Skip to main content

Full text of "Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Obraduje D. Danicic"

See other formats 


\^ 


RJECNIK 


Predgovor  Hi  upravo  pogovor  i  spisak  upotreb]e'nijeh  izvora  izaci  ce  s  po§{edmm  dijelom. 


I^Tl.  j!!Wii)'iii  jQ 


EJECNIK 


HRVATSKOGA  ILI  SKPSKOOA  JEZIKA 


NA  SVIJET  IZDAJE 

JUGOSLAVENSKA   AKADEMIJA 

ZNANOSTI  I  I MJETNOSTI 


OBRADDJE 
D.  DANICIC 


DIO  I 

A— CESU^iA 


13,7'/' 


\S  ZAGREBU  1880-1882 

U  KSi2ARN1CI  LAVOSLAVA  HAKTMANA  NA  PRODAJU. 
TISAK   DIONICKE    TISKARE. 


^ 


A,  interj.  i  conj. 

I.  inferj.  Postm'icm  jr  fihts  koji  se  moze  izii.ifiti 
kacl  se  iiaide  (tijelom  Hi  iniiom)  na  Ho  god  Mo  je 
driifjojacije  od  onoya  sto  je  dotle  bilo.  Po  torn  se 
moze  nim  jjovikati  u  kakoj  god  promjeni  dusev- 
noga  ra.spolozena ;  a  na  po  xe  imnmo  ga  u  cudu, 
II  pitanu,  u  radosti,  u  zalonti,  u  ze(i,  u  gwvu  i 
u  prilikama  koje  pripadnju  kojoj  god  od  tijeh. 
U  knigama  dolazi  od  xv-xvi  vijeka  (nidi  dale 
pod  1  i  2  ;(  primjerima  M.  Drzica  i  N.  Nalesko- 
vica,  i  pod  8,  e.,  h.  u  primjerima  M.  Marulica  i 
M.  Vetranica),  ali  i  tada  i  poalije  dosta  rijetko 
.sam,  cc.ice  prod  dritgim  nzricima.  Izmedii,  rjecnika 
pumine  .ve  ii  Mikalinn  kao  .gtas  prilne'  ali  hez 
primjcra  prolumat'cn  lat.  lia,  i  n  Vukoni  za  fiido 
i  za.  pitane,  takoder  brz  primjera ,  prolamai^en 
t'leiu.  ah,  lat.  sih  i  ain.  —  Kako  xe  po  iiekiiii  kra- 
jevima  izguhio  glaa  h,  moze  liili  da  it  gdjekoiii 
primjeru  proMoga  vijeka  i  naiiega  vremena  sloji 
a  i  mjesto  ah  Hi  ha. 

1.  u  cudu:  jired  riik.:  A  svijeto,  a  vraXo,  vclo 
ti  mores !  M.  Drzic  860.  A  sUjkjco  \Tazja,  cudiio 
li  sri§nil<a  zaslipjujes!  J.  Banovao,  razg.  1'17.  prcil 
gen.,  kojim  ne  i  samijem  izriir  ciido:  s  podamije- 
hom,  koji  je  u  adjektiru  nepriUciui:  A  lipe  iira\Tlcl 
a  lipa  nacina  jochioKa  kraja!  N.  I'alikiu'ra  1").  A 
llpa  siula!  17.  pred  rijn'ima  kojiiiia  xe  ])ita:  Ko- 
lovoda  sestra  Stojannva;  a  kakva  jo !  da  od  boj^a 
nado !  Nar.  pjes.  vuk.  8,  257.  Oua  tebc  uz  kojono 
dode;  a  kakva  je,  jad  je  zadesio!  218.  Iz  ovaca 
junak  izlazio;  a  kakav  je,  ti'i  <ja  jada  .sraola!  4, 
50G.  prcd  rrcenicom  it  kojoj  se  cijeloj  izrice  cudu : 
A  lud  ti  si,  nioj  brate  Stjepanol  Nar.  pjes.  petr. 
2oii.  242.  pred  recenieom.  u  kojoj  glagol  sloji  s  konj. 
da  izriinii  zelu:  A  da  vidis  zhisretne  (junice! 
Nar.  pje.s.  vuk.  2,  550.  A  da  vidis  Jaksica  Sfje- 
pana !  G08.  A  da  ti  jo  pogledati,  di'uze !  4,  877.  A 
da  ti  jo  di'uzo  poslusati!  3,  447.  a  cudu  sakli- 
nane  i  pitane:  A  za  bnga,  pol)ratiiiio  dragi!  f'ija 
biza  od  phmine  dodeV  8,  218.  u  cudu  .te  goeori  i 
ovo,  pokazujuei  iudom  velit-iHU  (kao  sto  s-e  i  .wma 
rijec  cudo  gomri  i  za  velicinu  i  mnostvo):  (jlava 
a!  (podiffuuvsi  rulco  i  rasirivsi  sake  proma  glavi) 
a  u  glavi  ni  na!  Nar.  i)()sl.  vuk.  41.  —  od  cuda, 
koje  moze  hiti  kad  sto  liiva  vrlo  hrzo  za  drugim 
cim,  bice  doslo  te  se  gorori  (ne  imajuci  cuda  na 
umu)  mjesto  rijeci  kojom  hi  se  kazalo  vrlo  malo 
vremena,  kao  .slo  je  n.  pi.  cas:  tako  se  gorori  u 
nase  vrijeme  u  Srbiji  po  nekim.  krajevima  kao  da 
hi  se  reklo  ,cim'  Hi  ,ouaj  cas  kad' :  Za  nom  ce 
pristati  koliko  gorl  ima  sestara,  snalia  i  drugili 
koje  su  mil  rod.  A  -se  jirikazivaiie  svi'si,  oiia  prva 
krene  obilaziti  oko  sovro.  M.  D.  Milice\'ic.  ziv.  1, 
131.  i  kao  da  hi  se  reklo :  ,cas  —  cas' :  Koine  je 
o  vratu  visio  veliki  jedan  mrtav  curan  i  leleao 
mu  so  a  na  desno  a  na  levo.  M.  D.  Milicevic, 
vec.  278.  —  u  cudu  se  uzvik  i  udvaja:  u  cudu 
s  ^wdsmijehom  (kao  naprijed):  Posvetio  se  je.  A 
a  ciidna  svotca!  J.  Filipovic,  prip.  489.  u  cudu 
koje  biva  kad  i:oijek  iz  nenada  sto  opazi  Hi  se 
cega  sjeti:  Kadija:  mar^T  noma  suda.  Hero:  ama 

I 


civjes  li  ti  sto  ja  kazem?  moja  krava  ubola  tvoju 
kravu.  Kadija :  a  a !  more !  stani  dok  pogiedam  u 
citap.  Nar.  prip.  vuk.'  805.  Aa ,  sad  se  sjetih. 
^.  Kovacevic. 

2.  M  pitanu:  maze  stajati  iza  izrecenn  pilana 
te  ga  ponav^a,  a  sto  je  ponovlcno  pitane  samo  u 
izi'iku,  s  toga  je  gruho :  Moj  li  jo  posao  s  liimi 
se  biti,  aV  N.  Najeskovic  1,  247.  Na  karu,  je  li,  a? 
2B1.  Potar:  jos  ako  bi  htio.  Divo:  ako  bi  htio,  a? 
279-280.  Kanavom,  je  li,  a?  283.  u  jwcetku  pi- 
tana:  Pita  rnajka  Smederevca  Dura:  a  moj  sine, 
Smcderevce  Duro,  jesi  li  mi  putovao  mii-no?  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  471.  Vikom  vice  po  gori  zelenoj :  a 
de  si  mi,  cica  Radivoje?  3,  30.  AF  iz  crkve  ncsto 
progovara:  a  cujes  li,  Vukasine  krale?  2,  197. 
Anda  majci  tiho  odgovara :  a  cu  li  me,  mila  nano 
mojaV  8,  474.  pitane  sa  zakletvom:  Pitala  ga  li- 
jepa  djevojka:  a  boga  ti,  ]e}ence  zvijere!  sto  ti 
pases  travu  na  sahate?  1,  273.  A  tako  ti,  dijete 
Jovane,  de  je  tvoja  ostarala  majka?  2,  30. 

3.  u  radosti:  radosno  podrikivaue:  A  moj  dragi 
amber-dusom  dise.  Nar.  pjes.  viik.  1,  360.  radosno 
dozivane:  A  devojko  duso  moja!  455.  u  radosti 
zefa:  Govori  devojci:  a  boza  ti  pomoi,  gizdava 
devojko!  410.  1  I'linia  govoi-i:  a  dobre  mi  dosle, 
mile  zaovice!  -112.  pokazieaiiem  radosti  pokazujc 
se  i  odobravane,  polirajiraiie,  poierdivai'ie:  A  tako 
tebi  va|a.  Nar.  Jiri)!.  vuk.  182.  Onda  Turciii:  a 
more,  a !  to  j'o  pjesnia.  Vuk,  posl.  824.  tada  se  i 
udvaja:  Misleci  da  vice  onako  kao  sto  mu  jo  on 
kazao,  govorio  je:  a,  a!  tako,  tako!  Vulv,  posl.  177. 

4.  M  zalosti,  tuzi,  brizi,  nevo^i:  u  takom  stanu 
moze  biti  onaj  koji  govori:  A  vici'ii  oc.e  nebeski, 
ja  veliki  grisnik  ovdi  jirikazuju  velieanstvu  tvomu 
sve  pccali.  M.  Angel,  razm.  64.  Milosrdje,  a  gos- 
podine,  i  daj  pobo|sanjc.  33.  A  niolitvo  goruca, 
a  molitvo  bogo|ubna, ...  a  privelika  [iibavi!  28-29. 
A  travo  plemenita,  jesi  li  usta  otvorila  priniiti 
ju  (krv  Isusoru)'/  A  vitri,  pi-istanite;  gore,  no 
gibajte  se.  S.  Margitie,  I'ala  188.  A  Isuso  gospo- 
dine,  daj  nam  milost  koju  mi  zelinio.  L.  J^ubiiski 
64.  A  punice  moja !  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  25.  AF 
govori  blazena  Marija:  a  moj  brate,  gromovnik 
Ilija!  kako  ne  cu  siize  pro|ovati?  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  1.  Seja  bratu  kroz  plac  odgovara:  a  moj  brate, 
vojvoda  MomMlo!  112.  Moja  ruko,  zelena  jabiiko, 
gdje  si  rasla,  gdje  1'  si  ustrgnuta?  A  rasla  si  na 
kriocii  mome,  ustrguuta  na  Kosovu  ravnom !  307. 
Rece  tada  Novakovic  Grujo:  A  moj  babo,  Sta- 
riua  Novace,  mene  jeste  golema  nevoja.  8,  28. 
A  moj  kume,  duzde  od  Mletaka!  2,  386.  AF  be- 
sjedi  Knezovic  Jovane :  a  moj  jiobro  Kulin-kapc- 
tanc !  isti  blaga  koliko  ti  drago.  4,  199.  No\'ici 
je  tako  besjedio :  a  No\'ica  moja  uzdanice !  mogu 
li  so  pouzdati  u  te  ?  486.  Pise  kiiigu  devojacka 
majka :  a  moj  zete,  Sarajlija  Jovo !  evo  ima  tri 
godine  dana,  od  kako  si  isprosio  zlato,  nit'  je 
vodis  nit'  odgovor  dajes.  3,  486.  Devojka  mi  liemu 
tiho  odgovara:  a  mini  mi  s  bogom.  1,  411.  Dje- 
vojka je  dulu  govorila:  a  moj  dule,  ne  kriini  so 
na  me.  288.   Pa  Jovanu  rijec  govorio:   a  Jovane, 


svo  ti  prosto,  siiiko.  2.  !!H.  hilu.'tl  sa  ;iihlHr(i>ii: 
A  tako  oii  miia  o/.iliaviti !  Nnr.  pjcs.  iiiikl.  licitr. 
25.  Kiiimi  svomu  rijcfc  fjovorila:  a  lai  boga,  inoj 
kunio  Mniiojio!  Xar.  pjos.  vuk.  2,  20.  Ali  vcli 
Andclicu  Vui'o:  a  za  bojja  ffosixxta  Imiiiuo!  a  za 
bogro,  svi  ionio  prod  boga,  Ufjlodaj  hip  suXi'ia  iio- 
vo|nika.  3,  41-1.  tii(iii  s  endow  :  jjriti  (jen. :  A  gorka 
mata!  F.  Lastii^',  nod.  75.  n  reci'iimii  stui'iii  nioze 
biti  0)i({i  koiiiii  se  (jnrori,  pa  ija  zitU  Iku  mil  yo- 
vori :  Slavii'  (loloti  vrhu  ji'diioKa  bora  vclo  visoUa, 
i  zovmi  .sojaniiia  i  roOo  imi :  a  dnize !  u  tvoj  zao 
tas  josi  me  jiustio.  P.  Maoukat  -11.  A  tuzaii  brate! 
a  Sto  linis!'  J.  Banovac,  razg.  !)1.  Duro  nui  se  u 
lugii  odziva:  a  iiioj  brate,  serdar  Jankovii'^u!  iii- 
jesu  mo  savladale  vile,  vec  evo  mo  tebi  j)o  avazii. 
Nai'.  pjp.-i.  vuk.  ;i,  lli4.  tko  ,je  u  lakom  xtanu  maze 
i  sani  sclii  garoriti:  Hi  ti  vok.:  A  siromasicc  mi!... 
a  nesrecne  mi  i  zalosne!  N.  Palikuca  34.  Hi  u 
geii.:  A  sii-oma(lia)  meno!  N.  Palikuia  G2. 

5.  II  zeli,  molhi,  svJetDVanii,  hrahrcnu.  nagovii- 
rat'iii,  itd.:  Tako  iinas  roci,  a  diiso!  M.  Augol  ;!S. 
Tri  stvari  tobi  so  skazuju  ii  ovi  dan,  da  ih  mo- 
reJ,  a  diiso  verna,  razuiislati.  .'iS.  A  druziiio,  inqja 
braco  vinia,  |)oslusajtp  gidocu  ud  griha.  T.  Babio 
37.  To  jo  bilo,  a  boze  jKmiozi!  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
14.  Pak  be.sedi  jiobratimu  svomo:  a  moj  brato, 
vojvoda  MUo.su !  tesko  me  je  saiiak  obrvao,  pevaj 
bi'atc,  to  me  razgovaraj.  215.  Sokoli  ih  Mrdoii 
poglavioa:  a  inomcadi,  moji  sokoliivi,  .spomen'te 
se  lai'iskoga  juuastva.  Ogled  sr.  47<S.  Voj.sci  \nknu: 
a,  ko  je  Cniogoi-ae !  ko  je  junak!  Magaz.  1SU8. 
81.  Onda  Luko  vikim  poglavice:  a  Srbini!  svak 
ua  .svoju  straiiu !  Nai'.  pjes.  viik.  4,  257.  Pa  ])od- 
viknu  iz  grla  bijela:  a  sada  te,  brai'o  moja  draga! 

3,  271.  A  sad ,  braco !  4,  319.  Pa  podviknu  na 
svoju  druziim:  a  na  uoge,  braco  i  Aruzino!  3, 
420.  A  na  noge  kiceni  svatovi !  509.  Zovo  Pavle 
.svoju  milu  seku :  a  boj',  sestro,  ako  boga  znades ! 

1,  2(X).  u  zupovijcdanii :  Vikuu  sluge,  ualjreknu 
sluskii'ie:  a  vi,  sluge,  poju  poliitajte.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  527.  u  obricanti,  zatjecanu,  uvjeravam: 
sa  zakhtriim :  A  tako  me  iie  rodila  majka, ...  po- 
kupieu  jio  Bosni  juuake.  Nar.  pje.s.  vtik.  3,  255. 
Progovara  lijejia  devojka:  a  boiu  mi,  iz  gore  baj- 
duc.i,  ja  saui  glavom  iz  Tjijevna  grada.  3,  482.  u 
zahraniranu,  udrracai'm:  Oua  braea  govoraliu:  a 
ne,  brate,  jedau  brate!  Nar.  jijes.  vuk.  1,  155.  Pa 
je  Muju  bratu  govorio:  a  ne,  Mujo,  rda  te  ubila! 

2,  49.  Al'  govori  iz  kola  djevojka:  a  ne  ludiij, 
mlado  nezeiieuo.  1,  373.  it  odrraianu  Ijescnc  i 
hrabrcr'ic:  On  je  staroj  be.sjedio  majci:  a  ne  boj 
se,  moja  stara  majko.  Xar.  pjes.  vuk.  1,  474.  A 
ne  boj  se,  lijejia  djevojko.  1,  399.  A  ne  boj  se, 
Petro  jiobratimo.  Ogled,  sr.  58.  Ma  joj  rece  Petre 
Boskovicu :  a  ne  placi,  snaho  Andelija.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  3I>2.  No  mu  care  rijec  progovara:  a  ne 
placi,  dragi  pobratime!  2,82.  jircma  ziihratiiraiiti 
je  i  udricanc,  nijeknnc:  On  joj  so  krivo  kunijase: 
a  uijesam,  moja  mila  kunio.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
20.  zefa  sa  zakletvom:  (Jnjes  li  me,  po])e  Dra- 
govicu,  a  tako  ti  boga  istinoga,  .sto  te  pitam, 
pravo  da  mi  kazes.  Nar.  ]ijes.  vuk.  4,  413.  O  de- 
vojko  ponosita  lioso,  a  tako  ti  te  ndadosti  tvoje, 
nu  odbaci  od  sebe  devojke.  2,  240.  Pa  je  vodu 
bogom  zaklinao:  a  za  boga,  moja  vodo  ladna,  ne 
nosi  mi  pismo  iii  liartiju,  iiego  jiamet  materina 
zlata.  1,475.  if/«  dii  hi  zlo  hilii  i  proklinane :  Pa 
je  mlada  rijec  bp.sjcdila:  a  da  bog  da  i  sveti  Ni- 
kola da   ti    nocas    udare    Hrdani !    iN'ar.  pjes.  vuk. 

4,  480.  .Uobro  jutro,  sirota  Koksandro!  a  da  bog 
da  i  bogorodica,  ak'  uzela  mila  brata  svoga,  bozja 
od  vas  ne  ostalo  tragal  2,  128.  No  joj  jovan  ri- 
jec govorio:  a  neka  te,  prokleta  ti  dusa!  2,  38. 
A  stoborje,  ti  se  oblomilo!   a  cardace,  ogiiem  iz- 


gorio!  1,  298.  ^uto  kune  lijepa  devojka:  a  livado, 
no  zelenila  so!  b'jelo  stado,  poklali  to  \\iv\\  a 
l)astiru,  po.sjokli  te  Turci !  a  putniiio,  noge  t'  usa- 
nule!  1,  324.  —  prcd  odricanem  (spomentitim  i 
iiaprijedj  sliiji  iizi'ik  i  lulvojen,  tada  i  sain  usvik 
oilrice  (kau  i  aja,  koji:  oidi),  a  za  I'liin  sv  maze  na 
po  se  i  kazati  izrijckom  Uta  se  iiu'sli:  sam  iizvik 
odrice  yu  tome  sto  se  ioejek  ueiemii  naprijed  re- 
venom  ciidi  a  tijem  t/a  odhija  pokaziijuii  da  nije 
tako:  Istina  jo  da  nisam  svo  grilie  ucinio,  ali  za 
sto  ji  nisam  ucinio  V  Joda  sam  se  ja  po  mojoj  ja- 
kosti  ucuvao?  A,  a!  Da  no  bude  milosti  boXje,  u 
svo  kolike  bill  ja  padnuo.  J.  Filipovid.  prip.  1,  503. 
kako  se  prosloya  vijeka  pisalo  li  /  ijdje  ne  treba, 
dolazi  u  istoya  pisca  i  sa  li:  Gleda  ndadic,  ali 
sto  scruite  da  cini?  jeda  6c  se  obcselit  da  je  na- 
sao  sto  je  iskao  ?  jeda  pruzit  ruku  da  naspe  zepe 
onoga  blaga?  A  a  (,ah  ah')!  Poce  u  I'lemu  krv 
umirat,  vrati  se  na  trag.  250.  Q  ovo  vrime  u 
kojc  ova  svitovna  raskosja  nziva,  stoji  li  voselo? 
stoji  li  slobodno  bcz  stralia  (,.stra')y  A  a  (,ah  ah') ! 
Koliko  je  bogatiji  toliko  je  nemiriiiji.  2(i4.  ii  dru- 
yoya  sa  h  medu  oba  a:  Kada  se  ujiita:  jesi  li  ti 
zelio  ono  bas  liegovo  ukrast'?..  Aa  (,aha')!  Ni- 
.sam,  oce,  ne  dao  bog!  F.  Lastric,  ued.  157. 

0.  u  gnevu:  A,  sino\n  Adamovi,  vi  ne  virujete. 
S.  Margitic,  fala  19R.  Kako  je  to  kra[  osudio  da 
se  moje  ogledalo  razbijc,  kad  je  on  osudio  da  je 
moje  i  da  mi  se  dade  zdravo'?  A,  ti  me  varas; 
ajde  od  mene.  N.  Palikuca  15.  Pa  u  vrata  topu- 
zinom  gada :  a  izlazi  care\a  haine !  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  353.  u  yneeii  iikor:  A  sramoto,  a  nesrico  i  steto 
velika  krscaiiska!  L.  Vlatlimiiovic,  slav.  38.  A 
nemilostivi  kra|u!  N.  Palikuca  30.  Azeneopake! 
3G.  Ajedna  zivino  nerazlozna!44.  A  opaka  pravdo! 
15.  A  mala  ti  fala,  iiioj  jasni  mjesece!  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  40G. 

7.  nalazi  se  izreien  sam  bez  i  cega  sto  hi  po- 
kazivalo  u  kom  je  smislii,  te  ya  vala  uzeti  u  sva- 
kom:  Ne  buduc  juhavi  u  mcni  ne  bill  ja  po  mo- 
joj naravi  umio  reci  a.  D.  Barakovic,  vila  252. 

8.  dolazi  pred  nekim  rijeciiiia,  kojima  se  tako- 
der  uzi'ikiije,  te  uzvik  tako  udoojen  biva  jaci; 
s  I'lekima  se  i  sasfar(a: 

a.  pred  davori:  kao  i  sanio  davori  Hi  kao  na- 
prijed pod  4  samo  a  ii  zalosti  itd. :  A  davori,  da- 
vori Milice  Lazarovice !  Nar.  pjes.  mild,  beitr.  25. 
A  davori!  da  moj  gospodaru!  Nar.  pjes.  vuk.  3,  496. 

b.  pred  gle  (koje  ridi):  A  gle!  ta  to  je  Mar- 
kova  Selena!  M.  D.  Milicevic,  vec.  72. 

c.  pred  ha;  vidi  aha. 

d.  pred  i,  .<  kojim  se  sastarija,  le  bira  aj,  koje 
vidi. 

e.  pred  o,  koje  je  od.  jiostai'ia  tako,  a  i  mjesto 
oh  tiiko  ylasi  po  I'lekiin  kroijeciiiia,  i  koje  a  pisimi 
i  siistKrjiijii  s  prediiiin  (ao):  u  radosti  kao  na- 
prijed pod  3:  Poce  kraju  besediti  Durdu:  ao 
Durdu  moje  ccdo  (b'ago!  da  s(!  oces  Durdu  oze- 
niti,  dao  bi  ti  ja  Icjju  devojku.  Nar.  Jijes.  vuk.  2, 
571.  Desnom  rukom  zagrlila  bana:  ao  bane,  zemji 
gospodaru!  039.  u  zalosti  itd.  kao  naprijed  pod 
4:  A  o  krizu!  D.  Mattel,  srce  107.  Ao  Fato,  ala  ti 
si  lejia !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  245.  Ao  Lazo,  zete  ne- 
sudeni,  kako  cu  ti  ja  vesela  biti?  2,  23.  Ao  Ivo 
moje  cedo  drago !  podi  sine,  pos'o  u  dobri  cas ! 
3,  393.  Ao  k\ime,  moje  jarko  sunce !  495.  Ao  moj 
tupi  tupanc !  s  toboni  zlo,  a  bez  tebe  i  gore '  Nar. 
posl.  vuk.  10.  Ao  moj  glase.  na  zlo  ti  me  napase ! 
10.  Ao  moj  brajko!  Vuk,  rjec.  G.  .s  dat.:  Udari  se 
rukom  po  kojenu:  ao  meni  do  boga  miloga!  Nar. 
))jes.  vuk,  2,  597.  Udari  se  rukom  po  kojenu :  ao 
liemu  do  boga  miloga!  4,  43G.  it  giieeii  i  ukoru 
kao  naprijed  pod  G :  Ao  Bajo,  Pivjansko  kopile ! 
Nar.  pjes.   vuk.  3,  4GG.  Ao  Cole,  da  te  bog  ubije  ! 


A 


3 


Pjevan.  246.  itlcor  u  sali:  Ao  kono,  uasa  druga- 
rice,  drugarice,   nasa  nevjernice !   Nar.  pjes.  wk. 

1,  6.  u  svjetovanu  kao  naprijed  pod  5:  Ao  Giro, 
moje  cedo  drago !  kad  dodete  ii  Drekalovice,  sta- 
rijega  paz'  ka'  rodite|a ,  a  mladega  kao  bi-aca 
svoga.  War.  pjes.  vuk.  3,  50G. 

f.  pred  oh,  hoje  u  pismu  i  sastarjajii  s  prednim 
(aoh)   i   raxtav^aju:   u   zalosti   itd.,   kao   naprijed 
pod  4:   A   oh  jadan,   Sarajlija   Mujo!    Nar.   pjes. 
VTik.  1,  322.   A   oh  Vuce,   moj    sokolo   sivi!   a  oh 
Vuce,  zlatna  perjanice!   4,  11.    Aoli  Drasko!    evo 
pogibosmo.    65.    Aoh   moja   diko!    Nar.  pjes.  vuk. 
kovc.    106.   Aoh   Jokica,   zalosna  ti   majka!   105. 
Aoh  Mirko,   vrlo   dobro   moje!   Pjevan.   61.   Aoh 
jadiia,  kud  .sam  zasla !  kuku  mene !  Vuk.  ziv.  200. 
Aoli  ja  grdjia  driiga  i  kukavica  majka !  Nar.  prip. 
vrc.  53.    Bijah   .sestra    od    tri   brata,    aoh!   od   tri 
brata  ka'  tri  kraja,  aoh !  Vuk,  ziv.  209.  s  dat. :  Neg' 
sve  zali  prvog  gospodara :  a  oh  mene,  prva  sreco  ' 
moja!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  230.  Ona  zali  sva  tri  po-  I 
bratima :  aoh  nojzi,  do  tri  pobratima !  405.   A  oh 
mene!   moj  mio  sestricu!   3,  217.   Nesta  kuci  do-  j 
macina,    aoh  domu!   Vuk,   ziv.  202.    Staru  majku  i 
ucvilio,  majki  lele !  svu  gosjiodu  bez  divana,  mudra 
glavo!   a   krajinu  bez  naiike,  I'lojzi  aoh!    198.   —  i 
oh  2'0   M;im    krajerima  ylasi  i  og:   Aog  majko, 
bogme  prijevara !  Pjevan.  234.  j 

g.  pred   oj :    Aoj   mene  i  do   boga   moga.   Nar.  , 
pjes.  srem.  85. 

h.  pred  jaoh,  koje  se  u  tiekitii  krajerima  gorori 
i  hez  h;  u  ialosti  kao  naprijed  pad  4:  Pod  ne- 
bom  jeste  li  gorf'iju  do  danas  buljezau  vidjcli  — 
a  jaoh  i  lele!  —  nego  li   od  menoV   M.  Vctrauic  [ 

2,  319.    Iz  ovoga  su  izasla    odmctiiutja    tolika  —  | 
ajao  —  od  pravc  viro.  M.  Eadnic  127.  ,s-  dat.:  A 
jao  tuznome,  koji  tamo  dode!  A.  J.  Knezovic  lOli. 
P|esnu  se  rukom  iiilail  bane:  ajao  mene  do  boga!  ] 
Nar.  pjes.   vuk.   1,  589. 

i.  pred  jaoj,  koje  .ie  sazima  a  joj:  »  zalosti:  A 
joj  zeno,  pogiboh  ti!  Nar.  pjes.  mar.  202. 

k.  ptred  va,  .s  kojiin  se  mstavla ,  te  bira  ava, 
koje  vidi. 

I.  pred  vaj,  koje  s  prednim  u  piatim  i  saslar- 
jaju  (avilj):  u  tuzi  itd.  kao  na/irijeil  pod  i:  Avaj 
hajmoh  sinko  meni !  M.  Marulir  17iS.  Tad  gospa 
roc'e:  avaj  gorcija  od  svita !  1S6.  Avaj,  Mitre, 
glavu  izgubio !  bud  utoce  jutros  uz  planiiie,  cemu 
bi-ata  ostavi  svojcga'?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  606.  Avaj, 
}ubo,  da  te  bog  ubije!  sto  ucini,   paraet  izgubila! 

3,  221.  Avaj,  Vuce,  dom  to  ue  vidio!  277.  Avaj 
jadan  l^ubovicu  bego!  kamo  tebo  sinociie  odclo'? 
539.  Avaj  Leka!  vesela  ti  majka!  2,  235.  »  dat. 
moze  stajati  tko  podnosi  zalo.st  a  to  moze  biti  i 
ona^j  koji  gorori:  Avaj  (loviku  tomu  kiiu  sin  tlo- 
\'icanski  pridan  budet.  M.  Alberti  453.  Avaj  mene, 
do  boga  jednoga!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  56.  Avaj  meni, 
do  boga  miloga!  114.  Avaj  mene,  dragi  pobra- 
time!  tu  li  si  mi  bolan  dopaniui!  247.  Ki'iigu  uei, 
grozne  suze  roni :  a  vaj  mene  i  do  boga  moga ! 
3,  384.  Avaj  meni  do  boga  miloga!  sto  cu  jadiia 
robiiia  do  vjeka?  435.  Avaj  meno,  do  boga  mi- 
loga! de  mi  Batric  brata  ne  ostavi.  4,  3.  ii  gen. 
stoji  na  sto  se  zali  tko  gorori,  Uto  mu  je  tesko: 
A  vaj  duge  noci!  s  majkmn  spavajuci.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  207.  A  vaj  kratke  noci!  208. 

II.  conj.  d'i,  vero.  Jsti  iizrik,  po  tome  .ito  .vfi  Aim 
u  opie  docekiije  sto  god  .Ho  je  drayojaijijc  od 
onoga  sto  .se  zateklo,  bira  savez,  koji  dolazi  medu 
rijecima  i  medu  recenicama,  kad  droje  Hi  vise, 
izreieno  srako  Hi  samo  rijeejii  Hi  recrnicom,  ide 
jedno  za  drugim,  pa  se  hoce  prema  prediiem  da 
istakne  drugo,  koje  po  sebi  moze  biti  Hi  mu  su- 
protno  i  neprilika,  Hi  od  uega  razlicno,  Hi  prema 
nemii  samo  drugo,  osobito,   te  se  kao   tako   istiee, 


a  po  tome  dolazi  i  onda  kad  se  samo  prelazi  u 
govorii  od  jednoga  na  drugo.  Dolazi  od  prrijeh 
vremena  i  u  srijem  rjecnicima. 

A.  medu  rijecima. 

1.  dvije  rijeci,  samostalne  jedna  prema  drugoj, 
ali  obje  pridjevene  trecoj,  te  o  jednom.  samo  izre-  ■ 
cene  po  razlicnijem  osobinama  negovijem,  eesto 
clolaze  s  ovijem  sarezom  medu  sobom,  te  se  druga 
istice;  rijec  kojoj  se  obje  pridijecaju  moze  i  ne 
biti  izrecena  kad  se  razumije,  a  rijeci  koje  se 
ovako  pridijeraju  mogu  biti : 

a.  dva  substantira,  ali  uza  simki  stoji  joStc  sto 
god,  cim  se  iz  blize  odreduje  svaki  drugacije: 
sm — XV  eijeka :  Stefana  Urosa,  syna  svetago  krala 
Urosa  a  pravLnuka  svetago  gospodina  Symeona. 
Men.  serb.  561.  St  i-abomt  tvojimt  a  st  sj-nomt 
mojimt  StefanoniL.  68.  Hija  popt,  Eilact  sint, 
vnulvt  Tolihi  a  pravBnukt  Stavtne  kiieza.  Mon. 
Croat.  1.  Vam  i  vasim  kmetom  a  nasim  susedom 
dajemo.  5.  Slavne  gospode  Jelene  gospodina  vo- 
jevode  Sandaja  a  cere  gospodina  kneza  Lazara. 
Mon.  serb.  251.  Uadosavb  veliki  vojevoda  rusaga 
bosanskoga  a  sini.  kneza  Pavla.  398.  Svi  bratja 
vise  recenomvi  vojevodi  Ivanisu  a  sinove  kneza 
Vlatka.  454.  Da  bude  mirani.  i  jedinaub  sinomt 
s  mojijemi.  a  svojijemt  bratomj,  knezomt  Vlat- 
komb.  461.  —  XVI — xviii  vijeka:  Moj  gospodar  a 
vas  zet.  M.  Drzic  216.  Vjerenika  vasega  a  spasi- 
te}a  moga.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  331.  l^ubim  tvoga 
sinka  pridragoga  a  moga  gospodina.  P.  Posilovic, 
nasi.  67.  Pavao  prije  Isukrstov  ]irot;onite|  a  paka 
apostol.  A.  d.  Bella,  razg.  106.  David  ugleda  Ber- 
sabou  jirigizdavu  mladicu  a  svoju  su.sjedu.  I. 
Dordic,  salt.  xiv.  Tvoj  otac  a  moj  muz  s  neprav- 
dom  je  stekao.  J.  Baiiovac,  prip.  178.  U  krilu 
svojo  zaruc'nice  a  majko  uase.  F.  Lastric,  ned. 
387.  Neka  pusti  su^i'ia  iz  tamnice,  druga  moga  a 
sinovca  tvoga.  A.  Kacic,  razg.  39.  Da  vam  na 
svjetlos  zivot  Marije  Egii)kino,  nogda  velike  gres- 
nice  a  paka  ne  mane  jjokornice.  N.  Marci  5.  Ve- 
liki I'lekad  gresnik  a  pak  pokornik  priveliki  s. 
Agustiu.  B.  Cuceri  55.  Vjerenica  za  malo  vrijerae 
a  udovica  za  puno  |eta  i  godista.  350'  —  sada: 
Decu  tvoju  a  sureve  moje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  268. 
Evo  danas  boga  j^ubovioa,  tvog  zlotvora  a  krv- 
nika  moga.  3,  463.  O  Kajic^a  moje  cedo  drago! 
sab|o  britka  svagda  na  mejdanu  a  kreposti  medu 
vojvodama!  2,  4<S1.  Dosao  je  moj  najmladi  brat 
a  tvoj  surak.  Nar.  prip.  vuk.'  197.  Majcin  sine  a 
sivi  sokolo!  Vuk,  ziv.  123.  Da  budu  svagda  stari 
svatovi  a  gospodski  bauovi,  bratski  cvjotovi  a 
zemajski  kmeto\n.  127. 

b.  dra  adjektira  Hi  participa  pasir.,  osobito 
kad  su  im  ziiacena  rrlo  razlicna  Hi  protirna  Hi 
kad  je  koji  joste  eim  iz  blile  odreden,  ali  i  inace, 
kad  .<('  .•<amo  hoce  da  drugi  istakne:  a)  oba  bez 
Ijlize  odredbe:  xiii— xv  eijeka:  (najstariji primjer 
koji  bi  oramo  isao:  .ICtto  strLjiitL  ili  vtmestitL 
grbdoje  a  sti-asnoje  sudiste  jogo'.  Stefan  la-.  9. 
zlo  je  nastampan:  u  origimHu  nije  a  nego  i.)  Da 
jestb  prokletb  a  zavezant.  Mon.  serb.  18.  Podt 
velikoniL  a  visucoint  pecatju.  294.  Eazumivse 
niht  razmnne  i  prilicne  prosne  a  prave.  486.  — 
XVI — XVIII  rijeka:  Kep  kratak  a  tanak.  B.  Krua- 
rutic,  vaz.  7.  Bogat  a  lud  malo  j'  slavan  kao  osal 
sedlom  spravan.  P.  Vitezovic,  cvit  124.  Bogat  a 
lakom,  i  star  a  prignut  na  grijeh  puteni.  P.  Po- 
silovic, cvijet  175.  No  ima  boje  a  vridnije  obrane. 
J.  Kavaiiin  207.  Ako  jo  stvar  istinita  a  potajna, 
va|a  da  reces  prid  kim  si  govorio.  J.  Banovac, 
prip.  154.  Zona  prisobna  blizu  poroda  a  potribita. 
F.  Lastric,  ned.  425.  Pod  grihom  biti  pak  siguruo 
medu  valovi  spavati  jest  oholci  a  budalasto  ufaiie. 
D.  Eapic  110.   Dobrorioaii  a  zlotvoran.  V.  Dosen 


IV.  Govoi-oi'io  kojp  jo  kiiitko  ii  dobro.  U.  Leakovic'', 
gov.  V.  —  sada:  I'okroj  iiii  mo  .svo  novo  odclo, 
svo  zoloiio  Oil  f'oo  zoli'iio  a  okiatko  s  jjiiiicoiii 
jetlnnko.  Nar.  pjes.  viik.  2,  77.  (iolo  a  iiliolo.  Nar. 
posl.  vuk.  -I;!.  Kail  jo  ko  siromasan  a  poiiosit. 
Vuk,  posl.  .l;!.  —  /))  jedaii  Hi  oixt  vim  i/od  is- 
blih-  odrcJcua:  rolakiiuto  i  skrusono  radi  .stralia 
muka  i)ak|onijoh,  a  initogmito  od  |ubavi  iiojiro- 
cijei'ieiio  Ijepoto  slaviio  iiobo.sko  kni-e,  svijot  csta- 
viSe.  B.  Ciradi('',  djov.  HO.  U  I'logovijoh  biilah  do- 
puitenijoh  ovoj  druzbi  a  ucinonijoli  u  Riniu.  A. 
Uu6pti6,  roz.  jez.  l>;i.  Dobiti  dila  malasna  a  sve- 
srdno  ucii'iona.  F.  Lastric,  nod.  109.  Jor  no  moro 
dati  ciuo  ni  uzdifjniit  na  visino  blato  ozgor  po- 
gladeno  a  nnutia  nagi'deno.  V.  Dcson  21.  Upi- 
tajuio  duso  one,  kojo  i  posred  svijota  zivjesp,  ali 
zivotom  ])rotivnijoni  nosvjosnouui  zakonii  svjetov- 
nomn  a  jnikladnijoni  bozijoniu.  B.  Ciicori  Ij.  Ah 
dosnico  svoinoguca,  na  darovo  i  na  svaku  blago- 
darnos  spra\'na  svodor  i  pospjosna,  a  na  bifio  i 
na  podepso  svodor  kasna!  21().  Moji  rani  vino- 
gradi  ni  radoni  ni  gradoni,  bosiokom  pcsadeni  a 
ruzicom  zagradeui.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  7.  Za  klo- 
bukom  bola  kita  porja,  u  dim  perjo  srebrom  za- 
liveuo  a  po  sredi  zlatoni  proiilotono.  2,  ii02.  Driizii 
dcsni  a  n  boga  .srotni !  Vuk,  ziv.  127.  IJa  nui  jo 
sjeme  tvrdo,  na  zidu  slasito  a  na  daloko  glasito. 
7.^.  —  isiiori'di  dajp  )i(iil  B,  I,  a.  i  b.  rfreiiire  ti 
kojima  je  izostni'leiui  l;opuia  Hi  predikai. 

o.  dca  jxirUciim  sadaHikya  ri:  Hi  jirosloija  (d;l. 
sa  sfijeia  titi)  motju  iiiinti  uza  .ic:  Kj-ajovi.stvo  mi 
raziunivse  nihu  proSi'ie  a  mi  imavse  .sviti.  s  vla- 
stoli.  Mon.  sorb.  48(i.  Dvigsi  obi  niei  a  prignuv 
kolina.  M.  Marulic  Hi.  Okol  glave  sania  kosu 
svivsi  a  -svitla  dva  prama  niz  lica  pustivsi.  D. 
Urzic  353.  Njesto  ti  kratko  ticuei  a  njoSto  i  obilno 
tezuiii.  B.  (i  radii-,  djov.  8.  Kloknuvsi  kolini  na 
zeni|u  a  ruko  razapansi  ka  nobu.  V.  Vrancic,  ziv. 
17.  Imajui'i  opaz  i  na  vrimc  spodobno  i  na  raisto, 
a  pazoi-i  no  drzat  l,ada  uza  .so  dicico.  F.  Last.rio, 
nod.  GS.  Iskoronujuoi  u  I'linia  zloce  a  kriposti 
sveto  u-sadujuci.  H.  Ijoakovic. ,  nank  232.  Istuci 
plod  a  n(^  naliodooi.   Ii.  Cuoori  2S. 

2.  dvijc  rijeci,  samo.stidiw  Jcdim  prcnia  druyoj, 
ali  izreccnc  sa  dvojc  o.whito,  uzimajii  ovaj  save.,! 
medu  se,  te  sc  druija  islice,  kail  svuka  ima  uza 
se  po  Uo  god  eim  se  svaka  draijujaivjc  iz  blize. 
odrediije  Hi  po  sto  r/od  cim  sr  rnririca  2)opuua, 
a  hcz  tuija  vrlo  rijiiko: 

a.  snuka  s  udrcdhom  drujiojafijom:  xiii — xv  vi- 
jcka:  List!  prod  nas,  trili  uinlari,  po.stavi.sc,  keh 
ta  gospoda  izibra:  joduoga  latinskoga  a  drugoga 
iiiniskoga  a  trotoga  brvaokoga.  Mon.  oroat.  1. 
Kfcbtli.  zita:  polovina  cista  a  i)olovina  pro)>rosta. 
Zak.  dus.  50.  Da  .so  po.sl.avi  ])oIoviua  sudi  dubro- 
vac'kibi.  a  polovina  .sri.b[L.  Mon.  sorb.  205.  Na 
komi.  su  10  kanioni  ori.Jonihi,  a  Sost  ])lavotnijohb 
u  zlatu.  .SH().  Sto  i  t.ri  do.seti  i  jcdnu  litrn  a  11 
unaci..  390.  —  xvi — xviii  vijcka':  Imaj  sladak  jo- 
zik  a  podatjive  ruke.  Zborn.  33.  .Ta  pj(!sa  liodeci, 
))un  vaja  i  tugo,  a  ona  jezrlooi  na  joljttnii  proz' 
luge.  M.  Vctranic  2,  107.  Se<lani  gltiv  i-azlikih  a 
ccLixe  drakunsko  nogo  a  kiji  zadi'ii  kako  nn-k  osal 
a  ocas  zak|ucast  kako  kjisro  na  dvojo  jimise.  P. 
Zoranic,  plan.  7.  Irnadijaso  glavu  od  zlala  a  nogo 
od  zonijo.  M.  Kadnio  U.  Vidooi  svoju  stotu  a  ko- 
rist  Jaliovjovii.  A.  Jvaoio,  kor.  .3.1.  Oi.s(;a  duSa  a 
pouzdana  i  slobodna  od  svakoga  .smrtnoga  grilia 
pamet  cast  je  ovoni  gospodinu.  F.  Lastric,  ned. 
34.  Kolika  .su  djola  niilosrdja?  Cotrnaest:  sedam 
duhovnijeh  a  sedani  tolosnijoli.  I.  A.  Nonadic, 
nauk  157.  Tri  mudroznanca,  j(M|au  iz  Ciriike,  drugi 
iz  Indijo  a  troci  iz  I'er.sijo,  divaniso  jodiioc.  M. 
A.  Kojkovii,   sabr.  9.  —  suda:   Nit  ji?    bilo,   niti 


mozo  biti:  jodna  zoni|a  a  dva  go.spodara.  Nar. 
pjos.  vuk.  2,  309.  To  su  jadi  i  tvoji  i  moji:  tvoji 
za  innoMi  a  moji  za  tobom.  1,  ■l(i3.  Ja  <u  joj  udu 
sro6u  dati:  zlu  svokrvu  a  svckra  goroga.  1,  305. 
Do  god  bio  vrsni  brat  a  bogati  dom.  Vuk,  ziv. 
77.  —  isporcdi  dale  pod  B,  1,  a.  i  b.  recenice  u 
kojima  Je  izostarfeiia  kopiilii  Hi  predikat. 

b.  si'aka  Jos  s  kakrijein  dijelom  reicnicc,  imala 
kakovii  odrcdhii  svoju  ill  ne  imala,  a  po  torn 
upravo  po  dva  dijela  recenice  sa  svake  slrane: 
XII — XV  vijcka:  Bogi.  promilostivy  utvi-tdi  Grtke 
carLmi  a  Ugro  kra|mi.  Mon.  serb.  4.  Da  ima  bit 
pol  knozii  a  ])ol  opatu.  Mon.  croat.  2(i.  U  sredi 
joj  jedani.  balasi,  a  okolo  5  perala.  Mon.  serb. 
498.  Ctuci  ja  tu  a  on  onu.  Mon.  croat.  41.  — 
XVI — xviii  vijcka:  Brodeci  so  nigda  s  ovim  a  nigda 
s  onim,  nisto  su  od  ovoga  a  nisto  od  onoga  sli- 
i5ali.  P.  Hoktorovic.  55.  Od  kojijeh  (kniga)  scije- 
nim  da  c-e  biti  bogu  slava,  svetijem  cast  a  puku 
liTstjanskomu  nauk.  M.  Divkovic,  bos.  xv.  Njetko 
njokom  ki'opostju  lU'esou  a  njotko  njekom.  xv. 
Na  mistijom  smo  duzni  u  srou  ciste  misli  a  na 
dvoru  pravo  djelovanjo.  8.  Majk.a  s  kcercom,  otac 
s  sinom  a  brat  s  bi-atom  zagrjoni  ostase.  P.  Ka- 
navolio,  dtibr.  10.  Naj])rvo  ja  a  paka  ti  sa  mnom 
uzgali  bisnio  se.  A.  Vitajii5,  ost.  vii.  Izaborite  ili 
sada  krunu  od  draca  za  malo  dana  a  pak  krunu 
od  zlata  po  sve  vijoko.  ili  sada  la-unu  od  zlata  za 
malo  dana  a  pak  kruiui  od  draca  po  svo  vijekc. 
IJosjchIo  la'.  29.  Mozo  biti  tia  o  vratu  nose  jedan 
dcsetak  zlijoli  bozica  a  gorijeli  uski'seiia.  B.  Cu- 
ceri  420.  —  sada:  I  rodom  se  podicili  kao  paim 
zlatnirn  perom  a  senica  ravnim  ]io}em.  Nar.  jijes. 
vulv.  1,  7.  Pravo  idu  dvoru  djovojackom:  napred 
Marko,  a  za  Markom  Janko,  a  za  Jaiikom  Ustup- 
cicu  Pavle.  2,  242.  Ja  tebe  rogom  a  ti  nione  ro- 
dom. Nar.  ])osl.  vuk.  110.  —  ncki  su  izmedu  ovi- 
jch  priiiijera  Jcdiuiki  s  dcijc  recenice  u  kojima  su 
jednaki  predikaii  pn  se  u  jediioj  izostavi  predi- 
kat:  isjioredi  da(e  jiod.  B,   1,  a  /  b. 

c.  hcz  ii'ei/a  slo  hi  sraku  drnijaeije  odredivalo 
Hi  hcz  dn(ii(iij(i  dijela  recenice  reoma.  rijetko:  xv 
vijcka:  (jospoctvu  vi  smertno  poldoncuijc,  a  vece 
(et  cetera).  Mon.  serb.  542.  xviii  vijcka:  Kvit  a 
duplo,  nigdi  te  no  bilo!  M.  A.  Kejkovic,  .sat.  71. 
istoga  vijclca  u  raciinanu,  kad  se  hrojcei  sabiraju, 
nalazi  se  pred  dritgim  hrojem,  koji  se  dodaje  pr- 
vomu:  Pocme  se  od  soldina  ovako:  6  a  4,  to  ih 
biva  10;  a  3,  to  ih  biva  13;  a  6,  to  ih  biva  19. 
M.  Zoricii,  arit.  9.  tako  i  kad  se  jcdna  rijec  koja 
znaci  broj,  ili  nijesto  licga  kako  mnustro,  dm 
puta  zasopce  recc  da  bi  se  pokazalo  da  se  sto 
aini  vise  puta,  xvii  ■;  xvm  rijcka:  Zapo\-idivsa 
(si(^)  bog  Nojn  da  stavi  u  korab[u  zivine  neciste 
dvojo  i  dvojo,  rece  mu  da  zivina  cistijo  stavi 
scdmero  a  sedmoro.  M.  Kadnic  3(35.  Sve  vise  a 
vise  roka  zaktiva.  M.  A.  Ilejko\'ie,  sabr.  6.  isto 
tako  kad  se  rijeci  veci  ili  drugi  pridijevaju  cemu 
dva  puta  zasopce,  te  se  pokazuje  da  tako  sto  jcdno 
za.  drugim  biva  vise  puta :  Poznavsi  ovi  nacin 
bismo  sve  veca  a  veca  dobrocinstva  liegova  po- 
znavali.  B.  Leakovio,  nauk  45.  Sve  vecu  a  vecu 
zcju  doblvaju.  144.  Izvrsujuci  po  vrimenu  u  go- 
dinali  svojili  svo  driige  a  druge  kriposti  svote. 
B.  Lioalvovic,  gov.  20.  Za  to  im  nauk  ni  jodan 
nije  jjo  vo|i,  nogo  sve  drugi  a  drugi  nauk  trazo.  38. 

3.  dvijc  rijeci,  lakodcr  samoslalnc  jrdna  prcma 
druyoj,  ali  vczanc  za  treeu  Hi  za  cijelu  recenicu 
tijcm  sto  srojim  padesem  (s  prijedloijom  Hi  hcz 
prijedloya)  nesto  u  reccniei  iz  blih  odrcdii^ju  Hi 
recenicu  dopunaju,  i  to  tako  da  su  oltje  istoinu 
hliza  odredha  i  ixtoinn  ncdostatku  dopuna,  mogu 
imati  medu  soimm  ova,j  sacez,  te  se  druga  istice 
preina  prvuj;  olije   imaja  uza  sc  svoju  Idizu  od- 


redhu,  araica  dniffacijii,  a  wioriit  hiti  i  lies  loya; 
s  rijrcja  u  lutdchi  jctliiak  Jc  iiijinitir,  tc  i  uit  talco 
dolazi. 

a.  rijec  u  padezu  sa  svojom  odrcdhinn :  a)  ii 
akiif:.  ohjc  Hi  samo  driiya:  Mi  iiut  daT'ovasmo  ta 
dohodaki.  za  nasihi.  nu'ttvihi.  duSo  a  za  nase 
zdra-^'je.  Moii.  croat.  45.  Da  dodesi.  Ic  iiamt  a  u 
tvoju  kueu  a  kb  svojiuii.  jiiijate}emt.  Siiom.  sr. 
1,  24.  Suprotivt  kra]u  O.'itnji  a  u  ponioci,  gospo- 
dinit  Pavhi.  Mon.  .serb.  '2.5j!.  Oiide  se  do  danas- 
neg:a  dne  diluju  svpta  gospodiiiova  otajna  u  spo- 
minak  te  svete  mucenice  a  na  livalu  volikoga 
bon;a.  F.  Vrancic,  Hv.  32.  Neka  biide  za  I'legovo 
spasenje  a  na  tvoju  .sila%ii.  L.  Terzic,  pokr.  111. 
Da  ukazem  rane  moje  na  .slavu  i  postei'iLi  tvoje 
a  na  spaseiie  duse  nioje.  F.  Parcic,  riik.  81.  Sve 
tebi  poklaiiam  na  .slavn  tvoju  a  za  nioje  spasei'io. 
I.  A.  Nenadic,  nauk  223.  Donesi  ga  u  MIotke  bi- 
jele  a  na  ruke  milu  dragu  iiiomo.  Nar.  pjfis.  vuk. 
1,  233.  Vas  u  erau  a  na  koi'ia  crna.  J,  UiG.  Koji 
smo  se  ovde  sastali  u  ovi  jioStpni  dom  a  jiod 
kucni  krov.  Vuk,  ziv.  12.').  —  /()  u  pen.  ohji:  Hi 
samo  driifin ;  Svak  joj  s(>.  cudaso,  . .  bile  I>isf>  sijo 
a  crnili  oriju.  M.  Maruli(';  7(i.  Na  21.  .sptenibra  a 
Kodista  iri82.  A.  Onfrtii'',  I'oz.  joz.  (13.  Molini  vas 
za  [ubav  bozij'u  a_  jiorad  s|iaspna  nasoga.  R.  Loa- 
kovi('' ,  gov.  2S).  Negnv  ju'vi  l)r;i.tu<f'd  dobro  svi- 
jesti  a  bn]o  diiSe.  B.  (jiicni  ITi.  Divan  ti  jo  Oolo- 
bija  Hanio!  cma  oka  a  bijcla  li<'ii.  Nar.  pjos'.  vid;. 
1,  l.')il.  Za  zalogii  iiiojoga  I)ratiiistva.,  mog  bratiu- 
stva  a  tvoga  sostrinstva.  1,  'i(M.  Kada  do  dva 
knoza  jHiKiboso,  . .  jctlnog  dana  a  jcdnoga  rasa. 
■I,  14-5.  Sin  jodno  .b'vrcjlic  a  ora  <_!ika.  Vuk,  djel. 
a]).  l(i,  ).  Sagrucliii  M-bi  zaduzbimi  o  smimi  Irim 
i  o  svonio  blagii  a  bcz  siiza  bcz  sirolii'isliijcli. 
Nar.  pji's.  vidi.  2,  .'!2(i.  I'olci'M'la  dva  vvana  gaviana 
s,n.  Misar.a  poja  sii"i)k(iga  a  txi  Salica  gnida  bijc- 
loga.  4,  20;!.  Ka'  Morarii  tania  jiritisnula  od  zc- 
stoka  pralia  i  olova  a  od  paro  koi'isko  i  jiiiiaoki'.  i 
4,  .378.  Dodito  dva  ti'i  u  Kosovo  a.  ii  inojc  bogoni 
poscstrinio.  2,  35.  I);i  Ijog  da  d.a  izlazi  za  ijinogo 
jeta  a  .srotnili  goilina!  Vuk,  ziv.  llf!.  —  c)  u  dal. 
driifja:  S  I'linia  hajdc  u  Pozegii  ravnu  a  niojemu 
dvoru  bijclomo.  Niii-.  pjos.  vuk.  2,  171.  —  d)  a  \ 
lok.  ohje  Hi  samo  driiga:  V  zeni|i  zeglikovskoj  a 
u  nirsti"  rpkonirnii.  Arlii|('vica.  Mon.  serb.  143. 
Takoj  so  po  vodi  svotoga  krstonja  <a  po  luT-jjosti 
ibilia  svotoga  diihovno  liudoiiio  pbiditi.  V*.  (irjidir, 
djcy.  tS.  Tko  ga  po  niornii  svjet.ii  a  jio  svojoj 
dobroj  vo|i  bude  zagrliti.  2!'.  \]  mom  dvoni  a  na 
krilu  monic.  Nar.  pjps.  vidi.  I,  354.  U  t.avnici  a 
u  turskoj  ru(-i.  1,  552.  Da  vazda  sjcde  u  bogatu 
sehi  a  trppzi  u  i"(4n.  Vuk,  ziv.  127.  —  e)  ii  iiistr. 
ohje  ill  samo  drufld :  Dajonio  va  vidjonjr  vsakoniu 
po  scmi.  naicmi.  upi.'ianju  a  podr.  nasomi.  zako- 
nouib  pocatjn.  Mon.  serb.  3S1.  Driigako  oti  ja  da- 
na.ike  bcsjpditi  vam  s  jubavi  ])rpnia  vami  nista 
maiiom  a  s  koi'i.sti  vpIp  vpcom.  B.  (.'ui;pri  25.  ,Tc- 
dan  drugog  za  zdravje  pitah'  dobrijpm  .-irpom  a 
l>ravom  |ubavi.  Vuk,  ziv.  77.  I'rvi  en  li  niegdan 
o.staviti  u  KladuSi  a  prpd  tvojoni  kidoni.  Nar. 
])jps.  vuk.  3.  1(17.  Kog"  .sn  jubp  doslp  sjptovalp, 
koga  doslp,  koga  li  c"  odsolo,  s  dugom  kosom  a 
pamecu  kratkom?  2,  532.  Svp  s  ca.som  clobi'ijpm 
a  mu-om  bozijem.  Vuk.  ziv.  73.  Kud  god  hodali, 
hodali  putpm  sirokijem  a  s  obrazoni  svetlijem. 
74.  Kano  menp  moja  majka  Sto  jp,  n  nvet  opra- 
vila  u  neznanu  tudu  zpmju  a  za  tudim  ocicaina. 
Nar.  pjps.  vuk.  1,  139.  —  isporedi  jos  dale  pod 
C,  2,  a.  i  b. 

b.  rijec  u  padezu  hez  odredbe  Hi  s  odredhom 
za  ohje  istoDi,  eec/a  radi  se  driKja  tie  /.sY/rc  toliho 
preiiia  prroj  jiec/o  I'ise  prema  rijeloj  recenici  kao 
da  prre  ne  hi  hilo,  a  to  maze   hiti  i  n  fidjekojem 


predriem.  primjeru,  otiako  kao  da^e  pod  5.:  Mogu 
li  se  dati  aspre  crkovnp  u  zajam  a  na  dobit?  I. 
A.  Nenadic,  nauk  135.  .Tere  mo  si  cio  jubiti  po 
sili  a  na  sraniotu.  Nar.  pjes.  mikl.  bcitr.  57.  Da 
u  vijek  zi\'im  bez  pokoja  a  bez  oca,  ki  me  rodi. 
J.  Kavariin  236.  Da  bill  iniao  svaku  nuidrost, 
koju  moze  covjek  imati  pod  nebom  a  na  zpniji. 
M.  Divko\-ic,  nauk  54.  No  iuia  pogrdnijp  stvari 
pod  nebom  a  na  zem|i.  1841'.  Koje  midco  nijo 
poduijelo  nijpdno  sfcvorenje  pod  nebom  a  na  zemli. 
M.  Divkovic,  bps.  4.  IT  tminah  a  bez  svijpce,  po- 
srpd  mraza  bez  nialo  ogna.  B.  Cueeri  284.  Prostri 
meni  pokraj  peci,  pokraj  peci  a  na  vi-cci.  Nar. 
pjps.  vuk.  1,  29(5.  —  tako  je  i  staro:  Povelinijenib 
a  sudonib  bozimt  prijemi,  (b-i.zavu.  Mon.  serb.  317. 
c.  dva  infinitiva  sa  srijem  slo  us  nih  nmze  hiti: 
TJliogu  je  bole  bit  a  mirno  stojati,  neg  im.at  vas 
saj  svit  a  svak  eas  ])redati.  N.  Dimitrovic  20. 
Bo|o  t'  je  pravednu  o  mabi  ziviti  a  diisu  naredmi 
i  pamet  imiti  neg  veliko  blago  s  gi'isi.  P.  Hekto- 
i-ovic  40.  Cto  je  t-oj  neg  napit  zdi-avjom  a  pak 
dati  ppuipr  i  jad  popiti?  H.  Lucie  202.  Ovo  nijo 
zagubiti  mladost,  npgo  prominit,  dn.ti  blago  a  na 
misto  I'lega  zlato  vazeti;  dati  malahnu  kucicu  a 
za  I'ui  jiniati  ijrostrauu  i  siroku  kud'U.  P.  Vran- 
cic, ivv.  28.  Da  buile  znat  odvrci  zlo  a  obrati 
dobro.  T.  Bandnlavic  4.  (iovorit  dobro  a  cinit  zlo 
jest  varati  sebc  istoga.  K.  Magai'o\'ic  77.  Nije 
koristi  im.ati  blago  Solonuinovo  a  izgubit  dusu. 
.1.  Banovac,  pri]i.  17.  Ne  trpiti  s  I'lim  a  otiti  kra- 
)cv.ati  s  liini,  to  jp  mucno.  F.  Ijastric.  iied.  191. 
('udo  jp  n  plamcnu  il  n  vatri  biti  a  up  izgoriti 
il  liari  no  opaliti  sc.  .'Ci!.  KaUo  sp  to  dvojp  skupa 
slazp:  biti  krScanin  a  obdrz,avati  ncznaboslic  obi- 
raje.  M.  A.  Kc!kovic.  .sat.  Hi.  —  ispoirdi  dale 
pod  li,  I,  a.  *  b.  ret'eiiire  u  kojima  je  i:oslar(eu 
predikal. 

4.  jedna  rijec  jiridjereiia  dru;joj  oiiako  kako  .s-» 
vaprijed  jiod  1  pridjrrrue  drijr,  prcm  (U  je  rcc 
resava  za  ihi  srojim  ohlikom,  maze  se  jos  i  ovi- 
jeiii  saresom  istakiiiili   iirema  mj:   lada  je  rijeij: 

a.  suhstanlir:  Dok  ja  nadeni  dusirianina  moga, 
a  Turcina  silna  Vhili-Alijii.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
21)9.  Npvjpra  ti  sjedi  uz  koleno,  ispod  skuta  pije 
ladno  vino,  a  prokleti  Vuce  Brankovicn,  2,  311. 
No  ini.aju  nciiogodna  druga,  a  na  konu  nesi-pt,na 
dpvojku.  2,  557.  —  isporedi  daje  pod  C,  2,  b. 

b.  adjeklir  Hi  iiartic  /ms.:  Da  su  ilosli  2  vasa 
Movrka,  a  poslani  oili.  kra|a.  Sjiom.  sr.  1,  32. 
Primilii.  vasr,  moj  dio  i)okkida  u  mojo  riike,  kako 
SP  na  punu  odt  ovohi.  poklada  uzdri.zi  a  podpi- 
sano  n  z.apisijehi..  Mon.  serb.  389.  Ide  jjrvi  prid^a 
svinie,  a  poruspn  nad  svp  inp.  T.  (iundulic  437. 
On  .svaku  noc,  po  svcm  spbi  boda  a  presposlen 
k'o  kakvi  nlioda.  U.  A.  Kp|kovic,  sat.   101. 

c.  particip  sadasi'icfia  er.  Hi  prnMoija  akt. ;  Vsi 
ti  komuni  mogu  ])asti  va  dne,  jpdni  do  druzili,  a 
noci  na  svoj  terrain  lezuci.  Mon.  croat.  10.  Listb 
mi  ste  udali  a  govorece.  Spfirn.  sr.  1,  22.  Tuj  mi 
SP  obetova  krajestvo,  a  govcn-e.  Mon.  serb.  241. 
ISludi.s  u  goru  a  niornar  buduci.  D.  Barakovic, 
Vila  fif).  Veliko  dostoja(n)stvo  ima  koji  oprosti 
nepiajate}!!  a  moguci  se  osvetiti.  P.  Posilovic, 
cvijet  (iS.  Vola  nasa  odinede  se  od  stvari  bozan- 
.stvenije  a  malo  brinui^i  se  za  stvari  duhovne.  181. 
Kojino  sam  tri  godine  vezla  a  sve  mlada  krijuci 
od  majke.  Nar.  pjes.  viik.  1,  370.  Jesi  V  mi  se 
jucer  umorila  a' jasuci  kona  velikogaV  2,  46.  — 
isporedi  daje  pod  B,  3.  g. 

5.  jedna  rijec  vezana  ohlikom  svojim  za  drurfii 
Hi  za  cijelu  recenicu,  onako  kako  su  naprijed  pod 
3  privezane  di-ije,  maze  takoder  imati  prrd  sohoni 
ovaj  saeez,  kojim  se  iztice  kao  osobito  fto  prema 
onome  cemu  je  prirezana: 


G 


a.  rijet  ii  padrhi:  xiv— xv   rijrka:  Stvoi-i  mi-  [ 
losti.  kin) cvi.Rtvo  mi  a  poklisaronii.  <hil>rovi.fskimi.. 
Mon.  scrl).  S5,  Zaiiisa  nu\  onri.stvo  mi  ci-i.kvi.  ba-  | 
Stinu  a  svotaK"  an.liniiKcln.  172.  Turci  zabav]ajii  i 
iiaSi'mi.  tibKi'^'Piiii.   a   u   zomji    f^dspodstva   vi   a 
brczi.  iK'iliioKiv  I'jibi.    si.Kii"Soiija.    Simiii.  sr.   I,    !:">. 
•lo  li  lUistdjiKi  ila  Vnsi  |iiijati'ijo  toliJiU  Slotu  i  sra- 
motii  jiiimu  mil.   va&Mii.   |uili  a  iia  vaSoj  vOvi.  1, 
101.   I'tislavi.  svojo  listove  a  inuli.  svojuiiiL  pi'ia- 
tiju.  Moil.  sorb.  iVJ'J.  Postavisp  n  nasi,  komuiii.  u 
liiiklaili.  'JdOO   ibikad.  a  podi.   ovi   uvOli..  'M2.   Ti 
so  zaklcsc  vla.itole  a   ii   izabvaiii   dam.  svotii   no- 
diju.   172.  Knko  ji>  bilo  bott'iije  nascga  roditola  a 
po   svomb   tostamciitu.  508.  —  xvi — xviii  rijcka: 
Vo|«  jioshii'.it  lobi  vil  a  za  bar   uogo    li   sadrui'.it 
od   ino    luvon   dar.   &.  Men^ctif  17.   Tor   meiii   a 
mojo  sidai'oe  no  viati.  Ki.   Tor  moje  a  niciii  po- 
vrati    si'dni-co.   -Ki.   ^ojno   potui>ili   a  za  mo  skon- 
(■aiijo.  175.    Jur  iia  to  a  tobi  iioka  so  potuzu.    D. 
Drzic  :}7-l.  Za  tim  joj  s\-ii  skaiii  jadovnu  boljezan, 
ka  zivot  moj  pizi  a  kroz  lie  juvezaii.  N.  Nafesko- 
\ic  2,  52.    V'azmi  rnze  i  ]ubice  i   s  jasenkom   ci- 
tindari,   tor  toj    skiipa   sve   obaii  a  u  krvi   golu- 
bico.  A.  Cnbiaiiovio  I'iS.   Sve  toj  a  bicz  mukc,  i 
sve    oto   bi   litila,   liitrost  tvojo   nike  jaglom   bi 
stvorila.   H.   Luoio   288.   Slatki   san   me   oci   kad 
nzmo  jiir  sobi,  tor  sroc  me  podc  od  mono  a  k  tobi. 
D.  EaViiiia  V)2''.    Ovo  t'  je  oudna  stvar,    gdi   moji 
a  meni  no  hoco    dat   pomoc  u  inuei    luvcni.    9i3''. 
Izroci    istinu   a   s   nacinom.    B.   G radio,   djev.   -1. 
Pritogiiut   od  same   )nbavi    a   radi    nas    oovjek  se 
uoinio.  3,1.   Onoj    sto   vam  kralkos  od  vreuiena  i  j 
smrt  gi'abo,  vi  isprijo  pustite    a   s  obilnom    kori-  j 
stim  va!>om.  -10.  Da  komn  god  taj  sila  a  vadi  lie- 
gove  cudi  uzrok  bade   od   pogibja.  76.   Da  se  vi 
sami  a  po  vasoj   dobroj   vo|i   tizijeh   verig  nklo- 
nite.  7G.   Ja  se  a  mojijom  liotjenjem  i  vojom   iz- 
gnnsib.  B.  Gradic,  duh.  15.    U  vrime  snu-ti  moje 
ti  mi   dopusti   milost,   pokomo  i  skruseno   poka- 
jai'ie  i  ispovidai'ie  griliov  mojili  i  sveto  pricoscene 
i  pokoru.  a  na  sla^ii  tvoju.  T.  Mmavic,  iiauk  ,S0. 
Odredio  sam  biti  obranite]    liima    a   protiva   sva- 
komu  koji  hooe  govoriti  zlo.    P.  Posikn-ic,  cvijet 
34.  Bije   (smrt),  koje   a   prez   reda.    P.  Vitezovi6, 
c^-it  lU.  Zdrav  clovik  a  u  potriboci  dosta  ima  zle 
nomo6i.  10.  On  nam  dijeli  tej  milosti  a  bez  naSe 
ke  vrijednosti.  J.  Kavaiiin  16.  Kad  sve  zive  vlasti 
maknos  na  boj  sveti  a  s  upravom   tvoje   pameti. 
22G.   Neka  se  zna  da  caste  boga  kako  ki-stjani  a 
za  korist   svoju.    I.   A.   Nenadic,   nauk   58.   Nije 
dobro  coviku  ovako  biti  samu  a  prez  pomocnika. 
M.  A.  Ee}kovic,  sat.  90.  Za  sto  je  strasna  zverka 
revnost  za  pravoslavije   a  bez  razuma.   D.  Obra- 
dovic,  bas.  342.   Dono   mi  ti  jezde   tri  vile  a  na 
tri  |ejena.  Nar.  pjes.  bog.  62.  —  sada:  rijei  pred 
kojoiii  jc  a  stnji  a)  u  akus. :    Stase  mrazit'  mate- 
rinu  zlatn  a  onoga  celebiju  Imbra.  Nar.  i^jes.  viik. 

1,  472.  Cudnu  si  mi  care  ostavio  a  nadnicu,  po 
jednu  aspricu.  2,  207.  Al  podviknu  Starina  No- 
vacc  a  na  svoja  dva  nejaka  sina.  3,  13.  Pa  do- 
ceka  one  Ture  mlado  a  na  sabju  i  na  desnn  riiku. 

2,  323.  Nek  me  pusti  iz  tamnice  klete  a  na  vjeru 
i  na  veresiju.  2,  380.  Sto  me  tuzan  ovud  pote- 
ralo,  naopako  a  po  moju  glavu.  2,  80.  Pa  ga  baci 
s  Ui'vine  planine  a  u  siiie  u  dohelo  more.  2,  442. 
Papucama  piju  vino  ladno  a  ii  zdrav[e  Jelice  gos- 
pode.  2,  504.  Ta  i  ti  Ii  memo  bracu  dode,  mome 
bracu  a  u  dugovai'ie?  2,  570.  Siiioc  mene  crna 
kiiiga  dode,  cma  ki'iiga  a  u  doba  cmo.  1,  395. 
Cudan  sanak  a  u  cudan  casak.  2,  364.  AU  Tmxi 
pripekli  jagai'ice  svaki  svoje  a  uz  vatru  zivu.  4, 
39.  Zadese  se  oci  Anetine  a  za  zlatne  toke  Iva- 
nove.  1,  464.  Dobri  dosli  kiceni  svato\'i  a  za 
Maru   gizda^■u   devojku.   1,   17.    Uniijes   li   mene 


])ravo  kazat'  a  za  Minn,  moga  gospodara.  4,  379. 
Ona  poji  po  putu  putniko,  a  za  zdravjo  dvaju 
brace  svojo.  2,  622.  Daj  mi  vidro  da  ti  dodam 
vodr  a  za  jnbav  Doro  sestrn  tvoje.  1,  505.  h)  a 
(/(•II. :  Ja  s'  IIP  mogu  sam  pomo(''i  a  boz  vase  desnc 
riike.  1,  13i).  Dok  nijesam  bio  dorastao  a  do  koi'ia 
i  do  ostre  sab|o.  3,  377.  Kajske  slave  uf.ivala  ta 
11  carstvu  noboskome  a  do  siida  bozijega.  1,  147. 
Ja  cu  vam  je  sada  pretnriti  a  iz  ruke  tcSkim 
biizdovanom.  2,  212.  Vino  piju  Novak  i  Eadivoj 
a  kod  Bosne,  kod  vodc  studcne.  3,  1.  Avaj  mene 
do  boga  miloga!  dc  pogiboli  jiitros  pred  meha- 
noni  od  silnoga  Vilip  -  Magariiia  a  kod  moga 
slavna  gospodara!  2,  3.53.  Da  bjezimo,  sinko,  po 
Kvijetu  a  od  cara  i  moga  i  tvoga.  2,  27.  No  evo 
ti  poklon  i  j)ozdrav]e  a  od  siizi'ia  Krajevica  Marka. 
2,  .381.  Al'  se  prainen  zapodedo  tame  a  od  pare 
koi'isko  i  jnnacke.  3,  127.  Bi  1"  ovakog  brata  i§te- 
tio  a  sa  jetbie  grdne  kopiliceV  2,  210.  c)  u  dat.: 
Latiiii  se  liode  zacuditi  a  onome  srp.skom  odijelu. 
2,  53G.  To  je  bilo  a  bogu  za  slavn.  2,  84.  Jesam 
jednu  bolu  sakovao,  bo[u  sabju  a  bojem  junakn. 
2,  406.  Da  bog  da  da  danas  bude  dosla  s  nama 
a  k  vama  svaka  dobra  sreca !  Vnk,  ziv.  126.  d)  u 
lok. :  Poshizio  krsno  ime  svoje  a  ii  svome  dvoru 
bijelome.  2,  99.  Onde  nam  je  svctac  pocivao  a  u 
ki'asnoj  Vilendan  crkvi.  2,  75.  Vino  pije  ViSiiiAu 
Jovane  a  u  Seiiu  gradu  bijeloine.  3,  313.  e)  u 
instr. :  Onde  bjose  srpski  car  Stjepane  a  sa  sinom 
nejakim  Urosem.  3,  55.  Vino  pije  kraju  od  Bu- 
dima  a  s  kra|icom  svojom  gospojicom.  1,  443.  — 
isporedi  i  dajc  pjod  C,  2.  a.  /  C,  3,  a.  b. 

b.  infinitic  sa  svijem  sto  uza  n  moze  hiti:  Vi 
se  mome  dvoru  potrudiste,  a  prositi  moju  sino- 
vicu.  Nar.  pjes.  vnk.  3,  475. 

c.  adverb. :  Sto  imamo  pravit,  a  dostojuo,  od 
Ki-stine.  J.  Kavai'iin  260. 

6.  rijec  vcc  jcdnom  izrecena  u  recenici  mole  se 
za  cijelom  recenicom  jos  jednom  izreci  u  istom 
padehi  da  se  poblize  odredi  na  koji  god  naein. 
Hi  da  se  preku  ne  doda  sto  cijeloj  recenici  rijecju 
i  i7(  ni:  tada  rijec  na  novo  recena  maze  imati 
pred  sohom  ovaj  savez  te  se  istice  .sa  svijem  sto 
joj  se  doda:  rijec  blize  odredena  adjektivom  Hi 
suhslant.ivom :  Da  svit  ovi  jest  more,  a  more  naj- 
valovitije.  A.  d.  Bella,  razgov.  43.  Da  u  ovemu 
moru  od  svita  ne  budemo  zivot  izgubiti,  a  zivot 
viciii.  43.  Postavsi  poslusan  do  same  smrti,  a 
smrti  krstove.  Vuk,  filip.  2,  8.  Dopanuo  ropstva 
i  tamnice,  a  proklete  azacke  tamnice.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  382.  Ono  nena  zacula  jetrva,  a  jetrva 
Kojadinovica.  2,  62.  Eto  tebe  lijepe  devojke,  a 
devojke  zelene  travice.  1,  486.  Na  devojko  bm-mu 
pozlacenu,  po  cemu  ces  mene  spomenuti,  a  po 
bm'ini,  po  imenu  mome.  2,  318.  rijec  blize  odre- 
dena  mjesto  adjektiva  (kao  naprijed)  mane  srecno 
sidjstantivom  ti  genitivu  s  prijedlugom  i  bez  pri- 
jedloga:  Ucinivsi  se  poslusan  deri  do  smrti,  a 
smrti  od  krsta.  N.  Eaiiina  89.  filip.  2,  8.  Poslu- 
san dari  do  smrti,  a  smrti  kriza.  S.  Budinic,  sum. 
172.  rijec  blize  odredena  relaiivnom  rijecju  i  re- 
cenicom: I  nema  im  Latinke  devojke,  a  devojke, 
oko  sta  su  dosli.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  549.  rijeci  .se 
dodaje  joste  sto  rijecju  i  Hi  ni  te  se  popitna  re- 
cenicu :  De  iz  liega  mune  sijevahu,  a  ogi'iene  mune 
i  gromoxd.  Ogled,  sr.  447.  TJze  nega  za  bijelu 
ruku,  a  za  ruku  i  za  desnu  nogu.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  348.  Sva  se  gora  od  lica  sijala,  a  od  lica  i  ze- 
lena  venca.  1,  436.  Predrag  majci  do  kona  do- 
raste,  a  do  kona  i  do  bojna  kopja.  2,  75.  Na 
liemu  je  duzel  odijelo,  a  na  nemu  i  koiiu  I'legovu. 
1,  372.  Eto  nama  ne  ce  pristaf  blago  ni  za 
zdravje  ni  za  nasvi  dusu,  a  ni  nama,  ni  kome  na- 
semu.  2,  199.  kad  ima  sto  da  se  doda  cijeloj  re- 


cenici,  mnse  se  i  subjeJcat  s  preiJiltatom  na  novo 
reci:  istijem  nachiorit:  Iz  ubalia  jedna  pade  sila, 
turski,  sine,  od  Jedi'ene  care,  a  ear  padc  n  po}e 
Kosovo.  Nar.  pjes.  nik.  2,  205. 

B.  medn  recenicama. 

1.  recenice  namoatdlne  jedna  prema  dniiioj,  jc- 
(luo.^frir)ic  Hi  xlozene,  u  I'ojiwa  Mo  hira  jedno  za 
driifiitn  ill  jedno  us  dnifio  taJco  se  hrtitn  i  drzi 
jedno  driiyoga  da  fse  cini  lean  da  je  obnje  jedno 
cijeh),  pa  se  saresotn  a  istice  ono  sto  je  ii  driigoj 
rcceniri  jireiiia  onoin  sto  je  n  prvnj:  Mo  n  ohjema 
hiva  ono  je: 

a.  t'ise  ill  mane  protirno  jedno  dniijoin  iU  iie- 
^irilika:  a)  razlicni  i  suhjekti  i  predikati:  aa) 
obje  recenice  cijele:  xin — xv  vijeka:  Da  si  hode 
St  svojimi  si  trtgi  po  vsC'j  zeinji  svobodno,  a  da 
iim.  se  cai-ina  ne  nzem|e  ni  odi.  mala  iii  do  ve- 
lija.  Mon.  serb.  19.  Da  si  prebudesi  sb  vsakoVL 
poctstiju,  a  zla  da  ti  ne  ucininio  nikogai'e.  22. 
Da  hode  po  zemji  kralevtstva  mi  .svobodi.no,  a 
nitko  da  im  no  isjjakosti  nista.  5.'?.  Cfospodin  opat 
po  voce  krat  jest  nim  otel  dat  I'lili  pravice,  a 
komun  krati.  Mon.  croat.  23.  Da  je  vo|na  nzeti 
VLzda,  a  da  joj  se  ne  mogii  uzdrzati.  Mon.  sorb. 
322.  Da  mil  se  ne  more  ino  nzeti  srebro  nego 
onoliko  samo  koliko  se  najde  srebra  nebolana,  a 
onoj  sto  Je  bolano.  da  ponese  na  slobodnu.  487. 
—  XVI — xvin  rijeka:  Noc  minnla  je.st,  a  dan  .se 
je  priblizal.  Bemardin  1.  rim.  12,  13.  Otvorim 
prid  liim  vi'ata,  a  vrata  se  ne  zatvore.  Bernardin 
4.  isa.  4.5,  1.  N.  Eaiiina  17'>.  Kijec  iibija,  a  duh 
ozivjiije.  N.  Eai'iina  155.  2  kor.  3,  (i.  Sve  stvari 
segaj  .svijeta  njetko  liuli.  a  njetko  livali.  Zborn. 
3''.  Ti  nam  bise,  vimu.  nliba  pcfali,  a  sada  kiip- 
ninio  ])rpz  tebe  ostali.  M.  Marulic''  (;5.  U  baseini 
mojoj  ne  dadu  mi  priti,  a  u  zem]i  tiijoj  ne  bill 
rad  nmriti.  151.  Boga,  ki  svo  more,  a  prez  kopi, 
stvar  nijedna  ree  se  more  da  je  sredna.  279.  Ter 
lovae  ninokr.at  dan  u  trudu  projiati  i  vele  stril 
zaman  takoder  jxitrati,  a  ova  jjrc  s  mirom,  t,cr 
samo  pozira,  ter  samiiii  pozirom  svijem  srce  raz- 
dira.  S.  Mencetif  U.  Ova  riu  od  vika  vinu  so  go- 
vori  da  txrde  elovika  nisto  bog  ne  stvori;  a  drugo 
II  vas  svit  no  nadoh  slabije.  33.  Vid  mi  se  kn- 
niso  da  ft'  vinn  bit  moja,  a  sad  sam  ostavjen  od 
tvoje  milosti.  D.  Dr/.ic  392.  Tndin  zali  meiie, 
obraz  moj  kad  vidi  s  nzdaliom  gdi  vene  i  tamno 
gdi  blidi ;  a  ti  se  no  stidis,  biserni  moj  evite,  gdi 
mcne  tac  vidis  da  ginem  ki'ozi  te.  377.  Posijah 
ja  I'livu,  a  inijem  z.etva  bi.  393.  Kaziimna  ter  mu- 
dros  stlarena  iizdise,  a  sniam|oiia  ludos  k  nobu 
se  podize.  M.  Vetianic  2,  8S.  Frava  me  obadi  tuj 
.Slavic  gizdavi  da  mene  n  svadi  s  vilami  ost.vi, 
a  ja  kriv  ni  duzan  nistor  so  ne  eujah.  115.  Ti  si 
nas  go.spodar,  a  mi  smo  t'  na  sliizbi.  295.  Ubog, 
kad  ne  zndi,  bogat  se  moze  rit,  a  bogat,  ki  Xudi, 
ubog  ce  i  nmrit.  N.  Dirnitrovie  (i.  Ti  meni  da 
dusu,  ka  bjese  jjricista,  da  tebi  riom  sliizu  sva 
moja  godista;  a  ova  grjesna  put  ueini  da  dusa 
ostavi  pravi  put,  ter  tebe  ne  slusa.  N.  Xa]e.sko- 
vic  1,  153.  Er  nam  trud  brzo  mine,  a  dode  nam 
opet  snaga.  155.  Tim  srce  uzdilia  za  zalost,  ku 
prima,  a  tebi  od  smOia  licce  se  nadima.  H.  Lucie 
192.  Vremenita  se  dobra  i  rados  tolcsna  i  ticahu  i 
vidahu,  a  blazenstvo  i  veselje  nebesko  ni  fekase 
ni  ufase.  B.  Gradic,  djev.  27.  Jur  se  kupimo  prid 
strasno  pristolje  negovo,  a  ti  o  zenitbi  i  udatbi 
mislis.  39.  Cacka  moga  dvonie  sluge  obilnim  se 
brasnom  hrane,  a  ja  od  glada  mrem  pun  tuge. 
I.  Gundulio  219.  Ogan  se  ugasi,  a  ona  cila  izajde. 
F.  Vrancic,  ziv.  5.  Neka  oni,  koji  su  bez  pameti, 
korist  ovega  zivota  primu,  a  ja,  koji  sam  dosele 
bez  razuma  zivil,  obaruj  bog  da  vece  tako  zivem. 
23.  Kakono  ti  jaiiecce,  koje  strigu  ali  ti  vode  za- 


klati,  a  ono  ni^bleji  ni  koga  glasa  cini.  M.  Div- 
kovi6,  bes.  ISb.  Sto  je  bogu  drago,  djavlu  je  mrsko ; 
a  sto  je  djavlu  mrsko,  bogu  je  drago.  22.  Ka- 
kono odilo  prominis  iiili,  i  promine  se ;  a  ti  u 
istinu  vazda  isti  jesi.  I.  Bandulavic  12.  hebr. 
1,  12.  Dobri  pastrr  daje  dusu  svoju  za  ovce 
svoje,  a  najmenik  ostavi  ovce.  15.  iv.  10,  11-12. 
Nega  po|a,  I'lega  gore  Jubile  sn  i  grille,  a  ti  mi 
ga  iskoreni.  I.  Ivanisevic,  kit.  320.  Ovo  je  raj,  a 
ovo  je  pakao.  P.  Posilovio,  nasi.  39.  Ja  er  sam 
'  sam,  zvan  sam  lupez,  a  ti  za  sto  ides  s  mnostvom 
naroda,  zovu  te  gosjiodarom ;  a  da  bi  bio  sam, 
i  kako  sam  i  ja,  bio  bi  zvan  lupez,  kako  i  ja,  i 
j  moze  biti  gore.  K.  Magarovic  37.  Potribno  jo  da 
jedan  covik  umre  za  puk.  a  da  vas  narod  ne 
pogine.  A.  d.  Bella,  razg.  95.  Nit"  so  nitko  nasa' 
da  ga  je  molio,  a  nije  ga  u.slis.a'.  J.  Banovac, 
razg.  18.  Nije  se  nigda  nai51o  da  je  tko  boga  mo- 
lio, a  da  ga  nije  uslisao.  L.  Vladimirovic,  slav. 
64.  ,Ta  sam  ti  bio  pomoftnik,  a  ti  meni  dajes  ma- 
skare.  N.  Palikuca  37.  Nek  .  .  .  tice  lete  pod 
oblake,  a  nek  covik  zem|e  pazi.  V.  Dosen  17.  I 
u  srdeu  svome  ne  miruje  dok  ne  ide  i  nu  ne  iz- 
bije,  moja  bi-aco,  a  kriva  mn  nije.  M.  A.  Rejko- 
vii,  sat.  98.  —  sada :  I  sunce  fte  u  oblake  zaci, 
a  ja  ^•erom  prevnuiti  ne  cu.  Nar.  l)jes.  vuk.  1, 
249.  Ja  je  istem,  a  majka  je  ne  da.  1,  368.  I  reci 
te  da  ne  hajem  za  liga ;  a  ja  liajem  i  duiJicn  da- 
jem.  1,  377.  Ti  se  since  krivo  kunijase  da  na 
tebi  nide  broda  noma;  a  ja  jntros  i  podoone 
podoli  i  na  tebi  do  tri  broda  nadoli.  1,  311).  Sve 
se  tebe  sluge  udvorise,  sve  si  sluge,  care,  izenio, 
a  ja  ti  se  udvorif  ne  mogoh.  2,  181.  Nitko  mene 
prevarit'  ne  mo/.e,  a  danas  nie  pre\'ari  devojka. 
1,  580.  .San  je  laza,  a  bog  je  istina.  2,  UXX  List 
opadne,  a  grana  ostane.  1,  .388.  .Ta  ga  jiojim,  a 
on  vode  ne  fte.  1,  323.  Car  s'  odmice,  a  Marko 
primicp.  2,  .311.  Koju  ne  ftu,  onu  mi  nanierii,  a 
ja  juuak  nametkiiie  ne  cu.  I,  ti30.  Zima  prode,  a 
pro|<'<Jp  dode.  1,  .395.  Daiek'  se  putu  nadaju,  po 
lepu  Janu  devojku,  a  Jana  sedi,  te  place.  1,  303. 
Sutra  mu  je  krsno  ime  svoto,  a  noma  ga  cime 
proslaviti.  2,  90.  Opkolise  sa  cetiri  strane,  a  to 
nista  i  ne  y\A\  Marko.  2,  252.  Cini  mi  so  sva  ca- 
reva  vojska  kao  mravi  po  zelctuij  ti'avi,  a  ti  more 
megdan  da  dijelis!  2,  282.  Vi  Gnijicc  ni  videli 
iiiste,  kamo  li  mu  na  boj  izodili;  a  ja  znadem 
Novakovift  Grujii.  3,  30.  Dan  i)revali,  a  ja  u  lov 
podoh.  1,  317.  Neko  se  za  list  sakrije,  a  neko  ne 
moze  ni  za  dub.  Nar.  posl.  vuk.  201.  Ne  pustajii 
ga  u  selo,  a  on  |)ita  gdje  je  po)iova  kuca.  208. 
Tako  da  ostaris  i  oslabis,  da  ti  zivot  omrzne,  a 
da  ne  mozes  umrijeti.  Vuk,  jiosl.  4S.  —  hh)  jedna 
ill  obje  bez  kopiile  Hi  bez  predikata  kad  je  pre- 
dikat  samo  glarjol  biti  (esse) :  Takoj  budu  napo- 
koni  prvi  a  jn-vi  najiokoi'ii ;  mtuizi  jesu  zvani  a 
mali  izabrani.  N.  Kaiima  34''.  mat.  20,  10.  Duh 
krjepak  jest  a  put  nemocna.  91.  mat.  20,  41.  Ki- 
jeh  je  tijelo  cijelo  a  dusa  ockvrnena.  B.  Gradic, 
djev.  40.  !^jubav  rma  tuj  uarav  da  joj  su  stvari 
teske  lagahne  a  trudne  lasne.  73.  Mjesto  od  djev- 
stva  jest  raj  a  vidatbe  zem}a.  11.  Jore  ima  biti 
toliko  drag  ovi  kratki  zivot  a  mrska  smrt.  P.  Po- 
silovic,  nasi.  45.  Siuu  zora  a  ja  jos  kod  dvora. 
Nar.  pjes.  \^lk.  1,  317.  Koji  ima,  te  toliko  dade, 
taj  se  junak  moze  ozeniti ;  a  u  mene  braca  siro- 
masna,  nema  blaga  da  Arapu  dadu.  2,  418.  Nije 
sala  jedan  krilat  junak!  nije  sala,  krila  i  okrije! 
a  jadan  ti  prema  liemu  Marko.  2,  229.  Kratki 
daiici  a  dugi  konaci.  2,  334.  Ona  crna  a  bijeli 
zubi.  2,  378.  U  ratara  erne  ruke  a  bijela  pogaca. 
Nar.  posl.  Yvik.  334.  Zee  u  sumi  a  on  razan  gradi. 
90.  ^judi  govore  premudri  Solomun,  a  on  budala. 
Nar.   prip.    \'uk.    198.  —  b)    razlicni  predikati   a 


A 


8 


A 


siihjekiil  isli:  n<i)  objc  iriciiitf  lijelc:  xui — xv  ri- 
jfka :  lift  stdjiiiio  ii  slaiilii.  iiicdiilii.,  a  ])1ps  to  da 
110  iiosi'ioiiu)  iiikukdio.    Hldii.  .sci-l).  Viil.    Ktii  li  no 
(In,  a   iiiin.  du   uziiic  iioju.  siiiiii..  rilio.  Pip]<  stari'li 
znvoil  |in"stii]nijii  .stnicli,  n  novo  slave.  Moii.  cioat. 
lit.    Dnjto    imiii    ]iiavi<i'.    a    iiM'iiii'U    vaziiiito.   '2.1. 
Sasi    ila   so    jiio    proili.   unoiiii    siulijaiiii    a    da   so 
no  iiiuc'O   jirodi.   gosjiodstvo   mi.   Mon.   sorb.  434. 
XVI — xviii    lujelui:   Govoro   takoj,   a   no   tino.   N. 
KniSiiui  o'i''.  mat.  'J!!,  3.   Mi  liisiiio    jirisogli,  a  no 
siiiiiiio.  Moil,  float.  i;iO.  Ploiiioiiitu  Kos))odii  ostav|a, 
a  I'alm  liniiii.  Zlioni.  !i!t.  S  tiiii  so  vijaliii  dan,  a 
iiirkla  HOC  biliii.  M.  Slarulit  HO.  Nistaro  no  tozi,  a 
pokoja  ninia.   10.    Odvrzi    draou  tja,    a  vazmi  ru- 
licu.  S.  Moiu-otic  :!.  Da  mi  svo  upusli  a  za  mnom 
potoro.  iM.  'IV'be  so  no  hajo,  a  mono  potlaca.  44. 
Ero  snirt  vosolo  ve.selja  izbavja,  a  lei  ju  uzelo,  to 
s  tiigom  ostavja.  D.  Drzic  384.  I  mitom  se  zakla- 
dato,  a  boga  se  no  bojito.  M.  Votranic  1,  34.  Za- 
straiiili  zivot   moj,   a  no  znam   sam   kuda.   2,  90. 
Tijoni  jiristah  zvonoei,   a   jjocoh   jilakati.   2,    127. 
Dijeli  so  a  no  stoj.  2,  253.  Tko  jo  malo  iiastoj'o, 
a  vole  jes  dobio,  vole  bi  ve6  im'o,   da  bude   po- 
mau  bio.   N.  Diniitrovic  11.  Vi  nomoina  podvig- 
note,   a  slomite   vi   oliola.   N.  Na|eskovic  1,  158. 
Kakono  nevista,   ka   zeli  odvoio,   a   rcj-.  so  ujima 
nog  tretoni  pitana.  P.  Hoktorovio  H.  Ca  ti  on  po- 
grdi,    nkloni    so    toga;    a  ca    ti    potvrdi,    di'zi   se 
onoga.   ICi.  Da  guli  taniiiosti  i  zlobsoinc  svake,  a 
sije  kiiposti   lirabrcno  i  jako.  42.  Tor  so  stall  cii- 
diti  da  su    ]udi   iiinozi   viditi   priprosti,   zloiiisni, 
ubozi,  a  ii.itijii  dosti.  44.  Svc  ine  osta\'i,  moj  cvito 
izbrani,  a  jiolag  jubavi   luoje  so  nastani.   H.  Lu- 
cid 219.  On  s  pocetka  blag  i  niio  dvori  srca  svim 
i  moli,  a  paka   se  nzoboli.   S.  M.  Boba|ovic   232. 
Imas  inie  da  zives,  a  mrtav  si.  Anton  Dalmatin, 
iiov.  test.  2,  177.  apoc.  3,  1.   Vrhu  neba  letim,  a 
iia  zeniji  lozini.  P.  Zoranii,  plan.  13li.  I  sam  na  so 
mvzim,  a  iiioga  |iibim   13'>.    Dosle    smo  u  snu  zi- 
^^li,  a  sada  ii  javi  i  u  jistini  liodimo.  F.  Vrancic, 
iiiv.  19.  Vidoif-i  da  pule  iiili  ostavja,  a  liega  nasli- 
diije.  22.  Obrali  su  ono  Sto  se  no  yidi,  a  jest.  24. 
Sto  so   vidi   da  jest,    a   nije.    24.   Zejase    da   vidi 
Katarinu,  a  no  zuadise   kako.   12.   Nc  da  glas,  a 
kiso.  D.  Barakovii,  \'ila  288.   Ni  roden,   a  plodi. 
D.  Barako\'i6,  jar.  127.   Komu   otpustite   grijelie, 
da  mu  su  otpustoni;  a  korau  zavezete,  da  mu  su 
zavezani.  M.  Divkovic,  bes.  G.  Onomu,  koji  govo- 
reci  ali  hvali  ali  kudi,   a   ne  zna   sto   govori,   ne 
ima  mu  s^  vii-ovati.  I.  Bandulavic  iv.  Ob  lito  jest 
odvece  vruca  (ku6a),   a  u  zimu   veoma  jest   stu- 
dena.  P.  Posilovic,  nasi.  45.  Koji  obicavase  imati, 
a  sada  ne  ima.  P.  Posilovic,  cvijet  51.  Bijase  iz- 
gubio  u  morn   svc   ono   sto   imase   i   za   Jalost  i 
tugii   hotijase   se   obisiti ;    a  nasav.si    one   pinoze 
uklonice   so   toga    poginutja.   111.    Tko   more,   a 
no  ie  dobro  uzivati,   tomu   se   dostoji   zlo   imati. 
OUv.  22.   Koji  naprija  bijase   dobar  a  pak  opak. 
L.  Terzic  155.  Ne  zna  da  se  uresiva  djevicki  obraz 
tad  najdraze  kad  ga   nmien   sram   odiva,   ter  se 
krije,  a  ne  kazo.   I.  V.  Eunic,  mand.  5.   Na  guv- 
nili  ga  ostavjahu,  da  svak  uzme,   a  ne   plati.   P. 
Vuletic  42.   Svi   zivete   po  vo|i   putenoj,   a   imali 
biste  Xi^•iti   pn   duhu.   P.  Macukat  51.   I   kra}eva 
kako    duka,    a   pak   osta    vas   u   muka.   91.    Svili 
najhudib  trkma  zivili  jedaii    covjek,    a   ne    moze 
svojih  rijeci  nekrotivih.  J.  Kavaiiin  350.  Udunuse 
sebi  i  bludni    i   pakleni    ogaii,    a   stokose   raj.   L. 
i^ubuski,  pis.  11.   Tmade  stvari   koje   su   dobre   a 
nisu    iigodnc,    a    imade   koje   su   ugodne   a  nisu 
dobro.  J.  Banovac,  prip.  113.  Tko  od  lupeza  znano 
kupuje,   ko  ga  brani  i  ogovara,   koji   mu   ne   za- 
braAuje  a  moze.  171.  Imaju   ustrj)|eiW   i  podnose 
glad  slisajudi  mene  a  ne  imaju   sta  jisti.   F.  La- 


strii,  od'  24G.  More  so  dogoditi  jodiioc  da  omrk- 
neS  a  no  osvaneS.  270.  No  bi  li  cudo  bilo  da 
sunco  )ia<lo  na  zoni|u  i  s  noni  so  sastano  a  da  jn 
no  usja  i  ii  planion  no  okreno.  F.  Lastric,  nod.  203. 
Hog  dao  a  bog  uzoo.  215.  Vi  oijenito  da  co  vas 
svijot  imsititi,  a  varato  se  u  istiiiu.  Bosjede  krst. 
30.  Kad  su  bili  ii  bolosti,  bogu  su  se  uticali ;  a 
kad  ozdravise,  u  razliko  giilio  upadoso.  L.  Vladi- 
mirovic,  slav.  G2.  Koji  su  ostarali,  a  nauka  po- 
tndmitoga  no  umijii.  I.  A.  Nonadic,  iiauk  10.  Da 
bog  nadarujo  dobro,  a  da  iiodepso  zle.  2(>.  Prid 
tobom  uzdisu,  a  za  tobom  rugaju  so.  N.  Palikuca 
13.  Ta  eto  si  brizan  ostario,  a  junake  nisi  za- 
jiamtio.  A.  Kacii,  razg.  2.  MJida  da  te  ja  udomi, 
a  ja  tobi  vrat  uloini.  V.  Dosen  107.  Kadi  grabe, 
a  no  dilo.  252.  Ne  zna  iizct  jos  vrotciia,  a  litila 
bi  biti  /.eiia.  90.  No  imaju  mravi  ni  vojevode  ni 
ucitoja  ni  glavara  samovlastita,  a  sa  svijem  te- 
zijem  pomni  u  )eto  iStu  hranu.  B.  Cuceri  387. 
—  sada:  V  dobx-u  se  no  ponesi,  a  u  zlu  so  ne 
ponisti.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  137.  Jos  mi  nigda  po- 
srnuo  nisi,  a  danas  mi  poceposrtati.  2,  439.  Lice 
grdi,  a  lice  izrasta.  1,  217.  Cizme  nosim,  a  bos 
odim ;  leba  nosim,  a  gladan  sam ;  vodu  gazim,  a 
f.odan  sam.  1,  238.  Kupu  prima,  a  piti  jo  ne  co. 
2,  203.  Popi  Ivo,  a  ne  skvasi  brka.  3,  95.  Slavuj 
ptiea  mala  svakom  pokoj  dala,  a  meni  juiiaku 
tri  tuge  zadala.  1,  392.  Sto  rastavi  i  milo  i  drago, 
a  sastavi  nomilo  nodrago.  1,  255.  Oni  su  se  u 
mladosti  sastali,  a  sada  se  u  novreine  rastaju.  1, 
402.  Sad  tvoj  Omer  drugu  dragu  |ubi,  a  za  tcbe 
mladu  i  ne  mari.  1,  247.  Gradu  vrata  rano  zatvo- 
rajto,  a  u  jutru  dockan  otvorajte.  2,  3G3.  Rogom 
vodu  miicase,  a  ocima  bistrase.  1,  120.  Sinoc  mi 
je  s  puta  dosa',  a  sjutra  so  na  boj  sprav]a.  1, 
194.  Svo  pianino  obredismo  redom ,  a  nijesmo 
nista  ulo\'ili.  3,  343.  Modu  se  se  lioce  da  pomore, 
zlacenima  da  pobodu  iiozi,  a  ne  znadu  na  kome 
je  carstvo.  2,  190.  Sto  jo  care  soo  za  trpozu,  a 
jos  nije  ni  slave  napio.  2,  95.  S'  sobom  vodis 
sluge  i  vojvode,  a  kod  dvora  nikog  ne  ostav]as . . . 
da  ti  moze  ki'iigu  odnijeti.  2,  288.  Kako  caro  ode 
po  devojku  na  daleko  u  zemlu  latinsku,  a  ne 
zove  svojijeh  sestrica.  2,  137.  Pa  on  skide  divno 
odijelo,  a  obuce  tucacko  hajine.  8,  133.  I  krivo 
sjedi,  a  pravo  reci.  Nar.  posl.  vuk.  102.  Jednom 
riikom  dajo,  a  dvjema  uzima.  113.  Bog  zatvori 
jedna  vrata,  a  otvori  stotinu.  17.  Koji  pije  a  ne 
jilaca,  ta  se  u  krcmu  ne  povraca.  143.  Lezi,  a 
rozi.  168.  Lipsuje,  a  psuje.  170.  Koji  se  pouosi 
misleci  da  je  nesto  veliko,  a  upravo  nije  nista. 
Vuli,  nar.  pjes.  1,  88.  Kad  se  ko  gradi  da  je  rod 
s  kimo,  a  nije.  Vuk,  posl.  355.  Govori  da  ne  ce, 
a  jedva  coka.  281.  Ne  bojte  se  onijeli  koji  ubi- 
jaju  tijelo  a  duse  ne  mogu  ubiti.  Vuk,  mat.  10, 
28.  Koji  cuva  dusu  svoju,  izgubice  je;  a  koji  iz- 
gubi  dusu  svoju  mono  radi,  naci  ce  je.  10,  39. 
Koji  se  podize,  ponizice  se;  a  koji  se  ponizuje, 
podignuce  se.  23,  12.  Hvalim  te,  oce,  sto  si  ovo 
sakrio  od  premudrijeli  i  razumnijeh  a  kazao  si 
prostima.  11,  25  —  hh)  jedna  Hi  ohje  hez  kopnle: 
Ako  bi  se  zgodilo  da  bi  ne  mogli  stati  i  prebi- 
vati  u  svojoj  bastini  a  dosU  u  Dubrovnikt  stati. 
Mon.  sorb.  454.  Sedamdeset  pustio  suzaiia,  a  ne 
moze  da  poznade  Durda.  Nar.  pjos.  \aik.  2,  571. 
Kao  sto  je  vedro  nebo,  casom  vedro  a  casom 
oblacno.  1,  389.  Jedan  novcic  ma"li  darak  a  velika 
zaduzbina.  1,  144.  Jecam  zito ! .  .  ja  te  zela  a  ja 
te  ne  jela!  1,  297.  Ti  pimo  cvjeta  detala  a  malo 
roda  rodila !  1,  333.  Ko  dijelio  a  plakao,  ne  vese- 
lio  se!  Nar.  posl.  vuk.  137.  —  c)  razlicni  sub- 
\  jekti  a  predikat  iati:  na)  ohje  recenice  cijcle: 
XVI — xviii  tijcka:  Nebo  i  zemja  priminut,  a  ri- 
je6i  moje   ne   priminut.   N.  Eai'una  13l>.   luk.   21. 


3:1.  Koli  krat  sam  liotil  skuplti  sinove  tvojfi  ka- 
kono  kokos  skupja  piplice  svoje  pod  ^krejute,  a 
ti  ne  liti.  Beniaicliu  ifi.  mat.  23,  37.  Ca  se  pri- 
stoji  konui,  to  niu  (lajo;  a  ca  se  ne  pristoji,  ni- 
komiir  ne  daje.  M.  Marulic'-  100.  Nebo  i  zem}a 
miniiti  liotc ,  a  riri  nioje  ne  te  minuti.  Anton 
Dalni.  luk.  21,  33.  Koli  krat  sam  Ijotil  sknpiti  si- 
nove tvoje  kakono  kokos  skupja  piplice  svoje  pod 
krila,  a  ti  nijesi  hotD.  I.  Bandiilavic  ISb.  Mudi-ost 
daje  dobro,  a  budalaStina  daje  zlo.  P.  Posilovic, 
cvijet  97.  Koji  (kraji)  ne  mogu  grisnika  ozdra- 
viti  ni  iz  singira  paklenoga  izbaviti,  a  mogu 
misnici.  S.  Margitic,  fala  2!'3.  Ako  jezik  moli  a 
srce  no  moli,  molitva  nije  dobra.  L.  Vladmirovic, 
slav.  51.  —  sada :  Majka  dadc,  a  babo  ne  dade. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  368.  Ne  moir  te  sjeci  oStra 
dorda,  ni  })robiti  puska  iz  kubiu'a,  a  more  li  moja 
dronovaca?  3,  lti2.  Nebo  i  zem]a  proci  ce,  a  ri- 
jeci  moje  ne  cc  proci.  Vuk,  luk.  21,  .33.  —  hh) 
predilcat,  biidiici  za  obje  recenicc  isti  i  ii  jedvqj 
stojeci,  It  drttgoj  i::ostav^en :  Crtkyami  da  olilada- 
jetL  carb  i  patriarlit  i  logotetL,  a  iut  uikto.  Zak. 
dus.  31.  Joste  se  ludi  vazda  smije,  a  mudri  malo 
ki'at.  Zborn.  l^.  Jer  blago  bit  ce  i  proc,  a  razum 
nigdare.  N.  Dimitrovic  17.  Adam  izvan  raja  a 
Eva  u  istom  raju  bi  stvoi-ena.  B.  Clradii'',  djo.v. 
12.  Kaskose  ce  i  vesclje  u  muke  i  plac  obraliti, 
a  trud,  grcilo  i  zlovoja  u  pokoj,  slas  i  rados.  40. 
Oui  su  se  nasli  raztnnui,  a  mi  npvo]ni,  besjia- 
metni  i  ludi.  F.  Vrancic,  ziv.  2.").  Ovii  sivar  iie- 
liarui  narod  zidovski  sanio  jcdau  put  ucini,  a  zli 
i  opaci  krstjani  tisucu  j>uta  goiv.  M.  Di\'kovic, 
bes.  4.  Mnozi  sagrjesujti  govoreci,  a  nijcdan  mu- 
ceci.  K.  Magarovic  lOlJ.  Majka  oce  da  o.stavi  sinu, 
a  devojka  tebi  da  ponese.  Nar.  Jijes.  vuk.  2,  24. 
Bogat  jcde  kad  lioce,  a  siromah  kad  uioze.  Nar. 
jiosl.  vuk.  1(>.  Ko  jo  juuak,  ima  dosta  praha,  a 
ko  nije,  ni  od  preso  nui  nije.  141.  kad  jl'  predi- 
Uiil  (jluyol  II  stii^cnmii  rmnenii  pa  sr  i-iintari, 
inijie  pi))iii)C)ii  yliiiiol  Dstdli:  Prista  Jezus  goviire 
a  cviliti  ona  nije.  1.  Y.  Buiiic,  inand.  1(1.  —  d)  i 
siihjekat  i  jiredil.iit  isli:  an)  ohje  reieiiicc  cijrlc: 
AUo  ne  ima  syna,  a  inja  dtsten.,  da  ima.  di.sti 
uzeti.  Zak.  dus.  43.  Tudezi  da  su  (daiikc)  i  si.da, 
a  inde  nigde  da  ne  budu.  Mon.  serb.  20(>.  U  koje 
gode  bi  imt  vreme  . . .  rati,  ne  branila  gosjiodo- 
vati  i  uzivati  mirno,  \i.zda  da  se  ima  takoj,  kako 
je  receno,  davaii,...  a  kada  bi  imi.  gode  rati, 
branila  ne  vladati  vise  recenemb  gradoini,,  da  za 
onoliko  vremcna  .  .  .  nesu  duzni  davati.  303.  Tko 
su  podt  moj  posluhb  a  nesu  .suproet  naniL.  485. 
Mrtav  jima  sva  svoja  vida,  a  duha  ne  jima.  F. 
Vrancic,  ziv.  I'J.  .Ta  te  jiitaui  koje  jcsi  vire,  a  no 
pitani  koga  jesi  roda.  29.  Degod  nadob  za  tebe 
devojku,  tu  ne  nadoh  za  me  prijate]a;  a  de  na- 
doh  za  me  prijatc}a,  tu  ne  nadoh  za  tebe  de- 
vojku. Nar.  pjes.  vuk.  3,  24.  Da  igramo,  da  pje- 
vamo,  doka  vojna  ne  imamo,  a  kada  ga  uzimamo, 
vrzi  pje.snie  na  policu.  1,  301.  —  hh)  predihat 
Imdnci  isti  u  obje  rccenice  moze  se  u  jediinj  isn- 
stai'iti:  Vjerno  hocemo  shraniti,  a  ni  u  comb  no 
ukrbniti.  Mon.  serb.  312.  Vidite  me  sad'  volika,  a 
sad  mala,  gruba  dosti.  N.  Naleskovic  1,  151.  Na 
ovome  zivotu  kratko  vrime  zivete,  a  na  onome 
u  vike.  F.  Vrancic,  ziv.  21.  Velike  se  tratiie  cine 
radi  tila,  a  nistare  radi  duse.  I.  P.  Marki  37.  Od 
bila  cinite  crno  a  od  crna  bilo.  J.  Banovac,  prip. 
150.  Koja  nam  plodi  poniznost  u  nai^ridku  a  ja- 
kost  u  nenapridku.  F.  Lastric,  ned.  296.  Dan  isti 
sndrii  biti  ce  dobrima  na  radost  i  vese}e  a  zlima 
na  tugu  i  zalost.  B.  Leakovic,  gov.  5.  Ovi  gospo- 
dar  drz'o  je  sveder  prid  ocima  dusu  i  pravdu  a 
nigda  vlastitu  svoju  koris.  B.  Cuceri  10.  kad  je 
predilcat  glayol  u  slozenom  vremeiiu  pa  se  iso- 


slari,  mo'e  pumocni  glagol  ostaii:  Ne  (ubiin  ni- 
kog  do  tebe,  a  od  sad  ne  iu  ni  tebe.  Nar.  pjes. 
vuji.  1,  391.  —  e)  jedna  recenica  Hi  obje  bcz  suh- 
jekta :  aa)  inace  ohje  cijele,  ili  samo  glagol  biti 
(esse)  izosiai'len  u  jednoj  Hi  u  ohjenia:  Da  si 
di'bze,  a  da  imb  ue  (tiije)  zabave  ni  odb  kogare. 
Mon.  serb.  55.  Ako  bi  veoe  sinov  ne  bilo,  a  bila 
bi  kci.  394.  Kto  je  dlbZLnb  ili  cim  krivb,  onzi  da 
placa  i  ])ati,  a  za  inoga  na  drugoga  da  ne  pre- 
uzraa.  436.  Ccsarovati  ce  va  vike,  a  cesarstvu  ne- 
go^^^  ne  bude  konca.  Bernardin  3.  luk.  1,  33.  Kim 
obima  d'^ima  mnoga  lita  biliu,  a  inalo  razuma. 
M.  Maruli(i  79.  Vesele  se,  u  pakao  kad  letimo 
strmoglavi,  a  poslije  im  bude  zao  kad  nas  pak'o 
taj  izdavi.  N.  Na]eskovi6  156.  Zem|u  praznu  na- 
piuiit  trebovaSe,  a  sada  je  zemja  i  od  voce  puna. 
B.  Gradic,  djev.  31.  Jere  su  danaska,  a  zautra  ih 
nije.  39.  Vince  je  telilo,  nama  je  reklo :  pijte  me, 
pijte,  dobri  junaci !  mene  ie  biti,  a  vas  biti  ne  6o. 
Nar.  ])jes.  vuk.  1,  S3.  Drumovi  6e  pozejet  Turaka, 
a  Turaka  nide  biti  ne  ce.  4,  136.  Svako  Turo 
mozc  vezir  biti  a  junaka  nema  kao  Marko.  2, 
429.  Da  je  nieni  leci  pa  umreti,  a  da  mi  je  smrti 
ne  viiliti.  1,  634.  Vide  vranca,  a  nema  devojke. 
2,  51.  Nemu  nema  do  deset  godina,  a  po.sjece 
dvanaes  Tiu'aka.  3,  553.  Zlo  je  ijoci,  a  gore  ne 
poci.  2,  392.  Griota  je  poginuti,  a  srainota  po- 
bjegnuti.  1.  365.  Ja  no  vidim  mejdan  dijcliti,  a 
sranuita  ne  izic"  Turcinu.  3,  385.  Susrete  ga  de- 
vet  vranili  Uona,  a  na  liima  brata  nijednoga.  2, 
111.  Jednoni  se  rada,  a  jednom  umii-e.  Nar.  posl. 
vidi.  113.  Kad  jc  masla,  nije  braSna;  a  kad  je 
brasna,  nije  masla.  Nar.  posl.  vuk.  117.  Jer  je 
nuiogo  zvanijeh  a  malo  izbranijeh.  Vuk.  mat.  20, 
16.  Zetve  je  mnogo  a  jioslenika  malo.  Vuk,  mat. 
9,  37.  Kad  ko  dode  u  ciju  kuiu  de  odavno  nije 
bio,  a  vajal"  bi  cesce  da  doiazi.  Vuk,  posl.  51. 
To  je  obiraj  vrlo  lijep  i  znatan,  a  amo  ga  u  na- 
sijem  krajevima  nema.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  x.  — 
bii)  predilcat  ii  obje  receriice  isti,  izostarlcn  it 
jednoj:  Sad  vani  je  vreme  pevati,  a  nunii  tu/.noj 
plakati.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  288.  —  jedna  Hi  obje 
rei'enice  krne:  Cini  mi  se  da  sam  .se  rodio  ju-iko- 
jucer,  a  eto  me  jur  u  grebu.  B.  Cuceri  212. 

b.  rii<e  ili  vinne  razliino  jedno  od  dritgogn,  ili 
se  saiHo  kail  driigo  i  osobilo  islUe:  a)  razliini  i 
snbjekli  i  jiredikiiti:  aa)  ohje  reeeniee  cijele: 
xu — XV  nijeka:  Sego  arhiepiskupb  blagoslav]ajetb 
bozbstvbno,  a  kralb  davajetb  jemu  zezlb.  Mon. 
serb.  14.  .Ta  samb  imalb  k  vamb  obetb  da  prijanib 
toinu  gradu  i  da  mu  rabotamb  uzb  jego\ni  po- 
Cbstb ;  a  vi  so  ste  obecali  i  rekli  da  si  sede  tvoja 
.sela  svobodbiu).  21.  Da  si  podesi  svobodno,  a  mi 
da  te  ispratimo.  23.  Tako  vsa  gospoda  velik  Pas 
svpcase  v  crekvi,  a  vsi  komuni  vani  cekahu.  Mon. 
Croat.  20.  Ovo  su  moje  praviee,  a  vi  pokazite 
vase.  35.  Togda  da  se  otstavjuje,  a  drugi  pak  da 
se  izbira.  Mon.  serb.  81.  Odb  onogaj  dne,  odb 
kolo  potrjebova  bogb  vojevodu  Petra,  a  ja  po- 
stalib  u  gospodstvvi.  312.  Ako  bi  dotla  ne  uzeo 
poklada,  a  potr(e)bovao  ga  bogb  k  sebje.  373.  Ako 
bi  se  konm  nihb  zgodila  samrbtb  ali  obema,  a 
receni  pokladb  ne  uzetb.  394.  Poslasmo  u  Du- 
bro\'nikb  ka  knezu  i  vlastelom  i  vsoj  opcine  nase 
poklisare,  a  knezb  i  vlastele  dase  nam  nase  po- 
stave.  .399.  U  sej  inie  recenu  pohranu  postavi,  a 
mi  primismo.  408.  Sto  je  kuntusb  zlatomb  figu- 
ranb,  da  je  gospodinu  vojevodi;  a  plastb  z  bise- 
rom  da  se  da  gospode  Jelene.  415.  Odb  ovogaj 
treti  deo  uzehb  na  puno,  i  bratb  mi  Stepanb  uze 
svoj  treti  deo;  a  treti  deo  Grbgurovb  vlastele 
udrbzase  u  sebe.  477.  Sto  su  davaii  gospodi  Je- 
laci  za  zivota,  a  ona  po  sebi  je  meni  ostavila. 
495.  Hercegb  priminu  segaj   sveta,  a  ne  prigodise 


10 


so    u    Dubroviiikn    sinovo    gospodstva    iim.    107. 

Ovozi  (la  so  iln,   nl;o  bi  imi.  talaiva  ))olivlia  bila, 

a  oiii  da  luiiii'  imiiii.  ospiMlitorijii  zuiliivojiui.    lii'.l. 

—  XVI— xviii  rijckii :   .la    biulii  I'li'iim    otao,    a  on 

<?o  moni  l>iti  sin.   N.  Kiii'iiiia  22.  liobr.  1,  .t.   Nici 

prid  iiotii-u,  a  iiiei  skul  iirinio,  us  koi'i  so  iiotion, 

Ariot  se  xa  strimo;   a   tiij   mou   sviino,    ])o   siidi 

okola,  ki  biso  iiad  sviiiio,  sijaso  iia  kola.  M.  Ma- 

rvilic  18.   U^leda  tiuji  zfjova,  jfjdi  loj.i  pioz  sr'avo, 

a  pod  nim  jo  kora  postijo  krvavc.  oG.  Miioga  jos 

tolosa    ki"\'ava    loXahu ,   a  sO''*'''!'''    "lesa    u    k]un 

i-aziiasalui.  255.  Za  pas  ga  potoffiiu,  da.juro  izusti, 

a   pas   so   otogmi,   jirojioa   popusti.   251!.   Jer   cvo 

gladom  lurom,   a  jndi  mo  ko}u.  27(i.   Do   suz   mo 

ucvi|a   no   grlo   od   sniga,   a   liocom   rastrija  jak 

strilac  biliga.  S.  Monootio  20.  Stnie  mi  svaki  \'Ias, 

a  razum   tja   podo.  23.    Istom    mc  jiir   milo   litij 

k  sobi  primiti,    a   plaou  ja   inu    za   moj    tnid   ne 

prosim.  D.  Drzic  H50.    (^uvsi  taj  cudan  glas,    vas 

licem  problidih,   a  stniu  svaki  vlas,  tuj  vilu  kad 

vidib.  394.   Pufina  vas  mnogo  f.dere,   a  gusa  vas 

inostrana  svudi   ko)c.   M.  Vetranic  1,  35.   Jvir  ve 

jc   tmasta   iio6,   a  mjesec   zgar  ne   sja,   kako   cu 

vajmoli  uio6  pustii'iom  pojti  ja?  2,  93.    Gdjo  vjc- 

tric  prSaso,   a  listjo  od  bora  po  tibu   suSnase.   2, 

114.    Nebo  jc  svo  jasno.   a  put  jo   kako   dlan.   2, 

241.  .Tor  veco  u  scjoui  dobra   rijoc  nog  dar  jos,  a 

u  noj  brcmc  ni,   nit  za  I'lii  gre  pjenoz.   N.  Diuii- 

trovii  5.    Gospodari  no  ir  znati,    a    spo\'idjet    mi 

ne  6emo.    N.  Na)eskovio  1,  1G2.   Dopusti  im  ovo, 

a  oni  podose.  144.   Zabi   so   tuj  Juda,  a  ii  to  ju- 

naci  dodose  od  .s\tida.  129.  Evo  ti  jih  poklanam; 

a  ti,  ako  ti  se  vidi,  izvedi  jib  na  dvor.  H.  Lucie 

186.  Zila  se  masline    prostrla  niz  dola,   a  po  noj 

kitica   svudi   tud   pronikla.   217.    Da   se   }udi   svi 

2ene,  a  zene  sve  udaju.   B.  Gradic,  djev.  23.    Jer 

so  bez  I'logove  pomoci  nitkor  salu'anit  ne   more, 

a  on  svoju  miles  i  pomoc  svojijem  sinovom  nigda 

ne  bi'ani.  24.   Koji  se  svitjase  plamenimi  perji,  a 

u  ruci   niu   bihu   dva  venca.   F.  Vrancic,  ziv.  18. 

Zivot   nam    trud    skoncava ,  . .   brigo    ski'acuju , . . 

srcba    smucuje,    a   nakoni    svoga    toga    smrt   bez 

milosti  rasciiia.  20.  Nikoji  masline   na\Tacahu,   a 

nikoji  ono  sto  ne  bise  dobro  sa  koronom  gujalin. 

25.    Livade    svakojakira    lipim    c.vitjem    narescne 

bihu,  a  loze  lipi   redi   grozdov  donasahu,    a   sva- 

kojako    stabalje    medouo   vode   plodase.   25.    Bog 

mu  daje  milost  svoju,  a  po  milosti  bozjoj  dobiva 

pokoj  ^•jecni.  M.  Divkovic,  bos.  21''.  Jedan  ubogi 

zaprosi   od   kra]a   Alesandra  jednu  jaspru,   a   on 

mu   darova  jedan   grad.   P.   Posilo^dc,   cvijet   81. 

Koliki  kad  su  bili  u  bolesti,  bogu  su  se  uticali, . . 

a  di-ugi  dok  se  u  siromast\nj   naliodau,   vruce  se 

bogu  preporucivau.  L.  Vladmiro\ac,  slav.  62.  Prvo 

mu  se  otvorise  usi,  a  pak  se  uzli  razvezaso.   Be- 

sjede  kr.  122.   Koju  (casu)  pune  suze,   a   ispit  se 

nikom  ne  da.   V.  Dosen  81.   Koje   (mjesto)  nikog 

ne  pokoji,  a  u  kom   se   mnogi   zuoji.  18.    Ti  6es, 

Petre,  zito  zagraditi,  a  ti,  Pavle,  ono  poorati,  sto 

ste  danas  male  ostavili,  a  ti,  Liika,  otidi  u  di-va. 

M.  A.  Re]kovic,  sat.  73.  Jer  ti  volis  raditi  o  picu, 

a  nek  vi-ane  oko  zita   lieu.  109.   Tko   si  ti  a  tko 

sam  ja?  A.  Kanizlic,  utoo.  677.  Sinod  zvao  gaje, 

a  on  ukazivao  se  je   da  je  bolestan.   A.  Kanizlic, 

kam.  755.  —  snda:  Meni  ga  velo  buditi,  a  ja  ga 

voUm  Jubiti  nego   V  ga   mlada  bubiti.    Nar.  pjes. 

vuk.  1,  288.   Rukave   su   vezi|e   uavezle,   a  vence 

su  kujungije  vile.  1,  5.   Bratac   spava,   a  sestrica 

veze.  1,  428.  Pa  se  turi  na  ramena  Sarcu,   a  ka- 

tane   na   lieg'   udarise.   2,  250.   Odresi  mu   svezu 

na  rukama,   a  to  Bogdan  jedva   docekao.  1,  546. 

Ti  cos,   Marko,   prvi  carovati,   a  ja  cu  ti  biti  do 

kojena.  2,  195.   Glodaj   dvore  i  sve  oko   dvora,   a 

a  odoh  bijoloj  Udbiiii.  3,  131.  Ti  !:ps  nima  kono 


provadati,  a  ja  6u  ti  mlada  govoriti:  take  11  se 
koi'ii   jirovadaju?  1,  267.   Car   carioi   musko   £odo 
dado,  a  earioa  redo    privatila.  2,   157.    I    upita  je 
li  doma  Mujo,    a  soja  mu    tijo    odgovara.    1,  513. 
Tako  Kado  drumoni  jiopjovaso,   a  zacu  ga  dijote 
Grujioa.    3,    12.    Dodo   Vilip    dvoru   bijolome,    a 
srete    ga    ]uba   Andolija.    2,    351.    Tader    Jakov 
s  drustvora  izlazio,    a   ga  vrlo   Turei  prifatise.  5, 
131.    Otnd  dodo  Gromovnik  Ilija,   a  pita   ga   Og- 
I'lana  Marija.  2,  4.   Pa  savija   cvjc('vo   u   kitice,   a 
pita  jo  stari  svat   od   svata.  1,  40.   Ve6   mu   roni 
suze  viSe  glavo,  a  I'lu   pita  vojvoda   Momoilo.   2, 
108.  Prod  Mujom  se  smjcrno  poklonio,  a  veli  mu 
silna  jioturica.  3,   113.    Roni  siizo  niz   bijolo    lice, 
a  tjosi  jo  bane  Milutine.  2,  177.  Pisnu  ('•odo  kako 
zmija   }uta,   a   pristu])a  prokleta  .Tevrojka.   2,  87. 
Otiste  se  jireko  po]a  ravna,  a  zajiista   juba   Dra- 
gijina.   2,  452.  IJdrise  mu  suze  od  ociju,  a  gleda 
ga  Juba  Ilvonija.  2,  1()8.  Dodc  vreme  colivaf  van- 
de]e,  a  oar  gledi  i  dosno  i  lovo,   ne   bi  V  gdigod 
vidio  Momira.   2,  160.   Tad   zavrista   do  vet   dobri 
kona,  i  zalaja   devot  Juti    lava,   a   zaklikta   devet 
sokolova.   2,  305.    De  joj   gore   i   noge  i  ruke,   a 
propa'  joj  jozik  proz  viliee.  2,  12.  Golema  se  cu- 
destva  stvorise:   a  iz  zem]e   luca   poleiela.  3,  74. 
Cnia  zem|a   ispuca   od  suie,  u  nu  zi\'i  propadaso 
Judi;    a    bog   pusti    tesku    bolezanu,   te    pomori  i 
staro  i  mlado.  2,  3.   Dokle   puce   kami  u  lugove, 
a  osanu  gora  proz  planinu.  2,  5.  Predc  bi  se  nebo 
proloniilo,  a  na  nebo  sunce  poginulo.  2,  125.  Doke 
vince  u|eze  u  lice,  a  rakija  stade  govoriti.  2,  54. 
Zapali  se  obraz  od  obraza,  a  zastidi  junak  od  ju- 
naka.  2,  239.   Jesu  li   se  otvorila  vi'ata,  a  jesu  li 
izisli  svato\-i?  3,  153.   Jedan   mije,   drugi   Marka 
brije,   a   treei   mu   nolrte   sarezuje.  2,  404.   Jodno 
jeste  Milosu  vojvoda,  a  drugo  jo  Kosancic  Ivane, 
a  trece  je  Toplica   Milane.  2,  316.   Pomozi  boze, 
a  namjeri  se  veliki  dobri  cas !   Vxik,  nar.  pjes.  1, 
XII.    Guja  pcca   trn,    a   trn   bode    guju.    Vuk,  ziv. 
233.  Izide  pred  zmaja,  a  zmaj  kako  ga  ^dili,  tisne 
se  na  liega,  a  Stojsa  ga  docoka,   te   se   ulivate  u 
kostac.  Nar.  prip.  vuk.  37.  Zem]a  te  progonila  a 
more  te  izbacivalo !  Nar.  jiosl.  vuk.  90.  .Tedna  zona 
pociiie ,   a   ostale  joj    ])omazu.   Vuk,  nar.  pjes.  1, 
90.  Te  je  (cam)  ostavi  do  vjoncana,  a  onda  opet 
iz  lie  piju.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  xi.  —  hb)  jedna  Hi 
ohje  bez  Icopulo,  kao  i  naprijed  u  gdjekom  pri- 
mje.ru:   Da  je  jedtni.  srtbjinb  a  drugi   dubrovca- 
nint.   Mon.   serb.  51.    E,eci  da  s'  moja,   za   bijelo 
tve  lice,   jur  moja  gospoja,    a  ja  tvoj,    ruzice.    D. 
Drzi6  350.  Zao  ti  dan  a  gora  mrkla  noc!  M.  Ve- 
tranic 2,   124.  Jedan  od  oviziju   bijase  lakomac  a 
di-ugi    nenavid}ivac.    F.    Lastric,    ned.   111.    Dvori 
su  mu  zikom  pozikani,  a  u  dvoru  stoli  poredani. 
Nar.   pjes.   vuk.    1,   4.    Rosna   mu    trava   posteja, 
vedro  mu   nebo  pokiivac,   a   moja  ruka  iizglavje. 
1,   415.    Zemja  tvi-da   a   nebo   visoko.    Nar.   posl. 
-wCk.  90.  —  h)  razW.ni  jire.dikati,  a.  .mhjekat  isH: 
aa)  ohje  recenice   c.ijele:  xiii — xv   vijeka:   Takozi 
ste  i  mne  ucinili,    davse  svoju  ruku  i  veru,    tore 
moja  sola  plenUi  i  bo}are  jeli  a  di-uge  isekli.  Mon. 
sorb.  21.  Da  jesth  pricestnikt    predate}u  Ijude,    a 
takovi  da  prime  gnevt  i  nakazanije  ott  krajevt- 
■stva  mi.  6.5.  Da  mogu  prijemati  arbadige,  a  knezu 
imaju  od  toga    pol    davati.    Mon.  croat.   7.    Da  ih 
su    nami,    drfczani    primith   u  niht  komuni. ,    a  da 
namt  imaju  davati  pett   po   kentenari>   na  vsako 
godiste.  Mon.  serb.  339.  Poslasmo  knezu  i  vlaste- 
lemt    dubrovackimt ,    hotece    da   bi    ucinili    miri. 
s  vojevodomt  Radosavomt,    a  vojevodi  Radosavu 
takoje  zapovidismo  da  ucini  mirt.  375.  Upisa  lo- 
gofett  Niksa,   a  zapecati   velikomt   pecatju.   385. 
Da  uzima  po  knigahi.,  a  zapist  da,  ne  posila.  409. 
Da  jo  u  tomt  no  usiluju  za  lie  zivota,  a  koni.  no 


11 


zivota  da  i  onoj  razdijele.  462.  Koje  zajmi  u  mcne, 
a  kojijeh  s  vami  razdijelio.  501.  Oni  pokladt,  sto 
je  menje  ostajeiio  po  testamentii,  a  bio  je  na  po- 
sta^T  u  vlastela  dubrovaccih.  507.  Ako  bi  jii  iiiogli 
otbkiipiti  za  sebo,  da  dadu  crtkvi  80  perperb,  a 
zem}u  da  uzmii  za  sebe.  53'2.  —  xvi — sviii  rijeka: 
Menje  ce  biti  draze,  a  tebjo  korisnije.  Zbor.  17.3b. 
Nu  piimite  a  meni  zapovijte.  M.  Mariilic.  4.  To 
reksi  zapini  usta,  zube  slirsti,  a  liim  ti  namini 
zala  sTake  vrsti;  splete  prste  s  prsti,  a  glavom 
pokima.  22.  Jer  u  ogiiu  va.i  gorase,  a  pokoja  ne 
imase.  261.  Pomuca  nikoko,  a  paka  srde  se  ja 
pritit.  9.  Miioge  najpri  take  budu,  a  pak  napiiu 
roge  i  zal  glas  dobndu.  ICO.  Iva  nosi  od  vlasa 
vjencac  lip^na  glavu,  a  pusta  iiiz  celi  dva  zlatna 
pramena.  S.  Mencetic  16.  Njeki  cvit  pripravja 
okolnim  da  '.Ujeli,  a  njeki  postavla  u  prsi  pribijeli. 
31.  Kada  iU  (i(Ha)  otvoris,  vas  se  raj  ukaze;  a  to 
li  govoris,  vitri  se  utaze.  88.  Slatkn  ric  izusti, 
jak  romon  s  nebesa ;  a  vesel  smih  stvori,  sramom 
bez  priroka.  D.  Drzic  34S.  Cic  togaj  nzdisem  jak 
jelin  pod  nzom,  a  oci  uzdvizem  k  nebu  s  lutom 
suzom.  374.  Cesto  se  ozirah  na  zrafan  prozor 
tvoj,  a  suze  otirah  niz  tuzan  obraz  svoj.  387.  Sli- 
sat  ki  ih  budu,  da  mene  pozale,  a  sebe  da  b|udu 
Juba-sd,  ku  hvalc.  H'Xy.  Ki  na  travi  jutrom  zene, 
a  u  po  dne  priliini  se.  a  k  veferu  vas  povene. 
M.  Vetrauie  1.  83.  S  nn'rom  ga  ostav'mo,  ])UtniJia 
grbava,  a  mi  se  ol';pla^'nln  put  nasijeli  dubrava. 
2,  112.  Tko  god  bi  rai'iou  bi!,  a  slisal  tej  ije.sni, 
pri  liih  bi  taj  cas  zabil  sve  svoje  boljezni.  2.  285. 
I  I'liui  se  sit  naiiih,  a  pak  ga  u  dup|u  lira.stovu 
ja  sakrili.  2,  125.  Tko  dava,  a  luuci,  razunino  toj 
tvori.  N.  Dimitrovic  5.  Tere  se  bojaliu  da  grede 
ne  umre,  a  u  toj  -iddabu  gdi  covjek  u  grad  gi'e. 
N.  Najoskovic  138.  On  zlvot  skracuje,  a  blago 
rastrati.  P.  Hektorovic  37.  Poj'mo  sveti  ki-st  pri- 
jati,  a  utecemo  viciie  tuge.  125.  Sve  ino  ostavi, 
nioj  cvite  izbrani,  a  i)olag  |ubavi  mojo  se  nastaui. 
H.  Lucie  219.  Vas  gospodin  ovdje  u  svojoj  milo- 
sti  do  svrlie  sahrani,  a  onamo  vas  poslijo  vjecni- 
jem  blazenstvom  nadari.  B.  Gradie,  djov.  7.  Tuii 
se  samo,  a  lijeka  ne  daje.  81.  Tugami  se  gojim, 
a  jadi  se  hranini.  P.  Zoranic,  plan.  1.3''.  Da  kako 
jeste  od  liega  zazvane,  a  vi  se  nemu  zavccale, 
tako  mu  pravo  sluzite.  F.  Vranoic,  ziv.  4.  Nikada 
kojom  godir  skodom  pristrasi,  a  nikada  kakovini 
godir  pozelinjeni  zaniami.  23.  Hip  debar  pomisli, 
a  pak  ine  pokara.  D.  Barakovi6,  vila  30.  Xikoga 
ubije,  a  nikoga  prozdi-e.  P.  Posilov-ic,  cvijet  92. 
Prvo  toga  s  pomiiom  smife  stetnu  travu,  dracu 
skodnu,  a  pak  sadi  i  namice  mjesto  toga  lozu 
plodnu.  A.  Vita}ic,  est.  5.  Virujoin  srcem,  a  ustmi 
ispovidam.  L.  Terzic,  pokr.  122.  Ra.stirase  svn 
vojsku  i  metnuSe  u  sramotno  pobignutje,  a  liio- 
vim  se  plinom  obogatise.  F.  Lastrii,  test.  20.  Bile 
ce  ti  dvore  upaliti,  a  tebe  ce  starce  pogubiti.  A. 
Kacic,  razg.  47.  Prodaju  nasgore  nego  Tiu'ci,  a 
robe  nas  kako  i  ajduci.  296.  Cujte  sto  govori  ovi 
svetac,  a  pak  me  krivite.  Besjede  kr.  80.  Moli  a 
ufaj.  L.  Vladmil■o^'ic,  slav.  63.  Ako  nade  da  je 
pero  moje  pomaiikalo  ili  se  zabrzilo,  neka  on  po- 
mankane  nadomisti,  a  naglosti  oprosti.  V.  Dosen 
X.  Prvo  patku  uhiti,  a  pak  je  ispeci.  Poslov.  dan. 
104.  Misli,  a  paka  govori.  61.  —  sada:  Ja  sam 
}uba  Jova  Popovica,  a  seja  sam  Kj'ajevica  Marka. 
Nar.  pjes.  \'uk.  1,  585.  Uzrasla  je  moru  na  izvoru, 
a  sazrela  suncu  na  istoku.  1,  551.  Mloge  gladne 
jeste  naranio,  a  zedne  je  care  napqjio,  2,  93.  Na- 
poj  zedna,  a  narani  gladna.  2,  435.  Od  umora  na 
klupe  sedaju,  a  od  zedi  ladne  vode  piju.  2,  26.  I 
tu  britku  sabju  pripasuje,  a  sve  vrana  kona  po- 
gleduje.  2,  281.  Koiia  glede,  a  sami  se  cude.  2, 
140.   To  govoi-i,   a   s  dusom   se   bori.   2,  188.   To 


izusti,  a  dusu  ispusti.  2,  469.  To  govori  Vilip 
Magarine ,  a  misjase ,  niko  ga  ne  cuje.  2,  349. 
Brzo  trci,  a  iz  grla  vice.  3,  315.  Pa  potrca,  a  iz 
grla  viknu.  2,  527.  Dvore  mete,  a  .suze  roni.  1, 
612.  Knigu  gleda,  a  suze  pro|eva.  2,  137.  Suze 
roni,  a  caru  govori.  1,  627.  Kolo  vodi,  a  pje.sme 
zaciiie.  1,  9.  Eano  rani,  a  s'  sobom  _  govori.  3, 
498.  Milos  ide,  a  kulasa  vodi.  2,  144.  Secer  iju,  a 
rakiju  piju.  2,  131.  Ona  zemloni  i  svijetom  seta,  a 
na  riike  nosi  sina  svoga.  1,  122.  Vidite  me  oci- 
cama,  a  cujte  me  usicama.  1,  140.  Tu  na  jedno 
sedam  posjekose,  a  ranise  dvadest  i  cetiri.  4,  115. 
Mia-isadu  zutu  duuu  na  more,  a  gristi  cu  zeleniku 
jabuku,  a  jesti  l:n  senicicu  sestoredicu.  1,  448. 
Ona  tuzi  kano  kukavica,  a  previja  kano  lastavica. 

1,  212.  Pi-esti  ne  cu,  a  ne  umem  vesti.  1,  159. 
Kod  Grujice  uosis  cistu  svilu,  a  kod  nas  ies  se- 
tati  po  svili.  3,  35.  Kad  jioletim,  nek  zatreptira, 
a  kad  secern,  nek  se  sija.  1,  61.  Kosu  reze,  pa 
vinograd  veze,  a  suzama  lozicu  zaliva.  3,  169. 
Koji  nema  ni  oca  ni  majke,  a  za  vjernu  }ubu  i 
ne  znadc.  3,  463.  Do  dve  vile  vodi,  a  trecoj  be- 
sedi.  1,  111.  Metuuh  kalpak  na  jabuku,  .. .  a  ja 
legoh  da  pospavam.  1,  116.  Dan  da  jedes,  a  dva 
da  se  igras.  1,  15.  Vazdan  pije,  a  svu  noc  me 
bije.  1,  619.  Dosnu  ruku  na  jatagan  metne,  a  li- 
jevom  porezu  dodaje.  4.  139.  Tuna  Vuce  vranca 
prijiii'iase  a  ]irel)ijel  sator  raspinase.  2,  259.  Ban 
uilade  sestri(-u  .Tclicu  u  pitomu  varos  Dakovicu, 
a  ozeni  dva  nejal.a  siua  s  preko  mora  otud  od 
Latina.  2,  180.'  Prostri  uicni  de  pro.stircs  PavUi, 
a  jiokrij  me  cim  pokrivas  Pavla.  1,  616.  Ogrnu 
se  Mijat  kabaniconi,  a  objesi  pusku  o  ramenu.  3, 
439.  Zdravo  Drinu  vodu  prcbrodio,  a  masi  so 
lomna  Vlalia  Starog.  2,   172.   Pa   prostii-e   svile    i 

j  kadife,-a  postavja  zlacene  stolove.  1,51.  Otpas'te 
im  svijetio  oruzje,  a  sluzite  vino  i  rakiju.  3,  19. 
Robi  robje,  a  sijecc  glave.  4,  111.  Robe,  pale,  a 
sijeku  glave.  4,  336.  Snahu  prosi,  a  prosiple  blago. 

2,  525.  Kunem  ti  se,  a  vjeru  si  davam.  4,  495. 
Molim  ti  se,  a  [ubim  ti  ruku.  2,  541.  Ruke  siri, 
te  g'  u  lice  jubi,  a  jiita  ga  za  junacko  zdrav|e. 
2,  447.  I'ije  \'iuo  Brdanine  Demo,  a  nazdrav|a 
Kraje%-icu  Marku.  2,  415.  Te  prigoni  od  megdana 
dora,  a-  Ivanu  rijec  progovara.  2,  555.  No  mu 
vezu  naojiako  ruke,  a  vode  ga  pod  sator  veziru. 
2,  607.  Pa  je  sitnu  knigu  napisao,  a  sa[e  jo  u 
Brda  kamena.  4,  361.  I  podose  malo  ponaprijed, 
a  nadose  babu  ostaralu.  2,  13.  Ev"  porani  srpski 
car  Stefane,  a  pogleda  Stefan  na  celiju.  2,  128. 
Da  ga  grlis,  a  da  se  ponosis.  2,  237.  Odrast'o  je 
Nahod  Simeune,  a  )epsi  je  od  svake  devojke.  2, 
66.  On  ne  ima  brade  ni  brkova,  a  }epsi  je  od 
svake  devojke.  3,  155.  Ja  imadem  u  Kotarim 
blaga,  vise  bogme  nego  u  Turaka,  a  bo|i  sam  ju- 
nak  od  Turaka.  3,  123.  Pa  me  pusti  u  po}e  siroko, 
a  napusti  d%-jesta  janicara,  neka  mene  na  sabjam 
raznesu.  2,  .322.  Vec  ti  jasi  vranca  od  mejdana, 
a  daj  mene  tvojega  dogata.  3,  128.  U  z'o  cas  sam 
roda  potrazio,  a  u  gori  doso  do  Budima.  2,  69. 
Do  jeseni  u  mom  dvoru  bUa!  a  do  druge  i  cedo 
rodila!  1,  381.  Koji  nasem  zboru  na  cast  rade,  a 
za  zdravje  boga  mole.  1,  80.  Iz  ovoga  doma  iz- 
Jegla  u  dobri  cas,  a  u  irugi  dom  ujegla  u  bo}i 
cas!  1,  XIII.  Koji  je  rodom  iz  Risna,  a  sad  sjedi 
u  Budvi.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  vii.  Uhvate  se  u  kolo 
a  jedno  metnu  u  srijedu.  184.  Stanu  djevojke  u 
kolo,  a  pruze  ruke  od  sebe  pa  dignu  musko  di- 
jete,  te  ide  preko  i-uku.  119.  Dva  covjeka,  koji 
se  paze,  a  imaju  jedan  musko,  jedan  zensko  di- 
jete.  Vuk,  ziv.  98.  —  hhj  jcdria  Hi  ohje  hez  ko- 
piile,  k(i(}  naprijed  u  ydjekojem  priiiijeru:  Ka 
zgora  i  zdola  sva  bihu  gvozdena,  a  s^Tha  do  j)ola 
po  gvozdu  zlacena.  M.  Manilic  13.  Bjese  do  pasa 


12 


djpvipa  vidjeti,  a  oil  pnsa  ]uti  ziiiaj.  M.  Volranic 
2,  102.  Izvani  biso  zliiliiiiiii  siiki'miui  oiinivim  a 
ozdoln.  cilicijom  (idivciia.  J''.  Vraurir,  y.W.  1(1.  Za 
ito  jc  I'leinn  dras  a  iiaiiia  iiotiibit.  F.  Lastric, 
nod.  lit  J.  ,1a  sani  kicica  c.aia  (O.stitoffa  a  sostrica 
])atiO  l)0.>!aiiskoga.  Nar.  Jijcs.  viik.  1,  Nil.  If  .sunce 
jo  obiiroiia  a  mjosoicin  opasana.  1,  iil'J.  —  (')  ruz- 
liciii  siihjekti,  a  pmlikiH  isli:  aa)  ohje  meiiice 
c(ifU;  Hi  sdiiH)  he:  kojmlf  jettmi  Hi  ol'jc.  Hi  bez 
pndikiitd,  k(ul  je  jtn'iliknl  adiiin  (jliHinl  biti  (o.sso), 
pa  se  izustavi:  xiii — xv  rijckti:  Da  uziina  jppi- 
skujiija  jodi.ni.  volb,  a  dnif,n  da  uzinia  jjosiiodi.- 
.stviijusti.  Moil.  sorb.  15.  Jedi.uu  Ui'iiKH  uzolt  baiii, 
voliki  Ninoslavi.,  a  driigu  ki'iiRU  uzeli,  Nikolavb 
Tonisto.  '20.  Kiioz  i  vsa  {>;osi)oda  idoso  n  Suiiber 
k  vecori,  a  markoz  ide  k  vcoori  u  Labui.  Mon. 
Croat.  l.S.  Prod  Mm  jest  jedna  nova  j^romafa,  a 
zdola  rupo.  19.  Od  kqjoli  su  (caiia)  doseti.  jiozla- 
ooiiijolih  a  dvijo  bijolo.  ;i72.  Uda  se  Jelaca  za  Mi- 
liofa  Utvicii'a,  a  lula  .«6  Vladi.'iava  za  Ivaiia  Pi- 
iovica.  544.  —  xvi — xviii  i-ijrkii:  Jero  jost  u  me- 
njo  (itao,  a  ja  u  otcu.  N.  Kaiiiiia  84.  iv.  10,  38. 
Njoki  su  nialmiti  ocito,  a  iijoki  su  maliinti  na 
vrjemena.  Zboni.  1.  Ti  niu  s)nmi,  a  ja  zi'|u  ispu- 
nit  cii  tvoju.  H.  LuciA  190.  Ti  si  lijja,  a  ja  sam 
lip.  P.  Macukat  1)3.  ,Ta  zomja,  a  ti  zeni|a.  N.  Pa- 
liku(5a  38.  —  sada:  Ja  6u  s\Tadat  Juga  na  ve- 
coru,  a  ti  svracaj  dcvet  Jugovica.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  182.  Daj  ti  meni  cede  Viahiiiino,  a  Vlahiiii  da 
damo  dovojkn.  2,  19.  I  no  shisa  porod  roditeja, 
a  no  slusa  ndadi  starijega.  2,  4.  Sunco  nam  je. 
na  zaliodu,  a  nevjesta  na  othndu.  1.  35.  Za  ko- 
sntu  jo  ta  ladna  voda,  a  za  novjosto  to  iiijno 
vino.  1,  59.  Arap  devor,  stari  svat  Ai-apin,  a  Ara- 
pin  crni  ndndozona.  2,  396.  Jedno  mu  je  na  sreu, 
a  drugo  na  jpziku.  Nar.  pcsl.  \^Ik.  113.  Bog  vi- 
soko,  a  car  daleko.  Nar.  posl.  vuk.  17.  Bud  ja, 
more,  tvoj'e  dubro  kudim,  a  za  .sto  ga  ti  kudis? 
Vuk,  posl.  254.  Kqji  bjese  od  robiiie,  po  tijelu 
se  rodi,  a  koji  od  slobodne,  po  obecauu.  Vuli, 
gal.  3,  23.  —  bh)  predikat  ii  iihje  rt'icnice  isti, 
izostavlen  m  jediioj  Hi  n  ubjema:  xiii  vijcka:  He- 
dose  jedni  pod  smokvu  Prnicu,  a  jedni  pod  brest. 
Mon.  Croat.  8.  Vsi  ti  koniuni  na  stran  odstupisc, 
a  knez  i  mai'lioz  i  vsa  gos]ioda  na  drugu  stran. 
17.  Da  zberu  komun  dvegrajski  3  starci,  ,1,  kri- 
vanski  komini  3  .starci.  21).  —  xvi — xvin  vijeka: 
Zovjese  zora  dan,  a  slavno  ])rolitje  travicu  drobnu 
van.  S.  Mencetic  3.  Koga  trg  brani,  o  trgu  go- 
vori,  a  I'anen  o  rani.  D.  Drzic  355.  Ter  njetko 
m,aslinu  s  paomom  metase,  a  njetko  lun|inii,  kudje 
pro6  imase.  N.  Naleskovio  1,  121.  Eijp.cu  da  je 
ona  tebi,  a  ti  lioj  yjeru  dala.  M.  Drzic,  208.  ,Ter 
leti  dan  za  dnem,  a  za  dnem  godiste.  H.  Lucii 
213.  Njeke  u  pustij'in,  a  njeke  u  manastire  po- 
bjegose.  B.  Gi-adic,  djev.  85.  Mlaji  starijemu  po- 
sluh  i  poctenje  uciniti,  a  stariji  ima  mlajemu  do- 
bar  svjet  i  priliku  dati.  .S.  Ne  mali  primncno  pla- 
caju,  a  niki  nista.  M.  Bijankovic  146.  Pcele  nose 
med  u  usti,  a  obad  u  repu.  P.  Posilo^^c■,  cvijet 
93.  Kad  ja  tebi,  a  ti  meni  budes  vracat  ah  re- 
love.  J.  Kavaiiin  39.  Sve  sto  je  ocitovao  crkvi  a 
ona  nama.  F.  Lastric,  npdi|.  107.  Brada  kaze  pa- 
met  zrilu,  a  rogovi  moc  i  silu.  V.  Dosen  22.  Za 
to  ima  vraga  u  ustima  koji  govori,  a  vraga  u 
usima  koji  dobrovo]no  slusa.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
141.  —  sada ;  Sinu  lit:o  kao  jarko  sunce,  a  gfoce 
kao  mjesecina.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  584.  Bele  joj  se 
ruke  do  lakata,  a  bijele  noge  do  kojena.  1,  .597. 
Hyi  su  dani  od  srebra  skovani,  a  subota  od  suogii 
zlata.  1,  640.  Pale  su  patke  u  slano  more,  .a  pre- 
pelice  u  ravno  lioje,  a  jarebice  u  rudinice.  1,  318. 
Mi  idemo  preko  sola,  a  oblaci  preko  neba.  1,  113. 
Po  nebu  se  pognase  oblaci,   a  po  zemji   prokleti 


j  vjetrovi,  a  po  nioru  visoki  talasi.  3,  85.  Pomoli 
I  so  niz  pojice  Marko,  a  za  Markom  Kola  od  Pa- 
j  zara,  a  za  Kejoin  vojvoda  Milo.su.  2,  474.  Kum 
liorojo  nek  ide  na  kuma,  a  starojko  neka  na  sta- 
rojka.  3,  27.  Deno  lef.i  voda  do  kolena,  a  junacke 
kosti  do  r.imena.  2,  245.  .Tednoin  drugu  noga  go- 
i-ijaso,  a  drugonio  ruka  do  raniena.  2,  11.  Nek  to 
zeiii,  ?.p|ela  to  njajka,  tebe  majka,  a  ti  djcvojaka. 
1,  265.  Kako  se  dici  Durdov  d.an  listom  i  zole- 
nom  travom,  a  spasov  dan  [etoni  i  cvijetom.  Vuk, 
?,iv.  75.  ,Ta  za])Ovjedili  daku,  a  dak  <;rkvcnaku. 
Nar.  posl.  vuk.  107.  —  kad  prcd  obje  recenice 
stqji  rcicnica  a  prcdiknlom  koji  i  niiiKi  pripada, 
maze  se  izostaviti  u  )iima  ohjcma:  .Svaki  mi  se 
zakliAaSo  tesko,  koji  bracem,  a  koji  sestriinjm,  a 
ja,  majko,  sobom  i  oruzjem.  2,  77.  Te  udarili 
crna  Arajjina:  ja  jednoga,  mono  jedanaest;  ja 
dvojicu,  mono  de.setina;  ja  trojieu,  mene  deve- 
tuia;  ja  cetii-i,  a  mono  osmina;  ja  petinu,  a  mene 
.sedmina.  2,  377.  Svak  po  neSto  mete  u  skrinu: 
muskarci  novce,  a  Xene  i  djevojke  robu.  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  29.  —  cdi  i  kad  ncma  luiprijed  take 
recenice,  iiioze  se  predikat  it  (ilijr  izaslariti,  kad 
se  razumije:  .Ta  na  brdo,  a  sunce  za  brdo.  Nar. 
pjos.  vuk.  1,  317.  Sve  barjaci  kao  i  oblaci,  a  ca- 
dori  kao  i  suegovi.  2,  313.  Od  nas  pjosma,  a  od 
boga  zdi-avje!  2,  60.  E.ijec  iz  usta,  a  kamen  iz 
ruke.  Nar.  posl.  vnik.  272.  —  d)  i  subjekat  i  pre- 
dikat isti:  aa)  obje  ret'cnicc  cijele,  Hi  samo  bez 
kupulc  jedna  Hi  ohje :  Zapovida  cesar  da  se  ta- 
kova  kola  jimaju  uciniti,  a  liu  za})Ovida  da  do 
tretoga  due  cuvajn.  F.  Vrancic,  ziv.  13.  Da  bi 
mu  se  jedan  mac  zabio  u  prsi,  a  paka  izvaden 
ojieta  bi  mu  se  u  prsi  zabio.  A.  d.  Bella,  razg. 
101.  Videt  cemo  prvo  kolika  je  vasa  krejios,  a 
jiak  cemo  i-idet  koju  ce^  vani  poiuoc  udijelit  go- 
spodin.  Besjede  kr.  40.  Sto  ces  pusta  u  jirimorju 
kulo,  kad  po  tebi  nitko  setat'  nema?  majke  ne- 
mam,  a  sestrice  nemam.  Nar.  jijes.  vuk.  2,  387. 
Brata  nemam,  a  sestrice  nemam.  2,  76.  Veo  je 
tvoja  ostarjela  niajka,  ne  moze  ti  jirijn-avlat'  ve- 
cere,  a  no  moze  sluzit'  mi-ka  vina,  a  ne  moze 
luccm  svijetliti.  2,  330.  —  hb)  jrredikat  isti  bu- 
diici  ii  obje  recenice  i  m  jednoj  stojeci  izostarjen 
u  druijoj,  Hi  poznal  buduei  iznstavfen  u  ohjema: 
XII — XV  vijeka :  Priobretobr.  odb  mor.ske  zemje 
Zetu  i  SI.  gradovy,  a  odb  Aj-i.bauasb  Pilotb,  a  odb 
grbcbske  zemjo  Labb.  Mon.  serb.  4.  Ta  pl.aoa 
knezu  100  zlatilib,  a  strani  100  zlatihb.  Mon. 
Croat.  2.  Da  pos]u  ta  list  u  Motovun,  a  ta  drugi 
list  u  Trviz.  29.  Pr(i)nesoge  tovor  kruha  z  Mo- 
scenic,  a  tovor  vina  s  Kozjaka.  47.  Postaja  po 
svomb  testamentu  neki  dio  gospo(d)i  hercezici, 
neki  dio  vojevodi  Vladisavti,  a  neki  dio  nam  si- 
novomb  svojim,  a  za  dusu  svoju  10  tisucb  dukatb. 
Mon.  Serb.  507.  Da  jestb  liemu  i  negovu  ostanku, 
a  po  tomb  knezu  Vukcu.  286.  Koja  to  je  (polaca) 
prbvo  bila  vlastelb  nasehb  a  po  tomb  kaluderict 
svete  Marije.  297.  —  xvi — xviii  vijeka:  Easko- 
vati  ce  mace  u  lemise,  a  sulice  svoje  u  srpe.  N. 
Eanina  15.  isa.  2,  4.  Ter  kiili  pocese  treptjeti 
tukako,  a  po  torn  letjeti  po  lako,  po  lako.  M. 
Vetranic  2,  85.  Ti  mi  daj  za  grijehe  kajaiie,  a 
pak  stec  svijetli  raj.  N.  Dimitrovic  33.  Ku  (krv) 
na  obrezanju  najj)rvo  proli  ti,  . .  a  paka  moleci 
u  vTtu  visnu  vlas.  94.  Da  svaki  nas  svuda  uziva 
velike  radosti  do  suda,  a  poslije  u  vike.  N.  Na- 
Jeskovic  1,  147.  Jij  ribu  iz  mora,  a  meso  iz  koze. 
P.  Hektorovii  49.  Mogah  se  o  tomu  svrsno  sve- 
seliti.  a  ino  u  momu  srcu  ne  zeliti.  H.  Lucie 
202.  Tko  zeli  nebesku  moju  slast  ovdje  okusit, 
a  onamo  prvo  mjesto  uza  me  imati.  B.  Gradic, 
djev.  30.  Svijet  se  napunio  naravira  nasom  a  ne 
maiie  gnusom.  15.   .Tedan   od   onib   venae  da  Ce- 


m 


A 


ciliji,  a  drugi  Valerijanu.  V.  Vraiu'ic,  ziv.  IS. 
Ucini  jjosvetilisce  velikini  bogom,  a  najprvo  bugu 
Merkuriju.  11.  Jere  su  nigtli  za  potvobu  i  poraoc, 
a  nigdi  za  lipotu  postavjena.  1.  Baudulavio  iv. 
More  nareiiiti  kleriku  da  iiromlati  drugoga  kle- 
rika  a  laiku  laika.  I.  Anci(^,  svit.  75.  Ukazat  in 
vani  najprvo  sto  je  z'o  izgled,  a  pak  kako  visiii 
pedepse.  Besjede  kr.  19.  Odredio  sam  . . .  ukazat 
vam  najprvo  stetu  . . . ,  a  pak  pedepse.  50.  Ve6 
ne  misli  za  posteiie  a  jos  maiie  za  .<pasene.  V. 
Dosen  82.  G-ovorit  moze  njckad  sve,  a  njekad 
koji  die.  I.  A.  Nenadic,  nauk  IG.  Koje  su  bile  po- 
trebite  prvomu  oeu  nasega  iiaroda,  a  pak  o-stali- 
jem  }udma  ii  naprijeda.  J.  Matovic,  kat.  486. 
Kako  je  Noje  iz  korabje  prija  pu.stio  izletiti  ga- 
vrana,  a  paka  golubicu.  I.  J.  P.  Lucir,  nauk  17. 
Sad  jednu  stvar  i^rosio  a  sad  '  drugu.  B.  Cuceri 
75.  Bjezi  di-uzbe,  bjezi  pi-igode,  bjezi  raskosc  a 
grad  nada  sve.  85.  —  sada:  Vezah  koi'ia  za  jelu 
zelenu.  a  sokola  za  jelovu  granu.  Nar.  pjes.  Yak. 
1,  317.  Metnuh  kalpak  na  jabuku,  a  ])usc.icu  na 
kruscicu,  a  rogjicu  pod  glavicu.  1,  IIG.  Baci 
sukiiu  u  zelenu  travu,  a  kosuju  kraj  vnde  Dre- 
novca.  1,  380.  Dize  skute  povise  kojcna,  a  ru- 
kave  povise  lakata.  1,  598.  Vode  kone  u  jiodrume 
doi'ie,  a  junake  na  bijele  kule.  '2,  33'1.  Baoi  Simu 
u  kanienu  kulu,  a  kjuceve  u  to  more  siiio.  2,  74. 
Na  lieg  mece  tananu  kosuju,  jio  kosuji  ti'i  tanke 
decerme,  ...  a  na  noge  kovee  i  eaksire,  a  .svrli 
svega  bugar  kabanicu.  2,  138.  Nogorn  mice,  mak- 
nut  ne  mogase,  a  rukania  ui  tamo  ni  arao.  1, 
5'14.  Dosta  imam  |cba  bijeloga,  a  jos  vise  vina 
ci-venoga.  2,  4(12.  Oko'  grada  cvijec.e  pobrala,  a 
najvise  cvjeca  [ubi  draga.  1,  234.  Sve  Bugare 
redom  bratimila,  a  najpoalo  Peru  Bugarina.  1, 
126.  Stade  miu'ia  dare  dijeliti:  dade  bogii  uebcske 
visine,  svetom  Petru  Petruvske  vrucine,  a  Jovanu 
le.da  i  snijega,  a  NLkoli  na  vodi  slobodu,  a  Iliji 
mune  i  strijele.  1,  15().  Pcmiogao  jaki  bog  i  nama 
i  I'lima  sa  svako  strane  a  s  nebi'sa  najbojc!  Vuk, 
ziv.  77.  —  had  hi  izi)sltirj,i'rii  jiirdikdl  u  driiijoj 
receiiici  bio  u  slozouini  iililikii  driiijoni  iinjo  u 
prroj,  oslnje  iiiu  poinorin  (jldijiil  nam,  da  hi  «<• 
taj  tihlik  pokasao:  Danas  mene  u  tcbe  izdala,  a 
.sjutra  ce  tebe  u  drugoga.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  113. 
—  kad  prcd  objeina  ra'cnicaiiM  utaji  rcvcnica 
s  ijrcdikatom  istije.m  koji  i  nimn  pripada,  mo'e 
.se  u  nimn  ohjcina  izostaviti:  I>va  sina  ima:  jed- 
noga  od  rabe,  a  jtsdnoga  od  slobodno.  N.  Kai'iina 
fiyi>.  gal.  4,  22.  Nc  ces  miogo  dara  ilati:  kraju 
vraua  koiia,  a  krajici  vencc.  Nar.  p.jes.  viik.  I, 
103.  Dva  sina  imade,  jednoga  od  robinc  a  dru- 
goga od  slobodno.  Vuk.  gal.  4,  22.  —  ]/redikat 
poznat  budiici  izontai'lcii  a  ohje  receiiice:  Sva- 
koniu  sve,  boze,  a  meni  sto  vidu.  S.  Mencetic  48. 
Prvome    ovna,    a   zadnomu    rog.    Nar.    posl.    vuk 


260.  Robom   i    kad,    a   grobom   nikad. 


'■) 


jcdiia  reievica  Hi  ohjc  bez  sabjekla:  aa)  inace 
objr  cijele  Hi  saiiio  rflagol  biti  (esse)  izoslanfen  u 
jcdmij  Hi  u  objema:  Luc  nam  je  cipati  i  krpiti 
nirizu,  a  pak  putovati.  P.  Hektorovic  49.  Drugo 
je  ne  grijesit  a  di'ugo  je  dobro  cinit.  B.  Gra- 
dic,  djev.  79.  Tako  bi  Saulu  oliecano,  a  tako 
se  zgodi.  A.  il.  Bella,  razg.  127.  Od  judi  je  zazor 
i  sramota,  a  od  boga  velika  grioia.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  256.  Muono  mu  je  ici  bez  oruzja,  a  .jos 
goi-e  ne  poslusat  majke.  2,  411.  —  lib)  predi.kal 
isti  hiiduii  II  objc  rcceiiice,  izostarleii  ajednuj: 
Dobro  so  covjoku  ne  zeniti,  a  zeni  ne  udavati. 
B.  Gradic,  djev.  31.  Tko  dragovojno  trpi,  placa 
rau  se  cudnovatim  nacinora  i  vi'imenito  \'i.se  puta 
na  ovom  s%'itu,  a  vazda  na  onom  placom  vic- 
liom.  F.  Lastric,  ned.  294.  —  jediia  Hi  objc  re- 
ienice  krne :  Prenesi  me  i^reko  vode  ladne,  a  cvo 


ti  puske  dvije  male.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  65.  Eto 
sab|e  a  eto  nakovna.  2,  405.  Etu,  care,  lijepo  de- 
vojke,  a  eto  ti  od  Arajia  glave,  a  eto  ti  dvanaost 
tovara.  2,  400.  Eto  po]a,  a  eto  knna.  Nar.  posl. 
vuk.   79. 

2.  reccnice  kno  one  naprijed.  pod  1,  ali  se  iza 
pine  govor  jace  Hi  slabije  prekida  Hi  ustav^a,  pa 
ne  u  drugoj  Ui  vraca  na  sto  god  napomenuto  a 
prvoj,  te  mu  sto  dodaje,  Ui  prelazi  na  drugo  sto 
i  na  nemu  se  dafe  nastap(a ;  reieno  je  prekidane 
cesto  tako  slabo  da  se  mnogi  primjeri  jedva  mogu 
odijeliti  od  onijeh  pod  1 : 

a.  u  opce,  slucaji  svakojaki  >i  kojima  to  biva: 
XII — XV  vijeka:  Dtva  vinograda  tujde  nasadiht  i 
ulijanike  4,  . . .  a  za  kojimhzde  ulijanikomt  po 
ilbva  cloveka.  Men.  serb.  (i.  Darujii  otokt  vtst  i 
Babino  Poje , . . .  a  mede  iniL  sutL  Zulijant . .  . 
10.  Za  sije  metohije  nikojre  clovekt  da  ne  ima 
pecali  raztve  opati>,  kto  je  u  meste  tomt,  a  ini 
nikojre  clovekt  da  ne  inia  pecali  ni  oblasti  nadi. 
riimi..  10.  Ako  se  kto  najde  prodavt  vino  s  vo- 
domt  i  medt  prezt  ucen,  da  mu  se  vse  uztme, 
sto  ima,  a  za  ine  trtznike  da  ne  ima  pecali  kra- 
[evstvo  mi.  17.  U  toraL  bogt  da  rasudi,  na  konit 
je  klcttvt  ostala,  a  vi  sto  mozete  ciniti,  cinite. 
21.  Prose  da  bi  knez  s  tu  gnspodu  razgledal,  a 
to  im  je  vse  na  putu  za  jedno.  Mon.  croat.  13. 
Aste  budett  na  jcdinoini,  ognisti,  a  temzi  otde- 
[eni.,  da  rabota.  Zak.  diis.  35.  Aste  kto  poznajett 
lice  podi>  ciovekomi.,  a  budeti.  vb  gore,  da  ga 
povedetb  vt  selo.  37.  Aste  pise  ki'iigu  carj...., 
a  ona  kniga  razorajetb  zakoniki. , . .  sudije  tu 
kiiigu  da  ne  verujutt.  49.  Pisa  se  sija  poveja 
1386  leto  ...  a  tomu  milostiiiki,  protov-istijart  Fi- 
lipt.  Mon.  Serb.  204.  .Ten,  snio  mi  obrali  tebe 
mcdu  inenib  za  mnogo  Jubiina  prijateja,  a  imali 
smo  za  sto.  Spom.  sr.  19.  ,Ia  so  zgovoribt  s  po- 
kli.sari  dubrovaccerni,  iln  bilii.  iiotanb  miru  i  pri- 
maini.  za  niiri>,  a  oiii  rekose:  tomuj  mi  nijesmo 
vojni.  Mon.  sorb.  368.  Postavi  u  pokladt . . .  dva 
Ijokara  sn.bn.na  s  pokrivaei  jiozlaceni  na  mjesta, 
u  potezaju  15  litari..  372.  Ovi  vasi.  pokladt  do- 
iiese  knezb,  a  j)odt  ovi  uveti.  jiostavi  receni  po- 
kladt. 373.  Receni  jiokl.'idt  pri.da  se  u  jednomt 
inalu  kovcescu  u  komiini.,  a  osta  kjucict  u  go- 
spode  Jelene.  387.  Za  voce  vorovanje  peeatismo 
ovt  listr.  pod  nasu  pecatt,  a  upisa  se  na  1437 
leto,  meseca  aprija  na  dva  desti  dni,  a  upisa  Pri- 
Ijisavt  dijakb.  389.  Tiij  jiostavii  pridajte  knezu 
Maroju  i  liegovu  sinu:  a  kada  imt  toj  pridaste, 
svrbbb  togaj  da  taj  za])is  razadreto.  426.  Da  je 
I'ecenoj  gospode  do  svojo  smrbti  za  novcriia,  a 
da  mu  bastina  vijeku  vekoma  u  pcu-abu,  a  da 
mu  glavu  gospoda  pedopsaju.  459.  Zajmise  namt 
1000  perperb.  a  po  ti  naciiib  uzesmo  i  zajmismo. 
493.  Priiiiihb  odt  vlastela  dnbrovaccihb  perperb 
166.  a  se  mi  dase  sada  zajainb.  502.  Predadose 
147  dukatb;  a  tbdaj  be.se  dukatb  po  41  dinart. 
514.  —  XVI — xvin  vijeka:  Njeki  su  mahniti  na 
vrjemena ,  a  toj  se  zovu  mjesecni ; .  .  njeki  su 
nialmiti  od  hudobc,  a  tijem  je  pomankalo  razuma. 
Zborn.  1.  Prikla  u  riiku  inu  vrat,  kako  jedan 
vlas,  neverniku  tomu;  a  da  vidis  komu,  ovo  t' 
glava.  M.  Marulic  5.3.  Htihu  oba  svu  sramotu 
pokriti;  a  to  t' ne  ce  biti.  S3.  Za  to  odlucuju  sa 
svimi  imit  rat,  ki  se  ne  obitnju  poda  mnom  da 
ce  stat.  A  prvo  cu  odujat  drzave  od  onili  ki  se 
ne  litise  dat  kako  no  ja  hotih.  10.  Ja  bocu  sve 
more  u  droban  sud  isplit,  a  toj  bit  ne  more.  S. 
Mencetic  6.  Za  c  joj  je  vrid  svitlos,  a  bog  joj 
razum  da  da  bjezi  u  tamnos.  20.  Skriti  se  gdi 
ne  \'ih,  a  ne  bih  oriizan.  33.  Ar  mi  si  ocima  ra- 
nila  srdacce,  a  nitko  lijek  nc  ima  nego  ti  sunacce. 
53.  Svudi  me  za  c  stizu,   a  ni  moc  uteci.  D.  Dr- 


14 


A 


iii  393.  Istom  ja  y.Iof'ostn,  a  no  vim  oil  kudn, 
6uh  mula  lunoin  da  sta  taj  druzba  inihiida.  '10."). 
Za  Sto  jo  jur  kasno,  mjcso^^  u  oblaku,  a  f.enam 
iiijo  fasiio  piitovat  po  iuraU\i.  M.  Votrniiii  2,  338. 
Briina  svp  jjlodam  jpda  li  gd je  gredu ;  a  nigdi 
iiikoga  iiije  cvit  iii  vidjot.  2,  313.  Ne  ie  nam  dat 
sniorac  voo  loviti,  a  viimo  jo  rufat.  P.  Hoktoro- 
vi6  G.  Sva  mu  liti  pobrojit,  jedno  niufat  iie  ce, 
a  jest  jih  mozo  bit  dvado.^et  i  vece.  3,5.  Pusoaj 
naju,  baso,  do  naju  mile  majko,  a  voiom  ti  se 
niojom  junarkom  obptuju,  sabjico  da  no  jiaSu, 
km'iioii  da  nc  jizju,  kalujor  da  .se  postavjii.  23. 
Toj  nui  prika/.a%si  is]ntah  proS(':enjo,  k  moni  po- 
glcdavsi,  da  nam  jo  jitbenje.  A  on  snd  napuni, 
ke  nosi  iz  Splita,  nivranac,  limimi,  tor  meni  po- 
skita.  31).  Ona  mi  vitar  till  jiosla,  ona  cini,  mimo 
da  se  brodih  po  morskoj  pucini ;  a  nije  cudo  toj, 
da  oblast  provodi  nad  morom,  u  morskoj  i)ini  ka 
se  rodi.  H.  Lucie  188.  Da  ja,  ka  te  .scinim  raz- 
umna,  kako  si,  dnigi  ti  dar  tinira,  ki  ti  so  prom 
pi-osi.  A  toj  CO  bit  vila.  koj  drugo  ui  na  svit. 
189.  Za  sto  6e,  more  bit,  ovoj  libarce  i  u  ostaU- 
jeh  djevic  ruke  priei,  a  u  svakom  se  skupu  i 
mnostvu  mjcsanije  naliodi.  B.  Gradie,  djev.  b. 
Nijeilno  djolo  nijo  toliko  liudobi  iigodno  (a  za  toj 
se  i  zove  dull  necisti)  koliko  ovaj  gnusoca.  14. 
Otot  jdata  telesno  slasti;  a  mala  bi  bila,  da  ne 
budc  sUjcdila  ^jeella  smrt.  14.  Telesna  cjeloca 
pametnom  jest  mjereiia  i  sudena,  no  pametna 
telesnom;  a  toj  i  s])asite]  nas  zlamenuje.  49.  Ona 
ka  je  jednom  covjeka  poznala,  kako  se  ce  ueiiiit 
koliko  da  ga  nije  poznala?  A  od  veto  nacina 
jest  toj  poznanje.  U2.  Eekose  lieiiiu  . . . :  Mojzes 
zapovidal  jest  nam  takovu  zenu  kamenjem  pobiti. 
Da  ti  ca  govorisV  A  to  govorahu  iskusujuci  liega, 
da  bi  ga  mogli  osvaditi.  A  Isus  prignuvsi  se  doli 
pisase  po  zcm}i  prstoni.  A  oni  nastojeci  pitabu. 
Beruardm  31.  iv.  8,  4-8.  Hocu  da  ti  meni  veliku 
pogodu  uciiiis,  a  to  jest,  da  sa  mnoni  sad  dodes. 
D.  Zlataric  72.  Jima  veliku  ze|u  viditi  i  govoriti 
sa  Katarinom,  a  da  uikor  ne  znade.  F.  Vrancic, 
ziv.  12.  Ova  nioja  lipost  zenija  je  i  pepel,  uemoc 
ju  more  zagubiti  i  nije  staiiovita,  a  lioce  vrime 
dojti  da  ce  opeta  procvasti.  13.  I  tako  zapovida 
da  ju  jimaju  dovesti.  A  prvo  nego  bihu  dosli  po 
liu,  ukaza  joj  se  anjel.  9.  Zapo\ada  da  joj  se  jima 
glava  odsici.  A  ona  gotova  umriti,  reco.  14.  Jur 
se  dan  nagiba,  kud  sunce  zajjada,  a  tebi  ni  triba 
nociti  van  grada.  D.  Barako^-ic,  vila  1,51.  Blazeni 
mrtvi  koji  u  gospodinu  uniiraju;  a  oni  u  gospo- 
dinu  umiraju,  koji  uniiraju  dobro.  P.  Posilovic, 
nasi.  xiiv.  Da  nastojite  dobro  priminuti,  a  to  jest, 
da  dobro  umi-vsi  morete  doci  na  najposlidiu 
svrhu.  xiiv.  Od  ovc  zlocc  izlazi  jediia  struka  od 
otuzena,  sto  covik  ne  zna  sto  cini;  a  ovo  jest 
najveci  grijeh  na  svijetu.  P.  Posilovi6,  cvijet  49. 
Ja  sam  poziiao  tolikc  prokuratiu-e  crkvene,  koji 
su  rad  crkvenoga  posli  po  zlu ;  a  to  se  i  sad  vidi. 
J.  Banovac,  pripov.  ITti.  Ah  rici!  ah  gromovi, 
koji  me  smrtno  sti'asite!  A  tko  da  se  ne  pripada 
na  ovi  stralioviti  govor?  A.  d.  Bella,  razg.  57. 
Jcsu  li  ti  neugodne  ove  rane  rastvorene?  A  ni- 
jesam  bio  raiien  od  krvnika  za  tvoju  |ubav?  Ali 
te  strah  da  te  ne  prikorini,  kad  se  k  meni  po- 
vratis,  tvojijem  gnjesimaV  A  jesam  li  koga  pri- 
korio,  kad  se  k  meni  po\Tatio?  Besjede  kr.  68. 
Drzim  da  ufate;  ali  je  li  vase  pravo  ufaiieV  Ako 
no  znate,  ja  cu  vam  kazat ;  a  no  cu  ja,  nego  Pa- 
vao  sveti.  J.  Filipovic,  prip.  1,  112.  Kad  molis 
boga,  a  dodu  ti  one  misli  u  paniet,  onda  scini 
da  su  ono  one  ptice  pogane.  L.  VIadmiro\ac,  slav. 
.52.  Mozemo  od  boga  prosit  da  nam  dopusti  ki'i- 
posti,  po  kqjiiii  idemo  u  kra[estvo  nebesko;  a 
ovako  nam  je  i  Isukist  uaredio.  G2.  All  jest  mo- 


guco;  a  da  bi  tako  no  bilo!  F.  Lastrid,  svet.  31. 
Raj  jo  grad,  u  koji  nisto  opogai'ieno  ne  ce  uni6i. 
A  .sto  jo  ikada  poganijo  od  du5o  griliom  smrtni- 
jcin   opoganene?   F.  Lastric,   nod.  48.   Evo   custe 
kakve  plodovo  Cini  ispovid,  kada  se  dobro  ucini. 
A  kako  so  ima  ciniti,  razgovarafcmo  se  u  nodi)o 
slidece  48.   Nahodi   li   se   tko  koji  bi  vecega  do- 
stojanstva   bio?    A   Sto   rekoh   voi'oga?   mtko   so 
.s  I'linio   ni   ])orediti   no   moze.   A.   KaniXlic,  utof. 
5.    Tko   CO   toliko   prajioraca    nasalivat,    da   sva- 
kom isto  po  nikoliko  doi)asti  raoio?  a  prez  toga 
nisu  podpune    ))oklade.    M.    A.    Kolkovir,  sat.    13. 
Imahu  potrobu  od  koga  god  tvrda  napomonutja; 
a  sto  je  tvrdo  a  sto  je  jace   od   smrti?   I.  Dor- 
die  ,    ben.    156.    Tribuje    iskusati    dusu ,    a   isku- 
Sati  du5u  ho6e  rodi  pomi'iivo  protresti  sve  nugle 
svoga   srca.    I.   J.   P.   Lutic,    nauk  G.   —   sada: 
Upitaj  ga  .sto  se  srdi   na   me;   a  najposle  ja   no 
marira    za  liga.    Nar.    pjes.    vuk.    1,    376.    Arapiu 
je  junak   na   mejdanu,   skinuce   mi   glavu   sa  ra- 
niona ;    a   ja    volim    iiioju    rusu    glavu    nog    sve 
blago    cara    costitoga.   2,  391.    I    mi  josmo    porez 
sastavile,  al'  ga  nito  odnijeti  noma,  jer  ga  Arap 
privatiti  no  co  bez   JeLice,   bas   tvoje   sestrice ;   a 
cu    li    me,    bolestan    Dojcine,   ja   ne    mogu    jubit' 
Arajiina.  2,  463.   Ja   ne   mogu   sab|e   poganiti,    a 
sad   bih   ti   osjekao   glavu.   2,  600.    No   mogu   se 
s  nima  udesiti,  a  da  mi  so  s  liinia  udesiti,   volio 
bi  neg'  carevo  blago.  4,  179.  Pusti  Jelu,  no  grdi 
joj  Uce,   a  dacu  ti  moga   geferdara.  4,  160.   Bi  1' 
me  nesto  vjerno  posluzio?   a  dala  bih  tebi  dosta 
blaga.  3,   139.    Cin'  mi,    ciii'  mi,    Kopcica    robiiio, 
da  ja  jubim  Kopcica  kadnnu,  a  tebe  cu  darovati 
divno.  1,  458.    Uzmi    moga    maloga    vrancica,    da 
ne  visti  pusti  proz  planinu;  a  bice  ti  po  druzini 
fala  ka'  si  .svoje  oci  izvadio.  2,  50.  Vec  se  predaj, 
Senkovicu  Ivo!   a  evo  ti  tvrdu  veru  dajeni  da  ti 
uista  uciniti  ne  cu.  3,  395.  Daj  mi,  seko,  klobuk 
svile    bole,    da   ga    poznam    koga    jo    vojvode;    a 
tako  mi  srecna  puta  moga,   nevere   ti  uciniti  ne 
cu.  2,  302.  AF  ti  di-ugu  hocu  besjediti,  besjediti, 
a  dosta  je  stidno.  2,  233.   Ko   pije   'S'lno  za  slave 
bozje,  pomoz'  mu   boze   i   slavo   bozja!   a   sta  je 
jepse  od  slave  bozje?  1,  96.   Prepade   se   Strahi- 
nicu  bane,  de  pogibe  ludo  i  bezumno ;  a  nesto  so 
bane  domislio,  viknu  banc  iz  grla  bijela  nekakoga 
hrta  Karamana.  2,  285.    Onda  Milos  poce  da  po- 
peva,  a  krasnu  je  pesmu  zapoceo  od  svi  nasi  bo}i 
i  stariji.  2,  216.    Da  vidimo  ko  ce  boje;    a  ja  vi- 
dim  ko  ne  more.  1,  176.  Od  carice  cedo  ugrabite, 
ti  nalozi  do  dva  ogiia  ziva,  neka  pisti  kano  zmija 
}uta;  a  svaka  je  niajka  milostiva  i  na  svoje  cedo 
zalostiva:    carica   ce    krste    prokazati.    2,    86.    Da 
das   mene   decc   devetoro,   decu   tvoju    a    sureve 
moje ,   da  ja   taste   u   Kosovo  podem  .  .  . ;   a  ne- 
moj    se,   taste,   prepanuti   ni  za  svoju  decu  ubri- 
nuti.    2,    268.    Grdiiijega   u    svatovo    noma;    a  ja, 
braoo,  jesam   govorio . . .   da   jepsega   ne   ce  bit' 
junaka.  2,  545.  Sto  je  godii-  u  Prologu  sniga,  sve 
se  ono  u  Cetinu  sliva ;  a  kako  je  jadna  riba  ziva 
od  onoga  proloskoga  sniga!  1,  593.    Pa   ib  stado 
biti  buzdovanom,  a  kako  ill  lako  udarase,  iz  boj- 
nih  ih  sedaF  izmetase.  2,  495.  Da  ti  pos|cm  ma- 
lenu  paricu,  sakuj    meni   vjenee   i   oboce;   a   sto 
tebi   od   toga   ostane,   potkuj   tvoga   dobra   koua 
\Tanca.  1,  167.  Te  robovah  i  tamicu  trp]eh  i  za- 
caniah  za  devet  godina, ...   a  tebe  se,   bane,   ra- 
zalilo.  2,  274.   Kum   dojezdi,   dvori   zazvonise.   A 
gdc  cemo  kumu   koiia   svezat'?   1,  13.   Vino  pije 
Ki-ajevicu  Marko  sa  staricom  Jevrosimom  niajkom, 
a   kad   su   se   najjojili   ■\'ina,   majka   Marku  stade 
besjediti.  2,  438.    Tu   stadose   im-ko  piti  vino.   A 
kada  se  napojise  vina,    Marko  skoci  na  noge  la- 
ganc.   2,  331.   Kiiiga   dode   begu   Radul   begu,   a 


15 


kad  bcgo  knigu  proucio,  udi-ise  mu  siize  od  oeiju. 

2,  J4G.  Pa  ouda  ode  kroz  goru ;  a  kada  bjese  sred 
gore,  ona  mi  baiia  susrete.  1,  587.  Ode  pravo  u 
zem)u  latinsku.  A  kad  dode  Mletku  latiuskome, 
lijepo  ga  bane  docekao.  2,  577.  Te  kazuje  sta  j' 
od  zmaja  cula.  A  kad  care  saslusa  Milieu,  ou 
otide  sitnu  kiiigu  pisat'.  2,  258.  Vece  slusa  mkada 
u  duseku  kad  ce  prvi  p'jevci  zapjevati;  a  kad 
prvi  pjevei  zapjevase,  skoci  mlada  iz  meka  du- 
seka.  2,  109.  U  torn  svanu  i  suuce  ogrami,  a  kad 
STanu  i  sunce  ogrami,  vodi  Zlatkii  u  bijelu  crk'sai. 

3,  142.  Nad  vodom  je  lice  ogledao ;  a  kad  ilarko 
lice  ogledao,  vide  Marko  kad  ce  uuirijeti.  2,  -141. 
Oj  devere!  kamo  tvoja  snasaV  A  ti  kume !  kaino 
tvoja  kuma?  2,  389.  Malo  V  ti  je  tvojo  kra)evine'? 
male  r  ti  je?  ostala  ti  pusta!  vec  s'  o  tude  oti- 
mate  carstvo.  A  ti  strice  de.spote  Ugjesa!  malo  1' 
ti  je  despotstva  tvojega'?...  A  ti  strice  ,vojevoda 
Gojko!  malo  1'  ti  je  vojvodstva  tvojega?  2,  I'JG. 
Prele  devojke  kod  goveda  oko  jediie  duboke  jame, 
a  dode  nekakav  starac.  Nar.  jjrip.  vuk.  157.  Po 
onijem  su  krajevima  kuce  gotovo  sve  tako  po 
strmeni,  da  se  oko  liih  ua  drugome  mjcstu  ri- 
jetko  gdje  moze  igrati,  osLm  na  gumuu.  A  gumna 
su  lijepo  patosana  kamenem.  Viik.  nar.  jjcs.  1, 
64.  Cuvsi  zona  dode  i  pade  k  nogama  ijcgoviiua. 
A  zena  ta  bijaSe  Grkiua.  Vuk.  mar.  7,  25-26.  — 
mfdii  prednim  priiiiji'rima  ima  i  takih  ii  kojima 
je  druya  recciiica  (xa  a)  pitane,  a  faici  ati  i  ovi 
a  kojima  sumo  nije  izreceiw  rccenicom  pitane,  a 
nije  za  to  Sto  ne  sve  ito  hi  pitanii  tre.halo  da  hi 
bilo  receiiica  raztunije  iz  predniya  ijocurii,  na  koji 
se  pitane  nastarfa,  pa  se  u  pHanu  ne  ponan(a: 
lites?  Sto?  ^uveii  jilac,  u  koni  se  vas  moriiii.  A 
za  sto?  S.  Mourctic  55.  Slisal  sam,  Sebastiaiie, 
da  ti  krscenik  jesi.  Tako  je,  svitli  ci'saru,  odgo- 
vori.  A  kako  to?  rece  Uiokletian.  V.  Glaviuic, 
cvit  27.  Pita  je  koja  joj  je  jiotriba  i  u  kom  so 
staiiu  iKiliodasc.  All  sestro,  rece,  u  muka  paklcnil 
A  za  sto?  ,T.  lianovac,  prip.  39.  Oslavi  tude  sto 
si  iiepravcdno  stekao.  A  kome?  Tko  .so  ne  ce 
iiigda  od  tebe  spomenuti.  .J.  Baiiovac,  nxzg.  91. 
Oni  bio  je  vlastelin  spanietan,  cinen,  cascon;  a 
paka?  Ona  vladika  bila  je  svisna,  niila,  vridna; 
a  sada?  A.  d.  Bella,  razg.  168.  Pokli  liocns  zuati 
koju  srecu  isteni,  rijet  cu  ti:  zelcni  klobuk.  A 
jiak?  prilaga  s.  Filip.  A  pak?  odgovara  mu  opet 
crkovuak,  iza  prvoga  stupaja  idc  se  ua  drugi, . . 
mogu  biti  papa.  A  pak?  A  pak  umrijet.  Hesjcd(! 
kr.  71.  —  i-spoirdi  dafe  pod  C,  3,  c. 

b.  «  prriij  se  recenici  kazuje  necija  rudna  pu 
se  u  drufjoj  prelazi  na  rtidiin  Hi  na  staiie  dra- 
yotja,  tako  da  se  olijekal  prve  recrnice,  i.-recen  Hi 
neizreccn ,  itzima  u  drugoj  za  sahjckat,  koji  se 
)iuniijrise  izrijekom.  kaze  a  maze  se  i  ne  kazati: 
tako  od  xvn  vijeka:  a)  u  preoj  ohjekat  i  u  dra- 
(joj  suhjekat  izrece.n:  Nado  ju,  a  ona  umrla.  M. 
Uivkovie,  bes.  183.  Vidje  djavla,  a  ou  stoji  prid 
celicom.  265.  Ako  te  iiadc  a  ti  jos  uisi  ostavio 
zakletve ;  ako  te  uadje  a  ti  jos  tude  uisi  poATa- 
tio,  sto  ce  bit  od  tebe?  J.  Filipovic,  1,  131.  Da 
vas  ne  nade,  a  vi  spavate.  Vuk,  mar.  13,  36. 
Dode  k  uOKuiciuia  svojijem,  i  uade  ili  a  oni  spa- 
vaju.  Vuk,  luk.  22,  45.  —  b)  it  preoj  ohjekat  ne- 
izreceii,  a  it  druyoj  salijekat  izrecen:  Zlalar  do 
cim  ne  vidi,  a  zlato  se  dobro  izcistilo,  no  vadi 
ga  iz  peci.  S.  Margitic,  fala  278.  Bog  oblaka  od 
bolcsti  i  novoja  ne  dize  s  nas,  do  cim  ne  vidi, 
a  mi  se  pokorili  i  obratili  k  nemu.  278.  Iduci 
dva  covika  priko  nike  pustine  nado.se,  a  jedno 
dite  malano  u  i)ustiiau  zabasalo.  J.  Bauovac,  prip. 
64.  —  c)  It  prcoj  oljjekat  izrecen  a  it  driujoj  ne- 
izreien  subjekat:  Dosavsi  k  onoj  kucici  ude  ne 
javivsi  se  u  liu,  gdi  nade  jeduu  sii'oiuasicu  udo- 


vicu  s  dvima  6erma,  a  mole  boga  poslujuci.  J. 
Banovac.  prip.  105.  —  d)  u  prvoj  moh  hiti  yla- 
yol  sa  se  pasivan:  Kad  se  vidi  oni,  koji  se  vi- 
dase  jjrid  Judmi  tako  posten  da  u  liemu  ne  bi 
smio  misao  nepostenu  zamislit,  a  on  pun  svake 
necistoce ...  J.  Filipovic,  prip.  1,  151. 

c.  onijem  sto  u  prvoj  recenici  hiva  pokazitje 
se  vrijeme  onoinit  sto  ti  druyoj  biva:  proa  moze 
biti  i  pokrijeplena  u  torn  posla  nekim  rijeeima, 
a  moze  hiti  i  hcz  nih  (takih  je  primjera  lido  i 
naprijcd  pod  1,  ali  je  a  niinu  osiin,  ereiiiena  i 
driiyii,  ceya  radi  su  ondje  spomenuti):  a)  jirra  u 
recenom  posla  nicim  nepokrijcplena:  Po  dva  dni 
uzmi  budu,  a  sin  olovjecji  pridan  bude  na  ras- 
petje.  N.  Eaiiina  89'^.  mat.  26,  2.  Po  dviju  dueli 
vazam  bude,  a  sin  clo\'icaski  pridan  bude  da  se 
propne.  Bernardin  42.  (a  Bandulavica  i  u  Vitka 
i.)  No  bjohu  zapjeli  kokoti  u  selu,  a  ti  se  odpravi 
u  gluho  jur  doba.  M.  Vetranic  2,  312.  Ne  dorece 
jos  ovega  (Osman),  a  Daut  opet  viknu.  I.  Gun- 
dulic  570.  —  b)  prva  pokrijejjfena:  aa)  rijecjii 
dobro;  Ne  dobro  iz  raja  izajdose  i  plodit  se  po- 
cese,  a  nih  se  dji;ca  nena\ddit  pocese.  B.  Gradic, 
djev.  13.  Bako  ne  dobro  na  isti  otok  stupaj  po- 
stavi,  a  uc\a}enu  mlatlicu  ugleda.  I.  Guudulio  3. 
—  bb)  rijecjii  jos,  uz  koju  mo£e  biti  i  dobro;  Bo- 
gat,  niogu  rit,  jos  dobro  ne  mine,  a  on  cas  mu 
na  svit  saj  spoinena  pogine.  D.  Rai'iina  58.  Jos 
no  dobro  ove  rijeci  bolni  Petar  izgovara,  a  Isitkrs 
na  u  se  prijeci  s  ostrijem  lioem  ter  ga  kara.  D. 
Palinotic,  cliri.st.  7.  Al  se  pravo  jos  ne  takne,  a 
smrt  nemu  lov  izmakne.  V.  Dosen  71.  Jos  nije 
koza  okozila,  a  kozlo  igra  po  po}u.  Nar.  posl. 
vuk.  1 14.  Jos  nije  ni  do  vode  dosao,  a  gaco  za- 
sukuje.  114.  —  ce)  rijeeju  istom,  koja  ytasi  i 
istom;  Nu  odnikao  istom  bjeh  od  vode  studene, 
a  i)lalio  zamjcrih  gdje  jozdi  put  mene.  M.  Vetra- 
nic 2,  105.  istom  ja  bjeli  Niku  zaspati  stavila,  a 
zacuh  tuj  viUu.  N.  Na}cskoviK  2,  265.  Cuse  se 
istom  odgovori,  ke  podaso  znauci  sijedi,  a  Daut 
se  dize  gori,  usred  vojske  da  besjedi.  I.  Gundulic 
515.  Istom  prvi  kauii  vrzo, .  .  a  strasivi  trap  na 
tie  obori.  I).  I'almotic,  christ.  131.  Istom  se  ukloni 
najias,  a  Beuedik  poco  cutjot  u  pameti  mi.sli 
bludno.  I.  Dordic,  ben.  25.  Istom  Grujo  sjede  za 
trjiezu,  a  [lovika  s  bedena  Latinco.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,476.  —  dd)  ryVr/ii  jodva;  Nu  od  tamuice  jedva 
stu])i  priko  praga  dikla  smiona,  a  raskosan  za- 
tvor  skupi  i  u  suzaustvu  osta  i  ona.  I.  Gundulic 
472.  Jedva  rijeci  ovo  izrece,  a  pak'o  se  vas  na- 
buni.  D.  I'almotic,  christ.  21.  Jedva  se  svrse  dra- 
gosti,  a  ujezu  nodragosti.  M.  Radnic  194.  —  ee) 
rijeeima  tek  sto:  Tek  sto  lUjete  prozdre  nekoliko 
zalogaja,  a  ouo  se  staue  previjati.  Vuk,  posl.  354. 

d.  recenice  rastar(ene  jedna  od  druye,  i  to:  a) 
kad  jednu  yorori  jedno  ic\ade,  a  driiyu  drugo, 
bez  iee.ya  sto  bi  ih  inace  rastav^ulo:  ,Pitaj  ib  za 
locu  i  sude.'  ,A.  sto  mnis  da  no  cu  sve  stavit  na 
razlog?'  N.  Najeskovic  249.  ,Gospodine,  idemo; 
ope(t)  cemo  se  sada  vrnuti;  ne  boj  se.  Tko  ce 
otvoriti?'  ,A  mi  jxidimo'.  M.  Drzic  170.  ,]^ubis  li 
iskniega?'  ,lf,ubim-.  ,A  tko  je  nas  iskrni?'  I.  A. 
Nenadic,  nauk  47.  ,Jesmo  li  drzani  jubiti  boga?| 
,Jesmo'.  ,A  za  sto  smo  drzani  jubiti  ga?'  85.  ,Mi 
ne  damo  ni  jedno".  ,A  mi  cemo  na  silu''.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  277.  .Devojke  te  pretekose,  vedrom 
vodu  zamutise'.  ,A  sto  ce  im  rano  voda?'  1,  120, 
,Srce  vuco  pored  tvoje  kuce',  ,A  sto  vuce,  kad 
je  bilo  juce?-  1,  634.  ,Otvori  vrata,  Pero'.  ,A  sto 
ce  vTata,  Jelo?-  1,  277.  ,Ja  bi  s  tobom  besedila, 
ne  smem  od  ma,jke'.  ,A  gdi  ti  je  tvoja  majka?' 
1^  .126,  —  b)  kad  jednu  yoeori  jedno  ixfade  a 
drityu  drugo,  kao  naprijcd,  ali  se  izmedu  jcdne 
i  druge  nastai'la  pripovijedaiie  tako  da  se  izrije- 


A 


16 


Aow  kaze  da  driiiji  tjoi'ini  xto  idr:  Kofo  Oocilija: 
. . .  Dili  lini^i  zivot . . .  ilobrili  ii  laj  i  vosoljo  iin- 
i/.niiriio  |>ostiiv|a.  Na  to  oilfjovoii  Tibnicius:  a  ko 
jest  la,  ki  jost  tamo  bil  i  k  nam  dosal  i  to  iia- 
vistilV  V.  VranM6,  iiv.  20.  Eoi-o  Tiburcius:  i  zna- 
dem  i  iiaufil  saiii  so  i  vorujem  da  svo  ovo  6to 
jest  po  moni  rcfpno,  u  viko  ostaje.  Re6o  knoz :  a 
ja  za  sto  no  raziiiiiim  to  Sto  ti  fjovoii.sy  24.  ReCo 
kncz:  dakle  i  mi  i  cosari  hoiomo  plaS  vifi'ii  jimatiV 
Odi^ovori  Viilorijan :  a  sto  josto  vi  i  vasi  ('.esariV 
2(i.  Pristupiso  govorec  mn :  raspnsti  ovo  nniostvo 
On  odgovori:  a  koja  im  jo  jiotroba  odovloka  Uo- 
diti?  ^iv.  is.  1);).  Turcin  rcco  biskuiJu:  ja  bi  ho- 
tio  znati  kako  vi  morotc  izmisliti  da  nialo  kruha 
jest  tilo.  Odgovori  niu  biskup :  a  jeda  cinis  da 
ne  more  bog  kruh  u  tilo  priobratiti  ?  M.  Zoi-ifif, 
zrc.  169.  Neinu  Scopan  rijefi  govorio :  liodi  Mitre 
da  so  dijolimo.  Ciknu  Mitar  kako  zmija  ]uta:  a 
s  kim  CCS  mo  bratc  dijcliti?  2,  (1.10.  Zaplaka  se 
ncjaki  Stovane:  jao  babo,  tosko  ti  sam  gladan! 
A  besedi  A'o\'akovic  (iriija:  o  Stpvanc  moje  codo, 
a  sta  CO  ti  uciniti  babo,  kad  su  babi  savezano 
i-uko?  3,  40.  Nasraoja  se  Kiujevicu  Marko:  o  ju- 
nacc,  Arapine  cnii!  il' so  salis,  il'  od  zbijo  bijes? 
Cici  Arap  kao  zmij'a  }uta:  no  salim  se,  ve6  od 
zbi|o  bijem.  AH  Marko  pofie  besjediti:  A  ja  mi- 
slim  da  se  Salis,  tuzan.  2,  424.  Al'  bosedi  Kra- 
jcvicu  Marko:...  gdi  su  dvori  Arapina  crua? 
Devojka  mu  poce  besediti:  Dragi  brato,  neznana 
delijo!  a  sto  pitas  Avapove  dvoroV  sto  ili  pitas? 
ostali  nui  piisti !  2,  41'J-20.  Rece  mu  Pecirep : .  . . 
bismo  li  pHjenili  ovceV...  Rece  mu  Roganovic: 
a  da  nije  Juse.  i  A\'dije,  lasno  bismo  plijonili 
ovcp.  4,  do.  On  se  prodere  na  liu:  ko  ti  jo  u 
dvoru"?..  Ona  mu  odgovori:  moj  brat.  Zmaj  je 
opet  zapita:  a  sto  je  dosao'?  Nar.  pri]).  ^aik.  37. 
—  c)  lead  ne  samo  jednom  od  uhijii  reiotica  ka£u 
tudc  rijeii  ili  samoga  onoga  knji  sue  gncori,  a 
drt«jom  se  pripoKijeda  tako  dd  se,  ili  pripooije- 
dane  nn.'itavfa  na  navedene  rijeci  ili  se  one  na- 
stavfajii  na  ono  sto  je  pripomjedanem  rcieno: 
Kad  pojde,  ric  ovuj  do  pokon  izusti:  nepomi'iom, 
zeno,  cuj,  gosta  ne  zapusti.  A  ti  ric  ne  scini  lie- 
govu.  H.  Lucie  19B.  Rekoso  nam:  hoditc;  a  mi 
stojimo  kako  drveno  duso.  M.  Drzic  398.  Ja  joj 
rekoh:  ukloni  se  s  puta.  A  ona  se  no  see  uklo- 
niti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  400.  Rece  mene  devojacka 
niajka :  nemoj  vodit'  tudiua  devora,  vec  jal'  brata 
jali  bratuceda.  A  ja  mati  brata  ne  imadem.  2, 
333.  Pripovijeda  se  da  je  dosao  soldat  babi  u 
kucu  i  iskao  da  nrn.  da  sto  da  jedo,  a  ona  mu 
kazala  da  nema  u  kuci  nista  za  jelo.  Onda  sol- 
dat rece:  a  ti  daj  mi  barem  tigai'i  i  malo  vode 
da  naciiiim  klin-corbu.  Vuk.  posl.  135. 

e.  recenice  rasircne  vise  ili  mane  kakvim  god 
dodacima  ili  recenicama  tako  da  si'e  to  obiisi- 
majuci  dolazc  kao  dijelovi  gnvora,  veci  ili  mam; 
a  cim  sc  tako  sire,  ono  su  a)  u  jednoj  Hi  objema 
navedene  rijeci  tude  Hi  samor/a  onoya  koji  go- 
vori:  Rekoso  liemu:  slisas  li  ka  ovi  govoreV 
A  Isus  nim  rece^  vele  dobro  slisam.  N.  Raiiina 
44.  mat.  21,  IG.  Cesto  ti  govorah:  nemoj  me  ob- 
javit;  viruj  maul  sada  i  znaj  stanovito,  ncsrjoca 
mnom  vlada,  vidjet  ces  ocito.  A  ti  mi  pravjase : 
ja  i  vila  moja,  po  dobro  najdraze,  sva  smo  srica 
tvoja.  D.  Drzid  380.  Rekose :  nije  potrebno  ni 
korisno  so  zeniti.  A  on  im  odgovori^  ne  prima 
svak  tuj  rijec.  B.  Cxradic';,  djev.  22.  Culi  ste  da 
je  kazano:  oko  za  oko,  i  zub  za  zub.  A  ja  vam 
kazem  da  se  ne  branite  oda  zla.  Yuk.  mat.  5, 
38-39.  Kupci  bi  me  pitali :  po  sto,  snaso,  ta  koza? 
A  ja  bi  im  kazala :  ova  koza  tri  grosa.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  521.  Najstai'ija  govorila:  ja  bill  brata 
najvolija.    A    druga  jo   govorila:  ja   bill   dcrdan 


najvolija.  A  najmlada  govorila:  lude  li  sto  dru- 
garico !  ja  bill  dniga  najvolija.  1,  330.  Tvoja 
majka  govorila:  no  dam  sina  ilo  proleca;  a  moja 
jo  govorila:  ne  dam  kAei'i  do  jcseni.  1,  1.38.  Bozju 
su  mu  pomo(''  nazivali :  bozja  )iomo6,  dakone  Ste- 
vano!  A  on  nima  lepse  odgovara:  d'o  bog  dobro, 
dva  putnika  stara.  2,  7.  Stojsa  obori  zmaja,  pa 
mu  rete:  sta  tc5  sad?  A  zmaj  mu  odgovori:  da 
si  ti  meni  pod  kolenima  kao  ja  tcbi,  ja  bill  znao 
5ta  bill.  A  Stojsa  mu  ro6e :  ja  tobi  ne  cu  niSta. 
Nar.  prip.  vuk.  37.  —  h)  drngi  dodaci :  Kada  si- 
jase,  jodno  pade  jjolak  j)uta,  i  potreno  jest,  i 
ptico  nebesko  pozobaso  ga.  A  drugo  pade  na 
kami,  i  izniknuvSo  usa§e,  jer  ne  imaso  vlage.  A 
drugo  jiado  u  trnje,  i  uzraste  §  nim  tmJG  i  po- 
davi  ga.  N.  Raiiina  3.5''  luk.  8,  5-7.  Svaki  koji 
slusa  ove  moje  rijeci  i  izvr§uje  ih,  kazadu  da  jo 
kao  mudar  covjek  koji  sazida  kucu  svoju  na  ka- 
menu:  i  udari  dazd.  i  dodoso  vode,  i  dunusc  vje- 
trovi,  1  napadose  na  kuc'-ii  ouu,  i  ne  pade ;  jer 
bjese  ut%Tdpna  na  kameiiu.  A  svaki  koji  slusa 
ove  moje  rijeci  a  ne  izvi'suje  ih,  on  ce  biti  kao 
covjek  lud  koji  sazida  kucu  svoju  na  pijesku :  i 
udari  dazd,  i  dodose  vode,  i  dunuse  vjetrovi,  i 
udarise  u  kucu  onu,  i  pade,  i  raspadc  se  strasno. 
Vuk,  mat.  7,  24-27.  Da  ja  znadem,  moje  belo  lice, 
da  ce  tebo  star  vojrio  jubiti,  ja  bi  isla  u  goru 
zelenu,  sav  bi  pelen  po  gori  pobrala,  iz  pelena 
b'  vodu  izvijala,  te  bi  tebe,  lice,  umivala:  kad 
star  ]ubi,  iieka  mu  je  gorko.  A  da  znadem,  moje 
belo  lice,  da  co  tebe  mlad  vojno  jubiti,  ja  bi  isla 
u  zelenu  ba.scu,  svu  bi  ruzu  po  basci  pobrala,  iz 
ruze  bi  vodu  izvijala,  te  bi  tebe,  lice,  umivala: 
kad  mlad  jubi,  neka  mu  mirise.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  290. 

f.  u  drngoj  recenici  niti  se  govor  povraca  na 

sto  god  u  prvoj  napomenuto  niti  prelazi  na  sto 

god  novo,  t.  j.  o  cemu  jos  ne  bi  bila  rijec,   nego 

se  povraca  na  nesto  sto  je  pred  objema,   a  to 

moie  biti  i  veoma  daleko   od  nih  i  moze   biti  ili 

izrijekom  reccno  ili  u  samom  dogadaju :  a)  na  sto 

se  u  drngoj  recenici  govor  povraca,  izreceno  je 

pred  objema :  Rekoh :  o  vilo  . .  .  samo  za  sada  iz- 

bav'  me  tuzice,  nemoj  mi  na  zada  vezati  rucice ; 

. . .  smiluj  se  na  mene,  ...  postole  crjene  ter 

sa  mnom  sahrani.  I  rece  meni  taj  gospoja  od 

vila :   no  bih  te  za  svijet  saj  slobodna  pustUa ;  nu 

t'  ne  cu  rucice  vezati  na  zada,  za  tvoje  suzice  ke 

ronis  . . .    Tijem  dviz'  se  od  tole,  govoru   ja   tebi, 

a  nosi  pos^tole,  kako  znas,  pri  sebi.  M.  Vetra- 

nic  2,  107.  Gin'  gore  neg  cinis,  joste  se  c'  kajati, 

kad  zivot  kroz  svu   zled   budes   mi   stra- 

j  a  t  i . . .  Za  to  i  ja  sad  ve(u,  da  ne  mos  pak  riti : 

astosamjaznala   da   ces   ti   umriti?   D. 

Raiiina  SI''.  ,Ho6e  li  to  biti,  od  tebe  znat'  ze.lim, 

dokle  sam  na   sviti,   neka   se   veselim;   ako   vred 

ne  bude,  ter  me  smi't  odnese  pri  neg  se  to  zbude, 

umrit   cu   ne  vese.'  . . . .  .Slisat  ces  svaka  sad. 

Vred  ce  bit,  a  bud  zdrav'.   D.  Barakovic,  vila 

150-1.  Pita  liega  starac  igumane:  il' je  tebe  kniga 

omrznula  ?    ili    t  i   j  e    n  a  u  m  p  a  1  a  m  a  j  k  a  ?   il' 

se  sinko   hoces   ozeniti?...   Al'  besjedi   samouce 

dace  : . . .   mene  nije  kiiiga   oim-znula,  ja  se,   o6o, 

ozeniti  ne  cu,  a  na  uni  mi  nije  pal  a  majka. 

Nar.  pjes.  vuk.  3,  73.  Rece  Marko  Musi  kesegiji: 

deli  Musa!   uklon'  mi   se   s  puta,  U'  s'  ukloni 

U'   mi    so   pokloni.    Al'   govori    Musa  Arbanasa: 

prodi,  Marko,  ne  zameci  kavge,  U'  odjasi,  da  pi- 

jemo  vino;  aja  ti  se  ukloniti  ne  cu.  2,  407. 

Al    govori    Mrjavcevic    Gojko:    imao    sam    od 

z  1  a  t a  j  a b  u k u ,   pa    mi    d a n a s   pade   u  B o- 

janu,   te  je  zalim,  prcgoret'  ne  mogu.   Ne   sjeca 

se  tanana  nevjesta,  no  besedi    svome   gospodaru: 

moli  boga  ti. za  tvoje  zdi'av je,  a  salices  i  boju 


17 


jabukii.  2,  t2'2.  Sjcdi  Jola  bratii  vise  s'^ve, 
r ( 1 11  i  K u z <■  11  i z  b  i  j  p  1  u  1  i c i; .  t e  jo  b r a t u 
lice  )iiika|iala.  Tad  ho  jadan  Dojf'iii  razabrau, 
pa  bcsjcdi  bolaiii  JJojVMiio:  dvori  moji.  osi'ieui  wa- 
goveli!  a  kade  mi  brze  iirokapastoV  '2,  -Kil. 
Plaiiu  Leka,  jia  so  namrdio:  prodi  mo  se  vojc- 
yoda  Marko !  nomqj  prsten  vadit'  iia  dovojkii  . . . 
Sto  si  cuo,  ti  vojvoda  Marko,  da  jepoto  uo  ima 
dovojci,  istiua  jo  bas  sto  }udi  kazu;  al'  jo  sostra 
moja  samovojna,  no  boji  se  nikoga  do  boga,  a 
z a  b r a t a  n i  b a b  e r a  noma...  no  s m  i  j  o m  t  i 
prston  privatiti.  . . .  Grobotom  so  Marko  iia- 
smijao,  pa  ti  Leki  rijoo  progovara:  a\'aj  Ijc^ka! 
vesola  ti  majka!  a  kakav  bi  bio  starjosina, 
te  snditi  jediioiii  /. oiii}oiu  ravnnni,  pa  so 
tebo  sestra  nobojati!  2,  28i-5.  Tada  rcoo  Todoro 
vczirc:  prijate|u,  Mijailo  krajn,  iiije  mono  oaro 
opravio,  da  ja  pij'om  jio  Lodaiiu  vino,  vo6  da 
s  tobinn  svadbu  U{j:ovoi-iiii,  kad  c-e  caro  doci  po 
devojku,  koliko  I'  co  dovesti  svatova;  i  da  vi- 
dim  Koksandu  dovojkii,  da  jo  vidiiii  i  da 
prstoiiiij  cm.  Tada  rooe  Mijailo  kia]u:  J'l'ija- 
te|n  Todorc  veziro,  sto  mo  caro  za  svatovo  pita, 
neka  kupi  koliko  iiiu  drago,  po  dovojkii  kada 
licmii  drago;  nogo  oos  mi  oara  jibzdraviti  nok 
no  vodi  svoja  dva  sostrica  . . .  A  dovojkii  sada 
oes  vidoti  i  jirston  j  oj  dati  po  zakonii. 
2,  134.  Pak  zagi'li  starisa  (ior\Hsa:  bogom  brato, 
starisu  dorvisii, . .  .  ja  no  tra/.im  .  . .  tvoje  dugo- 
vai'ie,  no  ja  tra/.im  sihia  Vlali-Alijii . . .  Kazi 
in  Olio  iiioga  d  11  sill  an  in  a.  Bratimim  to  i  josto 
jcdaii  jMit,  nonioj  mono  vojsci  prokazati.  IVo  so 
dervis  bogom  proklii'iaso:  tvrda  mi  jo  vjoni  od 
kamona, . . .  od  mono  .so  nomoj  pobojati.  A  sto 
pitas  i  razbiras,  baiio,  za  Tnrcina  silna 
Vlab-Alijii,  on  jo  bijel  oador  raza])oo  iia  tio- 
looii  visokoj  j)laniiii.  2,  27()-7.  Od  ki'iigo  so  |iito 
uzniiioio;  no  ga  pita  vjorpiiioa  |uba:  a  sto  ti 
jo,  dragi  gosjiodaruV  3,  44.').  Tako  svati  vosolo 
idabii,  al'  no  iilo  Smi)aiiio  Ilija,  vcc  so  jnnak 
1 0  s  k  o  z  a  m  i  s  1  i  o. . .  Al  ga  gloda  lijopa  dovojka. . . 
jiak  lliji  stado  govoriti :  o  bora  ti  dragi  gosjio- 
darii!    a    sto    si    so    tako    zamislioV   0,    47it. 

Stana  Sana,    pa   so    propaniila lakova   riikoiu 

oturila,  sobom  bijo  o  duvar  od  kiilo.  ..  Ja- 
kov  jo  Stani  govorio:  sto  jo,  liibi.  da  to  bog  iibijo! 
a  zar  si  so  iiooas  pomarailaV  4,  44il.  tdl'ii 
je  receiio  i  ovu:  .lao,  brato,  vila  nio  astroli!  A  ni- 
sam  11  tebo  bcsodio  da  no  povaiii  kroz  Miroo  pla- 
ninu?  2,  21(i.  Ne  za  boga,  Ciiprilijc  voziru!  a  da 
li  mu  vjorii  no  zadado  da  mil  glavu  izgiibiti  no 
cos?  2,  (ill.  —  h)  «i(  sto  sc  It  drufjoj  reccuici  fio- 
vor  jtovrara,  ono  je  it  samum  doiiadajit  naprijcd 
pripocjcdcnom,  a  nije  na  po  nc  t:rijcl;iim  rcieno: 
tako  paid  nadajuci  ae  cojrodi  lliji  Ic/id  mjcsto 
ncga  viiljc  sinouca  iiiii,  zapitaija:  O  dotioii.  i)iirc) 
Jovoviou,  a  gdje  ti  jo  vojvoda  llijay  Oglod.  sr. 
102.  tako  kad  se  Vitk  i  Malisn  vidjeie  sami  bes 
veccya  driistoa,  rcce  Viik :  O  cu  li  nio,  Malisa  sor- 
dare !  a  zar  jutros  niko  no  ndari  do  jadnoga  Viika 
i  MalisoV  Nar.  pjos.  vak.  4,  427.  tako  je  i  ovo, 
stimoito  je  bez  prcdikata,  koji  se  razitmije:  Do 
si,  Sujo,  drobiiacka  vojvodo,  a  kaino  ti  Mirko  i 
NovicaV  4,  473.  tako  matt  dusarsi  kreri  it  po- 
hode  a  mrtouju  zatekucsi  protitii:  O  Jelioo,  mila 
jcdinicc!  dosla  ti  jo  u  poodo  majka,  a  sto  cutis, 
sto  mi  ne  be.sjodis?  Nar.  pjos.  viik.  1,  (>()7.  ii  la- 
kim  je  prilikama  reeeiio  i  ovo:  A  to  li  mo  no 
poznas?  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  25.  Sto  si,  banc, 
tako  uranio?  a  sto  li  si,  sine,  neveseo?  Nar.  pjes. 
2,  173.  Kamo  pamot?  ti  je  ne  imao!  a  u  sto  si, 
brate,  preumio?  2,  238.  A  tii  li  .si,  jedau  kopilaneV 
2,  281.  A  sta  cu  ti  dujit'  lakrdiju?  3,  232.  A  za 
sto  sice  ua  svecaV   Nar.  posl.  vuk.   {.  tako  i  ooo 

I 


I  It  kriioj  reixiiici:  A  ovo  ga.  dragi  gospodaru 
Nar.  pjos.  vuk.  2,  3H.  —  tako  ce  bili  iibi-ai'viio 
pmiia  saiiKiiii  doi/adajit  ii  koin  se  f/oniri  pilai'ie: 
a  stoV  a  staV  o  koiii  \'iik  it  rjeiriikii  ('.)'')  fell  da 
j  se  ijorori  po  Hevcet/oeiiii  kao  saiiio:  iStoV 
I.  g.  kao  sto  se  najirijcd  jiod  t\  b.  saino  doijada- 
I  jein  daje  iieslo  na  sto  se  yuvor  reCenicom  sa  a 
pooraea,  tako  iiioie  ni  tot/a  ne  bili,  neijo  na  sto 
bi  se  (juvur  tako  povratkw,  iitose  se  uziiiiali  daje 
vee  imsnato  i  po  tome  ne  kazati  naprijed  nikako, 
pa  se  na  to  neizreceno  (jovor  reeenieoiit  sa  a  u 
iiiisli  nastaelati  a  u  samoj  sloari  poiinati:  to 
bipa  samo  it  pitanit  a  it  I'leiitit  se  ku^e  i  ono  sto 
bi  inaee  i  naprijed  liilo  kazano:  A  sto  je  zivot 
nioj,  oJkli  ziiam  jiibozau,  nog  smrtui  nopokoj? 
S.  Moiioetic  IGO.  Ovako  so  livasta  i  slavi :  a  tko 
sa  miioni  ii  ovom  mjosti  da  se  istakmiy  1.  Ka- 
navelic,  iv.  17.  A  Sto  su  ti,  stari  svato,  potiii 
koi'iiy  Nar.  pjos.  vuk.  I.  r>0.  A  ti  Fato,  tursko 
zlato,  u  Sto  si  se  zagledala?  1,  445.  A  Sto  su  ml 
Karlovkiiie  bolo  rmiioiieV  1,  512.  —  isporedl  dale 
pud  C,  3,  e. 

