(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Obraduje D. Danicic"

\^ 






RJECNIK 



Predgovor Hi upravo pogovor i spisak upotreb]e'nijeh izvora izaci ce s po§{edmm dijelom. 



I^Tl. j!!W i i) 'iii jQ 



EJECNIK 



HRVATSKOGA ILI SKPSKOOA JEZIKA 



NA SVIJET IZDAJE 

JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA 

ZNANOSTI I I MJETNOSTI 



OBRADDJE 
D. DANICIC 






DIO I 

A— CESU^iA 



13,7'/' 






\S ZAGREBU 1880-1882 

U KSi2ARN1CI LAVOSLAVA HAKTMANA NA PRODAJU. 
TISAK DIONICKE TISKARE. 



^ 



A, interj. i conj. 

I. inferj. Postm'icm jr fihts koji se moze izii.ifiti 
kacl se iiaide (tijelom Hi iniiom) na Ho god Mo je 
driifjojacije od onoya sto je dotle bilo. Po torn se 
moze nim jjovikati u kakoj god promjeni dusev- 
noga ra.spolozena ; a na po xe imnmo ga u cudu, 
II pitanu, u radosti, u zalonti, u ze(i, u gwvu i 
u prilikama koje pripadnju kojoj god od tijeh. 
U knigama dolazi od xv-xvi vijeka (nidi dale 
pod 1 i 2 ;( primjerima M. Drzica i N. Nalesko- 
vica, i pod 8, e., h. u primjerima M. Marulica i 
M. Vetranica), ali i tada i poalije dosta rijetko 
.sam, cc.ice prod dritgim nzricima. Izmedii, rjecnika 
pumine .ve ii Mikalinn kao .gtas prilne' ali hez 
primjcra prolumat'cn lat. lia, i n Vukoni za fiido 
i za. pitane, takoder brz primjera , prolamai^en 
t'leiu. ah, lat. sih i ain. — Kako xe po iiekiiii kra- 
jevima izguhio glaa h, moze liili da it gdjekoiii 
primjeru proMoga vijeka i naiiega vremena sloji 
a i mjesto ah Hi ha. 

1. u cudu: jired riik.: A svijeto, a vraXo, vclo 
ti mores ! M. Drzic 860. A sUjkjco \Tazja, cudiio 
li sri§nil<a zaslipjujes! J. Banovao, razg. 1'17. prcil 
gen., kojim ne i samijem izriir ciido: s podamije- 
hom, koji je u adjektiru nepriUciui: A lipe iira\Tlcl 
a lipa nacina jochioKa kraja! N. I'alikiu'ra 1"). A 
llpa siula! 17. pred rijn'ima kojiiiia xe ])ita: Ko- 
lovoda sestra Stojannva; a kakva jo ! da od boj^a 
nado ! Nar. pjes. vuk. 8, 257. Oua tebc uz kojono 
dode; a kakva je, jad je zadesio! 218. Iz ovaca 
junak izlazio; a kakav je, ti'i <ja jada .sraola! 4, 
50G. prcd rrcenicom it kojoj se cijeloj izrice cudu : 
A lud ti si, nioj brate Stjepanol Nar. pjes. petr. 
2oii. 242. pred recenieom. u kojoj glagol sloji s konj. 
da izriinii zelu: A da vidis zhisretne (junice! 
Nar. pje.s. vuk. 2, 550. A da vidis Jaksica Sfje- 
pana ! G08. A da ti jo pogledati, di'uze ! 4, 877. A 
da ti jo di'uzo poslusati! 3, 447. a cudu sakli- 
nane i pitane: A za bnga, pol)ratiiiio dragi! f'ija 
biza od phmine dodeV 8, 218. u cudu .te goeori i 
ovo, pokazujuei iudom velit-iHU (kao sto s-e i .wma 
rijec cudo gomri i za velicinu i mnostvo): (jlava 
a! (podiffuuvsi rulco i rasirivsi sake proma glavi) 
a u glavi ni na! Nar. i)()sl. vuk. 41. — od cuda, 
koje moze hiti kad sto liiva vrlo hrzo za drugim 
cim, bice doslo te se gorori (ne imajuci cuda na 
umu) mjesto rijeci kojom hi se kazalo vrlo malo 
vremena, kao .slo je n. pi. cas: tako se gorori u 
nase vrijeme u Srbiji po nekim. krajevima kao da 
hi se reklo ,cim' Hi ,ouaj cas kad' : Za nom ce 
pristati koliko gorl ima sestara, snalia i drugili 
koje su mil rod. A -se jirikazivaiie svi'si, oiia prva 
krene obilaziti oko sovro. M. D. Milice\'ic. ziv. 1, 
131. i kao da hi se reklo : ,cas — cas' : Koine je 
o vratu visio veliki jedan mrtav curan i leleao 
mu so a na desno a na levo. M. D. Milicevic, 
vec. 278. — u cudu se uzvik i udvaja: u cudu 
s ^wdsmijehom (kao naprijed): Posvetio se je. A 
a ciidna svotca! J. Filipovic, prip. 489. u cudu 
koje biva kad i:oijek iz nenada sto opazi Hi se 
cega sjeti: Kadija: mar^T noma suda. Hero: ama 

I 



civjes li ti sto ja kazem? moja krava ubola tvoju 
kravu. Kadija : a a ! more ! stani dok pogiedam u 
citap. Nar. prip. vuk.' 805. Aa , sad se sjetih. 
^. Kovacevic. 

2. M pitanu: maze stajati iza izrecenn pilana 
te ga ponav^a, a sto je ponovlcno pitane samo u 
izi'iku, s toga je gruho : Moj li jo posao s liimi 
se biti, aV N. Najeskovic 1, 247. Na karu, je li, a? 
2B1. Potar: jos ako bi htio. Divo: ako bi htio, a? 
279-280. Kanavom, je li, a? 283. u jwcetku pi- 
tana: Pita rnajka Smederevca Dura: a moj sine, 
Smcderevce Duro, jesi li mi putovao mii-no? Nar. 
pjes. vuk. 2, 471. Vikom vice po gori zelenoj : a 
de si mi, cica Radivoje? 3, 30. AF iz crkve ncsto 
progovara: a cujes li, Vukasine krale? 2, 197. 
Anda majci tiho odgovara : a cu li me, mila nano 
mojaV 8, 474. pitane sa zakletvom: Pitala ga li- 
jepa djevojka: a boga ti, ]e}ence zvijere! sto ti 
pases travu na sahate? 1, 273. A tako ti, dijete 
Jovane, de je tvoja ostarala majka? 2, 30. 

3. u radosti: radosno podrikivaue: A moj dragi 
amber-dusom dise. Nar. pjes. viik. 1, 360. radosno 
dozivane: A devojko duso moja! 455. u radosti 
zefa: Govori devojci: a boza ti pomoi, gizdava 
devojko! 410. 1 I'linia govoi-i: a dobre mi dosle, 
mile zaovice! -112. pokazieaiiem radosti pokazujc 
se i odobravane, polirajiraiie, poierdivai'ie: A tako 
tebi va|a. Nar. Jiri)!. vuk. 182. Onda Turciii: a 
more, a ! to j'o pjesnia. Vuk, posl. 824. tada se i 
udvaja: Misleci da vice onako kao sto mu jo on 
kazao, govorio je: a, a! tako, tako! Vulv, posl. 177. 

4. M zalosti, tuzi, brizi, nevo^i: u takom stanu 
moze biti onaj koji govori: A vici'ii oc.e nebeski, 
ja veliki grisnik ovdi jirikazuju velieanstvu tvomu 
sve pccali. M. Angel, razm. 64. Milosrdje, a gos- 
podine, i daj pobo|sanjc. 33. A niolitvo goruca, 
a molitvo bogo|ubna, ... a privelika [iibavi! 28-29. 
A travo plemenita, jesi li usta otvorila priniiti 
ju (krv Isusoru)'/ A vitri, pi-istanite; gore, no 
gibajte se. S. Margitie, I'ala 188. A Isuso gospo- 
dine, daj nam milost koju mi zelinio. L. J^ubiiski 
64. A punice moja ! Nar. pjes. mikl. beitr. 25. AF 
govori blazena Marija: a moj brate, gromovnik 
Ilija! kako ne cu siize pro|ovati? Nar. pjes. vuk. 
2, 1. Seja bratu kroz plac odgovara: a moj brate, 
vojvoda MomMlo! 112. Moja ruko, zelena jabiiko, 
gdje si rasla, gdje 1' si ustrgnuta? A rasla si na 
kriocii mome, ustrguuta na Kosovu ravnom ! 307. 
Rece tada Novakovic Grujo: A moj babo, Sta- 
riua Novace, mene jeste golema nevoja. 8, 28. 
A moj kume, duzde od Mletaka! 2, 386. AF be- 
sjedi Knezovic Jovane : a moj jiobro Kulin-kapc- 
tanc ! isti blaga koliko ti drago. 4, 199. No\'ici 
je tako besjedio : a No\'ica moja uzdanice ! mogu 
li so pouzdati u te ? 486. Pise kiiigu devojacka 
majka : a moj zete, Sarajlija Jovo ! evo ima tri 
godine dana, od kako si isprosio zlato, nit' je 
vodis nit' odgovor dajes. 3, 486. Devojka mi liemu 
tiho odgovara: a mini mi s bogom. 1, 411. Dje- 
vojka je dulu govorila: a moj dule, ne kriini so 
na me. 288. Pa Jovanu rijec govorio: a Jovane, 



svo ti prosto, siiiko. 2. !!H. hilu.'tl sa ;iihlHr(i>ii: 
A tako oii miia o/.iliaviti ! Nnr. pjcs. iiiikl. licitr. 
25. Kiiimi svomu rijcfc fjovorila: a lai boga, inoj 
kunio Mniiojio! Xar. pjos. vuk. 2, 20. Ali vcli 
Andclicu Vui'o: a za bojja ffosixxta Imiiiuo! a za 
bogro, svi ionio prod boga, Ufjlodaj hip suXi'ia iio- 
vo|nika. 3, 41-1. tii(iii s endow : jjriti (jen. : A gorka 
mata! F. Lastii^', nod. 75. n reci'iimii stui'iii nioze 
biti 0)i({i koiiiii se (jnrori, pa ija zitU Iku mil yo- 
vori : Slavii' (loloti vrhu ji'diioKa bora vclo visoUa, 
i zovmi .sojaniiia i roOo imi : a dnize ! u tvoj zao 
tas josi me jiustio. P. Maoukat -11. A tuzaii brate! 
a Sto linis!' J. Banovac, razg. !)1. Duro nui se u 
lugii odziva: a iiioj brate, serdar Jankovii'^u! iii- 
jesu mo savladale vile, vec evo mo tebi j)o avazii. 
Nai'. pjp.-i. vuk. ;i, lli4. tko ,je u lakom xtanu maze 
i sani sclii garoriti: Hi ti vok.: A siromasicc mi!... 
a nesrecne mi i zalosne! N. Palikuca 34. Hi u 
geii.: A sii-oma(lia) meno! N. Palikuia G2. 

5. II zeli, molhi, svJetDVanii, hrahrcnu. nagovii- 
rat'iii, itd.: Tako iinas roci, a diiso! M. Augol ;!S. 
Tri stvari tobi so skazuju ii ovi dan, da ih mo- 
reJ, a diiso verna, razuiislati. .'iS. A druziiio, inqja 
braco vinia, |)oslusajtp gidocu ud griha. T. Babio 
37. To jo bilo, a boze jKmiozi! Nar. pjes. vuk. 2, 
14. Pak be.sedi jiobratimu svomo: a moj brato, 
vojvoda MUo.su ! tesko me je saiiak obrvao, pevaj 
bi'atc, to me razgovaraj. 215. Sokoli ih Mrdoii 
poglavioa: a inomcadi, moji sokoliivi, .spomen'te 
se lai'iskoga juuastva. Ogled sr. 47<S. Voj.sci \nknu: 
a, ko je Cniogoi-ae ! ko je junak! Magaz. 1SU8. 
81. Onda Luko vikim poglavice: a Srbini! svak 
ua .svoju straiiu ! Nai'. pjes. viik. 4, 257. Pa ])od- 
viknu iz grla bijela: a sada te, brai'o moja draga! 

3, 271. A sad , braco ! 4, 319. Pa podviknu na 
svoju druziim: a na uoge, braco i Aruzino! 3, 
420. A na noge kiceni svatovi ! 509. Zovo Pavle 
.svoju milu seku : a boj', sestro, ako boga znades ! 

1, 2(X). u zupovijcdanii : Vikuu sluge, ualjreknu 
sluskii'ie: a vi, sluge, poju poliitajte. Nar. pjes. 
vuk. 2, 527. u obricanti, zatjecanu, uvjeravam: 
sa zakhtriim : A tako me iie rodila majka, ... po- 
kupieu jio Bosni juuake. Nar. pje.s. vtik. 3, 255. 
Progovara lijejia devojka: a boiu mi, iz gore baj- 
duc.i, ja saui glavom iz Tjijevna grada. 3, 482. u 
zahraniranu, udrracai'm: Oua braea govoraliu: a 
ne, brate, jedau brate! Nar. jijes. vuk. 1, 155. Pa 
je Muju bratu govorio: a ne, Mujo, rda te ubila! 

2, 49. Al' govori iz kola djevojka: a ne ludiij, 
mlado nezeiieuo. 1, 373. it odrraianu Ijescnc i 
hrabrcr'ic: On je staroj be.sjedio majci: a ne boj 
se, moja stara majko. Xar. pjes. vuk. 1, 474. A 
ne boj se, lijejia djevojko. 1, 399. A ne boj se, 
Petro jiobratimo. Ogled, sr. 58. Ma joj rece Petre 
Boskovicu : a ne placi, snaho Andelija. Nar. pjes. 
vuk. 4, 3I>2. No mu care rijec progovara: a ne 
placi, dragi pobratime! 2,82. jircma ziihratiiraiiti 
je i udricanc, nijeknnc: On joj so krivo kunijase: 
a uijesam, moja mila kunio. Nar. pjes. vuk. 2, 
20. zefa sa zakletvom: (Jnjes li me, po])e Dra- 
govicu, a tako ti boga istinoga, .sto te pitam, 
pravo da mi kazes. Nar. ]ijes. vuk. 4, 413. O de- 
vojko ponosita lioso, a tako ti te ndadosti tvoje, 
nu odbaci od sebe devojke. 2, 240. Pa je vodu 
bogom zaklinao: a za boga, moja vodo ladna, ne 
nosi mi pismo iii liartiju, iiego jiamet materina 
zlata. 1,475. if/« dii hi zlo hilii i proklinane : Pa 
je mlada rijec bp.sjcdila: a da bog da i sveti Ni- 
kola da ti nocas udare Hrdani ! iN'ar. pjes. vuk. 

4, 480. .Uobro jutro, sirota Koksandro! a da bog 
da i bogorodica, ak' uzela mila brata svoga, bozja 
od vas ne ostalo tragal 2, 128. No joj jovan ri- 
jec govorio: a neka te, prokleta ti dusa! 2, 38. 
A stoborje, ti se oblomilo! a cardace, ogiiem iz- 



gorio! 1, 298. ^uto kune lijepa devojka: a livado, 
no zelenila so! b'jelo stado, poklali to \\iv\\ a 
l)astiru, po.sjokli te Turci ! a putniiio, noge t' usa- 
nule! 1, 324. — prcd odricanem (spomentitim i 
iiaprijedj sliiji iizi'ik i lulvojen, tada i sain usvik 
oilrice (kau i aja, koji: oidi), a za I'liin sv maze na 
po se i kazati izrijckom Uta se iiu'sli: sam iizvik 
odrice yu tome sto se ioejek ueiemii naprijed re- 
venom ciidi a tijem t/a odhija pokaziijuii da nije 
tako: Istina jo da nisam svo grilie ucinio, ali za 
sto ji nisam ucinio V Joda sam se ja po mojoj ja- 
kosti ucuvao? A, a! Da no bude milosti boXje, u 
svo kolike bill ja padnuo. J. Filipovid. prip. 1, 503. 
kako se prosloya vijeka pisalo li / ijdje ne treba, 
dolazi u istoya pisca i sa li: Gleda ndadic, ali 
sto scruite da cini? jeda 6c se obcselit da je na- 
sao sto je iskao ? jeda pruzit ruku da naspe zepe 
onoga blaga? A a (,ah ah')! Poce u I'lemu krv 
umirat, vrati se na trag. 250. Q ovo vrime u 
kojc ova svitovna raskosja nziva, stoji li voselo? 
stoji li slobodno bcz stralia (,.stra')y A a (,ah ah') ! 
Koliko je bogatiji toliko je nemiriiiji. 2(i4. ii dru- 
yoya sa h medu oba a: Kada se ujiita: jesi li ti 
zelio ono bas liegovo ukrast'?.. Aa (,aha')! Ni- 
.sam, oce, ne dao bog! F. Lastric, ued. 157. 

0. u gnevu: A, sino\n Adamovi, vi ne virujete. 
S. Margitic, fala 19R. Kako je to kra[ osudio da 
se moje ogledalo razbijc, kad je on osudio da je 
moje i da mi se dade zdravo'? A, ti me varas; 
ajde od mene. N. Palikuca 15. Pa u vrata topu- 
zinom gada : a izlazi care\a haine ! Nar. pjes. vuk. 
3, 353. u yneeii iikor: A sramoto, a nesrico i steto 
velika krscaiiska! L. Vlatlimiiovic, slav. 38. A 
nemilostivi kra|u! N. Palikuca 30. Azeneopake! 
3G. Ajedna zivino nerazlozna!44. A opaka pravdo! 
15. A mala ti fala, iiioj jasni mjesece! Nar. pjes. 
vuk. 1, 40G. 

7. nalazi se izreien sam bez i cega sto hi po- 
kazivalo u kom je smislii, te ya vala uzeti u sva- 
kom: Ne buduc juhavi u mcni ne bill ja po mo- 
joj naravi umio reci a. D. Barakovic, vila 252. 

8. dolazi pred nekim rijeciiiia, kojima se tako- 
der uzi'ikiije, te uzvik tako udoojen biva jaci; 
s I'lekima se i sasfar(a: 

a. pred davori: kao i sanio davori Hi kao na- 
prijed pod 4 samo a ii zalosti itd. : A davori, da- 
vori Milice Lazarovice ! Nar. pjes. mild, beitr. 25. 
A davori! da moj gospodaru! Nar. pjes. vuk. 3, 496. 

b. pred gle (koje ridi): A gle! ta to je Mar- 
kova Selena! M. D. Milicevic, vec. 72. 

c. pred ha; vidi aha. 

d. pred i, .< kojim se sastarija, le bira aj, koje 
vidi. 

e. pred o, koje je od. jiostai'ia tako, a i mjesto 
oh tiiko ylasi po I'lekiin kroijeciiiia, i koje a pisimi 
i siistKrjiijii s prediiiin (ao): u radosti kao na- 
prijed pod 3: Poce kraju besediti Durdu: ao 
Durdu moje ccdo (b'ago! da s(! oces Durdu oze- 
niti, dao bi ti ja Icjju devojku. Nar. Jijes. vuk. 2, 
571. Desnom rukom zagrlila bana: ao bane, zemji 
gospodaru! 039. u zalosti itd. kao naprijed pod 
4: A o krizu! D. Mattel, srce 107. Ao Fato, ala ti 
si lejia ! Nar. pjes. vuk. 1, 245. Ao Lazo, zete ne- 
sudeni, kako cu ti ja vesela biti? 2, 23. Ao Ivo 
moje cedo drago ! podi sine, pos'o u dobri cas ! 
3, 393. Ao k\ime, moje jarko sunce ! 495. Ao moj 
tupi tupanc ! s toboni zlo, a bez tebe i gore ' Nar. 
posl. vuk. 10. Ao moj glase. na zlo ti me napase ! 
10. Ao moj brajko! Vuk, rjec. G. .s dat.: Udari se 
rukom po kojenu: ao meni do boga miloga! Nar. 
))jes. vuk, 2, 597. Udari se rukom po kojenu : ao 
liemu do boga miloga! 4, 43G. it giieeii i ukoru 
kao naprijed pod G : Ao Bajo, Pivjansko kopile ! 
Nar. pjes. vuk. 3, 4GG. Ao Cole, da te bog ubije ! 



A 



3 



Pjevan. 246. itlcor u sali: Ao kono, uasa druga- 
rice, drugarice, nasa nevjernice ! Nar. pjes. wk. 

1, 6. u svjetovanu kao naprijed pod 5: Ao Giro, 
moje cedo drago ! kad dodete ii Drekalovice, sta- 
rijega paz' ka' rodite|a , a mladega kao bi-aca 
svoga. War. pjes. vuk. 3, 50G. 

f. pred oh, hoje u pismu i sastarjajii s prednim 
(aoh) i raxtav^aju: u zalosti itd., kao naprijed 
pod 4: A oh jadan, Sarajlija Mujo! Nar. pjes. 
VTik. 1, 322. A oh Vuce, moj sokolo sivi! a oh 
Vuce, zlatna perjanice! 4, 11. Aoli Drasko! evo 
pogibosmo. 65. Aoh moja diko! Nar. pjes. vuk. 
kovc. 106. Aoh Jokica, zalosna ti majka! 105. 
Aoh Mirko, vrlo dobro moje! Pjevan. 61. Aoh 
jadiia, kud .sam zasla ! kuku mene ! Vuk. ziv. 200. 
Aoli ja grdjia driiga i kukavica majka ! Nar. prip. 
vrc. 53. Bijah .sestra od tri brata, aoh! od tri 
brata ka' tri kraja, aoh ! Vuk, ziv. 209. s dat. : Neg' 
sve zali prvog gospodara : a oh mene, prva sreco ' 
moja! Nar. pjes. vuk. 1, 230. Ona zali sva tri po- I 
bratima : aoh nojzi, do tri pobratima ! 405. A oh 
mene! moj mio sestricu! 3, 217. Nesta kuci do- j 
macina, aoh domu! Vuk, ziv. 202. Staru majku i 
ucvilio, majki lele ! svu gosjiodu bez divana, mudra 
glavo! a krajinu bez naiike, I'lojzi aoh! 198. — i 
oh 2'0 M;im krajerima ylasi i og: Aog majko, 
bogme prijevara ! Pjevan. 234. j 

g. pred oj : Aoj mene i do boga moga. Nar. , 
pjes. srem. 85. 

h. pred jaoh, koje se u tiekitii krajerima gorori 
i hez h; u ialosti kao naprijed pad 4: Pod ne- 
bom jeste li gorf'iju do danas buljezau vidjcli — 
a jaoh i lele! — nego li od menoV M. Vctrauic [ 

2, 319. Iz ovoga su izasla odmctiiutja tolika — | 
ajao — od pravc viro. M. Eadnic 127. ,s- dat.: A 
jao tuznome, koji tamo dode! A. J. Knezovic lOli. 
P|esnu se rukom iiilail bane: ajao mene do boga! ] 
Nar. pjes. vuk. 1, 589. 

i. pred jaoj, koje .ie sazima a joj: » zalosti: A 
joj zeno, pogiboh ti! Nar. pjes. mar. 202. 

k. ptred va, .s kojiin se mstavla , te bira ava, 
koje vidi. 

I. pred vaj, koje s prednim u piatim i saslar- 
jaju (avilj): u tuzi itd. kao na/irijeil pod i: Avaj 
hajmoh sinko meni ! M. Marulir 17iS. Tad gospa 
roc'e: avaj gorcija od svita ! 1S6. Avaj, Mitre, 
glavu izgubio ! bud utoce jutros uz planiiie, cemu 
bi-ata ostavi svojcga'? Nar. pjes. vuk. 2, 606. Avaj, 
}ubo, da te bog ubije! sto ucini, paraet izgubila! 

3, 221. Avaj, Vuce, dom to ue vidio! 277. Avaj 
jadan l^ubovicu bego! kamo tebo sinociie odclo'? 
539. Avaj Leka! vesela ti majka! 2, 235. » dat. 
moze stajati tko podnosi zalo.st a to moze biti i 
ona^j koji gorori: Avaj (loviku tomu kiiu sin tlo- 
\'icanski pridan budet. M. Alberti 453. Avaj mene, 
do boga jednoga! Nar. pjes. vuk. 2, 56. Avaj meni, 
do boga miloga! 114. Avaj mene, dragi pobra- 
time! tu li si mi bolan dopaniui! 247. Ki'iigu uei, 
grozne suze roni : a vaj mene i do boga moga ! 
3, 384. Avaj meni do boga miloga! sto cu jadiia 
robiiia do vjeka? 435. Avaj meno, do boga mi- 
loga! de mi Batric brata ne ostavi. 4, 3. ii gen. 
stoji na sto se zali tko gorori, Uto mu je tesko: 
A vaj duge noci! s majkmn spavajuci. Nar. pjes. 
vuk. 1, 207. A vaj kratke noci! 208. 

II. conj. d'i, vero. Jsti iizrik, po tome .ito .vfi Aim 
u opie docekiije sto god .Ho je drayojaijijc od 
onoga sto .se zateklo, bira savez, koji dolazi medu 
rijecima i medu recenicama, kad droje Hi vise, 
izreieno srako Hi samo rijeejii Hi recrnicom, ide 
jedno za drugim, pa se hoce prema prediiem da 
istakne drugo, koje po sebi moze biti Hi mu su- 
protno i neprilika, Hi od uega razlicno, Hi prema 
nemii samo drugo, osobito, te se kao tako istiee, 



a po tome dolazi i onda kad se samo prelazi u 
govorii od jednoga na drugo. Dolazi od prrijeh 
vremena i u srijem rjecnicima. 

A. medu rijecima. 

1. dvije rijeci, samostalne jedna prema drugoj, 
ali obje pridjevene trecoj, te o jednom. samo izre- ■ 
cene po razlicnijem osobinama negovijem, eesto 
clolaze s ovijem sarezom medu sobom, te se druga 
istice; rijec kojoj se obje pridijecaju moze i ne 
biti izrecena kad se razumije, a rijeci koje se 
ovako pridijeraju mogu biti : 

a. dva substantira, ali uza simki stoji joStc sto 
god, cim se iz blize odreduje svaki drugacije: 
sm — XV eijeka : Stefana Urosa, syna svetago krala 
Urosa a pravLnuka svetago gospodina Symeona. 
Men. serb. 561. St i-abomt tvojimt a st sj-nomt 
mojimt StefanoniL. 68. Hija popt, Eilact sint, 
vnulvt Tolihi a pravBnukt Stavtne kiieza. Mon. 
Croat. 1. Vam i vasim kmetom a nasim susedom 
dajemo. 5. Slavne gospode Jelene gospodina vo- 
jevode Sandaja a cere gospodina kneza Lazara. 
Mon. serb. 251. Uadosavb veliki vojevoda rusaga 
bosanskoga a sini. kneza Pavla. 398. Svi bratja 
vise recenomvi vojevodi Ivanisu a sinove kneza 
Vlatka. 454. Da bude mirani. i jedinaub sinomt 
s mojijemi. a svojijemt bratomj, knezomt Vlat- 
komb. 461. — XVI — xviii vijeka: Moj gospodar a 
vas zet. M. Drzic 216. Vjerenika vasega a spasi- 
te}a moga. A. Gucetic, roz. jez. 331. l^ubim tvoga 
sinka pridragoga a moga gospodina. P. Posilovic, 
nasi. 67. Pavao prije Isukrstov ]irot;onite| a paka 
apostol. A. d. Bella, razg. 106. David ugleda Ber- 
sabou jirigizdavu mladicu a svoju su.sjedu. I. 
Dordic, salt. xiv. Tvoj otac a moj muz s neprav- 
dom je stekao. J. Baiiovac, prip. 178. U krilu 
svojo zaruc'nice a majko uase. F. Lastric, ned. 
387. Neka pusti su^i'ia iz tamnice, druga moga a 
sinovca tvoga. A. Kacic, razg. 39. Da vam na 
svjetlos zivot Marije Egii)kino, nogda velike gres- 
nice a paka ne mane jjokornice. N. Marci 5. Ve- 
liki I'lekad gresnik a pak pokornik priveliki s. 
Agustiu. B. Cuceri 55. Vjerenica za malo vrijerae 
a udovica za puno |eta i godista. 350' — sada: 
Decu tvoju a sureve moje. Nar. pjes. vuk. 2, 268. 
Evo danas boga j^ubovioa, tvog zlotvora a krv- 
nika moga. 3, 463. O Kajic^a moje cedo drago! 
sab|o britka svagda na mejdanu a kreposti medu 
vojvodama! 2, 4<S1. Dosao je moj najmladi brat 
a tvoj surak. Nar. prip. vuk.' 197. Majcin sine a 
sivi sokolo! Vuk, ziv. 123. Da budu svagda stari 
svatovi a gospodski bauovi, bratski cvjotovi a 
zemajski kmeto\n. 127. 

b. dra adjektira Hi participa pasir., osobito 
kad su im ziiacena rrlo razlicna Hi protirna Hi 
kad je koji joste eim iz blile odreden, ali i inace, 
kad .<(' .•<amo hoce da drugi istakne: a) oba bez 
Ijlize odredbe: xiii— xv eijeka: (najstariji primjer 
koji bi oramo isao: .ICtto strLjiitL ili vtmestitL 
grbdoje a sti-asnoje sudiste jogo'. Stefan la-. 9. 
zlo je nastampan: u origimHu nije a nego i.) Da 
jestb prokletb a zavezant. Mon. serb. 18. Podt 
velikoniL a visucoint pecatju. 294. Eazumivse 
niht razmnne i prilicne prosne a prave. 486. — 
XVI — XVIII rijeka: Kep kratak a tanak. B. Krua- 
rutic, vaz. 7. Bogat a lud malo j' slavan kao osal 
sedlom spravan. P. Vitezovic, cvit 124. Bogat a 
lakom, i star a prignut na grijeh puteni. P. Po- 
silovic, cvijet 175. No ima boje a vridnije obrane. 
J. Kavaiiin 207. Ako jo stvar istinita a potajna, 
va|a da reces prid kim si govorio. J. Banovac, 
prip. 154. Zona prisobna blizu poroda a potribita. 
F. Lastric, ned. 425. Pod grihom biti pak siguruo 
medu valovi spavati jest oholci a budalasto ufaiie. 
D. Eapic 110. Dobrorioaii a zlotvoran. V. Dosen 



IV. Govoi-oi'io kojp jo kiiitko ii dobro. U. Leakovic'', 
gov. V. — sada: I'okroj iiii mo .svo novo odclo, 
svo zoloiio Oil f'oo zoli'iio a okiatko s jjiiiicoiii 
jetlnnko. Nar. pjes. viik. 2, 77. (iolo a iiliolo. Nar. 
posl. vuk. -I;!. Kail jo ko siromasan a poiiosit. 
Vuk, posl. .l;!. — /)) jedaii Hi oixt vim i/od is- 
blih- odrcJcua: rolakiiuto i skrusono radi .stralia 
muka i)ak|onijoh, a initogmito od |ubavi iiojiro- 
cijei'ieiio Ijepoto slaviio iiobo.sko kni-e, svijot csta- 
viSe. B. Ciradi('', djov. HO. U I'logovijoh biilah do- 
puitenijoh ovoj druzbi a ucinonijoli u Riniu. A. 
Uu6pti6, roz. jez. l>;i. Dobiti dila malasna a sve- 
srdno ucii'iona. F. Lastric, nod. 109. Jor no moro 
dati ciuo ni uzdifjniit na visino blato ozgor po- 
gladeno a nnutia nagi'deno. V. Dcson 21. Upi- 
tajuio duso one, kojo i posred svijota zivjesp, ali 
zivotom ])rotivnijoni nosvjosnouui zakonii svjetov- 
nomn a jnikladnijoni bozijoniu. B. Ciicori Ij. Ah 
dosnico svoinoguca, na darovo i na svaku blago- 
darnos spra\'na svodor i pospjosna, a na bifio i 
na podepso svodor kasna! 21(). Moji rani vino- 
gradi ni radoni ni gradoni, bosiokom pcsadeni a 
ruzicom zagradeui. Nar. pjos. vuk. 1, 7. Za klo- 
bukom bola kita porja, u dim perjo srebrom za- 
liveuo a po sredi zlatoni proiilotono. 2, ii02. Driizii 
dcsni a n boga .srotni ! Vuk, ziv. 127. IJa nui jo 
sjeme tvrdo, na zidu slasito a na daloko glasito. 
7.^. — isiiori'di dajp )i(iil B, I, a. i b. rfreiiire ti 
kojima je izostni'leiui l;opuia Hi predikai. 

o. dca jxirUciim sadaHikya ri: Hi jirosloija (d;l. 
sa sfijeia titi) motju iiiinti uza .ic: Kj-ajovi.stvo mi 
raziunivse nihu proSi'ie a mi imavse .sviti. s vla- 
stoli. Mon. sorb. 48(i. Dvigsi obi niei a prignuv 
kolina. M. Marulic Hi. Okol glave sania kosu 
svivsi a -svitla dva prama niz lica pustivsi. D. 
Urzic 353. Njesto ti kratko ticuei a njoSto i obilno 
tezuiii. B. (i radii-, djov. 8. Kloknuvsi kolini na 
zeni|u a ruko razapansi ka nobu. V. Vrancic, ziv. 
17. Imajui'i opaz i na vrimc spodobno i na raisto, 
a pazoi-i no drzat l,ada uza .so dicico. F. Last.rio, 
nod. GS. Iskoronujuoi u I'linia zloce a kriposti 
sveto u-sadujuci. H. Ijoakovic. , nank 232. Istuci 
plod a n(^ naliodooi. Ii. Cuoori 2S. 

2. dvijc rijeci, samo.stidiw Jcdim prcnia druyoj, 
ali izreccnc sa dvojc o.whito, uzimajii ovaj save.,! 
medu se, te sc druija islice, kail svuka ima uza 
se po Uo god eim se svaka draijujaivjc iz blize. 
odrediije Hi po sto r/od cim sr rnririca 2)opuua, 
a hcz tuija vrlo rijiiko: 

a. snuka s udrcdhom drujiojafijom: xiii — xv vi- 
jcka: List! prod nas, trili uinlari, po.stavi.sc, keh 
ta gospoda izibra: joduoga latinskoga a drugoga 
iiiniskoga a trotoga brvaokoga. Mon. oroat. 1. 
Kfcbtli. zita: polovina cista a i)olovina pro)>rosta. 
Zak. dus. 50. Da .so po.sl.avi ])oIoviua sudi dubro- 
vac'kibi. a polovina .sri.b[L. Mon. sorb. 205. Na 
komi. su 10 kanioni ori.Jonihi, a Sost ])lavotnijohb 
u zlatu. .SH(). Sto i t.ri do.seti i jcdnu litrn a 11 
unaci.. 390. — xvi — xviii vijcka': Imaj sladak jo- 
zik a podatjive ruke. Zborn. 33. .Ta pj(!sa liodeci, 
))un vaja i tugo, a ona jezrlooi na joljttnii proz' 
luge. M. Vctranic 2, 107. Se<lani gltiv i-azlikih a 
ccLixe drakunsko nogo a kiji zadi'ii kako nn-k osal 
a ocas zak|ucast kako kjisro na dvojo jimise. P. 
Zoranic, plan. 7. Irnadijaso glavu od zlala a nogo 
od zonijo. M. Kadnio U. Vidooi svoju stotu a ko- 
rist Jaliovjovii. A. Jvaoio, kor. .3.1. Oi.s(;a duSa a 
pouzdana i slobodna od svakoga .smrtnoga grilia 
pamet cast je ovoni gospodinu. F. Lastric, ned. 
34. Kolika .su djola niilosrdja? Cotrnaest: sedam 
duhovnijeh a sedani tolosnijoli. I. A. Nonadic, 
nauk 157. Tri mudroznanca, j(M|au iz Ciriike, drugi 
iz Indijo a troci iz I'er.sijo, divaniso jodiioc. M. 
A. Kojkovii, sabr. 9. — suda: Nit ji? bilo, niti 



mozo biti: jodna zoni|a a dva go.spodara. Nar. 
pjos. vuk. 2, 309. To su jadi i tvoji i moji: tvoji 
za innoMi a moji za tobom. 1, ■l(i3. Ja <u joj udu 
sro6u dati: zlu svokrvu a svckra goroga. 1, 305. 
Do god bio vrsni brat a bogati dom. Vuk, ziv. 
77. — isporcdi dale pod B, 1, a. i b. recenice u 
kojima Je izostarfeiia kopiilii Hi predikat. 

b. si'aka Jos s kakrijein dijelom reicnicc, imala 
kakovii odrcdhii svoju ill ne imala, a po torn 
upravo po dva dijela recenice sa svake slrane: 
XII — XV vijcka: Bogi. promilostivy utvi-tdi Grtke 
carLmi a Ugro kra|mi. Mon. serb. 4. Da ima bit 
pol knozii a ])ol opatu. Mon. croat. 2(i. U sredi 
joj jedani. balasi, a okolo 5 perala. Mon. serb. 
498. Ctuci ja tu a on onu. Mon. croat. 41. — 
XVI — xviii vijcka: Brodeci so nigda s ovim a nigda 
s onim, nisto su od ovoga a nisto od onoga sli- 
i5ali. P. Hoktorovic. 55. Od kojijeh (kniga) scije- 
nim da c-e biti bogu slava, svetijem cast a puku 
liTstjanskomu nauk. M. Divkovic, bos. xv. Njetko 
njokom ki'opostju lU'esou a njotko njekom. xv. 
Na mistijom smo duzni u srou ciste misli a na 
dvoru pravo djelovanjo. 8. Majk.a s kcercom, otac 
s sinom a brat s bi-atom zagrjoni ostase. P. Ka- 
navolio, dtibr. 10. Naj])rvo ja a paka ti sa mnom 
uzgali bisnio se. A. Vitajii5, ost. vii. Izaborite ili 
sada krunu od draca za malo dana a pak krunu 
od zlata po sve vijoko. ili sada la-unu od zlata za 
malo dana a pak kruiui od draca po svo vijekc. 
IJosjchIo la'. 29. Mozo biti tia o vratu nose jedan 
dcsetak zlijoli bozica a gorijeli uski'seiia. B. Cu- 
ceri 420. — sada: I rodom se podicili kao paim 
zlatnirn perom a senica ravnim ]io}em. Nar. jijes. 
vulv. 1, 7. Pravo idu dvoru djovojackom: napred 
Marko, a za Markom Janko, a za Jaiikom Ustup- 
cicu Pavle. 2, 242. Ja tebe rogom a ti nione ro- 
dom. Nar. ])osl. vuk. 110. — ncki su izmedu ovi- 
jch priiiijera Jcdiuiki s dcijc recenice u kojima su 
jednaki predikaii pn se u jediioj izostavi predi- 
kat : isjioredi da(e jiod. B, 1, a / b. 

c. hcz ii'ei/a slo hi sraku drnijaeije odredivalo 
Hi hcz dn(ii(iij(i dijela recenice reoma. rijetko: xv 
vijcka: (jospoctvu vi smertno poldoncuijc, a vece 
(et cetera). Mon. serb. 542. xviii vijcka: Kvit a 
duplo, nigdi te no bilo! M. A. Kejkovic, .sat. 71. 
istoga vijclca u raciinanu, kad se hrojcei sabiraju, 
nalazi se pred dritgim hrojem, koji se dodaje pr- 
vomu: Pocme se od soldina ovako: 6 a 4, to ih 
biva 10; a 3, to ih biva 13; a 6, to ih biva 19. 
M. Zoricii, arit. 9. tako i kad se jcdna rijec koja 
znaci broj, ili nijesto licga kako mnustro, dm 
puta zasopce recc da bi se pokazalo da se sto 
aini vise puta, xvii ■; xvm rijcka: Zapo\-idivsa 
(si(^) bog Nojn da stavi u korab[u zivine neciste 
dvojo i dvojo, rece mu da zivina cistijo stavi 
scdmero a sedmoro. M. Kadnic 3(35. Sve vise a 
vise roka zaktiva. M. A. Ilejko\'ie, sabr. 6. isto 
tako kad se rijeci veci ili drugi pridijevaju cemu 
dva puta zasopce, te se pokazuje da tako sto jcdno 
za. drugim biva vise puta : Poznavsi ovi nacin 
bismo sve veca a veca dobrocinstva liegova po- 
znavali. B. Leakovio, nauk 45. Sve vecu a vecu 
zcju doblvaju. 144. Izvrsujuci po vrimenu u go- 
dinali svojili svo driige a druge kriposti svote. 
B. Lioalvovic, gov. 20. Za to im nauk ni jodan 
nije jjo vo|i, nogo sve drugi a drugi nauk trazo. 38. 

3. dvijc rijeci, lakodcr samoslalnc jrdna prcma 
druyoj, ali vczanc za treeu Hi za cijelu recenicu 
tijcm sto srojim padesem (s prijedloijom Hi hcz 
prijedloya) nesto u reccniei iz blih odrcdii^ju Hi 
recenicu dopunaju, i to tako da su oltje istoinu 
hliza odredha i ixtoinn ncdostatku dopuna, mogu 
imati medu soimm ova,j sacez, te se druga istice 
preina prvuj; olije imaja uza sc svoju Idizu od- 



redhu, araica dniffacijii, a wioriit hiti i lies loya; 
s rijrcja u lutdchi jctliiak Jc iiijinitir, tc i uit talco 
dolazi. 

a. rijec u padezu sa svojom odrcdhinn : a) ii 
akiif:. ohjc Hi samo driiya: Mi iiut daT'ovasmo ta 
dohodaki. za nasihi. nu'ttvihi. duSo a za nase 
zdra-^'je. Moii. croat. 45. Da dodesi. Ic iiamt a u 
tvoju kueu a kb svojiuii. jiiijate}emt. Siiom. sr. 
1, 24. Suprotivt kra]u O.'itnji a u ponioci, gospo- 
dinit Pavhi. Mon. .serb. '2.5j!. Oiide se do danas- 
neg:a dne diluju svpta gospodiiiova otajna u spo- 
minak te svete mucenice a na livalu volikoga 
bon;a. F. Vrancic, Hv. 32. Neka biide za I'legovo 
spasenje a na tvoju .sila%ii. L. Terzic, pokr. 111. 
Da ukazem rane moje na .slavu i postei'iLi tvoje 
a na spaseiie duse nioje. F. Parcic, riik. 81. Sve 
tebi poklaiiam na .slavn tvoju a za nioje spasei'io. 
I. A. Nenadic, nauk 223. Donesi ga u MIotke bi- 
jele a na ruke milu dragu iiiomo. Nar. pjfis. vuk. 
1, 233. Vas u erau a na koi'ia crna. J, UiG. Koji 
smo se ovde sastali u ovi jioStpni dom a jiod 
kucni krov. Vuk, ziv. 12.'). — /() u pen. ohji: Hi 
samo driifin ; Svak joj s(>. cudaso, . . bile I>isf> sijo 
a crnili oriju. M. Maruli('; 7(i. Na 21. .sptenibra a 
Kodista iri82. A. Onfrtii'', I'oz. joz. (13. Molini vas 
za [ubav bozij'u a_ jiorad s|iaspna nasoga. R. Loa- 
kovi('' , gov. 2S). Negnv ju'vi l)r;i.tu<f'd dobro svi- 
jesti a bn]o diiSe. B. (jiicni ITi. Divan ti jo Oolo- 
bija Hanio! cma oka a bijcla li<'ii. Nar. pjos'. vid;. 
1, l.')il. Za zalogii iiiojoga I)ratiiistva., mog bratiu- 
stva a tvoga sostrinstva. 1, 'i(M. Kada do dva 
knoza jHiKiboso, . . jctlnog dana a jcdnoga rasa. 
■I, 14-5. Sin jodno .b'vrcjlic a ora <_!ika. Vuk, djel. 
a]). l(i, ). Sagrucliii M-bi zaduzbimi o smimi Irim 
i o svonio blagii a bcz siiza bcz sirolii'isliijcli. 
Nar. pji's. vidi. 2, .'!2(i. I'olci'M'la dva vvana gaviana 
s,n. Misar.a poja sii"i)k(iga a txi Salica gnida bijc- 
loga. 4, 20;!. Ka' Morarii tania jiritisnula od zc- 
stoka pralia i olova a od paro koi'isko i jiiiiaoki'. i 
4, .378. Dodito dva ti'i u Kosovo a. ii inojc bogoni 
poscstrinio. 2, 35. I);i Ijog da d.a izlazi za ijinogo 
jeta a .srotnili goilina! Vuk, ziv. llf!. — c) u dal. 
driifja: S I'linia hajdc u Pozegii ravnu a niojemu 
dvoru bijclomo. Niii-. pjos. vuk. 2, 171. — d) a \ 
lok. ohje Hi samo driiga: V zeni|i zeglikovskoj a 
u nirsti" rpkonirnii. Arlii|('vica. Mon. serb. 143. 
Takoj so po vodi svotoga krstonja <a po luT-jjosti 
ibilia svotoga diihovno liudoiiio pbiditi. V*. (irjidir, 
djcy. tS. Tko ga po niornii svjet.ii a jio svojoj 
dobroj vo|i bude zagrliti. 2!'. \] mom dvoni a na 
krilu monic. Nar. pjps. vidi. I, 354. U t.avnici a 
u turskoj ru(-i. 1, 552. Da vazda sjcde u bogatu 
sehi a trppzi u i"(4n. Vuk, ziv. 127. — e) ii iiistr. 
ohje ill samo drufld : Dajonio va vidjonjr vsakoniu 
po scmi. naicmi. upi.'ianju a podr. nasomi. zako- 
nouib pocatjn. Mon. serb. 3S1. Driigako oti ja da- 
na.ike bcsjpditi vam s jubavi ])rpnia vami nista 
maiiom a s koi'i.sti vpIp vpcom. B. (.'ui;pri 25. ,Tc- 
dan drugog za zdravje pitah' dobrijpm .-irpom a 
l>ravom |ubavi. Vuk, ziv. 77. I'rvi en li niegdan 
o.staviti u KladuSi a prpd tvojoni kidoni. Nar. 
])jps. vuk. 3. 1(17. Kog" .sn jubp doslp sjptovalp, 
koga doslp, koga li c" odsolo, s dugom kosom a 
pamecu kratkom? 2, 532. Svp s ca.som clobi'ijpm 
a mu-om bozijem. Vuk. ziv. 73. Kud god hodali, 
hodali putpm sirokijem a s obrazoni svetlijem. 
74. Kano menp moja majka Sto jp, n nvet opra- 
vila u neznanu tudu zpmju a za tudim ocicaina. 
Nar. pjps. vuk. 1, 139. — isporedi jos dale pod 
C, 2, a. i b. 

b. rijec u padezu hez odredbe Hi s odredhom 
za ohje istoDi, eec/a radi se driKja tie /.sY/rc toliho 
preiiia prroj jiec/o I'ise prema rijeloj recenici kao 
da prre ne hi hilo, a to maze hiti i n fidjekojem 



predriem. primjeru, otiako kao da^e pod 5.: Mogu 
li se dati aspre crkovnp u zajam a na dobit? I. 
A. Nenadic, nauk 135. .Tere mo si cio jubiti po 
sili a na sraniotu. Nar. pjes. mikl. bcitr. 57. Da 
u vijek zi\'im bez pokoja a bez oca, ki me rodi. 
J. Kavariin 236. Da bill iniao svaku nuidrost, 
koju moze covjek imati pod nebom a na zpniji. 
M. Divko\-ic, nauk 54. No iuia pogrdnijp stvari 
pod nebom a na zem|i. 1841'. Koje midco nijo 
poduijelo nijpdno sfcvorenje pod nebom a na zemli. 
M. Divkovic, bps. 4. IT tminah a bez svijpce, po- 
srpd mraza bez nialo ogna. B. Cueeri 284. Prostri 
meni pokraj peci, pokraj peci a na vi-cci. Nar. 
pjps. vuk. 1, 29(5. — tako je i staro: Povelinijenib 
a sudonib bozimt prijemi, (b-i.zavu. Mon. serb. 317. 
c. dva infinitiva sa srijem slo us nih nmze hiti: 
TJliogu je bole bit a mirno stojati, neg im.at vas 
saj svit a svak eas ])redati. N. Dimitrovic 20. 
Bo|o t' je pravednu o mabi ziviti a diisu naredmi 
i pamet imiti neg veliko blago s gi'isi. P. Hekto- 
i-ovic 40. Cto je t-oj neg napit zdi-avjom a pak 
dati ppuipr i jad popiti? H. Lucie 202. Ovo nijo 
zagubiti mladost, npgo prominit, dn.ti blago a na 
misto I'lega zlato vazeti; dati malahnu kucicu a 
za I'ui jiniati ijrostrauu i siroku kud'U. P. Vran- 
cic, ivv. 28. Da buile znat odvrci zlo a obrati 
dobro. T. Bandnlavic 4. (iovorit dobro a cinit zlo 
jest varati sebc istoga. K. Magai'o\'ic 77. Nije 
koristi im.ati blago Solonuinovo a izgubit dusu. 
.1. Banovac, pri]i. 17. Ne trpiti s I'lim a otiti kra- 
)cv.ati s liini, to jp mucno. F. Ijastric. iied. 191. 
('udo jp n plamcnu il n vatri biti a up izgoriti 
il liari no opaliti sc. .'Ci!. KaUo sp to dvojp skupa 
slazp: biti krScanin a obdrz,avati ncznaboslic obi- 
raje. M. A. Kc!kovic. .sat. Hi. — ispoirdi dale 
pod li, I, a. * b. ret'eiiire u kojima je i:oslar(eu 
predikal. 

4. jedna rijec jiridjereiia dru;joj oiiako kako .s-» 
vaprijed jiod 1 pridjrrrue drijr, prcm (U je rcc 
resava za ihi srojim ohlikom, maze se jos i ovi- 
jeiii saresom istakiiiili iirema mj: lada je rijeij: 

a. suhstanlir: Dok ja nadeni dusirianina moga, 
a Turcina silna Vhili-Alijii. Nar. pjes. vuk. 2, 
21)9. Npvjpra ti sjedi uz koleno, ispod skuta pije 
ladno vino, a prokleti Vuce Brankovicn, 2, 311. 
No ini.aju nciiogodna druga, a na konu nesi-pt,na 
dpvojku. 2, 557. — isporedi daje pod C, 2, b. 

b. adjeklir Hi iiartic /ms.: Da su ilosli 2 vasa 
Movrka, a poslani oili. kra|a. Sjiom. sr. 1, 32. 
Primilii. vasr, moj dio i)okkida u mojo riike, kako 
SP na punu odt ovohi. poklada uzdri.zi a podpi- 
sano n z.apisijehi.. Mon. serb. 389. Ide jjrvi prid^a 
svinie, a poruspn nad svp inp. T. (iundulic 437. 
On .svaku noc, po svcm spbi boda a presposlen 
k'o kakvi nlioda. U. A. Kp|kovic, sat. 101. 

c. particip sadasi'icfia er. Hi prnMoija akt. ; Vsi 
ti komuni mogu ])asti va dne, jpdni do druzili, a 
noci na svoj terrain lezuci. Mon. croat. 10. Listb 
mi ste udali a govorece. Spfirn. sr. 1, 22. Tuj mi 
SP obetova krajestvo, a govcn-e. Mon. serb. 241. 
ISludi.s u goru a niornar buduci. D. Barakovic, 
Vila fif). Veliko dostoja(n)stvo ima koji oprosti 
nepiajate}!! a moguci se osvetiti. P. Posilovic, 
cvijet (iS. Vola nasa odinede se od stvari bozan- 
.stvenije a malo brinui^i se za stvari duhovne. 181. 
Kojino sam tri godine vezla a sve mlada krijuci 
od majke. Nar. pjes. viik. 1, 370. Jesi V mi se 
jucer umorila a' jasuci kona velikogaV 2, 46. — 
isporedi daje pod B, 3. g. 

5. jedna rijec vezana ohlikom svojim za drurfii 
Hi za cijelu recenicu, onako kako su naprijed pod 
3 privezane di-ije, maze takoder imati prrd sohoni 
ovaj saeez, kojim se iztice kao osobito fto prema 
onome cemu je prirezana: 



G 



a. rijet ii padrhi: xiv— xv rijrka: Stvoi-i mi- [ 
losti. kin) cvi.Rtvo mi a poklisaronii. <hil>rovi.fskimi.. 
Mon. scrl). S5, Zaiiisa nu\ onri.stvo mi ci-i.kvi. ba- | 
Stinu a svotaK" an.liniiKcln. 172. Turci zabav]ajii i 
iiaSi'mi. tibKi'^'Piiii. a u zomji f^dspodstva vi a 
brczi. iK'iliioKiv I'jibi. si.Kii"Soiija. Simiii. sr. I, !:">. 
•lo li lUistdjiKi ila Vnsi |iiijati'ijo toliJiU Slotu i sra- 
motii jiiimu mil. va&Mii. |uili a iia vaSoj vOvi. 1, 
101. I'tislavi. svojo listove a inuli. svojuiiiL pi'ia- 
tiju. Moil. sorb. iVJ'J. Postavisp n nasi, komuiii. u 
liiiklaili. 'JdOO ibikad. a podi. ovi uvOli.. 'M2. Ti 
so zaklcsc vla.itole a ii izabvaiii dam. svotii no- 
diju. 172. Knko ji> bilo bott'iije nascga roditola a 
po svomb tostamciitu. 508. — xvi — xviii rijcka: 
Vo|« jioshii'.it lobi vil a za bar uogo li sadrui'.it 
od ino luvon dar. &. Men^ctif 17. Tor meiii a 
mojo sidai'oe no viati. Ki. Tor moje a niciii po- 
vrati si'dni-co. -Ki. ^ojno potui>ili a za mo skon- 
(■aiijo. 175. Jur iia to a tobi iioka so potuzu. D. 
Drzic :}7-l. Za tim joj s\-ii skaiii jadovnu boljezan, 
ka zivot moj pizi a kroz lie juvezaii. N. Nafesko- 
\ic 2, 52. V'azmi rnze i ]ubice i s jasenkom ci- 
tindari, tor toj skiipa sve obaii a u krvi golu- 
bico. A. Cnbiaiiovio I'iS. Sve toj a bicz mukc, i 
sve oto bi litila, liitrost tvojo nike jaglom bi 
stvorila. H. Luoio 288. Slatki san me oci kad 
nzmo jiir sobi, tor sroc me podc od mono a k tobi. 
D. EaViiiia V)2''. Ovo t' je oudna stvar, gdi moji 
a meni no hoco dat pomoc u inuei luvcni. 9i3''. 
Izroci istinu a s nacinom. B. G radio, djev. -1. 
Pritogiiut od same )nbavi a radi nas oovjek se 
uoinio. 3,1. Onoj sto vam kralkos od vreuiena i j 
smrt gi'abo, vi isprijo pustite a s obilnom kori- j 
stim va!>om. -10. Da komn god taj sila a vadi lie- 
gove cudi uzrok bade od pogibja. 76. Da se vi 
sami a po vasoj dobroj vo|i tizijeh verig nklo- 
nite. 7G. Ja se a mojijom liotjenjem i vojom iz- 
gnnsib. B. Gradic, duh. 15. U vrime snu-ti moje 
ti mi dopusti milost, pokomo i skruseno poka- 
jai'ie i ispovidai'ie griliov mojili i sveto pricoscene 
i pokoru. a na sla^ii tvoju. T. Mmavic, iiauk ,S0. 
Odredio sam biti obranite] liima a protiva sva- 
komu koji hooe govoriti zlo. P. Posikn-ic, cvijet 
34. Bije (smrt), koje a prez reda. P. Vitezovi6, 
c^-it lU. Zdrav clovik a u potriboci dosta ima zle 
nomo6i. 10. On nam dijeli tej milosti a bez naSe 
ke vrijednosti. J. Kavaiiin 16. Kad sve zive vlasti 
maknos na boj sveti a s upravom tvoje pameti. 
22G. Neka se zna da caste boga kako ki-stjani a 
za korist svoju. I. A. Nenadic, nauk 58. Nije 
dobro coviku ovako biti samu a prez pomocnika. 
M. A. Ee}kovic, sat. 90. Za sto je strasna zverka 
revnost za pravoslavije a bez razuma. D. Obra- 
dovic, bas. 342. Dono mi ti jezde tri vile a na 
tri |ejena. Nar. pjes. bog. 62. — sada: rijei pred 
kojoiii jc a stnji a) u akus. : Stase mrazit' mate- 
rinu zlatn a onoga celebiju Imbra. Nar. i^jes. viik. 

1, 472. Cudnu si mi care ostavio a nadnicu, po 
jednu aspricu. 2, 207. Al podviknu Starina No- 
vacc a na svoja dva nejaka sina. 3, 13. Pa do- 
ceka one Ture mlado a na sabju i na desnn riiku. 

2, 323. Nek me pusti iz tamnice klete a na vjeru 
i na veresiju. 2, 380. Sto me tuzan ovud pote- 
ralo, naopako a po moju glavu. 2, 80. Pa ga baci 
s Ui'vine planine a u siiie u dohelo more. 2, 442. 
Papucama piju vino ladno a ii zdrav[e Jelice gos- 
pode. 2, 504. Ta i ti Ii memo bracu dode, mome 
bracu a u dugovai'ie? 2, 570. Siiioc mene crna 
kiiiga dode, cma ki'iiga a u doba cmo. 1, 395. 
Cudan sanak a u cudan casak. 2, 364. AU Tmxi 
pripekli jagai'ice svaki svoje a uz vatru zivu. 4, 
39. Zadese se oci Anetine a za zlatne toke Iva- 
nove. 1, 464. Dobri dosli kiceni svato\'i a za 
Maru gizda^■u devojku. 1, 17. Uniijes li mene 



])ravo kazat' a za Minn, moga gospodara. 4, 379. 
Ona poji po putu putniko, a za zdravjo dvaju 
brace svojo. 2, 622. Daj mi vidro da ti dodam 
vodr a za jnbav Doro sestrn tvoje. 1, 505. h) a 
(/(•II. : Ja s' IIP mogu sam pomo(''i a boz vase desnc 
riike. 1, 13i). Dok nijesam bio dorastao a do koi'ia 
i do ostre sab|o. 3, 377. Kajske slave uf.ivala ta 
11 carstvu noboskome a do siida bozijega. 1, 147. 
Ja cu vam je sada pretnriti a iz ruke tcSkim 
biizdovanom. 2, 212. Vino piju Novak i Eadivoj 
a kod Bosne, kod vodc studcne. 3, 1. Avaj mene 
do boga miloga! dc pogiboli jiitros pred meha- 
noni od silnoga Vilip - Magariiia a kod moga 
slavna gospodara! 2, 3.53. Da bjezimo, sinko, po 
Kvijetu a od cara i moga i tvoga. 2, 27. No evo 
ti poklon i j)ozdrav]e a od siizi'ia Krajevica Marka. 
2, .381. Al' se prainen zapodedo tame a od pare 
koi'isko i jnnacke. 3, 127. Bi 1" ovakog brata i§te- 
tio a sa jetbie grdne kopiliceV 2, 210. c) u dat.: 
Latiiii se liode zacuditi a onome srp.skom odijelu. 
2, 53G. To je bilo a bogu za slavn. 2, 84. Jesam 
jednu bolu sakovao, bo[u sabju a bojem junakn. 
2, 406. Da bog da da danas bude dosla s nama 
a k vama svaka dobra sreca ! Vnk, ziv. 126. d) u 
lok. : Poshizio krsno ime svoje a ii svome dvoru 
bijelome. 2, 99. Onde nam je svctac pocivao a u 
ki'asnoj Vilendan crkvi. 2, 75. Vino pije ViSiiiAu 
Jovane a u Seiiu gradu bijeloine. 3, 313. e) u 
instr. : Onde bjose srpski car Stjepane a sa sinom 
nejakim Urosem. 3, 55. Vino pije kraju od Bu- 
dima a s kra|icom svojom gospojicom. 1, 443. — 
isporedi i dajc pjod C, 2. a. / C, 3, a. b. 

b. infinitic sa svijem sto uza n moze hiti: Vi 
se mome dvoru potrudiste, a prositi moju sino- 
vicu. Nar. pjes. vnk. 3, 475. 

c. adverb. : Sto imamo pravit, a dostojuo, od 
Ki-stine. J. Kavai'iin 260. 

6. rijec vcc jcdnom izrecena u recenici mole se 
za cijelom recenicom jos jednom izreci u istom 
padehi da se poblize odredi na koji god naein. 
Hi da se preku ne doda sto cijeloj recenici rijecju 
i i7( ni: tada rijec na novo recena maze imati 
pred sohom ovaj savez te se istice .sa svijem sto 
joj se doda: rijec blize odredena adjektivom Hi 
suhslant.ivom : Da svit ovi jest more, a more naj- 
valovitije. A. d. Bella, razgov. 43. Da u ovemu 
moru od svita ne budemo zivot izgubiti, a zivot 
viciii. 43. Postavsi poslusan do same smrti, a 
smrti krstove. Vuk, filip. 2, 8. Dopanuo ropstva 
i tamnice, a proklete azacke tamnice. Nar. pjes. 
vuk. 2, 382. Ono nena zacula jetrva, a jetrva 
Kojadinovica. 2, 62. Eto tebe lijepe devojke, a 
devojke zelene travice. 1, 486. Na devojko bm-mu 
pozlacenu, po cemu ces mene spomenuti, a po 
bm'ini, po imenu mome. 2, 318. rijec blize odre- 
dena mjesto adjektiva (kao naprijed) mane srecno 
sidjstantivom ti genitivu s prijedlugom i bez pri- 
jedloga: Ucinivsi se poslusan deri do smrti, a 
smrti od krsta. N. Eaiiina 89. filip. 2, 8. Poslu- 
san dari do smrti, a smrti kriza. S. Budinic, sum. 
172. rijec blize odredena relaiivnom rijecju i re- 
cenicom: I nema im Latinke devojke, a devojke, 
oko sta su dosli. Nar. pjes. vuk. 2, 549. rijeci .se 
dodaje joste sto rijecju i Hi ni te se popitna re- 
cenicu : De iz liega mune sijevahu, a ogi'iene mune 
i gromoxd. Ogled, sr. 447. TJze nega za bijelu 
ruku, a za ruku i za desnu nogu. Nar. pjes. vuk. 
2, 348. Sva se gora od lica sijala, a od lica i ze- 
lena venca. 1, 436. Predrag majci do kona do- 
raste, a do kona i do bojna kopja. 2, 75. Na 
liemu je duzel odijelo, a na nemu i koiiu I'legovu. 
1, 372. Eto nama ne ce pristaf blago ni za 
zdravje ni za nasvi dusu, a ni nama, ni kome na- 
semu. 2, 199. kad ima sto da se doda cijeloj re- 



cenici, mnse se i subjeJcat s preiJiltatom na novo 
reci: istijem nachiorit: Iz ubalia jedna pade sila, 
turski, sine, od Jedi'ene care, a ear padc n po}e 
Kosovo. Nar. pjes. nik. 2, 205. 

B. medn recenicama. 

1. recenice namoatdlne jedna prema dniiioj, jc- 
(luo.^frir)ic Hi xlozene, u I'ojiwa Mo hira jedno za 
driifiitn ill jedno us dnifio taJco se hrtitn i drzi 
jedno driiyoga da fse cini lean da je obnje jedno 
cijeh), pa se saresotn a istice ono sto je ii driigoj 
rcceniri jireiiia onoin sto je n prvnj: Mo n ohjema 
hiva ono je: 

a. t'ise ill mane protirno jedno dniijoin iU iie- 
^irilika: a) razlicni i suhjekti i predikati: aa) 
obje recenice cijele: xin — xv vijeka: Da si hode 
St svojimi si trtgi po vsC'j zeinji svobodno, a da 
iim. se cai-ina ne nzem|e ni odi. mala iii do ve- 
lija. Mon. serb. 19. Da si prebudesi sb vsakoVL 
poctstiju, a zla da ti ne ucininio nikogai'e. 22. 
Da hode po zemji kralevtstva mi .svobodi.no, a 
nitko da im no isjjakosti nista. 5.'?. Cfospodin opat 
po voce krat jest nim otel dat I'lili pravice, a 
komun krati. Mon. croat. 23. Da je vo|na nzeti 
VLzda, a da joj se ne mogii uzdrzati. Mon. sorb. 
322. Da mil se ne more ino nzeti srebro nego 
onoliko samo koliko se najde srebra nebolana, a 
onoj sto Je bolano. da ponese na slobodnu. 487. 
— XVI — xvin rijeka: Noc minnla je.st, a dan .se 
je priblizal. Bemardin 1. rim. 12, 13. Otvorim 
prid liim vi'ata, a vrata se ne zatvore. Bernardin 
4. isa. 4.5, 1. N. Eaiiina 17'>. Kijec iibija, a duh 
ozivjiije. N. Eai'iina 155. 2 kor. 3, (i. Sve stvari 
segaj .svijeta njetko liuli. a njetko livali. Zborn. 
3''. Ti nam bise, vimu. nliba pcfali, a sada kiip- 
ninio ])rpz tebe ostali. M. Marulic'' (;5. U baseini 
mojoj ne dadu mi priti, a u zem]i tiijoj ne bill 
rad nmriti. 151. Boga, ki svo more, a prez kopi, 
stvar nijedna ree se more da je sredna. 279. Ter 
lovae ninokr.at dan u trudu projiati i vele stril 
zaman takoder jxitrati, a ova jjrc s mirom, t,cr 
samo pozira, ter samiiii pozirom svijem srce raz- 
dira. S. Mencetif U. Ova riu od vika vinu so go- 
vori da txrde elovika nisto bog ne stvori; a drugo 
II vas svit no nadoh slabije. 33. Vid mi se kn- 
niso da ft' vinn bit moja, a sad sam ostavjen od 
tvoje milosti. D. Dr/.ic 392. Tndin zali meiie, 
obraz moj kad vidi s nzdaliom gdi vene i tamno 
gdi blidi ; a ti se no stidis, biserni moj evite, gdi 
mcne tac vidis da ginem ki'ozi te. 377. Posijah 
ja I'livu, a inijem z.etva bi. 393. Kaziimna ter mu- 
dros stlarena iizdise, a sniam|oiia ludos k nobu 
se podize. M. Vetianic 2, 8S. Frava me obadi tuj 
.Slavic gizdavi da mene n svadi s vilami ost.vi, 
a ja kriv ni duzan nistor so ne eujah. 115. Ti si 
nas go.spodar, a mi smo t' na sliizbi. 295. Ubog, 
kad ne zndi, bogat se moze rit, a bogat, ki Xudi, 
ubog ce i nmrit. N. Dirnitrovie (i. Ti meni da 
dusu, ka bjese jjricista, da tebi riom sliizu sva 
moja godista; a ova grjesna put ueini da dusa 
ostavi pravi put, ter tebe ne slusa. N. Xa]e.sko- 
vic 1, 153. Er nam trud brzo mine, a dode nam 
opet snaga. 155. Tim srce uzdilia za zalost, ku 
prima, a tebi od smOia licce se nadima. H. Lucie 
192. Vremenita se dobra i rados tolcsna i ticahu i 
vidahu, a blazenstvo i veselje nebesko ni fekase 
ni ufase. B. Gradic, djev. 27. Jur se kupimo prid 
strasno pristolje negovo, a ti o zenitbi i udatbi 
mislis. 39. Cacka moga dvonie sluge obilnim se 
brasnom hrane, a ja od glada mrem pun tuge. 
I. Gundulio 219. Ogan se ugasi, a ona cila izajde. 
F. Vrancic, ziv. 5. Neka oni, koji su bez pameti, 
korist ovega zivota primu, a ja, koji sam dosele 
bez razuma zivil, obaruj bog da vece tako zivem. 
23. Kakono ti jaiiecce, koje strigu ali ti vode za- 



klati, a ono ni^bleji ni koga glasa cini. M. Div- 
kovi6, bes. ISb. Sto je bogu drago, djavlu je mrsko ; 
a sto je djavlu mrsko, bogu je drago. 22. Ka- 
kono odilo prominis iiili, i promine se ; a ti u 
istinu vazda isti jesi. I. Bandulavic 12. hebr. 
1, 12. Dobri pastrr daje dusu svoju za ovce 
svoje, a najmenik ostavi ovce. 15. iv. 10, 11-12. 
Nega po|a, I'lega gore Jubile sn i grille, a ti mi 
ga iskoreni. I. Ivanisevic, kit. 320. Ovo je raj, a 
ovo je pakao. P. Posilovio, nasi. 39. Ja er sam 
' sam, zvan sam lupez, a ti za sto ides s mnostvom 
naroda, zovu te gosjiodarom ; a da bi bio sam, 
i kako sam i ja, bio bi zvan lupez, kako i ja, i 
j moze biti gore. K. Magarovic 37. Potribno jo da 
jedan covik umre za puk. a da vas narod ne 
pogine. A. d. Bella, razg. 95. Nit" so nitko nasa' 
da ga je molio, a nije ga u.slis.a'. J. Banovac, 
razg. 18. Nije se nigda nai51o da je tko boga mo- 
lio, a da ga nije uslisao. L. Vladimirovic, slav. 
64. ,Ta sam ti bio pomoftnik, a ti meni dajes ma- 
skare. N. Palikuca 37. Nek . . . tice lete pod 
oblake, a nek covik zem|e pazi. V. Dosen 17. I 
u srdeu svome ne miruje dok ne ide i nu ne iz- 
bije, moja bi-aco, a kriva mn nije. M. A. Rejko- 
vii, sat. 98. — sada : I sunce fte u oblake zaci, 
a ja ^•erom prevnuiti ne cu. Nar. l)jes. vuk. 1, 
249. Ja je istem, a majka je ne da. 1, 368. I reci 
te da ne hajem za liga ; a ja liajem i duiJicn da- 
jem. 1, 377. Ti se since krivo kunijase da na 
tebi nide broda noma; a ja jntros i podoone 
podoli i na tebi do tri broda nadoli. 1, 311). Sve 
se tebe sluge udvorise, sve si sluge, care, izenio, 
a ja ti se udvorif ne mogoh. 2, 181. Nitko mene 
prevarit' ne mo/.e, a danas nie pre\'ari devojka. 
1, 580. .San je laza, a bog je istina. 2, UXX List 
opadne, a grana ostane. 1, .388. .Ta ga jiojim, a 
on vode ne fte. 1, 323. Car s' odmice, a Marko 
primicp. 2, .311. Koju ne ftu, onu mi nanierii, a 
ja juuak nametkiiie ne cu. I, ti30. Zima prode, a 
pro|<'<Jp dode. 1, .395. Daiek' se putu nadaju, po 
lepu Janu devojku, a Jana sedi, te place. 1, 303. 
Sutra mu je krsno ime svoto, a noma ga cime 
proslaviti. 2, 90. Opkolise sa cetiri strane, a to 
nista i ne y\A\ Marko. 2, 252. Cini mi so sva ca- 
reva vojska kao mravi po zelctuij ti'avi, a ti more 
megdan da dijelis! 2, 282. Vi Gnijicc ni videli 
iiiste, kamo li mu na boj izodili; a ja znadem 
Novakovift Grujii. 3, 30. Dan i)revali, a ja u lov 
podoh. 1, 317. Neko se za list sakrije, a neko ne 
moze ni za dub. Nar. posl. vuk. 201. Ne pustajii 
ga u selo, a on |)ita gdje je po)iova kuca. 208. 
Tako da ostaris i oslabis, da ti zivot omrzne, a 
da ne mozes umrijeti. Vuk, jiosl. 4S. — hh) jedna 
ill obje bez kopiile Hi bez predikata kad je pre- 
dikat samo glarjol biti (esse) : Takoj budu napo- 
koni prvi a jn-vi najiokoi'ii ; mtuizi jesu zvani a 
mali izabrani. N. Kaiima 34''. mat. 20, 10. Duh 
krjepak jest a put nemocna. 91. mat. 20, 41. Ki- 
jeh je tijelo cijelo a dusa ockvrnena. B. Gradic, 
djev. 40. !^jubav rma tuj uarav da joj su stvari 
teske lagahne a trudne lasne. 73. Mjesto od djev- 
stva jest raj a vidatbe zem}a. 11. Jore ima biti 
toliko drag ovi kratki zivot a mrska smrt. P. Po- 
silovic, nasi. 45. Siuu zora a ja jos kod dvora. 
Nar. pjes. \^lk. 1, 317. Koji ima, te toliko dade, 
taj se junak moze ozeniti ; a u mene braca siro- 
masna, nema blaga da Arapu dadu. 2, 418. Nije 
sala jedan krilat junak! nije sala, krila i okrije! 
a jadan ti prema liemu Marko. 2, 229. Kratki 
daiici a dugi konaci. 2, 334. Ona crna a bijeli 
zubi. 2, 378. U ratara erne ruke a bijela pogaca. 
Nar. posl. Yvik. 334. Zee u sumi a on razan gradi. 
90. ^judi govore premudri Solomun, a on budala. 
Nar. prip. \'uk. 198. — b) razlicni predikati a 



A 



8 



A 



siihjekiil isli: n<i) objc iriciiitf lijelc: xui — xv ri- 
jfka : lift stdjiiiio ii slaiilii. iiicdiilii., a ])1ps to da 
110 iiosi'ioiiu) iiikukdio. Hldii. .sci-l). Viil. Ktii li no 
(In, a iiiin. du uziiic iioju. siiiiii.. rilio. Pip]< stari'li 
znvoil |in"stii]nijii .stnicli, n novo slave. Moii. cioat. 
lit. Dnjto imiii ]iiavi<i'. a iiM'iiii'U vaziiiito. '2.1. 
Sasi ila so jiio proili. unoiiii siulijaiiii a da so 
no iiiuc'O jirodi. gosjiodstvo mi. Mon. sorb. 434. 
XVI — xviii lujelui: Govoro takoj, a no tino. N. 
KniSiiui o'i''. mat. 'J!!, 3. Mi liisiiio jirisogli, a no 
siiiiiiio. Moil, float. i;iO. Ploiiioiiitu Kos))odii ostav|a, 
a I'alm liniiii. Zlioni. !i!t. S tiiii so vijaliii dan, a 
iiirkla HOC biliii. M. Slarulit HO. Nistaro no tozi, a 
pokoja ninia. 10. Odvrzi draou tja, a vazmi ru- 
licu. S. Moiu-otic :!. Da mi svo upusli a za mnom 
potoro. iM. 'IV'be so no hajo, a mono potlaca. 44. 
Ero snirt vosolo ve.selja izbavja, a lei ju uzelo, to 
s tiigom ostavja. D. Drzic 384. I mitom se zakla- 
dato, a boga se no bojito. M. Votranic 1, 34. Za- 
straiiili zivot moj, a no znam sam kuda. 2, 90. 
Tijoni jiristah zvonoei, a jjocoh jilakati. 2, 127. 
Dijeli so a no stoj. 2, 253. Tko jo malo iiastoj'o, 
a vole jes dobio, vole bi ve6 im'o, da bude po- 
mau bio. N. Diniitrovic 11. Vi nomoina podvig- 
note, a slomite vi oliola. N. Na|eskovic 1, 158. 
Kakono nevista, ka zeli odvoio, a rcj-. so ujima 
nog tretoni pitana. P. Hoktorovio H. Ca ti on po- 
grdi, nkloni so toga; a ca ti potvrdi, di'zi se 
onoga. ICi. Da guli taniiiosti i zlobsoinc svake, a 
sije kiiposti lirabrcno i jako. 42. Tor so stall cii- 
diti da su ]udi iiinozi viditi priprosti, zloiiisni, 
ubozi, a ii.itijii dosti. 44. Svc ine osta\'i, moj cvito 
izbrani, a jiolag jubavi luoje so nastani. H. Lu- 
cid 219. On s pocetka blag i niio dvori srca svim 
i moli, a paka se nzoboli. S. M. Boba|ovic 232. 
Imas inie da zives, a mrtav si. Anton Dalmatin, 
iiov. test. 2, 177. apoc. 3, 1. Vrhu neba letim, a 
iia zeniji lozini. P. Zoranii, plan. 13li. I sam na so 
mvzim, a iiioga |iibim 13'>. Dosle smo u snu zi- 
^^li, a sada ii javi i u jistini liodimo. F. Vrancic, 
iiiv. 19. Vidoif-i da pule iiili ostavja, a liega nasli- 
diije. 22. Obrali su ono Sto se no yidi, a jest. 24. 
Sto so vidi da jest, a nije. 24. Zejase da vidi 
Katarinu, a no zuadise kako. 12. Nc da glas, a 
kiso. D. Barakovii, \'ila 288. Ni roden, a plodi. 
D. Barako\'i6, jar. 127. Komu otpustite grijelie, 
da mu su otpustoni; a korau zavezete, da mu su 
zavezani. M. Divkovic, bes. G. Onomu, koji govo- 
reci ali hvali ali kudi, a ne zna sto govori, ne 
ima mu s^ vii-ovati. I. Bandulavic iv. Ob lito jest 
odvece vruca (ku6a), a u zimu veoma jest stu- 
dena. P. Posilovic, nasi. 45. Koji obicavase imati, 
a sada ne ima. P. Posilovic, cvijet 51. Bijase iz- 
gubio u morn svc ono sto imase i za Jalost i 
tugii hotijase se obisiti ; a nasav.si one pinoze 
uklonice so toga poginutja. 111. Tko more, a 
no ie dobro uzivati, tomu se dostoji zlo imati. 
OUv. 22. Koji naprija bijase dobar a pak opak. 
L. Terzic 155. Ne zna da se uresiva djevicki obraz 
tad najdraze kad ga nmien sram odiva, ter se 
krije, a ne kazo. I. V. Eunic, mand. 5. Na guv- 
nili ga ostavjahu, da svak uzme, a ne plati. P. 
Vuletic 42. Svi zivete po vo|i putenoj, a imali 
biste Xi^•iti pn duhu. P. Macukat 51. I kra}eva 
kako duka, a pak osta vas u muka. 91. Svili 
najhudib trkma zivili jedaii covjek, a ne moze 
svojih rijeci nekrotivih. J. Kavaiiin 350. Udunuse 
sebi i bludni i pakleni ogaii, a stokose raj. L. 
i^ubuski, pis. 11. Tmade stvari koje su dobre a 
nisu iigodnc, a imade koje su ugodne a nisu 
dobro. J. Banovac, prip. 113. Tko od lupeza znano 
kupuje, ko ga brani i ogovara, koji mu ne za- 
braAuje a moze. 171. Imaju ustrj)|eiW i podnose 
glad slisajudi mene a ne imaju sta jisti. F. La- 



strii, od' 24G. More so dogoditi jodiioc da omrk- 
neS a no osvaneS. 270. No bi li cudo bilo da 
sunco )ia<lo na zoni|u i s noni so sastano a da jn 
no usja i ii planion no okreno. F. Lastric, nod. 203. 
Hog dao a bog uzoo. 215. Vi oijenito da co vas 
svijot imsititi, a varato se u istiiiu. Bosjede krst. 
30. Kad su bili ii bolosti, bogu su se uticali ; a 
kad ozdravise, u razliko giilio upadoso. L. Vladi- 
mirovic, slav. G2. Koji su ostarali, a nauka po- 
tndmitoga no umijii. I. A. Nonadic, iiauk 10. Da 
bog nadarujo dobro, a da iiodepso zle. 2(>. Prid 
tobom uzdisu, a za tobom rugaju so. N. Palikuca 
13. Ta eto si brizan ostario, a junake nisi za- 
jiamtio. A. Kacii, razg. 2. MJida da te ja udomi, 
a ja tobi vrat uloini. V. Dosen 107. Kadi grabe, 
a no dilo. 252. Ne zna iizct jos vrotciia, a litila 
bi biti /.eiia. 90. No imaju mravi ni vojevode ni 
ucitoja ni glavara samovlastita, a sa svijem te- 
zijem pomni u )eto iStu hranu. B. Cuceri 387. 
— sada: V dobx-u se no ponesi, a u zlu so ne 
ponisti. Nar. pjos. vuk. 1, 137. Jos mi nigda po- 
srnuo nisi, a danas mi poceposrtati. 2, 439. Lice 
grdi, a lice izrasta. 1, 217. Cizme nosim, a bos 
odim ; leba nosim, a gladan sam ; vodu gazim, a 
f.odan sam. 1, 238. Kupu prima, a piti jo ne co. 
2, 203. Popi Ivo, a ne skvasi brka. 3, 95. Slavuj 
ptiea mala svakom pokoj dala, a meni juiiaku 
tri tuge zadala. 1, 392. Sto rastavi i milo i drago, 
a sastavi nomilo nodrago. 1, 255. Oni su se u 
mladosti sastali, a sada se u novreine rastaju. 1, 
402. Sad tvoj Omer drugu dragu |ubi, a za tcbe 
mladu i ne mari. 1, 247. Gradu vrata rano zatvo- 
rajto, a u jutru dockan otvorajte. 2, 3G3. Rogom 
vodu miicase, a ocima bistrase. 1, 120. Sinoc mi 
je s puta dosa', a sjutra so na boj sprav]a. 1, 
194. Svo pianino obredismo redom , a nijesmo 
nista ulo\'ili. 3, 343. Modu se se lioce da pomore, 
zlacenima da pobodu iiozi, a ne znadu na kome 
je carstvo. 2, 190. Sto jo care soo za trpozu, a 
jos nije ni slave napio. 2, 95. S' sobom vodis 
sluge i vojvode, a kod dvora nikog ne ostav]as . . . 
da ti moze ki'iigu odnijeti. 2, 288. Kako caro ode 
po devojku na daleko u zemlu latinsku, a ne 
zove svojijeh sestrica. 2, 137. Pa on skide divno 
odijelo, a obuce tucacko hajine. 8, 133. I krivo 
sjedi, a pravo reci. Nar. posl. vuk. 102. Jednom 
riikom dajo, a dvjema uzima. 113. Bog zatvori 
jedna vrata, a otvori stotinu. 17. Koji pije a ne 
jilaca, ta se u krcmu ne povraca. 143. Lezi, a 
rozi. 168. Lipsuje, a psuje. 170. Koji se pouosi 
misleci da je nesto veliko, a upravo nije nista. 
Vuli, nar. pjes. 1, 88. Kad se ko gradi da je rod 
s kimo, a nije. Vuk, posl. 355. Govori da ne ce, 
a jedva coka. 281. Ne bojte se onijeli koji ubi- 
jaju tijelo a duse ne mogu ubiti. Vuk, mat. 10, 
28. Koji cuva dusu svoju, izgubice je; a koji iz- 
gubi dusu svoju mono radi, naci ce je. 10, 39. 
Koji se podize, ponizice se; a koji se ponizuje, 
podignuce se. 23, 12. Hvalim te, oce, sto si ovo 
sakrio od premudrijeli i razumnijeh a kazao si 
prostima. 11, 25 — hh) jedna Hi ohje hez kopnle: 
Ako bi se zgodilo da bi ne mogli stati i prebi- 
vati u svojoj bastini a dosU u Dubrovnikt stati. 
Mon. sorb. 454. Sedamdeset pustio suzaiia, a ne 
moze da poznade Durda. Nar. pjos. \aik. 2, 571. 
Kao sto je vedro nebo, casom vedro a casom 
oblacno. 1, 389. Jedan novcic ma"li darak a velika 
zaduzbina. 1, 144. Jecam zito ! . . ja te zela a ja 
te ne jela! 1, 297. Ti pimo cvjeta detala a malo 
roda rodila ! 1, 333. Ko dijelio a plakao, ne vese- 
lio se! Nar. posl. vuk. 137. — c) razlicni sub- 
\ jekti a predikat iati: na) ohje recenice cijcle: 
XVI — xviii tijcka: Nebo i zemja priminut, a ri- 
je6i moje ne priminut. N. Eai'una 13l>. luk. 21. 



3:1. Koli krat sam liotil skuplti sinove tvojfi ka- 
kono kokos skupja piplice svoje pod ^krejute, a 
ti ne liti. Beniaicliu ifi. mat. 23, 37. Ca se pri- 
stoji konui, to niu (lajo; a ca se ne pristoji, ni- 
komiir ne daje. M. Marulic'- 100. Nebo i zem}a 
miniiti liotc , a riri nioje ne te minuti. Anton 
Dalni. luk. 21, 33. Koli krat sam Ijotil sknpiti si- 
nove tvoje kakono kokos skupja piplice svoje pod 
krila, a ti nijesi hotD. I. Bandiilavic ISb. Mudi-ost 
daje dobro, a budalaStina daje zlo. P. Posilovic, 
cvijet 97. Koji (kraji) ne mogu grisnika ozdra- 
viti ni iz singira paklenoga izbaviti, a mogu 
misnici. S. Margitic, fala 2!'3. Ako jezik moli a 
srce no moli, molitva nije dobra. L. Vladmirovic, 
slav. 51. — sada : Majka dadc, a babo ne dade. 
Nar. pjes. vuk. 1, 368. Ne moir te sjeci oStra 
dorda, ni })robiti puska iz kubiu'a, a more li moja 
dronovaca? 3, lti2. Nebo i zem]a proci ce, a ri- 
jeci moje ne cc proci. Vuk, luk. 21, .33. — hh) 
predilcat, biidiici za obje recenicc isti i ii jedvqj 
stojeci, It drttgoj i::ostav^en : Crtkyami da olilada- 
jetL carb i patriarlit i logotetL, a iut uikto. Zak. 
dus. 31. Joste se ludi vazda smije, a mudri malo 
ki'at. Zborn. l^. Jer blago bit ce i proc, a razum 
nigdare. N. Dimitrovic 17. Adam izvan raja a 
Eva u istom raju bi stvoi-ena. B. Clradii'', djo.v. 
12. Kaskose ce i vesclje u muke i plac obraliti, 
a trud, grcilo i zlovoja u pokoj, slas i rados. 40. 
Oui su se nasli raztnnui, a mi npvo]ni, besjia- 
metni i ludi. F. Vrancic, ziv. 2."). Ovii sivar iie- 
liarui narod zidovski sanio jcdau put ucini, a zli 
i opaci krstjani tisucu j>uta goiv. M. Di\'kovic, 
bes. 4. Mnozi sagrjesujti govoreci, a nijcdan mu- 
ceci. K. Magarovic lOlJ. Majka oce da o.stavi sinu, 
a devojka tebi da ponese. Nar. Jijes. vuk. 2, 24. 
Bogat jcde kad lioce, a siromah kad uioze. Nar. 
jiosl. vuk. 1(>. Ko jo juuak, ima dosta praha, a 
ko nije, ni od preso nui nije. 141. kad jl' predi- 
Uiil (jluyol II stii^cnmii rmnenii pa sr i-iintari, 
inijie pi))iii)C)ii yliiiiol Dstdli: Prista Jezus goviire 
a cviliti ona nije. 1. Y. Buiiic, inand. 1(1. — d) i 
siihjekat i jiredil.iit isli: an) ohje reieiiicc cijrlc: 
AUo ne ima syna, a inja dtsten., da ima. di.sti 
uzeti. Zak. dus. 43. Tudezi da su (daiikc) i si.da, 
a inde nigde da ne budu. Mon. serb. 20(>. U koje 
gode bi imt vreme . . . rati, ne branila gosjiodo- 
vati i uzivati mirno, \i.zda da se ima takoj, kako 
je receno, davaii,... a kada bi imi. gode rati, 
branila ne vladati vise recenemb gradoini,, da za 
onoliko vremcna . . . nesu duzni davati. 303. Tko 
su podt moj posluhb a nesu .suproet naniL. 485. 
Mrtav jima sva svoja vida, a duha ne jima. F. 
Vrancic, ziv. I'J. .Ta te jiitaui koje jcsi vire, a no 
pitani koga jesi roda. 29. Degod nadob za tebe 
devojku, tu ne nadoh za me prijate]a; a de na- 
doh za me prijatc}a, tu ne nadoh za tebe de- 
vojku. Nar. pjes. vuk. 3, 24. Da igramo, da pje- 
vamo, doka vojna ne imamo, a kada ga uzimamo, 
vrzi pje.snie na policu. 1, 301. — hh) predihat 
Imdnci isti u obje rccenice moze se u jediinj isn- 
stai'iti: Vjerno hocemo shraniti, a ni u comb no 
ukrbniti. Mon. serb. 312. Vidite me sad' volika, a 
sad mala, gruba dosti. N. Naleskovic 1, 151. Na 
ovome zivotu kratko vrime zivete, a na onome 
u vike. F. Vrancic, ziv. 21. Velike se tratiie cine 
radi tila, a nistare radi duse. I. P. Marki 37. Od 
bila cinite crno a od crna bilo. J. Banovac, prip. 
150. Koja nam plodi poniznost u nai^ridku a ja- 
kost u nenapridku. F. Lastric, ned. 296. Dan isti 
sndrii biti ce dobrima na radost i vese}e a zlima 
na tugu i zalost. B. Leakovic, gov. 5. Ovi gospo- 
dar drz'o je sveder prid ocima dusu i pravdu a 
nigda vlastitu svoju koris. B. Cuceri 10. kad je 
predilcat glayol u slozenom vremeiiu pa se iso- 



slari, mo'e pumocni glagol ostaii: Ne (ubiin ni- 
kog do tebe, a od sad ne iu ni tebe. Nar. pjes. 
vuji. 1, 391. — e) jedna recenica Hi obje bcz suh- 
jekta : aa) inace ohje cijele, ili samo glagol biti 
(esse) izosiai'len u jednoj Hi u ohjenia: Da si 
di'bze, a da imb ue (tiije) zabave ni odb kogare. 
Mon. serb. 55. Ako bi veoe sinov ne bilo, a bila 
bi kci. 394. Kto je dlbZLnb ili cim krivb, onzi da 
placa i ])ati, a za inoga na drugoga da ne pre- 
uzraa. 436. Ccsarovati ce va vike, a cesarstvu ne- 
go^^^ ne bude konca. Bernardin 3. luk. 1, 33. Kim 
obima d'^ima mnoga lita biliu, a inalo razuma. 
M. Maruli(i 79. Vesele se, u pakao kad letimo 
strmoglavi, a poslije im bude zao kad nas pak'o 
taj izdavi. N. Na]eskovi6 156. Zem|u praznu na- 
piuiit trebovaSe, a sada je zemja i od voce puna. 
B. Gradic, djev. 31. Jere su danaska, a zautra ih 
nije. 39. Vince je telilo, nama je reklo : pijte me, 
pijte, dobri junaci ! mene ie biti, a vas biti ne 6o. 
Nar. ])jes. vuk. 1, S3. Drumovi 6e pozejet Turaka, 
a Turaka nide biti ne ce. 4, 136. Svako Turo 
mozc vezir biti a junaka nema kao Marko. 2, 
429. Da je nieni leci pa umreti, a da mi je smrti 
ne viiliti. 1, 634. Vide vranca, a nema devojke. 
2, 51. Nemu nema do deset godina, a po.sjece 
dvanaes Tiu'aka. 3, 553. Zlo je ijoci, a gore ne 
poci. 2, 392. Griota je poginuti, a srainota po- 
bjegnuti. 1. 365. Ja no vidim mejdan dijcliti, a 
sranuita ne izic" Turcinu. 3, 385. Susrete ga de- 
vet vranili Uona, a na liima brata nijednoga. 2, 
111. Jednoni se rada, a jednom umii-e. Nar. posl. 
vidi. 113. Kad jc masla, nije braSna; a kad je 
brasna, nije masla. Nar. posl. vuk. 117. Jer je 
nuiogo zvanijeh a malo izbranijeh. Vuk. mat. 20, 
16. Zetve je mnogo a jioslenika malo. Vuk, mat. 
9, 37. Kad ko dode u ciju kuiu de odavno nije 
bio, a vajal" bi cesce da doiazi. Vuk, posl. 51. 
To je obiraj vrlo lijep i znatan, a amo ga u na- 
sijem krajevima nema. Vuk, nar. pjes. 1, x. — 
bii) predilcat ii obje receriice isti, izostarlcn it 
jednoj: Sad vani je vreme pevati, a nunii tu/.noj 
plakati. Nar. pjes. vuk. 1, 288. — jedna Hi obje 
rei'enice krne: Cini mi se da sam .se rodio ju-iko- 
jucer, a eto me jur u grebu. B. Cuceri 212. 

b. rii<e ili vinne razliino jedno od dritgogn, ili 
se saiHo kail driigo i osobilo islUe: a) razliini i 
snbjekli i jiredikiiti: aa) ohje reeeniee cijele: 
xu — XV nijeka: Sego arhiepiskupb blagoslav]ajetb 
bozbstvbno, a kralb davajetb jemu zezlb. Mon. 
serb. 14. .Ta samb imalb k vamb obetb da prijanib 
toinu gradu i da mu rabotamb uzb jego\ni po- 
Cbstb ; a vi so ste obecali i rekli da si sede tvoja 
.sela svobodbiu). 21. Da si podesi svobodno, a mi 
da te ispratimo. 23. Tako vsa gospoda velik Pas 
svpcase v crekvi, a vsi komuni vani cekahu. Mon. 
Croat. 20. Ovo su moje praviee, a vi pokazite 
vase. 35. Togda da se otstavjuje, a drugi pak da 
se izbira. Mon. serb. 81. Odb onogaj dne, odb 
kolo potrjebova bogb vojevodu Petra, a ja po- 
stalib u gospodstvvi. 312. Ako bi dotla ne uzeo 
poklada, a potr(e)bovao ga bogb k sebje. 373. Ako 
bi se konm nihb zgodila samrbtb ali obema, a 
receni pokladb ne uzetb. 394. Poslasmo u Du- 
bro\'nikb ka knezu i vlastelom i vsoj opcine nase 
poklisare, a knezb i vlastele dase nam nase po- 
stave. .399. U sej inie recenu pohranu postavi, a 
mi primismo. 408. Sto je kuntusb zlatomb figu- 
ranb, da je gospodinu vojevodi; a plastb z bise- 
rom da se da gospode Jelene. 415. Odb ovogaj 
treti deo uzehb na puno, i bratb mi Stepanb uze 
svoj treti deo; a treti deo Grbgurovb vlastele 
udrbzase u sebe. 477. Sto su davaii gospodi Je- 
laci za zivota, a ona po sebi je meni ostavila. 
495. Hercegb priminu segaj sveta, a ne prigodise 



10 



so u Dubroviiikn sinovo gospodstva iim. 107. 

Ovozi (la so iln, nl;o bi imi. talaiva ))olivlia bila, 

a oiii da luiiii' imiiii. ospiMlitorijii zuiliivojiui. lii'.l. 

— XVI— xviii rijckii : .la biulii I'li'iim otao, a on 

<?o moni l>iti sin. N. Kiii'iiiia 22. liobr. 1, .t. Nici 

prid iiotii-u, a iiiei skul iirinio, us koi'i so iiotion, 

Ariot se xa strimo; a tiij mou sviino, ])o siidi 

okola, ki biso iiad sviiiio, sijaso iia kola. M. Ma- 

rvilic 18. U^leda tiuji zfjova, jfjdi loj.i pioz sr'avo, 

a pod nim jo kora postijo krvavc. oG. Miioga jos 

tolosa ki"\'ava loXahu , a sO''*'''!''' "lesa u k]un 

i-aziiasalui. 255. Za pas ga potoffiiu, da.juro izusti, 

a pas so otogmi, jirojioa popusti. 251!. Jer cvo 

gladom lurom, a jndi mo ko}u. 27(i. Do suz mo 

ucvi|a no grlo od sniga, a liocom rastrija jak 

strilac biliga. S. Monootio 20. Stnie mi svaki \'Ias, 

a razum tja podo. 23. Istom mc jiir milo litij 

k sobi primiti, a plaou ja inu za moj tnid ne 

prosim. D. Drzic H50. (^uvsi taj cudan glas, vas 

licem problidih, a stniu svaki vlas, tuj vilu kad 

vidib. 394. Pufina vas mnogo f.dere, a gusa vas 

inostrana svudi ko)c. M. Vetranic 1, 35. Jvir ve 

jc tmasta iio6, a mjesec zgar ne sja, kako cu 

vajmoli uio6 pustii'iom pojti ja? 2, 93. Gdjo vjc- 

tric prSaso, a listjo od bora po tibu suSnase. 2, 

114. Nebo jc svo jasno. a put jo kako dlan. 2, 

241. .Tor veco u scjoui dobra rijoc nog dar jos, a 

u noj brcmc ni, nit za I'lii gre pjenoz. N. Diuii- 

trovii 5. Gospodari no ir znati, a spo\'idjet mi 

ne 6emo. N. Na)eskovio 1, 1G2. Dopusti im ovo, 

a oni podose. 144. Zabi so tuj Juda, a ii to ju- 

naci dodose od .s\tida. 129. Evo ti jih poklanam; 

a ti, ako ti se vidi, izvedi jib na dvor. H. Lucie 

186. Zila se masline prostrla niz dola, a po noj 

kitica svudi tud pronikla. 217. Da se }udi svi 

2ene, a zene sve udaju. B. Gradic, djev. 23. Jer 

so bez I'logove pomoci nitkor salu'anit ne more, 

a on svoju miles i pomoc svojijem sinovom nigda 

ne bi'ani. 24. Koji se svitjase plamenimi perji, a 

u ruci niu bihu dva venca. F. Vrancic, ziv. 18. 

Zivot nam trud skoncava , . . brigo ski'acuju , . . 

srcba smucuje, a nakoni svoga toga smrt bez 

milosti rasciiia. 20. Nikoji masline na\Tacahu, a 

nikoji ono sto ne bise dobro sa koronom gujalin. 

25. Livade svakojakira lipim c.vitjem narescne 

bihu, a loze lipi redi grozdov donasahu, a sva- 

kojako stabalje medouo vode plodase. 25. Bog 

mu daje milost svoju, a po milosti bozjoj dobiva 

pokoj ^•jecni. M. Divkovic, bos. 21''. Jedan ubogi 

zaprosi od kra]a Alesandra jednu jaspru, a on 

mu darova jedan grad. P. Posilo^dc, cvijet 81. 

Koliki kad su bili u bolesti, bogu su se uticali, . . 

a di-ugi dok se u siromast\nj naliodau, vruce se 

bogu preporucivau. L. Vladmiro\ac, slav. 62. Prvo 

mu se otvorise usi, a pak se uzli razvezaso. Be- 

sjede kr. 122. Koju (casu) pune suze, a ispit se 

nikom ne da. V. Dosen 81. Koje (mjesto) nikog 

ne pokoji, a u kom se mnogi zuoji. 18. Ti 6es, 

Petre, zito zagraditi, a ti, Pavle, ono poorati, sto 

ste danas male ostavili, a ti, Liika, otidi u di-va. 

M. A. Re]kovic, sat. 73. Jer ti volis raditi o picu, 

a nek vi-ane oko zita lieu. 109. Tko si ti a tko 

sam ja? A. Kanizlic, utoo. 677. Sinod zvao gaje, 

a on ukazivao se je da je bolestan. A. Kanizlic, 

kam. 755. — snda: Meni ga velo buditi, a ja ga 

voUm Jubiti nego V ga mlada bubiti. Nar. pjes. 

vuk. 1, 288. Rukave su vezi|e uavezle, a vence 

su kujungije vile. 1, 5. Bratac spava, a sestrica 

veze. 1, 428. Pa se turi na ramena Sarcu, a ka- 

tane na lieg' udarise. 2, 250. Odresi mu svezu 

na rukama, a to Bogdan jedva docekao. 1, 546. 

Ti cos, Marko, prvi carovati, a ja cu ti biti do 

kojena. 2, 195. Glodaj dvore i sve oko dvora, a 

a odoh bijoloj Udbiiii. 3, 131. Ti !:ps nima kono 



provadati, a ja 6u ti mlada govoriti: take 11 se 
koi'ii jirovadaju? 1, 267. Car carioi musko £odo 
dado, a earioa redo privatila. 2, 157. I upita je 
li doma Mujo, a soja mu tijo odgovara. 1, 513. 
Tako Kado drumoni jiopjovaso, a zacu ga dijote 
Grujioa. 3, 12. Dodo Vilip dvoru bijolome, a 
srete ga ]uba Andolija. 2, 351. Tader Jakov 
s drustvora izlazio, a ga vrlo Turei prifatise. 5, 
131. Otnd dodo Gromovnik Ilija, a pita ga Og- 
I'lana Marija. 2, 4. Pa savija cvjc('vo u kitice, a 
pita jo stari svat od svata. 1, 40. Ve6 mu roni 
suze viSe glavo, a I'lu pita vojvoda Momoilo. 2, 
108. Prod Mujom se smjcrno poklonio, a veli mu 
silna jioturica. 3, 113. Roni siizo niz bijolo lice, 
a tjosi jo bane Milutine. 2, 177. Pisnu ('•odo kako 
zmija }uta, a pristu])a prokleta .Tevrojka. 2, 87. 
Otiste se jireko po]a ravna, a zajiista juba Dra- 
gijina. 2, 452. IJdrise mu suze od ociju, a gleda 
ga Juba Ilvonija. 2, 1()8. Dodc vreme colivaf van- 
de]e, a oar gledi i dosno i lovo, ne bi V gdigod 
vidio Momira. 2, 160. Tad zavrista do vet dobri 
kona, i zalaja devot Juti lava, a zaklikta devet 
sokolova. 2, 305. De joj gore i noge i ruke, a 
propa' joj jozik proz viliee. 2, 12. Golema se cu- 
destva stvorise: a iz zem]e luca poleiela. 3, 74. 
Cnia zem|a ispuca od suie, u nu zi\'i propadaso 
Judi; a bog pusti tesku bolezanu, te pomori i 
staro i mlado. 2, 3. Dokle puce kami u lugove, 
a osanu gora proz planinu. 2, 5. Predc bi se nebo 
proloniilo, a na nebo sunce poginulo. 2, 125. Doke 
vince u|eze u lice, a rakija stade govoriti. 2, 54. 
Zapali se obraz od obraza, a zastidi junak od ju- 
naka. 2, 239. Jesu li se otvorila vi'ata, a jesu li 
izisli svato\-i? 3, 153. Jedan mije, drugi Marka 
brije, a treei mu nolrte sarezuje. 2, 404. Jodno 
jeste Milosu vojvoda, a drugo jo Kosancic Ivane, 
a trece je Toplica Milane. 2, 316. Pomozi boze, 
a namjeri se veliki dobri cas ! Vxik, nar. pjes. 1, 
XII. Guja pcca trn, a trn bode guju. Vuk, ziv. 
233. Izide pred zmaja, a zmaj kako ga ^dili, tisne 
se na liega, a Stojsa ga docoka, te se ulivate u 
kostac. Nar. prip. vuk. 37. Zem]a te progonila a 
more te izbacivalo ! Nar. jiosl. vuk. 90. .Tedna zona 
pociiie , a ostale joj ])omazu. Vuk, nar. pjes. 1, 
90. Te je (cam) ostavi do vjoncana, a onda opet 
iz lie piju. Vuk, nar. pjes. 1, xi. — hb) jedna Hi 
ohje bez Icopulo, kao i naprijed u gdjekom pri- 
mje.ru: Da je jedtni. srtbjinb a drugi dubrovca- 
nint. Mon. serb. 51. E,eci da s' moja, za bijelo 
tve lice, jur moja gospoja, a ja tvoj, ruzice. D. 
Drzi6 350. Zao ti dan a gora mrkla noc! M. Ve- 
tranic 2, 124. Jedan od oviziju bijase lakomac a 
di-ugi nenavid}ivac. F. Lastric, ned. 111. Dvori 
su mu zikom pozikani, a u dvoru stoli poredani. 
Nar. pjes. vuk. 1, 4. Rosna mu trava posteja, 
vedro mu nebo pokiivac, a moja ruka iizglavje. 
1, 415. Zemja tvi-da a nebo visoko. Nar. posl. 
-wCk. 90. — h) razW.ni jire.dikati, a. .mhjekat isH: 
aa) ohje recenice c.ijele: xiii — xv vijeka: Takozi 
ste i mne ucinili, davse svoju ruku i veru, tore 
moja sola plenUi i bo}are jeli a di-uge isekli. Mon. 
sorb. 21. Da jesth pricestnikt predate}u Ijude, a 
takovi da prime gnevt i nakazanije ott krajevt- 
■stva mi. 6.5. Da mogu prijemati arbadige, a knezu 
imaju od toga pol davati. Mon. croat. 7. Da ih 
su nami, drfczani primith u niht komuni. , a da 
namt imaju davati pett po kentenari> na vsako 
godiste. Mon. serb. 339. Poslasmo knezu i vlaste- 
lemt dubrovackimt , hotece da bi ucinili miri. 
s vojevodomt Radosavomt, a vojevodi Radosavu 
takoje zapovidismo da ucini mirt. 375. Upisa lo- 
gofett Niksa, a zapecati velikomt pecatju. 385. 
Da uzima po knigahi., a zapist da, ne posila. 409. 
Da jo u tomt no usiluju za lie zivota, a koni. no 



11 



zivota da i onoj razdijele. 462. Koje zajmi u mcne, 
a kojijeh s vami razdijelio. 501. Oni pokladt, sto 
je menje ostajeiio po testamentii, a bio je na po- 
sta^T u vlastela dubrovaccih. 507. Ako bi jii iiiogli 
otbkiipiti za sebo, da dadu crtkvi 80 perperb, a 
zem}u da uzmii za sebe. 53'2. — xvi — sviii rijeka: 
Menje ce biti draze, a tebjo korisnije. Zbor. 17.3b. 
Nu piimite a meni zapovijte. M. Mariilic. 4. To 
reksi zapini usta, zube slirsti, a liim ti namini 
zala sTake vrsti; splete prste s prsti, a glavom 
pokima. 22. Jer u ogiiu va.i gorase, a pokoja ne 
imase. 261. Pomuca nikoko, a paka srde se ja 
pritit. 9. Miioge najpri take budu, a pak napiiu 
roge i zal glas dobndu. ICO. Iva nosi od vlasa 
vjencac lip^na glavu, a pusta iiiz celi dva zlatna 
pramena. S. Mencetic 16. Njeki cvit pripravja 
okolnim da '.Ujeli, a njeki postavla u prsi pribijeli. 
31. Kada iU (i(Ha) otvoris, vas se raj ukaze; a to 
li govoris, vitri se utaze. 88. Slatkn ric izusti, 
jak romon s nebesa ; a vesel smih stvori, sramom 
bez priroka. D. Drzic 34S. Cic togaj nzdisem jak 
jelin pod nzom, a oci uzdvizem k nebu s lutom 
suzom. 374. Cesto se ozirah na zrafan prozor 
tvoj, a suze otirah niz tuzan obraz svoj. 387. Sli- 
sat ki ih budu, da mene pozale, a sebe da b|udu 
Juba-sd, ku hvalc. H'Xy. Ki na travi jutrom zene, 
a u po dne priliini se. a k veferu vas povene. 
M. Vetrauie 1. 83. S nn'rom ga ostav'mo, ])UtniJia 
grbava, a mi se ol';pla^'nln put nasijeli dubrava. 
2, 112. Tko god bi rai'iou bi!, a slisal tej ije.sni, 
pri liih bi taj cas zabil sve svoje boljezni. 2. 285. 
I I'liui se sit naiiih, a pak ga u dup|u lira.stovu 
ja sakrili. 2, 125. Tko dava, a luuci, razunino toj 
tvori. N. Dimitrovic 5. Tere se bojaliu da grede 
ne umre, a u toj -iddabu gdi covjek u grad gi'e. 
N. Najoskovic 138. On zlvot skracuje, a blago 
rastrati. P. Hektorovic 37. Poj'mo sveti ki-st pri- 
jati, a utecemo viciie tuge. 125. Sve ino ostavi, 
nioj cvite izbrani, a i)olag |ubavi mojo se nastaui. 
H. Lucie 219. Vas gospodin ovdje u svojoj milo- 
sti do svrlie sahrani, a onamo vas poslijo vjecni- 
jem blazenstvom nadari. B. Gradie, djov. 7. Tuii 
se samo, a lijeka ne daje. 81. Tugami se gojim, 
a jadi se hranini. P. Zoranic, plan. 1.3''. Da kako 
jeste od liega zazvane, a vi se nemu zavccale, 
tako mu pravo sluzite. F. Vranoic, ziv. 4. Nikada 
kojom godir skodom pristrasi, a nikada kakovini 
godir pozelinjeni zaniami. 23. Hip debar pomisli, 
a pak ine pokara. D. Barakovi6, vila 30. Xikoga 
ubije, a nikoga prozdi-e. P. Posilov-ic, cvijet 92. 
Prvo toga s pomiiom smife stetnu travu, dracu 
skodnu, a pak sadi i namice mjesto toga lozu 
plodnu. A. Vita}ic, est. 5. Virujoin srcem, a ustmi 
ispovidam. L. Terzic, pokr. 122. Ra.stirase svn 
vojsku i metnuSe u sramotno pobignutje, a liio- 
vim se plinom obogatise. F. Lastrii, test. 20. Bile 
ce ti dvore upaliti, a tebe ce starce pogubiti. A. 
Kacic, razg. 47. Prodaju nasgore nego Tiu'ci, a 
robe nas kako i ajduci. 296. Cujte sto govori ovi 
svetac, a pak me krivite. Besjede kr. 80. Moli a 
ufaj. L. Vladmil■o^'ic, slav. 63. Ako nade da je 
pero moje pomaiikalo ili se zabrzilo, neka on po- 
mankane nadomisti, a naglosti oprosti. V. Dosen 
X. Prvo patku uhiti, a pak je ispeci. Poslov. dan. 
104. Misli, a paka govori. 61. — sada: Ja sam 
}uba Jova Popovica, a seja sam Kj'ajevica Marka. 
Nar. pjes. \'uk. 1, 585. Uzrasla je moru na izvoru, 
a sazrela suncu na istoku. 1, 551. Mloge gladne 
jeste naranio, a zedne je care napqjio, 2, 93. Na- 
poj zedna, a narani gladna. 2, 435. Od umora na 
klupe sedaju, a od zedi ladne vode piju. 2, 26. I 
tu britku sabju pripasuje, a sve vrana kona po- 
gleduje. 2, 281. Koiia glede, a sami se cude. 2, 
140. To govoi-i, a s dusom se bori. 2, 188. To 



izusti, a dusu ispusti. 2, 469. To govori Vilip 
Magarine , a misjase , niko ga ne cuje. 2, 349. 
Brzo trci, a iz grla vice. 3, 315. Pa potrca, a iz 
grla viknu. 2, 527. Dvore mete, a .suze roni. 1, 
612. Knigu gleda, a suze pro|eva. 2, 137. Suze 
roni, a caru govori. 1, 627. Kolo vodi, a pje.sme 
zaciiie. 1, 9. Eano rani, a s' sobom _ govori. 3, 
498. Milos ide, a kulasa vodi. 2, 144. Secer iju, a 
rakiju piju. 2, 131. Ona zemloni i svijetom seta, a 
na riike nosi sina svoga. 1, 122. Vidite me oci- 
cama, a cujte me usicama. 1, 140. Tu na jedno 
sedam posjekose, a ranise dvadest i cetiri. 4, 115. 
Mia-isadu zutu duuu na more, a gristi cu zeleniku 
jabuku, a jesti l:n senicicu sestoredicu. 1, 448. 
Ona tuzi kano kukavica, a previja kano lastavica. 

1, 212. Pi-esti ne cu, a ne umem vesti. 1, 159. 
Kod Grujice uosis cistu svilu, a kod nas ies se- 
tati po svili. 3, 35. Kad jioletim, nek zatreptira, 
a kad secern, nek se sija. 1, 61. Kosu reze, pa 
vinograd veze, a suzama lozicu zaliva. 3, 169. 
Koji nema ni oca ni majke, a za vjernu }ubu i 
ne znadc. 3, 463. Do dve vile vodi, a trecoj be- 
sedi. 1, 111. Metuuh kalpak na jabuku, .. . a ja 
legoh da pospavam. 1, 116. Dan da jedes, a dva 
da se igras. 1, 15. Vazdan pije, a svu noc me 
bije. 1, 619. Dosnu ruku na jatagan metne, a li- 
jevom porezu dodaje. 4. 139. Tuna Vuce vranca 
prijiii'iase a ]irel)ijel sator raspinase. 2, 259. Ban 
uilade sestri(-u .Tclicu u pitomu varos Dakovicu, 
a ozeni dva nejal.a siua s preko mora otud od 
Latina. 2, 180.' Prostri uicni de pro.stircs PavUi, 
a jiokrij me cim pokrivas Pavla. 1, 616. Ogrnu 
se Mijat kabaniconi, a objesi pusku o ramenu. 3, 
439. Zdravo Drinu vodu prcbrodio, a masi so 
lomna Vlalia Starog. 2, 172. Pa prostii-e svile i 

j kadife,-a postavja zlacene stolove. 1,51. Otpas'te 
im svijetio oruzje, a sluzite vino i rakiju. 3, 19. 
Robi robje, a sijecc glave. 4, 111. Robe, pale, a 
sijeku glave. 4, 336. Snahu prosi, a prosiple blago. 

2, 525. Kunem ti se, a vjeru si davam. 4, 495. 
Molim ti se, a [ubim ti ruku. 2, 541. Ruke siri, 
te g' u lice jubi, a jiita ga za junacko zdrav|e. 
2, 447. I'ije \'iuo Brdanine Demo, a nazdrav|a 
Kraje%-icu Marku. 2, 415. Te prigoni od megdana 
dora, a- Ivanu rijec progovara. 2, 555. No mu 
vezu naojiako ruke, a vode ga pod sator veziru. 
2, 607. Pa je sitnu knigu napisao, a sa[e jo u 
Brda kamena. 4, 361. I podose malo ponaprijed, 
a nadose babu ostaralu. 2, 13. Ev" porani srpski 
car Stefane, a pogleda Stefan na celiju. 2, 128. 
Da ga grlis, a da se ponosis. 2, 237. Odrast'o je 
Nahod Simeune, a )epsi je od svake devojke. 2, 
66. On ne ima brade ni brkova, a }epsi je od 
svake devojke. 3, 155. Ja imadem u Kotarim 
blaga, vise bogme nego u Turaka, a bo|i sam ju- 
nak od Turaka. 3, 123. Pa me pusti u po}e siroko, 
a napusti d%-jesta janicara, neka mene na sabjam 
raznesu. 2, .322. Vec ti jasi vranca od mejdana, 
a daj mene tvojega dogata. 3, 128. U z'o cas sam 
roda potrazio, a u gori doso do Budima. 2, 69. 
Do jeseni u mom dvoru bUa! a do druge i cedo 
rodila! 1, 381. Koji nasem zboru na cast rade, a 
za zdravje boga mole. 1, 80. Iz ovoga doma iz- 
Jegla u dobri cas, a u irugi dom ujegla u bo}i 
cas! 1, XIII. Koji je rodom iz Risna, a sad sjedi 
u Budvi. Vuk, nar. pjes. 1, vii. Uhvate se u kolo 
a jedno metnu u srijedu. 184. Stanu djevojke u 
kolo, a pruze ruke od sebe pa dignu musko di- 
jete, te ide preko i-uku. 119. Dva covjeka, koji 
se paze, a imaju jedan musko, jedan zensko di- 
jete. Vuk, ziv. 98. — hhj jcdria Hi ohje hez ko- 
piile, k(i(} naprijed u ydjekojem priiiijeru: Ka 
zgora i zdola sva bihu gvozdena, a s^Tha do j)ola 
po gvozdu zlacena. M. Manilic 13. Bjese do pasa 



12 



djpvipa vidjeti, a oil pnsa ]uti ziiiaj. M. Volranic 
2, 102. Izvani biso zliiliiiiiii siiki'miui oiinivim a 
ozdoln. cilicijom (idivciia. J''. Vraurir, y.W. 1(1. Za 
ito jc I'leinn dras a iiaiiia iiotiibit. F. Lastric, 
nod. lit J. ,1a sani kicica c.aia (O.stitoffa a sostrica 
])atiO l)0.>!aiiskoga. Nar. Jijcs. viik. 1, Nil. If .sunce 
jo obiiroiia a mjosoicin opasana. 1, iil'J. — (') ruz- 
liciii siihjekti, a pmlikiH isli: aa) ohje meiiice 
c(ifU; Hi sdiiH) he: kojmlf jettmi Hi ol'jc. Hi bez 
pndikiitd, k(ul je jtn'iliknl adiiin (jliHinl biti (o.sso), 
pa se izustavi: xiii — xv rijckti: Da uziina jppi- 
skujiija jodi.ni. volb, a dnif,n da uzinia jjosiiodi.- 
.stviijusti. Moil. sorb. 15. Jedi.uu Ui'iiKH uzolt baiii, 
voliki Ninoslavi., a driigu ki'iiRU uzeli, Nikolavb 
Tonisto. '20. Kiioz i vsa {>;osi)oda idoso n Suiiber 
k vecori, a markoz ide k vcoori u Labui. Mon. 
Croat. l.S. Prod Mm jest jedna nova j^romafa, a 
zdola rupo. 19. Od kqjoli su (caiia) doseti. jiozla- 
ooiiijolih a dvijo bijolo. ;i72. Uda se Jelaca za Mi- 
liofa Utvicii'a, a lula .«6 Vladi.'iava za Ivaiia Pi- 
iovica. 544. — xvi — xviii i-ijrkii: Jero jost u me- 
njo (itao, a ja u otcu. N. Kaiiiiia 84. iv. 10, 38. 
Njoki su nialmiti ocito, a iijoki su maliinti na 
vrjemena. Zboni. 1. Ti niu s)nmi, a ja zi'|u ispu- 
nit cii tvoju. H. LuciA 190. Ti si lijja, a ja sam 
lip. P. Macukat 1)3. ,Ta zomja, a ti zeni|a. N. Pa- 
liku(5a 38. — sada: Ja 6u s\Tadat Juga na ve- 
coru, a ti svracaj dcvet Jugovica. Nar. pjes. vuk. 
2, 182. Daj ti meni cede Viahiiiino, a Vlahiiii da 
damo dovojkn. 2, 19. I no shisa porod roditeja, 
a no slusa ndadi starijega. 2, 4. Sunco nam je. 
na zaliodu, a nevjesta na othndu. 1. 35. Za ko- 
sntu jo ta ladna voda, a za novjosto to iiijno 
vino. 1, 59. Arap devor, stari svat Ai-apin, a Ara- 
pin crni ndndozona. 2, 396. Jedno mu je na sreu, 
a drugo na jpziku. Nar. pcsl. \^Ik. 113. Bog vi- 
soko, a car daleko. Nar. posl. vuk. 17. Bud ja, 
more, tvoj'e dubro kudim, a za .sto ga ti kudis? 
Vuk, posl. 254. Kqji bjese od robiiie, po tijelu 
se rodi, a koji od slobodne, po obecauu. Vuli, 
gal. 3, 23. — bh) predikat ii iihje rt'icnice isti, 
izostavlen m jediioj Hi n ubjema: xiii vijcka: He- 
dose jedni pod smokvu Prnicu, a jedni pod brest. 
Mon. Croat. 8. Vsi ti koniuni na stran odstupisc, 
a knez i mai'lioz i vsa gos]ioda na drugu stran. 
17. Da zberu komun dvegrajski 3 starci, ,1, kri- 
vanski komini 3 .starci. 21). — xvi — xvin vijeka: 
Zovjese zora dan, a slavno ])rolitje travicu drobnu 
van. S. Mencetic 3. Koga trg brani, o trgu go- 
vori, a I'anen o rani. D. Drzic 355. Ter njetko 
m,aslinu s paomom metase, a njetko lun|inii, kudje 
pro6 imase. N. Naleskovio 1, 121. Eijp.cu da je 
ona tebi, a ti lioj yjeru dala. M. Drzic, 208. ,Ter 
leti dan za dnem, a za dnem godiste. H. Lucii 
213. Njeke u pustij'in, a njeke u manastire po- 
bjegose. B. Gi-adic, djev. 85. Mlaji starijemu po- 
sluh i poctenje uciniti, a stariji ima mlajemu do- 
bar svjet i priliku dati. .S. Ne mali primncno pla- 
caju, a niki nista. M. Bijankovic 146. Pcele nose 
med u usti, a obad u repu. P. Posilo^^c■, cvijet 
93. Kad ja tebi, a ti meni budes vracat ah re- 
love. J. Kavaiiin 39. Sve sto je ocitovao crkvi a 
ona nama. F. Lastric, npdi|. 107. Brada kaze pa- 
met zrilu, a rogovi moc i silu. V. Dosen 22. Za 
to ima vraga u ustima koji govori, a vraga u 
usima koji dobrovo]no slusa. I. A. Nenadic, nauk 
141. — sada ; Sinu lit:o kao jarko sunce, a gfoce 
kao mjesecina. Nar. pjes. vuk. 1, 584. Bele joj se 
ruke do lakata, a bijele noge do kojena. 1, .597. 
Hyi su dani od srebra skovani, a subota od suogii 
zlata. 1, 640. Pale su patke u slano more, .a pre- 
pelice u ravno lioje, a jarebice u rudinice. 1, 318. 
Mi idemo preko sola, a oblaci preko neba. 1, 113. 
Po nebu se pognase oblaci, a po zemji prokleti 



j vjetrovi, a po nioru visoki talasi. 3, 85. Pomoli 
I so niz pojice Marko, a za Markom Kola od Pa- 
j zara, a za Kejoin vojvoda Milo.su. 2, 474. Kum 
liorojo nek ide na kuma, a starojko neka na sta- 
rojka. 3, 27. Deno lef.i voda do kolena, a junacke 
kosti do r.imena. 2, 245. .Tednoin drugu noga go- 
i-ijaso, a drugonio ruka do raniena. 2, 11. Nek to 
zeiii, ?.p|ela to njajka, tebe majka, a ti djcvojaka. 
1, 265. Kako se dici Durdov d.an listom i zole- 
nom travom, a spasov dan [etoni i cvijetom. Vuk, 
?,iv. 75. ,Ta za])Ovjedili daku, a dak <;rkvcnaku. 
Nar. posl. vuk. 107. — kad prcd obje recenice 
stqji rcicnica a prcdiknlom koji i niiiKi pripada, 
maze se izostaviti u )iima ohjcma: .Svaki mi se 
zakliAaSo tesko, koji bracem, a koji sestriinjm, a 
ja, majko, sobom i oruzjem. 2, 77. Te udarili 
crna Arajjina: ja jednoga, mono jedanaest; ja 
dvojicu, mono de.setina; ja trojieu, mene deve- 
tuia; ja cetii-i, a mono osmina; ja petinu, a mene 
.sedmina. 2, 377. Svak po neSto mete u skrinu: 
muskarci novce, a Xene i djevojke robu. Vuk, 
nar. pjes. 1, 29. — cdi i kad ncma luiprijed take 
recenice, iiioze se predikat it (ilijr izaslariti, kad 
se razumije: .Ta na brdo, a sunce za brdo. Nar. 
pjos. vuk. 1, 317. Sve barjaci kao i oblaci, a ca- 
dori kao i suegovi. 2, 313. Od nas pjosma, a od 
boga zdi-avje! 2, 60. E.ijec iz usta, a kamen iz 
ruke. Nar. posl. vnik. 272. — d) i subjekat i pre- 
dikat isti: aa) obje ret'cnicc cijele, Hi samo bez 
kupulc jedna Hi ohje : Zapovida cesar da se ta- 
kova kola jimaju uciniti, a liu za})Ovida da do 
tretoga due cuvajn. F. Vrancic, ziv. 13. Da bi 
mu se jedan mac zabio u prsi, a paka izvaden 
ojieta bi mu se u prsi zabio. A. d. Bella, razg. 
101. Videt cemo prvo kolika je vasa krejios, a 
jiak cemo i-idet koju ce^ vani poiuoc udijelit go- 
spodin. Besjede kr. 40. Sto ces pusta u jirimorju 
kulo, kad po tebi nitko setat' nema? majke ne- 
mam, a sestrice nemam. Nar. jijes. vuk. 2, 387. 
Brata nemam, a sestrice nemam. 2, 76. Veo je 
tvoja ostarjela niajka, ne moze ti jirijn-avlat' ve- 
cere, a no moze sluzit' mi-ka vina, a ne moze 
luccm svijetliti. 2, 330. — hb) jrredikat isti bu- 
diici ii obje recenice i m jednoj stojeci izostarjen 
u druijoj, Hi poznal buduei iznstavfen u ohjema: 
XII — XV vijeka : Priobretobr. odb mor.ske zemje 
Zetu i SI. gradovy, a odb Aj-i.bauasb Pilotb, a odb 
grbcbske zemjo Labb. Mon. serb. 4. Ta pl.aoa 
knezu 100 zlatilib, a strani 100 zlatihb. Mon. 
Croat. 2. Da pos]u ta list u Motovun, a ta drugi 
list u Trviz. 29. Pr(i)nesoge tovor kruha z Mo- 
scenic, a tovor vina s Kozjaka. 47. Postaja po 
svomb testamentu neki dio gospo(d)i hercezici, 
neki dio vojevodi Vladisavti, a neki dio nam si- 
novomb svojim, a za dusu svoju 10 tisucb dukatb. 
Mon. Serb. 507. Da jestb liemu i negovu ostanku, 
a po tomb knezu Vukcu. 286. Koja to je (polaca) 
prbvo bila vlastelb nasehb a po tomb kaluderict 
svete Marije. 297. — xvi — xviii vijeka: Easko- 
vati ce mace u lemise, a sulice svoje u srpe. N. 
Eanina 15. isa. 2, 4. Ter kiili pocese treptjeti 
tukako, a po torn letjeti po lako, po lako. M. 
Vetranic 2, 85. Ti mi daj za grijehe kajaiie, a 
pak stec svijetli raj. N. Dimitrovic 33. Ku (krv) 
na obrezanju najj)rvo proli ti, . . a paka moleci 
u vTtu visnu vlas. 94. Da svaki nas svuda uziva 
velike radosti do suda, a poslije u vike. N. Na- 
Jeskovic 1, 147. Jij ribu iz mora, a meso iz koze. 
P. Hektorovii 49. Mogah se o tomu svrsno sve- 
seliti. a ino u momu srcu ne zeliti. H. Lucie 
202. Tko zeli nebesku moju slast ovdje okusit, 
a onamo prvo mjesto uza me imati. B. Gradic, 
djev. 30. Svijet se napunio naravira nasom a ne 
maiie gnusom. 15. .Tedan od onib venae da Ce- 



m 



A 



ciliji, a drugi Valerijanu. V. Vraiu'ic, ziv. IS. 
Ucini jjosvetilisce velikini bogom, a najprvo bugu 
Merkuriju. 11. Jere su nigtli za potvobu i poraoc, 
a nigdi za lipotu postavjena. 1. Baudulavio iv. 
More nareiiiti kleriku da iiromlati drugoga kle- 
rika a laiku laika. I. Anci(^, svit. 75. Ukazat in 
vani najprvo sto je z'o izgled, a pak kako visiii 
pedepse. Besjede kr. 19. Odredio sam . . . ukazat 
vam najprvo stetu . . . , a pak pedepse. 50. Ve6 
ne misli za posteiie a jos maiie za .<pasene. V. 
Dosen 82. G-ovorit moze njckad sve, a njekad 
koji die. I. A. Nenadic, nauk IG. Koje su bile po- 
trebite prvomu oeu nasega iiaroda, a pak o-stali- 
jem }udma ii naprijeda. J. Matovic, kat. 486. 
Kako je Noje iz korabje prija pu.stio izletiti ga- 
vrana, a paka golubicu. I. J. P. Lucir, nauk 17. 
Sad jednu stvar i^rosio a sad ' drugu. B. Cuceri 
75. Bjezi di-uzbe, bjezi pi-igode, bjezi raskosc a 
grad nada sve. 85. — sada: Vezah koi'ia za jelu 
zelenu. a sokola za jelovu granu. Nar. pjes. Yak. 
1, 317. Metnuh kalpak na jabuku, a ])usc.icu na 
kruscicu, a rogjicu pod glavicu. 1, IIG. Baci 
sukiiu u zelenu travu, a kosuju kraj vnde Dre- 
novca. 1, 380. Dize skute povise kojcna, a ru- 
kave povise lakata. 1, 598. Vode kone u jiodrume 
doi'ie, a junake na bijele kule. '2, 33'1. Baoi Simu 
u kanienu kulu, a kjuceve u to more siiio. 2, 74. 
Na lieg mece tananu kosuju, jio kosuji ti'i tanke 
decerme, ... a na noge kovee i eaksire, a .svrli 
svega bugar kabanicu. 2, 138. Nogorn mice, mak- 
nut ne mogase, a rukania ui tamo ni arao. 1, 
5'14. Dosta imam |cba bijeloga, a jos vise vina 
ci-venoga. 2, 4(12. Oko' grada cvijec.e pobrala, a 
najvise cvjeca [ubi draga. 1, 234. Sve Bugare 
redom bratimila, a najpoalo Peru Bugarina. 1, 
126. Stade miu'ia dare dijeliti: dade bogii uebcske 
visine, svetom Petru Petruvske vrucine, a Jovanu 
le.da i snijega, a NLkoli na vodi slobodu, a Iliji 
mune i strijele. 1, 15(). Pcmiogao jaki bog i nama 
i I'lima sa svako strane a s nebi'sa najbojc! Vuk, 
ziv. 77. — had hi izi)sltirj,i'rii jiirdikdl u driiijoj 
receiiici bio u slozouini iililikii driiijoni iinjo u 
prroj, oslnje iiiu poinorin (jldijiil nam, da hi «<• 
taj tihlik pokasao: Danas mene u tcbe izdala, a 
.sjutra ce tebe u drugoga. Nar. pjes. vuk. 2, 113. 
— kad prcd objeina ra'cnicaiiM utaji rcvcnica 
s ijrcdikatom istije.m koji i nimn pripada, mo'e 
.se u nimn ohjcina izostaviti: I>va sina ima: jed- 
noga od rabe, a jtsdnoga od slobodno. N. Kai'iina 
fiyi>. gal. 4, 22. Nc ces miogo dara ilati: kraju 
vraua koiia, a krajici vencc. Nar. p.jes. viik. I, 
103. Dva sina imade, jednoga od robinc a dru- 
goga od slobodno. Vuk. gal. 4, 22. — ]/redikat 
poznat budiici izontai'lcii a ohje receiiice: Sva- 
koniu sve, boze, a meni sto vidu. S. Mencetic 48. 
Prvome ovna, a zadnomu rog. Nar. posl. vuk 



260. Robom i kad, a grobom nikad. 



'■) 



jcdiia reievica Hi ohjc bez sabjekla: aa) inace 
objr cijele Hi saiiio rflagol biti (esse) izoslanfen u 
jcdmij Hi u objema: Luc nam je cipati i krpiti 
nirizu, a pak putovati. P. Hektorovic 49. Drugo 
je ne grijesit a di'ugo je dobro cinit. B. Gra- 
dic, djev. 79. Tako bi Saulu oliecano, a tako 
se zgodi. A. il. Bella, razg. 127. Od judi je zazor 
i sramota, a od boga velika grioia. Nar. pjes. 
vuk. 1, 256. Muono mu je ici bez oruzja, a .jos 
goi-e ne poslusat majke. 2, 411. — lib) predi.kal 
isti hiiduii II objc rcceiiice, izostarleii ajednuj: 
Dobro so covjoku ne zeniti, a zeni ne udavati. 
B. Gradic, djev. 31. Tko dragovojno trpi, placa 
rau se cudnovatim nacinora i vi'imenito \'i.se puta 
na ovom s%'itu, a vazda na onom placom vic- 
liom. F. Lastric, ned. 294. — jediia Hi objc re- 
ienice krne : Prenesi me i^reko vode ladne, a cvo 



ti puske dvije male. Nar. pjes. vuk. 4, 65. Eto 
sab|e a eto nakovna. 2, 405. Etu, care, lijepo de- 
vojke, a eto ti od Arajia glave, a eto ti dvanaost 
tovara. 2, 400. Eto po]a, a eto knna. Nar. posl. 
vuk. 79. 

2. reccnice kno one naprijed. pod 1, ali se iza 
pine govor jace Hi slabije prekida Hi ustav^a, pa 
ne u drugoj Ui vraca na sto god napomenuto a 
prvoj, te mu sto dodaje, Ui prelazi na drugo sto 
i na nemu se dafe nastap(a ; reieno je prekidane 
cesto tako slabo da se mnogi primjeri jedva mogu 
odijeliti od onijeh pod 1 : 

a. u opce, slucaji svakojaki >i kojima to biva: 
XII — XV vijeka: Dtva vinograda tujde nasadiht i 
ulijanike 4, . . . a za kojimhzde ulijanikomt po 
ilbva cloveka. Men. serb. (i. Darujii otokt vtst i 
Babino Poje , . . . a mede iniL sutL Zulijant . . . 
10. Za sije metohije nikojre clovekt da ne ima 
pecali raztve opati>, kto je u meste tomt, a ini 
nikojre clovekt da ne inia pecali ni oblasti nadi. 
riimi.. 10. Ako se kto najde prodavt vino s vo- 
domt i medt prezt ucen, da mu se vse uztme, 
sto ima, a za ine trtznike da ne ima pecali kra- 
[evstvo mi. 17. U toraL bogt da rasudi, na konit 
je klcttvt ostala, a vi sto mozete ciniti, cinite. 
21. Prose da bi knez s tu gnspodu razgledal, a 
to im je vse na putu za jedno. Mon. croat. 13. 
Aste budett na jcdinoini, ognisti, a temzi otde- 
[eni., da rabota. Zak. diis. 35. Aste kto poznajett 
lice podi> ciovekomi., a budeti. vb gore, da ga 
povedetb vt selo. 37. Aste pise ki'iigu carj...., 
a ona kniga razorajetb zakoniki. , . . sudije tu 
kiiigu da ne verujutt. 49. Pisa se sija poveja 
1386 leto ... a tomu milostiiiki, protov-istijart Fi- 
lipt. Mon. Serb. 204. .Ten, snio mi obrali tebe 
mcdu inenib za mnogo Jubiina prijateja, a imali 
smo za sto. Spom. sr. 19. ,Ia so zgovoribt s po- 
kli.sari dubrovaccerni, iln bilii. iiotanb miru i pri- 
maini. za niiri>, a oiii rekose: tomuj mi nijesmo 
vojni. Mon. sorb. 368. Postavi u pokladt . . . dva 
Ijokara sn.bn.na s pokrivaei jiozlaceni na mjesta, 
u potezaju 15 litari.. 372. Ovi vasi. pokladt do- 
iiese knezb, a j)odt ovi uveti. jiostavi receni po- 
kladt. 373. Receni jiokl.'idt pri.da se u jednomt 
inalu kovcescu u komiini., a osta kjucict u go- 
spode Jelene. 387. Za voce vorovanje peeatismo 
ovt listr. pod nasu pecatt, a upisa se na 1437 
leto, meseca aprija na dva desti dni, a upisa Pri- 
Ijisavt dijakb. 389. Tiij jiostavii pridajte knezu 
Maroju i liegovu sinu: a kada imt toj pridaste, 
svrbbb togaj da taj za])is razadreto. 426. Da je 
I'ecenoj gospode do svojo smrbti za novcriia, a 
da mu bastina vijeku vekoma u pcu-abu, a da 
mu glavu gospoda pedopsaju. 459. Zajmise namt 
1000 perperb. a po ti naciiib uzesmo i zajmismo. 
493. Priiiiihb odt vlastela dnbrovaccihb perperb 
166. a se mi dase sada zajainb. 502. Predadose 
147 dukatb; a tbdaj be.se dukatb po 41 dinart. 
514. — XVI — xvin vijeka: Njeki su mahniti na 
vrjemena , a toj se zovu mjesecni ; . . njeki su 
nialmiti od hudobc, a tijem je pomankalo razuma. 
Zborn. 1. Prikla u riiku inu vrat, kako jedan 
vlas, neverniku tomu; a da vidis komu, ovo t' 
glava. M. Marulic 5.3. Htihu oba svu sramotu 
pokriti; a to t' ne ce biti. S3. Za to odlucuju sa 
svimi imit rat, ki se ne obitnju poda mnom da 
ce stat. A prvo cu odujat drzave od onili ki se 
ne litise dat kako no ja hotih. 10. Ja bocu sve 
more u droban sud isplit, a toj bit ne more. S. 
Mencetic 6. Za c joj je vrid svitlos, a bog joj 
razum da da bjezi u tamnos. 20. Skriti se gdi 
ne \'ih, a ne bih oriizan. 33. Ar mi si ocima ra- 
nila srdacce, a nitko lijek nc ima nego ti sunacce. 
53. Svudi me za c stizu, a ni moc uteci. D. Dr- 



14 



A 



iii 393. Istom ja y.Iof'ostn, a no vim oil kudn, 
6uh mula lunoin da sta taj druzba inihiida. '10."). 
Za Sto jo jur kasno, mjcso^^ u oblaku, a f.enam 
iiijo fasiio piitovat po iuraU\i. M. Votrniiii 2, 338. 
Briina svp jjlodam jpda li gd je gredu ; a nigdi 
iiikoga iiije cvit iii vidjot. 2, 313. Ne ie nam dat 
sniorac voo loviti, a viimo jo rufat. P. Hoktoro- 
vi6 G. Sva mu liti pobrojit, jedno niufat iie ce, 
a jest jih mozo bit dvado.^et i vece. 3,5. Pusoaj 
naju, baso, do naju mile majko, a voiom ti se 
niojom junarkom obptuju, sabjico da no jiaSu, 
km'iioii da nc jizju, kalujor da .se postavjii. 23. 
Toj nui prika/.a%si is]ntah proS(':enjo, k moni po- 
glcdavsi, da nam jo jitbenje. A on snd napuni, 
ke nosi iz Splita, nivranac, limimi, tor meni po- 
skita. 31). Ona mi vitar till jiosla, ona cini, mimo 
da se brodih po morskoj pucini ; a nije cudo toj, 
da oblast provodi nad morom, u morskoj i)ini ka 
se rodi. H. Lucie 188. Da ja, ka te .scinim raz- 
umna, kako si, dnigi ti dar tinira, ki ti so prom 
pi-osi. A toj CO bit vila. koj drugo ui na svit. 
189. Za sto 6e, more bit, ovoj libarce i u ostaU- 
jeh djevic ruke priei, a u svakom se skupu i 
mnostvu mjcsanije naliodi. B. Gradie, djev. b. 
Nijeilno djolo nijo toliko liudobi iigodno (a za toj 
se i zove dull necisti) koliko ovaj gnusoca. 14. 
Otot jdata telesno slasti; a mala bi bila, da ne 
budc sUjcdila ^jeella smrt. 14. Telesna cjeloca 
pametnom jest mjereiia i sudena, no pametna 
telesnom; a toj i s])asite] nas zlamenuje. 49. Ona 
ka je jednom covjeka poznala, kako se ce ueiiiit 
koliko da ga nije poznala? A od veto nacina 
jest toj poznanje. U2. Eekose lieiiiu . . . : Mojzes 
zapovidal jest nam takovu zenu kamenjem pobiti. 
Da ti ca govorisV A to govorahu iskusujuci liega, 
da bi ga mogli osvaditi. A Isus prignuvsi se doli 
pisase po zcm}i prstoni. A oni nastojeci pitabu. 
Beruardm 31. iv. 8, 4-8. Hocu da ti meni veliku 
pogodu uciiiis, a to jest, da sa mnoni sad dodes. 
D. Zlataric 72. Jima veliku ze|u viditi i govoriti 
sa Katarinom, a da uikor ne znade. F. Vrancic, 
ziv. 12. Ova nioja lipost zenija je i pepel, uemoc 
ju more zagubiti i nije staiiovita, a lioce vrime 
dojti da ce opeta procvasti. 13. I tako zapovida 
da ju jimaju dovesti. A prvo nego bihu dosli po 
liu, ukaza joj se anjel. 9. Zapo\ada da joj se jima 
glava odsici. A ona gotova umriti, reco. 14. Jur 
se dan nagiba, kud sunce zajjada, a tebi ni triba 
nociti van grada. D. Barako^-ic, vila 1,51. Blazeni 
mrtvi koji u gospodinu uniiraju; a oni u gospo- 
dinu umiraju, koji uniiraju dobro. P. Posilovic, 
nasi. xiiv. Da nastojite dobro priminuti, a to jest, 
da dobro umi-vsi morete doci na najposlidiu 
svrhu. xiiv. Od ovc zlocc izlazi jediia struka od 
otuzena, sto covik ne zna sto cini; a ovo jest 
najveci grijeh na svijetu. P. Posilovi6, cvijet 49. 
Ja sam poziiao tolikc prokuratiu-e crkvene, koji 
su rad crkvenoga posli po zlu ; a to se i sad vidi. 
J. Banovac, pripov. ITti. Ah rici! ah gromovi, 
koji me smrtno sti'asite! A tko da se ne pripada 
na ovi stralioviti govor? A. d. Bella, razg. 57. 
Jcsu li ti neugodne ove rane rastvorene? A ni- 
jesam bio raiien od krvnika za tvoju |ubav? Ali 
te strah da te ne prikorini, kad se k meni po- 
vratis, tvojijem gnjesimaV A jesam li koga pri- 
korio, kad se k meni po\Tatio? Besjede kr. 68. 
Drzim da ufate; ali je li vase pravo ufaiieV Ako 
no znate, ja cu vam kazat ; a no cu ja, nego Pa- 
vao sveti. J. Filipovic, prip. 1, 112. Kad molis 
boga, a dodu ti one misli u paniet, onda scini 
da su ono one ptice pogane. L. VIadmiro\ac, slav. 
.52. Mozemo od boga prosit da nam dopusti ki'i- 
posti, po kqjiiii idemo u kra[estvo nebesko; a 
ovako nam je i Isukist uaredio. G2. All jest mo- 



guco; a da bi tako no bilo! F. Lastrid, svet. 31. 
Raj jo grad, u koji nisto opogai'ieno ne ce uni6i. 
A .sto jo ikada poganijo od du5o griliom smrtni- 
jcin opoganene? F. Lastric, nod. 48. Evo custe 
kakve plodovo Cini ispovid, kada se dobro ucini. 
A kako so ima ciniti, razgovarafcmo se u nodi)o 
slidece 48. Nahodi li se tko koji bi vecega do- 
stojanstva bio? A Sto rekoh voi'oga? mtko so 
.s I'linio ni ])orediti no moze. A. KaniXlic, utof. 
5. Tko CO toliko prajioraca nasalivat, da sva- 
kom isto po nikoliko doi)asti raoio? a prez toga 
nisu podpune ))oklade. M. A. Kolkovir, sat. 13. 
Imahu potrobu od koga god tvrda napomonutja; 
a sto je tvrdo a sto je jace od smrti? I. Dor- 
die , ben. 156. Tribuje iskusati dusu , a isku- 
Sati du5u ho6e rodi pomi'iivo protresti sve nugle 
svoga srca. I. J. P. Lutic, nauk G. — sada: 
Upitaj ga .sto se srdi na me; a najposle ja no 
marira za liga. Nar. pjes. vuk. 1, 376. Arapiu 
je junak na mejdanu, skinuce mi glavu sa ra- 
niona ; a ja volim iiioju rusu glavu nog sve 
blago cara costitoga. 2, 391. I mi josmo porez 
sastavile, al' ga nito odnijeti noma, jer ga Arap 
privatiti no co bez JeLice, bas tvoje sestrice ; a 
cu li me, bolestan Dojcine, ja ne mogu jubit' 
Arajiina. 2, 463. Ja ne mogu sab|e poganiti, a 
sad bih ti osjekao glavu. 2, 600. No mogu se 
s nima udesiti, a da mi so s liinia udesiti, volio 
bi neg' carevo blago. 4, 179. Pusti Jelu, no grdi 
joj Uce, a dacu ti moga geferdara. 4, 160. Bi 1' 
me nesto vjerno posluzio? a dala bih tebi dosta 
blaga. 3, 139. Cin' mi, ciii' mi, Kopcica robiiio, 
da ja jubim Kopcica kadnnu, a tebe cu darovati 
divno. 1, 458. Uzmi moga maloga vrancica, da 
ne visti pusti proz planinu; a bice ti po druzini 
fala ka' si .svoje oci izvadio. 2, 50. Vec se predaj, 
Senkovicu Ivo! a evo ti tvrdu veru dajeni da ti 
uista uciniti ne cu. 3, 395. Daj mi, seko, klobuk 
svile bole, da ga poznam koga jo vojvode; a 
tako mi srecna puta moga, nevere ti uciniti ne 
cu. 2, 302. AF ti di-ugu hocu besjediti, besjediti, 
a dosta je stidno. 2, 233. Ko pije 'S'lno za slave 
bozje, pomoz' mu boze i slavo bozja! a sta je 
jepse od slave bozje? 1, 96. Prepade se Strahi- 
nicu bane, de pogibe ludo i bezumno ; a nesto so 
bane domislio, viknu banc iz grla bijela nekakoga 
hrta Karamana. 2, 285. Onda Milos poce da po- 
peva, a krasnu je pesmu zapoceo od svi nasi bo}i 
i stariji. 2, 216. Da vidimo ko ce boje; a ja vi- 
dim ko ne more. 1, 176. Od carice cedo ugrabite, 
ti nalozi do dva ogiia ziva, neka pisti kano zmija 
}uta; a svaka je niajka milostiva i na svoje cedo 
zalostiva: carica ce krste prokazati. 2, 86. Da 
das mene decc devetoro, decu tvoju a sureve 
moje , da ja taste u Kosovo podem . . . ; a ne- 
moj se, taste, prepanuti ni za svoju decu ubri- 
nuti. 2, 268. Grdiiijega u svatovo noma; a ja, 
braoo, jesam govorio . . . da jepsega ne ce bit' 
junaka. 2, 545. Sto je godii- u Prologu sniga, sve 
se ono u Cetinu sliva ; a kako je jadna riba ziva 
od onoga proloskoga sniga! 1, 593. Pa ib stado 
biti buzdovanom, a kako ill lako udarase, iz boj- 
nih ih sedaF izmetase. 2, 495. Da ti pos|cm ma- 
lenu paricu, sakuj meni vjenee i oboce; a sto 
tebi od toga ostane, potkuj tvoga dobra koua 
\Tanca. 1, 167. Te robovah i tamicu trp]eh i za- 
caniah za devet godina, ... a tebe se, bane, ra- 
zalilo. 2, 274. Kum dojezdi, dvori zazvonise. A 
gdc cemo kumu koiia svezat'? 1, 13. Vino pije 
Ki-ajevicu Marko sa staricom Jevrosimom niajkom, 
a kad su se najjojili ■\'ina, majka Marku stade 
besjediti. 2, 438. Tu stadose im-ko piti vino. A 
kada se napojise vina, Marko skoci na noge la- 
ganc. 2, 331. Kiiiga dode begu Radul begu, a 



15 



kad bcgo knigu proucio, udi-ise mu siize od oeiju. 

2, J4G. Pa ouda ode kroz goru ; a kada bjese sred 
gore, ona mi baiia susrete. 1, 587. Ode pravo u 
zem)u latinsku. A kad dode Mletku latiuskome, 
lijepo ga bane docekao. 2, 577. Te kazuje sta j' 
od zmaja cula. A kad care saslusa Milieu, ou 
otide sitnu kiiigu pisat'. 2, 258. Vece slusa mkada 
u duseku kad ce prvi p'jevci zapjevati; a kad 
prvi pjevei zapjevase, skoci mlada iz meka du- 
seka. 2, 109. U torn svanu i suuce ogrami, a kad 
STanu i sunce ogrami, vodi Zlatkii u bijelu crk'sai. 

3, 142. Nad vodom je lice ogledao ; a kad ilarko 
lice ogledao, vide Marko kad ce uuirijeti. 2, -141. 
Oj devere! kamo tvoja snasaV A ti kume ! kaino 
tvoja kuma? 2, 389. Malo V ti je tvojo kra)evine'? 
male r ti je? ostala ti pusta! vec s' o tude oti- 
mate carstvo. A ti strice de.spote Ugjesa! malo 1' 
ti je despotstva tvojega'?... A ti strice ,vojevoda 
Gojko! malo 1' ti je vojvodstva tvojega? 2, I'JG. 
Prele devojke kod goveda oko jediie duboke jame, 
a dode nekakav starac. Nar. jjrip. vuk. 157. Po 
onijem su krajevima kuce gotovo sve tako po 
strmeni, da se oko liih ua drugome mjcstu ri- 
jetko gdje moze igrati, osLm na gumuu. A gumna 
su lijepo patosana kamenem. Viik. nar. jjcs. 1, 
64. Cuvsi zona dode i pade k nogama ijcgoviiua. 
A zena ta bijaSe Grkiua. Vuk. mar. 7, 25-26. — 
mfdii prednim priiiiji'rima ima i takih ii kojima 
je druya recciiica (xa a) pitane, a faici ati i ovi 
a kojima sumo nije izreceiw rccenicom pitane, a 
nije za to Sto ne sve ito hi pitanii tre.halo da hi 
bilo receiiica raztunije iz predniya ijocurii, na koji 
se pitane nastarfa, pa se u pHanu ne ponan(a: 
lites? Sto? ^uveii jilac, u koni se vas moriiii. A 
za sto? S. Mourctic 55. Slisal sam, Sebastiaiie, 
da ti krscenik jesi. Tako je, svitli ci'saru, odgo- 
vori. A kako to? rece Uiokletian. V. Glaviuic, 
cvit 27. Pita je koja joj je jiotriba i u kom so 
staiiu iKiliodasc. All sestro, rece, u muka paklcnil 
A za sto? ,T. lianovac, prip. 39. Oslavi tude sto 
si iiepravcdno stekao. A kome? Tko .so ne ce 
iiigda od tebe spomenuti. .J. Baiiovac, nxzg. 91. 
Oni bio je vlastelin spanietan, cinen, cascon; a 
paka? Ona vladika bila je svisna, niila, vridna; 
a sada? A. d. Bella, razg. 168. Pokli liocns zuati 
koju srecu isteni, rijet cu ti: zelcni klobuk. A 
jiak? prilaga s. Filip. A pak? odgovara mu opet 
crkovuak, iza prvoga stupaja idc se ua drugi, . . 
mogu biti papa. A pak? A pak umrijet. Hesjcd(! 
kr. 71. — i-spoirdi dafe pod C, 3, c. 

b. « prriij se recenici kazuje necija rudna pu 
se u drufjoj prelazi na rtidiin Hi na staiie dra- 
yotja, tako da se olijekal prve recrnice, i.-recen Hi 
neizreccn , itzima u drugoj za sahjckat, koji se 
)iuniijrise izrijekom. kaze a maze se i ne kazati: 
tako od xvn vijeka: a) u preoj ohjekat i u dra- 
(joj suhjekat izrece.n: Nado ju, a ona umrla. M. 
Uivkovie, bes. 183. Vidje djavla, a ou stoji prid 
celicom. 265. Ako te iiadc a ti jos uisi ostavio 
zakletve ; ako te uadje a ti jos tude uisi poATa- 
tio, sto ce bit od tebe? J. Filipovic, 1, 131. Da 
vas ne nade, a vi spavate. Vuk, mar. 13, 36. 
Dode k uOKuiciuia svojijem, i uade ili a oni spa- 
vaju. Vuk, luk. 22, 45. — b) it preoj ohjekat ne- 
izreceii, a it druyoj salijekat izrecen: Zlalar do 
cim ne vidi, a zlato se dobro izcistilo, no vadi 
ga iz peci. S. Margitic, fala 278. Bog oblaka od 
bolcsti i novoja ne dize s nas, do cim ne vidi, 
a mi se pokorili i obratili k nemu. 278. Iduci 
dva covika priko nike pustine nado.se, a jedno 
dite malano u i)ustiiau zabasalo. J. Bauovac, prip. 
64. — c) It prcoj oljjekat izrecen a it driujoj ne- 
izreien subjekat: Dosavsi k onoj kucici ude ne 
javivsi se u liu, gdi nade jeduu sii'oiuasicu udo- 



vicu s dvima 6erma, a mole boga poslujuci. J. 
Banovac. prip. 105. — d) u prvoj moh hiti yla- 
yol sa se pasivan: Kad se vidi oni, koji se vi- 
dase jjrid Judmi tako posten da u liemu ne bi 
smio misao nepostenu zamislit, a on pun svake 
necistoce ... J. Filipovic, prip. 1, 151. 

c. onijem sto u prvoj recenici hiva pokazitje 
se vrijeme onoinit sto ti druyoj biva: proa moze 
biti i pokrijeplena u torn posla nekim rijeeima, 
a moze hiti i hcz nih (takih je primjera lido i 
naprijcd pod 1, ali je a niinu osiin, ereiiiena i 
driiyii, ceya radi su ondje spomenuti): a) jirra u 
recenom posla nicim nepokrijcplena: Po dva dni 
uzmi budu, a sin olovjecji pridan bude na ras- 
petje. N. Eaiiina 89'^. mat. 26, 2. Po dviju dueli 
vazam bude, a sin clo\'icaski pridan bude da se 
propne. Bernardin 42. (a Bandulavica i u Vitka 
i.) No bjohu zapjeli kokoti u selu, a ti se odpravi 
u gluho jur doba. M. Vetranic 2, 312. Ne dorece 
jos ovega (Osman), a Daut opet viknu. I. Gun- 
dulic 570. — b) prva pokrijejjfena: aa) rijecjii 
dobro; Ne dobro iz raja izajdose i plodit se po- 
cese, a nih se dji;ca nena\ddit pocese. B. Gradic, 
djev. 13. Bako ne dobro na isti otok stupaj po- 
stavi, a uc\a}enu mlatlicu ugleda. I. Guudulio 3. 
— bb) rijecjii jos, uz koju mo£e biti i dobro; Bo- 
gat, niogu rit, jos dobro ne mine, a on cas mu 
na svit saj spoinena pogine. D. Rai'iina 58. Jos 
no dobro ove rijeci bolni Petar izgovara, a Isitkrs 
na u se prijeci s ostrijem lioem ter ga kara. D. 
Palinotic, cliri.st. 7. Al se pravo jos ne takne, a 
smrt nemu lov izmakne. V. Dosen 71. Jos nije 
koza okozila, a kozlo igra po po}u. Nar. posl. 
vuk. 1 14. Jos nije ni do vode dosao, a gaco za- 
sukuje. 114. — ce) rijeeju istom, koja ytasi i 
istom; Nu odnikao istom bjeh od vode studene, 
a i)lalio zamjcrih gdje jozdi put mene. M. Vetra- 
nic 2, 105. istom ja bjeli Niku zaspati stavila, a 
zacuh tuj viUu. N. Na}cskoviK 2, 265. Cuse se 
istom odgovori, ke podaso znauci sijedi, a Daut 
se dize gori, usred vojske da besjedi. I. Gundulic 
515. Istom prvi kauii vrzo, . . a strasivi trap na 
tie obori. I). I'almotic, christ. 131. Istom se ukloni 
najias, a Beuedik poco cutjot u pameti mi.sli 
bludno. I. Dordic, ben. 25. Istom Grujo sjede za 
trjiezu, a [lovika s bedena Latinco. Nar. pjes. vuk. 
2,476. — dd) ryVr/ii jodva; Nu od tamuice jedva 
stu])i priko praga dikla smiona, a raskosan za- 
tvor skupi i u suzaustvu osta i ona. I. Gundulic 
472. Jedva rijeci ovo izrece, a pak'o se vas na- 
buni. D. I'almotic, christ. 21. Jedva se svrse dra- 
gosti, a ujezu nodragosti. M. Radnic 194. — ee) 
rijeeima tek sto: Tek sto lUjete prozdre nekoliko 
zalogaja, a ouo se staue previjati. Vuk, posl. 354. 

d. recenice rastar(ene jedna od druye, i to: a) 
kad jednu yorori jedno ic\ade, a driiyu drugo, 
bez iee.ya sto bi ih inace rastav^ulo: ,Pitaj ib za 
locu i sude.' ,A. sto mnis da no cu sve stavit na 
razlog?' N. Najeskovic 249. ,Gospodine, idemo; 
ope(t) cemo se sada vrnuti; ne boj se. Tko ce 
otvoriti?' ,A mi jxidimo'. M. Drzic 170. ,]^ubis li 
iskniega?' ,lf,ubim-. ,A tko je nas iskrni?' I. A. 
Nenadic, nauk 47. ,Jesmo li drzani jubiti boga?| 
,Jesmo'. ,A za sto smo drzani jubiti ga?' 85. ,Mi 
ne damo ni jedno". ,A mi cemo na silu''. Nar. 
pjes. vuk. 1, 277. .Devojke te pretekose, vedrom 
vodu zamutise'. ,A sto ce im rano voda?' 1, 120, 
,Srce vuco pored tvoje kuce', ,A sto vuce, kad 
je bilo juce?- 1, 634. ,Otvori vrata, Pero'. ,A sto 
ce vTata, Jelo?- 1, 277. ,Ja bi s tobom besedila, 
ne smem od ma,jke'. ,A gdi ti je tvoja majka?' 
1^ .126, — b) kad jednu yoeori jedno ixfade a 
drityu drugo, kao naprijcd, ali se izmedu jcdne 
i druge nastai'la pripovijedaiie tako da se izrije- 



A 



16 



Aow kaze da driiiji tjoi'ini xto idr: Kofo Oocilija: 
. . . Dili lini^i zivot . . . ilobrili ii laj i vosoljo iin- 
i/.niiriio |>ostiiv|a. Na to oilfjovoii Tibnicius: a ko 
jest la, ki jost tamo bil i k nam dosal i to iia- 
vistilV V. VranM6, iiv. 20. Eoi-o Tiburcius: i zna- 
dem i iiaufil saiii so i vorujem da svo ovo 6to 
jest po moni rcfpno, u viko ostaje. Re6o knoz : a 
ja za sto no raziiiiiim to Sto ti fjovoii.sy 24. ReCo 
kncz: dakle i mi i cosari hoiomo plaS vifi'ii jimatiV 
Odi^ovori Viilorijan : a sto josto vi i vasi ('.esariV 
2(i. Pristupiso govorec mn : raspnsti ovo nniostvo 
On odgovori: a koja im jo jiotroba odovloka Uo- 
diti? ^iv. is. 1);). Turcin rcco biskuiJu: ja bi ho- 
tio znati kako vi morotc izmisliti da nialo kruha 
jest tilo. Odgovori niu biskup : a jeda cinis da 
ne more bog kruh u tilo priobratiti ? M. Zoi-ifif, 
zrc. 169. Neinu Scopan rijefi govorio : liodi Mitre 
da so dijolimo. Ciknu Mitar kako zmija ]uta: a 
s kim CCS mo bratc dijcliti? 2, (1.10. Zaplaka se 
ncjaki Stovane: jao babo, tosko ti sam gladan! 
A besedi A'o\'akovic (iriija: o Stpvanc moje codo, 
a sta CO ti uciniti babo, kad su babi savezano 
i-uko? 3, 40. Nasraoja se Kiujevicu Marko: o ju- 
nacc, Arapine cnii! il' so salis, il' od zbijo bijes? 
Cici Arap kao zmij'a }uta: no salim se, ve6 od 
zbi|o bijem. AH Marko pofie besjediti: A ja mi- 
slim da se Salis, tuzan. 2, 424. Al' bosedi Kra- 
jcvicu Marko:... gdi su dvori Arapina crua? 
Devojka mu poce besediti: Dragi brato, neznana 
delijo! a sto pitas Avapove dvoroV sto ili pitas? 
ostali nui piisti ! 2, 41'J-20. Rece mu Pecirep : . . . 
bismo li pHjenili ovceV... Rece mu Roganovic: 
a da nije Juse. i A\'dije, lasno bismo plijonili 
ovcp. 4, do. On se prodere na liu: ko ti jo u 
dvoru"?.. Ona mu odgovori: moj brat. Zmaj je 
opet zapita: a sto je dosao'? Nar. pri]). ^aik. 37. 
— c) lead ne samo jednom od uhijii reiotica ka£u 
tudc rijeii ili samoga onoga knji sue gncori, a 
drt«jom se pripoKijeda tako dd se, ili pripooije- 
dane nn.'itavfa na navedene rijeci ili se one na- 
stavfajii na ono sto je pripomjedanem rcieno: 
Kad pojde, ric ovuj do pokon izusti: nepomi'iom, 
zeno, cuj, gosta ne zapusti. A ti ric ne scini lie- 
govu. H. Lucie 19B. Rekoso nam: hoditc; a mi 
stojimo kako drveno duso. M. Drzic 398. Ja joj 
rekoh: ukloni se s puta. A ona se no see uklo- 
niti. Nar. pjes. vuk. 1, 400. Rece mene devojacka 
niajka : nemoj vodit' tudiua devora, vec jal' brata 
jali bratuceda. A ja mati brata ne imadem. 2, 
333. Pripovijeda se da je dosao soldat babi u 
kucu i iskao da nrn. da sto da jedo, a ona mu 
kazala da nema u kuci nista za jelo. Onda sol- 
dat rece: a ti daj mi barem tigai'i i malo vode 
da naciiiim klin-corbu. Vuk. posl. 135. 

e. recenice rasircne vise ili mane kakvim god 
dodacima ili recenicama tako da si'e to obiisi- 
majuci dolazc kao dijelovi gnvora, veci ili mam; 
a cim sc tako sire, ono su a) u jednoj Hi objema 
navedene rijeci tude Hi samor/a onoya koji go- 
vori: Rekoso liemu: slisas li ka ovi govoreV 
A Isus nim rece^ vele dobro slisam. N. Raiiina 
44. mat. 21, IG. Cesto ti govorah: nemoj me ob- 
javit; viruj maul sada i znaj stanovito, ncsrjoca 
mnom vlada, vidjet ces ocito. A ti mi pravjase : 
ja i vila moja, po dobro najdraze, sva smo srica 
tvoja. D. Drzid 380. Rekose : nije potrebno ni 
korisno so zeniti. A on im odgovori^ ne prima 
svak tuj rijec. B. Cxradic';, djev. 22. Culi ste da 
je kazano: oko za oko, i zub za zub. A ja vam 
kazem da se ne branite oda zla. Yuk. mat. 5, 
38-39. Kupci bi me pitali : po sto, snaso, ta koza? 
A ja bi im kazala : ova koza tri grosa. Nar. pjes. 
vuk. 1, 521. Najstai'ija govorila: ja bill brata 
najvolija. A druga jo govorila: ja bill dcrdan 



najvolija. A najmlada govorila: lude li sto dru- 
garico ! ja bill dniga najvolija. 1, 330. Tvoja 
majka govorila: no dam sina ilo proleca; a moja 
jo govorila: ne dam kAei'i do jcseni. 1, 1.38. Bozju 
su mu pomo('' nazivali : bozja )iomo6, dakone Ste- 
vano! A on nima lepse odgovara: d'o bog dobro, 
dva putnika stara. 2, 7. Stojsa obori zmaja, pa 
mu rete: sta tc5 sad? A zmaj mu odgovori: da 
si ti meni pod kolenima kao ja tcbi, ja bill znao 
5ta bill. A Stojsa mu ro6e : ja tobi ne cu niSta. 
Nar. prip. vuk. 37. — h) drngi dodaci : Kada si- 
jase, jodno pade jjolak j)uta, i potreno jest, i 
ptico nebesko pozobaso ga. A drugo pade na 
kami, i izniknuvSo usa§e, jer ne imaso vlage. A 
drugo jiado u trnje, i uzraste § nim tmJG i po- 
davi ga. N. Raiiina 3.5'' luk. 8, 5-7. Svaki koji 
slusa ove moje rijeci i izvr§uje ih, kazadu da jo 
kao mudar covjek koji sazida kucu svoju na ka- 
menu: i udari dazd. i dodoso vode, i dunusc vje- 
trovi, 1 napadose na kuc'-ii ouu, i ne pade ; jer 
bjese ut%Tdpna na kameiiu. A svaki koji slusa 
ove moje rijeci a ne izvi'suje ih, on ce biti kao 
covjek lud koji sazida kucu svoju na pijesku : i 
udari dazd, i dodose vode, i dunuse vjetrovi, i 
udarise u kucu onu, i pade, i raspadc se strasno. 
Vuk, mat. 7, 24-27. Da ja znadem, moje belo lice, 
da ce tebo star vojrio jubiti, ja bi isla u goru 
zelenu, sav bi pelen po gori pobrala, iz pelena 
b' vodu izvijala, te bi tebe, lice, umivala: kad 
star ]ubi, iieka mu je gorko. A da znadem, moje 
belo lice, da co tebe mlad vojno jubiti, ja bi isla 
u zelenu ba.scu, svu bi ruzu po basci pobrala, iz 
ruze bi vodu izvijala, te bi tebe, lice, umivala: 
kad mlad jubi, neka mu mirise. Nar. pjes. vuk. 
1, 290. 

f. u drngoj recenici niti se govor povraca na 

sto god u prvoj napomenuto niti prelazi na sto 

god novo, t. j. o cemu jos ne bi bila rijec, nego 

se povraca na nesto sto je pred objema, a to 

moie biti i veoma daleko od nih i moze biti ili 

izrijekom reccno ili u samom dogadaju : a) na sto 

se u drngoj recenici govor povraca, izreceno je 

pred objema : Rekoh : o vilo . . . samo za sada iz- 

bav' me tuzice, nemoj mi na zada vezati rucice ; 

. . . smiluj se na mene, ... postole crjene ter 

sa mnom sahrani. I rece meni taj gospoja od 

vila : no bih te za svijet saj slobodna pustUa ; nu 

t' ne cu rucice vezati na zada, za tvoje suzice ke 

ronis . . . Tijem dviz' se od tole, govoru ja tebi, 

a nosi pos^tole, kako znas, pri sebi. M. Vetra- 

nic 2, 107. Gin' gore neg cinis, joste se c' kajati, 

kad zivot kroz svu zled budes mi stra- 

j a t i . . . Za to i ja sad ve(u, da ne mos pak riti : 

astosamjaznala da ces ti umriti? D. 

Raiiina SI''. ,Ho6e li to biti, od tebe znat' ze.lim, 

dokle sam na sviti, neka se veselim; ako vred 

ne bude, ter me smi't odnese pri neg se to zbude, 

umrit cu ne vese.' . . . . .Slisat ces svaka sad. 

Vred ce bit, a bud zdrav'. D. Barakovic, vila 

150-1. Pita liega starac igumane: il' je tebe kniga 

omrznula ? ili t i j e n a u m p a 1 a m a j k a ? il' 

se sinko hoces ozeniti?... Al' besjedi samouce 

dace : . . . mene nije kiiiga oim-znula, ja se, o6o, 

ozeniti ne cu, a na uni mi nije pal a majka. 

Nar. pjes. vuk. 3, 73. Rece Marko Musi kesegiji: 

deli Musa! uklon' mi se s puta, U' s' ukloni 

U' mi so pokloni. Al' govori Musa Arbanasa: 

prodi, Marko, ne zameci kavge, U' odjasi, da pi- 

jemo vino; aja ti se ukloniti ne cu. 2, 407. 

Al govori Mrjavcevic Gojko: imao sam od 

z 1 a t a j a b u k u , pa mi d a n a s pade u B o- 

janu, te je zalim, prcgoret' ne mogu. Ne sjeca 

se tanana nevjesta, no besedi svome gospodaru: 

moli boga ti. za tvoje zdi'av je, a salices i boju 



17 



jabukii. 2, t2'2. Sjcdi Jola bratii vise s'^ve, 
r ( 1 11 i K u z <■ 11 i z b i j p 1 u 1 i c i; . t e jo b r a t u 
lice )iiika|iala. Tad ho jadan Dojf'iii razabrau, 
pa bcsjcdi bolaiii JJojVMiio: dvori moji. osi'ieui wa- 
goveli! a kade mi brze iirokapastoV '2, -Kil. 
Plaiiu Leka, jia so namrdio: prodi mo se vojc- 
yoda Marko ! nomqj prsten vadit' iia dovojkii . . . 
Sto si cuo, ti vojvoda Marko, da jepoto uo ima 
dovojci, istiua jo bas sto }udi kazu; al' jo sostra 
moja samovojna, no boji se nikoga do boga, a 
z a b r a t a n i b a b e r a noma... no s m i j o m t i 
prston privatiti. . . . Grobotom so Marko iia- 
smijao, pa ti Leki rijoo progovara: a\'aj Ijc^ka! 
vesola ti majka! a kakav bi bio starjosina, 
te snditi jediioiii /. oiii}oiu ravnnni, pa so 
tebo sestra nobojati! 2, 28i-5. Tada rcoo Todoro 
vczirc: prijate|u, Mijailo krajn, iiije mono oaro 
opravio, da ja pij'om jio Lodaiiu vino, vo6 da 
s tobinn svadbu U{j:ovoi-iiii, kad c-e caro doci po 
devojku, koliko I' co dovesti svatova; i da vi- 
dim Koksandu dovojkii, da jo vidiiii i da 
prstoiiiij cm. Tada rooe Mijailo kia]u: J'l'ija- 
te|n Todorc veziro, sto mo caro za svatovo pita, 
neka kupi koliko iiiu drago, po dovojkii kada 
licmii drago; nogo oos mi oara jibzdraviti nok 
no vodi svoja dva sostrica . . . A dovojkii sada 
oes vidoti i jirston j oj dati po zakonii. 
2, 134. Pak zagi'li starisa (ior\Hsa: bogom brato, 
starisu dorvisii, . . . ja no tra/.im . . . tvoje dugo- 
vai'ie, no ja tra/.im sihia Vlali-Alijii . . . Kazi 
in Olio iiioga d 11 sill an in a. Bratimim to i josto 
jcdaii jMit, nonioj mono vojsci prokazati. IVo so 
dervis bogom proklii'iaso: tvrda mi jo vjoni od 
kamona, . . . od mono .so nomoj pobojati. A sto 
pitas i razbiras, baiio, za Tnrcina silna 
Vlab-Alijii, on jo bijel oador raza])oo iia tio- 
looii visokoj j)laniiii. 2, 27()-7. Od ki'iigo so |iito 
uzniiioio; no ga pita vjorpiiioa |uba: a sto ti 
jo, dragi gosjiodaruV 3, 44.'). Tako svati vosolo 
idabii, al' no iilo Smi)aiiio Ilija, vcc so jnnak 
1 s k o z a m i s 1 i o. . . Al ga gloda lijopa dovojka. . . 
jiak lliji stado govoriti : o bora ti dragi gosjio- 
darii! a sto si so tako zamislioV 0, 47it. 

Stana Sana, pa so propaniila lakova riikoiu 

oturila, sobom bijo o duvar od kiilo. .. Ja- 
kov jo Stani govorio: sto jo, liibi. da to bog iibijo! 
a zar si so iiooas pomarailaV 4, 44il. tdl'ii 
je receiio i ovu: .lao, brato, vila nio astroli! A ni- 
sam 11 tebo bcsodio da no povaiii kroz Miroo pla- 
ninu? 2, 21(i. Ne za boga, Ciiprilijc voziru! a da 
li mu vjorii no zadado da mil glavu izgiibiti no 
cos? 2, (ill. — h) «i( sto sc It drufjoj reccuici fio- 
vor jtovrara, ono je it samum doiiadajit naprijcd 
pripocjcdcnom, a nije na po nc t:rijcl;iim rcieno: 
tako paid nadajuci ae cojrodi lliji Ic/id mjcsto 
ncga viiljc sinouca iiiii, zapitaija: O dotioii. i)iirc) 
Jovoviou, a gdje ti jo vojvoda llijay Oglod. sr. 
102. tako kad se Vitk i Malisn vidjeie sami bes 
veccya driistoa, rcce Viik : O cu li nio, Malisa sor- 
dare ! a zar jutros niko no ndari do jadnoga Viika 
i MalisoV Nar. pjos. vak. 4, 427. tako je i ovo, 
stimoito je bez prcdikata, koji se razitmije: Do 
si, Sujo, drobiiacka vojvodo, a kaino ti Mirko i 
NovicaV 4, 473. tako matt dusarsi kreri it po- 
hode a mrtouju zatekucsi protitii: O Jelioo, mila 
jcdinicc! dosla ti jo u poodo majka, a sto cutis, 
sto mi ne be.sjodis? Nar. pjos. viik. 1, (>()7. ii la- 
kim je prilikama reeeiio i ovo: A to li mo no 
poznas? Nar. pjes. mikl. beitr. 25. Sto si, banc, 
tako uranio? a sto li si, sine, neveseo? Nar. pjes. 
2, 173. Kamo pamot? ti je ne imao! a u sto si, 
brate, preumio? 2, 238. A tii li .si, jedau kopilaneV 
2, 281. A sta cu ti dujit' lakrdiju? 3, 232. A za 
sto sice ua svecaV Nar. posl. vuk. {. tako i ooo 

I 



I It kriioj reixiiici: A ovo ga. dragi gospodaru 
Nar. pjos. vuk. 2, 3H. — tako ce bili iibi-ai'viio 
pmiia saiiKiiii doi/adajit ii koin se f/oniri pilai'ie: 
a stoV a staV o koiii \'iik it rjeiriikii ('.)'') fell da 
j se ijorori po Hevcet/oeiiii kao saiiio: iStoV 
I. g. kao sto se najirijcd jiod t\ b. saino doijada- 
I jein daje iieslo na sto se yuvor reCenicom sa a 
pooraea, tako iiioie ni tot/a ne bili, neijo na sto 
bi se (juvur tako povratkw, iitose se uziiiiali daje 
vee imsnato i po tome ne kazati naprijed nikako, 
pa se na to neizreceno (jovor reeenieoiit sa a u 
iiiisli nastaelati a u samoj sloari poiinati: to 
bipa samo it pitanit a it I'leiitit se ku^e i ono sto 
bi inaee i naprijed liilo kazano: A sto je zivot 
nioj, oJkli ziiam jiibozau, nog smrtui nopokoj? 
S. Moiioetic IGO. Ovako so livasta i slavi : a tko 
sa miioni ii ovom mjosti da se istakmiy 1. Ka- 
navelic, iv. 17. A Sto su ti, stari svato, potiii 
koi'iiy Nar. pjos. vuk. I. r>0. A ti Fato, tursko 
zlato, u Sto si se zagledala? 1, 445. A Sto su ml 
Karlovkiiie bolo rmiioiieV 1, 512. — isporedl dale 
pud C, 3, e. 

3. recenice vezane jediut za dnaju razUenijem 
naiinom itzimoju medii se neke iciie iieke rjede 
savez a, kojim se dnifja istice. 

a. reeenice it. kojima se I'lesto poredi tako da 
prema oiiome sto se it primj tcrdi Hi basi dolazi 
tilt je jos vise Hi da nije ni onotiko ono sto je u 
diiiijoj; a to poredeiie liiva rijerja iiego, koja 
ijliisi i nog (( a sfitro rrijeiiie i lusr (od iiciie) i 
kojoj piistiipa jos t li (vidi koil ii(>g / nogo), (7/ 
rijei'jit noka. kojoj lukoder prist ii/ia jos i li (vidi 
kod noka), */( rijei'jit iioknio sa II (vidi kod iiokmo), 
/// rijei'jii kaiiio, kojoj takoder prisliipa i 11 (vidi 
kod kanio), Hi rijei'jit to sa li (vidi kod taj). 

a) poredeiie rijei'jit nor Hi nog Hi nogo; an) 
nor: Tor briio no lijcpos no snils ni [lozrit, a ner 
tva da krjepos iiiozo I'loj vrba jirit. S. Monoetlc 
41. — bb) nog bez li: ohje reeeniee eijele: Od nas 
nljo strali ni zona, a nog da s<! strase |udi. N. 
Naloskovio. 1, 154. .laoli, iiir litje (vila) out sada 
priklono g<li moju, a nog lijok da mi da u ovu 
iievoju. I, 191. Za kojlm (itrcsom trojim) siniasoo 
prisvijollo gro svudi, a nog da srdasce mojo to no 
zudi. 2, 55. Koja (zlica) no bi bil' dostojua takoj 
kriini svo diii .sluzit, a uog da jii oiui tuzit. S. 
M. Ijobalovio 207. driKja bez kopule Hi bez prc- 
tlikala, koji je za obje isti: Ke da bi ti viilir, sa 
mnom bi cvilila, jo.s kamcn da bi bil", a nog' cvit 
od vila. N. Najeskovic 2, 32. No umijom pocetak 
uzoti od kuda, a nog na6 svrhu. 1, 33(). Kojo 
(zalosli) bi gorskoga mnoril' jos lava, a nog ne- 
jakoga mono 1 nezili-ava. P. Hoktorovic 71. — 
cc) neg li: obje reeeniee eijele: Vidjeli se da nljo- 
sani dostojaii tvoj uros obazrit, a nog li da pro- 
sira inqjojzi rani jik. N. Najeskovic 2, 15. drittja 
bez kopiilc Hi bez predikata, koji je za obje isti: 
Er clovik od luga da vidi jos tebe, neka tl je 
od sluga, tebi bi dal sebc, a neg 11 ze|aii ja. S. 
Moiic(!tii', 70. Audjeli Izrljeti ne mogu tve slave, 
a neg 11 ja. N. Na)eskovic 1, 113. Ne bi tl za 
slugu ni jodna od I'lili blla, a neg 11 za drugu. 
178. Nije stvar na svijet do danas jos bila ka bi 
nas svadila, a neg 11 stvar taka, mogu rec, od 
iiista. 218. Ovo tl j'adovan ni plsat ne mogu, a 
nog 11 u iuom uclnit zadosti. 299. Ovo ja iiioul 
uo mogu blti prav, a nog 11 tebi jos. 301. No 
smim I'ijoc r'ijcti ni pozrit na I'lu, a neg H jirositi 
milos najmaiiu. 2, G. it dritiioj izostavlen budii- 
i:cmu vremenii pomoeni ijlayijl, koji je i u prvoj: 
On cas ce tja utec, a neg 11 jeduii uoc ua slanii 
s tobom loc. N. Najeskovic 1, 184. — dtl) nego 
bez 11: Ku clovik do vlka Izbrojlt ne moze, a 
nego na bilig da ce prit I'lC slave. S. Monoetlc 



A 



18 



(iO. Nijosu iliibri rii/.iiiiiji't. I'logovo pjo.sni, a nogo 
ila ill hiiK>. 1). Kai'iiiia Ii7''. — ee) nofjo li : olijc 
cijele: ,1a iici mo;;'' iii o svoiii zlu nulili, a iiogo 
li da jn za tobo patiiii. J. Stiilii- I, :i. dnitju bcz 
predikatu, koji je ;« uhje ifili: Stvur, oil koje so 
no uioio voca razunijoti , a iicgo li misliti. M. 
Oi'bin, arc. 3. No Jubis sobo istoga, a iiojljo li 
uiono. A. d. Bola. 513". Svo ovo kad bi iiavalilo 
i iia zdravo lojado, sinantialo bi ga i ubilo, a 
iiego li iia iiovojiia iicnioi'iiiUa. B. Cucori 312. — 
ifpundi i d»\t' jind V, 1, d. 

h) ^lorcdok' rijfcjii ucka : an) iicka bcz li : ubjc 
trcenice cijetc: NOsmo nigda uzoli urdiio carino 
vasoiub judemt, a iioka bisiuo vasoj milosti uzoli. 
Sponi. sr. 1. 5. Naso liotonjo iie bilo nigda ni 
jestt da nitko jcdani. dinan. od vascga uzi.mo, . . 
a ueka da vaniL iizi.iiic vaio judi. 10. drutja rccc- 
iiica bcz prcdikata, koji .sr ruziimijc iz jirvc: Nigda 
nysmo vaso niiJo.sti [udoiiii. niuino carino uzoli, a 
neka gosjiodbstvu ti. Spom. sr. 1, (i. — bb) neka 
li: objc rccenice cijclc: Nijo dostojna no grubost 
samo pozref. nioju lijo]iust, a neka li da je do- 
stojna zarucnica biti nitija. M. Divkovir, kat. LSI. 
drutja be: pirdikala, kuji Jc za ubjc isH: NasL 
obifaj no ne odi.pisatL i 16 komu, a neka li ve- 
liCtstvu ti. S})()ni. sr. 1, 29. 

c) porcderte rijccju mdiino, za knjiiiii svaijdn idc 
i li (i koja ce bili jxKtana isloya kojcya jc neka) : 
druga rcicnica bcz kopide ili bcz predikata, koji 
je za objc isti: Po ta nacin da jo mucuo i stari- 
jema toko lasno svo upamctiti, a nekmo li djoci. 

1. A. Nonadic, nauk 7. Dosadio studonu kamenu, 
a noknio li laru Sulejmanu. Nar. pjos. vuk. 2, 
320. i)a jo znala sura tica koga utlari, tri bi 
goro prclocela, da ga no vidi, a noknio li pokraj 
iiega, da ga iidari. 1, -i'JS. 15ogu bi so razalilo, a 
nekmo li ne bi tobe. Nar. pjes. vuk. ziv. 182. 
Imam blaga koliko mi drago, gradio bih deset 
mauastira, a nekmo li sebo ozenio. Nar. pjes. vuk. 
3, 174. Ne bi mu je mutna voda zauesla, a nelmio 
li tui'ska bu.sa razbila. Nar. pjes. vuk. kovc. 84. 

d) poredene rijccju kamo: aa) kamo bez li: 
obje recenice cijele: Ne c' da ga pogledas koliko 
krvnika, a kamo da mu das pomoci ni lika. H. 
Lucie 202. Nikada ne bi na isprazno rici rekao, 
a kamo da bi na krivo pomislio. I. Ancic, vrat. 