3.  recenice  vezane  jediut  za  dnaju  razUenijem 
naiinom  itzimoju  medii  se  neke  iciie  iieke  rjede 
savez  a,  kojim  se  dnifja  istice. 

a.  reeenice  it.  kojima  se  I'lesto  poredi  tako  da 
prema  oiiome  sto  se  it  primj  tcrdi  Hi  basi  dolazi 
tilt  je  jos  vise  Hi  da  nije  ni  onotiko  ono  sto  je  u 
diiiijoj;  a  to  poredeiie  liiva  rijerja  iiego,  koja 
ijliisi  i  nog  ((  a  sfitro  rrijeiiie  i  lusr  (od  iiciie)  i 
kojoj  piistiipa  jos  t  li  (vidi  koil  ii(>g  /  nogo),  (7/ 
rijei'jit  noka.  kojoj  lukoder  prist ii/ia  jos  i  li  (vidi 
kod  noka),  */(  rijei'jit  iioknio  sa  II  (vidi  kod  iiokmo), 
///  rijei'jii  kaiiio,  kojoj  takoder  prisliipa  i  11  (vidi 
kod  kanio),  Hi  rijei'jit  to  sa  li  (vidi  kod  taj). 

a)  poredeiie  rijei'jit  nor  Hi  nog  Hi  nogo;  an) 
nor:  Tor  briio  no  lijcpos  no  snils  ni  [lozrit,  a  ner 
tva  da  krjepos  iiiozo  I'loj  vrba  jirit.  S.  Monoetlc 
41.  —  bb)  nog  bez  li:  ohje  reeeniee  eijele:  Od  nas 
nljo  strali  ni  zona,  a  nog  da  s<!  strase  |udi.  N. 
Naloskovio.  1,  154.  .laoli,  iiir  litje  (vila)  out  sada 
priklono  g<li  moju,  a  nog  lijok  da  mi  da  u  ovu 
iievoju.  I,  191.  Za  kojlm  (itrcsom  trojim)  siniasoo 
prisvijollo  gro  svudi,  a  nog  da  srdasce  mojo  to  no 
zudi.  2,  55.  Koja  (zlica)  no  bi  bil'  dostojua  takoj 
kriini  svo  diii  .sluzit,  a  uog  da  jii  oiui  tuzit.  S. 
M.  Ijobalovio  207.  driKja  bez  kopule  Hi  bez  prc- 
tlikala,  koji  je  za  obje  isti:  Ke  da  bi  ti  viilir,  sa 
mnom  bi  cvilila,  jo.s  kamcn  da  bi  bil",  a  nog'  cvit 
od  vila.  N.  Najeskovic  2,  32.  No  umijom  pocetak 
uzoti  od  kuda,  a  nog  na6  svrhu.  1,  33().  Kojo 
(zalosli)  bi  gorskoga  mnoril'  jos  lava,  a  nog  ne- 
jakoga  mono  1  nezili-ava.  P.  Hoktorovic  71.  — 
cc)  neg  li:  obje  reeeniee  eijele:  Vidjeli  se  da  nljo- 
sani  dostojaii  tvoj  uros  obazrit,  a  nog  li  da  pro- 
sira  inqjojzi  rani  jik.  N.  Najeskovic  2,  15.  drittja 
bez  kopiilc  Hi  bez  predikata,  koji  je  za  obje  isti: 
Er  clovik  od  luga  da  vidi  jos  tebe,  neka  tl  je 
od  sluga,  tebi  bi  dal  sebc,  a  neg  11  ze|aii  ja.  S. 
Moiic(!tii',  70.  Audjeli  Izrljeti  ne  mogu  tve  slave, 
a  neg  11  ja.  N.  Na)eskovic  1,  113.  Ne  bi  tl  za 
slugu  ni  jodna  od  I'lili  blla,  a  neg  11  za  drugu. 
178.  Nije  stvar  na  svijet  do  danas  jos  bila  ka  bi 
nas  svadila,  a  neg  11  stvar  taka,  mogu  rec,  od 
iiista.  218.  Ovo  tl  j'adovan  ni  plsat  ne  mogu,  a 
nog  11  u  iuom  uclnit  zadosti.  299.  Ovo  ja  iiioul 
uo  mogu  blti  prav,  a  nog  11  tebi  jos.  301.  No 
smim  I'ijoc  r'ijcti  ni  pozrit  na  I'lu,  a  neg  H  jirositi 
milos  najmaiiu.  2,  G.  it  dritiioj  izostavlen  budii- 
i:cmu  vremenii  pomoeni  ijlayijl,  koji  je  i  u  prvoj: 
On  cas  ce  tja  utec,  a  neg  11  jeduii  uoc  ua  slanii 
s  tobom  loc.  N.  Najeskovic  1,  184.  —  dtl)  nego 
bez  11:  Ku  clovik  do  vlka  Izbrojlt  ne  moze,  a 
nego  na  bilig  da   ce   prit   I'lC   slave.    S.  Monoetlc 


A 


18 


(iO.  Nijosu  iliibri  rii/.iiiiiji't.  I'logovo  pjo.sni,  a  nogo 
ila  ill  hiiK>.  1).  Kai'iiiia  Ii7''.  —  ee)  nofjo  li :  olijc 
cijele:  ,1a  iici  mo;;''  iii  o  svoiii  zlu  nulili,  a  iiogo 
li  da  jn  za  tobo  patiiii.  J.  Stiilii-  I,  :i.  dnitju  bcz 
predikatu,  koji  je  ;«  uhje  ifili:  Stvur,  oil  koje  so 
no  uioio  voca  razunijoti ,  a  iicgo  li  misliti.  M. 
Oi'bin,  arc.  3.  No  Jubis  sobo  istoga,  a  iiojljo  li 
uiono.  A.  d.  Bola.  513".  Svo  ovo  kad  bi  iiavalilo 
i  iia  zdravo  lojado,  sinantialo  bi  ga  i  ubilo,  a 
iiego  li  iia  iiovojiia  iicnioi'iiiUa.  B.  Cucori  312.  — 
ifpundi  i  d»\t'  jind  V,    1,  d. 

h)  ^lorcdok'  rijfcjii  ucka :  an)  iicka  bcz  li :  ubjc 
trcenice  cijetc:  NOsmo  nigda  uzoli  urdiio  carino 
vasoiub  judemt,  a  iioka  bisiuo  vasoj  milosti  uzoli. 
Sponi.  sr.  1.  5.  Naso  liotonjo  iie  bilo  nigda  ni 
jestt  da  nitko  jcdani.  dinan.  od  vascga  uzi.mo, . . 
a  ueka  da  vaniL  iizi.iiic  vaio  judi.  10.  drutja  rccc- 
iiica  bcz  prcdikata,  koji  .sr  ruziimijc  iz  jirvc:  Nigda 
nysmo  vaso  niiJo.sti  [udoiiii.  niuino  carino  uzoli,  a 
neka  gosjiodbstvu  ti.  Spom.  sr.  1,  (i.  —  bb)  neka 
li:  objc  rccenice  cijclc:  Nijo  dostojna  no  grubost 
samo  pozref.  nioju  lijo]iust,  a  neka  li  da  je  do- 
stojna zarucnica  biti  nitija.  M.  Divkovir,  kat.  LSI. 
drutja  be:  pirdikala,  kuji  Jc  za  ubjc  isH:  NasL 
obifaj  no  ne  odi.pisatL  i  16  komu,  a  neka  li  ve- 
liCtstvu  ti.  S})()ni.  sr.  1,  29. 

c)  porcderte  rijccju  mdiino,  za  knjiiiii  svaijdn  idc 
i  li  (i  koja  ce  bili  jxKtana  isloya  kojcya  jc  neka) : 
druga  rcicnica  bcz  kopide  ili  bcz  predikata,  koji 
je  za  objc  isti:  Po  ta  nacin  da  jo  mucuo  i  stari- 
jema  toko  lasno  svo  upamctiti,  a  nekmo  li  djoci. 

1.  A.  Nonadic,  nauk  7.  Dosadio  studonu  kamenu, 
a  noknio  li  laru  Sulejmanu.  Nar.  pjos.  vuk.  2, 
320.  i)a  jo  znala  sura  tica  koga  utlari,  tri  bi 
goro  prclocela,  da  ga  no  vidi,  a  noknio  li  pokraj 
iiega,  da  ga  iidari.  1,  -i'JS.  15ogu  bi  so  razalilo,  a 
nekmo  li  ne  bi  tobe.  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  182. 
Imam  blaga  koliko  mi  drago,  gradio  bih  deset 
mauastira,  a  nekmo  li  sebo  ozenio.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  174.  Ne  bi  mu  je  mutna  voda  zauesla,  a  nelmio 
li  tui'ska   bu.sa    razbila.    Nar.  pjes.  vuk.  kovc.  84. 

d)  poredene  rijccju  kamo:  aa)  kamo  bez  li: 
obje  recenice  cijele:  Ne  c'  da  ga  pogledas  koliko 
krvnika,  a  kamo  da  mu  das  pomoci  ni  lika.  H. 
Lucie  202.  Nikada  ne  bi  na  isprazno  rici  rekao, 
a  kamo  da  bi  na  krivo    pomislio.    I.  Ancic,  vrat. 

2,  i,  60.  Prijc  so  nije  mislilo  isjjoviditi,  a  kamo 
da  so  pripravilo.  F.  Lastric,  nedi}.  'JO.  Ima  ki- 
stjana  koji  su  Isusu  toliko  neharni  da  so  i  ne 
spomiriaju  od  muka  kojo  jo  za  lii  trpio,  a  kamo 
da  ga  ozale.  181.  Ono  malo  duhai'ie  vitra  ne  more 
ni  zastave  napuuiti  od  lado,  a  kamo  co  valovc 
podbuniti.  D.  Rapid  138.  Da  bi  bila  vika  od  sveg 
svita  tja  do  vika  na  azdaju  od  bludnosti,  ne  bi 
bilo  jos  ni  dosti,  a  kamo  ce  bit  od  vise  sto  sad 
moje  pero  pise?  V.  Dosen  82.  Da  tko  tri  uoci 
zasebico  samo  jiije  i  jede,  bi  mu  dosadilo,  a  kamo 
kukavnoj  matpii  ne  bi  dosadilo,  koja  dan  i  noc 
nigda  costito  no  pociva.  B.  Leakovic,  gov.  31. 
druya  bcz  predikata,  koji  je  za  ubjc  isti :  Lazcu 
ni  istinu  ni  moci  vjorc^vat,  a  kamo  stvar  inn.  N. 
Dimitrovic  11.  Do.stojim  pi"ije  nog  bit  ziv  na  svijet, 
u  paklu  da  stojim,  a  kamo  k  tebi  prit.  'Jl.  Komu 
no  ima  tko  svoj  ni  ladnc  vode  dokuciti,  a  kamo 
u  drugom  posluziti.  F.  Lastric,  ned.  IBO.  I'ocola 
so  tuiit  da  ve6  ne  more  ni  z  mesta,  a  kamo  nuizu 
pod  z  obedom.  Nar.  prip.  niUcul.  1.5.  —  bb)  kamo 
li:  obje  recenice  cijele:  To  jo  zlameiio  da  ti  nisi 
ni  gi-ado  prijiravio,  a  kamo  li  da  si  tome)  stavio. 
F.  Lastric,  od'  101.  Kuga  tila  koga  mori,  zatvori 
so  i  zabrani  da  ga  drugi  i  no  vide,  a  kamo  li  da 
§  liim  side.  V.  Dosen  '.)r>.  Ni  do  pola  no  doseguu, 
a  kamo  1'  bi  bila  dosti  ki-aj  doseci.  70.  Okrivju- 
judi  ga  u  onih  stvarih,  od  kojih  on  nije  znao,  a 


kamo  li  ila  bi.  pocinio.  A.  Kanizlid,  kam.  19.  No 
smomo  joj  ni  ilo  dvora  dodi,  a  kamo  li  da  jo  do- 
vodomo.  Nar.  pjo.s.  vuk.  1,  KiO.  Moracu  dos  vlasku 
nagniniti  kalcinania  i  opandinama,  a  kamo  li  ne 
des  jirilivatiti.  Ogled,  sr.  417.  I  modod  niz  krusku 
slazodi  jiociva  (a  kamo  li  cock  od  posla  da  ne 
])ocinoy).  Vuk,  posl.  103.  Cujte  sta  govori  iiopra- 
vedni  sudija.  A  kamo  li  bog  no  do  odbraniti  iza- 
branijoli  svojijohV  Vuk,  luk.  IS,  7.  druga  bcz  ko- 
pule  Hi  bcz  jircdikata,  koji  je  za  objc  isti:  Od 
koga  ni  zoliti  so  vedo  no  bi  moglo,  a  kamo  li 
imati.  F.  Lastrid,  test.  12.  Tako  bijase  strasan  da 
nitko  no  smijaise  poglcdati  u  noga,  a  kamo  li 
izad  nm  na  niojdan.  20.  Niti  su  angeli  dostojni 
podpuno  govoriti  od  noga,  a  kamo  li  )udi.  F.  La- 
strid, od'  '233.  Ne  bi  more  biti  ni  torovi  bili  niimi, 
a  kamo  li  vrtli  i  vinogradi.  F.  Lastrid,  ned.  1.56. 
liijase  tako  krotak  da  nikakva  zla  nije  ni  pomi- 
slio, a  kamo  li  ncnavidost  bratovu  poznao.  E. 
Pavic,  ogl.  12.  Stido  so  modu  so  iste,  a  kamo  li, 
<la  sc  nadu  j)rid  Turcim.  L.  Vlacbnirovid,  slav. 
38.  Podet  ni.jo  modi,  a  kamo  li  na  kraj  dodi.  V. 
Dosen.  3.  Pusti  nek  te  zlato  vei'.o,  da  ni  jozik 
j)rost  no  budo,  a  kamo  1'  do  ruka  biti.  70.  Daloko 
je  to  od  odluko  i>ora  moga,  da  bi  si'  ja  flrke,  a 
kamo  li  vas,  usudio  uvriditi.  A.  Kanizlid,  kam.  x. 
No  damo  vam  ni  jodno,  a  kamo  li  do  dvije.  Nar. 
])jes.  vnk.  1,  2.  Ne  mogose  temel  podignuti,  a 
kamo  li  sagraditi  grada.  2,  115.  I  cook  dini  kasto 
sto  hode,  a  kamo  li  bog!  Nar.  posl.  vuk.  106.  Si- 
rotii'io,  i  selu  si  toska,  a  kamo  li  kudi  u  kojoj 
si !  2.S5.  Svaki  misjaso  da  nam  no  do  dati  ni  iz 
kutla  vode,  a  kamo  li  vina  i  rakiji'.  Vuk,  ziv.  123. 
prcdikal  takoder  izoHtarjeii  a  drugoj,  ali  je  u  slo- 
zcHom  oblikii,  te  mu  poinocni  glagul  ostaje:  Narav 
strasi  se  od  smrti  i  uajlipso  i  najugocbiijo,  a  kamo 
li  ne  do  od  smrti  toliko  strahovite.  F.  Lastric, 
test.  154.  Koga  gledajudi  smilovalo  bi  se  isto  ka- 
meiio,  a  kamo  li  ne  cete  vi'?  J.  Banovac,  razg. 
161.  Bog  ni  svetiiie  ne  slusa,  kad  brez  nacina 
mole,  a  kamo  li  do  nas  grisnike '?  L.  Vladmii'ovid, 
slav.  68.  Ved  je  moru  dosadila,  a  kamo  li  nije 
puku.  V.  Dosen  57.  —  tako  poredene  moh  biti  i 
medu  reienicama,  koje  su  medu  sobom  vezane  jos 
i  tijcm  Sto  je  u  prvoj  kad  Hi  particip  (isporedi 
daje  ptod  c.  i  g.):  Kad  travu  po  po]u,  koja  danas 
j'est  a  sjutra  se  u  pod  baca,  bog  tako  odijeva,  a 
kamo  li  vas'?  Vuk,  mat.  (>,  30.  Kad  oni  ne  ute- 
kose, . .  a  kamo  li  mi.  Vuk,  jevi-.  12,  25.  Ne  vi- 
dedi  nigde  zeca,  a  kamo  li  da  su  iilivatUi.  Nar. 
prip.  vrc.  176. 

c)  poredene  rijccima  to  li :  I  moje  sam  ime  za- 
boravio,  a  to  li  nisam  ta  koja  me  pitas.  J.  Fili- 
povid,  }n-ip.  1,  5.  Ka'  da  posla  uijesu  velika  ni 
ocima  nigde  vidijeli,  a^to  li  ga  rukama  svrsiU. 
P.  Potrovid,  .sdep.  85.  Covek  u  nevoji  kumi  Tur- 
dina,  a  to  li  ne  do  svoga  komsiju.  M.  D.  Milide- 
vid,  vec.  56. 

b.  recenice  vezane  rijccja  ako,  koja  mozc  biti 
—  ali  vcoma  rijctko  —  i  pokrijep(cna  riccjii  prem: 
a)  prcd  rcccnicom.  u  kojoj  je  ako  (»k(  druga,  koja 
se  j'loin  prcinacujc :  tada  sc  ona  ii  kojoj  je  a  ne 
istiijc  prcina  najblizoj  prednoj  kao  dio  recenice  u 
koju  jc  s  lioin  vczana,  ncgo  kao  ncsto  doista  drugo 
prcina  onomu  sto  je  prcd  ako,  a  tada  se  moze  i 
zamijcniti  ako  rijccju  to  /  dodanim  U;  tako  od 
-xui  vijcka:  obje  recenice  cijele:  Ako  se  obrete 
clovokb  la'ajovtstva  mi  osudout  vasemu  cloveku, 
da  mu  moje  sudtce  izdaju  dobitLko;  ako  li  mu 
dobitka  ne  stcce,  a  oni  da  podaju  krivtca  samoga. 
Mon.  soi'b.  46.  Popovi.sci  synovo  kto  ki.nigu  izuci, 
da  stoji  s  ocenib  na  svojenib  zdrdbiju;  ako  li  kiiige 
ne  izuci,  a  oni.  da  jc  meropi>lib.  99.  Dajte  mu  po- 
jas  da  ga  douose  da  niu  ga  odkupju;   ako  li  mu 


19 


ga  lie  odkuj)]u,  a  ja  da  iiiu  g-a  osvDbodu.  Spom. 
sr.  '2,  38.  Da  posjii  svoje  Hstove  s  ovemt  naseniL 
listorat ;  ako  li  bi  izgiibili  receiii  listi,  nasi.,  a  oni 
da  posju  svoje  listove.  50.  Da  jiosje  ovi>  uasB  listt; 
ako  li  bi  ga  izgubila,  a  ona  da  pos}e  svoje  li- 
stove.  Mon.  serb.  387.  Meue  jioslala  je  da  vas 
pomo}u  da  sljoro  pridete ; . . .  ako  li  ti  ne  uzmozno 
je  V  Macedoiiiju  dojti  k  nam,  a  mi  k  cesarstvu 
tvomu  dojdemo.  Stariii.  3,  318.  Joste  ima  reii  i 
kazati  sve  kako  se  dogodilo;  ako  li  ne  mogao 
bude  i  bude  zabora\'io,  a  on  more  na  prUiku  reci 
broj.  P.  PosUovic,  nasi.  107.  Da  sam  cesar  dode 
u  sabor,  ako  bi  bilo  nioguce ;  ako  li  pak  se  ne 
moglo  bude,  a  on  da  posaje  |ude»mudre.  S.  Ba- 
dric,  ukaz.  .56.  Vaja  po  nikoliko  redaka  potanko 
promisliti.  Ako  li  ti  pako  ne  bi  dopustalo  vrime 
na  ovi  nacin  jiromisjati,  a  ti  barcm  jedan  dilak 
prosti.  A.  Kanizlic,  £ran.  14G.  Tuci  listja  oraova, 
pak  oni  sok  pij ;  ako  je  .suo,  ter  ne  more  udi-it 
sok,  a  ti  nlij  malo  vode,  pak  izazmi.  J.  AQadmi- 
rovic,  lik  19.  Nek  bude  i  Satir  slavonski,  da  se 
kad  kada  urn  provitri  i  pamet  opocino  stijuif'i  sa- 
jive  stvari ;  ako  li  ne  znas  za  Salu,  a  ti  no  sti 
Satira.  M.  A.  Relko\-ic.,  sat.  20.  .la  tebo  luoliiu, 
da  natiras  liega  da  on  povrati  one  novce,  ili  ako 
ne  ce  povratiti,  a  ti  prodaj  svii  liegovu  stoku, 
pak  mene  naplati.  M.  A.  Kojkovie,  sabr.  51.  I 
tebe  zove  na  svadbu ;  ako  joj  ne  ecs  na  svadbn, 
a  ti  jdj  j)0.s]i  blagosov.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  '2()9. 
Oj  devojko,  ti  se  ne  udalal  Ako  li  se  lulada  i 
udala,  a  ti  niuska  ceda  ne  rinlila!  1,  323.  Vodi 
me  scstri  Iviiioj,  ne  bi  1'  je  niladu  vidi^o,  luoz' 
da  6e  poci  na  susret;  ako  !i  tnga  ne  bude,  a  ja 
cu  boga  moliti  neka  nie  baiiu  ixlvede.  1,  .592. 
Ako  volis  carstvu  zemajskome,  sedlaj  koi'ic,  pri- 
te/.i  kolane;...  ako  V  volis  carstvu  nebeskoiiie, 
a  ti  sakroj  na  Kosovu  crkvu.  2,  29t).  Vee  mi  jiosji 
kjueo  i  liarace;  ako  li  mi  to  poslati  ne  ees,  a  ti 
liajd(!  u  poje  Kosovo.  2,  309.  Pokloni  mi  seercu 
za  lubovcu;  ako  I'  mi  je  jiokloiiiti  no  ccs,  a  ti 
liajde  na  mejdan  junacki.  2.  3HH.  I'od.aj  i-orku  Vi- 
lipu  Magaru,  to  ce  ona  biti  u  bogatu;  ako  no 
das  ('■.erku  za  Magara,  a  ti  [lodaj  od  Moskovsko 
kraju.  2,  480.  ,Josu  do.sad  ki'iigo  dolazile,  af  ovaka 
nigda  dosla  nijo;  ako  li  jo  kad  i  dosla  'vaka,  a 
baba  je  oiida  inladi  bio.  3,  391.  —  j>red  ohjcimi 
je  reieniiM  .s  predikatom  kqji  jirijKida  i  prcoj  od 
lull,  pa  je  u  I'loj  izustcw(en ;  T'osli  toga  sto  god 
svrhu  ivangeja  ili  pistole  mores  u  kratku  pripo- 
vidati.  Ako  li  ne,  a  ti . . .  uzmi  koji>  otajstvo,  tor 
istomaoi.  F.  Lastric,  od'  15.  pred  objema  je  rece- 
nica  ,s  predikatom  knji  i  nitiia  objema  pripada, 
pa  je  II  nima  objema  izostav^en:  Moli  vas  Isiis 
da  iniate  pouiiu  od  vasega  spaseiia . . .  Ako  li  pak 
ne  cete  rad  [ubavi  Isukrstove,  a  vi  barem  rad 
vase  koristi.  J.  Hanovac,  razg.  87.  —  tako  i  kad 
je  drurja  kn'ui:  Ti  6es,  Petro,  zito  zagraditi,  . .  a 
ti ,  Luka,  otidi  u  drva  .  .  .  Ako  V  vrime  radit' 
ne  uzdade,  a  vi  kuci.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  71. 
—  ako  iamijene.no  rijecju  to  .s-  dodanim  li:  Ako 
glas  uniidih  prit  moze  prid  velju  tvqju  vlas,  eiii' 
da  se  nagledam  pi-idrazih  . . . ;  toj  li  glas,  bozo 
moj,  umrlili  ne  slisis,  uoinit  ter  no  iV  toj,  da 
mene  uslisis,  a  ti  mo  porazi.  S.  Mencietio  290. 
Prahom  onim  zasipati  opc^i  oesto  usi  tvojc  i  biun- 
bakom  zatiskati ;  za  cie  vjctra,  znaj,  dobro  jo  . .  . 
To  li  ne  ces  ovi  nacin  di'zat, ...  a  ti  drugo  ovo 
ucin\  M.  Pelegrinovic  200.  —  b)  pred  reienicom 
u  kojoj  jc  ako  nema  dritye,  koja  hi  .se  nom  prei- 
nacivala:  tada  se  rcie.nica  u  kojnj  je  a  istice  .sarno 
kao  dio  recenicc  u  koju  je  .s  prcdiiom  vezana: 
obje  recenice  cijele:  Ako  ne  uzraogu  iniati  krivca, 
da  ga  damt  vlastelomt  dubrovbckimb,  a  ja  da 
imi.   placu.    Mon.   serb.    183.    Ako    budete    komu 


dlbziii,  a  vi  cete  se  kako  dobri  jiidijo  najjraviti. 
Spom.  sr.  1,  63.  Ako  zlotvoii  hotjose  za  neliar  da 
me  puk  umori,  a  ti  znas  za  ku  stvar.  M.  Vetra- 
nic  2,  367.  Ako  doc'  tko  ne  ce,  a  ja  cu  poci  sam. 
N.  Na|esko\'ic  1,  228.  Ako  sto  dubitas,  a  ti  ju 
izdeiii.  264.  Ako  ne  ces  virovati,  a  ti  jiojdi  pito- 
vati.  D.  Barakovic,  vila  207.  Ako  se  tebi  vidi  da 
jesi  odvece  napastovan,  a  ti  reei :  gospodine !  P. 
Posilovie,  nasi.  120.  Ako  to  ne  verujes,  a  ti  sam 
posmotri.  J.  Rajic,  boj  12.  Ako  znas  da  je  tvoj 
nacin  sigumiji  po  iias  nego  ovaj  nas,  a  ti  nam 
ga  kazi.  M.  A.  E.e|kovic.,  sabr.  38.  Nu  ne  cknite 
iiista  voce :  ako  je  malo  na  stotine,  a  vi  jiod'te 
na  tisuce.  N.  Marci  71.  Ako  ti  je  zao  tvog  sina 
ratara,  a  ti  ga  zagradi  od  sola  selenom.  Nar. 
pjos.  villi.  1,  104.  Also  sam  ^tanak,  pretanak,  a 
ja  sam  roda  gospodska.  1,  391.  Ako  t'  je  jepsa 
jubovca  od  mene  vile  od  gore,  a  nu  je  majka 
rodila,  ii  svileii  povoj  povila.  1,  65.  Ako  si  me 
po[ubio,  a  ti  si  mi  dukat  dao.  1,  455.  Ako  tebe 
jionestaue  blaga,  a  ti  dodi  poocimu  tvome  2, 
261.  Ako  ne  mozemo  kako  liocemo,  a  mi  demo 
kako  mozemo.  Nar.  jiosl.  vuk.  6.  Ako  ne  ces,  a 
ti  po]iibi  pa  ostavi.  6.  Ako  ne  umijem  napiti,  a 
ja  umijem  popiti.  6.  Ako  nijo  vrac.  a  on  je  po- 
gadac.  7.  Ako  iiijesara  kiuiiovao,  a  ja  sam  kroz 
plot  gledao.  7.'  Ako  se  dogodi  da  domacin  nema 
u  kuci  rakijo  ili  drugo  sto,  a  on  otido  svonie  su- 
j  sjcdu  ili  cak  u  drugo  solo,  to  uzmc  u  zajam  i 
casti  gosta.  Vuk,  vav.  2()2.  —  predikat  sa  obje  re- 
j  eeniee  isti,  pa  je  a-  jediioj  isonlarleii:  Ako  no 
j  is]n-avimo  na  ovom  svitu,  a  mi  como  u  jiaklu. 
)  M.  Divkovic,  nauk  1.  Ako  no  svaki  dan,  a  ti  ba- 
:  rem  u  nediliii  dan  one  rici  promis|aj.  A.  Kanizlic, 
I  frau.  152.  —  obje  recenice  krite:  Ako  ti  od  mono 
veoma,    a  ja  cu    vocma   od    tebe.    Poslov.  dan.  4. 

—  jired  objema  je  reienica  s  prcdikalom  koji  i 
miiin  pripada,  pa  je  u  I'tiina  objema  i,iostarlen: 
[)obro  .svaka  ucini,  ako  no  mon',  a  ti  istiiii.  I. 
Ivanisevic,  kit.  168.  —  isporedi  da(c  pod  0,  2,  b. 

—  c)  ako  jMikrijepleuo  rijccja  prom  (pidi  kod  ako 
i  prom):  predikat  ixli  .za  iibje  reienicc,  pa  ti  jed- 
noj  izostarlcH :  Blazeaa  gos))a,  preiu  ako  nijo  ti- 
jelom  muko  podnila,  a  ona  je  pametju.  M.  Div- 
kovic, zlam.  64''. 

c.  recenice  vesane  relalirnijem  konjunkcijama  i 
itdrerbima,  kojima  -se  pokazujc  rrijcme,  uzrok  i 
poj/odha:  kad,  pokli,  dokle,  kako:  a)  kad  (za  vri- 
jemc ,  uzrok  i  poe/odbu ,  koje  vidi  kod  neya) : 
I  XVI — XVIII  rijeka:  Kad  to  pocal  stavi  u  nikoj  no- 
zgodi,  a  ti  so  zabavi  delotom  kim  godl.  M.  Ma- 
rulic  139.  Napast  kad  to  bude  gostit,  a  ti  veio 
[locini  postit;  kad  ocutis  jiuti  pakost,  a  ti  od 
boga  prosi  jakost.  271.  Kad  ]iride  s  postoli,  a  ti 
tiij  stojo  [uvono  pomoli  da  t"  lijopo  zapoje.  M.  Vo- 
traiiic  2,  98.  Koji  kada  se  okritaso  na  jediiu 
stranu,  a  oni  pn>liodalm  na  onu  stranu.  P.  Posi- 
lovie, nasi.  4.  Kad  to  ni  moc',  a  ja  hocu  pustit' 
vraiie.  J.  Kavaiiin  79.  —  sada:  Kad  je  bio  blizu 
dvora,  a  on  babu  dovikujo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  350. 
Kad  ga  je  .Tela  videla,  a  ona  koiia  razigra.  1, 
590.  Kada  beze  u  odaju  ude,  a  devojka  stoji  pod 
diivakom.  2,  43.  Kada  uasta  godina  deseta,  a  ri- 
bari  ribe  povatase.  2,  70.  Ti  kad  cujes,  vjenia 
slugo  Lazo,  a  ti  trci  na  tanaiiu  kulu.  2,  183.  Kad 
to  vide  Kra)evicii  Marko,  a  on  skoci  od  zem}o  na 
nogo.  2,  354.  Kad  dodose  -na  mejdan  junacki,  a 
bosedi  carev  Alil-aga.  2,  360.  Kada  Vuce  isprosi 
devojku,  a  on  ode  svadbu  ugovarat'.  2,  578.  Kad 
to  zacu  trideset  cobana,  a  skocise  na  noge  iz 
trave.  3,  90.  Kad  ja  zaptih  sve  moje  vojvode  po 
svoj  mojoj  redom  oarevini,  a  ti  ne  mo's  koga  si 
rodjo  ?  2,  188.  Kad  ih  nisi  zive  sastavila,  a  ti  ies 
ih  mrtve  sastaviti.  1,  252.    Kad  ga  tlrukcije   nijo 


20 


iii<>;^v(>  lulvrutili,  a.  on  {ju  i/.vodo.  Nar.  I'vip.  viiU. 
I.  Kn<l  liiulo  u  V('ci>,  a  on  .sviico  k(i.sii|ii  /.iiiijii'm 
sa  scl)(>.  (i'.l.  I'a  kail  vidi  ovo^a  do  ido  k  I'limiu 
sa  sabjoiii,  a  on  so  iiasiiiijo.  I'JT.  Kad  so  vuda 
iifffijo,  a  on  zaisto  malo  soli.  Vuk,  po.sl.  I  Mr).  Kad 
to  do/.un  MomWIo,  a  un  uznic  hiiln'ii'vc.  Vuk,  iiar. 
pjoa.  2,  1(U!.  Kad  liofjo  vidi  da  mi  ki(ialijo  naii- 
uiilo  I'loga  uvatiti,  a  mi  jodini  hoc  jirokoiia  K>'ad, 
jMik  so  polako  izvuio  i  utoco.  Vidi,  dan.  3,  1'I2. 
Kad  niisliis  da  to  zoliin  provariti,  a  ti  uii  ka?j. 
Vuk,  y.iv.  122.  Jfdiui  Hi  ilri((/ii  rccenicii  iiiD^e  liiti 
kriui :  Kad  oni  tamo,  a  dva  rani  dnsla  da  Jo  proso. 
Nar.  pi'ip.  vuk.  Ml.  Izido  u  koi'iiisnicu;  kad  tamo, 
a  koi'i  nijo  ni  takao.  110.  Carovic  udo  .s  koi'iom  u 
avlijii.  .Kad  (amo,  a  sostra  srcto  ga  ii  avliji.  Nar. 
prij).  vuk.'  IDS.  Kad  uzmo  eai-  jos  onako  uialo 
dijeto  u  luko,  a  ono  I'loniu  odmah  rukama  to  zn, 
bnidu.  Vuk,  ziv.  2i5iS.  Kad  donosu  pnnl  dijpto 
ugjevjc  i  dukate,  a  ono  odinali  rukama  za  dukatc. 
233.  —  isporcdi  dafe  pod  C,  2,  b.  i  C,  3,  o.  — 
b)  pokli:  Fokli  je  na  toj  piivesti  no  mo2e,  a  on 
ju  udaj.  B.  (fradic,  djov.  7S.  —  c)  doklo:  I  moni 
se  I'ini  oudna  stvar  utomojiti  u  stvari  si'ce,  koje 
su  vrinienito,  kojo  doklo  se  voce  imaju,  a  ono  sii 
proslo.  P.  Posilovio,  nasi.  20li.  —  d)  kako:  Kako 
imaju  vazda  govoriti  occuaS  i  ostalo  moUtvo,  a 
oni  u  drugo  no  trate  po  vas  dan  vi'imeua,  iiego 
ua  mrmjai'io.  P.   Posilovic,  nasi.  8''. 

d.  reeenice  vczaiit:  rijecju  da:  a)  da.  sUiji  u  drii- 
goj,  It  kojoj  je  posledak  prcoj  (vidi  hid.  da) :  xiv 
vijeka:  Ostavisnio  ilu.,  a  da  davaju  cri.kvi  svilo 
za  vtsako  godi.ste.  Mon.  serb.  97.  —  xvi — xviii 
vijeka:  Vosol  bill  pribival  u  siiu-tnu  iiivotu,  a  da 
bill  uzival  tuj  tvoju  lijjotu.  D.  DrXic  3.57.  Ja, 
rocc  (Potar  Isusii),  n(!  stodiin  za  to  poc  ]jod  mace, 
a  da  to  svud  slijedim.  N.  Na]oskovio  1,  128.  Za  c 
bill  se  ja  siiirti  podao  u  riikc,  a  da  mi  prikrati 
ovi  jad  i  iiiiiko.  30(1.  Ja  bill  to  zastupil,  tore  bih 
u  srce  priinio  jadno  stril  nciuilc  tej  suii'oo,  a  da 
mi  srdasce,  jaoli,  tvoje  tac  |uto  lie  rani.  2,  132. 
Slavaii  cu  ziviti  jiiistoga  srid  luga,  a  da  si  saiuo 
ti,  vilo,  mi  za  druga.  H.  Lucie  21.5.  —  >iad.a:  Te 
cadoru  otvorio  vrata,  a  da  vidi  ko  je  jjod  ca- 
dorom.  Nai'.  jijes.  vuk.  2,  272.  Svalu  nosi  svi- 
jetlo  oriizo,  a  da  crkvu  od  Tiu-aka  brane.  3,  68. 
Niiiie  pokri  Rada  po  ociina,  a  da  di-ugo  ne  vide 
dcvojkc.  3,  360.  Ou  se  dizo  Lijcvnu  b'jelome,  a 
da  vodi  Marti  Diukovica.  3,  178.  .Tovau  mu  se 
bogom  kunijasc,  a  da  mu  je  ugi'abiti  ne  ce.  2, 
82.  —  tako  ,jc  i  000 :  Tko  mozo  u  svoju  odicu 
ogai'i  saki'iti,  a  da  no  goriV  J.  Filipovic,  prip.  3, 
71.  Mucno  (cotijek)  jodau  dan  ua  sxdtu  zive,  a  da 
koje  god  dosadeiie  no  podnese.  1,  499.  —  h)  da 
u  prcoj  za  porjodba  (vidi  kod  da) :  Ua  mogu  uac 
Ukariju  po  kojoj  ne  bi  tUesiio  umili,  a  sto  ne  bi 
uciniliy  J.  Filipovic,  prip.  1,  209.  Da  ti  jesi  juce 
pobjegao,  a  ja  bill  to  danas  uvatio.  Nar.  pjes. 
■silk.  3,  772.  Ti  da  vidi.s  cetiri  uskoka,  a  bi  li  ill 
junak  poznavaoV  3,  337.  —  isporedi  dale  pod  C, 
3,  b.  i  C,  4,  a. 

G.  reeenice  vezane  medii,  sohoiii  pilauem  koje  je 
u  druijoj,  a  n  noj  je  i  poi(ed((k  prcoj,  kao  pod 
d.,  te  pitane  nije  pravo:  Poglodujc  oba  pobra- 
tima,  a  koji  ce   Lcki   poinenuti.   Nar.   pjes.   vuk. 

2,  232.  Svc  te  gledam,  sve  te  osluskujom,  a  kad 
ces  me  Leko,  priujiitat'.  2,  233.  Nit"  me  pitas,  ni 
ja  tebi  kazom,  a  sto  sam  se  stara  zamucila.  1, 
473.  Pitaj,  mati,  dobroga  j'uiiaka,  a  jo  li  so  do 
sad  ozeuio.  3,  484.  Tu  iiadoso  kaludera  Sava,  oko 
nega   trista   kaludera,    a  di>  poju   bozu   loturdiju. 

3,  68. 

f.  reeenice  vezane  meda  xohoni  relalivnijem  pro- 
nominima  tko,  koji,  sto  i  (itlcerbom  koliko:  ii) 
kad  sK  obje  reeenice  jednaki  dijetovi  recenici  kuja 


je  od  vih  nasldnlena:  aa)  u  prvnj  tko  Hi  koji: 
obji:  rcceniee  c.ijele:  Koja  sola  sona  imajii,  da  ga 
takozi  ko.so;  a  u  kojomi.  solo  no  eri.kovnoga  sC- 
nokosa,  a  oni  da  koso  gde  jo  igumi.nii  zbgovori.no 
SI.  zi.boronii..  Mon,  .si-rb.  98.  Koji  imao  budo  mi- 
losidji^  od  iliiizijo,  a  driizi  co  iinati  od  nega.  P. 
Posilovir,  ovijot  67.  'I'ko  uiti  zmiju  za  rop,  a  oiia 
nega  ujido  usnii.  115.  Tko  uliiti  ziriiju  za  rop,  a 
ona  ga  uvij'o.  K.  Ma^arovic  61.  Koji  ne  mogu 
darovati  potrobnijoma  s  fiin  bi  uzdr^.ali  zivot,  a 
oni  za  najmai'io  noka  za(j)mu  ubogomii.  J.  Mato- 
vir,  kat.  401.  u  driiijoj  izo.slav(eii  prvdikat,  koji 
je  nnprijed  izrei'eii.  i  za  I'lii:  IVloro  so  jio  svakomu 
ovoniu  dilovauti  loci  jodan  salani;  a  tko  no  more 
salama,  a  on  za  svaki  salam  po  tri  otonasa.  P. 
Posilovic,  nasi.  91''.  reeenice  krne:  Ko  ue  zna  6a- 
pom,  a  on  to  vrai'iem.  Nar.  posl.  vuk.  149.  — 
■isporedi  i  d<i(c  pod  G,  3,  b.  —  bb)  M  prvoj  sto: 
S  oniiii  s  ^inlo  se  imanio  slaviti,  a  mi  so  jadni  i 
zalosni  stidimo.  L.  VlaiLniiovic,  slav.  38.  —  b) 
kad  je  recenica  rclaticnom  rijetjti  privczanu  samo 
za  nesto  n  prednoj  reienici,  i  saino  loinu  doda- 
tak:  (kiva  tope  Kri'ia  i  Zeleiika,  a  kojijoh  u  svoj 
zoniji  nije.  Nar.  pjo.s.  vuk.  2,  512.  Grdnii  zom|u 
Skadar  na  IJojani,  a  u  kouK!  iiikad  ni.sta  noma. 
2,  567.  Kazu,  sine,  i  govore  |udi  u  Tui'i'iiia  treif^u 
vojsku  siliiu,  nokakoga  Tuku  i  Manguku,  a  sto 
huoo,  a  sto  grduo  tiice.  2,  26().  —  drar/a  bcz  pre- 
dikata,  koji  je  uaprijed  izreien  i  za  nu  i  koji  xe 
noin  pojinna:  Za  voziro  lukad  i  no  misli,  za  ca- 
revu  svu  ostalu  vojsku  a  koliko  mravo  po  zemjici. 
Nar.   pjes.  vuk.  2,  26(). 

c.  reeenice  vezane  medii  sobom  tijem  tito  je  pr- 
voj !)Ut(/ol  It  partieipii  te  pripadu  drugoj,  .s  kojom 
cini  jcdnu  eijelii :  Paka  videci  da  iieinociiik  ne  co 
vece  skniti  i  da  se  lioco  ispoviditi,  a  ou  brez 
pristanka  isto  zabraniti  mu.  P.  Posilovic.  nasi. 
86.  Moguci  se  osvotiti  a  ti  si  oprostio  ueprija- 
telju,  zuaj  da  si  ucinio  svoju  osvetu.  P.  Posilovic, 
ovijot  68.  Cirosiuci  koji  imajuc.i  misliti  olaksati 
bremc  svojijeli  grijolia  veoma  tosko,  a  oni  svaki 
dan  iz  nova  uadodaju  tcgotu.  K.  Ma^aroviii  81. 
Plivajuci  muka  more,  a  do  kraja  doc'  ne  more. 
V.  Dcsen  11.  Koji  ne  moguci  zapovidjoti,  a  oni 
jesu  nagovoriteji  i  poiiukovaoci  na  lupestinc.  J. 
Matovic,  kat.  400.  Koji  moguci  zabraniti  lupe- 
stiuo,  a  oni...  dopustaju.  40U.  Koji  buduci  tvi'd 
s  juiima,  da  se  ikoniu  blag  no  prikazuje,  a  isto 
bi  prosio  da  bi  bog  bio  blag  i  niilostiv  prema 
I'lomu.  506.  Mogavsi  koga  odbraniti  od  ki'adjivaca, 
a  lie  braui.  B.  Loakovic,  iiauk  345.  —  isporedi 
naprijed  pod  A,  4,  c.  i  dale  pod  C,  3,  e. 

C.  meda  rijecima  Hi  meda  recenieama,  alt  u 
dritzbi  s  nekim  rijecima. 

1.  kad  iza  necega  recena  ide  poricane  rijecju 
ne  za  rijec  Hi  za  recenicu,  maze  u  takoin  pori- 
canii;  koje  je  avagda  auprotno  ononui  Sto  se  pred 
nim  kaze,  stajati  i  a  onako  kako  dolazi  pod  B, 
1,  a. :  a)  kad  se  porice  rijec :  Da  mogu  za  se  ta 
les  sei  za  dugo  i  za  skudli  his  krit,  kako  su  pro- 
sili,  a  ne  inako.  Mon.  croat.  5.  MUosrdjo  hocu  a 
ue  posvocenjc.  N.  Rai'iina  196.  mat.  9,  13.  Jur 
pocuinio  . . .  u  svom  bogu  dat  cast  a  ne  moci  svo- 
joj.  M.  Marulic  61.  Skoro  cu  na  snirt  pric,  prav 
ajnieli  a  ne  kriv.  S.  Mencotic  41.  Drze  i  seine 
bugarscico  za  stvari  istiiic,  brez  sumue  svake,  a 
no  za  lazne.  P.  lloktorovic  55.  linoiiom  ce  bit 
djovica  a  no  djolim.  B.  Gradic,  djov.  41.  Kada  bi 
sam  ovi  zivot  bil  a  no  drugi  voce,  dostojno  bismo 
bojali  se  no  izgubiti  ga.  F.  Vraucic,  ziv.  20.  Du- 
liovni  post  jost  uzdrzati  so  dobrovojuo  od  jidouja. 
Kokoh:  dobrovojiio,  a  ne  po  sili.  F.  Glaviiiic,  svit. 
97.  Na  svakii  drugu  stvar  misli  a  no  na  smrt.  P. 
Posilovic,   nasi.  85''.   Svaki   budi   dobrostiv   a   no 


21 


(h)udol)!iii.  r.  Posilovi('',  cvijol,  02.  Bila  bi  sra- 
mota  a  ne  postpiio,  da  biide  safi'vadio  sobi  pribi- 
valistP  vrimenito  ua  zomji  tudnj.  F.  Lastrio,  tpst. 
347.  Milosti  Iiocu,  a  no  ])i-iloj>:a.  VuU,  mat.  9,  13. 

—  talm  i  medn  dva  hijiiiitira:  Tko  jo  tl<o  .so 
mozc  iizdrzati  a  lie  jdakati.  K.  Radiiic  111.  Nijo 
tako  lako  po  cigiiu  liodit  a  ne  ozeei  se.  P.  Fili- 
povic,  istom.  18.  Ne  moze  nase  potribe  pnznat.  a 
lie  pomoc  ill.  .r.  Banovae.  razfr.  13.  Daj  nam  hoice 
vojcvati  a  Moi-ave  no  broditi.  Nar.  pj'os.  vuk.  1, 
4.S1.  Vino  piti  a  ne  opiti  se,  nit  jo  bilo  iiiti  moze 
biti.  2,  132.  —  h)  knd  sc  poricc  reccnirn:  Koji 
knpei  gredn  mimo  r.rr.skovo  a  no  svracajii  se  ii 
Ertskovn.  Mon.  serb.  -"iS.  Slidili  ju  oic  inira,  a  ne 
da  joj  dam  smrt.  D.  BrXio  3si;.  Xoka  jnbav  vasa 
skrovna  bnde  der  do  vika,  a  no  da  ju  zlob  jozika 
po  nlieah  svnd  razi^lasa.  A.  rubraiiovii-  lol.  rise 
receiiica  s  poriccrt'iom  hiia  i  najirijcd,  ii  l;i)jinin 
osim  poricnna  iiiio  i  tlriijio  iito  wi/a  radi  su  undjc 
S2iOiiiciivfc. 

2.  knd  ■'<e  k  iink'niu  ito  Jr  ri'c  i:rn'eiin,  Hi  se 
izrice,  hnce  stn  yod  dit  dodtt  lijccju  Hi  rrceiiiconi , 
cim  hi  se.  is  Misc.  odrcdilo  Hi  piijnmilo,  Hi  kad 
xr  sanio  prclazi  od  jedriiiiid  »n  driKjn,  t'i'sto  se 
iiiiiiuijii  iiclcc  rijrt'i  kojiiiin  sr  jiameilo  iiapomivc 
da  iiiislajc  tcdii  dodntiik  Hi  prijcinz,  pa  prvd  ti- 
jrm  rijcrima  cratn  diihtzi  i  a  isliciici  src  Ho  je  za 
vim.  Take  xii,  rijfv.i:  inio;  deiiioiixlr.  proiiomina 
II  smlneni  rudii:  to.  ono,  ovo;  (idjHiir  i  hroj  ia- 
koder  II  srrdi'icm  rodii:  s\e.  obojo:  (idjcktinin  ad- 
verb. :  navlastito ,  iiavlas ,  navlaStito ,  na'V'lasno, 
nsobito,  jioslavito,  najlise,  najvise  (a  i  iiino/ia 
driKja  koja  sii  nnlik  iia  In,  kno  najiiiai'io,  j'os  vise, 
j'os  uiai'io  itd.,  (lit  .■-■(•  i-jediiai-iiju  .v  rijecima  ko- 
jinia  se  ohieiio  dopiiiui  rerntiea  Hi  Mo  u  I'loJ,  tc 
su.  priinjeri  s  I'riina  »vr  spoiiieiiiiH  iiaprijed). 

a.  pred  imc  «  iiisli:  jed.  ii  staro  rrijeuic  Hi  n 
akiis.  jed.  s  jir/jedhiyiuii  na  di)la~i  kad  se  neijcinit 
Hi  ve<;  a  opce  rei'rna  hiiee  i  iiiie  da  diida  i  islakiie 
Hi  kad  se  Aestn  jus  tiikako  iieiweriofavo  Itore  da 
iiiieiiiije  i  iiiie  da  ■■^e  islakiie:  a)  iieeenm  ii  npce 
izreeenu  isliHx  se  iiiie  (ispiiredi  iiaprijed  pud  A, 
3):  U  Zeto  |iolovina  Kaiiienici.  sr.  Indnii,  a  imo- 
nenii.  DonaiiSioi.  Mon.  seib.  ")'■).  Da  so  iina  ilati 
ovemi,  cetironii.  kiieami.  mqje};a  ploniona,  a  na 
ime:  knezn  Hadivojii  i  knczu  Iladosa\^l  i  knozu 
IJndiou. . . .  373.  I'a  je  saje  ii  pleuie  Drobi'iakc,  a 
ua    Inio   Milntiim   knezu.   Nar.  pjos.   vali.  .3,  4-l.j. 

—  h)  eeiiiu  se  ime  isUce ,  nije  naprijed  iiikako 
imennraiio  (isporedi  naprijed  pad  A,  5):  Al'  eto 
ti  od  Hoieosovine  a  na  iinc  Saiac-Maniut-age. 
Nar.  pjos.  viik.  3,  1.50. 

b.  j)rcd  to,  ovo,  ono,  .svc,  obojo,  ciin  se  poka- 
ziije  i  It  jedno  zhira  .^/o  je  iiaprijed  i  lako  pi>- 
iiarla  prije  neyo  se  prijede  na  driiijo: 

a)  a  to.  koje  filasi  /  toj :  aal  kad  ■■ie  dodajii  ri- 
jei'-i  (In  liira  kaa  naprijed  pud  A.  3.  4,  H.  scimijem 
a) :  Ki  bi.so  pisaii  na  let  t  IK),  a  to  \'  une  knn- 
tradi  n;i"'i<'i'i*'i^e.  Mon.  ('roat.  21.  Li  ova  t"  pro- 
ovita  tim  ovitjem  obojim,  kako  voca  kita  sa  vri- 
nionom  svojim,  a  to  daroni  tvojiin  bozo  ter  nii- 
lostju.  M.  Manilic  7(5.  ,Ja  nbitili  do  istine  Kon- 
kordijn,  a  toj  zonii  Impolita.  P.  llcktorovie  1-li). 
Trnd  ov  prijah,  a  to  za  pet  razlog.  F.  (flavinio, 
cvit  XVI.  Kajes  Ii  se  od  svih  grihov,  a  to  ne  i-adi 
pakla?  L.  Terzic  (>0.  Moze  se  priniisati  u|a  ne- 
blagoslov]ena,  i  jo.s  da  bi  veri  dil  bilo  nego  bla- 
^oslovjena,  a  to  n  potribi.  13fl.  Bason  i  gradn 
plemenitu  kad  postavit  htjo  na  Siditn.  a  to  slav- 
nom  pri  8olinu.  .T.  Kavaiiin  82.  U  eistoei  rednini 
bnsom  ovatn  i  capte  tolikoje  djevstvo  lijerom  a 
stid  rnsom,  meju  dracja  ki  so  goje,  a  to  od  posti 
i  od  bioi.  31)2.  —  ispioredi  i  dafe  pod  d).  —  (( 
torn  pnslii  innze  a  to  dobiti  jos   i  (flntjol  jost,    te 


hiva,  cijela  recenica,  koja  opet  priveziije  samo  ri- 
jec:  Gdi  .su  naredila  jjospoda  stara,  a  toj  josti> 
jedno  na  Driviht  a  drug-o  u  -Uubroviiikii.  Mon. 
serb.  44f).  Odpiisti  dno:ovo,  a  to  jes  boga  dil.  N. 
Dimitrovic  93.  Sini  moji  dobroga  cesara  a  t(o) 
j(est)  IsiUii-sta  obvrsuju  zii.povidi.  F.  Glavinic,  cvit 
212.  (rrodu  tamo  gdi  so  vide  opakl  noprijate]i,  a 
to  jo.st  pakloni  diiliovi.  P.  Po.silovie,  cvijet  88. 
Gospodin  mudro  jest  sve  ueinio,  ako  ti  budes 
mndro  ziviti,  a  to  jest  brez  grilia  smrtnoga.  9.5. 
Knigo  blazenoga  Edidija,  a  to  jest  drngu  svetoga 
Francoska.  11)8.  Za  tri  stvari  oo\nk  more  doci  na 
veUko  gospostvo,  a  to  jest  obicajuci  vii'nost  dr- 
zati,  govoreoi  istinn  i  ne  misliti  stvari  od  nista. 
1 19.  Kada  to  vidim  imati  dobro  na  ovomu  .svitu. 
vece  en  zelit  vidit  te  imati  dobro  i  na  drngomu, 
a  to  jost  u  raju.  P.  Mauukat  51.  Tma  iskusati 
zakne  od  nnrari, . .  od  vrimenitoga  ?,iv|pnja,  a  to 
jest  od  podlozonstva.  A.  d.  ICosta  1,  04.  mjesto 
jo.st  mozc  hiti  i  glagol  reci  u  hiidiieem  vr.:  Zmaj 
d.a  ognoiii  bnde  peto  zoni  zasjedati  na  pi'ovarke, 
i  kad  vooo  s'  glavom  vi-ti.  a  to  rijot  oe  na  cas 
sinrti.  ,T.  Kavaiiin  2o.  —  maze  ti  prednoj  recenici 
bit.i  rijee  knjnin  se  nnzira  cijela  recenica,  pa  ta 
rn-enica  tako  samo  nazvava  u  prvoj  moze  ie.i  za 
vom  nifiiii  neprirezana  samo  dopiii'iajiiei  je,  a 
medii  ohjema  moze  sUijali  a.  to  kao  da  se  dodaje 
samo  rijer:  Ueini  da  bndem  dostojaii  slis.ati  oni 
prislatki  glas  tvoj,  a  to:  .ju'idi  ]injate]ico  moja!' 
W.  Albert!  -111.  —  bb)  iiiedii  recciiicHiiia  strmn- 
sliihiljem  na  prema  .vc  (kao  naprijeel  pod  B,  2 
samo  a),  tada  a  to  moze  zamjenirati  iizrik,  lat. 
occc:  Oni  malo  idu  n  napredak  niz  (iraliovo  niz 
])o|o  siroko,  dok  dodoso  bijelu  cadorii,  a  to  Viu-e 
sjedi  pod  oadoroni.  Nar.  pje.s.  vnk.  3,  .379.  Andeo 
prekrsti  stapoui,  a  to  nipsto  vode  poti^oe  A'ino. 
N.ar.  prip.  vnk.  10(1.  U  koji  mail  to  reeo.  n  onaj 
so  mah  ob.azie,  a  to  se  od  onoga  tma  do  liego- 
vijeli  loda  stvon'o  zid.  Vnk,  ziv.  233.  Oni  saslu- 
savsi  cai'a  podosc:  a  to  i  zvijezda  kojn  sn  vidjoli 
na  istoku,  idase  jn-od  nima.  Vuk,  mat.  2,  9.  mje- 
sto to  nioh'.  bili  i  tot  •■<  dodanim  t  oil  drnf/or/a 
to:  Kad  so  vidi  oni  ,gla\'ar.  koji  se  (•iuase  da  sa 
svoni  pravdoin  dilovase,  a  tot  pun  nepravd<> .  .  . 
.1.  Filipovio,  pi'ip.  1,  151.  —  isporedi  da(e  jiiid  b). 
—  cc)  medii  rceenicnma  rezanijem.  medu  sobom 
Da  koji  yod  nai'iii :  a)  medu  rei'enicama  rezanijem 
rijecjn  ako  (isporedi  naprijed  pod  B,  3,  b.) :  olije 
reieniec  bcz  predikala ,  koji  je  naprijed  izrer.en  i 
za  nth:  Za  sto  se  oholis,  ter  mojo  srdaece  ra- 
neno  ne  tolii?  ter  mono  n  druzbu  no  vazmos  n 
tvqjn,  ako  no  za  sluzbu  za  v(miu  za  svoju,  a  toj 
bud  (saltern)  boga  cic?  S.  Monoetie  41.  —  fi) 
medu  recenicama  rezanijem  rijeeju  kad  (7/  po  sto, 
koje  stoje  u  prroj  (isporedi  naprijed  pod  B,  3,  c), 
tada  a  to  woze  zamjenirati  iizrik  odyorarajiti'i 
lat.  ecce:  Kad  dode  dvoru  Sinanovu.  a  to  sjedi 
aga  Sinan-aga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  133.  Kad  do- 
dose  na  vodu  Ku.sidn,  bijelomo  mostu  kusidskomo. 
a  to  Turci  vatru  nalozili.  4.  29.  Kad  so  vrati 
kuci,  a  to  se  onaj  kanien  ]iretvorio  u  zlato.  Nar. 
prip.  vnk.  34.  Kad  jedno  jutro  probrojim  oele,  a 
to  noma  najbojega  celca.  202.  Kad  n  jntru  dodu 
k  liemu  ona  gospoda,  koja  su  u  vece  kod  nega 
bila  na  razgovoru,  a  to  on  uzeo  noz  pa  gradi 
male  si|ciee.  Vuk,  posl.  3(iO.  Kad  on  tako  pomisli, 
a  to  mu  se  javi  u  snn  andeo.  Vuk,  mat.  1,  20. 
drtifja  recenica  bez  kvpule:  Kad  svrsivsi  vraoane 
orah  razbije.  a  to  on  pi-azan.  Vuk,  posl.  209.  ohje 
reeenicp  knie:  Smotri  na  daleko  vatru  gde  se 
svetli  pa  orida  hajd  k  onoj  strani  odkud  j'o  vatra 
svetlila.  Kad  tamo,  a  to  mala  kolobica.  Nar.  prip. 
vuk.  179.  mjesto  recenice  sa  kai\  stoji  i  .-lamo  Uail: 
Stoprv  pof'nn  okusat   se   izpraznostije,   kad,  a  to 


22 


je  i  iMnm  pi-avdn  boXjn.  M.  Eadni6  13.  —  mjesto  ' 
ka(\  mi)-c  hili  i  \m  sto:   Po   Sto   oni   otiilu,   a   to 
aiuloii  odsiiodi'ii  javi   so   Josit'n.    Vuk,  mat.  2.  1!?. 

y)  iindii  rixfiiirama  irzmiijftii  rijrvjii  kad,  koja  I 

stoji  H  (Iriitjoj:  Dajo  sp  dogadnj  da  ovi  sakramc- 
nat  jiadili  jirvo  milost,  a  to  kntla  bi  so  covik  za-  ' 
bovavio    ali    so    no   bi   moga    ispoviditi   od   koga 
"i-iha.  L.  TerziA  I'll).  —  d')  nicdii  remricawa  re- 
zanijem  rijirju  da  u  kom  god  postn  mzinu  (stoji 
a  to  kao  iiaprijed  pod  B,  :•!,  d.  .lamo  a):   Usilo- 
vah  so  reiiojui  bistoriju  tako  napraviti,  kako  bvido 
nikimi  izvai'iskiiui  uroliaiiii . . .  obnajoiia ;  a  to  da 
no  reccto  da  vam   luiklaiiam   omijo   nikovot  zita, 
koju  u  vasili  knipiii  bo)u  uahoditc.  M.  Manilic  ;!. 
Pridaii  mi  bi  jedau   gla.-i   volo   drag  i  ugodan,   a 
to  da  so  tvoja  vridiiost  zdi-uzila   s  gosj)ojom    Li- 
vijom.   P.  lloktorovii'  53.   Ovijem   djolom  prinosi 
vsim  tu  istu  milo.st   uskrsnutja,  a  to  da  oni  koji 
ki-jepko   vjoruju    uskrsmiti   liote   od   grijehov   ua 
krjeposti.    §.   Budinic,   snma  8''.   Zajieklo   so   od 
druzino  pccenico   bjchu   sot-no,   a   to   da   so  bo}e 
pine,  kada  obilna  gozba  pocne.   I.  Gundulie  171. 
Cesarove  poslusaj    zapovidi,   a  to  da  sc  bogovom 
poklonis.  F.  Glavinic,  cvit  B7.  Ko  sin  umirasc,  a 
to  da  koist  ribo  u  grlu  zaprici  mil  so.  Hi.   Suncc 
ustavi  nasred  iioba  kone  lirlo,   a   to   da   dan   dili 
biide.   D.  Palniotic,  clirist.  1.5'2.   Prikaza   se  smu- 
can  od  bczbrojne  coto  Imdoba, ...  a    to    da  pote- 
zan  prid  pristoje  sudca  boga  tuj  bi  dostojno  pri- 
mio   vjckovitu   osudu.   I.   Dordic,   ben.  172.  —  «) 
mcdii  recenicama  vcsanijem  rijeeju  neka:   Ne  cu, 
gospo,   na  svit  rici  da  mi  iizdar  sad   poskitas,   a 
to,   ako   me   srcem   pitas,    neka   te   ovdi   dar  ne 
oblici.   M.  Pclegrinovic  182.   Ki-a}   kiipi  ii   vije6e 
sve  veliko  cvijet  krajevstva  plemeniti,  a  to  u  vo- 
droj    slavi   noka    na    pristolju    on   prifeka    pokli- 
sara.  I.  GunduHi''    12.8.  Sve  zvizde  po  I'lem  (neJni) 
jesu  posijane,  a  to   neka  budu   .svititi   jiidem.   P. 
Gla^^ni6,  cvit  8.  .lordane,  tvoja  rijeka  nazad  s  vo- 
dam  svijem  uspregnu, ...  a  to  neka  bez  zabave . . 
obecano  u  tlizave  piik  izbrani  bude  poci.  D.  Pal- 
motic,   cbi-ist.  149.  —  f)   medu  recenicama  veza- 
nijem  rijeeju  jcr  Hi  za  sto:   Dim  ti  da  je  vo6o 
prilic.no  k  istini  da  sii  se   oni   od   druzih   naiicili 
nego  druzi  od   liih,   a  to  jere   sii   oni   ribari.   P. 
Hektorovii  55.   Luvene  su   nase   strime,   blazene 
su  svudi  zvane,    a  to  er  u  rie   tko   doliodi,   veseo 
se  svak  nahodi.  I.  Gundulic  115.  Da  svaka  do  vik 
vike  zla  io  jjrimat,  kirn  ni  slike ;    a   to    er  dobra 
ovdi  prima  svakojaka.  J.  Kavanin  4(>4.  Zna  tvoja 
milost,  kako  no  Latini  cbze  historiju  za  ric. istinu, 
jere  joj  stavjono  jest  ime  one   rici   koja  se   zove 
hister,  fa  zlamennje  vidinje  ali  poznanje,  a  to  za  c 
nitkor  ini  no  pise  tej  stvari  nego  tko  ih  je  vidio 
i  poznao.   P.   Hektorovic  55.   Imaju   se   pomazati 
ona  uda  ali    ciiceiia,   koja   su   podlozna   sagriisiti, 
a  to  za  sto  ova  cuceiia  jesu   kakono  vi-ata,   proz 
koja  ulazi  grili.  L.  Terzic  1.39.  —  ij)  medu  rece- 
nicama koje  fiu  rczane  medu^  snhnm,  tijem  sto  je 
drugoj  glagol  u  parlicipu:    Sto  fte  rijet'  od   tebe 
bani,   kraji,  a  to  vide/;    srod    tvojega    grada   .stat' 
krajicu?    T.   Gmidulic   2ii.    Odluci   da   otvori    boj 
visi'iime  bogovome,    a  to   podnijet  ne  moguci    da 
izvan  svijeh  se  on  nahodi    sam    nejilodne    dni    Id 
vodi  u  ogi'icnoj    svojoj  kuci.  fio.  —  isporcdi  daje 
pod  d). 

bj  a  ono:  samo  medu  recenicama:  aa)  medu 
recenicama  samostalnije.m  na  prema  se  (kao  na- 
prijcd  pod  B,  2  sumo  a) :  .Ta  pravim  drzalicu,  a 
ono  se  naciiu  kjjak.  Nar.  posl.  vuk.  109.  druga 
reienica  hrna:  Cokamo  vidjeto,  a  ono  oto  mrak. 
D.  Danici6,  isa.  50,  9.  —  hb)  medu  recenicama 
vezanijem  medu  sohom.  na  koji  god,  naein:  «)  medu 
recenicama  vezanijem  rijeeju  ako   {kao  naprijed 


pod'Q,  8,  b.  aamo  a):  Ako  no  imato  drzanstvo  od 
pravdo,   a  ono   imate   od   |ubavi.    Resjede   kr.  4(1. 
Ako  no  ee  boXic  ka§o,  a  ono  l-.c  doc^a.   Nar.  posl. 
vuk.  G.  Ako  ne  mirise,  a  ono  barem  i  no  smrdi.  (i. 
AJiO  no  io  coek  na  napast,   a   ono   6e   napast  na 
f-oeka.  0.  Ako  ga  sakriju,  nikom  niSta,  ako  li  mu 
se  strv  pronade,  a  ono  se  plati  krvnina,  pa  mir. 
Vuk,  dan.  2,  90.   Ako   nije  tako,  a  ono  je  ovako. 
Vuk,  I'jec.  fi.  —  jcdiia  Hi  olijc  rcvcniee  Iwz  predi- 
kata,  kad  je  u  prvoj  prrdikut  koji  pripada  i  dru- 
goj, Hi  kad  je  pred   olijema   receniea   s  predika- 
tom  koji  i  liiiiia  olijema  pripada:  Od  mora  tnziii 
rat  smiH  se  u  vodi,  ako  no  vazda  krat,  a  ono  kad 
godi.   D.   Raniua  40.   Od   potrebo  jo   da   povi-ati 
svakomu  sto  je  od  koga  uzeo ;  ako  ne  moze  onomu 
od  koga  je  uzeo,  a  ono   liegovu  rodjakii;   ako   li 
ne  moXe  rodjaku,   a  ono   ubozijem.   M.  Divkovie, 
nauk  1221'.  Ako  prvi  put  mu  ne  bi  dobro  prosao, 
tinio  bi  da  bi  mu  drug!  put  bo|e  proslo ;   ako  li 
drugi  put  ne  bi,   a  ono  treti.   P.  Posilovic,   nasi. 
1.3'|.  Odvracajuci  mu  ako  ne  tako  jednako,  a  ono 
ui  toliko.  Cestit.  1.3.  Ondi  cu  so  propeti  s  tobom, 
ako   ne   tilom,   a   ono   cu   pametju.   P.  Knezevic, 
osm.  259.  Va}a  poci  s  toga  mjesta;    ako  li  se  ne 
moze,   a   ono   mucati.   I.   A.  Nenadit,   naiUi    141. 
Od  tebe  nada  se   primiti,   ako   uc  sladke  milosti, 
a  ono  pomoci  primogucc.   D.  Mattel  104.   Ako  u 
ku6i  ima  soba,  oni  se  igraju  ii  sobi,   ako  li  sobe 
nema,  a  ono  u  kuci  kod  vatre.  Vuk,  ziv.  18.  Ako 
ne  ces  ti  doci  meni,  a  ono  in  ja  tebi.  Vuk.  q'ec. 
0.  iza  a  moze  se  okrniti  ono   (Hi  hole:  prvo  se 
o  moze  sazeti  sa  a  ii  jedno   a):   od  xvii  vijeka: 
Alco  se  vi  ne  vi'atite   na  nas,   a  'no  ve6e  nas  ne 
cete  vidjet.   Starine  10;  22.   Ako  ti  je  preminula 
majka,  a  'no  ti  je   babo  ostanuo.   Nar.  pjes.  vuk. 
here.  224.   Ako   ces   i  ti   kukati   i   plakati,   ruca- 
oes;   a  nko  li  ne  ces,    a  'no  hajde   oklen  si  i  do- 
sao.   Nar.  prip.   vrc.  .80.    Ako   sam   kome   de   sto 
ukrao,   a  'no   sam   i   za   dusu   davao.  3G.   Ako  su 
prosci,  a  'no  nijesu  sveti  oci.  138.  —  ji)  medu  re- 
cenicama rezanijem  rijeeju  kad   Hi  po  sto   (ispo- 
redi  naprijed  pod  B,  3,  v..) :  iza   a   okrneno  ono : 
Kad  nema  nista  za  sad  di-ugoga,  a  'no  mi  donesi 
za  nevoju  i  suhoga  bravjoga  mesa.  Nar.  prip.  vrc. 
35.  Kad  nije  litio  (pas)  umrijeti,  a  'no  neka  lipse. 
1)0.   Kad  nemamo  para,   a  'no  mu  ostavimo  kone 
u  zaklad.  162.   Kad    iiijesmo   ucinili  nikakva  ju- 
nastva  na  vojsci,  a  'no  6e  svak    reci    da  smo  ju- 
naci,  kad  mozemo  zimsku  noc  u  planini  prenijeti. 
176.    Po  sto   je    tako,    duhoviiice!    a  'no    priceka- 
cemo  doklen  se  oMadi.  42.   Po   sto   ti  ne   ces  sa 
mnom  u  moju  kiicu,  a  'no  cu  ja  u  tvoju.  190.  — 
y)   kad  su  recenice   vezane   kondicionalnijcm   da 
(isporedi  napmjed  pod  B,  3,  d.);   ohje  bez  predi- 
kata,  jer  je  izrecen  naprijed  a  i  nima  pripada: 
iza  a  okrneno  ono :  Nema  toga  ko  s'  ne  boji  cega, 
da  nicega,  a  'no  svoga  hlada.   P.  Petrovic,  vijen. 
59.  —  rf)   kad  su  recenice  vezane  relatimiim  koji 
(isporedi  naprijed  pod  B,  3,  f.) :   Kome   nije   po- 
pito,  a  ono  mu  je  prolito.  Nar.  posl.  vuk.  147. 

c)  a  ovo  (kao  naprijed  a  to,  iMd  aa),  vrlo  n- 
jetko:  Kolike  pute  buduci  ti  izgubio  ovu  milost, 
a  ovo  cica  tvojije  griha.  P.  Posilovid,  cvijet  11. 
—  vidi  i  avo. 

d)  a  sve,  cemu  se  dodaje  i  to:  aa)  kad  se  do- 
daju  rijeci:  Koji  su  dospjeli  i  prispjeli  ove  go- 
dine,  da  bog  da  da  dodu  i  prispiju  i  do  godine 
i  mnogo  )eta  i  godina,  a  sve  za  nasega  zivota. 
Vuk ,  ziv.  76.  Svakome  junacki  odgovorili  .  .  . 
ostrom  sabjom,  jakom  miskom  i  dobrom  zgodom, 
a  sve  s  pomoiii  bozjom!  125.  sve  i  to,  koje  gJ.asi. 
i  toj :  Udi  Jesusa  bil  si  vas  naresen  od  svudi,  a 
sve  toj  radi  nas.  N.  DimitroviA  42.  Skaza  mi  za- 
losti,  ke  stiru  na  ]iospjeh  cvijet  moje  mladosti,  a 


23 


A 


sve  toj  za  moj  grijeh.  N.  Najeskovic  2,  83.  Koli- 
krat  ja  stami  povidat  dila  i  }ubav  iizgann  vite- 
ZOY  ter  vila,  izmisjajnc  mnoga,  a  svc  toj  za  uz- 
rok,  da  tebi  od  moga  uzganja  podam  srok.  H. 
Lucie  193.  Sve  kolikp  suprotive  dobrovo|iio  pod- 
nese.  a  sve  toj  cjera  iiauka  moga.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  154.  —  hh)  medu  recerijcama  vcsanijcm. 
rijecJH  jer :  takoder  sve  i  to :  Cuj  sto  pvavi ;  a 
sve  toj,  er  bi  I'ad  da  meno  zadavi.  N.  NaleSko^ac 
292.  —  ixporedi  nnprijed  a  to  hod  f. 

e)  a  oboje,  Icao  yiaprijed  pod  A,  4,  a.  samo  a: 
Dok  no  nados  Stoju  i  Stojana,  a  oboje  brata  i 
sestricu.  Nar.  pjcs.  vuk.  2,  11(1. 

c.  pred  navlastito,  navlas,  iiavlastito,  navlasno, 
osobito,  poglavito,  najliso,  najiase,  ciiii  se  od 
prcdnega  odrajri  ■•-Vo  Jc  za  niw,  I  tal;o  ar  /,•  t'lcmu 
prelazi : 

a)  a  navlastito:  an)  Irid  se  dodnjii  rijcci:  Ha 
ima  phiTi  oblast  v  duliovnih  i  v  tolesnili,  a  na- 
vlastito mpjn  knozom  i  vso  gospodp  dpzelske  raz- 
vodi  stare  iipe]at.  Mon.  Croat.  4.  Vsp  to  koliko 
godi  stvori  gospodin  knoz  i  vsa  ta  gospoda,  a  na- 
vlastito nas  gospodin  Menart.  10.  Za  to  smo  vp- 
like  rote  i  zapisp  mi  odi.  liihi  prijali.  a  na  vla- 
stito  sada.  Mon.  sorb.  223.  Mii-i.  u  jubavt  sa  vsa- 
cijemi,  clovekomi,  imati  a  na  vlastito  svojimi  do- 
bremi  prijatp|i.  3(17.  Vazda  je  obif-aj  a  na  vlastito 
H  nasa  vremena.  M.  Divkovit' .  bps.  xv.  Iniajn 
nutkati  vinip  na  dilovai'ia  od  svih  kri])osti,  a  na- 
vlastito od  vu'o.  M.  I'.ijankovie.  nar.  4.  Kako  go- 
vore  sveti  bogoslovci,  a  navlastito  sveti  Toma. 
P.  PosUovic,  cvijpt  7.  Oslobodi  me  oda  svakoga 
zla  u  s\'ako  doba,  a  na\'Iastito  u  cas  mojo  smi'ti. 
L.  Terzic  o.t.  Ponnkovan  od  vnogib  a  navlastito 
od  arkidjaka.  I.  Kra|i<'-,  mol.  3.  Mnogi  zamirajii 
kad  kojp  ki'iigp  izadii  na  svit,  a  navlastito  bn'a- 
.ske.  J.  liannvae,  pri|>.  iv.  Ho;;  priporiienjp  /.ostoko 
starisinama  a  navlastito  ocem  i  inatprania  brigu 
svrhii  mladih.  F.  l..astric,  ned.  131.  Velika  je  |n- 
bav  pomagati  one  dusice,  moleei,  posteei,  a  na- 
vlastito cineci  da  se  za  nib  sveta  nn'sa  prikaze. 
A.  KanizHr,  fi-.an.  253.  Porad  ndogili  nzi'oka,  a 
navlastito  zaradi  I'liovih  jiotrilia.  B.  [jpakovi('-, 
nank  253.  —  hh)  kiid  se  j)relazi  na  recenlni:  U 
sluzenu  od  svakoga  sakranipnta,  a  navlastito  kad 
su  blizu.  M.  Bijankovic,  nai-.  27.  Dostoj  se  jiokri- 
piti  dusii  mojii,  a  na\'lastito  te  molim,  n  fas  naj- 
pokoiii  moga  Xivota  dostoj  se  ])omo<^i  me.  L. 
Terzic  45.  Koja  covik  ucinit'e,  ako  doV^ro  bude 
ovu  slavu  promisjat,  a  navlastito  ako  ovo  uii- 
vaiie  ne  bude  imat.  ,1.  Filipovie.  )n-ip.  1,  10.  nn- 
lazi  se  dodano  joi  i  pako  ii  isfom  znacenu  u 
koni  je  a,  kno  da  hi  jnce  hihr.  l^jubav,  koja  se  je 
II  svakom  dilovai'ui,  a  navlastito  pako  kad  bi  ne- 
mocnikom  sUizio,  ukazivala.  K.  Kanizlic,  fi'an.  211. 

b)  a  navlas  (staro  navlaStL^ :  aa)  kad  se  dodajii 
rijeci:  Prijazan  koju  (je)  imao  k  nam  vazda  a 
navlastt  sada.  Mon.  serb.  238.  Vsakomu,  a  na- 
vlastfc  judemt  vojovode  Sandaja.  Spom.  sr.  Of!.  Da 
budu  svaki  trud  te  duse  podnijeti  i  s  placem  svaki 
jad  i  boles  i  tuge.  a  navlas  rat  i  glad.  M.  Vetra- 
nic  1,  11.  Nistor  nije  gore  neg  niladae  besraman, 
a  navlas  men  nami.  2,  325.  —  hh)  pred  receiii- 
com  koja  se  reze  relatiniijem  koji  za  prednu: 
Svakomii  zlotvoru  neka  nioc  pogine,  a  navlas  na 
raoru  ki  robe  i  pline.  M.  Vetranic  2,  337.  —  cc) 
pred  recenicom  koja  se  veze  za  prednu  rijecju 
jer:  Imaju  se  napisati  radi  mnozijeh  nzroka,  a 
navlas  er  se  tako  slavi  bog.  B.  Kasic,  per.  v. 

c)  a  navlastito :  kad  se  dodajii  rijeci :  Vsi  vasi 
vlastele,  a  navlastito  Mile  Tnkleko'^ac.  Mon.  serb. 
219.  Zapisi,  vtsemi  velmozami  rusaga  bosanskoga 
a  navlastito  vojevodom  Hi'tvojem  potvrtdeni. 
Spom.  sr.  45.    Iz  nase   Dalmacije,  a  navlastito  iz 


Dubrovnika.  I.  A.  Nenadic,  nank  7.  Ne  bi  ostali, 
a  djeca  navlastito,  umjeli  stjeti.  8.  Cnjte  jednu 
zgodn,  koja  ce  s\'ijem  sluzit  a  gi"esnikom  navla- 
stito. B.  Cueeri  15.  Kako  cete  vas  zivot  a  navla- 
stito sva  mlada  ]eta  provesti.  19G. 

d)  a  navlasno  (navlasttno) :  kad  se  dodoju  ri- 
jeci: SrBcanstvo  koje  su  imali.  a  navlasno  sade. 
Mon.  serb.  239.  Da  je  vsaki  jezik  s  rusagomt 
bosanseemi.  u  rairu,  a  navlastno  ugre.  Spom.  sr.  70. 

e)  a  osobito:  aa)  kada  se  dodaju  rijeci:  Tebi 
hvale  pridajem,  a  osobito  one  koje  dub  ovi  osii- 
deni  sada  tebi  uspiva.  F.  Parfic,  ruk.  72.  Koliko 
starisina  a  osobito  otaca  i  matera  oce  biti  poka- 
ranije.  F.  Lastrie,  ned.  217.  Tome  je  svaka  kniga, 
...  a  osobito  kniga  naseg  jezika  podlozna.  V.  Do- 
sen  IX.  Budi  milostiv  sa  svakijema  a  osobito  s  oni- 
jema  koji  sii  ii  nevoji.  T.  Ivano^ac  99.  Svaki  dan 
a  osobito  n  petak  nastoj.  D.  Mattei  268.  Zamrzi 
na  ne  (na  yrijehe)  kako  na  najvece  zlo,  a  oso- 
bito na  one  na  koje  si  vecma  navadan.  B.  Lea- 
kovic,  nank  44(i.  —  hh)  kad  se  prelazi  na  rece- 
nicu:  Svaku  vecer,  a  osobito  ako  se  nalazi  u 
griliu  smrtnom,  ima  uciniti  dilo  od  jjravoga  skru- 
i5ena.  F.  Lastrif,  od"  270. 

f)  a  pogla'S'ito :  Imamo  podusiti  svakn  inn  ]u- 
bav,  a  poglavito   ]ubav   vlastitu.   D.   Mattei   245. 

q)  a  najlisp :  Tvoriti  vernenn.  slngami,,  a  naj- 
lisp  sulcri.^mikomn  i  cedomi.  svojinib.  Mon.  serb. 
225.  Svudi  se  vidi  priklonstvo  tvoje,  a  najlise  u 
ustrjilenju.  A.  Gufetic.  ron.  jez.  191. 

h)  a,  najvise:  Kad  god  vidis  da  koga,  a  najvi§e 
ojieinu,  mores  pomoci.  I.  Zanieic  xi.  Prem  da  se 
mlogi  naode  ])riprostiti  }udi  a  najvise  matere, 
koje    vlastite    svoje    sinove    alamane    nazivaju  11. 

3.  medu  rijerima  i  medu  recenicania  koje  se 
rezu  nekiiii  kniijunkrijama,  iiioze  i  a  doci  pred  kon- 
junkriju,  kad  se  lioce  da  islakne  sto  je  nam  prire- 
zaiio;  fake  su  konjunkcije  i,  ni,  ili,  staro  vo|a,  nego, 
da,  nu. 

a.  a  i  (kao  iVt  y.ui  i  xiu  6(,  autem  et  i  et  (juoijue) : 
n)  medu  rijecima:  aa)  kad  su  ohje  rijeci  sanio- 
stalnc  jediin  prema  druyoj:  od  xni  vijeka:  Da 
imamo  streci  vas  a  i  vse  tvoje  |ndi.  Mon.  serb. 
43.  I  tozi  bismo  mogli  ueiniti  gospoda  knegine  i 
ne  sinov  radi  a  i  vasi.  radi.  Spom.  sr.  1,  9.  Za- 
kone,  koje  imi.  je  ueinio  rodite]r.  kra]evistva  mi, 
a  i  azi,.  Mon.  serb.  317.  ^ivot  i  muku  spasa  draga 
da  stamiiati,  a  i  djevic  i  .svetae.a  i  erkvenih  inih 
otaea.  J.  Kavaiiin  12(i.  Ovako  hoce  red  |ubavi  a 
i  pravde.  .J.  Filipovie,  prip.  1,  329.  Zivot  a  i  tilo 
zelim  potlaeiti.  A.  J.  Knezovic  31.  Dogadaji,  koji 
se  prija  a  niki  i  posli  porodena  gospodinova  zgo- 
dise.  A.  Kafie,  razg.  1.  Ovinia  potribno  je  meni 
odgovoriti,  buduoi  da  se  ja  osobito  liime  sluzim, 
a  i  Meniata  kad  kada.  A.  Kanizlic,  kam.  54.  Nek 
i  seka  s  nama  ide,  a  i  bratac,  neka  ^dde.  V.  Do- 
Sen  108.  Ovo,  reee,  kost  od  kosti  moje  a  i  meso 
bas  od  puti  moje.  M.  A.  Re]kovic,  sat.  90.  Po 
svojijeh  listih  prijate|i  inostrani  a  i  domaci  po 
sebi  istijeh  rijeci  ujudnom  cestite  vam  godiste 
novo.  B.  Cueeri  25.  Ustavi  se  na  istoku  sunce  a 
i  sjajan  mjesec  na  zapadu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  64. 
Da  povratim  moje  mlogo  blago,  a  i  moja  dva 
nejaka  sina.  2,  174.  Vidis,  duso,  ona  kop]a  bojna 
ponajvisa  a  i  ponajgusca.  2,  319.  Kupi  mene  dva 
tovara  vina.  a  i  treci  bijele  rakije.  3,  445.  Pa  da 
vidis  casti  i  posteiia,  a  i  lepa,  brate,  docekaua. 
2,  355.  Da  bog  dade  svakom  tko  sto  hoce,  a  i 
meni  sto  je  meni  dragol  1,  221.  Blago  majci,  koja 
ga  rodila,  a  i  onoj  koja  ga  uzlubi.  1,  615.  Blago 
tebe  a  i  mene!  2,  -59.  Onde  bjese  stari  despot 
Durde  sa  liegova  dva  vrijedna  sina,  sa  Stjepanom 
a  i  sa  Grgurom.  3,  53.  "U  Pastrovicima  je  obieaj 
da  se  na  svadbama  a  i  o  krsnijem  imenima  i  na 


24 


ostnlijpni  volilnjom  Rozbnma  pijo  upravo  po  sc- 
ilnm  zilravicd.  V<ik,  iinr.  lyps.  I,  77.  Mosa  i  sva- 
koga  {IniKojja  mrsii  a  i  \>ita,  ima  dosta.  Vuk,  i,iv. 
17.  Onp  iu>  iimijufi  kiul,  a  i  nomaju^^i  sn  sta  tra- 
iiti  svojo  knie,  ostadoSo  u  mono.  K'ar.  iiiip.  vuk.' 
248.  —  66)  kad  Jc  rijcc  vczana  ohlikom  snijiiii  za 
reiemca  a  za  dniyii  rijei  tijcm  Mo  ijrdna  i  driiya 
itiia  jyred  sohoiii  i"  (In  jc  a  kao  najirijed  pod  A, 
5):  Sniori  mono  i  (Irus^.iiin  niqjn  a  i  ft-hulu  i  ju- 
nafkoni  zcilom.  Nar.  [ijos.  \aik.  ;i,  Hd.i.  tnda  i 
driuiii  rijcc  cezana  Inko  riiecjii  i  .s  prcdiwm  moie 
iiiiati  i  a,  a  tn  jc  kao  pod  aa.:  (iniliiiicip,  Icsa  ti 
mi  dode  a  i  mciii  a  i  koi'ni  niomo!  I,  iilM.  —  h) 
mcdu  rcienicuma  samostalnijem  ria  prcma  se:  I 
pi-bvo  ti  snio  pisali,  a  i  si.do  ti  pisenio.  Spom. 
sr.  1,  Hi.  Ja  poznaiii  iijckijeli  kqji  takoj  n  obi- 
Jaj  ovi  nauk  uzcse ...  da  iiijedna  napas  iieci-sta 
u  nih  pameti  i  srcu  iii  malo  stati  ne  mozo.  A  i 
sveti  Augustin  todcr  pot-vrduje,  da  on  protiva 
svakoj  napasti  toliko  mo«uc  lijok  nc  nade,  ko- 
liko  u  ranali  Isnkrstovijoli.  B.  Griidic,  djnv.  37. 
Car  Le.'iandro  piinini)-iu''i  nilad  dobi  (■avstvo  svega 
svijota.  A  i  Sulimaii  car  hvabvoiii  sabju  opa.sa 
•vTsnik  mpni.  I.  Gundiili^  2!)  I.  Opconc  zaioi  stcte 
opet  drustYo  i  uvjcto  jxnioviti  stare  icoli;  a  i 
kletva  boco  teiika,  a  i  tako  .sudono  jo  da  turatka 
ki-una  i  leska  u  vjoPnonm  mini  stojo.  4 IS.  Po- 
sastje  ti  ovo  od  glavo  znam  da  prijoti  sad  pogube; 
nu  smrt  gi-de  sliigc  ])i-avo,  a  cistijom  srcom  kqjo 
Jiibe.  A  1  kad  za  ku  boju  zgodu  ti  tvoj  zivot 
moz'  sahvanit'  nog  li  carskii  za  sloboduV  .557.  Nije 
lu-istjanina  ni  jcduoga,  koji  radit  ne  mozo  koji- 
jem  godi  nafinom  i  trudit  iia  spascne  svoga  iskr- 
I'lega,  a  i  svak  jo  duzan  na  to  nastojati.  D.  Mat- 
tel 4G.  Ja  vidim  a  i  driigi  jos  boj(i  vido  da  se 
mloga  zla  dngadaju  i  prvo  %'incai'ia.  B.  Loakovic, 
gov.  .'51.  Zakoii  tobe  rosi,  a  i  cnva  kra|  s  ncbesi. 
J.  Kavai'iiii  190.  Al  je  ovo  nasa  velika  zalost,  jor 
se  main  na  iiiolitvu  nastqji;  a  i  ono  malo  sto  se 
ciui,  ne  eini  so  kao  se  ima  ciiiit.  J.  Banovac, 
razg.  23.  Opako  jo  zivio,  a  opako  i  svrsio.  A.  Ka- 
cic,  razg.  22.  Zakon  i)rvi  poce  od  Adama,  i  dura 
do  Mojsije,  a  i  sada  je.  B.  Vladmii-ovic,  slav.  30. 
Hoce  bog  svenioguc.i,  a  to  iste  i  potreba  nasa.  I. 
A.  Nenadic,  nauk  209.  Bit  ce  i  zdi-ibadi  tu  pe- 
cene,  sto  so  radi;  a  i  kiica  nek  se  varka  no  dot 
gdi  se  vatra  tarka.  V.  Dosen  158.  Ja  poja  ima- 
dem,  stado  da  napasem:  moja  sitna  kosa  zeleua 
livada;  a  i  vodo  imam  stado  da  napojim.  Nar. 
pjes.  vtik.  1,  171.  Prste  kupa,  a  prsto  i  glava.  2, 
431.  Moli  boga.  draga  duso  moja,  da  ti  s'  zdrayo 
iz  tabora  vi'atim,  a  i  tebe  dobra  sreca  nade,  uzecu 
tfi  za  Milana  moga.  2,  317.  Ja  ne  znadom  bija 
od  omrazG,  a  i  da  znam,  ne  bill  ti  kazala.  2,  15. 
Istina  je,  jubiciee,  da  si  cvijet  nad  c.vjetov'ma,  a 
i  jost  bi  jepsa  bila,  da  ti  nije  mala  mana,  sto  jo 
te'bi  ki-iva  glava.  1,  227.  Kojeno  ce  tebo  odm'je- 
niti,  a  i  mene  vjemo  posluziti.  3,  436.  To  ie  ti 
je  oboriti  Tm'ci,  a  i  mene  stara  pogtibiti.  3,  224. 
Bila  krejika  miska  moja,  a  i  ostra  sabja  moja.  1. 
183.  Dnistva  malo,  a  i  to  nevjesto.  1,  182.  ,U 
ovoj  senici  ima  kukoja'.  ,Lma,  gospodaru'.  ,A  ima 
i  glavnicc'.  Vuk,  posl.  254.  Imala  oklo,  a  imala  i 
pred  koga!  Vuk,  ziv.  IKJ.  Gostima  kaza  pricu  — 
A  i  onome  sto  ib  jo  pozvao  rece.  Vuk,  luk.  14,  7-12. 

b.  a  ni  (kao  oviSt,  nee  vero) :  a)  medu  rijecima : 
Gdi  mu  vlage  a  ni  zime  nije.  J.  S.  Kejkovic,  ku6. 
334.  —  h)  medu  recenicama:  Takve  li  mu  ti  da- 
jeS  nauke,  koji  ia  ga  dovosti  na  mukc,  a  ni  tebi 
ne  6e  biti  dobro.  M.  A.  Re)kovi6,  sat.  39.  Nu 
fale,  a  ni  nas  ne  kudo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  227. 

c.  a  ili,  (f  >!taro  vrijeme  i  voja  mjcsto  i!i  (kao 
da  hi  .se  rcklo  ili  pak,  r/OV,  vol  vero,  aut  vero): 
voja  dolazi  tako  jos  xv  vijeka:  Da  no   izide  izi. 


nasehh  ti.nmici>  a  vo]a  iiaso  straXo.  Spom.  sr.  100. 
—  ili  dolazi  tako  xa  a  od  poietka  xui  vijeka: 
OKohilo  kad  drije  rijeii  Hi  reccnicc  jedna  za  drii- 
(jom  iduci  iiiiaja  svaka  ili  Hi  prca  li,  iizima 
druga  jos  i  a:  Cto  li  Jio  mu  jcsti.  polbza?  a  ne 
li  pace...  pogybeli.  dusi  by  vajeti.  V . .  A  ili  pace 
usilnejse  dusi  zdravija  no  prijetiV  Sava,  liji.  stud, 
glasn.  40,  IK!,  tip.  bil.  glasn.  24,  187.  Aste  i  sanib 
kraji.  ili  otr.  igumeni.  a  ili  inb  kto.  Mon.  sorb. 
75.  Ili  syni.  krajovi.stva  uii  ili  brati.,  a  ili  kto  odi. 
surodbnikb.  Uii.  ali  i  kad  nc  dolazi  i\i  dea  xmta: 
Otroci,  kto  s  igunibnoiub  na  putb  gi-edu,  a  ili 
s  kojimb  kaluderomb.  Mon.  serb.  98.  Predb  cari- 
nikomb  i  knezcnib  a  ili  pn'db  kepalijonib.  102. 
Ako  jo  koji  dnbrovcaninh  komu  dlbzbub  a  ili 
cinib  krivb.  2(>8.  dolazi  jos  i  xvi  vijeka  ti  pje- 
sniama,  n  kojima  jc  naitampano  u  nasc  vrijeme 
,aj  li',  aii  ncnia  razloya  misliti  da  je  i  proimje- 
ueno  na  j :  brojciii  sloi/ora  u  rersinia  u  kojima  sit 
se  u  jedan  sloy  hrojila  po  doa  koja  yod  cokala 
kud  idu  jcdan  za  druyim,  ne  vio^e  sc  iiista  doka- 
zati;  jos  se  mane  viose  ■iiiisUt.i  da  je  In,  uzcik  aj 
(isporedi  da  ili  kod,  da) :  Pj-stcnak,  komu  se  istruni 
pridragi  kamenak  a  ili  {,aj  li')  biser  puni.  S. 
Mencetic  85.  Sto  ima  bit,  boze,  da  ova,  ka  je  cvit, 
bez  cvitja  ne  mozo  stojati  za  vas  svit?  Jeda  se 
liirn  zdravi?  a  ili  (,aj  li')  jo  sto  volo  da  s  dniz- 
boni  naravi  svi  svojoni  bit  zele?  193.  Togaj  cic 
svak  pravi:  ona  j'e  od  vila  tanac  u  dubravi  s  vi- 
lami  svodila;  a  ili  (,aj  li')  je,  svi  sumi'io,  isplila 
s  jezerom  pridrago  kamenje  u  kom  vri  s  biserom. 
D'.  Drzic  347. 

d.  a  nego:  dolazi  samo  medu  rijecima,  i  to 
neoma  rijelko,  ali  it  oha  svoja  znacci'ia  dolazi 
tako  nego:  a)  kad  nego  slavia  nesto  na  suprot 
prednewit,  sed:  Zla  ric  ni  slovo  iz  ne  ust  ne  pode, 
a  nego  dobrota.  S.  Menfc^tir.  5G.  —  hj  kad  nego 
poredi  sto,  quam :  Car  volede  earstvu  nebeskome 
a  nego  li  caistvu  zpma|skome.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
296.  —  isporedi  naprijed  pod  B,  3,  a. 

0.  a  da,  kad  da  samo  istice  svojim.  nacinom  sto 
je  za  nim  prema  prednemu  (vidi  kod  da),  kao  sto 
cini  i  samo  a:  tada  ohje  rijeci  a  da  (Imjc  pisii  i 
It  jedno  ada)  cine  samo  da.  je  isticane  jace:  to 
hiva  najvise  u  jntmhi,  rijelko  osim,  pitana:  a)  ic 
pitanu:  aa)  ohje  reccnicc  saw osfalne  jedna  prema 
drtiyoj  (isporedi  naprijed  pod  B,  2,  a.  d.  samo  a): 
Eekose  .sada  liemu:  ada  tko  siV  Antun  Dalm.  iv. 
1,  22.  Dakle  nc  ces  moc'  uteci ;  a  da  sto  cos  uci- 
niti,  cum  surrexerit  ad  judicandum  dens?  J.  Ba- 
novac, razg.  92.  Ostav|am  ga,  a  da  sto  on  ?  dok 
sam  pozua  svoju  zlocu.  V.  Dosen  51.  ,Sto  razu- 
mijes  za  priliku  od  krulia  i  od  vina?'  ,Ono  sto  se 
vidi'.  ,A  da  po  posvecenu  je  li  vec  sto  kruha  u 
ostiji  ili  vina  n  kalezu?'  I.  A.  Nenadic,  nauk  40. 
,Ima  li  bog  pocetak'?'  ,Ne'.  ,A  da  od  kada  je  go- 
.sjjodin  bog?'  67.  ,§to  cine  u  raju?'  ,Slave  i  uzi- 
vaju  boga  i  s  liim  svako  dobro'.  ,A  da  sto  ce 
najposlije  biti  od  nase  puti'?'  75.  ,Je  li  dopusteno 
zlocinca  ubiti  r"  ,Ne'.  ,A  da  mozemo  li  se  obra- 
niti  od  nepravednoga  zlocincaV'  125.  ,Tko  kupuje 
stvari  ukradcne  znajuci  da  je  ukradeno,  grijesi 
li?'  ,Grijesi,  i  drzan  je  vi'atiti  sto  je  kupio'.  ,A 
da  tko  6e  liemu  vratiti  liegove  aspre?'  37.  Po- 
trebno  je  da  liristjansci  nauci  svi  me  potaknn, 
neka  se  moje  srco  nakani  pokajati  se.  A  da  za 
sto  me  bog  stvorio,  . . .  ako  ne  da  bi  vas  posve- 
cen  bio  .slavi  negovoj?  D.  Mattel,  srco  44.  Jest 
istina,  a  da  za  sto  nije?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  598. 
Hocu  dati,  a  da  za  sto  no  6u  ?  3,  345.  Ima,  Pero, 
a  da  kako  noma?  5,  546.  ,Kada  bi  hilo  ka'  ti 
kazes,  sto  bi  svijet  bio  do  trpija?'  ,A  da  sto  je 
svljet  do  trrpija?'  P.  Petrovic,  56ep.  160.  ,1  sam 
mislim  da  je  mastauijc'.   ,A   da  Sto  je  nego  ma- 


•25 


stanije  ?'  P.  Potrovic,  vijcn.  <\2.  u  piianu  mosc 
biti  i  samo  rijec  kojom  nc  pita,  a  ostalo  ne  razu- 
mije  is  prcdncga  na  Mo  se  pitane  nastatia  (ispo- 
redi  naprijed  samo  a  pod  B,  2,  a.);  Pravda  jc  u 
boga;  a  da  ii  koga?  Nar.  posl.  viik.  2r)8.  Solomun 
mu  odgovori  da  sc  smije  do  car  cara  lioc':'.  da  po- 
g'libi  na  zcnskom  uzglavju.  Car  ga  onda  ujiita: 
a  da  kako?  Nar.  prip.  viik.  197.  Pa  zar  samo 
jednu?  upita  ga  .sin.  A  da  koliko  iicgo  jcdnnV 
Nar.  pi'ip.  ^^•c•.  riO.  Be  ccs  ?  upita  ga  drugi.  Doma, 
a  da  deV  17.8.  —  bh)  recenicc  vesane  wedu  sobuni, 
i  to  ili  relatimiijcm  kad  (kao  naprijed  p'od  I!.  H, 
c.) :  Kada  svojo  tako  osijccas,  a  da  sto  bi  s  tudi- 
jem  ciiiio '?  P.  Petrovic,  vijen.  S4.  Hi  participom 
(vidi  naprijed  pod  B,  3,  g.):  Buduoi  da  grijeU 
istocni  prasta  nam  se  .svetijem  sakramentoiii  ml 
krstena,  a  da  kako  nam  .se  prasta  gi'ijVh  sadai'ii, 
koga  mi  ciiiimoV  1.  A.  Ncnadic.  nauk  i)o.  ^  cc) 
pred  pitanem  moie  i  nc  biti  izreecno  iiisla  na  Ho 
■ve  pitane  nastarja  nego  se  samo  midi,  oiiako  kao 
naprijed  pod  B,  2,  g. :  Pitao  ih  je  Kiisi-didija: 
a  da  de  vam  jo  sosta  dovojka?  Nar.  pjos.  vuk. 
1,  519.  Onda  caro  stade  bosjoditi:  a  da  ('•iijesy 
paso  Seidimo!  dobavi  mi  vranca  Komnonova.  2, 
4-55.  A  Drasku  jo  rijoc  bcsjodiln,  a  da  Drasko, 
jadan  brato  dragi,  sto  co  .sada  ova  .sostra  grdiiaV 
i,  64.  Progovori  vladika  Danile:  a  da  jo  Ii  dobra 
(Jrnogorca,  ko  oe  poci  da  uhodi  TlIrk(^y  Oglod. 
sr.  21.  Nogo  vico  Kaiidiou  Vasijii:  a  da  lioga, 
knd  si  naklopioV  2,  Hi)7.  A  da  za  sto  to  imam, 
kad  mi  u  nevoji  ne  cos  iiomix'.iV  Nar.  iiosl.  vuk. 
1.  —  b)  osiiit  pitana:  kao  samo  a  napiijcd  pod 
B,  2:  Pa  govoro  Zmaj-ogi'ianin-Vidiu  :  .  . .  dana 
noma  kad  so  no  privlaoi.  A  da  roco  Zniuj-ogi'ia- 
iiin  Vuco  .  .  .  Nar.  pjos.  viik.  2,  5Si).  l(d;o  je  i 
oro,  fjdje  je  u  druijoj  neslo  sto  se  izrodi  iz  prve, 
all  f/dje  a  da  nije  nista  neijo  prijeUiz  od  jednoija 
k  druiioniii,  kao  i  n  drafiim  jirimjerima,  i  (jdje  bi 
mjesto  neya  takoder  iikkjIo  liiti  i  samo  a  sa  siib- 
jektom  i,~rijekoiii  ree.eniiii.  ill  s  dodanim  ono  kao 
pod  B,  2,  a,  d.  *  piod  C,  2,  b. :  ,.losi  Ii  ti  ikad  pa- 
dao  s  tavanai"  ,No  ja',  odgovori  nni  hocim.  .A 
da  110  znas  ni  lijooiti,  nogo  hajdo  ca'.  Nar.  ])ri)i. 
vrc.  102.  ,Cno  .sam  da  svasto  pogadas;  jo  Ii 
istiua?'  ,Valaj  to  nijosu  provarili'.  ,E,  a  da  kazi 
mi;  ova  tica,  to  mi  jo  pod  paziilio,  jo  Ii  /.iva  ali 
nirtva?'  140.  Vraoajuci  so  I'adostan  modu  dru- 
zinu  jos  iz  daloka  ixivico:  a  da  volu  ja  vama 
da  lias  pred  carskom  kuooiii  no  more  snaoi  ni- 
kakva  steta.  M.  D.  Milicovic,  jnr.  ()7.  -  Dida- 
:eei  a  da  a  takim  prilikaiiia,  samo  na  prijela.: 
(id  jednoya  k  driiyoiiiu,  inoylo  je  lasno  prijcei 
a  znavene  koje  ima  daklo,  orgo,  igitur;  a  tako 
je  (ada)  ii  kajkariiea  (Iljelosljenac,  Jiniiliresie) ; 
od  nih  <:e  biti  xvi  vijeka  i  u  Antiinti  Datiuii- 
tina:  Svitnak  tila  jo.st  oko:  ako  ada  oko  tvojo 
bude  cisto,  tada  Inido  v.so  tilo  tvoji^  svitlo.  An- 
ton Daliii.,  mat.  (i,  22.  Vi  ada  ijoslusajto  pri- 
taiS.  Anton  Dalm.,  mat.  13,  IH.  (na  torn  mjestu 
Vuk  una  pak).  Kako  ada  David  zovc  gosiiodinomy 
Anton  Dalm.,  mat.  22,  43.  Ada  za  sto  krstis  ako 
nisi  Kristus  ?  iv.  1,  25.  *  Sialic  inia  u  loin  zna- 
iey'iii,  ali  be.z  primjera:  inoze  biti  da  je  uzeo  iz 
kajkaeskih  rjeenika  Hi  je  tako  znaeeiie  stario  samo 
po  tome  Mo  se  ii  mnoyiin.  jirednini  jirimjerima 
mo^e  a  da  (kao  i  samo  a)  preeesti  tat.  ergo.  — 
cj  za  objema  rijeeima  a  da  mide  biti  jos  i  pak 
ili  nu  onako  kako  iliditze  i  za  samijem  a  (vidi 
da(e  pod  t.),  ali  r.rlo  rijetko:  ,Koji  no  postujc  oca 
i  mater,  koji  grijeh  cini?'  ,Sagrjesnjo  tosko'.  ,A 
da  sto  pak  cekaju  takiV  I.  A.  Nenadic,  nauk  123. 
Tako  mi  ve  ne  ubio,  kaluderi,  bog  veliki,  a  da 
nu  mi  otvorite  ovu  I'jepu  b'jelu  raku.  Nar.  pjos. 
mikl.  beitr.  39.    Od  molitava  znam  samo  oceiias'. 


,A  da  nu  neka  cujem''.  Nar.  priji.  vrc.  119.  mje- 
sto nu  dolazi  u  nase  rrijenie  no  i  In,  kao  >:to 
dolazi  u  drngim  prilikama  cesce:  ada  noV  Vuk. 
rjoc.  2. 

f.  a  nu,  ydje  nu  sobom  isrice  snprotnost  prcma 
o'lecemti  pirednennt,  kao  nogo  »  ali,  all  u  tom^  poshi 
slabeei  biva  i  samo  opomcna,  podihii-i  paznu  (vidi 
kod  nu) :  tada  a  stojeci  pred  nu  jos  istice  to  sa 
svijem  Mo  je  za  nima  objema:  sa  nu  maze  biti 
sastavjcno  ozad  ti,  koje  se  krni  te  ylusi  nut,  ili 
to,  tc  ylasi  i  nuto :  a)  medu  recenicaina  samostal- 
nijem  na  prema  se:  u  druyoj  jc  prema  recenom 
znaiemi.  rijeci  nu  yUigol  u  imperativu  Hi  u  oblikii 
koji  se  yorori  kao  imperaliv,  Hi  jc  ciutcne  s  jii- 
taiiem,  ili  saino  pitaHe:  Raznm  vas . . .  da  sad 
budo  dan  tobi,  taj  no  hip . . .  u  se  raisal  ne  moze 
isoc.  A  nu  sam  smisli  so  da  to  ne  pogrdi.  D. 
Drzic  303.  Toj  ti  zna  dobro  vid  tvoj,  na  svit  jo- 
dini.  A  nu  zapovid  mi  ku  godi  uciiii.  D.  Kariina 
591).  Slobodi  jos  mono  i  scbo  izbavi  od  tuge  op- 
ceno  koja  na.s  tac  davi.  A  nu  so  spomoni  koli  je 
cut  sramno,  od  svitlib  rodoni  da  zivn  pritamno. 
D.  Zlatario.  22''.  Za  to  liog  rocc  po  proroku  vsa- 
koniu  jiripovijodavcu:  vajiij .  no  i)ristani.  A  nu 
cuj  sada  pogibjol  onih  koji  nijosu  vrijodni  na  to 
djolo.  y.  Budinic,  suma  12H''.  Krajovstvo  svakako 
liranim  ti  za  pokoj,  noprijaloj  nikako,  nogo  Ii  sluga 
tvoj.  A  nu  vid  oci  mo,  tor  vjoruj  daj  I'linia,  ako 
no  iV  oviino  vjorovat  lijocinia.  1.  (iundulic  189. 
C'omu  daklo,  liudi  zlobnici,  t(diki  zlioriV  ccnni  tolika 
vicai:'  A  nu  o.stavimo,  ]iravovjonii,  ostavimo  ovo 
jirokloto  glavo  da  grade  sniamjoni  sobi  rnsap.  A. 
d.  l?olla,  razg.  99.  injeslo  iiiiperalira  sadrisiie  rr. 
sa,  da:  Podnozjo  jo  trulo  vanii,  a  nu  da  gdi  no 
kloneto.  V.  Doson  229.  u  druyoj  reeeniei  ciidene 
s  pilanem:  Zna  so  da  nigdaro  iiisam  u  bosidi  na 
svit  nikogarc  ni  dilu  uvridi;  a  nu  kako  tobo  mo- 
gal  bill  I'aniti!  1.  Ivanisovio,  kit.  272.  —  b)  pred 
receiiicom  a  kojoj  je  a  nu  nema  driiye  prema  ko- 
joj  bi  se  ona  obracala,  neyo  je  on<(ko  kao  napri- 
jed pod  B,  2,  g.,  ydje  je  samo  a :  (flayol  n  impe- 
ralini :  Iz  daloka  zovc  staru  majku:  a  nu  liodi, 
moja  stara  niajko!  Nar.  Jijos.  vuk.  I,  200.  reee- 
niea  je  krnn  i  isrice  iado:  A  nu  popa!  sreco  lose 
ti  jo!  Nar.  pjos.  juk.  l.ol.  —  c)  nu  ima  ozad.  -na 
rceeni  naein  t  Hi  to:  ylayol  u  imperal.:  Kakvo 
je  to  poniai'ikai'io  y  Ali  ojiako.  A  nut  slusajte.  .1. 
Banovac,  ])rip.  57.  Nok  zna  da  i5to  god  so  dru- 
gom  zoli  i  _cini,  nemu  so  zgada.  A  nut  poslu- 
sajto.  119.  (lovik  kad  se  obikne  u  griliu  i  upane 
u  zli  obicaj,  tad  je  bogu  umi"o,  tor  ga  je  uiuciio 
opot  oziviti.  A  nut  s  pomloni  ))oslusajte.  ,7.  Ba- 
novac, jirod.  7.  Pazite  jo  (dusu),  ako  no  cote  da 
se  izgubi  dusa  i  tilo,  kako  se  dogodi  gos])odicicu. 
A  nut  poslusajte  dogadaj.  J.  Banovac,  razg.  102. 
Inaoijo  nije  moguce  da  vam  ispovid  budo  dobi'a. 
A  nut  saiiii  promislite,  jo  I'  ovo  istina.  F.  Lastric, 
nod.  SS.  All  sumjim  i  bojim  so.  A  nut  odimo  na 
iskusai'io,  vidicoto  da  jo  sum]a  moja  razlozita. 
200.  Takovi  pijanci  josii  vridni  vi(':nega  osudeiia. 
A  nut  poslusajte.  D.  Rapio  264.  u  druyoj  reee- 
niei pitane:  Koji  vas  jur  ne  ogovaraju,  dali  vas 
veoma  o.suduju.  A  nut  jo  Ii  istinaV  J.  Banovac, 
pri]).  60.  Godista  ovdo  na  zemji  bila  su  puna  ve- 
soja,  nista  ne  rnaiie  bila  su  zdruzena  s  mukom  i 
nevojom.  A  nut  je  Ii  istina?  93.  tako  jnuto:  Nit 
ima  otrovnijega  ijoda  nego  Ii  je  bludno.st.  A  nuto 
posluisajte  jo  V  ovo  istina.  V.  Lastric,  ned.  14S. 
11  nam  i(h)  dao  il  ne,  uslisani  .smo;  a  nuto  je  Ii 
istina?  L.  Vladmirovio,  slav.  63.  —  dolazi  nu  i 
onda  kad,  izu  a  ima  eec  da ;  ridi  naprijed  pod  e. 
—  mjesto  nu  dolazi  u  wise  vrijeme  i  no:  U  to 
kocobasa:  a  no  kad  znas  ko  je  ukrao,  moras  lu- 
poza  prosociti  jali  kozu  platiti.  Nar.  prip.  vrc.  145, 


2r. 


4.  s  liiekim  ad rerhinia,  kojima  ae  izriie  kaliora 
protiniosi ;  to  su :  pnk  (/(  rnziiCiiom  ohlifju :  pako, 
paka,  pnko,  jmki  i  kompnr.  paf o),  oppt,  supvotiva, 
supiotlio. 

a.  sn  pnk  m  knni  ynd  pomrnutom  ohiiiju  a  u 
suaieiiii  II  kiiiii  pok(i:iiJc  iiroliniost ,  knja  mosc 
biti  i  .<«(»(>  loliki)  sh)  ihiliKi  s  ilnigc  ulranCj  coii- 
trn,  niisum,  itonini  (a  driifiom  ziiaccnii,  kojc  kcio 
i  orn  ridi  kod  jmk,  dolncilo  je  naprijed  ii  ras- 
liitiim  primjcrimti);  it  torn  znnvo'm  stnjeci  it  re- 
cenici  Hi  ii;  rij'T  "  kojoj  Jr  .sla  jiralinio  prrdi'ioj, 
villi  samo  da  sc  jirotinionl  knjn  ii  m'ciiici  Hi  n 
rijei'i  >•(•(■  Jrst  jos  iiaroiilo  naiwmii'ie,  kuje  woh 
biti  i  iiipiitrrbiio:  tada  utiiji  a  kiio  i  mi'dit  drii- 
(jiw  rctaiiatiiia  Hi  rijeriiiia ;  nli  is  take  pyrotiv- 
nosti  prclazi  pak  /  miamii  f/dje  nemo,  protirnoati 
te  nut  se  ziiacet'ie  izjcdnaciije  sa  ziiacenem  xaveza 
a ,  us  koji  stojeci  maze  (ja  pokreplirati ,  a  iia- 
lazi  se  i  bes  pntrehe.  a)  pak:  aa)  u  protirno.iti 
kakoj  takoj  a  ii  znaccnii  Hsc  Hi  mane  cijdii,  kao 
da  bi  sc  iid  prilike  wjesto  ncga  reklo  najnotiv, 
i7(  i  pak,  Hi  opot,  Hi  s  dnigo  stranc;  a  kad  kad 
Zajedno  m  a  priblisuje  sc  snaccnu  ali:  mcdii  ri- 
jccima,  i  to  samo  medu  dva  infinitira:  Da  jost 
sa  svijom  11ruz111n07.no  f'oviku  ziviti  zlo,  a  pak 
iimriti  ilobro.  P.  Posilovic,  nasi.  !)'•.  Nistar  svoga 
ne  imiti,  a  jiak  svaka  uXivati,  nije  lipsa  stvar  na 
svitu.  V.  Kiipzovid,  ziv.  :-?.  —  medu  reccnicama: 
Ki  jesu  (tobra  cinili,  pridii  v  zivot,  a  ki  pak  zala, 
V  ogaii.  Katck.  1561.  69.  No  iiiozes  ziviti  uc  }u- 
lieci,  a  pak  kad  imas  [ubiti,  jubi  gdi  imas  naci 
ve6u  .«latknst.  M.  Kadnic  377.  Ne  more  se  nika- 
kore  dvim  gospodavom  iigoditi,  a  popovstvo  kako 
more  trim  izvrsno  pak  sluziti  ?  J .  Kavaiiiii  379. 
Kako  bog-  nena\'idi  caroviiUje,  onako  neiiaridi  i 
lasce;  a  pak  .se  nikim  iiiSta  ne  cini  jedna  laz.  3. 
Banovae,  prip.  160.  Kad  ho6e  pastir  didiovni  da 
pedipsa  koga  ji.sovaoca,  udij  nadc  ogovornika,  sa 
.svim  da  sn  iiarodbe  od  prineipa  da  se  ovaki  imaju 
nemu  pi-Lkazati ;  a  pak,  ako  co  sc  roci  pravo,  naj- 
vece  psuju  koji  bi  imali  zabiuniti.  63.  Koja  ti  je 
korist  toliko  se  niucit  i  iiastojati  ?  a  pak  do  malo 
vrimena  \a|a  sve  ostaviti.  J.  Banovae,  pred.  97. 
Evo  je  doslo  vi-ime  pristupiti  k  ovoj  trpezi  ne- 
beskoj ; . .  a  pak  s  kakvim  srcem  i  dusom  pristu- 
pate?  J.  Banovae,  razg.  181.  Da  se  ciiiahu  zivi, 
a  pak  bijahu  mrtvi.  16.5.  Sinoc  noge  prao  ti  je, 
a  pak  tako  lieg'  izdade.  P.  Knezevic,  muka  18. 
Alio  finite  recene  stvari,  a  pak  psujete,  a  pak 
proldijiete,  a  pak  dizete  tude,  a  pak  zivete  u  ne- 
cistodi,  nije  u  vas  prave  )ubavi  prema  blazenoj 
gospi.  Besjede  ki-.  245.  Cijenaliii  docekati  svrhu 
godista  jur  dospjena,  a  pak  se  privarise.  '2-19.  Ne- 
mojte  ga  odi-ijesit  dokle  je  ne  posje,  navlastito 
ako  je  bio  obec'o  i  prije  da  ce  je  poslat,  a  pak 
je  nije  posl'o.  295.  Zile  jesu  grke,  a  plodi  pak 
jesu  prislatki.  J.  Mato\-i6,  kat.  240.  Ova  rijec 
amen  ne  bi  dopustena  .sluzbenicima  mise, . .  ma 
se  ostavja  samomu  redo\niiku. . .  A  pak  ovi  obi- 
5aj  nije  opceni  527.  I  lupestvo  cine  gore  neg  iz 
erne  hajduk  gore,  koji  barem  na  to  pazi  da  na 
strazu  lie  nagazi;  a  lupezi  pak  domaci  ne  boje 
se  od  kog  naci.  V.  Dosen  81.  Da  za  Mide  ziva 
vece  nasmijat  se  nitko  ne  ce;  a  kad  Mide  pak 
nestane,  plac  za  u\-ik  da  pristane.  70.  Istina  je 
da  i  ovo  vaja  da  mladinac  pita  roditeja,  da  mu 
oni  svoje  vice  dadu,  jer  od  toga  oni  boje  znadu, 
a  pak  to  se  ne  radi  za  vrime.  M.  A.  Rejkovid, 
sat.  81.  Nije  nacina  da  ja  mogu  toliko  molit;  ne 
bih  malo  ufiinio  kad  bih  reko  u  svo  godiste  ro- 
zario.  A  pak  da  ti  recem  pravu  istinu,  veca  je 
potreba  meni  od  mjedi  nego  od  toliko  molitava. 
B.  Cuecri  15.  Istes  koju  cas  u  gi-adu,  a  do  lie 
pak  ne  dopre5.  19.  I  tebi  je  bog  posijo  svoje  zvi- 


jczde, . .  a  pak  si  .te  odmetimo.  159.  Spovijeda  se 
staiiovito  da  ."ivi  na  svijctti  umiremo,  a  pak  ?.ivG 
so  tijem  nacinom  kako  da  smo  vii5o  zemje  ne- 
unirli.  302.  —  bb)  bcs  pirotirnosti  u  snaienn  iz- 
jcdnai'enii  sn  a:  mcdii  rijciima:  Pisani.  vi,  li'ti. 
6979,  a  paki..  kako  so  latinski  razumi',  odi.  roi^.dt.- 
stva  hristova  1470.  Mon.  sorb.  514.  Svi  so  vjcrni 
zovni  rodo\niici ,  a  pogla\'ito  jiak  pravodni,  koji 
iniaju  dull  boXji.  J.  Matovic,  kat.  296.  medit  re- 
icnicamn:  Za  toj  mi  su  do  stda  placali  2500  du- 
kati, :  a  paki.  soda  zapovcda  oarstvo  mi  da  mi  daju 
sviso  togaj  2500  dukatL.  Mon.  sorb.  523.  .Timan 
galij  fotrdosot,  a  pak  navi  jimaii  dosti.  1.  Zanoti, 
skaz.  12.  Kr.stoi'iom  sc  ti  opori,  a  pak  onda  raj 
obcri.  S.  Margitic,  ispov.  21S.  Sva  varosja  popa- 
liso, . .  a  ugarskc  ]iak  posade  bog  istuco  bez  mi- 
losti.  J.  Kavaiiin  2.30.  ,Bez  tcmcjitc  odluke  ispo- 
vijod  no  va]a'.  ,Tako  je;  a  ovo  je  pak  nacin  za 
iniati  pravu  odluku'.  I.  A.  Nenadic,  nauk  169. 
Klola  se  dcA-ojka  v'jenea  ne  nositi  i  vinea  no  piti 
ni  rabra  jubiti ;  al"  kad  mi  je  dosa'  ves'o  Durdcv 
danak,  kaja  se  devqjka  vjonca  ne  nositi.  .  .  A 
kad  mi  je  doiSlo  r.jc]io  vinoberje,  kaja  se  devojka 
vinca  da  ne  pijo.  . .  A  kad  mi  pak  do'sc  dugc 
zimsko  noci,  kaja  so  devojka  rabra  da  ne  }ubi. 
Nar.  pjcs.  vuk.  1,  335.  —  b)  paka:  kao  pak  na- 
jyrijcd  pod  aa. :  Tor  se  dici  tastom  slavom  od  ju- 
naka:  vas  u  vidu  i  u  rijeci,  a  u  stvom  nista 
paka.  I.  Gundulic  291.  Ljepsa  dusa,  koja  ima 
sliku  boziju,  dare  draze;  a  najljepsi  bog  je  paka, 
u  kom,  po  kom,  s  kim  su  svaka.  242.  Koji  bi  do- 
bio  mnogo  igre  i  paka  najposlijo  izgubio,  tako  bi 
ucinio  nista;  a  paka  ako  Ii  bi  izgubio  sve  pece 
od  igre  i  na  svi-si  dobio  iiajposUdiii  punat , . . . 
bio  bi  dobitnik.  P.  Posilovie,  nasi.  24.  Toliko 
pute,  bogati  dokle  zivi  na  zem]i,  prohodase  La- 
zar,  i  nigdar  ga  no  vidi;  a  paka  na  smrti  s  mu- 
kom  podignu  oci  i  tako  ga  vidi.  21''.  No  bi  Ii  bio 
budalast  oni  koji  stojeci  jodan  dan  samo  u  jed- 
nom  pribivalistu,  a  paka  se  diliti  i  nigdar  vece 
no  vratiti  so  ontli,  i  da  mn  bude  toliko  di-ago 
ono  pribivaliste,  da  ondi  postavi  sve  svoje  misli  ? 
44''.  Sve  vode  isticu  iz  mora,  a  paka  se  .sve  vra- 
caju  u  more.  P.  Posilovie,  evijet  17.  Vi  pitate 
vase  pse  s  vasimi  rukami ,  a  paka  puscate  da 
umire  od  glada  Isukr.st.  I.  P.  Marki  59.  Krivca  i 
ako  smionoga  svojim  gi-omo\'i  kad  god  kara,  vas 
svijot  strasi,  a  jednoga  paka  liegov  trijes  udara. 
J.  Kavaiiin  538.  Htili  biste  ispuniti  hotinstva  ne- 
redna, .  .  a  paka  naci  se  u  raju.  A.  d.  Bella,  razg. 
61.  Koja  CO  dakle  biti  nasa  nesmi]enost:  kuce, 
blago  i  bastine  od  liih  ostavjene  uzivati,  a  liih 
paka  u  mukah  bez  pomoci  ostaviti?  B.  Cuceri 
138.  Gdje  god  se  pripovijeda  rijec  bozija,  ili  u 
crkvali  poglavitijeh  iJi  u  malijeh,  vr\T  puk  s  svake 
strane.  A  paka  ako  pocnem  razgledati  sto  se  cini 
kad  se  izide  iz  crkava,  ne  znam  mogu  Ii  se  vele 
oradostiviti.  182.  —  kao  pak  pod  bb :  medu  rije- 
cima:  Zloca  jest  biti  od  dva  jezika,  to  jest  redi 
jednu  dobru  rijec  prid  tobom,  a  drugu  zlu  za 
tobom  ;  a^li  ti  rec  jednu  na  jedan  nacin  jednomu, 
a  paka  drugomu  na  dr-ugi  nacin  K.  Magarovic 
107.  medu  recenicama :  Predne  i  zadiie  vjekovistvo 
samom  bogu  vlastito  je, . .  a  ^'jekovistvo  zadhe 
paka  judskom  bitju  pristoji  se.  J.  Kavaiiin  435. 
Budi  do  svrhe  blagosovjeno  ono  dobrocinstvo  na- 
sega  boga.  A  ti  paka  zahvalivsi  nebeskomu  do- 
brocincu  nasega  sveca  nemu  se  veseli.  Cestit.  55. 
Koji  trude  na  vjeono  spaseiio  iskrnega,  stece  na- 
cin kreuuti  srca  najoporija. . .  A  cejad  paka,  koji 
su  na  svijetu,  iznade  sve  pomoci.  ©.  Mattei  8.  — 
c)  pako:  kao  pak  ptod  bb.:  dohisi  kad  u  recenici 
ima  i  ,s  druge  strane' :  Procjeiiujudi  s  jedne  strane 
sto  je  svit,   a  s  druge   pako   strane   sto  je  dusa. 


ABAGIJSKI 


A.  Kanizlie,  fran.  147.  dolazi  had  u  recenici  ima 
i  ,navlastito',  Icao  nnprijed  pod  2,  c. :  IJjubav,  koja 
se  je  u  svakom  dilovanii,  a  navlastito  pako  kad 
bi  nomocnikom  sluzio,  ukazivala.  A.  Kanizlir, 
fran.  211.  dulasi  kad  tt  recenici  ima  vec  i  da  iza 
a,  vidi  luqirijed  pod  C,  2,  c.  —  d)  pake,  samo 
do  XV  vijcka :  kao  pak  2>od  aa. :  Oiii  pojiasu  te 
imt  ucinitB  i  stetn,  teri.  ce  biti  vtsakoj  C-anh  rect; 
a  pake  (.pake'),  po  kole  sino  razdelili,  iic  moremo 
usilovatB  onihi.  kojimi  je  dano,  tko  no  bi  hotilb 
prepustrit.  Spom.  sr.  26.  kao  pak  jjod  hh. :  pred  rei'C- 
tiico)ii  koja  je  vezaiia  za  prcdiiu  koiijintkcijom  Aa, 
kao  ito  titoji  samu  a  naprijcd  piod  B,  3,  d. :  Se 
mi  dase  sada  u  zajamt  doV)rovo}iio,  a  pake  da 
biide  i  da  ima  biti  o\\  i.sti  zajami.  za  ]iumi  platu 
provizijuna  za  gndiste  koje  sada  hodi.  Mon.  serb. 
502.  —  e)  paki,  savio  do  xv  vijeka :  kao  naprijed 
pak  pod  aa.:  Mi  vam  dopustamo  pasti  ziviiie  i 
napajati  po  vsoj  iiaJoj  kimtradi;  a  paki  mi  takoje 
vas  prosimo  da  nam  doiJUstite  les  sec.  Mon.  croat. 
5.  bes  potrebe:  A  bog  paki  ni  mrtvih  nego  zivih. 
Anton  Dalm.,  luk.  20,  38.  Pi-omijeiicna  budu,  a 
ti  paki  onije  jesi.  Anton  Dalm.,  hebr.  13,  8.  — 
f)  pace:  kao  ijaprijed  \\&k ptod  aa.:  Divtno  vtztre- 
nije  jako  i  dymL  mi  bystb  vidimo,  a  hvistova 
|nbi  pace  privezovaso  se  ki.  mtne.  Mon.  scrb.  5. 
Sije  jiismo,  koje  .stvori  krajestvo  mi  nasinit  si-t- 
canimt  prijatejemt,  da  jo  kropko  i  neporocno  u 
veki,  a  pace  da  iliL  zbjuda  kra|ostvo  mi.  234.  Mi 
hoto  liarni  biti,  a  pace  i  doloini,  jnbi.vb  pokazati. 
241.  Toj  gdi  slisah  ja,  vas  igrali  kako  bijes,  rek 
bi  me  bjeso  tja  zanijela  sobom  svijes ;  a  pace  raz- 
dvojen  bez  nma  ja  idjeb,  tolikoj  opojen  |ubavju 
njekom  bjeb.  S.  Mencctic  .'51.  tako  joi  xviii  )•/- 
jeka:  No  ima  iko  liih  podmititi  ali  nutkati  da  bi 
ostavili  onijeh  kojijoma  so  josn  jjovojno  ]iiidali; 
a  pace,  ako  bi  od  I'lili  otisli  prijo  vrjomcna, 
imaju  se  spomcnuti  da  s(^  brzo  (rratc).  .1.  Matovic, 
kat.  422. 

b.  sa  opct:  Za  .stvar  nizn'ju  svit  no  znado  od 
rugobc  .sto  smrad  dado;  a  od  svega  ojiot  smi'aila 
niliui  da  nije  ruzn'jcg  gada  nog  vnicina  kad  na- 
grdi,  nieso  od  no  da  zasnirdi.  V.  Dosen  81.  Bog 
ce]ade  tako  cini,  a  bak  bliidni  oiiot  cini  da  grad 
pada  w  biiniste.  112.  Vooma  jest  zao  spasitoju 
nasemu  kad  se  covik  od  boga  och'rati ;  a  takoder 
opct  koliko  so  on  zalosti  porad  zabhidoi'ia  jednoga 
covika,  toliko  se  !-adujo  kada  se  covik  bogn  obrati. 

B.  Leakovic,  gov.  148.  ridi  i  pod  c. 

c.  sa  siiprotiva,  koje  dola:i  kao  prijedUxj  a  dat., 
i  suprotno :  Nijedno  djelo  toliko  covjoka  od  boga 
ne  xidaliije  i  nije  toliko  luidobi  ugodno,  koliko 
ovaj  gnuso6a;  a  snjjrotiva  toniu  nij(Hlno  djelo  nije 
toliko  bogu  ugodno,  budobi  mrsko,  koliko  du- 
sevna  i  telesna  (jeloca.  B.  Gradic,  djev.  14.  To 
je  obicaj  onizi  koji  zlo  cino,  nu'ziti  na  .svitlost  a 
milovati  mrak.  A  suprotno,  tko  cini  dobro,  uziva 
i  drago  mu  je  da  je  viden.  F.  Lastric,  od"  330. 
dolazi  i  opet  i  suprotno:  Tko  godi  virnje  u  liega 
virom  zivom,  Slobodan  je  svrhu  svoga  spasena ;  a 
opet  suprotno,  tko  ne  viruje,  neka  zna  da  mu  je 
stid  uciiien.  F.  Lastric,  od'  320. 

5.  dolazi  iza  ve6  (osim,  praeter)  mcdn  receni- 
cama  mjesto  obicnijega  u  ioj  prilici  ako  Hi  da; 
tako  dolazi  i.stom  xviii  vijeka,  i  tada  veoma  ri- 
jetko,  za  to  ako  i  stoji  mjesto  poiiienutijeh  rijeci, 
opet  ne  ce  biti  u  nilwru  znaienu,  koje  ima  it 
druyih  Sloeena,  nego  ce  i  tii  biti  kao  meda  dru- 
giin  samostahiim  recenicama ,  narocito  kao  pod 
B,  2,  a.  i  h.,  a  ito  bi  se  reklo  rijci'jii  ako  Hi  da, 
to  se  ostavpt  .mmomu  glagolskom  oblikii  kondicio- 
nalnom  (kao  sto  i  inace  biva) :  Nit  odovle  vi 
idete,  eim  sve  lici  ke  ste  rekli  na  istinu  ne  sve- 
dete,  vec  a  (,vech  ya')  biste  kako  utekli.   P.  Vu- 


letic,  OS.  50.  Poce  govoriti  da  no  moze  blagovati 
nista,  vec  a  (,veehia')  bi  mu  sestra  dosla.  A.  Ka- 
cic,  kor.  li)9.  Nikonie  se  ne  snprotiviti,  vec  a 
(,vecchia')  bi  pravda  to  iziskivala.  M.  Zoricic, 
osm..  42.  Eeco  mu  da  je  osuden  do  suda  opeenoga 
podnositi  muko  od  purgatorija,  vec  a  (,veochja') 
bi  se  oslobodio  po  molitvam.  M.  Zoricic,  zrc.  226. 
Bi  osuden  u  purgatorije  do  s^The  s-\ata,  ve6.  a 
(,vccchja')  bi  mu  pritekli  jiravovirni  svojim  do- 
brini  diU.  227.  —  vidi  i  kod  vec. 

6.  pred  nekim  rijeciwa  stojeci  sastavja  se  s  niina 
n  pismu  II  jednu  rijec,  kao  ali,  ano,  ar,  are,  avo, 
(  driige  koje  stoje  da}e  va  svom  injestu. 

D.  kad  stoji  Hi  mcdii  rijecinia  Hi  medii  rece- 
nicawa,  mjesto  init  je  svagda  prro:  samo  u  pjc- 
smama  naliodi  se  i  premjesteno,  i  to  rrlo  rijctkn: 
Morovrani  oko  mono  svuda  lete.  Grlicice  a  nije 
cuti.  M.  Vetranic  1,  14  Jak  bijesna  tutako  za- 
i-oni  u  vodu.  Utiiiden  a  ja  bjeb  pustinom  tom 
hode.  2,  104.  Nu  i  lavi  isti  jube;  mehka  a  suza 
stijenu  dube.  J.  Kavanin  40.  Bogat  svej  muci  se, 
vesoli  sc  a  ubogi.  525. 

ABA,  m.  otac,  abba,  .lir^ika  rijec;  isjmredi  ava. 
iie  mijo'ia  sc  po  oblicima;  dolazi  od  xvi  vijeka 
samo  II  prijerodima  noroga  zavjcta  na  nekim  mje- 
stima  a  u  drugim  knigama  samo  kad  se  ta  mje- 
sta  narodc.  Aba  otce.  N.  Ranina  07'>.  mar.  14, 
3().  Abba  otce.  Bernardin  76.  rim.  8,  1.").  I.  Ban- 
dulavic   176.  S.  Badric.  ukaz.  95. 

AliA,  /.  gridio  siikno  i  od  I'lega  ngrfac:  tiirski 
aba.  Od  ww  vijeka;  dolazi  i  s  dodaniiii  h  ii  kaj- 
karaca  a  za  t'lima  i  ii  driigili.  1.  griibo  stikno:  ii 
lorn  znuccnu  dolazi  izmcdii  rjcciiik.a  u  Mikaliiiii, 
liclinu  (■'>38),  Bjelostijenccvii  (gdjc  je  haba),  Stii- 
liceru  i  Viikovii ;  Bcla  i  ISjclostjcnac  dodajii  da 
je  solun.'iko.  U  otvorona  usta  mjesto  jezika  na- 
mjoste  komad  crvene  svite  ili  abe.  Vuk ,  nar. 
pjes.  1,  501.  —  2.  ogrtac  od  toga  siikna :  ii  tom 
ziiacenii  dolazi  izmedii  rjecnika  samo  ii  Voltigi- 
jiiiu  (gdjc  se  veil  da  je  ,svita,  kleid').  Po  nenui 
vain  sa|omo  osam  aba.  Starine  11,  88.  Eto  po- 
slusnio  sest  gunov  i  cotiri  abe.  94.  Sajomo  pet 
bilili  aba.  1  14.  Sada  ab(^  nisu  one  cine  kako  je 
do  sada  bilo: .  . .  sada  jedna  aba  po  pot  sto  jaspri 
u  nasoj  zem|i.  148.  Bok  mi  je  abe,  ne  bojim  .so 
age.  Nar.  pfisl.  vuk.  65  sa  h  sprijcda  u  pos(ed- 
iiem  znacenu  xvir  rijeka:  V  dobroh  haba.  Sta- 
rine 11,  118.   Sto  sam  mu  dao  modru  habu.  124. 

ABACI.IA,  /.  abbatia,  isporedi  opatija;  dolazi 
od  prosloga  rijeka.  Sto  za  vaSe  voce  postene  otac 
])a])a  ucini  opatiju  ili  vam  abaciju.  .1.  Banovac, 
j-azg.  VIII.  Kutijeva,  od  starine  abacija  ova.  M. 
A.  Re|kovic,  sat.  22. 

ABAD,  abda,  m.  vidi  habat  *  apta.  Grijeskom 
II  jednoga  pisca  nasega  vremena  i  od  I'lega  ii 
dnigoga  ,abd',  hez  siimne  iiacineno  nevjesto  ^od 
adj.  abdov.  Cas.  ces.  muz.  18.52.  2,  48.  50.  B.  Su- 
lek,  im.  1. 

ABADESA.  /.  abbatissa,  tal.  abbadessa;  j'spo- 
rerf (  abatisa,  opatica.  TI  jednoga  pisca  xvii  vijeka: 
S.  Klara   abadesa   buduci.    F.  Glavinic,  cvit.  274. 

ABAGI6,   in.  presime;   pio  ocii   abagiji; 
.^azeto  -iji-.  D.  Avramovic,  sv.  gora  269. 

ABAGI.TA,  m.  koji  gradi  odijelo  od  (die. 
H    Viikovii  rjccnikii. 

ABAGJ.ITN,  adj.  Uto  pylpada  abagiji.  Samo  u 
Viikovii  rjcinikii. 

ABA'tI.TSKI,  adj.  sto  pripada  abagijama.  .".YfHiio 
II  naiie  vrijeme,  izmedu  rjeijnika  samo  u  Vukovu.  U 
abag-ijskoj  carsiji  (u  Biogradu).  Sr.  Nov.  1863.  388. 


-1-  je 
Sam,o 


ABAC-.rLUK 


2fi 


ABE 


.•\I!A(IIH;K,  hi.  rnih'id  nhntjimika.  Sanin  u  Vu- 
koni  rjrc)ii/:ii. 

ARAHINKA,  f.  porct'fi  if/In  ki)jom  iijii  ahrifjijc. 
St.  Novnkovir.  Oil  nliafjijiii;  -i- jc  sa-elo  -iji. 

ATiACJINSKI,  ntlj.  riili  alm^ijski.  (W  abnfj-ijiii ; 
-fn-  jc  siiCfto  -i.jiii.  iSV/Hio  ii  Viilconi  rjcinikii  (ydjc 
atoji  abti}!:ijnslii), 

ABAI.TA,  /.  villi  abajija. 

AHAJA,  /.  riili  abajija.  flaiiin  n  Vidovii  rjci- 
niku,  gilje  so  vajioiiiinr  tin  se  i/ornvi  it  Dnlniat-iji. 

ABAJIJA,  /.  knii.-iki  ptikrorac  po  setlhi,  stra- 
gnluiii;  oti  tiir.  •almi,  'abajj'.  Dolazi  u  nnic  vri- 
jeiiic,  izwctlii  rjt't'iiika  smiio  it  Viikovii;  pisii  i 
abaija;  ispnrrili  abaja,  abajHja,  baja.  Udri  na  nga 
.«cdlo  jiozlad'ono,  jia  po  .^cdlu  zlatini  abaijii.  Nar. 
lyos.  vuk.  3,  201.  Abajijo  (,abaj!o'),  o.'itala  iim  jiii- 
sta!  Nar.  jijc*.  juk.  2a).  Proko  sodla  sviliin  nba- 
jiju  (.abaiir).  215.  «  jediioijo.  pisra  i  babaliija: 
Uzima  hababijii  Licic-Mustaj-boga.  Pjov.  oin.  ;!](!. 

ABAJLIJA,  /.  )-/f7(  abajija.  Dolazi  nd  proslniin 
rijeka,  izmcdii  rjei'nika  stiiiio  it  Viikoru;  it  jctl- 
iioi/a  pisca  i  sa  li  sprijcda.  —  Ja  en  tlati  (.vojii 
abajliju  (Jiabajliu').  M.  A.  Rolkdvici,  sat.  1-I5  ,ta 
(■u  (lati  tvojii  abajliju  sto  snin  tpbi  kod  babajka 
vezla.  Nar.  jjos.  viii;.  2,  liSo. 

ABAK,  m.  Abacbmn;  iaporeiU  Abal;um.  Zivol. 
s.  Abaka  imifcnika  na  10  jaii.  F.  (Tlavinlo,  cvit.  22. 

ABAKTIK,  111.  1.  I-Iabaciif.  Abn.luik  pvorok.  N. 
Ranina  82.  Boniaidin  .=i8.  T.  Balldnlavil^  71.  F.  La- 
st.rii',  test.  32:"..  A.  d.  Bella,  nv/.^.  12.  J.  Matovie,  kat. 
•153.  iaporedi  Avakum.  —  2.  Abacbmn,  isporedi 
Abak,  Abaknni.  Abaknk  ninfenik  (10  Jan.).  P. 
Posilovie,  na.sl.  iii 

ABAKTJM,  in.  Abaebnni;  ixpoirdi  Aliak.  Aba- 
knm  mucenik  (li)  Jan.).  B.  Kasic,  rit.  53. 

ABANA,  /.  ridl  jabana.  Smnit  u  StiiUceni  rjec- 
niku  (ijdjc  jc  prcrrdctio  ,locn.s  snbdialis'). 

ABAEAMATIJA,  ,/'.  ridi  Abarimatija.  Smiio  u 
jcdiiotja  pisca  pniiloc/a  rijeka.  O.sip  iz  Abarama- 
tijo.  L.  Terzie,  pokiip.  31.  pokrip.i'  27. 

ABAEIMATIJA,  /'.  rijcii  ,ab  Arimatliaea'  u 
nornm.  zavjctu  (mat.  27,  57.  mor.  15,  iS)  iisimnUe 
I'leki  pisci  XVI — -Will  rijchi  za  jcdiiii,  Ho:  a)  kao 
imc  iiije.^tii:  Od  Abarimatijo.  N.  Ranina  Dpi.  100. 
iz  Abarimatijc.  Bernardin  ■L-V'.  48.  I.  BandnlaTic 
88.  94.  Jozef  od  Abariniatije.  P.  B.  Baksic  170. 
M.  LekuSii  135.  —  h)  kao  prezime  corjckit  is  tot/a 
mjesta:  Josef  Abarimatija,  F.  Glavinir,  cvit.  8G. 
—  isporedi  Abaramatija,  Baramatij,  Baramatin, 
Arimatija. 

ABAEIN,  m.  Avar,  i;idi  Avarin.  Dolazi  xvii  i 
XVIII  vijeka;  .tamo  u  pL  Avari  ili  ti  Abari.  P.  Vi- 
tezovic,  kron.  49.  Abari  oli  ti  Avari.  A.  Kacic, 
kor.  404.  isporedi  abarski. 

ABAESKI,  atlj.  Avarornm.  isporedi  Abarin. 
XVII  i  xviii  rijeka:  Od  bana  abarskoga.  P  Vite- 
zovic,  kron.  52.  Odpadnike  abarske  obratise.  J. 
Kavanin  307.  Kra)a  abarskoga.  A.  Kaci6,  kor.  40fj. 

ABAS,  m.  iine  miiMo  titrsko.  Abas  bijeloj  u 
hajini.  I.  Gnndulie  330. 

ABAT,  m.  abba.s,  isporcili  opat,  od  xvii  rijeka. 
Srdito  obrati  sp,  k  Aemu  abat.  I,  Anoic,  o<^\.  IG. 
Abat.  P.  Po.silovic,  nasi.  xi.  I.  Grlicic  101.  F. 
Lastric,  test.  392.  Opat  ili  ti  abat.  A.  Kanizlic, 
ntoc.  872.  Opat  oli  abat.  M.  Dobretic  120. 


ABATbSA,  /.  abbatissa,  isporedi  opatiea,  aba- 
dosa,  «SV(«i(>  «  jcdnoga  pisca  proHoiia  vijekn.  Ja 
.sani  abatiSa  od  ovoga  mana.stira.  S.  Margitio, 
ispov.  09. 

ABATITI,  iibatfm,  ^)/,  f/cff'ii,  oflcndero,  assequi; 
od  tat.  abbattere,  Samo  it  vaUc  rrijeme.  —  I.  jn'c- 
tasno:  abatiti  jo  oko  Ti'obiiia  sto  i  zatcci,  zastati. 
N.  DuHc.  Vazdan  lovi,  nista  no  abati.  ^.  Eado- 
I'M.  n  jetlnoija  pisca  -m  h  sprijcda:  Ako  koga 
s  jirijeka  .liabatimo',  Osvotn.  1,  29.  A  u  mono 
jliabatise'  dijkn.  38.  —  II.  sa  se,  rccipr.:  Gdi  se 
abatimo,  tu  ieino  so  ogledati  ^.  Eadonii. 

ABATOV,  adj.  abbatis.  prosloija  rijeka.  Tada 
oni  redovnik,  drug  abatov,  smuti  so.  F.  Lastrid, 
nod.  329. 

ABDES.  m.  ridi  avde.s.  On  abdcs  nzinia.  Pjov. 
cm.  227. 

ABDEST,  )»..  villi  avdcs.  Niti  klai'ia  nit  abdost 
nzinile.  A.  Kacic,  razg.  135.  Sta  klai'iati  i  abdost 
uzoti.  Pjov.  cm.  48. 

ABDI,  villi  Abdija. 

ABMJA,  Ml.  mnsko  imc  liirsko  Abdi,  koje  ostaje 
tako  tiirski  lie.::  priiiiijcne  po  ohlicima  kail  ima  sa 
sotiom  kakap  preiUkal,  n.  p.  pasa,  iiiacc  mil  se 
ilajc  iiastarak,  te  liira  Abdija.  a)  hez  nastavka: 
Scraskir  Abdi-pasa.  J.  Eajie,  boj.  58  —  h)  s  na- 
starkoiii :  Abdiju  krajisnika.  I.  Gnndulii  .521.  Gu- 
hipnvii'a  llsa  i  Abibju.  Ogled,  sr.  245.  i»poredi 
A.-vdij'a. 

ABDIKA,  /.  vidi  aptika.  OfZ  abad.  Snmo  n  jcil- 
iioija  pisca  nascija  rrimena.  B.  Sulok,  im.  1. 

ABDIN,  adj.  sto  pripada  Abdiji.  -i-  je  sazeto 
-iji-.  Abdina  cnprija.  Sr.  nov.  1800.  479.  1867.  67. 

ABDOV,  adj.  villi  aptov.  Oil  abad.  Dolazi  oil 
xvii  vijeka,  saiiio  a  rjcciiieima  Mikaliim  i  Stiili- 
c.er.it,  u  oha  kao  suhstantir,  a  to  ce  liiti  poijijeska, 
koja  jc  ponovlena  i  u  iiase  vrijcme  hcz  smiine  iz 
istijeh  izvora  (Sulek,  inien.  1).  U  Bcle  (282i>.)  nz 
,babat'  stoji  i  ,abrov'  kao  sulmt.,  a  to  ne  cc  hiti 
iviHa  driiijo  neijo  pisarska  Hi  .sta.iiipar.ska  po- 
i/rjcska  iiijesto  abdov  Hi  mjcsto  abzov,  koje  ohoje 
ima  Mikaja  a  Beta  iienia,  pa  jc  tako  (.abrov') 
priinio  i  Itjclostjeiiac  (l-i.  126a.)  dodavsi  samo  da 
je  adj.,  i  Stidii;  koji  jc  oil  lot/a  jos  nacinio  i 
siibst.  abrovina. 

ABDOVIC,  m.  prezime  Tiircinu,  isporedi  Abdi. 
Na  saraje  bega  Abdovica.  Ogled  sr.  379.  isporedi 
Avdo\4c. 

ABDUL ,  m.  tiir.sko  imc  iiiitsko ,  skraceno  u 
pjcsiiii  od  Abdula,  a  to  od  Abdulali,  koje  ridi. 
Abdul   Decevica.    Ogled  sr.  459.    isporedi   Avdiil. 

ABDULA,  111.  imc  tursko,  villi  Abdnlah,  a  do- 
lazi i  kao  nadimak  liri.scaninii:  Marko  Abdida. 
Vnk,  grada  174.  M.  D.  jMilicovic,  srb.  1039. 

ABDUIiAH,  m.  inii.iko  imc  titrsko  abd-ul-allah: 
Abdidab-age.  Starine  U,  91.  Nesreca  nanijela  bila 
Parmakovic  pasn  Abdulaha.  Pjev.  cm.  698. 

ABDULIC,  m.  prezime ;  oil  Utrskoga  imena  Ab- 
dula; nalazi  se  i  it  hriUcana :  Jovan  AbduliA.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  209. 

ABDULIN,  m.  sto  pripada  Abduli.  Abdnlina 
buna.  M.  D.  Miliiovic,  srb.  911. 

ABE,  od  lat.  ave;  dolazi  xvi  vijeka  u  jednoj 
hnizi,  ali  samo  s  inienom  Marija  kao  imc  molitri 
koja  se  zove  i  zdrava  Marija.  Eeci  abo-Marijn  do 
kraja.  Zborn.  l(;9i>.   170.   170i'.  171.   171i'. 


ABECEDAK 


29 


ABRAMOVIC 


ABEGEDAR,  aboeeiiara,  m.  aboco.dai-iiira.  Swim 
u  rjcviikma  llid(i>:tijeiia'rn  i  .fainbirMmni.  (koil 
abcciMlariuni). 

ABECEUAKSKI,  (idj.  aliihabuLicu.s.  Humo  n 
rjecnikii  Bjchidijenicvit. 

ABEOEVICA,  /.  aboctMiariiiin,  ixpomli  ab.x-c- 
dar,  bukvica,  bukvar.  DoUai  od  'pni^linjii  rijcka, 
izmcdii  ijcaiika  n  Jambresiicou  (kod  aboccdaniuul 
i  u  Sttiliwi-ic  (2,  (IH'J).  —  a)  doiHi  ova  Zdjvdmt, 
Itotrehna  kcmti  jczikii  i  a  redit  kojim  idti  jcdno 
za  driKjim,  hitkvica:  Od  Cirila  jc  izmiilcna  abo- 
cevica,  koja  sc  zon'c  ciuulica.  A.  Kanizlic,  kam. 
31.  Ukazaiio  stvari  rodoiii  abecovii-e  ])ostavjeuo. 
V.  Dos(>ii  111.  —  h)  kitiyu  iz  koje  sc  uci  cittiti 
poznujuii  najprije  slura,  bnkrar:  .la  saui  pisao 
onim  natinom  koji  se  u  abccevicah  ovili  <;i)diiia 
razdijenUi  nahodi.  A.  Kani/.Uc,  utoc.  xxvi.  Milost 
ova,  razliciti  jezici  govoriti,  no  bijasp  mu  data 
vazda;  .  .  za  to  je  s  velikini  triidoni  abecGvicc 
ucio.  A.  Kauizlic,  fran.  od.  MUigo  liijada  bukvara 
ili  ti  abecovica.  A.  Kaiiizlii-,  kam.  88(). 

ABECizADA,  /.  ttirskii  iiiic  zensko;  isjiorcdi 
Bogzada:  Ugloda  ga  lulaila  Abogzada.  Nar.  pjes. 
jiik.  157. 

ABEL,  III.  Ab(d,  ispuirdi  Abclci,  Avid,  Ave).  — 
Abela  pravoduoga.  N.  Rai'iiua  2H''.  Kii  Abel  zled 
stvori.  M.  Vctraiiir  1,  'iilit.  Abol.  P.  r().sib)vi('. 
nasi.  143.  Kain  ubi  Abola  brata  .svii^a.  J.  IJano- 
vao,  prill.  152.  S.  Abcli',  iimli  za  I'u'j^a.  T.  Ivaiio- 
vic    KHI. 

AbELO,  III.  lidi  Abid:  Dobri  sin  Abclo.  ,1. 
lva\'aniii   517. 

Al'.ELOV .  iidj.  sto  piipiida  Abdii:  Abilova 
krv.  Anion  Dalni.,  liobr.  12,  2t.  IJriigojai-ija  ki'V 
od  Abidovo.  F.  Lastric,  lost.  117. 

AHEN ,  adj.  lid  mkiin  iihc.  Sniiio  ii  ViikiiiHi 
rjrcnikit.  1.  u  yraruiii  siiii.slii.  sla  tjiid  (id  (die  iia- 
ciiiCHO.  —  2.  11  pri'iiciiciuiiii  siiti.fl.li  slid),  Sdo,  rd(it\ 
mains;  ifparedi  pvton :  To  jc  abeiio.  Vuk,  rjcO. 
1".  —  u  low  sinislii  I  Hili\  abcno:  Zivi  abiMio,  I. 
j.  zlo,  rdavo  (proma  pravom  dobru  kao  sto  jc  aba 
prniiia  pravoj   cosi).   Vnk,  ijcc.   !■'. 

ABENAK,  abiM'iaUa,  iii.  kapii  ad  idic.  IhiUizl  it 
na-k'  vrijciiic,  iziitcdii  rjcinika  sttiiio  it  Vttkorii. 
Colavoj  glavi    abcnak  kai)a.   Nar.  jiosl.  vnk.  ii21. 

ABES,  w.  aby.s.siis,  riV// ambis.  Hamo  it  ji'dnoipi 
pUca  pi-i)sl()()ii  injeka.  I'ovedc  ga  iiad  jcdau  abcs, 
baci  ga,  ulomi  vrat.  M.  Zoricic,  zrc.   11)7. 

ABIBOUU'.,  III.  jtrezimt-  Tiirciiiu :  samo  ii  Ji'd- 
noj  pjcsiiii  ji-tldii  pill:  A  dnigi  jc  koiiak  iiriuio 
n  Krusi-ici  u  Abibogica.   Nar.  pjcs.  jiik.  <)()0. 

ABIT,  III.  lid  tal.  abilo,  babitiis,  (idijdo  ci(ftdi 
crki'ena  rcda,  iiiitskc  Hi  .^ciisla:  ispmrili  liabit. 
Dolazi  od  xvi  rijrkn  {cidi  priiiijcr  Ihtdiiticei^). 
Bjeso  prikazao  abit  ili  odicii  od  diimana  pokor- 
iiica.  B.  Kasic.  per.  Ii7.  Oblacci;  sc  abitom  inis- 
nickim.  I.  Ancii-,,  svit.  (il).  Ti  nisi  vridan  iiosit 
abit  i  tni'iiku  moga  rcda.  M.  Zoi-icic,  zrc.  SO.  — 
priuiiti  Hi  nzcli  (7*  obuci  abit,  ilo  i  .slitiiiti  a 
crkreiii  ri'd:  Kada  primi  abit  od  rcda  s.  Pomi- 
nika.  B.  Kasic,  per.  GS.  Abit  isprosivsi  obucc  ga. 
F.  Glavinic.  cvit.  51.  Nijo  dosta  da  nzmc  samo 
abit  oli  odicLi  rcdovnicku  i  otidc  n  manastir,  d;ili 
je  od  [lotribe  da  neini  profcsion.  M.  Dobrclic  128. 
—  obnci  koga  u  abit,  slo  i  diiii  (jii  it  crkni'iii  red 
kail  -slo  olac.  Hi  iiiali  dnjc  simi:  Obeeajiiei  mu  se, 
ako  ga  ozdravi,  obnci  ga  n  abit  za  godinu  dana. 
J.  Banova<',  prcd.  150.  —  o.5laviti   ('/('  odvi'ci  abit, 


sto  i  izaei  iz  crkvenogn  rcda:  Ako  sn  ostavili  i 
odvrgli  abit.  S.  Budinic,  ispr.  88.  Odredi  ostavit 
abit  i  izaci  iz  rcda.  F.  Railman  58. 

ABLAM,  in.  vidi  jablau,  .s  koji  in.  jc  i  poslaiia 
iskifpi  iz(]iiliii;ii  s  prijeda  j  i  proinijimivsi  na 
knija  n  nii  m,  n  la  proinjcna  iniizc  biti  da  je 
saniii  oiida  kad  je  ii  na  kruja.  Dolazi  samo  a 
jcdnoga  piiseajt  na-ie  i:rijcinc,  koji  cell  da  jc  cao 
n  priiiiorjtt.    Cas.  ccsk.  mnz.  1852.  2,  4ll. 

ABLUDUF,  in.  tiirsko  itnc  mu-iko :  Od  mene 
Abludnf  celiaje.  Starinc  11,  Ml.  bice  zlo  napisano 

AB0G0\T:G,  in.  prcziine  xv  cijeku:  Mihailo  Abo- 
govic.  D.  Danicic,  rjec.  M.  D.  Milicevic,  srb.  835. 

ABOKAT,  abokata,  m.  od  lal.  avvocato,  ridi 
advokat.  Samo  u  na.ie  vrijcme  it.  jediioya  pisca 
koji  veli  da  sc  tako  zovc  ii  Iferceyovini,  u  Crnoj 
(fori   i  u    lioci  kotoi:fkoj.    V.  Bogisic,   zbor.  544. 

ABONOS,  iH.  drvo  sto  n  vodi  otcrdne  kao  ka- 
meri  (iiaboiiosi  se).  Samo  it  Vitkoini  rjciniku.  Od 
arapskiH/a  abauos,  koje  je  k  nama  doslo  od  Tii- 
raka  kao  i  Grclma  nocogri.  iifinavug,  rijeij  ista  sa 
fiifi'oi,  cbemis,  pa  jc  itnc  trrdii(/a  drcefa  jirdlo 
u  reieno  znacene. 

ABRAAM,  ridi  Abram. 

ABRAAMOV,  (•(</(  Abramov. 

ABKAIIA,  III.  ridi  Abram.  Dolazi  jirosloi/a  ri- 
jcka. Abrabc  siuu  noka  slirani  kotistiiiu.  .1.  Ka- 
vaiiiii  14. 

ABRAHAM,  ridi  Abram. 

ABR.AllAMOV,  ridi  Abramov. 

ABRAM,  Abrama,  m.  Abrabam.  isporcdi  Av- 
ram,  llabram.  Dolazi  od  xvi  rijcka;  jiisii  i  Ab- 
raam  /  Abrabam.  a)  s  jcdltijcm  a,  it  koin  je  sa.- 
zcto  aa:  Abram,  Isak,  Jakob,  M.  Marnlic  33. 
Abramc.  M.  Vetranic  2,  21:!.  Otcc  Abramc.  Bcr- 
iiardin  231'.  I'atriarka  Abram.  A.  (lucctic,  roz.  jcz. 
73.  M.  Divkovii';,  nank  5G.  Kako  si  oslobodio 
Abrama  od  lira.  P.  Po.silovic,  nasi.  15(11).  Od  ruke 
otca  svoga  Abrama.  L.  Tcrzic  20.  Abram  govori 
Isnsn.  8.  Margitic,  ispov.  208.  Konni  bijasc  inic 
Abram.  P.  Macukat  27.  Abramu  i  Jakovn.  J. 
Kavaiiiu  501.  Abram  vczc  siiia  svoga.  V.  M.  tUi- 
cotici,  jioliv.  18y.  Patrijarkc^  Abrama.  F.  Lastric, 
test.  15.  Po  Abramu  otcn  mnogili  puka.  .1.  Bano- 
vac,  blag.  142.  S.  Abramc  moli  za  I'lega.  T.  Iva- 
novic  10!).  —  b)  sa  aa:  Abraamu,  Anton  Ualiu., 
licbr.  5,  13.  ..\braam.  B.  Gradic,  djcv.  8li.  S.  Bu- 
dinic, sum.  31''.  Otcc  Abraame.  I.  Bandulavic  45. 
Xa  ovi  nacin  bi  na)>astovan  Abraain.  J.  Matovic 
511.  —  c_)  sa  aha;  Bi  vcran  kako  Abraham.  T. 
Glavinic,  cvit.  337.  Abraham  imasc  vise  sinova. 
D.  E.  Bogdaiiic  lU. 

ABR.'VMOV,  adj.  Hlo  pripada  Abramu.  I'isii  i 
Abraamov  *  Abrahamov:  a)  s  jcdltijcm  a:  Boze 
Abramov.  Bcrnardin  22''.  Abramov  skut.  D.  Zla- 
taric  i)l.  Krilo  Abramovo.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  23. 
L.  Tcrzic  37.  J.  Kavaniii  3'J8.  F.  Lastric,  test. 
202.  A.  Bacic  10.  Posli  smrti  Abramovo-  P.  Ma- 
cukat 27.  ,Jesam  bog  Abramov,  oca  tvoga.  J.  Ma- 
tovic 28.  —  b)  sa  aa:  Od  Abraamovih  Icdav. 
Anton  Dalm.,  hcbr.  7,  5.  U  ki'ilo  Abraamovo.  I. 
B:indulavic  15.  —  c)  sa  aba:  Boze  Abrahamov. 
B.  Ivasic.  rit.  31.  F.  Glavinic,  .svitl.  130.  U  krilo 
Abrahamovo.  M.  A.  Re|kovic,  sabr.  73. 

ABKAMOVIO,  m.prcziiiic.  J.  Abramovic.  Schem. 
segn.  1871.  'J4.  A  najkrane  bjeliu  od  nas  ovcc 
Ncnezi''-a  i  Abramovica.  Ogled,   sr.  39. 


AI!UAN»IK<tVIC 


:«» 


ACIK 


ARRANt^nCOVU'',  m.  y./T.-iwt:  Nikola  Alinvii- 
cikovie.  SrlitMii.  diac.    IS77.   10. 

AliKAS,  AVirilSa.  m.  ii(i<llniiik;  I ii rxki  ahras  iii- 
()(ir  :  isjitireili  abrns|iv.  dol(i:i  ii  »(»«■  I'rijaiw;  pu 
I'lehim  knijei'iliiit  ylasi  i  Ahrai.:  Nikula  Aliias.  M. 
D.  Milic'ovir,  srb.  '.1115. 

ABRAsEV,  culj.  Uto  pripada  Ahntsu:  Abia- 
Seva  bara.  Sr.  nov.  1872.  (!13. 

ABRa6:^jIV,  <i(lj.  maculosus,  pjegav;  od  tur. 
abias  siif/ai-;  isporedi  AbraS.  IJnlazi  u  vase  i-ri- 
jemc,  izii'ifiiit.  rjixiiika  sumo  ii  Viikovii,  ydjc  xe  na- 
pomine,  ii.  i>.  koii  ispod  rcjia.  Koi'i  biide  Lspod  ropa 
taki  kad  ostari,  a  taka  iiiu  budo  i  dlaka;  kazo 
se  i  o  pjogavu  covjokii,  ali  pogrdiio.  M.  D.  Mi- 
Ii6evi6. 

ABRAVNICA,  f.  glas  v  xtoji  mjcsto  m,  a  proo 
a  mjcslo  o,  ptu  torn  je  iijiraro  obrainuioa,  ali  se 
sa)iio  )'ieka  tako  sow:  Viik  napumiituH  da  se  go- 
vori  u  Crnoj  gori  vcli  da  je  ,kolac  ili  motka  na 
£emu  dvojica  .sto  nose  medu  sobom'  iic  dodajuii 
cda  U  0  ramenu.  nose  Hi  drugacijc. 

ABR161,  III.  pi.  seoce  u  Bosni  kod  Jraiiske  u 
bui'ioliKkoiii  krajii.  §em.  bos.  1874.  72. 

ABS-  ridi  apis-. 

ABUNDATI,  abuiidiuu,  pf.  abniidarr,  HiimoUti 
se  isuhila.  Sariio  ujcdiioya  pisca  xvi  rijcka:  Vira 
je  smankala,  ])ravda  izgimUa ,  zloba  abundala, . 
[ubav  cstiuula.  M.  Maiulic  104. 

ABZOV,  (((//■  sainbucens,  isporedi  bazov.  Do- 
hr.i  ud  XVI 1  rijcka  saiiii)  11  rjcciiiciiiia  Blikajinii, 
Vultiijijiiiii  i  Staliccru  (ydjc  se  eeli  da  je  uzelo 
iz  Mika(iiia),  ali  it  sea  Iri  kao  sid/stantiv,  a  to 
ce  hili  pogijcska  (kao  i  abdov,  koji  vidi),  koja 
se  jionar^a  i  a  nasc  vrijeme  (Siilek,  iiiioii.  1)  ja- 
inaiuo  iz  istijeh  izvora.  —  Po.slaiui  iiloga  kojega 
je  i  bazov  {od  baz),  saiiio  sto  a  wye  uimtnuto 
ncgo  sprijcda  pridjeveiio,  tako  da  hi  hez  iieya  bilo 
bzov,  kojc  nije  11  ohicaja  ali  je  11  ohicajii  rijec  od 
iiega  postala  bzoviua. 

ABZOVINA,  /.  lignum  sambuceum,  isporedi 
bazovina,  bzovina,  zoviua,  zoboAana.  Dolazi  od 
XVII  vijeka  .samo  u.  rjecnicima  Mika^nu  i  Stidi- 
cevii.  Od  abzov.  —  Od  abzoviue.  Mika}a  1. 

ABZOVISTE,  n.  locus  sambucis  refertus.  Samo 
u  Stulica,  koji  je  hez  sumne  sam  i  nacinio  kao  i 
abzovistvo  i  abzovski. 

ABZIC,  III.  prezime  inoze  biti  od  mag.  liabzsi, 
lakoiii.  Vasilije  Abzic.  Sem.  srb.  1879.  43. 

AC,  iiiterj.  rece  se  kad  .se  kome  sto  pruzi  pa  .se 
opet  lie  da,  kao  11.  p.  Uto  djeca  draze  jediio  driigo. 
Samo  u  VukoKu  rjeiniku. 

1.  ACA,  m.  vidi  Aoo.  //  nase  vrijeme;  iziiiedu 
rjeciiika  saiiioji  Vakovu.  Akeciial  11  gen.  Ace,  iiistr. 

Acom,    voc.    Aco.    Aca   Staiiisavjevic.   Nar.    pjcs. 
vuk.  3,  584. 

2.  ACA,  /.  hgp.  od  .Ana  ili  od  koga.  god  imeiia 
ienskoga  /loje  .se  pociiic  gla.'ioiit.  a.  Akccnat  it  gen. 
Ace,    inslr.   Acom,    voc.   Aco.  Sr.  Nov.  1878.  14.5. 

ACAIj,  acAla,  m.  chalybs.  isporedi  acar,  ocal, 
ocilo,  kod  kojega  vidi  i  poslaiie.  Volazi  u  nase 
vrijeme,  iziiiedu  ijecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
napomine  da  se  govori  u  Boci).  Udarila  lima  ua 
acal.  Nar.  posl.  vuk.  326. 

ACAR,  acara,  iii.  vidi  acal.  Dolazi  xvi  vijeka,  u 
rjecnikii  ni  jcdiioiii.  Oixicksat  uciiii  i  acar  i  mia- 


mor.    M.    V'l'lranic    2,   .">5.    Zubp    od    acara    imasc. 
Zboru.  (IP'. 

AciC,  III.  prezime;  po  ocii  Aci.   Rat  844.  352. 

ACIICA,  m.  hyp.  od  Aco. 

ACIKA,  /.  hyp.  od  Aca.  Sr.  Nov.  1878.  loU.  27'J. 

ACILES,  m.  Achilles,  isporedi  Acilis,  AJtile. 
AciloSu.  Aleksandr.  nov.  10. 

ACILlS,  111.  Achilles,  isporedi  Acilos.  AciliSu. 
Aleksandr.  jag.  Star.  3,  22G.  AceliSa.  Trojan,  rat. 
jag.  pril.  G3. 

ACKO,  m.  dem.  od  Aco.  U  nase  vrijeme ;  izmedu 
ijecnika  samo  u  Vukovu.  Acko.  D.  Avramovic,  sv. 
gora  230.  232.  258. 

AGO,  m.  hyp.  od  Aleksa.  samo^u  Vukovu  rjec- 
niku.  Akeenat  se  mijena  u  voc:  Aco. 

1.  AC,  /.  ai)iuin.  apium  hortense,  jietrusin.  Dolazi 
od  prosloga  vijeka  samo  u  rjeenicima  Belinu  (89*. 
559^')  i  u  Stiiiieevu  {gdje  se  dodaje  da  je  uzcto  iz 
Belina).  Znacene  je  stav^eno  kako  je  11  Bele,  u 
koga  prvi  put  dolazi.  Jainaino  od  franc,  ache, 
koje  ce  hiii  doslo  u  apotekarske  kataloge  u  Du- 
hrovniku,  a  iz  nih  u  Belin  rjecnik,  a  iz  I'lega  ne 
samo  u  Stulicev  nego  i  u  ncke  danas-iie  kidge  ho- 
tanicke.  AB  ili  celer,  apium  L.  Sloser-Vukot^  flora 
437.  Ac,  petroselinum  sativum  Hoffm.  Sulek, 
imen.  1.  —  Iz  Belina  su  rjecnika  iesto  u  Dii- 
brovniku  ispisivane  svakojake  rije.ci  za  svakojakc 
poirehe.  Belinu  ac  (naslaiiipanit  acj  nctko  ce  hiti 
eituo  i  zapisao  ak,  ^jm  ig  negova  rukopisa  tizeo 
Stulii  u  svoj  rjecnik  i  ak  {kod  kojega  i  .sain  na- 
pomii'ie  da  ga  ima  iz  rukopisa  svoga  rremena),  a 

\  iz  urgora  rjecnika  hlce  od  koga  god  dtitiio  a  iiioze 
hiti  i  sani  uzco  Vuk  11  svoj  rjecnik.  (ak).  Nckolika 
Duhrovcaniiia  zapitana  o  te  dvije  rijcci  odgo- 
vorise  da  ih  ne  govorc  iiiti  su  ih  od  koga  culi. 
Tako  ce  ohje  hiti  rijeci  kojih  neiiia. 

2.  AC,  /.  tko  se  aci.  Samo  u  Vukovu  rjecnikii. 
Idi,  aci !  stulte.  Vuk,  rjec.  8l>.  —  isporedi  aciti  so. 

ACE,  aceta,  n.  mlad  at.  Samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Pred  c  je  od- 
palo  t ;  neki  pisu  sprijeda  h  {isporedi  at) :  I  dase 
mu  ,hace'  bedevice.  Pjev.  crn.  276.  u  istoj  pjesmi 
bice  stamparska  pogrjeska  u  iiom.  haca:  Jos  je 
da}e  ,Haca'  bedevice.  275. 

ACENAT,  acenta,  iii.  od  tal.  accento,  accentus. 
XVII  i  xviii  vijeka.  Imaju  so  pisati  s  ,accentom' 
E.  Gamaiiic  22li.  Uciniti  ,accenat'.  F.  Lastric, 
test.  XII. 

ACENE,  n.  prolatio  voeum  lenta  et  diducta. 
Samo  u  Vukovu  rjeciiiku.  isporedi  aciti  se. 

ACilTATI,  acetam,  pf.  od  tal.  accettare,  acci- 
pere,  primiti.  U  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  A.  Hoc' 
d\dje  tisuce  i  tri  sta  da  t'  sad  da?  B.  Tko  ne  bi 
taj  partit  acetao?  N.  Najoskovic  1,  291. 

ACIC,  III.  prezime.  Doka  Acic.  D.  Avramovic, 
sv.  gora  222. 

ACIK,  turski  acyk,  otvoreno,  patens,  dolazi 
samo  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu (gdje  grije'skom  ima  h  sprijeda:  hacik803»); 
samo  kao  adv.:  odakle  se  dohro  i  daleko  moze 
glcdali:  On  izide  na  goru  Potro\'U,  otkleno  je 
,hacik'  pogledati,  pogledati  u  tui-sku  Udbinu. 
Nar.  pjcs.  vuk.  rjec.  803^.  stamparskom  grijcskom 
liacic.  Nar.  pjcs.  vuk.  .3,  143.  —  govori  se  i  za 
bojii,  kao  i  otvoreno:  Acik  plavo.   ^.  Kovacovic. 


ACITI  SE  ;il 

ACITI  SE,  acim  so,  impf.  yovoriti  razvlaieii 
rijcci  iii'jirixtojno  i  kao  ladcci  se.  Samo  ii  Vu- 
kuBii  rjeaiiku  fgdje  je  prcvede.no  Jiducere  voces). 
Od  tumkoga  ac-iuak  otcoriti,  acylraak  otvoriti  se, 
otkriti  sc,  odohoditi  xc,  usiuUH  se,  obezobraziti. 

ACA,  m.  Didi  Aco.  U  tiase  vrijeine;  izniedu 
riecnika  satno  u  Viikuva.  Ake.  u  gen.  Ace,  insti: 
Acorn,  voc.  A6o.  ,Te  li  ostao  Aca?  M.  D.  Mili6evic, 
voc.  341. 

ACE,  cviij.  znucenu  kojega  Jc  i  ako.  Slur  a  rijci, 
koja  dolazi  samo  do  kraja  xiv  tijcka,  i  tada 
rijetko;  izmedit  rjemika  samo  u  Daniiieevu.  TJ 
kajkavuca  i  danas,  samo  je  u  nih  otpalo  a,  a  c 
Jc  u  nih  c,  te  glusi  ce.  Od  a,  od  kojega  je  i  ako, 
s  korijenom  pronominalnim  tja,  kojije  i  nastavak. 

ACERMANSKI,  adj.  grada  Ak-kermana  n  Be- 
sarahiji.  Dunda  nioga  kad  za  roba  silni  kozaci 
uhitise,  ki  na  krajini  u  to  doba  accrmanski  pasa 
bise.  I.  Gimdulii  463.  -mux  biti  da  nije  dobro 
citano;  u  driigom  je  prijepisu  akjermanski. 

ACIM,  m.  Joacliiin,  isporedi  Jacim.  Dolazi  i 
prije  nasega  rremeiia:  izmedu  rjeeiiika  samo  a 
Viikovu.  Acimt.  S.  Novakovic,  [lom.  43.  Za  to 
Aiim  iii  habera  nerna.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  411. 

AOIMA,  f.  ime  sciisko  prema  musko>n  Ariiu. 
Od  XVII  vijeka;  izmedu  rjecirika  samo  ii  Vukorit. 
Mati    Acinia.   Starine  10,  2lil.   Magaz.   IStlS.  Ky. 

ACIMOV,  adj.  sto  jirijiada  Aciiiiit.  .'Vcimov  iz- 
vor.  aiasnik  li),  97. 

ACIMOVIC,  in.  prezime;  po  ocit  Ariiiia.  I'ro- 
tok.  sab.  5.  Kat  3(>.  134. 


ADAMOVICA 


AGO,  m.  Iii/ii.  od  At-iiii.  iSaiiio^it  I'ukora  rjee- 
nikit.  Akcenat  se  mijcna  u  voc  Aco.  —  Isporedi 
Aca. 

ACOLl.JA,  _/■  nekaka  zeiiila  u  pjesmi,  maze  bili 
Actolia.  Sto  je  zcinle  na  cetiri  .straiie,  butuii 
Bosiie  i  Uruirunilije,  sto  jo  Sama  i  sto  je  Misira, 
Adolijo  i  Anadolije,  i  vlaskijeb  si>dam  kra]cviiia. 
Nar.  pjes.  viik.  2,  233.  —  Isporedi  Aconija,  prema 
kojoj  je  akcciiat  stav(en  i  ovoj. 

ACONIJA,  /.  u  pjesmi  nekaka  zeiiila,  mozc  biti 
ista  koja  .s-c  zove  u  pjesmi  i  Acolija.  Samo  it  Vu- 
kovu  rjccnikii.  Aeonijc  i  Uruinenlijc.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjeo.  8'). 

AD,  m.  aihjg,  pakao;  isporedi  y.vl.  Od  xiii  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  a  Mika(ina,  lijelostijeneeru, 
Staliievu  (u  kom,  ima  i  pi.  adi)^«  Daniiieevu.  Vi. 
ado.  Stefan  kr.  1.  Snide  u  ad.  S.  Budinic,  suma 
4.  Znide  u  ad.  F.  (ilavinic,  cvit.  221.  U  ad  ovi 
zakojjaui.  J.  Kavauiu  421J.  —  «  nasc  vrijeme  samo 
u  gdjekoga  pisea:  11  ad  mi  so  svijet  pretvorio. 
P.  Petrovic,  vijen.  2.  Ton;a  smrada  i  uomila  ada. 
Osvetu.  1,  37.  —  iz  ki'iiga  je  presto  i  a  jijesmii 
koja  jc  pustena  u  svijet  kao  narodna :  Iz  bczda- 
nog  ada  izbaviti.   Nar.  jijes.  pctr.   1,  i^i. 

ADA,  conj.,  dva  savcza  a  i  da  sastavlena;  vidi 
kod  a  n,  C,  3,  c. 

ADA,/,  titr.dii  ada,  ostrvo,  otok,  insula.  —  Ak- 
cenat .sc  mijena  samo  u  gen.  pi.  ada;  a  drugi  je 
slog  dug  jos  i  u  gen.  sing,  ado,  i  instr.  sing. 
adom.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka;  a  rjecnicima  nema 
osim  Vukova.  U  iiekih  pi.saca  xvii  i  xviii  vijeka 
grijeskom  sa  h  sprijeda.  U  ,hadi'  od  Patma.  M. 
Eadnic  3G3.  U  ada  morskije.  A  Bacic,  ist.  447. 
Da  ce  se  ade  s  mista  ganuti.  501.  Bi  izagnat  iz 
Carigrada  u  adu  recouu  MitUeuu.  S  Badric,  ukaz. 


24.  U  adi  od  Patinosa.  F.  Lastric,  test.  ad.  20. 
Za  to  ga  jjosla  u  adu  koja  so  zove  Patmos.  F. 
Lastric,  od'  128.  Sirakusa  u  adi  Siciliji  381.  "U 
jhadi'  od  Patmosa.  F.  Lastric,  svet.  ISO.  U  ka- 
uarske  poslan  ade.  P.  Iviiezovic,  ziv.  41.  Dodose 
u  adu  Kreta  zvanu.  E.  Pavic,  ogled.  663.  To  bise 
u  jediioj  adi  ali  ti  otoku,  zvanu  Faro.  A.  Kacic, 
kor.  31G.  On  bo  liega  prognao  jest  u  otok  iii  ti 
adu  imenovanu  Proten.  A.  Kanizlic,  kani.  2.  Da 
ga  po  s-idli  adali  LU  ti  otocili  istu.  108.  Ade  Cipra 
po  svud  glasovite.  J.  Ivrmpotio,  mal.  16.  u  Saoi 
kod  Biograda  Ciganska  ada:  Povede  on  svu  voj- 
sku  crez  Cigansku  adu.  J.  Eajic,  boj.  66.  u  Drini 
ada  Sepacka:  zemja  u  adi  Sepackoj.  Sr.  Nov. 
1875.  805.  —  gdjekoja  se  mjesta  tako  zovu:  Ada 
((  Backoj  na  Tisi.  Som.  prav.  1878.  25.  a  Sri- 
jemu  zaseluk  Jarmini.  Schem.  diac.  1877.  39.  « 
Bosni  selo  blizii  Staroga  Majdana.  T.  Kovace- 
vic  73. 

ADAJ,  m.  tiirsko  ime  mnsko.  Gradu  gradi  silau 
Adaj-pasa.  Pjov.  cm.  37. 

ADAIvALE,  tiirskc  dvijc  rijeci  sastavj,ene :  ada, 
ostrvo,  i  kale,  grad;  tako  se  zove  gradie  na  ostrvii 
u  Dunavu  kod  B.'iaee.  Predase  (Nijenici)  Turkoin 
Adakale.  Kad  1,  18(!.  Da  ga  \Tacaju  u  Adakale. 
Vuk,  dan.  1,  83.  osl)n,  nom.  i  akus.,  koji  su  jed- 
naki,  drugi  su  mu  oblici  kao  u  rijcci  zenskoga 
roda:  Kad  Turcu  iz  Adakale  izidu  u  Ivluc.  Vuk, 
dan.  1,  83.  Pode  k  Adakali.  S.  Milutino\qc.,  ist. 
301.  iieki  ill  pisu  i  kao  it  miiskili :  Sju-ocu  Ada- 
kala.  M.  D.  Miiii'ovic,  si-b.  941. 

ADALBKRTO,  m.  Adalbertus:  Sveti  Adalberlo. 
F.  Glavinic,  cvit  286.  .1.   Kavaiiin  301. 

I  ADALET,  m.  arapski  'adalot,  pravda,  pravica,. 
i  prosloga  vijeka :  'I'reci  pasa  dodo  i  doiu'se  nekc 
;  adale.te,  vezaiii    tvrdo  aki   paiicinoni.    liad  1,  186. 

ADAM,    m.   prviiiti    eoijeku    ime  j/lasi:  ^AdCim, 
\  Adilnia,  a  nailjeveno  koiiiii  driigom:  Adam,  Adama. 
Vuk.  rjoc.  2^'.    Adama  prcdrda.    Stol'an  kr.   1.    Od 
I  Adama  svak   isliodi.  Poslov.  danic.  .87. 

j  ADaMA^,  adaui]a,  adj.  ridi  Adamov.  Dolazi 
XV  vijeka,  ■•tada  nije  u  obicaju.  Kosti  Adamjc. 
Arkiv  9,  98. 

ADAMAXAT,  adamaiita,  m.  adamas.  Dolazi  oil 
XIV  Hi  XV  vijeka,  izmedu  rjei:nika  u  Stitlieevii  i 
Daniiieevu.  O  tvrLdago  adamanta  Lazara !  Dani- 
cii,  rjec.  1,  3()6.  Od  kaniena  adamanta.  Aloksandi'. 
jak.  Starine  3,  244.  Adanianat.  Stulic  1,  1.  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka  dolazi  i  bez  a  incdu 
11  i  t:  Stavi  adamant.  .J.  Kavai'iin  201. 

ADAMOV,  adj.sto pripada  Adainu;  ako  Adamu, 
onda  glasi  Adamov,  ako  li  Adamu,  onda  Ada- 
mov, vidi  kod  Adam.  Dolazi  oil  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  u  Belinu  (539^),  Viikovu  i  Dani- 
iiievit.  Izbavjcni.  l;letvy  Adamovy.  Moii.  serb.  67. 
Grill  Adamov.  P.  Macukat  27.  F.  Lastric ,  nod. 
288.  Adamov  jierivoj.  Bcda  539a'.  Adamov  uiiuk 
nisi?  V.  Doscn  247.  —  ime  bifci:  Adamova  ja- 
buka,  citrus  limotta.  J.  Paucic,  bot.  272.  capsi- 
cum cerasil'orine  Mill.  A.  Sulek,  imen.   1. 

ADAMOVAC,  Adamovca,  m.  1.  tkoje  od  ko^ena 
Adama  prvoga  covjcka,  svaki  covjek  filius  origi- 
nem  ducoiis  ab  A<Iamo.  Samo  it  Slitlieevu  rjei- 
ntku.  —  2.  selo  u  llrvalskoj,  it  podhipaniji  za- 
grebackoj,  koje  mjestani  zovu  kajkavski  Adaino- 
vec.  Som.  zagr.  1875.  98.  Pregled  135. 

ADAMOVKJA,  /.  iieki  komad  zeinje  u  Srbiji  u 
okrugii  kragitjevaikom..  Niva  u  Adamovici.  Sr. 
iiov.   1S71.  468.  1875.  2. 


adamovk; 


ADKANAC 


ADA  MO  VIC,  III.  sin  Adiiiiuir,  uraki  vorjel:;  is- 
liiirnli  Ailaiiuiviie.  Sdiiii)  ii  Slutici'i'ii  rjucniku. 

ADAMOVir,  III.  i>ir:iiiii;  hije  iMiizi  ml  \\n 
vijrka,  i:iiifi(ii  rjii-iiika  siuiio  it  Daiiiviici'n.  Moii. 
sorb.  iii.  Niir.  )ijes.  viik.  '2,  (i.'iii. 

ADAMSKI,  «((/.  imaki  kiikiir  ./c  liia  prri  io- 
rjrk  Aiirmi  duk  iiijr  .zurijfsio,  itoliar;  diilasi.  mini) 
iiz  rijec  k()|(iii().  hiiirdu  rjernika  kiiiiiii  ii  Vukiwii. 
Adai'uskd  koloiio  (rciii  se.  zu  diilirii  znin).  Nar. 
))osl.  vuk.  1.  M<ija  siiasa  Adamsko  k<)|(mo.  Nav. 
]ijos.  vuk.  !i,   170. 

ADAMS'riCI.-^,  /.  iiuisa  paiailisiaca  L.  Saino  u 
jediiofla  pisca  iiaxcya  vrciimia,  u  kiiiia  je.  i  rcimo 
znaiet'ie  i  si'  injexto  5t,  kako  po  nckiiii  krnjevima 
i  glaai.  B.  Siilok,  iiueii.  1. 

^  ABASEVOI,  Adasevaca,  in.  jd.  .■<do  ii  Srijcmu. 
Sein.  prav.  11.  Schom.  diac.  1877.  73. 

ADASEVI6.  m.  prczime.  Ve)ko  Adasovic.  Bat 
33-2. 

AdED,  m.  ridi  adot.  Sumo  u  jcdnocja  pisca 
prusluga  vijcku.  Iniadu  |udi  aded  rei'-i ...  I.  Ja- 
blaiici  2.5.  MIoga  sola  taj  adcd  iizeso.  54.  Po 
aded VI.  Ii. 

ADET,  w.  titrski  adot,  ohicaj,  iiredha,  red.  Do- 
lazi  od  xvui  vijeka,  izniedu  rjecnika  .lamo  u  Vti- 
kuni;  Uporedi  adod;  ncki  pirn  (jrijcskiim  .s«  h; 
hadot.  —  Jest  istiiia  obir-aj  stqjeci  roliu  jirodavaCi; 
all  da  .hadot'  izadn  klot-oci  trgovati,  ziiaiii  da  bi  i  tii 
uiukii  ll  dragovoliio  11a  .scbe  uzeo.  D.  Eapic  176. 
Od  cmda  jc  asikliik  postao,  zao  izgled  i  ,liadct' 
ostao.  M.  A.  Kfi|kovic,  sat.  32.  Ja  uc  kudim 
adotH  stariiie.  J.  St.  Kojkovio,  kuc.  17.  Kakav  je 
adet  u  Bosniy  Nar.  pjes.  vuk.  I,  40.").  (hidau  bib 
ti  adet  jiostavila!  1,  298.  Jer  jo  kod  iias  cudau 
adet  postVi:  kad  uiniro  iiod  prstcii  dovojka,  no 
kojia  se  u  to  novo  f>'i'"ble,  vee  sc  baoa  u  to  siiio  more. 
2,  23.  U  Turcina  grdaii  ,U;ulet'  bj'esc:  kail  svald 
zaspat  na  nranku.  2,  271).  Cudau  adet  bjeso  u 
Latiiia,  svailbovati  rodu  devojackom  i  odinoi'it' 
koi'ie  i  juuake.  2,  .518.  Ovaki  je  adet  u  Srbaja: 
prek'  oruzja  piju  iiirko  vino,  pod  oruzjem  i  sanak 
burave.  2,  475.  Prve  Turci  saue.e  osvojise  i  po 
saneii  adet  postavise:  po  bedomu  vrgoso  barjako 
i  n  iSancu  auiaz  prouoiso.  4,  24'2.  Prcinueni  su 
uastali  adeti.  P.  Petrovic,  Seep.  109.  Jia  jediium 
mjestit  ,na  adet'  kao  po  obicaju,  po  zakonu :  Uaj 
mi,  Mujo,  na  ,badet'  djevojku,  pak  cu  t'  onda 
Ijepo  vecei-ati.  Nar.  ijjes.  juk.  250. 

ADIOA,  /.  deiH.  od  ada.  «  nase  vrijenie,  izmedii 
rjecnika  .^aiiio  u  VukoKii.  Niva  u  adici.  Sr.  nov. 
1871.  57G.  ncki  se  koiiiadi  zemle,  pola  itd.  zovii 
takn:  zomla  adica.  Sr.  Nov.  1872.  552.  1873.  255. 
zem)a  11  poju  iiazvanom  adica.  1867.  89.  tako  i  11 
mnoUiii:  I'liva  u  adieama.  1875.  395.  —  imc  za- 
seoku  II  pivtopopijatu  iiiohackom  blizu  Siijoi-Uer- 
cega.  Soui.  prav.  42. 

ADIDAK,  adiJara,  m.  tiir.ski  jadigar,  .'ipomen, 
uspomcna,  sto  se  cui'a  za  spoineii,  a  to  je  znaccne 
preslo  u  nas  na  Idago,  dragocjcnost,  nakit,  to 
se  gocori  i  za  ielade.  Bolazi  od  proiloga  vi- 
jeka, izmcdii  rjecnika  .^ami)  u  Viikoint.  S  adi- 
dari  erkovni  pojdoso.  Glasiiik  20,  8.  Svakog  adi- 
dara  ilnbi.  11.  1  u  ladi  do  tri  adidara:  jedno 
Mara  liijeloga  vrata,  di'ugo  Ana  od  bisora  grana, 
tre6o  Anda  kntija  dukata.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  328. 
Zove  tobo  adidar  kadmia.  Pjov.  crn.  286.  dolazi 
i  sa  ^  (dz)  mjesto  d,  moie  hili  po  zlu  pravopisu  ; 
Za  uom  seta  adidzar  Fatija.  Nar.  pj'os.  juk.  487. 
u  jcdnoga  pisca  sa  li  sprijeda:  (iledala  ga  liadi- 
dar-Hajkuua.  Pjcv.  cru.  286. 


.\l)li\A,  III.  ling  III  od  iii\.  Samo  u  jcdnoga  jiiscii 
priisliigii  vijcku.  Adina,  ku  razgledas  neraxlui''n<>ni 
11   pomrakii.  .J.  Kavauin  4^t5. 

ADMlllANAT,  admiraiita,  in.  ml  hil.  aliuiiante, 
sriiit.  adiiiii'aldiis  (iz  ariijiKkogu),  ziijioijcdiiik  rojsci 
iiiorskoj:  isiiorcdi  arniira|a,  ainira|a.  Dolazi  od 
prosloga  vijeka.  Za  I'liiiie  adniii'antoni  liti  ga 
uspoti.  T  Kavauin  129.  ]Jo  sokola  paiio  kapotana, 
aduiiranta  od  vojsko  eareve.  Pjov.  crn.  303. 

ADNAD,  III.  inadarski  hadiiagy,  vojvoda  i  nizi 
slarjesina  mijnitjki  i  opcinxki  straiar.  Dolazi  u 
■nuse  m-ijeinc,  izmedii  rjecnika  saino  u  VtikovH 
(lietor).  Pijo  vino  Srbin  Tukelija  u  Aradu  na 
krajini  gradu,  s  I'lime  piju  cetiri  adnada.  Nar. 
pjes.  vulv.  3,  557. 

ADNI,  ad).  Sto  pripada  adu,  pakleni;  isporedi 
adski,  adov,  adovan.  Dolazi  od  xvi  vijeka  izmedii 
rjecnika  11  Mikalinii,  Jijelostijcncecit  i  StaUcevu 
(u  kom  iina  i  noininalno  adan).  Vrati  so  od  stran 
adnili  ill  paklcnih.  S.  Budinic,  sunia  8.  Izbav- 
leni  od  palda  adnoga.  81'.  Adni  lav  srditi  da  me 
ko|c.  48.  Cvilne  glase  srjed  adnijoh  muka  .J.  Ka- 
vajlin  391. 

ADON,  m.  Adon,  isporedi  Adun.  Ako  su  druzi 
razlika  slozenja  moja,  .  .  Arijadnu,  Adona  .  .  . 
prikazivali.  I.  Guudulic  192. 

ADON,  m.^varosica  u  TJgarskoj  n  protojtopijatn 
budimskoin.  Sem.  prav.  35. 

ADOEANE,  n.  adoratio.  U  jcdnoga  pisca  xvii 
vijclca,  sa  -  nj  -  jos  nesastav^eHiin  u  11.  Izbavja 
boga  od  adoranja  i  casti.  1.  Drzic,  nauk  goud.  371. 

A  DOE  ATI,  odiiram,  iinpf.  i  pf.  odorare.  Do- 
lazi XVI  i  ■x.vii  vijeka.  Prelazno:  Koga  anjeli  ]jrez 
pristauka  adoraju.  N.ank  Bernardinov  55''.  Koju 
(ostijit)  ne  imas  adorati  dokle  misnik  kl<-kne  i 
adora.  I.  Drzic,  nauk  gond.  GO. 

ADORAVATl,  adunlvaui,  imp/,  adorare.  Dolazi 
XVI  *  XVII  vijeka.  1.  prelazno:  Hotiso  da  odora- 
vaju  Nabukodonozora  kako  boga.  M.  Marulic  67. 
,1a  to  adoravam  i  hvalim.  I.  Drzic,  nauk  gond. 
60.  Tebe  adoravam.  V.  Andrijasevi('',,  dev.  37.  — 
2.  neprelazno,  s  dalivom:  Adoravahu  zivomu  u 
vijoke  N.  Eai'iina  199''.  apoc.  5,  14.  —  3.  sa  se : 
pasivno:  U  veliki  petak  kad  se  adorava  sveti 
kriz.  N.  Na}eskovic  1,  151. 

ADOS,  Adosa  i  Adosa,  m.  nadimak  nekoinu 
iovjcku,  0  kom  se  jos  saino  pripuvijeda.  Prica  so 
da  jo  to  bila  kula  nekog  Adosa.  M.  D.  Milidevid, 
srb.  427. 

ADOSEV,  adj.  Sto  pripada  Adosu.  Adosevi 
podrumi.  M.  D.  Milicevic,  srb.  427. 

ADOV,  adj.  Sto  pripada  adu ;  isporedi  adni, 
adovan,  adovit,  adski.  Dolazi  od  xiv  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Danicicevii.  Vrata 
adova.  Mon.  sorb.  196.  Komu  imeuu  uebesko,  ze- 
majsko  i  adovo  kjana  se  koliuo.  P.  Crlavinic,  cvit. 
393.  Malen  svijet  za  adova  zvala.  P.  Petrovic, 
vijen.  '2.  Adove  jaze.  Osvetn.  1,  27. 

ADOVAN,  adovua,  ad^j.  vidl  adov ;  isporedi  ja- 
dovan.  Dolazi  xiv  i  xvu  vijeka.  Mucouija  adovtna. 
Daiiilo  375.  Polag  adovnih  ne  nahaja  se  pida 
(apud  inferos  uon  est  invonirc  cibum).  F.  Glavi- 
nic,  posl.  7. 

-ADOVIT,  adj.  vidi  adov.  Prosloga  vijeka.  U 
onu  adovitn  vici'ioga  proklestva  jamu.  D.  Eajiic 
400. 

ADEANAC,  Adi-ilnca,  w(.  iovjeli  iz  sela  Adrana. 
M.  D.  Milicevic.  isporedi  Adranui. 


ADRANI 


ADVOKAT 


ADRANI,  Adrana,  m.  2)1.  selo  u  Srbiji  u  ukrugii 
cacanskom.  K.  Jovanovic,  ree.  170. 

,  AdRANIN,  in.  covjek  iz  sela  Adrana ;  pi.  Adrani, 
Adrana.  isporedi  Adranac.  M.  B.  Milicevic. 

ADRANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Adranima. 
K.  Jovanovic,  rec.  170. 

ADRAPOVAC,  adrapovca,  /».  vojnik  poderan, 
odrpan,  conviciuni  in  militem  jiannosuin.  Akcenat 
kakav  je  u  gen.  sing,  ostaje  a  svijem  ublicima, 
osim  gen.  pi.,  gdje  je  adrapovaca.  Samo  u  Viikovu 
rjeitiiku.  —  Nastavaka  radi  i  radi  prvoga  a  tesko 
je  priznati  da  je  postancm  ti  nvczi  xa  di-apati, 
kako  se  misli,   nego   ce   hiti   od  nem.  hadorlumpe. 

ADRAPOVACKJ,  adj.  sto  pripada  adrapov- 
cima.  Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

ADRFATO,  M.  od  grck.  d(S().ifuTov,  praobenda, 
zaduzbina  za  kojii  se  tko  hranio  u  manastiru. 
Dolazi  XIV  i  XV  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo 
u  Danicicemi.  Mogla  je  hiti  u  norcu  osam  li- 
tara  srebra  jednom  za  svagda  za  jcdno  ce^ade; 
ako  cefade  kome  pripada  ne  bi  bilo  godinu  dana 
na  hrani  u  manastiru,  tada  mii  je  iiiaHastir  da- 
vao  za  tu  godinu  do  jednu  litru  srebra.  Cilasn.  24, 
278-284.  —  jednom  dolazi  i  sa  1  iiijesto  r  blize 
grckomu:  adlbfat(a).  Glasn.  24,  282. 

ADRFATOR,  m.  tko  prilozi  adrfato.  Dolazi  xv 
vijeka.  Vsenij,  adrtfatoroini..  Glasn.  24,  284. 

ADRIJA,  /.  Adria.  tako  nazivaju  more  adri- 
jatsko:  Od  Adrie  mora  do  pucine  mrazne  lodom. 
D.  Palmotic,  christ.  HIH.  Adi'iu,  moro  naso,  osvoji. 
J.  Kavaiiin  210.  tako  nazivnju  i  Mletke:  Slavna 
Adrio  okrui'iena.  J.  Kavai'iin  216.  Dubrovnika  rujna 
ravan  triju  rijeka  Adrii  safe  dobrovojan  harac-, 
davan  da  bi  od  liega  stala  da|e.  285. 

ADRIJACKI,  adj.  vidi  aclrijatski,  od  adriacus. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  i  to  sa  s  mjesto 
c  po  govoru  negove  domovine.  Od  morske  pine 
adriaska  djeva  sla\'na  jiorodi  sn  (misli  Mletke). 
.1.  Kavaiiin  20G. 

ADRIJAN,  Adrijana,  m.  Atb-ianus.  a)  iine 
musko.  U  vrime  Adriana  cesara.  F.  Crlavinic, 
cvit.  297.  —  b)  tako  zovu  i  more  adrijatsko,  po 
adj.  adrianus:  Strane  sve  nase,  Adrijan  koje  pre. 
D.  Barakovic,  %'ila  7.  Priko  mora  Adi'iana.  190. 
Uze  vale  mora  brodit  Adriana.  I.  Kanavelic  38G. 

ADRIJANOSLOVINSKI,  adj.  sto  pripada  Slo- 
venima  na  adrijatskom-  morn ;  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Moje  nastojarie  iizdrzalo  jp  [ubav 
svojoj  adriauoslovinskqj  pokrajini.  I.  Dordic, 
mand.  viii. 

ADRIJANSIil,  adj.  vidi  adrijatski ;  od  adrianus. 
od  XVII  vijeka,  iztnedu.  rjecnika  u  Mikafinu  (265), 
Belinu  (37)  i  Bjelostijencevii.  Presavsi  adi-iansko 
ali  ti  siiie  morjo.  P.  Vitezovic,  kron.  65.  Men 
morem  adrianskim  i  grekiin.  J.  Kavanin  242. 
Adrianski  primorci.  I.  Dordic.  mand.  v.  Od  zaia 
adrianskijeh.  I.  Dordic,  ben.  177.  U  moru  adrian- 
skora.  A.  Kanizlic,  kam.  267.  Adriansko  more.  B. 
Cuceri  273. 

ADRIJASICI,  vidi  adrijacki. 

ADRIJATIIv,  adj.  adriaticus.  xvii  vijeka;  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Mikafimi.  Adriatiko  more. 
Mikaja  2.  Od  mora  adriatika  do  tatarske  zemje. 
I.  Ancic,  vrata  2,  4,  135. 

ADRIJATINSKI,  adj.  vidi  adrijatski;  samo  u 
VoUigijinu  rjecniku:  adi-iatinsko  morje.  1. 

I 


ADRIJATSKI,  adj.  adriaticus;  isporedi  adri- 
janski.  od  xvii  vijeka.  Od  mora  akvilonskosa  do 
mora  adriatskoga.  F.  Glavinii,  cvit  xiv.  Adriatsko 
more.  J.  Filipovic,  prip.  1,  vii.  —  glas  t  ^jred  s 
■moze  i  ispasti,  te  glasi  i  adrijaski:  Od  mora 
adriaskoga.  J.  Filipo\-ic. ,  prip.  1,  167.  po  tome  u 
sliku  u  jednoga  pisca  sa  e  mjesto  a  pred  s :  Treci 
pleme  da  maltesko,  ko  Korciru  pri  posjede,  kad 
pak  more  adriesko  iziskova  tu  i  u  M|et  sjede.  J. 
Kavanin   141. 

ADREN,  adj.  Adriae;  -i-  je  saieto  -iji-;  od 
Adrija;  vidi  adrijauski,  adrijatski.  Samo  u  jed- 
noga 2>isca  XVI  vijeka.  Na  sajam  u  Adriuo  pri- 
morje  u  Zadar  prisadsi.  P.  Zoranic  26. 

ADRINE,  Adrlneta,  n.  Adrianopolis,  vidi  Je- 
drcnc.  Ujednoj  pjcsmi prosloga  vijeka:  Od  Stam- 
bola  ter  do  Adrineta.  Nar.  pjes.  bog.  319. 

ADRINOPO:^,  »(.  Adrianopoli.s.  Samo  u  Mika- 
(inu  rjecniku  2».  4''.  na  posfednem  mjestu  stoji  i 
,Andi-inopoli'.  isporedi  Andrnopo|. 

ADROVAC,  Adrovca,  m.  tri  sela  M„  Srbiji: 
jedno  u  okrugu  kragnjevackom,  s  akc.  Adrovac, 
Adi'ovca,  a  dva,  goriii  i  doiii,  u  okrugu  aleksi- 
naikom,  s  akc.  Adi-ovac,  Adrovca  (po  izgovoru  sa- 
mijeh  mjestana  Adrovac).  K.  Jovanovic,  rec.  93. 
1)4.  121.  —  Sprijeda  bice  odpalo  h  od  staroga 
imena  Hadrt. 

ADROVACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Adrovcu. 
M.  D.  Milicevic. 

ADROVCANTN,  m.  covjek  iz  Adrovca.  M.  D. 
Millie  vie. 

.\Dr6vCANKA,  /.  zemko  celade  iz  Adrovca. 
M.  D.  MiUcevic. 

ADSKl,  adj.  iiSov,  pakleni;  isporedi  adov.  od 
xiii  vijeka,  izm^du  rjecnika  u  Stulicevu  i  Dani- 
cicevu.  Otfc  adtskyihfc  uzt.  Mon.  sorb.  26.  No  si 
otrov  adske  svoje  duse  i  na  ovaj  kamen  izb}ii- 
vala.  P.  Petrovic,  vijen.  2.  Ne  6e  nebo,  ne  ce 
adski  jazi.  Osvetn.  1,  27. 

ADUJEVO,  n.  selo  koje  je  bilo  xiv  vijeka  u 
Hotnoju.  Danifiic  1,  5. 

ADUN,  m.  Aden,  isporedi  Adon;  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Sami  Aduni  lioj  sii  od 
seine.  J.  Kavanin  41. 

ADUT,  aduta,  m.  od  franc,  atout  u  kartanu. 
U  jednoga  pi.^ca  prosloga  vijeka.  Sto  se  igra  kad 
nejma  aduta?  M.  A.  Rejkovic,  sat.  70. 

ADVENAT,  adventa,  m.  adventus,  cetiri  ne- 
dje{e  dana  pred  hozic;  isporedi  prisasce,  dosasce. 
Dolazi  od  xvi  vijeka.  Cetiri  dni  od  nodjeje  po 
sve  godiste,  izvan  adventa  i  korizrae,  postage.  B. 
Gradic,  djev.  156.  Od  adventa.  Bernardin  SI*.  Od 
prve  nedje}e  adventa.  M.  Divkovic,  nauk  261''. 
Advenat  ce  ae  poceti  na  3  decembra.  B.  Kasic, 
rit  10.  Prisastje  ali  ti  advenat  gospodiii.  I.  Ban- 
dulavic  V.  P.  Posilovic,  nasi.  xv.  Od  adventa  ili 
prihoda  Isusova.  F.  Glavinie,  cvit  391.  Postit  ad- 
venat. P.  Filipovic,  Lst.  39.  Advenat  ili  ti  prisastje 
gospodinovo.  A.  KanizUc,  bogojub.  xxx. 

ADVERBIO,  n.  adverbiura ;  ic  jednoga  pisca 
XVII  vijeka;  na  kraju  je  o  talijaitski  zavrsetak. 
Ova  rijec   ,bo(e'  jest  adverbio.   R.  .Gamanio  26'>. 

ADVOKAT,  advokata,  m.  advocatus,  patronus 
causae.  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmcdu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Advokat,  ali  te  Ijepse  iiasijem 
jezikom  rijeti  pomocnik.  M.  Divkovic,  bes.  735. 
Niki  advokati,  to  jest  zazvanici  i  braniteji  pootno 


AUVOKATA 


34 


AOA 


pnrlio  jiroduiaju.  F.  Lastric'',  iicd.  ;K15.  Ailvokati 
ili  t.i  oilvjotiiici.  J.  Mat<ivic  'l'2(i.  Svo  studiriiiii 
kd^a  ila  i/.liinuri:  il'  trf,'<>v<m  ili  hoKOslovoa,  il' 
juiatn  ili  ailvokata.  Nar.  iijcs,  viik.  1,  (!35. 

ADVOKAtA,  /.  iiatrona  causae.  (/  jednoga 
jnsca  XVI  vijeka.  Ziliava  Marijo!..  ti  si  grisnik 
adv()kata  i  fista  si  veto  zlata.  M.  ManiliA  335. 

ADVOKATKIIS'A,  /.  :ciia  hijoj  je  muz  adeoUal; 
dula:i  jiniiliigii  rijekct  ii  jetliwya  pisai.  (j()S])oita 
advokatkii'ia.  D.  Obradovic,  bas.  394. 

ADAJLIJA,  vidi  A^^ajlija. 

ADAM-  indi  A{S;am-. 

ABANIN,  III.  coi]jcIc  iz  Adc;  dolazi  kao  prez- 
ime.  Rordc  Adanin.  Eat  350. 

ADUTANAT,  adiitanta,  m.  od  franc,  adjudant 
]>u  vemachim  izjiorarai'iii,  jmiiiociiik.  Dolazi  od 
priiihiya  rijcka,  i  n  to  frijciiic  joi  sa  dj  ncnantav- 
(ciliiii  It  d.  Adjutanti  sviid  Irtc.  J.  Kaji('',  lioj  39. 
Sa  svojim  adutaiitiiua.  Vuk,  ziv.  293. 

Ae,  uzvici  a  j  e  .sastavjeni,  te  se  nima  gone 
volovi,  vox  agcntis  arnicnta.  Samo  u  Viii:oi-u 
rjecnikii. 

AEKATI,  ;'u"c.6m,  ■»"/«;)/.  tjcrall  colore  riiuci  ae! 
!fi.  Kovacovio. 

AER,  Hi.   ('/(/(  ajcr. 

AEKSKJ,  indi  ajcrski. 

AF,  Hi.  dlaka  II  .tukna,  vidi  ludica.  od  tiir.  haw 
istoga  znacena.  Samo  ii  Vukovu  rjecnikii.  Ivad 
spadiio  u  colie  af,  onda  so  vide  zice.  Vuk,  rjoc.  S^. 

APERIC,  m.  prcsiinc  Turcinu.  Oko  mlada  Afc- 
rijc  kadije.  Pjev.  crn.  75.  Pied  iliina  je  Aforic 
kadija.  141.  isporedi  Avoric. 

AFERIM,  litr.  aferin,  uzink  kojim  .s«  sto  po- 
hvajujc  i  sub.tt,  kao  pohvula ;  kad  je  .sitbst.,  onda 
glasi  afenui,  atbriiua.  isporedi  avcrim.  Dolazi  od 
prosloga  nijeka,  izincdu  rjecnika  samo  u  Viikorii. 
n)  usci,k:  Niki  vole:  af'ermi  in-cdikaturu  na  da- 
iiasiioj  lipoj  prediki.  D.  S,a]ne  251).  Be  aferim, 
moj  j)0.sinko  Marko!  da  uijcsi  tako  ucinio,  ja  te 
no  bih  vise  sinoui  zvao.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  429. 
Haj  aferim,  od  Orasca  Tale !  jesi  dobra  roba  za- 
robio.  3,  267.  Afcriin  je  magarcu  kad  iz  blata 
izuese.  Nar.  posl.  vuk.  10.  —  b)  suhst. :  I  piimaju 
turskc  aferime.  Nar.  pjos    vuk.  5,  542. 

AF1.IUN,  afiji'ina,  m.  arapski  afjun,  opium.  Do- 
lazi u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Jos  u  viuo  rakiju  prisipa,  u  rakijii  travo 
afijuna.  Pjev.  cm.  151.  Mjesto  otiova  dado  zoiii 
male  afijuna.  Nar.  prij).  vrc.  50. 

AFINA,  /.  vidi  Atena,  Atina.  Dolazi  xvi  oijeka. 
Afina  grad  bisc  veUk.  Aleksandr.  jag.  Stariue. 
3,  239. 

AFRIOKI,  adj.  africus;  isporedi  afrikaiiski ; 
samo  u  jednoga  pisca  prosloga,  vijeka,  i  u  nega 
sa  s  mjesto  I:  jio  govorii  negove  doinomnc:  Afrisko 
crncc  J.  Kavaniu  380.  u  istoga  pisca  i  sa  s  mje- 
sto s:  Zvijeri  afriske.  210.  Afriske  strano.  242. 

AFIT,  III.  od  lal.  affitto,  looatio,  najain.  Samo 
u  nase  m-ijeme  a  Boci.  Kome  daje  kutu  u  Boci 
pod  afit.  V.  Bogisic,  zbor.  476. 

AFRIK,  III.  lal.  afirico,  africus,  ijelar  jiigoza- 
padni;  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  Uovodis  kri- 
postju  tvojom  afrika.  B.  Jiasic,  rit.  428. 


AFRIKA,  /.  Africa.  VrativSi  se  iz  Afrike.  F. 
(ilavinic,  <ivit.  266.  Afrika.  Mika|a  2''.  Kamu  rote: 
eto  ti  Afrika.  M.  A.  Ro]kovi6,  sat.  157. 

AFRIK.^N,  Afiikdna,  in.  Afrieaiuis;  isporedi 
.Afrikaniii,  Dolazi  oil  \vi  i-ijeka:  a)  kao  nadiinak: 
isijiiuji  Alrikau.  U.  Rai'iina  iv''.  Riniski  vojiiik 
da  glas  nosi,  Afrikanoui  da  ga  zvaSe.  D.  Bara- 
kovi('',  vila  357.  —  b)  covjck  iz  Afrike:  Bi  rojen 
u  Rinui  od  otca  Afi-ikana  a  matere  Rimkine.  F. 
Glavinic  cvit.  242. 

Afrika N IN,  m.  Africanus.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  n  Mikafinu  i  lieUiiu  (48).  —  Na- 
ciiieno  od  Afrikan.  Opiato  Afrikanin.  IS.  Budinii, 
suiiia  4911.  Douatu  rodom  Afrikaninu.  Turlot  blago 
2,  64. 

AFRIKANKA,  /.  zensko  cefade  iz  Afrike.  samo 

u  Bclinu  rjecnilcu  48''. 

AFRIKANSKI,  adj.  africanus ;  isporedi  africki ; 
od  xvi  I  vijeka,  izmedu,  rjeinika  11  Mikafinu  i  Be- 
linii  (48).  Na  afiikansku,  more  africano.  Mika)a 
2''.  Bela  48''.  Od  crkvo  afrikanske.  A.  Kanizlic, 
kam.  559. 

AP'RISKI,  i-idi  afiifki. 

AfTIUj.'V,  /  grcda  krajem  iznuira,  na  kojoj 
drugc  grede  sloje.  Samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje 
.se  tmiiaci  tako  kako  je  navedcno  t  dodaje  da  se 
govori  u  Crvoj  (fori;  glasi  i  iltula,  kod  Icoje  u 
Vukovu  rjecniku  stoji  nciii.  gesinis,  lat.  cymatiiuu. 

—  Maze  hiti  od  capitulum  (miui  fastigium.  Du- 
caugo),  izguhivsi  sprijeda  k  (moze  hiti  po  sto  se 
promijciiiio  na  li),  izgubivsi  i  i,  a  po  toin  p  pired 
t  proinijcnivsi  na  f,  koje  opet  nude  i  ispasti  te 
glasi  i  atula. 

AGA,  m.  lurski  aga,  gospodar;  kaze  se  samo 
Turcinu.  —  /l/cce«ai  u  gen.  .fiiig.  age,  instr.  sing. 
agom,  inijena  .te  u  voc.  .sing,  ago,   i  gen.  pi.  aga. 

—  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izincdu  rjecnika  u  Vu- 
kovu i  Danicicevu.  u  Criioj  Gori  i  sa  li  sprijeda. 
Alija  vcriii  aga.  I.  Oruiidulic  324.  Crnoiu  agi 
svaiiu  lice.  J.  Kavaiiiii  23().  Tu  jiogibe  veliki  ve- 
zii-e  i  veliki  aga  jaiiicarski.  A.  Kacic,  razg.  223. 
K  nemu  idu  age  i  spahijo.  Nar.  pjos.  vuk.  1.  563. 
Ustado.se  ago  i  begovi.  4,  349.  Otud  idu  tri  age 
careve,  i  za  I'lima  triost  jaiiicara.  2,  433.  Da  t' 
ueinim  agom  haraclijiiskiiu.  2,  369.  I  svojega  agu 
kizlar-agu.  3,  85.  Od  ovijoU  kmeta  uijesu  gospo- 
dari  sjjahije,  nego  citluk.saliibije,  koje  se  onamo 
(u  Bosni)  zovu  age.  Vuk,  rjec.  278^.  —  voc.  sing. 
najvise  ago ;  Oj  cujes  U  ago  Asaii-ago.  Nai'.  pjes. 
vuk.  1,  597.  Stani  ago,  uteci  mi  no  ces.  3,  402. 
Gospodine,  ago  od  Ribiiika.  3,  394.  ali  i  kao 
iioiii. :  Vjeruj  mene  aga  gospodare.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  499.  Cuj  me  aga,  gazi  Smail-aga.  4,  484.  Me- 
med-aga,  eto  ti  poreze.  4,  139.  —  u  dat.  sing. 
ne  inijcna  .se  g  na  ■/. :  Agi  kopje  do  ruke  prosece. 
Nar.  pjos.  vuk.  3,  397.  Nogo  agi  rijeii  govorase. 
4,  499.  —  kad  se  i  iiiie  oiioiiie  kaie  koji  se  na- 
ziva  agom,  tada  rijec  aga  ide  za  iineiioin:  Osman- 
aga  i  U.sein-aga.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  65.  Od  Mus- 
age  i  od  Alil-age.  1,  494.  —  tada  se  i  ime  i  aga 
uziina  Zajedno  kao  ime,  pa  se  opet  sprijeda  do- 
daje aga:  Ze}a  bere  aga  Asaii-aga.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  529.    Mila   scerca  age    8iiiaii-age.  3,  129. 

—  za  iiinozinii,  osiiii  redovne  innoiine  age  (vidi 
u  predniiii  primjeriiiia),  dolazi  i  lurski  agalar, 
ali  se  opet  .stavla  u  miio.iiiiu  te  glasi  agalari:  U 
glas  viliuu  triost  agalara.  Nar.  pjes.  stojad.  1,  20. 

—  sa  h  sprijeda  u  Criioj  Gori:  Oua  bije  hage  i 
begove.  Nar.  pjes.  vuk.  4.  111.  I  dofati  hagu  od 
Meduna.  118. 


AGA 

1.  AGA,  m.  hyp.  od  aga,  po  nckim  krajcmma 
mjesto  Ago,  koje  villi.  Devpi-a  nazove  aga.  M.  D. 
Milicevii,  ziv.  1,  61. 

2.  AGA,  m.  hyp.  od  Agustin ,  ifporedi  Ago. 
Cadko  Ag&  Maricica.  J.  Kavai'iiii  100. 

AGACIC ,  m.  prezimc  tiirxko :  od  tur.  agaca, 
najstariji  hrat.  Agacica  niajdan ,  .sf/o  u  Bosni 
blizii  Staroyd  Majdana.  T.  Kovacevic  73. 

AGACKI,  adj.  Ho  pripada  ayaiiia,  aginski.  Sve 
prodase  tiu-ske  kesimace  i  agacke  hako  i  rlovode. 
Ogled,  sr.  194. 

AGALAEI,  vidi  kod  aga. 

AGALUK,  domuiium.  iio.<i)Ostvo ,  gospostina, 
vlast  i  dobru  Ho  pripada  tiyi.  —  Akc.  u  gen.  pi. 
agaluka.  —  IJohui  od  proHoya  rijcka,  isinedii 
r.jcinika  u  Belinu  (31'2i')  *  «  Vnkopii.  Agaliik. 
feuduin.  Bela  (ol2'').  I  agania  dade  agaUikc.  Nar. 
pjfis.  vuk.  '2,  454.  Baska  en  vam  baksis  pokloiiiti, 
kom  agaluk,  kome  li  spaihik.  3,  39.  Jadni  c'-.e  mi 
biti  agaluci.  4,  331.  —  *  sa  U  Hjirijeda  (vidi  kod 
aga);  Pritisnuce  tiirske  hagaluko.  Nar.  pjos.  vuk. 
5,  .507. 

,  ACiAN,  III.  1.  tar.'iko  iiiir  iiiiiiko.  Kakav  li  jo 
Ciidicu  Aganc!  Nar.  pjcs.  vuk.  1,  37.  —  2.  u  jednoj 
lijcsini  aginica  sove  smga  agii:  ,miij  again;',  a  to 
cc.  biti  tiirski  agam,  yosjiodant  luoj,  .s  promji'ii.om 
ghisa.  Ill  na  n,  pa  sc  .star^a.  u  roe.  i  srrh  znaijcna 
kojr  ima  joH  imt  se  diidajr  innj.  ktio  i  u  Tiiraka 
(bp.iiini  agam):  Ne  zVior'  lako,  moj  drag!  aganc. 
Ogled  sr.  451.  Kako  s(,o  j«V  iiKij  aganc  dragi  I  457. 

AGANLI.IA,  III.  tiir.'ikii  inn'  iiiiisko:  Aganlija  i 
Kucuk-Alija.  Nai'.   pjes.   vnk.  4,   132. 

AGAR,  /'.  .Vgar.  ii  iirijcmdinia  iioiyiga.  zarjeta 
taki)  II  tinlnii  iiblirjii  iiijrslo  .Agara,  koja  ludi.  Toj 
je.st  Agar.  N.  lini'iina  (ii)i'.  gal.  I,  24.  Ki  jest 
Agar.  Bcruardin  iiP'.  Koja  jest  Agar.  1.  Bandula- 
vic  (l<i(!5)  56.  To  jo  Agar.  Vuk,  gal.  4,  24. 

AGARA,  /.  Agar;  itjioredi  Ilagara.  Ihitazi  od 
xvr  vijeka.  Agara.  A.  Gucotic,  roz.  mar.  142.  D. 
Danicic,  Imojs.  Ki,  13. 

AGAREJIN,  III.  Agarenus ;  saiiio  ii  pt.  ii  jed- 
noi/a  pinca  prokliiifa  vijeka :  Moabiti  s  Agareji.  A. 
Vita}i6,  ist.  270. 

AGARENIN,  in.  Agarenus;  ispoiedi  Agarjan. 
Krnjiie  -in  Hoji  .■miiio  ii  jednini,  e  stoji  mjetilo  e. 
JJolazi  XIV  i  xv  vijeka  o  Turciina,  izmedu  rjec- 
nika  u  Danicicevu.  Pertsy  i  Agareny.  Danilo  142. 
Agarene.  Danicic  1,  4. 

AGARENSICI,  nrf/.  Agarenorum;  i.ijioredi  aga- 
reiiiii.  dolazi  xv  vijeka,  iziiiedii  rji'einka  u  Dani- 
i^icevii.  Agarenskyihb  cedt.  Mon.  srb.  538 

AGARIN,  adj.  .Ho  pripada  Agari.  Kad  Agarin 
sin  od  zede  umirase.  I.  Banovac,  razg.   162. 

AGAEJAN,  m.  Agarenus.  ii  Hercegorini  govori 
xe  danaji  o  Tiircinu.  N.  DnOic.  isporedi  Agarenin. 

AGARJANSKI,  adj.  Agarenoruni ,  vidi  aga- 
reiiski,  isporedi  Agarjan.  Da  slomiino  jarma  agar- 
janska.  Pjev.  crn.  4.  Od  proklete  krvi  agarjanske. 
Nar.  pjes.  vnk.  4,  473. 

1.  AGATA,  /.  Agatha.  Od  svete  Agate.  B.  Gra- 
dic,  djcv.  'Jl.  isporedi  Agatija,  Agatka. 

2.  AGATA,  /  achates,  tal.  agata.  Dolazi  pro- 
Hoga  vijeka,  izmedu  ijeciiika  u  Belinu  (491').  Ambre 
i  agate.  J.  Kavanin  473.  Orl  pleuienitoga  kanieua 
koji  se  zovc  agata.  A.  Kadcic,  bogosl.  88. 


35  AGNETA 

AGATIJA,  /.  vidi  Agata.  od  grc.  \iyttO-tj.  Aga- 
tiju.  St.  Novakovic,  pom.  39. 

AGATICA,  /.  hyp.  od  Agata.  Eece  Agatka.  F. 
Vrancic,  ziv  43.  Razmisli  se,  Agatka.  43. 

AGATONOVIC,  m.  presime,  Agatlionis  filius. 
Ak.sentije  Agatono-\dc.  Rat  350. 

AGAZLI,  tumki,  od  jag^'z,  iiirk.  Samo  u.  Vii- 
kovu  rjccniku.  I  izvede  agazli  gavrana.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  2». 

AGICA,  m.  dcm.  aga.  Sto  no  istes  od  agice? 
M.  D.  Milicevio,  jur.  6. 

AGIO,  m.  preziiiie  Turcinu ;  po  ocu  agi.  I  utece 
Agicu  Ibrica.  Nar.  pjes.  vnk.  4,  503.  moze  .'ipri- 
jcda  biti  sa!itav]eiio  i  s  iiuenom  ocinim:  Pa  pogodi 
Ahmed-agie.  Su|a.  Ogled,  .sr.  390. 

AGIGI,  Agica,  vi.  2)1.  aelo  u  Bonni  blizu  Vo- 
lara.   .Aghici'.  Sem.  bosii.  1864.  88. 

1.  AGEN,  adj.  Ho  pripada  agi.  Dolazi  od  xvii 
vijeka,  izmedu,  rjecnika  saino  u  Vukovii.  Na  aginu 
skodu  svi  jirrspise.  I.  T.  Mrnavie,  osin.  167.  Agine 
mi  knige  do.sadiso.  Nar.  pjes.  vnk.  3,  395.  tiprijeda 
■moze  biti  f:aHarl,en.o  .s  iiiienoin  onoga  age  koji  .se 
minli:  Sostra   Asau-agina.    Vuk,  nar.  jijes.  1,  57(). 

2.  AGIN,  adj.  Ho  pripada  ,Agi'  (,\giistiiiu); 
isporedi  Aga,.  U  jediioga  jiisra  proHoya  vijeka: 
Pctar,  Agin  sin,  vojvoda.  J.   Kavanin    102. 

AGINK'.A,  /.  r'vna  agina.  Jlola:i  u  iiase  vvi- 
jeiiie,  izmedu  rjecnika  samo  u  \'ukovu.  Nclia  bude 
nilada  aginica.  Nar.  lyes.  vuk.  3,  ^245.  .sjirijeda 
moze  biti  i  line  onoga  age  cija  je:  Setala  jo  Alil- 
aginica.  Nar.  pjes.  viik.  1,  618.  moze  sprijeda  biti 
i  rijec  koja  pokazuje  Ha  je  onaj  aga  cija  je: 
Jedna  dizdar-agiiiica.  Nar.  pjcs.  vuk.  jierc.  57. 

AGINK!,  HI.  prezime  Tureinu,  i.tpored.i  Agic.;  sa- 
stavlase  tiprijeda  .s  imenoin  iniiiim:  Od  Alije  Sali- 
agiuica.  Pjev.  crn.  41. 

AGINSKI,  adj.  Ho  prijiada  agi,  kad  xe  inisli 
aga  koji  god  Hi  seaki.  Dolazi  u  naH  vrijeme, 
izmedu  rjei'nika  samo  u  Viikovu.  Knict  je.  duzan 
aginsko  (iduijeti  u  varos  aginskoj  kuci  makar 
gdje  bilo.  Vuk,  rjec.  278". 

AGLAR,  III.  AquOeja.  Samo  u  jednoya  pisca 
XVII  vijeka.  Istrijani  robe  okolu  Aquilejo  ali 
Aglara.  P.  Vitezovic,  kron.  22. 

AGNA,  /.  hyp.  od  Agnija,  Agneta;  dolazi  od 
XVII  vijeka,  ali  do  nasega  vremcna  samo  u  jed- 
noya pisea:  Agnu  divojku  vodimo.  F.  Vrancic, 
ziv.  36.  iSvete  Ague  sestra.  38.  isti  pisac  pise  u 
nom.  Agnes :  blazciia  Agnes,  33.  i  to  oblicje  za- 
drzava  i  za  ilriige  paiteze:  divicc  Agnes.  33.  i 
moze  biti  da  mil  nije  bilo  liyj>.,  a  danas  jest.  Nov. 
sr.  1878  «  dodatku. 

AGNES  A,  /.  Agnes;  isporedi  Agneza,  Agnoza, 
Agneta,  Agneta,  Agneza,  Agnija,  Jagnija,  Agna. 
Dolazi  od  XV n  vijeka:  Agiiesa  sestra.  F.  Glavinii, 
cvit  274.  Agnosii  cini  prida  .so  dojti.  28.  Poco 
jilacuoi  Agnesi  govoriti.  29.  Sveta  Agnesa.  B. 
Kasic,  rit.  92.  Na  dan  .s.  Agnese.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  31.  (kl  strmioya  nominativa  Agnes,  koji 
i  sain  dolazi  tako  da  ostaje  liez  proiiijeiie  i  za 
ostale  padeze;  vidi  kod  Agna.  Agnes  divojka.  P. 
Glavinic,  c^'it  xxi. 

AGNESLNA,  /.  vidi  Agnesa;  «  jednoya  pisea 
.Kvi  vijeka:  Agnesina.  M.  Marubo  258. 

AGNETA,  /.  vidi  Agnosa.  Dolazi  od  xvi  vijeka. 
Djevica  Agneta.  B.  Gradic,  djev.  89.    M.  Alberti, 


AGNEZA 


8fi 


AdJAGIN 


of.  XXXI.  iiiviil  s.  ARiiotp.  F.  Glavinii.  (ivit  2S.  S. 
AfjnoUv.  IJ.  Kaiic'',  rit.  .")•!.  L.  Torzit  xiv.  I.  Dor- 
di6,  sal.  20.  Afcnctoiu.  I.  VolikiinoviA,  upui.  2,  442. 

AONV'iZA,  /.  ridi  Agiipsii.  Dnlazi  proilofia  ni- 
Jcka.  Slavna  Afj^ncza.  .1.  Kavai'iin  H()2.  Svota  Afj- 
noza.  B.  Cuoci-i  .'jl. 

AGNlilJiA,  /.  vidi  Agnosa.  Dolazi  proiloga  vi- 
jeka;  iiomhiatirit  iiviiia  jiofvrdc;  i^yiorr.di  Agnexo. 
Svota  Affuozo,  iiuili  /.a  iias.  L.  TbtzU:  1(K).  svoto 
Agiiozo.  L.  Torzii-.  294.  J.  Kavai'iin  324. 

AQNli^E,  /.  vidi  AgnoXa.  Prosloga  vyclca. 
Jedua  Agneio.  J.  Filipovie,  iiril).  3,  271.  Poviila 
da  so  s.  Aguczo  prikaza  svqjoj  rodbiiii.  Tml. 
blago  2,  50. 

AGN^ZK;,  m.  prezimc,  ktijc  didazi  xv  vijeka, 
sin  Agnezin.  Valek  Agnoiiu.  Mon.  croat.  59. 

AgNIJA,  /.  Agiios,  od  grc.  'Ayvr),  isporedi  Jag- 
nija.  Govori  .sr  u  nase  vrijeme.  Zemjak  1871.  2. 
Sr.  iiov.  18(!8.  7.  KiO. 

AGNAC,  vidi  kod  jagai'iac. 

AGNETA,  /.  vidi  Agiiota.  u  jcdnoga  pisca  svii 
vijeka.  Svcta  Agi'iota  (,Agiiiota').  M.  Alberti,  of.  331. 

AGNliZA,  /.  vidi  Agueza.  u  jednoga  pkca  xvii 
vijeka.  S.  Agueza  bi  mctnufca  u  ogai'i.  P.  Posilo- 
viii,  nasi.  129. 

1.  Ago,  m.  hi/p.  od  Agustm.  —  Akc.  u  voc: 
Ago.  —  Dolazi  od  XVI  vijeka.  Posteiii  moj  Ago! 
N.  Na|eskovic  1,  325.  Aiitiui,  Ago,  svi  biskujii. 
J.  Kavai'iin  93.  Sin  Ago.  102. 

2.  Ago,  III.  hijp.  od  ;iga.  —  Akc.  u  voc:  ago. 
Dolazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  saino 
u  Vukoini.  Dodo  vrli  ago  Memod-ago.  Nar.  pjes. 
bog.  Iti7.  Moiii  ago  poruciva.  30(!.  talio  ie  bili 
(prcin  da  je  ii  (v»c.,  ic  .sc  ne.  iiioze  za  cijelo  znaii) : 
Usifcaj,  ago,    usdaj,    drago !    Nar.  pjes.  viik.  1,  409. 

—  ,GdJekoje  mlade  zocu  tako  miizevlega  brata'. 
Vuk,  ijec.  2*.  isporedi  aga. 

AGOLIC,  m.  prezimc.  D.  Avramovio,  sv.  gora 
190.  Kat  422. 

AgOST,  hi,  od  tal.  agosto,  augustus,  nijesee 
kolovoz;  isporedi  agust,  avgusb.  Dolazi  od  xv  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  samo  u  Danicicevu.  Agosta 
moseea.  Mon.  serb.  503.  Na  12  mjeseca  agosta. 
B.  Gradic,  iljev.  7.  Na  xix  agosta.  A.  Gucetic, 
roz.  mar.  3G.  7  agosta.  I.  Guiidulic  vii.  Agost  ima 
dana  31.  B.  Kasic,  rit.  I>3.  Si  agosta  koziih,  a 
pleti  klobiik  fcbrara.  Poslov.  dan.  121. 

AGOSTIN,  Agostina.  iii.  od  tal.  Agostiiio,  Au- 
gustinus;  »yjocerfJ  Agustiii,  Avgustiii.  Dolazi  pro- 
sloga vijeka.  Kako  govori  s.  Agostin.  V.  Maga- 
revic  (57.  Rijoci  s.  Agostina.  D.  Mattoi  81. 

AGOSTO,  III.  vidi  agost;  u  jednoga  pisca  xvir 
vijeka.  Agosto.  B.  Kasic,  per.  107. 

ACjKAMA,  /.  velika  bolcxL,  gorska  bolest,  epilep- 
sia; od  tiir.  ograuiak,  naici  na  zlo.  Samo  ii  nase  vri- 
jeme. Varuju  23.  jula  i  21).  soi)teinbra  zbog  agraine 

—  velike  bolosti.  M.  D.  Milieovic.  ziv.  2,  0. 

AGKAVATI,  aggi'avam,  impf.  aggravarc,  tegobu 
cinili,  dosadivati.  xvi  i  xvii  vijeka.  —  I'relazno: 
u  akits.  stoji  oiiaj  komii  sc  iini  tcgoba:  Ako  se 
sto  cujo  kto  agravan,  da  koupara  i  roeo  svojo 
pravi.  Starino  10,  37.  Agravat  oim  koji  iin  su 
podlozni  s  haraei.  I.  Drzic,  nauk  goiid.  299. 

AGRIFINI.1A,  /.  vidi  agripinija.  xiii  rijeka. 
Peti  agrifiniju.  i)omentijaii»  187. 


AGRI.FA,  vidi  .Tegar  (grad  u  Ugarskoj),  lat. 
Agria.  Dizo  llgrom  Agrijn.  I.  Guiidiilie  5(i7.  ispo- 
redi Kgrija. 

AURIMUNI'lA  ,  f.  agriiiionia  euiiatcnia  L.  u 
nase  vrijeme  u  jednoga  pisca,  u  koga  je  i  stav- 
(eno  znaivHC.  H.  .Siilol;,  ini.  1.  Od  navedene  lat. 
rijeii  agriiiiniiia. 

AGRIPINI.IA,  /.  vidi  agripnija.  xiii  vijeka. 
Agripiiiijo  vi.  noddjo.  Sava,  tip.  stud.  Glasn.  40,  147. 

AGRIPNI.IA,  /.  ilymmrla,  vigiliao,  isporedi 
agripinija,  agriliiiija.  xii  i  xui  vijeka.  Agripnijo. 
Sava,  tlj).  hil,  (Jlasii.  21:,  188.  Peti  agripniju.  Do- 
niontijan''  87. 

AGROS,  »».  nidi  ogroz.  a  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  H.  Sulek,  imen.   1. 

AGRSAK,  agrska,  in.  turski  agj'rsak,  vidi 
presjen,  verticil  lus.  Samo  a    Viikovu,  rjecniku. 

AGRSMA,  m.  prczime:  Josif  AgrSnia.  Sem. 
prav.  91. 

Agust,  m.  Augustus,  isporedi  Agost,  Avgust, 
AguSt.  —  Dolazi  od  xiu  vijeka  (isporedi  pod  b. 
primjer  iz  Mon.  sorb.),  izmedu  rjeinika  samo  u 
Daniiicevu.  —  a)  iinc  ludsko:  Izajdo  zapovid  od 
cosara  Agusta.  I.  BandiUavi6  10.  Agust  cesar  gla- 
soviti.  V.  Dosen  20.  —  b)  mjesec  kolovoz:  Meseca 
agusta  Mon.  srb.  46.  Sr.  sjiom.  2,  66.  Mon.  croat. 
103.  Zbor.  159''.  Agust.  I.  Bandulavic  xvii.  U  dan 
prvi  od  agusta.  D.  Barakovic,  jar.  135.  \a  12 
agusta.  Noriiii,  prip.  63. 

AGUSTIC,  in.  prczime,  vidi  Augustic.  Agusticu 
Toniasu.  Stariue  11,  119. 

AGUSTIN,  Agustina.  m.  Augustinus;  isporedi 
Agostin,  Avgustin,  Agustin.  Dolazi  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjeinika  u  Daniiicevu.  Agustiiu,  Vlatko- 
vicb.  Mon.  serb.  538.  Ovoj  gospodinu  dragomu 
vi'liu  svijeh  momu  Agustiuu  da  se  da.  N.  Naje- 
skovic  1,  322.  U  smrt  Agustina  sina  Diva  Na}e- 
skovica.  344.  Sveti  Agustin.  Zbor.  3.  Katek.  1561. 
70.  S.  Budinie,  suma  2''.  B.  Kasic,  rit.  117.  S. 
Matijevic,  isp.  31.  A.  Georgiceo,  pril.  5.  I.  Drzic, 
nauk  gond.  22.  M.  Angel,  razm.  43.  I.  Ivanisevic, 
kit.  (>.  L.  Terzic,  pokr.  86.  K.  Magarovic  68.  F. 
Lastrie,  test.  299  V.  M.  Gucetic,  pohv.  210.  J. 
Banovac,  razg.  17.  Besjede  kr.  44.  P.  Knezevic, 
osm.  61.  J.  Matovic  82.  I.  J.  P.  Lucie,  nauk  28. 
B.  Cuccri  5. 

AGUSTiNOVIG,  in.  preziiiie ;  dolazi  xvii  vijeka. 
Gospodi  Pavlu,  Antunu  i  Jakovu  Brajkovicem 
Agustinoviceni,  bratji  rodcnoj,  Sarajlijami,  ple- 
inicem  bosansliijem.  M.  Radnic   iii. 

Agust,  «;.  vidi  agust,  mjesec  kolovoz.  Dolazi 
od  XVII  vijeka.  Mjesec  agust  kolovoz.  M.  Divko- 
vic,  nauk  ix.  P.  Posilovic,  nasi.  x.  Na  24  agusta 
oli  ims(!ca  kolovoza.  M.  Dobretic  197. 

AGUSTIN,  Agustina,  in.  vidi  Agustin.  Dolazi 
od  xvii  vijeka.  Sveti  Agustin.  M.  Divkovic,  nauk 
2.  P.  Posilovic,  nasi.  1''.  cvijet.  7.  S.  Badric,  ukaz. 
95.  J.  Banovac,  prip.  14.  prod.  7.  blagosl.  153. 
razg.  39.  F.  Matic  75.  L.  Vladmu-ovic,  slav.  21. 
F.  Lastrie':,  n<!d.  255. 

AgAGIN,  adj.  ato  pripada  nckome  Turiinu 
koine  se  ime  .samo  ne  spomine  a  inoglo  bi  biti 
od  haggiig  ((ut,  nemilostiv).  Kad  izgore  vai'os 
na  Kosovu  i  izgore  kula  Agagina,  oudo  bili  moji 
orlusici,  pa  i  skupi  Kralevicu  Marko.  Nar.  pjes. 
2,  829.  tako  ic  bili  jos  u  jednoj  pjcsmi  o  drii- 
gom  Turiinu,  samo  .Ho  iiijesto  i  stoji  grijeskom 
i j :  Prosi  luciio  Agagijno  zlato.  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  175. 


AGAILIJA 


37 


AH 


AGAJLIJA,  m.  ime  tursko,  u  kom  ie  biti  slo- 
ieno  agi  (hai^i)  i  AHja.  Agajlija  Verizovic.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  495.  Aj^ajlija  bjese  naredio.  501. 
isti  se  zove  i  Alo  Verizovic,  a  mjesto  Agajlija 
stoji  jedan  put  grijeskom  Adajlija.  War.  jijes.  vuk. 
5,  100. 

AdrAIii6,  m.  prezime  Turiimi,  od  ha^i  Alija; 
isporedi  hagi.  i  je  sahto  iji,  tc  mjesto  nega  pihi 
i  ij.  Ag'-Alij6u,  zalosna  ti  majka!  Nar.  pjcs.  viik. 
1,  227. 

AdrAM.  m.  Persa,  Persia ;  tid  arapsknga  'a^em, 
a'gam  tudini,  koji  nijesu  Arapi,  a  po  torn  u  Tu- 
raka  Pcntijanci  i  Persija ;  isporedi  Agcm.  J)o- 
lazi  od  xvii  vijeka,  a  tada  se  za  ^  pis(d(>  gj.  a) 
Persijanae :  Tako  bijenje  sad  izlazi  inodu  Aj^a- 
mom  (,Agjaraora')  i  Turcinom.  I.  Gundiilir  539. 
—  b)  Persija:  S'jeno  kosc  kra]ii  od  Againa.  Nar. 
pjes.  juk.  4S2. 

1.  AGAMIJA,  f.  Persia,  vidi  Agani.  Dolazi  xv 
i  XVII  vijeka,  a  tada  se  mjesto  ^  pisnlo  (■.  Oblada 
.ttranaini  po  srede  Pcrsidy  i  Aniioiiijojii.  glago- 
lemjTiu  niiu"  Acainije.  Glasii.  2S,  ;i.S2.  Obladaje 
.straiiami  posrr<li.  Pertsidi  i  Ari.iiiPiiijpjn,  liiiia 
zo  proiinoiiovaiia  strana  ta  Af-aiiiija.  Glasii.  32, 
26G.  isto  ime  pise  Mikala  jio  tolijoiiskoiii  izgora- 
mnu :  Azaniija.  S^. 

2.  AGAMIJA,  III.  od.  (irapskoga  a'j^-onii,  agamy; 
is}ioredi  Again:  a)  I'ersijoiuic;  dolasi  xvii  rijeka, 
Amurat  c'ar  treti  Af!;aiiiijo  (,Agiamio')  smnzp.  ,1. 
T.  Mniavic,  o.^ini.  S5.  —  li)  nerjesi,  iieiik,  iiiox]ipi-- 
tus,  nidis;  u  torn  znorenii,  koje  je  i  u  (iriijiskoiii, 
dolazi  od:  prosloga  rijeka,  a  tada  se  glas  g  pisao 
sloroiii  /.;  izniedii  rjeeiiikii  dolazi  saiiio  ii  Viikoni . 
aa)  o  i-eladetu  :  Agamijo  (,azamijc')  Turci  !  .1. 
Rajic,  boj  (i2.  Nc  Ilija,  luda  agamijo!  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  4(-iO.  Dmitar  j(\st(>  iiumico  a^amija,  iia 
tursko  CG  s'  koi'io  prpvariti.  3,  HU).  —  hb)  o  konu, 
neiik:  Koi'ia  agamijti:  Nar.  pjes.  vuk.   I,  :)52. 

AGAMI.TSTvI,  adj.  persicus.  w^jojrf// Agamija/. 
Dolazi  XV  »  xvn  vijeka,  sa  i:  wjeslo  jS-:  Vozda 
acamijskago.  (ilastiik  28,  ;!SI5.  Car  af-amijsky. 
Glasn'.  .82,  2(.i7. 

AG  AMTNA,  m.  7iadimak  covjeku ;  isporedi  Agam. 
Ne  ostavi  erne  A^amine.  Nar.  pjes.  vuk.   1,  182'1. 

XXIV. 

ACiAMKINA,  /.  I'ersijaiika.  isjiorcdi  Again. 
dolazi xvt\  vijeka:  OdSlavojkc  Agamkine  (,Agjam- 
kinjo')  |ubi  svoje.  I.  Guiidulic.  H29. 

AGAM^iANIN,  m.  Peivijanac.  isporedi  Again. 
Pa    jiotjera   sUne  A^ainlano.   Nar.  jijes.  juk.    182. 

AGAMOVCI,  A^^amovacn,,  _H(.  pi.  .selo  it  Slaro- 
niji  blizK  Nove  Gradiske.  Spin.  zagr.  1875.  oii. 
isporedi  Agam. 

AGAMOVKA,  /.  salila  per.tijska.  Vee  poteze 
hagi  agamovku,  pa  udara  budiinskog  vezii'a,  od 
jednoga  naciiii  dvojicni.  Nar.  pjes.  juk.  498. 

AGAMSKI,  nrfy.  persic.us ;  isporedi  Af^am.  Do- 
lazi od  XV  vijeka ;  glas  g  neki  su  pisali  (■  a  neki 
gi;  Cart  acamtskyj.  Glasn.  28,  382.  Turski  i 
agamski  (,agjamski')  vitezovi.  I.  Gundiilic  540. 
Eusag  agamski  (.agiamski').  I.  T.  Mmavic,  osm. 
142.  Kako  sjedi  na  po|u  agamskom.  Nar.  pjes. 
juk.  480. 

AGAMSTVO,  II.  Persia;  ii  jednoga  pisea  xvii 
vijeka.  Amurat  ear  treti  Agamije  smoze,  jer  Viogu 
posveti  ])o  Agamstvu  (,Agiamstvu')  hogp.  I.  T. 
Mrnavip.  osm.  85. 


AGAP,  III.  arapski  hagib,  pil.  hii^-^ab,  vratar, 
strazar  na  vratima.  Samo  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka,  Icoji  za  ^  pise  z  (x).  Vojnicke  oprave, 
agapi  (,axappi'),  delije.  D.  Barakovic,  vila  62.  Voj- 
nici  Arapi,  levente,  a^'api.  68. 

AGBEGOVAC,  Aj^begovca,  ni.  vidi  Hagibe- 
govae. 

AGE,  selo  u  Bosni  hlizu  Jesna.  Sem.  bos. 
1SG4.  60. 

AGEM,  m.  vidi  Agam;  u  jednoj  pjesmi,  gri- 
jeskom sa  h  pred  a.  Lasno  cemo  Hagem  osvojiti. 
Pjev.  cm.  84.  isporedi  agemski. 

AGEMOVIC,  m.  pvezime.  isjioredi  agamija  m. 
Rista  A^emovid.  Eat  382. 

AGEMSKI,  adj.  vidi  agamski.  od  xvii  vijeka. 
A  o  jaasu  mac  zlaceni  agemskoga  (,agemskoga') 
kova  iKisi.  I.  Kanavelic,  iv.  30.  Gar  agemski  vice 
na  gelata.  Pjev.  cm.  291.  —  adv.  a^'emski,  per- 
sicp:  Za  sto  Rade  agemski  ne  znaSe.  Pjev.  crn.  291. 

AGIl';!,  selo,  'Vidi  Hagici. 

AGUVAN,  aguvflna,  m.  od  pers.  giiwan,  mla- 
dic,  mollis,  scortum  puor.  izmedti  rjecnika  saino 
u  Viiko-vu.  Ni  projubocinci,  ni  a{5;uvani,  ni  mu- 
zeloiinici.  Vuk,  Ikor.  6,  9.  Da  no  bude  aguvana. 
D.  Danific,  5moj.  23,  17. 

AH,  inle.rj.,  kao  i  a,  saimi  ie  biti  jaee,  Hi  sto 
dfdazi  od  jacega  osjeiana  Hi  sto  sejace  izgovara; 
od  jacega  e.e  izgovaraiia  biti  i  b  ?«  wga.  —  Do- 
lazi od  XVI  vijeka  (vidi  primjere  A  Meiicetiea, 
D.  hrzica);  izmcdu  rjecnika  u  Mikajiiiu  (,glas 
eovjeka  koji  .<tebe  kara  Hi  koji  'se  ci(di'),  u  JieJinu 
(55),  II  Tijelostijeneerii,  Sluliceru  i   Viikom. 

1.  11  cmlu:  pred  vok.,  u  kom  stoji  onuj  koga 
tko  priziva  da  mu  svoje  ciido  kazc:  Ali  moj  boXo, 
kolici  sp  II  ovpmu  varaju  i  ludo  giini!  V.  Andriasi, 
]uit.  8.  Ah  OOP,  koji  to  piik  ("oka!  I.  Aiicii'-,  svit. 
145.  Ah  bozo,  kojp  tuzbo,  koje  zalnsti,  koja  .smrtiia 
skoiirai'ia!  A.  d.  Holla,  razgov.  8.  Ah  moj  bo^.o, 
koliko  .smo  slipi  mi  tuziii  umrli!  27.  Ah  moj 
boiie,  cudiia  kaludpra!  A.  Kaoic,  razgov.  18.  I)jc- 
vojka  sjedi  kraj  mora,  pak  sama  s(>bi  govori:  ah, 
niili  boze  .i  dragi !  ima  Y  sto  sire  od  mora?  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  196.  Ab,  mili  bo?,o  i  dragi!  tko  Y 
mene  ovo  probudi?  1,  223.  —  pred  vok.,  u  kom 
stoji  ono  iemn  se  tko  cudi:  Bog  smrtju  sina  svoga 
placa  lupescine  roba  nevirnoga.  Ah  riidna  |u- 
bavi!  I.  T.  Mmavic,  ist.  185.  Ah  neumolna  vrla 
snirti,  tve  dobiti,  kite  i  plijeni  cudni  ti  1"  su !  J. 
Kavai'iin  387.    Ah   vrime,    koliko    si  iipprociiiono! 

A.  d.  Bella,  razg.  6.  Ah  miiko,  kako  si  [uta!  36. 
Ah  smrti,  smrti,  veoma  ti  si  strahovita!  ,T.  Ba- 
novac,  pripov.  -t.  Ah  mudrosti  bozanstvona,  cud- 
nija  si,  podjetiiipmi  kad  te  vidim,  neg  kad  te 
razmi.s]am  beskoncivu.  B.  Cuceri  24.  Ah  raju, 
rajii !  inozpino  to  pozudjoti,  nu  ne  mozpiiio  izgo- 
vorit  to.  318.  —  ])7-ed  gen.,  ii  kom  stoji  ono  ccmu 
.se  tko  ciidi:  Ah  cuda,  bozp  moj,  kojih  se  naslu- 
sah !  M.  Drzic  26.  Ah  dobrote  prevelike!  jos  ime- 
nom  slatkim  stuje  od  sinova  odmetnike,  jos  ih 
mili  a  ne  psuje !  J.  Kavaiiin  400.  Ab  sliposti,  ah 
ludosti,  ah  manitosti!  A.  d.  Bella,  razgov.  182. 
Ah  slipoce  velike!  A.  Kanizlic,  fran.  256.  ;^ubav 
tvoja  bila  moja  plata !  ah  vele  plate !  D.  Mattel 
58.  Ti  si  moj  cacko.  Ah  sla^ma  meni  naroka!  ah, 
blage  moje  cestil  91.  Eeko  bi  vas  zacuden:  ah 
jubavi  cudnovite,  u  istoj  svojoj  ostrini  inilostivp ! 

B.  (Juc.eri  143.  Ah  lazi  prem  smioup!  279.  — 
pred  pitanein,  koje  se  izrice  u  ciulu-  a  u  kom  je 
i  ono  cemu  se  iiidi:  Ah  to  Ii  je  prava  pravdaV 
M.  Vetranic  1,  34.  Ah  kako  su  jmne  duhovnoga 


AH 


38 


AH 


soka   ovpj    rijcfi!   B.  Gradif,   djov.  50.   Ah,  nut' 
plavi    koliko   jo!   1.    Ofnndnlii  11.   Ah,   ka   fojad, 
lunostvo  kojo   sabralo   .xo  .sa   svijcli   slnina!  IIIH. 
Ah,  jt'su    li  6iula   ova   jiicko   ruko   luinilaV    JHS. 
Ah   koja   kii^.iia   rif-  jost   ono:   spbi,    sobi!    A.  d. 
B(>lla,  razgov.  2!1.  Ah  ko  ga  iiioro  j)i(K'iuiti.  J.  Ba- 
novac,  ray.g.  M.    Ah  kako  no  hi  iizdrhtnlo  f^risno 
srdi'O  tvojo!  A.  Kanijilit-,  Iran.  2iiO.  Ah  kako  ios 
so    onda    znstiditi    i   siiiutiti!  '2i>2.   Ah   kojo   ni-su 
oni  traXili  nai'ino,   da   hi  |ndo   nioKli   smo.«ti !   D. 
Kai>io  '.^54.  Ah  sto  so  dogodi!  F.  La.stric,  nod.  Wi. 
Ah   koliko  jo    dobio,    koliko  jo  ugodno    jnibivati 
u  ovonm  si-eu !   T>.   Mattoi  l.'j.   All  kako  jo   grko 
na  ononi  oasu  ovo  ])ico!  B.  C'lucri  331.  Ah  kako 
je  slacUia  ova  snirt!  331.  Ah  lijop  H  jo  oni  caiov 
sin!   Nar.  prip.  vuk.'  233.  —  Icao  ti  iudu  (jovori 
se  i  lead  sc  Mo  dogodi  is  nenada  Hi  drugacije 
nego  Mo  hi  sc  midilo:  Ah  Vukava,   ti  li  si?.  M. 
Drzic  315.   A.  Imam   s  toboni  govorit   od  strano 
Anfice  tvojo.  B.  Ah,  od  strano  Ancico.  A.  Vidio 
to  je,  gdi  s  Aniiooni  govoris  i  poti-oao  jo  n  trodi 
pod  po  mao  i  stit    B.  Ah,  juuak  jo,   ah   i  s  ma- 
cem  i  stitom.  315.   Ah   po  prav  jo   srocno   cudo, 
da  to  sad  sam  ja  zastala  vrli  pomnrskijoh  o^njoh 
2ala.  1.  Gundulio  (>.   Ah  ja   svaki   stijog  ponosni 
dobro  poznam  isrod   vode;   nuti   grcko   vojovodo, 
ono  jo  Tenoo  neniUosni!  11.    Idito  ovako   vas   i\ 
smeci  sebe  u  sobi  no  vidcci :  ah,  tor  ja  sam  nila- 
dac  niili!  219.  Ah,  bog  vam  prostio!  to  to  li  mi- 
slite?  F.  Lastrio,  nod.  377.  I'odizo  se  iz  nenadiio 
vilva  i  vosolo  klikovane:  ah   lijC')io,  lijopo!  B.  Cii- 
cori  121).  —  kao  u  iiidii  doluzi  i  had  sc  Mo  xaiiio 
2<vtrrdiije  Hi  poriic,  lu o  dulti  za  aido  Ivrdo  bilo 
Mo  ae  gorori,   a  lijnii  sdiiw  jai-i  liiva  goi'or:   Ah 
oni  blazoni  i  velmi  oostiti,  ki  cesto  zdriizeni  niogii 
so   ]ubiti.    D.  Drzic  352.    Ah    blazoui,    kih    velike 
ncpravdo  sii  odjmstene.  1.  CTiiudulic  l'J4.  AJi  ovo 
je  tvoja  dobrota,   nioj  l)oze,   da   ona   dobra,    koja 
si  mi  dao,  za  dar  od  mono  primas.   P.  Filipovio, 
ist.  57.   Ah   ovo   bi  doisto   bilo   dobrocinstvo.   F. 
Lasti'ic,  tost.  12.    Ja  iizet  pogrdni   biJig  na  mojo 
celo  i  odreci  se   moga   spasiteja!   Ah   nigda,   ni- 
kada.  F.  Lastric,  ned.  3.  Ah  u  ovim  jo  biJa  prava 
vii'a!  ovi  su  tomejito  pokazali.    J.  Banovac  razg. 
4-5.    Ah,    u  istimi  pomilovana   tvoja    prema   mcni 
jesu  velika!  D.  Mattel  39. 

2.  u  mdosli-.  Ah  sve  joj  slavjahii,  ma  svega 
van  pogled.  S.  Mencetic  54.  Hvala  ti  sinko;  ah 
prem  mi  ce  va(ati  (guhcr),  prem  guber  no  imah. 
N.  Najeskovic  1,  191.  Ah  kraj  koji  u  s\'jetlosti, 
ki  li  vitez  svim  hrabreni  pase  s  vecom  cestitosti 
sad  od  mene  mac  zlaceni?  I.  Gundulic  18.  Ah 
ko  svijos  ma  grede  u  mii-u  s  veseljeni,  s  razumne 
besjede,  s  hrabrena  srca  prem !  25.  Hodi  iifanje, 
hodi  raju,  hod'  blaieustvo  me  velilvo,  trudne  prsi, 
ah  koliko  dobrovojno  stan  ti  daju !  32.  Vise  sunca 
sred  nebosa  pristolje  vas  svijetlo  ceka,  ah,  ugocbii 
mcni  od  vijeka,  moj  porode,  pun  uresa.  61.  Ah 
ko  budu  to  Juveue  pak  ugoclne  uspomene !  74. 
Ah  koja  veca  slas  moze  bit,  neg  piti  i  jesti  na 
svak  cas  V  153.  Kek  bi  da  mi  govorahu  (svijezde.) : 
ah,  nut'  gleda'  nase  gizde,  ah,  nut'  kao  smo  li- 
jepo  i  drage!  241.  Znat  ces  da  nije  slade  stvari 
od  ove,  ka<l  ja  tebi  a  ti  meni  budes  vraiat  ah 
celove.  J.  Kavanin  39.  A  vi,  duse  blazene,  kojo 
uiivato  slavu  nebesku,  sto  govorite'?  —  Ah  ce- 
stiti  mi!  jer  evo  uzivamo  vici'ie  opocivai'io.  J.  Ba- 
novac, razg.  80.  Ah  koliko  srecna  i  cestita  oije- 
nila  bih  se!  A.  Boskoviceva,  razg.  vii.  Job  ne 
moie  so  od  ve.seja  uzdriati  da  ne  vika:  ah  tko 
6e  mi  dopustiti  da  se  urezu  n  olovo  mojo  rijeci? 
B.  Cuceri  62.  Sam  sobo  razgovara:  ah  nije  mora 
ve6e,  nije  valova;  hvala  bogu,  na  kraju  smo! 
321.  Ah  Davido,  ti  si  slava  i  dika  svega  uarbda. 


3.")2.  6ovori/;oS:  ah  blaiona  moja  nomoc!  ah  bla- 
zene mojo  bolesti!  381.  —  iiokaziravem  rado.itt 
pokoziije  sc  i  odohravane ,  pnhraliranc:  Ma  se 
Poro  dobro  osvetio,  sto  mrtvijoh,  sto  li  raneni- 
jeli,  ima  puno  osaninaos  druga.  Ah !  neka  ga.  svi- 
jotla  niu  dusa!  Nar.  jijos.  vuk.  4,  89.  —  t(dio  je 
udohravcine  i  kad  se  tko  rodiijc  tiidenm  slii,  kud 
mil  se  sccti  (isjmrcdi  a,  aha,  ha):  Ah,  ki  razorijoS 
orikvu  bozjn  i  trimi  dnovi  sazijujos  ju,  spa.si  sam 
sebe!  M.  Alberli  163.  Ah,  koji  razaras  crkvu 
bozju,  shrani  .samoga  sobo.  M.   Lokusic  102. 

3.  u  £(do.iti,  tuzi,  brizi,  vevofi:  knd  je  u  lakotii 
stm'm  koji  govuri  Hi  kad   mu  je  samo   zao   drit- 
goga:  Ah  da  je  taka  tri  bojnika  nasa  vojska  jo5 
iniala,   no  bi  no  so  stota  ]irika  nog  pojaoka  na- 
ricala!  I.  Gundulic  327.  Ah  kada  bi  razumio  sto 
6c  u  vijck  roc'  plakati,   no  bi  zakon   bozji   smio 
tako   lasno   prostupati.   ,J.  Kavanin  434.   Ah   ovo 
je  strasno  i  cuti!   J.  Banovac,  )irod.  2.   Ah  puno 
me  strasi  vasa  .slobostina!  112.   Ah  velika  je  ja- 
kost  djavaoska!  J.  B.anovac,  prijiov.  4.   A  tko  je 
ono,  koji  v.ipijo?  Ah  ono  jo  tvoj  otac!  .50.  Kakvo 
jo  to  poniankai'ic V    Ah    opako.  57.    Bisto    li   znali 
od  kud  ovo  more  toliko  jxiganoV  Ah  roci  cu  vam, 
al   ne  mogu   brez   suza.   F.  Lastric,  ned.  83.   Ne 
cos  li  uzdisati  onda  i  govoriti  u  srcvi  svomu :  ah 
da  mi   so   na  ?Jvot   vrimoniti   povialiti,   znao  bi 
zivot   prominiti!  31.    Ah   himbeni    svit   nas   vara. 
A.  Kanizlic,  fran.  152.  Ah  zao  mi  je.  A.  Kanizlii, 
bogojub.   19.    Koji  su  ostarali  a  iiaxilva   potrebni- 
toga  ah   no   umiju.    I    A.  Nonadic,   nauk  16.   Ah 
sada  poznajem  da  so  gnijozili  u  srcu  mojemu  ova 
nakaz.  213.    Ah  kajom  se.    Stit  31.    Kojo  je  cudi 
ovo  mojo  srceV  Ah!   |uclsko  nije,  iznonai'avilo  se. 
D.  Mattel  328.  Ako  se  obazres  na  kuco,   na  puto, 
na  mjesta   obceua  i  osobna,    na  po|a,  ah!   nagle- 
dat  ces  se  grdijoh  bezakoi'ia.  319.  Ah !  ne  bi  svi- 
jet  bio  tako  opak,  da  se  ti  ne  kazes  proma  nemu 
tako  debar.   B.  Cucoj-i  4().   Ah!   nije  Ih,   u  prahu 
su!  47.  Ah!  placom;  za  sto,  ne  pltaj.    M.  Katan- 
cic,  fruct.  51.    Ah!  tesko  si  mcni,  mladoj  neuda- 
toj !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  334.  Treca  mi  je  tuga,  ah ! 
na  srcu  momo.  1,  392.   Ja   se  najml  u  popa,   ah! 
na  moju  zlu  srecu.  1,  511.   ,Ios  to  molim  s  jado- 
vima,  ah !  za  naSa  ve}a  dobra !  nomoj  nam  ih  za- 
govorlt'.  1,  92.  Ah  do  boga!   Nar.  pjes.  vuk.  zlv. 
202.  —  moze  stajnti  pred  rok.,   u  kom  stoji  onuj 
koga  tko  prizivle  u  z(dosti,  a  to  moze  hiti  i  stvar: 
Ah  moj  slatkl  gospodino,  u  dobrotu  tvu  cu  ufati. 
I.  Gimdulic  204.   Pita  jo  koja  joj  je   potriba  i  u 
kom  se  staiiu  nahodasc.   Ah  sestro,  reco,   u   mu- 
kah  paklonih!   J.  Banovac,  pripov.  39.   Ah  dragi 
moj  boze !  nije  ti  s  mirom  ni  na  nebesi  krajevati. 
55.  Ah  gospodino  bozo,  evo  ne  znam  govoriti.  F. 
Lastric,  test.  270.  Plakahu  govoroci:  ah  gospodine 
boze   nas!   A.   Kacio ,   korab.  109.    A.    Za   sto   si 
metnut  u  tu  vricu,    siromase?  B.  Ah  brate.   tebi 
nije  potribe  znati.  N.  Palikuca  49.  Ah !  moja  vodo 
studena!   i  moja  i-uzo  rumena!   sto   s'  tako   rano 
procvala?  Neniam  te  kome  trgati.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,   225.    Ah   moj   boze   blagi!  gdi   1'  je   sad   moj 
di-agi!   1,  268.    Ah   moj   brate,   Janko   i  Viijica! 
tesko   .su    mi   Turci   dodijali.   4,  179.   —   takoder 
pred  vok.,   ali  u  ncmu  stoji  onaj  koga  ne  samo 
prizirle  tko   u  zalosti  nego  mu  ga  je  i  zao  Hi 
na  n  zali  Hi  je  s  nega  u  zalosti;  a  to  moze  hiti 
i  stvar  tjelesna  Hi  mnna:  Ah  nesrico!  P.  Zoranic 
29.  Ah  mladice,  oda  svudi  ku  nemUa  sreca  tira,  po 
prav  ti  te  udes  hudi  doni  na  kraj  nas.  I.  Gundu- 
lii  41.  Ah  kre))osti   plemonita,  necuvena  prijo  na 
sviti !  tva  spomena  glasovita  za  izglod  ce  u  vik  hiti. 
271.  Razgovoro  ah  moj  mili,  ah  jubavi  ma  jedina, 
tko  to    ukrado,    kud  so    odili,    da   otac    cvili  ?    J. 
Kavanin,  237.  Ah  pridragi !  malo  po  malo  ufiiniti 


AH 


39 


AH 


cemo  da  je   grijeh   svet.   A.  d.  Bella,  razgov.  40. 
Ah   blago   moje,   komu   mi   ostajes!    J.  Banovac, 
pripov.  4.   Ah  dnso  grisna,  sto  ces  uciiiiti  u  oni 
dan?  5.  Ah  majko  moja,  sto  ucini?  isprosi  Kimu 
dobitje,  a  meni  iizrokova  snu-t.  J.  Banovac,  razg. 
10.   Ah  grade,   grade  Jeruzolime!   F.  Lastrio,  od' 
94,    Ah  moj  sinko ,    isprazna    nzdai'ia ,    netemelita 
ufaria !   F.   La.stric ,  nod.  30.    Ah  jadni   Farauno ! 
Ah   tuziia   Tojsko!   B.  Cuceri  110.    Ah  moj  Mijo, 
gdi  si  sinoc  bio?  Nar.  pjes.  vrik.  1,  359.  Ah!  pusti 
moji    darovi !   kome    mi    caste  ostati  ?  1,  383.    Ah 
jadi,  jadi  moji !  Nar.  pjes.  vuk.  hei'C.  274.  —  jjred 
gen.,  kad   se   kazuje   tuga   s   cudom:   Ah   nehoga 
Dinkal   kako  ga  umori   zla  Latinka!   D.  Ranina 
30.  Ah  neboge  zene,  niolitvu  znam  njeku.  N.  Na- 
Jeskovic  273.    Ah  zalosti,  ah  prikora,  da  se  gane 
stanac  kami.  I.  Gundulic  25.  Tiizne  zgode,  ah  za- 
losti! ah  privari   vrle  i  prike!  42.  Ah  zalosti  \'jo- 
ko%'ite !  oci  nase  prem  opake  inrtvii  dragii  vil  pa- 
zite,  i  zivete  joster  jake?  2157.  Ah  nevo|e  bez  iz- 
gleda!  33(5.  Ah  prikora!  I.  P.  Mai-ki  57.  Ah  gor- 
koga  iikora!    (18.  Ah  gorkosti!    P.   Knef.evic,    ziv. 
44.  Ah  zalosti !  sve  protivno  vidim  da  dilujti.    D. 
Eapic  37.    Ah    ostrine,    vapio   bi;    ah    jutila   srca 
sasma   iieniilosna !   B.   Cuceri  143.    —    tiiko   mozc 
tko  govoriti  i  0  samom  xclii:  Ah  mene  iievo|uoga! 
B.  Rapic  185.  Ah  tuzna  mene!  Besjede  krst.  137. 
Ah    nesrecna    mene!   L.  Radir,  riik.  4.    Ah  mene 
zalosne!  I.  .1.  P.  Lucie,  razg.  32.  Ali  iievii]nc,  ah 
tuzne   mene!   R.  Cuceri  (i8.  —  pred   mini.,   hdjim 
onaj  koji  gornri  kazc  Hlo  <>  mioiiu'  kiiga  sali,  a  In 
•moee  hiti   i   iin  sam:    Ah  ja   nohariii   gresnik.  .1. 
Grlicii'^   150.  Uzdanu    i   rece  :    ah  tuzan  ja!  ,T.  Ba- 
novac, razg.  101.  Ah  nosrei'van !  imati  ee  na  svojoj 
smrti  ostra  sudca.  B.  Cucei'i  (l(i.  Ah  tuzan !  u  one 
case  uajHikone  ostavi.se  to.   153.    Ah   moja  mlados 
jadna  i  tuzna!    195.  —  pird  pitaiieiii,   kiijc  si:  is- 
rice  u  tiisi  i  ccslo  Je  vudene  a  ne  jinini  pilaiie: 
Nesrica  i  |ubav  menje  .su  ]iritvrde:  jak  zviri  moi'iii 
lav,  mlados  mi  svu  gi'de.    Ah   kroz  toj  tko  ne  bi 
jiu-  zelil  umriti?  f).  Dri^.ic  3li5.  Ah  je  li   toj  ))ravo, 
hoce   li    to    i)ravda,    oruzje    krvavo    krst  jane    da 
vlada?  M.  Vetranic  1,  40.  Ah  sto  veco  .sada  tobi, 
draga  kcerce,   suninu  uzroci?  razveseli   lijepe  oci, 
zamisjena  jos  si    u    sebi.    1.  Gundulic.  32.    Ah   da 
li  ces  za  ime  jediio    ti    od  jirazne  taste  slave  po- 
harati    n(>|iraveilno  inostrancim  tve  drzave?    452. 
Ah  kada  cu  tuzan  doci  iiri<l  pristole  boga  moga? 

I.  Akvilini  317.  Ah  no  bi  li  dosta  tebi  sto  ti 
samo  boga  ostavi,  neg  jos  tasto  sasma  u  sebi 
inijeh   ganu   s  tvom    [ubaviV  V.  F.  I'.unii',  maml. 

II.  Ah!  ako  ti  on  ucini  toliko  dobrotvorstvo,  jor 
ga  ne  nosiS  sveder  u  srcuV  M.  Lekusic  114.  Ah 
sto  sam  ucinio!  I.  A.  Nenadic,  nauk  213.  A!i ! 
ho6e  li  kadgod  doci  vrimeV  M.  A.  Rejkovic,  sat. 
96.  Ah!  hoce  li  ikad  juta  sila  statiV  A.  KanizHc, 
ro^.  8G.  Ah!  koliko  puta  i  u  gradoviii  krstjanskijeh 
usilovani  su  boJiiji  namjesnici  ovake  suzo  poiiav- 
}ati!  B.  Cuceri  (1.  Ah!  dokle  cemo  tako  zivit  za- 
slijep)eni?  20.  Da  ne  reccmo  puni  tuge:  ah!  kako 
je  mutna.  kako  grka  (casa  smrtna) !  332.  Ah  sto 
cu,  sto  cu !  ne  spavam  nocu.  Nar.  pjes.  \nik. 
1,  419. 

4.  u  'eli,  molbi,  svjelociiihi.  inigiioaniiiii:  Ah 
da  bi  blazeni  svi  gorki  uzdasi,  kima  plam  |uveni 
me  prsi  zajazi!  D.  Drzic  898.  Ah  da  je  meni  ci- 
nit !  M.  Drzic  324.  Ah  da  te  bog  stvori  po  sridi 
kako  svit  a  meni  da  izda  ociju  tolikoj.  D. 
Ranina  vm''.  Ah  da  bi  bog  dao!  B.  Gradic, 
djev.  32.  Ah  blazeni  i  cestiti  rla  bi  svi  sni  va.si 
bill,  ah  da  s  zorom  danak  bili  oba  bude  probu- 
diti.  I.  Gundulic  15,  Ah  blazeni  da  su  uzda.si,  ah 
cestiti  da  su  cvili,  placi  srecni,  kim  tolike  visrii 
blazi   pokoje  u  \-ik   odlucisc !  (iO.   Obja^n,   danice, 


ah  vece  objavi  zudeno  tve  lice  u  ovoj  dubravi. 
12(5.  Ah  da  kako  satirica,  ma  sumniva  divja  lada, 
moze  nazrct"  moja  lica,  u  prilici  ovoj  sada!  157. 
Svaki  bi  imao,  kada  vidi  i  ima  lijepu  kura,  rijeti 
i  misUti:  ah  da  bih  ovako  lijepo  pribivaliste  pri- 
pravio  na  ncbesijeh  dusi  mojoj  !  M.  Divkovic,  bcs. 
27.  Ah  da  mi  je  razumjeti  tebe,  boze,  i  tvojo 
dilo.  J.  Kavauin  529.  Ah  da  se  mozemo  s  nasi 
ocenasi  doditi  one  s.  oi5tije !  J.  Banovac,  razg.  46. 
Ah !  nek  hitra  muna  sine  vedi-a  neba  iz  visine,  te  te 
sisa  i  opali.  V.  Dosen  40.  All !  da  mi  se  buhom  pro- 
metnuti!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  437.  Ah!  satvori  ovo 
more  u  zeleno  ravno  po|e!  1,  191.  —  sefa  u 
tuzi :  Placuci  rece :  ah,  da  bih  jedan  put  to  uci- 
nio, a  ne  svaki  dan!  M.  Divkovic,  zlam.  34''. 
Primi,  ah  primi  glase  moje.  A.  Vitajic,  ist.  4(58. 
Ah  gospodine  boze  moj,  molim  te  da  otvoris  ova 
vrata.  L.  Terzic  124.  Prostite  mi,  ah  prostite.  P. 
Vuletic  11.  Ah  smili  se  voce,  smili  na  me  suze 
ponizcne.  J.  KavaiiLn  40.  Ah  da  ja  mogu  jutroska 
iz  svakoga  srca  svaki  grih  izkorijiiti !  A.  d.  Bella, 
razgov.  20(5.  Ah  bog  bi  dao  da  se  i  u  sadaiia  vri- 
mena  no  nahoili  ovakih  grisnika!  J.  Banovac, 
pripov.  72.  Jo  li  ovo  istina,  grisnice,  ili  ne?  Ah 
I  da  In'  tako  ne  bila!  .1.  Banovac,  razg.  91.  Ah  kad 
I  bih  mogo  imat  jednu  uru  od  onijoh  u  kojijeh 
I  iirihitih  tude!  Besjede  krst.  2'18.  Potrosi  se  ono 
sto  se  ima  (ah  da  bi  se  mlogi  i  ne  zaduzili!)  na 
nike  dai'ove.  V.  Lasti'ic,  od'  173.  IJzdaiui  razboj- 
nik  i  rece:  ah  da  sam  kao  ti !  F.  Lastric,  ued. 
329.  All  da  zna.s  kako  jxitaiiko  bog  iste  razlog 
od  nasega  zivota!  M.  Zoricic,  zre.  19(5.  Ah  tako 
budi!  D.  Matlci  !(>.  Ah  mucane  blagosovjeno,  da 
bih  te  mogo  u  ncke  kuce  ua.seliti !  B.  Cuceri  189. 
Ah  nemojte  me  ubiti.  Nar.  prip.  vuk.  1(55.  Ah. 
.lakove.  moj  rodcni  bratc !  ti  ne  drzi  vjere  u 
'  Turcima.  Nar.  jijes.  vuk.  4,  145.  All!  kazi  mi, 
I  ako  .sam  ti  mila!  3,  479.  -  zel-a  u  zaklelri:  Ah 
I  tako  111'  ne  tu/.it  i  prijat  od  ne  lik!  budem  joj 
j  ja  sluzit  po  s\'e  dni  vas  moj  vHi.  D.  Drzic  355. 
Ah  tako  vam  sved  kazale  zvijozde  cestit  zrak 
veseli!  jirije  zore  vidjeste  li  koga  ovuda  sit'  na 
?.ale?  I.  Gundulic  31.  Ah  i^ivota  mi  nasega!  F. 
Lastric  test.  150.  Ah  boga  mi,  mlad  na  koiiu, 
mlada  dcdijo!  ako  hoces  vodu  ])iti,  dodi  u  jutru. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  293.  Ah  da  bi  me  bula  no  ro- 
dila!..  ako  vojsku  sakuiiiti  ne  cu.  Ogled  sr.  .52. 
All  za  boga!  Nar.  (irip.  viik.  118.  —  ze^a  it  pro- 
kUiiahu:  Ah  da  bi  se  tiikla  ovako  ti  .  .  .  svuda! 
I.  Gundulic  .85.  Ah  ]\lilo.su,  rda  te  ubila!  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  319.  Ah  Jovanc,  danas  )ioginuo!  4, 
5I(>.  All  iieka  ili,  crn  im  obraz  bio!  4,  157. 

5.  ((  gm'.rii :  Ah  da  se  furfanat  sad  ne  uklaiiase, 
er  mu  ja  litijah  dat  za  sve  er  mac  imase.  N.  Na- 
jeskovic  1,  287.  Ah  da  sam  s  tobom  tuj,  er  bih 
mu  dao  .skocit.  1,  290.  Ah  kada  ne  ces  rog  dig- 
niiti  svrli  oci,  pod'  svii'io  u  brlog.  I.  Gundulic 
139.  —  II  giierii  ukor:  Ah  nosvijesna,  ka  ne  gle- 
das  ni  razloga  ni  zakona!  ah  bezocna,  ka  spovi- 
jcdaii  za  istiiiu  laii  smiona.  1.  (jundiilic  220.  Ah 
cijem  si  se  zahvalila  tasta  |ucka  oliolasti !  284. 
Ah  prokleto  licumjcrstvo!  J.  Kavaiiin  59.  Ah 
prokleta  ncnavidosti !  A.  d.  Bella,  razgov.  55.  Ah 
sli]n"-e!  70.  Ah  ncharnieil  Ovaki  li  zajaui  vracate 
meni?  J.  Banovac,  pripov.  19.  Ah  narode  opaki! 
Ah  grisnice  ojiaki !  83.  Ah  prokleti  grise  smrtm ! 
F.  Lastric,  ned.  83.  Ah  ne.sricnice!  gora  je  mje- 
sina  srce  tvojo  kad  si  u  grihu.  273.  Ah  opacino 
prokleta!  D.  Rapic  245.  Ah  mahnici  od  veriga, 
vi  srecu  ne  spoznate.  B.  Cuceri  2(i.  All  bre  zen- 
ska  .strasivice,  sto  ne  sides  nize  dole?  Nar.  pjes. 
bog.  214. 

fi.  dolazi  po  dm  i  po  vise  puta  ziisiijhc:  Dobro 
prikle  priga.    a  ja   mu  sam    puhao,    ah!    ah!    M. 


AHA 


40 


AHMAT 


Driif  8G2.  Hik'o  li  jiiii  Xao  biti  K'''t'nj"'^i  "la  to- 
liki  ostnju  za  imiko  viii'io  niircilciii ?  All,  ah,  no 
CO,  nogo  re  so  u  I'liovim  imikam  vosolit.  ,1.  Kili- 
\>o\it,  prip.  1,  15'.».  All!  nli !  sto  i\x  protro.sati 
tudu  7.M-n.  V.  DoSon  IIH.  Ah!  ah!  has  si  volik 
vo.so|ak.  I.  Volikanovic,  iiiarg.  .')8.  Ah,  ah,  ah !  Nu 
hodi  .sa  iiiiioiiio,  sada  cc^s  svn  znati.  M.  Drii6  2t). 
Ja  bijodiia  iii  /.nam,  Sto  h\  ni  kudjo  Au;  ah,  ah, 
ah,  all,  ah !  155. 

7,  ihila:i  pred  neJcim  rijecima,  kojitna  se  tako- 
der  uzrikujc,  te  u:Kik  taku  iidrojoi  liiva  jaii: 

a.  prcd  a:  ilh  ii;  u  ciidcuu  u  jednoga  pi'ica 
prusloya  rijeka,  koji  ih  oba  saatarja:  Scinito  da 
Adam  otjo  cuti  ovi  glas  bo?.i .  . .  ?  AJia !  promi- 
slite:  imado  uSi  za  .  .  .  glas  Evin,  ali  nc  imado 
uSiju  za  .  .  .  glas  boii.  F.  Lastric,  nod.  843. 

b.  pred  da  s  gen.,  koji  se  guvori  u  cudu:  Ah! 
da  strasne  nie6avo!  D.  Kapi('>.  21'.). 

c.  })red  o :  S  bogom  o  zom|ico !  ah !  o  da  bi 
takoder  mogao  reci:  zdravo  mi  o  nebo!  A.  Ka- 
niilic,  bogojub.  474.  Srco  mi  gori  da  promini 
6nd  i  zivot  .stari.  Ah  o  da  sam  slicna  fenici !  A. 
Kani?,li6,  ro?..    18. 

d.  pred  jao,  koje  dolazi  po  nekim  krajevima  i 
vijexto  jaoh,  i  sa  kojim  moie  stajati  Ho  stoji  i 
kad  je  hez  ah:  Ah  jao!  ovakovi  klanasa  jest  da- 
nas  pun  krstjanluk.  D.  Rapii  68.  Ah  jao,  o6e,  te 
sto  mi  to  govoris!  F.  Lastrii,  ned.  3.  Ah  jao! 
reee.  A.  T.  Blagojevie,  kin.  79.  Ah  jao  meni  ne- 
vojiioniu!  A.  Kanizlic,  kam.  895.  Bolesni  odvec, 
ah  jao!  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  367.  Ali  i  drugo 
je  .slikuvano,   sto,    ah  jao!    odved  se  dogada.  486. 

—  iza  oba  nioh'  joi  biti  i  da;  isporedi  nuprijed 
pod  b. :  Ah  jao,  da  strasiii  miika!   D.  Eapi6  174. 

—  dva  puta  jao :  Ah  jao,  jao !  D.  Kapic  4. 

e.  pred  jaoh,  za  kojim  inoze  stajati  sve  sto  stoji 
i  kad  nije  pred  I'lim  ah:  Ah,  jaoh  meni!  fiemu 
sam  iiv?  M.  Drzic  155.  Kom'  za  harac  zao  sa- 
vi§e  —  ah  jaoh  tuzna  uspomena  —  nasa  djeca 
neodhraiiena  svako  lito  dana  bise!  I.  Gundulic 
25.  Svak  cas,  gdje  gledamo  iiu-ijeti  i  djecn  ii  po- 
voju,  ah  jaoh,  za  Sto  no  imamo  vii5o  glave  sved 
smrt  svoju?  235.  Tko  sam?  covjek?  ah  jaoh,  kakoV 
243.  Za  zelud  li,  ah  jaoh  meni !  }uti,  gorki  i  ne- 
mili,  ostaviiu  pii-  blazeni?  248.  Ah  jaoh  sasma 
teska  jada!  336.  Ah  jaoh  mili  Isuse!  P.  B.  Bak- 
sic,  razm.  122.  Ah  jaoh!  J.  Mika)a2.  Majke  placu, 
oci  cvilc  . . .  sebe  i  sinke  svoje  mile  videc  ginut, 
ah  jaoh  boze !  P.  Kanaveli6 ,  dubr.  9.  Ah  jaoh ! 
viku  nepravedan  nij'  bio  covjek  w  hip  jedan. 
J.  Kavaiiin  8.  Vele  cinis,  ah  jaoh  vele.  I.  Dordie, 
mand.  10.  Ah  jaoh,  jaoh  takim  majkam !  A.  d. 
Bella,  razgov.  64.  Ah  jaoh,  mili  Isuse!  M.  Loku- 
sic  98.  Ah  jaoh,  kako  te  tako  nevojna  sada  gle- 
dam  propeta!  108.  Ah  jaoh  meni  tuznoj !  112.  Ah 
jaoh,  evo  izdahnuh.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  10.  Ah 
jaoh  meni!  I.  A.  Nenadii,  nauk  213.  Ah  jaoh  tu- 
zan !  B.  Cuceri  73.  Ah  jaoh  tuznu  meni !  95.  — 
iza  oba  dolazi  jos  i  jao :  Ah,  jaoh  !  ,Tao  meni ! 
M.  Drzic  155.  i  vajuioh:  Ah  jaoh  vajmoh  tuznoj 
meni!  I.  V.  Bunic,  mand.  11.  Ah  jaoh  vajraoh! 
1.  Dordii,  mand.  12. 

f.  ^we*^  jaoj,  koje  se  sazima  u  joj,  i  za  kojim 
moze  stajati  sto  stoji  i  kad  nije  naprijed  ah:  Ah 
joj  nami.  J.  Kavanin  412. 

g.  pred  ajme:  Ali  sto  se  cini?  Ah  ajme!  na 
misto  po\Tatne  i  veoma  duzne  za  jubav  ]ubavi, 
vise  mu  puta   zao  ucinimo.   A.  Kanizlic,  uzr.  28. 

h.  jired  iih:  A.  Remeta,  sto  bi  ktio?  ktio  bi 
njeSto  rijet?  B.  Ah,  uh!  M.  DrXi6  138. 

AHA,  intcrj.,  dva  ttzvika  a  i  ha;  za  to  i  stoji 
na  drugom  a  akcenat  koji  inace  ne  moze  stajati 
na  kraju;  uzvikuje  se  u  zadovolstvu ;   dolazi  u 


nase  vrijeme,  izmedii  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
StojSa  prokrsti  nogo  jia  svo  opncka  do  mrve,  pa 
onila  skoti  na  nogo  i  roce :  aha,  sostro,  da  bijase 
joS !  Nar.  prip.  vnk.  36.  Aha  ogrijah  so !  D.  Da- 
iiifi<'r,  isa.  4-1,  16.  —  «  zadovufstvtt  se  govori  i 
sveteii  se:  Aha!  ti  sto  crkvu  razva|ujos  i  za  tri 
dana  naciiias,  pomozi  sam  sobi.  Vuk,  inar.  !5,  29. 
—  isporedi  hod  ah  7,  a. 

AHAR,  m.  turski  ahor,  ahyr,  konusnica,  dvor. 
Dolazi  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  —  a)  vidi  konusnica:  Ostalo  jo  hrco  u 
aharu.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  271.  Neka  bogo  u  aharu 
spava.  Pjev.  crn.  95.  —  ee.^ce  u  mnozini,  pa  se 
nazivaju  doiii,  bijeli,  novi.  No  sam  ode  k  dogu 
u  ahare.  Nar.  )ijes.  vuk.  2,  270.  Koiie  vodi  u 
done  ahare.  1,  582.  Ti  otidi  u  novo  ahare,  tad  co 
cilo  popustiti  krila.  2,  108.  Pa  odoSe  u  ahare 
bile,  opremaju  tri  koi'ia  viteza.  3,  141.  —  6^  vidi 
dvor.  aedes;  Vuk  tiapomine  da  se  u  torn  zna- 
ccnu  govori  ic  Vrnoj  Gori:  Dobro  Ivo  doceka 
svatove,  svo  svatove  na  t\Tde  ahare.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  GOG.  —  Kako  se  po  nekim.  krajevima  ne 
govori  h  pa  dolaze  dva  a  jedno  do  drugoga,  za 
to  su  se  oba  sazela  u  jedno,  te  rijec  gtasi  i  Sir, 
gen.  dra,  i  akcent  kakav  je  u  gen.  ostaje  u  svijem 
oblicima  o.wn  akiis.  .'iing.,  koji  je  jednak  s  nom. ; 
u  mnozini  moze  imati  i  ov:  iri  i  drovi,  gen.  dra  i 
arova.  —  Dolazi  .samo  u  znacenu  koje  je  naprijed 
j)od  a):  A  imade«i  pune  are  kona.  Nar.  pjes,  vuk. 
3,  7,  Ko  r  odvede  korie  iz  arova?  2,  175.  KoAe 
vode  u  arove  done.  2,  582.  Pa  otide  u  nove  arove, 
te  opremi  agina  dogata.  3,  202.  Ona  vodi  \'ilovna 
dogata,  vodi  riega  u  arove  puste.  1,  543.  —  Do- 
lazi i  okrneno,  bez  prvoga  a,  te  glasi  i  har,  gen. 
hdra,  s  akcentom  i  u  ostalijem  padezima  kao  na- 
prijed ar.  —  Dolazi  u  oba  znacena:  a)  kao  na- 
prijed pod  a):  Te  ga  (sarea)  vodi  u  svoje  harove. 
Pjev.  crn.  217.  —  b)  kao  naprijed  pod  h):  I  do- 
do.se  na  har  kapetanu,  te  stadose  piti  rarko  vino. 
Ogled,  srji.  43.  Piju  vino  age  od  Niksica  na  bi- 
jeU)m  haru  MuSovica.  241.  Koiie  vode  u  konske 
podrume,  a  svatove  u  nove  harovo.  Nar.  pjos. 
vuk.  her.  51. 

AHI,  interj.,  talijanski  uzvik  u  tiizi ,  kao  ah;  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka;  isporedi  ahime.  Ahi, 
jedina  ]ubavi  moja,  Jesuse!  V.  Andrijasevic,  de- 
vot.  115. 

AHILSKI,  adj.  s.  Achilii :  Vfc  mitropoliji  ahil- 
skoj.  Danicic  1,  20.  isporedi  Arhilije. 

AHIME,  interj.  talijanski  uzvik  u  tuzi ,  kao 
ah;  dolazi  xw — ■x.viu  vijeka  ;  isporedi  ahi.  Ahime, 
vilo  dusice.  M.  Drzic  142.  Ahime,  sto  cujem? 
233.  Ahime,  mali  idu  putem  nebeskim.  I.  An- 
cic,  \Tat.  2,  4,  12.  Ahime,  ovoga  no  znam  grija 
kolik  je.  167.  .Ahime  sto  cemo  onde  uciniti?  J. 
Banovac,  pred.  2.  Ahime  teska  ti  ce  muka  biti. 
3.  —  ncki  pisci  prosloga  vijeka  pisu  i  ahjme,  a 
to  bi  u  mil  moglo  hili  pogrjeska  mjeMo  ajme: 
ahjme.  A.  Kanizlic,  utoc.  681.  bogoj.  96.  kam. 
16().  J.  Filipovic,  prip.  3,  66.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  1. 

AHIMEH,  uzvik  ahime  .s  dodanim  na  kra,ju  h 
(prema  uzviku  ah);  isporedi  ajmeh.  samo  u  jed- 
noga pisca  proHoga  vijeka.  Ahimeh  meni !  Go- 
spodine,  sto  govoris?  B.  Cuceri  208. 

AHIR,  m.  tur.'<ki  ahyr,  posjedni,  svrsetak ;  dolazi 

XV  vijeka  u  spomenicima  koje  su  pisali  turski  ca- 
revi,  i  to  u  imenima  mjeseca;  vidi  kod  rabi  i  zumazi. 

AHMAT ,   m.    tursko   ime    musko ;    dolazi   od 

XVI  vijeka:  Ahmatt  basa.  Danicid  1,  20.  caru 
Ahmatu.  I.  Gundulic  306.  Ahmat  sultan.  I.  T. 
Mmavii,  osm.  13. 


AHMED 


41 


AJ 


AHMED,  VI.  tursko  tmeimisko;  dolazi  xvii  vi- 
jeka.  Daiiidid  1,  20. 

AHMET,  m.  tursko  ime  musko;  vidi  Alimat; 
dolazi  od  XVI  vijeka.  Ahmeti.  begt.  Danicic  I,  20.  i 
Cam  Ahmetu.  I.  Gundulic  285.  Ahmet  pasa  slon- 
car,  Ahmet  pasa  sve  kriv.  Po.sl.  dan.  1.  I  tu  nade 
Ahmeta  Bauka.  Nar.  pje.s.  viik.  4,  472.  —  govori 
$e  i  bez  h :  Amet  pade  a  Pero  pripade.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  87.  Pa  doziva  sina  Amet-agu.  4,  356. 

AHMETOV,  adj-  sto  pripada  Ahmetu.  Syni, 
Ahmetovt.  Danicid  1,  20.  i  bez  h:  Gospi  miloj 
Ametovoj  majci.  Nar.  pje.s.  vuk.  4,  84. 

AHMETOVIC,  m  ])rezime  Turcinu,  sin  Ahiiie- 
tov.  Tu  pristize  Hadi'  Ahmetovi6a.  Pjev.  cm.  298. 

AHRANIT,  Ahranita,  m.  ime  musko,  koje  do- 
lazi prije  nasega  vremena.  S.  Novakovic,  pom. 
43.  —  isporedi  Aranit.  —  moze  biti  od  gri. 
d/Qarr];,  cist. 

AHTAPOD,  m.  od  gri.  fixidnovg,  poh-jiu.s,  ridi 
oktapod,  aktapot,  hobotnica,  obndnica.  ><iimo  u 
Vukovu  rjeeniku  (gdje  grijeskom  stoji  da  je  ka- 
monica,  ostrea). 

AI,  i  ai,  interj.  uzvik  a  i  i ;  u  cudti :  Ai,  sta 
so  uciiii !  —  AI,  sta  je  ovaca !  1,^.  Kovacpvio. 

AIR,  m.  grc.  nrjp,  aor,  vidi  ajer;  dolazi  kui  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  sanio  u  Daninievu.  Aiir 
istuste.  Domentijan'>  17. 

AIS,  uzvik  kojim  se  riie  na  volove  kad  se  hoce 
da  skrenu  na  .itranu  vuktici.  Izmedu  rjeinika 
samo  u  VukmHi  (,vox  vertciiti.'s  boves  ai-atores'). 
isporedi  ajs.  iieki  /k.sm  j  ajis:  U.>ituk  mrkona!  ajis 
beja!  M.  D.  MiJicevic,  /.iv.  1,  29. 

AlSKANE,  «.  rikiu'ie:  ais!  Samo  u  Vukoiu 
rjeeniku. 

AISKATI,  aiskam,  impf.  rii-uci  ais  Ijerali  vola 
na  stranu,  kad  nice.  Samo  u  i^ukovii  rjeeniku. 
Prelazno:  aiskati  vola.  Vuk,  rjo6.  2''. 

AISNUTI,  iisnem,  pf.  viknuvsi  ais  potjerati 
vola  na  stranu,  kad  vuce,  a  i  udariti.  samo  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  .samo  «  Vukovu. 
Prelazno:  aisnuti  vola.  Vuk,  rjof.  2'>.  u  prenese- 
nom  znaceiini  i  cejadc  udariti  jako  .sakom  :  AH  ga 
aisnu !  svi  mu  prsti  ostaso  ua  obrazu.  J .  Hogda- 
novi6  u  Lici. 

AJ,  interj.  uzmk  u  kom  je  sastai^len  uzvik  a 
.s'  uzvikom  i,  tako  da  je  jyosfedtii  iza  prroga  pro- 
mijenen  od  vokala  u  kons.  —  Gorori  se  kao  a 
Hi  ah,  koje  vidi.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjere  M.  Marulica,  i).  Drzica,  M.  Vetranica), 
izmedu  rjeeniku  samo  tt  Vukovu,  gdje  se  veli  da 
je  ,ruf  und  antwort' ;  taj  je  odgovor  samo  odzi- 
vane:  viiuci.  tijem  glasom  odziva  se  drugl,  samo 
jav\a  da  je  cuo;  primjera  ndzivanu  nana.  —  Nqj- 
vUe  stoji  u  poUetkii  i  u  ■•sredini  govora,  ali  cesto  i 
na  kraju. 

1.  u  cudu :  Aj  ustrpnos  blazenita,  vplika  1"  su 
tvoja  mita:  J.  Kavanin  (iO.  —  .s  gen.:  Ako  li  se 
koje  (h)  suvise  vidi  komu,  neka  rece :  aj  plodna 
pera,  aj!  J.  Filipovic,  prip.   1,  xiii. 

2.  M  pitanu :  cesto  stoji  iza  izrecena  pitana : 
Toj  te  sam  molio  da  s  bogom  podes,  aj  ?  N.  Na- 
}eSkovic  1,  185.  Jeda  .sto  drugo,  aj?  191.  Aj?  ,Ie 
li  toj  ugodno  visnemu  bogu,  aj  ?  reci  djer  slobodno. 
230.  Ti  meni  rukami  u  obraz  ides,  aj  ?  244.  Mao 
ti  rece  rok!  osam  dni,  je  li?  aj  ?  2(i4.  Aj  devojko, 
du§o  moja!  sto  .si  tako  jednolika?  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  161. 


3.  ti  radosti:  Aj  noga  za  nogom,  kao  riba  za 
vodom  i  dovojka  za  momkom.  Nar.  pjes.  vuk. 
rjec.  21'.  —  pokazivanem  radosti  pukazuje  se  i  odo- 
bravane,  pohvalivanc :  Aj  ti  dobri  i  vemi  slugo ! 
Anton  Dalm.,  mat.  25,  21.  Aj  dobri  slugo!  luk. 
19,  17.  u  Vuka  na  oba  mjesta:  dobro,  grc.  tv.  — 
odobravane  je  u  radosti  i  kad  se  tko  tudemu  zlu 
raduje,  kad  se  kome  sveti:  Pak  se  rugat  s  liirn 
poceSe :  aj  naglasni  cudnotvorPe !  aj  aj  vrsni  ru- 
kotvorce!  koji  crkvu  razrusujes,  jjak  u  tri  dni 
sagradujes.  P.  Kjieze\'ic,  nuika  41. 

4.  u  zaiosti:  Aj  boze,  stvori  li  na  saj  svit  trud 
veci  neg  tomu  ki  cvili  dragoga  zeleci?  D.  Dr^i6 
352.  Aj  slavni  moj  boze!  ovi  trud  boljezniv  pro- 
cijenit  tko  moze!  M.  Vetranic  1,  48.  Aj  ti  li  ktje 
takoj  da  tvojom  odlukom  toj  stado  krstjansko 
raspe  se  prid  vukom  ?  1,  48.  Aj  za  sto  tebe  rad  .  . 
ja  trpim  .  .  ?  1,  474.  Nije  li  zaios  aj  vidjeti  takoj 
nut  gdi  leJi  mlados  taj  kako  c^^jct  usalmut?  N. 
Na)esko\a6  1,  194.  Spjevaoei,  gdi  ste  vi  ?  zamukli 
sto  ste,  aj,  prije  roka  cvijet  ovi  gdi  skonca  smrt 
ovaj?  2,  125.  Platil  bih  sto  godi,  aj  Pasko  ne- 
bore,  vede,  ner  tko  godi  verovati  more.  P.  Hek- 
torovic  10.  Aj!  placuci  srdaccc  moje  rece.  P.  Zo- 
ranid  29.  Aj  pravdo  vici'ia!  kako  trpis  da  pra- 
vednik  pati?  29.  Vijuci  nc  pristaj  glas  zalostan 
dajudi,  suze,  jauk  i  aj  zajodno  misajud.  63''.  Aj  zla 
cps(t)i  sega  svita!  D.  Barakovid,  vil.  248.  Zavapi: 
aj  slipa  jirezocna  jubavi !  263.  Aj  pogleile  bolez- 
nivi!  M.  Gazarovic,  |ub.  36.  Aj  nesridni  dan, 
aj  ogan  pakleiii.  56.  Aj  da  ne  bih  rojen  bio  ko- 
liko  mi  bise  bo|G  I.  Ivanisovid,  kit.  47.  Aj,  tko 
mi  de  suze  dati  ?  46.  Aj  smrti  |)riluda,  jos  nis'  boja 
sita.  J.  Arniolusid  vii.  Aj  lejioto,  svijeh  pomamo, 
ah,  tko  s  tf'bp  np  uzdahnc?  .1.  Kavanin  42.  Mi-vo. 
ka])]o!  kapjo,  mrvo !  aj  sto  mp  stp  iznmcile  .399. 
Aj  de  si  mi  Potre  mio  stride!  Nar.  pjes.  vuk.  4, 
363.  —  .s  dat.,  u  kom  stoji  onnj  kome  je  od 
zalosti  Hi  nevole  tesko:  Aj  meni!  P.  Katancid, 
fruct.  51.  Aj  si  nemu  do  Vioga  jcdnoga!  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  378. 

5.  u  ze{i,  molhi,  nagovaranu,  zaiiovijedanu  ltd. 
Nu  mi  roc'  ovoj,  aj :  .sto  ti  de  jcsti  dat,  kad  sire 
Vila  taj  ne  umije  usirat?  N.  Na|eskovid  1,  184.  I 
ti  ga  se,  gospo,  bludi,  aj !  cim  dojdos  ua  ma  lita, 
pr  sp  dobrom  svini  obita,  pak  svakoga  prizlocudi. 
M.  Pelegrinovic  175.  Aj  ustrpo  prphral)rpna,  da 
hi  numi  omilila!  J.  Kavanin  136.  Aj  serdari.  voj- 
vode,  knezovi '  na  oruzje  sivi  sokolovi !  J.  Ki'm- 
potid,  pjosma  10.  Kad  je  tako,  moja  majko,  aj 
uzmi  ga  ti.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  267.  Aj  pomagaj, 
Mamute  vezire  Pjev.  cm.  245.  Aj  plavo !  aj  mrko ! 
V.  Vrcevid,  igre  21.  —  zela  u  zakletvi:  Aj  take 
mi  glave,  po  svcm  je  poznati  da  si  krvi  prave. 
M.  DrXid  438.  Aj  borja  vani,  moje  vjeme  sluge! 
Nar.  pjes.  bog.  271.  Aj  tako  te  ne  zelila,  braco!  ne- 
moj  mene  davat'  ni  za  koga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  531. 

6.  u  giievu  i  ukoru :  Aj  lovcaru,  zali  rode,  za  6 
pogubi  dva  jelinka?  D.  Barakovid,  vil.  217.  Aj 
judi,  aj  ]udi,  na  sto  se  tuzite?  J.  Armolusid  28. 
,IaSe  nas  koriti :  aj  Spaiioli  mzi !  62.  Aj  mah- 
nitce,  sto  govoris?  J.  Kavanin  15.  Aj  ne  luduj, 
Arapova  }ubo!  Nar.  pjes.  petr.  1,  309. 

7.  dolazi  i  po  dra  puta  zasopce:  u  cudu:  Aj, 
aj,  nebore  moj  Panuciju!  M.  Maralid  274.  Vrle 
mi  kiiizevnice !  aj,  aj !  da  li  ti  uzmes  patrice  u 
sake,  a  te  knjige  ne  privlacis!  A.  Kanizlid  utoc. 
239.  Aj,  aj !  kamo  srica  da  se  tkogod  bude  ositio! 
A.  Kanizlid,  kam.  46.  Aj,  aj,  premudra  lisico !  D. 
Obradovid,  bas.  24. 

8.  moze   stajati  pred  kojim  drugim   uzvikom: 

a.  2>f^d  a,   .s  kojim  se  pise  u  jedno,  vidi  aja. 

b.  pired  davori:  Aj  davori,  davori,  Radosave 
Siverine!  P.  Hektorovic  21. 


AJA 


42 


AJER 


c.  pred  uj:  Aj,  uj,  no  Imliij,  s  (mloiu  luliom 
no  (b'liKUJ.  Nav.  jijos.  viiU,  i-jof.  filHi'. 

9.  stoji  prcd  bo  /  .<  I'lim  poricc,  i  lu  hvnv  recc- 
iiice,  Jer  Je  ii:vik:  to  iiDi-icfn'ie  dolazi  od  cudcnn, 
iojt'  jc  II  a\ :  iich'iiiii  ii.  p.  jiilai'iu  I'lftko  sc  iiidi,  pa 
(jn  tijcm  jiorice;  a  bn  (Icujc  ridi)  sumo  r/«.'  site 
dnjc  oiioiii  sto  sc  iKii  I'l  Anic.  Aj  bo!  non.  Vuk, 
rjoc.  -J'',  (gdjv  sc  dodiijf  da  sc  Uihi  poriie  u  Dii- 
bwrnikii).  —  isporedi  aja. 

A.TA,  i  i\ja,  sastarljaia  den  iizril-a  aj  /  a;  oha 
cudciieni  pinna  pridiiemti  (loriiru  ili  onomc  sto 
hi  sc  po  vjcmu  ovikicalo  oilhijiijii  In,  poriiu  to, 
ka:u  same  Iwz  ikakiv  driiijc  rijeii  da  to  nijc 
(fidi  i  udiojeno  a  a  kiid  a  pod  I,  .">);  a  dolasc  i 
kao  sain  iizrik,  lies  poricaiia. 

1.  poricane,  i  to  izraii  rei'eiiiec  tako  da  ,je  samo 
aja  doeufiio,   a  sto  sc  iiiiii   inisli  ono  sc  mozc  sa 
i'lim  izrcci  osohitom   reccnicoiii.  Dolasi  od  xvi  vi- 
:jcka  (I'idi  primjcr  M.  Drzica),  izmcdii  rjocriika  u 
lielostijeiiccint  (ijdjc  se  tiimaci:  ,ravno  tal;,  quasi 
vci-o,  scilicet',  a  to  jc  »  jedim  riiku  poricane),  ti 
Voltiijiji'iiu  (jC'Pi-to,  si,  ajipunto,  govviss,  ebeiiso')  a 
to  cc  biti  kao  u  Bjcloslijcnc.n),  u  Stiiliccm  {.jiar- 
ticula   li-oiiici>   affirmans-),   tt    Vukorii.   (,acli  Jioiii, 
nicht  docli,  miiiimo').   Ciiii  mo  se  no  znat.  Suma 
t"  mati,  non  ti  cogniosco.  Aja,  a  ja  cu  fongat  da 
vjcnijein.   M.    Drzic    ;>24.    Bozo,    na   iicmoc    luoju 
nastoj  .  .  .  Aja,  no  kada  ti  liocos,  nogo  kada  biido 
potreba.  V.  Andi-iajii,  put.  04.  Nicefor  vapijn:  ,stf> 
cinis,  bi'atoV  joda  si  pohidioi'   kamo  tvoja  jako.st, 
s  kojoni   ,si    miiko   iiodnioV   Za  sto  u  male  gubiS 
kninn    koja  ti  je  pripravJcnaV"  Aja.  Sapricio   ovo 
no  slu.sa.  .1.  Filipovic,  prip.  1,  4-l!».  Onda  bi  so  osta- 
vila  da  jiui  so  na  svit  vratit;    ali  aja,  ii  vike  vi- 
kom   vaja  u   ononm   ogi'iu   gorit.   3,  373.   Al   mu 
odgovara:    aja  Noc,   ni   ti   nisi  za  to.   F.  Lastric, 
test.   1.S5.  Kamo  gaV  Aja,  nij(^  ga  viditi.  T>.  llapid 
102.  Koc'i  lioces:  neka  nio  puste.  pak  cu  tako  tilo 
pokoriti,  da  cu  dan  noc  na  kliuu  lezati.  Aja!  .Ju- 
ravit   per   viventem    in    saecula   sacculorum   quia 
tempus  non  erit  amplius.  27;!.  Za  to  tvoga  ofieira 
slidi   i  ne   roci   u   nicemu:   aja!   M.  A.  Rejkovic, 
.sat.   124.   Mozes  Ii  se,  Marko,  pouzdati,  da  otidos 
uprimorje  ravno?  . .  Veli  nenni  ICi-ajevicu  Marko: 
aja,  bogme,  care  gospodine.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  404. 
Veli  liemu  Mandusicu  Vuce;  da  to  nosim,  pobro, 
mome  dvoru.  mati  moja  da  ti  rane  vida . . .  Pro- 
govara  Smi[anic  Dija:    Aja   bogmo,    di-agi  pobra- 
time!  Tuda  majka  rano  jjovreduje.  Nar.  pjes.  vuk. 
'?'  ""Ii'  -"^J*^'''  ""^  l"cl"j>  kako  no  smijes  prijeci  ))roko 
cuprijo  kuda  ido  svijot  i  koi'ii  natovaroni  prolaze  ? 
Aja!   Krone  ie   ui  po  sto.  Nar.  priji.  vuk.''  304. 
Sta,  zla  ti  sreea !  povico  sojak,   lij(>cio  je  sve  jio- 
kojne,  a  nijednoga  zivoga !   Aja  b'ognic,   volim  ja 
da  mi  sina  bog  ubije  nego  liocim.  Nar.  prip.  vrc. 
81-   ^    U  govnrit   po  nckiin   krajevima   mozc  se 
cuti  i  s  dodanim  na  krajii   k   (kao  ii  ondak,   ov- 
denak)od  ka  (kao   ii.   sadoka),    i  sa   c  mjesto  k: 
ajak,  iljac.  ^j.  Kovacevic. 

?•  ."f'f'  "  ialosti,  ali  saino  u.  jediioj  )i,jcsmi,  a 
^ojoj  je  zalost  sale  rndi:   Dodo  luiia,   odnose  ga; 
jao  mene  odnose  ga:  aja,  uja,  pusta  lui'ia!  ne  no.si 
mi  vojna  moga.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  .527. 
AJAC,  vidi  kod  aja. 

AJAC,  III..  Aiax  isporedi  Ajaco.  Ajac  s  sini 
Antea.  ,1.  Zanotti,  on.  2,  29. 

AJACE,   m.  tal.  Aiaco,  Aiax.  Kad  ju  pridobiso 
Ajace,  Uliso  i  tvidi  Akilo.  D.  narakovic,   vil.  12. 
AJAK,  vidi  kod  aja. 

A.TAK§,  m.  Aiax ;  xv— xvi  rijeka :  Prido  Ajaks. 
Trojan,  jag.  pril,  02.  Ajaksa  Telanionica.  Alok- 
sandr.  jag.  Starine  3.  244.  Aloksandr.  nov.  03. 


A.TAM,  iljma,  m.  lieleiuni,  ,o)io  kao  prvdni  kraj 
od  samara,  .sto  stoji  uprcyiiiiiu  koitii  nko  crata'. 
Samo  II  Viikorti  rjtiiiikn  ifidje  sc  dodajc  da  sc 
(jovori  II  lAci).  liiee  od  iiirskoija  ojum,  prorez. 

A.TAN,  ajiina,  m.  arajiski  a'jan,  starjesina  it  ko- 
jem  nijcstii.  Samo  ii  iia.se  vrijeme.  Akcenat  mozc 
liiti  da  je  i  i'ljan,  iljana.  Iz  Mostara  mostarskog 
ajana.  Nar.  pjes.  juk.  .'J24.  Svo  jo  sio  ajan  do 
ajana.  Nar.  pjos.  mar.  'u. 

A,TANE,  n.  perscrutatio,  ciiiiaiu:  isjiorcdi  ajiiti. 

AjAo,  tizvik,  ukom  jc  sastarfeno  a  /  jao;  ridi 
kod  a  i  jao. 

A.fAOlI,  iizvik,  II  kom  jc  sastarlciin  a  /  jaoh; 
vidi  kod  a  i  jaoh. 

A.IAOJ,  iizrik,  it  kom  je  .sastav{eno  a  /  jaoj ; 
vidi  kod  a  i  jaoj. 

A.TATI,  ajilm,  imp/,  porscrutari,  cm'iati  kao  lu- 
2)cz  kad  trazi  gdjc  lii  .sto  ukrao.  U  nase  vrijeme 
u  Lici.  bice  od  mag.  djni,  riti.  Seoski  tat  kad 
niSta  ob  noc  no  mozo  ukrasti,  roce:  s\^l  noc  sam 
aja",  nista  ugrabiti  nij(!sam  mogao.  J.  Bogdanovnc. 

A,TAZ,  m.  imc  tiirsko,  koje  dolazi  xv  vijeka. 
Ajazi.   begt.   Mon.  sorb.  512. 

AJBO,  vidi  kod  tij. 

AJCICA,  ./'.  coronilla  varia  L.  K,  Crnogorac, 
bot.  107.    isporedi  zajfina. 

A.TDAMAK,  m.  tiirski  liaidamak.  goniti  Diiuci 
hajdc  a  po  turn  i  hijuci,  pa.  jc  torn  rijecju  u  nas 
gdjc  .sc  gorori  prozvana  tojaga,  kijaca,  koje  vidi. 
Dolazi  od  prosloga  vijeka,  izmcdu  rjecnika  samo 
u  ]'iikorii.  Spopadnu  koji  luotku  a  koji  ajdamak, 
i  izmazu  zdravo  nasega  pojaca.  D.  Obradovic,  bas. 
05.  Herkul  postapajuci  se  svojim  strao\Ttim  ajda- 
makom  upazi  loptu.  290. 

A.TDANA,  /'.  zethsko  ime;  mozc  biti  od  grc: 
(aydiif,  gospodin.  dolazi  prije  nasega  vremena  u 
jciliiom  sponiciiiku.  H.  Novakovic,  pom.  40.  isjio- 
redi  Hajdana. 

A.IDANOVAC,  Ajilanovca,  m.  selo  blizii  Fro- 
kiqifa.  Starino   10,  272. 

A.TDAK,  m.  ridi  Hajdar. 

A.TDE,  vidi  liajdo. 

AJER,  vt.  aer,  isporedi  ah;  arija,  vidi  povjetarce, 
vazduh,  zrak.  —  Neki  pisu  bez  j,  a  t'leki  i  s  Aim 
i  bez  Tiega.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmcdu  rjec- 
nika u  Vrancicevu  (,aer'),  u  Mikajinu.  (,ajer'),  u 
Bjelostijniceva  (,ajer'),  u  Stulicevii  (,aer'  i  ,ajer'). 
—  Sa  j :  Kada  ajer  umje.ste.vase  u  visinah.  N.  Ra- 
nina  lil4.  Jer  se  rastupi  ajer.  M.  Marulic  07.  Ajer 
koji  gromom  .stresa  bog  od  bogov.  P  Hektorovic 
82.  Mecuci  prah  gori  va  ajer.  Anton  Dalm.,  djel. 
22,  23.  Doklo  dull  po  ajeru  nikoko  pobludi.  P. 
Zoranic,  29.  Kada  ajer  umiscevase  va  vic.iiih.  Ber- 
nardin  95.  Ajera  vodrinu  nam  podaj.  M.  Alberti 
351.  Loti  po  ajeru.  B.  Kasic,  is.  25.  Smutio  se  je 
ajer.  72.  Biti  como  uzeti  u  ajer.  I.  Bandiilavic 
270.  Ajer  dobar,  zdrav ;  uezdrav ;  ajer  vedri ;  obla- 
can ;  pun  maglo ;  tanalian ;  doboli ;  cist ;  kuzan ; 
mek,  to  jest  ni  vruc  ni  studen.  J.  ]Hika|a  2''.  Ajer 
jest  svrhu  zemjo.  P.  Radovcic,  symb.  20.  Da  ga 
ponesu  po  ajeru.  I.  Ancic,  ogl.  40.  List  koji  leti 
po  ajeru.  M.  Radnic  18.  Koje  ili  u  ajeru  ili  na 
z(!m|i  ili  u  moru  zivu.  A.  Vitalic,  ist.  .348.  Ajer 
zdrav  i  plodan  dopusti.  V.  Terzic  351.  Koji  su 
napunili  ajer  i  pakao.  P.  Macukat  25.  Po  ajerih 
Ictec  .  .  .  .T.  Kavariin  400.  Po  ajeru  lecase.  J.  Ba- 
novac,  prod  52.  Zaklinaiie  ajera.  J.  Banovac,  blag. 
101.  Zidat  kastjele  u  ajeru.  Poslov.  dan.  157.  Po- 


AJEEAN 


43 


AJME 


gleda  va  ajer.  Nar.  prip.  mikixl.  130.  —  Bez  j  : 
Aer  oblacan  i  strasan.  Zborn.  147l>.  Zeni)a  i  more 
i  aer  na  dvoje.  i  ogai'i  no  more  igdar  bit'  da  stoje. 
N.  Najeskovic  1,  323.  Va  aeru.  A.  Dalmatin,  ap. 
99.  Aer  me  odisuci  pase.  B.  Gradic,  diih.  25.  Aer 
zemju  s  sebe  smece.  £).  Barakovic,  jai".  (i.  S  aerom 
vele  zdra\-ijom.  M.  Orbin,  zrc.  21.  Aer  ili  zrak 
vrhu  Rima  otrovan  stase.  F.  Glavinic,  cvit.  113. 
U  Spaniju  aer  promiiiiti  vrati  se.  249.  Smete  se 
aer.  I.  Drzic,  iiaiik  gond.  152.  Aer  ti  udi.  V.  An- 
driasi,  put.  251.  Gradovi  u  aera.  P.  Posilovi('-,  nasi. 
47.  Ne  ima  aera  cim  bi  diao.  S.  Margitic,  f'ala 
220.  Onda  rosa  iz  aera  pada  na  zemju,  kadiio  se 
aer  naliodi  u  tisini.  J.  Banovac.  pripov.  113.  Nista 
ne  vidi  po  aeru.  F.  Lastric,  ned.  16.  Aer  i  ogai'i 
oblasti  svojoj  podlozi.  A.  Kanizlie,  fran.  109.  Na 
koga  ric  svaki  cas  vatra  tebe  more  sazeci,  a  aer 
utusiti.  D.  Eapi6  7(5.  Vidise  se  vojske  u  aeru.  J. 
Filipovic,  prip.  1,  137.  Jos  ne  gi-mi  aer.  L.  Eadic 
7.  Saeta  se  spustala  iz  aera  veiira  neba.  Nar.  pjes. 
bog.  110.  liita  nuihe  po  aeru.  Poslov.  dan.  20. 
—  dolazi  i  sa  li  sjyrijcila  u  jcdnoija  piaea  xvii 
vijcka,  kada  sc  je  i.:yi(hih>  li  tc  jiimih)  i  ydjc  ne 
treha :  Tko  ima  priskociti  jcdan  potok,  jjocmo  za- 
trkivat  so  iz  daleka,  neka  uzamsi  ,liajer'  jiriskoci 
bo}e.  M.  Kadnic  2(il. 

AJEEAN,  ajerna,  adj.  ai'reus;  sdiini  ii  Sliilicrrii 
rjccnilcn;  vidi'  ajei-ski. 

AJEESKI,  adj.  ai'reus.  Holtizi  iid  xvir  rijrka, 
iziiieJii  rjecnika  sniiio  u  Mik(i(i)iii.  Ajcrsku  ve- 
drinu  nama  podaj.  B.  Kasir,  rit.  442.  Ajcrske  pro- 
tivscine  da  so  obale.  I.  Baiidulavi<'-  295.  I'od  noge 
s'  mu  sve  stavio  ...  I  jxk!  oblast  ptwilozio  . .  .  ptiou 
ajersku.  A.  Vita|ic,  ist.  27.  Po  jirostoi-n  ajer- 
skomti.  482.  Sve  dnlie  nociste  i  djavle  j)aklenske, 
ajerske,  zema|sko.  L.  Terzir  2li<>.  Kro  ti  se  sve 
obo}a  .s  ajor.skoga  diha  skoilna.  J.  Kavanin  125. 
Misaju  se  mnoge  ajerske  kriposti.  J.  Banovac, 
prod.  118.  —  /  l/cz  j  (isporcdi  ajer):  Aerski  kacl 
dusi  obore  gi'iivan  jad.  E).  Bai'akovic,  vil.  79. 
Oduha  aerska  ili  ti  zracna.  D.  Rapic  330. 

AJGIE,  ajgrra,  m.  turaki  aigyr,  admissarius, 
vidi  zdrijebac,  pastuh;  iaporpdi  angir.  sitiiio  ii  tiase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  saiiio  n  Vukovii,  yrijes- 
kom  pisu  i  na  h  xprijeda :  Obrlatio  kao  hajgir 
doni.  Nar.  posl.  vuk.  230. 

AJGIEACA,  /.  mulier  f'urens  libidine,  iipujf- 
nica.  Samo  u  i'ukora  rjraiikii.  ()d  ajgir.  Isporedi 
ajgirusa. 

AJGIEOVIT,  adj.  integer,  non  oastratus,  ridi 
pastusast.  Samiiokoi'm;  orf  ajgir.  Sainii  ii  Vitkiivit 
rjecnika. 

AJGIEUSA,  f.  villi  ajgiraea.  Samo  u  Viikovit 
rjecnika. 

AJTS,  oidi  ais. 

AJKA,  /.  ime  Turkini,  nacineno  prema  narod- 
nim  (po  nmlenu  A.  Pacica)  od  tar.  Aise  (hoje 
je  bilo  ime  zeni  Muhamedovoj).  PiUu  ga  i  sa  h 
aprijeda :  Hajka.  —  Gledala  ih  Ajka  s  visoka  car- 
daka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  387.  Nemoj  mi  se  Ajko 
prevariti.  1,  578.  —  sa  h  sprijeda:  Da  odvedc 
Hajku  iz  Udbine.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  174.  Zdi-ava 
bila,  Hajko  Atlagica!  3,  103. 

AJKE,  /.  vidi  Ajka.  Poj  Ajke,  duso  moja.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  234.  329.  Ajke  ceri,  ti  je  ne  dodrla! 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  29. 

AJKUNA,  /'.  hyp.  od  Ajka.  Pa  dozivje  Ajkunu 
devojku:  O  Ajkiina,  mila  sestro  moja!  Nar.  ]>jes. 
vuk.  1,  o7().  —  i  sa  h  sprijeda   (vidi   kod  Ajka): 


Posetala  Hajka  Atlagica,  na  Hajkuni  divno  odi- 
jelo.  Nar.  pjes.  -saik.  3,  103.  Bog  mi  s  tobom,  pa- 
sina  Hajkuna !  2.  G13.  0  Hajkuna,  lijepa  devojko ! 
3,   125. 

AJKTJNICA,  /.  hyp.  od  Ajkuna.  Segi-tica,  dilber 
Ajkunica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  273.  Duso  Ajkunice! 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  60. 

AJKUNXN,  adj.  sto  pripada  Ajkuni.  Zaspala 
je  Ajkunina  majka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  577. 

AJLAKOVIC,  )".  prezime  Turiinu  u  pjesmi. 
Tu  se  nade  Ajlakovie  prodobar  junak.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  297. 

AJLUK,  m.  tarski  ajluk,  nijcsecna  plata,  mer- 
ces  menstrua,  a  u  nas  ydje  ne  yovori,  yovori  se 
za  xvaku,  kako  stoji  u  Vuknvu  rjecnika,  ali  opet 
,osobito  Ho  se  daje  vojnicima  (becarima)  na  nije- 
.-fcc'.  Samo  u  nasc  vrijeme;  izmeda  rjecnika  samo 
a  Vukova.  V  I'legovoj  je  vo]i  ostanuti  u  onoj  kuci 
za  ncku  godisnu  platu,  ili  se  odvojiti  jednom  za 
vazda  ne  trazeci  nikakva  ajluka  sto  se  u  onoj 
kuci  trudio.  V.  Bogisic,  zbor.  311.  —  yrijeskom 
piUu  i'sa  h  .^jirijeda:  Po  inalo  hajluka.  Nar.  prip. 
vrc.  32. 

I  AJLUKCIJA,  m.  tarski  ajlykci,  koji  ima  mje- 
sehia  jitata,  a.  u  nns  je,  ydje  se  yovori,  kako  stoji 
a  Viilcova  rjecnika,  rojnik  koji  vojuje  za  plata, 
miles  merconarius.  —  i.iporedi  ajluU.  —  Samo  ic 
I'ukova  rjecnika. 

AJMA,  /.  vidi  a|ma.   L.  Ivovacevic. 

AJMANA,  f.  tiirski  liajv:ui ,  zivince,  zvjcrka, 
koje  .ie  yovori  i  bez  promjvne;  ridi  hajvan;  a  n 
liackoj  jc  tako  promijcnena,  i  ondje  je  klasr  koje 
sc  nade  u  scia  Hi  a  po(a  a  ne  zna  .sc  cije  je,  vidi 
bitanga,  jova;  a  recc  se  i  eovjcku  a  poyvdi:  idi 
jauiano  jeilna!  —  Samo  a    Vakovii  rjecnika. 

A.IMANOVIO,  m.  prezime,  maze  bill  od  tar. 
einian,  udovac.  A  na  Uonak  .Vjuianovic  knezu. 
Nar.  ly'es.  juk.  95. 

AJME,  interj.,  taUjanski  tizvik  aime,  kao  ali, 
jaoh;  isporcdi  ahimc.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Jijclostije.ncevu. 

1.  u  zalosti,  vidi  a,  ah,  jaoh:  Doci  ovdje  bode 
po  mene  jedandrokun;  ajmo!  bjezi,  jere  cuju  da 
izlazi.  Zborti.  47''.  Ajmc  gorka  smrti!  M.  Marulic 
111.  ."Vjme,  o('e  moj  pridragi!  P.  Uektorovic  92. 
Ajme  slugo  bozji  i  jiravi,  komu  sada  nas  ostavi? 
P.  Hektorovic  166.  Nu  jubav  opaka,  ajme,  ka 
ulazi  po  tibo,  da  paka  verma  .se  razjazi.  202. 
Ajme,  sinko,  ti  li  primi  ..  zausak!  M.  Divko- 
vic,  plat.  10.  Ajuio  1  toliko  sam  se  za  te  maril ! 
M.  .\ngel  21.  Ajme,  nedostojni  osugenje  sebi  bla- 
guju.  I.  Ancic,  ogl.  37.  Ajme,  jesam  danaska 
sagrisio.  I*.  Posilovic,  nasi.  35''.  Kad  se  u  kome 
odkvije  studen  dub  od  psosti,  ajme!  ne  ima  drugo, 
otvorite  rau  greb  od  pakla.  .j.  Banovac,  pripov. 
61.  Ako  se  cuje,  ja  vidi  jedno  pomankaiie,  ajme! 
udi]  ga  himbeni  jezici  odki'ivaju.  1.52.  Prigleda 
))rorok  i  rece :  ajme.  gospodine,  strasna  pritna! 
175.  Ajme  nesrican !  .1.  Banovac,  pred.  112.  Onda 
cete  reri :  ajme !  evo  sto  nam  iiasa  bogatstva  uci- 
nise!  J.  Filipovic,  prip.  1,  430.  ajme  sinko,  juta 
rano!  P.  Knezevic,  muka  37.  Ajme,  i  tisucu  krat 
ajme!  M.  Pavisic  48.  Ajme  dite!  kud  te  rinuV 
V.  Dosen  167.  Ajme  Zuko,  nasa  desna  ruko !  A. 
Kacid,  razgov.  309.  Ajme,  ja  nesridni !  M.  Zoricic, 
zrc.  132.  Ajme  Jovo !  od  istoka  sunce !  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  5.  Ajme  bane!  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  156. 
Ajme,  zeno,  pogiboh  ti !  Nar.  pjes.  mar.  202.  — 
moze  za   sohom  imati   dativ;    isporcdi   ah;   Ajme 


AJMEll 


44 


AKI 


ineiii !  M.  MaruliA  2!tl.  On  jo,  ajino  iiiPiii!  M. 
DiJ.il''  '25!!.  Ajmo  tugo,  njiuo  iin>iii,  ki  sii  gliisi  li 
tu/.l>oni!  I'.  Jloktmovir  lllli.  Ajiiic,  tui^.nu  inoni 
iiiliijalinu !  P.  Ziuaiiii'  :)•'.  A  jino  si  luoni !  M. 
Aiist'l  *(•  Ajmo  moiii!  M.  Ziiii('ii',  osm.  .Vi.  Ajmo 
moni!  tosko  li  mo  ihisii  iiiuM !  M.  Zoricic'',  zi-c.  145. 
Ajmo  I'loimi  do  Iki^ii  miloKn  '■  Of;\oi\.  sr.  101.  Ajmo 
moni  lio  lioga  milojja!  Nar.  jijos.  juk.  4'22.  — 
mose  :a  sobom  iiiiati  </<'«•;  isixircdi  tih:  Ajmc,  ve- 
liko  smuti'io  tvojo!  J.  Banovac^,  iiripov.  22-1. 

2.  u  (li'uVK,  ukoyii ;  isporctii  all :  Joila  f!;a.  mo- 
zomo  fjdi  (Idrokat,  da  mu  so,  ajmo.  krvi  najiijomo. 
M.  Di'/.io  ;!.'>i1.  Ajmo!  nijodna  vjoio!  sto  iii-ini  od 
mono!  koliko  li  mo  namuci!  D.  Obradovio,  bas. 
'2i1li.  Ajmo!  t-rn  vam  obraz!  D.  Obradovii'',  .sav. 
49.  Ajmo,  kuivo,  budaliiio  Talc !  Nar.  pj(>s.  juk.  43H. 

3.  maze  .ttnjali  dfd  piifa  sasnjicv:  Ajmo  ajmo 
moni!  M.  Marulio  pjos.  211. 

4.  muh  stdjati  jos  prcd  kojim  driiyim  nsinkom: 

a.  prcd  vaj:  Tuto  ni  taS(''ili  sai'i,  noffo  [dac  i 
vapaj,  gdi  so  brod  kako  pan  jirimit'o,  ajmo !  vaj ! 
D.  BarakDviiS  vil.  280. 

b.  ]ircd  jao:  Ajmo,  jao,  u  viko  nomir  pudnositi! 
.T.  Bamivao,  jiripov,  211. 

•").  iiiozc  prcd  nohom  imati  usvik  ab,  vidi  kod  ah 
lH)d  7,  g. 

AJMEH,  Hzvik  ajme  s  dndatiini  va  kiriju  h 
(prcmn  iisfiht  ali);  isjiorcdl  aliimoU.  l)(dazi  od 
x^^  vijcka.  Ajmoh!  ako  kra|  nzazna  ovoj,  na  svi- 
jetu  jo  li  bio  ii>da  (■(ivjok  takuj  nosrjooaii  koliko 
cu  ja  biti?  Zbovn.  43''.  Skoro  cu  ua  smrt  pric': 
prav,  ajmoh,  a  no  ki-iv.  S.  Meiicotie  11.  Ko  mi 
zofnbi  cpsar  Decij,  i  jos,  ajmeb!  dvojo  ditii.  P. 
Hektrorovio  1.53.  Ajmoh,  kanio  ^Tijomc  slatko  i 
veseic  naso  nooiV  S.  M.  Bobajovic  21(1.  Ajmeh, 
no  potezi.  I.  Gundnlio  l.'jO.  GIpdajiK'i  .svitlost, 
ajmeh,  koju  .sad  no  viju!  M.  Ciazarovi6,  jub.  32. 
Ajmoh,  ca  bi?  I.  Ivanisevic,  kit.  248.  Ajmeh  si 
kako  vik  ovi  se  dospijo!  333.  Ajmeh,  to  su  jadi, 
to  su  tuge  pravo!  V.  Andriasi,  put.  120.  Ajmeh 
viro  prava!  P.  Vitezovic,  odi[.  43.  Ajmeh  medet 
moni !  J.  Radojcvie  211.  Ajmeh  sinko  moj  Osipe ! 
P.  Vuletic,  13.  Ajmeh  slijep  sam  bio!  D.  Mattei 
299.  Ajmeh,  dragi  gospodaru,  sto  nam  se  jo  do- 
godiloV  Nar.  pjes.  bog.  34.  —  pred  nomin.:  Aj- 
meh ja!  Marine,  nut  zivot  pogledaj.  N.  Na|esko- 
vic  1,  292.  Ajmeh  ja!  nut  rijeci  kojo  su  slozile. 
24G.  Ajmeh  ja!  nnti  prida  nuiom  sto  cine.  250. 
—  moze  imati  za  nobnin  dat. ;  isporedi  ah :  Ajmeh 
meni  nevoljnomu !  Zborn.  89,  Ajmeh  si  nam !  P. 
Hektorovic  170.  Ajmeh  meni!  B.  Cuceri  195.  Aj- 
meh meni  do  boga  dobroga!  Nar.  pjes.  bog.  277. 

AJMEKANE,  n.  vikane:  ajme!  isporedi  ajme- 
kati.  To  je  veliko  ajmekane.  J.  Bogdanovic. 

AJMEKATI,  ajmecem,  iinpjf.  rikati  ajme!  M. 
Pavlinovic.  J.  Grupkovic.  Strasno  ajmece  u  bo- 
lesti  ili  placu.  .T.  Bogdanovic. 

AJNMOKAt^,  ajnmokea,  m.  nem.  eingemachtes, 
jelo  od  varena  mesa  saprazeno;  samo  u  jediioga 
piica  proHoga  vijeka.  Ja  mu  bacih,  jer  ne  cu 
ajnmokea.  M.  A.  Ee|kovic.,  sat.  56. 

A.TNS,  vidi  kod  oles. 

AJOJ,  %ndi  kod  a. 

AJRA,  /.  vidi  Hajra. 

AJROVIC,  in.  prezime  Turcinu  u  jednoj  pjesmi, 
koje  u  istoj  pjexmi  ylasi  i  Ajdarovic;  isjioredi 
Hajdarovii.  Vczak  vezla  Ajka  Ajro\aca...  No  kup' 
ruho,   Ajdarovic'   Ajko.   Nar.  pjes.  vuk.  here.  29. 

AJS,  vidi  ais;  samo  u   Vukovu  rjecnikii. 


A.ISICANE,  II.  vidi  aiskane;  sumo  u  Vukovu 
rji'aiiku. 

A.ISKATI,  iijskani,  !'(Wi  ai.skati ;  .samo  u  Vu- 
kovu rjciniku. 

A.rSNUTI,  rij.snom,  iridi  aisnuti;  sainii  u  Vu- 
kovu rji'viiiku. 

.V.ITANK,  V.  ridi  batai'io.  J.  Bogdanovid.  ispo- 
redi ajtati. 

A.ITAH,  ajtisa,  ni.  vidi  liajtas. 

A.TTATI,  i\jtam,  iiiipf.  adhibere  studium,  ncllto- 
jati,  nastiijati.  Od  ma/j.  hajtani,  tjcrati,  raditi 
kaku  radiiu.  isporedi  atati,  hatati,  istoga  znacena 
i  postai'ia.  Samo  u  nase  vrijeme  u  IJri.  Za  sto  to 
nijosi  ucinio  V  kako  si  tako  zgodiiu  )iriliku  pro- 
jiuslio?  Nijosam,  brate,  ajtao.  J.  Bogdanovii. 

A,TTl6,  m.  prezime;  dolazi  xvi  vijeka.  Gabriel 
Ajlii.  Mon.  Croat  .301. 

A.TUTANTE,  m.  tal.  ajutante,  vidi  adutanat. 
Samo  u  nase  vrijeme  u  pjesmi  jednoga  Crnogorca. 
Ajutante  govoraso.  Nar  ])jes.  vuk.  5,  56. 

AJVA,  /.  zeiisko  ime  tursko.  Kad  uf  scco  Ajva. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  297. 

A.TVAR,  ajvAra,  m.  vidi  hajvar. 

AK,  1.  vidi  sto  je  o  neinu  recenu  kod  ac,  1.  — 
2.  vidi  hak.  —  3.^vidi  hiik.  —  4.  iik,  turski  ak, 
hijelo,  u  imenii  Ak-palanka,  koja  se  zovc  i  Bela 
Palanka,  koju  vidi.  —  5.  okriieno   ako,  koje  vidi. 

AKAOl.TA.  /.  od  nem.  akazie,  acacia,  vidi  ba- 
grena.  U  jednoga  pisca  nascga  rrcmina.  B.  Sulek, 
imen.  2. 

AICAC,  m.  od  tal.  acacio,  vidi  bagrena,  isporedi 
akacija.  Govori  se  it  Jhibrovniku.  V.  BogiSic. 

AKANE,  n.  izgovaranc  uzvika  a!  u  pjevamt. 
U  jednoga  jiisca  prosloga  vijeka.  Pivaj,  brate,  i 
fali  boga,  ostavivsi  akaiia  i  okaria,  koja  su  ve6e 
krat  no  samo  nokorisna  dali  jos  i  dusi  skodna. 
P.  Knezevid,  ])isni.  vii. 

AKAE,  m.  vidi  ahar  (dvor).  Neprodavno  imuce 
zadruge  zove  se  stoiser  a  u  Hercegovini  se  cuje  i 
turska  rijec  akar.  Pod  (torn)  rijeci  razumije  se 
kui^a  kojn  nasjeduje  sin  od  oca,  pred  kucom  obor 
ili  avlija,  sve  kuce  koje  so  okolo  kuce  i  oko  av- 
lije  nalaze ...  V.  Bogisic ,  zbor.  23.  Svaki  ima 
okolo  svoje  ku6e . .  akar  ili  stozer.  402. 

AKCIZ,  ak<'lza,  m.  od  fr.  acciso,  srlat.  accisia,  sto 
.se  placa  za  prodaju  pica  ili  .ttvari  koje  .ve  jedu. 
Dolazi  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisen,  u  kojega 
bi  se  inoglo  iitati  i  akcis.  Od  ovuda  porcija,  od 
onuda  kirija,  ,accis'.  D.  Eapic  1J)2. 

AKCIJA,  m.  vidi  ascija.  Od  prostoga  turskog 
ahgy  mje.'ito  asgy.  —  Postavio  sestdeset  akcija, 
na  pedeset  di'uga  po  jednoga.  Pjev.  cm.  217. 

AKEEE.T,  akereja,  m.  vidi  arhijerej,  isporedi 
aki-ijera.  Vladiku  on  ne  zove  vladika,  nego  arhi- 
jerej. Sejaci  kad  ugadaju  da  izgovore  tu  rec, 
uvek  im  izade  nekako :  akerej !  M.  D.  Milicevic, 
vec.  48. 

AKI,  uti,  kako  (relativno),  kao;  isporedi  jaki, 
od  cega  je  i  postalo  izguhir.si  j ;  i  je  postalo  od  y. 
Dolazi  XIII  vijeka  i  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka 
(o.sim' poznijih  kniga  u  kojima  se  mijesa  jezik  crk- 
veni),  izmedu  rjecnika  samo  u  StiiUhvu  (gdje  .te 
napomiite  da  je  uzeto  iz  rii-'ikoga  rjecnika)  i  u 
Danicicevu.  Izvedett  aki  sveti.  ])ravtdu  tvoju. 
Stefan  kr.  14.  Mnjeh  da  sam  u  raju  i  u  vjecnom 


AKICA 


45 


AKO 


veselju,  aki  sve  tko  trudi   tor  mu  se  trud  skrati. 
M.  Vetranii  2,  195. 

AKICA,  /.  zenski  nadimak.  Samo  u  Vukovii 
rjecniku,  gdje  se  tako  i  tumaci  i  napominc  da  sc 
govori  vd  mila.  nacineno  od  kojega  god  imctia  koje 
se  poiine  glasom  a. 

AKILE,  m.  Achilles,  isporedi  AoUes.  Akile  ne- 
mili  Xedan  je  kna.  M.  Vetranio  2,  396.  Aiace, 
UUie  i  tvrdi  Akile.  D.  Barakovic  vil.  12. 

AKINTO,  n.  adj.  mose  hiti  ud  uxivrfioi,  infie- 
xibilis.  dolazi  xv  Hi  xvi  vijeka.  Darova  niu  oruze 
od  akinta  grozdja,  jiristavjeno  na  aspidovi  kozi. 
Aleksandr.  jag.  Starino  3,  311.  Aleksaiidr.  nov. 
124.  u  drugi>m  prijepisu:  nikita  124. 

AJiMAGA,  /.  turski  atma^a,  kobac;  iapuredi 
atmaca.  Samo  ii  Vitkovw  rjecniku,  gdje  .le  o  nuj 
kaze:  ,tica,  kao  kobac,  koju  Turci,  osobito  be- 
govi,  uhvate  mladu  i  pripitome,  pa  je  nose  na 
ruci,  kao  sokola,  i  u  jesen  love  s  nonie  prepe- 
Uce.  Kad  nastane  zima,  akma^a  se  pusti,  jer  kazu 
da  vise  od  jedue  jeseni  (posto  bude  starija)  ne 
ce  da  slusa'.  isporedi  kragiij,  2urica. 

AKMAK,  m.  turski  aliniak,  bid ;  proHloga  vijeka 
u  jednoga  pixcu.  Kakav  je  on  akiiuik.  .1.  Kajir, 
boj.  20." 

AKO,  conj.  si.  —  Dolazi  od  xn  vijeka  (vidi 
jmmjere  iz  Mon.  scrb.  pod  1,  n,  a,  b)  i  u  xvijcm 
rjecnicima.  —  I'ostanem  je  savez  a  nastarlen  sa 
ko,  koje  je  sredtii  rod  od  korijena  od  kojega  je 
tko,  ali  nije  u  obicaju  dnigacije  nego  nasliH'(en 
s  drugim  rijecima  (n.  p.  ko  -  |o)  kao  partikida.  — 
Stoji  u  pogodbi  koja  se  izriie  xlozenom  re.eenicnm 
tako  da  se  recenicom  pripczanom,  ii  kojoj  je  ako, 
izriie  do  cega  yloji  da  bude  oiio  >:to  se  kaze  it 
drugoj,  u  glarnoj.  lieceniea  it  kojoj  je  ako  maze 
slajaii  pred  glavriom  Hi  ztt  I'loiii,  a  iimie  biti  i 
umetniita  u  nit.  Receniec  tako  sloh-iie  ii  jediiii 
mogu  biti  i  krne,  i  to  Hi  samo  jedna  ili  ohje; 
mjesto  reienice  prieezane  maze  biti  i  samo  jedna 
rijec  sa  ako;  recenica  privezana  maze  stajnli  i 
sama  bez  gtaime.  —  Osim  jiogodbe  moglo  je  ako 
stajati  i  ii  pitanit,  ali  sada  ret'-  ne  stoji.  —  IJ  pjesmi 
se  moze  ako  okriiiti  ozad  tako  ila  ostane  samo  iik'. 
1.  u  pogodbi: 

a.  Mo  se  u  prieezanoj  reieniei  kaze  ono  doista 
ili  jest  ili  nije  u  vrijeme  it  koje  se  star(a,  ali  .te 
ne  kaze  ni  da  jest  ni  da  nije  (kad,  se  kaze :  ,ako 
ima',  ne  kaze  se  ni  ila  ima  ni  dti  neiiia,  it  doista 
ili  ima  ili  neinn);  ii  prirezaiioj  stoji  glagol  it  koine 
god  oblikit  kojim  se  kazitje  rrijeine,  osim  kondicio- 
nala,  a  ii  glarnoj  nuKC  biti  a  srakoin. 

a.  ((  prirezanoj  recenici  sadasi'te  rrijeme  iiii/jer- 
fcktivnih  glaijola,  a  u  glarnoj:  a)  sadfi.iAe  rr.  im- 
perfcktirnih  gl.:  Ako  ki  pita  nikoga  pred  dvo- 
rom,  povidati  vojan  je,  vo|a  tajiti.  Zak.  vinod.  (il. 
Da  sto  krstis,  ako  ti  nijesi  KrstV  N.  Kai'iina  15. 
iv.  1,  25.  (na  loin  injcstu  tizeusi  jiiigodliu  tlnikcije, 
kako  i smisao  isle,  Vuk  ima:  kad).  (Ja  ti  blago  pnidi 
i  da  s'  bogat  mnogo,  ako  t'  so  svak  cudi  da  zi- 
ves  iibogo?  M.  Marulic  141.  Ako  razbor  iiuas, 
skoda  ti  u  torn  ni.  156.  Ako  jo  glas  vespl,  po- 
nav|a  vesolje.  M.  Vetranic'-  1,  89.  Ako  ees  ila  ti 
povini  ono  ca  sc  nieni  nmi,  dim  ti  da  je  vcce 
prilicno  k  istini  da  su  oui  od  druzih  iiaucili.  P. 
Hektorovic  55.  Alio  takoga  imato,  ja  ga  se  no 
odricem.  B.  G-radic,  djev.  106.  Da  za  c  krstis,  ako 
ti  nisi  Isukrst?  Bernardin  2''.  (isporedi  naprijed 
isto  mjesto  u  N.  Banine).  Ako  vam  pravo  go- 
voru,  za  c  ne  virujete  meniV  Bernardin  37.  iv.  hi, 
46.  Ako  imas,  k'o  rece,  domacu  tvti  drugu,  kud 
stupaj  tvoj  tece  za  vUam   po   luguV   1.  (Tiiudulic 


16(i.  Mores  poznati,  ako  hoces.  F.  Vranoio,  ziv.  8. 
Ako  me  mislis  osuditi,  za  sto  svitujes  da  tajim? 
ako  Ii  me  kanis   osloboditi,   za   sto   se   ne   izuvi- 
das?  30.   Ako  je  jednomu   koja   tuga  ali  ti  koja 
nevoja,  prijate)  ga  pomaga.  M.  Divkovic,  bes.  9'). 
Sto  dakle  ka-stis,  ako  ti  nisi  Krst?  I.  Bandulavic 
3.  (isporedi  naprijed  isto  mjesto  ti  N.  Banine  i 
Bernardina).   Ako  vam  istinu  govoru,   za  sto  ne 
virujete   meni?   Bandulavic  69.  iv.  8,  46.    Ako  ti 
krscenike   za  neprijate}e   drzis,   u   tom   kruto   se 
hinis.   F.  GlaviniA,   cvit  53.   Ako   zli  plam  uzrok 
zloba  najprije  kroz  vas  k  srcu  slazi,  pravcdno  se 
pred    j)odoba  vasijeni    suzam    da   se    ugasi.    I.  V. 
Bunic,  mand.   18.  Trijesk  nijedan  nebo  nima,  ako 
od   zem)e   nib   ne   prima.    J.   Kavaiiin   230.   Ako 
podnosite  s  ustrpjenem,  vi   ste  blazeni.   J.  Bano- 
vac,  pripov.  109.   Tako   se   ova  kuzna  bolest  uz- 
mnozala,   da  se  ne   moze   dvoje   sastati,   ako   za 
trecim  ne    lazu.    160.    Ne   mozemo    imat    dobru 
misao,  ako  od  duha  svetoga  nismo  nadahnuti.  J. 
Filipovic,   prip.  1,  161.   Ah   bog  bi   dao   da   ovo 
nije  istina!    Ali  kako  nije  istina,   ako  se  ne  vidi 
priprava   za    ispovidV    ako   se   ne    vitli   bolest   za 
grille  V  ako  se  ne  vidi  odluka  na  grihc  se  ne  po- 
vraiaty   164.    To  mi  je  zadosta,    ako  jos  sin  moj 
Xive.  F.  Lastric,  tost.  178.  Ako  jezik  moli,  a  srce 
no  moli,  molitva  nije  dobra.  L.  Vladmii'ovic,  slav. 
51.  Ako  u  I'loj  (dusi)  gi-ih   pribiva,   nit  je  svitla 
nit  je   ziva.    V.  Dosen  23.   Ako   bog  jest,  jedan 
jest.   J.  Matovic  329.   Ako  Veje  ne  ve|uje.    Mare 
opakuje.  Nar.  posl.  vuk.  2.  Ako  ja  svjedocim  sara 
za  sebe,  istinito  je  svjedocanstvo  moje.  Vuk,  jov. 
8,  1-1.   AJ«)  |ubite  one  koji  vas  ]ube,   kakva  vam 
je  hvalay    Vuk,  Ink.  (i,  32.   Ako   istinu   govorim, 
za  sto  mi  ne  vjenijeteV   Vuk,  jov.  8,  46.   Ako  u 
ku<?i  ima  soba,  oni  .se  igrajii  u  sobi.  Vuk,  ziv.  18, 
—  b)   sadasne   rr.  imperfrktirnih  ili  perfekHrnih 
glagola  sa  da,  kad  se  iiim  kazitje  tin  sto  trebti.  da 
bade,  (Vt  .<«  neka:  Ako  odb  zujiaiuhb  |ndi  ]iriliode 
u    mana.stiri.ske    judi,    da   .se   vraoaju    opct.    Mon. 
Serb.  6.    Ako  jo  komu  c-imi.  dihzbnb   arliijrpisku- 
povr.  Moveki.,  da  ga  poziva  s  kra|evomi,  pecatiju. 
13.  Ako  so  ostavit  ne   moze   prodavanje,    najma- 
lie  neka  se   zatvaraju    butige.    M.  Bijaukovii,  21. 
Nek  sam  drugi,  ako  to  izdajem.   A.  Kaf:ic,    razg. 
153.   Ako  ima  ko   u,si   da   cujo,   neka   cuje.   Vuk, 
mar.  4,  23.  —  c)  impierativ:  Ako  ih  ne  more  imiti, 
prisezi  on  sam.    Zak.  vinod.  .59.    Ako  sin  bozji  ti 
jesi,  reci  da  kamenje  ovoj  kruh  bude.  N.  Raiiina 
41li.  mat.  4,  .3.    Ako    <■'  razum   prijat,    ne    budi  ti 
muka  dobro  zivit.  M.  Marulic  132.  Ako  cos  doteci 
dobar  glas, ...  ne  b(ij  se  ponosit.  IM.    Ako  vam 
se  kamenitc  svacije  ilruge  ]jrsi  kazu,  k  srcu  zen- 
skom  ui)utite    jute   strijele,    silu  vasu.    I.  Gundu- 
lic   186.    Tva    Ijcpota    rajska    prosti.    mala    ptica 
s  tanke  bvojp  ako  istocnoj    tvoj    svjctlosti  iz  du- 
brave  ])jesni  poje.  375.   Ti  ovako  cini,  ako  ho6es 
pravoga  boga  poznati.  F.  Vrancic,  ziv.  11.  Opro- 
stite,   ako  sto  imate  protiva  komu.    M.  Divkovic, 
bos.  15.  Kaspukni  so  srce   moje,  ako  nijesi  stanac 
kami.  I.  V.  Bunic,  mand.  11.  Mlad  ako  si,  vazmi 
mladu.   J.  Kavaiiin  46.    Ako  je   ovo    istina,    kako 
je  doisto,  uu  recite  mi  jeste  Ii  razumjeli  od  kojih 
zala  hoce   nas   izbavitiV   A.  d.  Bella,   razgov.  11. 
Ako  je   ikako    moguce,    ucini    da   mimojdo   mene 
ova   c-asa.    F.    Lastric    test.   155.    Ako    ne    virujes 
meni,  liemu  vii-uj.  F.  Lastric,  ncd.  206.  Ako  imas 
blaga  dosti,  uzivaj  ga  brez  holosti.  V.  Doseii  38. 
Ako  je  malo   na  stotine,   a  vi   pod'to   na   tisuce. 
M.   Marci,   egip.  71.   Ako   mislis   bozji   biti,   cini 
dobro  za  zivota.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  137.   Ako  ho- 
ces vodu  piti,  dodi  u  jutru.  1,  293.  Otvor'  vrata, 
ako   boga  znadcs.  1,  470.   No   ak'  hoces   da  smo 
prijateji,   pokloui   mi   cerku   za   ]ubovcu.    2,  577. 


Aicn 


ir, 


AKO 


All,  ka?.i  mi,  ako  sam  ti  niilu!  !),  471).  Pust'  ih 
im  1110,  ako  su  ti  toski.  1,  2H;).  Ako  no  60S,  a  ti 
lio|ubi  jiix  iistavi.  Nar.  )i(isl.  viik.  11.  Ako  to  oko 
tvojo  ilosiio  saVilazi'iava,  iskupaj  i^a,  i  hiun  od  Kobo. 
Vuk,  mat.  ij,  2it.  I'lastajto,  ako  sto  iinato  ua 
koga.  Vuk,  mar.  11.  li,">.  Ako  mono  traJ.ito,  o.sta- 
vito  ovo  nok  iilii.  Vuk,  juv.  IB,  i).  —  (/)  jxirt. 
praet.  act.  11,  /.'((/  «■  nim  hii^njc  zc(a:  Ako  jubi 
ti  Jubis,  jubi  so  iio  najubiol . .  Ako  saiiak  ti  spa- 
vas,  sanka  so  no  naspao!  Nar.  pjos.  mikl.  boitr. 
32.  Ako  no  60s  tu  iio)iiti,  noiiiao  .so  oim  pokriti! 
Nar.  l>jos.  vuk  1,  Si).  Ako  )>ut  i>utujo,  srci'no  ]iu- 
tovao!  Ako  1'  vinco  pijo,  na  zdiavjo  inu  bilo.  I, 
2(>S.  Ako  pijci  u  inohani  vino,  vino  ti  so  na  rano 
prolilo.  -l,  iUl.  —  e)  huiluic  vr.:  Vrh  otara  ako 
tvoga  srobro  i  zlato  nijo  nam  slati,  naso  ubostvo 
nijosto  toga  srco  ti  60  prikazati.  I.  (JunduHA  83. 
Ako  koju  not-istocu  11  sobi  jimato,  lioco  vas  ofi- 
stiti.  F.  Vrantic,  Xiv.  11.  "I'ocbio.sito  svo  ncvoje; 
za  5to  ako  sii  ono  .sada  trno,  bioo  vam  do  .skora 
krmic.  F.  Lastrio,  od'  222.  Kako  vi.'  misnik  tvojo 
grihe  odrisiti,  ako  i(h)  no  znaV  F.  Ijastrio,  nod. 
46.  Ako  no  znas,  kazaou  ti  jn-avo  <lo  istino.  A. 
ICacii,  razg.  li)-i.  Tor  ako  jo  tako  korisn.i  ziva 
vjera,  dako  sto  co  biti  od  tobe.  11  komu  je  tako 
mrtva?  B.  Cueeri  Hdti.  Lasno  <'emo,  ako  josnio 
ludi.  Nar.  pjcs.  vuk.  3,  172.  Ako  oi)ra.stato  ju- 
dima  grijolie  liiliovo,  oprostice  i  vama  otac  vas 
ncbeski.  Vuk,  mat.  (i,  li.  Od  cega  ako  so  cuvato, 
dobro  oetc  ciniti.  Vuk,  djol.  15,  29.  —  f)  aorist 
za  buduce.  vr. :  Ako  s'  mozos,  zmijo,  pouzdati  da 
odvedos  kitu  i  svatovo,  .  .  da  ih  nigdo  .snnoo  no 
ogreje,  .  .  dado  care  za  tobo  devojku.  Nar.  Jijos. 
vitk.  2,  5U.  —  (/)  koiiilicidiKil:  Ako  ki  dnigi  jad 
no  dili  tve  dilo,  na  dan  bi  tisuc  krat  nmrit  mi 
bil'  niilo.  D.  Raiiina  72.  Ovo  bih  dobro,  alvo  si  ti 
oce  kail,  tebo  darovao.  Nar.  prip.  vuk.-   2i)7. 

b.  II  prifezanqj  recenici  sada-mc  prrfflctiniih 
yl.,  a  II  glavnoj:  a)  sadasAc  vr.  imjjcrfrkiiniih 
glagola:  Ako  tatbu  ucini ,  placa  librc  21.  Zak. 
vinod.  59.  Ako  se  no  odstoji,  ten.  se  krivi,  najdo, 
tada  upada  oiiako  kako  je  j)isano.  Stat.  po|.  ark 
5,  281.  Ako  rijoo  rooeto,  vjere  nijo  u  noj ;  to  li 
okom  kreneto,  podJiibiio  sve  je  toj.  F.  Lukarevio 
28.  Nitkor  cis  no  more  biti,  ako  mu  bog  toj  mi- 
losti  ne  podijeU.  B.  Gradic,  djev.  24.  Ako  se  uda 
djevica,  ne  gi'ijesi.  79.  Zaman  se  ufa  iniat  boju, 
ako  plati  krvi  svojom  prediu  dobit  na  istom 
poju.  I.  Guudulic  .325.  Za  to  sam  gotova  uim-iti, 
ako  bude  potriba.  F.  Vrancie,  ziv.  12.  Ovu  pticu 
ako  tko  uhiti  i  zatvori,  vele  tuzno  place.  M. 
Divkovic,  bcs.  21)).  Ako  to  ne  iu"adis,  na  tebi 
noma  glave.  Nar.  prip.  vuk.'  211.  Ako  se  dom 
sam  po  sebi  razdijeli,  ne  moze  ostati  dom  onaj. 
Vuk,  mar.  3,  25.  —  b)  sadasne  vr.  perfekt.kmih 
glagola:  aa)  za  buduce  vrijeme:  xvivijcka:  Ovaj 
sva  tobje  dam,  ako  padsi  poklouis  so  nienjo.  N. 
Rai'iina  42.  mat.  4,  9.  —  lib)  knd  se  islijem  obli- 
kom  kazc  da  sUi  obiciio  bioa:  Ako  zrno  psenice 
padse  na  zcmji  ne  umro,  ono  samo  u  sebi  ostano. 
N.  Ranina  87i>.  jov.  12,  24.  Ako  izgubi  jednu  od 
nili,  ne  ostavi  li  jih  devodeset  i  devet  u  pastiniV 
Beniardin  74.  luk.  15,  1.  Ako  se  pokaje,  opot  ga 
bog  primi.  M.  Divkovio,  bos.  18.  Ako  boga  ostavi, 
i  milost  bozja  od  I'loga  otidc!  21''.  Tioa  ako  k  zemli 
sade,  lako  lovca  sobi  iiade.  V.  Dosen  17.  Ako 
zinia  ustiina  no  iijedo ,  ona  repom  osino.  Nar. 
posl.  vuk.  2.  Ako  zrno  j)sonicno  padiiuvsi  na 
zem|u  ne  umro,  onda  jodno  ostano.  Vuk,  jov.  12, 
24.  —  c)  sadasne  rr.  impcrfcktwnih  Hi  prrfekliv- 
nih  glagola  .sa  da,  kad  se  hoce  da  kaze  da  sto 
trcba  da  bude,  Hi  sa  noka:  xVko  mi  bogi>  da  i 
budu  gospodai'b,  kako  si.mi.  bili, ,  da  si  liodc 
St  svojinii  si  trtgi  po  zomji  IcrajevLstva  mi  svo- 


bodno.  Moil.  sorb.  19.  Ako  so  razratito  .sj.  kra- 
]omi>,  da  vasb  no  danii..  29.  Ako  kojo  zio  u6ini, 
da  platimi.  ja.  Zak.  duSan.  43.  Ako  ve6e  ovi  ?.i- 
vot  misalju  ali  srdconi  pozelim,  da  so  u  onom 
Xivotu  nikadai-  no  najdcm.  F.  Vran6i6,  ?.iv.  23. 
Ako  tko  ovu  narodbu  pristujii,  neka  ne  ima  pla6e. 
M.  Bijanko\'i(''  7li.  Ako  gdi  nado  da  jo  jiero  mqje 
pomankalo,  noka  on  iiomai'ikana  nadomisti.  V. 
Dosen  X.  Ako  tc  nadzanom,  Juba  da  si  moja. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  171.  Ako  nigdo  kuma  ne  na- 
dem,  da  mi  budeS  kum.  Nar.  jiosl.  vuk.  7.  — 
tnko  i  kad  da  ■•<toji  da  se  pohde  cega  radi  sto 
biva:  Hocos,  brate,  nezvau  za  uj'akoiu  u  svatovo 
poii  nazorieo ,  ako  uoniu  bude  do  nevo}e,  da  se 
I'lemu  u  novoji  nadosV  Nar.  ]ijos.  vuk.  2,  138.  — 
d)  imperatir:  Ako  tko  vam  sto  rcce,  recito  da 
gospodinu  potrjobuje.  N.  Ranina  SS^.  Ako  se  ko- 
joj  uzmni  da  j'u  u  oemgod  ozi^.o,  ni  na  lijek  se 
tuzi,  ni  od  LijeSnika  mrmori.  B.  Gradir,  djev.  5. 
Ako  od  o6i  no  svjetlosti  gnjovno,  srcno,  ncsmi- 
jono  vidis  gorjct  nomilosti,  smornijom  glasom  tad 
objavi.  1.  Gundulio  255.  Prodri>i  i  rukam,  ako 
koja  primakne  ti  se.  B.  Ciioori  40.  Ak'  Stjopana 
doma  zastanete,  rusu  nemu  oils'jocite  glavu.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  90.  Ako  svijot  na  vas  uzmrzi,  znajte 
da  na  mene  omrznu  prije  vas.  Vuk,  jov.  15,  18. 
—  e)  buduce  vr. :  Ca  livalom  uznoses  i  budcs  se 
oudit,  ako  pak  potepos,  tore  budes  kudit,  laga- 
han  so  lioc  zvat,  nostanovit  u  sud.  M.  Marulic 
14(i.  Ako  izgubis  toj  blago,  voce  ga  nikadar  ne 
cos  steci.  B.  Gradic,  djov.  (12.  Ako  zatajis,  konac 
hoce  biti  niliovu  osvadonu.  F.  Vrancie,  ziv.  30. 
Ako  vam  ukazom,  da  mrtvi  uski'snuse,  no  cete  li 
jistini  vcrovatiy  22.  Ako  se  mi  ponizimo  dokle 
smo  na  ovomu  svijetu ,  nas  ce  bog  uzvisiti  u  ra- 
jome  svoga  pohodenja.  M.  Divkovic,  bes.  12.  Ak 
so  obratis  pak  k  istoku,  cut  ces.  J.  Kavaiiin  324. 
Ako  to  ucinis,  bices  od  mono  proklet.  J.  Filipo- 
vic,  prip.  1,  158.  Od  ovoga  cemo  so  razgovarati, 
ako  Bog  da,  u  uedilu  dosastu.  F.  Lastric,  nod. 
24.  Grad  ce  mu  pridati,  ako  je  uzme  za  zenu. 
A.  Kacic,  razg.  6.  Ako  vojno  dobre  srece  bude, 
s  vecera  ce  bosijak  niknuti.  Nar.  ijjes.  vuk.  1,  22. 
Ako  me  nadzaiies,  dacu  ti  ja  stado.  1,  171.  Ak' 
utones,  vadicu  te.  1,  303.  Ako  ne  das  koiia  na 
razmjenu,  mi  cemo  ga  na  sUu  oteti.  2,  142.  Ako 
bog  da,  dobicomo  Turko.  4,  185.  Alio  gosti  ne 
budn  bijesni,  ne  co  biti  kuca  tijesna.  Nar.  posl. 
vuk.  6.  Sve  ovo  dacu  tebi,  ako  padnes  i  poklonis 
mi  se.  Vuk,  mat.  4,  9.  —  f)  aorist,  ali  za  bit- 
duce  vrijeme:  Umrijoh  ja,  ako  me  ne  smiris.  S. 
Moncetic  495.  —  g)  proslo  slozeno  vr.,  i  to  aa) 
za  buduce  (isporedi  naprijed  pod  f) :  Ak'  ostanes, 
care,  u  celiji,  onda  si  se  grija  ostajao.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  92.  Ako  joj  ne  pogodis  bijega,  ti  si  po- 
ginuo.  Nar.  prip.  vuk.  129.  Ako  te  poslusa,  do- 
bio  si  brata  svojoga.  Vuk,  mat.  18,  15.  —  bb)  za 
proilo  vrijeme,  ali  je  u  torn,  vrcmenu  samo  radna, 
a  huducemu  vremenii  prii)a.da  -sto  .se  nom  cini 
(isporedi  jos  dn(c  pnnl  g,  g) :  Obocavao  je  polo- 
vinu  carstva,  ako  ga  koji  izlijoci.  Nar.  prip.  ^'uk. - 
262.  —  h)  part,  praet.  act.  11,  kad  se  nim  izrice 
ie\a,  koja  je  i  u  kktvi:  Prokleta  ti  moja  rana 
bila,  ako  zlato  sa  koua  no  snimis.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  254.  Ako  me  ne  poshisas,  .  .  .  sve  ti  naopako 
obrsilo !  Nar.  prip.  vuk.  143.  —  h)  koiidicional :  Na 
stremen  je  uskoeio,  i  ako  ne  izda  sila  mnoga, 
udarcom  bi  jcdnijom  htio  ueprijatoja  svrsit  svoga. 
I.  Gundulic  .539.  Potrazito  tu  vodu ;  ako  da  bog 
te  je  nadete,  to  bi  voloo  nego  sve  carstvo  svoje. 
Nar.  prip.  vulc-   236. 

c.  u  privezanoj  aorist :  a)  aorist  u  pravom  svom 
poslu,  za  2'>'Oslo  vrijeme;  a  u  glavnoj:  aa)  isti 
oblik:   Ako  priuuh  u  ke  doba  da  se   o  meni   zlo 


AKO 


47 


AKO 


govori,  nenavidos,  rijch,  i  zloba  svo  iizroci  i  ovo 
tvori.  I.  Gundulic.  225.  Ah,  sto  vddjeh  siiie  more, 
gdi  smuceiio  vi'i  na  case,  ter  jiocinut  vik  ne  moro, 
ako  ne  htjeh  mislit  na  se,  jaoh,  da  tako  sred  pu- 
cine  s\TJeta  ovoga  nije  ki-epcina?  I.  Gundulic  241. 
Ak'  ga  prije  tko    god    plini,  u  zao    cas  toj  ucini. 
J.  Kavauin  221.  —  ridi  joi  pod  2.  —  bh)  proslo 
vr.  slozeno:  Nu  je  mogucstvo  svijeh  (junaka)  lip- 
salo,  i  sva  .flava  potamnila,   ako  sred  liili  ne  ote 
malo  earsku   glavu    po}ska  fila.    I.  Giuidulic  323. 
—  cc)  imperfekat:  Ako  ovi  bise  od  boga  pcslani, 
va|adise  da  I'liovo   poslaile   kojimgod   eudoui   j)o- 
fcvrde.   J.  Filipo\'ic,   prip.  1,  187.  —  dd)   xadaine 
vr. :  Ako  mestar  vas  umi  nogc  vase,  i  vi  ste  di-- 
zani  jedan   drugomu  uinivati   noge.   A.   Gucetic, 
roz.  jez.    163.   Nu   sto   zalos   ta   pomaga,   i   plac 
grozni    sad   na   sviti,   ako    umrije   vila    draga  i 
nije    moc'   je    povratiti?     I.   Gimdiilie   2H7.   2(58. 
Ah  bog  bi  dao  da  ovo  nije  istina !  Ali  kako  nije 
istina,    ako   se  ne  vidi  jiriprava  za   ispovid?   ako 
jedni  ne  ktise  nigda  naucit  se  ispovidatV  J.  Fili- 
povic.  prij).  1,  11)4.  —  ee)  liiiduce  pr  :  Ako  mcne 
izgnase,  i  vas  te  izgnati;  ako  niojii  rijcr  odrzase, 
i  vasu   cc  odrzati.   Vuk,  jov.   15,  jiO.  —  (I )  impc- 
rativ,  a  to  je  i  neinoj :  Ako  starijeu)  ocini  zciiitba 
bi  naredena  i  zapovidena,    sfcavi    na  jianict  da  za 
liih  trud  i  dobra  djela  z(>ni|a  i  zenia|ska  iiii  doVira 
bise  obccana.   I!.  Gradic,  djev.  31.  Ako  iska  i  ne 
nade    jos    u    nijednoj    .svijeta   straiii    oni    jiogled 
di-ag  suncani,    ne   moj    sudit'  zeni|u.    I.  Gundiilii'- 
90.  Ako  igda  o<l   |ubavi  tvoje    bi|eg  iiicui   ukaza, 
pisi.    P.    Kanavelic .    dubr.    Hi.    Ako    ga   odnijc, 
htjcj  mi  rijoti  gdi  mi  ga   si    jiostavio.    I.  V.  Bu- 
liic,   mand.  37.    Ako  zio    rekoli,    dokazi  da  j(!  zio. 
Vuk,  jov.  IS,  23.  —  h)  (loriM  zn  hiiilnic  rr.,  a  ii 
glavnoj:  aa)  isti  nhlik  tdkodr  :a  hitdnii;  rr.:   Vi- 
ruj  mi,  ako  te  u   lugn  jednome  zatekoli,  zdrilo  ti 
zagradili  draeome,    da   izit'  vau    vcc  ne  moz'  bez 
moje  vik  vo|e.    1).    Rai'iina   ill''.    Ako    se    rukami 
sad  ne  pomogosmo,  snn'tniuii  vodami  lasno  pogi- 
bosmo.    I.    T.    Mrnavic,    osiii.    113.    —     Vidi  Jo.i 
dn(e  pod  2.   —  lili)  Iniducc  rr.:  Ako  tamo  idosmo, 
ne  {-.0  treei  del   ]udi  ostati.  Mon.  croat.  22(>.  Ako 
vas  vidjeli  vece   vrtjet  se  oko    ove  k\ice,    tebi  cu 
vas  obraz  izrjezat,  a  onomu  cii  Tudcskii  |)robosti 
trbtih.    M.    Drzii  260.    Ako    ga    mogose    iilivatiti, 
hoce   ga  sazgati ;    i    nas    hoce    sa   liime   odsudit  i,  ; 
ako  nas  vidiSe  ka  njerun  lioditi.    F.  Vraucic,  ziv. 
20.    Ako  ja  gos]>odar  osfcab    ovo    rati,    to  cu  vam 
pridati  dil  krajostva  moga.  IX  Barakovie,  jar.  58. 
Ako  po   divicw    Mariji    s])asene  ne   iniadosmo,    iz- 
gul)icemo  se.    .(,  Filipovit'-,    pri]).  1,  57'.).    Ako  za- 
peh    strjele    moje,    ustrjelicu    tebc,    Janko.    Nar. 
pjes.  vuk.  1,   181.    Ako    mi    so    iskopasc    ovce,    tu 
ni  tebi  dobra  biti  ne  ee.  Ogled,  sr.  111.  Kad  sia- 
lics provati   jednu  po  jeduu  od  ovijch  hajina,    ne 
cu  niko  kod    nas    da    bude,    nego    nas    dvojc ;    pa 
ako  ti  vajase,    lasno  cemo  se  pogoditi,   ako  li  ne 
va}ase,    ondai'    ih    nikomu    ne    cu   kazivati.    Nar. 
prip.  vuk.  128. 

d.  11  prirczaiiiij  iiiijierfckal,  a  ii  ijldrnoj:  an) 
i.sti  oblik:  Ako  kada  Alcksandar  na  koi'ui  usida^.e, 
tada  oni  vsi  na  koiiili  obretaliu  se.  Aleksaud.  jag. 
starin.  3,  251.  —  h)  aorist.:  Za  c  me  kti  dobavit 
dara,  kime  mrase,  ako  me  rastavit  opet  s  mm 
imase.  D.  Raniiia  70. 

e.  u  privezauoj  dozeno  proslo  rr.,  a  ii  ijlanwj : 
a)  isti  oblik:  Ako  so  nijeste  uzoliolile,  slave  iii- 
jestc  izgubile.  B.  (iradiii,  djev.  48.  —  vidi  i  da{e 
pod  2.  —  b)  sada.irie  vr. :  Ako  s'  sebc  dobil, 
Aleksandi-a  s"  jaci.  M.  Marulic  155.  Imamo  im 
oprostiti,  ako  nam  su  kojo  zio  ueiuili.  M.  Div- 
kovic,  bcs.  i).  Ako  covik  nije  uciuio  dobru  po- 
koru  od  svojije  grilia,  dokle  bijase  mlad  i  zdi-av, 


moro  joste  liu  ueiniti  u  najposlitbii  cas  zivota 
svoga.  P.  PosUovic,  nasi.  Oi>.  Ako  zakou  inim  d'o 
je,  on  ga  jo  drzan  obsluziti.  J.  Kavaiiin  34(i.  Ako 
sam  u  6emu  pomanka ,  svaka  po.stavjam  pod 
upravu  s.  m.  crkve.    L.  Vladmii'ovic,  slav.  95.  — 

c)  imperativ:  Ako  si  zla  koga  dopal  i  nevoje, 
uzdaj,  posla  toga  da  co  t'  biti  bo|e.  M.  Marulic 
140.  Ako  sam  zio  rekao,  izvedi  .svidocanstvo.  L. 
Terzic  27.  Ako  nisam  ufanu  tvojemu  odgovorio, 
oprosti.  D.  E.  Bogdano'S'ic  vi.  Ako  si  ga  ti  uzeo, 
kazi  mi  gdje  si  ga  metnuo.    Vuk,  jov.  20,  15.  — 

d)  budiiie  vr.:  Ako  sam  uzeo  sto  komu  bezakono, 
ja  cu  vratit  cetu-i  vote  toliko.  N.  Kanina  2231'. 
luk.  19,  8.  Ako  nisi  znao  do  sad,  stanovito  zua- 
ces  od  sad.  A.  Kacic,  razg.  16.  Ako  vrag  nije 
razbio  kolijevku,  razbiee  grob.  Nar.  posl.  vuk.  2. 
Ako  sam  koga  zanio,  vraticu  onoliko  cetvoro. 
Vuk,  luk.  19,  8.  —  c)  kondicional:  Da  bi  se  do- 
stojao  poklisara  poslati,  koji  bi  izvidio,  ako  su 
zabludili,  i  I'lib  ujiutiti  mogao.  A.  Kanizlic,  kam. 
853. 

f.  11  prin-zanoj  recrniri  bndiice  vr.,  it  kom.  je 
■fiitlasnc  rr.  (iliif/olii,  botjeti  .v  injinitivom  drugoga 
glagola,  <i  ii  gUicnoj:  a)  i.fti  oblik:  Ako  ces  sli- 
sati,  zadovojnu  pomoc  od  niene  e'  imati.  M.  Ma- 
rulic 154.  Ako  doe"  tko  ne  ce,  a  ja  cu  po6i  sam. 
N.  Najeskovic  1,  228.  Ako  ce  on  takvi  biti,  ja 
cu  ga  ubiti.  A.  Kauizlic.  kam.  7.  Ako  cu  je  na- 
pit  po  starje.stvu,  najiicn  je  starom  ,Iug-ljogdanu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  310.  Ako  ne  ce  biti  moj  pred- 
I'lak ,  ja  cu  umrcti.  Nar.  prip.  vuk.'  280.  —  b) 
xtiditine  vr.:  Ako  cesb  govoriti  sve,  ...  bogt  toj 
zna  i  mnogo  |udi  da  meno  ni  u  cenu.  ne  bi  o.su- 
dili.  Mon.  scrb.  •")()(•.  Ako  tve  tilo  to  ne  ce  se 
iikazat,  ia  je  tebi  za  loV  M.  Marulic  152.  —  c) 
.sadnsi'ie  vr.  xa  da,  kad  se  izricf  da  Uto  Ireba  da 
bade:  Ako  cemo  prestupiti  sto  otb  kletve,  da  ni 
ubiju  vise  pisaiie  klotvi.  Mon.  serb.  216.  Zajiovida, 
ako  se  ne  ce  od  Krista  od\Tci,  da  ju  jimaju  zivu 
u  ogai'i  vrei.  F.  Vrancic,  ziv.  5.  —  d)  kondicio- 
nal: Piavo  bi  da  vec(!  ne  |ul)i  nitkor  nas,  ako 
ovi  sad  ne  ce  ozivjet'  u  saj  cas.  N.  Najeskovic 
1,  195.  —  e)  isli  oblik  sa  da,  kojim  se  kaziije 
.^efa,  koja  je  i  u  klclri:  Da  bi  mi  trijes  i  groiu 
ubio  t(!c,enja  i  cejad  svu  domom,  ako  ti  dvas 
vece  od  ti.iga  ne  ce  bit!  N.  Na|e.skovic  I,  188. 
Ah  da  bi  me  bula  ne  rodila,  ako  vojsku  sakupiti 
ne  cu.  Ogled,  sr.  52.  —  f)  part,  prael.  act.  ii, 
kad  .se  niiii  kaziijr.  ze(a  a  Iclctvi:  Ala  mene  ne 
rodila  majka,  . .  ako  ne  cu  pokupiti  vojsku.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  39. 

g.  u  prirczanoj  reienici  biidiice  vr.,  u  kom  je 
sada.ine  rr.  glagola  biti ,  budem,  s  injinitivom 
drugoga  glagola,  a  it  glavnoj:  a)  buduce  vr.,  u 
kom,  je  .'iadasne  rr.  glagola  hotjeti  s  injinitivom 
drugoga  glagola:  Ako  budu  svoga  lUi.ga  iskatt, 
mi  se  ne  cemo  moci  deliti  odt  pravi.de.  Spom. 
sr.  1,  56.  Ako  tej  radosti  budes  ti  sinis|ati, 
tvojo  ces  zalosti  svrseno  parjati.  N.  Najeskovic 
2,  127.  Ako  budes  toj  tvoriti,  uo  ce  ti  so  vik  sko- 
riti.  A.  (jiibraiiovic  117.  Uobro  ce  ueiniti,  ako 
budu  onako  napredovat.  15.  Gradic,  djev.  28.  Ako 
bude  euvati  sve  kolike  zapovidi  moje,  od  svijeh 
nepravdi  ja  se  nc  cu  sjiomenuti.  M.  Divkovic, 
bcs.  7.  8to  cete  naslidovati  lako,  ako  ove  kiiizice 
s  ])omnom  buih'te  stiti.  P.  Posilovic,  nasi.  xlv. 
Ako  budes  tijeh  slijcditi,  i  ti  hoces  slavan  biti. 
J.  Kavaiiin  87.  Ako  svedor  u  sti'ahu  gosjjodinovu 
slat  uo  budes,  brzo  ce  so  oborit  kuca  tvoja.  J. 
Filipovic,  prip.  1,  173.  Ako  budemo  razmis|ati, 
ne  cemo  sagrjesevati.  I.  Nenadic,  nauk  50.  Ako 
budete  ostavifci  gospodiua  i  budctc  sluziti  bogo- 
vima  inostranijem,  ozalostiti  ce  vas.  J.  Matovic 
339.  Ako  djevojka  ne  htjed  bude  poci    sa  muom. 


AKO 


48 


AKO 


ho6u  li  odvosti  siiin  tvojufjaV  D.  Danifii/',  Imoj. 
24,  5.  —  6)  nadaHne  re  :  Ako  vi  si>  bmlo  vidrti., 
inornto  priti.  Sixiiii.  sr.  1,  SKI.  To  ()st.a|aim.  no 
iskati  (uJi.  t.nl)(>,  iiko  so  builosi.  ukazati  s  |iiav- 
iloiiii.  |i(ila(,'i-  iiKMio.  Moll.  sorb.  .">()!.  Ako  ii  vriiuo, 
u  kojo  j>iiovi  o(l  crikvo  zabiai'iiijii  sn,  biulo  so 
^oiiiilba  uriiiil.i,  taila  svotkoviiio  liuaju  so  proim- 
stiti.  M.  liijaukovii''  liiJ.  Ako  posli  svofja  tofj;a  no 
mo6  bmlo  iiisto  biti  luodu  I'liimv,  duiiii  sii  so 
prikozati  crkvi.  M.  Dobrotid  5H5.  —  c)  sadahle 
vr.  sa  (la,  joda,  noka:  Ako  gospodini.  no  btiti 
budo  pravdo  uciniti,  da  g^rodr  |>ridi.  rotniko.  Stat. 
po|.  aik.  ."),  '21H.  Ako  jn  za  Ijiibav  iinati  no  budn, 
jcda  ju  za  luito  voliko  dobiulu.  Oliva  Kj.  Ako 
svitovaiija  no  budu  pnuliti,  noka  so  izagno.  M. 
Bijankovic,  l;!7.  Ako  oni  no  iizniobudu  (/ircd  b 
otpalo  je  c  promijcnii'fii  se  na  j)  pri])ovijodat, . . 
noka  iiadu  drufjoga.  Uo.sjoil.  kr.  iUS.  —  e)  impe- 
ratii;  a  to  jc  i  noiiioj :  Ako  tcbo  tko  budo  uda- 
riti  u  jcdaii  obraz,  podaj  noma  i  drugi.  P.  Posi- 
lovii!:,  nasi.  5''.  Ako  liotiti  bude  produziti,  budi 
blagoslovjon.  L.  Torzic  71.  Ako  i  uzinobudoS  sto 
ho6es ,  nemo'  cinit  sto  hoC(!s.  Poslov.  dan.  2. 
Ako  j'  tako  poznat  no  mogbudos,  ti  jo  zovi  u 
bann  na  vodu.  Nar.  pjos.  vnk.  3,  'iit.i.  —  f)  aurist 
za  buduic  vr.:  Ako  no  biidote  priteii  ih  vjoi-om,  . . 
ne  uljezosto  u  ki'ajovstvo.  Ziv.  is.  70.  —  g)  sloscnu 
proslo  vrijcme,  alt  Jc  u  torn  vrcmenu  sanw  radiia 
a  biiducemu  vremcnu  pripada  da  se  pnkaze  kakva 
je  Hi  Mu  sc  nnm  cini  (is])oredi.  naprijcd  pod  b): 
Gospodin  mudro  jest  sve  uciiiio,  ako  ti  budos 
mudrc.  ziviti.  P.  Posilovic,  cvijot  95.  Ovo  mi  jo 
obecao,  ako  raankati  no  budem  s  dobrijem  dje- 
lima.  I.  A.  Nenadic,  nauk  46. 

h.  u  privezannj  recetiici  hiidiice  vr.,  u  kum  je 
sadaiinc  vr.  glagola  biti,  budein,  s  part,  praet.  act. 
II  drugoga  glagola,  a  it  glarnoj:  a)  sadah'ie  vr.: 
Ako  budo  zaboravio,  a  on  more  na  priliku  reci 
broj.  P.  Posilovic,  nasi.  107.  Ako  ni  ovo  ne  budes 
hotela,  a  ti  moras  stradati  kako  si  i  do  sada.  D. 
Obradovic,  bas.  265.  —  b)  sada.hte  vr.  ga  da,  kad 
sc  kazitje  da  .sto  treba  da  bude:  Ako  budn  i  vi- 
iiograde  nasadili  prezi.  medu,  vtse  da  mi  povrato. 
Men.  sorb.  147.  Ako  bude  oni.  predo  slalb,  da  no 
vo|i.nt,  srbbini,  stati  ontdezi.  2(16.  Ako  bude  s  puta 
zalutala,  da  bog  dade  da  me  skoro  iiade '  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  274.  —  c)  buduce  vr. :  Ako  bude 
Milos  pres'o  Drinu,  Milosa  cu  na  mejdaii  zazvati. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  228. 

p.  sto  se  u  privezanoj  recenici  kaze,  ono  jc 
sanu)  u  misli,  sanw  se  pomisla,  i  to  tako  da  doista 
maze  i  ne  biti  (kad  se  kaze:  ,ako  bi  sto  bilo'  nc 
kaze  se  nista  sto  bi  doisto  bilo,  nego  sto  se  samo 
mi.sli  a  doiiita  moze  i  biti  i  ne  biti.)  —  IJ  prive- 
zanoj stoji  kondirional  Hi  oblik  kojim  se  moze 
zamijeniti,  a  ii  glarnoj  mogii  biti  i  drugi  ohlici. 
a.  II  privezanoj  kondicional,  ii  kom  je  aorist 
glagola  biti  (uise)  s  part,  praet.  act.  ii  drugoga 
glagola,  a  u  glaimoj:  a)  isti  oblik:  Ako  ini  uz- 
rokt  ne  bi  ti  bilb,  imalb  bi  doii.  Spom.  sr.  1,  24. 
Ako  bi  so  moglo  uciniti,  tebi  bi  se  ucinilo.  1,  33. 
Ako  bill  hotio  govoriti,  togaj  bi  govorenja  mnogo 
bilo.  Mon.  sorb.  500.  Ako  bi  pri  posal  na  on 
svit  onamo  a  I'lih  totu  o.sal,  sam  bi  stal  i  tamo. 
M.  Marulii  158.  Ali  mi  ne  bi  to  visiii  bog  zazrio, 
ako  bi  za  mito  ja  pravdu  ucinioV  N.  Najeskovi<^ 
1,  221.  Ako  bill  mogao  i  kako  jedaii  cas,  majdo 
bill  dosao.  1,  285.  ,Ta  bih  ga  kontentao,  ako  bi 
so  moglo.  M.  Drzic  2211.  Tuj  mu  so  da  razumjet 
da  ako  bi  on  razlog  dusoviii  slijedio,  on  bi  se  i 
tijoloin  duhovan  ucinio;  to  li  bi  so  pustio  od 
pozud  tolcsnili  pritegnuti,  on  bi  se  dobitku  bos- 
pamctnomu  sasina  prikladan  ucinio.  B.  Gradic, 
djev.  10.  Kojo  bih  prijala  blazcustvo  na  sviti,  ako 


bill  paijala  ovi    plaf    tvoritiV    D.   Zlatarii  8.  Do- 
stojno  bill  liudan    bil,    ako    bih    mojoga   starijoga 
brata  ostavil   u  pogibili.  F.  Vranfii,  ziv.  18.  Ako 
bi  vas  ko  hotil  odvratiti,    govorodi    da    ludo  vaSi 
pinozi  onamo  dajote,  no  bisto  li  so  rugali  I'limo? 
21).  Srco  ako  bi  pristalo  iiviti,  i  tolo  no  bi  moglo 
ziviti.  F.  (JlaviniA,    cvit   8.    Kako    psonica    no    bi 
jilodila,  ako  se  no  bi  u  zomju  polozila,  tako  Isu- 
krst  no  bi  nam  plod   od  spasenja  uoinil,   ako  ne 
bi  dobrovojno  smrt  podnil.  84.  Bi  od  potribo  Isu- 
krstu  uskrsnuti,   za  sto,    ako   no  bi  uskrsnul,   no 
kako  bog    nogo    kako    clovik  verovan    bi   bil.  88. 
Ako  bisiiio  rokli  da  griha  no  iinamo,  isti  mi  pri- 
varili  bismo  so.  P.  PosiloviA,  nasi.  18.  Josce  spo- 
vidam  da  no  zuam  da  sam   nigdar    ucinil    dobra 
dila,    kojo   dostoji  zivot   vici'ii.  i  ako    bih  ko  dilo 
takovo  iu''inil,    no   bi    ga    niogal    uciniti,    ako    me 
no  bi  milost  bozja  pripomogla.  L.  Torzii  68.  Ako 
bi  ova  kad  jirostala,  stvor  i  okruzja  sva  bi  stala. 
J.  Kavaj'uu  476.   Jer  bi  nam   bila  viSo  na  skodu 
vira  nogo   li   na   korist,   ako  bi  ju   tavnu   drXali 
samo   II   pameti.  F.  Lastrii,   test.  60.   Ako   bi  ja 
imao    odluku    dignuti    kakvu   godi    sumiiu   iz  pa- 
moti  vase,  to  bi  ja  doisto  na  zao  vam  ufinio.  345. 
Ako  bismo  upitali, . .  odgovorio  bi  n^m.  348.  Mi- 
slase  da  bi  sriina  bila,  ako  bi  se  nasla  dostojna. 
370.  Ako    bi    koji  bio  u  nemiru  s  drugira,    ne  bi 
imao   pristupiti.   J.  Banovac,    razg.   181.   Kad   bi 
tko  skropcci  krstio,  ako  bi  kajijo  tekle  niz  covika, 
dobro  bi  krstio.  214.   Ako  bi  tko  rekao  da  i  oni, 
koji  u  ovoj  skupstini  iiisu,  mogu  se  saranit,  ako 
so  nasoj  crkvi  i  ne  podloze,   on  se  saranit  no  bi 
mogao.   J.   Filipovic,    prip.   1,   182.    Ako    bi    tko 
rekao,  istinu  bi  rekao.  A.  Kanizlic,  kam.  46.  Ako 
bi  se  na  jednu    stvar   namirili,    koje   ne  bi  razu- 
mili,   odma   bi    trista    cmi    krpa    pisaocu   priboli. 
V.  Dosen   ix.    Moleci  da  biste  ovi  moj  trud   sti- 
tili,   ako   bi    vi  ugodan   bio.    .J.   Matovic.  iv.  Ci- 
jenilo  se  da  bi  mnogo  prudilo,   ako  bi  se  ucinilo 
libro.   4.    Ucineno   bi   da  bi   moglo   biti   ocitnije 
svijema,   ako  bi  se   zapisalo  istinito   vrijeme.   43. 
Koji  bi  mu  bio  u  nevoji,    ako  bi  mu  bilo  za  ne- 
vojii.    Nar.    pjes.    vuk.    2,    136.    Ako   bi    mu   i   to 
malo  bilo,  b'jelu  bih  mu  nacinio  kulu.  3,  145.  — 
b)  sadasne  vr. :  Ako  bi  ukral,  ter  ako  bi  gdo  kli- 
cal :  pomagajte,  platit  iraa   libar  50.    Zak.   -dnod. 
57.  Ako  bi  koga  uhvatili.  obetujemo  dati.  Spom. 
sr.  1,  49.  Alio   bi  ki  prisal  udvignut  pravdu,   re- 
ceni  imaju  braniti.    Mon.    Croat.   44.    Ako   bi  ho- 
tjela,  ti  mores  strt  ovi  jad.  S.  Mencetic  455.  Ako 
bi  bil  bogat   (otac),   pozeli   prvii   stvar   (sin),   da 
se   on   more   zvat   od   svega  gospodar.   N.  Dimi- 
trovic  31.   Upada   (ii  grijeh),  ako  bi . .  dvoju  ze- 
iiidbu  ucinil.   S.  Budinic,  ispr    160.  Da  ti  podam 
ja  i  veci  svaki  dar,    sili    me  injoc  moja,    ako   dar 
ki  veci . . .  mogla  bi  zeleci    zamislit"  sve  tve  dni. 
I.    Gundulic   119.    Ako   bi    izgubio  jednu   od  nih, 
no  ostavi  li  jih  devetdeset  i  devet   u   pustini?  I. 
Baudulavic  164.  luk.  15,  4.  Ako  bi  sto  rekao  ali 
cinio,    odricem   se.    P.  Posilovic,   nasi.  102'>.    Ako 
bi  ih  tko  svjetova',  ko  i  cavke   svi  se  uzbuce.  J. 
Kavaiiin  154.  Ako  ne  bi  pjosni  moje  toli  vrijedne 
moglo  biti,  dost  je  meni  da  na  bojo  budem  zivot 
obratiti.  333.   RazglodaSe   sve  piito, .  .  da  ga  vidi 
barom  iz  daleka,   ako  bi  po  srici    izasao.    F.    La- 
«tric,  tost    205.  Obznanuje   prije  grisnika,   da  se, 
ako  bi  otio,    more  ukloniti  od  pokaraiia.    F.    La- 
strii  nod.  1.  Bog  bise  zapovidio,  da  ako  bi  se  ovi 
grill    medu    riima   nasa",    da   se    ima   kamenovat 
covik.  J.  Banovac,  razg.  106.   Niti  je  dobra    (ze- 
nidba),  ako   bi   se   zdruzili.  J.  Matovic  304.  Ako 
bi  so  ko  nasa  ter  bi   zelio   znati, . . .  za  dosta  je 
oglodati  so  ii  vase  prizimo.  L.  Vladmirovii,  slav. 
5.  Mogu  li  se  u  te  pouzdati,  ako  bi  mi  Turci  uda- 


AKO 


49 


AKO 


rili?  Ogled,  sr.  IIG.  Ako  bi  se  dogodilo  da  sjutia 
dan  dode  kaka  zena  da  iste  .soli, . .  .  onda  se  za 
cijelo  niislj  da  je  ono  ona  sinoc  bila.  Vuk,  ziv.  213. 
—  c)  sadasne  vr.  sa  da,  eda,  kail  se  izrice  ze(a  Hi 
se  nareduje:  Ako  bismo  neftto  pakostili  neko- 
jemu,  ja  da  mu  vtse  vraiu.  Mon.  serb.  44.  Ako  bi 
byla  nekoja  razmeta, ...  da  se  praviiioinB  ispravi.  45. 
Ako  bi  dosla  nekoja  sila  . . .,  da  ihi.  ne  damo.  210. 
Ako  bi  se  odtvrgli,  da  iliL  mi  tiiramo.  21b.  Ako 
bismo  ilit  kada  imali,  da  iht  damo.  400.  Ako  t' 
bih  joste  lik  ne  inogla  nac  sada,  da  sam  daj  dio- 
nik  od  tvoga  .sad  jada.  S.  Mencetic  212.  Ako  biste 
culi  moju  smi't,  da  vam  je  pi-ij)orucena  moja  duSa. 
J.  Banovac,  razg.  18S).  Ako  li  bih  se  \i  nu  kad 
vratio,  eda  bog  da  i  Muliamed  svetac  te  ja  iz  ne 
glave  ne  iznio.  Ogled,  sr.  308.  —  d)  huditce  vr. : 
Ako  bi  bil  mahnit,  istom  da  bogat  jes,  cijeiien 
ce  niudar  bit.  N.  Dimitrovic  li.  Da  bih  ti  ja 
ziva,  kako  ce  t'  pomoci,  ako  bi  t'  taj  vUa . .  do- 
pustUa  uljesti.  N.  Na]eskovi(^'.  1,  188.  Ako  bi  se 
ovo  po  liihovoj  nepom|i  dogodilo,  zestoko  biti 
ce  pedepsani.  M.  Bijankovic  40.  Ako  i  to  ne  bi 
bilo  dosti,  hocu  odvise  jos  nemUo  tebe  rjezat.  J. 
Kavanin  .510.  Doisto  ne  ceto  tako  moc'  odgo- 
voriti ;  za  sto  ako  biste  tako  odgovorili,  suprot 
nilogim  ustace  nebcsa.  V.  Lastric,  test.  iO.5.  Ako 
ja  ne  bill  po.sao,  uresite|  ne  te  doci.  J.  Ma- 
tovic  66.  Ako  bi  vapio  k  meni,  uslisiti  cii  liega. 
399.  Te  molite  boga  za  li'i  dana,  ako  bi  vi  mobu 
prifatio,  . . .  tada  I'-ii  se,  <'are,  poliirciti.  Nar.  pjes. 
v\ik.  3,  70.  Ako  bi  mi  bog  i  sreca  dala,  te  bi 
gradske  plijenio  ovce,  dobar  cii  ti  dio  ostaviti. 
4,  417.  I  ako  bi  tako  uciniii,  dobrini  i^u  te  darom 
darivati.  Ogled,  sr.  84.  Ako  l)i  vi  bog  i  sre<^a 
dala  da  bi  koji  ugrabio  glavu  ,  .  .  dacu  nemu 
dvije  pu.ske  male.  Ogled,  sr.  136.  Ako  bi  me, 
imsko,  prevarila,  te  mi  no  bi  ogan  prihvatila, 
okiidice  i  mene  i  tebe  . .  Ako  li  me  ne  bi  |)reva- 
rila,  no  bih  s  tobom  ubio  Tiircina,  polivalice  i 
mene  i  tebe.  Ogled,  sr.  116.  —  e)  imperalw:  Ako 
bi  mojenje  moje  ovoj  uslisat  ne  hotil,  .  .  .  a  li  mi 
daj  (biimii)  dopns  (dnjiiisli)  da  |iocneiii  daj  jesti 
tvoga  hljeba  kus.  N.  Uimitrovii'  91.  Ako  bi  ko- 
jemu  od  stilac  razboritijih  ovo  novo  pisanje  u  cemu 
godi  vele  neugodno  bilo,  podaj  krivinu  mojemti 
malu  umiuju.  I.  Bandulavic  iv.  Ako  bi  ti  zatok  po- 
slao  ki, . . .  ne  hod !  J.  Kavanin  352.  Svako  se  jntro 
bogu  priporuci  da  ti  dade  pomoo,  da  se  oni  dan  no 
zakunes,  i  ako  bi  ti  se  izmaklo,  |ubi  zem|u.  J.  Ba- 
novac, razg.  174.  Najpri  pokaraj  ga  (iskrnega)  sam, 
da  drngi  ne  zna  nego  ti  i  on  ;  ako  te  ne  bi  po- 
slusao,  uzmi  jos  jednoga  ili  dva.  J.  FUipovic,  prip. 
1,  181.  Ako  te  ne  bi  poslusali,  reci  crkvi.  J.  Ma- 
tovic  87.  Ako  ne  bi  doslo,  uzmi  sridiiu  casu.  J. 
Vladmij'ovic,  lik.  21.  Ako  bi  ti  bog  i  sreda  dala 
da  ti  vode  na  silu  devojku,  ti  uSetaj  u  kulu  bi- 
jelu,  pa  prostiri  svde  i  kadife.  Nar.  pjes.  vuk.  1, 
51.  Naodi  se  satoru  na  vrati,  ako  b'  meni  do  ne- 
voje  bilo.  2,  422.  —  f)  dozeno  proslo  vr.  sa  da, 
kad  se  hoce  da  kaze  da  sto  treha  da  hude,  mjesto 
sadasnega  vr.  perfektimih  glagola :  Ako  bi  tko 
ponesalb  ponost,  da  je  platili  2  dinara  a  inemt 
da  je  svobodnb.  Mon.  serb.  184.  —  g)  partic.  pracl. 
act.  II,  kad  .se  iiim  kazuje  ze(a ;  Ako  bi  se  .  .  .  koji 
nasao,  bog  ga  obratio !  F.  Lastric,  test.  187.  —  h) 
imperfekat :  Sama  pol  noci  zvoiiase,  ako  ne  bi  od 
betega  zabavjena  bila.  F.  Glavinic,  cvit.  274.  Vas 
svit  ne  biso  \Tidan  uciniti  mu  zla  nikakova,  ako 
bi  on  sam  ne  hoti.  I.  T.  Mma\'ic,  ist.  IS. 

b.  u  privezaitoj  kondicional,  u  kom  je  kondi- 
cional  glagola  biti  (iiegov  aorUt  i  part,  pract.  act. 
ii)  ,s  part,  praet.  act.  drugoga  glagola,  a  ii  glav- 
noj  imperativ :  Ako  bi  imt  tko  bilt  uzelt,  budite 
vi  preporuoeni.  Spom.  sr.  1,  43. 


c.  u  privezanoj  mjestu  koiuliciiDiala  glagola  biti 
(esse)  sam  aorist  negov,  a  a  glaviioj  sadasne  vr. : 
Ako  li  bi  koje  kupe  vamt  potrebne,  more  se  dati. 
Spom.  sr.   1,   15. 

d.  u  privezanoj  i  u  glavnoj  pari,  praet.  act. 
II :  u  glavnoj  .sc  izrice  ze^a  tijem  ohlikom.  pa  je 
i  II  privezanoj  isti  oblik  mjesto  kondicionala :  Ak' 
uzela  mila  brata  tvoga,  boija  od  vas  ne  ostalo 
traga!  Nar.  i)jes.  vuk.  2,  128.  Ti  se  Maro,  ne 
iidala!  Ako  li  se  i  udala,  muska  ceda  no  rodila! 
1,  178.  Ako  bio  torbonosa,  bio  majci  ziv!  ako  bio 
gocobija,  ne  bio  joj  ziv!  Nar.  posl.  vuk  1.  Sve 
.sto  radio  i  o  cemu  se  bogu  molio,  sve  ti  uzalud 
i  naopako  obrsilo  i  od  tebe  ne  ostalo  traga !  Nar. 
prip.  vuk.  143. 

y.  sto  se  u  privezanoj  kaze,  nmli  se  da  je 
istina  sto  je  tome  protivno  (kao  kad  se  kaze:  ,da 
nije  dosao,  zlo  bi  bUo' ;  a  tu  je  istina  da  je  do- 
sao).  Tako  dolazi  xvi  i  xvii  vijeka  u  I'tekih  pi- 
saca;  a  uhicnije  je  u  takom  govoru  da  ili  kad 
mjesto  ako.  U  privezanoj  stoji  kondicional  Hi  ob- 
lik kojim-  .s'C  maze  zamijeniti,  a  u  glavnoj  mogu 
biti  i  dricgi  oblici. 

a.  u  privezanoj  kondicional.  ii  koin  je  aorist 
glai/ola  l)iti  (esse)  »■  part,  pracl.  act.  ii  drugoga 
glagola,  a  u  glavnoj:  a)  isti  oblik:  Boje  bi  mu 
bilo,  ak(-)  so  ne  bi  rodio  clovjek  taj.  N.  Eaiiina 
90.  mat.  26,  24.  (na  istom  mjcslu  uBandulavica: 
da  se  no  bude  rodio ;  it  Vuka :  da  se  nije  rodio). 
Ako  bi  bio  ovdje,  ne  bi  bio  mrtav  brat  moj.  N.  Ra- 
liina  78.  iv.  11,  32.  {na  istom  mjestu  u  Handula- 
vica:  da  bi  bio,  u  Vuka:  da  si  bio).  Ako  ne  bi 
bio  krivac,  ne  bismo  izdali  nega  tebje.  N.  Ka- 
nina  109.  iv.  18,  30.  (na  istom  mjestu  u  Jlandu- 
lavica:  da  bi  on  ne  bio  zlocinac,  u  Vuka:  kail  on 
ne  bi  bio  zlocinac).  Ako  biste  vi  dobri  bili  bozi, 
vi  biste  daj  sebe  sab|uli.  Zborn.  38.  —  b)  kondi- 
cional, u  kom  je  kondicional  glagola  biti  (esse) 
s  part,  pract.  act.  ii  drugoga  glagola:  Ako  bi  ti 
bil  ovdi,  brat  moj  Lazar  ne  bi  bil  umrl.  Heriiar- 
din  36.  iv.  11,  32.  Ako  bi  ovi  Movik  zlocinac  no 
bio,  ne  bismo  ga  bili  pridali  lebi.  Beniardin  53. 
iv.  18,  30.  (vidi  ista  mjcsta  napri'icd  pod  a).  — 
c)  imperf.  mjesto  kondiciomda:  Dobro  bise  neiiui, 
ako  bi  no  bio  rojen  clovik  oni.  Bernardin  42. 
mat.  26,  24.  (vidi  isto  mjesto  pod  a). 

b.  it  privezanoj  kondicional  glagola  biti  (esse) 
s  part,  praet.  act  ii  drugoqa  glagola;  a  u  glav- 
noj kondicional,  u  kom  je  aorist  glagola  biti 
s  part,  praet.  act.  ii  drugoga  glagola:  Ako  bih 
ne  bio  dosal  i  ako  bih  uim  ne  govoril,  grijeha 
ne  bi  imali.  N.  Kai'iina  204''.  iv.  15,  22.  (u  Vuka 
na  istom  mjestu:  da  nijesam  bio  dosao).  Ako  bih 
ne  bio  dosal  i  ako  bih  jim  no  govoril,  griha  ne 
bi  imUi.  Bernardin  99.  Ako  bih  ne  bil  prisal  i 
ako  bih  liim  ne  bil  govoril,  griha  ne  bi  imUi. 
Anton  Dalm.  1,  157.  Ako  bi  apustoli  ne  bili  osta- 
vili  nam  pisanja  nijedna,  to  li  za  to  ne  bi  potri- 
bovalo   na.slidovatii'   S.  Budinid,  sum.  57. 

c.  u  privezanoj  imperf.  mjesto  kondicionala,  a 
u  glavnoj:  a)  kondicional:  Ako  gospodin  ne  bu- 
dise  u  nas,  kad  bi  ustali  clovici  na  nas,  brz  bi 
zivih  pozrli  nas.  M.  Alberti  60.  psal.  124,  1-3. 
Ako  recise:  ueenik  sam  uegov,  van  bil  bi  iza- 
gnan.  F.  Glavinic,  c\^t.  202.  —  b)  imperfekat :  Isu- 
krst  mogase,  ako  hotijase  oslobodit  se  iz  riik 
Pilatovih.  I.  T.  Mrnavic,  ist.   18. 

2.  u  pogodbi  takodcr,  ali  pogodba  nije  potpuna: 
u  privezanoj  se  receniei  izrice  sto  god  kao  pod 
1,  ali  se  u  glavnoj  ne  izrice  sto  bi  do  toga  stajalo 
da  budc,  a  tijem  se  na  ono  sto  je  u  privezanoj 
pristaje  kao  da  jest,  bilo  doista  ili  ne  bilo,  pa  se 
u  glavnoj  izrice  da  ima  i  drugo  sto  takoder  jest, 
a  to  je  tako  da  se  s  onijem  poredi,  jednaci,  za- 


A  Kt  I 


.'.() 


AKO 


iiyoinyc  _//((.  (7/  mil  .v  siiiiruli  lukti  dn  him  a  iiiio 
iiiu  lie  siiiita,  hint  i  ti  niitiK  iirmii. 

11.  II  jtiiffzaiioj  saddsiir  rr.,  a  ijlmtiDJ:  a)  isti 
uhlik:  Ako  jo  maid  (.ill,  ki  iiuifju  sliliiti,  u  ilniibi 
iiioivs  I'lili,  ako  Iuh'os,  biti.  M.  Maiulic  151.  Ako 
ilniK'')'  iiisaiu  apiistol ,  dilli  vain  jiwam.  Anton 
Ualni.,  Ikor.  'J,  2.  Ako  ti  so  vidi  vi^ti  trud,  voru 
jo  i  idiita.  IJ.  Giadir,  dji>v.  3t.  Ako  ga  ja  iiavjo- 
stujom,  toj  tinini  po  naiodbi.  ;!.">.  Ako  hlnpimo 
na  jivstojsku  vivaiimitii,  koliko  vcoiiia  iniaino  blo- 
]iiti  na  oviij  slavnu  jcstojsku  duliovmiV  A.  (Ui- 
i'etir,  niz.  ji'z.  11-  Iji.ji'pc)  ako  ji' ovo  murlo  vidjot 
tebi,  Ijopsa  dusa  koliko  jiiV  I.  (iundulii'  212.  Ako 
od  bogov  tvojih  ti  ki  dnigi  no  zuas  ra/.log,  mi 
ga,  no  ziiamo.  F.  Glavinii,  cvit  y8u.  Visiii  ako 
udaii,  i  milnje.  J.  Palmoti<^',  dubr.  1-1.  Ako  s  jo- 
zikoiu  no  iiui  dobra,  no  cini  ni  zla.  J.  Banovac, 
prijiov.  1'17.  Nog  i  ono,  ako  i^togod  znade,  skoro 
.sa  svim  nista  no  va]ade.  M.  A.  Ko|kovi6,  sat.  34. 
Ako  imamo  mi  dvojo  noga,  imaju  i  oni  dvoje 
ruka.  IJ.  Cuceri  -1-1.  Ako  sam  gresnica,  jos  ill 
jo.stor  i  od  iiiene  gorijoli.  07.  Ako  jo  oovili  jak, 
takvi  su  i  lavi;  ako  jo  covik  lijcp,  takVi  su  i  pa- 
vuiiovi.  li.  Loakovic,  uauk  iv.  Ako  cvili,  i  nevoja 
mu  jo.  Nar.  pjes.  viik.  2,  320.  Ako  tuzi,  za  iie- 
voju  mu  jo.  2,  i)B.  Ako  sani  nialen,  promalon, 
moiiie  sam  koi'iu  lagalian ;  ako  sam  tauak,  prc^- 
taiiak,  a  ,ja  sam  roda  gospodska.  1,  391.  Ako  t' 
ji)  jopsa  jiibovca  od  lueiio  vilo  od  goro,  a  I'lU  jo 
inajka  rodila,  u  svilon  povoj  povila.  1,  do.  Ako 
svima  mogn  biti  sluga,  ja  no  mogu  s\'ima  biti 
|iiba.  1,  3i-l.  Ako  s'  u  mou'  toke  TadijiiiG,  s  ziva 
sam  i(li)  Tadije  skimio.  3,  427.  Ako  babo  uz  ko- 
|cno  sjeda,  ako  sjeda,  i  vaja  da  .sjeda.  Nar.  p.jcs. 
potr.  2,  ()2(i.  Alvo  sam  ja  vlali  ii  griiboj  robi,  ja 
imam  vise  blaga  nogo  oni  u  lijopoj  robi.  Nai'. 
prip.  vuk.  208.  Ako  pijom,  za  svojp  novce  pijom 
Nar.  prip.  vuk  '  307.  Ako  je  lUmiiak  nakrivo, 
ujiravo  dim  izlazi.  Nar.  posl.  \T.ik.  3.  Ako  je  ko 
jaci,  no  i  bog  je  svacij.  i.  Ako  je  kratak  dan, 
duga  je  gcnlina.  1.  Ako  je  malo  mlijeka,  a  ono 
je  blizu  rijcka.  4.  Ako  jo  sila  silovita,  ma  je  mje- 
hovita.  4.  Ako  sam  gadjiva,  a  ono  sam  rad|iva. 
7.  Ako  su  brzi  volovi,  zomja  je  podijejeua.  8.  Ako 
znas  sto  ti  je  bUo,  nc  znas  sto  ce  ti  biti.  2.  Ako 
jo  cm,  nije  davo.  5.  Ako  kore,  no  more.  5.  Ako 
smo  mi  braoa,  nijesu  keso  sestre.  8.  Ako  nc  curi, 
a  ono  kapje,  7.  Ako  ne  ces  ti,  a  ono  ce  druga 
tri.  15.  Ako  nenia  ])amcti,  ono  ima  noge.  (j.  Ako 
nije  vrac,  a  on  je  pogadac.  7.  Ako  ne  mii'iso,  a 
ono  barem  i  ue  smidi.  U.  Ako  mje  lijcpo,  nije  ni 
skupo.  7.  —  b)  kondiciunal:  Ako  tvojijeh  rodite] 
Lice  i  ostar  pogled  podnijeti  ne  mores,  kako  bi 
podnijela  pristolje  sudac  i  progoiiitej?  B.  Gradic, 
djev.  89.  —  c)  praslo  vr.  dozeiio:  AJio  je  trava 
pokosena,  ostalo  jo  korijeiie.  Nar.  posl.  villi.  4. 
—  d)  budiiie  vr. :  Ako  u  dugo  eijec  moje  nesreco 
uzrnuci  sve  drugo,  suu-t  mucat  ma  ne  ce.  F.  Lu- 
karevic  13.  Ako  sviriar  zlo  iiagazi,  blatnog  jata 
kad  110  jiazi,  kud  ce  dospit  staresinc,  bozjeg  jata 
kad  no  cinoV  V.  Uoson  220. 

b.  «  privezanoj  rwriiit,  a  u  glavnoj:  a)  inti 
ohlik:  aa)  u  obje  reccnicc  za  pruilu  vr.:  Ako  ro- 
koli ,  no  posjekoli.  Nar.  posl.  viUc.  7.  —  bb)  u 
obje  receiiice  za  biiduce  vr.:  Ako  no  nacuva,  ne 
nateco.  Nar.  posl.  vuk.  (i.  Ako  so  ne  nakusasmo, 
no  nagrebosmo  so.  8.  —  b)  sluzeno  pruslo  vr. : 
Kojo  beside,  ako  jUi  no  razuinise  di"uzi.  raziunila 
jih  dobro  jest  b.  luajka.  li.  Kasic,  is.  21.  —  c) 
sadasnv  vr.:  Da  nu  misli,  slugam  naini  ako  otac 
tvoj  darova  .  .  .  naSa  jasna  lica  ova,  koju  slavu 
sred  nobosi  spiav]a  tebi,  ki  sin  jcsi  ?  I.  Giindulic 
241.  —  d)  buduie  vr. :  AJvO  pravda  nc  pomozo, 
krivda  ue  ce  pomoci.  Nar.  posl.  vuk.  7. 


c.  K  iirii'czitnuj  iiroslit  xId^i'iid  vr.,  a  a  ylavnoj : 
a)  isli  ijlilik:  Ako  sam  to  jediiom  pojubio,  nisu 
usta  na  lieu  ostala.  Nar.  jijos.  vuk.  1,  4.5.5.  A.  Tvoj 
otae  dodo,  to  ubi  onu  kui'ku.  B.  Ako  su  jo  ubili, 
to  je  i  zasluzila.  A.  Posto  je  iibise,  bacii^o  jo  na 
bunisto.  B.  Ako  su  jo  na  buniste  baeili,  onde  je 
i  ziva  lozala.  Nar.  prip.  vuk.  207.  Ako  jo  bog  dao, 
nije  zai)isao.  Nar.  posl.  vuk.  2.  Ako  sam  so  naj- 
niio,  iiij(wam  so  pomaniio.  7.  Ako  sam  se  na6u- 
cala,  a  ono  sam  se  narucala.  7.  Ako  nijesam  ku- 
movao,  a  ja  sam  kntz  plot  gletlao.  7.  Ako  sam 
rokao,  ni.josam  iv/.im.  7.  —  h)  !<adai<He  vr.:  ako 
sam  ja  iiacinio  fino  sukno,  to  mi  je  zanat.  M.  A. 
llo|kovio,  .sat.  170.  Ako  si  mi  snop)e  povozao, 
tvoje  ovee  po  striiiki  pasu.  Nar.  Jijes.  vuk.  1,  172. 
Ako  su  ga  kiaste  nasai-ale,  zdrave  su  mu  o6i 
obadvije,  srco  mu  jo  bas  kojo  je  bilo.  2,  554.  — 
c)  btidiice  vr.:  Ako  su  ti  dvori  izgoreli,  jepSe  6u 
ti  dvore  naciniti.  Nar.  p.jes.  vuk.  2,  3G9. 

d.  u  privezaiwj  buduix  vr.,  a  u  glavnoj:  a)  isti 
oblik:  tako  it  zatjecanu,  u  Jakom  tvrde.uii,  kad  se 
misli  da  onom  sto  .sc  it  (jlamwj  recenici  tvrdi  ne 
ce  biti  smetna  ni  ono  .sto  .se  u  prirezanoj  kaze: 
Jos  ou  poci,  ako  cu  ne  doi';i.  A.  Kacic'-,  razg.  267. 
Uocu  isti,  ako  doci  no  cu.  Nar.  Jijes.  vuk.  2,  464. 
Bice?  tobe  vina  izobila,  ako  cam  no  co  m  dostati. 
2,  113.  —  h)  sadasne  vr.:  Ako  6u  se  privoloti 
carstvii,  privoleti  carstvu  zema|skome,  zema}sko 
je  za  malono  carstvo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  296.  Maj- 
miin  JB  majmun,  ako  ces  ga  n  kakvo  lia)uio  obla- 
citi.  Nar.  posl.  vuk.  173.  —  lako  i  kad  se  sto  j ako 
tvrdi  (ispiiredi  pod  a) :  Nije  mu  .se  bojat  izgub|onu, 
ako  CO  vas  pakao  skociti.  F.  Lastric,  svct.   12. 

0.  It  privezaiioj  kondicional ,  a  it  glavnoj :  a) 
isti  oblik:  Ako  indi  stvari  male  brez  vladana  bi 
propale,  uebo,  zouija  i  ostala,  kako  ne  bi  vec  pi'O- 
jiala  broz  onoga  koji  gleda.  V.  Dosen,  264.  — 
li)  .sadasiie  vr. :  Ako  bi  j-eei  htil  vas  raziuii  da 
taj  govor  tvorili  su  jiidi  ki  viku  boga  na  sviti 
ne  znase,  ne  ctiino  li  takoder  da  prorok  David 
ozdravi  romonom  od  pjosiii  iiogovili  SaulaV  D. 
Eaniiia  vi''.  Ako  bi  se  utekao  k  apostolom,  ne 
znani  ni  gdi  su.  F.  Lastric,  test.  99.  AJ'  ako  bi 
rugo  bilo  rec  coviku  ono  dilo,  kakvo  rugo  i 
straliota  biva  boga  potvoritiy  V.  Doseu  141.  Ako 
bi  mu  dolamu  uzela,  nilad  .je,  zelen,  bojim  se 
ozepsee.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  352.  Ako  bih  to  u 
pjesmu  pjevala,  pjesma  idc  od  usta  do  usta,  pa 
ce  doci  u  pogana  usta.  1,  404.  —  c)  sada.ine  vr. 
sa  da,  kad  se  kaziije  sto  treba  da  bade;  tako  ii 
zatjecanu  (isporcdi  naprijcd,  pod  a) :  Da  ne  stvo- 
rinio,  ako  bi  ni  vfcst  sveti.  govorili,.  Mon.  serb. 
216.  Da  ill  lie  dauio,  ako  bismo  dobUi  nimi  vtSB 
svetb.  216.  —  d)  bitditce  vr.  it  zatjecanu:  Obi- 
cem  ti  se,  da  ako  bi  mi  dopustio  tisuc  godisc 
ziviti,  no  cu  te  voce  nigdar  iivi-iditi.  L.  Terzio 
73.  —  e)  proslo  vr.  sloieno:  Ako  bismo  robje 
mijoiiaJi,  liiliovo  .se  robje  isturcilo;  vec  cemo  ih 
silom  otimati.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  87. 

3.  u  pogodbi  kao  pod  1  Hi  2,  ali  sit  recenice 
krne,  i  to  Hi  glavna  Hi  prieezana  Hi  obje,  Hi 
glavne  nema. 

a.  krna  glavna:  a)  predikat  it  obje  isti,  pa  se 
saiiio  II  privezanoj  kaze:  Ako  no  uhvati  za  glavu, 
za  rop  nikada.  Nar.  posl.  vuk.  7.  —  kad  je  u 
glavnoj  budiice  i;r.,  mjcsto  svega  nega  maze  se  reel 
.saino  sadasne  vr.  ghtgola  liotjoti,  a  infinitiv  mu 
se  raziimije  iz  privezane:  Ako  ne  ispravimo  . .  na 
ovomu  svijotu,  a  mi  i-cmo  u  )iak!u.  M.  Divkovic, 
nauk  4.  —  kad  je  u  glavnoj  predikat  glitgol  modi 
.s  infinitivom  isloga  glagola  koji  je  it  privezanoj, 
mozc  se  It  privezanoj  rrci  saiiio  glagol  inoci  u 
oblikit  koji  treba  a  injinitin  dritgoga  glagola  raz- 
iimije se  iz  privezane:  SUpac,  ako   ne  vidi  sun- 


AKO 


51 


AKO 


cene  svitlosti,  ne  moze  iii  svitovno  tamnosti.  J. 
Bauovac,  jiripov.  147.  —  l>)  u  glacnoj  Hi  samo 
kopule  nenia,  ili  sw  take  rijeci  kuje  se  i  inace  go- 
Bore  bez  tjlayola  nijesto  recenice ;  Ako  pravtde  ne 
uciiiu,  to  ja  krivt.  Mon.  serb.  29.  Ma  Dubravka? 
kako  mojaV  ako  je  druzijem  daiia  sade,  da  moj 
zivot.  ki  ju  dostoja,  k'o  prisjeceii  dub,  jaoh,  pade. 
I.  Gundulic  165.  Zaludu  lemozine,  ako  ti  zlobu  i 
nena\adost  imas  u  srcu.  F.  Lastric,  od'  5'2.  Ako 
se  tko  usuprotivi,  anathema  mu.  A.  Kanizlic, 
kam.  129.  Ako  s'  zedan ,  eto  vina  ladna.  Nar. 
pjes.  vnk.  2,  434.  Ako  bi  so  zametnula  kavga, 
teSko  onom  tko  j'  najblize  Marka.  2,  432.  Ako 
ga  sakriju,  nikom  nista.  Vuk,  dan.  2,  90. 

b.  privezana  krna:  a)  ubje  recenice  imajti  pre- 
ilikat  s  kopidom,  pa  je  u  privezanoj  kopida  izu- 
atai'feiia:  Ako  jedan  cisto  zlato,  driiffi  bise  vi'idni 
kamen.  D.  Barakovic,  viL  175.  —  li)  it  ohje  rece- 
nice inti  i  suhjekat  i  predikat,  pa  se  oha  izostao- 
\aju  u  prioezanuj:  Hotni  smo  u  nevoju  .sbraniti  te, 
ako  nase  glave.  Spom.  sr.  1,  <i9.  —  kad  je  u  pri- 
vezanoj buduce  vrijeme  a  u  ylavnoj  koje  god  drugo, 
mjesto  cijeloga  Imdimyn  vr.  moze  stajati  samo 
sadasne  vr.  glagola  hotjeti,  a  infinitiv  mu  se  raz- 
umije  iz  gtarne:  Neka  stoji,  ako  ce  za  30  dana. 
J.  Vladniii-ovic  lik.  24.  —  c)  u  objc  recenice  isti 
predikat  a  sithjekti  razlicni  Hi  isti  suhjekat  i  pre- 
dikat a  razlicni  drugi  dijelooi,  ali  je  u  priiieza- 
Hoj  poricane:  izostai'{a  se  it.  prinezanoj  sve  stojc 
kao  H  glatmoj  pa  iistaje  samo  poricane  i  Uto  je 
driikcije  nego  a  glaimnj:  Tebe  (ubimo  .  .  .  ako  ne 
vece,  ne  mbi'ie.  Spom.  .sr.  1,  40.  Ovdi  se  ako  ne 
sve,  dobar  dio  govori.  B.  (iradic,  djev.  H.  Scije- 
I'laha  da  udatba,  ako  iic  drugu,  daj  putenii  rados 
II  sobi  iuia.  38.  Tko  godi  svijet  slijedi,  ako  ne 
prije,  vazda  se  na  svrsi  tuzi.  106.  Pospjesi  da  ovo 
govoiis,  ako  ne  svaki  dan,  a  ono  jednom  na  ne- 
djeju.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  12.  Dobro  .svaka  ucini, 
ako  ne  men'  a  ti  istini.  I.  Ivanisevir,  kit.  168. 
Xeunirii  bog  ti  kaze,  ak'  ne  usti ,  desnieome.  J. 
Kavanin  225.  Odvracajuci  nui  ako  ne  tako  jed- 
nako,  a  ono  ni  toliko.  Cestitosti  13.  Tako  bi.ste 
naslidovali  apostole,  ako  ne  u  pri].)ovidann  vjere 
medu  nevirnici,  bari,  bari  u  ustrp|ivu  podnosei'iu 
tuga.  F.  Lastric.  od'  149.  Od  tebe  nada  -se  pri- 
miti,  ako  ne  sladke  niilosti,  a  ono  ponioci  pri- 
moguio.  D.  Mattei  104.  hto  mi  je  zndjoti  na 
nebu,  sto  li  mogu  na  zemji  jubiti,  ako  ne  tebe, 
moj  boze,  samoga?  152.  Ako  ne  svaki,  a  ti  ba- 
rem  u  nedijni  i  svetcani  dan  promis|aj.  A.  Ka- 
nizlic, fi-an.  152.  Niti  ce  itko  drugi  razumiti,  ako 
ne  Focio.  A.  Kanizlic,  kam.  371.  —  dio  koji  je 
u  privezanoj  drukciji  nego  u  glavnoj,  moze  biti 
cijela  recenica  za  nu  privezana:  U  istinu,  sto 
zudi  to  srce  bozanstveuo,  ako  ne,  da  [udska  srca 
uzgoreV  D.  Mattei  3.  A  da  za  sto  me  bog  stvo- 
rio,  za  sto  li  za  svoje  dijete  uzeo  me  svetijom 
krstenem,  kada  me  posinovio,  ako  no  da  bih  vas 
u  svako  doba  u  svakoj  stvari  posvecen  bio  slavi 
negovoj  ?  44.  —  i  ne  se  izostavla  kad  je  druga 
rijec  vet  sastavlena  s  poricanem  :  Nevoja  ga  prati, 
ako  nitko  drugi.  A.  Kanizlic,  roz.  2.  Priniite,  ako 
nista,  za  zabavu.  D.  Obradovic,  ziv.  15.  —  maze 
se  ne  izostaviti  i  onda  kadje  u  glavnoj  poricane: 
dio  kojim  se  privezana  razlikuje  od  glavne  cijela 
je  recenica,  te  od  cijele  privezane  stoji  samo  ona 
i  ako :  Cxrlu  ne  moze  se  naci  dno,  ako  kad  (coek) 
umre.  Nar.  posl.  vuk.  46.  —  d)  sve  kao  pod  c), 
samo  mjesto  poricana  koje  je  ondje  dolazi  i  s  re- 
lativnim  rijecima  (interogativnim  u  relativnom 
znacenu)  a  tijem  se  samo  jace  potvrdiije:  Sad, 
vile,  ako  i  kad,  Stanoa  pomozite.  M.  Drzic.  Zap- 
nite,  ako  igda,  sada  zamcicu.  143.  Da  ih  (oci)  ta- 
dara,  ako  igda,  rastvorimo.  B.  Cuceri  194.  Danas, 


ako  igda,  svaki  ures  govoi-ena  naki(!'ena  pomecuci 
zelim  da  samo  oko  srarti  svetca  ovega  miso  nasu 
zabavimo.  422.  —  c)  kad  prcd  recenicom  u  kojoj 
je  ako  i  nezinom  glavnom  idc  druga  u  kojoj  je 
vec  izreceno  sve  ono  sto  bi  se  reklo  u  reienici  u 
kojoj  je  ako,  samo  bi  se  u  imj  to  poricalo,  tada 
se  moze  u  noj  izostaviti  sve  sto  se  iz  predne  raz- 
umije,  pa  joj  ostati  samo  ako  *  ne;  Bogovom 
pokloni  se  nasim,  i  zivot  oslobodim  ti ;  ako  ne, 
strasno  umorim  te.  F.  Glavinic,  cvit.  390.  Zapo- 
vida  da  se  obsluze  liegove  naredbe ;  ako  ne,  oglo- 
bice  ji.   J.  Bauovac  razg.  27.  —  vidi  i  dafe  pod 

7,  b.  —  /)  mjesto  glagolskoga  oblika   koji  bi   bio 
I  predikat ,    stoji    ■parlicip    u   privezanoj    reienici  : 

Ako  lezeci  van,  jitice  ga  ce  jisti;  toko  je  u  greb 
stan,  crvi  ga  ce  gristi.  M.  Marulic  1.52. 

c.  objekrne:  a)  u  objema  je  predikat  s  kopulom, 
te  je  kopula  izostavlena :  .Ture  nije  sluga,  nego 
sin,  i  ako  sin,  i  didic.  I.  Bandulavic  IG.  gal.  4,  7. 
—  b)  u  objema  je  izostavlen  predikat,  koji  se  raz- 
umije  iz  ostaloga :  Ako  u  selu ,  Turci ;  ako  u 
po}u,  -siici.  Nar.  posl.  vuk.  9.  Ako  stijena  kotlusi, 
jao  kotlusi ;    ako   kotlusa   stijeni ,   jao    kotlusi.  8. 

d.  glavne  nema :  a)  privezana  stoji  cijela,  a  sto 
bi  bilo  u  glavnoj,  razumije  se  iz  ostaloga  govora 
ili  iz  onoga  sto  biva  kad  se  govori,  ili  se  moze  mi- 
slili:  Mnogo  pretece,  ako  bi  se  na  ne  namerili. 
S))om.  sr.  1,  58.  (razumije  se:  da  ce  to  i  to  uci- 
niti).  Ako  (nastampano  ,ake')  se  moze  rijet,  ustani 
gi'oba  van.  M.  Vetranic  I.  hi\.  (razumije  se:  velim). 
I  mi  smo  od  tijela,  ako  bi  t'  snijet  rijeti.  N.  Na- 
|oskovic  1,  24li.  (razumije  se:  velimii).  —  tako 
kad  ko  pita  koga  kuda  ide,  izostavjaju  se  rijeci: 
kuda  ides,  koje  bi  bile  glavna  recenica:  Ako  bog 
ila,  moj  sine  StojaneV  Nar.  pjes.  vuk.  3,  130.  — 
b)  privezana  stoji  takoder  cijela,  a  mjesto  glavne 
stoji  samo  dio  druge  recenice  kao  drugo  imc  koje 
se  daje  dijelu  ne.zinu  vec  izrecenu,  tako  da  do 
onoga  sto  se  u  privezanoj  kaze  stoji  da  mu  i  to 
ime  pripadne:  Dao  mi  ga  bratac  tvoj,  ako  bog 
da,  dever  moj.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  345.  —  c)  pri- 
vezana krna  tako  da  od  srega  sto  bi  moglo  u  noj 
biti  osim  ako  ima  jos  samo  sadasiie  vr.  glagola 
hotjeti  od  buducega  rr.,  koje  bi  joj  bilo  predikat, 
i  to  u  3  lieu  jed.  bez  subjekta:  sto  je  god  izo- 
stav]eno  razumije  se  iz  onoga  sto  .se  naprijed 
kaze ;  pogodba,  je  kao  naprijed  pod  2,  i  po  torn 
je  ,ako  ce'  kao  da  hi  .se  mjesto  liega  reklo  ,neka'. 
ili  ,nista  za  to'  ili  ,testo'.  dolazi  od  prosloga  vi- 
jeka :  Vapije  s  nikim  veselem :  obastrli  su,  veli, 
mene;  ali  ako  ce;  ne  samo  nisu  mi  mogli  nau- 
diti,  nego  joster  osvetio  sam  se  nima.  F.  Lastric, 
test.  13.  Oce,  samo  sam  prid  jednim  cejadetom 
rekao,  Ako  ce;  tri  si  du§e  iibio.  J.  Banovac,  pri- 
pov.  150.  Ak<S  ce.  Vuk,  rjoc.  3^*.  u  govoru  se  u 
takim  prilikama  moze  cuti  i  bez  ce,  samo  ako, 
koje  se  i  udveya:  ako,  ako.  —  d)  privezana  stoji 
cijela,  ali  se  glavna  ni  u  mi.di  ne  doput'ta:  tada 
sto  se  izrice  u  recenici  u  kojoj  je  ako,  izrice  se 
a  nadaiiu,  nadajuci  mu  se,  kao  kad  hi  mjesto  ako 
bilo  moze  biti  ili  eda  ili  da  ako    (vidi    daje  pod 

8,  a.  i  k.) ;  ali  ona  ne  dolazi  sama  nego  za  dru- 
gom,  za  kojii  se  cini  daje  privezana,  ali  ne  ce  biti, 
nego  je  ona  naprijed  u  sebi  cijela,  a  druga  za 
nom  ide  kao  da  hi  islo:  moze  biti.  tako  dolazi 
XVI  i  XVII  vijeka:  Tko  znaV  ako  se  obrati.  N.  Ra- 
nina  82.  jona  3,  9.  Bernardin  37b.  I.  Bandulavic 
70.  (na  tom  je  mjestu  u  Danicica  eda).  Nitkor  so 
ne  rugaj  nevojnim,  kad  inuci,  neg  mu  jos  pomoc. 
daj;  tko  ziiai'  iz  nevojo  ako  taj  izide,  ter  ako  na 
boje  mjesto  on  uzide,  ter  ako  koris  taj  ucini 
vrliu  vas.  N.  Naleskovic  1,  141.  Priporucise  ju 
jednoj  zeni,  ako  bi  ju  niogla  privariti.  F.  Vran- 
cic,  ziv.  5.  —  tako  ce  bili  i  ovo  xviii  vijeka:  Zove 


AKO 


52 


AKO 


so  (stuileiiac)  MiiikDViic,  ino/.o  biti  za  tci,  nko  gii 
IukIc  najiirijo  misiio  Miii'ki>.  M.  A.  Ko|ki)viii,  wiit. 
120. 

•J.  dvije  i  vise  rccenica  na  ako  stujcii  jedmi  za 
dniijom  kai)  da  In  mcdii  niiiia  hilo  ili,  iiiuflit  hiti 
priit:aiif  :a  Jcdim  iihirtiii  a  piKjiulhi  takadir: 
Ako  kojm,  ftko  zano,  ako  plijo,  doiiia  svo  ratli 
nojako.  ,1.  S.  K(i|kiivic'',  kur.  70.  Ako  daklo  zivimo, 
ako  umiiomo,  sosiiodi'ii  .smo.  Viik,  rim.  14,  8. 

5.  noMizi  ne  kad  kad  n  privczanoj  ako  a  u 
nlaimoj  xe  izrice  {-Kdo  ili  urdna  ili  sazor  (zabav- 
(ane)  tdko  da  se  cini  da  medu  nima  nijc  ijoyodim 
negu  da  se  «  privczanoj  izriic  tizrok  diioiiic  iilo 
Je  a  glai'iiDJ,  kao  kail  hi  viJckIo  ako  hito  sto;  ali 
se  i  tada  kao  ii  praraj  poyodhi  recenicom  ii  kojoj 
je  ako  izriif  doyadaj  u  kom-  biva  ono  Ho  jc  a 
glantoj,  u  kotii  se  Iko  cudi  ili  srdi  itil.,  a  cciiiii 
se  diidi  tli  na  Ho  se  srdi,  to  vioze  hiti  i  u  samum 
dogadaju,  i  to  je  ii  takiiii  rccenicama,  te  se  saiiio 
iini  da  u  nima  nije  pogodlia.  Tako  se  mogii  ruz- 
uiiijcti  sri  primjeri  kojc  iitiamo  xiv — .win  mjeka, 
i  pripada^jii  medu  one  naprijed,  koji  pod  1,  koji 
pod  2 ;  ako  Ii  jc  it  kom  htiii  pisac  rcci  samo  iiz- 
rok,  bcz  pogodbe,  onda  nije  rekao  Ho  je  htio  po- 
vedavsi  se  za  priliknma  u  kojima  u  jiogodbi  maze 
biti  i  uzrok  i  u  kojima  je  ako  piiyodhe  radi  na 
scorn  mjestu.  Primjeri  su  erhi  rijetki.  a)  u  glav- 
noj  eiido:  Nomoj  se  jiocuiliti,  ako  jo  iianiT,  zali.. 
S|)oni.  sx".  1,  2.  No  iiiia  se  nifckore  rmiiti  na  svijeti, 
ako  ku  stvar  more  lindo  niu  uzeti.  N.  Oiniitrovic 

21.  Ja  ti  se  vam  eudiiu,  ako  mi  to  na  zbi|  velite 
da  sudim.  N.  Najeskovic  1,  216.  Ter  se  ti  od  sada 
no  cudi,  sree  me  ako  se  raspada  i  ako  za  te  mre. 
2,  (iO.  Za  toj  se  ne  cudi,  ako  nam  nezgode  i  jadi 
i  trudi  to  veei  dohode.  2,  B7.  Ako  um  tamiii  tvoj 
no  scijeni  me  pjesni,  ni  cudo  velje  toj.  D.  Rai'iina 
(78''.  Ne  nioj  se  cuditi,  ako  tac  juven  boj  hti  me 
zlo  raniti.  10.  Nije  cudo  u  jubavi,  aiio  i  tebe  divna 
vila  jes  dobila.  114.  Tim  nije  rijeti  cudo  nijedno, 
ako  kroz  .svoj  pogled  mili  zlato  i  jubav  Kalinku 
su  ]iridobili.  I.  (fundulic  4ti0.  Buduci  bio  napa- 
stovan  Isuii'st,  nije  se  cuditi,  ako  smo  i  mi  na- 
pa.stovani.  F.  Lastric,  od'  195.  Ne  ima  se  cuditi, 
ako  prorok  i  apostoli  toliko  se  trudili  jesu.  J. 
Matovic  44.  Da  se  cuditi  ne  ima,  ako  se  jost  po- 
slije  posvecena  naziva  krub.  211.  —  b)  u  glavnoj 
srdna :  Tijem  srzbu  ne  imaj,  moj  cvijete  rumeni, 
ako  je  svak  cas  taj  veci  plam  u  meni.  N.  Najes- 
kovic 2,  34.  Nemoj  se  suproc  meni  rasrciti,  ako 
jednu  rijeccu  joster  prilozim  ti.  B.  Cuceri  210.  — 
c)  u  glaenoj  zazor,  zahavlane:  Ne  moj  mi  zazijeti, 
ako  t'  ga  sjem  mrtva.  N.  Na|eskovi6  2,  61. 

6.  u  pitanu  dolazi  od  .xv  vijeka  kao  Ii,  eda, 
eda  Ii,  da  Ii ;  ali  dosta  rijetko  i  izmeda  rjecnika 
samo  ti  Vraniiierii  ('an,  num,  utrum):  a)  jiitane 
u  samostalnoj  recenici:  xvi  i  xviii  vijeka:  Ee- 
kose:  ako   udrimo   nozem?   N.  Rai'iina   103.   luk. 

22,  49.  Ako  je  dostojno  u  subotu  lijeciti?  159. 
luk.  14,  3.  Ako  mestar  vas  placa  dohodak?  Anton 
Dabn.,  mat.  17,  23.  Da  ako  dakle  i  spasitej . . . 
zapoWjeda  ona  prositi?  J.  Matovic  488.  —  moze 
za  sobom.  imati  i  Ii  u  negoini  poslu  prema  onom 
Ho  je  naprijed:  Kada  postigne  me  smrt,  gdo 
bude  painet  moju  ciniti  po  snu-ti  mojej?  Ako  Ii 
znanjc  i  poznanje  bude  tada,  kada  duse  s  tele.si 
stati  se  lioteV  Aloksand.  jag.  star.  3,  316.  —  b) 
pitane  u  recenici  vezannj  za  glavnii,  11  kojoj  ako 
se  i  ne  kaze  izrijekom  opet  se  iidsli  pitane  Hi 
ogledane;  dolazi  mnogo  iesee  nego  it  recenici  sa- 
mostalnoj: II  recenici  it.  kojoj  jc  pitane  maze  biti 
osiiit  driigih  oblika  glagolskih  i  kontticinnal:  xv 
t  xviii  rijeka:  Kdc  lii  bogi,  cU)nesali.  tvoju  dccu 
u  nasu  kucu,  bogi.  vc  ako  iht  ne  bismo  si.b]uli 
i  pocteno  odtpravili.  Spom.  sr.  1,  42.  Upi-osise  ilit 


ako  inn.  uincjii  povideti.  ka  naSa  dreva.  .")R.  Pro- 
Mn('',i  nas  ako  lii  niogal  opovidati.  Mon.  croat.  ,58. 
Ne  iznasadsc  istinno  ako  su  prvi  Martinovi  otdali 
tlurji'v  dio  viiiograda.  80.  Pristujii  da  te  tegnu,  i 
poziial.i  budii  ti'l)e  ako  si  sin  moj  Esav  ali  nijosi. 
N.  Itai'iina  57.  I  moj.  27,  21.  Ako  grjeftiiik  jest 
ne  znam.  75.  iv.  9,  25.  Zaklinam  te  bogoni  zivijom 
da  roceS  nam  ako  ti  jesi  Isukrst.  ^l^>.  mat.  26, 
(i3.  Da  vidimo  ako  pride  Ilija.  KX).  mar.  15,  36. 
(iledati  sto  lioAe  covjek  rijeti  i  ako  mu  se  pri- 
stoji  odgovoriti  ali  ne.  Zborn.  21'".  Pristupi  sjomo 
i  prinesi  jirste  tvoje  i  poznaj  mo  ako  no  imam 
]>uti  ni  ko.sti.  29.  V'ijmo  ako  jiride  Ilija.  Anton 
Dalm.,  mat.  27,  49.  Upita  ga  ako  bi  vidil.  Anton 
Dalm.,  mar.  8,  23.  Poznal  bi  od  moga  nauka  ako 
jest  od  boga  ili  ako  ja  sam  po  sebi  govoru. 
Anton  Dalm.,  iv.  7,  17.  Ako  je  grisiiik,  ja  ne 
znam.  iiernardin  34.  iv.  9,  25.  Kada  ju  ban  opita 
ako  je  tako,  no  zataja  h\  Vrancic,  ziv.  5.  Opituju6i 
ako  jib  jest  ko  vidil.  73.  Gjedase  ako  bi  ju  vi- 
diti  mogal.  109.  Ako  grisnik  jest,  ne  znam.  I. 
Bandiilavic  64.  iv.  9,  25.  Zaklinam  te  bogom  ^i- 
vini,  da  nam  reces  ako  ti  jesi  sin  bozji.  I.  Ban- 
dulavic  76.  mat.  26,  63.  Noka  upita  ako  pokoni, 
ka  nui  se  poda,  dobrovolno  hoco  jirijeti.  F.  Gla- 
vinic,  svitl.  51.  Ima  so  izrijeti  ako  bilo  jo  u  crkvi 
ali  u  oritu.  S.  Matijevic  21.  No  more  znati  ako 
stoji  u  milosti  ali  u  nemilosti  bozjoj.  P.  Posilo- 
vic,  nasi.  123.  ,Ioste  ima  misliti  ako  jost  dobro 
ono  .sto  hoce  govoriti.  P.  Posilovic,  cvijet  206. 
Zivi  dana.s,  jer  ne  znades  ako  so  ziv  k  jutru  naj- 
dos.  P.  Vitezovic,  cvit  65.  Pogledajte  ako  so  u  vas 
prikazuje  koji  bilig.  I.  P.  Marki  92.  Pilat  upita 
ako  ovi  covik  bijase  GalUeanin.  M.  Lekusic,  razm. 
72.  Pazite  i  viillte,  ako  je  zalost  kao  zalost  moja. 
A.  Kanizlic,  utoc.  714.  isto  it  istoga  pisca  na  drii- 
gom  mjestu  blize  narodnom  gororu:  Gledajte  ima  Ii 
zalost  kako  zalost  moja.  A.  Kanizlii,  bogojub. 
371.  —  II  nase  vrijeme  samo  h  cakavaca :  Naj- 
zad  odluci,  da  ce  niatcr  pitat  ako  j'  to  istina. 
Nar.  prip.  mikul.  IS.  Dojde  k  lioj  i  pita  ju  ako 
ce  poc  za  nega.  21.  Stari  ga  pita  ako  je  zgoto- 
vil  ca  mu  j'  bil  naredil.  55. 