2, i, 60. Prijc so nije mislilo isjjoviditi, a kamo 
da so pripravilo. F. Lastric, nedi}. 'JO. Ima ki- 
stjana koji su Isusu toliko neharni da so i ne 
spomiriaju od muka kojo jo za lii trpio, a kamo 
da ga ozale. 181. Ono malo duhai'ie vitra ne more 
ni zastave napuuiti od lado, a kamo co valovc 
podbuniti. D. Rapid 138. Da bi bila vika od sveg 
svita tja do vika na azdaju od bludnosti, ne bi 
bilo jos ni dosti, a kamo ce bit od vise sto sad 
moje pero pise? V. Dosen 82. Da tko tri uoci 
zasebico samo jiije i jede, bi mu dosadilo, a kamo 
kukavnoj matpii ne bi dosadilo, koja dan i noc 
nigda costito no pociva. B. Leakovic, gov. 31. 
druya bcz predikata, koji je za ubjc isti : Lazcu 
ni istinu ni moci vjorc^vat, a kamo stvar inn. N. 
Dimitrovic 11. Do.stojim pi"ije nog bit ziv na svijet, 
u paklu da stojim, a kamo k tebi prit. 'Jl. Komu 
no ima tko svoj ni ladnc vode dokuciti, a kamo 
u drugom posluziti. F. Lastric, ned. IBO. I'ocola 
so tuiit da ve6 ne more ni z mesta, a kamo nuizu 
pod z obedom. Nar. prip. niUcul. 1.5. — bb) kamo 
li: obje recenice cijele: To jo zlameiio da ti nisi 
ni gi-ado prijiravio, a kamo li da si tome) stavio. 
F. Lastric, od' 101. Kuga tila koga mori, zatvori 
so i zabrani da ga drugi i no vide, a kamo li da 
§ liim side. V. Dosen '.)r>. Ni do pola no doseguu, 
a kamo 1' bi bila dosti ki-aj doseci. 70. Okrivju- 
judi ga u onih stvarih, od kojih on nije znao, a 



kamo li ila bi. pocinio. A. Kanizlid, kam. 19. No 
smomo joj ni ilo dvora dodi, a kamo li da jo do- 
vodomo. Nar. pjo.s. vuk. 1, KiO. Moracu dos vlasku 
nagniniti kalcinania i opandinama, a kamo li ne 
des jirilivatiti. Ogled, sr. 417. I modod niz krusku 
slazodi jiociva (a kamo li cock od posla da ne 
])ocinoy). Vuk, posl. 103. Cujte sta govori iiopra- 
vedni sudija. A kamo li bog no do odbraniti iza- 
branijoli svojijohV Vuk, luk. IS, 7. druga bcz ko- 
pule Hi bcz jircdikata, koji je za objc isti: Od 
koga ni zoliti so vedo no bi moglo, a kamo li 
imati. F. Lastrid, test. 12. Tako bijase strasan da 
nitko no smijaise poglcdati u noga, a kamo li 
izad nm na niojdan. 20. Niti su angeli dostojni 
podpuno govoriti od noga, a kamo li )udi. F. La- 
strid, od' '233. Ne bi more biti ni torovi bili niimi, 
a kamo li vrtli i vinogradi. F. Lastrid, ned. 1.56. 
liijase tako krotak da nikakva zla nije ni pomi- 
slio, a kamo li ncnavidost bratovu poznao. E. 
Pavic, ogl. 12. Stido so modu so iste, a kamo li, 
<la sc nadu j)rid Turcim. L. Vlacbnirovid, slav. 
38. Podet ni.jo modi, a kamo li na kraj dodi. V. 
Dosen. 3. Pusti nek te zlato vei'.o, da ni jozik 
j)rost no budo, a kamo 1' do ruka biti. 70. Daloko 
je to od odluko i>ora moga, da bi si' ja flrke, a 
kamo li vas, usudio uvriditi. A. Kanizlid, kam. x. 
No damo vam ni jodno, a kamo li do dvije. Nar. 
])jes. vnk. 1, 2. Ne mogose temel podignuti, a 
kamo li sagraditi grada. 2, 115. I cook dini kasto 
sto hode, a kamo li bog! Nar. posl. vuk. 106. Si- 
rotii'io, i selu si toska, a kamo li kudi u kojoj 
si ! 2.S5. Svaki misjaso da nam no do dati ni iz 
kutla vode, a kamo li vina i rakiji'. Vuk, ziv. 123. 
prcdikal takoder izoHtarjeii a drugoj, ali je u slo- 
zcHom oblikii, te mu poinocni glagul ostaje: Narav 
strasi se od smrti i uajlipso i najugocbiijo, a kamo 
li ne do od smrti toliko strahovite. F. Lastric, 
test. 154. Koga gledajudi smilovalo bi se isto ka- 
meiio, a kamo li ne cete vi'? J. Banovac, razg. 
161. Bog ni svetiiie ne slusa, kad brez nacina 
mole, a kamo li do nas grisnike '? L. Vladmii'ovid, 
slav. 68. Ved je moru dosadila, a kamo li nije 
puku. V. Dosen 57. — tako poredene moh biti i 
medu reienicama, koje su medu sobom vezane jos 
i tijcm Sto je u prvoj kad Hi particip (isporedi 
daje ptod c. i g.): Kad travu po po]u, koja danas 
j'est a sjutra se u pod baca, bog tako odijeva, a 
kamo li vas'? Vuk, mat. (>, 30. Kad oni ne ute- 
kose, . . a kamo li mi. Vuk, jevi-. 12, 25. Ne vi- 
dedi nigde zeca, a kamo li da su iilivatUi. Nar. 
prip. vrc. 176. 

c) poredene rijccima to li : I moje sam ime za- 
boravio, a to li nisam ta koja me pitas. J. Fili- 
povid, }n-ip. 1, 5. Ka' da posla uijesu velika ni 
ocima nigde vidijeli, a^to li ga rukama svrsiU. 
P. Potrovid, .sdep. 85. Covek u nevoji kumi Tur- 
dina, a to li ne do svoga komsiju. M. D. Milide- 
vid, vec. 56. 

b. recenice vezane rijccja ako, koja mozc biti 
— ali vcoma rijctko — i pokrijep(cna riccjii prem: 
a) prcd rcccnicom. u kojoj je ako (»k( druga, koja 
se j'loin prcinacujc : tada sc ona ii kojoj je a ne 
istiijc prcina najblizoj prednoj kao dio recenice u 
koju jc s lioin vczana, ncgo kao ncsto doista drugo 
prcina onomu sto je prcd ako, a tada se moze i 
zamijcniti ako rijccju to / dodanim U; tako od 
-xui vijcka: obje recenice cijele: Ako se obrete 
clovokb la'ajovtstva mi osudout vasemu cloveku, 
da mu moje sudtce izdaju dobitLko; ako li mu 
dobitka ne stcce, a oni da podaju krivtca samoga. 
Mon. soi'b. 46. Popovi.sci synovo kto ki.nigu izuci, 
da stoji s ocenib na svojenib zdrdbiju; ako li kiiige 
ne izuci, a oni. da jc meropi>lib. 99. Dajte mu po- 
jas da ga douose da niu ga odkupju; ako li mu 



19 



ga lie odkuj)]u, a ja da iiiu g-a osvDbodu. Spom. 
sr. '2, 38. Da posjii svoje Hstove s ovemt naseniL 
listorat ; ako li bi izgiibili receiii listi, nasi., a oni 
da posju svoje listove. 50. Da jiosje ovi> uasB listt; 
ako li bi ga izgubila, a ona da pos}e svoje li- 
stove. Mon. serb. 387. Meue jioslala je da vas 
pomo}u da sljoro pridete ; . . . ako li ti ne uzmozno 
je V Macedoiiiju dojti k nam, a mi k cesarstvu 
tvomu dojdemo. Stariii. 3, 318. Joste ima reii i 
kazati sve kako se dogodilo; ako li ne mogao 
bude i bude zabora\'io, a on more na prUiku reci 
broj. P. PosUovic, nasi. 107. Da sam cesar dode 
u sabor, ako bi bilo nioguce ; ako li pak se ne 
moglo bude, a on da posaje |ude»mudre. S. Ba- 
dric, ukaz. .56. Vaja po nikoliko redaka potanko 
promisliti. Ako li ti pako ne bi dopustalo vrime 
na ovi nacin jiromisjati, a ti barcm jedan dilak 
prosti. A. Kanizlic, £ran. 14G. Tuci listja oraova, 
pak oni sok pij ; ako je .suo, ter ne more udi-it 
sok, a ti nlij malo vode, pak izazmi. J. AQadmi- 
rovic, lik 19. Nek bude i Satir slavonski, da se 
kad kada urn provitri i pamet opocino stijuif'i sa- 
jive stvari ; ako li ne znas za Salu, a ti no sti 
Satira. M. A. Relko\-ic., sat. 20. .la tebo luoliiu, 
da natiras liega da on povrati one novce, ili ako 
ne ce povratiti, a ti prodaj svii liegovu stoku, 
pak mene naplati. M. A. Kojkovie, sabr. 51. I 
tebe zove na svadbu ; ako joj ne ecs na svadbn, 
a ti jdj j)0.s]i blagosov. Nar. pjes. vuk. 1, '2()9. 
Oj devojko, ti se ne udalal Ako li se lulada i 
udala, a ti niuska ceda ne rinlila! 1, 323. Vodi 
me scstri Iviiioj, ne bi 1' je niladu vidi^o, luoz' 
da 6e poci na susret; ako !i tnga ne bude, a ja 
cu boga moliti neka nie baiiu ixlvede. 1, .592. 
Ako volis carstvu zemajskome, sedlaj koi'ic, pri- 
te/.i kolane;... ako V volis carstvu nebeskoiiie, 
a ti sakroj na Kosovu crkvu. 2, 29t). Vee mi jiosji 
kjueo i liarace; ako li mi to poslati ne ees, a ti 
liajd(! u poje Kosovo. 2, 309. Pokloni mi seercu 
za lubovcu; ako I' mi je jiokloiiiti no ccs, a ti 
liajde na mejdan junacki. 2. 3HH. I'od.aj i-orku Vi- 
lipu Magaru, to ce ona biti u bogatu; ako no 
das ('■.erku za Magara, a ti [lodaj od Moskovsko 
kraju. 2, 480. ,Josu do.sad ki'iigo dolazile, af ovaka 
nigda dosla nijo; ako li jo kad i dosla 'vaka, a 
baba je oiida inladi bio. 3, 391. — j>red ohjcimi 
je reieniiM .s predikatom kqji jirijKida i prcoj od 
lull, pa je u I'loj izustcw(en ; T'osli toga sto god 
svrhu ivangeja ili pistole mores u kratku pripo- 
vidati. Ako li ne, a ti . . . uzmi koji> otajstvo, tor 
istomaoi. F. Lastric, od' 15. pred objema je rece- 
nica ,s predikatom knji i nitiia objema pripada, 
pa je II nima objema izostav^en: Moli vas Isiis 
da iniate pouiiu od vasega spaseiia . . . Ako li pak 
ne cete rad [ubavi Isukrstove, a vi barem rad 
vase koristi. J. Hanovac, razg. 87. — tako i kad 
je drurja kn'ui: Ti 6es, Petro, zito zagraditi, . . a 
ti , Luka, otidi u drva . . . Ako V vrime radit' 
ne uzdade, a vi kuci. M. A. Rejkovic, sat. 71. 
— ako iamijene.no rijecju to .s- dodanim li: Ako 
glas uniidih prit moze prid velju tvqju vlas, eiii' 
da se nagledam pi-idrazih . . . ; toj li glas, bozo 
moj, umrlili ne slisis, uoinit ter no iV toj, da 
mene uslisis, a ti mo porazi. S. Mencietio 290. 
Prahom onim zasipati opc^i oesto usi tvojc i biun- 
bakom zatiskati ; za cie vjctra, znaj, dobro jo . . . 
To li ne ces ovi nacin di'zat, ... a ti drugo ovo 
ucin\ M. Pelegrinovic 200. — b) pred reienicom 
u kojoj jc ako nema dritye, koja hi .se nom prei- 
nacivala: tada se rcie.nica u kojnj je a istice .sarno 
kao dio recenicc u koju je .s prcdiiom vezana: 
obje recenice cijele: Ako ne uzraogu iniati krivca, 
da ga damt vlastelomt dubrovbckimb, a ja da 
imi. placu. Mon. serb. 183. Ako budete komu 



dlbziii, a vi cete se kako dobri jiidijo najjraviti. 
Spom. sr. 1, 63. Ako zlotvoii hotjose za neliar da 
me puk umori, a ti znas za ku stvar. M. Vetra- 
nic 2, 367. Ako doc' tko ne ce, a ja cu poci sam. 
N. Na|esko\'ic 1, 228. Ako sto dubitas, a ti ju 
izdeiii. 264. Ako ne ces virovati, a ti jiojdi pito- 
vati. D. Barakovic, vila 207. Ako se tebi vidi da 
jesi odvece napastovan, a ti reei : gospodine ! P. 
Posilovie, nasi. 120. Ako to ne verujes, a ti sam 
posmotri. J. Rajic, boj 12. Ako znas da je tvoj 
nacin sigumiji po iias nego ovaj nas, a ti nam 
ga kazi. M. A. E.e|kovic., sabr. 38. Nu ne cknite 
iiista voce : ako je malo na stotine, a vi jiod'te 
na tisuce. N. Marci 71. Ako ti je zao tvog sina 
ratara, a ti ga zagradi od sola selenom. Nar. 
pjos. villi. 1, 104. Also sam ^tanak, pretanak, a 
ja sam roda gospodska. 1, 391. Ako t' je jepsa 
jubovca od mene vile od gore, a nu je majka 
rodila, ii svileii povoj povila. 1, 65. Ako si me 
po[ubio, a ti si mi dukat dao. 1, 455. Ako tebe 
jionestaue blaga, a ti dodi poocimu tvome 2, 
261. Ako ne mozemo kako liocemo, a mi demo 
kako mozemo. Nar. jiosl. vuk. 6. Ako ne ces, a 
ti po]iibi pa ostavi. 6. Ako ne umijem napiti, a 
ja umijem popiti. 6. Ako nijo vrac. a on je po- 
gadac. 7. Ako iiijesara kiuiiovao, a ja sam kroz 
plot gledao. 7.' Ako se dogodi da domacin nema 
u kuci rakijo ili drugo sto, a on otido svonie su- 
j sjcdu ili cak u drugo solo, to uzmc u zajam i 
casti gosta. Vuk, vav. 2()2. — predikat sa obje re- 
j eeniee isti, pa je a- jediioj isonlarleii: Ako no 
j is]n-avimo na ovom svitu, a mi como u jiaklu. 
) M. Divkovic, nauk 1. Ako no svaki dan, a ti ba- 
: rem u nediliii dan one rici promis|aj. A. Kanizlic, 
I frau. 152. — obje recenice krite: Ako ti od mono 
veoma, a ja cu vocma od tebe. Poslov. dan. 4. 

— jired objema je reienica s prcdikalom koji i 
miiin pripada, pa je u I'tiina objema i,iostarlen: 
[)obro .svaka ucini, ako no mon', a ti istiiii. I. 
Ivanisevic, kit. 168. — isporedi da(c pod 0, 2, b. 

— c) ako jMikrijepleuo rijccja prom (pidi kod ako 
i prom): predikat ixli .za iibje reienicc, pa ti jed- 
noj izostarlcH : Blazeaa gos))a, preiu ako nijo ti- 
jelom muko podnila, a ona je pametju. M. Div- 
kovic, zlam. 64''. 

c. recenice vesane relalirnijem konjunkcijama i 
itdrerbima, kojima -se pokazujc rrijcme, uzrok i 
poj/odha: kad, pokli, dokle, kako: a) kad (za vri- 
jemc , uzrok i poe/odbu , koje vidi kod neya) : 
I XVI — XVIII rijeka: Kad to pocal stavi u nikoj no- 
zgodi, a ti so zabavi delotom kim godl. M. Ma- 
rulic 139. Napast kad to bude gostit, a ti veio 
[locini postit; kad ocutis jiuti pakost, a ti od 
boga prosi jakost. 271. Kad ]iride s postoli, a ti 
tiij stojo [uvono pomoli da t" lijopo zapoje. M. Vo- 
traiiic 2, 98. Koji kada se okritaso na jediiu 
stranu, a oni pn>liodalm na onu stranu. P. Posi- 
lovie, nasi. 4. Kad to ni moc', a ja hocu pustit' 
vraiie. J. Kavaiiin 79. — sada: Kad je bio blizu 
dvora, a on babu dovikujo. Nar. pjes. vuk. 1, 350. 
Kad ga je .Tela videla, a ona koiia razigra. 1, 
590. Kada beze u odaju ude, a devojka stoji pod 
diivakom. 2, 43. Kada uasta godina deseta, a ri- 
bari ribe povatase. 2, 70. Ti kad cujes, vjenia 
slugo Lazo, a ti trci na tanaiiu kulu. 2, 183. Kad 
to vide Kra)evicii Marko, a on skoci od zem}o na 
nogo. 2, 354. Kad dodose -na mejdan junacki, a 
bosedi carev Alil-aga. 2, 360. Kada Vuce isprosi 
devojku, a on ode svadbu ugovarat'. 2, 578. Kad 
to zacu trideset cobana, a skocise na noge iz 
trave. 3, 90. Kad ja zaptih sve moje vojvode po 
svoj mojoj redom oarevini, a ti ne mo's koga si 
rodjo ? 2, 188. Kad ih nisi zive sastavila, a ti ies 
ih mrtve sastaviti. 1, 252. Kad ga tlrukcije nijo 



20 



iii<>;^v(> lulvrutili, a. on {ju i/.vodo. Nar. I'vip. viiU. 
I. Kn<l liiulo u V('ci>, a on .sviico k(i.sii|ii /.iiiijii'm 
sa scl)(>. (i'.l. I'a kail vidi ovo^a do ido k I'limiu 
sa sabjoiii, a on so iiasiiiijo. I'JT. Kad so vuda 
iifffijo, a on zaisto malo soli. Vuk, po.sl. I Mr). Kad 
to do/.un MomWIo, a un uznic hiiln'ii'vc. Vuk, iiar. 
pjoa. 2, 1(U!. Kad liofjo vidi da mi ki(ialijo naii- 
uiilo I'loga uvatiti, a mi jodini hoc jirokoiia K>'ad, 
jMik so polako izvuio i utoco. Vidi, dan. 3, 1'I2. 
Kad niisliis da to zoliin provariti, a ti uii ka?j. 
Vuk, y.iv. 122. Jfdiui Hi ilri((/ii rccenicii iiiD^e liiti 
kriui : Kad oni tamo, a dva rani dnsla da Jo proso. 
Nar. pi'ip. vuk. Ml. Izido u koi'iiisnicu; kad tamo, 
a koi'i nijo ni takao. 110. Carovic udo .s koi'iom u 
avlijii. .Kad (amo, a sostra srcto ga ii avliji. Nar. 
prij). vuk.' IDS. Kad uzmo eai- jos onako uialo 
dijeto u luko, a ono I'loniu odmah rukama to zn, 
bnidu. Vuk, ziv. 2i5iS. Kad donosu pnnl dijpto 
ugjevjc i dukate, a ono odinali rukama za dukatc. 
233. — isporcdi dafe pod C, 2, b. i C, 3, o. — 
b) pokli: Fokli je na toj piivesti no mo2e, a on 
ju udaj. B. (fradic, djov. 7S. — c) doklo: I moni 
se I'ini oudna stvar utomojiti u stvari si'ce, koje 
su vrinienito, kojo doklo se voce imaju, a ono sii 
proslo. P. Posilovio, nasi. 20li. — d) kako: Kako 
imaju vazda govoriti occuaS i ostalo moUtvo, a 
oni u drugo no trate po vas dan vi'imeua, iiego 
ua mrmjai'io. P. Posilovic, nasi. 8''. 

d. reeenice vczaiit: rijecju da: a) da. sUiji u drii- 
goj, It kojoj je posledak prcoj (vidi hid. da) : xiv 
vijeka: Ostavisnio ilu., a da davaju cri.kvi svilo 
za vtsako godi.ste. Mon. serb. 97. — xvi — xviii 
vijeka: Vosol bill pribival u siiu-tnu iiivotu, a da 
bill uzival tuj tvoju lijjotu. D. DrXic 3.57. Ja, 
rocc (Potar Isusii), n(! stodiin za to poc ]jod mace, 
a da to svud slijedim. N. Na]oskovio 1, 128. Za c 
bill se ja siiirti podao u riikc, a da mi prikrati 
ovi jad i iiiiiko. 30(1. Ja bill to zastupil, tore bih 
u srce priinio jadno stril nciuilc tej suii'oo, a da 
mi srdasce, jaoli, tvoje tac |uto lie rani. 2, 132. 
Slavaii cu ziviti jiiistoga srid luga, a da si saiuo 
ti, vilo, mi za druga. H. Lucie 21.5. — >iad.a: Te 
cadoru otvorio vrata, a da vidi ko je jjod ca- 
dorom. Nai'. jijes. vuk. 2, 272. Svalu nosi svi- 
jetlo oriizo, a da crkvu od Tiu-aka brane. 3, 68. 
Niiiie pokri Rada po ociina, a da di-ugo ne vide 
dcvojkc. 3, 360. Ou se dizo Lijcvnu b'jelome, a 
da vodi Marti Diukovica. 3, 178. .Tovau mu se 
bogom kunijasc, a da mu je ugi'abiti ne ce. 2, 
82. — tako ,jc i 000 : Tko mozo u svoju odicu 
ogai'i saki'iti, a da no goriV J. Filipovic, prip. 3, 
71. Mucno (cotijek) jodau dan ua sxdtu zive, a da 
koje god dosadeiie no podnese. 1, 499. — h) da 
u prcoj za porjodba (vidi kod da) : Ua mogu uac 
Ukariju po kojoj ne bi tUesiio umili, a sto ne bi 
uciniliy J. Filipovic, prip. 1, 209. Da ti jesi juce 
pobjegao, a ja bill to danas uvatio. Nar. pjes. 
■silk. 3, 772. Ti da vidi.s cetiri uskoka, a bi li ill 
junak poznavaoV 3, 337. — isporedi dale pod C, 
3, b. i C, 4, a. 

G. reeenice vezane medii, sohoiii pilauem koje je 
u druijoj, a n noj je i poi(ed((k prcoj, kao pod 
d., te pitane nije pravo: Poglodujc oba pobra- 
tima, a koji ce Lcki poinenuti. Nar. pjes. vuk. 

2, 232. Svc te gledam, sve te osluskujom, a kad 
ces me Leko, priujiitat'. 2, 233. Nit" me pitas, ni 
ja tebi kazom, a sto sam se stara zamucila. 1, 
473. Pitaj, mati, dobroga j'uiiaka, a jo li so do 
sad ozeuio. 3, 484. Tu iiadoso kaludera Sava, oko 
nega trista kaludera, a di> poju bozu loturdiju. 

3, 68. 

f. reeenice vezane meda xohoni relalivnijem pro- 
nominima tko, koji, sto i (itlcerbom koliko: ii) 
kad sK obje reeenice jednaki dijetovi recenici kuja 



je od vih nasldnlena: aa) u prvnj tko Hi koji: 
obji: rcceniee c.ijele: Koja sola sona imajii, da ga 
takozi ko.so; a u kojomi. solo no eri.kovnoga sC- 
nokosa, a oni da koso gde jo igumi.nii zbgovori.no 
SI. zi.boronii.. Mon, .si-rb. 98. Koji imao budo mi- 
losidji^ od iliiizijo, a driizi co iinati od nega. P. 
Posilovir, ovijot 67. 'I'ko uiti zmiju za rop, a oiia 
nega ujido usnii. 115. Tko uliiti ziriiju za rop, a 
ona ga uvij'o. K. Ma^arovic 61. Koji ne mogu 
darovati potrobnijoma s fiin bi uzdr^.ali zivot, a 
oni za najmai'io noka za(j)mu ubogomii. J. Mato- 
vir, kat. 401. u driiijoj izo.slav(eii prvdikat, koji 
je nnprijed izrei'eii. i za I'lii: IVloro so jio svakomu 
ovoniu dilovauti loci jodan salani; a tko no more 
salama, a on za svaki salam po tri otonasa. P. 
Posilovic, nasi. 91''. reeenice krne: Ko ue zna 6a- 
pom, a on to vrai'iem. Nar. posl. vuk. 149. — 
■isporedi i d<i(c pod G, 3, b. — bb) M prvoj sto: 
S oniiii s ^inlo se imanio slaviti, a mi so jadni i 
zalosni stidimo. L. VlaiLniiovic, slav. 38. — b) 
kad je recenica rclaticnom rijetjti privczanu samo 
za nesto n prednoj reienici, i saino loinu doda- 
tak: (kiva tope Kri'ia i Zeleiika, a kojijoh u svoj 
zoniji nije. Nar. pjo.s. vuk. 2, 512. Grdnii zom|u 
Skadar na IJojani, a u kouK! iiikad ni.sta noma. 
2, 567. Kazu, sine, i govore |udi u Tui'i'iiia treif^u 
vojsku siliiu, nokakoga Tuku i Manguku, a sto 
huoo, a sto grduo tiice. 2, 26(). — drar/a bcz pre- 
dikata, koji je uaprijed izreien i za nu i koji xe 
noin pojinna: Za voziro lukad i no misli, za ca- 
revu svu ostalu vojsku a koliko mravo po zemjici. 
Nar. pjes. vuk. 2, 26(). 

c. reeenice vezane medii sobom tijem tito je pr- 
voj !)Ut(/ol It partieipii te pripadu drugoj, .s kojom 
cini jcdnu eijelii : Paka videci da iieinociiik ne co 
vece skniti i da se lioco ispoviditi, a ou brez 
pristanka isto zabraniti mu. P. Posilovic. nasi. 
86. Moguci se osvotiti a ti si oprostio ueprija- 
telju, zuaj da si ucinio svoju osvetu. P. Posilovic, 
ovijot 68. Cirosiuci koji imajuc.i misliti olaksati 
bremc svojijeli grijolia veoma tosko, a oni svaki 
dan iz nova uadodaju tcgotu. K. Ma^aroviii 81. 
Plivajuci muka more, a do kraja doc' ne more. 
V. Dcsen 11. Koji ne moguci zapovidjoti, a oni 
jesu nagovoriteji i poiiukovaoci na lupestinc. J. 
Matovic, kat. 400. Koji moguci zabraniti lupe- 
stiuo, a oni... dopustaju. 40U. Koji buduci tvi'd 
s juiima, da se ikoniu blag no prikazuje, a isto 
bi prosio da bi bog bio blag i niilostiv prema 
I'lomu. 506. Mogavsi koga odbraniti od ki'adjivaca, 
a lie braui. B. Loakovic, iiauk 345. — isporedi 
naprijed pod A, 4, c. i dale pod C, 3, e. 

C. meda rijecima Hi meda recenieama, alt u 
dritzbi s nekim rijecima. 

1. kad iza necega recena ide poricane rijecju 
ne za rijec Hi za recenicu, maze u takoin pori- 
canii; koje je avagda auprotno ononui Sto se pred 
nim kaze, stajati i a onako kako dolazi pod B, 
1, a. : a) kad se porice rijec : Da mogu za se ta 
les sei za dugo i za skudli his krit, kako su pro- 
sili, a ne inako. Mon. croat. 5. MUosrdjo hocu a 
ue posvocenjc. N. Rai'iina 196. mat. 9, 13. Jur 
pocuinio . . . u svom bogu dat cast a ne moci svo- 
joj. M. Marulic 61. Skoro cu na snirt pric, prav 
ajnieli a ne kriv. S. Mencotic 41. Drze i seine 
bugarscico za stvari istiiic, brez sumue svake, a 
no za lazne. P. lloktorovic 55. linoiiom ce bit 
djovica a no djolim. B. Gradic, djov. 41. Kada bi 
sam ovi zivot bil a no drugi voce, dostojno bismo 
bojali se no izgubiti ga. F. Vraucic, ziv. 20. Du- 
liovni post jost uzdrzati so dobrovojuo od jidouja. 
Kokoh: dobrovojiio, a ne po sili. F. Glaviiiic, svit. 
97. Na svakii drugu stvar misli a no na smrt. P. 
Posilovic, nasi. 85''. Svaki budi dobrostiv a no 



21 



(h)udol)!iii. r. Posilovi('', cvijol, 02. Bila bi sra- 
mota a ne postpiio, da biide safi'vadio sobi pribi- 
valistP vrimenito ua zomji tudnj. F. Lastrio, tpst. 
347. Milosti Iiocu, a no ])i-iloj>:a. VuU, mat. 9, 13. 

— talm i medn dva hijiiiitira: Tko jo tl<o .so 
mozc iizdrzati a lie jdakati. K. Radiiic 111. Nijo 
tako lako po cigiiu liodit a ne ozeei se. P. Fili- 
povic, istom. 18. Ne moze nase potribe pnznat. a 
lie pomoc ill. .r. Banovae. razfr. 13. Daj nam hoice 
vojcvati a Moi-ave no broditi. Nar. pj'os. vuk. 1, 
4.S1. Vino piti a ne opiti se, nit jo bilo iiiti moze 
biti. 2, 132. — h) knd sc poricc reccnirn: Koji 
knpei gredn mimo r.rr.skovo a no svracajii se ii 
Ertskovn. Mon. serb. -"iS. Slidili ju oic inira, a ne 
da joj dam smrt. D. BrXio 3si;. Xoka jnbav vasa 
skrovna bnde der do vika, a no da ju zlob jozika 
po nlieah svnd razi^lasa. A. rubraiiovii- lol. rise 
receiiica s poriccrt'iom hiia i najirijcd, ii l;i)jinin 
osim poricnna iiiio i tlriijio iito wi/a radi su undjc 
S2iOiiiciivfc. 

2. knd ■'<e k iink'niu ito Jr ri'c i:rn'eiin, Hi se 
izrice, hnce stn yod dit dodtt lijccju Hi rrceiiiconi , 
cim hi se. is Misc. odrcdilo Hi piijnmilo, Hi kad 
xr sanio prclazi od jedriiiiid »n driKjn, t'i'sto se 
iiiiiiuijii iiclcc rijrt'i kojiiiin sr jiameilo iiapomivc 
da iiiislajc tcdii dodntiik Hi prijcinz, pa prvd ti- 
jrm rijcrima cratn diihtzi i a isliciici src Ho je za 
vim. Take xii, rijfv.i: inio; deiiioiixlr. proiiomina 
II smlneni rudii: to. ono, ovo; (idjHiir i hroj ia- 
koder II srrdi'icm rodii: s\e. obojo: (idjcktinin ad- 
verb. : navlastito , iiavlas , navlaStito , na'V'lasno, 
nsobito, jioslavito, najlise, najvise (a i iiino/ia 
driKja koja sii nnlik iia In, kno najiiiai'io, j'os vise, 
j'os uiai'io itd., (lit .■-■(• i-jediiai-iiju .v rijecima ko- 
jinia se ohieiio dopiiiui rerntiea Hi Mo u I'loJ, tc 
su. priinjeri s I'riina »vr spoiiieiiiiH iiaprijed). 

a. pred imc « iiisli: jed. ii staro rrijeuic Hi n 
akiis. jed. s jir/jedhiyiuii na di)la~i kad se neijcinit 
Hi ve<; a opce rei'rna hiiee i iiiie da diida i islakiie 
Hi kad se Aestn jus tiikako iieiweriofavo Itore da 
iiiieiiiije i iiiie da ■■^e islakiie: a) iieeenm ii npce 
izreeenu isliHx se iiiie (ispiiredi iiaprijed pud A, 
3): U Zeto |iolovina Kaiiienici. sr. Indnii, a imo- 
nenii. DonaiiSioi. Mon. seib. ")'■). Da so iina ilati 
ovemi, cetironii. kiieami. mqje};a ploniona, a na 
ime: knezn Hadivojii i knczu Iladosa\^l i knozu 
IJndiou. . . . 373. I'a je saje ii pleuie Drobi'iakc, a 
ua Inio Milntiim knezu. Nar. pjos. vali. .3, 4-l.j. 

— h) eeiiiu se ime isUce , nije naprijed iiikako 
imennraiio (isporedi naprijed pad A, 5): Al' eto 
ti od Hoieosovine a na iinc Saiac-Maniut-age. 
Nar. pjos. viik. 3, 1.50. 

b. j)rcd to, ovo, ono, .svc, obojo, ciin se poka- 
ziije i It jedno zhira .^/o je iiaprijed i lako pi>- 
iiarla prije neyo se prijede na driiijo: 

a) a to. koje filasi / toj : aal kad ■■ie dodajii ri- 
jei'-i (In liira kaa naprijed pud A. 3. 4, H. scimijem 
a) : Ki bi.so pisaii na let t IK), a to \' une knn- 
tradi n;i"'i<'i'i*'i^e. Mon. ('roat. 21. Li ova t" pro- 
ovita tim ovitjem obojim, kako voca kita sa vri- 
nionom svojim, a to daroni tvojiin bozo ter nii- 
lostju. M. Manilic 7(5. ,Ja nbitili do istine Kon- 
kordijn, a toj zonii Impolita. P. llcktorovie 1-li). 
Trnd ov prijah, a to za pet razlog. F. (flavinio, 
cvit XVI. Kajes Ii se od svih grihov, a to ne i-adi 
pakla? L. Terzic (>0. Moze se priniisati u|a ne- 
blagoslov]ena, i jo.s da bi veri dil bilo nego bla- 
^oslovjena, a to n potribi. 13fl. Bason i gradn 
plemenitu kad postavit htjo na Siditn. a to slav- 
nom pri 8olinu. .T. Kavaiiin 82. U eistoei rednini 
bnsom ovatn i capte tolikoje djevstvo lijerom a 
stid rnsom, meju dracja ki so goje, a to od posti 
i od bioi. 31)2. — ispioredi i dafe pod d). — (( 
torn pnslii innze a to dobiti jos i (flntjol jost, te 



hiva, cijela recenica, koja opet priveziije samo ri- 
jec: Gdi .su naredila jjospoda stara, a toj josti> 
jedno na Driviht a drug-o u -Uubroviiikii. Mon. 
serb. 44f). Odpiisti dno:ovo, a to jes boga dil. N. 
Dimitrovic 93. Sini moji dobroga cesara a t(o) 
j(est) IsiUii-sta obvrsuju zii.povidi. F. Glavinic, cvit 
212. (rrodu tamo gdi so vide opakl noprijate]i, a 
to jo.st pakloni diiliovi. P. Po.silovie, cvijet 88. 
Gospodin mudro jest sve ueinio, ako ti budes 
mndro ziviti, a to jest brez grilia smrtnoga. 9.5. 
Knigo blazenoga Edidija, a to jest drngu svetoga 
Francoska. 11)8. Za tri stvari oo\nk more doci na 
veUko gospostvo, a to jest obicajuci vii'nost dr- 
zati, govoreoi istinn i ne misliti stvari od nista. 
1 19. Kada to vidim imati dobro na ovomu .svitu. 
vece en zelit vidit te imati dobro i na drngomu, 
a to jost u raju. P. Mauukat 51. Tma iskusati 
zakne od nnrari, . . od vrimenitoga ?,iv|pnja, a to 
jest od podlozonstva. A. d. ICosta 1, 04. mjesto 
jo.st mozc hiti i glagol reci u hiidiieem vr.: Zmaj 
d.a ognoiii bnde peto zoni zasjedati na pi'ovarke, 
i kad vooo s' glavom vi-ti. a to rijot oe na cas 
sinrti. ,T. Kavaiiin 2o. — maze ti prednoj recenici 
bit.i rijee knjnin se nnzira cijela recenica, pa ta 
rn-enica tako samo nazvava u prvoj moze ie.i za 
vom nifiiii neprirezana samo dopiii'iajiiei je, a 
medii ohjema moze sUijali a. to kao da se dodaje 
samo rijer: Ueini da bndem dostojaii slis.ati oni 
prislatki glas tvoj, a to: .ju'idi ]injate]ico moja!' 
W. Albert! -111. — bb) iiiedii recciiicHiiia strmn- 
sliihiljem na prema .vc (kao naprijeel pod B, 2 
samo a), tada a to moze zamjenirati iizrik, lat. 
occc: Oni malo idu n napredak niz (iraliovo niz 
])o|o siroko, dok dodoso bijelu cadorii, a to Viu-e 
sjedi pod oadoroni. Nar. pje.s. vnk. 3, .379. Andeo 
prekrsti stapoui, a to nipsto vode poti^oe A'ino. 
N.ar. prip. vnk. 10(1. U koji mail to reeo. n onaj 
so mah ob.azie, a to se od onoga tma do liego- 
vijeli loda stvon'o zid. Vnk, ziv. 233. Oni saslu- 
savsi cai'a podosc: a to i zvijezda kojn sn vidjoli 
na istoku, idase jn-od nima. Vuk, mat. 2, 9. mje- 
sto to nioh'. bili i tot •■< dodanim t oil drnf/or/a 
to: Kad so vidi oni ,gla\'ar. koji se (•iuase da sa 
svoni pravdoin dilovase, a tot pun nepravd<> . . . 
.1. Filipovio, pi'ip. 1, 151. — isporedi da(e jiiid b). 
— cc) medii rceenicnma rezanijem. medu sobom 
Da koji yod nai'iii : a) medu rei'enicama rezanijem 
rijecjn ako (isporedi naprijed pod B, 3, b.) : olije 
reieniec bcz predikala , koji je naprijed izrer.en i 
za nth: Za sto se oholis, ter mojo srdaece ra- 
neno ne tolii? ter mono n druzbu no vazmos n 
tvqjn, ako no za sluzbu za v(miu za svoju, a toj 
bud (saltern) boga cic? S. Monoetie 41. — fi) 
medu recenicama rezanijem rijeeju kad (7/ po sto, 
koje stoje u prroj (isporedi naprijed pod B, 3, c), 
tada a to woze zamjenirati iizrik odyorarajiti'i 
lat. ecce: Kad dode dvoru Sinanovu. a to sjedi 
aga Sinan-aga. Nar. pjes. vuk. 3, 133. Kad do- 
dose na vodu Ku.sidn, bijelomo mostu kusidskomo. 
a to Turci vatru nalozili. 4. 29. Kad so vrati 
kuci, a to se onaj kanien ]iretvorio u zlato. Nar. 
prip. vnk. 34. Kad jedno jutro probrojim oele, a 
to noma najbojega celca. 202. Kad n jntru dodu 
k liemu ona gospoda, koja su u vece kod nega 
bila na razgovoru, a to on uzeo noz pa gradi 
male si|ciee. Vuk, posl. 3(iO. Kad on tako pomisli, 
a to mu se javi u snn andeo. Vuk, mat. 1, 20. 
drtifja recenica bez kvpule: Kad svrsivsi vraoane 
orah razbije. a to on pi-azan. Vuk, posl. 209. ohje 
reeenicp knie: Smotri na daleko vatru gde se 
svetli pa orida hajd k onoj strani odkud j'o vatra 
svetlila. Kad tamo, a to mala kolobica. Nar. prip. 
vuk. 179. mjesto recenice sa kai\ stoji i .-lamo Uail: 
Stoprv pof'nn okusat se izpraznostije, kad, a to 



22 



je i iMnm pi-avdn boXjn. M. Eadni6 13. — mjesto ' 
ka(\ mi)-c hili i \m sto: Po Sto oni otiilu, a to 
aiuloii odsiiodi'ii javi so Josit'n. Vuk, mat. 2. 1!?. 

y) iindii rixfiiirama irzmiijftii rijrvjii kad, koja I 

stoji H (Iriitjoj: Dajo sp dogadnj da ovi sakramc- 
nat jiadili jirvo milost, a to kntla bi so covik za- ' 
bovavio ali so no bi moga ispoviditi od koga 
"i-iha. L. TerziA I'll). — d') nicdii remricawa re- 
zanijem rijirju da u kom god postn mzinu (stoji 
a to kao iiaprijed pod B, :•!, d. .lamo a): Usilo- 
vah so reiiojui bistoriju tako napraviti, kako bvido 
nikimi izvai'iskiiui uroliaiiii . . . obnajoiia ; a to da 
no reccto da vam luiklaiiam omijo nikovot zita, 
koju u vasili knipiii bo)u uahoditc. M. Manilic ;!. 
Pridaii mi bi jedau gla.-i volo drag i ugodan, a 
to da so tvoja vridiiost zdi-uzila s gosj)ojom Li- 
vijom. P. lloktorovii' 53. Ovijem djolom prinosi 
vsim tu istu milo.st uskrsnutja, a to da oni koji 
ki-jepko vjoruju uskrsmiti liote od grijehov ua 
krjeposti. §. Budinic, snma 8''. Zajieklo so od 
druzino pccenico bjchu sot-no, a to da so bo}e 
pine, kada obilna gozba pocne. I. Gundulie 171. 
Cesarove poslusaj zapovidi, a to da sc bogovom 
poklonis. F. Glavinic, cvit B7. Ko sin umirasc, a 
to da koist ribo u grlu zaprici mil so. Hi. Suncc 
ustavi nasred iioba kone lirlo, a to da dan dili 
biide. D. Palniotic, clirist. 1.5'2. Prikaza se smu- 
can od bczbrojne coto Imdoba, ... a to da pote- 
zan prid pristoje sudca boga tuj bi dostojno pri- 
mio vjckovitu osudu. I. Dordic, ben. 172. — «) 
mcdii recenicama vcsanijem rijeeju neka: Ne cu, 
gospo, na svit rici da mi iizdar sad poskitas, a 
to, ako me srcem pitas, neka te ovdi dar ne 
oblici. M. Pclegrinovic 182. Ki-a} kiipi ii vije6e 
sve veliko cvijet krajevstva plemeniti, a to u vo- 
droj slavi noka na pristolju on prifeka pokli- 
sara. I. GunduHi'' 12.8. Sve zvizde po I'lem (neJni) 
jesu posijane, a to neka budu .svititi jiidem. P. 
Gla^^ni6, cvit 8. .lordane, tvoja rijeka nazad s vo- 
dam svijem uspregnu, ... a to neka bez zabave . . 
obecano u tlizave piik izbrani bude poci. D. Pal- 
motic, cbi-ist. 149. — f) medu recenicama veza- 
nijem rijeeju jcr Hi za sto: Dim ti da je vo6o 
prilic.no k istini da sii se oni od druzih naiicili 
nego druzi od liih, a to jere sii oni ribari. P. 
Hektorovii 55. Luvene su nase strime, blazene 
su svudi zvane, a to er u rie tko doliodi, veseo 
se svak nahodi. I. Gundulic 115. Da svaka do vik 
vike zla io jjrimat, kirn ni slike ; a to er dobra 
ovdi prima svakojaka. J. Kavanin 4(>4. Zna tvoja 
milost, kako no Latini cbze historiju za ric. istinu, 
jere joj stavjono jest ime one rici koja se zove 
hister, fa zlamennje vidinje ali poznanje, a to za c 
nitkor ini no pise tej stvari nego tko ih je vidio 
i poznao. P. Hektorovic 55. Imaju se pomazati 
ona uda ali ciiceiia, koja su podlozna sagriisiti, 
a to za sto ova cuceiia jesu kakono vi-ata, proz 
koja ulazi grili. L. Terzic 1.39. — ij) medu rece- 
nicama koje fiu rczane medu^ snhnm, tijem sto je 
drugoj glagol u parlicipu: Sto fte rijet' od tebe 
bani, kraji, a to vide/; srod tvojega grada .stat' 
krajicu? T. Gmidulic 2ii. Odluci da otvori boj 
visi'iime bogovome, a to podnijet ne moguci da 
izvan svijeh se on nahodi sam nejilodne dni Id 
vodi u ogi'icnoj svojoj kuci. fio. — isporcdi daje 
pod d). 

bj a ono: samo medu recenicama: aa) medu 
recenicama samostalnije.m na prema se (kao na- 
prijcd pod B, 2 sumo a) : .Ta pravim drzalicu, a 
ono se naciiu kjjak. Nar. posl. vuk. 109. druga 
reienica hrna: Cokamo vidjeto, a ono oto mrak. 
D. Danici6, isa. 50, 9. — hb) medu recenicama 
vezanijem medu sohom. na koji god, naein: «) medu 
recenicama vezanijem rijeeju ako {kao naprijed 



pod'Q, 8, b. aamo a): Ako no imato drzanstvo od 
pravdo, a ono imate od |ubavi. Resjede kr. 4(1. 
Ako no ee boXic ka§o, a ono l-.c doc^a. Nar. posl. 
vuk. G. Ako ne mirise, a ono barem i no smrdi. (i. 
AJiO no io coek na napast, a ono 6e napast na 
f-oeka. 0. Ako ga sakriju, nikom niSta, ako li mu 
se strv pronade, a ono se plati krvnina, pa mir. 
Vuk, dan. 2, 90. Ako nije tako, a ono je ovako. 
Vuk, I'jec. fi. — jcdiia Hi olijc rcvcniee Iwz predi- 
kata, kad je u prvoj prrdikut koji pripada i dru- 
goj, Hi kad je pred olijema receniea s predika- 
tom koji i liiiiia olijema pripada: Od mora tnziii 
rat smiH se u vodi, ako no vazda krat, a ono kad 
godi. D. Raniua 40. Od potrebo jo da povi-ati 
svakomu sto je od koga uzeo ; ako ne moze onomu 
od koga je uzeo, a ono liegovu rodjakii; ako li 
ne moXe rodjaku, a ono ubozijem. M. Divkovie, 
nauk 1221'. Ako prvi put mu ne bi dobro prosao, 
tinio bi da bi mu drug! put bo|e proslo ; ako li 
drugi put ne bi, a ono treti. P. Posilovic, nasi. 
1.3'|. Odvracajuci mu ako ne tako jednako, a ono 
ui toliko. Cestit. 1.3. Ondi cu so propeti s tobom, 
ako ne tilom, a ono cu pametju. P. Knezevic, 
osm. 259. Va}a poci s toga mjesta; ako li se ne 
moze, a ono mucati. I. A. Nenadit, naiUi 141. 
Od tebe nada se primiti, ako uc sladke milosti, 
a ono pomoci primogucc. D. Mattel 104. Ako u 
ku6i ima soba, oni se igraju ii sobi, ako li sobe 
nema, a ono u kuci kod vatre. Vuk, ziv. 18. Ako 
ne ces ti doci meni, a ono in ja tebi. Vuk. q'ec. 
0. iza a moze se okrniti ono (Hi hole: prvo se 
o moze sazeti sa a ii jedno a): od xvii vijeka: 
Alco se vi ne vi'atite na nas, a 'no ve6e nas ne 
cete vidjet. Starine 10; 22. Ako ti je preminula 
majka, a 'no ti je babo ostanuo. Nar. pjes. vuk. 
here. 224. Ako ces i ti kukati i plakati, ruca- 
oes; a nko li ne ces, a 'no hajde oklen si i do- 
sao. Nar. prip. vrc. .80. Ako sam kome de sto 
ukrao, a 'no sam i za dusu davao. 3G. Ako su 
prosci, a 'no nijesu sveti oci. 138. — ji) medu re- 
cenicama rezanijem rijeeju kad Hi po sto (ispo- 
redi naprijed pod B, 3, v..) : iza a okrneno ono : 
Kad nema nista za sad di-ugoga, a 'no mi donesi 
za nevoju i suhoga bravjoga mesa. Nar. prip. vrc. 
35. Kad nije litio (pas) umrijeti, a 'no neka lipse. 
1)0. Kad nemamo para, a 'no mu ostavimo kone 
u zaklad. 162. Kad iiijesmo ucinili nikakva ju- 
nastva na vojsci, a 'no 6e svak reci da smo ju- 
naci, kad mozemo zimsku noc u planini prenijeti. 
176. Po sto je tako, duhoviiice! a 'no priceka- 
cemo doklen se oMadi. 42. Po sto ti ne ces sa 
mnom u moju kiicu, a 'no cu ja u tvoju. 190. — 
y) kad su recenice vezane kondicionalnijcm da 
(isporedi napmjed pod B, 3, d.); ohje bez predi- 
kata, jer je izrecen naprijed a i nima pripada: 
iza a okrneno ono : Nema toga ko s' ne boji cega, 
da nicega, a 'no svoga hlada. P. Petrovic, vijen. 
59. — rf) kad su recenice vezane relatimiim koji 
(isporedi naprijed pod B, 3, f.) : Kome nije po- 
pito, a ono mu je prolito. Nar. posl. vuk. 147. 

c) a ovo (kao naprijed a to, iMd aa), vrlo n- 
jetko: Kolike pute buduci ti izgubio ovu milost, 
a ovo cica tvojije griha. P. Posilovid, cvijet 11. 
— vidi i avo. 

d) a sve, cemu se dodaje i to: aa) kad se do- 
daju rijeci: Koji su dospjeli i prispjeli ove go- 
dine, da bog da da dodu i prispiju i do godine 
i mnogo )eta i godina, a sve za nasega zivota. 
Vuk , ziv. 76. Svakome junacki odgovorili . . . 
ostrom sabjom, jakom miskom i dobrom zgodom, 
a sve s pomoiii bozjom! 125. sve i to, koje gJ.asi. 
i toj : Udi Jesusa bil si vas naresen od svudi, a 
sve toj radi nas. N. DimitroviA 42. Skaza mi za- 
losti, ke stiru na ]iospjeh cvijet moje mladosti, a 



23 



A 



sve toj za moj grijeh. N. Najeskovic 2, 83. Koli- 
krat ja stami povidat dila i }ubav iizgann vite- 
ZOY ter vila, izmisjajnc mnoga, a svc toj za uz- 
rok, da tebi od moga uzganja podam srok. H. 
Lucie 193. Sve kolikp suprotive dobrovo|iio pod- 
nese. a sve toj cjera iiauka moga. A. Gucetic, 
roz. jez. 154. — hh) medu recerijcama vcsanijcm. 
rijecJH jer : takoder sve i to : Cuj sto pvavi ; a 
sve toj, er bi I'ad da meno zadavi. N. NaleSko^ac 
292. — ixporedi nnprijed a to hod f. 

e) a oboje, Icao yiaprijed pod A, 4, a. samo a: 
Dok no nados Stoju i Stojana, a oboje brata i 
sestricu. Nar. pjcs. vuk. 2, 11(1. 

c. pred navlastito, navlas, iiavlastito, navlasno, 
osobito, poglavito, najliso, najiase, ciiii se od 
prcdnega odrajri ■•-Vo Jc za niw, I tal;o ar /,• t'lcmu 
prelazi : 

a) a navlastito: an) Irid se dodnjii rijcci: Ha 
ima phiTi oblast v duliovnih i v tolesnili, a na- 
vlastito mpjn knozom i vso gospodp dpzelske raz- 
vodi stare iipe]at. Mon. Croat. 4. Vsp to koliko 
godi stvori gospodin knoz i vsa ta gospoda, a na- 
vlastito nas gospodin Menart. 10. Za to smo vp- 
like rote i zapisp mi odi. liihi prijali. a na vla- 
stito sada. Mon. sorb. 223. Mii-i. u jubavt sa vsa- 
cijemi, clovekomi, imati a na vlastito svojimi do- 
bremi prijatp|i. 3(17. Vazda je obif-aj a na vlastito 
H nasa vremena. M. Divkovit' . bps. xv. Iniajn 
nutkati vinip na dilovai'ia od svih kri])osti, a na- 
vlastito od vu'o. M. I'.ijankovie. nar. 4. Kako go- 
vore sveti bogoslovci, a navlastito sveti Toma. 
P. PosUovic, cvijpt 7. Oslobodi me oda svakoga 
zla u s\'ako doba, a na\'Iastito u cas mojo smi'ti. 
L. Terzic o.t. Ponnkovan od vnogib a navlastito 
od arkidjaka. I. Kra|i<'-, mol. 3. Mnogi zamirajii 
kad kojp ki'iigp izadii na svit, a navlastito bn'a- 
.ske. J. liannvae, pri|>. iv. Ho;; priporiienjp /.ostoko 
starisinama a navlastito ocem i inatprania brigu 
svrhii mladih. F. l..astric, ned. 131. Velika je |n- 
bav pomagati one dusice, moleei, posteei, a na- 
vlastito cineci da se za nib sveta nn'sa prikaze. 
A. KanizHr, fi-.an. 253. Porad ndogili nzi'oka, a 
navlastito zaradi I'liovih jiotrilia. B. [jpakovi('-, 
nank 253. — hh) kiid se j)relazi na recenlni: U 
sluzenu od svakoga sakranipnta, a navlastito kad 
su blizu. M. Bijankovic, nai-. 27. Dostoj se jiokri- 
piti dusii mojii, a na\'lastito te molim, n fas naj- 
pokoiii moga Xivota dostoj se ])omo<^i me. L. 
Terzic 45. Koja covik ucinit'e, ako doV^ro bude 
ovu slavu promisjat, a navlastito ako ovo uii- 
vaiie ne bude imat. ,1. Filipovie. )n-ip. 1, 10. nn- 
lazi se dodano joi i pako ii isfom znacenu u 
koni je a, kno da hi jnce hihr. l^jubav, koja se je 
II svakom dilovai'ui, a navlastito pako kad bi ne- 
mocnikom sUizio, ukazivala. K. Kanizlic, fi'an. 211. 

b) a navlas (staro navlaStL^ : aa) kad se dodajii 
rijeci: Prijazan koju (je) imao k nam vazda a 
navlastt sada. Mon. serb. 238. Vsakomu, a na- 
vlastfc judemt vojovode Sandaja. Spom. sr. Of!. Da 
budu svaki trud te duse podnijeti i s placem svaki 
jad i boles i tuge. a navlas rat i glad. M. Vetra- 
nic 1, 11. Nistor nije gore neg niladae besraman, 
a navlas men nami. 2, 325. — hh) pred receiii- 
com koja se reze relatiniijem koji za prednu: 
Svakomii zlotvoru neka nioc pogine, a navlas na 
raoru ki robe i pline. M. Vetranic 2, 337. — cc) 
pred recenicom koja se veze za prednu rijecju 
jer: Imaju se napisati radi mnozijeh nzroka, a 
navlas er se tako slavi bog. B. Kasic, per. v. 

c) a navlastito : kad se dodajii rijeci : Vsi vasi 
vlastele, a navlastito Mile Tnkleko'^ac. Mon. serb. 
219. Zapisi, vtsemi velmozami rusaga bosanskoga 
a navlastito vojevodom Hi'tvojem potvrtdeni. 
Spom. sr. 45. Iz nase Dalmacije, a navlastito iz 



Dubrovnika. I. A. Nenadic, nank 7. Ne bi ostali, 
a djeca navlastito, umjeli stjeti. 8. Cnjte jednu 
zgodn, koja ce s\'ijem sluzit a gi"esnikom navla- 
stito. B. Cueeri 15. Kako cete vas zivot a navla- 
stito sva mlada ]eta provesti. 19G. 

d) a navlasno (navlasttno) : kad se dodoju ri- 
jeci: SrBcanstvo koje su imali. a navlasno sade. 
Mon. serb. 239. Da je vsaki jezik s rusagomt 
bosanseemi. u rairu, a navlastno ugre. Spom. sr. 70. 

e) a osobito: aa) kada se dodaju rijeci: Tebi 
hvale pridajem, a osobito one koje dub ovi osii- 
deni sada tebi uspiva. F. Parfic, ruk. 72. Koliko 
starisina a osobito otaca i matera oce biti poka- 
ranije. F. Lastrie, ned. 217. Tome je svaka kniga, 
... a osobito kniga naseg jezika podlozna. V. Do- 
sen IX. Budi milostiv sa svakijema a osobito s oni- 
jema koji sii ii nevoji. T. Ivano^ac 99. Svaki dan 
a osobito n petak nastoj. D. Mattei 268. Zamrzi 
na ne (na yrijehe) kako na najvece zlo, a oso- 
bito na one na koje si vecma navadan. B. Lea- 
kovic, nank 44(i. — hh) kad se prelazi na rece- 
nicu: Svaku vecer, a osobito ako se nalazi u 
griliu smrtnom, ima uciniti dilo od jjravoga skru- 
i5ena. F. Lastrif, od" 270. 

f) a pogla'S'ito : Imamo podusiti svakn inn ]u- 
bav, a poglavito ]ubav vlastitu. D. Mattei 245. 

q) a najlisp : Tvoriti vernenn. slngami,, a naj- 
lisp sulcri.^mikomn i cedomi. svojinib. Mon. serb. 
225. Svudi se vidi priklonstvo tvoje, a najlise u 
ustrjilenju. A. Gufetic. ron. jez. 191. 

h) a, najvise: Kad god vidis da koga, a najvi§e 
ojieinu, mores pomoci. I. Zanieic xi. Prem da se 
mlogi naode ])riprostiti }udi a najvise matere, 
koje vlastite svoje sinove alamane nazivaju 11. 

3. medu rijerima i medu recenicania koje se 
rezu nekiiii kniijunkrijama, iiioze i a doci pred kon- 
junkriju, kad se lioce da islakne sto je nam prire- 
zaiio; fake su konjunkcije i, ni, ili, staro vo|a, nego, 
da, nu. 

a. a i (kao iVt y.ui i xiu 6(, autem et i et (juoijue) : 
n) medu rijecima: aa) kad su ohje rijeci sanio- 
stalnc jediin prema druyoj: od xni vijeka: Da 
imamo streci vas a i vse tvoje |ndi. Mon. serb. 
43. I tozi bismo mogli ueiniti gospoda knegine i 
ne sinov radi a i vasi. radi. Spom. sr. 1, 9. Za- 
kone, koje imi. je ueinio rodite]r. kra]evistva mi, 
a i azi,. Mon. serb. 317. ^ivot i muku spasa draga 
da stamiiati, a i djevic i .svetae.a i erkvenih inih 
otaea. J. Kavaiiin 12(i. Ovako hoce red |ubavi a 
i pravde. .J. Filipovie, prip. 1, 329. Zivot a i tilo 
zelim potlaeiti. A. J. Knezovic 31. Dogadaji, koji 
se prija a niki i posli porodena gospodinova zgo- 
dise. A. Kafie, razg. 1. Ovinia potribno je meni 
odgovoriti, buduoi da se ja osobito liime sluzim, 
a i Meniata kad kada. A. Kanizlic, kam. 54. Nek 
i seka s nama ide, a i bratac, neka ^dde. V. Do- 
Sen 108. Ovo, reee, kost od kosti moje a i meso 
bas od puti moje. M. A. Re]kovic, sat. 90. Po 
svojijeh listih prijate|i inostrani a i domaci po 
sebi istijeh rijeci ujudnom cestite vam godiste 
novo. B. Cueeri 25. Ustavi se na istoku sunce a 
i sjajan mjesec na zapadu. Nar. pjes. vuk. 3, 64. 
Da povratim moje mlogo blago, a i moja dva 
nejaka sina. 2, 174. Vidis, duso, ona kop]a bojna 
ponajvisa a i ponajgusca. 2, 319. Kupi mene dva 
tovara vina. a i treci bijele rakije. 3, 445. Pa da 
vidis casti i posteiia, a i lepa, brate, docekaua. 
2, 355. Da bog dade svakom tko sto hoce, a i 
meni sto je meni dragol 1, 221. Blago majci, koja 
ga rodila, a i onoj koja ga uzlubi. 1, 615. Blago 
tebe a i mene! 2, -59. Onde bjese stari despot 
Durde sa liegova dva vrijedna sina, sa Stjepanom 
a i sa Grgurom. 3, 53. "U Pastrovicima je obieaj 
da se na svadbama a i o krsnijem imenima i na 



24 



ostnlijpni volilnjom Rozbnma pijo upravo po sc- 
ilnm zilravicd. V<ik, iinr. lyps. I, 77. Mosa i sva- 
koga {IniKojja mrsii a i \>ita, ima dosta. Vuk, i,iv. 
17. Onp iu> iimijufi kiul, a i nomaju^^i sn sta tra- 
iiti svojo knie, ostadoSo u mono. K'ar. iiiip. vuk.' 
248. — 66) kad Jc rijcc vczana ohlikom snijiiii za 
reiemca a za dniyii rijei tijcm Mo ijrdna i driiya 
itiia jyred sohoiii i" (In jc a kao najirijed pod A, 
5): Sniori mono i (Irus^.iiin niqjn a i ft-hulu i ju- 
nafkoni zcilom. Nar. [ijos. \aik. ;i, Hd.i. tnda i 
driuiii rijcc cezana Inko riiecjii i .s prcdiwm moie 
iiiiati i a, a tn jc kao pod aa.: (iniliiiicip, Icsa ti 
mi dode a i mciii a i koi'ni niomo! I, iilM. — h) 
mcdu rcienicuma samostalnijem ria prcma se: I 
pi-bvo ti snio pisali, a i si.do ti pisenio. Spom. 
sr. 1, Hi. Ja poznaiii iijckijeli kqji takoj n obi- 
Jaj ovi nauk uzcse ... da iiijedna napas iieci-sta 
u nih pameti i srcu iii malo stati ne mozo. A i 
sveti Augustin todcr pot-vrduje, da on protiva 
svakoj napasti toliko mo«uc lijok nc nade, ko- 
liko u ranali Isnkrstovijoli. B. Griidic, djnv. 37. 
Car Le.'iandro piinini)-iu''i nilad dobi (■avstvo svega 
svijota. A i Sulimaii car hvabvoiii sabju opa.sa 
•vTsnik mpni. I. Gundiili^ 2!) I. Opconc zaioi stcte 
opet drustYo i uvjcto jxnioviti stare icoli; a i 
kletva boco teiika, a i tako .sudono jo da turatka 
ki-una i leska u vjoPnonm mini stojo. 4 IS. Po- 
sastje ti ovo od glavo znam da prijoti sad pogube; 
nu smrt gi-de sliigc ])i-avo, a cistijom srcom kqjo 
Jiibe. A 1 kad za ku boju zgodu ti tvoj zivot 
moz' sahvanit' nog li carskii za sloboduV .557. Nije 
lu-istjanina ni jcduoga, koji radit ne mozo koji- 
jem godi nafinom i trudit iia spascne svoga iskr- 
I'lega, a i svak jo duzan na to nastojati. D. Mat- 
tel 4G. Ja vidim a i driigi jos boj(i vido da se 
mloga zla dngadaju i prvo %'incai'ia. B. Loakovic, 
gov. .'51. Zakoii tobe rosi, a i cnva kra| s ncbesi. 
J. Kavai'iiii 190. Al je ovo nasa velika zalost, jor 
se main na iiiolitvu nastqji; a i ono malo sto se 
ciui, ne eini so kao se ima ciiiit. J. Banovac, 
razg. 23. Opako jo zivio, a opako i svrsio. A. Ka- 
cic, razg. 22. Zakon i)rvi poce od Adama, i dura 
do Mojsije, a i sada je. B. Vladmii-ovic, slav. 30. 
Hoce bog svenioguc.i, a to iste i potreba nasa. I. 
A. Nenadic, nauk 209. Bit ce i zdi-ibadi tu pe- 
cene, sto so radi; a i kiica nek se varka no dot 
gdi se vatra tarka. V. Dosen 158. Ja poja ima- 
dem, stado da napasem: moja sitna kosa zeleua 
livada; a i vodo imam stado da napojim. Nar. 
pjes. vtik. 1, 171. Prste kupa, a prsto i glava. 2, 
431. Moli boga. draga duso moja, da ti s' zdrayo 
iz tabora vi'atim, a i tebe dobra sreca nade, uzecu 
tfi za Milana moga. 2, 317. Ja ne znadom bija 
od omrazG, a i da znam, ne bill ti kazala. 2, 15. 
Istina je, jubiciee, da si cvijet nad c.vjetov'ma, a 
i jost bi jepsa bila, da ti nije mala mana, sto jo 
te'bi ki-iva glava. 1, 227. Kojeno ce tebo odm'je- 
niti, a i mene vjemo posluziti. 3, 436. To ie ti 
je oboriti Tm'ci, a i mene stara pogtibiti. 3, 224. 
Bila krejika miska moja, a i ostra sabja moja. 1. 
183. Dnistva malo, a i to nevjesto. 1, 182. ,U 
ovoj senici ima kukoja'. ,Lma, gospodaru'. ,A ima 
i glavnicc'. Vuk, posl. 254. Imala oklo, a imala i 
pred koga! Vuk, ziv. IKJ. Gostima kaza pricu — 
A i onome sto ib jo pozvao rece. Vuk, luk. 14, 7-12. 

b. a ni (kao oviSt, nee vero) : a) medu rijecima : 
Gdi mu vlage a ni zime nije. J. S. Kejkovic, ku6. 
334. — h) medu recenicama: Takve li mu ti da- 
jeS nauke, koji ia ga dovosti na mukc, a ni tebi 
ne 6e biti dobro. M. A. Re)kovi6, sat. 39. Nu 
fale, a ni nas ne kudo. Nar. pjes. vuk. 2, 227. 

c. a ili, (f >!taro vrijeme i voja mjcsto i!i (kao 
da hi .se rcklo ili pak, r/OV, vol vero, aut vero): 
voja dolazi tako jos xv vijeka: Da no izide izi. 



nasehh ti.nmici> a vo]a iiaso straXo. Spom. sr. 100. 
— ili dolazi tako xa a od poietka xui vijeka: 
OKohilo kad drije rijeii Hi reccnicc jedna za drii- 
(jom iduci iiiiaja svaka ili Hi prca li, iizima 
druga jos i a: Cto li Jio mu jcsti. polbza? a ne 
li pace... pogybeli. dusi by vajeti. V . . A ili pace 
usilnejse dusi zdravija no prijetiV Sava, liji. stud, 
glasn. 40, IK!, tip. bil. glasn. 24, 187. Aste i sanib 
kraji. ili otr. igumeni. a ili inb kto. Mon. sorb. 
75. Ili syni. krajovi.stva uii ili brati., a ili kto odi. 
surodbnikb. Uii. ali i kad nc dolazi i\i dea xmta: 
Otroci, kto s igunibnoiub na putb gi-edu, a ili 
s kojimb kaluderomb. Mon. serb. 98. Predb cari- 
nikomb i knezcnib a ili pn'db kepalijonib. 102. 
Ako jo koji dnbrovcaninh komu dlbzbub a ili 
cinib krivb. 2(>8. dolazi jos i xvi vijeka ti pje- 
sniama, n kojima jc naitampano u nasc vrijeme 
,aj li', aii ncnia razloya misliti da je i proimje- 
ueno na j : brojciii sloi/ora u rersinia u kojima sit 
se u jedan sloy hrojila po doa koja yod cokala 
kud idu jcdan za druyim, ne vio^e sc iiista doka- 
zati; jos se mane viose ■iiiisUt.i da je In, uzcik aj 
(isporedi da ili kod, da) : Pj-stcnak, komu se istruni 
pridragi kamenak a ili {,aj li') biser puni. S. 
Mencetic 85. Sto ima bit, boze, da ova, ka je cvit, 
bez cvitja ne mozo stojati za vas svit? Jeda se 
liirn zdravi? a ili (,aj li') jo sto volo da s dniz- 
boni naravi svi svojoni bit zele? 193. Togaj cic 
svak pravi: ona j'e od vila tanac u dubravi s vi- 
lami svodila; a ili (,aj li') je, svi sumi'io, isplila 
s jezerom pridrago kamenje u kom vri s biserom. 
D'. Drzic 347. 

d. a nego: dolazi samo medu rijecima, i to 
neoma rijelko, ali it oha svoja znacci'ia dolazi 
tako nego: a) kad nego slavia nesto na suprot 
prednewit, sed: Zla ric ni slovo iz ne ust ne pode, 
a nego dobrota. S. Menfc^tir. 5G. — hj kad nego 
poredi sto, quam : Car volede earstvu nebeskome 
a nego li caistvu zpma|skome. Nar. pjes. vuk. 2, 
296. — isporedi naprijed pod B, 3, a. 

0. a da, kad da samo istice svojim. nacinom sto 
je za nim prema prednemu (vidi kod da), kao sto 
cini i samo a: tada ohje rijeci a da (Imjc pisii i 
It jedno ada) cine samo da. je isticane jace: to 
hiva najvise u jntmhi, rijelko osim, pitana: a) ic 
pitanu: aa) ohje reccnicc saw osfalne jedna prema 
drtiyoj (isporedi naprijed pod B, 2, a. d. samo a): 
Eekose .sada liemu: ada tko siV Antun Dalm. iv. 
1, 22. Dakle nc ces moc' uteci ; a da sto cos uci- 
niti, cum surrexerit ad judicandum dens? J. Ba- 
novac, razg. 92. Ostav|am ga, a da sto on ? dok 
sam pozua svoju zlocu. V. Dosen 51. ,Sto razu- 
mijes za priliku od krulia i od vina?' ,Ono sto se 
vidi'. ,A da po posvecenu je li vec sto kruha u 
ostiji ili vina n kalezu?' I. A. Nenadic, nauk 40. 
,Ima li bog pocetak'?' ,Ne'. ,A da od kada je go- 
.sjjodin bog?' 67. ,§to cine u raju?' ,Slave i uzi- 
vaju boga i s liim svako dobro'. ,A da sto ce 
najposlije biti od nase puti'?' 75. ,Je li dopusteno 
zlocinca ubiti r" ,Ne'. ,A da mozemo li se obra- 
niti od nepravednoga zlocincaV' 125. ,Tko kupuje 
stvari ukradcne znajuci da je ukradeno, grijesi 
li?' ,Grijesi, i drzan je vi'atiti sto je kupio'. ,A 
da tko 6e liemu vratiti liegove aspre?' 37. Po- 
trebno je da liristjansci nauci svi me potaknn, 
neka se moje srco nakani pokajati se. A da za 
sto me bog stvorio, . . . ako ne da bi vas posve- 
cen bio .slavi negovoj? D. Mattel, srco 44. Jest 
istina, a da za sto nije? Nar. pjes. vuk. 1, 598. 
Hocu dati, a da za sto no 6u ? 3, 345. Ima, Pero, 
a da kako noma? 5, 546. ,Kada bi hilo ka' ti 
kazes, sto bi svijet bio do trpija?' ,A da sto je 
svljet do trrpija?' P. Petrovic, 56ep. 160. ,1 sam 
mislim da je mastauijc'. ,A da Sto je nego ma- 



•25 



stanije ?' P. Potrovic, vijcn. <\2. u piianu mosc 
biti i samo rijec kojom nc pita, a ostalo ne razu- 
mije is prcdncga na Mo se pitane nastatia (ispo- 
redi naprijed samo a pod B, 2, a.); Pravda jc u 
boga; a da ii koga? Nar. posl. viik. 2r)8. Solomun 
mu odgovori da sc smije do car cara lioc':'. da po- 
g'libi na zcnskom uzglavju. Car ga onda ujiita: 
a da kako? Nar. prip. viik. 197. Pa zar samo 
jednu? upita ga .sin. A da koliko iicgo jcdnnV 
Nar. pi'ip. ^^•c•. riO. Be ccs ? upita ga drugi. Doma, 
a da deV 17.8. — bh) recenicc vesane wedu sobuni, 
i to ili relatimiijcm kad (kao naprijed p'od I!. H, 
c.) : Kada svojo tako osijccas, a da sto bi s tudi- 
jem ciiiio '? P. Petrovic, vijen. S4. Hi participom 
(vidi naprijed pod B, 3, g.): Buduoi da grijeU 
istocni prasta nam se .svetijem sakramentoiii ml 
krstena, a da kako nam .se prasta gi'ijVh sadai'ii, 
koga mi ciiiimoV 1. A. Ncnadic. nauk i)o. ^ cc) 
pred pitanem moie i nc biti izreecno iiisla na Ho 
■ve pitane nastarja nego se samo midi, oiiako kao 
naprijed pod B, 2, g. : Pitao ih je Kiisi-didija: 
a da de vam jo sosta dovojka? Nar. pjos. vuk. 
1, 519. Onda caro stade bosjoditi: a da ('•iijesy 
paso Seidimo! dobavi mi vranca Komnonova. 2, 
4-55. A Drasku jo rijoc bcsjodiln, a da Drasko, 
jadan brato dragi, sto co .sada ova .sostra grdiiaV 
i, 64. Progovori vladika Danile: a da jo Ii dobra 
(Jrnogorca, ko oe poci da uhodi TlIrk(^y Oglod. 
sr. 21. Nogo vico Kaiidiou Vasijii: a da lioga, 
knd si naklopioV 2, Hi)7. A da za sto to imam, 
kad mi u nevoji ne cos iiomix'.iV Nar. iiosl. vuk. 
1. — b) osiiit pitana: kao samo a napiijcd pod 
B, 2: Pa govoro Zmaj-ogi'ianin-Vidiu : . . . dana 
noma kad so no privlaoi. A da roco Zniuj-ogi'ia- 
iiin Vuco . . . Nar. pjos. viik. 2, 5Si). l(d;o je i 
oro, fjdje je u druijoj neslo sto se izrodi iz prve, 
all f/dje a da nije nista neijo prijeUiz od jednoija 
k druiioniii, kao i n drafiim jirimjerima, i (jdje bi 
mjesto neya takoder iikkjIo liiti i samo a sa siib- 
jektom i,~rijekoiii ree.eniiii. ill s dodanim ono kao 
pod B, 2, a, d. * piod C, 2, b. : ,.losi Ii ti ikad pa- 
dao s tavanai" ,No ja', odgovori nni hocim. .A 
da 110 znas ni lijooiti, nogo hajdo ca'. Nar. ])ri)i. 
vrc. 102. ,Cno .sam da svasto pogadas; jo Ii 
istiua?' ,Valaj to nijosu provarili'. ,E, a da kazi 
mi; ova tica, to mi jo pod paziilio, jo Ii /.iva ali 
nirtva?' 140. Vraoajuci so I'adostan modu dru- 
zinu jos iz daloka ixivico: a da volu ja vama 
da lias pred carskom kuooiii no more snaoi ni- 
kakva steta. M. D. Milicovic, jnr. ()7. - Dida- 
:eei a da a takim prilikaiiia, samo na prijela.: 
(id jednoya k driiyoiiiu, inoylo je lasno prijcei 
a znavene koje ima daklo, orgo, igitur; a tako 
je (ada) ii kajkariiea (Iljelosljenac, Jiniiliresie) ; 
od nih <:e biti xvi vijeka i u Antiinti Datiuii- 
tina: Svitnak tila jo.st oko: ako ada oko tvojo 
bude cisto, tada Inido v.so tilo tvoji^ svitlo. An- 
ton Daliii., mat. (i, 22. Vi ada ijoslusajto pri- 
taiS. Anton Dalm., mat. 13, IH. (na torn mjestu 
Vuk una pak). Kako ada David zovc gosiiodinomy 
Anton Dalm., mat. 22, 43. Ada za sto krstis ako 
nisi Kristus ? iv. 1, 25. * Sialic inia u loin zna- 
iey'iii, ali be.z primjera: inoze biti da je uzeo iz 
kajkaeskih rjeenika Hi je tako znaeeiie stario samo 
po tome Mo se ii mnoyiin. jirednini jirimjerima 
mo^e a da (kao i samo a) preeesti tat. ergo. — 
cj za objema rijeeima a da mide biti jos i pak 
ili nu onako kako iliditze i za samijem a (vidi 
da(e pod t.), ali r.rlo rijetko: ,Koji no postujc oca 
i mater, koji grijeh cini?' ,Sagrjesnjo tosko'. ,A 
da sto pak cekaju takiV I. A. Nenadic, nauk 123. 
Tako mi ve ne ubio, kaluderi, bog veliki, a da 
nu mi otvorite ovu I'jepu b'jelu raku. Nar. pjos. 
mikl. beitr. 39. Od molitava znam samo oceiias'. 



,A da nu neka cujem''. Nar. priji. vrc. 119. mje- 
sto nu dolazi u nase rrijenie no i In, kao >:to 
dolazi u drngim prilikama cesce: ada noV Vuk. 
rjoc. 2. 

f. a nu, ydje nu sobom isrice snprotnost prcma 
o'lecemti pirednennt, kao nogo » ali, all u tom^ poshi 
slabeei biva i samo opomcna, podihii-i paznu (vidi 
kod nu) : tada a stojeci pred nu jos istice to sa 
svijem Mo je za nima objema: sa nu maze biti 
sastavjcno ozad ti, koje se krni te ylusi nut, ili 
to, tc ylasi i nuto : a) medu recenicaina samostal- 
nijem na prema se: u druyoj jc prema recenom 
znaiemi. rijeci nu yUigol u imperativu Hi u oblikii 
koji se yorori kao imperaliv, Hi jc ciutcne s jii- 
taiiem, ili saino pitaHe: Raznm vas . . . da sad 
budo dan tobi, taj no hip . . . u se raisal ne moze 
isoc. A nu sam smisli so da to ne pogrdi. D. 
Drzic 303. Toj ti zna dobro vid tvoj, na svit jo- 
dini. A nu zapovid mi ku godi uciiii. D. Kariina 
591). Slobodi jos mono i scbo izbavi od tuge op- 
ceno koja na.s tac davi. A nu so spomoni koli je 
cut sramno, od svitlib rodoni da zivn pritamno. 
D. Zlatario. 22''. Za to liog rocc po proroku vsa- 
koniu jiripovijodavcu: vajiij . no i)ristani. A nu 
cuj sada pogibjol onih koji nijosu vrijodni na to 
djolo. y. Budinic, suma 12H''. Krajovstvo svakako 
liranim ti za pokoj, noprijaloj nikako, nogo Ii sluga 
tvoj. A nu vid oci mo, tor vjoruj daj I'linia, ako 
no iV oviino vjorovat lijocinia. 1. (iundulic 189. 
C'omu daklo, liudi zlobnici, t(diki zlioriV ccnni tolika 
vicai:' A nu o.stavimo, ]iravovjonii, ostavimo ovo 
jirokloto glavo da grade sniamjoni sobi rnsap. A. 
d. l?olla, razg. 99. injeslo iiiiperalira sadrisiie rr. 
sa, da: Podnozjo jo trulo vanii, a nu da gdi no 
kloneto. V. Doson 229. u druyoj reeeniei ciidene 
s pilanem: Zna so da nigdaro iiisam u bosidi na 
svit nikogarc ni dilu uvridi; a nu kako tobo mo- 
gal bill I'aniti! 1. Ivanisovio, kit. 272. — b) pred 
receiiicom a kojoj je a nu nema driiye prema ko- 
joj bi se ona obracala, neyo je on<(ko kao napri- 
jed pod B, 2, g., ydje je samo a : (flayol n impe- 
ralini : Iz daloka zovc staru majku: a nu liodi, 
moja stara niajko! Nar. Jijos. vuk. I, 200. reee- 
niea je krnn i isrice iado: A nu popa! sreco lose 
ti jo! Nar. pjos. juk. l.ol. — c) nu ima ozad. -na 
rceeni naein t Hi to: ylayol u imperal.: Kakvo 
je to poniai'ikai'io y Ali ojiako. A nut slusajte. .1. 
Banovac, ])rip. 57. Nok zna da i5to god so dru- 
gom zoli i _cini, nemu so zgada. A nut poslu- 
sajto. 119. (lovik kad se obikne u griliu i upane 
u zli obicaj, tad je bogu umi"o, tor ga je uiuciio 
opot oziviti. A nut s pomloni ))oslusajte. ,7. Ba- 
novac, jirod. 7. Pazite jo (dusu), ako no cote da 
se izgubi dusa i tilo, kako se dogodi gos])odicicu. 
A nut poslusajte dogadaj. J. Banovac, razg. 102. 
Inaoijo nije moguce da vam ispovid budo dobi'a. 
A nut saiiii promislite, jo I' ovo istina. F. Lastric, 
nod. SS. All sumjim i bojim so. A nut odimo na 
iskusai'io, vidicoto da jo sum]a moja razlozita. 
200. Takovi pijanci josii vridni vi(':nega osudeiia. 
A nut poslusajte. D. Rapio 264. u druyoj reee- 
niei pitane: Koji vas jur ne ogovaraju, dali vas 
veoma o.suduju. A nut jo Ii istinaV J. Banovac, 
pri]). 60. Godista ovdo na zemji bila su puna ve- 
soja, nista ne rnaiie bila su zdruzena s mukom i 
nevojom. A nut je Ii istina? 93. tako jnuto: Nit 
ima otrovnijega ijoda nego Ii je bludno.st. A nuto 
posluisajte jo V ovo istina. V. Lastric, ned. 14S. 
11 nam i(h) dao il ne, uslisani .smo; a nuto je Ii 
istina? L. Vladmirovio, slav. 63. — dolazi nu i 
onda kad, izu a ima eec da ; ridi naprijed pod e. 
— mjesto nu dolazi u wise vrijeme i no: U to 
kocobasa: a no kad znas ko je ukrao, moras lu- 
poza prosociti jali kozu platiti. Nar. prip. vrc. 145, 



2r. 



4. s liiekim ad rerhinia, kojima ae izriie kaliora 
protiniosi ; to su : pnk (/( rnziiCiiom ohlifju : pako, 
paka, pnko, jmki i kompnr. paf o), oppt, supvotiva, 
supiotlio. 

a. sn pnk m knni ynd pomrnutom ohiiiju a u 
suaieiiii II kiiiii pok(i:iiJc iiroliniost , knja mosc 
biti i .<«(»(> loliki) sh) ihiliKi s ilnigc ulranCj coii- 
trn, niisum, itonini (a driifiom ziiaccnii, kojc kcio 
i orn ridi kod jmk, dolncilo je naprijed ii ras- 
liitiim primjcrimti); it torn znnvo'm stnjeci it re- 
cenici Hi ii; rij'T " kojoj Jr .sla jiralinio prrdi'ioj, 
villi samo da sc jirotinionl knjn ii m'ciiici Hi n 
rijei'i >•(•(■ Jrst jos iiaroiilo naiwmii'ie, kuje woh 
biti i iiipiitrrbiio: tada utiiji a kiio i mi'dit drii- 
(jiw rctaiiatiiia Hi rijeriiiia ; nli is take pyrotiv- 
nosti prclazi pak / miamii f/dje nemo, protirnoati 
te nut se ziiacet'ie izjcdnaciije sa ziiacenem xaveza 
a , us koji stojeci maze (ja pokreplirati , a iia- 
lazi se i bes pntrehe. a) pak: aa) u protirno.iti 
kakoj takoj a ii znaccnii Hsc Hi mane cijdii, kao 
da bi sc iid prilike wjesto ncga reklo najnotiv, 
i7( i pak, Hi opot, Hi s dnigo stranc; a kad kad 
Zajedno m a priblisuje sc snaccnu ali: mcdii ri- 
jccima, i to samo medu dva infinitira: Da jost 
sa svijom 11ruz111n07.no f'oviku ziviti zlo, a pak 
iimriti ilobro. P. Posilovic, nasi. !)'•. Nistar svoga 
ne imiti, a jiak svaka uXivati, nije lipsa stvar na 
svitu. V. Kiipzovid, ziv. :-?. — medu reccnicama: 
Ki jesu (tobra cinili, pridii v zivot, a ki pak zala, 
V ogaii. Katck. 1561. 69. No iiiozes ziviti uc }u- 
lieci, a pak kad imas [ubiti, jubi gdi imas naci 
ve6u .«latknst. M. Kadnic 377. Ne more se nika- 
kore dvim gospodavom iigoditi, a popovstvo kako 
more trim izvrsno pak sluziti ? J . Kavaiiiii 379. 
Kako bog- nena\'idi caroviiUje, onako neiiaridi i 
lasce; a pak .se nikim iiiSta ne cini jedna laz. 3. 
Banovae, prip. 160. Kad ho6e pastir didiovni da 
pedipsa koga ji.sovaoca, udij nadc ogovornika, sa 
.svim da sn iiarodbe od prineipa da se ovaki imaju 
nemu pi-Lkazati ; a pak, ako co sc roci pravo, naj- 
vece psuju koji bi imali zabiuniti. 63. Koja ti je 
korist toliko se niucit i iiastojati ? a pak do malo 
vrimena \a|a sve ostaviti. J. Banovae, pred. 97. 
Evo je doslo vi-ime pristupiti k ovoj trpezi ne- 
beskoj ; . . a pak s kakvim srcem i dusom pristu- 
pate? J. Banovae, razg. 181. Da se ciiiahu zivi, 
a pak bijahu mrtvi. 16.5. Sinoc noge prao ti je, 
a pak tako lieg' izdade. P. Knezevic, muka 18. 
Alio finite recene stvari, a pak psujete, a pak 
proldijiete, a pak dizete tude, a pak zivete u ne- 
cistodi, nije u vas prave )ubavi prema blazenoj 
gospi. Besjede ki-. 245. Cijenaliii docekati svrhu 
godista jur dospjena, a pak se privarise. '2-19. Ne- 
mojte ga odi-ijesit dokle je ne posje, navlastito 
ako je bio obec'o i prije da ce je poslat, a pak 
je nije posl'o. 295. Zile jesu grke, a plodi pak 
jesu prislatki. J. Mato\-i6, kat. 240. Ova rijec 
amen ne bi dopustena .sluzbenicima mise, . . ma 
se ostavja samomu redo\niiku. . . A pak ovi obi- 
5aj nije opceni 527. I lupestvo cine gore neg iz 
erne hajduk gore, koji barem na to pazi da na 
strazu lie nagazi; a lupezi pak domaci ne boje 
se od kog naci. V. Dosen 81. Da za Mide ziva 
vece nasmijat se nitko ne ce; a kad Mide pak 
nestane, plac za u\-ik da pristane. 70. Istina je 
da i ovo vaja da mladinac pita roditeja, da mu 
oni svoje vice dadu, jer od toga oni boje znadu, 
a pak to se ne radi za vrime. M. A. Rejkovid, 
sat. 81. Nije nacina da ja mogu toliko molit; ne 
bih malo ufiinio kad bih reko u svo godiste ro- 
zario. A pak da ti recem pravu istinu, veca je 
potreba meni od mjedi nego od toliko molitava. 
B. Cuecri 15. Istes koju cas u gi-adu, a do lie 
pak ne dopre5. 19. I tebi je bog posijo svoje zvi- 



jczde, . . a pak si .te odmetimo. 159. Spovijeda se 
staiiovito da ."ivi na svijctti umiremo, a pak ?.ivG 
so tijem nacinom kako da smo vii5o zemje ne- 
unirli. 302. — bb) bcs pirotirnosti u snaienn iz- 
jcdnai'enii sn a: mcdii rijciima: Pisani. vi, li'ti. 
6979, a paki.. kako so latinski razumi', odi. roi^.dt.- 
stva hristova 1470. Mon. sorb. 514. Svi so vjcrni 
zovni rodo\niici , a pogla\'ito jiak pravodni, koji 
iniaju dull boXji. J. Matovic, kat. 296. medit re- 
icnicamn: Za toj mi su do stda placali 2500 du- 
kati, : a paki. soda zapovcda oarstvo mi da mi daju 
sviso togaj 2500 dukatL. Mon. sorb. 523. .Timan 
galij fotrdosot, a pak navi jimaii dosti. 1. Zanoti, 
skaz. 12. Kr.stoi'iom sc ti opori, a pak onda raj 
obcri. S. Margitic, ispov. 21S. Sva varosja popa- 
liso, . . a ugarskc ]iak posade bog istuco bez mi- 
losti. J. Kavaiiin 2.30. ,Bez tcmcjitc odluke ispo- 
vijod no va]a'. ,Tako je; a ovo je pak nacin za 
iniati pravu odluku'. I. A. Nenadic, nauk 169. 
Klola se dcA-ojka v'jenea ne nositi i vinea no piti 
ni rabra jubiti ; al" kad mi je dosa' ves'o Durdcv 
danak, kaja se devqjka vjonca ne nositi. . . A 
kad mi je doiSlo r.jc]io vinoberje, kaja se devojka 
vinca da ne pijo. . . A kad mi pak do'sc dugc 
zimsko noci, kaja so devojka rabra da ne }ubi. 
Nar. pjcs. vuk. 1, 335. — b) paka: kao pak na- 
jyrijcd pod aa. : Tor se dici tastom slavom od ju- 
naka: vas u vidu i u rijeci, a u stvom nista 
paka. I. Gundulic 291. Ljepsa dusa, koja ima 
sliku boziju, dare draze; a najljepsi bog je paka, 
u kom, po kom, s kim su svaka. 242. Koji bi do- 
bio mnogo igre i paka najposlijo izgubio, tako bi 
ucinio nista; a paka ako Ii bi izgubio sve pece 
od igre i na svi-si dobio iiajposUdiii punat , . . . 
bio bi dobitnik. P. Posilovie, nasi. 24. Toliko 
pute, bogati dokle zivi na zem]i, prohodase La- 
zar, i nigdar ga no vidi; a paka na smrti s mu- 
kom podignu oci i tako ga vidi. 21''. No bi Ii bio 
budalast oni koji stojeci jodan dan samo u jed- 
nom pribivalistu, a paka se diliti i nigdar vece 
no vratiti so ontli, i da mn bude toliko di-ago 
ono pribivaliste, da ondi postavi sve svoje misli ? 
44''. Sve vode isticu iz mora, a paka se .sve vra- 
caju u more. P. Posilovie, evijet 17. Vi pitate 
vase pse s vasimi rukami , a paka puscate da 
umire od glada Isukr.st. I. P. Marki 59. Krivca i 
ako smionoga svojim gi-omo\'i kad god kara, vas 
svijot strasi, a jednoga paka liegov trijes udara. 
J. Kavaiiin 538. Htili biste ispuniti hotinstva ne- 
redna, . . a paka naci se u raju. A. d. Bella, razg. 
61. Koja CO dakle biti nasa nesmi]enost: kuce, 
blago i bastine od liih ostavjene uzivati, a liih 
paka u mukah bez pomoci ostaviti? B. Cuceri 
138. Gdje god se pripovijeda rijec bozija, ili u 
crkvali poglavitijeh iJi u malijeh, vr\T puk s svake 
strane. A paka ako pocnem razgledati sto se cini 
kad se izide iz crkava, ne znam mogu Ii se vele 
oradostiviti. 182. — kao pak pod bb : medu rije- 
cima: Zloca jest biti od dva jezika, to jest redi 
jednu dobru rijec prid tobom, a drugu zlu za 
tobom ; a^li ti rec jednu na jedan nacin jednomu, 
a paka drugomu na dr-ugi nacin K. Magarovic 
107. medu recenicama : Predne i zadiie vjekovistvo 
samom bogu vlastito je, . . a ^'jekovistvo zadhe 
paka judskom bitju pristoji se. J. Kavaiiin 435. 
Budi do svrhe blagosovjeno ono dobrocinstvo na- 
sega boga. A ti paka zahvalivsi nebeskomu do- 
brocincu nasega sveca nemu se veseli. Cestit. 55. 
Koji trude na vjeono spaseiio iskrnega, stece na- 
cin kreuuti srca najoporija. . . A cejad paka, koji 
su na svijetu, iznade sve pomoci. ©. Mattei 8. — 
c) pako: kao pak ptod bb.: dohisi kad u recenici 
ima i ,s druge strane' : Procjeiiujudi s jedne strane 
sto je svit, a s druge pako strane sto je dusa. 



ABAGIJSKI 



A. Kanizlie, fran. 147. dolazi had u recenici ima 
i ,navlastito', Icao nnprijed pod 2, c. : IJjubav, koja 
se je u svakom dilovanii, a navlastito pako kad 
bi nomocnikom sluzio, ukazivala. A. Kanizlir, 
fran. 211. dulasi kad tt recenici ima vec i da iza 
a, vidi luqirijed pod C, 2, c. — d) pake, samo 
do XV vijcka : kao pak 2>od aa. : Oiii pojiasu te 
imt ucinitB i stetn, teri. ce biti vtsakoj C-anh rect; 
a pake (.pake'), po kole sino razdelili, iic moremo 
usilovatB onihi. kojimi je dano, tko no bi hotilb 
prepustrit. Spom. sr. 26. kao pak jjod hh. : pred rei'C- 
tiico)ii koja je vezaiia za prcdiiu koiijintkcijom Aa, 
kao ito titoji samu a naprijcd piod B, 3, d. : Se 
mi dase sada u zajamt doV)rovo}iio, a pake da 
biide i da ima biti o\\ i.sti zajami. za ]iumi platu 
provizijuna za gndiste koje sada hodi. Mon. serb. 
502. — e) paki, savio do xv vijeka : kao naprijed 
pak pod aa.: Mi vam dopustamo pasti ziviiie i 
napajati po vsoj iiaJoj kimtradi; a paki mi takoje 
vas prosimo da nam doiJUstite les sec. Mon. croat. 
5. bes potrebe: A bog paki ni mrtvih nego zivih. 
Anton Dalm., luk. 20, 38. Pi-omijeiicna budu, a 
ti paki onije jesi. Anton Dalm., hebr. 13, 8. — 
f) pace: kao ijaprijed \\&k ptod aa.: Divtno vtztre- 
nije jako i dymL mi bystb vidimo, a hvistova 
|nbi pace privezovaso se ki. mtne. Mon. scrb. 5. 
Sije jiismo, koje .stvori krajestvo mi nasinit si-t- 
canimt prijatejemt, da jo kropko i neporocno u 
veki, a pace da iliL zbjuda kra|ostvo mi. 234. Mi 
hoto liarni biti, a pace i doloini, jnbi.vb pokazati. 
241. Toj gdi slisah ja, vas igrali kako bijes, rek 
bi me bjeso tja zanijela sobom svijes ; a pace raz- 
dvojen bez nma ja idjeb, tolikoj opojen |ubavju 
njekom bjeb. S. Mencctic .'51. tako joi xviii )•/- 
jeka: No ima iko liih podmititi ali nutkati da bi 
ostavili onijeh kojijoma so josn jjovojno ]iiidali; 
a pace, ako bi od I'lili otisli prijo vrjomcna, 
imaju se spomcnuti da s(^ brzo (rratc). .1. Matovic, 
kat. 422. 

b. sa opct: Za .stvar nizn'ju svit no znado od 
rugobc .sto smrad dado; a od svega ojiot smi'aila 
niliui da nije ruzn'jcg gada nog vnicina kad na- 
grdi, nieso od no da zasnirdi. V. Dosen 81. Bog 
ce]ade tako cini, a bak bliidni oiiot cini da grad 
pada w biiniste. 112. Vooma jest zao spasitoju 
nasemu kad se covik od boga och'rati ; a takoder 
opct koliko so on zalosti porad zabhidoi'ia jednoga 
covika, toliko se !-adujo kada se covik bogn obrati. 

B. Leakovic, gov. 148. ridi i pod c. 

c. sa siiprotiva, koje dola:i kao prijedUxj a dat., 
i suprotno : Nijedno djelo toliko covjoka od boga 
ne xidaliije i nije toliko luidobi ugodno, koliko 
ovaj gnuso6a; a snjjrotiva toniu nij(Hlno djelo nije 
toliko bogu ugodno, budobi mrsko, koliko du- 
sevna i telesna (jeloca. B. Gradic, djev. 14. To 
je obicaj onizi koji zlo cino, nu'ziti na .svitlost a 
milovati mrak. A suprotno, tko cini dobro, uziva 
i drago mu je da je viden. F. Lastric, od" 330. 
dolazi i opet i suprotno: Tko godi virnje u liega 
virom zivom, Slobodan je svrhu svoga spasena ; a 
opet suprotno, tko ne viruje, neka zna da mu je 
stid uciiien. F. Lastric, od' 320. 

5. dolazi iza ve6 (osim, praeter) mcdn receni- 
cama mjesto obicnijega u ioj prilici ako Hi da; 
tako dolazi i.stom xviii vijeka, i tada veoma ri- 
jetko, za to ako i stoji mjesto poiiienutijeh rijeci, 
opet ne ce biti u nilwru znaienu, koje ima it 
druyih Sloeena, nego ce i tii biti kao meda dru- 
giin samostahiim recenicama , narocito kao pod 
B, 2, a. i h., a ito bi se reklo rijci'jii ako Hi da, 
to se ostavpt .mmomu glagolskom oblikii kondicio- 
nalnom (kao sto i inace biva) : Nit odovle vi 
idete, eim sve lici ke ste rekli na istinu ne sve- 
dete, vec a (,vech ya') biste kako utekli. P. Vu- 



letic, OS. 50. Poce govoriti da no moze blagovati 
nista, vec a (,veehia') bi mu sestra dosla. A. Ka- 
cic, kor. li)9. Nikonie se ne snprotiviti, vec a 
(,vecchia') bi pravda to iziskivala. M. Zoricic, 
osm.. 42. Eeco mu da je osuden do suda opeenoga 
podnositi muko od purgatorija, vec a (,veochja') 
bi se oslobodio po molitvam. M. Zoricic, zrc. 226. 
Bi osuden u purgatorije do s^The s-\ata, ve6. a 
(,vccchja') bi mu pritekli jiravovirni svojim do- 
brini diU. 227. — vidi i kod vec. 

6. pred nekim rijeciwa stojeci sastavja se s niina 
n pismu II jednu rijec, kao ali, ano, ar, are, avo, 
( driige koje stoje da}e va svom injestu. 

D. kad stoji Hi mcdii rijecinia Hi medii rece- 
nicawa, mjesto init je svagda prro: samo u pjc- 
smama naliodi se i premjesteno, i to rrlo rijctkn: 
Morovrani oko mono svuda lete. Grlicice a nije 
cuti. M. Vetranic 1, 14 Jak bijesna tutako za- 
i-oni u vodu. Utiiiden a ja bjeb pustinom tom 
hode. 2, 104. Nu i lavi isti jube; mehka a suza 
stijenu dube. J. Kavanin 40. Bogat svej muci se, 
vesoli sc a ubogi. 525. 

ABA, m. otac, abba, .lir^ika rijec; isjmredi ava. 
iie mijo'ia sc po oblicima; dolazi od xvi vijeka 
samo II prijerodima noroga zavjcta na nekim mje- 
stima a u drugim knigama samo kad se ta mje- 
sta narodc. Aba otce. N. Ranina 07'>. mar. 14, 
3(). Abba otce. Bernardin 76. rim. 8, 1."). I. Ban- 
dulavic 176. S. Badric. ukaz. 95. 

AliA, /. gridio siikno i od I'lega ngrfac: tiirski 
aba. Od ww vijeka; dolazi i s dodaniiii h ii kaj- 
karaca a za t'lima i ii driigili. 1. griibo stikno: ii 
lorn znuccnu dolazi izmcdii rjcciiik.a u Mikaliiiii, 
liclinu (■'>38), Bjelostijenccvii (gdjc je haba), Stii- 
liceru i Viikovii ; Bcla i ISjclostjcnac dodajii da 
je solun.'iko. U otvorona usta mjesto jezika na- 
mjoste komad crvene svite ili abe. Vuk , nar. 
pjes. 1, 501. — 2. ogrtac od toga siikna : ii tom 
ziiacenii dolazi izmedii rjecnika samo ii Voltigi- 
jiiiu (gdjc se veil da je ,svita, kleid'). Po nenui 
vain sa|omo osam aba. Starine 11, 88. Eto po- 
slusnio sest gunov i cotiri abe. 94. Sajomo pet 
bilili aba. 1 14. Sada ab(^ nisu one cine kako je 
do sada bilo: . . . sada jedna aba po pot sto jaspri 
u nasoj zem|i. 148. Bok mi je abe, ne bojim .so 
age. Nar. pfisl. vuk. 65 sa h sprijcda u pos(ed- 
iiem znacenu xvir rijeka: V dobroh haba. Sta- 
rine 11, 118. Sto sam mu dao modru habu. 124. 

ABACI.IA, /. abbatia, isporedi opatija; dolazi 
od prosloga rijeka. Sto za vaSe voce postene otac 
])a])a ucini opatiju ili vam abaciju. .1. Banovac, 
j-azg. VIII. Kutijeva, od starine abacija ova. M. 
A. Re|kovic, sat. 22. 

ABAD, abda, m. vidi habat * apta. Grijeskom 
II jednoga pisca nasega vremena i od I'lega ii 
dnigoga ,abd', hez siimne iiacineno nevjesto ^od 
adj. abdov. Cas. ces. muz. 18.52. 2, 48. 50. B. Su- 
lek, im. 1. 

ABADESA. /. abbatissa, tal. abbadessa; j'spo- 
rerf ( abatisa, opatica. TI jednoga pisca xvii vijeka: 
S. Klara abadesa buduci. F. Glavinic, cvit. 274. 

ABAGI6, in. presime; pio ocii abagiji; 
.^azeto -iji-. D. Avramovic, sv. gora 269. 

ABAGI.TA, m. koji gradi odijelo od (die. 
H Viikovii rjccnikii. 

ABAGJ.ITN, adj. Uto pylpada abagiji. Samo u 
Viikovii rjcinikii. 

ABA'tI.TSKI, adj. sto pripada abagijama. .".YfHiio 
II naiie vrijeme, izmedu rjeijnika samo u Vukovu. U 
abag-ijskoj carsiji (u Biogradu). Sr. Nov. 1863. 388. 



-1- je 
Sam,o 



ABAC-.rLUK 



2fi 



ABE 



.•\I!A(IIH;K, hi. rnih'id nhntjimika. Sanin u Vu- 
koni rjrc)ii/:ii. 

ARAHINKA, f. porct'fi if/In ki)jom iijii ahrifjijc. 
St. Novnkovir. Oil nliafjijiii; -i- jc sa-elo -iji. 

ATiACJINSKI, ntlj. riili alm^ijski. (W abnfj-ijiii ; 
-fn- jc siiCfto -i.jiii. iSV/Hio ii Viilconi rjcinikii (ydjc 
atoji abti}!:ijnslii), 

ABAI.TA, /. villi abajija. 

AHAJA, /. riili abajija. flaiiin n Vidovii rjci- 
niku, gilje so vajioiiiinr tin se i/ornvi it Dnlniat-iji. 

ABAJIJA, /. knii.-iki ptikrorac po setlhi, stra- 
gnluiii; oti tiir. •almi, 'abajj'. Dolazi u nnic vri- 
jeiiic, izwctlii rjt't'iiika smiio it Viikovii; pisii i 
abaija; ispnrrili abaja, abajHja, baja. Udri na nga 
.«cdlo jiozlad'ono, jia po .^cdlu zlatini abaijii. Nar. 
lyos. vuk. 3, 201. Abajijo (,abaj!o'), o.'itala iim jiii- 
sta! Nar. jijc*. juk. 2a). Proko sodla sviliin nba- 
jiju (.abaiir). 215. « jediioijo. pisra i babaliija: 
Uzima hababijii Licic-Mustaj-boga. Pjov. oin. ;!](!. 

ABAJLIJA, /. )-/f7( abajija. Dolazi nd proslniin 
rijeka, izmcdii rjei'nika stiiiio it Viikoru; it jctl- 
iioi/a pisca i sa li sprijcda. — Ja en tlati (.vojii 
abajliju (Jiabajliu'). M. A. Rolkdvici, sat. 1-I5 ,ta 
(■u (lati tvojii abajliju sto snin tpbi kod babajka 
vezla. Nar. jjos. viii;. 2, liSo. 

ABAK, m. Abacbmn; iaporeiU Abal;um. Zivol. 
s. Abaka imifcnika na 10 jaii. F. (Tlavinlo, cvit. 22. 

ABAKTIK, 111. 1. I-Iabaciif. Abn.luik pvorok. N. 
Ranina 82. Boniaidin .=i8. T. Balldnlavil^ 71. F. La- 
st.rii', test. 32:".. A. d. Bella, nv/.^. 12. J. Matovie, kat. 
•153. iaporedi Avakum. — 2. Abacbmn, isporedi 
Abak, Abaknni. Abaknk ninfenik (10 Jan.). P. 
Posilovie, na.sl. iii 

ABAKTJM, in. Abaebnni; ixpoirdi Aliak. Aba- 
knm mucenik (li) Jan.). B. Kasic, rit. 53. 

ABANA, /. ridl jabana. Smnit u StiiUceni rjec- 
niku (ijdjc jc prcrrdctio ,locn.s snbdialis'). 

ABAEAMATIJA, ,/'. ridi Abarimatija. Smiio u 
jcdiiotja pisca pniiloc/a rijeka. O.sip iz Abarama- 
tijo. L. Terzie, pokiip. 31. pokrip.i' 27. 

ABAEIMATIJA, /'. rijcii ,ab Arimatliaea' u 
nornm. zavjctu (mat. 27, 57. mor. 15, iS) iisimnUe 
I'leki pisci XVI — -Will rijchi za jcdiiii, Ho: a) kao 
imc iiije.^tii: Od Abarimatijo. N. Ranina Dpi. 100. 
iz Abarimatijc. Bernardin ■L-V'. 48. I. BandnlaTic 
88. 94. Jozef od Abariniatije. P. B. Baksic 170. 
M. LekuSii 135. — h) kao prezime corjckit is tot/a 
mjesta: Josef Abarimatija, F. Glavinir, cvit. 8G. 
— isporedi Abaramatija, Baramatij, Baramatin, 
Arimatija. 

ABAEIN, m. Avar, i;idi Avarin. Dolazi xvii i 
XVIII vijeka; .tamo u pL Avari ili ti Abari. P. Vi- 
tezovic, kron. 49. Abari oli ti Avari. A. Kacic, 
kor. 404. isporedi abarski. 

ABAESKI, atlj. Avarornm. isporedi Abarin. 
XVII i xviii rijeka: Od bana abarskoga. P Vite- 
zovic, kron. 52. Odpadnike abarske obratise. J. 
Kavanin 307. Kra)a abarskoga. A. Kaci6, kor. 40fj. 

ABAS, m. iine miiMo titrsko. Abas bijeloj u 
hajini. I. Gnndulie 330. 

ABAT, m. abba.s, isporcili opat, od xvii rijeka. 
Srdito obrati sp, k Aemu abat. I, Anoic, o<^\. IG. 
Abat. P. Po.silovic, nasi. xi. I. Grlicic 101. F. 
Lastric, test. 392. Opat ili ti abat. A. Kanizlic, 
ntoc. 872. Opat oli abat. M. Dobretic 120. 



ABATbSA, /. abbatissa, isporedi opatiea, aba- 
dosa, «SV(«i(> « jcdnoga pisca proHoiia vijekn. Ja 
.sani abatiSa od ovoga mana.stira. S. Margitio, 
ispov. 09. 

ABATITI, iibatfm, ^)/, f/cff'ii, oflcndero, assequi; 
od tat. abbattere, Samo it vaUc rrijeme. — I. jn'c- 
tasno: abatiti jo oko Ti'obiiia sto i zatcci, zastati. 
N. DuHc. Vazdan lovi, nista no abati. ^. Eado- 
I'M. n jetlnoija pisca -m h sprijcda: Ako koga 
s jirijeka .liabatimo', Osvotn. 1, 29. A u mono 
jliabatise' dijkn. 38. — II. sa se, rccipr.: Gdi se 
abatimo, tu ieino so ogledati ^. Eadonii. 

ABATOV, adj. abbatis. prosloija rijeka. Tada 
oni redovnik, drug abatov, smuti so. F. Lastrid, 
nod. 329. 

ABDES. m. ridi avde.s. On abdcs nzinia. Pjov. 
cm. 227. 

ABDEST, )».. villi avdcs. Niti klai'ia nit abdost 
nzinile. A. Kacic, razg. 135. Sta klai'iati i abdost 
uzoti. Pjov. cm. 48. 

ABDI, villi Abdija. 

ABMJA, Ml. mnsko imc liirsko Abdi, koje ostaje 
tako tiirski lie.:: priiiiijcne po ohlicima kail ima sa 
sotiom kakap preiUkal, n. p. pasa, iiiacc mil se 
ilajc iiastarak, te liira Abdija. a) hez nastavka: 
Scraskir Abdi-pasa. J. Eajie, boj. 58 — h) s na- 
starkoiii : Abdiju krajisnika. I. Gnndulii .521. Gu- 
hipnvii'a llsa i Abibju. Ogled, sr. 245. i»poredi 
A.-vdij'a. 

ABDIKA, /. vidi aptika. OfZ abad. Snmo n jcil- 
iioija pisca nascija rrimena. B. Sulok, im. 1. 

ABDIN, adj. sto pripada Abdiji. -i- je sazeto 
-iji-. Abdina cnprija. Sr. nov. 1800. 479. 1867. 67. 

ABDOV, adj. villi aptov. Oil abad. Dolazi oil 
xvii vijeka, saiiio a rjcciiieima Mikaliim i Stiili- 
c.er.it, u oha kao suhstantir, a to ce liiti poijijeska, 
koja jc ponovlena i u iiase vrijcme hcz smiine iz 
istijeh izvora (Sulek, inien. 1). U Bcle (282i>.) nz 
,babat' stoji i ,abrov' kao sulmt., a to ne cc hiti 
iviHa driiijo neijo pisarska Hi .sta.iiipar.ska po- 
i/rjcska iiijesto abdov Hi mjcsto abzov, koje ohoje 
ima Mikaja a Beta iienia, pa jc tako (.abrov') 
priinio i Itjclostjeiiac (l-i. 126a.) dodavsi samo da 
je adj., i Stidii; koji jc oil lot/a jos nacinio i 
siibst. abrovina. 

ABDOVIC, m. prezime Tiircinu, isporedi Abdi. 
Na saraje bega Abdovica. Ogled sr. 379. isporedi 
Avdo\4c. 

ABDUL , m. tiir.sko imc iiiitsko , skraceno u 
pjcsiiii od Abdula, a to od Abdulali, koje ridi. 
Abdul Decevica. Ogled sr. 459. isporedi Avdiil. 

ABDULA, 111. imc tursko, villi Abdnlah, a do- 
lazi i kao nadimak liri.scaninii: Marko Abdida. 
Vnk, grada 174. M. D. jMilicovic, srb. 1039. 

ABDUIiAH, m. inii.iko imc titrsko abd-ul-allah: 
Abdidab-age. Starine U, 91. Nesreca nanijela bila 
Parmakovic pasn Abdulaha. Pjev. cm. 698. 

ABDULIC, m. prezime ; oil Utrskoga imena Ab- 
dula; nalazi se i it hriUcana : Jovan AbduliA. D. 
Avramovic, sv. gora 209. 

ABDULIN, m. sto pripada Abduli. Abdnlina 
buna. M. D. Miliiovic, srb. 911. 

ABE, od lat. ave; dolazi xvi vijeka u jednoj 
hnizi, ali samo s inienom Marija kao imc molitri 
koja se zove i zdrava Marija. Eeci abo-Marijn do 
kraja. Zborn. l(;9i>. 170. 170i'. 171. 171i'. 



ABECEDAK 



29 



ABRAMOVIC 



ABEGEDAR, aboeeiiara, m. aboco.dai-iiira. Swim 
u rjcviikma llid(i>:tijeiia'rn i .fainbirMmni. (koil 
abcciMlariuni). 

ABECEUAKSKI, (idj. aliihabuLicu.s. Humo n 
rjecnikii Bjchidijenicvit. 

ABEOEVICA, /. aboctMiariiiin, ixpomli ab.x-c- 
dar, bukvica, bukvar. DoUai od 'pni^linjii rijcka, 
izmcdii ijcaiika n Jambresiicou (kod aboccdaniuul 
i u Sttiliwi-ic (2, (IH'J). — a) doiHi ova Zdjvdmt, 
Itotrehna kcmti jczikii i a redit kojim idti jcdno 
za driKjim, hitkvica: Od Cirila jc izmiilcna abo- 
cevica, koja sc zon'c ciuulica. A. Kanizlic, kam. 
31. Ukazaiio stvari rodoiii abecovii-e ])ostavjeuo. 
V. Dos(>ii 111. — h) kitiyu iz koje sc uci cittiti 
poznujuii najprije slura, bnkrar: .la saui pisao 
onim natinom koji se u abccevicah ovili <;i)diiia 
razdijenUi nahodi. A. Kani/.Uc, utoc. xxvi. Milost 
ova, razliciti jezici govoriti, no bijasp mu data 
vazda; . . za to je s velikini triidoni abecGvicc 
ucio. A. Kauizlic, fran. od. MUigo liijada bukvara 
ili ti abecovica. A. Kaiiizlii-, kam. 88(). 

ABECizADA, /. ttirskii iiiic zensko; isjiorcdi 
Bogzada: Ugloda ga lulaila Abogzada. Nar. pjes. 
jiik. 157. 

ABEL, III. Ab(d, ispuirdi Abclci, Avid, Ave). — 
Abela pravoduoga. N. Rai'iiua 2H''. Kii Abel zled 
stvori. M. Vctraiiir 1, 'iilit. Abol. P. r().sib)vi('. 
nasi. 143. Kain ubi Abola brata .svii^a. J. IJano- 
vao, prill. 152. S. Abcli', iimli za I'u'j^a. T. Ivaiio- 
vic KHI. 

AbELO, III. lidi Abid: Dobri sin Abclo. ,1. 
lva\'aniii 517. 

Al'.ELOV . iidj. sto piipiida Abdii: Abilova 
krv. Anion Dalni., liobr. 12, 2t. IJriigojai-ija ki'V 
od Abidovo. F. Lastric, lost. 117. 

AHEN , adj. lid mkiin iihc. Sniiio ii ViikiiiHi 
rjrcnikit. 1. u yraruiii siiii.slii. sla tjiid (id (die iia- 
ciiiCHO. — 2. 11 pri'iiciiciuiiii siiti.fl.li slid), Sdo, rd(it\ 
mains; ifparedi pvton : To jc abeiio. Vuk, rjcO. 
1". — u low sinislii I Hili\ abcno: Zivi abiMio, I. 
j. zlo, rdavo (proma pravom dobru kao sto jc aba 
prniiia pravoj cosi). Vnk, ijcc. !■'. 

ABENAK, abiM'iaUa, iii. kapii ad idic. IhiUizl it 
na-k' vrijciiic, iziitcdii rjcinika sttiiio it Vttkorii. 
Colavoj glavi abcnak kai)a. Nar. jiosl. vnk. ii21. 

ABES, w. aby.s.siis, riV// ambis. Hamo it ji'dnoipi 
pUca pi-i)sl()()ii injeka. I'ovedc ga iiad jcdau abcs, 
baci ga, ulomi vrat. M. Zoricic, zrc. 11)7. 

ABIBOUU'., III. jtrezimt- Tiirciiiu : samo ii Ji'd- 
noj pjcsiiii ji-tldii pill: A dnigi jc koiiak iiriuio 
n Krusi-ici u Abibogica. Nar. pjcs. jiik. <)()0. 

ABIT, III. lid tal. abilo, babitiis, (idijdo ci(ftdi 
crki'ena rcda, iiiitskc Hi .^ciisla: ispmrili liabit. 
Dolazi od xvi rijrkn {cidi priiiijcr Ihtdiiticei^). 
Bjeso prikazao abit ili odicii od diimana pokor- 
iiica. B. Kasic. per. Ii7. Oblacci; sc abitom inis- 
nickim. I. Ancii-,, svit. (il). Ti nisi vridan iiosit 
abit i tni'iiku moga rcda. M. Zoi-icic, zrc. SO. — 
priuiiti Hi nzcli (7* obuci abit, ilo i .slitiiiti a 
crkreiii ri'd: Kada primi abit od rcda s. Pomi- 
nika. B. Kasic, per. GS. Abit isprosivsi obucc ga. 
F. Glavinic. cvit. 51. Nijo dosta da nzmc samo 
abit oli odicLi rcdovnicku i otidc n manastir, d;ili 
je od [lotribe da neini profcsion. M. Dobrclic 128. 
— obnci koga u abit, slo i diiii (jii it crkni'iii red 
kail -slo olac. Hi iiiali dnjc simi: Obeeajiiei mu se, 
ako ga ozdravi, obnci ga n abit za godinu dana. 
J. Banova<', prcd. 150. — o.5laviti ('/(' odvi'ci abit, 



sto i izaei iz crkvenogn rcda: Ako sn ostavili i 
odvrgli abit. S. Budinic, ispr. 88. Odredi ostavit 
abit i izaci iz rcda. F. Railman 58. 

ABLAM, in. vidi jablau, .s koji in. jc i poslaiia 
iskifpi iz(]iiliii;ii s prijeda j i proinijimivsi na 
knija n nii m, n la proinjcna iniizc biti da je 
saniii oiida kad je ii na kruja. Dolazi samo a 
jcdnoga piiseajt na-ie i:rijcinc, koji cell da jc cao 
n priiiiorjtt. Cas. ccsk. mnz. 1852. 2, 4ll. 

ABLUDUF, in. tiirsko itnc mu-iko : Od mene 
Abludnf celiaje. Starinc 11, Ml. bice zlo napisano 

AB0G0\T:G, in. prcziine xv cijeku: Mihailo Abo- 
govic. D. Danicic, rjec. M. D. Milicevic, srb. 835. 

ABOKAT, abokata, m. od lal. avvocato, ridi 
advokat. Samo u na.ie vrijcme it. jediioya pisca 
koji veli da sc tako zovc ii Iferceyovini, u Crnoj 
(fori i u lioci kotoi:fkoj. V. Bogisic, zbor. 544. 

ABONOS, iH. drvo sto n vodi otcrdne kao ka- 
meri (iiaboiiosi se). Samo it Vitkoini rjciniku. Od 
arapskiH/a abauos, koje je k nama doslo od Tii- 
raka kao i Grclma nocogri. iifinavug, rijeij ista sa 
fiifi'oi, cbemis, pa jc itnc trrdii(/a drcefa jirdlo 
u reieno znacene. 

ABRAAM, ridi Abram. 

ABRAAMOV, (•(</( Abramov. 

ABKAIIA, III. ridi Abram. Dolazi jirosloi/a ri- 
jcka. Abrabc siuu noka slirani kotistiiiu. .1. Ka- 
vaiiiii 14. 

ABRAHAM, ridi Abram. 

ABR.AllAMOV, ridi Abramov. 

ABRAM, Abrama, m. Abrabam. isporcdi Av- 
ram, llabram. Dolazi od xvi rijcka; jiisii i Ab- 
raam / Abrabam. a) s jcdltijcm a, it koin je sa.- 
zcto aa: Abram, Isak, Jakob, M. Marnlic 33. 
Abramc. M. Vetranic 2, 21:!. Otcc Abramc. Bcr- 
iiardin 231'. I'atriarka Abram. A. (lucctic, roz. jcz. 
73. M. Divkovii';, nank 5G. Kako si oslobodio 
Abrama od lira. P. Po.silovic, nasi. 15(11). Od ruke 
otca svoga Abrama. L. Tcrzic 20. Abram govori 
Isnsn. 8. Margitic, ispov. 208. Konni bijasc inic 
Abram. P. Macukat 27. Abramu i Jakovn. J. 
Kavaiiiu 501. Abram vczc siiia svoga. V. M. tUi- 
cotici, jioliv. 18y. Patrijarkc^ Abrama. F. Lastric, 
test. 15. Po Abramu otcn mnogili puka. .1. Bano- 
vac, blag. 142. S. Abramc moli za I'lega. T. Iva- 
novic 10!). — b) sa aa: Abraamu, Anton Ualiu., 
licbr. 5, 13. ..\braam. B. Gradic, djcv. 8li. S. Bu- 
dinic, sum. 31''. Otcc Abraame. I. Bandulavic 45. 
Xa ovi nacin bi na)>astovan Abraain. J. Matovic 
511. — c_) sa aha; Bi vcran kako Abraham. T. 
Glavinic, cvit. 337. Abraham imasc vise sinova. 
D. E. Bogdaiiic lU. 

ABR.'VMOV, adj. Hlo pripada Abramu. I'isii i 
Abraamov * Abrahamov: a) s jcdltijcm a: Boze 
Abramov. Bcrnardin 22''. Abramov skut. D. Zla- 
taric i)l. Krilo Abramovo. I. T. Mrnavic, ist. 23. 
L. Tcrzic 37. J. Kavaniii 3'J8. F. Lastric, test. 
202. A. Bacic 10. Posli smrti Abramovo- P. Ma- 
cukat 27. ,Jesam bog Abramov, oca tvoga. J. Ma- 
tovic 28. — b) sa aa: Od Abraamovih Icdav. 
Anton Dalm., hcbr. 7, 5. U ki'ilo Abraamovo. I. 
B:indulavic 15. — c) sa aba: Boze Abrahamov. 
B. Ivasic. rit. 31. F. Glavinic, .svitl. 130. U krilo 
Abrahamovo. M. A. Re|kovic, sabr. 73. 

ABKAMOVIO, m.prcziiiic. J. Abramovic. Schem. 
segn. 1871. 'J4. A najkrane bjeliu od nas ovcc 
Ncnezi''-a i Abramovica. Ogled, sr. 39. 



AI!UAN»IK<tVIC 



:«» 



ACIK 



ARRANt^nCOVU'', m. y./T.-iwt: Nikola Alinvii- 
cikovie. SrlitMii. diac. IS77. 10. 

AliKAS, AVirilSa. m. ii(i<llniiik; I ii rxki ahras iii- 
()(ir : isjitireili abrns|iv. dol(i:i ii »(»«■ I'rijaiw; pu 
I'lehim knijei'iliiit ylasi i Ahrai.: Nikula Aliias. M. 
D. Milic'ovir, srb. '.1115. 

ABRAsEV, culj. Uto pripada Ahntsu: Abia- 
Seva bara. Sr. nov. 1872. (!13. 

ABRa6:^jIV, <i(lj. maculosus, pjegav; od tur. 
abias siif/ai-; isporedi AbraS. IJnlazi u vase i-ri- 
jemc, izii'ifiiit. rjixiiika sumo ii Viikovii, ydjc xe na- 
pomine, ii. i>. koii ispod rcjia. Koi'i biide Lspod ropa 
taki kad ostari, a taka iiiu budo i dlaka; kazo 
se i o pjogavu covjokii, ali pogrdiio. M. D. Mi- 
Ii6evi6. 

ABRAVNICA, f. glas v xtoji mjcsto m, a proo 
a mjcslo o, ptu torn je iijiraro obrainuioa, ali se 
sa)iio )'ieka tako sow: Viik napumiituH da se go- 
vori u Crnoj gori vcli da je ,kolac ili motka na 
£emu dvojica .sto nose medu sobom' iic dodajuii 
cda U ramenu. nose Hi drugacijc. 

ABR161, III. pi. seoce u Bosni kod Jraiiske u 
bui'ioliKkoiii krajii. §em. bos. 1874. 72. 

ABS- ridi apis-. 

ABUNDATI, abuiidiuu, pf. abniidarr, HiimoUti 
se isuhila. Sariio ujcdiioya pisca xvi rijcka: Vira 
je smankala, ])ravda izgimUa , zloba abundala, . 
[ubav cstiuula. M. Maiulic 104. 

ABZOV, (((//■ sainbucens, isporedi bazov. Do- 
hr.i ud XVI 1 rijcka saiiii) 11 rjcciiiciiiia Blikajinii, 
Vultiijijiiiii i Staliccru (ydjc se eeli da je uzelo 
iz Mika(iiia), ali it sea Iri kao sid/stantiv, a to 
ce hili pogijcska (kao i abdov, koji vidi), koja 
se jionar^a i a nasc vrijeme (Siilek, iiiioii. 1) ja- 
inaiuo iz istijeh izvora. — Po.slaiui iiloga kojega 
je i bazov {od baz), saiiio sto a wye uimtnuto 
ncgo sprijcda pridjeveiio, tako da hi hez iieya bilo 
bzov, kojc nije 11 ohicaja ali je 11 ohicajii rijec od 
iiega postala bzoviua. 

ABZOVINA, /. lignum sambuceum, isporedi 
bazovina, bzovina, zoviua, zoboAana. Dolazi od 
XVII vijeka .samo u. rjecnicima Mika^nu i Stidi- 
cevii. Od abzov. — Od abzoviue. Mika}a 1. 

ABZOVISTE, n. locus sambucis refertus. Samo 
u Stulica, koji je hez sumne sam i nacinio kao i 
abzovistvo i abzovski. 

ABZIC, III. prezime inoze biti od mag. liabzsi, 
lakoiii. Vasilije Abzic. Sem. srb. 1879. 43. 

AC, iiiterj. rece se kad .se kome sto pruzi pa .se 
opet lie da, kao 11. p. Uto djeca draze jediio driigo. 
Samo u VukoKu rjeiniku. 

1. ACA, m. vidi Aoo. // nase vrijeme; iziiiedu 
rjeciiika saiiioji Vakovu. Akeciial 11 gen. Ace, iiistr. 

Acom, voc. Aco. Aca Staiiisavjevic. Nar. pjcs. 
vuk. 3, 584. 

2. ACA, /. hgp. od .Ana ili od koga. god imeiia 
ienskoga /loje .se pociiic gla.'ioiit. a. Akccnat it gen. 
Ace, inslr. Acom, voc. Aco. Sr. Nov. 1878. 14.5. 

ACAIj, acAla, m. chalybs. isporedi acar, ocal, 
ocilo, kod kojega vidi i poslaiie. Volazi u nase 
vrijeme, iziiiedu ijecnika samo u Vukovu (gdje se 
napomine da se govori u Boci). Udarila lima ua 
acal. Nar. posl. vuk. 326. 

ACAR, acara, iii. vidi acal. Dolazi xvi vijeka, u 
rjecnikii ni jcdiioiii. Oixicksat uciiii i acar i mia- 



mor. M. V'l'lranic 2, .">5. Zubp od acara imasc. 
Zboru. (IP'. 

AciC, III. prezime; po ocii Aci. Rat 844. 352. 

ACIICA, m. hyp. od Aco. 

ACIKA, /. hyp. od Aca. Sr. Nov. 1878. loU. 27'J. 

ACILES, m. Achilles, isporedi Acilis, AJtile. 
AciloSu. Aleksandr. nov. 10. 

ACILlS, 111. Achilles, isporedi Acilos. AciliSu. 
Aleksandr. jag. Star. 3, 22G. AceliSa. Trojan, rat. 
jag. pril. G3. 

ACKO, m. dem. od Aco. U nase vrijeme ; izmedu 
ijecnika samo u Vukovu. Acko. D. Avramovic, sv. 
gora 230. 232. 258. 

AGO, m. hyp. od Aleksa. samo^u Vukovu rjec- 
niku. Akeenat se mijena u voc: Aco. 

1. AC, /. ai)iuin. apium hortense, jietrusin. Dolazi 
od prosloga vijeka samo u rjeenicima Belinu (89*. 
559^') i u Stiiiieevu {gdje se dodaje da je uzcto iz 
Belina). Znacene je stav^eno kako je 11 Bele, u 
koga prvi put dolazi. Jainaino od franc, ache, 
koje ce hiii doslo u apotekarske kataloge u Du- 
hrovniku, a iz nih u Belin rjecnik, a iz I'lega ne 
samo u Stulicev nego i u ncke danas-iie kidge ho- 
tanicke. AB ili celer, apium L. Sloser-Vukot^ flora 
437. Ac, petroselinum sativum Hoffm. Sulek, 
imen. 1. — Iz Belina su rjecnika iesto u Dii- 
brovniku ispisivane svakojake rije.ci za svakojakc 
poirehe. Belinu ac (naslaiiipanit acj nctko ce hiti 
eituo i zapisao ak, ^jm ig negova rukopisa tizeo 
Stulii u svoj rjecnik i ak {kod kojega i .sain na- 
pomii'ie da ga ima iz rukopisa svoga rremena), a 

\ iz urgora rjecnika hlce od koga god dtitiio a iiioze 
hiti i sani uzco Vuk 11 svoj rjecnik. (ak). Nckolika 
Duhrovcaniiia zapitana o te dvije rijcci odgo- 
vorise da ih ne govorc iiiti su ih od koga culi. 
Tako ce ohje hiti rijeci kojih neiiia. 

2. AC, /. tko se aci. Samo u Vukovu rjecnikii. 
Idi, aci ! stulte. Vuk, rjec. 8l>. — isporedi aciti so. 

ACE, aceta, n. mlad at. Samo u nase vrijeme, 
izmedu rjecnika samo u Vukovu. Pred c je od- 
palo t ; neki pisu sprijeda h {isporedi at) : I dase 
mu ,hace' bedevice. Pjev. crn. 276. u istoj pjesmi 
bice stamparska pogrjeska u iiom. haca: Jos je 
da}e ,Haca' bedevice. 275. 

ACENAT, acenta, iii. od tal. accento, accentus. 
XVII i xviii vijeka. Imaju so pisati s ,accentom' 
E. Gamaiiic 22li. Uciniti ,accenat'. F. Lastric, 
test. XII. 

ACENE, n. prolatio voeum lenta et diducta. 
Samo u Vukovu rjeciiiku. isporedi aciti se. 

ACilTATI, acetam, pf. od tal. accettare, acci- 
pere, primiti. U jednoga pisca xvi vijeka. A. Hoc' 
d\dje tisuce i tri sta da t' sad da? B. Tko ne bi 
taj partit acetao? N. Najoskovic 1, 291. 

ACIC, III. prezime. Doka Acic. D. Avramovic, 
sv. gora 222. 

ACIK, turski acyk, otvoreno, patens, dolazi 
samo u nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu (gdje grije'skom ima h sprijeda: hacik803»); 
samo kao adv.: odakle se dohro i daleko moze 
glcdali: On izide na goru Potro\'U, otkleno je 
,hacik' pogledati, pogledati u tui-sku Udbinu. 
Nar. pjcs. vuk. rjec. 803^. stamparskom grijcskom 
liacic. Nar. pjcs. vuk. .3, 143. — govori se i za 
bojii, kao i otvoreno: Acik plavo. ^. Kovacovic. 



ACITI SE ;il 

ACITI SE, acim so, impf. yovoriti razvlaieii 
rijcci iii'jirixtojno i kao ladcci se. Samo ii Vu- 
kuBii rjeaiiku fgdje je prcvede.no Jiducere voces). 
Od tumkoga ac-iuak otcoriti, acylraak otvoriti se, 
otkriti sc, odohoditi xc, usiuUH se, obezobraziti. 

ACA, m. Didi Aco. U tiase vrijeine; izniedu 
riecnika satno u Viikuva. Ake. u gen. Ace, insti: 
Acorn, voc. A6o. ,Te li ostao Aca? M. D. Mili6evic, 
voc. 341. 

ACE, cviij. znucenu kojega Jc i ako. Slur a rijci, 
koja dolazi samo do kraja xiv tijcka, i tada 
rijetko; izmedit rjemika samo u Daniiieevu. TJ 
kajkavuca i danas, samo je u nih otpalo a, a c 
Jc u nih c, te glusi ce. Od a, od kojega je i ako, 
s korijenom pronominalnim tja, kojije i nastavak. 

ACERMANSKI, adj. grada Ak-kermana n Be- 
sarahiji. Dunda nioga kad za roba silni kozaci 
uhitise, ki na krajini u to doba accrmanski pasa 
bise. I. Gimdulii 463. -mux biti da nije dobro 
citano; u driigom je prijepisu akjermanski. 

ACIM, m. Joacliiin, isporedi Jacim. Dolazi i 
prije nasega rremeiia: izmedu rjeeiiika samo a 
Viikovu. Acimt. S. Novakovic, [lom. 43. Za to 
Aiim iii habera nerna. Nar. pjes. vuk. 4, 411. 

AOIMA, f. ime sciisko prema musko>n Ariiu. 
Od XVII vijeka; izmedu rjecirika samo ii Vukorit. 
Mati Acinia. Starine 10, 2lil. Magaz. IStlS. Ky. 

ACIMOV, adj. sto jirijiada Aciiiiit. .'Vcimov iz- 
vor. aiasnik li), 97. 

ACIMOVIC, in. prezime; po ocit Ariiiia. I'ro- 
tok. sab. 5. Kat 3(>. 134. 



ADAMOVICA 



AGO, m. Iii/ii. od At-iiii. iSaiiio^it I'ukora rjee- 
nikit. Akcenat se mijcna u voc Aco. — Isporedi 
Aca. 

ACOLl.JA, _/■ nekaka zeiiila u pjesmi, maze bili 
Actolia. Sto je zcinle na cetiri .straiie, butuii 
Bosiie i Uruirunilije, sto jo Sama i sto je Misira, 
Adolijo i Anadolije, i vlaskijeb si>dam kra]cviiia. 
Nar. pjes. viik. 2, 233. — Isporedi Aconija, prema 
kojoj je akcciiat stav(en i ovoj. 

ACONIJA, /. u pjesmi nekaka zeiiila, mozc biti 
ista koja .s-c zove u pjesmi i Acolija. Samo it Vu- 
kovu rjccnikii. Aeonijc i Uruinenlijc. Nar. pjes. 
vuk. rjeo. 8'). 

AD, m. aihjg, pakao; isporedi y.vl. Od xiii vi- 
jeka, izmedu rjecnika a Mika(ina, lijelostijeneeru, 
Staliievu (u kom, ima i pi. adi)^« Daniiieevu. Vi. 
ado. Stefan kr. 1. Snide u ad. S. Budinic, suma 
4. Znide u ad. F. (ilavinic, cvit. 221. U ad ovi 
zakojjaui. J. Kavauiu 421J. — « nasc vrijeme samo 
u gdjekoga pisea: 11 ad mi so svijet pretvorio. 
P. Petrovic, vijen. 2. Ton;a smrada i uomila ada. 
Osvetu. 1, 37. — iz ki'iiga je presto i a jijesmii 
koja jc pustena u svijet kao narodna : Iz bczda- 
nog ada izbaviti. Nar. jijes. pctr. 1, i^i. 

ADA, conj., dva savcza a i da sastavlena; vidi 
kod a n, C, 3, c. 

ADA,/, titr.dii ada, ostrvo, otok, insula. — Ak- 
cenat .sc mijena samo u gen. pi. ada; a drugi je 
slog dug jos i u gen. sing, ado, i instr. sing. 
adom. — Dolazi od xvii vijeka; a rjecnicima nema 
osim Vukova. U iiekih pi.saca xvii i xviii vijeka 
grijeskom sa h sprijeda. U ,hadi' od Patma. M. 
Eadnic 3G3. U ada morskije. A Bacic, ist. 447. 
Da ce se ade s mista ganuti. 501. Bi izagnat iz 
Carigrada u adu recouu MitUeuu. S Badric, ukaz. 



24. U adi od Patinosa. F. Lastric, test. ad. 20. 
Za to ga jjosla u adu koja so zove Patmos. F. 
Lastric, od' 128. Sirakusa u adi Siciliji 381. "U 
jhadi' od Patmosa. F. Lastric, svet. ISO. U ka- 
uarske poslan ade. P. Iviiezovic, ziv. 41. Dodose 
u adu Kreta zvanu. E. Pavic, ogled. 663. To bise 
u jediioj adi ali ti otoku, zvanu Faro. A. Kacic, 
kor. 31G. On bo liega prognao jest u otok iii ti 
adu imenovanu Proten. A. Kanizlic, kani. 2. Da 
ga po s-idli adali LU ti otocili istu. 108. Ade Cipra 
po svud glasovite. J. Ivrmpotio, mal. 16. u Saoi 
kod Biograda Ciganska ada: Povede on svu voj- 
sku crez Cigansku adu. J. Eajic, boj. 66. u Drini 
ada Sepacka: zemja u adi Sepackoj. Sr. Nov. 
1875. 805. — gdjekoja se mjesta tako zovu: Ada 
(( Backoj na Tisi. Som. prav. 1878. 25. a Sri- 
jemu zaseluk Jarmini. Schem. diac. 1877. 39. « 
Bosni selo blizii Staroga Majdana. T. Kovace- 
vic 73. 

ADAJ, m. tiirsko ime mnsko. Gradu gradi silau 
Adaj-pasa. Pjov. cm. 37. 

ADAIvALE, tiirskc dvijc rijeci sastavj,ene : ada, 
ostrvo, i kale, grad; tako se zove gradie na ostrvii 
u Dunavu kod B.'iaee. Predase (Nijenici) Turkoin 
Adakale. Kad 1, 18(!. Da ga \Tacaju u Adakale. 
Vuk, dan. 1, 83. osl)n, nom. i akus., koji su jed- 
naki, drugi su mu oblici kao u rijcci zenskoga 
roda: Kad Turcu iz Adakale izidu u Ivluc. Vuk, 
dan. 1, 83. Pode k Adakali. S. Milutino\qc., ist. 
301. iieki ill pisu i kao it miiskili : Sju-ocu Ada- 
kala. M. D. Miiii'ovic, si-b. 941. 

ADALBKRTO, m. Adalbertus: Sveti Adalberlo. 
F. Glavinic, cvit 286. .1. Kavaiiin 301. 

I ADALET, m. arapski 'adalot, pravda, pravica,. 
i prosloga vijeka : 'I'reci pasa dodo i doiu'se nekc 
; adale.te, vezaiii tvrdo aki paiicinoni. liad 1, 186. 

ADAM, m. prviiiti eoijeku ime j/lasi: ^AdCim, 
\ Adilnia, a nailjeveno koiiiii driigom: Adam, Adama. 
Vuk. rjoc. 2^'. Adama prcdrda. Stol'an kr. 1. Od 
I Adama svak isliodi. Poslov. danic. .87. 

j ADaMA^, adaui]a, adj. ridi Adamov. Dolazi 
XV vijeka, ■•tada nije u obicaju. Kosti Adamjc. 
Arkiv 9, 98. 

ADAMAXAT, adamaiita, m. adamas. Dolazi oil 
XIV Hi XV vijeka, izmedu rjei:nika u Stitlieevii i 
Daniiieevu. O tvrLdago adamanta Lazara ! Dani- 
cii, rjec. 1, 3()6. Od kaniena adamanta. Aloksandi'. 
jak. Starine 3, 244. Adanianat. Stulic 1, 1. u jed- 
noga pisca prosloga vijeka dolazi i bez a incdu 
11 i t: Stavi adamant. .J. Kavai'iin 201. 

ADAMOV, adj.sto pripada Adainu; ako Adamu, 
onda glasi Adamov, ako li Adamu, onda Ada- 
mov, vidi kod Adam. Dolazi oil xiv vijeka, iz- 
medu rjeinika u Belinu (539^), Viikovu i Dani- 
iiievit. Izbavjcni. l;letvy Adamovy. Moii. serb. 67. 
Grill Adamov. P. Macukat 27. F. Lastric , nod. 
288. Adamov jierivoj. Bcda 539a'. Adamov uiiuk 
nisi? V. Doscn 247. — ime bifci: Adamova ja- 
buka, citrus limotta. J. Paucic, bot. 272. capsi- 
cum cerasil'orine Mill. A. Sulek, imen. 1. 

ADAMOVAC, Adamovca, m. 1. tkoje od ko^ena 
Adama prvoga covjcka, svaki covjek filius origi- 
nem ducoiis ab A<Iamo. Samo it Slitlieevu rjei- 
ntku. — 2. selo u llrvalskoj, it podhipaniji za- 
grebackoj, koje mjestani zovu kajkavski Adaino- 
vec. Som. zagr. 1875. 98. Pregled 135. 

ADAMOVKJA, /. iieki komad zeinje u Srbiji u 
okrugii kragitjevaikom.. Niva u Adamovici. Sr. 
iiov. 1S71. 468. 1875. 2. 



adamovk; 



ADKANAC 



ADA MO VIC, III. sin Adiiiiuir, uraki vorjel:; is- 
liiirnli Ailaiiuiviie. Sdiiii) ii Slutici'i'ii rjucniku. 

ADAMOVir, III. i>ir:iiiii; hije iMiizi ml \\n 
vijrka, i:iiifi(ii rjii-iiika siuiio it Daiiiviici'n. Moii. 
sorb. iii. Niir. )ijes. viik. '2, (i.'iii. 

ADAMSKI, «((/. imaki kiikiir ./c liia prri io- 
rjrk Aiirmi duk iiijr .zurijfsio, itoliar; diilasi. mini) 
iiz rijec k()|(iii(). hiiirdu rjernika kiiiiiii ii Vukiwii. 
Adai'uskd koloiio (rciii se. zu diilirii znin). Nar. 
))osl. vuk. 1. M<ija siiasa Adamsko k<)|(mo. Nav. 
]ijos. vuk. !i, 170. 

ADAMS'riCI.-^, /. iiuisa paiailisiaca L. Saino u 
jediiofla pisca iiaxcya vrciimia, u kiiiia je. i rcimo 
znaiet'ie i si' injexto 5t, kako po nckiiii krnjevima 
i glaai. B. Siilok, iiueii. 1. 

^ ABASEVOI, Adasevaca, in. jd. .■<do ii Srijcmu. 
Sein. prav. 11. Schom. diac. 1877. 73. 

ADASEVI6. m. prczime. Ve)ko Adasovic. Bat 
33-2. 

AdED, m. ridi adot. Sumo u jcdnocja pisca 
prusluga vijcku. Iniadu |udi aded rei'-i ... I. Ja- 
blaiici 2.5. MIoga sola taj adcd iizeso. 54. Po 
aded VI. Ii. 

ADET, w. titrski adot, ohicaj, iiredha, red. Do- 
lazi od xvui vijeka, izniedu rjecnika .lamo u Vti- 
kuni; Uporedi adod; ncki pirn (jrijcskiim .s« h; 
hadot. — Jest istiiia obir-aj stqjeci roliu jirodavaCi; 
all da .hadot' izadn klot-oci trgovati, ziiaiii da bi i tii 
uiukii ll dragovoliio 11a .scbe uzeo. D. Eapic 176. 
Od cmda jc asikliik postao, zao izgled i ,liadct' 
ostao. M. A. Kfi|kovic, sat. 32. Ja uc kudim 
adotH stariiie. J. St. Kojkovio, kuc. 17. Kakav je 
adet u Bosniy Nar. pjes. vuk. I, 40."). (hidau bib 
ti adet jiostavila! 1, 298. Jer jo kod iias cudau 
adet postVi: kad uiniro iiod prstcii dovojka, no 
kojia se u to novo f>'i'"ble, vee sc baoa u to siiio more. 
2, 23. U Turcina grdaii ,U;ulet' bj'esc: kail svald 
zaspat na nranku. 2, 271). Cudau adet bjeso u 
Latiiia, svailbovati rodu devojackom i odinoi'it' 
koi'ie i juuake. 2, .518. Ovaki je adet u Srbaja: 
prek' oruzja piju iiirko vino, pod oruzjem i sanak 
burave. 2, 475. Prve Turci saue.e osvojise i po 
saneii adet postavise: po bedomu vrgoso barjako 
i n iSancu auiaz prouoiso. 4, 24'2. Prcinueni su 
uastali adeti. P. Petrovic, Seep. 109. Jia jediium 
mjestit ,na adet' kao po obicaju, po zakonu : Uaj 
mi, Mujo, na ,badet' djevojku, pak cu t' onda 
Ijepo vecei-ati. Nar. ijjes. juk. 250. 

ADIOA, /. deiH. od ada. « nase vrijenie, izmedii 
rjecnika .^aiiio u VukoKii. Niva u adici. Sr. nov. 
1871. 57G. ncki se koiiiadi zemle, pola itd. zovii 
takn: zomla adica. Sr. Nov. 1872. 552. 1873. 255. 
zem)a 11 poju iiazvanom adica. 1867. 89. tako i 11 
mnoUiii: I'liva u adieama. 1875. 395. — imc za- 
seoku II pivtopopijatu iiiohackom blizu Siijoi-Uer- 
cega. Soui. prav. 42. 

ADIDAK, adiJara, m. tiir.ski jadigar, .'ipomen, 
uspomcna, sto se cui'a za spoineii, a to je znaccne 
preslo u nas na Idago, dragocjcnost, nakit, to 
se gocori i za ielade. Bolazi od proiloga vi- 
jeka, izmcdii rjecnika .^ami) u Viikoint. S adi- 
dari erkovni pojdoso. Glasiiik 20, 8. Svakog adi- 
dara ilnbi. 11. 1 u ladi do tri adidara: jedno 
Mara liijeloga vrata, di'ugo Ana od bisora grana, 
tre6o Anda kntija dukata. Nar. pjes. vuk. 1, 328. 
Zove tobo adidar kadmia. Pjov. crn. 286. dolazi 
i sa ^ (dz) mjesto d, moie hili po zlu pravopisu ; 
Za uom seta adidzar Fatija. Nar. pj'os. juk. 487. 
u jcdnoga pisca sa li sprijeda: (iledala ga liadi- 
dar-Hajkuua. Pjcv. cru. 286. 



.\l)li\A, III. ling III od iii\. Samo u jcdnoga jiiscii 
priisliigii vijcku. Adina, ku razgledas neraxlui''n<>ni 
11 pomrakii. .J. Kavauin 4^t5. 

ADMlllANAT, admiraiita, in. ml hil. aliuiiante, 
sriiit. adiiiii'aldiis (iz ariijiKkogu), ziijioijcdiiik rojsci 
iiiorskoj: isiiorcdi arniira|a, ainira|a. Dolazi od 
prosloga vijeka. Za I'liiiie adniii'antoni liti ga 
uspoti. T Kavauin 129. ]Jo sokola paiio kapotana, 
aduiiranta od vojsko eareve. Pjov. crn. 303. 

ADNAD, III. inadarski hadiiagy, vojvoda i nizi 
slarjesina mijnitjki i opcinxki straiar. Dolazi u 
■nuse m-ijeinc, izmedii rjecnika saino u VtikovH 
(lietor). Pijo vino Srbin Tukelija u Aradu na 
krajini gradu, s I'lime piju cetiri adnada. Nar. 
pjes. vulv. 3, 557. 

ADNI, ad). Sto pripada adu, pakleni; isporedi 
adski, adov, adovan. Dolazi od xvi vijeka izmedii 
rjecnika 11 Mikalinii, Jijelostijcncecit i StaUcevu 
(u kom iina i noininalno adan). Vrati so od stran 
adnili ill paklcnih. S. Budinic, sunia 8. Izbav- 
leni od palda adnoga. 81'. Adni lav srditi da me 
ko|c. 48. Cvilne glase srjed adnijoh muka .J. Ka- 
vajlin 391. 

ADON, m. Adon, isporedi Adun. Ako su druzi 
razlika slozenja moja, . . Arijadnu, Adona . . . 
prikazivali. I. Guudulic 192. 

ADON, m.^varosica u TJgarskoj n protojtopijatn 
budimskoin. Sem. prav. 35. 

ADOEANE, n. adoratio. U jcdnoga pisca xvii 
vijclca, sa - nj - jos nesastav^eHiin u 11. Izbavja 
boga od adoranja i casti. 1. Drzic, nauk goud. 371. 

A DOE ATI, odiiram, iinpf. i pf. odorare. Do- 
lazi XVI i ■x.vii vijeka. Prelazno: Koga anjeli ]jrez 
pristauka adoraju. N.ank Bernardinov 55''. Koju 
(ostijit) ne imas adorati dokle misnik kl<-kne i 
adora. I. Drzic, nauk gond. GO. 

ADORAVATl, adunlvaui, imp/, adorare. Dolazi 
XVI * XVII vijeka. 1. prelazno: Hotiso da odora- 
vaju Nabukodonozora kako boga. M. Marulic 67. 
,1a to adoravam i hvalim. I. Drzic, nauk gond. 
60. Tebe adoravam. V. Andrijasevi('',, dev. 37. — 
2. neprelazno, s dalivom: Adoravahu zivomu u 
vijoke N. Eai'iina 199''. apoc. 5, 14. — 3. sa se : 
pasivno: U veliki petak kad se adorava sveti 
kriz. N. Na}eskovic 1, 151. 

ADOS, Adosa i Adosa, m. nadimak nekoinu 
iovjcku, kom se jos saino pripuvijeda. Prica so 
da jo to bila kula nekog Adosa. M. D. Milidevid, 
srb. 427. 

ADOSEV, adj. Sto pripada Adosu. Adosevi 
podrumi. M. D. Milicevic, srb. 427. 

ADOV, adj. Sto pripada adu ; isporedi adni, 
adovan, adovit, adski. Dolazi od xiv vijeka, iz- 
medu rjecnika u Stulicevu i Danicicevii. Vrata 
adova. Mon. sorb. 196. Komu imeuu uebesko, ze- 
majsko i adovo kjana se koliuo. P. Crlavinic, cvit. 
393. Malen svijet za adova zvala. P. Petrovic, 
vijen. '2. Adove jaze. Osvetn. 1, 27. 

ADOVAN, adovua, ad^j. vidl adov ; isporedi ja- 
dovan. Dolazi xiv i xvu vijeka. Mucouija adovtna. 
Daiiilo 375. Polag adovnih ne nahaja se pida 
(apud inferos uon est invonirc cibum). F. Glavi- 
nic, posl. 7. 

-ADOVIT, adj. vidi adov. Prosloga vijeka. U 
onu adovitn vici'ioga proklestva jamu. D. Eajiic 
400. 

ADEANAC, Adi-ilnca, w(. iovjeli iz sela Adrana. 
M. D. Milicevic. isporedi Adranui. 



ADRANI 



ADVOKAT 



ADRANI, Adrana, m. 2)1. selo u Srbiji u ukrugii 
cacanskom. K. Jovanovic, ree. 170. 

, AdRANIN, in. covjek iz sela Adrana ; pi. Adrani, 
Adrana. isporedi Adranac. M. B. Milicevic. 

ADRANSKI, adj. sto pripada selu Adranima. 
K. Jovanovic, rec. 170. 

ADRAPOVAC, adrapovca, /». vojnik poderan, 
odrpan, conviciuni in militem jiannosuin. Akcenat 
kakav je u gen. sing, ostaje a svijem ublicima, 
osim gen. pi., gdje je adrapovaca. Samo u Viikovu 
rjeitiiku. — Nastavaka radi i radi prvoga a tesko 
je priznati da je postancm ti nvczi xa di-apati, 
kako se misli, nego ce hiti od nem. hadorlumpe. 

ADRAPOVACKJ, adj. sto pripada adrapov- 
cima. Samo u Vukovu rjecniku. 

ADRFATO, M. od grck. d(S().ifuTov, praobenda, 
zaduzbina za kojii se tko hranio u manastiru. 
Dolazi XIV i XV vijeka, izmedii rjecnika samo 
u Danicicemi. Mogla je hiti u norcu osam li- 
tara srebra jednom za svagda za jcdno ce^ade; 
ako cefade kome pripada ne bi bilo godinu dana 
na hrani u manastiru, tada mii je iiiaHastir da- 
vao za tu godinu do jednu litru srebra. Cilasn. 24, 
278-284. — jednom dolazi i sa 1 iiijesto r blize 
grckomu: adlbfat(a). Glasn. 24, 282. 

ADRFATOR, m. tko prilozi adrfato. Dolazi xv 
vijeka. Vsenij, adrtfatoroini.. Glasn. 24, 284. 

ADRIJA, /. Adria. tako nazivaju more adri- 
jatsko: Od Adrie mora do pucine mrazne lodom. 
D. Palmotic, christ. HIH. Adi'iu, moro naso, osvoji. 
J. Kavaiiin 210. tako nazivnju i Mletke: Slavna 
Adrio okrui'iena. J. Kavai'iin 216. Dubrovnika rujna 
ravan triju rijeka Adrii safe dobrovojan harac-, 
davan da bi od liega stala da|e. 285. 

ADRIJACKI, adj. vidi aclrijatski, od adriacus. 
u jednoga pisca prosloga vijeka, i to sa s mjesto 
c po govoru negove domovine. Od morske pine 
adriaska djeva sla\'na jiorodi sn (misli Mletke). 
.1. Kavaiiin 20G. 

ADRIJAN, Adrijana, m. Atb-ianus. a) iine 
musko. U vrime Adriana cesara. F. Crlavinic, 
cvit. 297. — b) tako zovu i more adrijatsko, po 
adj. adrianus: Strane sve nase, Adrijan koje pre. 
D. Barakovic, %'ila 7. Priko mora Adi'iana. 190. 
Uze vale mora brodit Adriana. I. Kanavelic 38G. 

ADRIJANOSLOVINSKI, adj. sto pripada Slo- 
venima na adrijatskom- morn ; u jednoga pisca 
prosloga vijeka. Moje nastojarie iizdrzalo jp [ubav 
svojoj adriauoslovinskqj pokrajini. I. Dordic, 
mand. viii. 

ADRIJANSIil, adj. vidi adrijatski ; od adrianus. 
od XVII vijeka, iztnedu. rjecnika u Mikafinu (265), 
Belinu (37) i Bjelostijencevii. Presavsi adi-iansko 
ali ti siiie morjo. P. Vitezovic, kron. 65. Men 
morem adrianskim i grekiin. J. Kavanin 242. 
Adrianski primorci. I. Dordic. mand. v. Od zaia 
adrianskijeh. I. Dordic, ben. 177. U moru adrian- 
skora. A. Kanizlic, kam. 267. Adriansko more. B. 
Cuceri 273. 

ADRIJASICI, vidi adrijacki. 

ADRIJATIIv, adj. adriaticus. xvii vijeka; iz- 
medu rjecnika samo u Mikafimi. Adriatiko more. 
Mikaja 2. Od mora adriatika do tatarske zemje. 
I. Ancic, vrata 2, 4, 135. 

ADRIJATINSKI, adj. vidi adrijatski; samo u 
VoUigijinu rjecniku: adi-iatinsko morje. 1. 

I 



ADRIJATSKI, adj. adriaticus; isporedi adri- 
janski. od xvii vijeka. Od mora akvilonskosa do 
mora adriatskoga. F. Glavinii, cvit xiv. Adriatsko 
more. J. Filipovic, prip. 1, vii. — glas t ^jred s 
■moze i ispasti, te glasi i adrijaski: Od mora 
adriaskoga. J. Filipo\-ic. , prip. 1, 167. po tome u 
sliku u jednoga pisca sa e mjesto a pred s : Treci 
pleme da maltesko, ko Korciru pri posjede, kad 
pak more adriesko iziskova tu i u M|et sjede. J. 
Kavanin 141. 

ADREN, adj. Adriae; -i- je saieto -iji-; od 
Adrija; vidi adrijauski, adrijatski. Samo u jed- 
noga 2>isca XVI vijeka. Na sajam u Adriuo pri- 
morje u Zadar prisadsi. P. Zoranic 26. 

ADRINE, Adrlneta, n. Adrianopolis, vidi Je- 
drcnc. Ujednoj pjcsmi prosloga vijeka: Od Stam- 
bola ter do Adrineta. Nar. pjes. bog. 319. 

ADRINOPO:^, »(. Adrianopoli.s. Samo u Mika- 
(inu rjecniku 2». 4''. na posfednem mjestu stoji i 
,Andi-inopoli'. isporedi Andrnopo|. 

ADROVAC, Adrovca, m. tri sela M„ Srbiji: 
jedno u okrugu kragnjevackom, s akc. Adrovac, 
Adi'ovca, a dva, goriii i doiii, u okrugu aleksi- 
naikom, s akc. Adi-ovac, Adrovca (po izgovoru sa- 
mijeh mjestana Adrovac). K. Jovanovic, rec. 93. 
1)4. 121. — Sprijeda bice odpalo h od staroga 
imena Hadrt. 

ADROVACKI, adj. sto pripada selu Adrovcu. 
M. D. Milicevic. 

ADROVCANTN, m. covjek iz Adrovca. M. D. 
Millie vie. 

.\Dr6vCANKA, /. zemko celade iz Adrovca. 
M. D. MiUcevic. 

ADSKl, adj. iiSov, pakleni; isporedi adov. od 
xiii vijeka, izm^du rjecnika u Stulicevu i Dani- 
cicevu. Otfc adtskyihfc uzt. Mon. sorb. 26. No si 
otrov adske svoje duse i na ovaj kamen izb}ii- 
vala. P. Petrovic, vijen. 2. Ne 6e nebo, ne ce 
adski jazi. Osvetn. 1, 27. 

ADUJEVO, n. selo koje je bilo xiv vijeka u 
Hotnoju. Danifiic 1, 5. 

ADUN, m. Aden, isporedi Adon; u jednoga 
pisca prosloga vijeka. Sami Aduni lioj sii od 
seine. J. Kavanin 41. 

ADUT, aduta, m. od franc, atout u kartanu. 
U jednoga pi.^ca prosloga vijeka. Sto se igra kad 
nejma aduta? M. A. Rejkovic, sat. 70. 

ADVENAT, adventa, m. adventus, cetiri ne- 
dje{e dana pred hozic; isporedi prisasce, dosasce. 
Dolazi od xvi vijeka. Cetiri dni od nodjeje po 
sve godiste, izvan adventa i korizrae, postage. B. 
Gradic, djev. 156. Od adventa. Bernardin SI*. Od 
prve nedje}e adventa. M. Divkovic, nauk 261''. 
Advenat ce ae poceti na 3 decembra. B. Kasic, 
rit 10. Prisastje ali ti advenat gospodiii. I. Ban- 
dulavic V. P. Posilovic, nasi. xv. Od adventa ili 
prihoda Isusova. F. Glavinie, cvit 391. Postit ad- 
venat. P. Filipovic, Lst. 39. Advenat ili ti prisastje 
gospodinovo. A. KanizUc, bogojub. xxx. 

ADVERBIO, n. adverbiura ; ic jednoga pisca 
XVII vijeka; na kraju je o talijaitski zavrsetak. 
Ova rijec ,bo(e' jest adverbio. R. .Gamanio 26'>. 

ADVOKAT, advokata, m. advocatus, patronus 
causae. Dolazi od xvii vijeka, izmcdu rjecnika 
samo u Vukovu. Advokat, ali te Ijepse iiasijem 
jezikom rijeti pomocnik. M. Divkovic, bes. 735. 
Niki advokati, to jest zazvanici i braniteji pootno 



AUVOKATA 



34 



AOA 



pnrlio jiroduiaju. F. Lastric'', iicd. ;K15. Ailvokati 
ili t.i oilvjotiiici. J. Mat<ivic 'l'2(i. Svo studiriiiii 
kd^a ila i/.liinuri: il' trf,'<>v<m ili hoKOslovoa, il' 
juiatn ili ailvokata. Nar. iijcs, viik. 1, (!35. 

ADVOKAtA, /. iiatrona causae. (/ jednoga 
jnsca XVI vijeka. Ziliava Marijo!.. ti si grisnik 
adv()kata i fista si veto zlata. M. ManiliA 335. 

ADVOKATKIIS'A, /. :ciia hijoj je muz adeoUal; 
dula:i jiniiliigii rijekct ii jetliwya pisai. (j()S])oita 
advokatkii'ia. D. Obradovic, bas. 394. 

ADAJLIJA, vidi A^^ajlija. 

ADAM- indi A{S;am-. 

ABANIN, III. coi]jcIc iz Adc; dolazi kao prez- 
ime. Rordc Adanin. Eat 350. 

ADUTANAT, adiitanta, m. od franc, adjudant 
]>u vemachim izjiorarai'iii, jmiiiociiik. Dolazi od 
priiihiya rijcka, i n to frijciiic joi sa dj ncnantav- 
(ciliiii It d. Adjutanti sviid Irtc. J. Kaji('', lioj 39. 
Sa svojim adutaiitiiua. Vuk, ziv. 293. 

Ae, uzvici a j e .sastavjeni, te se nima gone 
volovi, vox agcntis arnicnta. Samo u Viii:oi-u 
rjecnikii. 

AEKATI, ;'u"c.6m, ■»"/«;)/. tjcrall colore riiuci ae! 
!fi. Kovacovio. 

AER, Hi. ('/(/( ajcr. 

AEKSKJ, indi ajcrski. 

AF, Hi. dlaka II .tukna, vidi ludica. od tiir. haw 
istoga znacena. Samo ii Vukovu rjecnikii. Ivad 
spadiio u colie af, onda so vide zice. Vuk, rjoc. S^. 

APERIC, m. prcsiinc Turcinu. Oko mlada Afc- 
rijc kadije. Pjev. crn. 75. Pied iliina je Aforic 
kadija. 141. isporedi Avoric. 

AFERIM, litr. aferin, uzink kojim .s« sto po- 
hvajujc i sub.tt, kao pohvula ; kad je .sitbst., onda 
glasi afenui, atbriiua. isporedi avcrim. Dolazi od 
prosloga nijeka, izincdu rjecnika samo u Viikorii. 
n) usci,k: Niki vole: af'ermi in-cdikaturu na da- 
iiasiioj lipoj prediki. D. S,a]ne 251). Be aferim, 
moj j)0.sinko Marko! da uijcsi tako ucinio, ja te 
no bih vise sinoui zvao. Nar. pjes. vuk. 2, 429. 
Haj aferim, od Orasca Tale ! jesi dobra roba za- 
robio. 3, 267. Afcriin je magarcu kad iz blata 
izuese. Nar. posl. vuk. 10. — b) suhst. : I piimaju 
turskc aferime. Nar. pjos vuk. 5, 542. 

AF1.IUN, afiji'ina, m. arapski afjun, opium. Do- 
lazi u nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu. Jos u viuo rakiju prisipa, u rakijii travo 
afijuna. Pjev. cm. 151. Mjesto otiova dado zoiii 
male afijuna. Nar. prij). vrc. 50. 

AFINA, /. vidi Atena, Atina. Dolazi xvi oijeka. 
Afina grad bisc veUk. Aleksandr. jag. Stariue. 
3, 239. 

AFRIOKI, adj. africus; isporedi afrikaiiski ; 
samo u jednoga pisca prosloga, vijeka, i u nega 
sa s mjesto I: jio govorii negove doinomnc: Afrisko 
crncc J. Kavaniu 380. u istoga pisca i sa s mje- 
sto s: Zvijeri afriske. 210. Afriske strano. 242. 

AFIT, III. od lal. affitto, looatio, najain. Samo 
u nase m-ijeme a Boci. Kome daje kutu u Boci 
pod afit. V. Bogisic, zbor. 476. 

AFRIK, III. lal. afirico, africus, ijelar jiigoza- 
padni; u jednoga pisca xvn vijeka. Uovodis kri- 
postju tvojom afrika. B. Jiasic, rit. 428. 



AFRIKA, /. Africa. VrativSi se iz Afrike. F. 
(ilavinic, <ivit. 266. Afrika. Mika|a 2''. Kamu rote: 
eto ti Afrika. M. A. Ro]kovi6, sat. 157. 

AFRIK.^N, Afiikdna, in. Afrieaiuis; isporedi 
.Afrikaniii, Dolazi oil \vi i-ijeka: a) kao nadiinak: 
isijiiuji Alrikau. U. Rai'iina iv''. Riniski vojiiik 
da glas nosi, Afrikanoui da ga zvaSe. D. Bara- 
kovi('', vila 357. — b) covjck iz Afrike: Bi rojen 
u Rinui od otca Afi-ikana a matere Rimkine. F. 
Glavinic cvit. 242. 

Afrika N IN, m. Africanus. od xvi vijeka, iz- 
medu rjecnika n Mikafinu i lieUiiu (48). — Na- 
ciiieno od Afrikan. Opiato Afrikanin. IS. Budinii, 
suiiia 4911. Douatu rodom Afrikaninu. Turlot blago 
2, 64. 

AFRIKANKA, /. zensko cefade iz Afrike. samo 

u Bclinu rjecnilcu 48''. 

AFRIKANSKI, adj. africanus ; isporedi africki ; 
od xvi I vijeka, izmedu, rjeinika 11 Mikafinu i Be- 
linii (48). Na afiikansku, more africano. Mika)a 
2''. Bela 48''. Od crkvo afrikanske. A. Kanizlic, 
kam. 559. 

AP'RISKI, i-idi afiifki. 

AfTIUj.'V, / grcda krajem iznuira, na kojoj 
drugc grede sloje. Samo u Vukovu rjecniku, gdje 
.se tmiiaci tako kako je navedcno t dodaje da se 
govori u Crvoj (fori; glasi i iltula, kod Icoje u 
Vukovu rjecniku stoji nciii. gesinis, lat. cymatiiuu. 

— Maze hiti od capitulum (miui fastigium. Du- 
caugo), izguhivsi sprijeda k (moze hiti po sto se 
promijciiiio na li), izgubivsi i i, a po toin p pired 
t proinijcnivsi na f, koje opet nude i ispasti te 
glasi i atula. 

AGA, m. lurski aga, gospodar; kaze se samo 
Turcinu. — /l/cce«ai u gen. .fiiig. age, instr. sing. 
agom, inijena .te u voc. .sing, ago, i gen. pi. aga. 

— Dolazi od xvii vijeka, izincdu rjecnika u Vu- 
kovu i Danicicevu. u Criioj Gori i sa li sprijeda. 
Alija vcriii aga. I. Oruiidulic 324. Crnoiu agi 
svaiiu lice. J. Kavaiiiii 23(). Tu jiogibe veliki ve- 
zii-e i veliki aga jaiiicarski. A. Kacic, razg. 223. 
K nemu idu age i spahijo. Nar. pjos. vuk. 1. 563. 
Ustado.se ago i begovi. 4, 349. Otud idu tri age 
careve, i za I'lima triost jaiiicara. 2, 433. Da t' 
ueinim agom haraclijiiskiiu. 2, 369. I svojega agu 
kizlar-agu. 3, 85. Od ovijoU kmeta uijesu gospo- 
dari sjjahije, nego citluk.saliibije, koje se onamo 
(u Bosni) zovu age. Vuk, rjec. 278^. — voc. sing. 
najvise ago ; Oj cujes U ago Asaii-ago. Nai'. pjes. 
vuk. 1, 597. Stani ago, uteci mi no ces. 3, 402. 
Gospodine, ago od Ribiiika. 3, 394. ali i kao 
iioiii. : Vjeruj mene aga gospodare. Nar. pjes. vuk. 
4, 499. Cuj me aga, gazi Smail-aga. 4, 484. Me- 
med-aga, eto ti poreze. 4, 139. — u dat. sing. 
ne inijcna .se g na ■/. : Agi kopje do ruke prosece. 
Nar. pjos. vuk. 3, 397. Nogo agi rijeii govorase. 
4, 499. — kad se i iiiie oiioiiie kaie koji se na- 
ziva agom, tada rijec aga ide za iineiioin: Osman- 
aga i U.sein-aga. Nar. pjos. vuk. 4, 65. Od Mus- 
age i od Alil-age. 1, 494. — tada se i ime i aga 
uziina Zajedno kao ime, pa se opet sprijeda do- 
daje aga: Ze}a bere aga Asaii-aga. Nar. pjes. 
vuk. 1, 529. Mila scerca age 8iiiaii-age. 3, 129. 

— za iiinozinii, osiiii redovne innoiine age (vidi 
u predniiii primjeriiiia), dolazi i lurski agalar, 
ali se opet .stavla u miio.iiiiu te glasi agalari: U 
glas viliuu triost agalara. Nar. pjes. stojad. 1, 20. 

— sa h sprijeda u Criioj Gori: Oua bije hage i 
begove. Nar. pjes. vuk. 4. 111. I dofati hagu od 
Meduna. 118. 



AGA 

1. AGA, m. hyp. od aga, po nckim krajcmma 
mjesto Ago, koje villi. Devpi-a nazove aga. M. D. 
Milicevii, ziv. 1, 61. 

2. AGA, m. hyp. od Agustin , ifporedi Ago. 
Cadko Ag& Maricica. J. Kavai'iiii 100. 

AGACIC , m. prezimc tiirxko : od tur. agaca, 
najstariji hrat. Agacica niajdan , .sf/o u Bosni 
blizii Staroyd Majdana. T. Kovacevic 73. 

AGACKI, adj. Ho pripada ayaiiia, aginski. Sve 
prodase tiu-ske kesimace i agacke hako i rlovode. 
Ogled, sr. 194. 

AGALAEI, vidi kod aga. 

AGALUK, domuiium. iio.<i)Ostvo , gospostina, 
vlast i dobru Ho pripada tiyi. — Akc. u gen. pi. 
agaluka. — IJohui od proHoya rijcka, isinedii 
r.jcinika u Belinu (31'2i') * « Vnkopii. Agaliik. 
feuduin. Bela (ol2''). I agania dade agaUikc. Nar. 
pjfis. vuk. '2, 454. Baska en vam baksis pokloiiiti, 
kom agaluk, kome li spaihik. 3, 39. Jadni c'-.e mi 
biti agaluci. 4, 331. — * sa U Hjirijeda (vidi kod 
aga); Pritisnuce tiirske hagaluko. Nar. pjos. vuk. 
5, .507. 

, ACiAN, III. 1. tar.'iko iiiir iiiiiiko. Kakav li jo 
Ciidicu Aganc! Nar. pjcs. vuk. 1, 37. — 2. u jednoj 
lijcsini aginica sove smga agii: ,miij again;', a to 
cc. biti tiirski agam, yosjiodant luoj, .s promji'ii.om 
ghisa. Ill na n, pa sc .star^a. u roe. i srrh znaijcna 
kojr ima joH imt se diidajr innj. ktio i u Tiiraka 
(bp.iiini agam): Ne zVior' lako, moj drag! aganc. 
Ogled sr. 451. Kako s(,o j«V iiKij aganc dragi I 457. 

AGANLI.IA, III. tiir.'ikii inn' iiiiisko: Aganlija i 
Kucuk-Alija. Nai'. pjes. vnk. 4, 132. 

AGAR, /'. .Vgar. ii iirijcmdinia iioiyiga. zarjeta 
taki) II tinlnii iiblirjii iiijrslo .Agara, koja ludi. Toj 
je.st Agar. N. lini'iina (ii)i'. gal. I, 24. Ki jest 
Agar. Bcruardin iiP'. Koja jest Agar. 1. Bandula- 
vic (l<i(!5) 56. To jo Agar. Vuk, gal. 4, 24. 

AGARA, /. Agar; itjioredi Ilagara. Ihitazi od 
xvr vijeka. Agara. A. Gucotic, roz. mar. 142. D. 
Danicic, Imojs. Ki, 13. 

AGAREJIN, III. Agarenus ; saiiio ii pt. ii jed- 
noi/a pinca prokliiifa vijeka : Moabiti s Agareji. A. 
Vita}i6, ist. 270. 

AGARENIN, in. Agarenus; ispoiedi Agarjan. 
Krnjiie -in Hoji .■miiio ii jednini, e stoji mjetilo e. 
JJolazi XIV i xv vijeka o Turciina, izmedu rjec- 
nika u Danicicevu. Pertsy i Agareny. Danilo 142. 
Agarene. Danicic 1, 4. 

AGARENSICI, nrf/. Agarenorum; i.ijioredi aga- 
reiiiii. dolazi xv vijeka, iziiiedii rji'einka u Dani- 
i^icevii. Agarenskyihb cedt. Mon. srb. 538 

AGARIN, adj. .Ho pripada Agari. Kad Agarin 
sin od zede umirase. I. Banovac, razg. 162. 

AGAEJAN, m. Agarenus. ii Hercegorini govori 
xe danaji o Tiircinu. N. DnOic. isporedi Agarenin. 

AGARJANSKI, adj. Agarenoruni , vidi aga- 
reiiski, isporedi Agarjan. Da slomiino jarma agar- 
janska. Pjev. crn. 4. Od proklete krvi agarjanske. 
Nar. pjes. vnk. 4, 473. 

1. AGATA, /. Agatha. Od svete Agate. B. Gra- 
dic, djcv. 'Jl. isporedi Agatija, Agatka. 

2. AGATA, / achates, tal. agata. Dolazi pro- 
Hoga vijeka, izmedu ijeciiika u Belinu (491'). Ambre 
i agate. J. Kavanin 473. Orl pleuienitoga kanieua 
koji se zovc agata. A. Kadcic, bogosl. 88. 



35 AGNETA 

AGATIJA, /. vidi Agata. od grc. \iyttO-tj. Aga- 
tiju. St. Novakovic, pom. 39. 

AGATICA, /. hyp. od Agata. Eece Agatka. F. 
Vrancic, ziv 43. Razmisli se, Agatka. 43. 

AGATONOVIC, m. presime, Agatlionis filius. 
Ak.sentije Agatono-\dc. Rat 350. 

AGAZLI, tumki, od jag^'z, iiirk. Samo u. Vii- 
kovu rjccniku. I izvede agazli gavrana. Nar. pjes. 
vuk. rjec. 2». 

AGICA, m. dcm. aga. Sto no istes od agice? 
M. D. Milicevio, jur. 6. 

AGIO, m. preziiiie Turcinu ; po ocu agi. I utece 
Agicu Ibrica. Nar. pjes. vnk. 4, 503. moze .'ipri- 
jcda biti sa!itav]eiio i s iiuenom ocinim: Pa pogodi 
Ahmed-agie. Su|a. Ogled, .sr. 390. 

AGIGI, Agica, vi. 2)1. aelo u Bonni blizu Vo- 
lara. .Aghici'. Sem. bosii. 1864. 88. 

1. AGEN, adj. Ho pripada agi. Dolazi od xvii 
vijeka, izmedu, rjecnika saino u Vukovii. Na aginu 
skodu svi jirrspise. I. T. Mrnavie, osin. 167. Agine 
mi knige do.sadiso. Nar. pjes. vnk. 3, 395. tiprijeda 
■moze biti f:aHarl,en.o .s iiiienoin onoga age koji .se 
minli: Sostra Asau-agina. Vuk, nar. jijes. 1, 57(). 

2. AGIN, adj. Ho pripada ,Agi' (,\giistiiiu); 
isporedi Aga,. U jediioga jiisra proHoya vijeka: 
Pctar, Agin sin, vojvoda. J. Kavanin 102. 

AGINK'.A, /. r'vna agina. Jlola:i u iiase vvi- 
jeiiie, izmedu rjecnika samo u \'ukovu. Nclia bude 
nilada aginica. Nar. lyes. vuk. 3, ^245. .sjirijeda 
moze biti i line onoga age cija je: Setala jo Alil- 
aginica. Nar. pjes. viik. 1, 618. moze sprijeda biti 
i rijec koja pokazuje Ha je onaj aga cija je: 
Jedna dizdar-agiiiica. Nar. pjcs. vuk. jierc. 57. 

AGINK!, HI. prezime Tureinu, i.tpored.i Agic.; sa- 
stavlase tiprijeda .s imenoin iniiiim: Od Alije Sali- 
agiuica. Pjev. crn. 41. 

AGINSKI, adj. Ho prijiada agi, kad xe inisli 
aga koji god Hi seaki. Dolazi u naH vrijeme, 
izmedu rjei'nika samo u Viikovu. Knict je. duzan 
aginsko (iduijeti u varos aginskoj kuci makar 
gdje bilo. Vuk, rjec. 278". 

AGLAR, III. AquOeja. Samo u jednoya pisca 
XVII vijeka. Istrijani robe okolu Aquilejo ali 
Aglara. P. Vitezovic, kron. 22. 

AGNA, /. hyp. od Agnija, Agneta; dolazi od 
XVII vijeka, ali do nasega vremcna samo u jed- 
noya pisea: Agnu divojku vodimo. F. Vrancic, 
ziv. 36. iSvete Ague sestra. 38. isti pisac pise u 
nom. Agnes : blazciia Agnes, 33. i to oblicje za- 
drzava i za ilriige paiteze: divicc Agnes. 33. i 
moze biti da mil nije bilo liyj>., a danas jest. Nov. 
sr. 1878 « dodatku. 

AGNES A, /. Agnes; isporedi Agneza, Agnoza, 
Agneta, Agneta, Agneza, Agnija, Jagnija, Agna. 
Dolazi od XV n vijeka: Agiiesa sestra. F. Glavinii, 
cvit 274. Agnosii cini prida .so dojti. 28. Poco 
jilacuoi Agnesi govoriti. 29. Sveta Agnesa. B. 
Kasic, rit. 92. Na dan .s. Agnese. A. d. Kosta, 
zak. 1, 31. (kl strmioya nominativa Agnes, koji 
i sain dolazi tako da ostaje liez proiiijeiie i za 
ostale padeze; vidi kod Agna. Agnes divojka. P. 
Glavinic, c^'it xxi. 

AGNESLNA, /. vidi Agnesa; « jednoya pisea 
.Kvi vijeka: Agnesina. M. Marubo 258. 

AGNETA, /. vidi Agnosa. Dolazi od xvi vijeka. 
Djevica Agneta. B. Gradic, djev. 89. M. Alberti, 



AGNEZA 



8fi 



AdJAGIN 



of. XXXI. iiiviil s. ARiiotp. F. Glavinii. (ivit 2S. S. 
AfjnoUv. IJ. Kaiic'', rit. .")•!. L. Torzit xiv. I. Dor- 
di6, sal. 20. Afcnctoiu. I. VolikiinoviA, upui. 2, 442. 

AONV'iZA, /. ridi Agiipsii. Dnlazi proilofia ni- 
Jcka. Slavna Afj^ncza. .1. Kavai'iin H()2. Svota Afj- 
noza. B. Cuoci-i .'jl. 

AGNlilJiA, /. vidi Agnosa. Dolazi proiloga vi- 
jeka; iiomhiatirit iiviiia jiofvrdc; i^yiorr.di Agnexo. 
Svota Affuozo, iiuili /.a iias. L. TbtzU: 1(K). svoto 
Agiiozo. L. Torzii-. 294. J. Kavai'iin 324. 

AQNli^E, /. vidi AgnoXa. Prosloga vyclca. 
Jedua Agneio. J. Filipovie, iiril). 3, 271. Poviila 
da so s. Aguczo prikaza svqjoj rodbiiii. Tml. 
blago 2, 50. 

AGN^ZK;, m. prezimc, ktijc didazi xv vijeka, 
sin Agnezin. Valek Agnoiiu. Mon. croat. 59. 

AgNIJA, /. Agiios, od grc. 'Ayvr), isporedi Jag- 
nija. Govori .sr u nase vrijeme. Zemjak 1871. 2. 
Sr. iiov. 18(!8. 7. KiO. 

AGNAC, vidi kod jagai'iac. 

AGNETA, /. vidi Agiiota. u jcdnoga pisca svii 
vijeka. Svcta Agi'iota (,Agiiiota'). M. Alberti, of. 331. 

AGNliZA, /. vidi Agueza. u jednoga pkca xvii 
vijeka. S. Agueza bi mctnufca u ogai'i. P. Posilo- 
viii, nasi. 129. 

1. Ago, m. hi/p. od Agustm. — Akc. u voc: 
Ago. — Dolazi od XVI vijeka. Posteiii moj Ago! 
N. Na|eskovic 1, 325. Aiitiui, Ago, svi biskujii. 
J. Kavai'iin 93. Sin Ago. 102. 

2. Ago, III. hijp. od ;iga. — Akc. u voc: ago. 
Dolazi od prosloga vijeka, izmedu rjeinika saino 
u Vukoini. Dodo vrli ago Memod-ago. Nar. pjes. 
bog. Iti7. Moiii ago poruciva. 30(!. talio ie bili 
(prcin da je ii (v»c., ic .sc ne. iiioze za cijelo znaii) : 
Usifcaj, ago, usdaj, drago ! Nar. pjes. viik. 1, 409. 

— ,GdJekoje mlade zocu tako miizevlega brata'. 
Vuk, ijec. 2*. isporedi aga. 

AGOLIC, m. prezimc. D. Avramovio, sv. gora 
190. Kat 422. 

AgOST, hi, od tal. agosto, augustus, nijesee 
kolovoz; isporedi agust, avgusb. Dolazi od xv vi- 
jeka, izmedu rjeinika samo u Danicicevu. Agosta 
moseea. Mon. serb. 503. Na 12 mjeseca agosta. 
B. Gradic, iljev. 7. Na xix agosta. A. Gucetic, 
roz. mar. 3G. 7 agosta. I. Guiidulic vii. Agost ima 
dana 31. B. Kasic, rit. I>3. Si agosta koziih, a 
pleti klobiik fcbrara. Poslov. dan. 121. 

AGOSTIN, Agostina. iii. od tal. Agostiiio, Au- 
gustinus; »yjocerfJ Agustiii, Avgustiii. Dolazi pro- 
sloga vijeka. Kako govori s. Agostin. V. Maga- 
revic (57. Rijoci s. Agostina. D. Mattoi 81. 

AGOSTO, III. vidi agost; u jednoga pisca xvir 
vijeka. Agosto. B. Kasic, per. 107. 

ACjKAMA, /. velika bolcxL, gorska bolest, epilep- 
sia; od tiir. ograuiak, naici na zlo. Samo ii nase vri- 
jeme. Varuju 23. jula i 21). soi)teinbra zbog agraine 

— velike bolosti. M. D. Milieovic. ziv. 2, 0. 

AGKAVATI, aggi'avam, impf. aggravarc, tegobu 
cinili, dosadivati. xvi i xvii vijeka. — I'relazno: 
u akits. stoji oiiaj komii sc iini tcgoba: Ako se 
sto cujo kto agravan, da koupara i roeo svojo 
pravi. Starino 10, 37. Agravat oim koji iin su 
podlozni s haraei. I. Drzic, nauk goiid. 299. 

AGRIFINI.1A, /. vidi agripinija. xiii rijeka. 
Peti agrifiniju. i)omentijaii» 187. 



AGRI.FA, vidi .Tegar (grad u Ugarskoj), lat. 
Agria. Dizo llgrom Agrijn. I. Guiidiilie 5(i7. ispo- 
redi Kgrija. 

AURIMUNI'lA , f. agriiiionia euiiatcnia L. u 
nase vrijeme u jednoga pisca, u koga je i stav- 
(eno znaivHC. H. .Siilol;, ini. 1. Od navedene lat. 
rijeii agriiiiniiia. 

AGRIPINI.IA, /. vidi agripnija. xiii vijeka. 
Agripiiiijo vi. noddjo. Sava, tip. stud. Glasn. 40, 147. 

AGRIPNI.IA, /. ilymmrla, vigiliao, isporedi 
agripinija, agriliiiija. xii i xui vijeka. Agripnijo. 
Sava, tlj). hil, (Jlasii. 21:, 188. Peti agripniju. Do- 
niontijan'' 87. 

AGROS, »». nidi ogroz. a jednoga pisca nasega 
vremena. H. Sulek, imen. 1. 

AGRSAK, agrska, in. turski agj'rsak, vidi 
presjen, verticil lus. Samo a Viikovu, rjecniku. 

AGRSMA, m. prczime: Josif AgrSnia. Sem. 
prav. 91. 

Agust, m. Augustus, isporedi Agost, Avgust, 
AguSt. — Dolazi od xiu vijeka (isporedi pod b. 
primjer iz Mon. sorb.), izmedu rjeinika samo u 
Daniiicevu. — a) iinc ludsko: Izajdo zapovid od 
cosara Agusta. I. BandiUavi6 10. Agust cesar gla- 
soviti. V. Dosen 20. — b) mjesec kolovoz: Meseca 
agusta Mon. srb. 46. Sr. sjiom. 2, 66. Mon. croat. 
103. Zbor. 159''. Agust. I. Bandulavic xvii. U dan 
prvi od agusta. D. Barakovic, jar. 135. \a 12 
agusta. Noriiii, prip. 63. 

AGUSTIC, in. prczime, vidi Augustic. Agusticu 
Toniasu. Stariue 11, 119. 

AGUSTIN, Agustina. m. Augustinus; isporedi 
Agostin, Avgustin, Agustin. Dolazi od xv vijeka, 
izmedu rjeinika u Daniiicevu. Agustiiu, Vlatko- 
vicb. Mon. serb. 538. Ovoj gospodinu dragomu 
vi'liu svijeh momu Agustiuu da se da. N. Naje- 
skovic 1, 322. U smrt Agustina sina Diva Na}e- 
skovica. 344. Sveti Agustin. Zbor. 3. Katek. 1561. 
70. S. Budinie, suma 2''. B. Kasic, rit. 117. S. 
Matijevic, isp. 31. A. Georgiceo, pril. 5. I. Drzic, 
nauk gond. 22. M. Angel, razm. 43. I. Ivanisevic, 
kit. (>. L. Terzic, pokr. 86. K. Magarovic 68. F. 
Lastrie, test. 299 V. M. Gucetic, pohv. 210. J. 
Banovac, razg. 17. Besjede kr. 44. P. Knezevic, 
osm. 61. J. Matovic 82. I. J. P. Lucie, nauk 28. 
B. Cuccri 5. 

AGUSTiNOVIG, in. preziiiie ; dolazi xvii vijeka. 
Gospodi Pavlu, Antunu i Jakovu Brajkovicem 
Agustinoviceni, bratji rodcnoj, Sarajlijami, ple- 
inicem bosansliijem. M. Radnic iii. 

Agust, «;. vidi agust, mjesec kolovoz. Dolazi 
od XVII vijeka. Mjesec agust kolovoz. M. Divko- 
vic, nauk ix. P. Posilovic, nasi. x. Na 24 agusta 
oli ims(!ca kolovoza. M. Dobretic 197. 

AGUSTIN, Agustina, in. vidi Agustin. Dolazi 
od xvii vijeka. Sveti Agustin. M. Divkovic, nauk 
2. P. Posilovic, nasi. 1''. cvijet. 7. S. Badric, ukaz. 
95. J. Banovac, prip. 14. prod. 7. blagosl. 153. 
razg. 39. F. Matic 75. L. Vladmu-ovic, slav. 21. 
F. Lastrie':, n<!d. 255. 

AgAGIN, adj. ato pripada nckome Turiinu 
koine se ime .samo ne spomine a inoglo bi biti 
od haggiig ((ut, nemilostiv). Kad izgore vai'os 
na Kosovu i izgore kula Agagina, oudo bili moji 
orlusici, pa i skupi Kralevicu Marko. Nar. pjes. 
2, 829. tako ic bili jos u jednoj pjcsmi o drii- 
gom Turiinu, samo .Ho iiijesto i stoji grijeskom 
i j : Prosi luciio Agagijno zlato. Nar. pjes. vuk. 
here. 175. 



AGAILIJA 



37 



AH 



AGAJLIJA, m. ime tursko, u kom ie biti slo- 
ieno agi (hai^i) i AHja. Agajlija Verizovic. Nar. 
pjes. vuk. 5, 495. Aj^ajlija bjese naredio. 501. 
isti se zove i Alo Verizovic, a mjesto Agajlija 
stoji jedan put grijeskom Adajlija. War. jijes. vuk. 
5, 100. 

AdrAIii6, m. prezime Turiimi, od ha^i Alija; 
isporedi hagi. i je sahto iji, tc mjesto nega pihi 
i ij. Ag'-Alij6u, zalosna ti majka! Nar. pjcs. viik. 
1, 227. 

AdrAM. m. Persa, Persia ; tid arapsknga 'a^em, 
a'gam tudini, koji nijesu Arapi, a po torn u Tu- 
raka Pcntijanci i Persija ; isporedi Agcm. J)o- 
lazi od xvii vijeka, a tada se za ^ pis(d(> gj. a) 
Persijanae : Tako bijenje sad izlazi inodu Aj^a- 
mom (,Agjaraora') i Turcinom. I. Gundiilir 539. 
— b) Persija: S'jeno kosc kra]ii od Againa. Nar. 
pjes. juk. 4S2. 

1. AGAMIJA, f. Persia, vidi Agani. Dolazi xv 
i XVII vijeka, a tada se mjesto ^ pisnlo (■. Oblada 
.ttranaini po srede Pcrsidy i Aniioiiijojii. glago- 
lemjTiu niiu" Acainije. Glasii. 2S, ;i.S2. Obladaje 
.straiiami posrr<li. Pertsidi i Ari.iiiPiiijpjn, liiiia 
zo proiinoiiovaiia strana ta Af-aiiiija. Glasii. 32, 
26G. isto ime pise Mikala jio tolijoiiskoiii izgora- 
mnu : Azaniija. S^. 

2. AGAMIJA, III. od. (irapskoga a'j^-onii, agamy; 
is}ioredi Again: a) I'ersijoiuic; dolasi xvii rijeka, 
Amurat c'ar treti Af!;aiiiijo (,Agiamio') smnzp. ,1. 
T. Mniavic, o.^ini. S5. — li) nerjesi, iieiik, iiiox]ipi-- 
tus, nidis; u torn znorenii, koje je i u (iriijiskoiii, 
dolazi od: prosloga rijeka, a tada se glas g pisao 
sloroiii /.; izniedii rjeeiiikii dolazi saiiio ii Viikoni . 
aa) o i-eladetu : Agamijo (,azamijc') Turci ! .1. 
Rajic, boj (i2. Nc Ilija, luda agamijo! Nar. pjes. 
vuk. 2, 4(-iO. Dmitar j(\st(> iiumico a^amija, iia 
tursko CG s' koi'io prpvariti. 3, HU). — hb) o konu, 
neiik: Koi'ia agamijti: Nar. pjes. vuk. I, :)52. 