7.  prema  svezi  11  kojoj  stoje  recenice  u  kojima 
je  ako  i  nihove  glaime  s  govorom  koji  je  pred 
nima,  mogu  uz  ako  biti  razlicne  rijeci,  koje  tu 
svezii  pokazuju.  Mjestn  snijeh  dosta  je  spomenuti 
samo  tri:  a,  Ii  i  pak,  koja  simka.  stoji  onda  kad 
se  recenicom  it  kojoj  je  ako  i  nezinom  glavnom 
preinacuje  ili  na  suprot  ohraca  Ho  god  naprijed 
receno. 

a.  a,  koje  ii  recenom  poslu  stoji  pred  ako :  Imaju 
se  u  trideset  dana  izgovarati ;  a  ako  bi  sve  jedan 
dan  bile  recene,  tada  prude,  da  ii  ne  napunava 
so  naredba.  I.  Krajic  77.  To  mi.slim  da  ce  me 
ogovoriti  za  sad  za  dosta;  a  ako  oni,  od  koga 
visi  moc  i  zivot,  uzoce  da  jos  sto  godi  metnem 
na  stampu,  more  biti  da  cemo  se  razgovoriti  i 
jos  svrhu  ovoga.  F.  Lastric,  test.  xiii.  Ako  vam  i 
kazem,  ne  ceto  vjerovati;  a  ako  vas  i  zapitam, 
ne  cete  mi  odgovoriti.  Vuk,  luk.  22,  68.  Ako  zi- 
vimo,  gospodu  zivimo;  a  ako  umiremo,  gospodu 
umii'emo.  Vuk,  rim.  14,  8.  —  vidi  joH  kod  a. 

b.  Ii,  koje  stoji  iza  ako  ;{  istom  poslu  u  kom  a 
pred  nim;  moze  se  i  okrniti  te  biva  samo  1":  Vfcsa 
jeliko  daht  manastyrevi,  da  nc  trebe  ni  mojemu 
unucotevi  ni  inomu  nikomure;  ako  Ii  ki,to  sije 
pretvori,  da  mu  bogb  sudi.  Mon.  serb.  6.  Ace 
ki.to  odk  manastii'i-skilib  judi  bezi  podi  velijega 
zupana,  da  se  vracaju  opett ;  ako  Ii  odt  zupanihfc 
|udi  prihode  u  manastirtsko  judi,  da  se  \Tacaju 
opeti..  6.  Ako  je  malo  tih  ki  mogu  strjjiti,  u 
druzbi  mores  iiih,  ako  lioces,  biti.  Ako  H  sliditi 
hoc'  tih  kih  jo  velo,   ustrpiii  ne  6'  biti  ni  misli 


A£0 


53 


AKO 


prognat  zle.  M.  Marnli(^  154.  Ako  si  ti  drugii 
objubil  o;ospo<iu,  npka  daj  za  slugu  tamo  k  vara 
ja  dodn ;  ako  li  ni  toj  ne  c",  iii  mislis  ti  k  meui 
ovamo  priti  vet,  . .  nu  se  daj  spomeni  od  c"\djeta. 
N.  Na|eskovic  2,  108.  I  moj  dU  ces  podati,  kneze 
Marko,  nasoj  majei,  za  sto  si  ga  nigdar  vece  od 
mene  ne  doceka.  Ako  li  te  bude  luila  majka  npra- 
§ati:  sto  mi  ti  je  sinko  sabjica  sva  ktrava?  ne- 
moj  to  joj,  mili  brate,  svo  istiim  kazovati.  P. 
Hektorovic  18.  Ako  .si  potreban  spasenja,  kako 
mo^es  biti  spasite}?  ako  li  si  s]iasite},  kako  po- 
trebu  imas  od  spasenja?  A.  Guoetic,  roz.  jez.  122. 
Ako  ju  primorete,  ne  ce  vam  mala  hvala  biti ;  ako 
li  ona  vas  dobude,  velika  ce  vam  sramota  biti. 
F.  Vrancic,  ziv.  9.  Ovo  ti  hotih  reci  na  kratko; 
Ako  li  josce  zeliS  sto  znati,  opitaj,  hocu  ti  reci. 
23.  Nista  ne  ima  iskati;  ako  li  d(ibrovo]no  stogod 
dariije  se,  primiti  ne  branimo.  M.  Bijankovic,  26. 
Ako  budes  milosrdno  jiogledati  gospodine,  biti  ce 
saraiien;  ako  li  pohulis.  pogine.  L.  Terzic  113. 
Mlad  ako  si,  vazmi  mladu ;  ako  li  si  sredovijecan, 
sredAu  zenu  na  posadu  stavi.  J.  Kavanin  46. 
Ovako  cineci  shiga  prima  od  gospodara  placu. 
Ako  U  se  sluga  izopaci,  onda  od  gospodara  na 
misto  place  prima  pokarane.  .T.  Banovac,  pripov. 
136.  Kad  bi  se  dogodilo  da  se  nakaza  rodi  i  ne 
ima  zlamena  covicijega,  ne  moze  se  kr.stiti ;  ako 
li  bi  bilo  koje  zlaraeiie  covicije,  onda  se  ovako 
krsti.  J.  BaTiovac,  razg.  21.5.  Ako  ces  da  umrem, 
umricu  vesela ;  ako  li  ces  da  zivera,  vesela  cu 
ziviti.  F.  La.stric,  test.  205.  Budite  oriizani  ovim 
oriizjem  milosti  bozje,  sve  cete  receiie  razbojnike 
lasno  nadobiti ;  ako  li  po  nesrici  izgiibite  uruzje 
milosti  bozje,  lasno  ce  vas  pridobiti.  V.  Lastric, 
ned.  194.  Nije  lasno  uz  gu.slo  vikati,  ni  jiinake 
]io  imenu  zvati.  Ako  1'  ti  je  sto  ponnicno,  [lobre, 
iizmi  gusle.  A.  Kacic,  razg.  2.  Ako  su  ii  ])lsiiiam, 
to  ce  mi  vratiti  zlo  za  dobro;  ako  li  se  ii  mo- 
jim  pismani  ne  naliode,  ja  kriv  ne  imam  biti. 
:il7.  Saji  dite  neka  ki'iign  uci . . .  Ako  li  .so  dru- 
gaeije  mucis  tekiic  dobra  a  knigti  ne  ucis,  ne- 
umitan  ras])e  svekoliko.  M  A.  Relkovic,  sat.  .37. 
Ostavi  nam  kolii  dara,  zakon  ti  je;  ako  li  nam 
ne  ostavis,  zazor  ti  je.  Nar.  pjes.  vuk.  I,  31.  Ot- 
kup'  ovo  cedo;  ako  li  ga  mlada  otkupiti  ne  ccs, 
mi  cemo  ga  odnet'  tarn'  u  nasn  zemju.  I.  lOS. 
Ako  me  nad/.anos,  dacu  ti  ja  stado;  ako  1'  te 
nadianem.  ]uba  da  si  nioja.  1,  171.  Ako  volis 
carstvn  zemajskome, . . .  sva  ce  turska  izginuti 
vojska ;  ako  V  volis  carstvu  iiebeskome, . .  sva  ce 
tvoja  izginuti  vojska.  2.  296.  Eto,  Marko,  blaga 
nekoliko ;  ako  1"  tebe  (lonestane  lilaga,  opet  dodi 
poofeimu  tvome.  2,  41)1.  Ako  oj)rastate  |n(linia 
grijehe  nihove,  oprosti(^,e  i  vama  otac  vas  neboski. 
Ako  li  ne  oprastate  [udima  grijeha  nihovijeb.  ni 
otac  vas  ne  i^e  oprostiti  vama  grijeha  vasijeh. 
Vuk,  mat.  6,  14-15.  Ako  rodi  musko.  da  mu  na- 
djene  ime  Janko;  ako  li  rodi  zensko,  Jai'ia.  Vuk, 
ziv.  243.  —  )'  II  hrt'ioj  rcceniri  miizc  sfajati  ako 
sa  li,  kad  Je  xrezn  .s  jircdnim  govorom  ista:  Ako 
ti  budes  dobro  ucinio  )iosvetiliste,  primices  placii ; 
ako  li  zlo,  docekace  te  na  vrati  grih  tvoj.  F. 
Lastri6,  od'  102.  Ako  Ae  biti  na  slavu  i  postei'ie 
tvoje  i  meni  na  spaseiie,  dopusti  mi  ovo;  ako  li 
inacije,  budi  voja  tvoja.  F.  Lastric,  ned.  235.  Ako 
si  roda  gospodslioga.  ufara  se,  bice  ti  ugodan :  ako 
li  nisi,  na  moje  mrzices  knizice.  A.  Kacic,  razg.  1. 
Ako  bude  dijete  ludo,  ono  ce  potrcati  s  rukama  i  za 
ugjevje ;  ako  li  ne  bude ,  ono  ce  za  dukate.  Vuk, 
ziv.  233.  —  (  kad  se  recenica  okrni.  tako  da  joj  osim 
ako  i  li  oxtanr  samo  ne  (kporedi  miprijcd  pod  3): 
Hocu  da  se  ti  nasim  poklonis  bogovoni :  ako  li 
ne,  imas  znati,  da . . .  F.  Glavinic,  t:\\t  380.  Ivia- 
nate  li  se  vi   po  ovi   nacin  . . .  boguV   Ako  li  ne, 


finite  veliku  nehamost.  J.  Banovac,  razgov.  77. 
Iskorenite  iz  srea  nenavidost  a  usadite  jubav; 
ako  li  ne.  pripravte  se  obrat  jiokaraiie.  J.  Bano- 
vac, pripov.  236.  Posli  toga  sto  god  svrhu  ivan- 
de}a  moreS  u  kratku  pripovidati.  Ako  li  ne,  a 
ti  uznii  koje  otajstvo,  tei'  istomaci.  F.  Lastric,  od' 
15.  Sve  ove  grihe  nabroj,  ako  je  moguce;  ako  li 
ne,  bari  promisli  dobro  te  reci  jedan  broj.  F. 
Lastric,  ned.  56.  Opet  velira  da  niko  ne  pomisli 
da  sam  ja  bezuman ;  ako  li  ne,  a  ono  barem  kao 
bezunnia  primite  me.  Vuk,  2kor.  11.  16.  — xvii 
i  XVI 1 1  znjeka  u  nekih  pisaca  dolazi  li  i  gdje  mu 
ntje  mje.sto,  gdje  nenia  xreze  koju  hi  Aim  trebalo 
pnkazati:  Na  to  ako  li  on,  jos  vece  ona  rasrdi 
se.  F.  Glavinid,  cvit  298.  Znate  dobro  da  ako  li 
u  ime  Isukrsta  \'noge  dobismo  neprijateje,  ho^emo 
i  ove  tri.  70.  Samo  iz  crikve  metrojiolitane  da  se 
donosi  nemoenikom  sakramenat,  ako  li  uzrok  po- 
tribnit  drugo  ue  bi  svitoval.  M.  Bijanko\fi(^  41. 
Za  c  nije  prava  Jubav,  ako  Y  se  ne  skaie  u  dilih  ? 
H.  Bonacic,  nauk  (V)  Vaja  \Tatiti  onemu  komu 
se  je  steta  ucinila,  ali  liego^am  bastinikom,  ako 
1'  ni  nega.  73.  Tesko  liima,  ako  1'  se  ne  svide. 
lis.  Sada  nam  je  u  ruei,  ako  li  samo  hocemo. 
A.  Kanizlii,  uzroci  51.  Kako  cu  se  teska  zla  do- 
cekati,  ako  li  se  ja  odilim  od  tebe!  1.52.  Obeca, 
ako  li  od  one  nemoci  ustane,  da  ce  zivot  promi- 
niti.  A.  Kanizlii ,  fran.  67.  Sto  ima  biti  jedan 
jmt.  ako  li  te  smrt  nagla  iz  nenada  ne  pritisne. 
24S.  Da  ti  ne  ce  biti  ne\igodno,  ako  li  te  otca 
imcnujem.  A.  Kanizlic,  bogojub.  531).  Obecajuci 
]iomc>c,  ako  li  udij  uzradi  o  sjedineiiu,  A.  Kaniz- 
lic, kaui.  639.  Od  toga  mo  srani  bit  ne  ('■e,  ako 
li  ga  gdi  zakinem.  V.  Dosen  10.  Kvak  svoj  dio 
nek  jioznade,  ako  li  ga  sto  zaiiade.  79.  A  sad 
veci  nek  mi  proste,  ako  li  .se  k  I'lima  ganem.  213. 

c.  ))ak;  iziiH'du  srojili  ztnicei'ia  (koja  ridi  kod 
pak)  stoji  u  istom  kojega  je  a  (  li;  iiijeulo  mu  je 
iza  ako  *  dafe;  ghisi  i  jiaht,  a  x\'i  rijeka  i  paki: 
(:ini  pokoru  ;  ako  paki  ne  ("'cs,  priti  hocu  h  tebi 
brzo.  Anton  Ualm.,  apok.  2.  Iti.  Ovi  .sakramenat 
ima  so  ilavati  dokle  je  bolesuik  joster  u  pa- 
meti  . .  .  Ako  bi  .se  pak  sMnijilo  je  li  mrtav  ali 
ziv,  tada  ima  se  podati  pod  uvif. :  ako  si  ziv.  L. 
Terzic  119.  Nega  (iiorod)  liita  i  zagrja  i  draguje, 
tere  mu  se  posmjehiijc ;  ako  je  uiajci  pak  jedina. 
sve  joj  ]ijeva  od  udajc.  .1.  Kavanin  109.  Tako  je 
bog  svijet  jiojubio  i  omilovao  da  sina  .svoga  je- 
dinorodenoga  dade.  Ako  pak  ))ocnemo  iziskivati 
za  sto  dobrota  bozja  hotje  da  se  toliko  bog  snizi, 
odgoviU'a  nam  isti.  F.  Lastric,  test.  301.  Ovo  je 
nima  dosta,  navlastito  koji  su  tupe  pameti;  ako 
pak  znaju  i  ostala  koja  slide,  to  je  dobro.  F. 
Tmstrii'',  od'  86.  Ove  tri  %Tste  duzni  su  povratiti, 
ako  su  duZni  po  pravdi  paziti.  Ako  pak  nisu 
duzni  po  ]iravdi  paziti,  nisu  ni  povratiti.  F.  Last- 
v\l--,  ned.  168.  Ovu  ze}u  on  isti  nikojim  ocitova 
ponukujuci  ih  da  se  k  liemu  uteku.  Ako  bi  se 
])ako  dogodilo,  da  ono  ne  isprosimo,  od  potribe 
je  o])et  nioliti.  A.  Kanizlif,  fran.  107.  Gle.dajce 
kako  je  ojiusten  .  . .  Ako  pak  se  obazres  na  kuce, 
na  pute,  na  mjesta  obcena  i  osobna,  na  po}a,  ah ! 
nagledat  ('■.es  se  grdijeh  bezakoiia.  D.  Mattei  319. 
—  indi  joK  kod  pak. 

d.  dniaze  i  po  dvije  ore  rijeci  zajedyio,  kao  da 
ne  hi  jednoni  bilo  izreceno  Ho  treha,  i  to  od  pro- 
sloga  I'ijeka:  a)  a  i  li:  Kako  isti  nemocnik  ima 
umriti,  recena  i)tica  okrene  glavu  i  ne  ce  ga  gle- 
dati  uprav;  a  ako  li  nemocnik  ima  ozdraviti, 
gleda  ga  uprav.  P.  Posi]o%'ic.,  cvijet  9.  Pisacu  mu 
listak  knige  tanke,  da  ne  djeli  |ubav  s  Mletki- 
liama  i  da  ide  dvoru  bijelome;  a  ako  li  doma 
doci  ne  ce,  ja  cu  mlada  za  dnigoga  poci.  Kar. 
pjes.  vuk.  1,  269.   Ako   bude  kuca  dostojna,  doci 


AKO 


54 


AKO 


to  mil'  vnS  nti  I'ln ;  a  nko  li  ii<<  biido  ilostojna,  [ 
mir  CO  so  vns  k  vniim  vnitili.  \\\k.  nmt.  Id,  Ki. 
—  licN/o  riuloga  iiioiv  hiti  uritkom  iidrtijni'iii  kad 
naprijed  rer  imn  revtiiica  sa  nko  i  li:  Sotoiia 
nko  so  i-nzdijoli  sam  po  sobi,  knko  to  ostati  I'lo- 
govo  cnrstvoy  Kno  sto  ka?.oto  da  |iomo6n  Vcol- 
zo^^^la  izsonim  (tnvolo.  Ako  li  ja  ponioAu  Voolzo- 
vula  izKonim  dnvolo,  sinovi  vnsi  fijom  jionioi'u 
izgono?  Ztt  to  io  vam  oiii  biti  siidijo.  A  ako  li 
ja  prstoni  boiijini  izgoiiim  davolo,  <lnklo  jo  doslo 
k  vania  oni-stvo  boiijo.  Vuk,  Ink.  U,  lS-20.  — 
b)  li  J  pnk  Hi  pako  (7/  jmka:  Ako  bi  j!»ospodiii 
dopustio  da  biidoin  napasto\-aii  od  djavla,  obi('-oin 
da  ga  no  oii  poslusati ;  ako  li  bi  mo  pak  djaval 
u  coiiiu  god  privario,  od  toga  so  ja  sad  svoga  od- 
micom.  L.  Torzi<^  43.  Da  sam  cesar  dode  ii  sabor, 
nko  bi  bilo  moguio;  ako  li  pak  so  no  moglo 
bude,  a  on  da  posa|o  [udc  miidro.  S.  Badric,  ukaz. 
56.  Sto  nados  n  ovim  kiiigam  kriposno,  zafali 
svemogutonin,  od  koga  ishodi  svako  dobro;  ako 
li  pak  nados  sto  god  mloliavo,  moHm  to,  oprosti 
slabosti  moga  znaiia.  J.  Banovac,  pripov.  iv.  Moli 
vas  Isus  propoti  da  imato  poni|u  od  vasoga  spa- 
seiW  ; . . .  ako  li  pak  no  ('■eto  rad  jubavi  Isukr- 
stove,  a  vi  barem  rad  vaso  koiisti.  J.  Banovac 
razg.  87.  Ako  to^inu  grilia  ili  ti  uvridena  ocemo 
miriti  avsinom  onoga  koji  je  iivriden,  bndn(!'i  on 
noizmirni  bog,  tako  jo  noizniinio  i  uvridene.  Ako 
li  pak  OL'omo  miriti  arsinom  oniziju  koji  su  nvi-i- 
dili,  ni  tako  se  no  de  naOi  mana  tezina.  F.  Last- 
ric,  test.  40.  Blago  svakomn  koji  je  misto  pri- 
pravio  vi  dnsi  svojoj  ovomu  gostu  nebeskomu  . . . 
Ako  li  se  pak  nahodi  koji  u  ovomu  puku  koji 
do  sad  nije  pripravio  bio  mista  dostojna,  jos  je 
\Time,  misto  mu  pripraviti.  F.  Lastiid-,  ned.  249. 
U  srcn  more  se  zelit  iskrnerau  vazda  ono  sto  bi  | 
otio  da  se  tebi  zeli  od  di-ugije,  a  u  dilu  kada  i 
koliko  mores,  ueini  mn.  Ako  li  pak  zelis  utiiiiti  I 
dobro,  a  ne  mores,  bas  koliko  da  si  i  ucinio,  tako 
so  kod  boga  prima  srcana  jubav  bratinska  za 
dilo.  292.  Vaja  po  niioliko  istom  redaka  skup- 
]enom  pametjn  potanko  promisliti.  Ako  li  ti  pako 
ne  bi  dopiistalo  \Time  na  ovi  naein  promis}ati,  a 
ti  barem  razboritije  jedan  dilak  jiroSti.  A.  Ka- 
nizlic,  fi-an.  140.  Pravedni  se  ne  dotieem  . .  Ako 
li  se  pak  tko  prvizi,  te  se  krivcem  sam  pridruzi, 
neka  drzi  sto  ufati.  V.  Dosen  2.52.  Zafali  im  na 
Jubavi,  koju  su  ti  ufinili ;  ako  li  pak  ne  cos,  evo 
ti  se  zakluiem  bogom,  da  ne  ces  viditi  jednoga 
covika.  A.  Kacic,  korab.  210.  Istina  je  sve  ovo  i 
temejno  je  nase  ufane,  ako  mi  pokorom  pravom 
dostojni  se  ucinimo.  Ako  li  paka  uslijedimo  u 
grijesih  ot\Tdnuti,  ah  strah  me  je  da  se  suproc 
nanii . .  ne  obrati.  B.  Cuceri  215.  Prastajte,  ako 
sto  imate  na  koga,  da  i  otac  vas  koji  je  na  ne- 
besima  oprosti  vama  pogrjeske  vase.  Ako  li  pak 
vi  ne  oprastate,  ni  otac  vas  koji  je  na  nebesima 
ne  ce  oprostiti  vama  pogrjesaka  vasijeh.  Vuk, 
mar.  11,  25-26. 

e.  kao  -ito  pod  d.  dolaze  bez  potrebe  po  dvije 
rijeci  mjesto  jedne,  tako  bez  potrebe  dolazi  i  po 
jedna,  i  to  li,  kad  pred  ako  vei  ima  druga  rijec 
koja  istu  sluzbii  ccsf:  a)  ali  jrred  ako  i  li  za  nim: 
Sto  bija.se,  ispustismo;  .sto  jo.s  nije,  ne  dobismo. 
Hocemo  li?  sam  bog  znade,  koji  dilit  to  imade. 
Ar  ako  li  sto  i  dade,  za  cas  va}a  da  ispade . . . 
v.  Dosen  45.  —  6)  ili  pred  ako  i  M  za  nim:  Na 
nizini  tko  ostane,  nejma  kamo  da  propane;  il" 
ako  li  i  posme,  brez  kvara  se  lako  vrae.  V. 
Dosen  17.  —  c)  da  (u  istom  znacenu  koga  je  i 
a;  vidi  kod  da)  pred  ako  i  li  za  nim:  Zapovidi 
cesarove  poslusajte ;  . . .  da  ako  li  ne  cete,  razlic- 
nimi  mukami  budete  mu6eni.  F.  Glavinii,  cvit  30. 
Aio  zlo  govorio  jesam,   izvedi  svidocanstvo  oda 


zla;  da  ako  li  snm  dobro  rokno,  za  sto  mo  bijes? 
M.  liOkusic  0(1.  Vjoruju  s  vjoroni  r6dit<'|a,  ako  .sn 
vjornici ;  da  ako  li  nijosu  vjornici,  utvrduju  se 
s  vjorom.  J.  Matovio  158.  —  d)  nu  pred  ako  v 
li  za  nim:  Ako  ponii'iu  stavis  na  to  i  pomai'iu 
nog  se  prosi,  vjoruj  mi  6e  tvojo  kosi  jirisivati 
Cisto  zlato.  Nu  ako  li,  ruso,  u  bolu  kopnis  liice 
da 


gi 


t'  so  lasti,  i  tom^?.o)om  vik  ne  istasti,  savija' 

u  rusu  beln.  A.  ("ubi-anovi<''  147. 
8.  t'leki  advcrlii  i  koiijiinkcijc  dolaze  uz  ako  do- 
dajuci  avojc  svai-ene  k  Krciiiu  tniomc  iito  hi  se  bez 
nth  reklt)  reirnicama  ii  kojima  je  ako: 

a.  i,  kdjc  sVDJim  znaeenim,  kojim  nesto  dodaje, 
It  pogodbi  kakra  je  pod  2  daje  rise  site  takoj  po- 
godbi,  jace  je  utrrdiije  tako  da  se  jace  jmstaje 
na  ono  sto  je  u  prirczanoj  rccenici  a  tijem  jace 
i  ono  drzi  sto  je  u  glarnnj,  o  cemu  se  hoce  da 
kaze  da  pored  svega  onoga  Uto  je  h  privezanoj  i 
n  natoc  tome  bira  (isporedi  i>od  2).  Tako  se 
2>ristaje  na  sve  sto  se  kaze  u  recenici  u  kojoj  je 
ako,  i  i  stoji  ili  pred  ako  (7j  jired  glagolom ,  ali 
pristajuci  na  to  sve  moze  se  misliti  i  koji  dio 
rccenice  na  koji  se  naroiito  pristaje,  a  tada  stoji 
i  jired  tijem  dijelom.  Glagol  moze  stajati  »  kom 
god  ohliku,  a  mogti  biti  i  krne  reienice  i  mjesto 
reicnica  same  rijeci,  a  moze  i  savia  prirezana 
stajati  bez  glome  (kao  naprijed  pod  3  ako  bez  i). 
Dolazi  od  pocetka  xiv  vijeka.  I  otb  mene,  ako  i 
grestnt  jesuii,  da  jestt  prokletb.  Mon.  sorb.  76. 
Ako  i  poganin  biSe,  sa  svakim  s  mirom  zivise. 
Duk}an.  erne.  7.  Cila  uma  je,  ako  i  mlad  je. 
Aleksandr.  jag.  stai-in.  3,  240.  On  vecma  govo- 
rase :  i  ako  mi  potrjebno  bude  umrijeti  s  tobom, 
ne  odvrgnu  se  tebe.  N.  Ranina  97.  mar.  14, 
31.  Ja  nisam  vas  sluga,  ako  vam  se  i  sluga  cic 
umilenstva  povidam.  Mon.  croat.  220.  Ako  sam  i 
grjesnik,  kladenac  nu  si  ti.  M.  Vetranic  1,  398. 
Ako  i  stase  u  krovu,  jak  sunce  Ije  sjase.  135. 
Ali  ga  jos  ni  ti  ni  po  com  ne  poznas,  ako  mu  s'  i 
mati?  N".  Na}eskovi6  1,  142.  143.  Sagrada  se  bez 
podumijonte  gradit  ne  more ;  ako  li  se  i  gradi 
vrhu  loliave  podumijente,  tu  tako  se  ori.  B.  Gra- 
dic,  djev.  69.  Lacna  bih  bila  (sa)  starijem  hrab- 
rom,  ako  i  ima  dosta  blaga.  M.  Drzic  191.  Er  bi 
pravda  bila,  tko  god  zive  kao  zvjerenje,  da  i  mr- 
tav  na  sto  dila  od  zvjerenja  razdrpjen  je;  ako  i 
zvijeri  ne  bi  strane  s  pice  utekli  svim  pogane.  I. 
Gunduli6  229.  Ako  t'  se  i  ne  mni,  velekrat  na- 
skodi.  D.  Barakovic,  vil.  156.  Koja  ako  i  jest 
dobra,  sa  svim  tijem  nije  toliko  bogu  draga.  I. 
Grlicic,  put.  82.  Ona  ne  odgovarase,  i  ako  ved'e 
puta  bi  upitana.  K.  Magarovic  71.  Tu  od  s\'ih 
sam  dobro  gledan,  ako  i  jesam  malo  vrijedan. 
J.  Kavaiiin  109.  Podloznike,  ak  su  i  prosti,  u 
Jubavi  uzmnazat  ce.  207.  Ne  marim  ako  ce  me  i 
ubiti,  istom  da  je  cesar.  J.  Banovac,  pripov.  250. 
Gluh,  ako  i  ne  more  pripo\'idane  slusati,  ne  moze 
ni  lagane  Judsko  cuti.  147.  Ako  kad  i  dilovaste 
protiva  nemu  (zakonu),  izliciste  se.  J.  Banovac 
razg.  5.  Niti  ce  se  pravo  veseliti;  ako  bi  se  i 
veselili,  to  ce  vese|e  biti  zalosno.  166.  Ako  sto 
boga  i  molite,  sve  rastrkanom  pametju,  misleci 
0  nesricnoj  koristi.  100.  Ako  i  dospije  (coijek) 
zivit  tilosno,  dusa  zive  u  vike.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  7.  Golubica,  ako  joj  i  odnesu  ptice,  opet  u 
istomu  mistu  druge  leze.  168.  Vapijase  u  srcu 
svomu,  ako  ustma  i  muease.  F.  Lastric.  test.  162. 
Covik,  koji  ima  lip  obraz,  zove  se  gizdav,  ako  6e 
udo  i  imati  koje  grubo.  F.  Lastrid,  od'  145.  Du- 
zan  si  koliko  mores,  bas  ako  6e§  i  siromastvo 
ocutiti  ,  razdiliti  ubogim.  F.  Lastrii ,  ned.  35. 
Cujte  sanak,  i  ako  od  tlape  sUku  ima.  I.  A.  Ne- 
nadic,  zambek  6.  Neka  ide,  ako  ju  i  pojidu  vuci. 
A.  Kanizlic,  uzroci  123.   Nit  bi   koja  ktUa  da  se 


AKO 


55 


AKO 


11  dvor  \Tati,  ako  bi  i  siiiilii.  A.  Kaiiizlic,  ro2.  ■2'2. 
Brez  koija   bi    kasno  dosla  (priiviUi),  joS   ako   bi 
kad  i  posla.  V.  Dosen  ()4.    Kciji  i  ako  im.i  nas  xi 
oblasti,  nista  ne  mane  s  ovoni  lubavT  zaffi-jiije.  J. 
Matovic  34.    Ako  i  jest  siid  prazan,  dobro  jp   za- 
pecacen.  M.  Zoricic,  zrc.  15.  Pisme  li]ie  su  slusati, 
ako  i  nije  nioguce  da  su  posve  istinite.  A.   Kafir, 
razgov.  IKi.  Ako  nase  i  pogine  unirlo  tilo.  iicka 
je  spaseiia  dusa.  I.tI.  Ako  ste  mi  i    odsikli  rukn, 
jo.s  je  nioja  na  ramenu  glava.  247.  Ako  gi'iizdo  i 
docuva,  mlade  svoje  visto  jos  vodit  no  znade.  ,1.  S. 
Rojko-sac,  kuc.  100.  Dub  nije  trava.  ako  je  i  zelen. 
Poslov.    dan.   20.  Ako    kokot    i    pije,    all   na  boga 
g:leda.  2.  I  ako  me  rodila  vlahii'ia,  potpuno  je  rodila 
junaka.  \ar.  pjes.  vuk.  1,  3.  Ako  i  jest  kriva  ^■rata, 
ama  lijep  miris  dava.  1,  220.  I  ako  sam  bio  n  tam- 
nici,  dosta   .si  me  vinom  napojio.  2.   277.  A  ja  ti 
se  ukloniti  ne  cu.  ako  t'  i  jest  i-odila  kra|iea.  2,  407 
Za'  mi   o;a  je.  ako  jp  i  crno.  2,  <i25.    Ako  je  i  go 
ali  je  soko.  Nar.  posl.  vuk.  3.  Ako  je  i  zlo,  nioje 
je.  3.    Ako   je    i    zniija.    od    si-ea  .je.    3.    Ako  je  i 
rdavo  vrijeme.    ]iutniei  putuju.  3.    Ako  je  i  ertia 
krava.    bijelo    nilijeko  daje.  4.   I  ako  jp  moj  uiali 
gradao,  ali  sam  ja   u   nemu  dizdarac.  94.    Mator 
kurjak  ako  i  ne  moze  ujesti,  on  ojict  skloea.  17."). 
,Koffodje  tako  hodio  daje  prosi,  nijedan  .se  nije 
vise  ^Tatio'.   .Bogme,   ako  i  ne  eu,  ja  idem'.  Nar. 
prip.  %Tik.  IK).  Ako  si  bas  i  (■ar,  ja  ti  no  eu  Ua- 
zati.    Nar.   pi'i)).  vuk.'  2(iH.  Ako  se  i  svi   sablazne 
o  tebe,  ja  se  ne  cu  nikad  sablazniti.   Vuk,  mat.  211. 
33.  Ako  vam  i  kazem,  ne  ('ete  vjei-ovati.  Vuk,  luk. 
22,  07.  Ako  (Jruijima  i  nijesam  apostol,  ali   vauui 
jesam.  Vuk,   1  kor.  il,  2.   —    iiijcxfo   vijdi-  remiice 
moze  ako  i  imati  za  sohoiii  i  naiiiii   rijcc,  kaja  se 
kao  din  rrrniice  (liiilqje  iin  isli  iiachi  knn  i  rci'e- 
nicd,  tali'o  (hi  se  iiiisli  da  ni  onn  sUi  Inj  dio  ziiari 
nije  smetihi  onome  stn  se  n  reeeviei  izriee  veijo   i 
pri  tome  si-eiim  ono  Inra  (isjioredi  naprijed  pod  3) : 
Move  bit  da   bisto    koji   god,    ako  i  0|iak,    razlog 
imale.  B.    Gradic,    dj"pv.   100.    Npka    talpnt,    ako  i 
ma|alian,    ne    ostane    zakopan.    V.    Glavinie,    evit. 
XIX.   Koji   jube  .sve  svoje  sine,  ako  i  ft-rubp.  .1.  Ka- 
vaiiin    208.    Of!;a.ii    uzpe    vfliu    slame,    ako    i  man, 
lasno  jp  .svima.  222.  Misica  Ivanova,  ako  i   lijpva, 
I'm  uzdrzi.  31(i.  (idi  c^p    svak  nib    razviditi,    ako  i 
kasno.  457.  Rajsko  su  rijePi,  ako  i  pbiene.  V.  M. 
G-uceti6,  pobv.  204.    Ne  nosite   li   peeata  i  bilif,'a 
Antikrstova  sakrivena  na  si-eu,  ako  i  no  na  eelu 
od  stidaV    F.    Lastrie,    ned.    4.   Neka    dode  j'cdan 
misnik.  jos   ako   i   zla   zivota.   347.   Ova   i   more 
biti  jos  nikoja,   ako   i   ne  velika,  pomar'ikana  tko 
nade,  neka  prosti.  V.  Dosen  ix.    Ista  je  jednodus- 
nost   u    iiauku ,    i    ako   razliko    izgovaranu.    1.  .\. 
Nenadic,   nauk  9.   Imadosp   li   oni    od  svojib  ba- 
rem  staresina,  ako   i   ne   od   jiape,   ki'iige  svidof- 
bene?    A.   Kanizlio,    kam.    175.    Ne    viruje    meni, 
ako  i  nedostqjnu  poklisaru  I'legovu.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  4.  —  »  torn  dohizi  i  po  di'a  puta  (isporedi 
najmjed,  pod  4):   Godina  svim  npyjera  od  istoka 
i  od  juga,    ako  i  nagla.   ako  i  duga.   J.   Kavanin 
250.  —  dolazi  i  hez   f/lante  recenire,   a    tada   ^to 
se  kaze  u  recenici  u  kojoj  je  ako,  kaze  se  h  misH 
da  moze  hiti,  tako  da  hi  mjestn  ako  moglo  stajnti 
moze  bit] ;  refeniea  knja  tako  sfiiji,  ima  privezaim 
za    se   driigu,    takoder  pogodhenu    (isporedi  diije 
pod  k,    i   naprijed  pod   3,  d.):   Pa  on  ode  trazit 
mehangiju:  raehangija!   daj    da  pijem   vina.   Me- 
han^ija  nemu    odgovara:   id'  odatle,   cmi   Buga- 
rine !  da  s'  donio  bugarskn  kopanu,   ako  bib  ti  i 
usuo  vina;  za  te  nisu  case   pozlacene.    Nar.  pjes. 
vuk.  2.   143. 

b.  prem.  koje  po  si:om  znaceiiu,  pn  kam  pnre- 
cava  ono  e.einit  se  dodaje  i  rise  mii  sile  daje  (ridi 
kod  prem),   daje   inse  sile  i  pogodbi  into  onako 


kako  je  redeno  naprijed  za  i.  Moze  stajati  iU  pred 
ako  Hi  za  nim ;  kad  za  nim  stqji,  maze  hiti  i  ra- 
stavle.no  od  I'lega  rijecima  koje  ohie.no  trazc  mje- 
sto  iza  koje  god  prve   rijeci:   a)  prem   iza   ako: 
aa)  rastavfeno  od  nega  drtigom  rijeiju:  xvi — xviii 
rijeka:   ."^ko  si  prem   psovan    od   luiia,   ki   vnska, 
ne  di    t'  ca  s'  dostojan,    da  ca  ga  cud  stiska.  M. 
Marulic  153.   Bog  daje,  ako  ga  prem  ne  ])rosimo. 
Katek.   15(il.  28.    Ako  je  pi-era    bog,    nisu    za    to 
dva.  (18.    Koga,    ako    ga    prem    ne    vidite,    |nbite. 
Anton   Dalm.,   Ipetr.   1,  8.    Promisli  u  kolikih    sp 
ncvo)ali   naliodi    takova   dusa,    koja    ako  se  prem 
od  svojib  izvaiiskib  neprijatp]  up  pridobudp,  li  radi 
iznutn'ie  slabosti  vece  se  doli  prigib|nje  nego  gori 
uzdvigujp.  A.  Georgiceo,  pril.  17.  Ako  bi  ja  prem 
ucinio  mnoga  dila  dobra,    ne   za  ovo  ja.  mogu  sp 
drzati  .Slobodan   od    zivota   vici'ipga.   P.  Posilovic, 
nasi.   123.    Da  bi    mogle    pomo6i,    ako   smo    prem 
zene.  P.  Vitezovic,  odi|.  48.  Ako  smo  prem  drzani 
muki  .lesukrstovoj  spasene  nase,    nista    up  mane 
uzasascp  npgovo  nami    prika./.ano  bi  kako  izglpd. 
.1.  Matovic  08    —  hb)  jirem  iza  ako   hez  ikakoga 
unietka :  xvi — xviii  injeka :  I  ako  prem  .  .  pospje- 
san    nijesam    bil,    nu    u    tve   milosti    nijesam   jos 
zacknil.    N.    Dimitrovic    59.    Ako   prpm    vas   vede 
jubiiu ,   manp   jubjen  budpni.   Anton  Dalm.,  2kor. 
12,    15.    Ako   prem    bozji    sin    bise ,    nistar   maiie 
naucil  .sp  jest  jiokornosti.    Anton  Dalm..  bebr.  5, 
8.  Ako  ])rem  smrt  naravno  donosi    sobom  muku, 
nista    tie    niai'ip    svaku  stvar    sladi.    P.    Posilovic^. 
nasi.  42.    Ako    prom    mo/.p   l)iti    nisi    mogao   tvoj 
zudoni   kraj  dobititi,    ni.sta  no  mane    ispunio  .si  i 
.savise    diiznost.    D.    E.    Bogdanic   v.   —    li)    ]M'Pm 
pred   ako:    xvn — xviii    rijeka:    Gospa   prpm    ako 
nije  tijploni  mukp  ])odnila,  a  onn,  jp  pamptju.  M. 
Divkovic,  zlam.  W'.    Pi'pm  ako  sve  jedna  ri?  na 
ki'atko  ili  na  <lugo    izrccen.a   zlaincnuje    stvari    n 
svem  mejn  sobom  razlicne,   ali   ta  razlikost  i  ne 
dvojeci  .slova  moze  se  dvima  brazgotinami   zgara 
)iostav|enimi  lako  razabrati.   M.  Alberti  xii.  Pro- 
seci    svalioga   da   prem    ako    ni    toliko    dospiveno 
ali  u  com  godir  skladno  s  italija.nskim  ovo  uiojp 
istumacpi'ip ,    uzrok    poda    nisto    ubostvu    jazika, 
nisto    slabosti    dobi    moje.    P.    R,adovcic,    nac.    7. 
Mpdu  to  poce  so  uzmlozavati  nenavidost  u  Kainu 
(irotiva   bratu    Abplu,    prpm    ako    nikakva    zla   u 
nemu  ne  ^adi.  K.  Pavic,  ogled     12.   Prem  ako  ga 
kiivcem    cinase,    ne    rasrdi    se    na   proroka.  209. 
Prilicna  jp  ova  j'ezgra  biseru  i  dragonui  kameiiu, 
koja  prem  ako  su    malena,    sa   s%nm    tim    u    cini 
ostala   nadilaze.   E.  Pavic,   jezg.  8.    I   prem   ako 
ga   ognevitim    zrnem    uj)a]ivase,   niiSta   ne   mane 
sve    zaludu   bijase.   I.  ZaniciA   ir>2.    Ne   pristajmo 
zazivati  ponioc  bozju.  prem  ako  se  i  otescaje  bo- 
lest.  F.   Lastric,  od'  281.  Evo  tebi  ogledalo  I  prem 
ako  je    \t1o  malo.  V.  Dosen  257.    Stvari  ove  tko 
jirocini ,    |)rem   ako  je   na    nizini    mislei"'!    se    ne 
nmori.  220,  Prem  ako  se  ispiTa  vidi,  da  nije  mo- 
guce  da  mi  dojdemo  na  izvrstitost  bozju,  sa  svim 
tim    ako   milosrdni    budemo,    biti    ('■emo    jiodpuno 
|)ored    stana   nasega   izvrstiti  i  bogu    ])rihcni.    B. 
Leako\'ic,  gov.   137.   Prem  ako  bi  se  koji  god  iz- 
mpdu  nas  nasao,  koji  nikakvu  nevoju  ne  bi  trpio, 
sa  svim  tim  jost  imao   bi   biti   milo.srdan   ])rama 
onomu  koji  kakvu    nevo|u  i  potribu    imade.   139. 
—  mjesto  reeenice  moze  za  .^iohom   imati  i  .^amo 
dio  reeenice  isto  onako  kao  ako  i  jwd  a. :  Ne  samo 
ricju ,    nego    dilom ,    ako    i   slabim ,    izvrsujuc.i.    I. 
Bandulavic  iii.  Niti  ima  koji  gi'ih,  prem  ako  vrlo 
tezak,  koga  bog  ne  oprosti.  A.  Bacic  307.  Ja,  ako 
prem  nevojni.  I.  Krajii  24.    Da  je  bog  moguc,  a 
mogiicstvo  judsko,  prem  ako  najvise,  nista  prama 
nemu  nije.   E.  Pavic,  ogled  100.   Niti   se  zastidi, 
prem  ako  kra},  tugovati.  F.  Lastric,  test.  102.  — 


AKO 


fi« 


AKO 


U:  prfiin  ako  nnlazi  ae  joS  i  i  u   tKtom  poshi  n  I 
kom  je   prom    i   a   kam    jc   i  srtiiii)   i    iiz   nkn:    I 
lianas  imajii  oblnst  i  zaiiovijodajn  u  carpvoj  vlasti,  I 
])rom  akii  i  nijo  duoliko,  koliko  ji>  bilo.    M.  l)iv- 
kovir.  bps.  XVI.  Iniaju  ovii  zapiikii,  koji  sii  lodoni 
oil  lit'iita.  (irom  ak<i  su  so  i  krslili.  A.  Baf'i6  '2()H. 
Ozfj'"'  prvo  K"ilii"i  j''  prva,   iii-iMii  ako  jo  i  nara- 
stao  mrva.  J.  S.  Re|kovic-.,  kuc.  MH.  Sastavi  s  po- 
moi'u  boJ,j()in  ovo,   i>rom  ako   i   malano,   diln.    li. 
Pavlovi(^,  pripr.  4.  —  us  ako  prom  nahni  kc  Joi 
i  (la,  koje  i  bez  ako  sa  samijcm  prom  iatu  sluzbu 
vrii:  Ne  bi  li  so  i  ja  iiaufio  od  nikqji  da  b'  dio- 
nik  bio,   ako   prom   da   iiisam   vojnik   bio.   A.  T. 
Blaffojovii''.    pjes.  45.    AH    i  imz    lasno    orhi    Iioio 
uteo,  kasiio  ako  prom  da  hodi.  A.  Kauizlio,  roz.  '27. 
c.  raviio,  (loliizi  isu  ako  «.  iMom  jmslu   u   kom 
prem,  nli  namo  ii  dra  jiiscii  xvu  i  xviii  rijckn  i 
u  rjcciiicima  BJelostijenceru  i  Jaiiibresicevii  a  za 
nima  i  «  Stultcevu,  po   neni.  womi    gloich.   Ako 
ravno  k  tomu  nbojstvii  ne  prista,  nasavsi  so  za  to 
ondi,  vazdav  potle  sroem  zdiliavase.   F.  Glavinii, 
cvit  51.  Ako  ravno  svih  dvanadoste  dulia  s.  biliu 
napui'ioni,    svaki    za  to  osobitu  u  sobi  imaso  kri- 
post.  '2'20.  Akii  ravno  .  .  imaliu  mista  nika,  gdi  se 
zbiraliu.    za    to    radi    stralia    pogan.skog^a    nigdir 
oMto  nimabu  cTikvo.  iiliH.    Ima  so  sluziti,    ako  bi 
ravno  isti  dan  bil  zapaoar?.   I.  Kralic  W.  —   i  kad 
uz  ako  ima  li    hes  potrehc   (ridi  naprijed  pod  7, 
b.):    Gabriel    Isulirstu    ukaza  so  i  okripi  ga,    ako 
li  ravno  niki    drugi    rokose,    da   ono   bi    Mihovil. 
F.  Glavinio,  cvit  79.  —  i  u  krtioj  re.ie.iiici  i  pred 
samijem  dijelom-  receiiice :  Zelo(!-  ja  bogn  po.sluziti, 
ako  li  ravno  nedostojan,  hotili  ga  u  svotih  liego- 
vili,  koliko  bi  moguce  meni,  proslaviti,  F.  Glavi- 
ni6,  cvit  xvii.  Ovi  ako  li  ra\aio  ne  kruto  bogati, 
dobri  za  to  bihu.  98.  Ako  li  ra^^lo  ribar,  za  to  . . 
od  starine  plemenit.  2:S7.   Ako  li  ravno   od  mida 
budufi,  na  male    razdrobi  se  nirve.  300.    Koji  na 
svoju  \o|u  uzimaju  koje   spomonutje,    ako    ra^nio 
za   vlastito    bogojiibstvo,    za    voce   puta   grise.    I. 
Kralic  81. 

d.  samo,  koje  sobom  lUvrduje  pogodbu  tako 
da  nista  vise  od  onoga  sto  se  u  privezanoj  re- 
cenici  kaze  ne  treba  za  ono  Ho  se  kaze  u  glav- 
noj :  Svaki  ima  toliko  razuma,  da  moze,  ako  samo 
hoce,  dobar  i  posten  biti.  D.  Obradovi('^,  bas.  245. 

e.  isto,  i  sa  dodanim  na  kraju  r  (od  siaroya 
2e)  istor  i  istom,  dolazi  kao  i  samo :  a)  isto :  Nas 
moze  uslisati,  ako  isto  hoce.  M.  Divkovic,  naiik 
1683.  345.  Ostavi  svojim  talambas,  kojim  bi  stra- 
siti  neprijate}e,  isto  ako  bi  ga  dcstojnim  jezikom 
udarali  i  bubali.  F.  Lastric,  test.  21.  Pjanstvo  ima 
oblast  svakoj  zloci  zapoviditi,  isto  ako  je  pri- 
godba.  F.  Lastric,  ned.  426.  —  b)  istor:  Svaku 
liegovTi  pozudu  usiluju  se  i.spuniti ,  istor  ako 
mogu.  F.  Lastric,  test.  71.  Ja  sam  pripravan  . . . , 
istor  ako  je  vo}a  tvoja.  149.  —  e)  istom:  Sto 
sam  rekao  ispuniti  k\\,  ako  istom  do  svi'he  vjeran 
u  }ubezui  mojoj  tko  bude  uspristati.  B.  Kasic, 
nasi.  101.  Jere  je  vase  krajestvo  bozje  ako  istom 
u  istini  hodite.  234.  Drzi  sto  te  sad  zapalo,  istom 
ako  nije  malo.  V.  Dosen  173.  More  se  jo.ste  pro- 
siti  svako  drugo  dobro ,  . .  istom  ako  ce  biti  za 
vecu  slavu  bozju.  I.  J.  P.  Luc5i6,  doct.  47. 

f.  bas,  kojim  .se  samo  jace  utvrdxtje  sto  se  kaze: 
Al'  jos  en  ti  boje  vcH,  bas  ako  6u  ne  uteci.  V. 
Dosen  235. 

g.  van  Hi  izvan,  kojim  se  izuzima  sto  je  u  pri- 
vezanoj od  onoga  sto  je  u  glavnoj  tako  da  do 
onoga  Ho  se  ii  privezanoj  kaze  ne  stoji  da  Imde 
ono  Ho  je  u  glavnoj  ncgo  protivno ;  u  istom  poslu 
dolazi  u  staro  vrijeme  i  takmo:  a)  takmo  (koje 
vidij :  Da  ne  ima  ni  jedant  nevertnikt  gospodina 
Sandaja  ufaiia  u  DnbrovnikL,  takmo  ako  bi  gla- 


vomi.  prebigali..  Mon.  sorb.  280.  —  b)  van  ill 
izvan:  Prijubodivci  i  pri|ubodivnico  ne  (O  kra- 
|ovstvo  nobosko  posidovati,  van  ako  so  na  vrimc 
IKikoro  i  grille  ostave.  J.  Banovac,  pripov.  184. 
Imadu  biiiati  jio  .svo  od  krcama;  izvan  ako  bi  u 
putovanu  otogla  i)otriba.  I.  .J.  P.  Lucie,  bit.  19. 
—  iza  izvan  dolazi  ii  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
i  veie  u  istom  poslu  (isporedi  da(c  pod  i.):  da 
likari  no  ])ristupaju  treci  put  ])olioditi  recenoga 
nemo('mika,  ako  nijo  ispovidon,  izvan  voce  ako  bi 
za  koju  stvai'  pravodnu  i.spovid  bila  od  ispovid- 
nika  jiroduJiona.  I'.  Posilovic,  nasi.  87. 

h.  nog  •///'  nogo,   kojim-  se  ono  Ho  je  u  prive- 
zanoj na  sii])rot  starfa  onome   Ho  je   !<   glavnoj 
tako  da  do   onoga   Ho  jr   »  prirczanoj   stoji  da 
biva  lie  ono  Ho  je  u  glavnoj  nego  protirno;   isto 
biva  i   kad  jc   van   uz   ako   (vidi  pod   g.);   nogo 
stoji  najrise  onda  kadje  u  glavnoj }>ori<mne,  inace 
rijetko;   kako  i   m  drugim   svojim   slnzliama  nego 
cesto  iizima  k  sebi  li,  uzima  ga  i  u  oroj.   Dolazi 
XVI — XVIII  vijeka:   u  glavnoj  poricane:   Toga   ne 
okusu,  neg  ako  ja   knpini.    N.  Najeskovic   1,  253. 
Smisli  tvoju  fas,  ku  vas  svijet  da  stira,   satrt  jii 
ne  te  mot,  neg  ako  tva  vira  na  mai'io  bude  doc. 
2,    35.   Prvi    i    drugi   nacin    od    djevstva,   jore   je 
priko  vo|e.  nije  dobar  ni  zao   ni   dostojan    livale, 
. .  .  nego  li  ako  lii  novoju    u  dobru  voju  obratili. 
B.  Gradic,  djov.  26.  Ni  6e  u  dru?.bi  djovickoj  biti, 
ni  one  osobite   djevicke   slave   imati , . . .  nego   li 
ako  bi  se  na  pravi  put  obratile.  67.  Srce   ne  bi  se 
raspalo    i    puklo ,    neg   ako   bi    bilo    pokrijep|eno. 
A.  Gufietii,  roz.  jez.  74.  Dobra  vrimenita  ne  vaja 
prositi  inacije,  nego  ako  su  na  vecu  s\a,Yn  bozju. 
A.  Kani^lii''..  ft-an.  106.   Niti   imaju   koju   (oblast) 
prama   krstjanom,   nego   ako   se   oni   sami   nima 
podloze.  I.  Volikano\-i6,  uput.  1,  26.  —  u  glavnoj 
potvrdivatw :  Sto  smetas  niislim  tmastijpiu  paiiiot? 
tko  je  umro,    neka  je  umro;    zdrav   si    i    snazan, 
hvala  bogu,    neg  ako  ta  zlovo|nost  tvoje    zdrav|e 
ne   prigrabi.    B.    Cuceri  391.  —  dolazi   i  u  kruoj 
recenici   kad    su    u   glavnoj    i   privezanoj    raz- 
licni  subjekti  a  ostalo  jediiako  pak  se  Ho  je  jed- 
nako  izostari  u  privezanoj:    ii   glavnoj  poricane: 
Dobro  znam,   da  t'  nije   s  truda    plam,   neg   ako 
istom  dim.  N.  Na|e.skovic  2,  34.  —  u  glavnoj  pi- 
tane:   Tko  bi  vei  u  pjesni,   neg   ako  na§  Matko, 
pripijeval    [uvezni    tac   milo?    N.  Dimitrovic  103. 
Tko  CO  toj  izrijeti,  neg  ako  ti,  bozo.  N.  Najesko- 
vic  1,  114.  Tko  da  mi  svjedoti,  neg  ako  sama  ti? 
2,  105.  —  mjesto  recenice   moze   biti  i  sama  rijec 
kao   dio   recenice   (vidi  i  dale  pod  i,   i  naprijed 
pod  3) ;   Lijeka   no   ima,   neg   ako   od   smrce.   N. 
Najeskovic  2,  134.  Ovo  ne  ima  mista,   nego   ako 
u  dilovaiii,  sto  covik  cini  za  sebe  i  za  dusu  svoju. 
P.  Posilovii,  nasi.  164li.   Od   lakoma  ne  more  se 
imati  stvar  nijedna,   nego  ako   posilice.   P.  Posi- 
lovi6,  cvijet  85.  —  uz  ako  dolazi   li   bez  potrebe 
(kao    naprijed   pod   7,   b.):    u  glavnoj  poricane: 
Bit  ne  moze  da  tko  sebe  sam  pomoze,  da  visinu 
srice  stigne,  neg  ako  1"  ga  bog   uzdigne.   V.  Do- 
sen 7.  Nit  na  stranu  drugud  hodi  (plamen),  neg" 
ako  1'  ga   vitar  splete.  196.  —  «   glavnoj  potvr- 
divay'ie:   Pak   6e  onog  pravda  biti.   koji   s  jacim 
mitom  miti,    nog   ako    V  se    s  koiia   struni   il    od 
vina  kako  zbuni.  V.  Dosen  65. 

i.  vec  Hi  vece,  kao  i  nego ;  u  glavnoj  moze  biti 
i  potvrdivane  i  poricane  (vidi  jos  kod  vec) :  do- 
lazi od  xvi  vijeka :  Bog  ce  odvratiti  placom  ti  ne 
malom,  a  ja  ti  platiti  ne  mogvi  neg  hvalom:  vec 
ako  u  placu  i  ove  primes  sad  beside.  H.  Lucie 
235.  Veda  je  toj  zloba  od  zloba  svih  druaih,  ka 
Jutim  podoba  zvirem  se  u  luzih,  ve6  ako  na 
Ugrili  pravda  zapovida  da  na  zad  ide  grih,  po- 
kora  na  prida.  244.  Znajte  da  Vuka.sina  tamo  ni- 


AKO 


57 


AKO 


kad  ne  bude,  vete  ako  Petar  simo  dojde.  Starine 
11,  86.  Jednoj  nije  bog  dao  vp(''.e  nego  drugoj, 
vet  ako  bi  bila  sveta.  I.  Ancit,  vrata  2,  4,  27. 
Koji  jest  toliko  budalast,  prem  da  je  mlad  i  jaki, 
da  more  istiiiom  iifati  i  biti  Slobodan  ziviti  do 
veferi'ie?  Vece  ako  niu  od  boga  ocitovaiio  je.  P. 
Posilo-sac,  nasi.  14''.  Ne  ie  biti  raja  bastoniei,  ve6 
ako  se  bndu  pokoriti.  L.  l^ubuJki  4.S.  Od  kanona 
je  zabraiieno  ii  svetkovinu  trgovat ,  sndit ;  vec 
ako  bi  bila  velika  potriba.  A.  Bacift  80.  Ovo  su 
grisi  snirtni,  vei  ako  bi  sto  god  pozelio  od  male 
stvari,  tada  bi  bio  grih  lak.  13().  Vide  tvoje  tko 
6e  znat,  ve6  ako  ti  budes  dat  mudrost.  J.  Filipo- 
vic,  pi'ip.  1,  101.  Ni  vas  pakao  da  ustane,  ne  bi 
mu  mogao  nanditi,  vec  ako  bi  ga  bog  pripustao. 
F.  Lastiic.  test.  22.  Da  ga  kamenujete. . .  vec  ako 
se  i  on  obrati.  122.  Sluge  od  pravde  ubivsi  onoga 
koga  jiravda  osudi  na  smrt  ne  sagrisuju.  vec  ako 
bi  iia.sladivali  se  n  torn  poslu.  F.  Lasti'id,  ned. 
J  to.  Ne  okrui'ia  se  nitko,  ve6  ako  bude  upravno 
vojevat.  29.5.  Ne  to  viditi  ki-ajestva  nebeskoga, 
vec  ako  iivot  svoj  promijeni.  400.  Niti  mu  itko 
igda  u  cemu  moze  nauditi,  vede  ako  uvridi  boga. 
E.  Pavic,  ogled.  372.  Jest  mnogo  duzan,  vec  ako 
.se  ono  5to  jo  obedao  promini.  F.  Matii  (11.  Nije 
duzan,  vec  ako  se  je  sam  obe6ao.  .1.  Uanovac 
razg.  238.  Nije  potribe  da  ga  ispitiva,  vec  ako 
bi  sto  zaboravio,  moze  ga  napomenuti.  251.  Ne 
sagrisujemo,  vei  ako  bisrao  vo|om  pristali.  L. 
Vladmirovic,  slavod.  .nO.  Ne  ie  iz  lie  izaci,  ve.l: 
ako  ga  izvcdu.  M.  Zorific,  zrc.  147.  Niti  mogu 
Nektarija  kuditi,  vec  ako  bi  i  op6eni  sabor  ku- 
dili.  A.  Kanizlic,  kam.  117.  Ni  po  jedan  nariii 
ne  bi  se  imali  slusati,  koji  bi  se  ovako  jioslali, 
voce  ako  bi  poslaiie  zlamei'jima  potvrdili.  I.  Ve- 
likanovid,  upuc.  1,  253.  Ima  se  vazda  uteci,  vede 
ako  bi  zaprika  bila.  1,  303.  Koji  ne  bi  slisao 
mi.su  u  vecene  dneve,  bi  grisio,  vec  ako  ne  bi 
l)ilo  moguce.  B.  Leakovic,  nauk  .'MX).  —  tako  u 
posUivici,  u  koJDJ  je  sainu  prirezdim  a  glavna  nije 
utarfoia  namo  za  to  sto  ne  prijiiuht  it  posloriru 
a  po.stovica  .se  i  ne  yovori  lies  (jlavne,  kojn  moze 
liiti:  jlaze'  ili  ,no  govori  istine':  Vec  ako  se  pre- 
vari,  pa  rekne  i.stinu.  Nar.  posl.  vuk.  33.  —  do- 
Inzi  i  II  krnim  rerrniciiiHu:  ii  (/larnoj  i  u  prive- 
' zanoj  isti  j)re(lik(it  a  sulijekli  rnzliini,  te  je  izo- 
.itavloi  predikat  u  privezanoj :  Posli  toga  ne  more 
se  vece  razmetnuti  (zenidim),  vece  ako  snirt.  P. 
Posilovic,  nasi.  14.  —  u  tjlavnoj  i  ii  priveztmoj 
isti  suhjekat  i  predikat  te  mi  oha  izostni^leva  u 
privezanoj  a  samo  joj  dijelovi  ostali  kojinia  xe 
razlikuje  od  glavne :  Koga  (naiika)  do  istine  ne 
imade,  vec  ako  5to  malo.  I.  Anfeic,  vrata  2,  4,  8 1 . 
Umrije  za  drugije  grihe,  i  ne  za  svoje,  ne  bu- 
du6i  on  nigdar  sagri.sio  ni  ticinio  stvar  opaku, 
vece  ako  svetu.  P.  Posilovic,  nasi.  12fi.  Niti  more 
do.segnuti  . . .,  vec  ako  . . .  prosvit|en.  F.  Lastric 
test.  100.  Nit  raogn  biti  nigdi,  vec  ako  u  paklu. 
98.  Ocito  je  zlamene,  da  ne  bi  rad  raniti  ni  ustri- 
liti,  vec  ako  usilovan.  F.  Lastric,  ned.  431.  Nit 
plodi  riba,  vec  ako  otrovnih.  83.  Tko  bi  dakle 
radio,  vec  ako  sto  malo  u  potribi,  —  smrtno  bi 
sagrisio.  125.  To  nije  moguce  s  istinom  re6i  iz 
duse,  vec  ako  s  uvridenem  milosti  bozje.  163. 
Nisam,  vec  ako  ritko,  stavjao  u  govoreiii  senten- 
tia  latinski.  iii.  Sada  ne  naodi  se  na  svitu  ovakije 
idoloklanalaca,  vec  ako  gdi  daleko,  i  to  vi-]o 
malo.  255.  Nisu  se  smili  kleti.  vec  ako  u  velikoj 
potribi.  J.  Banovac,  razg.  1 73.  Na  mejdan  ne 
vjerujemo  da  ce  mu  izici.  raakar  ih  koliko  zvan, 
vec  ako  gdje  u  mraku.  Vuk,  pisma  71.  —  dio 
kojim  se  razlikuje  privezana  recenica  od,  glavne 
te  joj  ostaje,  moze  biti  i  cijela  recenica  privezana 
za  nu,  kakaoont,  konjunkcijom  (kad,  da^,  i  to  sama 


ova  bez  ikakoga  dnigoga  dijela:  tako  osim  ne 
ostaje  privezanoj  samo  vec  ako  (tsporedi  napri- 
jcd  pod  3) :  Da  ti  u  ovi  dom  vise  povratka  ne 
bude,  vec  ako  gostom  kad  dodeJ !  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  xiii.  Posten  se  covjek  ne  moie  povampiriti, 
vek  ako  da  preko  nega  mrtva  preleti  kakva  tica. 
Vuk,  ziv.  214.  Cuvajte  (novce)  kako  sad  tako  do 
suda  bozjega,  vec  ako  ja  da  bih  doSao  po  Aih. 
239.  Oni  se  nametnu  svijem  selima  i  za  spahije 
i  za  citluk-.sahibije,  ne  pitajudi  je  Ii  koje  selo 
imalo  prije  svoga  citluk-sahibiju,  vec  ako  da  je 
bio  pristao  s  riima.  261.  —  dolazi  i  bez  glarne 
reienice :  tada  sto  se  kaze  u  recenici  u  kojoj  jr 
vec  ako,  kaze  se  u  misli  da  moze  hiti,  i  obje  te 
rijeii  stoje  kao  da  bi  se  mjesto  nih  reklo:  moze 
biti  (isporedi  naprijed  pod  a.  i  da]e  pod  k.);  snmo 
11  jediiiKja  pisca  2>rosloga  rijeka,  i  to  u  pitann,idi 
u  pitai'iu,  kakro  je  bez  rijei-i  kojom  bi  se  pokazalo 
da  se  pita:  VapijaSe:  o  Isuse,  ved  ako  si  se  zabo- 
ravio od  svoje  majke,  te  ne  mislis  so  s  nom  bla- 
gosovitiy  Obrati  se  malo.  F.  Lastrid,  test.   16]. 

k.  da,  kojim  se  nesto  na  suprot  star(a  drii- 
gomu,  kao  sto  se  cini  rijeciinn  a  ili  nego  Hi  nu 
(i  po  torn  dolazi  i  u  sluzbi  pomenutoj  pod  7), 
dolazi  pred  ako,  kad  je  recenica  u  kojoj  je  ako 
bez  glavne:  sto  se  tada  izrice  u  recenici  u  kojoj 
je  ako,  izrice  se  u  nadamt,  nadajuci  mu  se  (ispo- 
redi )iaprijed  pod  3,  d.,  pod  S,  a.  i.  i  daje  pod 
I.),  a  to  se  nadane  rijecju  da  na  suprot  stavfa 
protirnoj  misli  nei^rrcenoj,  koja  se  razumije  iz 
prediiega  giirorn.  tako  dolazi  da  ako  od  prosloga 
vijeka:  Ajdemo  na  drugu  jilaninu,  s  koje  se  samo 
jedan  dio  puka  vidi,  da  ako  ga  odonlem  mogao 
budes  prokleti.  A.  Kacic,  kor.  VI9.  Dobrocinstvom 
peri  grije  i  zloce  tvoje,  da  ako  ti  se  smlluje.  293. 
Pusti  niomka  nek  u  Turke  .smira,  da  ako  nam 
pogodi  vezira.  A.  Katie,  razg.  252.  Daleko  je  oil 
mora  do  Save,  da  ako  se  degod  udesimo.  Nar. 
(ijes.  vuk.  ;!,  453.  Pros'jecimo  krilo  od  Tuiaka, 
da  ako  bi  ko  god  skapulao.  5,  103.  Ha  .sad,  braco, 
ako  boga  znate !  pogibe  nam  I'ankovid  Osniane ! 
da  ako  nui  u  ponioc  .stignemo.  Pjev.  crn.  48.  Da 
ako  i  meni  kad  svane.  Nar.  posl.  vuk.  47.  Idem 
da  trazim  tu  vodu,  da  ako  je  nadem.  Nar.  prip. 
vuk.'  236.  Od  toliko  |udi  da  ako  se  jedan  nade. 
Vuk,  odgovor  na  utnk  1.  Vrat  iskrivili  uz  jioje  gle- 
deci  da  ako  se  iz  lieg  pomolite.  P.  Petrovic,  vijeu. 
12.  Kodi  sina  i  rece:  da  ako  se  .sada  vec  j)ri|ubi 
k  meni  muz  moj.  D.  Danicic ,  Imoj.  29,  34. 
llodi,  odvescu  te  na  drugo  mjesto;  da  ako  bogu 
bude  vo|a  da  mi  ga  odande  prokunes.  4moj.  23. 
27.  Da  reeem :  da  ako  me  mrak  sakrije ;  ali  je  i 
noc  kao  vidjelo  oko  mene.  psal.  139,  11.  —  za 
taku  recenicu  moze  biti  privezana  dritga  u  kojoj 
je  takoder  ako  (isporedi  naprijed  pnd  a.) :  Ako 
Esaun  zabavi  se  sikuci  jedan  bu|\ik.  da  ako  se  po 
srici  salirani  driigi.  A.  Kacic  kor.  34.  Neka  znade 
da  ce  mu  siroma  Milovan  na  onu  staru  crnogor- 
sku  odj)ivati,  koliko  umio  bude;  ako  Ii  mu  brzo 
brada  opadne,  da  ako  se  ko  god  nade,  ter  ga  lipo 
osveti.  A.  Kacic,  razg.  317.  —  dva  a  koja  idu 
jedno  za  drugim  (da  ako)  mogu  se  i  sazcti  te  biva 
dako:  Da  mi  nasu  vojsku  okupimo,  dako  oklen 
sicar  dojavimo.  Ogled,  sr.  387.  Hajde  k  mene  \i 
Javoije  ravno,  dako  bi  nam  bog  i  sreca  dala  da 
uskoke  bracu  osvetimo.  439.  Pricekacemo  doklen 
se  oVdadi,  pa  dako  ti  ne  naudi.  Nar.  prip.  vrc.  42. 
1.  nu,  dolazi  pred  ako,  i  to  a)  onako  kao  nego 
Hi  vec  naprijed  pod  h.  i  i.:  dolazi  «  poslovici 
kojoj  glavna  recenica  nije  stavlena  onako  kao  sto 
nije  stavlena  onoj  p>od  i.,  u  kojoj  je  vec  ako:  Nu  ako 
nebo  pade  na  zem}u.  Po.slov.  dan.  86.  —  od  nu 
moze  se  u  sa  a  koje  za  nim  ide  (izjednacirsi  se 
s  nim)  sazeti  u  a:   nako:   Da  je  ne   ce  Vilip  po- 


AKO 


58 


AKOV 


ki-stiti,  nnko  lii  joj  z  itubvo  vii|i>  liilo,  yjcv.  cm. 
15(i.  Sml  vnni  iii  boj;'  |i<mMii''i  iii"  iiiu^.c,  kad  sii  lui 
vas  Tmvi  i  MIciiri,  imkn  (•i'tc>  n  nclm  skakal.i.  P. 
Potrovi(!',  si'Pp.  77.  —  / 1(  hn'ioj  rrtviiici:  No  sa  ?-ivn, 
imko  sa  nii-tvoga.  Nar.  pjos.  viik.  ijoc.  il'Ji".  No  vo- 
sejo  ovo  no  trajalo,  luiko  saiiio  ilva  nijcsrca  daiia. 
Pjov.  cm.  5.  Ovdjo  injcsta  iii  ziv]piia  ncma  za 
fovjoka,  iiako  za  ilavnla.  P.  Pclrovic,  s/'cji.  (li).  — 
h)  hiz  iilat'iw  retTiiUe  iiiiako  k(u>  sa  da  nnprijcd 
pod  k. ;  tako  dolazi  xvii  viji'kii:  Nu  ako  juidat," 
lizaznaju  sla.so  istino  tvojnj  zoji  ribari  oiii  luija- 
to|i,  koji  <ivdi  jirilnvnju.  I.  (iuiidiilic  iM.  Nil  aki) 
jn  daiias  s  luc  niilo  dniKus'i  vilaini  svijcm  cas 
dobijeni  s  lijuisli !  Slika  me  no  vara,  ma  dika 
mi  jo  jmla:  malo  .<am  jirestara,  ali  sam  pristala. 
lo!l.  KazRovarat  i^a,  uzo;  bolnvanjo  ]>iisti  ])iiko, 
gospodaru,  pusti  suzo.  nu  ako  nijo  iivoliko.  .1. 
Palmotic,  dubr.  3. 

9.  nalazi  se  s  nekim  rijecinia  na  kruju,  koje 
mu  znaier'm  nista  )ie  ditdaju,  tili  rvoiiiu  rijctko: 
a)  sa  si,  koje  ridi,  koje  dolazi  i  i:a  dritgih  rijeci 
(n.  J),  tesko  si  ga  meni),  a  maze  se  i  okrnili  te 
ostaje  i  samo  .s ;  samo  u  jednofjii  piscn  xvi  rijeka : 
Ako  si  vas  jesam  ozl(ivo|il.  nc  kaju  se;  ako  si  sp 
jcsani  kajal, .  . .  sad  sc  raditju.  Anton  Dalm.,  2 
kor.  7,  S.  Akos  jo  prom  iz  slabosti  bU  projict, 
nistar  mane  on  li  iz  moi'i  bozje  zive.  •2kor.  1!?. 
4.  —  b)  no  od  ono,  kno  ii  kakono,  gdjeno ;  ii 
nase  rrijeme  u  pjesmi  jediioga  Crnoyorca:  Pust.i, 
sine,  glavu  sa  ramona  a  no  i)usti  vrliovnu  stolicn, 
akono  si  srea  Stankovoga.   Nar.  pjes.  vuk.  h,   10. 

10.  kad  glarna  receiiicn  slitji  iza  ])rrresane, 
moze  liiti  hez  ikakmja  daiiietka,  kojim  hi  xe  sveza 
mcdii  )Uma  ii arocito  pakazirahi:  tako  je  naprijed 
u  naji'itie  primjera;  ali  moze  joj  .se  i  doiiietiiuli 
kakra  rijec,  i  to  razlicna  jirnna  srezi  u  kojoj 
osiiii  jiOffodlie  stoje  jedna  s  dnifioiii  Hi  ol)je  fi  prcd- 
niiH  goeuiom ;  take  sii  rijeci:  a)  a:  Ako  nijo  vrac, 
a  on  je  jiogadac.  Nar.  jiosl.  vuk.  7.  vidi  die  kod 
a  II,  B,  i3,  b.  —  b)  to;  Ako  pravbde  ne  ucii'ra,  to 
ja  krivB.  Mon  serb.  '29.  vidi  rise  kod  taj.  —  c) 
ono:  Ako  na  coeka  ne  ce  sramota,  ono  c.e  on  na 
nu.  Nar.  posl.  vuk.  5.  ridi  joH  kod  onaj.  —  d)  n  to 
(toj) :  Za  sto  se  oholis, . . .  ter  mene  ii  druiibu  ne 
vazmes  u  tvoju,  ako  ne  za  sluzbu  za  vernu  za 
svoju,  a  toj  bud'  boga  cic.  S.  Mencctio  41.  ridi  i 
kod  a  II,  C,  2,  b.  •/  fcod  taj.  —  c)  a,  ono  :  Ako 
ne  curi,  a  ono  kapje.  Nar.  posk  7.  ridi  joi  kod  a 
II,  C.  2,  b.  i  kod  onaj.  —  f)  tada,  tadaj.  tad:  Ako 
se  spoznas  sani,  tadaj  ces  pravo  rijct.  M.  Vetra- 
nic  2,  53.  ridi  jos  kod  tada.  —  gj  onda:  Ako  do- 
cekam  da  se  i  ostalijeh  ovako  oprostim,  onda  en 
se  izbaviti  velike  brige.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  xiii. 
ridi  jos  kod  onda.  —  h)  tako :  Ako  vidis  da  po- 
tribno  jest  meni  sto  zelim, .  .  tako  daruj  meni 
ovo  uzivati.  A.  Georgiceo,  nasi.  15.5.  ridi  jos  kod 
tako.  —  i)  dalde,  indi :  . .  .  Ako  li  ja  duhom  bo- 
zijem  izgonim  davole,  dakle  je  doslo  k  vama  car- 
stvo  nebesko.  Vuk,  mat.  12,  28.  Od  kud  vojniku 
znaiie  satire  pisati  ?  Cudno  pitaiie :  od  knd  ?  Ni 
od  kud ;  za  sto  ako  ti  sve  znas,  indi  nisi  vojniku 
nista  ostavio.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  17.  vidi  jos 
kod  dakle,  dake,  indi.  —  .;')  ali,  i  samo  U:  Ako  sam 
vele  dan  pisat  vam  ja  sknio,  ali  sam  i  u  san  i 
ja%'i  mislio  o  va.soj  dobroti.  N.  Najeskovic  1,  301. 
Nesrica  ako  je  mene  raoja  zala  od  liposti  tvoje, 
vilo,  zadrzala,  li  misal  ni  stala  ni  casa  ni  hipa. 
H.  Lucie  219.  indi  jo.s  kod  ali  i  li.  —  k)  nu,  no: 
Daj  mi  zlaca ...  iV  srebarca . . .  Ako  li  ti  nije 
godi  nista  toga  meni  dati,  nu  mi  daj_  to  ne  za- 
krati  sto  t'  za  pinez  ne  dohodi.  A.  Cubrano\'i6 
162.  Ako  je  ko  jaci,  no  i  bog  je  svafij.  Nar.  posl. 
vuk.  4.  mdi  jos  kod  nu  i  no.  —  I)  ma:  Ako  je 
med    i    sladak,   ma  ne   vala   prst    ugrizati.   Nar. 


posl.  vuk.  4.  ridi  i  kod  ma.  —  m)  opet:  Ako  joj 
i  oilnesu  \ttU-o,  opet  u  i.stom  niistu  druge  lef.c.  J. 
Fili])ovi('\  prip.  1,  IfiK.  vidi  jos  kod  opet.  —  n) 
l)ak,  i  pak:  No  razmisjaju  da  ako  su  i  istinita 
.sva  ta  cude.sa,  vajalo  je  pak  tijcm  gresnicima 
prije  simti  f.ivot  jiromijeniti.  I.  A.  Nenadii'^,  nauk 
207.  —  o)  nista  niano ,  nista  ne  mai'ie :  Ako 
prom  bnXji  sin  bi.se,  nistar  mane  naucil  se  jost 
])okomosti.  Anton  Dahii.,  liobr.  o,  8.  Ako  i  raoXe 
bog  covika  kao  i  ostala  stvorcna  u  nisto  obra- 
titi,  nista  ne  mane  dnliovi  u  vike  y.iwi.  3.  Fili- 
povic,  prip.  1,  7.  rid i^  jos  kod  mane  i  nista.  — 
p)  sa  svijom  tijom :  (HniS  djolo,  koje  ako  i  nijo 
po  sobi  zlo,  sa  svim  tijom  |ioznajes  da  te  drugi 
od  istoga  djela  u  grilui  svomu  pomo6  imat.  I. 
Grlicic,  put.  43.  rtdi  jos  kod  taj  i  vas.  —  r)  za 
to,  ktio  i  sa  s\djem  tijiMii:  ...  T  ako  li  ra%Tio  ne 
umri,  za  to  hotenjo  bi  prijiravno.  F.  CJlaviniA, 
cvit  131.  mdi  i  kod  taj. 

AKOLICE.  rijeci  ako  li  .s  dodanim  ce,  kcje 
dolazi  u  adr.  na  krajn ;  znai^ene  kao  ako  li  (vidi 
kod  ako);  samo  tt  jednoga  pisca  prosloga  rijeka, 
i  to  H  sliku:  Ako  V  pruzis  mac  desnice,  obije- 
tamo  taj  cas  svaka;  nu  ga  ustegnes  akolice, 
objetana  nasa  mlaka  ne  placamo.  J.  Kavaiiin  '294. 

AKOLIT,  akoUta,  m.  iix(>).ov»ng,  acolytbus.  ce- 
lade  crkvenoga  maloga  reda  cetrrtoga ;  isp>oredi 
sviei'ar.  Dolazi  od  xv  rijeka,  izm.edu  rjecnika  u 
Mikulinu,  Belinii  (2(;ii)  i  Bjelostijencevn.  Saltir 
nioj  da  luu  se  da  kada  bude  akolit.  Mon.  croat. 
87.'  DilujuAi  kako  akolit.  §.  Budinii,  ispr.  160. 
Poniolinio  .se  za . . .  akolite.  Bernardin  54''.  Po- 
niolimo  se  i  za  sve  bisknpe,  popove,  evangeli- 
staro,  pistolare,  akolite,  zaklinaoeo,  stioce,  vra- 
tare,  isjio^'idnilte.  I.  Bandnlavic  107.  Prid  nim 
hoditi  6e  akolit.  B.  Kasic,  rit.  69.  Svicar  oli  ti 
akolit.  A.  Kadcic,  bogosl.  8. 

AKOLITAE,  akolitara,  m.  ridi  akolit.  Samo  u 
rjecnikii  Tijelostijencerit. 

AKOLITASTVO,  «.  ridi  akolitat,  od  kojega  je 
i  postalo ;  pred  s  otpalo  je  t.  Dolazi  prosloga 
rijeka.  Vratarstvo,  stiveiie,  zaklinane  i  akolita- 
stvo  jesu  ali  se  zovu  mali  redo^d.  M.  Dobretic  281. 

AKOLITAT,  akolitilta,  to.  acolythatus,  mali 
crkreni  red  cetrrti,  u  kom  je  akolit.  Dolazi  od 
XVII  rijeka.  izmedu  rjecnika  jamo  u  Mikalinu. 
Red  od  akolitata.  Mikala  3».  Cetvrti  red  jest  ako- 
litat oli  svitlono.sac.  M.  Dobretic  273. 

AKOLTTAVSTVO,  n.  ridi  akoMtastvo,  od  cega 
je  postalo  samo  tijcm.  sto  je  umetnuto  v.  Samo  u 
jcdnoqa  pisca  prosloqa  rijeka.  Vratarstvo, . . .  ako- 
'litavstvo.  Turk  blago  2,  316. 

AKOl^UB,  a4).  condiotionalis.  samo  u  Stitli- 
ceru  rjeanku. 

AKOMETIVATI.  akometivam,  impf.  od  ital. 
accomandare.  preporucivati.  Dolazi  xvi  rijeka. 
Akometivamo  vama  sudijama,  da  je  imate  asigu- 
rati.  Starine  10,  37. 

AKOMODAVATI,  akomodavam,  impf.  od  ital. 
B.ccommo(i3.re.  potpomagati.  Samo  u  jednoga  pisca 
XVII  rijeka.  Vazda  zaimavajn  podlagajuci  se  fe- 
}adi  potistenoj,  da  bi  ih  akomndavali.  I.  Drzic, 
nauk:  gond.  272. 

AKONPANATI,  akonpanam,  impf.  od  ital. 
accomiiagnare, /»Y(^'</.  Dolazi -avt  rijeka  ii  jednoga 
pisca.  Andeli  hode  ga  akonpanati.  Zbom.  54. 

AKOV,  akova  w.  amphora,  vijedro ;  mjera  vin- 
ska.  —  Akcenat  kakav  je  ii  gen.  sing,  ostaje  u 


AKOVfiE 


59 


AKVILIC 


svijem  oblicivia  osiw  gen.  pi.,  gdje  je  Akova,  •/ 
ace.  -Hhig.,  kuji  je  jcdnuk  s  nom.  —  Od  mag.  ako, 
koje  je  upet  od  .tlor.  okov.  —  Dolazi  od  proHoga 
vijeka,  ieviedu  rjeaiika  samo  u  Viikovu.  Nego  bi 
valalo  refi:  ovo  je  bukara,  akov.  A.  Bacii  334. 
Trista  akova  vina.  Nar.  prip.  vuk.  S-l.  Moj  mer- 
tik  ne  ce  ubiti  (tttca),  a  dva  mi  ne  dadu,  makar 
na  svakom  cokotu  akov  rodio.  Nar.  posl.  vuk.  182. 

AKOVCE,  akovceta,  n.  hure  od  jcdnoga  akova, 
va.s  amphorarium.  Samo  ti   Vukovii  rjecmkii. 

AKEAM,  akrama,  m.  od  tiir.  akran,  jcdnak. 
Samo  >(  naie  rrijeme  u  j^jcsmama.  Nem'  akrama 
u  Budimu  nejma,  ni  nego\'im  pet  stotin"  raomaka. 
Nar.  pjes.  jiik.  488.  Na  aki'ama  indi.'ikoga  bana. 
491. 

AKRAP,  m.  vidi  akrep.  u  naie  vrijeme.  Po  lioj 
lizu  guje  i  akrapi.  Nar.  pjes,  juk.  401.  Cm  je  kao 
akrap.  M.  Pavliiiovic.  —  dolazi  i  kao  prezime: 
M.  Akrap.  Scliem.  spal.  18G2.  27. 

AKREP,  m.  tur.'iki  akrap  i  akrep,  scorpio,  sti- 
pavac,  ij>urak;  iaporcdi  akrap,  jakrep.  Santo  m 
nose  vrijeme.  Akcenat  se  mijena  savio  tt  gen.  pi. 
akrepa.  A  u  vodi  guje  i  akrepi,  guje  piju  a  akrepi 
iju.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  344.  Jos  je  jedan  akrep 
nastaiuio,   juti   akrep    od   Dobrace   Jovo.   4,  354. 

AKRIBAKON  ?  AKEIBAKON,  m.  vidi  kod 
arhidakon. 

AKRIJERA,  m.  vidi  arliijerej,  cemu  je  li  pro- 
mijei'ieno  na  k  /  premjesteno  pred  r  it  narodimm 
govorit.  iiiporedi  arhi-.  Samo  u  Vtikovu  rjeciiikit. 
ixporedi  akerej. 

AKRIMANDRIT.  m.  vidi  kod  arliiniaudrit. 

AICRIMANDRITOV,  adj.  vidi  arliimaudritov. 
Samo  tt   Viikovu  rjccnikti. 

AKRIMANDRTTSKI,  atlj.  vidi  arbiiiiaii(!ritski. 
Samto  tt   Vtikovu  rjecniku. 

AKROSTIK,  m.  acrostioum  (oensu.s  (jui  pi-o 
agri.'i  et  praediis  rusticis  imperatori  vel  domino 
feudi  pen.sitabatur  apud  Gi-aecos.  Ducange).  Do- 
lazi XIV  vijeka,  izmedii  rjecnika  saiiiu  ii  JJnitici- 
cenm  (3,  551).  §to  je  dohodtkb  cartstva  mi  u  Bare 
akrostikb  sto  perperB,  tozi  Baranomt  ostavihi.. 
Glasnik  15,  288. 

_  AKSA,  m.  vidi  Akso. 

Akso. 


Ake.  se  mijena  ti  vok. : 


AKSAD,  m.  od  grc.  iSdyivv,  .sextula,  iextina 
unie;  isporedi  aksaz.  Dolazi  xv  vijeka,  izmedtt 
rjecnika  samo  tt  Danicicevti.  2  ,aksaga';  2  ,akt- 
sagja' ;  uncu  i  .aktsagb'.  Danicid  1,  7,  Mo  se  na- 
lazi  nastampano  ,2  aksage'  (Spom.  sr.  2,  98.  99), 
po  cemu  hi  .<:e  moglo  misliti  da  je  nom.  ak.sada, 
bez  sitmne  je  pogrjeska  it  stampanit  Hi  it  prejii- 
sivantt,  jer  ii  bojem  izdanii  istoga  spomenika  na 
oba  mje.ita  (Mon.  serb.  406.  407)  stoji  ,2  aksaga'. 
—  Best  aksada  cini  jednu  uncu.  ^.  Kovacevir  it 
Godisniei  N.  6upi6a.  2,  1878.  182. 

AKSAMIT,  TO.  od  grc.  i^ii/uiroi,  examitum.  siula 
II  .sV.s?  nita  tkana.  Dolazi  xv  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Danicicevu.  Svite  razlike,  ak.samiti. 
Spom.  sr.  1,  138.  CrBvenoga  aksamita.  2,  104. 

AKSAZ,  m.  vidi  aksad.  xv  i  xvi  vijeka ;  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Base  mi .  .  .  8  litre 
i  4  akbsaze.  Mon.  serb.  389.  Laksa  nego  li  poteza 
jedan  ak.saz.  Zborn.   lOl^. 

AKSENTIJA,  m.  vidi  Aksentije.  Da  Aksentija 
plati  Milanku.  Protok.  sab.  mag.  100. 


',,  11   nekih  pisaca   nasega    rremeita 
iiz.  1852.  2,  4fi.    Sulek ,    imen.  2)    do- 


AkSENTI.TE,  m.  Auxentius.  St.  Novakovid, 
pom.  40.  Nar.  pjes.  petr.  1,  358.  Rat  350. 

AKSENTI,TEVl6,  m.  prezime;  po  oca  Aksen- 
tiju.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  65(1.  Rat  184. 

AKSIGA,  m.  dem.  Aksa.  ^i.  Kovacevio. 

Akso,  m  hyp.  Aksentije;  isporedi  Aksa;  akc. 
se  mijena  u  vok.:  Akso.  Sr.  Nov.  1878.  224.  363. 
Je  li  ziv  Akso?  M.  D.  Milicevic,  jur.  65. 

AKSAM,  »(.  ttirski  ahSam  i  aksam,  vece,  a  po 
nemu  i  vecerna  molitva  pm  Mtthamedovu  zakonu, 
cetvrta  po  zahodu  snncanom.  Samo  u  na.ie  vri- 
jetiie,  izmedu  rjecnika  samo  u  V'likoru  (gdje  .k 
samo  u  dnigoDi  znacenu).  a)  vece:  I  tu  konak 
Turiin  uoinio,  i  na  klance  stavio  pandure.  Dokle 
aksam  pade  na  dolinu,  onda  krenu  Cerovic  No- 
vica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  498.  Kada  aksam  pade 
na  zemlicu.  Nar.  pjes.  juk.  419.  Tu  je  nega  aksam 
zastanuo.  Nar.  pjes.  petr.  2,  279.  Nu  kad  bjese  o 
aksamu,  kado,  mi  smo  silnu  vojsku  ugledale.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  390.  Po  aksamu  bas  u  gluho  doba 
dohodio  bijeloj  Udbiiii  3,  131.  —  b)  vecerna  mo- 
litva po  MithamedovH  zakonu,  cetvrta  po  zahodu 
suncanom :  Vecerase  i  aksam  klanase.  Nar.  pjes. 
\'iik.  3,  346.  —  grijeskoni  pisii  i  sa  li  sprijeda: 
hak.sam.  Nar.  pjes.  juk.  619. 

AKSAMOVIC,  m.  prezime.  Josip  Aksamovic. 
Schem.  zagr.  1875.  258.  Pavle  AkSamovid.   Rat  78. 

,AKSENAC, 
(Cas.  ces.    muz. 
lazi  grijeskoni  mjesto  olisjenac,  oksjenar,  osjenac, 
koje  vidi. 

AKTAPOT,  III.  villi  oktapod;  isporedi  ahtapod. 
U  na.ie  vrijeme.  G.  Lazi(^  92. 

AKT(JR,  )«.  actor,  koji  tuzi  koga.  xvi  vijeka. 
Med  knezem  Jurjeui  Mikulicem,  kako  aktorom,  i 
med  knezem  Jurjein  Ozegovicem.  Mon.  eroat.  311. 

AKVALOVIC,  m.  prezime.  xvn  vijeka.  Akvalo- 
vic,  zastavnik.  Starine  11,  83.  84. 

AKVTL.\,  /.  laf.  aquila,  vidi  orao.  —  Akcenat 
se  mijena  u  gen.  2)1.  akvilS,;  zadiii  je  slog  dug  jos 
i  u  gen.  sing,  akvile^  /  irtstr.  sing,  akvilom.  — 
Samo  u  nekih  pisaca  xvi  ;'  xvii  I'ijeka.  Moc*'  ne 
imam  akvile,  ter  nisam  krjepostan  gledati  od  vile 
na  obraz  Ijepostan.  S.  Mencetic  20.  Tko  pogleda 
ne  ima  ukvile,  stvori  se  od  leda  prid  liceem  od 
vile.  67.  Kako  akvila,  Abram  joste  brze,  kada  ide 
leteci  ubititi  lov.  Zbor.  96''.  Orao  i  kokot  neka 
te  ne  kjuje.  Cin'  da  t'  se  pokloni  kokotov  plahi 
bijes, . .  Pin'  da  te  akvila,  Latinko.  ne  cvijeli,  kqja 
sad  sva  krila  dalece  raskrili.  M.  Vetranic  1,  88. 
Tuder  se  akvila  iz  visin  pak  spravi.  mojemucu 
vrb  krila  ter  vajmeh  posta\'i.  2,  175.  Pomoli  se 
s.  Vid,  i  tudje  akvila  hlib  donese  ira.  F.  Glavinic, 
cvit.  189.  Tri  vrste  akvil  ili  orlov  nahode  se.  F. 
Glavinio,  posl.  79. 

AKVILEJA,  /.  Aquileia,  isporedi  Ogjaj.  Med 
slavnimi  gradi  svita  bi  ,Aquilea'  u  Friulu.  F. 
Glavinic,  cvit.  213. 

AKVILE JANIN,  m.  Aquileiensis.  xvn  vijeka 
u  jednoga  pisca,  koji  o  dvojici  pise  u  akiis. :  Her- 
magoru  i  Fortunata,  plemenite  Aquileanine.  F. 
Glavinic,  cvit  106. 

AKVILEJSKI,  adj.  Aquileiensis.  Prvi  (patri- 
arka)  jest  Akvilejski.  A.  d.   Kosta,  zak.   1,  27. 

AKVILrc,  m.  pullus  aquilae,  vidi  orlic,  orlo- 
vic,  orlusic.  —  Akcenat  se  ne  mijena,  samo  u 
gen.  pi.  oba  zadna  sloga  bivaju  diiga:  akvilida. 


AKVILON 


fiO 


ALAGI<^ 


—  Samo  II  jediwpa  pincn  xvii  rijekn.  Akvila 
ak\alid'0  svojo  u  smuo  {jlflili  "^i  l*"-  (ilaviiiii, 
cvit.  8.1. 

AKVILON,  akvili'ma,  vi.  anuilo,  ridi  sjovcr. 
XVII  vijeka.  a)  rjetar  (.ijeirriii):  Rod  sjovoni, 
nkviloim:  iipiiioj  jmliati  B.  Knsie,  nasi.  151.  — 
b)  strnnn  (.•{jcrenia) :  Od  istoka,  ilo  zapaila,  od 
ak-viloiia  i  od    poldnovn.    F.  (ilavinit-  posl.  30. 

AKVILOXSKI,  nilj-  aquilonalis.  ridi  sjovorni. 
XVII  rijekd  ii  jcdiwtja  jiiscn.  Od  mora  volikn<jn 
akvilonskoga  daii  do  adriatskoRa.  F.  tJlaviiiii, 
cvit.  XIV. 

AKVIN,  Akviua,  in.  Aquinum.  Svotoga  Toniasa 
od  Akviiia.  A.  Ciuiotii,  roz.  iiitar.  90.  Toiiias  ix 
Akviiia.  M.  Albciti  xxxiii.  Akvin  grad  u  Italiji. 
Mika|a  ">''.  S.  Toma  od  Akvina.  F.  Lastrii'',  tost. 
32o.  P.  KnoXovic,  osni.  345.    isjioredi  Akvia'ianin. 

AKVINA,/.  t-idi  Akvin.  Samo  u  jednogn  pifca 
proUoga  vijeka,  i  u  I'lega  samo  u  sliku.  Sveti 
Tonias  od  Akvine  —  umine.  J.  Ivavanin  208. 

AKVINANTN,  ni.  Aquinas,  coiyek  iz  Akvina. 
Tomas  Akviiianin.  I.  Ancic,  ogl.  18.  D.  Mattci  50. 

1.  AL,  1.  enim,  jer;  .<iamo  jediwvi  u  iiarodnoj 
pjeumi;  postanem  ce  biti  staro  ai-  promijeniix^i  r 
na  1,  kao  sto  je  proniijeneiio  u  jel  /  el  mjcuto 
jer  i  Gr.  ,SIusaj  cuda:  Todor  Pomoravac  odveo 
mi  snail  isprosenu,  isprosenu  i  prstenovann !'  Na- 
smeja  se  Durad  na  divanu :  ,oce,  bog  me,  moj 
vitez  Todore!  al  mu  vrlo  trebiije  devojka.  Nar. 
pjes.  viik.  2,  493.  —  2.  vidi  ali. 

2.  AL,  adj.  turaki  al,  rumen,  ruziiuM.  Dolazi  u 
nase  rrijeme,  icmedii  rjecnika  samo  w  Viikovu. 
Stoji  .lamo  pred  lurskim  rijeCima  ne  mijennjuii 
se  po  oblicima:  al  baber:  Ako  ti  iiikne  al-baber. 
Nar.  pje.s.  petr.  1,  234.  —  al  basoa:  To  otisla  u 
al-basoii.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  497.  —  al  binis:  Mnr 
dolama  al  binisa  pita.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  450.  — 
al  fador:  Na  poju  se  al  cador  vijase.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  198.  —  al  coha:  a  na  iioge  al-cohe 
cakSire.  Nar.  pjes.  petr.  2,  G23.  —  al  duvak;  Al' 
se  Vila  iz  oblaka  svila,  dovojki  so  pod  al  duvak 
svila.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  50.  —  al  kalpak:  Pod 
al-kalpak  u  celo  jiinacko.  Ogled,  sr.  258.  —  al 
katmer:  Viiiar  puse,  alkatmerom  diSe.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  117.  Mani  rukom  ]>o  ran'  bosioku,  ru- 
kavima  po  al-katmerima.   Nar.  pjes.  petr.  1,  232. 

—  dolazi  i  s  rijecinia  (tiir.'ikim),  koje  iienmju  oso- 
bita  znacena  nego  .te  samo  dodaju  drugoj  ne  mi- 
jenajuci  joj  znacena :  to  je  turski  aspur,  astiu', 
aspurli.  asturli,  a  od  iuda  u  lias  aspurlija  i  astur- 
lija :  al-aspurlija,  marama  crvona.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  341.  Moja  bi  te  )uba  oblazila  )eti  zimi  za  ala- 
sturlijom.  197. 

3.  AL,  okrnena  turska  rijee  ali,  ri'iok,  ugledan, 
koja  je  u  Turakn  i  iine  musko  (ridi  Ali  »  Alija): 
a)  adj. :  Al-Oraeri  sivi  sokolovi.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  402.  —  b)  vine:  Lepa  ti  je  u  Alage  }uba.  Nar. 
pjes.  virk.  1,  281. 

4.  AL,  ala.  )».  ridi  hal. 

ALA,  interj.  rijee  ali  okrnena  na  kraju  i  sa- 
stavfena  s  uzmkom  a.  Isporedi  alah  i  ali.  Dolazi 
od  prosloga  rijeka,  izniedu.  rjecnika  samo  n  Vu- 
kovii.  a)  u  ciidii,  potvrdujuci-  ono  cemii  se  corjek 
cudi:  Ala  lipa  govoreiia!  N.  Palikuca  12.  Ao 
Fato,  ala  ti  si  lepa!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  245.  Ala 
braco.  rdava  junastva!  4,  20.  Ala!  brate,  Kraje- 
viAu  Marko !  teske  ti  si  muke  dopaiuio !  2,  383. 
Ala  so  nkrasio!  Nar.  posl.  vuk.  fl.  Ala  imas  braa 
kot'ia.    Nar.  prip.  vuk.  27.  Ala   ?,eno!   lijepo  ti  je 


ova  livudn  )iokospna!  181.  Ala  bi  lijepo  bilo! 
Vuk,  rjee.  3''.  —  «  ciidii,  pitajiU'i:  Alajunak  sto 
sam  ucinio!  4,  79.  Ala  ('oeop,  sta  uoini !  Vuk, 
rjeo.  3'>.  —  b)  %i  ze]i:  Ala  da  \mto  doii!  Vuk, 
rjcfc.  3''.  M  ze^i  proklinane:  Ala  mene  ne  rodila 
majka!..  ako  no  ('u  pokujiiti  vojsku.  Nar.  pjos. 
vui;.  4.  3!).  —  c)  cndeci  se  kako  tko  stu  cini  i  ti- 
jein  cudenem  drnzeci  ga  da  jos  cini,  da  i  bofe 
cini:  Ivo  zadni  s  krmo  vozi  vlada  svojom  stra- 
nom ;  tako  Cini  zadi'ii  s  druge  strane,  te  ova  dva 
vladara  sokolo  .svaki  svf)ju  stranu  sa  rijcfiima: 
ala  moja !  L.  Zoro,  rib.  0.  vidi  jo.i  dafe.  —  d)  do- 
lazi i  po  dva  pnta  zasopce:  Ala,  ala!  milom  bogu 
hvala!  eto,  Vla.se,  sad  so  udesi.smo.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  234.  Ala,  ala!  jada  od  hajduka!  4,  .307. 
—  kao  pod  c):  Dili  se  lovae  od  ku6e  s  nikoliko 
hrta  svpzani  na  sinj^iri ;  kada  vidi  zvirku,  onda 
riih  pusti  vifu^i:  drzi,  drzi;  ala,  ala;  capi,  capi. 
D.  Rapio  270.  —  e)  za  nim  dolazi  i  uzvik  u :  tada 
je  ala  hez  akcenta:  ala  u  i  ala  u.  No  pazi  sta 
radi  nogo  onako  ala  ii,  pa  kako  is])adne.  l^i.  Ko- 
vacovie.  —  f)  gorori  se  i  okriieno  sprijeda  la: 
La  brate !  La  meni  kukavcu !  ^j.  Kovace\'i6. 

ALA,  /.  ridi  hiUa. 

ALA,  /.  vidi  liAla. 

ALA ,  u  jednoj  pjesini  u  pripjeru  moee  biti 
arupski  hala,  strina.  U  kovaca  cesta  basca,  —  i 
ala  ala  i  nena  bila.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  323. 

ALABAN,  m.  selo  u  Srbiji  u  oknigu  toplickom, 
srezu  pirokiipaikom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  Mjestani 
jos  govore  Alaban. 

ALABANDA ,  tal.  alia  banda.  na  strani,  sa 
strane;  n  criiogorskim  pjesmama:  Alabanda  za- 
vrze  se  kavga.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  377.  Pjev.  cm.  230. 

ALABASTAR,  alabastra,  m.  alabastrites.  Do- 
lazi od  xvii  rijeka,  izniedu  rjecnika  u  Mikalinu, 
Belimi  (571))  i  Stuliceru.  Bjeliju  od  snijega  i  od 
alabastra.  B.  Kasio,  per.  174.  Sud  od  kamena, 
koji  se  zove  alabastar.  P.  B.  Baksic  3.  Sudom 
od  alabastra.  V.  Andrasi,  put.  349.  Uze  jedan 
veoma  lip  sud  od  kamena,  koji  se  zove  alabastar. 
M.  Lekusit''  13.  —  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka u  pjesmi  dolazi.  mjesto  adj.,  ali  grijeskoin 
pi.'<ar.'<k.om  Hi  stamparskoin  sa.  k  mjesto  t:  Cetirit 
je  stol  hrabreni.  svakom  stranom  luci  gredu,  vrliu 
kih  su  postav|eni  alabaskri  praci  u  redu,  koji  ri- 
jezom  hitrim  tacu,  i  van  zida  vrsno  ska6u.  Po- 
sred  lukov  rec.  bi  stavne  muoenika  da  su  glave. 
.7.  Kavanin  483. 

ALABASTRO,  n.  alabastrum,  sud  od  alabastra; 
dolazi  prosloga  rijeka:  isporedi  alabavstro.  Tuj 
vidi  alabastro  sud  snjezani,  ki  se  kako  cklo  pro- 
vidi.  L  V.  Bunic,  mand.  17. 

ALABAVSTRO.  n.  alabastrum,  sud  od  alaba- 
stra; isporedi  alabastro.  Samo  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka.  Pristupi  zona  Lmajuci  alabavstra  po- 
masti  drage.  N.  Ranina  89b.  mat.  26.  7.  Prinese 
alabavstra  pomasti  pridrage.  N.  Ranina  IBSb.  luk. 
7,  37. 

ALABURA,  /.  ridi  halabura. 

ALAF,  a^.  turski  rumen,  erven;  isporedi  al 
(rumen),  alav.  Dolazi  xvi  vijeka  ii  jednoga  pisca. 
Kostaiii,  cicimci  joste  se  tuj  plode,  i  alafi  sipci 
mnozi  se  nahode.  M.  Vetranic  2,  273. 

ALAGA,  m.  tiirsko  ime  Ali  sastavjeno  s  Aga; 
vidi  kod  3  al,  Ali,  Alija. 

ALAGIC,  m.  prezime;  isporedi  Alaga;  ali  nije 
samo  u  Turaka.  tursko  ce  biti  xvii  vijeka  u  jed- 


ALAGIN 


61 


ALAJT 


nom  spomeniku,  u  kom  je.  sapisano  i  Apatic  (koje 
oidi):  Vlasica  od  Alagica  kule.  Starine  11,  85. 
—  sada  u  hriicana:  Dorde  Alagic.  §em.  prav. 
1878.  62.  ^  —  pi.  Alagioi ,  zaselak  a  Busni  kud 
Kreseva.  Sem.  bos.  18()4.  54. 

ALAGIN ,  adj.  sto  pripada  Alagi.  Uzrasa'  jo 
zelen  bor  uz  Alagiii  bio  dvor.  Nar.  pjos.  vuk.  1, 
205. 

ALAGINCI,  Alaginaca,  w.  pi.  >>coce  u  Slaro- 
nyi  hlizu   Pusege.   Pregl.  91.  —  Ud  adj.  Alagiu. 

ALAGOVAC,  Alagovca,  m.  seucc  a  Herceyocini 
kud  -lela  Kuzica.  Schem.  herceg.  1873.  228.  — 
Od  adj.  Alagov,  kuji  nije  u  uhiiaju  a  kojijepu- 
stao  ud  ukrnena  imena  AH  i  rijeci  koja  u  Tu- 
raka  glad  i  ago  a  znaci  istu  sto  i  aga. 

AXAGOVIt!,  m.  prezime,  koje  je  postalo  od 
adj.  Alagov,  kuji  vidi  kod  Alagovao.  Pogubjc- 
iioga  Osuiaiia  Alagovica.  Nov.  srj).  IHfib.  195. 

AliAGA,  /.  turski  alaga,  iaren,  iarena  halina; 
u  narodnoj  pjesmi:  Sfidi  Joka  na  bagi  u  zolonoj 
alagi.  M.  Kovacevic. 

ALAGUVER,  m.  od  tur.  ala-gohiro,  koje  je  fr. 
nerpnm,  nem.  lu-puzbeere'  isporedi  pasjakoviiia. 
dolazi  snmu  it  na.ie  vrijcme  i  tako  >ie ^  zure  samo 
rod  od  drrela  .'<rod>ia  pa.yakoriiii  koji  .sr  uzbiia 
za  hoju.  Oil  prvo  ovdp  opi.satu  iblc  (rhainnus  sa- 
xatiii.s  L.,  Hi  rhainnus  tiuctoria  WK.)  jjlod  u 
raiio  doba  sprav|eu  i  sa  kojekakviiii  lioniickiin 
stvarima  pomeSau  daje  zeleiiu,  zutu  i  crvciui 
boju;  u  trgovini  je  ovaj  plod  poznat.  pod  ime- 
iioiii  graiiios  d' Avignon,  u  nas  zrna  ili  alaguvor. 
J.  Paniic,  sura.  drv.  ;i7. 

ALAll,  m.  arajiaki  allah,  hug;  samu  u  Tiiraka, 
Hi  kad  ku  hoce  da  kaze  kaku  'j'lirci  goimre.  Alalia 
mi  i  nogovp  brade.  P.  Ppti'ovic,  scop.  15!).  Alaliii 
so  nadani.  Pjov.  crii.  100.  —  l>ez  h  dulazi  it  jfil- 
noga  piscn  xvii  vijekit:  Bog  piso  .so  turski  alia. 
F.  Glavinic^,  cvit  1. 

ALAH,  inlcrj.  rijcc  a!i  nkn'ienn  na  kritjii  i  sa- 
stavfena  s  uzvikom  ah.  iapuixtli  ala.  If  niise  vri- 
jeme    Alali,  rccc,  do  boga  miloga.  Oglod.  sr.  41*8. 

ALA.l,  iilaja,  m.  tiiraki  alay,  tlio  pujske  u  nmm 
redu,  (/omila  (itili  Hi  sluke ;  po  tlijelii  imjuke,  na- 
zioala  .s-c  u  iias  tako  i  ziustana  I'icgtira.  —  Akce- 
nat  kakan  je  ii  yen.  .s/«//.  o.'ilaje  it  avijem  iMiiiina, 
osini  gen.  jiL,  gilje  glaai  alaja,  *  ace.  .sing.,  kuji 
je  jednak  s  nom.  Dolazi  ud  xvii  vijeka  (nidi 
dale  priiiijer  D.  liarakuviia),  iziiiettu  rjeenika 
samo  It  Vukovii.  —  a)  diu  rojske  it  svuin  redu, 
acies  instrncta;  od  proHuga  vijeka:  Mi  na  alajo 
i  na  cete  branimo  ili  vjecne  steto.  .T.  Kavaniri 
50H.  Tud'  CO  pool  vojska  na  alajo.  Nar.  pjos.  vuk. 
2,  2811.  —  h)  guiiiilit  (iiili,  kau  .sca/oco  i  driigih 
skup(enih  cega  gud  radi:  Pojozdise  hijada  sva- 
tova,  narodi  so  alaj  za  alajem.  Nar.  pjos.  vuk.  3, 
252.  Sjedi  onde  tri  alaj'  Turaka:  jedan  alaj  lioge 
i  hagije,  di-ugi  alaj  od  Bosue  spahije,  tree;  alaj 
od  grada  leveri.  3,  334.  —  c)  gumila  ovaca,  it 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Pofatase  moiuko 
i  divojke,  zaplinise  na  alaje  ovce.  A.  Kacic,  razg. 
261.  —  d)  zastava  dijela  vujske  kalcav  je  pod  a. ; 
tako  dolazi  xvii  vijeka:  Po  tlehii  sniuease  nov 
alaj  pozlacen.  D.  Barakovic,  vil.  350.  Kad  oete 
grcdihu  slideci  tvoj  alaj.  351.  8vilan  zlatoni  alaj 
nosase  prid  liimi.  B.  ICi-narutic.  vaz.  21.  —  tako 
i  sada,  ali  se  dodaje  hnrjak:  Nit'  so  viju  alaji 
barjaei.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  575.  Nolc  saviju  alaju 
baijake.  3,  502.  ce.ice  dolazi  iza  alaja  harjak  taku 
da  se  alaj  ne  mijena  po  padezima;  vidi  alaj- 
barjak. 


AlAJ-BARJAK,  m.  turske  rijeci  alaj  -i  barjak 
sastai'jenc  taku  da  se  prva  ne  mijena  po  obli- 
cima:  harjak  jednuga  alaja;  dolazi  od  xviu  vi- 
jeka: Alaj  barjak  inu  oto.  J.  Kavaiiin  203.  Te 
on  uzo  alaj-barjak  carov.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  379. 
Nad  niiiia  so  alaj-barjak  vijo.  3,  424.  I  na  liegov 
krstas  alaj  -  barjak.  2,  371.  —  medu  uhje  rijeci 
moze  biti  i  umetniita  jedna :  Koji  prvi  skoci  na 
bedenie  i  na  li  metiie  alaj  zelen  barjak,  za  pasu 
oil  licga  uciniti.  A.  Kacic,  razgov.  158.  —  pro- 
sluga  vijeka  it  jednoj  pjesmi  hez  j  iza  a:  Da  mi 
nosis  alabarjak  prod  niojonie  druzinome.  Nar. 
pjos.  bog.  20.  21. 

ALAJ-BAJJJAKTAR,  alaj-barjaktara,  m.  koji 
nasi  alaj-barjak.  ».  jednoj  pjesmi  s  dometnutiin 
sprijeda  h  po  crnogurskom  govorii:  I  sa  s  liime 
halaj-barjaktara.  Nar.  pjes.  vuk.  .5,  332. 

ALAJBEG,  III.  tiirskc  rijeci  alaj  (  bog  sastav- 
Icne ;  beg  od  alaja,  koji  vodi  na  vuj.sku  aliy  i  nim 
sapunijeda.  Dolazi  od  prosloga.  vijeka,  izmedu 
rjeenika  saiiiu  u  Vukuva  (,dux  nobilium').  Nava- 
|iijo  s  kapigijami,  begler-bozi  i  alajbozi.  J.  Ka- 
vaiiiu  270.  Skocise  so  pase  i  kadije,  alajbozi,  age 
i  spaijo.  A.  Kacii,  razgov.  131.  Razali  so  alaj- 
begu  mladom.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  211.  Na  livadu 
Cengijc-Alaj-bega.  4,  51.  Kazu  da  su  u  Bosni  ce- 
tiri  alajboga,  pod  kojima  su  onamo  svi  bogovi  i 
spahije.  Vuk ,  rjef .  3''.  —  jedan  pisac  prosluga 
vijeka  naziiia  tako  i  krscanske  vujvode:  (irancie, 
Kasio,  Rajkoviou,  iiadvojvodski  alaj-bozi,  naroteni 
prokoinorci,  nasi  stiti,  turski  udarci.  J.  Kavai'iin 
131. 

ALA.IBEGO,  ni.  hijp.  alajbog.  AT  bosjodi  al.aj- 
bogo  .lorgeop.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  380.  Zalost  cini 
Kopfeic  alajbego.  Nar.  pjos.  vuk.  here.  224. 

ALA.TBEGOV,  adj.  ito  pripada  alajbogu.  Alaj- 
bogova  slama.  Poslov.  danic.  -1.  Koliko  .alajbo- 
gova  slama.  48. 

ALAJBEGOV  MA.IDAN,  m.  selu  it  Jtusiii.  hlizu 
Staruga  Majdana.  T.   Kovacevic  73. 

ALAJBEGOV  6('iAK,  m.  selu  u  Husni  hlizu 
Kupresa.  Schoiii.  bosn.  18111.  71.  vidi  i  kud  Alaj- 
begovic. 

ALA.IBEGOVACA,  ./'.  iiuma  i  pu(e  kod  Sapca 
It  Srliiji;  isto  .le  pu^e  zove  i  Alajbogovo  po|o.  M. 
llu/.icic. 

ALA.l  BEGOVICA ,  /.  zena  ahtjheguna.  Tuzuo 
tu/.i  alajb(!govica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  210.  Vrat'  .se 
natrag,  alajbego  vice.  1,  211. 

AlA.IBEGOVIC,  m.  prezime,  sin  alajhegov: 
samo  It  imenii  sela:  Ogak  Alajbegovica.  T.  Ko- 
vacevic 35.  a  to  je  isto  selo  koje  .se  zove  i  Alaj- 
begov  ogak,  koji  vidi. 

ALAJLI,  vidi  alali,  cemu  je  iimctiiutu  j.  Samii 
It  nase  vrijeme.  Alajli  ga  barjak  poklopio.  Nar. 
pjes.  u  Sumadincetu  1,  77.  Krstas  barjak  jiroho- 
das6  proz  najzesce  alajli-barjake.   Osvetn.  3,  130. 

ALA.FT,  m.  oil  nem.  alant;  vidi  omaii.  Samu 
It  jednuga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  inien. 
2.  i  Stiilic  ima  alait,  ali  dodaje  da  je  itzeo  iz 
riiskuga  rjeenika:  hez  siimne  je  iz  Stidiceva  rjee- 
nika isjiisau  onaj  ud  koga  je  iluslu  ^itlkit,  a  u 
turn  .se  promijenilo  »  alajt;  ali  ne  uiuze  hiti  sumne 
ni  0  tuin  da  je  Stitlic  nasau  alant  u  7Jecnikii  koji 
jio/nine,  pa  je  rusku  n  uzeo  za  i :  taku  sii  i  alait 
i  alajt  rijeci  kojih  nema. 


ALAKA(^A 


ALAPIJA 


A  l.AKACA,  /.  inuliiT  |icliilaii>,  :i>islco  iefade 
;((.H,(/(i(i(i;  isimrcdi  aliikiist  ,  alaiiara.  avlakara. 
Saiiii)  M    I'kAoch  rjiriiikii.  —   (hi  alakati. 

AIjAkANE,  n.  (liscui-satif),  sliiiktii'if  Itiiiio  (imo 
oti  uhijet^li.  M.  Ki)vacovic'\  inpurcdi  alakali. 

AlAKAST,  adj.  petulans.  Savin  ii  Viikiifu  rjec- 
)tikii  (iiii|ivudoiis),  gdje  xe  dtidujv  da  ac  ijovori 
alakasla  n.  \>.  iljovojka.  hporedi  alakaiia,  s  kujom 
jc  intotju  jiu.stai'ia. 

ALAKATI,  alakani  i  alacoiii,  iiiijif.  luere,  na- 
ratiiati.  Od  lur.  almak,  uzimati,  hral<ili,  utimati, 
osrajati;  a  i:  toga  je  snacciia  i-a.ilo:  miralirati 
h'lfi'i  sto  oti'ti,  a  po  tu)ii  ic  opce  )iami(irati,  na- 
(/liti,  tuHjUi  ito  (iiiiti.  Ihduzi  od  xvii  rijcka,  u 
rjtciukii  III  jediium;  isporedi  jalakati,  halakati. 
Gdi  alace  pasa  i  delija.  P.  Vitezovic,  ocli|.  (53. 
Ali  Tuici  uigda  lie  piistaju ,  .  .  tesko  oiii  vicu  i 
alaiu.  A.  Katie,  razg.  144.  Buka  stoji  macva,ii- 
skih  volova,  no  poznaju  svojijeh  cobaua,  vidi 
stoka  dc  i'o  putovati,  pake  zali  svoga  zavicaja; 
a  za  I'liiiia  Tiirci  alakaju.  Vife  Turciii  jedaii  na 
drugoga:  laksc,  Mujo!  iie  ninori  niarvc.  Nar.  pjo^. 
vuk.  4,  1H7.  —  ijoniri  se  i  o  djeci  naniruoj  kad 
akacii  tamo  amo.  Ne  alakaj .  no  sedi  s  uiironi. 
M.  Kovaeovic. 

ALAKLJ ,  m.  iiiie  musko  xiv  cijf.kn;  ncznana 
post  alia.  Danicic  3,  551. 

ALAKTNCU,  Alakiiiaca,  ill.  pi.  selo  it  Srliiji  u 
okritiju  rranskom ,  .srezii  masitrickom.  Sr.  Nov. 
187'J.  176.  M,jeMani  jos  govore  Alakinoi. 

ALAKNXITI,  alaknem,  /)/.  irrucre,  '  »(((V(/(7(. 
Od  alakat.i.  isporedi  jalaknuti.  A  kad,  bolan, 
Turri  alaknuse.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  '256.  —  govori 
se  i  kad  »c  u  kakiom  poslii  iiavali  Hi  prioiie  te 
se  hrzo  scrii;  tadaje  i  prelazno:  Alaknuh  za  tas, 
kaze  onaj  koji  sto  brzo  izradi.  M.  Kovacevic.  Kad 
se  u  po|u  u  vece  ili  od  zla  vremena  hoce  joste 
sto  rada  da  otme,  jedan  dovikne:  ,ajmo  svi  slo- 
gom  alakmiti,  da  nam  ovo  ne  o-stane',  ili:  ,dajte 
brze  to  alaknite,  eto  vremena,  otece  nam'.  J. 
Bogdanovic. 

ALAKSA,  /.  vidi  alasa.  M.  Pavlinovic. 

ALALA,  /.  turski,  narukvica,  arniiUa.  Samo  u 
nase  vrijeme,  izinedw  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
I  potri  joj  srebrene  alale.  Nar.  pjes.  juk.  391. 

ALALEM,  arapski  allalem,  t.  j.  hog  zna;  go- 
cori  se  kao  po  svoj  prilici.  Samo  a  Vukovu  rjec- 
niku.  Alalem  to  ce  biti  svraka.  Nar.  prip.  vuk. 
rjec.  'S". 

ALAXiI,  adj.  turski,  vidi  ruzicast;  isporedi  al, 
alajli.  Pred  rijecima  kojiina  se  pridijeva  stoji  hez 
promjene.  Samo  ii  Vukovu  rjecniku.  Jos  na  Alki 
alali  pasmage.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  S'". 

ALAM,  turska  rijee  knja  ne  znaci  nista  nego 
se  samo  dodaje  drtigoj  u  kojoj  su  isti  glasovi; 
samo  a  nase  vrijeme.  Salam  alam,  mlada  Maga- 
rice !  Nar.  pjes.  vila  1866.  615. 

1.  ALAMAN,  III.  Alamannus,  Nijemae;  viporedi 
Aleinan.  Dolazi  u  jednoga  pisca  xvi  i  u  jednoga 
xviii  vijeka,  u  rjecniku  ni  jednom.  Drugoga  ne 
zelinio  mi . . .  Alamani  ncr  Ii  da  se  veselimo.  M. 
Vetraiiic  1,  248.  Sto  ja  Nimce  zovem  Alaniano, 
ne  cudi  se,  tako  su  i(h)  moji  i  tvoji  didi  i  pra- 
didi  zvali.  I.  Zanicic  10.  Ostala  je  kod  Slovinaca 
ova  lie  Alanian.  11. 

2.  ALAMAN,  m.  turski  alaman  (od  almak,  «^i;- 
inati,  grabili),  vidi  hajduk,  razbojnik.    Dolazi  od 


proUnga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu 
(hez  znaiena).  Mlogi  se  naode  pripiostiti  |Mdi  a 
najvise  iiiatere,  koje  vlastitc  svoje  siiiove  alamanc 
nazivaju.  I.  Zaiiif'iA  1 1.  —  sada  samo  u  jioslovici: 
Navalis(^  kao  alamani.  Nar.  jiosl.  vuk.  185.  Kao 
alamani  n.  p.  iiavalise,  jiojedose,  avide.  Vuk, 
rjoe.  9>.  —  II  torn  znaiena  ziivu  tako  Cigane:  U 
sajkaSkomo  batalijnnu  sad  (Jigane  zovu  Alania- 
nima.  Vuk  rjec.  3''. 

AlAmANKA,  /.  alamannica,  dolazi  uz  rijei 
sahia,  ali  i  hez  ne ;  sahla  nemacka.  Samo  u  nase 
vrijeme  u  pjesmama,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Pa  povadi  sabju  alainanku.  Nar.  jyes.  vuk. 
2,  468.  O  pojasu  sabje  alamanke.  3,  335.  Goran 
trze  golu  alainanku.  Nar.  pjes.  juk.  91. 

AlAmANSKA,  /.  adj.  Alaniannia,  NemaHka; 
samo  u  jednoga  pisca  proHoga  vijeka.  Grad,  komu 
u  svoj  Alamanskoj  no  ima  jirilicna.  I.  Zanicic  162. 

ALAMANSKI,  adj.  alaraannicus,  nemacki;  ispo- 
redi alemanski.  Dolazi  od  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Ikinicicevu.  (3,  551).  Alamanskinib 
kopijpini..  Starin.  4,  83.  U  razHcitih  jezici,  kako 
no  talijanskiim,  francuskom  i  alamanskom.  I.  Za- 
nicic IV.  Eoda  alamanskog.  xiv.  Kvu  koliku  zemlu 
alamansku.  10.  Zanzdajte  demom  alamanskim. 
Pjev.  crn.  116. 

ALAMANA,  /.  ital.  Alemagna,  Alamania,  Ne- 
macka ;  isporedi  Alemai'ia.  Samo  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  na  jednom  mjestu  gdje  grijeskom  stoji 
u  Alamani  mjesto  ii  Alamani,  koje  i  slik  iste: 
Meju  nami  za  c  se  cuje  tamo  dalec  u  Alamani, 
da  Dubrovnik  lance  ctuje,  perche  stare  bonconi- 
pagni.  M.  Vetranic  1,  248. 

AlAmENIvA,  /.  ime  zensko,  koje  dolazi  prije 
nasega  vremena.  St.  Novakovic,  pom.  40.  isporedi 
Lamenka. 

ALAMPRC  ,  jOdose  goveda  u  alamprc-  t.  j. 
ski-hase  se,  otutiiise  ne  gledajuci  kud.  1^.  ICova- 
cevic. 

AlAmUNA,  Hi.  ,covjek  koji  ni  u  cein  ne  pazi 
kako  radi  nego  jiiri  kao  da  nije  pri  sebi'.  1^.  Ko- 
vacevid.  —  isporedi  halavana,  halovaiia. 

ALAN,  m.  1.  ime  musko,  koje  dolazi  izmedu 
XV  i  XVII  vijeka.  S.  Novakovic,  pom.  40.  isporedi 
Alano.  —  2.  dva  sela  ii  Hrvatskoj:  jedno  blizii 
Brina  i  Krivoga  puta  a  drugo  blizu  Otocca  i  Ra- 
inlana.  Scliem.  segn.  1871.  17.  28. 

ALANIJA,  /.  Alania.  Galiju,  Alaniju.  Danic. 
1,  7.  Prusiju, . .  Alaniju.  F.  Glavinid,  cvit.  xiv. 

ALANO,  m.  Alanus;  isporedi  Alan.  Sveti  otac 
Alano.  I.  Anci6,  svit.  15. 

ALANOV16,  m.  prezime;  isporedi  Alan.  Pri- 
boja  Alanovi6a.  S.  Novakovic,  pom.  40.  Ivana 
Alanoviea.  Protok.  sab.  mag.  50. 

AlApACA,  /.  vidi  alakaca.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku.  Postanem  ce  biti  od  tur.  alap,  hrabar, 
a  to  bi  znacene  bilo  preneseno  u  suvise  Slobodan. 

ALAPI,  vidi  AJapic,  Alapija. 

ALAP16,  m.  prezime.  S  bogom  Alapicu.  P.  Vi- 
tezovi6,  odi).  35.  Gaspat  AJapic.  79.  —  pisu  ga 
i  s  magarskim  zavrsefkom  Alapi :  Alapi  Janus. 
Mon.  Croat.  222.  Ivan  Lenkovic  s  Alapi  Jankom 
razbi  Turke.  P.  Vitezovic,  kron.  150.  —  latin.^ki 
ga  pmi  de  Alap.  Starine  5,  281.  isporedi  Alapija. 

ALAPIJA,  m.  vidi  AJapic.  Gaspar  Alapija  voj- 
voda.  B.  Krnarutic,  vaz.  18. 


ALAS 


f>!5 


ALAVAOTJA 


ALAS,  ali'isa,  m.  villi  lialas. 

ALASPUELIJA,  cidl  koil  2  al. 

ALAST,  a(^.  ruziciist ;  od  ttirskogd  al,  kojc  vidi. 
Od  proUuya  vijeka,  samu  a  rjecnicima  Bjelosti- 
jencevu  (2,  gdje  je  o  konu  sto  i  alatast)  *  ii  Vu- 
kovu. 

ALASTUKLIJA,  vidi  kod  2  al. 

ALASA,  /.  grex  equorum ;  isjwredi  alaksa.  Bice 
turski  alasa,  leda  i  tuvarni  km'i;  bttduci  da  vise 
tovarnih  kona  ide  zajednu  noseci  tovare,  uzetaje 
ta  rijec  sa  mnostvo  kona  i  druyih.  Govori  se  u 
Hercegovini.  N.  Duci6.  i  u  Bosni:  Tjeraj  alasu 
iia  livadu.  Nar.  pni>.  bos.  2.  i  ii  Dahnaciji  M. 
Pavlinovic. 

ALAT,  alata.  m.  arapski  alat,  mstriuueutiuu, 
vidi  onide.  dulazi  od  xvii  vijeka;  kako  ae  u  to 
vrijeme  guhilo  h  po  nekim  krajeoiiiia,  te  se  pinalo 
i  gdje  ne  treha,  nalnsi  se  i  ti  ovoj  rijeci  sprijeda; 
izmedu  rjecnika   dolazi  ii  Mikulinu   (alat  i  lialat 

3.  129.  140),  u  Beliiiu  (samo  halat  SKP.  7Vi^), 
u  Bjelostijenievu  (alat),  u  Voltigijina  (alat  i  lia- 
lat), u  Stiilicevti  (alat),  u  Vukovii  (alat).  —  Cim 
se  sto  radi,  see  skupa,  <iko  ga  je  vise  Hi  u  opce : 
Ovo  posvetiliste  bog  ciiii  a  rednviiikom  se  ovi- 
jemi  rijeci  sluzi  kakoiio  ti  jednijoiu  .lialatoiu".  M. 
Divkovic,  nauk  155''.  Za  ludu  jo  nauk  kovarii, 
tezaku  i  o.staliiu  luajstoroin,  kad  no  imadu  alata 
ali  oruzja,    kojiin  bi  po.slovali.    i.  AnOic,   vrata  2, 

4,  199.  Ne  zat'aluje  se  ,lialatii',  iiegu  luestni,  koji 
uciui  ,lialatoiii'  dobro  dilo.  M.  Hadiiir  il.  Usta 
su  , halat'  od  zivota.  289.  Ksux  otijuoi  ukrasti  koju 
stvar  trazi  iiarine,  stav|a  skale,  pripravja  alat. 
A.  Bacic  213.  Kad  ukrades  iiiajstoni  koji  , halat', 
brez  koga  poslovat  ne  moze.  111.  Alat  gvozden 
brzo  zarda,  kad,  .se  s  liinie  ne  posluje.  .1.  Bann- 
vac ,  prip.  2.37.  Negov  (Isiisov)  kriz  . .  .  i  svi  ostali 
alati  hegove  iiiiike  vidii'-c  se.  ,1.  Banovac,  razg. 
2.  Ki'iz  i  di'iigi  alati  rauke  za  barjake  iiosau  se. 
F.  Lastric,  test.  22(i.  Kakvini  alatoni  je  neiuena 
ova  nebeskoga  okolisa  grada.  lillli.  Ornde  ili  ti 
, halat'.  A.  Kanizlie,  utoe,  789.  Znade  kakav  , ha- 
lat' i  spi'ava  k  toinii  [loslu  jest  poti-ibna.  I.  Ja- 
blanci  4.5.  Dobra  ne  inia  ,halata'.  M.  .\.  Rejkovie, 
sat.  111.  Pilaj  ill,  tesi  ih  i  krcsi  ih  s  tvojizim 
alatom.  A  Kaeie,  razg.  1.  Bcz  alata  noma  zanata. 
Nar.  posl.  \-uk.  rjec.  4.  Hi  kupi  .halat',  iT  ustavi 
zanat.  Nar.  posl.  vuk.  102.  alat  ladarski,  aruia- 
inouta  navis  (turski  halat ,  uze) :  Svojima  ru- 
kania  izbacismo  alat  ladarski ,  Vuk ,  djel.  ap. 
27,  19.  kad  se  iizima  tako  skupa  a  jediio  sc 
hoie  da  kaze,  dolazi  s  rijevju  komad :  Prid  noni 
ima  jos  koniad  alata;  noz  je  pluzni.  J.  S.  Kojko- 
vic,  kuc.  20.  pojediiiir:  .Halati'  inili  od  siyevaiija. 
J.  Ivavaiiin  -198.  Vidocl  .lialate'  kojiina  ce  liega 
muciti.  D.  Kapic  220.  On  iziaisli  svakakve  za- 
nate,  i  k  otoniu  iiacini  ,halate'.  M.  A.  Kcjkovic, 
sat.  96.  Mucitejski  , halati',  J.  Kajic,  pouc.  1*  16''. 
Kucuik  va[a  da  znade  alate,  .  .  plug,  zubai:u,  iiio- 
tiku.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  IH.  Koji  ovim  alatom 
(pliigom)  se  (li)i-ani.  17.  prenesenu  i  u  umiwm 
smislu:  line  Isusovo  jest  alat  do  pridohitja.  F. 
Lastric,  test.  13.  Otijasc  da  so  uzkrsniitje  nogovo 
brzo  cuje  i  proglasi;  a  za  ovi  posao  najbu|i  je 
alat  zenska  glava,  koja  niucat  ne  inoi'e  po  naravi. 
207.  Znadete  da  je  grih  smrtni  jedna  zmija  pri- 
otrovna  u  srcu  i  u  dusi  covika  grisnika:  alat, 
kojiiu  se  ima  ubit  i  utusit  ova  zmija,  jest  skru- 
sei'ie  i  pokajane.  G.  Lastric,  od'  105.  fSlavi  danas 
crkva  nasastje  s.  kriia,  koji  s  volikom  radostju 
bi  uasast,  buduci  prvasti  i  osobiti  alat  i  orazje 
od  nasega  otkupjeiia.  323.   Bog  koji  je  od  \aka 


odredio  nase  spaseiie,  naredio  je  i  sridico,  oruzje 
i  alat,  kojizim  diluje  i  cini  ili  ti  dovrsuje  isto 
nase  spaseiie.  Ovo  oruzje  i  alat  jest  glas  I'legov, 
kojim  nas  zaziva.  93.  Za  sto  jo  (kriz)  alat  od  na- 
sega spasona.  V.  Lastric,  svet.  59.  Koje  (muke) 
su  alat  i  oruzje  pravde  bozje.  99.  Tihoca  srca  i 
zauzdano  jezika  jesu  dva  osobita  ,halata'  pravde 
krstjausko.  E.  Pavic,  ogl.  527. 

2.  ALAT,  alta,  vi.  vidi  alat,  alata,  s  kojim  je 
ista  rijec.  dolazi  od  proshiga  vijeka;  piiii  ga  i 
sa  h  sprijeda  onako  kao  i  alat.  Bog  sluzio  se  je 
.s  eovjecanstvom  kako  s  orudjein  i  s  .haltom'. 
Radi  cesa  uskrsuuce  bi  iieko  orudje  i  , halat'.  J. 
Matovic  61.  Orudja  i  ,halti'  bozanstvene  niilosti. 
91.  No  osta.se  neki  siromasi,  sto  uemahu  ku6e  ni 
bastine,  ui  niJcakva  ,halta'  ni  zanata.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  .501.  Ej  nioj  lijepi  altu!  Nar.  priji.  vrc.  39. 

3.  ALAT,  m.  turski  al  (erven)  i  at  (kon),  er- 
ven kon,  equus  rufus.  Od  prosloga  lujcka,  izmedu 
rjecnika  u  Bjclostijencevu  (122''", lialat')  i  Vukooa. 
Prikucito  koiie  kolu,  i  alata  i  dorata.  Nar.  pijes. 
vuk  1,  282.  Na  alatu  vas  n  fiistom  zlatu.  2,  290. 
—  ('  s  dndanim  sprijeda  h  «  Critoj  Gori:  Pada 
Turcin  uiz  kona  halata.  Ogled,  .sr.   11. 

ALATAST,  adj  rufus,  kao  alat.  Postai'iem  od 
iUat;  dolazi  od  xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Bjelostijencevu  i  Vnkoru.  Koii  alatast  s  biligom. 
I!.  Krnarutic,  vaz.-  14.  A  pud  ninia  koiii  alatasti. 
Nar.   pj'os.  vuk.  ii,   1.51. 

AL.VTI^>1IC.\,  f.  alatit  u  skupn  jedaii  komad, 
instruiiioiituiu.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  a  Vukovu.  Kad  se  tuda  stvar  nade,  n.  pr. 
guii,  alatjika,  jmska,   V.   Hogisic,  zbor.    HI. 

ALATOV,  ((((/.  sto  /iriiHida  iilatu,  cqui  rufi. 
Samo  u  Vukovu  rjuniku. 

ALAT  USA,  /.  alatasta  koliila,  oqua  riil'a.  Samo 
u   Vukovu  rjecnika.  Od  alat. 

ALATIISIN,  adj.  sto  iirifntda  alatusi,  equao 
rufae.  Samo  a   Vukovu  rjeiniku. 

ALAUfJA,  _/'.  ('((/('  alauza.  M.  ivovacovic. 

ALAUK,  m.  homo  vehomous.  Samo  u  nase  vri- 
jeme. Moze  liili  od  uzoika  ala  u;  vidi  kod  ala. 
Kcec  so  covjekii.  koji  jo  hitar  ii  poslu  kao  vje- 
tar.  1^.  Kovacovic.  Valovski  vladika  bio  je  Da- 
nilo,  koga  su  Turci  zvali  Doli-papaz  a  Srbi  Alauk. 
M.  D.  Milicovic,  srb.  404. 

ALAUPOVIC,  m.  prezime.  Alaupovic  iz  Bosne. 
A.  Kacic,  kor.  452.  ,Alavpovic,'.  Schem.  bosn. 
1864.  XI.  XVII.  XXVI. 

ALAUZA, /.  to;mi'ic«,  pluviao  nivibus  mixtae ; 
isporedi  lauza.  Samo  u  Vukora  rjecnika.  Od  no- 
vogrc.  liXii/oavrtj,  nesreca. 

1.  ALAV,  ridi  halav. 

2.  ALAV,  adj.  vidi  alaf.  isporedi  aval.  Biiiisi 
su  bill  alavi.  M.  i).  Milicovic. 

ALAVANDIN,  adj.  pomine  se  xiv  vijeka  .\la- 
vandina  vodenica  kod  sela  Vilske,  a  je  Ii  hila  kakoe 
zene  Hi  iovjeka.   ne   moze   se  znati.    Danioic  1,  7. 

ALAVANDOV ,  adj.  o  mjestu  Boimiji  (koju 
vidi)  pomine  se  xiv  rijeka  da  je  hila  Alavan- 
doiHi:  U   Boimiji   ii  AJavandove.   Glasiiik  24,  236. 

ALAVANI.TA,  /.  a  jednom  spomeniku  xvi  vi- 
jeka liez  sumne  grijeskom  .stoji  mjesto  Alvanija, 
koju  vidi.  Alavaniji  i  iiomoriju.  Mou.  sorb.  140. 
Danioic  1,  7. 


ALAVANTA 


(i4 


ALDOVATI 


ALAvANTA, /.  tuiiiultus,  gumiUi  (luU  kad  je 
aliiiie  ircca.  ijniiijiila.  Saiiiv  ii  iidie  vri^ivim:  Ixpu-  ^ 
I'lv/i  halavai'ia,  kail  kiijc  i  iiiisttii'ic  villi,  i  liaUi- 
buka.  NaMiii  so  litava  alavanta.  M.  Kcivacovii''. 
JiHhu)^a  sv»  rovjoka  taku  /vali  ii  Vajovii,  koji  jt^ 
costo  isaii  iiotu  s  gomiloiii  sviiai.a.  ]^.  Kuvaoevic. 

ALAZOVINA,  /.  vidi  La/.ovina. 

ALAZONIK,  ikIJ.  grik.  liXuConxug,  hrantai). 
Haiiio  It  jt'dnoj  ki'iizi  xv  Hi  xvi  vijcka.  Tako  lu- 
kavt  i  H:'''tli51>vi>  hHic  i  alazoiiikt.  Aloksaiidr.  nov. 
114. 

ALBA,  /.  alba.  1.  bijcla  platnena  koi<u(a  kuju 
uhlaci  poji  >'i'i7i  obicnc  ha(i)ic  kad  hocv  da  aluii. 
Oblaci  albu.  I.  Driii;  iiauk  gond.  2'25.  —  2.  vidi 
l)oculica.  Siiiiiu  u  rjei:niku  lijelostijcnievu. 

AlJSA,  f.  Iti/j).  Albijaua.  Sr.  Nov.  1878.  21.  305. 

ALBAN,  Albilna,  m.  1.  imc  intiiki),  Albaiius.  Od 
Albana  iiajie.  ,).  Kavaiiiii  318.  —  2.  grad  a  Ita- 
liji,  Albano,  Albanum.  Jc  Ii  Albana  al'  Kandijo 
slaje  vinoy  J.  Kavai'un  37ti.  Alban.  Bella  uHli. 
Mika{a  ga  pUc  Albano.  —  3.  neka  vinova  loza 
«  primorju  hrmxtskum,  koja  cc  bili  dunesena  od 
pomenutogn  grada  I  za  to  tako  nazvana.  Alban 
bijeli,  Alban  cnii.  Sulok,  ini.  2. 

AliBAN.AS,  III.  vidi  Arbanas.  /'  jediioga  pisca 
prnsloga  vijcka.  JSvojih  Albana.sa.  J.  Kavaiiin  271. 
((  driigoj  kiiizi  .jiiiiiaaio  grijeskom  kakvom  god 
iiijesto  Albanaso  .stoji  Alba.sane.  Nar.  pjc*.  bog.  213. 

ALBANIJA,  /.  vidi  Arbaiiija;  ifporedi  Alva- 
nija.  Provincija  Albanija.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4, 
174.  Dalinacijn  i  Albaniju.  ,).  Kavai'iin  281. 

ALBAsAN,  m.  grad  u.  Arhaniji.  Od  Uscupa  i 
od  Alba.sana.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  77.  Od  Tii-ana  i 
od  Alba.sana.  PJkv.  crn.  321.  Ogled,  sr.  229. 

ALBA.SCA,  /.  nidi  kod  2  JU. 

ALBEKT,  III.  vidi  Alberto,  ii  Jedtiog  pisca  pro- 
sloga  vijcka  n  jjjenmi.  Gdi  je  Kotorac  Alberto, 
J.  Kavanin  133.  —  voc.  nijesto  nam.  u  sliku:  Od 
mnozijeli  kue  Papalinih  nije  vec  inuski  neg  Al- 
berte.  J.  Kavanin   101. 

ALBERTIC,  III.  preziine  Albertidi  i  Rooidi.  J. 
Kavanin  123.  nacineno  od  Int.  gen.  Alberti,  koji 
je  takoder  dolazio  kao  preziine.  Matijem  Alberti. 
M.  Alberti  i. 

ALBERTO,  m.  Albertiis;  isporedi  Aliberta,  Alu- 
berto.  Alberto  veliki.  B.  Gradic,  dull.  84.  F.  Gla- 
vinic,  cvit.  08.  .\lberto  Ki-atio.  F.  Lastric. ,  test. 
21.  Alberto  kraj  od  Inglitere.  J.  Banovac,  razg.  152. 

ALBESTON,  m.  nekakav  kainen;  saino  u  jed- 
noga  pisca  xvn  vijeka.  Kami  koji  se  zove  albe- 
ston,  ako  .se  jednokrat  uzeze,  nigda  se  vece  ne 
ugasi.  M.  Orbin  167. 

ALBIJANA,  /.  zen,sko  iine,  dosta  ce.'ito  ii  Sr- 
Itiji  po  razlicnijem  krajevima  (u  pozarevackom 
okrugu,  u  Lijevcu,  u  uzickoni  okrugu).  Sr.  Nov. 
1878.  100.  3.S0.  347.  ^i.  Kovaf-evic,  M.  Kovaeevic. 
—  Fostaim  lamna;  isporedi  Alba,  Albijanic,  Al- 
bijanda. 

ALBIJANDA,  /.  iine  zcnsko,  koje  dolazi  xv  Hi 
XVI  vijeka.  S.  Novakovic,  pom.  40. 

ALBIJANIC,  III.  preziine,  po  inateri  Albijani. 
Sr.  Nov.  1878.  31. 

ALBRICJIC,  in.  preziine.  Ostavi  u  Klisu  za  gla- 
vara  Ivu  Albriciea  1592.  P.  Vitezovit'-,  kron.  173. 
Od  ital.  Albrii'.i  (AJbrici.  J.  Kavaiiin  204). 


ALCA,  in.  vidi  S.lat.  Sinno  it  nase  vrijevie,  iz- 
medii  rjecniku  samo  it  Vitkovu.  Pa  uvati  altu  lie- 
goviiga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  187.  Pa  priteie  iia  alee 
kolane.  3,   18G. 

ALCAK,  III  turski  al6ak,  zao,  rdav,  nevafao, 
neva(aliic.  Samo  ii  na^e  vrijemc.  Aliate  i  lupeiu 
jcilan,  kako  inogase  pro  zakletve  ukrasti  moju 
.slaiiinu'i'  Nar.  prip.  vr6.  44. 

ALCasicA,  /.  ime  dvjema  bilkaina  u  jednoga 
])isca  na^egn.  vrciiwna.  Tropaeolum  majn.s.  L.  i 
Antirrhinum  L.  B.  Sulek,  im.  2.  —  liice  rijec  6a- 
sica  sastavlena  sprijcda  s  turskom  rijeejit  al  (ru- 
zicast). 

ALCIORGELET,  in.  dolazi  u  nase  vrijeine  samo 
u  jedniij  iiarodiioj  j/jrsmi  i  iz  ne  a  Vitkovu  rjec- 
niku (gdje  nema  znaiciia) :  inislim  da  su  sastav- 
(enc  tri  turske  rijeii:  alt-  (od  altyii  zlato)  i  ker 
(od  kar  rdd,  posao,  vez)  i  giimlek  (koHula) ;  pr- 
voj  bi  rijeii  pred  drugom,  koja  glasi  ier,  otpalo 
t,  treca  bi  izgubila  m  jjrcd  1,  a  zadiie  k  inoze 
biti  da  nije  dobro  cuo  od  pjevaca  ko  je  pi.fao 
nego  inii  se  ucinilo  da  jc  t:  tako  bi  al-cer-gelet 
bio  zlattim  iiezena  kosu(a.  En'  ono  je  Alii  celo- 
bija  u  aletu  u  al-corgeletu,  sto  se  titra  zlatnim 
buzdovanora.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  61.5. 

ALDA,  ime  koje  dolazi  pri^je  nascga  vrcinena 
a  ne  zna  seje  Ii  musko  Hi  zenslco;  postana  tamna. 
S.  Novakovic.  pom.  40. 

ALDINA  REKA,  /.  selo  a  Srbiji  u  okrugu  jii- 
rotskoiii,  srezu  nisavskmii.  Sr.  Nov.  1879.  17.5. 

ALDINCI,  Aldinaea,  in.  pi.  selo  u  Srbiji  ii 
okrugu,  knezevackoiii,  srezu  zaglavskoin.  K.  .lova- 
novic,  rec.  113. 

ALDINSKI,  adj.  sela  Aldinaca.  Aldinska  op- 
stina.  K.  .lovanovie,  ref.   113. 

ALDOMAS,  III.  mag.  aldomas,  blagoslov  kupo- 
vini  s  napitkom  svjedocanstva  radi.  Dolazi  od  xv 
vijeka,  izinedu  rjecnika  samo  u  Bjelosfijencrvu 
(mercipotus,  honorarium  quod  datur  operariis  finito 
labore)  i  u  Jambresicevu  (honorarium);  isporedi 
aldumas,  aldumasce,  likov.  Ki  je  aldomas  na  liii 
(nivu)  zval.  Mon.  croat.  86.  Aldomasnici,  ki  na 
to  aldomas  pise  i  boga  molise.  205. 

ALDOMASNIK,  m.  svjedok  kupovini,  koji  pije 
aldomas.  Dolazi  od  xv  vijeka,  it  rjecniku  ni  jed- 
noin.  Na  to  bise  aldomasnici  dobri  judi.  Mon. 
Croat.  57.  Vazmi  si  na  to  a(l)domasnike. ...  I  vze 
aldomasnike.  78.  Je  Ii  kupil  po  zakonu,  ne  ima- 
juci  ponudnoga  kmeta  ni  aldomasnika  ni  ovod- 
nika?  283. 

AlDOV,  aldova.  m.  od  mag.  aldd,  sacrificium, 
zrtva.  Samo  u  kajkavaca  i  u  knigama  u  kojima  je 
jezih  mijesan  s  kajkavskiin.  Od  xvn  vijeka,  izintdu 
rjecnika  u  Bjelostijenievu,  Jambresicevu,  Voltigi- 
jinu  i  iz  nih  u  Stulicevu.  Noe  van  zlezo  iz  ladje  i 
aldov  prikaza  bogu.  P.  Vitezo\ac,  kron.  2. 

AlDOVAN,  aldSvna,  adj.  sacrificus,  sacrifica- 
lis.  —  Od  aldov.  —  Samo  u  rjecnicima  Bjelosti- 
jenievu (1071  *  u  pridavku)  i  u  Jambresicevu 
(885).  Aldovna  hiza,  posuda,  zivina,  sluga;  mo- 
litve  aldovne;  aldovni  noz,  pehar,  penez;  aldovno 
meso.  Bjelostjenac. 

ALDOVANE,  n.  sacrificatio ;  isporedi  aldovati. 

Samo  u  kajkavaca  (a  u  iiih  je  u  nijcsto  o) ;  iz- 
inedu rjecnika  u  Bjelostijenievu,  Jambresicevu, 
Voltigijinu  i  iz  nih  u  Stulicevu. 

Aldovati,  aldnjem,  impf.  sacrificai'e.  Samo 
u  kajkavaca  i  u  knigama  u  kojima  je  jesik  mi- 


ALDOVAVAC 


65 


ALEKSANDRO 


jesan  s  Icajkavslcitn.  Dolazi  od  xvii  mjcka,  izinciu 
rjecnika  ti  Bjeloittijenie.ru,  JamhreUievu,  Voltigi- 
jinu  i  iz  t'dh  u  Stidicevit.  —  Od  aldov.  —  1.  pre- 
lazno:  Isak  oil  Abrama  aldovan.  P.  Vitezo\'ic, 
krou.  4.  Pajia  prepovprla  popom  aUuvati  aldov.  65. 
Alduj  bogu  sve  blago.  M.  ICuhacevic  162.  Cistim 
srdcem  to  kamei'ie  bogu  alduje,  zide  i  kiti.  J. 
Krmpotic,  kat.  83.  —  2.  sa  se,  rejteksivno :  Aldovah 
se  nemu   i   podah   mu   hvalu.   M.  Kuhaoevic   58. 

ALDOVAVAC,  aldovavca,  m.  oblator,  sacerdos. 
Saiiio  u  Jambresicemi  rjecniku  (gdje  je  kajkavski 
u  nijestv  o). 

ALDOVNIK,  m.  oblator.  Samu  u  Bjelostijen- 
cevu  rjecniku. 

ALDUM,  od  turskoga  altyn,  zlato;  nalazi  se  u 
7iase  m-ijeme  pred  drugom  rijecju  ne  mijenajuci 
se  po  padezima,  injesto  zlatan :  pred  direk  u  jed- 
noj  narodnoj  pjjesmi:  Pred  dvorom  mu  studena 
vodica,  na  vodici  dva  aldum-direka,  de  mu  stoje 
dva  kona  jedpka.  Nar.  pjes.  petr.  1,  275.  —  pred 
trava  kao  iitte  apti,  saino  u  jednoga  piisca  naicga 
vremena :  Aldum-trava,  sambucus  ebulus.  B.  §u- 
lek ,  im.  2.  u  Turaka  je  dem.  altyngyk  chrysan- 
themum: nio^e  biti  da  je  grijeskom  preneseno 
na  aptu. 

ALDUMAS,  m.  vidi  aldomag.  U  naSe  vrijeme. 
Plati  (a  iSlaroniji  prodavac)  nesto  piti  i  to  se 
zove  aldumas.  V.  Bogisic,  zbor.  424. 

ALDUMASCE,  aldumasceta,  n.  ridi  aldumas. 
Samo  u  Viikoru  rjecniku  ,  gdje  je  isto  Uto  i  hal- 
valuk. 

ALE,  eidi  all;  somo  u  jednoga  pisca  (pn  snoj 
prilici  Dubrorcaniua)  jirosloga  vijeka  jedan  put 
i  sada  u  cakavaca.  Mo|ahu  . .;  ale  sve  zaludu.  Ce- 
stitosti  43.  Ja  bin  van  povedal,  ale  me  je  sran. 
Nar.  prip.  mikul.  l(j.  Ako  je  jos  otel  trgovat  ale 
zivet.  1. 

ALE,  m.  hyp.  Al'.ja  '  Alii.  —  Akcenat  se  mi- 
jena  samo  a  vok.  Ale  (u  Vuka  i  u  nom.  Ale,  ali  ce 
biti  pomijesanu  s  eok.).  Dolazi  od  proUoga  vijeka ; 
oblike  ima  kao  mu.'ike  i  kao  zenske  rijeci  (gen.  Ala 
■(  Ale),  isporedi  Alo,  Alo.  Kad  je  Ale  majku  raz- 
umio.  Nar.  pjes.  bog.  258.  Ale  ranen  brata  do- 
zivase.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  50.  Do  podue  Jiu-e,  od 
podue  Ale.  Nar.  posl.  \iik.  67.  Ustan'  Ale.  doma 
da  idemo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  49.  —  obliei  kao  u 
muskih  rijeci:  A  Jto  brata  ne  ozeni  Ala?  Nar. 
pjes.  yak.  rjec.  4a.  Bu(umbaSu  Verizovic-Ala.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  123.  —  obJici  kao  u  zenskih  rijeci: 
Kad  je  Ale  majku  razumjeo,  sve  je  majci  pravo 
povidio.  Kad  je  Alu  majka  razumjela.  ona  ga  je 
I'jepo  svjetovala.  Nar.  pjes.  bog.  256.  Ter  je  Ali 
sinu  govorila.  256.  Uprav  ide  pod  cadore  Ali. 
Nar.  pjes.  juk.  364. 

ALEB,  m.  apium.  Dolazi  xv  i  xviii  vijeka  u  dva 
rukopisa  i  iz  nih  u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca. 
Bijec  bez  sumiie  tuda,  moze  biti  arap.  'alef,  pica, 
krma  za  stoku.  Aleb,  apium  L.  Aleb  labji,  ranun- 
culus sceleratus  L.  B.  Sulek,  im  2.  —  vidi  pe- 
trusin,  persun  i  svodnica. 

ALEC,  vidi  alecim.  Selam  alei',  paso  gospo- 
dine!  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  675''.  Salam  alec,  vi 
Grafani  Turci!  Nar.  pjes.  mar.  74. 

ALECIM,  od  tur.  alejkum,  nad  vama,  na  I'aum; 
u  turskom  pozdravu  uz  selam  (mir) :  Ni  pomozi 
bog,  ni  selam  alecim.  Nar.  posl.  vuk.  222.  Vuk, 
rjec.  675''.  Na  ovo  (selam  alecim)  odgovori  se; 
alecimu  selam !  Vuk,  rjec.  675''.  Tui'ci  liemu  selam 
otprimiU:    Alec'mu   salam,  neznana    delijo!    Nar. 


pjes.  mai-.  84.  —  Vuk  na  jcdimm  injestu  pise  i 
alekim:  Selam  alekim.  Vuk,  rjec.  675''.  —  i,s-^jo- 
redi  selam.  , 

ALEFANDLNOV,  adj.  od  O.fipcivTirug,  od  slo- 
nooe  kosti,  eburneus;  isjioredi  elefantov;  u  rukopi- 
sima  XVI — xvii  vijeka.  Kopije  alefandinovo.  Alek- 
sandr.  jag.  starine  3,  244. 

ALEGA,  /.  alga;  tal.  aliga;  isporedi  vaoga, 
voga.  Samo  ii  Mikalinu  i  Voltigijinu  rjecniku. 

ALEHSA,  m.  vidi  Aleksa.  S.  Novakovic,  pom.  40. 

ALEHSANDAR,  Al^hsandra,  m.  vidi  Aleksan- 
dar;  isjioredi  Lehsandro.  Alehsandru  velikomu. 
J.  Armolu^i6,  slav.  44. 

ALEJC,  vidi  alec.  Alejc  selam,  carev  sehrat- 
lija!  Pjev.  crn.  11. 

ALEKSA,  m.  Alexius;  isporedi  Aleksije.  Do- 
lazi od  XIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu  i 
Daniricevu.  U  cara  Alekse.  Sava  8.  Aleksa  ispo- 
vidnik.  I.  Bandulavic  xvi.  Sveti  Aleksa.  I.  Ancic, 
ogl.  175.  Ne  mogu  te,  Aleksa,  pustiti.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  144.  —  U  jednom  spomeniku  i  Alehsa 
S.  Novako\'ic,  pom.  40. 

ALEKSANDAR,  Alfeksandra,  m..  Alexander. 
Dolazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu.  Najprije  se  pisalo  u  nam.  bez  a  medu 
d  J  r:  AleksantdrL.  Danilo  141.  Mon.  serb.  557. 
a  od  XVI  vijeka  dolazi  sa  a:  Aleksandar.  M.  Ma- 
rulic  70.  Anton  Dalin.,  djel.  4,  6.  J.  Kavanin  29. 
—  dok  se  pisalo  x  za  z,  pisalo  se  u  tudim  rije- 
cima  i  za  ks:  jjo  tome  ne  ce  biti  dosta  razloga 
sto  u  novom  izdanu  stoji  Alezaudar.  P.  Hektoro- 
vi6  44.  H.  Lucie  264.  —  u  nekih  pisaca  xvii  i 
XVIII  vijeka  dolazi  s  latinskim  zavrsetkom:  Ale- 
xander. F.  Gla\'inic,  cvit.  126.  V.  Do§en  57.  M. 
A.  Relko\'ic,  sabr.  31.  —  isporedi  Aleksandro, 
Lesandi-o,  Aleksendar. 

ALEKSANDRA,  /.  Alexandra;  isporedi  Ale- 
sandra.  Alexandra  cesarica.  F.  Glaviiii6,  cvit  103. 
Aleksandra  Markovicka.  Sr.  Nov.  1879.  1255. 

ALEKSANT)Rl6.  m.  prezime  po  materi  Alek- 
sandri.  Rat  179. 

ALEKSANDRIJA,  /.  Alexandria.  Od  xiii  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Ispo- 
redi Alesandrija ,  Lesandi-ija.  Vb  Aleksanbdriju. 
Domentijan  308.  Objubi  ICleopatru  krajicu  od 
Aleksandrije.  M.  Marulic  71.  —  jainacno  samo 
grijeskom  stoji  jednom-  sa  ■/,  mjesto  x  u  pisca  m 
koga  stoji  vise  puta  sa  x:  u  Alezandriji.  P. 
Vrancift,  ziv.  74. 

ALEKSANDRIN,  Alcksandrina,  m.  AJexandri- 
nus;  is^oj'ecZJ  Aleksandrinac.  U  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Cii-ila  Alexandrina.  F.  Glavinic,  cvit.  431. 

ALEKSANDRINAG,  Aleksandrinca,  m.  Alexan- 
di-inus;  isporedi  Aleksandrin.  Maksim  Aleksan- 
drinac  filosof.  A.  Kanizlic,   kam.  322. 

ALEKsAnDRINSIvI,  adj.  Alexandrinus.  Ale- 
xaudrinski  bis(kup).  F.  Glavinic,  cvit  x.xvi.  Pa- 
triarki  Aleksaudrinskom.  S.  Badric,  ukaz.  7. 

ALEKSANDRO,  m.  vidi  Aleksandar.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Alek- 
sandro. Zbom.  15.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  54.  F. 
Glavinic,  cvit.  217.  A.  Kacic,  kor.  309.  M.  Rad- 
nic  87.  S.  Margitic,  fala  20.  F.  Lastrio,  svet.  12. 
Veli  mu  care  Aleksandro.  Pjev.  crn.  296.  Alek- 
sandro isto  ka'  Nikola.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  492. 

5 


AliEKSANDROVAC 


lifi 


ALEMPIJEV16 


ALEKSANDROVAC,  AK'-ksandrovca,  m.  hue 
gflu  II  Srb(ji,  kojv  nc  ilu  1871)  zvalo  liuk;  kiiji 
vidi.  Sr.  Nov.  187ii.  115. 

Al£:KSANDEOVI(';,  m.  prezimv,  /«)  ocu  Ale- 
ksaiidni.  Kilt   107. 

ALEIvSANDRSKI,  (i((i.  Alexaiulriiic.  .S'(/»io  xiv 
riji'kti.  Aloksiiiidii.sUaffo  grada.  Domentijan''  187. 
ispuredi  alok.-ioiiclrski. 

AL&KSENDAE,  AlfeksSudra.  m.  Aleksandar. 
Dolazi  xiii — XVI  vijeka ;  izmedu  rjeinika  sanio  11 
/JflMiViVcCK.  Nnjpn,je  ki'  piaalo  bcs  a  medu  d  i  r 
M  noni.:  Aleksendrj,.  Moii.  serb.  178.  od  xv  vijf.ka 
sa  a:  Abksoiiiiari..  Mou.  serb.  'I'J'l.  —  M  jednom 
spomeniku  xiv  vijeka  11  kom  je  into  itiie  jednom 
coi'jeku  tri  piita  napijfono  sa  e  pred  11,  stoji  Jcdan 
p>it  i  sa  o,  koje  ce  hiti.  pogrjeska:  Aleksondru. 
Mon.  serb.   178. 

ALEKSilNDRSKI,  adj.  vidi  aleksandrski.  sanw 
XIII  rijeka.  Patriartkomt  aleksentdrtskyimi..  Do- 
inoutijan«  308. 

AXiEKSIC,  in.  pregiim;  po  ocu  Aleksi.  Od  xv 
rijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicemi.  Ivant 
Alektsiib.  Spom.  sr.  '2,  8-1.  Dok  eto  ti  Aleksiia 
Mii'ka.  Nar.  jjjes.  viik   4,  498. 

AXEKSIJ,  m.  vidi  Aleksije. 

ALEKSIJA,  1.  /.  zensko  imt.  Alexia.  S.  No- 
vako\'i6,  pom.  40.  B.  Musicki.  —  2.  m.  inmko  ime, 
Alexius,  vidi  Aleksije.  Kraju  Aleksiji.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  622. 

ALEKSIJE,  m.  Alexius.  Od  xii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Vukuru  i  Daniciccvu.  U  najstarijiin 
knigama  ne  dolazi  u  nom.,  te  se  ne  maze  znatije  li 
u  iiihovo  vrijeme  bilo  na  kraju  -e.  Aleksija  cara. 
Mon.  serb.  5.  xiii  vijeka  dolazi  bez  e :  Alektsi 
Crtiielovidt.  Mon.  serb.  40.  od  xiv  vijeka  sa  e: 
Cart  Aleksije.  Mon.  serb.  126.  KraJu  Aleksiju. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  622. 

ALEKSIN.  adj.  Mo  pripada  Aleksi.  I  Jakova 
brata  Aleksina.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  140. 

AXiEKSINAC,  Aleksinca.  m.  varos  u  Srbiji  iz- 
medu Nisa  i  Paracina  u  okrugu  aleksinackom.. 
Mjestani  joi  govore  AlJksinac.  Pomine  se  od  xviii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu.  Kod  Aleksinca. 
Glasnik  31,  297.  A  kad  bill  ispod  Aleksinca.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  220. 

ALEKSINACKI,  adj.  sto  pripada  Aleksincu. 
Vuk.  Aleksinacki   okrug.   K.   Jovanovic,   rec.   91. 

ALEKSINCANLN,  m.  covjek  iz  Aleksinca.  Akce- 
nat  u  gen.  pi.  Aleksineana.  Tu  ima  muogo  Ale- 
ksincana.  Sr.  Nov.  1879.  242. 

ALEKSINCANKA ,  /.  zensko  cejade  iz  Ale- 
ksinca. M.  D.  Milicevic. 

ALEKSINICA,  f.  selo  u  Hrvatskoj  Krajini 
hlizu  Perusica.  §em.  sen.  1871.  40. 

ALEKSIO,  m.  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka  tako 
s  talijanskim  zavrsetkom  nyesto  Aleksije.  Aleksio. 
F.  Glavinid,  cvit.  xxry.  223. 

AXEKSIOV,  adj.  Alexii;  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka  prema  nom.  Aleksio,  koje  vidi.  Otac  Ale- 
ksiov.  F.  Glavinic,  cvit.  225. 

ALELUJA,  /.  alleluia,  a)  crkvena  pjcsina  koja 
se  tako  zove:  Prva  aleluja,  kojii  dauas  crkva  piva. 
J.  Banovac,  pripov.  91.  Mogu  pivati  s  vesejem 
ovu  slavnu  aleluju,  94.  —  b)  allelujae  lierba : 
bela  aleluja,   liliuiu   candidum   L.   B.   Sulek,   im. 


481.  Na  Ivi  jo  rasla   kita  rozmarina,   a  na   Upoj 
Juli  bela  aleluja.   Jafke    155.    —   isporedi  leluja. 

ALEM,  dolazi  pred  rijeiima  kamen  dragi  Hi 
dragi  kanioii,  a  u  jednoga  jiisca  i  .•iamo  pred  ka- 
men, ali  se  ne  zna  kakav  je;  i  postana  je  tamna: 
jcdni  ga  stavlaju  u  svezu  s  arap.  ahnas,  diama- 
nat  (Miklosic  fremdwiirt.  2),  drugi  sa  sr.  mm. 
almctin  (Matzenauer,  ciz.  slov.  96),  koji  ee  biti 
almadin,  riibin;  ali  mislim  da  ne  ce  niUa  drugo 
biti  nego  arap.  'alem,  znak,  zlamene,  cudesno  zla- 
mene,  i  po  torn  alem  kainen  bice  cudotvoran  ka- 
men, magicus.  —  Dolazi  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu  (bez  znacena).  ispo- 
redi aler,  alin,  aliin.  —  Na  celu  joj  alem  kamen 
staSe.  F.  Kadman  33.  Uzmi  smko,  prsteii  od  zla- 
moiia,  na  komu  je  alem  kamen  dragi.  A.  Kafiic, 
razgov.  36.  U  fieleuci  alem  kamen  dragi.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  550.  Pasinu  je  sabju  dovatila,  o 
kojoj  su  dva  gajtana  zlatna,  a  u  noj  je  alem  ka- 
men dragi.  2,  616.  A  pokraj  liih  noza  plamenita, 
med'  kamzama  alem  dragi  kamen.  3,  6.  U  bal- 
caku  alem  kamen  dragi,  prema  kom  se  vidi  pu- 
tovati  u  po  no6i,  ka'  i  u  po  dana.  3,  434.  Na  si- 
niji  od  zlata  ^amija,  oko  lie  je  zmija  ispletena, 
na  glavi  joj  alem  kaiiien  dragi.  3,  78.  Mozes  dati 
orahovu  ladu,  a  na  liojzi  diimen  od  kalaja,  od  ka- 
laja  i  suvoga  zlata,  navi'li  nega  alem  kamen 
dragi,  sa  kojim  se  vidi  putovati  u  po  noci  kano 
usred  podne?  3,  344.  —  ti  jednoga  pisca  t  sa  h 
sprijeda:  U  zubima  halem  kamen  hrani.  Pjev. 
cm.  217. 

ALEMA,  /.  tursko  ime  Zensko.  Ni  Alema,  tako 
mi  kalema!  Nar.  pjes.  vuk.  here.  120. 

ALEMAN,  m.  Alemannus,  Nijemac;  isporedi 
Alaman.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Mikajinu.  Da  smo  lanci  Aleraaui.  M.  Ve- 
tranic  1,  249.  Bi  Aleman.  F.  Gla%'ini6,  cvit.  850. 
Alemana  Petra  sUku.  I.  KanaveUd,  iv.  377. 

ALEMANIJA,  /.  Alemannia,  Nemacka.  Sva 
Alemania.  F.  Glavinic,  cvit  138. 

ALEMANKA,  /.  vidi  alamanka.  Pak  poteze  tanku 
alemauku.  Nar.  pjes.  juk.  424.  (u  istoj  knizi  617 
izdavac  veli  da  je  ,naresena  s  di-agim  kamenem' 
a  te  rijcci  samo  pokazuju  da  sada  nije  u  obicaju 
Aleman  mjcsto  Nijemac). 

ALEMANSKI,  adj.  vidi  alamauski.  Odhraniti 
mladice  alemanske  i  nemacke.  B.  Kasic,  ign.  77. 

ALEMANA,  /.  Alemannia,  Nemacka;  isporedi 
Alamaiia,  Alimaiia.  Dolazi  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Mikajinu.  Srid  Kolonije  grada  u 
Alemaiii.  B.  Kasic,  per.  141. 

ALEMANSKI,  adj.  Alemanniae,  sto  pripada 
Alemaiii.  Samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Vla- 
dalac  alemaiiski.  I.  Ancic,  ogl.  184. 

ALEMOV,  adj.  u  jednoj  skorasnoj  pjesmi  u 
kojoj  je  pjevac  mislio  da  je  alem  dragi  kamen 
koji  se  i  u  zenske  oboce  ukiva  nakita  radi,  te  je  od 
nega  nacinio  taj  adjektio  hoteci  kazati  za  oboce 
da  su  nakiieni  tijem  kamenom.  .Tedne  usi,  dvoje 
mendusice,  alemove  dvije  zvijezdice.  Nar.  pjes. 
petr.  3,  341. 

ALEMPIJA,  m.  vidi  Alempije. 

ALEMPIJE,  m.  Alipius.  Vuk,  rjec.  Sr.  Nov. 
1878.  32.  60.  —  Govori  se  i  Alempije.  \.  Ko- 
vacevic. 

ALEMPI.IEVIC,  m.  prezimr:  po  ocu  Alempiju. 
Rat  31.  384. 


ALEN 


67 


Alil 


ALEN,  adj.  ridicusl,  ud  Im:  ill,  koje  ridi.  Kad 
pop  ide  s  vodicom  po  kucama,  riegov  dak  nosi 
dva  vlasa  vune,  jedan  bele  a  drugi  alene.  M.  B. 
Milicevic,  ziv.  1,  52. 

ALENSANIN,  m.  Aleiisis,  od  cega  je  i  naci- 
neno  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Aleksandro 
Alensanin.  F.  Lastric,  test.  ad.  107. 

ALEE,  u  Jediioj  pjesmi  mjesto  alem,  koji  vidi. 
Na  tepsiju  zmija  prepletena,  na  glavu  joj  aler 
kamen  dragi.  Pjev.  cm.  188. 

ALESAC,  Alesca,  m.  presime  xvi  injeka  co- 
vjeku  n  tadasnoj  zupaniji  zagrehackoj  kod  Eib- 
nika.  Selo  ko  je  drzal  Vale  Eadoiia,  i  drugo  selo 
Marka  {.Marko')  Alesca.  Mon.  croat.  264.  (a  no- 
■minatio  hi  mogao  hiti  i  Alezac). 

ALESANDAE,  Alfesandra,  ■»*.  vidi  Aleksaudar; 
ispuredi  Alesandro.  A  srete  ga  care  Alesandre. 
Pjev.  crn.  29G.  u  jednoga  piaca  prosloga  vijeka 
s  latinskim  zavrsetkoin:  Alesander.  P.  Posilovic, 
cvijet  53.  144. 

ALESANDRA,  /.  ridi  Aleksaiidra.  Alosaudt-a 
krajica,  zena  Dioklecijaiiova.  F.  Eadman  16. 

ALESAJSTDEIJA ,  /.  vidi  AJeksandrija  ;  tal. 
Alessandria.  Bella  60^.  isporedi  Lesandi-ija. 

ALESANDEIN,  Alesandi-ma,  m.  tal.  Alessan- 
driiio,  vidi  Aleksandrin,  Aleksandrinac.  U  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Od  izopacena  obicaja  Edip- 
cijana  i  Alesandrina.  J.  Matovic  183. 

ALESANDEINSKJ,  odj.  wrft  aleksandrinski;  od 
tal.  Alessandi-ino ;  isporedi  lesandiunski.  Ale.s.san- 
drinski  arkibiskup.  J.  Matovic  299.  alesaiidrinski. 
Bella  60!>. 

ALfeSANDEO,  in.  tal.  Alessaudro,  ridi  Alc- 
ksandar,  isporedi  Alesaiidar,  Aleksandro,  Tjpsandro. 
Dolazi  XVI  vijeka,  ali  ne  u  nominatirii,  te  hi  no- 
minativ  mogao  hiti  t  Alesandar.  Po  Alesamlru  se- 
stomu.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  45  (.52).  —  Od,  xvn 
vijeka  dolazi  i  u  nom. ;  Gospodovase  cesar  Ale- 
sandro. B.  Kasic,  per.  1.  Veliki  Alesandi'o.  I.  J. 
P.  Lucie,  razg.  73.  B.  Ciiceri  171.  Prinoip  Ale- 
sandro. Nar.  pjes.  bog.  324. 

ALilSANDROV,  adj.  Aloxandi-i.  Vidi  kip  Ale- 
sandrov.  ,J.  Banovac,  razg.  25. 

ALESIC,  m.  prezime,  isporedi  Aleksio.  Scliom. 
rag.  1876.  71. 

ALESIJE,  m.  vidi  Aleksije.  Alesija  otca  svoga. 
J.  Kavanin  267.  —  ti  jednoga  pisca  xvn  vijeka 
hez  e  na  kraju:  Alesij.  B.  KaSic,  rit.  62. 

ALESANDEINSKI ,  adj.  ridi  Alesandrinski. 
Katek.  1561.  65. 

ALESANDRO,  m.  ridi  Alesandro.  U  jednoga, 
pisca  prosloga  vijeka.  Veliki  Alesandro.  J.  Bano- 
vac, pripov.  83. 

ALET,  m.  od  arap.  liiFat  i  lial'at,  casna  lici- 
J,ina,  ha(ina  koja  se  oblaci  ca.sti  radi.  Dolazi  ii 
jednoj  pjesmi  i  iz  ne  u  Vukorii.  rjecniku  (hez 
znaiena).  En'  ono  je  Alii  celebija  u  aletu  u  al- 
cergeletu,  sto  se  titra  zlatnim  buzdovanom.  Nar. 
pjes.  viik.  1,  615. 

ALEZANDRtjANSKJ,  adj.  vidi  alesandi-inski ; 
«  jednoga  pisca  xvi  rijeka  (cirilskim  sloriina). 
Kirilt  alezandriansky.  S.  Bndinic,  sum.  ll^.  moI:e 
hiti  pogrjeska  z  mjesto  s. 

ALEZIO,  m.  vidi  AJeksio;  u  dva  pisca  xvn 
vijeka  (cirilskim  slovima):  Alezio  ispovjedtdk.  M. 


Divkovic,  iiauk   viii.   P.   Po.^iluvic,  nasi.  ix.  moie 
hiti  pogrjeska  z  mjesto  s. 

1.  ALFA,  /.  cilipa.  On  je  alfa  i  o,  pocetak  tere 
fin.  M.  Marulic  207. 

2.  ALFA,  /.  zensko  ime  tursko.  Posetala  Alia 
udovica.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  96. 

ALFABET,  m.  alpliabotiim.  U  latinomu  alfa- 
betu.  I.  Ancic,  svit.  viii.  Alfabeta  zudijskoga. 
A.  Vitajic,  ist.  418. 

ALFAbETSIvI,  adj.  alphabeti.  Po  redu  alfa- 
betskomu.  A.  Vitajic,  ist.  vi. 

ALFIESTVO,  n.  od  ncm,.  wahlfiii-stentlium ;  ti 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  u  pjesmi.  Vujince- 
vic  Jui'e  aliii'stvo  je  na  sabji  dobio.  A.  Kaeic, 
razgov.  280. 

ALGEE,  m.  zem^a  u  Africi;  isporedi  Algir-. 
Oposteni   od   Algera  Turke.  A.  Kacic,   razg.  299. 

ALGEEIN,  •»(.  iovjek  iz  Algera.  Ko  pofata  po 
moru  ajduke  po  imeuu  Algerine  Turke V..  ko  po- 
topi  tui'ske  ormanice  i  sambeke  ki'aja  Algerina? 
A.  Kaci6,  razg.  301. 

ALGEESKI,  adj.  sto  pripada  Algeru.  Prodacu 
ga  kralu  algerskomu.  A.  Kacic,  razg.  299. 

ALGIE,  m.  vidi  Alger.  Jos  Algii-  i  Fesii  mogu 
vam  kazovat.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  143. 

ALI,  conj.  vel,  an,  sed.  saeez  a  sastavlen  sa  li. 
Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  dafe  pod  1,  a.  prvi 
primjer  iz  Mon.  croat.  *  pod  h.  primjer  iz  Zak. 
vinod.;  ako  hi  tu  hilo  u  poznijem.  prepisivanu 
zamijeiieno  starije  voja,  onda  dolazi  od  xiv  vi- 
jeka: vidi  pod  1,  a.  primjer  iz  Mon.  serb.),  *  ti 
seijem  rjecnicima.  Dolazi  i  okrneno  al  od  xv  vi- 
jeka, ne  samo  ii  pjesmama  (vidi  pod  1,  b.  pri- 
mjer iz  Mon.  Croat.).    Veze  recenice  i  rijeii. 

1.  vel,  aut,  sa  svijem  kao  ili:  veze  dvije  rece- 
nice stojeci  u  drugoj  ili  dvije  rijeii  stojeci  pred 
dnujom,  kad  od  ohoga  sto  se  nima  kaze  jedno 
koje  god  hiva. 

a.  veze  dvije  recenice,  a  one  su  ili  ohje  cijele  ili 
jedna  krna,  kad  se  iz  druge  razumije  sto  hi  se  i 
u  noj  reklo.  xiv  i  xv  vijeka:  Ka  koli  stran  bi 
j)restavili  ali  odstavili  te  razvodi.  Mon.  croat.  5. 
Kto  ubije  ,ali  posece  u  Bosni.  Mon.  serb.  101. 
Da  bi  tuj  nasLi  jubavF.  nekako  smelb  ali  okrtnili,. 
Spom.  sr.  1,  66.  Ako  bi  se  kada  podij-ivali  ili  na- 
mirevaji.  Stat.  poj.  ark.  5,  2.50.  —  xvi  i  xvn  vi- 
jeka: Ga  se  di  bog  ali  ca  se  ctuje.  N.  Ranina  19. 
Ti  li  si  koji  priti  iinas,  ali  inoga  cekamo?  N. 
Raiiina  14.  mat.  11,  3.  ,Teda  beru  od  trnja  grozdje 
ali  od  di-aca  smokve?  N.  Rai'iina  152.  mat.  7,  16. 
Pitam  vas:  rati  li  \t  jeste  ali  ste  slobodni  ludiV 
Zborii.  29.  Ne  ima  mudar  rit:  ovemu  tko  bi  so 
vijek  nad'o  da  ce  prit  ali  da  se  zgodi.  N.  Dimi- 
tro\'ic  8.  Eeci  mi :  tko  bi  bil,  iz  tila  ki  srce  sebi 
bi  izvadiJ  bez  muke  od  smrceV  jaoh,  ali  ikadar 
je  li  bil  itkore,  od  sebe  dragu  stvar  odijelit'  da 
more?  N.  Najesko\'ic  2,  117.  Sjemo  mi  pusti  noz, 
jes'  covjek  ali  zvijerV  1,  181.  Jesi  li  oni  ti,  ki 
njekad  svakoga  ucase  zi\iti,  ali  si  ka  nemanV  M. 
Driic  101.  Vidjeces,  je  li  tvoj  sin  ali  nije.  252. 
Ni  jednijem  nai-inom,  koji  jest  ah  nioze  biti,  ni- 
jesam  poznala.  B.  Gradic. ,  djev.  59.  Ne  znam 
usnuh  U  ali  bdijah.  P.  Zoranic  74.  Pjesni  koje 
zdrze  gnusocu  ali  koje  su  ucinene  od  stvari  po- 
tistenijeh.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  43.  Eazumom  raz- 
bii'amo  sto  jesuio  culi  ali  namislili.  F.  Vrancic, 
ziv.  21.  Verujes  li  vse  to,  ali  josce  sumuis?  18. 
Koja  maiikahu ,  ali  su  drugojako  odredena,  I. 
Bandulavic  in.   Iskusujuci  ga  bise  U  ju  dostojno 


A  LI 


m 


ALT 


i  dopn56ono  pla^ati  ali  no.  B.  KaSift,  is.  38.  Ca 
vain  se  vidi,  lioi!o  li  dnjti  nli  ne?  F.  Glavinic'^ 
cvit  160.  Ako  nomo<5iiik  stiane  in\i  oko  rukp,  ali 
utiiii  zlamoiio  glavoni.  P.  Posilo\a6 .  nasi.  'i''. 
Sunn'ii  sojo.su  li  u  milnsti  bo/.joj  ali  nisii.  I(i2.  Ako 
ojiatica  liotila  bi  se  opriti  ali  no  hi  poslisala.  M. 
Bijankovii!  134.  —  xvni  vi,jeka:  No  znam  jo  li 
dan  ali  no6.  Oliva  23.  Od  samoga  li  sobe  to  go- 
voris,  ali  su  ti  dnizi  rekli?  L.  Terzic  27.  Tko  bi 
bio  slip,  proglodo  bi,  ali  zgrfen,  ispravio  bi  se. 
P.  Macukat  -K!.  Ne  dopusti  da  to  oglav  i  vrv 
davi,  al  ila  ostar  saniar  |uti  siamotno  se  na  to 
.stavi.  J.  Kavaiiin  1.5.").  Podnosito  li  ovi  toski  kri/. 
dragovojno,  al  se  na  nega  srditp  zlo  govorociV 
J.  Banovac,  prip.  109.  Vidi  svak  Jesu  li  ova  zla- 
meiia  u  vama  ali  ne.  ,1.  Banovac,  prod.  115.  Kada 
vidiJ  ali  6ujeJ,  ne  o6ituj.  A.  ICani^li(5,  fran.  215. 
Kada  bi  se  potepla  o  kanien  nogom,  ali  o  duvar 
glavom  vidarila,  rekli  bi  drugi:  vidis,  da  si  slipa. 
D,  Rapi6  67.  Kako  se  poznaje  kad  je  grijeh 
smrtni,  ali  kad  nije?  I.  A.  Nenadid,  naulv  93. 
Da  pita  jo  li  mu  sloboibio  stati  u  gradu,  ali  ne, 
ho6o  li  ga  pridati,  ali  ne.  A.  Ka('i6,  kor.  71.  Kr- 
SteAc  i  ispovid  jesu  ali^  se  zovii  sakramenti  od 
nirtvi.  M.  Dobretic  l.S.  Co|ad,  kojom  vladase,  ali 
s  kojom  se  razgovaraso.  D.  Mattei  7.  Zivem  li 
ali  nmirem?  19.  Je  li  ovako,  pridrazi  moji,  ali 
uije?  B.  Cuceri  213.  —  sacla :  Je  li  svila  medu 
svilarimaV  ali  zlato  medu  zlatarima?  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  37.  Je  li  ono  mlad  na  konu,  al'  je  ono 
sivi  sokj,  ne  razbira  moje  oko.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  191.  Sto  se  smi-ti  ne  umoli?  al'  oruzjem  ne 
obrani?  1,  96.  Da  bi  Vuka  ziva  uhvatio  ali  glavu 
od  mrtva  donio.  Ogled,  sr.  93.  Ja  mislim  i6i,  pa 
bog  dao  ali  ne  dao.  Nar.  prip.  vrc.  9.  Da  radimo 
da  ill  pomirimo  al'  od  mira  vjeru  uhvatimo.  P. 
Petrovie,  vijen.  28.  I  u  nega  nekakva  sisana, 
lakat  u  lioj  bjese  al'  ne  bjese.  15.  —  ohjc  rece- 
nice  mugu  hiti  i  rastnvfene  jedna  od  druye  du- 
ziin  ili  kracim  govorom  dodanim  prvoj:  Ifi  je  od 
vas  olovik,  ki  ima  sto  ovac,  i  ako  izgubi  jednu 
od  iiih,  ne  ostavi  li  jib  devet  deset  i  devet  u  pu- 
stii'ii,  i  pojde  k  onoj  ka  bude  izgibla,  dokle  ju 
najdeV  I  kada  ju  najde,  postavi  ju  na  jileca  svoja 
veseledi  se . .  .  Govoru  vam  da  ho6e  tako  biti  ve- 
selje  na  nebi  svi'bii  jednoga  grisnika,  ki  ucini 
pokoru  .  . .  Ali  ka  bi  zona  imila  deset  piiiez,  ter 
Iji  izgubila  jedan  pinez,  ne  ie  li  uzgati  svicu  i 
proviatiti  hizu  i  obiskati  pecalno  dokle  ga  najde? 
Bernardin  74.  luk.   15,  4—8. 

b.  veze  dvije  rijeci,  razliine,  dijelove  recenice. 
XIII  i  XV  vijeka.  Ako  bi  opal  v  niki  dug  ali 
zgresenje.  Zak.  vinod.  56.  Prez  rane  ali  modi'iiie. 
Stat.  poj.  ark.  5,  251.  Ja  pop  Mikula  al  Miku- 
lica.  Mon.  eroat.  98.  Biskup  modruski  ali  krbavski. 
155.  —  x^^  i  xvii  vijeka:  Uka^.i  mi  svjedoka  ali 
biljeg.  Zborn.  62li.  Tijem  ne  moz"  nikada  van  ali 
na  dornu  plahu  zvijer  bez  glada  ucinit  pitomu. 
M.  Vetranic  2,  170.  Prije  ce  studen  bit  ogaii 
kako  led  ali  mraz.  N.  Dimotrovii  47.  Ke  (Imgnve) 
od  driva  ali  gnila  . . .  mestri  cine.  P.  Hektorovii 
91.  Drzaliu  vodri  dvi  ali  tri.  Anton  Dahn.,  iv.  2, 
6.  Tko  moze  primiti  ali  uzeti,  primi  i  uzmi.  B. 
Gradic,  djev.  28.  Ne  jedno  ali  drugo,  nego  li  sve 
koliko.  73.  Ne  od  jucera  aU  od  onomadne,  nego 
U  moi-e  bit  od  tisucu  godist.  81.  U  rici  ali  u 
stvari.  Bernardin  12''.  Moze  so  govoriti  toliko 
kle6e6i,  koliko  stojeci,  ali  lezeci  A.  Gucetic,  roz. 
jez.  21.  Slava,  koju  zeli  dusa  moja  kako  suha 
zemja  tibi  daz  ali  rosu.  182.  Da  luk  napneiu  odi 
suproc.  bogu  komu  godi  od  mora  ali  od  nebosa. 
I.  Gundulic  6.  Dva  ali  tri  dni.  F.  Vranoio,  ziv. 
16.  Ako  ovi  zivot  niisaiju  ali  srdcem  pozolim.  2,3. 
Hoteci  se  ukazati  nauroni  prid  z(\nami  ali   judmi 


nenau)5enimi.  I.  Bandulavii  iv.  Hodo6i,  ne  znam, 
piSico  ali  na  konu.  F.  Glavinii,  evit.  209.  Na  pri- 
liku  jednoga  ziganta  ali  orijasa.  239.  Stav)a  so 
prid  imenoni,  kojo  po6im|e  jcdnim  al  dvama  .slo- 
\'ima  neglasovitijem.  J.  Mika|a,  gram.  5.  Malo 
ali  nista.  P.  Posilovie,  nasi.  4''.  Mogao  bi  umri- 
joti  danaske  ali  sjutra.  24,  Ako  sam  uzeo  robu 
tudu  nepravodno,  mnogo  ali  malo.  109''.  Tusti  ali 
debeli.  P.  Vitezovio,  kron.  66.  Crikvo  noka  su  oda- 
svud  obkruzene  mirima  i  mriiami  gvozdenima 
ali  drvenima.  M.  Bijankovii  82.  —  xviii  vijeka: 
Blagoslov  lozniee  ali  kliti  gdi  se  spi,  L.  Terzii 
240.  U  ^Time  glada  ali  kuge.  354.  Malo  koji  no 
umijp  tri  ali  (ietiri  jezika.  .S.  Margitic,  ispov.  iii. 
Plav  tko  vidje  bez  vesala  al  bez  uzde  koi'ia?  I. 
V.  Bunie,  mand.  8.  Sto  je  prije  doba  ali  s  mora, 
gozbonitim  smaX  otvora.  J.  Kavai'iin  21.  Ako  se 
tko  nauci  tjerat  tu  al'  drugu  zlobu.  8.  Ne  ist'  da 
je  lijepa  al  bogata.  46.  Adrijanski  primorci  ali 
Slovinci  od  Dalmacije.  I.  Dordi6,  mand.  v.  Sto 
god,  budi  malo  ali  velicko.  P.  B.  Bak.siA,  razm.  iii. 
Ako  nas  glava  ali  zub  zaboli.  A.  Kanizlic,  fran. 
198.  Odabraiie  biva  izniedu  mlogili  ali  barem  iz- 
medu  dvojice.  A.  Kanizlic,  utoc.  5.  Sto  godi  na- 
dosta\"ivsi  ali  ostaviv.si.  A.  Kanizlic,  kam.  94.  Je 
li  bo]e  moliti  sam  ali  u  druzbi?  I.  A.  Nenadid, 
uauk  80.  Ne  prije  ali  poslije,  nego  u  ouo  isto 
doba.  100.  Niti  djeluje  jedno  voce  od  drugoga, 
ali  jedno  bez  drugoga.  J.  Matovic  36.  Malo  prudi, 
je  li  na  ovi  ali  na  drugi  naciu  istomaceno.  527. 
Nije  potriba  mnogo  ucit  ali  duboko  promisjat.  I. 
L.  Garai'iin  3.  Ako  zudis  koju  god  milost  telesnu 
ali  svjetovnu.  D.  Mattei  301.  Imate  li  po  sreci 
doma  koju  .staricu  ali  starca'?  B.  Cuceri  12.  Ru- 
kom  uz  ruku,  ne  znam,  od  veseja  li  ali  od  za- 
cudena  udarajuci.  277.  —  xada:  U  z"o  cas  po  me 
ali  po  nga.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  260.  No  za  sestru 
hoce  poginuti^  poginuti,  al"  je  izba\'iti.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  432.  Zene  se  biju  cibukom  a  }udi  nozem 
ali  puskom.  Nar.  posl.  vuk.  80.  Bez  jiitaiia  tvoga 
al'  Limova.  P.  Petrovic,  \'ijen.  73.  —  tako  i  kad 
je  recenici  dio  cijela  reienica:  Bi  odgovoreno:  ja 
jesam,  koji  jesara;  ne  rece:  koji  sam  bio,  ali  koji 
cu  biti.  P.  Posilovic  nasi.  U^i. 

c.  kad:  su  dvije  rjecenice  Hi  rijeci  vec  vezane 
medu  tfohom  rijecju  ali,  moze  za  nima  in  joi  koja 
isto  tako  za  nih  vezana.  Gdi  godi  cujase  kar  ali 
brigu,  aU  gdi  se  biju  ali  skubu.  Starine  4,  114. 
Mislio  bi  ali  govoi'io  ali  cinio  koju  stvar.  ali  upao 
u  kakvo  nevirstvo  ali  neufaiie  ali  u  koju  drugu 
zloiu.  P.  Posilovic,  nasi.  98''.  Kupiti  cu  taku 
stvar  ali  bastinu  ali  kucu.  85''.  Dva  tri  puta,  ali 
vece  ali  mane.  107.  Da  ne  bude  nitkor  smiti  brez 
nasega  dopusceiia  podvignuti  ali  sagraditi  crikvo 
ali  u  drugo  misto  priniti.  M.  Bijankovic  81.  Vidi 
da  je  problijedjela  kako  no  snijeg  od  planina,  ali 
rusa  kako  bijela,  ali  c\ajetak  od  cemina.  I.  V. 
Bunic,  mand.  16.  Ne  izgubiti  prijatejstva  ali  blaga 
ali  gospostva.  S.  Margitic,  ispov.  110.  Ne  isces 
kopaca  ali  vi-aca  ali  zanatnika.  A.  d.  Bella,  raz- 
gov.  248.  Ako  se  uslobodi  stogod  prominiti  ali 
ostaviti   ali   nadostaviti.   A.   Kanizlic,    kam.    137. 

—  dolazeci  tako  vise  puta  zasopce  moze  hiti,  na 
kom  mjestu  i  zamijeneno  drugom  rijecju  istoga 
znacena:  ili,  oli:  Istumaciti  vandelje,  ili  koji  dil 
od  mise,  ili  ocenas,  ali  zdravu  Mariju,  ali  viro- 
vanje,  ali  deset  zapovidi.  M.  Bijankovic  16.  Ondi 
se  ciiii  upitovane  od  svijeh  .stvari  koje  god  je  uci- 
nio,  ali  govorio,  oli  igda  pomislio.  J.  Matovic  70. 

—  vidi  jos  pod  d,  c. 

d.  mo^e  i  prea  od  ohiju  reienica  i  rijeci,  ve- 
zanijeh  medu  sohom  rijecju  ali,  imali  takodcr 
ali  u  istom  znacenu:  tada  se  samo  jace  istice 
isto  sto  se  ka'e  kad  je  prva  bez  ali ;   a   to   hira 


ALI 


69 


ALI 


i  u  pitaiiu,  koje  je  i  tada  ohicno  kao  napryed  I  Nu  hodemo  sad  viditi,   ka  &e  kripost  ve6a  biti, 


pod  a.  i  h 

a)  all  u  obje  recenice,   koje  mogu  biti  kao  na- 
prijcd  pod  a. :    AH   bi  je   ctal,   ali  bi  je  procinU, 
za  isto  bi   nasal.  Mon.   croat.  107.   Ali   me   smili 
ti . .  .  ali  me  cvili    ti,    li    sam   ja  sa  svim  tvoj.  S. 
Mencetic  122.  Al  ill  cu  iskati  ali  cuja  sjesti  odi 
ill  cekati?  N.  Naleskovic  1,  203.  Ali  mi  ku  godi 
sad   milos   dopustaj,  ali  me   slobodi   svrSeno   po- 
nedaj.  2,  (i.  Koje   stvari   ali  su   se  oni  od  druzih 
naucili,  ali  druzi  od  riih,  toj  meni  nistore  ni  daje 
ni  oduosi.  P.  Hektorovic  55.  Dva  mi  sta  kralevica  od 
bojka  ne  dobegla,  ali  sta  ubijena,  ali  sta  ziva  odve- 
dena?  22.  Al  se  odvrzi  vire  vase,  . . .  al  se  k  mukam 
brzo  spravi.  131.  Jer  ti  cu  pecali  moje  doskazati, 
ali  t'  mi  dat  ali  pomoe  mi  ne  dati.  H.  Lufif;  235. 
Ali   spis    ali   bdis'?    M.   Drzic   38.   Moju    te    rad 
boga,  ali  me  tuznoga  zivota  izba'sd,  ali  me  onoga 
cvita  ti  doba'iT.  D.  Raiiina  40.    Ali  s  ove  zle  ne- 
srece  umrijet"  nam  je   svjema   trijebi,  aU  imamo 
bez  radosti   uzdisuci   izdisati   i . . .   bez   pristanka 
iimii-ati.   I.   Gunduli6   265.    U    meni   sved   goreci 
taku  plam  je  stek'o   krepos,   da  ja   ne  znam,   ali 
veci  ogan  moj  je  al'  tva  lijepos.  259.  Oberi  jedno 
od  dviju:    ali  posveti  ali   zataj    da  jesi   krstjanka. 
F.  Vrancic,   ziv.  30.  Al   je    rod   ali    ne,    crnim  se 
ogmu.    D.  BarakoviA,    vil.  350.   Al    bi    no(^,    al    bi 
dan,  nistare  videii.  D.  Barako^n'p,  jar.  107.  Govo- 
reci    ali    hvali    uli    kudi.    I.    Bandulavii    iv.    Ali 
umrem  od  dobre  snirti  ali  od  zle,  ne  cm  nista  bri- 
miti.   P.  Posilovic,    nasi.    118.    Ali    mi   je    dusn    i 
viru  izgubiti,  ali   cu  Olivii  na    vo|ti    [ubiti.   Oliva 
1(!.  Grajani  sn  svigdi   vrli,  al  su  zivi  al   umrli.  .1. 
Kavanin  142.    I    tako    ne  zna  se    ali  je  veci  grili 
mrm]ati  ali  ga  slusati.    .).   Ranovac,    pripov.    150. 
Ali  volis  dobro    umrit,    ali    onu    prigodu   i  obicaj 
grisni    uzdrzat?    J.    lianovac,    razg.    134.    U    sebi 
razmis}ase,  al  ce  slidit  zivot  matorin  ali  ocev.  J)4. 
Ali  ces  prostiti    ali   ces  se  osvetiti  ?   J.    Banovac, 
pred.  115.  Ali  su   dobri,    ali    .su    zli,    istinitu    djc- 
Inju.  J.  Matovic    I3li.    Ali    .su    vas    Grci    porobili, 
ali  vas  je  kuga  pomorilaV   A.  Kacic,    I'azgov.  2H. 
Umjej  mi  reci,   |)j-iko  svega  godisi^'a  ali    veco  pro- 
zderes  zalogaja  grkijeli   ali    sladkij'ehV  li.  Cuceri 
165.  Sto  se  sjaje  prcko  Budve  gi-adaV  al' je  sunce 
ali   ja.san   mjesec'?   Nar.    pjes.   vuk.   1,  56.  AT  ste 
braca,  ali  bratucedi?   1,  481.  Sta  se  b'jeli   ii    gori 
zelenojy  al'  je  snijeg,  al' su  labudoviV  .3,  .527.  .To 
li  ti  se  go-spodar  vjerioV  al'  vjerio.  ali  ozenio?   1. 
300.  Pa  se  Vuce  vrlo   zaniislio:    al'  ce  ici,  ali  ici 
ne  ce.    2,    258.    Koja   ti   je    golcma    ncvoja,    te    ti 
cvilis  u  mojoj  tavnici?  al'  si  gladan,  al'  si  ozed- 
nio?  2,  320.    Kqju    nmku    naj volis    muciti,    onom 
cu  ti  dusu  izvaditi:  ali  volis  po  moru  plivati,  ali 
volis  na  vatri  goreti'?  2,  321.  ^jubo  moja!  nu  me 
sjetuj    sade,    al'  cu    snasi    knigu    opraviti    da    se 
naSa  snaha  preudaje ;  al'  cu  slati,  ali  slati  ne  cu. 

2,  532.  Sto  te  pitara,  pravo  da  mi  kazes:  al'  je 
bo[e  trideset  hajduka.  ali  starac  starina  Novace? 

3,  14.  Sto  mi  setas  tako  neveseo?  al'  ti  zalis  gole- 
moga  blaga  sto  sam  za  te  tri  tovara  dala?  ali  korie 
sto  su  ga  odneli?  3,  7.  O  snasice,  pitoma  ruzice,  al' 
si  rasla  na  bor  gledajuci,  al'  mojega  brata  cekajuci  ? 
1,  49.  —  ovake  recenice  mogu  biti  i  rastavfenejediia 
od  dntge  govorom  dodanim  pri'oj  (isporedi  i pod  1, 
a) :  A  sta  places,  Ruzo  Batriceva  ?  Ali  zalis  Batrica 
tvojega?  .Ja  nijesam  gori  od  Batrica.  Ali  zalis 
kulix  Batricevn?  Kad  dodemo  u  Pjevje  bogato, 
}epsu  cu  ti  kulu  pokloniti.  Ogled,  sr.  500. 

b)  ali  iiz  obje  rijeci,  koje  mogu  biti  dva  sub- 
jekta  Hi  dva  predikata  Hi  drugi  dijelovi  recenice : 
Kadi  bismo  slisati  po  cem  ju   drzi,   ali   po  kupu 


ali  tvoja  zaklinanja ,  al  zerava  sva  uigana.  P. 
Hektorovic  164.  Skaii  mi  nafin,  kijem  se  ie  toj 
izvrsiti:  ali  po  poznanju  covjefijemu  suprotiva 
savjetu  pameti  moje,  ali  kojijem  di-uzijem  naci- 
nom.  B.  Gradid,  djev.  60.  Ne  more  covik  znati  u 
koje  vrime  ima  umriti.  ali  u  mladost  ali  u  sta- 
rost.  P.  Posilovic,  nasi.  14.  Po  srid  otara  neka 
se  stavi  prilika,  ali  midena  ali  drvena.  M.  Bijan- 
kovii  83.  Do  danas  je  tako  ostalo  petu  kra}u  da 
pridajii,  ali  vele  ali  malo  da  bascina  naliadaju. 
P.  Vuletic  44.  Mi  smo  ali  fuli  ali  stib.  S.  Mar- 
gitic,  fala  274.  Znat  ne  more  ko  za  grobom  ima 
mjesto  nemu  dopast,  ali  uebo,  ali  propast.  J.  Ka- 
vanin 2.  Er  ne  more  znat  se  gdi  su  al  prestali 
al  poceli.  118.  Napastovane  al  po  rici  al  i)o  dilih. 
A.  d.  Bella,  I'azgov.  250.  Koje  su  se  ali  iz  kiiige 
ali  od  ki'iiznika  naucile.  Pisanica  5.  Ali  nista 
ali  tako  malo  (jesti).  37.  Na  sto  U  je  va§a 
vo]a  prignuta,  al  na  dila,  koja  sluze  za  spasene 
al  za  izgubjene"?  J.  Banovac  razg.  115.  Vlasti, 
ali  covicanske  ali  djavaoske.  J.  Banovac,  blagos. 
280.  Va}a!o  bi  da  je  ali  izvan  pameti  ali  izvan 
%ire  stupio.  A.  Kanizlic,  fran.  229.  Gdi  je  zena 
takva  sada,  za  muza  koja  tako  mari'?  ali  sridna 
ali  mlada?  D.  EapiA  89.  Kad  je  potrebno  imati 
bolijest  od  grijeha,  ali  prije  ali  poslije  ispovijedi? 
I.  A.  Nenadic,  nauk  165.  Koga  slijedis?  ali  spa- 
siteja,  ali  neprijateja"?  L.  Radic  61.  Ter  cemo 
onde  izviditi  koji  je  pravi  bog,  ali  moj  ali  oni, 
kojim  se  ti  klanas.  A.  Kacift,  korab.  239.  Kad  bi 
se  sadar  moglo  iznac^i  ali  tijeln  Alesandra  Veli- 
koga  ali  .lulija  i  Pompeja,  ali  koga  hoces  od 
onijeli.  B.  Cuc'eri  266.  U  jietak  (!'e  majke  proku- 
kati  ali  tiu-ske  al'  nase  riscanske.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  38].  Ne  e'u  drugft  nego  moje  Mare:  ali  s  nome 
ali  zemjom  c.rnom.  Nar.  pjes.  vuk.  berc.  222.  D.a 
mi  kazes  via  kome  je  carstvo,  al'  na  meni  al'  na 
bratu  nioino.  Nar.  pjes.  petr.  2,  1,58.  —  recenici 
dio  cijda  recenica:  Pa  im  |ubav  svu  odkriju  al 
na  smrti  al  kad  se  bij'u.  .1.  Kavanin  274. 

c)  za  recenicanm   Hi  rijei'ima   vezanijem   viedu 
soljom  kao  pod   a)  i  b)   mo,ic  ici  jos  koja  vezana 
za  nih  rijecju  ali,   kat)  nnprijed  pod  c.  Jaoh,  ali 
dode   rok    mojojzi    nesreei ,    ali    je    moj  uzrok  da 
zivern  ii  sirieci,  ali    ti    takoj   hoA'?    N.   Na|eskovic, 
2,   119.  Kti   mi    rit,   gospoje:   ali   si    sletila   s   ne- 
besa  od   visnih,    ali    si  lia  vila  od  voda  studenih, 
ali  te  zelene  dubrave  sazdase  V  M.  Drzic  81.  TJgo- 
luiuut  tri  stvari:  ali  cu  imat  zenu  karjivn  ali  la- 
komu  ali    liziotar.    387.    Isti   sto    lioAes,   ali    cistu 
sridu  al   u.skrs  .ali  spasov  dan  ali  duliove  ali  bozic. 
I.   Bandulavic  vi.  Tko  more  biti   istinit  kako   ima 
umriti,  ali  od  dobre    smrti    ali    od   zle  ali  od  ne- 
nadne,  ali  u  vodi  ali  u  ognu,  ali  u  vlastitoj  kuci 
ali  u  tudoj   zem)i?   P.    Posilovic,    nasi.   14^.    Gdi 
godi  se   nahodite    i    pribivate,    ali    u    ognu    ali    u 
ajeru,  ali  u  vodi,  aU  u  zemji.  L.  Terzic  270.  Kada 
vidimo  da  oua  dila  jesu   suprotivna   al    dobromu 
nauku,   al  viri  katolicanskoj,   al  naredbi  pravoga 
bogosto'i'ja.    A.   d.   Bella,   razgov.   250.   Biste    mi 
umjeli   rijeti   krivinu  ovega   bogaca?  Ali  s  him- 
bam  i  s  kamatam    ucini   bitje    obilno,    ali  nzdrza 
tude  mjedi,  ali  tezake  umorene  ne  plati,  ali  pro- 
vede  Ijeta  u  neprijatelstv^l?  Besjede  krst.  28.  Ako 
bi  te  prilikovao  jednoj  rijeci  od  svijeta,  ne  znam 
kojoj  cu,   ali   Eufrati,   ali   Jordanu,   ali   Savi,   ali 
Dunavu,   aU  Bosni  srditoj.    S.   Margitic,   fala   22. 
Jesmo  li  u  cemu  sagrijesili,  ali  misju.  ali  rijecju, 
ali   djelom,   ali  ostavjeiiem.   I.  A.  Nenadic,   nauk 
160.  Ali  cemo  zaliti   u   istomu  krizu  gorkost,  ali 
prijekor,^  ali  jedno   i   drugo    zajedno?   J.    Mato- 


ali  po  zakladu.  Mon.  croat.   148.  Ali   u   tijelu  aU     vie   50.  Sto    si,    }ubi,  uzucela?    ali    ti   je   sto   do 
izvan  tijela,  ne  znam.  N.  Ranina  35.  2kor.  12,  2.  I  mene,  al'  do  moga  vrana  koiia,  al'  do  moje  britke 


ALI 


70 


ALI 


snbje?  Nar.  \\ie».  wik.  1,  H07.  Kad  si  rasitt,  na 
Sto  si  gledalaV  al'  mi  tiiiikn  johi  ponosituV  nl"  na 
uioga  brata  smiJ:]ajuci  ?  aV  na  nienc  Lijor  niomf e 
iBJadoV  1,  230.  Ali  ti  je  koiUc;  olosaoV  ali  ti  jo 
nilio  Dstarilo?  al'  t'  jo  nialo  golijerana  blaga?  2, 
IHl.  Na  koga  si  s',  zoto,  raXjiitio?  al'  so  Sure 
tebo  nasiuijaSo ,  ii  jogloni  ruino  govoriSo  ?  al' 
suinajo  tobo  no  dvoriSo?  al'  mahanu  toj  tazbini 
nadoV  2,  207.  §to  je,  sole,  ako  boga  znadoS!  al' 
jo  vania  joba  nestaniilo'i'  ali  }eba  al"  ervcna  vinaV 
ali  zlata  al'  bijola  platna?  2,  4G2.  Sto  s'  u  obi'az 
sjotno  ncvpsolo?  al'  iiijesi  snahu  isprosio'i"  al'  ti 
nije  jio  6udi  devojka'?  ali  Xali§  tri  tovara  blaga ':* 
2,  529. 

d)  kad  sit  vesanc  dvije  reienice  Hi  rijeii  onaJco 
iao  pod  a)  i  b),  ili  ih  vise  onako  kao  pnd  c), 
mox  «(i  kom  iiijestu  biti  i  druga  rijei  istoga  sna- 
iena :  ili,  oli,  jali  (vidi  i  naprijed  pod  c.) :  ili  i 
ali:  Di  syni.  kralovLstva  mi  ali  kto  otb  siirod- 
nikb.  Mon.  serb.  111.  Neka  je  jo5  pridotaniik  ili 
od  koXe  zlatne,  ali  od  driige  \Tsti  od  svile.  M. 
Bijankovid  83.  Neka  nijediia  kripoat,  i  dilo  dja- 
valsko  tebi  no  moro  nauditi,  ili  je  uiiiieno  u 
broncu  ali  olo^ii,  ali  u  srebru  ali  zlatu  ali  u  ko- 
joj  stvari  predenoj.  L.  Tei-zic  241.  D'  te  neSto 
Jovan  okarao?  al"  ti  nije  gospodar  po  vo}i?  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  207.  —  ali  i  Hi:  Ki  bi  ali  po  sebi 
ili  po  iuom,  ali  po  pismu  ali  ricju  pankao.  Stat, 
po}.  ark.  5,  263.  Nije  lukadar  dvac  na  dan  bla- 
govala,  nego  ali  I'adi  nemo6i  ili  radi  koga  velika 
uzroka.  V:  Kasic!:,  per.  101.  A  tako  ti  mlada  Stane, 
skoro  vjerena!  ali  si  mi  s  rosom  pala  iz  vedra 
noba  Ui  si  mi  putem  dosla  sama  devojka?  Nar. 
pjes.  viik.  kovc.  56.  —  oU  (  ali :  No  mogase  ni- 
kuda  uteoi,  nego  oli  se  s  nime  biti  aU  u  riku 
skociti.  A.  Kaci6,  korab.  342.  Kuda  bismo  s  voj- 
skoin  obrnuli?  ali  6emo  udrit'  na  Lijesce  . . .  oli 
cemo  udrit  na  Meoca  ?  Ogled,  sr.  45.  —  ali  i  oU : 
Da  svaki  prikaze  vlastita  djela,  kako  je  djelovao, 
ali  dobro  oli  zlo.  J.  Matovic  69.  —  jali  i  ali: 
Jali  bjezi  al'  se  zeni  nome.  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  212. 

e.  cesto  mil  se  dodaje  osad   rijec   ti,   koja  mii 

znacene  pokrepjuje  svojim  (vidi  ti),  prem  da  se  to 

slabo  osjeca ;  tako  sa  ti  dolazi  kao  i  naprijed  bes 

riega;  samo  kad  ali  stoji  kao  pod  d.  u  prvoj  re- 

cenici  ili  pred  prrom  rijecju,  onda  vrlo  rijetko 

ima  za  sobuiii.  ti.  Obje  rijeci   dolaze  od  xv  vijeka 

i  mtiogi  Hi  sastarlajii  it  jcdtni.   Na  ovom  kunfini 

aliti  izvan  kunJina.  Mon.  croat.  103.  Od  oca  aliti 

od  matere.   Zboiii.    1291'.   Ki   uisu   nauiini   kiiige 

latiiiske  aUti   dijacke.   M.   Mariilii   3.    Od   bisera 

vencac   na   grlo  da  stavi  aUti  prstencac  na  ruku 

gizdavi.  H.  Lucie  208.  Neka  idu  van  ini  po  svitu 

blago  toj   iskati, .  . .  aliti   dvoriti.   D.   Ranina   5'>. 

Ne  prima,  ne  uzimje  aliti   ne   razumije   svak  tuj 

rijec.   B.   Gradic,   djev.   22.   Radi   sadaiie    nevole 

afiti   potrebe.   35.   Jednu   ruku   aliti  jednu  nogu. 

78.   Blagosovivsi   mu   kralijes   aliti   korunicu.   A. 

Guceti6,  roz.  mar.  24.  Opeta  pocne  u  iste  (grijehe), 

aliti  u   druge   upadati.   A.  Gucetic,   roz.  jez.  49. 

Da  custe  li   vi  po   sreci   blizne   zale   gdi  zamniti 

na    trubaja'  glas   aliti   na  ki  ini   vapaj   veci?   I. 

Gundulic    32.   Ako   je   jeduomti    koja   tuga   aliti 

koja  nevoja.  M.   Divkovic,   bes.   9.   Da  nam  sina 

aliti  kcer  uzme.  19.  Kakouo  |ut  ogar . . .  aliti  hrt 

lovcar.  D.  Barakovic,  vO.  36.  Ali  cistu  sridu,  aliti 

vazma,  ali  .spasov  dan.  I.  Bandulavii  vi.  Brez  .sti- 

hije  aliti  materije.   P.  Kadov?ic,   symb.  20.  Nauk 

zlofiesti  aliti  dobri  cini  se  od  cestije  dUovana  do- 

brije  aliti  zlije.  P.  Posilovic,  nasi.  36''.  Kada  znas 

da  koji   godir   tvoj   prijatej    aliti   rodjak   ali    tko 

drugi    stoji   ncmocan.    51.   Laskai'io   aliti   mazene 

oini   rasti  grijeh.   M.   Radnic   317.   Ai-nauti   aliti 


Arbanasi.  S.  Margitii,  ispov.  v.  Grad  Xidovske 
krajevino  aliti  zem|e  od  obeiai'ia.  I.  Dordi6,  salt. 
XII.  Pod  vistama  aliti  oblifijem  krulia  i  vina.  J. 
Banovao,  razgov.  221.  Naodedi  se  prez  pinezi  aliti 
dinaia.  L.  Vladmirovii,  slavodob.  5.  Pod  kotije 
aliti  kola.  A.  KaCi6,  korab.  202.  Ter  ine  zamjere 
izvan  ove  ne  ima,  niti  bez  ovo  zamjere  moXe  na6i 
so  aliti  razumjeti  se.  D.  Mattel  6.  Pazi  dobro  da 
ne  uziste  zajedno  5to  god  svoje  hvale,  ali  ti  koju 
inu  ispraznost.  87.  Radi  dviju  nara^d  u  jednoj 
personi  iliti  kipu  aliti  sobstvu  ujedii'icnih.  I.  Ve- 
likanovic,  uput.  1,  125.  —  rijetko  u  prvoj  rece- 
nici  Hi  pred  prvom  rijeiju  (vidi  pod  d.):  Aliti 
oliolos  aliti  visok  um,  jediia  je  toj  bolos.  S.  Men- 
6eti6  174.  Kad  godi  aliti  podpuno,  aliti  u  koma 
godi  dijelu  refiemo.  A.  Gufetii,  roz.  jez.  7.  Svaka 
6o  bog  privesti  na  sud  koja  se  cine,  aliti  je  zlo, 
aliti  jo  dobro.  M.  Divkovic,  nauk  (iSh.  Mogase 
bog  poslati  jednu  slugu  svoju  najmanu,  aliti  an- 
gela  aliti  jednoga  svetoga.  M.  Divkovid,  bes.  5. 
—  i  kad  jr  ali  okriieno  al,  moze  za  iiivi  biti  ti: 
Sp|cta  al'ti  Spalatina.  J.  Kavanin  144.  Gleda  Ust 
liartijo  alti  karte.  M.  Zoritic,  zrc.  150.  —  iza  ali 
ninze  ti  biti  okriieno  t':  Mimosla  dva  doba  bibu 
alit"  vika.  D.  Barakovii ,  jar.  38.  Prvotvoriteja 
alit'  autora.  Zapis  xviii  vijeka.  Star,  pis,  9,  xvi. 
f.  iza  ali  ('  ali  ti  dolazi  jos  i  dat.  mu  ili  vam, 
ne  It  pravom  svom  poslu  nego  kao  it  pomoc  rije- 
cima  ali  *  ali  ti.  a)  ali  sit  vam  ili  mu ;  Raakose  ste 
od  .svijeta  i  dragos  all  vam  nasladenje  od  udatbe 
izgubile.  B.  Gradic,  djev.  99.  Da  svaki  nas  do- 
nese  sve  sto  je  u  tijelu  djelovao,  ali  mu  zlo,  ali 
mu  dobro.  M.  Divkovi6,  nauk  83.  b)  ali  ti  .sa  mu 
(7(  vam:  Da  svaki  donese  djela  kako  je  ucinio, 
ali  ti  mu  zlo,  ali  ti  mu  dobro  M.  Divko\'ic,  bes. 
8.  Nase  svisti  ali  ti  vam  duse  najpri  smotane 
i  svezane  onda  ce  se  razmotati.  J.  Banovac, 
pripov.  23. 

2.  an,  kao  li,  edali,  dali,  kad  se  pita  recenicom 
sainostalnom  Hi  vezanom  za  glavnu;  tako  dolazi 
i  ili,  koje  vidi.  it  tome  nema  nista  za  sto  bi  sa- 
vez  ali  vezao  recenicu  it  kojoj  je,  nego  se  prema 
neizrecenoj  misli  protiimoj  Hi  drukcijoj  rijecju 
ali  obraca  pitane,  kao  .Ho  i  pred  rijecjit  a  moze 
biti  neizreceno  ono  na  .Ho  se  obraca  (vidi  kod  a 
II,  B,  2,  f.  i  g.).  Dolazi  od  xvi  vijeka,  ali  rijetko. 
a)  It  samostalnuj  recenici:  xvi  i  xvu  vijeka:  Ali 
ne  ucinismo  od  dinara  ugodenje?  N.  Raiiina  34''. 
mat.  20,  13.  Ali  ne  govorimo  dobro  mi  jere  Sa- 
maritan jesi?  80.  iv.  8,  4,8.  Ako  bi  izgubila  kami 
jedan  di-agi,  ali  ne  uzeze  lukijernu?  149.  luk.  15, 
8.  Odgovori  Isus  i  reee :  ali  deset  nijesu  ocisteni  ? 
156''.  luk.  17,  17.  Ali  srce  svoje  tako  utvrdise 
zidove'?  M.  Marulic  169.  Ali  ti,  jaoh,  ne  bi,  go- 
spoje.  dosti  jos,  vele  krat  sto  zabi  u  srce  moje 
noz?  N.  Najeskovic  2,  93.  Ali  ne  znas,  o  LucUe'? 
Lorinac  sam  do  istine.  P.  Hektorovic.  118.  Al  ne 
znas,  tve  kosi . . .  u  skori  da  t'  6e  prit  opadsi  na 
maiie?  H.  Lucie  213.  Ali  me  ne  poznas  vuhvino? 
M.  Drzi6  21.  Abraam  umrl  jest  i  proroci,  a  ti 
govori§:  ako  ki  govorenje  moje  ohrani,  smi-ti  ne 
2e  okusiti  va  veki.  Ali  si  ti  veci  od  otca  nasega 
Abraama  ?  Anton  Dalm.,  iv.  8,  52 — 53.  Zao  mi  vas 
je  da  po  vasoj  dobroj  voji  gospodinu  ne  prika- 
zete  onoj  sto  ste  usilovani  prije  nego  li  scijenite 
po  nevoji  pustiti.  Ali  ne  vidite  koliko  je  kratko 
vrijeme?  B.  Gradic,  djev.  39.  Jur  se  kupimo  prid 
strasno  pristolje  negovo;  a  ti  o  zenitbi  i  udatbi 
mislis.  Ali  ste  slijepi  ter  ne  vidite  da  dni  lete? 
39.  Ali  vam  je  maio  viditi  da  ste  usilni  judem, 
tere  josce  usilni  jeste  i  bogu  momu?  Bernardin 
2''.  isa.  7,  13.  Ali  je  oko  tvoje  hudobno  za  sto 
ja  dobar  jesam?  I.  Bandulavic  25.  mat.  20,  15. 
—  xvui  vijeka:   Cijcnim,   pravo  da  bi  bUo  da  se 


ALI 


71 


AI.I 


ukrotiS  tijem  razlogom.  Al'  ne  vidis  me  blidilo? 
A.  Vita|i6,  ostan  58.  Ter  se  stide  na  sebi  ciniti 
ovo  zlamene.  Ali  ne  znate  da  je  ovo  zlameiie 
ostavio  nas  spasite}?  L.  ■Vladiniro\'ic,  slaved.  38. 
Ali  iiije  on  otac  tvoj"?  J.  Matovic  IC.  deuter.  32, 
6.  Ali  nije  otac  jedan  s\'ijeli  nasV  J.  Matovic  17. 
mal.  2,  10.  Ali  Turci  ne  vidite  ?  ispale  vam  erne 
oci !  Nar.  pjes.  bog.  8.  Ali  je  meni  golo  nad 
usima  ?  Poslov.  dan.  4.  —  sada :  Dobri  brate,  sto 
ne  gledas  na  me?  Ali  si  se  na  me  rasrdio,  da  ti 
nisam  na  indatu  bio?  Nar.  pjes.  vak.  3,  5oG.  Ali 
si  mi  prasicn  sisao?  Nar.  posl.  vuk.  10.  To  nije 
crkva,  jad  te  nasao !  nego  gainija ;  ali  .si  6orav  ? 
Nar.  prip.  %TC.  61.  —  u  taliom  jjitatm  mose  hitl 
joste  itn  privezano  rijecju  ali  onako  kao  naprijtd 
pod  1 :  tako  se  pitane  mose  raspoznati  od  pitana 
pod  1,  d.  smno  onda  kad  se  ne  sumna  stn  hi  se 
odgororilo :  Ali  sani  stvoren  za  svijeta,  ali  za  ne- 
besa?  D.  Mattel  140.  —  b)  u  recenici  privezanoj 
za  gJannt,  ali  samo  onda  kad  se  pitane  nastavfa 
joH  kojom  recenicom  Hi  rijecju,  koja  se  priveziije 
rijecju  ali  onako  kao  nuprijed  pod  1 ;  za  to  se 
taki  primjeri  ne  moyu  svagda  razlikovati  od  oni- 
jeh  pod  1,  d.,  a  razlika  je  ii  torn  sto  se  ondje  i 
u  pitanu  kao  i  izvati  pitana  isticti  obje  reienice 
Hi  rijeci  sa  ako  jedna  prema  drugoj,  a  ovdje  se 
same  pita,  pa  se  na  ono  sto  se  najprije  pita  na- 
stav^a  drugo  onako  kao  pod  1,  a.  i  b.  Ima  se  vi- 
diti  i  razabrati  ali  gospodari.  kmeta  odgoni,  ali 
ont  od  gospodara  bizi.  Stat.  po}.  ark.  5,  288.  Ima 
pomisliti  onoj  sto  mu  bude  receno,  ali  je  istina 
ali  nije.  Zbom.  lOb.  Ukazi  ali  si  bog  od  |ubavi, 
ali  nisi.  M.  Drzic  401.  Ni  same  ne  znajii  ali  svi 
kontijente  ali  nekontijente.  B.  Gradic,  djev.  'J8.  Ni 
more  stano\'ito  znat  ali  je  dostojan  Jubavi  ali 
omraze.  B.  Gradic,  mol.  10.  Ne  znajuci  ali  jo  u 
ku6i  ali  nije.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  41.  Ne  hajuci 
se  ali  se  kime  pravo  ali  krivo.  41.  Istuci  ti  znati 
ali  je  covjek  ali  zena  plemenitija.  M.  Orbin,  zrc. 
24.  Tko  umije  razabrati  _ali  se  ona  rijec  u  kratko 
ali  prodijeno  izrice.  R.  Gamaiiic  23.  Ne  more  se 
znati  ali  ee  u  veoer  ali  u  jutru ,  ali  o  veceriioj 
doci  smrt.  P.  Posilovic,  nasi.  13.  Vidi  sada  svaki, 
aU  je  naslidnik  Isusov  s  ]ubavjii  ali  vraziji  s  ne- 
navidostju.  J.  Banovac,  razg.  30. 

3.  sed,  kad  se  necemtt  na  suprot  staffa  drugo 
sto.  Od  XIV  injeka. 

a.  veze  reienice,  a  one  su  Hi  obje  eijele  Hi  koja 
god  krna  xiv  i  xv  vijeka:  Ont  obitova  da  opravi, 
ali  eto  ne  opravi  niStort.  Spom.  sr.  1,  22.  Sada 
ihi  jesmo  odredili,  ali  pri  sebe  penezi  ne  imasmo, 
sto  bismo  imt  ispravili  rabotu.  Mon.  serb.  506. 
—  XVI  i  XVII  vijeka:  Isus  nam  je  obecal  da  nas 
hoce  uskrisiti,  ali  nam  je  prvo  zaginnti.  Katek. 
1561.  76.  Od  koga  bismo  imeli  mnoga  govoriti, 
ali  su  teska.  Anton  Dalm.,  iv.  5,  11.  Hocete  se 
zalostiti,  ali  zalost  vasa  hoce  se  obratiti  va  ve- 
selje.  Anton  Dakn.,  iv.  16,  20.  Ovdi  nam  se  ka- 
kono  11  sni  zgadaju;  ali  kada  svaue,  tadaj  nam  se 
ce  sve  suprotivo  ocitovat.  B.  Gradic,  djev.  40. 
Zgada  se  kakono  onomu  ki  je  blago  potratio  ili 
ruku  sam  sebi  osjekao,  komu  se  po  pokori  .sa- 
grjeha  prasta,  aU  mu  se  blago  i  ruka  ne  'STacaju. 
64.  Vi  mi  vjerenika  zemajskoga  prikazujete ,  ali 
sam  ja  vele  bojega  nasla.  106.  Moja  su  uvijedena 
teska,  ali  si  ti  milostiv.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  300. 
Ne  prije  vele,  neg  s  istoci  zorni  zraci  dan  ukazu, 
otvorene  drzah  oci,  pomno  cinah  mi'ezam  strazu ; 
ali  eto  meni  objaiT  u  jedini  hip  se  tade.  I.  Gun- 
dulic  40.  Ah,  jednaka  smrt  je  svima,  ah,  i  svak 
zna  da  unirijece ;  ali  s  mukam  jednacima  doc"  sva- 
komu  smrt ,  jaoh .  ne  ce.  235.  Vrgose  ju  prid 
zviri,  ...  ali  ju  zviri  ne  dotakose.  F.  Vrancic,  ziv. 
5.  Tako  se  vi  veselite  kada  miru  za  miru  morete 


jimati ;    ali  bog  ne  daje   miru  za  miru,   nego   na 
jednostruko  stostruko.  29.  Svak  ima  pravdu  ciniti 
i  posteno    zivjeti,    ali    osobitijem    nacinom    imaju 
pravedni  biti  koji  druge  sude  i  vladaju.  M.  Div- 
ko'vic,  bes.  7.    Da    covik    umira  ve6e    nego  jedan 
put,  i  da  se  vrati  na  prvani  zivot,  veoma  bi  boje 
(more  biti)  naredio  stvari   svoje;   ali   zlo  jest  da 
se  jedan  put  samo  umira  a  ne  ve6e  puta.  P.  Po- 
silovic, nasi.  13.  To  svakako  neka  uzme,  ali  s  ve- 
likom    vimostju   neka   ispuni.    M.  Bijankovic  56. 
Dug  glas  cini  klepetalo,  al  je  u  I'lem  duse  malo. 
P.  Vitezovi6,  cvit.  45.  —  xviii  vijeka:   Posla  po- 
klisare  po  svi(h)  di'zava(h)  da  svu  zemju  podlozi 
svomu   lu'a}estvu.   Ali  oni  puci  i  narodi  ne  ktiJe 
primiti  poklisare.  S.  Margitic,  fala  20.  Uze  zlobe 
glasit  pjesni  pretuznome,  al  joj  tuznoj  nije  suage. 
I.  V.    Bunic ,    mand.    IG.    Jedno    jo    zdravje ,    al 
se  umira  s  eudo  zledi,    ke   nas  haraju.   J.  Kava- 
liin  53.   Karahu  ga   rodite}i ,  jeda  bi   se  ostavio 
toga  dila,  ali  ne   mogahu  niSta  utiniti.  J.  Bano- 
vac, pripov.  11.    Bog  bi  dao  da  ne  ima  vece  ne- 
milosrdja  medu  krstjani  nego  milosrdja!  al   ima, 
ima.  50.  Bog  ne  ce  vam  vazda  dopustiti  sto  pro- 
site;  al  za  to   ne  iinate  mrm|ati  suprot  bogu.  F. 
Lastric,  od'  125.  Pas  svezan  u  sin^ii-u,  koji  more 
lajati,  al  ujest  ne  more.  195.  Stid  me,  al  vafa  da 
recem.    F.  Lastric,   ned.  7.    Reci   cu   vam,   al  ne 
mogu  brez   suza.  83.   Mlogi   u   napridku   odvrate 
se   od   boga   i   zaborave ;   ali   kada   im   se   stvari 
okrenu  suprot,  te  ih  pritisnu  potribe,    onda  nisu 
kasni   obratiti   se.   215.    Nase   su   muke   zestoke, 
strahovite  i  gorke.  istina  je ;  al  sa  svim  tizim  je- 
dan ce  put  svrsiti.  408.  Lasno  je  Jubiti  one  koji 
nam  dobro  cine ;  ali  }ubiti  neprijateje,  ovo  je  ve- 
lesrcno  i  viteSkO  dilo.  A.  Kanizlic,  fi-an.  216.  Evo 
smo  mi  krivci, . .  ali  te  molimo  da  nam  oprostiS. 
L.  Vladmirovic,  slavod.  47.  Pod  oblak  se  jela  vije, 
aU   na   I'loj   voia   nije.    V.   Dosen  16.    Tako   i  ja 
vec^e  korim;  al'  i  mariim  to  govorim.  78.    Bolice, 
ali   va|a  trpiti.  .1.  \^ladmiro\'ic,   lik.  6.   Prostrano 
so  nebo  gizda,  jer  je  svitlo  i  pristalo;  al  da  nije 
na  I'lem  zvizda,  u  tamnosti  sve  b'  ostalo.  A.  Kacic, 
razgov.  3.    Pore  uzivati    lipi  inir  i  pokoj.    AU  za 
]nalo  ta  uegov  pokoj    bise.  A.  Kacic,  korab.  215. 
Ne  velim  vam   da   postite,   ali  iicmojte   da  budu 
vase  gozbe  bez  nacina.    B.  Cuceri  297.    Radujem 
so  ne  malahnu  na   tako   lijepe   odgovore;   ali   ne 
bill  litio   da  .se  u  ovem   pi-ivarite.  206.   Imala  je 
veliko  veseje   ali  je  opet  imala  i  velik  stid  i  za- 
lost. B.  Leakovic,  gov.  21.   Ti  jedva  cekas  znati 
u  sto  nisani  ovaj  dunderin ,  . . .  ali  budi  usti-p}iv. 
M.  A.  Rejkovic,   sat.  5.   Postene   veUke  je   cine, 
al'  -(-idite  sto  od  liega  cine.  45.   I  papar  je  cm  i 
smrskau,  ali  grije  i  prli.  Poslov  dan.  30.  —  sada : 
Ja  bi  ti,  sejo,  dosao,  ali  mi  ne  da  tudiuka.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  212.  Pjevala  bih,  al  ne  mogu  sama. 
1,  377.   Maleno  je  zrno   biserovo.   al'  se   nosi   na 
gospodskora   grlu.   Malena  je   tica   prepelica,   al" 
umori  koiia  i  junaka.  1,  378.  Moj  se  bratac  sprema 
po  devojku,  ali  ne  ce  po  te,  vec  po  di-ugu.  1,  425. 
Lasno  ce  naci  kola  sedmera,  kola  sedmera,  kone 
sedmake;   ali  ne  moze  svate  jednake.  1.  17.   Sve 
devojke   k  nebu  pogledase ,   al"  ne   gleda   Milica 
devojka.  1.  432.  Jesam  ti  se  juce  umorila,  ali  sam 
ti  nocas  pocinula.  2,  46.   Ona  mlada   muku  pod- 
nosase,  ali  brace  kazat'  ne  hocase.  4,  101.  Hoces 
doci,  al'  ces  grdno  proci.  2,  277.  Mudar  bjese,  al' 
se  prevario.  2,  108.  Pijte  vino,  al'  pamet  stedite. 
3,  558.  I  do  sad  su  knige  dolazile,  al'  se  nisu  sa 
suzam  ucile.  2,  137.  On  poteze  sabju  od  bedrice, 
al"  se  pusta  ne    da   izvaditi.  2,   110.    Lasno  bi  se, 
brate,  izenili ;    al'  kad  tude   seje   sastavimo,    tude 
ce  nas  seje  zavaditi.  2,  43.  I  mi  jesmo  poi-ez  sa- 
stavile,   al'  ga   niko   odnijeti    nema.  2,  463.   Fale 


ALI 


72 


ALI 


»'  zetu  i  bogom  sp  kunu:   .voHnio  te,  Strahini^ii 
band  no  svu  /pm|\i   nasu  ciiii'vinu';  iil'  <la  vidis 
jftiia  nn  ninii|i!  banu  jiilros  noma  prijaloja.  J,  271. 
On  jo  silnii  sakniiio    vojsku,    al'  je    silnu    ucvolio 
majku.    1,  5ip().    Onda   joj   je    rua    niniostalo;    al' 
jo   za  to   dobre    srec'e    bila.   2,   242.    To    govori, 
al'    boga    ne    nioli.  4,  260.    Kog'   su    Jube    dosle 
sjetovale ,   koga   dosle ,   koga   H  t'  odsele ,   s   du- 
gom     kosoni    a    pamec^u    kratkom?    Al'   ti    ho6u 
rijot'   progovoiit.   2,  532.    Besedi   mu    stara  inila 
nuijka:  no  budali,  niladaiii  Nenadel  jcr  cos  ludo 
izgubiti  glav\i.    AH    Nenad  niajke   ne   .sluSase.  2, 
77.    ,Kako  (.'•e.i  ti  poznati  devojku,    kad   je   iiigda 
ni   vidio   nisi?"    AT   govori    Mitos   Voinovii:    no 
brini  so,  care  gospodine.  2,  150.  Vei'-  dogoni  kona 
do    devojke:    ,]jiubi    niene ,    lepoto    devojko,    |ubi 
niene,   dok  ja  nisam  tebe'.   Al    govori  lopota  do- 
vojka:  id"  odatlo,  ndado  neXoAeno,  ja  ne  [ubim  ni 
bo|i  junaka,   a   kamo   li   carevi    vojnika.  1,   436. 
Snzama  je  more  zamutila,  a  jadima  n.stavila  ladu, 
niko  ne  moz'  da  otisne   lade.    Al'  besede    tri    vo- 
zara  mlada:   da   pustimo   Miletu   s  Milicom,   eda 
b'  kako  otisnuli    ladu.  1,  557.   Opet   care   Marku 
knigu  piso:    hodi  br?.e,    moj  posinko  Marko!    A!i 
Marko  earn  odgovara:  cekaj  malo,  care  poocime. 
2,  3()7.  Budila  zoraLazara:  ,ustani  gore,  Lazaro! 
zedan  ti  konic  vodice".    Ali    mi    dipi    Lazare,    pa 
uzo  kona  za  nzdu,  te  ani  ga  vodi  na  vodu.   1,  340. 
Ona  misli  niisli  svakojake  dok  je  mlada  na  jedno 
sniislila,  pa  im  dadc  ftedo   iz   kolevke . . .   DigoSe 
se  dva  stara   putnika  i  odose   s  bogom  putovati. 
Osvrde  te  dakonova  }uba,   pa   pogleda   na  zlatnu 
kolevku,    al  joj  cedo  sedi  u  kolevki.  2,  10.    Malo 
\Teme  za  tim  postajalo,    ali  ide  Zagorcid  Nikola. 
1,  538.  I  pogleda  po|em  Kosovijem.  ali  vide  koiia 
i  junaka.  3.  219.  Pa  otide  da  vodice  pije;  al' po- 
vika  nesto  iz  bunara.  1,  153.  I  zabjeze  za  goricu ; 
a!'  za  gorom  ogaii  gori.  1,  391.   Ode   cerat'  decu 
po  avliji.  Ali  skoci  bane  sa  cardaka.  2,  178.  Malo 
vreme  za  tim  postajalo,   al'  po\Tka  sa  grada  La- 
tince.  2,   148.    I  svu    mrklu    noccu   j^renocise,    al' 
kad  jutro  o  zorici  bilo,  progovara  begova  kaduna. 
1,  460.  Luto  pisti  jutrom  i  vecerom.  AF  se  milu 
bogu   razalilo,  pa  on  posla  dva  svoja  audela.  2,  39. 
Pod  noe  podoh  gledat'  devojaka,  al'  devojke  sjele 
vecerati.  1,  323.  Pa  odose  pod  jelu  zelenu,  al'  ze- 
lena  usanula  jela.  2,  167.  Docera  ga  do  Ledanskih 
vrata,  al'  Ledanska  vrata  zatvorena.  2,  146.    Pa 
s   bedema   ii   Moravu    gledi,    al'    Morava    mutna 
ispod  gi-ada.  2,  503.   Stegnuh  koiia,   da  ja  vidim, 
aU  ^Tla  na  jasenu.  1,  151.  Te  probode  boru  koru, 
al'  u   boru    mlada   moma.   1,  364.    Hitro    trci,    te 
otvori    vrata,    al'    na   vrat'ma   Materino    zlato!  1, 
476.  Malo  vreme  za  tim  postajalo,  al'  eto  ti  duzda 
od  Mletaka.  2,  333.  Vec  on  ide  u  to  po}e  ravno, 
te  on  seje  belicu  psenicu,   al'  eto  ti  dva  putnika 
stara.  2,  7.    Stade  zveka  alke  na  vi-atima,   al  eto 
ti   seje   Ivanovo.    1,  469.    Evo   Kosa   bitar   vezak 
veze,   kod  ne  Jela  tanko   ruho   prede;   al'  kakva 
je  Kosa  Smilanica!  3,  147.   I  ti   mozes   i   koii   ti 
moze,  ali  ti  bog  ne  da.  Nar.  posl.  vuk.  105.    Jer 
su  mnogi  zvani,  ali  je  malo  izbranijeh.  Vuk,  mat. 
22,  14.   Kazivali   su  mi  da  ima   pjesma  o  ovome 
svemu   dogadaju,   ali  ja  nijesam    mogao   nikoga 
naei  ko  je  zna.  Vuk,  ziv.  234.   Istina   da  su  ovo 
sitnice,  ali  se  ovakove  sitnice  ni  po  sto  ne  mogu 
oprostiti.  Vuk,  pisma  66.  —  tako  i  kad  je  u  prvoj 
recenici  jos,  istom,  tek  sto,  pokazujaci  onijem  sto 
u  prvoj  recenici  biva  vrijeme  onomu  sto  hiua  ti 
drugoj  (vidi  i  a  pod  n.  B,  2,  c.) :   Jos   nije  onaj 
mrki  suton  sa  svim  ni   uklonio   se,   al  eto  ti  uz- 
digne  se  od  zem|e  nika  bila   sivost.   M.  A.  Rej- 
kovic,  sat.  172.  Jos  zorica  ne  zabijelila,  ni  danica 
liea  pomolila,  al'  poklice  prebijela  vila.  Nar.  pjes. 


vuk.  4,  354.    Istom  pofeSe   rasko.!5je   raja  uiivati, 
ali  ovo  ])ristupi  nonavid|ivi  dull.   E.  Puvic,  ogled. 
6.  Istom    Roja  sjodo  za  tr]iozu,  ali  vice  s  bedena 
Latinfo.    Nar.   pjos.   vuk.   2,  477,    Tek    sto    stari 
u  rijefi   bjeSe,   al'  eto   ti   Scnanin    Ivana.  3,  224. 
—    iHoim   i  olije  reienice  hiti  krne,  kad  ne  raz- 
umiju  medu   onima    koji  govore :   Svo ,   sve ,  ali 
zanat.    Vuk,   nar.   prip.  218.   —   moze   se  rekavsi 
samo  ali  i  premuiati  sve  sto  se  misli:  Ta  istina 
je,   ali,   ali !    Sto   mu   drago ,   ne   6u   niSta  govo- 
riti.    F.  Lastri6,    ned.   178.  —  mogu   reienice  hiti 
i    rastarfene    duzim   Hi   kruiiiii   govorom    doda- 
nim  prvoj:    Ut'ain    da   mi   je    piostio   one  gi'ijehe 
kojo  sam  ja  ucinio  bez  steto   moga    iskn'iega,    er 
za  no  ucinili  onu  pokoru  koju  mogali;  ali  se  stra- 
sim  je  li    mi    prostio   grijehe    utinene    po    raomu 
]iutu  od  (liuzijeh.   Besjede  kr.  21.    Stanu   ga  od- 
vra/ati  da  se  prodo  te  sramote:  kako  bi  on  car- 
ski  sin  uzeo  govedarsku  kter  kod   tolikijeh  dru- 
gijeli,  carskijeh  i  krajevskijeli  k6ori!   Ali   sve   za 
ludu.   Nar.  prip.  nik.  219.    —    iiiogti   liiti   rastav- 
lene  i  tijem  sto  jednu  govori  jcdiio  ci'lade  a  drugu 
drugo:  Na  to  odgovori  Katarina:  i  ti  si  blazena, 
cesarice;   jere    vidim  u  anjelskih    I'ukah    krunu  i 
vonac  tvoje  glave,  kojim  okrunona  po  one  muke 
koje  jimas   trpiti   bo6es    treti    dan    ka    kraju    ne- 
beskomu    dojti,   pri    kojomu   hocos  u  vikc^    kraje- 
vati.   Ali  sam  strali|iva,   rece   cesarica,   bojim  se 
nuike.   F.  Vrancic,   ziv.  12.  —  moze  stajati  ali  u 
drugoj  recenici  ii  istom  znacemi  i  onda  kad  su 
obje  vec  vezane  medu  sobom  drugim  nacinom  (vidi 
i  a  pod  11,  B,  3,  b.  c),  (  to  kad  su  a  prednoj  re- 
latirne   rijeci   kad,   dokle,   kako,  pokazujuii   vri- 
jeme, Hi  rijeci  za  pogodhu  ako,   prem  da  itd.:   u 
prednoj  kad  (vidi  i  kod  kad) :  Kad  prode  korizma 
il  se  malo  zaborave  od  onoga  pripovidaiia  zesto- 
koga,    al  tot    oni    kao  i  bili.    F.  Lastric,   ned.  71. 
Kad  li  junak   pod   Zakucje   dode,   ali   Tiucin   po 
raejdanu  seta.   .A.  Kacic,  razgov.  267.  Kad  je  bila 
kroz  goru  zelenu,  al'  \io\nka.  iz  gorice  vila.    Nar. 
pjes.  vuk.   1,  560.    Kad  su  bili  blizu  b'jele  crkve, 
al'  iz  crkve  nesto  progovara.  2,  18.  Kad  je  blizu 
dvora  dolazila,  al'  u  dvoru  kuka  kukavica.  2,  42. 
Kade  dode   dvoni   gospodskome,    ali   }uba   krsno 
ime  sluii.  2,  99.    Kad   osmoga   biti    zapoceSe,   al' 
pogibe  Bogdan  Juze  stari.  2,  297.   Kad    se  ladna 
podnapise  viua,  al'  besedi  Musicu  Stevane.  2,  298. 
Kad  sagleda    po   Kosovu    silu,    al'  se   bane   malo 
propanuo.  2,  272.    Kad  su  biU   .sredi    gore    carne, 
al'  devojku  zabolela   glava.  2,  25.    Kad    pogledas 
strmo  ispod    grada,    al'  uzrasla    senica   bjelica.  2, 
105.    Kad   ja    dodo    na   vodu    Sitnicu,    al'  Sitnica 
mutna   i   povodna.   2,  302.    A   kad   stade    Mai'ko 
premetati ,   al'   u   Musi   tri   srca  junacka.  2,  409. 
Kad  dodose  do  vode  studene,  al'  istina  kako  judi 
kazu.  1,  157.  Kad  se  one  poprenule,  ali  sunce  na 
zaodu.  1,  170.  Kad  se  Ture  na  trag  obrnulo,  ali 
Mara  na  pola  Dunava.  1,  599.   Kad   opipa   bega 
l^ubovica,   al'  na  uemu  do   tri   pancijera.  3,  469. 
Kad  ude  u  dvor,  ali  carice  noma.  Nar.  prip.  vuk. 
26.  mjesto  cijele  recenice  sa  kad,  u  kojoj  bi  se  po- 
kazalo  koje  se  vrijeme  misli,  govori  se  i  samo  kad 
ill  kad  i  tamo,  ostavlajitci  ostalo  neizreceno :  Je- 
dan  ustavi  vodu  . . . ;  kad  al'  to  ga  on  vodase.  J. 
Banovac,  pred.  144.   Grdi   opet   s  tim   zivine   ni- 
hove  se  drzec  cine;    a   kad,    ali   inaiie  cine  nego 
June  od  godine.  V.  Dosen  21.  Ali-pasa  tabor  uci- 
nio  i  veliku  vojsku  pi'ebrojio,  kad,  al'  vojske  tri- 
naest  lii}ada.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  138.  Stane  da  gleda 
u  bascu,  kad  ali  Celi   dosao   zmajevit   koii.    Nar. 
prip.  vuk.'  205.    Mnogi  plug    odbigne    da   ])erom 
kruh  dostigne;  a  kad  tamo,  ali  tuka  i  brez  kruha 
i  nauka.  V.  Dosen  213.  Najposle  otvori  i  dvanaesti 
podrum,  kad  tamo,  ali  nasred  podi'urna  jedno  ve- 


ALI 


73 


ALI 


liko  bure.  Nar.  prip.  vuk.  24.  Onda  ga  sestra  od- 
vede  u  drugu  sobu,  kad  tamo,  ali  vo  pecen,  pecka 
hleba  i  akov  vina.  36.  «  prednoj  dok  (vidi  i 
dok) :  Dok  su  oni  u  rijeci  bill,  af  eto  ti  vojske 
na  Bojanu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  600.  Dok  pogleda 
Cupriliji  vezire,  al'  se  sija  more  od  zapada!  3, 
346.  —  u  lyredi'mj  ako  (vidi  i  kod  ako) :  Ako  sam 
vele  dan  pisat'  vam  ja  skiiio,  ali  sam  i  u  san  i 
javi  mislio  o  vasoj  dobroti.  N.  Najeskovit  1,  301. 
Ter  ako  s'  ti  svita  od  cvijetja  razlika,  ali  noj 
vrh  s-sata  nije  vec  prilika.  2,  100.  Ako  ill  vele 
okoti,  ali  ih  malo  odhrani.  Poslov.  dan.  2.  Ako 
svoj  svoga  i  ne  hrani,  ali  teSko  onom  ko  ga  nema 
da  ga  brani.  Nar.  posl.  ^aik.  7.  Ako  se  i  svi  sa- 
blazne,  ali  ja  ne  cu.  Vuk,  mar.  14,  29.  —  u  pred- 
nvj  prem  da  i  driige  rijeci  (.</0(/<(  znaiena:  za 
sve,  za  sve  da,  dobro  da  {vidi  ri>:e  kod  prem  i 
ako):  Za  sve  tva  vira  svakomu,  tko  lio6e,  sve 
nase  opira  od  grijeha  gnusoce,  ali  put  prokleta . . . 
rve  me  svaki  cas.  N.  Najeskovic  1,  1.53.  Za  sve 
da  u  tvojoj  pribivam  milosti,  ali  mi,  cvijete  moj, 
tqj  nije  zadosti.  2,  99.  Za  sve  da  zivot  nai5ega 
Isukrsta  bio  je  zrcalo  od  umijenstva,  ali  scijeiiii 
da  se  nigdar  ve6ma  nije  bilo  snizUo  velicanstvo. 

A.  Gufietic,  roz.  jez.  118.  Dobro  da  su  djevstvo 
i  cistoca  andeoska  djela,  ali  tko  ih  priko  voje  i 
pod  silu   obsluzuje,   sa   mnom   ne  iuja   sto   einit. 

B.  Gradii ,  djev.  25.  Dobro  da  ce  svi  kolici  na 
puno  bit  blazeni  i  siti;  aU  se  zgada  kako  oni- 
zijern  ki  na  rijeci  vodu  crepju :  dobro  da  su 
svi  kolici  na  puno  siti  i  svak  toliko  uzimjo  ko- 
liko  ieli  i  hoce  i  svoj  sud  obilno  napuna;  ali  oni 
ki  s  ve6ijem  sudom  na  rijeku  pride,  vece  vode 
ponosi.  65.  Prem  da  sam  prid  [udmi  poSteno  zi- 
vila,  ali  sam  s  tvojim  otcem  ucinila  nike  griho. 
S.  Margitic,  ispov.  81.  Prem  da  je  ta  strah  tihi 
gorak,  al  ce  tvojoj  biti  dusi  sladak.  L.  l,jubuski 
71.  —  H  jednoga  pisca  prusloga  rijekii  tlolazi  i 
onda  kad  su  receiiicr  regime  medu  siihom  lijetit 
sto  je  pnuj  ylayol  a  participii  le  jirijiada  drii- 
goj,  s  kojom  je  jedna  cijela  (isporedi  i  a  pod.  ii, 
B,  3,  g.) :  Sideci  receni  kra]  jedan  dan  jirid  dvori 
nasladujuii  se  u  lipu  dnevu,  al  u  jedan  fas  sve 
se  nebo  naoblaci.  J.  Banovac,  pripov.  11.  —  do- 
lazi  iza  pocetka  recenice,  dop>miena  dritgom,  a 
pred  nastavkom  nezinim,  kao  da  hi  taj  luistarak 
bio  druga  recenica:  V  rijeci,  u  koje  bijaliu,  ali 
treca  sila  ispanula.  Nar.  pjes.  vuk.  I,  316.  — 
dolazi  za  vim  opet  t  pak  sastav{ajuti  vise  Hi 
mane  s  negovijem  ziiaceiiem  st:oje,  te  prolivnosl 
koja  bi  se  samijeiii  ali  kazala  biva  jaca  (vidi 
i  kod  opet,  pak,  paka):  Pas  kad  i  kad  zubom 
rani,  ali  opet  stado  brani.  V.  Dosen  43.  Up'o  sam 
kad  god,  istina  je,  ali  sam  paka  ust'o  brzo.  B.  Cn- 
ceri  116.  —  dolazi  za  nim  nu  i  slozeno  nut,  ali 
ne  u  znacenu  kojim  je  nalik  na  ali,  negn  samo 
podizuci  paznu  na  ono  sto  ide  za  nim  (vidi  i  kod 
a  pod  II,  C,  3,  f.),  kao  eto,  gle,  de.  Donijeti  cu, 
moja  kruno,  mnoge  dare  izabrane  od  istocne  one 
strane,  trave,  bUja,  sve  na  puno.  Al  nu  i  sad  je- 
sam  trave  ja  donijela  njeke  tebi.  Jedupka,  star, 
pis.  8,  236.  Putimo  se  put  lijepoga  mjesta  od 
mira  i  pokoja.  Al'  nu  sprva,  cim  vidite  sve  smi- 
rene  me  }uvezni,  veselima  vasijem  pjesni  moju 
mlados  sadruzite.  I.  Gundulic  120.  Odluci  ovi  po- 
kornik  ispoviditi  svoje  grihe  gospodinu.  Al  nut 
poslusajte  s  kolikom  pom)om  se  pripravja  za  ispo- 
vid.  F.  Lasti-ic,  ned.  89.  Kako  moze  leden  kamen 
dati  vatru  pak  i  plamen?  Kako  plameu,  kada 
sine,  razvrc  moze  erne  tmine?  AF  nu  druga  po- 
ostavi,  pak  se  sobom  pozabavi.  V.  Dosen  261. 
Mozemo  li  zudjet  bo}u  druzbu  ?  Ali  nu  dobro  za- 
bijezimo  ove  rijeci.  B.  Cuceri  173.  vidi  jos  kod 
nu.   —    11  jednoga  pisca  prosloga   vijeka   dolazi 


pred  nim  ma,  koje  je  istoga  znaiena,  tako  da  se 
dva  puta  isto  kaze  (isporedi  ma,  mali) ;  Ne  znam 
Lma  li  vas  ovaki  ovde ;  ma  ali  ako  je  koji,  va]a 
da  se  izlici.  J.  Banovac,  razg.  65. 

b.  veze  rijeci:  Co\;jek  malo  krat,  ali  bi'zek  nigda, 
Icrepko  u  jednom  bitju  ne  stoji.  B.  Gradii,  mol. 
10.  Sladak  podsmijeh,  rijecca  od  meda,  ze|an  uz- 
dali,  ali  usijen  mojijeh  rana  bjehu  lici.  I.  Gun- 
dulic 223.  Koiie  suhe  i  okoste,  ali  hrle,  svaki 
jezdi.  330.  Clo^^k  posteu  ali  duzan  pun  je  srama, 
ki-uto  tuzan.  P.  Vitezovic,  cvit  44.  Mnoge  su 
kiiige  stampali  i  istomacili  u  jezik  bosanski,  ali 
sl<}vim  latinskim.  S.  Margitid,  ispov.  in.  Ucini 
dug  predgovor,  al'  krjepostan.  J.  Kavanin  146. 
Umue  svak,  al'  razliko.  2.  Pokaraj  nas,  ali  u 
pravdi,  dali  ne  vi  gnivu  tvomu.  A.  d.  Bella,  razg. 
37.  Ona  je  sedamdeset  i  dva  godista,  ali  ne  na- 
puno,  zivila.  A.  Kanizliii,  utoc.  574.  Uclniti  hocu 
ja  opet  da  tvoje  oci  vide,  ali  nista  cU-ugo  nego 
paklene  strahote.  D.  Eapi6  4.  Ukazati  ie  se 
crkveni  vladaoci,  ali  brez  mitra.  13.  Bi  od  ma- 
tere  obeiaiia  za  zarucnicu  jednom  glasovitu  go- 
spodinu, al  neviraiku.  F.  Lastri6,  od'  381.  Mladic 
plemenita  roda,  al  opaka  zivota.  F.  Lastrif,  ned. 
22.  On  je  sagrisio,  istina  je,  al  samo  jedan  put. 
5().  Druge  likarije  ne  ima  nego  ispovid,  al  ispovid 
dobra.  147.  Niki  su  prigiuiti  na  liolost,  ali  ne  na 
lakomost,  niki  ua  ovu,  al  ne  na  osvetu.  149.  Kada 
cu  dogadaj,  ositi  se ,  al  docne.  281.  To  su  svi 
iskriii  nasi,  al  osobito  siromasi.  F.  Lastric,  svet. 
138.  Jela  visoka,  ali  neplodna.  V.  Dosen  iv.  Lasno 
sebi  nadu  sliku,  al'  za  malu  vi'lo  diku.  68.  Satir 
kazuje,  da  u  Slavoniji  imaju  skule,  ali  kakove. 
M.  A.  Eelkovic,  sat.  40.  Vice  tanko  ali  glasovito. 
A.  Kacic,  razgov.  61.  Svaki  junak  glave  odsicase, 
al  najvece  Marula  divojka.  165.  Kusase,  ali  oli 
nista  oli  posve  rdavo  prodase.  M.  Zoricic,  zrc. 
130.  Nasavsi  vode,  ali  gorke.  I.  Velikanovit'-,  upui'-. 

1,  (14.  Cute6i  i  poznaju6i ,  ali  kasno,^  koliko  je 
izprazno  bilo  griha  nasladeiie.  309.  Cudne  pri- 
kaze,  ali  kratke!  B.  Cuceri  237.  Onu  prigodu 
mof.e  biti  ne  toliko  zloizglednu,  ali  .smrtnu  tvo- 
joj dusi.  .356.  Sve  na  noge  ustanulo  bilo,  al'  naj- 
prvi  Arnaut-Osraane.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  214.  Hoiu 
liemu  nazvat'  dobro  jutro,  al'  u  z'o  cas  po  me 
ali  po  liga.  4,  260. 

c.  recenica  sa  ali  dolazi  i  hez  predne,  prema 
kojoj  bi  se  na  suprot  stavfalo  ono  sto  je  u  noj: 
tada  sto  hi  u  jireditoj  bilo,  samo  se  u  misli  ima 
(isporedi  i  iiaprijed  pod  2;   vidi   i   a  pod   ii,  B, 

2,  f.  i  g.) ;  tako  se  i  pocinu  nekc  pjesme  jjro- 
sloga  vijeka  :  Ali  side  divojka  misecu  govoriti.  Nar. 
l)jes.  mikl.  beitr.  15.  Ali  poce  kra[  ugrski  tuznu 
suziiu  govoriti.  34.  inaie  u  poietku  yovora,  pro- 
sloga vijeka :  Stade  govoriti :  ali  vi  sam  junak 
trudan  sanak  nocas  snio.  Nar.  pjes.  bog.  191.  Ali 
Hero  o  rutinici.  Poslov.  dan.  4.  —  i  danas,  iz- 
jednacujuci  se  u  znaieitii  sa  ala:  Pogleda  se  ju- 
nak na  junaka:  ali,  braco,  za  boga  jednoga!  da 
se  danas  nakidamo  glava.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  456. 

4.  kao  nego,  kad  se  necemu  sto  se  porice  na 
suprot  stacfa  drugo  sto,  kao  zamjenujuci  ga,  sed; 
samo  u  nekih  pisaca  xvn  i  xvm  vijeka;  veze  re- 
cenice i  rijeci:  VelLku  veceru  ti  jesi  pripravil,  na 
koju  inoga  janca  nisi  stavil  ali  najsvetije  tilo  i 
krv  tvoju.  A.  Georgiceo,  nasi.  324.  Nisam  poce 
ova  sveta  promisjenja  I'adi  moga  utisenja  ali  radi 
Jubavi  tvoje.  A.  Georgiceo,  pril.  10.  Nije  dosta 
ne  krasti,  ali  je  od  potribe  vratiti  kradeno.  P. 
Posilovic,  nasi.  30.  Zvan  ne  na  zaludnost ...  ali 
za  pomoc.  M.  Bijankovic  92.  Nije  dosta  reci :  ,sa- 
grijesio  sam,  ali  va}a  kazati  kakov  je  grijeh.  S. 
Margitic,  ispov.  39.  Ne  jedan  put  ali  ijadu  puta 
drza  na  ruka  spasiteja  nasega.    S.  Max-gitic,  fala 


ALI 


74 


ALIN 


15.  Med  i  mliko  po  lioj  tpcijaSp  no  po  naravi  ali 
i-adi  blagosova  boga  sveinogu(^oga.  78.  No  da  sp 
isku^a  ustrpjoi'io ,  ali  da  jilatp  pio§astp  opaciiip. 
276.  —  tako  i  kail  Je  niqirijfd  up  aanio :  Bog  up 
samo  prosti  imi  grilip  i  oslobndi  ga  oil  iipnioci, 
ali  joStp  jiriiiiaknu  mu  petiiajpst,  jjodista  i>.iviila. 
P.  Posilovii',  nasi.  '2(i.  Poniaf.ii  boKci|uV)iiP  up  saino 
n  f.ivot,  ali  vponia  vp^iia  u  najposlidi'ii  ('■as.  511'. 
Koji  IIP  sanio  nijesu  zaodili  ali  jos  i  svukli  uboga. 
S.  Margitic'',  Ispov.  '"i".  Np  samo  da  to  Bog  po- 
hodi ...  ali  ido  i  nastoji.  63.  No  .samo  malo  gra- 
ilova  ali  vas  kolik  svijpl.  S.  Margitir,  fala  '218. 
Da  gospodin  up  samo  ispuni  svojp  vjpnio  obp- 
6aiie,  ali  da  udijpli  velp  vp6p  iieg  obciia.  Besjpde 
krst.  11.  Tako  so  pi-omijenio  da  se  u  I'lpuiu  no  na- 
hodi  lie  samo  .sjpna  od  krala  ali  ni  od  covjoka.  .')(i. 

5.  radicnit  znacena  ntiprijed  pmnenuta  iiuhiii 
idi  jedno  :a  driigim  he::  ikakvf  simiiic:  Ali  je 
stara  ali  iiilada,  ali  je  meni  draga.  Posl.  dan.  4. 
Hoiu  Apuiu  iiazvat"  dobro  jntro,  al'  ii  y.'o  cas  po 
me  ali  po  I'lga.  Nar.  pjo-s.  vxik.  4,  '2(!0.  ,Sto  s'  u 
obraz  .sjetno  nevesploV  al"  nije.si  snahu  isprosio? 
al'  ti  nijp  po  cudi  dpvojka?  ali  icalis  tri  tovara 
blagar"  Al"  je  Ivo  Jubi  besjedio  . . .  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  529. 

6.  iiijesto  mu  jc  sragda  prvo  u  recenici,  l;<id 
veze  recenicu,  i  pred  rijecju,  kad  veze  rijec;  samo 
je  u  knizevnika  u  pjesmama  kad  kad  premetnuto: 
Mre  svak,  ne  ziia  al'  nitkor  ini  kad  toj  vrijeme 
ima  biti.  J.  Kavaiiin  2.  Clime  al"  viran  padp,  tad 
bit  moie  niiran.  242. 

AIjI,  tursko  ime,  vidi  Alija. 

ALIBEGO"VICA.  /.  Turkina  kojoj  je  muz  hey 
po  imenu  Ali  (vidi  kad  Alija).  To  zafiula  Alibo- 
govica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  371. 

AlilBEGOVCI,  Alibegovaca,  m.  pi.  selo  u  Bosiii 
blizu  Sivse.  Schem.  bosn.  1864.  36. 

ALIBERTA,  m.  Albertus ;  isporedi  Alberto. 
Kj-a}  Alibertta.  ^^etop.  saf.  77. 

ALIBERTIN,  adj.  Alberti.  Syni.  Alibertint. 
Danicic  1,  8.  isporedi  Aliberta. 

AlilBUNAE,^  TO.  selo  u  JBanatu,  u  vrsackom 
protopopijatu.  Sem.  prav.  1878.  48.  —  Bice  tako 
prozvano  po  bunaru  koji  ce  ondje  biti  gradio  ka- 
kav  Alija. 

ALICA,  /.  veka  tresna  rana;  od  tur.  al.  croen. 
Samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  stoji  da  je  ,prva' 
i  da  se  govori  u  Mostaru. 

ALIO,  -Hi.  prezime  Turcinu,  sin  Alijin ;  sazeto 
od  Alijic;  pisit  i  Alijc.  Pet  Alijca,  .sedam  Mu- 
stafica,  Pjev.  cm.  18.  Ogled,  sr.  21. 

AXiIGA,  /.  tjidi  alega,  vaoga ;  tal.  aliga.  Samo 
M  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Sulek,  im.  2. 

ALIGUNAR,  w(.  planina  u  Crnoj  Gori  u  ka- 
tunskoj  nahiji  izmedu  6eva  i  Broianca.  Mede  su 
Crnoj  Gori  xv  vijeka  bile  od  sjevera  . . .  na  Pusti 
Lisac  i  AJigunar.  N.  Buoic,  u  Glasuiku  40,  8. 

AlilJA,  m.  musko  ime  tursko  Ali,  koje  ostaje 
tako  turski  hez  promjene  po  oblicima  kad  ima  za 
sohom  kakav  predikat,  n.  p.  aga,  inace  mu  se 
daje  nnstavak  te  hiva  Alija.  a)  bez  nastavka :  do- 
lazi  od  XV  vijeka:  Ali  begi.  Men.  serb.  511.  Ali- 
beg  je  pono.sita  glava.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  227.  Ali- 
aga.  I.  GimduliA  323.  Hercegovac  Ali-pasa.  T. 
Oundulic  310.  Kriigu  gleda  pasa  Ali-pasa.  Nar. 
pjes.  vuk.  -1,  216.  I  sokola  Ali-barjaktara.  4,  368. 
—  kad  je  hez  nastai:ka,  a  za  t'lim  ide  rijec  koja 
se  poiii'ie  vokalom,  tiioze  otpasti  i:   Alaga;   vidi 


kod  3  al.  —  h)  s  nastarkom  dolazi  od  xvu  vi- 
jeka: Alija  vonii  aga.  1.  Ouiidiili6  324.  Od  ovud 
gro  drug  Alija.  M.  Gazarovif,  (ub.  6S.  Alija  i  balija 
dva  brata.  Nar.  posl.  vuk.  9.  O  Alija,  f.alosiia  ti 
inajka.  Nar.  ])Jpm.  vuk.  4,  92  Ki'iigu  piso  Nnv|a- 
niii   .\iija.  3,  245. 

ALl.IA,  /.  od  arap.  'ali,  carski;  carska  Hi  dr- 
zarua  zeiii(a.  Vuk  veli  da  je  u  Srbiji  za  turskoga 
i-remciiti  alija  liilii  .spaliijnska  zom}a  koja  niti  je 
nasoloiia  niti  j)ripada  kakome  selu';  ,alije  dajn 
spaliijp  ludiina  to  rade  i  u/.ivajii  kako  -so  pogodo'. 
Vuk,,  rjpr,  .p'.  Ali  je  Ujiraro  hila  dr'avna  zemla: 
Posle  'I'uraka,..  zirovniou  su  naplaoivalo  opstino 
s  ono  gore  koja  je  ))ro  bila  spaliiska  a  posle  pri- 
pala  opstiiiama.  .S  one  pak  gorp  koja  se  za  Tu- 
raka  zvala  alija,  zirovniea  je  pripadala  drXavnoj 
kasi.  M.  D.  Milii''ovic,  opst.  35. 

ALI.TARDA,  m.  Aleardus;  dolazi  xiii  vijeka: 
Ovozi  jc  ime  arliipiskupa  dubrovackoga  Alijarda 
i  kncza  dubrovackoga  Ivant  Storlatt.  Mon,  serb.  70. 

AJLiI.K!,  m.  vidi  Alio. 

ALI.IIN,  adj.  sto  pripada  Aliji.  To  zaciila  Ali- 
jina  niajka,  Nar.  pjes.  bog.  256.  Te  on  uze  Ali- 
jiiia  vranca.  Nai-.  pjes.  vuk.  2,  50.  Tu  okroci  koiia 
Alijina.  4,  93.  —  govori  se  i  sazeto  Alin,  koje 
pisH  i  Alijn :  Stade  cika  Alijna  vrancica.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  50. 

ALI.IIN  POTOK,  m.  selo  u  Srhiji  u  nkrugu 
uzickmn.  K.  Jovano^dd,  rec.  164.  govori  se  i  sa- 
zeto Alin  potok, 

AXIJINA  VODA,  /.  neko  mjesto  u  Banatu,  koje 
se  spomiue  oko  xvi  rijeka,  mole  biti  sada.ini  Ali- 
buiiar,  koji  vidi.  S.  Novakovic,  pom,  123, 

ALIJN,  vidi  Alijin. 

ALIL,  «s.  vidi  Halil. 

ALILOViVC,  Alilovca,  m.  vidi  AJilovci. 

ALILOVCI,  Alilovaca,  m.  pi.  selo  u  Slaeoiiiji 
u  pozeskoj  podzupaniji.  Pregled  91.  piUu  ga  i 
Alilovac.  Schem.  zagr.  1875.  42.  —  Od  Alii,  koje 
vidi, 

ALILOVIC,  m.  prezime,  sin  AJilov,  ah  se  i 
krscani  tako  prozivaju.  Boca  18. 

ALILUJ,  alleluia,  isporedi  aleluja;  a  narodnoj 
pjesmi:  Dva  andela  setala,  rajske  pesme  pevala: 
sve  aliluj,  aliluj,  i  gospode  pomiluj.  M.  D.  Mili- 
cevic,  Slav.  56. 

ALIM,  m.  u  Dalmaciji  ,glatka  kost  poput  sise 
sto  se  )iavrne  na  kamis  i  u  iista  mece,  ital.  boc- 
chino'.  M.  Pavlinovic,  Postanem  je  isto  sto  i  alem, 
koji  je  uzet  u  prostom  znaienu  kao  znak,  hileg, 
a  po  iom  kao  nakit  cibuku. 

ALIMANA,  /.  vidi  Alemana;  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka,  w  koga  ce  i  hiti  po  zapadnom 
govoru.   Zgibe   Alimana.   J.  Armolusic,   slav.   26. 

ALIMPIC,  m.  prezime,  sin  AUmpijin :  sazeto  od. 
Alimpijic,  jjjsm  i  AJimpic;  isporedi  Alinpic,  Sem. 
kn.  srb.  1879.  19. 

ALIMPIJA,  m.  vidi  AJimpije;  isporedi  Alem- 
pija  i  Alimpic. 

ALIMPIJE,  m.  Alipius;  isporedi  Alempije,  Alin- 
pije.  S.  Novakovic,  pom.  40.  Sem.  kn.  srb.  1879.  19. 

ALIN,  vidi  alem;  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika.  .famo  u  Vukovu.  Na  stolici  alin  kamen 
dragi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  549. 

AJjIN,  adj.  vidi  Alijin. 


alin6i6 


75 


ALMU^NICA 


AXiINCIC,  w.  presime ;  isporecU  Alinka,  od  koje 
■je  postalo.  Samiulo  Alincic    Sem.  prav.  1878.  68. 

ALINIvA,  /.  hyp.  Helena,  Jelena;  isporedi 
Afena  i  Alin6i6.  S.  Novakovic,  pom.  40. 

ALINPIC,  m.  vidi  AJimpid.  Prot.  sab.  mag.  122. 

ALINPIJE,  m.  vidi  Alimpije.  Prot,  §ab.  mag.  25. 

AlIPASINICA,  /.  zena  Ali-pasina  (vidi  kod 
Ali).  Sjedi  nize ,  Ali-pasinice  !  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  83. 

ALISENE,  n.  od  tal.  allisciare,  gladiti;  yla- 
deiie.  Samo  na  jednom  mjestu   a  jednoga  pisca 

XVI  vijeka  u  pjesmi  nesvriienoj  Hi  zio  jirepisanoj, 
It  kojoj  ima  vise  kojesta  sto  se  ne  moze  razu- 
mjeti ;  mjesto  I  stoji  s,  a  za  nim  e  bice  xlika  radi 
tnjesto  a.  To  t'  je  uzrok  ne  pedipse,  toj  pokorna 
alisenja ,  toj  svakoga  ponizenja.  M.  Pelegrino- 
vi6  193. 

ALITI,  vidi  kod  ali. 

AlIVEE,  m.  Oliverius,  isjioredi  Oliver.  Alivera 
ne  bi  na  broju.  A.  Cubranovii  142 

Alivera,  /.  oVK  OUvera.  Allvera  sina  rodi, 
a  Todora  suze  roni.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  27(i. 

AlIVERTc;,  m.  jtrezime,  koje  dolazi-xyi  vijeka: 
isporedi  Aliver  /  Alivera.  LukaS  AJivpric.  Mon. 
Croat.  186. 

ALKA,  /.  hyp.  Aleksandra.  S.  Novakovi6,  jjom. 
40.  Sr.  Nov    1878.  436. 

ALKATMER,  vidi  kod  2  al  i  katiner. 

ALKERMO&,  m.  vidi  krmez.  Nit  napitak  al- 
kermosa .  .  .  ne  mogu  ga  obcuvati.  Ja£ke  276. 

ALKORAN,  alkorAna,  m.  arapski,  alcoranura, 
zakon  Muhamedov;   isporedi  alkui-aii.  Dolazi   od 

XVII  oijeka,  izmedu  rjeinika  u  Bellinu  (60a),  jjje- 
lostijoiceim,  Jamhresiievu  i  Stuliceva.  Ovo  je  van- 
delje,  a  pi-ima  ovomu  alkoran.  I.  DrXio,  nauk 
gond.  215.  Maiimet  isti  u  alkoranu  ispovjedi.  J. 
Kavaiiin  519.  Iz  turskoga  alkorana.  A.  Ivani/.lic'', 
utof.  542.  Nego  o^-e  stiju  alkorano.  A.  Kacii, 
razg.  160. 

AlKOVK'J,  hi.  prezime.  §om.  kn.  serb.  38.  Od 
Alko,  koje  nije  u  ohiiaju  a  moze  biti  hyp.  za 
Aleksandra  Hi  Aloviza.  isporedi  Alovic 

ALKURAN,  alkurana,  m.  vidi  alkoran;  dolazi 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjefnika  samo  u  Vu- 
kovii.  Po  razlike  nacine  tomace  alkiu'an.  J.  Fili- 
povic,  prip.  1,  184.  Zatjece  se  pasa  Ali-pasa  na 
6itapu  svome  alkoranu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  238. 

ALMANKO,  tal.  al  manco,  saltern,  harem,  daj; 
samo  u  jedrioj  knizi  xvi  vijeka.  Tadaj  rece  re- 
meta:  cini  almanko  ovoj !  Zbom.  9.  Almanko  reoi 
mi.  17. 

ALMA.S,  tn.  selo  u  Slavoniji  kod  Daja.  Drava 
kod  AlmaSa  u  Dunaj  utice.  M.  A.  Re}kovi6,  sat. 
22.  Pregled  Vio.  pi.iii,  i  A(mas.  —  Jns^jedno  selo,  u 
Ugarskoj  u  protopopijatu  badimskom.  Sem.  prav.  35. 

ALMA.Z,  arapski  elmas,  dijamanat ;  dolazi  mje- 
sto adjektiva  pred  drugnm  rijeiju  ne  mijenajuci 
se:  A  od  tvoji  al maz-prstenova.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  164. 

ALMAZA,  /.  zeiisko  ime  tursko.  Ni  Alinaza, 
tako  mi  ramaza.  Nar.  pjes.  vuk.  hero.  120. 

ALMISANLN,  m.  vidi  Omisanin.  Samo  u  jed- 
nom spomenikii  xm  vijeka.  Mon.  serb.  31. 


ALMOSTVO,  n.  vidi  almoStvo;  samo  u  jednoj 
knizi  XVI  vijelca.  Daje  almostvo  i  k  mlsam  hodi. 
Postila  1562.  53. 

AXMOStVO,  n.  od  sr.  I'lem.  almuose,  koje  je 
opet  od  lat.  eleemosyna,  grc.  (Ififfioavvri,  vidi  mi- 
lostiha.  isporedi  almostvo ,  almustvo ,  almustvo. 
Dolazi  od  XVI  vijeka,  it  rjecnikit  ni  jednom.  Nim 
ne  prudi  ni  almostvo.  M.  Marulii  324.  AlmoStvo. 
Anton  Dahn. ,  nov.  test.  2,  56*'.  Imase  obicaj 
almostvo  diliti.  F.  Glavinid,  cvit  288.  Mojaliu, 
posdahu,  almostvo  ciiiahu.  302.  Almostvo  grihe 
opii'a.  3G7.  Srromaom  vazda  almostvo  davase.  A. 
J.  Knezovi6  181. 

ALMOZNO,  n.  ridi  almostvo;  nem.  almosen; 
isporedi  almuzno.  Samo  it  jednoj  knizi  xvi  vijeka. 
U  torn  kapituli  veli  da  Korintjane  jedno  almoXno 
skupenapomo6  krstjanom.  Anton  Dalm.,  apost.  261. 

ALMUSNICA,  /.  vidi  kod  almuXnica. 

ALMUSNIK,  m.  vidi  kod  almuinik. 

ALMUSTVO,  n.  vidi  almostvo;  isporedi  al- 
mustvo. Dolazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika 
It  Mikalinit,  Belinit  (439t)),  Vtdtigijimi  i  Stuli- 
i-evit.  Alinustvom  ili  milostiiiom.  S.  Budinic,  ispr. 
4.  Kada  MniS  almustvo,  nemoj  trubjom  tnibiti.  I. 
Bandulavii  32.  mat.  6,  2.  Od  almustva  i  lemo- 
zine.  B.  Kasic,  is.  vi.  Mozemo  ga  utisiti  almu- 
stvom.  A.  Kadcid,  bogosl.  18.  T^'oja  almustva, 
|ubav  prema  ubozim.  A.  d.  Bella,  razgov.  132.  Al- 
mustva dilovati.  A.  d.  Kosta  1,  59. 

ALMUSTVO,  n.  vidi  almustvo.  —  Pred  t  stoji 
s  mjesto  ?.s,  koje  neki  i  iiisit,  a  neki  }.,  najyise  s ; 
neki  ne  razlikuju  z  i  S  pi.tmom.  —  Dolazi  od  xv 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Bjelostijenceca  i  Jambre- 
.iicevu.  Imenovanoga  kneza  almuzstvo.  Mon.  Croat. 
100.  No  va  ime  ^ '<a6e,  da  pace  va  ime  almustva. 
178.  Almustva  cinedi  skupstini  uboskoj.  M.  Ma- 
rulic  32.  Almustva  primati  205.  Cuvajte  se  da 
ne  Cinite  almustvo  pred  [udmi.  Anton  Dalm., 
mat.  6,  1.  Almu.stvo  dati  ubozim.  S.  Budinic, 
sum.  401'.  Almustva  ili  milostiiie.  89.  Kada  cinis 
almuf.tvo,  nc  htij  trublu  trubiti.  Bernardin  16. 
mat.  6,  2.  Za  tih  tko  moli  s  almustvom  na  sviti. 
D.  Barakovic,  vil.  307.  Almustvo  prikazi.  D.  Ba- 
rakovic,  jar.  41.  Moleci,  posteei  i  almustvo  ci- 
nedi. F.  (jflavinic  cvit  223.  Lemozine  i  almustva 
diledi  ubozima.  B.  Kasic,  is  83.  Kada  cini  al- 
mustva. P.  Radovcid,  nac.  94.  Mnogo  almustva 
ucini  ubogim.  B.  Krnarutic,  vaz.  24.  Neka  nastoji 
postaviti  pokore  pristojne,  lakomcem  almustvo. 
M.  Bijankovic  56.  Za  sto  su  almustva  veoma  ko- 
risna  dusi.  L.  Terzic  47.  Pitan  almustvo.  P.  Ma- 
cukat  17.  U  nem  hoce  da  se  siju  zaduzbine  i 
almustva.  J.  Kavanin  86.  S  almustvom  oli  ti  za- 
duzbinom.  A.  Kadcic,  bogosl.  358.  Sve  ovo  imade 
za  almustvo,  ocu  reel,  na  misto  zaduzbine.  J.  Fi- 
lipovic  1,  102.  Zakliiiem  vas  svetim  almustvom. 
J.  Banovac,  blagos.  61. 

ALMUZAN,  almuzna,  adj.  eleemosynarius ;  samo 
u  Bjelostijenievu  rjecniku,  a  i  u  nemu  samo  ii, 
slozenim  oblicima  i  sa  St  mjesto  z,  n  iemit  vidi 
kod  almuznik.  .Almustni  kruh',  ,almustna  ladica'. 
Bjelostjenac  fu  pridavkuj. 

ALMUZNICA,  /.  zemko  eejade  koje  dnj«, al- 
muzno' (milostinu).  Dolazi  od  prosloija  vijeka 
samo  u  rjeinika  Bjelostijenievu  (487'')  i  po  svoj 
prilici  iz  I'lega  u  jednoga  pisca ;  u  obojice  mje-sto 
i  stoji  St,  koje  u  prvoga  glasi  st  a  a  drugoga  se 
moze  iitati  i  st;  o  tome  vidi  kod  almuznik.  Nika 
I  zena  vele  bogostrasna  i  ,almustnica'.  Turl.  blago 
2,  185. 


ALMIT?.NTK 


ALSABETA 


ALMU^NTK,  m.  olecnuisynnriiis,  koji  riaje  ,al- 
muf.iui'  {inilostiiiu)  i  kaji  ml  uii/a  iivi.  Dulmi  od 
prosloiiK  vijekd  siiiiw  ii  rJcriiiaiiiK,  1  lo  ii  scijem 
oil  tt'tjii  nrmnia  oniiii  \'i(k<)vit,  i  ii  jcitiiniin  itinca: 
ati  i(  lick  mjesto  /.  sloji  st:  aliiiu.stiiik  (•IB!)''), 
jaiiiadno  od  liiilii  sto  je  rijec  iia.^do  ii  Jfahdcliai 
na  s,  kojv  Jc  Iluhilclicu  i  a  on  vitao  s,  i  iwiijuci 
na  II III u  ,alinustvo'  juS  dodao  t;  fijelostijenac  i 
Jambresii  piiu  s,  koje  it  uhojicc  glasi  jt,  ali  oho- 
jicii  jdiiKH^iio  povatavHi  se  za  Beloin  i  imajuci  na 
iiiiiii  ,aliiiust,\i)'  /liiii  i  st,  kojc  u  nih  ulasi  st, 
(Bjelostjoimc  4KS".  Jambresii!-  '24:")i');  V'otligi  ja- 
viaino  iltajiici  hjelosUjenveru  i  JambreSiccvo  s  (z) 
kao  s  jiise  s;  M  Stiilica  jc  ISeliiio  st;  /  jcdini 
2>ifiic,  II  kdijii  se  o.siiii  rjeciiikii  rijec  nuliodi,  piie 
jio  pDmeiiittijeiit  rjcciiicima  st,  koje  nc  u  itcya  maze 
i-itat  i  st  i  St.  —  a)  koji  dajc  milusliihi:  Kad 
bog  zapovidi  .alimistvo',  ne  imado  samo  za  svrliu 
providit  ]iotrebi  ubozili ,  dali  i  za  ve6ii  korist 
,almustiiika'.  Turl.  blago  18-1.  —  h)  koji  iivi  od 
milostine:  Nek  ubilize  ovo  niki  veliki  politici, 
kojim  se  ciiii  vole  einit,  ako  dopuste  najposlidiio 
misto  svoga  stola  vlastitim  ,alnmstiuciiiia'  oli  ka- 
pelaninia.  Turl.  blago  118. 

AL5IUZN0,  )(.  vidi  almozno;  dolazi  xv  i  xvi 
rijcka,  a  ijcciiikii  nijednom.  Ako  bi  dobrovo]no 
almnzno  ucinili.  Mon.  cioat.  78.  Ovo  sabrano  al- 
muzuo.  Anton  Dalni.,  nov.  test.  2,  57. 

ALO,  m.  hyp.  Alija;  ispnrcdi  Ale,  AJo.  Pred 
nima  je  gi-adska  biijumbasa,  bu|umbasa  Vcrizo- 
vio  AIo.  Nar.  pjes.  vuk.  .5,  100. 

ALOIZ,  Aloiza,  m.  Aloisins ;  isporedi  Aloviz, 
Aluviz,  Alviz.  Od  xv  I'ijrkfi.  Aloizu  Zui'ievip.u. 
Spom.  sr.  2,  117.  Aloiza.  117.  na  oba  mjeda  maze 
hifi  da  je  grijeskom  u  jircpisivaiiu  izostavleiio  v 
■izmedu  o  i  i,  jer  u  istom  spomeniku  stoji  nekoliko 
puta  i  Aloviz;  po  tome  poi^dauo  dolazi  iatom 
XVIII  vijeka :  Na  dan  s.  Aloiza  Goncage.  B.  Cuceri 
422.  Aloiz  .sved  poslusan.  423. 

ALOJ,  m.  1.  uXoi),  aloe.  Doluzl  od  xiv  Hi  xv 
vijeka,  u  rjecniku  ni  jednom ;  isporedi  aloja,  aloje, 
aluja.  Aloj  rastri.  Starine  10,  102.  Nosece  rnije- 
sano  mire  (,mjere')  i  aloje.  N.  Eanina  111'),  iv. 
19,  39.  Noseci  pridrage  pomasti  s  misanom  mi- 
rom  i  alojem.  Beniardin  54''.  Mirom  i  aloem  . . 
pomazaSe.  P.  B.  Baksic  18-5.  Donese  pomijosane 
smirne  i  aloja.^Vuk,  jov.  19,  39.  —  Aloj,  agave 
americana  L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  47.  i  Aloe 
socotrina  L.  B.  Sulek,  im.  2.  oboje  i  aloj  veliki. 
B.  SiUek,  ira.  2.  —  iS'to  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena  iiiia  i  alog  (B.  Sulek  im.  2),  to  je  iz  uta- 
rijega  riikopisa  it  koin  je  bez  xiiimie  g  glasilo  j. 
—  2.  neko  mjesto  blizu  Topuskoya  xvi  vijeka: 
Sudac  Blaz  iz  Aloja.  Mon.  croat.  237. 

ALOJA,  /.  vidi  aloj.  Dolazi  od  xv  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  it  Stulicevii  (aloa).  Drivo  od 
,aloe'.  B.  Sulek,  im.  2.  Smisanje  mirlie  i  aloje.  I. 
Bandulavic  106.  iv.  19,  39.  Mire  i  aloje.  B.  KaSic, 
rit.  180.  L.  Terzic  31. 

ALOJE,  m.  vidi  aloj;  samo  u  jednoga  pisca 
xvii  vijeka.  Ni  jedan  aloje,  ako  ce  najgorei  biti, 
nije  za  dosta.  M.  Eadnic  186. 

ALOKA,  /.  alveus  de  monte  decurrens,  janiya. 
Samo  It  Vukoiju  rjecniku.  Od  grc.  u).oxog  (f.  gen. 
sing.),  faUrtf,  nov.  grc.  avluxiov  (brazda,  kanal, 
potok). 

ALON,  m.  helleborus  niger  L.  sprez.  Samo  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  2. 
Rijec  luda;  maze  biti  nem.  alant  pireneseiio  na 
drugu  bi(kii. 


ALOPATIC,  HI  od  tal.  aloe  patico,  aloo  hepa- 
tica.  Samo  u  Slitlivevit  rjecinkit  i  it  jednoga 
pisca  nuHega  vremena.  B.  Sulek,  im.  2. 

A  LOSAN,  pat.  praet.  pass,  mente  captus,  vene- 
ficio  contactus,  poludiu  i  koji  je  nagaziii  na  cini. 
Dolazi  II  naUe  rrijeme,  izmedu  rjei'nika  samo  it 
Vukocii  (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Sri- 
jeiim,  ali  se  govori  i  po  Srbiji;  ridi  tlafe  pri- 
mjcr).  Tumacet'i  Vuk  dodaje:  ,uzele  mn  ale  pamet 
ili  zilravjo';  iili  posliu'icm  nije  u  svezi  s  hiiloni,  neyo 
jc  od  grc:  lU.iaxu/nci,  fui.  idu'mniiui.  srladanu  biti, 
oboleti,  jioludijeti.  U  Srijomu  so  pripovijoda  tla  u 
oci  S]iasovu  dno  no6u  vile  otkinu  vrli  jasenku; 
za  to  alosanu  ce]ad  nose  to  ostave  onu  noc  pod 
jasonkom  motnuvsi  kod  bolesnika  kolac  h]eba  i 
jednu  easu  vode  a  drugu  vina  (kao  vecoru  vili), 
pa  .sjutradan  u  jutru  kojiaju  pod  jasonkom,  i 
Sta  nadu  (n.  pr.  crva  ili  bubicu  kaku),  ono  dadu 
bolcsnlku  te  izije  ili  u  vodi  popije  (kao  lijek, 
koji  mn  jc  vila  ostavila).  Vuk,  ziv.  34.  Alosan  je 
u  valevskom  okrugu  onaj  koji  jp  nagazio  na  cini. 
S.  Novakovic. 

AJjOSIJA,  111.  homo  corpulentia  deformis,  ,co- 
vjek  tako  krupan  da  vec  liegova  krupnoca  pre- 
lazi  u  rugobu,  u  Starom  Vlahu:  jirava  alosija, 
M.  Kovacevic.  —  Od  alosan.  kao  da  mn  je  tako 
doslo  od  kakih  cini. 

1.  ALOV,  interj.  govori  .-ie  kao  hajdap,!  otide,  abiit. 
Od  fr.  allons.  Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  ALOV,  III.  nekako  drvo  u  jednoj  pjesm.i  sla- 

vonskoj:  dolazi  it  gen.  sing,  alova,  a  to  moze  biti 
da  je  mjesto  aloja  sa  v  mjesto  j  medit  o  i  a,  a  u 
nom.  moze  biti  da  ne  bi  bilo  v  neyo  j :  aloj.  Petar 
djela  nova  kola  od  alova.  V.  Bogisie,  zbor.  230. 

3.  ALOV,  alova,  m.  1.  vidi  halov.  —  2.  vidi 
valov. 

ALOVIC,  m.  prezime;  moze  biti  od  Alo  hyp. 
od  Aleksa,  jjre»»  da  .samo  oil  toga  imena  nije  it 
obicaju ;  isporedi  Alkovii.  A  za  nim  je  Marko 
Alovicu.  Nar.  pjes.  ■wik.  5,  139.  T.  Alovic.  Schem. 
bosn.  1864.  xvu. 

ALOVIT,  adj.  vidi  halovit. 

ALOVIZ,  Aloviza,  m.  1.  Aloisius ;  isporedi  AIu- 
vix ,  Alviz.  Od  XIV  vijeka.  Alovizu  (Cruceticit). 
Spom.  sr.  2,  35.  Alovizoin  Bafom.  Mon.  serb. 
463.  Aloviza  Zuiievica.  Spom.  sr.  2,  117.  —  2. 
Ludovicus,  tal.  mlet.  Alvise.  Dolazi  prosloya  vi- 
jeka It  Beliiiu  rjecniku  (442'',  gdje  stoji  ,AIo- 
vis')  i  It  jednoga  pisca.  Aloviz  da  Ponte.  B.  Cu- 
ceri 175. 

ALPA,  /.  Alpes.  Od  visoke  Alpe  i  od  Ape- 
nina.  B.  Barakovic,  vil.  88. 

ALPADATI,  alpadam,  i)?ip/.  calumniari,  opa- 
dati ;  samo  it  jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka ;  bice 
■mag.  al,  lazno,  i  vadolni,  titziti.  Ter  ga  stase  al- 
padati  a  prid  carom  Sulimanom.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  57.  Nar.  pjes.  bog.  142.  it  istoj  pjesmi  na 
druyoin  mjestit  izostarjeno  je  jtisarskom  grijeskom 
-at-  iza  d  •  Ja  cu  tebe  alpad(at)i  a  prid  carom 
Suliauanom. 

ALPINSKI,  adj.  alpinus;  samo  n  Belinu  rjec- 
niku :  S  ove  strane  Alpinskijeh  planina.  Bela  GG^. 

ALSABETA,  /.  Elisabeth,  isporedi  Elisabeta, 
Jelisaveta.  Samo  u  jednom  spomeniku  xv  vijeka, 
ali  se  slovo  s  ne  moze  procitati.  Nase  gospode 
Al(s)abete  (pise  ban  Ivanis  o  svojoj  zeni).  Mon. 
sorb.  279. 


ALTAMAN 


77 


ALMA 


ALTAMAN,  m.  vidi  Altoman ;  v  jfdiwfin  2nnra 
proUoga  vijeha.  Altaman  knez.  J.  Kavanin  l«o. 
Niko  Altaman  Ki'vaviiic.  '231. 

ALTANSKI,  adj.  prezime  porodici  u  staroj 
PojskoJ.  Altanskog  kneza  oblicje  ondi  je  ono  iza- 
tkano.'  I.  Gundulic  444.  «  drucjiin  prijt'pisimn  Al- 
tamski  i  Atlanski. 

ALTAR,  altara.  m.  «u'(/»  oltar,  otar;  od  xvii  ri- 
jeka,  samo  u  nekih  pisaca,  ii  rjecniku  ni  jednom. 
Altare  grajase.  F.  Glavmi6,  cvit  116.  Ki  je  brata 
zad  altarom  uViil.  P.  Vitezovii,  kron.  12.  Krizi 
od  altarov.  I.  Krajic  85. 

ALTArIJA,  /.  reditus  altaris,  altarinm,  alta- 
ragium;  samo  u  nase  rrijeme.  Ili  se  iiacini  u 
crkvi  altarija,  t.  j.  kapital,  koga  se  interesima 
sluie  na  godinu  mise.  V.  Bogisic,  zbor.  362. 

ALTArIjUN,  altarijiina,  m.  augm.  altare,  t(d. 
altariono;  namo  n  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Na 
altariunu  razbijenu.  I.  Drzic,  nauk  gond.  297. 

ALTEA,  /.  althaea,  s^ez;  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Uznii  vodenoga  sliza,  to  jest 
altea.  J.  Vladmirovid,  lik.  17. 

ALTIN,  m.  mjesto  blizti  Becana  i  Bakucice, 
koje  se  pomine  xiv  vijeka.  Danici6  1,  9.  Vtsemii 
Alttinu.  Mon.  serb.  94.  U  pocetku  tiirskoga  \Te- 
mena  dakovicka  se  nahija  zvala  Altinli.  S.  No- 
vakovic,  zem}.  63. 

ALTINANTN,  m.  covjek  iz  Altina,  u  jednom 
spomeniku  xiv  vijeka.  Mon.  serb.  97.  Danicio  1,  9. 

ALTIRNA,  /.  latema;  samo  u  jednoga  p/.soa 
XVI  vijeka.  Juda  vazainsi  dvorane  i  sluge  pride 
s  altii-nami  i  svitnaci.  Bernardin  52''.  iv.  18,  3. 
tako  i  u  starijem  izdanu. 

ALTOMAN,  m.  ime  mu'sko  xiv  vijeka:  jedaii  je 
toga  imena  liio  sej/ak  a  jedan  rlastcliii :  /loHfeil- 
nemu  iiiic  dolazi  samo  it  poznijem  prijepisn,  ydje 
stoji  samo  Altoma.  Glasnik  lo,  289.  Mon.  serli. 
1.'52.  —   Tamna  postana;  isporedi  Altin. 

ALTOMANCI,  Altomanaca,  m.  pi.  sHo  ii  lira- 
nicecu  XIV  vijeka.  Glasnik  24,  26.5. 

ALTOMAN16,  m.  prezime,  koje  dolazi  xiv  vi- 
jeka. Sisati.  Altomanicfc.  Glasnik   15,  299. 

ALT0MAN0'VT;C  ,   »;.  prezime,  koje  dolazi   od 

XIV  i  XV  vijeka ;  isporedi  Atoinanovic.  Grobi.  Va- 
nisevL  Altomanovica.  Mon.  serb.  250.  Predoliivsi 
on  (knez  Lazar)  Altomanovica.  P.  Vitezovir,  kron. 
107.  Prica  se  da  je  car  Lazar  zatvorio  n  grad 
Uzice  Nikolu  Altomanovica.  M.  I).  Mili6cvic. 
srb.  612. 

ALTOVINA,  /.  nekaka  trara  11  jednoga  jiisea 
na.sega  vremena :  Daju  im  (orrama)  soli,  n  kojii 
s  psenifinim  mekii'iama  mesaju  leko\'ite  trave,  kao : 
rujiku,  altovinu  i  bocu.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  15. 

ALTUNICA,  /.  glaiHca  kod  sela  Pirana  na  hi- 
jelom  Brinu  blizii  Prizrena  xiv  vijeka :  Na  glavu 
na  Alitunicu.  Glasnik  15,  289.  Danicic  .^,  551. 

ALUBASA,  m.  maze  biti  slozeno  titr.  alup,  lira- 
bar,  jimak,  i  basa.  Samo  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka. Andi-ijas  se  mo|ase  ba.si,  alubaSi,  subasi.  P. 
Hektorovic  23. 

ALUBERTO,  »(-.  ridi  Alberto.  Od  Aliiberta. 
Zborn.   ni^.  Imenom  Aluberto.   171''. 

ALUGA,  /.  vidi  haluga. 

ALUJA,  /.  vidi  aloja;  samo  11  jednom  ruko])isii 

XV  vijeka  i  iz  nega  ii.  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena:  alua.  B.  Siilek,  im.  2. 


ALUN,  m..  alumen,  kocej,  stipsa;  isporedi  jalun, 
jelun,  olmn.  Od  sr.  nem.  alun,  koje  je  od  lat.  alu- 
men. Samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jam- 
breiiicevu. 

ALUVIZ,  Aluvlza  m.  Aloisins;  isporedi  Alo- 
\'iz,  Alviz.  XIV  *  XV  vijeka.  Aluvizt  (Gucetic). 
Spom.  sr  2,  85  1,  104.  Mon.  serb.  259.  347. 
Aliuazfc  Crevicfc.  '287.  347. 

ALUVIZOVIC,  m.  prezime,  po  ocit  Aluvizu ;  xv 
vijeka.  Vitko  Aluvizovict.  Mon.  serb.  320. 

ALUZINA,  /.  antliriscus  vulgaris  Pers.  Samo 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Siilek,  im. 
2.  —  isporedi  haluga. 

ALVANIJA,  /.  Albania,  isporedi  Albanija,  Ar- 
banija.  Bolazi  xiv  vijeka.  Mon.  serb.  136.  Glasnik 
24,  232.  243. 

ALVAT,  vidi  halvat. 

ALVATAN,  alvatna,  adj.  aniplus,  prostran, 
najvise  0  hafini  prostranoj  dovofno,  ali  i  0  kiici 
u  jednoga  pisca.  od  arap.  ahvat  (prikladan,  pri- 
stojan  i  0  hajiiii  koja  dobro  stoji).  isporedi  av- 
latan.  Bolazi  od  prosloga  vijeka.  izmcdti  rjecnika 
samo  u  Vukovu  (gdjeje  samo  0  ha(ini).  Samo  nek 
je  kesa  jaka,  alvatna  je  ku6a  svaka.  V.  Dosen  60. 

ALVE,  m.  vidi  alvo;  11  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Hrabreni  i  mudri  su  Alve,  Ivan.  J.  Ka- 
vailin  112.  u  oblicima  zenskili  rijeci:  Duhovnike 
Jovu  i  Alvu.  113.  Poda  biskupiju  istom  Alvi.  112. 

AX  VIZ,  Ah'iza,  m.  Aloisius;  isporedi  Aloviz;, 
Aluviz,  Alviz.  Od  xv  vijeka.  Ali.viza  Gocetica. 
Mon.  serb.  448.  Molitva  s.  Alvizu.  I.  A.  Nenadic, 
nauk  273.  O  Alvize  sveti!  273.  U  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  mdazi  se  sa  s  mjesto  z,  ali  ce  biti 
samo  za  to  Uto  je  tako  it  tudem  jezikii:  Alvisa 
Gospodnetica.  I.  Ivanisevic  .319. 

ALVIZ,  Alviza,  m.  vidi  Alviz.  Od  xvii  vijeka. 
Alviza  o.stavi  takraena.  P.  Rarakovic,  vil.  9.  Al- 
vii.  J.  Kavauin  101. 

ALVizEV,  adj.  Aloisii ;  xvi  rijrkit.  Rrat  Alvi- 
zev.  Mon.  croat.  234. 

ALVO,  )«.  hgp.  Alviz ;  isporedi  Alve ;  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Ili'abreti  Alvo.  J.  Kava- 
nin 123. 

A]f.ENA,/.  Helena,  Jelena;  11  jednom  spomenikii 
XIV  rijeka;  \e  je  .staro  le.  Si.  kra|icomi,  AlcnoniL 
(pi.ie  kral    Viikasin  o  svojoj  zeni).  Mon.  serb.  180. 

A^jIjS'IC,  w(.  prezime;  po  zapadnom  govoru  od 
A}ena  (Alena),  s  2'romjenom  glasa  1  na  |.  Dolazi 
prosloga  vijeka.  Marjan  A)inic  (.Aglinich').  No- 
rini,  prip.  55.  60.  (,Aljinic'.  Schem.  bosn.  1864. 
97.)  —  isporedi  AJinici. 

A^INICI,  m.  pi.  selo  11.  Bosni  kod  Sittjeskc. 
Schem.  bosn.  1864.  19.  Postana  koga  je  i  A)inii5. 

A^INOVIC,  m..  prezime;  dolazi  xvii  vijeka  u 
jednom  spomeniku,  u  kom  se  ]iise  i  sa  h  sprijeda, 
mo'c  biti  grijeskom.  postana  tamna.  Matij  A}i- 
novic.  Stat.  poj.  ark.  5,  312.  Matija  Hajinovica. 
312.  Pava  Hajinovic.  311. 

A^KAV,  adj.  vidi  atjav.  Samo  n  nase  vrijeme, 
izmedii^  rjecnika  samo  u  Viikovit.  pisii  i  sa  h  .spri- 
jeda. Covek  na  oci  trom  i  ajkav.  M.  D.  Milice- 
vic, vec.  21.  —  adv.  ajkavo :  A|kavo  se  obuo.  Vuk, 
rjec.  4''.  Nosi  se  a)kavo.  M.  D.  Milicevii,  vec.  354. 
—  sa  li  sprijeda:  Severijan  se  nosi  \t1o  hajkavo.  50. 

AljjMA,  /.  nekakap  liik,  koji  se  zove  i  ajma.  od 
mag.  hagyuia,  liajma.   Ink.   Samo  u  nase  vrijeme, 


AVMA^ 


78 


AMANCA 


izmedit   rjeaiiku   biwiu    u    \'ukufu.    Ajina,    ttllimu 
ascalonicum  L.  B.  SiUek,   im.  2.  isporedi  vlaSac. 

AJI^MA^,  »(.  selo  u  Slavoniji  knd  lki\a ;  hpo- 
redi  Almas.  Sem.  prav.  1878.  lU. 

A^jO,  m.  hyp.  Alija;  isporedi  Alu,  Ale.  Alija 
se  nije  oienio,  nom  so  misli  A|o  oXeniti.  Nar. 
pjes.  vuk.  !!,  2(i4. 

Al^OV,  adj.  stu  pripada  A\u.  Ibio  A|ov  i  .s  I'lim 
Jusuf-aga.  Ogled,  sr.  459. 

A\)TATI,  !i)tam,  i»q)f.  ,)ie.'ipretnn  luiditi  kao 
jiildjiici  .sc;  sobom  ajtati'.  M.  Pavliiiovic!'.  —  Sumi) 
II  lut.ie  nrijeme;  i.iporedi  ajtav;  postane  vidi  kod 
atjav. 

A^iTAV,  a(^.  vidi  at)av.  Samo  ii  w«,ve  vrijeme. 
M.  PavlinoviA. 

A^iTAVAC,  ajtavca,  m.  inuiko  ce^ade  ,a^tavo'. 
Samo  It  nase  vrijeme.  M.  Pavlinovic. 

Al^UDOVO,  11.  selo  u  Srbiji  u  okriign  pozare- 
vaikom,   srezu  mlavskom'.   K.  .Tovanovii,  rec.  142. 

A^jUGA,  /.  vidi  ofuga.  M.  Pavlinovic. 

Al^ITR,  u  jednoj  pjesmi  stoji  pred  bi)m-,  a  oboje 
se  (po  mi.ijeihi,  A.  I'aiica)  ne  moze  razumjeti  dru- 
gacije  neyo  ttzcvU  da  je  bi]m-  tiirski  bilur,  zna, 
a  alui',  koje  ne  znaci  nista,  da  je  .samo  naciiieno 
prema  toj  rijeii  mjestu  aliali,  bog,  te  take  stoji 
oboje  mjesto  bog  zna,  t.  j.  doista.  AJur  bijui', 
duge  noci!  Nar.  pjes.  vila  1868.  465. 

AM,  ama,  m.  vidi  ham. 

AMA,  arapski  amma,  vidi  ali,  sed.  Dolazi  od 
proitoga  rijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Lakse  Ivo  koiia  zajahuje,  ama  dobro  konem  za- 
mahuje.  Nar.  pjes.  bog.  307.  Ako  i  jest  kriva 
\Tata  ,  ama  lijep  miris  dava.  Nar.  pjes.  vuk.  1, 
226.  Ajde,  ajde,  seen,  ama  brze  dodi.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  388.  Vuk  na  vuka  ni  po  noi^i  ne  ce,  ama 
lioce  junak  na  jiinaka.  4,  431.  I  tu  su  se  razdvo- 
jili  bili.  Ama  rece  Peoirep-Lazare.  4,  47.  Ko  god 
sa  mnom  na  udarac  ne  ce,  proklet  bio  na  oba 
svijeta!  Ama  demo  braco  izginuti,  da  se  kaze  u 
posjedno  vi-ime.  4,  424.  Scase  sam  noz  da  iz- 
vadi  iz  duvara,  ama  nije  mogao.  Nar.  prip.  vuk.'' 
192. 

AMAJIO  m.  selo  u  Srbiji  a  okrugu  podrinskom., 
srezu  radevskom.  K.  Jovanovid,  rec.  135. 

AJVIAJLIJA,  /.  vidi  hamajlija. 

AMAJNATI,  amajnam,  impf.  tal.  ammainare, 
vela  contrahere,  spustiti  jedra.  Samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Ter  s  neprijateji  gdje  se  staju, 
za  svijet  ne  ce  da  ammajnaju.  M.  Vetranic  1,  225 

AMALDAJR,  m.  arap.  'amel-dar,  carinik,  exac- 
tor vectigalium.  Samo  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  Mnogo  se  soli  prodava, 
i  odt  t.ezehi>  koji  donose  amalidart  jednomb  ce- 
nomt  uzima.  Men.  serb.  474.  Amaltdari  odt  dru- 
zehfc  zemaja   soo  donoseci   da  ne  prodavaju.  528. 

AMALDARSKJ,  adj.  exactorum ;  isporedi  amal- 
dar.  Bezt  amaltdai'tske  reci  nittko  soli  da  ne 
prodava.  Mou.  serb.  474. 

AMALSO,  n.  antimonium,  rastok;  samo  u  Stii- 
licevu  rjecniku.  Rijee  tuda,  blize  nepnznata,  a 
moze  biti  da  nije  dobro  ni  napisana. 

AMAMET,  m.  vidi  amanet;  samo  ii  jednoga 
pisca  prosloga  rijeka.  Nek  razumijes  da  bog  go- 
sparstvo  sam  uzdrzi  s^ajeh  u  opceno,  samo  ama- 
met  od  .svjetovnijeh  coek  da  drzi.  J.  Kavaiiin  11. 


A  MAN,  aiiiiina,  iii.  tar.  aman ,  arap.  omLn, 
i^era  koju  tko  zada  kiimii,  milost,  ojirostiine,  a 
dolazi  i  kao  uzvik,  kojim  tko  moli  za  milost  Hi 
oprostene,  i  uzvik  od  cuda  Hi  od  luge,  holazi  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Svitla 
zvizdo,  (govori  Turcin)  pomiluj,  rob  tvoj  umire. 
Aman,  da  ziiam  da  mi  glava  otide,  uljezoh  gori 
k  tebi,  primi  me.  M.  Drzi6  183.  Aman  zaiste.  J. 
Rajic,  boj  2(;.  Aman  care  za  boga  jednoga!  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  ()().  Turcima  su  aman  dopustili.  4, 
320.  .rp<Ian  drugom  ne  cini  amana,  no  se  biju  i 
sijcku  glavo.  P.  Petrovic,  s6ep.  172.  Pusti  mene 
na  amaiiu  Turke.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  419.  Pusti 
mene  vojsku  na  amana.  5,  168.  Eda  Ipek  na  aman 
uzmemo.  Pjev.  orn.  101.  —  znaceci  vjeru  dolazi 
i  u  zaklctvi  kao  iman,  koje  vidi:  A  tako  ti  dina  i 
amana.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  414.  I  tako  mi  dina  i 
ainana.  4,  414.  —  u  pripjevu  uzvik  od  luge :  Nasta 
jeto  i  projece,  nasta  Durdev  dan.  Aman,  aman ! 
Svi  se  momci  pozenise,  a  ja  ostah  sam.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  296.  Nazvali  Andi:  debar  ve6e! 
Aman,  aman,  vaj  dusice !  276.  Vaj  aman  aman.  276. 

AMAN,  rijec  ista  sa  aman,  koje  vidi,  samo  se 
govori  s  drugim.  akc.  kao  adv.,  kao  da  bi  se  tvr- 
deci  reklo :  vjera  moja  Hi  doista,  a  po  torn,  u  tvr- 
denu  sa  sumitum.  kao  cini  mi  se  Hi  gotovo  Hi 
skoro,  fere.  Dolazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  veli  samo  da  je 
cini  mi  se).  Evo  prisiceno  drvo,  al  ne  doprisiceno; 
ako  vitar  ne  pune,  ne  ce  se  oboriti ;  idi,  pospavaj 
malo  pod  liim,  more  biti  da  ne  6e  vitar  punuti 
dok  ti  pospavas.  Sto  ces  mi  odgovoi-iti?  Aman 
ne  privari,  velis,  nisam  ja  budala,  metati  mog 
zivota  u  taku  pogibio.  F.  Lastrid,  ned.  188.  Po 
nara\'i  aman  svatko  se  rasrdi.  218.  Kad  vam  dodu 
nike  nesrice,  kada  grad  i  zlo  viime  razaspe  vase 
sjetve,  kako  primate  dragovojno  te  suprotivstine  ? 
Aman  svi  po  tom  tuzite  se.  F.  Lastric,  od'  168. 
Aman  to  ce  biti.  Vuk,  rjec.  4''.  (tumaceci  da  je 
kao  cini  mi  se).  Svaki  povede  sto  je  koji  imao 
od  volova  i  krava  aman  sve  u  carsiju.  Nar.  prip. 
bos.  1,  57.  (gdje  izdavaoci  tumace  da  je  sto  i 
blizu). 

1.  AMANAT,  m.  vidi  amanet;  dolazi  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  w  Vukovu;  po  ne- 
kim  se  krajevima  a  pred  t  kao  da  hi  hilo  u  nom. 
umetnuto  izbacuje  u  drugim  oblicima.  Sto  nam 
je  bog  dao  kako  no  ti  jedan  amanat  aliti  jednu 
postavu.  M.  Divkovic,  nauk  278.  Amanat  ti  moja 
stara  majka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  86.  I  Stanin  je 
babo  izlazio  i  deveru  amanat  zadav'o.  Nar.  pjes. 
vuk.  kovc.  75.  —  govori  se  kao  i  vjera:  Vas  svi- 
jet zivi  na  vjeru  i  na  amanat.  Nar.  posl.  vuk. 
32.  Odzovi  se,  amanat  ti  davam.  Ogled,  sr.  142. 
—  po  torn,  se  nim  i  kunu:  Amanata  mi  bozjega. 
Vuk ,  rjec.  4''.  Tako  mi  amanata  bozjega.  Nar. 
posl.  vuk.  300.  De  ga  kupi  aga?  amanat  ti !  P. 
Petrovid,  vijen.  39.  A  bjese  Ii  kakavV  amanat  til 
63.  Amanat  mi,  ja  je  i  ue  citam.  85.  —  bez  a 
pred  t,  kao  da  bi  u  nom.  bilo  samo  umetnuto: 
Kamo  vase  vjere  i  amanti,  a  koje  ste  sa  mnom 
ogradiliy  Ogled  sr.  19.  Kad  amanta  dosa'  sam 
bozjega.  P.  Petrovic,  seep.  152.  Ja  ve  bogom  i 
ainantom  kumim.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  157. 

2.  AMANAT,  amanta,  m.  tal.  amante,  amasius, 
dragi;  samo  u  jednoj  knizi  xvi  vijeka;  nomi- 
nativu  nema  potrrde.  Posla  po  jednoga  svoga 
amanta.  Zborn.  11''. 

AMANCA ,  /.  tal.  amanza,  amasia,  draga ;  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Amanca  ga  polije.  N. 
NajeSkovic  1,  288. 


AMANCIN 


79 


AMBARNUTI 


AMANCIN,  adj.  sto  pripada  amauci.  Dragna 
amaucina.  N.  Na)eskovi6  1,  285. 

AMANET,  m.  arapski  emanet,  ostava,  deijosi- 
tum,  sto  se  home  da  na  vjerii  da  ciwa.  Bolazi 
od  prosloga  trijeka,  all  isporedi  amanat  *  manet. 
Evo,  boze,  duse,  ev'  amanet  vlasti  tvoje.  P.  Kne- 
Xevic,  pism.  154.  Amanet  ti,  devere,  sestra  riioja. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  '24.  Amanet  ti  moja  carevina! 
i  amanet  svi  moji  gradovi!  i  amanet  sve  moje 
vojvode !  i  amanet  moj  nejak  Urosu.  2,  187.  Drkcu 
mu  ruke  kao  da  je  tud  amanet  pojeo.  Nar.  posl. 
vuk.  70.  Amanet  ti  bozji  moja  djeca!  Vuk,  rjec. 
4''.  Uvjeren  sam  da  je  kadar  amanet  moj  sacu- 
vati.  Vuk,  2tim.  1,  12.  —  ,na  amanet'  .se  ostavla: 
Ostavio  kod  liega  novce  na  amanet.  Vuk,  rjec.  4''. 
Na  teski  amanet  ostavjam  ti  moju  sirocad.  Prav- 
donosa  1851.  30.  —  u  zaklinaHU  kao  vjera,  kad 
se  koine  narucuje  sto:  Predaj  mu  ga,  bozij  ti 
amanet!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  115  Amanet  ti,  Vuka- 
sine  kra}u :  ti  ne  uzmi  moju  Vidosa-^ai,  Vidosavu, 
moju  nevjernicu,  veo  ti  uzmi  moju  milu  seju.  2, 
113.  —  II  Srbiji  je  sada  amanet  (  dobro  l.ojr  se 
postom  safe. 

AMANETAN,  amanetna,  adj.  ,amanetna  posta', 
koja  nasi  amanete,  u  Srbiji.  Posta  amanetna  od- 
lazi  svaki  dan.  §em.  kn.  srb.  xv. 

AMANTIL,  m.  zimozelen,  vinca  minor  L.  samo 
u  jednom  riikupisu  xv  vijeka^  i  odandc  ii  jednoya 
pisva  naseya  vremena.  B.  Sulek,  im.  ;i.  ako  je 
rijec  dobro  u  rukopisu  zapisana  i  dobro  jiroci- 
tana,  bice  postala  od  lat.  pervinca  kao  i  paveuka ; 
isporedi  metik. 

AMAE,  arap.ski  amarr,  vrlo  yorko,  zao;  samo 
u  nase  vrijeme,  u  Daliiiadji:  Za  to  mi  je  amar 
na  n.  M.  Pavlinovio. 

AMARTOL,  m.  ii/uu{>Tu)).os,  iiiii'  corjeku  xiv  /•/- 
jeka.  Uanicic  1,  10. 

AMAT,  m.  u  poslovici  ime  nacineno  preiiia  <wa- 
tenia:  Anatemate  vraga  i  iiegova  brata  Amata! 
Vuk,  rjec.  4l>.  Nar.  posl.  vuk.  10. 

AMATOVAC,  Amatovca,  m.  zaselak  kod  sela 
Mihaca  u  Slavoiiiji  u  podznpaviji  iiakrackoj. 
Pregled  96. 

AJVLAZ,  amdza,  m.  turski  amez  oi/  arai>skoya 
namaz,  klanane  it  kom  se  Turci  mole  boyu ;  vidi 
namaz ;  it  pjestiiama  se  uzima  za  molitvii.  A  u 
sancu  amaz  proucise.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  248. 

AMAZONA,  /.  Amazon;  od  xvii  vijeka.  Ama- 
zone  zene  bise.  J.  Armolusic,  slav.  38.  Amazona. 
Bela  70a.  u  jednoya  pisca  it  pjesmi  bez  o :  slavna 
Amaz'no.  .T.Kavanin  213.  Amaz'ne  (.Amasne').  272. 

AMAZOVSKI,  adj.  Amazommi;  ii  jednoya  pisca 
prosloya  vijeka :  Amazovski  sini.  J.  Kavaiiin  138. 

1.  AMBAR,  m.  pers.  anbar  i  ambar  i  bambar, 
horreum,  grauai'ium,  vidi  zitnica.  —  Akceiiat 
ostaje  u  svijem  oblicima  jed.  i  mn.;  samo  kad  u 
mnozini  ima  -ov-,  onda  se  mijeiia:  ambarovi,  (' 
toko  ostaje  u  svijem  oblicima  osim  yen.,  ydje  je 
ambardva.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (najprije  ii 
Vraniicevu  rjecniku  42)  i  ii  svijem  rjeinicima 
(osim  Daniciceva),  i  to  u  svijem  osim  Vukova  sa 
h :  harabar ;  osim  rjecnika  dolazi  i  sa  li  i  bez  b ; 
iieki  pisii  i  sa  u  mjesto  m:  anbar.  —  1.  ii  j}ra- 
vom  smislii :  a)  sa  li:  Razmetnuti  cu  liambare 
tere  cu  vece  pograditi.  M.  Divkovic,  iiauk  Olb. 
Psenica  se  ne  usipa  u  hambare,  rupe  ili  jame, 
dokle  nije  ocistena.  B.  Ka.sic,  per.  40.  Tu  vi- 
dismo  hambare    Josifove.   Glasnik   31,   305.   Niti 


siju,  niti  zanu,  niti  u  hambare  sasipaju.  F.  La- 
stric ,  od'  267.  Poce  hambare  i  zitnice  priprav- 
jati.  E.  Pa\'ic,  ogl.  86.  U  hambaru  nit'  u  toru, 
nigdi  nista  ne  ostade.  V.  Dosen  166.  Nego  najde 
da  je  vise  dao  nego  zita  u  bambar  sabrao.  M. 
A.  Re}kovit,  sat.  79.  Zato  cete  ih  (ptice)  cut  pi- 
jukat  kod  hambara,  gdi  je  zito  zatvoreno.  B. 
Cuceri  210.  Sto  imades  rane  u  hambarih.  J.  S. 
Re|kovic,  kuc.  102.  Zito  svoje  spremi  u  ham- 
bar.  Nar.  prip.  bos.  1,  50.  —  b)  bez  h:  Blago- 
sovjeni  ambari.  I.  Ancic,  ogl.  159.  Blagoslov 
ambara,  gdi  se  drzi  svaka  vrsta  zita.  L.  Terzid 
333.  Sto  godi  ucini  od  liegovi  ambara  i  zitnica  da 
je  dobro  uciiieno.  S.  Margitic,  fala  36.  Skupio 
nas  je  u  crkvu  kao  psenicu  u  ambar.  J.  Banovac, 
pripov.  92.  Da  mu  se  upalise  ambari.  J.  Banovac, 
pred.  42.  Toliko  blago  sasu  u  ambare.  F.  Lastric, 
svet.  100.  Imadijase  neizmmie  ambarove.  125. 
Psenica  saspe  se  u  ambar.  J.  Filipovic,  prip  1, 
189.  Upalili  su  ambare.  I.  Zanicie  108.  U  zitnice 
aliti  ambare.  A.  Kacic,  korab.  42.  Ambare  ranom 
napuniti.  D.  Obradovic,  sav.  3.  Evo  ti  u  ambaru 
mojemu  zito.  B.  Leakovic ,  gov.  59.  Imas  danas 
jiiuiu  kulu  blaga,  u  ambare  bijele  vsenice.  Nar. 
pjes.  \aik.  2,  533.  Ne  vjeruj  Jetini  dok  je  ne  met- 
nes  u  ambar.  Nar.  posl.  vuk.  196.  Ne  ce  biti  su- 
vise  napomenuti  da  se  u  Backoj  sipa  zito  u  jame 
mjesto  ambara  ili  koseva.  Vuk,  nar.  posl.  269.  — 
c)  sa  n  mjesto  m :  Simena  koja  se  siju  iz  jednoga 
anbara.  I.  Ancic,  svit.  49.  —  2.  u  prenesenom 
smisln:  sa  h.  Ruke  su  ubozijeh  bambar  ali  ti  kesa 
Isuki'stova;  za  sto  sto  godi  prima  ubogi  Isukr- 
stov,  Isukr-st  prima.  M.  Divkovic,  bes.  686.  Dobri 
ostati  ce  citav  sahi'aiien  u  hambaru  nebeskomu. 
M.  Radnic  304.  Nije  li  ovo  sime  plemenito  iz 
hambara  bozijega,  to  jest,  s.  pisma  zagrabjeno'? 
F.  Lastric,  ned.  119.  Ne  bi  veceg  nad  Srima  ham- 
bara. M.  A.  Re)ko\'ic,  sat.  24.  —  3.  Prva  kapd 
sio  se  diyne  kad  se  igra  prstena,  zove  se  ambar. 
Vuk.  Kad  prvu  kapu  digne,  onda  refie:  ambar! 
Vuk,  rjec.  6171'.  —  4.  Selo  u  Hercegovini  blizii 
Vinice:  Ambar.  Schem.  herceg.  1873.  202. 

2.  AMBAR,  ambra,  m.  succinum,  celibar,  btir- 
stiii ;  till,  ambra,  fr.  ambre,  sr.  nem.  amber,  sr. 
lat.  ambrum,  od  arap.  'amber;  isporedi  amber  i 
ambra.  Dolazi  od  prosloya  vijeka,  izmedii  rjec- 
nika .samo  u  Vnkovic  (bez  znaiena).  Zlato  je 
prami,  prsa  od  lu'a,  ambar  oci.  J.  Kavai'iin  36. 
Vas  od  ambra  i  suvoga  zlata.  Nar.  jy'es.  vuk. 
rjec.  4''. 

AMBARANE,  h.  dizanc  prve  kapc  kad  se  lyra 
prstena  (isporedi  ambar).  Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

AMBARATI,  ambaram,  impf.  dizati  jyrvu  kapu 
viiiiH  ambar,  kad  .<e  igra  prstena  (isporedi  .am- 
bar i  prsten).  Samo  u    Vukovu  rjecniku. 

AMBARINA,  /.  opan  amhar  i  poslije  nega  mje- 
sto ydje  je  bio  i  zeinja  oko  nega.  pi.  ambarine, 
kraj  It  hatarii  sela  Lipolista  u  Srbiji  u  sabac- 
koin  okrugu.  M.  Ruzicic.  Zem}a  u  mestu  Amba- 
rine. Sr.  Nov.  1871.  346.  islo  dolazi  i  it  jednini, 
ali  moze  biti  pogrjeska:  zem}a  u  Ambarini.  Sr. 
Nov.  1861.  167.  449. 

AMBARISTE,  n.  mjesto  gdje  su  bili  ambari. 
Niva  u  ambaristu  (u  Srbiji  u  okrugu  krusevac- 
kom  i  u  okruyii  va}evskom).  Sr.  Nov.  1872.  164. 
482.  1875.  763.  Pod  brdom  Nemicem  ima  nekakva 
stara  zakopina  koja  se  zove  Ambariste.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  568. 

AMBARNUTI,  ambarnem,  />/.  1.  tliyniiti  prvu 
kapu  viknupsi  ambar,  kad  se  iyra.  prstena  (ispo- 
redi ambar  i  prsten).    Samo    u   Vukovu    rjecniku. 


A!iIBARSKI 


«0 


Asrev 


Kad  oiiaj  nmbarne,  pa  iif>  naJo  ])rstpiia,  odmah 
inii  o\'nj  ito  krijo  inctiio  zavitak  iia  oiio  iiijosto 
jjiljo  JO  bio  aiubar.  Vuk,  rjoc.  (ilT''.  —  2.  prvo 
ziiacct'ir  preuivfiio :  ::ttjirt)Kiti  (IJi'rdjkii  (/(Ijcfiiiit,  Hi 
driKja  stt>  :aiskati,  kao  jwkusati  >:reiu;  saiiw  u 
]'iiki)ni  rjeciiiku.  Ja  sain  aiubamuo  na  jednom 
uijostu.  Vuk,  rjof.  5». 

AMBARSKI ,    adj.     horrei;    samo    H    Vukovti  \ 
rjednikti.    Ambarsko    oko,  ambai-ska  vrata.   Vuk, 
rje6.  o". 

AMBASADUR.  ambasadui-a,  mi.  tal.  ambascia- 
doip,  legatus,  poslnxik,  poklisar.  Samo  u  jednoija 
pisca  XVI  I'ijeka.  Njoka  no(';na  f.es  pos|e  mi  prije 
ure,  nPK  k  meni  iina  prit,  zle  ambasadure.  N. 
Dimitrovic  99. 

A.MBER,  m.  ambra;  neka  mirisna  smohi.  arap. 
'anibei-;  isporedi  ^mbar  i  ambra.  Samo  ic  nase 
irijcmc,  i::mt'du  rjecnika  ,s-«wo  u  ViikoiHi.  A  moj 
dragi  amber  dusom  disc.  Nar.  pjps.  vuk.  1,  360. 
Sto  je  slatko,  posipa  secerom,  sto  jp  slano,  lisfem 
i  amberom.  Nar.  pjes.  petr.  1,  227.  —  ime  muiko 
H  Turaka:  .la  imadpm  devet  sinka,  Amber  deseti. 
Nar.  pjps.  petr.  1,  298. 

AMBERIJA,  /.  arap.  'amberije,  rozoUja  zaci- 
neiia  amberom;  samo  u  nase  vrijeme,  uinedii 
rjri'iiika  samo  u  VukovH  Kad  su  mrku  kavu  oki- 
nuli  i  za  kavom  zutu  amberiju.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  449.  Oni  piju  zutu  amberiju.  4,  473. 

AAIBIS,  »i.  abyssus,  propast,  hezdanica,  hezad- 
nica.  Samo  u  nah  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Viikovu  (gdje  se  napomine  da  se  yovori  ii  Crnoj 
Gori).  Od  tal.  abisso,  t'lfiv'aaoi ,  s  iimefiu(tim  m 
(kao  u  Alempije).  —  u  jednoga  jrisca  s  dodanim 
sprijeda  h:  Bjese  mi  .se  prosjela  Kladusa,  na 
,hambis-  se  Tiu:ci  nadzirahu.  Pjev.  cm.  175.  — 
isporedi  abes. 

AMBISATI  SE,  ambisem  se,  /)/.  dirumpi,  pro- 
sjesti  se.  Samo  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  .se  govori 
u  Crnoj  Gori).  Od  ambis  (kao  i  tal  abissarsi  od 
abisso).  —  Tako  se  ne  ambisao  kao  jama  be- 
zadnica!  Nar.  posl.  vuk.  309. 

AMBOR,  m.  cyanus  persicus,  tal.  ambretta. 
Stulic.  centaurea  cyanus  L.  B.  Sulpk,  im.  3.  Samo 
u  piomenuta  dea  pisca.  Postamm  od  amber. 

AMBORIJA,  /.  neko  mjesto  u  Hlerinu  xrv  vi- 
jeka.  Danicic  1,  10.  isporedi  Jeborje. 

AMBRA,  /.  1.  vidi  ambar,  .v  kojim  je  i  postana 
istoga ;  nd.  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
linu  i  Belinu  (71*).  Ambra  zuta,  succinum;  tisto 
od  ambre ,  pasta  d'  ambra.  Mikaja  4*.  Koraj, 
ambre  i  agate  svijetle  se.  J.  Kavanin  483.  Dokle 
u  iiacin  jasne  ambre  razbistre  se  (l.ijekooi).  B. 
Cuceri  332.  —  2.  vidi  amber.  Kolike  ambre,  ko- 
liko  musaka,  koliko  mirisnili  voda  bijase  ona  za 
svoje  prame  poharcilaV  A.  d.  Bella,  razgov.  243. 
Ocutje  von  od  moska  i  od  ambre.  B.  Cuceri  194. 

AMBREL,  ambr^la,  in.  od  tal.  ombrella,  um- 
bella,  stit  od  sunca,  a  i  od  kise.  Namakni  mi 
ambrel  na  djevojku,  da  joj  bjelo  lice  ne  pokisne. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  161. 

AMBRODIC,  m.  prezimc,  koje  dolasi  xv  nijeka 
u  cakav.ikom  govorii  .fa  j  mjesto  d,  ali  mii  ni  j 
pred  i  nije  napisano;  isporedi  Ainbrodo.  Mikulu 
Ambroi(^a.  Mon.  croat.  80. 

AMBRODO,  m.  tal.  Ambrogio,  Anibrosius; 
isporedi  Ambroz.  S.  Ambroda.  I.  Driio,  nauk 
gond.  60.  S.  Ambrodo  besjedi.  B.  Cuceri  64. 


ABROS,  m.  Anibro.'^iuM  isporedi  Ambroz,  Am- 
broz. Sveti  Ambros.  S.  Budini6,  sum.  4.5.  J.  Fi- 
lipnvi('',  prip.   1,   161. 

1.  AMHROSI.TA,  M.  villi  Ambrosijo.  Po  uauku 
svetoga  Aiubnisijp.  E.  Pavi/-,  ogled.  20. 

2.  AMIiROSI.JA,  /.  ambrosia,  vidi  ambrozija. 
Samo  u  Belinu  rjecniku  71». 

AMBROSLTE,  m.  Ambrosius.  Ambrosije  jepi- 
skopi..  S.  Novakovic,  pom.  40. 

AMBROSIO,  m.  vidi  Abrosije ;  na  kraju  je  -io 
talijanski.  Govori  sveti  Ambrosio.  S.  Budinic, 
sum.  23.  F.  Lastrii,  test.  271. 

AMBROZ,  m.  Ambrosius;  isporedi  Ambros, 
AmbroX,  Amroz,  Anbroz.  Od  xiv  vijeka.  Pred 
crkvu  svetoga  Ambroza.  Mon.  croat.  2.  Ambroz. 
M.  Albert!  xi.li.  J.  Kav.ai'iin  ho. 

AMBROZIJ,  m.  vidi  Ambrqzije. 

AMBROZI.TA,  /.  ambrosia,  i.tporedi  ambrosija, 
ambrozija ;  .samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Am- 
broziju  i  nektar  s  veseljem  priXiva.  M.  Vetranid 
2,  32. 

AMBROZIJE,  7)1.  Ambrosius;  isporedi  Ambro- 
sije. Dolazi  od  xv  vijeka,  ali  nominativu  ,Am- 
brozije'  nema  potvrde,  nego  je  xvii  vijeka  jos 
Ambrozij.  Svetoga  Ambrozija.  Mon.  croat.  108. 
GovoraSe  sv.  Ambrozij.  P.  B.  Baksic  155. 

AMBROZIO,  m.  tndi  Ambrosio,  isporedi  Am- 
brozio.  Ambrozia  Osorskoga.  J.  Kavanin  94.  Pje- 
san  svptijeh  Ambrozia  i  Augustina.  I.  Dordi6, 
mand.  192. 

AMBROZO.  m.  vidi  Ambroz,  isporedi  Ambrozo. 
Sveti  Ambrozo  veli.  B.  Gradic,  djev.  32. 

AMBRO^.  m.  vidi  Ambroz;  od  xvi  vijeka.  Sv. 
Ambroza.  Katek.  1561.  70.  P.  Posilovid  nasi.  83. 
Sv.  Ambroz.  L.  Terzid  77.  J.  Banovac,  prip.  254. 
J.  Filipovic,  prip.  3,  283.  L.  Vladmirovic,  slavod. 
72.  J.  Matovic  130.  I.  J.  P.  Lu6i6,  razgov.  2. 

AMBROZA,  m.  vidi  Ambroz ;  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Sveti  Ambroza,  moli  za  nas.  I. 
Ancii,  svit.  115. 

AMBROZI.TA,  /.  ambrosia,  isporedi  ambrozija. 
Ambrozijom  diha  (knizica).  H.  Luci6  282.  Am- 
brozija. J.  Kavanin  482. 

AMBROZIO,  m.  vidi  Ambrozio.  S.  Ambrozio. 
J.  Banovac,  razg.  217.  F.  Lastrid,  test.  396.  ned. 
276.  Sa  svetim  Ambro^iom.  F.  Lastrid,  test.  396. 

AMBROZO.  m.  vidi  Ambrozo.  Kako  sveti  Am- 
brozo i  sveti  Hieroliiu  vele.  B.  Gradic,  djev.  11. 
Sveti  Ambrozo.  M.  Divkovid,  nauk  19b.  27.  Prid 
svetijem  Ambrozom.  J.  Matovid  257. 

AMBULA,  /.  dugacka  vreca,  saccus  longior. 
.9a»io  u  Vukovu  rjecniku.  Od  grc.  avajiolri  (du- 
fioXi^),  ogrtac,  nor.  grc.'avaji6).tov,  ukopna  kosufa; 
sto  se  u  to  uvija,  za  to  je  rijec  prenesena  na 
vrecu.  —  isporedi  ambujice. 

AMBUlfiAIC,  ambujka,  m.  gnorimus  LepeU.  Slo- 
ser,   kor.  .347.  .383. 

AMBUlfilCE,  ambvilica,  /.  pi.  panni,  dronci, 
rite,  starez.  Od  ambu|a.  Samn  u  nase  vrijeme. 
S.  Novakovic. 

AMF.L,  ni.  sordes,  fi-umentum  sordidum,  neci- 
stuta  u  zitu  i  necisto  zito.  Samo  u  nase  vrijeme. 
izmedu.  rjecnika  samo  u  Vukovu,  odakle  je  i  zna- 
iene  stav\eno  i  gdje  se  dodaje   da  ae  govori  u 


AMEN 


81 


AMO 


Srijemu.  Goiwri  se  i  u  Lid,  i  to  it  znacenii  u 
kom  se  govori  i  avej  *  avi-je,  koje  vidi.  J.  Bogda- 
iio\'ic.  —  Postancm  neki  mi.sle  da  je  od  nem. 
amel,  amelkorn,  triticum  spelta  (Matzenauer,  ciz. 
slov.  97),  ali  ce  znacena  radi  prije  hiti  od  marj. 
hiively,  liiska,  kao  i  ave],  avejace,  .s  razlikom  it 
l/hiKii  koja  Je  i  u  aiiJramoli  i  andravoji. 

AMEN,  (((/('.  amen  ;  isporedi  amin.  V  ime  bozije 
ame(n).  Mon.  croat.  2.  Va  ime  ottca  i  sina  i  sve- 
toga  diilia  ameni..  Mon.  serb.  274.  Hvali  te  i 
slavi  po  vas  vijek  i  amen.  M.  Vetranic  1,  13.5. 
G-di  ne  6e  nitko  vas  bez  konca  i  amen  pozrijeti 
moj  obraz.  1,  292.  Da  me  od  sada  u  vijeke  i  amen 
Jubav  tvoja  vlada.  N.  Dimitro'V'ic  43.  Amen,  amen, 
take  budi .'  P.  Hektorovic  85. 

AMEEICKI,  adj.  americanus.  TJvede  dumne  u 
drza^Ti  americku.  D.  Mattei  19. 

AMERIC,  m.  selo  u  Srbiji  ii  okritgu  bioyrad- 
skom,  srezii  ko'-iitajskum.  K.  Jovanovic,  rec.  96. 
mjestani  govore  Americ. 

AMEKIKA,  /.  America.  Ameriku  onda  no  di- 
liSe.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  1.57. 

AMEEIKAN,  Amerikana,  m.  Americanus.  Ka- 
ramani  i  Amerikani.  Ziv.  is.  145.  —  dolazi  i  kao 
prezime:  Petar  Amerikan.  Rat  254. 

1.  AMET,  m.  vidi  Ahmet. 

2.  AMET,  m.  exitiiim,  pngihijo,  propast.  itjed- 
noga  pisca  xvii  rijekii.  i  tti  s  dudanim  xprijeda 
h.  Postana  knjega  je  ametice  /  ametom ;  prema 
torn  adrerhii,  koji  dolazi  za  opretiittt,  pofjiKiiit 
propast,  7iacineH  je  oraj  xuhstantir.  Od  kud  je 
ov  hamet?  od  kud  to  grobovje?  P.  Vitezovic';, 
odij.  57.  S  vinom  muz  izgubi  pamet,  a  zena  vsa 
pojde  V  hamet.  P.  Vitezovic,  cvit  130. 

AMETICE,  ade.  ridi  ametom.  Samo  it  Vitkorit 
rjecniktt  (gdje  .sto//  ,anietimice'  a  ii  priiiijeriiiia 
,ametice'  ('  napomine  se  da  se  gorori  u  Srijemu). 
Pomrijese  Judi  ametire  (kad  je  kakav  pomor  u 
sehi) ;  mai-va  crkava  ametice.  Vuk,  rjee.  o'^. 

AMETLI,    turski   od   arnpskoga   imate,   uinor: 
iinirli,  pokojni;  ■•iaiiio    it  jednoj  pripuinjeci.    Ako 
cuje  ametli    dervis-aga,    opet    ce    mo    nagnati    da  i 
mu  doiiesem  kamen.  Nai".  prip.  vrc.  87. 

AMETOM ,  adv.  penitus ,  po  sve ,  sa  svijem,  { 
sasma.  isporedi  ametice  i  amet.  Od  arap.  'ammet, 
opce,  sviida.  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedii  rjec-  ] 
nika  saiiio  u  Bjelostijencerii  i  to  s  dodanim  spri- 
jeda  h  po  kajkar.skom.  govoru;  tako  i  it  pisaca 
koji  su  mane  Hi  vise  mijesali  taj  govor ;  it  dritgih 
hez  h,  ali  i  s  h  po  tome  sto  se  li  giihilo  te  se  pi- 
salo  i  gdje  ne  treba.  Vojsku  negovu  hametom 
pobi.  P.  Vitezovic,  kron.  51.  Turci  hametom  po- 
robise  vas  kotar  metlicki.  127.  Napasnik  svej 
ametom  riba  mrezom  slijepe  [ude.  ,T.  Kavariin  6. 
Svu  rimsku  vojsku  , hametom'  ])obise.  A.  Kacic, 
kor.  358.  Duho\aio,  telesno  ki  hametom  globi.  M. 
Kuhacevic,  137.  Najzad  prali  bumba  upali  i  del 
od  fortice  hametom  razvali.  150.  Oni  ga  hame- 
tom potukose.  M.  Pavlinovic,  razg.  31.  Ametom. 
Jfi.  Kovacevic.  (cu  it  Prokuplii). 

AMETOV,  adj.  vidi  Ahmetov. 

AMID,  m.  tal.  amido,  amylum,  niseste.  Mogao 
hi  uzeti  ki'incicu  amida.  B.  Kasi6,  zrc.  123. 

AMID  ATI  SE,  amidam  se,  pf.  popraviti  se, 
meliorem  fieri ;  od  tal.  ammendare ;  samo  it  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Na  ucineue  amido 
se  je   Simun  gubavi  a  zblaznio  se  je  Juda  Iska- 

I 


riotski    videc    pomas   prolitu   na   noge    .lezusove. 
Ziv.  is.  48. 

AMIGA,  III.  turski  amyga,  arap.  amuga,   stric. 

Samo  «   jiff.se  rrijeme,   it   rjecnikit  iii  jednom.   O 

amiga,   Licanine  Tale!  Nar.  pjes.  vuk.  3,   110.  — 

i  dolazi   i   kai)  nadimak:   Siraa   Pastrmac  zvao^se 

J  najobicnije  Amiga.  M.  D.  Milicevic,  srb.  282.  Sta 

je  to,  Amiga?  M.  D.  Milicevic,  jur.  56. 

AMIGIC,  m.  prezime  onomu  koinu  su  oca  zvali 
ami^-a,  a  od  I'lega  i  negovu  natrasku.  I  Osmana 
mlada  Ainigica.  Nar.  pjes.  \-uk.  4,  332.  Grigorije 
Amigic.  Sem.  prav.  1878.  24. 

AMIICAT,  amikta,  ni.  amictus;  isporedi  amit; 
samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Kada  stav}a 
amiiat.  I.  Drzic,  nauk  gond.  225. 

AMIN.  adv.  amen;  isporedi  amen.  Vt  ime  oca 
i  sina  i  svetoga  duha  amini..  Mon.  serb.  21.  Amin. 
boze.  vazda  te  molimo!  Xar.  pjes.  ^mk.  2,  617.  Uza 
svaki  ovaj  blagoslov  svatovi  ^'i6u:  amin!  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  xii.  Amin  da  boga  da!  Vuk,  rjec.  — 
dolazi  i  kao  suhsta.ntiv,  i  tada  znaci  izgovor  te 
•rijeci:   Po  amine.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  143. 

AMINANE ,  n.  izgovarane  rijeci  amin.  Samo 
II   Viikorit  rjecnikit. 

AMINATI,  aniiuam,  impf.  dico  amen;  samo  it 
Viikovit  rjecniku.  Kad  se  na  svadbi  napija,  onda 
svatovi,  sve  dva  i  dva,  aminaju,  t.  j.  vicu:  (n.  p.) 
stari  .svat  casu  pije,  boga  moli.  amin!  Vuk. 
rjec.  5". 

AMINKOVATI,  amiukujem,  imiif.  vidi  aminati; 
samo  II  jednoj  pjesini.  Eedom  aminkujo.  Nar.  pjes. 
petr.  2,   70. 

AMIR.  in.  arap.  amyr,  zapoijednik,  imperator. 
Veliki  cari.  amiri.  sulttani.  Bajazitt.  Mon.  sorb.  534. 

AMIEA,  m.  vidi  amii-.  V^eliti  amira  Pajazitb. 
Mon.  serb.   182. 

AMIRA^jA,  m.  tal.  ammiraglio,  vidi  armirala. 
S.  Skurla,  sv.  Vlaho.  125. 

AMIRE,  m.  vidi  amir.  Amire  sultant.  Mon. 
serb.  526. 

AMIT,  »(.  tal.  amitto,  amictus ;  isporedi  ami- 
kat.  Misnik  ce  se  obuci  amitom.  B.  KasiA,  rit.  272. 

AMITAK,  amitka,  m.  vidi  amit.  Misnik  amit- 
kom  . . .  obuceii ;  djakoii  obucen  amitkoni . . . ;  a 
subdjakon  amitkom  . . .  B.  Kasic,  rit.   141. 

AMO,  atlv.  hue,  ovaiiM.  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedii  rjecnika  u  Mika^inu,  Bjelostijencevit,  Jain- 
bresicevu  [WtCV'^),  VoUigijinu,  Stulicevit  i  VuJeovu. 
—  Bice  jMstalo  od  ovanio  izgubivii  v  i  sazevsi 
oa  u  ditgo  a  (sa  st.  slov.  amo  i  jamo,  quo,  ne 
moze  niUa  imati  samoga.  znacena  radi).  —  Po- 
kazuje  da  je  kod  onoga  koji  govori  mjesto  ka  ko- 
jemu  je  uprav\eno  micane.  Da(j)  amo  kutalac 
vinca.  M.  Drzic  326.  Amo  uljezi,  da  te  kra|  nas 
vidi.  I.  Gundulic  104.  Nitko  ne  ce  amo  doci.  A. 
Kanizlic,  fran.  252.  Kako  si  amo  unisao?  A.  Ka- 
nizlic,  utoc.  70.  Potli  mucnoga  puta  dosao  sam 
amo.  I.  Zanicic  210.  Amo  sam  tebe  dovodio.  D. 
Rapic  77.  Od"  amo,  duso  neharna!  F.  Lastric, 
nod.  206.  Kad  vec  amo  zadjo(h).  V.  Dosen  23. 
Nu  sad  amo  staresine!  232.  Hoder  amo  i  ti,  za- 
rucnice.  M.  A.  Re}kovic,  sat.  95.  Tko  te  je  i  po 
sto  amo  poslao?  A.  Kanizlic,  kam.  113.  Amo  oci. 
261.  Amo  se  okreni.  A.  Kanizlii^,  roz.  .31.  Amo 
staui !  B.  Cuceri  320.  Amo  se !  M.  Katancic,  fruct. 
57.  Amo  joster  i  duhan  pristaje.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  80.  Hodi  amo,  prijate|u  ki'aju.  Nar.  pjes. 
vuk.   2,  478.   Tamo   is'o ,    amo   ne   dosao.   4,  194. 


AMO 


82 


AJMAUOli 


ly.iiV  nuio,  da  ti  pDtkov  |ilutiiu.  2,  KiS.  Vvat,'  no 
iiiuu,  nniiioj   Iiiiliivali.  il,    III.  OKiciii  si<  aiiio  riolo. 

1,  !i2").  Vo/^  <1aj  auiii  salijii  oUdvutm.  2,  Ml;!.  Skii- 
j)io  Sam  aiiiii  knijisiiikp.  I,  iiltri.  Nomas  kiiila  aimi. 
4,  188.  1  mpiio  ji'  iloviiknu  amo  s  <>m);i;a  svijuta. 
Nai\  pi'iji.  vuk.  Jfi.  Dovodito  mi  ga  amo.  Viik, 
mat.  17,  17.  —  iiijcstiim  ka  kojcmii  jc,  upravli'xn 
micam  kiw  it  prediiim  jtrimjrriitin,  iiiozc  se  ka- 
zali  i  injesto  har(('i'iit,  kojc  ii(IkI(I,jc  po  Uto  je  svr- 
gciio  priniiva)H':  tiula  jr  amo  kao  ovdjo,  liii;;  ispo- 
■redi  ovanio.  Neka  znato  kako  amo  mi  zivomo  u 
ovom  jjradu.  1).  Kanimi  53''.  jVh'tvi  zivti  jostoi- 
amo.  .1.  Kavai'iin  111.  Sto  su  Lmali  oni  amoV  A. 
J.  KiiOi!t)vio  l''.  Zoja  j(i  I'liova  i  mollia  da,  im  hog 
dado  amo  doli  iia  z('iii|i  imanslva.  K.  Lastrir,  od' 
197.  Ako  r  scko  ja  poKilioh  amo.  JSiar.  Jijcs.  vuk. 

2,  303.  J  a  ('ii  licga  zau.stavit'  amo.  2,  h\^7.  To  jo 

amo  svokoliko   bilo.  -1,   188.    Amo    ti    jp   Misirlija 

Jovo.  Nav.  pjes.  jjctr.   1,   1H2.  Amo  ga  xi  uawjom 

krajeviiiia  noma.  Viik,  nar.  pjes.   1,  x.  Kao  sto  so 

i  amo  po  svemu  narodu  govori.  Vuk,  posl.  xi..  — 

dolazi  sa    tamo   kojc   stiiji   naprijed:   tamo   amo, 

hue  ilhic:  lada  ac  lamo  mnse  i  (tkrniti  tarn':  No 

idu  tam'  amo  za  hidu  po  gradu.  J.  Banovao,  pi'ip- 

241.  Vpc  so  pocpse  kititi  i  lesiti,  i  tam"  amo  jjro- 

hoditi.    1()(>.    No    mogii    sebo   jia    iiogu    uzdrzati, 

vec   so  iiavodo  tauio   amo.   .1.  Bauovac,  pred.  13. 

Kad    dodu    u    crkvu    glodaju    tam'    amo.     J.   Ba- 

novac,  razg.   76.   Nasa   pamet   taui'  amo   ide.  22. 

Viti'ovi,    koji   ju    (ladii)    tamo    amo    pribacivase. 

E.  Pavic,  oglod.  .51().   Tamo   amo   gledaju   nopo- 

dobno.   L.    Vladinirovic ,    slaved.    51.    Na   molitvi 

letis  tam"  amo.   M.  Zoricic,   osm.  46.   Tamo  amo 

I'lim  hitaju.  V.  Doseu,  26.  Tamo  amo  trcati  poce. 

A.    Kacic,  kor.   326.    Tako   se  tamo   amo   lazbi- 

gose.  364.    Padoso  rastrkane  tamo  amo  po  podu. 

M.    Dobretir   362.    Obigravaju   tamo   amo    okolo 

grobova.    Nar.  pi'ip.  vuk.   122.    Setajuci    se    tamo 

amo    po    kaniari.   146.    Stanu    gledati    tamo    amo 

kroz   planinu    de   bi    pn-enocili.  186.    Ne   znadose' 

prosci  de  ie  ni  kuda  ce,  no  tamo  amo  te  za  I'lora. 

131.  Tam'  amo  ki-oz  kamaru  stane   hlejati.   Nar. 

pri^j.   vuk.-'  216.    Tvoj    sluga   imase    posla   tamo 

amo.   D.  Danicic,  lcai\  20,  40.  —  mogii   ohje   ri- 

jeci  biti   vezane  rijecju  i:   i  tada  naprijed  stoji 

tamo,  rijetko  amo:   naprijed  stoji  tamo:   Tamo  i 

amo  po  po|ani  tree.  J.  Palmotir,  dubr.  817.  Oko- 

lisje  prli  samo,  koga  obstii-e  tamo  i  amo.  J.  Ka- 

vaiiiu  510.    Pogledajte   tamo  i  amo  po  zemji.    L. 

Radio  106.    Svaka   ruda   ide   kroz   zemjxi    tamo    i 

amo  na  grane.  M.  Zoricic,  zrc.  198.  Troase  tamo 

i   amo    od   jednoga    do    drugoga.    B.    Cuceri   110. 

Neka   obrne   tamo  i   amo.    D.  Danicic ,   .3moj.   14, 

12.  tuiprijcd  stoji  amo:  Vodo  razdili  amo  i  tamo. 

J.  Banovac,  blagos.  39.  Nije  imao  obioaja  s  ocima 

amo  i  tamo  vitlati.  I.  J.  P.  Lucie,  razgov.  71.  — 

u  jinricanu  tako  mogu  biti  vezanK  rijecju  ni:  Ne 

imaliu  kuda  bjezati  tamo  ni  amo.  R.  Danicic,  is. 

nav.  8,  20.  —  moze  i  stajati  pred  jednom  i  pred 

dnigoni :  i  tamo  i  amo :  Igra  koiia  i  tamo  i  amo. 

Nar.  pjes.  vuk.  4,  '26.  Kad  pogleda  Jankovic  Sto- 

jaue  po  druzmi  i  tamo  i  amo.  3,  165.  Telal  vice 

i  tamo  i  amo.  2,  144.  Bilo  jada  i  tamo  i  amo.  3, 

■244.  Stane  skakati  kroz.a  nu  i  tamo  i  amo.  Vuk, 

l)osl.  264.  —  u  porieanu  /ako  dolazi  pred  srakom 

ni:    Nogom  mice,    maknut  no    mogasc,  a  rukama 

ni  tamo  ni   am  o.    Nar.  pjos.  vuk.   1,  544.    Da    ne 

kriva   ni   tamo   ni   amo.  2,  248.  —  pred  avakoni 

moze  biti   to:   Sjutradan   glas   kroz   narod:   umro 

kraj !    koga  cemo  za  krajaV    Te  tamo    to  amo,    te 

vise  te   nize,   bogmo   brata   mu.   Nar.  prip.  vuk. 

138.  —  pred  svakom.  moze  biti  koji:  Pobigavsi  voj- 

nici  koji  tamo,  koji   amo.   A.  Kacic,   korab.  340. 

—  iiijc-stu  tamo  dolazi  i  onamo:  pred  seakom   i, 


/(((  prvnm  wjesfii  onamo:  Vrabac  skafo  i  onamo 
i  !imo.  M.  Ivailnir  168.  na  prriiin  iiijestii  amo:  1 
amo  i  onamo  gih|o  so.  P.  I'osilovic,  cvijc^l.  163.  — 
i  naiiio  prill  ilriiijoiii  a  prra  je  onamo:  Kahidori 
hijau  onamo  i  amo  iduci  glasono!5p.  A.  Kanizlic, 
kani.  I>20.  —  pred  svakom  sada,  a  na  jinom  je 
iiijestii  amo;  Nego  so  samo  okritaso  sada  amo, 
sada  onamo.  P.  Posilovii!^,  nasi.  4. 

AMONIUANIN,  in.  Annnonites;  isporedi  Amo- 
nit.  Amonitanin.  M.  Itadnii  157. 

AMONIT,  III.  ridi  Amonicanin.  Od  koga  bi  na- 
rod od  Amoniti.  M.  Marulii'  70.  S  Amoniti.  A. 
Vitajic,  ist.  270. 

AMONKKI,  adj.  Ammonitarum.  Kazvav  u  dvor 
svoj  amonskp  vojvodo.  M.  Marulio  '22. 

AMORIO.IANIN,  HI.  Ajuorrhaeus.  Tvoj  otac  jest 
Amoroanin.  M.  liadnic  75.  Amoreani  bijahu  opaki. 
.1.  Pilipovic^,  prip.  1,  372. 

AMOS,  III,.  Amos;  isporedi  Amosijo.  Vapije 
Amos  prorok.  J.  Mfttovii  402. 

AMOSI.IE,  III.  vidi  Amos.  Sluzbu  sluzi  slavni 
knez  Lazare,  sluzbu  sluzi  svetog  Amosija.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  198. 

AMPULICA,  /.  ampvdla.  Kada  se  pi-idaju  sudi 
vode  i  vina  ili  ampulice.  I    Zanotti,  upit.  4. 

AMREL,  amrela,  in.  ridi  arabrpl.  siiiiiii  n  Vii- 
koi'ii  rjecnikii. 

AMEOZ,  III.  nidi  Ambroz.  PiSo  sveti  Amrozh. 
Zborn.  1601'. 

AMSA,  f.  zetisko  iiiie  liiivko.  Protuzila  Pembe 
Amsa.  Nar.  ]ijes.  vuk.  1,  376. 

AMUD,  m.  niusko  iiiie  tiirsko,  od  haniyd.  I 
s  I'lim  pohro  Dunio  Amud-bego.  Nar.  pjes.  vuk. 
.3,  555. 

AMKRAT,  in.  tur.tko  ime  musko;  isporedi  Mu- 
rat.  Snitant  Amui-atb.  Mon.  serb.  362.  Cara  Axnu- 
rata.  J.  Kavanin  186. 

AMURATOV,  adj.  sto  pripada  Amitratu.  Sina 
Amnratova.  Danicic  3,  551. 

AMZA,  III.  vidi  Hamza. 

AMZAD-AGA,  in.  arapski  "amzade,  stricev  sin, 
bratuced,  sastar^rno  s  aga,  ijospodin.  Za  I'lom  ide 
momc.e  amzad  (,Amzad')  aga.  Nar.  pjes.  vuk.  lierc. 
156. 

AMZICI,  III:  pi.  .selo  H  Herceyorini  ii  Brociiu. 
Scliem.  hcrceg.  1873.  9S.  —  i  driiijo  se.lo  blizu 
srpskc  granice  kod  Nope  Varosi.  Rat  193.  —  Od 
turskoga  imena  Hamza. 

AN,  interj.  uzvik  kojim  se  pita  kao  i  samijem 
a  (vidi  kod  a);  doliizi  ii  jednoga  pisca  xvi  rijeka. 
A.  Ah,  ribaodo,  sto  dukat  u  mene  pitat;  sto  du- 
kat  —  an '?  B.  Sto  dukat  an "?  ah !  ah !  M.  DrJic  375. 

ANA,  /.  Anna.  St  Antnoju.  ^Stefan  kr.  3.  Bo- 
gojubiva  Ana.  Domentijan-"^  44.  Ana.  Vuk,  rjec.  5*. 

ANA,  /.  /(///;.  od  Ana.  —  Akcenat  se  mijeiia  u 
cok.  Ano.  Veli  Ana  od  bisera  grana.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  3'28.  Ana.  Vuk.  rjec.  5". 

ANACEMA,  /.  vidi  anatema. 

ANADERKO,  m.  samo  u  zagoneci:  Podigia  se 
pctoprsta  vojska,  i  porobi  Anadcrka  kraja  (kad 
se  tko  usekne).  Nar.  zag.  nov.  177. 

ANADOL,  m.  mala  Asija,  tier,  anadohi,  od 
grc.  uruToXi]  (istokj;   isjioredi  Auadolija,    Anato- 


AJJ'ADOLAC 


83 


ANBOR 


lija.  samo  u  nase  vrijeine.  Sav  Anadol  i  sva  Rn- 
menlija.  Pjev.  cm.  88. 

ANADOLAC,  anadolca,  m.  iovjeh  iz  Anadola, 
samo  It  nase  vrijeme.  Otkud  biju  Turci  anadolci, 
odonud  mi  dodjase  koi'iiri.  Nar.  pjes.  vut.  3,  47. 

ANADOLIJA,  /.  ridi  Anatolija;  isporedl  Ana- 
dol. Od  XIV  rijehi,  I'zmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  Vb  Anadoliju.  Danilo  147.  §to  je  Sama  i 
§to  je  Misii-a,  Acolije  i  Ajiadolije.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  233.  Sve  sjjahije  od  ITnmielije  i  delije  od  Ana- 
dolije.  4,  218.  —  u  maluj  Agiji  kod  Britse  pla- 
nina  kojii  Turci  sovu  Aiiadolu  dagy.  Da  se  dvije 
sastanu  iilanine,  Gin-i)laiuiia  i  Anadolija.  Nar. 
pjes.  ■^^lk.  3,  70. 

ANADOLSKI,  adj.  sto  pripada  Anadolii,  ito 
je  iz  Anadola.  Viska  .stade  anadolskih  ata.  Nar. 
pjes.  juk.  544. 

ANAFOEA,  f.  iirii(f'0(iti.  oblata;  isporedi  uavora; 
dolazi  XIII  cijeka.  Po  anafore.  Sara,  tip.  liil.  gla.'iii. 
24,  189.  tip.  stud,  glasn.  40,  147. 

ANAKOVIC,  m.  prezime.  Schem.  diac.  1877.  60. 

ANAMO,  ado.  nidi  onarao,  od  cega  je  i  poittalo  ; 
aamo  u.  nase  vrijeme  ti  Dalmaciji.  M.  Pavlinovie. 

ANASAR,  m.  od  arap.  nesyr,  pi.  ansar,  hranii:, 
cuvar,  defcn.sor.  Samo  it  jednoj  knizi  xv  rijeka. 
Mili  moj  gospodiiio,  vseiiij,  caremt  cam.  \'elikyj 
lion'kiare  i  anasarp  Alek.sen'di'e.  Aleksaudi-.  iiov. 
101.  —  «  drugom  jirijepi.sii  nasare. 

ANASON.  ;».  foeiiiculiim  dulce  Dec.  .].  Pan- 
cic,  bot.  333.  Seme  iiiii,  u  medieini  sempii  foeni- 
ciili  cretiei,  u  nas  sb  iipotreh}ujp  pod  inienom 
auasona  na  zaciuu  jela  i  na  prav(eiip  aiiibprijp. 
J.  Pancic,  bot.  333.  —  Postanem  rr  tiili  <id  fjrr. 
aviaov,  i  preiiesetio  na  druija  hilkii. 

ANAiSONOV ,  adj.  foeniculi  dulcis ;  isporedi 
anasoii.  Anasonovo  seme.  J.  Panoit-,  bot.  333. 

ANASTAS,  /»..  Anastasius ;  isporedi  Anastasije, 
Nastas.  Anastas  mut(emk).  F.  G-lavinic,  cvit  xxi. 

ANASTASI.TA ,  /.  Anastasia;  isporedi  Nasta. 
Prepodobuuju  Anastasijeju  narece.  Stefan  kr.  12. 
Od  s.  Anastasije.  F.  Glavinic,  cvit  382. 

ANASTASIJE  ,  m.  Anastasius ;  isporedi  Ana- 
stas, Nastas.  S.  Novakovii,  pom.  41.  —  «  noitt. 
nalazi  se  xvii  vijeka  i  Anastasij.  B.  Kasic,  rit.  54. 

ANASTASIJEVld;,  m.  prezime.  D.  Avramovi(^.. 
sv.  gora  225 

ANASTASIO,  m.  vidi  Anastasije.  Zarriietak  je 
-io  talijanski.  Anastasio.  I.  Bandulavic  x.  F.  Gla- 
vinic, cvit.  287    A.  Kanizlic,  kam.  12. 

ANASTAZE, /.  vidi  Anastasija;  samo  na  jed- 
nom  mjestu  nerazgovijetno :  Biskupi  (biskiipli) 
ti  bo  Anastaze  uzoriti  tempo  veci  kaze.  ,(.  Ka- 
vanin  329. 

ANASTAZIJA,  /.  mdi  Anastasija.  Sveta  Ana- 
stazijo!  I.  Ancic,  svit.  115.  Ajiastazijp  svetp  ti- 
jelo    J.  Kanavelic,  iv.  100. 

ANASTAZIO,  »).  vidi  Anastasio.  Anastazio.  P. 
Posilovic,  nasi.  in.  S.  Badric,  ukaz.  16.  —  «  nom. 
nalazi  sc  xvii  vijeka  i  Anastazij.  M.  Alborti  xxxi. 

ANATEMA,  /.  anathema,  prokletstvo  i  ce(.ade 
na  kom  je  prokletstvo.  Dolazi  od  xiii  vijeka,  iz- 
medti  rjecnika  ii  Vakovii  i  Daniciccint.  U  staro 
se  vrijeme  pisalo  i  sa  e  mjesto  e :  anatema,  od 
tuda  i  sada  u  juznom  govoru  anacema  (vidi 
da\e).    —    a)   prokletstvo :    aa)    bez   glagola    Hi 


s  glagolom  biti,  jesam,  kad,  ,<te  prok  line  tko :  tkn 
se  prokline  stoji  aaa)  ii  dat. :  Budi  jeinn  ana- 
tema. Men.  spi'b.  10.  Ako  se  tko  usuprotivi,  ana- 
tema mu.  A.  Xauiilic,  kam.  129.  —  bhh)  a  geiiit.: 
Te  ga  davo  —  da  ga,  anatema!  —  vazda  ucio. 
Nar.  prip.  vrcev.  4.  Davo  —  anatema  ga  bilo! 
—  dose.ti  se  odmali  svome  zlu.  Nar.  prip.  vila 
1868.  22.  Da  ih  anatema!  S.  ^jubisa,  prip.  133.  — 
bh)  metniiti  na  koga  anatemu,  udariti  koga  ana- 
temom :  Uslobodi  se  na  Iguatiju  anatemu  met- 
nuti.  A.  Kanizlio,  kam.  59.  Anatemom  udaren 
ode  doma.  278.  —  b)  na  koga  se  mece  anatema, 
proklet.  Anatema  da  budott.  Sava,  tip.  stud,  glasn. 

i  40,  154.  Ako  bi  se  tko  )ubo  potvorilt.  da  je  ana- 
tema  i   da  je   proklett.   Mon.   serb.  219.  Da  jest 

!  jirokletb  i  anatema  da  budeti>.  Zak.  dus.  30.  —  c) 
sa  {.'■  xiii  vijeka.  Anatema  jemu  budi.  Mon.  serb. 
15.  po  tome  i  sada  u  juznom'  govoru  anatema 
(koje  Vuk  pominuci  u  rjecnika  dodaje  da  se  go- 
vori  II  Crnoj  Gori).  Da  je  .svaka  kniga  pod  ana- 
cemom.  D.  Obradovic,  sav.  49.  Stotinu  c.e  uzet 
mi  ruspija,  dok  sa  mene  anacemu  snimi.  Osvetn. 
2,  154.  Obeca  —  da  ga  anacema!  —  da  ce  pro- 
dati  gosta.  S.  l^iubisa,  prijj.  150.  —  d)  jedan  pi- 
sac  proHoga  vijeka  uzima  u  srednem  rodii,  kao 
sto  je  u.  grckom  i  latinskom  jezikii.  Metnut  ana- 
thema na  .loana.  A  Kanizlic,  kam.  129.  —  c) 
iiiie  mjestu  strmenitu  vise  Va{era  u  Srhiji.  J^.  Ko- 
vacevic.  Niva  u  Anatemi.  Sr.  Nov.  1874.  .335.  — 
(■  u  smederer.'ikom  okrugu  jedno  se  mjesto  tako 
zove.   Niva  kod  Auaterae.  Sr.  Nov.   1871.  32. 

ANATEMATE,  (v'rf:  anatema ;  na  kraju -te  pri- 
pada grckoj  osnovi ;  govori  se  samo  s  gen.  ne  mi- 
jeiimuci  se  po  oblicimii.  Anatemate  davola  i  lie- 
gova  imena!  Nar.  posl.  vuk.  10.  Anatemate  i 
tebe  i  tvoje  slanine!  Nar.  prip.  viik."  301.  —  ge- 
netie  se  i  umere  u  rascijepjenu  rijec  pred  -mate: 
Aiiate  ga  mate  bilo!  Nar.  posl.  vuk.  10.  Pa  sta 
ceJ  ovdeV  anate  te  mate  bilo!  Nar.  prip.  vuk'. 
301.  Svi  se  poturoe,  —  anate  ih  mate  bilo!  S. 
!^ubisa,  prip.  170. 

ANATEMATI.  anatemam ,  pf.  exsecrari.  Od 
anatema.  Samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
Opiio  je  s  onima  koji  biau  anatemani.  A.  Kani- 
zlic, kam.  101.  Ako  ne  anatemaju  iliti  ne  pro- 
kunu  ona.  279. 

ANATEMNI(;A,  /.  dlgna  anathemate.  Samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

ANATEMNIK,  m.  diguus  anathemate.  Samo  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Anatemniee  jpdan !  Vuk,  rjec.  5a.  Bolan  mi  je 
Petar,  a  sretose  ga  anatemnici :  glava  im  kao 
seno.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  90. 

ANATEMNAK,  m.  vidi  anatcmnik.  Samo  u 
nase  vrijeme;  izmedu  rjecnika  .tamo  u  Vukovu. 
Izasao  ni  pop  ni  covek,  nego  —  da  bog  oprosti 
—  nekakav  anatemnak.  M.  D.  Milicevic,  vec.  249. 

ANATEMSKI,  adj.  jedan  potok  u  vracarskom 
srezu  u  Srbiji  zove  se  Anatemski  putok.  Glasnik 
19,  97. 

AN.4TOLI,lA,  /.  mala  Azija;  od  grc.  dvuTolrj, 
istok;  isporedi  Anadolija,  Anadol.  Dolazi  od  xiii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikaliiiu  i  Danicicevu. 
Vfc  Anatoliju.  Domentijan-'  276.  Kkdi  plenise 
Tui-ci  Anatoliju.  Glasnik  24,  245.  Evo  koUku 
stetu  ucini  Anatolija  u  saboru.  S.  Badi-ic,  ukaz.  15. 

ANBAE,  m.  vidi  ambar. 

ANBOE.  m.  vidi  ambor.  B.  Sulek,  im.  3. 


ANBRO;^, 


S4 


ANDRAMO^I 


ANRROZ,  III.  I'idi  Ambroz.  Snmo  u,  jednoj 
kiii;i  XVI    rijeka.  Svoto-^a   Aiibroza.   Zboni.  l(i()''. 

AN'OI,  tal,  aii/.i,  iiiio,  paie,  da,  hrzck,  xvii  i 
xviii  rijfka  sanio  ii  diHi  iiiscd.  Ovi  co  sc  prijx)- 
vidati  za  svoto,  aiici  da  su  pravo  zakonoSo.  I. 
Aiicii^',  vrat.  2,  4,  81.  Svaki  dan  no  pristajos  izno- 
se6i  nasu  slabost  u  koro  sorafinske,  anci  svi'hu 
svi  kora  andeoski  15ti.  Ovu  zapovid  lipgovii,  anci 
boiiju.  I.  Ant^io,  agl.  ISl,  Moglo  bi  so  tada  po- 
mazati  saiuo  joduo  iuveiw ,  anci  koji  mu  drago 
dil  tila.  L.  Terzii  142. 

ANCIZES,   III.    Ancliiscs.    Trojan,  jag.  jiril.  (i.'i. 

AN6a,  /.  hi/p.  lid  Ana;  i s poredi  AnVa.  U  Sri- 
jemu  i  a  tiaikoj.  Sr.  Nov.  1878.  156.  \.  ICovaccvi6. 

ANCE,  Anceta,  n.  hyp.  od  Anka.  Samo  u  jed- 
noj pjesmi.  Zaspalo  An?'0  dovojfp,  Nar.  pjcs.  v\\. 
1860.  60t;. 

AN(,'ICA,  dfm.  od  Anka.  IJ  na.se  vrijeine,  iz- 
iiiedii  rjeciiika  .saiiio  ii  Vuknru.  Da  grnn  iskat 
sestiicu  po  imenu  Anciou.   Nar.  pjes.  mikul.  142. 

ANCIC,  m.  presime,  po  inaferi  Anci.  Ancii.  I. 
Ancic,  svit.  ix.  Anfic  iz  Dumna.  J.  Kavariin  127. 
Kako  bilizi  Ancic.  A.  Bacic  290.  Po  Ivanu  An- 
ci6u.  Norini   11. 

ANCIPRES,  m.  vidi  cipres,  cempres.  Glasovi 
nil  an  sprijeda  dodaiii,  nli  .se  blize  ne  znaju; 
moze  bin  da  su  od  tal.  gran,  velik.  Dolazi  xv  i 
XVI  vijtka,  II.  rjecniku  ni  jediiom.  Snlek,  im.  3. 
Sesta  ancipresov  vrsta.  P.  Zoranii  68*". 

AKCIKEST,  »).  vidi  antikrst.  Samo  it  jednoga 
jiiscn  proiloga  vijeka.  Aniikrstom  kad  ga  zvase. 
J.  Kavanin  455.  Svi  s  aniikrstom  bit  ce  boje.  558. 

ANDA,  adv.  ergo,  dakle.  Od  xvii  vijeka,  izmedii 
rjer.nika  ii  Bjeloxtijenievu  i  Jambresiceim  (2061'}. 
Bice  slozeno  a  nu  da.  Isporedi  ada.  —  Pokazi 
auda,  koje  zlo  potreba  je  navlastito  bizati  V  Az- 
bukvica  11.  Pluzni  noz  mora  lemesu  iia  lijevu 
stran  stajati :  anda  vaja  k  lijevoj  strani  povufi. 
I.  Jablanci  50.  Ni  Ii  auda  bo}e  u  samoci  bitiV 
M.  Kuhacevic  37. 

ANDAGA,  /.  nekakar  .surf,  vas  nuoddam,  od 
grc.  (rfUjXTi,  sr.  lat.  endica.  Dolazi  xv  vijeka,  iz- 
medii rjecnika  samo  it  Danicicevit.  Jedna  audaga 
poteze  10  litrb,  7  nnacb.  Mon.  scrb.  408.  Spom. 
sr.  2,  97.  99. 

ANDALIKA,  /.  ime  zensko,  koje  dolazi  prije 
na-iega  vremena;  hez  sumne  grcko,  moze  biU  od 
(vTfhxi'i,  cijela,  cista.  S.  Novakovic,  pom.  41. 

ANDALINA,  /.  ime  zensko,  dolazi  prije  nasega 
vremena ;  isporedi  Andalika.  S.  Novako\-ic,  pom.  41. 

AND  AH,  m.  cratomerus  Sol. ;  .samo  it  jednoga 
pisca.  nasega  vremena.  Sloser,  kor.  386.  393. 

1.  ANDAEA .  dolazi  samo  s  rijecjit  mandara 
ne  mijenajitci  se  po  ohlicima,  kad  .se  o  ce.inii  sto 
.se  govori  Hi  radi  hoce  da  kase  da  je  kojesta,  za- 
litdno,  he.sposlica,  nugae:  ilndara  miiudara.  Samo 
u  Viikovit  rjeeiiikii.  Bice  od  nov.  grc.  dvidoa, 
vika,  svada,  boj.  —  isporedi  andarati  i  mandara 

2.  ANDAEA,  /.  marrubium  L.  isporedi  ocaj- 
niea,  tetr|an,  samo  u  jednoga.  pisca.  nasega  vre- 
mena: andaiu,  andaral^,  andara  crna,  velika.  vo- 
dena.  B.  Sulek,  im.  3.  gdje  se  dodaje  da  je  od 
,nem.   andorn,  a  ovo  od  lat.  cantherium'. 

ANDARA  C,  andarca,  m.  vidi  andara  pod  2. 

ANDARANE,  n.  blateiatio.  isporedi  andarati. 
M.  Kovafevic. 


ANDAU.A'I'I,  andiVrani,  impf.  hiateraro,  goooriti 
kojeslit,  kill)  liipali.  Samo  it  naic  rrijeme;  postane 
villi  kod  ilndara  /mil  1.  Ne.  aiidai-aj,  kad  nista  no 
znas.  M.  Kovafevic. 

ANDESILA,  /.  zensko  ime;  hez  sumne  griko, 
alt  tilize  iiijiiiznato.  Dolazi  i  prije  nasega  vremena. 
S.  Novakovic,  pom.  41.  Dok  zavika  vila  Andesila. 
Nar.  pjes.  petr.  3,  553.  A  vole  joj  vile  sve  kolike : 
Andosilo,  nasa  seko  raila.  553. 

ANDESIIjIC,  m.  prezime  po  mnjri  Andesili. 
Andesilic  i  Bp|a  namiri.  Protok.  sab.  mag.  5.  U 
Sapcui  su  bili  neki  Andcsilici.  S.   Novakovic 

ANDESILKA,  ,/".  bi/p  od  Andesila.  S.  Novako- 
vic, pom.  41. 

ANDIO,  andjola,   in.  vidi  andeo. 

.\NDIOIlIJA,  /.  Antiochia;  isporedi  Antiohija, 
Antiokija.  xrii  /  xiv  vijeka.  Vh  Aiitdioliiju.  Do- 
nientijani'  326.  Domentijan''   194. 

ANDIOHI.ISKI,  ffrf;.  antiochonsis;  isporedi  an- 
tiohijski.  xiii  ('  xiv  rijeka.  St  patrijarbhomt  aiii- 
diohijskyiuib.  Domentijan^  .326.  Domentijan''   194. 

ANDIOSKI,  adj.  ridi  andeoski, 

ANDIVIJA,  /.  cichorium  endivia  L.  isporedi 
indiMJa.  Strbka  naski,  andivija  to  je.  J.  S.  Rej- 
kovic,  kuc.  262. 

ANDONIJE,  in.  vidi  Antonije.  Si.  jepiskupomt 
lim}anbsk3amt  Antdonijemt.  Mon.  serb.  60.  An- 
donije.  Gflasnik  24.    283.    S.  Novakovic,    pom.   41. 

ANDONOVIC.  HI.  prezime ;  Autonii  filius ;  ispo- 
redi Andonije.  Antonovic.  .Jevrem  Andonovic.  Rat 
420.  Milan    Andonovic.    Sr.  Nov.  1879.  1019. 

ANDRA,  m.  vidi  Andro.  akcenat  se  mijena  it 
voc.  Andro.   u   Viikovii  rjecniku. 

ANDEA,  /.  vidi  Andrijana.  Samo  ii  Viikont 
rjecnikn. 

ANDEAJICA,  m.  hyp.  Andrija;  isporedi  An- 
drica.  Samo  ii  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Andra- 
jici  Eaiiini.  D.  Rahina  118. 

1.  ANDEAK,  )».  mjesto  pitana  ,sto  ti  je?' 
kad  se  hoce  s  ukorom  Hi  s  porugom  da  pita  rece 
.se:  .koji  ti  je  andrakr"  Samo  a  na.se  vrijeme,  iz- 
meda  rjecnika  samo  n.  Vukovii  (gdje  se  napomine 
da  se  govori  ii  Srijemit  i  it.  Backoj;  ali  se  go- 
vori i  u  Srbiji.  \i.  Kavacevic).  —  Bice  od  pers. 
adrenk,  bol,  zalost,  nesreca.  —  Ne  znam  koji  mu 
je  andrak.  Vuk,  rjec,  5''.  osiiii  pitana  dolazi  i  it 
kletvi:  Andrak  te  odneo!  \i.  Kovacevii. 

1.  ANDEAK,  m.  dumotum,  eesta.  —  Samo  it  nase 
vrijeme,  it  rjecniku  nijednom.  Moze  biti  od  grc. 
ilviKotf,  osje  na  klasit,  pa  giustine  radi  preneseno 
na  cestit;  isporedi  antraga,  handraca.  U  Srbiji  u 
srezu  va|evskom  i  u  Starom  Vlahn  andrak  je  cesta 
kroz  koju  se  ne  moze  proci.  ^.  Kovacevie. 

ANDEAKS,  m.  anthrax;  u  jednoj  knizi  xv  Hi 
XVI  vijeka.  Prbstent  oth  kameua  andraksa.  Ale- 
ksandr.  nov  38.  it  drttgom  prijepi.su  anttraska. 
38.  isporedi  andraz. 

ANDEAMI^iE,  n.  vidi  andravo}i,  andramoji. 
Samo  u  Viikovu  rjecniku  gd^je  se  tumaci  ,kao 
nesto  Jepse  od  andravo|a'. 

ANDRAMO^il.  andrami'la,  m.  pi.  panni.  rile, 
dronci,  Utii  od  pocijrpane  lialine  vise  na  celadctu,  n 
po  niiim  i  driigo  sto  bi  kao  oni  risilo  na  ccliidetit 
Hi  na  cemii  goil.  —  Od  nor.  grc.  ;(ori!ii><ii"'>->-or, 
gruba  vitna,  vuna  it  ritnama.  Isporedi  andiavoji, 


ANDRANOV  PO;. 


85 


ANDRIJA§EVl6 


andramije,  antramaiia,  yre  isfoi/a  poMtWd  s  raz- 
liinijem  prumjenama.  Samv  u  nafie  vrijeme.  Na- 
vjesao  oko  pqjasa  kojekake  audramo|c.  S.  Nova- 
kovic.  Andranioji.  \i.  Kovacev](!'. 

ANDRANOV  PO^.,  m..  Adrianopolis.  Samo  n 
jednoiii  spomenikti.  S.  Novakovii  pom.  123.  ispo- 
redi  Andrijanov  f>Tad. 

ANDRAS,  III.  Andi-pas;  ■isporedi  AndrijaS.  II 
jediioya  {lixca  prosloya  vijeka.  Prcdiii  AiKii-as.  J. 
Kavai'iiii  375. 

ANDRaSEVAG,  Andrdsevca,  m.  selo  ii  llri-at- 
skoj  kiid  Done  Shibice.  Mjestanl  ijovore  kajkarski 
Andrasevec.    Suliem.    za.ST.   1875.  77.    Proi^lod  l!2. 

ANDRASKA,  /.  leontodoii  t.araxacnm  L.,  nia- 
slaiak.  U  jedmu/a  jK.scd  viiM'ija  vremcna.  B.  Su- 
lek,  im.  B.' 

ANDRAVO^jI.  aiidravo}i5. ,  in.  pi.  vidi  audra- 
mo}i.  i>d,  kojih  -sit  i  jMstali  pronijenom  ylasa  m 
na  V.  Samo  ii  y'ukorii  rjecniku.  Nosi  kojekako 
andi'avoje.  Vuk.  rjeo.  5''. 

ANDRAZ,  ni.  anthrax;  isporedi  aiich-aks;  u 
jednoiii  VKkopit'u  xvi  vijeka.  Prsteii  nd  kamika 
andi'aza.  Aleksandr.  jag.  star.  3,  249. 

ANDRE,  Aiidreta,  n.  hyp.  Andreas.  Dolazi  xiii 
i  XIV  vijeka.  Danific  1.  11.  Od -itarih  ohlika,  mcdu 
kojima  hi  hio  yi'ii-  Andrete,  dolazi  jediKiiii  samo 
instr.  AndroteniL.  Mon.  serb.  287.  mladi  cetice: 
gen.  Andreta.  Sporn.  sr.  78.  105.  10(!.  134.  dat. 
Andretii.  49.  /w.s/r.  Andretonit.  Mon.  sprb.  347. 
—  U  jediiot/a  /lisea  xviii  vijeka  dolazi  Andre.  J. 
Kavaiiin  304.  310.  ali  se  ne  inoze  snati  .je  Ii  u 
areditfiii  rodu  (t.  j.  je  U  u  gen.  Andreta)  /'/(  je  it 
mnikom  (t.  j.  je  Ii  u  yen.  Andra). 

ANDREJ,  Andreja,  m.  Andreas;  iapiiredi  An- 
dreja,  Andrija.  Dolazi  xiii — xvii  vijeka;  pi.salu 
se  je  i  na  e  mjesto  e.  Danicic  1,  12.  3,  552.  Kraja 
AnLdreja.  .Stefan  kr.  27.  Knczb  Anbdrej.  Mon. 
.Serb.  24.  Bratb  Antdrej.  41.  Sinb  kneza  AncJreja. 
44.  Gospodin  Andrej.  Mon.  croat.  3.  Sveti  Andrej. 
P.  Glavinid,  cvit  200. 

ANDREJA,  m.  Andreas;  isporedi  Andrej,  An- 
drija. Dolazi  od  XIII  vijeka;  pisalo  se  i  .svi  e 
mje.'<to  e.  Danicie  1,  12.  3,  552.  Aiihdn'a.  Mon. 
Serb.  40.  Kt  apostolu  Aiibdn'ji.  Domentijan-'  .H2S. 
Andreja.  Mon.  serb.  240.  Kncza  Andrejii.  451. 
VidiS  Ii,  Andrea?  P.  Glavinii'',  cvit.  ,391).  Andreja. 
Rat  35.  M.  D.  Milieevie,  srb.  737. 

ANDREJAN,  Andrejana,  m.  .Adrianiis;  sniiio  ii 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Andreana  cesara.  !•'. 
Glavinic,  cvit  225. 

ANT)REJANSKT.  adj.  Adriati<;n.s ;  samo  u  je- 
dnoga pisea  xvn  I'ijeka.  Daleko  od  mora  auclro- 
anskoga.  P.  Glavinii-,  I'vit  139. 

ANDRE.TAS,  in.  Andreas ;  isporedi  Andi-ijas.  Do- 
lazi XIV  /  XV  vijeka;  pisalo  .se  i  sa  e  mjesfo  e. 
Danicic.  1,  12.  Si.  sinovi  ki-ajevbstva  mi  Markonn. 
i  AntdrOjasemi..  Mon.  serb.   180. 

ANDRE.TEV,  adj.  Andreae.  Stanu  se  igrati 
s  glavoin  Andiejevom.   Nar.  priji.  vila  181)7.  719. 

ANDRE.TEVIC,  ■»;.  preziiiie.  po  ocii  Andreja. 
Protok.  sab.  mag.  206.  D.  Avranio\'ir,,  sv.  gora 
191.  M.  D.  Milieevie,  srb.  72fi. 

ANDRE.TKJ,  iii.  jtrezime,  po  oeii  Andreji.  D. 
Avramovie,   sv.   gora.  217.  Boca  10.  Rat  84.  397. 

ANDRETA,  in.  hyp.  Andreas,  isporedi  Andre. 
Dolazi  samo  u  jednom  spoinenikii  xv  vijeka.  Da- 
nicic  1,  11.  Za  Andretu.  Spom.  sr.  1,  49. 


M  Srbiji  u 
.lovanovic. 


ANDRETK!,  ■/».  prezime,  pjo  oca  koga  .su  zvali 
Andre  Hi  Andreta.  Dolazi  xv  i  xvi  vij  eka.  Dani- 
cic 1,  11.  Miho  Andreticb.  Spom.  sr.  131.  NikSi 
Andreticu.  N.  Najeskovic  1,  303. 

ANDRICA,  m.  dem.  Andrija.  -i-  je  sazeto  -iji-, 
mjesto  cega  pisii  ij :  Andrijca.  Samo  u  Vukoim 
rjecniku. 

ANDRIC,  adj.  Andreae.  Samo  u  jednom  spome- 
nikii  XIV  vijeka.  Danicic  3,  552.  Antdricju  crtkvt. 
Glasnik  15,  270. 

ANDRICEVIC,  m.  prezime,  Icoje  dolazi  samo  u 
jetliioj  pjesiiii  jirosloga  vijeka  i  koje  istomii  co- 
vjeku  II  drtigoj  pjesmi  glasi  Andricic  (koje  vidi), 
te  ce  od  ovoga  hiti  naUneno  samo  da  bi  izasli  slo- 
govi  na  broj.  Na  strazi  se  namjeri  vi-li  Vieko 
Audricevic.  Nar.  pjes.  bog.  163. 

ANDRICIt;,  in.  prezime;  po  oca  Andriei.  Do- 
lazi od  XV  vijeka.  Jurko  Andricict.  Mon.  croat. 
146.  Andricic  je  S'^'jedocio.  Poslov.  danic.  5.  Medu 
Aima  bjese  Vicko  Andricica.  Nar.  pjes.  bog.  167. 

AnDRK'',  III.  prezime,  po  ocu  Andri.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  42.  Vuk,_nar.  pjes.  3.  583.  D.  A\Ta- 
movii^,  sv.  gora  260.  Sem.  prav.  1878.  38.  —  ispo- 
redi A.uHtiI'.,  Andrijid. 

ANDRIC,  «/.  vidi  Anilrijic. 

ANDRICI,  Andrica,  m.  pi.  zaselak 
okrugii  u^iekom,  srezii  moraviikom.  K, 
rec.   154.  —  isporedi  Andrid. 

ANDRI.I,  in.  vidi  Andrije. 

ANDRI. lA,  III.  Andreas;  (.s7^or«fft' Andreja,  An- 
drije. Dolazi  od  XIII  vijeka,  izmedn  rjeciiika  a 
Mikaliiiii.  lielinu  (791') ,  Viikova  i  Danieieent. 
Anbdrija  (a  lirisurnlt  Stefana  kra^a  Preoijenca- 
noga).  Mon.  serb.  13.  (tospodin  Andrija  vikar. 
Mon.  Croat.  156.  Sv.  Andrija.  M.  Divkovie,  nank 
XII.  M.  Alberti  xt.i.  1.  Bandiilavic  xx.  P.  Posilo- 
vii,  nasi.  127'>.  Protiva  sv.  Andriji.  S.  Margitid, 
fala  101.  Andrija  otide  ii  zeiii|u  grc.kii.  P.  La- 
strid,  test.  251.  Ti,  Andrija,  iei  ces  na  strazii. 
M.  A.  Re|kovie,  sat.  71.  S  I'lnm  lije])i  porod  iz- 
rodio,  porodio  Marka  i  Aiidrijii.  Na.r.  ])jes.  viik. 
2,    115. 

ANDRI.I  A  \,  ui.  prezime  Hi  iiadiimil;  jiinakii 
po  imenu  Radnranii.  koji  je  poiiinuo  braneci  Si- 
get,  dolazi  II  jriliioga  jiisra.  Vitez  od  dvi  sto  dan 
oslabjen  on  jaki  Andrian  Railov.^n  lezi  u  ovt)j 
raki.   P.   Vitezovic,  odi).  7!i. 

ANDRI. I  ANA,  ,/'  ime  xiisko;  dolazi  od  pro- 
sloga  rijeka ,  izmedii  rjeeiiika  samo  ii,  Vukovii. 
Andrijana.  .1.  Vladmirovie,   lik.  5. 

ANDRLTANOV  GRAD ,  m.  Adrianoijolis;  ii 
jednoj  knizi  xvii  vijeka.  (Jlasnik  22,  222.  isporedi 
Adrnopo). 

ANDRl.TAS,  III.  Andreas;  isporedi  Andrej<as. 
Dolazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  n 
Vukovu;  najprije  dolazi  ii  spomenikii  pisanu  za- 
padnim  govorom.  Andrias  Bot.  Mon.  i^roat.  194. 
AndriaSa.  S.  Novakovie,  pom.  41.  Vitez  Marko 
Krajevidn  i  brajen  mu  Andrijasn.  P.  llektorovid 
18.  Moj  Andriasu.  J.  Kavanin  375.  Kad  ja  trazi 
brata  Andrijasa.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  355. 

ANDRI.JASEVCI,  Andrijasevaca,  m.  pi.  selo  u 
Slavoniji  kod   Vinkoraca.   Schem.   diac.   1877.  38. 

ANDRIJASEVIO,  m.  iweziine,  po  ocu  Andrija.su 
Od  XVI  vijeka.  Vitko  Andrijasevic.  Mon.  croat. 
197.  Slozene   ])o  ocu   fra  Vitalu   Andi-iasevicu  iz 


ANDRI,TA§l6 


88 


ANBELAK 


Dubriivnika.   V.    AiidnaSpvi<'-,   dov.    i.   Oil   Kai^i/a 
rofonoKn  AmlrijaJiovi/a.  A.  Ka<i('',  korab.  'lOS. 

ANDRI.IAi^IC,  Hf.  prcsime;  m  jednoga  pisca 
prosloiia  rijvka  u  pjesmi,  javxihio  vijrslo  Amlii- 
jasevii.  J.  Kavai'iiii.  312. 

AJiDRIJASKI,  adj.  Mo  pripudn  piirodiri  Av- 
drijascricimn.  I'  jednoija  pisca  priisto(/a  rijelca. 
Anilrijaska  ku6a.  J.  Kavai'iin  I  Hi.  Isto  l;ii<'.o  An- 
iliijaska.  111.  slika  radi  nijesto  Andiijasko. 

ANURI.mA,  m.  vidi  Andrica. 

ANUKDE,  VI.  Hdl  Andrija.  Dolii:i  ad  xv  vi- 
■jeka.  all  noininativii  ,Aiidi-ije'  iifiiia  putcrdi:,  iieyii 
do  XVII  cycA'rt  dula:i  ,.\iidnj'.  hpuredi  Aiidrej  / 
-Aiidrijcvit'.  Aiidrij,  sin  Novakov.  Mini,  ci'oat.  09. 
Dobar  muz  Andri.  113.  Aiidrij  vikar  buSki.  122. 
Reko.^e  Andriju,  a  Androj  i  I'^ilip  ro.kose  Isiisu. 
Anton  Dalm.,  iv.  12,  22.  Andrij.  F.  (Ilavinic'',  cvit. 
57.  Ajidvia  .-svptoga.  390.  Protiva  kra|u  Andriju. 
I.  AniJiifr,  vrat.  2,  4,  135.  Od  svctoga  Anilrij'a.  S. 
Mai-gitic,  fala  102. 

ANDRI.IEV,  ad}.  Androae.  Andrijovi'  misice.  .). 
Kavanin  SUi.  — jcihioiii  dolazi  i  ,Andriov';  Dc- 
dovina  Andi'iova  jest.  Prot.  sab.  nia^.  S2. 

ANDKIJKVCl,  Andrijpvacii,  m.  pi.  selo  it  Sla- 
vonij)  lilizit  (ran'iiia,  i  drugo  Gon'ii  Andi-ijevci 
takoder  It  Slaromji  kixl  Sd/ii'ia.  Scheni.  diac:.  1877. 
30.  30.  Od  onuda  na  Sibii'i  i  Gnnk'  Andrijevce.  M. 
A.  RelLovic,  .sat.   118. 

ANDRIJEVICA,  /.  sdo  it  ( 'riioj  (iori  iiu  ttUikii 
Zlorjecice  u  Lim.  N.  Dufic  u  Glasu.  40,  36.  u 
torn  je  nelu  i  crkva  knja  se  isto  tako  zove.  N. 
Dueic. 

ANDRIJEVIC,  m.  presime,  po  ocii  Andriju. 
Protok.  sab.  mag.  220.  D.  Avramovic,  sv.  gora  239. 

ANDBIJIC,  m.  presime,  pu  ocii  Andriji.  An- 
di'ijid  (,Andm(5').  .Schem.  bosn.  1804.  ii.  xix.  xxvi. 
iiiuze  ne  -iji-  sazeti,  te  glasi  i  Andiid.  isporcdi 
Andrij. 

ANDRIJIN,  adj.  Andreae;  niosc  se  -iji-  .sazeti 
u  i  te  glaai  i  Andrm,  iiijesto  cega  pniu  i  An- 
driju. Gdje  Andrijinu  knmu  stav}a.  I.  Kana- 
velic,  iv.  378.  Vire,  koju  Audr-ija  pripovida§e, 
podnit  ne  moguci  osudi  ga  da  bude  propfit  na 
kriz.  Evo  ?,e)a  Andrina  ispuiiena.  F.  Lastric,  svet. 
172.  Ni  Andi'ije,  ni  Andi-ijna  glasa.  Pjev.  cm.  9. 
Te  pogodi  Todora  Andrijna.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  12.S. 

ANDRIKO,  m.  hyp.  Andrije;  -i-  stoji  mjesto 
-ij-.  Dolazi  xvi  vijeka  it  jednom  spomenikit.  An- 
driko  Belkovic.  Mon.  Croat.  185. 

ANDRILOVAC,  Andrilovca,  m.  selo  u  Ilrvat- 
skoj  kod  Prozorja  blizu  Zagreba.  Mjestani  go- 
vore  kajkai^ski  Andrilovec.  Schem.  zagr.  1875.  70. 

ANDRIN,  adj.  vidi  Andi-ijin. 

ANDRIN,  adj.  Uto  pripada  Andri.  Presudeno 
Mariji  Andrinqj  zeni.  Prot.  sab.  mag.  104. 

AjSTRIOLIC,  m.  presime.  Sem.  sib.  1875.  25. 
isporedi  Andi-iulic. 

ANDRIIILIC,  m.  prezimt.  Marko  Andriulic  Tro- 
giranin.  B.  Kasic,   rit.   xviii.    isporedi  Andriolic!'. 

ANDRKV.\,  /.  1.  pastinaca,  pakrnak.  Toga  je 
ziiacena  samo  u  Mika(i)iit  rjcinikit,  gdje  se  na- 
ziva  I  ,trava  sladka';  i  u  naie  vrijeme  it  jednoga 
pisca  It  koga  i:e  hiti  zlo  prepisa'iia  iz  Mikalina 
rjecnilca-  ,andrikva,  sladka  trava',  pastinaea  sa- 
liva. Cas.  CCS.  muz.  1852.  2,  40.  —  Postanem  ce 
hiti   od  nov.  grc.  ihSiit'cxka,  urdQt't^rri,    portulaca. 


titit.  —  2.  raplianus,  rodakva,  rotkva,  rdakra.  If 
torn  znaernii  dtdazi  od  xvii  vijeka,  iziiiedu  rjei- 
nika  u  Mikalinii,  TieUnii  (0()3i').  Bjeltmiijencnnt, 
Stitlicerit  i  Vukovtt.  —  Postanem  ee  hiti  ista 
rijec  kojii  je  pml  1,  pa  se  it  znaiet'iu  potnijcsala 
s  rodakrom  i  rdakvom,  iia  koje  je  i  glasnn'ma 
tako  iialik.  a  ne  ce  hiti  poxtala  (kakn  .se  misli) 
iipraro  otl  lodakvo  ill  rdakv(^  (kojima  postane 
indi  kod  iiih).  Andrkve  so  vrtaru  no  podavaju. 
Poslov.  danic.  5  Za  andrkvu  i  sirac  ne  trebuje 
giuniac.  152.  —  Anclrkva,  rajibanus  sativus  L. 
B.  iSulok,  im.  0.  —  .Uivja  andrkva'  raplianus  sil- 
vestor  (((/.  rainola(x-ia.  Bella  ((iOS'').  rapistrum 
raplianistriun  /  armoracia  rusticana.  B.  Sulek, 
im.  3.  —  pogrjexka  ce  biti  u  jednoga  pi^sca  na- 
sega  vremena  ,andrakva':  andrakva,  hren,  rapha- 
iius  sativus.  (!as.  fes.  muz.  1852.  2,  46. 

ANDRM01,jI,  andrmi'ila,  ;/(.  pi.  vidi  andramoji. 
S.  Novakovic. 

ANDRNOPO^;,  wi.  Adrianopolis;  u  jednom  spo- 
iiicnikit  XV  rijckn ;  nomivatira  nema  jjotvrde;  ispo- 
reili  Adrinopo|,  Dren()p<)|,  Di-cnopo)e.  U  Anhdri.- 
nopo|u,  Mon.  serb.  303. 

ANDRO,  m.hyp.  Andi-ija.  —  Akcenat  se  mi- 
jeita  It  vok. :  Andro.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedit  rjecnilca  samo  u  Viikoini.  Muzim  se  sve 
hvale:  moj  Andi-o,  nioj  Pero.  N.  NajeSkovic  1, 
254.  Jao  Andro,  moje  cisto  zlato.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  404.  Prvo  dode  Milosevic  Andro.  4,  446.  Od- 
nijela  starom  Andru  iz  I'amena  ruku.  4,  440. 

ANDROPA,  /.  Andromache ;  )(.  jednom  ritko- 
pisu  XVI  vijeka.  Zena  Ektorova  gospa  Aiidropa. 
Trojan,  jag.  pril.  07.  U  drugom  rukopisu  Andro- 
fija.  Starine  3,   153. 

ANDROSEVIC,  m.  pre.-ime.  Schem.  bosn.  1804. 
XIV.  XVIIl.   xxvi. 

ANDRUSkO,  m.  hyp.  Andrija.  xv  i  xvi  vijeka ; 
izmedit  rjecnika  samo  it  Danicicevu.  Andrusko 
Mencetiib.  Mon.  serb.  347.  U  smrt  gospodina 
Andruska  Nemaiiica.  D.  Zlataric  95. 

ANpUM,  m.  tiirsko  ime  mu.iko.  Pa  dozivje  An- 
duni  Sehn.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  244. 

ANDA,  /.  hyp.  Andelija.  Akc.  .se  mijena  it  vok. : 
Ando.  Dolazi  i  prije  nasega  vremena,  izmedit  rjec- 
nika u  Vtikovit.  Anda.  S.  Novakovic,  pom.  42. 
Anda  cuti,  nista  ne  govori.  Nar.  pjes.  vuk.  1. 
534.  Na  ti,  Ando,  tri  prstena  zlatna  3,  258. 

ANDEL,  andela,  m.  vidi  andeo. 

ANDELA,  /.  ime  zensko;  .samo  it  jednoga  2)i-9ca 
prosloga  vijeka,  i  u  I'lega  mjesto  d  stoji  g,  koje 
se  moze  citati  i  d.  Sveta  Angela  i  Brigida.  J. 
Kavanm  302. 

ANDELAC,  andelca,  m.  hyp.  andeo.  Samo  u 
StiiUievu  rjecnikii. 

ANDELAK,  andelka  i  andeoka,  m.  hyp.  andeo. 
Akc.  u  yen.  pi.  audelaka.  Od  xv  vijeka,  izmedit 
rjecnika  u  Stiiiiccvit,  Vukovtt  i  Danicicevu.  V 
najstarijem  pjrimjerii  mjesto  d  stoji  g,  koje  se 
moze  citati  i  g.  Jedani.  i-ubini6i>  na  glavi  od  ,an- 
geoka'.  Mon.  serb.  498.  Upored  je  s  z^-izdama  i 
s  andelci  gojena.  D.  Drzic  378.  Ove  rijeci  govo- 
reci  andelak.  M.  Divkovic,  zlam.  29''.  Bio  i  gizdav 
kako  jedan  andelak  nobeski.  F.  Lastrid,  test.  ad. 
14.  Boje  je  da  ga  sada  jos  andelka  u  svoj  dvor 
uzme  kraj  nebeski.  A.  Kanizlic,  utoc.  130.  Uvodi 
ono  ditesce  u  crkvu,  kojega  obrasci6i  tako  postaju 
svitli  kako  boXjega  andelka.  D.  Rapi(^  335. 


ANI)EL&6 


87 


ANBEO 


A  NDELCIC,  »).  (lem.  andelalc.  ScniKi  ii  )iase 
rrijewe.  Idu  kao  k.ilivi  aiKtelcioi.  M.  D.  Milice- 
vi6,  vec.  23. 

ANBELICA,  ./'.  deui.  Audelija.  -i-  je  snzeto  -iji-, 
vijesto  ce(ja  velii  jiiiiii  -ij.  Sairio  u  Vnkortt  rjeciiihu. 

1,  ANBELIC,  VI.  dem.  aiideo.  Od proshxja  vijeka. 
Gledajuci  onoga  aiideliia.  J.  Banovac,  pred.  150. 
Ovi  andelic  ii  jiuti  juskoj.  P.  Lastric,  svet.  94. 
—  siftii  hijeli  ohlati  zovii  .sc  na  Rijeci  andelici. 
F.  Pilppip. 

2.  ANBELIC,  111 .  pri'sitiii' ;  po  materi  Aiidcliji.  -i- 
je  scdeto  iji;  nelci  pisu  i  Andelijr-.  Pavle  Andolic'. 
Prot.  sab.  mag.  2(H.  Tako  ti  ga  gosjiod  sacuvao 
britke  sabje  Andplijea  Vuka.  Nar.  pjes.  vuk.  3, 
405.  Aiidelio.  Seiii.'  prav.  1878.  10.  20.  —  ncki 
piki  sa  g,  ali  niko  ne  izgovara  g  rwi/d  d :  Ange- 
lic. Sem.  prav.   1878.  20. 

ANBELIJA.  /.  Angela;  vidi  Andeliiia.  Do- 
(tzii prije  tinsft/d  rremena.  Andelija.  S.  Novakovic, 
pom.  43.  Imajii  iiovp  svcte:  cara  Urosa  i  mater 
Andeliju.  A.  Bacic  153.  Za  rucicu  vndi  eerku 
Andeliju.  Nar.  pje.s.  vuk.  1,  106.  Andelija,  moja 
vjerna  ^ubo !  2,  403.  Andelijo  moja  soko  di'aga ! 
3,  485.  Ovo  svjedoci  da  je  mati  de.spota  Jovana, 
Majka  Andelija ,  bila  iz  Ci-ne  Gore.  Vuk,  nar. 
pjes.  2,  573.  —  hire  saiiio  skraceno  »  ^h'.sh»(  ,Age- 
lija'  i  .Aglija'.  S.  Novakovit",  pom.  3i).  ii  pixar.'fkc 
ce  pogrjeski'  hifi  ,,\ngelja'  /  .Angelilja'    II. 

ANBELLICA,  ,/:  ridi  Andelioa. 

ANB^LIJC,  m.  ridi  Andelic. 

ANBELIJIN,  ndj.  Mo  pripada  Aiulr/iji.  Amte- 
lijina  oeeviiia.  Prot..  .sab.  mag.  82. 

ANBELIKA,  /.  angelica,  u  iiase  rriji'iin'.  Iviii'ii 
od  andelike,  radix  angeh'cae.  Farm.  127.  .-Viidc- 
lika,  archangelica  llotiin.  Sloser-Vnkot.  Hora  lllil. 
angelica  sylvest.ris  L.  Sulek,  im.  3.  —  :ovc  sf  i 
amtolski  korijen;  vidi  kod  andeoski. 

ANBELfNA,  •/  ANBELINA,  /.  Angelina.  Od 
XV  luji'kti ;  izmedii  rjeinika  u  Viikoni  i  Ihiiiici- 
cevii  Ja  i  ,Angeliiia'.  Mon.  serb.  51S.  Bes]iotico 
.Andeline'.  .540.  Andolina  nizu  brala.  Nar.  Jjjes. 
viik.  1.  336.  Pa  ga  pita  majka  Andelina.  2,  578. 
Pomaga  mu  dilber-Andelina.  Pjev.  cm.  115.  — 
hice  xamo  .ikraceno  ii  pi.'<iiiu  ,Aglina'.  8.  Novako- 
vic,  pom.  .30. 

ANBELKO,  m.  ime  muiko,  hyp.  Andel  (vidi 
kod  andeo);  u  na.se  >yrijeme.  Andelko  Viikovi('\ 
Nar.  pjes.  vuk.  3.  212.  .Andelko.  Nov.  sr.  18.34. 
208.  1878.  45. 

ANBELKOVIC,  m.  prezime;  jio  ocii  Andelku 
B.  Avramovic,  sv.  gora  190.  Sem.  kn.  srb.   IS. 

ANBELOV,  adj.  angeli.  Od  xiii  vijelia,  izmcdu 
rjecnika  u  Stulicemt,  Vukot^u,  Danicicevu.  Mjestn 
d  pi.'ialo  .se  *  g,  knje  .sy  maze  citati  i  d.  Izt  ruky 
.antgelovy'.  Bomentijan'i  268.  Andelova  sabla  bi 
kao  i  strila.  J.  Banovac,  pred.  58.  Od  ruke  ande- 
love.  Vuk,  otkr.  8,  4. 

ANBELOVIO,  m.  prezime;  po  oca  Andehi.  Od 
XV  vijeka.  Mihailb  ,Aggeloviki.'.  l^jetop.  saf.  79. 
Banicic  1,  13.  Atanasije  Andelovic.  Eat  99. 

ANBELSKI,  adj.  nidi  andeoski,  i  adv.  andelski 
vidi  kod  andeoski. 

ANBIilLSTVO,  «,  vidi  andeostvo.  j 

ANBEMULA,  /'.  iifkakn  hifka  u  jedwnja  pisca 
naseija.  vremena.  B.  Sulek,  im.  3.  ! 


ANBEO,  anctela,  m.  angelus.  —  Akce)ial  .sr  ne 
■inijeva ,  saiiio  xk  ii  (/(•«.  pi.  i  ohu  siidi'iii  stoija. 
diitjn :  andela.  —  S  glasom  d  dolazi  poiizdiuio  oil 
XV  vijeka  (vidi  pod  1,  b);  ali  -ve  i  prijc  i  poslije 
pisalo  na  neyovii  mjestn  xlovo  g,  koje  je  mot/lo 
ijlasiti  i  g  i  d  (vidi  pod  1,  a).  Glasovi  de,  koji 
xu  a.  toj  rijeci  postali  od  ge,  poiHije.iali  su  .se  u 
iJuhroimiku  i  negovii  sufjed.'itmi  .s  ylasovima  de 
koji  .ie  u  jednom  dijelu  jwznoga  ijovora  fjovore 
vije.fto  dje  (od  de),  pa  kao  .sto  xe  mjesto  takoga 
(od  de)  postaloga  de  govori  i  dje,  prcne.sen  je  taj 
izgovor  «  Ihihroviiikii  i  u  ovu  rijec,  kao  da  bi 
i  'iiezino  de  po.ttalo  od  de,  a  po  torn  u  num. 
sing,  pred  o  od  toga  dje  hiva  di  (vidi  dafe  pod. 
1,  c).  [}  cakavakom  govoru,  u  kom  glas  d  glani  j, 
dolazi  tako  promijeneti  i  ii.  ovoj  rijeci  (vidi  pod 
1,  d).  —  U  nom.  sing,  dolazi  o  na  kraju  nijesto 
1  od  XVI  vijeka,  ali  .sc  /  1  nahodi  i  danas  (vidi 
pod  1,  b,  hh).  —  U  jediioiii  .■<j)omeiiikii.  xv  vijeka 
iza  rijeci  i  nalazi  se  pred  n  dodinio  y.  i  jantgela. 
Mon.  Serb.  342.  —  II  jednom  .iponieniku  xv  vi- 
jeka dolazi  gen.  pi.  xa  i  na  kraju:  Kaluderict 
svete  Marije  odi.  angeli.  Mon.  serb.  297 ;  ali  ce 
to  biti  tulijanski  samo  polo  prevede.no  d'angeli. 
ixti  padez  dolazi  sa  ov  xv  «  xvii  vijeka:  ande.lov. 
Spom.  sr.  302.  1.  Bandnla\-ii'i  12.  ((  ii  jednoga 
pisca  xvii  vijeka  joi  i  sa  a:  anjelova.  F.  Vrancic, 
?.iv.  23.  danas  nema  ov  ni  n  jediioiii  padezit. 

1.  M  pravom  znaimn. 

a.  sa  g,  kojc  se  maze  citati  i  d  a  ii  cakarskih 
lyisaca  i  j  (gotovo  n  svakoga  jiisca  ii  koga  se  tako 
nahoiti  nahodi  se  i  s  glasom  d  //('  —  ako  je  ca- 
kavar  —  sa  j ;  vidi  dale  pod  b.  i  d.).  a)  n  kom 
god  obliku  osiiii  now.  sing.:  od  poietka  xiii  do 
kraja  xviii  vijeka:  Zemli.nago  angela.  Stefan  kr. 
17.  Rece  angeUi.  N.  Rai'iina  16.  Sveti  angeli.  A. 
(iucetie,   roz.  jeis.  7.    Angelu    rece.    I.  Baiidnlavic 

4.  Od  angela  ouvara.  F.  Glavinic,  evil.  x.w.  Cini 
se  prikladnje.s  nebeskijem  ang(4inia.  .1.  Kavaiiin 
169.  I'rika/a  angelom.  F.  Lastrii'-,  t(>st.  18.  Angole 
nioj  sira/.anine.  ,T.  Filipovii'-,  prip.  1,  158.  Od  an- 
g(da  bozjega  snu't  iiriade.  A.  Kacii,  razgov.  78. 
—  li)  II  mini,  sing.:  aa)  sa  1  na  kraju:  iziiiedii 
rjecnika  nalazi  se  tako  samo  ii  lijelostijencevii  i 
jamliresiierii  (ii  kojiina  g  i  glasi  g)  i  u  Danici- 
cevu Angel.  N.  Najeskovic  I.  319.  P.  Hcktorovic 
79.   M.   Bi-/.ic-  8.  I.  Bandulavic  4.   F.  (ilavinic.  cvit 

5.  —  bl>)  sa  o  na  kraju :  izmedii  rjecnika  tako 
ima  .tamo  a  lijelostijencevu:  dolazi  odwi  vijeka: 
Poslau  bi  aiigeo  Gabrio.  N.  Rariina  15''.  Angeo 
I.  liandulavic  196.  M.  Lekusii,  razm.  49.  F.  La- 
.strii"'..  te.st.  ad.  15.  ned.  183.  E.  Pavic,  ogl.  308. 
B.  Rapii  19.  F.  Eadman  1.5.  I.  .1.  P.  Lucie,  bit.  44. 

b.  sa  d,  kojc  pisu  Hi  osobitijem  slovom.  u  ciril- 
skom  jmmu.  Hi  .doviina  gi,  gj,  ///'  ghi.  ghj,  Hi 
(Kanizlic  i  Do.ien)  gy.  a)  ii  koine  god  obliku  osim 
nom.  sing.:  xv  vijeka:  Ba  se  odreku  boga  i  vire 
ku  viruju  i  andela  pravoga.  Mon.  serb.  275.  Ka- 
hideiict  svete  Marije  od  andelovi..  Mon.  serb.  302. 
na  poidednem  su  mjestn  glasovi  de  zapisani  slo- 
vima  de,  od  kojih  e  glasi  je,  a  oha  bez  siiinne  de, 
kao  -ito  u  /.sfow  spomeniku  stoji  i  onakodje,  a  bez 
sumne  glasi  onakode.  —  xvi  vijeka:  Ovom  mo- 
litvom  obeseli  andele.  A.  Gueetic,  roz.  jez.  8.  — 
XVII  vijeka:  Ostavicu  pir  blazoni,  nerazdijen  gdi 
se  dili  kruh  piisveti  od  andela.  I.  Gundulic,  suze 
56.  Andeli  (^e  ocitovati  sve  naso  nepravde  na 
sudni  dan.  M.  Bivkovic.  bes.  34.  Svi  andeli.  J. 
E.  Gncetic,  mol.  11.  S)e  andela  s  neba.  B.  Pal- 
moti6,  chi-ist.  66.  Andeli  te  proslavise.  P.  Posi- 
lovic,  nasi.  54''.  S  andelim  pjevam.  V.  Andrijase- 
vic,  jiut  82.  Andelima  mila  pjesan.  I.  Akvilini 
224.  Pozivaju  svi  andeli.  Azbukvica  33.  Pi'ipo- 
rucani  andelu  cuvaru.  19.  —  xvm  vijeka :  Poslati 


ANDEO 


88 


ANBEOSKI 


ilostqj  sp  s.  aiidela  s  nebesa.  L.  terzii-  5.  Od  an- 
itola.    I.  V.  Bunii',   maiid._  12.    S   andpliina    tobo 
livnli.   .1.    Kavnniii    IHi.    Niliovi  aiidoli  strusoi  to  | 
jiiu  (ibjav|nju.  A.   Kadiir,  bogosl.  'MU.    Aiidoli  bi  j 
ga  obraiiili.  K.  Pavii'',  oglpd.  (ill.   Andi'li,  iiiolite  1 
za  nas.    A.  KauiJ.lir,   Iran.   ll.">.    Audpli    I'o    ilobre 
od  zli  odlui''it.    F.  Matir  •!:").    Tor  nui  i)e  jinlnoga 
aiidela  da  s"  laZiSjovori.  Besjpde  kist.  51.  Ni  aii- 
doli od  visine  znat  no  uio^u    bozje    cine.    V.  Uo- 
sen  19K.   Pi-ijjoruci  so  andolu  fuvaocu  ali  stiaiia- 
iiiiiu.  I.  A.  Nonadio,  nauk  53.  Izai:o  aiideli  i  laz-  I 
hititi  l-P  zle  izmedu  dobrili.  I.  Velikanovio,  uj)U('-. 
1,  320.  Poslat  6e  bofi;  andele,  koji  oo  to  iizdrzati. 
B.    Cucei-i   39.    —   nuda :   Ono   nisu   dva   juitnika 
stara,   ve6   su   ono   dva   bozja   andela.   Nar.  pjes. 
vuk.  2,  10.  AT  so  milu  bogu  razaliln,  pa  on  po.sla  | 
dva   svoja   andola.  2,  3V).    U  noj    poju    sestokrilni  1 
andeli.  1,  121.  Zapovodi  Rospod  boff  dvoma  trinia  | 
andelom.  1,  127.  Bojj'  s  vama  i  aiidoli  bozji.  Nar. 
prip.  vro.  12.    U   vise  pjosaina  .-ilusao  sain  da   so 
sveci   zovu   aiidoli.    Vuk.  nar.  pjes.  2,  .5.  —  b)   ii  • 
noni  sing. :  aa)  sa  1  iiu   krajii :   izmeiu  rjecniha 
tako  iwa  u  Mika(iiii(  (4''),    »  lijelostijecevu,  Stit- 
liievii,  ]'iik(yfii  i  Diiniciceni,  asuii  rjecnika  veomu 
rijetko:  xviii  rijekn:  Ukaza  mii  se  aiidel,  L.  Ter- 
zi6  107.  Andel  oliti  andeo.  2iv.  is.  177.  —  sada: 
Aiidel  pise,  guspod  gledi.  Nar.  pjes.  vuk.   1,  145.  ! 
—  bb)  aa  n  na  krnjii ;  tako  dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika(inu,   Belinu   (80"),   Bje- 
lostijencecu    i   Vukovu  :  xvi   vijeka:    Andeo    dode  ] 
k  liemu.   Zborn.  2''.  —  xvii    cijeka :   Andoo  stra- 
ianiu  i  cuvalac.  M  Divkovic,  bos.  34.  Andeo  Mi- 
hoio.    P.    Posilovic,    nasi.    167.    Poslan    bi    andeo  ; 
Gabrio.  I.  Akvilini  188.    Rece  andeo  Mariji.   Az-  ' 
bukvica.  20.  —  xviii  vijeka :  Rec  bi  da  jo  andeo. 
J.    Kavanin    102.     Andeo    strazaniii.    A.    Kadcic, 
bogosl.  255.  Vjernijera    straznik    andeo   bit  6e.    I.  | 
Dordic,  salt.  104.  Sesti  andeo  izli  svoju  zdilu.    E. 
Pavii^,  ogled.  684.  Stajao  je  andeo  uz  otar.  A.  Ka- 
ni^lic,    fran.   114.    Kaono   jedan    andeo    strazanin. 
31.  Kako  pozdiavi  to,  divo,   andeo.   A.   Kaniilic"-, 
roz.   115.  Andel   ili  ti  andeo.  Ziv.  is.    177.  Andeo 
se   na   sotomi   priobrati.    V.   Dosen   80.    Andeo   i 
Margarita.  I.  Velikanovic,  prik.  62.    Slazi  s  neba 
jedan  andeo.   B.  Cuceri  61.  —  sada:   Andeo   go- 
spodrii  u  snu  javi  so  Josifu.  Vuk,  mat.  2,   19.  — 
cc)  kad  je  na  kraju  o,  kao  pod  bb.,  maze  se  o  sa 
e  koje  je   pred  n'lim    sazeti   u   6:   ando;    tako   od 
prosloga  vijeka :   Zdni^i   se  jedan   ando   s  pusti- 
ijakoni.   K.   Magarovic    77.   Objavi   mu   se   ando. 
Ziv.  is.  152.  Suzite,  andeli,  or  je  umro  ando.  Be- 
sjede  krst.  53.  Leti  ando  s  nebesa  54.   Ando  go- 
spodinov  navijesti    Mariji.    I.   A.   Nenadic,   nauk 
55.  Kao  Sto  mi  je  stradao  pokojni  otac,  ando  mu 
dusomi  S.  l^ubiSa  prip,  54. 

c.  s  glasovima  dje,  *  u  nom.  sing,  pred  o  sa  di 
injesto  de  u  Vubrovcana,  i  nihovijeh  susjeda  (o 
cemu  je  govoreno  naprijed);  tako  dolazi  izmedu 
rjecnika  u  Stulicevu  i  it  Vukovu  (,andio',  cemu 
gen.  u  \^uka  stoji  ,andela'  jamacno  .samo  za  to 
sto  mu  gen.  andjela  nije  bio  poznatj ;  osim-  rjecnika 
dolazi  od  prosloga  vijeka ;  istina,  dolazi  u  jednoga 
pisca  xvi  vijeka,  u  N.  Najeskomca,  ali  u  pjrije- 
jiisima,  prosloga  vijeka;  u  nom.  sing,  dolazi  i  1 
neprnviijet'ieno  na  o,  a  tada  se  ni  dje  2'>'^d  Aim 
ne  mijena  na  di.  Kad  andio  vam  navijesti.  N. 
Najeskovic  1,  116.  Andio  vam  rece.  1,  143.  S  an- 
djelim.  1,  111.  Kad  k  meni  ti  dode  jak  andjel 
s  nebesi.  2,  53.  To  je  biti  ve(!-e  nego  andio.  Ce- 
stito.sti  .39.  Isti  andio  ne  mo?,e  se  domi.slit.  V.  M. 
Gucetic,  poliv.  17.  Andio.  A.  Boskoviieva,  i-azg. 
25.  Kako  iraa  mudi'ost  andio  bozji.  J.  Matovic 
23.  Andio,  koji  izbavi  mene  od  svijeh  zala.  331. 
Andio  gospodinov.  L.  Eadic  76.  Andio  strazanin. 


D.  Mattel  167.  \jubiti  ga  hnh\  ii  stanu  bo?,an- 
stveiie  jubavi  s  andjelinia  57.  Oni  andjoli,  kojo 
vidiS  slikovano.  144.  Andio  gosjiodinov.  T.  Iva- 
iiovic,  nauk  12.  Jos  tada  bilajo  piitokla  iiajvoce 
bogatstv<i  iiiilosti  svijeli  andjela  i  svetaca  50.  Au- 
dio strazanin.  Misli  krst.  .34.  Od  andjela  straza- 
iiiiia.  .3;i.  Ono  dijoto  bio  je  audio  poslan  od  boga. 
Nar.  prip.  vuk.  157.  Iinao  je  jodnu  s6er  blagu 
kao  audio.  164. 

d.  sa  j  mjesto  d  u  i-akavaca,  od  kojih  .iit  pri- 
mali  i  gdjekoji  drugi  pi.ici ;  dolazi  od  xvi  vijeka. 
Anjel  gdvori.  P.  Hoktorovii  80.  Ovdi  aiijel  isliodi. 
171.  AiiLJel  mu  jest  govoril.  Anton  Dalm.,  iv. 
12,  29.  Aiijeli  i  blazeni  na  nebu.  S.  Budiiiic,  sum. 
19.  Ukaza  joj  se  anjel  boiji.  F.  Vraniic,  ziv.  9. 
Evo  ja  salu  anjela  iiioga.  Bernardin  2.  Pitati  od 
boga  i  od  anjela.  M.  Orbin,  zrc.  3.  Tebe,  Ga- 
brielo  aiijele,  ja  iiiolim.  M.  Gazarovic,  |ub.  138. 
Nasoga  anjela.  B.  Kasii,  nac.  7.  Molim,  htij  po- 
slati  k  I'lim  anjolc  tvoje.  P.  Vitozovie,  odi|.  .39. 
Bila  si  pozdrav|ena  od  anjela  Gabriela.  .7.  Bano- 
vae,  obit.  53.  K  liemu  anjel  doleti.  Nar.  pjes. 
mikul.  147.  —  ako  se  u  cakavaca  i  ne  mijena  1 
na  kraju,  tialazi  se  promijencno  u  jednoga  pisca 
koji  je  tako  sa  j  priniao  od  cakavaca :  Da  sad 
jedan  aiijeo  ocituje.  J.  Bannvao,  pred.  4. 

2.  ime  mu-^ko,  Angelus;  izmedu  rjehrika  samo 
u  Danicicevu.  Andelt.  S.  Novakovic,  pom.  42. 
Ivan  i  Andeo.  J.  Kavanin  309.  Andel  Jovanovic. 
D.  Avramo\i6,  sv.  gora  224.  Andel.  Srp.  iiov. 
1878.  17,  19. 

ANDEOSKI.  adj.  angelicus.  —  Glas  .se  d  Jiise 
i  mijena  onaku  kao  u  andeo,  kod  kojega  vidi. 
Glas  je  o  postao  od  1,  ali  se  i  1  nuhodi  i  danas. 

1.  «  2>ravom  ili  prenesenom  znacenu. 

a.  sa  g,  koje  se  moie  citati  i  d  a  u  aikav.'^kih 
jiisaca  i  j :  a)  1  nepromijencno  na  o;  izmedu  rjec- 
nika ima  tako  samo  u  Bjelostijenieru,  Jambre- 
siievu  I  Danicicevu,  a  dolazi  od  xii  do  kraja 
xviii  vijeka.  Vtsprijeti  mi  angelbski  obrazt.  Mon. 
sorb.  4.  U  }ubavi  toj  angelskoj  primi  sada  bra- 
stvo  ovoj.  P.  Hektorovi6  98.  Angelska  tva  lipost. 
H.  Lucie  187.  Angelsko  he  lice  runieno.  M.  Dr- 
iic  8.  Eat  i  mir  sladak  jes,  i  gniv,  ki  satvara 
aiigelski  tvoj  ures.  D.  Eahina  3''.  Angelski  kruh 
blagovati.  A.  Gucetic  roz.  jez.  94.  Angelski  rasap 
napuni  }udmi.  F.  Glavinic,  cvit  84.  Tako  i  bozja 
ruka  sveta  angelskoj  te  strazi  prida.  A.  Vitajic, 
ostan  5.  Tumacena  mnogo  duboka  i  pravedno 
angelska.  A.  Kadcic,  bogosl.  103.  Od  pozdrava 
angelskoga.  I.  A.  Nenadic,  nauk  204.  Angelskijem 
duhovima.  J.  Matovic  3.30.  —  b)  1  promijeneno 
na  o:  Ako  jezicmi  clovjecimi  uzgovoru,  ili  an- 
gooscijemi.  N.  Raiiina  36.  Ikor.  13,  1.  Toliko  nad- 
hode  pamet  }ucku  koliko  angeosku.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  74.  Pozdrav}ehe  angeosko.  B.  Kasic.  ign. 
18.  Kori  angeoski.  T.  Mniavic,  nauk  7.  Bistvo 
angeosko.  A.  Bacic  39.  Svrhu  sagriseha  angeo- 
skoga.  F.  Lastric,  test.  40.  Toma  nazvan  angeo- 
ski. F.  Lastric,  ned.  407.  Kra[ice  nebeske,  cesa- 
rice  angeosko.  J.  Banovac,  razg.  7.  Provodahu 
zivot  angeoski.  133.  Covika,  koji  se  pokorivsi 
k  bogu  utece,  ne  samo  iz  stana  zivinskoga  oslo- 
bada,  vede  jos  daje  mu  angeoski  zivot.  E.  Pavic, 
ogled.  405.  Cistoce  angeosko.  D.  Eapic  23.  Ima 
se  drzat  da  je  vrste  angeoske.  F.  Matic,  jezgra. 
75.  Imade  glas  angeoski.  Norini,  pripis.  61.  Pri- 
stupi  zapovid  angeosku.  A.  Kacic,  korab.  20. 
Ki-uU  angeoski.  M.  Dobretic  63.  Ne  pristoji  se 
dostojanstvu  angeoskomu.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  37. 
U  drustvo  angeosko.  B.  Leakovic,  gov.  119.  Kada 
angeoski  furir  pnhne  u  trubju.  M.  A.  Eojkovic. 
sabr.  33. 


ANBEOSKI 


89 


ANETA 


b.  sa  d  onako  kako  je  releno  kod  audeo  (pud 
1.  b).  a)  1  neproviijeneno  na  o;  puuzdmio  dnlazi 
tako  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  BeUiiii 
(80a),  Bjelostijencevu,  StnUceva,  Vukovii,  DaiiiH- 
cevu ;  a  akcencit  je  andelski.  Stvori  andelsku  t-^'ii 
lipos.  D.  Eanina  8.  Andelsku  slavu  tim  nachiom 
dobiti  6es.  J.  Kavaiiin  501.  Pitje  andelsko.  I. 
Dordic,  mand.  84.  Stavno  odlucujein  jjrid  dvoroiu 
andelskim.  A.  Kadcic,  bogosl.  255.  Andelske  sluzbe 
i  fudske  razdilujes.  L.  Terzic  84.  Koiu  nebeski 
jasni  dvori  i  andelski  svi  tabori  sluzec  doli  <lrze 
lice.  V.  DoSen.  4.  Andel  pise,  gospod  gledi  u  an- 
delska  de.sna  krila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  145.  Ako 
jezike  covjecije  i  andelske  govorim.  Vuk,  Ikor. 
13,  1.  —  6^  1  promijeneno  na  o:  tako  duJazi  od 
XVI  vijeka,  ismedu  rjecnika  u  Belinii  (80*),  Bje- 
lostijenceni  i  Stuliievu.  Andeoski  dvor  imase  ve- 
selje.  Zborn.  122.  KraJ  si  andeoski.  M.  Tlriii  472. 
Andeoska  je  tebe  straza  u  zivotu  ogradila.  I. 
Gundulie,  suze.  H~.  Zivot  andeoski.  P.  Posilovii':, 
nasi.  GTb.  Bica  andeoskoga.  I.  Akvilini  17.  Slisa- 
ju6i  pisne  audeoske.  S.  Margitic  fala  95.  Mnoz 
velika  andeoskoga  vojstva.  J.  Kavaiiin  422.  Do- 
pusti  mi  cistodu  andeosku.  A.  Kanizlic,  tVan.  117. 
Devet  kora  ili  ti  redova  andeoskili.  104.  Kada 
ces  se  spomenuti  da  si  drustvo  andeosko  i  ba- 
stinu  vikovitu  izgubio?  D.  Eapic!'  75.  Andeosko 
znane.  V.  Dosen  iii.  Andeoskoga  zivota  .staiie 
uzdiiuci.  I.  Velikanovie.  upuc.  2,  197.  Pjesni  pri- 
\oi,i  andeoskoj  ove  rijeci.  B.  Cuceri  215.  —  c)  kad 
je  1  promijenevo  na  o,  woze  se  n  so  e  koje  je 
pred  nim  sazeti  u  o :  andoskl  (ridt  kod  andeo 
2}od  1,  b,  b,  cc) ;  tako  prosloya  rijeka:  Eno  kra- 
|ice  andoske.  Besjede  krst.  H7.  Pjevaiie  andosko. 
Besjede  krst.  (50. 

e.  .s  glasorima  dje  mjesto  de,  kad  za  nima  1 
nije  promijeneno  na  o,  ili  sa  di,  kad  je  1  proini- 
jeneno  na  o:  »  Duhrovcana  i  siisjeda  im  (ridi 
kod  andeo  pod  1,  c);  od  proiloya  rijeka:  a)  I  ne- 
promijeneno  na  o:  Srce  me  rani  aiidjelski  tvoj 
ures.  N.  Najeskovio  2,  41.  Oni  fas  zanijerih  an- 
djelsko  tve  lice.  2,  U2.  —  h)  1  promijeneno  na 
o:  takoder  od  proiloya  vijeka,  izmedu  rjecnika  it 
Stitiiceni  i  Vukovii.  Proklinu,  vilo  ma,  andiosku 
tvu  mlados.  N.  NajeSkovic  1,  36.  U  lieu  andio- 
skomu  liih  rajsko  nam  sunce  sine.  J.  Palmotii^, 
dubr.  122.  Andioski  bjese  zivot  naSega  sveca.  Ce- 
stitosti  38.  Nadhodi  svu  andiosku  znanos.  V.  M. 
Gucetir,  pohv.  15.  Andioske  pjesni  tada  cusmo. 
A.  BoSkoviceva  razg.  26.  Po  Sovjeianskoj  jakosti 
ali  andioskoj.  .1.  Matovi6  27.  Uzvisena  nad  sve 
cete  andioske.  D.  Mattel  118.  More,  po  komu  ni 
jedan  uin  ni  judski  ni  andioski  broditi  ne  moze. 
210.  Neka  u  druzbi  andioskoj  provodi  zivot.  I. 
Dordic,  ben.  17.  Svijetli  skup  andioski.  T.  Iva- 
novic,  nauk  113.  Andioski  osmijeh.  M.  Vodopio, 
dubrov.  1868,  250. 

d.  na  j  mjesto  d  it  e.akavaca,  od  kojih  sii  jrri- 
mali  i  gdjekoji  drugi  (ridi  kod  andeo  jiod  1,  li). 
a)  1  nepromijeneno  na  o:  Va  ime  Marije,  kra|ice 
anjelske.  Mon.  croat.  140.  Vidim  u  anjelskih  ru- 
kah  ki-unu.  F.  Vrancic,  ziv.  12.  Dostojna  stupiti 
vrhu  svih  korov  anjelskih.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  66. 
—  6)  1  promijeneno  na  o:  Eadost  anjeoska.  §. 
Budinic ,  sum.  192.  To  jes  veselje  anjeosko.  B. 
Kasic,  nac.  34. 

e.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  sa  c  mjesto  s 
pred  k:  Pisma  angeocka.  I.  Ancic,  cvit.  xxi. 
Duovi  angeocki  99.  Od  angeockoga  zivota.  I.  An- 
ci6,  ogl.  42.  —  u  istoga  jjisca  u  oblikii  u  kom 
se  k  mijena  na  c  hez  s  pred  c:  Devet  redova  an- 
geoci.  I.  Ancio,  vrat.  2,  4,  25.  —  a.  jednoga  pisca 
slika  radi  hez  1:  Andeska.  J.  Kavaiiin  528.  u 
drugoga  moze  biti  daje  samo  pogrjeska :  Po  nauku 


andeskoga  nautiteja.  B.  Cuceri  136.  —  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  ima  iza  o  umetnuto  v, 
prema  dritgiin  rijeiima  koje  pred  ski  imiiju  ov: 
Slusajui^i  ,angeovske'  pisme, ..  uzivajuc  ,an.geovske' 
dike.  T.  Babic  6. 

2.  ime  hilu:  Andelski  koren,  angelica,  arclian- 
gelica.  G.  Lazic  117.  Andeosko  drvo ,  angelica. 
B.  Sulek,  im.  3.  vidi  andelika. 

3.  adv.  andeoski,  andelski,  angelice,  .<  ostalijem 
razUkama  pomenutijem  naprijetl.  Angelski  govo- 
lit.  §.  Menfietic  68.  Clovik  zeinajski  andelski  bc- 
zlobno  zivijese.  M.  Vetranic  1,  7.  ^judski  je  .gi-ije- 
siti,  andjelski  kajat  se.  N.  Dimitrovic  7.  Ki  poje 
angeoski.  M.  Drzic  5.  Ako  bih  govorio  eovjecan- 
ski ,  andeoski.  M.  Divkovic.  nauk  54.  Andelski 
zivi.  V.  Dosen  268.  Andelski,  andeoski.  Bella  (801) 
Stulid. 

ANDEOSKI,  adv.  ridi  kod  andeoski  adj. 

ANDEOSTVO,  >i.  chorus  angelorum,  zbor  an- 
deoski. Samo  II  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (andelstvo,  andeostvo, 
esse  angeli  80"),  u  Bjelo.'itijencevti  (esse  angeli)  i 
II  Stitlicevii  (angeli  natura  vel  munus).  Ih^lazi  sa 
1  nepromijenenim  i  s  jM'omijenenim  na  o.  Gospod- 
stva  mu  visocanstvo,  poglavice  vlast  govore,  a 
andelstva  milost  vicu.  J.  Kavaiiin  506.  Onomadne 
vidio  si  sva  andelstva  na  ogledu.  509.  Vrh  an- 
deostva  andeostva  casti.  498.  —  u  slikit  dolazi 
jednom  hez  1 :  Uznosi  i  vapije  svetbu  bogu  sve 
andestvo.  J.  Kavanin  539. 

AJJDICA,  /.  tlem.  Anda.  Samo  it  Vukovii  rjec- 
niku. 

AJS^DIC,  m.  selo  u  Slavoniji  kod  Brest orca  u 
pozeskoj  podzupianiji.  Pregled  135. 

ANDIJA,  /.  ime  zensko,  nacineno  od  imena 
Anda.  Pisalo  se  i  sa  g  mjesto  d:  Angija.  S.  No- 
vakovii,  pom.  41.  Audija.  43.  Srp.  Nov.  1878. 
22.  26. 

ANDIN,  adj.  Ho  pripadu  Andi.  dolazi  i  mje- 
sto prezimena  prosloga  rijeka:  Stojan  Andin.  Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  76. 

ANDINA,  /.  ime  zensko,  nacineno  od  imena 
Anda ;  sada  nije  u  ohicaju ;  pisalo  se  .sa  g  mjesto 
d:  Angina.  S.  Novakovii,  pom.  41. 

ANDUSA,  /.  augm.  Andelija.  Dolazi  i  prije 
nasega  rremena,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru. 
S.  Novakovic,  pom.  43.  Kceri  moja,  lijepa  An- 
dusa!  Nar.  pjes.  vuk.  3,  207.  Pak  Andusi  sestri 
progovara:  Andelijo,  moja  seko  di-aga.  3,  485.  U 
Ande  se  mu§ko  cedo  nade,  ter  Andusa  kiiigu 
opravila.  Pjev.  cm.  164. 

ANE,  /.  hyp.  Ana,  vidi  Ana.  Od.  prosloga  vi- 
jeka. Ruku  da  ti  kra|  Stjepane ,  lakat  Mande, 
glavu  Ane.  ,T.  Kavanin  316.  Mlada  Ane  gospodu 
ponuda.  J.  Krmpotic,  mal.  16. 

ANilKMOLI,  vidi  kod  a  /  nekmoli. 

ANESI^,  m.  ime  musko,  koje  ie  biti  nacineno 
od  Anesius;  dolazi  prije  nasega  vremena,  sada 
nije  u  ohicaju.  S.  Novakovic,  pom.  42. 

ANET.  m.  anethum,  vidi  kopar ;  isporedi  anita. 
Samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Anton  Dalm. 
mat.  23,  33. 

ANETA,  /.  tal.  Anuetta,  vidi  Anka,  Anica. 
Voda  mutna  a  djevojka  kruta,  te  potonu  Filip  i 
Aneta.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  465.  Pa  doziva  Anetu 
djevojku :  Ano.  duso,  okreni  se  na  me.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  321. 


ANETA 


on 


ANKO 


AXETA.  iliir'tfi,  ti.  j)!.  Hehoi'i  :acnjiti  ii  cijeri 
jiiiscaiioj.  Stiiiio  II  Viikoni  rji'riiih'ii.  'rnmna  ji<i- 
slai'ia;  iiiori'  liili  ml  uni/i.  I'lihri,  jil.  oil  imliw, 
put,  jirnrni: 

ANETIN,  (((/;'.  stu  pripitdii  Avcti:  ZadeSo  sti 
oci  Auotiiu',  a  za  zlatnc  toUo  Ivanovo.  Xar.  jyos. 
viik.   1,    liU. 

ANEZ,    III.   riili    aiii/,.  .Mikaja.     I!.  Sulok,   im.  .'J. 

ANGARIJA,  ./'.  ud  f/rc.  dyyicntdt.  angaria,  ojiera 
sovva,  oidi  tlaka,  Iciiluk.  Saiiw  ii  jedtioi/a  pisca 
XVI  vijeka.  Ki  bi  postavili  broiiiena  i  an^arijo  iia 
}udo  c.rikvcixe.  S.   Uiiilinii'',  isjir.    t:!8. 

ANGIR,  angiva,  m.  vfrH  ajs'ii".  Doluzi  proUixja 
vijeka,  a  knkn  ne  tada  phalo  U  /  i/dje  ne  Irebn, 
dolazi  i  u  oroj  rijeci  ■•iprijeda ;  ii  jcdnoya  pixca 
i  sa  11  mjeito  ii.  —  Kako  ,liauji;ii-i'  jesu  trrali.  B. 
Eapii  255.  Ne  vaja  kobilii  pri.jo  cetvito  godino 
k  liaiiffiru  piistiti.  T.  .lablaiw^zy  114.  Pazduli,  to 
,jo  ansii'.  I.  Volikanovi(',  upuc.  1,  281.  Pak  ga 
odiiiah  za   ati^ira    fata.   .V.  S.  lte|kovio,    kue.  191. 

ANGISKI,  adj.  bice  pofirjeyka  n  vijctto  r,  Ar- 
gaeus,  ime  gori  u  staraj  Kapiulukiji  hlizit  meite 
stare  Kilikije.  Dojde  iia  livi  kraj  Cilicijp  do  gor 
angiskih.  M.  Marulii  Ki.  U  izdnnu  1()27  mjentn 
g  stoji  y  (j),  a  to  je  cokiirski  mjesto  d;  ii  stari- 
jim  isdaniiiia  ako  je  g  bice  mjestu  j. 

ANGLEZ,  Angli'za,  in.  Aiighis;  isporedt  Engiez. 
Od  Mo.,kova  ili  od  Aiigleza.  Pjev.  cm.  109. 

ANGLIJA  ,  /.  I.  Aiiglia,  Britannia,  isporedi 
Engleska.  Od  ii\  vijeka,  ismedii  rjeiiiika  samo  it 
Viikovu.  V  Angliji.  Mou.  oroat.  108.  Kra}  An- 
glije.  J.  Kavai'iin  183.  Kra]  od  Anglije.  D.  Rajiic 
78.  —  2.  ■■iiikiKj  eiu/huku,  panims  aiigliciis;  .■iaiiio 
u  Vuknvu  rjecnikit. 

AN(iLIJANA(;,  Anglijanca,  in.  Anglus;  isjjo- 
redi  Anglez.  Samo  ii  ijeciiik.u  Bjelostijencevii  (92^. 
gdje  Ktoji  kajkav.ski  Anglianec). 