AGAMI.TSTvI, adj. persicus. w^jojrf// Agamija/. 
Dolazi XV » xvn vijeka, sa i: wjeslo jS-: Vozda 
acamijskago. (ilastiik 28, ;!SI5. Car af-amijsky. 
Glasn'. .82, 2(.i7. 

AG AMTNA, m. 7iadimak covjeku ; isporedi Agam. 
Ne ostavi erne A^amine. Nar. pjes. vuk. 1, 182'1. 

XXIV. 

ACiAMKINA, /. I'ersijaiika. isjiorcdi Again. 
dolazi xvt\ vijeka: OdSlavojkc Agamkine (,Agjam- 
kinjo') |ubi svoje. I. Guiidulic. H29. 

AGAM^iANIN, m. Peivijanac. isporedi Again. 
Pa jiotjera sUne A^ainlano. Nar. jijes. juk. 182. 

AGAMOVCI, A^^amovacn,, _H(. pi. .selo it Slaro- 
niji blizK Nove Gradiske. Spin. zagr. 1875. oii. 
isporedi Agam. 

AGAMOVKA, /. salila per.tijska. Vee poteze 
hagi agamovku, pa udara budiinskog vezii'a, od 
jednoga naciiii dvojicni. Nar. pjes. juk. 498. 

AGAMSKI, nrfy. persic.us ; isporedi Af^am. Do- 
lazi od XV vijeka ; glas g neki su pisali (■ a neki 
gi; Cart acamtskyj. Glasn. 28, 382. Turski i 
agamski (,agjamski') vitezovi. I. Gundiilic 540. 
Eusag agamski (.agiamski'). I. T. Mmavic, osm. 
142. Kako sjedi na po|u agamskom. Nar. pjes. 
juk. 480. 

AGAMSTVO, II. Persia; ii jednoga pisea xvii 
vijeka. Amurat ear treti Agamije smoze, jer Viogu 
posveti ])o Agamstvu (,Agiamstvu') hogp. I. T. 
Mrnavip. osm. 85. 



AGAP, III. arapski hagib, pil. hii^-^ab, vratar, 
strazar na vratima. Samo u jednoga pisca xvii 
vijeka, Icoji za ^ pise z (x). Vojnicke oprave, 
agapi (,axappi'), delije. D. Barakovic, vila 62. Voj- 
nici Arapi, levente, a^'api. 68. 

AGBEGOVAC, Aj^begovca, ni. vidi Hagibe- 
govae. 

AGE, selo u Bosni hlizu Jesna. Sem. bos. 
1SG4. 60. 

AGEM, m. vidi Agam; u jednoj pjesmi, gri- 
jeskom sa h pred a. Lasno cemo Hagem osvojiti. 
Pjev. cm. 84. isporedi agemski. 

AGEMOVIC, m. pvezime. isjioredi agamija m. 
Rista A^emovid. Eat 382. 

AGEMSKI, adj. vidi agamski. od xvii vijeka. 
A o jaasu mac zlaceni agemskoga (,agemskoga') 
kova iKisi. I. Kanavelic, iv. 30. Gar agemski vice 
na gelata. Pjev. cm. 291. — adv. a^'emski, per- 
sicp: Za sto Rade agemski ne znaSe. Pjev. crn. 291. 

AGIl';!, selo, 'Vidi Hagici. 

AGUVAN, aguvflna, m. od pers. giiwan, mla- 
dic, mollis, scortum puor. izmedti rjecnika saino 
u Viiko-vu. Ni projubocinci, ni a{5;uvani, ni mu- 
zeloiinici. Vuk, Ikor. 6, 9. Da no bude aguvana. 
D. Danific, 5moj. 23, 17. 

AH, inle.rj., kao i a, saimi ie biti jaee, Hi sto 
dfdazi od jacega osjeiana Hi sto sejace izgovara; 
od jacega e.e izgovaraiia biti i b ?« wga. — Do- 
lazi od XVI vijeka (vidi primjere A Meiicetiea, 
D. hrzica); izmcdu rjecnika u Mikajiiiu (,glas 
eovjeka koji .<tebe kara Hi koji 'se ci(di'), u JieJinu 
(55), II Tijelostijeneerii, Sluliceru i Viikom. 

1. 11 cmlu: pred vok., u kom stoji onuj koga 
tko priziva da mu svoje ciido kazc: Ali moj boXo, 
kolici sp II ovpmu varaju i ludo giini! V. Andriasi, 
]uit. 8. Ah OOP, koji to piik ("oka! I. Aiicii'-, svit. 
145. Ah bozo, kojp tuzbo, koje zalnsti, koja .smrtiia 
skoiirai'ia! A. d. Holla, razgov. 8. Ah moj bo^.o, 
koliko .smo slipi mi tuziii umrli! 27. Ah moj 
boiie, cudiia kaludpra! A. Kaoic, razgov. 18. I)jc- 
vojka sjedi kraj mora, pak sama s(>bi govori: ah, 
niili boze .i dragi ! ima Y sto sire od mora? Nar. 
pjes. vuk. 1, 196. Ab, mili bo?,o i dragi! tko Y 
mene ovo probudi? 1, 223. — pred vok., u kom 
stoji ono iemn se tko cudi: Bog smrtju sina svoga 
placa lupescine roba nevirnoga. Ah riidna |u- 
bavi! I. T. Mmavic, ist. 185. Ah neumolna vrla 
snirti, tve dobiti, kite i plijeni cudni ti 1" su ! J. 
Kavai'iin 387. Ah vrime, koliko si iipprociiiono! 

A. d. Bella, razg. 6. Ah miiko, kako si [uta! 36. 
Ah smrti, smrti, veoma ti si strahovita! ,T. Ba- 
novac, pripov. -t. Ah mudrosti bozanstvona, cud- 
nija si, podjetiiipmi kad te vidim, neg kad te 
razmi.s]am beskoncivu. B. Cuceri 24. Ah raju, 
rajii ! inozpino to pozudjoti, nu ne mozpiiio izgo- 
vorit to. 318. — ])7-ed gen., ii kom stoji ono ccmu 
.se tko ciidi: Ah cuda, bozp moj, kojih se naslu- 
sah ! M. Drzic 26. Ah dobrote prevelike! jos ime- 
nom slatkim stuje od sinova odmetnike, jos ih 
mili a ne psuje ! J. Kavaiiin 400. Ab sliposti, ah 
ludosti, ah manitosti! A. d. Bella, razgov. 182. 
Ah slipoce velike! A. Kanizlic, fran. 256. ;^ubav 
tvoja bila moja plata ! ah vele plate ! D. Mattel 
58. Ti si moj cacko. Ah sla^ma meni naroka! ah, 
blage moje cestil 91. Eeko bi vas zacuden: ah 
jubavi cudnovite, u istoj svojoj ostrini inilostivp ! 

B. (Juc.eri 143. Ah lazi prem smioup! 279. — 
pred pitanein, koje se izrice u ciulu- a u kom je 
i ono cemu se iiidi: Ah to Ii je prava pravdaV 
M. Vetranic 1, 34. Ah kako su jmne duhovnoga 



AH 



38 



AH 



soka ovpj rijcfi! B. Gradif, djov. 50. Ah, nut' 
plavi koliko jo! 1. Ofnndnlii 11. Ah, ka fojad, 
lunostvo kojo sabralo .xo .sa svijcli slnina! IIIH. 
Ah, jt'su li 6iula ova jiicko ruko luinilaV JHS. 
Ah koja kii^.iia rif- jost ono: spbi, sobi! A. d. 
B(>lla, razgov. 2!1. Ah ko ga iiioro j)i(K'iuiti. J. Ba- 
novac, ray.g. M. Ah kako no hi iizdrhtnlo f^risno 
srdi'O tvojo! A. Kanijilit-, Iran. 2iiO. Ah kako ios 
so onda znstiditi i siiiutiti! '2i>2. Ah kojo ni-su 
oni traXili nai'ino, da hi |ndo nioKli smo.«ti ! D. 
Kai>io '.^54. Ah sto so dogodi! F. La.stric, nod. Wi. 
Ah koliko jo dobio, koliko jo ugodno jnibivati 
u ovonm si-eu ! T>. Mattoi l.'j. All kako jo grko 
na ononi oasu ovo ])ico! B. C'lucri 331. Ah kako 
je slacUia ova snirt! 331. Ah lijop H jo oni caiov 
sin! Nar. prip. vuk.' 233. — Icao ti iudu (jovori 
se i lead sc Mo dogodi is nenada Hi drugacije 
nego Mo hi sc midilo: Ah Vukava, ti li si?. M. 
Drzic 315. A. Imam s toboni govorit od strano 
Anfice tvojo. B. Ah, od strano Ancico. A. Vidio 
to je, gdi s Aniiooni govoris i poti-oao jo n trodi 
pod po mao i stit B. Ah, juuak jo, ah i s ma- 
cem i stitom. 315. Ah po prav jo srocno cudo, 
da to sad sam ja zastala vrli pomnrskijoh o^njoh 
2ala. 1. Gundulio (>. Ah ja svaki stijog ponosni 
dobro poznam isrod vode; nuti grcko vojovodo, 
ono jo Tenoo neniUosni! 11. Idito ovako vas i\ 
smeci sebe u sobi no vidcci : ah, tor ja sam nila- 
dac niili! 219. Ah, bog vam prostio! to to li mi- 
slite? F. Lastrio, nod. 377. I'odizo se iz nenadiio 
vilva i vosolo klikovane: ah lijC')io, lijopo! B. Cii- 
cori 121). — kao u iiidii doluzi i had sc Mo xaiiio 
2<vtrrdiije Hi poriic, lu o dulti za aido Ivrdo bilo 
Mo ae gorori, a lijnii sdiiw jai-i liiva goi'or: Ah 
oni blazoni i velmi oostiti, ki cesto zdriizeni niogii 
so ]ubiti. D. Drzic 352. Ah blazoui, kih velike 
ncpravdo sii odjmstene. 1. CTiiudulic l'J4. AJi ovo 
je tvoja dobrota, nioj l)oze, da ona dobra, koja 
si mi dao, za dar od mono primas. P. Filipovio, 
ist. 57. Ah ovo bi doisto bilo dobrocinstvo. F. 
Lasti'ic, tost. 12. Ja iizet pogrdni biJig na mojo 
celo i odreci se moga spasiteja! Ah nigda, ni- 
kada. F. Lastric, ned. 3. Ah u ovim jo biJa prava 
vii'a! ovi su tomejito pokazali. J. Banovac razg. 
4-5. Ah, u istimi pomilovana tvoja prema mcni 
jesu velika! D. Mattel 39. 

2. u mdosli-. Ah sve joj slavjahii, ma svega 
van pogled. S. Mencetic 54. Hvala ti sinko; ah 
prem mi ce va(ati (guhcr), prem guber no imah. 
N. Najeskovic 1, 191. Ah kraj koji u s\'jetlosti, 
ki li vitez svim hrabreni pase s vecom cestitosti 
sad od mene mac zlaceni? I. Gundulic 18. Ah 
ko svijos ma grede u mii-u s veseljeni, s razumne 
besjede, s hrabrena srca prem ! 25. Hodi iifanje, 
hodi raju, hod' blaieustvo me velilvo, trudne prsi, 
ah koliko dobrovojno stan ti daju ! 32. Vise sunca 
sred nebosa pristolje vas svijetlo ceka, ah, ugocbii 
mcni od vijeka, moj porode, pun uresa. 61. Ah 
ko budu to Juveue pak ugoclne uspomene ! 74. 
Ah koja veca slas moze bit, neg piti i jesti na 
svak cas V 153. Kek bi da mi govorahu (svijezde.) : 
ah, nut' gleda' nase gizde, ah, nut' kao smo li- 
jepo i drage! 241. Znat ces da nije slade stvari 
od ove, ka<l ja tebi a ti meni budes vraiat ah 
celove. J. Kavanin 39. A vi, duse blazene, kojo 
uiivato slavu nebesku, sto govorite'? — Ah ce- 
stiti mi! jer evo uzivamo vici'ie opocivai'io. J. Ba- 
novac, razg. 80. Ah koliko srecna i cestita oije- 
nila bih se! A. Boskoviceva, razg. vii. Job ne 
moie so od ve.seja uzdriati da ne vika: ah tko 
6e mi dopustiti da se urezu n olovo mojo rijeci? 
B. Cuceri 62. Sam sobo razgovara: ah nije mora 
ve6e, nije valova; hvala bogu, na kraju smo! 
321. Ah Davido, ti si slava i dika svega uarbda. 



3.")2. 6ovori/;oS: ah blaiona moja nomoc! ah bla- 
zene mojo bolesti! 381. — iiokaziravem rado.itt 
pokoziije sc i odohravane , pnhraliranc: Ma se 
Poro dobro osvetio, sto mrtvijoh, sto li raneni- 
jeli, ima puno osaninaos druga. Ah ! neka ga. svi- 
jotla niu dusa! Nar. jijos. vuk. 4, 89. — t(dio je 
udohravcine i kad se tko rodiijc tiidenm slii, kud 
mil se sccti (isjmrcdi a, aha, ha): Ah, ki razorijoS 
orikvu bozjn i trimi dnovi sazijujos ju, spa.si sam 
sebe! M. Alberli 163. Ah, koji razaras crkvu 
bozju, shrani .samoga sobo. M. Lokusic 102. 

3. u £(do.iti, tuzi, brizi, vevofi: knd je u lakotii 
stm'm koji govuri Hi kad mu je samo zao drit- 
goga: Ah da je taka tri bojnika nasa vojska jo5 
iniala, no bi no so stota ]irika nog pojaoka na- 
ricala! I. Gundulic 327. Ah kada bi razumio sto 
6c u vijck roc' plakati, no bi zakon bozji smio 
tako lasno prostupati. ,J. Kavanin 434. Ah ovo 
je strasno i cuti! J. Banovac, )irod. 2. Ah puno 
me strasi vasa .slobostina! 112. Ah velika je ja- 
kost djavaoska! J. B.anovac, prijiov. 4. A tko je 
ono, koji v.ipijo? Ah ono jo tvoj otac! .50. Kakvo 
jo to poniankai'ic V Ah opako. 57. Bisto li znali 
od kud ovo more toliko jxiganoV Ah roci cu vam, 
al ne mogu brez suza. F. Lastric, ned. 83. Ne 
cos li uzdisati onda i govoriti u srcvi svomu : ah 
da mi so na ?Jvot vrimoniti povialiti, znao bi 
zivot prominiti! 31. Ah himbeni svit nas vara. 
A. Kanizlic, fran. 152. Ah zao mi je. A. Kanizlii, 
bogojub. 19. Koji su ostarali a iiaxilva potrebni- 
toga ah no umiju. I A. Nonadic, nauk 16. Ah 
sada poznajem da so gnijozili u srcu mojemu ova 
nakaz. 213. Ah kajom se. Stit 31. Kojo je cudi 
ovo mojo srceV Ah! |uclsko nije, iznonai'avilo se. 
D. Mattel 328. Ako se obazres na kuco, na puto, 
na mjesta obceua i osobna, na po|a, ah! nagle- 
dat ces se grdijoh bezakoi'ia. 319. Ah ! ne bi svi- 
jet bio tako opak, da se ti ne kazes proma nemu 
tako debar. B. Cucoj-i 4(). Ah! nije Ih, u prahu 
su! 47. Ah! placom; za sto, ne pltaj. M. Katan- 
cic, fruct. 51. Ah! tesko si mcni, mladoj neuda- 
toj ! Nar. pjes. vuk. 1, 334. Treca mi je tuga, ah ! 
na srcu momo. 1, 392. Ja se najml u popa, ah! 
na moju zlu srecu. 1, 511. ,Ios to molim s jado- 
vima, ah ! za naSa ve}a dobra ! nomoj nam ih za- 
govorlt'. 1, 92. Ah do boga! Nar. pjes. vuk. zlv. 
202. — moze stajnti pred rok., u kom stoji onuj 
koga tko prizivle u z(dosti, a to moze hiti i stvar: 
Ah moj slatkl gospodino, u dobrotu tvu cu ufati. 
I. Gimdulic 204. Pita jo koja joj je potriba i u 
kom se staiiu nahodasc. Ah sestro, reco, u mu- 
kah paklonih! J. Banovac, pripov. 39. Ah dragi 
moj boze ! nije ti s mirom ni na nebesi krajevati. 
55. Ah gospodino bozo, evo ne znam govoriti. F. 
Lastric, test. 270. Plakahu govoroci: ah gospodine 
boze nas! A. Kacio , korab. 109. A. Za sto si 
metnut u tu vricu, siromase? B. Ah brate. tebi 
nije potribe znati. N. Palikuca 49. Ah ! moja vodo 
studena! i moja i-uzo rumena! sto s' tako rano 
procvala? Neniam te kome trgati. Nar. pjes. vuk. 
1, 225. Ah moj boze blagi! gdi 1' je sad moj 
di-agi! 1, 268. Ah moj brate, Janko i Viijica! 
tesko .su mi Turci dodijali. 4, 179. — takoder 
pred vok., ali u ncmu stoji onaj koga ne samo 
prizirle tko u zalosti nego mu ga je i zao Hi 
na n zali Hi je s nega u zalosti; a to moze hiti 
i stvar tjelesna Hi mnna: Ah nesrico! P. Zoranic 
29. Ah mladice, oda svudi ku nemUa sreca tira, po 
prav ti te udes hudi doni na kraj nas. I. Gundu- 
lii 41. Ah kre))osti plemonita, necuvena prijo na 
sviti ! tva spomena glasovita za izglod ce u vik hiti. 
271. Razgovoro ah moj mili, ah jubavi ma jedina, 
tko to ukrado, kud so odili, da otac cvili ? J. 
Kavanin, 237. Ah pridragi ! malo po malo ufiiniti 



AH 



39 



AH 



cemo da je grijeh svet. A. d. Bella, razgov. 40. 
Ah blago moje, komu mi ostajes! J. Banovac, 
pripov. 4. Ah dnso grisna, sto ces uciiiiti u oni 
dan? 5. Ah majko moja, sto ucini? isprosi Kimu 
dobitje, a meni iizrokova snu-t. J. Banovac, razg. 
10. Ah grade, grade Jeruzolime! F. Lastrio, od' 
94, Ah moj sinko , isprazna nzdai'ia , netemelita 
ufaria ! F. La.stric , nod. 30. Ah jadni Farauno ! 
Ah tuziia Tojsko! B. Cuceri 110. Ah moj Mijo, 
gdi si sinoc bio? Nar. pjes. vrik. 1, 359. Ah! pusti 
moji darovi ! kome mi caste ostati ? 1, 383. Ah 
jadi, jadi moji ! Nar. pjes. vuk. hei'C. 274. — jjred 
gen., kad se kazuje tuga s cudom: Ah nehoga 
Dinkal kako ga umori zla Latinka! D. Ranina 
30. Ah neboge zene, niolitvu znam njeku. N. Na- 
Jeskovic 273. Ah zalosti, ah prikora, da se gane 
stanac kami. I. Gundulic 25. Tiizne zgode, ah za- 
losti! ah privari vrle i prike! 42. Ah zalosti \'jo- 
ko%'ite ! oci nase prem opake inrtvii dragii vil pa- 
zite, i zivete joster jake? 2157. Ah nevo|e bez iz- 
gleda! 33(5. Ah prikora! I. P. Mai-ki 57. Ah gor- 
koga iikora! (18. Ah gorkosti! P. Knef.evic, ziv. 
44. Ah zalosti ! sve protivno vidim da dilujti. D. 
Eapic 37. Ah ostrine, vapio bi; ah jutila srca 
sasma iieniilosna ! B. Cuceri 143. — tiiko mozc 
tko govoriti i samom xclii: Ah mene iievo|uoga! 
B. Rapic 185. Ah tuzna mene! Besjede krst. 137. 
Ah nesrecna mene! L. Radir, riik. 4. Ah mene 
zalosne! I. .1. P. Lucie, razg. 32. Ali iievii]nc, ah 
tuzne mene! R. Cuceri (i8. — pred mini., hdjim 
onaj koji gornri kazc Hlo <> mioiiu' kiiga sali, a In 
•moee hiti i iin sam: Ah ja nohariii gresnik. .1. 
Grlicii'^ 150. Uzdanu i rece : ah tuzan ja! ,T. Ba- 
novac, razg. 101. Ah nosrei'van ! imati ee na svojoj 
smrti ostra sudca. B. Cucei'i (l(i. Ah tuzan ! u one 
case uajHikone ostavi.se to. 153. Ah moja mlados 
jadna i tuzna! 195. — pird pitaiieiii, kiijc si: is- 
rice u tiisi i ccslo Je vudene a ne jinini pilaiie: 
Nesrica i |ubav menje .su ]iritvrde: jak zviri moi'iii 
lav, mlados mi svu gi'de. Ah kroz toj tko ne bi 
jiu- zelil umriti? f). Dri^.ic 3li5. Ah je li toj ))ravo, 
hoce li to i)ravda, oruzje krvavo krst jane da 
vlada? M. Vetranic 1, 40. Ah sto veco .sada tobi, 
draga kcerce, suninu uzroci? razveseli lijepe oci, 
zamisjena jos si u sebi. 1. Gundulic. 32. Ah da 
li ces za ime jediio ti od jirazne taste slave po- 
harati n(>|iraveilno inostrancim tve drzave? 452. 
Ah kada cu tuzan doci iiri<l pristole boga moga? 

I. Akvilini 317. Ah no bi li dosta tebi sto ti 
samo boga ostavi, neg jos tasto sasma u sebi 
inijeh ganu s tvom [ubaviV V. F. I'.unii', maml. 

II. Ah! ako ti on ucini toliko dobrotvorstvo, jor 
ga ne nosiS sveder u srcuV M. Lekusic 114. Ah 
sto sam ucinio! I. A. Nenadic, nauk 213. A!i ! 
ho6e li kadgod doci vrimeV M. A. Rejkovic, sat. 
96. Ah! hoce li ikad juta sila statiV A. KanizHc, 
ro^. 8G. Ah! koliko puta i u gradoviii krstjanskijeh 
usilovani su boJiiji namjesnici ovake suzo poiiav- 
}ati! B. Cuceri (1. Ah! dokle cemo tako zivit za- 
slijep)eni? 20. Da ne reccmo puni tuge: ah! kako 
je mutna. kako grka (casa smrtna) ! 332. Ah sto 
cu, sto cu ! ne spavam nocu. Nar. pjes. \nik. 
1, 419. 

4. u 'eli, molbi, svjelociiihi. inigiioaniiiii: Ah 
da bi blazeni svi gorki uzdasi, kima plam |uveni 
me prsi zajazi! D. Drzic 898. Ah da je meni ci- 
nit ! M. Drzic 324. Ah da te bog stvori po sridi 
kako svit a meni da izda ociju tolikoj. D. 
Ranina vm''. Ah da bi bog dao! B. Gradic, 
djev. 32. Ah blazeni i cestiti rla bi svi sni va.si 
bill, ah da s zorom danak bili oba bude probu- 
diti. I. Gundulic 15, Ah blazeni da su uzda.si, ah 
cestiti da su cvili, placi srecni, kim tolike visrii 
blazi pokoje u \-ik odlucisc ! (iO. Obja^n, danice, 



ah vece objavi zudeno tve lice u ovoj dubravi. 
12(5. Ah da kako satirica, ma sumniva divja lada, 
moze nazrct" moja lica, u prilici ovoj sada! 157. 
Svaki bi imao, kada vidi i ima lijepu kura, rijeti 
i misUti: ah da bih ovako lijepo pribivaliste pri- 
pravio na ncbesijeh dusi mojoj ! M. Divkovic, bcs. 
27. Ah da mi je razumjeti tebe, boze, i tvojo 
dilo. J. Kavauin 529. Ah da se mozemo s nasi 
ocenasi doditi one s. oi5tije ! J. Banovac, razg. 46. 
Ah ! nek hitra muna sine vedi-a neba iz visine, te te 
sisa i opali. V. Dosen 40. All ! da mi se buhom pro- 
metnuti! Nar. pjes. vuk. 1, 437. Ah! satvori ovo 
more u zeleno ravno po|e! 1, 191. — sefa u 
tuzi : Placuci rece : ah, da bih jedan put to uci- 
nio, a ne svaki dan! M. Divkovic, zlam. 34''. 
Primi, ah primi glase moje. A. Vitajic, ist. 4(58. 
Ah gospodine boze moj, molim te da otvoris ova 
vrata. L. Terzic 124. Prostite mi, ah prostite. P. 
Vuletic 11. Ah smili se voce, smili na me suze 
ponizcne. J. KavaiiLn 40. Ah da ja mogu jutroska 
iz svakoga srca svaki grih izkorijiiti ! A. d. Bella, 
razgov. 20(5. Ah bog bi dao da se i u sadaiia vri- 
mena no nahoili ovakih grisnika! J. Banovac, 
pripov. 72. Jo li ovo istina, grisnice, ili ne? Ah 
I da In' tako ne bila! .1. Banovac, razg. 91. Ah kad 
I bih mogo imat jednu uru od onijoh u kojijeh 
I iirihitih tude! Besjede krst. 2'18. Potrosi se ono 
sto se ima (ah da bi se mlogi i ne zaduzili!) na 
nike dai'ove. V. Lasti'ic, od' 173. IJzdaiui razboj- 
nik i rece: ah da sam kao ti ! F. Lastric, ued. 
329. All da zna.s kako jxitaiiko bog iste razlog 
od nasega zivota! M. Zoricic, zre. 19(5. Ah tako 
budi! D. Matlci !(>. Ah mucane blagosovjeno, da 
bih te mogo u ncke kuce ua.seliti ! B. Cuceri 189. 
Ah nemojte me ubiti. Nar. prip. vuk. 1(55. Ah. 
.lakove. moj rodcni bratc ! ti ne drzi vjere u 
' Turcima. Nar. jijes. vuk. 4, 145. All! kazi mi, 
I ako .sam ti mila! 3, 479. - zel-a u zaklelri: Ah 
I tako 111' ne tu/.it i prijat od ne lik! budem joj 
j ja sluzit po s\'e dni vas moj vHi. D. Drzic 355. 
Ah tako vam sved kazale zvijozde cestit zrak 
veseli! jirije zore vidjeste li koga ovuda sit' na 
?.ale? I. Gundulic 31. Ah i^ivota mi nasega! F. 
Lastric test. 150. Ah boga mi, mlad na koiiu, 
mlada dcdijo! ako hoces vodu ])iti, dodi u jutru. 
Nar. pjes. vuk. 1, 293. Ah da bi me bula no ro- 
dila!.. ako vojsku sakuiiiti ne cu. Ogled sr. .52. 
All za boga! Nar. (irip. viik. 118. — ze^a it pro- 
kUiiahu: Ah da bi se tiikla ovako ti . . . svuda! 
I. Gundulic .85. Ah ]\lilo.su, rda te ubila! Nar. 
pjes. vuk. 4, 319. Ah Jovanc, danas )ioginuo! 4, 
5I(>. All iieka ili, crn im obraz bio! 4, 157. 

5. (( gm'.rii : Ah da se furfanat sad ne uklaiiase, 
er mu ja litijah dat za sve er mac imase. N. Na- 
jeskovic 1, 287. Ah da sam s tobom tuj, er bih 
mu dao .skocit. 1, 290. Ah kada ne ces rog dig- 
niiti svrli oci, pod' svii'io u brlog. I. Gundulic 
139. — II giierii ukor: Ah nosvijesna, ka ne gle- 
das ni razloga ni zakona! ah bezocna, ka spovi- 
jcdaii za istiiiu laii smiona. 1. (jundiilic 220. Ah 
cijem si se zahvalila tasta |ucka oliolasti ! 284. 
Ah prokleto licumjcrstvo! J. Kavaiiin 59. Ah 
prokleta ncnavidosti ! A. d. Bella, razgov. 55. Ah 
sli]n"-e! 70. Ah ncharnieil Ovaki li zajaui vracate 
meni? J. Banovac, pripov. 19. Ah narode opaki! 
Ah grisnice ojiaki ! 83. Ah prokleti grise smrtm ! 
F. Lastric, ned. 83. Ah ne.sricnice! gora je mje- 
sina srce tvojo kad si u grihu. 273. Ah opacino 
prokleta! D. Rapic 245. Ah mahnici od veriga, 
vi srecu ne spoznate. B. Cuceri 2(i. All bre zen- 
ska .strasivice, sto ne sides nize dole? Nar. pjes. 
bog. 214. 

fi. dolazi po dm i po vise puta ziisiijhc: Dobro 
prikle priga. a ja mu sam puhao, ah! ah! M. 



AHA 



40 



AHMAT 



Driif 8G2. Hik'o li jiiii Xao biti K'''t'nj"'^i "la to- 
liki ostnju za imiko viii'io niircilciii ? All, ah, no 
CO, nogo re so u I'liovim imikam vosolit. ,1. Kili- 
\>o\it, prip. 1, 15'.». All! nli ! sto i\x protro.sati 
tudu 7.M-n. V. DoSon IIH. Ah! ah! has si volik 
vo.so|ak. I. Volikanovic, iiiarg. .')8. Ah, ah, ah ! Nu 
hodi .sa iiiiioiiio, sada cc^s svn znati. M. Drii6 2t). 
Ja bijodiia iii /.nam, Sto h\ ni kudjo Au; ah, ah, 
ah, all, ah ! 155. 

7, ihila:i pred neJcim rijecima, kojitna se tako- 
der uzrikujc, te u:Kik taku iidrojoi liiva jaii: 

a. prcd a: ilh ii; u ciidcuu u jednoga pi'ica 
prusloya rijeka, koji ih oba saatarja: Scinito da 
Adam otjo cuti ovi glas bo?.i . . . ? AJia ! promi- 
slite: imado uSi za . . . glas Evin, ali nc imado 
uSiju za . . . glas boii. F. Lastric, nod. 843. 

b. pred da s gen., koji se guvori u cudu: Ah! 
da strasne nie6avo! D. Kapi('>. 21'.). 

c. })red o : S bogom o zom|ico ! ah ! o da bi 
takoder mogao reci: zdravo mi o nebo! A. Ka- 
niilic, bogojub. 474. Srco mi gori da promini 
6nd i zivot .stari. Ah o da sam slicna fenici ! A. 
Kani?,li6, ro?.. 18. 

d. pred jao, koje dolazi po nekim krajevima i 
vijexto jaoh, i sa kojim moie stajati Ho stoji i 
kad je hez ah: Ah jao! ovakovi klanasa jest da- 
nas pun krstjanluk. D. Rapii 68. Ah jao, o6e, te 
sto mi to govoris! F. Lastrii, ned. 3. Ah jao! 
reee. A. T. Blagojevie, kin. 79. Ah jao meni ne- 
vojiioniu! A. Kanizlic, kam. 895. Bolesni odvec, 
ah jao! I. Velikanovic, upuc. 1, 367. Ali i drugo 
je .slikuvano, sto, ah jao! odved se dogada. 486. 

— iza oba nioh' joi biti i da; isporedi nuprijed 
pod b. : Ah jao, da strasiii miika! D. Eapi6 174. 

— dva puta jao : Ah jao, jao ! D. Kapic 4. 

e. pred jaoh, za kojim inoze stajati sve sto stoji 
i kad nije pred I'lim ah: Ah, jaoh meni! fiemu 
sam iiv? M. Drzic 155. Kom' za harac zao sa- 
vi§e — ah jaoh tuzna uspomena — nasa djeca 
neodhraiiena svako lito dana bise! I. Gundulic 
25. Svak cas, gdje gledamo iiu-ijeti i djecn ii po- 
voju, ah jaoh, za Sto no imamo vii5o glave sved 
smrt svoju? 235. Tko sam? covjek? ah jaoh, kakoV 
243. Za zelud li, ah jaoh meni ! }uti, gorki i ne- 
mili, ostaviiu pii- blazeni? 248. Ah jaoh sasma 
teska jada! 336. Ah jaoh mili Isuse! P. B. Bak- 
sic, razm. 122. Ah jaoh! J. Mika)a2. Majke placu, 
oci cvilc . . . sebe i sinke svoje mile videc ginut, 
ah jaoh boze ! P. Kanaveli6 , dubr. 9. Ah jaoh ! 
viku nepravedan nij' bio covjek w hip jedan. 
J. Kavaiiin 8. Vele cinis, ah jaoh vele. I. Dordie, 
mand. 10. Ah jaoh, jaoh takim majkam ! A. d. 
Bella, razgov. 64. Ah jaoh, mili Isuse! M. Loku- 
sic 98. Ah jaoh, kako te tako nevojna sada gle- 
dam propeta! 108. Ah jaoh meni tuznoj ! 112. Ah 
jaoh, evo izdahnuh. V. M. Gucetic, pohv. 10. Ah 
jaoh meni! I. A. Nenadii, nauk 213. Ah jaoh tu- 
zan ! B. Cuceri 73. Ah jaoh tuznu meni ! 95. — 
iza oba dolazi jos i jao : Ah, jaoh ! ,Tao meni ! 
M. Drzic 155. i vajuioh: Ah jaoh vajmoh tuznoj 
meni! I. V. Bunic, mand. 11. Ah jaoh vajraoh! 
1. Dordii, mand. 12. 

f. ^we*^ jaoj, koje se sazima u joj, i za kojim 
moze stajati sto stoji i kad nije naprijed ah: Ah 
joj nami. J. Kavanin 412. 

g. pred ajme: Ali sto se cini? Ah ajme! na 
misto po\Tatne i veoma duzne za jubav ]ubavi, 
vise mu puta zao ucinimo. A. Kanizlic, uzr. 28. 

h. jired iih: A. Remeta, sto bi ktio? ktio bi 
njeSto rijet? B. Ah, uh! M. DrXi6 138. 

AHA, intcrj., dva ttzvika a i ha; za to i stoji 
na drugom a akcenat koji inace ne moze stajati 
na kraju; uzvikuje se u zadovolstvu ; dolazi u 



nase vrijeme, izmedii rjeinika samo u Vukovu. 
StojSa prokrsti nogo jia svo opncka do mrve, pa 
onila skoti na nogo i roce : aha, sostro, da bijase 
joS ! Nar. prip. vnk. 36. Aha ogrijah so ! D. Da- 
iiifi<'r, isa. 4-1, 16. — « zadovufstvtt se govori i 
sveteii se: Aha! ti sto crkvu razva|ujos i za tri 
dana naciiias, pomozi sam sobi. Vuk, inar. !5, 29. 
— isporedi hod ah 7, a. 

AHAR, m. turski ahor, ahyr, konusnica, dvor. 
Dolazi u nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u 
Vukovu. — a) vidi konusnica: Ostalo jo hrco u 
aharu. Nar. pjos. vuk. 2, 271. Neka bogo u aharu 
spava. Pjev. crn. 95. — ee.^ce u mnozini, pa se 
nazivaju doiii, bijeli, novi. No sam ode k dogu 
u ahare. Nar. )ijes. vuk. 2, 270. Koiie vodi u 
done ahare. 1, 582. Ti otidi u novo ahare, tad co 
cilo popustiti krila. 2, 108. Pa odoSe u ahare 
bile, opremaju tri koi'ia viteza. 3, 141. — 6^ vidi 
dvor. aedes; Vuk tiapomine da se u torn zna- 
ccnu govori ic Vrnoj Gori: Dobro Ivo doceka 
svatove, svo svatove na t\Tde ahare. Nar. pjes. 
petr. 2, GOG. — Kako se po nekim. krajevima ne 
govori h pa dolaze dva a jedno do drugoga, za 
to su se oba sazela u jedno, te rijec gtasi i Sir, 
gen. dra, i akcent kakav je u gen. ostaje u svijem 
oblicima o.wn akiis. .'iing., koji je jednak s nom. ; 
u mnozini moze imati i ov: iri i drovi, gen. dra i 
arova. — Dolazi .samo u znacenu koje je naprijed 
j)od a): A imade«i pune are kona. Nar. pjes, vuk. 
3, 7, Ko r odvede korie iz arova? 2, 175. KoAe 
vode u arove done. 2, 582. Pa otide u nove arove, 
te opremi agina dogata. 3, 202. Ona vodi \'ilovna 
dogata, vodi riega u arove puste. 1, 543. — Do- 
lazi i okrneno, bez prvoga a, te glasi i har, gen. 
hdra, s akcentom i u ostalijem padezima kao na- 
prijed ar. — Dolazi u oba znacena: a) kao na- 
prijed pod a): Te ga (sarea) vodi u svoje harove. 
Pjev. crn. 217. — b) kao naprijed pod h): I do- 
do.se na har kapetanu, te stadose piti rarko vino. 
Ogled, srji. 43. Piju vino age od Niksica na bi- 
jeU)m haru MuSovica. 241. Koiie vode u konske 
podrume, a svatove u nove harovo. Nar. pjos. 
vuk. her. 51. 

AHI, interj., talijanski uzvik u tiizi , kao ah; u 
jednoga pisca xvii vijeka; isporedi ahime. Ahi, 
jedina ]ubavi moja, Jesuse! V. Andrijasevic, de- 
vot. 115. 

AHILSKI, adj. s. Achilii : Vfc mitropoliji ahil- 
skoj. Danicic 1, 20. isporedi Arhilije. 

AHIME, interj. talijanski uzvik u tuzi , kao 
ah; dolazi xw — ■x.viu vijeka ; isporedi ahi. Ahime, 
vilo dusice. M. Drzic 142. Ahime, sto cujem? 
233. Ahime, mali idu putem nebeskim. I. An- 
cic, \Tat. 2, 4, 12. Ahime, ovoga no znam grija 
kolik je. 167. .Ahime sto cemo onde uciniti? J. 
Banovac, pred. 2. Ahime teska ti ce muka biti. 
3. — ncki pisci prosloga vijeka pisu i ahjme, a 
to bi u mil moglo hili pogrjeska mjeMo ajme: 
ahjme. A. Kanizlic, utoc. 681. bogoj. 96. kam. 
16(). J. Filipovic, prip. 3, 66. I. J. P. Lucie, razg. 1. 

AHIMEH, uzvik ahime .s dodanim na kra,ju h 
(prema uzviku ah); isporedi ajmeh. samo u jed- 
noga pisca proHoga vijeka. Ahimeh meni ! Go- 
spodine, sto govoris? B. Cuceri 208. 

AHIR, m. tur.'<ki ahyr, posjedni, svrsetak ; dolazi 

XV vijeka u spomenicima koje su pisali turski ca- 
revi, i to u imenima mjeseca; vidi kod rabi i zumazi. 

AHMAT , m. tursko ime musko ; dolazi od 

XVI vijeka: Ahmatt basa. Danicid 1, 20. caru 
Ahmatu. I. Gundulic 306. Ahmat sultan. I. T. 
Mmavii, osm. 13. 



AHMED 



41 



AJ 



AHMED, VI. tursko tmeimisko; dolazi xvii vi- 
jeka. Daiiidid 1, 20. 

AHMET, m. tursko ime musko; vidi Alimat; 
dolazi od XVI vijeka. Ahmeti. begt. Danicic I, 20. i 
Cam Ahmetu. I. Gundulic 285. Ahmet pasa slon- 
car, Ahmet pasa sve kriv. Po.sl. dan. 1. I tu nade 
Ahmeta Bauka. Nar. pje.s. viik. 4, 472. — govori 
$e i bez h : Amet pade a Pero pripade. Nar. pjes. 
vuk. 4, 87. Pa doziva sina Amet-agu. 4, 356. 

AHMETOV, adj- sto pripada Ahmetu. Syni, 
Ahmetovt. Danicid 1, 20. i bez h: Gospi miloj 
Ametovoj majci. Nar. pje.s. vuk. 4, 84. 

AHMETOVIC, m ])rezime Turcinu, sin Ahiiie- 
tov. Tu pristize Hadi' Ahmetovi6a. Pjev. cm. 298. 

AHRANIT, Ahranita, m. ime musko, koje do- 
lazi prije nasega vremena. S. Novakovic, pom. 
43. — isporedi Aranit. — moze biti od gri. 
d/Qarr];, cist. 

AHTAPOD, m. od gri. fixidnovg, poh-jiu.s, ridi 
oktapod, aktapot, hobotnica, obndnica. ><iimo u 
Vukovu rjeeniku (gdje grijeskom stoji da je ka- 
monica, ostrea). 

AI, i ai, interj. uzvik a i i ; u cudti : Ai, sta 
so uciiii ! — AI, sta je ovaca ! 1,^. Kovacpvio. 

AIR, m. grc. nrjp, aor, vidi ajer; dolazi kui vi- 
jeka, izmedu rjecnika sanio u Daninievu. Aiir 
istuste. Domentijan'> 17. 

AIS, uzvik kojim se riie na volove kad se hoce 
da skrenu na .itranu vuktici. Izmedu rjeinika 
samo u VukmHi (,vox vertciiti.'s boves ai-atores'). 
isporedi ajs. iieki /k.sm j ajis: U.>ituk mrkona! ajis 
beja! M. D. MiJicevic, /.iv. 1, 29. 

AlSKANE, «. rikiu'ie: ais! Samo u Vukoiu 
rjeeniku. 

AISKATI, aiskam, impf. rii-uci ais Ijerali vola 
na stranu, kad nice. Samo u i^ukovii rjeeniku. 
Prelazno: aiskati vola. Vuk, rjo6. 2''. 

AISNUTI, iisnem, pf. viknuvsi ais potjerati 
vola na stranu, kad vuce, a i udariti. samo u 
nase vrijeme, izmedu rjecnika .samo « Vukovu. 
Prelazno: aisnuti vola. Vuk, rjof. 2'>. u prenese- 
nom znaceiini i cejadc udariti jako .sakom : AH ga 
aisnu ! svi mu prsti ostaso ua obrazu. J . Hogda- 
novi6 u Lici. 

AJ, interj. uzmk u kom je sastai^len uzvik a 
.s' uzvikom i, tako da je jyosfedtii iza prroga pro- 
mijenen od vokala u kons. — Gorori se kao a 
Hi ah, koje vidi. — Dolazi od xvi vijeka (vidi 
primjere M. Marulica, i). Drzica, M. Vetranica), 
izmedu rjeeniku samo tt Vukovu, gdje se veli da 
je ,ruf und antwort' ; taj je odgovor samo odzi- 
vane: viiuci. tijem glasom odziva se drugl, samo 
jav\a da je cuo; primjera ndzivanu nana. — Nqj- 
vUe stoji u poUetkii i u ■•sredini govora, ali cesto i 
na kraju. 

1. u cudu : Aj ustrpnos blazenita, vplika 1" su 
tvoja mita: J. Kavanin (iO. — .s gen.: Ako li se 
koje (h) suvise vidi komu, neka rece : aj plodna 
pera, aj! J. Filipovic, prip. 1, xiii. 

2. M pitanu : cesto stoji iza izrecena pitana : 
Toj te sam molio da s bogom podes, aj ? N. Na- 
}eSkovic 1, 185. Jeda .sto drugo, aj? 191. Aj? ,Ie 
li toj ugodno visnemu bogu, aj ? reci djer slobodno. 
230. Ti meni rukami u obraz ides, aj ? 244. Mao 
ti rece rok! osam dni, je li? aj ? 2(i4. Aj devojko, 
du§o moja! sto .si tako jednolika? Nar. pjes. vuk. 
1, 161. 



3. ti radosti: Aj noga za nogom, kao riba za 
vodom i dovojka za momkom. Nar. pjes. vuk. 
rjec. 21'. — pokazivanem radosti pukazuje se i odo- 
bravane, pohvalivanc : Aj ti dobri i vemi slugo ! 
Anton Dalm., mat. 25, 21. Aj dobri slugo! luk. 
19, 17. u Vuka na oba mjesta: dobro, grc. tv. — 
odobravane je u radosti i kad se tko tudemu zlu 
raduje, kad se kome sveti: Pak se rugat s liirn 
poceSe : aj naglasni cudnotvorPe ! aj aj vrsni ru- 
kotvorce! koji crkvu razrusujes, jjak u tri dni 
sagradujes. P. Kjieze\'ic, nuika 41. 

4. u zaiosti: Aj boze, stvori li na saj svit trud 
veci neg tomu ki cvili dragoga zeleci? D. Dr^i6 
352. Aj slavni moj boze! ovi trud boljezniv pro- 
cijenit tko moze! M. Vetranic 1, 48. Aj ti li ktje 
takoj da tvojom odlukom toj stado krstjansko 
raspe se prid vukom ? 1, 48. Aj za sto tebe rad . . 
ja trpim . . ? 1, 474. Nije li zaios aj vidjeti takoj 
nut gdi leJi mlados taj kako c^^jct usalmut? N. 
Na)esko\a6 1, 194. Spjevaoei, gdi ste vi ? zamukli 
sto ste, aj, prije roka cvijet ovi gdi skonca smrt 
ovaj? 2, 125. Platil bih sto godi, aj Pasko ne- 
bore, vede, ner tko godi verovati more. P. Hek- 
torovic 10. Aj! placuci srdaccc moje rece. P. Zo- 
ranid 29. Aj pravdo vici'ia! kako trpis da pra- 
vednik pati? 29. Vijuci nc pristaj glas zalostan 
dajudi, suze, jauk i aj zajodno misajud. 63''. Aj zla 
cps(t)i sega svita! D. Barakovid, vil. 248. Zavapi: 
aj slipa jirezocna jubavi ! 263. Aj pogleile bolez- 
nivi! M. Gazarovic, |ub. 36. Aj nesridni dan, 
aj ogan pakleiii. 56. Aj da ne bih rojen bio ko- 
liko mi bise bo|G I. Ivanisovid, kit. 47. Aj, tko 
mi de suze dati ? 46. Aj smrti |)riluda, jos nis' boja 
sita. J. Arniolusid vii. Aj lejioto, svijeh pomamo, 
ah, tko s tf'bp np uzdahnc? .1. Kavanin 42. Mi-vo. 
ka])]o! kapjo, mrvo ! aj sto mp stp iznmcile .399. 
Aj de si mi Potre mio stride! Nar. pjes. vuk. 4, 
363. — .s dat., u kom stoji onnj kome je od 
zalosti Hi nevole tesko: Aj meni! P. Katancid, 
fruct. 51. Aj si nemu do Vioga jcdnoga! Nar. pjes. 
vuk. 4, 378. 

5. u ze{i, molhi, nagovaranu, zaiiovijedanu ltd. 
Nu mi roc' ovoj, aj : .sto ti de jcsti dat, kad sire 
Vila taj ne umije usirat? N. Na|eskovid 1, 184. I 
ti ga se, gospo, bludi, aj ! cim dojdos ua ma lita, 
pr sp dobrom svini obita, pak svakoga prizlocudi. 
M. Pelegrinovic 175. Aj ustrpo prphral)rpna, da 
hi numi omilila! J. Kavanin 136. Aj serdari. voj- 
vode, knezovi ' na oruzje sivi sokolovi ! J. Ki'm- 
potid, pjosma 10. Kad je tako, moja majko, aj 
uzmi ga ti. Nar. pjes. vuk. here. 267. Aj pomagaj, 
Mamute vezire Pjev. cm. 245. Aj plavo ! aj mrko ! 
V. Vrcevid, igre 21. — zela u zakletvi: Aj take 
mi glave, po svcm je poznati da si krvi prave. 
M. DrXid 438. Aj borja vani, moje vjeme sluge! 
Nar. pjes. bog. 271. Aj tako te ne zelila, braco! ne- 
moj mene davat' ni za koga. Nar. pjes. vuk. 3, 531. 

6. u giievu i ukoru : Aj lovcaru, zali rode, za 6 
pogubi dva jelinka? D. Barakovid, vil. 217. Aj 
judi, aj ]udi, na sto se tuzite? J. Armolusid 28. 
,IaSe nas koriti : aj Spaiioli mzi ! 62. Aj mah- 
nitce, sto govoris? J. Kavanin 15. Aj ne luduj, 
Arapova }ubo! Nar. pjes. petr. 1, 309. 

7. dolazi i po dra puta zasopce: u cudu: Aj, 
aj, nebore moj Panuciju! M. Maralid 274. Vrle 
mi kiiizevnice ! aj, aj ! da li ti uzmes patrice u 
sake, a te knjige ne privlacis! A. Kanizlid utoc. 
239. Aj, aj ! kamo srica da se tkogod bude ositio! 
A. Kanizlid, kam. 46. Aj, aj, premudra lisico ! D. 
Obradovid, bas. 24. 

8. moze stajati pred kojim drugim uzvikom: 

a. 2>f^d a, .s kojim se pise u jedno, vidi aja. 

b. pired davori: Aj davori, davori, Radosave 
Siverine! P. Hektorovic 21. 



AJA 



42 



AJER 



c. pred uj: Aj, uj, no Imliij, s (mloiu luliom 
no (b'liKUJ. Nav. jijos. viiU, i-jof. filHi'. 

9. stoji prcd bo / .< I'lim poricc, i lu hvnv recc- 
iiice, Jer Je ii:vik: to iiDi-icfn'ie dolazi od cudcnn, 
iojt' jc II a\ : iich'iiiii ii. p. jiilai'iu I'lftko sc iiidi, pa 
(jn tijcm jiorice; a bn (Icujc ridi) sumo r/«.' site 
dnjc oiioiii sto sc iKii I'l Anic. Aj bo! non. Vuk, 
rjoc. -J'', (gdjv sc dodiijf da sc Uihi poriie u Dii- 
bwrnikii). — isporedi aja. 

A.TA, i i\ja, sastarljaia den iizril-a aj / a; oha 
cudciieni pinna pridiiemti (loriiru ili onomc sto 
hi sc po vjcmu ovikicalo oilhijiijii In, poriiu to, 
ka:u same Iwz ikakiv driiijc rijeii da to nijc 
(fidi i udiojeno a a kiid a pod I, .">); a dolasc i 
kao sain iizrik, lies poricaiia. 

1. poricane, i to izraii rei'eiiiec tako da ,je samo 
aja doeufiio, a sto sc iiiiii inisli ono sc mozc sa 
i'lim izrcci osohitom reccnicoiii. Dolasi od xvi vi- 
:jcka (I'idi primjcr M. Drzica), izmcdii rjocriika u 
lielostijeiiccint (ijdjc se tiimaci: ,ravno tal;, quasi 
vci-o, scilicet', a to jc » jedim riiku poricane), ti 
Voltiijiji'iiu (jC'Pi-to, si, ajipunto, govviss, ebeiiso') a 
to cc biti kao u Bjcloslijcnc.n), u Stiiliccm {.jiar- 
ticula li-oiiici> affirmans-), tt Vukorii. (,acli Jioiii, 
nicht docli, miiiimo'). Ciiii mo se no znat. Suma 
t" mati, non ti cogniosco. Aja, a ja cu fongat da 
vjcnijein. M. Drzic ;>24. Bozo, na iicmoc luoju 
nastoj . . . Aja, no kada ti liocos, nogo kada biido 
potreba. V. Andi-iajii, put. 04. Nicefor vapijn: ,stf> 
cinis, bi'atoV joda si pohidioi' kamo tvoja jako.st, 
s kojoni ,si miiko iiodnioV Za sto u male gubiS 
kninn koja ti je pripravJcnaV" Aja. Sapricio ovo 
no slu.sa. .1. Filipovic, prip. 1, 4-l!». Onda bi so osta- 
vila da jiui so na svit vratit; ali aja, ii vike vi- 
kom vaja u ononm ogi'iu gorit. 3, 373. Al mu 
odgovara: aja Noc, ni ti nisi za to. F. Lastric, 
test. 1.S5. Kamo gaV Aja, nij(^ ga viditi. T>. llapid 
102. Koc'i lioces: neka nio puste. pak cu tako tilo 
pokoriti, da cu dan noc na kliuu lezati. Aja! .Ju- 
ravit per viventem in saecula sacculorum quia 
tempus non erit amplius. 27;!. Za to tvoga ofieira 
slidi i ne roci u nicemu: aja! M. A. Rejkovic, 
.sat. 124. Mozes Ii se, Marko, pouzdati, da otidos 
uprimorje ravno? . . Veli nenni ICi-ajevicu Marko: 
aja, bogme, care gospodine. Nar. pjes. vuk. 2, 404. 
Veli liemu Mandusicu Vuce; da to nosim, pobro, 
mome dvoru. mati moja da ti rane vida . . . Pro- 
govara Smi[anic Dija: Aja bogmo, di-agi pobra- 
time! Tuda majka rano jjovreduje. Nar. pjes. vuk. 
'?' ""Ii' -"^J*^''' ""^ l"cl"j> kako no smijes prijeci ))roko 
cuprijo kuda ido svijot i koi'ii natovaroni prolaze ? 
Aja! Krone ie ui po sto. Nar. priji. vuk.'' 304. 
Sta, zla ti sreea ! povico sojak, lij(>cio je sve jio- 
kojne, a nijednoga zivoga ! Aja b'ognic, volim ja 
da mi sina bog ubije nego liocim. Nar. prip. vrc. 
81- ^ U govnrit po nckiin krajevima mozc se 
cuti i s dodanim na krajii k (kao ii ondak, ov- 
denak)od ka (kao ii. sadoka), i sa c mjesto k: 
ajak, iljac. ^j. Kovacevic. 

?• ."f'f' " ialosti, ali saino u. jediioj )i,jcsmi, a 
^ojoj je zalost sale rndi: Dodo luiia, odnose ga; 
jao mene odnose ga: aja, uja, pusta lui'ia! ne no.si 
mi vojna moga. Nar. pjos. vuk. 1, .527. 
AJAC, vidi kod aja. 

AJAC, III.. Aiax isporedi Ajaco. Ajac s sini 
Antea. ,1. Zanotti, on. 2, 29. 

AJACE, m. tal. Aiaco, Aiax. Kad ju pridobiso 
Ajace, Uliso i tvidi Akilo. D. narakovic, vil. 12. 
AJAK, vidi kod aja. 

A.TAK§, m. Aiax ; xv— xvi rijeka : Prido Ajaks. 
Trojan, jag. pril, 02. Ajaksa Telanionica. Alok- 
sandr. jag. Starine 3. 244. Aloksandr. nov. 03. 



A.TAM, iljma, m. lieleiuni, ,o)io kao prvdni kraj 
od samara, .sto stoji uprcyiiiiiu koitii nko crata'. 
Samo II Viikorti rjtiiiikn ifidje sc dodajc da sc 
(jovori II lAci). liiee od iiirskoija ojum, prorez. 

A.TAN, ajiina, m. arajiski a'jan, starjesina it ko- 
jem nijcstii. Samo ii iia.se vrijeme. Akcenat mozc 
liiti da je i i'ljan, iljana. Iz Mostara mostarskog 
ajana. Nar. pjes. juk. .'J24. Svo jo sio ajan do 
ajana. Nar. pjos. mar. 'u. 

A,TANE, n. perscrutatio, ciiiiaiu: isjiorcdi ajiiti. 

AjAo, tizvik, ukom jc sastarfeno a / jao; ridi 
kod a i jao. 

A.fAOlI, iizvik, II kom jc sastarlciin a / jaoh; 
vidi kod a i jaoh. 

A.IAOJ, iizrik, it kom je .sastav{eno a / jaoj ; 
vidi kod a i jaoj. 

A.TATI, ajilm, imp/, porscrutari, cm'iati kao lu- 
2)cz kad trazi gdjc lii .sto ukrao. U nase vrijeme 
u Lici. bice od mag. djni, riti. Seoski tat kad 
niSta ob noc no mozo ukrasti, roce: s\^l noc sam 
aja", nista ugrabiti nij(!sam mogao. J. Bogdanovnc. 

A,TAZ, m. imc tiirsko, koje dolazi xv vijeka. 
Ajazi. begt. Mon. sorb. 512. 

AJBO, vidi kod tij. 

AJCICA, ./'. coronilla varia L. K, Crnogorac, 
bot. 107. isporedi zajfina. 

A.TDAMAK, m. tiirski liaidamak. goniti Diiuci 
hajdc a po turn i hijuci, pa. jc torn rijecju u nas 
gdjc .sc gorori prozvana tojaga, kijaca, koje vidi. 
Dolazi od prosloga vijeka, izmcdu rjecnika samo 
u ]'iikorii. Spopadnu koji luotku a koji ajdamak, 
i izmazu zdravo nasega pojaca. D. Obradovic, bas. 
05. Herkul postapajuci se svojim strao\Ttim ajda- 
makom upazi loptu. 290. 

A.TDANA, /'. zethsko ime; mozc biti od grc: 
(aydiif, gospodin. dolazi prije nasega vremena u 
jciliiom sponiciiiku. H. Novakovic, pom. 40. isjio- 
redi Hajdana. 

A.IDANOVAC, Ajilanovca, m. selo blizii Fro- 
kiqifa. Starino 10, 272. 

A.TDAK, m. ridi Hajdar. 

A.TDE, vidi liajdo. 

AJER, vt. aer, isporedi ah; arija, vidi povjetarce, 
vazduh, zrak. — Neki pisu bez j, a t'leki i s Aim 
i bez Tiega. — Dolazi od xvi vijeka, izmcdu rjec- 
nika u Vrancicevu (,aer'), u Mikajinu. (,ajer'), u 
Bjelostijniceva (,ajer'), u Stulicevii (,aer' i ,ajer'). 
— Sa j : Kada ajer umje.ste.vase u visinah. N. Ra- 
nina lil4. Jer se rastupi ajer. M. Marulic 07. Ajer 
koji gromom .stresa bog od bogov. P Hektorovic 
82. Mecuci prah gori va ajer. Anton Dalm., djel. 
22, 23. Doklo dull po ajeru nikoko pobludi. P. 
Zoranic, 29. Kada ajer umiscevase va vic.iiih. Ber- 
nardin 95. Ajera vodrinu nam podaj. M. Alberti 
351. Loti po ajeru. B. Kasic, is. 25. Smutio se je 
ajer. 72. Biti como uzeti u ajer. I. Bandiilavic 
270. Ajer dobar, zdrav ; uezdrav ; ajer vedri ; obla- 
can ; pun maglo ; tanalian ; doboli ; cist ; kuzan ; 
mek, to jest ni vruc ni studen. J. ]Hika|a 2''. Ajer 
jest svrhu zemjo. P. Radovcic, symb. 20. Da ga 
ponesu po ajeru. I. Ancic, ogl. 40. List koji leti 
po ajeru. M. Radnic 18. Koje ili u ajeru ili na 
z(!m|i ili u moru zivu. A. Vitalic, ist. .348. Ajer 
zdrav i plodan dopusti. V. Terzic 351. Koji su 
napunili ajer i pakao. P. Macukat 25. Po ajerih 
Ictec . . . .T. Kavariin 400. Po ajeru lecase. J. Ba- 
novac, prod 52. Zaklinaiie ajera. J. Banovac, blag. 
101. Zidat kastjele u ajeru. Poslov. dan. 157. Po- 



AJEEAN 



43 



AJME 



gleda va ajer. Nar. prip. mikixl. 130. — Bez j : 
Aer oblacan i strasan. Zborn. 147l>. Zeni)a i more 
i aer na dvoje. i ogai'i no more igdar bit' da stoje. 
N. Najeskovic 1, 323. Va aeru. A. Dalmatin, ap. 
99. Aer me odisuci pase. B. Gradic, diih. 25. Aer 
zemju s sebe smece. £). Barakovic, jai". (i. S aerom 
vele zdra\-ijom. M. Orbin, zrc. 21. Aer ili zrak 
vrhu Rima otrovan stase. F. Glavinic, cvit. 113. 
U Spaniju aer promiiiiti vrati se. 249. Smete se 
aer. I. Drzic, iiaiik gond. 152. Aer ti udi. V. An- 
driasi, put. 251. Gradovi u aera. P. Posilovi('-, nasi. 
47. Ne ima aera cim bi diao. S. Margitic, f'ala 
220. Onda rosa iz aera pada na zemju, kadiio se 
aer naliodi u tisini. J. Banovac. pripov. 113. Nista 
ne vidi po aeru. F. Lastric, ned. 16. Aer i ogai'i 
oblasti svojoj podlozi. A. Kanizlie, fran. 109. Na 
koga ric svaki cas vatra tebe more sazeci, a aer 
utusiti. D. Eapi6 7(5. Vidise se vojske u aeru. J. 
Filipovic, prip. 1, 137. Jos ne gi-mi aer. L. Eadic 
7. Saeta se spustala iz aera veiira neba. Nar. pjes. 
bog. 110. liita nuihe po aeru. Poslov. dan. 20. 
— dolazi i sa li sjyrijcila u jcdnoija piaea xvii 
vijcka, kada sc je i.:yi(hih> li tc jiimih) i ydjc ne 
treha : Tko ima priskociti jcdan potok, jjocmo za- 
trkivat so iz daleka, neka uzamsi ,liajer' jiriskoci 
bo}e. M. Kadnic 2(il. 

AJEEAN, ajerna, adj. ai'reus; sdiini ii Sliilicrrii 
rjccnilcn; vidi' ajei-ski. 

AJEESKI, adj. ai'reus. Holtizi iid xvir rijrka, 
iziiieJii rjecnika sniiio u Mik(i(i)iii. Ajcrsku ve- 
drinu nama podaj. B. Kasir, rit. 442. Ajcrske pro- 
tivscine da so obale. I. Baiidulavi<'- 295. I'od noge 
s' mu sve stavio ... I jxk! oblast ptwilozio . . . ptiou 
ajersku. A. Vita|ic, ist. 27. Po jirostoi-n ajer- 
skomti. 482. Sve dnlie nociste i djavle j)aklenske, 
ajerske, zema|sko. L. Terzir 2li<>. Kro ti se sve 
obo}a .s ajor.skoga diha skoilna. J. Kavanin 125. 
Misaju se mnoge ajerske kriposti. J. Banovac, 
prod. 118. — / l/cz j (isporcdi ajer): Aerski kacl 
dusi obore gi'iivan jad. E). Bai'akovic, vil. 79. 
Oduha aerska ili ti zracna. D. Rapic 330. 

AJGIE, ajgrra, m. turaki aigyr, admissarius, 
vidi zdrijebac, pastuh; iaporpdi angir. sitiiio ii tiase 
vrijeme, izmedu rjecnika saiiio n Vukovii, yrijes- 
kom pisu i na h xprijeda : Obrlatio kao hajgir 
doni. Nar. posl. vuk. 230. 

AJGIEACA, /. mulier f'urens libidine, iipujf- 
nica. Samo u i'ukora rjraiikii. ()d ajgir. Isporedi 
ajgirusa. 

AJGIEOVIT, adj. integer, non oastratus, ridi 
pastusast. Samiiokoi'm; orf ajgir. Sainii ii Vitkiivit 
rjecnika. 

AJGIEUSA, f. villi ajgiraea. Samo u Viikovit 
rjecnika. 

AJTS, oidi ais. 

AJKA, /. ime Turkini, nacineno prema narod- 
nim (po nmlenu A. Pacica) od tar. Aise (hoje 
je bilo ime zeni Muhamedovoj). PiUu ga i sa h 
aprijeda : Hajka. — Gledala ih Ajka s visoka car- 
daka. Nar. pjes. vuk. 1, 387. Nemoj mi se Ajko 
prevariti. 1, 578. — sa h sprijeda: Da odvedc 
Hajku iz Udbine. Nar. pjes. vuk. 3, 174. Zdi-ava 
bila, Hajko Atlagica! 3, 103. 

AJKE, /. vidi Ajka. Poj Ajke, duso moja. Nar. 
pjes. vuk. 1, 234. 329. Ajke ceri, ti je ne dodrla! 
Nar. pjes. vuk. here. 29. 

AJKUNA, /'. hyp. od Ajka. Pa dozivje Ajkunu 
devojku: O Ajkiina, mila sestro moja! Nar. ]>jes. 
vuk. 1, o7(). — i sa h sprijeda (vidi kod Ajka): 



Posetala Hajka Atlagica, na Hajkuni divno odi- 
jelo. Nar. pjes. -saik. 3, 103. Bog mi s tobom, pa- 
sina Hajkuna ! 2. G13. Hajkuna, lijepa devojko ! 
3, 125. 

AJKTJNICA, /. hyp. od Ajkuna. Segi-tica, dilber 
Ajkunica. Nar. pjes. vuk. 1, 273. Duso Ajkunice! 
Nar. pjes. vuk. here. 60. 

AJKUNXN, adj. sto pripada Ajkuni. Zaspala 
je Ajkunina majka. Nar. pjes. vuk. 1, 577. 

AJLAKOVIC, )". prezime Turiinu u pjesmi. 
Tu se nade Ajlakovie prodobar junak. Nar. pjes. 
petr. 1, 297. 

AJLUK, m. tarski ajluk, nijcsecna plata, mer- 
ces menstrua, a u nas ydje ne yovori, yovori se 
za xvaku, kako stoji u Vuknvu rjecnika, ali opet 
,osobito Ho se daje vojnicima (becarima) na nije- 
.-fcc'. Samo u nasc vrijeme; izmeda rjecnika samo 
a Vukova. V I'legovoj je vo]i ostanuti u onoj kuci 
za ncku godisnu platu, ili se odvojiti jednom za 
vazda ne trazeci nikakva ajluka sto se u onoj 
kuci trudio. V. Bogisic, zbor. 311. — yrijeskom 
piUu i'sa h .^jirijeda: Po inalo hajluka. Nar. prip. 
vrc. 32. 

I AJLUKCIJA, m. tarski ajlykci, koji ima mje- 
sehia jitata, a. u nns je, ydje se yovori, kako stoji 
a Viilcova rjecnika, rojnik koji vojuje za plata, 
miles merconarius. — i.iporedi ajluU. — Samo ic 
I'ukova rjecnika. 

AJMA, /. vidi a|ma. L. Ivovacevic. 

AJMANA, f. tiirski liajv:ui , zivince, zvjcrka, 
koje .ie yovori i bez promjvne; ridi hajvan; a n 
liackoj jc tako promijcnena, i ondje je klasr koje 
sc nade u scia Hi a po(a a ne zna .sc cije je, vidi 
bitanga, jova; a recc se i eovjcku a poyvdi: idi 
jauiano jeilna! — Samo a Vakovii rjecnika. 

A.IMANOVIO, m. prezime, maze bill od tar. 
einian, udovac. A na Uonak .Vjuianovic knezu. 
Nar. ly'es. juk. 95. 

AJME, interj., taUjanski tizvik aime, kao ali, 
jaoh; isporcdi ahimc. — Dolazi od xvi vijeka, 
izmedu rjecnika samo u Jijclostije.ncevu. 

1. u zalosti, vidi a, ah, jaoh: Doci ovdje bode 
po mene jedandrokun; ajmo! bjezi, jere cuju da 
izlazi. Zborti. 47''. Ajmc gorka smrti! M. Marulic 
111. ."Vjme, o('e moj pridragi! P. Uektorovic 92. 
Ajme slugo bozji i jiravi, komu sada nas ostavi? 
P. Hektorovic 166. Nu jubav opaka, ajme, ka 
ulazi po tibo, da paka verma .se razjazi. 202. 
Ajme, sinko, ti li primi .. zausak! M. Divko- 
vic, plat. 10. Ajuio 1 toliko sam se za te maril ! 
M. .\ngel 21. Ajme, nedostojni osugenje sebi bla- 
guju. I. Ancic, ogl. 37. Ajme, jesam danaska 
sagrisio. I*. Posilovic, nasi. 35''. Kad se u kome 
odkvije studen dub od psosti, ajme! ne ima drugo, 
otvorite rau greb od pakla. .j. Banovac, pripov. 
61. Ako se cuje, ja vidi jedno pomankaiie, ajme! 
udi] ga himbeni jezici odki'ivaju. 1.52. Prigleda 
))rorok i rece : ajme. gospodine, strasna pritna! 
175. Ajme nesrican ! .1. Banovac, pred. 112. Onda 
cete reri : ajme ! evo sto nam iiasa bogatstva uci- 
nise! J. Filipovic, prip. 1, 430. ajme sinko, juta 
rano! P. Knezevic, muka 37. Ajme, i tisucu krat 
ajme! M. Pavisic 48. Ajme dite! kud te rinuV 
V. Dosen 167. Ajme Zuko, nasa desna ruko ! A. 
Kacid, razgov. 309. Ajme, ja nesridni ! M. Zoricic, 
zrc. 132. Ajme Jovo ! od istoka sunce ! Nar. pjes. 
vuk. here. 5. Ajme bane! Nar. pjes. vuk. ziv. 156. 
Ajme, zeno, pogiboh ti ! Nar. pjes. mar. 202. — 
moze za sohom imati dativ; isporcdi ah; Ajme 



AJMEll 



44 



AKI 



ineiii ! M. MaruliA 2!tl. On jo, ajino iiiPiii! M. 
DiJ.il'' '25!!. Ajmo tugo, njiuo iin>iii, ki sii gliisi li 
tu/.l>oni! I'. Jloktmovir lllli. Ajiiic, tui^.nu inoni 
iiiliijalinu ! P. Ziuaiiii' :)•'. A jino si luoni ! M. 
Aiist'l *(• Ajmo moiii! M. Ziiii('ii', osm. .Vi. Ajmo 
moni! tosko li mo ihisii iiiuM ! M. Zoricic'', zi-c. 145. 
Ajmo I'loimi do Iki^ii miloKn '■ Of;\oi\. sr. 101. Ajmo 
moni lio lioga milojja! Nar. jijos. juk. 4'22. — 
mose :a sobom iiiiati </<'«•; isixircdi tih: Ajmc, ve- 
liko smuti'io tvojo! J. Banovac^, iiripov. 22-1. 

2. u (li'uVK, ukoyii ; isporctii all : Joila f!;a. mo- 
zomo fjdi (Idrokat, da mu so, ajmo. krvi najiijomo. 
M. Di'/.io ;!.'>i1. Ajmo! nijodna vjoio! sto iii-ini od 
mono! koliko li mo namuci! D. Obradovio, bas. 
'2i1li. Ajmo! t-rn vam obraz! D. Obradovii'', .sav. 
49. Ajmo, kuivo, budaliiio Talc ! Nar. pj(>s. juk. 43H. 

3. maze .ttnjali dfd piifa sasnjicv: Ajmo ajmo 
moni! M. Marulio pjos. 211. 

4. muh stdjati jos prcd kojim driiyim nsinkom: 

a. prcd vaj: Tuto ni taS(''ili sai'i, noffo [dac i 
vapaj, gdi so brod kako pan jirimit'o, ajmo ! vaj ! 
D. BarakDviiS vil. 280. 

b. ]ircd jao: Ajmo, jao, u viko nomir pudnositi! 
.T. Bamivao, jiripov, 211. 

•"). iiiozc prcd nohom imati usvik ab, vidi kod ah 
lH)d 7, g. 

AJMEH, Hzvik ajme s dndatiini va kiriju h 
(prcmn iisfiht ali); isjiorcdl aliimoU. l)(dazi od 
x^^ vijcka. Ajmoh! ako kra| nzazna ovoj, na svi- 
jetu jo li bio ii>da (■(ivjok takuj nosrjooaii koliko 
cu ja biti? Zbovn. 43''. Skoro cu ua smrt pric': 
prav, ajmoh, a no ki-iv. S. Meiicotie 11. Ko mi 
zofnbi cpsar Decij, i jos, ajmeb! dvojo ditii. P. 
Hektrorovio 1.53. Ajmoh, kanio ^Tijomc slatko i 
veseic naso nooiV S. M. Bobajovic 21(1. Ajmeh, 
no potezi. I. Gundnlio l.'jO. GIpdajiK'i .svitlost, 
ajmeh, koju .sad no viju! M. Ciazarovi6, jub. 32. 
Ajmoh, ca bi? I. Ivanisevic, kit. 248. Ajmeh si 
kako vik ovi se dospijo! 333. Ajmeh, to su jadi, 
to su tuge pravo! V. Andriasi, put. 120. Ajmeh 
viro prava! P. Vitezovic, odi[. 43. Ajmeh medet 
moni ! J. Radojcvie 211. Ajmeh sinko moj Osipe ! 
P. Vuletic, 13. Ajmeh slijep sam bio! D. Mattei 
299. Ajmeh, dragi gospodaru, sto nam se jo do- 
godiloV Nar. pjes. bog. 34. — pred nomin.: Aj- 
meh ja! Marine, nut zivot pogledaj. N. Na|esko- 
vic 1, 292. Ajmeh ja! nut rijeci kojo su slozile. 
24G. Ajmeh ja! nnti prida nuiom sto cine. 250. 
— moze imati za nobnin dat. ; isporedi ah : Ajmeh 
meni nevoljnomu ! Zborn. 89, Ajmeh si nam ! P. 
Hektorovic 170. Ajmeh meni! B. Cuceri 195. Aj- 
meh meni do boga dobroga! Nar. pjes. bog. 277. 

AJMEKANE, n. vikane: ajme! isporedi ajme- 
kati. To je veliko ajmekane. J. Bogdanovic. 

AJMEKATI, ajmecem, iinpjf. rikati ajme! M. 
Pavlinovic. J. Grupkovic. Strasno ajmece u bo- 
lesti ili placu. .T. Bogdanovic. 

AJNMOKAt^, ajnmokea, m. nem. eingemachtes, 
jelo od varena mesa saprazeno; samo u jediioga 
piica proHoga vijeka. Ja mu bacih, jer ne cu 
ajnmokea. M. A. Ee|kovic., sat. 56. 

A.TNS, vidi kod oles. 

AJOJ, %ndi kod a. 

AJRA, /. vidi Hajra. 

AJROVIC, in. prezime Turcinu u jednoj pjesmi, 
koje u istoj pjexmi ylasi i Ajdarovic; isjioredi 
Hajdarovii. Vczak vezla Ajka Ajro\aca... No kup' 
ruho, Ajdarovic' Ajko. Nar. pjes. vuk. here. 29. 

AJS, vidi ais; samo u Vukovu rjecnikii. 



A.ISICANE, II. vidi aiskane; sumo u Vukovu 
rji'aiiku. 

A.ISKATI, iijskani, !'(Wi ai.skati ; .samo u Vu- 
kovu rjciniku. 

A.rSNUTI, rij.snom, iridi aisnuti; sainii u Vu- 
kovu rji'viiiku. 

.V.ITANK, V. ridi batai'io. J. Bogdanovid. ispo- 
redi ajtati. 

A.ITAH, ajtisa, ni. vidi liajtas. 

A.TTATI, i\jtam, iiiipf. adhibere studium, ncllto- 
jati, nastiijati. Od ma/j. hajtani, tjcrati, raditi 
kaku radiiu. isporedi atati, hatati, istoga znacena 
i postai'ia. Samo u nase vrijeme u IJri. Za sto to 
nijosi ucinio V kako si tako zgodiiu )iriliku pro- 
jiuslio? Nijosam, brate, ajtao. J. Bogdanovii. 

A,TTl6, m. prezime; dolazi xvi vijeka. Gabriel 
Ajlii. Mon. Croat .301. 

A.TUTANTE, m. tal. ajutante, vidi adutanat. 
Samo u nase vrijeme u pjesmi jednoga Crnogorca. 
Ajutante govoraso. Nar ])jes. vuk. 5, 56. 

AJVA, /. zeiisko ime tursko. Kad uf scco Ajva. 
Nar. pjes. petr. 1, 297. 

A.TVAR, ajvAra, m. vidi hajvar. 

AK, 1. vidi sto je o neinu recenu kod ac, 1. — 
2. vidi hak. — 3.^vidi hiik. — 4. iik, turski ak, 
hijelo, u imenii Ak-palanka, koja se zovc i Bela 
Palanka, koju vidi. — 5. okriieno ako, koje vidi. 

AKAOl.TA. /. od nem. akazie, acacia, vidi ba- 
grena. U jednoga pisca nascga rrcmina. B. Sulek, 
imen. 2. 

AICAC, m. od tal. acacio, vidi bagrena, isporedi 
akacija. Govori se it Jhibrovniku. V. BogiSic. 

AKANE, n. izgovaranc uzvika a! u pjevamt. 
U jednoga jiisca prosloga vijeka. Pivaj, brate, i 
fali boga, ostavivsi akaiia i okaria, koja su ve6e 
krat no samo nokorisna dali jos i dusi skodna. 
P. Knezevid, ])isni. vii. 

AKAE, m. vidi ahar (dvor). Neprodavno imuce 
zadruge zove se stoiser a u Hercegovini se cuje i 
turska rijec akar. Pod (torn) rijeci razumije se 
kui^a kojn nasjeduje sin od oca, pred kucom obor 
ili avlija, sve kuce koje so okolo kuce i oko av- 
lije nalaze ... V. Bogisic , zbor. 23. Svaki ima 
okolo svoje ku6e . . akar ili stozer. 402. 

AKCIZ, ak<'lza, m. od fr. acciso, srlat. accisia, sto 
.se placa za prodaju pica ili .ttvari koje .ve jedu. 
Dolazi prosloga vijeka u jednoga pisen, u kojega 
bi se inoglo iitati i akcis. Od ovuda porcija, od 
onuda kirija, ,accis'. D. Eapic 1J)2. 

AKCIJA, m. vidi ascija. Od prostoga turskog 
ahgy mje.'ito asgy. — Postavio sestdeset akcija, 
na pedeset di'uga po jednoga. Pjev. cm. 217. 

AKEEE.T, akereja, m. vidi arhijerej, isporedi 
aki-ijera. Vladiku on ne zove vladika, nego arhi- 
jerej. Sejaci kad ugadaju da izgovore tu rec, 
uvek im izade nekako : akerej ! M. D. Milicevic, 
vec. 48. 

AKI, uti, kako (relativno), kao; isporedi jaki, 
od cega je i postalo izguhir.si j ; i je postalo od y. 
Dolazi XIII vijeka i u jednoga pisca xvi vijeka 
(o.sim' poznijih kniga u kojima se mijesa jezik crk- 
veni), izmedu rjecnika samo u StiiUhvu (gdje .te 
napomiite da je uzeto iz rii-'ikoga rjecnika) i u 
Danicicevu. Izvedett aki sveti. ])ravtdu tvoju. 
Stefan kr. 14. Mnjeh da sam u raju i u vjecnom 



AKICA 



45 



AKO 



veselju, aki sve tko trudi tor mu se trud skrati. 
M. Vetranii 2, 195. 

AKICA, /. zenski nadimak. Samo u Vukovii 
rjecniku, gdje se tako i tumaci i napominc da sc 
govori vd mila. nacineno od kojega god imctia koje 
se poiine glasom a. 

AKILE, m. Achilles, isporedi AoUes. Akile ne- 
mili Xedan je kna. M. Vetranio 2, 396. Aiace, 
UUie i tvrdi Akile. D. Barakovic vil. 12. 

AKINTO, n. adj. mose hiti ud uxivrfioi, infie- 
xibilis. dolazi xv Hi xvi vijeka. Darova niu oruze 
od akinta grozdja, jiristavjeno na aspidovi kozi. 
Aleksandr. jag. Starino 3, 311. Aleksaiidr. nov. 
124. u drugi>m prijepisu: nikita 124. 

AJiMAGA, /. turski atma^a, kobac; iapuredi 
atmaca. Samo ii Vitkovw rjecniku, gdje .le o nuj 
kaze: ,tica, kao kobac, koju Turci, osobito be- 
govi, uhvate mladu i pripitome, pa je nose na 
ruci, kao sokola, i u jesen love s nonie prepe- 
Uce. Kad nastane zima, akma^a se pusti, jer kazu 
da vise od jedue jeseni (posto bude starija) ne 
ce da slusa'. isporedi kragiij, 2urica. 

AKMAK, m. turski aliniak, bid ; proHloga vijeka 
u jednoga pixcu. Kakav je on akiiuik. .1. Kajir, 
boj. 20." 

AKO, conj. si. — Dolazi od xn vijeka (vidi 
jmmjere iz Mon. scrb. pod 1, n, a, b) i u xvijcm 
rjecnicima. — I'ostanem je savez a nastarlen sa 
ko, koje je sredtii rod od korijena od kojega je 
tko, ali nije u obicaju dnigacije nego nasliH'(en 
s drugim rijecima (n. p. ko - |o) kao partikida. — 
Stoji u pogodbi koja se izriie xlozenom re.eenicnm 
tako da se recenicom pripczanom, ii kojoj je ako, 
izriie do cega yloji da bude oiio >:to se kaze it 
drugoj, u glarnoj. lieceniea it kojoj je ako maze 
slajaii pred glavriom Hi ztt I'loiii, a iimie biti i 
umetniita u nit. Receniec tako sloh-iie ii jediiii 
mogu biti i krne, i to Hi samo jedna ili ohje; 
mjesto reienice prieezane maze biti i samo jedna 
rijec sa ako; recenica privezana maze stajnli i 
sama bez gtaime. — Osim jiogodbe moglo je ako 
stajati i ii pitanit, ali sada ret'- ne stoji. — IJ pjesmi 
se moze ako okriiiti ozad tako ila ostane samo iik'. 
1. u pogodbi: 

a. Mo se u prieezanoj reieniei kaze ono doista 
ili jest ili nije u vrijeme it koje se star(a, ali .te 
ne kaze ni da jest ni da nije (kad, se kaze : ,ako 
ima', ne kaze se ni ila ima ni dti neiiia, it doista 
ili ima ili neinn); ii prirezaiioj stoji glagol it koine 
god oblikit kojim se kazitje rrijeine, osim kondicio- 
nala, a ii glarnoj nuKC biti a srakoin. 

a. (( prirezanoj recenici sadasi'te rrijeme iiii/jer- 
fcktivnih glaijola, a u glarnoj: a) sadfi.iAe rr. im- 
perfcktirnih gl.: Ako ki pita nikoga pred dvo- 
rom, povidati vojan je, vo|a tajiti. Zak. vinod. (il. 
Da sto krstis, ako ti nijesi KrstV N. Kai'iina 15. 
iv. 1, 25. (na loin injcstu tizeusi jiiigodliu tlnikcije, 
kako i smisao isle, Vuk ima: kad). (Ja ti blago pnidi 
i da s' bogat mnogo, ako t' so svak cudi da zi- 
ves iibogo? M. Marulic 141. Ako razbor iiuas, 
skoda ti u torn ni. 156. Ako jo glas vespl, po- 
nav|a vesolje. M. Vetranic'- 1, 89. Ako ees ila ti 
povini ono ca sc nieni nmi, dim ti da je vcce 
prilicno k istini da su oui od druzih iiaucili. P. 
Hektorovic 55. Alio takoga imato, ja ga se no 
odricem. B. G-radic, djev. 106. Da za c krstis, ako 
ti nisi Isukrst? Bernardin 2''. (isporedi naprijed 
isto mjesto u N. Banine). Ako vam pravo go- 
voru, za c ne virujete meniV Bernardin 37. iv. hi, 
46. Ako imas, k'o rece, domacu tvti drugu, kud 
stupaj tvoj tece za vUam po luguV 1. (Tiiudulic 



16(i. Mores poznati, ako hoces. F. Vranoio, ziv. 8. 
Ako me mislis osuditi, za sto svitujes da tajim? 
ako Ii me kanis osloboditi, za sto se ne izuvi- 
das? 30. Ako je jednomu koja tuga ali ti koja 
nevoja, prijate) ga pomaga. M. Divkovic, bes. 9'). 
Sto dakle ka-stis, ako ti nisi Krst? I. Bandulavic 
3. (isporedi naprijed isto mjesto ti N. Banine i 
Bernardina). Ako vam istinu govoru, za sto ne 
virujete meni? Bandulavic 69. iv. 8, 46. Ako ti 
krscenike za neprijate}e drzis, u tom kruto se 
hinis. F. GlaviniA, cvit 53. Ako zli plam uzrok 
zloba najprije kroz vas k srcu slazi, pravcdno se 
pred j)odoba vasijeni suzam da se ugasi. I. V. 
Bunic, mand. 18. Trijesk nijedan nebo nima, ako 
od zem)e nib ne prima. J. Kavaiiin 230. Ako 
podnosite s ustrpjenem, vi ste blazeni. J. Bano- 
vac, pripov. 109. Tako se ova kuzna bolest uz- 
mnozala, da se ne moze dvoje sastati, ako za 
trecim ne lazu. 160. Ne mozemo imat dobru 
misao, ako od duha svetoga nismo nadahnuti. J. 
Filipovic, prip. 1, 161. Ah bog bi dao da ovo 
nije istina! Ali kako nije istina, ako se ne vidi 
priprava za ispovidV ako se ne vitli bolest za 
grille V ako se ne vidi odluka na grihc se ne po- 
vraiaty 164. To mi je zadosta, ako jos sin moj 
Xive. F. Lastric, tost. 178. Ako jezik moli, a srce 
no moli, molitva nije dobra. L. Vladmii'ovic, slav. 
51. Ako u I'loj (dusi) gi-ih pribiva, nit je svitla 
nit je ziva. V. Dosen 23. Ako bog jest, jedan 
jest. J. Matovic 329. Ako Veje ne ve|uje. Mare 
opakuje. Nar. posl. vuk. 2. Ako ja svjedocim sara 
za sebe, istinito je svjedocanstvo moje. Vuk, jov. 
8, 1-1. AJ«) |ubite one koji vas ]ube, kakva vam 
je hvalay Vuk, Ink. (i, 32. Ako istinu govorim, 
za sto mi ne vjenijeteV Vuk, jov. 8, 46. Ako u 
ku<?i ima soba, oni .se igrajii u sobi. Vuk, ziv. 18, 
— b) sadasne rr. imperfrktirnih ili perfekHrnih 
glagola sa da, kad se iiim kazitje tin sto trebti. da 
bade, (Vt .<« neka: Ako odb zujiaiuhb |ndi ]iriliode 
u mana.stiri.ske judi, da .se vraoaju opct. Mon. 
Serb. 6. Ako jo komu c-imi. dihzbnb arliijrpisku- 
povr. Moveki., da ga poziva s kra|evomi, pecatiju. 
13. Ako so ostavit ne moze prodavanje, najma- 
lie neka se zatvaraju butige. M. Bijaukovii, 21. 
Nek sam drugi, ako to izdajem. A. Kaf:ic, razg. 
153. Ako ima ko u,si da cujo, neka cuje. Vuk, 
mar. 4, 23. — c) impierativ: Ako ih ne more imiti, 
prisezi on sam. Zak. vinod. .59. Ako sin bozji ti 
jesi, reci da kamenje ovoj kruh bude. N. Raiiina 
41li. mat. 4, .3. Ako <■' razum prijat, ne budi ti 
muka dobro zivit. M. Marulic 132. Ako cos doteci 
dobar glas, ... ne b(ij se ponosit. IM. Ako vam 
se kamenitc svacije ilruge ]jrsi kazu, k srcu zen- 
skom ui)utite jute strijele, silu vasu. I. Gundu- 
lic 186. Tva Ijcpota rajska prosti. mala ptica 
s tanke bvojp ako istocnoj tvoj svjctlosti iz du- 
brave ])jesni poje. 375. Ti ovako cini, ako ho6es 
pravoga boga poznati. F. Vrancic, ziv. 11. Opro- 
stite, ako sto imate protiva komu. M. Divkovic, 
bos. 15. Kaspukni so srce moje, ako nijesi stanac 
kami. I. V. Bunic, mand. 11. Mlad ako si, vazmi 
mladu. J. Kavaiiin 46. Ako je ovo istina, kako 
je doisto, uu recite mi jeste Ii razumjeli od kojih 
zala hoce nas izbavitiV A. d. Bella, razgov. 11. 
Ako je ikako moguce, ucini da mimojdo mene 
ova c-asa. F. Lastric test. 155. Ako ne virujes 
meni, liemu vii-uj. F. Lastric, ncd. 206. Ako imas 
blaga dosti, uzivaj ga brez holosti. V. Doseii 38. 
Ako je malo na stotine, a vi pod'to na tisuce. 
M. Marci, egip. 71. Ako mislis bozji biti, cini 
dobro za zivota. Nar. pjes. vuk. 1, 137. Ako ho- 
ces vodu piti, dodi u jutru. 1, 293. Otvor' vrata, 
ako boga znadcs. 1, 470. No ak' hoces da smo 
prijateji, pokloui mi cerku za ]ubovcu. 2, 577. 



Aicn 



ir, 



AKO 



All, ka?.i mi, ako sam ti niilu! !), 471). Pust' ih 
im 1110, ako su ti toski. 1, 2H;). Ako no 60S, a ti 
lio|ubi jiix iistavi. Nar. )i(isl. viik. 11. Ako to oko 
tvojo ilosiio saVilazi'iava, iskupaj i^a, i hiun od Kobo. 
Vuk, mat. ij, 2it. I'lastajto, ako sto iinato ua 
koga. Vuk, mar. 11. li,">. Ako mono traJ.ito, o.sta- 
vito ovo nok iilii. Vuk, juv. IB, i). — (/) jxirt. 
praet. act. 11, /.'((/ «■ nim hii^njc zc(a: Ako jubi 
ti Jubis, jubi so iio najubiol . . Ako saiiak ti spa- 
vas, sanka so no naspao! Nar. pjos. mikl. boitr. 
32. Ako no 60s tu iio)iiti, noiiiao .so oim pokriti! 
Nar. l>jos. vuk 1, Si). Ako )>ut i>utujo, srci'no ]iu- 
tovao! Ako 1' vinco pijo, na zdiavjo inu bilo. I, 
2(>S. Ako pijci u inohani vino, vino ti so na rano 
prolilo. -l, iUl. — e) huiluic vr.: Vrh otara ako 
tvoga srobro i zlato nijo nam slati, naso ubostvo 
nijosto toga srco ti 60 prikazati. I. (JunduHA 83. 
Ako koju not-istocu 11 sobi jimato, lioco vas ofi- 
stiti. F. Vrantic, Xiv. 11. "I'ocbio.sito svo ncvoje; 
za 5to ako sii ono .sada trno, bioo vam do .skora 
krmic. F. Lastrio, od' 222. Kako vi.' misnik tvojo 
grihe odrisiti, ako i(h) no znaV F. Ijastrio, nod. 
46. Ako no znas, kazaou ti jn-avo <lo istino. A. 
ICacii, razg. li)-i. Tor ako jo tako korisn.i ziva 
vjera, dako sto co biti od tobe. 11 komu je tako 
mrtva? B. Cueeri Hdti. Lasno <'emo, ako josnio 
ludi. Nar. pjcs. vuk. 3, 172. Ako oi)ra.stato ju- 
dima grijolie liiliovo, oprostice i vama otac vas 
ncbeski. Vuk, mat. (i, li. Od cega ako so cuvato, 
dobro oetc ciniti. Vuk, djol. 15, 29. — f) aorist 
za buduce. vr. : Ako s' mozos, zmijo, pouzdati da 
odvedos kitu i svatovo, . . da ih nigdo .snnoo no 
ogreje, . . dado care za tobo devojku. Nar. Jijos. 
vitk. 2, 5U. — (/) koiiilicidiKil: Ako ki dnigi jad 
no dili tve dilo, na dan bi tisuc krat nmrit mi 
bil' niilo. D. Raiiina 72. Ovo bih dobro, alvo si ti 
oce kail, tebo darovao. Nar. prip. vuk.- 2i)7. 

b. II prifezanqj recenici sada-mc prrfflctiniih 
yl., a II glavnoj: a) sadasAc vr. imjjcrfrkiiniih 
glagola: Ako tatbu ucini , placa librc 21. Zak. 
vinod. 59. Ako se no odstoji, ten. se krivi, najdo, 
tada upada oiiako kako je j)isano. Stat. po|. ark 
5, 281. Ako rijoo rooeto, vjere nijo u noj ; to li 
okom kreneto, podJiibiio sve je toj. F. Lukarevio 
28. Nitkor cis no more biti, ako mu bog toj mi- 
losti ne podijeU. B. Gradic, djev. 24. Ako se uda 
djevica, ne gi'ijesi. 79. Zaman se ufa iniat boju, 
ako plati krvi svojom prediu dobit na istom 
poju. I. Guudulic .325. Za to sam gotova uim-iti, 
ako bude potriba. F. Vrancie, ziv. 12. Ovu pticu 
ako tko uhiti i zatvori, vele tuzno place. M. 
Divkovic, bcs. 21)). Ako to ne iu"adis, na tebi 
noma glave. Nar. prip. vuk.' 211. Ako se dom 
sam po sebi razdijeli, ne moze ostati dom onaj. 
Vuk, mar. 3, 25. — b) sadasne vr. perfekt.kmih 
glagola: aa) za buduce vrijeme: xvivijcka: Ovaj 
sva tobje dam, ako padsi poklouis so nienjo. N. 
Rai'iina 42. mat. 4, 9. — lib) knd se islijem obli- 
kom kazc da sUi obiciio bioa: Ako zrno psenice 
padse na zcmji ne umro, ono samo u sebi ostano. 
N. Ranina 87i>. jov. 12, 24. Ako izgubi jednu od 
nili, ne ostavi li jih devodeset i devet u pastiniV 
Beniardin 74. luk. 15, 1. Ako se pokaje, opot ga 
bog primi. M. Divkovio, bos. 18. Ako boga ostavi, 
i milost bozja od I'loga otidc! 21''. Tioa ako k zemli 
sade, lako lovca sobi iiade. V. Dosen 17. Ako 
zinia ustiina no iijedo , ona repom osino. Nar. 
posl. vuk. 2. Ako zrno j)sonicno padiiuvsi na 
zem|u ne umro, onda jodno ostano. Vuk, jov. 12, 
24. — c) sadasne rr. impcrfcktwnih Hi prrfekliv- 
nih glagola .sa da, kad se hoce da kaze da sto 
trcba da bude, Hi sa noka: xVko mi bogi> da i 
budu gospodai'b, kako si.mi. bili, , da si liodc 
St svojinii si trtgi po zomji IcrajevLstva mi svo- 



bodno. Moil. sorb. 19. Ako so razratito .sj. kra- 
]omi>, da vasb no danii.. 29. Ako kojo zio u6ini, 
da platimi. ja. Zak. duSan. 43. Ako ve6e ovi ?.i- 
vot misalju ali srdconi pozelim, da so u onom 
Xivotu nikadai- no najdcm. F. Vran6i6, ?.iv. 23. 
Ako tko ovu narodbu pristujii, neka ne ima pla6e. 
M. Bijanko\'i('' 7li. Ako gdi nado da jo jiero mqje 
pomankalo, noka on iiomai'ikana nadomisti. V. 
Dosen X. Ako tc nadzanom, Juba da si moja. 
Nar. pjes. vuk. 1, 171. Ako nigdo kuma ne na- 
dem, da mi budeS kum. Nar. jiosl. vuk. 7. — 
tnko i kad da ■•<toji da se pohde cega radi sto 
biva: Hocos, brate, nezvau za uj'akoiu u svatovo 
poii nazorieo , ako uoniu bude do nevo}e, da se 
I'lemu u novoji nadosV Nar. ]ijos. vuk. 2, 138. — 
d) imperatir: Ako tko vam sto rcce, recito da 
gospodinu potrjobuje. N. Ranina SS^. Ako se ko- 
joj uzmni da j'u u oemgod ozi^.o, ni na lijek se 
tuzi, ni od LijeSnika mrmori. B. Gradir, djev. 5. 
Ako od o6i no svjetlosti gnjovno, srcno, ncsmi- 
jono vidis gorjct nomilosti, smornijom glasom tad 
objavi. 1. Gundulio 255. Prodri>i i rukam, ako 
koja primakne ti se. B. Ciioori 40. Ak' Stjopana 
doma zastanete, rusu nemu oils'jocite glavu. Nar. 
pjes. vuk. 3, 90. Ako svijot na vas uzmrzi, znajte 
da na mene omrznu prije vas. Vuk, jov. 15, 18. 
— e) buduce vr. : Ca livalom uznoses i budcs se 
oudit, ako pak potepos, tore budes kudit, laga- 
han so lioc zvat, nostanovit u sud. M. Marulic 
14(i. Ako izgubis toj blago, voce ga nikadar ne 
cos steci. B. Gradic, djov. (12. Ako zatajis, konac 
hoce biti niliovu osvadonu. F. Vrancie, ziv. 30. 
Ako vam ukazom, da mrtvi uski'snuse, no cete li 
jistini vcrovatiy 22. Ako se mi ponizimo dokle 
smo na ovomu svijetu , nas ce bog uzvisiti u ra- 
jome svoga pohodenja. M. Divkovic, bes. 12. Ak 
so obratis pak k istoku, cut ces. J. Kavaiiin 324. 
Ako to ucinis, bices od mono proklet. J. Filipo- 
vic, prip. 1, 158. Od ovoga cemo so razgovarati, 
ako Bog da, u uedilu dosastu. F. Lastric, nod. 
24. Grad ce mu pridati, ako je uzme za zenu. 
A. Kacic, razg. 6. Ako vojno dobre srece bude, 
s vecera ce bosijak niknuti. Nar. ijjes. vuk. 1, 22. 
Ako me nadzaiies, dacu ti ja stado. 1, 171. Ak' 
utones, vadicu te. 1, 303. Ako ne das koiia na 
razmjenu, mi cemo ga na sUu oteti. 2, 142. Ako 
bog da, dobicomo Turko. 4, 185. Alio gosti ne 
budn bijesni, ne co biti kuca tijesna. Nar. posl. 
vuk. 6. Sve ovo dacu tebi, ako padnes i poklonis 
mi se. Vuk, mat. 4, 9. — f) aorist, ali za bit- 
duce vrijeme: Umrijoh ja, ako me ne smiris. S. 
Moncetic 495. — g) proslo slozeno vr., i to aa) 
za buduce (isporedi naprijed pod f) : Ak' ostanes, 
care, u celiji, onda si se grija ostajao. Nar. pjes. 
vuk. 2, 92. Ako joj ne pogodis bijega, ti si po- 
ginuo. Nar. prip. vuk. 129. Ako te poslusa, do- 
bio si brata svojoga. Vuk, mat. 18, 15. — bb) za 
proilo vrijeme, ali je u torn, vrcmenu samo radna, 
a huducemu vremenii prii)a.da -sto .se nom cini 
(isporedi jos dn(c pnnl g, g) : Obocavao je polo- 
vinu carstva, ako ga koji izlijoci. Nar. prip. ^'uk. - 
262. — h) part, praet. act. 11, kad se nim izrice 
ie\a, koja je i u kktvi: Prokleta ti moja rana 
bila, ako zlato sa koua no snimis. Nar. pjes. vuk. 
1, 254. Ako me ne poshisas, . . . sve ti naopako 
obrsilo ! Nar. prip. vuk. 143. — h) koiidicional : Na 
stremen je uskoeio, i ako ne izda sila mnoga, 
udarcom bi jcdnijom htio ueprijatoja svrsit svoga. 
I. Gundulic .539. Potrazito tu vodu ; ako da bog 
te je nadete, to bi voloo nego sve carstvo svoje. 
Nar. prip. vulc- 236. 

c. u privezanoj aorist : a) aorist u pravom svom 
poslu, za 2'>'Oslo vrijeme; a u glavnoj: aa) isti 
oblik: Ako priuuh u ke doba da se o meni zlo 



AKO 



47 



AKO 



govori, nenavidos, rijch, i zloba svo iizroci i ovo 
tvori. I. Gundulic. 225. Ah, sto vddjeh siiie more, 
gdi smuceiio vi'i na case, ter jiocinut vik ne moro, 
ako ne htjeh mislit na se, jaoh, da tako sred pu- 
cine s\TJeta ovoga nije ki-epcina? I. Gundulic 241. 
Ak' ga prije tko god plini, u zao cas toj ucini. 
J. Kavauin 221. — ridi joi pod 2. — bh) proslo 
vr. slozeno: Nu je mogucstvo svijeh (junaka) lip- 
salo, i sva .flava potamnila, ako sred liili ne ote 
malo earsku glavu po}ska fila. I. Giuidulic 323. 
— cc) imperfekat: Ako ovi bise od boga pcslani, 
va|adise da I'liovo poslaile kojimgod eudoui j)o- 
fcvrde. J. Filipo\'ic, prip. 1, 187. — dd) xadaine 
vr. : Ako mestar vas umi nogc vase, i vi ste di-- 
zani jedan drugomu uinivati noge. A. Gucetic, 
roz. jez. 163. Nu sto zalos ta pomaga, i plac 
grozni sad na sviti, ako umrije vila draga i 
nije moc' je povratiti? I. Gimdiilie 2H7. 2(58. 
Ah bog bi dao da ovo nije istina ! Ali kako nije 
istina, ako se ne vidi jiriprava za ispovid? ako 
jedni ne ktise nigda naucit se ispovidatV J. Fili- 
povic. prij). 1, 11)4. — ee) liiiduce pr : Ako mcne 
izgnase, i vas te izgnati; ako niojii rijcr odrzase, 
i vasu cc odrzati. Vuk, jov. 15, jiO. — (I ) impc- 
rativ, a to je i neinoj : Ako starijeu) ocini zciiitba 
bi naredena i zapovidena, sfcavi na jianict da za 
liih trud i dobra djela z(>ni|a i zenia|ska iiii doVira 
bise obccana. I!. Gradic, djev. 31. Ako iska i ne 
nade jos u nijednoj .svijeta straiii oni jiogled 
di-ag suncani, ne moj sudit' zeni|u. I. Gundiilii'- 
90. Ako igda o<l |ubavi tvoje bi|eg iiicui ukaza, 
pisi. P. Kanavelic . dubr. Hi. Ako ga odnijc, 
htjcj mi rijoti gdi mi ga si jiostavio. I. V. Bu- 
liic, mand. 37. Ako zio rekoli, dokazi da j(! zio. 
Vuk, jov. IS, 23. — h) (loriM zn hiiilnic rr., a ii 
glavnoj: aa) isti nhlik tdkodr :a hitdnii; rr.: Vi- 
ruj mi, ako te u lugn jednome zatekoli, zdrilo ti 
zagradili draeome, da izit' vau vcc ne moz' bez 
moje vik vo|e. 1). Rai'iina ill''. Ako se rukami 
sad ne pomogosmo, snn'tniuii vodami lasno pogi- 
bosmo. I. T. Mrnavic, osiii. 113. — Vidi Jo.i 
dn(e pod 2. — lili) Iniducc rr.: Ako tamo idosmo, 
ne {-.0 treei del ]udi ostati. Mon. croat. 22(>. Ako 
vas vidjeli vece vrtjet se oko ove k\ice, tebi cu 
vas obraz izrjezat, a onomu cii Tudcskii |)robosti 
trbtih. M. Drzii 260. Ako ga mogose iilivatiti, 
hoce ga sazgati ; i nas hoce sa liime odsudit i, ; 
ako nas vidiSe ka njerun lioditi. F. Vraucic, ziv. 
20. Ako ja gos]>odar osfcab ovo rati, to cu vam 
pridati dil krajostva moga. IX Barakovie, jar. 58. 
Ako po divicw Mariji s])asene ne iniadosmo, iz- 
gul)icemo se. .(, Filipovit'-, pri]). 1, 57'.). Ako za- 
peh strjele moje, ustrjelicu tebc, Janko. Nar. 
pjes. vuk. 1, 181. Ako mi so iskopasc ovce, tu 
ni tebi dobra biti ne ee. Ogled, sr. 111. Kad sia- 
lics provati jednu po jeduu od ovijch hajina, ne 
cu niko kod nas da bude, nego nas dvojc ; pa 
ako ti vajase, lasno cemo se pogoditi, ako li ne 
va}ase, ondai' ih nikomu ne cu kazivati. Nar. 
prip. vuk. 128. 

d. 11 prirczaiiiij iiiijierfckal, a ii ijldrnoj: an) 
i.sti oblik: Ako kada Alcksandar na koi'ui usida^.e, 
tada oni vsi na koiiili obretaliu se. Aleksaud. jag. 
starin. 3, 251. — h) aorist.: Za c me kti dobavit 
dara, kime mrase, ako me rastavit opet s mm 
imase. D. Raniiia 70. 

e. u privezauoj dozeno proslo rr., a ii ijlanwj : 
a) isti oblik: Ako so nijeste uzoliolile, slave iii- 
jestc izgubile. B. (iradiii, djev. 48. — vidi i da{e 
pod 2. — b) sada.irie vr. : Ako s' sebc dobil, 
Aleksandi-a s" jaci. M. Marulic 155. Imamo im 
oprostiti, ako nam su kojo zio ueiuili. M. Div- 
kovic, bcs. i). Ako covik nije uciuio dobru po- 
koru od svojije grilia, dokle bijase mlad i zdi-av, 



moro joste liu ueiniti u najposlitbii cas zivota 
svoga. P. PosUovic, nasi. Oi>. Ako zakou inim d'o 
je, on ga jo drzan obsluziti. J. Kavaiiin 34(i. Ako 
sam u 6emu pomanka , svaka po.stavjam pod 
upravu s. m. crkve. L. Vladmii'ovic, slav. 95. — 

c) imperativ: Ako si zla koga dopal i nevoje, 
uzdaj, posla toga da co t' biti bo|e. M. Marulic 
140. Ako sam zio rekao, izvedi .svidocanstvo. L. 
Terzic 27. Ako nisam ufanu tvojemu odgovorio, 
oprosti. D. E. Bogdano'S'ic vi. Ako si ga ti uzeo, 
kazi mi gdje si ga metnuo. Vuk, jov. 20, 15. — 

d) budiiie vr.: Ako sam uzeo sto komu bezakono, 
ja cu vratit cetu-i vote toliko. N. Kanina 2231'. 
luk. 19, 8. Ako nisi znao do sad, stanovito zua- 
ces od sad. A. Kacic, razg. 16. Ako vrag nije 
razbio kolijevku, razbiee grob. Nar. posl. vuk. 2. 
Ako sam koga zanio, vraticu onoliko cetvoro. 
Vuk, luk. 19, 8. — c) kondicional: Da bi se do- 
stojao poklisara poslati, koji bi izvidio, ako su 
zabludili, i I'lib ujiutiti mogao. A. Kanizlic, kam. 
853. 

f. 11 prin-zanoj recrniri bndiice vr., it kom. je 
■fiitlasnc rr. (iliif/olii, botjeti .v injinitivom drugoga 
glagola, <i ii gUicnoj: a) i.fti oblik: Ako ces sli- 
sati, zadovojnu pomoc od niene e' imati. M. Ma- 
rulic 154. Ako doe" tko ne ce, a ja cu po6i sam. 
N. Najeskovic 1, 228. Ako ce on takvi biti, ja 
cu ga ubiti. A. Kauizlic. kam. 7. Ako cu je na- 
pit po starje.stvu, najiicn je starom ,Iug-ljogdanu. 
Nar. pjes. vuk. 2, 310. Ako ne ce biti moj pred- 
I'lak , ja cu umrcti. Nar. prip. vuk.' 280. — b) 
xtiditine vr.: Ako cesb govoriti sve, ... bogt toj 
zna i mnogo |udi da meno ni u cenu. ne bi o.su- 
dili. Mon. scrb. •")()(•. Ako tve tilo to ne ce se 
iikazat, ia je tebi za loV M. Marulic 152. — c) 
.sadnsi'ie vr. xa da, kad se izricf da Uto Ireba da 
bade: Ako cemo prestupiti sto otb kletve, da ni 
ubiju vise pisaiie klotvi. Mon. serb. 216. Zajiovida, 
ako se ne ce od Krista od\Tci, da ju jimaju zivu 
u ogai'i vrei. F. Vrancic, ziv. 5. — d) kondicio- 
nal: Piavo bi da vec(! ne |ul)i nitkor nas, ako 
ovi sad ne ce ozivjet' u saj cas. N. Najeskovic 
1, 195. — e) isli oblik sa da, kojim se kaziije 
.^efa, koja je i u klclri: Da bi mi trijes i groiu 
ubio t(!c,enja i cejad svu domom, ako ti dvas 
vece od ti.iga ne ce bit! N. Na|e.skovic I, 188. 
Ah da bi me bula ne rodila, ako vojsku sakupiti 
ne cu. Ogled, sr. 52. — f) part, prael. act. ii, 
kad .se niiii kaziijr. ze(a a Iclctvi: Ala mene ne 
rodila majka, . . ako ne cu pokupiti vojsku. Nar. 
pjes. vuk. 4, 39. 

g. u prirczanoj reienici biidiice vr., u kom je 
sada.ine rr. glagola biti , budem, s injinitivom 
drugoga glagola, a it glavnoj: a) buduce vr., u 
kom, je .'iadasne rr. glagola hotjeti s injinitivom 
drugoga glagola: Ako budu svoga lUi.ga iskatt, 
mi se ne cemo moci deliti odt pravi.de. Spom. 
sr. 1, 56. Ako tej radosti budes ti sinis|ati, 
tvojo ces zalosti svrseno parjati. N. Najeskovic 
2, 127. Ako budes toj tvoriti, uo ce ti so vik sko- 
riti. A. (jiibraiiovic 117. Uobro ce ueiniti, ako 
budu onako napredovat. 15. Gradic, djev. 28. Ako 
bude euvati sve kolike zapovidi moje, od svijeh 
nepravdi ja se nc cu sjiomenuti. M. Divkovic, 
bcs. 7. 8to cete naslidovati lako, ako ove kiiizice 
s ])omnom buih'te stiti. P. Posilovic, nasi. xlv. 
Ako budes tijeh slijcditi, i ti hoces slavan biti. 
J. Kavaiiin 87. Ako svedor u sti'ahu gosjjodinovu 
slat uo budes, brzo ce so oborit kuca tvoja. J. 
Filipovic, prip. 1, 173. Ako budemo razmis|ati, 
ne cemo sagrjesevati. I. Nenadic, nauk 50. Ako 
budete ostavifci gospodiua i budctc sluziti bogo- 
vima inostranijem, ozalostiti ce vas. J. Matovic 
339. Ako djevojka ne htjed bude poci sa muom. 



AKO 



48 



AKO 



ho6u li odvosti siiin tvojufjaV D. Danifii/', Imoj. 
24, 5. — 6) nadaHne re : Ako vi si> bmlo vidrti., 
inornto priti. Sixiiii. sr. 1, SKI. To ()st.a|aim. no 
iskati (uJi. t.nl)(>, iiko so builosi. ukazati s |iiav- 
iloiiii. |i(ila(,'i- iiKMio. Moll. sorb. .">()!. Ako ii vriiuo, 
u kojo j>iiovi o(l crikvo zabiai'iiijii sn, biulo so 
^oiiiilba uriiiil.i, taila svotkoviiio liuaju so proim- 
stiti. M. liijaukovii'' liiJ. Ako posli svofja tofj;a no 
mo6 bmlo iiisto biti luodu I'liimv, duiiii sii so 
prikozati crkvi. M. Dobrotid 5H5. — c) sadahle 
vr. sa (la, joda, noka: Ako gospodini. no btiti 
budo pravdo uciniti, da g^rodr |>ridi. rotniko. Stat. 
po|. aik. ."), '21H. Ako jn za Ijiibav iinati no budn, 
jcda ju za luito voliko dobiulu. Oliva Kj. Ako 
svitovaiija no budu pnuliti, noka so izagno. M. 
Bijankovic, l;!7. Ako oni no iizniobudu (/ircd b 
otpalo je c promijcnii'fii se na j) pri])ovijodat, . . 
noka iiadu drufjoga. Uo.sjoil. kr. iUS. — e) impe- 
ratii; a to jc i noiiioj : Ako tcbo tko budo uda- 
riti u jcdaii obraz, podaj noma i drugi. P. Posi- 
lovii!:, nasi. 5''. Ako liotiti bude produziti, budi 
blagoslovjon. L. Torzic 71. Ako i uzinobudoS sto 
ho6es , nemo' cinit sto hoC(!s. Poslov. dan. 2. 
Ako j' tako poznat no mogbudos, ti jo zovi u 
bann na vodu. Nar. pjos. vnk. 3, 'iit.i. — f) aurist 
za buduic vr.: Ako no biidote priteii ih vjoi-om, . . 
ne uljezosto u ki'ajovstvo. Ziv. is. 70. — g) sloscnu 
proslo vrijcme, alt Jc u torn vrcmenu sanw radiia 
a biiducemu vremcnu pripada da se pnkaze kakva 
je Hi Mu sc nnm cini (is])oredi. naprijcd pod b): 
Gospodin mudro jest sve uciiiio, ako ti budos 
mudrc. ziviti. P. Posilovic, cvijot 95. Ovo mi jo 
obecao, ako raankati no budem s dobrijem dje- 
lima. I. A. Nenadic, nauk 46. 

h. u privezannj recetiici hiidiice vr., u kum je 
sadaiinc vr. glagola biti, budein, s part, praet. act. 
II drugoga glagola, a it glarnoj: a) sadah'ie vr.: 
Ako budo zaboravio, a on more na priliku reci 
broj. P. Posilovic, nasi. 107. Ako ni ovo ne budes 
hotela, a ti moras stradati kako si i do sada. D. 
Obradovic, bas. 265. — b) sada.hte vr. ga da, kad 
sc kazitje da .sto treba da bude: Ako budn i vi- 
iiograde nasadili prezi. medu, vtse da mi povrato. 
Men. sorb. 147. Ako bude oni. predo slalb, da no 
vo|i.nt, srbbini, stati ontdezi. 2(16. Ako bude s puta 
zalutala, da bog dade da me skoro iiade ' Nar. 
pjes. vuk. 1, 274. — c) buduce vr. : Ako bude 
Milos pres'o Drinu, Milosa cu na mejdaii zazvati. 
Nar. pjes. vuk. 4, 228. 

p. sto se u privezanoj recenici kaze, ono jc 
sanu) u misli, sanw se pomisla, i to tako da doista 
maze i ne biti (kad se kaze: ,ako bi sto bilo' nc 
kaze se nista sto bi doisto bilo, nego sto se samo 
mi.sli a doiiita moze i biti i ne biti.) — IJ prive- 
zanoj stoji kondirional Hi oblik kojim se moze 
zamijeniti, a ii glarnoj mogii biti i drugi ohlici. 
a. II privezanoj kondicional, ii kom je aorist 
glagola biti (uise) s part, praet. act. ii drugoga 
glagola, a u glaimoj: a) isti oblik: Ako ini uz- 
rokt ne bi ti bilb, imalb bi doii. Spom. sr. 1, 24. 
Ako bi so moglo uciniti, tebi bi se ucinilo. 1, 33. 
Ako bill hotio govoriti, togaj bi govorenja mnogo 
bilo. Mon. sorb. 500. Ako bi pri posal na on 
svit onamo a I'lih totu o.sal, sam bi stal i tamo. 
M. Marulii 158. Ali mi ne bi to visiii bog zazrio, 
ako bi za mito ja pravdu ucinioV N. Najeskovi<^ 
1, 221. Ako bill mogao i kako jedaii cas, majdo 
bill dosao. 1, 285. ,Ta bih ga kontentao, ako bi 
so moglo. M. Drzic 2211. Tuj mu so da razumjet 
da ako bi on razlog dusoviii slijedio, on bi se i 
tijoloin duhovan ucinio; to li bi so pustio od 
pozud tolcsnili pritegnuti, on bi se dobitku bos- 
pamctnomu sasina prikladan ucinio. B. Gradic, 
djev. 10. Kojo bih prijala blazcustvo na sviti, ako 



bill paijala ovi plaf tvoritiV D. Zlatarii 8. Do- 
stojno bill liudan bil, ako bih mojoga starijoga 
brata ostavil u pogibili. F. Vranfii, ziv. 18. Ako 
bi vas ko hotil odvratiti, govorodi da ludo vaSi 
pinozi onamo dajote, no bisto li so rugali I'limo? 
21). Srco ako bi pristalo iiviti, i tolo no bi moglo 
ziviti. F. (JlaviniA, cvit 8. Kako psonica no bi 
jilodila, ako se no bi u zomju polozila, tako Isu- 
krst no bi nam plod od spasenja uoinil, ako ne 
bi dobrovojno smrt podnil. 84. Bi od potribo Isu- 
krstu uskrsnuti, za sto, ako no bi uskrsnul, no 
kako bog nogo kako clovik verovan bi bil. 88. 
Ako bisiiio rokli da griha no iinamo, isti mi pri- 
varili bismo so. P. PosiloviA, nasi. 18. Josce spo- 
vidam da no zuam da sam nigdar ucinil dobra 
dila, kojo dostoji zivot vici'ii. i ako bih ko dilo 
takovo iu''inil, no bi ga niogal uciniti, ako me 
no bi milost bozja pripomogla. L. Torzii 68. Ako 
bi ova kad jirostala, stvor i okruzja sva bi stala. 
J. Kavaj'uu 476. Jer bi nam bila viSo na skodu 
vira nogo li na korist, ako bi ju tavnu drXali 
samo II pameti. F. Lastrii, test. 60. Ako bi ja 
imao odluku dignuti kakvu godi sumiiu iz pa- 
moti vase, to bi ja doisto na zao vam ufinio. 345. 
Ako bismo upitali, . . odgovorio bi n^m. 348. Mi- 
slase da bi sriina bila, ako bi se nasla dostojna. 
370. Ako bi koji bio u nemiru s drugira, ne bi 
imao pristupiti. J. Banovac, razg. 181. Kad bi 
tko skropcci krstio, ako bi kajijo tekle niz covika, 
dobro bi krstio. 214. Ako bi tko rekao da i oni, 
koji u ovoj skupstini iiisu, mogu se saranit, ako 
so nasoj crkvi i ne podloze, on se saranit no bi 
mogao. J. Filipovic, prip. 1, 182. Ako bi tko 
rekao, istinu bi rekao. A. Kanizlic, kam. 46. Ako 
bi se na jednu stvar namirili, koje ne bi razu- 
mili, odma bi trista cmi krpa pisaocu priboli. 
V. Dosen ix. Moleci da biste ovi moj trud sti- 
tili, ako bi vi ugodan bio. .J. Matovic. iv. Ci- 
jenilo se da bi mnogo prudilo, ako bi se ucinilo 
libro. 4. Ucineno bi da bi moglo biti ocitnije 
svijema, ako bi se zapisalo istinito vrijeme. 43. 
Koji bi mu bio u nevoji, ako bi mu bilo za ne- 
vojii. Nar. pjes. vuk. 2, 136. Ako bi mu i to 
malo bilo, b'jelu bih mu nacinio kulu. 3, 145. — 
b) sadasne vr. : Ako bi ukral, ter ako bi gdo kli- 
cal : pomagajte, platit iraa libar 50. Zak. -dnod. 
57. Ako bi koga uhvatili. obetujemo dati. Spom. 
sr. 1, 49. Alio bi ki prisal udvignut pravdu, re- 
ceni imaju braniti. Mon. Croat. 44. Ako bi ho- 
tjela, ti mores strt ovi jad. S. Mencetic 455. Ako 
bi bil bogat (otac), pozeli prvii stvar (sin), da 
se on more zvat od svega gospodar. N. Dimi- 
trovic 31. Upada (ii grijeh), ako bi . . dvoju ze- 
iiidbu ucinil. S. Budinic, ispr 160. Da ti podam 
ja i veci svaki dar, sili me injoc moja, ako dar 
ki veci . . . mogla bi zeleci zamislit" sve tve dni. 
I. Gundulic 119. Ako bi izgubio jednu od nih, 
no ostavi li jih devetdeset i devet u pustini? I. 
Baudulavic 164. luk. 15, 4. Ako bi sto rekao ali 
cinio, odricem se. P. Posilovic, nasi. 102'>. Ako 
bi ih tko svjetova', ko i cavke svi se uzbuce. J. 
Kavaiiin 154. Ako ne bi pjosni moje toli vrijedne 
moglo biti, dost je meni da na bojo budem zivot 
obratiti. 333. RazglodaSe sve piito, . . da ga vidi 
barom iz daleka, ako bi po srici izasao. F. La- 
«tric, tost 205. Obznanuje prije grisnika, da se, 
ako bi otio, more ukloniti od pokaraiia. F. La- 
strii nod. 1. Bog bise zapovidio, da ako bi se ovi 
grill medu riima nasa", da se ima kamenovat 
covik. J. Banovac, razg. 106. Niti je dobra (ze- 
nidba), ako bi se zdruzili. J. Matovic 304. Ako 
bi so ko nasa ter bi zelio znati, . . . za dosta je 
oglodati so ii vase prizimo. L. Vladmirovii, slav. 
5. Mogu li se u te pouzdati, ako bi mi Turci uda- 



AKO 



49 



AKO 



rili? Ogled, sr. IIG. Ako bi se dogodilo da sjutia 
dan dode kaka zena da iste .soli, . . . onda se za 
cijelo niislj da je ono ona sinoc bila. Vuk, ziv. 213. 
— c) sadasne vr. sa da, eda, kail se izrice ze(a Hi 
se nareduje: Ako bismo neftto pakostili neko- 
jemu, ja da mu vtse vraiu. Mon. serb. 44. Ako bi 
byla nekoja razmeta, ... da se praviiioinB ispravi. 45. 
Ako bi dosla nekoja sila . . ., da ihi. ne damo. 210. 
Ako bi se odtvrgli, da iliL mi tiiramo. 21b. Ako 
bismo ilit kada imali, da iht damo. 400. Ako t' 
bih joste lik ne inogla nac sada, da sam daj dio- 
nik od tvoga .sad jada. S. Mencetic 212. Ako biste 
culi moju smi't, da vam je pi-ij)orucena moja duSa. 
J. Banovac, razg. 18S). Ako li bih se \i nu kad 
vratio, eda bog da i Muliamed svetac te ja iz ne 
glave ne iznio. Ogled, sr. 308. — d) huditce vr. : 
Ako bi bil mahnit, istom da bogat jes, cijeiien 
ce niudar bit. N. Dimitrovic li. Da bih ti ja 
ziva, kako ce t' pomoci, ako bi t' taj vUa . . do- 
pustUa uljesti. N. Na]eskovi(^'. 1, 188. Ako bi se 
ovo po liihovoj nepom|i dogodilo, zestoko biti 
ce pedepsani. M. Bijankovic 40. Ako i to ne bi 
bilo dosti, hocu odvise jos nemUo tebe rjezat. J. 
Kavanin .510. Doisto ne ceto tako moc' odgo- 
voriti ; za sto ako biste tako odgovorili, suprot 
nilogim ustace nebcsa. V. Lastric, test. iO.5. Ako 
ja ne bill po.sao, uresite| ne te doci. J. Ma- 
tovic 66. Ako bi vapio k meni, uslisiti cii liega. 
399. Te molite boga za li'i dana, ako bi vi mobu 
prifatio, . . . tada I'-ii se, <'are, poliirciti. Nar. pjes. 
v\ik. 3, 70. Ako bi mi bog i sreca dala, te bi 
gradske plijenio ovce, dobar cii ti dio ostaviti. 
4, 417. I ako bi tako uciniii, dobrini i^u te darom 
darivati. Ogled, sr. 84. Ako l)i vi bog i sre<^a 
dala da bi koji ugrabio glavu , . . dacu nemu 
dvije pu.ske male. Ogled, sr. 136. Ako bi me, 
imsko, prevarila, te mi no bi ogan prihvatila, 
okiidice i mene i tebe . . Ako li me ne bi |)reva- 
rila, no bih s tobom ubio Tiircina, polivalice i 
mene i tebe. Ogled, sr. 116. — e) imperalw: Ako 
bi mojenje moje ovoj uslisat ne hotil, . . . a li mi 
daj (biimii) dopns (dnjiiisli) da |iocneiii daj jesti 
tvoga hljeba kus. N. Uimitrovii' 91. Ako bi ko- 
jemu od stilac razboritijih ovo novo pisanje u cemu 
godi vele neugodno bilo, podaj krivinu mojemti 
malu umiuju. I. Bandulavic iv. Ako bi ti zatok po- 
slao ki, . . . ne hod ! J. Kavanin 352. Svako se jntro 
bogu priporuci da ti dade pomoo, da se oni dan no 
zakunes, i ako bi ti se izmaklo, |ubi zem|u. J. Ba- 
novac, razg. 174. Najpri pokaraj ga (iskrnega) sam, 
da drngi ne zna nego ti i on ; ako te ne bi po- 
slusao, uzmi jos jednoga ili dva. J. FUipovic, prip. 
1, 181. Ako te ne bi poslusali, reci crkvi. J. Ma- 
tovic 87. Ako ne bi doslo, uzmi sridiiu casu. J. 
Vladmij'ovic, lik. 21. Ako bi ti bog i sreda dala 
da ti vode na silu devojku, ti uSetaj u kulu bi- 
jelu, pa prostiri svde i kadife. Nar. pjes. vuk. 1, 
51. Naodi se satoru na vrati, ako b' meni do ne- 
voje bilo. 2, 422. — f) dozeno proslo vr. sa da, 
kad se hoce da kaze da sto treha da hude, mjesto 
sadasnega vr. perfektimih glagola : Ako bi tko 
ponesalb ponost, da je platili 2 dinara a inemt 
da je svobodnb. Mon. serb. 184. — g) partic. pracl. 
act. II, kad .se iiim kazuje ze(a ; Ako bi se . . . koji 
nasao, bog ga obratio ! F. Lastric, test. 187. — h) 
imperfekat : Sama pol noci zvoiiase, ako ne bi od 
betega zabavjena bila. F. Glavinic, cvit. 274. Vas 
svit ne biso \Tidan uciniti mu zla nikakova, ako 
bi on sam ne hoti. I. T. Mma\'ic, ist. IS. 

b. u privezaitoj kondicional, u kom je kondi- 
cional glagola biti (iiegov aorUt i part, pract. act. 
ii) ,s part, praet. act. drugoga glagola, a ii glav- 
noj imperativ : Ako bi imt tko bilt uzelt, budite 
vi preporuoeni. Spom. sr. 1, 43. 



c. u privezanoj mjestu koiuliciiDiala glagola biti 
(esse) sam aorist negov, a a glaviioj sadasne vr. : 
Ako li bi koje kupe vamt potrebne, more se dati. 
Spom. sr. 1, 15. 

d. u privezanoj i u glavnoj pari, praet. act. 
II : u glavnoj .sc izrice ze^a tijem ohlikom. pa je 
i II privezanoj isti oblik mjesto kondicionala : Ak' 
uzela mila brata tvoga, boija od vas ne ostalo 
traga! Nar. i)jes. vuk. 2, 128. Ti se Maro, ne 
iidala! Ako li se i udala, muska ceda no rodila! 
1, 178. Ako bio torbonosa, bio majci ziv! ako bio 
gocobija, ne bio joj ziv! Nar. posl. vuk 1. Sve 
.sto radio i o cemu se bogu molio, sve ti uzalud 
i naopako obrsilo i od tebe ne ostalo traga ! Nar. 
prip. vuk. 143. 

y. sto se u privezanoj kaze, nmli se da je 
istina sto je tome protivno (kao kad se kaze: ,da 
nije dosao, zlo bi bUo' ; a tu je istina da je do- 
sao). Tako dolazi xvi i xvii vijeka u I'tekih pi- 
saca; a uhicnije je u takom govoru da ili kad 
mjesto ako. U privezanoj stoji kondicional Hi ob- 
lik kojim- .s'C maze zamijeniti, a u glavnoj mogu 
biti i dricgi oblici. 

a. u privezanoj kondicional. ii koin je aorist 
glai/ola l)iti (esse) »■ part, pracl. act. ii drugoga 
glagola, a u glavnoj: a) isti oblik: Boje bi mu 
bilo, ak(-) so ne bi rodio clovjek taj. N. Eaiiina 
90. mat. 26, 24. (na istom mjcslu uBandulavica: 
da se no bude rodio ; it Vuka : da se nije rodio). 
Ako bi bio ovdje, ne bi bio mrtav brat moj. N. Ra- 
liina 78. iv. 11, 32. {na istom mjestu u Handula- 
vica: da bi bio, u Vuka: da si bio). Ako ne bi 
bio krivac, ne bismo izdali nega tebje. N. Ka- 
nina 109. iv. 18, 30. (na istom mjestu u Jlandu- 
lavica: da bi on ne bio zlocinac, u Vuka: kail on 
ne bi bio zlocinac). Ako biste vi dobri bili bozi, 
vi biste daj sebe sab|uli. Zborn. 38. — b) kondi- 
cional, u kom je kondicional glagola biti (esse) 
s part, pract. act. ii drugoga glagola: Ako bi ti 
bil ovdi, brat moj Lazar ne bi bil umrl. Heriiar- 
din 36. iv. 11, 32. Ako bi ovi Movik zlocinac no 
bio, ne bismo ga bili pridali lebi. Beniardin 53. 
iv. 18, 30. (vidi ista mjcsta napri'icd pod a). — 
c) imperf. mjesto kondiciomda: Dobro bise neiiui, 
ako bi no bio rojen clovik oni. Bernardin 42. 
mat. 26, 24. (vidi isto mjesto pod a). 

b. it privezanoj kondicional glagola biti (esse) 
s part, praet. act ii drugoqa glagola; a u glav- 
noj kondicional, u kom je aorist glagola biti 
s part, praet. act. ii drugoga glagola: Ako bih 
ne bio dosal i ako bih uim ne govoril, grijeha 
ne bi imali. N. Kai'iina 204''. iv. 15, 22. (u Vuka 
na istom mjestu: da nijesam bio dosao). Ako bih 
ne bio dosal i ako bih jim no govoril, griha ne 
bi imUi. Bernardin 99. Ako bih ne bil prisal i 
ako bih liim ne bil govoril, griha ne bi imUi. 
Anton Dalm. 1, 157. Ako bi apustoli ne bili osta- 
vili nam pisanja nijedna, to li za to ne bi potri- 
bovalo na.slidovatii' S. Budinid, sum. 57. 

c. u privezanoj imperf. mjesto kondicionala, a 
u glavnoj: a) kondicional: Ako gospodin ne bu- 
dise u nas, kad bi ustali clovici na nas, brz bi 
zivih pozrli nas. M. Alberti 60. psal. 124, 1-3. 
Ako recise: ueenik sam uegov, van bil bi iza- 
gnan. F. Glavinic, c\^t. 202. — b) imperfekat : Isu- 
krst mogase, ako hotijase oslobodit se iz riik 
Pilatovih. I. T. Mrnavic, ist. 18. 

2. u pogodbi takodcr, ali pogodba nije potpuna: 
u privezanoj se receniei izrice sto god kao pod 
1, ali se u glavnoj ne izrice sto bi do toga stajalo 
da budc, a tijem se na ono sto je u privezanoj 
pristaje kao da jest, bilo doista ili ne bilo, pa se 
u glavnoj izrice da ima i drugo sto takoder jest, 
a to je tako da se s onijem poredi, jednaci, za- 



A Kt I 



.'.() 



AKO 



iiyoinyc _//((. (7/ mil .v siiiiruli lukti dn him a iiiio 
iiiu lie siiiita, hint i ti niitiK iirmii. 

11. II jtiiffzaiioj saddsiir rr., a ijlmtiDJ: a) isti 
uhlik: Ako jo maid (.ill, ki iiuifju sliliiti, u ilniibi 
iiioivs I'lili, ako Iuh'os, biti. M. Maiulic 151. Ako 
ilniK'')' iiisaiu apiistol , dilli vain jiwam. Anton 
Ualni., Ikor. 'J, 2. Ako ti so vidi vi^ti trud, voru 
jo i idiita. IJ. Giadir, dji>v. 3t. Ako ga ja iiavjo- 
stujom, toj tinini po naiodbi. ;!.">. Ako hlnpimo 
na jivstojsku vivaiimitii, koliko vcoiiia iniaino blo- 
]iiti na oviij slavnu jcstojsku duliovmiV A. (Ui- 
i'etir, niz. ji'z. 11- Iji.ji'pc) ako ji' ovo murlo vidjot 
tebi, Ijopsa dusa koliko jiiV I. (iundulii' 212. Ako 
od bogov tvojih ti ki dnigi no zuas ra/.log, mi 
ga, no ziiamo. F. Glavinii, cvit y8u. Visiii ako 
udaii, i milnje. J. Palmoti<^', dubr. 1-1. Ako s jo- 
zikoiu no iiui dobra, no cini ni zla. J. Banovac, 
prijiov. 1'17. Nog i ono, ako i^togod znade, skoro 
.sa svim nista no va]ade. M. A. Ko|kovi6, sat. 34. 
Ako imamo mi dvojo noga, imaju i oni dvoje 
ruka. IJ. Cuceri -1-1. Ako sam gresnica, jos ill 
jo.stor i od iiiene gorijoli. 07. Ako jo oovili jak, 
takvi su i lavi; ako jo covik lijcp, takVi su i pa- 
vuiiovi. li. Loakovic, uauk iv. Ako cvili, i nevoja 
mu jo. Nar. pjes. viik. 2, 320. Ako tuzi, za iie- 
voju mu jo. 2, i)B. Ako sani nialen, promalon, 
moiiie sam koi'iu lagalian ; ako sam tauak, prc^- 
taiiak, a ,ja sam roda gospodska. 1, 391. Ako t' 
ji) jopsa jiibovca od lueiio vilo od goro, a I'lU jo 
inajka rodila, u svilon povoj povila. 1, do. Ako 
svima mogn biti sluga, ja no mogu s\'ima biti 
|iiba. 1, 3i-l. Ako s' u mou' toke TadijiiiG, s ziva 
sam i(li) Tadije skimio. 3, 427. Ako babo uz ko- 
|cno sjeda, ako sjeda, i vaja da .sjeda. Nar. p.jcs. 
potr. 2, ()2(i. Alvo sam ja vlali ii griiboj robi, ja 
imam vise blaga nogo oni u lijopoj robi. Nai'. 
prip. vuk. 208. Ako pijom, za svojp novce pijom 
Nar. prip. vuk ' 307. Ako je lUmiiak nakrivo, 
ujiravo dim izlazi. Nar. posl. \T.ik. 3. Ako je ko 
jaci, no i bog je svacij. i. Ako je kratak dan, 
duga je gcnlina. 1. Ako je malo mlijeka, a ono 
je blizu rijcka. 4. Ako jo sila silovita, ma je mje- 
hovita. 4. Ako sam gadjiva, a ono sam rad|iva. 
7. Ako su brzi volovi, zomja je podijejeua. 8. Ako 
znas sto ti je bUo, nc znas sto ce ti biti. 2. Ako 
jo cm, nije davo. 5. Ako kore, no more. 5. Ako 
smo mi braoa, nijesu keso sestre. 8. Ako nc curi, 
a ono kapje, 7. Ako ne ces ti, a ono ce druga 
tri. 15. Ako nenia ])amcti, ono ima noge. (j. Ako 
nije vrac, a on je pogadac. 7. Ako ne mii'iso, a 
ono barem i ue smidi. U. Ako mje lijcpo, nije ni 
skupo. 7. — b) kondiciunal: Ako tvojijeh rodite] 
Lice i ostar pogled podnijeti ne mores, kako bi 
podnijela pristolje sudac i progoiiitej? B. Gradic, 
djev. 89. — c) praslo vr. dozeiio: AJio je trava 
pokosena, ostalo jo korijeiie. Nar. posl. villi. 4. 
— d) budiiie vr. : Ako u dugo eijec moje nesreco 
uzrnuci sve drugo, suu-t mucat ma ne ce. F. Lu- 
karevic 13. Ako sviriar zlo iiagazi, blatnog jata 
kad 110 jiazi, kud ce dospit staresinc, bozjeg jata 
kad no cinoV V. Uoson 220. 

b. « privezanoj rwriiit, a u glavnoj: a) inti 
ohlik: aa) u obje reccnicc za pruilu vr.: Ako ro- 
koli , no posjekoli. Nar. posl. viUc. 7. — bb) u 
obje receiiice za biiduce vr.: Ako no nacuva, ne 
nateco. Nar. posl. vuk. (i. Ako so ne nakusasmo, 
no nagrebosmo so. 8. — b) sluzeno pruslo vr. : 
Kojo beside, ako jUi no razuinise di"uzi. raziunila 
jih dobro jest b. luajka. li. Kasic, is. 21. — c) 
sadasnv vr.: Da nu misli, slugam naini ako otac 
tvoj darova . . . naSa jasna lica ova, koju slavu 
sred nobosi spiav]a tebi, ki sin jcsi ? I. Giindulic 
241. — d) buduie vr. : AJvO pravda nc pomozo, 
krivda ue ce pomoci. Nar. posl. vuk. 7. 



c. K iirii'czitnuj iiroslit xId^i'iid vr., a a ylavnoj : 
a) isli ijlilik: Ako sam to jediiom pojubio, nisu 
usta na lieu ostala. Nar. jijos. vuk. 1, 4.5.5. A. Tvoj 
otae dodo, to ubi onu kui'ku. B. Ako su jo ubili, 
to je i zasluzila. A. Posto je iibise, bacii^o jo na 
bunisto. B. Ako su jo na buniste baeili, onde je 
i ziva lozala. Nar. prip. vuk. 207. Ako jo bog dao, 
nije zai)isao. Nar. posl. vuk. 2. Ako sam so naj- 
niio, iiij(wam so pomaniio. 7. Ako sam se na6u- 
cala, a ono sam se narucala. 7. Ako nijesam ku- 
movao, a ja sam kntz plot gletlao. 7. Ako sam 
rokao, ni.josam iv/.im. 7. — h) !<adai<He vr.: ako 
sam ja iiacinio fino sukno, to mi je zanat. M. A. 
llo|kovio, .sat. 170. Ako si mi snop)e povozao, 
tvoje ovee po striiiki pasu. Nar. Jijes. vuk. 1, 172. 
Ako su ga kiaste nasai-ale, zdrave su mu o6i 
obadvije, srco mu jo bas kojo je bilo. 2, 554. — 
c) btidiice vr.: Ako su ti dvori izgoreli, jepSe 6u 
ti dvore naciniti. Nar. p.jes. vuk. 2, 3G9. 

d. u privezaiwj buduix vr., a u glavnoj: a) isti 
oblik: tako it zatjecanu, u Jakom tvrde.uii, kad se 
misli da onom sto .sc it (jlamwj recenici tvrdi ne 
ce biti smetna ni ono .sto .se u prirezanoj kaze: 
Jos ou poci, ako cu ne doi';i. A. Kacic'-, razg. 267. 
Uocu isti, ako doci no cu. Nar. Jijes. vuk. 2, 464. 
Bice? tobe vina izobila, ako cam no co m dostati. 
2, 113. — h) sadasne vr.: Ako 6u se privoloti 
carstvii, privoleti carstvu zema|skome, zema}sko 
je za malono carstvo. Nar. pjes. vuk. 2, 296. Maj- 
miin JB majmun, ako ces ga n kakvo lia)uio obla- 
citi. Nar. posl. vuk. 173. — lako i kad se sto j ako 
tvrdi (ispiiredi pod a) : Nije mu .se bojat izgub|onu, 
ako CO vas pakao skociti. F. Lastric, svct. 12. 

0. It privezaiioj kondicional , a it glavnoj : a) 
isti oblik: Ako indi stvari male brez vladana bi 
propale, uebo, zouija i ostala, kako ne bi vec pi'O- 
jiala broz onoga koji gleda. V. Dosen, 264. — 
li) .sadasiie vr. : Ako bi j-eei htil vas raziuii da 
taj govor tvorili su jiidi ki viku boga na sviti 
ne znase, ne ctiino li takoder da prorok David 
ozdravi romonom od pjosiii iiogovili SaulaV D. 
Eaniiia vi''. Ako bi se utekao k apostolom, ne 
znani ni gdi su. F. Lastric, test. 99. AJ' ako bi 
rugo bilo rec coviku ono dilo, kakvo rugo i 
straliota biva boga potvoritiy V. Doseu 141. Ako 
bi mu dolamu uzela, nilad .je, zelen, bojim se 
ozepsee. Nar. pjes. vuk. 1, 352. Ako bih to u 
pjesmu pjevala, pjesma idc od usta do usta, pa 
ce doci u pogana usta. 1, 404. — c) sada.ine vr. 
sa da, kad se kaziije sto treba da bade; tako ii 
zatjecanu (isporcdi naprijcd, pod a) : Da ne stvo- 
rinio, ako bi ni vfcst sveti. govorili,. Mon. serb. 
216. Da ill lie dauio, ako bismo dobUi nimi vtSB 
svetb. 216. — d) bitditce vr. it zatjecanu: Obi- 
cem ti se, da ako bi mi dopustio tisuc godisc 
ziviti, no cu te voce nigdar iivi-iditi. L. Terzio 
73. — e) proslo vr. sloieno: Ako bismo robje 
mijoiiaJi, liiliovo .se robje isturcilo; vec cemo ih 
silom otimati. Nar. pjes. vuk. 3, 87. 

3. u pogodbi kao pod 1 Hi 2, ali sit recenice 
krne, i to Hi glavna Hi prieezana Hi obje, Hi 
glavne nema. 

a. krna glavna: a) predikat it obje isti, pa se 
saiiio II privezanoj kaze: Ako no uhvati za glavu, 
za rop nikada. Nar. posl. vuk. 7. — kad je u 
glavnoj budiice i;r., mjcsto svega nega maze se reel 
.saino sadasne vr. ghtgola liotjoti, a infinitiv mu 
se raziimije iz privezane: Ako ne ispravimo . . na 
ovomu svijotu, a mi i-cmo u )iak!u. M. Divkovic, 
nauk 4. — kad je u glavnoj predikat glitgol modi 
.s infinitivom isloga glagola koji je it privezanoj, 
mozc se It privezanoj rrci saiiio glagol inoci u 
oblikit koji treba a injinitin dritgoga glagola raz- 
iimije se iz privezane: SUpac, ako ne vidi sun- 



AKO 



51 



AKO 



cene svitlosti, ne moze iii svitovno tamnosti. J. 
Bauovac, jiripov. 147. — l>) u glacnoj Hi samo 
kopule nenia, ili sw take rijeci kuje se i inace go- 
Bore bez tjlayola nijesto recenice ; Ako pravtde ne 
uciiiu, to ja krivt. Mon. serb. 29. Ma Dubravka? 
kako mojaV ako je druzijem daiia sade, da moj 
zivot. ki ju dostoja, k'o prisjeceii dub, jaoh, pade. 
I. Gundulic 165. Zaludu lemozine, ako ti zlobu i 
nena\adost imas u srcu. F. Lastric, od' 5'2. Ako 
se tko usuprotivi, anathema mu. A. Kanizlic, 
kam. 129. Ako s' zedan , eto vina ladna. Nar. 
pjes. vnk. 2, 434. Ako bi so zametnula kavga, 
teSko onom tko j' najblize Marka. 2, 432. Ako 
ga sakriju, nikom nista. Vuk, dan. 2, 90. 

b. privezana krna: a) ubje recenice imajti pre- 
ilikat s kopidom, pa je u privezanoj kopida izu- 
atai'feiia: Ako jedan cisto zlato, driiffi bise vi'idni 
kamen. D. Barakovic, viL 175. — li) it ohje rece- 
nice inti i suhjekat i predikat, pa se oha izostao- 
\aju u prioezanuj: Hotni smo u nevoju .sbraniti te, 
ako nase glave. Spom. sr. 1, <i9. — kad je u pri- 
vezanoj buduce vrijeme a u ylavnoj koje god drugo, 
mjesto cijeloga Imdimyn vr. moze stajati samo 
sadasne vr. glagola hotjeti, a infinitiv mu se raz- 
umije iz gtarne: Neka stoji, ako ce za 30 dana. 
J. Vladniii-ovic lik. 24. — c) u objc recenice isti 
predikat a sithjekti razlicni Hi isti suhjekat i pre- 
dikat a razlicni drugi dijelooi, ali je u priiieza- 
Hoj poricane: izostai'{a se it. prinezanoj sve stojc 
kao H glatmoj pa iistaje samo poricane i Uto je 
driikcije nego a glaimnj: Tebe (ubimo . . . ako ne 
vece, ne mbi'ie. Spom. .sr. 1, 40. Ovdi se ako ne 
sve, dobar dio govori. B. (iradic, djev. H. Scije- 
I'laha da udatba, ako iic drugu, daj putenii rados 
II sobi iuia. 38. Tko godi svijet slijedi, ako ne 
prije, vazda se na svrsi tuzi. 106. Pospjesi da ovo 
govoiis, ako ne svaki dan, a ono jednom na ne- 
djeju. A. Gucetic, roz. jez. 12. Dobro .svaka ucini, 
ako ne men' a ti istini. I. Ivanisevir, kit. 168. 
Xeunirii bog ti kaze, ak' ne usti , desnieome. J. 
Kavanin 225. Odvracajuci nui ako ne tako jed- 
nako, a ono ni toliko. Cestitosti 13. Tako bi.ste 
naslidovali apostole, ako ne u pri].)ovidann vjere 
medu nevirnici, bari, bari u ustrp|ivu podnosei'iu 
tuga. F. Lastric. od' 149. Od tebe nada -se pri- 
miti, ako ne sladke niilosti, a ono ponioci pri- 
moguio. D. Mattei 104. hto mi je zndjoti na 
nebu, sto li mogu na zemji jubiti, ako ne tebe, 
moj boze, samoga? 152. Ako ne svaki, a ti ba- 
rem u nedijni i svetcani dan promis|aj. A. Ka- 
nizlic, fi-an. 152. Niti ce itko drugi razumiti, ako 
ne Focio. A. Kanizlic, kam. 371. — dio koji je 
u privezanoj drukciji nego u glavnoj, moze biti 
cijela recenica za nu privezana: U istinu, sto 
zudi to srce bozanstveuo, ako ne, da [udska srca 
uzgoreV D. Mattei 3. A da za sto me bog stvo- 
rio, za sto li za svoje dijete uzeo me svetijom 
krstenem, kada me posinovio, ako no da bih vas 
u svako doba u svakoj stvari posvecen bio slavi 
negovoj ? 44. — i ne se izostavla kad je druga 
rijec vet sastavlena s poricanem : Nevoja ga prati, 
ako nitko drugi. A. Kanizlic, roz. 2. Priniite, ako 
nista, za zabavu. D. Obradovic, ziv. 15. — maze 
se ne izostaviti i onda kadje u glavnoj poricane: 
dio kojim se privezana razlikuje od glavne cijela 
je recenica, te od cijele privezane stoji samo ona 
i ako : Cxrlu ne moze se naci dno, ako kad (coek) 
umre. Nar. posl. vuk. 46. — d) sve kao pod c), 
samo mjesto poricana koje je ondje dolazi i s re- 
lativnim rijecima (interogativnim u relativnom 
znacenu) a tijem se samo jace potvrdiije: Sad, 
vile, ako i kad, Stanoa pomozite. M. Drzic. Zap- 
nite, ako igda, sada zamcicu. 143. Da ih (oci) ta- 
dara, ako igda, rastvorimo. B. Cuceri 194. Danas, 



ako igda, svaki ures govoi-ena naki(!'ena pomecuci 
zelim da samo oko srarti svetca ovega miso nasu 
zabavimo. 422. — c) kad prcd recenicom u kojoj 
je ako i nezinom glavnom idc druga u kojoj je 
vec izreceno sve ono sto bi se reklo u reienici u 
kojoj je ako, samo bi se u imj to poricalo, tada 
se moze u noj izostaviti sve sto se iz predne raz- 
umije, pa joj ostati samo ako * ne; Bogovom 
pokloni se nasim, i zivot oslobodim ti ; ako ne, 
strasno umorim te. F. Glavinic, cvit. 390. Zapo- 
vida da se obsluze liegove naredbe ; ako ne, oglo- 
bice ji. J. Bauovac razg. 27. — vidi i dafe pod 

7, b. — /) mjesto glagolskoga oblika koji bi bio 
I predikat , stoji ■parlicip u privezanoj reienici : 

Ako lezeci van, jitice ga ce jisti; toko je u greb 
stan, crvi ga ce gristi. M. Marulic 1.52. 

c. objekrne: a) u objema je predikat s kopulom, 
te je kopula izostavlena : .Ture nije sluga, nego 
sin, i ako sin, i didic. I. Bandulavic IG. gal. 4, 7. 
— b) u objema je izostavlen predikat, koji se raz- 
umije iz ostaloga : Ako u selu , Turci ; ako u 
po}u, -siici. Nar. posl. vuk. 9. Ako stijena kotlusi, 
jao kotlusi ; ako kotlusa stijeni , jao kotlusi. 8. 

d. glavne nema : a) privezana stoji cijela, a sto 
bi bilo u glavnoj, razumije se iz ostaloga govora 
ili iz onoga sto biva kad se govori, ili se moze mi- 
slili: Mnogo pretece, ako bi se na ne namerili. 
S))om. sr. 1, 58. (razumije se: da ce to i to uci- 
niti). Ako (nastampano ,ake') se moze rijet, ustani 
gi'oba van. M. Vetranic I. hi\. (razumije se: velim). 
I mi smo od tijela, ako bi t' snijet rijeti. N. Na- 
|oskovic 1, 24li. (razumije se: velimii). — tako 
kad ko pita koga kuda ide, izostavjaju se rijeci: 
kuda ides, koje bi bile glavna recenica: Ako bog 
ila, moj sine StojaneV Nar. pjes. vuk. 3, 130. — 
b) privezana stoji takoder cijela, a mjesto glavne 
stoji samo dio druge recenice kao drugo imc koje 
se daje dijelu ne.zinu vec izrecenu, tako da do 
onoga sto se u privezanoj kaze stoji da mu i to 
ime pripadne: Dao mi ga bratac tvoj, ako bog 
da, dever moj. Nar. pjes. vuk. 1, 345. — c) pri- 
vezana krna tako da od srega sto bi moglo u noj 
biti osim ako ima jos samo sadasiie vr. glagola 
hotjeti od buducega rr., koje bi joj bilo predikat, 
i to u 3 lieu jed. bez subjekta: sto je god izo- 
stav]eno razumije se iz onoga sto .se naprijed 
kaze ; pogodba, je kao naprijed pod 2, i po torn 
je ,ako ce' kao da hi .se mjesto liega reklo ,neka'. 
ili ,nista za to' ili ,testo'. dolazi od prosloga vi- 
jeka : Vapije s nikim veselem : obastrli su, veli, 
mene; ali ako ce; ne samo nisu mi mogli nau- 
diti, nego joster osvetio sam se nima. F. Lastric, 
test. 13. Oce, samo sam prid jednim cejadetom 
rekao, Ako ce; tri si du§e iibio. J. Banovac, pri- 
pov. 150. Ak<S ce. Vuk, rjoc. 3^*. u govoru se u 
takim prilikama moze cuti i bez ce, samo ako, 
koje se i udveya: ako, ako. — d) privezana stoji 
cijela, ali se glavna ni u mi.di ne doput'ta: tada 
sto se izrice u recenici u kojoj je ako, izrice se 
a nadaiiu, nadajuci mu se, kao kad hi mjesto ako 
bilo moze biti ili eda ili da ako (vidi daje pod 

8, a. i k.) ; ali ona ne dolazi sama nego za dru- 
gom, za kojii se cini daje privezana, ali ne ce biti, 
nego je ona naprijed u sebi cijela, a druga za 
nom ide kao da hi islo: moze biti. tako dolazi 
XVI i XVII vijeka: Tko znaV ako se obrati. N. Ra- 
nina 82. jona 3, 9. Bernardin 37b. I. Bandulavic 
70. (na tom je mjestu u Danicica eda). Nitkor so 
ne rugaj nevojnim, kad inuci, neg mu jos pomoc. 
daj; tko ziiai' iz nevojo ako taj izide, ter ako na 
boje mjesto on uzide, ter ako koris taj ucini 
vrliu vas. N. Naleskovic 1, 141. Priporucise ju 
jednoj zeni, ako bi ju niogla privariti. F. Vran- 
cic, ziv. 5. — tako ce bili i ovo xviii vijeka: Zove 



AKO 



52 



AKO 



so (stuileiiac) MiiikDViic, ino/.o biti za tci, nko gii 
IukIc najiirijo misiio Miii'ki>. M. A. Ko|ki)viii, wiit. 
120. 

•J. dvije i vise rccenica na ako stujcii jedmi za 
dniijom kai) da In mcdii niiiia hilo ili, iiiuflit hiti 
priit:aiif :a Jcdim iihirtiii a piKjiulhi takadir: 
Ako kojm, ftko zano, ako plijo, doiiia svo ratli 
nojako. ,1. S. K(i|kiivic'', kur. 70. Ako daklo zivimo, 
ako umiiomo, sosiiodi'ii .smo. Viik, rim. 14, 8. 

5. noMizi ne kad kad n privczanoj ako a u 
nlaimoj xe izrice {-Kdo ili urdna ili sazor (zabav- 
(ane) tdko da se cini da medu nima nijc ijoyodim 
negu da se « privczanoj izriic tizrok diioiiic iilo 
Je a glai'iiDJ, kao kail hi viJckIo ako hito sto; ali 
se i tada kao ii praraj poyodhi recenicom ii kojoj 
je ako izriif doyadaj u kom- biva ono Ho jc a 
glantoj, u kotii se Iko cudi ili srdi itil., a cciiiii 
se diidi tli na Ho se srdi, to vioze hiti i u samum 
dogadaju, i to je ii takiiii rccenicama, te se saiiio 
iini da u nima nije pogodlia. Tako se mogii ruz- 
uiiijcti sri primjeri kojc iitiamo xiv — .win mjeka, 
i pripada^jii medu one naprijed, koji pod 1, koji 
pod 2 ; ako Ii jc it kom htiii pisac rcci samo iiz- 
rok, bcz pogodbe, onda nije rekao Ho je htio po- 
vedavsi se za priliknma u kojima u jiogodbi maze 
biti i uzrok i u kojima je ako piiyodhe radi na 
scorn mjestu. Primjeri su erhi rijetki. a) u glav- 
noj eiido: Nomoj se jiocuiliti, ako jo iianiT, zali.. 
S|)oni. sx". 1, 2. No iiiia se nifckore rmiiti na svijeti, 
ako ku stvar more lindo niu uzeti. N. Oiniitrovic 

21. Ja ti se vam eudiiu, ako mi to na zbi| velite 
da sudim. N. Najeskovic 1, 216. Ter se ti od sada 
no cudi, sree me ako se raspada i ako za te mre. 
2, (iO. Za toj se ne cudi, ako nam nezgode i jadi 
i trudi to veei dohode. 2, B7. Ako um tamiii tvoj 
no scijeni me pjesni, ni cudo velje toj. D. Rai'iina 
(78''. Ne nioj se cuditi, ako tac juven boj hti me 
zlo raniti. 10. Nije cudo u jubavi, aiio i tebe divna 
vila jes dobila. 114. Tim nije rijeti cudo nijedno, 
ako kroz .svoj pogled mili zlato i jubav Kalinku 
su ]iridobili. I. (fundulic 4ti0. Buduci bio napa- 
stovan Isuii'st, nije se cuditi, ako smo i mi na- 
pa.stovani. F. Lastric, od' 195. Ne ima se cuditi, 
ako prorok i apostoli toliko se trudili jesu. J. 
Matovic 44. Da se cuditi ne ima, ako se jost po- 
slije posvecena naziva krub. 211. — b) u glavnoj 
srdna : Tijem srzbu ne imaj, moj cvijete rumeni, 
ako je svak cas taj veci plam u meni. N. Najes- 
kovic 2, 34. Nemoj se suproc meni rasrciti, ako 
jednu rijeccu joster prilozim ti. B. Cuceri 210. — 
c) u glaenoj zazor, zahavlane: Ne moj mi zazijeti, 
ako t' ga sjem mrtva. N. Na|eskovi6 2, 61. 

6. u pitanu dolazi od .xv vijeka kao Ii, eda, 
eda Ii, da Ii ; ali dosta rijetko i izmeda rjecnika 
samo ti Vraniiierii ('an, num, utrum): a) jiitane 
u samostalnoj recenici: xvi i xviii vijeka: Ee- 
kose: ako udrimo nozem? N. Rai'iina 103. luk. 

22, 49. Ako je dostojno u subotu lijeciti? 159. 
luk. 14, 3. Ako mestar vas placa dohodak? Anton 
Dabn., mat. 17, 23. Da ako dakle i spasitej . . . 
zapoWjeda ona prositi? J. Matovic 488. — moze 
za sobom. imati i Ii u negoini poslu prema onom 
Ho je naprijed: Kada postigne me smrt, gdo 
bude painet moju ciniti po snu-ti mojej? Ako Ii 
znanjc i poznanje bude tada, kada duse s tele.si 
stati se lioteV Aloksand. jag. star. 3, 316. — b) 
pitane u recenici vezannj za glavnii, 11 kojoj ako 
se i ne kaze izrijekom opet se iidsli pitane Hi 
ogledane; dolazi mnogo iesee nego it recenici sa- 
mostalnoj: II recenici it. kojoj jc pitane maze biti 
osiiit driigih oblika glagolskih i kontticinnal: xv 
t xviii rijeka: Kdc lii bogi, cU)nesali. tvoju dccu 
u nasu kucu, bogi. vc ako iht ne bismo si.b]uli 
i pocteno odtpravili. Spom. sr. 1, 42. Upi-osise ilit 



ako inn. uincjii povideti. ka naSa dreva. .")R. Pro- 
Mn('',i nas ako lii niogal opovidati. Mon. croat. ,58. 
Ne iznasadsc istinno ako su prvi Martinovi otdali 
tlurji'v dio viiiograda. 80. Pristujii da te tegnu, i 
poziial.i budii ti'l)e ako si sin moj Esav ali nijosi. 
N. Itai'iina 57. I moj. 27, 21. Ako grjeftiiik jest 
ne znam. 75. iv. 9, 25. Zaklinam te bogoni zivijom 
da roceS nam ako ti jesi Isukrst. ^l^>. mat. 26, 
(i3. Da vidimo ako pride Ilija. KX). mar. 15, 36. 
(iledati sto lioAe covjek rijeti i ako mu se pri- 
stoji odgovoriti ali ne. Zborn. 21'". Pristupi sjomo 
i prinesi jirste tvoje i poznaj mo ako no imam 
]>uti ni ko.sti. 29. V'ijmo ako jiride Ilija. Anton 
Dalm., mat. 27, 49. Upita ga ako bi vidil. Anton 
Dalm., mar. 8, 23. Poznal bi od moga nauka ako 
jest od boga ili ako ja sam po sebi govoru. 
Anton Dalm., iv. 7, 17. Ako je grisiiik, ja ne 
znam. iiernardin 34. iv. 9, 25. Kada ju ban opita 
ako je tako, no zataja h\ Vrancic, ziv. 5. Opituju6i 
ako jib jest ko vidil. 73. Gjedase ako bi ju vi- 
diti mogal. 109. Ako grisnik jest, ne znam. I. 
Bandiilavic 64. iv. 9, 25. Zaklinam te bogom ^i- 
vini, da nam reces ako ti jesi sin bozji. I. Ban- 
dulavic 76. mat. 26, 63. Noka upita ako pokoni, 
ka nui se poda, dobrovolno hoco jirijeti. F. Gla- 
vinic, svitl. 51. Ima so izrijeti ako bilo jo u crkvi 
ali u oritu. S. Matijevic 21. No more znati ako 
stoji u milosti ali u nemilosti bozjoj. P. Posilo- 
vic, nasi. 123. ,Ioste ima misliti ako jost dobro 
ono .sto hoce govoriti. P. Posilovic, cvijet 206. 
Zivi dana.s, jer ne znades ako so ziv k jutru naj- 
dos. P. Vitezovic, cvit 65. Pogledajte ako so u vas 
prikazuje koji bilig. I. P. Marki 92. Pilat upita 
ako ovi covik bijase GalUeanin. M. Lekusic, razm. 
72. Pazite i viillte, ako je zalost kao zalost moja. 
A. Kanizlic, utoc. 714. isto it istoga pisca na drii- 
gom mjestu blize narodnom gororu: Gledajte ima Ii 
zalost kako zalost moja. A. Kanizlii, bogojub. 
371. — II nase vrijeme samo h cakavaca : Naj- 
zad odluci, da ce niatcr pitat ako j' to istina. 
Nar. prip. mikul. IS. Dojde k lioj i pita ju ako 
ce poc za nega. 21. Stari ga pita ako je zgoto- 
vil ca mu j' bil naredil. 55. 