ANGLIJANSKl ,  adj.  anglicus  ,  britaimicus ; 
isporedi  angliski.  Dolasi  pro.iloga  vijeka,  izinedn 
rjecnika  u  BjdoMijeiicevii  (92'')  /  .lainhresicevu 
(38'M.  Jezika  anglijanslcoga.  A.  T.  Blagojovic,  kin. 
IV.  Or.sag  anglijanski.  Bjelostjenac  92''.  AngHjan- 
ska  zemja.  Janibresic  38". 

ANGLISKI,  adj.  anglicus,  britannicus.  -i-  pied 
s  stoji  mjesto  -ij-,  koje  neki  i  pisii.  Samo  n  Vu- 
kovu  rjecniku  (,anglijski'). 

ANGOSA,  f.  nevo^a,  od  tal.  angcscia,  angustia. 
Samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na  jednom  mje- 
stu, gdje  jamaino  samo  slika  radi  stoji  s  mjesto 
S.  Koji  grill  podno.se, .  .  trpise  angcse,  glad  i  jio- 
rob.  M.  Marnlic,  33. 

ANGRIZ,  m.  oryza,  pirinac,  oriz.  Samo  u  jed- 
noga pisea  iiasega  vreinena,  koji  napomine  da  je 
od,  tal  grano  riso.  B.  Sulek,  im.  3  isporedi  gra- 
nariz. 

ANGAR,  angara,  in.  vidi  hangar. 

ANI,  vidi  eno ;  isporedi  ano,  ene.  Samo  u  Vu- 
kovu  rjecnikit  (gdje  .ie  naiwmine  da  se  govori  u 
Crnoj  Gori).  Postanem  je  uzvik  a  sa.stavjen  s  dru- 
gom  polom  itzvika  e-no,  c-ne,  u  drtigom  oblitju. 
isporedi  ni.  —  Ani  ga!  Vuk,  rjec.  5''. 

ANICA,  _/.  dem.  Ana.  Bolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Voltigijinu  i  Vitkovu.  ivada 
ju.  Anioa,  vidis.  H.  Lncio  250.  Anica.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  42.  Gospqji  Anici.  B.  Kasic,  ign.  3. 
Ru?>u  bere  Anica  devojka.  Nar.  pjcs.  vuk.  here.  19. 


ANK^KJA,    ./".    dem.    Anica    Samo   u    Vukw'it 

rjecniku. 

ANI(!IC,  m.  prezime  po  mat cri  Anici.  TJ.  Avra- 
niovie,  .sv.  gora.  212.  Rat  385. 

ANIOIN,  adj.  .Ho  pripada  Anici;  dolazi  i  kao 
prezime:  Sava  Anitin.  U.  Avramovii,  sv.  gora  271. 

ANK!,  ni.  prezime,  po  materi  Atii;  dolazi  od 
XV  vijeka.  Vlatka  Annica.  Moii.  croat.  80.  Miles 
Anic.  Rat.  34. 

ANICI,  AiiMa,  m.  pi.  selo  it  lirvatskoj  kra,jini, 
u  seiiskoj  biskitpiji.  Schem.  segn.  1871.  22.  isjM- 
redi  Anii. 

ANIF,  m.  od  arap.  Ijalifa,  namje.inik;  .samo  ii 
jediioj  pjesmi.  Car  anife,  svetafko  kolino!  Nar. 
pjes.  mar.  1(12. 

ANIN,  adj.  Aniiae.  Iz  utrobe  Anine.  P.  La- 
atrU;  test.  351. 

ANIS,  m.  vidi  ani?,.  Bela  (Sl^i),  Bjelostjenac  (u 
koga  se  moze  citatn  i  auiz.  /  koji  dodaje:  ,kopar, 
a  nekoji  i  .slatki  koniin  zo^ti'),  .Tambresid  (suppl. 
gdje  .sr  takoder  moze  citati  i  aniX),  Voltigi  (u 
koga  sc  mo'e ^citati  i  anis),  StuHc,  Sloser-Vukot. 
flora  444.  B.  Sulek,  im.  3. 

ANISIC,  Hi,  2'rezi)ne.  Schem.  diac.  1877.  fifi. 

ANITA,  /.  grc.  arr)l>ov,  anethum;  isporedi  anet, 
vidi  kopar.  Dolazi  od  xv  vijeka  u  rukopisima  i 
iz  nih  u  riase  vrijeme  u  jednoga  pisca.  B.  Sulek, 
im.  3. 

ANIZ,  m.  vidi  aniz.  Cas.  resk.  muz,  1852.  2, 
40.  B.  Sulek,  im  3. 

ANIZ,  m.  anisum ;  isporedt  anez,  anis,  onaiz. 
Od  xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika]inu  i 
Vtikovii.  Simena  od  aniza  skuvaj.  J,  Vladmirovic, 
lik.  14.  Aniz.  B.  Sulek,  im.  3. 

1.  ANKA,  ./'.  hyp.  Ana.  Od  xv  vijeka  izmedu 
rjecnika  u  Vnkoni  i  Danicicevii.  Banice  Antke. 
Spom.  sr.  2,  49.  Baiiici  Anei.  Mon.  serb.  274. 
Baba  Rada  rece  Aiici.  M.  Marulic  251.  Anka.  S, 
Novakovic ,  pom.  42.  L'jepo  su  im  ime  posta- 
vili:  kojoj  Fata,  onoj  ime  Kata;  kojoj  Hajka, 
.sada  joj  je  Anka.  Nar.  pjes.  juk.  401. 

2,  ANKA,  /.  hiie  od  tur.  ana,  mati,  nacinena 
rijec  mila  radi;  inajka.  Samo  u  jednoj  pjesmi. 
Anum"  anko,  Osman-age  majko!  Nar.  pjes.  viik. 
1,  371. 

ANK  AS,  arap.  ankas,  nepotpimo:  govori  se  u 
Dalmaciji,  i  to  s  prijedlogom  za:  ,za  ankas  reca', 
kad  se  rece  sto  u  .sali  knsajuH  dritgoga:  upravo 
znaci  reci  Ho  na  pola,  kako  bi  se  drugi  preva- 
rio  te  i  daje  .Ho  rekao.  isporedi  ankasice.  Reka' 
sam  mu  za  ankas.  M.  Pavlinovic, 

ANKASICE,  adv.  vidi  ankas,  od  cega  je  i  na- 
cineno.  Govori  se  u  Dalmaciji.  Reka'  sam  mu 
ankasice,  da  cujem  sta  misli.  M.  Pavlinovic. 

ANKI.TEL.  m.  vidi  ruj.  Samo  it  jednoga  pisca 
nasega  vreinena;  rijec  titda,  hlize  nepoznata.  B. 
Sulek,  im.  4. 

ANKIN,  adj.  .Ho  pripada  And.  Pred  Aiikin 
dvor,  Nar.  pjes.  mikul.  146. 

ANKO,  m.  vidi  Janko,  od  cega  je  i  postalo 
izgnhivsi  sprijeda  j.  Dolazi  prije  nasega  vremena, 
sada  nije  u  obicajit.  Anko.  S.  Novakovic,  pom. 
42.  Pripijevat"  Anka  i  Marka.  Posl.  danic.  102. 
Ugrin  Anko  vojcvoda.  Nar.  pjes.  bo.g.  88. 


Ai*-r-- 


ANKORA 


/ 


91  ANTIKHIST 


ANKORA,/.  od  tal.  ancora,  sidro,  lenger.  Bolasi 
od  XVI  do  xviii  vijeka.  Aiikore  (■Hvaj  mi.  M.  Ve- 
tranic  1,  174.  Nav  ima  ankoru  ill  sidro.  (i.  Grlavi- 
ni6,  cvit  444.  PopadSi  se  kako  jeclna  nav  za  velu 
ankorn.  P.  Radovcic,  nac.  l(i'2.  K  aiikori  se  od 
nioje  ufance  utjecem.  V.  Aiidriasi,  put.  410.  An- 
kora  saraiiuje  ladu.  S.  Margitii,  fala  112. 

ANKUL,  111.  ridi  Anko,  od  kojega  je  postalo 
dobivil  rumtinski  zarrHetak.  Dolazi  'prije  luik-ya 
rremaut.  Sada  nije  u  ohicaju.  S.  Novakovic, 
pom.  42. 

ANO,  save.7  a  .•>'  jyronoimnoiii  it  xrednem  rodii 
ono  sfiMiw^ni  tako  da  f:e  proiwiiiiim  prvo  o  izjed- 
nniilo  111  a  i  .<  »«»(  saeelo  ii  jtiliio;  pu  tome  ce 
akceiieit  hiti  alio.  —  Doliizi  od  xiv  vijckii  (riili 
dafe  pod  b),  izmedu  rjecnika  siimu  ii  Diiiiicicent. 

1.  ohje  rijeci  stoje  waka  u  svoiii  ziiaceiiii  cijelom, 
kao  cijelo  ,a  one',  mjesto  ieya  i  dolazi,  alt  saiiio 
It  ncise  vrijeme;  vidi  kod  a  ]ioil  ii,  C,  2,  b,  b.  — 

2.  pronomen  utoji  samo  kao  uzvik  kojini  se  poka- 
ziije,  koji  dolazi  i  do  glaseii  ono,  kao  eno,  ii. 
obje  rijeci  santavjetie  n  auo  stqje  kao  ,a  eno' : 
samo  u  jedvovi  sponieniku  xiv  vijeka:  Vi  ste  nine 
ponicili  po  niojemt  clovece  i  listt  mi  ste  udali 
govorece :  ,u  rukaht  ti  sta,  f  ini  Sto  ti  godi  odt 
liijii'.  Alio  moj  clovekt,  aiio  vast  listb.  Spoiii.  sr. 
2,  22. 

ANOCIC,  III.  pieziiiie;  po  iiiali'n  Aiioci  (ridi 
Anoka).  Anofici  (ii  Sopicii  ii  Srbiji)  pivzivlu  so 
tako  po  prababi  Aiioci.  M.  D.  Milicevir.  Sliwi- 
par.'ika  je  pogrjeska :  Anaocio.  D.  Avrauinvir,  sv. 
gora  243. 

ANOJKA,  /'.  hijp.  od  Ana.  Dolazi  prije  iiuscga 
rreiiieiia.  S.  Novakovic^,  42.  —  isporedi  Anoka. 

AN()JLA  ,  /.  hyj).  Ana.  Dolazi  prije  nak'ga 
rreiiiena.  S.  Novakovic,  42.  —  ixpol-edi  Anola. 

Anoka,  /.  hi/p.  Ana.  Dolazi  prije  iiasega  vre- 
meiia,  a  u  oliicaju  je  i  sada.  S.  Novakovit,  pom. 
42.  Bjelostjenac' (.-i'').  Srp.  Nov.  1H7H.  21.  8H.  85. 
131.  180.  237.  8(17.  Anoka.  \,.  Kovatovii'-.  M.  Ivo- 
vaeevic.  —  i  u  kajkavaca  je  i  sada  u  obiiaju 
s  istijeiii  akcentom  na  o.  Postaneni  je  upravo  od 
Ana,  bez  i  kakoga  prijelaza.  —  i.i/ioredi  .Janoka 
■/  Anofic. 

Anola,  /.  hyp.  Ana;  isporedi  Aiiojla.  Dolazi 
prije  nasega  vreiiiciia  sa^no  na  jednoiii  mjeshi, 
gdje  je  na2)isana  sa  dra  o.  S.  Novakovii?,  pom.  42. 

ANOVIC,  m.  prezinie,  knje  ce  hiti  postalo  od 
imeiia  od  kojega  je  Anko  /  .laiiko;  ii  Banatu. 
Sem.  prav.  1878.  4H. 

ANSELMO,  III.  Anselmns;  isporedi  Anselmo. 
Sveti  Ansehno.  E.  Gradio,  dnh.  9.  .T.  Banovac, 
razg.  193. 

ANSPTJRG,  III.  od  neiii.  Habsbm-g;  samo  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  Auspurg, 
Aspurg.  nominativii  nema  potrrde.  Rodolfo  knez 
od  Anspurga.  J.  Filipovic.  prip.  3,  68.   107. 

ANSELMO,  m.  vidi  Anselrao.  Sv.  Ansehno.  M. 
Divkovic,  nauk  20.  M.  Alberti  xxxiii.  S.  Badric, 
ukaz.  51.  F.  Lastric.  test.  392. 

1.  ANTA,  ,/'.  hyp.  Antonia.  Akceiiat  se  mijena  ii 
I'ok. :  Anto.  Lijepu  je  Antu  porodila.  ,T.  Kavanin 
112. 

2.  ANTA,  m.  vidi  Anto  i  Ante.  Akceiiat  se  mi- 
jei'ia  ti  vok. :  Anto,  Od  gospodstva  Ante  gospo- 
dara.  Nai-.  pjes.  \aik.  1,  501.  Za  Cupicem  Bogi6e- 
vic  Anta.  4,  231.  Miles  tjesi  Bogicevic'  Antu 
4,  246. 


3.  Anta,/.  tumulus  terminalis,  vidi  humka;  od 
mag.  hant,  hum.  Samo  u  Vukovii  rjecniku,  gdje 
se  napomine  da  se  govori  u  Srijemu,  ali  se  go- 
mri  i  a  Srbiji  u  okriigii  valerskoiii.  L.  Kovacevic." 

ANTANE,  n.  tumulorum  tei-minalium  exactio. 
■samo  11   Viikovu  rjecnikit.  isporedi  aiitati. 

ANTATI,  antam,  iiiipf.  praviti  ,ante\  tumu- 
los  terminales  exigere.  Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

^  Ante,  m.  vidi  Anto.  Akcenat  se  mijena  u  iiok. : 
Ante.  Ante,  tebe  zabit  ne  cu.  J.  Kavanin  152. 
Moli  se,  sveti  Ante.  L.  Vladmirovii^ ,  slavod.  71. 
Ante  Novkovic.  Norini,  pripis.  86.  Dobro  je  re- 
kao  sveti  Ante  od  Padue.  I.  .T.  P.  Lucii';,  razgov. 
66.  Ante  Ivicevic.  PravdonoSa  1852.  2.  —  ((  obli- 
ciiiia  zeiiskih  rijeci:  Ne  govoriin  ove  rici  .svetom 
Anti.  L.  Vladmirovi6,  slavod.  71.  Pokloniti  se 
svetomu  Anti.  I.  J.  P.  Luci6,  iskaz.  31. 

ANTERICA,  i  anterica,  /.  deiii.  aiiterija.  -i-  je 
sazeto  -iji-.  Izmedu  rjecnika  samo  a  Bel  inn  (348^). 
Resavka  ima  koSuJu,  .  .  pojas,  .  .  antoricu  (jelek). 
M.  D.  MUiievii,  ?,iv.  1,  70. 

ANTERLTA,  i  anterija,  /.  od  araji.  'anteri, 
krafka  hajina  s  rttkariiiia  koja  se  iiosi  ispod 
dritge,  tunicae  genus.  Dolazi  od  prosloga  rijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (162*.  84sa),  Bjelostijeii- 
i-eni,  Sfulicevii  i  Vnkora.  —  yrijeskoiii  I'leki  pisa 
i  sa  h  sprijeda.  —  I  savila  b'jeln  anteriju.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  479.  Bez  I'uiaka  i  bez  anterija.  4, 
151.  —  sa  h:  Dvije  dibe,  dvije  lianterije  Nar. 
pjes.    vuk.    here.   189.    Sije   Ii    mi    huuteriju?  254. 

ANT^rIjCA,  (■  antertjca,  ./'.  ridi  anterica. 

ANTERILUK.  m.  koliko  platna  treba  za  ante- 
rijn,  panni  quantum  .sufficit  ad  vestem  anterija 
dictam  conficiendam;  turski,  od  anterija.  Samo 
u   Vukovu.  rjecniku. 

ANTICA,  /.  deiii.  Anta,  /'.  Kiiezu  bi  zarufena 
Antica.  J.  Banovac,  razg.  vi.  Anticu  mora.se  bo- 
lest, ...  1  ostade  posve  oslobodena.  I.  J.  P.  LuPift, 
iskaz.  37.  Antica.  ^.  Kovafievif. 

ANTICA,  m.  dem.  Anta,  ui.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

ANTItnc,  •»(.  prezime;  i)o  materi  Aiitici.  To- 
mica  Antic-it';.  A.  Kaci6,  korab.  488. 

1.  ANTIC,  m.  prezime:  po  ocu  Anti.  .fovan 
Anti('\  Vuk.  gi-ada  172. 

2.  ANTIC,  m.  dem.  Anto.  Dolazi  od  xvi  vijeka. 
Antic  Cubretic.  Mon.  croat.  205.  Antun  se  tuzio, 
a  Antid   i  Antunica   svjedocio.   Poslov.  danic.  5. 

3.  ANTIC,  m.  prunus  armeniaca,  kajsija ;  ispo- 
redi natupijerka.  Od  antipraskva,  koju  ridi.  Samo 
u  jednoga,  piscn  nasega  rreinena.  B.  Sulek.  im.  4. 

ANTICEVKl  711.  prezime ;  po  ocu  Anticu.  Schem. 
spal.   1862.  27. 

ANTIHRIST,^  m.  antichristus ;  isporedi  anti- 
krist,  antikrst-  Custe  da  ce  doei  antihrist,  i  sad 
mnogi  antihristi  postage.  Vuk,  Ijov.  2,  18. 

ANTIHRISTOV,  adj.  antichristi ;  isporedi  auti- 
krstov.  Ovaj  je  antihristov.  Vuk,  Ijov.  4,  3. 

ANTIHRISCANSKI,  adj.  antichristianus.  TT 
jednoga  pisca  xvi  vijeka,  u  koga  je  jos  stija 
mjesto  sea:  Crkvn, ^koju  nepodobnici  kako  anti- 
hristijansku  kunu.  S.  Budinic  sum.  195. 

ANTIKRIST,  m.  antichristus;  isporedi  anti- 
hrist,  antikrst.    Od  xvi  vijeka,   izmedu  rjecnika. 


ANTIKRST 


92 


ANTONIJE 


savio  u  Bjrlo-itijevcevu  (lOH").  Aiitikiist  budp  po- 
7.vi\ii.  Piislilii  ir)li2.  4.  Pioti  Aiitikristu  lioto  so 
borifi.  F.  (Maviiiii'',  cvit  '!;i8.  Aiitikrist.  Bjolojitjo- 
imc   IdS".  II  tifijii  .sr  s  mozi'  diliiti  i  s. 

ANTIKRS'P,  III.  iiiitiiOiristus-;  ispitri'di  (lutikyint. 
Oil  XVI  rijekii,  iziiirjii  rjeaiikii  mtmo  ii  lirlhiit 
(8H»).  Dojti  (:i>  s  iioba  nas  Ki.st  a  no  od  zoin|e 
kako  aiitiki-st.  M.  Marulic''  'JSO.  Antikrst,  ima  (lo6i 
prijo.  M.  Divkovic,  bos.  88:3.  Kail  aiitikist  dojdp. 
P.  Glaviiiic,  cvit  9.  Noka  so  bojo  aiitikrsta.  I. 
Dr/.ic''.  luuik  goiid.  2HI).  Oil  I'liliovo  trago  ])rave 
kiviii  aiitikrs  da  i'O  iziti.  D.  I'aliiiotio ,  clirist. 
111.  1  sada  so  naliodo  mnnzi  aiitikr.sli.  A.  VitaliA, 
ist.  'J9.  J'riiioriu'iijoin  lia  vas  koga  no  piivaro  aii- 
tikrsti  sadani.  F.  Lastrio,  iied.  4. 

ANTIKESTOV,  adj.  antichiisti.  MoZemo  rijeti 
da  jo  blizu  dosastjo  antikrstovo.  M.  Divkovii, 
bos.  88'1.  Skupstiiia  antikrstova.  A.  BaiMA  151. 
Progonstvo  antikrstovo.  F.  La.strid,  nod.  1. 

ANTILUK,  m.  tnr.^ki  altiluk,  seMak,  od  alti, 
soft :  tiirski  novae  od  se.it  grosa.  Trobala  bi  f apra 
od  magarca  da  napnnini  cajiru  antihika.  antiluka 
i  tur.ski  boSluka.  Nar.  pjes.  viik.  5.  "ilti. 

1.  ANTIN,  m.  .lelo  u  Srijemv.  Schom.  diao. 
1877.  .S9. 

2.  ANTIN.  a((i.  stii  jiripada  Aiiti.  ilolazi  i  mje- 
.ito  prezimena  prosloya  vijeka.  Milutin  Antin. 
Bud.  spom.  glasn.  ii.  H,   74. 

ANTIOHENSKT,  adj.  antiochenus;  od  toga  je 
i  nacineno ;  isporedi  antiokenski.  Prestolje  ,antio- 
chensko'.  F.  Glavini(!\  cvit  xxi. 

ANTIOHI.TA  ,  /'.  Antiochia ;  isporedi  Andio- 
hija,  Antiokija.  Dojdo  ii  .Antiochiu'.  F.  Glavini6, 
cvit  56. 

ANTIOHIJSKI,  adj.  antiocbensis;  isporedi  an- 
diohijski.  Antiohijskomu  jiatriai-hu.  Glasnik  11, 
191.  Danicif,  3,  ,5.52. 

ANTIOKEN,  Of/;',  antioclienus;  samo  u  jediioga 
pisea  wii  rijeka ;  i'Sj|>orfrii  antiokenski.  Puku  An- 
tiokenomn.  I.  Ancic,  ogl.  49. 

ANTIOKENSKI,  adj.  antiochenns;  od  toga  je 
i  naciiieno;  isporedi  antioliijski.  Puku  ,antijoken- 
skomu'.  I.  Ancio,  svit.  52.  Volika  se  nepi-avda  ci- 
nase  patriarki  antiokonskom.  S.  Badric,  ukaz.  7. 
U  antiokenskqj   crkvi.  A.  d.  Costa,  zak.   1,  20. 

ANTIOKIJA,  /.  Antiochia;  isporedi  Antiohija. 
DosadSi  u  Antiokiju.  F.  Vrancid,  ?,iv.  5.  Antio- 
kija. Bella  88a. 

ANTIOKINSKI,  adj.  antiocUinus;  od  toga  je 
i  nacineno;  w^wrerf/' antioliijski,  antiokenski.  An- 
tiokinsko  pati-iarstvo.  A.  Kanizlic,  kam.  vi.  Ka- 
non  sabora  antiokinskoga.  44. 

ANTIPAPA,  in.  aiitipapa.  Gledani  gdi  su  u  jjo- 
nor  pali  antipape.  .1.  Kavaiiin  458.  O  antipapi 
Benediktu.  A.  Kalic  5-53. 

ANTIPOD,  J».  antipus.  Antipoilom  noka  pri- 
jeti.  J.  Kavaiiin  22(5.  Antipodi.  Bella  88». 

ANTIPE.ASKVA,  /.  prunus  armeniaca,  kajsija  ; 
isporedi  natupijerka,  antic.  Od  sr.  lat.  anteper- 
sicus.  Dolazi  xv  rijeka  u  jednom  rukopisu  i 
odande  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Su- 
lek,  im.  4. 

ANTISPASMOTIKOM ,  m.  antispasmodicum, 
lijek  od  grcera ;  u  jednoga  pisca.  prosloga  mjeka. 
On  no  pije  antispasmotikom,  neg  znoj  tira  ko- 
pajui  motikom.  M.  A.  Rejkovid,  sat.  105. 


ANTIVAR,  in.  ridi  Bar,  tal.  Antivari.  Tlolnik 
Antivaia.  .1.  Kavai'iin  158.  u  isloya  pisca  i  Anti- 
vara,  /. ;  Hisku]i  Antivaro.  KJS.  a  it  jednoga  sa 
siiijem  lalijaiiski  Antivari :  Da  izdadu  Antivari. 
I.  Anii/',  vrat.  2,  4,  17ii. 

A-NTIVARA,  /.  OTdt  Antivar. 

ANTIVARSKI,  adj.  vidi  Barski;  isporedi  An- 
tivar; M  jednoga  pisea  prosloga  vijeka.  Pastijer 
antivar.ski.  J.  Kavai'iin  HI. 

AnTO,  in.  hyp.  Antonijo.  Akcenat  se  mijei'iaii 
vok.:  Anto.  Dolazi  i  pirije  nasega  vremena,  iz- 
niedu  rjeciiika  samo  u  Vukoru.  Anta.  >S.  Novako- 
vic,  pom.  42.  Anto  Tabak.  Bud.  sponi.  glasn.  ii. 
3,  71.  Vif'e  Anto,  k'o  da  soko  klikie.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  243.  Nega  ubi  .lakovovii  Anto.  4,  444. 

ANTO.TE,  in.  Iii/p.  Antun;  od  Anto.  xv  vijeka, 
izniedii  rji'cnika  samo  u  Daniiiieru.  Antoje  But- 
kovic.  Spom.  sr.   1,   101. 

ANTOL,  ni.  Aiitoiiius.  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izniedn  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  (3»).  An- 
tol.  Mon.  Croat.  205.  252.  280. 

ANTOLCIC,  in.  prezime;  isporedi  Antol.  xvii 
vijeka.  Mihalu  Antolcidu.  Starine  11,  103. 

ANTOLIC,  m.  prezime ;  isporedi  Antol.  Od  xvi 
vijeka.  Tomas  Antolic.  Mon.  croat.  307.  K.  Anto- 
lic.   Scliem.  zagr.  1875.  212. 

ANTOLKOVKJ,  m.  prezime;  isporedi  Antol. 
Schem.  zagr.   1875.  258. 

ANTOLOVAC,  Antolovca,  w.  .lelo  u  Hriatskoj 
u  podzupaniji  koprivnickoj ;  mjestani  govore  kaj- 
kavski  Antolovec.  Schem.  zagr.  1875.  Ifi2. 

ANTON,  Ant6na,  in.  Antonius;  isporedi  Antun. 
Akcenat  se  mijena  u  vok.:  Antone.  Dolazi  od  xv 
vijeka,  izinedii  ijei^'nika  a  Bjelostijencevu  i  Dani- 
cicevu.  Antona  trumbetasa.  Spom.  sr.  1.  82.  An- 
ton Radovcic,  Mon.  croat,  65.  Toj  se  je  zgodilo 
Antonu.  M.  Vetranic  I,  143.  Antonu  litili  uzrok 
otkriti.  D.  Barako\-ic,  vil.  297.  Zivot  s.  Antona. 
F.  Glavinic,  cvit  181.  Vrancida  Antona.  J.  Ka- 
vaiiin 94.  Anton.  Srp.  Nov.   1878.  207. 

ANTONCIC,  m.  prezime;  dolazi  xvi  vijeka. 
Vo\m  .Iiu'ju  AntonciJu.  Mon.  croat.  247. 

ANTONICA,  m.  dein.  Antonije.  -i-  je  sazeto 
-iji-,  mjesto  cega  pihi  i  ij.  Samo  ii  Vnkovii  rjec- 
niku. 

ANTONIC,  m.  prezime;  po  ocu  Hi  po  materi 
Antoniji ;  -I-  je  sazeto  -iji-.  Pavo  Antonio.  Prot. 
sab.  mag.  156.  G.  Antonii.  Schem.  segn.  1871.  100. 

1.  ANTONLTA./.Antonia.  S.Novakovic,  pom. 42. 

2.  ANTONI.TA,  m.  vidi  Antonije.  Samo  u  nase 
vrijeme,  izmedu.  rjecnika  u  Vukovti.  Tuzi  Anto- 
niju.  Prot.  sab.  mag.  50.  Anto  proli  suze  niz 
obraze,  Antonija  noma  sta  kazivat'.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  256. 

ANTONIJCA,  Hi.  vidi  Ajitonica. 

ANTONI.IE,  m.  Antonius;  kporedi  Andonije, 
Antun.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu;  nominativu  ,Antonije'  nema  po- 
tvrde  prije  nasega  vremena,  nego  se  pijialo  Anto- 
nij  xvi — XVIII  vijeka:  Marko  Antonij.  M.  Marulic 
70.  Antonij  iz  Padve.  M.  Alberti  xxxvi.  i  Antoni: 
Svoti  Antoni.  .T.  Kavaiiin  523.  —  u  tiase  vrijeme: 
Antonije  .Tovanovic.  Vuk ,  grada  189.  Antoniju 
Bogiceviiu.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  500. 


ANTONOV 


93 


ANA 


ANTONOV,  ailj.  Antoiiii.  Pu  suirti  Aiitoiiovoj. 
Mon.    Croat.  92.    Antoiiovi    siui.    J.  Kavai'iin  lO'J. 

ANTONOVIC,  m.  prczime,  pu  ocu  Anton ii; 
isporedi  Aiidonovic.  Dolasi  (id  xvi  vijeka.  Mikula 
Antoiiovic.  Mon.  croat.  185.  Milau  Antonovio.  D. 
A^Tanlovic,  .sv.  gora  186. 

ANTOE,  m.  od  sr.  lat.  anthora,  utruc  za  lijek. 
Samo  u  jednoga  pisca  proiloga  vijeka.  Hraiii 
zemja  jute  zinije  i  u  nih  iiam  smvt  i  s]iasene; 
raste  antor  (,Antor').  naliji  dije  i  uz  (iz ?)  cikutve 
ozdravjeue.  J.  Kavaniu  77. 

ANTOVO,  )i.  selo  u  HrvaUkoJ  kod  Grizana  u 
podzupaniji  rijeikoj.  Pregled  7.  135. 

ANTEACtA,  /.  herba  inutilis,  loniina,  travu- 
(ina,  korov.  Samo  u  jednoga  phca  prosloga  vi- 
jeka. Poataurin  ce  biti  od  grc.  dr9t'oii  (osje  )(rt 
klaan)  kao  i  andrak  (cesta).  Onoj  iiiiiiackoj  rici 
unkraut  u  slavonskomu  jezikii  vlastito^a  imeiia 
nigdi  no  nahodim,  prem  da  niki  drze  da  sp  an- 
traga  Lmenuje.  I.  Jablanczy   16. 

ANTEAMANA,  /.  vidi  andramo|i.  Kaila  tko  u 
Lici  ogleda  kakvi  su  mu  krumpiri  u  liivi,  istupa 
rukom  eijelu  kucicu,  pa  kada  sa  cimom  svi  krum- 
piri izadu,  rere  se :  poteze  za  cimu,  pak  sva  ona 
antraraana  izade.  1  za  kile.  osobito  ako  su  velike, 
rece  se :  kolika  mu  je  antramana !  J.  Bogdanovic. 

ANTEES,  m.  ridi  antrese}.  od  koga  je  i  postao 
okrnivsi  se.  Samo  ii  jednoga  pinca  nakega  vre- 
viena.  U  prenesenom  smislii  ,u  autreS'  kao  srrh 
svega  drugoga :  Evo  ti  za  dva  posta  krstova  cigle 
dvije  (dva  udarca),  i  .  .  .  u  aiitres  jos  tri.  Nar. 
prip.  vrc.  58. 

ANTEESe^j,  m.  II.  .•iamara  na  natorarenii  k(ii- 
.•ietu  mjesto  medu  obje  .ttrane,  a  po  torn  i  ono  Uo 
se  mere  na  to  mjesto ;  a  kako  ras  sainar  liira  za- 
prem{en  kad.  se  i  na.  to  mjesto  vietne  .ita,  goiwri 
se  i  za  krtog,  koji  ne  da  proluziti.  —  Dolazi  od 
prosloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  it  lielinii  fl^U''), 
Stulicevii  i  Vukovii;  ali  je  sanw  u  Vukoini  ijec- 
niku  i  1.1  sadasnem  govoru  antreSe},  a  it  Bele 
nema  e  iza  r  *  srednega  je  roda:  aiitrseje,  t)ez 
potvrde  roda ;  u  Sttilica  autrsa]e,  lioje  re  hiti  po- 
grjeska,  i  iutrese} ;  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka antrsej  (koji  vidi);  u  narodnoin  gororii  glasi 
i  okn'ieno  aiitres  ('  trese|  (koje  vidi)  liela  titmaci: 
,il  vacuo  tra  due  fascie,  che  sono  sopra  il  basto, 
(131''),  Stiilic:  jVacuum  inter  sarcinas  epliippio 
impositas  jacens'.  I'^((A' :  ,ono  sto  se  na  natova- 
rena  koi'ia  nietne  odozgo  medu  straiie'.  —  I'o- 
slanem  od.  sr.  lat.  intersellare  (.indorsare,  supra 
dorsum  ponere,  quod  vulgo  dici  solet  intersellare'. 
Ducange).  —  1.  u  pravoin  znacenu.:  mjesto  kako  je 
naprijed  receno :  S  jedne  strane  preda  nekuvana, 
s  druge  strane  preda  nepredeiia,  u  antrese]  ba- 
kina  uzina.  Nar.  pjes.  vuk.  ijec.  5b.  —  i  hez  sa- 
mara mjesto  medu  dvije  natovarene  strane,  t.  j. 
leda:  Uzme  mjesine ,  pak  ill  objesi  na  lijevu 
sfcranu  a  zaoblice  na  desnu,  liega  jiako  metne  u 
antresej.  Nar.  prip.  bos.  1,  'il.  —  2.  krtog,  sordes 
in  cubili  sparsae ;  ii  torn  .smislii  samo  ii  Vukoint 
rjecnikii,  gdje  se  napomine  dn  se  tako  gorori  ii 
Nrijemu. 

ANTESE]^,  m.  nidi  antresej;  .samo  a  jednoga 
pisca  prosloga  cijeka.  Vrhu  svcga  pak  bremena 
II  antrsej  sjedec  mase  vi"ag.  J.  Kavai'nn  417. 

ANTESE^iE,  H.  vidi  kod  antresej. 

ANTUL,  m.  Antoiiius;  jirije  nasega  cremena 
It  jednom  spomeniku.  S.  Xovakovic,  pom.  12. 


ANTtIN,  Antuna,  m.  Antoniiis  ■  isporedi  An- 
ton. —  Akcenat  se  mijena  u  vok. :  Antune.  — 
Dolazi  od  xvi  vijeka,  izme.du  rjecnika  u  Mi- 
kajinu ,  Belinu  (S&>) ,  Bjelostijencevit  i  Viikovu. 
Sveti  Antun.  B.  Gradic,  djev.  86.  M.  Divkovic, 
nauk  VII.  I.  Bandulavic  xv.  F.  Lastric,  od'  298. 
Okn  svetog  Antuna  se  ide  trs  okapat.  J.  S.  Ee}- 
kovic,  kuc.  258.  Za  nim  ide  dijete  Antune.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  443. 

ANTUNICA,  III.  dem.  Antun.  Antun  se  tuzio, 
a  Antic  i  Antunica  svjedocio.  Poslov.  dan.  5. 

ANTUNIC,  m.  prczime  samo  u  jednoj  sajivoj 
pijesmi:   Antunica   i   Basica.  Nar.  pjes.  mar.  204. 

ANTUNIN,  Antunina,  m.  Antonius.  Svetog.i 
Antunina.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  90.  S.  Antunin. 
B.  Cuceri  158. 

ANTUNOVAC,  Antunovca,  m.  selo  u  Slavoniji 
jedno  u  podiiipaniji  pakraikoj.  Pregled  97.  Schem. 
zagr.  1875.  49.  i  driigo  u  podzupaniji  dakovackoj, 
koje  se  zove  i  MUinci.  Schem.  diac.  1877.  16.  — 
isporedi  Antuuovci. 

ANTUNOVCI,  Anti'movaca,  m.  pi.  selo  u  Sla- 
roniji  kod  Osijeka.  Schem.  diac.  1877.  29.  — 
jiisu  ga  i  Antunovac.  Pregled  99. 

ANTTOOVIC ,  m.  prezime,  po  ocu  Antiinii. 
Schem.  bosn.  1864.  xviii. 

ANTUNOVO,  n.  adj  dan  s.  Antuna.  Nikoji 
ravnaju  se  ■vrimeuom  oko  Antunova.  J.  S.  Rejko- 
vic,  ku6.  258. 

ANU,  savez  a  .sastavlen  sa  nu;  vidi  kod  a  pod 
II,  C,  3,  f. 

ANUHLA,  /  line  zen.sko.  hi/p  od  Ana;  xv  (u'- 
jeka;  izmedu  rjecnika  samo  u  Jianii'icera.  Anuhli. 
Spom.  sr.  2,  118. 

ANUM,  vidi  hanum. 

ANUMA,  /.  vidi  hanuma. 

ANUSA,  /.  aiigm.  Ana ;  dolazi  i  prije  nasega 
vremena.  S.  Novakovic,  pom.  42.  Aniisa  je  tvom 
Ivanu  di-aga.  Nar.  pjes.  mar.  181.  A  majka  Ani 
govori:  prodi  se  toga,  Anuso.  Nar.  pjes.  petr.  1, 
240.  Anu§a.  Srp.  Nov.  1878.  35. 

ANUSIN ,  adj.  sto  pripada  Anusi.  Govorila 
Anusina  majka.  Nar.  pjes.  petr.  1,  243. 

ANUSKA  ,  /.  /()//).  Anusa.  Samo  ii  Vitkovit, 
rjecnikii. 

ANIJT.  sarez  a  sa.slav(en.  sa  nut ;  ridi  kod  a 
pod  II,  C,  3,  f. 

ANZA,  III.  ridi  Hamza.  Na  torinu  Aiize  Muso- 
vica.  Nar.  pjes.  vuk.  4.   121. 

ANZ,  III.  inie  mit.skn,  tal.  inlet.  Anso,  Anzo, 
Angelus,  Andeo;  isporedi  Anzul.  U  jednom  spo- 
meniku xiv  vijeka.  Knezi,  Anzt.  Mon.  croat.  1. 

ANZUL,  m.  ime  musko,  tal.  mlel.  Aiizolo,  An- 
gelus, Andeo,  isporedi  Anz.  xiii  i  xv  vijeka.  Zu- 
pan  Anzul.  Mon.  croat.  9.  Anzult.  Spom.  sr. 
1,   107. 

AN,  III.  u  zagoneci  o  tikri:  Ja  posejali  ai'i  jiod 
li))ov  pan.  Nar.  zag.  novak.  221.  —  kad  iljecn 
hoce  da  se  igraju  pa  se  jiogadaju  koje  ce  poceti: 
An,  pan,  vest  Ivaii.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  3,  35. 
rijeci  ,vest  Ivan'  maze  biti  da  su  pokcarenc  od 
vesti  van. 

ANA,  /.  ime  zensko,  koje  ce  biti  nacineno  od 
Agnija.  isporedi  Jai'ia.    Dolazi  prije   nasega    ere- 


ANATI 


94 


APOLO 


mena;  sada  vijr  it  nhinijii.   .Aiii.njir.  S.  Novako- 
vit,  pom.  42. 

ANATI,  iiiifiiM,  /if.  iiuiiustili,  /jri'slati,  vcinittpro, 
(iosiiioro ;  ifpiiri'di  oi'iiiti,  jei'iati.  Sttiiio  ii  Viikofii 
rjccnikit.  Jlirr  oil  xr.  iwiii.  anon,  utiu.-luli  oil  ccya, 
hiti  lir:  cci/a. 

AN'EZ,  m.  riili  anoz,  aniz.  dolazi  od  xv  pijt'ka 
II  nik()i>isima  i  is  iiili  u  naie  vrijenic  u  jednoga 
pinca.  B.  Sulek,  im.  4. 

AO,  usvici  a  t  o;  vidi  a  poil  i,  8. 

AOG,  !■((/('  kdd  a  pod  i,  8. 

AOCtUST,  m.  augustus,  vidi  avgust.  u  jednom 
spomeniku  xv  vijeka:  izmedit  rjeinika  name  u 
Diiniciievu.  Misoca  aogusta.  Mou.  ^scl■b.  440. 

AOH,  ridi  kud  a  pod  i,  8. 

AOJ,  vidi  kod  a  pod  i,  8. 

AONO,  drije  rijeci  a  *  ono ;  vidi  kod  a  jiod 
II,  C,  2. 

AI'A,  /.  zadah,  odor,  vidi  vapa,  od  ccga  je  i 
jiijnlaio  izguhivsi  v.  Hamo  ti  naxe  vrijemn.  iziiiedii 
rjrcnika  samo  ii  Viikocu,  gdjc  se  dodaji'.  da  se 
govori  II  Criioj  Crocf.  Zaudri  mp,  apa  od  diivana. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  G-'.  Bog  ti  ne  clao,  da  to  I'liliova 
apa  osine!  S.  J^iubisa,  pi'ip.  242. 

APA  DKAPA,  conviciuin  in  rem  male  confec- 
tam.  Stiino  n  Vitkovii  rjecniku.  Tiide  hez  siimnc; 
iiitdc  bill  grc.  dnniQoni),  dnoiQono;  (ruzan,  gadan). 

APA.I ,  III.  iiiif  niiisko;  tamna  postana ,  hez 
siiiiii'ie  tilde;  dulazi  xv  nijeka  ii  jrdiioiii  spomriiikii. 
Apaj  priiiaiioer ; .  . .  Apaj   Likovic.  Mou.  croat.  92. 

APAK,  saoezi  a  i  pak ;  vidi  kod  a  pod  u,  C,  4. 

APAXiARIJA,  /.  patella,  nov.  grc.  I'maXaQfa, 
xiu  vijeka.  Suha  zlata  cartsku  apalariju  dasta. 
Domentijan*  55. 

APAETA,  tal.  a  parte,  iia  po  ne,  osobito.  Go- 
vori se  u  nasc  vrijeme  2'0  Srbiji.  ^i.  Kovacevic. 
Dao  sam  mu  20  grosa,  aparta  sto  sam  niu  pre 
dao  jedno  jagiie.  M.  Kovacevid. 

APARTOVATI,  apartujem,  impf.  odijeliti,  odvo- 
jiti.  Od  aparta.  Proiloga  vijeka.  Da  ne  imaju 
apartovate  vinogi'ade  i  baste,  nego  sve  da  je  u 
opstini.  Bud.  spom    Glasn.  ii.  3,  290. 

APAT,  III.  abbas,  vidi  abat,  opat.  Samo  n  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Apata  cast.  A.  J. 
Knezovic  xiii. 

APATEIiA,  /.  apotheca,  pharmacopolium.  Oil 
prosloga  vijeka,  .samo  ii  rjecnicima  Bjelostijencevu, 
.lambresicevu  (42'>)  i  Viikovu.  isporedi  apoteka, 
pateka. 

APATEKAR,  apatekara,  j».  pharmacopola.  .samo 
11  rjecnicima  Bjelostijencevu  i   Viikovit. 

APATEKAREV,  adj.  pharmacopolae.  samo  u 
Viikovn  rjecniku. 

APATEKAROV,  adj.  ridi  apatekarev.  samo  ii 
I'likovii  rjecniku. 

APATEKARSKl,  adj.  plianiiacenticus.  .samo  ii 
Vukovii  rjecniku. 

APATIC,  w.  jirezime,  koje  dolazi  xvii  vijeka  u 
jednom  spomeniku,  ii  Icom  je  zapisano  i  Alagii, 
tako  da  cc  jedno  Hi  driigo  hiti  pogrjeska.  Dicaka 
od  Apatic'^  kule.  Starine  11,  84.  Vlasiia  od  Ala- 
gica  kule.  85. 


APATI.IA,  j.  selo  u  lirvalskoj,  u  podzupaniji 
koprivnicknj.  Pregled  73.  —  isporedi  apat. 

AP.\'riN,  Ajiatina,  m.  selo  it  liai'koj  kud  Som- 
borii.  Doliizi  od  jirosloga  vijeka:  U  Apatinu  i  u 
Varadiiiu.  ,\.  Tcmiikovic  195.  Apatin.  ftcm.  prav. 
1878.  29. 

Al'ATOVAC,  Apato\'ca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podiupiiniji  krizerackoj.  Pregled  6(5.  Mjrstani  go- 
vore  kajkavski  Apatovec.  Schein,  zagr.  1875.  175. 
—  isporedi  apat. 

APEL,  m.  vidi  apeo. 

APEIjATI  se,  apilam  se,  pf.  appellare;  xv  i 
XVI  vijeka.  Ako  bi  mu  se  no  vidila  (odlukii),  more 
so  apelati  do  tro6cga  obroka.  Stat.  po}.  ark.  5, 
243.  Tko  se  ne  bi  kunhteni.tao,  vo|anb  se  je  dvig- 
iiuti  i  apelati  prid  knoza.  271.  Ki  bi  se  sazval 
ili  apelal  konciliju.  h.  Budinid,  ispr.  136. 

APELAVATI  SE,  apelavam  se,  impf.  appel- 
lare; /.</)()rerf(  apelivati  se.  yiv  rijeka.  Tkn  se  ape- 
lava,  ako  do  miseca  daui>  ne  pozove  onogaj,  koji 
seiibtenciju  ima,  da  mu  je  u  stetu  apeo.  Stat.  poj. 
ark.  5,  245. 

APELIVATI  SE,  apelivam  se,  impf.  appellare; 
isporedi  apelavati  se.  xv  ;'  xvi  vijeka.  Mi  se  ape- 
livamo'v  dvor  rimski.  Mon.  oroat.  124.  Koji  so 
odzivaju  ili  nazivaju,  to  jest  apelivaju  od  pape 
rimskoga  k  zboru.  S.  Budinii,  ispr.  128. 

APEO,  apela,  m,.  tal.  appello,  appellatio.  xv  i 
xvii  vijeka.  Nije  mu  vridan  apeo.  Stat.  po|.  ark. 
5,  243.  Tko  se  apelava,  ako  do  miseca  dant  ne 
pozove  onogaj,  koji  senttenbciju  ima,  da  mu  je 
u  stetu  apeo.  246.  Tu  je  spravna  sentencija  bez 
prodijeuja  i  apela.  V.  Andriasi,  put.  127. 

APETIT,  apetita,  hi.  appetitus.  Od  xvii  vijeka. 
Zabraiiujuci  mu  (tijelu)  liegove  pozude  i  apetite. 
I.  Drzii,  nauk  gond.  264.  Vecerat  mi  ni  trebe, 
m§  ne  gre  va  apetit.  Nar.  prip.  mikul.  90. 

APICEV,  adj.  sto  pripada  covjeku  prezimenom 
Apicu,  koje  .samo  ne  dolazi.  Od  prosloga  vijeka : 
Mila  Apiceva.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  78.  Valio 
se  Apicevi  Paja.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  630. 

APIJA,  /.  vidi  japija,  od  koje  je  i  postala  iz- 
gubivsi  sprijeda  j.  Govori  .se  u  Dalmaciji.  M. 
Pavlinovic. 

APKALO.  n  vidi  epkalo.  tSamo  ii  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Srijemu). 

APOKALIPSI,  gen.  i  loc.  sing.  /.,  kojemii  no- 
w,inativ  ne  dolazi,  apocalypsis.  Od  xvi  do  kraja 
xvin  vijeka.  Tomace  se  ostale  rijeci  od  apoka- 
lipsi.  B.  Gradic,  djev.  172.  Esaija  prorok  i  sveti 
Ivan  u  appkalipsi  ocito  kazu.  65.  V  apokalipsi  pi- 
sano  jes.  S.  Budinic,  siun.  17.5''.  Libro  od  apoca- 
lipsi  ali  ti  od  objavlenja.  M.  Orbin  6.  Ovu  istinu 
Ivan  potvrdiva  u  jednoj  prikazi  svoje  6udne  apo- 
kaUpsi.  B.  Cuceri  31. 

APOICRIF,  adj.  apocryphus.  Veli  da  su  (ove 
knige)  apokrife.  B.  Kasic,  is.  36. 

APOL,  VI.  vidi  Apolo;  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Apol.  J.  Kavanin  225. 

APOLO,  m.  1.  Apollo.  Driigi  .su  oblici  i  prema 
nominativu  i  prema  latin.skim  oblicima.  num.: 
Apolo.  M.  Marulic  71.  Apolo  svrze  vencac  s  ruso 
glave.  M.  Vetranic  1,  421.  Apolo.  H.  Lucie  190.  D. 
Raiiina  10''.  I.  Gundulic  95.  To  povida  tvoj  bog 
Apolo.  F.  Vrancic,  ziv.  10.  o.stali  padezi  prema 
nominativu:  S  Apolom.   P.   Hektol•o^^c   113.   Da 


APOLOV 


95 


APOSTOLICANSKI 


razlog  obiiiu  i  zakon  Apola.  D.  Barakovic,  vil.  'JO. 
Lovorikoiii  ter  se  kiti,  da  k  Apolu  s  nim  ilohiti. 
J.  Kavai'iin  171.1.  Templo  boga  Apola.  282.  Tu  su 
Apoli  ]ubeznivi.  Itli.  Ode  prikazat  posvctiliste 
svomu  bogu  Apolu.  F.  Badmaii  11.  ulilii'i  jirema 
latinskima:  Hvale  dajiici  bogu  Apolinu.  F.  Vrau- 
cic,  ziv.  10.  Orakuo  lazivoga  boga  Ajiolina  u 
Delfu.  B.  Kaf5ic,  is.  6.  Kojp.  (nijentii)  bice  liiinbe- 
nomu  bogu  Apolinu  odredeno.  J.  Filipovic,  prip- 
1,  IS.  Da  se  prikazu  Apolinu  Delfiku.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  III.  —  2.  Apollos.  Ja  po.sadih,  Apolo  zali. 
Vuk,  Ikor.  H,  (i. 

APOLOV,  adj.  1.  ApoUijiis.  Naucene  usi  na 
romou  Ajiiolov.  D.  Zlataric  SH".  Da  casti  tamja- 
nom  kip  Apolov.  B.  Kasic,  per.  2.  Porobi  cirkvu 
Apolovu.  P.  Vitezovic,  ki-on.  20.  —  2.  Apollo ;  ispo- 
redi  Apolo  pod  2.  Ja  sam  Apolov.  Vuk,  Ikoi'.  3,  4. 

APOMIKIZMA,  /.  unoftiiQiafitt,  leuimen  (Ste- 
phanus).  U  jednoj  Icnisi  xv  rijeka,  Napisi  na  ta- 
nuru,  i  u  vodici  sej  sttvori  apomirizniu  i  omy 
obraze  i  da  ispijet  clovekt.  Starinp  10,  101. 

APOSTASIJA,  /.  apostasia,  ispnmli  apostastvo, 
odmetnisto.  Apostasija  zlamenuje  odlurpi'ie  i  oda- 
lecene  od  boga.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,   121. 

APOSTASTVO,  H.  apostasia,  ndmetiiiMo.  Od 
apostat;  pred  stvo  otpalo  je  t.  Nazivalo  bi  se 
apostastvo,  to  jest  odiuetnistvo  od  sve  vire.  A. 
d.  Kosta  zak.  2,   IIH. 

APOSTAT,  m.  apostata ,  odmetiiik;  isporrdl 
apostata.  U  vrime  recenoga  Julijana  apostata.  F. 
(xlavinic,  cvit  138.  Ne  dopu.sta  se  crkveuo  uko- 
pane  apostatom.  B.  Kasic,  rit.  142.  Aposfati  lo 
jest  odmetiiici  vire.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  121. 

APOSTATA ,  m.  ridi  apostat.  Jedan  bi  apo- 
stata. F.  Glavinic,  cvit.  338.  Vladase  Julijan  ajio- 
stata.  137.  Hoce  siiditi  apostate  angple.  222.  Tu 
je  Juda  i  Julijan  apostata  i  ostali.  J.  Kavanin  l.")l. 

APOSTO,  apostola,  m.  apostolus.  —  Akceiiat 
kakav  je  u  gen.  sing,  ostaje  u  svijeni  ohliciiiia, 
samo  sit  II  geii,.  pi.  ju.i  oha  zadna  ahtga  diirja: 
apostola.  —  V  nom.  sing,  na  kraja  o  stoji  ntjcsfu 
ol,  ccmu  sc  1  stojeci  na  kraju  promijenUo  na  o,  a 
to  se  sa  o  koje  je  pred  nim  sazelo  ii  o ;  pn  I'lekim 
se  krajemma  o  postai^si  od  1  mijena  iki  a,  le  glasi 
i  apostoa;  vidi  da{c  pod  1,  h.  —  Dolazi  od  xiii 
vijeka  sa  1  na  kraju  u  twin,  sing.,  a  sa  i>  od  xvi 
(vidi  dale  pod  1,  h),  izmeda  rji'cniku  ii  Mikaliiin 
(aposto  i  apostol),  ii  Belinii  (saino  aposto  Wii'),  «. 
Stulicern  (obuje),  n  VoUigijinn  (samo  sa  I,  ali  mu 
s  nioze  hiti  i  s),  u  Vitkopit  (samo  .sa  1  i  grijeikom 
s  driigiin  riko'ntom  apostol),  i  Daniiia'vn.  —  U 
gen.  pi.  dok  nije  ohladalo  na  kraju  a  dolazi  .so 
ov  na  kraju,  ali  I'comii  rijetko,  samo  xv  i  xvi 
vijeka:  apostolovt.  Mon.  serb.  303.  N.  Ranina 
1541".  vidi  kod  aposto.  —  Isporedi  a)>ustol,  apo- 
stul,  aposto. 

1.  u  pramm  znaceiiii:  o  uceiiicima  Isnsorijem, 
a  jio  iiima  i  o  dnigima  koji  su  propovijeilali  i 
utvrdivali  nauku  negnmi.  a)  u  kom  god  padczu 
osim  nom.  sing,  Apostola  Ii  uai-eku  teV  Stefan 
kr.  2.5.  Vtsehb  svet.yliB  apostoli.  Mon.  serb.  11. 
Velikago  apostola  i  artliijereja  srtbbskago.  76. 
82.  Ki  me  jo  svoga  apostola  ucinio.  B.  Clradic, 
djev.  3.5.  Pavla  apostola.  Bernardiu  1.  Do  dosastja 
duha  svetoga  svrhu  negovijeli  apostola.  A.  Guce- 
tic,  roz.  jez.  3.  Od  ostalijeh  druzijeh  apostola.  I. 
Akviliui  IGO.  Isusovi  apostoli.  J.  Kavanin  488. 
Apostole  zeiuje  ugarske.  307.  Slavui  apostoli.  I. 
Dordic,  mand.  l'J2.  Ponukovaiie  svetoga  Pavla 
apostola.  B.  Pavlovic    l^^2.    Bog    ndijeU    neku   oso- 


bitu  inudros  Pavln  velikoniu  apostolu^  sto  ne 
udijeli  inijein  svetijem  apostoliuia.  V.  M.  Guce- 
tic,  pohv.  117.  S.  Jakov  od  sviju  apostola  naj- 
napre  popi  casu  svoga  mestra.  F.  Lastric,  od'  124. 
Svetijem  apostolima  Petru  i  Pavlu.  I.  A.  Nenadic, 
nauk  35.  Apostoli  uahodeci  se  u  ovomu  zivotu. 
J.  Matovic.  XX.  Sveti  Cii'il  i  Metod  biskupi  i  apo- 
stoli naroda  sloviuskoga.  A.  Kaoic,  razgov.  11. 
Po  svjedocbi  sv.  apostola  Pavla.  D.  Mattel  185. 
Apostole  Petre !  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  23.  Zbor 
zborise  bozi  apostoli.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  4.  Jos  se 
baba  jaditi  liocase  no  joj  ne  da  Petre  apostole. 
2,  14.  Kuma  kumi  boga  jediuoga.  a  djevera  apo- 
stola Petra.  1,  156.  Vino  pije  care  Kostadine, . . 
s  liime  piju  bozji  apostoli.  2,  85.  —  b)  u  nom.  sing. : 
aa)  na  kraju  1  neproinijeiieno:  tako  svega  rre- 
mena,  i  danas:  Apostolt.  Stefan  kr.  25.  Paval 
sluga  Isukrstov,  ki  se  zove  apostol.  Bernardiu  4. 
Matija  apostol.  B.  Kasi6,  rit.  55.  Eece  apostol. 
P.  Radovcic,  nac.  82.  Jakov  ajjostol.  L.  Terzic 
XX.  Isti  apostol.  A.  d.  Bella,  razgov.  13.  Koje  apo- 
stol imenuje  dila  tmina.  M.  A.  Ee}kovic,  sat.  15. 
Sveti  Petar  i  apostol  Pavle.  Nai'.  pjes.  vuk.  2,  4. 
85.  Pavle  apostol.  Vuk,  gal.  1,  1.  —  bb)  na  kraju 
I  poniijei'irno  na  o.  koje  se  s  jirednim  o  sazima  u 
o :  tako  od  XVI  vijeka :  mjesto  jednoga  o  nalaze 
se  i  (lea  oo  nesaieta  u  jednoga  jiisca  xvi  vijeka. 
Nijesam  dostojan  zvati  se  apostoo.  N.  Rai'iina  154''. 
Ikor.  15,  9.  Pavao  apostoo.  20.  Aposto  svjedokuje. 
B.  Gradic,  djev.  26.  Aposto,  kakono  tuniac  vo|p 
gospodine,  veli.  34.  U  cem  stoji  svetiiia,  koju 
aposto  iste.  57.  Pavao  aposto.  A.  Gucetic,  roz. 
jez.  251.  Govori  aposto.  M.  Orbin.  Sveti  Petar 
aposto.  B.  Kasic.  per.  91.  Aposto.  J.  Kavanin 
.304.  I.  Dordic,  salt.  15.  A.  d.  Bella,  razgov.  53. 
V.  M.  Giicetir,  pohv.  117.  F.  Lastric,  test.  .36. 
68.  od'  127.  215.  ned.  68.  185.  Besjede  kr.  22.  J. 
Matovic  31.  296.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  30.  T.  Iva- 
novic  118.  Slidio  .sam  u  nikili  ricih  naJo  nike 
iliricke  pisavce  i  pisao  ,aposto',  a  ne  ,aposhto'; 
ovp  rici  izgovaraj  kako  ti  se  bo|e.  vidi.  I.  Veli- 
kanovii,  upuc.  1,  viii.  Pavo  aposto.  B.  Cuceri  45. 
—  cc)  na  kraju.  1  promijeneno  na  o,  a  o  na  a: 
samo  u  jednoga  pi.sra  prosloga  vijeka  (vidi  i  kod 
aposto):  Opomii'ip  tc  apostoa  Pava.  I.  J.  P.  Lucie, 
razgov.  23.  Apostoa  cinio  jest  nedostojne  da 
kruva  imadu  one  dangubne  }ude.  1.  J.  P.  Lucie, 
bit.  35,  Sto  rece  apostoa.  I.  J.   P.  Lucie,    nar.    2. 

2.  knige  novoga  zavjela  osim  jevande\a  sve  Za- 
jedno i  sto  se  iz  nih  eita  koga  dana  u  erkvi.  Iz- 
niedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Apostoli  i  jevan- 
delija  za  prazniie.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  3.  Nekakav 
dak  prvi  put  govorio  apostol.  Nar.  pri]).  vrc.  121. 

3.  ime  musko.  Izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Apostol  Cvetkovie.  Srp.  nov.  1878.  762. 

APOSTOL,  m.  vidi  aposto. 

APOSTOLAT,  apostolata,  m.  apostolatus,  ispo- 
redi apostolstvo,  apostolat.  xvi  vijika.  Sto  Judi 
pomoze  da  na  apostolat  pride  V  B.  Gradic,  djev.  95. 

APOSTOLICA,  /.  apostola.  U  jednoga.  pisca 
prosloga  vijeka.  Spovidi  sva  Palestina  za  aposto- 
lico  Avi  velike  zene  (Mariju  Mandalinu  i  Sa- 
marjanku).  A.  d.  Bella,  razg'iv.  85.  Maudalina 
apostolica  isti(m)  apostoUra.   104. 

APOSTOLICANSKI,  adj.  ivV/(  apostolski;  ispo- 
redi apostolicki.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Od  tat.  apostolicus. 
Po  duhu  apostolicanskomu.  B.  Gradic.  djev.  132. 
Blagosov  apostolieanski.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  317. 
U  krilu  .  .  vjere  katolicanske  i  apostolicanske.  V. 
Andriasi,  put  17.  Apostolicanske  i  crkvene  na- 
redbe.  425.   Svako   udo   (.Uo  jest  svega  ta  katoli- 


APOSTOLK^ANSTVO 


9fi 


APO^TOLICKI 


licansko^a  i  aiiostnlifftiiskoga.  1.  Vclikanovir,  ujmr. 
1,  2!)H. 

AI'OSTOIjI('"AnsTVO,  «.  iiatura  apostolica,  It 
iedmxja  pitai  jiroihuja  I'ijeka.  Ovo  isto  r(il;\  so 
iiiia  oii  katiiliraiistva  i  apostoliraiistva  crkvn.  I. 
Wlikaiiovio.   \i\>\\!\   1,  Vi!)8. 

APOSTOLU'KI.  ndj.  villi  apostolski.  Od  api)- 
stolicus.  U  jrdnoija  pisrn  xvi  vijeka,  u  kiHja  mjento 
fc  (Cs)  prcd  k  stoji  s,  koje  se  mtize  iitali  i  s,  i  u 
Stiili^eru  rjtTnikii.  isporedi  apoStolifcki.  Cteiije 
stvaii  .apostolischili'.   Bpvnardiu  (i!)''.  70". 

APOST6lIK,  adi-  I'idi  apostolski.  Od  lat.  apo- 
stoliciis.  x\Mi  vijeka.  Koji  je  vUcar  apostolik  svo- 
toga  oca.  1.  Anftic,  vrat.  2,  4,  135.  Od  pristo}a 
apostolikoga.  M.  Bijankovid  4. 

APOSTOLOV,  adj.  apostoli.  is/iuredi  apo.stolov. 
Ajiostohi  apnstolnva  roku.  Dompiitijan''  •").').  Ri- 
jeci  apostolove.  B.  Gradic,  djev.  4.5.  F.  Lastrit, 
ned,  1S4.  Apostolovima  rifima  sliizim  se.  I.  Voli- 
kanovic,  upui.  3,  455. 

APOSTOLOV16,  »».  prezinie;  pi)  ocu,  kojemu 
je  ime  Apostol.  D.  Avramovic,  sv.  i^ora,  198.  Sem. 
prav.  1878.  10. 

APOSTOLSKI ,  adj.  apostoloium ,  apnst.olicus. 
Oil  xii  vijeka;  iiiuedit  rjectiika  n  Mikafinii,  Be- 
linu  (Syb),  Stulicevii,  Voltigijinu  (ydje  ,se  s  maze 
citati  i  s),    Vukovu  i  Baniciievu.  —  Iza  o  stojeci 

I  nil  kraju  sloga  moze  se  promijeiiiti  na  o,  a  to 
se  s  prednim  o   sazima  u  6,    te  glasi  i  apostoski. 

1.  ((  pravom  Hi  11,  prenesenom  ziiaMm:  Apo- 
stolbskago  obraza.  Mon.  serb.  5.  Da  zapise  u  srcu 
ovu  besidu  apostolsku.  P.  Kadovcic,  uac.  82.  Apo- 
stolska  sad  nebesa  slavna  boga  sad  spovijedaju. 
I.  Akvilini  IH.  Apostolski  namjesnici.  ,T.  Kavaniu 
365.  Koji  nosi  recene  stvari  k  dvoru  apostol- 
skomu.  A.  Kadcic,  bogosl.  285.  Dojedi  nilikom 
uauka  apostolskcga.  F.  Lastric,  test.  (52.  Niti  su 
\Tidui  iskazati  jezici  apostolski.  100.  Od  poglavice 
apostolskoga.  J.  Matovic  90.  Nijesu  svi  obrani  i 
zazvaiii  11a  djelovaiie  apostolsko.  D.  Mattei  46. 
Vjei-ovaiie  apostolsko.  T.  Ivanovic  6.  Svetu  kato- 
licansku  i  postolsku  crkvu.  I.  Velikanovic,  upuc. 
1,  331.  Apostolska  i  crkvena  pridai'ia  primaui.  1, 
330.  Na  apostolsku  (apostolice).  Bella  sy''.  —  s  pro- 
mjcnom  glasa  1  na  o,  koje  sc  s  prednim  o  sazima. 

II  o:  tako  od  XVII  vijeka:  Pristolje  apostosko.  B. 
Kasic ,  rit.  78.  Zabranenje  apo.stosko  79.  Apo- 
stoska  i  crkvena  pridaiia  J.  Matovic  x. 

2.  adv.  apostolski,  apostolice,  more  apostolorum. 
U  rjecnicima  Mikn}inu,  Belinii  (89'>)  i  Vukovu.. 
—  U  sali  mjesto  pjesice:  Otisao  apostolski,  t.  j. 
pjesko.  Vuk,  rjec.  6". 

APOSTOLSTVO,  n.  apostolatus.  Od  xvi  vijelca, 
iziiiedii  rjei'nika  u  Belinu  (89b),  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. isporedi  apostolstvo.  Po  torn  uzesmo  mi- 
lost  i  apostolstvo  na  obsluzenje  vjere.  N.  Raniua 
20.  rini.  1,  5.  Po  komu  smo  prijali  milost  i 
apostolstvo  da  poslusni  budemo  u  viri.  Bernar- 
din  5.  Zvani  od  Isukrsta  na  apostolstvo.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  11.  Apostolstvo  s  sebe  ukinu  iJiida). 
J.  Kavai'iin  378.  Steci  prid  apostolim  apostolstvo. 
A.  d.  Bella,  razgov.  85.  Juda  bi  zazvaii  od  istoga 
Isukrsta  na  apostolstvo.  Besjede,  kr.  23H.  Do- 
stojan  bi  da  ga  gospodin  potvrdi  u  apostolstvii. 
F.  Lastrii,  od'  216.  Primismo  blagodat  i  apostol- 
stvo. Vuk,  rim.  1,  5. 

APOSTO^iE,  n.  functio  muneris  apostoUci.  U 
jednoga  pisca  xvn  vijeka,  u  koga  je  joUe  -Ije  na 
kraju  mjesto  ]e.   Kad   no   Isus  posla  sve  misnike 


u  ajKistoljo  po  svouiu   svijetu   i   svijeni  naiodoiii, 
da  ji  krste  i  odrii5uju.  I.  Antic,  svit.  61. 

APOSTOSKI,  ad),  vidi  apostolski. 

APOSTIIL,  m.  apostolus,  sr.  lat.  i  ajmstulns; 
villi  aposto,  ispiirrdi  ajiostul.  xv  vijeka,  izmedu 
rjctmikii  samo  u  Daniiicevu.  Roce  apostulomi. 
svojimi..  Mon.  serb.  466. 

APOi^TO,  apostola,  to.  vidi  aposto.  —  Na  kra,ju 
stoji  n  mjesto  ol,  a  dolazi  i  ol  i  mjesto  nega  oa, 
onakii  kakii  ji:  recenu  kod  aposto.  —  Gtas  s,  koji 
je  diisiio  tiij  rijeci  iz  magarskoga  govora  mjesto  s, 
u  mnogih  se  pisaca  ne  moze  znati  je  li  s  Hi  s; 
neki,  koji  imaju  s,  imaju  i  s  (vidi  kod  aposto) ; 
primjeri  ie  doci  samo  oni  u  kojima  doista  stoji 
§  napisano  razlicnijem  nacinom.  Tako  sa  S  do- 
lazi od  XV  vijeka;  izmeiu  rjeinika  samo  u  Bje- 
lostijencevn  (apostol  ('  aposto)  i  u  Jambresicevu 
(apostol).  —  Gen.  pi.  nalazi  se  i  sa  ov  na  kraju 
a  hez  a  xvii  i  xviii  vijeka:  apostolov.  I.  Bandu- 
laviA  208.  L.  Terzii  278.  a  u  jednoga  pisen,  xvii 
vijeka  i  sa  ova:  apostolova.  P.  Posilovic*-,  nasi. 
74.  98.  119.  153.  —  a)  u  kom  god  padezu  osim 
nom.  sing. :  U  crkvi  svetih  Filipa  i  .Jakova  apo- 
stoli. Mon.  Croat.  155.  Pristolje  svetoga  Petra 
apostola.  M.  Divkovii,  iiauk  11.  Pavla  apostola.  I. 
Bandulavi6  1.  Od  svetije  apostola.  P.  Posilovic, 
nasi.  ob.  Petru  apostolu.  L.  Terzii  230.  Dvanaes 
apostola.  J.  Kavanin  516.  Svetim  apostolom.  H  Bo- 
nacid  23.  Ne  virujete  apostolu.  ,T.  Banovac  pripov. 
6.  Apostoli  ne  mogu  odgovoriti.  F.  Lastric,  test. 
152.  Apostoli  cudesa  ciiiau.  E.  Pavic,  ogled.  639. 
Apostoli  uai'oda  slovinskih.  A.  Kaniilii,  kam.  82. 
Apostoli.  F.  Matic  32.  Odstupi  u  \Ttln  od  svoji 
apostola.  L.  Vladmirovii^.  slavod.  47.  Tako  h  je 
apostole  iz  paklene  jame  holeV  V.  Dosen  256. 
Davsi  oblast  apostolima.    B.  Leakovic,   nauk  195.  _ 

—  b)  u  nom.  sing. :  na)  na  kraju  1  nije  promije-  m 
mno  na  o:  Apostol.  I.  Bandula^dd  8*".  P.  Vitezo-  1 
vie,  kion.  66.  L.  ^jubuski,  pism.  20.  .1.  Banovac, 
razgov.  25.  E.  Pavic,  ogled.  163.  A.  Kanizlic,  ftan. 
167.  kam.  108.  M.  Zoricic,  zrc.  240.  B.  Leakovic, 
govor.  26.  —  66)  na  kraju  1  promijeneno  o,  koje 
se  s  prednim,  o  sazelo  u  o:  tako  od  xvii  vijeka: 
Aposto.  M.  Divkovic,  nauk  vii.  Nijesam  dostojan 
zvati  se  aposto.  I.  Bandulavic  169.  Petar  aposto. 
P.  Posilovic,  nasi.  1.58.  Aposto.  M.  Radnii!;  112. 
S.  Margitic,  ispov.  xviii.  fala  63.  J.  Kavanin  114. 
A.  Bacic  8.  J.  Banovac ,  razg.  38.  F.  Lastric, 
test.  232.  od'  123.  ned.  76.  A  Kanizlic,  fran.  19. 
utoo.  105.  L.  Vladmirovic,  slavod.  74.  P.  Kneze- 
vi6,  osm.  61.  M.  Dobretic  1.  B.  Leakovic,  govor. 
26.  nauk  71.  u  jednoga  pi.sca  prosloga  vijeka  i 
dva  00 :  apostoo.  A.  Kanizlic,  bogo).  153.  —  cc) 
na  kraju  1  promijeneno  na  o,  a  o  na  a  (vidi  kod 
aposto) ;  .lakov  apostoa.  J.  Banovac,  pripov.  48. 
Sveti  Pavao  apostoa.  J.  Banovac,  pred.  56.  Juda 
nevirni  apostoa.  47.  Fali  se  Toma  apostoa,  da 
se  prstom  dodio  rane  odkupitela  svita.  J.  Bano- 
vac, razg.  126.  Na  misto  ,Tude  bi  postavjen  Ma- 
tija  apostoa.  M.  Zoricic,  osm.  76.  Za  to  rece 
apostoa.  Grgur  iz  Varesa  52.  Pava  tumaci  da  je 
on  bio  odabran  apostoa  ne  od  }udi  nego  od  Isu- 
krsta. 65. 

APOSTOL,  m.  vidi  apoSto. 

APOSTOLAT,  apostolata,  m,.  vidi  apostolat.  ml 
xvii  vijeka.  Spade  ,Iuda  s  apostolata.  M.  Radnic 
259.  Odreden  na  apostolat  jos  u  pocelo  svita.  F. 
Lastric,  test.  ad.  110. 

APOSTOLICKI,  adj.  vidi  apostol-ski.  Sumo  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  u  koga  tnjesto  c 


APOSTOLOV 


97 


APUSTO 


stoji  s;    isporedi  apostolicki.   Po   dopusteiiu  apo- 
stoliskomu.  M.  Dobretid  375. 

APOSTOLOV.  nclj.  indi  apo.stolov.  Po  siidenu 
apostolovii.  M.  Eailnic  97.  Veonia  se  cudi  ovoj 
apostolovoj  srcanosti.  E.  Pavic,  ogled.  GGO. 

ApOSTOLSKI,  adj.  mdi  apostolski.  od  xvii  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu.  — 
Moze  se  1  i  jtromijeniti  na  o,  hoje  se  s  predvUm 
o  saiima  u  6,  te  glasi  i  apostoski.  —  1.  ii  pra- 
vom  Hi  it  preriesenom  znaienu.  Stenje  stvari  apo- 
.stolskih.  I.  Bandulavic  198.  Apostolski  poslanici. 
J.  Kavanin  372.  Veseo  se  ukaza  po^lavica  apo- 
stolski. J.  Banovac,  razg.  126.  Za  to  se  i  apo- 
stolska  zove  vira  nasa.  F.  Lastric,  od'  19.  Apo- 
stol.skom  jubavju.  B.  Pavlovie  54.  Trud  liegov 
apostolski.  A.  Kanizlic,  fran.  20.  Apostolskoga 
pristoja  rimskoga  poklisaru.  237.  Da  ostale  novce 
prid  noge  apostolske  poloze.  E.  Pavic,  ogled.  642. 
Ovdi  se  za'VTsuju  dila  apostolska.  663.  Poslanici 
apostolski.  Norini,  pripis.  51.  U  stvari  apostolski 
tako  se  stije.  M.  Dobretic  25.  —  s  promjetiiiiii 
glasa  1  na  o,  koje  se  s  predmm  sasima  u  n:  ta- 
koder  od  xvii  rijeka :  Od  stvarij  apostoskije.  M. 
Divkovic,  nauk  11.  Svetu  katolicansku  i  aposto- 
sku  crkvu.  F.  Lastric,  ned.  101.  Koje  se  imadu 
sudu  apostoskomu  piikazati.  A.  KaiiizUc,  kani. 
93.  —  2.  adv.  apostolski,  apostolice.  Kad  jim  je 
koja  predika  apostolski  navistena.  J.  Banovac-, 
pred.   US. 

APOSTOLSTVO,  n.  vidi  apostolstvo.  od  xvii 
vijeka.  Ajjostolstvo  liegovo  da  uzme  drugi.  I. 
Bandulavic  198.  U  apostolstvu  apostoli  su  andeli. 
S.  Margitic,  fala  79.  Od  pape  oblast  za  apostol- 
stvo jirimi.  F.  Lastric,  test.  ad.  108.  Zo\niu  ni  na 
apostolstvo.  F.  Lastric,  od'  119.  Apostoli  s  Pe- 
trom  jediiaki  biau  u  apostolstvu.  A.  Kanizlic, 
kam.  898.  Za  svidocanstvo  istinito  svoga  apostol- 
stva.  Grgur  iz  Varesa  65. 

APOSTOSKI,  adj.  vidi  apostolski. 

APOSTUL,  III.  vidi  apostnl.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Sto  ga  apostuli  ne  mogoSe 
ozdravitiy  F.  Lastric,  svet.  44. 

APOTEKA,  /.  vidt  ajiateka.  od  prosloga  rijeka. 
Uze  lik  iz  apoteke  nebeske.  D.  Rapic  66.  Zakon 
za  apoteke.  Farm.   1. 

APOTEKAR,  apotekara,  m.  vidi  apatekar.  Za- 
kon za  apoteke  i  apotekare.  Farm.  1. 

APOTEKARIJA,  /.  ars  phaimacentica.  Samo  u 
Jainbresicevu  rjecniku  (718). 

APOTEKARSKJ,  adj.  ridi  apatekarski.  Nacini 
u|e  najboje  vjestinom  apotekarskoni.  D.  Danici6, 
2moj.  .30,  25. 

APRIL,  m.  vidi  aprio. 

APRILIJ ,  in.  aprilis.  xv  vijeka.  mdi  aprio. 
aprilia  8  dani..  Mon.  serb.  537. 

APRILIS,  III.  vidi  aprio  xvi  vijeka  it  jednoin 
spomeniku.  Meseca  apriUsa.  Mon.  croat.  311. 

APRI!^,  »H.  aprilis.  od  xiv  vijeka.  isporedi  aprio. 
Meseca  aprija.  Mon.  serb.  158.  159.  Dan  dvadeset 
osmi  aprija.  I.  Kra{ic  88. 

APRIO,  aprila,  m.  aprilis,  vidi  travan,  travan, 
isporedi  aprij.  U  no  in.  je  o  postalo  od  1:  hez 
te  proinjene  dolazi  od  xiv  vijeka  i  drzi  se  i 
danas,  a  s  torn  promjenom  dolazi  xvu  vijeka. 
Sijesto  i  dolazi  xv  vijeka  i  c.  Meseca  aprila. 
Mon.  serb.  135.  Na  xv  aprila.  D.  Ranina  ix''. 
Lanskoga  je  aprila  priminula.  B.  Gradic,  djev. 
155.    Kada    pride    deveti    dan    aprila.    F.    Vran- 

I 


cic,  ziv.  110.  Miseca  aprila  ili  ti  tra\nia.  A.  Ka- 
nizlic, bogoj.  439.  Drugi  danak  aprila  mjeseca.  A. 
Kacic,  razgov.  157.  Aprila  je  dvadeset  osraoga. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  323.  —  u  nom.  sing.  1  nepro- 
inijeneno:  Mesect  aprOt.  Mon.  serb.  160.  Mjesec 
april,  travan.  M.  Divkovii,  nauk  v.  April  ima 
dan  30.  F.  Glaviuic,  cvit.  xxii.  —  ,s  promjenom 
glasa  1  na  o  ii  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Travan, 
aprio.  B.  Kasic,  per.  ()2.  rit.  57.  —  xv  vijeka 
dolazi  sa  e  iiijesto  i:  Aprela.  Spom.  sr.  1.  61.  62. 
63.  Mon.  serb.  314. 

APSEVCI,  Apsevaca,  in.  pi.  selo  ii  Srijeniii; 
pisH  ga  -ia  b  injesfo  p:  Absevci.  Scbem.  diac. 
1877.  54.  §em.  prav.  1878.  11. 

APTA,  /.  sambucus  ebulus.  isporedi  avta,  abad, 
habat.  Od  jirosloga  vijeka,  izmedu.  rjecnika  samo 
u  Viikovu.  Postanem  je  hez  siiiiine  od  habat  (koji 
vidi  i  kojeiim  gen.  iiioze  hiti  i  habda  /  liapta),  tako 
da  je  samo  rod  promijcnen,  a  iizrok  toiim  inoie 
biti  sto  se  cinilo  da  je  habat  daleko  od  rijeci 
aptov,  aptovina,  aptika,  koje  sre  inogu  i  od  nega 
pnstati,  te  je  sveza  iznieda  riega  i  nih  slabila  i 
on  .ve  zaboravjao  inoguci  se  lako  zamjeiiivati  ri- 
jeciina  aptovina  i  aptika,  te  najposlije  i)OSta  prema 
nima  na  liegovo  injesfo  apta.  —  1.  «  pravom  zna- 
eenu:  Naberi  zrelih  bobica  od  apte.  Z.  Orfelin 
222.  Apta.  P.  Bolic  1,  223.  (i.  Lazic.  119.  J.  Pan- 
cif,  flora  biogr.-  258.  —  2.  terminus,  medn,  koja 
re  hiti  po  tome  tako  nazvana  sto  po  iioj  raste 
trava  apta;  samo  it  jednoga  pisca  nasega  ere- 
inena,  koji  dodaje  da  se  tako  govori  n  Srhiji  u 
.iahackoia  oknigii :  Granice  zem|ama  zovu  se  inrdin, 
sklad,  razor,  apta.  V.  Bogisic,  zbor.  434. 

APTAG,  m.  fasciculus  actorum,  svezaii.  od  tal. 
attaco,  koje  re  hiti  doslo  k  naiiia  sa  pt  mje,sto  tt. 
samo  u  jednoin  spomeniku  xv  rijeka.  Pokaza  nami> 
jedno  pismo  u  aptazehb  u  kanzelariji.  Sponi.  sr. 
1,   HI. 

APTIK,  aptika,  m.  iiijesto  gdje  je  poraslii  apta. 
Samo  II  Viikovii  rjee.niku. 

APTIKA,  /.  striik  apte,  ebulum.  Samo  ii  nase 
vrijeine,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (,attich- 
stengel').  od  struka  se  prenosi  znaiene  i  na  saiiui 
aptu,  te  se  govori  i  kad  se  inisli  samo  apta ;  ispo- 
redi avtika. 

APTIN,  adj.  vidi  aptov.  Cele  grozdove  aj>tine. 
Z.  Orfelin  222.  Beru  zrele  jagode  aptine,  i  vino 
bojadisu.  P.  Bolic  2,   145. 

APTOV,  adj.  ebnli,  n.  p.  aptov  list.  Samo  u 
Vukovu  rjecniku.  isporedi  abdov,  aptin. 

APTOVINA,  /.  coll.  apta,  sambuci  ebuli,  liesto 
apte  skupa,  vise  ili  mane,  a  po  tome  i  sama  apta. 
Dolazi  od  pro.iloga.  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  isporedi  avdovina,  avtovina.  —  Nado- 
vrzi  malo  korena  od  aptovine.  J.  Vladmirovio, 
lik.  29. 

APTOVKA,  /.  oegopodium  podagraria  L.  Samo 
u  jednoga  pisca  nasega  vreinena  iz  rukojiisa  pro- 
sloga vijeka.  B.  Sulek,  im.  4. 

APTUGA,  /.  baoca  ebuli,  aptova  jagoda.  Pek- 
niez  od  aptuge.  Farm.  130.  isporedi  avtuga. 

APUSTO,  apustola,  in.  apostolus,  vidi  aposto, 
isporedi  apusto.  Dolazi  od  xv  vijeka  hez  proinjene 
glasa  1  na  o  u  nom.  sing.,  a  s  torn  promjenom 
od.  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(apustol)  i  u  Danicicevu.  —  a)  u  kom  god,  ohlikii 
osim  nom.  sing.  Vrthovtiuhb  apustolt.  Mon.  serb 
273.  Vrhovnilit  apustolovi.  452.  Po  blagdanu 
sv.  Matija  apustola.  Mon.  croat.  158.  Bjehu  uhva- 


APTTSTOL 


98 


ARAJDATI 


tili  ?,i<lovo  jiuludKii  "'I  ivpiistola.  Zborn.  15',).  Kojo 
iiiu'iioviil  jest  apustnlo.  Antciii  Dalin..  Ink.  G,  l:i. 
—  Ii)  u  tuDii.  sing.:  an)  hci^proinjeiic  filcuia  1  na 
kruju :  Paval  aptistol  rof p.  S.  Htulinir,  sum.  3.  — 
hb)  s  promjenom  glasa  1  tia  o:  Hvoti  Ivan  apustn. 
Zborn.   1()4. 

ApUSTOL,  m.  vidi  apusto. 

IpIISTOLSkT,  arlj.  nidi  ajiostolski.  OJ  .sk.la 
apu.stol.sk()i;a.  M(in.  croat.  Kid.  Apustolsku  crikvu. 
Katekiz.  1.5H1.  tit.  Od  .stvari  aptistolskili.  Anton 
Dahn.,  nov.  test.  170''.  U  .sinibolu  apustolskoinn. 
S.  Budinic,  sum.  15''. 

i^Vl'U.STOLSTVO,  n.  vidi  apostolstvo.  Da  prime 
mjesto  sluzbo  i  apustolstva.  Anton  Dalm.,  djol. 
1,  25. 

APUSTO,  apustola,  m.  ridi  apusto.  Dolazi  xvii 
viji'ka  II  dca  jtisca.  a)  bez  pron^jene  glasa  1  na  o 
u  iioiii.  xiiig.  Matej  a))ustol.  F.  Ulaviuid,  evil.  .\xi. 
iVndrej  apustol.  xxvi.  —  b)  s  promjenom  gliisa  1 
na  o  II  nom.  sing.:  Apusto  sveti  Pavao.  M.  Rad- 
nic  289. 

APUSTOL,  III.  ridi  apuito. 

APUSTUL,  »(..  vidi  aposto.  Sami)  ii  Bjclostijoi- 
cevu  rjecniku. 

AR,  con-j.  nidi  are. 

AH,  m.  pidi  ahar. 

AR,  m.  sanio  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ne  tu- 
maci:  ,rijec  stara,  origo,  principium'.  Pnfrrde 
nema  nikakoe;  bice  uzeto  iz  kniga  slovenskoga 
pisca  Marka,   koji  je  rijec  izmislio.  Rad   47,  30. 

ARAB,  m.  Arabs,  isporedi  Arapin.  IJolazi  xvi 
vijeka  (samo  ii  mnozini)  i  n  B.jelontijencevu  r.jec- 
nikii  (Arab).  Ai-abi.  N.  Raniua  139.  djpl.  2,  11. 
Aj'abe  mnoge  obrati  pod  svoj  bat.  M.  Ye.tranii 
1,  45.  Arabi.  Anton  Dalm.,  djel.  2,  11. 

ARABA,  /.  iitrski  araba,  vidi  kola,  ciu-rus. 
tiamo  u  nase  vrijeme.  E  mu  dade  cetiri  arabe, 
sve  piuiahne  zutoga  dukata.  Pjev.  crn.  255.  — 
,arabu  jahati'  govore  Tnrri  Bomaci  mjesto  voziti 
.se  na  kolima,  premdeii  tursko  ,araba  Ue  gitmek', 
gdje  posfedna  rijec  soma  znaei  ici  a  s  dnigim 
rijecima  kao  koii,  kola,  lada,  znaci  jahati,  na 
kolima  Hi  na  ladi  voziti  se;  ali  u pjesmi  jednoga 
Crnogorca  araba  iiz  jahati  kao  da  jc  ime  konu : 
Sabju  pase,  a  arabu  jase,  a  zelenka  u  povodu  vodi. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  218. 

ARABI.JA,  /.  Arabia,  Arapska.  Od,  xvi  vijeka, 
izmedii  ijecnika  n  Mikajinii  i  Belinu  (96^).  Si- 
najska  gora  jest  u  Ai-abiji.  N.  Rauina  69''.  gal. 
4,  25.  Beriiardui  Sl^.  Piik  Ai-abije  se  upute.  M. 
Vetrauic  1,  160.  U  slavnoj  Arabiji.  N.  Najesko- 
vic  2,  9.  Arabija  rodna,  ali  ti  pitna,  cestita  Ai'a- 
bija,  Aa'abisf.  felix.  Bella  96".  Mirisna  drvja  od 
Arabije.  J.  Banovac,  pred.  28.  Muhamed  posla 
likara  ix  Arabiju.  M.  A.  Rejkovic,  sabi-.  5. 

ARABISTAN,  Arabistana,  m.  arap.  'arabistan, 
vidi  Arapska.  Cnii  Arap  iz  Arabistana.  Pjev.  crn. 
273.  Nar.  pjes.  petr.  1,  308. 

ARACIC,  Hi.  prezime  ii  Tiiraka  i  u  llriscana ; 
muze  bin  od  tur.  araca,  niznk.  Zvoce  1"  toke  Miijc 
Ai'aciia?  Bos.  pri.  1,  38.  Vukoman  Aracic.  Rat  318. 

ARACINOVIC ,  m.  prezime.  Aracinovio  od 
Brocna.  A.  Kacio,  korab.  452. 

ARAD,  m.  grad  ii  Ugar.'ikoj.  Tzmeia  rjccnika 
.samo  i(  Viikorii.  Aradt.  S.  Novakovic,  pom.  123. 
U  Aradu  na  krajiui  gradu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  557. 


—  Stan  Arad,  varos  kod  onoga  prednega.  Seni. 
prav.  1878.  91.  —  Arad  gaj,  selo  blizit  prednega 
mjcstii.  Sem.  prav.  1878.  91. 

ARADAC,  Araca,  m.  selo  ii  Banatu.  Sem.  prav. 
1878.  98. 

ARADtN,  in.  ime  liirsko;  iirnp.  haircddin  (,du- 
bar  It  vjeri',  pobuznn).  Narod  prira  da  je  to  bila 
kiila  nekoga  Turrina  Aradina,  koga  jo  pogubio 
^utica  Bogdan.  M.  D.  Miliievic,  srb.  787. 

AR.'\nsKI,  ad.j.  slo  pripada  Aradu.  Vuk. 

ARiVDANIN,  m.  coijek  iz  Arada.  Akcenat  se 
mijer'ia  u  pi.  Aradaiii  i  tako  osta^je  u  svijem  obli- 
cima  miiozinc,  samo  je  u  gen.  pi.  joH  i  zadni  slog 
dug:  Aradana.  —  [zmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  Miho  Aradanin.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  75. 
Aradani,  moji  sokolovi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  558. 

ARAGONMA,  /.  Ai-agonia.  Kra|a  od  Arago- 
iiije.  M.  A.  Re|kovi6,  sabr.  31. 

ARA(jONSKI,  adj.  Aragouiae.  Od  xv  vijeka. 
Ni  za  strah  cara  turskoga,  ni  kra|a  ugrskoga,  ni 
kra}a  aragoni>skoga.  Mon.  serb.  446.  Krajestva 
aragonskoga.  F.  Glavinid,  cvit  30. 

ARAJDAJ,  m.  i  f.  animi  relaxatio.  Samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  arajdati. 

ARA.JDALAC,  arajdalca,  m.  qui  animum  rela- 
xat.  Samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  arajdati. 

ARAJDALICA,  /.  quae  animum  relaxat.  Samo 
It  Stulicevu  rjecniku. 

ARAJDANE,  n.  recreatio,  oblectatio.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  ii  Mika(inu  (,nasladeiie, 
recreatio,  oblectatio  oblectamen,  oblectamentum, 
relaxatio  animi,  solatium'),  u  Belinu  (63''.  259''. 
545''.  560»),  Bjelostijencevu,  Voltigijinu  i  Stuli- 
cevu. —  isporedi  arajdati.  Da  joj  poskakivase 
srce  od  radosti  i  ai-ajdauja.  B.  Kasic,  per.  85.  Ja 
cu  . . .  da  mi  muke  tvoje  budu  nioja  arajdanja.  73. 
Budi  nima  .  . .  u  putu  arajdanje.  B.  Kasic,  rit.  260. 
Za  arajdanje,  animi  causa.  Mikaja  5''.  Ne  bilo  za- 
prike,  ka  bi  vas  smela:  ne  posli  kucni,  ne  puto- 
vaiia,  ne  spavaiie,  ne  arajdaiie,  ne  pi-iateji.  A.  d. 
Bella,  razgov.  47.  Ovo  arajdaiie  i  uzivaiie  ispu- 
nilo  se  je  u  meni.  Ziv.  is.  54.  K-i'aj  danaske  s  to- 
likijem  arajdaiiem  hoce  ucinit  da  poginem.  B. 
Cuceri  368. 

ARAJDATI,  arajdam ,  pf.  i  impf.  recreare, 
obleetare,  vc.seliti,  razveseliti,  obradovati.  —  Od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu  (,nasla- 
diti,  recreare,  obleetare-),  u  Belinu  (63''.  257a. 
259i>.  618a),  Voltigijinu  (ergotzen,  belustigen),  i 
Stulicevu.  —  Bice  od  grc.  'QuiCw  (ozdraviti,  opo- 
raviti  se,  odmuriti  .se)  s  dodanim  sprijeda  a.  — 
isporedi  arajstvo. 

1.  prclazno:  moze  tiza  se  imati  u  instr.  ono 
cim  se  iini  sto  glagol  znaci:  perfektivno:  Arajdat 
prijateje.  M.  Drzic  62.  Koji  si  se  meiie  nedostojna 
svake  utihe  dostojao  kadgod  obeseliti  i  arajdati 
utisenstvom  tvojim.  B.  Kasic,  nasi.  105.  Arajdat 
ces  usi  moje  odgovorom  tve  milosti  (auditui  meo 
dabis  gaudium  et  laetitiam).  I.  Dordic,  salt.  166. 
Uzaznaiie  od  ove  dvije  stvari  moglo  je  arajdat  a 
ne  smutit  Mariju.  Ziv.  is.  1 79.  —  imperfektivno  : 
Koja  te  u  cas  arajdaju  i  prohode.  B.  Cuceri  237. 

2.  sa  so:  rejleksirno:  perfektivno  (koliko  sc 
moze  raspoznati):  Za  to  so  obescli  ona  veoma  i 
arajda  so  ii  gospodinu.  B.  Ka.sic,  per.  130.  Kain 
izda  Abela  zazvavsi  ga  da  se  s  liime  budo  araj- 
dati malo  po  gaju.  A.  d.  Bella,  razgov.  24.  Do- 
dajto  mi  jodno  zrcalo  da  se  ogledam  i  arajdam. 
B.  Cuceri.  33.  Prosetaj  se  k'o  i  druzina;    arajdaj 


AEAIDAV 


99 


ARAP 


se  po  iilicah  i  prozorijeh.  40.  —  s  akiis.  i  prijedl. 
na:  Da  cete  otit  prid  jednoga  fovjeka  blaga  i 
mUostiva,  koji  ie  se  veoma  arajdat  na  vase  jjod- 
nizenstvo,  ter  ce  vam  dati  svaki  nacin  da  izidete 
iz  tega  nesrecnoga  bitja.  Besjede  krst.  124.  Je.sfce 
li  culi  sto  su  mi  odgovoriliV  jeste  li  se  arajdali 
na  nihovo  obecaiie?  187.  Bit  cete  se  pristrasili 
od  prve,  a  arajdali  na  di-ugu^  269.  —  iiiipcrfek- 
tiono:  Arajdat  se  pazeci  ga.  Cestitosti  54.  Puno 
su  se  na  prikazu  onn  lijepu  arajdali.  44.  Arajdaj 
se  najmaiie  na  bastine  raztrapjene.  192.  Nu  cujte 
sadar  drugoga  lovca  i  lov  drugi,  na  koji  cete  se 
s  koristi  vasoni  arajdati.  269. 

3.  iiart.  praet.  pass,  arajdan:  a)  recreatus, 
laetitia  affectus.  Mikaja,  Bella  (631).  618^),  Stulic. 
—  h)  recreans :  Kako  da  bila  bjese  u  mjestu 
hladnu  i  arajdanomu.  B.  Kasic,  per.  IGl. 

AHAJDAV,  adj.  ijui  animum  relaxat.  Saino  u 
StuUcevu  rjecnika. 

AEAJDAVATI,  arajdaviim  i  arajdajeni,  impf. 
recreare,  oblectare.  isporedi  arajdati.  Od  xvii  vi- 
jeka,  ismedu  rjecnika  it  Sjelostijeiicevii,  Voltiiji- 
jinii  i  Stidicevu. 

1.  prelazno :  Arajdavajuci  i  nasladujuii  I'le  dusu. 
B.  Kasic,  per.  76.  Kad  bi  se  ona  razgovarala 
s  druzijemi,  arajrlavaiSe  ju  svojijem  prikazanjem. 
69.  Tisase  ju  i  arajdavase  ju.  129.  Kakono  brata 
nasega  arajdavah.  B.  Kasic,  rit.  .379.  pracs.  araj- 
dajeni :  Cteiie  vazda  arajdaje.  B.  Kasic,  nasi,  xviii. 
Voii  ove  krjeposti  arajdaje  svakoga.  B.  Kasic 
ft'au.  V. 

2.  sa  se:  refleksivno.  Imam  arajdavat  se  i  uzi- 
vat.  Ziv.  is.  54.  U  koj  se  bog  nasladuje  i  araj- 
dava.  B.  Kasic,  per.  iv.  Prikazaiie  ponosito  jur 
pocine:  puk  je  u  muku,  gleda  svak  i  arajdava 
se.  B.  Cuceri  129.  Da  se  seta  i  arajdava  po  veoma 
raskosnu  perivoju.  241.  —  *•  instr. :  Ter  bi  se 
arajdavala  utisenjem  svoga  prislatkoga  vjerenika. 
B.  Kasic,  per.  126.  —  .s  akiis.  i  prijedl:  na:  Da 
se  arajdavate  na  I'legovo  stvorene.  Besjede  krst. 
73.  Gledajuci  je  ne  arajdavase  se  na  nu,  neg  pun 
Xalosti  i  zlovo|e  poco  uzdisat.  71.  Arajdavase  se 
na  Fi-anceska  ovako  fista.  231.  Svak  na  iiegovu 
skladnu  cud  i  bo|i  zivot  puno  se  je  arajdavo.  B. 
Cuceri  384.  Smijete  .se  i  arajdavate  na  ovi  vid 
zivine  poplasene.  37. 

AilAJDAVSTVO,  n.  aninii  relaxatio.  Samo  it 
Stuliievii  rjecniku. 

ARAJDENE,  n.  vidi  arajdaiie.  samu  it,  jednoga 
pisca  proHoga  vijeka.  06u  pojti  na  arajdene.  P. 
Macukat  14.  Da  ga  odvede  na  arajdene.  15.  Pu- 
sticu  ga  na  arajdene.  17. 

ARAJDNOST,  arijdnosti,  /.  oblectatio.  sdiiw  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Kupovat  niojom 
sriiiom  arajdnosti.  J.  Kavaiiin  15. 

ARAJSTVO,  n.  delectatio,  radost,  inilina.  samo 
II  Vukovii  rjecniku  (gdje  se  napomine  da  se  go- 
vori  II  Srijemu).  Od  arajdati;  pred  a  olpalo  je  d. 
—  Sad  je  kopati  od  arajstva,  n.  p.  jjoslijc  ki.se. 
Vuk,  rjec.  B*. 

ARAKCIN,  arakiina,  m.  klolnik  postnvlen  ko- 
zom,  pileus  pelle  subductus.  isporedi  rakcin.  Od 
XVII  vijeka,  samo  it  rjecnicima:  Mikalimt  (sa 
znacenem  kojc  je  stavlenu),  u  Bjelostijencevii  (.pi- 
leus parvus  rotundus,  sive  is  sit  ex  corio,  panno, 
vel  pelle')  *  Stidicevu  (kao  u  Mika}inii).  —  Od 
arap.  'arakcin,  kapica  kiija  se  twsi  da  kitpi  znoj 
po  glavi,  od  'arak,  znoj. 

ARAKSATI,  im})f.  prijitati  (s  ladom),  navem 
appellere.  od  tal  arrecare.   samo   it  jednnj   ktiizi 


prosloga  vijeka,  za  praes.  neina  potvrde.   Arak- 
sase  u  kraju,  i  pojdosmo  po  kraju.  Glasnik  31,  .307. 

Aram,  arama,  m.  vidi  harain. 

ARANDIO,   arandjela,   m.  vidi   kod   arhandeo. 

ARANDEL,  m.  vidi  kod  arhandeo. 

ARANDELOV,  adj.  vidi  arhandelov. 

ARANDELOVAC,  arandelovca,  m.  1.  vidi  aran- 
delovstak.  —  2.  varosica  u  Srhiji  u  okrugu  kra- 
gujevackoin,  koja  .se  prije  zvala  Vrbica.  K.  Jova- 
novic,  rec.   119.  87. 

ARANDELOVACKI,  adj.  sto  pripada  mjestu 
Arandelovcii.  Opstina  arandelovacka.  K.  Jovauo- 
vi6,  rec,  119. 

ARANDELOVICA,  /.  arandelov  post,  jejunium 
archangeli.  Samo  ti  Vitkovu  rjecniku. 

ARANDELOVIC,  m.  prczime;  po  ocit,  kome  je 
ime   Arandel.   D.  Avramovic ,   sv.  gora  199,  225. 

ARANDELOVSTAK,  m.  thtjck  koji  slavi  aran- 
delov dan,  cliens  archangeli.  isporedi  araudelovac. 
U  nase  vrijenie,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vitkovu. 
Kako  se  stariji  brat  mojega  oca  ozenio  od  Aran- 
delovstaka.  Vuk,  ziv.  72. 

ARANDELSKI,  adj.  vidi  arhandelski. 

ARANDEO,  ariindela,  iii.  vidi  kod  arliandeo. 

ARANDIJA,  /.  ime  zensko  od  Arhanda,  koje 
vidi;  isporedi  i  Andija.  Sr.  Nov.  1878.  260.  462. 
M.  Kovacevic, 

ARANICKI,  (tdj.  prezime,  po  ocii  Aran  if  ii.  c 
.je  postalo  od  is,  koje  .se  sastavilo  w  jedan  glas, 
a.  neki  i  pisit  ts.  Dolazi  .mmo  it  nase  vrijeme.  sa 
c:  Petar  Araiiicki.  D.  Avramovic,  sv.  gora  258. 
Seni.  prav.  1878.  13.  —  .sy(  ts:  Dorde  Aranitski. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  191.  264. 

.•\RANIT,  Aranita,  m.  ime  inusko;  bice  jeilno 
sti  Alu-anit,  pa  mu  se  samo  izgitbilo  h.  Dolazi  i 
prije  nasega  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  43. 
Zem|ak  1871.  2.  dolazi  proslngii  vijeka  i  kao  prez- 
ime:   Lau§   Aranit.    Bud.   spom.  glasu.   ii.   3,  76. 

ARANITIN,  adj. prezime,  prosloga  vijeka:  Stje- 
pan  Aranitin.  Bud.  spom.  glasu.  ii.  3,  72. 

ARA>fITOV,  adj.  arbanaski,  albanus.  Samo  u 
jednom  rukopisu  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Danicieevit.  iza  r  bice  samo  grijeskom  u  rukopisu 
izostavjeno  v.  isporedi  arvanitski.  Aranitoveht 
plemeni..  Danicic.  1,  14. 

ARANITOVIC,  m.  prczime,  po  ocu  Aranitu. 
Dolazi  xvi  vijeka  (ali  u  zapisii  nasega  vremena.) 
i  u  nase  vrijeme:  Iz  sela  Stragara  neki  Aranito- 
vic.  Olasnik  25,  68.  Jova  Aranitovio.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  351. 

ARANITSKI,  mij.  vidi  Aranicki. 

ARANKATI,  arankani,  impf.  od  tal.  arrancare, 
napadati,  navapvati,  aggredi.  Samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  —  1. prelazno:  Njetko  me  aranka. 
N.  Najeskovic,  1,  289.  —  2.  neprclazno :  na  koga : 
Odi  ga  Frario  pozna  ter  na  liega  aranka.  N.  Na- 
jeskovii  1,  288. 

ARANKO,  M.  ime  m.usko;  moSe  hiti  od  Aranit. 
Prije  nasega  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  43. 

ARANTOS,  vidi  aratos.    Samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  .samo  it  Vitkovu  (gdje  se  dodaje 
da  .se  govori  u  Bisnit).  Tako  me  arantos  ne  bilo 
Nar.  posl.  vuk. 

ARAP,  m.  1.  vidi  Arapin.  —  2.  musko  ime  tiir- 


ARAP-AOmrCA 


100 


ABAPKII^A 


sku.  Izido  Arapi.  paSii  s  vDJskdnii..  PaiiiiSii''  1, 
14.  To  su  ilvoi'i  ago  Araji-aRo.  Nar.  ])jos.  vuk. 
2,  >i22. 

ARAI'-A<ilNlCA,  /.  zetia  'I'un'itia  /»<  tiiicim 
Ardj'ti  kiiji  jc  aga.  ixporetli  agiiiica.  IziJi  ilc, 
Arap-agiiiiin.   Nur.  pj<'!<.  viik.  2,  (>23. 

AKAPARSKO  POI^E,  n.  po\e  u  Bomi  hlizii 
Skoiiirr-  Vnkiiim.  Akmitiiacijn  se  zna  snmn  nnn- 
likd  kdliko  Jf  Zdhilr-i'iKi,  a  hez  aiimi'irjr  koji  kra- 
tak  akcemit  i  tin  pri'om  ill  na  dniyom  sUh/u. 
Glasnik  20,  289.  21,  350.  22,  49. 

ARAP(-AD,  /.  coll.  .soboles  maura.  Sawn  ii  ixde 
prijcme,  izmedii  rjecniku  sania  u  Vukmni.  I  ])o- 
s'jeco  dvoje  aiapcadi.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  624.  Med 
dvanaesfc  braiie  Aiapcadi.  2,  373.  Deco  Arapfiadi! 
2,  374. 

ARAPCJE,  Arapfieta,  n.  pupr  maurus.  Od  pro- 
sloga  I'ijrka,  izmedii  rjc.cnika  xamo  u  Vukoim. 
Sina  rrna  kako  araprp.  F.  LastriA,  test.  ad.  14. 
nod.  2tiO.  Jos  arapco  Vako  govorase.  Nar.  pjos. 
petr.  3,  309. 

ARAPIJA,  /.  coll.  Mauri.  Samo  u  nose  urijcme, 
izmedii  rjecnika  savio  u  Viikoru.  Tad  navali  juta 
Ai'apija.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  HijH.  Navalite  juta 
Arapijo!  2,  .367. 

ARAPIN ,  HI.  Arabs ;  Aethiops ,  Maurus.  — 
Glasoei  -in  stujc  samo  u  jednini,  vrlo  rijetko  u 
vmozini  (vidi  dafe  pod  2,  h.),  alt  jr.  icsto  ,je- 
dnina  i  hez  nih  Ai-ap  (indi  da(e^  pod  2,  h.).  — 
Akc.  nc  mijcna  samo  ii  gen.  pi.  Arapa.  isti  oblik 
II  jednoga  pisca  xvi^  rvjeka  ima  -ov  na  krajii 
(vidi  dafe  primjer  S.  JHiidinica).  —  Dolazi  od 
XVI  vijeka  (vidi  dole  primjer  A  Budinica),  iz- 
medii rjecnika  u  Mikalinn  (Arap  i  Arapin,  samo 
,crnac,  Aethiops,  Maurus'),  u  Betinu  (Arap  i  Ara- 
pin, Arabs  i  Maurus  96^.  498a),  „,  Bjelostijenievii 
(Ai-ap  i  kajkavski  s  dodanim  h :  Harap  i  Hara- 
pin,  M  oba  znacena),  u  Jambresicevu  (samo  sa.  h: 
Harap,  Arabs,  i  s  pridjevnm  cmi,  Maurus  45.  544), 
((  StuUeevu  (Arap  i  Arapin,  samo  Aetliiops)  * 
Vnkovii  (Arap  i  Arapin,  samo  Aethiops,  Maurus). 
—  osim-  kajkavskih  pisaca  dolazi  grijeskoni.  sa  h 
sprijeda  i  u  drugih  od  xvii  vijeka  kad  se  giihilo 
po  nekim  krajemma  h  te  se  pisalo  i  gdje  ne  treha, 
a  u  Ornoj  se  Gori  i  govori  tako.  —  isporedi  Arab. 

1.  Arabs:  xvi  vijeka:  U  Aleksandriju  i  u  ina 
mista  Arapov  il  Saracinov  Egipta.  S.  Budinic, 
ispr.  136.  —  XVII  vijeka:  Ajrapi.  I.  Bandulavic 
153.  djel.  2,  11.  —  u  nase  vrijeme:  Ai-api.  Vuk, 
djel.  2,  11.  —  moze  biti  da  je  toga  znacena  i  u 
ovijem  p)rimjerima  xvii  vijeka:  Vojnici  Arapi  D. 
Barakovic,  vil.  6S.  Arapa  se  uz  liiJi  cesto  tri  ti- 
suce  tri  krat  stalo.  I.   Gundulic  329. 

2.  Aethiops,  Maurus,  cesto  s  pridjevom  crni, 
ali  i  bez  nega;  isporedi  Crnac.  a)  jednina  sa -in, 
mnozina  bez  -in:  aa)  bez  pridjeva  crni:  xvii  vi- 
jeka: Idol  strasno  poce  ruti  govoreci:  nisani  ja 
bog  nego  djaval.  Za  tiiu  izleti  van  u  priliki  di- 
tica  jednoga  Ai-apina.  F.  Glavinic,  cvit  291.  Da 
Arapin  proinini  kozu  svoju.  P.  Posilovic,  nasi. 
SSb.  xviii  vijeka:  S  l;akvim  god  pogrdnira  Ara- 
pinom.  F.  Lastric,  test.  ad.  14.  Ako  prominiti 
more  Arapin  kozu  svoju.  F.  Lastric,  ned.  121. 
Zahido  Arapina  pere.  A.  Kanizlic,  kam.  67.  Med 
Arapim  tko  pribiva,  stid  ga  s  bilim  licom  biva. 
V.  Dosen  96.  —  u,  nase  vrijeme:  Onda  Marko 
udri  mod'  Arapo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  367.  Arap 
dever,  stari  svat  Arapin.  2,  396.  Ja  ne  niogu  ju- 
bit'  Arapina.  2.  163.  Covjek  Arapin,  vlastelin  ca- 
rice  arapske.  Vuk,  djel.  8,  27.  —  bli)  s  pridje- 
vom crni:  ori  xvii  vijeka:  Jutros  sam  osvauula   u 


crnoga  Arapina.  1  Oundulic'-.  393.  Oini  Arapi.  .1. 
Armolusic,  slav.  59.  Da  nadete  jednoga  Arapina 
ne  .samo  crna  nego  joster  izraiiena  smrtnim  ra- 
nama.  F.  Lastri6,  tost.  ad.  15.  Crni  Arapi  oru- 
i>,ani.  I.  A.  Nenadic'',  Samb.  7.  Pot  stotina  crnijeh 
Arajia.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  396.  Al'  eto  ti  cnia 
Arapina.  2,  396.  Zla  ti  sroca  cmi  Arapine !  2, 
398.  No  bojte  se  ernog  Ai-a])ina.  3,  16.  —  b)  mno- 
zina  sa  -in-:  xvii  vijeka  »  jidiioga  pisca  ii  .fliku, 
i  xvMi  vijeka  It  Hjeloslijriirevu  rjeinikii  (47*')  i 
u  dim  driiga  pisca,  sada  samo  ii  jijesiiii :  Tor  kad 
ona  tako  izgine,..  crnce  lupeze  Arapine  i  gu- 
sare  od  istoci,  nih  ie  utinit  jariicare.  I.  Gundu- 
li<''  518.  Pod  jarmom  Arapina  cvile.  A.  Kanizlic, 
kam.  164.  Araj)ine  cudnovato  jest  svladao.  A.  Ka- 
ni?.li6,  utoc.  415.  Ote  luku  i  grad  otoinanskijeni 
Arapinom.  B.  Cuceri  396.  Sto  Tatara,  dvosta  Aia- 
pina.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  160.  —  c)  jednima  bez 
-in;  bez  pridjeva  crni  i  s  nim:  Vidi  jednoga 
Arapa,  gdi  lipa  diva.  .1.  Banovac,  pripov.  205. 
Ako  crni  Arap  niozo  prominiti  svoju  kozu.  J. 
Banovac,  prod  7.  Perom  Arapa.  11.  Da  udi)  sin- 
giri  spadu  s  onog  zalosnoga  Arapa,  da  udi|  ozdravi 
i  da  se  uciiii  bio.  F.  Lastric,  test.  ad.  15.  Na  ra- 
inenu  Arapa  nosi.  A.  Kanizlic,  fran.  24.  Arap 
pade,  a  Marko  dopade.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  400. 
Kako  dode  Arap  prekomorac.  2,  418.  Car  izvede 
Arapu  devojku.  2,  396.  Pa  se  kriju  za  Arapa 
sluge.  2,  422.  Ako  bude  crni  Arap  dos'o.  4,  304. 
—  d)  sa  h  spirijeda:  Ne  cini  se  krstjanin  Hara- 
pin.  M.  Radnic  228.  Vidila  sam  jednoga  Hara- 
jjina.  .T.  Filipovic,  prip.  3,  170.  Volila  sain  poslu- 
sati  onoga  Harapa  170.  A  iz  magle  Harap  isko- 
cio.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  321.  Nogo  vidi  crna  Ha- 
rajjina.  3,  222. 

ARAPINA,  /.  atigiii.  Arap.  Za  nim  dode  crna 
Arapina.  Nar    pjes.  juk.  563. 

ARAPINCE,  Arapinceta,  n.  vidi  Arapce.  Samo 
11  jednoj  pjesmi  i  iz  ne  u  Vukovu  rjecnika.  Al 
procvili  Arapince  crno.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  625. 
Daj  mi,  sejo,  Arapince  crno.  625. 

ARAPINKA,  /.  vidi  Arapka.  1.  zena  Arapka. 
Samo  u  Ujelostijencevii  rjecniku  (47b  gdj^  gfgji 
po  kajkavskom.  gnvoru  s  dodanim  sprijeda  H).  — 
2.  neka  kriiska,  koja  se  zove  i  Arapka.  Samo  ii 
jednoga  pisca   nasega  vrennna.   B.  Sulek,  im.  4. 

ARAPINOV,  adj.  Aethiopis.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  Arapov. 

ARAPINSKI,  adj.  vidi  arapski.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  u  Bjelostijencevu  rjecniku 
(1241)):  u  obojice  s  dodanim  sprijeda  h  po  kaj- 
icav.tkom.  govoru.  Harapinski  vojevoda.  P.  Vitezo- 
vi6,  odij.  76.  Harapinska  zemja,  Arabia.  Bjelo- 
stjenac  124''.  —  adv.  ,harapinski',  arabice.  Bjelo- 
stjenac  124''. 

AR.\PKA,  /.  Maura.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  isporedi 
Arapkiiia,  Ai-apinka.  —  1.  zena  Hi  djevojka  Arapka : 
Druga  Tiu'kiiia  Arapka  bijase.  P.  Knezevic,  osm. 
273.  Nit  me  zovu  gospojom  Grkiiiom,  vec  Arap- 
koin  crnom  prosjackiiiom.  A.  Kacic  razgov.  160. 
I  ja  sjedoh,  mati,  otpocivat',  a  uza  me  Arapka 
devojka,  zagrli  me  crnijem  rukama.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  378.  Tavnica  mi  nije  dodijala,  dodija  mi 
Aj-apka  devojka,  dolazeci  jutrora  i  vecerom.  2, 
377.  —  o  arapiskim  glavaina  na  grbii:  Tvoj  ki-iz 
erven,  plodna  Bosno, . . .  sad  kriv  se  je  priokosno 
tebi  u  inuke  obratio ;  tve  Arapke  okriinene  cvile. 
J.  Kavanin  286.  —  2.  nekaka  kruska,  tarda,  crn- 
kasta.  piri  genus.  Vuk,  rjec.  &>.  B.  Sulek,   im.   4. 

ARAPKINA,  /.  Maura,   isporedi  Arapka,  Ara- 


AEAPOV 


101 


ABBANASI 


pinka.  Ocl  xvn  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Sttili- 
cevu  i  Vnkovu.  Kraj  objubi  robiiiu  Arapkinu.  M. 
Eadnic  377.  —  u  istoga  i  jos  u  jednoya  xviii 
vijeka  grijeskom  sa  h  sprijeda:  Harajikiiiu.  212. 
Koja  je  Harapkhia  bOa.  E.  Pavic,  ogled.  151. 

AeaPOV,  adj.  Aethiopis.  U  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  saino  u  Vuknm.  Ugleda  ga,  Ara- 
pova  straza.  Nar.  i)je.s.  vuk.  2,  421.  I  dade  mu 
sab}u  Arapovu.  3,  13.  —  /  sa  h  sprijeda  (isporedi. 
Arapin):   I  bijele  kiile  Hai-apove.   Ogled,  sr.  462. 

ARAPOVAG,  Arapovea,  m.  selo  u  Srhiji  w 
okrugu  biuyradskoni.  K.  .Tovanovie,  recn.  97. 

AEAPOVCI,  Arapovaca,  m.  pi.  ime  isvoru  n 
Hercegoi'irri.  Seheni.  herceg.  1873.  17. 

AEAPOVIC,  m.  prezime.  Obori  hajduka  Ara- 
povioa.  M.  D.  Milicevic,  vec.  223. 

AEAPOVICI,  Arapovica,  ni.  pi.  neko  nelo  koje 
se  pomine  prije  nasega  vremeiia,  hlize  nepoziiatv. 
S.  Novakovic.  pom.  123. 

AEAPSKA,  /.  adj.  1.  Arabia.  Bolazi  od  pro- 
sloga  vijeka ;  neki  ku  pi^ali  i  sa  b  iiijestu  p :  U 
Egijitti.  u  Ai-apsko],  u  Zapadnnj  Ijidiji.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  243.  Posla  likara  u  Arabiju.  Ovaj  bivsi 
godinii  dana  u  Arabskoj,  iiitko  ga  ne  zvase  po- 
radi  likai'ije.  M.  A.  Ee|kovic'',  sabr.  .">.  U  Arapskoj. 
Vuk,  gal.  4,  25.  —  2.  Aethiopia:  Od  Etiopije  ili 
ti  Arapske.  A.  Kanizlii';,  kam.  798.  —  iajioredi 
arapski. 

AEAPSKI.  adj.  arabifus;  aethio)]iciis,  mauri- 
eus.  —  ixpuredi  Arapin.  —  1.  arabicns:  od  xvi 
ili  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika(inu,  Be- 
linu  (95*),  Bjelostijemceru  (119i>  .s-  dodanim  spri- 
jeda h),  II  Jamhreiiicevn  (45i)  taknder  .««  h)  i 
Stidiceini.  Daro\-a  jVmu  pariza  bfla  ara]iskoga. 
Aleksand.  iiov.  124.  .4l(^ksaiid.  jag.  stariii.  3,  31]. 
Trijes  kona  sn  u  jjovodu  arapskoga  ml  plemoiia. 

1.  Gundulic  425.  Ai-ap.'ika  zem|a,  Arabia.  Mika|a 
().  Bella  90='.  Oni  re  se  skitati  po  arap.skim  pu- 
stii'iam.  A.  Kacic ,  kor.  88.  Arapsko  slikovai'ie ; 
evijetje  ispisano  iia  arapsku,  pictura  arabica. 
Bella  95''.  Stulic  3'>.  Na  dvanaest  ata  arapskije. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  374.  iieki  su  pisali  b  mjesto  p 
(isporedi  Arab):  Bagdatske  arabske  gos])od5cine 
skrati.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  21.  Feniee  arabskoj  u 
planini  kad  ponovit  sebo  iste.  P.  Kanavelie,  dubr. 
15.  —  2.  aethiopicus.  mauricus;  izmedu  rjecnika 
.samo  n  Vukovu.  Andrija  otide  u  zem)u  grcku, 
Matije  u  arajisku.  F.  Lastric,  test.  251.  Jednom 
bijah  u  zemji  arapskoj.  Nar.  pjes.  \'uk.  2.  371!. 
Mila  cerca  krala  arapskoga.  2.  377.  Marko  s'jece 
arapske  junake.  2,  365.  I  arapski  jezik  razumijem. 

2,  269.  —  sa  h  sprijeda  (isporedi  Arajiin)  u  zemju 
harapsku.  Pjev.  cm.  11.  Car  harapski  vika  na 
gelata.  294.  —  3.  adv.  arapski,  arabice  /  man- 
rice.  Govori  cu  turski  i  arapski.  A.  Kai^ic,  razg. 
220.  Arapski,  arabice.  Bella  95''. 

AEAS,  m.  preziine,  xvi  vijeka  u  rarazdin.<:knj 
zupaniji.  maze  biti  od  mag.  aros,  trgorac.  Ivan 
Aras.  Mou.  croat.  290. 

AEASAN,  m.  brdo  Harsaii  blizu  Muhaca  u 
Ugarskoj.  koje  dolazi  tako  zapisano  prije  nasega. 
vremena.  Podt  Arasanomt.  Danicic  1,  14. 

AEASLAMA,  /.  indi  aslama. 

AEATA,  /.  vese]e,  vesela  zabava,  delectatio. 
dolazi  H  7iase  vrijeme  samo  jednom  ii  narodnoj 
pripovijeci,  gdje  se  znaiehe  ne  maze  potpuno  2>u- 
znati,  te  moze  biti  i  malo  driigacije.  Tu  su  svi-  I 
rale,  huka,  buka,  pjesma  i  arata  velika.  Nar. 
prip.  vuk.^  276.  Postanem  ce  biti  od  grc.  /(ooaiug,  i 
igra,  sala,  od  iega  je  i  u   Tiiraka  borata,  ^  .s'a/a,  ' 


graja;  wjesto  o  moze  biti  i  itamparskom  grije- 
skom  da  stQJi  a. 

AEATOS,  adv.  rece  se  proklinuii  kad  se  covjek 
opro.'iti  kakoga  zla  ili  ga  se  zeli  oprostiti.  Od 
grc.  dottrog,  ex.secrabilis,  proklet.  Od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu.  rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
ara,ntos,  gdje  je  umctnnto  n.  —  Sto  se  piroklinc 
stoji  u  gen.  (Icao  uz  anatema).  Aratos  ga!  i  pos'o 
bezerorn !  I.  Zanici6  234  Kud  se  god  okrenes, 
strali!  Aratos,  refiem,  Carigrada  i  koliko  je  god 
u  ilemu  ijada  para!  D.  Obradovic,  bas.  385.  Ara- 
tos i  takoga  zeta!  Nar.  prip.  vuk.'  211.  Aratos 
ti  kirije,  sadi  mi  s  kola.  Nar.  posl.  vuk.  10.  Ara- 
tos ti  dva  novca !  Nar.  prip.  vuk.  218.  —  i  s  partic. 
bilo:  Vati  Marku  desni  skut  dolame,  trze  Marko 
noze  od  ])ojasa  te  odsece  desni  skut  dolame :  ,idi 
bedo,  aratos  te  bilo!'  Nar.  pjes.  vuk.  2,  358.  Ara- 
tos ga  bilo !  Vuk,  rjec.  6. 

AEATOSIl^ANE,  ii.  exsecratio;  isporedi  arato- 
silati  se.  Samo  a   Vukorii  rjecnika. 

AEATOSil^ATI  SE,  arat6si)am  se,  impf.  exse- 
crari,  proklintiti  sto  zeleci  ga  se  oprostiti.  —  Od 
aratos.  —  .S'rt»«o  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukoim.  —  Sto  se  tako  prokline  stoji  u 
gen.  Kad  se  ko  cega  aratosija.  Vuk,  nar.  pjes.  1, 
479.  Zar  mi  u  svacomu  da  primamo  ono,  cega 
se  drugi  aratosijaju?  Vuk,  odgov.  na  lazi  22.  Po- 
slije  su  mu  beglucili  o  svojoj  hrani  i  aratosijali 
se  begluka.  Vuk,  ziv.  259. 

AEAUNA,  /'.  arrlia,  kapara:  isporedi  rauna, 
ravna.  xvti  vijeka  samo  u  Mikalinu  rjecniku  417^. 
—  Od  grc.  «j)p«/i)!r.  Akcenat  je  po  svoj  prilici 
bio  na  n :  araiina  (i>idi  kod  rauna),  a  po  tome 
hi  dan  as  bilo  arauna. 

AEAVITSKl,  adj.  arabicns,  arapski.  u  jednoga 
pisca  prosloga  rijeka.  Od  'AnujiiTui.  Aravitski  juti 
zmaj  ]iotresuje  krili.  J.  Eajic,   boj  3. 

AEA^TfiANIN,  m.  Arabs,  Arapin.  xvi  vijeka. 
Bezboznih  aravjant.  Glasnik  10,  249. 

AEBADIGA,/.  od  tal.  erbatica,  travarina,  trav- 
wina,  popasa.  U  jednom  sponieniku  xiii  vijeka: 
samo  kao  globa,  kad  hi  ko  jiiistio  stoku  na  tud 
pasnik.  Ka  koli  stran  bi  pasli  prek  teh  razvod, 
ona  stran  zajiada  pene  marku  1,  so(lad)  malih 
40,  arbadige  marke  3.  Mon.  croat.  5.  7.  Arbadige 
jednu  marku ,  so(lad)  40.  10.  Gologoricani  nisu 
smeli  pasti  jjrez  dopustenja  Krbunac  v  Goretin, 
za  c  je  vazda  krbunski  bil,  i  takoje  arbadige 
Gole  Gorice  nisu  nigdari  mogli  past  na  Goretin ; 
i  kada  koli  su  nasli  zivine  nib,  vazda  su  ih  ru- 
bali  jednu  marku  i  so(lad)  malih  40.  9.  mjesto 
tamno,  koje  hi  moglo  biti  dosta  jasno  kad  bi  se 
nzelo  da  je  ,past'  iza  ,mogli'  cadere,  abolescere, 
ako  i  stoji  u  prijevodu  xvi  tnjeka  pasculare.  Sta- 
rine  6,  184.  ali  m,oze  biti  da  je  u  rukopisu  gri- 
jeskom  izostavjena  koja  rijee. 

AEBAN,  m.  Albanus.  Samo  tt  jednoga  pisca 
.xvn  vijeka,  samo  u  mnozini:  Aleksander  .  . .  vla- 
davac . . .  Arbanov.  F.  Glavinic,  cvit.  xiv. 

ARBANAS,  m.  vidi  Arbanasin. 

AEBANASA,  m.  vidi  Arbanasin  ;  saino  u  pjesmi. 
Vino  pije  Musa  Arbanasa.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  401 
Al  govori  Musa  Arbanasa.  407. 

AEBANASAC    Arbanasca,    ni.  vidi  Arbanasc  . 

AEBANASCI,  Arbanasaca,  ih.  pi.  selo  u  Srhiji 
u>  okrugu  toplickom,  srezu  dobrickotn.  mjeHani 
govore  i  u  nom.  kao  u  ace.:  Arbanasce.  ^j.  Ko- 
vacevic,  jme  .se  i  Arbanasae.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

AEBANASI,  Arbanasa,   m.  pi.  selo  koje  se  po- 


AKBANASKi 


102 


ARBUN 


niii'ie  XIV  rijil'd  ii  staroj  Srhiji  lie  dahlcu  od  sa- 
ilosi'icyn  Kiimaiiora  lia  sjever  htizii  seta  (jhtb'ie 
i  Arhilvrke.  Mon.  si'vb.  Ml.  —  .sc/f'xtc  liojc  nc 
lioniii'if  istoyn  rijflcK  hli:u  PriUpn  i  nuitidxtira 
Trc^karca.  ({InsniU  IH,  ;!7().  —  smiiu  sc  pu  hiienii 
ptuniite  jidiio  prijf  nii!<C(j(i  rniiieiiii,  tc  nc  »«■  nwze 
:nnti  je  li  koje  od  prednih,  (/<(jf  It  .;>.  S.  Nova- 
kovic'^,  pom.  123.  —  Podgrade  ii  Xiidiii,  till.  Boigo 
Erizzo.  Schoni.  jadi-.  187().  '25.  tu  Je  niiscje  iirba- 
nasko  od  prosloga  rijcka  (Miklosic!-,  alb.  Ibrsch.  2), 
all  naiiio  ime  iiijeslii  iiiiiie  bili  da  je  slarije  a  ti- 
jem  iiaKelan  saino  ponorleno  Hi  prekrojeno,  jer 
se  u  pjesmi  jcdnoya  pixca  praHoya  vijeka  sam 
y.adar  zcao  u  xiaro  vrijciiic  Arvasna:  Zadar,  So- 
liii  kail  so  znao,  buduc  jedaii  si"'li''  mali,  ki  so 
Arvasna  tada  zvao.  ,1.  Kavai'iiii  1U4. 

AEBANASI6,  m.  prezime,  koje  pomine  jedan 
pimc  jtrosloi/a  vijeka.  Arbanasii.  J.  Kavaiiin  184. 

AKBANASIN,  in  Albanus;  isporedi  Ariiautin. 
—  Glasovi  -in  stoje  samo  u  jednini,  all  se  jed- 
iiina  govori  i  hez  -in.  —  Akcenat  se  tie  niijena, 
samo  su  «  gen.  pi.  i  oha  zadna  sloga  diiga:  Ar- 
b&nasa,  —  Dolazi  od  xii  vijeka,  izmedit  rjeaiika 
It  Mikalinii  (sawo  Arbanasin),  it  Beliiiii  (Arba- 
nasin  /  Arbanas  58^),  ;/  Bjelti.^tijeiui'Vii  (uhuje), 
u  Viikoru  (samo  Ai-banas),  u  JJaiiieicevu  (Arba- 
nasin. 1,  14.  3,  552).  —  a)  u  jednini  sa  -in,  M 
vmozim  se  u  pretie.ieiiom  smislu  razumije  i  zem\a 
II  kojoj  zive  Arbanasi:  Priobretolii  odt  morLske 
zemje  Zetu  st  gradovy,  a  odt  arbanasL  Pilott. 
Mon.  Serb.  4.  Arbbanasint  da  ima  tu  zimovista. 
Mon.  Serb.  27.  Samodrtiii.Cb  sribjemt  i  grtkomt, 
bltgaromb  i  arbanasomt  Stefant  cart.  129.  Pottka 
vlahomB    i    arbanasomt    100   pertpert.    Zak.  dus. 

35.  Gde  prestoji  vlalit  ili  arbanasint  na  sele,  na 
tonitzi  sele  da  no  stanett  drugy,  za  nimt  grede. 

36.  Gontcb  arbanasint.  Glasnik  15,  289.  Arbanasi, 
koji  se  obretaju  u  crtkve,  da  rabotaju  kako  i 
srtbje.  Glasnik  15, 305.  Ili  je  tui-cint  ili  ai-banasint. 
Spom.  sr.  1,  132.  Da  mogu  hoditi  po  mora  i  j)o 
suhu,  po  bugarskoj  i  po  vlaskoj  zem|i,  po  srb}ehb, 
po  arbanasoht.  Mon.  serb.  410.  Skender-pasa  s  Ar- 
banasi s  lijevoga  mu  kraja  stoja.  I.  Gundulid  325. 
Arbanasin  Dei'vis  skoci.  523.  Vino  dobro  pijabu 
do  dva  mila  pobratima,  Vojin  Arbanasine  i  Tur- 
cine  Mostaranin.  Nar.  pjes.  bog.  139.  Ta  uvodi 
ovce  i  torine,  kod  ovaca  Turks  Arbanase.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  419.  Arbanas  iU  Arbanasin.  Vuk, 
nar.  pjes.  2,  401.  —  h)  u  jednini  bez  -in:  Pisne 
od  Muse  Arbanasa.  L.  l^tibuski  12. 

AEBA-NASKI,  adj.  Albanorum.  Od  xiii  vijeka ; 
all  toga  vijeka  samo  u  spomeniku  pisanu  bugar- 
ski,  a  poslije  istom.  od  prosloga  vijeka;  izmedu 
rjecnika  u  Bjelostijenceim,  Vukoru  i  Danicicevii. 
iiporedi  arbanaski.  V  zem^  arbanaska^.  Mon.  serb. 
3.  Vrhu  zemje  arbanaske.  J.  Kavanin  281.  Ar- 
banaska  zemja.  Bjelostjenac  3.  Ki-ausko  zvono  i 
arbanaska  zona  i  gradsko  magare,  to  su  najveii 
muoenici  na  ovome  svijetu.  Nar.  posl.  vuk.  160. 
Puni  su  ti  arbanaske  cudi,  nit'  su  Turci  niti  su 
Latini.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  542.  —  adv.  arbanaski: 
Latinski  mu  govori,  arbanaski  zanosi.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  417. 

AEBANASOVIC,  )«.  prezime,  koje  spomine  je- 
dan pisac  prosloga  injeka.  Dva  brata  Arbanaso- 
vica.  A.  KaciA,  kor.  491. 

ARBANaSka,  /.  adj.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
topliikom,  srezii  prokiipaC'kom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

AEBANASKI,  adj.  Albanorum;  isporedi  arba- 
naski, amautski.  Od  xiv  vijeka;  izmedit  rjecnika 
u  Mikalinii,  Belinu  (58)  i  Daniciievu.  Selt  i  ka- 
tunt    vlastkylit   i   arbanaStkilit.    Mon.   serb.   91. 


Arbaiiasku  /,c'ni]u.  Spom.  sr.  1,  132.  Po  vlaStkoj 
zoniji  i  po  urtbanasi.koj.  Mon.  serb.  525.  Arba- 
naska zpin|a.  Mika|a  fi;'.  Pirlio  gdije  Arbanaski? 
.1.  Kii\:ii'iin  242.  Svii  jo  prosao  srbsku  zomju  i 
arbanasku.  J.  Filipovii,  prip.  1,  vii.  Od  arba- 
naske rijeko.  Nar.  pjes.  bog.  182.  Na  arbanasku, 
pjiirotioo  more.  Bella  58'>.  E  60  kupit  arbanaSke 
ovce.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  424.  Arbanaske  puske 
zapucaso.  Ogled,  sr.  477.  A  razgoni  arbanaSku 
vojsku.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  220.  —  adv.  arbinaSki. 
Bela  58''.  Znade  tiirski,  znade  arbanaski.  Ogled. 
sr.  31. 

ARBANI.IA,  /.  Albania;  popiilus  albanus.  1. 
zem(a  urbttitttska.  Od  xvi  vijeka,  tzmedu  rjecnika 
II  Belinu  (581')  j  Viikovu.  Arbanija  i  ovili  i  tuzi. 
M.  Vetranid  1,  4(i.  Od  bliiiie  Arbanije.  I.  Gun- 
dulic  373.  Kano  ueinise  u  Arbaniji.  I.  An6i6, 
vrat.  2,  4,  172.  Odt  Kotora  i  Artbanije.  Starine 
10,  24.  Tanko  jedro  jedra^e  iz  plodnive  Arbanije. 
Nar.  pjes.  bog.  151).  I  od  nase  zemje  Ai'banije. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  69.  Od  sve  Bosno  i  Hercego- 
vine,  Arbanije  i  Urunielije.  4,  322.  Treci  (ferman) 
posla  tvrdoj  Arbaniji.  Ogled,  sr.  163.  Eazdvajaju 
dj'za'\ai  anstrijsku,  od  Turske  Arbanije.  Vuk,  posl. 
xviii.  —  2.  coll.,  narod  arbanaski.  Od  jjrosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovit.  Mahmut 
pasa  Busatlija,  koji  je  poginuo  na  Cmoj  Gori 
1796,  u  jednomo  pismu  Petru  vladici  zakline  se: 
,tako  mi  moje  }nte  Arbanije!'  Vuk,  rjec.  7».  Ako 
r  ti  se  vezir  odmetnuo  i  liegova  juta  Arbanija. 
Pjev.  cm.  84.  Ja  s'  u  moju  uzdam  Arbaniju.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  71.  Ne  dade  se  kleta  Arbanija,  vrlo 
smo  ill  malo  potisnuli.  5,  543. 

ARBAROZA,  /.  pelargonium  radula  Ait.  *  me- 
lissa  officinalis  L.  Od  tal.  erba  rosa.  U  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  it  koga  .<<u  i  znacena  oba 
i  postane.  B.  Sulek,  im.  4.  isporedi  matitiiak. 

ARBAZANOVIC,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme; 
7H0ZC  hiti  po  octi  rodom  iz  Albasana.  Mihailo  Ar- 
bazanovic.  Rat  325. 

ARBIC,  '«(.  prezime.  Od  Neretve  Bartuo  Arbi6. 
J.  Vladmirovic,  lik.  4.  Norini  75. 

ARBUNA,  /.  lieka  bijka  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena,  koji  i  .s-n,»»  sumna  je  li  joj  tako  ime  Hi 
rbina.  B.  Sulek,  im.  4. 

ARBOL,  m.  neko  bijelo  grozde  u  primorju;  bice 
isto  koje  se  zove  i  alban  i  postana  istoga.  Samo 
u  jednoga^ pisca  nasega  vremena:  Arbol  mali  i 
veliki.  B.  Sulek,  im.  4. 

ARBOR,  m.  mains,  katarka.  od  lat.  arbor,  tal. 
albero.  i'tporedi  arbuo,  jarbuo,  jambor.  (Miklosic, 
alb.  forsch.  2,  3.  pomine  arbur,  ali  mu  nema  po- 
tvrde).  XVI  vijeka,  Jzmedu  rjecnika  11  Belinu  (69») 
i  Bjelostijencevu.  Cinih  da  plav  sprave  i  arbor  i 
jidro.  P.  Hektorovic  4.  Nav  ima  arbor.  F.  Gla- 
vinic,  cvit  443. 

ARBORIC,  m.  prezime;  xw  vijeka.  Mon.  ragus. 
1,  258. 

ARBUL,  m.  vidi  arbuo.  Samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. 

ARBUIilCI,  Arbulica,  m.  pd.  zaselak  u  Srbiji 
II  okrugu  uzickoin.  srezii  moravickom.  K.  Jovano- 
vit,  rjec.  152. 

ARBUN,  arbuna,  Hi.  erytbinus,  morska  riba 
koja  se  talijanski  zove  pesce  albero.  Od  lat.  ar- 
bor; isporedi  arbuo.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (pesce  albero,  erytliinus  558''), 
u  Stulicevu  (tragolino,  rubeUio),  u  Vithovii  (ery- 
tbinus). Trije . .  i  arbuui.  P.  Hektorovic.  34.  Ar- 
buu,  pesce  albero.  L.  Zore,  rib.  19. 


AEBTJO  103 


ARE 


ARBUO,  iii-biila,  m.  drvo  od  lat.  arbor.  Dolasi 
od  XVI  vijeka.  1.  drvo  u  pravom  smirtlu,  arbor; 
smiio  u  jcdnoga  pisca  xvi  vijeha,  u  rjecniku  ni 
jednom.  Uzljeze  na  jedaii  arbno  od  morodelsa. 
N.  Eaiiina  223.  Ink.  19,  4.  —  2.  malus,  katarka; 
isporedi  arbor,  jarbuo,  jambor;  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjccnika  mmo  u  Mika(inii  (174^.  189''). 
Arbuo  od  cb-ijeva.  Mikaja  174^.  Kad  se  vjptar 
krene,  jeih-o  se  promijeui  a  arbuo  krppko  stoji. 
Poslov.  dan.  43.  Sveti  Luka  i  arbule  lupa.  119. 
Usadoni  jambor  posred  lade,  na  koga  se  uzdigne 
jodi-o  jii-ivezano  dugoj  a  tankoj  })alici,  kojn  na- 
zivju  lantina,  zove  se  arbuo.  L.  Zore.  rib.  8.  — 
3.  riba,  koja  se  zove  i  arbun;  vidi  arbun.  Sanio 
u  Belinu  rjecniku  (obS^.  gdje  stoji  i  arbun). 

ARCIBISKUP,  m.  vidi  kod  arhibiskup. 

AECIBISKUPAT,  arcibiskupata,  m.  vidi  kod 
arkibiskupat. 

AECIBISKUPIJA,  /.  vidi  kod  arkibiskupija. 

ARCIBISIvUPOV,  adj.   vidi  kod  arhibiskupov. 

ARCIBISKUPSKI,  adj.  archiepiscopalis.  pro- 
aioqa  vijeka.  Stolioe  ai'cibiskupske.  A.  Kanizli6, 
kain.  90. 

ARCIDJAK,  III.  vidi  kod  ai-kidjak. 

ARCIEPISKOP,  m.  vidi  kod  arliijopiskop. 

ARCIHERCESKI.  adj.  archiducalis.  u  jediioga 
pisca  prosloga.  vijeka  i  to  hez  h  (  sa  gs  mjesto 
s:  Kucu  kra|evsku  i  arciercegsku.  I.  Zanici6  vii. 

ARCIPOP,  »(.  vidi  kod  arkijjop. 

ARCIZAEA.N,  arcizakna,  iii.  vidi  kod  arhizakan. 

ARtllDUKESA,  /'.  tal.  arciducbessa,  arcbidux 
femina.  Arcidukesa  Marija.  B.  Kasio,  ign.  105. 

ARt;iPRET,  III.  tal.  arciprete,  arohipresbyter ; 
isporedi  jasprist.  Samo  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka Uzeti  sveta  ii|a  od  arcipreta.  M.  Bijanko- 
vi6  fiO. 

AEOlOOK,  III.  vidi  arti^cok.  i^aiiio  ii  jcdnoga 
pisca  vasega  vremena.  B.  Sidek,  iin.  4. 

AR-tUZ,  III.  narcissus,  od  tal.  nareiso,  izguhivHi 
sprijcita  n.  «  dva  pisca  nasega  vremena,  uli  ie 
Ititi  pogrjeska  c  mjesto  c.  Ar6iz,  narcissus  odo-  I 
rus  L. ;  divji  ardiz,  hikovina,  aspbodehis  raniosus 
L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  40.  54.  B.  Sulek,  im.  | 
4.  posfedni  itna  i  arcis  (4.  499)  pozivajuci  se  na 
prvoga,  a  u  prvoga  je  samo  arciz.  —  isporedi  su- 
novi-at. 

ARDAKVA,  /'  vidi  rdakva,  radakvn.  rotkva. 
Govori  se  u   Vasojeviciina.  N.  Ducic. 

ARDALIJA ,  /.  vidi  ardaj.  Samo  u  jcdnoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  4. 

ARDA^j,  arda]a,  m.  vidi  gorusica,  slaPica.  od. 
arap.  bardal.  govori  .se  ti  Srhiji  gdje  gdje  j>o 
istocnim  krajeviina  i  n  pravom  ziiaceim  i  kad.  \ 
se  medii  prostijein  (itdima  na  grub  nacin  sto  po- 
rice,  n.  p.  kad  .se  hoce  kome  da  kazc  da  sto  nc 
smije  ueiniti  nego  da  ce  bjezati  (kao  i  prpa,  samo 
Ho  je  prpa  pristojnije) :  Ai-da},  sinko !  i^.  Kova- 
cevic.  M.  D.  Milicevic. 

ARDE^^AO,  Ardejca,  m.  Transilvanus ,  covjek 
iz  Erdc-la.  isporedi  Erde|.  xvi  vijeka.  A  pak  me 
dijelise  Aj-de}ci.  M.  Vetranic  1 ,  53.  Ai-dejac  i 
Ugrovlah.  55. 

ARDE^jSKI,  adj.  Transilvaniae,  erde}ski.  pro- 
sloga vijeka.  Ardejskonie  banu.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  41.  Nar.  pjes.  bog.  54. 


ABDOBRAD,  m.  neko  mjesto  kod  Omis^a  xv 
vijeka,  na  koje  je  isla  meda.  Od  Gozopova  u  Ar- 
dobi-ad,  i  od  Ar'dobrada  u  pristanisce.  Mon.  croat. 
97.  Ardobrad.  103. 

ARDOMIiJjE,  selo  u  Hercegoviiii  kod  .tela  lluinca. 
Scbera.  herceg.  1873.  244. 

ARDOV,  ard6va,  m.  vidi  hardov. 

ARDUSEVCI,  Ardusevaca,  m.  pi.  kao  zaselak 
kod.  sela  Biirdanaca  u  Slavoniji  u,  podsupaniji 
dakovackoj.  Pregled  104. 

ARDUR,  III.  ime  musko  ruinunsko,  xvi  vijeka. 
Danicic  3,  552. 

Are,  conj.  savez  a  sastavjen  .la  savezoin  re  po- 
stalijeiii  od  ze  istoga  znacena  fvero) ;  dolazi  medu 
dvije  recenicc  kad  je   u  driigoj  uzrok  predneinu, 
alio  i  ne  pravi  (kao  sto  «.  drugih  Slovena  dolazi  i 
samo  ze),  kao  jer,  quia :  samo  xv — xvi  vijeka :  Vze 
t.a  drobt  i  zlct  i  sbrani,  an*  brse  otacL  jego  slepL. 
Arkiv   9,    101.    Ne    pridolii,    sluziti    na   blaze,  are 
imami.  siltno  zlato.   125.  Kaj  su  se  bozi  nasi  ras- 
srbdili  na  nast,  da  vltne  sije  ne  ote  utisati  ?  povej 
nama,  are  pogibamo  v  tomb  otoce.  12(1.  Pravi  mi, 
tko  si  ti?  Are  se  mnis  meni, ..  bog  da  si  juveni. 
S.  Mencetic  25.  Cic  toga  ii  .sebi  poinisli  svak  na 
svijet  je  Ii  gdi  pod  nebi  ovaki  vece  cvijet?  Are  se 
mni  meni  da  nigdje  na  svnjeti  ovake  vile  ni  nioc. 
okora  vidjeti.  20.  —  (ksce  dolazi  okrneno,  izguhivsi 
s  kraja  e,  «  isto   vrijeme,   a  poslije   inu  se  jedva 
tragovi  nalaze,  koji  ipak  dopiru  u  xviii  vijek :  a) 
u   znacenu   spomenutom:    Be   vele   zalostant,   art 
mu  veru  zlomi.  Arkiv  9,  132.  Lijejro  t'  bib  ja  tada 
proslavil  tve  ime,  slaviti  ko  sada  ne  mogu  ni  vime, 
ar  mi  je  raisal  sva  da  cvilim,  da  tuzu.  S.  Mencetic, 
12.  Pravi  mi  toga  dil,  koja  si  od  \'i]a?  Ar  mi  je, 
sunasce,  angelska  tva  lijepos,  izraniv  srdacce,  va- 
zela  .svu   krjepos.  26.   Koli  je   obicno,   gdi   .se  je 
stavila,  sve  ime  da  vicno  ucini  taj  vila  !  Ai-  kada 
od  mene  ku  sluzbu  ugleda,   cesto   se  spomene,  u 
zabit  nu  ne  da.  206.  Kad  ta  vil  izide,  jaki  no  su- 
nacce,   nika    mi    obide    oholas   srda6ee;    ar   kako 
ruzan  cvit  sva  cvitja  dobiva,    tac  ona  vas  si  svit 
lijiotom  prisiva.  207.  Mno-krat  bude  jos  do  placa, 
ar  nije  moci  trpjet  glada.  M.  Vetranii  1,  15.  Plac, 
zalos   i   tuzba  za  c  se  sva   pobraja,   erkovna   sva 
druzba  ai'  se  sad   razdvaja.  364.    Za  c  \'azda   kad 
budu    s  krvnifi    ii    boju,    s  tobom    boj    dobudu    i 
stanem  u  goju;  ar  slavno  tve  ime,  Jesuse,  i  kriz 
tvoj  u  tnidu  zdruzi    me    i    brani   zivot   moj.  385. 
Nu  ne  ima  2)ol  tuga,  za  e  ploda  ne  plodi,  ar  saraa 
bez  druga  svoj  zivot  provodi.  405.  Rve  me  i  trudi 
i  javi  i  speci,   sto  zivot  moj   zudi   ar  mi  nije  toj 
steci.  408.  Pogledaj,  mladosti,  od  svita  ka  s'  ures, 
cvit  ove  liposti,  do  cim  ti  dano  jes;  ar  lice  svitlo 
toj  s  brjemenom  utjece,  a  .sunce  ovakoj  u  rijetko 
istjece,   M.  Drzic  8.   Otvori   tve   oci,   nemoj  tako 
ginut,   ar  sunce  s   istoci   skoro   ti   6e   sinut.    76. 
Pribitak    er   ce  taj   .shranite}    biti    tvoj ,    riegova 
desnica  ar  te  ce  braniti.  419.  Svi  stojte  pripravno, 
ar  cete  \'idjeti  toj  dijete  prislavno,    gdi  se  ce  ro- 
diti.  419.    Protiviti  ric  je  luda,    sto    godi  se  goru 
odluci ,   ar  komu   se   Sto   zaruci ,    vik   ne   ubigne 
togaj  suda.   A.    Cubranovic  156.   Svi   ludo  upasti 
mogli  biste  u  ]ubav,  i  radi  pokore,  ka  se  tuj  do- 
stoja,  ciniti  dvas  gore  nego  Ii  ciiiu  ja;   ar  [ubav 
ima  mo6  kroz   ne  vlas  srditu  svijem   srcem  vrha 
doc,    koja   su  na  svitu.   D.  Ranina  ll*".    Ne  moze 
govorit  ni  dobro  pisati,  ako  mu  pomoci  ne  budes 
ke  dati.  Ar  vez  hud  Juveni,  s  kim  pati  sve  muke, 
di'zi  mu  zavezan  i  jezik  i  ruke.  94''.  —  xvii — xviii 
vijeka,:   Vitez   nistar   ne  hajase,   ar  bise   upucen. 
F.  Glavinic,  cvit   19.  Gospodine,   ne  mrzi  na  me, 
ar  sluga  i  rob  tvoj  jesam.  F.  Glavinic,  svitl.  126. 


AKEi;iTATI 


104 


ARGASTrNA 


Zft  Sto  bivntujetn  Potra,  koji  jc  i>oriik  bil  za  Ju- 
vaim'i'  ar  je  Jovaii  jiidst.  Stniino  11,  !t7.  Boja 
bijp  s  Turi'i,  ali  iipsiih'iio,  ar  bpSe  ra/.bijon.  P. 
Vitczovi6,  kron.  I'iti.  Navali  iia  imso,  ali  iiiSlar 
srednijo  nog  prvi  put,  ar  bi  piihii|cn  bciati.  211. 
Covjok  cijei'icn,  a  iiajlisp,  ar  iijoiiczoiu  svak  so 
kloiii.  ,1.  Kavai'iin  145.  —  ii  torn  znavetht  iiiia  ga 
i  Mika((i,  Vtdtigi  i  Stulir;  a  ii  k({jkaraca  se  drzi 
jednako,  te  ga  ima  i  Iljelostjetntc  i  ■laiiibreiic. 
isporedi  al.  —  b)  kad  Je  ii  dnitjaj  recciiici  pus(e- 
dak  prroj,  dokte  dopirc  Hi  iia  slo  i::t{izi  stu  jc  it 
prvoj,  kau  ila,  ut  (za  slo  je  u  druyih  Slocena  ta- 
koder  aie,  i  oknioio  az,  /  samo  a  i  smno  ie): 
namo  XV — xvi  rijckti,  i  tada  reoma  rijetko:  To- 
liku  6ucah  slas,  ar  no  zimm  izrijoti.  S.  Menfie- 
tii  2fi(i. 

AKEi;lTATI,  arecitani,  impf.  recitare.  it  je- 
diioga  pisca  xvi  vijcka.  Od  hide  djcce  ouvajto 
dinai-a,  or  .se  je  ovijezijeh  komodija  nokoliko  are- 
fitalo  iiazbij  u  vasom  gradu.  kojo  su  svrsile  u 
tradodiju.  M.  T)r>.U-  24:).  , 

AEEDITATI,  areditani,  pf.  lioredem  facers; 
od  tal.  ereditaro.  samo  u  jeduom  spomeniku  xiu 
vijcka;  saino  sa  so,  pasivno:  H6ere,  ke  su  ostale 
po  snu'ti  ocini  i  iiiaterini,  ili  sini,  ako  nisu  ostali 
brati  tini  hceraui,  imajn  se  areditati  ili  osta- 
\'iti  tiiu  liceram  blago  odino  i  materino.  Zak. 
vinod.  65. 

AREJK;,  »(.  prezime  koje  dolazi  u  7mSe  rri- 
jeme.  Marko  Arejic.  Nar.  pjes.  petr.  1,  357. 

ARELI.IK^  ,  ■»(.  prezime ;  u  nase  vrijenie  u 
Bosiii.  ,Aroliic'.  Schem.  bosn.  1864.  iii. 

ARENDA,  /.  zakup,  oonductio;  od  sr.  lat.  ar- 
renda.  Volazi  od  prosloga  rijeka,  izmedn  rjecnika 
u  Bjclustijeia'ei'u  i  Vuktitu  (t/dje  sc  nupmuive  da 
se  govori  u  rojcodstcu).  Kuliko  (uraca)  u  brojti 
pod  arendu  bijaSe  priiuio.  I.  Jablanci  124.  Da 
su  . . .  svoja  stada  oveija  . .  majstorom  za  tak  ma- 
lenu  plafii  u  arendu  pridavali.  124.  Uzeo  pod 
arendu.  Vuk,  rjec.  7*.  Ribai'ie  pod  arendom.  V. 
Bogisic,  zbor.  498.  —  i  sto  se  plai'a  u  ime  za- 
kupa,  merces:  Za  Sto  bi  ja  arendu  i  porciju  davao? 
B.  Leakovic,  gov.  250.  Arendu  i  porciju  kupiti. 
B.  Leakovii,  nauk  305.  Opet  drugi  arendom  se 
brane:  skupo,  vele,  mesara  .se  pla^a.  J.  S.  Re|kovic, 
kuc.  434. 

ARENDAR,  arendara,  m.  koji  daje  i  koji  iizima 
u  zakup  (pod  arendu),  locator  i  redemptor.  <S'rtJ»o 
u  Bjelostijencemt,  rjecnikii.  isporedi  arendas,  aren- 
dator. 

ARENDAS.  arendasa,  m.  1.  locator,  koji  daje 
u  zakup.  Neg"  arendas  neka  trazi  gdi  ce,  il  nek 
kom  ce  svoje  dati  gleda.  J.  S.  Rejkovic ,  kuc. 
439.  —  2.  redemptor,  zakupnik.  Ajrendas  gospo- 
dinu  od  stada  svagdai'  onuliko  ovaca  opet  morao 
povratiti  kuliko  u  broju  pod  arendu  bijase  pri- 
mio,  i  sto  god  ovaca  pod  arendom  iz  kakvoga 
godir  dogadaja  bilo  pocrkavalo,  to  nikada  ne  bi- 
jase steta  gospodinova  nego  vazdar  arendasa.  I. 
Jablanci  124.  —  isporedi  arendar. 

ARENDASTVO,  h.  aiTendatio.  prosloga  vijcka. 
u  jednoga  pisea.  A_ko  ce  on  trgovac  postati, 
neka  se  on  arendastva  lati ;  .  .  onda  ce  on  biti 
pravi  trgovac  i  imati  s  obe  .strane  novae :  od 
ducana  i  od  arendastva.  M.  A.  ReJkovi6,  sat,  (!4. 

ARENDATOR,  m.  sr.  lat.  aiTendator,  redemp- 
tor, zakupnik.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Buduci  je  ribane  pod  arendom, 
ribari  uijesu  nego  samo  pomoinici  i  najmonici 
arendatora.  V.  BogiSid,  zbor.  498. 


AKENUATOROV,  adj.  redemptoris.  Samo  u 
Vukovu  rjccn iku. 

AR^NDATORSKI,  adj.  rodemptorum.  samo  u 
]'nkvru  rjciniku. 

ARkNDOVATI,  iirendujoin,  impf.  sr.  lot.  ar- 
i-ondaro,  locare,  davati  pud  arendu.  samo  u  Bje- 
lostijvnicvu  rjeiniku;  moze  Ititi  da  je  i  perfek- 
tivno. 

AREOPAG,  Aroopiga,  m.  Areopagus.  Dionisio 
iz  Aroopaga.  J.  Matovid  178. 

AREOPAGIT,  Aroopagita,  m.  Areopagita.  Ve- 
likoga  sudca  Dionisija  Ai-oopagita.  F.  Glavinic, 
cvit.  207. 

AREOPAGITA,  m.  Ai-eopogita.  Dionis  Areopa- 
gita. F.  Glavinid,  cvit  36. 

AREOPASKJ,  adj.  Areopagi.  Vijecnici  Areo- 
paSki  u  Ateni.  .1.  Kavanin  437. 

AREPKA,  /'.  ricinus  communis  L.  Samo  u  Stu- 
Ucevu  rjecniku  i  ti  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mfna.  B.  Sulek,  im.  4.  isporedi  podlan,  Iiarapka. 
Postanem  ce  hiti  arapka;  sa  e  mjesto  a  dolazi  i 
u   Turaka:  areb. 

AREST,  7)1.  custodia,  zatvor,  haps.  nov.  lat. 
arrestum.  isporedi  arest,  roSt,  ariste.  Santo  pro- 
sloga rijeka,  u  rjecniku  ni  jednom.  Pod  arest  bih 
ot  neznanika.  Starine  10,  35.  Da  s'  ma  dusa 
s  teloni  iz  aresta  pusti.  M.  Kuhacevic  84.  Porta 
rezidenta  pod  arest  uzela.  J.  Raji6,  boj  5. 

ARESTOVATI,  arestujem,  pf  in  custodiam 
dare,  nor.  lat.  arrestare.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijcka.  isporedi  areStovati ,  aristovati.  Poklisari 
po  zapovidi  istoga  cesara  arestovani.  K.  Pejkic  11. 

AREST,  m.  vidi  arest.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu   rjecnika   samo    u    Bjelostijencevu.    Neg   u 

arest  vode.   M.  A.  Rejkovic,   sat.  65.    Kad   bi  se 

naso  u  arestu  ili  u  tavTiici.  M.  Dobretid  534.  24 

sata    u   arestu.    Prot    sab.    mag.    11     Ako    ko  na 

svojoj   zemji ,    gdje  je    usjev,    nade    zivotinu,  to 
otjera  doma  u  arest.  V.  BogiSid,  zbor.  417. 

ARESTOVATI,  arestujem,  vidi  arestovati.  Samo 
H  Bjelostijencevu  rjecniku. 

AREZ,  m.  larix;  isporedi  aris.  Od  tal.  larice, 
izgubivsi  .•<prijeda  1.  Samo  jc  nase  vrijeme.  Cas. 
cesk.  muz.  1852.  2,  46.  B.  Sulek,  im.  4. 

AREZINE,  arezina,  /.  pi.  podebeo  pokrivac  od 
vune  i  kostrijeti.  M.  Pavlinovic.  Bice  od  tal. 
arazzo.  isporedi  rasa  i  arozine. 

ARFA,  /.  psalteriun,  harpa,  Yieni.  harfe.  ispo- 
redi arpa,  harfa.  Od  prosloga  vijeka,  u  rjeeni- 
cima  Bjelostijencevu,  Voltigijinu,  Stulicevu  (u 
koji  je  uzeto  iz  ruskoga)  i  u  VuJcovu.  Jedno  nosi 
zlatnu  arfu,  ide  da  svira.  Nar.  prip.  vuk.    1,  281. 

ARFANIST,  TO.  psaltes,  mcih.  harfenist.  pro- 
sloga vijeka  u  jednoga  pisca.  Zuk  arpfanista,  svi- 
raca  i  trumbetasa  ne  ce  se  vise  u  tebi  cuti.  E. 
Pavii,  ogled.  687.  apoc.  18,  22. 

ARGAN,  m.  tal.  argano;  machina  scansoria. 
isporedi  istezalo,  iiga.  Od  xvii  rijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mikalinu  i  Bjelostijencevu.  Nav  ima 
argan  ili  vital,  ki  okolu  obra6a  se.  F.  Glavinid, 
cvit  450. 

ARGANEL,  m.  neka  vinova  loza  u  primorju, 
crni  arganel,  ,famo  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena.  B.  Sulek ,  im.  4.  Moze  biti  od  tal.  arga- 
nello,  kolutic. 

AUGAStINA,  /.  opera  mercenaria.  Od  argatin. 


ARGAT 


105 


AKHANDEO 


isporedi  argathik.  V  nase  vrijeme.  Jednoga  Jeta 
sade  u  smederevskii  naiju  n  argaStinu.  ZaradivSi 
nesto  novaca,  pode  kiu-i.  M.  D.  Milicevii,  vec.  239. 

ARCtAT,  in.  jiima  na  kakoi-oj  ztjradi  kao  pu- 
skarnica,  foramen  jaoulatorium.  Akcenat  xemijena 
II  ijen.  pi.  argatu,.  Datazl  samo  u  nase  vrijeme  u 
jednaj  jijexmi  i  iz  iie  it  Vuktiru  rjecniku  (ydje  se  i 
tuinuci  kiiko  je  narcileno,  i  dodaje  da  se  yovori  ii 
Crnoj  Ci(iri).  Bice  od  tur.  ergedal,  zasjeda,  nijestu 
zgodno  za  zasjedu.  Od  argata  tree  do  argata,  te 
ni  Turke  biju  kroz  argatp;  iieki  brane  vrata  od 
Tiu-aka,  neki  brand  zide  od  kudiSta.  Ogled,  sr.  481). 

AEGATAR,  in.  vidi  argatin.  Ji  vase  vrijeme, 
izmedii  rjecnika  saino  u  Vitkoru.  Kucalo  ti  pet 
stotin'  oekica,  tri  stotme  dece  argatara.  Nar.  Jijes. 
viik.  3,  '231. 

ARGATaS,  argatasa,  m.  vidi  argatar.  TI  nase 
vrijeme.  Oni  te  majstoru  prinose  sto  treba  za  gradu 
zovu  se  argatasi.  V.  Bogisi6,  zbor.  477.  Nabavio 
tri  stotin'  majstora    i    toliko    dece   argataSa.   477. 

ARGATIJA,  /.  coll.  od  argatin,  niercenarii.  a 
nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  .samo  it  Vitkoru. 
Sad  naval'te,  moja  argatijo.  Nar.  pjes.  vnk.  2,  373. 

ARGATIN,  m.  raercenarius,  iiadniiar.  Kriijne 
-in  ■'itoji  samo  u  jednini.  Akcenat.  se  mijenii  samo 
n  gen.  pi.:  argata.  —  Od  (jrc.  ioyuir)^,  nov.  ijri. 
dljydTTig,  od  ceija  je  i  tur.  ergad  ii  istum  zna- 
cenu.  —  Dolazi  od  xvii  rijekn,  izmedit  rjecnika 
u  Mikalinu,  llelimi  (299^),  Bjclnstijcnceni,  Stii- 
Ucevii  i  Viikovii :  ii  .svjeina  jc  osiin  posleitneya  ba- 
julus,  bastah,  nosilac.  Koji  nad  saraorim  ali  ti 
argatim  stase.  A.  Kacic, ,  korab.  (i2.  Mestre  do- 
vesti  cini  David  s  mnogo  ijada  argata  ali  ti  sa- 
raora,  koji  iniadn  svaki  posao  ciniti.  21ii.  Blago 
nama!  evo  nam  argata.   Nar.  pjes.  vuk.  2,  371). 

ARGATLUK ,  m.  opera  mercenaria.  od  tur. 
ergadlyk  Samo  u  nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika 
samo  u  Vakorii.  Pa  naredi  mene  u  argatluk;  ..ja 
ne  stekoh    pare    ni    dinara.    Nar    pjes.    vnk.  I>,   1. 

ARGATOVANE,  n.  operae  diuniae  locatio.  sainu 
u   Viikopii  rjecnika.  isjioredi  argatovati. 

ARGATOVATI,  iirgatujein,  impf.  mere-ode  eon- 
duci,  laborare,  raditi  na  iiadnicu.  isporedi  arga- 
tin. Samo  It  iiase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo 
u  Viikovu.  Pa  naredi  mene  u  argatluk,  argatovah 
tri  godine  dana,  i  ja  vukoli  drv[e  i  kaniene  sve 
nz  moja  kola  i  volove,  i  za  pune  do  tri  godinice 
ja  ne  stekoh  pare  ni  dinara  ni  zasluzih  na  noge 
opanke  Nar.  pjes.  vuk.  3,  1.  Uzeh  budak,  cim 
sam  argatov'o.  3,  2. 

ARGIC,  m.  vidi  hod  argic. 

ARGILA,  /.  pers.  nargile,  lula  duvanskn  nasa- 
dena  na  sklenicn  punu  vode,  kroz  knjn  je  provii- 
cena  cijev,  te  se  dim  prolazeci  cijecfii  kroz  vodu 
rashladuje  kad  se  piisi;  mjesto  ■'iklenice  iznajprije 
je  bivao  orah  od  kokosa,  pers.  nargil,  te  je  od 
I'tega  ostalo  ime.  Sjede  pred  vrata  i  izvadi  argilu 
pa  npita:  ima  Ii  ko  kresivo,  da  zapalimo?  Nar. 
prip.  vrc.  5.5. 

ARGIROVIC,  m.  prezim.e.  T).  Avramovic.  sv. 
gora  252. 

ARGITLA,  /.  villi  argutla.  Samo  it  Mika{itiii 
rjecniku. 

ARGU^ENSKI,  adj.  argolicus.  u  jednoj  knizi 
XV  vijeka.  Gleda  po  gospode  argulen'skoj.  Trojan, 
jag.  pril.'  68. 

ARGUMENAT,  argiimenta,  in.  argumentum.  xvi 
i  XVII  vijeka.  a)  o  cemu  se  yovori:  Kratki  argu- 
menti  vsakoga  kapitula.  A.  Dalmatin,  ap.  f.  4.  — 


b)   cim'   se  dokazuje  sto:   Pripravjahu   zaveze   od 
argumentov.  F.  Glavinid,  cvit  384. 

ARGUMENTATI ,  argumentam  ,  imjif.  argu- 
mentari.  it  jednoga  pi.sca  prosloga  vijeka.  Tko  bi 
poSeo  argunientat  oli  ti  protiva  govorit.  M.  Do- 
bretic  45U. 

ARGUTLA,  /.  clavus,  drzalo  od  krme  (od  ti- 
muna).  isporedi  argitla.  Dulazi  od  xvi  vijeka,  iz- 
medii rjecnika  u  Mikafinu,  Belinii  (il  legno,  ohe 
si  tiene  in  mano  da  clii  regola  il  tiraone.  lOOb)  ( 
Stiilicevu.  Od  tal.  argola,  rigola.  Kako  komu  ga- 
vun  vali  zbiv  odnise  argutln.  M.  Marulii;  5t>.  Da 
skr.si  i  argutle  oil  plavi.  M.  Vetranii  1,  128.  Jidi-o 
napravi,  argutlu  izmi  van.  P.  Hektorovic  G.  Do- 
jidrismo  s  argutlom  n  rukn.  7. 

ARGIC,  m.  apus,  ptica  koja  se  zove  i  breguja  (' 
ciopa  i  roraj.  Samo  u  rjecnicima  Mika}iiiii  i  Stii- 
licevu, II  oba  tako  da  u  prvom  glasi  ardie  (.ar- 
gif'rli')  n  u  driiyom  argid  (,argicli'),  ali  u  drii- 
gom  moze  biti  da  je  samo  prepisano  iz  prvoga,  a 
u  prvom  moze  biti  i  ar^i6,  i  tako  niislini  da  treba 
citati,  a  rijec  ce  biti  postala  od  arap.  arga,  hroma. 

ARHANDIO,  irhandjela,  m.  vidi  arliandeo. 

ARHANDA,  /.  zensko  ime,  Archangela.  S.  No- 
vakovid,  pom.  43.  isporedi  Araiidija. 

ARHANDEL,  m.  vidi  arliandeo. 

AKHANDELOV,  adj.  archangeli.  —  o  li  ;  d 
vidi  kud  arliandeo.  —  1.  sa  h  dolazi  od  xiv  vi- 
jeka, ali  .se  mjesto  d  pisalo  g:  a)  u  pravom  smislii: 
ArthanLgelovu  glasu.  Mon.  serb.  (17.  Trtgt  predb 
spasovemt  dtneniL  i  predt  arhangelovemb.  (xlas- 
nik  15,  288.  —  b)  sto  piipada  crkvi  arhandcloj, 
koja  .s'e  i  sama  zove  arliandeo  (vidi  kod  arliandeo): 
Igumtni.  arliangelovL  (t.  j.  crkve  arliandelove  u 
Prizrenu).  (ilasnik  15,  270.  30H.  Po  selehL  arhan- 
gelovelii..  308.  —  2.  bez  li  samo  u  nase  vrijeme: 
Arandelov  dan  (H  nov.).  Vuk,  rjec.  (!''.  Arandelov 
post,  koji  se  posti  arandelu.  Vnk,  rjeo.  (>'>.  neiitr. 
Araiidelovo,  araiidehir  dan.  Da  inia  isplatiti  na 
Arandelovo.  Prot.  sab.  mag.  71. 

ARHANDELSKI,  adj.  arohangelorum,  archan- 
geli. 1.  sa  li  od  XIII  vijeka,  ali  se  mjesto  d  ^it- 
salo  g  (vidi  kod.  arliandeo):  Arhantgelska  vo- 
jinLstva.  Mon.  serb.  57.  —  2.  bez  h  u  nase  vri- 
jeme: Pred  bijelu  arandelsku  crkvu.  Pjev.  cm.  309. 
Ogled,  sr.  218. 

ARHANDEO.  arliandela,  m.  archangelus.  Mje- 
sto h  dolazi  i  k,  i  to  u  nekih  od  hit.  ch,  koje 
se  citato  k,  a  neki  .su  i  pisali  ch,  te  se  ne  moze 
za  cijelo  znati  jesu  li  citali  h  Hi  k  (vidi  pod  U); 
a  u  drugih  promjenom  glasa  h  na  k,  a  kako  je 
u  istijeh  nestalo  glasa  h  /  a  drugim  rijecima,  do- 
lazi i  ova  bez  nega  (vidi  pod  III).  Ostatak  rijeci, 
-andeo,  dolazi  sa  svijem  onako  kako  dolazi  kad 
nema  sprijeda  arh-:  vidi  kod  andeo. 

I.  .sa  h:  od  xiii  vijeka: 

1.  .sa  g,  koje  se  moze  citati  i  d,  i  u  noni.  sing, 
sa  1  na  kraju  nepromijenenim  na  o:  xiii — xvii 
vijeka :  a)  u  pravom  smislii :  Arthangeli.  Stefan 
ki'.  10.  Mihovil   arhangel.   F.   Glavinic,   cvit  134. 

—  h)  crkva  arhandelova  i  manastir  (vidi  i  dafe 
pod  ni):  XIV  vijeka:  Crtkvt  cartstva  mi  arhan- 
gelL.  Glasnik  15,  285.  Vt  arhangele.  308. 

2.  sa  d:  od  xvi  vijeka:  Mihaila  arhandela. 
Zbom.  15.  39l>.  Arhandeli.  A.  Kanizlic,  kam.   140. 

—  u  nmn.  sing,  na  kraju  1  nepromijeneno   na  o, 
I  jos  naseya  vijeka  u  Stiilicevu  rjecniku:  arhandel. 

—  ali  s  promjenom  glasa  1  na  o  jos  od  xvi  ?>i- 
jeka:  Arhandeo  mu  rece.  Zbom.  Sflti.  Mikoio  ar- 
liandeo. P.  Posilovid,  nasi.  xi. 


ARHANBEO 


ion 


ARHIBAKON 


3.  sa  iljp  mjrstd  cti\  (  It  nam.  .liiiri.  sii.  di  jirrd 
o  (t'idi  kod  amtoo)  ii  Ditliroraiiiti  i  s-itsjciiii  im 
nil  proshijid  rijehi:  Ailmiiiljolii.  T.  Ivanovii''  IC. 
Arliniulin,'  avhumliol,  arhaiuljcla.  Stiili/'    I". 

•I.  na  j  injfslc  it  ii  ('iikdrdcii :  xv  rijriid:  Milio- 
vila  miinnjcln.  Mon.  rroat.  HI). 

II.  sd  k,  htje  jc  0(1  hit.  ch  giljc  sc  ijud  lie  iia- 
poiiiene  druijo  jm^tdiie;  od  xv  rijelca: 

1.  sa  jr.  icojc  se  mnie  citati  i  d:  a)  ii  pravom 
znaienii:  Od  avkan<jola  Rafaela.  A.  GuPotid,  roz. 
jez.  'JIS.  Miliaihi  aikansolu.  B.  KaSid',  7,rc.  15. 
—  H  7i(MH,  King,  hez  promjeue  glam  1  na  o  do- 
lazi  xviTi  vijeka  a  .s  ?hw(  promjrnom  jos  od  xvi: 
ftp-  promjene:  Mihnvil  arkangcl.  L.  Terzic  22.  — 
.•>■  promjcnom  :  Kada  joj  arkangeo  navijesti  upii- 
('■011  jp  sina  bojiijega.  A.  Gucfitii^,  roz.  mar.  114. 
ArkansPo  (Jabrio.  A.  Gucetic"',  roz.  jpz.  219.  Ar- 
kangoo.  P.  Lastri(^,  test.  ^24.  nd'  i^OH.  Ii.  Vladirii- 
rovii'',  slavod.  71.  —  ?(  Bjelosiijeiicern  rjccriiku 
arkaiigpl  •('  arkandel.  —  sa  eh  mjesto  k:  Areliaii- 
ge\.  F.  Glavinip,  cvit  xxii.  Arclianijoo,  F.  Lastrii'-., 
test.  185.  —  b)  ime  i>ui.%o  (vidi  i  ddfe  pod  III): 
XVI  vijeka:  Po  Arkanselu  (Jnfeti6ii.  A.  Gufiotie., 
roz.  jez.  III. 

■2  m  d:  nd  xvii  injeka :  Mihoilu  arkandelu. 
M.  Divkovi.!'.  tiaiik  207b.  p.  Posilovi/',  nasi.  107''. 
Svi  aiideli  i  arkandeli.  P.  Pnsilovid,  nasi.  8,-?.  Mo- 
lim  blaXenofja  Miho\'ila  arkandela.  S.  Margitid, 
ispov.  21).  Sveti  Mihovile  arkandele.  L.  Terzic  83. 
Dvadest  \'isih  arkandela.  J.  Kavai'iin  487.  Sveti 
Mioilo  arkandele!  A.  Kaniilic,  fran.  114.  Arkan- 
deli, niolitp  za  nas.  115.  —  u  nom.  sflifl.^  pro- 
mijei'ieno  nd  krajii  1  lui  o  od  xvii  injeka:  Mihailo 
arkandeo.  V.  Anili-iasi,  put.  122.  XJmoli  se  tad 
arkandeo.  J.  Kavanin  494.  Arkandeo.  Bella  971'. 
Arkandeo  Gabriel.  A.  Kanizlic,  utoc.  312.  —  k 
postaln  od  h:  ii  tiak  rrijeme:  I  krilati  redom 
arkandeli.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  320  Pos]i  sve  an- 
dele  i  krilate  arkandele.  321. 

3.  sa  dje  w.jesfo  de,  i  u  nom.  si'iiy.  sa  di  pred 
o  (vidi  kod  andeo);  od  xvii  vijeka  u  Didtrovcana 
i  po  nihovii  sti.yedstvw:  Koji  je  tebi  po  arkan- 
djelu  Gabrielu  navijesten.  I.  Akvilini.  334.  Mo- 
litva  svetomu  Mihailu  arkaudjelu.  340.  Miliaio 
arkandio  pride.  341.  Svi  sveti  andjeli  i  arkan- 
djeli,  molite  za  nega.  T.  Ivanovi6  109.  Primio  ga 
s.  arkandio.  118. 

4.  sa  j  mjesto  d  u  cakavaca  i  koji  sii  vihov 
govor  mijeHali  u  svoj.  Mihaila  arkanjela.  B.  Ka- 
§id,  nac.  55.  Arkanjel  Gabriel.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  fib. 

in.  hez  h:  sawo  u  nase  vrijeme: 

1.  sa  de:  a)  u  pravom  znacenu:  Sveca  slavi, 
svetog  arandela.  Nar.  pjes.  vwV.  2,  03.  Sveti  se- 
stokrili  arandele!  zakrili  me  krilom  tvojim.  Vuk, 
rjec.  &>.  —  u  now.  sing,  hez  promjene  gla.ia  I  na 
krajii  i  s  promjcnom.  na  o:  >i  Vnkovu  rjecniku 
oboje:  hez  promjene:  Kad  sade  sveti  arandel  na 
zem}u  a  on  .<ie  ndruzi  s  davolskim  carem.  Vuk, 
ziv.  226.  .s'  recenom  promjcnom :  Stajase  mu  sveti 
arandeo,  stajase  mu  na  desnom  ramenu.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  94.  Ali  se  boji  da  mu  .sveti  arandeo 
ne  oAnese  sunce.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  84.  —  h) 
crkva  aratidelova  Hi  mana-ftir  (vidi  i  naprijed 
pod  I) :  Kunem  ti  se  bogom  velikijem  i  bijelom 
crkvom  Arandelom.  Nar.  pjes.  bog.  310.  Sveti 
Arandeo  ili  rasinska  crkva  (u  Srhiji  it  knezevac- 
kom  okrugii).  M.  D.  Milice\-ic,  srb.  83fi.  Aran- 
del, manastir  u  Bosni.  Glasnik  29,  182.  —^  c)  ime 
mu.iko  (vidi  i  naprijed  pod  II):  Arandel  Zivkovid. 
Sr.  Nov.  1879.  1170.  isporedi  Randel. 

2.  sa  dje  mjesto  de,  i  n  nom.  .sing,  .sa  di  pred 
o  (vidi  i  naprijed  pod  I  i  II).  Arandio.  Vuk, 
rjeJ.  fi'>.  Arandio  poslao  silu  nebesnu.  S.  ^ubisa, 
prip.  267. 


AHHI-,  «"/'-,  archi-,  dnlazi  samo  slozeno  s  dm- 
gim  rijciima '  .■<ijrijcda  povisavajuci  im  znacene 
kao  pivi.  najstariji,  vrhovni.  Koji  sii  se  drkdi 
iirvkoqa  pisma,  u  nih  dolazi  sa  h  izmeiu  r  i  i 
iarhi)'-  a  koji  sit  se  drzali  latmskoga  pi.'ima,  a 
nih  ilolazi  iakoder  sa  h  (arhi),  ali  nmogo  iesee 
sa  k  (arki);  a  kako  se  latinski  gd.jc  gdje  pmilo  i 
arci,  dolazi  ii  nekih  i  sa  c  (arci)  a  it  nekih  po 
talijanskom  izgnvorii  -la  6  CarPi).  Kako  je  gdje 
qdje  po  narodit  nestalo  glasa  h  i  u  drugim  rije- 
dima,  dolazi  i  ova  hez  nega,  premda  veoma  ri- 
jctko  (ari).  Hi  sc  h  mijena  na  k,  koje  .se  u  na- 
'rodnom  (/ovorii  joH  i  prcmjesta  pred  r  (arki,  akri). 
Sve  to  vidi  kod  ri.jeci  koje  se  pociiM  talco. 

ARHIBTSKUP.  m.  archiepiscopus ;  isporedi  ax- 
hipiskuii,  arbijepiskup.  Mjesto  h  dolazi  t  k  t  c  i 
c,  a  u  jcdnog'd  pisca  i  hez  h,   o   iemu  vidi  kod 

arhi.  .  .   •, 

1.  sa  b  od  XV  vijeka,  izmcdu  rjecmka  samo  u 
Daniciccru.  Arliibiskupi.  barski.  Spom.  sr.  1,  38. 
Sv.  Antunina  arbibiskupa.  A.  CJuretic,  roz.  mar. 
90.  Na  dan  sv.  Tome  arbibiskupa.  I.  BandulaviA 
15.  Od  arbibiskupa.  A.  Kasic,  ign.  42.  Arbibi- 
skupa dubrovackoga.  Stit  32. 

2.  sa  k  od  XVII  vijeka,  izmedii  rjecnikau  Belinu 
(OSb),  i  Stuliievu.  Arkibiskup  nekasepusca  vladati 
od  liega  u  ceremonijah.  M.  Bijankovic  115.  Arkibi- 
skup u  Ostrogonu.  I.  Kanavelic,  iv.  344.  Dujam  ar- 
kibiskup. L.  Terzii  xxvi.  Arkibiskupu  zadar.skomu. 

1,  Dordic,  mand.  i.  Arkibiskup.  S.  Badric,  ukaz.  55. 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  154.  ,T.  Matovic  299.  I.  Veli- 
kanovi6,  upuc.  1,  287. 

3.  sa  c  od  XVII  vijelra.  Kojijem  dopuste  arcibi- 
skupi.  M.  Divkovif,  nauk  1911'.  Ai-eibiskup.  J. 
Banovac,  prip.  38.  A.  Kani7.1i(',  utoc.  10.  kam.  10. 
A.  Ivacic,  razg.  22. 

4.  sa  c  XVII  vijeka  u  jednoga  pisca,  alt  hi  se 
moglo  citati  i  c'  Arcibiskup.  I.   Ancic,   ogled  13. 

5.  hez  b  M  jednoga  p/isca  j'rosloga  injeka.  Za- 
po\'idaju  bisk'upima   i    aribiskupima.    Turl.    blago 

2,  323.  Aribiskupi.  323. 
ARHIBISKUPOV,  adj.  arcbiepiscopi.  Mjesto  h 

dolazi  i  c,  o  cemu  vidi  kod  arhi.  1.  sa  h  od  xv 
vijeka.  Plavi  arhibiskupova.  Spom.  sr.  1,  38.  Po- 
laca  arhibiskupova.  B.  Kasic,  per.  211.  —  2.  sa  _c 
prosloga  vijeka  u  jednoga  piscct,  it  koga  se  moze 
citati  i  6.  Oblast  areibiskupova.  A.  d.  Kosta. 
zak.  1,  29. 

ARHIDIJACE,  n.  adj.  praedium  supremi  no- 
tarii.  samo  na  jednom  mjestit  it  spomenikit  xiv 
vijeka  tako  da  se  ni  ohlic.je  ni  znacene  ne  moze 
za  cijelo  znati.  Ott  tudu  cestomt  nadi.  arhidijace 
u    GUbokvj    Potokt.    Glasnik    15,    284.    Danicic 

3,  552 

ARHIDIJAK,  m.  supremus  notanus.  xiv  j  xv 
vijeka.  isporedi  dijak.  Arhidijakt  Marint  Baranint. 
Mon.  Serb.  105.  Za  arbhidijaka.    Spom.   sr.  1,  97. 

ARHIDIJAKON,  m.  vidi  arhidakon. 

ARHIDJAKON,  m.  vidi  arhidakon. 

ARHTDJAliONSTVO ,  n.  archidiaconatus.  xv 
vijeka.  PostaviSe  Isusa  v  ,arhid"ekonstvo'.  Ai-kiv 
9,'  102. 

ARHTDUKA,  m.  arrbidux.  od  xvi  vijeka.  Mjesto 
h  dolazi  i  k:  n)  sa  h :  Ferdinand  arhiduka  Au- 
strije.  Mon.  croat.  232.  —  b)  sa  k:  Arkiduka  tu 
se  namjerio,  Pjev.  cm.  108. 

ARHIDAKON,  i  archidakon,  m  archidiaconus. 
0  glasovima  -da-  vidi  kod  dakon.  Mjesto  h  do- 
lazi i  k,  0  cemu  vidi  kod  arhi. 

1.  .5a  h:  a)  sa  -dija-  mjesto   -da-   xiii— xvn  vi- 


AEHIJEPISKOP 


107 


AEHTPRVAD 


jeka,  izmeitu  rjecnika  samo  u  Danicicevti.  Arthi- 
dijakona  Stefana.  Mon.  serb.  74.  128.  u  jednoga 
piaca  XVII  rijekd  pu  ^(ttinnkom  pismitt :  Archidia- 
con  I'legov.  F.  Glavinic,  cvit  369.  Za  svoga  po- 
lozi  archidiacona.  21)8.  —  b)  >'o  -dja-  iiijesto  -dija- 
2»'oiluga  vijeka.  Arkidjakon.  J.  Ivavaiiin  142,  145. 
—  c)  sa  -da-,  koje  je  postalo  od  -dja-,  it  jio.se 
vrijenie,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii  (ydje  se 
napomii'ie  da  je  tako  sa  rh  u  knizevnika) :  Arhi- 
dakoii.  \'uk,  rjefc.  7''. 

2.  sa  k  od  lat.  cli  i  sa  -dja-  iiijesto  -da- :  jjro- 
sloga  ■vijeka:  Od  arkidjakona.  J.  Matovii  294. 

.S.  2"-i  nekim  krajevima  gdje  je  nestalo  glasa  h 
prumijenilo  se  je  u  toj  rijeii  na  k  pa  se  premje- 
stilo  pred  r,  a  ostatak  je  kao  pod  1,  c;  akrida- 
kon,  akrldakon.  samo  u   Vukovii  rjeiniku. 

ARHIJEPISKOP,  m.  archiepiscopns ;  isporedi 
arhijepiskiip.  Mjesto  h  dolazi  i  c,  o  cemii  vidi 
kod  arhi.  1.  sa  h  xiii  vijeka:  bez  j  pred  e,  ali 
samo  e  stoji  za  jo.  Arliiepiskopa  Savy.  Mon  .serb. 
48.  —  2.  sa  c  i  bez  j  pred  e,  koje  se  cita  samo 
e:  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Arciepiskop 
sirakuski.  A.  Kanizlii,  kam.  20. 

ARHIJEPISKOPIJA,  /.  archiepisi-opatus,  eccle- 
sia  archiepiscopalis ;  isporedi  arhijepiskupija.  xiii 
vijeka  i  poslije.  Blizt  velikije  arhiepi.skopije  srtb- 
skije.  Mon.  serb.  72.  Osnova  velikn  arbhijepisko- 
piju  . .  .  ZitBcu.  Domentijana.  204. 

ARHIJEPISKOPOV,  adj.  archiepiscopi ;  isiju- 
redi  arliijepiskupov.  xiv  vijeka.  Yh  lmsovolii(hi.) 
arliiepi.skopovt'lit.  Mon.  serb.   115. 

ARHIjfePISKOPSKI,  adj.  arehiepisco]]ali.'<.  jjro- 
sluga  vijeka  u  jednoga  pisca,  bez  j  pred  e,  koje 
se  cita  samu  e.  Sa|e  lieinu  plaSt  arhieiiiskopski. 
A.  Kaniilic,  kam.  849. 

ARHIJEPISKOPSTVO ,  «.  anliiepisoopatus ; 
isporedi  ai'bijepiskupstvo.  xiv  vijeka.  Predaiioje 
jemu  artliijepiskoptstvu.  Danilo  381. 

ARHIJEPISKUP,  m.  archiepi.scopus ;  i.sporedi 
arhijepiskop,  arbipi.skup,  arhiblskup.  od  xiii  vijeka. 
Da  nzima  arhiepiskupt.  Mon.  serb.  13.  Zde  da 
postav|ajuti>  se  vtsi  arhijepiskupije.  13.  Do  zde 
byse  arthiepiskupi.  Glasnik  11,  KiO.  Arsenije 
arhiepiskup.  Spom.  bud.  Griasnik  ii,  3,  3.  tako 
jos  prosloga  vijeka:  arhiepiskup.  98. 

ARHIJEPISKUPIJA,/.  arohiepiscopatus,  eccle- 
sia  archiepiscopalis;  i.tporedi  arhijejiiskopija.  xiii 
vijeka.  Da  uzimjetL  arliijepiskupija.  Mon.  serb  15. 

ARHIJEPISKUPOV,  adj.  archiepiscopi;  ispo- 
redi arhijepiskopov.  xiii  i  xiv  vijeka.  Arhijepi- 
skupovfc  clovekt.  Mon.  serb.  13.  Na  arhijepisku- 
povo  staniste.  563. 

ARHIJEPISKUPSTVO ,  n.  arcliiepiscopatus ; 
isporedi  arhijepiskopstvo.  xvii  vijeka :  Predannoje 
jemu  arthiepiskuptstvo.  Griasnik  11,  162. 

ARHIJERARH,  m.  archierarohus.  a  jednoga 
pisca  XV  vijeka.  Arhierarhu  Nikolau.  Glasnik 
11,  49. 

ARHIJEREJ,  arhijereja,  m.  uoxifoiv.;,  summus 
sacerdos.  Od  xiii  vijeka:  neko  vrijeme  pisalo  se 
e  iza  r.  Svetiteja  i  arhijereja.  Stefan  kr.  2.  Art- 
hijereja  sr^btskago.  Mon.  serb.  76.  Preslavnoga 
arhiereja  i  spoviduika  MikvUe.  Mon.  croat.  100. 
Koji  jest  vrhovni  arliierej.  S.  Budinii,  sum.  12b. 
Za  zdravje  privelikoga  arhijereja  pape  nasega.  I. 
Kra|ic  24.  Vladiku  on  ne  zove  vladika,  nego  ar- 
hijerej.  M.  D.  Milicevi6,  vee.  48. 

ARHILIJE,  m.  ime  svecu  koji  se  spomine  15 
maja  a  kome  se  ime  pise  u  crkvenim  knigama 


I  Ahilije.  isporedi  Arije.   U   Moravicaht  vt  hrame 
sv.  otca  Arhilija.  Letop.  Saf.  59.  69. 

j      ARHUjEVICA,  /.   selo   i    okolina  mii  ii  Zeg/i- 

j  govn  lie  daleko  od  sadasnega  Kumanova.  pnmiiie 

se  lid.  XIV  vijeka.   Mon.  serb.  143.  191.  Danicic  1, 

17.  Bice  nazvana  po  covjeku  cija  je  prijc  hila, 

I  kome  ;je  moglo   biti  ime  grc.  "Afi/tXlo; ;  isporedi  i 

Arhilije,  arhi}ev.ski. 

ARHIl^EVlfiKI ,  ad.j.  sto  pripada  Arhijevici. 
isporedi  arhijevski.  U  kiiii  arhi|evicbkoj.  Mon. 
serb.   192. 

ARHIJEVSKI,  adj.  .sto  pripada  Arhifevici. 
isporedi  arlii|evieki.  Materi  bozijoj  arhijevLskoj. 
Mon.  serb.   143. 

ARHIMANDRIJA,  ,/'.  monasterium  cui  praeest 
arcliimandrita.  ArtliimanLdi'ija  narecena  bystt 
(st^idenicka  lavra).  Domentijan*  204. 

ARHIMAnDRIT,  m.  archimandrita.  Mjesto  \i 
dolazi  i  k,  a  dolazi  i  bez  h,  o  ceinti  vidi  kod 
arlii. 

1.  sa  li:  od  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vu- 
kovii (gdje  se  dodaje  da  je  tako  u  kidzevnika)  i 
u  Danicicevu    (3,  552).    Arhimanbdriti,   vb   vsehb 
igumenehb.   Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,   155.  Arhi 
mandrit  od  dvije  Morafe.   Nar.  pjes.  vnk.  5,  373. 

2.  sa  k  (od  lat.  cli)  u  jednoga  pisca  pirosloga 
vijeka.  Arkimandrit  od  Sabine.  A.  Kacic,  razg.  206. 

3.  .s((  k,  koje  je  postalo  od  h  po  krajevima  gdje 
je  nestalo  glasa  h,  i  koje  .se  premje.stilo  pred  r: 
aki-iniaiidrit,  samo  «  nafe  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  11  V'ukovu.  Akrimandrit  od  ostroske 
crkve.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  114. 

4.  bez  h  samo  u  vase  vrijeme:  Da  ni  gospodin 
ni  bog  ponioze  ariniandrite,  igumne.  Nar.  ]ijes. 
vuk.   1,  79. 

ARHIMANDRITA,  m.  vidi  arhimandrit.  rijeci 
je  zudrzan  latinski  zavrietak,  u  jednoga  pisca 
profsloga  vijeka.  Od  Simeona  arliiinandrite.  A. 
KaniJili/',  kam.  5. 

ARHIMANDRITOV,  adj.  archimandritae.  l^amo 
u   Vukovu  rjef'nikn. 

ARHIMANDRITSKI,  adj.  archimandritarum. 
Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

ARHIMUCENICA,  /.  archimartyr.  samo  u  jed- 
noga pisca  XVII  vijeka,  i  to  sa  cli,  koje  se  moze 
citati  i  k.  Feliciti  bi  dana  kruna  od  archimuce- 
nice.  F.  Glavinic,  cvit.  213. 

ARHIPISKUP,  m.  archiepiscopns ;  isporedi  ar- 
hijepiskup,  arhibiskup.  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Danicicevu.  Arhipiskupa  dubrovackoga. 
Mon.  serb.  70. 

ARHIPISKUPOV,  adj.  archiepiscopi.  Vyse  Peci 
arbhipiskupove.  Mon.  serb.  58. 

ARHIPOP,  arhipopa,  m.  archipresbytec.  Mjesto 
h  dolazi  i  k  i  c,  o  cemu  vidi  kod  arhi. 

1.  sa  h:  arhipop.  xvii  vijeka,  samo  u  Mika}inu 
rjecniku   (6b). 

2.  sa  k  (od  lat.  ch)  takoder  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belivu  (9S''),  Bjelostijencevu, 
Voltigijinu  i  Stulicevu.  Budimiru  Budicu  arki- 
popu.  I.  Ivanisevic,  kit.  143.  Arkipop.  A.  Bacic 
244.  H.  Bonacic  149.  Kanonik,  parok,  arkipop  i 
arkidjak  ove  stolne  crkve.  I.  A.  Nenadii,  nauk 
5.  Arkipopi.  I.  L.  Garaiiin  9.  Od  arkipopa  prvo- 
stolne  crkve.  I.  J.  P.  Lucie,  isk.  3. 

3.  sa  c  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  u  koga 
se  moze  citati  i  c.  Medu  popima  prvi  nazivje  se 
areipop.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  37. 

ARHIPRVAD,  m.  archipresbyter.  od  tal.  mlet. 


ARHIRE.I 


108 


ARI§ 


provi'iiii  .V  kiijiiii  jc  siistni'loii)  arlii.  /.s/jocrt//  )iiviid 
i  arlii.  Doliizi  xv  rijclca  sa  li  i  xa  k. 

1.  aa  \\:  tinsjiodin  nrliiprviul.  Mon.  Croat.  71. 
Arliiprvnd  viliiulolski.   III. 

2.  sa  k ;   Bpiiiardo   arkipivail.   Mon.   croat.   92. 

ARHIRE.T,  ni.  'un/iQivs,  ridi  arliijerej.  Mjento 
h  doliXii  i  k.  isporedi  arhi. 

1.  sa  h  :  arhirej.  samo  u  Stulieevu  rjeiniku  (iz 
misala). 

2.  sii  k  (nd  ch)  tt  jednoya  pisca  xvii  rijeka: 
Isukr.ste  privpliki  i  vii'i'ii  arkirpjo!  P.  Radovtic, 
nac.  .ooS. 

ARHIRE,TSTVO,  n.  summus  poiitificatu,«.  Samo 
u  Stitliivrii  rjeiniku  (is  misala).  isporedi  ar- 
hirpj. 

ARHT.STRATIG,  m.  'itQ/iiriiit'ariyui,  exprcitus 
impprator.  Od  xiii  vijelin;  o  arhandelu.  Arthi- 
stiatio-a  Mihaila.  Stpfan  kr.  10.  Men.  serb.  02. 

ARHi;^.\KAN,  arliizakna,  m.  arehidiaconus ; 
isporedi  arliidakon.  iiijesto  h  dolazi  i  k  /  c,  o 
eemii  vidi  kod  aiiii. 

1.  aa  li:  nd  xv  vijelca,  izmedii  rjccirika.  samo  n 
Mikalinu.  Star!  arhi?.akan  Radovan.  Mon.  <M-oat. 
08.  ArliiSakna  stolno£;a  i.ste  crikve.  I.  T.  Mrna- 
vii,  ist.   III.  ArluXakan  prvi.  .T.  Kavaiiin  95. 

2.  sa  k:  od  prosloga  vijeka,  i-iiiedn  rjcciiika  ii 
BjelostijenceiH(.  Vidio  .sam  fptiri  arkizakiia.  Turl. 
blag-o  2,  8(i.  ArkiXakni  i  nadaniici.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  225.  Arkizakni.  starisino  i  ostali.  I.  J.  P. 
Lucie,   nar.  00. 

.S.  sa  c. :  u  dra  pisca  prosloga  vijeka :  n  jednoga 
je  nastampano  ii  nase  vrijeme  arci-,  a  u  driigoga 
se  moze  eifati  i  arci-.  S  areizaknom,  svojini  bra- 
tom.  .T.  Kavaiiin  87.  Vrhu  koji(h)  oblast  je  imao 
arcizakan.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  19.  Od  arcizakna.  34. 

ARIBISKUP,  m.  vidi  kod  arhibiskup. 

ARIJ,  m.  Arius.  Dolazi  xiii  vijeka;  isjioredi 
Arija.  Bezumni  Arij.  Stefan  kr.  7. 

1.  ARIJA,  m.  Arius.  Od  xiv  rijeka.  isporedi 
Arij.  Ario.  Da  je  pricesnikt  Ai-iji.  Mon.  .serb.  135. 
Take  mi  se  grob  ne  posjeo  kao  Ariji  bozum- 
nome!  Nar.  posl.  vnk.  304. 

2.  ARIJA,  /.  aer.  isporedi  ajer.  Od  tal.  aria. 
Samo  prosloga  vijeka.  Kako  muiia  s  naglostju 
tree  po  ariji,  nnako  ima  biti  brz  sluga  bozji.  J. 
Banovac,  pripov.  90.  Okolo  sebe  truju  ariju.  J. 
Banovac,  pred.  102.  Zvoiiase  po  ariji  vapaj  od 
radosti.  F.  Lastric,  test.  220.  Lati  ju  i  dize  u 
ariju.  F.  Lastric,  svet.  179.  U  istoliu  ukaze  se 
pod  nebora  u  ariji  ili  ti  u  zraku  jedna  velika  ne- 
obicajna  z\'izda.  F.  Lastric,  od'  296.  Govore  da 
ce  andeli  ucinit  od  arije  kriz.  .1.  Filipo-sdc,  prip. 
1,  143.  Niki  reko.se  da  ce  bit  uskrsnutje  u  tilu 
od  arije  ucinenn.  221.  On  tebi  s  arijom  daje  oda- 
nutje.  M.  Zoricic,  osm.  120.  Da  ce  se  grad  lagu- 
mom  u  ariju  baciti.  M.  Dobretic  130. 

ARIJAN,  arijana.  m.  arianus.  i.-iporedi  arijanin. 
Ki  bi  arijan.  F.  Glavinic,  cvit  404.  Luterani,  kal- 
viniste,  arijani.  J.  Ancic,  ogl.  73.  Odmetnici 
arijani,   kalvinijani  i  ostali.  A.  Kanizlic,  kam.  53. 

ARIJANriV,  m.  arianus.  isporedi  arijan.  Kra] 
arijanin  zapovidi.  .T.  Filipovi6.  prip.  3,  14. 

ARI.IANOVAC,  arijanovca,  m.  arianus.  ispo- 
redi arijan,  arijanin.  Biskup  arijanovac.  F.  La- 
stric, ned.  257. 

ARIJANSKI,  adj.  arianus.  Bise  oskvi-neu  ari- 
jan.skom  heresijom.  F.  Glavinic.  cvit.  270.  Spravi 
se  biSkupov  nikoliko  arijan.skih.  8.  Arijanskn  za- 
bludeiie.  A.  Kanizlic.  kam.  077. 


AKI.IANSTVO,  n.  ariana  haerosis.  Biln  je  osu- 
dcno  arijanstvo.  A.  d.  Ko.sta,  zak.  2,  115.  Odre- 
kavsi  sp  arijanstva.  M.  Zoricii,  zrc.  112. 

ARI.IEV,  adj.  Arii.  Arijevimi.  uiienijemi,.  Glas- 
nik  10,  239.  Danicii  3,  5.52. 

ARUjAO,  Arijca,  m.  iovjek  iz  Ari(a.  M.  D. 
Mili6ovi6.  Akc.  u  gen.  pi.  Arijaca. 

ARUiE,  n.  selo  u  Srbiji  u  uzickom  oknigu  ii 
sreza  arifskom.  K.  Jovanovii,  rec.  102.  Blizu 
iicija  ,ziclinp  od  velikoga  namastira  na  utoku 
Rzava  u  Moravicu'.  Vuk,  rjec.  7".  crkua  negda- 
snegu  manaslira  sluzi  i  sada  i  slavi  Arilev  dan 
15  maja,  a  tada  je  sv.  Ahilije.  M.  D.  Mili6evi6, 
srb.  587-589.  isporedi  Aj-hilijo,  od  kojega  je  po- 
stalo  izguhivsi  h.  isporedi  i  Arliijevica. 

ARUiEV,  adj.  svetoga  Arhilija ;  isporedi  Arlii- 
lijo  i  Ari]e.  Arijov  dan,  15  maja.  M.  D.  Milide- 
vic,  srb.  589. 

ArII^iKA,  /.  zensko  iz  Arifa.   M.  D.  Milicevic. 

ARI.^SK:I,  adj.  sto  pripada  Ari\u.  Ari|ska  op- 
stina.     K.  ,rovanovi6,  rec.  102. 

ARIMADIN,  m.  u  jednoga  pisca  xiv  vijeka 
,Arimade'  naziraju  se  glavari  misir.ski  po  tiima- 
cenu  A.  I'acica  od  pers.  kahraman,  kahreman, 
a  rap.  kahannan,  upirafitef,  jitnak;  tur.  kahre- 
man, jiinak.  Velmozi,  lie  sutt  arimade.  Domenti- 
jani'   192. 

ARIMANDRIT,  m.  vidi  kod  arliimandrit. 

ARIMATEJA,  /.  .\rimathaea;  isporedi  Arima- 
tija,  Abarimatija,  Aromateja,  Aromatija.  Jozipu 
od  Arimatee.  F.  Lastric,  test.  104.  Iz  Arimateie. 
Vuk,  luk.  23,  51. 

ARIMATIJA,  f.  vidi  Arimateja.  Od  Arimatije. 
Anton  Dalm.,  luk.  23,  51.  Osib  od  Arimatije.  M. 
Alberti  481. 

ARIMATIJANIN,  m.  iovjek  iz  Arimatije.  .losef 
.•ii'iuiatijanin.  S.  Budini6,  sum.  125^. 

ARIO,  m.  Arius.  isporedi  Arija.  Na  kraju  je  o 
talijanski  zarriietak.  U  nekih  pisaca  xvii  i  xviii 
vijeka.  Ario  heretik.  F.  Glavinic ,  cvit.  387.  S. 
Badric,  ukaz.  3.  J.  Filipovic,  prip.  1,  160.  A.  Ka- 
nizlic, kam.  202. 

ARISTOTEL,  «».  vidi  Aristoteo. 

ARISTOTELE,  m..  Aristoteles.  zavrsetak  je  ta- 
lijanski.  isporedi  Aristotile,  Aristoteo.  Sto  pravi 
Aristotele.  D.  Zlataric  36. 

AHISTOTE;^,  m.  vidi  Aristoteo;  isporedi  Ari- 
Stote|.  Dolazi  xv  Hi  xvi  vijeka.  Aristoteju  spo- 
veda.  Aleksandr.  nov.  9. 

ARISTOTEO,  Aristotela,  m.  Aristoteles.  ispo- 
redi Aristotio,  Aristoteo.  Dolazi  proiloga  vijeka 
s  promjenom.  glasa  1  na  o  u  nom.  na  kraju  i  bez 
te  promjene.  Aristotel.  J.  Kavanin  96.  Va}a  znati 
sto  Aristoteo  govori.  A.  Kanizlic,  utoc.  11. 

ARISTOTIL,  m.  ridi  Aristotio. 

ARISTOTILE,  )w.  Aj-istoteles.  zavrsetak  je  ta- 
lijanski.  isporedi  Aristotele,  Aristotio.  xvi  vijeka. 
Aristotile  govori.  Zborn.  Sb. 

ARISTOTIO,  Aristotila,  m.  Aristoteles;  ispo- 
redi Aristoteo.  S  promjenom  gla.sa  1  na  kraju  u 
nom.  dolazi  xvi  i  xviii  vijeka.  Aristotio  pise. 
Zborn.  2.  Kako  to  isti  Aristotio  potvrduje.  A. 
Guceti6  roz.  mar.  6.  Aristotio.  .1.  Kavanin  563. 
Aristotil  ki  je  bio  kraj  naravske  od  mudrosti.  I. 
Ivanisevic  150.  Aristotil  nije  bio  od  kamika.  J. 
Ai-molusic  19.  Aristotil.  J.  Kavanin  355.  K.  Ma- 
garovic  88.  J.  Banovac.  pred.  09. 

ARI§,   m.  larix;   isporedi  arez,   ai-isevina.    Od 


ARISEVTNA 

tal.  larice,  izguhivsi  sprijeda  1.  .SWjho  ii  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuMcemi.  Aris,  pi- 
nus  larix.  L.  Closer- Vukot.  flora  104'2. 

ARISEVINA,  /.  coll.  aris,  larices,  nesto  arisa 
sktqya,  vise  Hi  mane,  a  u  prenesenom  se  smislii 
govori  i  kad  ac  ■misli  samn  aris.  Arisevina,  piniis 
larix.  J.  Pancic,  sum.  drv.  170.  (gdje  se  napu- 
■mine.  da  se  goi'ori  u  Hrcatskoj). 

AEISTANAC,  aristdnca,  m.  qui  in  custodia  est. 
od  new.  arrestant.  isporedi  aristp.  Samo  u  Vu- 
kovu  rjecnikii.  Akcenat  se  mijena  ii  gen.  pi.:  ari- 
stanaoa. 

AmSTE,  n.  vidi  arest,  arest.  Od  prosloga  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukonn  (gdje  se 
napomine  da  .se  gorori  u  iiojvodstvn).  Da  mu 
grad  Jerusolim  bude  misto  arista.  E.  Pavic,  ogled. 
■281.  Nude  se  kao  Grci  u  ariste.  Nar.  posl.  vuk. 
227.  Metnuli  ga  u  ariste.  Vuk,  rjec.  7^. 

ABlSTOTE^j,  m.  vidi  Aristotej.  xvii  vijeka.  Veli 
mudri  Aristote}.  M.  Divkovic,  nauk  27iJ.  268l>. 

ARISTOTEO ,  Aristotela ,  »».  vidi  Aristoteo. 
XVII  vijeka:  Mudri  Ai-istoteo.  M.  Divkovic,  nauk 
247. 

AEISTOTIL,  m.  vidi  Aristotio.  Od  xvi  vijeka. 
Veliki  Aristotij  filozof.  Aleksandr.  jag.  star.  3, 
225.  AriJtotil  da  bi  ne  zakrati.  D.  Barakovii, 
vil.  13.  Aristotil.  P.  Posilovic,  cvijet  70.  J.  Ba- 
novac,  prip.  113.  razgov.  9C. 

ARISTOTILE,  m.  vidi  Ai-istotile.  xvii  vijeka. 
Pokaran  u  nikili  stvarili  Aristotile.  I.  Bandula- 
vic  IV.  Gdi  je  AristotDe  ?   P.  Posilovic,    nasi.  13. 

ARISTOVATI,  aristujem,  ;*/.  ridi  arestovati. 
prosloga  vijeka.  Da  biste  deneralu  dali  na  znai'ie 
da  ga  da  aristovati.  Bud.  spom.  Glasnik  ii.  3,  69. 

ARITOVIC,  m.  prezime  od  imena  koje  nije  u  obi- 
caju  a  koje  hi  nioglo  biti  od  grc.  Aap/jf,  Xdrftirog. 
Arsen  Aritovic.  Prot.  sab.  mag.  42. 

AEIVOVK!,  m.  prezime  Turrinii.  glas  v  na 
prvom.  mjcstu  stoji  mjesto  f.  od  tiirskoga  iiitciia 
Arif.  Arivovic  Mujo.  Pjev.  cm.  258. 

1.  AEKA,  /.  area,  isporedi  kovceg,  skrii'ia.  J)o- 
lazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  a  Belinu  ('.>7a), 
Bjelostijencevu  i  Stulicevit.  Saiiio  oiiii  kojii  je  gra- 
dio  Noje  i  driiga  koju  je  gradio  Mojsije  i  koje 
zamjo'mju  oni  driigii.  —  a)  Nojeca:  Pribivalista 
u  arci  da  ucinis.  N.  Raiiina  115.  gen.  fi,  11,  Ni- 
jedaii  duh  ziYi  ne  osta,  neg  samo  kon  mone  u 
arci  sto  bjese.  M.  Vetraiiic  2,  212.  Noe  korab|u 
ili  arku  sazida.  F.  Glaviuic,  posl.  20.  Kojim  Noe 
prikazivase  potop ,  gradeci  arku.  .1.  Banovac, 
razg.  60.  Kad  nacini  od  potopa  arku.  M.  A.  Ee[- 
kovic,  sat.  153.  —  h)  koju  je  gradio  Mojsije: 
David  ne  igra  U  prid  arkoin?  D.  Eaiiina,  vi.  Uze 
arku  boziju.  A.  Gucetic  ,  roz.  mar.  1.31).  Nedo- 
stojno  tegnu  u  arku  bozju.  M.  Orbin  41.  Arka 
bozja  z  daskami  od  zapovidi.  F.  Glaviuic,  cvit. 
118.  Arka  od  testamenta.  I.  Drzic,  nauk  goud. 
109.  Tu  zakona  izabranijeh  arka  sveta  bi  hra- 
I'lena.  D.  Palmotic,  ohrist.  42.  Tri  stvari  bijalui  u 
onoj  arci  ali  ti  crkvici  Mojsijevoj.  S.  Mai-gitic. 
fala  227.  Pade  svim  pukom  placuci  prid  arkora 
gospodnom.  J.  Banovac,  razg.  llli.  Po  sred  puka 
neka  nose  arku   svetu   od   zakona.   B.  Cuceri  44. 

2.  Arka,  /.  turski  arka,  leda,  dorsum.  Samo 
u   Vukovu  rjecniku,  i  to  za  leda  od  haliiie. 

ARKADIJE ,  III.  Arcadius.  Arkadije  Gajsin. 
Vuk,  nar.  pjes.  2,  653. 

ARKAJA,  /.  morska  riba  koja  se  talijanski 
zove  lucema.  L.  Zore,  rib.  19. 


109  ARKU§ 

ARKANDIO,  arkandjela,   m.  vidi  kod  arhandeo 

ARKANDEL,  m.  vidi  kod  arhandeo. 

ARKANDELSTVO,  k.  chorus  archangelorum. 
Poglavice  arkaudelstva.  J.  Kavauin  499. 

ARKANDEO,  arkandela,  m.  vidi  kod  arhandeo. 

ARiaBISKUP,  III.  vidi  kod  arliibiskup. 

ARiaBISKUPAT,  arkibiskupata,  m.  archiepi- 
scopatus.  Mjesto  k  iza  r  dolazi  i  c,  o  ce»»M  vidi 
kod  arhi. 

1.  sa  k  od  XVII  vijeka,  iziiiedii  rjecnika  u  Be- 
linu (98'')  i  Stulicecn  Arkibiskupat  splitski.  M. 
Bijankovic  1.  Od  jednoga  arkibiskupata.  A.  Ba- 
cic  236.  Arkibiskupat  od  Napu(e.  V.  M.  Gucetid, 
I)ohv.  157. 

2.  sa  c  prosloga  vijeka.  U  komu  jest  arcibi- 
skupat.  I.  Zanicic  5. 

ARKIBISKirpiJA,  /.  archiepiscopatus.  Mjesto 
k  iza  V  dolazi  i  c,  o  ceinu  vidi  kod  arhi. 

1.  sa  k:  arkibiskupija.  samo  u  rjecnicima  Be- 
linu (98'i)  i  Stulicevu. 

2.  sa  c  ((  jednoga  pisca  pro.sloga  vijeka,  a  koqa 
se  moze  citati  i  c.  Ai-cibiskupije  i  biskupije  bile 
.su  i-azdi}ene.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  211. 

ARKIBISKUP,  m.  vidi  arkibiskup.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  u  rjecniku  Bjelostijencevu. 
Arkibiskup.  F.  Glavinic,  cvit.  39. 

ARKIBISKUPLTA,  /.  vidi  arkibiskupija.  xvii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Arkibi.skupiju.  F.  Glavi- 
nic, cvit  68. 

ARKICOKA,  /.  vidi  articoka.  Samo  u  Bjelo- 
stijencevu rjecniku. 

ARKIDEICAN,  m.  archidecanus.  samo  u  Bjelo- 
stijenceru  rjecniku. 

ARKIDJAK,  arkidjaka,  m.  arcliidiaconus.  i.s/)o- 
redi  arhidakon  i  dak.  Mjesto  k  dolazi  i  c,  o  cemu 
vidi  kod  arhi. 

1.  sa  k  od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  lie- 
linu  (98a).  Arkidjak  od  grada  od  Leona.  M.  Or- 
bin 305.  Arkidjak.  B.  Kasic,  per.  11.  Kanouik, 
parok,  arkipop  i  arkidjak  ove  stolne  crkve.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  5. 

2.  sa  c  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  u  koga 
po  sooj  prilici  vaja  citati  c.  Arcidjak.  I.  Dordic, 
ben.  44. 

ARKID.TAKON,  in.  vidi  kod  arhidakon. 

ARKIDUKA,  m.  vidi  arhiduka. 

ARKIMANDRIT,  m.  vidi  arhimandrit. 

ARKIPOP,  in.  vidi  arhipop. 

ARKIPOPOVSKI,  adj.  archipresbyteri.  U  crikvi 
arkipopovskoj.  H.   Bonacic  121. 

ARKIPOPOVSTVO,  n.  archiiiresbyteratus.  Sa- 
mo u  rjecniku.  Belinu  98''. 

ARKIPRVAD,  m.  vidi  kod  arhiprvad. 

ARIvIREJ,  m.  vidi  kod  arhirej. 

ARKIVIJ,  m.  archiviuin;  u  jednoga  pisca  xvn 
vijeka.  U  ki'ugu,  koja  se  ima  uzdrzati  u  nasemu 
arkiviju.  M.  Bijankovic  S.  Svakako  jest  potribnit 
inventarij  i  arkivij.   151. 

ARKIZAKAN,  arkizakna,  in.  vidi  kod  arliizakaii 

ARKUL,  III.  vas  olearium.  od  sr.  lat.  arculus. 
samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Malo  ulja  u 
arkulu.  N.  Raiiina.  52.  U  arkulu  ulja  ne  smanka 
so.  .52. 

ABKUS,    m.  arcus,    arak ,   tabak  (iiapira).    u, 


AULA 


110 


ABMELIN 


kajkaraca,   izmedit   rjrniika  snmn   ii    Hjrlnstijen- 
cerii,  Jamliresivei'K  i   Valtiijijiiiii. 

ARLA.  /'.  lijrlid;  ml  lat.  aroola.  jiroshya  rijeka 
i(  Diiliroriiikii.  Kof^om  arlu  <ik<>])ava.  Ponlov. 
dan.   107.  ; 

AELAKACA,  /.  foiuina  lunailtuosa,  icnsko  re- 
selo  koje  iiinogo  yovuri  i  nice.  Unmo  u  Vukorii 
rjeciiikit  (gdje  se  dod(\je  nemaiki  ,oiii  liirinnnd 
lustigos  I'raiicnziimiipv').  ispurcdi  alakafa,  ala])ara. 
—  I'oxtane  t'kli  kod  ailati. 

AKLANE,  )i.  tumultuatio.  isj)oredi  arlati.  Samo 
ti    \'iikovii  rjecniku. 

ARLATI,  arlaiii,  imj)f.  tumultiiari,  inkati,  pra- 
skuti.  Samo  u  Vukvfti  rjecniku  (k  kom  se  kod 
arjai'io  napomine  da  se  govori  i  o  djeci).  —  Od 
tur.  jrlaiuak,  pjevati.  —  inporedi  arlovati. 

AKLI,  a4i  indecl.  violontus,  silan,  silovit,  flit, 
tiirski  od  kalir,  aila;  isporedi  karli.  ne  mijena  ne 
po  oliliciiiia.  .samo  u  na.se  vrijeme  u  pjesmama, 
izmedii  rjecniku  samo  u  Vitkovu  (hez  znaeena).  Jer 
se  Vnce  arii  dogodio.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  7*.  Ali- 
beg  je  arli  ua  mejdanu.  Nar.  pjes.  juk.  489. 

ARLIKANE,  n.  ululatio.  isjjoredi  arlikati.  M. 
ICovatevic. 

AELIICATI,  arlicem,  impf.  ululare,  vijati.  samo 
u  nasc  vrijeme.  Arlice  pseto,  kad  ga  ko  udari. 
M.  Kovacevic.  —  Od  arlati.  isporedi  arlukati. 

ARUTI,  arlim,  impf.  vidi  arlati,  s  kojim.  je  i 
postana  istoga.  .famo  u  nase  vrijeme.  J^.  Kovacevic. 

AE.LOVAN,  arlovna,  adj.  tumultuosus.  «  nase 
vrijeme.  Rece  se  fii  Lici)  covjeku  neminiu  u  picu, 
koji  cas  pjeva,  cas  nazdrav)a,  cas  vice,  cas  za- 
mece  salu,  a  sve  pametno.  J.  Bogdanovic.  ispo- 
redi arlovit. 

ARLOVANE,  ».  tumultuatio.  isporedi  arlovati. 

ARLOVATI,  arlujem,  impf.  vidi  arlati,  .s  kojim 
je  i  postana  istoga.  ,nemu-ovati  i  \nkati  bez  raz- 
loga'.  Z.  Radoiiic  u  Srbiji.  Deci  nemirnoj  rece 
se :  5ta  arlujete,  deco  ?  Nemojte  arlovati.  J.  Bogda- 
no\-ic  u  Lici. 

ARLOyiT,  adj.  tumultuosus,  koji  arluje.  u  nase 
vrijeme.  Z.  Eadonic  u  Srbiji.  isporedi  arlovan. 

ARLUKATI,  arlucem,  impf.  ululare.  Od  arlati ; 
isporedi  arlikati.  0  jjsetii  i  o  puranu.  Ako  pseto 
pocue  arlukati  kod  kuce,  di'ze  da  sluti  na  zlo.  M. 
D.  MUicevie,  ziv.  1,  12.8.  Pa  su  to  curani  ugo- 
jeni:  sepiu-e  se,  oru  krUima,  arlucu.  M.  D.  Mib- 
cevic,  V6C.  276. 

AJRMA,  /.  insigne,  grb.  od,  tal.  arme.  Dolazi 
od  XVII  I'ijeka.  izmedii  rjeenika  samo  u  Mikalinu. 
Od  grada,  komu  su  na  vratoh  arme,  to  jest  obi- 
Ijezja  objesena  toga  ali  toga  gospodina.  M.  Div- 
kovic,  bes.  858.  Nav  ima  cimer  Hi  armu,  cigova 
jest.  F.  Glavinic ,  cvit  -453.  Sva  gospoda  imaju 
svoj  bilig  ali  ti  armu.  S.  MargitiA,  fala  197.  Bo- 
sanska  amia  jest  jedan  stit  i  na  nemu  po  miseca 
i  jedna  zvizda.  A.  Kacic,  razgov.  183.  Na  barjake 
crnogorska  arma ,  usred  arme  slovo  Danilovo. 
Nar.  pjes.  vuk.  .5,  .327. 