7. prema svezi 11 kojoj stoje recenice u kojima 
je ako i nihove glaime s govorom koji je pred 
nima, mogu uz ako biti razlicne rijeci, koje tu 
svezii pokazuju. Mjestn snijeh dosta je spomenuti 
samo tri: a, Ii i pak, koja simka. stoji onda kad 
se recenicom it kojoj je ako i nezinom glavnom 
preinacuje ili na suprot ohraca Ho god naprijed 
receno. 

a. a, koje ii recenom poslu stoji pred ako : Imaju 
se u trideset dana izgovarati ; a ako bi sve jedan 
dan bile recene, tada prude, da ii ne napunava 
so naredba. I. Krajic 77. To mi.slim da ce me 
ogovoriti za sad za dosta; a ako oni, od koga 
visi moc i zivot, uzoce da jos sto godi metnem 
na stampu, more biti da cemo se razgovoriti i 
jos svrhu ovoga. F. Lastric, test. xiii. Ako vam i 
kazem, ne ceto vjerovati; a ako vas i zapitam, 
ne cete mi odgovoriti. Vuk, luk. 22, 68. Ako zi- 
vimo, gospodu zivimo; a ako umiremo, gospodu 
umii'emo. Vuk, rim. 14, 8. — vidi joH kod a. 

b. Ii, koje stoji iza ako ;{ istom poslu u kom a 
pred nim; moze se i okrniti te biva samo 1": Vfcsa 
jeliko daht manastyrevi, da nc trebe ni mojemu 
unucotevi ni inomu nikomure; ako Ii ki,to sije 
pretvori, da mu bogb sudi. Mon. serb. 6. Ace 
ki.to odk manastii'i-skilib judi bezi podi velijega 
zupana, da se vracaju opett ; ako Ii odt zupanihfc 
|udi prihode u manastirtsko judi, da se \Tacaju 
opeti.. 6. Ako je malo tih ki mogu strjjiti, u 
druzbi mores iiih, ako lioces, biti. Ako H sliditi 
hoc' tih kih jo velo, ustrpiii ne 6' biti ni misli 



A£0 



53 



AKO 



prognat zle. M. Marnli(^ 154. Ako si ti drugii 
objubil o;ospo<iu, npka daj za slugu tamo k vara 
ja dodn ; ako li ni toj ne c", iii mislis ti k meui 
ovamo priti vet, . . nu se daj spomeni od c"\djeta. 
N. Na|eskovic 2, 108. I moj dU ces podati, kneze 
Marko, nasoj majei, za sto si ga nigdar vece od 
mene ne doceka. Ako li te bude luila majka npra- 
§ati: sto mi ti je sinko sabjica sva ktrava? ne- 
moj to joj, mili brate, svo istiim kazovati. P. 
Hektorovic 18. Ako .si potreban spasenja, kako 
mo^es biti spasite}? ako li si s]iasite}, kako po- 
trebu imas od spasenja? A. Guoetic, roz. jez. 122. 
Ako ju primorete, ne ce vam mala hvala biti ; ako 
li ona vas dobude, velika ce vam sramota biti. 
F. Vrancic, ziv. 9. Ovo ti hotih reci na kratko; 
Ako li josce zeliS sto znati, opitaj, hocu ti reci. 
23. Nista ne ima iskati; ako li d(ibrovo]no stogod 
dariije se, primiti ne branimo. M. Bijankovic, 26. 
Ako budes milosrdno jiogledati gospodine, biti ce 
saraiien; ako li pohulis. pogine. L. Terzic 113. 
Mlad ako si, vazmi mladu ; ako li si sredovijecan, 
sredAu zenu na posadu stavi. J. Kavanin 46. 
Ovako cineci shiga prima od gospodara placu. 
Ako U se sluga izopaci, onda od gospodara na 
misto place prima pokarane. .T. Banovac, pripov. 
136. Kad bi se dogodilo da se nakaza rodi i ne 
ima zlamena covicijega, ne moze se kr.stiti ; ako 
li bi bilo koje zlaraeiie covicije, onda se ovako 
krsti. J. BaTiovac, razg. 21.5. Ako ces da umrem, 
umricu vesela ; ako li ces da zivera, vesela cu 
ziviti. F. La.stric, test. 205. Budite oriizani ovim 
oriizjem milosti bozje, sve cete receiie razbojnike 
lasno nadobiti ; ako li po nesrici izgiibite uruzje 
milosti bozje, lasno ce vas pridobiti. V. Lastric, 
ned. 194. Nije lasno uz gu.slo vikati, ni jiinake 
]io imenu zvati. Ako 1' ti je sto ponnicno, [lobre, 
iizmi gusle. A. Kacic, razg. 2. Ako su ii ])lsiiiam, 
to ce mi vratiti zlo za dobro; ako li se ii mo- 
jim pismani ne naliode, ja kriv ne imam biti. 
:il7. Saji dite neka ki'iign uci . . . Ako li .so dru- 
gaeije mucis tekiic dobra a knigti ne ucis, ne- 
umitan ras])e svekoliko. M A. Relkovic, sat. .37. 
Ostavi nam kolii dara, zakon ti je; ako li nam 
ne ostavis, zazor ti je. Nar. pjes. vuk. I, 31. Ot- 
kup' ovo cedo; ako li ga mlada otkupiti ne ccs, 
mi cemo ga odnet' tarn' u nasn zemju. I. lOS. 
Ako me nad/.anos, dacu ti ja stado; ako 1' te 
nadianem. ]uba da si nioja. 1, 171. Ako volis 
carstvn zemajskome, . . . sva ce turska izginuti 
vojska ; ako V volis carstvu iiebeskome, . . sva ce 
tvoja izginuti vojska. 2. 296. Eto, Marko, blaga 
nekoliko ; ako 1" tebe (lonestane lilaga, opet dodi 
poofeimu tvome. 2, 41)1. Ako oj)rastate |n(linia 
grijehe nihove, oprosti(^,e i vama otac vas neboski. 
Ako li ne oprastate [udima grijeha nihovijeb. ni 
otac vas ne i^e oprostiti vama grijeha vasijeh. 
Vuk, mat. 6, 14-15. Ako rodi musko. da mu na- 
djene ime Janko; ako li rodi zensko, Jai'ia. Vuk, 
ziv. 243. — )' II hrt'ioj rcceniri miizc sfajati ako 
sa li, kad Je xrezn .s jircdnim govorom ista: Ako 
ti budes dobro ucinio )iosvetiliste, primices placii ; 
ako li zlo, docekace te na vrati grih tvoj. F. 
Lastri6, od' 102. Ako Ae biti na slavu i postei'ie 
tvoje i meni na spaseiie, dopusti mi ovo; ako li 
inacije, budi voja tvoja. F. Lastric, ned. 235. Ako 
si roda gospodslioga. ufara se, bice ti ugodan : ako 
li nisi, na moje mrzices knizice. A. Kacic, razg. 1. 
Ako bude dijete ludo, ono ce potrcati s rukama i za 
ugjevje ; ako li ne bude , ono ce za dukate. Vuk, 
ziv. 233. — ( kad se recenica okrni. tako da joj osim 
ako i li oxtanr samo ne (kporedi miprijcd pod 3): 
Hocu da se ti nasim poklonis bogovoni : ako li 
ne, imas znati, da . . . F. Glavinic, t:\\t 380. Ivia- 
nate li se vi po ovi nacin . . . boguV Ako li ne, 



finite veliku nehamost. J. Banovac, razgov. 77. 
Iskorenite iz srea nenavidost a usadite jubav; 
ako li ne. pripravte se obrat jiokaraiie. J. Bano- 
vac, pripov. 236. Posli toga sto god svrhu ivan- 
de}a moreS u kratku pripovidati. Ako li ne, a 
ti uznii koje otajstvo, tei' istomaci. F. Lastric, od' 
15. Sve ove grihe nabroj, ako je moguce; ako li 
ne, bari promisli dobro te reci jedan broj. F. 
Lastric, ned. 56. Opet velira da niko ne pomisli 
da sam ja bezuman ; ako li ne, a ono barem kao 
bezunnia primite me. Vuk, 2kor. 11. 16. — xvii 
i XVI 1 1 znjeka u nekih pisaca dolazi li i gdje mu 
ntje mje.sto, gdje nenia xreze koju hi Aim trebalo 
pnkazati: Na to ako li on, jos vece ona rasrdi 
se. F. Glavinid, cvit 298. Znate dobro da ako li 
u ime Isukrsta \'noge dobismo neprijateje, ho^emo 
i ove tri. 70. Samo iz crikve metrojiolitane da se 
donosi nemoenikom sakramenat, ako li uzrok po- 
tribnit drugo ue bi svitoval. M. Bijanko\fi(^ 41. 
Za c nije prava Jubav, ako Y se ne skaie u dilih ? 
H. Bonacic, nauk (V) Vaja \Tatiti onemu komu 
se je steta ucinila, ali liego^am bastinikom, ako 
1' ni nega. 73. Tesko liima, ako 1' se ne svide. 
lis. Sada nam je u ruei, ako li samo hocemo. 
A. Kanizlii, uzroci 51. Kako cu se teska zla do- 
cekati, ako li se ja odilim od tebe! 1.52. Obeca, 
ako li od one nemoci ustane, da ce zivot promi- 
niti. A. Kanizlii , fran. 67. Sto ima biti jedan 
jmt. ako li te smrt nagla iz nenada ne pritisne. 
24S. Da ti ne ce biti ne\igodno, ako li te otca 
imcnujem. A. Kanizlic, bogojub. 531). Obecajuci 
]iomc>c, ako li udij uzradi o sjedineiiu, A. Kaniz- 
lic, kaui. 639. Od toga mo srani bit ne ('■e, ako 
li ga gdi zakinem. V. Dosen 10. Kvak svoj dio 
nek jioznade, ako li ga sto zaiiade. 79. A sad 
veci nek mi proste, ako li .se k I'lima ganem. 213. 

c. ))ak; iziiH'du srojili ztnicei'ia (koja ridi kod 
pak) stoji u istom kojega je a ( li; iiijeulo mu je 
iza ako * dafe; ghisi i jiaht, a x\'i rijeka i paki: 
(:ini pokoru ; ako paki ne ("'cs, priti hocu h tebi 
brzo. Anton Ualm., apok. 2. Iti. Ovi .sakramenat 
ima so ilavati dokle je bolesuik joster u pa- 
meti . . . Ako bi .se pak sMnijilo je li mrtav ali 
ziv, tada ima se podati pod uvif. : ako si ziv. L. 
Terzic 119. Nega (iiorod) liita i zagrja i draguje, 
tere mu se posmjehiijc ; ako je uiajci pak jedina. 
sve joj ]ijeva od udajc. .1. Kavanin 109. Tako je 
bog svijet jiojubio i omilovao da sina .svoga je- 
dinorodenoga dade. Ako pak ))ocnemo iziskivati 
za sto dobrota bozja hotje da se toliko bog snizi, 
odgoviU'a nam isti. F. Lastric, test. 301. Ovo je 
nima dosta, navlastito koji su tupe pameti; ako 
pak znaju i ostala koja slide, to je dobro. F. 
Tmstrii'', od' 86. Ove tri %Tste duzni su povratiti, 
ako su duZni po pravdi paziti. Ako pak nisu 
duzni po ]iravdi paziti, nisu ni povratiti. F. Last- 
v\l--, ned. 168. Ovu ze}u on isti nikojim ocitova 
ponukujuci ih da se k liemu uteku. Ako bi se 
])ako dogodilo, da ono ne isprosimo, od potribe 
je o])et nioliti. A. Kanizlif, fran. 107. Gle.dajce 
kako je ojiusten . . . Ako pak se obazres na kuce, 
na pute, na mjesta obcena i osobna, na po}a, ah ! 
nagledat ('■.es se grdijeh bezakoiia. D. Mattei 319. 
— indi joK kod pak. 

d. dniaze i po dvije ore rijeci zajedyio, kao da 
ne hi jednoni bilo izreceno Ho treha, i to od pro- 
sloga I'ijeka: a) a i li: Kako isti nemocnik ima 
umriti, recena i)tica okrene glavu i ne ce ga gle- 
dati uprav; a ako li nemocnik ima ozdraviti, 
gleda ga uprav. P. Posi]o%'ic., cvijet 9. Pisacu mu 
listak knige tanke, da ne djeli |ubav s Mletki- 
liama i da ide dvoru bijelome; a ako li doma 
doci ne ce, ja cu mlada za dnigoga poci. Kar. 
pjes. vuk. 1, 269. Ako bude kuca dostojna, doci 



AKO 



54 



AKO 



to mil' vnS nti I'ln ; a nko li ii<< biido ilostojna, [ 
mir CO so vns k vniim vnitili. \\\k. nmt. Id, Ki. 
— licN/o riuloga iiioiv hiti uritkom iidrtijni'iii kad 
naprijed rer imn revtiiica sa nko i li: Sotoiia 
nko so i-nzdijoli sam po sobi, knko to ostati I'lo- 
govo cnrstvoy Kno sto ka?.oto da |iomo6n Vcol- 
zo^^^la izsonim (tnvolo. Ako li ja ponioAu Voolzo- 
vula izKonim dnvolo, sinovi vnsi fijom jionioi'u 
izgono? Ztt to io vam oiii biti siidijo. A ako li 
ja prstoni boiijini izgoiiim davolo, <lnklo jo doslo 
k vania oni-stvo boiijo. Vuk, Ink. U, lS-20. — 
b) li J pnk Hi pako (7/ jmka: Ako bi j!»ospodiii 
dopustio da biidoin napasto\-aii od djavla, obi('-oin 
da ga no oii poslusati ; ako li bi mo pak djaval 
u coiiiu god privario, od toga so ja sad svoga od- 
micom. L. Torzi<^ 43. Da sam cesar dode ii sabor, 
nko bi bilo moguio; ako li pak so no moglo 
bude, a on da posa|o [udc miidro. S. Badric, ukaz. 
56. Sto nados n ovim kiiigam kriposno, zafali 
svemogutonin, od koga ishodi svako dobro; ako 
li pak nados sto god mloliavo, moHm to, oprosti 
slabosti moga znaiia. J. Banovac, pripov. iv. Moli 
vas Isus propoti da imato poni|u od vasoga spa- 
seiW ; . . . ako li pak no ('■eto rad jubavi Isukr- 
stove, a vi barem rad vaso koiisti. J. Banovac 
razg. 87. Ako to^inu grilia ili ti uvridena ocemo 
miriti avsinom onoga koji je iivriden, bndn(!'i on 
noizmirni bog, tako jo noizniinio i uvridene. Ako 
li pak OL'omo miriti arsinom oniziju koji su nvi-i- 
dili, ni tako se no de naOi mana tezina. F. Last- 
ric, test. 40. Blago svakomn koji je misto pri- 
pravio vi dnsi svojoj ovomu gostu nebeskomu . . . 
Ako li se pak nahodi koji u ovomu puku koji 
do sad nije pripravio bio mista dostojna, jos je 
\Time, misto mu pripraviti. F. Lastiid-, ned. 249. 
U srcn more se zelit iskrnerau vazda ono sto bi | 
otio da se tebi zeli od di-ugije, a u dilu kada i 
koliko mores, ueini mn. Ako li pak zelis utiiiiti I 
dobro, a ne mores, bas koliko da si i ucinio, tako 
so kod boga prima srcana jubav bratinska za 
dilo. 292. Vaja po niioliko istom redaka skup- 
]enom pametjn potanko promisliti. Ako li ti pako 
ne bi dopiistalo \Time na ovi naein promis}ati, a 
ti barem razboritije jedan dilak jiroSti. A. Ka- 
nizlic, fi-an. 140. Pravedni se ne dotieem . . Ako 
li se pak tko prvizi, te se krivcem sam pridruzi, 
neka drzi sto ufati. V. Dosen 2.52. Zafali im na 
Jubavi, koju su ti ufinili ; ako li pak ne cos, evo 
ti se zakluiem bogom, da ne ces viditi jednoga 
covika. A. Kacic, korab. 210. Istina je sve ovo i 
temejno je nase ufane, ako mi pokorom pravom 
dostojni se ucinimo. Ako li paka uslijedimo u 
grijesih ot\Tdnuti, ah strah me je da se suproc 
nanii . . ne obrati. B. Cuceri 215. Prastajte, ako 
sto imate na koga, da i otac vas koji je na ne- 
besima oprosti vama pogrjeske vase. Ako li pak 
vi ne oprastate, ni otac vas koji je na nebesima 
ne ce oprostiti vama pogrjesaka vasijeh. Vuk, 
mar. 11, 25-26. 

e. kao -ito pod d. dolaze bez potrebe po dvije 
rijeci mjesto jedne, tako bez potrebe dolazi i po 
jedna, i to li, kad pred ako vei ima druga rijec 
koja istu sluzbii ccsf: a) ali jrred ako i li za nim: 
Sto bija.se, ispustismo; .sto jo.s nije, ne dobismo. 
Hocemo li? sam bog znade, koji dilit to imade. 
Ar ako li sto i dade, za cas va}a da ispade . . . 
v. Dosen 45. — 6) ili pred ako i M za nim: Na 
nizini tko ostane, nejma kamo da propane; il" 
ako li i posme, brez kvara se lako vrae. V. 
Dosen 17. — c) da (u istom znacenu koga je i 
a; vidi kod da) pred ako i li za nim: Zapovidi 
cesarove poslusajte ; . . . da ako li ne cete, razlic- 
nimi mukami budete mu6eni. F. Glavinii, cvit 30. 
Aio zlo govorio jesam, izvedi svidocanstvo oda 



zla; da ako li snm dobro rokno, za sto mo bijes? 
M. liOkusic 0(1. Vjoruju s vjoroni r6dit<'|a, ako .sn 
vjornici ; da ako li nijosu vjornici, utvrduju se 
s vjorom. J. Matovio 158. — d) nu pred ako v 
li za nim: Ako ponii'iu stavis na to i pomai'iu 
nog se prosi, vjoruj mi 6e tvojo kosi jirisivati 
Cisto zlato. Nu ako li, ruso, u bolu kopnis liice 
da 



gi 



t' so lasti, i tom^?.o)om vik ne istasti, savija' 

u rusu beln. A. ("ubi-anovi<'' 147. 
8. t'leki advcrlii i koiijiinkcijc dolaze uz ako do- 
dajuci avojc svai-ene k Krciiiu tniomc iito hi se bez 
nth reklt) reirnicama ii kojima je ako: 

a. i, kdjc sVDJim znaeenim, kojim nesto dodaje, 
It pogodbi kakra je pod 2 daje rise site takoj po- 
godbi, jace je utrrdiije tako da se jace jmstaje 
na ono sto je u prirczanoj rccenici a tijem jace 
i ono drzi sto je u glarnnj, o cemu se hoce da 
kaze da pored svega onoga Uto je h privezanoj i 
n natoc tome bira (isporedi i>od 2). Tako se 
2>ristaje na sve sto se kaze u recenici u kojoj je 
ako, i i stoji ili pred ako (7j jired glagolom , ali 
pristajuci na to sve moze se misliti i koji dio 
rccenice na koji se naroiito pristaje, a tada stoji 
i jired tijem dijelom. Glagol moze stajati » kom 
god ohliku, a mogti biti i krne reienice i mjesto 
reicnica same rijeci, a moze i savia prirezana 
stajati bez glome (kao naprijed pod 3 ako bez i). 
Dolazi od pocetka xiv vijeka. I otb mene, ako i 
grestnt jesuii, da jestt prokletb. Mon. sorb. 76. 
Ako i poganin biSe, sa svakim s mirom zivise. 
Duk}an. erne. 7. Cila uma je, ako i mlad je. 
Aleksandr. jag. stai-in. 3, 240. On vecma govo- 
rase : i ako mi potrjebno bude umrijeti s tobom, 
ne odvrgnu se tebe. N. Ranina 97. mar. 14, 
31. Ja nisam vas sluga, ako vam se i sluga cic 
umilenstva povidam. Mon. croat. 220. Ako sam i 
grjesnik, kladenac nu si ti. M. Vetranic 1, 398. 
Ako i stase u krovu, jak sunce Ije sjase. 135. 
Ali ga jos ni ti ni po com ne poznas, ako mu s' i 
mati? N". Na}eskovi6 1, 142. 143. Sagrada se bez 
podumijonte gradit ne more ; ako li se i gradi 
vrhu loliave podumijente, tu tako se ori. B. Gra- 
dic, djev. 69. Lacna bih bila (sa) starijem hrab- 
rom, ako i ima dosta blaga. M. Drzic 191. Er bi 
pravda bila, tko god zive kao zvjerenje, da i mr- 
tav na sto dila od zvjerenja razdrpjen je; ako i 
zvijeri ne bi strane s pice utekli svim pogane. I. 
Gunduli6 229. Ako t' se i ne mni, velekrat na- 
skodi. D. Barakovic, vil. 156. Koja ako i jest 
dobra, sa svim tijem nije toliko bogu draga. I. 
Grlicic, put. 82. Ona ne odgovarase, i ako ved'e 
puta bi upitana. K. Magarovic 71. Tu od s\'ih 
sam dobro gledan, ako i jesam malo vrijedan. 
J. Kavaiiin 109. Podloznike, ak su i prosti, u 
Jubavi uzmnazat ce. 207. Ne marim ako ce me i 
ubiti, istom da je cesar. J. Banovac, pripov. 250. 
Gluh, ako i ne more pripo\'idane slusati, ne moze 
ni lagane Judsko cuti. 147. Ako kad i dilovaste 
protiva nemu (zakonu), izliciste se. J. Banovac 
razg. 5. Niti ce se pravo veseliti; ako bi se i 
veselili, to ce vese|e biti zalosno. 166. Ako sto 
boga i molite, sve rastrkanom pametju, misleci 
nesricnoj koristi. 100. Ako i dospije (coijek) 
zivit tilosno, dusa zive u vike. J. Filipovic, prip. 
1, 7. Golubica, ako joj i odnesu ptice, opet u 
istomu mistu druge leze. 168. Vapijase u srcu 
svomu, ako ustma i muease. F. Lastric. test. 162. 
Covik, koji ima lip obraz, zove se gizdav, ako 6e 
udo i imati koje grubo. F. Lastrid, od' 145. Du- 
zan si koliko mores, bas ako 6e§ i siromastvo 
ocutiti , razdiliti ubogim. F. Lastrii , ned. 35. 
Cujte sanak, i ako od tlape sUku ima. I. A. Ne- 
nadic, zambek 6. Neka ide, ako ju i pojidu vuci. 
A. Kanizlic, uzroci 123. Nit bi koja ktUa da se 



AKO 



55 



AKO 



11 dvor \Tati, ako bi i siiiilii. A. Kaiiizlic, ro2. ■2'2. 
Brez koija bi kasno dosla (priiviUi), joS ako bi 
kad i posla. V. Dosen ()4. Kciji i ako im.i nas xi 
oblasti, nista ne mane s ovoni lubavT zaffi-jiije. J. 
Matovic 34. Ako i jest siid prazan, dobro jp za- 
pecacen. M. Zoricic, zrc. 15. Pisme li]ie su slusati, 
ako i nije nioguce da su posve istinite. A. Kafir, 
razgov. IKi. Ako nase i pogine unirlo tilo. iicka 
je spaseiia dusa. I.tI. Ako ste mi i odsikli rukn, 
jo.s je nioja na ramenu glava. 247. Ako gi'iizdo i 
docuva, mlade svoje visto jos vodit no znade. ,1. S. 
Rojko-sac, kuc. 100. Dub nije trava. ako je i zelen. 
Poslov. dan. 20. Ako kokot i pije, all na boga 
g:leda. 2. I ako me rodila vlahii'ia, potpuno je rodila 
junaka. \ar. pjes. vuk. 1, 3. Ako i jest kriva ^■rata, 
ama lijep miris dava. 1, 220. I ako sam bio n tam- 
nici, dosta .si me vinom napojio. 2. 277. A ja ti 
se ukloniti ne cu. ako t' i jest i-odila kra|iea. 2, 407 
Za' mi o;a je. ako jp i crno. 2, <i25. Ako je i go 
ali je soko. Nar. posl. vuk. 3. Ako je i zlo, nioje 
je. 3. Ako je i zniija. od si-ea .je. 3. Ako je i 
rdavo vrijeme. ]iutniei putuju. 3. Ako je i ertia 
krava. bijelo nilijeko daje. 4. I ako jp moj uiali 
gradao, ali sam ja u nemu dizdarac. 94. Mator 
kurjak ako i ne moze ujesti, on ojict skloea. 17."). 
,Koffodje tako hodio daje prosi, nijedan .se nije 
vise ^Tatio'. .Bogme, ako i ne eu, ja idem'. Nar. 
prip. %Tik. IK). Ako si bas i (■ar, ja ti no eu Ua- 
zati. Nar. pi'i)). vuk.' 2(iH. Ako se i svi sablazne 
o tebe, ja se ne cu nikad sablazniti. Vuk, mat. 211. 
33. Ako vam i kazem, ne ('ete vjei-ovati. Vuk, luk. 
22, 07. Ako (Jruijima i nijesam apostol, ali vauui 
jesam. Vuk, 1 kor. il, 2. — iiijcxfo vijdi- remiice 
moze ako i imati za sohoiii i naiiiii rijcc, kaja se 
kao din rrrniice (liiilqje iin isli iiachi knn i rci'e- 
nicd, tali'o (hi se iiiisli da ni onn sUi Inj dio ziiari 
nije smetihi onome stn se n reeeviei izriee veijo i 
pri tome si-eiim ono Inra (isjioredi naprijed pod 3) : 
Move bit da bisto koji god, ako i 0|iak, razlog 
imale. B. Gradic, dj"pv. 100. Npka talpnt, ako i 
ma|alian, ne ostane zakopan. V. Glavinie, evit. 
XIX. Koji jube .sve svoje sine, ako i ft-rubp. .1. Ka- 
vaiiin 208. Of!;a.ii uzpe vfliu slame, ako i man, 
lasno jp .svima. 222. Misica Ivanova, ako i lijpva, 
I'm uzdrzi. 31(i. (idi c^p svak nib razviditi, ako i 
kasno. 457. Rajsko su rijePi, ako i pbiene. V. M. 
G-uceti6, pobv. 204. Ne nosite li peeata i bilif,'a 
Antikrstova sakrivena na si-eu, ako i no na eelu 
od stidaV F. Lastrie, ned. 4. Neka dode j'cdan 
misnik. jos ako i zla zivota. 347. Ova i more 
biti jos nikoja, ako i ne velika, pomar'ikana tko 
nade, neka prosti. V. Dosen ix. Ista je jednodus- 
nost u iiauku , i ako razliko izgovaranu. 1. .\. 
Nenadic, nauk 9. Imadosp li oni od svojib ba- 
rem staresina, ako i ne od jiape, ki'iige svidof- 
bene? A. Kanizlio, kam. 175. Ne viruje meni, 
ako i nedostqjnu poklisaru I'legovu. I. J. P. Lucie, 
razg. 4. — » torn dohizi i po di'a puta (isporedi 
najmjed, pod 4): Godina svim npyjera od istoka 
i od juga, ako i nagla. ako i duga. J. Kavanin 
250. — dolazi i hez f/lante recenire, a tada ^to 
se kaze u recenici u kojoj je ako, kaze se h misH 
da moze hiti, tako da hi mjestn ako moglo stajnti 
moze bit] ; refeniea knja tako sfiiji, ima privezaim 
za se driigu, takoder pogodhenu (isporedi diije 
pod k, i naprijed pod 3, d.): Pa on ode trazit 
mehangiju: raehangija! daj da pijem vina. Me- 
han^ija nemu odgovara: id' odatle, cmi Buga- 
rine ! da s' donio bugarskn kopanu, ako bib ti i 
usuo vina; za te nisu case pozlacene. Nar. pjes. 
vuk. 2. 143. 

b. prem. koje po si:om znaceiiu, pn kam pnre- 
cava ono e.einit se dodaje i rise mii sile daje (ridi 
kod prem), daje inse sile i pogodbi into onako 



kako je redeno naprijed za i. Moze stajati iU pred 
ako Hi za nim ; kad za nim stqji, maze hiti i ra- 
stavle.no od I'lega rijecima koje ohie.no trazc mje- 
sto iza koje god prve rijeci: a) prem iza ako: 
aa) rastavfeno od nega drtigom rijeiju: xvi — xviii 
rijeka: ."^ko si prem psovan od luiia, ki vnska, 
ne di t' ca s' dostojan, da ca ga cud stiska. M. 
Marulic 153. Bog daje, ako ga prem ne ])rosimo. 
Katek. 15(il. 28. Ako je pi-era bog, nisu za to 
dva. (18. Koga, ako ga prem ne vidite, |nbite. 
Anton Dalm., Ipetr. 1, 8. Promisli u kolikih sp 
ncvo)ali naliodi takova dusa, koja ako se prem 
od svojib izvaiiskib neprijatp] up pridobudp, li radi 
iznutn'ie slabosti vece se doli prigib|nje nego gori 
uzdvigujp. A. Georgiceo, pril. 17. Ako bi ja prem 
ucinio mnoga dila dobra, ne za ovo ja. mogu sp 
drzati .Slobodan od zivota vici'ipga. P. Posilovic, 
nasi. 123. Da bi mogle pomo6i, ako smo prem 
zene. P. Vitezovic, odi|. 48. Ako smo prem drzani 
muki .lesukrstovoj spasene nase, nista up mane 
uzasascp npgovo nami prika./.ano bi kako izglpd. 
.1. Matovic 08 — hb) jirem iza ako hez ikakoga 
unietka : xvi — xviii injeka : I ako prem . . pospje- 
san nijesam bil, nu u tve milosti nijesam jos 
zacknil. N. Dimitrovic 59. Ako prpm vas vede 
jubiiu , manp jubjen budpni. Anton Dalm., 2kor. 
12, 15. Ako prem bozji sin bise , nistar maiie 
naucil .sp jest jiokornosti. Anton Dalm.. bebr. 5, 
8. Ako ])rem smrt naravno donosi sobom muku, 
nista tie niai'ip svaku stvar sladi. P. Posilovic^. 
nasi. 42. Ako prom mo/.p l)iti nisi mogao tvoj 
zudoni kraj dobititi, ni.sta no mane ispunio .si i 
.savise diiznost. D. E. Bogdanic v. — li) ]M'Pm 
pred ako: xvn — xviii rijeka: Gospa prpm ako 
nije tijploni mukp ])odnila, a onn, jp pamptju. M. 
Divkovic, zlam. W'. Pi'pm ako sve jedna ri? na 
ki'atko ili na <lugo izrccen.a zlaincnuje stvari n 
svem mejn sobom razlicne, ali ta razlikost i ne 
dvojeci .slova moze se dvima brazgotinami zgara 
)iostav|enimi lako razabrati. M. Alberti xii. Pro- 
seci svalioga da prem ako ni toliko dospiveno 
ali u com godir skladno s italija.nskim ovo uiojp 
istumacpi'ip , uzrok poda nisto ubostvu jazika, 
nisto slabosti dobi moje. P. R,adovcic, nac. 7. 
Mpdu to poce so uzmlozavati nenavidost u Kainu 
(irotiva bratu Abplu, prpm ako nikakva zla u 
nemu ne ^adi. K. Pavic, ogled 12. Prem ako ga 
kiivcem cinase, ne rasrdi se na proroka. 209. 
Prilicna jp ova j'ezgra biseru i dragonui kameiiu, 
koja prem ako su malena, sa s%nm tim u cini 
ostala nadilaze. E. Pavic, jezg. 8. I prem ako 
ga ognevitim zrnem uj)a]ivase, niiSta ne mane 
sve zaludu bijase. I. ZaniciA ir>2. Ne pristajmo 
zazivati ponioc bozju. prem ako se i otescaje bo- 
lest. F. Lastric, od' 281. Evo tebi ogledalo I prem 
ako je \t1o malo. V. Dosen 257. Stvari ove tko 
jirocini , |)rem ako je na nizini mislei"'! se ne 
nmori. 220, Prem ako se ispiTa vidi, da nije mo- 
guce da mi dojdemo na izvrstitost bozju, sa svim 
tim ako milosrdni budemo, biti ('■emo jiodpuno 
|)ored stana nasega izvrstiti i bogu ])rihcni. B. 
Leako\'ic, gov. 137. Prem ako bi se koji god iz- 
mpdu nas nasao, koji nikakvu nevoju ne bi trpio, 
sa svim tim jost imao bi biti milo.srdan ])rama 
onomu koji kakvu nevo|u i potribu imade. 139. 
— mjesto reeenice moze za .^iohom imati i .^amo 
dio reeenice isto onako kao ako i jwd a. : Ne samo 
ricju , nego dilom , ako i slabim , izvrsujuc.i. I. 
Bandulavic iii. Niti ima koji gi'ih, prem ako vrlo 
tezak, koga bog ne oprosti. A. Bacic 307. Ja, ako 
prem nevojni. I. Krajii 24. Da je bog moguc, a 
mogiicstvo judsko, prem ako najvise, nista prama 
nemu nije. E. Pavic, ogled 100. Niti se zastidi, 
prem ako kra}, tugovati. F. Lastric, test. 102. — 



AKO 



fi« 



AKO 



U: prfiin ako nnlazi ae joS i i u tKtom poshi n I 
kom je prom i a kam jc i srtiiii) i iiz nkn: I 
lianas imajii oblnst i zaiiovijodajn u carpvoj vlasti, I 
])rom akii i nijo duoliko, koliko ji> bilo. M. l)iv- 
kovir. bps. XVI. Iniaju ovii zapiikii, koji sii lodoni 
oil lit'iita. (irom ak<i su so i krslili. A. Baf'i6 '2()H. 
Ozfj'"' prvo K"ilii"i j'' prva, iii-iMii ako jo i nara- 
stao mrva. J. S. Re|kovic-., kuc. MH. Sastavi s po- 
moi'u boJ,j()in ovo, i>rom ako i malano, diln. li. 
Pavlovi(^, pripr. 4. — us ako prom nahni kc Joi 
i (la, koje i bez ako sa samijcm prom iatu sluzbu 
vrii: Ne bi li so i ja iiaufio od nikqji da b' dio- 
nik bio, ako prom da iiisam vojnik bio. A. T. 
Blaffojovii''. pjes. 45. AH i imz lasno orhi Iioio 
uteo, kasiio ako prom da hodi. A. Kauizlio, roz. '27. 
c. raviio, (loliizi isu ako «. iMom jmslu u kom 
prem, nli namo ii dra jiiscii xvu i xviii rijckn i 
u rjcciiicima BJelostijenceru i Jaiiibresicevii a za 
nima i « Stultcevu, po neni. womi gloich. Ako 
ravno k tomu nbojstvii ne prista, nasavsi so za to 
ondi, vazdav potle sroem zdiliavase. F. Glavinii, 
cvit 51. Ako ravno svih dvanadoste dulia s. biliu 
napui'ioni, svaki za to osobitu u sobi imaso kri- 
post. '2'20. Akii ravno . . imaliu mista nika, gdi se 
zbiraliu. za to radi stralia pogan.skog^a nigdir 
oMto nimabu cTikvo. iiliH. Ima so sluziti, ako bi 
ravno isti dan bil zapaoar?. I. Kralic W. — i kad 
uz ako ima li hes potrehc (ridi naprijed pod 7, 
b.): Gabriel Isulirstu ukaza so i okripi ga, ako 
li ravno niki drugi rokose, da ono bi Mihovil. 
F. Glavinio, cvit 79. — i u krtioj re.ie.iiici i pred 
samijem dijelom- receiiice : Zelo(!- ja bogn po.sluziti, 
ako li ravno nedostojan, hotili ga u svotih liego- 
vili, koliko bi moguce meni, proslaviti, F. Glavi- 
ni6, cvit xvii. Ovi ako li ra\aio ne kruto bogati, 
dobri za to bihu. 98. Ako li ra^^lo ribar, za to . . 
od starine plemenit. 2:S7. Ako li ravno od mida 
budufi, na male razdrobi se nirve. 300. Koji na 
svoju \o|u uzimaju koje spomonutje, ako ra^nio 
za vlastito bogojiibstvo, za voce puta grise. I. 
Kralic 81. 

d. samo, koje sobom lUvrduje pogodbu tako 
da nista vise od onoga sto se u privezanoj re- 
cenici kaze ne treba za ono Ho se kaze u glav- 
noj : Svaki ima toliko razuma, da moze, ako samo 
hoce, dobar i posten biti. D. Obradovi('^, bas. 245. 

e. isto, i sa dodanim na kraju r (od siaroya 
2e) istor i istom, dolazi kao i samo : a) isto : Nas 
moze uslisati, ako isto hoce. M. Divkovic, naiik 
1683. 345. Ostavi svojim talambas, kojim bi stra- 
siti neprijate}e, isto ako bi ga dcstojnim jezikom 
udarali i bubali. F. Lastric, test. 21. Pjanstvo ima 
oblast svakoj zloci zapoviditi, isto ako je pri- 
godba. F. Lastric, ned. 426. — b) istor: Svaku 
liegovTi pozudu usiluju se i.spuniti , istor ako 
mogu. F. Lastric, test. 71. Ja sam pripravan . . . , 
istor ako je vo}a tvoja. 149. — e) istom: Sto 
sam rekao ispuniti k\\, ako istom do svi'he vjeran 
u }ubezui mojoj tko bude uspristati. B. Kasic, 
nasi. 101. Jere je vase krajestvo bozje ako istom 
u istini hodite. 234. Drzi sto te sad zapalo, istom 
ako nije malo. V. Dosen 173. More se jo.ste pro- 
siti svako drugo dobro , . . istom ako ce biti za 
vecu slavu bozju. I. J. P. Luc5i6, doct. 47. 

f. bas, kojim .se samo jace utvrdxtje sto se kaze: 
Al' jos en ti boje vcH, bas ako 6u ne uteci. V. 
Dosen 235. 

g. van Hi izvan, kojim se izuzima sto je u pri- 
vezanoj od onoga sto je u glavnoj tako da do 
onoga Ho se ii privezanoj kaze ne stoji da Imde 
ono Ho je u glavnoj ncgo protivno ; u istom poslu 
dolazi u staro vrijeme i takmo: a) takmo (koje 
vidij : Da ne ima ni jedant nevertnikt gospodina 
Sandaja ufaiia u DnbrovnikL, takmo ako bi gla- 



vomi. prebigali.. Mon. sorb. 280. — b) van ill 
izvan: Prijubodivci i pri|ubodivnico ne (O kra- 
|ovstvo nobosko posidovati, van ako so na vrimc 
IKikoro i grille ostave. J. Banovac, pripov. 184. 
Imadu biiiati jio .svo od krcama; izvan ako bi u 
putovanu otogla i)otriba. I. .J. P. Lucie, bit. 19. 
— iza izvan dolazi ii jednoga pisca xvii vijeka 
i veie u istom poslu (isporedi da(c pod i.): da 
likari no ])ristupaju treci put ])olioditi recenoga 
nemo('mika, ako nijo ispovidon, izvan voce ako bi 
za koju stvai' pravodnu i.spovid bila od ispovid- 
nika jiroduJiona. I'. Posilovic, nasi. 87. 

h. nog •///' nogo, kojim- se ono Ho je u prive- 
zanoj na sii])rot starfa onome Ho je !< glavnoj 
tako da do onoga Ho jr » prirczanoj stoji da 
biva lie ono Ho je u glavnoj nego protirno; isto 
biva i kad jc van uz ako (vidi pod g.); nogo 
stoji najrise onda kadje u glavnoj }>ori<mne, inace 
rijetko; kako i m drugim svojim slnzliama nego 
cesto iizima k sebi li, uzima ga i u oroj. Dolazi 
XVI — XVIII vijeka: u glavnoj poricane: Toga ne 
okusu, neg ako ja knpini. N. Najeskovic 1, 253. 
Smisli tvoju fas, ku vas svijet da stira, satrt jii 
ne te mot, neg ako tva vira na mai'io bude doc. 
2, 35. Prvi i drugi nacin od djevstva, jore je 
priko vo|e. nije dobar ni zao ni dostojan livale, 
. . . nego li ako lii novoju u dobru voju obratili. 
B. Gradic, djov. 26. Ni 6e u dru?.bi djovickoj biti, 
ni one osobite djevicke slave imati , . . . nego li 
ako bi se na pravi put obratile. 67. Srce ne bi se 
raspalo i puklo , neg ako bi bilo pokrijep|eno. 
A. Gufietii, roz. jez. 74. Dobra vrimenita ne vaja 
prositi inacije, nego ako su na vecu s\a,Yn bozju. 
A. Kani^lii''.. ft-an. 106. Niti imaju koju (oblast) 
prama krstjanom, nego ako se oni sami nima 
podloze. I. Volikano\-i6, uput. 1, 26. — u glavnoj 
potvrdivatw : Sto smetas niislim tmastijpiu paiiiot? 
tko je umro, neka je umro; zdrav si i snazan, 
hvala bogu, neg ako ta zlovo|nost tvoje zdrav|e 
ne prigrabi. B. Cuceri 391. — dolazi i u kruoj 
recenici kad su u glavnoj i privezanoj raz- 
licni subjekti a ostalo jediiako pak se Ho je jed- 
nako izostari u privezanoj: ii glavnoj poricane: 
Dobro znam, da t' nije s truda plam, neg ako 
istom dim. N. Na|e.skovic 2, 34. — u glavnoj pi- 
tane: Tko bi vei u pjesni, neg ako na§ Matko, 
pripijeval [uvezni tac milo? N. Dimitrovic 103. 
Tko CO toj izrijeti, neg ako ti, bozo. N. Najesko- 
vic 1, 114. Tko da mi svjedoti, neg ako sama ti? 
2, 105. — mjesto recenice moze biti i sama rijec 
kao dio recenice (vidi i dale pod i, i naprijed 
pod 3) ; Lijeka no ima, neg ako od smrce. N. 
Najeskovic 2, 134. Ovo ne ima mista, nego ako 
u dilovaiii, sto covik cini za sebe i za dusu svoju. 
P. Posilovii, nasi. 164li. Od lakoma ne more se 
imati stvar nijedna, nego ako posilice. P. Posi- 
lovi6, cvijet 85. — uz ako dolazi li bez potrebe 
(kao naprijed pod 7, b.): u glavnoj poricane: 
Bit ne moze da tko sebe sam pomoze, da visinu 
srice stigne, neg ako 1" ga bog uzdigne. V. Do- 
sen 7. Nit na stranu drugud hodi (plamen), neg" 
ako 1' ga vitar splete. 196. — « glavnoj potvr- 
divay'ie: Pak 6e onog pravda biti. koji s jacim 
mitom miti, nog ako V se s koiia struni il od 
vina kako zbuni. V. Dosen 65. 

i. vec Hi vece, kao i nego ; u glavnoj moze biti 
i potvrdivane i poricane (vidi jos kod vec) : do- 
lazi od xvi vijeka : Bog ce odvratiti placom ti ne 
malom, a ja ti platiti ne mogvi neg hvalom: vec 
ako u placu i ove primes sad beside. H. Lucie 
235. Veda je toj zloba od zloba svih druaih, ka 
Jutim podoba zvirem se u luzih, ve6 ako na 
Ugrili pravda zapovida da na zad ide grih, po- 
kora na prida. 244. Znajte da Vuka.sina tamo ni- 



AKO 



57 



AKO 



kad ne bude, vete ako Petar simo dojde. Starine 
11, 86. Jednoj nije bog dao vp(''.e nego drugoj, 
vet ako bi bila sveta. I. Ancit, vrata 2, 4, 27. 
Koji jest toliko budalast, prem da je mlad i jaki, 
da more istiiiom iifati i biti Slobodan ziviti do 
veferi'ie? Vece ako niu od boga ocitovaiio je. P. 
Posilo-sac, nasi. 14''. Ne ie biti raja bastoniei, ve6 
ako se bndu pokoriti. L. l^ubuJki 4.S. Od kanona 
je zabraiieno ii svetkovinu trgovat , sndit ; vec 
ako bi bila velika potriba. A. Bacift 80. Ovo su 
grisi snirtni, vei ako bi sto god pozelio od male 
stvari, tada bi bio grih lak. 13(). Vide tvoje tko 
6e znat, ve6 ako ti budes dat mudrost. J. Filipo- 
vic, pi'ip. 1, 101. Ni vas pakao da ustane, ne bi 
mu mogao nanditi, vec ako bi ga bog pripustao. 
F. Lastiic. test. 22. Da ga kamenujete. . . vec ako 
se i on obrati. 122. Sluge od pravde ubivsi onoga 
koga jiravda osudi na smrt ne sagrisuju. vec ako 
bi iia.sladivali se n torn poslu. F. Lasti'id, ned. 
J to. Ne okrui'ia se nitko, ve6 ako bude upravno 
vojevat. 29.5. Ne to viditi ki-ajestva nebeskoga, 
vec ako iivot svoj promijeni. 400. Niti mu itko 
igda u cemu moze nauditi, vede ako uvridi boga. 
E. Pavic, ogled. 372. Jest mnogo duzan, vec ako 
.se ono 5to jo obedao promini. F. Matii (11. Nije 
duzan, vec ako se je sam obe6ao. .1. Uanovac 
razg. 238. Nije potribe da ga ispitiva, vec ako 
bi sto zaboravio, moze ga napomenuti. 251. Ne 
sagrisujemo, vei ako bisrao vo|om pristali. L. 
Vladmirovic, slavod. .nO. Ne ie iz lie izaci, ve.l: 
ako ga izvcdu. M. Zorific, zrc. 147. Niti mogu 
Nektarija kuditi, vec ako bi i op6eni sabor ku- 
dili. A. Kanizlic, kam. 117. Ni po jedan nariii 
ne bi se imali slusati, koji bi se ovako jioslali, 
voce ako bi poslaiie zlamei'jima potvrdili. I. Ve- 
likanovid, upuc. 1, 253. Ima se vazda uteci, vede 
ako bi zaprika bila. 1, 303. Koji ne bi slisao 
mi.su u vecene dneve, bi grisio, vec ako ne bi 
l)ilo moguce. B. Leakovic, nauk .'MX). — tako u 
posUivici, u koJDJ je sainu prirezdim a glavna nije 
utarfoia namo za to sto ne prijiiuht it posloriru 
a po.stovica .se i ne yovori lies (jlavne, kojn moze 
liiti: jlaze' ili ,no govori istine': Vec ako se pre- 
vari, pa rekne i.stinu. Nar. posl. vuk. 33. — do- 
Inzi i II krnim rerrniciiiHu: ii (/larnoj i u prive- 
' zanoj isti j)re(lik(it a sulijekli rnzliini, te je izo- 
.itavloi predikat u privezanoj : Posli toga ne more 
se vece razmetnuti (zenidim), vece ako snirt. P. 
Posilovic, nasi. 14. — u tjlavnoj i ii priveztmoj 
isti suhjekat i predikat te mi oha izostni^leva u 
privezanoj a samo joj dijelovi ostali kojinia xe 
razlikuje od glavne : Koga (naiika) do istine ne 
imade, vec ako 5to malo. I. Anfeic, vrata 2, 4, 8 1 . 
Umrije za drugije grihe, i ne za svoje, ne bu- 
du6i on nigdar sagri.sio ni ticinio stvar opaku, 
vece ako svetu. P. Posilovic, nasi. 12fi. Niti more 
do.segnuti . . ., vec ako . . . prosvit|en. F. Lastric 
test. 100. Nit raogn biti nigdi, vec ako u paklu. 
98. Ocito je zlamene, da ne bi rad raniti ni ustri- 
liti, vec ako usilovan. F. Lastric, ned. 431. Nit 
plodi riba, vec ako otrovnih. 83. Tko bi dakle 
radio, vec ako sto malo u potribi, — smrtno bi 
sagrisio. 125. To nije moguce s istinom re6i iz 
duse, vec ako s uvridenem milosti bozje. 163. 
Nisam, vec ako ritko, stavjao u govoreiii senten- 
tia latinski. iii. Sada ne naodi se na svitu ovakije 
idoloklanalaca, vec ako gdi daleko, i to vi-]o 
malo. 255. Nisu se smili kleti. vec ako u velikoj 
potribi. J. Banovac, razg. 1 73. Na mejdan ne 
vjerujemo da ce mu izici. raakar ih koliko zvan, 
vec ako gdje u mraku. Vuk, pisma 71. — dio 
kojim se razlikuje privezana recenica od, glavne 
te joj ostaje, moze biti i cijela recenica privezana 
za nu, kakaoont, konjunkcijom (kad, da^, i to sama 



ova bez ikakoga dnigoga dijela: tako osim ne 
ostaje privezanoj samo vec ako (tsporedi napri- 
jcd pod 3) : Da ti u ovi dom vise povratka ne 
bude, vec ako gostom kad dodeJ ! Nar. pjes. vuk. 
1, xiii. Posten se covjek ne moie povampiriti, 
vek ako da preko nega mrtva preleti kakva tica. 
Vuk, ziv. 214. Cuvajte (novce) kako sad tako do 
suda bozjega, vec ako ja da bih doSao po Aih. 
239. Oni se nametnu svijem selima i za spahije 
i za citluk-.sahibije, ne pitajudi je Ii koje selo 
imalo prije svoga citluk-sahibiju, vec ako da je 
bio pristao s riima. 261. — dolazi i bez glarne 
reienice : tada sto se kaze u recenici u kojoj jr 
vec ako, kaze se u misli da moze hiti, i obje te 
rijeii stoje kao da bi se mjesto nih reklo: moze 
biti (isporedi naprijed pod a. i da]e pod k.); snmo 
11 jediiiKja pisca 2>rosloga rijeka, i to u pitann,idi 
u pitai'iu, kakro je bez rijei-i kojom bi se pokazalo 
da se pita: VapijaSe: o Isuse, ved ako si se zabo- 
ravio od svoje majke, te ne mislis so s nom bla- 
gosovitiy Obrati se malo. F. Lastrid, test. 16]. 

k. da, kojim se nesto na suprot star(a drii- 
gomu, kao sto se cini rijeciinn a ili nego Hi nu 
(i po torn dolazi i u sluzbi pomenutoj pod 7), 
dolazi pred ako, kad je recenica u kojoj je ako 
bez glavne: sto se tada izrice u recenici u kojoj 
je ako, izrice se u nadamt, nadajuci mu se (ispo- 
redi )iaprijed pod 3, d., pod S, a. i. i daje pod 
I.), a to se nadane rijecju da na suprot stavfa 
protirnoj misli nei^rrcenoj, koja se razumije iz 
prediiega giirorn. tako dolazi da ako od prosloga 
vijeka: Ajdemo na drugu jilaninu, s koje se samo 
jedan dio puka vidi, da ako ga odonlem mogao 
budes prokleti. A. Kacic, kor. VI9. Dobrocinstvom 
peri grije i zloce tvoje, da ako ti se smlluje. 293. 
Pusti niomka nek u Turke .smira, da ako nam 
pogodi vezira. A. Katie, razg. 252. Daleko je oil 
mora do Save, da ako se degod udesimo. Nar. 
(ijes. vuk. ;!, 453. Pros'jecimo krilo od Tuiaka, 
da ako bi ko god skapulao. 5, 103. Ha .sad, braco, 
ako boga znate ! pogibe nam I'ankovid Osniane ! 
da ako nui u ponioc .stignemo. Pjev. crn. 48. Da 
ako i meni kad svane. Nar. posl. vuk. 47. Idem 
da trazim tu vodu, da ako je nadem. Nar. prip. 
vuk.' 236. Od toliko |udi da ako se jedan nade. 
Vuk, odgovor na utnk 1. Vrat iskrivili uz jioje gle- 
deci da ako se iz lieg pomolite. P. Petrovic, vijeu. 
12. Kodi sina i rece: da ako se .sada vec j)ri|ubi 
k meni muz moj. D. Danicic , Imoj. 29, 34. 
llodi, odvescu te na drugo mjesto; da ako bogu 
bude vo|a da mi ga odande prokunes. 4moj. 23. 
27. Da reeem : da ako me mrak sakrije ; ali je i 
noc kao vidjelo oko mene. psal. 139, 11. — za 
taku recenicu moze biti privezana dritga u kojoj 
je takoder ako (isporedi naprijed pnd a.) : Ako 
Esaun zabavi se sikuci jedan bu|\ik. da ako se po 
srici salirani driigi. A. Kacic kor. 34. Neka znade 
da ce mu siroma Milovan na onu staru crnogor- 
sku odj)ivati, koliko umio bude; ako Ii mu brzo 
brada opadne, da ako se ko god nade, ter ga lipo 
osveti. A. Kacic, razg. 317. — dva a koja idu 
jedno za drugim (da ako) mogu se i sazcti te biva 
dako: Da mi nasu vojsku okupimo, dako oklen 
sicar dojavimo. Ogled, sr. 387. Hajde k mene \i 
Javoije ravno, dako bi nam bog i sreca dala da 
uskoke bracu osvetimo. 439. Pricekacemo doklen 
se oVdadi, pa dako ti ne naudi. Nar. prip. vrc. 42. 
1. nu, dolazi pred ako, i to a) onako kao nego 
Hi vec naprijed pod h. i i.: dolazi « poslovici 
kojoj glavna recenica nije stavlena onako kao sto 
nije stavlena onoj p>od i., u kojoj je vec ako: Nu ako 
nebo pade na zem}u. Po.slov. dan. 86. — od nu 
moze se u sa a koje za nim ide (izjednacirsi se 
s nim) sazeti u a: nako: Da je ne ce Vilip po- 



AKO 



58 



AKOV 



ki-stiti, nnko lii joj z itubvo vii|i> liilo, yjcv. cm. 
15(i. Sml vnni iii boj;' |i<mMii''i iii" iiiu^.c, kad sii lui 
vas Tmvi i MIciiri, imkn (•i'tc> n nclm skakal.i. P. 
Potrovi(!', si'Pp. 77. — / 1( hn'ioj rrtviiici: No sa ?-ivn, 
imko sa nii-tvoga. Nar. pjos. viik. ijoc. il'Ji". No vo- 
sejo ovo no trajalo, luiko saiiio ilva nijcsrca daiia. 
Pjov. cm. 5. Ovdjo injcsta iii ziv]piia ncma za 
fovjoka, iiako za ilavnla. P. Pclrovic, s/'cji. (li). — 
h) hiz iilat'iw retTiiUe iiiiako k(u> sa da nnprijcd 
pod k. ; tako dolazi xvii viji'kii: Nu ako juidat," 
lizaznaju sla.so istino tvojnj zoji ribari oiii luija- 
to|i, koji <ivdi jirilnvnju. I. (iuiidiilic iM. Nil aki) 
jn daiias s luc niilo dniKus'i vilaini svijcm cas 
dobijeni s lijuisli ! Slika me no vara, ma dika 
mi jo jmla: malo .<am jirestara, ali sam pristala. 
lo!l. KazRovarat i^a, uzo; bolnvanjo ]>iisti ])iiko, 
gospodaru, pusti suzo. nu ako nijo iivoliko. .1. 
Palmotic, dubr. 3. 

9. nalazi se s nekim rijecinia na kruju, koje 
mu znaier'm nista )ie ditdaju, tili rvoiiiu rijctko: 
a) sa si, koje ridi, koje dolazi i i:a dritgih rijeci 
(n. J), tesko si ga meni), a maze se i okrnili te 
ostaje i samo .s ; samo u jednofjii piscn xvi rijeka : 
Ako si vas jesam ozl(ivo|il. nc kaju se; ako si sp 
jcsani kajal, . . . sad sc raditju. Anton Dalm., 2 
kor. 7, S. Akos jo prom iz slabosti bU projict, 
nistar mane on li iz moi'i bozje zive. •2kor. 1!?. 
4. — b) no od ono, kno ii kakono, gdjeno ; ii 
nase rrijeme u pjesmi jediioga Crnoyorca: Pust.i, 
sine, glavu sa ramona a no i)usti vrliovnu stolicn, 
akono si srea Stankovoga. Nar. pjes. vuk. h, 10. 

10. kad glarna receiiicn slitji iza ])rrresane, 
moze liiti hez ikakmja daiiietka, kojim hi xe sveza 
mcdii )Uma ii arocito pakazirahi: tako je naprijed 
u naji'itie primjera; ali moze joj .se i doiiietiiuli 
kakra rijec, i to razlicna jirnna srezi u kojoj 
osiiii jiOffodlie stoje jedna s dnifioiii Hi ol)je fi prcd- 
niiH goeuiom ; take sii rijeci: a) a: Ako nijo vrac, 
a on je jiogadac. Nar. jiosl. vuk. 7. vidi die kod 
a II, B, i3, b. — b) to; Ako pravbde ne ucii'ra, to 
ja krivB. Mon serb. '29. vidi rise kod taj. — c) 
ono: Ako na coeka ne ce sramota, ono c.e on na 
nu. Nar. posl. vuk. 5. ridi joH kod onaj. — d) n to 
(toj) : Za sto se oholis, . . . ter mene ii druiibu ne 
vazmes u tvoju, ako ne za sluzbu za vernu za 
svoju, a toj bud' boga cic. S. Mencctio 41. ridi i 
kod a II, C, 2, b. •/ fcod taj. — c) a, ono : Ako 
ne curi, a ono kapje. Nar. posk 7. ridi joi kod a 
II, C. 2, b. i kod onaj. — f) tada, tadaj. tad: Ako 
se spoznas sani, tadaj ces pravo rijct. M. Vetra- 
nic 2, 53. ridi jos kod tada. — gj onda: Ako do- 
cekam da se i ostalijeh ovako oprostim, onda en 
se izbaviti velike brige. Vuk, nar. pjes. 1, xiii. 
ridi jos kod onda. — h) tako : Ako vidis da po- 
tribno jest meni sto zelim, . . tako daruj meni 
ovo uzivati. A. Georgiceo, nasi. 15.5. ridi jos kod 
tako. — i) dalde, indi : . . . Ako li ja duhom bo- 
zijem izgonim davole, dakle je doslo k vama car- 
stvo nebesko. Vuk, mat. 12, 28. Od kud vojniku 
znaiie satire pisati ? Cudno pitaiie : od knd ? Ni 
od kud ; za sto ako ti sve znas, indi nisi vojniku 
nista ostavio. M. A. Eejkovic, sat. 17. vidi jos 
kod dakle, dake, indi. — .;') ali, i samo U: Ako sam 
vele dan pisat vam ja sknio, ali sam i u san i 
ja%'i mislio o va.soj dobroti. N. Najeskovic 1, 301. 
Nesrica ako je mene raoja zala od liposti tvoje, 
vilo, zadrzala, li misal ni stala ni casa ni hipa. 
H. Lucie 219. indi jo.s kod ali i li. — k) nu, no: 
Daj mi zlaca ... iV srebarca . . . Ako li ti nije 
godi nista toga meni dati, nu mi daj_ to ne za- 
krati sto t' za pinez ne dohodi. A. Cubrano\'i6 
162. Ako je ko jaci, no i bog je svafij. Nar. posl. 
vuk. 4. mdi jos kod nu i no. — I) ma: Ako je 
med i sladak, ma ne vala prst ugrizati. Nar. 



posl. vuk. 4. ridi i kod ma. — m) opet: Ako joj 
i oilnesu \ttU-o, opet u i.stom niistu druge lef.c. J. 
Fili])ovi('\ prip. 1, IfiK. vidi jos kod opet. — n) 
l)ak, i pak: No razmisjaju da ako su i istinita 
.sva ta cude.sa, vajalo je pak tijcm gresnicima 
prije simti f.ivot jiromijeniti. I. A. Nenadii'^, nauk 
207. — o) nista niano , nista ne mai'ie : Ako 
prom bnXji sin bi.se, nistar mane naucil se jost 
])okomosti. Anton Dahii., liobr. o, 8. Ako i raoXe 
bog covika kao i ostala stvorcna u nisto obra- 
titi, nista ne mane dnliovi u vike y.iwi. 3. Fili- 
povic, prip. 1, 7. rid i^ jos kod mane i nista. — 
p) sa svijom tijom : (HniS djolo, koje ako i nijo 
po sobi zlo, sa svim tijom |ioznajes da te drugi 
od istoga djela u grilui svomu pomo6 imat. I. 
Grlicic, put. 43. rtdi jos kod taj i vas. — r) za 
to, ktio i sa s\djem tijiMii: ... T ako li ra%Tio ne 
umri, za to hotenjo bi prijiravno. F. CJlaviniA, 
cvit 131. mdi i kod taj. 

AKOLICE. rijeci ako li .s dodanim ce, kcje 
dolazi u adr. na krajn ; znai^ene kao ako li (vidi 
kod ako); samo tt jednoga pisca prosloga rijeka, 
i to H sliku: Ako V pruzis mac desnice, obije- 
tamo taj cas svaka; nu ga ustegnes akolice, 
objetana nasa mlaka ne placamo. J. Kavaiiin '294. 

AKOLIT, akoUta, m. iix(>).ov»ng, acolytbus. ce- 
lade crkvenoga maloga reda cetrrtoga ; isp>oredi 
sviei'ar. Dolazi od xv rijeka, izm.edu rjecnika u 
Mikulinu, Belinii (2(;ii) i Bjelostijencevn. Saltir 
nioj da luu se da kada bude akolit. Mon. croat. 
87.' DilujuAi kako akolit. §. Budinii, ispr. 160. 
Poniolinio .se za . . . akolite. Bernardin 54''. Po- 
niolimo se i za sve bisknpe, popove, evangeli- 
staro, pistolare, akolite, zaklinaoeo, stioce, vra- 
tare, isjio^'idnilte. I. Bandnlavic 107. Prid nim 
hoditi 6e akolit. B. Kasic, rit. 69. Svicar oli ti 
akolit. A. Kadcic, bogosl. 8. 

AKOLITAE, akolitara, m. ridi akolit. Samo u 
rjecnikii Tijelostijencerit. 

AKOLITASTVO, «. ridi akolitat, od kojega je 
i postalo ; pred s otpalo je t. Dolazi prosloga 
rijeka. Vratarstvo, stiveiie, zaklinane i akolita- 
stvo jesu ali se zovu mali redo^d. M. Dobretic 281. 

AKOLITAT, akolitilta, to. acolythatus, mali 
crkreni red cetrrti, u kom je akolit. Dolazi od 
XVII rijeka. izmedu rjecnika jamo u Mikalinu. 
Red od akolitata. Mikala 3». Cetvrti red jest ako- 
litat oli svitlono.sac. M. Dobretic 273. 

AKOLTTAVSTVO, n. ridi akoMtastvo, od cega 
je postalo samo tijcm. sto je umetnuto v. Samo u 
jcdnoqa pisca prosloqa rijeka. Vratarstvo, . . . ako- 
'litavstvo. Turk blago 2, 316. 

AKOl^UB, a4). condiotionalis. samo u Stitli- 
ceru rjeanku. 

AKOMETIVATI. akometivam, impf. od ital. 
accomandare. preporucivati. Dolazi xvi rijeka. 
Akometivamo vama sudijama, da je imate asigu- 
rati. Starine 10, 37. 

AKOMODAVATI, akomodavam, impf. od ital. 
B.ccommo(i3.re. potpomagati. Samo u jednoga pisca 
XVII rijeka. Vazda zaimavajn podlagajuci se fe- 
}adi potistenoj, da bi ih akomndavali. I. Drzic, 
nauk: gond. 272. 

AKONPANATI, akonpanam, impf. od ital. 
accomiiagnare, /»Y(^'</. Dolazi -avt rijeka ii jednoga 
pisca. Andeli hode ga akonpanati. Zbom. 54. 

AKOV, akova w. amphora, vijedro ; mjera vin- 
ska. — Akcenat kakav je ii gen. sing, ostaje u 



AKOVfiE 



59 



AKVILIC 



svijem oblicivia osiw gen. pi., gdje je Akova, •/ 
ace. -Hhig., kuji je jcdnuk s nom. — Od mag. ako, 
koje je upet od .tlor. okov. — Dolazi od proHoga 
vijeka, ieviedu rjeaiika samo u Viikovu. Nego bi 
valalo refi: ovo je bukara, akov. A. Bacii 334. 
Trista akova vina. Nar. prip. vuk. S-l. Moj mer- 
tik ne ce ubiti (tttca), a dva mi ne dadu, makar 
na svakom cokotu akov rodio. Nar. posl. vuk. 182. 

AKOVCE, akovceta, n. hure od jcdnoga akova, 
va.s amphorarium. Samo ti Vukovii rjecmkii. 

AKEAM, akrama, m. od tiir. akran, jcdnak. 
Samo >( naie rrijeme u j^jcsmama. Nem' akrama 
u Budimu nejma, ni nego\'im pet stotin" raomaka. 
Nar. pjes. jiik. 488. Na aki'ama indi.'ikoga bana. 
491. 

AKRAP, m. vidi akrep. u naie vrijeme. Po lioj 
lizu guje i akrapi. Nar. pjes, juk. 401. Cm je kao 
akrap. M. Pavliiiovic. — dolazi i kao prezime: 
M. Akrap. Scliem. spal. 18G2. 27. 

AKREP, m. tur.'iki akrap i akrep, scorpio, sti- 
pavac, ij>urak; iaporcdi akrap, jakrep. Santo m 
nose vrijeme. Akcenat se mijena savio tt gen. pi. 
akrepa. A u vodi guje i akrepi, guje piju a akrepi 
iju. Nar. pjes. vuk. 3, 344. Jos je jedan akrep 
nastaiuio, juti akrep od Dobrace Jovo. 4, 354. 

AKRIBAKON ? AKEIBAKON, m. vidi kod 
arhidakon. 

AKRIJERA, m. vidi arliijerej, cemu je li pro- 
mijei'ieno na k / premjesteno pred r it narodimm 
govorit. iiiporedi arhi-. Samo u Vtikovu rjeciiikit. 
ixporedi akerej. 

AKRIMANDRIT. m. vidi kod arliiniaudrit. 

AICRIMANDRITOV, adj. vidi arliimaudritov. 
Samo tt Viikovu rjccnikti. 

AKRIMANDRTTSKI, atlj. vidi arbiiiiaii(!ritski. 
Samto tt Vtikovu rjecniku. 

AKROSTIK, m. acrostioum (oensu.s (jui pi-o 
agri.'i et praediis rusticis imperatori vel domino 
feudi pen.sitabatur apud Gi-aecos. Ducange). Do- 
lazi XIV vijeka, izmedii rjecnika saiiiu ii JJnitici- 
cenm (3, 551). §to je dohodtkb cartstva mi u Bare 
akrostikb sto perperB, tozi Baranomt ostavihi.. 
Glasnik 15, 288. 

_ AKSA, m. vidi Akso. 

Akso. 



Ake. se mijena ti vok. : 



AKSAD, m. od grc. iSdyivv, .sextula, iextina 
unie; isporedi aksaz. Dolazi xv vijeka, izmedtt 
rjecnika samo tt Danicicevti. 2 ,aksaga'; 2 ,akt- 
sagja' ; uncu i .aktsagb'. Danicid 1, 7, Mo se na- 
lazi nastampano ,2 aksage' (Spom. sr. 2, 98. 99), 
po cemu hi .<:e moglo misliti da je nom. ak.sada, 
bez sitmne je pogrjeska it stampanit Hi it prejii- 
sivantt, jer ii bojem izdanii istoga spomenika na 
oba mje.ita (Mon. serb. 406. 407) stoji ,2 aksaga'. 
— Best aksada cini jednu uncu. ^. Kovacevir it 
Godisniei N. 6upi6a. 2, 1878. 182. 

AKSAMIT, TO. od grc. i^ii/uiroi, examitum. siula 
II .sV.s? nita tkana. Dolazi xv vijeka, izmedu rjei- 
nika samo u Danicicevu. Svite razlike, ak.samiti. 
Spom. sr. 1, 138. CrBvenoga aksamita. 2, 104. 

AKSAZ, m. vidi aksad. xv i xvi vijeka ; izmedu 
rjecnika samo u Danicicevu. Base mi . . . 8 litre 
i 4 akbsaze. Mon. serb. 389. Laksa nego li poteza 
jedan ak.saz. Zborn. lOl^. 

AKSENTIJA, m. vidi Aksentije. Da Aksentija 
plati Milanku. Protok. sab. mag. 100. 



',, 11 nekih pisaca nasega rremeita 
iiz. 1852. 2, 4fi. Sulek , imen. 2) do- 



AkSENTI.TE, m. Auxentius. St. Novakovid, 
pom. 40. Nar. pjes. petr. 1, 358. Rat 350. 

AKSENTI,TEVl6, m. prezime; po oca Aksen- 
tiju. Vuk, nar. pjes. 2, 65(1. Rat 184. 

AKSIGA, m. dem. Aksa. ^i. Kovacevio. 

Akso, m hyp. Aksentije; isporedi Aksa; akc. 
se mijena u vok.: Akso. Sr. Nov. 1878. 224. 363. 
Je li ziv Akso? M. D. Milicevic, jur. 65. 

AKSAM, »(. ttirski ahSam i aksam, vece, a po 
nemu i vecerna molitva pm Mtthamedovu zakonu, 
cetvrta po zahodu snncanom. Samo u na.ie vri- 
jetiie, izmedu rjecnika samo u V'likoru (gdje .k 
samo u dnigoDi znacenu). a) vece: I tu konak 
Turiin uoinio, i na klance stavio pandure. Dokle 
aksam pade na dolinu, onda krenu Cerovic No- 
vica. Nar. pjes. vuk. 4, 498. Kada aksam pade 
na zemlicu. Nar. pjes. juk. 419. Tu je nega aksam 
zastanuo. Nar. pjes. petr. 2, 279. Nu kad bjese o 
aksamu, kado, mi smo silnu vojsku ugledale. Nar. 
pjes. vuk. 4, 390. Po aksamu bas u gluho doba 
dohodio bijeloj Udbiiii 3, 131. — b) vecerna mo- 
litva po MithamedovH zakonu, cetvrta po zahodu 
suncanom : Vecerase i aksam klanase. Nar. pjes. 
\'iik. 3, 346. — grijeskoni pisii i sa li sprijeda: 
hak.sam. Nar. pjes. juk. 619. 

AKSAMOVIC, m. prezime. Josip Aksamovic. 
Schem. zagr. 1875. 258. Pavle AkSamovid. Rat 78. 

,AKSENAC, 
(Cas. ces. muz. 
lazi grijeskoni mjesto olisjenac, oksjenar, osjenac, 
koje vidi. 

AKTAPOT, III. villi oktapod; isporedi ahtapod. 
U na.ie vrijeme. G. Lazi(^ 92. 

AKT(JR, )«. actor, koji tuzi koga. xvi vijeka. 
Med knezem Jurjeui Mikulicem, kako aktorom, i 
med knezem Jurjein Ozegovicem. Mon. eroat. 311. 

AKVALOVIC, m. prezime. xvn vijeka. Akvalo- 
vic, zastavnik. Starine 11, 83. 84. 

AKVTL.\, /. laf. aquila, vidi orao. — Akcenat 
se mijena u gen. 2)1. akvilS,; zadiii je slog dug jos 
i u gen. sing, akvile^ / irtstr. sing, akvilom. — 
Samo u nekih pisaca xvi ;' xvii I'ijeka. Moc*' ne 
imam akvile, ter nisam krjepostan gledati od vile 
na obraz Ijepostan. S. Mencetic 20. Tko pogleda 
ne ima ukvile, stvori se od leda prid liceem od 
vile. 67. Kako akvila, Abram joste brze, kada ide 
leteci ubititi lov. Zbor. 96''. Orao i kokot neka 
te ne kjuje. Cin' da t' se pokloni kokotov plahi 
bijes, . . Pin' da te akvila, Latinko. ne cvijeli, kqja 
sad sva krila dalece raskrili. M. Vetranic 1, 88. 
Tuder se akvila iz visin pak spravi. mojemucu 
vrb krila ter vajmeh posta\'i. 2, 175. Pomoli se 
s. Vid, i tudje akvila hlib donese ira. F. Glavinic, 
cvit. 189. Tri vrste akvil ili orlov nahode se. F. 
Glavinio, posl. 79. 

AKVILEJA, /. Aquileia, isporedi Ogjaj. Med 
slavnimi gradi svita bi ,Aquilea' u Friulu. F. 
Glavinic, cvit. 213. 

AKVILE JANIN, m. Aquileiensis. xvn vijeka 
u jednoga pisca, koji o dvojici pise u akiis. : Her- 
magoru i Fortunata, plemenite Aquileanine. F. 
Glavinic, cvit 106. 

AKVILEJSKI, adj. Aquileiensis. Prvi (patri- 
arka) jest Akvilejski. A. d. Kosta, zak. 1, 27. 

AKVILrc, m. pullus aquilae, vidi orlic, orlo- 
vic, orlusic. — Akcenat se ne mijena, samo u 
gen. pi. oba zadna sloga bivaju diiga: akvilida. 



AKVILON 



fiO 



ALAGI<^ 



— Samo II jediwpa pincn xvii rijekn. Akvila 
ak\alid'0 svojo u smuo {jlflili "^i l*"- (ilaviiiii, 
cvit. 8.1. 

AKVILON, akvili'ma, vi. anuilo, ridi sjovcr. 
XVII vijeka. a) rjetar (.ijeirriii): Rod sjovoni, 
nkviloim: iipiiioj jmliati B. Knsie, nasi. 151. — 
b) strnnn (.•{jcrenia) : Od istoka, ilo zapaila, od 
ak-viloiia i od poldnovn. F. (ilavinit- posl. 30. 

AKVILOXSKI, nilj- aquilonalis. ridi sjovorni. 
XVII rijekd ii jcdiwtja jiiscn. Od mora volikn<jn 
akvilonskoga daii do adriatskoRa. F. tJlaviiiii, 
cvit. XIV. 

AKVIN, Akviua, in. Aquinum. Svotoga Toniasa 
od Akviiia. A. Ciuiotii, roz. iiitar. 90. Toiiias ix 
Akviiia. M. Albciti xxxiii. Akvin grad u Italiji. 
Mika|a ">''. S. Toma od Akvina. F. Lastrii'', tost. 
32o. P. KnoXovic, osni. 345. isjioredi Akvia'ianin. 

AKVINA,/. t-idi Akvin. Samo u jednogn pifca 
proUoga vijeka, i u I'lega samo u sliku. Sveti 
Tonias od Akvine — umine. J. Ivavanin 208. 

AKVINANTN, ni. Aquinas, coiyek iz Akvina. 
Tomas Akviiianin. I. Ancic, ogl. 18. D. Mattci 50. 

1. AL, 1. enim, jer; .<iamo jediwvi u iiarodnoj 
pjeumi; postanem ce biti staro ai- promijeniix^i r 
na 1, kao sto je proniijeneiio u jel / el mjcuto 
jer i Gr. ,SIusaj cuda: Todor Pomoravac odveo 
mi snail isprosenu, isprosenu i prstenovann !' Na- 
smeja se Durad na divanu : ,oce, bog me, moj 
vitez Todore! al mu vrlo trebiije devojka. Nar. 
pjes. viik. 2, 493. — 2. vidi ali. 

2. AL, adj. turaki al, rumen, ruziiuM. Dolazi u 
nase rrijeme, icmedii rjecnika samo w Viikovu. 
Stoji .lamo pred lurskim rijeCima ne mijennjuii 
se po oblicima: al baber: Ako ti iiikne al-baber. 
Nar. pje.s. petr. 1, 234. — al basoa: To otisla u 
al-basoii. Nar. pjes. vuk. 2, 497. — al binis: Mnr 
dolama al binisa pita. Nar. pjes. vuk. 1, 450. — 
al fador: Na poju se al cador vijase. Nar. pjes. 
vuk. here. 198. — al coha: a na iioge al-cohe 
cakSire. Nar. pjes. petr. 2, G23. — al duvak; Al' 
se Vila iz oblaka svila, dovojki so pod al duvak 
svila. Nar. pjes. vuk. here. 50. — al kalpak: Pod 
al-kalpak u celo jiinacko. Ogled, sr. 258. — al 
katmer: Viiiar puse, alkatmerom diSe. Nar. pjes. 
vuk. here. 117. Mani rukom ]>o ran' bosioku, ru- 
kavima po al-katmerima. Nar. pjes. petr. 1, 232. 

— dolazi i s rijecinia (tiir.'ikim), koje iienmju oso- 
bita znacena nego .te samo dodaju drugoj ne mi- 
jenajuci joj znacena : to je turski aspur, astiu', 
aspurli. asturli, a od iuda u lias aspurlija i astur- 
lija : al-aspurlija, marama crvona. Nar. pjes. petr. 
1, 341. Moja bi te )uba oblazila )eti zimi za ala- 
sturlijom. 197. 

3. AL, okrnena turska rijee ali, ri'iok, ugledan, 
koja je u Turakn i iine musko (ridi Ali » Alija): 
a) adj. : Al-Oraeri sivi sokolovi. Nar. pjes. vuk. 
4, 402. — b) vine: Lepa ti je u Alage }uba. Nar. 
pjes. virk. 1, 281. 

4. AL, ala. )». ridi hal. 

ALA, interj. rijee ali okrnena na kraju i sa- 
stavfena s uzmkom a. Isporedi alah i ali. Dolazi 
od prosloga rijeka, izniedu. rjecnika samo n Vu- 
kovii. a) u ciidii, potvrdujuci- ono cemii se corjek 
cudi: Ala lipa govoreiia! N. Palikuca 12. Ao 
Fato, ala ti si lepa! Nar. pjes. vuk. 1, 245. Ala 
braco. rdava junastva! 4, 20. Ala! brate, Kraje- 
viAu Marko ! teske ti si muke dopaiuio ! 2, 383. 
Ala so nkrasio! Nar. posl. vuk. fl. Ala imas braa 
kot'ia. Nar. prip. vuk. 27. Ala ?,eno! lijepo ti je 



ova livudn )iokospna! 181. Ala bi lijepo bilo! 
Vuk, rjee. 3''. — « ciidii, pitajiU'i: Alajunak sto 
sam ucinio! 4, 79. Ala ('oeop, sta uoini ! Vuk, 
rjeo. 3'>. — b) %i ze]i: Ala da \mto doii! Vuk, 
rjcfc. 3''. M ze^i proklinane: Ala mene ne rodila 
majka!.. ako no ('u pokujiiti vojsku. Nar. pjos. 
vui;. 4. 3!). — c) cndeci se kako tko stu cini i ti- 
jein cudenem drnzeci ga da jos cini, da i bofe 
cini: Ivo zadni s krmo vozi vlada svojom stra- 
nom ; tako Cini zadi'ii s druge strane, te ova dva 
vladara sokolo .svaki svf)ju stranu sa rijcfiima: 
ala moja ! L. Zoro, rib. 0. vidi jo.i dafe. — d) do- 
lazi i po dva pnta zasopce: Ala, ala! milom bogu 
hvala! eto, Vla.se, sad so udesi.smo. Nar. pjes. 
vuk. 4, 234. Ala, ala! jada od hajduka! 4, .307. 
— kao pod c): Dili se lovae od ku6e s nikoliko 
hrta svpzani na sinj^iri ; kada vidi zvirku, onda 
riih pusti vifu^i: drzi, drzi; ala, ala; capi, capi. 
D. Rapio 270. — e) za nim dolazi i uzvik u : tada 
je ala hez akcenta: ala u i ala u. No pazi sta 
radi nogo onako ala ii, pa kako is])adne. l^i. Ko- 
vacovie. — f) gorori se i okriieno sprijeda la: 
La brate ! La meni kukavcu ! ^j. Kovace\'i6. 

ALA, /. ridi hiUa. 

ALA, /. vidi liAla. 

ALA , u jednoj pjesini u pripjeru moee biti 
arupski hala, strina. U kovaca cesta basca, — i 
ala ala i nena bila. Nar. pjes. vil. 1866. 323. 

ALABAN, m. selo u Srbiji u oknigu toplickom, 
srezu pirokiipaikom. Sr. Nov. 1879. 176. Mjestani 
jos govore Alaban. 

ALABANDA , tal. alia banda. na strani, sa 
strane; n criiogorskim pjesmama: Alabanda za- 
vrze se kavga. Nar. pjes. vuk. 4, 377. Pjev. cm. 230. 

ALABASTAR, alabastra, m. alabastrites. Do- 
lazi od xvii rijeka, izniedu rjecnika u Mikalinu, 
Belimi (571)) i Stuliceru. Bjeliju od snijega i od 
alabastra. B. Kasio, per. 174. Sud od kamena, 
koji se zove alabastar. P. B. Baksic 3. Sudom 
od alabastra. V. Andrasi, put. 349. Uze jedan 
veoma lip sud od kamena, koji se zove alabastar. 
M. Lekusit'' 13. — u jednoga pisca prosloga vi- 
jeka u pjesmi dolazi. mjesto adj., ali grijeskoin 
pi.'<ar.'<k.om Hi stamparskoin sa. k mjesto t: Cetirit 
je stol hrabreni. svakom stranom luci gredu, vrliu 
kih su postav|eni alabaskri praci u redu, koji ri- 
jezom hitrim tacu, i van zida vrsno ska6u. Po- 
sred lukov rec. bi stavne muoenika da su glave. 
.7. Kavanin 483. 

ALABASTRO, n. alabastrum, sud od alabastra; 
dolazi prosloga rijeka: isporedi alabavstro. Tuj 
vidi alabastro sud snjezani, ki se kako cklo pro- 
vidi. L V. Bunic, mand. 17. 

ALABAVSTRO. n. alabastrum, sud od alaba- 
stra; isporedi alabastro. Samo u jednoga pisca 
XVI vijeka. Pristupi zona Lmajuci alabavstra po- 
masti drage. N. Ranina 89b. mat. 26. 7. Prinese 
alabavstra pomasti pridrage. N. Ranina IBSb. luk. 
7, 37. 

ALABURA, /. ridi halabura. 

ALAF, a^. turski rumen, erven; isporedi al 
(rumen), alav. Dolazi xvi vijeka ii jednoga pisca. 
Kostaiii, cicimci joste se tuj plode, i alafi sipci 
mnozi se nahode. M. Vetranic 2, 273. 

ALAGA, m. tiirsko ime Ali sastavjeno s Aga; 
vidi kod 3 al, Ali, Alija. 

ALAGIC, m. prezime; isporedi Alaga; ali nije 
samo u Turaka. tursko ce biti xvii vijeka u jed- 



ALAGIN 



61 



ALAJT 



nom spomeniku, u kom je. sapisano i Apatic (koje 
oidi): Vlasica od Alagica kule. Starine 11, 85. 
— sada u hriicana: Dorde Alagic. §em. prav. 
1878. 62. ^ — pi. Alagioi , zaselak a Busni kud 
Kreseva. Sem. bos. 18()4. 54. 

ALAGIN , adj. sto pripada Alagi. Uzrasa' jo 
zelen bor uz Alagiii bio dvor. Nar. pjos. vuk. 1, 
205. 

ALAGINCI, Alaginaca, w. pi. >>coce u Slaro- 
nyi hlizu Pusege. Pregl. 91. — Ud adj. Alagiu. 

ALAGOVAC, Alagovca, m. seucc a Herceyocini 
kud -lela Kuzica. Schem. herceg. 1873. 228. — 
Od adj. Alagov, kuji nije u uhiiaju a kojijepu- 
stao ud ukrnena imena AH i rijeci koja u Tu- 
raka glad i ago a znaci istu sto i aga. 

AXAGOVIt!, m. prezime, koje je postalo od 
adj. Alagov, kuji vidi kod Alagovao. Pogubjc- 
iioga Osuiaiia Alagovica. Nov. srj). IHfib. 195. 

AliAGA, /. turski alaga, iaren, iarena halina; 
u narodnoj pjesmi: Sfidi Joka na bagi u zolonoj 
alagi. M. Kovacevic. 

ALAGUVER, m. od tur. ala-gohiro, koje je fr. 
nerpnm, nem. lu-puzbeere' isporedi pasjakoviiia. 
dolazi snmu it na.ie vrijcme i tako >ie ^ zure samo 
rod od drrela .'<rod>ia pa.yakoriiii koji .sr uzbiia 
za hoju. Oil prvo ovdp opi.satu iblc (rhainnus sa- 
xatiii.s L., Hi rhainnus tiuctoria WK.) jjlod u 
raiio doba sprav|eu i sa kojekakviiii lioniickiin 
stvarima pomeSau daje zeleiiu, zutu i crvciui 
boju; u trgovini je ovaj plod poznat. pod ime- 
iioiii graiiios d' Avignon, u nas zrna ili alaguvor. 
J. Paniic, sura. drv. ;i7. 

ALAll, m. arajiaki allah, hug; samu u Tiiraka, 
Hi kad ku hoce da kaze kaku 'j'lirci goimre. Alalia 
mi i nogovp brade. P. Ppti'ovic, scop. 15!). Alaliii 
so nadani. Pjov. crii. 100. — l>ez h dulazi it jfil- 
noga piscn xvii vijekit: Bog piso .so turski alia. 
F. Glavinic^, cvit 1. 

ALAH, inlcrj. rijcc a!i nkn'ienn na kritjii i sa- 
stavfena s uzvikom ah. iapuixtli ala. If niise vri- 
jeme Alali, rccc, do boga miloga. Oglod. sr. 41*8. 

ALA.l, iilaja, m. tiiraki alay, tlio pujske u nmm 
redu, (/omila (itili Hi sluke ; po tlijelii imjuke, na- 
zioala .s-c u iias tako i ziustana I'icgtira. — Akce- 
nat kakan je ii yen. .s/«//. o.'ilaje it avijem iMiiiina, 
osini gen. jiL, gilje glaai alaja, * ace. .sing., kuji 
je jednak s nom. Dolazi ud xvii vijeka (nidi 
dale priiiijer D. liarakuviia), iziiiettu rjeenika 
samo It Vukovii. — a) diu rojske it svuin redu, 
acies instrncta; od proHuga vijeka: Mi na alajo 
i na cete branimo ili vjecne steto. .T. Kavaniri 
50H. Tud' CO pool vojska na alajo. Nar. pjos. vuk. 
2, 2811. — h) guiiiilit (iiili, kau .sca/oco i driigih 
skup(enih cega gud radi: Pojozdise hijada sva- 
tova, narodi so alaj za alajem. Nar. pjos. vuk. 3, 
252. Sjedi onde tri alaj' Turaka: jedan alaj lioge 
i hagije, di-ugi alaj od Bosue spahije, tree; alaj 
od grada leveri. 3, 334. — c) gumila ovaca, it 
jednoga pisca prosloga vijeka: Pofatase moiuko 
i divojke, zaplinise na alaje ovce. A. Kacic, razg. 
261. — d) zastava dijela vujske kalcav je pod a. ; 
tako dolazi xvii vijeka: Po tlehii sniuease nov 
alaj pozlacen. D. Barakovic, vil. 350. Kad oete 
grcdihu slideci tvoj alaj. 351. 8vilan zlatoni alaj 
nosase prid liimi. B. ICi-narutic. vaz. 21. — tako 
i sada, ali se dodaje hnrjak: Nit' so viju alaji 
barjaei. Nar. pjos. vuk. 2, 575. Nolc saviju alaju 
baijake. 3, 502. ce.ice dolazi iza alaja harjak taku 
da se alaj ne mijena po padezima; vidi alaj- 
barjak. 



AlAJ-BARJAK, m. turske rijeci alaj -i barjak 
sastai'jenc taku da se prva ne mijena po obli- 
cima: harjak jednuga alaja; dolazi od xviu vi- 
jeka: Alaj barjak inu oto. J. Kavaiiin 203. Te 
on uzo alaj-barjak carov. Nar. pjos. vuk. 4, 379. 
Nad niiiia so alaj-barjak vijo. 3, 424. I na liegov 
krstas alaj - barjak. 2, 371. — medu uhje rijeci 
moze biti i umetniita jedna : Koji prvi skoci na 
bedenie i na li metiie alaj zelen barjak, za pasu 
oil licga uciniti. A. Kacic, razgov. 158. — pro- 
sluga vijeka it jednoj pjesmi hez j iza a: Da mi 
nosis alabarjak prod niojonie druzinome. Nar. 
pjos. bog. 20. 21. 

ALAJ-BAJJJAKTAR, alaj-barjaktara, m. koji 
nasi alaj-barjak. ». jednoj pjesmi s dometnutiin 
sprijeda h po crnogurskom govorii: I sa s liime 
halaj-barjaktara. Nar. pjes. vuk. .5, 332. 

ALAJBEG, III. tiirskc rijeci alaj ( bog sastav- 
Icne ; beg od alaja, koji vodi na vuj.sku aliy i nim 
sapunijeda. Dolazi od prosloga. vijeka, izmedu 
rjeenika saiiiu u Vukuva (,dux nobilium'). Nava- 
|iijo s kapigijami, begler-bozi i alajbozi. J. Ka- 
vaiiiu 270. Skocise so pase i kadije, alajbozi, age 
i spaijo. A. Kacii, razgov. 131. Razali so alaj- 
begu mladom. Nar. pjes. vuk. 1, 211. Na livadu 
Cengijc-Alaj-bega. 4, 51. Kazu da su u Bosni ce- 
tiri alajboga, pod kojima su onamo svi bogovi i 
spahije. Vuk , rjef . 3''. — jedan pisac prosluga 
vijeka naziiia tako i krscanske vujvode: (irancie, 
Kasio, Rajkoviou, iiadvojvodski alaj-bozi, naroteni 
prokoinorci, nasi stiti, turski udarci. J. Kavai'iin 
131. 

ALA.IBEGO, ni. hijp. alajbog. AT bosjodi al.aj- 
bogo .lorgeop. Nar. pjos. vuk. 1, 380. Zalost cini 
Kopfeic alajbego. Nar. pjos. vuk. here. 224. 

ALA.TBEGOV, adj. ito pripada alajbogu. Alaj- 
bogova slama. Poslov. danic. -1. Koliko .alajbo- 
gova slama. 48. 

ALAJBEGOV MA.IDAN, m. selu it Jtusiii. hlizu 
Staruga Majdana. T. Kovacevic 73. 

ALAJBEGOV 6('iAK, m. selu u Husni hlizu 
Kupresa. Schoiii. bosn. 18111. 71. vidi i kud Alaj- 
begovic. 

ALA.IBEGOVACA, ./'. iiuma i pu(e kod Sapca 
It Srliiji; isto .le pu^e zove i Alajbogovo po|o. M. 
llu/.icic. 

ALA.l BEGOVICA , /. zena ahtjheguna. Tuzuo 
tu/.i alajb(!govica. Nar. pjes. vuk. 1, 210. Vrat' .se 
natrag, alajbego vice. 1, 211. 

AlA.IBEGOVIC, m. prezime, sin alajhegov: 
samo It imenii sela: Ogak Alajbegovica. T. Ko- 
vacevic 35. a to je isto selo koje .se zove i Alaj- 
begov ogak, koji vidi. 

ALAJLI, vidi alali, cemu je iimctiiutu j. Samii 
It nase vrijeme. Alajli ga barjak poklopio. Nar. 
pjes. u Sumadincetu 1, 77. Krstas barjak jiroho- 
das6 proz najzesce alajli-barjake. Osvetn. 3, 130. 

ALA.FT, m. oil nem. alant; vidi omaii. Samu 
It jednuga pisca nasega vremena. B. Sulek, inien. 
2. i Stiilic ima alait, ali dodaje da je itzeo iz 
riiskuga rjeenika: hez siimne je iz Stidiceva rjee- 
nika isjiisau onaj ud koga je iluslu ^itlkit, a u 
turn .se promijenilo » alajt; ali ne uiuze hiti sumne 
ni tuin da je Stitlic nasau alant u 7Jecnikii koji 
jio/nine, pa je rusku n uzeo za i : taku sii i alait 
i alajt rijeci kojih nema. 



ALAKA(^A 



ALAPIJA 



A l.AKACA, /. inuliiT |icliilaii>, :i>islco iefade 
;((.H,(/(i(i(i; isimrcdi aliikiist , alaiiara. avlakara. 
Saiiii) M I'kAoch rjiriiikii. — (hi alakati. 

AIjAkANE, n. (liscui-satif), sliiiktii'if Itiiiio (imo 
oti uhijet^li. M. Ki)vacovic'\ inpurcdi alakali. 

AlAKAST, adj. petulans. Savin ii Viikiifu rjec- 
)tikii (iiii|ivudoiis), gdje xe dtidujv da ac ijovori 
alakasla n. \>. iljovojka. hporedi alakaiia, s kujom 
jc intotju jiu.stai'ia. 

ALAKATI, alakani i alacoiii, iiiijif. luere, na- 
ratiiati. Od lur. almak, uzimati, hral<ili, utimati, 
osrajati; a i: toga je snacciia i-a.ilo: miralirati 
h'lfi'i sto oti'ti, a po tu)ii ic opce )iami(irati, na- 
(/liti, tuHjUi ito (iiiiti. Ihduzi od xvii rijcka, u 
rjtciukii III jediium; isporedi jalakati, halakati. 
Gdi alace pasa i delija. P. Vitezovic, ocli|. (53. 
Ali Tuici uigda lie piistaju , . . tesko oiii vicu i 
alaiu. A. Katie, razg. 144. Buka stoji macva,ii- 
skih volova, no poznaju svojijeh cobaua, vidi 
stoka dc i'o putovati, pake zali svoga zavicaja; 
a za I'liiiia Tiirci alakaju. Vife Turciii jedaii na 
drugoga: laksc, Mujo! iie ninori niarvc. Nar. pjo^. 
vuk. 4, 1H7. — ijoniri se i o djeci naniruoj kad 
akacii tamo amo. Ne alakaj . no sedi s uiironi. 
M. Kovaeovic. 

ALAKLJ , m. iiiie musko xiv cijf.kn; ncznana 
post alia. Danicic 3, 551. 

ALAKTNCU, Alakiiiaca, ill. pi. selo it Srliiji u 
okritiju rranskom , .srezii masitrickom. Sr. Nov. 
187'J. 176. M,jeMani jos govore Alakinoi. 

ALAKNXITI, alaknem, /)/. irrucre, ' »(((V(/(7(. 
Od alakat.i. isporedi jalaknuti. A kad, bolan, 
Turri alaknuse. Nar. pjes. vuk. 4, '256. — govori 
se i kad »c u kakiom poslii iiavali Hi prioiie te 
se hrzo scrii; tadaje i prelazno: Alaknuh za tas, 
kaze onaj koji sto brzo izradi. M. Kovacevic. Kad 
se u po|u u vece ili od zla vremena hoce joste 
sto rada da otme, jedan dovikne: ,ajmo svi slo- 
gom alakmiti, da nam ovo ne o-stane', ili: ,dajte 
brze to alaknite, eto vremena, otece nam'. J. 
Bogdanovic. 

ALAKSA, /. vidi alasa. M. Pavlinovic. 

ALALA, /. turski, narukvica, arniiUa. Samo u 
nase vrijeme, izinedw rjecnika samo u Vukovu. 
I potri joj srebrene alale. Nar. pjes. juk. 391. 

ALALEM, arapski allalem, t. j. hog zna; go- 
cori se kao po svoj prilici. Samo a Vukovu rjec- 
niku. Alalem to ce biti svraka. Nar. prip. vuk. 
rjec. 'S". 

ALAXiI, adj. turski, vidi ruzicast; isporedi al, 
alajli. Pred rijecima kojiina se pridijeva stoji hez 
promjene. Samo ii Vukovu rjecniku. Jos na Alki 
alali pasmage. Nar. pjes. vuk. rjec. S'". 

ALAM, turska rijee knja ne znaci nista nego 
se samo dodaje drtigoj u kojoj su isti glasovi; 
samo a nase vrijeme. Salam alam, mlada Maga- 
rice ! Nar. pjes. vila 1866. 615. 

1. ALAMAN, III. Alamannus, Nijemae; viporedi 
Aleinan. Dolazi u jednoga pisca xvi i u jednoga 
xviii vijeka, u rjecniku ni jednom. Drugoga ne 
zelinio mi . . . Alamani ncr Ii da se veselimo. M. 
Vetraiiic 1, 248. Sto ja Nimce zovem Alaniano, 
ne cudi se, tako su i(h) moji i tvoji didi i pra- 
didi zvali. I. Zanicic 10. Ostala je kod Slovinaca 
ova lie Alanian. 11. 

2. ALAMAN, m. turski alaman (od almak, «^i;- 
inati, grabili), vidi hajduk, razbojnik. Dolazi od 



proUnga vijeka, izmedu rjeinika samo u Vukovu 
(hez znaiena). Mlogi se naode pripiostiti |Mdi a 
najvise iiiatere, koje vlastitc svoje siiiove alamanc 
nazivaju. I. Zaiiif'iA 1 1. — sada samo u jioslovici: 
Navalis(^ kao alamani. Nar. jiosl. vuk. 185. Kao 
alamani n. p. iiavalise, jiojedose, avide. Vuk, 
rjoe. 9>. — II torn znaiena ziivu tako Cigane: U 
sajkaSkomo batalijnnu sad (Jigane zovu Alania- 
nima. Vuk rjec. 3''. 

AlAmANKA, /. alamannica, dolazi uz rijei 
sahia, ali i hez ne ; sahla nemacka. Samo u nase 
vrijeme u pjesmama, izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu. Pa povadi sabju alainanku. Nar. jyes. vuk. 
2, 468. O pojasu sabje alamanke. 3, 335. Goran 
trze golu alainanku. Nar. pjes. juk. 91. 

AlAmANSKA, /. adj. Alaniannia, NemaHka; 
samo u jednoga pisca proHoga vijeka. Grad, komu 
u svoj Alamanskoj no ima jirilicna. I. Zanicic 162. 

ALAMANSKI, adj. alaraannicus, nemacki; ispo- 
redi alemanski. Dolazi od xv vijeka, izmedu rjec- 
nika samo u Ikinicicevu. (3, 551). Alamanskinib 
kopijpini.. Starin. 4, 83. U razHcitih jezici, kako 
no talijanskiim, francuskom i alamanskom. I. Za- 
nicic IV. Eoda alamanskog. xiv. Kvu koliku zemlu 
alamansku. 10. Zanzdajte demom alamanskim. 
Pjev. crn. 116. 

ALAMANA, /. ital. Alemagna, Alamania, Ne- 
macka ; isporedi Alemai'ia. Samo u jednoga pisca 
XVI vijeka na jednom mjestu gdje grijeskom stoji 
u Alamani mjesto ii Alamani, koje i slik iste: 
Meju nami za c se cuje tamo dalec u Alamani, 
da Dubrovnik lance ctuje, perche stare bonconi- 
pagni. M. Vetranic 1, 248. 

AlAmENIvA, /. ime zensko, koje dolazi prije 
nasega vremena. St. Novakovic, pom. 40. isporedi 
Lamenka. 

ALAMPRC , jOdose goveda u alamprc- t. j. 
ski-hase se, otutiiise ne gledajuci kud. 1^. ICova- 
cevic. 

AlAmUNA, Hi. ,covjek koji ni u cein ne pazi 
kako radi nego jiiri kao da nije pri sebi'. 1^. Ko- 
vacevid. — isporedi halavana, halovaiia. 

ALAN, m. 1. ime musko, koje dolazi izmedu 
XV i XVII vijeka. S. Novakovic, pom. 40. isporedi 
Alano. — 2. dva sela ii Hrvatskoj: jedno blizii 
Brina i Krivoga puta a drugo blizu Otocca i Ra- 
inlana. Scliem. segn. 1871. 17. 28. 

ALANIJA, /. Alania. Galiju, Alaniju. Danic. 
1, 7. Prusiju, . . Alaniju. F. Glavinid, cvit. xiv. 

ALANO, m. Alanus; isporedi Alan. Sveti otac 
Alano. I. Anci6, svit. 15. 

ALANOV16, m. prezime; isporedi Alan. Pri- 
boja Alanovi6a. S. Novakovic, pom. 40. Ivana 
Alanoviea. Protok. sab. mag. 50. 

AlApACA, /. vidi alakaca. Samo u Vukovu 
rjecniku. Postanem ce biti od tur. alap, hrabar, 
a to bi znacene bilo preneseno u suvise Slobodan. 

ALAPI, vidi AJapic, Alapija. 

ALAP16, m. prezime. S bogom Alapicu. P. Vi- 
tezovi6, odi). 35. Gaspat AJapic. 79. — pisu ga 
i s magarskim zavrsefkom Alapi : Alapi Janus. 
Mon. Croat. 222. Ivan Lenkovic s Alapi Jankom 
razbi Turke. P. Vitezovic, kron. 150. — latin.^ki 
ga pmi de Alap. Starine 5, 281. isporedi Alapija. 

ALAPIJA, m. vidi AJapic. Gaspar Alapija voj- 
voda. B. Krnarutic, vaz. 18. 



ALAS 



f>!5 



ALAVAOTJA 



ALAS, ali'isa, m. villi lialas. 

ALASPUELIJA, cidl koil 2 al. 

ALAST, a(^. ruziciist ; od ttirskogd al, kojc vidi. 
Od proUuya vijeka, samu a rjecnicima Bjelosti- 
jencevu (2, gdje je o konu sto i alatast) * ii Vu- 
kovu. 

ALASTUKLIJA, vidi kod 2 al. 

ALASA, /. grex equorum ; isjwredi alaksa. Bice 
turski alasa, leda i tuvarni km'i; bttduci da vise 
tovarnih kona ide zajednu noseci tovare, uzetaje 
ta rijec sa mnostvo kona i druyih. Govori se u 
Hercegovini. N. Duci6. i u Bosni: Tjeraj alasu 
iia livadu. Nar. pni>. bos. 2. i ii Dahnaciji M. 
Pavlinovic. 

ALAT, alata. m. arapski alat, mstriuueutiuu, 
vidi onide. dulazi od xvii vijeka; kako ae u to 
vrijeme guhilo h po nekim krajeoiiiia, te se pinalo 
i gdje ne treha, nalnsi se i ti ovoj rijeci sprijeda; 
izmedu rjecnika dolazi ii Mikulinu (alat i lialat 

3. 129. 140), u Beliiiu (samo halat SKP. 7Vi^), 
u Bjelostijenievu (alat), u Voltigijina (alat i lia- 
lat), u Stiilicevti (alat), u Vukovii (alat). — Cim 
se sto radi, see skupa, <iko ga je vise Hi u opce : 
Ovo posvetiliste bog ciiii a rednviiikom se ovi- 
jemi rijeci sluzi kakoiio ti jednijoiu .lialatoiu". M. 
Divkovic, nauk 155''. Za ludu jo nauk kovarii, 
tezaku i o.staliiu luajstoroin, kad no imadu alata 
ali oruzja, kojiin bi po.slovali. i. AnOic, vrata 2, 

4, 199. Ne zat'aluje se ,lialatii', iiegu luestni, koji 
uciui ,lialatoiii' dobro dilo. M. Hadiiir il. Usta 
su , halat' od zivota. 289. Ksux otijuoi ukrasti koju 
stvar trazi iiarine, stav|a skale, pripravja alat. 
A. Bacic 213. Kad ukrades iiiajstoni koji , halat', 
brez koga poslovat ne moze. 111. Alat gvozden 
brzo zarda, kad, .se s liinie ne posluje. .1. Bann- 
vac , prip. 2.37. Negov (Isiisov) kriz . . . i svi ostali 
alati hegove iiiiike vidii'-c se. ,1. Banovac, razg. 
2. Ki'iz i di'iigi alati rauke za barjake iiosau se. 
F. Lastric, test. 22(i. Kakvini alatoni je neiuena 
ova nebeskoga okolisa grada. lillli. Ornde ili ti 
, halat'. A. Kanizlie, utoe, 789. Znade kakav , ha- 
lat' i spi'ava k toinii [loslu jest poti-ibna. I. Ja- 
blanci 4.5. Dobra ne inia ,halata'. M. .\. Rejkovie, 
sat. 111. Pilaj ill, tesi ih i krcsi ih s tvojizim 
alatom. A Kaeie, razg. 1. Bcz alata noma zanata. 
Nar. posl. \-uk. rjec. 4. Hi kupi .halat', iT ustavi 
zanat. Nar. posl. vuk. 102. alat ladarski, aruia- 
inouta navis (turski halat , uze) : Svojima ru- 
kania izbacismo alat ladarski , Vuk , djel. ap. 
27, 19. kad se iizima tako skupa a jediio sc 
hoie da kaze, dolazi s rijevju komad : Prid noni 
ima jos koniad alata; noz je pluzni. J. S. Kojko- 
vic, kuc. 20. pojediiiir: .Halati' inili od siyevaiija. 
J. Ivavaiiin -198. Vidocl .lialate' kojiina ce liega 
muciti. D. Kapic 220. On iziaisli svakakve za- 
nate, i k otoniu iiacini ,halate'. M. A. Kcjkovic, 
sat. 96. Mucitejski , halati', J. Kajic, pouc. 1* 16''. 
Kucuik va[a da znade alate, . . plug, zubai:u, iiio- 
tiku. J. S. Rejkovic, kuc. IH. Koji ovim alatom 
(pliigom) se (li)i-ani. 17. prenesenu i u umiwm 
smislu: line Isusovo jest alat do pridohitja. F. 
Lastric, test. 13. Otijasc da so uzkrsniitje nogovo 
brzo cuje i proglasi; a za ovi posao najbu|i je 
alat zenska glava, koja niucat ne inoi'e po naravi. 
207. Znadete da je grih smrtni jedna zmija pri- 
otrovna u srcu i u dusi covika grisnika: alat, 
kojiiu se ima ubit i utusit ova zmija, jest skru- 
sei'ie i pokajane. G. Lastric, od' 105. fSlavi danas 
crkva nasastje s. kriia, koji s volikom radostju 
bi uasast, buduci prvasti i osobiti alat i orazje 
od nasega otkupjeiia. 323. Bog koji je od \aka 



odredio nase spaseiie, naredio je i sridico, oruzje 
i alat, kojizim diluje i cini ili ti dovrsuje isto 
nase spaseiie. Ovo oruzje i alat jest glas I'legov, 
kojim nas zaziva. 93. Za sto jo (kriz) alat od na- 
sega spasona. V. Lastric, svet. 59. Koje (muke) 
su alat i oruzje pravde bozje. 99. Tihoca srca i 
zauzdano jezika jesu dva osobita ,halata' pravde 
krstjausko. E. Pavic, ogl. 527. 

2. ALAT, alta, vi. vidi alat, alata, s kojim je 
ista rijec. dolazi od proshiga vijeka; piiii ga i 
sa h sprijeda onako kao i alat. Bog sluzio se je 
.s eovjecanstvom kako s orudjein i s .haltom'. 
Radi cesa uskrsuuce bi iieko orudje i , halat'. J. 
Matovic 61. Orudja i ,halti' bozanstvene niilosti. 
91. No osta.se neki siromasi, sto uemahu ku6e ni 
bastine, ui niJcakva ,halta' ni zanata. Nar. pjes. 
vuk. 5, .501. Ej nioj lijepi altu! Nar. priji. vrc. 39. 

3. ALAT, m. turski al (erven) i at (kon), er- 
ven kon, equus rufus. Od prosloga lujcka, izmedu 
rjecnika u Bjclostijencevu (122''", lialat') i Vukooa. 
Prikucito koiie kolu, i alata i dorata. Nar. pijes. 
vuk 1, 282. Na alatu vas n fiistom zlatu. 2, 290. 
— (' s dndanim sprijeda h « Critoj Gori: Pada 
Turcin uiz kona halata. Ogled, .sr. 11. 

ALATAST, adj rufus, kao alat. Postai'iem od 
iUat; dolazi od xvu vijeka, izmedu rjecnika u 
Bjelostijencevu i Vnkoru. Koii alatast s biligom. 
I!. Krnarutic, vaz.- 14. A pud ninia koiii alatasti. 
Nar. pj'os. vuk. ii, 1.51. 

AL.VTI^>1IC.\, f. alatit u skupn jedaii komad, 
instruiiioiituiu. u nase vrijeme, izmedu rjecnika 
samo a Vukovu. Kad se tuda stvar nade, n. pr. 
guii, alatjika, jmska, V. Hogisic, zbor. HI. 

ALATOV, ((((/. sto /iriiHida iilatu, cqui rufi. 
Samo u Vukovu rjuniku. 

ALAT USA, /. alatasta koliila, oqua riil'a. Samo 
u Vukovu rjecnika. Od alat. 

ALATIISIN, adj. sto iirifntda alatusi, equao 
rufae. Samo a Vukovu rjeiniku. 

ALAUfJA, _/'. ('((/(' alauza. M. ivovacovic. 

ALAUK, m. homo vehomous. Samo u nase vri- 
jeme. Moze liili od uzoika ala u; vidi kod ala. 
Kcec so covjekii. koji jo hitar ii poslu kao vje- 
tar. 1^. Kovacovic. Valovski vladika bio je Da- 
nilo, koga su Turci zvali Doli-papaz a Srbi Alauk. 
M. D. Milicovic, srb. 404. 

ALAUPOVIC, m. prezime. Alaupovic iz Bosne. 
A. Kacic, kor. 452. ,Alavpovic,'. Schem. bosn. 
1864. XI. XVII. XXVI. 

ALAUZA, /. to;mi'ic«, pluviao nivibus mixtae ; 
isporedi lauza. Samo u Vukora rjecnika. Od no- 
vogrc. liXii/oavrtj, nesreca. 

1. ALAV, ridi halav. 

2. ALAV, adj. vidi alaf. isporedi aval. Biiiisi 
su bill alavi. M. i). Milicovic. 

ALAVANDIN, adj. pomine se xiv vijeka .\la- 
vandina vodenica kod sela Vilske, a je Ii hila kakoe 
zene Hi iovjeka. ne moze se znati. Danioic 1, 7. 

ALAVANDOV , adj. o mjestu Boimiji (koju 
vidi) pomine se xiv rijeka da je hila Alavan- 
doiHi: U Boimiji ii AJavandove. Glasiiik 24, 236. 

ALAVANI.TA, /. a jednom spomeniku xvi vi- 
jeka liez sumne grijeskom .stoji mjesto Alvanija, 
koju vidi. Alavaniji i iiomoriju. Mou. sorb. 140. 
Danioic 1, 7. 



ALAVANTA 



(i4 



ALDOVATI 



ALAvANTA, /. tuiiiultus, gumiUi (luU kad je 
aliiiie ircca. ijniiijiila. Saiiiv ii iidie vri^ivim: Ixpu- ^ 
I'lv/i halavai'ia, kail kiijc i iiiisttii'ic villi, i liaUi- 
buka. NaMiii so litava alavanta. M. Kcivacovii''. 
JiHhu)^a sv» rovjoka taku /vali ii Vajovii, koji jt^ 
costo isaii iiotu s gomiloiii sviiai.a. ]^. Kuvaoevic. 

ALAZOVINA, /. vidi La/.ovina. 

ALAZONIK, ikIJ. grik. liXuConxug, hrantai). 
Haiiio It jt'dnoj ki'iizi xv Hi xvi vijcka. Tako lu- 
kavt i H:'''tli51>vi> hHic i alazoiiikt. Aloksaiidr. nov. 
114. 

ALBA, /. alba. 1. bijcla platnena koi<u(a kuju 
uhlaci poji >'i'i7i obicnc ha(i)ic kad hocv da aluii. 
Oblaci albu. I. Driii; iiauk gond. 2'25. — 2. vidi 
l)oculica. Siiiiiu u rjei:niku lijelostijcnievu. 

AlJSA, f. Iti/j). Albijaua. Sr. Nov. 1878. 21. 305. 

ALBAN, Albilna, m. 1. imc intiiki), Albaiius. Od 
Albana iiajie. ,). Kavaiiiii 318. — 2. grad a Ita- 
liji, Albano, Albanum. Jc Ii Albana al' Kandijo 
slaje vinoy J. Kavai'un 37ti. Alban. Bella uHli. 
Mika{a ga pUc Albano. — 3. neka vinova loza 
« primorju hrmxtskum, koja cc bili dunesena od 
pomenutogn grada I za to tako nazvana. Alban 
bijeli, Alban cnii. Sulok, ini. 2. 

AliBAN.AS, III. vidi Arbanas. /' jediioga pisca 
prnsloga vijcka. JSvojih Albana.sa. J. Kavaiiin 271. 
(( driigoj kiiizi .jiiiiiaaio grijeskom kakvom god 
iiijesto Albanaso .stoji Alba.sane. Nar. pjc*. bog. 213. 

ALBANIJA, /. vidi Arbaiiija; ifporedi Alva- 
nija. Provincija Albanija. I. Ancic, vrat. 2, 4, 
174. Dalinacijn i Albaniju. ,). Kavai'iin 281. 

ALBAsAN, m. grad u. Arhaniji. Od Uscupa i 
od Alba.sana. Nar. pjes. vuk. 4, 77. Od Tii-ana i 
od Alba.sana. PJkv. crn. 321. Ogled, sr. 229. 

ALBA.SCA, /. nidi kod 2 JU. 

ALBEKT, III. vidi Alberto, ii Jedtiog pisca pro- 
sloga vijcka n jjjenmi. Gdi je Kotorac Alberto, 
J. Kavanin 133. — voc. nijesto nam. u sliku: Od 
mnozijeli kue Papalinih nije vec inuski neg Al- 
berte. J. Kavanin 101. 

ALBERTIC, III. preziine Albertidi i Rooidi. J. 
Kavanin 123. nacineno od Int. gen. Alberti, koji 
je takoder dolazio kao preziine. Matijem Alberti. 
M. Alberti i. 

ALBERTO, m. Albertiis; isporedi Aliberta, Alu- 
berto. Alberto veliki. B. Gradic, dull. 84. F. Gla- 
vinic, cvit. 08. .\lberto Ki-atio. F. Lastric. , test. 
21. Alberto kraj od Inglitere. J. Banovac, razg. 152. 

ALBESTON, m. nekakav kainen; saino u jed- 
noga pisca xvn vijeka. Kami koji se zove albe- 
ston, ako .se jednokrat uzeze, nigda se vece ne 
ugasi. M. Orbin 167. 

ALBIJANA, /. zen,sko iine, dosta ce.'ito ii Sr- 
Itiji po razlicnijem krajevima (u pozarevackom 
okrugu, u Lijevcu, u uzickoni okrugu). Sr. Nov. 
1878. 100. 3.S0. 347. ^i. Kovaf-evic, M. Kovaeevic. 
— Fostaim lamna; isporedi Alba, Albijanic, Al- 
bijanda. 

ALBIJANDA, /. iine zcnsko, koje dolazi xv Hi 
XVI vijeka. S. Novakovic, pom. 40. 

ALBIJANIC, III. preziine, po inateri Albijani. 
Sr. Nov. 1878. 31. 

ALBRICJIC, in. preziine. Ostavi u Klisu za gla- 
vara Ivu Albriciea 1592. P. Vitezovit'-, kron. 173. 
Od ital. Albrii'.i (AJbrici. J. Kavaiiin 204). 



ALCA, in. vidi S.lat. Sinno it nase vrijevie, iz- 
medii rjecniku samo it Vitkovu. Pa uvati altu lie- 
goviiga. Nar. pjes. vuk. 3, 187. Pa priteie iia alee 
kolane. 3, 18G. 

ALCAK, III turski al6ak, zao, rdav, nevafao, 
neva(aliic. Samo ii na^e vrijemc. Aliate i lupeiu 
jcilan, kako inogase pro zakletve ukrasti moju 
.slaiiinu'i' Nar. prip. vr6. 44. 

ALCasicA, /. ime dvjema bilkaina u jednoga 
])isca na^egn. vrciiwna. Tropaeolum majn.s. L. i 
Antirrhinum L. B. Sulek, im. 2. — liice rijec 6a- 
sica sastavlena sprijcda s turskom rijeejit al (ru- 
zicast). 

ALCIORGELET, in. dolazi u nase vrijeine samo 
u jedniij iiarodiioj j/jrsmi i iz ne a Vitkovu rjec- 
niku (gdje nema znaiciia) : inislim da su sastav- 
(enc tri turske rijeii: alt- (od altyii zlato) i ker 
(od kar rdd, posao, vez) i giimlek (koHula) ; pr- 
voj bi rijeii pred drugom, koja glasi ier, otpalo 
t, treca bi izgubila m jjrcd 1, a zadiie k inoze 
biti da nije dobro cuo od pjevaca ko je pi.fao 
nego inii se ucinilo da jc t: tako bi al-cer-gelet 
bio zlattim iiezena kosu(a. En' ono je Alii celo- 
bija u aletu u al-corgeletu, sto se titra zlatnim 
buzdovanora. Nar. pjes. vuk. 1, 61.5. 

ALDA, ime koje dolazi pri^je nascga vrcinena 
a ne zna seje Ii musko Hi zenslco; postana tamna. 
S. Novakovic. pom. 40. 

ALDINA REKA, /. selo a Srbiji u okrugu jii- 
rotskoiii, srezu nisavskmii. Sr. Nov. 1879. 17.5. 

ALDINCI, Aldinaea, in. pi. selo u Srbiji ii 
okrugu, knezevackoiii, srezu zaglavskoin. K. .lova- 
novic, rec. 113. 

ALDINSKI, adj. sela Aldinaca. Aldinska op- 
stina. K. .lovanovie, ref. 113. 

ALDOMAS, III. mag. aldomas, blagoslov kupo- 
vini s napitkom svjedocanstva radi. Dolazi od xv 
vijeka, izinedu rjecnika samo u Bjelosfijencrvu 
(mercipotus, honorarium quod datur operariis finito 
labore) i u Jambresicevu (honorarium); isporedi 
aldumas, aldumasce, likov. Ki je aldomas na liii 
(nivu) zval. Mon. croat. 86. Aldomasnici, ki na 
to aldomas pise i boga molise. 205. 

ALDOMASNIK, m. svjedok kupovini, koji pije 
aldomas. Dolazi od xv vijeka, it rjecniku ni jed- 
noin. Na to bise aldomasnici dobri judi. Mon. 
Croat. 57. Vazmi si na to a(l)domasnike. ... I vze 
aldomasnike. 78. Je Ii kupil po zakonu, ne ima- 
juci ponudnoga kmeta ni aldomasnika ni ovod- 
nika? 283. 

AlDOV, aldova. m. od mag. aldd, sacrificium, 
zrtva. Samo u kajkavaca i u knigama u kojima je 
jezih mijesan s kajkavskiin. Od xvn vijeka, izintdu 
rjecnika u Bjelostijenievu, Jambresicevu, Voltigi- 
jinu i iz nih u Stulicevu. Noe van zlezo iz ladje i 
aldov prikaza bogu. P. Vitezo\ac, kron. 2. 

AlDOVAN, aldSvna, adj. sacrificus, sacrifica- 
lis. — Od aldov. — Samo u rjecnicima Bjelosti- 
jenievu (1071 * u pridavku) i u Jambresicevu 
(885). Aldovna hiza, posuda, zivina, sluga; mo- 
litve aldovne; aldovni noz, pehar, penez; aldovno 
meso. Bjelostjenac. 

ALDOVANE, n. sacrificatio ; isporedi aldovati. 

Samo u kajkavaca (a u iiih je u nijcsto o) ; iz- 
inedu rjecnika u Bjelostijenievu, Jambresicevu, 
Voltigijinu i iz nih u Stulicevu. 

Aldovati, aldnjem, impf. sacrificai'e. Samo 
u kajkavaca i u knigama u kojima je jesik mi- 



ALDOVAVAC 



65 



ALEKSANDRO 



jesan s Icajkavslcitn. Dolazi od xvii mjcka, izinciu 
rjecnika ti Bjeloittijenie.ru, JamhreUievu, Voltigi- 
jinu i iz t'dh u Stidicevit. — Od aldov. — 1. pre- 
lazno: Isak oil Abrama aldovan. P. Vitezo\'ic, 
krou. 4. Pajia prepovprla popom aUuvati aldov. 65. 
Alduj bogu sve blago. M. ICuhacevic 162. Cistim 
srdcem to kamei'ie bogu alduje, zide i kiti. J. 
Krmpotic, kat. 83. — 2. sa se, rejteksivno : Aldovah 
se nemu i podah mu hvalu. M. Kuhaoevic 58. 

ALDOVAVAC, aldovavca, m. oblator, sacerdos. 
Saiiio u Jambresicemi rjecniku (gdje je kajkavski 
u nijestv o). 

ALDOVNIK, m. oblator. Samu u Bjelostijen- 
cevu rjecniku. 

ALDUM, od turskoga altyn, zlato; nalazi se u 
7iase m-ijeme pred drugom rijecju ne mijenajuci 
se po padezima, injesto zlatan : pred direk u jed- 
noj narodnoj pjjesmi: Pred dvorom mu studena 
vodica, na vodici dva aldum-direka, de mu stoje 
dva kona jedpka. Nar. pjes. petr. 1, 275. — pred 
trava kao iitte apti, saino u jednoga piisca naicga 
vremena : Aldum-trava, sambucus ebulus. B. §u- 
lek , im. 2. u Turaka je dem. altyngyk chrysan- 
themum: nio^e biti da je grijeskom preneseno 
na aptu. 

ALDUMAS, m. vidi aldomag. U naSe vrijeme. 
Plati (a iSlaroniji prodavac) nesto piti i to se 
zove aldumas. V. Bogisic, zbor. 424. 

ALDUMASCE, aldumasceta, n. ridi aldumas. 
Samo u Viikoru rjecniku , gdje je isto Uto i hal- 
valuk. 

ALE, eidi all; somo u jednoga pisca (pn snoj 
prilici Dubrorcaniua) jirosloga vijeka jedan put 
i sada u cakavaca. Mo|ahu . .; ale sve zaludu. Ce- 
stitosti 43. Ja bin van povedal, ale me je sran. 
Nar. prip. mikul. l(j. Ako je jos otel trgovat ale 
zivet. 1. 

ALE, m. hyp. Al'.ja ' Alii. — Akcenat se mi- 
jena samo a vok. Ale (u Vuka i u nom. Ale, ali ce 
biti pomijesanu s eok.). Dolazi od proUoga vijeka ; 
oblike ima kao mu.'ike i kao zenske rijeci (gen. Ala 
■( Ale), isporedi Alo, Alo. Kad je Ale majku raz- 
umio. Nar. pjes. bog. 258. Ale ranen brata do- 
zivase. Nar. pjes. vuk. 2, 50. Do podue Jiu-e, od 
podue Ale. Nar. posl. \iik. 67. Ustan' Ale. doma 
da idemo. Nar. pjes. vuk. 2, 49. — obliei kao u 
muskih rijeci: A Jto brata ne ozeni Ala? Nar. 
pjes. yak. rjec. 4a. Bu(umbaSu Verizovic-Ala. Nar. 
pjes. vuk. 5, 123. — obJici kao u zenskih rijeci: 
Kad je Ale majku razumjeo, sve je majci pravo 
povidio. Kad je Alu majka razumjela. ona ga je 
I'jepo svjetovala. Nar. pjes. bog. 256. Ter je Ali 
sinu govorila. 256. Uprav ide pod cadore Ali. 
Nar. pjes. juk. 364. 

ALEB, m. apium. Dolazi xv i xviii vijeka u dva 
rukopisa i iz nih u nase vrijeme u jednoga pisca. 
Bijec bez sumiie tuda, moze biti arap. 'alef, pica, 
krma za stoku. Aleb, apium L. Aleb labji, ranun- 
culus sceleratus L. B. Sulek, im 2. — vidi pe- 
trusin, persun i svodnica. 

ALEC, vidi alecim. Selam alei', paso gospo- 
dine! Nar. pjes. vuk. rjec. 675''. Salam alec, vi 
Grafani Turci! Nar. pjes. mar. 74. 

ALECIM, od tur. alejkum, nad vama, na I'aum; 
u turskom pozdravu uz selam (mir) : Ni pomozi 
bog, ni selam alecim. Nar. posl. vuk. 222. Vuk, 
rjec. 675''. Na ovo (selam alecim) odgovori se; 
alecimu selam ! Vuk, rjec. 675''. Tui'ci liemu selam 
otprimiU: Alec'mu salam, neznana delijo! Nar. 



pjes. mai-. 84. — Vuk na jcdimm injestu pise i 
alekim: Selam alekim. Vuk, rjec. 675''. — i,s-^jo- 
redi selam. , 

ALEFANDLNOV, adj. od O.fipcivTirug, od slo- 
nooe kosti, eburneus; isjioredi elefantov; u rukopi- 
sima XVI — xvii vijeka. Kopije alefandinovo. Alek- 
sandr. jag. starine 3, 244. 

ALEGA, /. alga; tal. aliga; isporedi vaoga, 
voga. Samo ii Mikalinu i Voltigijinu rjecniku. 

ALEHSA, m. vidi Aleksa. S. Novakovic, pom. 40. 

ALEHSANDAR, Al^hsandra, m. vidi Aleksan- 
dar; isjioredi Lehsandro. Alehsandru velikomu. 
J. Armolu^i6, slav. 44. 

ALEJC, vidi alec. Alejc selam, carev sehrat- 
lija! Pjev. crn. 11. 

ALEKSA, m. Alexius; isporedi Aleksije. Do- 
lazi od XIII vijeka, izmedu rjecnika u Vukovu i 
Daniricevu. U cara Alekse. Sava 8. Aleksa ispo- 
vidnik. I. Bandulavic xvi. Sveti Aleksa. I. Ancic, 
ogl. 175. Ne mogu te, Aleksa, pustiti. Nar. pjes. 
vuk. 4, 144. — U jednom spomeniku i Alehsa 
S. Novako\'ic, pom. 40. 

ALEKSANDAR, Alfeksandra, m.. Alexander. 
Dolazi od XVI vijeka, izmedu rjecnika samo u 
Danicicevu. Najprije se pisalo u nam. bez a medu 
d J r: AleksantdrL. Danilo 141. Mon. serb. 557. 
a od XVI vijeka dolazi sa a: Aleksandar. M. Ma- 
rulic 70. Anton Dalin., djel. 4, 6. J. Kavanin 29. 
— dok se pisalo x za z, pisalo se u tudim rije- 
cima i za ks: jjo tome ne ce biti dosta razloga 
sto u novom izdanu stoji Alezaudar. P. Hektoro- 
vi6 44. H. Lucie 264. — u nekih pisaca xvii i 
XVIII vijeka dolazi s latinskim zavrsetkom: Ale- 
xander. F. Gla\'inic, cvit. 126. V. Do§en 57. M. 
A. Relko\'ic, sabr. 31. — isporedi Aleksandro, 
Lesandi-o, Aleksendar. 

ALEKSANDRA, /. Alexandra; isporedi Ale- 
sandra. Alexandra cesarica. F. Glaviiii6, cvit 103. 
Aleksandra Markovicka. Sr. Nov. 1879. 1255. 

ALEKSANT)Rl6. m. prezime po materi Alek- 
sandri. Rat 179. 

ALEKSANDRIJA, /. Alexandria. Od xiii vi- 
jeka, izmedu rjecnika samo u Danicicevu. Ispo- 
redi Alesandrija , Lesandi-ija. Vb Aleksanbdriju. 
Domentijan 308. Objubi ICleopatru krajicu od 
Aleksandrije. M. Marulic 71. — jainacno samo 
grijeskom stoji jednom- sa ■/, mjesto x u pisca m 
koga stoji vise puta sa x: u Alezandriji. P. 
Vrancift, ziv. 74. 

ALEKSANDRIN, Alcksandrina, m. AJexandri- 
nus; is^oj'ecZJ Aleksandrinac. U jednoga pisca xvii 
vijeka. Cii-ila Alexandrina. F. Glavinic, cvit. 431. 

ALEKSANDRINAG, Aleksandrinca, m. Alexan- 
di-inus; isporedi Aleksandrin. Maksim Aleksan- 
drinac filosof. A. Kanizlic, kam. 322. 

ALEKsAnDRINSIvI, adj. Alexandrinus. Ale- 
xaudrinski bis(kup). F. Glavinic, cvit x.xvi. Pa- 
triarki Aleksaudrinskom. S. Badric, ukaz. 7. 

ALEKSANDRO, m. vidi Aleksandar. Od xvi 
vijeka, izmedu rjecnika samo u Vukovu. Alek- 
sandro. Zbom. 15. A. Gucetic, roz. jez. 54. F. 
Glavinic, cvit. 217. A. Kacic, kor. 309. M. Rad- 
nic 87. S. Margitic, fala 20. F. Lastrio, svet. 12. 
Veli mu care Aleksandro. Pjev. crn. 296. Alek- 
sandro isto ka' Nikola. Nar. pjes. vuk. 5, 492. 

5 



AliEKSANDROVAC 



lifi 



ALEMPIJEV16 



ALEKSANDROVAC, AK'-ksandrovca, m. hue 
gflu II Srb(ji, kojv nc ilu 1871) zvalo liuk; kiiji 
vidi. Sr. Nov. 187ii. 115. 

Al£:KSANDEOVI(';, m. prezimv, /«) ocu Ale- 
ksaiidni. Kilt 107. 

ALEIvSANDRSKI, (i((i. Alexaiulriiic. .S'(/»io xiv 
riji'kti. Aloksiiiidii.sUaffo grada. Domentijan'' 187. 
ispuredi alok.-ioiiclrski. 

AL&KSENDAE, AlfeksSudra. m. Aleksandar. 
Dolazi xiii — XVI vijeka ; izmedu rjeinika sanio 11 
/JflMiViVcCK. Nnjpn,je ki' piaalo bcs a medu d i r 
M noni.: Aleksendrj,. Moii. serb. 178. od xv vijf.ka 
sa a: Abksoiiiiari.. Mou. serb. 'I'J'l. — M jednom 
spomeniku xiv vijeka 11 kom je into itiie jednom 
coi'jeku tri piita napijfono sa e pred 11, stoji Jcdan 
p>it i sa o, koje ce hiti. pogrjeska: Aleksondru. 
Mon. serb. 178. 

ALEKSilNDRSKI, adj. vidi aleksandrski. sanw 
XIII rijeka. Patriartkomt aleksentdrtskyimi.. Do- 
inoutijan« 308. 

AXiEKSIC, in. pregiim; po ocu Aleksi. Od xv 
rijeka, izmedu rjecnika samo u Daniiicemi. Ivant 
Alektsiib. Spom. sr. '2, 8-1. Dok eto ti Aleksiia 
Mii'ka. Nar. jjjes. viik 4, 498. 

AXEKSIJ, m. vidi Aleksije. 

ALEKSIJA, 1. /. zensko imt. Alexia. S. No- 
vako\'i6, pom. 40. B. Musicki. — 2. m. inmko ime, 
Alexius, vidi Aleksije. Kraju Aleksiji. Nar. pjes. 
petr. 2, 622. 

ALEKSIJE, m. Alexius. Od xii vijeka, izmedu 
rjecnika u Vukuru i Daniciccvu. U najstarijiin 
knigama ne dolazi u nom., te se ne maze znatije li 
u iiihovo vrijeme bilo na kraju -e. Aleksija cara. 
Mon. serb. 5. xiii vijeka dolazi bez e : Alektsi 
Crtiielovidt. Mon. serb. 40. od xiv vijeka sa e: 
Cart Aleksije. Mon. serb. 126. KraJu Aleksiju. 
Nar. pjes. petr. 2, 622. 

ALEKSIN. adj. Mo pripada Aleksi. I Jakova 
brata Aleksina. Nar. pjes. vuk. 4, 140. 

AXiEKSINAC, Aleksinca. m. varos u Srbiji iz- 
medu Nisa i Paracina u okrugu aleksinackom.. 
Mjestani joi govore AlJksinac. Pomine se od xviii 
vijeka, izmedu rjecnika u Vukovu. Kod Aleksinca. 
Glasnik 31, 297. A kad bill ispod Aleksinca. Nar. 
pjes. vuk. 4, 220. 

ALEKSINACKI, adj. sto pripada Aleksincu. 
Vuk. Aleksinacki okrug. K. Jovanovic, rec. 91. 

ALEKSINCANLN, m. covjek iz Aleksinca. Akce- 
nat u gen. pi. Aleksineana. Tu ima muogo Ale- 
ksincana. Sr. Nov. 1879. 242. 

ALEKSINCANKA , /. zensko cejade iz Ale- 
ksinca. M. D. Milicevic. 

ALEKSINICA, f. selo u Hrvatskoj Krajini 
hlizu Perusica. §em. sen. 1871. 40. 

ALEKSIO, m. u jednoga pisca xvn vijeka tako 
s talijanskim zavrsetkom nyesto Aleksije. Aleksio. 
F. Glavinid, cvit. xxry. 223. 

AXEKSIOV, adj. Alexii; u jednoga pisca xvii 
vijeka prema nom. Aleksio, koje vidi. Otac Ale- 
ksiov. F. Glavinic, cvit. 225. 

ALELUJA, /. alleluia, a) crkvena pjcsina koja 
se tako zove: Prva aleluja, kojii dauas crkva piva. 
J. Banovac, pripov. 91. Mogu pivati s vesejem 
ovu slavnu aleluju, 94. — b) allelujae lierba : 
bela aleluja, liliuiu candidum L. B. Sulek, im. 



481. Na Ivi jo rasla kita rozmarina, a na Upoj 
Juli bela aleluja. Jafke 155. — isporedi leluja. 

ALEM, dolazi pred rijeiima kamen dragi Hi 
dragi kanioii, a u jednoga jiisca i .•iamo pred ka- 
men, ali se ne zna kakav je; i postana je tamna: 
jcdni ga stavlaju u svezu s arap. ahnas, diama- 
nat (Miklosic fremdwiirt. 2), drugi sa sr. mm. 
almctin (Matzenauer, ciz. slov. 96), koji ee biti 
almadin, riibin; ali mislim da ne ce niUa drugo 
biti nego arap. 'alem, znak, zlamene, cudesno zla- 
mene, i po torn alem kainen bice cudotvoran ka- 
men, magicus. — Dolazi od prosloga vijeka, iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu (bez znacena). ispo- 
redi aler, alin, aliin. — Na celu joj alem kamen 
staSe. F. Kadman 33. Uzmi smko, prsteii od zla- 
moiia, na komu je alem kamen dragi. A. Kafiic, 
razgov. 36. U fieleuci alem kamen dragi. Nar. 
pjes. vuk. 2, 550. Pasinu je sabju dovatila, o 
kojoj su dva gajtana zlatna, a u noj je alem ka- 
men dragi. 2, 616. A pokraj liih noza plamenita, 
med' kamzama alem dragi kamen. 3, 6. U bal- 
caku alem kamen dragi, prema kom se vidi pu- 
tovati u po no6i, ka' i u po dana. 3, 434. Na si- 
niji od zlata ^amija, oko lie je zmija ispletena, 
na glavi joj alem kaiiien dragi. 3, 78. Mozes dati 
orahovu ladu, a na liojzi diimen od kalaja, od ka- 
laja i suvoga zlata, navi'li nega alem kamen 
dragi, sa kojim se vidi putovati u po noci kano 
usred podne? 3, 344. — ti jednoga pisca t sa h 
sprijeda: U zubima halem kamen hrani. Pjev. 
cm. 217. 

ALEMA, /. tursko ime Zensko. Ni Alema, tako 
mi kalema! Nar. pjes. vuk. here. 120. 

ALEMAN, m. Alemannus, Nijemac; isporedi 
Alaman. Dolazi od xvi vijeka, izmedu rjecnika 
samo u Mikajinu. Da smo lanci Aleraaui. M. Ve- 
tranic 1, 249. Bi Aleman. F. Gla%'ini6, cvit. 850. 
Alemana Petra sUku. I. KanaveUd, iv. 377. 

ALEMANIJA, /. Alemannia, Nemacka. Sva 
Alemania. F. Glavinic, cvit 138. 

ALEMANKA, /. vidi alamanka. Pak poteze tanku 
alemauku. Nar. pjes. juk. 424. (u istoj knizi 617 
izdavac veli da je ,naresena s di-agim kamenem' 
a te rijcci samo pokazuju da sada nije u obicaju 
Aleman mjcsto Nijemac). 

ALEMANSKI, adj. vidi alamauski. Odhraniti 
mladice alemanske i nemacke. B. Kasic, ign. 77. 

ALEMANA, /. Alemannia, Nemacka; isporedi 
Alamaiia, Alimaiia. Dolazi xvii vijeka, izmedu 
rjecnika samo u Mikajinu. Srid Kolonije grada u 
Alemaiii. B. Kasic, per. 141. 

ALEMANSKI, adj. Alemanniae, sto pripada 
Alemaiii. Samo u jednoga pisca xvii vijeka. Vla- 
dalac alemaiiski. I. Ancic, ogl. 184. 

ALEMOV, adj. u jednoj skorasnoj pjesmi u 
kojoj je pjevac mislio da je alem dragi kamen 
koji se i u zenske oboce ukiva nakita radi, te je od 
nega nacinio taj adjektio hoteci kazati za oboce 
da su nakiieni tijem kamenom. .Tedne usi, dvoje 
mendusice, alemove dvije zvijezdice. Nar. pjes. 
petr. 3, 341. 

ALEMPIJA, m. vidi Alempije. 

ALEMPIJE, m. Alipius. Vuk, rjec. Sr. Nov. 
1878. 32. 60. — Govori se i Alempije. \. Ko- 
vacevic. 

ALEMPI.IEVIC, m. prezimr: po ocu Alempiju. 
Rat 31. 384. 



ALEN 



67 



Alil 



ALEN, adj. ridicusl, ud Im: ill, koje ridi. Kad 
pop ide s vodicom po kucama, riegov dak nosi 
dva vlasa vune, jedan bele a drugi alene. M. B. 
Milicevic, ziv. 1, 52. 

ALENSANIN, m. Aleiisis, od cega je i naci- 
neno u jednoga pisca prosloga vijeka. Aleksandro 
Alensanin. F. Lastric, test. ad. 107. 

ALEE, u Jediioj pjesmi mjesto alem, koji vidi. 
Na tepsiju zmija prepletena, na glavu joj aler 
kamen dragi. Pjev. cm. 188. 

ALESAC, Alesca, m. presime xvi injeka co- 
vjeku n tadasnoj zupaniji zagrehackoj kod Eib- 
nika. Selo ko je drzal Vale Eadoiia, i drugo selo 
Marka {.Marko') Alesca. Mon. croat. 264. (a no- 
■minatio hi mogao hiti i Alezac). 

ALESANDAE, Alfesandra, ■»*. vidi Aleksaudar; 
ispuredi Alesandro. A srete ga care Alesandre. 
Pjev. crn. 29G. u jednoga piaca prosloga vijeka 
s latinskim zavrsetkoin: Alesander. P. Posilovic, 
cvijet 53. 144. 

ALESANDRA, /. ridi Aleksaiidra. Alosaudt-a 
krajica, zena Dioklecijaiiova. F. Eadman 16. 

ALESAJSTDEIJA , /. vidi AJeksandrija ; tal. 
Alessandria. Bella 60^. isporedi Lesandi-ija. 

ALESANDEIN, Alesandi-ma, m. tal. Alessan- 
driiio, vidi Aleksandrin, Aleksandrinac. U jednoga 
pisca prosloga vijeka. Od izopacena obicaja Edip- 
cijana i Alesandrina. J. Matovic 183. 

ALESANDEINSKJ, odj. wrft aleksandrinski; od 
tal. Alessandi-ino ; isporedi lesandiunski. Ale.s.san- 
drinski arkibiskup. J. Matovic 299. alesaiidrinski. 
Bella 60!>. 

ALfeSANDEO, in. tal. Alessaudro, ridi Alc- 
ksandar, isporedi Alesaiidar, Aleksandro, Tjpsandro. 
Dolazi XVI vijeka, ali ne u nominatirii, te hi no- 
minativ mogao hiti t Alesandar. Po Alesamlru se- 
stomu. A. Gucetic, roz. mar. 45 (.52). — Od, xvn 
vijeka dolazi i u nom. ; Gospodovase cesar Ale- 
sandro. B. Kasic, per. 1. Veliki Alesandi'o. I. J. 
P. Lucie, razg. 73. B. Ciiceri 171. Prinoip Ale- 
sandro. Nar. pjes. bog. 324. 

ALilSANDROV, adj. Aloxandi-i. Vidi kip Ale- 
sandrov. ,J. Banovac, razg. 25. 

ALESIC, m. prezime, isporedi Aleksio. Scliom. 
rag. 1876. 71. 

ALESIJE, m. vidi Aleksije. Alesija otca svoga. 
J. Kavanin 267. — ti jednoga pisca xvn vijeka 
hez e na kraju: Alesij. B. KaSic, rit. 62. 

ALESANDEINSKI , adj. ridi Alesandrinski. 
Katek. 1561. 65. 

ALESANDRO, m. ridi Alesandro. U jednoga, 
pisca prosloga vijeka. Veliki Alesandro. J. Bano- 
vac, pripov. 83. 

ALET, m. od arap. liiFat i lial'at, casna lici- 
J,ina, ha(ina koja se oblaci ca.sti radi. Dolazi ii 
jednoj pjesmi i iz ne u Vukorii. rjecniku (hez 
znaiena). En' ono je Alii celebija u aletu u al- 
cergeletu, sto se titra zlatnim buzdovanom. Nar. 
pjes. viik. 1, 615. 

ALEZANDRtjANSKJ, adj. vidi alesandi-inski ; 
« jednoga pisca xvi rijeka (cirilskim sloriina). 
Kirilt alezandriansky. S. Bndinic, sum. ll^. moI:e 
hiti pogrjeska z mjesto s. 

ALEZIO, m. vidi AJeksio; u dva pisca xvn 
vijeka (cirilskim slovima): Alezio ispovjedtdk. M. 



Divkovic, iiauk viii. P. Po.^iluvic, nasi. ix. moie 
hiti pogrjeska z mjesto s. 

1. ALFA, /. cilipa. On je alfa i o, pocetak tere 
fin. M. Marulic 207. 

2. ALFA, /. zensko ime tursko. Posetala Alia 
udovica. Nar. pjes. vuk. here. 96. 

ALFABET, m. alpliabotiim. U latinomu alfa- 
betu. I. Ancic, svit. viii. Alfabeta zudijskoga. 
A. Vitajic, ist. 418. 

ALFAbETSIvI, adj. alphabeti. Po redu alfa- 
betskomu. A. Vitajic, ist. vi. 

ALFIESTVO, n. od ncm,. wahlfiii-stentlium ; ti 
jednoga pisca prosloga vijeka u pjesmi. Vujince- 
vic Jui'e aliii'stvo je na sabji dobio. A. Kaeic, 
razgov. 280. 

ALGEE, m. zem^a u Africi; isporedi Algir-. 
Oposteni od Algera Turke. A. Kacic, razg. 299. 

ALGEEIN, •»(. iovjek iz Algera. Ko pofata po 
moru ajduke po imeuu Algerine Turke V.. ko po- 
topi tui'ske ormanice i sambeke ki'aja Algerina? 
A. Kaci6, razg. 301. 

ALGEESKI, adj. sto pripada Algeru. Prodacu 
ga kralu algerskomu. A. Kacic, razg. 299. 

ALGIE, m. vidi Alger. Jos Algii- i Fesii mogu 
vam kazovat. I. T. Mrnavic, osm. 143. 

ALI, conj. vel, an, sed. saeez a sastavlen sa li. 
Dolazi od xiii vijeka (vidi dafe pod 1, a. prvi 
primjer iz Mon. croat. * pod h. primjer iz Zak. 
vinod.; ako hi tu hilo u poznijem. prepisivanu 
zamijeiieno starije voja, onda dolazi od xiv vi- 
jeka: vidi pod 1, a. primjer iz Mon. serb.), * ti 
seijem rjecnicima. Dolazi i okrneno al od xv vi- 
jeka, ne samo ii pjesmama (vidi pod 1, b. pri- 
mjer iz Mon. Croat.). Veze recenice i rijeii. 

1. vel, aut, sa svijem kao ili: veze dvije rece- 
nice stojeci u drugoj ili dvije rijeii stojeci pred 
dnujom, kad od ohoga sto se nima kaze jedno 
koje god hiva. 

a. veze dvije recenice, a one su ili ohje cijele ili 
jedna krna, kad se iz druge razumije sto hi se i 
u noj reklo. xiv i xv vijeka: Ka koli stran bi 
j)restavili ali odstavili te razvodi. Mon. croat. 5. 
Kto ubije ,ali posece u Bosni. Mon. serb. 101. 
Da bi tuj nasLi jubavF. nekako smelb ali okrtnili,. 
Spom. sr. 1, 66. Ako bi se kada podij-ivali ili na- 
mirevaji. Stat. poj. ark. 5, 2.50. — xvi i xvn vi- 
jeka: Ga se di bog ali ca se ctuje. N. Ranina 19. 
Ti li si koji priti iinas, ali inoga cekamo? N. 
Raiiina 14. mat. 11, 3. ,Teda beru od trnja grozdje 
ali od di-aca smokve? N. Rai'iina 152. mat. 7, 16. 
Pitam vas: rati li \t jeste ali ste slobodni ludiV 
Zborii. 29. Ne ima mudar rit: ovemu tko bi so 
vijek nad'o da ce prit ali da se zgodi. N. Dimi- 
tro\'ic 8. Eeci mi : tko bi bil, iz tila ki srce sebi 
bi izvadiJ bez muke od smrceV jaoh, ali ikadar 
je li bil itkore, od sebe dragu stvar odijelit' da 
more? N. Najesko\'ic 2, 117. Sjemo mi pusti noz, 
jes' covjek ali zvijerV 1, 181. Jesi li oni ti, ki 
njekad svakoga ucase zi\iti, ali si ka nemanV M. 
Driic 101. Vidjeces, je li tvoj sin ali nije. 252. 
Ni jednijem nai-inom, koji jest ah nioze biti, ni- 
jesam poznala. B. Gradic. , djev. 59. Ne znam 
usnuh U ali bdijah. P. Zoranic 74. Pjesni koje 
zdrze gnusocu ali koje su ucinene od stvari po- 
tistenijeh. A. Gucetic, roz. jez. 43. Eazumom raz- 
bii'amo sto jesuio culi ali namislili. F. Vrancic, 
ziv. 21. Verujes li vse to, ali josce sumuis? 18. 
Koja maiikahu , ali su drugojako odredena, I. 
Bandulavic in. Iskusujuci ga bise U ju dostojno 



A LI 



m 



ALT 



i dopn56ono pla^ati ali no. B. KaSift, is. 38. Ca 
vain se vidi, lioi!o li dnjti nli ne? F. Glavinic'^ 
cvit 160. Ako nomo<5iiik stiane in\i oko rukp, ali 
utiiii zlamoiio glavoni. P. Posilo\a6 . nasi. 'i''. 
Sunn'ii sojo.su li u milnsti bo/.joj ali nisii. I(i2. Ako 
ojiatica liotila bi se opriti ali no hi poslisala. M. 
Bijankovii! 134. — xvni vi,jeka: No znam jo li 
dan ali no6. Oliva 23. Od samoga li sobe to go- 
voris, ali su ti dnizi rekli? L. Terzic 27. Tko bi 
bio slip, proglodo bi, ali zgrfen, ispravio bi se. 
P. Macukat -K!. Ne dopusti da to oglav i vrv 
davi, al ila ostar saniar |uti siamotno se na to 
.stavi. J. Kavaiiin 1.5."). Podnosito li ovi toski kri/. 
dragovojno, al se na nega srditp zlo govorociV 
J. Banovac, prip. 109. Vidi svak Jesu li ova zla- 
meiia u vama ali ne. ,1. Banovac, prod. 115. Kada 
vidiJ ali 6ujeJ, ne o6ituj. A. ICani^li(5, fran. 215. 
Kada bi se potepla o kanien nogom, ali o duvar 
glavom vidarila, rekli bi drugi: vidis, da si slipa. 
D, Rapi6 67. Kako se poznaje kad je grijeh 
smrtni, ali kad nije? I. A. Nenadid, naulv 93. 
Da pita jo li mu sloboibio stati u gradu, ali ne, 
ho6o li ga pridati, ali ne. A. Ka('i6, kor. 71. Kr- 
SteAc i ispovid jesu ali^ se zovii sakramenti od 
nirtvi. M. Dobretic l.S. Co|ad, kojom vladase, ali 
s kojom se razgovaraso. D. Mattei 7. Zivem li 
ali nmirem? 19. Je li ovako, pridrazi moji, ali 
uije? B. Cuceri 213. — sacla : Je li svila medu 
svilarimaV ali zlato medu zlatarima? Nar. pjes. 
vuk. 1, 37. Je li ono mlad na konu, al' je ono 
sivi sokj, ne razbira moje oko. Nar. pjes. vuk. 
1, 191. Sto se smi-ti ne umoli? al' oruzjem ne 
obrani? 1, 96. Da bi Vuka ziva uhvatio ali glavu 
od mrtva donio. Ogled, sr. 93. Ja mislim i6i, pa 
bog dao ali ne dao. Nar. prip. vrc. 9. Da radimo 
da ill pomirimo al' od mira vjeru uhvatimo. P. 
Petrovie, vijen. 28. I u nega nekakva sisana, 
lakat u lioj bjese al' ne bjese. 15. — ohjc rece- 
nice mugu hiti i rastnvfene jedna od druye du- 
ziin ili kracim govorom dodanim prvoj: Ifi je od 
vas olovik, ki ima sto ovac, i ako izgubi jednu 
od iiih, ne ostavi li jib devet deset i devet u pu- 
stii'ii, i pojde k onoj ka bude izgibla, dokle ju 
najdeV I kada ju najde, postavi ju na jileca svoja 
veseledi se . . . Govoru vam da ho6e tako biti ve- 
selje na nebi svi'bii jednoga grisnika, ki ucini 
pokoru . . . Ali ka bi zona imila deset piiiez, ter 
Iji izgubila jedan pinez, ne ie li uzgati svicu i 
proviatiti hizu i obiskati pecalno dokle ga najde? 
Bernardin 74. luk. 15, 4—8. 

b. veze dvije rijeci, razliine, dijelove recenice. 
XIII i XV vijeka. Ako bi opal v niki dug ali 
zgresenje. Zak. vinod. 56. Prez rane ali modi'iiie. 
Stat. poj. ark. 5, 251. Ja pop Mikula al Miku- 
lica. Mon. eroat. 98. Biskup modruski ali krbavski. 
155. — x^^ i xvii vijeka: Uka^.i mi svjedoka ali 
biljeg. Zborn. 62li. Tijem ne moz" nikada van ali 
na dornu plahu zvijer bez glada ucinit pitomu. 
M. Vetranic 2, 170. Prije ce studen bit ogaii 
kako led ali mraz. N. Dimotrovii 47. Ke (Imgnve) 
od driva ali gnila . . . mestri cine. P. Hektorovii 
91. Drzaliu vodri dvi ali tri. Anton Dahn., iv. 2, 
6. Tko moze primiti ali uzeti, primi i uzmi. B. 
Gradic, djev. 28. Ne jedno ali drugo, nego li sve 
koliko. 73. Ne od jucera aU od onomadne, nego 
U moi-e bit od tisucu godist. 81. U rici ali u 
stvari. Bernardin 12''. Moze so govoriti toliko 
kle6e6i, koliko stojeci, ali lezeci A. Gucetic, roz. 
jez. 21. Slava, koju zeli dusa moja kako suha 
zemja tibi daz ali rosu. 182. Da luk napneiu odi 
suproc. bogu komu godi od mora ali od nebosa. 
I. Gundulic 6. Dva ali tri dni. F. Vranoio, ziv. 
16. Ako ovi zivot niisaiju ali srdcem pozolim. 2,3. 
Hoteci se ukazati nauroni prid z(\nami ali judmi 



nenau)5enimi. I. Bandulavii iv. Hodo6i, ne znam, 
piSico ali na konu. F. Glavinii, evit. 209. Na pri- 
liku jednoga ziganta ali orijasa. 239. Stav)a so 
prid imenoni, kojo po6im|e jcdnim al dvama .slo- 
\'ima neglasovitijem. J. Mika|a, gram. 5. Malo 
ali nista. P. Posilovie, nasi. 4''. Mogao bi umri- 
joti danaske ali sjutra. 24, Ako sam uzeo robu 
tudu nepravodno, mnogo ali malo. 109''. Tusti ali 
debeli. P. Vitezovio, kron. 66. Crikvo noka su oda- 
svud obkruzene mirima i mriiami gvozdenima 
ali drvenima. M. Bijankovii 82. — xviii vijeka: 
Blagoslov lozniee ali kliti gdi se spi, L. Terzii 
240. U ^Time glada ali kuge. 354. Malo koji no 
umijp tri ali (ietiri jezika. .S. Margitic, ispov. iii. 
Plav tko vidje bez vesala al bez uzde koi'ia? I. 
V. Bunie, mand. 8. Sto je prije doba ali s mora, 
gozbonitim smaX otvora. J. Kavai'iin 21. Ako se 
tko nauci tjerat tu al' drugu zlobu. 8. Ne ist' da 
je lijepa al bogata. 46. Adrijanski primorci ali 
Slovinci od Dalmacije. I. Dordi6, mand. v. Sto 
god, budi malo ali velicko. P. B. Bak.siA, razm. iii. 
Ako nas glava ali zub zaboli. A. Kanizlic, fran. 
198. Odabraiie biva izniedu mlogili ali barem iz- 
medu dvojice. A. Kanizlic, utoc. 5. Sto godi na- 
dosta\"ivsi ali ostaviv.si. A. Kanizlic, kam. 94. Je 
li bo]e moliti sam ali u druzbi? I. A. Nenadid, 
uauk 80. Ne prije ali poslije, nego u ouo isto 
doba. 100. Niti djeluje jedno voce od drugoga, 
ali jedno bez drugoga. J. Matovic 36. Malo prudi, 
je li na ovi ali na drugi naciu istomaceno. 527. 
Nije potriba mnogo ucit ali duboko promisjat. I. 
L. Garai'iin 3. Ako zudis koju god milost telesnu 
ali svjetovnu. D. Mattei 301. Imate li po sreci 
doma koju .staricu ali starca'? B. Cuceri 12. Ru- 
kom uz ruku, ne znam, od veseja li ali od za- 
cudena udarajuci. 277. — xada: U z"o cas po me 
ali po nga. Nar. pjes. vuk. 4, 260. No za sestru 
hoce poginuti^ poginuti, al" je izba\'iti. Nar. pjes. 
vuk. 4, 432. Zene se biju cibukom a }udi nozem 
ali puskom. Nar. posl. vuk. 80. Bez jiitaiia tvoga 
al' Limova. P. Petrovic, \'ijen. 73. — tako i kad 
je recenici dio cijela reienica: Bi odgovoreno: ja 
jesam, koji jesara; ne rece: koji sam bio, ali koji 
cu biti. P. Posilovic nasi. U^i. 

c. kad: su dvije rjecenice Hi rijeci vec vezane 
medu tfohom rijecju ali, moze za nima in joi koja 
isto tako za nih vezana. Gdi godi cujase kar ali 
brigu, aU gdi se biju ali skubu. Starine 4, 114. 
Mislio bi ali govoi'io ali cinio koju stvar. ali upao 
u kakvo nevirstvo ali neufaiie ali u koju drugu 
zloiu. P. Posilovic, nasi. 98''. Kupiti cu taku 
stvar ali bastinu ali kucu. 85''. Dva tri puta, ali 
vece ali mane. 107. Da ne bude nitkor smiti brez 
nasega dopusceiia podvignuti ali sagraditi crikvo 
ali u drugo misto priniti. M. Bijankovic 81. Vidi 
da je problijedjela kako no snijeg od planina, ali 
rusa kako bijela, ali c\ajetak od cemina. I. V. 
Bunic, mand. 16. Ne izgubiti prijatejstva ali blaga 
ali gospostva. S. Margitic, ispov. 110. Ne isces 
kopaca ali vi-aca ali zanatnika. A. d. Bella, raz- 
gov. 248. Ako se uslobodi stogod prominiti ali 
ostaviti ali nadostaviti. A. Kanizlic, kam. 137. 

— dolazeci tako vise puta zasopce moze hiti, na 
kom mjestu i zamijeneno drugom rijecju istoga 
znacena: ili, oli: Istumaciti vandelje, ili koji dil 
od mise, ili ocenas, ali zdravu Mariju, ali viro- 
vanje, ali deset zapovidi. M. Bijankovic 16. Ondi 
se ciiii upitovane od svijeh .stvari koje god je uci- 
nio, ali govorio, oli igda pomislio. J. Matovic 70. 

— vidi jos pod d, c. 

d. mo^e i prea od ohiju reienica i rijeci, ve- 
zanijeh medu sohom rijecju ali, imali takodcr 
ali u istom znacenu: tada se samo jace istice 
isto sto se ka'e kad je prva bez ali ; a to hira 



ALI 



69 



ALI 



i u pitaiiu, koje je i tada ohicno kao napryed I Nu hodemo sad viditi, ka &e kripost ve6a biti, 



pod a. i h 

a) all u obje recenice, koje mogu biti kao na- 
prijcd pod a. : AH bi je ctal, ali bi je procinU, 
za isto bi nasal. Mon. croat. 107. Ali me smili 
ti . . . ali me cvili ti, li sam ja sa svim tvoj. S. 
Mencetic 122. Al ill cu iskati ali cuja sjesti odi 
ill cekati? N. Naleskovic 1, 203. Ali mi ku godi 
sad milos dopustaj, ali me slobodi svrSeno po- 
nedaj. 2, (i. Koje stvari ali su se oni od druzih 
naucili, ali druzi od riih, toj meni nistore ni daje 
ni oduosi. P. Hektorovic 55. Dva mi sta kralevica od 
bojka ne dobegla, ali sta ubijena, ali sta ziva odve- 
dena? 22. Al se odvrzi vire vase, . . . al se k mukam 
brzo spravi. 131. Jer ti cu pecali moje doskazati, 
ali t' mi dat ali pomoe mi ne dati. H. Lufif; 235. 
Ali spis ali bdis'? M. Drzic 38. Moju te rad 
boga, ali me tuznoga zivota izba'sd, ali me onoga 
cvita ti doba'iT. D. Raiiina 40. Ali s ove zle ne- 
srece umrijet" nam je svjema trijebi, aU imamo 
bez radosti uzdisuci izdisati i . . . bez pristanka 
iimii-ati. I. Gunduli6 265. U meni sved goreci 
taku plam je stek'o krepos, da ja ne znam, ali 
veci ogan moj je al' tva lijepos. 259. Oberi jedno 
od dviju: ali posveti ali zataj da jesi krstjanka. 
F. Vrancic, ziv. 30. Al je rod ali ne, crnim se 
ogmu. D. BarakoviA, vil. 350. Al bi no(^, al bi 
dan, nistare videii. D. Barako^n'p, jar. 107. Govo- 
reci ali hvali uli kudi. I. Bandulavii iv. Ali 
umrem od dobre snirti ali od zle, ne cm nista bri- 
miti. P. Posilovic, nasi. 118. Ali mi je dusn i 
viru izgubiti, ali cu Olivii na vo|ti [ubiti. Oliva 
1(!. Grajani sn svigdi vrli, al su zivi al umrli. .1. 
Kavanin 142. I tako ne zna se ali je veci grili 
mrm]ati ali ga slusati. .). Ranovac, pripov. 150. 
Ali volis dobro umrit, ali onu prigodu i obicaj 
grisni uzdrzat? J. lianovac, razg. 134. U sebi 
razmis}ase, al ce slidit zivot matorin ali ocev. J)4. 
Ali ces prostiti ali ces se osvetiti ? J. Banovac, 
pred. 115. Ali su dobri, ali .su zli, istinitu djc- 
Inju. J. Matovic I3li. Ali .su vas Grci porobili, 
ali vas je kuga pomorilaV A. Kacic, I'azgov. 2H. 
Umjej mi reci, |)j-iko svega godisi^'a ali veco pro- 
zderes zalogaja grkijeli ali sladkij'ehV li. Cuceri 
165. Sto se sjaje prcko Budve gi-adaV al' je sunce 
ali ja.san mjesec'? Nar. pjes. vuk. 1, 56. AT ste 
braca, ali bratucedi? 1, 481. Sta se b'jeli ii gori 
zelenojy al' je snijeg, al' su labudoviV .3, .527. .To 
li ti se go-spodar vjerioV al' vjerio. ali ozenio? 1. 
300. Pa se Vuce vrlo zaniislio: al' ce ici, ali ici 
ne ce. 2, 258. Koja ti je golcma ncvoja, te ti 
cvilis u mojoj tavnici? al' si gladan, al' si ozed- 
nio? 2, 320. Kqju nmku naj volis muciti, onom 
cu ti dusu izvaditi: ali volis po moru plivati, ali 
volis na vatri goreti'? 2, 321. ^jubo moja! nu me 
sjetuj sade, al' cu snasi knigu opraviti da se 
naSa snaha preudaje ; al' cu slati, ali slati ne cu. 

2, 532. Sto te pitara, pravo da mi kazes: al' je 
bo[e trideset hajduka. ali starac starina Novace? 

3, 14. Sto mi setas tako neveseo? al' ti zalis gole- 
moga blaga sto sam za te tri tovara dala? ali korie 
sto su ga odneli? 3, 7. O snasice, pitoma ruzice, al' 
si rasla na bor gledajuci, al' mojega brata cekajuci ? 
1, 49. — ovake recenice mogu biti i rastavfenejediia 
od dntge govorom dodanim pri'oj (isporedi i pod 1, 
a) : A sta places, Ruzo Batriceva ? Ali zalis Batrica 
tvojega? .Ja nijesam gori od Batrica. Ali zalis 
kulix Batricevn? Kad dodemo u Pjevje bogato, 
}epsu cu ti kulu pokloniti. Ogled, sr. 500. 

b) ali iiz obje rijeci, koje mogu biti dva sub- 
jekta Hi dva predikata Hi drugi dijelovi recenice : 
Kadi bismo slisati po cem ju drzi, ali po kupu 



ali tvoja zaklinanja , al zerava sva uigana. P. 
Hektorovic 164. Skaii mi nafin, kijem se ie toj 
izvrsiti: ali po poznanju covjefijemu suprotiva 
savjetu pameti moje, ali kojijem di-uzijem naci- 
nom. B. Gradid, djev. 60. Ne more covik znati u 
koje vrime ima umriti. ali u mladost ali u sta- 
rost. P. Posilovic, nasi. 14. Po srid otara neka 
se stavi prilika, ali midena ali drvena. M. Bijan- 
kovii 83. Do danas je tako ostalo petu kra}u da 
pridajii, ali vele ali malo da bascina naliadaju. 
P. Vuletic 44. Mi smo ali fuli ali stib. S. Mar- 
gitic, fala 274. Znat ne more ko za grobom ima 
mjesto nemu dopast, ali uebo, ali propast. J. Ka- 
vanin 2. Er ne more znat se gdi su al prestali 
al poceli. 118. Napastovane al po rici al i)o dilih. 
A. d. Bella, I'azgov. 250. Koje su se ali iz kiiige 
ali od ki'iiznika naucile. Pisanica 5. Ali nista 
ali tako malo (jesti). 37. Na sto U je va§a 
vo]a prignuta, al na dila, koja sluze za spasene 
al za izgubjene"? J. Banovac razg. 115. Vlasti, 
ali covicanske ali djavaoske. J. Banovac, blagos. 
280. Va}a!o bi da je ali izvan pameti ali izvan 
%ire stupio. A. Kanizlic, fran. 229. Gdi je zena 
takva sada, za muza koja tako mari'? ali sridna 
ali mlada? D. EapiA 89. Kad je potrebno imati 
bolijest od grijeha, ali prije ali poslije ispovijedi? 
I. A. Nenadic, nauk 165. Koga slijedis? ali spa- 
siteja, ali neprijateja"? L. Radic 61. Ter cemo 
onde izviditi koji je pravi bog, ali moj ali oni, 
kojim se ti klanas. A. Kacift, korab. 239. Kad bi 
se sadar moglo iznac^i ali tijeln Alesandra Veli- 
koga ali .lulija i Pompeja, ali koga hoces od 
onijeli. B. Cuc'eri 266. U jietak (!'e majke proku- 
kati ali tiu-ske al' nase riscanske. Nar. pjes. vuk. 
5, 38]. Ne e'u drugft nego moje Mare: ali s nome 
ali zemjom c.rnom. Nar. pjes. vuk. berc. 222. D.a 
mi kazes via kome je carstvo, al' na meni al' na 
bratu nioino. Nar. pjes. petr. 2, 1,58. — recenici 
dio cijda recenica: Pa im |ubav svu odkriju al 
na smrti al kad se bij'u. .1. Kavanin 274. 

c) za recenicanm Hi rijei'ima vezanijem viedu 
soljom kao pod a) i b) mo,ic ici jos koja vezana 
za nih rijecju ali, kat) nnprijed pod c. Jaoh, ali 
dode rok mojojzi nesreei , ali je moj uzrok da 
zivern ii sirieci, ali ti takoj hoA'? N. Na|eskovic, 
2, 119. Kti mi rit, gospoje: ali si sletila s ne- 
besa od visnih, ali si lia vila od voda studenih, 
ali te zelene dubrave sazdase V M. Drzic 81. TJgo- 
luiuut tri stvari: ali cu imat zenu karjivn ali la- 
komu ali liziotar. 387. Isti sto lioAes, ali cistu 
sridu al u.skrs .ali spasov dan ali duliove ali bozic. 
I. Bandulavic vi. Tko more biti istinit kako ima 
umriti, ali od dobre smrti ali od zle ali od ne- 
nadne, ali u vodi ali u ognu, ali u vlastitoj kuci 
ali u tudoj zem)i? P. Posilovic, nasi. 14^. Gdi 
godi se nahodite i pribivate, ali u ognu ali u 
ajeru, ali u vodi, aU u zemji. L. Terzic 270. Kada 
vidimo da oua dila jesu suprotivna al dobromu 
nauku, al viri katolicanskoj, al naredbi pravoga 
bogosto'i'ja. A. d. Bella, razgov. 250. Biste mi 
umjeli rijeti krivinu ovega bogaca? Ali s him- 
bam i s kamatam ucini bitje obilno, ali nzdrza 
tude mjedi, ali tezake umorene ne plati, ali pro- 
vede Ijeta u neprijatelstv^l? Besjede krst. 28. Ako 
bi te prilikovao jednoj rijeci od svijeta, ne znam 
kojoj cu, ali Eufrati, ali Jordanu, ali Savi, ali 
Dunavu, aU Bosni srditoj. S. Margitic, fala 22. 
Jesmo li u cemu sagrijesili, ali misju. ali rijecju, 
ali djelom, ali ostavjeiiem. I. A. Nenadic, nauk 
160. Ali cemo zaliti u istomu krizu gorkost, ali 
prijekor,^ ali jedno i drugo zajedno? J. Mato- 



ali po zakladu. Mon. croat. 148. Ali u tijelu aU vie 50. Sto si, }ubi, uzucela? ali ti je sto do 
izvan tijela, ne znam. N. Ranina 35. 2kor. 12, 2. I mene, al' do moga vrana koiia, al' do moje britke 



ALI 



70 



ALI 



snbje? Nar. \\ie». wik. 1, H07. Kad si rasitt, na 
Sto si gledalaV al' mi tiiiikn johi ponosituV nl" na 
uioga brata smiJ:]ajuci ? aV na nienc Lijor niomf e 
iBJadoV 1, 230. Ali ti je koiUc; olosaoV ali ti jo 
nilio Dstarilo? al' t' jo nialo golijerana blaga? 2, 
IHl. Na koga si s', zoto, raXjiitio? al' so Sure 
tebo nasiuijaSo , ii jogloni ruino govoriSo ? al' 
suinajo tobo no dvoriSo? al' mahanu toj tazbini 
nadoV 2, 207. §to je, sole, ako boga znadoS! al' 
jo vania joba nestaniilo'i' ali }eba al" ervcna vinaV 
ali zlata al' bijola platna? 2, 4G2. Sto s' u obi'az 
sjotno ncvpsolo? al' iiijesi snahu isprosio'i" al' ti 
nije jio 6udi devojka'? ali Xali§ tri tovara blaga ':* 
2, 529. 

d) kad sit vesanc dvije reienice Hi rijeii onaJco 
iao pod a) i b), ili ih vise onako kao pnd c), 
mox «(i kom iiijestu biti i druga rijei istoga sna- 
iena : ili, oli, jali (vidi i naprijed pod c.) : ili i 
ali: Di syni. kralovLstva mi ali kto otb siirod- 
nikb. Mon. serb. 111. Neka je jo5 pridotaniik ili 
od koXe zlatne, ali od driige \Tsti od svile. M. 
Bijankovid 83. Neka nijediia kripoat, i dilo dja- 
valsko tebi no moro nauditi, ili je uiiiieno u 
broncu ali olo^ii, ali u srebru ali zlatu ali u ko- 
joj stvari predenoj. L. Tei-zic 241. D' te neSto 
Jovan okarao? al" ti nije gospodar po vo}i? Nar. 
pjes. vuk. 3, 207. — ali i Hi: Ki bi ali po sebi 
ili po iuom, ali po pismu ali ricju pankao. Stat, 
po}. ark. 5, 263. Nije lukadar dvac na dan bla- 
govala, nego ali I'adi nemo6i ili radi koga velika 
uzroka. V: Kasic!:, per. 101. A tako ti mlada Stane, 
skoro vjerena! ali si mi s rosom pala iz vedra 
noba Ui si mi putem dosla sama devojka? Nar. 
pjes. viik. kovc. 56. — oU ( ali : No mogase ni- 
kuda uteoi, nego oli se s nime biti aU u riku 
skociti. A. Kaci6, korab. 342. Kuda bismo s voj- 
skoin obrnuli? ali 6emo udrit' na Lijesce . . . oli 
cemo udrit na Meoca ? Ogled, sr. 45. — ali i oU : 
Da svaki prikaze vlastita djela, kako je djelovao, 
ali dobro oli zlo. J. Matovic 69. — jali i ali: 
Jali bjezi al' se zeni nome. Nar. pjes. vuk. 
here. 212. 

e. cesto mil se dodaje osad rijec ti, koja mii 

znacene pokrepjuje svojim (vidi ti), prem da se to 

slabo osjeca ; tako sa ti dolazi kao i naprijed bes 

riega; samo kad ali stoji kao pod d. u prvoj re- 

cenici ili pred prrom rijecju, onda vrlo rijetko 

ima za sobuiii. ti. Obje rijeci dolaze od xv vijeka 

i mtiogi Hi sastarlajii it jcdtni. Na ovom kunfini 

aliti izvan kunJina. Mon. croat. 103. Od oca aliti 

od matere. Zboiii. 1291'. Ki uisu nauiini kiiige 

latiiiske aUti dijacke. M. Mariilii 3. Od bisera 

vencac na grlo da stavi aUti prstencac na ruku 

gizdavi. H. Lucie 208. Neka idu van ini po svitu 

blago toj iskati, . . . aliti dvoriti. D. Ranina 5'>. 

Ne prima, ne uzimje aliti ne razumije svak tuj 

rijec. B. Gradic, djev. 22. Radi sadaiie nevole 

afiti potrebe. 35. Jednu ruku aliti jednu nogu. 

78. Blagosovivsi mu kralijes aliti korunicu. A. 

Guceti6, roz. mar. 24. Opeta pocne u iste (grijehe), 

aliti u druge upadati. A. Gucetic, roz. jez. 49. 

Da custe li vi po sreci blizne zale gdi zamniti 

na trubaja' glas aliti na ki ini vapaj veci? I. 

Gundulic 32. Ako je jeduomti koja tuga aliti 

koja nevoja. M. Divkovic, bes. 9. Da nam sina 

aliti kcer uzme. 19. Kakouo |ut ogar . . . aliti hrt 

lovcar. D. Barakovic, vO. 36. Ali cistu sridu, aliti 

vazma, ali .spasov dan. I. Bandulavii vi. Brez .sti- 

hije aliti materije. P. Kadov?ic, symb. 20. Nauk 

zlofiesti aliti dobri cini se od cestije dUovana do- 

brije aliti zlije. P. Posilovic, nasi. 36''. Kada znas 

da koji godir tvoj prijatej aliti rodjak ali tko 

drugi stoji ncmocan. 51. Laskai'io aliti mazene 

oini rasti grijeh. M. Radnic 317. Ai-nauti aliti 



Arbanasi. S. Margitii, ispov. v. Grad Xidovske 
krajevino aliti zem|e od obeiai'ia. I. Dordi6, salt. 
XII. Pod vistama aliti oblifijem krulia i vina. J. 
Banovao, razgov. 221. Naodedi se prez pinezi aliti 
dinaia. L. Vladmirovii, slavodob. 5. Pod kotije 
aliti kola. A. KaCi6, korab. 202. Ter ine zamjere 
izvan ove ne ima, niti bez ovo zamjere moXe na6i 
so aliti razumjeti se. D. Mattel 6. Pazi dobro da 
ne uziste zajedno 5to god svoje hvale, ali ti koju 
inu ispraznost. 87. Radi dviju nara^d u jednoj 
personi iliti kipu aliti sobstvu ujedii'icnih. I. Ve- 
likanovic, uput. 1, 125. — rijetko u prvoj rece- 
nici Hi pred prvom rijeiju (vidi pod d.): Aliti 
oliolos aliti visok um, jediia je toj bolos. S. Men- 
6eti6 174. Kad godi aliti podpuno, aliti u koma 
godi dijelu refiemo. A. Gufetii, roz. jez. 7. Svaka 
6o bog privesti na sud koja se cine, aliti je zlo, 
aliti jo dobro. M. Divkovic, nauk (iSh. Mogase 
bog poslati jednu slugu svoju najmanu, aliti an- 
gela aliti jednoga svetoga. M. Divkovid, bes. 5. 
— i kad jr ali okriieno al, moze za iiivi biti ti: 
Sp|cta al'ti Spalatina. J. Kavanin 144. Gleda Ust 
liartijo alti karte. M. Zoritic, zrc. 150. — iza ali 
ninze ti biti okriieno t': Mimosla dva doba bibu 
alit" vika. D. Barakovii , jar. 38. Prvotvoriteja 
alit' autora. Zapis xviii vijeka. Star, pis, 9, xvi. 
f. iza ali (' ali ti dolazi jos i dat. mu ili vam, 
ne It pravom svom poslu nego kao it pomoc rije- 
cima ali * ali ti. a) ali sit vam ili mu ; Raakose ste 
od .svijeta i dragos all vam nasladenje od udatbe 
izgubile. B. Gradic, djev. 99. Da svaki nas do- 
nese sve sto je u tijelu djelovao, ali mu zlo, ali 
mu dobro. M. Divkovi6, nauk 83. b) ali ti .sa mu 
(7( vam: Da svaki donese djela kako je ucinio, 
ali ti mu zlo, ali ti mu dobro M. Divko\'ic, bes. 
8. Nase svisti ali ti vam duse najpri smotane 
i svezane onda ce se razmotati. J. Banovac, 
pripov. 23. 

2. an, kao li, edali, dali, kad se pita recenicom 
sainostalnom Hi vezanom za glavnu; tako dolazi 
i ili, koje vidi. it tome nema nista za sto bi sa- 
vez ali vezao recenicu it kojoj je, nego se prema 
neizrecenoj misli protiimoj Hi drukcijoj rijecju 
ali obraca pitane, kao .Ho i pred rijecjit a moze 
biti neizreceno ono na .Ho se obraca (vidi kod a 
II, B, 2, f. i g.). Dolazi od xvi vijeka, ali rijetko. 
a) It samostalnuj recenici: xvi i xvu vijeka: Ali 
ne ucinismo od dinara ugodenje? N. Raiiina 34''. 
mat. 20, 13. Ali ne govorimo dobro mi jere Sa- 
maritan jesi? 80. iv. 8, 4,8. Ako bi izgubila kami 
jedan di-agi, ali ne uzeze lukijernu? 149. luk. 15, 
8. Odgovori Isus i reee : ali deset nijesu ocisteni ? 
156''. luk. 17, 17. Ali srce svoje tako utvrdise 
zidove'? M. Marulic 169. Ali ti, jaoh, ne bi, go- 
spoje. dosti jos, vele krat sto zabi u srce moje 
noz? N. Najeskovic 2, 93. Ali ne znas, o LucUe'? 
Lorinac sam do istine. P. Hektorovic. 118. Al ne 
znas, tve kosi . . . u skori da t' 6e prit opadsi na 
maiie? H. Lucie 213. Ali me ne poznas vuhvino? 
M. Drzi6 21. Abraam umrl jest i proroci, a ti 
govori§: ako ki govorenje moje ohrani, smi-ti ne 
2e okusiti va veki. Ali si ti veci od otca nasega 
Abraama ? Anton Dalm., iv. 8, 52 — 53. Zao mi vas 
je da po vasoj dobroj voji gospodinu ne prika- 
zete onoj sto ste usilovani prije nego li scijenite 
po nevoji pustiti. Ali ne vidite koliko je kratko 
vrijeme? B. Gradic, djev. 39. Jur se kupimo prid 
strasno pristolje negovo; a ti o zenitbi i udatbi 
mislis. Ali ste slijepi ter ne vidite da dni lete? 
39. Ali vam je maio viditi da ste usilni judem, 
tere josce usilni jeste i bogu momu? Bernardin 
2''. isa. 7, 13. Ali je oko tvoje hudobno za sto 
ja dobar jesam? I. Bandulavic 25. mat. 20, 15. 
— xvui vijeka: Cijcnim, pravo da bi bUo da se 



ALI 



71 



AI.I 



ukrotiS tijem razlogom. Al' ne vidis me blidilo? 
A. Vita|i6, ostan 58. Ter se stide na sebi ciniti 
ovo zlamene. Ali ne znate da je ovo zlameiie 
ostavio nas spasite}? L. ■Vladiniro\'ic, slaved. 38. 
Ali iiije on otac tvoj"? J. Matovic IC. deuter. 32, 
6. Ali nije otac jedan s\'ijeli nasV J. Matovic 17. 
mal. 2, 10. Ali Turci ne vidite ? ispale vam erne 
oci ! Nar. pjes. bog. 8. Ali je meni golo nad 
usima ? Poslov. dan. 4. — sada : Dobri brate, sto 
ne gledas na me? Ali si se na me rasrdio, da ti 
nisam na indatu bio? Nar. pjes. vak. 3, 5oG. Ali 
si mi prasicn sisao? Nar. posl. vuk. 10. To nije 
crkva, jad te nasao ! nego gainija ; ali .si 6orav ? 
Nar. prip. %TC. 61. — u taliom jjitatm mose hitl 
joste itn privezano rijecju ali onako kao naprijtd 
pod 1 : tako se pitane mose raspoznati od pitana 
pod 1, d. smno onda kad se ne sumna stn hi se 
odgororilo : Ali sani stvoren za svijeta, ali za ne- 
besa? D. Mattel 140. — b) u recenici privezanoj 
za gJannt, ali samo onda kad se pitane nastavfa 
joH kojom recenicom Hi rijecju, koja se priveziije 
rijecju ali onako kao nuprijed pod 1 ; za to se 
taki primjeri ne moyu svagda razlikovati od oni- 
jeh pod 1, d., a razlika je ii torn sto se ondje i 
u pitanu kao i izvati pitana isticti obje reienice 
Hi rijeci sa ako jedna prema drugoj, a ovdje se 
same pita, pa se na ono sto se najprije pita na- 
stav^a drugo onako kao pod 1, a. i b. Ima se vi- 
diti i razabrati ali gospodari. kmeta odgoni, ali 
ont od gospodara bizi. Stat. po}. ark. 5, 288. Ima 
pomisliti onoj sto mu bude receno, ali je istina 
ali nije. Zbom. lOb. Ukazi ali si bog od |ubavi, 
ali nisi. M. Drzic 401. Ni same ne znajii ali svi 
kontijente ali nekontijente. B. Gradic, djev. 'J8. Ni 
more stano\'ito znat ali je dostojan Jubavi ali 
omraze. B. Gradic, mol. 10. Ne znajuci ali jo u 
ku6i ali nije. A. Gucetic, roz. jez. 41. Ne hajuci 
se ali se kime pravo ali krivo. 41. Istuci ti znati 
ali je covjek ali zena plemenitija. M. Orbin, zrc. 
24. Tko umije razabrati _ali se ona rijec u kratko 
ali prodijeno izrice. R. Gamaiiic 23. Ne more se 
znati ali ee u veoer ali u jutru , ali o veceriioj 
doci smrt. P. Posilovic, nasi. 13. Vidi sada svaki, 
aU je naslidnik Isusov s ]ubavjii ali vraziji s ne- 
navidostju. J. Banovac, razg. 30. 

3. sed, kad se necemtt na suprot staffa drugo 
sto. Od XIV injeka. 

a. veze reienice, a one su Hi obje eijele Hi koja 
god krna xiv i xv vijeka: Ont obitova da opravi, 
ali eto ne opravi niStort. Spom. sr. 1, 22. Sada 
ihi jesmo odredili, ali pri sebe penezi ne imasmo, 
sto bismo imt ispravili rabotu. Mon. serb. 506. 
— XVI i XVII vijeka: Isus nam je obecal da nas 
hoce uskrisiti, ali nam je prvo zaginnti. Katek. 
1561. 76. Od koga bismo imeli mnoga govoriti, 
ali su teska. Anton Dalm., iv. 5, 11. Hocete se 
zalostiti, ali zalost vasa hoce se obratiti va ve- 
selje. Anton Dakn., iv. 16, 20. Ovdi nam se ka- 
kono 11 sni zgadaju; ali kada svaue, tadaj nam se 
ce sve suprotivo ocitovat. B. Gradic, djev. 40. 
Zgada se kakono onomu ki je blago potratio ili 
ruku sam sebi osjekao, komu se po pokori .sa- 
grjeha prasta, aU mu se blago i ruka ne 'STacaju. 
64. Vi mi vjerenika zemajskoga prikazujete , ali 
sam ja vele bojega nasla. 106. Moja su uvijedena 
teska, ali si ti milostiv. A. Gucetic, roz. jez. 300. 
Ne prije vele, neg s istoci zorni zraci dan ukazu, 
otvorene drzah oci, pomno cinah mi'ezam strazu ; 
ali eto meni objaiT u jedini hip se tade. I. Gun- 
dulic 40. Ah, jednaka smrt je svima, ah, i svak 
zna da unirijece ; ali s mukam jednacima doc" sva- 
komu smrt , jaoh . ne ce. 235. Vrgose ju prid 
zviri, ... ali ju zviri ne dotakose. F. Vrancic, ziv. 
5. Tako se vi veselite kada miru za miru morete 



jimati ; ali bog ne daje miru za miru, nego na 
jednostruko stostruko. 29. Svak ima pravdu ciniti 
i posteno zivjeti, ali osobitijem nacinom imaju 
pravedni biti koji druge sude i vladaju. M. Div- 
ko'vic, bes. 7. Da covik umira ve6e nego jedan 
put, i da se vrati na prvani zivot, veoma bi boje 
(more biti) naredio stvari svoje; ali zlo jest da 
se jedan put samo umira a ne ve6e puta. P. Po- 
silovic, nasi. 13. To svakako neka uzme, ali s ve- 
likom vimostju neka ispuni. M. Bijankovic 56. 
Dug glas cini klepetalo, al je u I'lem duse malo. 
P. Vitezovi6, cvit. 45. — xviii vijeka: Posla po- 
klisare po svi(h) di'zava(h) da svu zemju podlozi 
svomu lu'a}estvu. Ali oni puci i narodi ne ktiJe 
primiti poklisare. S. Margitic, fala 20. Uze zlobe 
glasit pjesni pretuznome, al joj tuznoj nije suage. 
I. V. Bunic , mand. IG. Jedno jo zdravje , al 
se umira s eudo zledi, ke nas haraju. J. Kava- 
liin 53. Karahu ga rodite}i , jeda bi se ostavio 
toga dila, ali ne mogahu niSta utiniti. J. Bano- 
vac, pripov. 11. Bog bi dao da ne ima vece ne- 
milosrdja medu krstjani nego milosrdja! al ima, 
ima. 50. Bog ne ce vam vazda dopustiti sto pro- 
site; al za to ne iinate mrm|ati suprot bogu. F. 
Lastric, od' 125. Pas svezan u sin^ii-u, koji more 
lajati, al ujest ne more. 195. Stid me, al vafa da 
recem. F. Lastric, ned. 7. Reci cu vam, al ne 
mogu brez suza. 83. Mlogi u napridku odvrate 
se od boga i zaborave ; ali kada im se stvari 
okrenu suprot, te ih pritisnu potribe, onda nisu 
kasni obratiti se. 215. Nase su muke zestoke, 
strahovite i gorke. istina je ; al sa svim tizim je- 
dan ce put svrsiti. 408. Lasno je Jubiti one koji 
nam dobro cine ; ali }ubiti neprijateje, ovo je ve- 
lesrcno i viteSkO dilo. A. Kanizlic, fi-an. 216. Evo 
smo mi krivci, . . ali te molimo da nam oprostiS. 
L. Vladmirovic, slavod. 47. Pod oblak se jela vije, 
aU na I'loj voia nije. V. Dosen 16. Tako i ja 
vec^e korim; al' i mariim to govorim. 78. Bolice, 
ali va|a trpiti. .1. \^ladmiro\'ic, lik. 6. Prostrano 
so nebo gizda, jer je svitlo i pristalo; al da nije 
na I'lem zvizda, u tamnosti sve b' ostalo. A. Kacic, 
razgov. 3. Pore uzivati lipi inir i pokoj. AU za 
]nalo ta uegov pokoj bise. A. Kacic, korab. 215. 
Ne velim vam da postite, ali iicmojte da budu 
vase gozbe bez nacina. B. Cuceri 297. Radujem 
so ne malahnu na tako lijepe odgovore; ali ne 
bill litio da .se u ovem pi-ivarite. 206. Imala je 
veliko veseje ali je opet imala i velik stid i za- 
lost. B. Leakovic, gov. 21. Ti jedva cekas znati 
u sto nisani ovaj dunderin , . . . ali budi usti-p}iv. 
M. A. Rejkovic, sat. 5. Postene veUke je cine, 
al' -(-idite sto od liega cine. 45. I papar je cm i 
smrskau, ali grije i prli. Poslov dan. 30. — sada : 
Ja bi ti, sejo, dosao, ali mi ne da tudiuka. Nar. 
pjes. vuk. 1, 212. Pjevala bih, al ne mogu sama. 
1, 377. Maleno je zrno biserovo. al' se nosi na 
gospodskora grlu. Malena je tica prepelica, al" 
umori koiia i junaka. 1, 378. Moj se bratac sprema 
po devojku, ali ne ce po te, vec po di-ugu. 1, 425. 
Lasno ce naci kola sedmera, kola sedmera, kone 
sedmake; ali ne moze svate jednake. 1. 17. Sve 
devojke k nebu pogledase , al" ne gleda Milica 
devojka. 1. 432. Jesam ti se juce umorila, ali sam 
ti nocas pocinula. 2, 46. Ona mlada muku pod- 
nosase, ali brace kazat' ne hocase. 4, 101. Hoces 
doci, al' ces grdno proci. 2, 277. Mudar bjese, al' 
se prevario. 2, 108. Pijte vino, al' pamet stedite. 
3, 558. I do sad su knige dolazile, al' se nisu sa 
suzam ucile. 2, 137. On poteze sabju od bedrice, 
al" se pusta ne da izvaditi. 2, 110. Lasno bi se, 
brate, izenili ; al' kad tude seje sastavimo, tude 
ce nas seje zavaditi. 2, 43. I mi jesmo poi-ez sa- 
stavile, al' ga niko odnijeti nema. 2, 463. Fale 



ALI 



72 



ALI 



»' zetu i bogom sp kunu: .voHnio te, Strahini^ii 
band no svu /pm|\i nasu ciiii'vinu'; iil' <la vidis 
jftiia nn ninii|i! banu jiilros noma prijaloja. J, 271. 
On jo silnii sakniiio vojsku, al' je silnu ucvolio 
majku. 1, 5ip(). Onda joj je rua niniostalo; al' 
jo za to dobre srec'e bila. 2, 242. To govori, 
al' boga ne nioli. 4, 260. Kog' su Jube dosle 
sjetovale , koga dosle , koga H t' odsele , s du- 
gom kosoni a pamec^u kratkom? Al' ti ho6u 
rijot' progovoiit. 2, 532. Besedi mu stara inila 
nuijka: no budali, niladaiii Nenadel jcr cos ludo 
izgubiti glav\i. AH Nenad niajke ne .sluSase. 2, 
77. ,Kako (.'•e.i ti poznati devojku, kad je iiigda 
ni vidio nisi?" AT govori Mitos Voinovii: no 
brini so, care gospodine. 2, 150. Vei'- dogoni kona 
do devojke: ,]jiubi niene , lepoto devojko, |ubi 
niene, dok ja nisam tebe'. Al govori lopota do- 
vojka: id" odatlo, ndado neXoAeno, ja ne [ubim ni 
bo|i junaka, a kamo li carevi vojnika. 1, 436. 
Snzama je more zamutila, a jadima n.stavila ladu, 
niko ne moz' da otisne lade. Al' besede tri vo- 
zara mlada: da pustimo Miletu s Milicom, eda 
b' kako otisnuli ladu. 1, 557. Opet care Marku 
knigu piso: hodi br?.e, moj posinko Marko! A!i 
Marko earn odgovara: cekaj malo, care poocime. 
2, 3()7. Budila zoraLazara: ,ustani gore, Lazaro! 
zedan ti konic vodice". Ali mi dipi Lazare, pa 
uzo kona za nzdu, te ani ga vodi na vodu. 1, 340. 
Ona misli niisli svakojake dok je mlada na jedno 
sniislila, pa im dadc ftedo iz kolevke . . . DigoSe 
se dva stara putnika i odose s bogom putovati. 
Osvrde te dakonova }uba, pa pogleda na zlatnu 
kolevku, al joj cedo sedi u kolevki. 2, 10. Malo 
\Teme za tim postajalo, ali ide Zagorcid Nikola. 
1, 538. I pogleda po|em Kosovijem. ali vide koiia 
i junaka. 3. 219. Pa otide da vodice pije; al' po- 
vika nesto iz bunara. 1, 153. I zabjeze za goricu ; 
a!' za gorom ogaii gori. 1, 391. Ode cerat' decu 
po avliji. Ali skoci bane sa cardaka. 2, 178. Malo 
vreme za tim postajalo, al' po\Tka sa grada La- 
tince. 2, 148. I svu mrklu noccu j^renocise, al' 
kad jutro o zorici bilo, progovara begova kaduna. 
1, 460. Luto pisti jutrom i vecerom. AF se milu 
bogu razalilo, pa on posla dva svoja audela. 2, 39. 
Pod noe podoh gledat' devojaka, al' devojke sjele 
vecerati. 1, 323. Pa odose pod jelu zelenu, al' ze- 
lena usanula jela. 2, 167. Docera ga do Ledanskih 
vrata, al' Ledanska vrata zatvorena. 2, 146. Pa 
s bedema ii Moravu gledi, al' Morava mutna 
ispod gi-ada. 2, 503. Stegnuh koiia, da ja vidim, 
aU ^Tla na jasenu. 1, 151. Te probode boru koru, 
al' u boru mlada moma. 1, 364. Hitro trci, te 
otvori vrata, al' na vrat'ma Materino zlato! 1, 
476. Malo vreme za tim postajalo, al' eto ti duzda 
od Mletaka. 2, 333. Vec on ide u to po}e ravno, 
te on seje belicu psenicu, al' eto ti dva putnika 
stara. 2, 7. Stade zveka alke na vi-atima, al eto 
ti seje Ivanovo. 1, 469. Evo Kosa bitar vezak 
veze, kod ne Jela tanko ruho prede; al' kakva 
je Kosa Smilanica! 3, 147. I ti mozes i koii ti 
moze, ali ti bog ne da. Nar. posl. vuk. 105. Jer 
su mnogi zvani, ali je malo izbranijeh. Vuk, mat. 
22, 14. Kazivali su mi da ima pjesma o ovome 
svemu dogadaju, ali ja nijesam mogao nikoga 
naei ko je zna. Vuk, ziv. 234. Istina da su ovo 
sitnice, ali se ovakove sitnice ni po sto ne mogu 
oprostiti. Vuk, pisma 66. — tako i kad je u prvoj 
recenici jos, istom, tek sto, pokazujaci onijem sto 
u prvoj recenici biva vrijeme onomu sto hiua ti 
drugoj (vidi i a pod n. B, 2, c.) : Jos nije onaj 
mrki suton sa svim ni uklonio se, al eto ti uz- 
digne se od zem|e nika bila sivost. M. A. Rej- 
kovic, sat. 172. Jos zorica ne zabijelila, ni danica 
liea pomolila, al' poklice prebijela vila. Nar. pjes. 



vuk. 4, 354. Istom pofeSe rasko.!5je raja uiivati, 
ali ovo ])ristupi nonavid|ivi dull. E. Puvic, ogled. 
6. Istom Roja sjodo za tr]iozu, ali vice s bedena 
Latinfo. Nar. pjos. vuk. 2, 477, Tek sto stari 
u rijefi bjeSe, al' eto ti Scnanin Ivana. 3, 224. 
— iHoim i olije reienice hiti krne, kad ne raz- 
umiju medu onima koji govore : Svo , sve , ali 
zanat. Vuk, nar. prip. 218. — moze se rekavsi 
samo ali i premuiati sve sto se misli: Ta istina 
je, ali, ali ! Sto mu drago , ne 6u niSta govo- 
riti. F. Lastri6, ned. 178. — mogu reienice hiti 
i rastarfene duzim Hi kruiiiii govorom doda- 
nim prvoj: Ut'ain da mi je piostio one gi'ijehe 
kojo sam ja ucinio bez steto moga iskn'iega, er 
za no ucinili onu pokoru koju mogali; ali se stra- 
sim je li mi prostio grijehe utinene po raomu 
]iutu od (liuzijeh. Besjede kr. 21. Stanu ga od- 
vra/ati da se prodo te sramote: kako bi on car- 
ski sin uzeo govedarsku kter kod tolikijeh dru- 
gijeli, carskijeh i krajevskijeli k6ori! Ali sve za 
ludu. Nar. prip. nik. 219. — iiiogti liiti rastav- 
lene i tijem sto jednu govori jcdiio ci'lade a drugu 
drugo: Na to odgovori Katarina: i ti si blazena, 
cesarice; jere vidim u anjelskih I'ukah krunu i 
vonac tvoje glave, kojim okrunona po one muke 
koje jimas trpiti bo6es treti dan ka kraju ne- 
beskomu dojti, pri kojomu hocos u vikc^ kraje- 
vati. Ali sam strali|iva, rece cesarica, bojim se 
nuike. F. Vrancic, ziv. 12. — moze stajati ali u 
drugoj recenici ii istom znacemi i onda kad su 
obje vec vezane medu sobom drugim nacinom (vidi 
i a pod 11, B, 3, b. c), ( to kad su a prednoj re- 
latirne rijeci kad, dokle, kako, pokazujuii vri- 
jeme, Hi rijeci za pogodhu ako, prem da itd.: u 
prednoj kad (vidi i kod kad) : Kad prode korizma 
il se malo zaborave od onoga pripovidaiia zesto- 
koga, al tot oni kao i bili. F. Lastric, ned. 71. 
Kad li junak pod Zakucje dode, ali Tiucin po 
raejdanu seta. .A. Kacic, razgov. 267. Kad je bila 
kroz goru zelenu, al' \io\nka. iz gorice vila. Nar. 
pjes. vuk. 1, 560. Kad su bili blizu b'jele crkve, 
al' iz crkve nesto progovara. 2, 18. Kad je blizu 
dvora dolazila, al' u dvoru kuka kukavica. 2, 42. 
Kade dode dvoni gospodskome, ali }uba krsno 
ime sluii. 2, 99. Kad osmoga biti zapoceSe, al' 
pogibe Bogdan Juze stari. 2, 297. Kad se ladna 
podnapise viua, al' besedi Musicu Stevane. 2, 298. 
Kad sagleda po Kosovu silu, al' se bane malo 
propanuo. 2, 272. Kad su biU .sredi gore carne, 
al' devojku zabolela glava. 2, 25. Kad pogledas 
strmo ispod grada, al' uzrasla senica bjelica. 2, 
105. Kad ja dodo na vodu Sitnicu, al' Sitnica 
mutna i povodna. 2, 302. A kad stade Mai'ko 
premetati , al' u Musi tri srca junacka. 2, 409. 
Kad dodose do vode studene, al' istina kako judi 
kazu. 1, 157. Kad se one poprenule, ali sunce na 
zaodu. 1, 170. Kad se Ture na trag obrnulo, ali 
Mara na pola Dunava. 1, 599. Kad opipa bega 
l^ubovica, al' na uemu do tri pancijera. 3, 469. 
Kad ude u dvor, ali carice noma. Nar. prip. vuk. 
26. mjesto cijele recenice sa kad, u kojoj bi se po- 
kazalo koje se vrijeme misli, govori se i samo kad 
ill kad i tamo, ostavlajitci ostalo neizreceno : Je- 
dan ustavi vodu . . . ; kad al' to ga on vodase. J. 
Banovac, pred. 144. Grdi opet s tim zivine ni- 
hove se drzec cine; a kad, ali inaiie cine nego 
June od godine. V. Dosen 21. Ali-pasa tabor uci- 
nio i veliku vojsku pi'ebrojio, kad, al' vojske tri- 
naest lii}ada. Nar. pjes. vuk. 4, 138. Stane da gleda 
u bascu, kad ali Celi dosao zmajevit koii. Nar. 
prip. vuk.' 205. Mnogi plug odbigne da ])erom 
kruh dostigne; a kad tamo, ali tuka i brez kruha 
i nauka. V. Dosen 213. Najposle otvori i dvanaesti 
podrum, kad tamo, ali nasred podi'urna jedno ve- 



ALI 



73 



ALI 



liko bure. Nar. prip. vuk. 24. Onda ga sestra od- 
vede u drugu sobu, kad tamo, ali vo pecen, pecka 
hleba i akov vina. 36. « prednoj dok (vidi i 
dok) : Dok su oni u rijeci bill, af eto ti vojske 
na Bojanu. Nar. pjes. vuk. 1, 600. Dok pogleda 
Cupriliji vezire, al' se sija more od zapada! 3, 
346. — u lyredi'mj ako (vidi i kod ako) : Ako sam 
vele dan pisat' vam ja skiiio, ali sam i u san i 
javi mislio o vasoj dobroti. N. Najeskovit 1, 301. 
Ter ako s' ti svita od cvijetja razlika, ali noj 
vrh s-sata nije vec prilika. 2, 100. Ako ill vele 
okoti, ali ih malo odhrani. Poslov. dan. 2. Ako 
svoj svoga i ne hrani, ali teSko onom ko ga nema 
da ga brani. Nar. posl. ^aik. 7. Ako se i svi sa- 
blazne, ali ja ne cu. Vuk, mar. 14, 29. — u pred- 
nvj prem da i driige rijeci (.</0(/<( znaiena: za 
sve, za sve da, dobro da {vidi ri>:e kod prem i 
ako): Za sve tva vira svakomu, tko lio6e, sve 
nase opira od grijeha gnusoce, ali put prokleta . . . 
rve me svaki cas. N. Najeskovic 1, 1.53. Za sve 
da u tvojoj pribivam milosti, ali mi, cvijete moj, 
tqj nije zadosti. 2, 99. Za sve da zivot nai5ega 
Isukrsta bio je zrcalo od umijenstva, ali scijeiiii 
da se nigdar ve6ma nije bilo snizUo velicanstvo. 

A. Gufietic, roz. jez. 118. Dobro da su djevstvo 
i cistoca andeoska djela, ali tko ih priko voje i 
pod silu obsluzuje, sa mnom ne iuja sto einit. 

B. Gradii , djev. 25. Dobro da ce svi kolici na 
puno bit blazeni i siti; aU se zgada kako oni- 
zijern ki na rijeci vodu crepju : dobro da su 
svi kolici na puno siti i svak toliko uzimjo ko- 
liko ieli i hoce i svoj sud obilno napuna; ali oni 
ki s ve6ijem sudom na rijeku pride, vece vode 
ponosi. 65. Prem da sam prid [udmi poSteno zi- 
vila, ali sam s tvojim otcem ucinila nike griho. 
S. Margitic, ispov. 81. Prem da je ta strah tihi 
gorak, al ce tvojoj biti dusi sladak. L. l,jubuski 
71. — H jednoga pisca prusloga rijekii tlolazi i 
onda kad su receiiicr regime medu siihom lijetit 
sto je pnuj ylayol a participii le jirijiada drii- 
goj, s kojom je jedna cijela (isporedi i a pod. ii, 
B, 3, g.) : Sideci receni kra] jedan dan jirid dvori 
nasladujuii se u lipu dnevu, al u jedan fas sve 
se nebo naoblaci. J. Banovac, pripov. 11. — do- 
lazi iza pocetka recenice, dop>miena dritgom, a 
pred nastavkom nezinim, kao da hi taj luistarak 
bio druga recenica: V rijeci, u koje bijaliu, ali 
treca sila ispanula. Nar. pjes. vuk. I, 316. — 
dolazi za vim opet t pak sastav{ajuti vise Hi 
mane s negovijem ziiaceiiem st:oje, te prolivnosl 
koja bi se samijeiii ali kazala biva jaca (vidi 
i kod opet, pak, paka): Pas kad i kad zubom 
rani, ali opet stado brani. V. Dosen 43. Up'o sam 
kad god, istina je, ali sam paka ust'o brzo. B. Cn- 
ceri 116. — dolazi za nim nu i slozeno nut, ali 
ne u znacenu kojim je nalik na ali, negn samo 
podizuci paznu na ono sto ide za nim (vidi i kod 
a pod II, C, 3, f.), kao eto, gle, de. Donijeti cu, 
moja kruno, mnoge dare izabrane od istocne one 
strane, trave, bUja, sve na puno. Al nu i sad je- 
sam trave ja donijela njeke tebi. Jedupka, star, 
pis. 8, 236. Putimo se put lijepoga mjesta od 
mira i pokoja. Al' nu sprva, cim vidite sve smi- 
rene me }uvezni, veselima vasijem pjesni moju 
mlados sadruzite. I. Gundulic 120. Odluci ovi po- 
kornik ispoviditi svoje grihe gospodinu. Al nut 
poslusajte s kolikom pom)om se pripravja za ispo- 
vid. F. Lasti-ic, ned. 89. Kako moze leden kamen 
dati vatru pak i plamen? Kako plameu, kada 
sine, razvrc moze erne tmine? AF nu druga po- 
ostavi, pak se sobom pozabavi. V. Dosen 261. 
Mozemo li zudjet bo}u druzbu ? Ali nu dobro za- 
bijezimo ove rijeci. B. Cuceri 173. vidi jos kod 
nu. — 11 jednoga pisca prosloga vijeka dolazi 



pred nim ma, koje je istoga znaiena, tako da se 
dva puta isto kaze (isporedi ma, mali) ; Ne znam 
Lma li vas ovaki ovde ; ma ali ako je koji, va]a 
da se izlici. J. Banovac, razg. 65. 

b. veze rijeci: Co\;jek malo krat, ali bi'zek nigda, 
Icrepko u jednom bitju ne stoji. B. Gradii, mol. 
10. Sladak podsmijeh, rijecca od meda, ze|an uz- 
dali, ali usijen mojijeh rana bjehu lici. I. Gun- 
dulic 223. Koiie suhe i okoste, ali hrle, svaki 
jezdi. 330. Clo^^k posteu ali duzan pun je srama, 
ki-uto tuzan. P. Vitezovic, cvit 44. Mnoge su 
kiiige stampali i istomacili u jezik bosanski, ali 
sl<}vim latinskim. S. Margitid, ispov. in. Ucini 
dug predgovor, al' krjepostan. J. Kavanin 146. 
Umue svak, al' razliko. 2. Pokaraj nas, ali u 
pravdi, dali ne vi gnivu tvomu. A. d. Bella, razg. 
37. Ona je sedamdeset i dva godista, ali ne na- 
puno, zivila. A. Kanizliii, utoc. 574. Uclniti hocu 
ja opet da tvoje oci vide, ali nista cU-ugo nego 
paklene strahote. D. Eapi6 4. Ukazati ie se 
crkveni vladaoci, ali brez mitra. 13. Bi od ma- 
tere obeiaiia za zarucnicu jednom glasovitu go- 
spodinu, al neviraiku. F. Lastri6, od' 381. Mladic 
plemenita roda, al opaka zivota. F. Lastrif, ned. 
22. On je sagrisio, istina je, al samo jedan put. 
5(). Druge likarije ne ima nego ispovid, al ispovid 
dobra. 147. Niki su prigiuiti na liolost, ali ne na 
lakomost, niki ua ovu, al ne na osvetu. 149. Kada 
cu dogadaj, ositi se , al docne. 281. To su svi 
iskriii nasi, al osobito siromasi. F. Lastric, svet. 
138. Jela visoka, ali neplodna. V. Dosen iv. Lasno 
sebi nadu sliku, al' za malu vi'lo diku. 68. Satir 
kazuje, da u Slavoniji imaju skule, ali kakove. 
M. A. Eelkovic, sat. 40. Vice tanko ali glasovito. 
A. Kacic, razgov. 61. Svaki junak glave odsicase, 
al najvece Marula divojka. 165. Kusase, ali oli 
nista oli posve rdavo prodase. M. Zoricic, zrc. 
130. Nasavsi vode, ali gorke. I. Velikanovit'-, upui'-. 

1, (14. Cute6i i poznaju6i , ali kasno,^ koliko je 
izprazno bilo griha nasladeiie. 309. Cudne pri- 
kaze, ali kratke! B. Cuceri 237. Onu prigodu 
mof.e biti ne toliko zloizglednu, ali .smrtnu tvo- 
joj dusi. .356. Sve na noge ustanulo bilo, al' naj- 
prvi Arnaut-Osraane. Nar. pjes. vuk. 3, 214. Hoiu 
liemu nazvat' dobro jutro, al' u z'o cas po me 
ali po liga. 4, 260. 

c. recenica sa ali dolazi i hez predne, prema 
kojoj bi se na suprot stavfalo ono sto je u noj: 
tada sto hi u jireditoj bilo, samo se u misli ima 
(isporedi i iiaprijed pod 2; vidi i a pod ii, B, 

2, f. i g.) ; tako se i pocinu nekc pjesme jjro- 
sloga vijeka : Ali side divojka misecu govoriti. Nar. 
l)jes. mikl. beitr. 15. Ali poce kra[ ugrski tuznu 
suziiu govoriti. 34. inaie u poietku yovora, pro- 
sloga vijeka : Stade govoriti : ali vi sam junak 
trudan sanak nocas snio. Nar. pjes. bog. 191. Ali 
Hero o rutinici. Poslov. dan. 4. — i danas, iz- 
jednacujuci se u znaieitii sa ala: Pogleda se ju- 
nak na junaka: ali, braco, za boga jednoga! da 
se danas nakidamo glava. Nar. pjes. vuk. 4, 456. 

4. kao nego, kad se necemu sto se porice na 
suprot stacfa drugo sto, kao zamjenujuci ga, sed; 
samo u nekih pisaca xvn i xvm vijeka; veze re- 
cenice i rijeci: VelLku veceru ti jesi pripravil, na 
koju inoga janca nisi stavil ali najsvetije tilo i 
krv tvoju. A. Georgiceo, nasi. 324. Nisam poce 
ova sveta promisjenja I'adi moga utisenja ali radi 
Jubavi tvoje. A. Georgiceo, pril. 10. Nije dosta 
ne krasti, ali je od potribe vratiti kradeno. P. 
Posilovic, nasi. 30. Zvan ne na zaludnost ... ali 
za pomoc. M. Bijankovic 92. Nije dosta reci : ,sa- 
grijesio sam, ali va}a kazati kakov je grijeh. S. 
Margitic, ispov. 39. Ne jedan put ali ijadu puta 
drza na ruka spasiteja nasega. S. Max-gitic, fala 



ALI 



74 



ALIN 



15. Med i mliko po lioj tpcijaSp no po naravi ali 
i-adi blagosova boga sveinogu(^oga. 78. No da sp 
isku^a ustrpjoi'io , ali da jilatp pio§astp opaciiip. 
276. — tako i kail Je niqirijfd up aanio : Bog up 
samo prosti imi grilip i oslobndi ga oil iipnioci, 
ali joStp jiriiiiaknu mu petiiajpst, jjodista i>.iviila. 
P. Posilovii', nasi. '2(i. Poniaf.ii boKci|uV)iiP up saino 
n f.ivot, ali vponia vp^iia u najposlidi'ii ('■as. 511'. 
Koji IIP sanio nijesu zaodili ali jos i svukli uboga. 
S. Margitic'', Ispov. '"i". Np samo da to Bog po- 
hodi ... ali ido i nastoji. 63. No .samo malo gra- 
ilova ali vas kolik svijpl. S. Margitir, fala '218. 
Da gospodin up samo ispuni svojp vjpnio obp- 
6aiie, ali da udijpli velp vp6p iieg obciia. Besjpde 
krst. 11. Tako so pi-omijenio da se u I'lpuiu no na- 
hodi lie samo .sjpna od krala ali ni od covjoka. .')(i. 

5. radicnit znacena ntiprijed pmnenuta iiuhiii 
idi jedno :a driigim he:: ikakvf simiiic: Ali je 
stara ali iiilada, ali je meni draga. Posl. dan. 4. 
Hoiu Apuiu iiazvat" dobro jntro, al' ii y.'o cas po 
me ali po I'lga. Nar. pjo-s. vxik. 4, '2(!0. ,Sto s' u 
obraz .sjetno nevesploV al" nije.si snahu isprosio? 
al' ti nijp po cudi dpvojka? ali icalis tri tovara 
blagar" Al" je Ivo Jubi besjedio . . . Nar. pjes. vuk. 
2, 529. 

6. iiijesto mu jc sragda prvo u recenici, l;<id 
veze recenicu, i pred rijecju, kad veze rijec; samo 
je u knizevnika u pjesmama kad kad premetnuto: 
Mre svak, ne ziia al' nitkor ini kad toj vrijeme 
ima biti. J. Kavaiiin 2. Clime al" viran padp, tad 
bit moie niiran. 242. 

AIjI, tursko ime, vidi Alija. 

ALIBEGO"VICA. /. Turkina kojoj je muz hey 
po imenu Ali (vidi kad Alija). To zafiula Alibo- 
govica. Nar. pjes. vuk. 3, 371. 

AlilBEGOVCI, Alibegovaca, m. pi. selo u Bosiii 
blizu Sivse. Schem. bosn. 1864. 36. 

ALIBERTA, m. Albertus ; isporedi Alberto. 
Kj-a} Alibertta. ^^etop. saf. 77. 

ALIBERTIN, adj. Alberti. Syni. Alibertint. 
Danicic 1, 8. isporedi Aliberta. 

AlilBUNAE,^ TO. selo u JBanatu, u vrsackom 
protopopijatu. Sem. prav. 1878. 48. — Bice tako 
prozvano po bunaru koji ce ondje biti gradio ka- 
kav Alija. 

ALICA, /. veka tresna rana; od tur. al. croen. 
Samo u Vukovu rjecniku, gdje stoji da je ,prva' 
i da se govori u Mostaru. 

ALIO, -Hi. prezime Turcinu, sin Alijin ; sazeto 
od Alijic; pisit i Alijc. Pet Alijca, .sedam Mu- 
stafica, Pjev. cm. 18. Ogled, sr. 21. 

AXiIGA, /. tjidi alega, vaoga ; tal. aliga. Samo 
M jednoga pisca nasega vremena. Sulek, im. 2. 

ALIGUNAR, w(. planina u Crnoj Gori u ka- 
tunskoj nahiji izmedu 6eva i Broianca. Mede su 
Crnoj Gori xv vijeka bile od sjevera . . . na Pusti 
Lisac i AJigunar. N. Buoic, u Glasuiku 40, 8. 

AlilJA, m. musko ime tursko Ali, koje ostaje 
tako turski hez promjene po oblicima kad ima za 
sohom kakav predikat, n. p. aga, inace mu se 
daje nnstavak te hiva Alija. a) bez nastavka : do- 
lazi od XV vijeka: Ali begi. Men. serb. 511. Ali- 
beg je pono.sita glava. Nar. pjes. vuk. 1, 227. Ali- 
aga. I. GimduliA 323. Hercegovac Ali-pasa. T. 
Oundulic 310. Kriigu gleda pasa Ali-pasa. Nar. 
pjes. vuk. -1, 216. I sokola Ali-barjaktara. 4, 368. 
— kad je hez nastai:ka, a za t'lim ide rijec koja 
se poiii'ie vokalom, tiioze otpasti i: Alaga; vidi 



kod 3 al. — h) s nastarkom dolazi od xvu vi- 
jeka: Alija vonii aga. 1. Ouiidiili6 324. Od ovud 
gro drug Alija. M. Gazarovif, (ub. 6S. Alija i balija 
dva brata. Nar. posl. vuk. 9. O Alija, f.alosiia ti 
inajka. Nar. ])Jpm. vuk. 4, 92 Ki'iigu piso Nnv|a- 
niii .\iija. 3, 245. 

ALl.IA, /. od arap. 'ali, carski; carska Hi dr- 
zarua zeiii(a. Vuk veli da je u Srbiji za turskoga 
i-remciiti alija liilii .spaliijnska zom}a koja niti je 
nasoloiia niti j)ripada kakome selu'; ,alije dajn 
spaliijp ludiina to rade i u/.ivajii kako -so pogodo'. 
Vuk,, rjpr, .p'. Ali je Ujiraro hila dr'avna zemla: 
Posle 'I'uraka,.. zirovniou su naplaoivalo opstino 
s ono gore koja je ))ro bila spaliiska a posle pri- 
pala opstiiiama. .S one pak gorp koja se za Tu- 
raka zvala alija, zirovniea je pripadala drXavnoj 
kasi. M. D. Milii''ovic, opst. 35. 

ALI.TARDA, m. Aleardus; dolazi xiii vijeka: 
Ovozi jc ime arliipiskupa dubrovackoga Alijarda 
i kncza dubrovackoga Ivant Storlatt. Mon, serb. 70. 

AJLiI.K!, m. vidi Alio. 

ALI.IIN, adj. sto pripada Aliji. To zaciila Ali- 
jina niajka, Nar. pjes. bog. 256. Te on uze Ali- 
jiiia vranca. Nai-. pjes. vuk. 2, 50. Tu okroci koiia 
Alijina. 4, 93. — govori se i sazeto Alin, koje 
pisH i Alijn : Stade cika Alijna vrancica. Nar. 
pjes. vuk. 2, 50. 

ALI.IIN POTOK, m. selo u Srhiji u nkrugu 
uzickmn. K. Jovano^dd, rec. 164. govori se i sa- 
zeto Alin potok, 

AXIJINA VODA, /. neko mjesto u Banatu, koje 
se spomiue oko xvi rijeka, mole biti sada.ini Ali- 
buiiar, koji vidi. S. Novakovic, pom, 123, 

ALIJN, vidi Alijin. 

ALIL, «s. vidi Halil. 

ALILOViVC, Alilovca, m. vidi AJilovci. 

ALILOVCI, Alilovaca, m. pi. selo u Slaeoiiiji 
u pozeskoj podzupaniji. Pregled 91. piUu ga i 
Alilovac. Schem. zagr. 1875. 42. — Od Alii, koje 
vidi, 

ALILOVIC, m. prezime, sin AJilov, ah se i 
krscani tako prozivaju. Boca 18. 

ALILUJ, alleluia, isporedi aleluja; a narodnoj 
pjesmi: Dva andela setala, rajske pesme pevala: 
sve aliluj, aliluj, i gospode pomiluj. M. D. Mili- 
cevic, Slav. 56. 

ALIM, m. u Dalmaciji ,glatka kost poput sise 
sto se )iavrne na kamis i u iista mece, ital. boc- 
chino'. M. Pavlinovic, Postanem je isto sto i alem, 
koji je uzet u prostom znaienu kao znak, hileg, 
a po iom kao nakit cibuku. 

ALIMANA, /. vidi Alemana; samo u jednoga 
pisca XVII vijeka, w koga ce i hiti po zapadnom 
govoru. Zgibe Alimana. J. Armolusic, slav. 26. 

ALIMPIC, m. prezime, sin AUmpijin : sazeto od. 
Alimpijic, jjjsm i AJimpic; isporedi Alinpic, Sem. 
kn. srb. 1879. 19. 

ALIMPIJA, m. vidi AJimpije; isporedi Alem- 
pija i Alimpic. 

ALIMPIJE, m. Alipius; isporedi Alempije, Alin- 
pije. S. Novakovic, pom. 40. Sem. kn. srb. 1879. 19. 

ALIN, vidi alem; u nase vrijeme, izmedu rjec- 
nika. .famo u Vukovu. Na stolici alin kamen 
dragi. Nar. pjes. vuk. 1, 549. 

AJjIN, adj. vidi Alijin. 



alin6i6 



75 



ALMU^NICA 



AXiINCIC, w. presime ; isporecU Alinka, od koje 
■je postalo. Samiulo Alincic Sem. prav. 1878. 68. 

ALINIvA, /. hyp. Helena, Jelena; isporedi 
Afena i Alin6i6. S. Novakovic, pom. 40. 

ALINPIC, m. vidi AJimpid. Prot. sab. mag. 122. 

ALINPIJE, m. vidi Alimpije. Prot, §ab. mag. 25. 

AlIPASINICA, /. zena Ali-pasina (vidi kod 
Ali). Sjedi nize , Ali-pasinice ! Nar. pjes. vuk. 
here. 83. 

ALISENE, n. od tal. allisciare, gladiti; yla- 
deiie. Samo na jednom mjestu a jednoga pisca 

XVI vijeka u pjesmi nesvriienoj Hi zio jirepisanoj, 
It kojoj ima vise kojesta sto se ne moze razu- 
mjeti ; mjesto I stoji s, a za nim e bice xlika radi 
tnjesto a. To t' je uzrok ne pedipse, toj pokorna 
alisenja , toj svakoga ponizenja. M. Pelegrino- 
vi6 193. 

ALITI, vidi kod ali. 

AlIVEE, m. Oliverius, isjioredi Oliver. Alivera 
ne bi na broju. A. Cubranovii 142 

Alivera, /. oVK OUvera. Allvera sina rodi, 
a Todora suze roni. Nar. pjes. vuk. 1, 27(i. 

AlIVERTc;, m. jtrezime, koje dolazi-xyi vijeka: 
isporedi Aliver / Alivera. LukaS AJivpric. Mon. 
Croat. 186. 

ALKA, /. hyp. Aleksandra. S. Novakovi6, jjom. 
40. Sr. Nov 1878. 436. 

ALKATMER, vidi kod 2 al i katiner. 

ALKERMO&, m. vidi krmez. Nit napitak al- 
kermosa . . . ne mogu ga obcuvati. Ja£ke 276. 

ALKORAN, alkorAna, m. arapski, alcoranura, 
zakon Muhamedov; isporedi alkui-aii. Dolazi od 

XVII oijeka, izmedu rjeinika u Bellinu (60a), jjje- 
lostijoiceim, Jamhresiievu i Stuliceva. Ovo je van- 
delje, a pi-ima ovomu alkoran. I. DrXio, nauk 
gond. 215. Maiimet isti u alkoranu ispovjedi. J. 
Kavaiiin 519. Iz turskoga alkorana. A. Ivani/.lic'', 
utof. 542. Nego o^-e stiju alkorano. A. Kacii, 
razg. 160. 

AlKOVK'J, hi. prezime. §om. kn. serb. 38. Od 
Alko, koje nije u ohiiaju a moze biti hyp. za 
Aleksandra Hi Aloviza. isporedi Alovic 

ALKURAN, alkurana, m. vidi alkoran; dolazi 
od prosloga vijeka, izmedu rjefnika samo u Vu- 
kovii. Po razlike nacine tomace alkiu'an. J. Fili- 
povic, prip. 1, 184. Zatjece se pasa Ali-pasa na 
6itapu svome alkoranu. Nar. pjes. vuk. 4, 238. 

ALMANKO, tal. al manco, saltern, harem, daj; 
samo u jedrioj knizi xvi vijeka. Tadaj rece re- 
meta: cini almanko ovoj ! Zbom. 9. Almanko reoi 
mi. 17. 

ALMA.S, tn. selo u Slavoniji kod Daja. Drava 
kod AlmaSa u Dunaj utice. M. A. Re}kovi6, sat. 
22. Pregled Vio. pi.iii, i A(mas. — Jns^jedno selo, u 
Ugarskoj u protopopijatu badimskom. Sem. prav. 35. 

ALMA.Z, arapski elmas, dijamanat ; dolazi mje- 
sto adjektiva pred drugnm rijeiju ne mijenajuci 
se: A od tvoji al maz-prstenova. Nar. pjes. petr. 
1, 164. 

ALMAZA, /. zeiisko ime tursko. Ni Alinaza, 
tako mi ramaza. Nar. pjes. vuk. hero. 120. 

ALMISANLN, m. vidi Omisanin. Samo u jed- 
nom spomenikii xm vijeka. Mon. serb. 31. 



ALMOSTVO, n. vidi almoStvo; samo u jednoj 
knizi XVI vijelca. Daje almostvo i k mlsam hodi. 
Postila 1562. 53. 

AXMOStVO, n. od sr. I'lem. almuose, koje je 
opet od lat. eleemosyna, grc. (Ififfioavvri, vidi mi- 
lostiha. isporedi almostvo , almustvo , almustvo. 
Dolazi od XVI vijeka, it rjecnikit ni jednom. Nim 
ne prudi ni almostvo. M. Marulii 324. AlmoStvo. 
Anton Dahn. , nov. test. 2, 56*'. Imase obicaj 
almostvo diliti. F. Glavinid, cvit 288. Mojaliu, 
posdahu, almostvo ciiiahu. 302. Almostvo grihe 
opii'a. 3G7. Srromaom vazda almostvo davase. A. 
J. Knezovi6 181. 

ALMOZNO, n. ridi almostvo; nem. almosen; 
isporedi almuzno. Samo it jednoj knizi xvi vijeka. 
U torn kapituli veli da Korintjane jedno almoXno 
skupenapomo6 krstjanom. Anton Dalm., apost. 261. 

ALMUSNICA, /. vidi kod almuXnica. 

ALMUSNIK, m. vidi kod almuinik. 

ALMUSTVO, n. vidi almostvo; isporedi al- 
mustvo. Dolazi od XVI vijeka, izmedu rjeinika 
It Mikalinit, Belinit (439t)), Vtdtigijimi i Stuli- 
i-evit. Alinustvom ili milostiiiom. S. Budinic, ispr. 
4. Kada MniS almustvo, nemoj trubjom tnibiti. I. 
Bandulavii 32. mat. 6, 2. Od almustva i lemo- 
zine. B. Kasic, is. vi. Mozemo ga utisiti almu- 
stvom. A. Kadcid, bogosl. 18. T^'oja almustva, 
|ubav prema ubozim. A. d. Bella, razgov. 132. Al- 
mustva dilovati. A. d. Kosta 1, 59. 

ALMUSTVO, n. vidi almustvo. — Pred t stoji 
s mjesto ?.s, koje neki i iiisit, a neki }., najyise s ; 
neki ne razlikuju z i S pi.tmom. — Dolazi od xv 
vijeka, izmedu rjeinika u Bjelostijenceca i Jambre- 
.iicevu. Imenovanoga kneza almuzstvo. Mon. Croat. 
100. No va ime ^ '<a6e, da pace va ime almustva. 
178. Almustva cinedi skupstini uboskoj. M. Ma- 
rulic 32. Almustva primati 205. Cuvajte se da 
ne Cinite almustvo pred [udmi. Anton Dalm., 
mat. 6, 1. Almu.stvo dati ubozim. S. Budinic, 
sum. 401'. Almustva ili milostiiie. 89. Kada cinis 
almuf.tvo, nc htij trublu trubiti. Bernardin 16. 
mat. 6, 2. Za tih tko moli s almustvom na sviti. 
D. Barakovic, vil. 307. Almustvo prikazi. D. Ba- 
rakovic, jar. 41. Moleci, posteei i almustvo ci- 
nedi. F. (jflavinic cvit 223. Lemozine i almustva 
diledi ubozima. B. Kasic, is 83. Kada cini al- 
mustva. P. Radovcid, nac. 94. Mnogo almustva 
ucini ubogim. B. Krnarutic, vaz. 24. Neka nastoji 
postaviti pokore pristojne, lakomcem almustvo. 
M. Bijankovic 56. Za sto su almustva veoma ko- 
risna dusi. L. Terzic 47. Pitan almustvo. P. Ma- 
cukat 17. U nem hoce da se siju zaduzbine i 
almustva. J. Kavanin 86. S almustvom oli ti za- 
duzbinom. A. Kadcic, bogosl. 358. Sve ovo imade 
za almustvo, ocu reel, na misto zaduzbine. J. Fi- 
lipovic 1, 102. Zakliiiem vas svetim almustvom. 
J. Banovac, blagos. 61. 

ALMUZAN, almuzna, adj. eleemosynarius ; samo 
u Bjelostijenievu rjecniku, a i u nemu samo ii, 
slozenim oblicima i sa St mjesto z, n iemit vidi 
kod almuznik. .Almustni kruh', ,almustna ladica'. 
Bjelostjenac fu pridavkuj. 

ALMUZNICA, /. zemko eejade koje dnj«, al- 
muzno' (milostinu). Dolazi od prosloija vijeka 
samo u rjeinika Bjelostijenievu (487'') i po svoj 
prilici iz I'lega u jednoga pisca ; u obojice mje-sto 
i stoji St, koje u prvoga glasi st a a drugoga se 
moze iitati i st; o tome vidi kod almuznik. Nika 
I zena vele bogostrasna i ,almustnica'. Turl. blago 
2, 185. 



ALMIT?.NTK 



ALSABETA 



ALMU^NTK, m. olecnuisynnriiis, koji riaje ,al- 
muf.iui' {inilostiiiu) i kaji ml uii/a iivi. Dulmi od 
prosloiiK vijekd siiiiw ii rJcriiiaiiiK, 1 lo ii scijem 
oil tt'tjii nrmnia oniiii \'i(k<)vit, i ii jcitiiniin itinca: 
ati i( lick mjesto /. sloji st: aliiiu.stiiik (•IB!)''), 
jaiiiadno od liiilii sto je rijec iia.^do ii Jfahdcliai 
na s, kojv Jc Iluhilclicu i a on vitao s, i iwiijuci 
na II III u ,alinustvo' juS dodao t; fijelostijenac i 
Jambresii piiu s, koje it uhojicc glasi jt, ali oho- 
jicii jdiiKH^iio povatavHi se za Beloin i imajuci na 
iiiiiii ,aliiiust,\i)' /liiii i st, kojc u nih ulasi st, 
(Bjelostjoimc 4KS". Jambresii!- '24:")i'); V'otligi ja- 
viaino iltajiici hjelosUjenveru i JambreSiccvo s (z) 
kao s jiise s; M Stiilica jc ISeliiio st; / jcdini 
2>ifiic, II kdijii se o.siiii rjeciiikii rijec nuliodi, piie 
jio pDmeiiittijeiit rjcciiicima st, koje nc u itcya maze 
i-itat i st i St. — a) koji dajc milusliihi: Kad 
bog zapovidi .alimistvo', ne imado samo za svrliu 
providit ]iotrebi ubozili , dali i za ve6ii korist 
,almustiiika'. Turl. blago 18-1. — h) koji iivi od 
milostine: Nek ubilize ovo niki veliki politici, 
kojim se ciiii vole einit, ako dopuste najposlidiio 
misto svoga stola vlastitim ,alnmstiuciiiia' oli ka- 
pelaninia. Turl. blago 118. 

AL5IUZN0, )(. vidi almozno; dolazi xv i xvi 
rijcka, a ijcciiikii nijednom. Ako bi dobrovo]no 
almnzno ucinili. Mon. cioat. 78. Ovo sabrano al- 
muzuo. Anton Dalni., nov. test. 2, 57. 

ALO, m. hyp. Alija; ispnrcdi Ale, AJo. Pred 
nima je gi-adska biijumbasa, bu|umbasa Vcrizo- 
vio AIo. Nar. pjes. vuk. .5, 100. 

ALOIZ, Aloiza, m. Aloisins ; isporedi Aloviz, 
Aluviz, Alviz. Od xv I'ijrkfi. Aloizu Zui'ievip.u. 
Spom. sr. 2, 117. Aloiza. 117. na oba mjeda maze 
hifi da je grijeskom u jircpisivaiiu izostavleiio v 
■izmedu o i i, jer u istom spomeniku stoji nekoliko 
puta i Aloviz; po tome poi^dauo dolazi iatom 
XVIII vijeka : Na dan s. Aloiza Goncage. B. Cuceri 
422. Aloiz .sved poslusan. 423. 

ALOJ, m. 1. uXoi), aloe. Doluzl od xiv Hi xv 
vijeka, u rjecniku ni jednom ; isporedi aloja, aloje, 
aluja. Aloj rastri. Starine 10, 102. Nosece rnije- 
sano mire (,mjere') i aloje. N. Eanina 111'), iv. 
19, 39. Noseci pridrage pomasti s misanom mi- 
rom i alojem. Beniardin 54''. Mirom i aloem . . 
pomazaSe. P. B. Baksic 18-5. Donese pomijosane 
smirne i aloja.^Vuk, jov. 19, 39. — Aloj, agave 
americana L. Cas. ces. muz. 1852. 2, 47. i Aloe 
socotrina L. B. Sulek, im. 2. oboje i aloj veliki. 
B. SiUek, ira. 2. — iS'to u jednoga pisca nasega 
vremena iiiia i alog (B. Sulek im. 2), to je iz uta- 
rijega riikopisa it koin je bez xiiimie g glasilo j. 
— 2. neko mjesto blizu Topuskoya xvi vijeka: 
Sudac Blaz iz Aloja. Mon. croat. 237. 

ALOJA, /. vidi aloj. Dolazi od xv vijeka, iz- 
medu rjecnika samo it Stulicevii (aloa). Drivo od 
,aloe'. B. Sulek, im. 2. Smisanje mirlie i aloje. I. 
Bandulavic 106. iv. 19, 39. Mire i aloje. B. KaSic, 
rit. 180. L. Terzic 31. 

ALOJE, m. vidi aloj; samo u jednoga pisca 
xvii vijeka. Ni jedan aloje, ako ce najgorei biti, 
nije za dosta. M. Eadnic 186. 

ALOKA, /. alveus de monte decurrens, janiya. 
Samo It Vukoiju rjecniku. Od grc. u).oxog (f. gen. 
sing.), faUrtf, nov. grc. avluxiov (brazda, kanal, 
potok). 

ALON, m. helleborus niger L. sprez. Samo u 
jednoga pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 2. 
Rijec luda; maze biti nem. alant pireneseiio na 
drugu bi(kii. 



ALOPATIC, HI od tal. aloe patico, aloo hepa- 
tica. Samo u Slitlivevit rjecinkit i it jednoga 
pisca nuHega vremena. B. Sulek, im. 2. 

A LOSAN, pat. praet. pass, mente captus, vene- 
ficio contactus, poludiu i koji je nagaziii na cini. 
Dolazi II naUe rrijeme, izmedu rjei'nika samo it 
Vukocii (gdje se napomine da se govori u Sri- 
jeiim, ali se govori i po Srbiji; ridi tlafe pri- 
mjcr). Tumacet'i Vuk dodaje: ,uzele mn ale pamet 
ili zilravjo'; iili posliu'icm nije u svezi s hiiloni, neyo 
jc od grc: lU.iaxu/nci, fui. idu'mniiui. srladanu biti, 
oboleti, jioludijeti. U Srijomu so pripovijoda tla u 
oci S]iasovu dno no6u vile otkinu vrli jasenku; 
za to alosanu ce]ad nose to ostave onu noc pod 
jasonkom motnuvsi kod bolesnika kolac h]eba i 
jednu easu vode a drugu vina (kao vecoru vili), 
pa .sjutradan u jutru kojiaju pod jasonkom, i 
Sta nadu (n. pr. crva ili bubicu kaku), ono dadu 
bolcsnlku te izije ili u vodi popije (kao lijek, 
koji mn jc vila ostavila). Vuk, ziv. 34. Alosan je 
u valevskom okrugu onaj koji jp nagazio na cini. 
S. Novakovic. 

AJjOSIJA, 111. homo corpulentia deformis, ,co- 
vjek tako krupan da vec liegova krupnoca pre- 
lazi u rugobu, u Starom Vlahu: jirava alosija, 
M. Kovacevic. — Od alosan. kao da mn je tako 
doslo od kakih cini. 

1. ALOV, interj. govori .-ie kao hajdap,! otide, abiit. 
Od fr. allons. Samo u Vukovu rjecniku. 

2. ALOV, III. nekako drvo u jednoj pjesm.i sla- 

vonskoj: dolazi it gen. sing, alova, a to moze biti 
da je mjesto aloja sa v mjesto j medit o i a, a u 
nom. moze biti da ne bi bilo v neyo j : aloj. Petar 
djela nova kola od alova. V. Bogisie, zbor. 230. 

3. ALOV, alova, m. 1. vidi halov. — 2. vidi 
valov. 

ALOVIC, m. prezime; moze biti od Alo hyp. 
od Aleksa, jjre»» da .samo oil toga imena nije it 
obicaju ; isporedi Alkovii. A za nim je Marko 
Alovicu. Nar. pjes. ■wik. 5, 139. T. Alovic. Schem. 
bosn. 1864. xvu. 

ALOVIT, adj. vidi halovit. 

ALOVIZ, Aloviza, m. 1. Aloisius ; isporedi AIu- 
vix , Alviz. Od XIV vijeka. Alovizu (Cruceticit). 
Spom. sr. 2, 35. Alovizoin Bafom. Mon. serb. 
463. Aloviza Zuiievica. Spom. sr. 2, 117. — 2. 
Ludovicus, tal. mlet. Alvise. Dolazi prosloya vi- 
jeka It Beliiiu rjecniku (442'', gdje stoji ,AIo- 
vis') i It jednoga pisca. Aloviz da Ponte. B. Cu- 
ceri 175. 

ALPA, /. Alpes. Od visoke Alpe i od Ape- 
nina. B. Barakovic, vil. 88. 

ALPADATI, alpadam, i)?ip/. calumniari, opa- 
dati ; samo it jednoj pjesmi prosloga vijeka ; bice 
■mag. al, lazno, i vadolni, titziti. Ter ga stase al- 
padati a prid carom Sulimanom. Nar. pjes. mikl. 
beitr. 57. Nar. pjes. bog. 142. it istoj pjesmi na 
druyoin mjestit izostarjeno je jtisarskom grijeskom 
-at- iza d • Ja cu tebe alpad(at)i a prid carom 
Suliauanom. 

ALPINSKI, adj. alpinus; samo n Belinu rjec- 
niku : S ove strane Alpinskijeh planina. Bela GG^. 

ALSABETA, /. Elisabeth, isporedi Elisabeta, 
Jelisaveta. Samo u jednom spomeniku xv vijeka, 
ali se slovo s ne moze procitati. Nase gospode 
Al(s)abete (pise ban Ivanis o svojoj zeni). Mon. 
sorb. 279. 



ALTAMAN 



77 



ALMA 



ALTAMAN, m. vidi Altoman ; v jfdiwfin 2nnra 
proUoga vijeha. Altaman knez. J. Kavanin l«o. 
Niko Altaman Ki'vaviiic. '231. 

ALTANSKI, adj. prezime porodici u staroj 
PojskoJ. Altanskog kneza oblicje ondi je ono iza- 
tkano.' I. Gundulic 444. « drucjiin prijt'pisimn Al- 
tamski i Atlanski. 

ALTAR, altara. m. «u'(/» oltar, otar; od xvii ri- 
jeka, samo u nekih pisaca, ii rjecniku ni jednom. 
Altare grajase. F. Glavmi6, cvit 116. Ki je brata 
zad altarom uViil. P. Vitezovii, kron. 12. Krizi 
od altarov. I. Krajic 85. 

ALTArIJA, /. reditus altaris, altarinm, alta- 
ragium; samo u nase rrijeme. Ili se iiacini u 
crkvi altarija, t. j. kapital, koga se interesima 
sluie na godinu mise. V. Bogisic, zbor. 362. 

ALTArIjUN, altarijiina, m. augm. altare, t(d. 
altariono; namo n jednoga pisca xvii vijeka. Na 
altariunu razbijenu. I. Drzic, nauk gond. 297. 

ALTEA, /. althaea, s^ez; samo u jednoga pisca 
prosloga vijeka. Uznii vodenoga sliza, to jest 
altea. J. Vladmirovid, lik. 17. 

ALTIN, m. mjesto blizti Becana i Bakucice, 
koje se pomine xiv vijeka. Danici6 1, 9. Vtsemii 
Alttinu. Mon. serb. 94. U pocetku tiirskoga \Te- 
mena dakovicka se nahija zvala Altinli. S. No- 
vakovic, zem}. 63. 

ALTINANTN, m. covjek iz Altina, u jednom 
spomeniku xiv vijeka. Mon. serb. 97. Danicio 1, 9. 

ALTIRNA, /. latema; samo u jednoga p/.soa 
XVI vijeka. Juda vazainsi dvorane i sluge pride 
s altii-nami i svitnaci. Bernardin 52''. iv. 18, 3. 
tako i u starijem izdanu. 

ALTOMAN, m. ime mu'sko xiv vijeka: jedaii je 
toga imena liio sej/ak a jedan rlastcliii : /loHfeil- 
nemu iiiic dolazi samo it poznijem prijepisn, ydje 
stoji samo Altoma. Glasnik lo, 289. Mon. serli. 
1.'52. — Tamna postana; isporedi Altin. 

ALTOMANCI, Altomanaca, m. pi. sHo ii lira- 
nicecu XIV vijeka. Glasnik 24, 26.5. 

ALTOMAN16, m. prezime, koje dolazi xiv vi- 
jeka. Sisati. Altomanicfc. Glasnik 15, 299. 

ALT0MAN0'VT;C , »;. prezime, koje dolazi od 

XIV i XV vijeka ; isporedi Atoinanovic. Grobi. Va- 
nisevL Altomanovica. Mon. serb. 250. Predoliivsi 
on (knez Lazar) Altomanovica. P. Vitezovir, kron. 
107. Prica se da je car Lazar zatvorio n grad 
Uzice Nikolu Altomanovica. M. I). Mili6cvic. 
srb. 612. 

ALTOVINA, /. nekaka trara 11 jednoga jiisea 
na.sega vremena : Daju im (orrama) soli, n kojii 
s psenifinim mekii'iama mesaju leko\'ite trave, kao : 
rujiku, altovinu i bocu. M. D. Milicevic, ziv. 2, 15. 

ALTUNICA, /. glaiHca kod sela Pirana na hi- 
jelom Brinu blizii Prizrena xiv vijeka : Na glavu 
na Alitunicu. Glasnik 15, 289. Danicic .^, 551. 

ALUBASA, m. maze biti slozeno titr. alup, lira- 
bar, jimak, i basa. Samo u jednoga pisca xvi vi- 
jeka. Andi-ijas se mo|ase ba.si, alubaSi, subasi. P. 
Hektorovic 23. 

ALUBERTO, »(-. ridi Alberto. Od Aliiberta. 
Zborn. ni^. Imenom Aluberto. 171''. 

ALUGA, /. vidi haluga. 

ALUJA, /. vidi aloja; samo 11 jednom ruko])isii 

XV vijeka i iz nega ii. jednoga pisca nasega vre- 
mena: alua. B. Siilek, im. 2. 



ALUN, m.. alumen, kocej, stipsa; isporedi jalun, 
jelun, olmn. Od sr. nem. alun, koje je od lat. alu- 
men. Samo u rjecnicima Bjelostijencevu i Jam- 
breiiicevu. 

ALUVIZ, Aluvlza m. Aloisins; isporedi Alo- 
\'iz, Alviz. XIV * XV vijeka. Aluvizt (Gucetic). 
Spom. sr 2, 85 1, 104. Mon. serb. 259. 347. 
Aliuazfc Crevicfc. '287. 347. 

ALUVIZOVIC, m. prezime, po ocit Aluvizu ; xv 
vijeka. Vitko Aluvizovict. Mon. serb. 320. 

ALUZINA, /. antliriscus vulgaris Pers. Samo 
u jednoga pisca nasega vremena. B. Siilek, im. 
2. — isporedi haluga. 

ALVANIJA, /. Albania, isporedi Albanija, Ar- 
banija. Bolazi xiv vijeka. Mon. serb. 136. Glasnik 
24, 232. 243. 

ALVAT, vidi halvat. 

ALVATAN, alvatna, adj. aniplus, prostran, 
najvise hafini prostranoj dovofno, ali i kiici 
u jednoga pisca. od arap. ahvat (prikladan, pri- 
stojan i hajiiii koja dobro stoji). isporedi av- 
latan. Bolazi od prosloga vijeka. izmcdti rjecnika 
samo u Vukovu (gdjeje samo ha(ini). Samo nek 
je kesa jaka, alvatna je ku6a svaka. V. Dosen 60. 

ALVE, m. vidi alvo; 11 jednoga pisca prosloga 
vijeka. Hrabreni i mudri su Alve, Ivan. J. Ka- 
vailin 112. u oblicima zenskili rijeci: Duhovnike 
Jovu i Alvu. 113. Poda biskupiju istom Alvi. 112. 

AX VIZ, Ah'iza, m. Aloisius; isporedi Aloviz;, 
Aluviz, Alviz. Od xv vijeka. Ali.viza Gocetica. 
Mon. serb. 448. Molitva s. Alvizu. I. A. Nenadic, 
nauk 273. O Alvize sveti! 273. U jednoga pisca 
XVII vijeka mdazi se sa s mjesto z, ali ce biti 
samo za to Uto je tako it tudem jezikii: Alvisa 
Gospodnetica. I. Ivanisevic .319. 

ALVIZ, Alviza, m. vidi Alviz. Od xvii vijeka. 
Alviza o.stavi takraena. P. Rarakovic, vil. 9. Al- 
vii. J. Kavauin 101. 

ALVizEV, adj. Aloisii ; xvi rijrkit. Rrat Alvi- 
zev. Mon. croat. 234. 

ALVO, )«. hgp. Alviz ; isporedi Alve ; u jednoga 
pisca prosloga vijeka. Ili'abreti Alvo. J. Kava- 
nin 123. 

A]f.ENA,/. Helena, Jelena; 11 jednom spomenikii 
XIV rijeka; \e je .staro le. Si. kra|icomi, AlcnoniL 
(pi.ie kral Viikasin o svojoj zeni). Mon. serb. 180. 

A^jIjS'IC, w(. prezime; po zapadnom govoru od 
A}ena (Alena), s 2'romjenom glasa 1 na |. Dolazi 
prosloga vijeka. Marjan A)inic (.Aglinich'). No- 
rini, prip. 55. 60. (,Aljinic'. Schem. bosn. 1864. 
97.) — isporedi AJinici. 

A^INICI, m. pi. selo 11. Bosni kod Sittjeskc. 
Schem. bosn. 1864. 19. Postana koga je i A)inii5. 

A^INOVIC, m.. prezime; dolazi xvii vijeka u 
jednom spomeniku, u kom se ]iise i sa h sprijeda, 
mo'c biti grijeskom. postana tamna. Matij A}i- 
novic. Stat. poj. ark. 5, 312. Matija Hajinovica. 
312. Pava Hajinovic. 311. 

A^KAV, adj. vidi atjav. Samo n nase vrijeme, 
izmedii^ rjecnika samo u Viikovit. pisii i sa h .spri- 
jeda. Covek na oci trom i ajkav. M. D. Milice- 
vic, vec. 21. — adv. ajkavo : A|kavo se obuo. Vuk, 
rjec. 4''. Nosi se a)kavo. M. D. Milicevii, vec. 354. 
— sa li sprijeda: Severijan se nosi \t1o hajkavo. 50. 

AljjMA, /. nekakap liik, koji se zove i ajma. od 
mag. hagyuia, liajma. Ink. Samo u nase vrijeme, 



AVMA^ 



78 



AMANCA 



izmedit rjeaiiku biwiu u \'ukufu. Ajina, ttllimu 
ascalonicum L. B. SiUek, im. 2. isporedi vlaSac. 

AJI^MA^, »(. selo u Slavoniji knd lki\a ; hpo- 
redi Almas. Sem. prav. 1878. lU. 

A^jO, m. hyp. Alija; isporedi Alu, Ale. Alija 
se nije oienio, nom so misli A|o oXeniti. Nar. 
pjes. vuk. !!, 2(i4. 

Al^OV, adj. stu pripada A\u. Ibio A|ov i .s I'lim 
Jusuf-aga. Ogled, sr. 459. 

A\)TATI, !i)tam, i»q)f. ,)ie.'ipretnn luiditi kao 
jiildjiici .sc; sobom ajtati'. M. Pavliiiovic!'. — Sumi) 
II lut.ie nrijeme; i.iporedi ajtav; postane vidi kod 
atjav. 

A^iTAV, a(^. vidi at)av. Samo ii w«,ve vrijeme. 
M. PavlinoviA. 

A^iTAVAC, ajtavca, m. inuiko ce^ade ,a^tavo'. 
Samo It nase vrijeme. M. Pavlinovic. 

Al^UDOVO, 11. selo u Srbiji u okriign pozare- 
vaikom, srezu mlavskom'. K. .Tovanovii, rec. 142. 

A^jUGA, /. vidi ofuga. M. Pavlinovic. 

Al^ITR, u jednoj pjesmi stoji pred bi)m-, a oboje 
se (po mi.ijeihi, A. I'aiica) ne moze razumjeti dru- 
gacije neyo ttzcvU da je bi]m- tiirski bilur, zna, 
a alui', koje ne znaci nista, da je .samo naciiieno 
prema toj rijeii mjestu aliali, bog, te take stoji 
oboje mjesto bog zna, t. j. doista. AJur bijui', 
duge noci! Nar. pjes. vila 1868. 465. 

AM, ama, m. vidi ham. 

AMA, arapski amma, vidi ali, sed. Dolazi od 
proitoga rijeka, izmedu rjecnika samo u Vukovu. 
Lakse Ivo koiia zajahuje, ama dobro konem za- 
mahuje. Nar. pjes. bog. 307. Ako i jest kriva 
\Tata , ama lijep miris dava. Nar. pjes. vuk. 1, 
226. Ajde, ajde, seen, ama brze dodi. Nar. pjes. 
vuk. 1, 388. Vuk na vuka ni po noi^i ne ce, ama 
lioce junak na jiinaka. 4, 431. I tu su se razdvo- 
jili bili. Ama rece Peoirep-Lazare. 4, 47. Ko god 
sa mnom na udarac ne ce, proklet bio na oba 
svijeta! Ama demo braco izginuti, da se kaze u 
posjedno vi-ime. 4, 424. Scase sam noz da iz- 
vadi iz duvara, ama nije mogao. Nar. prip. vuk.'' 
192. 

AMAJIO m. selo u Srbiji a okrugu podrinskom., 
srezu radevskom. K. Jovanovid, rec. 135. 

AJVIAJLIJA, /. vidi hamajlija. 

AMAJNATI, amajnam, impf. tal. ammainare, 
vela contrahere, spustiti jedra. Samo u jednoga 
pisca XVI vijeka. Ter s neprijateji gdje se staju, 
za svijet ne ce da ammajnaju. M. Vetranic 1, 225 

AMALDAJR, m. arap. 'amel-dar, carinik, exac- 
tor vectigalium. Samo xv vijeka, izmedu rjec- 
nika samo u Danicicevu. Mnogo se soli prodava, 
i odt t.ezehi> koji donose amalidart jednomb ce- 
nomt uzima. Men. serb. 474. Amaltdari odt dru- 
zehfc zemaja soo donoseci da ne prodavaju. 528. 

AMALDARSKJ, adj. exactorum ; isporedi amal- 
dar. Bezt amaltdai'tske reci nittko soli da ne 
prodava. Mou. serb. 474. 

AMALSO, n. antimonium, rastok; samo u Stii- 
licevu rjecniku. Rijee tuda, blize nepnznata, a 
moze biti da nije dobro ni napisana. 

AMAMET, m. vidi amanet; samo ii jednoga 
pisca prosloga rijeka. Nek razumijes da bog go- 
sparstvo sam uzdrzi s^ajeh u opceno, samo ama- 
met od .svjetovnijeh coek da drzi. J. Kavaiiin 11. 



A MAN, aiiiiina, iii. tar. aman , arap. omLn, 
i^era koju tko zada kiimii, milost, ojirostiine, a 
dolazi i kao uzvik, kojim tko moli za milost Hi 
oprostene, i uzvik od cuda Hi od luge, holazi od 
XVI vijeka, izmedu rjecnika samo u Vukovu. Svitla 
zvizdo, (govori Turcin) pomiluj, rob tvoj umire. 
Aman, da ziiam da mi glava otide, uljezoh gori 
k tebi, primi me. M. Drzi6 183. Aman zaiste. J. 
Rajic, boj 2(;. Aman care za boga jednoga! Nar. 
pjes. vuk. 3, ()(). Turcima su aman dopustili. 4, 
320. .rp<Ian drugom ne cini amana, no se biju i 
sijcku glavo. P. Petrovic, s6ep. 172. Pusti mene 
na amaiiu Turke. Nar. pjes. vuk. 4, 419. Pusti 
mene vojsku na amana. 5, 168. Eda Ipek na aman 
uzmemo. Pjev. orn. 101. — znaceci vjeru dolazi 
i u zaklctvi kao iman, koje vidi: A tako ti dina i 
amana. Nar. pjes. vuk. 4, 414. I tako mi dina i 
ainana. 4, 414. — u pripjevu uzvik od luge : Nasta 
jeto i projece, nasta Durdev dan. Aman, aman ! 
Svi se momci pozenise, a ja ostah sam. Nar. 
pjes. vuk. here. 296. Nazvali Andi: debar ve6e! 
Aman, aman, vaj dusice ! 276. Vaj aman aman. 276. 

AMAN, rijec ista sa aman, koje vidi, samo se 
govori s drugim. akc. kao adv., kao da bi se tvr- 
deci reklo : vjera moja Hi doista, a po torn, u tvr- 
denu sa sumitum. kao cini mi se Hi gotovo Hi 
skoro, fere. Dolazi od prosloga vijeka, izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (gdje se veli samo da je 
cini mi se). Evo prisiceno drvo, al ne doprisiceno; 
ako vitar ne pune, ne ce se oboriti ; idi, pospavaj 
malo pod liim, more biti da ne 6e vitar punuti 
dok ti pospavas. Sto ces mi odgovoi-iti? Aman 
ne privari, velis, nisam ja budala, metati mog 
zivota u taku pogibio. F. Lastrid, ned. 188. Po 
nara\'i aman svatko se rasrdi. 218. Kad vam dodu 
nike nesrice, kada grad i zlo viime razaspe vase 
sjetve, kako primate dragovojno te suprotivstine ? 
Aman svi po tom tuzite se. F. Lastric, od' 168. 
Aman to ce biti. Vuk, rjec. 4''. (tumaceci da je 
kao cini mi se). Svaki povede sto je koji imao 
od volova i krava aman sve u carsiju. Nar. prip. 
bos. 1, 57. (gdje izdavaoci tumace da je sto i 
blizu). 

1. AMANAT, m. vidi amanet; dolazi od xvii 
vijeka, izmedu rjecnika samo w Vukovu; po ne- 
kim se krajevima a pred t kao da hi hilo u nom. 
umetnuto izbacuje u drugim oblicima. Sto nam 
je bog dao kako no ti jedan amanat aliti jednu 
postavu. M. Divkovic, nauk 278. Amanat ti moja 
stara majka. Nar. pjes. vuk. 4, 86. I Stanin je 
babo izlazio i deveru amanat zadav'o. Nar. pjes. 
vuk. kovc. 75. — govori se kao i vjera: Vas svi- 
jet zivi na vjeru i na amanat. Nar. posl. vuk. 
32. Odzovi se, amanat ti davam. Ogled, sr. 142. 
— po torn, se nim i kunu: Amanata mi bozjega. 
Vuk , rjec. 4''. Tako mi amanata bozjega. Nar. 
posl. vuk. 300. De ga kupi aga? amanat ti ! P. 
Petrovid, vijen. 39. A bjese Ii kakavV amanat til 
63. Amanat mi, ja je i ue citam. 85. — bez a 
pred t, kao da bi u nom. bilo samo umetnuto: 
Kamo vase vjere i amanti, a koje ste sa mnom 
ogradiliy Ogled sr. 19. Kad amanta dosa' sam 
bozjega. P. Petrovic, seep. 152. Ja ve bogom i 
ainantom kumim. Nar. pjes. vuk. 5, 157. 

2. AMANAT, amanta, m. tal. amante, amasius, 
dragi; samo u jednoj knizi xvi vijeka; nomi- 
nativu nema potrrde. Posla po jednoga svoga 
amanta. Zborn. 11''. 

AMANCA , /. tal. amanza, amasia, draga ; u 
jednoga pisca xvi vijeka. Amanca ga polije. N. 
NajeSkovic 1, 288. 



AMANCIN 



79 



AMBARNUTI 



AMANCIN, adj. sto pripada amauci. Dragna 
amaucina. N. Na)eskovi6 1, 285. 

AMANET, m. arapski emanet, ostava, deijosi- 
tum, sto se home da na vjerii da ciwa. Bolazi 
od prosloga trijeka, all isporedi amanat * manet. 
Evo, boze, duse, ev' amanet vlasti tvoje. P. Kne- 
Xevic, pism. 154. Amanet ti, devere, sestra riioja. 
Nar. pjes. vuk. 1, '24. Amanet ti moja carevina! 
i amanet svi moji gradovi! i amanet sve moje 
vojvode ! i amanet moj nejak Urosu. 2, 187. Drkcu 
mu ruke kao da je tud amanet pojeo. Nar. posl. 
vuk. 70. Amanet ti bozji moja djeca! Vuk, rjec. 
4''. Uvjeren sam da je kadar amanet moj sacu- 
vati. Vuk, 2tim. 1, 12. — ,na amanet' .se ostavla: 
Ostavio kod liega novce na amanet. Vuk, rjec. 4''. 
Na teski amanet ostavjam ti moju sirocad. Prav- 
donosa 1851. 30. — u zaklinaHU kao vjera, kad 
se koine narucuje sto: Predaj mu ga, bozij ti 
amanet! Nar. pjes. vuk. 4, 115 Amanet ti, Vuka- 
sine kra}u : ti ne uzmi moju Vidosa-^ai, Vidosavu, 
moju nevjernicu, veo ti uzmi moju milu seju. 2, 
113. — II Srbiji je sada amanet ( dobro l.ojr se 
postom safe. 

AMANETAN, amanetna, adj. ,amanetna posta', 
koja nasi amanete, u Srbiji. Posta amanetna od- 
lazi svaki dan. §em. kn. srb. xv. 

AMANTIL, m. zimozelen, vinca minor L. samo 
u jednom riikupisu xv vijeka^ i odandc ii jednoya 
pisva naseya vremena. B. Sulek, im. ;i. ako je 
rijec dobro u rukopisu zapisana i dobro jiroci- 
tana, bice postala od lat. pervinca kao i paveuka ; 
isporedi metik. 

AMAE, arap.ski amarr, vrlo yorko, zao; samo 
u nase vrijeme, u Daliiiadji: Za to mi je amar 
na n. M. Pavlinovio. 

AMARTOL, m. ii/uu{>Tu)).os, iiiii' corjeku xiv /•/- 
jeka. Uanicic 1, 10. 

AMAT, m. u poslovici ime nacineno preiiia <wa- 
tenia: Anatemate vraga i iiegova brata Amata! 
Vuk, rjec. 4l>. Nar. posl. vuk. 10. 

AMATOVAC, Amatovca, m. zaselak kod sela 
Mihaca u Slavoiiiji u podznpaviji iiakrackoj. 
Pregled 96. 

AJVLAZ, amdza, m. turski amez oi/ arai>skoya 
namaz, klanane it kom se Turci mole boyu ; vidi 
namaz ; it pjestiiama se uzima za molitvii. A u 
sancu amaz proucise. Nar. pjes. vuk. 4, 248. 

AMAZONA, /. Amazon; od xvii vijeka. Ama- 
zone zene bise. J. Armolusic, slav. 38. Amazona. 
Bela 70a. u jednoya pisca it pjesmi bez o : slavna 
Amaz'no. .T.Kavanin 213. Amaz'ne (.Amasne'). 272. 

AMAZOVSKI, adj. Amazommi; ii jednoya pisca 
prosloya vijeka : Amazovski sini. J. Kavaiiin 138. 

1. AMBAR, m. pers. anbar i ambar i bambar, 
horreum, grauai'ium, vidi zitnica. — Akceiiat 
ostaje u svijem oblicima jed. i mn.; samo kad u 
mnozini ima -ov-, onda se mijeiia: ambarovi, (' 
toko ostaje u svijem oblicima osim yen., ydje je 
ambardva. — Dolazi od xvi vijeka (najprije ii 
Vraniicevu rjecniku 42) i ii svijem rjeinicima 
(osim Daniciceva), i to u svijem osim Vukova sa 
h : harabar ; osim rjecnika dolazi i sa li i bez b ; 
iieki pisii i sa u mjesto m: anbar. — 1. ii j}ra- 
vom smislii : a) sa li: Razmetnuti cu liambare 
tere cu vece pograditi. M. Divkovic, iiauk Olb. 
Psenica se ne usipa u hambare, rupe ili jame, 
dokle nije ocistena. B. Ka.sic, per. 40. Tu vi- 
dismo hambare Josifove. Glasnik 31, 305. Niti 



siju, niti zanu, niti u hambare sasipaju. F. La- 
stric , od' 267. Poce hambare i zitnice priprav- 
jati. E. Pa\'ic, ogl. 86. U hambaru nit' u toru, 
nigdi nista ne ostade. V. Dosen 166. Nego najde 
da je vise dao nego zita u bambar sabrao. M. 
A. Re}kovit, sat. 79. Zato cete ih (ptice) cut pi- 
jukat kod hambara, gdi je zito zatvoreno. B. 
Cuceri 210. Sto imades rane u hambarih. J. S. 
Re|kovic, kuc. 102. Zito svoje spremi u ham- 
bar. Nar. prip. bos. 1, 50. — b) bez h: Blago- 
sovjeni ambari. I. Ancic, ogl. 159. Blagoslov 
ambara, gdi se drzi svaka vrsta zita. L. Terzid 
333. Sto godi ucini od liegovi ambara i zitnica da 
je dobro uciiieno. S. Margitic, fala 36. Skupio 
nas je u crkvu kao psenicu u ambar. J. Banovac, 
pripov. 92. Da mu se upalise ambari. J. Banovac, 
pred. 42. Toliko blago sasu u ambare. F. Lastric, 
svet. 100. Imadijase neizmmie ambarove. 125. 
Psenica saspe se u ambar. J. Filipovic, prip 1, 
189. Upalili su ambare. I. Zanicie 108. U zitnice 
aliti ambare. A. Kacic, korab. 42. Ambare ranom 
napuniti. D. Obradovic, sav. 3. Evo ti u ambaru 
mojemu zito. B. Leakovic , gov. 59. Imas danas 
jiiuiu kulu blaga, u ambare bijele vsenice. Nar. 
pjes. \aik. 2, 533. Ne vjeruj Jetini dok je ne met- 
nes u ambar. Nar. posl. vuk. 196. Ne ce biti su- 
vise napomenuti da se u Backoj sipa zito u jame 
mjesto ambara ili koseva. Vuk, nar. posl. 269. — 
c) sa n mjesto m : Simena koja se siju iz jednoga 
anbara. I. Ancic, svit. 49. — 2. u prenesenom 
smisln: sa h. Ruke su ubozijeh bambar ali ti kesa 
Isuki'stova; za sto sto godi prima ubogi Isukr- 
stov, Isukr-st prima. M. Divkovic, bes. 686. Dobri 
ostati ce citav sahi'aiien u hambaru nebeskomu. 
M. Radnic 304. Nije li ovo sime plemenito iz 
hambara bozijega, to jest, s. pisma zagrabjeno'? 
F. Lastric, ned. 119. Ne bi veceg nad Srima ham- 
bara. M. A. Re)ko\'ic, sat. 24. — 3. Prva kapd 
sio se diyne kad se igra prstena, zove se ambar. 
Vuk. Kad prvu kapu digne, onda refie: ambar! 
Vuk, rjec. 6171'. — 4. Selo u Hercegovini blizii 
Vinice: Ambar. Schem. herceg. 1873. 202. 

2. AMBAR, ambra, m. succinum, celibar, btir- 
stiii ; till, ambra, fr. ambre, sr. nem. amber, sr. 
lat. ambrum, od arap. 'amber; isporedi amber i 
ambra. Dolazi od prosloya vijeka, izmedii rjec- 
nika .samo u Vnkovic (bez znaiena). Zlato je 
prami, prsa od lu'a, ambar oci. J. Kavai'iin 36. 
Vas od ambra i suvoga zlata. Nar. jy'es. vuk. 
rjec. 4''. 

AMBARANE, h. dizanc prve kapc kad se lyra 
prstena (isporedi ambar). Samo u Vukovu rjecniku. 

AMBARATI, ambaram, impf. dizati jyrvu kapu 
viiiiH ambar, kad .<e igra prstena (isporedi .am- 
bar i prsten). Samo u Vukovu rjecniku. 

AMBARINA, /. opan amhar i poslije nega mje- 
sto ydje je bio i zeinja oko nega. pi. ambarine, 
kraj It hatarii sela Lipolista u Srbiji u sabac- 
koin okrugu. M. Ruzicic. Zem}a u mestu Amba- 
rine. Sr. Nov. 1871. 346. islo dolazi i it jednini, 
ali moze biti pogrjeska: zem}a u Ambarini. Sr. 
Nov. 1861. 167. 449. 

AMBARISTE, n. mjesto gdje su bili ambari. 
Niva u ambaristu (u Srbiji u okrugu krusevac- 
kom i u okruyii va}evskom). Sr. Nov. 1872. 164. 
482. 1875. 763. Pod brdom Nemicem ima nekakva 
stara zakopina koja se zove Ambariste. M. D. 
Milicevic, srb. 568. 

AMBARNUTI, ambarnem, />/. 1. tliyniiti prvu 
kapu viknupsi ambar, kad se iyra. prstena (ispo- 
redi ambar i prsten). Samo u Vukovu rjecniku. 



A!iIBARSKI 



«0 



Asrev 



Kad oiiaj nmbarne, pa iif> naJo ])rstpiia, odmah 
inii o\'nj ito krijo inctiio zavitak iia oiio iiijosto 
jjiljo JO bio aiubar. Vuk, rjoc. (ilT''. — 2. prvo 
ziiacct'ir preuivfiio : ::ttjirt)Kiti (IJi'rdjkii (/(Ijcfiiiit, Hi 
driKja stt> :aiskati, kao jwkusati >:reiu; saiiw u 
]'iiki)ni rjeciiiku. Ja sain aiubamuo na jednom 
uijostu. Vuk, rjof. 5». 

AMBARSKI , adj. horrei; samo H Vukovti \ 
rjednikti. Ambarsko oko, ambai-ska vrata. Vuk, 
rje6. o". 

AMBASADUR. ambasadui-a, mi. tal. ambascia- 
doip, legatus, poslnxik, poklisar. Samo u jednoija 
pisca XVI I'ijeka. Njoka no(';na f.es pos|e mi prije 
ure, nPK k meni iina prit, zle ambasadure. N. 
Dimitrovic 99. 

A.MBER, m. ambra; neka mirisna smohi. arap. 
'anibei-; isporedi ^mbar i ambra. Samo ic nase 
irijcmc, i::mt'du rjecnika ,s-«wo u ViikoiHi. A moj 
dragi amber dusom disc. Nar. pjps. vuk. 1, 360. 
Sto je slatko, posipa secerom, sto jp slano, lisfem 
i amberom. Nar. pjes. petr. 1, 227. — ime muiko 
H Turaka: .la imadpm devet sinka, Amber deseti. 
Nar. pjps. petr. 1, 298. 

AMBERIJA, /. arap. 'amberije, rozoUja zaci- 
neiia amberom; samo u nase vrijeme, uinedii 
rjri'iiika samo u VukovH Kad su mrku kavu oki- 
nuli i za kavom zutu amberiju. Nar. pjes. vuk. 
4, 449. Oni piju zutu amberiju. 4, 473. 

AAIBIS, »i. abyssus, propast, hezdanica, hezad- 
nica. Samo u nah vrijeme, izmedu rjecnika samo 
u Viikovu (gdje se napomine da se yovori ii Crnoj 
Gori). Od tal. abisso, t'lfiv'aaoi , s iimefiu(tim m 
(kao u Alempije). — u jednoga jrisca s dodanim 
sprijeda h: Bjese mi .se prosjela Kladusa, na 
,hambis- se Tiu:ci nadzirahu. Pjev. cm. 175. — 
isporedi abes. 

AMBISATI SE, ambisem se, /)/. dirumpi, pro- 
sjesti se. Samo u nase vrijeme, izmedu rjecnika 
samo u Vukovu (gdje se napomine da .se govori 
u Crnoj Gori). Od ambis (kao i tal abissarsi od 
abisso). — Tako se ne ambisao kao jama be- 
zadnica! Nar. posl. vuk. 309. 

AMBOR, m. cyanus persicus, tal. ambretta. 
Stulic. centaurea cyanus L. B. Sulpk, im. 3. Samo 
u piomenuta dea pisca. Postamm od amber. 

AMBORIJA, /. neko mjesto u Hlerinu xrv vi- 
jeka. Danicic 1, 10. isporedi Jeborje. 

AMBRA, /. 1. vidi ambar, .v kojim je i postana 
istoga ; nd. xvii vijeka, izmedu rjecnika u Mika- 
linu i Belinu (71*). Ambra zuta, succinum; tisto 
od ambre , pasta d' ambra. Mikaja 4*. Koraj, 
ambre i agate svijetle se. J. Kavanin 483. Dokle 
u iiacin jasne ambre razbistre se (l.ijekooi). B. 
Cuceri 332. — 2. vidi amber. Kolike ambre, ko- 
liko musaka, koliko mirisnili voda bijase ona za 
svoje prame poharcilaV A. d. Bella, razgov. 243. 
Ocutje von od moska i od ambre. B. Cuceri 194. 

AMBREL, ambr^la, in. od tal. ombrella, um- 
bella, stit od sunca, a i od kise. Namakni mi 
ambrel na djevojku, da joj bjelo lice ne pokisne. 
Nar. pjes. petr. 1, 161. 

AMBRODIC, m. prezimc, koje dolasi xv nijeka 
u cakav.ikom govorii .fa j mjesto d, ali mii ni j 
pred i nije napisano; isporedi Ainbrodo. Mikulu 
Ambroi(^a. Mon. croat. 80. 

AMBRODO, m. tal. Ambrogio, Anibrosius; 
isporedi Ambroz. S. Ambroda. I. Driio, nauk 
gond. 60. S. Ambrodo besjedi. B. Cuceri 64. 



ABROS, m. Anibro.'^iuM isporedi Ambroz, Am- 
broz. Sveti Ambros. S. Budini6, sum. 4.5. J. Fi- 
lipnvi('', prip. 1, 161. 

1. AMHROSI.TA, M. villi Ambrosijo. Po uauku 
svetoga Aiubnisijp. E. Pavi/-, ogled. 20. 

2. AMIiROSI.JA, /. ambrosia, vidi ambrozija. 
Samo u Belinu rjecniku 71». 

AMBROSLTE, m. Ambrosius. Ambrosije jepi- 
skopi.. S. Novakovic, pom. 40. 

AMBROSIO, m. vidi Abrosije ; na kraju je -io 
talijanski. Govori sveti Ambrosio. S. Budinic, 
sum. 23. F. Lastrii, test. 271. 

AMBROZ, m. Ambrosius; isporedi Ambros, 
AmbroX, Amroz, Anbroz. Od xiv vijeka. Pred 
crkvu svetoga Ambroza. Mon. croat. 2. Ambroz. 
M. Albert! xi.li. J. Kav.ai'iin ho. 

AMBROZIJ, m. vidi Ambrqzije. 

AMBROZI.TA, /. ambrosia, i.tporedi ambrosija, 
ambrozija ; .samo u jednoga pisca xvi vijeka. Am- 
broziju i nektar s veseljem priXiva. M. Vetranid 
2, 32. 

AMBROZIJE, 7)1. Ambrosius; isporedi Ambro- 
sije. Dolazi od xv vijeka, ali nominativu ,Am- 
brozije' nema potvrde, nego je xvii vijeka jos 
Ambrozij. Svetoga Ambrozija. Mon. croat. 108. 
GovoraSe sv. Ambrozij. P. B. Baksic 155. 

AMBROZIO, m. tndi Ambrosio, isporedi Am- 
brozio. Ambrozia Osorskoga. J. Kavanin 94. Pje- 
san svptijeh Ambrozia i Augustina. I. Dordi6, 
mand. 192. 

AMBROZO. m. vidi Ambroz, isporedi Ambrozo. 
Sveti Ambrozo veli. B. Gradic, djev. 32. 

AMBRO^. m. vidi Ambroz; od xvi vijeka. Sv. 
Ambroza. Katek. 1561. 70. P. Posilovid nasi. 83. 
Sv. Ambroz. L. Terzid 77. J. Banovac, prip. 254. 
J. Filipovic, prip. 3, 283. L. Vladmirovic, slavod. 
72. J. Matovic 130. I. J. P. Lu6i6, razgov. 2. 

AMBROZA, m. vidi Ambroz ; samo u jednoga 
pisca XVII vijeka. Sveti Ambroza, moli za nas. I. 
Ancii, svit. 115. 

AMBROZI.TA, /. ambrosia, isporedi ambrozija. 
Ambrozijom diha (knizica). H. Luci6 282. Am- 
brozija. J. Kavanin 482. 

AMBROZIO, m. vidi Ambrozio. S. Ambrozio. 
J. Banovac, razg. 217. F. Lastrid, test. 396. ned. 
276. Sa svetim Ambro^iom. F. Lastrid, test. 396. 

AMBROZO. m. vidi Ambrozo. Kako sveti Am- 
brozo i sveti Hieroliiu vele. B. Gradic, djev. 11. 
Sveti Ambrozo. M. Divkovid, nauk 19b. 27. Prid 
svetijem Ambrozom. J. Matovid 257. 

AMBULA, /. dugacka vreca, saccus longior. 
.9a»io u Vukovu rjecniku. Od grc. avajiolri (du- 
fioXi^), ogrtac, nor. grc.'avaji6).tov, ukopna kosufa; 
sto se u to uvija, za to je rijec prenesena na 
vrecu. — isporedi ambujice. 

AMBUlfiAIC, ambujka, m. gnorimus LepeU. Slo- 
ser, kor. .347. .383. 

AMBUlfilCE, ambvilica, /. pi. panni, dronci, 
rite, starez. Od ambu|a. Samn u nase vrijeme. 
S. Novakovic. 

AMF.L, ni. sordes, fi-umentum sordidum, neci- 
stuta u zitu i necisto zito. Samo u nase vrijeme. 
izmedu. rjecnika samo u Vukovu, odakle je i zna- 
iene stav\eno i gdje se dodaje da ae govori u 



AMEN 



81 



AMO 



Srijemu. Goiwri se i u Lid, i to it znacenii u 
kom se govori i avej * avi-je, koje vidi. J. Bogda- 
iio\'ic. — Postancm neki mi.sle da je od nem. 
amel, amelkorn, triticum spelta (Matzenauer, ciz. 
slov. 97), ali ce znacena radi prije hiti od marj. 
hiively, liiska, kao i ave], avejace, .s razlikom it 
l/hiKii koja Je i u aiiJramoli i andravoji. 

AMEN, (((/('. amen ; isporedi amin. V ime bozije 
ame(n). Mon. croat. 2. Va ime ottca i sina i sve- 
toga diilia ameni.. Mon. serb. 274. Hvali te i 
slavi po vas vijek i amen. M. Vetranic 1, 13.5. 
G-di ne 6e nitko vas bez konca i amen pozrijeti 
moj obraz. 1, 292. Da me od sada u vijeke i amen 
Jubav tvoja vlada. N. Dimitro'V'ic 43. Amen, amen, 
take budi .' P. Hektorovic 85. 

AMEEICKI, adj. americanus. TJvede dumne u 
drza^Ti americku. D. Mattei 19. 

AMERIC, m. selo u Srbiji ii okritgu bioyrad- 
skom, srezii ko'-iitajskum. K. Jovanovic, rec. 96. 
mjestani govore Americ. 

AMEKIKA, /. America. Ameriku onda no di- 
liSe. M. A. Eejkovic, sat. 1.57. 

AMEEIKAN, Amerikana, m. Americanus. Ka- 
ramani i Amerikani. Ziv. is. 145. — dolazi i kao 
prezime: Petar Amerikan. Rat 254. 

1. AMET, m. vidi Ahmet. 

2. AMET, m. exitiiim, pngihijo, propast. itjed- 
noga pisca xvii rijekii. i tti s dudanim xprijeda 
h. Postana knjega je ametice / ametom ; prema 
torn adrerhii, koji dolazi za opretiittt, pofjiKiiit 
propast, 7iacineH je oraj xuhstantir. Od kud je 
ov hamet? od kud to grobovje? P. Vitezovic';, 
odij. 57. S vinom muz izgubi pamet, a zena vsa 
pojde V hamet. P. Vitezovic, cvit 130. 

AMETICE, ade. ridi ametom. Samo it Vitkorit 
rjecniktt (gdje .sto// ,anietimice' a ii priiiijeriiiia 
,ametice' (' napomine se da se gorori u Srijemu). 
Pomrijese Judi ametire (kad je kakav pomor u 
sehi) ; mai-va crkava ametice. Vuk, rjee. o'^. 

AMETLI, turski od arnpskoga imate, uinor: 
iinirli, pokojni; ■•iaiiio it jednoj pripuinjeci. Ako 
cuje ametli dervis-aga, opet ce mo nagnati da i 
mu doiiesem kamen. Nai". prip. vrc. 87. 

AMETOM , adv. penitus , po sve , sa svijem, { 
sasma. isporedi ametice i amet. Od arap. 'ammet, 
opce, sviida. Dolazi od xvii vijeka, izmedii rjec- ] 
nika saiiio u Bjelostijencerii i to s dodanim spri- 
jeda h po kajkar.skom. govoru; tako i it pisaca 
koji su mane Hi vise mijesali taj govor ; it dritgih 
hez h, ali i s h po tome sto se li giihilo te se pi- 
salo i gdje ne treba. Vojsku negovu hametom 
pobi. P. Vitezovic, kron. 51. Turci hametom po- 
robise vas kotar metlicki. 127. Napasnik svej 
ametom riba mrezom slijepe [ude. ,T. Kavariin 6. 
Svu rimsku vojsku , hametom' ])obise. A. Kacic, 
kor. 358. Duho\aio, telesno ki hametom globi. M. 
Kuhacevic, 137. Najzad prali bumba upali i del 
od fortice hametom razvali. 150. Oni ga hame- 
tom potukose. M. Pavlinovic, razg. 31. Ametom. 
Jfi. Kovacevic. (cu it Prokuplii). 

AMETOV, adj. vidi Ahmetov. 

AMID, m. tal. amido, amylum, niseste. Mogao 
hi uzeti ki'incicu amida. B. Kasi6, zrc. 123. 

AMID ATI SE, amidam se, pf. popraviti se, 
meliorem fieri ; od tal. ammendare ; samo it jed- 
noga pisca prosloga vijeka. Na ucineue amido 
se je Simun gubavi a zblaznio se je Juda Iska- 

I 



riotski videc pomas prolitu na noge .lezusove. 
Ziv. is. 48. 

AMIGA, III. turski amyga, arap. amuga, stric. 

Samo « jiff.se rrijeme, it rjecnikit iii jednom. O 

amiga, Licanine Tale! Nar. pjes. vuk. 3, 110. — 

i dolazi i kai) nadimak: Siraa Pastrmac zvao^se 

J najobicnije Amiga. M. D. Milicevic, srb. 282. Sta 

je to, Amiga? M. D. Milicevic, jur. 56. 

AMIGIC, m. prezime onomu koinu su oca zvali 
ami^-a, a od I'lega i negovu natrasku. I Osmana 
mlada Ainigica. Nar. pjes. \-uk. 4, 332. Grigorije 
Amigic. Sem. prav. 1878. 24. 

AMIICAT, amikta, ni. amictus; isporedi amit; 
samo u jednoga pisca xvii vijeka. Kada stav}a 
amiiat. I. Drzic, nauk gond. 225. 

AMIN. adv. amen; isporedi amen. Vt ime oca 
i sina i svetoga duha amini.. Mon. serb. 21. Amin. 
boze. vazda te molimo! Xar. pjes. ^mk. 2, 617. Uza 
svaki ovaj blagoslov svatovi ^'i6u: amin! Vuk, 
nar. pjes. 1, xii. Amin da boga da! Vuk, rjec. — 
dolazi i kao suhsta.ntiv, i tada znaci izgovor te 
•rijeci: Po amine. Sava, tip. stud, glasn. 40, 143. 

AMINANE , n. izgovarane rijeci amin. Samo 
II Viikorit rjecnikit. 

AMINATI, aniiuam, impf. dico amen; samo it 
Viikovit rjecniku. Kad se na svadbi napija, onda 
svatovi, sve dva i dva, aminaju, t. j. vicu: (n. p.) 
stari .svat casu pije, boga moli. amin! Vuk. 
rjec. 5". 

AMINKOVATI, amiukujem, imiif. vidi aminati; 
samo II jednoj pjesini. Eedom aminkujo. Nar. pjes. 
petr. 2, 70. 

AMIR. in. arap. amyr, zapoijednik, imperator. 
Veliki cari. amiri. sulttani. Bajazitt. Mon. sorb. 534. 

AMIEA, m. vidi amii-. V^eliti amira Pajazitb. 
Mon. serb. 182. 

AMIRA^jA, m. tal. ammiraglio, vidi armirala. 
S. Skurla, sv. Vlaho. 125. 

AMIRE, m. vidi amir. Amire sultant. Mon. 
serb. 526. 

AMIT, »(. tal. amitto, amictus ; isporedi ami- 
kat. Misnik ce se obuci amitom. B. KasiA, rit. 272. 

AMITAK, amitka, m. vidi amit. Misnik amit- 
kom . . . obuceii ; djakoii obucen amitkoni . . . ; a 
subdjakon amitkom . . . B. Kasic, rit. 141. 

AMO, atlv. hue, ovaiiM. Dolazi od xvi vijeka, 
izmedii rjecnika u Mika^inu, Bjelostijencevit, Jain- 
bresicevu [WtCV'^), VoUigijinu, Stulicevit i VuJeovu. 
— Bice jMstalo od ovanio izgubivii v i sazevsi 
oa u ditgo a (sa st. slov. amo i jamo, quo, ne 
moze niUa imati samoga. znacena radi). — Po- 
kazuje da je kod onoga koji govori mjesto ka ko- 
jemu je uprav\eno micane. Da(j) amo kutalac 
vinca. M. Drzic 326. Amo uljezi, da te kra| nas 
vidi. I. Gundulic 104. Nitko ne ce amo doci. A. 
Kanizlic, fran. 252. Kako si amo unisao? A. Ka- 
nizlic, utoc. 70. Potli mucnoga puta dosao sam 
amo. I. Zanicic 210. Amo sam tebe dovodio. D. 
Rapic 77. Od" amo, duso neharna! F. Lastric, 
nod. 206. Kad vec amo zadjo(h). V. Dosen 23. 
Nu sad amo staresine! 232. Hoder amo i ti, za- 
rucnice. M. A. Re}kovic, sat. 95. Tko te je i po 
sto amo poslao? A. Kanizlic, kam. 113. Amo oci. 
261. Amo se okreni. A. Kanizlii^, roz. .31. Amo 
staui ! B. Cuceri 320. Amo se ! M. Katancic, fruct. 
57. Amo joster i duhan pristaje. J. S. Rejkovic, 
kuc. 80. Hodi amo, prijate|u ki'aju. Nar. pjes. 
vuk. 2, 478. Tamo is'o , amo ne dosao. 4, 194. 



AMO 



82 



AJMAUOli 



ly.iiV nuio, da ti pDtkov |ilutiiu. 2, KiS. Vvat,' no 
iiiuu, nniiioj Iiiiliivali. il, III. OKiciii si< aiiio riolo. 

1, !i2"). Vo/^ <1aj auiii salijii oUdvutm. 2, Ml;!. Skii- 
j)io Sam aiiiii knijisiiikp. I, iiltri. Nomas kiiila aimi. 
4, 188. 1 mpiio ji' iloviiknu amo s <>m);i;a svijuta. 
Nai\ pi'iji. vuk. Jfi. Dovodito mi ga amo. Viik, 
mat. 17, 17. — iiijcstiim ka kojcmii jc, upravli'xn 
micam kiw it prediiim jtrimjrriitin, iiiozc se ka- 
zali i injesto har(('i'iit, kojc ii(IkI(I,jc po Uto je svr- 
gciio priniiva)H': tiula jr amo kao ovdjo, liii;; ispo- 
■redi ovanio. Neka znato kako amo mi zivomo u 
ovom jjradu. 1). Kanimi 53''. jVh'tvi zivti jostoi- 
amo. .1. Kavai'iin 111. Sto su Lmali oni amoV A. 
J. KiiOi!t)vio l''. Zoja j(i I'liova i mollia da, im hog 
dado amo doli iia z('iii|i imanslva. K. Lastrir, od' 
197. Ako r scko ja poKilioh amo. JSiar. Jijcs. vuk. 

2, 303. J a ('ii licga zau.stavit' amo. 2, h\^7. To jo 

amo svokoliko bilo. -1, 188. Amo ti jp Misirlija 

Jovo. Nav. pjes. jjctr. 1, 1H2. Amo ga xi uawjom 

krajeviiiia noma. Viik, nar. pjes. 1, x. Kao sto so 

i amo po svemu narodu govori. Vuk, posl. xi.. — 

dolazi sa tamo kojc stiiji naprijed: tamo amo, 

hue ilhic: lada ac lamo mnse i (tkrniti tarn': No 

idu tam' amo za hidu po gradu. J. Banovao, pi'ip- 

241. Vpc so pocpse kititi i lesiti, i tam" amo jjro- 

hoditi. 1()(>. No mogii sebo jia iiogu uzdrzati, 

vec so iiavodo tauio amo. .1. Bauovac, pred. 13. 

Kad dodu u crkvu glodaju tam' amo. J. Ba- 

novac, razg. 76. Nasa pamet taui' amo ide. 22. 

Viti'ovi, koji ju (ladii) tamo amo pribacivase. 

E. Pavic, oglod. .51(). Tamo amo gledaju nopo- 

dobno. L. Vladinirovic , slaved. 51. Na molitvi 

letis tam" amo. M. Zoricic, osm. 46. Tamo amo 

I'lim hitaju. V. Doseu, 26. Tamo amo trcati poce. 

A. Kacic, kor. 326. Tako se tamo amo lazbi- 

gose. 364. Padoso rastrkane tamo amo po podu. 

M. Dobretir 362. Obigravaju tamo amo okolo 

grobova. Nar. pi'ip. vuk. 122. Setajuci se tamo 

amo po kaniari. 146. Stanu gledati tamo amo 

kroz planinu de bi pn-enocili. 186. Ne znadose' 

prosci de ie ni kuda ce, no tamo amo te za I'lora. 

131. Tam' amo ki-oz kamaru stane hlejati. Nar. 

pri^j. vuk.-' 216. Tvoj sluga imase posla tamo 

amo. D. Danicic, lcai\ 20, 40. — mogii ohje ri- 

jeci biti vezane rijecju i: i tada naprijed stoji 

tamo, rijetko amo: naprijed stoji tamo: Tamo i 

amo po po|ani tree. J. Palmotir, dubr. 817. Oko- 

lisje prli samo, koga obstii-e tamo i amo. J. Ka- 

vaiiiu 510. Pogledajte tamo i amo po zemji. L. 

Radio 106. Svaka ruda ide kroz zemjxi tamo i 

amo na grane. M. Zoricic, zrc. 198. Troase tamo 

i amo od jednoga do drugoga. B. Cuceri 110. 

Neka obrne tamo i amo. D. Danicic , .3moj. 14, 

12. tuiprijcd stoji amo: Vodo razdili amo i tamo. 

J. Banovac, blagos. 39. Nije imao obioaja s ocima 

amo i tamo vitlati. I. J. P. Lucie, razgov. 71. — 

u jinricanu tako mogu biti vezanK rijecju ni: Ne 

imaliu kuda bjezati tamo ni amo. R. Danicic, is. 

nav. 8, 20. — moze i stajati pred jednom i pred 

dnigoni : i tamo i amo : Igra koiia i tamo i amo. 

Nar. pjes. vuk. 4, '26. Kad pogleda Jankovic Sto- 

jaue po druzmi i tamo i amo. 3, 165. Telal vice 

i tamo i amo. 2, 144. Bilo jada i tamo i amo. 3, 

■244. Stane skakati kroz.a nu i tamo i amo. Vuk, 

l)osl. 264. — u porieanu /ako dolazi pred srakom 

ni: Nogom mice, maknut no mogasc, a rukama 

ni tamo ni am o. Nar. pjos. vuk. 1, 544. Da ne 

kriva ni tamo ni amo. 2, 248. — pred avakoni 

moze biti to: Sjutradan glas kroz narod: umro 

kraj ! koga cemo za krajaV Te tamo to amo, te 

vise te nize, bogmo brata mu. Nar. prip. vuk. 

138. — pred svakom. moze biti koji: Pobigavsi voj- 

nici koji tamo, koji amo. A. Kacic, korab. 340. 

— iiijc-stu tamo dolazi i onamo: pred seakom i, 



/((( prvnm wjesfii onamo: Vrabac skafo i onamo 
i !imo. M. Ivailnir 168. na prriiin iiijestii amo: 1 
amo i onamo gih|o so. P. I'osilovic, cvijc^l. 163. — 
i naiiio prill ilriiijoiii a prra je onamo: Kahidori 
hijau onamo i amo iduci glasono!5p. A. Kanizlic, 
kani. I>20. — pred svakom sada, a na jinom je 
iiijestii amo; Nego so samo okritaso sada amo, 
sada onamo. P. Posilovii!^, nasi. 4. 

AMONIUANIN, in. Annnonites; isporedi Amo- 
nit. Amonitanin. M. Itadnii 157. 

AMONIT, III. ridi Amonicanin. Od koga bi na- 
rod od Amoniti. M. Marulii' 70. S Amoniti. A. 
Vitajic, ist. 270. 

AMONKKI, adj. Ammonitarum. Kazvav u dvor 
svoj amonskp vojvodo. M. Marulio '22. 

AMORIO.IANIN, HI. Ajuorrhaeus. Tvoj otac jest 
Amoroanin. M. liadnic 75. Amoreani bijahu opaki. 
.1. Pilipovic^, prip. 1, 372. 

AMOS, III,. Amos; isporedi Amosijo. Vapije 
Amos prorok. J. Mfttovii 402. 

AMOSI.IE, III. vidi Amos. Sluzbu sluzi slavni 
knez Lazare, sluzbu sluzi svetog Amosija. Nar. 
pjes. vuk. 2, 198. 

AMPULICA, /. ampvdla. Kada se pi-idaju sudi 
vode i vina ili ampulice. I Zanotti, upit. 4. 

AMREL, amrela, in. ridi arabrpl. siiiiiii n Vii- 
koi'ii rjecnikii. 

AMEOZ, III. nidi Ambroz. PiSo sveti Amrozh. 
Zborn. 1601'. 

AMSA, f. zetisko iiiie liiivko. Protuzila Pembe 
Amsa. Nar. ]ijes. vuk. 1, 376. 

AMUD, m. niusko iiiie tiirsko, od haniyd. I 
s I'lim pohro Dunio Amud-bego. Nar. pjes. vuk. 
.3, 555. 

AMKRAT, in. tur.tko ime musko; isporedi Mu- 
rat. Snitant Amui-atb. Mon. serb. 362. Cara Axnu- 
rata. J. Kavanin 186. 

AMURATOV, adj. sto pripada Amitratu. Sina 
Amnratova. Danicic 3, 551. 

AMZA, III. vidi Hamza. 

AMZAD-AGA, in. arapski "amzade, stricev sin, 
bratuced, sastar^rno s aga, ijospodin. Za I'lom ide 
momc.e amzad (,Amzad') aga. Nar. pjes. vuk. lierc. 
156. 

AMZICI, III: pi. .selo H Herceyorini ii Brociiu. 
Scliem. hcrceg. 1873. 9S. — i driiijo se.lo blizu 
srpskc granice kod Nope Varosi. Rat 193. — Od 
turskoga imena Hamza. 

AN, interj. uzvik kojim se pita kao i samijem 
a (vidi kod a); doliizi ii jednoga pisca xvi rijeka. 
A. Ah, ribaodo, sto dukat u mene pitat; sto du- 
kat — an '? B. Sto dukat an "? ah ! ah ! M. DrJic 375. 

ANA, /. Anna. St Antnoju. ^Stefan kr. 3. Bo- 
gojubiva Ana. Domentijan-"^ 44. Ana. Vuk, rjec. 5*. 

ANA, /. /(///;. od Ana. — Akcenat se mijeiia u 
cok. Ano. Veli Ana od bisera grana. Nar. pjes. 
vuk. 1, 3'28. Ana. Vuk. rjec. 5". 

ANACEMA, /. vidi anatema. 

ANADERKO, m. samo u zagoneci: Podigia se 
pctoprsta vojska, i porobi Anadcrka kraja (kad 
se tko usekne). Nar. zag. nov. 177. 

ANADOL, m. mala Asija, tier, anadohi, od 
grc. uruToXi] (istokj; isjioredi Auadolija, Anato- 



AJJ'ADOLAC 



83 



ANBOR 



lija. samo u nase vrijeine. Sav Anadol i sva Rn- 
menlija. Pjev. cm. 88. 

ANADOLAC, anadolca, m. iovjeh iz Anadola, 
samo It nase vrijeme. Otkud biju Turci anadolci, 
odonud mi dodjase koi'iiri. Nar. pjes. vut. 3, 47. 

ANADOLIJA, /. ridi Anatolija; isporedl Ana- 
dol. Od XIV rijehi, I'zmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu. Vb Anadoliju. Danilo 147. §to je Sama i 
§to je Misii-a, Acolije i Ajiadolije. Nar. pjes. vuk. 
2, 233. Sve sjjahije od ITnmielije i delije od Ana- 
dolije. 4, 218. — u maluj Agiji kod Britse pla- 
nina kojii Turci sovu Aiiadolu dagy. Da se dvije 
sastanu iilanine, Gin-i)laiuiia i Anadolija. Nar. 
pjes. ■^^lk. 3, 70. 

ANADOLSKI, adj. sto pripada Anadolii, ito 
je iz Anadola. Viska .stade anadolskih ata. Nar. 
pjes. juk. 544. 

ANAFOEA, f. iirii(f'0(iti. oblata; isporedi uavora; 
dolazi XIII cijeka. Po anafore. Sara, tip. liil. gla.'iii. 
24, 189. tip. stud, glasn. 40, 147. 

ANAKOVIC, m. prezime. Schem. diac. 1877. 60. 

ANAMO, ado. nidi onarao, od cega je i poittalo ; 
aamo u. nase vrijeme ti Dalmaciji. M. Pavlinovie. 

ANASAR, m. od arap. nesyr, pi. ansar, hranii:, 
cuvar, defcn.sor. Samo it jednoj knizi xv rijeka. 
Mili moj gospodiiio, vseiiij, caremt cam. \'elikyj 
lion'kiare i anasarp Alek.sen'di'e. Aleksaudi-. iiov. 
101. — « drugom jirijepi.sii nasare. 

ANASON. ;». foeiiiculiim dulce Dec. .]. Pan- 
cic, bot. 333. Seme iiiii, u medieini sempii foeni- 
ciili cretiei, u nas sb iipotreh}ujp pod inienom 
auasona na zaciuu jela i na prav(eiip aiiibprijp. 
J. Pancic, bot. 333. — Postanem rr tiili <id fjrr. 
aviaov, i preiiesetio na druija hilkii. 

ANAiSONOV , adj. foeniculi dulcis ; isporedi 
anasoii. Anasonovo seme. J. Panoit-, bot. 333. 

ANASTAS, /».. Anastasius ; isporedi Anastasije, 
Nastas. Anastas mut(emk). F. G-lavinic, cvit xxi. 

ANASTASI.TA , /. Anastasia; isporedi Nasta. 
Prepodobuuju Anastasijeju narece. Stefan kr. 12. 
Od s. Anastasije. F. Glavinic, cvit 382. 

ANASTASIJE , m. Anastasius ; isporedi Ana- 
stas, Nastas. S. Novakovii, pom. 41. — « noitt. 
nalazi se xvii vijeka i Anastasij. B. Kasic, rit. 54. 

ANASTASIJEVld;, m. prezime. D. Avramovi(^.. 
sv. gora 225 

ANASTASIO, m. vidi Anastasije. Zarriietak je 
-io talijanski. Anastasio. I. Bandulavic x. F. Gla- 
vinic, cvit. 287 A. Kanizlic, kam. 12. 

ANASTAZE, /. vidi Anastasija; samo na jed- 
nom mjestu nerazgovijetno : Biskupi (biskiipli) 
ti bo Anastaze uzoriti tempo veci kaze. ,(. Ka- 
vanin 329. 

ANASTAZIJA, /. mdi Anastasija. Sveta Ana- 
stazijo! I. Ancic, svit. 115. Ajiastazijp svetp ti- 
jelo J. Kanavelic, iv. 100. 

ANASTAZIO, »). vidi Anastasio. Anastazio. P. 
Posilovic, nasi. in. S. Badric, ukaz. 16. — « nom. 
nalazi sc xvii vijeka i Anastazij. M. Alborti xxxi. 

ANATEMA, /. anathema, prokletstvo i ce(.ade 
na kom je prokletstvo. Dolazi od xiii vijeka, iz- 
medti rjecnika ii Vakovii i Daniciccint. U staro 
se vrijeme pisalo i sa e mjesto e : anatema, od 
tuda i sada u juznom govoru anacema (vidi 
da\e). — a) prokletstvo : aa) bez glagola Hi 



s glagolom biti, jesam, kad, ,<te prok line tko : tkn 
se prokline stoji aaa) ii dat. : Budi jeinn ana- 
tema. Men. spi'b. 10. Ako se tko usuprotivi, ana- 
tema mu. A. Xauiilic, kam. 129. — bhh) a geiiit.: 
Te ga davo — da ga, anatema! — vazda ucio. 
Nar. prip. vrcev. 4. Davo — anatema ga bilo! 
— dose.ti se odmali svome zlu. Nar. prip. vila 
1868. 22. Da ih anatema! S. ^jubisa, prip. 133. — 
bh) metniiti na koga anatemu, udariti koga ana- 
temom : Uslobodi se na Iguatiju anatemu met- 
nuti. A. Kanizlio, kam. 59. Anatemom udaren 
ode doma. 278. — b) na koga se mece anatema, 
proklet. Anatema da budott. Sava, tip. stud, glasn. 

i 40, 154. Ako bi se tko )ubo potvorilt. da je ana- 
tema i da je proklett. Mon. serb. 219. Da jest 

! jirokletb i anatema da budeti>. Zak. dus. 30. — c) 
sa {.'■ xiii vijeka. Anatema jemu budi. Mon. serb. 
15. po tome i sada u juznom' govoru anatema 
(koje Vuk pominuci u rjecnika dodaje da se go- 
vori II Crnoj Gori). Da je .svaka kniga pod ana- 
cemom. D. Obradovic, sav. 49. Stotinu c.e uzet 
mi ruspija, dok sa mene anacemu snimi. Osvetn. 
2, 154. Obeca — da ga anacema! — da ce pro- 
dati gosta. S. l^iubisa, prijj. 150. — d) jedan pi- 
sac proHoga vijeka uzima u srednem rodii, kao 
sto je u. grckom i latinskom jezikii. Metnut ana- 
thema na .loana. A Kanizlic, kam. 129. — c) 
iiiie mjestu strmenitu vise Va{era u Srhiji. J^. Ko- 
vacevic. Niva u Anatemi. Sr. Nov. 1874. .335. — 
(■ u smederer.'ikom okrugu jedno se mjesto tako 
zove. Niva kod Auaterae. Sr. Nov. 1871. 32. 

ANATEMATE, (v'rf: anatema ; na kraju -te pri- 
pada grckoj osnovi ; govori se samo s gen. ne mi- 
jeiimuci se po oblicimii. Anatemate davola i lie- 
gova imena! Nar. posl. vuk. 10. Anatemate i 
tebe i tvoje slanine! Nar. prip. viik." 301. — ge- 
netie se i umere u rascijepjenu rijec pred -mate: 
Aiiate ga mate bilo! Nar. posl. vuk. 10. Pa sta 
ceJ ovdeV anate te mate bilo! Nar. prip. vuk'. 
301. Svi se poturoe, — anate ih mate bilo! S. 
!^ubisa, prip. 170. 

ANATEMATI. anatemam , pf. exsecrari. Od 
anatema. Samo u jednoga pisca prosloga vijeka. 
Opiio je s onima koji biau anatemani. A. Kani- 
zlic, kam. 101. Ako ne anatemaju iliti ne pro- 
kunu ona. 279. 

ANATEMNI(;A, /. dlgna anathemate. Samo u 
Vukovu rjecniku. 

ANATEMNIK, m. diguus anathemate. Samo u 
nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u Vukovu. 
Anatemniee jpdan ! Vuk, rjec. 5a. Bolan mi je 
Petar, a sretose ga anatemnici : glava im kao 
seno. M. D. Milicevic, ziv. 1, 90. 

ANATEMNAK, m. vidi anatcmnik. Samo u 
nase vrijeme; izmedu rjecnika .tamo u Vukovu. 
Izasao ni pop ni covek, nego — da bog oprosti 
— nekakav anatemnak. M. D. Milicevic, vec. 249. 

ANATEMSKI, adj. jedan potok u vracarskom 
srezu u Srbiji zove se Anatemski putok. Glasnik 
19, 97. 

AN.4TOLI,lA, /. mala Azija; od grc. dvuTolrj, 
istok; isporedi Anadolija, Anadol. Dolazi od xiii 
vijeka, izmedu rjecnika u Mikaliiiu i Danicicevu. 
Vfc Anatoliju. Domentijan-' 276. Kkdi plenise 
Tui-ci Anatoliju. Glasnik 24, 245. Evo koUku 
stetu ucini Anatolija u saboru. S. Badi-ic, ukaz. 15. 

ANBAE, m. vidi ambar. 

ANBOE. m. vidi ambor. B. Sulek, im. 3. 



ANBRO;^, 



S4 



ANDRAMO^I 



ANRROZ, III. I'idi Ambroz. Snmo u, jednoj 
kiii;i XVI rijeka. Svoto-^a Aiibroza. Zboni. l(i()''. 

AN'OI, tal, aii/.i, iiiio, paie, da, hrzck, xvii i 
xviii rijfka sanio ii diHi iiiscd. Ovi co sc prijx)- 
vidati za svoto, aiici da su pravo zakonoSo. I. 
Aiicii^', vrat. 2, 4, 81. Svaki dan no pristajos izno- 
se6i nasu slabost u koro sorafinske, anci svi'hu 
svi kora andeoski 15ti. Ovu zapovid lipgovii, anci 
boiiju. I. Ant^io, agl. ISl, Moglo bi so tada po- 
mazati saiuo joduo iuveiw , anci koji mu drago 
dil tila. L. Terzii 142. 

ANCIZES, III. Ancliiscs. Trojan, jag. jiril. (i.'i. 

AN6a, /. hi/p. lid Ana; i s poredi AnVa. U Sri- 
jemu i a tiaikoj. Sr. Nov. 1878. 156. \. ICovaccvi6. 

ANCE, Anceta, n. hyp. od Anka. Samo u jed- 
noj pjesmi. Zaspalo An?'0 dovojfp, Nar. pjcs. v\\. 
1860. 60t;. 

AN(,'ICA, dfm. od Anka. IJ na.se vrijeine, iz- 
iiiedii rjeciiika .saiiio ii Vuknru. Da grnn iskat 
sestiicu po imenu Anciou. Nar. pjes. mikul. 142. 

ANCIC, m. presime, po inaferi Anci. Ancii. I. 
Ancic, svit. ix. Anfic iz Dumna. J. Kavariin 127. 
Kako bilizi Ancic. A. Bacic 290. Po Ivanu An- 
ci6u. Norini 11. 

ANCIPRES, m. vidi cipres, cempres. Glasovi 
nil an sprijeda dodaiii, nli .se blize ne znaju; 
moze bin da su od tal. gran, velik. Dolazi xv i 
XVI vijtka, II. rjecniku ni jediiom. Snlek, im. 3. 
Sesta ancipresov vrsta. P. Zoranii 68*". 

AKCIKEST, »). vidi antikrst. Samo it jednoga 
jiiscn proiloga vijeka. Aniikrstom kad ga zvase. 
J. Kavanin 455. Svi s aniikrstom bit ce boje. 558. 

ANDA, adv. ergo, dakle. Od xvii vijeka, izmedii 
rjer.nika ii Bjeloxtijenievu i Jambresiceim (2061'}. 
Bice slozeno a nu da. Isporedi ada. — Pokazi 
auda, koje zlo potreba je navlastito bizati V Az- 
bukvica 11. Pluzni noz mora lemesu iia lijevu 
stran stajati : anda vaja k lijevoj strani povufi. 
I. Jablanci 50. Ni Ii auda bo}e u samoci bitiV 
M. Kuhacevic 37. 

ANDAGA, /. nekakar .surf, vas nuoddam, od 
grc. (rfUjXTi, sr. lat. endica. Dolazi xv vijeka, iz- 
medii rjecnika samo it Danicicevit. Jedna audaga 
poteze 10 litrb, 7 nnacb. Mon. scrb. 408. Spom. 
sr. 2, 97. 99. 

ANDALIKA, /. ime zensko, koje dolazi prije 
na-iega vremena; hez sumne grcko, moze biU od 
(vTfhxi'i, cijela, cista. S. Novakovic, pom. 41. 

ANDALINA, /. ime zensko, dolazi prije nasega 
vremena ; isporedi Andalika. S. Novako\-ic, pom. 41. 

AND AH, m. cratomerus Sol. ; .samo it jednoga 
pisca. nasega vremena. Sloser, kor. 386. 393. 

1. ANDAEA . dolazi samo s rijecjit mandara 
ne mijenajitci se po ohlicima, kad .se o ce.inii sto 
.se govori Hi radi hoce da kase da je kojesta, za- 
litdno, he.sposlica, nugae: ilndara miiudara. Samo 
u Viikovit rjeeiiikii. Bice od nov. grc. dvidoa, 
vika, svada, boj. — isporedi andarati i mandara 

2. ANDAEA, /. marrubium L. isporedi ocaj- 
niea, tetr|an, samo u jednoga. pisca. nasega vre- 
mena: andaiu, andaral^, andara crna, velika. vo- 
dena. B. Sulek, im. 3. gdje se dodaje da je od 
,nem. andorn, a ovo od lat. cantherium'. 

ANDARA C, andarca, m. vidi andara pod 2. 

ANDARANE, n. blateiatio. isporedi andarati. 
M. Kovafevic. 



ANDAU.A'I'I, andiVrani, impf. hiateraro, goooriti 
kojeslit, kill) liipali. Samo it naic rrijeme; postane 
villi kod ilndara /mil 1. Ne. aiidai-aj, kad nista no 
znas. M. Kovafevic. 

ANDESILA, /. zensko ime; hez sumne griko, 
alt tilize iiijiiiznato. Dolazi i prije nasega vremena. 
S. Novakovic, pom. 41. Dok zavika vila Andesila. 
Nar. pjes. petr. 3, 553. A vole joj vile sve kolike : 
Andosilo, nasa seko raila. 553. 

ANDESIIjIC, m. prezime po mnjri Andesili. 
Andesilic i Bp|a namiri. Protok. sab. mag. 5. U 
Sapcui su bili neki Andcsilici. S. Novakovic 

ANDESILKA, ,/". bi/p od Andesila. S. Novako- 
vic, pom. 41. 

ANDIO, andjola, in. vidi andeo. 

.\NDIOIlIJA, /. Antiochia; isporedi Antiohija, 
Antiokija. xrii / xiv vijeka. Vh Aiitdioliiju. Do- 
nientijani' 326. Domentijan'' 194. 

ANDIOHI.ISKI, ffrf;. antiochonsis; isporedi an- 
tiohijski. xiii (' xiv rijeka. St patrijarbhomt aiii- 
diohijskyiuib. Domentijan^ .326. Domentijan'' 194. 

ANDIOSKI, adj. ridi andeoski, 

ANDIVIJA, /. cichorium endivia L. isporedi 
indiMJa. Strbka naski, andivija to je. J. S. Rej- 
kovic, kuc. 262. 

ANDONIJE, in. vidi Antonije. Si. jepiskupomt 
lim}anbsk3amt Antdonijemt. Mon. serb. 60. An- 
donije. Gflasnik 24. 283. S. Novakovic, pom. 41. 

ANDONOVIC. HI. prezime ; Autonii filius ; ispo- 
redi Andonije. Antonovic. .Jevrem Andonovic. Rat 
420. Milan Andonovic. Sr. Nov. 1879. 1019. 

ANDRA, m. vidi Andro. akcenat se mijena it 
voc. Andro. u Viikovii rjecniku. 

ANDEA, /. vidi Andrijana. Samo ii Viikont 
rjecnikn. 

ANDEAJICA, m. hyp. Andrija; isporedi An- 
drica. Samo ii jednoga pisca xvi vijeka. Andra- 
jici Eaiiini. D. Rahina 118. 

1. ANDEAK, )». mjesto pitana ,sto ti je?' 
kad se hoce s ukorom Hi s porugom da pita rece 
.se: .koji ti je andrakr" Samo a na.se vrijeme, iz- 
meda rjecnika samo n. Vukovii (gdje se napomine 
da se govori ii Srijemit i it. Backoj; ali se go- 
vori i u Srbiji. \i. Kavacevic). — Bice od pers. 
adrenk, bol, zalost, nesreca. — Ne znam koji mu 
je andrak. Vuk, rjec, 5''. osiiii pitana dolazi i it 
kletvi: Andrak te odneo! \i. Kovacevii. 

1. ANDEAK, m. dumotum, eesta. — Samo it nase 
vrijeme, it rjecniku nijednom. Moze biti od grc. 
ilviKotf, osje na klasit, pa giustine radi preneseno 
na cestit; isporedi antraga, handraca. U Srbiji u 
srezu va|evskom i u Starom Vlahn andrak je cesta 
kroz koju se ne moze proci. ^. Kovacevie. 

ANDEAKS, m. anthrax; u jednoj knizi xv Hi 
XVI vijeka. Prbstent oth kameua andraksa. Ale- 
ksandr. nov 38. it drttgom prijepi.su anttraska. 
38. isporedi andraz. 

ANDEAMI^iE, n. vidi andravo}i, andramoji. 
Samo u Viikovu rjecniku gd^je se tumaci ,kao 
nesto Jepse od andravo|a'. 

ANDRAMO^il. andrami'la, m. pi. panni. rile, 
dronci, Utii od pocijrpane lialine vise na celadctu, n 
po niiim i driigo sto bi kao oni risilo na ccliidetit 
Hi na cemii goil. — Od nor. grc. ;(ori!ii><ii"'>->-or, 
gruba vitna, vuna it ritnama. Isporedi andiavoji, 



ANDRANOV PO;. 



85 



ANDRIJA§EVl6 



andramije, antramaiia, yre isfoi/a poMtWd s raz- 
liinijem prumjenama. Samv u nafie vrijeme. Na- 
vjesao oko pqjasa kojekake audramo|c. S. Nova- 
kovic. Andranioji. \i. Kovacev](!'. 

ANDRANOV PO^., m.. Adrianopolis. Samo n 
jednoiii spomenikti. S. Novakovii pom. 123. ispo- 
redi Andrijanov f>Tad. 

ANDRAS, III. Andi-pas; ■isporedi AndrijaS. II 
jediioya {lixca prosloya vijeka. Prcdiii AiKii-as. J. 
Kavai'iiii 375. 

ANDRaSEVAG, Andrdsevca, m. selo ii llri-at- 
skoj kiid Done Shibice. Mjestanl ijovore kajkarski 
Andrasevec. Suliem. za.ST. 1875. 77. Proi^lod l!2. 

ANDRASKA, /. leontodoii t.araxacnm L., nia- 
slaiak. U jedmu/a jK.scd viiM'ija vremcna. B. Su- 
lek, im. B.' 

ANDRAVO^jI. aiidravo}i5. , in. pi. vidi audra- 
mo}i. i>d, kojih -sit i jMstali pronijenom ylasa m 
na V. Samo ii y'ukorii rjecniku. Nosi kojekako 
andi'avoje. Vuk. rjeo. 5''. 

ANDRAZ, ni. anthrax; isporedi aiich-aks; u 
jednoiii VKkopit'u xvi vijeka. Prsteii nd kamika 
andi'aza. Aleksandr. jag. star. 3, 249. 

ANDRE, Aiidreta, n. hyp. Andreas. Dolazi xiii 
i XIV vijeka. Danific 1. 11. Od -itarih ohlika, mcdu 
kojima hi hio yi'ii- Andrete, dolazi jediKiiii samo 
instr. AndroteniL. Mon. serb. 287. mladi cetice: 
gen. Andreta. Sporn. sr. 78. 105. 10(!. 134. dat. 
Andretii. 49. /w.s/r. Andretonit. Mon. sprb. 347. 
— U jediiot/a /lisea xviii vijeka dolazi Andre. J. 
Kavaiiin 304. 310. ali se ne inoze snati .je Ii u 
areditfiii rodu (t. j. je U u gen. Andreta) /'/( je it 
mnikom (t. j. je Ii u yen. Andra). 

ANDREJ, Andreja, m. Andreas; iapiiredi An- 
dreja, Andrija. Dolazi xiii — xvii vijeka; pi.salu 
se je i na e mjesto e. Danicic 1, 12. 3, 552. Kraja 
AnLdreja. .Stefan kr. 27. Knczb Anbdrej. Mon. 
.Serb. 24. Bratb Antdrej. 41. Sinb kneza AncJreja. 
44. Gospodin Andrej. Mon. croat. 3. Sveti Andrej. 
P. Glavinid, cvit 200. 

ANDREJA, m. Andreas; isporedi Andrej, An- 
drija. Dolazi od XIII vijeka; pisalo se i .svi e 
mje.'<to e. Danicie 1, 12. 3, 552. Aiihdn'a. Mon. 
Serb. 40. Kt apostolu Aiibdn'ji. Domentijan-' .H2S. 
Andreja. Mon. serb. 240. Kncza Andrejii. 451. 
VidiS Ii, Andrea? P. Glavinii'', cvit. ,391). Andreja. 
Rat 35. M. D. Milieevie, srb. 737. 

ANDREJAN, Andrejana, m. .Adrianiis; sniiio ii 
jednoga pisca xvii vijeka. Andreana cesara. !•'. 
Glavinic, cvit 225. 

ANT)REJANSKT. adj. Adriati<;n.s ; samo u je- 
dnoga pisea xvn I'ijeka. Daleko od mora auclro- 
anskoga. P. Glavinii-, I'vit 139. 

ANDRE.TAS, in. Andreas ; isporedi Andi-ijas. Do- 
lazi XIV / XV vijeka; pisalo .se i sa e mjesfo e. 
Danicic. 1, 12. Si. sinovi ki-ajevbstva mi Markonn. 
i AntdrOjasemi.. Mon. serb. 180. 

ANDRE.TEV, adj. Andreae. Stanu se igrati 
s glavoin Andiejevom. Nar. priji. vila 181)7. 719. 

ANDRE.TEVIC, ■»;. preziiiie. po ocii Andreja. 
Protok. sab. mag. 206. D. Avranio\'ir,, sv. gora 
191. M. D. Milieevie, srb. 72fi. 

ANDRE.TKJ, iii. jtrezime, po oeii Andreji. D. 
Avramovie, sv. gora. 217. Boca 10. Rat 84. 397. 

ANDRETA, in. hyp. Andreas, isporedi Andre. 
Dolazi samo u jednom spoinenikii xv vijeka. Da- 
nicic 1, 11. Za Andretu. Spom. sr. 1, 49. 



M Srbiji u 
.lovanovic. 



ANDRETK!, ■/». prezime, pjo oca koga .su zvali 
Andre Hi Andreta. Dolazi xv i xvi vij eka. Dani- 
cic 1, 11. Miho Andreticb. Spom. sr. 131. NikSi 
Andreticu. N. Najeskovic 1, 303. 

ANDRICA, m. dem. Andrija. -i- je sazeto -iji-, 
mjesto cega pisii ij : Andrijca. Samo u Vukoim 
rjecniku. 

ANDRIC, adj. Andreae. Samo u jednom spome- 
nikii XIV vijeka. Danicic 3, 552. Antdricju crtkvt. 
Glasnik 15, 270. 

ANDRICEVIC, m. prezime, Icoje dolazi samo u 
jetliioj pjesiiii jirosloga vijeka i koje istomii co- 
vjeku II drtigoj pjesmi glasi Andricic (koje vidi), 
te ce od ovoga hiti naUneno samo da bi izasli slo- 
govi na broj. Na strazi se namjeri vi-li Vieko 
Audricevic. Nar. pjes. bog. 163. 

ANDRICIt;, in. prezime; po oca Andriei. Do- 
lazi od XV vijeka. Jurko Andricict. Mon. croat. 
146. Andricic je S'^'jedocio. Poslov. danic. 5. Medu 
Aima bjese Vicko Andricica. Nar. pjes. bog. 167. 

AnDRK'', III. prezime, po ocu Andri. S. Nova- 
kovic, pom. 42. Vuk,_nar. pjes. 3. 583. D. A\Ta- 
movii^, sv. gora 260. Sem. prav. 1878. 38. — ispo- 
redi A.uHtiI'., Andrijid. 

ANDRIC, «/. vidi Anilrijic. 

ANDRICI, Andrica, m. pi. zaselak 
okrugii u^iekom, srezii moraviikom. K, 
rec. 154. — isporedi Andrid. 

ANDRI.I, in. vidi Andrije. 

ANDRI. lA, III. Andreas; (.s7^or«fft' Andreja, An- 
drije. Dolazi od XIII vijeka, izmedn rjeciiika a 
Mikaliiiii. lielinu (791') , Viikova i Danieieent. 
Anbdrija (a lirisurnlt Stefana kra^a Preoijenca- 
noga). Mon. serb. 13. (tospodin Andrija vikar. 
Mon. Croat. 156. Sv. Andrija. M. Divkovie, nank 
XII. M. Alberti xt.i. 1. Bandiilavic xx. P. Posilo- 
vii, nasi. 127'>. Protiva sv. Andriji. S. Margitid, 
fala 101. Andrija otide ii zeiii|u grc.kii. P. La- 
strid, test. 251. Ti, Andrija, iei ces na strazii. 
M. A. Re|kovie, sat. 71. S I'lnm lije])i porod iz- 
rodio, porodio Marka i Aiidrijii. Na.r. ])jes. viik. 
2, 115. 

ANDRI.I A \, ui. prezime Hi iiadiimil; jiinakii 
po imenu Radnranii. koji je poiiinuo braneci Si- 
get, dolazi II jriliioga jiisra. Vitez od dvi sto dan 
oslabjen on jaki Andrian Railov.^n lezi u ovt)j 
raki. P. Vitezovic, odi). 7!i. 

ANDRI. I ANA, ,/' ime xiisko; dolazi od pro- 
sloga rijeka , izmedii rjeeiiika samo ii, Vukovii. 
Andrijana. .1. Vladmirovie, lik. 5. 

ANDRLTANOV GRAD , m. Adrianoijolis; ii 
jednoj knizi xvii vijeka. (Jlasnik 22, 222. isporedi 
Adrnopo). 

ANDRl.TAS, III. Andreas; isporedi Andrej<as. 
Dolazi od XVI vijeka, izmedu rjeinika samo n 
Vukovu; najprije dolazi ii spomenikii pisanu za- 
padnim govorom. Andrias Bot. Mon. i^roat. 194. 
AndriaSa. S. Novakovie, pom. 41. Vitez Marko 
Krajevidn i brajen mu Andrijasn. P. llektorovid 
18. Moj Andriasu. J. Kavanin 375. Kad ja trazi 
brata Andrijasa. Nar. pjes. vuk. 2, 355. 

ANDRI.JASEVCI, Andrijasevaca, m. pi. selo u 
Slavoniji kod Vinkoraca. Schem. diac. 1877. 38. 

ANDRIJASEVIO, m. iweziine, po ocu Andrija.su 
Od XVI vijeka. Vitko Andrijasevic. Mon. croat. 
197. Slozene ])o ocu fra Vitalu Andi-iasevicu iz 



ANDRI,TA§l6 



88 



ANBELAK 



Dubriivnika. V. AiidnaSpvi<'-, dov. i. Oil Kai^i/a 
rofonoKn AmlrijaJiovi/a. A. Ka<i('', korab. 'lOS. 

ANDRI.IAi^IC, Hf. prcsime; m jednoga pisca 
prosloiia rijvka u pjesmi, javxihio vijrslo Amlii- 
jasevii. J. Kavai'iiii. 312. 

AJiDRIJASKI, adj. Mo pripudn piirodiri Av- 
drijascricimn. I' jednoija pisca priisto(/a rijelca. 
Anilrijaska ku6a. J. Kavai'iin I Hi. Isto l;ii<'.o An- 
iliijaska. 111. slika radi nijesto Andiijasko. 

ANURI.mA, m. vidi Andrica. 

ANUKDE, VI. Hdl Andrija. Dolii:i ad xv vi- 
■jeka. all noininativii ,Aiidi-ije' iifiiia putcrdi:, iieyii 
do XVII cycA'rt dula:i ,.\iidnj'. hpuredi Aiidrej / 
-Aiidrijcvit'. Aiidrij, sin Novakov. Mini, ci'oat. 09. 
Dobar muz Andri. 113. Aiidrij vikar buSki. 122. 
Reko.^e Andriju, a Androj i I'^ilip ro.kose Isiisu. 
Anton Dalm., iv. 12, 22. Andrij. F. (Ilavinic'', cvit. 
57. Ajidvia .-svptoga. 390. Protiva kra|u Andriju. 
I. AniJiifr, vrat. 2, 4, 135. Od svctoga Anilrij'a. S. 
Mai-gitic, fala 102. 

ANDRI.IEV, ad}. Androae. Andrijovi' misice. .). 
Kavanin SUi. — jcihioiii dolazi i ,Andriov'; Dc- 
dovina Andi'iova jest. Prot. sab. nia^. S2. 

ANDKIJKVCl, Andrijpvacii, m. pi. selo it Sla- 
vonij) lilizit (ran'iiia, i drugo Gon'ii Andi-ijevci 
takoder It Slaromji kixl Sd/ii'ia. Scheni. diac:. 1877. 
30. 30. Od onuda na Sibii'i i Gnnk' Andrijevce. M. 
A. RelLovic, .sat. 118. 

ANDRIJEVICA, /. sdo it ( 'riioj (iori iiu ttUikii 
Zlorjecice u Lim. N. Dufic u Glasu. 40, 36. u 
torn je nelu i crkva knja se isto tako zove. N. 
Dueic. 

ANDRIJEVIC, m. presime, po ocii Andriju. 
Protok. sab. mag. 220. D. Avramovic, sv. gora 239. 

ANDBIJIC, m. presime, pu ocii Andriji. An- 
di'ijid (,Andm(5'). .Schem. bosn. 1804. ii. xix. xxvi. 
iiiuze ne -iji- sazeti, te glasi i Andiid. isporcdi 
Andrij. 

ANDRIJIN, adj. Andreae; niosc se -iji- .sazeti 
u i te glaai i Andrm, iiijesto cega pniu i An- 
driju. Gdje Andrijinu knmu stav}a. I. Kana- 
velic, iv. 378. Vire, koju Audr-ija pripovida§e, 
podnit ne moguci osudi ga da bude propfit na 
kriz. Evo ?,e)a Andrina ispuiiena. F. Lastric, svet. 
172. Ni Andi'ije, ni Andi-ijna glasa. Pjev. cm. 9. 
Te pogodi Todora Andrijna. Nar. pjes. vuk. 4, 12.S. 

ANDRIKO, m. hyp. Andrije; -i- stoji mjesto 
-ij-. Dolazi xvi vijeka it jednom spomenikit. An- 
driko Belkovic. Mon. Croat. 185. 

ANDRILOVAC, Andrilovca, m. selo u Ilrvat- 
skoj kod Prozorja blizu Zagreba. Mjestani go- 
vore kajkai^ski Andrilovec. Schem. zagr. 1875. 70. 

ANDRIN, adj. vidi Andi-ijin. 

ANDRIN, adj. Uto pripada Andri. Presudeno 
Mariji Andrinqj zeni. Prot. sab. mag. 104. 

AjSTRIOLIC, m. presime. Sem. sib. 1875. 25. 
isporedi Andi-iulic. 

ANDRIIILIC, m. prezimt. Marko Andriulic Tro- 
giranin. B. Kasic, rit. xviii. isporedi Andriolic!'. 

ANDRKV.\, /. 1. pastinaca, pakrnak. Toga je 
ziiacena samo u Mika(i)iit rjcinikit, gdje se na- 
ziva I ,trava sladka'; i u naie vrijeme it jednoga 
pisca It koga i:e hiti zlo prepisa'iia iz Mikalina 
rjecnilca- ,andrikva, sladka trava', pastinaea sa- 
liva. Cas. CCS. muz. 1852. 2, 40. — Postanem ce 
hiti od nov. grc. ihSiit'cxka, urdQt't^rri, portulaca. 



titit. — 2. raplianus, rodakva, rotkva, rdakra. If 
torn znaernii dtdazi od xvii vijeka, iziiiedu rjei- 
nika u Mikalinii, TieUnii (0()3i'). Bjeltmiijencnnt, 
Stitlicerit i Vukovtt. — Postanem ee hiti ista 
rijec kojii je pml 1, pa se it znaiet'iu potnijcsala 
s rodakrom i rdakvom, iia koje je i glasnn'ma 
tako iialik. a ne ce hiti poxtala (kakn .se misli) 
iipraro otl lodakvo ill rdakv(^ (kojima postane 
indi kod iiih). Andrkve so vrtaru no podavaju. 
Poslov. danic. 5 Za andrkvu i sirac ne trebuje 
giuniac. 152. — Anclrkva, rajibanus sativus L. 
B. iSulok, im. 0. — .Uivja andrkva' raplianus sil- 
vestor (((/. rainola(x-ia. Bella ((iOS''). rapistrum 
raplianistriun / armoracia rusticana. B. Sulek, 
im. 3. — pogrjexka ce biti u jednoga pi^sca na- 
sega vremena ,andrakva': andrakva, hren, rapha- 
iius sativus. (!as. fes. muz. 1852. 2, 46. 

ANDRM01,jI, andrmi'ila, ;/(. pi. vidi andramoji. 
S. Novakovic. 

ANDRNOPO^;, wi. Adrianopolis; u jednom spo- 
iiicnikit XV rijckn ; nomivatira nema jjotvrde; ispo- 
reili Adrinopo|, Dren()p<)|, Di-cnopo)e. U Anhdri.- 
nopo|u, Mon. serb. 303. 

ANDRO, m.hyp. Andi-ija. — Akcenat se mi- 
jeita It vok. : Andro. — Dolazi od xvi vijeka, 
izmedit rjecnilca samo u Viikoini. Muzim se sve 
hvale: moj Andi-o, nioj Pero. N. NajeSkovic 1, 
254. Jao Andro, moje cisto zlato. Nar. pjes. vuk. 
1, 404. Prvo dode Milosevic Andro. 4, 446. Od- 
nijela starom Andru iz I'amena ruku. 4, 440. 

ANDROPA, /. Andromache ; )(. jednom ritko- 
pisu XVI vijeka. Zena Ektorova gospa Aiidropa. 
Trojan, jag. pril. 07. U drugom rukopisu Andro- 
fija. Starine 3, 153. 

ANDROSEVIC, m. pre.-ime. Schem. bosn. 1804. 
XIV. XVIIl. xxvi. 

ANDRUSkO, m. hyp. Andrija. xv i xvi vijeka ; 
izmedit rjecnika samo it Danicicevu. Andrusko 
Mencetiib. Mon. serb. 347. U smrt gospodina 
Andruska Nemaiiica. D. Zlataric 95. 

ANpUM, m. tiirsko ime mu.iko. Pa dozivje An- 
duni Sehn. Nar. pjes. vuk. here. 244. 

ANDA, /. hyp. Andelija. Akc. .se mijena it vok. : 
Ando. Dolazi i prije nasega vremena, izmedit rjec- 
nika u Vtikovit. Anda. S. Novakovic, pom. 42. 
Anda cuti, nista ne govori. Nar. pjes. vuk. 1. 
534. Na ti, Ando, tri prstena zlatna 3, 258. 

ANDEL, andela, m. vidi andeo. 

ANDELA, /. ime zensko; .samo it jednoga 2)i-9ca 
prosloga vijeka, i u I'lega mjesto d stoji g, koje 
se moze citati i d. Sveta Angela i Brigida. J. 
Kavanm 302. 

ANDELAC, andelca, m. hyp. andeo. Samo u 
StiiUievu rjecnikii. 

ANDELAK, andelka i andeoka, m. hyp. andeo. 
Akc. u yen. pi. audelaka. Od xv vijeka, izmedit 
rjecnika u Stiiiiccvit, Vukovtt i Danicicevu. V 
najstarijem pjrimjerii mjesto d stoji g, koje se 
moze citati i g. Jedani. i-ubini6i> na glavi od ,an- 
geoka'. Mon. serb. 498. Upored je s z^-izdama i 
s andelci gojena. D. Drzic 378. Ove rijeci govo- 
reci andelak. M. Divkovic, zlam. 29''. Bio i gizdav 
kako jedan andelak nobeski. F. Lastrid, test. ad. 
14. Boje je da ga sada jos andelka u svoj dvor 
uzme kraj nebeski. A. Kanizlic, utoc. 130. Uvodi 
ono ditesce u crkvu, kojega obrasci6i tako postaju 
svitli kako boXjega andelka. D. Rapi(^ 335. 



ANI)EL&6 



87 



ANBEO 



A NDELCIC, »). (lem. andelalc. ScniKi ii )iase 
rrijewe. Idu kao k.ilivi aiKtelcioi. M. D. Milice- 
vi6, vec. 23. 

ANBELICA, ./'. deui. Audelija. -i- je snzeto -iji-, 
vijesto ce(ja velii jiiiiii -ij. Sairio u Vnkortt rjeciiihu. 

1, ANBELIC, VI. dem. aiideo. Od proshxja vijeka. 
Gledajuci onoga aiideliia. J. Banovac, pred. 150. 
Ovi andelic ii jiuti juskoj. P. Lastric, svet. 94. 
— siftii hijeli ohlati zovii .sc na Rijeci andelici. 
F. Pilppip. 

2. ANBELIC, 111 . pri'sitiii' ; po materi Aiidcliji. -i- 
je scdeto iji; nelci pisu i Andelijr-. Pavle Andolic'. 
Prot. sab. mag. 2(H. Tako ti ga gosjiod sacuvao 
britke sabje Andplijea Vuka. Nar. pjes. vuk. 3, 
405. Aiidelio. Seiii.' prav. 1878. 10. 20. — ncki 
piki sa g, ali niko ne izgovara g rwi/d d : Ange- 
lic. Sem. prav. 1878. 20. 

ANBELIJA. /. Angela; vidi Andeliiia. Do- 
(tzii prije tinsft/d rremena. Andelija. S. Novakovic, 
pom. 43. Imajii iiovp svcte: cara Urosa i mater 
Andeliju. A. Bacic 153. Za rucicu vndi eerku 
Andeliju. Nar. pje.s. vuk. 1, 106. Andelija, moja 
vjerna ^ubo ! 2, 403. Andelijo moja soko di'aga ! 
3, 485. Ovo svjedoci da je mati de.spota Jovana, 
Majka Andelija , bila iz Ci-ne Gore. Vuk, nar. 
pjes. 2, 573. — hire saiiio skraceno » ^h'.sh»( ,Age- 
lija' i .Aglija'. S. Novakovit", pom. 3i). ii pixar.'fkc 
ce pogrjeski' hifi ,,\ngelja' / .Angelilja' II. 

ANBELLICA, ,/: ridi Andelioa. 

ANB^LIJC, m. ridi Andelic. 

ANBELIJIN, ndj. Mo pripada Aiulr/iji. Amte- 
lijina oeeviiia. Prot.. .sab. mag. 82. 

ANBELIKA, /. angelica, u iiase rriji'iin'. Iviii'ii 
od andelike, radix angeh'cae. Farm. 127. .-Viidc- 
lika, archangelica llotiin. Sloser-Vnkot. Hora lllil. 
angelica sylvest.ris L. Sulek, im. 3. — :ovc sf i 
amtolski korijen; vidi kod andeoski. 

ANBELfNA, •/ ANBELINA, /. Angelina. Od 
XV luji'kti ; izmedii rjeinika u Viikoni i Ihiiiici- 
cevii Ja i ,Angeliiia'. Mon. serb. 51S. Bes]iotico 
.Andeline'. .540. Andolina nizu brala. Nar. Jjjes. 
viik. 1. 336. Pa ga pita majka Andelina. 2, 578. 
Pomaga mu dilber-Andelina. Pjev. cm. 115. — 
hice xamo .ikraceno ii pi.'<iiiu ,Aglina'. 8. Novako- 
vic, pom. .30. 

ANBELKO, m. ime muiko, hyp. Andel (vidi 
kod andeo); u na.se >yrijeme. Andelko Viikovi('\ 
Nar. pjes. vuk. 3. 212. .Andelko. Nov. sr. 18.34. 
208. 1878. 45. 

ANBELKOVIC, m. prezime; jio ocii Andelku 
B. Avramovic, sv. gora 190. Sem. kn. srb. IS. 

ANBELOV, adj. angeli. Od xiii vijelia, izmcdu 
rjecnika u Stulicemt, Vukot^u, Danicicevu. Mjestn 
d pi.'ialo .se * g, knje .sy maze citati i d. Izt ruky 
.antgelovy'. Bomentijan'i 268. Andelova sabla bi 
kao i strila. J. Banovac, pred. 58. Od ruke ande- 
love. Vuk, otkr. 8, 4. 

ANBELOVIO, m. prezime; po oca Andehi. Od 
XV vijeka. Mihailb ,Aggeloviki.'. l^jetop. saf. 79. 
Banicic 1, 13. Atanasije Andelovic. Eat 99. 

ANBELSKI, adj. nidi andeoski, i adv. andelski 
vidi kod andeoski. 

ANBIilLSTVO, «, vidi andeostvo. j 

ANBEMULA, /'. iifkakn hifka u jedwnja pisca 
naseija. vremena. B. Sulek, im. 3. ! 



ANBEO, anctela, m. angelus. — Akce)ial .sr ne 
■inijeva , saiiio xk ii (/(•«. pi. i ohu siidi'iii stoija. 
diitjn : andela. — S glasom d dolazi poiizdiuio oil 
XV vijeka (vidi pod 1, b); ali -ve i prijc i poslije 
pisalo na neyovii mjestn xlovo g, koje je mot/lo 
ijlasiti i g i d (vidi pod 1, a). Glasovi de, koji 
xu a. toj rijeci postali od ge, poiHije.iali su .se u 
iJuhroimiku i negovii sufjed.'itmi .s ylasovima de 
koji .ie u jednom dijelu jwznoga ijovora fjovore 
vije.fto dje (od de), pa kao .sto xe mjesto takoga 
(od de) postaloga de govori i dje, prcne.sen je taj 
izgovor « Ihihroviiikii i u ovu rijec, kao da bi 
i 'iiezino de po.ttalo od de, a po torn u num. 
sing, pred o od toga dje hiva di (vidi dafe pod. 
1, c). [} cakavakom govoru, u kom glas d glani j, 
dolazi tako promijeneti i ii. ovoj rijeci (vidi pod 
1, d). — U nom. sing, dolazi o na kraju nijesto 
1 od XVI vijeka, ali .sc / 1 nahodi i danas (vidi 
pod 1, b, hh). — U jediioiii .■<j)omeiiikii. xv vijeka 
iza rijeci i nalazi se pred n dodinio y. i jantgela. 
Mon. Serb. 342. — II jednom .iponieniku xv vi- 
jeka dolazi gen. pi. xa i na kraju: Kaluderict 
svete Marije odi. angeli. Mon. serb. 297 ; ali ce 
to biti tulijanski samo polo prevede.no d'angeli. 
ixti padez dolazi sa ov xv « xvii vijeka: ande.lov. 
Spom. sr. 302. 1. Bandnla\-ii'i 12. (( ii jednoga 
pisca xvii vijeka joi i sa a: anjelova. F. Vrancic, 
?.iv. 23. danas nema ov ni n jediioiii padezit. 

1. M pravom znaimn. 

a. sa g, kojc se maze citati i d a ii cakarskih 
lyisaca i j (gotovo n svakoga jiisca ii koga se tako 
nahoiti nahodi se i s glasom d //(' — ako je ca- 
kavar — sa j ; vidi dale pod b. i d.). a) n kom 
god obliku osiiii now. sing.: od poietka xiii do 
kraja xviii vijeka: Zemli.nago angela. Stefan kr. 
17. Rece angeUi. N. Rai'iina 16. Sveti angeli. A. 
(iucetie, roz. jeis. 7. Angelu rece. I. Baiidnlavic 

4. Od angela ouvara. F. Glavinic, evil. x.w. Cini 
se prikladnje.s nebeskijem ang(4inia. .1. Kavaiiin 
169. I'rika/a angelom. F. Lastrii'-, t(>st. 18. Angole 
nioj sira/.anine. ,T. Filipovii'-, prip. 1, 158. Od an- 
g(da bozjega snu't iiriade. A. Kacii, razgov. 78. 
— li) II mini, sing.: aa) sa 1 na kraju: iziiiedii 
rjecnika nalazi se tako samo ii lijelostijencevii i 
jamliresiierii (ii kojiina g i glasi g) i u Danici- 
cevu Angel. N. Najeskovic I. 319. P. Hcktorovic 
79. M. Bi-/.ic- 8. I. Bandulavic 4. F. (ilavinic. cvit 

5. — bl>) sa o na kraju : izmedii rjecnika tako 
ima .tamo a lijelostijencevu: dolazi odwi vijeka: 
Poslau bi aiigeo Gabrio. N. Rariina 15''. Angeo 
I. liandulavic 196. M. Lekusii, razm. 49. F. La- 
.strii"'.. te.st. ad. 15. ned. 183. E. Pavic, ogl. 308. 
B. Rapii 19. F. Eadman 1.5. I. .1. P. Lucie, bit. 44. 

b. sa d, kojc pisu Hi osobitijem slovom. u ciril- 
skom jmmu. Hi .doviina gi, gj, ///' ghi. ghj, Hi 
(Kanizlic i Do.ien) gy. a) ii koine god obliku osim 
nom. sing.: xv vijeka: Ba se odreku boga i vire 
ku viruju i andela pravoga. Mon. serb. 275. Ka- 
hideiict svete Marije od andelovi.. Mon. serb. 302. 
na poidednem su mjestn glasovi de zapisani slo- 
vima de, od kojih e glasi je, a oha bez siiinne de, 
kao -ito u /.sfow spomeniku stoji i onakodje, a bez 
sumne glasi onakode. — xvi vijeka: Ovom mo- 
litvom obeseli andele. A. Gueetic, roz. jez. 8. — 
XVII vijeka: Ostavicu pir blazoni, nerazdijen gdi 
se dili kruh piisveti od andela. I. Gundulic, suze 
56. Andeli (^e ocitovati sve naso nepravde na 
sudni dan. M. Bivkovic. bes. 34. Svi andeli. J. 
E. Gncetic, mol. 11. S)e andela s neba. B. Pal- 
moti6, chi-ist. 66. Andeli te proslavise. P. Posi- 
lovic, nasi. 54''. S andelim pjevam. V. Andrijase- 
vic, jiut 82. Andelima mila pjesan. I. Akvilini 
224. Pozivaju svi andeli. Azbukvica 33. Pi'ipo- 
rucani andelu cuvaru. 19. — xvm vijeka : Poslati 



ANDEO 



88 



ANBEOSKI 



ilostqj sp s. aiidela s nebesa. L. terzii- 5. Od an- 
itola. I. V. Bunii', maiid._ 12. S andpliina tobo 
livnli. .1. Kavnniii IHi. Niliovi aiidoli strusoi to | 
jiiu (ibjav|nju. A. Kadiir, bogosl. 'MU. Aiidoli bi j 
ga obraiiili. K. Pavii'', oglpd. (ill. Andi'li, iiiolite 1 
za nas. A. KauiJ.lir, Iran. ll.">. Audpli I'o ilobre 
od zli odlui''it. F. Matir •!:"). Tor nui i)e jinlnoga 
aiidela da s" laZiSjovori. Besjpde kist. 51. Ni aii- 
doli od visine znat no uio^u bozje cine. V. Uo- 
sen 19K. Pi-ijjoruci so andolu fuvaocu ali stiaiia- 
iiiiiu. I. A. Nonadio, nauk 53. Izai:o aiideli i laz- I 
hititi l-P zle izmedu dobrili. I. Velikanovio, uj)U('-. 
1, 320. Poslat 6e bofi; andele, koji oo to iizdrzati. 
B. Cucei-i 39. — nuda : Ono nisu dva juitnika 
stara, ve6 su ono dva bozja andela. Nar. pjes. 
vuk. 2, 10. AT so milu bogu razaliln, pa on po.sla | 
dva svoja andola. 2, 3V). U noj poju sestokrilni 1 
andeli. 1, 121. Zapovodi Rospod boff dvoma trinia | 
andelom. 1, 127. Bojj' s vama i aiidoli bozji. Nar. 
prip. vro. 12. U vise pjosaina .-ilusao sain da so 
sveci zovu aiidoli. Vuk. nar. pjes. 2, .5. — b) ii • 
noni sing. : aa) sa 1 iiu krajii : izmeiu rjecniha 
tako iwa u Mika(iiii( (4''), » lijelostijecevu, Stit- 
liievii, ]'iik(yfii i Diiniciceni, asuii rjecnika veomu 
rijetko: xviii rijekn: Ukaza mii se aiidel, L. Ter- 
zi6 107. Andel oliti andeo. 2iv. is. 177. — sada: 
Aiidel pise, guspod gledi. Nar. pjes. vuk. 1, 145. ! 
— bb) aa n na krnjii ; tako dolazi od xvi vijeka, 
izmedu rjecnika u Mika(inu, Belinu (80"), Bje- 
lostijencecu i Vukovu : xvi vijeka: Andeo dode ] 
k liemu. Zborn. 2''. — xvii cijeka : Andoo stra- 
ianiu i cuvalac. M Divkovic, bos. 34. Andeo Mi- 
hoio. P. Posilovic, nasi. 167. Poslan bi andeo ; 
Gabrio. I. Akvilini 188. Rece andeo Mariji. Az- ' 
bukvica. 20. — xviii vijeka : Rec bi da jo andeo. 
J. Kavanin 102. Andeo strazaniii. A. Kadcic, 
bogosl. 255. Vjernijera straznik andeo bit 6e. I. | 
Dordic, salt. 104. Sesti andeo izli svoju zdilu. E. 
Pavii^, ogled. 684. Stajao je andeo uz otar. A. Ka- 
ni^lic, fran. 114. Kaono jedan andeo strazanin. 
31. Kako pozdiavi to, divo, andeo. A. Kaniilic"-, 
roz. 115. Andel ili ti andeo. Ziv. is. 177. Andeo 
se na sotomi priobrati. V. Dosen 80. Andeo i 
Margarita. I. Velikanovic, prik. 62. Slazi s neba 
jedan andeo. B. Cuceri 61. — sada: Andeo go- 
spodrii u snu javi so Josifu. Vuk, mat. 2, 19. — 
cc) kad je na kraju o, kao pod bb., maze se o sa 
e koje je pred n'lim sazeti u 6: ando; tako od 
prosloga vijeka : Zdni^i se jedan ando s pusti- 
ijakoni. K. Magarovic 77. Objavi mu se ando. 
Ziv. is. 152. Suzite, andeli, or je umro ando. Be- 
sjede krst. 53. Leti ando s nebesa 54. Ando go- 
spodinov navijesti Mariji. I. A. Nenadic, nauk 
55. Kao Sto mi je stradao pokojni otac, ando mu 
dusomi S. l^ubiSa prip, 54. 

c. s glasovima dje, * u nom. sing, pred o sa di 
injesto de u Vubrovcana, i nihovijeh susjeda (o 
cemu je govoreno naprijed); tako dolazi izmedu 
rjecnika u Stulicevu i it Vukovu (,andio', cemu 
gen. u \^uka stoji ,andela' jamacno .samo za to 
sto mu gen. andjela nije bio poznatj ; osim- rjecnika 
dolazi od prosloga vijeka ; istina, dolazi u jednoga 
pisca xvi vijeka, u N. Najeskomca, ali u pjrije- 
jiisima, prosloga vijeka; u nom. sing, dolazi i 1 
neprnviijet'ieno na o, a tada se ni dje 2'>'^d Aim 
ne mijena na di. Kad andio vam navijesti. N. 
Najeskovic 1, 116. Andio vam rece. 1, 143. S an- 
djelim. 1, 111. Kad k meni ti dode jak andjel 
s nebesi. 2, 53. To je biti ve(!-e nego andio. Ce- 
stito.sti .39. Isti andio ne mo?,e se domi.slit. V. M. 
Gucetic, poliv. 17. Andio. A. Boskoviieva, i-azg. 
25. Kako iraa mudi'ost andio bozji. J. Matovic 
23. Andio, koji izbavi mene od svijeh zala. 331. 
Andio gospodinov. L. Eadic 76. Andio strazanin. 



D. Mattel 167. \jubiti ga hnh\ ii stanu bo?,an- 
stveiie jubavi s andjelinia 57. Oni andjoli, kojo 
vidiS slikovano. 144. Andio gosjiodinov. T. Iva- 
iiovic, nauk 12. Jos tada bilajo piitokla iiajvoce 
bogatstv<i iiiilosti svijeli andjela i svetaca 50. Au- 
dio strazanin. Misli krst. .34. Od andjela straza- 
iiiiia. .3;i. Ono dijoto bio je audio poslan od boga. 
Nar. prip. vuk. 157. Iinao je jodnu s6er blagu 
kao audio. 164. 

d. sa j mjesto d u i-akavaca, od kojih .iit pri- 
mali i gdjekoji drugi pi.ici ; dolazi od xvi vijeka. 
Anjel gdvori. P. Hoktorovii 80. Ovdi aiijel isliodi. 
171. AiiLJel mu jest govoril. Anton Dalm., iv. 
12, 29. Aiijeli i blazeni na nebu. S. Budiiiic, sum. 
19. Ukaza joj se anjel boiji. F. Vraniic, ziv. 9. 
Evo ja salu anjela iiioga. Bernardin 2. Pitati od 
boga i od anjela. M. Orbin, zrc. 3. Tebe, Ga- 
brielo aiijele, ja iiiolim. M. Gazarovic, |ub. 138. 
Nasoga anjela. B. Kasii, nac. 7. Molim, htij po- 
slati k I'lim anjolc tvoje. P. Vitozovie, odi|. .39. 
Bila si pozdrav|ena od anjela Gabriela. .7. Bano- 
vae, obit. 53. K liemu anjel doleti. Nar. pjes. 
mikul. 147. — ako se u cakavaca i ne mijena 1 
na kraju, tialazi se promijencno u jednoga pisca 
koji je tako sa j priniao od cakavaca : Da sad 
jedan aiijeo ocituje. J. Bannvao, pred. 4. 

2. ime mu-^ko, Angelus; izmedu rjehrika samo 
u Danicicevu. Andelt. S. Novakovic, pom. 42. 
Ivan i Andeo. J. Kavanin 309. Andel Jovanovic. 
D. Avramo\i6, sv. gora 224. Andel. Srp. iiov. 
1878. 17, 19. 

ANDEOSKI. adj. angelicus. — Glas .se d Jiise 
i mijena onaku kao u andeo, kod kojega vidi. 
Glas je o postao od 1, ali se i 1 nuhodi i danas. 

1. « 2>ravom ili prenesenom znacenu. 

a. sa g, koje se moie citati i d a u aikav.'^kih 
jiisaca i j : a) 1 nepromijencno na o; izmedu rjec- 
nika ima tako samo u Bjelostijenieru, Jambre- 
siievu I Danicicevu, a dolazi od xii do kraja 
xviii vijeka. Vtsprijeti mi angelbski obrazt. Mon. 
sorb. 4. U }ubavi toj angelskoj primi sada bra- 
stvo ovoj. P. Hektorovi6 98. Angelska tva lipost. 
H. Lucie 187. Angelsko he lice runieno. M. Dr- 
iic 8. Eat i mir sladak jes, i gniv, ki satvara 
aiigelski tvoj ures. D. Eahina 3''. Angelski kruh 
blagovati. A. Gucetic roz. jez. 94. Angelski rasap 
napuni }udmi. F. Glavinic, cvit 84. Tako i bozja 
ruka sveta angelskoj te strazi prida. A. Vitajic, 
ostan 5. Tumacena mnogo duboka i pravedno 
angelska. A. Kadcic, bogosl. 103. Od pozdrava 
angelskoga. I. A. Nenadic, nauk 204. Angelskijem 
duhovima. J. Matovic 3.30. — b) 1 promijeneno 
na o: Ako jezicmi clovjecimi uzgovoru, ili an- 
gooscijemi. N. Raiiina 36. Ikor. 13, 1. Toliko nad- 
hode pamet }ucku koliko angeosku. A. Gucetic, 
roz. jez. 74. Pozdrav}ehe angeosko. B. Kasic. ign. 
18. Kori angeoski. T. Mniavic, nauk 7. Bistvo 
angeosko. A. Bacic 39. Svrhu sagriseha angeo- 
skoga. F. Lastric, test. 40. Toma nazvan angeo- 
ski. F. Lastric, ned. 407. Kra[ice nebeske, cesa- 
rice angeosko. J. Banovac, razg. 7. Provodahu 
zivot angeoski. 133. Covika, koji se pokorivsi 
k bogu utece, ne samo iz stana zivinskoga oslo- 
bada, vede jos daje mu angeoski zivot. E. Pavic, 
ogled. 405. Cistoce angeosko. D. Eapic 23. Ima 
se drzat da je vrste angeoske. F. Matic, jezgra. 
75. Imade glas angeoski. Norini, pripis. 61. Pri- 
stupi zapovid angeosku. A. Kacic, korab. 20. 
Ki-uU angeoski. M. Dobretic 63. Ne pristoji se 
dostojanstvu angeoskomu. I. J. P. Lucie, bit. 37. 
U drustvo angeosko. B. Leakovic, gov. 119. Kada 
angeoski furir pnhne u trubju. M. A. Eojkovic. 
sabr. 33. 



ANBEOSKI 



89 



ANETA 



b. sa d onako kako je releno kod audeo (pud 
1. b). a) 1 neproviijeneno na o; puuzdmio dnlazi 
tako od XVI vijeka, izmedu rjecnika u BeUiiii 
(80a), Bjelostijencevu, StnUceva, Vukovii, DaiiiH- 
cevu ; a akcencit je andelski. Stvori andelsku t-^'ii 
lipos. D. Eanina 8. Andelsku slavu tim nachiom 
dobiti 6es. J. Kavaiiin 501. Pitje andelsko. I. 
Dordic, mand. 84. Stavno odlucujein jjrid dvoroiu 
andelskim. A. Kadcic, bogosl. 255. Andelske sluzbe 
i fudske razdilujes. L. Terzic 84. Koiu nebeski 
jasni dvori i andelski svi tabori sluzec doli <lrze 
lice. V. DoSen. 4. Andel pise, gospod gledi u an- 
delska de.sna krila. Nar. pjes. vuk. 1, 145. Ako 
jezike covjecije i andelske govorim. Vuk, Ikor. 
13, 1. — 6^ 1 promijeneno na o: tako duJazi od 
XVI vijeka, ismedu rjecnika u Belinii (80*), Bje- 
lostijenceni i Stuliievu. Andeoski dvor imase ve- 
selje. Zborn. 122. KraJ si andeoski. M. Tlriii 472. 
Andeoska je tebe straza u zivotu ogradila. I. 
Gundulie, suze. H~. Zivot andeoski. P. Posilovii':, 
nasi. GTb. Bica andeoskoga. I. Akvilini 17. Slisa- 
ju6i pisne audeoske. S. Margitic fala 95. Mnoz 
velika andeoskoga vojstva. J. Kavaiiin 422. Do- 
pusti mi cistodu andeosku. A. Kanizlic, tVan. 117. 
Devet kora ili ti redova andeoskili. 104. Kada 
ces se spomenuti da si drustvo andeosko i ba- 
stinu vikovitu izgubio? D. Eapic!' 75. Andeosko 
znane. V. Dosen iii. Andeoskoga zivota .staiie 
uzdiiuci. I. Velikanovie. upuc. 2, 197. Pjesni pri- 
\oi,i andeoskoj ove rijeci. B. Cuceri 215. — c) kad 
je 1 promijenevo na o, woze se n so e koje je 
pred nim sazeti u o : andoskl (ridt kod andeo 
2}od 1, b, b, cc) ; tako prosloya rijeka: Eno kra- 
|ice andoske. Besjede krst. H7. Pjevaiie andosko. 
Besjede krst. (50. 

e. .s glasorima dje mjesto de, kad za nima 1 
nije promijeneno na o, ili sa di, kad je 1 proini- 
jeneno na o: » Duhrovcana i siisjeda im (ridi 
kod andeo pod 1, c); od proiloya rijeka: a) I ne- 
promijeneno na o: Srce me rani aiidjelski tvoj 
ures. N. Najeskovio 2, 41. Oni fas zanijerih an- 
djelsko tve lice. 2, U2. — h) 1 promijeneno na 
o: takoder od proiloya vijeka, izmedu rjecnika it 
Stitiiceni i Vukovii. Proklinu, vilo ma, andiosku 
tvu mlados. N. NajeSkovic 1, 36. U lieu andio- 
skomu liih rajsko nam sunce sine. J. Palmotii^, 
dubr. 122. Andioski bjese zivot naSega sveca. Ce- 
stitosti 38. Nadhodi svu andiosku znanos. V. M. 
Gucetir, pohv. 15. Andioske pjesni tada cusmo. 
A. BoSkoviceva razg. 26. Po Sovjeianskoj jakosti 
ali andioskoj. .1. Matovi6 27. Uzvisena nad sve 
cete andioske. D. Mattel 118. More, po komu ni 
jedan uin ni judski ni andioski broditi ne moze. 
210. Neka u druzbi andioskoj provodi zivot. I. 
Dordic, ben. 17. Svijetli skup andioski. T. Iva- 
novic, nauk 113. Andioski osmijeh. M. Vodopio, 
dubrov. 1868, 250. 

d. na j mjesto d it e.akavaca, od kojih sii jrri- 
mali i gdjekoji drugi (ridi kod andeo jiod 1, li). 
a) 1 nepromijeneno na o: Va ime Marije, kra|ice 
anjelske. Mon. croat. 140. Vidim u anjelskih ru- 
kah ki-unu. F. Vrancic, ziv. 12. Dostojna stupiti 
vrhu svih korov anjelskih. I. T. Mrnavic, ist. 66. 
— 6) 1 promijeneno na o: Eadost anjeoska. §. 
Budinic , sum. 192. To jes veselje anjeosko. B. 
Kasic, nac. 34. 

e. u jednoga pisca xvii vijeka sa c mjesto s 
pred k: Pisma angeocka. I. Ancic, cvit. xxi. 
Duovi angeocki 99. Od angeockoga zivota. I. An- 
ci6, ogl. 42. — u istoga jjisca u oblikii u kom 
se k mijena na c hez s pred c: Devet redova an- 
geoci. I. Ancio, vrat. 2, 4, 25. — a. jednoga pisca 
slika radi hez 1: Andeska. J. Kavaiiin 528. u 
drugoga moze biti daje samo pogrjeska : Po nauku 



andeskoga nautiteja. B. Cuceri 136. — u jednoga 
pisca prosloga vijeka ima iza o umetnuto v, 
prema dritgiin rijeiima koje pred ski imiiju ov: 
Slusajui^i ,angeovske' pisme, .. uzivajuc ,an.geovske' 
dike. T. Babic 6. 

2. ime hilu: Andelski koren, angelica, arclian- 
gelica. G. Lazic 117. Andeosko drvo , angelica. 
B. Sulek, im. 3. vidi andelika. 

3. adv. andeoski, andelski, angelice, .< ostalijem 
razUkama pomenutijem naprijetl. Angelski govo- 
lit. §. Menfietic 68. Clovik zeinajski andelski bc- 
zlobno zivijese. M. Vetranic 1, 7. ^judski je .gi-ije- 
siti, andjelski kajat se. N. Dimitrovic 7. Ki poje 
angeoski. M. Drzic 5. Ako bih govorio eovjecan- 
ski , andeoski. M. Divkovic. nauk 54. Andelski 
zivi. V. Dosen 268. Andelski, andeoski. Bella (801) 
Stulid. 

ANDEOSKI, adv. ridi kod andeoski adj. 

ANDEOSTVO, >i. chorus angelorum, zbor an- 
deoski. Samo II jednoga pisca prosloga vijeka i 
izmedu rjecnika u Belinu (andelstvo, andeostvo, 
esse angeli 80"), u Bjelo.'itijencevti (esse angeli) i 
II Stitlicevii (angeli natura vel munus). Ih^lazi sa 
1 nepromijenenim i s jM'omijenenim na o. Gospod- 
stva mu visocanstvo, poglavice vlast govore, a 
andelstva milost vicu. J. Kavaiiin 506. Onomadne 
vidio si sva andelstva na ogledu. 509. Vrh an- 
deostva andeostva casti. 498. — u slikit dolazi 
jednom hez 1 : Uznosi i vapije svetbu bogu sve 
andestvo. J. Kavanin 539. 

AJJDICA, /. tlem. Anda. Samo it Vukovii rjec- 
niku. 

AJS^DIC, m. selo u Slavoniji kod Brest orca u 
pozeskoj podzupianiji. Pregled 135. 

ANDIJA, /. ime zensko, nacineno od imena 
Anda. Pisalo se i sa g mjesto d: Angija. S. No- 
vakovii, pom. 41. Audija. 43. Srp. Nov. 1878. 
22. 26. 

ANDIN, adj. Ho pripadu Andi. dolazi i mje- 
sto prezimena prosloga rijeka: Stojan Andin. Bud. 
spom. glasn. ii. 3, 76. 

ANDINA, /. ime zensko, nacineno od imena 
Anda ; sada nije u ohicaju ; pisalo se .sa g mjesto 
d: Angina. S. Novakovii, pom. 41. 

ANDUSA, /. augm. Andelija. Dolazi i prije 
nasega rremena, izmedu rjecnika samo u Vukoru. 
S. Novakovic, pom. 43. Kceri moja, lijepa An- 
dusa! Nar. pjes. vuk. 3, 207. Pak Andusi sestri 
progovara: Andelijo, moja seko di-aga. 3, 485. U 
Ande se mu§ko cedo nade, ter Andusa kiiigu 
opravila. Pjev. cm. 164. 

ANE, /. hyp. Ana, vidi Ana. Od. prosloga vi- 
jeka. Ruku da ti kra| Stjepane , lakat Mande, 
glavu Ane. ,T. Kavanin 316. Mlada Ane gospodu 
ponuda. J. Krmpotic, mal. 16. 

ANilKMOLI, vidi kod a / nekmoli. 

ANESI^, m. ime musko, koje ie biti nacineno 
od Anesius; dolazi prije nasega vremena, sada 
nije u ohicaju. S. Novakovic, pom. 42. 

ANET. m. anethum, vidi kopar ; isporedi anita. 
Samo u jednoga pisca xvi vijeka. Anton Dalm. 
mat. 23, 33. 

ANETA, /. tal. Anuetta, vidi Anka, Anica. 
Voda mutna a djevojka kruta, te potonu Filip i 
Aneta. Nar. pjes. vuk. 1, 465. Pa doziva Anetu 
djevojku : Ano. duso, okreni se na me. Nar. pjes. 
petr. 1, 321. 



ANETA 



on 



ANKO 



AXETA. iliir'tfi, ti. j)!. Hehoi'i :acnjiti ii cijeri 
jiiiscaiioj. Stiiiio II Viikoni rji'riiih'ii. 'rnmna ji<i- 
slai'ia; iiiori' liili ml uni/i. I'lihri, jil. oil imliw, 
put, jirnrni: 

ANETIN, (((/;'. stu pripitdii Avcti: ZadeSo sti 
oci Auotiiu', a za zlatnc toUo Ivanovo. Xar. jyos. 
viik. 1, liU. 

ANEZ, III. riili aiii/,. .Mikaja. I!. Sulok, im. .'J. 

ANGARIJA, ./'. ud f/rc. dyyicntdt. angaria, ojiera 
sovva, oidi tlaka, Iciiluk. Saiiw ii jedtioi/a pisca 
XVI vijeka. Ki bi postavili broiiiena i an^arijo iia 
}udo c.rikvcixe. S. Uiiilinii'', isjir. t:!8. 

ANGIR, angiva, m. vfrH ajs'ii". Doluzi proUixja 
vijeka, a knkn ne tada phalo U / i/dje ne Irebn, 
dolazi i u oroj rijeci ■•iprijeda ; ii jcdnoya pixca 
i sa 11 mjeito ii. — Kako ,liauji;ii-i' jesu trrali. B. 
Eapii 255. Ne vaja kobilii pri.jo cetvito godino 
k liaiiffiru piistiti. T. .lablaiw^zy 114. Pazduli, to 
,jo ansii'. I. Volikanovi(', upuc. 1, 281. Pak ga 
odiiiah za ati^ira fata. .V. S. lte|kovio, kue. 191. 

ANGISKI, adj. bice pofirjeyka n vijctto r, Ar- 
gaeus, ime gori u staraj Kapiulukiji hlizit meite 
stare Kilikije. Dojde iia livi kraj Cilicijp do gor 
angiskih. M. Marulii Ki. U izdnnu 1()27 mjentn 
g stoji y (j), a to je cokiirski mjesto d; ii stari- 
jim isdaniiiia ako je g bice mjestu j. 

ANGLEZ, Angli'za, in. Aiighis; isporedt Engiez. 
Od Mo.,kova ili od Aiigleza. Pjev. cm. 109. 

ANGLIJA , /. I. Aiiglia, Britannia, isporedi 
Engleska. Od ii\ vijeka, ismedii rjeiiiika samo it 
Viikovu. V Angliji. Mou. oroat. 108. Kra} An- 
glije. J. Kavai'iin 183. Kra] od Anglije. D. Rajiic 
78. — 2. ■■iiikiKj eiu/huku, panims aiigliciis; .■iaiiio 
u Vuknvu rjecnikit. 

AN(iLIJANA(;, Anglijanca, in. Anglus; isjjo- 
redi Anglez. Samo ii ijeciiik.u Bjelostijencevii (92^. 
gdje Ktoji kajkav.ski Anglianec). 

ANGLIJANSKl , adj. anglicus , britaimicus ; 
isporedi angliski. Dolasi pro.iloga vijeka, izinedn 
rjecnika u BjdoMijeiicevii (92'') / .lainhresicevu 
(38'M. Jezika anglijanslcoga. A. T. Blagojovic, kin. 
IV. Or.sag anglijanski. Bjelostjenac 92''. AngHjan- 
ska zemja. Janibresic 38". 

ANGLISKI, adj. anglicus, britannicus. -i- pied 
s stoji mjesto -ij-, koje neki i pisii. Samo n Vu- 
kovu rjecniku (,anglijski'). 

ANGOSA, f. nevo^a, od tal. angcscia, angustia. 
Samo u jednoga pisca xvi vijeka na jednom mje- 
stu, gdje jamaino samo slika radi stoji s mjesto 
S. Koji grill podno.se, . . trpise angcse, glad i jio- 
rob. M. Marnlic, 33. 

ANGRIZ, m. oryza, pirinac, oriz. Samo u jed- 
noga pisea iiasega vreinena, koji napomine da je 
od, tal grano riso. B. Sulek, im. 3 isporedi gra- 
nariz. 

ANGAR, angara, in. vidi hangar. 

ANI, vidi eno ; isporedi ano, ene. Samo u Vu- 
kovu rjecnikit (gdje .ie naiwmine da se govori u 
Crnoj Gori). Postanem je uzvik a sa.stavjen s dru- 
gom polom itzvika e-no, c-ne, u drtigom oblitju. 
isporedi ni. — Ani ga! Vuk, rjec. 5''. 

ANICA, _/. dem. Ana. Bolazi od xvi vijeka, 
izmedu rjecnika u Voltigijinu i Vitkovu. ivada 
ju. Anioa, vidis. H. Lncio 250. Anica. S. Nova- 
kovic, pom. 42. Gospqji Anici. B. Kasic, ign. 3. 
Ru?>u bere Anica devojka. Nar. pjcs. vuk. here. 19. 



ANK^KJA, ./". dem. Anica Samo u Vukw'it 

rjecniku. 

ANI(!IC, m. prezime po mat cri Anici. TJ. Avra- 
niovie, .sv. gora. 212. Rat 385. 

ANIOIN, adj. .Ho pripada Anici; dolazi i kao 
prezime: Sava Anitin. U. Avramovii, sv. gora 271. 

ANK!, ni. prezime, po materi Atii; dolazi od 
XV vijeka. Vlatka Annica. Moii. croat. 80. Miles 
Anic. Rat. 34. 

ANICI, AiiMa, m. pi. selo it lirvatskoj kra,jini, 
u seiiskoj biskitpiji. Schem. segn. 1871. 22. isjM- 
redi Anii. 

ANIF, m. od arap. Ijalifa, namje.inik; .samo ii 
jediioj pjesmi. Car anife, svetafko kolino! Nar. 
pjes. mar. 1(12. 

ANIN, adj. Aniiae. Iz utrobe Anine. P. La- 
atrU; test. 351. 

ANIS, m. vidi ani?,. Bela (Sl^i), Bjelostjenac (u 
koga se moze citatn i auiz. / koji dodaje: ,kopar, 
a nekoji i .slatki koniin zo^ti'), .Tambresid (suppl. 
gdje .sr takoder moze citati i aniX), Voltigi (u 
koga sc mo'e ^citati i anis), StuHc, Sloser-Vukot. 
flora 444. B. Sulek, im. 3. 

ANISIC, Hi, 2'rezi)ne. Schem. diac. 1877. fifi. 

ANITA, /. grc. arr)l>ov, anethum; isporedi anet, 
vidi kopar. Dolazi od xv vijeka u rukopisima i 
iz nih u riase vrijeme u jednoga pisca. B. Sulek, 
im. 3. 

ANIZ, m. vidi aniz. Cas. resk. muz, 1852. 2, 
40. B. Sulek, im 3. 

ANIZ, m. anisum ; isporedt anez, anis, onaiz. 
Od xvu vijeka, izmedu rjecnika u Mika]inu i 
Vtikovii. Simena od aniza skuvaj. J, Vladmirovic, 
lik. 14. Aniz. B. Sulek, im. 3. 

1. ANKA, ./'. hyp. Ana. Od xv vijeka izmedu 
rjecnika u Vnkoni i Danicicevii. Banice Antke. 
Spom. sr. 2, 49. Baiiici Anei. Mon. serb. 274. 
Baba Rada rece Aiici. M. Marulic 251. Anka. S, 
Novakovic , pom. 42. L'jepo su im ime posta- 
vili: kojoj Fata, onoj ime Kata; kojoj Hajka, 
.sada joj je Anka. Nar. pjes. juk. 401. 

2, ANKA, /. hiie od tur. ana, mati, nacinena 
rijec mila radi; inajka. Samo u jednoj pjesmi. 
Anum" anko, Osman-age majko! Nar. pjes. viik. 
1, 371. 

ANK AS, arap. ankas, nepotpimo: govori se u 
Dalmaciji, i to s prijedlogom za: ,za ankas reca', 
kad se rece sto u .sali knsajuH dritgoga: upravo 
znaci reci Ho na pola, kako bi se drugi preva- 
rio te i daje .Ho rekao. isporedi ankasice. Reka' 
sam mu za ankas. M. Pavlinovic, 

ANKASICE, adv. vidi ankas, od cega je i na- 
cineno. Govori se u Dalmaciji. Reka' sam mu 
ankasice, da cujem sta misli. M. Pavlinovic. 

ANKI.TEL. m. vidi ruj. Samo it jednoga pisca 
nasega vreinena; rijec titda, hlize nepoznata. B. 
Sulek, im. 4. 

ANKIN, adj. .Ho pripada And. Pred Aiikin 
dvor, Nar. pjes. mikul. 146. 

ANKO, m. vidi Janko, od cega je i postalo 
izgnhivsi sprijeda j. Dolazi prije nasega vremena, 
sada nije u obicajit. Anko. S. Novakovic, pom. 
42. Pripijevat" Anka i Marka. Posl. danic. 102. 
Ugrin Anko vojcvoda. Nar. pjes. bo.g. 88. 



Ai*-r-- 



ANKORA 



/ 



91 ANTIKHIST 



ANKORA,/. od tal. ancora, sidro, lenger. Bolasi 
od XVI do xviii vijeka. Aiikore (■Hvaj mi. M. Ve- 
tranic 1, 174. Nav ima ankoru ill sidro. (i. Grlavi- 
ni6, cvit 444. PopadSi se kako jeclna nav za velu 
ankorn. P. Radovcic, nac. l(i'2. K aiikori se od 
nioje ufance utjecem. V. Aiidriasi, put. 410. An- 
kora saraiiuje ladu. S. Margitii, fala 112. 

ANKUL, 111. ridi Anko, od kojega je postalo 
dobivil rumtinski zarrHetak. Dolazi 'prije luik-ya 
rremaut. Sada nije u ohicaju. S. Novakovic, 
pom. 42. 

ANO, save.7 a .•>' jyronoimnoiii it xrednem rodii 
ono sfiMiw^ni tako da f:e proiwiiiiim prvo o izjed- 
nniilo 111 a i .< »«»( saeelo ii jtiliio; pu tome ce 
akceiieit hiti alio. — Doliizi od xiv vijckii (riili 
dafe pod b), izmedu rjecnika siimu ii Diiiiicicent. 

1. ohje rijeci stoje waka u svoiii ziiaceiiii cijelom, 
kao cijelo ,a one', mjesto ieya i dolazi, alt saiiio 
It ncise vrijeme; vidi kod a ]ioil ii, C, 2, b, b. — 

2. pronomen utoji samo kao uzvik kojini se poka- 
ziije, koji dolazi i do glaseii ono, kao eno, ii. 
obje rijeci santavjetie n auo stqje kao ,a eno' : 
samo u jedvovi sponieniku xiv vijeka: Vi ste nine 
ponicili po niojemt clovece i listt mi ste udali 
govorece : ,u rukaht ti sta, f ini Sto ti godi odt 
liijii'. Alio moj clovekt, aiio vast listb. Spoiii. sr. 
2, 22. 

ANOCIC, III. pieziiiie; po iiiali'n Aiioci (ridi 
Anoka). Anofici (ii Sopicii ii Srbiji) pivzivlu so 
tako po prababi Aiioci. M. D. Milicevir. Sliwi- 
par.'ika je pogrjeska : Anaocio. D. Avrauinvir, sv. 
gora 243. 

ANOJKA, /'. hijp. od Ana. Dolazi prije iiuscga 
rreiiieiia. S. Novakovic^, 42. — isporedi Anoka. 

AN()JLA , /. hyj). Ana. Dolazi prije nak'ga 
rreiiiena. S. Novakovic, 42. — ixpol-edi Anola. 

Anoka, /. hi/p. Ana. Dolazi prije iiasega vre- 
meiia, a u oliicaju je i sada. S. Novakovit, pom. 
42. Bjelostjenac' (.-i''). Srp. Nov. 1H7H. 21. 8H. 85. 
131. 180. 237. 8(17. Anoka. \,. Kovatovii'-. M. Ivo- 
vaeevic. — i u kajkavaca je i sada u obiiaju 
s istijeiii akcentom na o. Postaneni je upravo od 
Ana, bez i kakoga prijelaza. — i.i/ioredi .Janoka 
■/ Anofic. 

Anola, /. hyp. Ana; isporedi Aiiojla. Dolazi 
prije nasega vreiiiciia sa^no na jednoiii mjeshi, 
gdje je na2)isana sa dra o. S. Novakovii?, pom. 42. 

ANOVIC, m. prezinie, knje ce hiti postalo od 
imeiia od kojega je Anko / .laiiko; ii Banatu. 
Sem. prav. 1878. 4H. 

ANSELMO, III. Anselmns; isporedi Anselmo. 
Sveti Ansehno. E. Gradio, dnh. 9. .T. Banovac, 
razg. 193. 

ANSPTJRG, III. od neiii. Habsbm-g; samo u 
jednoga pisca prosloga vijeka. isporedi Auspurg, 
Aspurg. nominativii nema potrrde. Rodolfo knez 
od Anspurga. J. Filipovic. prip. 3, 68. 107. 

ANSELMO, m. vidi Anselrao. Sv. Ansehno. M. 
Divkovic, nauk 20. M. Alberti xxxiii. S. Badric, 
ukaz. 51. F. Lastric. test. 392. 

1. ANTA, ,/'. hyp. Antonia. Akceiiat se mijena ii 
I'ok. : Anto. Lijepu je Antu porodila. ,T. Kavanin 
112. 

2. ANTA, m. vidi Anto i Ante. Akceiiat se mi- 
jei'ia ti vok. : Anto, Od gospodstva Ante gospo- 
dara. Nai-. pjes. \aik. 1, 501. Za Cupicem Bogi6e- 
vic Anta. 4, 231. Miles tjesi Bogicevic' Antu 
4, 246. 



3. Anta,/. tumulus terminalis, vidi humka; od 
mag. hant, hum. Samo u Vukovii rjecniku, gdje 
se napomine da se govori u Srijemu, ali se go- 
mri i a Srbiji u okriigii valerskoiii. L. Kovacevic." 

ANTANE, n. tumulorum tei-minalium exactio. 
■samo 11 Viikovu rjecnikit. isporedi aiitati. 

ANTATI, antam, iiiipf. praviti ,ante\ tumu- 
los terminales exigere. Samo u Vukovu rjecniku. 

^ Ante, m. vidi Anto. Akcenat se mijena u iiok. : 
Ante. Ante, tebe zabit ne cu. J. Kavanin 152. 
Moli se, sveti Ante. L. Vladmirovii^ , slavod. 71. 
Ante Novkovic. Norini, pripis. 86. Dobro je re- 
kao sveti Ante od Padue. I. .T. P. Lucii';, razgov. 
66. Ante Ivicevic. PravdonoSa 1852. 2. — (( obli- 
ciiiia zeiiskih rijeci: Ne govoriin ove rici .svetom 
Anti. L. Vladmirovi6, slavod. 71. Pokloniti se 
svetomu Anti. I. J. P. Luci6, iskaz. 31. 

ANTERICA, i anterica, /. deiii. aiiterija. -i- je 
sazeto -iji-. Izmedu rjecnika samo a Bel inn (348^). 
Resavka ima koSuJu, . . pojas, . . antoricu (jelek). 
M. D. MUiievii, ?,iv. 1, 70. 

ANTERLTA, i anterija, /. od araji. 'anteri, 
krafka hajina s rttkariiiia koja se iiosi ispod 
dritge, tunicae genus. Dolazi od prosloga rijeka, 
izmedu rjecnika u Belinu (162*. 84sa), Bjelostijeii- 
i-eni, Sfulicevii i Vnkora. — yrijeskoiii I'leki pisa 
i sa h sprijeda. — I savila b'jeln anteriju. Nar. 
pjes. vuk. 1, 479. Bez I'uiaka i bez anterija. 4, 
151. — sa h: Dvije dibe, dvije lianterije Nar. 
pjes. vuk. here. 189. Sije Ii mi huuteriju? 254. 

ANT^rIjCA, (■ antertjca, ./'. ridi anterica. 

ANTERILUK. m. koliko platna treba za ante- 
rijn, panni quantum .sufficit ad vestem anterija 
dictam conficiendam; turski, od anterija. Samo 
u Vukovu. rjecniku. 

ANTICA, /. deiii. Anta, /'. Kiiezu bi zarufena 
Antica. J. Banovac, razg. vi. Anticu mora.se bo- 
lest, ... 1 ostade posve oslobodena. I. J. P. LuPift, 
iskaz. 37. Antica. ^. Kovafievif. 

ANTICA, m. dem. Anta, ui. Samo u Vukovu 
rjecniku. 

ANTItnc, •»(. prezime; i)o materi Aiitici. To- 
mica Antic-it';. A. Kaci6, korab. 488. 

1. ANTIC, m. prezime: po ocu Anti. .fovan 
Anti('\ Vuk. gi-ada 172. 

2. ANTIC, m. dem. Anto. Dolazi od xvi vijeka. 
Antic Cubretic. Mon. croat. 205. Antun se tuzio, 
a Antid i Antunica svjedocio. Poslov. danic. 5. 

3. ANTIC, m. prunus armeniaca, kajsija ; ispo- 
redi natupijerka. Od antipraskva, koju ridi. Samo 
u jednoga, piscn nasega rreinena. B. Sulek. im. 4. 

ANTICEVKl 711. prezime ; po ocu Anticu. Schem. 
spal. 1862. 27. 

ANTIHRIST,^ m. antichristus ; isporedi anti- 
krist, antikrst- Custe da ce doei antihrist, i sad 
mnogi antihristi postage. Vuk, Ijov. 2, 18. 

ANTIHRISTOV, adj. antichristi ; isporedi auti- 
krstov. Ovaj je antihristov. Vuk, Ijov. 4, 3. 

ANTIHRISCANSKI, adj. antichristianus. TT 
jednoga pisca xvi vijeka, u koga je jos stija 
mjesto sea: Crkvn, ^koju nepodobnici kako anti- 
hristijansku kunu. S. Budinic sum. 195. 

ANTIKRIST, m. antichristus; isporedi anti- 
hrist, antikrst. Od xvi vijeka, izmedu rjecnika. 



ANTIKRST 



92 



ANTONIJE 



savio u Bjrlo-itijevcevu (lOH"). Aiitikiist budp po- 
7.vi\ii. Piislilii ir)li2. 4. Pioti Aiitikristu lioto so 
borifi. F. (Maviiiii'', cvit '!;i8. Aiitikrist. Bjolojitjo- 
imc IdS". II tifijii .sr s mozi' diliiti i s. 

ANTIKRS'P, III. iiiitiiOiristus-; ispitri'di (lutikyint. 
Oil XVI rijekii, iziiirjii rjeaiikii mtmo ii lirlhiit 
(8H»). Dojti (:i> s iioba nas Ki.st a no od zoin|e 
kako aiitiki-st. M. Marulic'' 'JSO. Antikrst, ima (lo6i 
prijo. M. Divkovic, bos. 88:3. Kail aiitikist dojdp. 
P. Glaviiiic, cvit 9. Noka so bojo aiitikrsta. I. 
Dr/.ic''. luuik goiid. 2HI). Oil I'liliovo trago ])rave 
kiviii aiitikrs da i'O iziti. D. I'aliiiotio , clirist. 
111. 1 sada so naliodo mnnzi aiitikr.sli. A. VitaliA, 
ist. 'J9. J'riiioriu'iijoin lia vas koga no piivaro aii- 
tikrsti sadani. F. Lastrio, iied. 4. 

ANTIKESTOV, adj. antichiisti. MoZemo rijeti 
da jo blizu dosastjo antikrstovo. M. Divkovii, 
bos. 88'1. Skupstiiia antikrstova. A. BaiMA 151. 
Progonstvo antikrstovo. F. La.strid, nod. 1. 

ANTILUK, m. tnr.^ki altiluk, seMak, od alti, 
soft : tiirski novae od se.it grosa. Trobala bi f apra 
od magarca da napnnini cajiru antihika. antiluka 
i tur.ski boSluka. Nar. pjes. viik. 5. "ilti. 

1. ANTIN, m. .lelo u Srijemv. Schom. diao. 
1877. .S9. 

2. ANTIN. a((i. stii jiripada Aiiti. ilolazi i mje- 
.ito prezimena prosloya vijeka. Milutin Antin. 
Bud. spom. glasn. ii. H, 74. 

ANTIOHENSKT, adj. antiochenus; od toga je 
i nacineno ; isporedi antiokenski. Prestolje ,antio- 
chensko'. F. Glavini(!\ cvit xxi. 

ANTIOHI.TA , /'. Antiochia ; isporedi Andio- 
hija, Antiokija. Dojdo ii .Antiochiu'. F. Glavini6, 
cvit 56. 

ANTIOHIJSKI, adj. antiocbensis; isporedi an- 
diohijski. Antiohijskomu jiatriai-hu. Glasnik 11, 
191. Danicif, 3, ,5.52. 

ANTIOKEN, Of/;', antioclienus; samo u jediioga 
pisea wii rijeka ; i'Sj|>orfrii antiokenski. Puku An- 
tiokenomn. I. Ancic, ogl. 49. 

ANTIOKENSKI, adj. antiochenns; od toga je 
i naciiieno; isporedi antioliijski. Puku ,antijoken- 
skomu'. I. Ancio, svit. 52. Volika se nepi-avda ci- 
nase patriarki antiokonskom. S. Badric, ukaz. 7. 
U antiokenskqj crkvi. A. d. Costa, zak. 1, 20. 

ANTIOKIJA, /. Antiochia; isporedi Antiohija. 
DosadSi u Antiokiju. F. Vrancid, ?,iv. 5. Antio- 
kija. Bella 88a. 

ANTIOKINSKI, adj. antiocUinus; od toga je 
i nacineno; w^wrerf/' antioliijski, antiokenski. An- 
tiokinsko pati-iarstvo. A. Kanizlic, kam. vi. Ka- 
non sabora antiokinskoga. 44. 

ANTIPAPA, in. aiitipapa. Gledani gdi su u jjo- 
nor pali antipape. .1. Kavaiiin 458. O antipapi 
Benediktu. A. Kalic 5-53. 

ANTIPOD, J». antipus. Antipoilom noka pri- 
jeti. J. Kavaiiin 22(5. Antipodi. Bella 88». 

ANTIPE.ASKVA, /. prunus armeniaca, kajsija ; 
isporedi natupijerka, antic. Od sr. lat. anteper- 
sicus. Dolazi xv rijeka u jednom rukopisu i 
odande u jednoga pisca nasega vremena. B. Su- 
lek, im. 4. 

ANTISPASMOTIKOM , m. antispasmodicum, 
lijek od grcera ; u jednoga pisca. prosloga mjeka. 
On no pije antispasmotikom, neg znoj tira ko- 
pajui motikom. M. A. Rejkovid, sat. 105. 



ANTIVAR, in. ridi Bar, tal. Antivari. Tlolnik 
Antivaia. .1. Kavai'iin 158. u isloya pisca i Anti- 
vara, /. ; Hisku]i Antivaro. KJS. a it jednoga sa 
siiijem lalijaiiski Antivari : Da izdadu Antivari. 
I. Anii/', vrat. 2, 4, 17ii. 

A-NTIVARA, /. OTdt Antivar. 

ANTIVARSKI, adj. vidi Barski; isporedi An- 
tivar; M jednoga pisea prosloga vijeka. Pastijer 
antivar.ski. J. Kavai'iin HI. 

AnTO, in. hyp. Antonijo. Akcenat se mijei'iaii 
vok.: Anto. Dolazi i pirije nasega vremena, iz- 
niedu rjeciiika samo u Vukoru. Anta. >S. Novako- 
vic, pom. 42. Anto Tabak. Bud. sponi. glasn. ii. 
3, 71. Vif'e Anto, k'o da soko klikie. Nar. pjes. 
vuk. 4, 243. Nega ubi .lakovovii Anto. 4, 444. 

ANTO.TE, in. Iii/p. Antun; od Anto. xv vijeka, 
izniedii rji'cnika samo u Daniiiieru. Antoje But- 
kovic. Spom. sr. 1, 101. 

ANTOL, ni. Aiitoiiius. Dolazi od xvi vijeka, 
izniedn rjecnika samo u Bjelostijencevu (3»). An- 
tol. Mon. Croat. 205. 252. 280. 

ANTOLCIC, in. prezime; isporedi Antol. xvii 
vijeka. Mihalu Antolcidu. Starine 11, 103. 

ANTOLIC, m. prezime ; isporedi Antol. Od xvi 
vijeka. Tomas Antolic. Mon. croat. 307. K. Anto- 
lic. Scliem. zagr. 1875. 212. 

ANTOLKOVKJ, m. prezime; isporedi Antol. 
Schem. zagr. 1875. 258. 

ANTOLOVAC, Antolovca, w. .lelo u Hriatskoj 
u podzupaniji koprivnickoj ; mjestani govore kaj- 
kavski Antolovec. Schem. zagr. 1875. Ifi2. 

ANTON, Ant6na, in. Antonius; isporedi Antun. 
Akcenat se mijena u vok.: Antone. Dolazi od xv 
vijeka, izinedii ijei^'nika a Bjelostijencevu i Dani- 
cicevu. Antona trumbetasa. Spom. sr. 1. 82. An- 
ton Radovcic, Mon. croat, 65. Toj se je zgodilo 
Antonu. M. Vetranic I, 143. Antonu litili uzrok 
otkriti. D. Barako\-ic, vil. 297. Zivot s. Antona. 
F. Glavinic, cvit 181. Vrancida Antona. J. Ka- 
vaiiin 94. Anton. Srp. Nov. 1878. 207. 

ANTONCIC, m. prezime; dolazi xvi vijeka. 
Vo\m .Iiu'ju AntonciJu. Mon. croat. 247. 

ANTONICA, m. dein. Antonije. -i- je sazeto 
-iji-, mjesto cega pihi i ij. Samo ii Vnkovii rjec- 
niku. 

ANTONIC, m. prezime; po ocu Hi po materi 
Antoniji ; -I- je sazeto -iji-. Pavo Antonio. Prot. 
sab. mag. 156. G. Antonii. Schem. segn. 1871. 100. 

1. ANTONLTA./.Antonia. S.Novakovic, pom. 42. 

2. ANTONI.TA, m. vidi Antonije. Samo u nase 
vrijeme, izmedu. rjecnika u Vukovti. Tuzi Anto- 
niju. Prot. sab. mag. 50. Anto proli suze niz 
obraze, Antonija noma sta kazivat'. Nar. pjes. vuk. 
4, 256. 

ANTONIJCA, Hi. vidi Ajitonica. 

ANTONI.IE, m. Antonius; kporedi Andonije, 
Antun. Dolazi od xvi vijeka, izmedu rjecnika 
samo u Vukovu; nominativu ,Antonije' nema po- 
tvrde prije nasega vremena, nego se pijialo Anto- 
nij xvi — XVIII vijeka: Marko Antonij. M. Marulic 
70. Antonij iz Padve. M. Alberti xxxvi. i Antoni: 
Svoti Antoni. .T. Kavaiiin 523. — u tiase vrijeme: 
Antonije .Tovanovic. Vuk , grada 189. Antoniju 
Bogiceviiu. Vuk, nar. pjes. 1, 500. 



ANTONOV 



93 



ANA 



ANTONOV, ailj. Antoiiii. Pu suirti Aiitoiiovoj. 
Mon. Croat. 92. Antoiiovi siui. J. Kavai'iin lO'J. 

ANTONOVIC, m. prczime, pu ocu Anton ii; 
isporedi Aiidonovic. Dolasi (id xvi vijeka. Mikula 
Antoiiovic. Mon. croat. 185. Milau Antonovio. D. 
A^Tanlovic, .sv. gora 186. 

ANTOE, m. od sr. lat. anthora, utruc za lijek. 
Samo u jednoga pisca proiloga vijeka. Hraiii 
zemja jute zinije i u nih iiam smvt i s]iasene; 
raste antor (,Antor'). naliji dije i uz (iz ?) cikutve 
ozdravjeue. J. Kavaniu 77. 

ANTOVO, )i. selo u HrvaUkoJ kod Grizana u 
podzupaniji rijeikoj. Pregled 7. 135. 

ANTEACtA, /. herba inutilis, loniina, travu- 
(ina, korov. Samo u jednoga phca prosloga vi- 
jeka. Poataurin ce biti od grc. dr9t'oii (osje )(rt 
klaan) kao i andrak (cesta). Onoj iiiiiiackoj rici 
unkraut u slavonskomu jezikii vlastito^a imeiia 
nigdi no nahodim, prem da niki drze da sp an- 
traga Lmenuje. I. Jablanczy 16. 

ANTEAMANA, /. vidi andramo|i. Kaila tko u 
Lici ogleda kakvi su mu krumpiri u liivi, istupa 
rukom eijelu kucicu, pa kada sa cimom svi krum- 
piri izadu, rere se : poteze za cimu, pak sva ona 
antraraana izade. 1 za kile. osobito ako su velike, 
rece se : kolika mu je antramana ! J. Bogdanovic. 

ANTEES, m. ridi antrese}. od koga je i postao 
okrnivsi se. Samo ii jednoga pinca nakega vre- 
viena. U prenesenom smislii ,u autreS' kao srrh 
svega drugoga : Evo ti za dva posta krstova cigle 
dvije (dva udarca), i . . . u aiitres jos tri. Nar. 
prip. vrc. 58. 

ANTEESe^j, m. II. .•iamara na natorarenii k(ii- 
.•ietu mjesto medu obje .ttrane, a po torn i ono Uo 
se mere na to mjesto ; a kako ras sainar liira za- 
prem{en kad. se i na. to mjesto vietne .ita, goiwri 
se i za krtog, koji ne da proluziti. — Dolazi od 
prosloga vijeka, izmedii rjecnika it lielinii fl^U''), 
Stulicevii i Vukovii; ali je sanw u Vukoini ijec- 
niku i 1.1 sadasnem govoru antreSe}, a it Bele 
nema e iza r * srednega je roda: aiitrseje, t)ez 
potvrde roda ; u Sttilica autrsa]e, lioje re hiti po- 
grjeska, i iutrese} ; u jednoga pisca prosloga vi- 
jeka antrsej (koji vidi); u narodnoin gororii glasi 
i okn'ieno aiitres (' trese| (koje vidi) liela titmaci: 
,il vacuo tra due fascie, che sono sopra il basto, 
(131''), Stiilic: jVacuum inter sarcinas epliippio 
impositas jacens'. I'^((A' : ,ono sto se na natova- 
rena koi'ia nietne odozgo medu straiie'. — I'o- 
slanem od. sr. lat. intersellare (.indorsare, supra 
dorsum ponere, quod vulgo dici solet intersellare'. 
Ducange). — 1. u pravoin znacenu.: mjesto kako je 
naprijed receno : S jedne strane preda nekuvana, 
s druge strane preda nepredeiia, u antrese] ba- 
kina uzina. Nar. pjes. vuk. ijec. 5b. — i hez sa- 
mara mjesto medu dvije natovarene strane, t. j. 
leda: Uzme mjesine , pak ill objesi na lijevu 
sfcranu a zaoblice na desnu, liega jiako metne u 
antresej. Nar. prip. bos. 1, 'il. — 2. krtog, sordes 
in cubili sparsae ; ii torn .smislii samo ii Vukoint 
rjecnikii, gdje se napomine dn se tako gorori ii 
Nrijemu. 

ANTESE]^, m. nidi antresej; .samo a jednoga 
pisca prosloga cijeka. Vrhu svcga pak bremena 
II antrsej sjedec mase vi"ag. J. Kavai'nn 417. 

ANTESE^iE, H. vidi kod antresej. 

ANTUL, m. Antoiiius; jirije nasega cremena 
It jednom spomeniku. S. Xovakovic, pom. 12. 



ANTtIN, Antuna, m. Antoniiis ■ isporedi An- 
ton. — Akcenat se mijena u vok. : Antune. — 
Dolazi od xvi vijeka, izme.du rjecnika u Mi- 
kajinu , Belinu (S&>) , Bjelostijencevit i Viikovu. 
Sveti Antun. B. Gradic, djev. 86. M. Divkovic, 
nauk VII. I. Bandulavic xv. F. Lastric, od' 298. 
Okn svetog Antuna se ide trs okapat. J. S. Ee}- 
kovic, kuc. 258. Za nim ide dijete Antune. Nar. 
pjes. vuk. 4, 443. 

ANTUNICA, III. dem. Antun. Antun se tuzio, 
a Antic i Antunica svjedocio. Poslov. dan. 5. 

ANTUNIC, m. prczime samo u jednoj sajivoj 
pijesmi: Antunica i Basica. Nar. pjes. mar. 204. 

ANTUNIN, Antunina, m. Antonius. Svetog.i 
Antunina. A. Gucetic, roz. mar. 90. S. Antunin. 
B. Cuceri 158. 

ANTUNOVAC, Antunovca, m. selo u Slavoniji 
jedno u podiiipaniji pakraikoj. Pregled 97. Schem. 
zagr. 1875. 49. i driigo u podzupaniji dakovackoj, 
koje se zove i MUinci. Schem. diac. 1877. 16. — 
isporedi Antuuovci. 

ANTUNOVCI, Anti'movaca, m. pi. selo u Sla- 
roniji kod Osijeka. Schem. diac. 1877. 29. — 
jiisu ga i Antunovac. Pregled 99. 

ANTTOOVIC , m. prezime, po ocu Antiinii. 
Schem. bosn. 1864. xviii. 

ANTUNOVO, n. adj dan s. Antuna. Nikoji 
ravnaju se ■vrimeuom oko Antunova. J. S. Rejko- 
vic, ku6. 258. 

ANU, savez a .sastavlen sa nu; vidi kod a pod 
II, C, 3, f. 

ANUHLA, / line zen.sko. hi/p od Ana; xv (u'- 
jeka; izmedu rjecnika samo u Jianii'icera. Anuhli. 
Spom. sr. 2, 118. 

ANUM, vidi hanum. 

ANUMA, /. vidi hanuma. 

ANUSA, /. aiigm. Ana ; dolazi i prije nasega 
vremena. S. Novakovic, pom. 42. Aniisa je tvom 
Ivanu di-aga. Nar. pjes. mar. 181. A majka Ani 
govori: prodi se toga, Anuso. Nar. pjes. petr. 1, 
240. Anu§a. Srp. Nov. 1878. 35. 

ANUSIN , adj. sto pripada Anusi. Govorila 
Anusina majka. Nar. pjes. petr. 1, 243. 

ANUSKA , /. /()//). Anusa. Samo ii Vitkovit, 
rjecnikii. 

ANIJT. sarez a sa.slav(en. sa nut ; ridi kod a 
pod II, C, 3, f. 

ANZA, III. ridi Hamza. Na torinu Aiize Muso- 
vica. Nar. pjes. vuk. 4. 121. 

ANZ, III. inie mit.skn, tal. inlet. Anso, Anzo, 
Angelus, Andeo; isporedi Anzul. U jednom spo- 
meniku xiv vijeka. Knezi, Anzt. Mon. croat. 1. 

ANZUL, m. ime musko, tal. mlel. Aiizolo, An- 
gelus, Andeo, isporedi Anz. xiii i xv vijeka. Zu- 
pan Anzul. Mon. croat. 9. Anzult. Spom. sr. 
1, 107. 

AN, III. u zagoneci o tikri: Ja posejali ai'i jiod 
li))ov pan. Nar. zag. novak. 221. — kad iljecn 
hoce da se igraju pa se jiogadaju koje ce poceti: 
An, pan, vest Ivaii. M. D. Milicevic, ziv. 3, 35. 
rijeci ,vest Ivan' maze biti da su pokcarenc od 
vesti van. 

ANA, /. ime zensko, koje ce biti nacineno od 
Agnija. isporedi Jai'ia. Dolazi prije nasega ere- 



ANATI 



94 



APOLO 



mena; sada vijr it nhinijii. .Aiii.njir. S. Novako- 
vit, pom. 42. 

ANATI, iiiifiiM, /if. iiuiiustili, /jri'slati, vcinittpro, 
(iosiiioro ; ifpiiri'di oi'iiiti, jei'iati. Sttiiio ii Viikofii 
rjccnikit. Jlirr oil xr. iwiii. anon, utiu.-luli oil ccya, 
hiti lir: cci/a. 

AN'EZ, m. riili anoz, aniz. dolazi od xv pijt'ka 
II nik()i>isima i is iiili u naie vrijenic u jednoga 
pinca. B. Sulek, im. 4. 

AO, usvici a t o; vidi a poil i, 8. 

AOG, !■((/(' kdd a pod i, 8. 

AOCtUST, m. augustus, vidi avgust. u jednom 
spomeniku xv vijeka: izmedit rjeinika name u 
Diiniciievu. Misoca aogusta. Mou. ^scl■b. 440. 

AOH, ridi kud a pod i, 8. 

AOJ, vidi kod a pod i, 8. 

AONO, drije rijeci a * ono ; vidi kod a jiod 
II, C, 2. 

AI'A, /. zadah, odor, vidi vapa, od ccga je i 
jiijnlaio izguhivsi v. Hamo ti naxe vrijemn. iziiiedii 
rjrcnika samo ii Viikocu, gdjc se dodaji'. da se 
govori II Criioj Crocf. Zaudri mp, apa od diivana. 
Nar. pjes. vuk. rjec. G-'. Bog ti ne clao, da to I'liliova 
apa osine! S. J^iubisa, pi'ip. 242. 

APA DKAPA, conviciuin in rem male confec- 
tam. Stiino n Vitkovii rjecniku. Tiide hez siimnc; 
iiitdc bill grc. dnniQoni), dnoiQono; (ruzan, gadan). 

APA.I , III. iiiif niiisko; tamna postana , hez 
siiiiii'ie tilde; dulazi xv nijeka ii jrdiioiii spomriiikii. 
Apaj priiiaiioer ; . . . Apaj Likovic. Mou. croat. 92. 

APAK, saoezi a i pak ; vidi kod a pod u, C, 4. 

APAXiARIJA, /. patella, nov. grc. I'maXaQfa, 
xiu vijeka. Suha zlata cartsku apalariju dasta. 
Domentijan* 55. 