ARMAD,  m.  selo  u  Ugarskoj  blizii  Lugosa, 
mag.  Harmadia.  S.  Novakovic,  pom.  123. 

A_RMADA,  /.  exercitus,  rojska.  Od  tal.  armata. 
isjjoredi  armata.  Od  xvii  nijeka.  Ivaza  za  armadu 
iioprijatpjsku  da  se  je  na  blizu  ukazala.  Starine 
11,  81.  Okrene  svoje  na  armadu  oci.  A.  J.  Kne- 
zovic  2fJ().  Ne  kti  armadu  kroz  mustre  list  pro- 
pustiti.  M.  A.  Rcjkovic,  sabr.  32.   Svako  jeto  pi- 


KPto  za  f  u  silonu  armadu  duJ^da  mlctackoga.  Nar. 
pjes.  bog.  170.  Ko  ('•o  ynln  prccl  iiiojoiri  aniiadiimV 
Pjev.  crn.  303.  I  I'libova  armada  ostala.  Nar.  pjos. 
viik.  .'),   112. 

ARMAGAN,  m.  ridi  dar.  —  Od  pers.  eremgaii. 
Samo  u  nase  rrijeme  ii  pjesmama  i  iz  nih  n  Vii- 
korii  rjecniku.  l^ubio  .sam  u  majke  jcdinu,  cesto 
sani  joj  slao  armagane;  dvije  dibp,  ftetiri  kadife 
i  dva  ciirka  kunoin  postavjena  i  dva  fesa  bise- 
rom  ki^ena.  Nar.  Jijes.  vuk.  1,  44(i.  Armagan  mi 
dragom  povratilo.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  30. 

ARMAN,  HI.  vidi  gumno.  Od  pei's.  barmen, 
zetva  i  gumno.  Od  prosloga  vijeka,  izmedii  rjee- 
nika u  Bjelo.'itijencevii  i  Stulicetnt  (u  koji  ie  biti 
dosao  iz  prvoga).  Da  se  arman  potavani.  I.  Ja- 
blanci  95.  Tada  istom  tovari  na  kola,  pak  ga 
vozi  na  armane  kuci.  M.  A.  Re|kovic,  sat.  170. 
Arman,  gumno.  Zem|ak  1871.  2.  —  i  za  mjesto 
kao  gumno  gdje  se  ptice  hvataju:  Kada  mrize  iz- 
metne,  stavi  nih  na  otvorcuu  i  cistu  mistu.  Ako 
mu  srica  potegne  da  ptice  na  onaj  arman  delete, 
on  sve  kolike  mrizom  pokrije.  D.  Rapid  368. 

ARiVLAR,  armara,  m.  vidi  ormar.  od  lat.  arma- 
rium. Da  bi  taknuo  u  one  armare  i  sanduke  na- 
punene.  D.  Rapic   163. 

ARMASANA,  /.  neko  mjesto,  maze  biti  i  rijeka 
Hi  planina,  blizu  Stipa;  pomine  se  xiii  vijeka, 
kao  meda  selima:  meda  Armasana.  Mon.  serb.  63. 
Danicic  1,  15. 

ARMAS,  Armasa,  m.  nadimak.  Prica  se  da  ga 
je  izdao  neki  Nastas  Armas  iz  Turske ,  koji  je 
kod  uega  (Vejka)  bio  u  sluzbi.  M.  D.  Milioevic, 
srb.  899. 

ARMASEVIC,  H(.  prezime.  isporedi  Armas.  Da- 
mjan  Ai'masevic.  Vuk,  prav.  sov.  99. 

AEMATA,  /.  exercitus.  vojska.  Od  tal.  armata. 
isporedi  armada.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjeenika 
samo  11  Danicicevu.  Pisete  jert  smo  oprajali  ar- 
matu  na  vas  gradt.  Spom.  sr.  1,  129.  Viteski  grad 
obrani  od  armate  od  poganske.  J.  Ai'molusio  58. 
Pride  u  porat  sva  armata.  I.  Zanotti,  skaz.  6. 
Tiu'sku  armatu  dostigose.  17.  Kud  ce  tvoja  ar- 
mata iz  lijepa  Mletka  grada?  Nar.  pjes.  bog.  144. 
—  jednom  xvi  vijeka  nalazi  se  predikat  i  u  mno- 
zini:  Onaj  armata  uhitise  porto.  Zbom.  75. 

AEMATI,  armam,  impf.  i  pf.  armare,  oruzati, 
naoruzati,  spremiti,  opremiti.  Od  tal.  armare.  Od 
XVI  vijeka.  1.  prelazno:  a)  impf.  Pletite  i  janke 
i  gamad  ostalu ,  ganibore  i  rake  ter  lov'te  po 
kalu.  I  barke  armajte  ter  tamo  na  stanu  s  norci 
se  tjerajte  po  Blatu  po  slanu.  M.  Vetranic.  1,  216. 
Jedna  fi'egada  armana.  Starine  11,  80.  —  b)  pf. 
Prvi  na  svoj  trosak  brod  fustu  sagradi ,  paten- 
tom  cesarskom  arma  i  obradi.  M.  Kuhacevic  42. 
Armali  su  tanahnu  gajetu,  pak  podose  put  mje- 
sta  Perasta.  Nar.  pjes.  bog.  161.  —  2.  sa  se:  re- 
fleksivno,  pf.  Armalo  se  bijase  do  dvanaest  Pa- 
strovica  u  jednoj  gajeti ,  .  .  tere  ti  otidose  put 
Perasta  bijeloga.  Nar.  pjes.  bog.  158. 

1.  ARMELIN,  armelina,  m.  tal.  armellino,  mu- 
stella  alba,  bijela  lasica.  isporedi  armilin.  Od  xvi 
vijeka.  Moze  se  primijeniti  cistoca  k  armelinu. 
Zborn.  19''.  More  se  prilikovati  ki'ipost  od  na- 
cistva  armelinu.  P.  PosUovic,  cvijet  203.  Ti  su 
opazni  armelini,  ki  cistocu  da  ne  sk^Tne.  J.  Ka- 
vanin  356. 

2.  ARMELIN,  m.  prunus  armeiuaca,  kqjsija. 
isporedi  armelina,  armelinka.  Od  tal.  armelliiio. 
U  nase  vrijeme  ii  jednoga  2^>sca  koji  je  ciio  u 
Dalmnciji  i  od  nega  u  drugoga.  6as.  ces.  muz. 
1852.  2,  46.  B.  SiUek,  im.  4. 


AKMELINA 


111 


ABNAUTKA 


AEMELINA,  /'.  vidi  armelin  pod  2.  Saiim  ii 
jednogo,  pisca   nasega   vremewi.   B.  Sulek,   im.  4. 

ARMELINKA ,  /.  vidi  armelina.  Samo  n  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  4. 

AEMENIJA,  /.  Armenia.  Od  xin  vijeka,  izmedn 
rjecnika  u  Mikalimi,  Belinu  (1021')  j  Banietcevu. 
u  prvo  se  irijeme  jnsalo  i,  5  mjcsto  e.  Prostdt  Art- 
meniju.  Domentijana  326.  Obje.  znaju  Armonije 
sto  govoru  da  laz  nije.  M.  Divkovic,  kat.  115. 
He  u  Ai-meniju.  F.  Glavinie,  c\-it  290.  Kraju  od 
Armenije.  F.  La.stric,  test.  165.  Dacu  tebi  velike 
harace  od  mojega  bjela  Carigrada,  Annenijc  i 
Karamenije.  Nar.  pjes.  bog.  234. 

AEMENIN,  m.  Armeniu.s.  isporedi  Jermenin. 
Od  XIII  vijeka,  izmeiu  rjecnika  u  Mikajinu  i  Da- 
niciccim,  u  prvo  se  vrijeme  ^isalo  t  6  mjesto  e. 
zavrsetak  -in  stqji  samo  u  jednini.  Artmenint. 
Mon.  Serb.  64.  Trgovci  Armeni  i  Indijani.  M. 
Vetranic  1,  230.  Majka  nas  je  plemenita  u  Ar- 
menijeh  porodila.  1,  238.  Kon  liega  se  Armen 
joste  petnaes  tisuc  tvrdo  zgnijezdi.  I.  Gundulie 
330.  Armeni  i  Karavlasi.  S.  Badi'ic,  ukaz.  72. 
K  Armenima.  J.  Matovic  134.  ObraSe  viteza,  ro- 
dom  Armeiiina.  A.  Kanizlic.  kam.  2. 

AKMENKA ,  ime  zensko.  isporedi.  Jarmenka, 
Rmenka.  hez  sumne  od  grckoga.  dolazi  prije  na- 
sega vremena.  S.  Novakovi6,  pom.  43. 

ARMENOHOR,  m.  selo  od  Bitofa  na  jug  na 
rijeei  Florini.  pomine  se  .xiv  rijekn.  Vt  Armeuo- 
hori ; . .  u  Armenohort.  Danicic  1,  16. 

AitMENSKI.  adj.  armenius.  isporedi  jermenski. 
Nadb  armenskaa  selista  (na  Psini).  Glasnik  24, 
245.  U  naredbi  naucena  armenskoga.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  132. 

1.  AEMIJA, /.  exercitus,  rojska  ;  od  nrin.  armee, 
franc,  armee.  Od  prosloga  vijeka.  U  cesarskoj 
armiji.  J.  Eajic,  boj  65.  Knige  poslah  na  armije. 
Pjev.  crn.  83. 

2.  AEMIJA,  /.  vidi  rmija.  .'^niiiti  ii  Viikovii  rjec- 
nikii  (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Crnici). 
Armija  te  izjela!  rece  se  masci,  i  znaci  da  bi 
crkla.  Vuk,  rjec.  7^. 

ARMILIN,  armilina,  iii.  vidi  armelin  ]jo(I  1. 
Od  XVI  vijeka.  Armilin  najlise  tuj  zalos  iskusi, 
ki  ze}no  uzdise  kada  se  izgnusi.  M.  Vetranic  2, 
57.  Moze  se  prilikovati  ki'epost  od  nacistva  armi- 
linu.  K.  Magarovio  103. 

ARMD^ARA,  m.  vidi  armira|a.  samo  jednom. 
prosloga  vijeka.  moze  biti  da  sii  grije.ikom  u  pi- 
.sanu  premjesteni  glasovi  \  i  r.  Pod  armi[arom  po 
peset.  Poslov.  dan.  96. 

ARMIN,  Armina,  m.  Arminius.  Akcenat  kaknv 
je  u  geii.,ystaje  u  svijcm.  ohlicima,  .•inmo  se  n  voc. 
mijeua:  Armine.  —  Samo  u  na^e  vrijeme:  Armin 
Pavic. 

ARMINARTA,  m.  vidi  armira]a.  od  tal.  aliiii- 
rantp.  Samo  u  jednoj  pjesmi  ii.  nase  vrijeme.  Onu 
iii\o    arminarti    princip'  Seiiavinu.   Pjev.  crn.   109. 

ARMIRAl^A,  m.  vojvoda  morski.  od  tat.  alnii- 
raglio  lammiraglio,  ammiraglia).  OrZ  xvii  vijeka, 
izmedn  rjecnika  samo  u  3Iika}ina,  gdje  najprije 
i  dolazi  (,tko  ima  poranu  od  morske  krajine, 
praefectus  orae  maritimae').  isporedi  arairaja,  ad- 
miraiiat.  —  Zaimje  koiia  n  arniira|p.  Poslov. 
dan.  154. 

ARMKATI,  ai-mizam,  jj/,  vidi  armati.  Od  tal. 
armeggiare.  samo  u  nase  vrijeme.  Barka  j'  armi- 
zana.  srebrom  okovana.  Nar.  pjes.  mikul.  157. 


ARMOLUSIC,  m.  prezime,  koje  dolazi  xvii  vi- 
jeka. Odgovor  Jakova  Armolugi6a  Sibencanina. 
J.  Armolusic  i.  moze  biti  od  Hermolaus. 

ARMONIJA,  /.  harmonia.  U  negovoj  arnioniji 
od  svijeta.  M.  Orbin  21. 

ARMUTINE,  armutinil,  /.  pi.  vidi  omucine.  u 
nase  vrijeme  u  Lici.  govori  se  o  mutnn  vinii  sa 
duo  snda;  a  postatiem,  ce  biti  od  tur.  armud, 
kruska,  armud  serbeti,  kruskovica.  U  krcmi  reku 
jiidi  ki'cmaru:  sta  si  nam  donio  ove  armutine? 
daj  bo|eg  i  cistijeg  vina.  J.  Bogdanovic. 

ARNAJEVAC,  Arnajevca,  m.  iovjek  iz  Arna- 
jeva.  M.  D.  Milicevic. 

ARNAJEVKA,  /.  zensko  iz  Arnajeva.  M.  D. 
Milicevic. 

ARNAJEVO,  n.  selo  a  Srbiji  u  okrugn  bio- 
gradskom,.  K.  Jovanovic,  rec.  95.  Mjestani  govore 
Aruevo.  M.  D.  Milicevic. 

ARNA.TEVSKI ,  adj.  sto  pripadti  Arnajeva. 
Arnajevska  op.stina.  K.  Jovano\'ic,  rec.  95. 

ARNAUCAD,  f.  coll.  soboles  albana.  pred  6 
otpalo  je  t.  Samo  u   Vakovu  rjecnika. 

ARNAUCE,  arnauceta,  n  puer  albanus.  pred 
6  otpalo  je  t.  Samo  u  Vukovu  rjecnika. 

ARNAUCENE.  n.  mutatio  in  Albanum.  ispo- 
redi arnautiti.  Samo  u   Vukovu  rjecniku. 

ARNATIT,  m.  vidi  Ai-nautin. 

ARNAUTEN,  m.  Albanus.  i^Mredi  Amavutin, 
Arbanasin.  turski  Arnaut.  od  nov.  grc.  'AQflavnrig. 
Zavrsetak  -in  stoji  samo  n  jednini,  alijejednina 
i  hez  nega.  Akcenat  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi. 
oba  zadna  sloga  duga :  Arnauta.  —  Dolazi  od 
xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  a  Mika}inu  (samo 
Arnaut),  a  Belinu  (samo  Arnaut  58")  i  ii  Vu- 
kovu (samo  Arnautiii).  Arnauti  i  Hrvati  klanat 
mu  se  dohodahu.  I.  Kanavelic^',  iv.  57.  Skocio  se 
Mehmed  bu}umbasa,  ter  sakupi  cetu  Arnauta.  A. 
Kacic,  razgov.  294.  Otkud  biju  ]uti  Arnauti.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  47.  Od  Turaka  |utih  Arnauta.  4, 
298.  —  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  grijeskom 
sa  h  sprijeda.  Harnauti  i  Kadije.  J.  Krmpotic, 
kat.  62.  —  jednina  sa  -in:  Arnautin,  pasa  Bu- 
satlija.  Pjev.  cm.  84.  —  jednina  bez  -in  :  Arnauta 
zgodi.  I.  Gundulie  522.  Tatarina  ispod  gore  svete, 
Arnauta  od  mora  sinega.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  45. 
Ubojnika,  juta  Arnauta.  4,  345.  Po  imenu  Arnaut' 
Osmane.  3,  204.  —  tako  a,  jednini  bez  -in  dolazi 
po  turskom  nacinn  ne  mijenajuei  .se  po  padezima 
mjesto  adj.  arnautski :  Arnaut-paprika,  vidi  Ar- 
nautkiiia.  B.  Musicki.  tako  Arnaut-pazar,  koji  se 
pridijeva  Dakovici  u  pjesmi:  Opremi  je  (knigu) 
Dakovici  ravnoj ,  Dakovaci  Arnaut-pazaru ,  na 
onoga  Musta,j-pasu  mlada.  Nar.  pjes.  vuk.  4.  214. 
Te  je  sije  seher  Dakovici,  Dakovici,  Arnaut-pa- 
zaru, a  na  ruke  pasi  Mustaj-pasi.  Pjev.  crn.   104. 

—  vidi  na  po  -se  Arnaut-popovac. 

ARNAUTINOV,  adj.  Albani.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

ARNAUTINOVIG,  m.  prezime.  isporedi  Arnau- 
tovic.  D.  Avramovic,  sv.  gora  208. 

ARNAUTITI,  arnautim,  impf.  Albanum  red- 
dere.  —  i  sa.  se,  reflek.nvno,  Albanum  fieri.  Samo 
u   Vukovu.  rjecniku. 

ARNAUTKA,  /'.  1.  Albana,  zena  arnautskoga 
roda.  A  mene  (rodila)  }uta  Arnautka  kod  ovaca 
na  ploci  studenoj.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  407.  —  2. 
duga  puska  kakove  imaju  Arnauti.  Od  oruzja  svaki 
ima   dugu   arnautku.    M.    D.  Milicevic,    vec.  210. 

—  U  oba  znacena  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 


ARNAIITKINA 


112 


AKSAL 


AHNAtITKTTvIA,/.  )irka  main  rrlo  Jiitn  jHti,ril;n, 
koja  sr  ;(ire  i  aiiiaut-paprika.   H.  Miisicki. 

AKNAI'TLUK.  m.  tin\ski  aniautliik,  ttnmiilskd  > 
zem((i,  Arlianija,  Albania.   S(imi>   it  luiic  rrijoiic, 
iliiiedii  rjertiika  snmo  tt  V'ltkoni.  Skoiidoi-iju,  Uru- 
moliju,  Aniaiitluk.  Nar.  pjes.  potr.  iJ,  27"). 

ARNAUTOVAC,  ai-mVutovca,  iii.  (ininiilxki  jii- 
stol.  SaiiKi  II    Viikovn  rjecnikit. 

ARNAkT0VI6,  )m.  presimc,  pn  orii  Arnautu. 
A  od  KrujH>  Arnautovi6a.  Nar.  pjos.  viik.  'A,  'iUh. 
Zivko  Arnantovii'.  Kat  S((. 

ARNAlJ'r-POPOVAC,  Arnaut-Popr.vca,  m.  selo 
u  Srbiji  u  okriigu  pozarevackoiii.  K.  ,lovaiiovi('', 
rec.  139. 

ARNAUT-POPOVACKI,  adj.  sto  pripada  selii 
Arnaut-Popovcu.  Aniaut-popovarka  opstiiia.  K. 
Jovanovio,  ret.  131t. 

ARNAUTSKA,  /.  adj.  Albania,  Arhanija.  Raz- 
dvajaju    draavu   Aiistrijsku   od   Arnautske.    Vuk, 

posl.    XVIII. 

ARNAUTSKI,  adj.  albanus;  vidi  arbanaski. 
(kl  prniloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  ii  Belinu 
(58)  I  Vukovii.  Ariiautska  zemja.  Vuk,  rjec.  Tb. 
Aniautski  pisto].  Vuk,  rjec.  7^.  —  adv.  arnautski, 
albano  more,  izmedit  rjecnika  .sawio  k  Belinu. 
Arnautski  drustu  govorio.  Nar.  pje.s.  vuk.  3,  215. 
I  arapski  jezik  razumijem  i  nakrpat'  sitno  ar- 
nautski. 2,  269.  —  glasovi  -ts-  dolaze  i  sastav- 
leni  I'  c:  Latinski  joj  govori,  arnaucki  zanosi. 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  262. 

ARNAVUTIN,  m.  vidi  Arnautiu.  Samo  a  nase 
vrijeme  ii  Vrnuj  Gori.  §  niuie  bjese  trides  Ama- 
vuta.  Nar.  pjes.    vuk.  3,  321.  322. 

ARNIR,  Hi.  Reinerius.  Ai-nii-  sveti,  kog  puk 
ludi  kamevova.  J.  Kavaiiin  92.  450.  isporcdi  Ar- 
iiiric. 

ARNIRIC,  III.  prezime,  po  ocii  Arnirii.  U  tebi 
jos  dull  dise  hrabrenih  Arnirica.  J.  Kavaniii  103. 

ARNEVI,  ariieva  m.  pi.  tectum  currus  rustici. 
od  iiiaij.  arny,  sjen.  Samo  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  ii  Vakovu  (gdje  xe  napomine  da 
fsc  govori  it  vojvodstvu). 

AROMAT,  III.  f'timfiu,  aroma,  xiv  vijeka.  Aro- 
mati,  blagovonni  ihi.  ispltui  se.  Domentijan''  71. 
nominativu  jed.  nema  potvrde.   isporcdi  aromato. 

AROMATEJA,  /.  vidi  Arimateja.  isporedi  Aro- 
matija.  Josip,  iz  .Aromatheae'  rodom.  E.  Pavic, 
ogled.  627. 

AROMATIJA,  /.  vidi  Arimatija.  Iz  Aromatije. 
Anton  Dalm.,  mat.  27,  56.  mar.  15,  43.  iv.  19,  38. 

AROMATO,  H.  vidi  aromat.  xiv  nijeka.  Kadilo 
voiiami  aromato  drtze.  Domentijan''  122. 

1.  ARON,  »H.  Aaron;  isporedi  Arun.  Neki  pisu 
sa  dva  aa,  kako  je  ii  tudeni  jeziku:  Aaron.  B. 
Gradic,  duh.  31.  Bernardin  I'sb.  L.  Terzic  291. 
F.  Lastri6,  test.  391.  J.  Matovid  297.  I.  Velika- 
novic,  upuc.  2,  321.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  43.  ali  i 
s  jedtiijem  a  jos  od  xvi  vijeka.  Aron.  N.  Ranina 
65.  Anton  DaJm.,  hebr.  5,  4.  I.  Bandulavie  36. 
J.  Mika|a  6l'.  .J.  Kavanin  517.  J.  Banovac,  prip. 
67.  razgov.  192.  Vuk,  jevr.  5,  4.  —  na  svijcm  jc 
tijein  wjestima  samo  brat  Mojsijev,  ^ali  je  ime  i 
u  narodii  it  obicaju:  Aron  Nincic.  Sem.  kn.  srb. 
1879.  33.  —  U  narodnoj  poslovici  neki  ,car  Aron': 
Tako  se  ne  zgrcio  kao  i  car  Aron  pod  kos.  Nar. 
posl.  309.  gdjc  dodaje  Vuk :  ja  za  toga  cara 
Arona  nista  drugo  nijesam  cuo'.  to  ce  bez  siimne 
biti  Oman  «  sveiom  pismii  Idnov.  21,  20. 

2.  ARON,  m.  arum  maculatum  L.  od  grc.  iigov. 


isporedi  kozalac.    Ftamo  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  B.  Sulek,  im.  4. 

ARONAC",  aronca,  in.  vidi  aron  pod  2.  Samo 
It  jednoga  pisca,  nasega  vremena.  B.  ?iulek,  im.  4. 

AHf)NIKA,  /.  aronia  L.  isporedi  aron  pod  2. 
Samo  It  jedniH/a  pisca  nasetia  vremena.  Sloser- 
Vukot.   ll'ora  415. 

ARONOV,  adj.  sto  pripada  Aronii.  §ibu  Aro- 
novu.  Anton  Dalm.,  hebr.  9,  4.  SagriSise  sinovi 
Aronovi.  .1.  Kanovao,  razg.  28.  Prut  Aronov.  J. 
Matovid  40.  —  neki  pisu  i  .sa  dva  aa  (t^idi  i  kod 
Aron):  U  bradi  Aaronovoj.  ,1.  Matovif  179.  Mi- 
snistvo  Aaronovo  ne  bijaSe  misnistvo  vikovito. 
I.  Velikanovic,  upu6.  2,  .321. 

ArONSKI,  adj.  .ito  pripada  Aronu.  Namisnici 
bili  jesu  posveoenihoin  oil  staiia  Aronskoga,  od 
koji  poglavica  bio  je  Aron  biskup  veliki.  A.  d. 
Kosta,  zak.  1,  18. 

AROZINE,  iroXina,  /.  pi.  ,nespretna  obuia  i 
odjeca  i  svake  priie  po  kuei :  izlazi  van ;  tu  si 
unio  te  arozme,  rece  se  (u  Lici)  kada  tko  u  ta- 
koj  obiici  ude  u  malo  (epsii  sobu'.  J.  Bogdanovic. 
Postana  ce  biti  istoga  koga  su  arezine,  koje  vidi. 

AJRPA,  /.  vidi  arfa.  od  tal.  arpa.  Od  xvi 
vijeka.  Arpe  i  tiautu.  M.  Vetx-anic  1,  218.  David 
udarase  u  svoju  arjni.  I.  Drzic,  nauk  gond.  92. 
Neki  hoce  da  je  saltijer  isto  ono  pjesnicko  orudje, 
koje  mi  arpom  zovemo  I.  Dordic.  salt.  102.  Da- 
vid skladnim  romonom  svoje  arpe  negovo  srce 
ntazase.  A.  d.  Bella,  razgov.  55.  Ostavismo  arpe 
i  trubje.  B.  Cuceri  29. 

ARPAC,  TO.  nerium  oleander  L.  .samo  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  koji  ga  ima  iz  rukopisa 
pisanih  prosloga  i  naStcga  vijeka  u  Diibrovniku. 
B.  Sulek,  im.  4.  ne  zna  se  stoji  U  a  pred  c  i  u 
ostalijem  padezima  osim  nominativa  Hi  samo  ii 
nominativu  (isporedi  arpec,  koje  ima  isti  pisac 
II  istom  znaceiiu  a  iz  drugoga  izvora).  sumiia  je 
i  0  a  pred  r:  moze  biti  da  je  samo  pisano  ar 
iHJesto  r. 

ARPAGIK,  in.  sitan  crni  Ink,  ceparum  genus,  od 
tur.  arpagyk,  jecinicak,  dem.  od  arpa,  jecam.  Od 
prosloga  vijeka  izmedu  rjecnika  samo  ii  Vukovu. 
Arpagik  je  ud}iv.  .J.  S.  Re}kovic,  kuc.  353.  Arpa- 
gika  pofalit  ne  mogu.  353.  —  u  istoga  pisca  gri- 
jeskom  i  sa  h  sprijeda:  harpaj^ik.  134. 

ARPAICASA,  /.  jecmena  kasa,  ptisana.  turski 
arpa,  jecam,  sastavleno  .<  kasa.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

ARPEC,  vidi  kod,  arpac. 

ARPIJA,  /.  Harpyia.  Dolazi  od,  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikafinu  i  Belinu  (366'').  Kad 
zajdu  u  puste  dubrave,  ter  na.jdu  vtikove  i  lave, 
. .  arpije  i  orle.  M.  Vetranic  1,  160.  Vele  da  jest 
jedna  ptica,  koja  se  zove  arpija:  obraz  joj  je 
kako  u  covjeka,  ptica  vele  zestoka.  M.  Divkovic, 
bes.  20.  Sudci  ne  imaju  bit  ubozi ;  ako  Ii  bi  bili, 
dati  im  ono  sto  im  je  potrebno,  za  .sto  ce  bit 
inako  arpije  i  ptice  od  grabse.  I.  Drzic,  nauk 
gond.  278.  Smradne  arpije.  .T.  Kavanin  460.  Ona 
arpija,  ona  glava  ohola.  B.  Cuceri  251. 

ARPIKORAD,  arpikorda,  m.  sambuca.  od  tal. 
arpicordo.  Samo  u  Belinu  rjecniku  (lOS^i). 

ARSA.  m.  vidi  Arso.  u  na.se  vrijeme  po  nekim 
krajevima  mjesto  Arso,  izmedu  rjecnika  samo  it, 
Vukovu.  Arsa  Nikolic.  D.  Avramovic,  sv.  gora  228. 

ARSAL.  )«..  nuncius ,  poslanik  vla.stcoski.  xiii 
vijeka  u  jednom  spomeniku.  Postana  taiitna:  moze 
biti  od  sr.  lat.  cursor,  istoga  znacena.  Ni  jedan 
posal  ni  verovan  koliko  na  pravdi,  ne  buduc  ro- 


ARSANA 


113 


ARTEZAN 


cen,  shraueno  ako  jest  poslan  od  dvora.  koiiiu 
poslu  se  govoi'i  hrvatski  arsal.  Zak.  viiiod.  81. 

ARSANA,  /.  armanientariuni  naviuin.  isporedi 
orsan.  —  od.  tal.  arzaiia,  noi\  grr.  ('([lOtrus,  arse- 
nal, od  arap.  darsauah.  Vitca,  u  kojoj  se  sto  radi, 
osobito  It  kojoj  se  grade  lade.  —  Od.  xvii  vijeka. 
Sest  deniija  ka,da  carskih  iz  arsane  prista  u  kraj 
grada.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  111.  Deuiije  u  arsanu  da 
odvest  imaju.  112.  Ai'sana  glasovita,  gdi  sve  gra- 
diS  plavi  nove.  J.  Kavanin  '218. 

ARSEN,  Hi.  Arsenins ;  Lsporedi  Arsenije,  Ar.seii. 
u  nase  vrijenie,  iziiiedii.  rjecnika.  samo  it    Vukovu. 

ARSENAL,  arsenala,  m.  tal.  arsenale.  I'idi  ar- 
sana.  «  nase  vrijeme.  U  ar.senal.  V.  Bogisic,  zbor. 
573. 

ARS^fcNAT,  arsenata,  m.  vidi  arsenal,  ii  nase 
vrijeme  .samo  u  pjesmi  jednoga  Crnogorca.  Osta- 
vise  zelene  topove  i  ostalo  sve  carsko  oruzjp,  da 
to  drzi  u  arsenat.  Nar.  pjes.  vuk.  h,  348. 

ARSENIC,  m.  prezime,  po  ocu  Arseniji.  -i-  je 
sazeto  -iji-.  Jovann  Arsenicu.  Prot.  sab.  mag.  96. 

ARSENIJA,  m.  vidi  Arsenije,  Dolazi  i  prije 
nasega  rremena,  izmedu  rjecnika.  samo  »  Viikovu. 
Arsenija.  S.  Novakovic,  pom.  4.3.  Ti-i  cetiri  sveca: 
Vasilija  i  s  nim  Arsenija,  treci  Petar,  a  cetvrti 
Stevan.  Nar.  pjes.  viik.  5,  .509. 

ARSENI.TE,  m.  Arsenius.  Od  xiii  rijeka;  iz- 
medu rjec'tiika  it  Vukovu  i  Danieieerii.  u  prro  se 
vrijeme  pisaln  i  sa  e  mjesto  e  iza.  s.  nom.inativ 
ne  dolazi  prije  xiv  vijeka,  a  toga,  je  vijeka  vee 
sa.  -ije  na  kraju  kao  danas,  a  pisato  se  i  sa  ij. 
Pri  Arseniji.  Mon.  serb.  48.  tioiii.  sa  -ij :  Otbct 
nasb  Arbsenij.  Danilo  23(i.  num.  sa  -ijp:  Igunienb 
Arsenije.  Mon.  serb.  97.  Episkvipb  Arsenije.  104. 
—  I  negova  brata  Arsenija.  Nar.  pjes.  \Tik.  4,  138. 

ARSENLTEV,  adj.  Arsenii.  Arsenijeva  pruga. 
Srp.  Nov.   18iil.  289. 

ARSENI.JEVIC,  tu.  prezime,  po  one  Ar.seniJH. 
Nikola  Arsenijevic.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  646. 

ARSENIK,  )»..  arsenioum ;  isporedi  misomor, 
sican,  Samo  u  rjeenicima  Mika^inu  i  lijelosfijeu- 
ceva  (u  po-Hednem  tako  da  se  moze  citati  i  z  mje- 
sto s). 

ARSENIO,  m.  vidi  Ai'senije.  zavrh'tak  je  -o 
talijanski.  u  jednoga  pisea.  xvii  vijeka.  Arsenio 
pop.  F.  Glavini6,  c^^t.   122.  1.36. 

ARSENOV,  adj.  Arsenii,  sto  pripada  Artenu. 
Ku(Sa  da  bude  opet  Arsenova.  Prot.  saVi.  mag.  148. 

ARSENOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Arsenu.  Od 
Nikole  Arsenovica.  Prot.  sab.  mag.  21.  Arsenovic. 
Nar.  pjes.  viik.  3,  583.  Sem.  prav.  1878.  56.  Rat  384. 

ARSEN,  m.  vidi  Arsenije,  dolazi  samo  xrv  vi- 
jeka. Danioic  1,  16   isporedi  Arseiiev. 

ARSENEV,  adj.  Arsenii,  vidi  Arsenov.  samo 
XIV  vijeka.  Do  made  ,.^rseneve'.  Glasnik  13,  370, 
Danicic  1,  16. 

ARSICA,  m.  dem..  Arsa.  Samo  >i  Vukovu  rjecniku. 

ARSIC,  m.  prezime,  po  oca  Arsi.  Rat.  44.  171. 
343. 

ARSICI,  Arsica,  m..  pi.  zaselak  u  Srbiji  u 
okrugu  uziikom..  K.  .Jovanovio,  rec.  159.  isporedi 
Arsic. 

ARSLAN,  ar.slana,  m.  tur.ski  arslan,  vidi  lav, 
.samo  II  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Ti  zametni  hajku  u  i>lanini,  pa  ti  ki'eni 
z\-ijera  arslana.  Nar.  pjes,  vuk,  2,  44,  —  u  Tu- 
raka  i  ime  musko.  koje  dolazi  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Oanicicevu.  Arslanb  pasa 
Sokolovict,  !^etop,  saf,  84,   Dopade  Mekic  Arslan 


aga,  Pjev.  crn.  247.  Pobi'afcime  Z\TJezdic  Arslan 
aga.  Ogled,  sr.  126.  Arslan  beg  Mu.sovi('.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  494. 

ARSL.\NIJA,  /.  .ttari  turski  novae  od  40  para, 
turski  arslany,  lavski,  od  arslan  lav.  Dolazi  xvii 
vijeka;  akc.  u  gen.  pi.  arslanija.  —  Te  im  je  nz'o 
pet  sat  (.pecaf)  arslanija ; , , .  nek  nam  da  nazada 
pet  sat  f.pecat')  arslanija,  Starine  11,  115, 

ARSO.  m.  hyp.  Arsenije,  Samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

ARSO.TE ,  m.  ime  corjeku  koji  jc  ubio  kraja 
Vukasina.  u  nekim.  knigama  od  proitloga  vijeka. 
Glasnik  5.  76.  35,  47,  ali  je  bez  sumne  pokva- 
reno :  pisci  su  ga  nasli  u  starijim  knigama  pisa- 
nim  talijanski,  u  knjima  stoji  ,Harsoje',  a  to  ne 
treba  citati  ,Arsoje'  nego  Hrsoje.  isporedi  Hrs  i 
Hrsovic, 

ARSIN,  arsina,  m.  fnr.ski  arsyn,  lakat,  mjera 
onolika  koltk  je  lakat,  ulna,  vidi  lakat,  Akcenat 
kakav  je  u  gen.  sing,  o.staje  u  svijem  oblicima, 
osim  ace.  sing.,  ko)i  je  jednak  s  nom. ;  a  u  gen. 
pi.  zadni  Je  slog  dug:  arsina,  —  Dolazi  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  i 
Vukovu.  —  u  jednoga.  pisca  prosloga  vijeka  gri- 
jeskom  i  .ta  h  sprijeilo.  —  Bog  mjeri  nebesa  na 
arsine  i  ))ed]e.  M.  Radnie  391.  Ne  cete  naci  ar- 
sina zem[e,  odakle  ga  nisu  judi  svojim  zloiam 
izagnali.  S.  Margitic,  fala  144.  Arsin.  J.  Kavanin 
442.  Svitom,  koje  je  arsin  po  pet  ili  po  sest  grosa. 
P.  Filipovic,  istom.  35.  Koji  bijase  visinom  6  ar- 
sina. F.  Lastric,  test.  20.  S  repom  od  tri  arsina. 
F.  Lastric,  ned.  425.  Cetrdeset  arsina  dubok.  J. 
Banovac.  pred.  149.  Tri  ar.sina  postava.  J.  Bano- 
vac,  razg.  90.  Bijase  trideset  arsina  dugacko.  E, 
Pavic,  ogled,  132,  Svaki  arsin  nosi  4  cetvrtine, 
M,  Zoricic,  aritm,  11,  Drzite  kratke  .harsine'  i 
lazlive  vage.  D,  Rapic  164,  Od  arsina  dago  eislo 
pruzis,  M,  A.  Rejkovic,  sat,  61,  U  sirinu  na  arsin 
rastavi,  .J,  S,  ReJko\'ic,  kuc.  214.  Ako  je  daleko 
Bagdat.  blizu  je  arsin,  Nar.  posl.  vuk.  2.  Pak  od- 
sece  tri  arsina  platna.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  .534. 
Strelu  metnu ,  pak  mere  arsinom.  2,  360.  Sto 
Momcilu  taman  sabja  bila,  VukaSinu  s'  arsin 
zem|om  vuce.  2,  114.  Uzme  kredu,  konac  i  ar.sin. 
Vuk,  pisma  66.  —  samo  it  jednoj  pjesmi  prosloga 
vijeka  dolazi  dometnuto  -ov  u  pi.,  i  to  u  gen.: 
Kad  je  erkva  visoka  arsinova  sedamdeset.  Nar. 
pjes.  bog.  211. 

ARSL.^MA,  /.  vidi  aslama. 

ARSLAMIJA,  /.  vidi  aslama.  .samo  u  na.se  vri- 
jeme. It  jednoga  pisca.  i  od   nega   u   drayoga.    B. 
Sulek,  im.  5. 

ARSOV,  arsova,  m.  vidi  asov.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (,arsov'). 

ART,  /,  ars,  artificium,  vjestina,  zanat.  Od  tal. 
arte.  Od  xvi  vijeka.  Kad  srica  odajde,  s  tobom 
ostane  art  M.  Marulic  145.  Od  koje  god  arti  ili 
mestrije.  S.  Budinic,  ispr.  5.  Da  dobre  arti  budu 
captjet  u  nili  drzavah.  I.  Drzic,  nauk  gond.  269. 
Pamet  je  a  ne  art,  koja  .slidi  tate.  M.  Kuhacevic 
35.  Zua  novu  art  od  boja.   143. 

ARTA,  turski  arta,  ostatak;  u  jednoj  pjesmi 
pridjeveno  zenskom  ce(adetu  koje  igra  u  kolu,  te 
ce  biti  zavrckola.  U  Kresevu  kolo  igra,  i  u  kohi 
arta  Marta,  za  kapom  joj  zlatna  pavta,  Nar,  pjes. 
petr.   1,  206. 

ARTENA,  f.  tal.  artena,  avis  Diomedea.  Samo 
u  Mikalinu  rjecniku. 

ARTEZAN,  artezana,  m..  vidi  artiza.n.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca.   Da  je   usla   nenavidost 

a 


autiCki 


III 


ASANOVAO 


iiiedu  rodovniko ,  lufidii  gospodu ,  tigovno ,  artp- 
iane.  .1.  Banovac,  pripov.  2H^i.  .la  sani  vlastoliii, 
ja  oficir,  ja  gradaniii ,  Ja  aiteJ-aii.  J.  Banovac, 
pred.  98. 

ART11!K1,  adj.  arct.ious,  ^evcrni.  V  artifikoin 
nuacnoiu  glibu  sjever  ovih  rodi.  J.  Kavanin  'W.). 

AKTICOK,  in.  od  tal.  articiocco,  cynara,  seo- 
Ij-mus.  isporedi  artifcoka,  artiiiovka,  arkiftoka,  ai- 
ti6ok.  Od  jirnsloga  rije.ka.  Artii-oci  i  sparogo.  .F. 
Kavanin  21.  Articok  ili  kardun,  ('ynara.  Sloser- 
Vukot.,  flora  761.  Articok,  cynara  scolyinusL.; 
divji  arti6ok,  ouopordon  illyi'icum  L.  *  sUlybuni 
niariamun    Gart.    Cas.  fees.  muz.   1852.  2,  46. 

AJiTItJOKA,  /.  vidi  articok.  Samo  u  B.jelo.sti- 
jenceim  rjccniku. 

AKTICOVKA,  /.  vidi  articok.  .stmko  ii  Jamhre- 
sicevu  rjccniku. 

ARTICOK,  m.  vidi  articok.  samo  a  jednugn 
pisca  naiega  vremena,  koji  k  znacenima  divlega 
artiioka  (vidi  kod  articok)  dodaje  jos  cynara  car- 
duuculus  L.  B.  Sulek,  im.  5. 

AJRTICOKA,  /.  vidi  articoka.  Samo  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  5.  isporedi 
articok. 

ARTIKUL,  m.  articuUis,  clan.  Od  xv  injeka. 
Tvrdina  gori  recenih  artikulov.  Mon.  croat.  170. 
Kako  se  udrzi  v  drugom  artikuli.  228.  Artikuli 
prave  kr-itjanske  vere.  Katekiz.  1561.  1.  Dili  sym- 
bola  zovu  se  artikuli . .  .  artikuli  to  je  clani.  P. 
Kadovcic,  symb.  3.  Artikule  mira  doznat  ces.  M. 
Kuhacevic  164. 

ARTIKULUS,  ■»(.  vidi  artikul.  xvi  vijeka  u 
jednom  spomeniku.  Polag  artikulusa,  ki  je  sprav- 
|en  za  dugp  ociveste.  Mon.  croat.  311. 

ARTILERIJA,/.  cohors  tormentaria,  Me)«./>-a«c. 
artillerie.  prosloga  vijeka.  G-eneralu  od  artilerije. 
J.  S.  Re|kovic,  kuc.  iii. 

AKTILEKIST,  m.  tormentarius ,  nem.  artille- 
rist. jiroUoya  vijeka.  Ai-tilerista  i  uiorskih  oficira 
448  biln.  J.  Rajiii,  boj  41. 

AETIZAN,  artizana,  ni.  artifex,  zanagija,  iitaj- 
stor.  Od  tal.  artigiano.  isporedi  artezan.  xvi  *  xvii 
vijeka.  Soldat,  tezak  al  artizan.  M.  Marulic  277. 
Od  trgovac  i  artizanov.  S.  Budinic,  ispr.  89.  Ar- 
tizani.  I.  Drzic,  uauk  gond.  312. 

ARTOFILAHT,  m.  /anioipvXdxTr]^.  ii  jednom 
spomenikii  xvn  vijeka.  artofiiahtu.  Mon.  serb.  558. 
sprijeda  je  otpalo  h.  isporedi  hartija. 

ARTOVANE,  n.  consiliatio.  isporedi  artovati. 
samo  u  Viikovu  rjeciiiku. 

ARTOVATI,  artujem,  impf.  consiUari,  svjeto- 
oati ,  uciti  koga ,  pokazujuci  starjesinstvo  nad 
nim.  Hamo  u  Viikovu  rjecnikii  (,hofmeistern') ; 
prelazno:  artovati  koga.  Bice  od  t.ur.  artmak 
dodavati,  mnoziti,  nadmctati,  nadmetati  se. 

ARULA,  /.  foculus.  od  sr.  grc.  aQovi-a,  sr.  lat. 
arula,  st.  grc.  iaj^ana.  xiii  vijeka.  Arulu  velikuju, 
jeze  je.stt  ogniste  u  medi  skovano  i  prenosimo. 
Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  178.  tip.  hil.  glasn.  24,  220. 

ARUM,  turski  harun,  tvrdoglav,  cudliv ;  u  istom 
znacenu  u  Bosni :  arum,  jogunast.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  201).  2,  (i97.  a  u  Lici  kao  siilitd:  onaj  je  covjek 
na  piiii  arum.  J.  Bogdanovic. 

ARUMNAK,  m.  sidiidnak.  od  arum,  koje  vidi. 
On  je  pravi  arumnak.  (rcce  sc  it  Lici).  J.  Bogda- 
no\-ic. 

AEUN,  m.  Aaron  j  vidi  Ar'on.  ii  jednoga  pisca 


XVII  vijeka.  Sluge  tvoje  Mojzesa  i   Anuia.  M.  Al- 
bert! 435. 

ARVAM,  m.  iinc  musko  u  jednoj  pjesmi,  koje 
je  u  istoj  pjesmi  i  n  natjiisii  iirzinu  naMampano 
i  Avraiii :  ovo  ir  driigo  jirije  liili  jiogrjeika  stam- 
parska  nego  prvo,  koje  jiostaHem  iiioze  biti  od 
Arbanas  .s-  grckim  ji  iiijesfo  h  (isporedi  arvanitski) 
*  sa  m  mjeslii  n,  (  iiioze  biti  da  ii  jijesmi  i  ne 
stoji  kao  prai'o  iine  covjecje  nego  kao  narodno. 
I  cekao  Arvama  spahiju  ...  aF  eto  ti  Arvam  sa 
svatovi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  .502.  I  .sam  glavom  Ar- 
vam ndadozoi'ia.  504. 

ARVANA,  /.  vidi  orvana.  M.  Pavlinovic. 

ARVANI.IA,/'.  turski  harwany,  ogrtac.  u  Bosni 
Nar.  pjes.  petr.  1,  341.  2,  697.  i.s}wredi  avramija. 

ARV.VnITSKI,  ad;j.  albauus,  arbaiiaski.  od  nov. 
grc.  ihiflan'i  iji.  xv  i  kvu  vijeka.  Vi.  arvanittskuju 
stranu.  (Jlasnik   11,  77.  32,  268. 

AHVATHKO  SELO,  n.  neko  mjesto  hrdovito 
(ne  nasc(eno)  u  Srbiji  u  biogradskom  okrugu, 
srezii  vracarskoiii.  Glasnik  19,  97. 

ARiiA,  /.  arapski  'arza,  javlane,  relatio.  xvi 
vijeka  u  pismima  koje  pisase  Turci.  Ja  cu  arzu 
uciniti  na  oestitu  portu.  Starine  10,  11.  Hocu  pi- 
sati  jednu  arzu  na  portu.   12. 

ARZI,  arapski  'arz-i,  za  prijavfivane ;  dolazi 
samo  u  pjesiiiama  piridjeveno  sprijeda  rijeci  odaja 
ne  mijenajiici  se  po  padeziina:  arzi-odaja,  soba 
gdje  se  prima  tko  dolazi,  cubiculum  salutatorium. 
Dok  Lspade  iz  arzi-odaje.  Nar.  pjes.  jok.  498.  Pa 
eto  ga  u  arzi-odaju.  503. 

ARZOHAL,  m.  arapski  'arzuhal,  molba.  Samo 
u  pjesmi,  i  to  bez  h.  isporedi  arzovan.  Od  obraza 
krvi  natocila,  pa  kr-vava  arzoala  gradi,  te  ga  dade 
caru  cestitome.  Nar.  pjes.  petr.  2,  451. 

1.  ARZOVAN,  m.  vidi  arzolial,  od  kojega  je  i 
piostao.  samo  u  pjesmi.  Ovoliku  vojsku  satrosismo 
bez  careva  bijela  fermana,  brez  vezeka  i  brez  ar- 
zovana.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  271. 

2.  ARZOVAN,  m.  zapajen ;  od.  tal.  arso.  dolazi 
It  jednoj  pjesmi  sremskoj  pridjeveno  svijeii  kao 
subst.  mjesto  zapajen.  Pa  iznela  svecu  arzovana, 
p'  ona  ceka  Rada  gospodara.  Nar.  pjes.  srem.  115. 

ARZABA,  /.  glibovita  voda  iza  sela  Jiinuzo- 
vaca  u  Bosni.  Zemjak  1871.  2. 

ARZANO,  n.  selo  it  IJalmaciji  blizii  Iinoskoga. 
Scbem.  spal.  1862.  17.  Report,  dalm.  39. 

ASA  KASA,  djeca  triitci  po  snijegu  vicii:  asa 
kasa  lisa,  asa  kasa  lisice !  Vuk,  rjec.  8".  Bez 
sumne  ,asa  kasa'  nesto  ziiaci,  ali  se  ne  zna  sta: 
inoze  biti  da  je  od  turskoga  seke  seke,  skokom, 
poskakujuci;  tada  hi  i  lisa  bila  pogrjeska,  koja 
se  u  nerazumijevanu  lako  mogla  dogoditi,  mjesto 
voc.  lise. 

ASABABA,  /'.  neko  mjesto  blizu  Carigrada, 
moze  biti  grad  Kskibaba.  Ja  rodom  izlizu  ispod 
Asababe,  gdi  krekecu  blizu  Carigradske  zabe.  I. 
T.  Mi-navic,  osm.  142. 

ASAN,  in.  1.  vidi  Asen.  —  2.  vidi  Hasan. 

ASAN-PASINA  PAL.4.NKA,  /.  mala  varosica 
na  desnom  brijegu  rijeke  Jasenice  u  Srbiji.  Vuk, 
rjec.  8».  Glasnik  31,  310.  vidi  Palauka. 

ASANOVAC,  Asanovca,  m.  1.  selo  it  Srbiji  u 
toplickom  okrugu,  u  srezu  dobrickom.  Srp.  nov. 
1879.  176.  —  2.  izvor  u  Hercegovini.  Schem.  lierc. 
1873.  17.  —  Od  turskoga  imena  Hasan. 


ASANOVO 


115 


ASPED 


ASANOVO,  n.  zaaelak  u  Srbiji  ii  okrugu  uzic- 
kom,  xrezH  moraeickom.  K.  .Tovauovic,  rec.  152. 
sprijeda  jc  otpalo  h.  isporcdi  Hasan. 

ASEDIJ,  m.  obsessio.  od  tal.  assedio,  opuada. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Grad  oknxzi, 
asedij  pripravi.  M.  Kuhacevic  1.56.  Asedij  dignu. 
110. 

ASEGURATI,  asegui-ilm,  impf.  vidl  asigm-a- 
vati.  V  jednoga  pisca  proiluga  vijeka  kao^  iivje- 
ravati,  persuaders.  Proroei  ponukovase  Zudije 
asegurajuci  ji  da  ce  bog  dilo  I'liovo  blagosoviti. 
E.  Pavic,  ogled.  .357. 

ASEKURATI,  asekiiram,  pf.  vidi  asikurati.  u 
jednoga  inscn  prosloga  vijeka  kao  urjcriti,  per- 
suadere.  Asekiira  ji  da  uitko  od  I'li  ne  ce  izgi- 
miti.  E.  Pavic,  ogled.  663.  Asekurase  ji  da  isti 
Isus   opet   doci   oce.  635. 

ASEN,  m.  ime  musko  hugarsko,  koje  dolazi  i 
sa  e  i  sa  a  mjesto  e,  i  sa  n  mjesto  n.  A.seu.  Mon. 
Serb.  3.  Asenu.  35.  Doraentijau^  328.  Asemi.  Do- 
mentijan''  335.  Aseiia.  Dometijan''  171.  Asenoiiit. 
173.  A.sanu.  199.  Asana  178.  199.  —  isporedi 
Osen. 

ASI,  arapski  asi,  buntovnik.  it  pjesmi  nc  niije- 
uajtici  se  210  padezima  uz  glagol  uciniti  se:  asi 
ufiiniti  se,  polmniti  se,  odmelnnti  .sr, /ebellare.  — 
grijeskom  dolazi  i  sa  h  sprijeda.  —  Sto  se  Rusto 
asi  ucinio.  Nar.  pje.s.  vuk.  4,  186.  E  se  raja  asi 
ucinila.  4,  488.  —  grijeskom  sa  h:  Pa  se  Ai'ap 
hasi  ucinio.  Nar.  pjes.  jiik.  613. 

ASK.',  Hi.  «  Bosni  hlizii  Tisine  dva  sela.  Asic. 
goriii  i  doni.  Schem.  bosn.  1864.  30.  —  i  pi. 
Asici,  takoder  selo  ii  Bosni  hlizu  (ilamoia.  Scheni. 
bosn.  1864.  71.  —  Postanem  re  bid  od  iinena 
Hasa  (koje  I'idi)  izgitbinsi  h. 

ASIGURATI,  asiguraiu,  pf.  tal.  assiciirai'c  se- 
curuin  reddere.  isporedi  asegurati.  asekurati,  asi- 
guravati,  osigurati.  Dolazi  od  xvi  rijeka.  Da  je 
iniate  asigurati  svjema  dolirima  dje<'C  Domenega 
Becica.  Starine  10,  37.  Asigurat  svaki  cas  od  iii- 
vota  nase  sahraiienje.  I.  Drzic,  nauk  gond.  133. 
Ako  se  ovo  proglasi  pri  vladaocu.  mi  6emo  mu 
govorit  i  vas  asigurati.  I.  Ancic,  ogl.  77. 

ASIGURAVATI,  asigui'avam  i  asigurajem,  impf. 
persuadere,  iwjeravati.  isporedi  asigm-ati.  1.  pre- 
lazno;  prosloga  vijeka:  jer  vas  ja  asigm-ajem  i 
oznaiiam  da  se  ou  obratio.  M.  Dobretic  125.  — 
2.  sa  se,  refleksivno ;  xvu  vijeka :  Sada  se  asigu- 
ravam  da  rijec  tvoja  ne  ce  pomaiikati.  V.  Andria- 
sevic,  dev.  82. 

ASIJA,  /.  vidi  Azija. 

ASIIvURAVATI,  asikuravam,  imjjf.  vidi  asigu- 
ravati.  .wii  vijeka.  Sin  te  bozi  asikurava;  just.i 
fulgebunt  sicut  sol.  V.  Andrijase\'ic.  put.  235.  Ako 
zelis  blago  i  slavu, . .  od  toga  te  kra|  prorocanski 
asikurava:    gloria   et   divitiae  in  domo   ejus.  241. 

ASINA,  ,/'.  jedno  od  devetnaest  imena  vjestici- 
nih  u  jednom.  rukopisu  nasega  vijeka.  ali  neraz- 
govijetno  zapisano  tako  da  prvo  a  moze  biti  i  o. 
Starine  10,  283.  Rijec  tamna:  moze  biti  da  je 
prvo  a  1,  jedna  Hi  prva  (isporedi  inasina,  koje 
je  takoder  jedno  od  tijeh  imena,  i  moze  biti  ina 
sina). 

ASIRIJA,  /.  Assyria.  Kra}  od  Asirije.  M.  Ma- 
rulie  5. 

ASIRI.JANIN,  m.  Assyrius.  isporedi  Asirijanin. 
-in  stoji  samo  ti  jednini.  Za  c  mu  ucinise  toj  Asi- 
rijani.  M.  Marulic  26.  Uze  bog  Asirijanina  za 
neprijateja  puku.  M.  Radnic  388.  Da  bi  dao  ki-uh 
vojnicima  Asirijauima.  J.  Matovic  489. 


ASIRIN,  «!.  Assyrius.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka,  i  to  u  mnozini  sa  -in-,  isporedi  asi- 
i-inski.  Asirini  suproc  nam  svi  dojdose.  A.  Vitajic, 
ist.  270. 

ASIRINSKI.  adj.  vidi  asii-ski.  isporedi  Asirin. 
Od  ruk  kra|a  asii-inskoga.  Bernardin  15.  Od  ruke 
kraja  asirinskoga  osloboditi  cu  tebe.  I.  Bandu- 
lavic  31. 

ASIESKI,  adj.  assyrius.  isporedi  asirinski.  Asir- 
ski  hercezi.  M.  Marulic  12. 

ASIS,  m.  vidi  Asiz.  Vrati  se  u  Asis.  F.  Glavi- 
nic,  cvit  334.  u  toga  se  pisca  maze  s  citati  i  s  i  z. 

ASISTENAT,  asistenta,  m.  assistens.  Misnik 
s  djakoiiom  i  asistentom.  B.  Kasic,  rit.  152. 

ASISANIN,  m.  covjek  iz  Asisa.  S.  Franc.esko 
Asisanin.  D.  Mattel  5. 

ASIZ,  m  Aesisium.  tal.  Asisi.  isporedi  Asis  * 
Asiz.  TJ  crkvi  gospe  od  andela  od  Asiza.  A.  Gu- 
cetic,  roz.  mar.  92.  Biizu  grada  od  Asiza.  D.  Ba- 
rakovic,  jar.  133.  Kod  Asiza.  I.  Ancic,  svit.  10. 
Sin  jednoga  trgov(^a  u  Asizu.  F.  Lastric,  test, 
ad.  56. 

ASKAR,  m.  vidi  cipo,  cephalus.  L.  Zore,  rib.  21. 

ASKER,  m.  turski  asker,  vojnik,  vojska.  Mu- 
dijer  asker  carski.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  482. 

ASLE,  vidi  jasle.  samo  u  Stuiicevu  rjecniku. 

ASLI,  titrski  asli,  od  korijena,  od  plemena.  a) 
plemcnit,  nobilis;  pridjevcno  rijeci  ne  mijena  .se 
po  padezima.  toga  ce  znacena  biti  ti  jednoj  pjc- 
smi:  Asli  deca  mogu  carovati.  Nar.  pjes.  stojad. 
1,  159.  —  b)  kao  adv.,  .■ia  svijem,  potpimo,  plane. 
Asli  manit ;  asli  zreo.  M.  Kovacevic.  —  sa  vasli : 
asli  vasli,  tur.-^ki  asli  fasli,  uzalud,  irrito:  Otisao 
asli  vasli.  Vuk,  rjec.  8*. 

A.SMADEL,  m.  vidi  Asmodej.  Asmadel  blud- 
nosti  uzize.  L.  l|jubuski  35.  Asmadela  vraga  suz- 
lienici.  35.  isporedi  Asmadelov. 

ASMODEJ,  m.  Asmodaeus,  ime  jednomu  vragii. 
isporedi  Asmadel,  Asmoden,  Azmodeo.  Z'o  Asmo- 
dej. J.  Kavaiiin  449.  u  jednoga  pisca^  n  gen.  bez 
j,  jamacno  zato  sto  je  uzimao  nominativ  tali- 
janski  Asmodeo :  Od  djavla  Asmodea.  J.  Filipovic, 
prip.  3,  236 

ASMODEN,  m.  vidi  Asmodej.  Treti  je  vojevod 
Asmodeu  po  jime.  D.  Barakovid,  vil.  317. 

AsOL,  m.  dtobit  i  Ho  kmet  da^je  gospodaru. 
Samo  u  na.ie  vrijeme  u  Dalmaciji.  M.  Pavlinovic. 
Od  turskoga  hasyl,  dohodak. 

ASOVINA ,  /.  carsko  Hi  drzavno  dobro.  od. 
arap.  hass  istoga  znacena.  sprijeda  je  otpalo  h. 
Selo  Biikovica  bilo  je  za  Turaka  mukada  ili 
eminluk,  sto  se  na  torn  kraju  zove  i  asovina.  M 
D.  MUicevic,  srb.  573. 

ASPA,  /.  pustulae,  vidi  ospa,  od  koje  je  i  po- 
stala  promijenivsi  o  na  a  (kao  abravnica).  Samo 
It  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii. 
Vidis  aspe  oko  grla  moga . . .  Zar  ne  vidis  de  cu 
uuirijetiy  Nar    pjes.  stojad.  2,  72. 

AspAp,  aspapa,  m.  vidi  espap.  xvii  vijeka.  Po- 
sajite  oni  aspap.  Starine  11,  95.  Sto  je  platio  za 
svoju  glavu  aspap,  oni  aspap  sluzi.  95. 

ASPETIC,  m.  prezime,  u  Dalmaciji,  u  jednoga 
pisca.  prosloga   vijeka.   Aspetic.  J.  Kavaiiin    147. 

ASPID,  HI.  vidi  aspida ;  isporedi  aspid.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu.  rjecnika  jamo  ii  Danicicevu.  Ka- 
kono  aspidi  iU  gadi.  S.  Budinic ,  sum.  136'>. 
Aspydi  gluhyj.  Glasnik  11,  110.  Aspidt  pustajett 


ASProA 


116 


ASUMITI 


ogi^b.   Starino    11,    19fi.    Ivoji  ji*  zinija   asjiid.   F). 
Eapic"-  3(i0. 

ASl'lDA,  /.  aspis.  oil  grc.  danCg,  od  xiv  vijeka. 
izmedii  ijccnika  u  ViiIcDrii  i  Dunificcru.  Tako 
aspydii  zathoo  iiSi  svoji.  Uoiin'iitijan''  118.  ,Zla 
kail  asjiida',  reku  zloj  zeiii.   Vuk,  rjei.  8". 

ASPIDIN,  adj.  aspidis.  izmedu  rjecnika  samo 
u  Viikofu.  ^juti  jed  aspidin.  T).  T)aniCi6,  5moj. 
32,  33. 

ASPTDOV.  (((//'.  a.ipidis.  od^  xv  Hi  xvi  vijeka, 
izMcdu  ijci'iiika  samo  u  Danicicevu  (3,  553). 
Aspidova.  Aloksaiijr.  novak.  7.  Oiias  aspidov,  noge 
lavovp.  Alsksandr.  Jag.  Starine  3,  '2'24.  Jed  to  bio 
aspidov.  J.  Kajic,  boj  23. 

ASPKA,  /.  iianitor,  sitan  srebrn  novae  turski 
odredene  vrijednosti,  a  po  nemii  u  opce  novae  Hi 
novci.  —  I'  mi!o,Um  je  dcojako :  kao  rijeei  zennke 
s  ounovom  na  a;  Slsprc;  n,  gen.  pi.  samo  kao  ri- 
jeei s  osnovom  na  i:  aspri.  —  Dolazi  od  xv  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  namo  u  Vukovii  i  Danici- 
cevu. —  Od  71011.  grc.  iinnQo;,  bijel.  —  isporedi 
jaspra. 

1.  srebrn  novae  toga  imena:  malo  ih  je  mane 
od  300  (290)  teglilo  1  litru  xv  vijeka  (Daiiicic  1, 
19)  a  u  nase  vrijeme  klii  3  aspre  u  1  j«ov<  (Vuk, 
rjefi.  248'>).  xv  vijeka :  U  dva  saku|a  aspri  IS.-IHO. 
Spom.  .sr.  2,  57.  Se.sti.  deseti.  i  cetii-i  aspre.  5!). 
20  sakiiji.,  u  vsakomt  po  tri  deseti  hijada  aspri. 
Moil.  Serb.  407.  Suma  aspiarat  tisuca  tisucb 
aspri.  407.  Aspri  (,asi.pre')  turtccehb.  Spom.  sr. 
2,  59.  —  XVI  ('  XVII  vijeka:  Dvaes  aspri  ziiam 
tko  bi  za  li  dao.  N.  Najeskovic  183.  Daleki  na- 
rod  bez  aspre  vidih.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  143. 
—  prosloga  vijeka:  Asprima  broji  tko  malo  ima- 
juc  vele  kazat'  hoee.  Poslov.  dan.  5.  Ostavi  duga 
turski  aspri  330  grosa.  Ead  1,  183. 

2.  peouiiia,  novci;  najnise  u  mnozini,  ali  i  u 
jednini  kao  i  novae,  takoder  od  xv  vijeka.  a)  u 
mnozini:  aa)  kao  rijeei  s  osnovom  na  i  (isporedi 
i  naprijed) :  Petrebujuci  aspri  nase.  Mon.  serb. 
329.  Koliko  aspri  imamo  za  spenzu  y  Ne  iinamo 
nego  samo  tri  dukata.  M.  Divkovic ,  besid.  319. 
Nestade  aspri  s  pleci.  Nar.  prip.  vuk.  121.  Pos}e 
ga  po  svijetu  da  tece,  ali  ne  tece  da  aspri  stece, 
nego  da  stece  pameti , . .  i  dade  mu  nekoliko 
aspri  sto  ce  mu  dosta  za  put  biti.  Nar.  prip. 
vuk.'  217.  Najgora  zena  vaja  pedeset  grosa,  a 
dobra  se  nikakvira  asprima  platiti  ne  moze.  Nar. 
posl.  vuk.  186.  —  bb)  kao  rijeei  s  osnovom  na  a:  Ili 
su  aspre  ili  je  imanje  ili  je  hajina.  M.  Divkovic,  bes. 
32.  Daju  aspre  na  dobit.  I.  A.  Nenadic,  iiauk  134. 
Tko  ce  nemu  vratiti  negove  aspre  ?  137.  Da  siromah 
pozudi  imati  kucu,  aspre.  144.  Koji  bi  uki'ao  svete 
aspre  i  pineze  crkvene.  J.  Matovic  258.  Braca 
ka'  i  braca,  ama  sii-  za  aspre.  Nar.  posl.  vuk.  29. 
Najgori  je  muz  dobar  muz,  a  dobroga  muza  ni 
jedne  aspre  iscijeniti  ne  mogu.  Nar.  posl.  vuk. 
186.  Te  posteiie  za  aspre  prodase.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  137.  Dade  mu  jedan  stap  govoreci;  ,evo  ti  ovi 
stap,  kad  ti  god  bude  potreba  od  novaca,  liime 
u  sto  god  kucnes  ondole  ce  izlaziti  na  stotine 
onake  aspre  kake  ti  namijenis'.  Obraduje  se  oni 
covjek,  . .  pa  pocne  da  kusa  srecu  u  stapu.  Kucne 
liim  u  kam  govoreci:  ,sve  zuti  cekini  da  budu!' 
Nar.  prip.  vuk.  120.  —  b)  u  jednini :  Kako  je  i 
koliko  dje  obicaj  placati  ili  asprom,  ili  plodom 
zemje.  I.  A.  Nenadic,  nauk  153.  Pomagase  me, 
neko  asprom,  neko  lijebom  a  ueko  diugom  po- 
trebom.  PravdonoSa  1851.  21. 

ASPRE,  /.  pi.  pecunia;  vidi  kod  aspra. 
ASPRI,  /.  pi.  pecunia.  vidi  kod  aspra. 
ASPBICA,  /.  dem.  aspra.  Od  xvi  vijeka,  izmedu 


rjeinika  samo  u  Vukovu.  On  tas  sam  mnio  pri- 
rait  aspricu.  M.  Drzii  49.  Ere  mi  ih  onoma  dno 
na  asprico  kupovaso.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  35.  1 
nadnicu  laku  ostavise,  a  nadnicu  po  jcduu  aspricu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  206.  Da  ti  ja  dadem  jednu 
aspricu.  Nar.  pjos.  vuk.  ^.iv.  15. 

ASPURG,  m.  Habsburg.  xvii  vijeka,  po  tat. 
Asburgo,  isporedi  Auspurg.  nominativu  nema  po- 
tvrde.  Kako  ucini  s  jednijem  knezom  od  Aspurga. 
I.  Drzi6,  nauk  gond.  195.  —  u  jednoga  pisca  u 
qen.  bez  nastavka :  ICneza  od  Aspurg.  F.  Glavini6, 
cvit  138. 

ASPUBLI.IA,  vidi  kod  al  (ruzieast). 

ASTA,  vidi  hasta. 

AsTAGARKA,  /.  o  golemoj  svijeci  veli  se  da  je 
,kao  astagarka' :  Upalio  u  slavu  svijedu  kao  asta- 
garku.  S.  Novakovid.  moze  biti  od  uffrpnynAof, 
gtezan. 

ASTAIj,  astala,  m.  vidi  stol,  mensa.  —  Od  stol 
je  u  magarskom  jeziku  postao  asztal,  2>^  i*  tako 
promijenen  opet  dosao  u  ncke  krajeve.  —  Nalazi 
se  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (gdje  se  naiwmine  da  se  govori  u  voj- 
vodstvu).  Rad  je  sesti  za  ono  nase  malo  astala  i 
po  redu  cupati  svakoga.  Bud.  spom.  Glasnik  ii. 
3,  136.  Imajuci  puna  usta  vina  i  ne  moguci  od 
smeja  uzdrzati  se,  okrene  se  u  itosti  da  ne  po- 
prska  astal.  D.  Obradovic,  ziv.  64.  Radost,  koju 
osecaju  za  astalom.  J.  Rajic,  pouc.  1,  24.  Al'  na 
nemu  dva  astala  zlatna,  na  jcdnome  dvije  preje 
zlatne  . .  .  a  na  drugom  divit  i  hartija.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  283.  Ni  jednoga  u  astalu  nema  da  ti  pije 
prvu  casu  vina.  2,  357.  Boje  je  o  svoj  a.stal  i  los 
nego  o  tud  bogat  noz  otii'ati.  Nar.  posl.  vuk.  24. 
Na  astalu  sveca  gori.  Nar.  prip.  vuk.  168. 

ASTALCIC,  M'.  dem.  astal.  s<i/»o  u  Vukovu 
rjecniku. 

ASTALSKI,  adj.  mensae.  od  astal.  isporedi 
stolui.  Nekoliko  astalskih  ubrusa.  M.  D.  Milice- 
vic,  vec.  53    isporedi  stohiak. 

ASTALUK,  m.  tur.'iki  hastalyk,  bolest.  a  na.se 
vrijeme  u  jednoj  pjesmi.  Astaluk  mu  umori  de- 
vojku.  Nar.  pjes.  vila  1860.  14. 

ASTAR,  astara.  m.  turski  astar,  postava,  platno 
za  postavu.  Samo  «  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu,  i  tu  je  ,pamucno  platno,  u 
koje  se  ohicno  mrtvi  Turci  zavijaju,  a  i  ha}ine  nime 
se  postavjaju'.  Ono  n  koje  se  mrtvi  Turci  zavijaju 
misli  se  u  pjesmi:  Sad  na  tebi  svilena  kosuja,  do 
dan  do  dva  bijela  astara!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  446. 

ASTEAKATI,  vidi  strakati. 

ASTROLOG,  m.  astrologus;  isporedi  astrulog. 
OdiLw  vijeka;  izmedu  rjecnika  u  Mika(inu.  Nad- 
grobnica  Mavru  Veteranu  ojjatu,  teologu,  astro- 
logii.  N.  Na}esko\'ic  1,  343.  Astrolog  govori  da 
ima  dazdjeti.  M.  Orbin  oS. 

ASTROLOGIJA,  /.  astrologia.  Od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  i  Belinu  (114i).  U 
astrologiju.  J.  Ai'molusic,  slav.  37.  Malo  filozo- 
fije  ali  astrologije.  P.  Radovcic,  nac.  152.  Zvizdo- 
znane  naravsko,  to  jest  astrologija.  A.  d.  Kosta, 
zak.  2,  125. 

ASTRONOM,  m.  astronomus.  xvu  vijeka.  Od 
astronoma  zvjezdoznanaca.  B.  Kasic,  rit.  34. 

ASTURLIJA    vidi  kod  al  (ruzieast). 

ASUMITI,  asumim,  pf.  rasrditi  se.  samo  u  nase 
vrijeme  u  Dalmaciji:  asumiti  na  koga.  M.  Pavli- 
novic.  Bice  od  turskoga  yssynmak,  ugrijati  se, 
zestiti  se. 


ASUEA 


117 


aSikovati 


ASUEA,  /'.  vidi  hasura. 

ASVIJESTITI  SE,  ^svijestini  se,  pf.  vidi  oayi- 
jestiti  se,  cemu  se  o  promijenilo  na  a.  u  nase  vri- 
jeme  u  Dalniaciji:  asvistiti  so.  M.  Pavlinovit";. 

1.  AS,  m.  vidi  kec.  Od  tal.  asso,  I'lem.  as.  U 
na^e  vrijenie  u  gornem  primorju.  AS  od  spadi, 
kraj  od  dinara.  V.  Vrcevic,  igre  '22. 

2.  A§,  quia;  u  nase  vrijeme  u  cainvaca  okr- 
neno  zac,  za  Ho.  As  si  mi  ti  joS  jedino  veselje. 
Nar.  prip.  mikul.  2.  Gre  naprvo  pa  opet  nazad, 
as  ga  je  bilo  strali.  2. 

ASAJDA,  fiamo  u  zayoneci;  vidi  viika. 

ASAN,  III.  u  pjeami  I'lelii  grad  lioji  se  pjera 
s  Karalimanoni,  a  to  cc  biti  .Tas  i  Karabog- 
dan  (Karabogdansha),  pa  je  oraj  drugi  met 
u  pje.^nii  za  VIn.iku.  Bog  uliio  nasega  vezii'a: 
cini  siirgiin  Turke  na  kaui'e  .  .  .  moga  babu  sur- 
gun  ufinio,  ucinio  ka  Karalimanu,  kopiletu  Petru 
deneralu ;  mene  prod'o  za  gotovo  blago  ka  Asauu, 
banu  od  ASana.  Nar.  pjes.  juk.  502. 

ASANLIJA,  III.  iorjek  iz  grada  Akma.  B'jela 
kniga  ka  Asanu  sajde,  a  na  nike  banu  Asanliji. 
Nar.  pje.s.  juk.  507. 

ASANA,  /.  selo  ii  Srijeiiiu  blizii  Kiipinoca.  Sem. 
prav.  1.878.  14. 

ASANKA,  f.  vittae  genus,  zcnska  kiijiii  milik 
na  ovrlinu  u  Srbiji  ii  okrugu  rndiiickoiii.  Saiiio 
It  Vukovii  rjecniku  (ydje  se  za  oviiinii  celi  da 
,.stoj*  narrh  glave  kao  koiisko  kopilo').  Taiiina 
postaiia:  moze  biti  od  tin:  liasije,  krajac,  poriib, 
optok. 

ASAK,  (■/(/('  hasar. 

ASARI.TA,  vidi  haSarija. 

ASARIKIJA,  /.  u  trojanskoj  priri  yrad  koji 
je  (/)V(J/«  ,Asarikus'.  Trojan,  jag.  5S.  u  drugoni 
rukopisii  Sarikusija.  Starine  3,  15(). 

ASAKIKUS,  m.  w  trojanskoj  prici  ime  ocu  Dar- 
(lana  kra]a.^  Trojan,  jag.  57.  ii.  drvgoni  riiknpi.'iu 
Sarikusa  i  Sarikusija.  Starine  3,   15(). 

A8ASIN,  m.  sicarius.  razbojnik.  od  tal  assas- 
sino.  XV  i  xvi  vijeka.  Ako  bi  so  mogao  takovi 
asasin  ali  razbojnik  uhititi.  Stat.  poj.  ark.  5,  254. 
Ki  bi  po  razbojnicih  ili  po  asasinih  cinil  ubiti 
koga  god.  S.  Budinic,  ispr.  13G. 

ASASINSKI,  adj.  sicariorum.  isporedi  asasin. 
Ako  bi  ubio  tko  koga  zakonom  asasinskim.  Stat, 
po}.  ark.  5,  254. 

ASASINSTVO,  n.  latroeinium.  UbojstYa,  aSa- 
Sinstva,  razbojstvo.  Stat.  jjo).  ark.  5,  257. 

ASCI.IA,  III.  vidi  kuhac,  kuhar,  kuvar.  isporedi 
akcija.  Od  tar.  as^y.  kiihar.  iSamo  ii  nase  vri- 
jeme, izmedii  ijecnikn  .<iaiiio  n  Vukorii.  Bog  si-ecu 
dijeli  a  ascija  oorbu.  Nar.  posl.  vuk.  10.  A  ascije 
devet  Jugovira.  Nar.  pjos.  viik.  2,   205. 

ASCLIIN,  adj.  sto  pripada  aseiji,  samo  u  Vii- 
kovu  rjecniku. 

ASCijNlCA,  /.  vidi  ascinica. 

ASCILUK,  m.  res  coquinaria,  coquorum  ar.s 
turski  asgylyk.  Samo  ii   Vukovu  rjecniku. 

ASCINICA,  /.  kuharica,  coqua,  i  kiiharnica, 
culina.  Samo  ii  Vukovu  rjecniku.  -i-  je  sazeto 
-iji-,  mjesto  iega  I'leki  pisu  i  -ij-.  —  /  neka  bara 
u  vracarskom  srezu  u  Srbiji  zove  se  Ascinica. 
Glasnik  19,  98.  Livada  u  Makisu  ascinica.  Srp. 
nov.  1866.  306. 


ASIBICAR,  m.  aquilegia  vulgaris  L.  u  jednoga 
pisca  naseya  vremena,  koji  je  rijec  dobio  iz  Sla- 
voiiije.  B.  Snlek,  im.  5.  Od  arap.  'asyk-i  bicare 
}ubavnik  bez  duse  i  neki  erven  cvijet  kao  brsfa- 
nov.  —  isporedi  popina  kapica. 

ASIGGIJA,  lit.  amatoi-.  Od  aSik,  koje  vidi.  pred 
g  stoji  g  mjesto  k,  koje  neki  i  pisu.  isporedi 
asikcija.  Bnlazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  samo  a  Viikorii.  Prisvuce  se  (Ulis)  u  pro- 
sjackii  odicu  i  docekavsi  u  kuci  asik^ije  sve  ko- 
like  potuce.  D.  Eapic  89. 

ASEK,  m .  amore  captus,  it^ublen ,  dragi.  Od 
arap.  "asyk  istoga  znacena.  Dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedii  rjeciiika  samo  u  Vukovu.  —  a)  asik  se 
niptnnti  (7/ iu"'initi,  amore  capi,  u^ubiti  se:  s  ahus. 
i  prijedlogiim  na;  Rece  gospoji  svojo(j)  kako  se  bise 
asik  metnuo  na  nu.  M.  Divlsovic,  zlam.  25''.  On 
se  na  Au  asik  ucinio.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  469.  Na 
devojku  s'  asik  ucinio.  3,  537.  pogrjeska  ce  biti 
na  jed)ioiii  iiijestu  bez  se:  Na  Ramu  jo  asik  uci- 
uila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  459.  —  bez  akus.:  Ako  si 
se  asik  ucinio.  Nar.  pjes.  vak.  3,  295.  —  b)  dragi: 
Sada  jesu  postena  dila  imati  jaukliju,  aiika.  D. 
Eapic  471.  Ako  joj  mati  ista  navlaci  asike,  da  se 
s  nom  naogledaju.  F.  Lastrif,  od'  167.  Pritezati 
u  pakao  asike  moje  iliti  drage.  P.  Lastrii,  svet. 
111.  Cini  joj  se  da  6e  poletiti,  sto  koer  \adi 
s  asikom  igrati.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  47.  Na  po- 
klon  im,  neno,  svi  asici  moji.  Nar.  pjes.  ■\'uk.  1, 
260.  —  grijeskom  su  h  sprijeda :  Na  kumu  se 
hasik  ucinio.  Pjev.  crn.  218.  Za  liom  se  je  hasik 
ucinio.  Nar.  pjes.  juk.  565.  —  u  jednoj  pjesini 
kao  da  stoji  bez  sinisla :  Zaboli  me  na  vedrini 
glava  cekajuci  iz  asika  dragog.  Nar.  pjes.  mar.  191. 

ASIKCI.TA,  III.  vidi  asiggija.  u  nase  vrijeme  u 
pjesmi  jednoga  Bosi'iaka.  Umoiit  en  asikciju  hula. 
Nar.  pjes.  juk.  20. 

ASIKLUK,  ?».. /(/r.stt  asyklyk,  amores ;  isporedi 
asikovaiie.  U  jednoga  pisca  pirosloga  vijeka.  Od 
onda  je  asiklnk  postao.   M.   A.  Rejkovic,  sat.  32. 

ASIKOV,  adj.  sto  pripada  asiku.  Asikova  rae- 
liana  (n  rraearskom  srezu  u  Srbiji).  Glasnik 
19,   98. 

ASIKOVANE,  n.  amatio.  isporedi  asikovati. 
Od  XVII  vijeka,  i:medu  rjecnika  u  Bjelostijen- 
cevu  (amatoria  mulierum  contemiilatio),  ii  Void- 
gijinii  (buhlerei,  liobkosen)  /  u  Vukovu  (amores, 
blanditiae).  Ali  sani  . .  momu  skratio  trud  asiko- 
vaiiu.  I.  T.  Mrnavic ,  osni.  144.  Sin  i  ne  haje, 
noci  u  igri,  u  maskareiiu,  u  asikovaiiu.  D.  Rapic 
92.  Divojka  pusti  se  i.  asikovaiie.  92.  Govorili  smo 
od  ]ubavi  dostojne  i  ciste ;  danas  cemo  od  neciste 
i  nedostojne,  to  jest  od  juba\i  milovaria,  sto  vi 
zovete  asikovaiie.  F.  Lastric,  ned.  304.  Asikovane, 
oujem  da  odgovaraju  matere,  nije  drugo  nego  sa- 
stanak  nase  mladezi,  gdi  nikim  zlamerii  ocitim 
pokazuju  jedno  drugom  milovane  i  srcanu  |u- 
bav,  kad  veselim  jjogledom,  kad  dragim  namig- 
nutjem ,  kad  milim  razgovorom .  ako  velis  da 
recemo  svu  istinu,  kad  kad  i  maskarjivim  do- 
taknutjem.  305.  Asikovane  i  gospostvo  ne  6e  dru- 
zine.  N.  Palikuca  19.  Ako  zona  cini  z  di'iigim 
asikovane.  22.  Od  onda  je  ostalo  psovaiie,  prelo, 
kolo  i  asikovane.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  .82.  Knige  od 
neciste  i  pogane  jubavi  ali  ti  asikovana.  M.  Do- 
bretic  98.  Kasaj,  suga  i  asikovane  ne  rnoze  se 
sakritl.  Nar.  posl.  vuk.  133.  0.stavi  se  Mujo  ce- 
tovana,  cetovana  i  asikovana.  Nar.  pjes.  vuk. 
rjec.  9a. 

ASIKOVATI,  asikujem,  iiiipf.  amore  captum 
esse,  amare,  amori  operain  dare,  j,uhiti,    ufiibleuii 


aSikovci 


118 


AT 


liiti.  (iduir  (lijflili.  0(1  aJik  (koje  villi).  Od  xvn 
rijekti.  izmcdii  rjeiiiiha  ii  HiclostijtiKTrn  (umato- 
rio  mulieips  (■oiitein))l<ir),  ii  V(illi(jijiliii  (liobko- 
sen,  vcrliebt  iiiibliokeii)  ;  ti  Viikofu  (ainores  ha- 
bere). 

1.  jirelamo,  kao  (iihiti,  samo  n  jednncjn  piscii 
xvn  rijckii.  .loii  asikujoiii  gii'-iliv'i  ilpklicu,  Kojii  iia- 
iiiiAiijem  za  sUiviiu  caiicu.  I.  T.  Mriiavii\  osm,  114. 

2.  iiejiirlazno:  a)  iiliilifenn  biti,  (tibiti:  Kazbojo 
se  carevitu  Mujo  za  kadniioni  Manmt-pasiiii- 
com;  ode  bolan  dvoru  bijelome,  pak  on  leXe  u 
meke  duseke  . . .  Kad  to  zaeu  Manmt-pasiiiica, .  . 
bez  izuna  u  dvor  usetala  de  boluje  Mujo  caie- 
vicu,  ona  sjede  Muju  vise  slave,  ])a  znoj  tare  po 
celu  Mujovu,  pa  govori  gospodi  carici :  kaka  bo- 
lest  na  ovom  jiinaku,  taka  bolest  na  mom  bratu 
bila  i  na  mene  Mamvit-pasinici !  Ne  boluje,  vetp 
aJikuje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  569.  U  nas  jeste  udo- 
vica  majka,  ne  boluje,  vec^em  asikuje.  2,  ."i.iO.  U' 
boluje  ili  asikujeV  1,  207.  —  imati  Hi  dijeliti 
liibar  s  kirn  i  pukazioati  mu  je  (isporedi  asiko- 
vaAe):  *■  kim  se  Itibav  dijeli  muze  biti  izreceno 
■instrmneiitalom  i  prijedlogom  s,  a  moze  biti  i  ne 
izreieno:  Jedna  je  dra^a  od  o.stalih ,  s  I'lom  u 
liezi  asikuje.  J.  Kavanin  36.  Da  kako  bi  se  momci 
zenili  i  divojke  udavale  ne  milujuii  se  i  ne  asi- 
kujuii?  F.  ijastric,  ned.  30.5.  Osim  toga  Marjan 
asikuje  i  Marion  Mrakovu  miluje.  M.  A.  Re|ko- 
vi6,  sat.  53.  Volim  cuti  i  da  mi  boluje  neg  da 
s  di'ugom  dragom  asikuje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  267. 
tijeiti  se  znaiehem  zaklana  i  sve  Ho  i<  (iihari  bira 
(ispnredi  jubiti) :  Hodi  k  mene  da  asikujemo. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  28  —  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  duhtzi  i  sa  stvarju  niilom,  koja  se  zeli,  te 
utoji  u  instr.  s  prijedlogom  za:  Za  kojima  kosama 
kceri  jerusolimske  veoma  aSikovase  i  otimase  se. 
D.  Rapic  310. 

aSIKOVCI,  Asikovaca,  iii.  pi.  selo  u  Slavoniji 
II  podzupaniji  poieskoj.  Pregled  92.  Pi^u  ga  i 
Asikovic. 

ASIKOVIC! ,  Hi.  vidi  Asikovci.  Schem.  zagi'. 
1875.  46. 

ASIN,  m.  ime  tiirsko;  sprijeda  .je  otpalo  h. 
ITvatise  bega  ASin-bega.   Nar.   pjes.  vuk.  3,   369. 

ASIN-BEGOVICA ,  /.  zena  bega  kome  je  ime 
Asin.  Pokloni  ih  ASin-begovici.  Nar.  pjes.  viik. 
3,  366. 

ASiEIJANIN,  m.  ridi  Asirijanin.  Bijase  pri- 
dobio  Asii'ijane.  J.  Filipovic,  prip.  1,  478.  —  pu- 
grjeska  ce  biti  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  sa  x, 
koje  mu  redouno  glasi  z:  ,Axii'iani'.  M.  Eadni6  193. 

ASIZ,  m.  vidi  Asiz.  Kod  Asiia.  V.  Knezevic, 
osm.  234.  Serafina  od  Asiza.  F.  Lastric,  svet.  128, 

ASKO,  m.  ime  mitsko  koje  se  govori  od  mila 
mjesto  kojega  god  imena  koje  se  pocine  glasom  a, 
kao  Aleksa,  Atanasije  itd.;  od  takih  imena  po- 
staje  prvo  Aso,  koje  samo  nije  u  obicaju,  pa  od 
nega  Asko.  —  Asko  Kuzmanoviia.  Prot.  sab. 
mag.  188.  Asko  Popovii.  D.  Avramovic ,  sv. 
gora  236. 

A§K0'Vl6,  m.  prezime,  po  ocu  Asku.  Obrad 
Askovii.  Rat  83. 

ASLAMA,  m.  cerasi  et  cepae  genus.  Od  arap. 
a^lamak,  pricjcp^vati,  navrtati,  kalamiti ;  po  tome 
je  aslama  kao  i  navrt,  kalamak,  prijesad,  kaka 
god  voika  pricijep]ena,  navrnuta,  nakalamfena  i 
drugo  .Ho  se  presaduje,  pitomo  (nasnpirot  div- 
^emu) ;  ali  .se  govori  samo  za  tresnu  i  za  luk.  Iz- 
medu  a  *  §  umece  se  r,  te  glasi  i  arslama,  a  iz- 
medu  r  t  5  opet  se  umece  a,  te  glasi  i  araslama. 
Dolaai  samo  u   nose  vrijeme,   izmedu   rjecnika 


.sonio  u  Vukovu,  a  i  u  nemu  samo  araslama  i 
arslama.  —  1.  Ire.ina:  iz  primjera  koje  imamo 
ne  vidi  se  da  je  kakiHt  vrsta  tresiie,  iz  nekili  se 
ne  vidi  iii  da  je  trc.ina.  Bez  pomenutijeh  ume- 
taka :  Rekne  svojoj  zeni  da  ide  na  aslamu  i  da 
zakuka.  Kad  zakuka  iena  na  aslami,  onda  rekne 
gospodar.  Nar.  prip  bos.  1.  3.  Sto  to  beres  te 
aslameV  Nar.  pjes.  vila  1868.  644.  I  aslame  u 
medu  kuvane.  Nar.  i)jes.  petr.  1,  60.  —  s  umei- 
nutim  v.  I  arslame  u  medu  kuvane.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  285.  —  s  umetnutim  r  i  a:  AraSlame  u 
medu  kuvane.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  569.  —  na  jed- 
nom  nijestu  gdje  se  tiivtuci  aMama  veli  se  samo 
dii  je  tresna:  aSlame,  tresne  (Nar.  pjes.  petr.  1, 
341).  na  drugom  mjestu  veli  se  da  je  vrsta  tre- 
sne: arslama,  art  friihkirsche,  cerasi  genus.  Vuk, 
rjet.  7'>.  na  trecein  se  opisuje :  velika  kao  mali 
orah,  4u6kasta  i  crjenkasta  tresna.  13.  Sulek,  im. 
5.  —  2.  uekakav  crni  luk,  koji  re  biti  tako  na- 
zvan  za  to  sto  se  izrodi  is  gtavica  a  ne  iz  sje- 
mena.  isporedi  a)ma.  dolazi  samo  s  uinetnutijem 
r:  Arslama,  crni  luk  dugujastijeli  glavica.  Vuk, 
rjec.  7''.  Arslama,  allium  fistulosum  L.  J.  T'antii. 
bot.  150. 

ASLO,  vidi  kod  aSov. 

aSlUCITI,  illucim,  impf.  vidi  haslueiti. 

ASLUK,  m.  vidi  haSluk. 

A8MADEL0V,  adj.  Asmodaei.  ispwedi  Asma- 
del.  U  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Od  bludnosti 
ASmadelove.  I.  Anci6,  svit.  57. 

ASO,  vidi  kod  asov. 

ASOV,  a§ova,  m.  gvozdena  lopata,  ligo.  ispo- 
redi arsov,  u  kom  je  umetnuto  r  'iiiedu  a  i  s.  — 
Akcenat  kakav  je  u  gen.  sing,  ostoije  n  svijem 
oblicima  osiiii'  ace.  sing.,  koji  je  jedmik  s  nom.,  i 
gen.  pi.,  gd^jc  su  i  oba  zadna  sloga  duga:  ASova. 
—  Od  mag.  as6.  —  Dolazi  od  xvn  vijeka,  naj- 
prije  u  Mika^inu  rjecniku,  ali  je  u  nemu  bez  v: 
aso,  a  tako  je  moglo  biti  .samo  u  nom.  i  ace. 
sing.,  a  u  ostalijem  se  padezima  po  svoj  prilici 
i  onda  umetalo  v;  a  iStulicevu  rjecniku  glasi 
aslo,  /  srediiega  je  roda,  a  to  ce  biti  od  tuda  sto 
je  Stulii  mislio  da  je  Mika^in  aso,  koji  je  na- 
stampan  ,ascjo',  srediiega  roda  i  da  grijeskom 
stoji  i  mjesto  1,  te  htio  popraviti;  osim  pomenuta 
d.va  rjecnika  dolazi  joH  u  Vukovu  (gdje  se  napo- 
nuiie  da  se  govori  u  vojvodstvu);  osim  rjecnika 
dolazi  od  prosloga  vijeka.  Asov,  grab}e,  vile  i 
vajuga  cesto  dobro  isporuci  pluga.  J.  S.  Re}ko- 
vii,  kuc.  17.  Kopai'ie  asovi  hooe  kupus  boje  nego 
motikama.  218. 

ASPID,  m.  vidi  aspid.  U  ovonui  su  prOicni 
jednoj  zmiji,  koja  se  zove  aspid.  M.  Divkovic, 
bes.  290.  Aspid  zmija  jest  otrovana.  P.  Posilovic, 
nasi.  5.  Koga  ujede  zmija  otrovita  aspid.  M.  Rad- 
nic  268. 

ASTIN,  «(.  Astyanax.  Vrgose  dole  s  visokoga 
turna  AStina  Ijakasa  Ektorovista.  Trojan,  jag. 
pril.  70. 

ASTRULOG,  m.  vidi  astrolog.  xv  vijeka.  Mestri, 
ki  se  govore  astrulozi.  Mon.  croat.  107. 

1.  AT,  Hi.  arapski  kon,  equus  arabs.  Od  tur- 
at,  kon,  Mrijehac,  pastuh.  Od  prosloga  vijeka  >, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  U  mnozin^ 
moze  imati  -ov-  a  moze  biti  i  bez  nega:  ati  ' 
atovi.  —  Akcenat  .se  mijena  samo  u  gen.  pi.,  i  to 
kad  je  bez  -ov- :  ata,  a  kad  ima  -ov- ;  atova.  — 
Grijeskom.  neki  pisu  i  sa  li  sprijeda,  a  moze  biti 
da  se  gdje  gdje  i  govori  tako.  —  Jer  ti  skupis  tri- 
deset  svatova  i  toliko  zena  i  ,hatova',  pak  pojidu 
za  nediju  dana  troju  hranu   na   godinii  dana.  M. 


AT 


119 


A  TENIJANAC 


A.  Eelkovi6,  sat.  83.  Vodec^i  za  sobom  turskoga, 
,hata\  A.  Kacic,  razgov.  97.  .S  tuda  ata  usred 
blata.  Nar.  posl.  vuk.  29H.  Dva  ata  na  jediiini 
ja.slinia  ne  mogu  biti.  .56.  Da  bi  mene  ne  I'odila 
majka,  vec  kobila,  koja  ata  moga.  Nar.  pjes.  vuk. 
1.  474.  Dovati  .se  ata  pomamnoga.  S,  501.  Da  cii 
tebe  ata  golemoga.  4,  4.  Jakov  jase  ata  cetvrtaka. 
4,  434.  Na  dvanaest  ata  arapskije.  2,  374.  Na  I'le- 
govu  atu  bijelouie.  3,  305.  Dovati  se  ata  dora- 
tasta.  3,  409.  ]S(emu  dase  ata  dogatasta.  3,  537. 
Sa  negova  dva  ata  zelena.  4,  422.  On  posjede 
ata  brnastoga.  4,  476.  Tesko  je  cekati,  a  svi  ce 
atovi  protrcati.  Nar.  posl.  vuk.  314.  Tride.st  ata, 
a  tridest  paripa.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  7.  Stade  vriska 
bijesnih  atova.  2,  561.  Knezov-ima  ate  poklaiiajte. 
4,  142.  I  atove  mloge  zadobise.  ^4,  352.  Na  atima 
a  pod  mizdraeinia.  3,  331.  —  Nima  ,hate'  iiesed- 
lane  daje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  37.  Te  biraju  Jiate' 
cetvrtake.  2,  616.  Pa  se  maii  ,hatu'  malenome. 
4.  223.  Oj  da  bi  me  ue  rodila  majka, . .  .  vec  ko- 
bila. koja  ,hata'  nioga.  4,  238.  Hrti  viju,  ,hati'  no- 
gam  biju.  Osvetn.  i,  73. 

2.  AT,  m.  actus,  djelo.  (M  tal.  atto.  Od  xvi  (V- 
■}eka.  —  a)  n  prarom  siin'nlu :  Ako  bi  se  naslo 
da  bi  at  ali  kvestion  dvigal.  Mon.  oroat.  192. 
Cini  ate  ili  cini  od  vire.  B.  Kasic.  rit.  114.  Uci- 
nio  toliko  kreposti  unutniijeh  od  ata.  I.  Driic, 
nauk  gond.  27.  Kako  mozemo  staviti  ii  clQo  ovi 
at  od  skrusena.  P.  Eadovcic,  symb.  181.  Samo 
at  ucini.  OUva  42.  Prvi  at  od  vire.  L.  Terzic.  63. 
Svrsivsi  ovi  at.  M.  Kuliacevic  83.  —  b)  pi.  ati 
apostolski,  kniga  svetoga  pisma  u  kojoj  se  kmiijii 
djela  apoHuhka :  U  atijeli  apostolskije'h.  I.  Drzic. 
nauk  gond.  316.  Tako  govori  u  atih  apostolskili. 
P.  Eadovcic,  symb.  52.  —  c)  (liu  draiiie:  Ovo  go- 
vorenje  bit'  /-e  razdijejeno  u  tri  ata.  N.  Najeskovic 
1,  276).  Svr.si  drugi  at.  288.  Prvi  at.  M.  Drzic  29. 
At  ]uvi.  F.  Lukarevic  5.  I.  Gundulic  6. 

1.  ATA,  /.  hgji.  Athanasia.  Dolasi  prije  vasega 
vremena.  S.  Novakovii^,  pom.  43. 

2.  ATA,  /.  zensko  imc  tursko;  mosc  biti  od 
arap.  hatige.  Duzel  Ata  i  lijepa  Fata.  Nar.  pies, 
vuk.  1,  595. 

ATAGIRATI ,  atagiram ,  impf.  aggredi ;  vidi 
udariti,  napasti.  Orf  t'lem.  attakii-en,  fr.  attacjuer. 
Prosloga  vijeka  u  jednnga  pisca.  Prelmna:  Livo 
krilo  atagii'a.  S.  Stefanac  45. 

ATAMANOVIO,  w    ridi  Atomanovid. 

ATANACKO,  III.  vidi  Atanasko,  od  kojega  je  i 
post  aid  promjenirsi  s  na  c.  U  H<ise  rrijeme,  iz- 
medi(  rjec)iik(i  samo  «  Viikont.  Atanacko  Mario. 
Vuk,  grada  18s. 

ATANACKOVIO,  »;.  prezime,  pn  ocii  Ataitncku. 
Platon  Atanapknvii.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  64S. 

ATANAS,  »(.  vidi  Atanasije.  Dolazi  od  xvn 
vijeka.  Atanas  biskup.  M.  Alberti  xxxv.  Sv.  Ata- 
nas.  F.  Glavinic,  cvit  120.  AtanasL.  8.  Novakovic, 
pom.  43. 

ATANASIJA,  m.  vidi  Atanasije.  isporedi  Ta- 
nasija.  dolazi  i  prije  nasegn  vremena.  Atanasiju. 
S.  Novakovic,  pom.  43.  Crkva  porodi  Vasiliju, 
Atanasiju.  S.  Badric,  ukaz.  3. 

ATANASIJE,  III.  Atbanasius.  isporedi  Atana- 
sija.  Tanasije,  Atanas,  Atanasio.  Atanazio.  —  Do- 
lazi od  XIII  vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Da- 
nicicemi.  Patrijarblii,  Atanasije.  Domentijan".  303. 
Atanasije  Mihailovic.  Vuk,  grada  171.  —  i  crkva 
sv.  Atanasije  zove  se  takoder  Atanasije  xiv  vi- 
jeka:  Crtkvt   svetyj   Atanasije.   Glasnik  13,  874. 

ATANASI.TEVIC,  III.  prezime,  po  ocu  Atana- 
siju. Vasilije  Atana.sijevi6.  Vuk,  grada  216. 


ATANASIO,  m.  vidi.  Atanasije.  na  kraju  je  -o 
lutijatisko.  dolazi  od  xvi  vijeka.  Sveti  Atanasio. 
S.  Budinid.  sum.  lll>.  B.  Gradic,  djev.  86.  Bella 
114''.  J.  Matovic  47.  samo  je  u  prvoni  primjeru 
poiizdaiio  s,  M  ostalima  nioze  se  citati  i  z. 

ATANASKO,  m.  hyp.  Atanas;  isporedi  Ata- 
nacko.  Dolazi  i  prije  nasega  vremena.  Atanastka. 
S.  Novakovic,  pom.  43.  Atanasko  Marie.  Vuk, 
grada  171.  Atanasko.  Srp.  Nov.  1878.  54.   191. 

ATANASKOVIC,  m.  prezime;  jjo  ocu  Atamasku: 
Jakov  Atanaskovic.  D.  Avi'amovic.  sv.  gora  225. 
Dimitrije  Atanaskovic.  §em.  kn.  srb.  82. 

AtAnASOV,  adj.  Ho  pripada  Atanasu.  Plasc 
Atanasov  donesi.  F.  Glavinid,  cvit  11. 

ATANAZIO,  m.  vidi  Atanasio.  na  kraju  je  -o 
talijansko.  dolazi  od  xvii  vijeka.  Sv.  Atanazio.  M. 
Divkovic,  nauk  vi.  P.  Posilo-\ac,  nasi.  vii.  F,  La- 
stric,  test.  275.  F.  Eadman   17. 

ATAPOT,  m.  vidi  ahtapod. 

ATATI,  atam,  impf.  vidi  liatati. 

ATEINSTVO,  n.  atheismus;  isporedi  ateizam. 
u  jediioqu  pisca  prosloga  vijeka.  Je  li  ateinstvo 
velik  giih?  Turk  blago  2,  29. 

ATEIST ,  m.  atheus.  Tko  su  ateisti  V  Turk 
blago  2,  29. 

ATEISTA,  III.  vidi  ateist.  u  jednoga  pisca  pro- 
.•iloga  vijeka.  Heretic!  ateiste  zanikuju  boga.  ,J. 
Banovac,  pripov.  59. 

ATEIZAM,  ateizma,  m.  atheismus.  Zalaze  u 
ateizam  a  od  atei2ma  u  pakal.  Turk  blago  2,  29. 

ATELIJE,  m.  vidi  Atila.  it  jednom  spomeniku 
XV  vijeka;  noiiriiiativii  iiema  potvrde.  Bi  skrbb. 
jakoze  lu'st  bila  ot  vr(e)mene  tatarov  i  gotovt  i 
Atelija.  Mon.  croat.  155. 

ATENA  ,  /.  Athenae ;  isporedi  Atina.  Kraj 
rvudi  Ateiiu  gi-ad.  D.  Raiiina  v.  Ne  cini  nam 
Atena.  D.  Zlataric  58.  Put  Atene  vracahu  se.  I. 
Gundulic  368.  Ateni  zabavja.  D.  Barakovid,  vil. 
12.  Vrati  se  u  Atenu.  F.  Glavinic,  cvit  185.  Pojde 
u  Atenu  grad.  B.  Ka§id,  is,  108.  Pod  Atenoni.  A. 
Kacid,  razgov.  302.  Dosavsi  u  Atenu.  M.  A.  Ee}- 
kovid,  sabr.  12.  Atena.  Bella  114b,  —  ,;p/f(  ^^^  p^_ 
salt  i  u  mnozini  po  grckoin  i  latinskom.:  Gdi  u 
stara  bi  vremena  Atene,  I,  Gundulic  369.  Pi- 
iudi  im  iz  Atena.  M.  Eadnic  159.  Biskup  od 
Atena.  J.  Matovic  178.  —  neki  su  pisali  Atene 
ne  samo  u  nom.  i  ace.  nego  i  it  driigim  padezima 
po  talijan.<ikom :  Atene  grad ;  iz  Atene.  Mikaja 
71'.  Pripovidajudi  u  Atene.  F.  Glavinic,  cvit  36, 
Bi  rojen  u  Atene,  301, 

ATENAC,  Atdnca,  m.  Atheniensis.  isporedi  Ati- 
nanin.  —  Akcenat  se  mijeiia  u  gen.  pi. :  Atenaca. 
Solon  Atencem  da  zakon.  P.  Vitezovid,  kron.  15, 
ATENICA,  /.  .seto  u  Srbiji  it  okrugii  cacan- 
skoin,  srezii  trnavskom.  K.  Jovanovid,  red  167.  u 
Vukovii  rjecniku  grijeskoin  Atenica.  isporedi  Ate- 
nicanin.  —  U  Banici  i  u  Atenici.  Nar.  pjes,  vuk, 
2,   169, 

ATENKANIN,  m.  covjek  iz  Atenice.  pi.  Ate- 
nicani.  M.  D.  Milidevid. 

ATENICANKA,  /.  zensko  cejade  iz  Atenice. 
M.  D.  Milidevid. 

ATENICKI,  adj.  sto  pripada  Atenici.  Atenicka 
opstina.  K.  Jovanovid,  red.  167.  Livada  u  polu 
atenidkom.  Srp.  Nov.  1863.  166, 

ATENIJAnAC  ,  Atenijanca ,  m.  Atheniensis, 
isporedi  Atinanin,  Atenac,  Atinejac.  Akcenat  se 
mijena  u  gen.  pi.:   Atenljanaoa.  —  Grk   Atenija- 


ATENIJ1ENSKI 


120 


ATO 


iiiu-.  M.  A.   Be|kovi^-,   sabr.  (!.   Neprijatela  svojih 
Atenijamira.  1. 

ATENIJENSKI,   adj.    vidi  ateiiski.  —  Od  lat. 
athenionsis.    —  Misniii  atenienski.  I.  Aii6i6,  ogl. 
128.  ispon-di  ateiiijeski. 
ATENI.IES,  vidi  atenijez. 
ATENI.l  ESANIN,  vidi  Ateiiijezaniii. 
ATENIJESKI,   adj.   vidi   atenski.    —    Od    tal. 
ateiiiese.  —  Atenieska  staiica.   H.   Lucit  225.    u 
izdanu  xvi  vijeka;  a  u  dnigom  xvu  vijelia  ate- 
niska.  u  novijima  ateiiiciiska. 

ATENIjKZ,  atenijeza,  adj.  i  snbst.  m.  Athe- 
niensis.  Ud  tal.  Ateniese.  icporedi  Atenije^,  Ate- 
nac,  atenski.  ni  u  Jednom  primjerit  uije  ?.  pouz- 
daiio:  ti  nrjeiiia  stoji  s,  ali  mozc  hiti  samo  za  to 
ito  se  tako  pisalu  u  Itidem  Jezikii  i  Ho  .sit  .se  yla- 
sovi  s  ('  z  Jednako  pisali.  a)  adj:  Poklisari  ato- 
niesi.  F.  Lukarovic  278.  —  b)  .subst. :  Poslase  pro- 
tiva  Ateuiesoin  Tiitea.  D.  Rai'ima  vi.  Ateniesa 
posla  uliititi.  F.  Glavinic,  cvit  2(i4.  Ateniesi  bi- 
jahu  negovi  proti\Tiici.  J.  Filipovii':,  prip.  1,  302. 
Pripovijedasc  boga  prid  Ateniesima.  J.  Matovic  25. 
ATENIJEZANIN,  m.  vidi  Atenac.  —  Od  tat. 
Ateniese.  —  nepouzdano  je  z  onako  kao  u  Ate- 
nijez. Poklisar  Atenieza.iiin.  F.  Lukarevic  278. 
Ateniesanin.  212. 

ATENIJEZ,  Atenijf^za,  in.  vidi  Atenijez.  Kad 
Ateniezi  velikom  kapitann  dadoSe  nti-(iv  poiiiti. 
J.  Banovac,  pred.  29. 

ATENISKI,  vidi  kod  atenijeski. 
ATENSKI,  adj.  atheniensis.  Prid  sudoni  kadno 
ga  atenskim  osvadi.  I.  Tonkovii   (Mniavic)  u   D. 
Barakovi6a  \'il.  369.  Plitnice  rukocina  aten.skoga. 
■T.  Kavai'iin  22. 

ATi;STAT,  atestAta,  m.  testimonium,  svjedo- 
canstvo.  Od  tal.  attestato.  isporedi  ateStat.  Pro- 
Sloga  vijeka:  Prizime,  koje  je  potvrdeuo  s  mno- 
gim  diplomam  i  atestatim.  L.  Vladmiro^dc,  sla- 
ved. 5.  Kakono  se  podpxmo  vadi  iz  diploma,  du- 
kala  i  atestata.  Noi-ini,  pripis.  72. 

ATESTIEATI,  atestiram,  impf.  attestari,  svje- 
dociti.  Od  nem.  attestii-en.  U  poeetku  nasega  vi- 
jeka. Atestira  na  svakom  sudu  i  mjestu  gdi  bude 
potrebalo.  Prot.  Sab.  mag.  99. 

ATE§,  turski  ates,  vatra.  samo  u  jednoj  pjesmi 
i  to  pred  rijecju  demija  turskim  nacinom  mjesto 
adj.  vatrena:  Naveze  se  u  ates  demije.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  312. 

ATE§TAT,  atestata,  m.  vidi  atestat.  proHoga 
vijeka.  Mores  vidit  u  libru,  di  su  stampani  ate- 
stati  i  dukale  isti  redovnika.  Norini,  prijjis.  72. 
Sve  stvari  gori  recene  izvadio  jesam  iz  atestata 
i  dukala.  A.  Kacic,  razg.  191. 

ATIBUE,  m.  koza  od  erne  ovce,  Ho  se  meie  na 
xedlo  kad  se  Jak.  Samo  u  Vukovu  rjecniku.  — 
Od  mag.  hatibor,  koJe  je  od  hat,  leda,  i  bdr, 
koza. 

ATIL,  m.  vidi  AtUa.  Ki  AtUa  6esto  odrva.  J. 
Kavauin  244. 

ATELA,  m.  Attila;  isporedi  Atil,  AteUje.  Sr- 
diti  AtUa.  D.  Barakovii,  vil.  13.  Sto  Atila  ne 
srusiv  ostavi.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  30. 

ATILAC,  Atilca,  m.  covjek  Atilin.  u  jednoga 
pifca  proUoga  vijeka.  Na  AtDce  on  udariv  tada 
ni  posmica  trideset  hijada.  Nadod.  129. 

ATINA,  /.  'A»rirui;  iaporedi  Atena.  C'ekase  u 
Atini.  Vuk,  djel.  15,  16. 

ATINE.TAC,  Atinejca,  m.  vidi  Atii'ianin.  —  Od 
d^Tjvaiog.  —  gen.  2)1.  Atinejaca.  —  u  jednoga  2)isca 


proHogn  vijeka:  Prizove  popa  Atinejca.  D.  Obra- 
dovic,  bas.  339. 

ATINIOTICA,  f.  Atbenionsis.  n  Jednom  upo- 
■meniku  xiv  vijeka.  Sfc  cn.kv(niii.  niatcionii.  (,ma- 
terinnib')  bozijomi.  atinioticonib.  Glasnik  24,   236. 

ATInANIN,   m.  Athenien.sis ;    inporedi  Atenac. 

—  -in  Hoji  Kumo  II  Jednini.  —  Akr.  gen.  pi.  Ati- 
I'lana.  Atiiuini  ne  bijaliu  ni  za  sto  drugo  nego  lia 
ito  novo  kazuju  ili  sUisaju.  Vuk.  djcl.  17,  21. 
^udi  Atinani !  22. 

ATKINA,  /.  arapHw  kutiiia,  liedevija,  equa  arabs. 

—  Od  tiir.  at  (koje  vidi).  —  Samo  n  nake  vri- 
jeme,  izincdu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Akcenat 
se  ne  mijena,  samo  sa  u  gen.  pi.  oba  zadnii  sloga 
duga:  iltkina.  Grijeskom  piki  i  sa  li  sprijeda 
(vidi  kod  at,  km'i).  —  Al  mi  liata  pustat  na  ,hat- 
kii'iu'V  Pjov.  crn.  296. 

ATL.\GI('',  m.  prezime  Turiinu;  od  tur.  atly 
aga,  koi'iicki  zapovjcdiiik;  isporedi  atlija  /  aga. 
Ilolazi  od  prosloga  vijeka.  Atlagica  jjasn  ulovi. 
,r.  Kavaiiin  202.  Posetala  Hajka  Atlagica.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,   103. 

ATLANAT,  Atlanta,  m.  Atlas.  Dolazi  od  xvi 
vijekii,  ali  iiominativu  Atlanat  ncma  potvrde,  nego 
It  jednoga  pisca  xvii  vijeka  dolazi  s  tidijanskim 
zavrsetkom  Atlante  (vidi  daje),  a  u  Belinu  rjec- 
niku Atlant  (114'').  —  1.  ime  planini:  Od  vrha 
Atlanta.  D.  Barakovic,  vil.  88.  —  2.  imecovjcku: 
Nadhode  i  Atlanta  onoga,  ki  uzdrzi  nad  nami 
vrb  ramena  svoga  nebesa  M.  Vetranic  1,  207. 
Vece  Atlanta  brime  ima.  ,T.  Kavanin  338.  — 
nom.  s  t<ilijanskim  zavrsetkom :  Mane  Atlante 
breme  ima.  B.  Betera,  6ut.  169. 

ATLANSKI,  adj.  Atlanteus.  snmo  u  Belinu 
rjecniku  1141'. 

ATLANTA,  ./'.  Atlantis.   Ovo  je   bila   Atlanta, 
Ucer  Eneja  kra|a.  M.  Marulic  72. 
ATLANTE.  m.  vidi  kod  Atlanat. 
ATLANTOV,   adj.   Atlantis.   Sin   kcere  Atlan- 
tove.  D.  Zlataric  33.  Atlantov  sin.  I.  Gundulic  10. 
ATLETA,  in.  athleta,   u  dva  pisca  dolazi  kao 
ime  blagajniku  Aleksandra  velikoga.  Svidoci  jesu 
])lemenit   Atleta   nas   tezaurir.    F.   Glavinic,  cvit. 
XV.  Nek  je  svidok  haznadar  Atleta.  M.  A.  Rejko- 
vi6,  sat.  27. 

ATLIJA,  m.  koiUk,  eques.  —  od  tur.  atly  istoga 
znacena.  samu  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika 
samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mijena  samo  u  gen. 
pi. :  atlija.  —  Poved'te  mi  po  tridest  Turaka,  sve 
atlije  i  dobra  konika.  Nar.  pjes.  virk.  3,  148.  — 
grijeskom  sa  h  sprijeda :  Ja  cu  skupit . .  sve  ,lia- 
tlije'  i  sve  tokalije.  Pjev.  crn.  107. 

AT^jAV,  adj.  negligens  iu  cultu,  neuredan  u 
odijelu,  na  kome  odijelo  .stoji  kojekako,  kao  naha- 
cano.  Samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napo- 
mine  da  .se  govori  u  Barani).  Postanem  ce  biti 
od  mag.  hatlatni .  raditi  kojekako.  od  toga  je 
s  premjcHeniin  gla.sovima  i  ajtati,  ajtav,  i  s  pro- 
mjennm  glasa  t  iza  \  na  k ;  ajkav. 

ATMACA,  III.  vidi  akmaga;  dolazi  xvii  vijeka 
kao  nadimak;  moze  biti  daje  c  napisano  mjesto 
glasa  ^  a  nevoyi  pravopisnoj.  Mikula  Atmaoa. 
Stat.  po}.  ark.  5,  311. 

.•\TMEJDAN,  m  turski  atmeidan,  bippodromos, 
trkaliHe.  Od  xvu  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  Na  atmejdan,  di  ih  psi  deru,  metat'  gole 
trni'o.  I.  Gundulic  559.  —  tako  se  i  u  Sarajevu 
zove  neko  mjesto.  Sretosmo  se  na  sred  atmejdana. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  S^. 
1.  ATO,  m.  tal.  atto,  vidi  at,  actus.  i<  jednoga 


ATO 


121 


AUTENTIKATI 


irisca  xvii  vijeka.  Tre(''i  ato: 
B.  Kasic,  nac.  11. 


proSenje  od  milosti. 


2.  ATO,  sastavlcno  a  i  to;  vidi  hod  a  II,  C. 
ATOLI,  aastavloio  a  i  tn  /  li;    iidi   kod  toli  i 
kod  taj. 

ATOMANOVIC,  m.  prezime  isto  koje  glasi  i 
Altomanovio;  xv  rijekii :  Marko  Atomanovidb. 
^jetop.  Saf.  30.  iia  driiymn  mjestii:  Atamanovict. 
Glasnik  10,  274. 

ATON,  At6na,  m.  Atlios,  Sveta  Gora.  Svetyje 
Gori  Atona.  Mon.  .serb.  86.  Vb  Atone.  110. 

ATONITSKI,  f«//.  atonski ;  od  u9uirhr,g.  u  jed- 
iiocja  pisca  xiii  rijekn.  Ataiiasija  atoiiitLskago. 
Domentijaua  l.jft. 

ATONSICI,  adj.  Athonis,  svetogorriki.  Atoni.- 
skije  bogorodiee  hilaiidarskije.  Mon.  serb.  111. 
Vt  .svetej  gore  atontscej.  331. 

ATOS,  m.  vidi  Aton,  iiijesto  kujega  dolazi  xvii 
vijeka  toko  s  tiidim  savrietkom:  Gora  sveta,  od 
starijeh  Atos  ka  je  bila  u  davna  zvana  Ijeta.  I. 
Guiidulid'  367. 

ATOSKI,  adj.  vidi  atonaki ;  isporedi  Atcs.  Uzor 
vrlia  atoskoga.  J.  Kavanin  302. 

ATSKI,  adj.  equi  arabi,  sto  pripada  atima, 
ito  je  kao  u  ata.  samo  u  Viikoni  rjecniku.  —  u 
jednoj  pjeami  m  li  .sprijeda  mogjo  hi  hiti  ovoqa 
znaiena,  ako  nije  kakva  pogijesku:  Od  kud  bije 
lomna  Gora  Crua.  otud'  liatska  zatvorena  vrata. 
Pjev.  cm.  300. 

ATUAL,  adj.  actualis,  fat.  attuale.  it  jediwin 
spomeniku  xv  vijeka.  Sudac  Franac,  koji  bivsi 
atiial.  Mon.  croat.  97. 

ATULA,  /.  vidi  aftu)a.  .'iamo  u  Vukovii  rjei'tiikit. 

AU,  gla.-<ovi  a  i  u,  koji  se  iuju  od  cega  mu 
drago.  Deli-top  je  rikao:  :ii'i!  ai'i!  an!  M.  t).  Mi- 
licevie,  jur.  78. 

AUDIJENCIJA,  /.  tal.  audienza  i  audientia,  .va- 
■flu.'^arane.  u  jednoga  pijica  xvii  vijeka :  a)  pri- 
maiie  kod  vladaoca  Hi  poglavara,  admissio:  Ne 
davat  im  audiencije.  I.  Drzic,  nauk.  gond.  .300. 
—  b)  aadiisavane  u  midii:  Moleci  se  za  jedne 
oficiale  od  njeke  audiencije  i  tribunala.  I.  DrXic, 
naok  gond.  279. 

AUDITUE,  auditiira,  »).  auditor;  ijiporedi  av- 
ditor,  XVI  i  XVII  vijeka.  je  li  u  iza  a  doista  tako 
glasilo  Hi  v,  ne  muze  .se  znati.  Koji  bi  ucinili  ko 
god  zlo  poslusnikom  to  jest  auditurom  ili  sudcem. 
S.  Budinic,  ispr.  130.  To  su  potvrdili  n  pismijeh 
audituri  od  Eote.  B.  Kasic,  ign.   7. 

AUERSPERGAR,  m.  prezime  nemacko  Auers- 
perger,  u  jediiom  .■iponieiiiku  xvi  vijeka.  Ivana 
Auerspergara.  Mon.  croat.  280. 

AUGUST,  m.  vidi  Avgust. 

AUGUSTIN,  Augustina,  m..  vidi  Avgustin. 

AUGUSTINI.TAN,  m.  Augustinianus.  rednniik 
reda  sv.  Avgustina.  dolazi  samo  .s  nepoiizdunim 
u  iza  a  (o  cemu  vidi  kod.  Avgust).  Augustinijani, 
karmelitani  i  di-uzi  mnozi  raisnici.  I.  Ancic,  ogl.  30. 

AUGUSTINOVIC ,  m.  prezime;  iapjoredi  Agu- 
stinovic.  Vuk,  nar.  pjes.  3,  569. 

AUGUSTO,  m.  vidi  Avgust.  na  krajii  je  o  ta- 
lijansko;  u  iza  a  nepouzclano  (vidi  kod  Avgust). 
dolazi  od  xvi  vijeka.  Augusto  cinase.  D.  Raiiina 
IV*'.  Mark-Antonija  razbi  Augusto.  1.  Gundulic 
370.  Augusto  Cesar.  B.  Kasic,  is.  6. 

AUGUST,  m.  vidi  Avgust.  u  jednoga  piftca 
XVII  vijeka.  Zapovijedalac  Cesar  August.  M.  Ead- 
ni6  149. 


AUGUSTANOVAC,  Augustanovca ,  m.  selo  u 
HrvaUkoj  u  podzupaniji  jatitrebarskoj.  Pregled 
37.  mjestani  kajkavci  govore  AuguStanovec.  Schem. 
zagr.'  1875.  191. 

AUGUST16,  m.  jrrezivte.  dolazi  xvii  vijeka. 
pirn  ga  i  Jagustic  (koje  vidi)  i  Agxistii.  TomaS 
Augustic.  Starine  11,  119.  122.  123.  126.  128. 

AUGU&TIN,  Augustina,  »i.  vidi  Avgu.stin.  pro- 
sloga  vijeka.  S.  Augustin.  L.  Vladmirovii,  slav. 
67.  Augustin  iz  Sole.  Noriiii  59. 

AUGUSTOV,  adj.  Augusti.  a  jednoga  pi.tca 
proiloga  vijeka.  Nije  koristi  imati  cesarstvo  Au- 
gustovo,  a  izgubit  dusu.   J.  Banovac,  pripov.  17. 

AUSPURG,  (/(.  Habsburg.  «  jednoga  2'i>^ec 
proiloga  vijeka ;  isporedi  Anspurg,  Aspui-g.  no- 
ininativu  riema  potvrde.  U  cesarskom  plcmeiiu  od 
Auspurga.  I.  Dordic,  ben.  9. 

AUSTRIJA,  /.  Austria.  Od  xvi  vijeka.  isporedi 
Austrija.  —  Viteza  Dovana  od  Austrije.  A.  Gu- 
cetic,  roz.  mar.  59.  A  rodica  tva  cestita,  koje 
plemstA'u  slike  nije,  kra}ica  je  glasovita  od  ce- 
sarske  Austrije.  I.  Gundulic  278.  Austria.  Mikaja 
Sa.  Kuca  priiestita  od  Austrije.  I.  Dordic,  ben.  9. 
a  istoga  pisca  na  istoj  strani  loc.  u  Austri  bice 
i  mjesto  iji. 

AUSTRIJAC,  Austrijca,  m.  vidi  Austrijanac.  11 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  S  20000  Aiistri- 
cev.  .1.  Rajic,   boj   12. 

AUSTRI.TA(.:KI,  adj.  vidi  austrijanski.  oil  au- 
striaeus.^  Vjerno  kuci  austriackoj  sluiiti.  I.  Zani- 
ci6  VI.  Cesar  Leopoldo  od  kuc'^e  anstrijaf-ke.  Nar. 
pjes.  bog.  146. 

AUSTRIJAK,  m.  vidi  Austrijanac.  prosloga 
vijeka:  S  Rusi  Austrijaci  i  slavni  Hrvati.  M.  Ku- 
hacevic.  114.  Knburg  sa  Austrijaci.  J.  Raji6, 
boj  99. 

AUSTRI.TANAC,  Austrijanca,  m.  covjek  iz  Au- 
strije. prosloga  vijeka.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.: 
Austrljaiiaca.  Austrijanac  malo  posrnuo.  I.  Za- 
nicic  97. 

AUSTRI. lANIN.  m.  vidi  Austrijanac.  prosloga 
vijeka.  Da  vatru  dadu  na  Austriane.  I.  Zanici6  89. 

AUSTrLfANSKI,  adj.  Austriacus.  Od  xvii  vi- 
jeka. isporedi  austrinski,  austrijski.  —  Austrijan- 
skoj  kuci  stare  slave  vi'atio  jesi.  J.  Kanaveli6.  iv. 
3.  Austrijanske  ali  ti  becke  hize.  P.  Vitezovi6, 
kron.  95.  Pod  vladaiiem  prislavne  austrijanske 
kuce.  A.  Kanizlic,  kam.  900.  Austrijansku  kucu 
uzmnoJi.  M.  Kuhacevi6  165.  Karlo,  od  kuce  au- 
strianske.  B.  Cuceri  309. 

AUSTRI.TSKI,  adj.  austriacus.  isporedi  austri- 
janski, austrinski.  Drzavu  austrijsku.  Vuk,  jiosl. 
XVIII.  u  istoga  pisca  (nar.  pjes.  1.  3.)  inni  sa  v: 
U  carstvu  avstrijskome. 

AUSTRINSKI,  adj.  vidi  austrijanski.  Od  xvii 
vijeka.  Staru  krunu  Austrinskomu  koljenu  vratit 
ima.  I.  Kanavelic,  iv.  478.  Najblizi  si  zem|e  au- 
strinske.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  48.3. 

AUSTRIJA,  ,/■  indi  Austrija.  dolazi  xvi  i  xviii 
vijeka.  Arliiduka  Austrije.  Mon.  croat.  232.  Kuca 
od  Austrije,  koja  za  mnogo  vikova  kraluje.  J. 
Filipovic,  prip.  3,  68. 

AUTENTIK,  adj.  authenticus.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Prava  autentika  i  zakonita  (proroko- 
vana).  B.  Kasic,  fran.  1.50. 

AUTENTIKATI,  autentikam,  impf.  od  tal.  au- 
tenticare,  autlienticum  facere.  ptrosloga  vijeka  11 
jednoga  2'isca.  Primalo  ces  stvari  naci,  koje  ni- 
sam  oli  iz  loiiga  stampani,  oli  iz  karata  auten- 
tikani  izvadio.  A.  Kaci6,  razg,  317. 


AV 


122 


AVDES 


AY,  ii:rik  knjiiii  .sc  hiUKJf  Laku  pt(s  hijr.  \)\si,\m 
kIiivu  u  iiobo  i  rokn:  Av!  koliko  jp  nebci,  tri  ]mta 
bill  fjii  proidro.  M.  D.  Milirovii'',  ?.iv.  2,  49. 

1.  AVA,  HI.  ot(u;  abba,  sirska  rijec;  ispdirili  ilba. 
)ic  mijeiia  .sc  jui*  ohiiciiiui.  (Ivla:i  xiii  ri^jeka  o  svc- 
(■('tiiku:  Si.  iiarofeiiyiiii,  avbva  Savojii.  Stpl'aii  kr. 
1!!.  »  iiaM'  i^rijmie  samu  u  prijerodu  novoyit  za- 
rjeta  :  Ava  ofo.  Vul;,  mar.   14,  HCj. 

2.  AVA,  interj.  dva  uzvika  sa.star(e)ia  a  /  va  (vUli 
ohii):  dotazi  od  xvi  vijeka,  veoma  rijetko,  alt  sf 
)i((lii:i  i  diDiiis:  II  potrrdiva/iu,  ufjerarunu  (ixpo- 
redi  a  I,  3):  Ava,  gospodiiie,  ja  vjcruju.  N.  Ra- 
uiiia  78.  iv.  Jl,  27.  Da  to  uznitm,  biajo,  ava,  da 
te  uzmPiii.  M.  Tir'/M'  155.  .Tobom  tto  se  mo?.p, 
bratp,  IIP  ostani'.  ,Ava,  iias  fpstiti  mili  gospodiiip, 
u  torn  tp  .-iluziti  ja  hoeu  brpz  hiiip'.  H.  Lucii^  230. 
Rlagc'  vpdni  lieu,  obrazu  .^vitluniul  .jaoh  la^.im 
liiiicu  (h'ojpobraziiomii !  Ava  ja  I'W  hinn  vragii 
o.-itaviti ,  a  viniu  istinii  bogu  i'W  praviti.  I.  T. 
Mniavii',  osiu.  1(12.  u  ciidii,  yiierii,  tikorii,  prnkli- 
t'lnnu  (i^poredi  a  I,  4,  5,  6) :  All,  ah,  ava,  iiu  ti 
niifp,  Sto  nd  .ipbp  piiii !  M.  Drzii':  'MM.  Ava,  vpli, 
divojko,  ubio  te  bog!  Nar.  pjps.  mikl.  beitr.  32. 
Ava,  Turpi,  crn  vi  obraz  bio!  de  puSti.stP  Vlaha 
u  Turkinp.  Pjev.  crn.  210.  —  isporedi  avah. 

AYAH,  interj.  uzrik  ava,  sastav^en  s  vzviknm 
ah.  dolazi  .'^awo  u  naie  vrijeme,  i  to  kao  avaj, 
koje  ludi  knd  a  I,  8.  u  gnevu:  Avah,  Talp,  ispali 
ti  ziibi !  Pjpv.  c-rn.  229.  Avah,  paso,  rana  dopa- 
nuo !  Ogled  sr.  470.  Car  srdito  na  nogp  skonio : 
avah,  rpcp,  didi  kaurina!  Nar.  pjps.  vuk.  5,  195. 
—  n  zalosti,  tiizi:  Udrisp  mu  suze  niz  obraze, 
Avah,  rppp,  do  boga  iniloga!  Nar.  pjps.  vuk.  5, 
208.  II  tiizi  moie  iiiiati  uza  .sc  /  datir,  ii  kom  .^toji 
onuj  koji  govori:  Avah  raeni  do  bnga  miloga! 
Nar.  pjps.  vuk.  5,   192. 

.W'AIZ,  m.  propovjednik  u  Turaka,  praedicator. 
od  arap.  wa'yz.  isporedi  vaiz.  samo  u  Viiknvu 
rjecniku. 

AYAJ,  uzvik  u  kum  su  >ia><tav]eni  uzirici  a  i 
vaj;  vidi  kod  a  I,  8. 

AVAJLIJA,  /.  nekaJca  jahuka,  raali  genus.  Od 
tiir.  aiwa,  guna,  od  cega  je  prvo  nacinen  adjektiv 
tiirski  ajvali,  nalik  na  (junu,  pa  od  nega  avajlija. 
Samo  If  Viikotni  rjecnihi,  gdje  .se  napomine  da 
se  govori  u  uziikom  okrugu.  Govori  se  i  u  va^ev- 
nkom  okrugu.  1^.  Kovacevic.  isporedi  avajHka  i 
vajlika. 

AVAJLUvA,  /'.  vidi  avajlija.  V  Srbiji  u  Dra- 
gacevu.  \.  Kovacevic.  isporedi  vajlika. 

AYAKUM,  m.  Habacuc.  isporedi  Abakuk.  S. 
Novakovic,  pom.  39.  Prorok  Avakum.  D.  Danicid, 
avak.  1,  1. 

AY.\KUMOYIC,  VKprezime;  po  ocii  Arakunm. 
Jovan  Avakumovic.  Sem.  kn.  srb.  54. 

1.  AYAL,  vidi  alaf  i  alav  (ruziiast),  od  iegaje 
i  postalo  premjestivsi  glasove.  Aval  binis.  Nar. 
pjes.  vuk.  hero.  121.  357. 

2.  AYAL,  m.  zlo,  malum.  Od  nrap.  ahwal,  pi.  od 
hal.  vidi  hal.  samo  u  nase  i^rijenie.  nalazi  se  i 
zenskoga  roda :  avala.  Yidite  li  ovoga  avala !  Nar. 
pjps.  petr.  2,  594.  Sve  mu  jade  i  avale  kaze.  2,  Rfi2. 
na  pos^ednem  m.jestu  maze  biti  i  £enskoga  roda; 
isporedi  avala. 

1.  AVALA,  /.  vidi  aval  2>od  2.  Kakva  nas  je 
pritisla  avala!  Nar.  pjes.  petr.  2,  476. 

2.  AY  ALA,  /.  vidi  Havala. 

1.  AVAN,  m.  vidi  ha  van.  ■ 

2.  AVAN,  m.  perfidus,  pi-oditor,  nevjera  izdnj- 
nik.  Od  arap.  hawwan  istoga  znaiena.  xvii  rijeka 


11  jvdiiogii  piseu.  isporedi  avanica.  —  Tko  li  ti 
avaii<>  ])ogubiie  iiahodiV  1.  T.  Mniavic,  osiii.  94. 
Avaiii  zgubisp,  .siroinali  mirujo  ,  . .  Kako  so  skr- 
siSe  zlovaro  avanom  V  174.  Moguci  pri  mpni  zii- 
luina  UP  stvori,  ni  avan  himbpni  iii  Iiudi  zlo- 
tvori.  185. 

AYANUANE,  ;(.  duliiranc.  od  lid.  avanzare. 
isporedi  avaucavati.  xvi  vijeka  va  jednom  nijestu, 
gdje  je  ju.ite  -ii.jp  iiijesto  -up.  Ako  vidis  ('«  snu) 
da  larad  blagiijps,  toj  ])rilikujp  avaucaiije  od 
druzbe  mudrp.  Zboni.   134. 

AYANCAVATI,  avancavam,  iiiijif.  od  tal.  avan- 
zare, dohiniti,  pretjccati.  u  jediioga  pisca  xvii 
vijeka. 

1.  prelazno:  dobivati,  zaradirati,  acquirere:  Ne 
avancavase  ni  vode  ni  soli,  kako  se  rece.  1.  Dr- 
zic,  nauk  gond.   158. 

2.  iiepretazno:  pretjeiiiti,  ostojati,  rostaro:  Ako 
ono  sto  iiii  avancava  od  I'lih  bitja  i  sppncR  raz- 
lozite  UP  daju  ubozijema.  I.  DrJ.ie,  nauk  gond.  299. 
—  tako  i  0  onom  sto  je  suriHe,  .sto  ne  treba,  super- 
vacaueum  essp :  Dvignp  se  ono  sto  avaiicava  i  za- 
braiiuje.  I.  Drzic,  nauk  gond.  351. 

AVANGAEDA,  ./'.  primum  agmen,  predna  voj- 
ska ;  od  fr.  avant-garde,  prosloga  vijeka.  S  avan- 
gardom  Valdpk  ucini  prpgradu.  ,T.  Rajii!',  boj  58. 

AVANK.'A,  m.  nequam,  zlikovac,  nitkov;  ispo- 
redi avan,  pod  2,  od  koga  je  i  postalo.  Dolazi 
od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  .samo  «  Vukovn, 
(gdje  je  zenskoga  roda  i  bez  znacena).  Ta  gospo- 
din  avanica  sramoton  ju  tad  pozeli,  muJ.a  uhvatit 
np  poveli.  J.  Armolusic,  slav.  4fi.  Udari  me  po 
obrazu  motkom  .  .  .  Sjutra  dan  otisli  smo  pogla- 
varu .  .  .  Na  ma  posla  on  soldate,  koji  nadose 
krivpa  i  dovedose  pred  sud . .  .  Osudise  dati  onome 
mome  avanici  pedeset  batina.  Or.  Zelie  42-3.  Do- 
letii!'e  kobac  avanica,  odvesti  ce  sjenicu  djevojku. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  532. 

1.  AVARIN,  m.  Avar,  isporedi  Abarin.  dolazi 
samo  u  mnozini:  Avari.  Avari  ali  ti  Abari.  -P. 
Yitezovic,  kron.  49.  S  Avarima.  J.  Kavaiiin  282. 
Avari   dodose   u   Dalmaciju.    A.  Kacic,  kor.  406. 

2.  AVARIN,  m.  vidi  Dnr  (grad  u  Ugarskoj), 
kit.  Jaurinum.  Samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka. 
Dize  Ugrom  grad  Avarin.  I.  CTunduHc  567.  u  dru- 
gim  prijepisima  Javarin. 

AVAS,  ni.  illiteratus,  idiota,  simplex,  samo  u 
Stuliieni  rjei'iiiku.  ako  se  rijec  doista  gdje  govori 
Hi  se  govorila,  iiiogla  bi  biti  od  tur.  jawas  tih, 
slab,  spnr. 

AVAZ,  m.  glas.  vox,  sonus.  tiirski  awaz.  — 
Akcennt  se  mijena  u  loc.  sing.:  avazu^  —  grije- 
.^kom  pi^u  i  -la  h  sprijeda.  Samo  ii  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  O  glasu  co- 
vjecijem:  Pa  poviknu  grlom  i  avazom.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  398.  Onda  junak  u  luzini  viknu:  ,de  si, 
brate,  od  Zadra  Todore?  pogiboh  ti  danas  u  lu- 
zini'. K  liemu  Todor  trci  po  avazu.  Nar.  pjes. 
viUs.  3,  165.  Iz  trece  (glave)  )udski  ,havaz'  dava. 
Pjev.  crn.  125.  Vice  curu  grlom  i  ,havazom'.  Nar. 
pjes.  juk.  89.  —  0  glasu  zivotiriskom.:  Ovan  6uti, 
ne  ])ulta  avaza.  Nar,  pjes.  vuk.  3,  287.  —  od 
puske:  Kada  puska  puce  Perisina,  ode  avaz  na 
cetiri  strane.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  284. 

AVDANA,  /.  ime  zensko.  dolazi  prije  nniiega 
vremena  u  jednom  spomenihu.  bez  snmne  od  grc- 
koga.  S.  NovakoviA,  pom.  39. 

AVDES,  m.  ablutio,  iimivane  po  tur.ikom  za- 
konii  pred  molitvn ;  od  pers.  abdest.  isporedi  ab- 
des,  avdest.  Samo  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  —  Avdes  se  uzima:   Niti 


AVDESNI 


123 


AVGUST 


klana,  ni  avdes  uzima.  Nar.  pjes.  viik.  4,  79.  Tu 
klanase  i  avdes  uzese.  4,  455.  Po  sto  Tm-cin 
uzme  avdes  da  klana.  Vuk,  posl.  78.  —  na  jecl- 
num  mje-itii  .jirilivatiti'  mjcf-to  ,uzeti' :  Da  donese 
vode  iz  catriie,  da  Turkina  prihvati  avdesa.  Ogled. 
sr.  451. 

AVDESNI,  culj.  ablutionis,  sto  je  za  avdes,  n. 
p.  i(bru!<:  sanio  ii    VkImvh  rjecnikti. 

AVDESNIC'A,  /.  avdesni  uhrits,  cim  se  Turd 
otiru  kad  iismu  avdes.  V.  Vrcevic,  nar.  prip.  221. 

AVDEST,  m.  vidi  avdes.  Aga  uze  turskoga 
avdesta.  Pjev.  crn.  145. 

AVDI,  indi  Avdija. 

AVDIC,  m.  preziine  Tarcimi;  pjo  ocu  Avdiji. 
-i-  je  sazeto  -iji-,  wjesto  cega  pisu  i  -ij-.  Ahmet 
Ha^6  i  Sobota  Avdijc.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  438. 

AVDIJA,  m.  vidi  Abdija,  cemu  je  proinijeneno 
b  iia  V.  a)  hez  nastarka:  Avdi;  No  zavika  Avdi- 
Luca  Uso.  Nar.  pjes.  vnk.  4,  430.  —  h)  s  nastavkom: 
Tu  bijase  Jusa  i  Avdija.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  45.  — 
grijeskmii  sa.  h  sprijeda:  Havdija.  Pjev.  cm.  324. 

AVDI8ALATIN,  //;.  euphorbia  lathyris  L.  B. 
Sulek,  ini.  5,  koji  dodaje  da  ima  rijec  iz  Bosiie.  — 
Od  arap.  abdiselatin  (habb-i-salatin),  semen  riciiii. 

AVDITOR,  avditijra,  m.  auditur,  cogiiitor  cau- 
sarum  niilitarium.  samo  u  Vtikovu  rjecnikti.  — 
ispuredi  auditur. 

AVDITOROV,  adj.  sto  pripadn  arditarii.  saiiio 
II    Viikitni  rjecniku. 

AVDIt6R0VICA,  /.  zena  avditoruna.  samo  ii 
Vukovu  rjecniku. 

AVDItOESKI,  adj.  sto  priijada  avditoriina. 
samo  a   Vukovu  rjecniku. 

AVDO,  »(.  hyp.  Avdija.  Pa  Mihajlo  uzdi  gefer- 
dara,  te  bijesua  jiogodi  Turcina,  Tare  dobro,  Je- 
lezovii  Avda.  Ogled,  sr.  391. 

AVDOVKJ,  m.  prezime  tursko,  po  <icu  Ardu. 
isporedi  Abdovi/'.  A  za  I'limo  heze  Avdovicu. 
Ogled,  sr.  459. 

AVDOVTNA,  ,/'.  vidi  ajitovina.  v  pred  d  stoji 
mjesto  b;  isporedi  abdov.  Prosloga  vijeka.  Zniija 
ujede  dvojicu :  jedan  odma  pritisnu  avdovinu  i 
druge  likarije  suprotne  onom  otrovu.  F.  Lastric, 
ned.  195. 

AVDUL,  m.  vidi  Abdul,  cemu  je  proinijeneno  b 
na  V.  Avdul-aga  od  Smailoviia.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  88. 

AVDUEAHMAN,  m.  tur-'iko  iiiie  mitsko,  arap. 
'abd-er-rahman.  Avdurahman  pasa  ukida  basaUike 
i  agaluke.  Bos.  jirijat.  1,  39. 

AVDURAMANOVK';,  m.  prezime  Turcinu,  po 
ocu  Arduraiiianu.  M.  D.  Milioevic,  srb.  529. 

AVEL,  m.  Abel ;  isporedi  Abel,  Avel.  Vtseli 
se  VB  srbdtce  Avelu.  Domentijan*  105.  Avela.  S. 
Novakovic,  pom.  39. 

AVELOV,  adj.  sto  pripada  Avelu;  isporedi 
Abelov.  ^uboviju  Avelovoju.  Domentijan"  69. 

AVELiSKI,  adj.  .Ho  je  kao  u  Avela.  ^uboviju 
Aveltskoju.  Domentijana  1(55. 

1.  AVEl^,  m.  vidi  Avel.  u  na.^e  vrijeme.  Odje- 
koji  pripovijedaju  da  su  ono  Kain  i  Ave)  Sto  se 
vidi  u  mjesecu  kao  nekaka  sjenka,  i  da  ih  je  bog 
ondje  naznacio  svijetu  za  ugled  kao  preveliki 
grijeh  sto  je  brat  brata  ubio.  Vuk,  rjec.  259a.  Od 
kna  Aveja  pravednoga.  Vuk,  mat.  23,  35. 

2.  AVE]^,  m.  vidi  avrje,  .v  kojiin  je  istoya  zna- 
cena  u  Lici,  a  postanem.  od  mag.  liiively,  (iiska. 
isporedi  amej  i  avelace.  —  Kad  se  kupi  sijeno 
po  livadi,  gdje  se   u  jesen   tesala  kaka  grada  ili 


se  zimi  po  grmu  kresale  grane  kozaina,  pa  ostale 
treske,  )uske  i  ogranci,  dovikuje  se  kupiocinia: 
pobacajte  u  grm  sav  ta.j  ave|,  pa  cisto  sijeno  kupite. 
Isto  se  tako  govori  i  avrje  i  amej.  J.  Bogdaiiovii. 

AVEi^ACA,  /.  vidi  vejafa.  prvo  a  bice  postalo 
od  o,  koje  je  ii  ove}aca,  koju  vidi.  Samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

AVEl^ACE,  ave]acil,  /.  pi.  .sitne  konop^e  .sto 
ostanu  najzad.  zovw  se  avejafce;  one  se  ne  hem 
po  jediia  kao  druye,  nego  se  kiipe  .iakom;  od  nih 
ne  moze  hiti  povjesmo,  nego  samo  kuiine'.  M.  Ko- 
vafevic.  —  isporedi  ave}  pod  2. 

AVERIC,  m.  vidi  Aferic.  Ka'  izgubi  g'  Ave- 
rijc  kadija.  Pjev.  crn.  141.  Onda  rece  Averic  ka- 
dija.  Ogled,  sr.  102. 

AVERIM,  vidi  aferim.  Bas  averim,  paso  Soko- 
!  lovii.  Pjev.  crn.   168. 

AVET,  f.  spectrum,  iittara,  kao  zivo  strasilo. 
isporedi  avetiiia.  Dolazi  od  pro.Hoga  vijeka,  iz- 
medu  rjecniku  samo  u  Vukovu.  Od  arap.  hajalet 
istoga  enacena.  A\'et  i  sluta  mora  takovi  biti  a 
ne  covek.  D.  Obradovi(!!,  bas.  46.  Tako  su  i  onu  no6 
dolazile  aveti  i  pravile  stravu  kojekakvu  oko  liega, 
ali  on  ostane  zdrav  i  ziv.  Nar.  prip.  vuk.  78.  Ko 
me  god  vidi,  misli  da  sam  kaka  avet  i  heii  od 
mene.  170.  U  jedan  jiut  izidu  dve  stare  oklepane 
veSti,  suhe  kao  aveti,  i  potnu  sisati  one  kosti. 
93.  Mnogi  pripovijedaju  kako  su  ih  u  tome  poslu 
(kopami  novaca)  jdaSile  razlifine  aveti.  Vuk,  ziv. 
2,38.  Zauiotana  je  kao  avet.  M.  D.  Milicevi(''. 
vec.  159. 

AVETINA,  /.  vidi  avet.  U  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  Ah:  u  gen.  pi.  av^- 
tli'ia.  —  Hi  si  covecje  stvorene  ili  si  avetina? 
Nar.  prip.  vuk.-  224.  Tilisum  brani  pretvarajuci 
se  u  svakojaka  strasila  i  avetiiie.  V.  Bogisic'-, 
zborn.  408. 

AVGARENIN,  m.  vidi  agarenin.  Vanidose  av- 
garene.  l^etop.  sat'.  83. 

AVGUST,  m.  Augustus;  isporedi  Agust.  iza  a 
dolazi  glas  v  pouzdano  u  knigama  pisanim.  ciril- 
ski  Hi  glago(ski ,  rijetko  u  drugim  pouzdano, 
jedno  za  to  sto  se  u  miiogima  pisalo  u  i  za  v  a 
V  i  za  u,  a  druyo  sto  se  u  pisalo  i  za  to  samo 
sto  je  tako  u  tudiin  jezicima.  mjesto  v  dolazi  i  u, 
ali  opet  pouzdano  u  eirtlskim  i  glagolskim  knigama, 
a   u  drugima   rijetko  pouzdano  iz  istijeh  uzroka. 

1.  .s(t  u  iza  a:  a)  ime  covjecje:  aa)  u  nepouz- 
dano:  Izide  zapovijed  od  cesara  Augusta.  N.  Ra- 
I'lina  20''.  nepoitzdano  i  u  versima,  u  kojima  je 
istina  au  jedan  slog,  ali  se  za  to  joH  ne  moze  ka- 
zati  da  nije  glasilo  au  nego  av:  Od  Augusta 
slavno  irae  ki  pouovi  cim  krajeva.  I.  (xundulic 
430.  Moguc  August  bastinika,  Tiber  nema  po- 
sljednika.  J.  Kavaiiin  486.  Al'  mu  August  drugo 
ne  da,  neg  mu  suha  kruha  dade.  V.  Dosen  211.  — 
lib)  u  pouzdano  (August)  prosloga  vijeka,  ii  verzu 
u  kom  je  u  slog :  Da  u  vrime  Augusta  cara  ne 
bi  veceg  nad  Srima  hambara.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  24.  —  b)  ime  mjesecu,  koloroz:  aa)  u  nepo- 
uzdano  xvi — xviii  vijeka:  Augusta  (awgwsta)  ce- 
trti  dan.  Mon.  Croat.  203.  August  ima  dan  31 
F.  Glavinie,  cvit  xxiv.  Dode  pod  gi-ad  na  15 
augusta  oli  ti  kolovoza.  A.  Kacic,  razg.  171.  — 
lib)  u  pouzdano  xv  vijeka :  Meseca  augusta.  Spom. 
sr.   1,  50.  Mon  .serb.  517. 

2.  .sa  V  iza  a  pouzdano,  i  to  od  xii  vijeka  (vidi 
da(e  pod  b):  a)  ime  covjecje:  Avbgustu  cesaru. 
l^etop.  Saf.  68.  Avgusta  cara.  Arkiv  9,  98.  pouz- 
dano i  u  jednoga  pnsca  prosloga  vijeka,  koji  je 
istina  pisao  latinicom,  ali  razlikuje  u  *  v,  niti  hi 
u  torn  imenu   nap-isao  v,   da  ga  nije  izyovarao: 


AVGUSTANSKI 


V2i 


AVO 


f)(i  oblnsti  AvKUsta  cesava.  A.  Kaiii?.lii5,  utnf.   12. 
b)    iine    mjrsfru ,    kuluvu;:    Mi'soca    avbgiistii. 
Mon.  sorb.  2.   Misoca  avKH«ta.  Moii.  oroat.  40. 

AVGUSTANSKI,  ailj.  atiKiistanus.  u  jnhiona 
pisca  XVI  vijekn.  Po  uzilrzaiiju  ki'sLJaiiskom  avgu- 
stanskoga  s]ioziiaiija.  Postila  xxi. 

.WGUSTIJA,  ./'.  aiigiisla;    inporeili   avgu.stii'ia. 

XIV  i^ijeka.   Can.    Stofanb   si.  oaricojii   avgustijoju 
kira  Jolonoju.    Mon.    serb.    VXi.    Glasiiik   'li,  2;!;!. 

AVGUSTIJAN.  Avgnstijilim,  in.  Atigustianu.s. 
Mon.  sorb.  2(i). 

AVGUSTIJANI.IA,  /.  riili  avgustija.  xiv  ci- 
jeka.  St  carioojn  .Iclonoju  avgustijaiiijeju.  Cilas- 
nik  24,  243. 

AVCiUSTlN,  Avgiistina,  m.  Augustinus;  isjio- 
redi  Agustin.  ind  a  dolazi  i  \x  i  v  onako  knko 
je  reieno  kod  Avgtist  (kod  koga  vidi).  a)  sa  w: 
aa)  poiizduno  xv  rijeka :  Augustin  Bratkovic. 
Mon.  Croat.  82.  —  hb)  iiepouzdano:  Sv.  Augustin. 
B.  Gradio,  djov.  32.  .T.  Kavaiiin  508.  J.  Banovac, 
prip.  h.  J.  lIatovi(^   59.  —  b)   sa  v  poiizdano   od 

XV  I'ijeka:   Avgustina  biskupa.   Mon.   eroat.    141. 
Sveti  Avgustine!  A.  Kanizlii,  bogoj.  534.  557. 

AVGUSTINA,  /.  ridi  avgustija.  dolazi  samo  u 
starom  nominativu  sa  zavrsetkom  m  mjesto  lia 
XIV  'pijeka.  Carica  avgustiiii  kira  .Telena.  Mon. 
serb.  137. 

AVGUTAR ,  avgutiira ,  m.  ova  piscium  con- 
dita.  Od  nov.  yrc.  uiiyrnmnixor,  ikra.  Samo  ii  Vu- 
knini  rjecniku,  ydje  se  veil  da  je  ,suh  ribji  mri- 
je.^t,  koji  se  (ponajviso  u  Skadru)  vadi  iz  ribe 
skakavice',  ('  duda-je :  ,avgutar  se  jede  i  uz  casni 
post  svaki  dan,  kao  i  liajvar'. 

AVINDATI  SE,  avindam  se,  pf.  oporaviti  se.  od 
tal.  ammendare.  Samo  u  nase  vrijcme  u  Dalma- 
viji:  Ja  sam  se  a^anda',  kad  eovjek  zade  u  kak\ai 
rdu  ol  bolest,  pa  se  podigne;  maslina  se  avin- 
dala  potla  rde.  M.  Pavlinovi(^-. 

AVIZ,  m.  tal.  avviso,  signiiicatio,  Jarlane,  opo- 
■ineria.  isporedi  avizati.  xvii  rijeka  uji'dnoga  piaca. 
Dat  aviz  svijem,  da  se  paze  veoma  od  tudi  zona. 
I.  Ancic,  ogl.  131. 

AVIZATI,  avlzam,  pf.  tal.  avvisare,  significare, 
certum  facere,  jariti.  Od  xvii  injcka. 

1.  prelazno:  u  akasativit  stoji  oiiaj  koine  se 
javja.  ako  nije  ii  part,  praet.  pass.:  kao  opoine- 
iviti  koya:  Jedan  bivsi  a%-izan  od  driiga  da  bi 
ucinio  pokorii ,  on  se  ne  haja  nista.  I.  Drzic, 
nauk  gond.  179.  —  kao  javiti  kome:  Koji  katu- 
nar  ne  dojde  na  zbor  buduci  avizan.  Stat.  po}. 
ark.  5.  313.  Svrhu  cesa  vas  imam  avizati.  Sta- 
rine  11,  114.  Tri  krat  zataja  Isusa,  koji  me  bijase 
avizao :  zatajaies  me  tri  krat.  I.  Ancic .  ogl.  3. 
Ugleda  ih  sesti-a  dva  sarenca,  bracu  svoju  sestra 
avizala.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  UX_). 

2.  sa  se,  reft,  dosjetiti  se:  Ja  se  tome  ne  mogu 
avizat'.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  482.  Jere  kad  se  avi- 
zaju  Turci  sto  su  danas  oni  uciiieli,  hoce  skocit' 
drumorn  zelenijem.  Pjev.  cm.  31. 

AVIZAVATI,  avlzclvam  i  avizajem,  impf.  od 
avizati,  kod  koga  i  znacene  vidi. 

1.  prelazno  (onako  kao  avizati):  kao  javjati: 
Avizava  svetoga  Timoteja  da  je  prokleo  nike.  I. 
Ancic,  vrat.  2,  4,  97.  Avizajem  svakoga  brata  re- 
dovnika  da  nije  ovo  svakomn  dopusteno.  I.  An- 
ci6,  ogl.  107. 

2.  sa  se,  reft,  sjecati  se,  dosjecati  se:  Al  se 
Miijo  jadu  avizaje,  e  mu  drustvo  poginulo  bjese. 
Pjev.  crn.  49.  A  .Tanko  se  divno  avizaje.   197. 

AVLAT,  vidi  halvat,  iemu  je  oipalo  h  a  ylasovi 


Iv  preiiijeMeni :  PovedoSo  bega  i  Zlatiju,  savedoSe 
u  avlat-odaju.  Nar.  pjes.  mar.   153. 

AVLATAN,  ivlatna,  adj.  ridi  alvatan.  .■iiimo  u 
VakovK  rjernikH. 

AWA,  dolazi  pred  I'lekiin  rijecima,  n.  pr.  ma- 
rania,  nidi  liavli. 

1.  AVLl.JA,  /'.  aula,  stobor,  dvoriste;  isporedi  i 
ulica,  dvor.  Od  ijr(':  kiV.iJ,  od  ieya  je  i  u  Turaka 
hawly  i  avvjy.  te  su  je  bez  siimtie  i  oni  raznosili. 
Dolazi  od  jirosloya  rijeka,  izinedu  rjecnika  samo 
II  Vakorn.  nnhizi  se  grijeskom  i  sa  li  sprijeda. 
Kada  u  avlijii  unide.  D.  Rapic  -103.  Tzvede  ga  na 
jedan  cardak,  gdi  pod  I'lim  n  avliji  jedaii  mlogi 
siromasi.  F.  Lastric.  iieil.  374.  Pak  avliju  moju 
izrovase.  M.  A.  Kelkovii"',  .sat.  ()3.  U  negovoj  av- 
liji zone  i  devojke  pevaju.  D.  Obradovit,  bas.  300. 
Sto  sam  ja  kriv,  kadje  avlija  otvorenaV  333.  Sto 
je  trava  po  avliji  nikia?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  ifi3. 
Pa  on  s|eze  niz  kulu  \'isoku,  to  ga  srete  u  svojoj 
avliji.  2,  54.  Sam  se  koiiic  po  avlije  Seta.  2,  57. 
Bre,  sluskine,  bri.site  avlije.  2,  527.  U  avliji  na 
zelenoj  tra'^-i.  3.  414.  Kada  spade  doje  na  avliju. 
3,  483.  Po  aksamu  u  Sokola  dode  na  avliju  bega 
Asin-bega;  kucnu  Bade  halkom  na  vratima.  3, 
365.  Alkom  kuca  Juskovic  Matija  na  avliji  popa 
Ifiesevica.  4,  382.  —  oko  crkre  i  manaslira:  Av- 
lijn  iz  nova  ogradismo.  Rad  1,  182.  Da  orkvenu 
zatvorim  avliju.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  170.  Iz  avlije 
svetog  manastira.  5,  204.  —  (  oko  satora:  Onde 
j'  sator  crnog  Arapina,  oko  I'lega  zelena  avlija, 
sva  avlija  glavam'  nakicena.  Nai'.  pjes.  vuk.  2, 
420.  —  na  noj  su  vrata:  Ona  strca  avliji  na 
vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  1.  251.  Te  otvora  na  av- 
liji vrata.  3,  43(i.  Te  avliji  otvorio  vrata.  3,  365. 
Otvori  mu  od  avlije  vrata.  3,  248.  Na  avliji 
otvorena  vrata.  3,  202.  Na  avliji  dimiidi  kapiju. 
3,  281.  —  inoze  biti  od  kainena,  t.  j.  oyradena 
Hi  popodena  kainenom:  E  ti  imas  u  Prizren 
dvorove,  oko  hih  je  kamena  avlija.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  429.  On  je  baca  na  mermer-avUju. .  2, 
48.  Ugna  Sarca  u  mermer-avliju.  2,  350.  Poru- 
sena  mennerli  avlija  2,  175.  —  po  tome  je  i  bi- 
jela  i  ■•iarena :  Pak  se  seta  po  b'jeloj  avliji.  Nar. 
])jes.  vuk.  3,  7.  Svatovi  se  na  broj  iskupise  u  sa- 
renu  kamenu  avliju.  2,  548.  —  bakrena,  kojoj  su 
rrata  hakroin  okovana:  Oko  dvora  bakrena  av- 
lija. Xar.  pjes.  vuk.  2,  622.  —  sama  oyrada:  Zatrca 
se  Sava  od  Posav}a,  te  preskoci  kamenu  avliju  i 
druzini  on  otvori  vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  3.  -374 
.Sve  s  avlije  poskidao  glave.  2.  425.  —  yrijeskom 
■ta  h:  .Svaki  cas  u  liezinu  zavirujes  havliju.  D. 
Rapic  134.  On  preskoci  bijelu  havliju.  Pjev. 
crn.  212. 

2.  AVLLTA,  /'.  vidi  havlija. 

AVLI.TSKI,  adj.  vidi  avlinski.  u  nase  vrijeme, 
izinedu  rjei^nika  samo  it  Vtikovu.  Vece  gleda  u 
avlijska  \Tata.  Nar.  jyes.  mar.  89. 

AVLINSKI,  adj.  aulae,  od  avlije ;  isporedi  sto- 
borni.  —  prvo  je  -i-  sazeto  -iji-,  mjesto  kojega 
pi.su  i  -ij-.  Samo  u  nase  rrijeme,  izinedu  rjecnika 
.samo  u  Vukovu.  Kada  dode  na  avlijnska  vrata. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  472.  Kuca  Miho  na  avlinskim 
■\Tatim.  Nar.  pjes.  juk.  559.  Nacini  alku  na  avlin- 
skim vi-atima.  Nar.  prip.  vrc.  153. 

AVLISTE,  n.  mjesto  ydje  je  bila  avlija  (maze 
biti  manastirska).  Basta  u  avlistu.  Srp.  Nov. 
1873.  539. 

AVLON,  m.  Aulona,  grad  na  mom  u  Arbaniji. 
pomine  .se  xiv  vijeka.  Go.spodin  Kanine  i  Avlonu. 
Mon.  serb.  178. 

AVO,  savez  a  s  pronominom  u  srednem  rodu 
ovo  .sastavfen  tako  da  .se  pronomimi  prvo  o  iz- 


AVOJ 


125 


AVK:^iE 


Jednacilo  -sa  a  /  s  nim  sazeto  u  jedmi ;  po  tome 
ce  akcenat  hiti  avo.  Dolazi  xiv,  xv  i  xvi  vi- 
jeka  (vidi  daje  pod  b.)  a  poslije  opet  u  na^e  vri- 
jeine,  izmedit  rjecnika  samo  u  Daniciievu.  —  1. 
obje  sii^tarlene  rijeci  stoje  stmkii  u  svoiu  znacciiu 
cijeloin,  kuo  da  hi  se  reklo :  ,a  ovo'  //(  ,ovo  pak' ; 
smiio  it  Jednoga  2'i^ca  xvi  vijeka:  Svito^^la  po 
sebi  iz\Tsna  ni  lipos,  avo  je,  ka  iie  bi  zgubila, 
nuiu,  ki'ipos ;  jer  medu  angelska  oblicja  u  raju 
vidu,  sva  nebeska  da  se  k  lioj  zbiraju.  S.  Menie- 
tic  58.  —  '2.  jjronomen  ne  stoji  u  cijeloiii  .srowi 
znacenu,  kao  jjroiiomeu,  nego  kuo  usvik,  kojiiii, 
se  jjokazuje,  kuji  dolazi  i  cio  bez  a  glaseci,  ovo, 
kao  evo,  a  savez  a  drzi  svoje  znacene,  te  obje  ri- 
jeci sastarlene  u  avo  stoje  kao  ,a  evo' :  xiv  vi- 
jeka: Cartstvo  mi  zajjisa  mede  sije  simt  selomt, 
po  lieze  sutb  u  jedint  otttest.  avo  mede  crtkvi. 
Mon,  Serb.  144.  Pri.segohb  ja  s  mojimi  vlasteli... 
Avo  vlasteli,  koji  prLsegosmo.  178.  Vodeiiicu  pri- 
lozi  sto  ku])i  odi  Eadomira  . . .  Avo  koji  piilo- 
zise  po  svomu  hoteniju.  GlasiiLk  24,  '2G'J.  xv  pi- 
jeka:  I  prbvo  velikosti  ti  pisasmo,  avo  i  sbdi 
pisemo.  Spoin.  sr.  1,  130.  xvi  vijeka  saiiiu  u  je- 
dnoga pisca :  Velmi  se  kriv  pravi  i  togaj  sud 
ceka,  tko  godh'  otravi  jednoga  clovjeka;  avo  ova 
s  kosami  i  s  grlom  od  gospoj  svu  mlados  za- 
mami ,  uajlise  zivot  moj.  Nitko  tuj  ne  vapi,  sto 
cinis,  da  rece.  S.  Mencetic  13.  Mniti  ce  tko  godi, 
ovu  vil  gdi  slavjii,  da  moj  um  zaUodi,  ar  siin- 
eem  nu  prav|u;  avo  se  meni  mni  i  takoj  pravo 
jes,  da  trajah  zaman  dni,  sto  slavih  I'le  iires  (id. 
Kada  se  ne  stvori  ric  tvoja,  sunacce,  tadaj  rec': 
ne  dvori  pravo  me  srdacce.  Avo  t'  je  zivot  moj, 
pribila  ruzice,  postedit  jur  ne  moj  vinioga  slu- 
zice.  214.  tfovore  jur  druzi:  ni  vece  zalosti  ner 
smisjat  u  tuzi  minute  radosti;  avo  ja  cii'iu  sud 
da  zalos  nije  toj.  317.  u  nase  orijeme  (vidi  a  to 
kod  a  2'od  II,  C,  2,  b,  a,  bb):  Malo  stade,  avo 
idu  Turci ,  avo  idu  stotina  Turaka.  Pjev.  orn. 
70.  Malo  bilo,  nista  ne  stanulo,  avo  idu  Piperske 
delije.  143.  —  3.  pred  avo  dolazi  da  (znaceci  ali) 
sveze  radi  .s  prednim  govorom,  a  tijem  znacene 
rijeci  avo ,  koje  je  pod  2,  dolazi  slabije ,  te  ne 
izjednacuje  sa  evo:  samo  u  jednom  spomenika 
XV  vijeka:  1  prede  stm  bil  u  velilie  bolesti  i 
skrtbi,  da  avo  vidu  jere  prihodi  koncina  moja. 
Mon.  Serb.  518. 

AVOJ,  tczvici  ava  i  oj  sastav{eiti.  samo  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka:  za  uzvikom  stoji  i  me: 
Kad  ta  vil  dotece,  za  mOos  ku  dvoru,  cudi  se 
ter  rece :  gdi  s  tobom  govoru  ?  Avoj  me,  ja  re- 
koh,  pris-vitlo  sunacce,  jednu  stvar,  ku  stekoh 
drazu  ner  srdacce,  ter  da  se  zacudu,  gdi  sa  mnom 
govoril  S.  Mencetic  198.  Kad  ta  vil  dotece,  pru- 
ziv  se  jak  zmija,  koja  se  s  dalece  iz  glasa  na- 
smija,  avoj  me,  I'ekoh  ja,  boga  dil  polako,  er  se 
cut  ovo  tja  mogase  daleko.  2013. 

AVORIJA,  /.  ebur,  slonoca  kost,  fldi.i;  od  tal. 
avorio.  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  nomi- 
nativu  ni  rodit  nema  potvrde,  mozc  biti  da  je 
glasilo  i  sa  svijem  talijanski  avorio.  —  Vrhu 
jednoga  stapa  od  trsti  iudijane.  zakovana  gori 
avorijom    a  doli  rogom.  N.  Naje-skovic  348. 

AVEA,  /.  synagoga.  turski  haivi-a  istoga  zna- 
(-eiia,  od  kaldejskog  liavra,  drustvo.  Dolazi  samo 
II  nase  vrijeiiie,  izmeda  rjecnika  samo  ii  Viikoni 
(gdjc  se  iiajiomine  da  ,.se  govori  it  Srbiji  i  it 
Bosni).  .Skupili  se  kao  pifuti  na  avru.  Nar.  posl. 
vuk.  288.  Uzavi-eli  kao  Civuti  u  avri.  Vuk,  rjec.  1». 

AVRAM,  m  Abraham;  isporedi  Ahr3.m.  onomii 
u  svetom  pismit  ime  glasi  Avi-am,  Avi-ama,  a  na- 
djereno  komii  drngom  Avi-am,  Avi-ama.  Vuk.  rjec. 
2».   Pisalo    se    i   sa   dva   aa  pred   m:    Avi-aami.. 


Sava  1.  osohifo  kad  se  misli  tinaj  u  svetom  pismii: 
Od  Avraama.  Vuk,  mat.  1,  17.  ali  se  i  nemu  pise 
ime  kajio  narod  izgovara:  Za  to  se  vise  ne  ces 
zvati  Avram,  nego  ce  ti  ime  biti  Avram.  Dani- 
cic,  Imoj.  17,  5.  —  ime  koiiiii  drngom  s  akc. 
Avram:  Avram  Jovanovic.  Srp.  Nov.  187i.).  1154. 
—  U  jednoj  pjcsini  dolazi  i  kao  ime  grridii  zitdio- 
skom:  Oni  su  (krstovi)  ostauuli  u  Avramu  gradu 
bijelome  u  Jevi-ema  cara  cifutskoga.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  72. 

AVRAIVLA-,  /.  ime  zensko.  isporcdi  Avramija.  Do- 
lazi prije  iiiisega,  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  39_ 

AVRAMAlf,,  Avramja,  adj.  vidi  Avramov.  Do- 
lazi samo  do  xv  Hi  xvi  vijeka,  a  sada  nije  a 
obicaju.  pisalo  se  i  sa  dva  aa  pred  m :  Vt  avra- 
amlihb  seleht.  Domentijau''  89.  i  s  jednim  a:  Ra- 
biiie  avramje.  Mon.  eroat.  155.  Roda  avramja. 
Arkiv  9,  91. 

AVRAMICA,  /.  rijeka  koja  iitjcce  u  Timok  vise 
sela  Gv}ana  a  Srbiji.    M.   D.  Milicevic,  srb.  873. 

1.  AVRAMIJA,  /.  ime  zensko,  isporedi  Avra,ma. 
i  A%Tamije.  Dolazi  prije  nasega  vremena.  S.  No- 
vakovic,  pom.  39. 

2.  AVRAMIJA,  /■  vidi  arvaiiija.  Prigrnuo  mrku 
avraiuiju.  Nar.  pjes.  petr.  2,  Hid.  On  pomanu  svo- 
jom  avramijom.  161. 

AVRAMIJE,  m.  ime  miisko.  Dolazi  i  prije  na- 
sega vremena.  S.  Novakovic,  pom.  38.  Sv.  Avra- 
mije  pada  29  oktobra.  1^.  Kovacevic.  isporedi 
Avramijev. 

AVRAMIJEV,  adj.  .Ho  prijiada  Avnimijit.  Av- 
ramijev dan  'J9  oktobra  neki  slave.  J^.  Kovacevic. 

AVRAMOV,  adj.  sto  pripada  Avraiiia;  ako 
Avraniu,  onda  glasi  Avramov,  ako  U  Avramu, 
onda,  Avramov ;  vidi  kod  Avram.  dolazi  i  sa  dva 
aa  pred  m  onako  kako  je  receno  kod  Avram. 
Avramov:  Avraamovt.  Sava  11.  —  Avramov:  A 
kad  dodes  Avramovu  dvoru.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  502, 

AVRAMOVIC,  ni.  prezime;  po  octi  Avramu. 
Laza  Avramo\-ic.  Prot.  sab.  mag.  53.  Kosta  Av- 
ramovic.  D.  Avrainovic,  sv.  gora  223.  neki  se  pisii 
i  sa  dva  aa:  D.  Avraamovic,  sv.  gora  vi. 

AVRAM8KI,  adij.  sto  je  kao  u  Avrdma.  samo 
XIII  i  XIV  vijeka,  i  to  sa  dva  aa  pred  m.  Veroju 
avi'aauibskoju.  Domentijan^  69.  Danilo  403. 

AVRANEZOVIC,  in.  prezime  Turcinu  xv  vi- 
jeka. Ese  begt  Avranezovicb.  Glasnik  10,  271. 
^etop.  saf.  77.  Danicic  1,  4.  3,  528.  551. 

AVRC,  )«.  nanus,  mano ,  mafenica,  starmali, 
kepec.  Od  arap.  ifrit.  Govori  se  it  Srbiji  ii  iizickom 
krajii.  \i.  Stojanovic. 

AVR^j,  samo  s  rijecju  biivrj :  iivf |,  bavf  j,  tamo 
amo,  ovamo  onamo,  n.  pr.  kad  ko  kaziijc  kako  je 
tumarao  kojekiida,  dok  je  .ito  nasan.  Samo  it  Vu- 
kovii  rjecniku,  gdje  je  tako  i  protiimaceno.  Moze 
biti  od  tiirskoga  aware  olmak,  besposliciti,  trcati 
kojekada  bez  posla,  awarelik,  besposlicene.  obli- 
ijem  je  nedovrsena  osnova  glagolska,  koja  .56  go- 
vori kao  .Uo  se  govori  imperativ  u  prepovijedanu. 
isporedi  bavr}. 

AVR^jE,  n.  lierbae  inutilis  segmenta  putre- 
scentia.  samo  it  nase  vrijeme,  izmcdii,  rjecnika 
samo  u  Vtikovii,  odakle  je  i  znacene  stavleno  i 
gdje  se  napomiiie  da  se  govori  u  Srijemii  i  u 
Barani.  Govori  se  i  u  Lici  (vidi  dafe).  —  Moze 
biti  od  mag.  avar,  suha  trava  i  sas,  rogoz,  i  He, 
vrh,  ovrsak,  ovrsine.  U  Lici  se  govori  kao  avej : 
ne  kupite  sa  sijeuom  svakog  avr|a,  rece  se  ku- 
piocima.  Mati  rece  djeci  da  joj  douesu  treskolina 
iz  dvorista,  a  kad  djeca   donesose  ne  samijeh  ci- 


AVRO 


t'2() 


AZDISATI 


stijeh  trflskolina  nego  i  granCica  otrgiiutijeh  od 
plota  i  koiimda  od  tnia  i  koi-o  od  drvjadi ,  oiia 
iin  l•o^o:  ito  sta  ovo  nakuiiili?  iiiia  .svako;,'  avr|a. 
.1.  Bogdauovid. 

AVRO,  Hi.  h;/)!.  Avram.  dolazi  prije.  nasega 
vrmnena  samo  mi  jedtiom  m-jentti,  i  to  ii  ace.  Avra, 
fe  hi  moglo  hiti  i  skraieno  .^amo  ii  pitonii  mjcsto 
Avraiim.  S.  Novakovii,  pom.  Sit. 

AVSA,  /.  vidi-  hapsa.   Ako  1'  vi  je   avsa  onirz- 
nula,  moja  avsa  i  taviiica   studiia.   Pjov.   cm.  90. 
AVSTRIJSKI,  vidt  au.strijski. 
AVTA,  /.  t^idi  apta.  namn    ii    Vukovii  rjernikii. 

AVTIK,  avtika,  m.  vidi  aptik.  samu  u  Viikovu 
rjecnikii. 

Avtika,  /.  vidi  aptika.  samo  u  nase  vrijeme, 
izmedii  rjecnika  samo  n  Vukorii.  Nabeni  u  me- 
dudnevnicu  a  vtike,  isk}ukaju  kao  fcrozde,  pa  isjjeku 
rakiju  i  pijii  od  ove  bolesti  (srdubujc).  M.  D.  Mi- 
lioevic,  iiv.  2,  47.  U  zagoneci  o  guslama:  Ja 
se  popeh  na  avtiku,  pa  dovikali  tiriatiku:  donesi 
mi  tii'le  inisle,  da  pomislim,  jia  cu  ti  opct  vra- 
titi.  Nar.  zag.  nov.  37. 

AVTOV,  adj.  vidi  aptov.  samo  n  Viikovu  rjec- 
nikii. 

AVTOVINA,  /.  vidi  aptovina.  n  naiie  vrijeme, 
izmcdii  rjecnika  samo  u  Vukova.  Skuvacu  mu 
avtovinu,  da  se  najede.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  238. 

AVTUGA,  /.  vidi  aptuga.  dolazi  i  u  istom.  zna- 
cenii  koje  je  u  same  apte.  Neki  iiadu  tri  struka 
iznikla  iz  jednog  korena  avto  (avtuge).  M.  D.  Mi- 
licevid,  2iv.  1,  95. 

AZ,  ego,  vidi  ja  (ego).  Dolazi  samo  u  starijem. 
knigama,  u  kojima  se  mijesao  jezik  crkveni;  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Stulicevii  i  Danicicevu.  Azt 
grestni  Stefant.  Mon.  serb.  9.  Az  Rumin  pisah. 
Moil.  Croat.  3.  Az  gredem  ugofcoviti  vam  raisto. 
§.  Budiiu6,  sum.  9. 

AZACKI,  ad:j.  sto  pripada  A,:tikii.  n  nase  vri- 
jeme. izmedii  rjecnika  ■■iamo  u  Vakovu;  ali  ispo- 
redi  Azak.  —  Kad  je  bio  niz  poje  azacko.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  384.  Grleda  Marko  azackoj  carsiji.  2, 
379.  Teske  sam  ti  mnke  dopadiiao,  teske  muke, 
u  arapske  ruke,  dopadnuo  ropstva  i  tanmice,  a 
proklete  azacke  taranice.  2,  382. 

AZAK,  m.  grad  Azov,  koji  i  Tnrci  zovii  Azak, 
sada  u  Riisiji  a  pjeva  se  da  je  bio  a  Arapskoj 
(vidi  kod  azacki).  dolazi  od  xvii  vijeka,  ali  do 
nasega  vremena  samo  u  Mika^inu  rjecniku,  a  u 
nase  vrijeme  izinedii  rjecnika  samo  a  Vxkovu. 
Pravo  ide  ka  Azakn  gradu.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
384.  O  moj  babo,  od  Azaka  kraju!  2,  381.  — 
grijeskom  .sa  h  sprijeda:  Daj  vam  boze  Hazak 
osvojiti.  Pjev.  cm.  94. 

AZAMIJA,  /.  vidi  Agamija  jiod  1. 

AZAMOtrl^AN,  m.  arap.ski  'ageui  oglaiiy,  za- 
rnhleno  dijete,  od  kojegaje  biinw  janicar  Hi  shiga 
u  dvorii  sultanovu.  isporedi  gamoglani.  samo  u 
jednoga.  pisca  xvn  vijeka.  Carski  se  dvori  zatvo- 
raju;  okolo  Turci  se  s  dvorani  tiraju;  causi  pa- 
daju  i  azamogjani.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  118.  Car 
vidi  da  smo  azamog}auov  nikoliko  ubili.  123. 

AZANA,  /.  selo  u  Srbiji  u  smederevskom.  okrugu, 
srezii  jasenickom .  K.  Jovanovic,  rec.  150.  Iz  Azaiie 
snize  Smedereva.  Nar.  pjes.  vuk  4,  178.  Postana 
tamna:  moze  hiti  od  arap.  hazain,  pi.  od  hazine 
i  hazna,  zitnice,  kosevi,  magaze. 

AZANAC,  Azai'ica,  m.  coijek  iz  Azanc.^  Akce- 
nat  se  mijeiia  it  voc.  sing.  Azance,  voc.  pi.  Azanci, 
gen.  pi.   Azanaca.  M.  D.  MLlicevic.  —   U  jednoga 


pisca  sa  h  sprijeda :  Do  Stanoja  Vujica  Hazanfie  . 
Pjev.   ('rn.   10(>. 

AZANKA,  /.  zcnsko  ce(ade  iz  Azane.  M.  D.  Mi- 
liiovii. 

AZANSKI,  adj.  sela  Azane.  Niva  u  lugu  azan- 
skom.  Sr.  uov.    18()3.  504. 

AZAI'I,  Azapa,  m.  pi.  selo  u  bosanskoj  krajini 
II  Kozari.  M.  Ruziftid.  —  isporedi  Azapovici. 

AZAPOVICI,  Azapoviia,  »».  pi.  selo  u  Bosni 
blizu  Krescva.  Schom.  bosii.  18(j4.  55.  bice  od  araj). 
a'zab.  nezenen. 

AZBAsoa,  /.  dolazi  samo  u  pjesmama  t'leko- 
liko  j)iUa:  neki  veledaje,  mali  vrt,  vo('-nak  (nar. 
pjes.  juk.  H17),  po  cemu  bi  pred  basca  hila  tur- 
ska  rijec  az,  mali;  ali  .se  u  primjerima  ne  vidi 
ni  da  je  mala  ni  cega  radi  hi  taka  bila.  niti  je 
lako  protumaciti  za  sto  hi  has  larskom.  rijecjii  bilo 
kazano  da  je  mala,  prije  bi  az  moglo  hiti  arapski 
hass,  osohit  (isporedi  Azbukovica),  a  po  tome  hi 
hila  kao  odiie(ena  od  svega  drugoga  sto  je  uz  nu, 
basca  u  kojoj  je  nesto  samo  osobito ;  ali  bi  tre- 
balo  jos  potenliti  da  su  take  hasce  u  obicaju  i 
da  se  tako  zovii.  hez  te  potvrde  najprije  moze 
hiti  az  arapski  as,  mrca  (mjrtus),  promijenivsi  s 
na  z  pred  b,  te  bi  hila  hasca  u  kojoj  su  mrie, 
mrceva.  I  popese  b'jele  cadorove  po  az-basci  ispred 
b'jele  kule.  Nar.  pjes.  juk.  97.  Al  mi  draga  b'jele 
dvore  zatvorila.  A  ja  prodo  ii  az-bascu,  sveza  koiia 
za  narancu.  Nar.  pjes.  petr.  1,  150.  A  de  ti  je 
mila  inajka?  Otisla  je  u  az-bascu.  253. 

AZBUCNI,  adj.  alpliabeticus.  isporedi  azbuka. 
u  nase  vrijeme.  Ja  sam  ili  pometao  azbucnim  re- 
dom.  A'^uk,  posl.  viii. 

AZBUKA,  /.  alphabetum.  imc  joj  je  od  prca 
dva  slorn.  dolazi  ii  nase  vrijeme.  isporedi  azbukva, 
azbukvica,  azbukvjednak,  bukvica.  —  Azbuke  radi. 
S.  Mrka],  sale  7.  Pocne  uciti  nnvoga  daka  azbuku. 
Nar.  prip.  vrc.  118.  Koje  je  slovo  u  azbuci  njij- 
jace?  Nar.  zag.  novak.  253. 

AZBUKOVACIvI,  adj.  sto  pripada  Azbiikovici. 
Srez  azbukovacki.  D.  Avramovic,  sv.  gora  213. 
Opstina  azbukovacka.  K.  .Jovanovic,  rec.  134.  U 
azbukovackom  kraju.  V.  Bogisi6,  zbor.  304. 

AZBUKOVICA,  /.  dva  sela  u  Srbiji  ii  podrin- 
skom  okrtign,  od  kojih  se  jedno  zove  Goriia  Bu- 
kovica  a  drugo  Dona  Bukovica,  oba  zajedno  zovii 
se  i  Azbukovica,  jer  su  hila  za  turskoga  vremena 
carsko  dobro,  koje  .se  arapski  zove  hass,  cemu  je 
otpalo  h,  a  s  .se  pred  h  promijenilo  na  z.  ispo- 
redi asovina.  M.  D.  Milicevic,  srb.  573. 

AZBUKOVICKI,  adj.  vidi  azbukovacki.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  573. 

Azbukva,  /.  vM  azbuka.  dolazi  prije  nasega 
vremena ,  izm.edu  rjecnika  samo  u  Danicicevu,. 
Tlikovanije  azbukvy.  Danicic  3,  551. 

Azbukvica,  /.  buU  azbukva;  isporedi  bu- 
kvica. XVII  vijeka.  Kratka  azbukvica.  Azbukv. 
1690.  I. 

AZBUKVJEDNAK,  m.  vidi  azbukva.  dolazi 
XVII  vijeka,  i  to  po  zapadnom  govoru  sa  i  mjesto 
je.  Dijaci  neka  umiju  azbukvidiiak.  M.  Bijanko- 
vic  106. 

AZDEJKOVIC,  m.  prezime,  koje  dolazi  u  nase 
vrijeme,  a  hire  postalo  od  imena  Dejko  (od  De- 
jan;  isporedi  Dejkovci)  .sastaw^CHO.f/n  s  turskim.  a,z, 
mali.  Kosta  Azdejkovic  iz  Ki'usevca.  Rat  44. 

AZDIJA,  /.  vidi  hazdija. 

AZDISATI ,  azdisem ,  pf.  insolescere ,  posiliti 
se,  uzobijestifi  se,  n.  pr.  kad  tko  obogati  ili  kad 
se  mlado  cejade  ujabi  te  postane  neposlusno.  Od 


AZl6l 


127 


AZDAHIN 


till',  azmak,  azdymak,  izmetniiti  se,  odmetiiiili  ac, 
pobjesneti.  Gorori  sc  j/rlje  (jdje  po  Srbiji.  1^.  Kn- 
vacevic.  ^jowmic  i  Miklosic,  alb.  forsch,  3,  8.  vergl. 
gram.  2,  476 

AZICI,  1)1.  pi.  selo  II  Bosni  blizu  Sarajeru- 
Sohem.  bosn.  1864.  56.  —  bez  smnne  od  turskoga 
imena. 

AZIJA,  /.  Asia.  piMo  se  i  sa  s:  Asija,  ali  da 
se  toko  i  izgocaraJo,  mole  se  posvjedociti  samo 
knigama  pisanim  cirilski,  a  u  nima  dolazi  xiv  i 
XVI  vijekn.  \h  Asiju  doidoSe.  Domentijan*'  170. 
Osfca  va  A.siji.  Anton  Dalm.,  djel.  19,  22.  —  « 
nekih  pisaca  koji  sii  pisali  latinskim  sloviina  do- 
lazi takoder  sa  s,  ali  po  svoj  prilici  tako  se  samo 
jjisalo  za  to  stoje  i  u  titdim  jezicinui  tako,  a  izgo- 
varalo  .se  z.  Asia.  Mikaja  7a.  U  svoj  Asiji.  F.  La- 
stric,  test.  ad.  34.  Od  sve  Asije.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  26.  I  naseli  Turke  iz  Asije.  M.  A.  Re}kovic, 
sat.  30.  u  nekim  knigama.  starijim  na  scijet  izda- 
nim  II  tiaie  vrijeme  dolazi  istiiia  sa  z,  ali  se  ne 
zna  za  cijelo  je  li  tako  i  u  rukopisinia:  lirajica 
od  Azije.  I.  Kanavelic  521.  Tjeraj  u  Aziju.  J.  Ka- 
vaiiin  269.  —  sa  z  doista  dolazi  istoiii  it  Beliiiu 
rjecniku  i  u  nase  vrijema.  Azia.  Bela  107ii.  Osta 
neko  vrijeme  u  Aziji.  Vuk,  djel.  19,  22.  —  u.  ne- 
kih pisaca.  glasi  i  A^ija,  i  to  od  xvi  vijeka.  Vlas 
vrh  sve  Azije  otac  moj  prostire.  H.  Lucie  l',)0. 
Crikvam,  ke  jesu  u  Aziji.  Bernardiu  96.  Aziju 
dobih.  P.  Vitezovic,  odij.  71.  Izisli  iz  Sarmacije 
od  Azije.  S.  Badric,  ukaz.  45.  On  je  bio  jiatriarka 
od  sve  Azije.  F.  Lastric,  svet.  193.  Sve  pokupi 
po  izbor  junaka,  Palestiuu  i  Azijvx  ravnu.  A.  Ka- 
cic,  razgov.  217. 

AZI.TANIN,  m  Asianus.  kraji'ic  -in  stuji  samo 
u  jedniiii.  dolazi  sa  s,  ali  iieponzdaiio  (vidi.  kod 
Azija).  Asiani.  D  Palmotic,  obrist.  629.  Obicaj 
Aaiana.  A.  Kanizlii,  kam.  522.  Mekoi)utne  Asiane. 
N.  Marci  35.  —  sa  z,  ali  isto  tako  iirpouzdaiio 
(vidi  kod  Azija) :  Meu  Aziani.  J.  Kavaiiiu  193.  — 
poiizdano  sa  z:  Aziani.  Bella  107''. 

AZIJANSKJ,  adj.  asianus.  dolazi  sa  s,  ali  ne- 
pouzdano,  jer  se  moze  citati  i  z  (a  a  prna  dra 
primjera  i  •>.) :  Narode  asianske.  P.  Vitezovic,  kron. 
52.  Sve  asianske  crikve.  G.  Glavinic,  cvit  129. 
Asianske  ki  bojnike  svoje  uoiui  podloinike.  N. 
Marci  35.  —  pouzdano  sa  z:  Azianski  nai'od. 
Bella  107'|.  Odkle  svudar  raznose  se  azianske  tr- 
govine.  B.  Cuceri  396.  —  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka  i  sa  z  (isporedi  Azija) :  Azianskim 
biskupom  reee.  A.  d.  Kosta,   zak.  1,  32. 

AZIJATSKl,  adj.  vidi  azijanski.  it  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  ali  je  z  nepoiizdaiio  {vidi 
kod  Azija):  Perom  svojini  upisa  boj  aziatski.  J. 
Kavahin  112. 

AZMAN,  m.  vidi  nerast.  Od  tiir.  aznian,  silo- 
vit.  Samo  u  nase  vrijeme  gdjr  gdje  po  Srbiji.  M. 
Kovacevic. 

AZMANOVIT,  adj.  vidi  nerastovit.  Od  aznian. 
M.  Kovacevic. 

AZMODEO,  Azmodela,  m.  vidi  Asmodej ;  ispo- 
redi Asmadel.  it  jednoga  pisca  xvii  vijeka,  samo 
It  nom  ,  te  ,se  ne  moze  znati  je  li  mii  iia  krajit  o 
mjesto  1  ilt  je  talijanski  zavrsetak.  Azmodeo  bez 
milosti  bludnike  mori.  P.  B.  Baksic  225. 

AZUK,  m.  tal.  azzuro,  color  caeruleus,  modra 
hoja.  11  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Lake  ter  azuri 
kad  su  bili   sobom    toUke    valuri    M.  Marulic  78. 

AZDAHA,  /.  draco,  zmaj,  drokiin,  hala,  pozoj. 
—  Od  pers.  azdarha.  —  Akcenat  se  mijena  u  gen. 


—  Od  pers.  azdarha.  —  Akcenat  se  . 
pi.  azdaha.  —  Kako  je  glasa   h  po 


nekim  krujc- 


rima  iiestalo  i  it  ilrngim  rijecima,  govori  .sp  i  ova 
i  bez  nega:  azdaa;  a  tada  se  medii  dva  a  moie 
itmetnuti  j  Hi  v,  te  glasi  i  azdaja  i  azdava.  — 
Dolazi  od  jiro.Uoga  vi,jeka,  najoise  sa  j  medu  dva 
a  (a?,daja),  izmedii  rjecnika  samo  ii  Voltigijimi 
(sa.iiio  azdaja)  i  it  Viikovu  (azdaha,  azdaa,  azdaja, 
azdava).  —  neki  pisu  i  sa  h  SjJrijeda  (villi  dale). 

—  isporedi  azdaj,  ozdaha,  azder.  —  a)  sa  h  iza 
dritgoga  a:  Dok  zmija  zmiju  ne  prozdere,  ne  moze 
aXdaha  postati.  Nar.  posl.  vuk.  63.  U  vodi  je  ne- 
sita  azdaha,  sto  prozdire  kone  i  juuake.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  31.  I  azdahi  glavu  okinuo.  2,  32.  U  jedan 
put  break  udari  iz  jezera,  kad  imas  sta  vidjeti ! 
azdaha  sa  dvije  glave.  Nar.  prip.  vuk.'-  188.  Al' 
eto  se  pomoli  (iz  jezera)  azdaha  sa  tri  glave. 
189.  Kad  je  Marko  sis'o  u  tavnicu,  doceka  ga 
nesita  azdaha.  Nar.  pjes.  petr.  3.  120.  Kad  vidje 
azdaha.  Vuk,  otkr.  12,  13.  dolazi  i  kao  nadiiuak 
coijeku  prosloga  vijeka:  Dimo  Azdaha.  Bud.  sponi. 
glasn.  II.  3,  80.  —  b)  bez  h  iza  driigoga  a:  azdaa. 
samo  II  Vitkovu  rjecnika.  —  c)  sa  j  mjesto  h: 
Drakune  i  azdaje  ubijase.  S.  Margitic,  fala  31. 
Z'o  je  inedvjed  i  lav  smini,  gori  zmaj  prokivni  vrh 
svijeh  azdaj  kriloviti.  J.  Kavaiiiu  45.  Kiikudrilo  je 
jedna  vrsta  od  azdaja.  F.  Lastric,  test.  184.  Jedva 
opaki  drakun  ili  ti  azdaja  bise  osloboden  (iz  jaine  it 
kojit  bjese  itjiao),  udi|  na  svoga  dobrociniteja  navali 
da  ga  razdre.  D.  Eapic  402.  Azdaja  sedinoglava 
iliti  sablast  griha  na  sedam  glaviii  griha  razdile- 
noga.  V.  Dosen  i.  AMaji  na  megdanu  nek  viteski 
dade  raiiu.  1.  S.  Jura  ])Ogubi  azdaju.  T.  Eadman  25. 
Da  bi  dosle  iz  gorice  vile,  . .  sve  azdaje  od  zemje 
arapske  i  svi  zmaji  od  svita  Afrike,  ne  bi  uami 
mogli  odoliti.  A.  Ka6i6 ,  razgov.  37.  Znadem, 
zmaju,  puno  ti  je  krivo,  ima  mnogo  |eta  i  go- 
dina,  kade  ziiiu  nemila  azdaja  iz  crnoga  jiakla  i 
jezera,  prozdrije  ti  mile  devet  brata.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  448.  Kad  se  Hristos  na  zem}u  rodio,  uze 
nega  cista  deva  majka, .  .  te  s  liim  seta  kraj  vode 
Jordana;  gledale  je  proklete  azdaje.  Nar.  pjes. 
vuk.  hero.  314.  U  oiioin  jezeru  inia  jedna  azdaja. 
Nar.  prip.  vuk.  57.  Azdaja,  tli-aco  volans,  ima  ce- 
tiri  noge,  kao  guster,  rep,  kozna  neka  krila,  kojinia 
s  jechie  grane  na  di-ugu  lakse  i  sigurnije  skace.  <i. 
Lazic  71.  —  i  it  pakla  je:  Hoce  nadvladati  azdaju 
paklenu.  B.  Leakovic,  nauk  426.  —  kaze  se  i  o 
zla  covjekit:  Od  krvolocne  azdaje  (,hazdaje')  Dio- 
kleciana.  A.  Kanizlic,  bogolub.  397.  Koji  si  jedna 
azdaja  jiriotrovna.  D.  Rapic  360.  —  /  o  junaka : 
Murat  znaduci  koja  azdaja  bise  Jure.  A.  Kacic, 
razgov.  97.  Doceka  ga  vojska  principova,  prid 
I'lome  su  azdaje  glavari.  211.  —  o  brzii  kohu:  Ta 
azdaja  kad  se  digne,  lastavicu  ticu  stigue.  V.  Dosen 
40.  —  0  lakomeu  kaze  .se  da  azdaja  iz  nega  zja: 
Na  liima  se  ime  sjaje,  a  azdaja  iz  ni  zjaje,  koja 
drugo  iskat  ne  ce  neg  sto  oblo  u  vrat  meie.  V. 
Dosen  240.  —  d)  sa  v  mjesto  h:  aidava.  samo  u 
Viikovn  rjecniku.  —  e)  sah  sprijeda  i  iza  driigoga 
a:  Za  halii  se  misli  da  ima  od  hazdahe  osobitu 
duhovnii  silu  te  leti  i  vodi  oblake.  Vuk,  ziv.  221. 

—  /)  sa  h  sprijeda  i  sa  j  iza  dritgoga  a:  Da  na- 
pasti  paklene  hazdaje  priobladavsi  viru  svetu  ispo- 
■iidamo.  A.  Kanizlic,  bogojub.  397.  Glas  straho- 
viti  grdobne  hazdaje.  1.  J.  P.  Lucie,  razg.  85.  A 
iz  vode  borje  pouiknulo,  i  pod  liiine  nesite  haz- 
daje, iz  zuba  im  ziva  vatra  skace.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  448.  Sto  polece  tri  sta  sokolova  a  pred  nima 
nesita  hazdaja.  4,  452.  —  o  zlijem  ]udma:  U  zlu 
ste  se  mjestu  udesili,  u  tijesne  gore  kamenite, 
medu  dvije  veUke  hazdaje,  medu  Turke  i  medu 
Latine.  5,  2.  —  o  dobrii  jitnakii:  A  med  nima 
hazdaja  Stevane.  Pjev,  crn.  106. 

AZDAHIN,  ad,j.  draconis.  izniedii  rjecnika  samo 
u   Vitkovu.  Vidjeh   iz   usta  azdahinijeh   i   iz  usta 


A^DAJ 


128 


BABA 


zvijerinijoh  i  iz  usta   laznoga   proroka,   sdj'^    i^i- 
itose  tri  nefista  duha.  Vuk,  otkr.   Hi,   IM. 

AZDAJ,  m.  ridi  azdalia.  sniiii)  ii  JrdiKifia  pinca 
prnsloijn  r(icka,.  Ako  sp  azdaj  iiiia  iskotit,  treba 
jo  (la  zuiaj  prozdrp  zniaja.  .J.  Kavanin  2H2.  Tvoj 
sir  a»Iaj  kiiloviti  za  stit  bojni  slicno  klada.  282. 

A^DAJA,  /.  vidi  aidaha. 

A^dAvA,  /.  vidi  azdalia. 

A^DEK,  m.  vidi  azdaha.  tiiritki  asder.  Doklo 
god  jo  orla  i  azdera.  Pjov.  cm.  !l().  Fala  tobi  naS 
jediiii  boze,  de  mi  orle  predobi  azdera!  305. 


AZI.IA,  /.  ridi  Azija. 

AZI.IANSKI,   ridi  azijanski. 

AZKUPATI,  aiiruiiani ,  ])f.  od  tal.  usurpaic, 
prisrojili,  (iteti.  jyriiilDijii  rijcka  u  jednom  jjismii 
rladike,  vnuHjorskofja.  Koja  .se  (stela)  ucinila  (it 
uionastira  i  sobo  iiioiia.sfcir.ske,  koja  je  sluzila  ino- 
nastire, . .  nepravedno  airupane  ot  oficijala.  Sta- 
rine  10,  35. 

A^TJLA,  /.  fibula,  ansiila,  kopca,  pef(a.  od  tal. 
asola.  -samo  u  Mika^inii  rjecniku  7".  820^. 

AZULICA ,  /.  dent,  azula.  sami>  u  Mika]inH 
rjeiniku  T". 


B 


BA,  inlerj.  uzvik  ii  ct(dii  i  potrrdioanu.  —  Od 
proiioininalnoga  korijena  bha,  ud  kojega  je  bo  i 
koji  je  u  drugoj  poli  pronomina  te-be,  se-be.  — 
Dolazi  veoma  rijetko:  samo  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  i  u  nase  orijeme,  u  rjeiniku  »i  jednom.  — 
1.  u  cudii:  Opafcica  liu  ocinia  pozri,  glavom  pak 
pokima:  ba,  ba,  rece,  tvoje  tilo  ja  mnu  da  ti  ne 
bi  bilo  od  jidenja  vele  mala.  M.  Maruli(:  267.  za 
citdom  iiiozc  ici  misao  protivna  p)rednoj  te  xe  cii- 
dom  i  poriee:  A.  Moze  biti  da  ce  »e  ova.  buna 
svrsiti  a  da  ne  pogiiie  iii  jedan  covek.  B.  Ba! 
Svadba  bez  mesa  ne  biva.  M.  D.  Milicevic,  jur. 
84.  —  2.  it  potrrdiranii,  kao  za  cijolo :  Ho(ie  ba 
(to  i  to  uciniti).  l^.  Stojanovi(:. 

BAAK,  m.  selo  ii  Vgarskoj  u  protopopijatu 
muhackiim.  Sem.  prav.  1878.  41. 

1.  BABA,  /.  avia.  anus,  obstetrix,  nutrix.  — 
O.SMH  zadnega  sloga  koji  hiva  dug  kao  x  svijeh 
rijeci  toga  reda  (geu.  aing.  babe,  instr.  .sing,  ba- 
bom),  mijena  se  nkcenat  i  na  prrom  tdogu  u  gen. 
pi.:  baba.  —  Od  djetinih  glasova  ba,  udvojenih 
bab ;  od  nih  hiva  ime  starijemn,  i  to  matevi  oci- 
noj  i  materinoj,  koje  su  redovno  najstarije  metu. 
zettskinem.  u  kuci;  a  od  nih  se  prenosi  na  starii 
zenu,  koja  bi  po  godinama  svojim  mogla.  biti  ii 
recenom  znacenu  haba  onomu  koji  je  tako  zove  Hi 
u  opce  koja  bi  mogla  imati  unuce  (kao  sto  se  dje- 
dom  naziva  ne  samo  pravi  djed  nego  i  drugi 
starac,  Hi  kako  se  strina  kaze  ne  samo  pravoj 
strini  nego  i  drugoj  zeni  koja  bi  po  godinama 
srojim,  mogla  to  biti  onomu  tko  jnj  kaze) ;  .sto  je 
babama  ti  oba  recena  znacena  bio  posao  primati 
djecu  kad  se  radaju,  za  to  se  tako  zovu  i  prima}e 
Hi  babice ;  a  od  nih  ce  biti  ime  preslo  na  zensku 
ce]ad  koja  se  bad  oho  djece,  i  to  na  celade  koje 
doji  dijete,  na  dojkinu,  i  na  cejade  koje  ciwa  di- 
jete,  na  dadiju,  koja  moze  biti  i  djevojcica;  od 
baba  u  prva  dim  znacena  prenosi  se  ime  i  na 
druge  stare  zene  u  rodbini,  a  i  drago  je  kojesta 
po  nima  prozvano.  —  Dolazi  od  xm  vijeka,  ali 
u  adjektivu  babin  (koji  nidi),  od  xiv  vijeka  u 
mjesnom  imenu  Babe  (koje  vidi),  inace  od  xv  vi- 
jeka (vidi  daj,e  pod  2  primjer  Stefana  Lazare- 
vica),  a  u  rjecnicima  svijem. 

1.  avia,  ocina  i  materina  mati.  dolazi  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Belinu  (513a), 
Bjelostijencevii,  Jambresicevu,  VoUigijinu,  Stuli- 
cevu,  Vukovu.  V  babi  tvojoj.  Anton  Dalm.,  2tim. 
1,  5.  Unuk  no  moze  uzeti  svoje  babe.  M.  Divko- 
vic,  nauk  255h.  Roditeji  po  krvi,  to  jest  otae, 
djed  i  pradjed,  mati,  baba  i  prababa.  F.  Lastric. 
ned.  132.  Ako  su  prikazani  od  babe  oceve  obra- 
cene  unuci  sina  ukopana.  A.  d.  Kosta  2,  182.  Ako 


koji  crkvenik  u  svomu  cardaku  uslobodi  se  imati 
zenu  osim  babe,  matere,  kceri,  sestre,  neka  se 
drzi  za  izmetiiuta  iz  opcine  crkvene.  A.  KaniXlii:. 
kam.  219.  Baba  oareva  vozeci  se  z  blagom  veli- 
kiui,  koje  caru  unuku  noSase.  A.  Kacic,  kor.  479. 
Da  baba  oli  did  drzi  na  krstu  svoga  unuka.  M. 
Dobretic  42.  Baba  gospa  u  Mikafe  (8'')  jamacno 
za  razlikti  od  driigih  baba  u  kuci.  Baba  po  otcu 
ali  po  matere.  Bjelostjenae  h^.  Do  jeseni  u  mom 
dvoru  bila !  a  do  druge  i  cedo  rodila !  ja  mu  baba 
kosu|u  spravila!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  381.  Ova  (svi- 
jeca)  oca,  ova  raateri,  ova  babi.  Vui,  ziv.  23. 
Opominu(:-.i  se  vjere,  koja  se  useli  u  babu  tvoju. 
Vuk,  2tim.  1,  5.  —  tako  .s-e  i  mati  matere  bo-.je 
naziva  ,bozja  baba' :  S.  Ana  bozja  baba  biva.  P. 
Knezevi(?..  pism.  91.  —  tako  se  i  proa  zena  na- 
ziva babom  rodu  Judskom :  Pradi(i  nas  Adam  i 
baba  nasa  Euga.  Aleksandr.  jag.  star.  3,  281. 

2.  anus,  sta.rica.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Vrancicecu,  Mikalinu,  Belinu  (754'').  Bjelosti- 
jencevu,  Jambresicevu,  Stulicevu,  Vukovu.  Videhi 
babu  gde  preskoci  trapt.  Despot  Stefan  Lazare- 
vic  u  Star.  4,  83  gdje  .se  ^jOfZ  rijeiju  baba  misli 
Turcin,  a  pod  rijecju  trap  more.  Baba  Kada  rece 
Anci.  M.  Marulio  251.  Babe  bajalice.  L.  l^jubuski 
32.  Draze  su  vam  babe  bajarice.  T.  Babii:  30.  Eto 
baba  dizvu  iiosi.  V.  Dosen  165.  Jer  u  selu  znade 
baba  svaka.  M.  A.  Eelkovi(^,  sat.  107.  Perzijanci 
k  liima  poslase  svoje  helcije  (babe  bajalice,  i  ca- 
ratare).  M.  A.  Re)ko\'ic,  sabr.  33.  Idu  molec  babe. 
A.  Kanizli(^,  roz.  92.  Tesko  babam  kud  sejmeni 
produ !  A.  Kacic,  razgov.  223.  Ocima  je  zazinurio 
dok  je  babu  po|ubio.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  350.  Lasno 
ti  je  more  babe  przif.  4,  169.  Baba  babi  grebla 
Ian,  da  joj  zaman  prode  dan.  Nar.  posl.  vuk.  10. 
Dala  baba  paru  da  se  uhvati  u  kolo,  a  poslije 
dvije  da  se  pusti.  51.  Baba  starca  zvala  uz  vrbo- 
puc,  a  starac  joj  se  odazvao  uz  vinober.  10.  Baba 
deda  u  projece  na  megdan  zove,  a  ded  babu  opet 
zove  cak  o  jeseni.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  232^  Meni 
je  pripovijedala  jedna  baba.  Vuk,  ziv.  36.  Sto  cu, 
baba?  . .  .  Jao,  baba,  sta  iu?  Nar.  prip.  vuk.^  223. 
Slusaj  babo,  sve  ti  vjerujemo.  P.  Petrovi(j,  vijen. 
88.  —  cesto  joj  se  pridijeva  adj.  stara:  Mnogo 
ima  vec  vrimena  da  stupovi  i  slimena  lu|aju  se 
po  sve  slabi  kao  zubi  staroj  babi.  V.  Dosen  205. 
Pod  liom  (jabukom)  sjedi  stara  baba,  ja  ra)ah  da 
je  klada.  Nar.  pjes.  vuk.  1.  347.  Ne  imade  daju- 
nake  s'jeces,  vec  is'jece  babe  po  Janoku.  stare 
babe  i  decu  nejaku.  3,  256.  —  Znaceci  staru  zenu 
dolazi  i  za  svekrvu  i  za  ta.stu  (kao  i  starac  za 
tasta) :  za  svekrvu :  Da  baba  jos  ne  znade,  nu  ne- 
rada  da  imade  (snaha).  V.  Dosen  157.  za  tastu 
Hi  punicu:  Gdjekoji  i  za  punicu  reku:  moja  baba. 


BABA 


129 


BABA 


Vuk,  rjec.  O".  Domazet,  dok  su  god  zivi  starae  i 
baba,  slavi  liihovo  krsno  ime.  M.  D.  MiliAevii, 
slave  9.  —  n  istom  tunMu  (jdje  (jdji'  i  mug  sove 
srojti  zemi  habom  (jamacno  prisUijnci.  da  sc  i  sam 
hroji  medu  starce) :  Mnogi  muz  zove  svoju  zenu 
babom,  ako  i  nije  stara.  Vuk,  rJRc.  'd^.  —  Ze)m 
koja  mijesi  hfehove  za  sluzbii  boiju  i  zove  se  Icli- 
sara  i  poshtraca  i  poshuriiara,  obicno  je  starica, 
tc  ,joj  se  pred  tijem  imenima  dodaje  jos  i  baba: 
baba  klisara,  baba  poskuraca  (vidi  hod  klisai'a 
/  poskurafa") ;  oiia  xe  zove  i  baba  crkvena,  (vidi 
kod  crkven). 

3.  obsteti'ix,  babica,  prim.a]a.  Od  xvi  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Vranciievii,  Mikalinu,  Bjeloxti- 
jenievu ,  Jambresicevu ,  StuUcevit.  Bise  u  baba, 
kojim  bijase  zapovidio  kra}  da  smicu  dieu.  I. 
Ancic,  vrat.  2.  4,  9.  Isto  neka  se  obsluzi  s  difi- 
com  doma  krscenom  od  bab.  M.  Bijankovic  31. 
Nije  doma  krsceno  od  babe.  L.  Terzic  165.  Baba 
oli  ti  primitejica.  A.  Kadcic,  bogos).  129.  Nijedne 
onde  babe  nije  bilo, . .  ona  mu  je  i  mater  i  baba 
l.iila.  A.  Kanizlio,  utoc.  .527.  Zapovidi  babama, 
koje  dieu  u  poiadaju  ])i'ima,ju,  da  udi)  lii  zadave. 
E.  Pavic,  ogled.  97.  Pastii-  crkveni  pita  za  oca 
i  mater;  al  ne  ktijuci  })aba  i  kum  kazati,  misnik 
ne  kti  ga  Icrstiti.  F.  Lastric,  ned.  401.  Ima  se 
uteci . .  babam  umitnim.  A.  d.  Ko.sta  1,  161.  Kad 
bi  baba  bila  viiita  u  to.  M.  Dobretic  87.  —  iieki 

joj  2)ridijevajii,  pupcenica  Hi  pupcena:  Saje  k  nojzi 
dvi  dusevne  babe  pupoenice.  M.  Zoricic,  zrc.  45. 
Naredi  babam  pupcenim.  A.  Kacic,  kor.  59. 

4.  nutrix,  dojkina;  isporedi  babica.  od  xvi  vi- 
jeka,  izinedu  rjecnika  it  Mikiilinii,  Belinii  (125''), 
Stulicevii  i  Vtikovii  (gdje  se  dodaje  da  sc  tako 
f/ovori  It  Duhrnvniku).  Baba:  sto  mi  kruli  ue  date, 
malojzi  da  mi  je  ucinit'  pauateV  sto  mnite  da  ne 
ije?  N.  Najeskovio  1,  266.  Svoju  sluzbenicu  s  ba- 
bome  jediiaga  i  tovjernaricu  nabreda.  260.  Ona  sta- 
rica koja  je  u  vasoj  kuci,  je  li  baba?  M.  Drzi/' 
337.  Ako  je  mati  ili  baba  drzala  u  odru  pri  sebi 
djetece  malo.  B.  Kasic,  zrc.  60.  Xi  s  covjekom 
I'azmetnijem  ja  tuzim,  ni  me  babe  plijene,  ni  mi 
djeca  zile  prigrizaju.  V.  AndrijaSi,  put  82.  Joster 
dijete  u  povoju . . .  zarobi  me  gusar  kleti  i  od- 
vede  babu  i  mene.  I.  Kanavelic,  iv.  190.  Nijedne 
hi'amte}ice  krstjanske  ali  babe  da  ne  bude  u  I'li- 
hovih  kucali.  M.  Bijankovic.  5.  Nejmajuci  mlika 
duzna  je  naci  jim  dobre  i  podobne  babe.  A.  Kad- 
cic, bogosl.  .507.  Matere  davaju  na  mlijeko  ba- 
bam djecu.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  58.  Kaze  }ubav 
babi,  koja  mu  doji  dijete.  Besjede  krst.  126.  Od 
ove  vi-ijedne  babe  i  straznice  .  .  .  odlu-aiicni.  I. 
Dordic,  ben.  12.  Broji  baba,  dok  doji.  Poslov. 
danic.  10.  ii  Diibrovnikii  kad  hoce  da  razlikuju 
habu  koja  doji  od  one  koja  saino  hiva.  djecu  (vidi 
pod  5),  reci  ce  za  prvii :  baba  mokra  a  za  drugu 
baba  suha. 

5.  ancilla  parvulorum  custos,  dadi(a.  Od  pro- 
sloga  vijcka,  izmedu  rjecnika  samo  u  VuIcobu 
(gdje  se  dodaje  da  se  u  torn  znaceiiu  govori^  it 
Diihrovniku).  Kad  god  kr.stjanin  stoji  sluzec  Zu- 
dije,  grisi ;  takojer  babe  i  dojitejice  liiove  dice. 
M.  Pavisic  13.  Potrci  po  kuci  kad  god,  lapat  u 
srcu  da  ne  pade ;  ne  smije  na  prozor  naslonit  se 
bez  babe,  da  ga  tisti.  B.  Cuceri  197.  U  Dubrov- 
niku  se  svaka  dadi}a  zove  baba,  makar  bila,  i 
djevojka  od  12  godina.    Vuk,  posl.  xiiv.  rjec.  9a. 

6.  M  ostacima  od,  staroga  rjerovana:  a)  ,Baba 
od  zlata'  u  jednoga.  pisca  xvi  vijeka  dolazi  injc- 
sto  grcke  i  riiiislce  Hekate:  Kako  htje.  ucinDi 
velike  zakletve  zo-\t.ic  Pana,  Hoja,  Lera,  Doleriju 
i  Babu  od  zlata  (chiamando  e  Pane  e  Pale  e  Pri- 
apo  e  Pomona  ed  Ecate  notturna).  D.  Zlataric  72. 
za  sto  se  veli  da  je  od  zlata,  nije  poznato.  —  b) 


,Baba  zlata'   ).(  jednoga  pisca  xvii    rijeka  niizini 

se  neka.  strana  svijeta,   moze   biti  jug,   a   uprant 

ce  biti  lieka  zvijezda  pa  po  noj  i  strana  svijeta 

(isporedi  babini   stapi  i  babin   kut,    kod   babin) : 

Na    kitajsko    blato    hodih    u  Tatare  ;  . .  .  prik   ka- 

meu  pojasa  projdoli  k  Babi  zlatoj,    gdi   se  konac 

glasa    s\'ita   u   zem|i   toj.    Od    tud    turkomansku 

sajdoh  u  krajiuu.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  142.  —  c) 

,baba  ruga'  zove  se  danas  izmisjeno  zensko  ijejade, 

kojim   plaie    djecu:    TJ   Pastrovicima   liom   plase 

djecu  kad  cesto  istu  kruha:    nemoj  iskati  krulia, 

ubice   te  baba  ruga!  Vuk,  rjec.  9''.   moze  biti   da 

je   ,ruga'  pomjercna   ritska  i  ccska    .jaga':    ,baba 

jaga'  ( Jungman  1,  5(5.  Da|  1,  29.  4,  615),  a  .jaga'  ce 

Inti  i  samijem  imeriom  Hckata  spomenuta  naprijed 

■pod  a.,  koja  je  bila  i  vjestica  strasna.  —  d)  korizma 

se  zamisja  i  kao  ccfadc  zensko,  i  tada  se  naziva 

baba  korizma  *  dedova   baba,  jamacno  pio   tome 

sto  je  u  starom   vjerovaiiu  bila  kakva   baba,  pa 

sto  se  0  noj  vjcrovalo  onu  se  prenijelo  na  korizmii : 

IT    Risnu   na    cisti    ponedje]nik    obuce.    se    kakav 

momak  u  zenske  hajine  i  nacini  se   kao   , dedova 

baba',  pa  noseci  na   ramenu   sedam    stapova  i  za 

sobom  vukuci  komostre  (verigo)    ide    po  varosi  i 

skace  ispred  kuca  i  \dce :    ,bu !  bu !  bu !'  i  ovo  se 

zove  baba  korizma,    kojom    zone    plai5e    djecju    da 

ne  istu  mrsna  jela,    govoreci    im  i  poslije    onoga 

dana  kad  bi  koje    zaiskalo   mrsa:    eno    babe    ko- 

rizme  sa  stapovima  pod  tiglama   (na  tavanu). . . . 

Babom    korizmom  i  plase    i   male    pre)e    i    pletijo. 

Viik,  rjec.  9.  vidi  i  korizma  i  djedovi.  —  ej  inisli 

se  da  neke  babe  mogii  uciniti  sto  drugi  ne  mogii, 

osobito  zlo:   De  davo   ne   moze   sto   svr.siti   ondo 

babu  posaje.  Nar.  posl.  vuk.  73.   Ni  jednoj    mla- 

d()j  i  lijepoj  zeni    ne    kazu    da  je    vjestica,    negn 

sve  babama.  Vuk.  ziv.  212.  Bozovu  jednu  vjesticu, 

babu  iz  sela.  Nar.  prip.  vuk.  141.  Rekose  da  oni 

imaju    krilatu    babu.    Nar.  prip.  vuk.-   273.  —   f) 

iz   staroga   vjerovana   bice   kakva   baba   i  kad  se 

govori:   ,Pusti   baba   koiiu   krv  i  teletu   mlijeka', 

koje  govore  djeca  metnuvsi  travku  kunico  u  nos 

i  tukuci  odozdo  jednom  pesnicom  u  drugu   koja 

travku  pod  nosom  drzi;  i  tako  cine  dok  ne  udari 

krv  iz  nosa.  Vuk,  posl.  266.  —  g)   taka   ce   baba 

biti  i  ona  koja  se   spomine   rijecima:    ,prevesti 

babu',  koje  kazu  djeca  kad  bace  malu  plooicu  od 

kaiucua  preko  vode,  ali  je  tako  bace  da  odskace 

povrh  vode.   Vuic.  rjec.  9». 

7.  ime  plaiiimtma:  a)  jednoj  u  Hercegovini  kod 
Gacka  sa  zapada.  Glasnik  20,  303.  331.  22,  49. 
Vuk,  rjec.  9".  Danicic  1.  21.  Bogavact  z  Babe. 
Spom.  sr.  1,  22.  Te  se  ve|a  jjotoc.  podignula  od 
siroka  po}a  Gatackoga,  pocerase  cetu  uz  planinu, 
dognase  ih  u  Korita  ravna  .  . .  bjezi  ceta  uz  Babu 
planinu  . .  .  prebjezase  niz  Babu  planinu,  dok  do- 
dose  niz  ravne  Rudine.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  59.  — 
b)  jednoj  u  ISrbiji  vise  Paracina.  Vuk,  rjec.  9^. 
M.  D.  Miliievic,'  srb.  422.  jur.  29. 

2.  BABA,  /.  nekaki  rak,  nekaka  riba,  i  u  kosca 
kao  mali  nakovan.  —  Akcenat  kao  pod  1  baba. 
—  Korijen  bab,  naduti  se,  napeti  se. 

1.  nekakav  rak  morski,  nalik  na  jastoga.  L. 
Zore,  rib.  22.  isporedi  2  babica. 

2.  neka  mala  inorska  riba  u  hrvalskom  pri- 
morju.  I.  MUcetic.  isporedi  babas. 

3.  gvozde,  kao  mali  nakovan,  na  kome  kosci 
otkivaJH  kose  (klepcem,  cakancem,  kosnim,  cekicem,), 
incus  fenisecis.  isporedi  babica.  prosloga  vijeka: 
Sto  tribuje  koscu?  Vodir,  baba,  brus .  . .  J.  S. 
Ke]kovic,  kuc.  256. 

BABA,  ■)».  vidi  babo.  Akcenat  sc  mijena  u  voc. : 
babo ;  saMO  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  babe,  instr. 
babom.    Dolazi  od  prosloga   vijeka.   Da  poslusa 


{F 


■-.W--^''  '■ 


RABAC  130 

babii  svo^a.  J.  Kavai'iiii  23").  Kofja  srita  svakoff 
pozdrav|aso,  a  po  svakoni  starca  babii  svogra.  F. 
Radmaii  31.  I  osfcavja  starca  babu  svoga.  A.  Ka- 
Mi'-,  nu-KOV.  IH.  Kad  .jo  mono  tvqj  baba  doveo. 
iMar.  l>.jos.  vuk.  I,  (il8.  Bahi  no  cu  f-uvati  fi;"vf"li- 
1,  tall.  Proiiia  sobo  svoga  babu  zvala.  1,  201. 
Uglodala  svoga  babo  dvoro.  1,  479.  Uabi  dao  koi'ia 
osedlana.  1,  552.  Svokin  habi  od  svilo  kcisu[ii.  1, 
260.  Da  te  baba  na  lokare  dado.  2,  '188.  A  sta  <'o 
ti  baba  nciiiiti,  kad  sii  babi  savezane  rukoV  3, 
38.  Pa  je  svomo  babi  govoiila.  3,  3(iO.  A  balm  J3 
onda  mladi  dio.  3,  3!)1.  U  tvog  babo  mlogo  kaiiu 
blaga.  3,  39i).  Od  babo  jnj  bila  knjiga  dodo.  3,  548. 