APAETA, tal. a parte, iia po ne, osobito. Go- 
vori se u nasc vrijeme 2'0 Srbiji. ^i. Kovacevic. 
Dao sam mu 20 grosa, aparta sto sam niu pre 
dao jedno jagiie. M. Kovacevid. 

APARTOVATI, apartujem, impf. odijeliti, odvo- 
jiti. Od aparta. Proiloga vijeka. Da ne imaju 
apartovate vinogi'ade i baste, nego sve da je u 
opstini. Bud. spom Glasn. ii. 3, 290. 

APAT, III. abbas, vidi abat, opat. Samo n jed- 
noga pisca prosloga vijeka. Apata cast. A. J. 
Knezovic xiii. 

APATEIiA, /. apotheca, pharmacopolium. Oil 
prosloga vijeka, .samo ii rjecnicima Bjelostijencevu, 
.lambresicevu (42'>) i Viikovu. isporedi apoteka, 
pateka. 

APATEKAR, apatekara, j». pharmacopola. .samo 
11 rjecnicima Bjelostijencevu i Viikovit. 

APATEKAREV, adj. pharmacopolae. samo u 
Viikovn rjecniku. 

APATEKAROV, adj. ridi apatekarev. samo ii 
I'likovii rjecniku. 

APATEKARSKl, adj. plianiiacenticus. .samo ii 
Vukovii rjecniku. 

APATIC, w. jirezime, koje dolazi xvii vijeka u 
jednom spomeniku, ii Icom je zapisano i Alagii, 
tako da cc jedno Hi driigo hiti pogrjeska. Dicaka 
od Apatic'^ kule. Starine 11, 84. Vlasiia od Ala- 
gica kule. 85. 



APATI.IA, j. selo u lirvalskoj, u podzupaniji 
koprivnicknj. Pregled 73. — isporedi apat. 

AP.\'riN, Ajiatina, m. selo it liai'koj kud Som- 
borii. Doliizi od jirosloga vijeka: U Apatinu i u 
Varadiiiu. ,\. Tcmiikovic 195. Apatin. ftcm. prav. 
1878. 29. 

Al'ATOVAC, Apato\'ca, m. selo u Hrvatskoj u 
podiupiiniji krizerackoj. Pregled 6(5. Mjrstani go- 
vore kajkavski Apatovec. Schein, zagr. 1875. 175. 
— isporedi apat. 

APEL, m. vidi apeo. 

APEIjATI se, apilam se, pf. appellare; xv i 
XVI vijeka. Ako bi mu se no vidila (odlukii), more 
so apelati do tro6cga obroka. Stat. po}. ark. 5, 
243. Tko se ne bi kunhteni.tao, vo|anb se je dvig- 
iiuti i apelati prid knoza. 271. Ki bi se sazval 
ili apelal konciliju. h. Budinid, ispr. 136. 

APELAVATI SE, apelavam se, impf. appel- 
lare; /.</)()rerf( apelivati se. yiv rijeka. Tkn se ape- 
lava, ako do miseca daui> ne pozove onogaj, koji 
seiibtenciju ima, da mu je u stetu apeo. Stat. poj. 
ark. 5, 245. 

APELIVATI SE, apelivam se, impf. appellare; 
isporedi apelavati se. xv ;' xvi vijeka. Mi se ape- 
livamo'v dvor rimski. Mon. oroat. 124. Koji so 
odzivaju ili nazivaju, to jest apelivaju od pape 
rimskoga k zboru. S. Budinii, ispr. 128. 

APEO, apela, m,. tal. appello, appellatio. xv i 
xvii vijeka. Nije mu vridan apeo. Stat. po|. ark. 
5, 243. Tko se apelava, ako do miseca dant ne 
pozove onogaj, koji senttenbciju ima, da mu je 
u stetu apeo. 246. Tu je spravna sentencija bez 
prodijeuja i apela. V. Andriasi, put. 127. 

APETIT, apetita, hi. appetitus. Od xvii vijeka. 
Zabraiiujuci mu (tijelu) liegove pozude i apetite. 
I. Drzii, nauk gond. 264. Vecerat mi ni trebe, 
m§ ne gre va apetit. Nar. prip. mikul. 90. 

APICEV, adj. sto pripada covjeku prezimenom 
Apicu, koje .samo ne dolazi. Od prosloga vijeka : 
Mila Apiceva. Bud. spom. glasn. ii. 3, 78. Valio 
se Apicevi Paja. Nar. pjes. vuk. 1, 630. 

APIJA, /. vidi japija, od koje je i postala iz- 
gubivsi sprijeda j. Govori .se u Dalmaciji. M. 
Pavlinovic. 

APKALO. n vidi epkalo. tSamo ii Vukovu rjec- 
niku (gdje se napomine da se govori u Srijemu). 

APOKALIPSI, gen. i loc. sing. /., kojemii no- 
w,inativ ne dolazi, apocalypsis. Od xvi do kraja 
xvin vijeka. Tomace se ostale rijeci od apoka- 
lipsi. B. Gradic, djev. 172. Esaija prorok i sveti 
Ivan u appkalipsi ocito kazu. 65. V apokalipsi pi- 
sano jes. S. Budinic, siun. 17.5''. Libro od apoca- 
lipsi ali ti od objavlenja. M. Orbin 6. Ovu istinu 
Ivan potvrdiva u jednoj prikazi svoje 6udne apo- 
kaUpsi. B. Cuceri 31. 

APOICRIF, adj. apocryphus. Veli da su (ove 
knige) apokrife. B. Kasic, is. 36. 

APOL, VI. vidi Apolo; samo u jednoga pisca 
prosloga vijeka. Apol. J. Kavanin 225. 

APOLO, m. 1. Apollo. Driigi .su oblici i prema 
nominativu i prema latin.skim oblicima. num.: 
Apolo. M. Marulic 71. Apolo svrze vencac s ruso 
glave. M. Vetranic 1, 421. Apolo. H. Lucie 190. D. 
Raiiina 10''. I. Gundulic 95. To povida tvoj bog 
Apolo. F. Vrancic, ziv. 10. o.stali padezi prema 
nominativu: S Apolom. P. Hektol•o^^c 113. Da 



APOLOV 



95 



APOSTOLICANSKI 



razlog obiiiu i zakon Apola. D. Barakovic, vil. 'JO. 
Lovorikoiii ter se kiti, da k Apolu s nim ilohiti. 
J. Kavai'iin 171.1. Templo boga Apola. 282. Tu su 
Apoli ]ubeznivi. Itli. Ode prikazat posvctiliste 
svomu bogu Apolu. F. Badmaii 11. ulilii'i jirema 
latinskima: Hvale dajiici bogu Apolinu. F. Vrau- 
cic, ziv. 10. Orakuo lazivoga boga Ajiolina u 
Delfu. B. Kaf5ic, is. 6. Kojp. (nijentii) bice liiinbe- 
nomu bogu Apolinu odredeno. J. Filipovic, prip- 
1, IS. Da se prikazu Apolinu Delfiku. A. d. Kosta, 
zak. 1, III. — 2. Apollos. Ja po.sadih, Apolo zali. 
Vuk, Ikor. H, (i. 

APOLOV, adj. 1. ApoUijiis. Naucene usi na 
romou Ajiiolov. D. Zlataric SH". Da casti tamja- 
nom kip Apolov. B. Kasic, per. 2. Porobi cirkvu 
Apolovu. P. Vitezovic, ki-on. 20. — 2. Apollo ; ispo- 
redi Apolo pod 2. Ja sam Apolov. Vuk, Ikoi'. 3, 4. 

APOMIKIZMA, /. unoftiiQiafitt, leuimen (Ste- 
phanus). U jednoj Icnisi xv rijeka, Napisi na ta- 
nuru, i u vodici sej sttvori apomirizniu i omy 
obraze i da ispijet clovekt. Starinp 10, 101. 

APOSTASIJA, /. apostasia, ispnmli apostastvo, 
odmetnisto. Apostasija zlamenuje odlurpi'ie i oda- 
lecene od boga. A. d. Kosta, zak. 2, 121. 

APOSTASTVO, H. apostasia, ndmetiiiMo. Od 
apostat; pred stvo otpalo je t. Nazivalo bi se 
apostastvo, to jest odiuetnistvo od sve vire. A. 
d. Kosta zak. 2, IIH. 

APOSTAT, m. apostata , odmetiiik; isporrdl 
apostata. U vrime recenoga Julijana apostata. F. 
(xlavinic, cvit 138. Ne dopu.sta se crkveuo uko- 
pane apostatom. B. Kasic, rit. 142. Aposfati lo 
jest odmetiiici vire. A. d. Kosta, zak. 2, 121. 

APOSTATA , m. ridi apostat. Jedan bi apo- 
stata. F. Glavinic, cvit. 338. Vladase Julijan ajio- 
stata. 137. Hoce siiditi apostate angple. 222. Tu 
je Juda i Julijan apostata i ostali. J. Kavanin l.")l. 

APOSTO, apostola, m. apostolus. — Akceiiat 
kakav je u gen. sing, ostaje u svijeni ohliciiiia, 
samo sit II geii,. pi. ju.i oha zadna ahtga diirja: 
apostola. — V nom. sing, na kraja o stoji ntjcsfu 
ol, ccmu sc 1 stojeci na kraju promijenUo na o, a 
to se sa o koje je pred nim sazelo ii o ; pn I'lekim 
se krajemma o postai^si od 1 mijena iki a, le glasi 
i apostoa; vidi da{c pod 1, h. — Dolazi od xiii 
vijeka sa 1 na kraju u twin, sing., a sa i> od xvi 
(vidi dale pod 1, h), izmeda rji'cniku ii Mikaliiin 
(aposto i apostol), ii Belinii (saino aposto Wii'), «. 
Stulicern (obuje), n VoUigijinn (samo sa I, ali mu 
s nioze hiti i s), u Vitkopit (samo .sa 1 i grijeikom 
s driigiin riko'ntom apostol), i Daniiia'vn. — U 
gen. pi. dok nije ohladalo na kraju a dolazi .so 
ov na kraju, ali I'comii rijetko, samo xv i xvi 
vijeka: apostolovt. Mon. serb. 303. N. Ranina 
1541". vidi kod aposto. — Isporedi a)>ustol, apo- 
stul, aposto. 

1. u pramm znaceiiii: o uceiiicima Isnsorijem, 
a jio iiima i o dnigima koji su propovijeilali i 
utvrdivali nauku negnmi. a) u kom god padczu 
osim nom. sing, Apostola Ii uai-eku teV Stefan 
kr. 2.5. Vtsehb svet.yliB apostoli. Mon. serb. 11. 
Velikago apostola i artliijereja srtbbskago. 76. 
82. Ki me jo svoga apostola ucinio. B. Clradic, 
djev. 3.5. Pavla apostola. Bernardiu 1. Do dosastja 
duha svetoga svrhu negovijeli apostola. A. Guce- 
tic, roz. jez. 3. Od ostalijeh druzijeh apostola. I. 
Akviliui IGO. Isusovi apostoli. J. Kavanin 488. 
Apostole zeiuje ugarske. 307. Slavui apostoli. I. 
Dordic, mand. l'J2. Ponukovaiie svetoga Pavla 
apostola. B. Pavlovic l^^2. Bog ndijeU neku oso- 



bitu inudros Pavln velikoniu apostolu^ sto ne 
udijeli inijein svetijem apostoliuia. V. M. Guce- 
tic, pohv. 117. S. Jakov od sviju apostola naj- 
napre popi casu svoga mestra. F. Lastric, od' 124. 
Svetijem apostolima Petru i Pavlu. I. A. Nenadic, 
nauk 35. Apostoli uahodeci se u ovomu zivotu. 
J. Matovic. XX. Sveti Cii'il i Metod biskupi i apo- 
stoli naroda sloviuskoga. A. Kaoic, razgov. 11. 
Po svjedocbi sv. apostola Pavla. D. Mattel 185. 
Apostole Petre ! I. J. P. Lucie, razg. 23. Zbor 
zborise bozi apostoli. Nar. pjos. vuk. 2, 4. Jos se 
baba jaditi liocase no joj ne da Petre apostole. 
2, 14. Kuma kumi boga jediuoga. a djevera apo- 
stola Petra. 1, 156. Vino pije care Kostadine, . . 
s liime piju bozji apostoli. 2, 85. — b) u nom. sing. : 
aa) na kraju 1 neproinijeiieno: tako svega rre- 
mena, i danas: Apostolt. Stefan kr. 25. Paval 
sluga Isukrstov, ki se zove apostol. Bernardiu 4. 
Matija apostol. B. Kasi6, rit. 55. Eece apostol. 
P. Radovcic, nac. 82. Jakov ajjostol. L. Terzic 
XX. Isti apostol. A. d. Bella, razgov. 13. Koje apo- 
stol imenuje dila tmina. M. A. Ee}kovic, sat. 15. 
Sveti Petar i apostol Pavle. Nai'. pjes. vuk. 2, 4. 
85. Pavle apostol. Vuk, gal. 1, 1. — bb) na kraju 
I poniijei'irno na o. koje se s jirednim o sazima u 
o : tako od XVI vijeka : mjesto jednoga o nalaze 
se i (lea oo nesaieta u jednoga jiisca xvi vijeka. 
Nijesam dostojan zvati se apostoo. N. Rai'iina 154''. 
Ikor. 15, 9. Pavao apostoo. 20. Aposto svjedokuje. 
B. Gradic, djev. 26. Aposto, kakono tuniac vo|p 
gospodine, veli. 34. U cem stoji svetiiia, koju 
aposto iste. 57. Pavao aposto. A. Gucetic, roz. 
jez. 251. Govori aposto. M. Orbin. Sveti Petar 
aposto. B. Kasic. per. 91. Aposto. J. Kavanin 
.304. I. Dordic, salt. 15. A. d. Bella, razgov. 53. 
V. M. Giicetir, pohv. 117. F. Lastric, test. .36. 
68. od' 127. 215. ned. 68. 185. Besjede kr. 22. J. 
Matovic 31. 296. I. J. P. Lucie, razg. 30. T. Iva- 
novic 118. Slidio .sam u nikili ricih naJo nike 
iliricke pisavce i pisao ,aposto', a ne ,aposhto'; 
ovp rici izgovaraj kako ti se bo|e. vidi. I. Veli- 
kanovii, upuc. 1, viii. Pavo aposto. B. Cuceri 45. 
— cc) na kraju. 1 promijeneno na o, a o na a: 
samo u jednoga pi.sra prosloga vijeka (vidi i kod 
aposto): Opomii'ip tc apostoa Pava. I. J. P. Lucie, 
razgov. 23. Apostoa cinio jest nedostojne da 
kruva imadu one dangubne }ude. 1. J. P. Lucie, 
bit. 35, Sto rece apostoa. I. J. P. Lucie, nar. 2. 

2. knige novoga zavjela osim jevande\a sve Za- 
jedno i sto se iz nih eita koga dana u erkvi. Iz- 
niedu rjecnika samo u Vukovu. Apostoli i jevan- 
delija za prazniie. Vuk, nar. pjes. 1, 3. Nekakav 
dak prvi put govorio apostol. Nar. pri]). vrc. 121. 

3. ime musko. Izmedu rjecnika samo u Vukovu. 
Apostol Cvetkovie. Srp. nov. 1878. 762. 

APOSTOL, m. vidi aposto. 

APOSTOLAT, apostolata, m. apostolatus, ispo- 
redi apostolstvo, apostolat. xvi vijika. Sto Judi 
pomoze da na apostolat pride V B. Gradic, djev. 95. 

APOSTOLICA, /. apostola. U jednoga. pisca 
prosloga vijeka. Spovidi sva Palestina za aposto- 
lico Avi velike zene (Mariju Mandalinu i Sa- 
marjanku). A. d. Bella, razg'iv. 85. Maudalina 
apostolica isti(m) apostoUra. 104. 

APOSTOLICANSKI, adj. ivV/( apostolski; ispo- 
redi apostolicki. Dolazi od xvi vijeka, izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu. Od tat. apostolicus. 
Po duhu apostolicanskomu. B. Gradic. djev. 132. 
Blagosov apostolieanski. A. Gucetic, roz. jez. 317. 
U krilu . . vjere katolicanske i apostolicanske. V. 
Andriasi, put 17. Apostolicanske i crkvene na- 
redbe. 425. Svako udo (.Uo jest svega ta katoli- 



APOSTOLK^ANSTVO 



9fi 



APO^TOLICKI 



licansko^a i aiiostnlifftiiskoga. 1. Vclikanovir, ujmr. 
1, 2!)H. 

AI'OSTOIjI('"AnsTVO, «. iiatura apostolica, It 
iedmxja pitai jiroihuja I'ijeka. Ovo isto r(il;\ so 
iiiia oii katiiliraiistva i apostoliraiistva crkvn. I. 
Wlikaiiovio. \i\>\\!\ 1, Vi!)8. 

APOSTOLU'KI. ndj. villi apostolski. Od api)- 
stolicus. U jrdnoija pisrn xvi vijeka, u kiHja mjento 
fc (Cs) prcd k stoji s, koje se mtize iitali i s, i u 
Stiili^eru rjtTnikii. isporedi apoStolifcki. Cteiije 
stvaii .apostolischili'. Bpvnardiu (i!)''. 70". 

APOST6lIK, adi- I'idi apostolski. Od lat. apo- 
stoliciis. x\Mi vijeka. Koji je vUcar apostolik svo- 
toga oca. 1. Anftic, vrat. 2, 4, 135. Od pristo}a 
apostolikoga. M. Bijankovid 4. 

APOSTOLOV, adj. apostoli. is/iuredi apo.stolov. 
Ajiostohi apnstolnva roku. Dompiitijan'' •").'). Ri- 
jeci apostolove. B. Gradic, djev. 4.5. F. Lastrit, 
ned, 1S4. Apostolovima rifima sliizim se. I. Voli- 
kanovic, upui. 3, 455. 

APOSTOLOV16, »». prezinie; pi) ocu, kojemu 
je ime Apostol. D. Avramovic, sv. i^ora, 198. Sem. 
prav. 1878. 10. 

APOSTOLSKI , adj. apostoloium , apnst.olicus. 
Oil xii vijeka; iiiuedit rjectiika n Mikafinii, Be- 
linu (Syb), Stulicevii, Voltigijinu (ydje ,se s maze 
citati i s), Vukovu i Baniciievu. — Iza o stojeci 

I nil kraju sloga moze se promijeiiiti na o, a to 
se s prednim o sazima u 6, te glasi i apostoski. 

1. (( pravom Hi 11, prenesenom ziiaMm: Apo- 
stolbskago obraza. Mon. serb. 5. Da zapise u srcu 
ovu besidu apostolsku. P. Kadovcic, uac. 82. Apo- 
stolska sad nebesa slavna boga sad spovijedaju. 
I. Akvilini IH. Apostolski namjesnici. ,T. Kavaniu 
365. Koji nosi recene stvari k dvoru apostol- 
skomu. A. Kadcic, bogosl. 285. Dojedi nilikom 
uauka apostolskcga. F. Lastric, test. (52. Niti su 
\Tidui iskazati jezici apostolski. 100. Od poglavice 
apostolskoga. J. Matovic 90. Nijesu svi obrani i 
zazvaiii 11a djelovaiie apostolsko. D. Mattei 46. 
Vjei-ovaiie apostolsko. T. Ivanovic 6. Svetu kato- 
licansku i postolsku crkvu. I. Velikanovic, upuc. 
1, 331. Apostolska i crkvena pridai'ia primaui. 1, 
330. Na apostolsku (apostolice). Bella sy''. — s pro- 
mjcnom glasa 1 na o, koje sc s prednim o sazima. 

II o: tako od XVII vijeka: Pristolje apostosko. B. 
Kasic , rit. 78. Zabranenje apo.stosko 79. Apo- 
stoska i crkvena pridaiia J. Matovic x. 

2. adv. apostolski, apostolice, more apostolorum. 
U rjecnicima Mikn}inu, Belinii (89'>) i Vukovu.. 
— U sali mjesto pjesice: Otisao apostolski, t. j. 
pjesko. Vuk, rjec. 6". 

APOSTOLSTVO, n. apostolatus. Od xvi vijelca, 
iziiiedii rjei'nika u Belinu (89b), Stulicevu i Vu- 
kovu. isporedi apostolstvo. Po torn uzesmo mi- 
lost i apostolstvo na obsluzenje vjere. N. Raniua 
20. rini. 1, 5. Po komu smo prijali milost i 
apostolstvo da poslusni budemo u viri. Bernar- 
din 5. Zvani od Isukrsta na apostolstvo. I. T. 
Mrnavic, ist. 11. Apostolstvo s sebe ukinu iJiida). 
J. Kavai'iin 378. Steci prid apostolim apostolstvo. 
A. d. Bella, razgov. 85. Juda bi zazvaii od istoga 
Isukrsta na apostolstvo. Besjede, kr. 23H. Do- 
stojan bi da ga gospodin potvrdi u apostolstvii. 
F. Lastrii, od' 216. Primismo blagodat i apostol- 
stvo. Vuk, rim. 1, 5. 

APOSTO^iE, n. functio muneris apostoUci. U 
jednoga pisca xvn vijeka, u koga je joUe -Ije na 
kraju mjesto ]e. Kad no Isus posla sve misnike 



u ajKistoljo po svouiu svijetu i svijeni naiodoiii, 
da ji krste i odrii5uju. I. Antic, svit. 61. 

APOSTOSKI, ad), vidi apostolski. 

APOSTIIL, m. apostolus, sr. lat. i ajmstulns; 
villi aposto, ispiirrdi ajiostul. xv vijeka, izmedu 
rjctmikii samo u Daniiicevu. Roce apostulomi. 
svojimi.. Mon. serb. 466. 

APOi^TO, apostola, to. vidi aposto. — Na kra,ju 
stoji n mjesto ol, a dolazi i ol i mjesto nega oa, 
onakii kakii ji: recenu kod aposto. — Gtas s, koji 
je diisiio tiij rijeci iz magarskoga govora mjesto s, 
u mnogih se pisaca ne moze znati je li s Hi s; 
neki, koji imaju s, imaju i s (vidi kod aposto) ; 
primjeri ie doci samo oni u kojima doista stoji 
§ napisano razlicnijem nacinom. Tako sa S do- 
lazi od XV vijeka; izmeiu rjeinika samo u Bje- 
lostijencevn (apostol (' aposto) i u Jambresicevu 
(apostol). — Gen. pi. nalazi se i sa ov na kraju 
a hez a xvii i xviii vijeka: apostolov. I. Bandu- 
laviA 208. L. Terzii 278. a u jednoga pisen, xvii 
vijeka i sa ova: apostolova. P. Posilovic*-, nasi. 
74. 98. 119. 153. — a) u kom god padezu osim 
nom. sing. : U crkvi svetih Filipa i .Jakova apo- 
stoli. Mon. Croat. 155. Pristolje svetoga Petra 
apostola. M. Divkovii, iiauk 11. Pavla apostola. I. 
Bandulavi6 1. Od svetije apostola. P. Posilovic, 
nasi. ob. Petru apostolu. L. Terzii 230. Dvanaes 
apostola. J. Kavanin 516. Svetim apostolom. H Bo- 
nacid 23. Ne virujete apostolu. ,T. Banovac pripov. 
6. Apostoli ne mogu odgovoriti. F. Lastric, test. 
152. Apostoli cudesa ciiiau. E. Pavic, ogled. 639. 
Apostoli uai'oda slovinskih. A. Kaniilii, kam. 82. 
Apostoli. F. Matic 32. Odstupi u \Ttln od svoji 
apostola. L. Vladmirovii^. slavod. 47. Tako h je 
apostole iz paklene jame holeV V. Dosen 256. 
Davsi oblast apostolima. B. Leakovic, nauk 195. _ 

— b) u nom. sing. : na) na kraju 1 nije promije- m 
mno na o: Apostol. I. Bandula^dd 8*". P. Vitezo- 1 
vie, kion. 66. L. ^jubuski, pism. 20. .1. Banovac, 
razgov. 25. E. Pavic, ogled. 163. A. Kanizlic, ftan. 
167. kam. 108. M. Zoricic, zrc. 240. B. Leakovic, 
govor. 26. — 66) na kraju 1 promijeneno o, koje 
se s prednim, o sazelo u o: tako od xvii vijeka: 
Aposto. M. Divkovic, nauk vii. Nijesam dostojan 
zvati se aposto. I. Bandulavic 169. Petar aposto. 
P. Posilovic, nasi. 1.58. Aposto. M. Radnii!; 112. 
S. Margitic, ispov. xviii. fala 63. J. Kavanin 114. 
A. Bacic 8. J. Banovac , razg. 38. F. Lastric, 
test. 232. od' 123. ned. 76. A Kanizlic, fran. 19. 
utoo. 105. L. Vladmirovic, slavod. 74. P. Kneze- 
vi6, osm. 61. M. Dobretic 1. B. Leakovic, govor. 
26. nauk 71. u jednoga pi.sca prosloga vijeka i 
dva 00 : apostoo. A. Kanizlic, bogo). 153. — cc) 
na kraju 1 promijeneno na o, a o na a (vidi kod 
aposto) ; .lakov apostoa. J. Banovac, pripov. 48. 
Sveti Pavao apostoa. J. Banovac, pred. 56. Juda 
nevirni apostoa. 47. Fali se Toma apostoa, da 
se prstom dodio rane odkupitela svita. J. Bano- 
vac, razg. 126. Na misto ,Tude bi postavjen Ma- 
tija apostoa. M. Zoricic, osm. 76. Za to rece 
apostoa. Grgur iz Varesa 52. Pava tumaci da je 
on bio odabran apostoa ne od }udi nego od Isu- 
krsta. 65. 

APOSTOL, m. vidi apoSto. 

APOSTOLAT, apostolata, m,. vidi apostolat. ml 
xvii vijeka. Spade ,Iuda s apostolata. M. Radnic 
259. Odreden na apostolat jos u pocelo svita. F. 
Lastric, test. ad. 110. 

APOSTOLICKI, adj. vidi apostol-ski. Sumo u 
jednoga pisca prosloga vijeka, u koga tnjesto c 



APOSTOLOV 



97 



APUSTO 



stoji s; isporedi apostolicki. Po dopusteiiu apo- 
stoliskomu. M. Dobretid 375. 

APOSTOLOV. nclj. indi apo.stolov. Po siidenu 
apostolovii. M. Eailnic 97. Veonia se cudi ovoj 
apostolovoj srcanosti. E. Pavic, ogled. GGO. 

ApOSTOLSKI, adj. mdi apostolski. od xvii vi- 
jeka, izmedu rjecnika samo u Bjelostijencevu. — 
Moze se 1 i jtromijeniti na o, hoje se s predvUm 
o saiima u 6, te glasi i apostoski. — 1. ii pra- 
vom Hi it preriesenom znaienu. Stenje stvari apo- 
.stolskih. I. Bandulavic 198. Apostolski poslanici. 
J. Kavanin 372. Veseo se ukaza po^lavica apo- 
stolski. J. Banovac, razg. 126. Za to se i apo- 
stolska zove vira nasa. F. Lastric, od' 19. Apo- 
stol.skom jubavju. B. Pavlovie 54. Trud liegov 
apostolski. A. Kanizlic, fran. 20. Apostolskoga 
pristoja rimskoga poklisaru. 237. Da ostale novce 
prid noge apostolske poloze. E. Pavic, ogled. 642. 
Ovdi se za'VTsuju dila apostolska. 663. Poslanici 
apostolski. Norini, pripis. 51. U stvari apostolski 
tako se stije. M. Dobretic 25. — s promjetiiiiii 
glasa 1 na o, koje se s predmm sasima u n: ta- 
koder od xvii rijeka : Od stvarij apostoskije. M. 
Divkovic, nauk 11. Svetu katolicansku i aposto- 
sku crkvu. F. Lastric, ned. 101. Koje se imadu 
sudu apostoskomu piikazati. A. KaiiizUc, kani. 
93. — 2. adv. apostolski, apostolice. Kad jim je 
koja predika apostolski navistena. J. Banovac-, 
pred. US. 

APOSTOLSTVO, n. vidi apostolstvo. od xvii 
vijeka. Ajjostolstvo liegovo da uzme drugi. I. 
Bandulavic 198. U apostolstvu apostoli su andeli. 
S. Margitic, fala 79. Od pape oblast za apostol- 
stvo jirimi. F. Lastric, test. ad. 108. Zo\niu ni na 
apostolstvo. F. Lastric, od' 119. Apostoli s Pe- 
trom jediiaki biau u apostolstvu. A. Kanizlic, 
kam. 898. Za svidocanstvo istinito svoga apostol- 
stva. Grgur iz Varesa 65. 

APOSTOSKI, adj. vidi apostolski. 

APOSTUL, III. vidi apostnl. samo u jednoga 
pisca prosloga vijeka. Sto ga apostuli ne mogoSe 
ozdravitiy F. Lastric, svet. 44. 

APOTEKA, /. vidt ajiateka. od prosloga rijeka. 
Uze lik iz apoteke nebeske. D. Rapic 66. Zakon 
za apoteke. Farm. 1. 

APOTEKAR, apotekara, m. vidi apatekar. Za- 
kon za apoteke i apotekare. Farm. 1. 

APOTEKARIJA, /. ars phaimacentica. Samo u 
Jainbresicevu rjecniku (718). 

APOTEKARSKJ, adj. ridi apatekarski. Nacini 
u|e najboje vjestinom apotekarskoni. D. Danici6, 
2moj. .30, 25. 

APRIL, m. vidi aprio. 

APRILIJ , in. aprilis. xv vijeka. mdi aprio. 
aprilia 8 dani.. Mon. serb. 537. 

APRILIS, III. vidi aprio xvi vijeka it jednoin 
spomeniku. Meseca apriUsa. Mon. croat. 311. 

APRI!^, »H. aprilis. od xiv vijeka. isporedi aprio. 
Meseca aprija. Mon. serb. 158. 159. Dan dvadeset 
osmi aprija. I. Kra{ic 88. 

APRIO, aprila, m. aprilis, vidi travan, travan, 
isporedi aprij. U no in. je o postalo od 1: hez 
te proinjene dolazi od xiv vijeka i drzi se i 
danas, a s torn promjenom dolazi xvu vijeka. 
Sijesto i dolazi xv vijeka i c. Meseca aprila. 
Mon. serb. 135. Na xv aprila. D. Ranina ix''. 
Lanskoga je aprila priminula. B. Gradic, djev. 
155. Kada pride deveti dan aprila. F. Vran- 

I 



cic, ziv. 110. Miseca aprila ili ti tra\nia. A. Ka- 
nizlic, bogoj. 439. Drugi danak aprila mjeseca. A. 
Kacic, razgov. 157. Aprila je dvadeset osraoga. 
Nar. pjes. vuk. 5, 323. — u nom. sing. 1 nepro- 
inijeneno: Mesect aprOt. Mon. serb. 160. Mjesec 
april, travan. M. Divkovii, nauk v. April ima 
dan 30. F. Glaviuic, cvit. xxii. — ,s promjenom 
glasa 1 na o ii jednoga pisca xvii vijeka. Travan, 
aprio. B. Kasic, per. ()2. rit. 57. — xv vijeka 
dolazi sa e iiijesto i: Aprela. Spom. sr. 1. 61. 62. 
63. Mon. serb. 314. 

APSEVCI, Apsevaca, in. pi. selo ii Srijeniii; 
pisH ga -ia b injesfo p: Absevci. Scbem. diac. 
1877. 54. §em. prav. 1878. 11. 

APTA, /. sambucus ebulus. isporedi avta, abad, 
habat. Od jirosloga vijeka, izmedu. rjecnika samo 
u Viikovu. Postanem je hez siiiiine od habat (koji 
vidi i kojeiim gen. iiioze hiti i habda / liapta), tako 
da je samo rod promijcnen, a iizrok toiim inoie 
biti sto se cinilo da je habat daleko od rijeci 
aptov, aptovina, aptika, koje sre inogu i od nega 
pnstati, te je sveza iznieda riega i nih slabila i 
on .ve zaboravjao inoguci se lako zamjeiiivati ri- 
jeciina aptovina i aptika, te najposlije i)OSta prema 
nima na liegovo injesfo apta. — 1. « pravom zna- 
eenu: Naberi zrelih bobica od apte. Z. Orfelin 
222. Apta. P. Bolic 1, 223. (i. Lazic. 119. J. Pan- 
cif, flora biogr.- 258. — 2. terminus, medn, koja 
re hiti po tome tako nazvana sto po iioj raste 
trava apta; samo it jednoga pisca nasega ere- 
inena, koji dodaje da se tako govori n Srhiji u 
.iahackoia oknigii : Granice zem|ama zovu se inrdin, 
sklad, razor, apta. V. Bogisic, zbor. 434. 

APTAG, m. fasciculus actorum, svezaii. od tal. 
attaco, koje re hiti doslo k naiiia sa pt mje,sto tt. 
samo u jednoin spomeniku xv rijeka. Pokaza nami> 
jedno pismo u aptazehb u kanzelariji. Sponi. sr. 
1, HI. 

APTIK, aptika, m. iiijesto gdje je poraslii apta. 
Samo II Viikovii rjee.niku. 

APTIKA, /. striik apte, ebulum. Samo ii nase 
vrijeine, izmedu rjecnika samo u Vukovu (,attich- 
stengel'). od struka se prenosi znaiene i na saiiui 
aptu, te se govori i kad se inisli samo apta ; ispo- 
redi avtika. 

APTIN, adj. vidi aptov. Cele grozdove aj>tine. 
Z. Orfelin 222. Beru zrele jagode aptine, i vino 
bojadisu. P. Bolic 2, 145. 

APTOV, adj. ebnli, n. p. aptov list. Samo u 
Vukovu rjecniku. isporedi abdov, aptin. 

APTOVINA, /. coll. apta, sambuci ebuli, liesto 
apte skupa, vise ili mane, a po tome i sama apta. 
Dolazi od pro.iloga. vijeka, izmedu rjecnika samo 
u Vukovu. isporedi avdovina, avtovina. — Nado- 
vrzi malo korena od aptovine. J. Vladmirovio, 
lik. 29. 

APTOVKA, /. oegopodium podagraria L. Samo 
u jednoga pisca nasega vreinena iz rukojiisa pro- 
sloga vijeka. B. Sulek, im. 4. 

APTUGA, /. baoca ebuli, aptova jagoda. Pek- 
niez od aptuge. Farm. 130. isporedi avtuga. 

APUSTO, apustola, in. apostolus, vidi aposto, 
isporedi apusto. Dolazi od xv vijeka hez proinjene 
glasa 1 na o u nom. sing., a s torn promjenom 
od. XVI vijeka, izmedu rjecnika samo u Vukovu 
(apustol) i u Danicicevu. — a) u kom god, ohlikii 
osim nom. sing. Vrthovtiuhb apustolt. Mon. serb 
273. Vrhovnilit apustolovi. 452. Po blagdanu 
sv. Matija apustola. Mon. croat. 158. Bjehu uhva- 



APTTSTOL 



98 



ARAJDATI 



tili ?,i<lovo jiuludKii "'I ivpiistola. Zborn. 15',). Kojo 
iiiu'iioviil jest apustnlo. Antciii Dalin.. Ink. G, l:i. 
— Ii) u tuDii. sing.: an) hci^proinjeiic filcuia 1 na 
kruju : Paval aptistol rof p. S. Htulinir, sum. 3. — 
hb) s promjenom glasa 1 tia o: Hvoti Ivan apustn. 
Zborn. 1()4. 

ApUSTOL, m. vidi apusto. 

IpIISTOLSkT, arlj. nidi ajiostolski. OJ .sk.la 
apu.stol.sk()i;a. M(in. croat. Kid. Apustolsku crikvu. 
Katekiz. 1.5H1. tit. Od .stvari aptistolskili. Anton 
Dahn., nov. test. 170''. U .sinibolu apustolskoinn. 
S. Budinic, sum. 15''. 

i^Vl'U.STOLSTVO, n. vidi apostolstvo. Da prime 
mjesto sluzbo i apustolstva. Anton Dalm., djol. 
1, 25. 

APUSTO, apustola, m. ridi apusto. Dolazi xvii 
viji'ka II dca jtisca. a) bez pron^jene glasa 1 na o 
u iioiii. xiiig. Matej a))ustol. F. Ulaviuid, evil. .\xi. 
iVndrej apustol. xxvi. — b) s promjenom gliisa 1 
na o II nom. sing.: Apusto sveti Pavao. M. Rad- 
nic 289. 

APUSTOL, III. ridi apuito. 

APUSTUL, »(.. vidi aposto. Sami) ii Bjclostijoi- 
cevu rjecniku. 

AR, con-j. nidi are. 

AH, m. pidi ahar. 

AR, m. sanio u Stulicevu rjecniku, gdje ne tu- 
maci: ,rijec stara, origo, principium'. Pnfrrde 
nema nikakoe; bice uzeto iz kniga slovenskoga 
pisca Marka, koji je rijec izmislio. Rad 47, 30. 

ARAB, m. Arabs, isporedi Arapin. IJolazi xvi 
vijeka (samo ii mnozini) i n B.jelontijencevu r.jec- 
nikii (Arab). Ai-abi. N. Raniua 139. djpl. 2, 11. 
Aj'abe mnoge obrati pod svoj bat. M. Ye.tranii 
1, 45. Arabi. Anton Dalm., djel. 2, 11. 

ARABA, /. iitrski araba, vidi kola, ciu-rus. 
tiamo u nase vrijeme. E mu dade cetiri arabe, 
sve piuiahne zutoga dukata. Pjev. crn. 255. — 
,arabu jahati' govore Tnrri Bomaci mjesto voziti 
.se na kolima, premdeii tursko ,araba Ue gitmek', 
gdje posfedna rijec soma znaei ici a s dnigim 
rijecima kao koii, kola, lada, znaci jahati, na 
kolima Hi na ladi voziti se; ali u pjesmi jednoga 
Crnogorca araba iiz jahati kao da jc ime konu : 
Sabju pase, a arabu jase, a zelenka u povodu vodi. 
Nar. pjes. vuk. 5, 218. 

ARABI.JA, /. Arabia, Arapska. Od, xvi vijeka, 
izmedii ijecnika n Mikajinii i Belinu (96^). Si- 
najska gora jest u Ai-abiji. N. Rauina 69''. gal. 
4, 25. Beriiardui Sl^. Piik Ai-abije se upute. M. 
Vetrauic 1, 160. U slavnoj Arabiji. N. Najesko- 
vic 2, 9. Arabija rodna, ali ti pitna, cestita Ai'a- 
bija, Aa'abisf. felix. Bella 96". Mirisna drvja od 
Arabije. J. Banovac, pred. 28. Muhamed posla 
likara ix Arabiju. M. A. Rejkovic, sabi-. 5. 

ARABISTAN, Arabistana, m. arap. 'arabistan, 
vidi Arapska. Cnii Arap iz Arabistana. Pjev. crn. 
273. Nar. pjes. petr. 1, 308. 

ARACIC, Hi. prezime ii Tiiraka i u llriscana ; 
muze bin od tur. araca, niznk. Zvoce 1" toke Miijc 
Ai'aciia? Bos. pri. 1, 38. Vukoman Aracic. Rat 318. 

ARACINOVIC , m. prezime. Aracinovio od 
Brocna. A. Kacio, korab. 452. 

ARAD, m. grad ii Ugar.'ikoj. Tzmeia rjccnika 
.samo i( Viikorii. Aradt. S. Novakovic, pom. 123. 
U Aradu na krajiui gradu. Nar. pjes. vuk. 3, 557. 



— Stan Arad, varos kod onoga prednega. Seni. 
prav. 1878. 91. — Arad gaj, selo blizit prednega 
mjcstii. Sem. prav. 1878. 91. 

ARADAC, Araca, m. selo ii Banatu. Sem. prav. 
1878. 98. 

ARADtN, in. ime liirsko; iirnp. haircddin (,du- 
bar It vjeri', pobuznn). Narod prira da je to bila 
kiila nekoga Turrina Aradina, koga jo pogubio 
^utica Bogdan. M. D. Miliievic, srb. 787. 

AR.'\nsKI, ad.j. slo pripada Aradu. Vuk. 

ARiVDANIN, m. coijek iz Arada. Akcenat se 
mijer'ia u pi. Aradaiii i tako osta^je u svijem obli- 
cima miiozinc, samo je u gen. pi. joH i zadni slog 
dug: Aradana. — [zmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu. Miho Aradanin. Bud. spom. glasn. ii. 3, 75. 
Aradani, moji sokolovi. Nar. pjes. vuk. 3, 558. 

ARAGONMA, /. Ai-agonia. Kra|a od Arago- 
iiije. M. A. Re|kovi6, sabr. 31. 

ARA(jONSKI, adj. Aragouiae. Od xv vijeka. 
Ni za strah cara turskoga, ni kra|a ugrskoga, ni 
kra}a aragoni>skoga. Mon. serb. 446. Krajestva 
aragonskoga. F. Glavinid, cvit 30. 

ARAJDAJ, m. i f. animi relaxatio. Samo u 
Stulicevu rjecniku. isporedi arajdati. 

ARA.JDALAC, arajdalca, m. qui animum rela- 
xat. Samo u Stulicevu rjecniku. isporedi arajdati. 

ARAJDALICA, /. quae animum relaxat. Samo 
It Stulicevu rjecniku. 

ARAJDANE, n. recreatio, oblectatio. od xvii 
vijeka, izmedu rjecnika ii Mika(inu (,nasladeiie, 
recreatio, oblectatio oblectamen, oblectamentum, 
relaxatio animi, solatium'), u Belinu (63''. 259''. 
545''. 560»), Bjelostijencevu, Voltigijinu i Stuli- 
cevu. — isporedi arajdati. Da joj poskakivase 
srce od radosti i ai-ajdauja. B. Kasic, per. 85. Ja 
cu . . . da mi muke tvoje budu nioja arajdanja. 73. 
Budi nima . . . u putu arajdanje. B. Kasic, rit. 260. 
Za arajdanje, animi causa. Mikaja 5''. Ne bilo za- 
prike, ka bi vas smela: ne posli kucni, ne puto- 
vaiia, ne spavaiie, ne arajdaiie, ne pi-iateji. A. d. 
Bella, razgov. 47. Ovo arajdaiie i uzivaiie ispu- 
nilo se je u meni. Ziv. is. 54. K-i'aj danaske s to- 
likijem arajdaiiem hoce ucinit da poginem. B. 
Cuceri 368. 

ARAJDATI, arajdam , pf. i impf. recreare, 
obleetare, vc.seliti, razveseliti, obradovati. — Od 
XVI vijeka, izmedu rjecnika u Mikafinu (,nasla- 
diti, recreare, obleetare-), u Belinu (63''. 257a. 
259i>. 618a), Voltigijinu (ergotzen, belustigen), i 
Stulicevu. — Bice od grc. 'QuiCw (ozdraviti, opo- 
raviti se, odmuriti .se) s dodanim sprijeda a. — 
isporedi arajstvo. 

1. prclazno: moze tiza se imati u instr. ono 
cim se iini sto glagol znaci: perfektivno: Arajdat 
prijateje. M. Drzic 62. Koji si se meiie nedostojna 
svake utihe dostojao kadgod obeseliti i arajdati 
utisenstvom tvojim. B. Kasic, nasi. 105. Arajdat 
ces usi moje odgovorom tve milosti (auditui meo 
dabis gaudium et laetitiam). I. Dordic, salt. 166. 
Uzaznaiie od ove dvije stvari moglo je arajdat a 
ne smutit Mariju. Ziv. is. 1 79. — imperfektivno : 
Koja te u cas arajdaju i prohode. B. Cuceri 237. 

2. sa so: rejleksirno: perfektivno (koliko sc 
moze raspoznati): Za to so obescli ona veoma i 
arajda so ii gospodinu. B. Ka.sic, per. 130. Kain 
izda Abela zazvavsi ga da se s liime budo araj- 
dati malo po gaju. A. d. Bella, razgov. 24. Do- 
dajto mi jodno zrcalo da se ogledam i arajdam. 
B. Cuceri. 33. Prosetaj se k'o i druzina; arajdaj 



AEAIDAV 



99 



ARAP 



se po iilicah i prozorijeh. 40. — s akiis. i prijedl. 
na: Da cete otit prid jednoga fovjeka blaga i 
mUostiva, koji ie se veoma arajdat na vase jjod- 
nizenstvo, ter ce vam dati svaki nacin da izidete 
iz tega nesrecnoga bitja. Besjede krst. 124. Je.sfce 
li culi sto su mi odgovoriliV jeste li se arajdali 
na nihovo obecaiie? 187. Bit cete se pristrasili 
od prve, a arajdali na di-ugu^ 269. — iiiipcrfek- 
tiono: Arajdat se pazeci ga. Cestitosti 54. Puno 
su se na prikazu onn lijepu arajdali. 44. Arajdaj 
se najmaiie na bastine raztrapjene. 192. Nu cujte 
sadar drugoga lovca i lov drugi, na koji cete se 
s koristi vasoni arajdati. 269. 

3. iiart. praet. pass, arajdan: a) recreatus, 
laetitia affectus. Mikaja, Bella (631). 618^), Stulic. 
— h) recreans : Kako da bila bjese u mjestu 
hladnu i arajdanomu. B. Kasic, per. IGl. 

AHAJDAV, adj. ijui animum relaxat. Saino u 
StuUcevu rjecnika. 

AEAJDAVATI, arajdaviim i arajdajeni, impf. 
recreare, oblectare. isporedi arajdati. Od xvii vi- 
jeka, ismedu rjecnika it Sjelostijeiicevii, Voltiiji- 
jinii i Stidicevu. 

1. prelazno : Arajdavajuci i nasladujuii I'le dusu. 
B. Kasic, per. 76. Kad bi se ona razgovarala 
s druzijemi, arajrlavaiSe ju svojijem prikazanjem. 
69. Tisase ju i arajdavase ju. 129. Kakono brata 
nasega arajdavah. B. Kasic, rit. .379. pracs. araj- 
dajeni : Cteiie vazda arajdaje. B. Kasic, nasi, xviii. 
Voii ove krjeposti arajdaje svakoga. B. Kasic 
ft'au. V. 

2. sa se: refleksivno. Imam arajdavat se i uzi- 
vat. Ziv. is. 54. U koj se bog nasladuje i araj- 
dava. B. Kasic, per. iv. Prikazaiie ponosito jur 
pocine: puk je u muku, gleda svak i arajdava 
se. B. Cuceri 129. Da se seta i arajdava po veoma 
raskosnu perivoju. 241. — *• instr. : Ter bi se 
arajdavala utisenjem svoga prislatkoga vjerenika. 
B. Kasic, per. 126. — .s akiis. i prijedl: na: Da 
se arajdavate na I'legovo stvorene. Besjede krst. 
73. Gledajuci je ne arajdavase se na nu, neg pun 
Xalosti i zlovo|e poco uzdisat. 71. Arajdavase se 
na Fi-anceska ovako fista. 231. Svak na iiegovu 
skladnu cud i bo|i zivot puno se je arajdavo. B. 
Cuceri 384. Smijete .se i arajdavate na ovi vid 
zivine poplasene. 37. 

AilAJDAVSTVO, n. aninii relaxatio. Samo it 
Stuliievii rjecniku. 

ARAJDENE, n. vidi arajdaiie. samu it, jednoga 
pisca proHoga vijeka. 06u pojti na arajdene. P. 
Macukat 14. Da ga odvede na arajdene. 15. Pu- 
sticu ga na arajdene. 17. 

ARAJDNOST, arijdnosti, /. oblectatio. sdiiw u 
jednoga pisca prosloga vijeka. Kupovat niojom 
sriiiom arajdnosti. J. Kavaiiin 15. 

ARAJSTVO, n. delectatio, radost, inilina. samo 
II Vukovii rjecniku (gdje se napomine da se go- 
vori II Srijemu). Od arajdati; pred a olpalo je d. 
— Sad je kopati od arajstva, n. p. jjoslijc ki.se. 
Vuk, rjec. B*. 

ARAKCIN, arakiina, m. klolnik postnvlen ko- 
zom, pileus pelle subductus. isporedi rakcin. Od 
XVII vijeka, samo it rjecnicima: Mikalimt (sa 
znacenem kojc je stavlenu), u Bjelostijencevii (.pi- 
leus parvus rotundus, sive is sit ex corio, panno, 
vel pelle') * Stidicevu (kao u Mika}inii). — Od 
arap. 'arakcin, kapica kiija se twsi da kitpi znoj 
po glavi, od 'arak, znoj. 

ARAKSATI, im})f. prijitati (s ladom), navem 
appellere. od tal arrecare. samo it jednnj ktiizi 



prosloga vijeka, za praes. neina potvrde. Arak- 
sase u kraju, i pojdosmo po kraju. Glasnik 31, .307. 

Aram, arama, m. vidi harain. 

ARANDIO, arandjela, m. vidi kod arhandeo. 

ARANDEL, m. vidi kod arhandeo. 

ARANDELOV, adj. vidi arhandelov. 

ARANDELOVAC, arandelovca, m. 1. vidi aran- 
delovstak. — 2. varosica u Srhiji u okrugu kra- 
gujevackoin, koja .se prije zvala Vrbica. K. Jova- 
novic, rec. 119. 87. 

ARANDELOVACKI, adj. sto pripada mjestu 
Arandelovcii. Opstina arandelovacka. K. Jovauo- 
vi6, rec, 119. 

ARANDELOVICA, /. arandelov post, jejunium 
archangeli. Samo ti Vitkovu rjecniku. 

ARANDELOVIC, m. prczime; po ocit, kome je 
ime Arandel. D. Avramovic , sv. gora 199, 225. 

ARANDELOVSTAK, m. thtjck koji slavi aran- 
delov dan, cliens archangeli. isporedi araudelovac. 
U nase vrijenie, izmedu rjecnika samo u Vitkovu. 
Kako se stariji brat mojega oca ozenio od Aran- 
delovstaka. Vuk, ziv. 72. 

ARANDELSKI, adj. vidi arhandelski. 

ARANDEO, ariindela, iii. vidi kod arliandeo. 

ARANDIJA, /. ime zensko od Arhanda, koje 
vidi; isporedi i Andija. Sr. Nov. 1878. 260. 462. 
M. Kovacevic, 

ARANICKI, (tdj. prezime, po ocii Aran if ii. c 
.je postalo od is, koje .se sastavilo w jedan glas, 
a. neki i pisit ts. Dolazi .mmo it nase vrijeme. sa 
c: Petar Araiiicki. D. Avramovic, sv. gora 258. 
Seni. prav. 1878. 13. — .sy( ts: Dorde Aranitski. 
D. Avramovic, sv. gora 191. 264. 

.•\RANIT, Aranita, m. ime inusko; bice jeilno 
sti Alu-anit, pa mu se samo izgitbilo h. Dolazi i 
prije nasega vremena. S. Novakovic, pom. 43. 
Zem|ak 1871. 2. dolazi proslngii vijeka i kao prez- 
ime: Lau§ Aranit. Bud. spom. glasu. ii. 3, 76. 

ARANITIN, adj. prezime, prosloga vijeka: Stje- 
pan Aranitin. Bud. spom. glasu. ii. 3, 72. 

ARA>fITOV, adj. arbanaski, albanus. Samo u 
jednom rukopisu xvi vijeka, izmedu rjecnika u 
Danicieevit. iza r bice samo grijeskom u rukopisu 
izostavjeno v. isporedi arvanitski. Aranitoveht 
plemeni.. Danicic. 1, 14. 

ARANITOVIC, m. prczime, po ocu Aranitu. 
Dolazi xvi vijeka (ali u zapisii nasega vremena.) 
i u nase vrijeme: Iz sela Stragara neki Aranito- 
vic. Olasnik 25, 68. Jova Aranitovio. Nar. pjes. 
petr. 1, 351. 

ARANITSKI, mij. vidi Aranicki. 

ARANKATI, arankani, impf. od tal. arrancare, 
napadati, navapvati, aggredi. Samo u jednoga 
pisca XVI vijeka. — 1. prelazno: Njetko me aranka. 
N. Najeskovic, 1, 289. — 2. neprclazno : na koga : 
Odi ga Frario pozna ter na liega aranka. N. Na- 
jeskovii 1, 288. 

ARANKO, M. ime m.usko; moSe hiti od Aranit. 
Prije nasega vremena. S. Novakovic, pom. 43. 

ARANTOS, vidi aratos. Samo u nase vrijeme, 
izmedu rjecnika .samo it Vitkovu (gdje se dodaje 
da .se govori u Bisnit). Tako me arantos ne bilo 
Nar. posl. vuk. 

ARAP, m. 1. vidi Arapin. — 2. musko ime tiir- 



ARAP-AOmrCA 



100 



ABAPKII^A 



sku. Izido Arapi. paSii s vDJskdnii.. PaiiiiSii'' 1, 
14. To su ilvoi'i ago Araji-aRo. Nar. ])jos. vuk. 
2, >i22. 

ARAI'-A<ilNlCA, /. zetia 'I'un'itia /»< tiiicim 
Ardj'ti kiiji jc aga. ixporetli agiiiica. IziJi ilc, 
Arap-agiiiiin. Nur. pj<'!<. viik. 2, (>23. 

AKAPARSKO POI^E, n. po\e u Bomi hlizii 
Skoiiirr- Vnkiiim. Akmitiiacijn se zna snmn nnn- 
likd kdliko Jf Zdhilr-i'iKi, a hez aiimi'irjr koji kra- 
tak akcemit i tin pri'om ill na dniyom sUh/u. 
Glasnik 20, 289. 21, 350. 22, 49. 

ARAP(-AD, /. coll. .soboles maura. Sawn ii ixde 
prijcme, izmedii rjecniku sania u Vukmni. I ])o- 
s'jeco dvoje aiapcadi. Nar. pjos. vuk. 2, 624. Med 
dvanaesfc braiie Aiapcadi. 2, 373. Deco Arapfiadi! 
2, 374. 

ARAPCJE, Arapfieta, n. pupr maurus. Od pro- 
sloga I'ijrka, izmedii rjc.cnika xamo u Vukoim. 
Sina rrna kako araprp. F. LastriA, test. ad. 14. 
nod. 2tiO. Jos arapco Vako govorase. Nar. pjos. 
petr. 3, 309. 

ARAPIJA, /. coll. Mauri. Samo u nose urijcme, 
izmedii rjecnika savio u Viikoru. Tad navali juta 
Ai'apija. Nar. pjes. vuk. 2, HijH. Navalite juta 
Arapijo! 2, .367. 

ARAPIN , HI. Arabs ; Aethiops , Maurus. — 
Glasoei -in stujc samo u jednini, vrlo rijetko u 
vmozini (vidi dafe pod 2, h.), alt jr. icsto ,je- 
dnina i hez nih Ai-ap (indi da(e^ pod 2, h.). — 
Akc. nc mijcna samo ii gen. pi. Arapa. isti oblik 
II jednoga pisca xvi^ rvjeka ima -ov na krajii 
(vidi dafe primjer S. JHiidinica). — Dolazi od 
XVI vijeka (vidi dole primjer A Budinica), iz- 
medii rjecnika u Mikalinn (Arap i Arapin, samo 
,crnac, Aethiops, Maurus'), u Betinu (Arap i Ara- 
pin, Arabs i Maurus 96^. 498a), „, Bjelostijenievii 
(Ai-ap i kajkavski s dodanim h : Harap i Hara- 
pin, M oba znacena), u Jambresicevu (samo sa. h: 
Harap, Arabs, i s pridjevnm cmi, Maurus 45. 544), 
(( StuUeevu (Arap i Arapin, samo Aetliiops) * 
Vnkovii (Arap i Arapin, samo Aethiops, Maurus). 
— osim- kajkavskih pisaca dolazi grijeskoni. sa h 
sprijeda i u drugih od xvii vijeka kad se giihilo 
po nekim krajemma h te se pisalo i gdje ne treha, 
a u Ornoj se Gori i govori tako. — isporedi Arab. 

1. Arabs: xvi vijeka: U Aleksandriju i u ina 
mista Arapov il Saracinov Egipta. S. Budinic, 
ispr. 136. — XVII vijeka: Ajrapi. I. Bandulavic 
153. djel. 2, 11. — u nase vrijeme: Ai-api. Vuk, 
djel. 2, 11. — moze biti da je toga znacena i u 
ovijem p)rimjerima xvii vijeka: Vojnici Arapi D. 
Barakovic, vil. 6S. Arapa se uz liiJi cesto tri ti- 
suce tri krat stalo. I. Gundulic 329. 

2. Aethiops, Maurus, cesto s pridjevom crni, 
ali i bez nega; isporedi Crnac. a) jednina sa -in, 
mnozina bez -in: aa) bez pridjeva crni: xvii vi- 
jeka: Idol strasno poce ruti govoreci: nisani ja 
bog nego djaval. Za tiiu izleti van u priliki di- 
tica jednoga Ai-apina. F. Glavinic, cvit 291. Da 
Arapin proinini kozu svoju. P. Posilovic, nasi. 
SSb. xviii vijeka: S l;akvim god pogrdnira Ara- 
pinom. F. Lastric, test. ad. 14. Ako prominiti 
more Arapin kozu svoju. F. Lastric, ned. 121. 
Zahido Arapina pere. A. Kanizlic, kam. 67. Med 
Arapim tko pribiva, stid ga s bilim licom biva. 
V. Dosen 96. — u, nase vrijeme: Onda Marko 
udri mod' Arapo. Nar. pjes. vuk. 2, 367. Arap 
dever, stari svat Arapin. 2, 396. Ja ne niogu ju- 
bit' Arapina. 2. 163. Covjek Arapin, vlastelin ca- 
rice arapske. Vuk, djel. 8, 27. — bli) s pridje- 
vom crni: ori xvii vijeka: Jutros sam osvauula u 



crnoga Arapina. 1 Oundulic'-. 393. Oini Arapi. .1. 
Armolusic, slav. 59. Da nadete jednoga Arapina 
ne .samo crna nego joster izraiiena smrtnim ra- 
nama. F. Lastri6, tost. ad. 15. Crni Arapi oru- 
i>,ani. I. A. Nenadic'', Samb. 7. Pot stotina crnijeh 
Arajia. Nar. pjes. vuk. 2, 396. Al' eto ti cnia 
Arapina. 2, 396. Zla ti sroca cmi Arapine ! 2, 
398. No bojte se ernog Ai-a])ina. 3, 16. — b) mno- 
zina sa -in-: xvii vijeka » jidiioga pisca ii .fliku, 
i xvMi vijeka It Hjeloslijriirevu rjeinikii (47*') i 
u dim driiga pisca, sada samo ii jijesiiii : Tor kad 
ona tako izgine,.. crnce lupeze Arapine i gu- 
sare od istoci, nih ie utinit jariicare. I. Gundu- 
li<'' 518. Pod jarmom Arapina cvile. A. Kanizlic, 
kam. 164. Araj)ine cudnovato jest svladao. A. Ka- 
ni?.li6, utoc. 415. Ote luku i grad otoinanskijeni 
Arapinom. B. Cuceri 396. Sto Tatara, dvosta Aia- 
pina. Nar. pjos. vuk. 1, 160. — c) jednima bez 
-in; bez pridjeva crni i s nim: Vidi jednoga 
Arapa, gdi lipa diva. .1. Banovac, pripov. 205. 
Ako crni Arap niozo prominiti svoju kozu. J. 
Banovac, prod 7. Perom Arapa. 11. Da udi) sin- 
giri spadu s onog zalosnoga Arapa, da udi| ozdravi 
i da se uciiii bio. F. Lastric, test. ad. 15. Na ra- 
inenu Arapa nosi. A. Kanizlic, fran. 24. Arap 
pade, a Marko dopade. Nar. pjes. vuk. 2, 400. 
Kako dode Arap prekomorac. 2, 418. Car izvede 
Arapu devojku. 2, 396. Pa se kriju za Arapa 
sluge. 2, 422. Ako bude crni Arap dos'o. 4, 304. 
— d) sa h spirijeda: Ne cini se krstjanin Hara- 
pin. M. Radnic 228. Vidila sam jednoga Hara- 
jjina. .T. Filipovic, prip. 3, 170. Volila sain poslu- 
sati onoga Harapa 170. A iz magle Harap isko- 
cio. Nar. pjes. vuk. 3, 321. Nogo vidi crna Ha- 
rajjina. 3, 222. 

ARAPINA, /. atigiii. Arap. Za nim dode crna 
Arapina. Nar pjes. juk. 563. 

ARAPINCE, Arapinceta, n. vidi Arapce. Samo 
11 jednoj pjesmi i iz ne u Vukovu rjecnika. Al 
procvili Arapince crno. Nar. pjes. vuk. 2, 625. 
Daj mi, sejo, Arapince crno. 625. 

ARAPINKA, /. vidi Arapka. 1. zena Arapka. 
Samo u Ujelostijencevii rjecniku (47b gdj^ gfgji 
po kajkavskom. gnvoru s dodanim sprijeda H). — 
2. neka kriiska, koja se zove i Arapka. Samo ii 
jednoga pisca nasega vrennna. B. Sulek, im. 4. 

ARAPINOV, adj. Aethiopis. Samo u Vukovu 
rjecniku. isporedi Arapov. 

ARAPINSKI, adj. vidi arapski. u jednoga 
pisca XVII vijeka i u Bjelostijencevu rjecniku 
(1241)): u obojice s dodanim sprijeda h po kaj- 
icav.tkom. govoru. Harapinski vojevoda. P. Vitezo- 
vi6, odij. 76. Harapinska zemja, Arabia. Bjelo- 
stjenac 124''. — adv. ,harapinski', arabice. Bjelo- 
stjenac 124''. 

AR.\PKA, /. Maura. Od prosloga vijeka, iz- 
medu rjecnika u Stulicevu i Vukovu. isporedi 
Arapkiiia, Ai-apinka. — 1. zena Hi djevojka Arapka : 
Druga Tiu'kiiia Arapka bijase. P. Knezevic, osm. 
273. Nit me zovu gospojom Grkiiiom, vec Arap- 
koin crnom prosjackiiiom. A. Kacic razgov. 160. 
I ja sjedoh, mati, otpocivat', a uza me Arapka 
devojka, zagrli me crnijem rukama. Nar. pjes. 
vuk. 2, 378. Tavnica mi nije dodijala, dodija mi 
Aj-apka devojka, dolazeci jutrora i vecerom. 2, 
377. — o arapiskim glavaina na grbii: Tvoj ki-iz 
erven, plodna Bosno, . . . sad kriv se je priokosno 
tebi u inuke obratio ; tve Arapke okriinene cvile. 
J. Kavanin 286. — 2. nekaka kruska, tarda, crn- 
kasta. piri genus. Vuk, rjec. &>. B. Sulek, im. 4. 

ARAPKINA, /. Maura, isporedi Arapka, Ara- 



AEAPOV 



101 



ABBANASI 



pinka. Ocl xvn vijeka, izmedu rjecnika u Sttili- 
cevu i Vnkovu. Kraj objubi robiiiu Arapkinu. M. 
Eadnic 377. — u istoga i jos u jednoya xviii 
vijeka grijeskom sa h sprijeda: Harajikiiiu. 212. 
Koja je Harapkhia bOa. E. Pavic, ogled. 151. 

AeaPOV, adj. Aethiopis. U nase vrijeme, iz- 
medu rjecnika saino u Vuknm. Ugleda ga, Ara- 
pova straza. Nar. i)je.s. vuk. 2, 421. I dade mu 
sab}u Arapovu. 3, 13. — / sa h sprijeda (isporedi. 
Arapin): I bijele kiile Hai-apove. Ogled, sr. 462. 

ARAPOVAG, Arapovea, m. selo u Srhiji w 
okrugu biuyradskoni. K. .Tovanovie, recn. 97. 

AEAPOVCI, Arapovaca, m. pi. ime isvoru n 
Hercegoi'irri. Seheni. herceg. 1873. 17. 

AEAPOVIC, m. prezime. Obori hajduka Ara- 
povioa. M. D. Milicevic, vec. 223. 

AEAPOVICI, Arapovica, ni. pi. neko nelo koje 
se pomine prije nasega vremeiia, hlize nepoziiatv. 
S. Novakovic. pom. 123. 

AEAPSKA, /. adj. 1. Arabia. Bolazi od pro- 
sloga vijeka ; neki ku pi^ali i sa b iiijestu p : U 
Egijitti. u Ai-apsko], u Zapadnnj Ijidiji. A. Ka- 
nizlic, kam. 243. Posla likara u Arabiju. Ovaj bivsi 
godinii dana u Arabskoj, iiitko ga ne zvase po- 
radi likai'ije. M. A. Ee|kovic'', sabr. .">. U Arapskoj. 
Vuk, gal. 4, 25. — 2. Aethiopia: Od Etiopije ili 
ti Arapske. A. Kanizlii';, kam. 798. — iajioredi 
arapski. 

AEAPSKI. adj. arabifus; aethio)]iciis, mauri- 
eus. — ixpuredi Arapin. — 1. arabicns: od xvi 
ili XV vijeka, izmedu rjecnika u Mika(inu, Be- 
linu (95*), Bjelostijemceru (119i> .s- dodanim spri- 
jeda h), II Jamhreiiicevn (45i) taknder .«« h) i 
Stidiceini. Daro\-a jVmu pariza bfla ara]iskoga. 
Aleksand. iiov. 124. .4l(^ksaiid. jag. stariii. 3, 31]. 
Trijes kona sn u jjovodu arapskoga ml plemoiia. 

1. Gundulic 425. Ai-ap.'ika zem|a, Arabia. Mika|a 
(). Bella 90='. Oni re se skitati po arap.skim pu- 
stii'iam. A. Kacic , kor. 88. Arapsko slikovai'ie ; 
evijetje ispisano iia arapsku, pictura arabica. 
Bella 95''. Stulic 3'>. Na dvanaest ata arapskije. 
Nar. pjes. vuk. 2, 374. iieki su pisali b mjesto p 
(isporedi Arab): Bagdatske arabske gos])od5cine 
skrati. I. T. Mrnavic, osm. 21. Feniee arabskoj u 
planini kad ponovit sebo iste. P. Kanavelie, dubr. 
15. — 2. aethiopicus. mauricus; izmedu rjecnika 
.samo n Vukovu. Andrija otide u zem)u grcku, 
Matije u arajisku. F. Lastric, test. 251. Jednom 
bijah u zemji arapskoj. Nar. pjes. \'uk. 2. 371!. 
Mila cerca krala arapskoga. 2. 377. Marko s'jece 
arapske junake. 2, 365. I arapski jezik razumijem. 

2, 269. — sa h sprijeda (isporedi Arajiin) u zemju 
harapsku. Pjev. cm. 11. Car harapski vika na 
gelata. 294. — 3. adv. arapski, arabice / man- 
rice. Govori cu turski i arapski. A. Kai^ic, razg. 
220. Arapski, arabice. Bella 95''. 

AEAS, m. preziine, xvi vijeka u rarazdin.<:knj 
zupaniji. maze biti od mag. aros, trgorac. Ivan 
Aras. Mou. croat. 290. 

AEASAN, m. brdo Harsaii blizu Muhaca u 
Ugarskoj. koje dolazi tako zapisano prije nasega. 
vremena. Podt Arasanomt. Danicic 1, 14. 

AEASLAMA, /. indi aslama. 

AEATA, /. vese]e, vesela zabava, delectatio. 
dolazi H 7iase vrijeme samo jednom ii narodnoj 
pripovijeci, gdje se znaiehe ne maze potpuno 2>u- 
znati, te moze biti i malo driigacije. Tu su svi- I 
rale, huka, buka, pjesma i arata velika. Nar. 
prip. vuk.^ 276. Postanem ce biti od grc. /(ooaiug, i 
igra, sala, od iega je i u Tiiraka borata, ^ .s'a/a, ' 



graja; wjesto o moze biti i itamparskom grije- 
skom da stQJi a. 

AEATOS, adv. rece se proklinuii kad se covjek 
opro.'iti kakoga zla ili ga se zeli oprostiti. Od 
grc. dottrog, ex.secrabilis, proklet. Od prosloga vi- 
jeka, izmedu. rjecnika samo u Vukovu. isporedi 
ara,ntos, gdje je umctnnto n. — Sto se piroklinc 
stoji u gen. (Icao uz anatema). Aratos ga! i pos'o 
bezerorn ! I. Zanici6 234 Kud se god okrenes, 
strali! Aratos, refiem, Carigrada i koliko je god 
u ilemu ijada para! D. Obradovic, bas. 385. Ara- 
tos i takoga zeta! Nar. prip. vuk.' 211. Aratos 
ti kirije, sadi mi s kola. Nar. posl. vuk. 10. Ara- 
tos ti dva novca ! Nar. prip. vuk. 218. — i s partic. 
bilo: Vati Marku desni skut dolame, trze Marko 
noze od ])ojasa te odsece desni skut dolame : ,idi 
bedo, aratos te bilo!' Nar. pjes. vuk. 2, 358. Ara- 
tos ga bilo ! Vuk, rjec. 6. 

AEATOSIl^ANE, ii. exsecratio; isporedi arato- 
silati se. Samo a Vukorii rjecnika. 

AEATOSil^ATI SE, arat6si)am se, impf. exse- 
crari, proklintiti sto zeleci ga se oprostiti. — Od 
aratos. — .S'rt»«o u nase vrijeme, izmedu rjecnika 
samo u Vukoim. — Sto se tako prokline stoji u 
gen. Kad se ko cega aratosija. Vuk, nar. pjes. 1, 
479. Zar mi u svacomu da primamo ono, cega 
se drugi aratosijaju? Vuk, odgov. na lazi 22. Po- 
slije su mu beglucili o svojoj hrani i aratosijali 
se begluka. Vuk, ziv. 259. 

AEAUNA, /'. arrlia, kapara: isporedi rauna, 
ravna. xvti vijeka samo u Mikalinu rjecniku 417^. 
— Od grc. «j)p«/i)!r. Akcenat je po svoj prilici 
bio na n : araiina (i>idi kod rauna), a po tome 
hi dan as bilo arauna. 

AEAVITSKl, adj. arabicns, arapski. u jednoga 
pisca prosloga rijeka. Od 'AnujiiTui. Aravitski juti 
zmaj ]iotresuje krili. J. Eajic, boj 3. 

AEA^TfiANIN, m. Arabs, Arapin. xvi vijeka. 
Bezboznih aravjant. Glasnik 10, 249. 

AEBADIGA,/. od tal. erbatica, travarina, trav- 
wina, popasa. U jednom sponieniku xiii vijeka: 
samo kao globa, kad hi ko jiiistio stoku na tud 
pasnik. Ka koli stran bi pasli prek teh razvod, 
ona stran zajiada pene marku 1, so(lad) malih 
40, arbadige marke 3. Mon. croat. 5. 7. Arbadige 
jednu marku , so(lad) 40. 10. Gologoricani nisu 
smeli pasti jjrez dopustenja Krbunac v Goretin, 
za c je vazda krbunski bil, i takoje arbadige 
Gole Gorice nisu nigdari mogli past na Goretin ; 
i kada koli su nasli zivine nib, vazda su ih ru- 
bali jednu marku i so(lad) malih 40. 9. mjesto 
tamno, koje hi moglo biti dosta jasno kad bi se 
nzelo da je ,past' iza ,mogli' cadere, abolescere, 
ako i stoji u prijevodu xvi tnjeka pasculare. Sta- 
rine 6, 184. ali m,oze biti da je u rukopisu gri- 
jeskom izostavjena koja rijee. 

AEBAN, m. Albanus. Samo tt jednoga pisca 
.xvn vijeka, samo u mnozini: Aleksander . . . vla- 
davac . . . Arbanov. F. Glavinic, cvit. xiv. 

ARBANAS, m. vidi Arbanasin. 

AEBANASA, m. vidi Arbanasin ; saino u pjesmi. 
Vino pije Musa Arbanasa. Nar. pjes. vuk. 2, 401 
Al govori Musa Arbanasa. 407. 

AEBANASAC Arbanasca, ni. vidi Arbanasc . 

AEBANASCI, Arbanasaca, ih. pi. selo u Srhiji 
u> okrugu toplickom, srezu dobrickotn. mjeHani 
govore i u nom. kao u ace.: Arbanasce. ^j. Ko- 
vacevic, jme .se i Arbanasae. Sr. Nov. 1879. 176. 

AEBANASI, Arbanasa, m. pi. selo koje se po- 



AKBANASKi 



102 



ARBUN 



niii'ie XIV rijil'd ii staroj Srhiji lie dahlcu od sa- 
ilosi'icyn Kiimaiiora lia sjever htizii seta (jhtb'ie 
i Arhilvrke. Mon. si'vb. Ml. — .sc/f'xtc liojc nc 
lioniii'if istoyn rijflcK hli:u PriUpn i nuitidxtira 
Trc^karca. ({InsniU IH, ;!7(). — smiiu sc pu hiienii 
ptuniite jidiio prijf nii!<C(j(i rniiieiiii, tc nc »«■ nwze 
:nnti je li koje od prednih, (/<(jf It .;>. S. Nova- 
kovic'^, pom. 123. — Podgrade ii Xiidiii, till. Boigo 
Erizzo. Schoni. jadi-. 187(). '25. tu Je niiscje iirba- 
nasko od prosloga rijcka (Miklosic!-, alb. Ibrsch. 2), 
all naiiio ime iiijeslii iiiiiie bili da je slarije a ti- 
jem iiaKelan saino ponorleno Hi prekrojeno, jer 
se u pjesmi jcdnoya pixca praHoya vijeka sam 
y.adar zcao u xiaro vrijciiic Arvasna: Zadar, So- 
liii kail so znao, buduc jedaii si"'li'' mali, ki so 
Arvasna tada zvao. ,1. Kavai'iiii 1U4. 

AEBANASI6, m. prezime, koje pomine jedan 
pimc jtrosloi/a vijeka. Arbanasii. J. Kavaiiin 184. 

AKBANASIN, in Albanus; isporedi Ariiautin. 
— Glasovi -in stoje samo u jednini, all se jed- 
iiina govori i hez -in. — Akcenat se tie niijena, 
samo su « gen. pi. i oha zadna sloga diiga: Ar- 
b&nasa, — Dolazi od xii vijeka, izmedit rjeaiika 
It Mikalinii (sawo Arbanasin), it Beliiiii (Arba- 
nasin / Arbanas 58^), ;/ Bjelti.^tijeiui'Vii (uhuje), 
u Viikoru (samo Ai-banas), u JJaiiieicevu (Arba- 
nasin. 1, 14. 3, 552). — a) u jednini sa -in, M 
vmozim se u pretie.ieiiom smislu razumije i zem\a 
II kojoj zive Arbanasi: Priobretolii odt morLske 
zemje Zetu st gradovy, a odt arbanasL Pilott. 
Mon. Serb. 4. Arbbanasint da ima tu zimovista. 
Mon. Serb. 27. Samodrtiii.Cb sribjemt i grtkomt, 
bltgaromb i arbanasomt Stefant cart. 129. Pottka 
vlahomB i arbanasomt 100 pertpert. Zak. dus. 

35. Gde prestoji vlalit ili arbanasint na sele, na 
tonitzi sele da no stanett drugy, za nimt grede. 

36. Gontcb arbanasint. Glasnik 15, 289. Arbanasi, 
koji se obretaju u crtkve, da rabotaju kako i 
srtbje. Glasnik 15, 305. Ili je tui-cint ili ai-banasint. 
Spom. sr. 1, 132. Da mogu hoditi po mora i j)o 
suhu, po bugarskoj i po vlaskoj zem|i, po srb}ehb, 
po arbanasoht. Mon. serb. 410. Skender-pasa s Ar- 
banasi s lijevoga mu kraja stoja. I. Gundulid 325. 
Arbanasin Dei'vis skoci. 523. Vino dobro pijabu 
do dva mila pobratima, Vojin Arbanasine i Tur- 
cine Mostaranin. Nar. pjes. bog. 139. Ta uvodi 
ovce i torine, kod ovaca Turks Arbanase. Nar. 
pjes. vuk. 4, 419. Arbanas iU Arbanasin. Vuk, 
nar. pjes. 2, 401. — h) u jednini bez -in: Pisne 
od Muse Arbanasa. L. l^tibuski 12. 

AEBA-NASKI, adj. Albanorum. Od xiii vijeka ; 
all toga vijeka samo u spomeniku pisanu bugar- 
ski, a poslije istom. od prosloga vijeka; izmedu 
rjecnika u Bjelostijenceim, Vukoru i Danicicevii. 
iiporedi arbanaski. V zem^ arbanaska^. Mon. serb. 
3. Vrhu zemje arbanaske. J. Kavanin 281. Ar- 
banaska zemja. Bjelostjenac 3. Ki-ausko zvono i 
arbanaska zona i gradsko magare, to su najveii 
muoenici na ovome svijetu. Nar. posl. vuk. 160. 
Puni su ti arbanaske cudi, nit' su Turci niti su 
Latini. Nar. pjes. vuk. 5, 542. — adv. arbanaski: 
Latinski mu govori, arbanaski zanosi. Nar. pjes. 
vuk. 1, 417. 

AEBANASOVIC, )«. prezime, koje spomine je- 
dan pisac prosloga injeka. Dva brata Arbanaso- 
vica. A. KaciA, kor. 491. 

ARBANaSka, /. adj. selo u Srbiji u okrugu 
topliikom, srezii prokiipaC'kom. Sr. Nov. 1879. 176. 

AEBANASKI, adj. Albanorum; isporedi arba- 
naski, amautski. Od xiv vijeka; izmedit rjecnika 
u Mikalinii, Belinu (58) i Daniciievu. Selt i ka- 
tunt vlastkylit i arbanaStkilit. Mon. serb. 91. 



Arbaiiasku /,c'ni]u. Spom. sr. 1, 132. Po vlaStkoj 
zoniji i po urtbanasi.koj. Mon. serb. 525. Arba- 
naska zpin|a. Mika|a fi;'. Pirlio gdije Arbanaski? 
.1. Kii\:ii'iin 242. Svii jo prosao srbsku zomju i 
arbanasku. J. Filipovii, prip. 1, vii. Od arba- 
naske rijeko. Nar. pjes. bog. 182. Na arbanasku, 
pjiirotioo more. Bella 58'>. E 60 kupit arbanaSke 
ovce. Nar. pjes. vuk. 4, 424. Arbanaske puske 
zapucaso. Ogled, sr. 477. A razgoni arbanaSku 
vojsku. Nar. pjes. vuk. 5, 220. — adv. arbinaSki. 
Bela 58''. Znade tiirski, znade arbanaski. Ogled. 
sr. 31. 

ARBANI.IA, /. Albania; popiilus albanus. 1. 
zem(a urbttitttska. Od xvi vijeka, tzmedu rjecnika 
II Belinu (581') j Viikovu. Arbanija i ovili i tuzi. 
M. Vetranid 1, 4(i. Od bliiiie Arbanije. I. Gun- 
dulic 373. Kano ueinise u Arbaniji. I. An6i6, 
vrat. 2, 4, 172. Odt Kotora i Artbanije. Starine 
10, 24. Tanko jedro jedra^e iz plodnive Arbanije. 
Nar. pjes. bog. 151). I od nase zemje Ai'banije. 
Nar. pjes. vuk. 4, 69. Od sve Bosno i Hercego- 
vine, Arbanije i Urunielije. 4, 322. Treci (ferman) 
posla tvrdoj Arbaniji. Ogled, sr. 163. Eazdvajaju 
dj'za'\ai anstrijsku, od Turske Arbanije. Vuk, posl. 
xviii. — 2. coll., narod arbanaski. Od jjrosloga 
vijeka, izmedu rjecnika samo u Vukovit. Mahmut 
pasa Busatlija, koji je poginuo na Cmoj Gori 
1796, u jednomo pismu Petru vladici zakline se: 
,tako mi moje }nte Arbanije!' Vuk, rjec. 7». Ako 
r ti se vezir odmetnuo i liegova juta Arbanija. 
Pjev. cm. 84. Ja s' u moju uzdam Arbaniju. Nar. 
pjes. vuk. 4, 71. Ne dade se kleta Arbanija, vrlo 
smo ill malo potisnuli. 5, 543. 

ARBAROZA, /. pelargonium radula Ait. * me- 
lissa officinalis L. Od tal. erba rosa. U jednoga 
pisca nasega vremena, it koga .<<u i znacena oba 
i postane. B. Sulek, im. 4. isporedi matitiiak. 

ARBAZANOVIC, m. prezime; u nase vrijeme; 
7H0ZC hiti po octi rodom iz Albasana. Mihailo Ar- 
bazanovic. Rat 325. 

ARBIC, '«(. prezime. Od Neretve Bartuo Arbi6. 
J. Vladmirovic, lik. 4. Norini 75. 

ARBUNA, /. lieka bijka u jednoga pisca nasega 
vremena, koji i .s-n,»» sumna je li joj tako ime Hi 
rbina. B. Sulek, im. 4. 

ARBOL, m. neko bijelo grozde u primorju; bice 
isto koje se zove i alban i postana istoga. Samo 
u jednoga^ pisca nasega vremena: Arbol mali i 
veliki. B. Sulek, im. 4. 

ARBOR, m. mains, katarka. od lat. arbor, tal. 
albero. i'tporedi arbuo, jarbuo, jambor. (Miklosic, 
alb. forsch. 2, 3. pomine arbur, ali mu nema po- 
tvrde). XVI vijeka, Jzmedu rjecnika 11 Belinu (69») 
i Bjelostijencevu. Cinih da plav sprave i arbor i 
jidro. P. Hektorovic 4. Nav ima arbor. F. Gla- 
vinic, cvit 443. 

ARBORIC, m. prezime; xw vijeka. Mon. ragus. 
1, 258. 

ARBUL, m. vidi arbuo. Samo u Stulicevu rjec- 
niku. 

ARBUIilCI, Arbulica, m. pd. zaselak u Srbiji 
II okrugu uzickoin. srezii moravickom. K. Jovano- 
vit, rjec. 152. 

ARBUN, arbuna, Hi. erytbinus, morska riba 
koja se talijanski zove pesce albero. Od lat. ar- 
bor; isporedi arbuo. Dolazi od xvi vijeka, izmedu 
rjecnika u Belinu (pesce albero, erytliinus 558''), 
u Stulicevu (tragolino, rubeUio), u Vithovii (ery- 
tbinus). Trije . . i arbuui. P. Hektorovic. 34. Ar- 
buu, pesce albero. L. Zore, rib. 19. 



AEBTJO 103 



ARE 



ARBUO, iii-biila, m. drvo od lat. arbor. Dolasi 
od XVI vijeka. 1. drvo u pravom smirtlu, arbor; 
smiio u jcdnoga pisca xvi vijeha, u rjecniku ni 
jednom. Uzljeze na jedaii arbno od morodelsa. 
N. Eaiiina 223. Ink. 19, 4. — 2. malus, katarka; 
isporedi arbor, jarbuo, jambor; od xvii vijeka, 
izmedu rjccnika mmo u Mika(inii (174^. 189''). 
Arbuo od cb-ijeva. Mikaja 174^. Kad se vjptar 
krene, jeih-o se promijeui a arbuo krppko stoji. 
Poslov. dan. 43. Sveti Luka i arbule lupa. 119. 
Usadoni jambor posred lade, na koga se uzdigne 
jodi-o jii-ivezano dugoj a tankoj })alici, kojn na- 
zivju lantina, zove se arbuo. L. Zore. rib. 8. — 
3. riba, koja se zove i arbun; vidi arbun. Sanio 
u Belinu rjecniku (obS^. gdje stoji i arbun). 

ARCIBISKUP, m. vidi kod arhibiskup. 

AECIBISKUPAT, arcibiskupata, m. vidi kod 
arkibiskupat. 

AECIBISKUPIJA, /. vidi kod arkibiskupija. 

ARCIBISIvUPOV, adj. vidi kod arhibiskupov. 

ARCIBISKUPSKI, adj. archiepiscopalis. pro- 
aioqa vijeka. Stolioe ai'cibiskupske. A. Kanizli6, 
kain. 90. 

ARCIDJAK, III. vidi kod ai-kidjak. 

ARCIEPISKOP, m. vidi kod arliijopiskop. 

ARCIHERCESKI. adj. archiducalis. u jediioga 
pisca prosloga. vijeka i to hez h ( sa gs mjesto 
s: Kucu kra|evsku i arciercegsku. I. Zanici6 vii. 

ARCIPOP, »(. vidi kod arkijjop. 

ARCIZAEA.N, arcizakna, iii. vidi kod arhizakan. 

ARtllDUKESA, /'. tal. arciducbessa, arcbidux 
femina. Arcidukesa Marija. B. Kasio, ign. 105. 

ARt;iPRET, III. tal. arciprete, arohipresbyter ; 
isporedi jasprist. Samo u jednoga pisca xvii vi- 
jeka Uzeti sveta ii|a od arcipreta. M. Bijanko- 
vi6 fiO. 

AEOlOOK, III. vidi arti^cok. i^aiiio ii jcdnoga 
pisca vasega vremena. B. Sidek, iin. 4. 

AR-tUZ, III. narcissus, od tal. nareiso, izguhivHi 
sprijcita n. « dva pisca nasega vremena, uli ie 
Ititi pogrjeska c mjesto c. Ar6iz, narcissus odo- I 
rus L. ; divji ardiz, hikovina, aspbodehis raniosus 
L. Cas. ces. muz. 1852. 2, 40. 54. B. Sulek, im. | 
4. posfedni itna i arcis (4. 499) pozivajuci se na 
prvoga, a u prvoga je samo arciz. — isporedi su- 
novi-at. 

ARDAKVA, /' vidi rdakva, radakvn. rotkva. 
Govori se u Vasojeviciina. N. Ducic. 

ARDALIJA , /. vidi ardaj. Samo u jcdnoga 
pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 4. 

ARDA^j, arda]a, m. vidi gorusica, slaPica. od. 
arap. bardal. govori .se ti Srhiji gdje gdje j>o 
istocnim krajeviina i n pravom ziiaceim i kad. \ 
se medii prostijein (itdima na grub nacin sto po- 
rice, n. p. kad .se hoce kome da kazc da sto nc 
smije ueiniti nego da ce bjezati (kao i prpa, samo 
Ho je prpa pristojnije) : Ai-da}, sinko ! i^. Kova- 
cevic. M. D. Milicevic. 

ARDE^^AO, Ardejca, m. Transilvanus , covjek 
iz Erdc-la. isporedi Erde|. xvi vijeka. A pak me 
dijelise Aj-de}ci. M. Vetranic 1 , 53. Ai-dejac i 
Ugrovlah. 55. 

ARDE^jSKI, adj. Transilvaniae, erde}ski. pro- 
sloga vijeka. Ardejskonie banu. Nar. pjes. mikl. 
beitr. 1, 41. Nar. pjes. bog. 54. 



ABDOBRAD, m. neko mjesto kod Omis^a xv 
vijeka, na koje je isla meda. Od Gozopova u Ar- 
dobi-ad, i od Ar'dobrada u pristanisce. Mon. croat. 
97. Ardobrad. 103. 

ARDOMIiJjE, selo u Hercegoviiii kod .tela lluinca. 
Scbera. herceg. 1873. 244. 

ARDOV, ard6va, m. vidi hardov. 

ARDUSEVCI, Ardusevaca, m. pi. kao zaselak 
kod. sela Biirdanaca u Slavoniji u, podsupaniji 
dakovackoj. Pregled 104. 

ARDUR, III. ime musko ruinunsko, xvi vijeka. 
Danicic 3, 552. 

Are, conj. savez a sastavjen .la savezoin re po- 
stalijeiii od ze istoga znacena fvero) ; dolazi medu 
dvije recenicc kad je u driigoj uzrok predneinu, 
alio i ne pravi (kao sto «. drugih Slovena dolazi i 
samo ze), kao jer, quia : samo xv — xvi vijeka : Vze 
t.a drobt i zlct i sbrani, an* brse otacL jego slepL. 
Arkiv 9, 101. Ne pridolii, sluziti na blaze, are 
imami. siltno zlato. 125. Kaj su se bozi nasi ras- 
srbdili na nast, da vltne sije ne ote utisati ? povej 
nama, are pogibamo v tomb otoce. 12(1. Pravi mi, 
tko si ti? Are se mnis meni, .. bog da si juveni. 
S. Mencetic 25. Cic toga ii .sebi poinisli svak na 
svijet je Ii gdi pod nebi ovaki vece cvijet? Are se 
mni meni da nigdje na svnjeti ovake vile ni nioc. 
okora vidjeti. 20. — (ksce dolazi okrneno, izguhivsi 
s kraja e, « isto vrijeme, a poslije inu se jedva 
tragovi nalaze, koji ipak dopiru u xviii vijek : a) 
u znacenu spomenutom: Be vele zalostant, art 
mu veru zlomi. Arkiv 9, 132. Lijejro t' bib ja tada 
proslavil tve ime, slaviti ko sada ne mogu ni vime, 
ar mi je raisal sva da cvilim, da tuzu. S. Mencetic, 
12. Pravi mi toga dil, koja si od \'i]a? Ar mi je, 
sunasce, angelska tva lijepos, izraniv srdacce, va- 
zela .svu krjepos. 26. Koli je obicno, gdi .se je 
stavila, sve ime da vicno ucini taj vila ! Ai- kada 
od mene ku sluzbu ugleda, cesto se spomene, u 
zabit nu ne da. 206. Kad ta vil izide, jaki no su- 
nacce, nika mi obide oholas srda6ee; ar kako 
ruzan cvit sva cvitja dobiva, tac ona vas si svit 
lijiotom prisiva. 207. Mno-krat bude jos do placa, 
ar nije moci trpjet glada. M. Vetranii 1, 15. Plac, 
zalos i tuzba za c se sva pobraja, erkovna sva 
druzba ai' se sad razdvaja. 364. Za c \'azda kad 
budu s krvnifi ii boju, s tobom boj dobudu i 
stanem u goju; ar slavno tve ime, Jesuse, i kriz 
tvoj u tnidu zdruzi me i brani zivot moj. 385. 
Nu ne ima 2)ol tuga, za e ploda ne plodi, ar saraa 
bez druga svoj zivot provodi. 405. Rve me i trudi 
i javi i speci, sto zivot moj zudi ar mi nije toj 
steci. 408. Pogledaj, mladosti, od svita ka s' ures, 
cvit ove liposti, do cim ti dano jes; ar lice svitlo 
toj s brjemenom utjece, a .sunce ovakoj u rijetko 
istjece, M. Drzic 8. Otvori tve oci, nemoj tako 
ginut, ar sunce s istoci skoro ti 6e sinut. 76. 
Pribitak er ce taj .shranite} biti tvoj , riegova 
desnica ar te ce braniti. 419. Svi stojte pripravno, 
ar cete \'idjeti toj dijete prislavno, gdi se ce ro- 
diti. 419. Protiviti ric je luda, sto godi se goru 
odluci , ar komu se Sto zaruci , vik ne ubigne 
togaj suda. A. Cubranovic 156. Svi ludo upasti 
mogli biste u ]ubav, i radi pokore, ka se tuj do- 
stoja, ciniti dvas gore nego Ii ciiiu ja; ar [ubav 
ima mo6 kroz ne vlas srditu svijem srcem vrha 
doc, koja su na svitu. D. Ranina ll*". Ne moze 
govorit ni dobro pisati, ako mu pomoci ne budes 
ke dati. Ar vez hud Juveni, s kim pati sve muke, 
di'zi mu zavezan i jezik i ruke. 94''. — xvii — xviii 
vijeka,: Vitez nistar ne hajase, ar bise upucen. 
F. Glavinic, cvit 19. Gospodine, ne mrzi na me, 
ar sluga i rob tvoj jesam. F. Glavinic, svitl. 126. 



AKEi;iTATI 



104 



ARGASTrNA 



Zft Sto bivntujetn Potra, koji jc i>oriik bil za Ju- 
vaim'i' ar je Jovaii jiidst. Stniino 11, !t7. Boja 
bijp s Turi'i, ali iipsiih'iio, ar bpSe ra/.bijon. P. 
Vitczovi6, kron. I'iti. Navali iia imso, ali iiiSlar 
srednijo nog prvi put, ar bi piihii|cn bciati. 211. 
Covjok cijei'icn, a iiajlisp, ar iijoiiczoiu svak so 
kloiii. ,1. Kavai'iin 145. — ii torn znavetht iiiia ga 
i Mika((i, Vtdtigi i Stulir; a ii k({jkaraca se drzi 
jednako, te ga ima i Iljelostjetntc i ■laiiibreiic. 
isporedi al. — b) kad Je ii dnitjaj recciiici pus(e- 
dak prroj, dokte dopirc Hi iia slo i::t{izi stu jc it 
prvoj, kau ila, ut (za slo je u druyih Slocena ta- 
koder aie, i oknioio az, / samo a i smno ie): 
namo XV — xvi rijckti, i tada reoma rijetko: To- 
liku 6ucah slas, ar no zimm izrijoti. S. Menfie- 
tii 2fi(i. 

AKEi;lTATI, arecitani, impf. recitare. it je- 
diioga pisca xvi vijcka. Od hide djcce ouvajto 
dinai-a, or .se je ovijezijeh komodija nokoliko are- 
fitalo iiazbij u vasom gradu. kojo su svrsile u 
tradodiju. M. T)r>.U- 24:). , 

AEEDITATI, areditani, pf. lioredem facers; 
od tal. ereditaro. samo u jeduom spomeniku xiu 
vijcka; saino sa so, pasivno: H6ere, ke su ostale 
po snu'ti ocini i iiiaterini, ili sini, ako nisu ostali 
brati tini hceraui, imajn se areditati ili osta- 
\'iti tiiu liceram blago odino i materino. Zak. 
vinod. 65. 

AREJK;, »(. prezime koje dolazi u 7mSe rri- 
jeme. Marko Arejic. Nar. pjes. petr. 1, 357. 

ARELI.IK^ , ■»(. prezime ; u nase vrijenie u 
Bosiii. ,Aroliic'. Schem. bosn. 1864. iii. 

ARENDA, /. zakup, oonductio; od sr. lat. ar- 
renda. Volazi od prosloga rijeka, izmedn rjecnika 
u Bjclustijeia'ei'u i Vuktitu (t/dje sc nupmuive da 
se govori u rojcodstcu). Kuliko (uraca) u brojti 
pod arendu bijaSe priiuio. I. Jablanci 124. Da 
su . . . svoja stada oveija . . majstorom za tak ma- 
lenu plafii u arendu pridavali. 124. Uzeo pod 
arendu. Vuk, rjec. 7*. Ribai'ie pod arendom. V. 
Bogisic, zbor. 498. — i sto se plai'a u ime za- 
kupa, merces: Za Sto bi ja arendu i porciju davao? 
B. Leakovic, gov. 250. Arendu i porciju kupiti. 
B. Leakovii, nauk 305. Opet drugi arendom se 
brane: skupo, vele, mesara .se pla^a. J. S. Re|kovic, 
kuc. 434. 

ARENDAR, arendara, m. koji daje i koji iizima 
u zakup (pod arendu), locator i redemptor. <S'rtJ»o 
u Bjelostijencemt, rjecnikii. isporedi arendas, aren- 
dator. 

ARENDAS. arendasa, m. 1. locator, koji daje 
u zakup. Neg" arendas neka trazi gdi ce, il nek 
kom ce svoje dati gleda. J. S. Rejkovic , kuc. 
439. — 2. redemptor, zakupnik. Ajrendas gospo- 
dinu od stada svagdai' onuliko ovaca opet morao 
povratiti kuliko u broju pod arendu bijase pri- 
mio, i sto god ovaca pod arendom iz kakvoga 
godir dogadaja bilo pocrkavalo, to nikada ne bi- 
jase steta gospodinova nego vazdar arendasa. I. 
Jablanci 124. — isporedi arendar. 

ARENDASTVO, h. aiTendatio. prosloga vijcka. 
u jednoga pisea. A_ko ce on trgovac postati, 
neka se on arendastva lati ; . . onda ce on biti 
pravi trgovac i imati s obe .strane novae : od 
ducana i od arendastva. M. A. ReJkovi6, sat, (!4. 

ARENDATOR, m. sr. lat. aiTendator, redemp- 
tor, zakupnik. u nase vrijeme, izmedu rjecnika 
samo u Vukovu. Buduci je ribane pod arendom, 
ribari uijesu nego samo pomoinici i najmonici 
arendatora. V. BogiSid, zbor. 498. 



AKENUATOROV, adj. redemptoris. Samo u 
Vukovu rjccn iku. 

AR^NDATORSKI, adj. rodemptorum. samo u 
]'nkvru rjciniku. 

ARkNDOVATI, iirendujoin, impf. sr. lot. ar- 
i-ondaro, locare, davati pud arendu. samo u Bje- 
lostijvnicvu rjeiniku; moze Ititi da je i perfek- 
tivno. 

AREOPAG, Aroopiga, m. Areopagus. Dionisio 
iz Aroopaga. J. Matovid 178. 

AREOPAGIT, Aroopagita, m. Areopagita. Ve- 
likoga sudca Dionisija Ai-oopagita. F. Glavinic, 
cvit. 207. 

AREOPAGITA, m. Ai-eopogita. Dionis Areopa- 
gita. F. Glavinid, cvit 36. 

AREOPASKJ, adj. Areopagi. Vijecnici Areo- 
paSki u Ateni. .1. Kavanin 437. 

AREPKA, /'. ricinus communis L. Samo u Stu- 
Ucevu rjecniku i ti jednoga pisca nasega vre- 
mfna. B. Sulek, im. 4. isporedi podlan, Iiarapka. 
Postanem ce hiti arapka; sa e mjesto a dolazi i 
u Turaka: areb. 

AREST, 7)1. custodia, zatvor, haps. nov. lat. 
arrestum. isporedi arest, roSt, ariste. Santo pro- 
sloga rijeka, u rjecniku ni jednom. Pod arest bih 
ot neznanika. Starine 10, 35. Da s' ma dusa 
s teloni iz aresta pusti. M. Kuhacevic 84. Porta 
rezidenta pod arest uzela. J. Raji6, boj 5. 

ARESTOVATI, arestujem, pf in custodiam 
dare, nor. lat. arrestare. u jednoga pisca prosloga 
vijcka. isporedi areStovati , aristovati. Poklisari 
po zapovidi istoga cesara arestovani. K. Pejkic 11. 

AREST, m. vidi arest. od prosloga vijeka, iz- 
medu rjecnika samo u Bjelostijencevu. Neg u 

arest vode. M. A. Rejkovic, sat. 65. Kad bi se 

naso u arestu ili u tavTiici. M. Dobretid 534. 24 

sata u arestu. Prot sab. mag. 11 Ako ko na 

svojoj zemji , gdje je usjev, nade zivotinu, to 
otjera doma u arest. V. BogiSid, zbor. 417. 

ARESTOVATI, arestujem, vidi arestovati. Samo 
H Bjelostijencevu rjecniku. 

AREZ, m. larix; isporedi aris. Od tal. larice, 
izgubivsi .•<prijeda 1. Samo jc nase vrijeme. Cas. 
cesk. muz. 1852. 2, 46. B. Sulek, im. 4. 

AREZINE, arezina, /. pi. podebeo pokrivac od 
vune i kostrijeti. M. Pavlinovic. Bice od tal. 
arazzo. isporedi rasa i arozine. 

ARFA, /. psalteriun, harpa, Yieni. harfe. ispo- 
redi arpa, harfa. Od prosloga vijeka, u rjeeni- 
cima Bjelostijencevu, Voltigijinu, Stulicevu (u 
koji je uzeto iz ruskoga) i u VuJcovu. Jedno nosi 
zlatnu arfu, ide da svira. Nar. prip. vuk. 1, 281. 

ARFANIST, TO. psaltes, mcih. harfenist. pro- 
sloga vijeka u jednoga pisca. Zuk arpfanista, svi- 
raca i trumbetasa ne ce se vise u tebi cuti. E. 
Pavii, ogled. 687. apoc. 18, 22. 

ARGAN, m. tal. argano; machina scansoria. 
isporedi istezalo, iiga. Od xvii rijeka, izmedu 
rjecnika u Mikalinu i Bjelostijencevu. Nav ima 
argan ili vital, ki okolu obra6a se. F. Glavinid, 
cvit 450. 

ARGANEL, m. neka vinova loza u primorju, 
crni arganel, ,famo u jednoga pisca nasega vre- 
mena. B. Sulek , im. 4. Moze biti od tal. arga- 
nello, kolutic. 

AUGAStINA, /. opera mercenaria. Od argatin. 



ARGAT 



105 



AKHANDEO 



isporedi argathik. V nase vrijeme. Jednoga Jeta 
sade u smederevskii naiju n argaStinu. ZaradivSi 
nesto novaca, pode kiu-i. M. D. Milicevii, vec. 239. 

ARCtAT, in. jiima na kakoi-oj ztjradi kao pu- 
skarnica, foramen jaoulatorium. Akcenat xemijena 
II ijen. pi. argatu,. Datazl samo u nase vrijeme u 
jednaj jijexmi i iz iie it Vuktiru rjecniku (ydje se i 
tuinuci kiiko je narcileno, i dodaje da se yovori ii 
Crnoj Ci(iri). Bice od tur. ergedal, zasjeda, nijestu 
zgodno za zasjedu. Od argata tree do argata, te 
ni Turke biju kroz argatp; iieki brane vrata od 
Tiu-aka, neki brand zide od kudiSta. Ogled, sr. 481). 

AEGATAR, in. vidi argatin. Ji vase vrijeme, 
izmedii rjecnika saino u Vitkoru. Kucalo ti pet 
stotin' oekica, tri stotme dece argatara. Nar. Jijes. 
viik. 3, '231. 

ARGATaS, argatasa, m. vidi argatar. TI nase 
vrijeme. Oni te majstoru prinose sto treba za gradu 
zovu se argatasi. V. Bogisi6, zbor. 477. Nabavio 
tri stotin' majstora i toliko dece argataSa. 477. 

ARGATIJA, /. coll. od argatin, niercenarii. a 
nase vrijeme, izmedii rjecnika .samo it Vitkoru. 
Sad naval'te, moja argatijo. Nar. pjes. vnk. 2, 373. 

ARGATIN, m. raercenarius, iiadniiar. Kriijne 
-in ■'itoji samo u jednini. Akcenat. se mijenii samo 
n gen. pi.: argata. — Od (jrc. ioyuir)^, nov. ijri. 
dljydTTig, od ceija je i tur. ergad ii istum zna- 
cenu. — Dolazi od xvii rijekn, izmedit rjecnika 
u Mikalinu, llelimi (299^), Bjclnstijcnceni, Stii- 
Ucevii i Viikovii : ii .svjeina jc osiin posleitneya ba- 
julus, bastah, nosilac. Koji nad saraorim ali ti 
argatim stase. A. Kacic, , korab. (i2. Mestre do- 
vesti cini David s mnogo ijada argata ali ti sa- 
raora, koji iniadn svaki posao ciniti. 21ii. Blago 
nama! evo nam argata. Nar. pjes. vuk. 2, 371). 

ARGATLUK , m. opera mercenaria. od tur. 
ergadlyk Samo u nase vrijeme, izmedii rjecnika 
samo u Vakorii. Pa naredi mene u argatluk; ..ja 
ne stekoh pare ni dinara. Nar pjes. vnk. I>, 1. 

ARGATOVANE, n. operae diuniae locatio. sainu 
u Viikopii rjecnika. isjioredi argatovati. 

ARGATOVATI, iirgatujein, impf. mere-ode eon- 
duci, laborare, raditi na iiadnicu. isporedi arga- 
tin. Samo It iiase vrijeme, izmedii rjecnika samo 
u Viikovu. Pa naredi mene u argatluk, argatovah 
tri godine dana, i ja vukoli drv[e i kaniene sve 
nz moja kola i volove, i za pune do tri godinice 
ja ne stekoh pare ni dinara ni zasluzih na noge 
opanke Nar. pjes. vuk. 3, 1. Uzeh budak, cim 
sam argatov'o. 3, 2. 

ARGIC, m. vidi hod argic. 

ARGILA, /. pers. nargile, lula duvanskn nasa- 
dena na sklenicn punu vode, kroz knjn je provii- 
cena cijev, te se dim prolazeci cijecfii kroz vodu 
rashladuje kad se piisi; mjesto ■'iklenice iznajprije 
je bivao orah od kokosa, pers. nargil, te je od 
I'tega ostalo ime. Sjede pred vrata i izvadi argilu 
pa npita: ima Ii ko kresivo, da zapalimo? Nar. 
prip. vrc. 5.5. 

ARGIROVIC, m. prezim.e. T). Avramovic. sv. 
gora 252. 

ARGITLA, /. villi argutla. Samo it Mika{itiii 
rjecniku. 

ARGU^ENSKI, adj. argolicus. u jednoj knizi 
XV vijeka. Gleda po gospode argulen'skoj. Trojan, 
jag. pril.' 68. 

ARGUMENAT, argiimenta, in. argumentum. xvi 
i XVII vijeka. a) o cemu se yovori: Kratki argu- 
menti vsakoga kapitula. A. Dalmatin, ap. f. 4. — 



b) cim' se dokazuje sto: Pripravjahu zaveze od 
argumentov. F. Glavinid, cvit 384. 

ARGUMENTATI , argumentam , imjif. argu- 
mentari. it jednoga pi.sca prosloga vijeka. Tko bi 
poSeo argunientat oli ti protiva govorit. M. Do- 
bretic 45U. 

ARGUTLA, /. clavus, drzalo od krme (od ti- 
muna). isporedi argitla. Dulazi od xvi vijeka, iz- 
medii rjecnika u Mikafinu, Belinii (il legno, ohe 
si tiene in mano da clii regola il tiraone. lOOb) ( 
Stiilicevu. Od tal. argola, rigola. Kako komu ga- 
vun vali zbiv odnise argutln. M. Marulii; 5t>. Da 
skr.si i argutle oil plavi. M. Vetranii 1, 128. Jidi-o 
napravi, argutlu izmi van. P. Hektorovic G. Do- 
jidrismo s argutlom n rukn. 7. 

ARGIC, m. apus, ptica koja se zove i breguja (' 
ciopa i roraj. Samo u rjecnicima Mika}iiiii i Stii- 
licevu, II oba tako da u prvom glasi ardie (.ar- 
gif'rli') n u driiyom argid (,argicli'), ali u drii- 
gom moze biti da je samo prepisano iz prvoga, a 
u prvom moze biti i ar^i6, i tako niislini da treba 
citati, a rijec ce biti postala od arap. arga, hroma. 

ARHANDIO, irhandjela, m. vidi arliandeo. 

ARHANDA, /. zensko ime, Archangela. S. No- 
vakovid, pom. 43. isporedi Araiidija. 

ARHANDEL, m. vidi arliandeo. 

AKHANDELOV, adj. archangeli. — o li ; d 
vidi kud arliandeo. — 1. sa h dolazi od xiv vi- 
jeka, ali .se mjesto d pisalo g: a) u pravom smislii: 
ArthanLgelovu glasu. Mon. serb. (17. Trtgt predb 
spasovemt dtneniL i predt arhangelovemb. (xlas- 
nik 15, 288. — b) sto piipada crkvi arhandcloj, 
koja .s'e i sama zove arliandeo (vidi kod arliandeo): 
Igumtni. arliangelovL (t. j. crkve arliandelove u 
Prizrenu). (ilasnik 15, 270. 30H. Po selehL arhan- 
gelovelii.. 308. — 2. bez li samo u nase vrijeme: 
Arandelov dan (H nov.). Vuk, rjec. (!''. Arandelov 
post, koji se posti arandelu. Vnk, rjeo. (>'>. neiitr. 
Araiidelovo, araiidehir dan. Da inia isplatiti na 
Arandelovo. Prot. sab. mag. 71. 

ARHANDELSKI, adj. arohangelorum, archan- 
geli. 1. sa li od XIII vijeka, ali se mjesto d ^it- 
salo g (vidi kod. arliandeo): Arhantgelska vo- 
jinLstva. Mon. serb. 57. — 2. bez h u nase vri- 
jeme: Pred bijelu arandelsku crkvu. Pjev. cm. 309. 
Ogled, sr. 218. 

ARHANDEO. arliandela, m. archangelus. Mje- 
sto h dolazi i k, i to u nekih od hit. ch, koje 
se citato k, a neki .su i pisali ch, te se ne moze 
za cijelo znati jesu li citali h Hi k (vidi pod U); 
a u drugih promjenom glasa h na k, a kako je 
u istijeh nestalo glasa h / a drugim rijecima, do- 
lazi i ova bez nega (vidi pod III). Ostatak rijeci, 
-andeo, dolazi sa svijem onako kako dolazi kad 
nema sprijeda arh-: vidi kod andeo. 

I. .sa h: od xiii vijeka: 

1. .sa g, koje se moze citati i d, i u noni. sing, 
sa 1 na kraju nepromijenenim na o: xiii — xvii 
vijeka : a) u pravom smislii : Arthangeli. Stefan 
ki'. 10. Mihovil arhangel. F. Glavinic, cvit 134. 

— h) crkva arhandelova i manastir (vidi i dafe 
pod ni): XIV vijeka: Crtkvt cartstva mi arhan- 
gelL. Glasnik 15, 285. Vt arhangele. 308. 

2. sa d: od xvi vijeka: Mihaila arhandela. 
Zbom. 15. 39l>. Arhandeli. A. Kanizlic, kam. 140. 

— u nmn. sing, na kraju 1 nepromijeneno na o, 
I jos naseya vijeka u Stiilicevu rjecniku: arhandel. 

— ali s promjenom glasa 1 na o jos od xvi ?>i- 
jeka: Arhandeo mu rece. Zbom. Sflti. Mikoio ar- 
liandeo. P. Posilovid, nasi. xi. 



ARHANBEO 



ion 



ARHIBAKON 



3. sa iljp mjrstd cti\ ( It nam. .liiiri. sii. di jirrd 
o (t'idi kod amtoo) ii Ditliroraiiiti i s-itsjciiii im 
nil proshijid rijehi: Ailmiiiljolii. T. Ivanovii'' IC. 
Arliniulin,' avhumliol, arhaiuljcla. Stiili/' I". 

•I. na j injfslc it ii ('iikdrdcii : xv rijriid: Milio- 
vila miinnjcln. Mon. rroat. HI). 

II. sd k, htje jc 0(1 hit. ch giljc sc ijud lie iia- 
poiiiene druijo jm^tdiie; od xv rijelca: 

1. sa jr. icojc se mnie citati i d: a) ii pravom 
znaienii: Od avkan<jola Rafaela. A. GuPotid, roz. 
jez. 'JIS. Miliaihi aikansolu. B. KaSid', 7,rc. 15. 
— H 7i(MH, King, hez promjeue glam 1 na o do- 
lazi xviTi vijeka a .s ?hw( promjrnom jos od xvi: 
ftp- promjene: Mihnvil arkangcl. L. Terzic 22. — 
.•>■ promjcnom : Kada joj arkangeo navijesti upii- 
('■011 jp sina bojiijega. A. Gucfitii^, roz. mar. 114. 
ArkansPo (Jabrio. A. Gucetic"', roz. jpz. 219. Ar- 
kangoo. P. Lastri(^, test. ^24. nd' i^OH. Ii. Vladirii- 
rovii'', slavod. 71. — ?( Bjelosiijeiicern rjccriiku 
arkaiigpl •(' arkandel. — sa eh mjesto k: Areliaii- 
ge\. F. Glavinip, cvit xxii. Arclianijoo, F. Lastrii'-., 
test. 185. — b) ime i>ui.%o (vidi i ddfe pod III): 
XVI vijeka: Po Arkanselu (Jnfeti6ii. A. Gufiotie., 
roz. jez. III. 

■2 m d: nd xvii injeka : Mihoilu arkandelu. 
M. Divkovi.!'. tiaiik 207b. p. Posilovi/', nasi. 107''. 
Svi aiideli i arkandeli. P. Pnsilovid, nasi. 8,-?. Mo- 
lim blaXenofja Miho\'ila arkandela. S. Margitid, 
ispov. 21). Sveti Mihovile arkandele. L. Terzic 83. 
Dvadest \'isih arkandela. J. Kavai'iin 487. Sveti 
Mioilo arkandele! A. Kaniilic, fran. 114. Arkan- 
deli, niolitp za nas. 115. — u nom. sflifl.^ pro- 
mijei'ieno nd krajii 1 lui o od xvii injeka: Mihailo 
arkandeo. V. Anili-iasi, put. 122. XJmoli se tad 
arkandeo. J. Kavanin 494. Arkandeo. Bella 971'. 
Arkandeo Gabriel. A. Kanizlic, utoc. 312. — k 
postaln od h: ii tiak rrijeme: I krilati redom 
arkandeli. Nar. pjes. vuk. here. 320 Pos]i sve an- 
dele i krilate arkandele. 321. 

3. sa dje w.jesfo de, i u nom. si'iiy. sa di pred 
o (vidi kod andeo); od xvii vijeka u Didtrovcana 
i po nihovii sti.yedstvw: Koji je tebi po arkan- 
djelu Gabrielu navijesten. I. Akvilini. 334. Mo- 
litva svetomu Mihailu arkaudjelu. 340. Miliaio 
arkandio pride. 341. Svi sveti andjeli i arkan- 
djeli, molite za nega. T. Ivanovi6 109. Primio ga 
s. arkandio. 118. 

4. sa j mjesto d u cakavaca i koji sii vihov 
govor mijeHali u svoj. Mihaila arkanjela. B. Ka- 
§id, nac. 55. Arkanjel Gabriel. I. T. Mrnavic, ist. fib. 

in. hez h: sawo u nase vrijeme: 

1. sa de: a) u pravom znacenu: Sveca slavi, 
svetog arandela. Nar. pjes. vwV. 2, 03. Sveti se- 
stokrili arandele! zakrili me krilom tvojim. Vuk, 
rjec. &>. — u now. sing, hez promjene gla.ia I na 
krajii i s promjcnom. na o: >i Vnkovu rjecniku 
oboje: hez promjene: Kad sade sveti arandel na 
zem}u a on .<ie ndruzi s davolskim carem. Vuk, 
ziv. 226. .s' recenom promjcnom : Stajase mu sveti 
arandeo, stajase mu na desnom ramenu. Nar. 
pjes. vuk. 2, 94. Ali se boji da mu .sveti arandeo 
ne oAnese sunce. Vuk, nar. pjes. 2, 84. — h) 
crkva aratidelova Hi mana-ftir (vidi i naprijed 
pod I) : Kunem ti se bogom velikijem i bijelom 
crkvom Arandelom. Nar. pjes. bog. 310. Sveti 
Arandeo ili rasinska crkva (u Srhiji it knezevac- 
kom okrugii). M. D. Milice\-ic, srb. 83fi. Aran- 
del, manastir u Bosni. Glasnik 29, 182. —^ c) ime 
mu.iko (vidi i naprijed pod II): Arandel Zivkovid. 
Sr. Nov. 1879. 1170. isporedi Randel. 

2. sa dje mjesto de, i n nom. .sing, .sa di pred 
o (vidi i naprijed pod I i II). Arandio. Vuk, 
rjeJ. fi'>. Arandio poslao silu nebesnu. S. ^ubisa, 
prip. 267. 



AHHI-, «"/'-, archi-, dnlazi samo slozeno s dm- 
gim rijciima ' .■<ijrijcda povisavajuci im znacene 
kao pivi. najstariji, vrhovni. Koji sii se drkdi 
iirvkoqa pisma, u nih dolazi sa h izmeiu r i i 
iarhi)'- a koji sit se drzali latmskoga pi.'ima, a 
nih ilolazi iakoder sa h (arhi), ali nmogo iesee 
sa k (arki); a kako se latinski gd.jc gdje pmilo i 
arci, dolazi ii nekih i sa c (arci) a it nekih po 
talijanskom izgnvorii -la 6 CarPi). Kako je gdje 
qdje po narodit nestalo glasa h i u drugim rije- 
dima, dolazi i ova hez nega, premda veoma ri- 
jctko (ari). Hi sc h mijena na k, koje .se u na- 
'rodnom (/ovorii joH i prcmjesta pred r (arki, akri). 
Sve to vidi kod ri.jeci koje se pociiM talco. 

ARHIBTSKUP. m. archiepiscopus ; isporedi ax- 
hipiskuii, arbijepiskup. Mjesto h dolazi t k t c i 
c, a u jcdnog'd pisca i hez h, o iemu vidi kod 

arhi. . . •, 

1. sa b od XV vijeka, izmcdu rjecmka samo u 
Daniciccru. Arliibiskupi. barski. Spom. sr. 1, 38. 
Sv. Antunina arbibiskupa. A. CJuretic, roz. mar. 
90. Na dan sv. Tome arbibiskupa. I. BandulaviA 
15. Od arbibiskupa. A. Kasic, ign. 42. Arbibi- 
skupa dubrovackoga. Stit 32. 

2. sa k od XVII vijeka, izmedii rjecnikau Belinu 
(OSb), i Stuliievu. Arkibiskup nekasepusca vladati 
od liega u ceremonijah. M. Bijankovic 115. Arkibi- 
skup u Ostrogonu. I. Kanavelic, iv. 344. Dujam ar- 
kibiskup. L. Terzii xxvi. Arkibiskupu zadar.skomu. 

1, Dordic, mand. i. Arkibiskup. S. Badric, ukaz. 55. 
V. M. Gucetic, pohv. 154. ,T. Matovic 299. I. Veli- 
kanovi6, upuc. 1, 287. 

3. sa c od XVII vijelra. Kojijem dopuste arcibi- 
skupi. M. Divkovif, nauk 1911'. Ai-eibiskup. J. 
Banovac, prip. 38. A. Kani7.1i(', utoc. 10. kam. 10. 
A. Ivacic, razg. 22. 

4. sa c XVII vijeka u jednoga pisca, alt hi se 
moglo citati i c' Arcibiskup. I. Ancic, ogled 13. 

5. hez b M jednoga p/isca j'rosloga injeka. Za- 
po\'idaju bisk'upima i aribiskupima. Turl. blago 

2, 323. Aribiskupi. 323. 
ARHIBISKUPOV, adj. arcbiepiscopi. Mjesto h 

dolazi i c, o cemu vidi kod arhi. 1. sa h od xv 
vijeka. Plavi arhibiskupova. Spom. sr. 1, 38. Po- 
laca arhibiskupova. B. Kasic, per. 211. — 2. sa _c 
prosloga vijeka u jednoga piscct, it koga se moze 
citati i 6. Oblast areibiskupova. A. d. Kosta. 
zak. 1, 29. 

ARHIDIJACE, n. adj. praedium supremi no- 
tarii. samo na jednom mjestit it spomenikit xiv 
vijeka tako da se ni ohlic.je ni znacene ne moze 
za cijelo znati. Ott tudu cestomt nadi. arhidijace 
u GUbokvj Potokt. Glasnik 15, 284. Danicic 

3, 552 

ARHIDIJAK, m. supremus notanus. xiv j xv 
vijeka. isporedi dijak. Arhidijakt Marint Baranint. 
Mon. Serb. 105. Za arbhidijaka. Spom. sr. 1, 97. 

ARHIDIJAKON, m. vidi arhidakon. 

ARHIDJAKON, m. vidi arhidakon. 

ARHTDJAliONSTVO , n. archidiaconatus. xv 
vijeka. PostaviSe Isusa v ,arhid"ekonstvo'. Ai-kiv 
9,' 102. 

ARHTDUKA, m. arrbidux. od xvi vijeka. Mjesto 
h dolazi i k: n) sa h : Ferdinand arhiduka Au- 
strije. Mon. croat. 232. — b) sa k: Arkiduka tu 
se namjerio, Pjev. cm. 108. 

ARHIDAKON, i archidakon, m archidiaconus. 
glasovima -da- vidi kod dakon. Mjesto h do- 
lazi i k, cemu vidi kod arhi. 

1. .5a h: a) sa -dija- mjesto -da- xiii— xvn vi- 



AEHIJEPISKOP 



107 



AEHTPRVAD 



jeka, izmeitu rjecnika samo u Danicicevti. Arthi- 
dijakona Stefana. Mon. serb. 74. 128. u jednoga 
piaca XVII rijekd pu ^(ttinnkom pismitt : Archidia- 
con I'legov. F. Glavinic, cvit 369. Za svoga po- 
lozi archidiacona. 21)8. — b) >'o -dja- iiijesto -dija- 
2»'oiluga vijeka. Arkidjakon. J. Ivavaiiin 142, 145. 
— c) sa -da-, koje je postalo od -dja-, it jio.se 
vrijenie, izmedu rjecnika samo u Vukovii (ydje se 
napomii'ie da je tako sa rh u knizevnika) : Arhi- 
dakoii. \'uk, rjefc. 7''. 

2. sa k od lat. cli i sa -dja- iiijesto -da- : jjro- 
sloga ■vijeka: Od arkidjakona. J. Matovii 294. 

.S. 2"-i nekim krajevima gdje je nestalo glasa h 
prumijenilo se je u toj rijeii na k pa se premje- 
stilo pred r, a ostatak je kao pod 1, c; akrida- 
kon, akrldakon. samo u Vukovii rjeiniku. 

ARHIJEPISKOP, m. archiepiscopns ; isporedi 
arhijepiskiip. Mjesto h dolazi i c, o cemii vidi 
kod arhi. 1. sa h xiii vijeka: bez j pred e, ali 
samo e stoji za jo. Arliiepiskopa Savy. Mon .serb. 
48. — 2. sa c i bez j pred e, koje se cita samo 
e: prosloga vijeka u jednoga pisca. Arciepiskop 
sirakuski. A. Kanizlii, kam. 20. 

ARHIJEPISKOPIJA, /. archiepisi-opatus, eccle- 
sia archiepiscopalis ; isporedi arhijepiskupija. xiii 
vijeka i poslije. Blizt velikije arhiepi.skopije srtb- 
skije. Mon. serb. 72. Osnova velikn arbhijepisko- 
piju . . . ZitBcu. Domentijana. 204. 

ARHIJEPISKOPOV, adj. archiepiscopi ; isiju- 
redi arliijepiskupov. xiv vijeka. Yh lmsovolii(hi.) 
arliiepi.skopovt'lit. Mon. serb. 115. 

ARHIjfePISKOPSKI, adj. arehiepisco]]ali.'<. jjro- 
sluga vijeka u jednoga pisca, bez j pred e, koje 
se cita samu e. Sa|e lieinu plaSt arhieiiiskopski. 
A. Kaniilic, kam. 849. 

ARHIJEPISKOPSTVO , «. anliiepisoopatus ; 
isporedi ai'bijepiskupstvo. xiv vijeka. Predaiioje 
jemu artliijepiskoptstvu. Danilo 381. 

ARHIJEPISKUP, m. archiepi.scopus ; i.sporedi 
arhijepiskop, arbipi.skup, arhiblskup. od xiii vijeka. 
Da nzima arhiepiskupt. Mon. serb. 13. Zde da 
postav|ajuti> se vtsi arhijepiskupije. 13. Do zde 
byse arthiepiskupi. Glasnik 11, KiO. Arsenije 
arhiepiskup. Spom. bud. Griasnik ii, 3, 3. tako 
jos prosloga vijeka: arhiepiskup. 98. 

ARHIJEPISKUPIJA,/. arohiepiscopatus, eccle- 
sia archiepiscopalis; i.tporedi arhijejiiskopija. xiii 
vijeka. Da uzimjetL arliijepiskupija. Mon. serb 15. 

ARHIJEPISKUPOV, adj. archiepiscopi; ispo- 
redi arhijepiskopov. xiii i xiv vijeka. Arhijepi- 
skupovfc clovekt. Mon. serb. 13. Na arhijepisku- 
povo staniste. 563. 

ARHIJEPISKUPSTVO , n. arcliiepiscopatus ; 
isporedi arhijepiskopstvo. xvii vijeka : Predannoje 
jemu arthiepiskuptstvo. Griasnik 11, 162. 

ARHIJERARH, m. archierarohus. a jednoga 
pisca XV vijeka. Arhierarhu Nikolau. Glasnik 
11, 49. 

ARHIJEREJ, arhijereja, m. uoxifoiv.;, summus 
sacerdos. Od xiii vijeka: neko vrijeme pisalo se 
e iza r. Svetiteja i arhijereja. Stefan kr. 2. Art- 
hijereja sr^btskago. Mon. serb. 76. Preslavnoga 
arhiereja i spoviduika MikvUe. Mon. croat. 100. 
Koji jest vrhovni arliierej. S. Budinii, sum. 12b. 
Za zdravje privelikoga arhijereja pape nasega. I. 
Kra|ic 24. Vladiku on ne zove vladika, nego ar- 
hijerej. M. D. Milicevi6, vee. 48. 

ARHILIJE, m. ime svecu koji se spomine 15 
maja a kome se ime pise u crkvenim knigama 



I Ahilije. isporedi Arije. U Moravicaht vt hrame 
sv. otca Arhilija. Letop. Saf. 59. 69. 

j ARHUjEVICA, /. selo i okolina mii ii Zeg/i- 

j govn lie daleko od sadasnega Kumanova. pnmiiie 

se lid. XIV vijeka. Mon. serb. 143. 191. Danicic 1, 

17. Bice nazvana po covjeku cija je prijc hila, 

I kome ;je moglo biti ime grc. "Afi/tXlo; ; isporedi i 

Arhilije, arhi}ev.ski. 

ARHIl^EVlfiKI , ad.j. sto pripada Arhijevici. 
isporedi arhijevski. U kiiii arhi|evicbkoj. Mon. 
serb. 192. 

ARHIJEVSKI, adj. .sto pripada Arhifevici. 
isporedi arlii|evieki. Materi bozijoj arhijevLskoj. 
Mon. serb. 143. 

ARHIMANDRIJA, ,/'. monasterium cui praeest 
arcliimandrita. ArtliimanLdi'ija narecena bystt 
(st^idenicka lavra). Domentijan* 204. 

ARHIMAnDRIT, m. archimandrita. Mjesto \i 
dolazi i k, a dolazi i bez h, o ceinti vidi kod 
arlii. 

1. sa li: od xiii vijeka, izmedu rjecnika u Vu- 
kovii (gdje se dodaje da je tako u kidzevnika) i 
u Danicicevu (3, 552). Arhimanbdriti, vb vsehb 
igumenehb. Sava, tip. stud, glasn. 40, 155. Arhi 
mandrit od dvije Morafe. Nar. pjes. vnk. 5, 373. 

2. sa k (od lat. cli) u jednoga pisca pirosloga 
vijeka. Arkimandrit od Sabine. A. Kacic, razg. 206. 

3. .s(( k, koje je postalo od h po krajevima gdje 
je nestalo glasa h, i koje .se premje.stilo pred r: 
aki-iniaiidrit, samo « nafe vrijeme, izmedu rjec- 
nika samo 11 V'ukovu. Akrimandrit od ostroske 
crkve. Nar. pjes. vuk. 5, 114. 

4. bez h samo u vase vrijeme: Da ni gospodin 
ni bog ponioze ariniandrite, igumne. Nar. ]ijes. 
vuk. 1, 79. 

ARHIMANDRITA, m. vidi arhimandrit. rijeci 
je zudrzan latinski zavrietak, u jednoga pisca 
profsloga vijeka. Od Simeona arliiinandrite. A. 
KaniJili/', kam. 5. 

ARHIMANDRITOV, adj. archimandritae. l^amo 
u Vukovu rjef'nikn. 

ARHIMANDRITSKI, adj. archimandritarum. 
Samo u Vukovu rjecniku. 

ARHIMUCENICA, /. archimartyr. samo u jed- 
noga pisca XVII vijeka, i to sa cli, koje se moze 
citati i k. Feliciti bi dana kruna od archimuce- 
nice. F. Glavinic, cvit. 213. 

ARHIPISKUP, m. archiepiscopns ; isporedi ar- 
hijepiskup, arhibiskup. xiii vijeka, izmedu rjecnika 
samo u Danicicevu. Arhipiskupa dubrovackoga. 
Mon. serb. 70. 

ARHIPISKUPOV, adj. archiepiscopi. Vyse Peci 
arbhipiskupove. Mon. serb. 58. 

ARHIPOP, arhipopa, m. archipresbytec. Mjesto 
h dolazi i k i c, o cemu vidi kod arhi. 

1. sa h: arhipop. xvii vijeka, samo u Mika}inu 
rjecniku (6b). 

2. sa k (od lat. ch) takoder od xvii vijeka, iz- 
medu rjecnika u Belivu (9S''), Bjelostijencevu, 
Voltigijinu i Stulicevu. Budimiru Budicu arki- 
popu. I. Ivanisevic, kit. 143. Arkipop. A. Bacic 
244. H. Bonacic 149. Kanonik, parok, arkipop i 
arkidjak ove stolne crkve. I. A. Nenadii, nauk 
5. Arkipopi. I. L. Garaiiin 9. Od arkipopa prvo- 
stolne crkve. I. J. P. Lucie, isk. 3. 

3. sa c prosloga vijeka u jednoga pisca u koga 
se moze citati i c. Medu popima prvi nazivje se 
areipop. A. d. Kosta, zak. 1, 37. 

ARHIPRVAD, m. archipresbyter. od tal. mlet. 



ARHIRE.I 



108 



ARI§ 



provi'iiii .V kiijiiii jc siistni'loii) arlii. /.s/jocrt// )iiviid 
i arlii. Doliizi xv rijclca sa li i xa k. 

1. aa \\: tinsjiodin nrliiprviul. Mon. Croat. 71. 
Arliiprvnd viliiulolski. III. 

2. sa k ; Bpiiiardo arkipivail. Mon. croat. 92. 

ARHIRE.T, ni. 'un/iQivs, ridi arliijerej. Mjento 
h doliXii i k. isporedi arhi. 

1. sa h : arhirej. samo u Stulieevu rjeiniku (iz 
misala). 

2. sii k (nd ch) tt jednoya pisca xvii rijeka: 
Isukr.ste privpliki i vii'i'ii arkirpjo! P. Radovtic, 
nac. .ooS. 

ARHIRE,TSTVO, n. summus poiitificatu,«. Samo 
u Stitliivrii rjeiniku (is misala). isporedi ar- 
hirpj. 

ARHT.STRATIG, m. 'itQ/iiriiit'ariyui, exprcitus 
impprator. Od xiii vijelin; o arhandelu. Arthi- 
stiatio-a Mihaila. Stpfan kr. 10. Men. serb. 02. 

ARHi;^.\KAN, arliizakna, m. arehidiaconus ; 
isporedi arliidakon. iiijesto h dolazi i k / c, o 
eemii vidi kod aiiii. 

1. aa li: nd xv vijelca, izmedii rjccirika. samo n 
Mikalinu. Star! arhi?.akan Radovan. Mon. <M-oat. 
08. ArliiSakna stolno£;a i.ste crikve. I. T. Mrna- 
vii, ist. III. ArluXakan prvi. .T. Kavaiiin 95. 

2. sa k: od prosloga vijeka, i-iiiedn rjcciiika ii 
BjelostijenceiH(. Vidio .sam fptiri arkizakiia. Turl. 
blag-o 2, 8(i. ArkiXakni i nadaniici. A. d. Kosta, 
zak. 1, 225. Arkizakni. starisino i ostali. I. J. P. 
Lucie, nar. 00. 

.S. sa c. : u dra pisca prosloga vijeka : n jednoga 
je nastampano ii nase vrijeme arci-, a u driigoga 
se moze eifati i arci-. S areizaknom, svojini bra- 
tom. .T. Kavaiiin 87. Vrhu koji(h) oblast je imao 
arcizakan. A. d. Kosta, zak. 1, 19. Od arcizakna. 34. 

ARIBISKUP, m. vidi kod arhibiskup. 

ARIJ, m. Arius. Dolazi xiii vijeka; isjioredi 
Arija. Bezumni Arij. Stefan kr. 7. 

1. ARIJA, m. Arius. Od xiv rijeka. isporedi 
Arij. Ario. Da je pricesnikt Ai-iji. Mon. .serb. 135. 
Take mi se grob ne posjeo kao Ariji bozum- 
nome! Nar. posl. vnk. 304. 

2. ARIJA, /. aer. isporedi ajer. Od tal. aria. 
Samo prosloga vijeka. Kako muiia s naglostju 
tree po ariji, nnako ima biti brz sluga bozji. J. 
Banovac, pripov. 90. Okolo sebe truju ariju. J. 
Banovac, pred. 102. Zvoiiase po ariji vapaj od 
radosti. F. Lastric, test. 220. Lati ju i dize u 
ariju. F. Lastric, svet. 179. U istoliu ukaze se 
pod nebora u ariji ili ti u zraku jedna velika ne- 
obicajna z\'izda. F. Lastric, od' 296. Govore da 
ce andeli ucinit od arije kriz. .1. Filipo-sdc, prip. 
1, 143. Niki reko.se da ce bit uskrsnutje u tilu 
od arije ucinenn. 221. On tebi s arijom daje oda- 
nutje. M. Zoricic, osm. 120. Da ce se grad lagu- 
mom u ariju baciti. M. Dobretic 130. 

ARIJAN, arijana. m. arianus. i.-iporedi arijanin. 
Ki bi arijan. F. Glavinic, cvit 404. Luterani, kal- 
viniste, arijani. J. Ancic, ogl. 73. Odmetnici 
arijani, kalvinijani i ostali. A. Kanizlic, kam. 53. 

ARIJANriV, m. arianus. isporedi arijan. Kra] 
arijanin zapovidi. .T. Filipovi6. prip. 3, 14. 

ARI.IANOVAC, arijanovca, m. arianus. ispo- 
redi arijan, arijanin. Biskup arijanovac. F. La- 
stric, ned. 257. 

ARIJANSKI, adj. arianus. Bise oskvi-neu ari- 
jan.skom heresijom. F. Glavinic. cvit. 270. Spravi 
se biSkupov nikoliko arijan.skih. 8. Arijanskn za- 
bludeiie. A. Kanizlic. kam. 077. 



AKI.IANSTVO, n. ariana haerosis. Biln je osu- 
dcno arijanstvo. A. d. Ko.sta, zak. 2, 115. Odre- 
kavsi sp arijanstva. M. Zoricii, zrc. 112. 

ARI.IEV, adj. Arii. Arijevimi. uiienijemi,. Glas- 
nik 10, 239. Danicii 3, 5.52. 

ARUjAO, Arijca, m. iovjek iz Ari(a. M. D. 
Mili6ovi6. Akc. u gen. pi. Arijaca. 

ARUiE, n. selo u Srbiji u uzickom oknigu ii 
sreza arifskom. K. Jovanovii, rec. 102. Blizu 
iicija ,ziclinp od velikoga namastira na utoku 
Rzava u Moravicu'. Vuk, rjec. 7". crkua negda- 
snegu manaslira sluzi i sada i slavi Arilev dan 
15 maja, a tada je sv. Ahilije. M. D. Mili6evi6, 
srb. 587-589. isporedi Aj-hilijo, od kojega je po- 
stalo izguhivsi h. isporedi i Arliijevica. 

ARUiEV, adj. svetoga Arhilija ; isporedi Arlii- 
lijo i Ari]e. Arijov dan, 15 maja. M. D. Milide- 
vic, srb. 589. 

ArII^iKA, /. zensko iz Arifa. M. D. Milicevic. 

ARI.^SK:I, adj. sto pripada Ari\u. Ari|ska op- 
stina. K. ,rovanovi6, rec. 102. 

ARIMADIN, m. u jednoga pisca xiv vijeka 
,Arimade' naziraju se glavari misir.ski po tiima- 
cenu A. I'acica od pers. kahraman, kahreman, 
a rap. kahannan, upirafitef, jitnak; tur. kahre- 
man, jiinak. Velmozi, lie sutt arimade. Domenti- 
jani' 192. 

ARIMANDRIT, m. vidi kod arliimandrit. 

ARIMATEJA, /. .\rimathaea; isporedi Arima- 
tija, Abarimatija, Aromateja, Aromatija. Jozipu 
od Arimatee. F. Lastric, test. 104. Iz Arimateie. 
Vuk, luk. 23, 51. 

ARIMATIJA, f. vidi Arimateja. Od Arimatije. 
Anton Dalm., luk. 23, 51. Osib od Arimatije. M. 
Alberti 481. 

ARIMATIJANIN, m. iovjek iz Arimatije. .losef 
.•ii'iuiatijanin. S. Budini6, sum. 125^. 

ARIO, m. Arius. isporedi Arija. Na kraju je o 
talijanski zarriietak. U nekih pisaca xvii i xviii 
vijeka. Ario heretik. F. Glavinic , cvit. 387. S. 
Badric, ukaz. 3. J. Filipovic, prip. 1, 160. A. Ka- 
nizlic, kam. 202. 

ARISTOTEL, «». vidi Aristoteo. 

ARISTOTELE, m.. Aristoteles. zavrsetak je ta- 
lijanski. isporedi Aristotile, Aristoteo. Sto pravi 
Aristotele. D. Zlataric 36. 

AHISTOTE;^, m. vidi Aristoteo; isporedi Ari- 
Stote|. Dolazi xv Hi xvi vijeka. Aristoteju spo- 
veda. Aleksandr. nov. 9. 

ARISTOTEO, Aristotela, m. Aristoteles. ispo- 
redi Aristotio, Aristoteo. Dolazi proiloga vijeka 
s promjenom. glasa 1 na o u nom. na kraju i bez 
te promjene. Aristotel. J. Kavanin 96. Va}a znati 
sto Aristoteo govori. A. Kanizlic, utoc. 11. 

ARISTOTIL, m. ridi Aristotio. 

ARISTOTILE, )w. Aj-istoteles. zavrsetak je ta- 
lijanski. isporedi Aristotele, Aristotio. xvi vijeka. 
Aristotile govori. Zborn. Sb. 

ARISTOTIO, Aristotila, m. Aristoteles; ispo- 
redi Aristoteo. S promjenom gla.sa 1 na kraju u 
nom. dolazi xvi i xviii vijeka. Aristotio pise. 
Zborn. 2. Kako to isti Aristotio potvrduje. A. 
Guceti6 roz. mar. 6. Aristotio. .1. Kavanin 563. 
Aristotil ki je bio kraj naravske od mudrosti. I. 
Ivanisevic 150. Aristotil nije bio od kamika. J. 
Ai-molusic 19. Aristotil. J. Kavanin 355. K. Ma- 
garovic 88. J. Banovac. pred. 09. 

ARI§, m. larix; isporedi arez, ai-isevina. Od 



ARISEVTNA 

tal. larice, izguhivsi sprijeda 1. .SWjho ii nase vri- 
jeme, izmedu rjecnika samo u StuMcemi. Aris, pi- 
nus larix. L. Closer- Vukot. flora 104'2. 

ARISEVINA, /. coll. aris, larices, nesto arisa 
sktqya, vise Hi mane, a u prenesenom se smislii 
govori i kad ac ■misli samn aris. Arisevina, piniis 
larix. J. Pancic, sum. drv. 170. (gdje se napu- 
■mine. da se goi'ori u Hrcatskoj). 

AEISTANAC, aristdnca, m. qui in custodia est. 
od new. arrestant. isporedi aristp. Samo u Vu- 
kovu rjecnikii. Akcenat se mijena ii gen. pi.: ari- 
stanaoa. 

AmSTE, n. vidi arest, arest. Od prosloga vi- 
jeka, izmedu rjecnika samo u Vukonn (gdje se 
napomine da .se gorori u iiojvodstvn). Da mu 
grad Jerusolim bude misto arista. E. Pavic, ogled. 
■281. Nude se kao Grci u ariste. Nar. posl. vuk. 
227. Metnuli ga u ariste. Vuk, rjec. 7^. 

ABlSTOTE^j, m. vidi Aristotej. xvii vijeka. Veli 
mudri Aristote}. M. Divkovic, nauk 27iJ. 268l>. 

ARISTOTEO , Aristotela , »». vidi Aristoteo. 
XVII vijeka: Mudri Ai-istoteo. M. Divkovic, nauk 
247. 

AEISTOTIL, m. vidi Aristotio. Od xvi vijeka. 
Veliki Aristotij filozof. Aleksandr. jag. star. 3, 
225. AriJtotil da bi ne zakrati. D. Barakovii, 
vil. 13. Aristotil. P. Posilovic, cvijet 70. J. Ba- 
novac, prip. 113. razgov. 9C. 

ARISTOTILE, m. vidi Ai-istotile. xvii vijeka. 
Pokaran u nikili stvarili Aristotile. I. Bandula- 
vic IV. Gdi je AristotDe ? P. Posilovic, nasi. 13. 

ARISTOVATI, aristujem, ;*/. ridi arestovati. 
prosloga vijeka. Da biste deneralu dali na znai'ie 
da ga da aristovati. Bud. spom. Glasnik ii. 3, 69. 

ARITOVIC, m. prezime od imena koje nije u obi- 
caju a koje hi nioglo biti od grc. Aap/jf, Xdrftirog. 
Arsen Aritovic. Prot. sab. mag. 42. 

AEIVOVK!, m. prezime Turrinii. glas v na 
prvom. mjcstu stoji mjesto f. od tiirskoga iiitciia 
Arif. Arivovic Mujo. Pjev. cm. 258. 

1. AEKA, /. area, isporedi kovceg, skrii'ia. J)o- 
lazi od XVI vijeka, izmedu rjecnika a Belinu ('.>7a), 
Bjelostijencevu i Stulicevit. Saiiio oiiii kojii je gra- 
dio Noje i driiga koju je gradio Mojsije i koje 
zamjo'mju oni driigii. — a) Nojeca: Pribivalista 
u arci da ucinis. N. Raiiina 115. gen. fi, 11, Ni- 
jedaii duh ziYi ne osta, neg samo kon mone u 
arci sto bjese. M. Vetraiiic 2, 212. Noe korab|u 
ili arku sazida. F. Glaviuic, posl. 20. Kojim Noe 
prikazivase potop , gradeci arku. .1. Banovac, 
razg. 60. Kad nacini od potopa arku. M. A. Ee[- 
kovic, sat. 153. — h) koju je gradio Mojsije: 
David ne igra U prid arkoin? D. Eaiiina, vi. Uze 
arku boziju. A. Gucetic , roz. mar. 1.31). Nedo- 
stojno tegnu u arku bozju. M. Orbin 41. Arka 
bozja z daskami od zapovidi. F. Glaviuic, cvit. 
118. Arka od testamenta. I. Drzic, nauk goud. 
109. Tu zakona izabranijeh arka sveta bi hra- 
I'lena. D. Palmotic, ohrist. 42. Tri stvari bijalui u 
onoj arci ali ti crkvici Mojsijevoj. S. Mai-gitic. 
fala 227. Pade svim pukom placuci prid arkora 
gospodnom. J. Banovac, razg. llli. Po sred puka 
neka nose arku svetu od zakona. B. Cuceri 44. 

2. Arka, /. turski arka, leda, dorsum. Samo 
u Vukovu rjecniku, i to za leda od haliiie. 

ARKADIJE , III. Arcadius. Arkadije Gajsin. 
Vuk, nar. pjes. 2, 653. 

ARKAJA, /. morska riba koja se talijanski 
zove lucema. L. Zore, rib. 19. 



109 ARKU§ 

ARKANDIO, arkandjela, m. vidi kod arhandeo 

ARKANDEL, m. vidi kod arhandeo. 

ARKANDELSTVO, k. chorus archangelorum. 
Poglavice arkaudelstva. J. Kavauin 499. 

ARKANDEO, arkandela, m. vidi kod arhandeo. 

ARiaBISKUP, III. vidi kod arliibiskup. 

ARiaBISKUPAT, arkibiskupata, m. archiepi- 
scopatus. Mjesto k iza r dolazi i c, o ce»»M vidi 
kod arhi. 

1. sa k od XVII vijeka, iziiiedii rjecnika u Be- 
linu (98'') i Stulicecn Arkibiskupat splitski. M. 
Bijankovic 1. Od jednoga arkibiskupata. A. Ba- 
cic 236. Arkibiskupat od Napu(e. V. M. Gucetid, 
I)ohv. 157. 

2. sa c prosloga vijeka. U komu jest arcibi- 
skupat. I. Zanicic 5. 

ARKIBISKirpiJA, /. archiepiscopatus. Mjesto 
k iza V dolazi i c, o ceinu vidi kod arhi. 

1. sa k: arkibiskupija. samo u rjecnicima Be- 
linu (98'i) i Stulicevu. 

2. sa c (( jednoga pisca pro.sloga vijeka, a koqa 
se moze citati i c. Ai-cibiskupije i biskupije bile 
.su i-azdi}ene. A. d. Kosta, zak. 1, 211. 

ARKIBISKUP, m. vidi arkibiskup. u jednoga 
pisca XVII vijeka i u rjecniku Bjelostijencevu. 
Arkibiskup. F. Glavinic, cvit. 39. 

ARKIBISKUPLTA, /. vidi arkibiskupija. xvii 
vijeka u jednoga pisca. Arkibi.skupiju. F. Glavi- 
nic, cvit 68. 

ARKICOKA, /. vidi articoka. Samo u Bjelo- 
stijencevu rjecniku. 

ARKIDEICAN, m. archidecanus. samo u Bjelo- 
stijenceru rjecniku. 

ARKIDJAK, arkidjaka, m. arcliidiaconus. i.s/)o- 
redi arhidakon i dak. Mjesto k dolazi i c, o cemu 
vidi kod arhi. 

1. sa k od XVII vijeka, izmedu rjecnika u lie- 
linu (98a). Arkidjak od grada od Leona. M. Or- 
bin 305. Arkidjak. B. Kasic, per. 11. Kanouik, 
parok, arkipop i arkidjak ove stolne crkve. I. A. 
Nenadic, nauk 5. 

2. sa c prosloga vijeka u jednoga pisca u koga 
po sooj prilici vaja citati c. Arcidjak. I. Dordic, 
ben. 44. 

ARKID.TAKON, in. vidi kod arhidakon. 

ARKIDUKA, m. vidi arhiduka. 

ARKIMANDRIT, m. vidi arhimandrit. 

ARKIPOP, in. vidi arhipop. 

ARKIPOPOVSKI, adj. archipresbyteri. U crikvi 
arkipopovskoj. H. Bonacic 121. 

ARKIPOPOVSTVO, n. archiiiresbyteratus. Sa- 
mo u rjecniku. Belinu 98''. 

ARKIPRVAD, m. vidi kod arhiprvad. 

ARIvIREJ, m. vidi kod arhirej. 

ARKIVIJ, m. archiviuin; u jednoga pisca xvn 
vijeka. U ki'ugu, koja se ima uzdrzati u nasemu 
arkiviju. M. Bijankovic S. Svakako jest potribnit 
inventarij i arkivij. 151. 

ARKIZAKAN, arkizakna, in. vidi kod arliizakaii 

ARKUL, III. vas olearium. od sr. lat. arculus. 
samo u jednoga pisca xvi vijeka. Malo ulja u 
arkulu. N. Raiiina. 52. U arkulu ulja ne smanka 
so. .52. 

ABKUS, m. arcus, arak , tabak (iiapira). u, 



AULA 



110 



ABMELIN 



kajkaraca, izmedit rjrniika snmn ii Hjrlnstijen- 
cerii, Jamliresivei'K i Valtiijijiiiii. 

ARLA. /'. lijrlid; ml lat. aroola. jiroshya rijeka 
i( Diiliroriiikii. Kof^om arlu <ik<>])ava. Ponlov. 
dan. 107. ; 

AELAKACA, /. foiuina lunailtuosa, icnsko re- 
selo koje iiinogo yovuri i nice. Unmo u Vukorii 
rjeciiikit (gdje se dod(\je nemaiki ,oiii liirinnnd 
lustigos I'raiicnziimiipv'). ispurcdi alakafa, ala])ara. 
— I'oxtane t'kli kod ailati. 

AKLANE, )i. tumultuatio. isj)oredi arlati. Samo 
ti \'iikovii rjecniku. 

ARLATI, arlaiii, imj)f. tumultiiari, inkati, pra- 
skuti. Samo u Vukvfti rjecniku (k kom se kod 
arjai'io napomine da se govori i o djeci). — Od 
tur. jrlaiuak, pjevati. — inporedi arlovati. 

AKLI, a4i indecl. violontus, silan, silovit, flit, 
tiirski od kalir, aila; isporedi karli. ne mijena ne 
po oliliciiiia. .samo u na.se vrijeme u pjesmama, 
izmedii rjecniku samo u Vitkovu (hez znaeena). Jer 
se Vnce arii dogodio. Nar. pjes. vuk. rjec. 7*. Ali- 
beg je arli ua mejdanu. Nar. pjes. juk. 489. 

ARLIKANE, n. ululatio. isjjoredi arlikati. M. 
ICovatevic. 

AELIICATI, arlicem, impf. ululare, vijati. samo 
u nasc vrijeme. Arlice pseto, kad ga ko udari. 
M. Kovacevic. — Od arlati. isporedi arlukati. 

ARUTI, arlim, impf. vidi arlati, s kojim. je i 
postana istoga. .famo u nase vrijeme. J^. Kovacevic. 

AE.LOVAN, arlovna, adj. tumultuosus. « nase 
vrijeme. Rece se fii Lici) covjeku neminiu u picu, 
koji cas pjeva, cas nazdrav)a, cas vice, cas za- 
mece salu, a sve pametno. J. Bogdanovic. ispo- 
redi arlovit. 

ARLOVANE, ». tumultuatio. isporedi arlovati. 

ARLOVATI, arlujem, impf. vidi arlati, .s kojim 
je i postana istoga. ,nemu-ovati i \nkati bez raz- 
loga'. Z. Radoiiic u Srbiji. Deci nemirnoj rece 
se : 5ta arlujete, deco ? Nemojte arlovati. J. Bogda- 
no\-ic u Lici. 

ARLOyiT, adj. tumultuosus, koji arluje. u nase 
vrijeme. Z. Eadonic u Srbiji. isporedi arlovan. 

ARLUKATI, arlucem, impf. ululare. Od arlati ; 
isporedi arlikati. jjsetii i o puranu. Ako pseto 
pocue arlukati kod kuce, di'ze da sluti na zlo. M. 
D. MUicevie, ziv. 1, 12.8. Pa su to curani ugo- 
jeni: sepiu-e se, oru krUima, arlucu. M. D. Mib- 
cevic, V6C. 276. 

AJRMA, /. insigne, grb. od, tal. arme. Dolazi 
od XVII I'ijeka. izmedii rjeenika samo u Mikalinu. 
Od grada, komu su na vratoh arme, to jest obi- 
Ijezja objesena toga ali toga gospodina. M. Div- 
kovic, bes. 858. Nav ima cimer Hi armu, cigova 
jest. F. Glavinic , cvit -453. Sva gospoda imaju 
svoj bilig ali ti armu. S. MargitiA, fala 197. Bo- 
sanska amia jest jedan stit i na nemu po miseca 
i jedna zvizda. A. Kacic, razgov. 183. Na barjake 
crnogorska arma , usred arme slovo Danilovo. 
Nar. pjes. vuk. .5, .327. 

ARMAD, m. selo u Ugarskoj blizii Lugosa, 
mag. Harmadia. S. Novakovic, pom. 123. 

A_RMADA, /. exercitus, rojska. Od tal. armata. 
isjjoredi armata. Od xvii nijeka. Ivaza za armadu 
iioprijatpjsku da se je na blizu ukazala. Starine 
11, 81. Okrene svoje na armadu oci. A. J. Kne- 
zovic 2fJ(). Ne kti armadu kroz mustre list pro- 
pustiti. M. A. Rcjkovic, sabr. 32. Svako jeto pi- 



KPto za f u silonu armadu duJ^da mlctackoga. Nar. 
pjes. bog. 170. Ko ('•o ynln prccl iiiojoiri aniiadiimV 
Pjev. crn. 303. I I'libova armada ostala. Nar. pjos. 
viik. .'), 112. 

ARMAGAN, m. ridi dar. — Od pers. eremgaii. 
Samo u nase rrijeme ii pjesmama i iz nih n Vii- 
korii rjecniku. l^ubio .sam u majke jcdinu, cesto 
sani joj slao armagane; dvije dibp, ftetiri kadife 
i dva ciirka kunoin postavjena i dva fesa bise- 
rom ki^ena. Nar. Jijes. vuk. 1, 44(i. Armagan mi 
dragom povratilo. Nar. pjes. vuk. here. 30. 

ARMAN, HI. vidi gumno. Od pei's. barmen, 
zetva i gumno. Od prosloga vijeka, izmedii rjee- 
nika u Bjelo.'itijencevii i Stulicetnt (u koji ie biti 
dosao iz prvoga). Da se arman potavani. I. Ja- 
blanci 95. Tada istom tovari na kola, pak ga 
vozi na armane kuci. M. A. Re|kovic, sat. 170. 
Arman, gumno. Zem|ak 1871. 2. — i za mjesto 
kao gumno gdje se ptice hvataju: Kada mrize iz- 
metne, stavi nih na otvorcuu i cistu mistu. Ako 
mu srica potegne da ptice na onaj arman delete, 
on sve kolike mrizom pokrije. D. Rapid 368. 

ARiVLAR, armara, m. vidi ormar. od lat. arma- 
rium. Da bi taknuo u one armare i sanduke na- 
punene. D. Rapic 163. 

ARMASANA, /. neko mjesto, maze biti i rijeka 
Hi planina, blizu Stipa; pomine se xiii vijeka, 
kao meda selima: meda Armasana. Mon. serb. 63. 
Danicic 1, 15. 

ARMAS, Armasa, m. nadimak. Prica se da ga 
je izdao neki Nastas Armas iz Turske , koji je 
kod uega (Vejka) bio u sluzbi. M. D. Milioevic, 
srb. 899. 

ARMASEVIC, H(. prezime. isporedi Armas. Da- 
mjan Ai'masevic. Vuk, prav. sov. 99. 

AEMATA, /. exercitus. vojska. Od tal. armata. 
isporedi armada. Od xv vijeka, izmedu rjeenika 
samo 11 Danicicevu. Pisete jert smo oprajali ar- 
matu na vas gradt. Spom. sr. 1, 129. Viteski grad 
obrani od armate od poganske. J. Ai'molusio 58. 
Pride u porat sva armata. I. Zanotti, skaz. 6. 
Tiu'sku armatu dostigose. 17. Kud ce tvoja ar- 
mata iz lijepa Mletka grada? Nar. pjes. bog. 144. 
— jednom xvi vijeka nalazi se predikat i u mno- 
zini: Onaj armata uhitise porto. Zbom. 75. 

AEMATI, armam, impf. i pf. armare, oruzati, 
naoruzati, spremiti, opremiti. Od tal. armare. Od 
XVI vijeka. 1. prelazno: a) impf. Pletite i janke 
i gamad ostalu , ganibore i rake ter lov'te po 
kalu. I barke armajte ter tamo na stanu s norci 
se tjerajte po Blatu po slanu. M. Vetranic. 1, 216. 
Jedna fi'egada armana. Starine 11, 80. — b) pf. 
Prvi na svoj trosak brod fustu sagradi , paten- 
tom cesarskom arma i obradi. M. Kuhacevic 42. 
Armali su tanahnu gajetu, pak podose put mje- 
sta Perasta. Nar. pjes. bog. 161. — 2. sa se: re- 
fleksivno, pf. Armalo se bijase do dvanaest Pa- 
strovica u jednoj gajeti , . . tere ti otidose put 
Perasta bijeloga. Nar. pjes. bog. 158. 

1. ARMELIN, armelina, m. tal. armellino, mu- 
stella alba, bijela lasica. isporedi armilin. Od xvi 
vijeka. Moze se primijeniti cistoca k armelinu. 
Zborn. 19''. More se prilikovati ki'ipost od na- 
cistva armelinu. P. PosUovic, cvijet 203. Ti su 
opazni armelini, ki cistocu da ne sk^Tne. J. Ka- 
vanin 356. 

2. ARMELIN, m. prunus armeiuaca, kqjsija. 
isporedi armelina, armelinka. Od tal. armelliiio. 
U nase vrijeme ii jednoga 2^>sca koji je ciio u 
Dalmnciji i od nega u drugoga. 6as. ces. muz. 
1852. 2, 46. B. SiUek, im. 4. 



AKMELINA 



111 



ABNAUTKA 



AEMELINA, /'. vidi armelin pod 2. Saiim ii 
jednogo, pisca nasega vremewi. B. Sulek, im. 4. 

ARMELINKA , /. vidi armelina. Samo n jed- 
noga pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 4. 

AEMENIJA, /. Armenia. Od xin vijeka, izmedn 
rjecnika u Mikalimi, Belinu (1021') j Banietcevu. 
u prvo se irijeme jnsalo i, 5 mjcsto e. Prostdt Art- 
meniju. Domentijana 326. Obje. znaju Armonije 
sto govoru da laz nije. M. Divkovic, kat. 115. 
He u Ai-meniju. F. Glavinie, c\-it 290. Kraju od 
Armenije. F. La.stric, test. 165. Dacu tebi velike 
harace od mojega bjela Carigrada, Annenijc i 
Karamenije. Nar. pjes. bog. 234. 

AEMENIN, m. Armeniu.s. isporedi Jermenin. 
Od XIII vijeka, izmeiu rjecnika u Mikajinu i Da- 
niciccim, u prvo se vrijeme ^isalo t 6 mjesto e. 
zavrsetak -in stqji samo u jednini. Artmenint. 
Mon. Serb. 64. Trgovci Armeni i Indijani. M. 
Vetranic 1, 230. Majka nas je plemenita u Ar- 
menijeh porodila. 1, 238. Kon liega se Armen 
joste petnaes tisuc tvrdo zgnijezdi. I. Gundulie 
330. Armeni i Karavlasi. S. Badi'ic, ukaz. 72. 
K Armenima. J. Matovic 134. ObraSe viteza, ro- 
dom Armeiiina. A. Kanizlic. kam. 2. 

AKMENKA , ime zensko. isporedi. Jarmenka, 
Rmenka. hez sumne od grckoga. dolazi prije na- 
sega vremena. S. Novakovi6, pom. 43. 

ARMENOHOR, m. selo od Bitofa na jug na 
rijeei Florini. pomine se .xiv rijekn. Vt Armeuo- 
hori ; . . u Armenohort. Danicic 1, 16. 

AitMENSKI. adj. armenius. isporedi jermenski. 
Nadb armenskaa selista (na Psini). Glasnik 24, 
245. U naredbi naucena armenskoga. A. d. Kosta, 
zak. 1, 132. 

1. AEMIJA, /. exercitus, rojska ; od nrin. armee, 
franc, armee. Od prosloga vijeka. U cesarskoj 
armiji. J. Eajic, boj 65. Knige poslah na armije. 
Pjev. crn. 83. 

2. AEMIJA, /. vidi rmija. .'^niiiti ii Viikovii rjec- 
nikii (gdje se napomine da se govori u Crnici). 
Armija te izjela! rece se masci, i znaci da bi 
crkla. Vuk, rjec. 7^. 

ARMILIN, armilina, iii. vidi armelin ]jo(I 1. 
Od XVI vijeka. Armilin najlise tuj zalos iskusi, 
ki ze}no uzdise kada se izgnusi. M. Vetranic 2, 
57. Moze se prilikovati ki'epost od nacistva armi- 
linu. K. Magarovio 103. 

ARMD^ARA, m. vidi armira|a. samo jednom. 
prosloga vijeka. moze biti da sii grije.ikom u pi- 
.sanu premjesteni glasovi \ i r. Pod armi[arom po 
peset. Poslov. dan. 96. 

ARMIN, Armina, m. Arminius. Akcenat kaknv 
je u geii.,ystaje u svijcm. ohlicima, .•inmo se n voc. 
mijeua: Armine. — Samo u na^e vrijeme: Armin 
Pavic. 

ARMINARTA, m. vidi armira]a. od tal. aliiii- 
rantp. Samo u jednoj pjesmi ii. nase vrijeme. Onu 
iii\o arminarti princip' Seiiavinu. Pjev. crn. 109. 

ARMIRAl^A, m. vojvoda morski. od tat. alnii- 
raglio lammiraglio, ammiraglia). OrZ xvii vijeka, 
izmedn rjecnika samo u 3Iika}ina, gdje najprije 
i dolazi (,tko ima poranu od morske krajine, 
praefectus orae maritimae'). isporedi arairaja, ad- 
miraiiat. — Zaimje koiia n arniira|p. Poslov. 
dan. 154. 

ARMKATI, ai-mizam, jj/, vidi armati. Od tal. 
armeggiare. samo u nase vrijeme. Barka j' armi- 
zana. srebrom okovana. Nar. pjes. mikul. 157. 



ARMOLUSIC, m. prezime, koje dolazi xvii vi- 
jeka. Odgovor Jakova Armolugi6a Sibencanina. 
J. Armolusic i. moze biti od Hermolaus. 

ARMONIJA, /. harmonia. U negovoj arnioniji 
od svijeta. M. Orbin 21. 

ARMUTINE, armutinil, /. pi. vidi omucine. u 
nase vrijeme u Lici. govori se o mutnn vinii sa 
duo snda; a postatiem, ce biti od tur. armud, 
kruska, armud serbeti, kruskovica. U krcmi reku 
jiidi ki'cmaru: sta si nam donio ove armutine? 
daj bo|eg i cistijeg vina. J. Bogdanovic. 

ARNAJEVAC, Arnajevca, m. iovjek iz Arna- 
jeva. M. D. Milicevic. 

ARNAJEVKA, /. zensko iz Arnajeva. M. D. 
Milicevic. 

ARNAJEVO, n. selo a Srbiji u okrugn bio- 
gradskom,. K. Jovanovic, rec. 95. Mjestani govore 
Aruevo. M. D. Milicevic. 

ARNA.TEVSKI , adj. sto pripadti Arnajeva. 
Arnajevska op.stina. K. Jovano\'ic, rec. 95. 

ARNAUCAD, f. coll. soboles albana. pred 6 
otpalo je t. Samo u Vakovu rjecnika. 

ARNAUCE, arnauceta, n puer albanus. pred 
6 otpalo je t. Samo u Vukovu rjecnika. 

ARNAUCENE. n. mutatio in Albanum. ispo- 
redi arnautiti. Samo u Vukovu rjecniku. 

ARNATIT, m. vidi Ai-nautin. 

ARNAUTEN, m. Albanus. i^Mredi Amavutin, 
Arbanasin. turski Arnaut. od nov. grc. 'AQflavnrig. 
Zavrsetak -in stoji samo n jednini, alijejednina 
i hez nega. Akcenat ostaje, samo su u gen. pi. 
oba zadna sloga duga : Arnauta. — Dolazi od 
xvii vijeka, izmedu rjecnika a Mika}inu (samo 
Arnaut), a Belinu (samo Arnaut 58") i ii Vu- 
kovu (samo Arnautiii). Arnauti i Hrvati klanat 
mu se dohodahu. I. Kanavelic^', iv. 57. Skocio se 
Mehmed bu}umbasa, ter sakupi cetu Arnauta. A. 
Kacic, razgov. 294. Otkud biju ]uti Arnauti. Nar. 
pjes. vuk. 3, 47. Od Turaka |utih Arnauta. 4, 
298. — u jednoga pisca prosloga vijeka grijeskom 
sa h sprijeda. Harnauti i Kadije. J. Krmpotic, 
kat. 62. — jednina sa -in: Arnautin, pasa Bu- 
satlija. Pjev. cm. 84. — jednina bez -in : Arnauta 
zgodi. I. Gundulie 522. Tatarina ispod gore svete, 
Arnauta od mora sinega. Nar. pjes. vuk. 3, 45. 
Ubojnika, juta Arnauta. 4, 345. Po imenu Arnaut' 
Osmane. 3, 204. — tako a, jednini bez -in dolazi 
po turskom nacinn ne mijenajuei .se po padezima 
mjesto adj. arnautski : Arnaut-paprika, vidi Ar- 
nautkiiia. B. Musicki. tako Arnaut-pazar, koji se 
pridijeva Dakovici u pjesmi: Opremi je (knigu) 
Dakovici ravnoj , Dakovaci Arnaut-pazaru , na 
onoga Musta,j-pasu mlada. Nar. pjes. vuk. 4. 214. 
Te je sije seher Dakovici, Dakovici, Arnaut-pa- 
zaru, a na ruke pasi Mustaj-pasi. Pjev. crn. 104. 

— vidi na po -se Arnaut-popovac. 

ARNAUTINOV, adj. Albani. Samo u Vukovu 
rjecniku. 

ARNAUTINOVIG, m. prezime. isporedi Arnau- 
tovic. D. Avramovic, sv. gora 208. 

ARNAUTITI, arnautim, impf. Albanum red- 
dere. — i sa. se, reflek.nvno, Albanum fieri. Samo 
u Vukovu. rjecniku. 

ARNAUTKA, /'. 1. Albana, zena arnautskoga 
roda. A mene (rodila) }uta Arnautka kod ovaca 
na ploci studenoj. Nar. pjes. vuk. 2, 407. — 2. 
duga puska kakove imaju Arnauti. Od oruzja svaki 
ima dugu arnautku. M. D. Milicevic, vec. 210. 

— U oba znacena izmedu rjecnika samo u Vukovu. 



ARNAIITKINA 



112 



AKSAL 



AHNAtITKTTvIA,/. )irka main rrlo Jiitn jHti,ril;n, 
koja sr ;(ire i aiiiaut-paprika. H. Miisicki. 

AKNAI'TLUK. m. tin\ski aniautliik, ttnmiilskd > 
zem((i, Arlianija, Albania. S(imi> it luiic rrijoiic, 
iliiiedii rjertiika snmo tt V'ltkoni. Skoiidoi-iju, Uru- 
moliju, Aniaiitluk. Nar. pjes. potr. iJ, 27"). 

ARNAUTOVAC, ai-mVutovca, iii. (ininiilxki jii- 
stol. SaiiKi II Viikovn rjecnikit. 

ARNAkT0VI6, )m. presimc, pn orii Arnautu. 
A od KrujH> Arnautovi6a. Nar. pjos. viik. 'A, 'iUh. 
Zivko Arnantovii'. Kat S((. 

ARNAlJ'r-POPOVAC, Arnaut-Popr.vca, m. selo 
u Srbiji u okriigu pozarevackoiii. K. ,lovaiiovi('', 
rec. 139. 

ARNAUT-POPOVACKI, adj. sto pripada selii 
Arnaut-Popovcu. Aniaut-popovarka opstiiia. K. 
Jovanovio, ret. 131t. 

ARNAUTSKA, /. adj. Albania, Arhanija. Raz- 
dvajaju draavu Aiistrijsku od Arnautske. Vuk, 

posl. XVIII. 

ARNAUTSKI, adj. albanus; vidi arbanaski. 
(kl prniloga vijeka, izmedu rjecnika ii Belinu 
(58) I Vukovii. Ariiautska zemja. Vuk, rjec. Tb. 
Aniautski pisto]. Vuk, rjec. 7^. — adv. arnautski, 
albano more, izmedit rjecnika .sawio k Belinu. 
Arnautski drustu govorio. Nar. pje.s. vuk. 3, 215. 
I arapski jezik razumijem i nakrpat' sitno ar- 
nautski. 2, 269. — glasovi -ts- dolaze i sastav- 
leni I' c: Latinski joj govori, arnaucki zanosi. 
Nar. pjes. vuk. here. 262. 

ARNAVUTIN, m. vidi Arnautiu. Samo a nase 
vrijeme ii Vrnuj Gori. § niuie bjese trides Ama- 
vuta. Nar. pjes. vuk. 3, 321. 322. 

ARNIR, Hi. Reinerius. Ai-nii- sveti, kog puk 
ludi kamevova. J. Kavaiiin 92. 450. isporcdi Ar- 
iiiric. 

ARNIRIC, III. prezime, po ocii Arnirii. U tebi 
jos dull dise hrabrenih Arnirica. J. Kavaniii 103. 

ARNEVI, ariieva m. pi. tectum currus rustici. 
od iiiaij. arny, sjen. Samo u nase vrijeme, izmedu 
rjecnika samo ii Vakovu (gdje xe napomine da 
fsc govori it vojvodstvu). 

AROMAT, III. f'timfiu, aroma, xiv vijeka. Aro- 
mati, blagovonni ihi. ispltui se. Domentijan'' 71. 
nominativu jed. nema potvrde. isporcdi aromato. 

AROMATEJA, /. vidi Arimateja. isporedi Aro- 
matija. Josip, iz .Aromatheae' rodom. E. Pavic, 
ogled. 627. 

AROMATIJA, /. vidi Arimatija. Iz Aromatije. 
Anton Dalm., mat. 27, 56. mar. 15, 43. iv. 19, 38. 

AROMATO, H. vidi aromat. xiv nijeka. Kadilo 
voiiami aromato drtze. Domentijan'' 122. 

1. ARON, »H. Aaron; isporedi Arun. Neki pisu 
sa dva aa, kako je ii tudeni jeziku: Aaron. B. 
Gradic, duh. 31. Bernardin I'sb. L. Terzic 291. 
F. Lastri6, test. 391. J. Matovid 297. I. Velika- 
novic, upuc. 2, 321. I. J. P. Lucie, bit. 43. ali i 
s jedtiijem a jos od xvi vijeka. Aron. N. Ranina 
65. Anton DaJm., hebr. 5, 4. I. Bandulavie 36. 
J. Mika|a 6l'. .J. Kavanin 517. J. Banovac, prip. 
67. razgov. 192. Vuk, jevr. 5, 4. — na svijcm jc 
tijein wjestima samo brat Mojsijev, ^ali je ime i 
u narodii it obicaju: Aron Nincic. Sem. kn. srb. 
1879. 33. — U narodnoj poslovici neki ,car Aron': 
Tako se ne zgrcio kao i car Aron pod kos. Nar. 
posl. 309. gdjc dodaje Vuk : ja za toga cara 
Arona nista drugo nijesam cuo'. to ce bez siimne 
biti Oman « sveiom pismii Idnov. 21, 20. 

2. ARON, m. arum maculatum L. od grc. iigov. 



isporedi kozalac. Ftamo u jednoga pisca nasega 
vremena. B. Sulek, im. 4. 

ARONAC", aronca, in. vidi aron pod 2. Samo 
It jednoga pisca, nasega vremena. B. ?iulek, im. 4. 

AHf)NIKA, /. aronia L. isporedi aron pod 2. 
Samo It jedniH/a pisca nasetia vremena. Sloser- 
Vukot. ll'ora 415. 

ARONOV, adj. sto pripada Aronii. §ibu Aro- 
novu. Anton Dalm., hebr. 9, 4. SagriSise sinovi 
Aronovi. .1. Kanovao, razg. 28. Prut Aronov. J. 
Matovid 40. — neki pisu i .sa dva aa (t^idi i kod 
Aron): U bradi Aaronovoj. ,1. Matovif 179. Mi- 
snistvo Aaronovo ne bijaSe misnistvo vikovito. 
I. Velikanovic, upu6. 2, .321. 

ArONSKI, adj. .ito pripada Aronu. Namisnici 
bili jesu posveoenihoin oil staiia Aronskoga, od 
koji poglavica bio je Aron biskup veliki. A. d. 
Kosta, zak. 1, 18. 

AROZINE, iroXina, /. pi. ,nespretna obuia i 
odjeca i svake priie po kuei : izlazi van ; tu si 
unio te arozme, rece se (u Lici) kada tko u ta- 
koj obiici ude u malo (epsii sobu'. J. Bogdanovic. 
Postana ce biti istoga koga su arezine, koje vidi. 

AJRPA, /. vidi arfa. od tal. arpa. Od xvi 
vijeka. Arpe i tiautu. M. Vetx-anic 1, 218. David 
udarase u svoju arjni. I. Drzic, nauk gond. 92. 
Neki hoce da je saltijer isto ono pjesnicko orudje, 
koje mi arpom zovemo I. Dordic. salt. 102. Da- 
vid skladnim romonom svoje arpe negovo srce 
ntazase. A. d. Bella, razgov. 55. Ostavismo arpe 
i trubje. B. Cuceri 29. 

ARPAC, TO. nerium oleander L. .samo u jednoga 
pisca nasega vremena, koji ga ima iz rukopisa 
pisanih prosloga i naStcga vijeka u Diibrovniku. 
B. Sulek, im. 4. ne zna se stoji U a pred c i u 
ostalijem padezima osim nominativa Hi samo ii 
nominativu (isporedi arpec, koje ima isti pisac 
II istom znaceiiu a iz drugoga izvora). sumiia je 
i a pred r: moze biti da je samo pisano ar 
iHJesto r. 

ARPAGIK, in. sitan crni Ink, ceparum genus, od 
tur. arpagyk, jecinicak, dem. od arpa, jecam. Od 
prosloga vijeka izmedu rjecnika samo ii Vukovu. 
Arpagik je ud}iv. .J. S. Re}kovic, kuc. 353. Arpa- 
gika pofalit ne mogu. 353. — u istoga pisca gri- 
jeskom i sa h sprijeda: harpaj^ik. 134. 

ARPAICASA, /. jecmena kasa, ptisana. turski 
arpa, jecam, sastavleno .< kasa. Samo u Vukovu 
rjecniku. 

ARPEC, vidi kod, arpac. 

ARPIJA, /. Harpyia. Dolazi od, xvi vijeka, iz- 
medu rjecnika u Mikafinu i Belinu (366''). Kad 
zajdu u puste dubrave, ter na.jdu vtikove i lave, 
. . arpije i orle. M. Vetranic 1, 160. Vele da jest 
jedna ptica, koja se zove arpija: obraz joj je 
kako u covjeka, ptica vele zestoka. M. Divkovic, 
bes. 20. Sudci ne imaju bit ubozi ; ako Ii bi bili, 
dati im ono sto im je potrebno, za .sto ce bit 
inako arpije i ptice od grabse. I. Drzic, nauk 
gond. 278. Smradne arpije. .T. Kavanin 460. Ona 
arpija, ona glava ohola. B. Cuceri 251. 

ARPIKORAD, arpikorda, m. sambuca. od tal. 
arpicordo. Samo u Belinu rjecniku (lOS^i). 

ARSA. m. vidi Arso. u na.se vrijeme po nekim 
krajevima mjesto Arso, izmedu rjecnika samo it, 
Vukovu. Arsa Nikolic. D. Avramovic, sv. gora 228. 

ARSAL. )«.. nuncius , poslanik vla.stcoski. xiii 
vijeka u jednom spomeniku. Postana taiitna: moze 
biti od sr. lat. cursor, istoga znacena. Ni jedan 
posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduc ro- 



ARSANA 



113 



ARTEZAN 



cen, shraueno ako jest poslan od dvora. koiiiu 
poslu se govoi'i hrvatski arsal. Zak. viiiod. 81. 

ARSANA, /. armanientariuni naviuin. isporedi 
orsan. — od. tal. arzaiia, noi\ grr. ('([lOtrus, arse- 
nal, od arap. darsauah. Vitca, u kojoj se sto radi, 
osobito It kojoj se grade lade. — Od. xvii vijeka. 
Sest deniija ka,da carskih iz arsane prista u kraj 
grada. I. T. Mrnavic, osm. 111. Deuiije u arsanu da 
odvest imaju. 112. Ai'sana glasovita, gdi sve gra- 
diS plavi nove. J. Kavanin '218. 

ARSEN, Hi. Arsenins ; Lsporedi Arsenije, Ar.seii. 
u nase vrijenie, iziiiedii. rjecnika. samo it Vukovu. 

ARSENAL, arsenala, m. tal. arsenale. I'idi ar- 
sana. « nase vrijeme. U ar.senal. V. Bogisic, zbor. 
573. 

ARS^fcNAT, arsenata, m. vidi arsenal, ii nase 
vrijeme .samo u pjesmi jednoga Crnogorca. Osta- 
vise zelene topove i ostalo sve carsko oruzjp, da 
to drzi u arsenat. Nar. pjes. vuk. h, 348. 

ARSENIC, m. prezime, po ocu Arseniji. -i- je 
sazeto -iji-. Jovann Arsenicu. Prot. sab. mag. 96. 

ARSENIJA, m. vidi Arsenije, Dolazi i prije 
nasega rremena, izmedu rjecnika. samo » Viikovu. 
Arsenija. S. Novakovic, pom. 4.3. Ti-i cetiri sveca: 
Vasilija i s nim Arsenija, treci Petar, a cetvrti 
Stevan. Nar. pjes. viik. 5, .509. 

ARSENI.TE, m. Arsenius. Od xiii rijeka; iz- 
medu rjec'tiika it Vukovu i Danieieerii. u prro se 
vrijeme pisaln i sa e mjesto e iza. s. nom.inativ 
ne dolazi prije xiv vijeka, a toga, je vijeka vee 
sa. -ije na kraju kao danas, a pisato se i sa ij. 
Pri Arseniji. Mon. serb. 48. tioiii. sa -ij : Otbct 
nasb Arbsenij. Danilo 23(i. num. sa -ijp: Igunienb 
Arsenije. Mon. serb. 97. Episkvipb Arsenije. 104. 
— I negova brata Arsenija. Nar. pjes. \Tik. 4, 138. 

ARSENLTEV, adj. Arsenii. Arsenijeva pruga. 
Srp. Nov. 18iil. 289. 

ARSENI.JEVIC, tu. prezime, po one Ar.seniJH. 
Nikola Arsenijevic. Nar. pjes. vuk. 2, 646. 

ARSENIK, )».. arsenioum ; isporedi misomor, 
sican, Samo u rjeenicima Mika^inu i lijelosfijeu- 
ceva (u po-Hednem tako da se moze citati i z mje- 
sto s). 

ARSENIO, m. vidi Ai'senije. zavrh'tak je -o 
talijanski. u jednoga pisea. xvii vijeka. Arsenio 
pop. F. Glavini6, c^^t. 122. 1.36. 

ARSENOV, adj. Arsenii, sto pripada Artenu. 
Ku(Sa da bude opet Arsenova. Prot. saVi. mag. 148. 

ARSENOVIC, m. prezime, po ocu Arsenu. Od 
Nikole Arsenovica. Prot. sab. mag. 21. Arsenovic. 
Nar. pjes. viik. 3, 583. Sem. prav. 1878. 56. Rat 384. 

ARSEN, m. vidi Arsenije, dolazi samo xrv vi- 
jeka. Danioic 1, 16 isporedi Arseiiev. 

ARSENEV, adj. Arsenii, vidi Arsenov. samo 
XIV vijeka. Do made ,.^rseneve'. Glasnik 13, 370, 
Danicic 1, 16. 

ARSICA, m. dem.. Arsa. Samo >i Vukovu rjecniku. 

ARSIC, m. prezime, po oca Arsi. Rat. 44. 171. 
343. 

ARSICI, Arsica, m.. pi. zaselak u Srbiji u 
okrugu uziikom.. K. .Jovanovio, rec. 159. isporedi 
Arsic. 

ARSLAN, ar.slana, m. tur.ski arslan, vidi lav, 
.samo II nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u 
Vukovu. Ti zametni hajku u i>lanini, pa ti ki'eni 
z\-ijera arslana. Nar. pjes, vuk, 2, 44, — u Tu- 
raka i ime musko. koje dolazi od xvi vijeka, iz- 
medu rjecnika samo u Oanicicevu. Arslanb pasa 
Sokolovict, !^etop, saf, 84, Dopade Mekic Arslan 



aga, Pjev. crn. 247. Pobi'afcime Z\TJezdic Arslan 
aga. Ogled, sr. 126. Arslan beg Mu.sovi('. Nar. 
pjes. vuk. 5, 494. 

ARSL.\NIJA, /. .ttari turski novae od 40 para, 
turski arslany, lavski, od arslan lav. Dolazi xvii 
vijeka; akc. u gen. pi. arslanija. — Te im je nz'o 
pet sat (.pecaf) arslanija ; , , . nek nam da nazada 
pet sat f.pecat') arslanija, Starine 11, 115, 

ARSO. m. hyp. Arsenije, Samo u Vukovu rjec- 
niku. 

ARSO.TE , m. ime corjeku koji jc ubio kraja 
Vukasina. u nekim. knigama od proitloga vijeka. 
Glasnik 5. 76. 35, 47, ali je bez sumne pokva- 
reno : pisci su ga nasli u starijim knigama pisa- 
nim talijanski, u knjima stoji ,Harsoje', a to ne 
treba citati ,Arsoje' nego Hrsoje. isporedi Hrs i 
Hrsovic, 

ARSIN, arsina, m. fnr.ski arsyn, lakat, mjera 
onolika koltk je lakat, ulna, vidi lakat, Akcenat 
kakav je u gen. sing, o.staje u svijem oblicima, 
osim ace. sing., ko)i je jednak s nom. ; a u gen. 
pi. zadni Je slog dug: arsina, — Dolazi od xvii 
vijeka, izmedu rjecnika samo u Bjelostijencevu i 
Vukovu. — u jednoga. pisca prosloga vijeka gri- 
jeskom i .ta h sprijeilo. — Bog mjeri nebesa na 
arsine i ))ed]e. M. Radnie 391. Ne cete naci ar- 
sina zem[e, odakle ga nisu judi svojim zloiam 
izagnali. S. Margitic, fala 144. Arsin. J. Kavanin 
442. Svitom, koje je arsin po pet ili po sest grosa. 
P. Filipovic, istom. 35. Koji bijase visinom 6 ar- 
sina. F. Lastric, test. 20. S repom od tri arsina. 
F. Lastric, ned. 425. Cetrdeset arsina dubok. J. 
Banovac. pred. 149. Tri ar.sina postava. J. Bano- 
vac, razg. 90. Bijase trideset arsina dugacko. E, 
Pavic, ogled, 132, Svaki arsin nosi 4 cetvrtine, 
M, Zoricic, aritm, 11, Drzite kratke .harsine' i 
lazlive vage. D, Rapic 164, Od arsina dago eislo 
pruzis, M, A. Rejkovic, sat, 61, U sirinu na arsin 
rastavi, .J, S, ReJko\'ic, kuc. 214. Ako je daleko 
Bagdat. blizu je arsin, Nar. posl. vuk. 2. Pak od- 
sece tri arsina platna. Nar. pjes. vuk. 1, .534. 
Strelu metnu , pak mere arsinom. 2, 360. Sto 
Momcilu taman sabja bila, VukaSinu s' arsin 
zem|om vuce. 2, 114. Uzme kredu, konac i ar.sin. 
Vuk, pisma 66. — samo it jednoj pjesmi prosloga 
vijeka dolazi dometnuto -ov u pi., i to u gen.: 
Kad je erkva visoka arsinova sedamdeset. Nar. 
pjes. bog. 211. 

ARSL.^MA, /. vidi aslama. 

ARSLAMIJA, /. vidi aslama. .samo u na.se vri- 
jeme. It jednoga pisca. i od nega u drayoga. B. 
Sulek, im. 5. 

ARSOV, arsova, m. vidi asov. samo u Vukovu 
rjecniku (,arsov'). 

ART, /, ars, artificium, vjestina, zanat. Od tal. 
arte. Od xvi vijeka. Kad srica odajde, s tobom 
ostane art M. Marulic 145. Od koje god arti ili 
mestrije. S. Budinic, ispr. 5. Da dobre arti budu 
captjet u nili drzavah. I. Drzic, nauk gond. 269. 
Pamet je a ne art, koja .slidi tate. M. Kuhacevic 
35. Zua novu art od boja. 143. 

ARTA, turski arta, ostatak; u jednoj pjesmi 
pridjeveno zenskom ce(adetu koje igra u kolu, te 
ce biti zavrckola. U Kresevu kolo igra, i u kohi 
arta Marta, za kapom joj zlatna pavta, Nar, pjes. 
petr. 1, 206. 

ARTENA, f. tal. artena, avis Diomedea. Samo 
u Mikalinu rjecniku. 

ARTEZAN, artezana, m.. vidi artiza.n. prosloga 
vijeka u jednoga pisca. Da je usla nenavidost 

a 



autiCki 



III 



ASANOVAO 



iiiedu rodovniko , lufidii gospodu , tigovno , artp- 
iane. .1. Banovac, pripov. 2H^i. .la sani vlastoliii, 
ja oficir, ja gradaniii , Ja aiteJ-aii. J. Banovac, 
pred. 98. 

ART11!K1, adj. arct.ious, ^evcrni. V artifikoin 
nuacnoiu glibu sjever ovih rodi. J. Kavanin 'W.). 

AKTICOK, in. od tal. articiocco, cynara, seo- 
Ij-mus. isporedi artifcoka, artiiiovka, arkiftoka, ai- 
ti6ok. Od jirnsloga rije.ka. Artii-oci i sparogo. .F. 
Kavanin 21. Articok ili kardun, ('ynara. Sloser- 
Vukot., flora 761. Articok, cynara scolyinusL.; 
divji arti6ok, ouopordon illyi'icum L. * sUlybuni 
niariamun Gart. Cas. fees. muz. 1852. 2, 46. 

AJiTItJOKA, /. vidi articok. Samo u B.jelo.sti- 
jenceim rjccniku. 

AKTICOVKA, /. vidi articok. .stmko ii Jamhre- 
sicevu rjccniku. 

ARTICOK, m. vidi articok. samo a jednugn 
pisca naiega vremena, koji k znacenima divlega 
artiioka (vidi kod articok) dodaje jos cynara car- 
duuculus L. B. Sulek, im. 5. 

AJRTICOKA, /. vidi articoka. Samo u jednoga 
pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 5. isporedi 
articok. 

ARTIKUL, m. articuUis, clan. Od xv injeka. 
Tvrdina gori recenih artikulov. Mon. croat. 170. 
Kako se udrzi v drugom artikuli. 228. Artikuli 
prave kr-itjanske vere. Katekiz. 1561. 1. Dili sym- 
bola zovu se artikuli . . . artikuli to je clani. P. 
Kadovcic, symb. 3. Artikule mira doznat ces. M. 
Kuhacevic 164. 

ARTIKULUS, ■»(. vidi artikul. xvi vijeka u 
jednom spomeniku. Polag artikulusa, ki je sprav- 
|en za dugp ociveste. Mon. croat. 311. 

ARTILERIJA,/. cohors tormentaria, Me)«./>-a«c. 
artillerie. prosloga vijeka. G-eneralu od artilerije. 
J. S. Re|kovic, kuc. iii. 

AKTILEKIST, m. tormentarius , nem. artille- 
rist. jiroUoya vijeka. Ai-tilerista i uiorskih oficira 
448 biln. J. Rajiii, boj 41. 

AETIZAN, artizana, ni. artifex, zanagija, iitaj- 
stor. Od tal. artigiano. isporedi artezan. xvi * xvii 
vijeka. Soldat, tezak al artizan. M. Marulic 277. 
Od trgovac i artizanov. S. Budinic, ispr. 89. Ar- 
tizani. I. Drzic, uauk gond. 312. 

ARTOFILAHT, m. /anioipvXdxTr]^. ii jednom 
spomenikii xvn vijeka. artofiiahtu. Mon. serb. 558. 
sprijeda je otpalo h. isporedi hartija. 

ARTOVANE, n. consiliatio. isporedi artovati. 
samo u Viikovu rjeciiiku. 

ARTOVATI, artujem, impf. consiUari, svjeto- 
oati , uciti koga , pokazujuci starjesinstvo nad 
nim. Hamo u Viikovu rjecnikii (,hofmeistern') ; 
prelazno: artovati koga. Bice od t.ur. artmak 
dodavati, mnoziti, nadmctati, nadmetati se. 

ARULA, /. foculus. od sr. grc. aQovi-a, sr. lat. 
arula, st. grc. iaj^ana. xiii vijeka. Arulu velikuju, 
jeze je.stt ogniste u medi skovano i prenosimo. 
Sava, tip. stud, glasn. 40, 178. tip. hil. glasn. 24, 220. 

ARUM, turski harun, tvrdoglav, cudliv ; u istom 
znacenu u Bosni : arum, jogunast. Nar. pjes. petr. 
1, 201). 2, (i97. a u Lici kao siilitd: onaj je covjek 
na piiii arum. J. Bogdanovic. 

ARUMNAK, m. sidiidnak. od arum, koje vidi. 
On je pravi arumnak. (rcce sc it Lici). J. Bogda- 
no\-ic. 

AEUN, m. Aaron j vidi Ar'on. ii jednoga pisca 



XVII vijeka. Sluge tvoje Mojzesa i Anuia. M. Al- 
bert! 435. 

ARVAM, m. iinc musko u jednoj pjesmi, koje 
je u istoj pjesmi i n natjiisii iirzinu naMampano 
i Avraiii : ovo ir driigo jirije liili jiogrjeika stam- 
parska nego prvo, koje jiostaHem iiioze biti od 
Arbanas .s- grckim ji iiijesfo h (isporedi arvanitski) 
* sa m mjeslii n, ( iiioze biti da ii jijesmi i ne 
stoji kao prai'o iine covjecje nego kao narodno. 
I cekao Arvama spahiju ... aF eto ti Arvam sa 
svatovi. Nar. pjes. vuk. 3, .502. I .sam glavom Ar- 
vam ndadozoi'ia. 504. 

ARVANA, /. vidi orvana. M. Pavlinovic. 

ARVANI.IA,/'. turski harwany, ogrtac. u Bosni 
Nar. pjes. petr. 1, 341. 2, 697. i.s}wredi avramija. 

ARV.VnITSKI, ad;j. albauus, arbaiiaski. od nov. 
grc. ihiflan'i iji. xv i kvu vijeka. Vi. arvanittskuju 
stranu. (Jlasnik 11, 77. 32, 268. 

AHVATHKO SELO, n. neko mjesto hrdovito 
(ne nasc(eno) u Srbiji u biogradskom okrugu, 
srezii vracarskoiii. Glasnik 19, 97. 

ARiiA, /. arapski 'arza, javlane, relatio. xvi 
vijeka u pismima koje pisase Turci. Ja cu arzu 
uciniti na oestitu portu. Starine 10, 11. Hocu pi- 
sati jednu arzu na portu. 12. 

ARZI, arapski 'arz-i, za prijavfivane ; dolazi 
samo u pjesiiiama piridjeveno sprijeda rijeci odaja 
ne mijenajiici se po padeziina: arzi-odaja, soba 
gdje se prima tko dolazi, cubiculum salutatorium. 
Dok Lspade iz arzi-odaje. Nar. pjes. jok. 498. Pa 
eto ga u arzi-odaju. 503. 

ARZOHAL, m. arapski 'arzuhal, molba. Samo 
u pjesmi, i to bez h. isporedi arzovan. Od obraza 
krvi natocila, pa kr-vava arzoala gradi, te ga dade 
caru cestitome. Nar. pjes. petr. 2, 451. 

1. ARZOVAN, m. vidi arzolial, od kojega je i 
piostao. samo u pjesmi. Ovoliku vojsku satrosismo 
bez careva bijela fermana, brez vezeka i brez ar- 
zovana. Nar. pjes. vuk. 3, 271. 

2. ARZOVAN, m. zapajen ; od. tal. arso. dolazi 
It jednoj pjesmi sremskoj pridjeveno svijeii kao 
subst. mjesto zapajen. Pa iznela svecu arzovana, 
p' ona ceka Rada gospodara. Nar. pjes. srem. 115. 

ARZABA, /. glibovita voda iza sela Jiinuzo- 
vaca u Bosni. Zemjak 1871. 2. 

ARZANO, n. selo it IJalmaciji blizii Iinoskoga. 
Scbem. spal. 1862. 17. Report, dalm. 39. 

ASA KASA, djeca triitci po snijegu vicii: asa 
kasa lisa, asa kasa lisice ! Vuk, rjec. 8". Bez 
sumne ,asa kasa' nesto ziiaci, ali se ne zna sta: 
inoze biti da je od turskoga seke seke, skokom, 
poskakujuci; tada hi i lisa bila pogrjeska, koja 
se u nerazumijevanu lako mogla dogoditi, mjesto 
voc. lise. 

ASABABA, /'. neko mjesto blizu Carigrada, 
moze biti grad Kskibaba. Ja rodom izlizu ispod 
Asababe, gdi krekecu blizu Carigradske zabe. I. 
T. Mi-navic, osm. 142. 

ASAN, in. 1. vidi Asen. — 2. vidi Hasan. 

ASAN-PASINA PAL.4.NKA, /. mala varosica 
na desnom brijegu rijeke Jasenice u Srbiji. Vuk, 
rjec. 8». Glasnik 31, 310. vidi Palauka. 

ASANOVAC, Asanovca, m. 1. selo it Srbiji u 
toplickom okrugu, u srezu dobrickom. Srp. nov. 
1879. 176. — 2. izvor u Hercegovini. Schem. lierc. 
1873. 17. — Od turskoga imena Hasan. 



ASANOVO 



115 



ASPED 



ASANOVO, n. zaaelak u Srbiji ii okrugu uzic- 
kom, xrezH moraeickom. K. .Tovauovic, rec. 152. 
sprijeda jc otpalo h. isporcdi Hasan. 

ASEDIJ, m. obsessio. od tal. assedio, opuada. 
prosloga vijeka u jednoga pisca. Grad oknxzi, 
asedij pripravi. M. Kuhacevic 1.56. Asedij dignu. 
110. 

ASEGURATI, asegui-ilm, impf. vidl asigm-a- 
vati. V jednoga pisca proiluga vijeka kao^ iivje- 
ravati, persuaders. Proroei ponukovase Zudije 
asegurajuci ji da ce bog dilo I'liovo blagosoviti. 
E. Pavic, ogled. .357. 

ASEKURATI, asekiiram, pf. vidi asikurati. u 
jednoga inscn prosloga vijeka kao urjcriti, per- 
suadere. Asekiira ji da uitko od I'li ne ce izgi- 
miti. E. Pavic, ogled. 663. Asekurase ji da isti 
Isus opet doci oce. 635. 

ASEN, m. ime musko hugarsko, koje dolazi i 
sa e i sa a mjesto e, i sa n mjesto n. A.seu. Mon. 
Serb. 3. Asenu. 35. Doraentijau^ 328. Asemi. Do- 
mentijan'' 335. Aseiia. Dometijan'' 171. Asenoiiit. 
173. A.sanu. 199. Asana 178. 199. — isporedi 
Osen. 

ASI, arapski asi, buntovnik. it pjesmi nc niije- 
uajtici se 210 padezima uz glagol uciniti se: asi 
ufiiniti se, polmniti se, odmelnnti .sr, /ebellare. — 
grijeskom dolazi i sa h sprijeda. — Sto se Rusto 
asi ucinio. Nar. pje.s. vuk. 4, 186. E se raja asi 
ucinila. 4, 488. — grijeskom sa h: Pa se Ai'ap 
hasi ucinio. Nar. pjes. jiik. 613. 

ASK.', Hi. « Bosni hlizii Tisine dva sela. Asic. 
goriii i doni. Schem. bosn. 1864. 30. — i pi. 
Asici, takoder selo ii Bosni hlizu (ilamoia. Scheni. 
bosn. 1864. 71. — Postanem re bid od iinena 
Hasa (koje I'idi) izgitbinsi h. 

ASIGURATI, asiguraiu, pf. tal. assiciirai'c se- 
curuin reddere. isporedi asegurati. asekurati, asi- 
guravati, osigurati. Dolazi od xvi rijeka. Da je 
iniate asigurati svjema dolirima dje<'C Domenega 
Becica. Starine 10, 37. Asigurat svaki cas od iii- 
vota nase sahraiienje. I. Drzic, nauk gond. 133. 
Ako se ovo proglasi pri vladaocu. mi 6emo mu 
govorit i vas asigurati. I. Ancic, ogl. 77. 

ASIGURAVATI, asigui'avam i asigurajem, impf. 
persuadere, iwjeravati. isporedi asigm-ati. 1. pre- 
lazno; prosloga vijeka: jer vas ja asigm-ajem i 
oznaiiam da se ou obratio. M. Dobretic 125. — 
2. sa se, refleksivno ; xvu vijeka : Sada se asigu- 
ravam da rijec tvoja ne ce pomaiikati. V. Andria- 
sevic, dev. 82. 

ASIJA, /. vidi Azija. 

ASIIvURAVATI, asikuravam, imjjf. vidi asigu- 
ravati. .wii vijeka. Sin te bozi asikurava; just.i 
fulgebunt sicut sol. V. Andrijase\'ic. put. 235. Ako 
zelis blago i slavu, . . od toga te kra| prorocanski 
asikurava: gloria et divitiae in domo ejus. 241. 

ASINA, ,/'. jedno od devetnaest imena vjestici- 
nih u jednom. rukopisu nasega vijeka. ali neraz- 
govijetno zapisano tako da prvo a moze biti i o. 
Starine 10, 283. Rijec tamna: moze biti da je 
prvo a 1, jedna Hi prva (isporedi inasina, koje 
je takoder jedno od tijeh imena, i moze biti ina 
sina). 

ASIRIJA, /. Assyria. Kra} od Asirije. M. Ma- 
rulie 5. 

ASIRI.JANIN, m. Assyrius. isporedi Asirijanin. 
-in stoji samo ti jednini. Za c mu ucinise toj Asi- 
rijani. M. Marulic 26. Uze bog Asirijanina za 
neprijateja puku. M. Radnic 388. Da bi dao ki-uh 
vojnicima Asirijauima. J. Matovic 489. 



ASIRIN, «!. Assyrius. u jednoga pisca pro- 
sloga vijeka, i to u mnozini sa -in-, isporedi asi- 
i-inski. Asirini suproc nam svi dojdose. A. Vitajic, 
ist. 270. 

ASIRINSKI. adj. vidi asii-ski. isporedi Asirin. 
Od ruk kra|a asii-inskoga. Bernardin 15. Od ruke 
kraja asirinskoga osloboditi cu tebe. I. Bandu- 
lavic 31. 

ASIESKI, adj. assyrius. isporedi asirinski. Asir- 
ski hercezi. M. Marulic 12. 

ASIS, m. vidi Asiz. Vrati se u Asis. F. Glavi- 
nic, cvit 334. u toga se pisca maze s citati i s i z. 

ASISTENAT, asistenta, m. assistens. Misnik 
s djakoiiom i asistentom. B. Kasic, rit. 152. 

ASISANIN, m. covjek iz Asisa. S. Franc.esko 
Asisanin. D. Mattel 5. 

ASIZ, m Aesisium. tal. Asisi. isporedi Asis * 
Asiz. TJ crkvi gospe od andela od Asiza. A. Gu- 
cetic, roz. mar. 92. Biizu grada od Asiza. D. Ba- 
rakovic, jar. 133. Kod Asiza. I. Ancic, svit. 10. 
Sin jednoga trgov(^a u Asizu. F. Lastric, test, 
ad. 56. 

ASKAR, m. vidi cipo, cephalus. L. Zore, rib. 21. 

ASKER, m. turski asker, vojnik, vojska. Mu- 
dijer asker carski. Nar. pjes. vuk. 5, 482. 

ASLE, vidi jasle. samo u Stuiicevu rjecniku. 

ASLI, titrski asli, od korijena, od plemena. a) 
plemcnit, nobilis; pridjevcno rijeci ne mijena .se 
po padezima. toga ce znacena biti ti jednoj pjc- 
smi: Asli deca mogu carovati. Nar. pjes. stojad. 
1, 159. — b) kao adv., .■ia svijem, potpimo, plane. 
Asli manit ; asli zreo. M. Kovacevic. — sa vasli : 
asli vasli, tur.-^ki asli fasli, uzalud, irrito: Otisao 
asli vasli. Vuk, rjec. 8*. 

A.SMADEL, m. vidi Asmodej. Asmadel blud- 
nosti uzize. L. l|jubuski 35. Asmadela vraga suz- 
lienici. 35. isporedi Asmadelov. 

ASMODEJ, m. Asmodaeus, ime jednomu vragii. 
isporedi Asmadel, Asmoden, Azmodeo. Z'o Asmo- 
dej. J. Kavaiiin 449. u jednoga pisca^ n gen. bez 
j, jamacno zato sto je uzimao nominativ tali- 
janski Asmodeo : Od djavla Asmodea. J. Filipovic, 
prip. 3, 236 

ASMODEN, m. vidi Asmodej. Treti je vojevod 
Asmodeu po jime. D. Barakovid, vil. 317. 

AsOL, m. dtobit i Ho kmet da^je gospodaru. 
Samo u na.ie vrijeme u Dalmaciji. M. Pavlinovic. 
Od turskoga hasyl, dohodak. 

ASOVINA , /. carsko Hi drzavno dobro. od. 
arap. hass istoga znacena. sprijeda je otpalo h. 
Selo Biikovica bilo je za Turaka mukada ili 
eminluk, sto se na torn kraju zove i asovina. M 
D. MUicevic, srb. 573. 

ASPA, /. pustulae, vidi ospa, od koje je i po- 
stala promijenivsi o na a (kao abravnica). Samo 
It nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u Vukovii. 
Vidis aspe oko grla moga . . . Zar ne vidis de cu 
uuirijetiy Nar pjes. stojad. 2, 72. 

AspAp, aspapa, m. vidi espap. xvii vijeka. Po- 
sajite oni aspap. Starine 11, 95. Sto je platio za 
svoju glavu aspap, oni aspap sluzi. 95. 

ASPETIC, m. prezime, u Dalmaciji, u jednoga 
pisca. prosloga vijeka. Aspetic. J. Kavaiiin 147. 

ASPID, HI. vidi aspida ; isporedi aspid. Od xvi 
vijeka, izmedu. rjecnika jamo ii Danicicevu. Ka- 
kono aspidi iU gadi. S. Budinic , sum. 136'>. 
Aspydi gluhyj. Glasnik 11, 110. Aspidt pustajett 



ASProA 



116 



ASUMITI 



ogi^b. Starino 11, 19fi. Ivoji ji* zinija asjiid. F). 
Eapic"- 3(i0. 

ASl'lDA, /. aspis. oil grc. danCg, od xiv vijeka. 
izmedii ijccnika u ViiIcDrii i Dunificcru. Tako 
aspydii zathoo iiSi svoji. Uoiin'iitijan'' 118. ,Zla 
kail asjiida', reku zloj zeiii. Vuk, rjei. 8". 

ASPIDIN, adj. aspidis. izmedu rjecnika samo 
u Viikofu. ^juti jed aspidin. T). T)aniCi6, 5moj. 
32, 33. 

ASPTDOV. (((//'. a.ipidis. od^ xv Hi xvi vijeka, 
izMcdu ijci'iiika samo u Danicicevu (3, 553). 
Aspidova. Aloksaiijr. novak. 7. Oiias aspidov, noge 
lavovp. Alsksandr. Jag. Starine 3, '2'24. Jed to bio 
aspidov. J. Kajic, boj 23. 

ASPKA, /. iianitor, sitan srebrn novae turski 
odredene vrijednosti, a po nemii u opce novae Hi 
novci. — I' mi!o,Um je dcojako : kao rijeei zennke 
s ounovom na a; Slsprc; n, gen. pi. samo kao ri- 
jeei s osnovom na i: aspri. — Dolazi od xv vi- 
jeka, izmedu rjecnika namo u Vukovii i Danici- 
cevu. — Od 71011. grc. iinnQo;, bijel. — isporedi 
jaspra. 

1. srebrn novae toga imena: malo ih je mane 
od 300 (290) teglilo 1 litru xv vijeka (Daiiicic 1, 
19) a u nase vrijeme klii 3 aspre u 1 j«ov< (Vuk, 
rjefi. 248'>). xv vijeka : U dva saku|a aspri IS.-IHO. 
Spom. .sr. 2, 57. Se.sti. deseti. i cetii-i aspre. 5!). 
20 sakiiji., u vsakomt po tri deseti hijada aspri. 
Moil. Serb. 407. Suma aspiarat tisuca tisucb 
aspri. 407. Aspri (,asi.pre') turtccehb. Spom. sr. 
2, 59. — XVI (' XVII vijeka: Dvaes aspri ziiam 
tko bi za li dao. N. Najeskovic 183. Daleki na- 
rod bez aspre vidih. I. T. Mrnavic, osm. 143. 
— prosloga vijeka: Asprima broji tko malo ima- 
juc vele kazat' hoee. Poslov. dan. 5. Ostavi duga 
turski aspri 330 grosa. Ead 1, 183. 

2. peouiiia, novci; najnise u mnozini, ali i u 
jednini kao i novae, takoder od xv vijeka. a) u 
mnozini: aa) kao rijeei s osnovom na i (isporedi 
i naprijed) : Petrebujuci aspri nase. Mon. serb. 
329. Koliko aspri imamo za spenzu y Ne iinamo 
nego samo tri dukata. M. Divkovic , besid. 319. 
Nestade aspri s pleci. Nar. prip. vuk. 121. Pos}e 
ga po svijetu da tece, ali ne tece da aspri stece, 
nego da stece pameti , . . i dade mu nekoliko 
aspri sto ce mu dosta za put biti. Nar. prip. 
vuk.' 217. Najgora zena vaja pedeset grosa, a 
dobra se nikakvira asprima platiti ne moze. Nar. 
posl. vuk. 186. — bb) kao rijeei s osnovom na a: Ili 
su aspre ili je imanje ili je hajina. M. Divkovic, bes. 
32. Daju aspre na dobit. I. A. Nenadic, iiauk 134. 
Tko ce nemu vratiti negove aspre ? 137. Da siromah 
pozudi imati kucu, aspre. 144. Koji bi uki'ao svete 
aspre i pineze crkvene. J. Matovic 258. Braca 
ka' i braca, ama sii- za aspre. Nar. posl. vuk. 29. 
Najgori je muz dobar muz, a dobroga muza ni 
jedne aspre iscijeniti ne mogu. Nar. posl. vuk. 
186. Te posteiie za aspre prodase. Nar. pjes. vuk. 
5, 137. Dade mu jedan stap govoreci; ,evo ti ovi 
stap, kad ti god bude potreba od novaca, liime 
u sto god kucnes ondole ce izlaziti na stotine 
onake aspre kake ti namijenis'. Obraduje se oni 
covjek, . . pa pocne da kusa srecu u stapu. Kucne 
liim u kam govoreci: ,sve zuti cekini da budu!' 
Nar. prip. vuk. 120. — b) u jednini : Kako je i 
koliko dje obicaj placati ili asprom, ili plodom 
zemje. I. A. Nenadic, nauk 153. Pomagase me, 
neko asprom, neko lijebom a ueko diugom po- 
trebom. PravdonoSa 1851. 21. 

ASPRE, /. pi. pecunia; vidi kod aspra. 
ASPRI, /. pi. pecunia. vidi kod aspra. 
ASPBICA, /. dem. aspra. Od xvi vijeka, izmedu 



rjeinika samo u Vukovu. On tas sam mnio pri- 
rait aspricu. M. Drzii 49. Ere mi ih onoma dno 
na asprico kupovaso. Nar. pjes. mikl. beitr. 35. 1 
nadnicu laku ostavise, a nadnicu po jcduu aspricu. 
Nar. pjes. vuk. 2, 206. Da ti ja dadem jednu 
aspricu. Nar. pjos. vuk. ^.iv. 15. 

ASPURG, m. Habsburg. xvii vijeka, po tat. 
Asburgo, isporedi Auspurg. nominativu nema po- 
tvrde. Kako ucini s jednijem knezom od Aspurga. 
I. Drzi6, nauk gond. 195. — u jednoga pisca u 
qen. bez nastavka : ICneza od Aspurg. F. Glavini6, 
cvit 138. 

ASPUBLI.IA, vidi kod al (ruzieast). 

ASTA, vidi hasta. 

AsTAGARKA, /. o golemoj svijeci veli se da je 
,kao astagarka' : Upalio u slavu svijedu kao asta- 
garku. S. Novakovid. moze biti od uffrpnynAof, 
gtezan. 

ASTAIj, astala, m. vidi stol, mensa. — Od stol 
je u magarskom jeziku postao asztal, 2>^ i* tako 
promijenen opet dosao u ncke krajeve. — Nalazi 
se od prosloga vijeka, izmedu rjecnika samo u 
Vukovu (gdje se naiwmine da se govori u voj- 
vodstvu). Rad je sesti za ono nase malo astala i 
po redu cupati svakoga. Bud. spom. Glasnik ii. 
3, 136. Imajuci puna usta vina i ne moguci od 
smeja uzdrzati se, okrene se u itosti da ne po- 
prska astal. D. Obradovic, ziv. 64. Radost, koju 
osecaju za astalom. J. Rajic, pouc. 1, 24. Al' na 
nemu dva astala zlatna, na jcdnome dvije preje 
zlatne . . . a na drugom divit i hartija. Nar. pjes. 
vuk. 3, 283. Ni jednoga u astalu nema da ti pije 
prvu casu vina. 2, 357. Boje je o svoj a.stal i los 
nego o tud bogat noz otii'ati. Nar. posl. vuk. 24. 
Na astalu sveca gori. Nar. prip. vuk. 168. 

ASTALCIC, M'. dem. astal. s<i/»o u Vukovu 
rjecniku. 

ASTALSKI, adj. mensae. od astal. isporedi 
stolui. Nekoliko astalskih ubrusa. M. D. Milice- 
vic, vec. 53 isporedi stohiak. 

ASTALUK, m. tur.'iki hastalyk, bolest. a na.se 
vrijeme u jednoj pjesmi. Astaluk mu umori de- 
vojku. Nar. pjes. vila 1860. 14. 

ASTAR, astara. m. turski astar, postava, platno 
za postavu. Samo « nase vrijeme, izmedu rjec- 
nika samo u Vukovu, i tu je ,pamucno platno, u 
koje se ohicno mrtvi Turci zavijaju, a i ha}ine nime 
se postavjaju'. Ono n koje se mrtvi Turci zavijaju 
misli se u pjesmi: Sad na tebi svilena kosuja, do 
dan do dva bijela astara! Nar. pjes. vuk. 2, 446. 

ASTEAKATI, vidi strakati. 

ASTROLOG, m. astrologus; isporedi astrulog. 
OdiLw vijeka; izmedu rjecnika u Mika(inu. Nad- 
grobnica Mavru Veteranu ojjatu, teologu, astro- 
logii. N. Na}esko\'ic 1, 343. Astrolog govori da 
ima dazdjeti. M. Orbin oS. 

ASTROLOGIJA, /. astrologia. Od xvii vijeka, 
izmedu rjecnika u Mikalinu i Belinu (114i). U 
astrologiju. J. Ai'molusic, slav. 37. Malo filozo- 
fije ali astrologije. P. Radovcic, nac. 152. Zvizdo- 
znane naravsko, to jest astrologija. A. d. Kosta, 
zak. 2, 125. 

ASTRONOM, m. astronomus. xvu vijeka. Od 
astronoma zvjezdoznanaca. B. Kasic, rit. 34. 

ASTURLIJA vidi kod al (ruzieast). 

ASUMITI, asumim, pf. rasrditi se. samo u nase 
vrijeme u Dalmaciji: asumiti na koga. M. Pavli- 
novic. Bice od turskoga yssynmak, ugrijati se, 
zestiti se. 



ASUEA 



117 



aSikovati 



ASUEA, /'. vidi hasura. 

ASVIJESTITI SE, ^svijestini se, pf. vidi oayi- 
jestiti se, cemu se o promijenilo na a. u nase vri- 
jeme u Dalniaciji: asvistiti so. M. Pavlinovit";. 

1. AS, m. vidi kec. Od tal. asso, I'lem. as. U 
na^e vrijenie u gornem primorju. AS od spadi, 
kraj od dinara. V. Vrcevic, igre '22. 

2. A§, quia; u nase vrijeme u cainvaca okr- 
neno zac, za Ho. As si mi ti joS jedino veselje. 
Nar. prip. mikul. 2. Gre naprvo pa opet nazad, 
as ga je bilo strali. 2. 

ASAJDA, fiamo u zayoneci; vidi viika. 

ASAN, III. u pjeami I'lelii grad lioji se pjera 
s Karalimanoni, a to cc biti .Tas i Karabog- 
dan (Karabogdansha), pa je oraj drugi met 
u pje.^nii za VIn.iku. Bog uliio nasega vezii'a: 
cini siirgiin Turke na kaui'e . . . moga babu sur- 
gun ufinio, ucinio ka Karalimanu, kopiletu Petru 
deneralu ; mene prod'o za gotovo blago ka Asauu, 
banu od ASana. Nar. pjes. juk. 502. 

ASANLIJA, III. iorjek iz grada Akma. B'jela 
kniga ka Asanu sajde, a na nike banu Asanliji. 
Nar. pje.s. juk. 507. 

ASANA, /. selo ii Srijeiiiu blizii Kiipinoca. Sem. 
prav. 1.878. 14. 

ASANKA, f. vittae genus, zcnska kiijiii milik 
na ovrlinu u Srbiji ii okrugu rndiiickoiii. Saiiio 
It Vukovii rjecniku (ydje se za oviiinii celi da 
,.stoj* narrh glave kao koiisko kopilo'). Taiiina 
postaiia: moze biti od tin: liasije, krajac, poriib, 
optok. 

ASAK, (■/(/(' hasar. 

ASARI.TA, vidi haSarija. 

ASARIKIJA, /. u trojanskoj priri yrad koji 
je (/)V(J/« ,Asarikus'. Trojan, jag. 5S. u drugoni 
rukopisii Sarikusija. Starine 3, 15(). 

ASAKIKUS, m. w trojanskoj prici ime ocu Dar- 
(lana kra]a.^ Trojan, jag. 57. ii. drvgoni riiknpi.'iu 
Sarikusa i Sarikusija. Starine 3, 15(). 

A8ASIN, m. sicarius. razbojnik. od tal assas- 
sino. XV i xvi vijeka. Ako bi so mogao takovi 
asasin ali razbojnik uhititi. Stat. poj. ark. 5, 254. 
Ki bi po razbojnicih ili po asasinih cinil ubiti 
koga god. S. Budinic, ispr. 13G. 

ASASINSKI, adj. sicariorum. isporedi asasin. 
Ako bi ubio tko koga zakonom asasinskim. Stat, 
po}. ark. 5, 254. 

ASASINSTVO, n. latroeinium. UbojstYa, aSa- 
Sinstva, razbojstvo. Stat. jjo). ark. 5, 257. 

ASCI.IA, III. vidi kuhac, kuhar, kuvar. isporedi 
akcija. Od tar. as^y. kiihar. iSamo ii nase vri- 
jeme, izmedii ijecnikn .<iaiiio n Vukorii. Bog si-ecu 
dijeli a ascija oorbu. Nar. posl. vuk. 10. A ascije 
devet Jugovira. Nar. pjos. viik. 2, 205. 

ASCLIIN, adj. sto pripada aseiji, samo u Vii- 
kovu rjecniku. 

ASCijNlCA, /. vidi ascinica. 

ASCILUK, m. res coquinaria, coquorum ar.s 
turski asgylyk. Samo ii Vukovu rjecniku. 

ASCINICA, /. kuharica, coqua, i kiiharnica, 
culina. Samo ii Vukovu rjecniku. -i- je sazeto 
-iji-, mjesto iega I'leki pisu i -ij-. — / neka bara 
u vracarskom srezu u Srbiji zove se Ascinica. 
Glasnik 19, 98. Livada u Makisu ascinica. Srp. 
nov. 1866. 306. 



ASIBICAR, m. aquilegia vulgaris L. u jednoga 
pisca naseya vremena, koji je rijec dobio iz Sla- 
voiiije. B. Snlek, im. 5. Od arap. 'asyk-i bicare 
}ubavnik bez duse i neki erven cvijet kao brsfa- 
nov. — isporedi popina kapica. 

ASIGGIJA, lit. amatoi-. Od aSik, koje vidi. pred 
g stoji g mjesto k, koje neki i pisu. isporedi 
asikcija. Bnlazi od prosloga vijeka, izmedu rjec- 
nika samo a Viikorii. Prisvuce se (Ulis) u pro- 
sjackii odicu i docekavsi u kuci asik^ije sve ko- 
like potuce. D. Eapic 89. 

ASEK, m . amore captus, it^ublen , dragi. Od 
arap. "asyk istoga znacena. Dolazi od xvii vijeka, 
izmedii rjeciiika samo u Vukovu. — a) asik se 
niptnnti (7/ iu"'initi, amore capi, u^ubiti se: s ahus. 
i prijedlogiim na; Rece gospoji svojo(j) kako se bise 
asik metnuo na nu. M. Divlsovic, zlam. 25''. On 
se na Au asik ucinio. Nar. pjes. vuk. 1, 469. Na 
devojku s' asik ucinio. 3, 537. pogrjeska ce biti 
na jed)ioiii iiijestu bez se: Na Ramu jo asik uci- 
uila. Nar. pjes. vuk. 1, 459. — bez akus.: Ako si 
se asik ucinio. Nar. pjes. vak. 3, 295. — b) dragi: 
Sada jesu postena dila imati jaukliju, aiika. D. 
Eapic 471. Ako joj mati ista navlaci asike, da se 
s nom naogledaju. F. Lastrif, od' 167. Pritezati 
u pakao asike moje iliti drage. P. Lastrii, svet. 
111. Cini joj se da 6e poletiti, sto koer \adi 
s asikom igrati. M. A. Rejkovic, sat. 47. Na po- 
klon im, neno, svi asici moji. Nar. pjes. ■\'uk. 1, 
260. — grijeskom su h sprijeda : Na kumu se 
hasik ucinio. Pjev. crn. 218. Za liom se je hasik 
ucinio. Nar. pjes. juk. 565. — u jednoj pjesini 
kao da stoji bez sinisla : Zaboli me na vedrini 
glava cekajuci iz asika dragog. Nar. pjes. mar. 191. 

ASIKCI.TA, III. vidi asiggija. u nase vrijeme u 
pjesmi jednoga Bosi'iaka. Umoiit en asikciju hula. 
Nar. pjes. juk. 20. 

ASIKLUK, ?».. /(/r.stt asyklyk, amores ; isporedi 
asikovaiie. U jednoga pisca pirosloga vijeka. Od 
onda je asiklnk postao. M. A. Rejkovic, sat. 32. 

ASIKOV, adj. sto pripada asiku. Asikova rae- 
liana (n rraearskom srezu u Srbiji). Glasnik 
19, 98. 

ASIKOVANE, n. amatio. isporedi asikovati. 
Od XVII vijeka, i:medu rjecnika u Bjelostijen- 
cevu (amatoria mulierum contemiilatio), ii Void- 
gijinii (buhlerei, liobkosen) / u Vukovu (amores, 
blanditiae). Ali sani . . momu skratio trud asiko- 
vaiiu. I. T. Mrnavic , osni. 144. Sin i ne haje, 
noci u igri, u maskareiiu, u asikovaiiu. D. Rapic 
92. Divojka pusti se i. asikovaiie. 92. Govorili smo 
od ]ubavi dostojne i ciste ; danas cemo od neciste 
i nedostojne, to jest od juba\i milovaria, sto vi 
zovete asikovaiie. F. Lastric, ned. 304. Asikovane, 
oujem da odgovaraju matere, nije drugo nego sa- 
stanak nase mladezi, gdi nikim zlamerii ocitim 
pokazuju jedno drugom milovane i srcanu |u- 
bav, kad veselim jjogledom, kad dragim namig- 
nutjem , kad milim razgovorom . ako velis da 
recemo svu istinu, kad kad i maskarjivim do- 
taknutjem. 305. Asikovane i gospostvo ne 6e dru- 
zine. N. Palikuca 19. Ako zona cini z di'iigim 
asikovane. 22. Od onda je ostalo psovaiie, prelo, 
kolo i asikovane. M. A. Rejkovic, sat. .82. Knige od 
neciste i pogane jubavi ali ti asikovana. M. Do- 
bretic 98. Kasaj, suga i asikovane ne rnoze se 
sakritl. Nar. posl. vuk. 133. 0.stavi se Mujo ce- 
tovana, cetovana i asikovana. Nar. pjes. vuk. 
rjec. 9a. 

ASIKOVATI, asikujem, iiiipf. amore captum 
esse, amare, amori operain dare, j,uhiti, ufiibleuii 



aSikovci 



118 



AT 



liiti. (iduir (lijflili. 0(1 aJik (koje villi). Od xvn 
rijekti. izmcdii rjeiiiiha ii HiclostijtiKTrn (umato- 
rio mulieips (■oiitein))l<ir), ii V(illi(jijiliii (liobko- 
sen, vcrliebt iiiibliokeii) ; ti Viikofu (ainores ha- 
bere). 

1. jirelamo, kao (iihiti, samo n jednncjn piscii 
xvn rijckii. .loii asikujoiii gii'-iliv'i ilpklicu, Kojii iia- 
iiiiAiijem za sUiviiu caiicu. I. T. Mriiavii\ osm, 114. 

2. iiejiirlazno: a) iiliilifenn biti, (tibiti: Kazbojo 
se carevitu Mujo za kadniioni Manmt-pasiiii- 
com; ode bolan dvoru bijelome, pak on leXe u 
meke duseke . . . Kad to zaeu Manmt-pasiiiica, . . 
bez izuna u dvor usetala de boluje Mujo caie- 
vicu, ona sjede Muju vise slave, ])a znoj tare po 
celu Mujovu, pa govori gospodi carici : kaka bo- 
lest na ovom jiinaku, taka bolest na mom bratu 
bila i na mene Mamvit-pasinici ! Ne boluje, vetp 
aJikuje. Nar. pjes. vuk. 1, 569. U nas jeste udo- 
vica majka, ne boluje, vec^em asikuje. 2, ."i.iO. U' 
boluje ili asikujeV 1, 207. — imati Hi dijeliti 
liibar s kirn i pukazioati mu je (isporedi asiko- 
vaAe): *■ kim se Itibav dijeli muze biti izreceno 
■instrmneiitalom i prijedlogom s, a moze biti i ne 
izreieno: Jedna je dra^a od o.stalih , s I'lom u 
liezi asikuje. J. Kavanin 36. Da kako bi se momci 
zenili i divojke udavale ne milujuii se i ne asi- 
kujuii? F. ijastric, ned. 30.5. Osim toga Marjan 
asikuje i Marion Mrakovu miluje. M. A. Re|ko- 
vi6, sat. 53. Volim cuti i da mi boluje neg da 
s di'ugom dragom asikuje. Nar. pjes. vuk. 1, 267. 
tijeiti se znaiehem zaklana i sve Ho i< (iihari bira 
(ispnredi jubiti) : Hodi k mene da asikujemo. 
Nar. pjes. vuk. 2, 28 — u jednoga pisca prosloga 
vijeka duhtzi i sa stvarju niilom, koja se zeli, te 
utoji u instr. s prijedlogom za: Za kojima kosama 
kceri jerusolimske veoma aSikovase i otimase se. 
D. Rapic 310. 

aSIKOVCI, Asikovaca, iii. pi. selo u Slavoniji 
II podzupaniji poieskoj. Pregled 92. Pi^u ga i 
Asikovic. 

ASIKOVIC! , Hi. vidi Asikovci. Schem. zagi'. 
1875. 46. 

ASIN, m. ime tiirsko; sprijeda .je otpalo h. 
ITvatise bega ASin-bega. Nar. pjes. vuk. 3, 369. 

ASIN-BEGOVICA , /. zena bega kome je ime 
Asin. Pokloni ih ASin-begovici. Nar. pjes. viik. 
3, 366. 

ASiEIJANIN, m. ridi Asirijanin. Bijase pri- 
dobio Asii'ijane. J. Filipovic, prip. 1, 478. — pu- 
grjeska ce biti u jednoga pisca xvii vijeka sa x, 
koje mu redouno glasi z: ,Axii'iani'. M. Eadni6 193. 

ASIZ, m. vidi Asiz. Kod Asiia. V. Knezevic, 
osm. 234. Serafina od Asiza. F. Lastric, svet. 128, 

ASKO, m. ime mitsko koje se govori od mila 
mjesto kojega god imena koje se pocine glasom a, 
kao Aleksa, Atanasije itd.; od takih imena po- 
staje prvo Aso, koje samo nije u obicaju, pa od 
nega Asko. — Asko Kuzmanoviia. Prot. sab. 
mag. 188. Asko Popovii. D. Avramovic , sv. 
gora 236. 

A§K0'Vl6, m. prezime, po ocu Asku. Obrad 
Askovii. Rat 83. 

ASLAMA, m. cerasi et cepae genus. Od arap. 
a^lamak, pricjcp^vati, navrtati, kalamiti ; po tome 
je aslama kao i navrt, kalamak, prijesad, kaka 
god voika pricijep]ena, navrnuta, nakalamfena i 
drugo .Ho se presaduje, pitomo (nasnpirot div- 
^emu) ; ali .se govori samo za tresnu i za luk. Iz- 
medu a * § umece se r, te glasi i arslama, a iz- 
medu r t 5 opet se umece a, te glasi i araslama. 
Dolaai samo u nose vrijeme, izmedu rjecnika 



.sonio u Vukovu, a i u nemu samo araslama i 
arslama. — 1. Ire.ina: iz primjera koje imamo 
ne vidi se da je kakiHt vrsta tresiie, iz nekili se 
ne vidi iii da je trc.ina. Bez pomenutijeh ume- 
taka : Rekne svojoj zeni da ide na aslamu i da 
zakuka. Kad zakuka iena na aslami, onda rekne 
gospodar. Nar. prip bos. 1. 3. Sto to beres te 
aslameV Nar. pjes. vila 1868. 644. I aslame u 
medu kuvane. Nar. i)jes. petr. 1, 60. — s umei- 
nutim v. I arslame u medu kuvane. Nar. pjes. 
vuk. 1, 285. — s umetnutim r i a: AraSlame u 
medu kuvane. Nar. pjes. vuk. 1, 569. — na jed- 
nom nijestu gdje se tiivtuci aMama veli se samo 
dii je tresna: aSlame, tresne (Nar. pjes. petr. 1, 
341). na drugom mjestu veli se da je vrsta tre- 
sne: arslama, art friihkirsche, cerasi genus. Vuk, 
rjet. 7'>. na trecein se opisuje : velika kao mali 
orah, 4u6kasta i crjenkasta tresna. 13. Sulek, im. 
5. — 2. uekakav crni luk, koji re biti tako na- 
zvan za to sto se izrodi is gtavica a ne iz sje- 
mena. isporedi a)ma. dolazi samo s uinetnutijem 
r: Arslama, crni luk dugujastijeli glavica. Vuk, 
rjec. 7''. Arslama, allium fistulosum L. J. T'antii. 
bot. 150. 

ASLO, vidi kod aSov. 

aSlUCITI, illucim, impf. vidi haslueiti. 

ASLUK, m. vidi haSluk. 

A8MADEL0V, adj. Asmodaei. ispwedi Asma- 
del. U jednoga pisca xvii vijeka. Od bludnosti 
ASmadelove. I. Anci6, svit. 57. 

ASO, vidi kod asov. 

ASOV, a§ova, m. gvozdena lopata, ligo. ispo- 
redi arsov, u kom je umetnuto r 'iiiedu a i s. — 
Akcenat kakav je u gen. sing, ostoije n svijem 
oblicima osiiii' ace. sing., koji je jedmik s nom., i 
gen. pi., gd^jc su i oba zadna sloga duga: ASova. 
— Od mag. as6. — Dolazi od xvn vijeka, naj- 
prije u Mika^inu rjecniku, ali je u nemu bez v: 
aso, a tako je moglo biti .samo u nom. i ace. 
sing., a u ostalijem se padezima po svoj prilici 
i onda umetalo v; a iStulicevu rjecniku glasi 
aslo, / srediiega je roda, a to ce biti od tuda sto 
je Stulii mislio da je Mika^in aso, koji je na- 
stampan ,ascjo', srediiega roda i da grijeskom 
stoji i mjesto 1, te htio popraviti; osim pomenuta 
d.va rjecnika dolazi joH u Vukovu (gdje se napo- 
nuiie da se govori u vojvodstvu); osim rjecnika 
dolazi od prosloga vijeka. Asov, grab}e, vile i 
vajuga cesto dobro isporuci pluga. J. S. Re}ko- 
vii, kuc. 17. Kopai'ie asovi hooe kupus boje nego 
motikama. 218. 

ASPID, m. vidi aspid. U ovonui su prOicni 
jednoj zmiji, koja se zove aspid. M. Divkovic, 
bes. 290. Aspid zmija jest otrovana. P. Posilovic, 
nasi. 5. Koga ujede zmija otrovita aspid. M. Rad- 
nic 268. 

ASTIN, «(. Astyanax. Vrgose dole s visokoga 
turna AStina Ijakasa Ektorovista. Trojan, jag. 
pril. 70. 

ASTRULOG, m. vidi astrolog. xv vijeka. Mestri, 
ki se govore astrulozi. Mon. croat. 107. 

1. AT, Hi. arapski kon, equus arabs. Od tur- 
at, kon, Mrijehac, pastuh. Od prosloga vijeka >, 
izmedu rjecnika samo u Vukovu. — U mnozin^ 
moze imati -ov- a moze biti i bez nega: ati ' 
atovi. — Akcenat .se mijena samo u gen. pi., i to 
kad je bez -ov- : ata, a kad ima -ov- ; atova. — 
Grijeskom. neki pisu i sa li sprijeda, a moze biti 
da se gdje gdje i govori tako. — Jer ti skupis tri- 
deset svatova i toliko zena i ,hatova', pak pojidu 
za nediju dana troju hranu na godinii dana. M. 



AT 



119 



A TENIJANAC 



A. Eelkovi6, sat. 83. Vodec^i za sobom turskoga, 
,hata\ A. Kacic, razgov. 97. .S tuda ata usred 
blata. Nar. posl. vuk. 29H. Dva ata na jediiini 
ja.slinia ne mogu biti. .56. Da bi mene ne I'odila 
majka, vec kobila, koja ata moga. Nar. pjes. vuk. 
1. 474. Dovati .se ata pomamnoga. S, 501. Da cii 
tebe ata golemoga. 4, 4. Jakov jase ata cetvrtaka. 
4, 434. Na dvanaest ata arapskije. 2, 374. Na I'le- 
govu atu bijelouie. 3, 305. Dovati se ata dora- 
tasta. 3, 409. ]S(emu dase ata dogatasta. 3, 537. 
Sa negova dva ata zelena. 4, 422. On posjede 
ata brnastoga. 4, 476. Tesko je cekati, a svi ce 
atovi protrcati. Nar. posl. vuk. 314. Tride.st ata, 
a tridest paripa. Nar. pjes. vuk. 3, 7. Stade vriska 
bijesnih atova. 2, 561. Knezov-ima ate poklaiiajte. 
4, 142. I atove mloge zadobise. ^4, 352. Na atima 
a pod mizdraeinia. 3, 331. — Nima ,hate' iiesed- 
lane daje. Nar. pjes. vuk. 2, 37. Te biraju Jiate' 
cetvrtake. 2, 616. Pa se maii ,hatu' malenome. 
4. 223. Oj da bi me ue rodila majka, . . . vec ko- 
bila. koja ,hata' nioga. 4, 238. Hrti viju, ,hati' no- 
gam biju. Osvetn. i, 73. 

2. AT, m. actus, djelo. (M tal. atto. Od xvi (V- 
■}eka. — a) n prarom siin'nlu : Ako bi se naslo 
da bi at ali kvestion dvigal. Mon. oroat. 192. 
Cini ate ili cini od vire. B. Kasic. rit. 114. Uci- 
nio toliko kreposti unutniijeh od ata. I. Driic, 
nauk gond. 27. Kako mozemo staviti ii clQo ovi 
at od skrusena. P. Eadovcic, symb. 181. Samo 
at ucini. OUva 42. Prvi at od vire. L. Terzic. 63. 
Svrsivsi ovi at. M. Kuliacevic 83. — b) pi. ati 
apostolski, kniga svetoga pisma u kojoj se kmiijii 
djela apoHuhka : U atijeli apostolskije'h. I. Drzic. 
nauk gond. 316. Tako govori u atih apostolskili. 
P. Eadovcic, symb. 52. — c) (liu draiiie: Ovo go- 
vorenje bit' /-e razdijejeno u tri ata. N. Najeskovic 
1, 276). Svr.si drugi at. 288. Prvi at. M. Drzic 29. 
At ]uvi. F. Lukarevic 5. I. Gundulic 6. 

1. ATA, /. hgji. Athanasia. Dolasi prije vasega 
vremena. S. Novakovii^, pom. 43. 

2. ATA, /. zensko imc tursko; mosc biti od 
arap. hatige. Duzel Ata i lijepa Fata. Nar. pies, 
vuk. 1, 595. 

ATAGIRATI , atagiram , impf. aggredi ; vidi 
udariti, napasti. Orf t'lem. attakii-en, fr. attacjuer. 
Prosloga vijeka u jednnga pisca. Prelmna: Livo 
krilo atagii'a. S. Stefanac 45. 

ATAMANOVIO, w ridi Atomanovid. 

ATANACKO, III. vidi Atanasko, od kojega je i 
post aid promjenirsi s na c. U H<ise rrijeme, iz- 
medi( rjec)iik(i samo « Viikont. Atanacko Mario. 
Vuk, grada 18s. 

ATANACKOVIO, »;. prezime, pn ocii Ataitncku. 
Platon Atanapknvii. Vuk, nar. pjes. 2, 64S. 

ATANAS, »(. vidi Atanasije. Dolazi od xvn 
vijeka. Atanas biskup. M. Alberti xxxv. Sv. Ata- 
nas. F. Glavinic, cvit 120. AtanasL. 8. Novakovic, 
pom. 43. 

ATANASIJA, m. vidi Atanasije. isporedi Ta- 
nasija. dolazi i prije nasegn vremena. Atanasiju. 
S. Novakovic, pom. 43. Crkva porodi Vasiliju, 
Atanasiju. S. Badric, ukaz. 3. 

ATANASIJE, III. Atbanasius. isporedi Atana- 
sija. Tanasije, Atanas, Atanasio. Atanazio. — Do- 
lazi od XIII vijeka, izmedu rjeenika samo u Da- 
nicicemi. Patrijarblii, Atanasije. Domentijan". 303. 
Atanasije Mihailovic. Vuk, grada 171. — i crkva 
sv. Atanasije zove se takoder Atanasije xiv vi- 
jeka: Crtkvt svetyj Atanasije. Glasnik 13, 874. 

ATANASI.TEVIC, III. prezime, po ocu Atana- 
siju. Vasilije Atana.sijevi6. Vuk, grada 216. 



ATANASIO, m. vidi. Atanasije. na kraju je -o 
lutijatisko. dolazi od xvi vijeka. Sveti Atanasio. 
S. Budinid. sum. lll>. B. Gradic, djev. 86. Bella 
114''. J. Matovic 47. samo je u prvoni primjeru 
poiizdaiio s, M ostalima nioze se citati i z. 

ATANASKO, m. hyp. Atanas; isporedi Ata- 
nacko. Dolazi i prije nasega vremena. Atanastka. 
S. Novakovic, pom. 43. Atanasko Marie. Vuk, 
grada 171. Atanasko. Srp. Nov. 1878. 54. 191. 

ATANASKOVIC, m. prezime; jjo ocu Atamasku: 
Jakov Atanaskovic. D. Avi'amovic. sv. gora 225. 
Dimitrije Atanaskovic. §em. kn. srb. 82. 

AtAnASOV, adj. Ho pripada Atanasu. Plasc 
Atanasov donesi. F. Glavinid, cvit 11. 

ATANAZIO, m. vidi Atanasio. na kraju je -o 
talijansko. dolazi od xvii vijeka. Sv. Atanazio. M. 
Divkovic, nauk vi. P. Posilo-\ac, nasi. vii. F, La- 
stric, test. 275. F. Eadman 17. 

ATAPOT, m. vidi ahtapod. 

ATATI, atam, impf. vidi liatati. 

ATEINSTVO, n. atheismus; isporedi ateizam. 
u jediioqu pisca prosloga vijeka. Je li ateinstvo 
velik giih? Turk blago 2, 29. 

ATEIST , m. atheus. Tko su ateisti V Turk 
blago 2, 29. 

ATEISTA, III. vidi ateist. u jednoga pisca pro- 
.•iloga vijeka. Heretic! ateiste zanikuju boga. ,J. 
Banovac, pripov. 59. 

ATEIZAM, ateizma, m. atheismus. Zalaze u 
ateizam a od atei2ma u pakal. Turk blago 2, 29. 

ATELIJE, m. vidi Atila. it jednom spomeniku 
XV vijeka; noiiriiiativii iiema potvrde. Bi skrbb. 
jakoze lu'st bila ot vr(e)mene tatarov i gotovt i 
Atelija. Mon. croat. 155. 

ATENA , /. Athenae ; isporedi Atina. Kraj 
rvudi Ateiiu gi-ad. D. Raiiina v. Ne cini nam 
Atena. D. Zlataric 58. Put Atene vracahu se. I. 
Gundulic 368. Ateni zabavja. D. Barakovid, vil. 
12. Vrati se u Atenu. F. Glavinic, cvit 185. Pojde 
u Atenu grad. B. Ka§id, is, 108. Pod Atenoni. A. 
Kacid, razgov. 302. Dosavsi u Atenu. M. A. Ee}- 
kovid, sabr. 12. Atena. Bella 114b, — ,;p/f( ^^^ p^_ 
salt i u mnozini po grckoin i latinskom.: Gdi u 
stara bi vremena Atene, I, Gundulic 369. Pi- 
iudi im iz Atena. M. Eadnic 159. Biskup od 
Atena. J. Matovic 178. — neki su pisali Atene 
ne samo u nom. i ace. nego i it driigim padezima 
po talijan.<ikom : Atene grad ; iz Atene. Mikaja 
71'. Pripovidajudi u Atene. F. Glavinic, cvit 36, 
Bi rojen u Atene, 301, 

ATENAC, Atdnca, m. Atheniensis. isporedi Ati- 
nanin. — Akcenat se mijeiia u gen. pi. : Atenaca. 
Solon Atencem da zakon. P. Vitezovid, kron. 15, 
ATENICA, /. .seto u Srbiji it okrugii cacan- 
skoin, srezii trnavskom. K. Jovanovid, red 167. u 
Vukovii rjecniku grijeskoin Atenica. isporedi Ate- 
nicanin. — U Banici i u Atenici. Nar. pjes, vuk, 
2, 169, 

ATENKANIN, m. covjek iz Atenice. pi. Ate- 
nicani. M. D. Milidevid. 

ATENICANKA, /. zensko cejade iz Atenice. 
M. D. Milidevid. 

ATENICKI, adj. sto pripada Atenici. Atenicka 
opstina. K. Jovanovid, red. 167. Livada u polu 
atenidkom. Srp. Nov. 1863. 166, 

ATENIJAnAC , Atenijanca , m. Atheniensis, 
isporedi Atinanin, Atenac, Atinejac. Akcenat se 
mijena u gen. pi.: Atenljanaoa. — Grk Atenija- 



ATENIJ1ENSKI 



120 



ATO 



iiiu-. M. A. Be|kovi^-, sabr. (!. Neprijatela svojih 
Atenijamira. 1. 

ATENIJENSKI, adj. vidi ateiiski. — Od lat. 
athenionsis. — Misniii atenienski. I. Aii6i6, ogl. 
128. ispon-di ateiiijeski. 
ATENI.IES, vidi atenijez. 
ATENI.l ESANIN, vidi Ateiiijezaniii. 
ATENIJESKI, adj. vidi atenski. — Od tal. 
ateiiiese. — Atenieska staiica. H. Lucit 225. u 
izdanu xvi vijeka; a u dnigom xvu vijelia ate- 
niska. u novijima ateiiiciiska. 

ATENIjKZ, atenijeza, adj. i snbst. m. Athe- 
niensis. Ud tal. Ateniese. icporedi Atenije^, Ate- 
nac, atenski. ni u Jednom primjerit uije ?. pouz- 
daiio: ti nrjeiiia stoji s, ali mozc hiti samo za to 
ito se tako pisalu u Itidem Jezikii i Ho .sit .se yla- 
sovi s (' z Jednako pisali. a) adj: Poklisari ato- 
niesi. F. Lukarovic 278. — b) .subst. : Poslase pro- 
tiva Ateuiesoin Tiitea. D. Rai'ima vi. Ateniesa 
posla uliititi. F. Glavinic, cvit 2(i4. Ateniesi bi- 
jahu negovi proti\Tiici. J. Filipovii':, prip. 1, 302. 
Pripovijedasc boga prid Ateniesima. J. Matovic 25. 
ATENIJEZANIN, m. vidi Atenac. — Od tat. 
Ateniese. — nepouzdano je z onako kao u Ate- 
nijez. Poklisar Atenieza.iiin. F. Lukarevic 278. 
Ateniesanin. 212. 

ATENIJEZ, Atenijf^za, in. vidi Atenijez. Kad 
Ateniezi velikom kapitann dadoSe nti-(iv poiiiti. 
J. Banovac, pred. 29. 

ATENISKI, vidi kod atenijeski. 
ATENSKI, adj. atheniensis. Prid sudoni kadno 
ga atenskim osvadi. I. Tonkovii (Mniavic) u D. 
Barakovi6a \'il. 369. Plitnice rukocina aten.skoga. 
■T. Kavai'iin 22. 

ATi;STAT, atestAta, m. testimonium, svjedo- 
canstvo. Od tal. attestato. isporedi ateStat. Pro- 
Sloga vijeka: Prizime, koje je potvrdeuo s mno- 
gim diplomam i atestatim. L. Vladmiro^dc, sla- 
ved. 5. Kakono se podpxmo vadi iz diploma, du- 
kala i atestata. Noi-ini, pripis. 72. 

ATESTIEATI, atestiram, impf. attestari, svje- 
dociti. Od nem. attestii-en. U poeetku nasega vi- 
jeka. Atestira na svakom sudu i mjestu gdi bude 
potrebalo. Prot. Sab. mag. 99. 

ATE§, turski ates, vatra. samo u jednoj pjesmi 
i to pred rijecju demija turskim nacinom mjesto 
adj. vatrena: Naveze se u ates demije. Nar. pjes. 
vuk. 5, 312. 

ATE§TAT, atestata, m. vidi atestat. proHoga 
vijeka. Mores vidit u libru, di su stampani ate- 
stati i dukale isti redovnika. Norini, prijjis. 72. 
Sve stvari gori recene izvadio jesam iz atestata 
i dukala. A. Kacic, razg. 191. 

ATIBUE, m. koza od erne ovce, Ho se meie na 
xedlo kad se Jak. Samo u Vukovu rjecniku. — 
Od mag. hatibor, koJe je od hat, leda, i bdr, 
koza. 

ATIL, m. vidi AtUa. Ki AtUa 6esto odrva. J. 
Kavauin 244. 

ATELA, m. Attila; isporedi Atil, AteUje. Sr- 
diti AtUa. D. Barakovii, vil. 13. Sto Atila ne 
srusiv ostavi. M. A. Eejkovic, sat. 30. 

ATILAC, Atilca, m. covjek Atilin. u jednoga 
pifca proUoga vijeka. Na AtDce on udariv tada 
ni posmica trideset hijada. Nadod. 129. 

ATINA, /. 'A»rirui; iaporedi Atena. C'ekase u 
Atini. Vuk, djel. 15, 16. 

ATINE.TAC, Atinejca, m. vidi Atii'ianin. — Od 
d^Tjvaiog. — gen. 2)1. Atinejaca. — u jednoga 2)isca 



proHogn vijeka: Prizove popa Atinejca. D. Obra- 
dovic, bas. 339. 

ATINIOTICA, f. Atbenionsis. n Jednom upo- 
■meniku xiv vijeka. Sfc cn.kv(niii. niatcionii. (,ma- 
terinnib') bozijomi. atinioticonib. Glasnik 24, 236. 

ATInANIN, m. Athenien.sis ; inporedi Atenac. 

— -in Hoji Kumo II Jednini. — Akr. gen. pi. Ati- 
I'lana. Atiiuini ne bijaliu ni za sto drugo nego lia 
ito novo kazuju ili sUisaju. Vuk. djcl. 17, 21. 
^udi Atinani ! 22. 

ATKINA, /. arapHw kutiiia, liedevija, equa arabs. 

— Od tiir. at (koje vidi). — Samo n nake vri- 
jeme, izincdu rjeinika samo u Vukovu. Akcenat 
se ne mijena, samo sa u gen. pi. oba zadnii sloga 
duga: iltkina. Grijeskom piki i sa li sprijeda 
(vidi kod at, km'i). — Al mi liata pustat na ,hat- 
kii'iu'V Pjov. crn. 296. 

ATL.\GI('', m. prezime Turiinu; od tur. atly 
aga, koi'iicki zapovjcdiiik; isporedi atlija / aga. 
Ilolazi od prosloga vijeka. Atlagica jjasn ulovi. 
,r. Kavaiiin 202. Posetala Hajka Atlagica. Nar. 
pjes. vuk. 3, 103. 

ATLANAT, Atlanta, m. Atlas. Dolazi od xvi 
vijekii, ali iiominativu Atlanat ncma potvrde, nego 
It jednoga pisca xvii vijeka dolazi s tidijanskim 
zavrsetkom Atlante (vidi daje), a u Belinu rjec- 
niku Atlant (114''). — 1. ime planini: Od vrha 
Atlanta. D. Barakovic, vil. 88. — 2. imecovjcku: 
Nadhode i Atlanta onoga, ki uzdrzi nad nami 
vrb ramena svoga nebesa M. Vetranic 1, 207. 
Vece Atlanta brime ima. ,T. Kavanin 338. — 
nom. s t<ilijanskim zavrsetkom : Mane Atlante 
breme ima. B. Betera, 6ut. 169. 

ATLANSKI, adj. Atlanteus. snmo u Belinu 
rjecniku 1141'. 

ATLANTA, ./'. Atlantis. Ovo je bila Atlanta, 
Ucer Eneja kra|a. M. Marulic 72. 
ATLANTE. m. vidi kod Atlanat. 
ATLANTOV, adj. Atlantis. Sin kcere Atlan- 
tove. D. Zlataric 33. Atlantov sin. I. Gundulic 10. 
ATLETA, in. athleta, u dva pisca dolazi kao 
ime blagajniku Aleksandra velikoga. Svidoci jesu 
])lemenit Atleta nas tezaurir. F. Glavinic, cvit. 
XV. Nek je svidok haznadar Atleta. M. A. Rejko- 
vi6, sat. 27. 

ATLIJA, m. koiUk, eques. — od tur. atly istoga 
znacena. samu u nase vrijeme, izmedu rjeinika 
samo u Vukovu. Akcenat se mijena samo u gen. 
pi. : atlija. — Poved'te mi po tridest Turaka, sve 
atlije i dobra konika. Nar. pjes. virk. 3, 148. — 
grijeskom sa h sprijeda : Ja cu skupit . . sve ,lia- 
tlije' i sve tokalije. Pjev. crn. 107. 

AT^jAV, adj. negligens iu cultu, neuredan u 
odijelu, na kome odijelo .stoji kojekako, kao naha- 
cano. Samo u Vukovu rjecniku (gdje se napo- 
mine da .se govori u Barani). Postanem ce biti 
od mag. hatlatni . raditi kojekako. od toga je 
s premjcHeniin gla.sovima i ajtati, ajtav, i s pro- 
mjennm glasa t iza \ na k ; ajkav. 

ATMACA, III. vidi akmaga; dolazi xvii vijeka 
kao nadimak; moze biti daje c napisano mjesto 
glasa ^ a nevoyi pravopisnoj. Mikula Atmaoa. 
Stat. po}. ark. 5, 311. 

.•\TMEJDAN, m turski atmeidan, bippodromos, 
trkaliHe. Od xvu vijeka, izmedu rjeinika samo u 
Vukovu. Na atmejdan, di ih psi deru, metat' gole 
trni'o. I. Gundulic 559. — tako se i u Sarajevu 
zove neko mjesto. Sretosmo se na sred atmejdana. 
Nar. pjes. vuk. rjec. S^. 
1. ATO, m. tal. atto, vidi at, actus. i< jednoga 



ATO 



121 



AUTENTIKATI 



irisca xvii vijeka. Tre(''i ato: 
B. Kasic, nac. 11. 



proSenje od milosti. 



2. ATO, sastavlcno a i to; vidi hod a II, C. 
ATOLI, aastavloio a i tn / li; iidi kod toli i 
kod taj. 

ATOMANOVIC, m. prezime isto koje glasi i 
Altomanovio; xv rijekii : Marko Atomanovidb. 
^jetop. Saf. 30. iia driiymn mjestii: Atamanovict. 
Glasnik 10, 274. 

ATON, At6na, m. Atlios, Sveta Gora. Svetyje 
Gori Atona. Mon. .serb. 86. Vb Atone. 110. 

ATONITSKI, f«//. atonski ; od u9uirhr,g. u jed- 
iiocja pisca xiii rijekn. Ataiiasija atoiiitLskago. 
Domentijaua l.jft. 

ATONSICI, adj. Athonis, svetogorriki. Atoni.- 
skije bogorodiee hilaiidarskije. Mon. serb. 111. 
Vt .svetej gore atontscej. 331. 

ATOS, m. vidi Aton, iiijesto kujega dolazi xvii 
vijeka toko s tiidim savrietkom: Gora sveta, od 
starijeh Atos ka je bila u davna zvana Ijeta. I. 
Guiidulid' 367. 

ATOSKI, adj. vidi atonaki ; isporedi Atcs. Uzor 
vrlia atoskoga. J. Kavanin 302. 

ATSKI, adj. equi arabi, sto pripada atima, 
ito je kao u ata. samo u Viikoni rjecniku. — u 
jednoj pjeami m li .sprijeda mogjo hi hiti ovoqa 
znaiena, ako nije kakva pogijesku: Od kud bije 
lomna Gora Crua. otud' liatska zatvorena vrata. 
Pjev. cm. 300. 

ATUAL, adj. actualis, fat. attuale. it jediwin 
spomeniku xv vijeka. Sudac Franac, koji bivsi 
atiial. Mon. croat. 97. 

ATULA, /. vidi aftu)a. .'iamo u Vukovii rjei'tiikit. 

AU, gla.-<ovi a i u, koji se iuju od cega mu 
drago. Deli-top je rikao: :ii'i! ai'i! an! M. t). Mi- 
licevie, jur. 78. 

AUDIJENCIJA, /. tal. audienza i audientia, .va- 
■flu.'^arane. u jednoga pijica xvii vijeka : a) pri- 
maiie kod vladaoca Hi poglavara, admissio: Ne 
davat im audiencije. I. Drzic, nauk. gond. .300. 
— b) aadiisavane u midii: Moleci se za jedne 
oficiale od njeke audiencije i tribunala. I. DrXic, 
naok gond. 279. 

AUDITUE, auditiira, »). auditor; ijiporedi av- 
ditor, XVI i XVII vijeka. je li u iza a doista tako 
glasilo Hi v, ne muze .se znati. Koji bi ucinili ko 
god zlo poslusnikom to jest auditurom ili sudcem. 
S. Budinic, ispr. 130. To su potvrdili n pismijeh 
audituri od Eote. B. Kasic, ign. 7. 

AUERSPERGAR, m. prezime nemacko Auers- 
perger, u jediiom .■iponieiiiku xvi vijeka. Ivana 
Auerspergara. Mon. croat. 280. 

AUGUST, m. vidi Avgust. 

AUGUSTIN, Augustina, m.. vidi Avgustin. 

AUGUSTINI.TAN, m. Augustinianus. rednniik 
reda sv. Avgustina. dolazi samo .s nepoiizdunim 
u iza a (o cemu vidi kod. Avgust). Augustinijani, 
karmelitani i di-uzi mnozi raisnici. I. Ancic, ogl. 30. 

AUGUSTINOVIC , m. prezime; iapjoredi Agu- 
stinovic. Vuk, nar. pjes. 3, 569. 

AUGUSTO, m. vidi Avgust. na krajii je o ta- 
lijansko; u iza a nepouzclano (vidi kod Avgust). 
dolazi od xvi vijeka. Augusto cinase. D. Raiiina 
IV*'. Mark-Antonija razbi Augusto. 1. Gundulic 
370. Augusto Cesar. B. Kasic, is. 6. 

AUGUST, m. vidi Avgust. u jednoga piftca 
XVII vijeka. Zapovijedalac Cesar August. M. Ead- 
ni6 149. 



AUGUSTANOVAC, Augustanovca , m. selo u 
HrvaUkoj u podzupaniji jatitrebarskoj. Pregled 
37. mjestani kajkavci govore AuguStanovec. Schem. 
zagr.' 1875. 191. 

AUGUST16, m. jrrezivte. dolazi xvii vijeka. 
pirn ga i Jagustic (koje vidi) i Agxistii. TomaS 
Augustic. Starine 11, 119. 122. 123. 126. 128. 

AUGU&TIN, Augustina, »i. vidi Avgu.stin. pro- 
sloga vijeka. S. Augustin. L. Vladmirovii, slav. 
67. Augustin iz Sole. Noriiii 59. 

AUGUSTOV, adj. Augusti. a jednoga pi.tca 
proiloga vijeka. Nije koristi imati cesarstvo Au- 
gustovo, a izgubit dusu. J. Banovac, pripov. 17. 

AUSPURG, (/(. Habsburg. « jednoga 2'i>^ec 
proiloga vijeka ; isporedi Anspurg, Aspui-g. no- 
ininativu riema potvrde. U cesarskom plcmeiiu od 
Auspurga. I. Dordic, ben. 9. 

AUSTRIJA, /. Austria. Od xvi vijeka. isporedi 
Austrija. — Viteza Dovana od Austrije. A. Gu- 
cetic, roz. mar. 59. A rodica tva cestita, koje 
plemstA'u slike nije, kra}ica je glasovita od ce- 
sarske Austrije. I. Gundulic 278. Austria. Mikaja 
Sa. Kuca priiestita od Austrije. I. Dordic, ben. 9. 
a istoga pisca na istoj strani loc. u Austri bice 
i mjesto iji. 

AUSTRIJAC, Austrijca, m. vidi Austrijanac. 11 
jednoga pisca prosloga vijeka: S 20000 Aiistri- 
cev. .1. Rajic, boj 12. 

AUSTRI.TA(.:KI, adj. vidi austrijanski. oil au- 
striaeus.^ Vjerno kuci austriackoj sluiiti. I. Zani- 
ci6 VI. Cesar Leopoldo od kuc'^e anstrijaf-ke. Nar. 
pjes. bog. 146. 

AUSTRIJAK, m. vidi Austrijanac. prosloga 
vijeka: S Rusi Austrijaci i slavni Hrvati. M. Ku- 
hacevic. 114. Knburg sa Austrijaci. J. Raji6, 
boj 99. 

AUSTRI.TANAC, Austrijanca, m. covjek iz Au- 
strije. prosloga vijeka. Akc. se mijena u gen. pi.: 
Austrljaiiaca. Austrijanac malo posrnuo. I. Za- 
nicic 97. 

AUSTRI. lANIN. m. vidi Austrijanac. prosloga 
vijeka. Da vatru dadu na Austriane. I. Zanici6 89. 

AUSTrLfANSKI, adj. Austriacus. Od xvii vi- 
jeka. isporedi austrinski, austrijski. — Austrijan- 
skoj kuci stare slave vi'atio jesi. J. Kanaveli6. iv. 
3. Austrijanske ali ti becke hize. P. Vitezovi6, 
kron. 95. Pod vladaiiem prislavne austrijanske 
kuce. A. Kanizlic, kam. 900. Austrijansku kucu 
uzmnoJi. M. Kuhacevi6 165. Karlo, od kuce au- 
strianske. B. Cuceri 309. 

AUSTRI.TSKI, adj. austriacus. isporedi austri- 
janski, austrinski. Drzavu austrijsku. Vuk, jiosl. 
XVIII. u istoga pisca (nar. pjes. 1. 3.) inni sa v: 
U carstvu avstrijskome. 

AUSTRINSKI, adj. vidi austrijanski. Od xvii 
vijeka. Staru krunu Austrinskomu koljenu vratit 
ima. I. Kanavelic, iv. 478. Najblizi si zem|e au- 
strinske. Nar. pjes. vuk. 5, 48.3. 

AUSTRIJA, ,/■ indi Austrija. dolazi xvi i xviii 
vijeka. Arliiduka Austrije. Mon. croat. 232. Kuca 
od Austrije, koja za mnogo vikova kraluje. J. 
Filipovic, prip. 3, 68. 

AUTENTIK, adj. authenticus. u jednoga pisca 
XVII vijeka. Prava autentika i zakonita (proroko- 
vana). B. Kasic, fran. 1.50. 

AUTENTIKATI, autentikam, impf. od tal. au- 
tenticare, autlienticum facere. ptrosloga vijeka 11 
jednoga 2'isca. Primalo ces stvari naci, koje ni- 
sam oli iz loiiga stampani, oli iz karata auten- 
tikani izvadio. A. Kaci6, razg, 317. 



AV 



122 



AVDES 



AY, ii:rik knjiiii .sc hiUKJf Laku pt(s hijr. \)\si,\m 
kIiivu u iiobo i rokn: Av! koliko jp nebci, tri ]mta 
bill fjii proidro. M. D. Milirovii'', ?.iv. 2, 49. 

1. AVA, HI. ot(u; abba, sirska rijec; ispdirili ilba. 
)ic mijeiia .sc jui* ohiiciiiui. (Ivla:i xiii ri^jeka o svc- 
(■('tiiku: Si. iiarofeiiyiiii, avbva Savojii. Stpl'aii kr. 
1!!. » iiaM' i^rijmie samu u prijerodu novoyit za- 
rjeta : Ava ofo. Vul;, mar. 14, HCj. 

2. AVA, interj. dva uzvika sa.star(e)ia a / va (vUli 
ohii): dotazi od xvi vijeka, veoma rijetko, alt sf 
)i((lii:i i diDiiis: II potrrdiva/iu, ufjerarunu (ixpo- 
redi a I, 3): Ava, gospodiiie, ja vjcruju. N. Ra- 
uiiia 78. iv. Jl, 27. Da to uznitm, biajo, ava, da 
te uzmPiii. M. Tir'/M' 155. .Tobom tto se mo?.p, 
bratp, IIP ostani'. ,Ava, iias fpstiti mili gospodiiip, 
u torn tp .-iluziti ja hoeu brpz hiiip'. H. Lucii^ 230. 
Rlagc' vpdni lieu, obrazu .^vitluniul .jaoh la^.im 
liiiicu (h'ojpobraziiomii ! Ava ja I'W hinn vragii 
o.-itaviti , a viniu istinii bogu i'W praviti. I. T. 
Mniavii', osiu. 1(12. u ciidii, yiierii, tikorii, prnkli- 
t'lnnu (i^poredi a I, 4, 5, 6) : All, ah, ava, iiu ti 
niifp, Sto nd .ipbp piiii ! M. Drzii': 'MM. Ava, vpli, 
divojko, ubio te bog! Nar. pjps. mikl. beitr. 32. 
Ava, Turpi, crn vi obraz bio! de puSti.stP Vlaha 
u Turkinp. Pjev. crn. 210. — isporedi avah. 

AYAH, interj. uzrik ava, sastav^en s vzviknm 
ah. dolazi .'^awo u naie vrijeme, i to kao avaj, 
koje ludi knd a I, 8. u gnevu: Avah, Talp, ispali 
ti ziibi ! Pjpv. c-rn. 229. Avah, paso, rana dopa- 
nuo ! Ogled sr. 470. Car srdito na nogp skonio : 
avah, rpcp, didi kaurina! Nar. pjps. vuk. 5, 195. 
— n zalosti, tiizi: Udrisp mu suze niz obraze, 
Avah, rppp, do boga iniloga! Nar. pjps. vuk. 5, 
208. II tiizi moie iiiiati uza .sc / datir, ii kom .^toji 
onuj koji govori: Avah raeni do bnga miloga! 
Nar. pjps. vuk. 5, 192. 

.W'AIZ, m. propovjednik u Turaka, praedicator. 
od arap. wa'yz. isporedi vaiz. samo u Viiknvu 
rjecniku. 

AYAJ, uzvik u kum su >ia><tav]eni uzirici a i 
vaj; vidi kod a I, 8. 

AVAJLIJA, /. nekaJca jahuka, raali genus. Od 
tiir. aiwa, guna, od cega je prvo nacinen adjektiv 
tiirski ajvali, nalik na (junu, pa od nega avajlija. 
Samo If Viikotni rjecnihi, gdje .se napomine da 
se govori u uziikom okrugu. Govori se i u va^ev- 
nkom okrugu. 1^. Kovacevic. isporedi avajHka i 
vajlika. 

AVAJLUvA, /'. vidi avajlija. V Srbiji u Dra- 
gacevu. \. Kovacevic. isporedi vajlika. 

AYAKUM, m. Habacuc. isporedi Abakuk. S. 
Novakovic, pom. 39. Prorok Avakum. D. Danicid, 
avak. 1, 1. 

AY.\KUMOYIC, VKprezime; po ocii Arakunm. 
Jovan Avakumovic. Sem. kn. srb. 54. 

1. AYAL, vidi alaf i alav (ruziiast), od iegaje 
i postalo premjestivsi glasove. Aval binis. Nar. 
pjes. vuk. hero. 121. 357. 

2. AYAL, m. zlo, malum. Od nrap. ahwal, pi. od 
hal. vidi hal. samo u nase i^rijenie. nalazi se i 
zenskoga roda : avala. Yidite li ovoga avala ! Nar. 
pjps. petr. 2, 594. Sve mu jade i avale kaze. 2, Rfi2. 
na pos^ednem m.jestu maze biti i £enskoga roda; 
isporedi avala. 

1. AVALA, /. vidi aval 2>od 2. Kakva nas je 
pritisla avala! Nar. pjes. petr. 2, 476. 

2. AY ALA, /. vidi Havala. 

1. AVAN, m. vidi ha van. ■ 

2. AVAN, m. perfidus, pi-oditor, nevjera izdnj- 
nik. Od arap. hawwan istoga znaiena. xvii rijeka 



11 jvdiiogii piseu. isporedi avanica. — Tko li ti 
avaii<> ])ogubiie iiahodiV 1. T. Mniavic, osiii. 94. 
Avaiii zgubisp, .siroinali mirujo , . . Kako so skr- 
siSe zlovaro avanom V 174. Moguci pri mpni zii- 
luina UP stvori, ni avan himbpni iii Iiudi zlo- 
tvori. 185. 

AYANUANE, ;(. duliiranc. od lid. avanzare. 
isporedi avaucavati. xvi vijeka va jednom nijestu, 
gdje je ju.ite -ii.jp iiijesto -up. Ako vidis ('« snu) 
da larad blagiijps, toj ])rilikujp avaucaiije od 
druzbe mudrp. Zboni. 134. 

AYANCAVATI, avancavam, iiiijif. od tal. avan- 
zare, dohiniti, pretjccati. u jediioga pisca xvii 
vijeka. 

1. prelazno: dobivati, zaradirati, acquirere: Ne 
avancavase ni vode ni soli, kako se rece. 1. Dr- 
zic, nauk gond. 158. 

2. iiepretazno: pretjeiiiti, ostojati, rostaro: Ako 
ono sto iiii avancava od I'lih bitja i sppncR raz- 
lozite UP daju ubozijema. I. DrJ.ie, nauk gond. 299. 
— tako i onom sto je suriHe, .sto ne treba, super- 
vacaueum essp : Dvignp se ono sto avaiicava i za- 
braiiuje. I. Drzic, nauk gond. 351. 

AVANGAEDA, ./'. primum agmen, predna voj- 
ska ; od fr. avant-garde, prosloga vijeka. S avan- 
gardom Valdpk ucini prpgradu. ,T. Rajii!', boj 58. 

AVANK.'A, m. nequam, zlikovac, nitkov; ispo- 
redi avan, pod 2, od koga je i postalo. Dolazi 
od xvii vijeka, izmedu rjecnika .samo « Vukovn, 
(gdje je zenskoga roda i bez znacena). Ta gospo- 
din avanica sramoton ju tad pozeli, muJ.a uhvatit 
np poveli. J. Armolusic, slav. 4fi. Udari me po 
obrazu motkom . . . Sjutra dan otisli smo pogla- 
varu . . . Na ma posla on soldate, koji nadose 
krivpa i dovedose pred sud . . . Osudise dati onome 
mome avanici pedeset batina. Or. Zelie 42-3. Do- 
letii!'e kobac avanica, odvesti ce sjenicu djevojku. 
Nar. pjes. vuk. 1, 532. 

1. AVARIN, m. Avar, isporedi Abarin. dolazi 
samo u mnozini: Avari. Avari ali ti Abari. -P. 
Yitezovic, kron. 49. S Avarima. J. Kavaiiin 282. 
Avari dodose u Dalmaciju. A. Kacic, kor. 406. 

2. AVARIN, m. vidi Dnr (grad u Ugarskoj), 
kit. Jaurinum. Samo u jednoga pisca xvii vijeka. 
Dize Ugrom grad Avarin. I. CTunduHc 567. u dru- 
gim prijepisima Javarin. 

AVAS, ni. illiteratus, idiota, simplex, samo u 
Stuliieni rjei'iiiku. ako se rijec doista gdje govori 
Hi se govorila, iiiogla bi biti od tur. jawas tih, 
slab, spnr. 

AVAZ, m. glas. vox, sonus. tiirski awaz. — 
Akcennt se mijena u loc. sing.: avazu^ — grije- 
.^kom pi^u i -la h sprijeda. Samo ii nase vrijeme, 
izmedu rjecnika samo u Vukovu. — O glasu co- 
vjecijem: Pa poviknu grlom i avazom. Nar. pjes. 
vuk. 4, 398. Onda junak u luzini viknu: ,de si, 
brate, od Zadra Todore? pogiboh ti danas u lu- 
zini'. K liemu Todor trci po avazu. Nar. pjes. 
viUs. 3, 165. Iz trece (glave) )udski ,havaz' dava. 
Pjev. crn. 125. Vice curu grlom i ,havazom'. Nar. 
pjes. juk. 89. — glasu zivotiriskom.: Ovan 6uti, 
ne ])ulta avaza. Nar, pjes. vuk. 3, 287. — od 
puske: Kada puska puce Perisina, ode avaz na 
cetiri strane. Nar. pjes. vuk. 4, 284. 

AVDANA, /. ime zensko. dolazi prije nniiega 
vremena u jednom spomenihu. bez snmne od grc- 
koga. S. NovakoviA, pom. 39. 

AVDES, m. ablutio, iimivane po tur.ikom za- 
konii pred molitvn ; od pers. abdest. isporedi ab- 
des, avdest. Samo u nase vrijeme, izmedu rjec- 
nika samo u Vukovu. — Avdes se uzima: Niti 



AVDESNI 



123 



AVGUST 



klana, ni avdes uzima. Nar. pjes. viik. 4, 79. Tu 
klanase i avdes uzese. 4, 455. Po sto Tm-cin 
uzme avdes da klana. Vuk, posl. 78. — na jecl- 
num mje-itii .jirilivatiti' mjcf-to ,uzeti' : Da donese 
vode iz catriie, da Turkina prihvati avdesa. Ogled. 
sr. 451. 

AVDESNI, culj. ablutionis, sto je za avdes, n. 
p. i(bru!<: sanio ii VkImvh rjecnikti. 

AVDESNIC'A, /. avdesni uhrits, cim se Turd 
otiru kad iismu avdes. V. Vrcevic, nar. prip. 221. 

AVDEST, m. vidi avdes. Aga uze turskoga 
avdesta. Pjev. crn. 145. 

AVDI, indi Avdija. 

AVDIC, m. preziine Tarcimi; pjo ocu Avdiji. 
-i- je sazeto -iji-, wjesto cega pisu i -ij-. Ahmet 
Ha^6 i Sobota Avdijc. Nar. pjes. vuk. 4, 438. 

AVDIJA, m. vidi Abdija, cemu je proinijeneno 
b iia V. a) hez nastarka: Avdi; No zavika Avdi- 
Luca Uso. Nar. pjes. vnk. 4, 430. — h) s nastavkom: 
Tu bijase Jusa i Avdija. Nar. pjes. vuk. 4, 45. — 
grijeskmii sa. h sprijeda: Havdija. Pjev. cm. 324. 

AVDI8ALATIN, //;. euphorbia lathyris L. B. 
Sulek, ini. 5, koji dodaje da ima rijec iz Bosiie. — 
Od arap. abdiselatin (habb-i-salatin), semen riciiii. 

AVDITOR, avditijra, m. auditur, cogiiitor cau- 
sarum niilitarium. samo u Vtikovu rjecnikti. — 
ispuredi auditur. 

AVDITOROV, adj. sto pripadn arditarii. saiiio 
II Viikitni rjecniku. 

AVDIt6R0VICA, /. zena avditoruna. samo ii 
Vukovu rjecniku. 

AVDItOESKI, adj. sto priijada avditoriina. 
samo a Vukovu rjecniku. 

AVDO, »(. hyp. Avdija. Pa Mihajlo uzdi gefer- 
dara, te bijesua jiogodi Turcina, Tare dobro, Je- 
lezovii Avda. Ogled, sr. 391. 

AVDOVKJ, m. prezime tursko, po <icu Ardu. 
isporedi Abdovi/'. A za I'limo heze Avdovicu. 
Ogled, sr. 459. 

AVDOVTNA, ,/'. vidi ajitovina. v pred d stoji 
mjesto b; isporedi abdov. Prosloga vijeka. Zniija 
ujede dvojicu : jedan odma pritisnu avdovinu i 
druge likarije suprotne onom otrovu. F. Lastric, 
ned. 195. 

AVDUL, m. vidi Abdul, cemu je proinijeneno b 
na V. Avdul-aga od Smailoviia. Nar. pjes. vuk. 4, 88. 

AVDUEAHMAN, m. tur-'iko iiiie mitsko, arap. 
'abd-er-rahman. Avdurahman pasa ukida basaUike 
i agaluke. Bos. jirijat. 1, 39. 

AVDURAMANOVK';, m. prezime Turcinu, po 
ocu Arduraiiianu. M. D. Milioevic, srb. 529. 

AVEL, m. Abel ; isporedi Abel, Avel. Vtseli 
se VB srbdtce Avelu. Domentijan* 105. Avela. S. 
Novakovic, pom. 39. 

AVELOV, adj. sto pripada Avelu; isporedi 
Abelov. ^uboviju Avelovoju. Domentijan" 69. 

AVELiSKI, adj. .Ho je kao u Avela. ^uboviju 
Aveltskoju. Domentijana 1(55. 

1. AVEl^, m. vidi Avel. u na.^e vrijeme. Odje- 
koji pripovijedaju da su ono Kain i Ave) Sto se 
vidi u mjesecu kao nekaka sjenka, i da ih je bog 
ondje naznacio svijetu za ugled kao preveliki 
grijeh sto je brat brata ubio. Vuk, rjec. 259a. Od 
kna Aveja pravednoga. Vuk, mat. 23, 35. 

2. AVE]^, m. vidi avrje, .v kojiin je istoya zna- 
cena u Lici, a postanem. od mag. liiively, (iiska. 
isporedi amej i avelace. — Kad se kupi sijeno 
po livadi, gdje se u jesen tesala kaka grada ili 



se zimi po grmu kresale grane kozaina, pa ostale 
treske, )uske i ogranci, dovikuje se kupiocinia: 
pobacajte u grm sav ta.j ave|, pa cisto sijeno kupite. 
Isto se tako govori i avrje i amej. J. Bogdaiiovii. 

AVEi^ACA, /. vidi vejafa. prvo a bice postalo 
od o, koje je ii ove}aca, koju vidi. Samo u Vu- 
kovu rjecniku. 

AVEl^ACE, ave]acil, /. pi. .sitne konop^e .sto 
ostanu najzad. zovw se avejafce; one se ne hem 
po jediia kao druye, nego se kiipe .iakom; od nih 
ne moze hiti povjesmo, nego samo kuiine'. M. Ko- 
vafevic. — isporedi ave} pod 2. 

AVERIC, m. vidi Aferic. Ka' izgubi g' Ave- 
rijc kadija. Pjev. crn. 141. Onda rece Averic ka- 
dija. Ogled, sr. 102. 

AVERIM, vidi aferim. Bas averim, paso Soko- 
! lovii. Pjev. crn. 168. 

AVET, f. spectrum, iittara, kao zivo strasilo. 
isporedi avetiiia. Dolazi od pro.Hoga vijeka, iz- 
medu rjecniku samo u Vukovu. Od arap. hajalet 
istoga enacena. A\'et i sluta mora takovi biti a 
ne covek. D. Obradovi(!!, bas. 46. Tako su i onu no6 
dolazile aveti i pravile stravu kojekakvu oko liega, 
ali on ostane zdrav i ziv. Nar. prip. vuk. 78. Ko 
me god vidi, misli da sam kaka avet i heii od 
mene. 170. U jedan jiut izidu dve stare oklepane 
veSti, suhe kao aveti, i potnu sisati one kosti. 
93. Mnogi pripovijedaju kako su ih u tome poslu 
(kopami novaca) jdaSile razlifine aveti. Vuk, ziv. 
2,38. Zauiotana je kao avet. M. D. Milicevi(''. 
vec. 159. 

AVETINA, /. vidi avet. U nase vrijeme, izmedu 
rjecnika samo u Vukovu. — Ah: u gen. pi. av^- 
tli'ia. — Hi si covecje stvorene ili si avetina? 
Nar. prip. vuk.- 224. Tilisum brani pretvarajuci 
se u svakojaka strasila i avetiiie. V. Bogisic'-, 
zborn. 408. 

AVGARENIN, m. vidi agarenin. Vanidose av- 
garene. l^etop. sat'. 83. 

AVGUST, m. Augustus; isporedi Agust. iza a 
dolazi glas v pouzdano u knigama pisanim. ciril- 
ski Hi glago(ski , rijetko u drugim pouzdano, 
jedno za to sto se u miiogima pisalo u i za v a 
V i za u, a druyo sto se u pisalo i za to samo 
sto je tako u tudiin jezicima. mjesto v dolazi i u, 
ali opet pouzdano u eirtlskim i glagolskim knigama, 
a u drugima rijetko pouzdano iz istijeh uzroka. 

1. .s(t u iza a: a) ime covjecje: aa) u nepouz- 
dano: Izide zapovijed od cesara Augusta. N. Ra- 
I'lina 20''. nepoitzdano i u versima, u kojima je 
istina au jedan slog, ali se za to joH ne moze ka- 
zati da nije glasilo au nego av: Od Augusta 
slavno irae ki pouovi cim krajeva. I. (xundulic 
430. Moguc August bastinika, Tiber nema po- 
sljednika. J. Kavaiiin 486. Al' mu August drugo 
ne da, neg mu suha kruha dade. V. Dosen 211. — 
lib) u pouzdano (August) prosloga vijeka, ii verzu 
u kom je u slog : Da u vrime Augusta cara ne 
bi veceg nad Srima hambara. M. A. Rejkovic, 
sat. 24. — b) ime mjesecu, koloroz: aa) u nepo- 
uzdano xvi — xviii vijeka: Augusta (awgwsta) ce- 
trti dan. Mon. Croat. 203. August ima dan 31 
F. Glavinie, cvit xxiv. Dode pod gi-ad na 15 
augusta oli ti kolovoza. A. Kacic, razg. 171. — 
lib) u pouzdano xv vijeka : Meseca augusta. Spom. 
sr. 1, 50. Mon .serb. 517. 

2. .sa V iza a pouzdano, i to od xii vijeka (vidi 
da(e pod b): a) ime covjecje: Avbgustu cesaru. 
l^etop. Saf. 68. Avgusta cara. Arkiv 9, 98. pouz- 
dano i u jednoga pnsca prosloga vijeka, koji je 
istina pisao latinicom, ali razlikuje u * v, niti hi 
u torn imenu nap-isao v, da ga nije izyovarao: 



AVGUSTANSKI 



V2i 



AVO 



f)(i oblnsti AvKUsta cesava. A. Kaiii?.lii5, utnf. 12. 
b) iine mjrsfru , kuluvu;: Mi'soca avbgiistii. 
Mon. sorb. 2. Misoca avKH«ta. Moii. oroat. 40. 

AVGUSTANSKI, ailj. atiKiistanus. u jnhiona 
pisca XVI vijekn. Po uzilrzaiiju ki'sLJaiiskom avgu- 
stanskoga s]ioziiaiija. Postila xxi. 

.WGUSTIJA, ./'. aiigiisla; inporeili avgu.stii'ia. 

XIV i^ijeka. Can. Stofanb si. oaricojii avgustijoju 
kira Jolonoju. Mon. serb. VXi. Glasiiik 'li, 2;!;!. 

AVGUSTIJAN. Avgnstijilim, in. Atigustianu.s. 
Mon. sorb. 2(i). 

AVGUSTIJANI.IA, /. riili avgustija. xiv ci- 
jeka. St carioojn .Iclonoju avgustijaiiijeju. Cilas- 
nik 24, 243. 

AVCiUSTlN, Avgiistina, m. Augustinus; isjio- 
redi Agustin. ind a dolazi i \x i v onako knko 
je reieno kod Avgtist (kod koga vidi). a) sa w: 
aa) poiizduno xv rijeka : Augustin Bratkovic. 
Mon. Croat. 82. — hb) iiepouzdano: Sv. Augustin. 
B. Gradio, djov. 32. .T. Kavaiiin 508. J. Banovac, 
prip. h. J. lIatovi(^ 59. — b) sa v poiizdano od 

XV I'ijeka: Avgustina biskupa. Mon. eroat. 141. 
Sveti Avgustine! A. Kanizlii, bogoj. 534. 557. 

AVGUSTINA, /. ridi avgustija. dolazi samo u 
starom nominativu sa zavrsetkom m mjesto lia 
XIV 'pijeka. Carica avgustiiii kira .Telena. Mon. 
serb. 137. 

AVGUTAR , avgutiira , m. ova piscium con- 
dita. Od nov. yrc. uiiyrnmnixor, ikra. Samo ii Vu- 
knini rjecniku, ydje se veil da je ,suh ribji mri- 
je.^t, koji se (ponajviso u Skadru) vadi iz ribe 
skakavice', (' duda-je : ,avgutar se jede i uz casni 
post svaki dan, kao i liajvar'. 

AVINDATI SE, avindam se, pf. oporaviti se. od 
tal. ammendare. Samo u nase vrijcme u Dalma- 
viji: Ja sam se a^anda', kad eovjek zade u kak\ai 
rdu ol bolest, pa se podigne; maslina se avin- 
dala potla rde. M. Pavlinovi(^-. 

AVIZ, m. tal. avviso, signiiicatio, Jarlane, opo- 
■ineria. isporedi avizati. xvii rijeka uji'dnoga piaca. 
Dat aviz svijem, da se paze veoma od tudi zona. 
I. Ancic, ogl. 131. 

AVIZATI, avlzam, pf. tal. avvisare, significare, 
certum facere, jariti. Od xvii injcka. 

1. prelazno: u akasativit stoji oiiaj koine se 
javja. ako nije ii part, praet. pass.: kao opoine- 
iviti koya: Jedan bivsi a%-izan od driiga da bi 
ucinio pokorii , on se ne haja nista. I. Drzic, 
nauk gond. 179. — kao javiti kome: Koji katu- 
nar ne dojde na zbor buduci avizan. Stat. po}. 
ark. 5. 313. Svrhu cesa vas imam avizati. Sta- 
rine 11, 114. Tri krat zataja Isusa, koji me bijase 
avizao : zatajaies me tri krat. I. Ancic . ogl. 3. 
Ugleda ih sesti-a dva sarenca, bracu svoju sestra 
avizala. Nar. pjes. vuk. 4, UX_). 

2. sa se, reft, dosjetiti se: Ja se tome ne mogu 
avizat'. Nar. pjes. vuk. 5, 482. Jere kad se avi- 
zaju Turci sto su danas oni uciiieli, hoce skocit' 
drumorn zelenijem. Pjev. cm. 31. 

AVIZAVATI, avlzclvam i avizajem, impf. od 
avizati, kod koga i znacene vidi. 

1. prelazno (onako kao avizati): kao javjati: 
Avizava svetoga Timoteja da je prokleo nike. I. 
Ancic, vrat. 2, 4, 97. Avizajem svakoga brata re- 
dovnika da nije ovo svakomn dopusteno. I. An- 
ci6, ogl. 107. 

2. sa se, reft, sjecati se, dosjecati se: Al se 
Miijo jadu avizaje, e mu drustvo poginulo bjese. 
Pjev. crn. 49. A .Tanko se divno avizaje. 197. 

AVLAT, vidi halvat, iemu je oipalo h a ylasovi 



Iv preiiijeMeni : PovedoSo bega i Zlatiju, savedoSe 
u avlat-odaju. Nar. pjes. mar. 153. 

AVLATAN, ivlatna, adj. ridi alvatan. .■iiimo u 
VakovK rjernikH. 

AWA, dolazi pred I'lekiin rijecima, n. pr. ma- 
rania, nidi liavli. 

1. AVLl.JA, /'. aula, stobor, dvoriste; isporedi i 
ulica, dvor. Od ijr(': kiV.iJ, od ieya je i u Turaka 
hawly i avvjy. te su je bez siimtie i oni raznosili. 
Dolazi od jirosloya rijeka, izinedu rjecnika samo 
II Vakorn. nnhizi se grijeskom i sa li sprijeda. 
Kada u avlijii unide. D. Rapic -103. Tzvede ga na 
jedan cardak, gdi pod I'lim n avliji jedaii mlogi 
siromasi. F. Lastric. iieil. 374. Pak avliju moju 
izrovase. M. A. Kelkovii"', .sat. ()3. U negovoj av- 
liji zone i devojke pevaju. D. Obradovit, bas. 300. 
Sto sam ja kriv, kadje avlija otvorenaV 333. Sto 
je trava po avliji nikia? Nar. pjes. vuk. 1, ifi3. 
Pa on s|eze niz kulu \'isoku, to ga srete u svojoj 
avliji. 2, 54. Sam se koiiic po avlije Seta. 2, 57. 
Bre, sluskine, bri.site avlije. 2, 527. U avliji na 
zelenoj tra'^-i. 3. 414. Kada spade doje na avliju. 
3, 483. Po aksamu u Sokola dode na avliju bega 
Asin-bega; kucnu Bade halkom na vratima. 3, 
365. Alkom kuca Juskovic Matija na avliji popa 
Ifiesevica. 4, 382. — oko crkre i manaslira: Av- 
lijn iz nova ogradismo. Rad 1, 182. Da orkvenu 
zatvorim avliju. Nar. pjes. vuk. 4, 170. Iz avlije 
svetog manastira. 5, 204. — ( oko satora: Onde 
j' sator crnog Arapina, oko I'lega zelena avlija, 
sva avlija glavam' nakicena. Nai'. pjes. vuk. 2, 
420. — na noj su vrata: Ona strca avliji na 
vrata. Nar. pjes. vuk. 1. 251. Te otvora na av- 
liji vrata. 3, 43(i. Te avliji otvorio vrata. 3, 365. 
Otvori mu od avlije vrata. 3, 248. Na avliji 
otvorena vrata. 3, 202. Na avliji dimiidi kapiju. 
3, 281. — inoze biti od kainena, t. j. oyradena 
Hi popodena kainenom: E ti imas u Prizren 
dvorove, oko hih je kamena avlija. Nar. pjes. 
vuk. 3, 429. On je baca na mermer-avUju. . 2, 
48. Ugna Sarca u mermer-avliju. 2, 350. Poru- 
sena mennerli avlija 2, 175. — po tome je i bi- 
jela i ■•iarena : Pak se seta po b'jeloj avliji. Nar. 
])jes. vuk. 3, 7. Svatovi se na broj iskupise u sa- 
renu kamenu avliju. 2, 548. — bakrena, kojoj su 
rrata hakroin okovana: Oko dvora bakrena av- 
lija. Xar. pjes. vuk. 2, 622. — sama oyrada: Zatrca 
se Sava od Posav}a, te preskoci kamenu avliju i 
druzini on otvori vrata. Nar. pjes. vuk. 3. -374 
.Sve s avlije poskidao glave. 2. 425. — yrijeskom 
■ta h: .Svaki cas u liezinu zavirujes havliju. D. 
Rapic 134. On preskoci bijelu havliju. Pjev. 
crn. 212. 

2. AVLLTA, /'. vidi havlija. 

AVLI.TSKI, adj. vidi avlinski. u nase vrijeme, 
izinedu rjei^nika samo it Vtikovu. Vece gleda u 
avlijska \Tata. Nar. jyes. mar. 89. 

AVLINSKI, adj. aulae, od avlije ; isporedi sto- 
borni. — prvo je -i- sazeto -iji-, mjesto kojega 
pi.su i -ij-. Samo u nase rrijeme, izinedu rjecnika 
.samo u Vukovu. Kada dode na avlijnska vrata. 
Nar. pjes. vuk. 1, 472. Kuca Miho na avlinskim 
■\Tatim. Nar. pjes. juk. 559. Nacini alku na avlin- 
skim vi-atima. Nar. prip. vrc. 153. 

AVLISTE, n. mjesto ydje je bila avlija (maze 
biti manastirska). Basta u avlistu. Srp. Nov. 
1873. 539. 

AVLON, m. Aulona, grad na mom u Arbaniji. 
pomine .se xiv vijeka. Go.spodin Kanine i Avlonu. 
Mon. serb. 178. 

AVO, savez a s pronominom u srednem rodu 
ovo .sastavfen tako da .se pronomimi prvo o iz- 



AVOJ 



125 



AVK:^iE 



Jednacilo -sa a / s nim sazeto u jedmi ; po tome 
ce akcenat hiti avo. Dolazi xiv, xv i xvi vi- 
jeka (vidi daje pod b.) a poslije opet u na^e vri- 
jeine, izmedit rjecnika samo u Daniciievu. — 1. 
obje sii^tarlene rijeci stoje stmkii u svoiu znacciiu 
cijeloin, kuo da hi se reklo : ,a ovo' //( ,ovo pak' ; 
smiio it Jednoga 2'i^ca xvi vijeka: Svito^^la po 
sebi iz\Tsna ni lipos, avo je, ka iie bi zgubila, 
nuiu, ki'ipos ; jer medu angelska oblicja u raju 
vidu, sva nebeska da se k lioj zbiraju. S. Menie- 
tic 58. — '2. jjronomen ne stoji u cijeloiii .srowi 
znacenu, kao jjroiiomeu, nego kuo usvik, kojiiii, 
se jjokazuje, kuji dolazi i cio bez a glaseci, ovo, 
kao evo, a savez a drzi svoje znacene, te obje ri- 
jeci sastarlene u avo stoje kao ,a evo' : xiv vi- 
jeka: Cartstvo mi zajjisa mede sije simt selomt, 
po lieze sutb u jedint otttest. avo mede crtkvi. 
Mon, Serb. 144. Pri.segohb ja s mojimi vlasteli... 
Avo vlasteli, koji prLsegosmo. 178. Vodeiiicu pri- 
lozi sto ku])i odi Eadomira . . . Avo koji piilo- 
zise po svomu hoteniju. GlasiiLk 24, '2G'J. xv pi- 
jeka: I prbvo velikosti ti pisasmo, avo i sbdi 
pisemo. Spoin. sr. 1, 130. xvi vijeka saiiiu u je- 
dnoga pisca : Velmi se kriv pravi i togaj sud 
ceka, tko godh' otravi jednoga clovjeka; avo ova 
s kosami i s grlom od gospoj svu mlados za- 
mami , uajlise zivot moj. Nitko tuj ne vapi, sto 
cinis, da rece. S. Mencetic 13. Mniti ce tko godi, 
ovu vil gdi slavjii, da moj um zaUodi, ar siin- 
eem nu prav|u; avo se meni mni i takoj pravo 
jes, da trajah zaman dni, sto slavih I'le iires (id. 
Kada se ne stvori ric tvoja, sunacce, tadaj rec': 
ne dvori pravo me srdacce. Avo t' je zivot moj, 
pribila ruzice, postedit jur ne moj vinioga slu- 
zice. 214. tfovore jur druzi: ni vece zalosti ner 
smisjat u tuzi minute radosti; avo ja cii'iu sud 
da zalos nije toj. 317. u nase orijeme (vidi a to 
kod a 2'od II, C, 2, b, a, bb): Malo stade, avo 
idu Turci , avo idu stotina Turaka. Pjev. orn. 
70. Malo bilo, nista ne stanulo, avo idu Piperske 
delije. 143. — 3. pred avo dolazi da (znaceci ali) 
sveze radi .s prednim govorom, a tijem znacene 
rijeci avo , koje je pod 2, dolazi slabije , te ne 
izjednacuje sa evo: samo u jednom spomenika 
XV vijeka: 1 prede stm bil u velilie bolesti i 
skrtbi, da avo vidu jere prihodi koncina moja. 
Mon. Serb. 518. 

AVOJ, tczvici ava i oj sastav{eiti. samo u jed- 
noga pisca XVI vijeka: za uzvikom stoji i me: 
Kad ta vil dotece, za mOos ku dvoru, cudi se 
ter rece : gdi s tobom govoru ? Avoj me, ja re- 
koh, pris-vitlo sunacce, jednu stvar, ku stekoh 
drazu ner srdacce, ter da se zacudu, gdi sa mnom 
govoril S. Mencetic 198. Kad ta vil dotece, pru- 
ziv se jak zmija, koja se s dalece iz glasa na- 
smija, avoj me, I'ekoh ja, boga dil polako, er se 
cut ovo tja mogase daleko. 2013. 

AVORIJA, /. ebur, slonoca kost, fldi.i; od tal. 
avorio. samo u jednoga pisca xvi vijeka. nomi- 
nativu ni rodit nema potvrde, mozc biti da je 
glasilo i sa svijem talijanski avorio. — Vrhu 
jednoga stapa od trsti iudijane. zakovana gori 
avorijom a doli rogom. N. Naje-skovic 348. 

AVEA, /. synagoga. turski haivi-a istoga zna- 
(-eiia, od kaldejskog liavra, drustvo. Dolazi samo 
II nase vrijeiiie, izmeda rjecnika samo ii Viikoni 
(gdjc se iiajiomine da ,.se govori it Srbiji i it 
Bosni). .Skupili se kao pifuti na avru. Nar. posl. 
vuk. 288. Uzavi-eli kao Civuti u avri. Vuk, rjec. 1». 

AVRAM, m Abraham; isporedi Ahr3.m. onomii 
u svetom pismit ime glasi Avi-am, Avi-ama, a na- 
djereno komii drngom Avi-am, Avi-ama. Vuk. rjec. 
2». Pisalo se i sa dva aa pred m: Avi-aami.. 



Sava 1. osohifo kad se misli tinaj u svetom pismii: 
Od Avraama. Vuk, mat. 1, 17. ali se i nemu pise 
ime kajio narod izgovara: Za to se vise ne ces 
zvati Avram, nego ce ti ime biti Avram. Dani- 
cic, Imoj. 17, 5. — ime koiiiii drngom s akc. 
Avram: Avram Jovanovic. Srp. Nov. 187i.). 1154. 
— U jednoj pjcsini dolazi i kao ime grridii zitdio- 
skom: Oni su (krstovi) ostauuli u Avramu gradu 
bijelome u Jevi-ema cara cifutskoga. Nar. pjes. 
petr. 2, 72. 

AVRAIVLA-, /. ime zensko. isporcdi Avramija. Do- 
lazi prije iiiisega, vremena. S. Novakovic, pom. 39_ 

AVRAMAlf,, Avramja, adj. vidi Avramov. Do- 
lazi samo do xv Hi xvi vijeka, a sada nije a 
obicaju. pisalo se i sa dva aa pred m : Vt avra- 
amlihb seleht. Domentijau'' 89. i s jednim a: Ra- 
biiie avramje. Mon. eroat. 155. Roda avramja. 
Arkiv 9, 91. 

AVRAMICA, /. rijeka koja iitjcce u Timok vise 
sela Gv}ana a Srbiji. M. D. Milicevic, srb. 873. 

1. AVRAMIJA, /. ime zensko, isporedi Avra,ma. 
i A%Tamije. Dolazi prije nasega vremena. S. No- 
vakovic, pom. 39. 

2. AVRAMIJA, /■ vidi arvaiiija. Prigrnuo mrku 
avraiuiju. Nar. pjes. petr. 2, Hid. On pomanu svo- 
jom avramijom. 161. 

AVRAMIJE, m. ime miisko. Dolazi i prije na- 
sega vremena. S. Novakovic, pom. 38. Sv. Avra- 
mije pada 29 oktobra. 1^. Kovacevic. isporedi 
Avramijev. 

AVRAMIJEV, adj. .Ho prijiada Avnimijit. Av- 
ramijev dan 'J9 oktobra neki slave. J^. Kovacevic. 

AVRAMOV, adj. sto pripada Avraiiia; ako 
Avraniu, onda glasi Avramov, ako U Avramu, 
onda, Avramov ; vidi kod Avram. dolazi i sa dva 
aa pred m onako kako je receno kod Avram. 
Avramov: Avraamovt. Sava 11. — Avramov: A 
kad dodes Avramovu dvoru. Nar. pjes. vuk. 3, 502, 

AVRAMOVIC, ni. prezime; po octi Avramu. 
Laza Avramo\-ic. Prot. sab. mag. 53. Kosta Av- 
ramovic. D. Avrainovic, sv. gora 223. neki se pisii 
i sa dva aa: D. Avraamovic, sv. gora vi. 

AVRAM8KI, adij. sto je kao u Avrdma. samo 
XIII i XIV vijeka, i to sa dva aa pred m. Veroju 
avi'aauibskoju. Domentijan^ 69. Danilo 403. 

AVRANEZOVIC, in. prezime Turcinu xv vi- 
jeka. Ese begt Avranezovicb. Glasnik 10, 271. 
^etop. saf. 77. Danicic 1, 4. 3, 528. 551. 

AVRC, )«. nanus, mano , mafenica, starmali, 
kepec. Od arap. ifrit. Govori se it Srbiji ii iizickom 
krajii. \i. Stojanovic. 

AVR^j, samo s rijecju biivrj : iivf |, bavf j, tamo 
amo, ovamo onamo, n. pr. kad ko kaziijc kako je 
tumarao kojekiida, dok je .ito nasan. Samo it Vu- 
kovii rjecniku, gdje je tako i protiimaceno. Moze 
biti od tiirskoga aware olmak, besposliciti, trcati 
kojekada bez posla, awarelik, besposlicene. obli- 
ijem je nedovrsena osnova glagolska, koja .56 go- 
vori kao .Uo se govori imperativ u prepovijedanu. 
isporedi bavr}. 

AVR^jE, n. lierbae inutilis segmenta putre- 
scentia. samo it nase vrijeme, izmcdii, rjecnika 
samo u Vtikovii, odakle je i znacene stavleno i 
gdje se napomiiie da se govori u Srijemii i u 
Barani. Govori se i u Lici (vidi dafe). — Moze 
biti od mag. avar, suha trava i sas, rogoz, i He, 
vrh, ovrsak, ovrsine. U Lici se govori kao avej : 
ne kupite sa sijeuom svakog avr|a, rece se ku- 
piocima. Mati rece djeci da joj douesu treskolina 
iz dvorista, a kad djeca donesose ne samijeh ci- 



AVRO 



t'2() 



AZDISATI 



stijeh trflskolina nego i granCica otrgiiutijeh od 
plota i koiimda od tnia i koi-o od drvjadi , oiia 
iin l•o^o: ito sta ovo nakuiiili? iiiia .svako;,' avr|a. 
.1. Bogdauovid. 

AVRO, Hi. h;/)!. Avram. dolazi prije. nasega 
vrmnena samo mi jedtiom m-jentti, i to ii ace. Avra, 
fe hi moglo hiti i skraieno .^amo ii pitonii mjcsto 
Avraiim. S. Novakovii, pom. Sit. 

AVSA, /. vidi- hapsa. Ako 1' vi je avsa onirz- 
nula, moja avsa i taviiica studiia. Pjov. cm. 90. 
AVSTRIJSKI, vidt au.strijski. 
AVTA, /. t^idi apta. namn ii Vukovii rjernikii. 

AVTIK, avtika, m. vidi aptik. samu u Viikovu 
rjecnikii. 

Avtika, /. vidi aptika. samo u nase vrijeme, 
izmedii rjecnika samo n Vukorii. Nabeni u me- 
dudnevnicu a vtike, isk}ukaju kao fcrozde, pa isjjeku 
rakiju i pijii od ove bolesti (srdubujc). M. D. Mi- 
lioevic, iiv. 2, 47. U zagoneci o guslama: Ja 
se popeh na avtiku, pa dovikali tiriatiku: donesi 
mi tii'le inisle, da pomislim, jia cu ti opct vra- 
titi. Nar. zag. nov. 37. 

AVTOV, adj. vidi aptov. samo n Viikovu rjec- 
nikii. 

AVTOVINA, /. vidi aptovina. n naiie vrijeme, 
izmcdii rjecnika samo u Vukova. Skuvacu mu 
avtovinu, da se najede. Nar. pjes. vuk. here. 238. 

AVTUGA, /. vidi aptuga. dolazi i u istom. zna- 
cenii koje je u same apte. Neki iiadu tri struka 
iznikla iz jednog korena avto (avtuge). M. D. Mi- 
licevid, 2iv. 1, 95. 

AZ, ego, vidi ja (ego). Dolazi samo u starijem. 
knigama, u kojima se mijesao jezik crkveni; iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevii i Danicicevu. Azt 
grestni Stefant. Mon. serb. 9. Az Rumin pisah. 
Moil. Croat. 3. Az gredem ugofcoviti vam raisto. 
§. Budiiu6, sum. 9. 

AZACKI, ad:j. sto pripada A,:tikii. n nase vri- 
jeme. izmedii rjecnika ■■iamo u Vakovu; ali ispo- 
redi Azak. — Kad je bio niz poje azacko. Nar. 
pjes. vuk. 2, 384. Grleda Marko azackoj carsiji. 2, 
379. Teske sam ti mnke dopadiiao, teske muke, 
u arapske ruke, dopadnuo ropstva i tanmice, a 
proklete azacke taranice. 2, 382. 

AZAK, m. grad Azov, koji i Tnrci zovii Azak, 
sada u Riisiji a pjeva se da je bio a Arapskoj 
(vidi kod azacki). dolazi od xvii vijeka, ali do 
nasega vremena samo u Mika^inu rjecniku, a u 
nase vrijeme izinedii rjecnika samo a Vxkovu. 
Pravo ide ka Azakn gradu. Nar. pjes. vuk. 2, 
384. O moj babo, od Azaka kraju! 2, 381. — 
grijeskom .sa h sprijeda: Daj vam boze Hazak 
osvojiti. Pjev. cm. 94. 

AZAMIJA, /. vidi Agamija jiod 1. 

AZAMOtrl^AN, m. arap.ski 'ageui oglaiiy, za- 
rnhleno dijete, od kojegaje biinw janicar Hi shiga 
u dvorii sultanovu. isporedi gamoglani. samo u 
jednoga. pisca xvn vijeka. Carski se dvori zatvo- 
raju; okolo Turci se s dvorani tiraju; causi pa- 
daju i azamogjani. I. T. Mrnavic, osm. 118. Car 
vidi da smo azamog}auov nikoliko ubili. 123. 

AZANA, /. selo u Srbiji u smederevskom. okrugu, 
srezii jasenickom . K. Jovanovic, rec. 150. Iz Azaiie 
snize Smedereva. Nar. pjes. vuk 4, 178. Postana 
tamna: moze hiti od arap. hazain, pi. od hazine 
i hazna, zitnice, kosevi, magaze. 

AZANAC, Azai'ica, m. coijek iz Azanc.^ Akce- 
nat se mijeiia it voc. sing. Azance, voc. pi. Azanci, 
gen. pi. Azanaca. M. D. MLlicevic. — U jednoga 



pisca sa h sprijeda : Do Stanoja Vujica Hazanfie . 
Pjev. ('rn. 10(>. 

AZANKA, /. zcnsko ce(ade iz Azane. M. D. Mi- 
liiovii. 

AZANSKI, adj. sela Azane. Niva u lugu azan- 
skom. Sr. uov. 18()3. 504. 

AZAI'I, Azapa, m. pi. selo u bosanskoj krajini 
II Kozari. M. Ruziftid. — isporedi Azapovici. 

AZAPOVICI, Azapoviia, »». pi. selo u Bosni 
blizu Krescva. Schom. bosii. 18(j4. 55. bice od araj). 
a'zab. nezenen. 

AZBAsoa, /. dolazi samo u pjesmama t'leko- 
liko j)iUa: neki veledaje, mali vrt, vo('-nak (nar. 
pjes. juk. H17), po cemu bi pred basca hila tur- 
ska rijec az, mali; ali .se u primjerima ne vidi 
ni da je mala ni cega radi hi taka bila. niti je 
lako protumaciti za sto hi has larskom. rijecjii bilo 
kazano da je mala, prije bi az moglo hiti arapski 
hass, osohit (isporedi Azbukovica), a po tome hi 
hila kao odiie(ena od svega drugoga sto je uz nu, 
basca u kojoj je nesto samo osobito ; ali bi tre- 
balo jos potenliti da su take hasce u obicaju i 
da se tako zovii. hez te potvrde najprije moze 
hiti az arapski as, mrca (mjrtus), promijenivsi s 
na z pred b, te bi hila hasca u kojoj su mrie, 
mrceva. I popese b'jele cadorove po az-basci ispred 
b'jele kule. Nar. pjes. juk. 97. Al mi draga b'jele 
dvore zatvorila. A ja prodo ii az-bascu, sveza koiia 
za narancu. Nar. pjes. petr. 1, 150. A de ti je 
mila inajka? Otisla je u az-bascu. 253. 

AZBUCNI, adj. alpliabeticus. isporedi azbuka. 
u nase vrijeme. Ja sam ili pometao azbucnim re- 
dom. A'^uk, posl. viii. 

AZBUKA, /. alphabetum. imc joj je od prca 
dva slorn. dolazi ii nase vrijeme. isporedi azbukva, 
azbukvica, azbukvjednak, bukvica. — Azbuke radi. 
S. Mrka], sale 7. Pocne uciti nnvoga daka azbuku. 
Nar. prip. vrc. 118. Koje je slovo u azbuci njij- 
jace? Nar. zag. novak. 253. 

AZBUKOVACIvI, adj. sto pripada Azbiikovici. 
Srez azbukovacki. D. Avramovic, sv. gora 213. 
Opstina azbukovacka. K. .Jovanovic, rec. 134. U 
azbukovackom kraju. V. Bogisi6, zbor. 304. 

AZBUKOVICA, /. dva sela u Srbiji ii podrin- 
skom okrtign, od kojih se jedno zove Goriia Bu- 
kovica a drugo Dona Bukovica, oba zajedno zovii 
se i Azbukovica, jer su hila za turskoga vremena 
carsko dobro, koje .se arapski zove hass, cemu je 
otpalo h, a s .se pred h promijenilo na z. ispo- 
redi asovina. M. D. Milicevic, srb. 573. 

AZBUKOVICKI, adj. vidi azbukovacki. M. D. 
Milicevic, srb. 573. 

Azbukva, /. vM azbuka. dolazi prije nasega 
vremena , izm.edu rjecnika samo u Danicicevu,. 
Tlikovanije azbukvy. Danicic 3, 551. 

Azbukvica, /. buU azbukva; isporedi bu- 
kvica. XVII vijeka. Kratka azbukvica. Azbukv. 
1690. I. 

AZBUKVJEDNAK, m. vidi azbukva. dolazi 
XVII vijeka, i to po zapadnom govoru sa i mjesto 
je. Dijaci neka umiju azbukvidiiak. M. Bijanko- 
vic 106. 

AZDEJKOVIC, m. prezime, koje dolazi u nase 
vrijeme, a hire postalo od imena Dejko (od De- 
jan; isporedi Dejkovci) .sastaw^CHO.f/n s turskim. a,z, 
mali. Kosta Azdejkovic iz Ki'usevca. Rat 44. 

AZDIJA, /. vidi hazdija. 

AZDISATI , azdisem , pf. insolescere , posiliti 
se, uzobijestifi se, n. pr. kad tko obogati ili kad 
se mlado cejade ujabi te postane neposlusno. Od 



AZl6l 



127 



AZDAHIN 



till', azmak, azdymak, izmetniiti se, odmetiiiili ac, 
pobjesneti. Gorori sc j/rlje (jdje po Srbiji. 1^. Kn- 
vacevic. ^jowmic i Miklosic, alb. forsch, 3, 8. vergl. 
gram. 2, 476 

AZICI, 1)1. pi. selo II Bosni blizu Sarajeru- 
Sohem. bosn. 1864. 56. — bez smnne od turskoga 
imena. 

AZIJA, /. Asia. piMo se i sa s: Asija, ali da 
se toko i izgocaraJo, mole se posvjedociti samo 
knigama pisanim cirilski, a u nima dolazi xiv i 
XVI vijekn. \h Asiju doidoSe. Domentijan*' 170. 
Osfca va A.siji. Anton Dalm., djel. 19, 22. — « 
nekih pisaca koji sii pisali latinskim sloviina do- 
lazi takoder sa s, ali po svoj prilici tako se samo 
jjisalo za to stoje i u titdim jezicinui tako, a izgo- 
varalo .se z. Asia. Mikaja 7a. U svoj Asiji. F. La- 
stric, test. ad. 34. Od sve Asije. A. d. Kosta, zak. 
1, 26. I naseli Turke iz Asije. M. A. Re}kovic, 
sat. 30. u nekim knigama. starijim na scijet izda- 
nim II tiaie vrijeme dolazi istiiia sa z, ali se ne 
zna za cijelo je li tako i u rukopisinia: lirajica 
od Azije. I. Kanavelic 521. Tjeraj u Aziju. J. Ka- 
vaiiin 269. — sa z doista dolazi istoiii it Beliiiu 
rjecniku i u nase vrijema. Azia. Bela 107ii. Osta 
neko vrijeme u Aziji. Vuk, djel. 19, 22. — u. ne- 
kih pisaca. glasi i A^ija, i to od xvi vijeka. Vlas 
vrh sve Azije otac moj prostire. H. Lucie l',)0. 
Crikvam, ke jesu u Aziji. Bernardiu 96. Aziju 
dobih. P. Vitezovic, odij. 71. Izisli iz Sarmacije 
od Azije. S. Badric, ukaz. 45. On je bio jiatriarka 
od sve Azije. F. Lastric, svet. 193. Sve pokupi 
po izbor junaka, Palestiuu i Azijvx ravnu. A. Ka- 
cic, razgov. 217. 

AZI.TANIN, m Asianus. kraji'ic -in stuji samo 
u jedniiii. dolazi sa s, ali iieponzdaiio (vidi. kod 
Azija). Asiani. D Palmotic, obrist. 629. Obicaj 
Aaiana. A. Kanizlii, kam. 522. Mekoi)utne Asiane. 
N. Marci 35. — sa z, ali isto tako iirpouzdaiio 
(vidi kod Azija) : Meu Aziani. J. Kavaiiiu 193. — 
poiizdano sa z: Aziani. Bella 107''. 

AZIJANSKJ, adj. asianus. dolazi sa s, ali ne- 
pouzdano, jer se moze citati i z (a a prna dra 
primjera i •>.) : Narode asianske. P. Vitezovic, kron. 
52. Sve asianske crikve. G. Glavinic, cvit 129. 
Asianske ki bojnike svoje uoiui podloinike. N. 
Marci 35. — pouzdano sa z: Azianski nai'od. 
Bella 107'|. Odkle svudar raznose se azianske tr- 
govine. B. Cuceri 396. — u jednoga pisca pro- 
sloga vijeka i sa z (isporedi Azija) : Azianskim 
biskupom reee. A. d. Kosta, zak. 1, 32. 

AZIJATSKl, adj. vidi azijanski. it jednoga 
pisca prosloga vijeka, ali je z nepoiizdaiio {vidi 
kod Azija): Perom svojini upisa boj aziatski. J. 
Kavahin 112. 

AZMAN, m. vidi nerast. Od tiir. aznian, silo- 
vit. Samo u nase vrijeme gdjr gdje po Srbiji. M. 
Kovacevic. 

AZMANOVIT, adj. vidi nerastovit. Od aznian. 
M. Kovacevic. 

AZMODEO, Azmodela, m. vidi Asmodej ; ispo- 
redi Asmadel. it jednoga pisca xvii vijeka, samo 
It nom , te ,se ne moze znati je li mii iia krajit o 
mjesto 1 ilt je talijanski zavrsetak. Azmodeo bez 
milosti bludnike mori. P. B. Baksic 225. 

AZUK, m. tal. azzuro, color caeruleus, modra 
hoja. 11 jednoga pisca xvi vijeka. Lake ter azuri 
kad su bili sobom toUke valuri M. Marulic 78. 

AZDAHA, /. draco, zmaj, drokiin, hala, pozoj. 
— Od pers. azdarha. — Akcenat se mijena u gen. 



— Od pers. azdarha. — Akcenat se . 
pi. azdaha. — Kako je glasa h po 



nekim krujc- 



rima iiestalo i it ilrngim rijecima, govori .sp i ova 
i bez nega: azdaa; a tada se medii dva a moie 
itmetnuti j Hi v, te glasi i azdaja i azdava. — 
Dolazi od jiro.Uoga vi,jeka, najoise sa j medu dva 
a (a?,daja), izmedii rjecnika samo ii Voltigijimi 
(sa.iiio azdaja) i it Viikovu (azdaha, azdaa, azdaja, 
azdava). — neki pisu i sa h SjJrijeda (villi dale). 

— isporedi azdaj, ozdaha, azder. — a) sa h iza 
dritgoga a: Dok zmija zmiju ne prozdere, ne moze 
aXdaha postati. Nar. posl. vuk. 63. U vodi je ne- 
sita azdaha, sto prozdire kone i juuake. Nar. pjes. 
vuk. 2, 31. I azdahi glavu okinuo. 2, 32. U jedan 
put break udari iz jezera, kad imas sta vidjeti ! 
azdaha sa dvije glave. Nar. prip. vuk.'- 188. Al' 
eto se pomoli (iz jezera) azdaha sa tri glave. 
189. Kad je Marko sis'o u tavnicu, doceka ga 
nesita azdaha. Nar. pjes. petr. 3. 120. Kad vidje 
azdaha. Vuk, otkr. 12, 13. dolazi i kao nadiiuak 
coijeku prosloga vijeka: Dimo Azdaha. Bud. sponi. 
glasn. II. 3, 80. — b) bez h iza driigoga a: azdaa. 
samo II Vitkovu rjecnika. — c) sa j mjesto h: 
Drakune i azdaje ubijase. S. Margitic, fala 31. 
Z'o je inedvjed i lav smini, gori zmaj prokivni vrh 
svijeh azdaj kriloviti. J. Kavaiiiu 45. Kiikudrilo je 
jedna vrsta od azdaja. F. Lastric, test. 184. Jedva 
opaki drakun ili ti azdaja bise osloboden (iz jaine it 
kojit bjese itjiao), udi| na svoga dobrociniteja navali 
da ga razdre. D. Eapic 402. Azdaja sedinoglava 
iliti sablast griha na sedam glaviii griha razdile- 
noga. V. Dosen i. AMaji na megdanu nek viteski 
dade raiiu. 1. S. Jura ])Ogubi azdaju. T. Eadman 25. 
Da bi dosle iz gorice vile, . . sve azdaje od zemje 
arapske i svi zmaji od svita Afrike, ne bi uami 
mogli odoliti. A. Ka6i6 , razgov. 37. Znadem, 
zmaju, puno ti je krivo, ima mnogo |eta i go- 
dina, kade ziiiu nemila azdaja iz crnoga jiakla i 
jezera, prozdrije ti mile devet brata. Nar. pjes. 
vuk. 5, 448. Kad se Hristos na zem}u rodio, uze 
nega cista deva majka, . . te s liim seta kraj vode 
Jordana; gledale je proklete azdaje. Nar. pjes. 
vuk. hero. 314. U oiioin jezeru inia jedna azdaja. 
Nar. prip. vuk. 57. Azdaja, tli-aco volans, ima ce- 
tiri noge, kao guster, rep, kozna neka krila, kojinia 
s jechie grane na di-ugu lakse i sigurnije skace. <i. 
Lazic 71. — i it pakla je: Hoce nadvladati azdaju 
paklenu. B. Leakovic, nauk 426. — kaze se i o 
zla covjekit: Od krvolocne azdaje (,hazdaje') Dio- 
kleciana. A. Kanizlic, bogolub. 397. Koji si jedna 
azdaja jiriotrovna. D. Rapic 360. — / o junaka : 
Murat znaduci koja azdaja bise Jure. A. Kacic, 
razgov. 97. Doceka ga vojska principova, prid 
I'lome su azdaje glavari. 211. — o brzii kohu: Ta 
azdaja kad se digne, lastavicu ticu stigue. V. Dosen 
40. — lakomeu kaze .se da azdaja iz nega zja: 
Na liima se ime sjaje, a azdaja iz ni zjaje, koja 
drugo iskat ne ce neg sto oblo u vrat meie. V. 
Dosen 240. — d) sa v mjesto h: aidava. samo u 
Viikovn rjecniku. — e) sah sprijeda i iza driigoga 
a: Za halii se misli da ima od hazdahe osobitu 
duhovnii silu te leti i vodi oblake. Vuk, ziv. 221. 

— /) sa h sprijeda i sa j iza dritgoga a: Da na- 
pasti paklene hazdaje priobladavsi viru svetu ispo- 
■iidamo. A. Kanizlic, bogojub. 397. Glas straho- 
viti grdobne hazdaje. 1. J. P. Lucie, razg. 85. A 
iz vode borje pouiknulo, i pod liiine nesite haz- 
daje, iz zuba im ziva vatra skace. Nar. pjes. vuk. 
4, 448. Sto polece tri sta sokolova a pred nima 
nesita hazdaja. 4, 452. — o zlijem ]udma: U zlu 
ste se mjestu udesili, u tijesne gore kamenite, 
medu dvije veUke hazdaje, medu Turke i medu 
Latine. 5, 2. — o dobrii jitnakii: A med nima 
hazdaja Stevane. Pjev, crn. 106. 

AZDAHIN, ad,j. draconis. izniedii rjecnika samo 
u Vitkovu. Vidjeh iz usta azdahinijeh i iz usta 



A^DAJ 



128 



BABA 



zvijerinijoh i iz usta laznoga proroka, sdj'^ i^i- 
itose tri nefista duha. Vuk, otkr. Hi, IM. 

AZDAJ, m. ridi azdalia. sniiii) ii JrdiKifia pinca 
prnsloijn r(icka,. Ako sp azdaj iiiia iskotit, treba 
jo (la zuiaj prozdrp zniaja. .J. Kavanin 2H2. Tvoj 
sir a»Iaj kiiloviti za stit bojni slicno klada. 282. 

A^DAJA, /. vidi aidaha. 

A^dAvA, /. vidi azdalia. 

A^DEK, m. vidi azdaha. tiiritki asder. Doklo 
god jo orla i azdera. Pjov. cm. !l(). Fala tobi naS 
jediiii boze, de mi orle predobi azdera! 305. 



AZI.IA, /. ridi Azija. 

AZI.IANSKI, ridi azijanski. 

AZKUPATI, aiiruiiani , ])f. od tal. usurpaic, 
prisrojili, (iteti. jyriiilDijii rijcka u jednom jjismii 
rladike, vnuHjorskofja. Koja .se (stela) ucinila (it 
uionastira i sobo iiioiia.sfcir.ske, koja je sluzila ino- 
nastire, . . nepravedno airupane ot oficijala. Sta- 
rine 10, 35. 

A^TJLA, /. fibula, ansiila, kopca, pef(a. od tal. 
asola. -samo u Mika^inii rjecniku 7". 820^. 

AZULICA , /. dent, azula. sami> u Mika]inH 
rjeiniku T". 



B 



BA, inlerj. uzvik ii ct(dii i potrrdioanu. — Od 
proiioininalnoga korijena bha, ud kojega je bo i 
koji je u drugoj poli pronomina te-be, se-be. — 
Dolazi veoma rijetko: samo u jednoga pisca xvi 
vijeka i u nase orijeme, u rjeiniku »i jednom. — 
1. u cudii: Opafcica liu ocinia pozri, glavom pak 
pokima: ba, ba, rece, tvoje tilo ja mnu da ti ne 
bi bilo od jidenja vele mala. M. Maruli(: 267. za 
citdom iiiozc ici misao protivna p)rednoj te xe cii- 
dom i poriee: A. Moze biti da ce »e ova. buna 
svrsiti a da ne pogiiie iii jedan covek. B. Ba! 
Svadba bez mesa ne biva. M. D. Milicevic, jur. 
84. — 2. it potrrdiranii, kao za cijolo : Ho(ie ba 
(to i to uciniti). l^. Stojanovi(:. 

BAAK, m. selo ii Vgarskoj u protopopijatu 
muhackiim. Sem. prav. 1878. 41. 

1. BABA, /. avia. anus, obstetrix, nutrix. — 
O.SMH zadnega sloga koji hiva dug kao x svijeh 
rijeci toga reda (geu. aing. babe, instr. .sing, ba- 
bom), mijena se nkcenat i na prrom tdogu u gen. 
pi.: baba. — Od djetinih glasova ba, udvojenih 
bab ; od nih hiva ime starijemn, i to matevi oci- 
noj i materinoj, koje su redovno najstarije metu. 
zettskinem. u kuci; a od nih se prenosi na starii 
zenu, koja bi po godinama svojim mogla. biti ii 
recenom znacenu haba onomu koji je tako zove Hi 
u opce koja bi mogla imati unuce (kao sto se dje- 
dom naziva ne samo pravi djed nego i drugi 
starac, Hi kako se strina kaze ne samo pravoj 
strini nego i drugoj zeni koja bi po godinama 
srojim, mogla to biti onomu tko jnj kaze) ; .sto je 
babama ti oba recena znacena bio posao primati 
djecu kad se radaju, za to se tako zovu i prima}e 
Hi babice ; a od nih ce biti ime preslo na zensku 
ce]ad koja se bad oho djece, i to na celade koje 
doji dijete, na dojkinu, i na cejade koje ciwa di- 
jete, na dadiju, koja moze biti i djevojcica; od 
baba u prva dim znacena prenosi se ime i na 
druge stare zene u rodbini, a i drago je kojesta 
po nima prozvano. — Dolazi od xm vijeka, ali 
u adjektivu babin (koji nidi), od xiv vijeka u 
mjesnom imenu Babe (koje vidi), inace od xv vi- 
jeka (vidi daj,e pod 2 primjer Stefana Lazare- 
vica), a u rjecnicima svijem. 

1. avia, ocina i materina mati. dolazi od xvi 
vijeka, izmedu rjecnika u Mikalinu, Belinu (513a), 
Bjelostijencevii, Jambresicevu, VoUigijinu, Stuli- 
cevu, Vukovu. V babi tvojoj. Anton Dalm., 2tim. 
1, 5. Unuk no moze uzeti svoje babe. M. Divko- 
vic, nauk 255h. Roditeji po krvi, to jest otae, 
djed i pradjed, mati, baba i prababa. F. Lastric. 
ned. 132. Ako su prikazani od babe oceve obra- 
cene unuci sina ukopana. A. d. Kosta 2, 182. Ako 



koji crkvenik u svomu cardaku uslobodi se imati 
zenu osim babe, matere, kceri, sestre, neka se 
drzi za izmetiiuta iz opcine crkvene. A. KaniXlii:. 
kam. 219. Baba oareva vozeci se z blagom veli- 
kiui, koje caru unuku noSase. A. Kacic, kor. 479. 
Da baba oli did drzi na krstu svoga unuka. M. 
Dobretic 42. Baba gospa u Mikafe (8'') jamacno 
za razlikti od driigih baba u kuci. Baba po otcu 
ali po matere. Bjelostjenae h^. Do jeseni u mom 
dvoru bila ! a do druge i cedo rodila ! ja mu baba 
kosu|u spravila! Nar. pjes. vuk. 1, 381. Ova (svi- 
jeca) oca, ova raateri, ova babi. Vui, ziv. 23. 
Opominu(:-.i se vjere, koja se useli u babu tvoju. 
Vuk, 2tim. 1, 5. — tako .s-e i mati matere bo-.je 
naziva ,bozja baba' : S. Ana bozja baba biva. P. 
Knezevi(?.. pism. 91. — tako se i proa zena na- 
ziva babom rodu Judskom : Pradi(i nas Adam i 
baba nasa Euga. Aleksandr. jag. star. 3, 281. 

2. anus, sta.rica. Od xv vijeka, izmedu rjecnika 
u Vrancicecu, Mikalinu, Belinu (754''). Bjelosti- 
jencevu, Jambresicevu, Stulicevu, Vukovu. Videhi 
babu gde preskoci trapt. Despot Stefan Lazare- 
vic u Star. 4, 83 gdje .se ^jOfZ rijeiju baba misli 
Turcin, a pod rijecju trap more. Baba Kada rece 
Anci. M. Marulio 251. Babe bajalice. L. l^jubuski 
32. Draze su vam babe bajarice. T. Babii: 30. Eto 
baba dizvu iiosi. V. Dosen 165. Jer u selu znade 
baba svaka. M. A. Eelkovi(^, sat. 107. Perzijanci 
k liima poslase svoje helcije (babe bajalice, i ca- 
ratare). M. A. Re)ko\'ic, sabr. 33. Idu molec babe. 
A. Kanizli(^, roz. 92. Tesko babam kud sejmeni 
produ ! A. Kacic, razgov. 223. Ocima je zazinurio 
dok je babu po|ubio. Nar. pjes. vuk. 1, 350. Lasno 
ti je more babe przif. 4, 169. Baba babi grebla 
Ian, da joj zaman prode dan. Nar. posl. vuk. 10. 
Dala baba paru da se uhvati u kolo, a poslije 
dvije da se pusti. 51. Baba starca zvala uz vrbo- 
puc, a starac joj se odazvao uz vinober. 10. Baba 
deda u projece na megdan zove, a ded babu opet 
zove cak o jeseni. Nar. pjes. vuk. here. 232^ Meni 
je pripovijedala jedna baba. Vuk, ziv. 36. Sto cu, 
baba? . . . Jao, baba, sta iu? Nar. prip. vuk.^ 223. 
Slusaj babo, sve ti vjerujemo. P. Petrovi(j, vijen. 
88. — cesto joj se pridijeva adj. stara: Mnogo 
ima vec vrimena da stupovi i slimena lu|aju se 
po sve slabi kao zubi staroj babi. V. Dosen 205. 
Pod liom (jabukom) sjedi stara baba, ja ra)ah da 
je klada. Nar. pjes. vuk. 1. 347. Ne imade daju- 
nake s'jeces, vec is'jece babe po Janoku. stare 
babe i decu nejaku. 3, 256. — Znaceci staru zenu 
dolazi i za svekrvu i za ta.stu (kao i starac za 
tasta) : za svekrvu : Da baba jos ne znade, nu ne- 
rada da imade (snaha). V. Dosen 157. za tastu 
Hi punicu: Gdjekoji i za punicu reku: moja baba. 



BABA 



129 



BABA 



Vuk, rjec. O". Domazet, dok su god zivi starae i 
baba, slavi liihovo krsno ime. M. D. MiliAevii, 
slave 9. — n istom tunMu (jdje (jdji' i mug sove 
srojti zemi habom (jamacno prisUijnci. da sc i sam 
hroji medu starce) : Mnogi muz zove svoju zenu 
babom, ako i nije stara. Vuk, rJRc. 'd^. — Ze)m 
koja mijesi hfehove za sluzbii boiju i zove se Icli- 
sara i poshtraca i poshuriiara, obicno je starica, 
tc ,joj se pred tijem imenima dodaje jos i baba: 
baba klisara, baba poskuraca (vidi hod klisai'a 
/ poskurafa") ; oiia xe zove i baba crkvena, (vidi 
kod crkven). 

3. obsteti'ix, babica, prim.a]a. Od xvi vijeka, iz- 
medu rjecnika u Vranciievii, Mikalinu, Bjeloxti- 
jenievu , Jambresicevu , StuUcevit. Bise u baba, 
kojim bijase zapovidio kra} da smicu dieu. I. 
Ancic, vrat. 2. 4, 9. Isto neka se obsluzi s difi- 
com doma krscenom od bab. M. Bijankovic 31. 
Nije doma krsceno od babe. L. Terzic 165. Baba 
oli ti primitejica. A. Kadcic, bogos). 129. Nijedne 
onde babe nije bilo, . . ona mu je i mater i baba 
l.iila. A. Kanizlio, utoc. .527. Zapovidi babama, 
koje dieu u poiadaju ])i'ima,ju, da udi) lii zadave. 
E. Pavic, ogled. 97. Pastii- crkveni pita za oca 
i mater; al ne ktijuci })aba i kum kazati, misnik 
ne kti ga Icrstiti. F. Lastric, ned. 401. Ima se 
uteci . . babam umitnim. A. d. Ko.sta 1, 161. Kad 
bi baba bila viiita u to. M. Dobretic 87. — iieki 

joj 2)ridijevajii, pupcenica Hi pupcena: Saje k nojzi 
dvi dusevne babe pupoenice. M. Zoricic, zrc. 45. 
Naredi babam pupcenim. A. Kacic, kor. 59. 

4. nutrix, dojkina; isporedi babica. od xvi vi- 
jeka, izinedu rjecnika it Mikiilinii, Belinii (125''), 
Stulicevii i Vtikovii (gdje se dodaje da sc tako 
f/ovori It Duhrnvniku). Baba: sto mi kruli ue date, 
malojzi da mi je ucinit' pauateV sto mnite da ne 
ije? N. Najeskovio 1, 266. Svoju sluzbenicu s ba- 
bome jediiaga i tovjernaricu nabreda. 260. Ona sta- 
rica koja je u vasoj kuci, je li baba? M. Drzi/' 
337. Ako je mati ili baba drzala u odru pri sebi 
djetece malo. B. Kasic, zrc. 60. Xi s covjekom 
I'azmetnijem ja tuzim, ni me babe plijene, ni mi 
djeca zile prigrizaju. V. AndrijaSi, put 82. Joster 
dijete u povoju . . . zarobi me gusar kleti i od- 
vede babu i mene. I. Kanavelic, iv. 190. Nijedne 
hi'amte}ice krstjanske ali babe da ne bude u I'li- 
hovih kucali. M. Bijankovic. 5. Nejmajuci mlika 
duzna je naci jim dobre i podobne babe. A. Kad- 
cic, bogosl. .507. Matere davaju na mlijeko ba- 
bam djecu. V. M. Gucetic, pohv. 58. Kaze }ubav 
babi, koja mu doji dijete. Besjede krst. 126. Od 
ove vi-ijedne babe i straznice . . . odlu-aiicni. I. 
Dordic, ben. 12. Broji baba, dok doji. Poslov. 
danic. 10. ii Diibrovnikii kad hoce da razlikuju 
habu koja doji od one koja saino hiva. djecu (vidi 
pod 5), reci ce za prvii : baba mokra a za drugu 
baba suha. 

5. ancilla parvulorum custos, dadi(a. Od pro- 
sloga vijcka, izmedu rjecnika samo u VuIcobu 
(gdje se dodaje da se u torn znaceiiu govori^ it 
Diihrovniku). Kad god kr.stjanin stoji sluzec Zu- 
dije, grisi ; takojer babe i dojitejice liiove dice. 
M. Pavisic 13. Potrci po kuci kad god, lapat u 
srcu da ne pade ; ne smije na prozor naslonit se 
bez babe, da ga tisti. B. Cuceri 197. U Dubrov- 
niku se svaka dadi}a zove baba, makar bila, i 
djevojka od 12 godina. Vuk, posl. xiiv. rjec. 9a. 

6. M ostacima od, staroga rjerovana: a) ,Baba 
od zlata' u jednoga. pisca xvi vijeka dolazi injc- 
sto grcke i riiiislce Hekate: Kako htje. ucinDi 
velike zakletve zo-\t.ic Pana, Hoja, Lera, Doleriju 
i Babu od zlata (chiamando e Pane e Pale e Pri- 
apo e Pomona ed Ecate notturna). D. Zlataric 72. 
za sto se veli da je od zlata, nije poznato. — b) 



,Baba zlata' ).( jednoga pisca xvii rijeka niizini 

se neka. strana svijeta, moze biti jug, a uprant 

ce biti lieka zvijezda pa po noj i strana svijeta 

(isporedi babini stapi i babin kut, kod babin) : 

Na kitajsko blato hodih u Tatare ; . . . prik ka- 

meu pojasa projdoli k Babi zlatoj, gdi se konac 

glasa s\'ita u zem|i toj. Od tud turkomansku 

sajdoh u krajiuu. I. T. Mrnavic, osm. 142. — c) 

,baba ruga' zove se danas izmisjeno zensko ijejade, 

kojim plaie djecu: TJ Pastrovicima liom plase 

djecu kad cesto istu kruha: nemoj iskati krulia, 

ubice te baba ruga! Vuk, rjec. 9''. moze biti da 

je ,ruga' pomjercna ritska i ccska .jaga': ,baba 

jaga' ( Jungman 1, 5(5. Da| 1, 29. 4, 615), a .jaga' ce 

Inti i samijem imeriom Hckata spomenuta naprijed 

■pod a., koja je bila i vjestica strasna. — d) korizma 

se zamisja i kao ccfadc zensko, i tada se naziva 

baba korizma * dedova baba, jamacno pio tome 

sto je u starom vjerovaiiu bila kakva baba, pa 

sto se noj vjcrovalo onu se prenijelo na korizmii : 

IT Risnu na cisti ponedje]nik obuce. se kakav 

momak u zenske hajine i nacini se kao , dedova 

baba', pa noseci na ramenu sedam stapova i za 

sobom vukuci komostre (verigo) ide po varosi i 

skace ispred kuca i \dce : ,bu ! bu ! bu !' i ovo se 

zove baba korizma, kojom zone plai5e djecju da 

ne istu mrsna jela, govoreci im i poslije onoga 

dana kad bi koje zaiskalo mrsa: eno babe ko- 

rizme sa stapovima pod tiglama (na tavanu). . . . 

Babom korizmom i plase i male pre)e i pletijo. 

Viik, rjec. 9. vidi i korizma i djedovi. — ej inisli 

se da neke babe mogii uciniti sto drugi ne mogii, 

osobito zlo: De davo ne moze sto svr.siti ondo 

babu posaje. Nar. posl. vuk. 73. Ni jednoj mla- 

d()j i lijepoj zeni ne kazu da je vjestica, negn 

sve babama. Vuk. ziv. 212. Bozovu jednu vjesticu, 

babu iz sela. Nar. prip. vuk. 141. Rekose da oni 

imaju krilatu babu. Nar. prip. vuk.- 273. — f) 

iz staroga vjerovana bice kakva baba i kad se 

govori: ,Pusti baba koiiu krv i teletu mlijeka', 

koje govore djeca metnuvsi travku kunico u nos 

i tukuci odozdo jednom pesnicom u drugu koja 

travku pod nosom drzi; i tako cine dok ne udari 

krv iz nosa. Vuk, posl. 266. — g) taka ce baba 

biti i ona koja se spomine rijecima: ,prevesti 

babu', koje kazu djeca kad bace malu plooicu od 

kaiucua preko vode, ali je tako bace da odskace 

povrh vode. Vuic. rjec. 9». 

7. ime plaiiimtma: a) jednoj u Hercegovini kod 
Gacka sa zapada. Glasnik 20, 303. 331. 22, 49. 
Vuk, rjec. 9". Danicic 1. 21. Bogavact z Babe. 
Spom. sr. 1, 22. Te se ve|a jjotoc. podignula od 
siroka po}a Gatackoga, pocerase cetu uz planinu, 
dognase ih u Korita ravna . . . bjezi ceta uz Babu 
planinu . . . prebjezase niz Babu planinu, dok do- 
dose niz ravne Rudine. Nar. pjes. vuk. 4, 59. — 
b) jednoj u ISrbiji vise Paracina. Vuk, rjec. 9^. 
M. D. Miliievic,' srb. 422. jur. 29. 

2. BABA, /. nekaki rak, nekaka riba, i u kosca 
kao mali nakovan. — Akcenat kao pod 1 baba. 
— Korijen bab, naduti se, napeti se. 

1. nekakav rak morski, nalik na jastoga. L. 
Zore, rib. 22. isporedi 2 babica. 

2. neka mala inorska riba u hrvalskom pri- 
morju. I. MUcetic. isporedi babas. 

3. gvozde, kao mali nakovan, na kome kosci 
otkivaJH kose (klepcem, cakancem, kosnim, cekicem,), 
incus fenisecis. isporedi babica. prosloga vijeka: 
Sto tribuje koscu? Vodir, baba, brus . . . J. S. 
Ke]kovic, kuc. 256. 

BABA, ■)». vidi babo. Akcenat sc mijena u voc. : 
babo ; saMO je i zadni slog dug u gen. babe, instr. 
babom. Dolazi od prosloga vijeka. Da poslusa 



{F 



■-.W--^'' '■ 



RABAC 130 

babii svo^a. J. Kavai'iiii 23"). Kofja srita svakoff 
pozdrav|aso, a po svakoni starca babii svogra. F. 
Radmaii 31. I osfcavja starca babu svoga. A. Ka- 
Mi'-, nu-KOV. IH. Kad .jo mono tvqj baba doveo. 
iMar. l>.jos. vuk. I, (il8. Bahi no cu f-uvati fi;"vf"li- 
1, tall. Proiiia sobo svoga babu zvala. 1, 201. 
Uglodala svoga babo dvoro. 1, 479. Uabi dao koi'ia 
osedlana. 1, 552. Svokin habi od svilo kcisu[ii. 1, 
260. Da te baba na lokare dado. 2, '188. A sta <'o 
ti baba nciiiiti, kad sii babi savezane rukoV 3, 
38. Pa je svomo babi govoiila. 3, 3(iO. A balm J3 
onda mladi dio. 3, 3!)1. U tvog babo mlogo kaiiu 
blaga. 3, 39i). Od babo jnj bila knjiga dodo. 3, 548. 

1. BABAC, Bapca, m. ime mjestii, po svoj prilici 
glavici hod sela Brcela u Vrmnici u Ornoj Gori. 
j)omine. se xiv rijeka ; tada jc Brielima meda Ula 
,na Babbct'. Men. sorb. 114. akcenat neposnat. 
postai'iem od bilba (stara zena), kao sto je i Kama 
baba ime plnninama. 

2. BABAC, bapca. m. propago, nux quaedam. 

— driigo b kad dode pred c mijena se na p, a 
iieki ga u pismu ne mijenaju. — Akcenat ce u 
gen. pi. biti babaoa. — Korijen bab, naduti se, 
napeti .5^. ixporedi pnd 2 baba. — 1 . jiropago, prpo- 
]ak. Joza koja .<f presadi^ (na A'rkii). I. Milcetic. 
znaiehe napeti se, kojc je u korijenu. preslo je u 
toj rijeii u ispeti se, izrasti. isporedi 2 babica. 

— 2. neki krupan orah, nucis maioris gemxs. u 
Vukomi rjecniku, gdjc se naponiine da .se govori 
u Srijemu. 

BAiiACAPEK, m- ime nekoj tamnici u Cari- 
gradu xvii mjeka. Za poklisare, koji su ii Cari- 
gradu, spovijeda da se ne nahode u babacafeni 
nego da tako st.oje sekvestrani. Stai'iue 11, 11-5. 

BABACKI, adj. 1. sto pripada habi dojkini: 
babacka plata, nutricia. samo u Belinu rjecniku 
126^. — 2. .ko pripada babama u znaccnu kaza- 
nom kod baba pod 1, aviarum. samo ii Stiilicevu 
rjecniku. 

BABAD, ■»(. acorus calamus, idirnt. Samo u 
jednoga pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 5. 
JRijee ce biti tiida. isporedi baban, balad. 

BABAJE, /. pi. nekakve tresne, koje .se zovii i 
rskavice, rustevi, oerasi genus, .samo u Vukoeu 
rjecniku, gdje se napomine da se govori u Mo- 
staru. Postana tamna, nioze biti da je korijena 
kojega je bibac (orah). 

BABAJIC, in. .selo u Srbiji « okrugu vajev.skom. 
K. Jovano\'ic, roc. 102. 

BABAJICANIN, m. coijek iz sela Bahajica. 
M. D. Milicevic. 

BABAJICANKA, ./'. zensko cefadc iz .sela Ba- 
hajica. M. D. Milicevic-. 

BABAJICSKl, adj. sto pripada selu Bahajiiu. 
govori .se i bez 6 2)red s : babajiski. M. D. Milicevic. 

BABA-TIN, adj. patris, ocin. od pers. babajane, 
otacki. samn u na.se vrijeme n pje.smi, i iz ne u 
Vukorit rjecniku. I izvede dogu babajina , . . pa 
pripasa sab|u babajinu a usede kona babajina. 
Nar. pjes. vuk. 2, 490. 491. 

BABAJICA, m. vidi babajko. prosloga vijeka 
u jednoga pisca: Sinka daj sladkog materi, ba- 
bajki. M. Katancic, fruct. 60. 

BABAJKO, m. otac. Od babajko (koje vidi) pro- 
mijeniv.si \ pred k nn j. Od prosloga vijeka, iz- 
medn rjecnika sanm ii Vukvru (gdjc se dodaje: 
.pnnajvise u pjesniama'). — Podloznifi uzivaju 
gdi upravni jesu sviti tijeh babajka, koje |ubp 
sve svoje sinove, ako i grube. J. Kavaiiin 208. 
^ak da biii k svojemu babajku. M. A. Eejkovio, 



BABARA 



sat. 38. Biso .lanko rodoni babajko kavalira Jan- 
kovi<!' Stojana. A. KaCi(f', razgov. 232. Ido Salko 
kano i baliajko. S. Stofanac, 5. J^iuto kune majku 
i babajka. Nar. pjes. vuk. 1, 550. Ono j' bio mqj 
mio babajko. 2, 347. Kaz' babajku jutros na 
uianku. 3, 108. Moj babajko, no slusam to, stari. 

4, 143. 

BABAJKOV, adj. .sto pripada babajku. .samo 
u nase rrijeme, ismedu rjecnika samo u Vukovu. 
Opravi mi sabjii liabajkovu. Nar, pjes. vuk. 3, 22. 
Vidis, brate, toke babajkove! 3, 443. 

BABAK, bdpka, m. cantharis, capulus. dnigo 
b kad dode do k mijena se na p, a neki ga u 
pismii ne mijenaju. — Akcenat se mijeita it gen. 
pi.: babaka — Korijcnhab, naduti se, napeti se. 
isporedi 2 baba. — 1. hiihn koja se zove i popi6, 
cantharis. u torn znaccini dolazi od xvii vijeka, 
izmeda rjecnika u Mikajinu, Belinu (166"), Bje- 
lostijencevu i Stulicevu. — u Belinu rjecniku i 
milipeda (573!i), a to je i babuska i babura i ba- 
bica; to ce biti i ii jednoga pisca prosloga rijeka: 
Debeloj nemoci likarija: uzmi babaka, oni mali 
sto no se svale kada u lie tiknes, naode se pod 
stinam oko zidova; desetak brojem svezi u krpi, 
pak poprzi na vrucu ognistu, satari u prah, ter 
oni pra podaj popiti. .3. Vladmirovid, lik. 11. — 
u jednoga pisca nasega vremena tako se zorc 
lytta : babak zeleni, lytta vesicatoria L. ; babak 
pjegavi, lytta coUaris Fab. J. Sloser , kor. 599. 
606. — 2. na kosistu onaj drscic sto se drzi ru- 
kom za nega kad se kosi, riice^, capulus in ma- 
nubrio falcis fenariae. .samo u Vukomi rjecniku. 
znacene napinati se, koje je u korijenu, tu ce .se 
biti razvilo u ispinati se, isticati .se. 

BABAKAJ, Babakaja, m. u Dunavit velika sti- 
jena vise Golupca. a nase vrijeme, izmedii rjec- 
nika samo u Vukovu. Od tur. baba kaja, ocina 
stijena. Babakaj se vidi i pri najveroj vodi. M. 
D. Milicevic, srb. 952. 

BABALUK, m. turski babalyk, ta.st, punac, 
samo u nase vrijeme u pje.smi. Prsten stavja. 
svadbu ugovara s babalukom, duzdom mletacki- 
jem: babaluce, duzde od Mletaka! svadba moja 
od po mjesec dana. Nar. pjes. juk. 99. 

BABALUSKA, /. Sternbergia lutea Jf er. samo 
u jednoga jnsca nasega vremena. B. Sulek, im. 

5. isporedi mibo}ica. 

BABA^iKO, m. od tur. babalyk, poociin, last, 
ocuh, star covjek. xvii i xvm vijeka; osim rece- 
nijeh znacena koja ima rijec u tiirskom jezikii 
dolazi i za oca. isporedi babajko i babaluk. a) 
poocim Hi samo starac moze biti na ovoin mjestu : 
Da babajku meiii i tastu negovu ovi dan poda 
sricu ovu , da ja fiudne fetve jos diliti budem 
liemu prudne, tast zctu sluziti. I. T. Mrnavic, 
osm. 67. — hj poocim Hi tast mole biti na nvom 
mjestu : Bako sladki, slavni Bako, slavan jesi sva- 
kojako; ali babo al babajko, al se zoves stari 
babko, judsko ti si dobro svako, radosti si mill 
cacko. I. T. Mrnavic, osm. 144. — c) otac: A 
babajko ovog sina bise ki'una .svi starina. V. Do- 
sen 35. Neg je pos'o grade d'jelit' na Dunaju 
liladne vode, koje mu je babajko s bojnim ko- 
pjem pridobio. Nar. pjes. bog. 118. 

BABAJN, m. vidi babad. samo u jednoga pisca 
nasega vremena. B. Sulek, im. 5. 

BABAB A, /. ime nekoj rjesfici u jednoga pisca 
prosloga vijeka. Tu nasega vjesca 'I'raora straho- 
vite Snizenice, paklenoga Strmogora i vTazjale 
Sjevernice, Odra, Vrana i Babare poruguju se 
basne i care. J. Kavanin 451. 



BABA§ 



131 



BABICAN 



BABAS, »(. vidi cipo, skakva, L. Zore, rib. '21. 
ispoirdi pod 2 baba (riba), s kojom je jcdnoga 
korijena. 

BABAZEMAN , babazemana, m. tiirslii baba, 
onda, negda, i zeman, vrijetne; negdasne, staro 
vrijeme. Od babazemana i od cara §6epana (znaci: 
bog zna od kad). Nar. posl. \'uk. 231. gorori. -ie 
i oknieiio babzeman. J Bogdanovic. 

BABC- gledaj bapc-. 

1. BABE, /'. hgp. biiba (stara seiia, dojkina). 
— Akcenat se mijena u voc. sing.: balae. — Do- 
lazi od XVI vijeka (vidi daje pod 2). — 1. za 
staru zenu : Kalom, babe ! voskom. djedo ! Poslov. 
danic. 45. — 2. za dojkit'ui: Babe, ono njeka dje- 
vojka izlazi. M. DrJic 319. Ajmeh, liabe, jesi li 
cula? 322. 

2. BABE, /. coecinella septempunctata, huha 
mara, all joj se tako kaze od inila iiijesto baba, 
koja sama nijc u obicaju u torn znacenu. ispo- 
redi 2>od 2 baba i babak, *■ kojima je istoga ko- 
rijena. zove se i babiirica. — Akcenat se mijena 
u voc. sing.: babe. — Dolazi u nase vrijeme, iz- 
meSu rjecnika samo « Vukovu (gdje stoji da je 
nom. sing, babe, a to ce hiti samo voc, i da se 
govori u Ditbrvvniku). Djevojke je uzmu na prst, 
pa govore: vjori me, babe! (kao u Srbiji: kaioi 
Maro, otkuda ce svatovi dooi). Vuk, ijec. 9''. Babe 
baburice ! . . kazi mi, ne lazi mi, de en se ja oze- 
niti. V. Vrcevic, igre 64. 

BABE, Baba, /. pi. a) sclo manastira Decana 
XIV vijeka na rijeei Trnavi, negdje blizit iJecana. 
Mon. .Serb. 93. 97. — b) selo n Srbiji u okrugu 
hiogradskoin , .sreza kosmaj-'ikom.. K. Jovaiio\'i('-, 
i-ei. 96. 

BABEL, m. vidi Babdon. Babel grad. D. Zla- 
taric SSt). Z Babela pojde van. D. Barakovic, vil. 
94. Po turnn od Babela. J. Kavaiiin 517. ujednoga 
pisca XVII vijeka i s talijanskim zavr.ietkom Ba- 
bele : Svom neka se slavom dici Babele. B. Betera, 
cue. 86. 

BABELE, m. vidi kod Babel. 

BABELSKl, adj. vidi babilonski. Ki-a|a babel- 
skoga. D. Barakovic, jar. 76. Clradioci torana ba- 
belskoga. M. Radnic 190. 

BABER, »i. nekakav cvijel : imc mil maze biti 
od tur. bebiii-gi, durdica, eonvallaria maialis, a 
sprijeda iiiia- turski al, erven, samo u pjesmama. 
Uzori dragi ravnine, te posij svoje jadove: ako 
ti nikne al-baber, isci me, dragi, od babe. Nar. 
pjes. petr. 1, 234. Gonge-lale kona sedla, al-baber 
se za put sprema. 264. 

BABESNICA, f. selo u Bosrii kod seUi Gareva. 
Schem. bosn. 1864. 31. 

BABETINA, /. augm. baba (stara zena). Od 
prosloga vijeka, izmcdu rjecnika u Stnlicevu i 
Vukovu. Akcenat ostaje, samo je ii. gen. i instr. 
sing, zadni slog dug: babetine, babetinom, a u 
gen. pi. oba su zadt'ia sloga duga: babetma. — 
Prohodi jedna babefcina. J. FUipovic, prip. 3, 257. 
Po lioj seta stara babetina. Nar. pjes. vuk. 1, 348. 
U tome se nade jos nekaka prokleta babetina. 
Nar. prip. vuk. 19. Nego laze ova babetina. P. 
Petrovii, vijen. 89. 

1. BABICA, /. dem. baba (i to pod 1 baba). 
ne dolazi u svakom. znacenu u kom dolazi rijec 
od kojeje jiostala, a ima znacena kojih ona nema; 
ne govori se u svakom znacenu demiuntivnn, od 
mila, nego kao baba. — Akc. u gen. sing, babice, 
instr. sing, babicom, gen. pi. babica. — Dolazi 
od XIII vijeka (vidi daje pod 3), izmedu rjecnika 



u Mikalinu, Bjelostijencevu, StuUcevu i n X^akovu, 
ne II, svakom znacenu. 

1. starica, od mila: Babica je dobra dedu. P. 
Vitezovic, cvit 158. Babica, auicula. Stiilic 5". 

2. obstetrix, prima^a, vidi baba. u torn znacenu 
dolazi od prosloga vijeka, izmedu rjecnika samo 
u Vukovu. Babicama ovu dade zapovid. D. Rapic 
110. Ovo imadu zuati l)abico. A. Kanizlic, kam. 
573. Ovo babice dobro nek jiamte. B. Leakovic, 
nauk 163 Povice babica, po sto odreze pupak 
muskome detetu. Vuk, posl. 350. Ne zovi drug-e 
babice da, dijete olialsi nego inene. Nar. prip. 
vuk.- 213. Pita otac : kakovo j' diteV A babica 
rece, da j' dite musko. Nar. prip. mikul. 57. 

3. nutrix, dojkina; isporedi baba. u jednom 
sijomeniku latinski pisanu xiii vijeka: ,Babiza, 
ancilla, nutrix'. Statut. ragus. 1272. Lucii memor. 
di Trail 202. 

4. zcnsko ce{ade koje prati ncvjestii, pronuba. 
od XVI vijeka, izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(,paraniiifa, douna che accompagna la sposa, pro- 
nuba'). tako nazvana po babi dadi]i. Morate ba- 
bice licit nevjestu kako bi vjerenikii ugodile. M. 
Drzic 146. i.sporedi djeverusa. 

5. ime zensko u jednom spomeniku xiv vijeka. 
Krstt sumednice Babice. Glasnik 35, 121. Ba- 
bica 122. 

6. .<iclo 11 Srbiji u okrugu toplickom, srezu ko- 
sanickom. Sr. Nov. 1879. 176. 

2. BABICA, /. dem. baba (i to pod 2 baba). 
.srtwto u nekom. znarenii rijeei od koje je pustala, 
a ima znacet'ia kojih ona. nema; ni u jednom se 
ne govori deminut.ivno, nego kao i driiga rijec. — 
Akcenat kao pod 1 babica. 

1. bnba, koja. se zove i babuska, babiu'a, mili- 
peda. II rjecnicima Mikalinii (SIj) i Bjelostijen- 
cevu isporedi stonoga. 

2. nekakav rak morski. L. Zore. rib. 22. isporedi 
pod 2 baba. 

3. plantago, trava koja se zove i bapka / pa- 
skvica. samo ii Mika{inu rjecniku (lOl'i) //. foiu 
znacenu, a. u jcdnoga pisca nasega vrem^ena ra- 
nunculus aconitifolius L. ?' bellis perenuis L. i 
neki grah i neka viuovii loza. criia groMii. B. 
Sulek, im. 5. isporedi babika. 

4. planta radicis, stolo, izrastao. isporedi izda- 
nak. u torn znacenu dolazi prosloga vijeka. Pod- 
rastenice tb-ugi zovu babice, koje iz korena idn. 
J. S. Rejkovic, kiic. 84. Visto rizu grauo vodenice 
i babice koje ozdol kliju. 222. — to ce biti i h 
Vukovu rjecniku ,drvo o kome djeca vjesajii ka- 
vez kad hvataju tice' i o kom- napomine Vuk da 
se tako zove u Srijemu. — isporedi babac (pro- 
pago). 

5. incus feniseeis, gvozde, kao malt nakovan, 
Sto kosei na nemu otkivaju kose. samo u Vukoim 
rjecniku. zove se i baba, vidi pod 2 baba 3. 

6. columen, tibicen, stiip koji drzi kucu. samo 
ii rjecniku Bjelostijencevu. Babica zidna. Bjelo- 
stjenac, pridav. ime ce joj biti po ispinanu, isti- 
canu. kao i naprijed pod 4; isporedi i babak 2. 

3. BABICA, f. syllaba, slog. — Akcenat kao i 
pod 1 babica. — Dolazi .xvii vijeka ii dra pisca, 
i bice samo po slogovima ba be, koje su najprije 
djeca ucila, nazvani i ostali. Neglasovita (slova) 
cine se glasovita sadruzena ovako i zovu se ba- 
bica: ba, be, itd. M. Orbin, zrc. 329. B. Kasic, 
nac. 109. 

BABICAN, m. neka zem}a crkve sagrebacke xiv 
vijeka u spomenikn latinski pisanom: predium 
sive terra Babichan vocata, circa Jaron. Mon. ep. 
zagi-. 2, 43. 



babtCkne 



132 



RABIN 



BABICIONE, n. minuis obstotricls. isporpcli ba- 
biiiti. Kiimo It ViikoiHi rji'ct)ilcii. 

BABICIN, adj. sto pripdda zeni po Imenii lin- 
liici (ridi pod 1 babica 5). Ott Babifino zoni|e. 
Glasnik 35, 121. 

BABICITI, ))abi(riii, iiiij)/. obstetricem esse, ob- 
stotricaio. isporedi babiti. n naSic vrijcmc, izmcdii 
rjeinika namo n Vukoni. — Prelaztio: ohjekatjc 
porodifa : Kad babifite Jovrejko. D. Danicii, 
2moj. 1, 16. 

BABICkO, ». adj. sdo H Srbiji it okrugii ni- 
skom, uresu saplamkom. Sr. Nov. 1879. 175. 

1. BABIC, m. prezime, po biibi, po kojoj hi se 
prezivao ona,j kome hi roditeli umrii, pa mu baba 
hila nijesto nih. Od xv vijcka. Matij Babic. Mon. 
Croat. 138. Kapitanu Babidu u Sisku. Starine 11, 
113. Ivan Babid. A. Kacic, kor. 483. Tada rece 
Babieu Ivane. Ogled, sr. 75. G. Babic. Sem. diao. 
1877. m. M. Babic. Kat 179. — i Turci .se tako 
prezivaju. Sto mi kaiios Babica Gasara. Nar. pjes. 
viik. 4, 44. Sjajne toke Babiia Jaksara. Ogled, 
sr. 143. 

2; BABIC, m. neka vitiova loza crna grozda. 
B. Sulek, hu. 5. Od kor. bab, naditti ae, okrmjlu 
hiti. i.sporedi pod 2 baba i 2 babac. 

BABICANIN, »i. covjek iz sela Babied. M. D. 
MiU6e\ac. 

BABI6aNKA, /. zcnsko cejade iz sela Babied. 
M. D. Miiicevic. 

BABICEVICA, /. nekakva bijka crvcna cvijeta. 
u jediiof/a pisca nascija vremena. B. Sulek, im. 5. 

BABI('E\^C, m. neka ninova loza crna grozda. 
u jednoga pisca nascga vremena. B. Sulek, im. 6. 
isporedi pod 2 babic. 

1. BABICI, Bilbica, m. pi. .<!elo u Srhiji u okrngu 
uzickom, srezu moravickom. K. Jovanovic, rec. 15. 

2. BABICI, Babica, m. pd. selo u Bosni u Ko- 
zari kod Kozarca. M. Euzicic. 

BABICSKI, adj. Uo pripada .<elu Bahicima. 
govori se i bez c: babiski. M. D. Milice^^c. 

BABIJI, iHdi kod bab)i. 

BABIKA, /. plantago. sarno it jednoga pixca 
nasega vremena. B. Sulek, im. 6. isporedi pnd 
2 babica 3. 

BABILON, Babilona, m. ixporedi Babel. Rim, 
Babilon, iiije ni sina. J. Kavaiiin 485. 

BABILONAC, Babilonca, m. Babyloiiius. ispo- 
redi Babilonanin. Akc. ii gen. pi. Babll5naca. — 
Dva Babilonca. F. Glavinic, cvit. 245. BabUonni 
rasrdise se zestoko. A. Kacic, Icorab. 303. Zlato 
slikovase Babilonce. T. Velikanovic, upu6. 1, 118. 

BABILONIJA. /. Babylonia, a) zem^a: Zave- 
deni bise u Babiloniju. M. MaruUc 68. Ki'a}u od 
Babilonije. F. Glavinic, c\-it. 349. — b) grad: 
Bise muz v BabUoniji. Bernardin 30. dan. 13, i. 
Covik n Babiloniji. I. Bandulavic 57. — r) n pre- 
■nesenom smislit, gdje je sve smeteno : Ondi je ne- 
mir, nepokoj, smeca, Babilonija i isti pakao. B. 
Gradic, djev. 130. Kako mogu reel da je erkva 
rimska jedna Babilonija, sto ce reAi da su u noj 
svaka smucena i puna opaciue. J. Filipovic, prip. 
1, 191. 

BABILONSKI, (jrf/. babylonius. Pometenje i 
smucenje babilousko. S. Budinic, sinn. 111. Po- 
gledajte ona tri mladica u pe6i babilonskoj. J. 
Banc vac, razg. 113. Za to oni babilonsku knlu 
stase zidat. M. A. Eelkovic, sat. 15S. 

BABILONANIN, m. Babylonius: isporedi Ba- 
bilonac. zavrsetak -in stoji samo it jednini. Akc- 



u gen. pi. Babib'u'ianil. xvi vijeka dolazi nam. pi. 
jos sa e na krajii. Skupise se Babilonane. Ber- 
nardin 38. Babiltinani. I Bandulavii 71. A. Vita- 
|ic, ist. 487. Habiloiianin. Bella 123''. 

B.MilN, Babina, in. 1. .sc/o u Srbiji it okritgii 
podrinskoni, srczii azbitkovackoin. K. Jovanovic!;, 
roc. 134. — 2. otuka rijeke liitve u Srhiji u sa- 
bttckom oknigu; utjeie it Savii. M. D. Milicevid, 
srb. '119. 

BABIN, adj. .slo prijnula hiihi. 1. aviao, ocine 
Hi materine matere: babin brat, babina sestra. 
JambreSid. — 2. anus, stare zene: Da na mistu 
torn ostanes, da so babin grob nazove. V. Dosen 
125. Tvrdo je kao babini zubi. Nar. posl. inik. 
313. Babine srece (kome posao ide u nazadak). 
Nar. posl. vuk. 10. Za babino brasno. odgovori 
se u salt na pitane : ,za sto ?' kad se ne ce iipravo 
da odgovori. — 3. nutricis, dojkinin: Jos mlije- 
kom babinijeuj vona. Poslov. danic. 40. u. torn, ce 
znacenu hiti i na ovom wjestit: Bjese se ovi po- 
.I'odio ne od koljena plemenita; nu se brzo uzvi- 
sio kroz ciiienja zamjerita. Svijetla bana lu-vat- 
skoga on se babin sin brojase. I. Kanavelic, iv. 
186. — 4. pridijeva se innogim rijecima, koje 
s nim bivaju imena innogome kojecemtt: a) bi(e: 
Babin tobolac, sedum telepbium L. B. Sulek, im, 
6. — Babin zub i babini zubi, tribulus terrestris 
L. J. Paucid, flor. biogi-.' 449. / Dentaria L. B. 
Sulek, im. 6. i u Vukovu rjecnikii (ali bez zna- 
cena a s dodatkom da se govori u JUuhrovnikii). 
■ — Babina dusa, thymus serpylum L. i origanum. 
It rjecnicima Alikafinu, Belinit (528), Bjelostijen- 
cevu, Stiilicevti. serpillum, it rjeinikti Jamhresi- 
cevu (siippl.). thymus serpyllum L. B. Sulek, im. 
6. i u Vitkovii rjecniku, ali hez znaceua. ispniredi 
mravinac, materina trava, majkina dusica. — Ba- 
i bina kosa, stipa capillata L. B. Sulek, im. 6. — 
Babina rit, neka gfiva. B. Sulek, im. 6. — Ba- 
bina rubetina, veronica agrestis L. B. Sulek, im. 
6. — Babina svUa, armeria vulgaris. Cas. cesk. 
muz. 1852. 2, 46. Sloser-Vukot. flora 716. B. Su- 
lek, im. 6. — Babina zUa (tt Vakovu rjecnikit, ali 
bez znacet'ia a s dodatkom da se govori it Pastro- 
vieiina) i babina zilica i babine ziliee, geranium 
molle L. B. Sulek, im. 6. — Babino dracje, ru- 
scus aculeatus L. B. Sulek, im. 6. — Babino sito, 
tordylium apulum L. B. Sulek, im. 6. — Babino 
uho (ii Vitkot'ii rjecnikit ,malii kao glinica crveno 
■pri korijenu kakva drveta, trithla mokra'), peziza 
auricula. G. Lazic 167. peziza coccinea Pers. i 
,neka vrst od cirsiuni'. B. Sulek, ira. 6. — Ba- 
bino zeje, atractylis hirsutior, u ^Stitliievit rjei- 
niku; centaurea benedic.ta L. B. Sulek, im. 6. — 
vidi i kod babji. — h) ptica: Babin kokot, samo 
u Vukovu rjecniku, gdje .saj/io stoji da se govori 
u Crnoj Gori, da je nekaka ptiea, koliko kos i 
da moze hiti da je kukavicji konic, epops. — c) 
mjesto na tijelu covjecjem: babina riipa, cavum 
oervicis, ii Vukovu rjecniku, i biibitia doja, istoga 
znacena. S. Vulovic. — d) zvijezda: Babini stapi. 
orion. it Stitlieenu rjecniku. isporedi stapi / stapci. 
— e) neka strana svijeta: babin kut i babin bu- 
gak ; kad je oblacno pa se s tc strane pocne re- 
driti, onda se razvedri. it delta je ,babi kout' sje- 
verozapadna strana. — f) vrijeme katl nastaje 
pro]eie a zima opet okrene, zove se jamacno po 
kakvoj habi iz staroga rjerovana: babini dni. ba- 
bini jarci, babini kozlici, babini pteajmonici, ba- 
bini iikovi. samo it Vukovu rjecniku, gdje se do- 
daje: ,Pripovijedaju da je nekakva baba istjerala 
jarice u planinu. pa dunuo .sjcver i udario snijeg, 
a ona rekla: pre, Marcu, ne bojim to se: moji 
jarcici petoroScici. Na to se i-asrdi Mart, pa uzaj- 



BABESr 



133 



BABESTE 



mivsi n Fevruarija iiekoliko dana, jiavali sa sni- 
jegom i s mrazom , te se smrzne i okameiii i 
baba i nezini jarioi. Kazu da se i danas moze 
vidjeti u nekakvoj planini (gdje se to dogodilo) 
ono kameiie sto je postalo od babe i od jarida: 
baba stoji u srijedi i jarici oko lie'. Isfo se vri- 
jeme zove ?« Bosni i babine hiike. M. Kiizicii. — 
g) bilbino Ijeto, aestas praeoeps, kad je toplo u 
nevrijeme, osohito u jescn. samo ti VitkoKu rjec- 
nikii. — li) babine rubi, /'. p?. dan u oii badnega 
dana. tucin dan. samo u Viikovit rjecni^u, gdje 
se dodaje da .ve govori ii Crnoj Gori. ne zna .se sa 
atu .se takn sore. — i) babina riipa zove se neka 
iyra momacka, u kojoj jcdan cava od ost.alijeh. 
rupii iskopanit u zem^i i iia noj svojtt kaiiit. V. 
Vrcevio, igre 71. — k) drvo iia kakoiii injestti 
koje .se po nemu zna: Babina bakva: sehi je Grn- 
carevii xiv vijeka isla meitu ,vy5e Babine bu- 
kLve'. Mon. sorb. 95. — Babin dub, ,mjesto, i sad 
na nemu krcnut , u rcivnume Knfnrii od Zadra 
k jiigoistoku okii jeditoga sahata. duleko; kaiii da 
je dmide hilo turskn, dok nije Jankovic Stojan 
istjenio Tiirke iz Kofa.ra'. Vtik, rjer. 9t> — I) luzi, 
pola i driuja taka nijesta : Babin lug. kod scla 
Grneareva xiv i-ijeka. Mon. sorb. 9.5. drugi je 
iiijesto na kom je sada lirada u vracarskom, srcsu 
hlizu Biograda. fJlasnik 19, 99. — Babino po|e, 
u Srhiji a okruyn biogradskom. Sr. Nov. 1863. 
200. — Babina aluga, *( Srbiji ti okrugti kneze- 
vacknm. Sr. Nov. 1873. 259. — Babina jaruga, u 
Srbiji u okriigii, smedererskoin. Sr. Nov. ISGIj. 
300. Himia u Bega]ici u okrugu. biogradskum. \i. 
Stojanovic. — Babin kovanluk, nijestu pod niroin 
n vracarskom srezti bliza Biugrada. Glasnik 19, 
99. — Babin grob, » Srbiji u okragn sabai-kom : 
liiva na babinom grobii. Sr. Nov. 1860. 515. — 
■m) jezera. rijeke, izrori : Babino jozero, ,iiialo je- 
ze.ro navrJi Velebita bliza Vhiskoya grada'. Vuk, 
ijec. 10a. — Babina rijoka, mjesto na ko)ii sii 
nire it Srbiji ii okrugu rudnickom: niva u l)abi- 
noj reoi. Sr. Nov. 18li9. 88. — Babina vodioa, ta- 
koder mjesto na kom, su nive, a Srbiji n okrugu 
ra^evskom: niva ii babiuoj vodici. Sr. Nov. 1872. 
351. 534. — n) imena goraina, brdima, plani- 
nama : Babine gore i Babina gora, od kuda .se 
pripoi^ijeda da su dosli Hrcaii u sadasi'ie sroje 
zemfe (ridi kod bab|i): Dojdose iz prik Babinili 
gor Hrvati. P. Vitezovic, kroii. 53. Dodose Rvati 
od gore Baljine. A. Kacic, razgov. 7. — druga u 
Hrratskoj blizu Zagreba i Lupoglare, pomine se 
xiii rijeka u spomeniku latinski pisanu: Ba- 
bi(na) gora. Mon. epis. zagr. 1, 23. — Babina 
glava, u Srbiji u okrugu jiirotskom. Eat 15. JI. 
D. Miliievic, srb. 825. — Babin kuk, brdo kod 
Dubrornika: S brezujcima, Krvavog brda i Ba- 
bina Kuka. Dubrovnik 18ti8. 176. — Babino ma- 
silo, brdo u Srbiji u krajinskom okrugu izmedu 
sela Dobre i Majdanpeka. M. D. MiUcevic. srb. 
941. Babin nos, visoko brdo u Srbiji na istocnoj 
graniei. M. D. Milicevic, srb. 723. 825. Glasnik 
19, 29B. vidi, i na po se Babui most. — Babin 
grob, u Srbiji blizu, Biograda izmedu sela Res- 
nika i Rusna, ,mjesto pod nivom'. Glasnik 19, 98. 
to je i.sto sto je u VuJ^oru rjecniku ,Babin drob, 
brdo kod Resnika', ali se sada, ne zove tako, ako 
se kad tako zvalo. — o) imena nasejenih mjesta, 
kao Babin do itd., gledaj na po se. 

BABIN, adj. sto i>ripada babi, ridi babov. 
samo u nase vrijeme, izmedu rjecnika samo », Vii- 
kovu. Babin dvore, moj voliki jade ! Nar. pjes. 
vuk 1, 479. Na babina kicena zelenka. 3, 38. 
Krv ne ide iz babine ruke. 3, 41. 

BABEN DO, Babina dola, m. 1. selo u Herce- 



govini blizu, Graca. Schem. rag. 1876. 58. — 2. 
selo u Boci kotorskoj kod Budve. hexa. bok.-kot. 
1875. 24. 

BABEN KAL, Babina kala, m. selo u Srbiji u 
okrugu pirotskom. Sr. Nov. 1879. 175. 

BABIN MOST, Babina mosta, m. selo u Ko- 
sovu na, Labu. xvu se vijeka pomine kod toga 
sela most od kamena i o nemu priia: Uz Lab 
rijeku obracaju, i sred po}a kako more od ka- 
mena most gledajn, nos da je babin* to govore, 
hudo babe, kojoj s zubi Kobilovic nos odgrize, 
kad Murata cara ubi, ter u kudu no sakri se, 
bivsi ga ona iikazala kletijem Turcim u nevjeri, 
kojijeh sila bjese ustala za junakom u potjeri. J. 
Palmotie, dubr. 177. 

BABIN POTOK, Babina p(:)toka, )/*. 1. selo u 
Hrratskoj u otockoj Krajini. Sem. prav. 1878. 
64. Schem. segn. 1871. 29. — 2. u Srbiji selo 
jcdno u okrugu kruserackom i jedno a okrugti top- 
liikom. K. .lovanovid, rec. 132. Sr. Nov. 1879. 176. 

B.ABINA GREDA, f. selo u Slaroniji. Sehem. 
diac, 1877. 30. U Babinoj Gredi. I. Zanicic 16. 

BABINA LUKA, /. sdo m Srbiji u va{erskom 
okrugu. K. Jovanovic, roc. 100. U Babinoj Luci. 
M. D. Milidevic, srb. 371. 

BABINA POLANA, ./: sdo u Srbiji u vraii- 
skom okrugu. Sr. Nov. 1879. 17(1. 

BABIiNA RIJEKA, /. .selo u hrratskoj krajini 
blizu Kostajuiee. Babina reka. S(-liom. zagr. 1875. 
l.')3. Som. prav. 1878. 75. 

BARINAC, Babinca, »;(. u Hrratskoj selo jedno 
u rarazdinskoj i jedno u belorarskoj podzupa- 
niji; pisu ih i Babineo. Scliem. zagr. 1875. 112. 
12(i. Pregled 47. 79. 

BAbINE, babina, /. 2'1- vesele o porodaju. Tako 
ec bin iiazrano po b,abi prima^i, po nezinu poslu, 
bab|oiin, uzetoin mjesto samoga porodaja (isporedi 
babiti, obabiiiati se) Dolazi od xvi vijeka Zajedno 
s obieajem da se nose darovi, medu kojima je i 
jelo i pice; izmedu rjecnika u Belinu ,o|>iiIum 
natalicium' (127^), u Stulicevu ,prandiiim cjuod 
con.sanguinois occasione partus paratur', u Vu- 
A'()r« ,puer]iprium' t ..sahitatio jjuorporae' : prooinu 
Vukoru znacenu (porodaju) nema potrrde, ne do- 
lazi .samo, nego .se u ve-se^u razumije i ono, a 
drugo je u stvari jednako s Belinijem i Stulice- 
rijem, sva se tri samo popunaju medu sobom. — 
isporedi babine. — Laka jo ta sprava, lirlo mo 
sada spravi ; vjosta si pribitku i babinam i sto je 
ta sprava : . . . pime mi bisake darova nalozi, neka 
ti na sluzbi, sesti'ice pridraga, pastijori u druzbi 
zahvalo jodnaga, M. Drzio 444. Stat veselo na 
babinam. I. A. Nenadic, nauk 131. Na babine 
sve dovrvi, pogace se tn na\aiku, kokosi se tu 
natuku, cuturom se tu klokoce. V. Do.sen 168. 
Onda drugo jato cedno vice da je vrlo zedno, 
vice cacu od babina: novi caca! nosi vina! 169. 
Kad su Turci Novi poharali, imala sam trideset 
godina, od tadar su trideset i sedam ; ako li mi 
tome ne vjerujes, a ti pitaj l^ijanu devojku, koja 
mi jo na babine bila. Nai". pjes. wl\. 1, 526. B'jela 
vila na babine dosla, momo Jovi kosuju don'jola. 
Nar. pjes. petr. I, 50. kad ko zapita za koga koliko 
mu je godina a zapitani hoce da kaze da ne zna 
niti mu je stalo za tijem, odgovori : Nijesam mu bio 
na babinama. Nar. posl. vuk. 217. Babine traju 
obicno sedam dana. Za tijeh sedam dana dolaze 
danu zone na babine i donose cast (n. p. pite, 
ustipke, rakiju, vino itd.) i djetetu darovo, te se 
caste i vosole ; a nocu dodu susjedi i susjede, 
poznanici i poznanice, te ,cuvaju babine', t. j. 



BABINO 



UU 



BABO 



sjedo svu noii kod porodije i razgovaraju ae i pjo- 
vaju, a osobito tre?u i scdmii noi''. Tada no sniije 
lii jodiio znspati : jer drugi jodva fekaju da ^a 
ogai'C, ill da mu ])risiju stogod (kakav droi'iak ili 
citavo e^obe) za lialiiH). Na babiiiama pjovaju sva- 
kojako pjesme, a iieko imaju kojo so samo tada 
pjevaju. Viik, rjec. 10. Sto se babhie iuvaju oso- 
bito .ledmii noi; sa to je obiiaj reel unome ,koji 
je malo siiludast: nije sedmu noo docuvan'. Vuk. 
rje6. 10". — u prenefiowm s)iiislu u jcdnoga jiinca 
mjesto pOKte^e porodiline: I dusoka svoga pazi 
(lijenac) da iz iWga no izlazi, kan' da mu se 
sricn, zgodi, mlado codo da porodi, u babinam 
svojim smrdi. V. Doscn 248. 

BABINO, n. selo u Boani blizii Zctiicc. Sclieni. 
bosn. 1864. 84. moiebiti da je isto ii jednom spo- 
meniku it kom se nc maze blize posnati. S. Nova- 
kovic, pom. 128. 

BABIXO P(")r^R, II. selo iia ostroru Mfetu, po- 
■mine se od xiu rijeka. Mon. .sorb. 10. JS'a Mjetu 
u Babinu Po[u. I. Drzic, iiauk goiui. KU. i sada 
je. Splioin. rag. 1876. 40. 

BABINSKI, ndj. 1. aiiilis, bap-iki. u jednoga 
pisea XVI )'ye/i'«.Takovi tati i razbojnici je.su, koji 
krivo uce, po kutib mise sluzeci, dijav]e, smamiie, 
babinske bozjo sUtzbo gori narejaju. Postila 1502. 
125*). — 2. Ho pripada bahinama: u jednoga 
pUca prosloga rijeka ,caca babiuski'. oUic koji 
ima babiiie u kuci, n koga su babitie. V. Dosen iv. 

BABINAEA, /. ridi porodi|a. L. K. Lazarevic 
M Sapcu. isporedi babine. 

BABINE, babiiia, /'. pi. vidi babine. Od piro- 
Uoga vijeka , izniedu rjecnika samo u Vukovu 
(gdje .se napomine da se govori u Srijemu. 10^). 
Decica, kojima sam babine fuvao, sad su oci i 
matei-e. D. Obradovii!-, bas. 374. 

BABISTA, n. pi. neko mjesto kod Prizrena xiv 
rijeka. Vinogradt u Babistiihb. Glasnik l.'i, 271. 
Danicid, rjec. 3, 553. isporedi BabiSte. 

BABISTE, n. 1. selo n Srbiji u okrugu niskoin. 
Sr. Nov. 1873. 175. — 2. komad zernje u Srbiji 
u svrliskom srezu: Vinograd u Babistu. Sr. Nov. 
1867. 123. 375. 1868. 267. 1871. 27. 180. 1872. 
249. 420. 786. 

BABITI, babim, imj)f. obstetrit-em esse, obste- 
tricaro, babiiiti. Od xvii vijeka, izniedu rjecnika 
u Mikalinn, lielinu (544*), Bjelostijencevu, Vol- 
tigijinii, Stulicevu (gdje je i ,uutricis, lactantis 
mimus exercere', iemu nema potvrde), i Vukoiyii 
(gdje .sc dodaje da se govori u Bisnn). — Pre- 
lazno: objekat maze biti porodifa i dijete: Zene 
babe jedna drugu. Vuk, rjec. l{fi>. Kada dode vri- 
jeme od rodeiia, posju za prorocicu da dijete babi. 
Nar. prip. vuk.^ 213. 

BABITI, babim, impf. allicore, vabiti. — Od 
prosloga vijeka, izmedu rjecnika samo u Stuli- 
cevu. — Bice postalo od vabiti promijenivsi v na 
b da hi se izjednaiilo s glasum u drugom slogu. 
Akcenat je stav(en nc samo prema vabiti, nego i 
za to sto je u Stulica zabifezeno da je a dugo. 
Vara, grli, Jubi, babi. J. Kavanin 230. pozabih 
svijeta raskos, koga babih. 543. Meni soko ubjeze 
na narance Bartolove, ma ga podoh babiti, go- 
spode, na desnn raku. Nar. pjes. bog. 93. 

BAB,I- glcdaj babj-. 
BABK- glcdaj bapk-. 

BAB:^ACA, /. neka igla, neko mjesto, iieko 
bije. — Akc. gen. sing, babjafie, in.itr. sing, bab- 
}a56m, gen. pi. bilbjaca. — Od adj. babji. — 1. 
igla, jamaino koja nema iisica nego glavu i koja 
se zove i batuska, bocka, bacenka, Cioda. samo 



XVI vijeka u dva pisca, a tadajejo^ siajalo -bja- 
mjesto -b]a-, o iemu nidi kod bab|i. mozc biti da 
je za to nazcana po babi sto nije jiraru igla, sto 
se itom nc moze siti, nego samo pridjeli, a to 
mogu ciniti i babe, i po tome nihora maze biti 
taka igla. Nc dolazi drugacije nego s njecjw igla: 
Pak iglu babjacu na kami nagladi, trnovu ter 
dra6u iz pete izvadi. M. Vetranic 2, 92. Uprasah 
ga sto li je, tko li je, i re£e: ja sam kovac Vul- 
kan; za boga, pomozi me, zacaparila mi se je 
trnova draca u i)otu. Sjedoh uza A i uzeh iglu 
babjacu, i slobodih ga. M. Dr?,i6 415. — 2. mjesto 
ti Srbiji u okrugu krusevackom : Livada n Bab- 
}a(5e. Sr. Nov. 1875. 538. — 3. urospermum pi- 
croidos Desf. i I'lcka kisela jabuka. B. Sulek, im. 7. 

BAB^/AK, m. ime planini i selu. — Od adj. 
babji (koji vidi). mjesto -bja- dolazi prije nasega 
vremena -bja-, o cemu vidi kod bab|i ; ii nase se 
vrijeme po liekim krajevima zamjenuje glas j gla- 
som j, — 1. planina kod Grahova u Ilercegovini, 
sada u Crnoj Gori: Od Bab|aka zelene planine 
do dno Lisoa visoke planine. Nar. pjes. vuk 4, 
441. sa j mjesto J: Hajte s vojskom u Babjak 
planinu , udriceto niz Osjefienicu. 5, 325. — 2. 
selo u Hercegoriiii <i Kolasinu: Pa opali Babjak 
i Drijenak, pa ti ode na Lipovo s vojskom. Nar. 
pjes vuk. 5, 407. prije nasega vremena sa -bja- 
mjesto -bja- ii jednom spomeniku u kom. se ne 
moze znati je li isto selo ili kako drugo : Babjak. 
S. Novakovic, pom. 123. 

BAB^jANIN, m covjek iz sela Baba. M. D. 
Miliievic. Akc. n gen. jjl. Bab|S,na. 

BABlfiANKA, /. zensko ce\ade iz sela Baba. M. 
D. Milicevifi. 

BABLANSKI, adj. sto pripada Bablanima a 
po nima selu iiihovu Bahama. M D. Milicevic. 

BAB^jENE, n. munus obstetricis. isporedi ba- 
biti. samo Vukovu rjecniku. 

BABIjjI, adj. sto j}ripada hi'ibi, babin. — na 
kraju je -b}i postalo od -biji (slozeni oblik neg- 
dasnemu notiiinaliioinu -bij), cemu je najprije ot- 
palo prvo i, te je glasilo i sada po nekim kraje- 
vima gla.^i babji, jjo torn je niedu glasovc bj umet- 
nuto 1, koje se .«« j sa.itainlo u jedan glas \, te 
glasi babji. — Dolazi nd xvii vijeka, izmedu 
rjecnika .^amo u Stulicevu (,babii'). — Dolazi 
samo za sto god sto hi pripadalo ili priliiilo sta- 
roj zeni ili starim zenama, kao bapski, i n ime- 
nima hija i mjesta, kao habin po 4. — 1. aniJis. 
bapski. prosloga vijeka sa -bj- mjesto -bJ- : Odgo- 
vor prilicniji babjoj pripovisti. A. Kanizlic, kam. 
536. To .su babje izmisjene varke. J. S. Rejko- 
vi6. kuc. 248. — 2. ii imenima bila i mjesta: a) 
bife: iieko se govori i sa adj. babin (vidi kod 
babin pod 4, a): Babji klimpac, galanthus niva- 
lis L. Babji stapi, acorus calamus L. Babji tobo- 
lac, sedum telephium L. Babji zub i babji zubi, 
dentaria L. i tribulus terrestris L. Babja dusa, 
thymus serpyllum L. Babja dusica, thymus ser- 
pyllum L. i origanum majorana L. Babja rit, 
neka gjiva. ,Babije uvo', peziza coccinea Pers. B. 
Sulek, im. 6. 7. i Stulic ima ,babii zubi', ali bez 
znaceiia. — b) dio karpatskih gora (vidi i kod 
babin) : Na sjevernu stranu od svijeta s Pojacima 
Euse imamo ; Babjijeh gora nu nas smeta veoma 
zestok put. I. Kanavelic, iv. 11. Dunavska po- 
krajina simo i tamo Babijeh gora. J. Kavanin 
239. — cj Bablja pad, /. mjesto kod sela Jabla- 
nice u Srbiji. M. D. Milicevic, srb. 880. 

BABNE, vidi kod banuie. 

BABO , m.. otac. Akcenat se mijena u roc. : 
babo. — Od tur. baba. — Dolazi od xvii vijeka 



BABOGREDAC 



135 



BABTJLIKOV 



(toga vijeka samo u jednoga pisca; rijec toga 
znacctia lead hi hila narodna, dolagila hi ra>iije), 
izmedii rjecnika !<amo u Viikovu. isporedi bdba, 
baba|ko, babajko. — Ali babo al baba}ko al se 
zoves stari babko. I. T. Mrnavic, osm. 144. Babo 
jesi, jere rodis svaku radost i veselje. 145. Daj, 
voli, da ucinimo kao i iias babo. F. Lastiic, ned 
905. Tvoj babo, sto te rodi. V. Dosan BO. Babo 
ti je dobar jimak bio. J. Krmpoti<'', iiial. 4. Nego 
mu se ne pokloiii babo Janko vojevoda. Nar. 
pjes. mtkl. beitr. 1, 4t). Dosuja se careAacu Mujo, 
ter je babu svomu govorio. Nar. pjes. bog. 262. 
Majka dade, a babo lie dade. Nar. pjes. viik. 1, 
368. Kade ti je babo pocinuo. 2, 189. Nisi koua 
od baba dovela. 2, 523. Kad sam tebe ii baba 
prosio. 2, 554. Na skut ga babii raetala, babo ga 
ne ce, ter ne ie. 1, 202. Neka nosi staru babu 
niome. 2, 559. A kad babu casu dodavase. 2, 23. 
Siina deca baba poslusase. 2, 287. Tu je svoga 
iiahodio baba. 4, 162. O nas babo, .stari Jug-Bog- 
dane! 2, 184. — tako xe govori i hrnniteju, po- 
ociiim: A moj babo, patrijaru ISavo. Nar. pjes. 
viik. 2. 73. Poofime, bez grijeha babo. Bogisic 
zbor. 207. — i snaha sore svekra baboni po nmsu. 
■isporedi baca, basa: No smijem baba docekat', 
svekra baba oceS}at'. Nar. pjes. vuk. hen-. 253. 
Nova nilada zove starije djetice nekoga takom, ne- 
koga babom. Vuk, ziv. 153 

BABOGEEDAr; BabcSgreca, m. covjek iz Tfa- 
hitie gredc. dolazi kao prezime: M. Babogi-edac. 
Schem. diac. 1877. 66. 

BABOLICAN, babilifiua, adj. u lien kao haha, 
vultu anili. samo u Viikovu rjecnika. 

BAB0LU(5aNIN, m. covjek iz sela liahine Lake 
u Srhiji. M. D. Milicevic. 

BABOLUCANKA, ./". zeiisko ce(ade iz Bahiiie 
Lake. M. D. Milicevir. 

BABOLUCKl, adj. .ito pripada selu lUdiinoj 
Luci. M. D. Milicevic'^ 

BABO^AC, babojca, in. nekakra trura. i!. Su- 
lek, im. 7. 

BABONOZIC, m. prezime. xv i xvi vijeka. Od 
iniena .■ilozenoya od baba i nega, koje hi glasilo 
u staro vrijeme BabonPgt, ali samo ne dolazi (a 
moze bin da je isto u spomeniku latinski pisanom. 
XIV vijeka : a Johanne Babonigh. Mon. ep. zagr. 
2, 6. Stepliani bani, filii Babonig. 70) ; o je pred 
X zamjeiia glasn siarom e. isporedi Bratouozici. 
— Miklous Babonozio. Mon. croat. 167. Knez 
Ivan Babono^ic (,Babonosich'). 257. 

BABOPLACA, /'. vidi baboplata. samo a Stu- 
licevu rjecnika. hice nacimno za rjecnik. 

BABOPLATA, /. jilata dojkini, miti-icia. samo 
u Belinu rjecniku uz babacka plata i dojnicka 
plata 126^. hice nacineno za rjecnik. 

1. BABOE, Hi. neka huba po vrtlima koja pod- 
griza zelen. JVI. Pavlinovic. — Korijeii bab na- 
dati se, napeti se. i.'<poredi pod 2 baba. 

2. BABOE, m. vidi blavor, od koga ce hiti i 
postao izguhipsi 1 * promijenivsi v na b. samo u 
jednoga pisca nasega vremena. Piska zmija, kad 
ih babor vija. Osvetn. 2, 35. 

BABOSELAC, Baboselca, Bab6seoca, )«. 2>rez- 
ime. M. Baboselae. Schem. diao. 1877. 64. 

BABOSUK, m. domazet, ozenen udovicom. samo 
u jednoga pisca nasega vremena, koji napomine 
da se tako zove a. Hrvatskoj portig(ivo. V. Bogi- 
sic, zbor. 274. isporedi ujez, pripuz. 

BABOSKA, /. neko mjesto: Baculica nas don 
Petar opat gospe od Baboske. J. Kavaiiin 92. 



BABOTINAC, Babotinca, m. vidi Babotinci. 

BABOTINCI. Bab6tinaca, ni. pi. selo u Srbiji 
u okrugu toplickom, srezii prokupackom. Sr. Nov. 
1879. 176. wjestani govorc i u nom. Babotince. 
Pomine se prosloga vijeka, i to a sing. : Ot Ba- 
botinca. Glasnik 49, 12. 

BABOTOK, m. selo « Hrvatskoj u podzupaniji 
belovarskoj. Pregled 78. Schem. zagr. 1875. 157. 

BABOTESOVINA, f. berberis vulgaris L. B. 
Sulek, iin. 7. ispioredi siiiisii- (div}i), cepcezac 
(niali); bavkoviua. 

BABOV, adj. ocin. isporedi babo. samo a nase 
vrijeme, izmcdu rjecnika sa;mo u Vukovu.. Da te 
dvori u babovu dvoru. Nar. pjes. vuk. 1, 462. Daj 
mi, majko, komad Jeba babov. 2, 189. I on jase 
doga babovoga. 2, 176. 

B A BO VANE, n. nutricu muneris exereitiuin. 
samo II rjecnicima Staliceru i Vukova. isporedi 
babovati. 

BABOV ATI, babujem, impf. nutrieem esse, biti 
haha, i to dadifa Hi dqjkina, djecu cuvati, ne- 
gorafi. U iiase vrijeme, izmcdu rjecnika samo u 
Stuliceva i Vukovu (gdje se napomiije dajte go- 
vori a Dubrovniku). — a) neprelazno: Sto je 
podnijela (mati) noseei, radajuci, dqjeci, babujuoi 
(,babovajuci'). A. Kalic 353. Djetetu babovati. 
Vuk, rjoc. lO'i. — h) prelazno: Ona dragovojno 
babuje djecu .svojo mlado druge. V. BogiSic, 
zbor. 187. 

BABOVIO, m. 1. fko je onaki kaki ma je i 
otac, pati'i simillimus: On jo babovic, t. j. on je 
kao i otac mu. Vuk, rjoc. lO'J (gdje se napomine 
da se guvori « Boci). — 2. prezime, koje ce hiti 
I post a to jjti I'orjeka koga sa osim ncgove djece i 
drugi (udi zeali babo. Marku BaboviAu. Prot. 
sab. mag. 25. Ne za boga, Babovif Jovane ! Nar. 
pjes. vuk. 4, 118. 

BABOVINA, /. ludi o6evina. — s^nai a nase 
vrijeme. u rjecniku ni jednom.. 1. mjesto gdje komu 
otac zivi, gdje se tko rodio, kuca oci^m : Da idemo 
mojoj babovini do Ki'uscva sla^mu car Lazaru. 
Nar. pjes. petr. 3, 233. — 2. zem(a ocina, drzava, 
koja od oca ostane sinu: No eto ti babovina 
tvoja (Karavlaska i Kai'abogdanska). Pjev. crn. 
63. To je tvoja babovina bila (Bosna). Nar. pjes. 
vuk. 5, 76. C'arevina tvoja dedovina, kra}evina 
tvoja babo\'ina. Nar. pjes. vuk. here. 64. — 3. 
imane koje od oca ostane djeci. More 1' nama 
jedna (liula hlaga) dopadnuti od ^miraza, tvoje 
babovine? Nar. pjes. petr. 3, 233. Sto im od oca 
ostane zovu babovina. V. Bogisic, zbor. 116. 

BABRI^iANIvA, /. nekaka tresna kao rskavac. B. 
Sulek, im. 7 (.gelbe kuorpelkii-sche'). 

BABS- glednj baps-. 

BABS- gledaj baps-. 

BABUIN, m. simia, vidi majmun. Od tal. bab- 
buino (pavianus). Samo u Mikafinu rjecniku. 

BABUKIC, m. prezime. V. Babukic, hnizevnik 
nasega rremena. od rijeci koja sama nije u obi- 
caju a koja hi mogla hiti nacinena od baba Hi 
od babo. 

BABULICA, /. if zagoneci : Oucerice cucere pod 
bobote na zemji, cucerice dolaze, babuUce odnose. 
Vuk, rjec. 19''. 763*. isporedi babu[ak. 

BABULIN, m. prezime u Dubrovniku. Jedan 
bog, jedan Rim, jedan Matko Babulin. Poslov. 
danie. 37. 

BABULINOV, adj. sto pripada Bcdndinu. Mihu 
Babulinovu. M. Bunic 3. 



BABULNAK 



136 



BABUftlNA 



BABULNAK, m. carliiia L. R. Sulek, iiii. 7. 
I'.s'/iorCf// luiiv)ak, jmpava. 

BABI'^jAK, III. II zagoiiclkaiiia: a) o jahiici: 
Pndo luu'i babiijak, usrabi ga nas bambrak, s Aega 
s|usti nijosiiiu pa ga sjjiomi u Icsiiiu (,misli se 
jabuka kad padno saina, pa jo doto uzmo i izcde'). 
Nar. zagoii. nov. 72. — h) o Jajii : Rodi baka ba- 
bu)aka, pa so nad I'lim bani a pjpsnom so inaiui 
(Icokos i jaje). 9;!. — ixpnn'di babulica, babu- 
]itii se. 

BABU^ITI SE, bab\i|iiii .<o, iiiipf. seiisim cras- 
sescere, crassum fieri, di'hjati. saiiio u Stitticevu 
rjeiniku. — postaitcin mose hiti od kor. bab, na- 
diinati se, napinati se, siriti se. isporedi babujak, 
babulica. 

BABUN, babi'ma, m. 1. odmetnik od vjere tako 
svan ; zi-ali ,«/ se I bogomili. pnminii .ie od xiv 
I'ijeka. i.'iporedi babuii.ski. dolazi samo u pi. : Posla 
jego na bezboznj'jo i pogaiivje babuiiy. Glasnik 
42, 181. Otr. bezboziiylu, i bledivylii. prokletybt 
babunt. 181. Babniii. 182. Zli jevctiei trtklcti ba- 
bunije. Gilasiiik 20, 17;-5. ,1 sad u Hercegovini go- 
vore za liekc babuiie da su bill bezvjeran narod', 
rece jeduii Ncresiimiiiii. — Jinc ce iiii hiti od 
babe, i tako ie bid na.:vani sa to sto se iisiiiialo 
da SH till u rjerovai'm hapske {jatiie. — 2. ime is- 
voru neydje it Hercegoviiii : Babmi. Schem. herceg. 
1873. 17. bice iiazvan po kakovom babunu prvoya 
znacey'm. 

BABUNA, ,/'. iiiie planinama; postai'iem od babe 
(stare zene) kau xto je i sama baba irrie plani- 
nama, Hi iiioie bid od babiina. 1. planina iziiiedii 
Prilipa i Vclesa, u kojoj je ■maiiastir Treskarac 
imao zeiiije: pomine se xiv vijeka: U Bogomili 
V Babune stasL. Glasnik 13, 371. Selo vi Babnne 
Homorene s Tehovomt. 11, 134. oba su sela i 
sada ondje: Tjehovo (na karfi ,Teovo-) na rijeci 
Babunici i blizu I'lega Homoraiii (na karti ,Mo- 
ran') — 2. driiya ce hiti Babuiia, ii kojoj je crkra 
prizreniika iiiiala zeiii^e, i to negdje kod, izvora 
rijeke Istoka iie daleko od Feci k sjcreroistoku: 
pomine se takoder xiv vijeka: katunii Pinusin- 
cinia recene crkve isla je meda u Babunu. Glas- 
nik 15, 297. taj se katun pomine meda katunom 
iSinajicimu a Hvosmi i katunom Draijolevcima, 
a blizu I'lih sela Bijelo Po]e, Istok i Criiacki brod, 
a fa su sva tn nijesta i sada kod izvora rijeke 
Istoka. 

BABXTjSfCI, Babunaea, m. pi. .selo u Iloci ko- 
torskoj. Sem. bok.-kot. 1885. 18. Eepert. dalm. 39. 

BABIJNIJA, /. kao neijerija Hi nijediia rjera: 
goneci koga od sebe rece se u Hercegovini : idi, pvo- 
kleta babunijo! Bece jedan Nevesinanin. 

BABUKSKI, adj. Uo pripada Babuiiima. Kto 
rece babuntskii rect, aste budett vlastelini., da 
platitb 100 perperb, aste li sebrt, da platitt 12 
perperL, i da se bijett stapijemt. Zakon. dus. 3(i. 
na torn iiijestii ,babunska rijec' ne ce hiti drugo 
nego sto god sto su habuni vje.rovali i gororili. 
Vernjuste babunskuju veru. Glasnik 29, 173. 

BABUE, m. Bavarus, covjek iz Bavarske. samo 
II Viikovu rjeiniku. 

BABUIIA, /. buba, rak, sesarka i drugo. — 
Akc. gen. sing, bibure, instr. .ling. biiburom, gen. 
pi. babura. — Korijen bab naduti se, napeti se; 
isporedi pod 2 biiba, od koje je i postala. — 1. kaka 
god buhiea Hi ervic, vermimilus. samo u Belinu 
rjeiniku 123''. — 2. buba koja se zove i babica i 
babuSka, milipeda. « rjeinicima Mikajinu , Be- 
linu (573a), Bjelostijcnievu i Sttiliievu. — 3. me- 
kakav rak. L. Zore, rib. 22. isporedi 2 biiba. — 
4. .sesarka, galla, isporedi babuska, babui-ica. llvala 



ti, zote, i ko te je rodio ! imao jo i koga roditi, 
sve od loze grozd, a od Susi'ia babura. Magaz. 
dalm. 1851. 84. — 5. retinaculum, ,drvo ivrsto na 
vratima, u koje se tjera zasunka, koja se osobitim 
kluiem otvora'. P. Braiitner. — U. zemlana pei 
jednostania, bez peci'iaka. .samo u Vukoru rjei- 
nikn. — u poslednem znaienu moze biti da nije 
istoga postaiia kojega je u prednima nego od Ba- 
biu-, ako su kaki jiidi iz Bavarske najprije po- 
icti graditi take peii ondje gdje se tako zovu. 

BABURA(;A, /. bufo, velika krastava imgasta 
zaba, koja ne zivi n vodi nego na suhu po ja- 
mama. samo u Vukovu rjeiniku. isporedi babu- 
I'iiia, zapuhaca. — Korijen bab, naduti se; ispo- 
redi babura, od koje je i postala. — Gdjekoji 
kaH'Ai da 6e onome uuirijeti mati koji ubijo babu- 
ra£u; ako li bi je ko noliotico iibio, on vaja da 
p}une na nu rekavsi ; ,pi ! tvoja mati prije umrla 
nego moja!' Vuk. rjet. lOb. tako se govori moze 
hiti za to Mo se inisli da .se kako icfade promet- 
nulo u tu zahu. 

BABURA ST, adj. anilis, kao u babe; u jed- 
noga pisca nasega vremena. Ovo jo lice baburasto, 
klopavo. S. Lubi5a, prif. 140. 

BABURICA, /'. buba mara, sesarka i drugo. 
— Akc. gen. sing, baburice, instr. sing, babv'iri- 
coni. gen. pi. baburica. — Postanem je dein. ba- 
bura, koju vidi. — 1. buba mara, coccinella sep- 
tempunctata, isporedi babe, u nase vrijeme. Muska 
deca ili momSad uhvate babui'icu pa je ostave na 
dlan, a ona pocne mijeti uz prst pa s prsta malo 
poletne, te kad je vidi da niili pocne govoriti : 
babe baburice . . . kazi mi, ne lazi, de cu se ja 
ozeniti. V. Vrcevic, igre 04. — 2. gaUa, .se.sarka, 
.siHka, babura, babuska. samo u Stulicevu rjei- 
niku. — 3. u zagoneci o jaju : Cui'^erice cucere 
pod bobote na zemji, cu6eri<^,i dolaze, baburice 
odnose. Nar. zag. nov. 87. isporedi babulica, ba- 
bu}ak. 

BABURESfA, /. 1. augm. baba, pogrda bahi, 
staroj zeni. u nase vrijeme, izmedu rjeinika samo 
u Vukovu. Poslao si baburinu. Nar. prip. vuk.'' 
245. — 2. vidi baburaca. .s- kojom je jednoya ko- 
rijena. samo u Vukovu rjeiniku. — 3. salvia ver- 
tioillata L. ; babiu'iiia mala, salvia verbenacea L. ; 
baburina velika, salvia pratensis L. B. Sulek, ira. 7. 

BABURSKA, /. adj. Bavaria, samo u Vukovu 
rjeiniku. isporedi baburski. 

BABURSKI, adj. Bavarorum ; u naSe vrijeme. 

izmedu rjeinika samo u Vukovu. Na te ide sva 

i sUa baburska . . . Pomoci vam poslati ne mogu 

od veliki baburski topova . . . Sto govore baburska 

gospoda. Nar. pjes. vuk. rjec. lO^i. 

BABUSKARA, /'. augm. biiba, pogrda bahi (.sta- 
roj zeni). samo u Vukovu rjeiniku. isporedi ba- 
buskera. 

BABUSKERA, ./'. vidi babuskara. Babuskera 
se pope k begu. M. D. Milicevic, vec. 127. Babu- 
skera izade pred I'lili. 304. Babuskera. B. Musicki. 

1. BABUSA, /'. augm. baba; pogrda bahi (sta- 
roj zeni), babetina. samo u jednoga pisca nasega 
vremena. Vec ste ovu zemju svu usmrdeli s va- 
sim babusam i s nihovim fabulama. Magaz. dalm. 
1851. 41. 

2. BABUSA, m. hg^i.haho. samo ujednoj pjesmi 
nasili dana. Svomc babi pojubio ruku, . . babuSa 
ga sjede uz kojeno. Nar. pjes. petr. 3, 90. 

BABUSEVAC, Babiise.vca, in. selo ii Srbiji u 
okrugu pirotskom. Sr. Nov. 1879. 175. 

BABUSINA, /. inguen, poboiina. samo u Vu- 
kovu rjeiniku. Korijen bab nadimati se. 



BABU§KA 



137 



BACATI 



bAbUSKA, /. 1. hitba koja .ve zove i babica / 
babura. milipfda. ii rjeimkii Belinu (573^), Bje- 
losfijencevu (5*) ( Stidicevu. — 2. galla, sesarl'a, 
babura, baburica. u Vtikovu rjecniku (gdje se do- 
daje da sc yovori u Boci). — 3. novae, koji se 
zove i bapka {vidi hid bapka). L. Mrazovic. — 
U oba prra znaiena korijen bab, nadiiinifi se: o 
snacenu pod 3 vidi bapka. 

BABUSTINA, /. hapski posao, hexposlica, inep- 
tia aiiilis Hamo u nase vrijeme, hniedu rjecnika 
saino u Stidicevii (res nanci). To sii ti sve babu- 
stine, u to nema sc vjerovati. M. Vodopic, dubr. 
1868. 205. — Postanew od adj. babuski, koji tiije 
u obicaju a koji je od subst. babuSa (rkli 1 babida). 

BAG, ncpoznata znaiena, i poxtana: ti jednoj 
2>oslovici prosloga rijcka: Netko bac, netko mac, 
ne zna inn se ni otac. Poslov. danic. 85. — u 
jednoj pjetimi nasega vreineim dolazi kao nadimak: 
Bac-Vuksane i s liim Hak-Sabaue. Ogled, sr. 459. 

BACA, /. tat. bazza, karte knje se dohijii vecom 
kartom u igri i po nima sreca. prostoga vijeka: 
Nije mu bace. Poslov. danic. 82. 

BACAC, bacaca, in. koji bacu, jaculator. u nase 
vrijeme: Bacac mora uzeti dva pijka i opet doce- 
kati onaj ozgo. M. D. Milicevic, ziv. 3, 14. 

BACAKANE, ?(. jactatio. smiio » Vukoru rjec- 
niku. isporedi bacakati se. 

BACAICATI SE, bacakam se, riiipf. jactare. — 
od bacati. — dolazi od prosloga vijeka (vidi pod 
b), izmed'u rjecnika samo u Vtikovu. — a) u pra- 
vom smislti : s instr. mjexto objekta i bez I'lega : 
Bacakati se nogama. Vuk, rjec. 18^. Covjek do- 
kolan lezi i bacaka se nogama ; i ribe se u vodi 
bacakaju. .T. Bogdanovic. — b) u prenesenom 
.fmislu, raziiielati se u oholosti : Koji se pofinu 
bacakati, sve oko sebe |)rezirati. T>. Obradovic, 
bas. 274. 

bAcA^;KA, f. jactus, dio igre pijaka. n nase 
vrijeme, izinedu rjecnika samo u Vtikovu, all bez 
znaiena. Sad ide bacajka. Ona se igra ovako: 
tizmu se u saku svili pet ])i|aka pa se jedan baci 
u visinu a ona fetiii poloze na zeni|u, i ulivati 
■se onaj sto je baien, on se na novo baci n vi- 
sinu. i za to vreme zgrabe se ona cetiri sa zemle, 
pa se okrene saka te i onaj ozgo uln'ati. M. D. 
Mili6evi6, ziv. .S, 15. 

BACANI.TA, /. recusatio, odrlcai'ie. samo u nase 
rrijeme, samo s biVcati (od iega je i piostalo}: ri- 
jetko u jednini. isporedi baoati (odgovarali). Kad 
se Stojan oda sna prenuo, al' ga rusa glava za- 
bolila, Stojan |ubi rijec govorio : Andelijo, vjeru 
ti zadajem, bog de dati da 6e dobro biti! bas 
k'o da sam |ubo izgubio iz percina moci od po- 
moci. Nemu Juba baca bacanije: ne budali, mili 
gospodare, u glavi su moii od pomoii. Nar. pjes. 
j\ik. 270. Prod' se, bane, bacat' bacaniju. 305. A 
pita je Mihat harambasa : kazi meni sto je Savi 
bilo. Nemii bula baca bacanije. Kada vidi Mihat 
harambasa, on poteze trostruku kangiju. 584. Al' 
.sto bi vi bac'o bacaniju? Osvetn. 3, 153. 

BACAN, bilcna, m. nassae genus, ,kosar (kao 
kaiica bez i jednoga dnaj ito se po vodi liaca te 
se II lieiiiu riba hvata'. saiiio u Vukovu rjeiniku. 

BACANE, n. jactus. od xvii vijeka, izmedu rjei- 
nika u Belinu (341i>), Stuliievu i Vukovu. Od ba- 
cana tvojije dobrije djela po vitru od isprazne 
slave. M. Radnic 35. Sijac pod svakim bacanem 
palac u saku utisne. I. Jablanci fj9. Hitaiiem 
ili bacanem kocke. I. VeUkanovic, upuc. 1, 429. 

BACANE, n. punctio lenis. od bacati. samo u 
Vukovu rjeiniku. 



bAcATI, bacam, impf. jacere (jacio), liitati, me- 
tati; isporedi baciti i baciti. — Akcenat se mijena 
u praes. 1 i 2 mn. bacamo, bacite; aor. 2 i 3 
jed. baca; i part, piass. bilcan; na prvom slogii 
bez promjene, a drugi je slog dug osim praes. 
sing, jos u cijelom imperf. bacah, u cijeloin im- 
perat. bacaj ; part, pract. act. bacav, bacavsi; tako 
treci slog u praes. 3 mn. bacaju, part. 2'raes. ba- 
cajuci. — Dolazi od xvii vijeka (vidi da{e prvi 
priinjer), izmedu rjecnika u Mikajinu (samo 
slozeno sbaciti), u Belinu f341'' .« dugim a u pr- 
voiii .-ilogu), Bjelostijenievu, Voltigijinu, Stuliievu 
(s dugim a m prvom slogu) i u Vukovu. — Po- 
staiia jos tamiia: maze biti od korijena bhak, 
koji u nekim jezicima dolazi u znaieiiu vezati 
(Fick 2, 103) a biie se razvio od kor. bha, uda- 
rati, koje ce znaiene biti preslo preko zbijati i 
stezati II vezati. a znaiena vezati i bacati mogu 
stajati jedno uz drugo onahi kako je livatati i 
bacati u liitati; isporedi bociti se, beciti, bakati, 
bakjati, baknuti (od kojega ce poii{cdnega biti i 
postalo bacati razvivsi korijena samo jednu sfraim 
znaieiia, kojeiiui je driiga .■<trana, hratati, ostala 
u baknuti); ali svemii tomu treba jos potrrde. 

1. prelazno: a) sto se baca odvaja se od onoga 
koji baca, a baca iovjek livativ rukom Hi tisnuv 
rukom ili iiogom : Koji baca kamen u visinu. M. 
Radnic 130. Bacase na nega kameiie. 214. Ter bi 
prid nega (idola) krune bacali, kano da su od 
riega imali. S. Margitic, fala 123. .Ta vas u je- 
zero ogneuo od sumpora bacam. L. Terzic, pokr. 
267. Bacamo kipove ine, ke srjetamo. J. Kavanin 
501. Pakao je misto strahovito, gdi on baca vazda 
stanovito sve griSnike. L. ^jubuski, pis. 18. Vece 
kruha vaSim psom bacate neg ubogim iskrnim 
dilite. 35. Bacati koga zvijorinia. A. d. Bella, I'jec. 
341''. Odkrije kucu i baca doU lis. A. Kadcic, bog. 
20. Kamen ne ima u sebi kriposti, nego uzima 
od onoga koji ga baca. A. Bafid, ist. 32. Juda 
oti opravdati svoje pomankaAo bacajuci one sre- 
bn'iake. .T. Banovac, pred. 22. MuSku dicu naredi 
u Nil bacati. E. Pavii, ogled. 97. Bacavsi na nega 
kameiie. 272. Neka promotre pseto, koliko je harno 
dobi'ociniocu svomu, koji mu kostice baca i ko- 
madice od trpeze. F. Lastrii, ned. 388. Malu dicu 
izdirahu materam iz ruku, pak i(h) raskidivahu 
i psom bacahu. A. Kaci6, razg. 7. Bi potribno 
bacati iz broda sve. A. Kacic, icor. 202. Bacajuci 
na tie idole. 320. Tare case, baca zdile. V. Dosen 
172. Ko baca stinu svi-hu sebe, va|a da mu pane 
na glavu. N. Palikuca 66. Uzese kamene, da bi 
bacali na liega. J. Matovic, kat. xxi. Bacala Toda 
jabuku. Nar. pjes. vuk. 1, 289. I pred nega sitno 
trne baca. 1, 538. Topuzinu u oblake baca. 2, 
406. Golu sabju baca pod oblake. 3, 196. Prstima 
prihvata za svoje hajine, kao da ih od nesta 
iisti, i ono baca na zemlu. Vuk, nar. pjes. 1, 
184. Uzme svako svoj stap po sredini jia uda- 
raju okomice u zemju i tako redom bacaju sta- 
pove s jednoga mjesta. Vuk, ziv. 276. Za koje od 
onijeh djela bacate kamene na me? Vuk, jov. 10, 
32. Bacahu prah u nebo. Vuk, djel. 22, 23. — 
kapa .se s glare baca u vis ili na zemfu od ra- 
dnsti: Knigu stije, od mila se smije, samur-kal- 
pak k vedru nebu baca. A. Kacii , razg. 119. 
Kapu skide, na zemju je baca, pa Cupica u ruku 
pojubi. Nar. pjes, vuk. 4, 275. — strijele se ba- 
caju kad .se strijela ; isporedi metati: ii prenese- 
nom smislu: Nenavidne te on strile baca. V. Do- 
sen 134. Takve i jos |uce strile baca bisan prama 
bogu. 185. vidi dale pod d. i f. — preiiia strije- 
lama baca .se * .ito je mjesto nih nastalo, t. j. 
znia iz topova i pusaka a mjesto nih se kaze i 
topiovi i puske da se bacaju, ali se misle zrna: 



BACATI 



138 



BACATI 



isporedi metati, izbaciti : BacajiuH Kumbaro na 
kui^o trskoni pokrivoiic. A. Kanizli<'', ftaii. (59. No 
pristasp oKiieyito u ^rad zn'ie bacati. [. Zaiiicii 
123. 1 oni .su vpse)e i'inili, sa giatUiva bacali to- 
pove. Nar. jvjes. vuk. -1, ,S10. Ne ])jevajte iii pusko 
bacajte. 3. 457. Da ])OKlc(]ani ko to puskc baca. 
3, 507. Nikii ])usko piijo da ne baca. 4, 2H2. 
Pusko puiK>, na Tuiko bacaju. 4, 173. Piju i ba- 
caju puske na onvi htranu otknda obifno dolazi 
oblak s o:radoni. M. I). Mili(^evic, i.iv. 2, 11. — 
baca w itIriJHi Hi I;or'ka: ixparedi nictati: Po- 
Cevsi on bacati liocku na dvana(>st kolina. E. Pa- 
^'i6, ogled. 23U. Bafajuci svrhu obadva /.drib. I. 
Velikanovir. ujiut-. 3, 317. RazdijeliSc hajiup i'u>- 
gove bacajiu'i kocke za riili ko cp sta iizeti. Vuk, 
mar. 15, 24. — (' «/e se maze bacati, i voda kao 
iiaprijed pmh: Baeajii iije na OKaii. Turl. blago 
2, 137. Starac povite: bacaj vodu; ovaj 6e (roj) 
beZati. V. Dordevi6, peel. 6. — ii pice se i u jelu 
moze bacati otrup Hi cim bi se tko opio: Zgotovi 
mu go.-ipodsku uzinu i natofi vina i rakije: ii sve 
trojp baca bendiUike. Nar. pje.s. juk. 55! — kaze 
se za Lvvjeka da i/a bacqja it kakav zatvor, kad 
ga samo zaiiyraju: Pa on gradi lucevu celiju, 
namaza jp lojeni i katranom, u liu baca dace sa- 
mouce. Nar. pje.s. vuk. 2. 92. — b) Mo se baca 
priblizuje se unomii koji baca, iiiace kao pod a.: 
tako se maze bacati na se odijelo Hi sto za se; 
isporedi vrti : Na se baca odijeio divno. Nar. pjes. 
vuk. 3, 350. Uze junak li.jepu devojku, pa je baca 
za se na yraneica. Nar. pjes. vuk. 3, 47B. — c) 
ne odvajajuci se od oiiutja koji baca moze se ba- 
cati ruka kad se naglo segue noni; isporedi vrci, 
turiti: Pa nui nike u I'ledarca baca. Nar. pjes. 
y;ik. 2, 564. — d) bacati kao pod a. i h. moze 
zicince rogom Hi drugim udom, Hi sobom, svojnm 
silotii, Hi kad mu se daje radna covjecja :^to 
^od voko buce, sve sebi za roge baca. Nar. posl. 
vuk. 354. UzraaUuje (kon) i glavoni i snagoin, te u 
sedlo baca gospodara. Nar. pjes. vuk. 2, 282. Al 
se oris vije pod oblake, oblak svija, nafiina gro- 
move, iz oblaka Jute strile baca. A Kacic, razg. 
312. — e) voda moze takoder bacati sto sobom, 
svojim valima, svojoin silom: More c' ruknut i 
sve vode : dasmo im ribe, soli, piva, . . . biser ba- 
casmo i koraje. .J. Kavanin 567. Morava je plao- 
vita: sinoc momka zauijela a jutros ga na breg 
baca. Nar. pjes. vuk. 1, 431. — fj i ontde moze 
ato bacati svojom silom. ; ,Jezik mrmjavca jest kao 
jedan Ink, koji s jednim hitcem baca tri strile. 
.T. Banoyao, prip. 150. — g) kainen moze bacati 
iz sebe iskre: Zivac kamen'kada se udari po na- 
ravi svojoj baca od sebe iskre vatrene. A. Tomi- 
kovic 81. — h) moze se bacati i iz usta: Srditi 
se prilikuju drakunu. koji baca ogaii iz usta. S. 
Margitic, isp. 36. TJcini se budalast, poce se kri- 
viti, bacati bale ali ti sline na dvor iz usta. A. 
Kacic, razg. 168. A kad bisne baca pine, . . nek 
nu bojno kopje smiri. V. Dosen 10. Pod nime se 
dogat pomamio, preko sebe bjelu pjenu baca. 
Nar. pjes, vuk. 4, 232. — i) u prenesenom smi- 
slu: mozS se bacati i samo u misli: Ostra pra- 
vica fbozja) kano vodenicarski kamen na jedan | 
put zle i opake s pristo]a, na koji se nepravedno 
popinu, baca u propast. E. Pavic, ogled. 194. Ric 
kra}evsku ne bacaj u vitar. A. J. Knezovic 151. 
Pravda tva ceka mnoge na pokore, dr-uge baca u 
ponore. N. Marei 41. Crkva sveta iskorenuje i [ 
baca od sebe nike zlocince. B. Leakovic, gov. 48. 
radria Hi ono oko cega se radi moze bacati do- 
bit : Dvadeset stotina tisuca sto ti bacaj u rude. 
I. J. P. Lucie, razg. 9. moze se bacati u nesvijest, 
t. j. zaludivati: Milos baca u nesvijest Jude. P. 
Petrovic, vijen. 34. mogii se bacati rijeci govoreci : 



Bacaju na usta mnoga nopodpunstva i rijoci no- 
naredne. M. Radnic 275. bacaju grijeh Hi krimcu 
na koga, t. j. krice ga : Adam bacase gri jeli svrhu 
svoje zenp. M. Radni6 27. Kad na koga za svasto 
kvivicu bacaju. Vuk, posl. 141. Posvadajii so iz- 
medu sebe bat^ajuiSi jedan na drugoga krivicu. 
Vuk, dan. 5, 26. Bacaju krivicu na jozik. Vuk, 
pis. 67. tako se kazc da se komu sto baca ii oko 
Hi II oci Hi prcd oi}i kad mu se napomine to, da 
bi iizeo na uni, da bi mu bilo itgled Hi da bi mu 
bill) ukor: samo u t'lekih pisaca: Prilikujc gospo- 
din zivot pravednije pticami, . . . baca nam u oko 
ptice, koje no ianu ni svlace u i^itnice. M. Rad- 
ni6 153. Grijeh udara te u obraz bacaju6i ti u 
oko svoje ne)iravdo. 11. Laban poce se tuiciti i u 
oci nui bacati sto mu odvede k6eri. E. Pavic, 
ogled. 69. David bacase mu u oci I'legovu nehar- 
nost. 253. Bacase Zudijama u ofi tvrdokornost. 
646. Tebi je lako meni sada ovu falingu ])rid oci 
bacati. M. A. Re|kovi6, .sabr. 19. — kj takoder 
prelazno, samo nije izreieno sto se baca : Zrjelom 
mu?.u snagu \Tsi, nek s riora baca, lomi, krsi. J. 
Kavanin 349. — u prenesenom smislu: mjesto 
objekta cio odgovor : Nemu Niko baca opetiee : 
nij" izaS'o Niko u plaTiinu. Nar. pjes, juk. 244. 
Nemu Tade baca opptit^e : skoro sani ti u Sen 
snihodio. 365. A Halil im baca opetiee : mi smo 
sva tri iz otoka Malte. 515. 

2. neprelazno: a) sto se baca, sloji u gen., kad 
se kaziije igra: On zametnu igru pred Zlatijom. 
bacat' ode kamena s ramena i iz ruke maja oko 
sebe. Nar. pjes. vuk. 3. 29G. Uze bacat kamena 
s ramena. 3, 443. — b) sto se baca, stoji u instr., 
takoder ii igri: Kod vode su igru zametnuli: sko- 
kom skafu, bacaju kamenom. Nar. pjes. juk. 563. 
— (■} kad sto samo sebe baca, t. j. odlijece, od- 
skace ; isporedi sipati, sukati : Telilo se, Xdrijebilo 
se, leglo sp, kao sto iskre iz batre bacaju. V. Bo- 
gisic, zbor. 240. 

3. sa se: a) kad tko sam Hi sto samo sebe baca 
(refieksivno) : Ne ces gavran jakno %Tani ... da 
se bacas na pojani, neg uzUjetas na \'isoko. J. 
Kavaiiin 124. Kad ta stiska liu zatvorom, ona se 
u dno baca norom. 197. Grdi se baca rijeka u 
more. 324. Isa' bi cesto, u vodu bi se baca' s aji- 
nam zajedno. M. Zoricic. zrc. 224. n prenesenom 
smislu: Prosio je Pii-osevu Macu, al se Maca na 
daleko baca, u Priiavor za Vrbaska sina. Nar. 
pjes. vuk, 1, 631. isporedi metati se. — b) kad 
tko sebe postavla u sfane od koga biva bacane, 
ali ne baca sam sebe tiego driigo sto (medijalno), 
a sto baca, ono aa) moze biti neizreceno: Tilo 
svoje kako jedno zivince , koje na gospodara 
baca se, gladom, zedom i udarci pedipsavase. J. 
Filipovic, prip. 1, 491. Pade od zida jedan malan 
pi|ak: uze oni mladic u glavu da se ono niko 
baca da izade na rok po veceri. J. Banovac, razg. 
135. Koja kruska sama pada ne vaja se na nu 
bacati. Nar. posl. vuk. 140. Bacaju se iz malih 
pusaka. Nar. pjes. juk. .507. — 66) kaze se u 
instr.: Bacase se kamenem. M, Radnic 112. Te- 
zak baca se na liih (ptice) kamenem. 317. Skupjaj 
ploce od zlata, kojijem se na tebe baca fnepri- 
jatel). 388. Grisnik psujuci baca se svojim ostrim 
strilama na istoga boga. J. Banovac , prip. 56. 
Tko se na visoko kamenom baca, svi'hu glave 
mu pada. J. Banovac, pred. 181. Bacase se ka- 
menem pram nemu da ga udari. A. Kacic, kor. 
204. Na me se kamenem bacao. 221. Kletva stvai- 
je sveta, kojom bacati se bez potrebe nepostehe 
je. Ziv. is. 73. Majka ide na brode, pak se baca 
kamenom: toni, toui, davole. Nar. pjes. vuk. 1. 
204. Mirko joj se s grada baca zlatnom jabukom. 
1, 420. Pa se baca guiiom i jabukom. 1, 469. Te 



BACATI 



139 



BACITI 



ne smije pristupiti blizu, vec se baca perniin 
biizdoTanom, te utlari Groica Manojla. 3, 34. Ja- 
nicare c' ii topove zbijat', bacaou se liima na 
Maltiju. 3, 88. Nije se ni on na boga kamenem 
bacao. Nar. posl. vrik. 217. U buzdovanii, kojijem 
je on jednom rukom ma}iao i liuue .so bacao. 
Vuk, ziv. 240. Bacati se nogama, calcitrare. Vuk, 
rjefi. 18. — cc) haze se ii yen., kad je rijec o igri, 
kao pod 2. a. : Bacaju se kamena s ramena. Nar. 
pjes. juk. 90. Kad se momci bacaju kamena, va}a 
bijegu svoju posi^jedociti, t. j. po drugi pnt ba- 
citi donde. Vuk, nar. pjes. 2, 486. isporedi baciti 
pod 3, h, cc. — c) lead dnigi baca, a dniyo je 
sto baca (pasiono) : U istom dogadaju bacaju se 
oba dva 9 a bilizi se 4. M. Zoricio, arit. 52. Vade 
se liegove kosti iz greba i ocito prid pukom ba- 
caju se na vatni. M. Zoricic, zre. 114. Gdi se 
bacase smetliste. F. Lastric ned. 274. Cini se da 
.se siine gubi kad se baca u zemju. Turk blago 
2, 184. Kad na sudu bozjerau ugledaju svoje opa- 
eine, za koje se bacaju u muke paklene. B. Lea- 
kovic, gov. 25G. Prvi se stenci u vodu bacaju. 
Nar. posl. vuk. 260. Kad lunii-e pod prsten de- 
vojka, ne kopa se ii to novo grobje, vei se baca 
u to sine more. Nar. pjes. vuk. 2, 23. Kad travu 
po po]u, koja danas jest a .sjutra se u pei baca, 
bog tako odijeva; a kamo Ii vasV Vuk, mat. 
(i, 30. 

BACATI, bacam, impf. leniter pungere, pomalo 
bosti , hiuiati. u na.se vrijeme , izmeSu fjecnika 
samo u Vukotm. ,BadcaIa' ju s trimi iglicami. 
JaCke 148. 

BACE, n. selo u tirbiji u okruf/u topUikom, 
srezii prokupaikom. St. Nov. 1H79. 176. 

BACE^ATI, bacejam, iitqjf. alucinari, btiticati. 
u nase vrijeme u Dalmaciji. Nemocnik baceja kad 
zade u bolesti, govori sad jednu, sad drugu. M. 
Pavlinovic. — isporedi bAcati ; kao da baca Hi 
premece rijeci Hi niixli, govori bez reda. 

BACE^ilKA , f. ceutaurea coriacea WK. B. 
Suiek, im. 7. 

BACIJEVAC, Bacljevca, ;«. selo u Hrbiji u 
okrugti ■oranskom. Sr. Nov. 1879. 176. 

bAcITI, bficim, pf. jacere (jacio), vrci, hititi, 
metnitti. in^wredi bacati. glasi i baciti, koje vidi 
na po se. — Akcenat kakav je u infimtivu, taki 
je u cijelom imperaf. : baci, u aor. cijelom ositn 
2 i 3 jed. : bac&i, u oba pari, praet. act, samo 
je u prvom i drugi slog dug: bdciv (bacivsi), 
bdcio; a kao u praes. mijena se u 2 i 3 jed. 
aor.: baci, i u part, praet. pass, s drugim slo- 
gom kratkim bacen. — Dolasi od xvii vijeka 
(vidi dale prri primjer, a isporedi baciti), ismedu 
rjecnika u Belinu (341'> samo baciti), Bjelostijeii- 
cevu, Voltigijinii, Stulicevu, Vukovu. — po- 
.stanu vidi kod bacati. 

1. prelazno: a) kao bacati pod 1, «■■' Tebe ce 
baciti na zemju. P. Posilovic, nasi. ll''. Da ga 
bace u more. 52''. Baci doli to olovo. M. Eadni6 
399. Da vas povedu nemilo u propast paklenu, 
ondi vas bace, vezu. L. Terzic 269. Ceka da mu 
malo mesa bace. S. Margitic, ispov. 110. Ako ono 
ne bude istina, udi} cu baciti (moze se citati i 
baciti) knige na ogaii. P. Macukat 7. Pogleda ga 
krivim okom, i baci ga doli bokom. J. Kavanin 
461. Ako smeta spasene oko, noga, ruka, baci 
(moze se citati i baci) ih. A. d. BeDa, razgov. 
88. Lasno je baciti kamen u more, ali ga je 
mucno izvaditi. A. Kadcii, bogosl. 259. Bacivsi 
kamen daje mu se ki'ipost da otide. A. Bacio 32. 
Koji bi te pravedno mogao za prvi grijeh u pa- 
kao baciti. Pisanica 44. Bacio si oni dragi ka- 



men u blato. J. Banovac, pripov. 31. Iznise jediin 
bacvu jjunu pakla i sumpora, i u liu bacise je- 
dnoga pri)nbodivca. 187. Kraj baci od sebe odidu 
krajevsku. J. Filipovic, prip. 1, 296. Kad se uzmu 
Stiti ki'iige zivota Isultrstova, cini mil se da vrinie 
gubi, i brzo ji u nugao baci. 439. Okruiivsi lu- 
caricom baci kamen, koji uprav ga zgodi u celo. 
F. Lastric, test. 20. Bacivsi mu jaspre, ocitova 
kako su se bUi dogovorili boga privariti. F. La- 
stric, od' 141. Xznesavsi ga bacise u jednu rupu 
i zasuse ga gnojem. 206. Mojsija obadve daske 
baci na zemju. E. Pavif, ogled. 126. Ne poboja 
se jedan list za drugim iz kiiige izrizati i u 
vatru baciti. 352. Da ga bace u jamu lavsku. 418. 
Ufativsi zmaja sape ga u lanac i baci ga u pi'o- 
past. 688. Mrtva kad bi, bacise je u riku. M. Pa- 
visic, ispis. 26. Sva su brvna kucna trula, i mnoga 
se vec prosula: da klip baci tko iz vana, ne od- 
skoci od brvana. V. Dosen 205. Zadani je (zelenu 
zabicii) nikoliko puta, poslije baci zivu. .T. Vlad- 
mirovic, lik. 15. Baci klupko na zemju. M. A. 
Eejko^^6, sat. 4. Ne kti ga visar niti do kraja 
ubiti, niti ziva na koleso baciti. M. A. Rejkovic, 
sabr. 27. Kona i konika baci u more. A. Kacit, 
korab. 74. Bacivsi po svim mistim idole i pogane 
otare. 243. Bacivsi oruzja brezredno pobigose. 336. 
UzamSi priliku baci je u bunar. M. Zoricic, zrc. 
25. Ne more ni po sto bacit ga u bunar na svrhu 
da bude kr.steno. M, Dobretic 27. Ne bi Ii i ne 
sudac ijravedni s liima u pakao bacio. B. Leako- 
vi<^', nauk 89. Baci preju pod zelenu jelu. Nar. 
pjes. vuk 1, 158. Baci suknu u zelenu travu, 
a kosuju kraj vode Drenovca. 1. 380. Cintla 
sam devetore 6ini, sve .sam devet u vatrii ba- 
cila. 1, 620. TomaS uzja na alata. Maru baci 
na dorata. Nar. pjes. vuk 1, 282. Kjuco baci u 
tiho Dunavo. 2, 70. Baci liemu jedan kraj od 
I platna. 2, 340. Pa mu baci jabuku od zlata. 2, 476. 
Baci durbin o mermer-kaldrmu. 3, 282. Bac'te 
vino, na zlo vama bilo ! 3, 282. Pa on uze od 
Sokola Rada, te ga baci niz bijelu kulu, nek ga 
jedu orli i gavrani. 3, 367. Baci casu iz desnice 
ruke. 4, 14. Drini vodi ladnoj utekoSe, ostavise 
ubojne topove, i bubi'iari bubi'ieve baciSe, i svi- 
radi svirale bacise. 4, 258. Kad sam ga tako na- 
§ao, barem cu cekati da ga otpratim do groba i 
da bacim zemje na n. Nar. prip. vuk. 215. Ako 
te oko tvoje desno sablaznava, iskopaj ga i baci 
od sebe. Vuk, mat. 5, 29. Koji je medu vama 
bez grijelia noka najprije baci kamen na liu. 
Vuk, jov. 8, 7. — • baciti se moze kopfe kad 
.sY hoce nim da udari, tako i strijela (isporedi 
pustiti, metnuti) : Baci kopje bijelo Latince na 
Milosa u prsi junacke. Nar. pjes. vuk. 2, 146. 
Baci kopje cmi Arapine da udari bolesna Doj- 
cina. 2, 467. Pa gilita za Tadijom baci. Nar. 
pjes. juk. 366. Strila iz svoga luka bacena brzo 
odleti. J. Filipovic, prip. 1, 316. Kakono strila 
iz luka bacena. KanizUc, bogojub. 3. L. Vladmi- 
rovic, slavod. 83. Rece mu da strilu naperi i da 
je baci suprot krajestvu asirijanskomu. A. Ka- 
cic, korab. 264. — prema kop{u i strijeli moze se 
baciti i top i puska, t. j. ono sto je u niiua, zrno 
(vidi kod. bacati pod 1) : Baci s kule dvanaest to- 
pova. Nar. pjes. vuk. 2, 581. Pak na gradu ba- 
cise topove. 4, 143. Baciti pusku, emitto ictum. 
Najvise se govori izbaciti pusku, i za to kad ko 
rece: baci neko pusku, drugi mu odgovori u sali: 
a ti idi te je uzmi. Vuk, rjec. 18*. — moze se 
baciti zdrijeb Hi kocka (isporedi metnuti i zdri- 
jeb) ; Bacise po redu kocku, . . i evo pade kocka 
na Jonu E. Pavic, ogled. 426. Bacismo kocku, i 
pade kocka Gavi-ilovicu, i liemu dadosmo. Prot. 
sab. mag. 50. Da bacimo kocke za nu kome ce 



BACITI 



140 



BACITI 



ilDjiasti. Vuk, jov. 10, 21. Baciio kocko za liili i 
jiado kiicka ua Matija. Vuk, djol. 1, 2G. — mole 
ne baciii mreza Hi iidica, lead xe lovi rihu: Evo 
po Y\l\ tvojoj bacii''n mriXu. V. Ijast,n(^, od' 241. 
Da .sapleto oiui sitnu inreXn, . . da je baci u tiho 
Duiiavo. Xar. p.jps. ^^^k. 2 , 52. Bacito mreXo 
svoje te lovitp. Vuk, Ink. 5, 4. Baoiti mrezu u 
more. L. Zore, rib. 31. Idi na moro i baci udicu. 
Vuk, mat. 17, 27. — lada sv nora Hi oprarlcna 
iiioze n knija ydje je gradcna Hi Ojirdrlana bitcili, 
II more Hi ii coilii. da plovi; isporcdi ])\\»t\t\, pn- 
I'inuti : Kud je svo lijppo Rotovo i .suho, tad je 
(Uidii) opet turaju u more i to zo^^^ bacit u 
more, porinut, riiuit ladu. L. Zore, rib. 10. — * 
vatra se moze baciii, da se .^io zapali: Pribli- 
zavsi se oni k refenomii tornu hotijuci \i nega 
vatru baciti. E. Paviu, ogled. 103. — Itaze se za 
iovjeka da ga hace it kakao zatvor kad ffa samo 
zatvore: Britku sab|u tvu izvadi, nit' je me6i u 
nozniou, fim ne baeis ga u tamnicu. ,T. Kavai'iiu 
208. Baco^ga u jednu mrafimi tavnicu. F. Lastric, 
od" 270. Nega j(i s jiatriar.sko stolice .skinuo i u 
manastir pod .'itrazu bacio. A. Kanizlif, kam. ()18. 
Dao ga baoiti u tavnicu. M. A. Rejkovif sabr. 24. 
Simeuna baci u tavnicu. Nar. pjes. vuk. 2, G9. Ba- 
cise ga na dno u tamnicu. 2, 213. Da te bacim 
u kamenu kiilu. 2, 74. Okuje ga i baci u tamnicu. 
Nar. prip. vuk.^ 237. — baciti se mogii straze, 
kao i posta^ati; Pa se spusti pokraj vode Drine, 
t\Tde straze na brodove baci. Nar. pjes. vuk. 4, 
264. — ■ b) kao hacati pod 5, b: Baci puskn na 
rame junaSko. Nar. pje.s. vuk. 3, 189. Pa joj skide 
tri niza dnkata. te ih baci u svilne gepove. 2, 
351. Kapu skide, baci pod pazuho. 2, 593. Dovati 
se Sarca velikoga, za se baci bogom posestrimu. 
2, 375. baciti madije na se: Bacila je na sebe 
madije. Nar. pjes. vuk, rjec. 341^. — c) kao ba- 
cati ijod 1, c : Baci desnn ruku jireko mene. Nar. 
prip. vuk. 73. — 6) baciti moze zivince : krava 
baci telo nijesto oteli (vidi i kod baciti^ : Proli- 
cem ti ona (krava) baci tele. .T. S. Rejkovii, kuc. 
194. — e) voda i vjetar maze sto baciti (isporedi 
bacati pod 1, e) : A po moru visoki talasi, uva- 
tise dva kafuna zlatna, bacise ih preko mora sineg. 
Nar. pjes. vuk. 3, 85. Pode nekakav car da .se 
Seta po moru na ladi. Kad malo odmaknu od 
brijega, onda dune vjetar pa ga baci cak u ne- 
kakvu zemju de se o liegovu carstvu nista i ne 
cuje. Nar. prip. vuk. 218. — ,/) baciti moze holest 
copjeka u postern: Jaka I'ebra, oliti ogaii, baci ga 
u poste}u. A. Kaci6, razgov. 108. — y) u prene- 
senom smislii: baciti kakoga vlasnika, uzeti mu 
vlast: moze se kakom rijecju kazati i r^last, s koje 
se haca , a moze biti i bez toga : Da Ostoju 
baoe s pristo|a. A. Kacic, korab. 431. ICi'a| bi 
Zvonimir, koga malo posli baci s vladaiia ban 
Slavic. A. Kaci(5, razgov. 8. Eusi ga s pristo}a 
bacise. M. Kuhacevic 158. Eimjani ki-a}e baeivsi, 
sudce ucinii5e. A. Kaci6, korab. 309. Ostoju Bos- 
naci bacise. 432. tako iz jednoga reda, kojega 
se tko pokaze nedostojan , baciti ga u driigi : 
Svestenik skinut i n stane laika bacen (,bacen'). 
A. Kanizlic, kara. 433. — baciti koga u top, kao 
satrti ga, ubiti ga, all se govori samo kad bi tko 
rad bio to uciniti : Malo me u top ne baci. 
(Iskara me vrlo, malo sam ziv ostao). Nar. posl. 
vuk. 175. — baciti koga a kako zlo stane, u pri- 
jekor: Isce u prikor da drugoga baci. M. Kuha- 
cevic 138. — moze se baciti sto iimno: Uzeti sve 
moje zloce i uciniti jedno brime i baciti ji u ve- 
liku pec. P. Posilovii, nasi. 173. Znane baceno u 
razum rada oholost. M. Eadnii 54. Baciti po zem}i 
oholost jakije. 58. Svak prokleti taj sram baci. 
J. Kavanin 174. Da baci prid noge Aegove gru- 



botu koja mu dusu iezo. A. Ivadfilc, bogosl. 155. 
Baciti io u dubiuu morsku svo grille naSe. .T. Fi- 
lipovic, prip. 1, 447. Iz praio kamenom baci uz- 
visei'io Golijatovo. J. Banovac, blagos. 172. Bog 
ne CO prosnu baciti. A. J. Knezo-sdc 7. Tu bi 
ispraznu misao od sebe daleko bacio. A. Kafic, 
razgov. 317. Zakoni no razumiju bacit po zemji 
liiove Xenidbe. M. Dobretid 515. — ■ baciti kricicu 
na koga, okrii'iti ga: Bacito na mene ovu kri- 
vicu. Vuk, 2kor. 12, 13. baciti obraz pod noge 
(svoj Hi drugoga) : Tvoga muza obraz hoces da 
pod noge bacisV Pravdonosa 1852. 1. — baciti za 
se nesto vijcka, prezivjeti : Nu pogledaj .svaki na .se 
5ta vec vika baci za se. V. DoSen 46. drugo sto 
baciti za se Hi za leda, ne hajati za to: Da dar 
bozji i naravi za se baci i ostavi. V. DoSen 50. 
Bacise zakon tvqj za leda. D. Dani6i(5, iiem. 9, 20. 

— baciti Mo u nemar : Imarao svitoviia vespja u 
nemar baciti. A. J. Knezovio 95. Baeivsi u nemar 
svete kanone. A. Kanizlic, kam. 374. Baeivsi u 
nemar zapovijesti liegove. D. Danicie, 5mqj. 8, 11. 

— kakac posao baciii iia koga, uzdujuci se ii n 
osiamti mil da svrsi: Dvojii'a kada iiiiaju kakvu 
parnicu, bace stvar na dobro Jude. V. Bogisic, 
zbor. 541. — oci Hi oko baciti kuda, pogledati: 
kiida se pogleda moh biti razlicno izreceno: U\Tati 
se na vodu catrnu, da pocine i da vode pije; baci 
oci pod jelu zelenu, al' s' od jele razasjale grane. 
Nar. pjes. vuk. 3, 118. Kiicnem u vrata. Ou- 
jem odgovor nekakav, no ne razumem ga;.. no 
za to opet udem. Bacim na ilega oko i poznam taki 
da je onaj isti koji je nialo prije sa mnom bese- 
dio. G. Zelic 28. baciti oko nil koga iliti na sio, 
pogledati ga i poslije o nemii misliti i ze(eti ga: 
Osobito joj se zacudi i oko na liu baci carski 
sin. Nar. prip. vuk. 105, Baciti oko na sto (ocn- 
los coujicere). Vuk, rjei;. 18". — « oci Hi pred, 
oci baciti sto koniii da In mu bilo ugled Hi ukor 
(isporedi bacati pod 1, h) : Nevirnost kao zlocu 
nedostojnu baeivsi ini u oci osramoti liih. A. Ka- 
nizlic, kam. 120 Staru onu pogrdu brezobrazno 
i ostro baci caru u oci. 621. Baeivsi im u oci 
nemilosrde liiovo. E. Pavic, ogled. 603. Baci mu 
lakomost u oci. 324. Baeivsi im prid oci zlocin- 
stvo i opacinu, koju ucinise. 128. Baci mu prid 
oci liegovo jn-vasue priprosto stane , ukazavsi nui 
koliko je bog milostiv bio prama liernu uzdig- 
nuvsi ga na pristo^e. 234. — h) takoder prelazno, 
samo nije izrecen objekat : Metali se kamena s ra- 
mena, a djevojci bog i sreca dade, prvom baci, 
malo ne dobaci. Nar. pjes. bog. 263. Redom ba- 
caju stapove s jednoga mjesta; koje najda}e baci, 
ono je car. Vuk, ziv. 276. 

2. neprelazno: sto bi uz prelazno bilo u akus. 
kao objekat, stoji u insir. : Naripi na liega, tere 
ga uhvati i baci nime pod noge. Stiilic 1, S^. 
isporedi bacati pod 2. 

3. sa se : a) refleksivno (kao bacati pod 3, a) : 
Tad se baci na po}anu i zamuknu mramorito. J. 
Kavanin 445. ,Tedne (djefojke) bacise se u ogan. 
J. Filipovic, priji. 1, 493. Koji god rece'ovoj pla- 
nini : podigni se, i baci se u more. J. Banovac, 
razg. 17. Privezavsi zancicu okolo grla, baci se 
vanka. M. PaviSic 29. Pak bi se bacio u vodn 
vrucu. M. Zoric, zrc. 224. Nicice bacio bi se prid 
grebe. Turk blago 2, 63. Nek z glavom zid mlati, 
nek s' baci u more, pomoc se ne more. M. Ku- 
hacevic 27. Naces sved otvoreno srce Jezusovo; 
u n se baci. D. Mattei 90. Egipkina se baci na 
kojena. Marci 87. Pa se sarcu na ramena baci. 
Nar. pjes. vuk. 2, 248. Krene uz jedno brdo da 
se s nega baci strmoglav. Nar. prip. vuk.- 220. 
Gori ovoj ako recete: digni se i baci se u more, 
bi6e. Vuk, mat. 21, 21. Tada Saul uze maf, i 



BACITI 



141 



BACANIN 



baci se ua n. A kad momak vidjp Saiila mrtva, 
baci se i on na svoj mac i iimrije s liim. D. Dani- 
cic, Isam. 31, 4. 5. u prenesenom smislu : baciti 
se u sumi'm, posumnati, zabrinuti se : Onda se ja 
jost vecma bacim u sumnu, da mi laze sve sto 
veli. Ct. Zelic 515. lal'odcr a prenesenom smislu 
baciti sc na koga, kao i unietniiti se, vrci se, odra- 
stavsi biti kao on : Baci se krv na ki-v ; bacio se 
na oca. M. Pavlinovic. — b) medijalno (kao bacati 
2Jod 3, bj : ono stu se baca aa) ostaje nekazano : 
Uzese kameiia Zudije, da se bace na liega. J. Ba- 
uovac. pripov. 55. Prosti boze i bijela crkvo! da 
se jednom bacim preko tebe: ne cu na te, nego 
preko tebe. Nar. pjes. vuk. 2, 213. Kamen dode 
Kajiei vojvodi ; kad se baci Kajica vojvoda, on 
nadbaci tri stotin' Magara. 2, 485. — bb) kale se 
u instr. : Baci se na orla kamenom. A. Kanizlic, 
kam. 254. Jedan se baci u priliku stinom. M. Zo- 
rici6, zre. 79. Bacicii se zlacenom jabukoni. Nar. 
pjes. vuk, 2, 72. Bacih joj se dunom i jabukom. 
Nar. pjes. vuk. berc. 178. Tada se Saul baci kop- 
|em na n. D. Danicic, Isam. 20, 33. — cc) kaie 
se u gen. : Drzeci kopje u ruci baci ga se, ali ga 
ne smiei, i tako tu vecer pobize. A. Kacic, kor. 
166. osobifo kad je rijec o igri w kojoj se baca 
kamen: Da se bacim kamena s ramena. Pjev. 
crn. 191. — c) pasirno (kao bacati pod 3, c): Za- 
koni su s^d jednaci u svakome nasem gradu da 
se morsko vino baci. J. Kavaiiin 167. Bi osuden 
da se baci ii kotao. E. Pa«c, ogled. 470. Svako 
stable koje ne cini dobra ploda podsici ce se i 
u vatru baciti. F. Lastric, od" 249. Ncka se kniga 
u vatru baci. A. Kanizlic, kam. 154. To je slava, 
koja iJte da se baci na buniste. V. Dosen, 162. 
Negovi osvaditeji da se u jamu lavsku bace. A. 
Kacic, korab. 298. Da ce se grad lagumom ii 
ariju baciti. M. Dobretic 136. 

BACIV, adj. jaculabilis. stn se moze liaeiti. 
samo H Stidiievu rjecniku. 

BACrVATI, bacivam, impf. vidi bacati. ispo- 
redi bacivati. ujednoga pisca prosloya vijeka. Ba- 
civam mene prid tobom u jaz moga nista. P. Kne- 
zevic, osm. 365. 

BACKA, /. spinnia, inal<( h<)d(ii. it nase rrijeme 
po Srbiji. J. Pancic. 

BACKANE, n. punctio lenis. isporedi backati. 
samo H rjecnicima Bcliim (596'') , Stiilircrii i 
Vnkorn. 

BACKATI , backain , impf. leniter pungere, 
deni. od bacati (bostil. od prosloga I'ijeka, iz- 
medii rjeciiika u Beliuu (5951'), hjelostijencemt, 
HfnIieerH i Viikovu. — aj u pravom. smislu (obje- 
kat u primjeru neisrecen): Ona zvir (zmija), koja 
luu stanovase u prsih, drugda backase na taki 
nacin, da mu se cii'iasc da hoce oni cas umriti. 
A. d. Bella, razgov. 16. janmcno je grijeskom iza 
drugda izostav^eno ga. izdarac tnmaceci ,backaSe' 
veli na str. 252 da je ,mice se', ali sveza s drii- 
gom. reccnicom isle imperf., i kad bi znacene bilo 
koje i.zdavac kale bilo bi izosta.vleno se, a lijec 
bi bila od bacati kao bacakati se^ — bj it prene- 
senom smislu: mi.'ili se rijccima backati, cavillari: 
Veli im liackajuc ih. Ziv. is. 64. Backati rijecmi. 
Bella 501^1. 

BACKAV, adj. leniter pungens. samo ii Stidi- 
cevu rjecniku. 

BACKAVICA, /. 1. scalpellus, vozic kojim se 
pusta krv. samo u rjecnicima Belniu (424a), Bje- 
lostijencevu i Stuliceint. — 2. punctiim. u 2'ismu 
znacic kao zrnce. samo u Belinu rjecniku (596^). 
i.'iporedi bacotina. — U oba znacena jiostanem je 
od backati (bosti). 



BACNrV'ATI, bacnivam, impf. cidi bacati. samo 
u Stuliccvu rjecniku. silom nacineno od bacnuti. 

BACjSTJTI, bacnem, pf. semel pungere leniter. 
od bacati (bosti). isporedi bocuuti. od xvii vijeka, 
izmedu rjecnika u Mikajinu, Belinu (595''), Stu- 
licevu i VukovH. 2eno mekoputna, ako te igla 
bacne, ceznes. A. d. Bella, razgov. 37. Ako me 
igla bacne, ceznem. 196. 

BACO, m. inie musko, koje se govori od mila, 
a 2>ostaiiem. moze biti od imena od kojega je Bajo 
i Bakota (koja vidi). Akcenat se mijena u voc: 
Baco. — I dijete Dragojevic Baco. Nar. pjes. 
vuk. 5,238. 

BACOTINA, /. 1. punctus, bol koji bioa kad tko 
bacne koga. u jednoga piisca xvii vijeka: Kada hoce 
jednoga vola da ide brzo, obadaju ga, i cuti vrlo prve 
bacotine, ali poslije kad obikne jurve ne 6uti osta- 
lije bacotina. M. Radnic 22. — 2. punctum, u jiismu 
znacic kao zrnce; isporedi backavica. u jednoga 
prisca prosloga vijeka: Na svrsi rici biti 6e dvi ba- 
cotine ili dva punta ovako : J. Banovac, razg. 196. 
— U oba znacena postanem od bacati (bosti). 

BACULIC, m. p>rezimc. Baculica nas don Pe- 
tar. J. Kavaiiin, 92. 

1. BAG, bafia, •»).. ime musko i stanar, planinar. 
Dolazi »(« kraju xiii ili prrijeh godina xiv vijeka 
kao ime musko a kao stanar ili planinar u nase 
rrijeme. Postana tamna : najviHe se misli da je od 
rum. bacju (stanar, p)lanina,r), a to da je od mag. 
bacs I ba(-sa * bacsc'j (istoga znacena); ali sto 
nema hlize potrrde da bi rijcc bila toga postana 
i sto joj se u magarskom jeziku. ne zna postanc 
[prem da neki rele da je od tur. baksi) i. sto je 
u nas jako rasprostrta po svijein stra-natna u rije- 
cima koje su od ne postale Hi koje su s liom 
.jednoga postana (take su mnoge medu rijecima 
koje .se 2'ocinu glnsorima bac-), za to ne mogu 
rjerovati da nam je dosla. iz recenijeh jezika, nego 
mislim da su sve pomemite tude rijeci postale od 
slovenske, i to ili od basta (vidi bai5ta, otac) ili 
od bac, a bac mislim da je od kor. bha, udarati, 
silnii biti, jaku biti, starjesorati (a s nastavkom 
koji se nalasi i u drugih rijeii koje se govore od 
mila, kao Mihoc, Eadic, Buco). isporedi baca, basta 
(otac), bata, bato. — 1. ime musko, dolazi samo 
u jednom spomeniku pomenutoga vremena; znaceci 
upravo starije ce^ade itzeta je za ime (konm je 
bilo tako ime moze biti da je bio Human, ali za 
to jos nijc ime riimunsko) : Dobrota, sura mu 
Bact. Mon. serb. 59. — 2. pastor alpinus, is2>oredi 
stanar, jilanina.r. rije<:je od starijega celadeta pre- 
nesena na starjesinu. ovcar.skoga. samo u Vnkovu 
rjecniku. 

2. BAC, Baca, -m. 1. vidi Backa. xvii vijeka : 
Borsod, Bac. I. Kanaveli('', iv. 86. u istom- zna- 
ceiiu mole biti da je jos u jednoga ^/.scn istoga 
vijeka: iS Jurom iz Baca. I. Ancic, ogl. xv. — 
2. .selo u Baikoj. S. Novakovic, pom. 124. Sem. 
prav. 1878. 30. — Oltoje ce biti nazvano 2>o sta- 
novima 2uisfirskim ntagarskom rijecjii bacs, koju 
vidi kod 1 bac. 

1. BACA, m. hgp. od bac (];ao najstarije cefade; 
vidi 1 bac) ; all se samo svekru govori. — Akcenat 
se mijena u voc: baco. — U nase vrijeme, izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (gdje sc napomine da se 
govori u vojvodstvu). Oti6i ce baca, ostaie snasa. 
Nar. posl. vuk. 243. 

2. BACA. /. vidi basca. od tur. bagca, cemu je 
odbaceno g. Kakvi su carski dvori, kakve Ii bace! 
S. ^lubisa, prip. 93. 

BACANIN, m. pjrezime. D. Avramovic, sv. gora 
216. Eat 361. 407. 



BACAR 



142 



baCio 



BA(jAR, mi. sochis roi oviariae communis, jedaii 
(1(1 li((li kdji xc zdriiie da im ac ot:ce z(i,jcdnicki 
curujit I mitzu (ii Srhiji u kneh'eackom okriigu). 
isporedi batija, bafijai'ie. Vodi racun o prini]oiioj 
stoei, koju mora razdati svima bafarinia \m ra- 
bosu, kad se barija svrsi. M. D. Milit-evii^-, srb. 850. 
Odrodi so koliko oka (iidijeka) pripada svakom 
bafarn za celo leto, i kojim co redoni dolazit.i 
bafari da muzu. 850. 851. 

BACATI, baSam, impf. vidi bacati. u Crnoj 
(furl, gdje xe i u drugim rijecima mjesto c govori c. 
Jodno plpce u zobnicu bafa. Nar. pje.s. -vuk. 2, 20. 

fiAt'ENKA, /. iglu kuja nema uiica tiegu glaini; 
zove se i igla bab|aca, batuSka, bocka, 6ioda. — 
Postana tieznana. — Dolazi od prosloga vijeka. 
Po rukah im sjaju narukvice, a po prstim biu-me 
i vitico, i bacenke po tankim koSu|am. .J. Krm- 
poti6, inal. 20. Na Ivaiie prikumluju se (ii hrvat- 
)ikom primorjn) mladici i devojke ili devojko medu 
sobom time, da si bacenke i prsteiie zamjeiiuju. 
V. Bogisic, zbor. 387. Govori se i u Lici. J. Bog- 
danovid. 

BACeNE, ■«. projectio. isporedi h&citi. ujednoga 
pisca prosloga vijeka. Danielovo baceiie u spiju. 
F. Lastric, test. 200. 

BACETA m. ime musko. prije nasega vremena. 
S. Novakovic, pom. 44. — postanem maze biti od 
imena od koga je prezime Bakovio; vidi kod 
Bakovic. 

BACEV DO, Baceva Dola, ?«. selo hlizii Vu- 
lirovnika u Konavlima. V. Bogisii, zbor. 15. Schem. 
rag. 1876. 32. 

BACEVAC, Bilcevca, m. ime selima i prezime. 
isporedi bac. — 1. selo u Slaroniji u podziipaniji 
viroritickoj. Pregled 109. Schem. zagr. 1875. 150. 
— 2. selo 11 Srbiji it okrugu kriisevackom. K. Jova- 
novic, rec. 131. — 3. pirezime, po selu istoga imena 
ili po selu Bacevcima : Andelko Bacevae. Rat 242. 

BACEVCI, Bacevaca, m. pi. selo it Srhiji ii 
okrugit. va(ei'skom. isporedi bac. K. Jovanovic, 
rec. 100. 

BACEVICA, /. selo u Srhiji it okrugu crno- 
rijeikom. K. Jovanovic, rec. 166. 

BACICA, /. stanarica, planinka, ovium cura- 
trix. samo u Vukovu rjecniku. isporedi bac. 

1. BACIC, m. dem. bak, bicic. samo u Stiiliievit, 
rjecniku. 

2. BACIC, in. selo u Srbiji u okrugu toplickom. 
Sr. Nov. 1879. 176. 

3. BACIC, m. prezime. Aiitun Bacic. Norini, pri- 
pis. 60. Schem. bosii. 1864. 99. Sava Bacic. S. Ste- 
fanac 12. Bacic. Schem. rag. 1876. 61. Sem sib. 
1875. 25. M jednoga pisca bice pogrjeika, Bacic 
(Bachich). A. Kacic, kor. 452. 

BACICI, ui. pi. selo u Hrvatskoj u podzupaniji 
rijeckoj. Schem. segn. 1871. 45. Pregled 7. 

BACIJA, /. 1. locus et casa midgendis aestate 
ovibus, Stan, katun, bacina. samo u na.se urijeme, 
izmedu rjecnika samo u Vukovu. — od bac. — 
Pojate, salaSi, bacije, drzave, kolibe, stanovi, trla. 
M. D. Milicevic, vec. 82. Mesto za muzu, koje se 
zove struga ili bacija, mora biti kraj kakve vode. 
M. D. Milicevic, srb. 849. — ime se prenosi od- 
mjesta i iia radiiu, koja ondje biva: Od polovine 
meseca maja, kad se hoce da pocne struga ili 
bacija, odiuce se od muzara ovaca prazovi i sve 
jalovine. M. D. Milicevic, srb. 849. Kad se u jeseri 
priblizi vreme da bacija prestane. 853. ?« toj je 
radni zajednica po tome sto vise domaiina da 
svoju stoku da se zajednicki cava i maze (ispo- 



redi bacijaiie) : Da mu dopusto musti od raskinuca 
bafijo do povratka ovaca svakome bacani. M. D. 
Miliievit, srb. 854. Kad svaki bacar primi svoju 
stoku po rabosu, onda se bacija svi-sava. 854. — 
2. .se/o «a utoku Vape u IJnac, nazvano tako po 
prcdnem znacenu. Izmedu sela Bacije i Vapo te 
na Ilnac. Rat 193. Sr. Nov. 1878. 129. 

BACI.IANE, )(. res oviaria communis. Bacijane 
so zovo zajednicko drzai'io i muzei'ic sitno stoke 
(u Srbiji). M. D. Mili6e\-i6, .srb. 849. Onda so do- 
govoro kad da prestane bacijane. 853. isporedi 
bafiija, bacar. 

BACIJATI, bacijam, im}]f. habere partem in 
re oviaria communi, dio n baciji imati i primati: 
Kad kome dode red da bacija, on krene svu svoju 
cejad na baciju ; . . ako mu pripada toliko mlcka 
da samo jednom preko leta dodc na baciju, on 
od jednom svrsi svu brigu oko muze i sii-ena za 
celo leto. M. D. Milicevic, srb. 853. — isporedi 
baf.ija, bacijane. 

bACIJSKI, adj. sto pripada bacijama. pise se i 
bez j. Ni jedan ne istupa iz te bafiske zajednice. 
M. D. Miliievic, srb. 849. 

BACIL, bacila, m. vidi bacio. 

1. BACIN, m. vidi bacio. od tal. bacino. xv 
vijeka u jednom. spomeniku. Bacint jedani. sb zla- 
menjemi, vojevodinemt, bels, ajestt u nemt cetiri 
liti-e i jedna unca. Spom sr. 2, 49. Danicid 1, 30. 

2. BACIN, m. 1. selo u hrvatskoj krajini blizu 
Kostajnice. Schem. zagr. 1875. 131. — 2. u Srbiji 
ima zemalja koje .se tako zovu: u okrugu cuprij- 
skom : Livada u Bacinu. Sr. Nov. 1866. 443. liiva 
u Bacinu. 1867. 449. 1873. 764. riiva u maloni 
Bacinu. 1863. 170. 1875. 583. 

BACIN DO, Bacina Dola, m. selo u Slavoniji 
u pozeskoj podzupaniji: Bacin Dol. Schem. zagr. 
1875. 41. drugi pisu: Bacin dol. Pregled 93. 

1. BACINA, /. locus et casa mulgendis aestate 
ovibus, bacija, stan, katun. samo u Vukovu rjecniku. 

2. BACINA, /. aug. bak. u nase vrijeme, izmedu 
rjecnika same u Vukovu. Dacina kao i bacina. 
Nar. posl. vuk. 72. 

3. BACINA, /. 1. selo u Srbiji tt, okrugu jago- 
dinskom. K. >Iovanovic, rec. 109. — 2. selo u Dal- 
maciji blizu Makarske. Schem. spal. 1862. 16. 
Report, dalm. 19. u dva pisca prosloga vijeka 
dolazi tako da hi trebalo citati Badina; Simun 
Tomasevic od ,Bacino'. Norini 75. Iza ,Bacine' 
u drzavi primorskoj. A. Kacic, kor. 463. 

BACINAC, Bacinca, »?. 1. covjek iz sela Bacine 
(u Srbiji). M. D. Milicevic. — 2. ima zema^a u 
Srbiji koje se tako zovu: u okrugu pozarevackom : 
basta u Bacincu. Sr. Nov. 1865. 122. mali Bacinac. 
1866. 23. u okrugu smederevskom: livade u Bacincu. 
Sr. Nov. 1875. 4. | 

BACINACKI, adj. sto pripada selu Bacincima. " 
Brda bacinacka. P. Bolic 1, 23. 

BACINCI, Bacinaca, »?. pi. selo u Srijemu u pod- 
zupaniji vukovarskoj . Schem. diac. 1877. 47. Sem. 
prav. 1878. 13. Pregled 117. 

BACINKA, /. zensko celade iz sela Bacine (u 
Srhiji). M. D. MiUcevic, 

BACINOVCI, Bacinovaca, m. pi. selo u Srbiji 
u okrugu toplickom.. Sr. Nov. 1879. 176. mjestani 
govore i za nom.. Bacinovce. 

BACINSKI, adj. sela Bacine it, Srbiji. Bacinska J 
opstina. K. Jovanovic, roc. 109. I 

BACIO, bacila, m. pelvis, patina, zdjela. pli- 
tica, umivaonica. — Od tal. bacile. isporedi bacin 



BACIO 



143 



BACVA 



(istofia znacena). — Od poie.tka xv vijeJca, izmeSii 
rjcinika u Mikalinu f,mjedenica, golar, pelvis, 
pohibrum') * it Danicicevu. — Sa o mjesto 1 va 
krajii dolasi od xvi vijeka (vidi da}e primjer N. 
Haniue), all i sa 1 dolazi i prnslor/a vijeka. Mi- 
ka\a iina i bacil * bacio. — U prlmjeriina koje 
imamo dvojak je: a) kao plitka sdjela, plitica, 
veca ill mana, na kojoj se nosi jelo Hi pice, kao 
sada posliizavnik: u najstarijem se primjeru po- 
mine jedan pred vise casa, a po toni ce hiti rece- 
noga znacena: Bacili jedant st zlamenjemt. voje- 
vodinemt, belt, a jesti. u nenu. cetiii litre i jedua 
unca. Spom. sr. 2, 55. G-di su t' . . kupe ter bacili 
(nastampano jbacili') srebmoga kova ciU ? M. Ma- 
rulid 315. Rece jednoj venioj : daj mi srebra bacil 
ter jedan rucinik tanak i cist i bil; ruke moje 
(odsjecenc) hocu da mi u li postavis. Oliva 7. Oni 
kjuce stavili na bacio pozlaceni, ter ih bjehu po- 
slali od Budima sv'jetlu kraju. Nar. pjes. bog. 49. 
— b) umivaoiiica: Uzli vode u bacio i poce umi- 
vati noge ucenikom. N. Kaiiina 10611. jov. 13, 5. 
Bacio i vode tuj f;iiii donijeti . . rece: ja ruke 
umivam. N. Najeskovic 1, 136. Bacio. B. Kasic, 
rit. 9. Dubrovnik je kako i bacio : cukui, tako 
vas i zuci. Poslov. danifi. 20. 

BACISKI, adj. vidi bacijski. 

BACKTE, n. injesto ydje je bila hacija: Ima 
u Srhiji vise mjcsta koja se tako zovii: u okrugu 
crnorijeckom: vinogi-ad u bacistu. Sr. Nov. 1865. 
85. 1867. 18. 1872. 395. 1874. 409. 1875. 316. iiiva 
I! bacistu. 1867. 67. Udari na turski sanac na 
bacistu. M. D. Milicevic, vec. 69. i< okriiyu krajin- 
skom: liiva na bacistu. Sr. Nov. 1866. 292. H okrugu 
knezevackom : liiva u bacistu. Sr. Nov. 1873. 259. 
vinograd u bacistu. 1871. 494. 

BA(;iTI, bacim, impf. vidi baciti. Dolazi od 
XVI vijeka (vidi pod 2), all toga nijeka u jednoya 
pisca a rukopisu xwi vijeka, n je li i xvi vijeka 
bilo c, ne moze se za, cijelo znati; pouzdano dolazi 
xvTi (vidi pod 2) (' xviii vijeka i a na.se vrijenie, 
izmedu rjecnika u Belinu (341'') i u Viikovu, u 
kom se napomine da se govori n Crnoj yori, ali 
dolazi i u narodnijein pjesmama iz Dubrovnika 
(vidi daje primjere iz narodnijeh pjesama, iiii'du 
kojima su iieke i iz Dubrovnika). 

1. prelaziio, vidi haciti pod 1: Baeimo ga u more. 
A. d. Bella, razgov. 21. Stap i kesu baciv. P. Kne- 
zevic, ziv. 8. Te izvadi tri jabuke zlatne, i baci 
ih nebu u visine. Nar. pjes. \T.ik. 1, 158. Baci kotle 
preko kuce. 1, 522. Bacise ga u kraj od pecine. 
2, 33. Pa ga baci na pleci siroke. 2, 632. Za se 
baci lijepu devojku. 2, 49. Voin baoi u gejiove 
ruke. 3, 526. Bacila je na sebe madije. 2, 13. Baoi 
zmija krila i okri}e. 2, 62. Bacili oci na kapiju. 
Ogled, sr. 452. — ovca baci jagne, t. j. ojayni: 
Ostade mi trista jalovijeli, i ostade stotina ugica, 
bacise mi trista jagai'iaca. Nar. pjes. vuk. B, 430. 

2. neprelazHo: mjesto occ((.«., k kom bi bio ob- 
jekat, stoji iiistr. : vidi baciti pod 2 ( bacati pod 
2: Ubiv ga baciti u more hotje Aim. M. Vetranic, 
2, 459. IJ more baci Aim. 2, 460. Sad u vodu, u 
ogan sade vece krat bi Aim bacila. D. Palmotic, 
Christ. 373. 

3. sa se, vidi baciti pod, 3: Bacise se Aemu 
o ramena. Nar. pjes. vuk. 2, 27. 

BACIVATI, baciviim, impf. vidi bacati. ispo- 
redi bacivati. u iiase vrijeme, izmedu rjecnika sanio 
u Vukovti (ydje se d.odaje da se yovori u Crnoj 
yori, a ondjc se i u druyim. prilikamn yovori c 
mjesto c). — Nemojte me u more bacivat'. Nar. 
pjes. viik. 2, 34. 

1. BACKA, f. iieka izvoda u jednoya pisca pro- 
sloga vijeka. Osim backe sve druge izvode u si- 



roke grancice se plode, koje jedni u okolo lome. 
I. S. Ee}ko\-i6, kuc. 136. — isporedi bacva (stablo 
u prorasla crnoya luka, na kojeinu je yore sjeme). 

2. BACKA, /. adj. zem(it u Uyarskoj. od xvii 
vijeka, izmedu rjexnika u Vukovu i Danicicevu. — 
Postanem, od' Bac (vidi 2 Bac). — Prede vezirt 
u Backu. ^jetop. saf. 87. Ki se nastanise u Backoj. 
P. Vitezo^dc, kron. 28. U Backoj. S. Margitic, fala 
201. Iz Backe. Norini 58. U Backoj roden. D. 
Eapic 268. Ona pade na tu ravnu Backu, te je 
Backa zitom izobUna. Nar. pjes. vuk. 1, 497. U 
Backoj. Vuk, nar. pjes. 1, 630. 

BAGKI, adj. .Ho pripada zem{i koja se zove 
Backa, od xvii vijeka, izmedu rjecnika samo u 
Vukovu. Osam stotin sobom vodi batkijeh pjesac 
i konika. J. Palmoti6, dubr. 78. Poje backo. Bud. 
spom glasn. ii. 3, 100. Razbi katane backe. Glasnik 
20, 17. Pet stotina backijeh ovnova. Nar. pjes. 
vuk. 3, 403. 

BACIvI.JELATI, backijelam, impf. udarati bac- 
kijelom (vidi bafkio). prosloga vijeka. Bafikijela 
\t1o brez p|usa. Poslov. danic. 5. 

BACICIO, backijela, m. ma} kojim se nabija 
kudje{a, malleus stupparius; isporedi bat, tufika, 
tucak. — Od XVI vijeka, izmedu rjecnika u Belinu 
(432''. 464'') / Stulicevu. — Postanem. moze biti 
od nov. gri. ipdaxilov (zvi-cka). Gospode su po- 
cele backijelom djevojke bit. M. Drzic 138. Kako 
vas se cu sad bafikijelom vrc, cijem mi na ruke 
dode. M. Drzi6 359. Do jezika nije backijela. 
Poslov. danic. 17. 

BACKOVICA, /. selo u Hrvatshoj u podzupa- 
niji belovarskoj. Pregled 78. 

BACKOVIC , >». prezime. Andrija Backovic. 
Rat Ml. 

BA('KU]r.A, m. nudimak, a dolazi kao prezime. 
Gavrilo Backu]a. Rat 83. 

BACLIC, m. prezime. Milos Baclic. Sem prav. 
1878. 30. 

BACNIK, m. selo u Herceyovini blizu, Stoca. 
Sohem. ragus. 1876. 57. 

BACVGA, f. selo u hrvatskoj krajini blizu (iline. 
Som. prav. 1878. 71. 

BACUN, Bacuna, m. selo u Hrvatskoj blizu Za- 
yreba. Schem. zagr. 1875. 61. Pregled 17. pomine 
se XIV vijeka: ,Bachun'. Mon. epis. zagr. 2, 47. 80. 

— i potok hnl toya mjesta tako se zove. Mon. 
epis. zagi-. 2. 117. 

1. BACVA, /. doliniii. — Akccnat ostaje, .sawo 
je i zadni sloy duy u. yen. siny.: biicve, i u instr. 
sing.: bacvom, a ti yen. pi. oba su zadna sloya 
d:i'jn: biicava. Dolazi od xin vijeka, ali toya vijeka 
samo u spomeniku sacuvanu. u prijepisu ■x.w vijeka 
(vidi dafe prvi primjer iz Mon. croat.) ; osim iieya 
dolazi od xiv vijeka (vidi pirimjer Danilov), i u 
svijem rjecnicima osim Jainbresiceva. — Prvo je a 
umetnuto mjesto -h, za to u starijim spomenicima 
dolazi h; umetnuto s, dolazi u recetmm, spomeniku 
XIII vijeka, ali kako se tuj spomenik sacuvao samo 
u prijepisu xvi vijeka, ne moze .se znati je li xiii 
vijeka bilo a: za cijelo dolazi umetnuto a od xv 
vijeka (vidi daje primjer iz Spom. sr.). — Postana 
jos tamna; moze biti od sr. hit. bacchus (labrum), 
bacuum (cadus minor. Ducange). — xin vijeka 
u spomeniku sai^uvanu u prijej)isu xvi vijeka : Da 
nam dopustite les seci za dugi bacav. Mon. croat. 5. 

— od xiv vijeka: Obretohi> jedinu btctvu, . . i se 
pUna jestB vina. Dauilo 268. Vina u kucaht. ako 
uzmu bacvu ili 2 bacve, ne mojte za malo ni reci 
reti. Spom. sr. 1, 149. Posudo, badne, bacve, vse 
na joloviou. Mon. croat. 259. Er bih rad da bacvu 



baCva 



141 



BACm 



oil Rijokp otvovu. N. Najesknvit 4, '2(iH. (Jul si 
Dicijpiia, ki blaj^a lie imiSo, bacva nezadr'ipna knje- 
iini sUui biso. I'. Hoktorovic 41. Ovi su pi'ilif-iii . . 
jt'iliKij baPvi . . . bafva koja nijo praziia no zvoci 
vcoma. M. Divliovir, nank 87. Pocno bobotati 
kako i jn-azna bacva. M. Divkovic^, bes. 410. Vina 
bacve priko jniue. D. Barakovic, vil. 44. BjeSe 
u kuci jodna bafva puna vina. B. Kasi6, per. 78. 
Baivo naljevati. I. Kanavelio, iv. 28. No ostavi 
nista, nl iita, ni bKcve ni suda fiesova. Starino 
10, 22. Nit bi bacav, ni ^itnice. A. Vitajif,, ist. 548. 
Kad su im bacve pvxno. J. Kavaiiin 170. I iz svoje 
bacve vina moze so jedan opiti. A. Kadcic, bogosl. 
158. Prodajo bacvu vina. A. Bacic 70. Da jo osta- 
vio bacvu oceplenu. J. Banovac, prod. 83. Vidi 
gdi djavli iznise jednu bacvu punn pakla i sum- 
pora. J. Banovac, pripov. 187. Napunit, cu . . . 
vinoni i ujem liihove bacve. Besjede ki-st. 199. 
Kap vode ulivena ii jednu bacvu vina, sva se 
u vino obraca. P. Knezevic, osm. 47. Izdisase 
bacva, nestajuci vina. F. Lastric, ned. 65. Uzmi 
striza od batve. J. Vladmij-ovic, lik. 29. Jodna 
bacva prazna . . . nahodase se. I. Dordic, ben. 83. 
Od bacava cini karatijele. Poslov. danic. 87. Or- 
landi batvo brez dana nabija. 91. Naceti bacvu. 
Bella 145''. Zaduiti bacvu. •822''. U}ena bacva. 
dolium olearium. 1451'. Bacva zadalmuta, dolium 
vapidum. Stulic O. Sestra sestru udaje, a bacva 
bacvu prodaje. Nar. posl. vuk. 284. Kakva bacva 
taki i ton dava. 124. Popise mi iz bacava pivo, 
pojedoSe iz nacava nilivo. Nai'. pjes- vuk. rjec. 18*. 
— pijanac se naziva bacva, potator avidus. Bella 
140a 

2. BACVA, /. scapus cepae, stablo u prorasla 
crnoga lii,k((, na kojeiiiu je gore sijenie; zove se 
i vreteno ( bik ; isporedi i prorasjika, cvoUka. — 
Samo a Vukoini rjeiniku, gdje se napumine da se 
govori II Barani. — Postana neznana ; moze hiti 
da je postancm u svezi s noin bokvica (germen), 
biik (bik), a bcz stiiiiue backa. 

BACVAK, bacvaka, in. doliolum, baivica. samo 
u Stiiliceou rjeiniku. 

BACVANCE, Bacvanceta, n. dijete iz Backe. 
.samo u Vukovu rjeiniku. isporedi Bacvanin. 

BACVANCICA, /. dem. Bacvanka. samo u Vu- 
kovu rjeiniku. 

BACVANIN, m. covjek iz Backe. Od prosloga 
vijeka, izmedu rjeinika sam-o u Vukoou. Sremci i 
Bacvani. Glasnik 20, 16. dolazi i injesto prezimena: 
Stojan Bacvanin. Bud. spom. glasn. ii. 3, 76. — 
isporedi pod 2 B?.o 1. 

BACVANKA, /. zensko cejade iz Baike. samo 
u Vukovu rjeiniku. 

BACVANSKI, adj. sto pripada Baivanima' 
u nase vrijeme, izmedu rjeinika samo u Vukovu- 
Pjesme bacvanske. Vuk, nar. pjes. 1, 629. 

BACVANSKI, adj. sela Baive u Istri. xvi vi- 
jeka. Plovan bacvanski. Mon. Croat. 282. 

BACVAE, »;. doliarius, koji bacve gradi, kaiar. 
Od xvii vijeka, u rjeinicima Mikalinu, Belinu 
(145''), Bjelostijencevu, Voltigijinu, StuUcevu i 
Vukovu. 

BACVAEEV, adj. doliarii; samo u. Stulicevu 
rjeiniku. 

BACVAROV, adj. doliarii; samo u Stulicevu 
rjerniku. 

BACAESKI, adj. doliariorum; .samo u Stulicevu 
rjeiniku,. 

bACVEN, adj. doliaris. samo u Stulicevu rjei- 
niku. 



RACVICA, /. 1. dem. baP.va, doliolum. — Akee- 
naf osfa,je, samo je u gen. i u insir. sing, i zadni 
slog (lug: bilcvicB, biltviconi, a h gen. pi. oba 
zadna: biicvica. — izmedu. rjeinika u Mika(inu, 
Belinu (145')), Bjclostijenicvn. i Stuliievii. Puscaru 
Potru bafivicu malu. Mon. croat. 102. — u zu- 
goneei o jcyu: U mene bacvica: iiiti ima obrucka 
ni tapunka, a drii vino i rakiju. Nar. zagon. 
nov. 74. — 2. selo u hrvatskoj krajini otoikoj. 
Schem. .sogn. 1871. 23. 

BACViCAK, bacvicka m. dem. bacvica, dolio- 
lum. samu u Stulicevu rjeiniku. 

BACVICI6, m. dem. bacvica, doliolum. samu 
u Stulicevu rjeiniku. 

BACVI6, m. dem. bacva, doliolum. samo u Stu- 
licevu rjeiniku. 

BACViSTE, n. selo u Srbiji u okrugu vran- 
skom. Sr. Nov. 1879. 176. 

1. BACA, m. brat od mila kao brato. u nase vri- 
jeme, izmedu rjeinika samo u Vukovu. — Postana 
kojega ./p basta (otac), koje vidi. isporedi bdca, 
bato. — Caca, bada, jadno selo placa. Nar. post, 
vuk. .S23. 

2. bAcA, «i. vidi bUca. dolazi kao nadimak: 
Paun Jankovic Baca. M. D. Milicevi6, srb. 149. 

BAd'/AN IVAN, m. . selo u Ugarskoj kod sela 
Budmira blizu Mohaia. Sem. prav. 1878. 39. 

BACVANIN, m. iirezime, prosloga vijeka. Misko 
Bacanin. Bud. sjiom. glasn. 11. 3, 76. Tainna po- 
stana; isporedi Baci. 

Ba6eVAC, Bacevca, »». selo u Srbiji u okrugu 
biogra.d.'ikoiii. K. Jovanovic, rec. 95. 

BA('EVACKI, adj. sto pripada. selu Bacevcu. 
Niva do sume bacevacke. Sr. Nov. 1868. 32. 

BACEVCANIN, m. iovjek iz sela Bacevca. M. 
D. Milicevic. 

BACEVCANKA, /. zensko ielade iz sela Bacevca. 
M. D. Milicevic. 

BACEVIC, m. prezime ; u nase vrijeme. Vojv-oda J 
bananski Jovan Bacevic. Glasnik 40, 15. I 

BACEVICI, Bacevica, »?, pi. selo u Hercegovini 
blizu Mostara. Schem. herceg. 1873. 156. 

BAd'EVINA, /. selo u Srbiji, koje se pomine 
u poietku na-sega vijeka, a sada ga nema, ako 
nije sadasni Baievac. Luka Gavrilovic iz Bace- 
vine. Prot. sab. mag. 50. 

BACI, m. pi. selo u Crnoj r/ori u Piperima. 
Glasnik 40, 21. 

BACICA, /. ime brdima u Srbiji: jednomu u 
okrugu cuprijskom blizu Svilajnice: viuograd u 
brdu Bacici. 'Sr. Nov. 1867. 101. 1870. 26. 1871. 
263. 1872. 373. — drugomu u okrugu krajinskom 
Sr. Nov. 1874. 4. J 

1. BACIN, adj. sto pripada bdci; dolazi kao ^ 
prezime. Matiji Bacinu. Prot. sab. mag. 86. 

BACEV, adj. .ifo pripada. baci. u bosanskoj 
krajini pod Kozarom krcij jedan zove se Bacin 
do. M. Kuzicic. 

BACIN DO, vidi kod Bacin Do. 

BACINA, /. vidi pod 3 Bacina 2. 

BACINAC, Bacinca, m. selo u hrvatskoj krajini 
kod Smi(ana. Schem. segn. 1871. 34. 

BACHE, m. mkaka dina u Bubrovniku, u dva 
pisca nasega vremena, od kojih jedan piiie baciri 
(Cas. COS. muz. 1852. 2, 46) a drugi (pozivajuci .se 
i na prroga) badiri. iemu ^ dodaje da je I'lem.. 
wintermelone, tal. zatta. B. Sulek, im. 7. — moze 
biti od arap. bakiire, prvine. 



BACOGLAVA 



145 



BADATI 



BACOGLAVA, /. selo u Srbiji u oknign to- 
plickimi: Sr. Nov. 1879. 176. 

BACOGLAVSKI, ndj. sto pripada sclii Baco- 
glanl. S Bacoglavskog visa. Eat l(j4. 

BACOICATI, ba(''okain, impf. pulsare, percutere, 
udarati, kiicati, klucnti. moif hiti ilem. od batati. 
u jednoga pisca proslotju. vijeka. Pre.>ipnslon za- 
vrgavsi .sikiru na raiiie vas dan po sumi ba6o- 
kas, pak ugledavsi gdi .se iz rasta izvijaju strseni, 
misleci da .su pcele, plenes liim o zem]u i tesko 
uteces od strsena, o-stavivsi na zem|i uek trune. 
M. A. Ee}kovii, sat. 104. 

1. BAD, m. 1. punctus. u jednuga pisca xvii 
vijeka. Sunca zraei kad prid zapadom probiju 
oblaci strmojasnim badom, vec krat svidokuju 
jntro nialo jasno. I. T. Mi-navic, osm. 102. — '2. 
stimulus, ostan, bada}. ii nase twijeme. Bad. kojim 
se volovi gone. Nar. zag. nov. 4. (u udgomilaju). 

2. BAD, m. scopulus, greben. Od xvi vijeka, 
izmedu rjecnika samo u Belinu (BSBa) i Stulicevu ; 
u objema napomenuto da ;je rijec tuda. Moie biti 
turski pat, plosan. Pojdosmo jidreci od bada onoga. 
P. Hektorovic 6. Ribe u jata idu k badom. J. Ka- 
vaiiin. 80. Jak bad moi-ski stjenoviti, uz koga vali 
nam probiju. 184. — pogrjeika ce biti ,na badu 
je' mjesto ,iiabaduje': Oto ti prida mnom ,na badu 
je' hramajuci o stapu jcdan Jovjek. M. Drzic 415. 

BADAC, baca, in. stimulus, vidi bodae. sawo 
a Voltigijinii rjecnika 14. 

BADAJIC, m. presimc. .(osif Badajir. Rat 3.57. 

BADALAC, badaofa, m. stimulator, .saiiiu it rji'c- 
nicima Belinu (709») i StuUcevu. 

BADAIjICA, /. stimulatrix, .vtma ii. rjehiirima 
Belinu C709!>) i StuUcevu. 

BADALO, n. 1. specillum, orude kojim se raz- 
gleda dubina rani, sainn u rjecnicima Belinu 
(723''), Bjelostijencevu i StuUcevu. je Ii inu u torn 
znacenu akcenat koji je zahi^ezen, ne maze se za 
cijelo znati. — 2. ono injento gdje udaraju djeca 
krajem od itapa kad se hanajii. isporedi banati 
se. samo u Vukovu rjei'niku. Tr}a drugi put sjede 
na badali). Vuk, ziv. 277. — U oba znacena ko- 
rijen kojega je bosti. 

1. BADAljj, badja, m. stimulus, ostro gvozde 
usadeno u ostan, te se nim- volovi gone, isporedi 
sladun. samo u Vukovu rjehiiku (gdje se napo- 
mine da se govori u granici). — Korijen vidi kod 
bosti. 

2. BADAljj, bad|a, m. 1. nekaka t.rava, koja se 
zove i badej i sjekavac i pasji stric. vidi bade). 
sanio a Vukovu rjecniku, gdje .se napominc da, se 
govori u Hrvatskoj i. dodaje da joj Je //.</ bod- 
Jikav i korijen se za nevoju u gladne godine kuha 
i Jede. — isjioredi badaji. — 2. «. Jeza, spina. 
Bad)i u joza. M. Pavlinovic. — 3. vidi obad. samo 
u Vukovu rjecniku gdje .•<e dodaje da se govori u 
Crnoj gori. — Korijen vidi kod bosti. 

BADA^iI, m. pi. spina alba, samo u Mika^inu 
rjecniku i iz mga u StuUcevu, gdje je stav^eno 
u Jed. badaj. — isporedi badaj. 

BADAl^IKA, /. nucamentum. One bada|ike sto 
se nade na dubu, kako maruni, stuci u prah, 
davaj piti. J. Vladniirovic , lik. 37. — Korijen 
kojega je bosti. 

BADAJ^KA, /, viluske. samo xv vijeka, izmedu 
rjecnika samo u Danicicevu. Osamt lazica i de- 
vett bada|akb. Mon. serb. 408. bada}aki>. Spoin. 
sr. 2, 100. — Korijen vidi kod bosti. 

BADAN, badiia, m. labrum, cadus, canalis. — 
Akcenat se mijena samo a gen. pi. kad uema -ev- : 



badaiia, a sa -ev-: badneva. — Dolazi od xiii 
vijeka, izmedu rjecnika u Mika(iuii, Belinu (732». 
527a), Bjelostijencevu, Jambresicevu, VoUigiJinu, 
StuUcevu i Vukovu. — Oba su a umetnuta, za to 
u Bjelostijenca i Jambresica glasi kajkavski: 
bedeii. — Postanem od sr. lat. buta, tal. bottino, 
.ft. hem. butin. — 1. labrum, kada, kaca. Les sei 
[ za dugi baoav i ,badan'. Mon. Croat. 5. Badne na 
j polovicu. 259 Bise jih (o.^korusn) stabal sto, ke 
kad ususahu, sedam badiii i po punih namirahu. 
M. Marulic 78. On tlaci badan vina. Anton Dalm., 
apoc. 19, 15. Od po badna gradobita cini cudno 
da izajo vina velo. J. Kavai'iin 325. Ob'o badan 
vijcce. Poslov. danic. 86. Tovar mesa, badaii 
juhe. 137. Sto u badiii pod nogama osta , od 
tog vinska presevina posta. J. S. Rejkovic, kuc. 
376. Badaii mesa, a kasika juho. Nar. posl. 
vuk. 11. Govori kao iz badna. 43. Boja je unca 
uma nego sto badaiia mozga. 22. — ima ih u 
dnu nskih a gore sirih, osobito za grozde i s}ive. 
Vuk ll'J. — u badnu se i zeje kiseli; isporedi 
badiiev. — ima ih i za kupahe. Mikaja 9i. Bjelo- 
stjenac. — 2. canalis, velika supja klada, sto kroz 
nu tece voda, tc ohrce kolo na kasicari vodenici. 
U torn znacenu izmedu rjecnika samo u Vukovu. 
U badaii se doje u uzemu kraju udari kablina, 
da bude tjosiii ; a da bi bio jos tjesiii, u kablinu 
se udaraju tu[ci. Vuk, rjec. lib. Vide badaii na- 
sred kuce; ovo Ii je brajov duduk? Nar. l^jes. vuk. 
1, 518. — 3. kad se trapi i sadi, pa se stijene na 
jedno mjesto strpajii, ta jo hi-pa badaii. M. Pav- 
linovic. — 4. ime selima: a) u Dalmaciji kod 
Knina. Repert. dalm. 14. — b) it Srbiji u okrugii 
kru.ievackom. K. Jovanovif, rec. 132. 

bADANA, /. dva sela u Srbiji u oknigu po- 
drin.iknm: goriia / doiia Badaiia. K. Jovanovic, 
rec. 136. pomihe se prosloga vijeka: Turska ceta 
razbi katane backs u selu Badaiii. Glasnik 20, 12. 
BADANE, ;(. 1. punctio. u rjeinicima Belinu 
(709a), Stitlicevu i Vukovu. Ovi zmaj zestokim 
badaiiem uhodi mi do unutreiiih. Turk blago 2, 
169. — 2. suspensus gradus. u torn znacenu samo 
u Vukovu rjecniku. — isjioredi badati. 

BADANKOVIC, m. prezime. MiioSa i Mate Ba- 
dankovicev. P. Vitezo\ac, odij. 83. 

BADANSKI. adj. sto pripada selu Badani. 
Badaiiska opstina. K. Jovanovic, rec. 136. 

BADAONIK, ni: vidi badalac. samo u StuUcevu 
rjecniku 6b 

BADAR, badra, adj. vigil, alacer. Dolazi xiu 
vijeka u khigama koje su pisane crkvenim jezi- 
kom, a, po tom xviii vijeka u Jednoga pisca koji 
je pistto po crkvenim knigama ; u nase se vrijeine 
nalazi it narodnom. govoru, ali se zna samo da 
se govori o konu ; izmedu rjecnika samo u Vukovu 
i Danicicevu. — Korijen kojega je budan i bdjeti. 
— Nikolize stpej snoiub bbdrago bortca pobeditt. 
Sava, tip. hil. glasn. 24, 222. Btdri. vt podvizaniji. 
Stefan kr. 24. MnihoniL bbdroje oko. 26. Molitvi.- 
nice btdi-yj. Domentijan* 37. Kad mi badri jesmo. 
J. Rajic, pouc. 1, 43. - u nase vrijeme: Badar 
n. p. koii. Vuk. rjec. 11''. 

BADATI, badam, impf. bosti ccslo a po tome 
i po malo. — Od bosti. — Od xvi vijeka (vidi 
dale pod 1). 

1. prclazno: a) pungere, stimulare; izmedu rjec- 
nika u Vrancicevu : pungere, stimulare ; u Belinu: 
stimulis fodere (709a) i punger un poco (595''); 
u Bjelostijencevu: pungere, stimulare, irritare; 
u VoUigiJinu: leise stechon, anreizen; u StuU- 
cevu: pungere, stimulare; u Vukovu: pungere le- 
niter. Primjera nema u kom bi bilo drugo nego 

10 



BADATI 



146 



BA_D]I^ 



savio bosti. Satii- tovai-a . . . petmi badaso objo- 
straii H trbuh. M. VotiaiiiA 2, 171. Te inuho po- 
deSe ucmilo biidiil, iiiu trbulio. 2, lliil. Neg li ga 
badajlo u iiu/.ilro i trbuli (mithc). 2, lli'J. Kuil ga 
su badalo zlo juuIig Uijneno. 2, 170. Vozan, badaii, 
goiieii. ■). KavaiuH AM. iSamar nek u plnca bada. 
417. Badati ostaiiom. Bolla HV.)": Pet baba pu vas 
dug so dan svuga, -svo jodna driigu od nad bada. 
Nar. zag. nov. 70. — h) n preucscnom smislii : ha- 
datl jezikum, volUcaro : svakoga jezikom badate. 
M. Votianic 1, 227. 

2. ncprelazHo i n prenesenom smistu: ici po- 
lako. saiiio ti Viilcuvti rjccniku (,iiicedere punctim, 
leise gobou'). Du^a da ne misli iduii tesko ii. p. 
od uiiiora iiv^c polaziti sileci se kau nam seOe 
badajuii u prvom znacenu. isporedi zbosti : ,zbodo 
pa ode'. 

3. sa se, svadali ae, rixari. Ne badajto se, za- 
lost vas ne zadesila! (majka opomii'ie kceri). M. 
Pavlinovic. 

BADAVA, gratis, I'rustra, otiose, od tar. bad- 
hewa, koje glasi i badhawa, bad-i hawa. Dolazi 
od prosloga vijcka, izmedu rjecnika saino u Vu- 
kovu. iisporedi badavad, badjava. — 1. gratis, bez 
plate, stune. Ne ktivsi ixista badava primiti. E. 
Pavii, ogled. 50. Ne kti da Jakov badava kod 
liega sluzi. 66. ^ 2. frustra, za liidu, bez ko- 
risti. Vrinie se sada badava trosi. A. Tomiko- 
vic 10. Badava si doiiao, kad je ve6 sve proslo. 
Vuk, rjec. 11^. — 3. otiose, za ludu, bez posla. 
Badava sjediti. Vuk, rjec. ll'i. — 4. maze imati 
i prijedlog pired sobom, i to za : znaceiie kao pod 1 : 
Ni bozij se grob za badava ne cuva. Nar. posl. vuk. 
212. Za badava ste dobili, za badava i dajite. Vuk, 
mat. 10, 8. Niti za badava Meb jedosmo u koga. 
Vuk, 2sol. 3, 8. 

BADA VAC, badavca m. carduus aui-o.sicus ViU. 
aamo u Jednoga pisca nasega vremena, koji pise 
,badavec' i veli da se govori na Cresu. B. Sulek, 
im. 7. 

BADAVAD, indi badava, ceiim Je dodano ne- 
poznato d. isporedi badavade. Od prosloga mjeka, 
izmedii rjecnika samo u Stulicevii i Vukoini. Ni 
krajcare ne da, nego stane, pak badavad gleda. 
M. A. Kej-kovic, sat 173. Vrag nista badavad ne 
dade. M. A. Ke}kovic, sabr. 3-5. Badavad se ni 
bozij grob ne cuva. Nar. posl. vuk. 10. — jw- 
grjeska ce biti it. jednoga pisca ,badovad': Da ti 
badovad ne zderu. J. S. Rejkovic, kuc. 202. 

BADAVADE, vidi badavad. samo u Viikoou 
rjccniku. 

BADAVADISANE, n. otium desidiosum, hes- 
pioslicene. Provodi vrijeme u badavadisai'iu. B. 
Musicki. 

BADAVADISATI , badavadisSm, impf. niliil 
agere, besposliiiti. Od badava. isporedi badavaisati. 
samo a nose vrijeme, u rjeiniku nijednom. B. 
Musicki. 

BADAVAGIJA, m. od badava, koje vidi. dolazi 
od prosloga vijeka, izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu. 1. qui omnia vidt sibi gratis dari. isporedi 
muktagija. — 2. homo doses, covjek besjjosHca ; 
po covjeku maze se nazvati i drugo sto : Kada se 
uzmloza (trut), one (pcele) videci tnlike badava- 
gijc, skupe so, pak ji pokoju. B. Leakovic, uauk 115. 

BADAVALSATI, badavaisSni, impf. vidi badava- 
disati. od badava. samo u nase rrijenie. On samo 
badavaise, a oni rade. V. Bogisic, zbor. 324. 

1. BADE]^, m. carduus, badaf, cicak. Od xvi vi- 
jeka, izmedu rjecnika u Belinu (172i>), StuUceou 
i Vukovu (gdjc je bez znacena a s dodatkom da 



se govori u Boci). Korijen kojega bosti. xvi vijeka, 
doliizi i s pridjevom os|i ; oS|i bade) (isporedi 
oslobad). — ,V pridjevom osli : (idi pitome nije 
zcleni, nor u hridju men groboni mnostvo rasto 
od cepljeza, oSli bade] joste rasto. M. Vetranic 
I, 13. Tribi t' je ])ripravit badoja osjoga tor mu 
svu potri j)ut. 2, 1 70. — bez toga pridjera : Na 
sului na baileju zlati popi svuda stojo. M. Vetra- 
nic 1, 14. Onaj trn ili bado| jali cicak, koji medu 
litiiim zitom, navlastito pak medu jocmoni rasto. 
I. .Jablanci 73. Koprivc , badcja i snir)ike. 8. 
!^jubisa, pric. 79. — u jednoga pisca nasega vre- 
mena razlikujc sc: div|i ili mali, carduus pycno- 
coplialus L. ; ostri, cryngium niaritimum L.; pi- 
toini, centaurea benedicta L. ; voliki, onopordon 
illyrieum L. ; zuti, scolymus hispanicus L. B. Su- 
lek, im. 8. 

2. BADEl|j, m. neka riba. samo u Vukovu rjec- 
niku, gdje sloji da se take zove u Srijemu, da joj 
je glava kao u zmije, da se tesko struze i ne pori 
se, nego joj se crijeva izvlace na usi. a to ce biti 
ista riba koja se zove i balavac i grgec (bodjivi). 

— Korijen kojega bosti. 

BADE LAC, badejca, m. vidi badejcac. samo 
■u jednoga pisca nasega vremena. B. Sulek, im. 8. 

— Od bade). 

BADEl^CAC, bade)cca, m senecio vulgaris L. 
samo u nase vrijeme, izmedu rjecnika samo u t'itu- 
licevu. Cas. ces. mus. 1852. 2, 46. B. Sulek, iin. 8. 

— Od bade)ac. 

BADE^^CIC, m. vidi badejcac. samo u Stuli- 
ccvH rjeiniku i iz nega u jednoga pisca. B. Sulek, 
im. 8. — Od badejac. 

BADE^ISTE, n. locus oarduis cousitus. samo 
u Stulicevu rjeiniku, gdJe ima i badejistvo u istom- 
znacenu, jamaino oboje naiiiieno za rjecnik. 

BADE^^jKA, /. tyrimnus Cassini. Sloser-Vukot. 
flora 760. — Badejka sarena, silybum marianum. 
Cas. ces. muz. 1852. 2, 46. B. Sulek, im. 8. 

BADEM, m. amygdalus. pers. badem. isporedi 
bajam. — Akcenat u gen. pi. badema. — dolazi 
od prosloga, vijeka, izmedu rjeinika samo u Vu- 
kovu. — Drvo i rod mu.: a) drvo: Pred kucom 
joj badem drvo rasto. Nar. pjes. vuk 1, 359. U 
gradini pod slatkim baderaom. 1, 452. — h) rod: 
Eazlicne od voca kostice, od kog zelis imati mla- 
dice, kano briske, bademe, kajsije. J. S. Ec)kovic, 
kuc. 46. 

BADEMLIC, m. prezime. -i- je sazeto -iji-. Rista 
Bademlic. Rat 420. 

BADEMOV. adj. amygdali. Od prosloga vijeka, 
izmedu rjecnika samo u Vukovu. Drvo bademovo. 
I. Jablanci 186. Raslo drvo bademovo tanko vi- 
soko. Nar. pjes. vuk. 1, 450. Ako sam mu vezen 
jagluk dala, ja sam tobi jepsi ostavila, na jiomu 
su tridest i tri grane, na srijedi grana bademova. 
Nar. pjes. vuk. here. 123. Jezgre bademove na- 
nizu na konac. P. Bolic 2, 321. 

BADEMSKI, adj. vidi bademov. u jednoga 
pisca prosloga vijeka. Namazi bademskim oleom, 
Z. Orfelin 248. 

BADERLIC, m. prezime xv vijeka. Prid satiii- 
kom Mikulu Baderlicera. Mon. croat. 49. 

BADIL, m. pala, lopala (gvozdena), asov. od 
tal. badile, batOlum, Dolazi xvi vijeka u jednoga 
pisca. isporedi badij. Zem)e samo badil u obrov 
da hiti. H. Lucie 270. 

1. BADII^, m. vidi badil u nase vrijeme u Dal- 
maciji. M. Pavlino\'ic. 

2. BADU^, m. cirsium arvense L. u jednoga 



BADINAC 



147 



BADNAK 



pisca nmexja vreinena. B. Sulek, ini. s. Postai'ia 
kojega Je badel. 

BADINAC, Badiuoa, m. rijeka ii Srbiji u 
okrufjn kra/jiijevackom: Livada do vode Badinca. 
Sr. Nov. 1873. 914. 



36. — u prenesenom smislii, govorom dofaci se 
cega. Da stanem uabrajat od vase mladosti ca 
ste jioti-pili do vase starosti, kvaderiiu bi sjji'avil, 
nia nek stranom idu ; zaman ocu badiiut nika. 
B. Kuhacevic 41. — 2. sa se: jMsiviw : Eai'ienik 



od vec ran kad se nialo badne, drzi jadan da su 
I sve jednake rane. M. Kuliacevi6 50. 

BADIV, adj. scopulosus, qrebenit. od bad, (jre- ! . BADNACA, /. 1. nidi badjiacioa. Neki Luka no- 
hen. Samo it rjeciiicima Belinu (656a) i Stuliicini. \ f\° badiiak i badiiaou u poklon vlasteHnu. S. Ifiu- 



BADINCI, Badiniicii,, m.pl. sclu u Srbiji it okniqit 
iiiibiin. Sr. Nov. 1879. 175. 



BADrVER, III. prezinie xvi rijeka. Gospodina 
Pola Badivera prokviratura gospodina biskiijm 
(krckixj). Mou. croat. 247. 

BADJAVA, vidi badava. od fur. liad-i liawa. 
Od pruidorja vijeka,^ ismedn rjecnika naiiio it Vii- 
kovH (f/djc ,sr ilodiije da se govori n Boxni). Ba- 
djava lezece zemje. I. Jablanci 37. Oni su hotili 
da im se dade badjava i od }ubavi. A. Tornikovic 11. 

BADJAVAD, villi badjava; isporedi badavad. 
Od pro.iloga vijeka, izmedu rjecnika samo it Vii- 
kovu (gdje se napomine da se govori ii Bosni). 
Ukaza se prilika ])rohoditi badjavad vilajete. M. A. 
Eejkovic, sat. 5. I badjavad brez novaca dase. 120. 

BADJAVAdE, nidi badjavad. samo ti Vukovii 
rjecnika (gdje se duditje da se govori u Bosni). 

BADK- vidi batk-. 

BADLICAN, III. selo u Mrdumurja. Schem. zagr. 
1875. 141. Postui'iem ce biti od jiers. badylgan, 
koje glasi i jiatlygan, vidi patligan. 

BAD^iAN, m. vidi badej. it Krajevici. L. Mra- 
zovic. 

BAD^jE, /. pi. liekaka holest it ociiiia, cilia in- 
versa. zove se i zlo dlake. samo it Viikovii rjei- 
niku. isporedi bad|i, badjevi. Gdjekoji vade badje 
iz ociju. Vuk, rjcc 11. — Korijen vidi kod bosti. 

BAD^jEVI, III. pi. vidi badje. samo ii Viikovit , 
rjecmkii. 

BAD^jEVICA, /. selo ii Srbiji it oknigit sme- 
derevskom. K. Jovanovii', rec. 149. I'ostanein ee 
biti tl svezi sa bade]. 

BADl^EViCANIN, m. cuvjek iz sela Badlevice. 
M. D. Milice\ac. 

BADJ^EViCANKA, /'. zensko ee(iide iz sela Ba- 
dlevice. M. D Milieevic. 

BAD];.EVICKI, adj. sela Badlevice : Bad(Bvicka 
opstina. K. .Tovauovic, rec. 149. 

BADl^EVINA, /'. selo ii Slavoniji blizit Pakraca. 
Schem. zagr. 187.5. 50. Pregled 95. 

BAD^jI, III. pi. vidi badje. samo it Viikont 
rjecnika. 

BAD^jIV, adj. pungens, hodliv. ii jednoga jiisca 
prosloga vijeka. Glogovina imade vconia ostra, 
tvrda i bad}ivoga tri'ia. I. Jablauci 179. 

BADNA MUHA, /. vidi obad. a jednoga pisea 
prosloga vijeka. Ja ne hajem tih zlih dulia Ico ni 
nioj koii badnili nuiha. J. Kavai'iin 79. 

BADNUCE , n. punctiis. .samo ii rjecnicima. 
Mikaliiiii, Belinu (596i>) / Stulicevu: it xva tri 
sa- tj iiijesto (;. 

BADNXJTI, badueni, /*/'. puugere, jeilan put — 
a po tome i nialo — obosti Hi itbosti. Od. xvii 
vijeka, iziiiedn rjecnika n Mikalina (.obosti, pun- 
gere'), u Belinu (,punger un poco' 5951'), u Bjelo- 
stijenr:evii (pangere, stimulai-e , ii-ritare), u Vol- 
ttgijinii (steclieu, aufrauntern) i a Stulicevu (fo- 
dicare, le\dter puugere). 1. prelazno: Na to vila 
sta srdita, kako da Ijili baduu' osu. D. Barakovic, 
vil. 219. Dok mu gres po vo}i, mirau u govern, 
badiii ga, od toga fortuna u mora. M. Kuhacevic I liakove pak i baddacice. Pjev. cm. 18. Zar i La- 



bisa, prip. 131. isporedi badiiak. — 2. hjeb koji' se 
mijesi za badni dan. it Srijemu. "i^. Kovacevid. 

BADNACICA, /. mali badiial; kakovijeh. se pet 
nalozi preko badnaka a Cnioj gori ; zove se i 
blazena paliea. Vuk. rjec. 12-1. Nalozise . . . badiia- 
kove pak i badiiacice. Pjev. crn. 18. Ogled, sr. 20. 
— u Srbiji se jedan od tri badnaka zove badria- 
cica: U Podibru od tri badnaka jedan je upravo 
badnak, drugi badnacica, treci dete (liiliovo). Neki 
tamo vele da je badnak Josif, badilacica Marija, 
a dete Isus. M. D. Milieevic, ziv. 2. 23. isporeili 
badiiak. 

BADNAK, in. glavi'ia sto se u oci bozica lozi 
na vatru, i badni dan. — Akccnat ostaje bes pro- 
mjene u svijem oblicima, samo u mnozini kad inia 
-ov- (koje rijetko biva) prestaje drugi slog biti 
dug: badiiakovi, badiiakivil. — Od badni. 

1. truneus qui combiu-i solet in nocte nativi- 
tatis Cliristi. Dolazi od xvn vijeka, izmedu rjec- 
nika u Mikalinu, Belinu (747a), Stulicevu i Vu- 
kovu. — Od badiii. — Badiiak je sirova cerova 
glaviia, Sto se po obicaju u oci bozica lozi na 
vatru. Badiiaka nioraju biti dva ili tri, i inoraju 
se u oci bozica (na badiii dan) i o.sjeci. Badiiake 
mnogi sijeku prije suiioa posuvSi ih najprije zitom 
i rekavsi : ,dobro jutro i cestit ti badiii dan!' 
Obicno ih sijeku samo s jedne strane, a s druge 
se strane udari sjekirom samo jedan put. Vuk, 
rjec. 11''. Kako se ukaze zora, otidu dvojica (gdje 
je zadrugai s volovima da odseku badiiak ili ve- 
se|ak. Dosavsi grinu koji ce oboriti prekrste se 
po 3 — 4 puta, pa pocnu sjeci. . . . Obajujuci grm 
glede da padne na istok, a nije im milo ako se 
padajuci ustavi na kakvom clrugom drvetu, kao 
da ce se kuciia sreca ustavjati na putu. Po sto 
ga odvuku kuci, preseku na G jednakih glavaiia, 
pa tri ostave da naloze u oci maloga bozica. M. 
B. Milicevid, i,iv. 2, 21. Nije doma doraacina, da 
te preveze ; otisao u badiiake, da ih doveze. Nar. 
pjes. vuk. lierc. 338. U Risnu badiiake nakite lovo- 
rikom. Vuk, rjec. 12*. Priprav'te mi sve badiiake 
svilom nakicene. Nar. pjes. vuk. here. 339. Kad 
se u vece smrkne onda domacin unese badiiake 
u kucu, i nalozi na vatru ; kad stupi s badiiakom 
u kucu, onda rece: dobar vece i cestit vam badiii 
dan! A iz kuce ga kakav muskarac pospe zitom 
i odgovori mu : dao ti bog dobro sretni i cestiti ! 
Kad se badiiak mece na vatru, tri put se po- 
makne u napredak. . . . Po Hercegoviui gdje su 
velike kuce dovuku badiiake na sest ili na osam 
volova, pa natjeraju kroz ku6u, te istjeraju volove 
na druga vrata a badiiake skinu u kuci. Po Dal- 
maciji i po ostalijem onamo krajevima i krscani 
loze badiiake. Vuk, rjec. 12''. Kako padne sumrak, 
najstariji do staresine u kuci uzece najdebji badiiak 
te uneti u kucu i naloziti na vatru. Kako s liiiii 
prekoraci preko praga, rekne: dobro vece i cestit 
sveti bozic! Drugi ga ceka od momcadi u kuci, 
pa mu odgovori : bog ti pomagao i cestiti sveti 
bozic! Tako cine dok sva tri badiiaka ne unesu. 
M. D. Miliievic, ziv. 2, 21. isporedi badiiacica. 
Ove se pjesme pjevaju kako se naloze badiiaci 
na vatru. Vuk, nar. pjes. here. 335. Nalozise bad- 



BADNARA 



148 



TUDKl^AST 



till! lo2e badi'iakeV S. J^ubiSa, prip. 131. Prekrsteni 
na ognn badi\aoi. P. Potrovi6, vijpn. 101. Daoi 
vesoli iRrajn po kiiri i nalazii badi'iakn. 1(K). — 
U Cnuiiici ouaj Uoji ili (hadnnke) umiso u kucu 
nazdravi iiu iiiilojkoni viiia, i po .sto se sam na- 
pijo, ,impoji' i I'lili, polijo ih. Vuk, rjcf'. 12'^ Sad 
mi dajto casu viiia, ... da iiazdravim .starac liad- 
liadma. P. Petrovic, vijoii. 100. Nalozili (hadnnke) 
ka' trebuje, presuli Ui bi.jeloin pseiiiconi a zalili 
crvenijom vinom. 100. — Kad piegori (badnak), 
goriii kraj va]a docokati u ruko s rukavicaina, 
pa ga obiiijeti oko kosiiica i po torn iiga.sivsi ga 
ostaviti na kakvii mladu 5|ivii ili jabiiku. Vuk, 
rjec. 12''. To voce svi spavaju u sobi, saiiio jodaii 
ostane u kuci kod badiiaka, to glcda da so vatra 
ne uga.si. M. 1). Milicevic, ziv. 22. 

2. vidi badi'ii dan, badi'ii vet-or. u jednoga pinca 
proiiloga vijeka i u rjecnicinia Bjelostijencevu. i 
VoUigijinu. Kako biva na badnak ili ti u ooi po- 
rodena Isukrstova. I. Velikanovic, npu6. 1, 529. 

BADNARA, /. vodenica potocara koja ima ha- 
dan (isporedi badaii 2). samo u Vukovti rjecniku. 

BADNEV, adj. labri, kacni. samo n Viikovu 
rjecniku. badiieva voda, vidi raso. badiievo zeje, 
kiseo kupun u glavicama. Vuk, rjec. 12'i. 

BADNEVAC, Badnevua, m. dva scla u Srbiji : 
a) u ukrugii kragujevackom. K. Jovanovic, rec. 
121. narod gn sove Badnevci, Baduevaca. P. Dor- 
devid. — b) u okriigu toplickom. Si-. Nov. 1879. 176. 
ovo se pomine i prosluga mjcka. Glasnik 49, 12. 

BADNEVAC, Badiievca, m. tako zorn jednoga 
corjeka is Bddnevca. \. Kovacevic. 

BADNEVACIvI, adj. scla Badncva. Badiipvarka 
opstina. K. Jovanovic, rec. 121. 

BADNEVACKO BRDO, n. brdo u Srbiji u 
okrugti krajinskom. M. D. Milicevic, .srb. 1000. 
tu su u starije iirijeme bill badnevi, u koje sc sa- 
sipao kjuk, pa se od liih tako prozvalo. M. £). 
Milicevic. isporedi Badiievo. 

BADNEVCI, Badnevaca, m. pi. eidi Badi'ievac. 

BADNEVIC, m.prczime Turcinu. orf xvii vijeka. 
Delibasa Badi'ievio. P. Vitezovic, kroii. 192. Dva 
Bumhica i dva Badiievica. Nar. pjes. vuk. 3, 274. 

BADNEVO, H. hrdo u Srbiji u okrugii krajin- 
skom. Pivnica u Badiievu. Sr. Nov. 1870. iU9. 
Pivnica na Badiievu. Sr. Nov. 1874. ;.!(i9. 187.5. 203. 
isporedi Badiievacko brdo. 

BADNI DAN, badiiega dne, m. dies is qui 
praeccdit dioiu nataleni Jesu Christi, dan u oci 
bozica; isporedi badiii vece. — Dolazi od xvii 
vijeka, izmedu rjccnika u Mikajinu (vigilia nati- 
vitatis Domini), ii Belinu (nativitatis Christi per- 
vigilium 765''), II Bjeloslijenceim (pervigilium na- 
tivitatis Domini), « VoUigijinu (vigilia del santo 
Natale, heiliger abend), u Slulicevu (vigilia nati- 
vitatis Christi), u Viikotm (dies ante festiim Christi 
natale). — Korijen je n badiii koji je u bdjeti, 
buditi, koji nidi. — Badiii dan, post bozicu. S. 
Margitic, isp. xxv. Na bdene bozica oli ti na 
badiii dan. A. Kadcic bogosl. 376. Na badiii dan. 
A. Kanizlic, bogojnb. 230 Na badiii dan, to jest 
dvadeset i cetvrti dan miseca prosinca. A. Ka- 
nizUc, kam. 402. Badiiega dne u noci nijedna se 
zled uzroci. Poslov. danic, 5. Na badiii dan n 
jutru (kako domacin otide po badiiake) saki-ije se 
vatra] i stupa s tuckom i sve stolice (i prva se 
.stolica iznese na bozic u jutru pod polazajnika). 
Vuk, rjec. 12l>. Pre zore na badiii dan uklone iz 
kuce sve stolice, noznice, igle, kasike, i sve to 
metnu vise kuce pod stroju; i dok polazenik ne 
dode na bozic, to se ne ce uzimati. M. D. Milice- 
vi6, ziv. 2, 21. — mjesto dan dolazi u pjesmi i 



daiiak od mila: Dobro jutro! bailiii danak dode. 
Nar. pjes. potr. 1, 42. 

B.\DN[ VECK (ili vecer), badiiega vefiera, in. 
vesper is qui iiraoc.edit diem natalom .Ie.su Christi, 
upravo vece badiiega duna, vere u oci bozica, pa 
se nini ka'e i .sniii badiii dan, kao sto sc opct pod 
badiiim daiiom rasumije i vece mil. — Dolazi od 
xvii vijeka, izmedu rjeinika n Mikajinu (pervigi- 
lium nativitatis Domini), a Belinu (506'' kao 
badiii dan kod koga vidi), u Bjelostijencevu (kao 
badiii dan) u Stulicevu (vesper vigiliae nativitatis 
Cliristi), u Vukovii (badiii dan, s dodatkom da se 
govori u Crnoj gori). — Badiii ve6er. M. Div- 
kovic, nauk xiii. Post bozicu, to jest badiii vecor. 
132''. Na badiii vecor ali ti na nadvecerje boziia. 
I. Baiidulavic 8. Badiii vecer. P. Posilovid, nasi, 
xiv. Koja mi je zlatoglava, ono mi je badiii vece. 
Nar. pjes. vuk. rjec. 12*. Badiii vece. P. Petrovii, 
vijen. 100. Badiii vecer dode. Pjev. cm. 18. 

BADNIC, badiiica, Hi. dcm. badan. samo u rjec- 
nicima Mikajinu, Bjelostijencevu (gdje je kajkavski 
bediiic) i Stulicevu. 

BADNICA, /. vidi badaii. « jednoga pisca pro- 
sloga vijeka. K torn druga je od suda sprava, 
naski — sto znam — badiiica se zove; iiize di'u- 
gih od kaca gotove, sto gor' fall, to sirina ima, 
vis nek ti se do zlicice prima ; dvi tko s grozdem 
tako ima radi: jednu gazi, sok u drugu vadi, 
koga u liu na reseto cidi. J. S. Rejkovid, kuc. 
375. Badiiice ili nizke kacice dvi tribuju. 375. 

BADNIC, m. dcm. badaii. samo u rjecnicima 
Bjelostijencevu i Viikovu. 

BADNINA, /. aiigm. badaii. samo u rjecniku 
Stulicevu. 

BADONGOLA , /. nekaka trava. u jednoga 
pisca nasega vremena, koji veli da se govori u 
Istri. B. Sulek, im. 7. 

BADOVINAC, Badovinca, m. 1. prezime ; do- 
lazi od XVI vijeka. ^upan Badovinac, zastavnik. 
Mon. Croat. 280. Badovinac. Boca 39. — 2. M 
pjesmi mjesto sela Badovinaca u Srbiji (vidi Ba- 
dovinci): U kraj Drine sancu Badovincu. Nar. 
fijes. vuk. 4, 263. neko se selo toga imena pomirie 
prije nasega vremena, hlize neznano, maze biti 
isto. BadovinbCb. S. Novakovic, pom. 123. 

BADOVINACKI, adj. ito pripada selu Badovin- 
ciina. Badovinacka opstina. K. Jovanovic, roc. 178. 

BADOVINCI, Badovinaca, m. pi. 1. .srto u hr- 
vatskoj krajini blizu Ziimberka. Razdje}. kraj. 27. 

— 2. selo u Srbiji u okrugu sabackom u Macvi. 
K. Jovanovic., rec. 178. S. Novakovic, pom. 12. 

BADOVINCANIN , m. covjek iz Badovinaca, 
sela u Srbiji. M. D. MiUcevi/-. 

BADOVINCANKA, /. zensko ce^ade iz Bado- 
vinaca, sela II Srbiji. M. D. Milicevic. 

BADRA, /. veko mjesto pod nivama u Srbiji u 
okrugu cuprijskom. Niva u Badri. Sr. Nov. 1866. 
649. 1875. 686. zemje u mestu Badri. 1872. 634. 
oraca zem|a n k|ucu Badri. 1868. 442. 

BADRIC, m. prezime. Stipan Badric, nkaz. 1. 
i nadimak mu.iki. Zemjak 1871. 2. 

BADRI N A, /. vigilatio. stane kad je tko budan. 

— Od badar. — U jednoga pisca xvii vijeka. 
Koj (udovici) med snom i badrinom divojka ukaza 
se. F. Glavinic, cvit 311. 

BADBITI, baih-im, impf. vigilare. od badar. u 
luise vrijeme. u I.stri. Ne znam ako badris ili spa- 
vas. Nar. pjes. ist. 2, 26. 

BADR^AST, adj. 1. spinosus, bodliv. Bije ba- 
drlasto, koje bode. M. PavUnovic. — 2. u prene- 



BADB^iATI 



149 



BAGATINOV16 



senow sviislu: iraouiidiis, osorff»f,pr.<f/('. Cejade ba- 
dr}asto, kojo se 11a svakii rijec osijpca. M. Pavli- 
novic. — U oba znacena jjostui'iciit iitJ limlati. 
inporcdi badrjati se. 

BADR^ATI SE, barliiam st-, hipf. ii-asc.-i, .sr- 
diti so 11a inaleiikosti'. M. Pavlinovic. — I'osta- 
nem je dem. od badati ; isporedi badati se. 

BADRLICA, /. 1. canlis, ,onaj Mruh u trace 
od ^eni(e do cpijefa'. samo u VuJcovu rjecniku. 
isporcdi stabjikn. — 2. caulis pennae, ,(( sitnoga 
})erja ono sl.o ostane kad se perje cija. Vuk, rjec. 
Iz badr}ice, kqja je u doAem kraju va}kasta i 
su]ila, . . na ^dse je pak cetvrtasta i ispui'iena 
spuzvastom srzi. J. Pancic, ptice 5. — JJ oba 
znacena posfana fiojega je badijati (sr), koje vidi. 
ispioredi bada|ika. 

BADRN, adj. vidi badar, od kujega je i po- 
stalo. IJolasi xni i xiv rijelca, saino u knigama 
koje sii pisane jesikom crkveiiim: a tada je joi 
bilo h iza b ; izmedii rjeciiika satiio 11 lianiiiceim. 
Btdrtnoje oko. Donieiitijaiib 1(!. Dauilo 204. — 
Adu.: Da pojdeti. iniidrtiio i bbdri.1111. Sava, tip, 
hil. glasii. 24, 180. 

BADROST, f. alaeritas. — Od badar. — T)o- 
lazi XIV / .w vijeka u ki'iigama koje sti jj/.s«/(<' 
crkveniin jesikom i xvm vijeka u jeduoga pisca 
koji je pisao po crkrenim k/iigniiia: izmedii rjec- 
nika sanio u Daiiicii'evii. tiijesfo a, koje je iiiiiet- 
nuto, u starijiin je kniyaiiia t. Bbdrostt i podvi- 
zanije. Danilo 281). Diviti se trgo bbdi'osf.i. Glas- 
nik 11, .iO. Kakvu badro.stL i podvigi. duzani. 
jestb imati. .1, Rajic, pouc. 1, 50^. 

BADVAR, III. prezime talijansko, koje vd pisidi 
talijanski Baduer; xiv vijeka. Knezii diibvovic- 
komu Mariiiu Badvarii. Mon. serb. (ili. 

BABENIK, m. vidi bastinik, basteiiik. samo u 
rjecnitiiiia Bjelostijenccvu i Jambreiirevu, 11 11 oba 
ce biti iz Hahdeliceva: u nva tri sloji ,baf;yeiiik'. 

— Taimia rijec: korijena ee bili i.itoga kojega je 
bastinik, i u .ivezi s mat. riLS. bado (otac) i ru- 
miin. badiu (stariji) ; d (od dj) moze biti od tuda 
sto ne je t od tj (od iega je st / bastinik / c « 
baca) promijenito na d (kao u Kospud) isporedi 
Badevo. 

BADEVO, »(. pmxtara. 11 Moslaviiii u Sliiroiiiji. 
pihi jBadjevo'. Pregled 102. iiporedi badoiiik. 

BADINAC. Badinca, m. ftelo it llrvatskoj it 
podziipaniji kriskoj. piUii ,Badjinec . Schem. zagv. 
1875. 110. Pregled 86. treba li -dj- eitati -di- (7/ 
kako driigacije, nije se moglo doziiati. 

BAER, III. vidi bair. .samo it Vukovit rjeeiiikit. 

BAFO, m. prezime talijansko. xv vijeka. Alovi- 
zom Bafom. Mon. serb. 4(>;i. 

grailii- a hrratskoj krajini 
Od XV rijeka. Na B(a)gu. 
190. 

.5. BAG, m. ttirski bag, vezct, uzica, rerizica, 
linea, vinculum, catena, samo u pjesmama i iz 
nih It Vitkovii rjecniku (gdje stoji samo pi. bazi, 
i u gen. grijeskom baza, a znacene nije pogodeno). 

— Akc. .se mijena u gen. pi. baga. — Kad se od 
nas proci ne mogase . . . a od moji sitni ogrliea., 
a od tvoga baga od saata. Nar. pjes. petr. 1, 164. 
U nedrima zlatan sahat s bazima. Nar. pjes. vuk. 
1, IbS. 

BAGA, /. morbus quidam equorum. nekaka 
bolest konska. samo u Vukovii rjecniku. — Biiie 
turska rijec. 

BAGACUNA , j'. nekaka jtdntkti. it jediioga 



1. BAG, Bdga, m. 
na mora, Carlobago 
Mon. Croat. 89, 1.58. 



pisca nasega vremena. B. Sulek, ini. 8. mole biti 
ista koja se zove i j^ogacuiia. 

BAGAJ, m. impedimenta prtjag, od tal. ba- 
gaglio. u jediioga jiisca prosloga vijeka. Vas ba- 
gaj po noci odpravi. M. Kuliacovic 118, 

BAGAJLIJA, /. nekakav orao it jednoj pjc.imi 
iz Bosne. Bice pjevac sam nuiinio od kakve tur- 
ske rijeci kojoj nije dobro znao ni glasova ni zna- 
cena, moze biti od bile-bagly, nekaka plica. naJik 
na sokola. De polece jastreb tica juta, . . a, za 
liime dvije bagajlije, bagajlije, dva orla veb'ka. 
Nar, pjes. petr. 2, 261. 265. 

BAGALOA'IC, m. neko vijesto Hi pleme n Her- 
cegovini a Neretvi xvii vijeka u jcdnoga pisca 
prosloga vijeka. Bi vikar Sinum Tvrdkovic iz 
Neretve iz Bagalovica. Norini 58. moze biti da 
je bilo samo u mnozini Bagaloviri; a moze biti 
da g stoji yrijeskom mjesto j. 

BAGA]^, bagja, m. feni acervus, navi\ak. samo u 
Vttkovu rjecniku (gdje se dodaje da se govori 11 
Srijemu). — Postaiiem moze biti od mag. baglya, 
istoga znacena. 

BAGANA, /. pellis agnina, kozica jacjneca. Od 
titivkoga ba.gana, jagite. samo n Vukovu rjecniku. 

BAGANE, baganeta, n. tiirski bagana, dijete. 
samo It nase vrijeme gdje gdje u Srbiji. Zar ja i 
ono juceraiie bagane da imamo jednako ise? M. 
D. MiliZ-evic, zlosel. 281, 

1. BAGAR, bagra, 111. purpura, dolazi oil xiii 
Hi XIV vijeka u knigama pisanim po crkvenim; 
izmettu rjecnika samo u Danicicevu. (u Stitlica 
rit.'iki bagor). — Kor. bhag, .sjati; isporedi bag- 
rena. — o) vestis purpui-ea: Carskyj bagri. ugo- 
tovivL. Domentijani' 22. — b) textum purpureum : 
Zavese razlicbiiyje, ott vysa i zlata isti.kana i 
bagi'a. Glasnik 21, 161, 

2. BAGAR, neka zem(a crkve zagreliaike xiv 
rij<-ka ; dolazi samo u nom. Mon. ep. zagr. 2, 43. 

BAGARK^, m. prezime, samo 11 na.ie vrijeme. 
L. Bagaric. ScliPin. bosn. 1864, v. J. Bagaric. 
Schem. here, 1873. 254. 

BAGA RIJ-A , /. lorameutum , remen. samo it, 
Kjelostijenervit rjecniku. Od mag. bagaria, koza 
koja se zove ruslm ; rijec je u magarskom jezikit 
tuda, moze biti od tur. bulgar istoga znacena. 

BAGARZI.IA, ./'. nieki gratl u prit'i trojan- 
skom rata, moze biti Pagasa. Zapoveda Menelaus 
vojsku pojti na Bagarziju. Trojan, jag. pril. 61. 

BAGA!^, bagasa, m. modii genus, zitna mjera 
od de.^e.t oka. dolazi od xvii vijeka, izmedu rjec- 
nika u iStidicevu (,quarta pai-s alicujus men- 
surae') i u Vukovu (gdje se dodaje da se go- 
vori u Crnoj Oori). — Postana neznana: moze 
biti od sr. lat. bacus, mensurae frumentariae spe- 
cies. — Dvanastt bagasalit senice. Miklosic, lex. 
lOb, iz pomenika cetimkog xvii vijeka. Kupi dva 
bagaSa zita. S. ^nibisa, prip. 176. Kad ulove ne- 
koliko mijara ribe, dijele na bagase. V. Bogisic, 
zbor. 497. 

BAGASEVAO, Ba,gasevca, m. potok 11 Jadru u 
.selii Tr.iicu 11 Srbiji. Vuk, rjec. 11^. 

BAGATELA, /. tal. bagattella, res parva. Do- 
lazi od xvi-xvu vijeka, izmedu rjecnika samo it 
Vukovu (gdje .ve dodaje da, je Vuk ciio ?t vojvod- 
stvu). Ako bi joj isti muz ostavio koju bagatelu 
po testamentu. Stat. po]. ark. 5, .SIO. Od najmarie 
bagatele ili bolesti neustrpjivi mnnjamo. D. Ra- 
pic 186. 

BAGATINOVIC, m. prezime; dolazi xvii vijeka. 
M. Bagatinovic. Stat. poj. ark. 5, 312. 



BAGATrRA 



150 



BAGEDANAC 



BAGA.TERA , /. neko mjesto hUzu Prhrena : 
selii je y.cravini na Drimu xiv vijeka iUa iiieda 
na Bagatiju u gUivu, otb BagatiiL u Kudsc. Glas- 
uik 15, 310. 

BAGAV, «(?/. (Oandus, hrow. Od piosloya vi- 
jeka, izmeda rjeinika u Stulicevu (pcdibus labo- 
rans) i u Vukovu (gdje se dudnjc da ,jc Viik cuo 
ti Barani). — Moze biti od turxkoyu bogmek, 
savijati, sagibati, bogulmek, mydiatl sc, pregibati 
se, bogri, kriv. — ispon-di baiigav. — Celavi , 
sugavi, bagavi i siroiiuisi ucka ove rici zapisu 
na svoji vi'ati. D. Eapii 10. Noma ti gorega od 
bagava Covjoka, kriiava lonc^a i 6orave reduce. 
Nar. posl. vuk. rjef. 11". Na kulasii koi'm baga- 
vomii. Nar. pjes. juk. 140. 

BAGAVAC, biigavca, m. qui pedibus laborat. 
savto u Stidicevu rjecniku. 

BAGAVICA, /. quae pedibus laborat. samo ii 
Stulicevu rjecniku. 

BAGAZIJA, /. tela colore tinota, -platno bo- 
jeno. samo u rjecnicima Bjelostijenceznt i Voltigi- 
jinu (gefarbte leinwand). 

BAGDAT, Bagdata, m. grad a Aziji. Dolazi 
od XTii vijeka, izmedii rjecnika u Belinu (1'23''), 
Vukovu i Danicicevu. — Hodi cart Muratt na 
Bagdatb. ^etop. saf. 83. Ondi paSa od Bagdata 
st'o je. 1. Gundulid 330. Silenu je vojsku saku- 
pio od Bagdata do carevih vrata. A. Kacic, raz- 
gov. '217. Pod Bagdatom gradom bijelijem. Pjev. 
crn. 57. Ako je daleko Bagdat, blizu je arsin. 
(Mekli nekovie koji se hoalio da je u Bagdatu 
vrlo daleko skakao.) Nar. posl. vuk. 2. 

BAGDATSKI, adj. ito pripada Bagdatu. iz- 
medu rjecnika .sawio « Belinu (123''). Bagdatske 
arab.ske gospodS6ine skrati. I. T. Mi-navii, osm. 21. 

BAGDAVA, vidi badava. sinno u Stuliceva, rjec- 
niku. 

BAGE^j, in. homunculus, iovjecic. samo u Be- 
linu rjecniku (369i> .s dodatkom da se gotwri medu 
prostijem ludma). tamna po.itana. 

BAGLAMA, /. turski baglania, oeza. 1. cardo 
et vinculum januae, ono gvozdc sto drzi vrata za 
dovratnik. isjioredi sarke. najvise se govori u mn. 
baglame. Dolazi od prosloga rijcka. ismedu rjec- 
nika samn u Vukovu. Take jaka vi'ata i baglame 
jest imala. D. Eajiic 289. — 2. clanak u noge, 
talus; u jijeswama: Pod nime peik bedevija, sve 
mu skrima ^Tatom iz ramena kano guja iz stu- 
dene stjene, klapaju joj noge na baglame. Nar. 
pjes. juk. 230. 264. 494. — 3. mala tamburica od 
tri zice, triehordii genus, samo u Vukovu rjecniku. 

BAGLIC, m. prezime. Miles Bagli6. D. Avra- 
movic, sv. gora 269. 

BAG!^A, /. fasciculus, svezan: bagja n. p. si- 
jena ili slame. samo u Vukovu rjecniku. Maze 
biti od grc. ifuxtXov, svezan. 

BAG^^ANE, n. fasciculorum confectio. isporedi 
bagjati. samo u Vukovu rjecniku. 

BAGJ^ATI, bag}am, impf. fasciculos conficere, 
praviti bagfe (vidi bagja). samo u Vukovu rjec- 
niku. 

BAG^jAV, adj^ vidi bag)iv. u nase vrijeme u 
jednoga pisca. Cim cemo se pokazat devletu? 
s jednom starom bagjavom kjusinom. P. Petrovid, 
seep. 67. 

bAG!^ICA, /. dem. bagja. samo u Vukovu rjec- 
niku. 

BAG^^IC, bagjida, m.. vidi baga], od kojega je 
i postalo ne promijenivsi znacena. Dolazi od 



proHoga vijeka, izmedu rjeinika samo u Vukovu 
(gdje .se napomihe da se govori u Srijemu). Dite- 
jina . . se mora., u bagji?e spraviti. I. Jablanci 
105. pogrjeska ce biti 1 mjesto |: Nit se baglic 
5 I'lih u pla§6e vute. J, S. Re(kovic, kuc. 59. 

BAGl^IV, adj. bolestan od bage. same u Vu- 
kovu rjecniku : ,n. p. bagjiv kon'. isporedi bagjav. 

BAGO('E , /. pi. maxiUarium nei-vorum con- 
vulsio. .samo u Htulicevu rjecniku: pale nui ba- 
go6e. — Bostava neznana. 

1. BAGRA, /. pigmentum, vtast kojom se nireze 
inaste da ne pucaju od suse. L. Zore, rib. 35. cr- 
vena je i od borove kore. M. Pavlinovif. — Ko- 
rijen vidi kod bagar, purpura. 

2. BAGRA, /'. jiiscis mariui genu.s, nekaka mor- 
ska riba. samo u Vukovu rjecniku (gdje stoji da 
se govori u Dubrovniku). 

3. bAgRA, f. partes, species, fetura. Dolazi 
od XVII vijeka, izmedu rjecnika .samo u Vukovu 
(gdje se napomine da se govori u vojnodstvu, i to 
samo H jednom znacenu) : sveyu xvii vijeka. samo 
II jednoga pisca, a xviii samo u dvojice. — Po- 
stana tamna : moze biti od St. iiem. baga, raspra, 
pagai'i, prepirac, franc, bagarre, raspra: po tome 
bi od judi koji se pru presto znaceiie na (ude koji 
se kakvom. misju dijele jedni od drugili, a po torn 
na stokn koja se razlikuje tijem. sto je jedna jednoga 
stada mlad a druga drugoga. — 1. partes, strana, 
vise ludi sloznijeh u ■mislima Hi ze(ama koji se 
medu sobom podupiru prema protivnicima ; samo 
u jednoga pisca xvii vijeka. Grijese (rijecnici) 
ako u vijecu uzdi'ze bagre ali iin se pi'iblizaju. 

I. Drzii, nauk gond. 303. Grijeh je pocastit ne- 
dostojnoga (ucenika) ali pogrdit dostojnoga casti, 
dvizat ucenike druzijeni, uzdrzat parti ali bagre 
u universitati. 311. — 2. species, vrsta, u koju pri- 
padaju judi kakroni mislu jednaki: Tko su liber- 
tini? Jedna bagra cejadi malo razlicita od ateista. 
Turk blago 2, 29. — u tom smislu i sada s po- 
grdom : On je tvoje bagre, tuae t'arinae. Vuk, rjec. 

II. — 3. fetura, mlad jednoga stada, Uto .se u 
jednoga domarina omladi i odraste i sto doma- 
cin ostavi za. svoju kucu, i to od. goveda i kona: 
u jednoga pisca. prosloga. vijeka. Jos kod kona to 
motri i krava nek medu se bagra se ne pari neg 
med tude, jer inac se kvari, . . jer se kvari od 
jednoga stada marva, i s tog izvrgiie se rada. J. 
S. Rejkovic, kuc. 191. Dokle telici sisaju koji za 
bagru ostaju. 94. Teliiii koje kuca prima i za 
bagre uzmlozaiie ima. 94. — isporedi pripasa. 

BAGRANA, /, gradic u Hercegovini kod Nik- 
sica. Zemjop. bos. 58. 

BAGRDAN, m. selo u Srbiji u okrugu kragu- 
jevackom na rijeci Osaonici blizu utoka nezina u 
Moravu. Vuk, rjec. 11* (gdje se veli da je mala 
varosica). K. .Tovanovic, rec. 116. M. D. Milice- 
vic, srb. 228. — Pomine se od prosloga vijeka i 
zvao se u pocetku toga vijeka. Nova Palanka, a 
turski Deve-Bagrdan, koje putnik toga vremena 
tumaci ,Kamila reka', jer, veli, ,btide zla, te ne 
mogu kamile preci nego se rascepjuju'. Glasnik 
31, 310. — u pocetku nasega vijeka zvao se i Deve- 
Bagrdan i kao danas samo Bagrdan. Vuk, dan. 
2, 48. ime Deve-Bagrdan ne ce biti ,KamiJa rijeka' 
nego kamija rika, gdje kamile ricu od inuke, od 
tur. bagyrmak, vikati, rikati; a za sto je mjesto 
tako nazvano, bez sumiie je dobro kazao putnik. 
Rijeka koja onuda tece, kako je spomenuto, zove 
se Osaonica, moze biti iz istoga uzroka, samo ne 
po novom kjusetu devi, nego po starom oslu. 

BAGRDANAC, Bagrdanca, m. covjek iz Bagr- 
dana. M. D. Mili6evi6. 



BAaRDANKA 



151 



BAH 



BAGEDANKA, /. zensko cejnde is Bagrdaiia. 
M. D. Miliie-s-ic. 

BAGRBANSKI, ailj. "cla Buyrdatui: bagrdan- 
ska oiistiiia. K. Jovanovif, reP. IIH. 

BAGEEM. in. vidi bagreiia. namu « jednnf/a 
piscd nasega vremeiia. B. Sulpk, im, 8. 

BAGREMA, /. vidi bagrena. saiiio u jednoga 
jjiscti nnsegn vremena. B. Siilek. im. 8. 

1. BAGEEN, adj. purpurpus. e atoji wjesto S. 
od bagar, imrpura. ficmw H jednoga pisca. xiii I'i- 
jeka Ocli'janijemb svojimt , i mtsky st aedlj', 
vBsemi, bagrenomF,. Domentijana ■220. ispocedi 
bagi'enica. 

2. BAGREN, 7ii. vidi ^bagrena. saiito u jednoga 
pisca nasega vremena. Cas. ces. nuiz. 185'2. 2, 46. 

BAGRENA, /. robinia pseudoacacia L. u nase 
vrijeme, izmedit rjecnika samo u Viihovii. save se 
i bijela bagrena. — druge su zuta bagrena, co- 
liitea arboreseeus L. G. Lazic 14(j. J. Paiicic, 
sum. drv. 52. — crvena bagrena, robinia hispida 
L. F. Lazic 14G. — Korijen vidi kod bagar, pur- 
pura, e stoji nijesio e. 

BAGRENAC, bagr^nca m. I'lekaka trava. B. 
Musicki. — postana kojega je i bagrena. 

1. BAGRENICA, /. pnr)rara. e stoji wjesto e, 
koje se u staro vrijeme pisalo. od adj. bagron 
(purpureus). Dolasi od xiii vijeka it knigama koje 
su pisane po^ crkvenim, izmedii rjecnika samo u 
DanicieeviL Cri>v]enioc carb.skyje i bagTenice. Ste- 
fan kr. 29. Bagrenicpju cartskoju odejavse se. Mon. 
serb. 262. Cartskuju bagrenie.u. ^^etop. saf. 56. 

2. BAGRENICA, /. dem. bagrena. B. Musicki. 
BAGRENOV, adj. robiniae pseudoacaciae. Ba- 

grenovo drvo. P. Bolic 1, 202. 

bAgRENOVAC, bagTenovca, adj. vied koji na- 
heru pcele iz crijeta bagrenova. — ii nase vri- 
jeme. J. Zivanovic, Javor 1879. 307. 

BAGEOVIDAN, bagrovidna, adj. jnirpurae si- 
milis. samo ii jednoga pisca xv vijeka, koji je jii- 
sao po crkvenim knigama, izmedu rjecnika samo u 
Danii'ieeini. Mramory bagrovidniimi. Glasnik 11, 70. 

BAGTTDA, /. hidia. — bice od tal. baco (koje 
gdje gdje glasi i bago). dolasi od proHloga vijeka, 
izmeiii rjecnika samo u Stnlicevu (niuscarum ge- 
nu.s). dolazi samo za dvije btibe: a) s dodatkom 
svijetla, cicindela, krijesnica, sritalka, sritar, svi- 
jetnnk. Kada ob no6 vidimo bagudii svitlu, pak 
stimanio da je vatra. D. Rapic .S30. — b) s do- 
datkom svilena, i bez toga dodatka, bombyx, svi- 
lena buha. Pak donese svilene bagude. M. A Ee}- 
kovic. .sat. 119. Koji dosad imase bagude. ,1. S. 
Rejkovic, kuc. 199. Za bagude prvo vaja zgoda. 199. 

BAGUDNI , adj. bombycis. Bagudno sime u 
vru6 krevet metati. .r. S. Rejkovic, kuc. 201. 

BAGLW, bagnna, m. porci genus vekaka sriva. 
samo 11 Vnkovu rjecniku, gdje .se dodaje da ima 
kotn-castii cekinu i da se tako zove it Hrvatskoj. 
— Po.<itanem a; hiti od sr. tat. baco (baconis). 

BAGUNAC, bagunca. m. ridi bagun. .samo it 
Viikovit rjecniku. 

BAGUSKI, adj. .Ho pripada wjestii Bayu. i.sjjo- 
redi baski. xv i xvi vijeka. Pred izabranim sud- 
eem baguskim. Mon. croat. 158. Zakonom bagus- 
kim. 159. Kumfin baguski 181. 

bAGA, /. turski baga, rttpa na kuci ktida, dim 
izlazi i dimnak. samo u Vukovu rjecniku. 

BAGACAK, bagacka, m.. hyp. bagak. u Srbiji 
u poslovici : Svaki patak za svoj bagaeak. 1^. Ko- 
vacevic. 



BAGAK, 111. ttirski bai^ak, stegno. — a)upra- 
roni .imi.slii, vidi stegno. .samo u nase vrijeme, iz- 
medu rjecnika samo n Vukovu, gdje se dodaje da 
se slabo govori. n ^pjesmi u koSe dio su stegna: 
On do jele docera Sarina. pak podi/.e baj^ak od 
mededa a izguli nagak od celika. Nar. pjes. jjetr. 
2, 249. — b) opanak od koze s govedih nogu; vidi 
noXan. .samo u Vukovu rjecniku. 

BAgAkLT.TA. /. turski ba^aklj'. zlatan novae 
holandski, j«r kom je covjek rasirenijeh nogu. 
isporedi bagak. .samo u Vukovu rjecniku. 

bAgENAK, m. vidi pasanae. samo u nase vri- 
jeme, II Valmaciji. M. Pavlinovid. — Od fur. ba- 
*anak. djever (muzev}i brat). 

BAGENACA, /. motka diiga od ognisfa od 
baye, tc se I'lom otvora i zatvora baga. u Lid. 
J. Bogdannvic. 

BAGO, W: hyp. bagenak. u T)almac.iji. M. Pav- 
linovic. 

BAG6m15T. in. caminorum jmrgator, dimnacar, 
Offcwar. — slozeno baga i mesti. — Samo u Vu- 
kovu rjecniku gdje se dodaje da se govori u Hr- 
vatskoj. 

1. bAH, III. liomo superbus, strepitus, oholica, 
praska. — Dolazi od xvt vijeka (vidi pod 1), iz- 
niedii rjecnika 1I Bjdo.slijcm'evu (superbus, stre- 
pitus: )/ rirvom znaceiiu iizima za adj. dodajuci 
primjer Vifezovicev, koji vidi pod 1. ali stavla- 
juci ,tako' wjesto ,toga'). u Voltigijinu (stolz, 
hochmiithig, kao adj. po Bjelostijencu) i u Vu- 
kovu (ridi pod Ti. — Korijen bhas, udarati. lu- 
pafi, praskati. r-s'/JorprZ/ bahat, bahtati. — '[.I'ovjek 
ohol : samo xvi i xvii vijeka: Pise na prahu ki 
se oholu baliu .svit dat usiluje. M. Maruli6 25. Ni 
clovika. toga baha, ki od smrti nima straha. P. 
Vitezovii'-, cvit 106. — 2. jyraska . Jiipa, btika, 
irika : Ke s nesmii-iiim bahom bihu nastupile, a 
pak s oviin gradom bit se nisu smile. M. Ma- 
rulic 62. Ter hodec fini bah kako lav van ve- 
rug. D. Barakovic, vU. 16. Omah stiXe i omah 
prestile, udari ga bahom i rsumom, obje mu je 
i-uke savezao. Nar. pjes. \uik. 3, 310. Pa po-^dka 
Grcica Manojla: ,stan' kurricu, Grcicu Manojlo! 
lasno j' s decom mejdan dijeliti no pricekaj Sta- 
roga Novaka'. Rece uemu Grcicu Majnojlo : .blize 
k mene, Starino Novace ! ne bi bahom iz Kli- 
sure tvrde'. H. 31. tinnaceci po.sjedna dva primjera 
veli Viik 11 rjecniku (I7i'): ,udariti koga bahom, 
t. j. poj)la.siti koga, osobito vikom i prijetnoiii. 
terrefacere' ; i u nar. pjes. (3, 31) k posted liem, 
primjeru dodaje: ,znaci: ne ce-s me poplasiti i 
plasnom. istjerati iz Kli.sure'. to je liez snmue smi- 
sao. ali rijee sama ne ce bit! drugo neyo vika, biika. 

2. BAH, adv. prorsus, .sasina. — Ne dolazi 
drugacije nego s nekim prijedlozimn (u, na, s), a 
tako dolazi od xiv vijeka (vidi diije pod 1), iz- 
medii rjecnika u Mikalinu (,ubab, valde, nimis, 
admodum 706ii), u Beli.nu Cmultum, mnogo, vele, 
podpuno, u bah' 494-'''), u Voltigijinu (,ubah, im- 
mer- 528), u Stulicevii (,u bah, ad amussim, ita, 
sic, omnino, prorsus, plane' 456*; ima i bez pri- 
jedloga u istijem znaeenima, cdi bez potvrde 6h); 
na. oba je mjesta zabilezeno da je a dugo), u Vu- 
kovu (iiba, vix 763a), ),, Baniciievu (sa u, na i s 
1, 92). Glas je a mnetnut mjesto t, te u stari- 
jim. knigama dolazi t: umetnuto a dolazi od xv 
vijeka (villi dale pod 3). — Posta.nem ce biti od, 
kor. bhn, biti, bivati, kao i zbija, te mu je zna- 
ceiiu. pocetak doista, a od tuda se pokreplujuci 
.samo besjedu, cijelu recenicu Hi koji dio, izjedna- 
ciije sa sasma u potvrdivanu a u poricanu i sa 
nikako. — isporedi bafi. 



BAH 



162 



BAH 



1. sa u; al-cenat prelazi na prijedloij: li bah: 
t() u jjoricaiUt: od xiv rijcka: an) ptikn'iiJKJc ci- 
jelu recciiicti : Zi'iula ci'bkovna da so ii bi,(liL) ni- 
komu no ilaviv. Moii. sorb. 98. Prohoilo isprid otara, 
iia komu jo sveti sakiameiiat, jedni no co uba 
kolino prignut. .T. Banovac, razg. 7t). More jini 
so roci da u ba o bogu no misle. 7(). Kako tvoja 
jjaonet i tvojo sroo moli, ako t.i u ba o oiiomu sto 
govoris no raislis? J. Filipovic. prijj. 1, 312. — 
bb) pokrcjiliijc rijeii, i to suhst., adj.: Preni ako 
jo voda nnitna, i.sto da nije u bah kao, mo/.e so 
I'lom krstiti. M. Divkovi6, nauk 1431'. Bnduii jn- 
sice, isto da nije u ball gusta, mo/.e se i jusieom 
krstiti. 24i. Kada pita za putcue grijehe, no iuia 
u bah potanku i.spitovati. 190. — /;) njmtvrdi- 
vanu: od xvi rijcka: aa) pokrcp}uje cijeiii reie- 
nicti : Za to smino smrt primite , ter ufanje 
dobro imite, da za male muke uzdah radovat' 
cete se vazda u bah. P. Hektorovie 109. Ako bi 
u bah koje misli bezrazloicite bile. M. Divkovic, 
nauk 213. U ueniiru proti zakonu ziviste u ball. 
F. Glavinic, posl. 40. U bah u paklu s liimi pre- 
bivati budete. F. Gla\dnic, cvit 54. Pecat ispo- 
vidi jest skro\'isce ono, u kom ispovidnik pokor- 
nika u bah t. j. pr\'o smrti i po smrti zabranit 
ga ima, ter nima ga oeitovati da bi imal zivot 
izgubiti. F. Gla-\dnic, svitl. 10.5. — bb) pokrepiuje 
rijeci, osobito adjektiviie adv., rjede dnige rijeci: 
najviSe dolazi us mali i malo ; BivSi u bah mala. 
D. Pahnotic, christ. 24. Dijeto u bah malo osta 
ocima slijep objemi. 365. Bojahu ga se u bah 
malo. M. Radnic 22. U bah malo pomaze sva 
ova plemenstina. 7G. Poeetak je.st mnogije, svrha 
malije a u bah malije doprijeti na podpunost. 338. 
Tko svu djecu u bah raalu pri kolijevkah za vi'at 
stisne. I Bordic, salt. 461. Obicaj ne zabraiiivase 
primati u red i djecu u bah malu. I. Dordic, ben. 
110. Sve ce biti od koristi u bah maleno. B. Cu- 
ceri 282. — iiz vele : U bah vele ne strasimo se. 
B. Cuceri 240. — m dobar. U bah dobar, molto 
buono. Bella 494". — uz drug't adj. : Bilo bi u bah 
cakavo i izdavno pismo. Ziv. is. viii. — uz ^ubst., 
i to uz dijete : Koli krati u bah dijete on pri- 
strasi majku i mene. B. Palmotic, christ. 307. Ide, 
i sinka u povoju babi, a dijete u bah kc.ercu 
svoju dvorkiriici da u ruke. I. Kanavelii, iv. 147. 
— uz broj, i to mali, tiz dva, koji 2Mdkrep}iijuci 
u bah istice da nije vise: Medu krsteiiem Jezu- 
sovijem i pirom u Kaiii prosli su u bah dva go- 
dista. Ziv. is. 52. tako sada pokrepfujuci sainu 
rijec kojom .se izrice mixlo dolazi uz gdjekoji, kao 
mali broj: Ima li jabuka na jabukama? Nema, u 
ba gdjekoja. Vuk, ijec. 763. — c) u jedtioga pisca 
XVII vijeka ima i za pred u: Indikciun lako ces 
najti koga ti di-ago lita, nadazriv se nad ovo done 
zrcalo, kim se za u bah mozemo sluziti. M. Alberti 
xxviii. — d) moze sprijeda imati i pre, te .se sa- 
stav^a H jednu rijec : preubah, koje vidina po se. 

2. sa na: w jednom .tpomcnikii xiv vijeka: Ba 
se ne uzhiia carina vasLmt trtgovcemt, ttkmo da 
si hode svobodno skroze na§u zemju, a da imt 
neje na btht tezi carine ... taj carina da je pro- 
sta vsakomu vast, da se ne uzima na bbht do 
nasega zivota. Mon. serb. 177. 

3. sa s ; u jednom spomeniku xv vijeka : Rekose 
jert z bahi jamtca za platu ne te biti. Spom. 
sr. 1, 101. 

3. BAH, m. infitiae, odricane, poricane. — Do- 
lazi .mmo u akus. s prijedl. u i glagolom udriti, 
udariti, ndarati : ,udi'iti u bah', infitias ire, ne- 
gare, odreci, poreM; tako dolazi od xiv vijeka, 
izmedu rjecnika u, Stulicevu (s dugim. a), u Vu- 
kovtc (gdje se dodaje da se govori ii Diibrovniku) 



i u Daniciievu. — Glas je a iiwetnut mjesto t. 
te u slarijiiii knigama dolazi i>: umctnuto a do- 
lazi od XV vijeka (vidi da(e pud a). — Postaua 
jos tamna: korijeit moze biti da je bhu (liiti, bi- 
vaii) rasiren u bhus, rasti, bujno rasti, dizati se, 
siriti se, nadivuUi se (isporedi nabulmutij, sireci 
.se, dolicati .se cega, potiskivati, ndarati (isporedi 
buliati), potiskujuii zaklanati, zatrjmvati, kriti 
(isporedi zabusiti), rijecitna kriti, tOsjiti, poricati. 
— isporedi bisiti, zaj)iiti. — a) sto se porice 
moze stajati u gen. .s prijedlngom od: Gde komu 
dajo dubrovtcanijii. svoj dobiti>ki., komu gode tri>- 
govtcu, tore niii odb I'lega ii bi.hi. udritb, da so 
ivlbuo latiniiib za tozi. Mon. sorb. 147. 162. Udriso 
u ,baahi>' odb stvari svijehb sto Radoje pita. Spom. 
sr. 2, 119. Za raoju kcer udat', vinograd rekoh 
dat'; a kad jo udah, udarDi od svega u bah. Po- 
slov. danie. 152. — b) sto se ptorice moze stajati 
u akus. s prijedlogom za: Udarivsi u bah bliz- 
liemu svojemu za ostavu. B. Banicic, 3moj. 6, 
2. Ako je udario komu u bah za dug. V. Bogi- 
si6, zbor. 637. — c) sto .se porice ne kaze se, Hi 
.se kaze receniconi koja .se i;eie rijecjii da: Da si 
uzimaju dlbgovo svoje, gde ihb iniaju, vasegbda; 
ako li tko udri u baht, da se zaklinaju po za- 
konu. Mon. Serb. 525. Udriti sam n bali ne mores 
ni skrit toj. M. Vetranic 2, 145. Poricas se, sada 
u bah udaraS, da mi ti nijesi moje tezoro uzeo. 
M. Brzic 236. Bo}e u bah nog u tamnicu. Poslov. 
danic. 9. Rece: sto se smije Sara'?... A Sara 
udari u bah govoredi : nijesam se smijala. B. Ba- 
nicid, Imoj. 18, 13-15. 

4. BAH, )H. se/o u Srbiji u okrugu rudnickom. 
M. Milicevii, srb. 309. Akcenat se mijena u lok. : 
Bahu. — rieki pisu bez h a sa dva a m nom. : 
,Baa'. K. Jovanovi6, rec. 147. bez hprosloga vi- 
jeka : U Bau. Stanne 10, 269. 
I BAHA, vidi u bah kod 2 bah : .sa)»o u jednoga 
pisca XVII vijeka u pjesmi u sliku, pjo svoj pri- 
lici u recenom znaieihi: Ako ^.ona ne zna prosti, 
tkati all s iglora vesti, da je prem i lipa baha, 
ni za gazdu siromaha. P. Vitezovic, cvit 125. 

BAHAN, Bahiia, m. neko mjesto kod sela Dobre 
Bijeke na Lima ne daleko od Decana xiv vijeka. 
Glas je a umetnut, te se na prvom mjestii pdsnlo 
b. Meda je recenom selu isla u Bahnt, ott Bbhiia 
u planinu Stlbbicu. Mon. serb. 96. 

BAHANE, )). pedum sonitus, bahtane, bahat. 
samo u rjecnicima Bel in u (_160a) i Stiilicevti. i.yto- 
redi bahati. 

BAHAT, Hi. strepitus, pedum strepitus, treska, 
pjraska, hipa, osobito od nogu kad se ide. — Do- 
lazi od XVI vijeka, izmedu rjecnika u Vrancicevu 
(strepitus), u Mikalinu (strepitus), n Belinu (pe- 
dum sonitus, pedum streintus 160" 631-i), u Bje- 
lostijenceru (,grohot'), u Stulicevu (pedum stre- 
pitus), u Vukovu (inoessus cum sonitu). — Kori- 
jen bhas, udariti, lupati. isporedi 1 bah. — Po 
zavrsetku je rijec dvojdka : jednom je postala 
tako da joj a medu hit nije umetnuto, te osta,je 
u svijem oblicima, a drugom tako da joj je medu 
tijem glasovima i., mjesto kojega se umece a kad 
bi glasovi h i t ostali na kraju a inace je bez toga 
umetka : bahta. — Po nekim je krajevima h j>ro- 
mijeAeno na k : bakat ; a po nekim krajevima kako 
je glasa h nestalo. saiimaju se oba a u jedno: 
bat. — isporedi bahat, _/', — a) izmedu h i t o.'itaje 
a » svijem oblicima: aa) baliat od cega drugoga 
a ne od nogu: Istina unutra bez rici bahata go- 
vori. A. Georgiceo, nasi. 116. Tad silni car Osman 
htec Lehe strasiti, svi topi po vas dan cini ras- 
pruziti, ki cudiiim bahatom svaka napunise, stra- 
hovnim drhatom zemje rastrunise. I. T. Mrnavic, 



BAHAT 



153 



BAHXUTI 



osm. 46. Prid morskim sii plihom gradi uspre- 
dali, prid iiaglim drhatom gore se raspale, ore- 
cim bahatom stine rasprsale. I. T. Mrnavic, ist. 
183. — hh) hahat od nogu, i to kad ide ce^ade 
Hi ewince koje moze ici taico da se cuje, n. p. 
kon : Cujuci najmani baliat tvoj na vi-atih. A. Ge- 
orgiceo, pril. 22. Na dvoru .slisismo i bahat i za- 
mor. I. T. Mrnavic, osm. 164. Bahat od nogu. 
Mikaja 9l\ Uz to bahat euh nogami. I. Zanotti, 
en. 2, 48. Koiiski bahat kad bi tuo. I. Kanavelid, 
iv. 414. Cuje se kcuia i koiiika ostri bahat, zvek 
gvozdeni. I. Dordic, mand. 81. Bahat koi'iski. Bella 
1601). Bahata. 631^. Spava Sansun n krilu ne- 
virne svoje di'age, i na bahat tivedeni Filisteja 
prenuvsi se nahodi se dobro uvezan. I. J. P. Lu- 
cie, razg. 131. Da ga ne izda bahat noga. B. Cu- 
ceri 124. Zacu Bade bahat od junaka. Nar. pjes. 
vxik. rjec. 17i'. Cuje mu se bahat od alata. Nar. 
pjes. petr. 3, 17.5. Osluhi'iiya ide li kogod, i ne 
cujuci nikakva bahata zaklimala bi glavoni. M. 
Vodopic, dubr. 1868. 200. — hj hmcdii h i t 
nev)a a, kad. h i t nije na hraju : Pace bahtpm 
vazda usteci, kad god mozes da ga vidi.4. A. Cu- 
branovie 1-55. Ziviue strasan ruk, ki nigdar pri- 
staje, i zemje bahta buk s |udskim se sastaje. D. 
Barakovid, vil. 78. — c) sa k mjesto h: bakat, 
bakta. Vuk, rjec. 13a. Stade bakat surih bede\'ija. 
Nar. pjes. vuk. 3, 519. — d) h it^palo, jm se dva 
a naiela tt jedno: bat: tako dolazi od proiloga 
vijeka, umedu rjecnika "amo u Vukotui : Evo se 
cuje i krajevih nogu bat. A. Kaci6, korab. 256. Bu- 
duci po srici cuo bat i rzaiie kona. A. Kacic, 
razgov. 128. Za dobrim se koiiem bat cuje. Nar. 
posl. vuk. 83. Na jedan put cuje veliki bat i 
mumlaile, sva protnie kad vidi lava gdje a sobu 
ude. Nar. prip. vuk. 169. 

BAHAT, /. vidi bahat, ni. mmo ujednoc/a pisca 
XVI vijeka u pjesmi u xlikii. Od koiiske bahati 
zemja se potresa. M. Marulic 15. 

BAHAT, adj. superbus, qizdav, poiior^it, ohol. 
Od prosloga vijeka, izmedu rjecnika u Bjelosti- 
jenieini, Jambresicevu, Voliiijijinu (gdje je grijes- 
kom, u zenskom rodii bahta) / Sltilicerit (gdje je 
name adv. bahatoi. Od bah, praxka; vidi kod 1 
bah. — ce^adetii: Nika pako dica slaba, ma 
bahata, drze6 biti bozi, odstupe od rata. M. Ku- 
hacevic