1.  BABAC,  Bapca,  m.  ime  mjestii,  po  svoj  prilici 
glavici  hod  sela  Brcela  u  Vrmnici  u  Ornoj  Gori. 
j)omine.  se  xiv  rijeka ;  tada  jc  Brielima  meda  Ula 
,na  Babbct'.  Men.  sorb.  114.  akcenat  neposnat. 
postai'iem  od  bilba  (stara  zena),  kao  sto  je  i  Kama 
baba  ime  plnninama. 

2.  BABAC,  bapca.   m.  propago,  nux    quaedam. 

—  driigo  b  kad  dode  pred  c  mijena  se  na  p,  a 
iieki  ga  u  pismu  ne  mijenaju.  —  Akcenat  ce  u 
gen.  pi.  biti  babaoa.  —  Korijen  bab,  naduti  se, 
napeti  .5^.  ixporedi  pnd  2  baba.  —  1 .  jiropago,  prpo- 
]ak.  Joza  koja  .<f  presadi^  (na  A'rkii).  I.  Milcetic. 
znaiehe  napeti  se,  kojc  je  u  korijenu.  preslo  je  u 
toj  rijeii  u  ispeti  se,   izrasti.  isporedi  2   babica. 

—  2.  neki  krupan  orah,  nucis  maioris  gemxs.  u 
Vukomi  rjecniku,  gdjc  se  naponiine  da  .se  govori 
u  Srijemu. 

BAiiACAPEK,  m-  ime  nekoj  tamnici  u  Cari- 
gradu  xvii  mjeka.  Za  poklisare,  koji  su  ii  Cari- 
gradu,  spovijeda  da  se  ne  nahode  u  babacafeni 
nego  da  tako  st.oje   sekvestrani.   Stai'iue  11,  11-5. 

BABACKI,  adj.  1.  sto  pripada  habi  dojkini: 
babacka  plata,  nutricia.  samo  u  Belinu  rjecniku 
126^.  —  2.  .ko  pripada  babama  u  znaccnu  kaza- 
nom  kod  baba  pod  1,  aviarum.  samo  ii  Stiilicevu 
rjecniku. 

BABAD,  ■»(.  acorus  calamus,  idirnt.  Samo  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  5. 
JRijee  ce  biti  tiida.  isporedi  baban,  balad. 

BABAJE,  /.  pi.  nekakve  tresne,  koje  .se  zovii  i 
rskavice,  rustevi,  oerasi  genus,  .samo  u  Vukoeu 
rjecniku,  gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Mo- 
staru.  Postana  tamna,  nioze  biti  da  je  korijena 
kojega  je  bibac  (orah). 

BABAJIC,  in.  .selo  u  Srbiji  «  okrugu  vajev.skom. 
K.  Jovano\'ic,  roc.  102. 

BABAJICANIN,  m.  coijek  iz  sela  Bahajica. 
M.  D.  Milicevic. 

BABAJICANKA,  ./'.  zensko  cefadc  iz  .sela  Ba- 
hajica. M.  D.  Milicevic-. 

BABAJICSKl,  adj.  sto  pripada  selu  Bahajiiu. 
govori  .se  i  bez  6  2)red  s :  babajiski.  M.  D.  Milicevic. 

BABA-TIN,  adj.  patris,  ocin.  od  pers.  babajane, 
otacki.  samn  u  na.se  vrijeme  n  pje.smi,  i  iz  ne  u 
Vukorit  rjecniku.  I  izvede  dogu  babajina , . .  pa 
pripasa  sab|u  babajinu  a  usede  kona  babajina. 
Nar.    pjes.   vuk.  2,  490.  491. 

BABAJICA,  m.  vidi  babajko.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca:  Sinka  daj  sladkog  materi,  ba- 
bajki.  M.  Katancic,  fruct.  60. 

BABAJKO,  m.  otac.  Od  babajko  (koje  vidi)  pro- 
mijeniv.si  \  pred  k  nn  j.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medn  rjecnika  sanm  ii  Vukvru  (gdjc  se  dodaje: 
.pnnajvise  u  pjesniama').  —  Podloznifi  uzivaju 
gdi  upravni  jesu  sviti  tijeh  babajka,  koje  |ubp 
sve  svoje  sinove,  ako  i  grube.  J.  Kavaiiin  208. 
^ak  da  biii  k  svojemu  babajku.  M.  A.  Eejkovio, 


BABARA 


sat.  38.  Biso  .lanko  rodoni  babajko  kavalira  Jan- 
kovi<!'  Stojana.  A.  KaCi(f',  razgov.  232.  Ido  Salko 
kano  i  baliajko.  S.  Stofanac,  5.  J^iuto  kune  majku 
i  babajka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  550.  Ono  j'  bio  mqj 
mio  babajko.  2,  347.  Kaz'  babajku  jutros  na 
uianku.  3,   108.  Moj  babajko,  no  slusam  to,  stari. 

4,  143. 

BABAJKOV,  adj.  .sto  pripada  babajku.  .samo 
u  nase  rrijeme,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Opravi  mi  sabjii  liabajkovu.  Nar,  pjes.  vuk.  3,  22. 
Vidis,  brate,  toke  babajkove!  3,  443. 

BABAK,  bdpka,  m.  cantharis,  capulus.  dnigo 
b  kad  dode  do  k  mijena  se  na  p,  a  neki  ga  u 
pismii  ne  mijenaju.  —  Akcenat  se  mijeita  it  gen. 
pi.:  babaka  — Korijcnhab,  naduti  se,  napeti  se. 
isporedi  2  baba.  —  1.  hiihn  koja  se  zove  i  popi6, 
cantharis.  u  torn  znaccini  dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmeda  rjecnika  u  Mikajinu,  Belinu  (166"),  Bje- 
lostijencevu  i  Stulicevu.  —  u  Belinu  rjecniku  i 
milipeda  (573!i),  a  to  je  i  babuska  i  babura  i  ba- 
bica; to  ce  biti  i  ii  jednoga  pisca  prosloga  rijeka: 
Debeloj  nemoci  likarija:  uzmi  babaka,  oni  mali 
sto  no  se  svale  kada  u  lie  tiknes,  naode  se  pod 
stinam  oko  zidova;  desetak  brojem  svezi  u  krpi, 
pak  poprzi  na  vrucu  ognistu,  satari  u  prah,  ter 
oni  pra  podaj  popiti.  .3.  Vladmirovid,  lik.  11.  — 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena  tako  se  zorc 
lytta :  babak  zeleni,  lytta  vesicatoria  L. ;  babak 
pjegavi,  lytta  coUaris  Fab.  J.  Sloser ,  kor.  599. 
606.  —  2.  na  kosistu  onaj  drscic  sto  se  drzi  ru- 
kom  za  nega  kad  se  kosi,  riice^,  capulus  in  ma- 
nubrio  falcis  fenariae.  .samo  u  Vukomi  rjecniku. 
znacene  napinati  se,  koje  je  u  korijenu,  tu  ce  .se 
biti  razvilo  u  ispinati  se,  isticati  .se. 

BABAKAJ,  Babakaja,  m.  u  Dunavit  velika  sti- 
jena  vise  Golupca.  a  nase  vrijeme,  izmedii  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  Od  tur.  baba  kaja,  ocina 
stijena.  Babakaj  se  vidi  i  pri  najveroj  vodi.  M. 
D.  Milicevic,  srb.  952. 

BABALUK,  m.  turski  babalyk,  ta.st,  punac, 
samo  u  nase  vrijeme  u  pje.smi.  Prsten  stavja. 
svadbu  ugovara  s  babalukom,  duzdom  mletacki- 
jem:  babaluce,  duzde  od  Mletaka!  svadba  moja 
od  po  mjesec  dana.  Nar.  pjes.  juk.  99. 

BABALUSKA,  /.  Sternbergia  lutea  Jf  er.  samo 
u  jednoga  jnsca   nasega   vremena.    B.  Sulek,   im. 

5.  isporedi  mibo}ica. 

BABA^iKO,  m.  od  tur.  babalyk,  poociin,  last, 
ocuh,  star  covjek.  xvii  i  xvm  vijeka;  osim  rece- 
nijeh  znacena  koja  ima  rijec  u  tiirskom  jezikii 
dolazi  i  za  oca.  isporedi  babajko  i  babaluk.  a) 
poocim  Hi  samo  starac  moze  biti  na  ovoin  mjestu : 
Da  babajku  meiii  i  tastu  negovu  ovi  dan  poda 
sricu  ovu ,  da  ja  fiudne  fetve  jos  diliti  budem 
liemu  prudne,  tast  zctu  sluziti.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  67.  —  hj  poocim  Hi  tast  mole  biti  na  nvom 
mjestu :  Bako  sladki,  slavni  Bako,  slavan  jesi  sva- 
kojako;  ali  babo  al  babajko,  al  se  zoves  stari 
babko,  judsko  ti  si  dobro  svako,  radosti  si  mill 
cacko.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  144.  —  c)  otac:  A 
babajko  ovog  sina  bise  ki'una  .svi  starina.  V.  Do- 
sen  35.  Neg  je  pos'o  grade  d'jelit'  na  Dunaju 
liladne  vode,  koje  mu  je  babajko  s  bojnim  ko- 
pjem  pridobio.  Nar.  pjes.  bog.  118. 

BABAJN,  m.  vidi  babad.  samo  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  5. 

BABAB A,  /.  ime  nekoj  rjesfici  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Tu  nasega  vjesca  'I'raora  straho- 
vite  Snizenice,  paklenoga  Strmogora  i  vTazjale 
Sjevernice,  Odra,  Vrana  i  Babare  poruguju  se 
basne  i  care.  J.  Kavanin  451. 


BABA§ 


131 


BABICAN 


BABAS,  »(.  vidi  cipo,  skakva,  L.  Zore,  rib.  '21. 
ispoirdi  pod  2  baba  (riba),  s  kojom  je  jcdnoga 
korijena. 

BABAZEMAN ,  babazemana,  m.  tiirslii  baba, 
onda,  negda,  i  zeman,  vrijetne;  negdasne,  staro 
vrijeme.  Od  babazemana  i  od  cara  §6epana  (znaci: 
bog  zna  od  kad).  Nar.  posl.  \'uk.  231.  gorori.  -ie 
i  oknieiio  babzeman.  J    Bogdanovic. 

BABC-  gledaj  bapc-. 

1.  BABE,  /'.  hgp.  biiba  (stara  seiia,  dojkina). 
—  Akcenat  se  mijena  u  voc.  sing.:  balae.  —  Do- 
lazi  od  XVI  vijeka  (vidi  daje  pod  2).  —  1.  za 
staru  zenu  :  Kalom,  babe !  voskom.  djedo !  Poslov. 
danic.  45.  —  2.  za  dojkit'ui:  Babe,  ono  njeka  dje- 
vojka  izlazi.  M.  DrJic  319.  Ajmeh,  liabe,  jesi  li 
cula?  322. 

2.  BABE,  /.  coecinella  septempunctata,  huha 
mara,  all  joj  se  tako  kaze  od  inila  iiijesto  baba, 
koja  sama  nijc  u  obicaju  u  torn  znacenu.  ispo- 
redi  2>od  2  baba  i  babak,  *■  kojima  je  istoga  ko- 
rijena. zove  se  i  babiirica.  —  Akcenat  se  mijena 
u  voc.  sing.:  babe.  —  Dolazi  u  nase  vrijeme,  iz- 
meSu  rjecnika  samo  «  Vukovu  (gdje  stoji  da  je 
nom.  sing,  babe,  a  to  ce  hiti  samo  voc,  i  da  se 
govori  u  Ditbrvvniku).  Djevojke  je  uzmu  na  prst, 
pa  govore:  vjori  me,  babe!  (kao  u  Srbiji:  kaioi 
Maro,  otkuda  ce  svatovi  dooi).  Vuk,  ijec.  9''.  Babe 
baburice ! . .  kazi  mi,  ne  lazi  mi,  de  en  se  ja  oze- 
niti.  V.  Vrcevic,  igre  64. 

BABE,  Baba,  /.  pi.  a)  sclo  manastira  Decana 
XIV  vijeka  na  rijeei  Trnavi,  negdje  blizit  iJecana. 
Mon.  .Serb.  93.  97.  —  b)  selo  n  Srbiji  u  okrugu 
hiogradskoin ,  .sreza  kosmaj-'ikom..  K.  Jovaiio\'i('-, 
i-ei.  96. 

BABEL,  m.  vidi  Babdon.  Babel  grad.  D.  Zla- 
taric  SSt).  Z  Babela  pojde  van.  D.  Barakovic,  vil. 
94.  Po  turnn  od  Babela.  J.  Kavaiiin  517.  ujednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  s  talijanskim  zavr.ietkom  Ba- 
bele :  Svom  neka  se  slavom  dici  Babele.  B.  Betera, 
cue.   86. 

BABELE,  m.  vidi  kod  Babel. 

BABELSKl,  adj.  vidi  babilonski.  Ki-a|a  babel- 
skoga.  D.  Barakovic,  jar.  76.  Clradioci  torana  ba- 
belskoga.  M.  Radnic  190. 

BABER,  »i.  nekakav  cvijel :  imc  mil  maze  biti 
od  tur.  bebiii-gi,  durdica,  eonvallaria  maialis,  a 
sprijeda  iiiia-  turski  al,  erven,  samo  u  pjesmama. 
Uzori  dragi  ravnine,  te  posij  svoje  jadove:  ako 
ti  nikne  al-baber,  isci  me,  dragi,  od  babe.  Nar. 
pjes.  petr.  1,  234.  Gonge-lale  kona  sedla,  al-baber 
se  za  put  sprema.  264. 

BABESNICA,  f.  selo  u  Bosrii  kod  seUi  Gareva. 
Schem.  bosn.  1864.  31. 

BABETINA,  /.  augm.  baba  (stara  zena).  Od 
prosloga  vijeka,  izmcdu  rjecnika  u  Stnlicevu  i 
Vukovu.  Akcenat  ostaje,  samo  je  ii.  gen.  i  instr. 
sing,  zadni  slog  dug:  babetine,  babetinom,  a  u 
gen.  pi.  oba  su  zadt'ia  sloga  duga:  babetma.  — 
Prohodi  jedna  babefcina.  J.  FUipovic,  prip.  3,  257. 
Po  lioj  seta  stara  babetina.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  348. 
U  tome  se  nade  jos  nekaka  prokleta  babetina. 
Nar.  prip.  vuk.  19.  Nego  laze  ova  babetina.  P. 
Petrovii,  vijen.  89. 

1.  BABICA,  /.  dem.  baba  (i  to  pod  1  baba). 
ne  dolazi  u  svakom.  znacenu  u  kom  dolazi  rijec 
od  kojeje  jiostala,  a  ima  znacena  kojih  ona  nema; 
ne  govori  se  u  svakom  znacenu  demiuntivnn,  od 
mila,  nego  kao  baba.  —  Akc.  u  gen.  sing,  babice, 
instr.  sing,  babicom,  gen.  pi.  babica.  —  Dolazi 
od  XIII  vijeka  (vidi  daje  pod  3),  izmedu  rjecnika 


u  Mikalinu,  Bjelostijencevu,  StuUcevu  i  n  X^akovu, 
ne  II,  svakom  znacenu. 

1.  starica,  od  mila:  Babica  je  dobra  dedu.  P. 
Vitezovic,  cvit  158.  Babica,  auicula.  Stiilic  5". 

2.  obstetrix,  prima^a,  vidi  baba.  u  torn  znacenu 
dolazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  Babicama  ovu  dade  zapovid.  D.  Rapic 
110.  Ovo  imadu  zuati  l)abico.  A.  Kanizlic,  kam. 
573.  Ovo  babice  dobro  nek  jiamte.  B.  Leakovic, 
nauk  163  Povice  babica,  po  sto  odreze  pupak 
muskome  detetu.  Vuk,  posl.  350.  Ne  zovi  drug-e 
babice  da,  dijete  olialsi  nego  inene.  Nar.  prip. 
vuk.-  213.  Pita  otac :  kakovo  j'  diteV  A  babica 
rece,  da  j'  dite  musko.  Nar.  prip.  mikul.  57. 

3.  nutrix,  dojkina;  isporedi  baba.  u  jednom 
sijomeniku  latinski  pisanu  xiii  vijeka:  ,Babiza, 
ancilla,  nutrix'.  Statut.  ragus.  1272.  Lucii  memor. 
di  Trail  202. 

4.  zcnsko  ce{ade  koje  prati  ncvjestii,  pronuba. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(,paraniiifa,  douna  che  accompagna  la  sposa,  pro- 
nuba'). tako  nazvana  po  babi  dadi]i.  Morate  ba- 
bice licit  nevjestu  kako  bi  vjerenikii  ugodile.  M. 
Drzic  146.  i.sporedi  djeverusa. 

5.  ime  zensko  u  jednom  spomeniku  xiv  vijeka. 
Krstt  sumednice  Babice.  Glasnik  35,  121.  Ba- 
bica 122. 

6.  .<iclo  11  Srbiji  u  okrugu  toplickom,  srezu  ko- 
sanickom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

2.  BABICA,  /.  dem.  baba  (i  to  pod  2  baba). 
.srtwto  u  nekom.  znarenii  rijeei  od  koje  je  pustala, 
a  ima  znacet'ia  kojih  ona.  nema;  ni  u  jednom  se 
ne  govori  deminut.ivno,  nego  kao  i  driiga  rijec.  — 
Akcenat  kao  pod  1  babica. 

1.  bnba,  koja.  se  zove  i  babuska,  babiu'a,  mili- 
peda.  II  rjecnicima  Mikalinii  (SIj)  i  Bjelostijen- 
cevu isporedi  stonoga. 

2.  nekakav  rak  morski.  L.  Zore.  rib.  22.  isporedi 
pod  2  baba. 

3.  plantago,  trava  koja  se  zove  i  bapka  /  pa- 
skvica.  samo  ii  Mika{inu  rjecniku  (lOl'i)  //.  foiu 
znacenu,  a.  u  jcdnoga  pisca  nasega  vrem^ena  ra- 
nunculus aconitifolius  L.  ?'  bellis  perenuis  L.  i 
neki  grah  i  neka  viuovii  loza.  criia  groMii.  B. 
Sulek,  im.  5.  isporedi  babika. 

4.  planta  radicis,  stolo,  izrastao.  isporedi  izda- 
nak.  u  torn  znacenu  dolazi  prosloga  vijeka.  Pod- 
rastenice  tb-ugi  zovu  babice,  koje  iz  korena  idn. 
J.  S.  Rejkovic,  kiic.  84.  Visto  rizu  grauo  vodenice 
i  babice  koje  ozdol  kliju.  222.  —  to  ce  biti  i  h 
Vukovu  rjecniku  ,drvo  o  kome  djeca  vjesajii  ka- 
vez  kad  hvataju  tice'  i  o  kom-  napomine  Vuk  da 
se  tako  zove  u  Srijemu.  —  isporedi  babac  (pro- 
pago). 

5.  incus  feniseeis,  gvozde,  kao  malt  nakovan, 
Sto  kosei  na  nemu  otkivaju  kose.  samo  u  Vukoim 
rjecniku.  zove  se  i  baba,  vidi  pod  2  baba  3. 

6.  columen,  tibicen,  stiip  koji  drzi  kucu.  samo 
ii  rjecniku  Bjelostijencevu.  Babica  zidna.  Bjelo- 
stjenac,  pridav.  ime  ce  joj  biti  po  ispinanu,  isti- 
canu.  kao  i  naprijed  pod  4;  isporedi  i  babak  2. 

3.  BABICA,  f.  syllaba,  slog.  —  Akcenat  kao  i 
pod  1  babica.  —  Dolazi  .xvii  vijeka  ii  dra  pisca, 
i  bice  samo  po  slogovima  ba  be,  koje  su  najprije 
djeca  ucila,  nazvani  i  ostali.  Neglasovita  (slova) 
cine  se  glasovita  sadruzena  ovako  i  zovu  se  ba- 
bica: ba,  be,  itd.  M.  Orbin,  zrc.  329.  B.  Kasic, 
nac.  109. 

BABICAN,  m.  neka  zem}a  crkve  sagrebacke  xiv 
vijeka  u  spomenikn  latinski  pisanom:  predium 
sive  terra  Babichan  vocata,  circa  Jaron.  Mon.  ep. 
zagi-.  2,  43. 


babtCkne 


132 


RABIN 


BABICIONE,  n.  minuis  obstotricls.  isporpcli  ba- 
biiiti.  Kiimo  It   ViikoiHi  rji'ct)ilcii. 

BABICIN,  adj.  sto  pripdda  zeni  po  Imenii  lin- 
liici  (ridi  pod  1  babica  5).  Ott  Babifino  zoni|e. 
Glasnik  35,  121. 

BABICITI,  ))abi(riii,  iiiij)/.  obstetricem  esse,  ob- 
stotricaio.  isporedi  babiti.  n  naSic  vrijcmc,  izmcdii 
rjeinika  namo  n  Vukoni.  —  Prelaztio:  ohjekatjc 
porodifa :  Kad  babifite  Jovrejko.  D.  Danicii, 
2moj.  1,  16. 

BABICkO,  ».  adj.  sdo  H  Srbiji  it  okrugii  ni- 
skom,  uresu  saplamkom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

1.  BABIC,  m.  prezime,  po  biibi,  po  kojoj  hi  se 
prezivao  ona,j  kome  hi  roditeli  umrii,  pa  mu  baba 
hila  nijesto  nih.  Od  xv  vijcka.  Matij  Babic.  Mon. 
Croat.  138.  Kapitanu  Babidu  u  Sisku.  Starine  11, 
113.  Ivan  Babid.  A.  Kacic,  kor.  483.  Tada  rece 
Babieu  Ivane.  Ogled,  sr.  75.  G.  Babic.  Sem.  diao. 
1877.  m.  M.  Babic.  Kat  179.  —  i  Turci  .se  tako 
prezivaju.  Sto  mi  kaiios  Babica  Gasara.  Nar.  pjes. 
viik.  4,  44.  Sjajne  toke  Babiia  Jaksara.  Ogled, 
sr.  143. 

2;  BABIC,  m.  neka  vitiova  loza  crna  grozda. 
B.  Sulek,  hu.  5.  Od  kor.  bab,  naditti  ae,  okrmjlu 
hiti.  i.sporedi  pod  2  baba  i  2  babac. 

BABICANIN,  »i.  covjek  iz  sela  Babied.  M.  D. 
MiU6e\ac. 

BABI6aNKA,  /.  zcnsko  cejade  iz  sela  Babied. 
M.  D.  Miiicevic. 

BABICEVICA,  /.  nekakva  bijka  crvcna  cvijeta. 
u  jediiof/a  pisca  nascija  vremena.  B.  Sulek,  im.  5. 

BABI('E\^C,  m.  neka  ninova  loza  crna  grozda. 
u  jednoga  pisca  nascga  vremena.  B.  Sulek,  im.  6. 
isporedi  pod  2  babic. 

1.  BABICI,  Bilbica,  m.  pi.  .<!elo  u  Srhiji  u  okrngu 
uzickom,  srezu  moravickom.  K.  Jovanovic,  rec.  15. 

2.  BABICI,  Babica,  m.  pd.  selo  u  Bosni  u  Ko- 
zari  kod  Kozarca.  M.  Euzicic. 

BABICSKI,  adj.  Uo  pripada  .<elu  Bahicima. 
govori  se  i  bez  c:  babiski.  M.  D.  Milice^^c. 

BABIJI,  iHdi  kod  bab)i. 

BABIKA,  /.  plantago.  sarno  it  jednoga  pixca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  6.  isporedi  pnd 
2  babica  3. 

BABILON,  Babilona,  m.  ixporedi  Babel.  Rim, 
Babilon,  iiije  ni  sina.  J.  Kavaiiin  485. 

BABILONAC,  Babilonca,  m.  Babyloiiius.  ispo- 
redi Babilonanin.  Akc.  ii  gen.  pi.  Babll5naca.  — 
Dva  Babilonca.  F.  Glavinic,  cvit.  245.  BabUonni 
rasrdise  se  zestoko.  A.  Kacic,  Icorab.  303.  Zlato 
slikovase  Babilonce.  T.  Velikanovic,  upu6.  1,  118. 

BABILONIJA.  /.  Babylonia,  a)  zem^a:  Zave- 
deni  bise  u  Babiloniju.  M.  MaruUc  68.  Ki'a}u  od 
Babilonije.  F.  Glavinic,  c\-it.  349.  —  b)  grad: 
Bise  muz  v  BabUoniji.  Bernardin  30.  dan.  13,  i. 
Covik  n  Babiloniji.  I.  Bandulavic  57.  —  r)  n  pre- 
■nesenom  smislit,  gdje  je  sve  smeteno :  Ondi  je  ne- 
mir,  nepokoj,  smeca,  Babilonija  i  isti  pakao.  B. 
Gradic,  djev.  130.  Kako  mogu  reel  da  je  erkva 
rimska  jedna  Babilonija,  sto  ce  reAi  da  su  u  noj 
svaka  smucena  i  puna  opaciue.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  191. 

BABILONSKI,  (jrf/.  babylonius.  Pometenje  i 
smucenje  babilousko.  S.  Budinic,  sinn.  111.  Po- 
gledajte  ona  tri  mladica  u  pe6i  babilonskoj.  J. 
Banc  vac,  razg.  113.  Za  to  oni  babilonsku  knlu 
stase  zidat.  M.  A.  Eelkovic,  sat.  15S. 

BABILONANIN,  m.  Babylonius:  isporedi  Ba- 
bilonac.  zavrsetak  -in  stoji  samo  it  jednini.  Akc- 


u  gen.  pi.  Babib'u'ianil.  xvi  vijeka  dolazi  nam.  pi. 
jos  sa  e  na  krajii.  Skupise  se  Babilonane.  Ber- 
nardin 38.  Babiltinani.  I  Bandulavii  71.  A.  Vita- 
|ic,  ist.  487.    Habiloiianin.  Bella  123''. 

B.MilN,  Babina,  in.  1.  .sc/o  u  Srbiji  it  okritgii 
podrinskoni,  srczii  azbitkovackoin.  K.  Jovanovic!;, 
roc.  134.  —  2.  otuka  rijeke  liitve  u  Srhiji  u  sa- 
bttckom  oknigu;  utjeie  it  Savii.  M.  D.  Milicevid, 
srb.  '119. 

BABIN,  adj.  .slo  prijnula  hiihi.  1.  aviao,  ocine 
Hi  materine  matere:  babin  brat,  babina  sestra. 
JambreSid.  —  2.  anus,  stare  zene:  Da  na  mistu 
torn  ostanes,  da  so  babin  grob  nazove.  V.  Dosen 
125.  Tvrdo  je  kao  babini  zubi.  Nar.  posl.  inik. 
313.  Babine  srece  (kome  posao  ide  u  nazadak). 
Nar.  posl.  vuk.  10.  Za  babino  brasno.  odgovori 
se  u  salt  na  pitane :  ,za  sto  ?'  kad  se  ne  ce  iipravo 
da  odgovori.  —  3.  nutricis,  dojkinin:  Jos  mlije- 
kom  babinijeuj  vona.  Poslov.  danic.  40.  u.  torn,  ce 
znacenu  hiti  i  na  ovom  wjestit:  Bjese  se  ovi  po- 
.I'odio  ne  od  koljena  plemenita;  nu  se  brzo  uzvi- 
sio  kroz  ciiienja  zamjerita.  Svijetla  bana  lu-vat- 
skoga  on  se  babin  sin  brojase.  I.  Kanavelic,  iv. 
186.  —  4.  pridijeva  se  innogim  rijecima,  koje 
s  nim  bivaju  imena  innogome  kojecemtt:  a)  bi(e: 
Babin  tobolac,  sedum  telepbium  L.  B.  Sulek,  im, 
6.  —  Babin  zub  i  babini  zubi,  tribulus  terrestris 
L.  J.  Paucid,  flor.  biogi-.'  449.  /  Dentaria  L.  B. 
Sulek,  im.  6.  i  u  Vukovu  rjecnikii  (ali  bez  zna- 
cena  a  s  dodatkom  da  se  govori  u  JUuhrovnikii). 
■ —  Babina  dusa,  thymus  serpylum  L.  i  origanum. 
It  rjecnicima  Alikafinu,  Belinit  (528),  Bjelostijen- 
cevu,  Stiilicevti.  serpillum,  it  rjeinikti  Jamhresi- 
cevu  (siippl.).  thymus  serpyllum  L.  B.  Sulek,  im. 
6.  i  u  Vitkovii  rjecniku,  ali  hez  znaceua.  ispniredi 
mravinac,  materina  trava,  majkina  dusica.  —  Ba- 
i  bina  kosa,  stipa  capillata  L.  B.  Sulek,  im.  6.  — 
Babina  rit,  neka  gfiva.  B.  Sulek,  im.  6.  —  Ba- 
bina rubetina,  veronica  agrestis  L.  B.  Sulek,  im. 
6.  —  Babina  svUa,  armeria  vulgaris.  Cas.  cesk. 
muz.  1852.  2,  46.  Sloser-Vukot.  flora  716.  B.  Su- 
lek, im.  6.  —  Babina  zUa  (tt  Vakovu  rjecnikit,  ali 
bez  znacet'ia  a  s  dodatkom  da  se  govori  it  Pastro- 
vieiina)  i  babina  zilica  i  babine  ziliee,  geranium 
molle  L.  B.  Sulek,  im.  6.  —  Babino  dracje,  ru- 
scus  aculeatus  L.  B.  Sulek,  im.  6.  —  Babino  sito, 
tordylium  apulum  L.  B.  Sulek,  im.  6.  —  Babino 
uho  (ii  Vitkot'ii  rjecnikit  ,malii  kao  glinica  crveno 
■pri  korijenu  kakva  drveta,  trithla  mokra'),  peziza 
auricula.  G.  Lazic  167.  peziza  coccinea  Pers.  i 
,neka  vrst  od  cirsiuni'.  B.  Sulek,  ira.  6.  —  Ba- 
bino zeje,  atractylis  hirsutior,  u  ^Stitliievit  rjei- 
niku;  centaurea  benedic.ta  L.  B.  Sulek,  im.  6.  — 
vidi  i  kod  babji.  —  h)  ptica:  Babin  kokot,  samo 
u  Vukovu  rjecniku,  gdje  .saj/io  stoji  da  se  govori 
u  Crnoj  Gori,  da  je  nekaka  ptiea,  koliko  kos  i 
da  moze  hiti  da  je  kukavicji  konic,  epops.  —  c) 
mjesto  na  tijelu  covjecjem:  babina  riipa,  cavum 
oervicis,  ii  Vukovu  rjecniku,  i  biibitia  doja,  istoga 
znacena.  S.  Vulovic.  —  d)  zvijezda:  Babini  stapi. 
orion.  it  Stitlieenu  rjecniku.  isporedi  stapi  /  stapci. 
—  e)  neka  strana  svijeta:  babin  kut  i  babin  bu- 
gak ;  kad  je  oblacno  pa  se  s  tc  strane  pocne  re- 
driti,  onda  se  razvedri.  it  delta  je  ,babi  kout'  sje- 
verozapadna  strana.  —  f)  vrijeme  katl  nastaje 
pro]eie  a  zima  opet  okrene,  zove  se  jamacno  po 
kakvoj  habi  iz  staroga  rjerovana:  babini  dni.  ba- 
bini jarci,  babini  kozlici,  babini  pteajmonici,  ba- 
bini iikovi.  samo  it  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  do- 
daje:  ,Pripovijedaju  da  je  nekakva  baba  istjerala 
jarice  u  planinu.  pa  dunuo  .sjcver  i  udario  snijeg, 
a  ona  rekla:  pre,  Marcu,  ne  bojim  to  se:  moji 
jarcici  petoroScici.  Na  to  se  i-asrdi  Mart,  pa  uzaj- 


BABESr 


133 


BABESTE 


mivsi  n  Fevruarija  iiekoliko  dana,  jiavali  sa  sni- 
jegom    i    s    mrazom ,    te   se   smrzne    i   okameiii   i 
baba  i  nezini  jarioi.    Kazu    da   se    i    danas    moze 
vidjeti  u  nekakvoj    planini   (gdje  se  to   dogodilo) 
ono  kameiie  sto  je   postalo   od  babe  i  od  jarida: 
baba  stoji  u  srijedi  i  jarici   oko  lie'.   Isfo  se  vri- 
jeme  zove  ?«  Bosni  i  babine  hiike.  M.  Kiizicii.  — 
g)  bilbino  Ijeto,   aestas   praeoeps,   kad  je   toplo  u 
nevrijeme,  osohito  u  jescn.  samo  ti  VitkoKu  rjec- 
nikii.  —  li)  babine  rubi,  /'.  p?.  dan  u  oii  badnega 
dana.  tucin  dan.  samo   u  Viikovit   rjecni^u,  gdje 
se  dodaje  da  .ve  govori  ii  Crnoj  Gori.  ne  zna  .se  sa 
atu  .se  takn  sore.   —    i)  babina  riipa  zove  se  neka 
iyra  momacka,    u   kojoj  jcdan   cava   od  ost.alijeh. 
rupii  iskopanit   u   zem^i  i  iia  noj  svojtt  kaiiit.  V. 
Vrcevio,   igre   71.   —   k)   drvo   iia   kakoiii   injestti 
koje  .se  po  nemu  zna:  Babina  bakva:  sehi  je  Grn- 
carevii    xiv   vijeka    isla   meitu    ,vy5e    Babine    bu- 
kLve'.  Mon.  sorb.  95.  —  Babin  dub,  ,mjesto,  i  sad 
na   nemu    krcnut ,   u   rcivnume  Knfnrii   od  Zadra 
k  jiigoistoku  okii  jeditoga  sahata.  duleko;  kaiii  da 
je  dmide   hilo    turskn,   dok  nije   Jankovic  Stojan 
istjenio  Tiirke  iz  Kofa.ra'.  Vtik,  rjer.  9t>  —  I)  luzi, 
pola   i   driuja  taka  nijesta :   Babin   lug.   kod  scla 
Grneareva    xiv    i-ijeka.    Mon.   sorb.   9.5.   drugi  je 
iiijesto  na  kom  je  sada  lirada  u  vracarskom,  srcsu 
hlizu  Biograda.  fJlasnik   19,  99.    —    Babino  po|e, 
u  Srhiji    a   okruyn   biogradskom.   Sr.   Nov.    1863. 
200.  —  Babina  aluga,   *(   Srbiji  ti   okrugti  kneze- 
vacknm.  Sr.  Nov.  1873.  259.  —  Babina  jaruga,  u 
Srbiji    u    okriigii,    smedererskoin.    Sr.    Nov.    ISGIj. 
300.  Himia  u  Bega]ici   u   okrugu.   biogradskum.  \i. 
Stojanovic.  —  Babin  kovanluk,  nijestu  pod  niroin 
n  vracarskom    srezti   bliza   Biugrada.  Glasnik  19, 
99.  —  Babin  grob,    »  Srbiji  u  okragn  sabai-kom : 
liiva   na  babinom    grobii.    Sr.   Nov.   1860.  515.  — 
■m)  jezera.  rijeke,  izrori :  Babino  jozero,  ,iiialo  je- 
ze.ro  navrJi   Velebita   bliza    Vhiskoya  grada'.  Vuk, 
ijec.    10a.   —   Babina   rijoka,    mjesto   na   ko)ii   sii 
nire  it  Srbiji  ii  okrugu  rudnickom:   niva  u  l)abi- 
noj  reoi.  Sr.  Nov.   18li9.  88.  —  Babina  vodioa,  ta- 
koder  mjesto  na  kom,  su  nive,  a  Srbiji  n  okrugu 
ra^evskom:  niva  ii  babiuoj  vodici.  Sr.  Nov.   1872. 
351.   534.   —   n)   imena  goraina,  brdima,  plani- 
nama :   Babine  gore   i   Babina  gora,   od   kuda  .se 
pripoi^ijeda   da   su   dosli  Hrcaii  u  sadasi'ie  sroje 
zemfe  (ridi  kod  bab|i):   Dojdose   iz    prik  Babinili 
gor  Hrvati.  P.  Vitezovic,  kroii.  53.  Dodose  Rvati 
od  gore  Baljine.  A.  Kacic,  razgov.  7.  —  druga  u 
Hrratskoj  blizu  Zagreba  i  Lupoglare,  pomine  se 
xiii   rijeka    u    spomeniku    latinski    pisanu:   Ba- 
bi(na)   gora.   Mon.   epis.   zagr.   1,   23.   —   Babina 
glava,  u  Srbiji  u  okrugu  jiirotskom.  Eat  15.  JI. 
D.  Miliievic,  srb.  825.   —   Babin  kuk,   brdo   kod 
Dubrornika:   S   brezujcima,   Krvavog  brda  i  Ba- 
bina Kuka.  Dubrovnik  18ti8.  176.  —  Babino  ma- 
silo,  brdo  u  Srbiji   u    krajinskom    okrugu  izmedu 
sela  Dobre   i   Majdanpeka.  M.   D.  MiUcevic.   srb. 
941.  Babin  nos,  visoko  brdo  u  Srbiji  na  istocnoj 
graniei.    M.  D.  Milicevic,   srb.  723.  825.    Glasnik 
19,  29B.  vidi,  i   na  po  se  Babui   most.  —  Babin 
grob,  u  Srbiji   blizu,   Biograda    izmedu  sela  Res- 
nika  i  Rusna,  ,mjesto  pod  nivom'.  Glasnik  19,  98. 
to  je  i.sto  sto  je  u   VuJ^oru  rjecniku    ,Babin  drob, 
brdo  kod  Resnika',  ali  se  sada,  ne  zove  tako,  ako 
se  kad  tako  zvalo.  —  o)  imena  nasejenih  mjesta, 
kao  Babin  do  itd.,  gledaj  na  po  se. 

BABIN,  adj.  sto  i>ripada  babi,  ridi  babov. 
samo  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  »,  Vii- 
kovu.  Babin  dvore,  moj  voliki  jade !  Nar.  pjes. 
vuk  1,  479.  Na  babina  kicena  zelenka.  3,  38. 
Krv  ne  ide  iz  babine  ruke.  3,  41. 

BABEN  DO,   Babina  dola,   m.   1.  selo  u  Herce- 


govini  blizu,  Graca.  Schem.  rag.  1876.  58.  —  2. 
selo  u  Boci  kotorskoj  kod  Budve.  hexa.  bok.-kot. 
1875.  24. 

BABEN  KAL,  Babina  kala,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BABIN  MOST,  Babina  mosta,  m.  selo  u  Ko- 
sovu  na,  Labu.  xvu  se  vijeka  pomine  kod  toga 
sela  most  od  kamena  i  o  nemu  priia:  Uz  Lab 
rijeku  obracaju,  i  sred  po}a  kako  more  od  ka- 
mena most  gledajn,  nos  da  je  babin*  to  govore, 
hudo  babe,  kojoj  s  zubi  Kobilovic  nos  odgrize, 
kad  Murata  cara  ubi,  ter  u  kudu  no  sakri  se, 
bivsi  ga  ona  iikazala  kletijem  Turcim  u  nevjeri, 
kojijeh  sila  bjese  ustala  za  junakom  u  potjeri.  J. 
Palmotie,  dubr.  177. 

BABIN  POTOK,  Babina  p(:)toka,  )/*.  1.  selo  u 
Hrratskoj  u  otockoj  Krajini.  Sem.  prav.  1878. 
64.  Schem.  segn.  1871.  29.  —  2.  u  Srbiji  selo 
jcdno  u  okrugu  kruserackom  i  jedno  a  okrugti  top- 
liikom.  K.  .lovanovid,  rec.  132.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

B.ABINA  GREDA,  f.  selo  u  Slaroniji.  Sehem. 
diac,  1877.  30.  U  Babinoj  Gredi.  I.  Zanicic  16. 

BABINA  LUKA,  /.  sdo  m  Srbiji  u  va{erskom 
okrugu.  K.  Jovanovic,  roc.  100.  U  Babinoj  Luci. 
M.  D.  Milidevic,  srb.  371. 

BABINA  POLANA,  ./:  sdo  u  Srbiji  u  vraii- 
skom  okrugu.  Sr.  Nov.  1879.   17(1. 

BABIiNA  RIJEKA,  /.  .selo  u  hrratskoj  krajini 
blizu  Kostajuiee.  Babina  reka.  S(-liom.  zagr.  1875. 
l.')3.  Som.  prav.    1878.  75. 

BARINAC,  Babinca,  »;(.  u  Hrratskoj  selo  jedno 
u  rarazdinskoj  i  jedno  u  belorarskoj  podzupa- 
niji;  pisu  ih  i  Babineo.  Scliem.  zagr.  1875.  112. 
12(i.  Pregled  47.  79. 

BAbINE,  babina,  /.  2'1-  vesele  o  porodaju.  Tako 
ec  bin  iiazrano  po  b,abi  prima^i,  po  nezinu  poslu, 
bab|oiin,  uzetoin  mjesto  samoga  porodaja  (isporedi 
babiti,  obabiiiati  se)    Dolazi  od  xvi  vijeka  Zajedno 
s  obieajem  da  se  nose  darovi,   medu  kojima  je  i 
jelo    i  pice;   izmedu   rjecnika  u  Belinu   ,o|>iiIum 
natalicium'    (127^),    u  Stulicevu    ,prandiiim    cjuod 
con.sanguinois   occasione    partus    paratur',    u    Vu- 
A'()r«  ,puer]iprium'  t  ..sahitatio  jjuorporae' :  prooinu 
Vukoru  znacenu  (porodaju)  nema  potrrde,  ne  do- 
lazi .samo,  nego  .se   u  ve-se^u   razumije   i   ono,   a 
drugo  je  u  stvari  jednako  s  Belinijem  i  Stulice- 
rijem,  sva  se  tri  samo  popunaju  medu  sobom.  — 
isporedi  babine.   —   Laka  jo  ta  sprava,    lirlo  mo 
sada  spravi ;  vjosta  si  pribitku  i  babinam  i  sto  je 
ta  sprava : . . .  pime  mi  bisake  darova  nalozi,  neka 
ti  na  sluzbi,  sesti'ice  pridraga,   pastijori   u  druzbi 
zahvalo  jodnaga,   M.   Drzio  444.   Stat   veselo    na 
babinam.    I.   A.   Nenadic,    nauk   131.    Na   babine 
sve  dovrvi,   pogace   se   tn   na\aiku,  kokosi    se  tu 
natuku,    cuturom   se   tu   klokoce.   V.  Do.sen  168. 
Onda  drugo  jato   cedno   vice   da  je   vrlo   zedno, 
vice  cacu  od  babina:   novi  caca!  nosi  vina!  169. 
Kad  su  Turci  Novi  poharali,   imala  sam  trideset 
godina,   od  tadar  su  trideset  i  sedam ;   ako  li  mi 
tome  ne  vjerujes,  a  ti  pitaj  l^ijanu  devojku,  koja 
mi  jo  na  babine  bila.  Nai".  pjes.  wl\.  1,  526.  B'jela 
vila  na  babine  dosla,  momo  Jovi  kosuju  don'jola. 
Nar.  pjes.  petr.  I,  50.  kad  ko  zapita  za  koga  koliko 
mu  je  godina  a  zapitani  hoce  da  kaze  da  ne  zna 
niti  mu  je  stalo  za  tijem,  odgovori :  Nijesam  mu  bio 
na  babinama.   Nar.  posl.    vuk.  217.    Babine   traju 
obicno  sedam  dana.   Za   tijeh  sedam  dana  dolaze 
danu  zone   na  babine   i   donose  cast   (n.   p.  pite, 
ustipke,  rakiju,  vino  itd.)  i  djetetu   darovo,  te  se 
caste    i   vosole ;   a  nocu   dodu    susjedi   i   susjede, 
poznanici   i  poznanice,   te   ,cuvaju   babine',   t.  j. 


BABINO 


UU 


BABO 


sjedo  svu  noii  kod  porodije  i  razgovaraju  ae  i  pjo- 
vaju,  a  osobito  tre?u  i  scdmii  noi''.  Tada  no  sniije 
lii  jodiio  znspati :  jer  drugi  jodva  fekaju  da  ^a 
ogai'C,  ill  da  mu  ])risiju  stogod  (kakav  droi'iak  ili 
citavo  e^obe)  za  lialiiH).  Na  babiiiama  pjovaju  sva- 
kojako  pjesme,  a  iieko  imaju  kojo  so  samo  tada 
pjevaju.  Viik,  rjec.  10.  Sto  se  babhie  iuvaju  oso- 
bito  .ledmii  noi;  sa  to  je  obiiaj  reel  unome  ,koji 
je  malo  siiludast:  nije  sedmu  noo  docuvan'.  Vuk. 
rje6.  10".  —  u  prenefiowm  s)iiislu  u  jcdnoga  jiinca 
mjesto  pOKte^e  porodiline:  I  dusoka  svoga  pazi 
(lijenac)  da  iz  iWga  no  izlazi,  kan'  da  mu  se 
sricn,  zgodi,  mlado  codo  da  porodi,  u  babinam 
svojim  smrdi.  V.  Doscn  248. 

BABINO,  n.  selo  u  Boani  blizii  Zctiicc.  Sclieni. 
bosn.  1864.  84.  moiebiti  da  je  isto  ii  jednom  spo- 
meniku  it  kom  se  nc  maze  blize  posnati.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  128. 

BABIXO  P(")r^R,  II.  selo  iia  ostroru  Mfetu,  po- 
■mine  se  od  xiu  rijeka.  Mon.  .sorb.  10.  JS'a  Mjetu 
u  Babinu  Po[u.  I.  Drzic,  iiauk  goiui.  KU.  i  sada 
je.  Splioin.  rag.  1876.  40. 

BABINSKI,  ndj.  1.  aiiilis,  bap-iki.  u  jednoga 
pisea  XVI  )'ye/i'«.Takovi  tati  i  razbojnici  je.su,  koji 
krivo  uce,  po  kutib  mise  sluzeci,  dijav]e,  smamiie, 
babinske  bozjo  sUtzbo  gori  narejaju.  Postila  1502. 
125*).  —  2.  Ho  pripada  bahinama:  u  jednoga 
pUca  prosloga  rijeka  ,caca  babiuski'.  oUic  koji 
ima  babiiie  u  kuci,  n  koga  su  babitie.  V.  Dosen  iv. 

BABINAEA,  /.  ridi  porodi|a.  L.  K.  Lazarevic 
M  Sapcu.  isporedi  babine. 

BABINE,  babiiia,  /'.  pi.  vidi  babine.  Od  piro- 
Uoga  vijeka ,  izniedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  .se  napomine  da  se  govori  u  Srijemu.  10^). 
Decica,  kojima  sam  babine  fuvao,  sad  su  oci  i 
matei-e.  D.  Obradovii!-,  bas.  374. 

BABISTA,  n.  pi.  neko  mjesto  kod  Prizrena  xiv 
rijeka.  Vinogradt  u  Babistiihb.  Glasnik  l.'i,  271. 
Danicid,  rjec.  3,  553.  isporedi  BabiSte. 

BABISTE,  n.  1.  selo  n  Srbiji  u  okrugu  niskoin. 
Sr.  Nov.  1873.  175.  —  2.  komad  zernje  u  Srbiji 
u  svrliskom  srezu:  Vinograd  u  Babistu.  Sr.  Nov. 
1867.  123.  375.  1868.  267.  1871.  27.  180.  1872. 
249.  420.  786. 

BABITI,  babim,  imj)f.  obstetrit-em  esse,  obste- 
tricaro,  babiiiti.  Od  xvii  vijeka,  izniedu  rjecnika 
u  Mikalinn,  lielinu  (544*),  Bjelostijencevu,  Vol- 
tigijinii,  Stulicevu  (gdje  je  i  ,uutricis,  lactantis 
mimus  exercere',  iemu  nema  potvrde),  i  Vukoiyii 
(gdje  .sc  dodaje  da  se  govori  u  Bisnn).  —  Pre- 
lazno:  objekat  maze  biti  porodifa  i  dijete:  Zene 
babe  jedna  drugu.  Vuk,  rjec.  l{fi>.  Kada  dode  vri- 
jeme  od  rodeiia,  posju  za  prorocicu  da  dijete  babi. 
Nar.  prip.  vuk.^  213. 

BABITI,  babim,  impf.  allicore,  vabiti.  —  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
cevu. —  Bice  postalo  od  vabiti  promijenivsi  v  na 
b  da  hi  se  izjednaiilo  s  glasum  u  drugom  slogu. 
Akcenat  je  stav(en  nc  samo  prema  vabiti,  nego  i 
za  to  sto  je  u  Stulica  zabifezeno  da  je  a  dugo. 
Vara,  grli,  Jubi,  babi.  J.  Kavanin  230.  pozabih 
svijeta  raskos,  koga  babih.  543.  Meni  soko  ubjeze 
na  narance  Bartolove,  ma  ga  podoh  babiti,  go- 
spode,  na  desnn  raku.  Nar.  pjes.  bog.  93. 

BAB,I-  glcdaj  babj-. 
BABK-  glcdaj  bapk-. 

BAB:^ACA,  /.  neka  igla,  neko  mjesto,  iieko 
bije.  —  Akc.  gen.  sing,  babjafie,  in.itr.  sing,  bab- 
}a56m,  gen.  pi.  bilbjaca.  —  Od  adj.  babji.  —  1. 
igla,  jamaino  koja  nema  iisica  nego  glavu  i  koja 
se  zove  i  batuska,  bocka,   bacenka,   Cioda.  samo 


XVI  vijeka  u  dva  pisca,  a  tadajejo^  siajalo  -bja- 
mjesto  -b]a-,  o  iemu  nidi  kod  bab|i.  mozc  biti  da 
je  za  to  nazcana  po  babi  sto  nije  jiraru  igla,  sto 
se  itom  nc  moze  siti,  nego  samo  pridjeli,  a  to 
mogu  ciniti  i  babe,  i  po  tome  nihora  maze  biti 
taka  igla.  Nc  dolazi  drugacije  nego  s  njecjw  igla: 
Pak  iglu  babjacu  na  kami  nagladi,  trnovu  ter 
dra6u  iz  pete  izvadi.  M.  Vetranic  2,  92.  Uprasah 
ga  sto  li  je,  tko  li  je,  i  re£e:  ja  sam  kovac  Vul- 
kan;  za  boga,  pomozi  me,  zacaparila  mi  se  je 
trnova  draca  u  i)otu.  Sjedoh  uza  A  i  uzeh  iglu 
babjacu,  i  slobodih  ga.  M.  Dr?,i6  415.  —  2.  mjesto 
ti  Srbiji  u  okrugu  krusevackom :  Livada  n  Bab- 
}a(5e.  Sr.  Nov.  1875.  538.  —  3.  urospermum  pi- 
croidos  Desf.  i  I'lcka  kisela  jabuka.  B.  Sulek,  im.  7. 

BAB^/AK,  m.  ime  planini  i  selu.  —  Od  adj. 
babji  (koji  vidi).  mjesto  -bja-  dolazi  prije  nasega 
vremena  -bja-,  o  cemu  vidi  kod  bab|i  ;  ii  nase  se 
vrijeme  po  liekim  krajevima  zamjenuje  glas  j  gla- 
som  j,  —  1.  planina  kod  Grahova  u  Ilercegovini, 
sada  u  Crnoj  Gori:  Od  Bab|aka  zelene  planine 
do  dno  Lisoa  visoke  planine.  Nar.  pjes.  vuk  4, 
441.  sa  j  mjesto  J:  Hajte  s  vojskom  u  Babjak 
planinu ,  udriceto  niz  Osjefienicu.  5,  325.  —  2. 
selo  u  Hercegoriiii  <i  Kolasinu:  Pa  opali  Babjak 
i  Drijenak,  pa  ti  ode  na  Lipovo  s  vojskom.  Nar. 
pjes  vuk.  5,  407.  prije  nasega  vremena  sa  -bja- 
mjesto  -bja-  ii  jednom  spomeniku  u  kom.  se  ne 
moze  znati  je  li  isto  selo  ili  kako  drugo :  Babjak. 
S.  Novakovic,  pom.  123. 

BAB^jANIN,  m  covjek  iz  sela  Baba.  M.  D. 
Miliievic.  Akc.  n  gen.  jjl.  Bab|S,na. 

BABlfiANKA,  /.  zensko  ce\ade  iz  sela  Baba.  M. 
D.  Milicevifi. 

BABLANSKI,  adj.  sto  pripada  Bablanima  a 
po  nima   selu    iiihovu  Bahama.    M    D.  Milicevic. 

BAB^jENE,  n.  munus  obstetricis.  isporedi  ba- 
biti. samo  Vukovu  rjecniku. 

BABIjjI,  adj.  sto  j}ripada  hi'ibi,  babin.  —  na 
kraju  je  -b}i  postalo  od  -biji  (slozeni  oblik  neg- 
dasnemu  notiiinaliioinu  -bij),  cemu  je  najprije  ot- 
palo  prvo  i,  te  je  glasilo  i  sada  po  nekim  kraje- 
vima gla.^i  babji,  jjo  torn  je  niedu  glasovc  bj  umet- 
nuto  1,  koje  se  .««  j  sa.itainlo  u  jedan  glas  \,  te 
glasi  babji.  —  Dolazi  nd  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  .^amo  u  Stulicevu  (,babii').  —  Dolazi 
samo  za  sto  god  sto  hi  pripadalo  ili  priliiilo  sta- 
roj  zeni  ili  starim  zenama,  kao  bapski,  i  n  ime- 
nima  hija  i  mjesta,  kao  habin  po  4.  —  1.  aniJis. 
bapski.  prosloga  vijeka  sa  -bj-  mjesto  -bJ- :  Odgo- 
vor  prilicniji  babjoj  pripovisti.  A.  Kanizlic,  kam. 
536.  To  .su  babje  izmisjene  varke.  J.  S.  Rejko- 
vi6.  kuc.  248.  —  2.  ii  imenima  bila  i  mjesta:  a) 
bife:  iieko  se  govori  i  sa  adj.  babin  (vidi  kod 
babin  pod  4,  a):  Babji  klimpac,  galanthus  niva- 
lis L.  Babji  stapi,  acorus  calamus  L.  Babji  tobo- 
lac,  sedum  telephium  L.  Babji  zub  i  babji  zubi, 
dentaria  L.  i  tribulus  terrestris  L.  Babja  dusa, 
thymus  serpyllum  L.  Babja  dusica,  thymus  ser- 
pyllum  L.  i  origanum  majorana  L.  Babja  rit, 
neka  gjiva.  ,Babije  uvo',  peziza  coccinea  Pers.  B. 
Sulek,  im.  6.  7.  i  Stulic  ima  ,babii  zubi',  ali  bez 
znaceiia.  —  b)  dio  karpatskih  gora  (vidi  i  kod 
babin) :  Na  sjevernu  stranu  od  svijeta  s  Pojacima 
Euse  imamo ;  Babjijeh  gora  nu  nas  smeta  veoma 
zestok  put.  I.  Kanavelic,  iv.  11.  Dunavska  po- 
krajina  simo  i  tamo  Babijeh  gora.  J.  Kavanin 
239.  —  cj  Bablja  pad,  /.  mjesto  kod  sela  Jabla- 
nice  u  Srbiji.  M.  D.  Milicevic,  srb.  880. 

BABNE,  vidi  kod  banuie. 

BABO ,  m..  otac.  Akcenat  se  mijena  u  roc. : 
babo.  —  Od  tur.  baba.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka 


BABOGREDAC 


135 


BABTJLIKOV 


(toga  vijeka  samo  u  jednoga  pisca;  rijec  toga 
znacctia  lead  hi  hila  narodna,  dolagila  hi  ra>iije), 
izmedii  rjecnika  !<amo  u  Viikovu.  isporedi  bdba, 
baba|ko,  babajko.  —  Ali  babo  al  baba}ko  al  se 
zoves  stari  babko.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  144.  Babo 
jesi,  jere  rodis  svaku  radost  i  veselje.  145.  Daj, 
voli,  da  ucinimo  kao  i  iias  babo.  F.  Lastiic,  ned 
905.  Tvoj  babo,  sto  te  rodi.  V.  Dosan  BO.  Babo 
ti  je  dobar  jimak  bio.  J.  Krmpoti<'',  iiial.  4.  Nego 
mu  se  ne  pokloiii  babo  Janko  vojevoda.  Nar. 
pjes.  mtkl.  beitr.  1,  4t).  Dosuja  se  careAacu  Mujo, 
ter  je  babu  svomu  govorio.  Nar.  pjes.  bog.  262. 
Majka  dade,  a  babo  lie  dade.  Nar.  pjes.  viik.  1, 
368.  Kade  ti  je  babo  pocinuo.  2,  189.  Nisi  koua 
od  baba  dovela.  2,  523.  Kad  sam  tebe  ii  baba 
prosio.  2,  554.  Na  skut  ga  babii  raetala,  babo  ga 
ne  ce,  ter  ne  ie.  1,  202.  Neka  nosi  staru  babu 
niome.  2,  559.  A  kad  babu  casu  dodavase.  2,  23. 
Siina  deca  baba  poslusase.  2,  287.  Tu  je  svoga 
iiahodio  baba.  4,  162.  O  nas  babo,  .stari  Jug-Bog- 
dane!  2,  184.  —  tako  xe  govori  i  hrnniteju,  po- 
ociiim:  A  moj  babo,  patrijaru  ISavo.  Nar.  pjes. 
viik.  2.  73.  Poofime,  bez  grijeha  babo.  Bogisic 
zbor.  207.  —  i  snaha  sore  svekra  baboni  po  nmsu. 
■isporedi  baca,  basa:  No  smijem  baba  docekat', 
svekra  baba  oceS}at'.  Nar.  pjes.  vuk.  hen-.  253. 
Nova  nilada  zove  starije  djetice  nekoga  takom,  ne- 
koga  babom.  Vuk,  ziv.  153 

BABOGEEDAr;  BabcSgreca,  m.  covjek  iz  Tfa- 
hitie  gredc.  dolazi  kao  prezime:  M.  Babogi-edac. 
Schem.  diac.  1877.  66. 

BABOLICAN,  babilifiua,  adj.  u  lien  kao  haha, 
vultu  anili.  samo  u   Viikovu  rjecnika. 

BAB0LU(5aNIN,  m.  covjek  iz  sela  liahine  Lake 
u  Srhiji.  M.  D.  Milicevic. 

BABOLUCANKA,  ./".  zeiisko  ce(ade  iz  Bahiiie 
Lake.  M.  D.  Milicevir. 

BABOLUCKl,  adj.  .ito  pripada  selu  lUdiinoj 
Luci.  M.  D.  Milicevic'^ 

BABO^AC,  babojca,  in.  nekakra  trura.  i!.  Su- 
lek,  im.  7. 

BABONOZIC,  m.  prezime.  xv  i  xvi  vijeka.  Od 
iniena  .■ilozenoya  od  baba  i  nega,  koje  hi  glasilo 
u  staro  vrijeme  BabonPgt,  ali  samo  ne  dolazi  (a 
moze  bin  da  je  isto  u  spomeniku  latinski  pisanom. 
XIV  vijeka :  a  Johanne  Babonigh.  Mon.  ep.  zagr. 
2,  6.  Stepliani  bani,  filii  Babonig.  70) ;  o  je  pred 
X  zamjeiia  glasn  siarom  e.  isporedi  Bratouozici. 
—  Miklous  Babonozio.  Mon.  croat.  167.  Knez 
Ivan  Babono^ic  (,Babonosich').  257. 

BABOPLACA,  /'.  vidi  baboplata.  samo  a  Stu- 
licevu  rjecnika.  hice  nacimno  za  rjecnik. 

BABOPLATA,  /.  jilata  dojkini,  miti-icia.  samo 
u  Belinu  rjecniku  uz  babacka  plata  i  dojnicka 
plata  126^.  hice  nacineno  za  rjecnik. 

1.  BABOE,  Hi.  neka  huba  po  vrtlima  koja  pod- 
griza  zelen.  JVI.  Pavlinovic.  —  Korijeii  bab  na- 
dati  se,  napeti  se.  i.'<poredi  pod  2  baba. 

2.  BABOE,  m.  vidi  blavor,  od  koga  ce  hiti  i 
postao  izguhipsi  1  *  promijenivsi  v  na  b.  samo  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  Piska  zmija,  kad 
ih  babor  vija.  Osvetn.  2,  35. 

BABOSELAC,  Baboselca,  Bab6seoca,  )«.  2>rez- 
ime.  M.  Baboselae.  Schem.  diao.  1877.  64. 

BABOSUK,  m.  domazet,  ozenen  udovicom.  samo 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  napomine 
da  se  tako  zove  a.  Hrvatskoj  portig(ivo.  V.  Bogi- 
sic, zbor.  274.  isporedi  ujez,  pripuz. 

BABOSKA,  /.  neko  mjesto:  Baculica  nas  don 
Petar  opat  gospe  od  Baboske.  J.  Kavaiiin  92. 


BABOTINAC,  Babotinca,  m.  vidi  Babotinci. 

BABOTINCI.  Bab6tinaca,  ni.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  toplickom,  srezii  prokupackom.  Sr.  Nov. 
1879.  176.  wjestani  govorc  i  u  nom.  Babotince. 
Pomine  se  prosloga  vijeka,  i  to  a  sing. :  Ot  Ba- 
botinca. Glasnik  49,  12. 

BABOTOK,  m.  selo  «  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
belovarskoj.   Pregled  78.    Schem.  zagr.  1875.   157. 

BABOTESOVINA,  f.  berberis  vulgaris  L.  B. 
Sulek,  iin.  7.  ispioredi  siiiisii-  (div}i),  cepcezac 
(niali);  bavkoviua. 

BABOV,  adj.  ocin.  isporedi  babo.  samo  a  nase 
vrijeme,  izmcdu  rjecnika  sa;mo  u  Vukovu..  Da  te 
dvori  u  babovu  dvoru.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  462.  Daj 
mi,  majko,  komad  Jeba  babov.  2,  189.  I  on  jase 
doga  babovoga.  2,  176. 

B  A  BO  VANE,  n.  nutricu  muneris  exereitiuin. 
samo  II  rjecnicima  Staliceru  i  Vukova.  isporedi 
babovati. 

BABOV  ATI,  babujem,  impf.  nutrieem  esse,  biti 
haha,  i  to  dadifa  Hi  dqjkina,  djecu  cuvati,  ne- 
gorafi.  U  iiase  vrijeme,  izmcdu  rjecnika  samo  u 
Stuliceva  i  Vukovu  (gdje  se  napomiije  dajte  go- 
vori a  Dubrovniku).  —  a)  neprelazno:  Sto  je 
podnijela  (mati)  noseei,  radajuci,  dqjeci,  babujuoi 
(,babovajuci').  A.  Kalic  353.  Djetetu  babovati. 
Vuk,  rjoc.  lO'i.  —  h)  prelazno:  Ona  dragovojno 
babuje  djecu  .svojo  mlado  druge.  V.  BogiSic, 
zbor.  187. 

BABOVIO,  m.  1.  fko  je  onaki  kaki  ma  je  i 
otac,  pati'i  simillimus:  On  jo  babovic,  t.  j.  on  je 
kao  i  otac  mu.  Vuk,  rjoc.  lO'J  (gdje  se  napomine 
da  se  guvori  «  Boci).  —  2.  prezime,  koje  ce  hiti 
I  post  a  to  jjti  I'orjeka  koga  sa  osim  ncgove  djece  i 
drugi  (udi  zeali  babo.  Marku  BaboviAu.  Prot. 
sab.  mag.  25.  Ne  za  boga,  Babovif  Jovane !  Nar. 
pjes.  vuk.  4,   118. 

BABOVINA,  /.  ludi  o6evina.  —  s^nai  a  nase 
vrijeme.  u  rjecniku  ni  jednom..  1.  mjesto  gdje  komu 
otac  zivi,  gdje  se  tko  rodio,  kuca  oci^m :  Da  idemo 
mojoj  babovini  do  Ki'uscva  sla^mu  car  Lazaru. 
Nar.  pjes.  petr.  3,  233.  —  2.  zem(a  ocina,  drzava, 
koja  od  oca  ostane  sinu:  No  eto  ti  babovina 
tvoja  (Karavlaska  i  Kai'abogdanska).  Pjev.  crn. 
63.  To  je  tvoja  babovina  bila  (Bosna).  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  76.  C'arevina  tvoja  dedovina,  kra}evina 
tvoja  babo\'ina.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  64.  —  3. 
imane  koje  od  oca  ostane  djeci.  More  1'  nama 
jedna  (liula  hlaga)  dopadnuti  od  ^miraza,  tvoje 
babovine?  Nar.  pjes.  petr.  3,  233.  Sto  im  od  oca 
ostane  zovu  babovina.  V.  Bogisic,  zbor.  116. 

BABRI^iANIvA,  /.  nekaka  tresna  kao  rskavac.  B. 
Sulek,  im.  7  (.gelbe  kuorpelkii-sche'). 

BABS-  glednj  baps-. 

BABS-  gledaj  baps-. 

BABUIN,  m.  simia,  vidi  majmun.  Od  tal.  bab- 
buino  (pavianus).  Samo  u  Mikafinu  rjecniku. 

BABUKIC,  m.  prezime.  V.  Babukic,  hnizevnik 
nasega  rremena.  od  rijeci  koja  sama  nije  u  obi- 
caju  a  koja  hi  mogla  hiti  nacinena  od  baba  Hi 
od  babo. 

BABULICA,  /.  if  zagoneci :  Oucerice  cucere  pod 
bobote  na  zemji,  cucerice  dolaze,  babuUce  odnose. 
Vuk,  rjec.  19''.  763*.  isporedi  babu[ak. 

BABULIN,  m.  prezime  u  Dubrovniku.  Jedan 
bog,  jedan  Rim,  jedan  Matko  Babulin.  Poslov. 
danie.  37. 

BABULINOV,  adj.  sto  pripada  Bcdndinu.  Mihu 
Babulinovu.  M.  Bunic  3. 


BABULNAK 


136 


BABUftlNA 


BABULNAK,  m.  carliiia  L.  R.  Sulek,  iiii.  7. 
I'.s'/iorCf//  luiiv)ak,  jmpava. 

BABI'^jAK,  III.  II  zagoiiclkaiiia:  a)  o  jahiici: 
Pndo  luu'i  babiijak,  usrabi  ga  nas  bambrak,  s  Aega 
s|usti  nijosiiiu  pa  ga  sjjiomi  u  Icsiiiu  (,misli  se 
jabuka  kad  padno  saina,  pa  jo  doto  uzmo  i  izcde'). 
Nar.  zagoii.  nov.  72.  —  h)  o  Jajii :  Rodi  baka  ba- 
bu)aka,  pa  so  nad  I'lim  bani  a  pjpsnom  so  inaiui 
(Icokos  i  jaje).  9;!.  —  ixpnn'di  babulica,  babu- 
]itii  se. 

BABU^ITI  SE,  bab\i|iiii  .<o,  iiiipf.  seiisim  cras- 
sescere,  crassum  fieri,  di'hjati.  saiiio  u  Stitticevu 
rjeiniku.  —  postaitcin  mose  hiti  od  kor.  bab,  na- 
diinati  se,  napinati  se,  siriti  se.  isporedi  babujak, 
babulica. 

BABUN,  babi'ma,  m.  1.  odmetnik  od  vjere  tako 
svan ;  zi-ali  ,«/  se  I  bogomili.  pnminii  .ie  od  xiv 
I'ijeka.  i.'iporedi  babuii.ski.  dolazi  samo  u  pi. :  Posla 
jego  na  bezboznj'jo  i  pogaiivje  babuiiy.  Glasnik 
42,  181.  Otr.  bezboziiylu,  i  bledivylii.  prokletybt 
babunt.  181.  Babniii.  182.  Zli  jevctiei  trtklcti  ba- 
bunije.  Gilasiiik  20,  17;-5.  ,1  sad  u  Hercegovini  go- 
vore  za  liekc  babuiie  da  su  bill  bezvjeran  narod', 
rece  jeduii  Ncresiimiiiii.  —  Jinc  ce  iiii  hiti  od 
babe,  i  tako  ie  bid  na.:vani  sa  to  sto  se  iisiiiialo 
da  SH  till  u  rjerovai'm  hapske  {jatiie.  —  2.  ime  is- 
voru  neydje  it  Hercegoviiii :  Babmi.  Schem.  herceg. 
1873.  17.  bice  iiazvan  po  kakovom  babunu  prvoya 
znacey'm. 

BABUNA,  ,/'.  iiiie  planinama;  postai'iem  od  babe 
(stare  zene)  kau  xto  je  i  sama  baba  irrie  plani- 
nama, Hi  iiioie  bid  od  babiina.  1.  planina  iziiiedii 
Prilipa  i  Vclesa,  u  kojoj  je  ■maiiastir  Treskarac 
imao  zeiiije:  pomine  se  xiv  vijeka:  U  Bogomili 
V  Babune  stasL.  Glasnik  13,  371.  Selo  vi  Babnne 
Homorene  s  Tehovomt.  11,  134.  oba  su  sela  i 
sada  ondje:  Tjehovo  (na  karfi  ,Teovo-)  na  rijeci 
Babunici  i  blizu  I'lega  Homoraiii  (na  karti  ,Mo- 
ran')  —  2.  driiya  ce  hiti  Babuiia,  ii  kojoj  je  crkra 
prizreniika  iiiiala  zeiii^e,  i  to  negdje  kod,  izvora 
rijeke  Istoka  iie  daleko  od  Feci  k  sjcreroistoku: 
pomine  se  takoder  xiv  vijeka:  katunii  Pinusin- 
cinia  recene  crkve  isla  je  meda  u  Babunu.  Glas- 
nik 15,  297.  taj  se  katun  pomine  meda  katunom 
iSinajicimu  a  Hvosmi  i  katunom  Draijolevcima, 
a  blizu  I'lih  sela  Bijelo  Po]e,  Istok  i  Criiacki  brod, 
a  fa  su  sva  tn  nijesta  i  sada  kod  izvora  rijeke 
Istoka. 

BABXTjSfCI,  Babunaea,  m.  pi.  .selo  u  Iloci  ko- 
torskoj.  Sem.  bok.-kot.  1885.  18.  Eepert.  dalm.  39. 

BABIJNIJA,  /.  kao  neijerija  Hi  nijediia  rjera: 
goneci  koga  od  sebe  rece  se  u  Hercegovini :  idi,  pvo- 
kleta  babunijo!  Bece  jedan  Nevesinanin. 

BABUKSKI,  adj.  Uo  pripada  Babuiiima.  Kto 
rece  babuntskii  rect,  aste  budett  vlastelini.,  da 
platitb  100  perperb,  aste  li  sebrt,  da  platitt  12 
perperL,  i  da  se  bijett  stapijemt.  Zakon.  dus.  3(i. 
na  torn  iiijestii  ,babunska  rijec'  ne  ce  hiti  drugo 
nego  sto  god  sto  su  habuni  vje.rovali  i  gororili. 
Vernjuste  babunskuju  veru.    Glasnik  29,   173. 

BABUE,  m.  Bavarus,  covjek  iz  Bavarske.  samo 
II   Viikovu  rjeiniku. 

BABUIIA,  /.  buba,  rak,  sesarka  i  drugo.  — 
Akc.  gen.  sing,  bibure,  instr.  .ling.  biiburom,  gen. 
pi.  babura.  —  Korijen  bab  naduti  se,  napeti  se; 
isporedi  pod  2  biiba,  od  koje  je  i  postala.  —  1.  kaka 
god  buhiea  Hi  ervic,  vermimilus.  samo  u  Belinu 
rjeiniku  123''.  —  2.  buba  koja  se  zove  i  babica  i 
babuSka,  milipeda.  «  rjeinicima  Mikajinu ,  Be- 
linu (573a),  Bjelostijcnievu  i  Sttiliievu.  —  3.  me- 
kakav  rak.  L.  Zore,  rib.  22.  isporedi  2  biiba.  — 
4.  .sesarka,  galla,  isporedi  babuska,  babui-ica.  llvala 


ti,  zote,  i  ko  te  je  rodio !  imao  jo  i  koga  roditi, 
sve  od  loze  grozd,  a  od  Susi'ia  babura.  Magaz. 
dalm.  1851.  84.  —  5.  retinaculum,  ,drvo  ivrsto  na 
vratima,  u  koje  se  tjera  zasunka,  koja  se  osobitim 
kluiem  otvora'.  P.  Braiitner.  —  U.  zemlana  pei 
jednostania,  bez  peci'iaka.  .samo  u  Vukoru  rjei- 
nikn.  —  u  poslednem  znaienu  moze  biti  da  nije 
istoga  postaiia  kojega  je  u  prednima  nego  od  Ba- 
biu-,  ako  su  kaki  jiidi  iz  Bavarske  najprije  po- 
icti  graditi  take  peii  ondje  gdje  se  tako  zovu. 

BABURA(;A,  /.  bufo,  velika  krastava  imgasta 
zaba,  koja  ne  zivi  n  vodi  nego  na  suhu  po  ja- 
mama.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  isporedi  babu- 
I'iiia,  zapuhaca.  —  Korijen  bab,  naduti  se;  ispo- 
redi babura,  od  koje  je  i  postala.  —  Gdjekoji 
kaH'Ai  da  6e  onome  uuirijeti  mati  koji  ubijo  babu- 
ra£u;  ako  li  bi  je  ko  noliotico  iibio,  on  vaja  da 
p}une  na  nu  rekavsi ;  ,pi !  tvoja  mati  prije  umrla 
nego  moja!'  Vuk.  rjet.  lOb.  tako  se  govori  moze 
hiti  za  to  Mo  se  inisli  da  .se  kako  icfade  promet- 
nulo  u  tu  zahu. 

BABURA  ST,  adj.  anilis,  kao  u  babe;  u  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena.  Ovo  jo  lice  baburasto, 
klopavo.  S.  Lubi5a,  prif.  140. 

BABURICA,  /'.  buba  mara,  sesarka  i  drugo. 
—  Akc.  gen.  sing,  baburice,  instr.  sing,  babv'iri- 
coni.  gen.  pi.  baburica.  —  Postanem  je  dein.  ba- 
bura, koju  vidi.  —  1.  buba  mara,  coccinella  sep- 
tempunctata,  isporedi  babe,  u  nase  vrijeme.  Muska 
deca  ili  momSad  uhvate  babui'icu  pa  je  ostave  na 
dlan,  a  ona  pocne  mijeti  uz  prst  pa  s  prsta  malo 
poletne,  te  kad  je  vidi  da  niili  pocne  govoriti : 
babe  baburice  . . .  kazi  mi,  ne  lazi,  de  cu  se  ja 
ozeniti.  V.  Vrcevic,  igre  04.  —  2.  gaUa,  .se.sarka, 
.siHka,  babura,  babuska.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku. —  3.  u  zagoneci  o  jaju :  Cui'^erice  cucere 
pod  bobote  na  zemji,  cu6eri<^,i  dolaze,  baburice 
odnose.  Nar.  zag.  nov.  87.  isporedi  babulica,  ba- 
bu}ak. 

BABURESfA,  /.  1.  augm.  baba,  pogrda  bahi, 
staroj  zeni.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Vukovu.  Poslao  si  baburinu.  Nar.  prip.  vuk.'' 
245.  —  2.  vidi  baburaca.  .s-  kojom  je  jednoya  ko- 
rijena.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  —  3.  salvia  ver- 
tioillata  L. ;  babiu'iiia  mala,  salvia  verbenacea  L. ; 
baburina  velika,  salvia  pratensis  L.  B.  Sulek,  ira.  7. 

BABURSKA,  /.  adj.  Bavaria,  samo  u  Vukovu 
rjeiniku.  isporedi  baburski. 

BABURSKI,  adj.  Bavarorum ;    u  naSe  vrijeme. 

izmedu  rjeinika   samo  u   Vukovu.   Na   te  ide  sva 

i  sUa   baburska  . . .    Pomoci    vam    poslati    ne  mogu 

od  veliki  baburski  topova  . . .  Sto  govore  baburska 

gospoda.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  lO^i. 

BABUSKARA,  /'.  augm.  biiba,  pogrda  bahi  (.sta- 
roj zeni).  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  isporedi  ba- 
buskera. 

BABUSKERA,  ./'.  vidi  babuskara.  Babuskera 
se  pope  k  begu.  M.  D.  Milicevic,  vec.  127.  Babu- 
skera izade  pred  I'lili.  304.  Babuskera.  B.  Musicki. 

1.  BABUSA,  /'.  augm.  baba;  pogrda  bahi  (sta- 
roj zeni),  babetina.  samo  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  Vec  ste  ovu  zemju  svu  usmrdeli  s  va- 
sim  babusam  i  s  nihovim  fabulama.  Magaz.  dalm. 
1851.  41. 

2.  BABUSA,  m.  hg^i.haho.  samo  ujednoj  pjesmi 
nasili  dana.  Svomc  babi  pojubio  ruku, . .  babuSa 
ga  sjede  uz  kojeno.  Nar.  pjes.  petr.  3,  90. 

BABUSEVAC,  Babiise.vca,  in.  selo  ii  Srbiji  u 
okrugu  pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BABUSINA,  /.  inguen,  poboiina.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku.  Korijen  bab  nadimati  se. 


BABU§KA 


137 


BACATI 


bAbUSKA,  /.  1.  hitba  koja  .ve  zove  i  babica  / 
babura.  milipfda.  ii  rjeimkii  Belinu  (573^),  Bje- 
losfijencevu  (5*)  (  Stidicevu.  —  2.  galla,  sesarl'a, 
babura,  baburica.  u  Vtikovu  rjecniku  (gdje  se  do- 
daje  da  sc  yovori  u  Boci).  —  3.  novae,  koji  se 
zove  i  bapka  {vidi  hid  bapka).  L.  Mrazovic.  — 
U  oba  prra  znaiena  korijen  bab,  nadiiinifi  se:  o 
snacenu  pod  3  vidi  bapka. 

BABUSTINA,  /.  hapski  posao,  hexposlica,  inep- 
tia  aiiilis  Hamo  u  nase  vrijeme,  hniedu  rjecnika 
saino  u  Stidicevii  (res  nanci).  To  sii  ti  sve  babu- 
stine,  u  to  nema  sc  vjerovati.  M.  Vodopic,  dubr. 
1868.  205.  —  Postanew  od  adj.  babuski,  koji  tiije 
u  obicaju  a  koji  je  od  subst.  babuSa  (rkli  1  babida). 

BAG,  ncpoznata  znaiena,  i  poxtana:  ti  jednoj 
2>oslovici  prosloga  rijcka:  Netko  bac,  netko  mac, 
ne  zna  inn  se  ni  otac.  Poslov.  danic.  85.  —  u 
jednoj  pjetimi  nasega  vreineim  dolazi  kao  nadimak: 
Bac-Vuksane  i  s  liim  Hak-Sabaue.  Ogled,  sr.  459. 

BACA,  /.  tat.  bazza,  karte  knje  se  dohijii  vecom 
kartom  u  igri  i  po  nima  sreca.  prostoga  vijeka: 
Nije  mu  bace.  Poslov.  danic.  82. 

BACAC,  bacaca,  in.  koji  bacu,  jaculator.  u  nase 
vrijeme:  Bacac  mora  uzeti  dva  pijka  i  opet  doce- 
kati  onaj  ozgo.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  3,  14. 

BACAKANE,  ?(.  jactatio.  smiio  »  Vukoru  rjec- 
niku. isporedi  bacakati  se. 

BACAICATI  SE,  bacakam  se,  riiipf.  jactare.  — 
od  bacati.  —  dolazi  od  prosloga  vijeka  (vidi  pod 
b),  izmed'u  rjecnika  samo  u  Vtikovu.  —  a)  u  pra- 
vom  smislti :  s  instr.  mjexto  objekta  i  bez  I'lega : 
Bacakati  se  nogama.  Vuk,  rjec.  18^.  Covjek  do- 
kolan  lezi  i  bacaka  se  nogama ;  i  ribe  se  u  vodi 
bacakaju.  .T.  Bogdanovic.  —  b)  u  prenesenom 
.fmislu,  raziiielati  se  u  oholosti :  Koji  se  pofinu 
bacakati,  sve  oko  sebe  |)rezirati.  T>.  Obradovic, 
bas.  274. 

bAcA^;KA,  f.  jactus,  dio  igre  pijaka.  n  nase 
vrijeme,  izinedu  rjecnika  samo  u  Vtikovu,  all  bez 
znaiena.  Sad  ide  bacajka.  Ona  se  igra  ovako: 
tizmu  se  u  saku  svili  pet  ])i|aka  pa  se  jedan  baci 
u  visinu  a  ona  fetiii  poloze  na  zeni|u,  i  ulivati 
■se  onaj  sto  je  baien,  on  se  na  novo  baci  n  vi- 
sinu. i  za  to  vreme  zgrabe  se  ona  cetiri  sa  zemle, 
pa  se  okrene  saka  te  i  onaj  ozgo  uln'ati.  M.  D. 
Mili6evi6,  ziv.  .S,  15. 

BACANI.TA,  /.  recusatio,  odrlcai'ie.  samo  u  nase 
rrijeme,  samo  s  biVcati  (od  iega  je  i  piostalo}:  ri- 
jetko  u  jednini.  isporedi  baoati  (odgovarali).  Kad 
se  Stojan  oda  sna  prenuo,  al'  ga  rusa  glava  za- 
bolila,  Stojan  |ubi  rijec  govorio :  Andelijo,  vjeru 
ti  zadajem,  bog  de  dati  da  6e  dobro  biti!  bas 
k'o  da  sam  |ubo  izgubio  iz  percina  moci  od  po- 
moci.  Nemu  Juba  baca  bacanije:  ne  budali,  mili 
gospodare,  u  glavi  su  moii  od  pomoii.  Nar.  pjes. 
j\ik.  270.  Prod'  se,  bane,  bacat'  bacaniju.  305.  A 
pita  je  Mihat  harambasa :  kazi  meni  sto  je  Savi 
bilo.  Nemii  bula  baca  bacanije.  Kada  vidi  Mihat 
harambasa,  on  poteze  trostruku  kangiju.  584.  Al' 
.sto  bi  vi  bac'o  bacaniju?  Osvetn.  3,  153. 

BACAN,  bilcna,  m.  nassae  genus,  ,kosar  (kao 
kaiica  bez  i  jednoga  dnaj  ito  se  po  vodi  liaca  te 
se  II  lieiiiu  riba  hvata'.  saiiio  u  Vukovu  rjeiniku. 

BACANE,  n.  jactus.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  u  Belinu  (341i>),  Stuliievu  i  Vukovu.  Od  ba- 
cana  tvojije  dobrije  djela  po  vitru  od  isprazne 
slave.  M.  Radnic  35.  Sijac  pod  svakim  bacanem 
palac  u  saku  utisne.  I.  Jablanci  fj9.  Hitaiiem 
ili  bacanem   kocke.  I.  VeUkanovic,  upuc.    1,   429. 

BACANE,  n.  punctio  lenis.  od  bacati.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku. 


bAcATI,  bacam,  impf.  jacere  (jacio),  liitati,  me- 
tati;  isporedi  baciti  i  baciti.  —  Akcenat  se  mijena 
u  praes.  1  i  2  mn.  bacamo,  bacite;  aor.  2  i  3 
jed.  baca;  i  part,  piass.  bilcan;  na  prvom  slogii 
bez  promjene,  a  drugi  je  slog  dug  osim  praes. 
sing,  jos  u  cijelom  imperf.  bacah,  u  cijeloin  im- 
perat.  bacaj  ;  part,  pract.  act.  bacav,  bacavsi;  tako 
treci  slog  u  praes.  3  mn.  bacaju,  part.  2'raes.  ba- 
cajuci.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka  (vidi  da{e  prvi 
priinjer),  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (samo 
slozeno  sbaciti),  u  Belinu  f341''  .«  dugim  a  u  pr- 
voiii  .-ilogu),  Bjelostijenievu,  Voltigijinu,  Stuliievu 
(s  dugim  a  m  prvom  slogu)  i  u  Vukovu.  —  Po- 
staiia  jos  tamiia:  maze  biti  od  korijena  bhak, 
koji  u  nekim  jezicima  dolazi  u  znaieiiu  vezati 
(Fick  2,  103)  a  biie  se  razvio  od  kor.  bha,  uda- 
rati,  koje  ce  znaiene  biti  preslo  preko  zbijati  i 
stezati  II  vezati.  a  znaiena  vezati  i  bacati  mogu 
stajati  jedno  uz  drugo  onahi  kako  je  livatati  i 
bacati  u  liitati;  isporedi  bociti  se,  beciti,  bakati, 
bakjati,  baknuti  (od  kojega  ce  poii{cdnega  biti  i 
postalo  bacati  razvivsi  korijena  samo  jednu  sfraim 
znaieiia,  kojeiiui  je  driiga  .■<trana,  hratati,  ostala 
u  baknuti);  ali  svemii  tomu  treba  jos  potrrde. 

1.  prelazno:  a)  sto  se  baca  odvaja  se  od  onoga 
koji  baca,  a  baca  iovjek  livativ  rukom  Hi  tisnuv 
rukom  ili  iiogom :  Koji  baca  kamen  u  visinu.  M. 
Radnic  130.  Bacase  na  nega  kameiie.  214.  Ter  bi 
prid  nega  (idola)  krune  bacali,  kano  da  su  od 
riega  imali.  S.  Margitic,  fala  123.  .Ta  vas  u  je- 
zero  ogneuo  od  sumpora  bacam.  L.  Terzic,  pokr. 
267.  Bacamo  kipove  ine,  ke  srjetamo.  J.  Kavanin 
501.  Pakao  je  misto  strahovito,  gdi  on  baca  vazda 
stanovito  sve  griSnike.  L.  ^jubuski,  pis.  18.  Vece 
kruha  vaSim  psom  bacate  neg  ubogim  iskrnim 
dilite.  35.  Bacati  koga  zvijorinia.  A.  d.  Bella,  I'jec. 
341''.  Odkrije  kucu  i  baca  doU  lis.  A.  Kadcic,  bog. 
20.  Kamen  ne  ima  u  sebi  kriposti,  nego  uzima 
od  onoga  koji  ga  baca.  A.  Bafid,  ist.  32.  Juda 
oti  opravdati  svoje  pomankaAo  bacajuci  one  sre- 
bn'iake.  .T.  Banovac,  pred.  22.  MuSku  dicu  naredi 
u  Nil  bacati.  E.  Pavii,  ogled.  97.  Bacavsi  na  nega 
kameiie.  272.  Neka  promotre  pseto,  koliko  je  harno 
dobi'ociniocu  svomu,  koji  mu  kostice  baca  i  ko- 
madice  od  trpeze.  F.  Lastrii,  ned.  388.  Malu  dicu 
izdirahu  materam  iz  ruku,  pak  i(h)  raskidivahu 
i  psom  bacahu.  A.  Kaci6,  razg.  7.  Bi  potribno 
bacati  iz  broda  sve.  A.  Kacic,  icor.  202.  Bacajuci 
na  tie  idole.  320.  Tare  case,  baca  zdile.  V.  Dosen 
172.  Ko  baca  stinu  svi-hu  sebe,  va|a  da  mu  pane 
na  glavu.  N.  Palikuca  66.  Uzese  kamene,  da  bi 
bacali  na  liega.  J.  Matovic,  kat.  xxi.  Bacala  Toda 
jabuku.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  289.  I  pred  nega  sitno 
trne  baca.  1,  538.  Topuzinu  u  oblake  baca.  2, 
406.  Golu  sabju  baca  pod  oblake.  3,  196.  Prstima 
prihvata  za  svoje  hajine,  kao  da  ih  od  nesta 
iisti,  i  ono  baca  na  zemlu.  Vuk,  nar.  pjes.  1, 
184.  Uzme  svako  svoj  stap  po  sredini  jia  uda- 
raju  okomice  u  zemju  i  tako  redom  bacaju  sta- 
pove  s  jednoga  mjesta.  Vuk,  ziv.  276.  Za  koje  od 
onijeh  djela  bacate  kamene  na  me?  Vuk,  jov.  10, 
32.  Bacahu  prah  u  nebo.  Vuk,  djel.  22,  23.  — 
kapa  .se  s  glare  baca  u  vis  ili  na  zemfu  od  ra- 
dnsti:  Knigu  stije,  od  mila  se  smije,  samur-kal- 
pak  k  vedru  nebu  baca.  A.  Kacii ,  razg.  119. 
Kapu  skide,  na  zemju  je  baca,  pa  Cupica  u  ruku 
pojubi.  Nar.  pjes,  vuk.  4,  275.  —  strijele  se  ba- 
caju kad  .se  strijela  ;  isporedi  metati:  ii  prenese- 
nom  smislu:  Nenavidne  te  on  strile  baca.  V.  Do- 
sen 134.  Takve  i  jos  |uce  strile  baca  bisan  prama 
bogu.  185.  vidi  dale  pod  d.  i  f.  —  preiiia  strije- 
lama  baca  .se  *  .ito  je  mjesto  nih  nastalo,  t.  j. 
znia  iz  topova  i  pusaka  a  mjesto  nih  se  kaze  i 
topiovi  i  puske  da  se  bacaju,  ali  se  misle  zrna: 


BACATI 


138 


BACATI 


isporedi  metati,   izbaciti :    BacajiuH   Kumbaro   na 
kui^o  trskoni  pokrivoiic.  A.  Kanizli<'',  ftaii.  (59.  No 
pristasp  oKiieyito  u  ^rad   zn'ie   bacati.  [.  Zaiiicii 
123.  1  oni  .su  vpse)e  i'inili,  sa  giatUiva  bacali  to- 
pove.  Nar.  jvjes.  vuk.  -1,  ,S10.  Ne  ])jevajte  iii  pusko 
bacajte.  3.  457.   Da   ])OKlc(]ani  ko  to  puskc  baca. 
3,   507.    Nikii    ])usko    piijo    da    ne   baca.    4,   2H2. 
Pusko  puiK>,  na  Tuiko  bacaju.  4,  173.  Piju  i  ba- 
caju  puske  na  onvi    htranu    otknda  obifno    dolazi 
oblak  s  o:radoni.   M.    I).    Mili(^evic,   i.iv.  2,  11.  — 
baca   w   itIriJHi   Hi   I;or'ka:    ixparedi  nictati:   Po- 
Cevsi  on  bacati  liocku  na  dvana(>st  kolina.  E.  Pa- 
^'i6,  ogled.  23U.    Bafajuci   svrhu    obadva  /.drib.   I. 
Velikanovir.  ujiut-.    3,  317.  RazdijeliSc  hajiup  i'u>- 
gove  bacajiu'i  kocke  za  riili  ko  cp  sta  iizeti.  Vuk, 
mar.  15,  24.  —  ('  «/e  se  maze  bacati,  i  voda  kao 
iiaprijed  pmh:  Baeajii  iije  na  OKaii.   Turl.  blago 
2,  137.  Starac  povite:   bacaj   vodu;   ovaj  6e  (roj) 
beZati.  V.  Dordevi6,  peel.  6.  —  ii  pice  se  i  u  jelu 
moze  bacati  otrup  Hi  cim  bi  se  tko  opio:  Zgotovi 
mu  go.-ipodsku  uzinu  i  natofi  vina  i  rakije:  ii  sve 
trojp  baca  bendiUike.  Nar.  pje.s.  juk.   55!  —  kaze 
se  za  Lvvjeka  da  i/a  bacqja  it  kakav  zatvor,   kad 
ga   samo  zaiiyraju:    Pa   on    gradi    lucevu    celiju, 
namaza  jp  lojeni  i  katranom,  u  liu  baca  dace  sa- 
mouce.   Nar.  pje.s.   vuk.  2.  92.   —   b)   Mo  se  baca 
priblizuje  se  unomii  koji  baca,  iiiace  kao  pod  a.: 
tako  se  maze  bacati   na  se  odijelo   Hi   sto  za  se; 
isporedi  vrti :  Na  se  baca  odijeio  divno.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  350.  Uze  junak  li.jepu  devojku,  pa  je  baca 
za  se  na   yraneica.    Nar.  pjes.   vuk.    3,  47B.  —  c) 
ne  odvajajuci  se  od  oiiutja  koji  baca  moze  se  ba- 
cati ruka  kad  se  naglo  segue  noni;  isporedi  vrci, 
turiti:    Pa   nui    nike    u    I'ledarca  baca.    Nar.  pjes. 
y;ik.  2,  564.  —  d)  bacati  kao  pod   a.    i   h.  moze 
zicince  rogom  Hi  drugim  udom,  Hi  sobom,  svojnm 
silotii,   Hi   kad   mu   se   daje   radna   covjecja :^to 
^od  voko  buce,  sve  sebi  za  roge  baca.  Nar.  posl. 
vuk.  354.  UzraaUuje  (kon)  i  glavoni  i  snagoin,  te  u 
sedlo  baca  gospodara.   Nar.  pjes.  vuk.  2,  282.  Al 
se  oris  vije  pod  oblake,   oblak  svija,  nafiina  gro- 
move,  iz  oblaka  Jute   strile   baca.  A  Kacic,  razg. 
312.  —  e)   voda  moze  takoder  bacati  sto  sobom, 
svojim   valima,   svojoin  silom:   More   c'  ruknut  i 
sve  vode :  dasmo  im  ribe,  soli,  piva, . . .  biser  ba- 
casmo  i  koraje.  .J.  Kavanin  567.  Morava  je  plao- 
vita:   sinoc  momka  zauijela  a  jutros   ga  na  breg 
baca.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  431.   —    fj  i  ontde  moze 
ato  bacati  svojom  silom. ;  ,Jezik  mrmjavca  jest  kao 
jedan  Ink,    koji   s  jednim   hitcem  baca  tri  strile. 
.T.  Banoyao,  prip.    150.  —  g)   kainen   moze  bacati 
iz  sebe  iskre:  Zivac  kamen'kada  se  udari  po  na- 
ravi  svojoj  baca  od  sebe  iskre  vatrene.  A.  Tomi- 
kovic  81.   —   h)  moze  se  bacati  i  iz  usta:  Srditi 
se  prilikuju   drakunu.    koji  baca  ogaii  iz  usta.   S. 
Margitic,  isp.  36.  TJcini  se  budalast,  poce  se  kri- 
viti,  bacati  bale   ali   ti   sline  na  dvor  iz  usta.  A. 
Kacic,  razg.  168.   A  kad   bisne   baca  pine,  . .  nek 
nu  bojno  kopje  smiri.  V.  Dosen  10.  Pod  nime  se 
dogat    pomamio,   preko   sebe   bjelu   pjenu   baca. 
Nar.  pjes,  vuk.  4,  232.  —  i)   u  prenesenom  smi- 
slu:    mozS  se  bacati  i  samo   u   misli:   Ostra  pra- 
vica  fbozja)   kano   vodenicarski   kamen   na  jedan  | 
put  zle  i  opake  s  pristo]a,  na  koji  se  nepravedno 
popinu,  baca  u  propast.  E.  Pavic,  ogled.  194.  Ric 
kra}evsku  ne  bacaj  u  vitar.   A.  J.  Knezovic   151. 
Pravda  tva  ceka  mnoge  na  pokore,  dr-uge  baca  u 
ponore.   N.   Marei  41.   Crkva   sveta   iskorenuje   i  [ 
baca  od  sebe  nike  zlocince.  B.  Leakovic,  gov.  48. 
radria  Hi  ono  oko  cega  se  radi  moze  bacati  do- 
bit  :  Dvadeset   stotina   tisuca   sto  ti  bacaj  u  rude. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  9.  moze  se  bacati  u  nesvijest, 
t.  j.  zaludivati:   Milos   baca  u  nesvijest   Jude.  P. 
Petrovic,  vijen.  34.  mogii  se  bacati  rijeci  govoreci : 


Bacaju  na  usta  mnoga  nopodpunstva  i  rijoci  no- 
naredne.  M.  Radnic  275.  bacaju  grijeh  Hi  krimcu 
na  koga,  t.  j.  krice  ga :  Adam  bacase  gri jeli  svrhu 
svoje  zenp.  M.  Radni6  27.  Kad  na  koga  za  svasto 
kvivicu  bacaju.  Vuk,  posl.  141.  Posvadajii  so  iz- 
medu  sebe  bat^ajuiSi  jedan  na  drugoga  krivicu. 
Vuk,  dan.  5,  26.  Bacaju  krivicu  na  jozik.  Vuk, 
pis.  67.  tako  se  kazc  da  se  komu  sto  baca  ii  oko 
Hi  II  oci  Hi  prcd  oi}i  kad  mu  se  napomine  to,  da 
bi  iizeo  na  uni,  da  bi  mu  bilo  itgled  Hi  da  bi  mu 
bill)  ukor:  samo  u  t'lekih  pisaca:  Prilikujc  gospo- 
din  zivot  pravednije  pticami, . . .  baca  nam  u  oko 
ptice,  koje  no  ianu  ni  svlace  u  i^itnice.  M.  Rad- 
ni6  153.  Grijeh  udara  te  u  obraz  bacaju6i  ti  u 
oko  svoje  ne)iravdo.  11.  Laban  poce  se  tuiciti  i  u 
oci  nui  bacati  sto  mu  odvede  k6eri.  E.  Pavic, 
ogled.  69.  David  bacase  mu  u  oci  I'legovu  nehar- 
nost.  253.  Bacase  Zudijama  u  ofi  tvrdokornost. 
646.  Tebi  je  lako  meni  sada  ovu  falingu  ])rid  oci 
bacati.  M.  A.  Re|kovi6,  .sabr.  19.  —  kj  takoder 
prelazno,  samo  nije  izreieno  sto  se  baca :  Zrjelom 
mu?.u  snagu  \Tsi,  nek  s  riora  baca,  lomi,  krsi.  J. 
Kavanin  349.  —  u  prenesenom  smislu:  mjesto 
objekta  cio  odgovor :  Nemu  Niko  baca  opetiee : 
nij"  izaS'o  Niko  u  plaTiinu.  Nar.  pjes,  juk.  244. 
Nemu  Tade  baca  opptit^e :  skoro  sani  ti  u  Sen 
snihodio.  365.  A  Halil  im  baca  opetiee :  mi  smo 
sva  tri  iz  otoka  Malte.  515. 

2.  neprelazno:  a)  sto  se  baca,  sloji  u  gen.,  kad 
se  kaziije  igra:  On  zametnu  igru  pred  Zlatijom. 
bacat'  ode  kamena  s  ramena  i  iz  ruke  maja  oko 
sebe.  Nar.  pjes.  vuk.  3.  29G.  Uze  bacat  kamena 
s  ramena.  3,  443.  —  b)  sto  se  baca,  stoji  u  instr., 
takoder  ii  igri:  Kod  vode  su  igru  zametnuli:  sko- 
kom  skafu,  bacaju  kamenom.  Nar.  pjes.  juk.  563. 
—  (■}  kad  sto  samo  sebe  baca,  t.  j.  odlijece,  od- 
skace ;  isporedi  sipati,  sukati :  Telilo  se,  Xdrijebilo 
se,  leglo  sp,  kao  sto  iskre  iz  batre  bacaju.  V.  Bo- 
gisic,  zbor.  240. 

3.  sa  se:  a)  kad  tko  sam  Hi  sto  samo  sebe  baca 
(refieksivno) :  Ne  ces  gavran  jakno  %Tani ...  da 
se  bacas  na  pojani,  neg  uzUjetas  na  \'isoko.  J. 
Kavaiiin  124.  Kad  ta  stiska  liu  zatvorom,  ona  se 
u  dno  baca  norom.  197.  Grdi  se  baca  rijeka  u 
more.  324.  Isa'  bi  cesto,  u  vodu  bi  se  baca'  s  aji- 
nam  zajedno.  M.  Zoricic.  zrc.  224.  n  prenesenom 
smislu:  Prosio  je  Pii-osevu  Macu,  al  se  Maca  na 
daleko  baca,  u  Priiavor  za  Vrbaska  sina.  Nar. 
pjes.  vuk,  1,  631.  isporedi  metati  se.  —  b)  kad 
tko  sebe  postavla  u  sfane  od  koga  biva  bacane, 
ali  ne  baca  sam  sebe  tiego  driigo  sto  (medijalno), 
a  sto  baca,  ono  aa)  moze  biti  neizreceno:  Tilo 
svoje  kako  jedno  zivince ,  koje  na  gospodara 
baca  se,  gladom,  zedom  i  udarci  pedipsavase.  J. 
Filipovic,  prip.  1,  491.  Pade  od  zida  jedan  malan 
pi|ak:  uze  oni  mladic  u  glavu  da  se  ono  niko 
baca  da  izade  na  rok  po  veceri.  J.  Banovac,  razg. 
135.  Koja  kruska  sama  pada  ne  vaja  se  na  nu 
bacati.  Nar.  posl.  vuk.  140.  Bacaju  se  iz  malih 
pusaka.  Nar.  pjes.  juk.  .507.  —  66)  kaze  se  u 
instr.:  Bacase  se  kamenem.  M,  Radnic  112.  Te- 
zak  baca  se  na  liih  (ptice)  kamenem.  317.  Skupjaj 
ploce  od  zlata,  kojijem  se  na  tebe  baca  fnepri- 
jatel).  388.  Grisnik  psujuci  baca  se  svojim  ostrim 
strilama  na  istoga  boga.  J.  Banovac ,  prip.  56. 
Tko  se  na  visoko  kamenom  baca,  svi'hu  glave 
mu  pada.  J.  Banovac,  pred.  181.  Bacase  se  ka- 
menem pram  nemu  da  ga  udari.  A.  Kacic,  kor. 
204.  Na  me  se  kamenem  bacao.  221.  Kletva  stvai- 
je  sveta,  kojom  bacati  se  bez  potrebe  nepostehe 
je.  Ziv.  is.  73.  Majka  ide  na  brode,  pak  se  baca 
kamenom:  toni,  toui,  davole.  Nar.  pjes.  vuk.  1. 
204.  Mirko  joj  se  s  grada  baca  zlatnom  jabukom. 
1,  420.  Pa  se  baca  guiiom  i  jabukom.  1,  469.  Te 


BACATI 


139 


BACITI 


ne  smije  pristupiti  blizu,  vec  se  baca  perniin 
biizdoTanom,  te  utlari  Groica  Manojla.  3,  34.  Ja- 
nicare  c'  ii  topove  zbijat',  bacaou  se  liima  na 
Maltiju.  3,  88.  Nije  se  ni  on  na  boga  kamenem 
bacao.  Nar.  posl.  vrik.  217.  U  buzdovanii,  kojijem 
je  on  jednom  rukom  ma}iao  i  liuue  .so  bacao. 
Vuk,  ziv.  240.  Bacati  se  nogama,  calcitrare.  Vuk, 
rjefi.  18.  —  cc)  haze  se  ii  yen.,  kad  je  rijec  o  igri, 
kao  pod  2.  a. :  Bacaju  se  kamena  s  ramena.  Nar. 
pjes.  juk.  90.  Kad  se  momci  bacaju  kamena,  va}a 
bijegu  svoju  posi^jedociti,  t.  j.  po  drugi  pnt  ba- 
citi  donde.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  486.  isporedi  baciti 
pod  3,  h,  cc.  —  c)  lead  dnigi  baca,  a  dniyo  je 
sto  baca  (pasiono) :  U  istom  dogadaju  bacaju  se 
oba  dva  9  a  bilizi  se  4.  M.  Zoricio,  arit.  52.  Vade 
se  liegove  kosti  iz  greba  i  ocito  prid  pukom  ba- 
caju se  na  vatni.  M.  Zoricic,  zre.  114.  Gdi  se 
bacase  smetliste.  F.  Lastric  ned.  274.  Cini  se  da 
.se  siine  gubi  kad  se  baca  u  zemju.  Turk  blago 
2,  184.  Kad  na  sudu  bozjerau  ugledaju  svoje  opa- 
eine,  za  koje  se  bacaju  u  muke  paklene.  B.  Lea- 
kovic,  gov.  25G.  Prvi  se  stenci  u  vodu  bacaju. 
Nar.  posl.  vuk.  260.  Kad  lunii-e  pod  prsten  de- 
vojka,  ne  kopa  se  ii  to  novo  grobje,  vei  se  baca 
u  to  sine  more.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  23.  Kad  travu 
po  po]u,  koja  danas  jest  a  .sjutra  se  u  pei  baca, 
bog  tako  odijeva;  a  kamo  Ii  vasV  Vuk,  mat. 
(i,  30. 

BACATI,  bacam,  impf.  leniter  pungere,  pomalo 
bosti ,  hiuiati.  u  na.se  vrijeme ,  izmeSu  fjecnika 
samo  u  Vukotm.  ,BadcaIa'  ju  s  trimi  iglicami. 
JaCke  148. 

BACE,  n.  selo  u  tirbiji  u  okruf/u  topUikom, 
srezii  prokupaikom.  St.  Nov.  1H79.  176. 

BACE^ATI,  bacejam,  iitqjf.  alucinari,  btiticati. 
u  nase  vrijeme  u  Dalmaciji.  Nemocnik  baceja  kad 
zade  u  bolesti,  govori  sad  jednu,  sad  drugu.  M. 
Pavlinovic.  —  isporedi  bAcati ;  kao  da  baca  Hi 
premece  rijeci  Hi  niixli,  govori  bez  reda. 

BACE^ilKA  ,  f.  ceutaurea  coriacea  WK.  B. 
Suiek,  im.  7. 

BACIJEVAC,  Bacljevca,  ;«.  selo  u  Hrbiji  u 
okrugti  ■oranskom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

bAcITI,  bficim,  pf.  jacere  (jacio),  vrci,  hititi, 
metnitti.  in^wredi  bacati.  glasi  i  baciti,  koje  vidi 
na  po  se.  —  Akcenat  kakav  je  u  infimtivu,  taki 
je  u  cijelom  imperaf. :  baci,  u  aor.  cijelom  ositn 
2  i  3  jed. :  bac&i,  u  oba  pari,  praet.  act,  samo 
je  u  prvom  i  drugi  slog  dug:  bdciv  (bacivsi), 
bdcio;  a  kao  u  praes.  mijena  se  u  2  i  3  jed. 
aor.:  baci,  i  u  part,  praet.  pass,  s  drugim  slo- 
gom  kratkim  bacen.  —  Dolasi  od  xvii  vijeka 
(vidi  dale  prri  primjer,  a  isporedi  baciti),  ismedu 
rjecnika  u  Belinu  (341'>  samo  baciti),  Bjelostijeii- 
cevu,  Voltigijinii,  Stulicevu,  Vukovu.  —  0  po- 
.stanu  vidi  kod  bacati. 

1.  prelazno:  a)  kao  bacati  pod  1,  «■■'  Tebe  ce 
baciti  na  zemju.  P.  Posilovic,  nasi.  ll''.  Da  ga 
bace  u  more.  52''.  Baci  doli  to  olovo.  M.  Eadni6 
399.  Da  vas  povedu  nemilo  u  propast  paklenu, 
ondi  vas  bace,  vezu.  L.  Terzic  269.  Ceka  da  mu 
malo  mesa  bace.  S.  Margitic,  ispov.  110.  Ako  ono 
ne  bude  istina,  udi}  cu  baciti  (moze  se  citati  i 
baciti)  knige  na  ogaii.  P.  Macukat  7.  Pogleda  ga 
krivim  okom,  i  baci  ga  doli  bokom.  J.  Kavanin 
461.  Ako  smeta  spasene  oko,  noga,  ruka,  baci 
(moze  se  citati  i  baci)  ih.  A.  d.  BeDa,  razgov. 
88.  Lasno  je  baciti  kamen  u  more,  ali  ga  je 
mucno  izvaditi.  A.  Kadcii,  bogosl.  259.  Bacivsi 
kamen  daje  mu  se  ki'ipost  da  otide.  A.  Bacio  32. 
Koji  bi  te  pravedno  mogao  za  prvi  grijeh  u  pa- 
kao  baciti.  Pisanica  44.   Bacio  si   oni   dragi   ka- 


men u  blato.  J.  Banovac,  pripov.  31.  Iznise  jediin 
bacvu  jjunu    pakla   i    sumpora,  i  u  liu  bacise  je- 
dnoga  pri)nbodivca.  187.  Kraj  baci  od  sebe  odidu 
krajevsku.  J.  Filipovic,  prip.  1,  296.  Kad  se  uzmu 
Stiti  ki'iige  zivota  Isultrstova,  cini  mil  se  da  vrinie 
gubi,  i  brzo  ji  u  nugao    baci.    439.  Okruiivsi  lu- 
caricom  baci  kamen,  koji  uprav  ga  zgodi  u  celo. 
F.  Lastric,   test.    20.    Bacivsi    mu  jaspre,    ocitova 
kako  su  se  bUi  dogovorili  boga  privariti.  F.  La- 
stric, od'  141.   Xznesavsi   ga  bacise  u  jednu  rupu 
i  zasuse   ga   gnojem.   206.   Mojsija   obadve  daske 
baci  na  zemju.    E.  Pavif,   ogled.    126.  Ne  poboja 
se   jedan    list    za   drugim    iz    kiiige   izrizati  i   u 
vatru  baciti.  352.  Da  ga  bace  u  jamu  lavsku.  418. 
Ufativsi  zmaja  sape  ga  u  lanac  i  baci  ga  u  pi'o- 
past.  688.  Mrtva  kad  bi,  bacise  je  u  riku.  M.  Pa- 
visic,  ispis.  26.  Sva  su  brvna  kucna  trula,  i  mnoga 
se  vec  prosula:   da  klip  baci  tko  iz  vana,  ne  od- 
skoci  od  brvana.  V.  Dosen  205.  Zadani  je  (zelenu 
zabicii)  nikoliko  puta,  poslije  baci  zivu.  .T.  Vlad- 
mirovic,   lik.   15.   Baci    klupko   na  zemju.   M.  A. 
Eejko^^6,  sat.  4.    Ne  kti   ga  visar  niti   do   kraja 
ubiti,  niti  ziva  na  koleso  baciti.  M.  A.  Rejkovic, 
sabr.  27.  Kona  i  konika  baci  u  more.   A.  Kacit, 
korab.  74.  Bacivsi  po  svim  mistim  idole  i  pogane 
otare.  243.  Bacivsi  oruzja  brezredno  pobigose.  336. 
UzamSi  priliku  baci  je  u  bunar.    M.  Zoricic,  zrc. 
25.  Ne  more  ni  po  sto  bacit  ga  u  bunar  na  svrhu 
da  bude  kr.steno.  M,   Dobretic   27.   Ne  bi  Ii  i  ne 
sudac  ijravedni  s  liima  u  pakao  bacio.  B.  Leako- 
vi<^',    nauk    89.  Baci   preju  pod  zelenu   jelu.   Nar. 
pjes.    vuk    1,    158.   Baci   suknu    u    zelenu   travu, 
a    kosuju    kraj    vode   Drenovca.     1.    380.    Cintla 
sam   devetore   6ini,   sve   .sam  devet   u   vatrii   ba- 
cila.   1,   620.   TomaS   uzja   na   alata.    Maru    baci 
na   dorata.   Nar.  pjes.  vuk  1,  282.   Kjuco   baci   u 
tiho   Dunavo.   2,    70.    Baci   liemu  jedan    kraj   od 
I  platna.  2,  340.  Pa  mu  baci  jabuku  od  zlata.  2,  476. 
Baci   durbin    o    mermer-kaldrmu.   3,  282.    Bac'te 
vino,   na   zlo   vama   bilo !   3,  282.   Pa   on   uze  od 
Sokola  Rada,  te  ga  baci  niz  bijelu  kulu,  nek    ga 
jedu  orli  i  gavrani.  3,  367.   Baci  casu  iz  desnice 
ruke.   4,  14.   Drini  vodi  ladnoj   utekoSe,   ostavise 
ubojne  topove,   i   bubi'iari  bubi'ieve  baciSe,   i  svi- 
radi  svirale  bacise.  4,  258.  Kad  sam  ga  tako  na- 
§ao,  barem  cu  cekati  da  ga  otpratim  do  groba  i 
da  bacim  zemje  na  n.   Nar.   prip.   vuk.  215.  Ako 
te  oko  tvoje  desno  sablaznava,   iskopaj  ga  i  baci 
od   sebe.   Vuk,    mat.   5,   29.   Koji  je   medu  vama 
bez    grijelia    noka    najprije    baci   kamen  na   liu. 
Vuk,   jov.    8,   7.    — •    baciti    se   moze   kopfe    kad 
.sY  hoce  nim   da  udari,   tako  i  strijela   (isporedi 
pustiti,   metnuti) :   Baci   kopje   bijelo   Latince  na 
Milosa   u   prsi  junacke.   Nar.   pjes.    vuk.   2,    146. 
Baci  kopje   cmi   Arapine   da   udari  bolesna  Doj- 
cina.   2,   467.    Pa   gilita    za    Tadijom    baci.    Nar. 
pjes.  juk.  366.    Strila  iz  svoga    luka    bacena  brzo 
odleti.   J.  Filipovic,    prip.    1,   316.    Kakono   strila 
iz  luka  bacena.  KanizUc,  bogojub.  3.   L.  Vladmi- 
rovic,  slavod.  83.  Rece  mu  da  strilu   naperi  i  da 
je   baci   suprot   krajestvu   asirijanskomu.   A.  Ka- 
cic,  korab.  264.  —  prema  kop{u  i  strijeli  moze  se 
baciti  i  top  i  puska,  t.  j.  ono  sto  je  u  niiua,  zrno 
(vidi  kod.  bacati  pod  1) :  Baci  s  kule  dvanaest  to- 
pova.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  581.   Pak    na   gradu  ba- 
cise topove.  4,  143.   Baciti   pusku,    emitto  ictum. 
Najvise  se  govori  izbaciti  pusku,  i  za  to  kad  ko 
rece:  baci  neko  pusku,  drugi  mu  odgovori  u  sali: 
a   ti   idi   te  je   uzmi.   Vuk,   rjec.  18*.  —  moze  se 
baciti  zdrijeb  Hi  kocka   (isporedi   metnuti  i  zdri- 
jeb) ;  Bacise  po  redu   kocku, . .  i  evo  pade  kocka 
na  Jonu    E.  Pavic,  ogled.  426.   Bacismo  kocku,  i 
pade  kocka  Gavi-ilovicu,   i   liemu   dadosmo.  Prot. 
sab.  mag.  50.  Da  bacimo   kocke   za   nu   kome  ce 


BACITI 


140 


BACITI 


ilDjiasti.  Vuk,  jov.  10,   21.  Baciio  kocko  za  liili  i 
jiado  kiicka  ua  Matija.   Vuk,  djol.  1,  2G.  —  mole 
ne  baciii  mreza   Hi   iidica,  lead  xe  lovi  rihu:  Evo 
po  Y\l\  tvojoj  bacii''n  mriXu.    V.  Ijast,n(^,   od'  241. 
Da  .sapleto  oiui  sitnu  inreXn, .  .  da  je  baci  u  tiho 
Duiiavo.    Xar.    p.jps.    ^^^k.    2 ,    52.    Bacito    mreXo 
svoje   te   lovitp.  Vuk,   Ink.   5,  4.   Baoiti   mrezu  u 
more.  L.  Zore,  rib.  31.  Idi  na  moro  i  baci  udicu. 
Vuk,  mat.  17,  27.  —  lada  sv   nora  Hi  oprarlcna 
iiioze  n  knija  ydje  je  gradcna  Hi  Ojirdrlana  bitcili, 
II  more  Hi  ii  coilii.  da  plovi;  isporcdi  ])\\»t\t\,  pn- 
I'inuti  :  Kud  je    svo   lijppo    Rotovo  i  .suho,    tad  je 
(Uidii)    opet  turaju    u    more    i    to    zo^^^    bacit    u 
more,  porinut,   riiuit  ladu.   L.  Zore,  rib.  10.  —  * 
vatra  se  moze  baciii,   da  se  .^io  zapali:  Pribli- 
zavsi  se  oni   k  refenomii   tornu   hotijuci   \i  nega 
vatru  baciti.  E.  Paviu,   ogled.  103.  —  Itaze  se  za 
iovjeka  da  ga  hace  it  kakao  zatvor  kad  ffa  samo 
zatvore:  Britku   sab|u  tvu  izvadi,   nit'  je  me6i  u 
nozniou,  fim  ne  baeis  ga  u  tamnicu.  ,T.  Kavai'iiu 
208.  Baco^ga  u  jednu  mrafimi  tavnicu.  F.  Lastric, 
od"  270.    Nega  j(i  s  jiatriar.sko    stolice   .skinuo  i  u 
manastir  pod  .'itrazu  bacio.  A.  Kanizlif,  kam.  ()18. 
Dao  ga  baoiti  u  tavnicu.  M.  A.  Rejkovif  sabr.  24. 
Simeuna  baci  u  tavnicu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  G9.  Ba- 
cise  ga  na  dno  u  tamnicu.  2,  213.   Da  te    bacim 
u  kamenu  kiilu.  2,  74.  Okuje  ga  i  baci  u  tamnicu. 
Nar.   prip.  vuk.^  237.   —   baciti  se  mogii  straze, 
kao  i  posta^ati;  Pa  se  spusti  pokraj   vode  Drine, 
t\Tde  straze  na  brodove  baci.    Nar.   pjes.   vuk.  4, 
264.  —  ■  b)  kao  hacati  pod  5,   b:   Baci   puskn  na 
rame  junaSko.  Nar.  pje.s.  vuk.  3,  189.  Pa  joj  skide 
tri  niza  dnkata.   te   ih   baci   u   svilne   gepove.   2, 
351.  Kapu  skide,  baci  pod  pazuho.  2,  593.  Dovati 
se  Sarca  velikoga,  za  se  baci    bogom  posestrimu. 
2,  375.  baciti   madije  na   se:   Bacila  je   na    sebe 
madije.  Nar.  pjes.  vuk,  rjec.  341^.  —  c)   kao  ba- 
cati  ijod  1,  c :  Baci  desnn  ruku  jireko  mene.  Nar. 
prip.  vuk.  73.   —   6)  baciti  moze  zivince :   krava 
baci  telo  nijesto  oteli  (vidi  i  kod  baciti^ :   Proli- 
cem  ti  ona  (krava)  baci  tele.  .T.  S.  Rejkovii,  kuc. 
194.  —  e)  voda  i  vjetar  maze  sto  baciti  (isporedi 
bacati  pod  1,  e) :   A   po  moru   visoki  talasi,  uva- 
tise  dva  kafuna  zlatna,  bacise  ih  preko  mora  sineg. 
Nar.    pjes.    vuk.  3,  85.    Pode   nekakav    car    da   .se 
Seta    po    moru    na   ladi.    Kad    malo    odmaknu    od 
brijega,  onda  dune   vjetar   pa  ga  baci   cak  u  ne- 
kakvu  zemju  de   se  o  liegovu  carstvu  nista  i  ne 
cuje.  Nar.  prip.  vuk.  218.  —  ,/)  baciti  moze  holest 
copjeka  u  postern:  Jaka  I'ebra,  oliti  ogaii,  baci  ga 
u  poste}u.  A.  Kaci6,  razgov.   108.  —  y)  u  prene- 
senom  smislii:  baciti  kakoga  vlasnika,  uzeti  mu 
vlast:  moze  se  kakom  rijecju  kazati  i  r^last,  s  koje 
se  haca ,    a  moze    biti   i    bez    toga :   Da   Ostoju 
baoe   s   pristo|a.   A.    Kacic,   korab.   431.   ICi'a|   bi 
Zvonimir,   koga   malo   posli   baci   s   vladaiia  ban 
Slavic.  A.   Kaci(5,   razgov.   8.   Eusi   ga   s  pristo}a 
bacise.  M.  Kuhacevic  158.  Eimjani  ki-a}e  baeivsi, 
sudce  ucinii5e.  A.  Kaci6,  korab.  309.  Ostoju  Bos- 
naci   bacise.   432.   tako   iz  jednoga  reda,   kojega 
se   tko   pokaze    nedostojan ,   baciti   ga  u  driigi : 
Svestenik  skinut  i  n   stane  laika  bacen  (,bacen'). 
A.  Kanizlic,  kara.  433.  —  baciti  koga  u  top,  kao 
satrti  ga,  ubiti  ga,  all  se  govori  samo  kad  bi  tko 
rad   bio    to    uciniti :    Malo    me    u    top    ne    baci. 
(Iskara  me  vrlo,  malo   sam  ziv  ostao).  Nar.  posl. 
vuk.  175.  —  baciti  koga  a  kako  zlo  stane,  u  pri- 
jekor:  Isce  u  prikor  da  drugoga  baci.   M.  Kuha- 
cevic 138.  —  moze  se  baciti  sto  iimno:  Uzeti  sve 
moje  zloce  i  uciniti  jedno  brime  i  baciti  ji  u  ve- 
liku  pec.  P.  Posilovii,  nasi.  173.  Znane  baceno  u 
razum  rada  oholost.  M.  Eadnii  54.  Baciti  po  zem}i 
oholost  jakije.  58.    Svak   prokleti   taj    sram  baci. 
J.  Kavanin  174.   Da  baci  prid  noge  Aegove  gru- 


botu  koja  mu  dusu  iezo.  A.  Ivadfilc,  bogosl.  155. 
Baciti  io  u  dubiuu  morsku  svo  grille  naSe.  .T.  Fi- 
lipovic,  prip.  1,  447.  Iz  praio  kamenom  baci  uz- 
visei'io  Golijatovo.  J.  Banovac,  blagos.  172.  Bog 
ne  CO  prosnu  baciti.  A.  J.  Knezo-sdc  7.  Tu  bi 
ispraznu  misao  od  sebe  daleko  bacio.  A.  Kafic, 
razgov.  317.  Zakoni  no  razumiju  bacit  po  zemji 
liiove  Xenidbe.  M.  Dobretid  515.  — ■  baciti  kricicu 
na  koga,  okrii'iti  ga:  Bacito  na  mene  ovu  kri- 
vicu.  Vuk,  2kor.  12,  13.  baciti  obraz  pod  noge 
(svoj  Hi  drugoga) :  Tvoga  muza  obraz  hoces  da 
pod  noge  bacisV  Pravdonosa  1852.  1.  —  baciti  za 
se  nesto  vijcka,  prezivjeti :  Nu  pogledaj  .svaki  na  .se 
5ta  vec  vika  baci  za  se.  V.  DoSen  46.  drugo  sto 
baciti  za  se  Hi  za  leda,  ne  hajati  za  to:  Da  dar 
bozji  i  naravi  za  se  baci  i  ostavi.  V.  DoSen  50. 
Bacise  zakon  tvqj  za  leda.  D.  Dani6i(5,  iiem.  9,  20. 

—  baciti  Mo  u  nemar :  Imarao  svitoviia  vespja  u 
nemar  baciti.  A.  J.  Knezovio  95.  Baeivsi  u  nemar 
svete  kanone.  A.  Kanizlic,  kam.  374.  Baeivsi  u 
nemar  zapovijesti  liegove.  D.  Danicie,  5mqj.  8,  11. 

—  kakac  posao  baciii  iia  koga,  uzdujuci  se  ii  n 
osiamti  mil  da  svrsi:  Dvojii'a  kada  iiiiaju  kakvu 
parnicu,  bace  stvar  na  dobro  Jude.  V.  Bogisic, 
zbor.  541.  —  oci  Hi  oko  baciti  kuda,  pogledati: 
kiida  se  pogleda  moh  biti  razlicno  izreceno:  U\Tati 
se  na  vodu  catrnu,  da  pocine  i  da  vode  pije;  baci 
oci  pod  jelu  zelenu,  al'  s'  od  jele  razasjale  grane. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  118.  Kiicnem  u  vrata.  Ou- 
jem  odgovor  nekakav,  no  ne  razumem  ga;..  no 
za  to  opet  udem.  Bacim  na  ilega  oko  i  poznam  taki 
da  je  onaj  isti  koji  je  nialo  prije  sa  mnom  bese- 
dio.  G.  Zelic  28.  baciti  oko  nil  koga  iliti  na  sio, 
pogledati  ga  i  poslije  o  nemii  misliti  i  ze(eti  ga: 
Osobito  joj  se  zacudi  i  oko  na  liu  baci  carski 
sin.  Nar.  prip.  vuk.  105,  Baciti  oko  na  sto  (ocn- 
los  coujicere).  Vuk,  rjei;.  18".  —  «  oci  Hi  pred, 
oci  baciti  sto  koniii  da  In  mu  bilo  ugled  Hi  ukor 
(isporedi  bacati  pod  1,  h) :  Nevirnost  kao  zlocu 
nedostojnu  baeivsi  ini  u  oci  osramoti  liih.  A.  Ka- 
nizlic, kam.  120  Staru  onu  pogrdu  brezobrazno 
i  ostro  baci  caru  u  oci.  621.  Baeivsi  im  u  oci 
nemilosrde  liiovo.  E.  Pavic,  ogled.  603.  Baci  mu 
lakomost  u  oci.  324.  Baeivsi  im  prid  oci  zlocin- 
stvo  i  opacinu,  koju  ucinise.  128.  Baci  mu  prid 
oci  liegovo  jn-vasue  priprosto  stane ,  ukazavsi  nui 
koliko  je  bog  milostiv  bio  prama  liernu  uzdig- 
nuvsi  ga  na  pristo^e.  234.  —  h)  takoder  prelazno, 
samo  nije  izrecen  objekat :  Metali  se  kamena  s  ra- 
mena,  a  djevojci  bog  i  sreca  dade,  prvom  baci, 
malo  ne  dobaci.  Nar.  pjes.  bog.  263.  Redom  ba- 
caju  stapove  s  jednoga  mjesta;  koje  najda}e  baci, 
ono  je  car.  Vuk,  ziv.  276. 

2.  neprelazno:  sto  bi  uz  prelazno  bilo  u  akus. 
kao  objekat,  stoji  u  insir. :  Naripi  na  liega,  tere 
ga  uhvati  i  baci  nime  pod  noge.  Stiilic  1,  S^. 
isporedi  bacati  pod  2. 

3.  sa  se :  a)  refleksivno  (kao  bacati  pod  3,  a) : 
Tad  se  baci  na  po}anu  i  zamuknu  mramorito.  J. 
Kavanin  445.  ,Tedne  (djefojke)  bacise  se  u  ogan. 
J.  Filipovic,  priji.  1,  493.  Koji  god  rece'ovoj  pla- 
nini :  podigni  se,  i  baci  se  u  more.  J.  Banovac, 
razg.  17.  Privezavsi  zancicu  okolo  grla,  baci  se 
vanka.  M.  PaviSic  29.  Pak  bi  se  bacio  u  vodn 
vrucu.  M.  Zoric,  zrc.  224.  Nicice  bacio  bi  se  prid 
grebe.  Turk  blago  2,  63.  Nek  z  glavom  zid  mlati, 
nek  s'  baci  u  more,  pomoc  se  ne  more.  M.  Ku- 
hacevic 27.  Naces  sved  otvoreno  srce  Jezusovo; 
u  n  se  baci.  D.  Mattei  90.  Egipkina  se  baci  na 
kojena.  Marci  87.  Pa  se  sarcu  na  ramena  baci. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  248.  Krene  uz  jedno  brdo  da 
se  s  nega  baci  strmoglav.  Nar.  prip.  vuk.-  220. 
Gori  ovoj  ako  recete:  digni  se  i  baci  se  u  more, 
bi6e.  Vuk,  mat.    21,   21.   Tada   Saul  uze    maf,   i 


BACITI 


141 


BACANIN 


baci  se  ua  n.  A  kad  momak  vidjp  Saiila  mrtva, 
baci  se  i  on  na  svoj  mac  i  iimrije  s  liim.  D.  Dani- 
cic,  Isam.  31,  4.  5.  u  prenesenom  smislu :  baciti 
se  u  sumi'm,  posumnati,  zabrinuti  se :  Onda  se  ja 
jost  vecma  bacim  u  sumnu,  da  mi  laze  sve  sto 
veli.  Ct.  Zelic  515.  lal'odcr  a  prenesenom  smislu 
baciti  sc  na  koga,  kao  i  unietniiti  se,  vrci  se,  odra- 
stavsi  biti  kao  on :  Baci  se  krv  na  ki-v ;  bacio  se 
na  oca.  M.  Pavlinovic.  —  b)  medijalno  (kao  bacati 
2Jod  3,  bj :  ono  stu  se  baca  aa)  ostaje  nekazano : 
Uzese  kameiia  Zudije,  da  se  bace  na  liega.  J.  Ba- 
uovac.  pripov.  55.  Prosti  boze  i  bijela  crkvo!  da 
se  jednom  bacim  preko  tebe:  ne  cu  na  te,  nego 
preko  tebe.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  213.  Kamen  dode 
Kajiei  vojvodi ;  kad  se  baci  Kajica  vojvoda,  on 
nadbaci  tri  stotin'  Magara.  2,  485.  —  bb)  kale  se 
u  instr. :  Baci  se  na  orla  kamenom.  A.  Kanizlic, 
kam.  254.  Jedan  se  baci  u  priliku  stinom.  M.  Zo- 
rici6,  zre.  79.  Bacicii  se  zlacenom  jabukoni.  Nar. 
pjes.  vuk,  2,  72.  Bacih  joj  se  dunom  i  jabukom. 
Nar.  pjes.  vuk.  berc.  178.  Tada  se  Saul  baci  kop- 
|em  na  n.  D.  Danicic,  Isam.  20,  33.  —  cc)  kaie 
se  u  gen. :  Drzeci  kopje  u  ruci  baci  ga  se,  ali  ga 
ne  smiei,  i  tako  tu  vecer  pobize.  A.  Kacic,  kor. 
166.  osobifo  kad  je  rijec  o  igri  w  kojoj  se  baca 
kamen:  Da  se  bacim  kamena  s  ramena.  Pjev. 
crn.  191.  —  c)  pasirno  (kao  bacati  pod  3,  c):  Za- 
koni  su  s^d  jednaci  u  svakome  nasem  gradu  da 
se  morsko  vino  baci.  J.  Kavaiiin  167.  Bi  osuden 
da  se  baci  ii  kotao.  E.  Pa«c,  ogled.  470.  Svako 
stable  koje  ne  cini  dobra  ploda  podsici  ce  se  i 
u  vatru  baciti.  F.  Lastric,  od"  249.  Ncka  se  kniga 
u  vatru  baci.  A.  Kanizlic,  kam.  154.  To  je  slava, 
koja  iJte  da  se  baci  na  buniste.  V.  Dosen,  162. 
Negovi  osvaditeji  da  se  u  jamu  lavsku  bace.  A. 
Kacic,  korab.  298.  Da  ce  se  grad  lagumom  ii 
ariju  baciti.  M.  Dobretic  136. 

BACIV,  adj.  jaculabilis.  stn  se  moze  liaeiti. 
samo  H  Stidiievu  rjecniku. 

BACrVATI,  bacivam,  impf.  vidi  bacati.  ispo- 
redi  bacivati.  ujednoga  pisca  prosloya  vijeka.  Ba- 
civam mene  prid  tobom  u  jaz  moga  nista.  P.  Kne- 
zevic,  osm.  365. 

BACKA,  /.  spinnia,  inal<(  h<)d(ii.  it  nase  rrijeme 
po  Srbiji.  J.  Pancic. 

BACKANE,  n.  punctio  lenis.  isporedi  backati. 
samo  H  rjecnicima  Bcliim  (596'') ,  Stiilircrii  i 
Vnkorn. 

BACKATI ,  backain  ,  impf.  leniter  pungere, 
deni.  od  bacati  (bostil.  od  prosloga  I'ijeka,  iz- 
medii  rjeciiika  u  Beliuu  (5951'),  hjelostijencemt, 
HfnIieerH  i  Viikovu.  —  aj  u  pravom.  smislu  (obje- 
kat  u  primjeru  neisrecen):  Ona  zvir  (zmija),  koja 
luu  stanovase  u  prsih,  drugda  backase  na  taki 
nacin,  da  mu  se  cii'iasc  da  hoce  oni  cas  umriti. 
A.  d.  Bella,  razgov.  16.  janmcno  je  grijeskom  iza 
drugda  izostav^eno  ga.  izdarac  tnmaceci  ,backaSe' 
veli  na  str.  252  da  je  ,mice  se',  ali  sveza  s  drii- 
gom.  reccnicom  isle  imperf.,  i  kad  bi  znacene  bilo 
koje  i.zdavac  kale  bilo  bi  izosta.vleno  se,  a  lijec 
bi  bila  od  bacati  kao  bacakati  se^  —  bj  it  prene- 
senom smislu:  mi.'ili  se  rijccima  backati,  cavillari: 
Veli  im  liackajuc  ih.  Ziv.  is.  64.  Backati  rijecmi. 
Bella  501^1. 

BACKAV,  adj.  leniter  pungens.  samo  ii  Stidi- 
cevu  rjecniku. 

BACKAVICA,  /.  1.  scalpellus,  vozic  kojim  se 
pusta  krv.  samo  u  rjecnicima  Belniu  (424a),  Bje- 
lostijencevu  i  Stuliceint.  —  2.  punctiim.  u  2'ismu 
znacic  kao  zrnce.  samo  u  Belinu  rjecniku  (596^). 
i.'iporedi  bacotina.  —  U  oba  znacena  jiostanem  je 
od  backati  (bosti). 


BACNrV'ATI,  bacnivam,  impf.  cidi  bacati.  samo 
u  Stuliccvu  rjecniku.   silom  nacineno  od  bacnuti. 

BACjSTJTI,  bacnem,  pf.  semel  pungere  leniter. 
od  bacati  (bosti).  isporedi  bocuuti.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikajinu,  Belinu  (595''),  Stu- 
licevu  i  VukovH.  2eno  mekoputna,  ako  te  igla 
bacne,  ceznes.  A.  d.  Bella,  razgov.  37.  Ako  me 
igla  bacne,  ceznem.  196. 

BACO,  m.  inie  musko,  koje  se  govori  od  mila, 
a  2>ostaiiem.  moze  biti  od  imena  od  kojega  je  Bajo 
i  Bakota  (koja  vidi).  Akcenat  se  mijena  u  voc: 
Baco.  —  I  dijete  Dragojevic  Baco.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,238. 

BACOTINA,  /.  1.  punctus,  bol  koji  bioa  kad  tko 
bacne  koga.  u  jednoga  piisca  xvii  vijeka:  Kada  hoce 
jednoga  vola  da  ide  brzo,  obadaju  ga,  i  cuti  vrlo  prve 
bacotine,  ali  poslije  kad  obikne  jurve  ne  6uti  osta- 
lije  bacotina.  M.  Radnic  22.  —  2.  punctum,  u  jiismu 
znacic  kao  zrnce;  isporedi  backavica.  u  jednoga 
prisca  prosloga  vijeka:  Na  svrsi  rici  biti  6e  dvi  ba- 
cotine ili  dva  punta  ovako :  J.  Banovac,  razg.  196. 
—   U  oba  znacena  postanem  od  bacati  (bosti). 

BACULIC,  m.  p>rezimc.  Baculica  nas  don  Pe- 
tar.  J.  Kavaiiin,  92. 

1.  BAG,  bafia,  •»)..  ime  musko  i  stanar,  planinar. 
Dolazi  »(«  kraju  xiii  ili  prrijeh  godina  xiv  vijeka 
kao  ime  musko  a  kao  stanar  ili  planinar  u  nase 
rrijeme.  Postana  tamna :  najviHe  se  misli  da  je  od 
rum.  bacju  (stanar,  p)lanina,r),  a  to  da  je  od  mag. 
bacs  I  ba(-sa  *  bacsc'j  (istoga  znacena);  ali  sto 
nema  hlize  potrrde  da  bi  rijcc  bila  toga  postana 
i  sto  joj  se  u  magarskom  jeziku.  ne  zna  postanc 
[prem  da  neki  rele  da  je  od  tur.  baksi)  i.  sto  je 
u  nas  jako  rasprostrta  po  svijein  stra-natna  u  rije- 
cima  koje  su  od  ne  postale  Hi  koje  su  s  liom 
.jednoga  postana  (take  su  mnoge  medu  rijecima 
koje  .se  2'ocinu  glnsorima  bac-),  za  to  ne  mogu 
rjerovati  da  nam  je  dosla.  iz  recenijeh  jezika,  nego 
mislim  da  su  sve  pomemite  tude  rijeci  postale  od 
slovenske,  i  to  ili  od  basta  (vidi  bai5ta,  otac)  ili 
od  bac,  a  bac  mislim  da  je  od  kor.  bha,  udarati, 
silnii  biti,  jaku  biti,  starjesorati  (a  s  nastavkom 
koji  se  nalasi  i  u  drugih  rijeii  koje  se  govore  od 
mila,  kao  Mihoc,  Eadic,  Buco).  isporedi  baca,  basta 
(otac),  bata,  bato.  —  1.  ime  musko,  dolazi  samo 
u  jednom  spomeniku pomenutoga  vremena;  znaceci 
upravo  starije  ce^ade  itzeta  je  za  ime  (konm  je 
bilo  tako  ime  moze  biti  da  je  bio  Human,  ali  za 
to  jos  nijc  ime  riimunsko) :  Dobrota,  sura  mu 
Bact.  Mon.  serb.  59.  —  2.  pastor  alpinus,  is2>oredi 
stanar,  jilanina.r.  rije<:je  od  starijega  celadeta  pre- 
nesena  na  starjesinu.  ovcar.skoga.  samo  u  Vnkovu 
rjecniku. 

2.  BAC,  Baca,  -m.  1.  vidi  Backa.  xvii  vijeka : 
Borsod,  Bac.  I.  Kanaveli('',  iv.  86.  u  istom-  zna- 
ceiiu  mole  biti  da  je  jos  u  jednoga  ^/.scn  istoga 
vijeka:  iS  Jurom  iz  Baca.  I.  Ancic,  ogl.  xv.  — 
2.  .selo  u  Baikoj.  S.  Novakovic,  pom.  124.  Sem. 
prav.  1878.  30.  —  Oltoje  ce  biti  nazvano  2>o  sta- 
novima  2uisfirskim  ntagarskom  rijecjii  bacs,  koju 
vidi  kod  1  bac. 

1.  BACA,  m.  hgp.  od  bac  (];ao  najstarije  cefade; 
vidi  1  bac) ;  all  se  samo  svekru  govori.  —  Akcenat 
se  mijena  u  voc:  baco. —  U  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  sc  napomine  da  se 
govori  u  vojvodstvu).  Oti6i  ce  baca,  ostaie  snasa. 
Nar.  posl.  vuk.  243. 

2.  BACA.  /.  vidi  basca.  od  tur.  bagca,  cemu  je 
odbaceno  g.  Kakvi  su  carski  dvori,  kakve  Ii  bace! 
S.  ^lubisa,  prip.  93. 

BACANIN,  m.  pjrezime.  D.  Avramovic,  sv.  gora 
216.  Eat  361.  407. 


BACAR 


142 


baCio 


BA(jAR,  mi.  sochis  roi  oviariae  communis,  jedaii 
(1(1  li((li  kdji  xc  zdriiie  da  im  ac  ot:ce  z(i,jcdnicki 
curujit  I  mitzu  (ii  Srhiji  u  kneh'eackom  okriigu). 
isporedi  batija,  bafijai'ie.  Vodi  racun  o  prini]oiioj 
stoei,  koju  mora  razdati  svima  bafarinia  \m  ra- 
bosu,  kad  se  barija  svrsi.  M.  D.  Milit-evii^-,  srb.  850. 
Odrodi  so  koliko  oka  (iidijeka)  pripada  svakom 
bafarn  za  celo  leto,  i  kojim  co  redoni  dolazit.i 
bafari  da  muzu.  850.  851. 

BACATI,  baSam,  impf.  vidi  bacati.  u  Crnoj 
(furl,  gdje  xe  i  u  drugim  rijecima  mjesto  c  govori  c. 
Jodno  plpce  u  zobnicu  bafa.  Nar.  pje.s. -vuk.  2,  20. 

fiAt'ENKA,  /.  iglu  kuja  nema  uiica  tiegu  glaini; 
zove  se  i  igla  bab|aca,  batuSka,  bocka,  6ioda.  — 
Postana  tieznana.  —  Dolazi  od  prosloga  vijeka. 
Po  rukah  im  sjaju  narukvice,  a  po  prstim  biu-me 
i  vitico,  i  bacenke  po  tankim  koSu|am.  .J.  Krm- 
poti6,  inal.  20.  Na  Ivaiie  prikumluju  se  (ii  hrvat- 
)ikom  primorjn)  mladici  i  devojke  ili  devojko  medu 
sobom  time,  da  si  bacenke  i  prsteiie  zamjeiiuju. 
V.  Bogisic,  zbor.  387.  Govori  se  i  u  Lici.  J.  Bog- 
danovid. 

BACeNE,  ■«.  projectio.  isporedi  h&citi.  ujednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Danielovo  baceiie  u  spiju. 
F.  Lastric,  test.  200. 

BACETA  m.  ime  musko.  prije  nasega  vremena. 
S.  Novakovic,  pom.  44.  —  postanem  maze  biti  od 
imena  od  koga  je  prezime  Bakovio;  vidi  kod 
Bakovic. 

BACEV  DO,  Baceva  Dola,  ?«.  selo  hlizii  Vu- 
lirovnika  u  Konavlima.  V.  Bogisii,  zbor.  15.  Schem. 
rag.  1876.  32. 

BACEVAC,  Bilcevca,  m.  ime  selima  i  prezime. 
isporedi  bac.  —  1.  selo  u  Slaroniji  u  podziipaniji 
viroritickoj.  Pregled  109.  Schem.  zagr.  1875.  150. 
—  2.  selo  11  Srbiji  it  okrugu  kriisevackom.  K.  Jova- 
novic,  rec.  131.  —  3.  pirezime,  po  selu  istoga  imena 
ili  po  selu  Bacevcima :  Andelko  Bacevae.  Rat  242. 

BACEVCI,  Bacevaca,  m.  pi.  selo  it  Srhiji  ii 
okrugit.  va(ei'skom.  isporedi  bac.  K.  Jovanovic, 
rec.  100. 

BACEVICA,  /.  selo  u  Srhiji  it  okrugu  crno- 
rijeikom.  K.  Jovanovic,  rec.  166. 

BACICA,  /.  stanarica,  planinka,  ovium  cura- 
trix.  samo  u  Vukovu  rjecniku.   isporedi  bac. 

1.  BACIC,  m.  dem.  bak,  bicic.  samo  u  Stiiliievit, 
rjecniku. 

2.  BACIC,  in.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  toplickom. 
Sr.  Nov.  1879.  176. 

3.  BACIC,  m.  prezime.  Aiitun  Bacic.  Norini,  pri- 
pis.  60.  Schem.  bosii.  1864.  99.  Sava  Bacic.  S.  Ste- 
fanac  12.  Bacic.  Schem.  rag.  1876.  61.  Sem  sib. 
1875.  25.  M  jednoga  pisca  bice  pogrjeika,  Bacic 
(Bachich).  A.  Kacic,  kor.  452. 

BACICI,  ui.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
rijeckoj.  Schem.  segn.  1871.  45.  Pregled  7. 

BACIJA,  /.  1.  locus  et  casa  midgendis  aestate 
ovibus,  Stan,  katun,  bacina.  samo  u  na.se  urijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  od  bac.  — 
Pojate,  salaSi,  bacije,  drzave,  kolibe,  stanovi,  trla. 
M.  D.  Milicevic,  vec.  82.  Mesto  za  muzu,  koje  se 
zove  struga  ili  bacija,  mora  biti  kraj  kakve  vode. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  849.  —  ime  se  prenosi  od- 
mjesta  i  iia  radiiu,  koja  ondje  biva:  Od  polovine 
meseca  maja,  kad  se  hoce  da  pocne  struga  ili 
bacija,  odiuce  se  od  muzara  ovaca  prazovi  i  sve 
jalovine.  M.  D.  Milicevic,  srb.  849.  Kad  se  u  jeseri 
priblizi  vreme  da  bacija  prestane.  853.  ?«  toj  je 
radni  zajednica  po  tome  sto  vise  domaiina  da 
svoju  stoku  da  se  zajednicki  cava  i  maze  (ispo- 


redi bacijaiie) :  Da  mu  dopusto  musti  od  raskinuca 
bafijo  do  povratka  ovaca  svakome  bacani.  M.  D. 
Miliievit,  srb.  854.  Kad  svaki  bacar  primi  svoju 
stoku  po  rabosu,  onda  se  bacija  svi-sava.  854.  — 
2.  .se/o  «a  utoku  Vape  u  IJnac,  nazvano  tako  po 
prcdnem  znacenu.  Izmedu  sela  Bacije  i  Vapo  te 
na  Ilnac.  Rat  193.  Sr.  Nov.   1878.  129. 

BACI.IANE,  )(.  res  oviaria  communis.  Bacijane 
so  zovo  zajednicko  drzai'io  i  muzei'ic  sitno  stoke 
(u  Srbiji).  M.  D.  Mili6e\-i6,  .srb.  849.  Onda  so  do- 
govoro  kad  da  prestane  bacijane.  853.  isporedi 
bafiija,  bacar. 

BACIJATI,  bacijam,  im}]f.  habere  partem  in 
re  oviaria  communi,  dio  n  baciji  imati  i  primati: 
Kad  kome  dode  red  da  bacija,  on  krene  svu  svoju 
cejad  na  baciju ;  .  .  ako  mu  pripada  toliko  mlcka 
da  samo  jednom  preko  leta  dodc  na  baciju,  on 
od  jednom  svrsi  svu  brigu  oko  muze  i  sii-ena  za 
celo  leto.  M.  D.  Milicevic,  srb.  853.  —  isporedi 
baf.ija,  bacijane. 

bACIJSKI,  adj.  sto  pripada  bacijama.  pise  se  i 
bez  j.  Ni  jedan  ne  istupa  iz  te  bafiske  zajednice. 
M.  D.  Miliievic,  srb.  849. 

BACIL,  bacila,  m.  vidi  bacio. 

1.  BACIN,  m.  vidi  bacio.  od  tal.  bacino.  xv 
vijeka  u  jednom.  spomeniku.  Bacint  jedani.  sb  zla- 
menjemi,  vojevodinemt,  bels,  ajestt  u  nemt  cetiri 
liti-e  i  jedna  unca.  Spom    sr.  2,  49.  Danicid  1,  30. 

2.  BACIN,  m.  1.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Kostajnice.  Schem.  zagr.  1875.  131.  —  2.  u  Srbiji 
ima  zemalja  koje  .se  tako  zovu:  u  okrugu  cuprij- 
skom :  Livada  u  Bacinu.  Sr.  Nov.  1866.  443.  liiva 
u  Bacinu.  1867.  449.  1873.  764.  riiva  u  maloni 
Bacinu.  1863.  170.    1875.  583. 

BACIN  DO,  Bacina  Dola,  m.  selo  u  Slavoniji 
u  pozeskoj  podzupaniji:  Bacin  Dol.  Schem.  zagr. 
1875.  41.   drugi  pisu:  Bacin  dol.  Pregled  93. 

1.  BACINA,  /.  locus  et  casa  mulgendis  aestate 
ovibus,  bacija,  stan,  katun.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  BACINA,  /.  aug.  bak.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  same  u  Vukovu.  Dacina  kao  i  bacina. 
Nar.  posl.  vuk.  72. 

3.  BACINA,  /.  1.  selo  u  Srbiji  tt,  okrugu  jago- 
dinskom.  K.  >Iovanovic,  rec.  109.  —  2.  selo  u  Dal- 
maciji  blizu  Makarske.  Schem.  spal.  1862.  16. 
Report,  dalm.  19.  u  dva  pisca  prosloga  vijeka 
dolazi  tako  da  hi  trebalo  citati  Badina;  Simun 
Tomasevic  od  ,Bacino'.  Norini  75.  Iza  ,Bacine' 
u  drzavi  primorskoj.  A.  Kacic,  kor.  463. 

BACINAC,  Bacinca,  »?.  1.  covjek  iz  sela  Bacine 
(u  Srbiji).  M.  D.  Milicevic.  —  2.  ima  zema^a  u 
Srbiji  koje  se  tako  zovu:  u  okrugu  pozarevackom : 
basta  u  Bacincu.  Sr.  Nov.  1865.  122.  mali  Bacinac. 
1866.  23.  u  okrugu  smederevskom:  livade  u  Bacincu. 
Sr.  Nov.  1875.  4.  | 

BACINACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bacincima.        " 
Brda  bacinacka.  P.  Bolic  1,  23. 

BACINCI,  Bacinaca,  »?.  pi.  selo  u  Srijemu  u  pod- 
zupaniji vukovarskoj .  Schem.  diac.  1877.  47.  Sem. 
prav.  1878.  13.  Pregled  117. 

BACINKA,  /.  zensko  celade  iz  sela  Bacine  (u 
Srhiji).  M.  D.  MiUcevic, 

BACINOVCI,  Bacinovaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  toplickom..  Sr.  Nov.  1879.  176.  mjestani 
govore  i  za  nom..  Bacinovce. 

BACINSKI,  adj.  sela  Bacine  it,  Srbiji.  Bacinska        J 
opstina.  K.  Jovanovic,  roc.  109.  I 

BACIO,  bacila,  m.  pelvis,  patina,  zdjela.  pli- 
tica,  umivaonica.  —  Od  tal.  bacile.  isporedi  bacin 


BACIO 


143 


BACVA 


(istofia  znacena).  —  Od  poie.tka  xv  vijeJca,  izmeSii 
rjcinika  u  Mikalinu  f,mjedenica,  golar,  pelvis, 
pohibrum')  *  it  Danicicevu.  —  Sa  o  mjesto  1  va 
krajii  dolasi  od  xvi  vijeka  (vidi  da}e  primjer  N. 
Haniue),  all  i  sa  1  dolazi  i  prnslor/a  vijeka.  Mi- 
ka\a  iina  i  bacil  *  bacio.  —  U  prlmjeriina  koje 
imamo  dvojak  je:  a)  kao  plitka  sdjela,  plitica, 
veca  ill  mana,  na  kojoj  se  nosi  jelo  Hi  pice,  kao 
sada  posliizavnik:  u  najstarijem  se  primjeru  po- 
mine  jedan  pred  vise  casa,  a  po  toni  ce  hiti  rece- 
noga  znacena:  Bacili  jedant  st  zlamenjemt.  voje- 
vodinemt,  belt,  a  jesti.  u  nenu.  cetiii  litre  i  jedua 
unca.  Spom.  sr.  2,  55.  G-di  su  t'  .  .  kupe  ter  bacili 
(nastampano  jbacili')  srebmoga  kova  ciU  ?  M.  Ma- 
rulid  315.  Rece  jednoj  venioj :  daj  mi  srebra  bacil 
ter  jedan  rucinik  tanak  i  cist  i  bil;  ruke  moje 
(odsjecenc)  hocu  da  mi  u  li  postavis.  Oliva  7.  Oni 
kjuce  stavili  na  bacio  pozlaceni,  ter  ih  bjehu  po- 
slali  od  Budima  sv'jetlu  kraju.  Nar.  pjes.  bog.  49. 
—  b)  umivaoiiica:  Uzli  vode  u  bacio  i  poce  umi- 
vati  noge  ucenikom.  N.  Kaiiina  10611.  jov.  13,  5. 
Bacio  i  vode  tuj  f;iiii  donijeti  .  .  rece:  ja  ruke 
umivam.  N.  Najeskovic  1,  136.  Bacio.  B.  Kasic, 
rit.  9.  Dubrovnik  je  kako  i  bacio :  cukui,  tako 
vas  i  zuci.  Poslov.  danifi.  20. 

BACISKI,  adj.  vidi  bacijski. 

BACKTE,  n.  injesto  ydje  je  bila  hacija:  Ima 
u  Srhiji  vise  mjcsta  koja  se  tako  zovii:  u  okrugu 
crnorijeckom:  vinogi-ad  u  bacistu.  Sr.  Nov.  1865. 
85.  1867.  18.  1872.  395.  1874.  409.  1875.  316.  iiiva 
I!  bacistu.  1867.  67.  Udari  na  turski  sanac  na 
bacistu.  M.  D.  Milicevic,  vec.  69.  i<  okriiyu  krajin- 
skom:  liiva  na  bacistu.  Sr.  Nov.  1866.  292.  H  okrugu 
knezevackom :  liiva  u  bacistu.  Sr.  Nov.  1873.  259. 
vinograd  u  bacistu.  1871.  494. 

BA(;iTI,  bacim,  impf.  vidi  baciti.  Dolazi  od 
XVI  vijeka  (vidi  pod  2),  all  toga  nijeka  u  jednoya 
pisca  a  rukopisu  xwi  vijeka,  n  je  li  i  xvi  vijeka 
bilo  c,  ne  moze  se  za,  cijelo  znati;  pouzdano  dolazi 
xvTi  (vidi  pod  2)  ('  xviii  vijeka  i  a  na.se  vrijenie, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (341'')  i  u  Viikovu,  u 
kom  se  napomine  da  se  govori  n  Crnoj  yori,  ali 
dolazi  i  u  narodnijein  pjesmama  iz  Dubrovnika 
(vidi  daje  primjere  iz  narodnijeh  pjesama,  iiii'du 
kojima  su  iieke  i  iz  Dubrovnika). 

1.  prelaziio,  vidi  haciti  pod  1:  Baeimo  ga  u  more. 
A.  d.  Bella,  razgov.  21.  Stap  i  kesu  baciv.  P.  Kne- 
zevic,  ziv.  8.  Te  izvadi  tri  jabuke  zlatne,  i  baci 
ih  nebu  u  visine.  Nar.  pjes.  \T.ik.  1,  158.  Baci  kotle 
preko  kuce.  1,  522.  Bacise  ga  u  kraj  od  pecine. 
2,  33.  Pa  ga  baci  na  pleci  siroke.  2,  632.  Za  se 
baci  lijepu  devojku.  2,  49.  Voin  baoi  u  gejiove 
ruke.  3,  526.  Bacila  je  na  sebe  madije.  2,  13.  Baoi 
zmija  krila  i  okri}e.  2,  62.  Bacili  oci  na  kapiju. 
Ogled,  sr.  452.  —  ovca  baci  jagne,  t.  j.  ojayni: 
Ostade  mi  trista  jalovijeli,  i  ostade  stotina  ugica, 
bacise  mi   trista  jagai'iaca.   Nar.  pjes.  vuk.  B,  430. 

2.  neprelazHo:  mjesto  occ((.«.,  k  kom  bi  bio  ob- 
jekat,  stoji  iiistr. :  vidi  baciti  pod  2  (  bacati  pod 
2:  Ubiv  ga  baciti  u  more  hotje  Aim.  M.  Vetranic, 
2,  459.  IJ  more  baci  Aim.  2,  460.  Sad  u  vodu,  u 
ogan  sade  vece  krat  bi  Aim  bacila.  D.  Palmotic, 
Christ.  373. 

3.  sa  se,  vidi  baciti  pod,  3:  Bacise  se  Aemu 
o  ramena.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  27. 

BACIVATI,  baciviim,  impf.  vidi  bacati.  ispo- 
redi  bacivati.  u  iiase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  sanio 
u  Vukovti  (ydje  se  d.odaje  da  se  yovori  u  Crnoj 
yori,  a  ondjc  se  i  u  druyim.  prilikamn  yovori  c 
mjesto  c).  —  Nemojte  me  u  more  bacivat'.  Nar. 
pjes.  viik.  2,  34. 

1.  BACKA,  f.  iieka  izvoda  u  jednoya  pisca  pro- 
sloga  vijeka.   Osim  backe  sve  druge  izvode  u  si- 


roke grancice  se  plode,  koje  jedni  u  okolo  lome. 
I.  S.  Ee}ko\-i6,  kuc.  136.  —  isporedi  bacva  (stablo 
u  prorasla  crnoya  luka,  na  kojeinu  je  yore  sjeme). 

2.  BACKA,  /.  adj.  zem(it  u  Uyarskoj.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjexnika  u  Vukovu  i  Danicicevu.  — 
Postanem,  od'  Bac  (vidi  2  Bac).  —  Prede  vezirt 
u  Backu.  ^jetop.  saf.  87.  Ki  se  nastanise  u  Backoj. 
P.  Vitezo^dc,  kron.  28.  U  Backoj.  S.  Margitic,  fala 
201.  Iz  Backe.  Norini  58.  U  Backoj  roden.  D. 
Eapic  268.  Ona  pade  na  tu  ravnu  Backu,  te  je 
Backa  zitom  izobUna.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  497.  U 
Backoj.    Vuk,  nar.  pjes.  1,  630. 

BAGKI,  adj.  .Ho  pripada  zem{i  koja  se  zove 
Backa,  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Osam  stotin  sobom  vodi  batkijeh  pjesac 
i  konika.  J.  Palmoti6,  dubr.  78.  Poje  backo.  Bud. 
spom  glasn.  ii.  3,  100.  Razbi  katane  backe.  Glasnik 
20,  17.  Pet  stotina  backijeh  ovnova.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  403. 

BACIvI.JELATI,  backijelam,  impf.  udarati  bac- 
kijelom  (vidi  bafkio).  prosloga  vijeka.  Bafikijela 
\t1o  brez  p|usa.  Poslov.  danic.  5. 

BACICIO,  backijela,  m.  ma}  kojim  se  nabija 
kudje{a,  malleus  stupparius;  isporedi  bat,  tufika, 
tucak.  —  Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(432''.  464'')  /  Stulicevu.  —  Postanem.  moze  biti 
od  nov.  gri.  ipdaxilov  (zvi-cka).  Gospode  su  po- 
cele  backijelom  djevojke  bit.  M.  Drzic  138.  Kako 
vas  se  cu  sad  bafikijelom  vrc,  cijem  mi  na  ruke 
dode.  M.  Drzi6  359.  Do  jezika  nije  backijela. 
Poslov.  danic.  17. 

BACKOVICA,  /.  selo  u  Hrvatshoj  u  podzupa- 
niji  belovarskoj.   Pregled  78. 

BACKOVIC ,  >».  prezime.  Andrija  Backovic. 
Rat  Ml. 

BA('KU]r.A,  m.  nudimak,  a  dolazi  kao  prezime. 
Gavrilo  Backu]a.  Rat  83. 

BACLIC,  m.  prezime.  Milos  Baclic.  Sem  prav. 
1878.  30. 

BACNIK,  m.  selo  u  Herceyovini  blizu,  Stoca. 
Sohem.  ragus.  1876.  57. 

BACVGA,  f.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu  (iline. 
Som.  prav.  1878.  71. 

BACUN,  Bacuna,  m.  selo  u  Hrvatskoj  blizu  Za- 
yreba.  Schem.  zagr.  1875.  61.  Pregled  17.  pomine 
se  XIV  vijeka:  ,Bachun'.  Mon.  epis.  zagr.  2,  47.  80. 

—  i  potok  hnl  toya  mjesta  tako  se  zove.  Mon. 
epis.  zagi-.  2.   117. 

1.  BACVA,  /.  doliniii.  —  Akccnat  ostaje,  .sawo 
je  i  zadni  sloy  duy  u.  yen.  siny.:  biicve,  i  u  instr. 
sing.:  bacvom,  a  ti  yen.  pi.  oba  su  zadna  sloya 
d:i'jn:  biicava.  Dolazi  od  xin  vijeka,  ali  toya  vijeka 
samo  u  spomeniku  sacuvanu.  u  prijepisu  ■x.w  vijeka 
(vidi  dafe  prvi  primjer  iz  Mon.  croat.) ;  osim  iieya 
dolazi  od  xiv  vijeka  (vidi  pirimjer  Danilov),  i  u 
svijem  rjecnicima  osim  Jainbresiceva.  —  Prvo  je  a 
umetnuto  mjesto  -h,  za  to  u  starijim  spomenicima 
dolazi  h;  umetnuto  s,  dolazi  u  recetmm,  spomeniku 
XIII  vijeka,  ali  kako  se  tuj  spomenik  sacuvao  samo 
u  prijepisu  xvi  vijeka,  ne  moze  .se  znati  je  li  xiii 
vijeka  bilo  a:  za  cijelo  dolazi  umetnuto  a  od  xv 
vijeka  (vidi  daje  primjer  iz  Spom.  sr.).  —  Postana 
jos  tamna;  moze  biti  od  sr.  hit.  bacchus  (labrum), 
bacuum  (cadus  minor.  Ducange).  —  xin  vijeka 
u  spomeniku  sai^uvanu  u  prijej)isu  xvi  vijeka :  Da 
nam  dopustite  les  seci  za  dugi  bacav.  Mon.  croat.  5. 

—  od  xiv  vijeka:  Obretohi>  jedinu  btctvu,  .  .  i  se 
pUna  jestB  vina.  Dauilo  268.  Vina  u  kucaht.  ako 
uzmu  bacvu  ili  2  bacve,  ne  mojte  za  malo  ni  reci 
reti.  Spom.  sr.  1,  149.  Posudo,  badne,  bacve,  vse 
na  joloviou.  Mon.  croat.  259.  Er  bih  rad  da  bacvu 


baCva 


141 


BACm 


oil  Rijokp  otvovu.  N.  Najesknvit  4,  '2(iH.  (Jul  si 
Dicijpiia,  ki  blaj^a  lie  imiSo,  bacva  nezadr'ipna  knje- 
iini  sUui  biso.  I'.  Hoktorovic  41.  Ovi  su  pi'ilif-iii  .  . 
jt'iliKij  baPvi  .  .  .  bafva  koja  nijo  praziia  no  zvoci 
vcoma.  M.  Divliovir,  nank  87.  Pocno  bobotati 
kako  i  jn-azna  bacva.  M.  Divkovic^,  bes.  410.  Vina 
bacve  priko  jniue.  D.  Barakovic,  vil.  44.  BjeSe 
u  kuci  jodna  bafva  puna  vina.  B.  Kasi6,  per.  78. 
Baivo  naljevati.  I.  Kanavelio,  iv.  28.  No  ostavi 
nista,  nl  iita,  ni  bKcve  ni  suda  fiesova.  Starino 
10,  22.  Nit  bi  bacav,  ni  ^itnice.  A.  Vitajif,,  ist.  548. 
Kad  su  im  bacve  pvxno.  J.  Kavaiiin  170.  I  iz  svoje 
bacve  vina  moze  so  jedan  opiti.  A.  Kadcic,  bogosl. 
158.  Prodajo  bacvu  vina.  A.  Bacic  70.  Da  jo  osta- 
vio  bacvu  oceplenu.  J.  Banovac,  prod.  83.  Vidi 
gdi  djavli  iznise  jednu  bacvu  punn  pakla  i  sum- 
pora.  J.  Banovac,  pripov.  187.  Napunit,  cu  .  .  . 
vinoni  i  ujem  liihove  bacve.  Besjede  ki-st.  199. 
Kap  vode  ulivena  ii  jednu  bacvu  vina,  sva  se 
u  vino  obraca.  P.  Knezevic,  osm.  47.  Izdisase 
bacva,  nestajuci  vina.  F.  Lastric,  ned.  65.  Uzmi 
striza  od  batve.  J.  Vladmij-ovic,  lik.  29.  Jodna 
bacva  prazna  .  .  .  nahodase  se.  I.  Dordic,  ben.  83. 
Od  bacava  cini  karatijele.  Poslov.  danic.  87.  Or- 
landi  batvo  brez  dana  nabija.  91.  Naceti  bacvu. 
Bella  145''.  Zaduiti  bacvu.  •822''.  U}ena  bacva. 
dolium  olearium.  1451'.  Bacva  zadalmuta,  dolium 
vapidum.  Stulic  O.  Sestra  sestru  udaje,  a  bacva 
bacvu  prodaje.  Nar.  posl.  vuk.  284.  Kakva  bacva 
taki  i  ton  dava.  124.  Popise  mi  iz  bacava  pivo, 
pojedoSe  iz  nacava  nilivo.  Nai'.  pjes-  vuk.  rjec.  18*. 
—  pijanac  se  naziva  bacva,  potator  avidus.  Bella 
140a 

2.  BACVA,  /.  scapus  cepae,  stablo  u  prorasla 
crnoga  lii,k((,  na  kojeiiiu  je  gore  sijenie;  zove  se 
i  vreteno  (  bik ;  isporedi  i  prorasjika,  cvoUka.  — 
Samo  a  Vukoini  rjeiniku,  gdje  se  napumine  da  se 
govori  II  Barani.  —  Postana  neznana ;  moze  hiti 
da  je  postancm  u  svezi  s  noin  bokvica  (germen), 
biik  (bik),  a  bcz  stiiiiue  backa. 

BACVAK,  bacvaka,  in.  doliolum,  baivica.  samo 
u  Stiiliceou  rjeiniku. 

BACVANCE,  Bacvanceta,  n.  dijete  iz  Backe. 
.samo  u  Vukovu  rjeiniku.  isporedi  Bacvanin. 

BACVANCICA,  /.  dem.  Bacvanka.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku. 

BACVANIN,  m.  covjek  iz  Backe.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  sam-o  u  Vukoou.  Sremci  i 
Bacvani.  Glasnik  20,  16.  dolazi  i  injesto  prezimena: 
Stojan  Bacvanin.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  76.  — 
isporedi  pod  2  B?.o  1. 

BACVANKA,  /.  zensko  cejade  iz  Baike.  samo 
u  Vukovu  rjeiniku. 

BACVANSKI,  adj.  sto  pripada  Baivanima' 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu- 
Pjesme  bacvanske.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  629. 

BACVANSKI,  adj.  sela  Baive  u  Istri.  xvi  vi- 
jeka. Plovan  bacvanski.  Mon.  Croat.  282. 

BACVAE,  »;.  doliarius,  koji  bacve  gradi,  kaiar. 
Od  xvii  vijeka,  u  rjeinicima  Mikalinu,  Belinu 
(145''),  Bjelostijencevu,  Voltigijinu,  StuUcevu  i 
Vukovu. 

BACVAEEV,  adj.  doliarii;  samo  u.  Stulicevu 
rjeiniku. 

BACVAROV,  adj.  doliarii;  samo  u  Stulicevu 
rjerniku. 

BACAESKI,  adj.  doliariorum;  .samo  u  Stulicevu 
rjeiniku,. 

bACVEN,  adj.  doliaris.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku. 


RACVICA,  /.  1.  dem.  baP.va,  doliolum.  —  Akee- 
naf  osfa,je,  samo  je  u  gen.  i  u  insir.  sing,  i  zadni 
slog  (lug:  bilcvicB,  biltviconi,  a  h  gen.  pi.  oba 
zadna:  biicvica.  —  izmedu.  rjeinika  u  Mika(inu, 
Belinu  (145')),  Bjclostijenicvn.  i  Stuliievii.  Puscaru 
Potru  bafivicu  malu.  Mon.  croat.  102.  —  u  zu- 
goneei  o  jcyu:  U  mene  bacvica:  iiiti  ima  obrucka 
ni  tapunka,  a  drii  vino  i  rakiju.  Nar.  zagon. 
nov.  74.  —  2.  selo  u  hrvatskoj  krajini  otoikoj. 
Schem.  .sogn.  1871.  23. 

BACViCAK,  bacvicka  m.  dem.  bacvica,  dolio- 
lum. samu  u  Stulicevu  rjeiniku. 

BACVICI6,  m.  dem.  bacvica,  doliolum.  samu 
u  Stulicevu  rjeiniku. 

BACVI6,  m.  dem.  bacva,  doliolum.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku. 

BACViSTE,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vran- 
skom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

1.  BACA,  m.  brat  od  mila  kao  brato.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  —  Postana 
kojega  ./p  basta  (otac),  koje  vidi.  isporedi  bdca, 
bato.  —  Caca,  bada,  jadno  selo  placa.  Nar.  post, 
vuk.  .S23. 

2.  bAcA,  «i.  vidi  bUca.  dolazi  kao  nadimak: 
Paun    Jankovic  Baca.    M.  D.  Milicevi6,  srb.  149. 

BAd'/AN  IVAN,  m. .  selo  u  Ugarskoj  kod  sela 
Budmira  blizu  Mohaia.  Sem.  prav.  1878.  39. 

BACVANIN,  m.  iirezime,  prosloga  vijeka.  Misko 
Bacanin.  Bud.  sjiom.  glasn.  11.  3,  76.  Tainna  po- 
stana; isporedi  Baci. 

Ba6eVAC,  Bacevca,  »».  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
biogra.d.'ikoiii.  K.  Jovanovic,  rec.  95. 

BA('EVACKI,  adj.  sto  pripada.  selu  Bacevcu. 
Niva  do  sume  bacevacke.  Sr.  Nov.  1868.  32. 

BACEVCANIN,  m.  iovjek  iz  sela  Bacevca.  M. 
D.  Milicevic. 

BACEVCANKA,  /.  zensko  ielade  iz  sela  Bacevca. 
M.  D.  Milicevic. 

BACEVIC,  m.  prezime ;  u  nase  vrijeme.  Vojv-oda        J 
bananski  Jovan  Bacevic.  Glasnik  40,  15.  I 

BACEVICI,  Bacevica,  »?,  pi.  selo  u  Hercegovini 
blizu  Mostara.  Schem.  herceg.  1873.  156. 

BAd'EVINA,  /.  selo  u  Srbiji,  koje  se  pomine 
u  poietku  na-sega  vijeka,  a  sada  ga  nema,  ako 
nije  sadasni  Baievac.  Luka  Gavrilovic  iz  Bace- 
vine.  Prot.  sab.  mag.  50. 

BACI,  m.  pi.  selo  u  Crnoj  r/ori  u  Piperima. 
Glasnik  40,  21. 

BACICA,  /.  ime  brdima  u  Srbiji:  jednomu  u 
okrugu  cuprijskom  blizu  Svilajnice:  viuograd  u 
brdu  Bacici. 'Sr.  Nov.  1867.  101.  1870.  26.  1871. 
263.  1872.  373.  —  drugomu  u  okrugu  krajinskom 
Sr.  Nov.  1874.  4.  J 

1.  BACIN,   adj.  sto  pripada  bdci;   dolazi  kao        ^ 
prezime.  Matiji  Bacinu.  Prot.  sab.  mag.  86. 

BACEV,  adj.  .ifo  pripada.  baci.  u  bosanskoj 
krajini  pod  Kozarom  krcij  jedan  zove  se  Bacin 
do.   M.  Kuzicic. 

BACIN  DO,  vidi  kod  Bacin  Do. 

BACINA,  /.  vidi  pod  3  Bacina  2. 

BACINAC,  Bacinca,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
kod  Smi(ana.    Schem.  segn.  1871.  34. 

BACHE,  m.  mkaka  dina  u  Bubrovniku,  u  dva 
pisca  nasega  vremena,  od  kojih  jedan  piiie  baciri 
(Cas.  COS.  muz.  1852.  2,  46)  a  drugi  (pozivajuci  .se 
i  na  prroga)  badiri.  iemu  ^  dodaje  da  je  I'lem.. 
wintermelone,  tal.  zatta.  B.  Sulek,  im.  7.  —  moze 
biti  od  arap.  bakiire,  prvine. 


BACOGLAVA 


145 


BADATI 


BACOGLAVA,  /.  selo  u  Srbiji  u  oknign  to- 
plickimi:  Sr.  Nov.  1879.  176. 

BACOGLAVSKI,  ndj.  sto  pripada  sclii  Baco- 
glanl.  S  Bacoglavskog  visa.  Eat  l(j4. 

BACOICATI,  ba(''okain,  impf.  pulsare,  percutere, 
udarati,  kiicati,  klucnti.  moif  hiti  ilem.  od  batati. 
u  jednoga  pisca  proslotju.  vijeka.  Pre.>ipnslon  za- 
vrgavsi  .sikiru  na  raiiie  vas  dan  po  sumi  ba6o- 
kas,  pak  ugledavsi  gdi  .se  iz  rasta  izvijaju  strseni, 
misleci  da  .su  pcele,  plenes  liim  o  zem]u  i  tesko 
uteces  od  strsena,  o-stavivsi  na  zem|i  uek  trune. 
M.  A.  Ee}kovii,  sat.  104. 

1.  BAD,  m.  1.  punctus.  u  jednuga  pisca  xvii 
vijeka.  Sunca  zraei  kad  prid  zapadom  probiju 
oblaci  strmojasnim  badom,  vec  krat  svidokuju 
jntro  nialo  jasno.  I.  T.  Mi-navic,  osm.  102.  —  '2. 
stimulus,  ostan,  bada}.  ii  nase  twijeme.  Bad.  kojim 
se  volovi  gone.  Nar.  zag.  nov.  4.  (u  udgomilaju). 

2.  BAD,  m.  scopulus,  greben.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu  (BSBa)  i  Stulicevu ; 
u  objema  napomenuto  da  ;je  rijec  tuda.  Moie  biti 
turski  pat,  plosan.  Pojdosmo  jidreci  od  bada  onoga. 
P.  Hektorovic  6.  Ribe  u  jata  idu  k  badom.  J.  Ka- 
vaiiin.  80.  Jak  bad  moi-ski  stjenoviti,  uz  koga  vali 
nam  probiju.  184.  —  pogrjeika  ce  biti  ,na  badu 
je'  mjesto  ,iiabaduje':  Oto  ti  prida  mnom  ,na  badu 
je'  hramajuci  o  stapu  jcdan  Jovjek.  M.  Drzic  415. 

BADAC,  baca,  in.  stimulus,  vidi  bodae.  sawo 
a  Voltigijinii  rjecnika  14. 

BADAJIC,  m.  presimc.  .(osif  Badajir.  Rat  3.57. 

BADALAC,  badaofa,  m.  stimulator,  .saiiiu  it  rji'c- 
nicima  Belinu  (709»)  i  StuUcevu. 

BADAIjICA,  /.  stimulatrix,  .vtma  ii.  rjehiirima 
Belinu  C709!>)  i  StuUcevu. 

BADALO,  n.  1.  specillum,  orude  kojim  se  raz- 
gleda  dubina  rani,  sainn  u  rjecnicima  Belinu 
(723''),  Bjelostijencevu  i  StuUcevu.  je  Ii  inu  u  torn 
znacenu  akcenat  koji  je  zahi^ezen,  ne  maze  se  za 
cijelo  znati.  —  2.  ono  injento  gdje  udaraju  djeca 
krajem  od  itapa  kad  se  hanajii.  isporedi  banati 
se.  samo  u  Vukovu  rjei'niku.  Tr}a  drugi  put  sjede 
na  badali).  Vuk,  ziv.  277.  —  U  oba  znacena  ko- 
rijen  kojega  je  bosti. 

1.  BADAljj,  badja,  m.  stimulus,  ostro  gvozde 
usadeno  u  ostan,  te  se  nim-  volovi  gone,  isporedi 
sladun.  samo  u  Vukovu  rjehiiku  (gdje  se  napo- 
mine  da  se  govori  u  granici).  —  Korijen  vidi  kod 
bosti. 

2.  BADAljj,  bad|a,  m.  1.  nekaka  t.rava,  koja  se 
zove  i  badej  i  sjekavac  i  pasji  stric.  vidi  bade). 
sanio  a  Vukovu  rjecniku,  gdje  .se  napominc  da,  se 
govori  u  Hrvatskoj  i.  dodaje  da  joj  Je  //.</  bod- 
Jikav  i  korijen  se  za  nevoju  u  gladne  godine  kuha 
i  Jede.  —  isjioredi  badaji.  —  2.  «.  Jeza,  spina. 
Bad)i  u  joza.  M.  Pavlinovic.  —  3.  vidi  obad.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  gdje  .•<e  dodaje  da  se  govori  u 
Crnoj  gori.  —  Korijen  vidi  kod  bosti. 

BADA^iI,  m.  pi.  spina  alba,  samo  u  Mika^inu 
rjecniku  i  iz  mga  u  StuUcevu,  gdje  je  stav^eno 
u  Jed.  badaj.  —  isporedi  badaj. 

BADAl^IKA,  /.  nucamentum.  One  bada|ike  sto 
se  nade  na  dubu,  kako  maruni,  stuci  u  prah, 
davaj  piti.  J.  Vladniirovic ,  lik.  37.  —  Korijen 
kojega  je  bosti. 

BADAJ^KA,  /,  viluske.  samo  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Osamt  lazica  i  de- 
vett  bada|akb.  Mon.  serb.  408.  bada}aki>.  Spoin. 
sr.  2,  100.  —  Korijen  vidi  kod  bosti. 

BADAN,  badiia,  m.  labrum,  cadus,  canalis.  — 
Akcenat  se  mijena  samo  a  gen.  pi.  kad  uema  -ev- : 


badaiia,  a  sa  -ev-:  badneva.  —  Dolazi  od  xiii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika(iuii,  Belinu  (732». 
527a),  Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  VoUigiJinu, 
StuUcevu  i  Vukovu.  —  Oba  su  a  umetnuta,  za  to 
u  Bjelostijenca  i  Jambresica  glasi  kajkavski: 
bedeii.  —  Postanem  od  sr.  lat.  buta,  tal.  bottino, 
.ft.  hem.  butin.  —  1.  labrum,  kada,  kaca.  Les  sei 
[  za  dugi  baoav  i  ,badan'.  Mon.  Croat.  5.  Badne  na 
j  polovicu.  259  Bise  jih  (o.^korusn)  stabal  sto,  ke 
kad  ususahu,  sedam  badiii  i  po  punih  namirahu. 
M.  Marulic  78.  On  tlaci  badan  vina.  Anton  Dalm., 
apoc.  19,  15.  Od  po  badna  gradobita  cini  cudno 
da  izajo  vina  velo.  J.  Kavai'iin  325.  Ob'o  badan 
vijcce.  Poslov.  danic.  86.  Tovar  mesa,  badaii 
juhe.  137.  Sto  u  badiii  pod  nogama  osta ,  od 
tog  vinska  presevina  posta.  J.  S.  Rejkovic,  kuc. 
376.  Badaii  mesa,  a  kasika  juho.  Nar.  posl. 
vuk.  11.  Govori  kao  iz  badna.  43.  Boja  je  unca 
uma  nego  sto  badaiia  mozga.  22.  —  ima  ih  u 
dnu  nskih  a  gore  sirih,  osobito  za  grozde  i  s}ive. 
Vuk  ll'J.  —  u  badnu  se  i  zeje  kiseli;  isporedi 
badiiev.  —  ima  ih  i  za  kupahe.  Mikaja  9i.  Bjelo- 
stjenac.  —  2.  canalis,  velika  supja  klada,  sto  kroz 
nu  tece  voda,  tc  ohrce  kolo  na  kasicari  vodenici. 
U  torn  znacenu  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
U  badaii  se  doje  u  uzemu  kraju  udari  kablina, 
da  bude  tjosiii ;  a  da  bi  bio  jos  tjesiii,  u  kablinu 
se  udaraju  tu[ci.  Vuk,  rjec.  lib.  Vide  badaii  na- 
sred  kuce;  ovo  Ii  je  brajov  duduk?  Nar.  l^jes.  vuk. 
1,  518.  —  3.  kad  se  trapi  i  sadi,  pa  se  stijene  na 
jedno  mjesto  strpajii,  ta  jo  hi-pa  badaii.  M.  Pav- 
linovic. —  4.  ime  selima:  a)  u  Dalmaciji  kod 
Knina.  Repert.  dalm.  14.  —  b)  it  Srbiji  u  okrugii 
kru.ievackom.  K.  Jovanovif,  rec.  132. 

bADANA,  /.  dva  sela  u  Srbiji  u  oknigu  po- 
drin.iknm:  goriia  /  doiia  Badaiia.  K.  Jovanovic, 
rec.  136.  pomihe  se  prosloga  vijeka:  Turska  ceta 
razbi  katane  backs  u  selu  Badaiii.  Glasnik  20,  12. 
BADANE,  ;(.  1.  punctio.  u  rjeinicima  Belinu 
(709a),  Stitlicevu  i  Vukovu.  Ovi  zmaj  zestokim 
badaiiem  uhodi  mi  do  unutreiiih.  Turk  blago  2, 
169.  —  2.  suspensus  gradus.  u  torn  znacenu  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  —  isjioredi  badati. 

BADANKOVIC,  m.  prezime.  MiioSa  i  Mate  Ba- 
dankovicev.  P.  Vitezo\ac,  odij.  83. 

BADANSKI.    adj.    sto   pripada   selu   Badani. 
Badaiiska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.   136. 

BADAONIK,  ni:  vidi  badalac.  samo  u  StuUcevu 
rjecniku  6b 

BADAR,  badra,  adj.  vigil,  alacer.  Dolazi  xiu 
vijeka  u  khigama  koje  su  pisane  crkvenim  jezi- 
kom,  a,  po  tom  xviii  vijeka  u  Jednoga  pisca  koji 
je  pistto  po  crkvenim  knigama ;  u  nase  se  vrijeine 
nalazi  it  narodnom.  govoru,  ali  se  zna  samo  da 
se  govori  o  konu ;  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
i  Danicicevu.  —  Korijen  kojega  je  budan  i  bdjeti. 
—  Nikolize  stpej  snoiub  bbdrago  bortca  pobeditt. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  222.  Btdri.  vt  podvizaniji. 
Stefan  kr.  24.  MnihoniL  bbdroje  oko.  26.  Molitvi.- 
nice  btdi-yj.  Domentijan*  37.  Kad  mi  badri  jesmo. 
J.  Rajic,  pouc.  1,  43.  -  u  nase  vrijeme:  Badar 
n.  p.  koii.  Vuk.  rjec.  11''. 

BADATI,  badam,  impf.  bosti  ccslo  a  po  tome 
i  po  malo.  —  Od  bosti.  —  Od  xvi  vijeka  (vidi 
dale  pod  1). 

1.  prclazno:  a)  pungere,  stimulare;  izmedu  rjec- 
nika u  Vrancicevu :  pungere,  stimulare ;  u  Belinu: 
stimulis  fodere  (709a)  i  punger  un  poco  (595''); 
u  Bjelostijencevu:  pungere,  stimulare,  irritare; 
u  VoUigiJinu:  leise  stechon,  anreizen;  u  StuU- 
cevu: pungere,  stimulare;  u  Vukovu:  pungere  le- 
niter.   Primjera  nema  u  kom  bi  bilo  drugo  nego 

10 


BADATI 


146 


BA_D]I^ 


savio  bosti.  Satii-  tovai-a  .  .  .  petmi  badaso  objo- 
straii  H  trbuh.  M.  VotiaiiiA  2,  171.  Te  inuho  po- 
deSe  ucmilo  biidiil,  iiiu  trbulio.  2,  lliil.  Neg  li  ga 
badajlo  u  iiu/.ilro  i  trbuli  (mithc).  2,  lli'J.  Kuil  ga 
su  badalo  zlo  juuIig  Uijneno.  2,  170.  Vozan,  badaii, 
goiieii.  ■).  KavaiuH  AM.  iSamar  nek  u  plnca  bada. 
417.  Badati  ostaiiom.  Bolla  HV.)":  Pet  baba  pu  vas 
dug  so  dan  svuga,  -svo  jodna  driigu  od  nad  bada. 
Nar.  zag.  nov.  70.  —  h)  n  preucscnom  smislii :  ha- 
datl  jezikum,  volUcaro :  svakoga  jezikom  badate. 
M.  Votianic  1,  227. 

2.  ncprelazHo  i  n  prenesenom  smistu:  ici  po- 
lako.  saiiio  ti  Viilcuvti  rjccniku  (,iiicedere  punctim, 
leise  gobou').  Du^a  da  ne  misli  iduii  tesko  ii.  p. 
od  uiiiora  iiv^c  polaziti  sileci  se  kau  nam  seOe 
badajuii  u  prvom  znacenu.  isporedi  zbosti :  ,zbodo 
pa  ode'. 

3.  sa  se,  svadali  ae,  rixari.  Ne  badajto  se,  za- 
lost  vas  ne  zadesila!  (majka  opomii'ie  kceri).  M. 
Pavlinovic. 

BADAVA,  gratis,  I'rustra,  otiose,  od  tar.  bad- 
hewa,  koje  glasi  i  badhawa,  bad-i  hawa.  Dolazi 
od  prosloga  vijcka,  izmedu  rjecnika  saino  u  Vu- 
kovu.  iisporedi  badavad,  badjava.  —  1.  gratis,  bez 
plate,  stune.  Ne  ktivsi  ixista  badava  primiti.  E. 
Pavii,  ogled.  50.  Ne  kti  da  Jakov  badava  kod 
liega  sluzi.  66.  ^  2.  frustra,  za  liidu,  bez  ko- 
risti.  Vrinie  se  sada  badava  trosi.  A.  Tomiko- 
vic  10.  Badava  si  doiiao,  kad  je  ve6  sve  proslo. 
Vuk,  rjec.  11^.  —  3.  otiose,  za  ludu,  bez  posla. 
Badava  sjediti.  Vuk,  rjec.  ll'i.  —  4.  maze  imati 
i  prijedlog  pired  sobom,  i  to  za :  znaceiie  kao  pod  1  : 
Ni  bozij  se  grob  za  badava  ne  cuva.  Nar.  posl.  vuk. 
212.  Za  badava  ste  dobili,  za  badava  i  dajite.  Vuk, 
mat.  10,  8.  Niti  za  badava  Meb  jedosmo  u  koga. 
Vuk,  2sol.  3,  8. 

BADA  VAC,  badavca  m.  carduus  aui-o.sicus  ViU. 
aamo  u  Jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  pise 
,badavec'  i  veli  da  se  govori  na  Cresu.  B.  Sulek, 
im.  7. 

BADAVAD,  indi  badava,  ceiim  Je  dodano  ne- 
poznato  d.  isporedi  badavade.  Od  prosloga  mjeka, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Stulicevii  i  Vukoini.  Ni 
krajcare  ne  da,  nego  stane,  pak  badavad  gleda. 
M.  A.  Kej-kovic,  sat  173.  Vrag  nista  badavad  ne 
dade.  M.  A.  Ke}kovic,  sabr.  3-5.  Badavad  se  ni 
bozij  grob  ne  cuva.  Nar.  posl.  vuk.  10.  —  jw- 
grjeska  ce  biti  it.  jednoga  pisca  ,badovad':  Da  ti 
badovad  ne  zderu.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  202. 

BADAVADE,  vidi  badavad.  samo  u  Viikoou 
rjccniku. 

BADAVADISANE,  n.  otium  desidiosum,  hes- 
pioslicene.  Provodi  vrijeme  u  badavadisai'iu.  B. 
Musicki. 

BADAVADISATI ,  badavadisSm,  impf.  niliil 
agere,  besposliiiti.  Od  badava.  isporedi  badavaisati. 
samo  a  nose  vrijeme,  u  rjeiniku  nijednom.  B. 
Musicki. 

BADAVAGIJA,  m.  od  badava,  koje  vidi.  dolazi 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  1.  qui  omnia  vidt  sibi  gratis  dari.  isporedi 
muktagija.  —  2.  homo  doses,  covjek  besjjosHca ; 
po  covjeku  maze  se  nazvati  i  drugo  sto :  Kada  se 
uzmloza  (trut),  one  (pcele)  videci  tnlike  badava- 
gijc,  skupe  so,  pak  ji  pokoju.  B.  Leakovic,  uauk  115. 

BADAVALSATI,  badavaisSni,  impf.  vidi  badava- 
disati.  od  badava.  samo  u  nase  rrijenie.  On  samo 
badavaise,  a  oni  rade.  V.  Bogisic,  zbor.  324. 

1.  BADE]^,  m.  carduus,  badaf,  cicak.  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (172i>),  StuUceou 
i  Vukovu  (gdjc  je  bez  znacena  a  s  dodatkom  da 


se  govori  u  Boci).  Korijen  kojega  bosti.  xvi  vijeka, 
doliizi  i  s  pridjevom  os|i ;  oS|i  bade)  (isporedi 
oslobad).  —  ,V  pridjevom  osli :  (idi  pitome  nije 
zcleni,  nor  u  hridju  men  groboni  mnostvo  rasto 
od  cepljeza,  oSli  bade]  joste  rasto.  M.  Vetranic 
I,  13.  Tribi  t'  je  ])ripravit  badoja  osjoga  tor  mu 
svu  potri  j)ut.  2,  1 70.  —  bez  toga  pridjera :  Na 
sului  na  baileju  zlati  popi  svuda  stojo.  M.  Vetra- 
nic 1,  14.  Onaj  trn  ili  bado|  jali  cicak,  koji  medu 
litiiim  zitom,  navlastito  pak  medu  jocmoni  rasto. 
I.  .Jablanci  73.  Koprivc ,  badcja  i  snir)ike.  8. 
!^jubisa,  pric.  79.  —  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena razlikujc  sc:  div|i  ili  mali,  carduus  pycno- 
coplialus  L. ;  ostri,  cryngium  niaritimum  L.;  pi- 
toini,  centaurea  benedicta  L. ;  voliki,  onopordon 
illyrieum  L. ;  zuti,  scolymus  hispanicus  L.  B.  Su- 
lek, im.  8. 

2.  BADEl|j,  m.  neka  riba.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku,  gdje  sloji  da  se  take  zove  u  Srijemu,  da  joj 
je  glava  kao  u  zmije,  da  se  tesko  struze  i  ne  pori 
se,  nego  joj  se  crijeva  izvlace  na  usi.  a  to  ce  biti 
ista  riba  koja  se  zove  i  balavac  i  grgec  (bodjivi). 

—  Korijen  kojega  bosti. 

BADE  LAC,  badejca,  m.  vidi  badejcac.  samo 
■u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  8. 

—  Od  bade). 

BADEl^CAC,  bade)cca,  m  senecio  vulgaris  L. 
samo  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  t'itu- 
licevu.  Cas.  ces.  mus.  1852.  2,  46.  B.  Sulek,  iin.  8. 

—  Od  bade)ac. 

BADE^^CIC,  m.  vidi  badejcac.  samo  u  Stuli- 
ccvH  rjeiniku  i  iz  nega  u  jednoga  pisca.  B.  Sulek, 
im.  8.  —  Od  badejac. 

BADE^ISTE,  n.  locus  oarduis  cousitus.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku,  gdJe  ima  i  badejistvo  u  istom- 
znacenu,  jamaino  oboje  naiiiieno  za  rjecnik. 

BADE^^jKA,  /.  tyrimnus  Cassini.  Sloser-Vukot. 
flora  760.  —  Badejka  sarena,  silybum  marianum. 
Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  46.    B.  Sulek,  im.  8. 

BADEM,  m.  amygdalus.  pers.  badem.  isporedi 
bajam.  —  Akcenat  u  gen.  pi.  badema.  —  dolazi 
od  prosloga,  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vu- 
kovu. —  Drvo  i  rod  mu.:  a)  drvo:  Pred  kucom 
joj  badem  drvo  rasto.  Nar.  pjes.  vuk  1,  359.  U 
gradini  pod  slatkim  baderaom.  1,  452.  —  h)  rod: 
Eazlicne  od  voca  kostice,  od  kog  zelis  imati  mla- 
dice,  kano  briske,  bademe,  kajsije.  J.  S.  Ec)kovic, 
kuc.  46. 

BADEMLIC,  m.  prezime.  -i-  je  sazeto  -iji-.  Rista 
Bademlic.  Rat  420. 

BADEMOV.  adj.  amygdali.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Drvo  bademovo. 
I.  Jablanci  186.  Raslo  drvo  bademovo  tanko  vi- 
soko.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  450.  Ako  sam  mu  vezen 
jagluk  dala,  ja  sam  tobi  jepsi  ostavila,  na  jiomu 
su  tridest  i  tri  grane,  na  srijedi  grana  bademova. 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  123.  Jezgre  bademove  na- 
nizu  na  konac.   P.  Bolic  2,  321. 

BADEMSKI,  adj.  vidi  bademov.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Namazi  bademskim  oleom, 
Z.  Orfelin  248. 

BADERLIC,  m.  prezime  xv  vijeka.  Prid  satiii- 
kom  Mikulu  Baderlicera.   Mon.  croat.  49. 

BADIL,  m.  pala,  lopala  (gvozdena),  asov.  od 
tal.  badile,  batOlum,  Dolazi  xvi  vijeka  u  jednoga 
pisca.  isporedi  badij.  Zem)e  samo  badil  u  obrov 
da  hiti.  H.  Lucie  270. 

1.  BADII^,  m.  vidi  badil  u  nase  vrijeme  u  Dal- 
maciji.    M.  Pavlino\'ic. 

2.  BADU^,   m.  cirsium  arvense   L.    u  jednoga 


BADINAC 


147 


BADNAK 


pisca   nmexja   vreinena.   B.  Sulek,  ini.  s.    Postai'ia 
kojega  Je  badel. 

BADINAC,  Badiuoa,  m.  rijeka  ii  Srbiji  u 
okrufjn  kra/jiijevackom:  Livada  do  vode  Badinca. 
Sr.  Nov.  1873.  914. 


36.  —  u  prenesenom  smislii,  govorom  dofaci  se 
cega.  Da  stanem  uabrajat  od  vase  mladosti  ca 
ste  jioti-pili  do  vase  starosti,  kvaderiiu  bi  sjji'avil, 
nia  nek  stranom  idu ;  zaman  ocu  badiiut  nika. 
B.  Kuhacevic  41.  —   2.  sa  se:  jMsiviw :  Eai'ienik 


od  vec  ran  kad  se  nialo  badne,  drzi  jadan  da  su 
I  sve  jednake  rane.  M.  Kuliacevi6  50. 

BADIV,  adj.  scopulosus,  qrebenit.  od  bad,  (jre-  !    .  BADNACA,  /.  1.  nidi  badjiacioa.  Neki  Luka  no- 
hen.  Samo  it  rjeciiicima  Belinu  (656a)  i  Stuliicini.  \  f\°  badiiak  i  badiiaou  u  poklon  vlasteHnu.  S.  Ifiu- 


BADINCI,  Badiniicii,,  m.pl.  sclu  u  Srbiji  it  okniqit 
iiiibiin.  Sr.  Nov.  1879.  175. 


BADrVER,  III.  prezinie  xvi  rijeka.  Gospodina 
Pola  Badivera  prokviratura  gospodina  biskiijm 
(krckixj).  Mou.  croat.  247. 

BADJAVA,  vidi  badava.  od  fur.  liad-i  liawa. 
Od  pruidorja  vijeka,^  ismedn  rjecnika  naiiio  it  Vii- 
kovH  (f/djc  ,sr  ilodiije  da  se  govori  n  Boxni).  Ba- 
djava  lezece  zemje.  I.  Jablanci  37.  Oni  su  hotili 
da  im  se  dade  badjava  i  od  }ubavi.  A.  Tornikovic  11. 

BADJAVAD,  villi  badjava;  isporedi  badavad. 
Od  pro.iloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it  Vii- 
kovu  (gdje  se  napomine  da  se  govori  ii  Bosni). 
Ukaza  se  prilika  ])rohoditi  badjavad  vilajete.  M.  A. 
Eejkovic,  sat.  5.  I  badjavad  brez  novaca  dase.  120. 

BADJAVAdE,  nidi  badjavad.  samo  ti  Vukovii 
rjecnika   (gdje  se  duditje  da  se  govori   u  Bosni). 

BADK-  vidi  batk-. 

BADLICAN,  III.  selo  u  Mrdumurja.  Schem.  zagr. 
1875.  141.  Postui'iem  ce  biti  od  jiers.  badylgan, 
koje  glasi  i  jiatlygan,  vidi  patligan. 

BAD^iAN,  m.  vidi  badej.  it  Krajevici.  L.  Mra- 
zovic. 

BAD^jE,  /.  pi.  liekaka  holest  it  ociiiia,  cilia  in- 
versa.  zove  se  i  zlo  dlake.  samo  it  Viikovii  rjei- 
niku.  isporedi  bad|i,  badjevi.  Gdjekoji  vade  badje 
iz  ociju.  Vuk,  rjcc   11.  —  Korijen  vidi  kod  bosti. 

BAD^jEVI,  III.  pi.  vidi  badje.  samo  ii  Viikovit  , 
rjecmkii. 

BAD^jEVICA,  /.  selo  ii  Srbiji  it  oknigit  sme- 
derevskom.  K.  Jovanovii',  rec.  149.  I'ostanein  ee 
biti  tl  svezi  sa  bade]. 

BADl^EViCANIN,  m.  cuvjek  iz  sela  Badlevice. 
M.  D.  Milice\ac. 

BADJ^EViCANKA,  /'.  zensko  ee(iide  iz  sela  Ba- 
dlevice.  M.  D    Milieevic. 

BAD];.EVICKI,  adj.  sela  Badlevice :  Bad(Bvicka 
opstina.   K.  .Tovauovic,  rec.  149. 

BADl^EVINA,  /'.  selo  ii  Slavoniji  blizit  Pakraca. 
Schem.  zagr.   187.5.  50.    Pregled  95. 

BAD^jI,  III.  pi.  vidi  badje.  samo  it  Viikont 
rjecnika. 

BAD^jIV,  adj.  pungens,  hodliv.  ii  jednoga  jiisca 
prosloga  vijeka.  Glogovina  imade  vconia  ostra, 
tvrda  i  bad}ivoga  tri'ia.   I.  Jablauci  179. 

BADNA  MUHA,  /.  vidi  obad.  a  jednoga  pisea 
prosloga  vijeka.  Ja  ne  hajem  tih  zlih  dulia  Ico  ni 
nioj  koii  badnili  nuiha.  J.  Kavai'iin  79. 

BADNUCE ,  n.  punctiis.  .samo  ii  rjecnicima. 
Mikaliiiii,  Belinu  (596i>)  /  Stulicevu:  it  xva  tri 
sa-  tj  iiijesto  (;. 

BADNXJTI,  badueni,  /*/'.  puugere,  jeilan  put  — 
a  po  tome  i  nialo  —  obosti  Hi  itbosti.  Od.  xvii 
vijeka,  iziiiedn  rjecnika  n  Mikalina  (.obosti,  pun- 
gere'),  u  Belinu  (,punger  un  poco' 5951'),  u  Bjelo- 
stijenr:evii  (pangere,  stimulai-e ,  ii-ritare),  u  Vol- 
ttgijinii  (steclieu,  aufrauntern)  i  a  Stulicevu  (fo- 
dicare,  le\dter  puugere).  1.  prelazno:  Na  to  vila 
sta  srdita,  kako  da  Ijili  baduu'  osu.  D.  Barakovic, 
vil.  219.  Dok  mu  gres  po  vo}i,  mirau  u  govern, 
badiii  ga,  od  toga  fortuna  u  mora.  M.  Kuhacevic  I  liakove  pak  i  baddacice.  Pjev.  cm.  18.  Zar  i  La- 


bisa,  prip.  131.  isporedi  badiiak.  —  2.  hjeb  koji'  se 
mijesi  za  badni  dan.  it  Srijemu.  "i^.  Kovacevid. 

BADNACICA,  /.  mali  badiial;  kakovijeh.  se  pet 
nalozi  preko  badnaka  a  Cnioj  gori ;  zove  se  i 
blazena  paliea.  Vuk.  rjec.  12-1.  Nalozise  . .  .  badiia- 
kove  pak  i  badiiacice.  Pjev.  crn.  18.  Ogled,  sr.  20. 
—  u  Srbiji  se  jedan  od  tri  badnaka  zove  badria- 
cica:  U  Podibru  od  tri  badnaka  jedan  je  upravo 
badnak,  drugi  badnacica,  treci  dete  (liiliovo).  Neki 
tamo  vele  da  je  badnak  Josif,  badilacica  Marija, 
a  dete  Isus.  M.  D.  Milieevic,  ziv.  2.  23.  isporeili 
badiiak. 

BADNAK,  in.  glavi'ia  sto  se  u  oci  bozica  lozi 
na  vatru,  i  badni  dan.  —  Akccnat  ostaje  bes  pro- 
mjene  u  svijem  oblicima,  samo  u  mnozini  kad  inia 
-ov-  (koje  rijetko  biva)  prestaje  drugi  slog  biti 
dug:  badiiakovi,  badiiakivil.  —  Od  badni. 

1.  truneus    qui  combiu-i  solet    in    nocte  nativi- 
tatis  Cliristi.  Dolazi  od  xvn  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Mikalinu,  Belinu  (747a),   Stulicevu  i  Vu- 
kovu.  —  Od  badiii.  —  Badiiak  je   sirova   cerova 
glaviia,    Sto  se  po   obicaju   u  oci   bozica  lozi    na 
vatru.  Badiiaka  nioraju  biti  dva  ili  tri,  i  inoraju 
se  u  oci  bozica  (na  badiii  dan)  i  o.sjeci.  Badiiake 
mnogi  sijeku  prije  suiioa  posuvSi  ih  najprije  zitom 
i    rekavsi :     ,dobro   jutro    i    cestit    ti    badiii    dan!' 
Obicno  ih  sijeku  samo  s  jedne  strane,  a  s  druge 
se  strane   udari   sjekirom   samo   jedan   put.  Vuk, 
rjec.  11''.  Kako  se  ukaze  zora,  otidu  dvojica  (gdje 
je  zadrugai  s  volovima  da  odseku  badiiak  ili  ve- 
se|ak.    Dosavsi  grinu    koji  ce  oboriti    prekrste  se 
po  3 — 4  puta,   pa  pocnu  sjeci.  .  .  .  Obajujuci  grm 
glede  da  padne   na  istok,  a  nije  im  milo   ako  se 
padajuci    ustavi  na  kakvom  clrugom  drvetu,    kao 
da  ce  se  kuciia  sreca   ustavjati   na  putu.    Po  sto 
ga  odvuku  kuci,  preseku  na  G  jednakih  glavaiia, 
pa  tri  ostave  da  naloze  u  oci  maloga  bozica.  M. 
B.  Milicevid,  i,iv.  2,  21.    Nije  doma  doraacina,  da 
te  preveze ;  otisao  u  badiiake,  da  ih  doveze.   Nar. 
pjes.  vuk.  lierc.  338.  U  Risnu  badiiake  nakite  lovo- 
rikom.  Vuk,  rjec.   12*.  Priprav'te  mi  sve  badiiake 
svilom  nakicene.   Nar.  pjes.  vuk.  here.  339.    Kad 
se  u  vece  smrkne    onda    domacin  unese  badiiake 
u  kucu,  i  nalozi  na  vatru ;  kad  stupi  s  badiiakom 
u  kucu,  onda  rece:  dobar  vece  i  cestit  vam  badiii 
dan!  A  iz  kuce  ga  kakav  muskarac  pospe  zitom 
i  odgovori  mu :  dao  ti  bog  dobro  sretni  i  cestiti ! 
Kad   se  badiiak   mece   na  vatru,   tri  put   se   po- 
makne   u  napredak.  .  .  .  Po  Hercegoviui   gdje   su 
velike  kuce  dovuku  badiiake  na  sest  ili  na  osam 
volova,  pa  natjeraju  kroz  ku6u,  te  istjeraju  volove 
na  druga  vrata  a  badiiake  skinu  u  kuci.  Po  Dal- 
maciji  i  po  ostalijem  onamo  krajevima  i  krscani 
loze  badiiake.  Vuk,  rjec.  12''.  Kako  padne  sumrak, 
najstariji  do  staresine  u  kuci  uzece  najdebji  badiiak 
te  uneti  u  kucu  i  naloziti  na  vatru.  Kako  s  liiiii 
prekoraci  preko  praga,  rekne:  dobro  vece  i  cestit 
sveti  bozic!  Drugi    ga  ceka  od  momcadi  u  kuci, 
pa   mu  odgovori :    bog    ti  pomagao  i  cestiti  sveti 
bozic!   Tako  cine  dok  sva  tri  badiiaka  ne  unesu. 
M.  D.  Miliievic,   ziv.   2,  21.    isporedi   badiiacica. 
Ove  se  pjesme   pjevaju   kako   se    naloze   badiiaci 
na  vatru.   Vuk,  nar.  pjes.  here.  335.  Nalozise  bad- 


BADNARA 


148 


TUDKl^AST 


till!  lo2e  badi'iakeV  S.  J^ubiSa,  prip.  131.  Prekrsteni 
na  ognn  badi\aoi.  P.  Potrovi6,  vijpn.  101.  Daoi 
vesoli  iRrajn  po  kiiri  i  nalazii  badi'iakn.  1(K).  — 
U  Cnuiiici  ouaj  Uoji  ili  (hadnnke)  umiso  u  kucu 
nazdravi  iiu  iiiilojkoni  viiia,  i  po  .sto  se  sam  na- 
pijo,  ,impoji'  i  I'lili,  polijo  ih.  Vuk,  rjcf'.  12'^  Sad 
mi  dajto  casu  viiia,  ...  da  iiazdravim  .starac  liad- 
liadma.  P.  Petrovic,  vijoii.  100.  Nalozili  (hadnnke) 
ka'  trebuje,  presuli  Ui  bi.jeloin  pseiiiconi  a  zalili 
crvenijom  vinom.  100.  —  Kad  piegori  (badnak), 
goriii  kraj  va]a  docokati  u  ruko  s  rukavicaina, 
pa  ga  obiiijeti  oko  kosiiica  i  po  torn  iiga.sivsi  ga 
ostaviti  na  kakvii  mladu  5|ivii  ili  jabiiku.  Vuk, 
rjec.  12''.  To  voce  svi  spavaju  u  sobi,  saiiio  jodaii 
ostane  u  kuci  kod  badiiaka,  to  glcda  da  so  vatra 
ne  uga.si.  M.  1).  Milicevic,  ziv.  22. 

2.  vidi  badi'ii  dan,  badi'ii  vet-or.  u  jednoga  pinca 
proiiloga  vijeka  i  u  rjecnicinia  Bjelostijencevu.  i 
VoUigijinu.  Kako  biva  na  badnak  ili  ti  u  ooi  po- 
rodena  Isukrstova.  I.  Velikanovic,  npu6.  1,  529. 

BADNARA,  /.  vodenica  potocara  koja  ima  ha- 
dan  (isporedi  badaii  2).  samo  u  Vukovti  rjecniku. 

BADNEV,  adj.  labri,  kacni.  samo  n  Viikovu 
rjecniku.  badiieva  voda,  vidi  raso.  badiievo  zeje, 
kiseo  kupun  u  glavicama.  Vuk,  rjec.  12'i. 

BADNEVAC,  Badnevua,  m.  dva  scla  u  Srbiji : 
a)  u  ukrugii  kragujevackom.  K.  Jovanovic,  rec. 
121.  narod  gn  sove  Badnevci,  Baduevaca.  P.  Dor- 
devid.  —  b)  u  okriigu  toplickom.  Si-.  Nov.  1879.  176. 
ovo  se  pomine  i  prosluga  mjcka.   Glasnik  49,  12. 

BADNEVAC,  Badiievca,  m.  tako  zorn  jednoga 
corjeka  is  Bddnevca.  \.  Kovacevic. 

BADNEVACIvI,  adj.  scla  Badncva.  Badiipvarka 
opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  121. 

BADNEVACKO  BRDO,  n.  brdo  u  Srbiji  u 
okrugti  krajinskom.  M.  D.  Milicevic,  .srb.  1000. 
tu  su  u  starije  iirijeme  bill  badnevi,  u  koje  sc  sa- 
sipao  kjuk,  pa  se  od  liih  tako  prozvalo.  M.  £). 
Milicevic.  isporedi  Badiievo. 

BADNEVCI,  Badnevaca,  m.  pi.  eidi  Badi'ievac. 

BADNEVIC,  m.prczime  Turcinu.  orf  xvii  vijeka. 
Delibasa  Badi'ievio.  P.  Vitezovic,  kroii.  192.  Dva 
Bumhica  i  dva  Badiievica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  274. 

BADNEVO,  H.  hrdo  u  Srbiji  u  okrugii  krajin- 
skom. Pivnica  u  Badiievu.  Sr.  Nov.  1870.  iU9. 
Pivnica  na  Badiievu.  Sr.  Nov.  1874.  ;.!(i9.  187.5.  203. 
isporedi  Badiievacko  brdo. 

BADNI  DAN,  badiiega  dne,  m.  dies  is  qui 
praeccdit  dioiu  nataleni  Jesu  Christi,  dan  u  oci 
bozica;  isporedi  badiii  vece.  —  Dolazi  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Mikajinu  (vigilia  nati- 
vitatis  Domini),  ii  Belinu  (nativitatis  Christi  per- 
vigilium 765''),  II  Bjeloslijenceim  (pervigilium  na- 
tivitatis Domini),  «  VoUigijinu  (vigilia  del  santo 
Natale,  heiliger  abend),  u  Slulicevu  (vigilia  nati- 
vitatis Christi),  u  Viikotm  (dies  ante  festiim  Christi 
natale).  —  Korijen  je  n  badiii  koji  je  u  bdjeti, 
buditi,  koji  nidi.  —  Badiii  dan,  post  bozicu.  S. 
Margitic,  isp.  xxv.  Na  bdene  bozica  oli  ti  na 
badiii  dan.  A.  Kadcic  bogosl.  376.  Na  badiii  dan. 
A.  Kanizlic,  bogojnb.  230  Na  badiii  dan,  to  jest 
dvadeset  i  cetvrti  dan  miseca  prosinca.  A.  Ka- 
nizUc,  kam.  402.  Badiiega  dne  u  noci  nijedna  se 
zled  uzroci.  Poslov.  danic,  5.  Na  badiii  dan  n 
jutru  (kako  domacin  otide  po  badiiake)  saki-ije  se 
vatra]  i  stupa  s  tuckom  i  sve  stolice  (i  prva  se 
.stolica  iznese  na  bozic  u  jutru  pod  polazajnika). 
Vuk,  rjec.  12l>.  Pre  zore  na  badiii  dan  uklone  iz 
kuce  sve  stolice,  noznice,  igle,  kasike,  i  sve  to 
metnu  vise  kuce  pod  stroju;  i  dok  polazenik  ne 
dode  na  bozic,  to  se  ne  ce  uzimati.  M.  D.  Milice- 
vi6,  ziv.  2,  21.  —  mjesto  dan  dolazi  u  pjesmi  i 


daiiak  od  mila:  Dobro  jutro!  bailiii  danak  dode. 
Nar.  pjes.  potr.  1,  42. 

B.\DN[  VECK  (ili  vecer),  badiiega  vefiera,  in. 
vesper  is  qui  iiraoc.edit  diem  natalom  .Ie.su  Christi, 
upravo  vece  badiiega  duna,  vere  u  oci  bozica,  pa 
se  nini  ka'e  i  .sniii  badiii  dan,  kao  sto  sc  opct  pod 
badiiim  daiiom  rasumije  i  vece  mil.  —  Dolazi  od 
xvii  vijeka,  izmedu  rjeinika  n  Mikajinu  (pervigi- 
lium nativitatis  Domini),  a  Belinu  (506''  kao 
badiii  dan  kod  koga  vidi),  u  Bjelostijencevu  (kao 
badiii  dan)  u  Stulicevu  (vesper  vigiliae  nativitatis 
Cliristi),  u  Vukovii  (badiii  dan,  s  dodatkom  da  se 
govori  u  Crnoj  gori).  —  Badiii  ve6er.  M.  Div- 
kovic,  nauk  xiii.  Post  bozicu,  to  jest  badiii  vecor. 
132''.  Na  badiii  vecor  ali  ti  na  nadvecerje  boziia. 
I.  Baiidulavic  8.  Badiii  vecer.  P.  Posilovid,  nasi, 
xiv.  Koja  mi  je  zlatoglava,  ono  mi  je  badiii  vece. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  12*.  Badiii  vece.  P.  Petrovii, 
vijen.  100.  Badiii  vecer  dode.  Pjev.  cm.  18. 

BADNIC,  badiiica,  Hi.  dcm.  badan.  samo  u  rjec- 
nicima  Mikajinu,  Bjelostijencevu  (gdje  je  kajkavski 
bediiic)  i  Stulicevu. 

BADNICA,  /.  vidi  badaii.  «  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  K  torn  druga  je  od  suda  sprava, 
naski  —  sto  znam  —  badiiica  se  zove;  iiize  di'u- 
gih  od  kaca  gotove,  sto  gor'  fall,  to  sirina  ima, 
vis  nek  ti  se  do  zlicice  prima ;  dvi  tko  s  grozdem 
tako  ima  radi:  jednu  gazi,  sok  u  drugu  vadi, 
koga  u  liu  na  reseto  cidi.  J.  S.  Rejkovid,  kuc. 
375.  Badiiice  ili  nizke  kacice  dvi  tribuju.  375. 

BADNIC,  m.  dcm.  badaii.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  i  Viikovu. 

BADNINA,  /.  aiigm.  badaii.  samo  u  rjecniku 
Stulicevu. 

BADONGOLA ,  /.  nekaka  trava.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  se  govori  u 
Istri.  B.  Sulek,  im.  7. 

BADOVINAC,  Badovinca,  m.  1.  prezime ;  do- 
lazi od  XVI  vijeka.  ^upan  Badovinac,  zastavnik. 
Mon.  Croat.  280.  Badovinac.  Boca  39.  —  2.  M 
pjesmi  mjesto  sela  Badovinaca  u  Srbiji  (vidi  Ba- 
dovinci):  U  kraj  Drine  sancu  Badovincu.  Nar. 
fijes.  vuk.  4,  263.  neko  se  selo  toga  imena  pomirie 
prije  nasega  vremena,  hlize  neznano,  maze  biti 
isto.  BadovinbCb.  S.  Novakovic,  pom.  123. 

BADOVINACKI,  adj.  ito  pripada  selu  Badovin- 
ciina.  Badovinacka  opstina.  K.  Jovanovic,  roc.  178. 

BADOVINCI,  Badovinaca,  m.  pi.  1.  .srto  u  hr- 
vatskoj  krajini  blizu  Ziimberka.  Razdje}.  kraj.  27. 

—  2.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  sabackom  u  Macvi. 
K.   Jovanovic.,   rec.  178.   S.  Novakovic,   pom.  12. 

BADOVINCANIN ,  m.  covjek  iz  Badovinaca, 
sela  u  Srbiji.  M.  D.  MiUcevi/-. 

BADOVINCANKA,  /.  zensko  ce^ade  iz  Bado- 
vinaca, sela  II  Srbiji.  M.  D.  Milicevic. 

BADRA,  /.  veko  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  u 
okrugu  cuprijskom.  Niva  u  Badri.  Sr.  Nov.  1866. 
649.  1875.  686.  zemje  u  mestu  Badri.  1872.  634. 
oraca  zem|a  n  k|ucu  Badri.  1868.  442. 

BADRIC,  m.  prezime.  Stipan  Badric,  nkaz.  1. 
i  nadimak  mu.iki.  Zemjak  1871.  2. 

BADRI  N  A,  /.  vigilatio.  stane  kad  je  tko  budan. 

—  Od  badar.  —  U  jednoga  pisca  xvii  vijeka. 
Koj  (udovici)  med  snom  i  badrinom  divojka  ukaza 
se.  F.  Glavinic,  cvit  311. 

BADBITI,  baih-im,  impf.  vigilare.  od  badar.  u 
luise  vrijeme.  u  I.stri.  Ne  znam  ako  badris  ili  spa- 
vas.  Nar.  pjes.  ist.  2,  26. 

BADR^AST,  adj.  1.  spinosus,  bodliv.  Bije  ba- 
drlasto,  koje  bode.  M.  PavUnovic.  —  2.  u  prene- 


BADB^iATI 


149 


BAGATINOV16 


senow  sviislu:  iraouiidiis,  osorff»f,pr.<f/('.  Cejade  ba- 
dr}asto,  kojo  se  11a  svakii  rijec  osijpca.  M.  Pavli- 
novic.  —  U  oba  znacena  jjostui'iciit  iitJ  limlati. 
inporcdi  badrjati  se. 

BADR^ATI  SE,  barliiam  st-,  hipf.  ii-asc.-i,  .sr- 
diti  so  11a  inaleiikosti'.  M.  Pavlinovic.  —  I'osta- 
nem  je  dem.  od  badati ;  isporedi  badati  se. 

BADRLICA,  /.  1.  canlis,  ,onaj  Mruh  u  trace 
od  ^eni(e  do  cpijefa'.  samo  u  VuJcovu  rjecniku. 
isporcdi  stabjikn.  —  2.  caulis  pennae,  ,((  sitnoga 
})erja  ono  sl.o  ostane  kad  se  perje  cija.  Vuk,  rjec. 
Iz  badr}ice,  kqja  je  u  doAem  kraju  va}kasta  i 
su]ila,  . .  na  ^dse  je  pak  cetvrtasta  i  ispui'iena 
spuzvastom  srzi.  J.  Pancic,  ptice  5.  —  JJ  oba 
znacena  posfana  fiojega  je  badijati  (sr),  koje  vidi. 
ispioredi  bada|ika. 

BADRN,  adj.  vidi  badar,  od  kujega  je  i  po- 
stalo.  IJolasi  xni  i  xiv  rijelca,  saino  u  knigama 
koje  sii  pisane  jesikom  crkveiiim:  a  tada  je  joi 
bilo  h  iza  b ;  izmedii  rjeciiika  satiio  11  lianiiiceim. 
Btdrtnoje  oko.  Donieiitijaiib  1(!.  Dauilo  204.  — 
Adu.:  Da  pojdeti.  iniidrtiio  i  bbdri.1111.  Sava,  tip, 
hil.  glasii.  24,  180. 

BADROST,  f.  alaeritas.  —  Od  badar.  —  T)o- 
lazi  XIV  /  .w  vijeka  u  ki'iigama  koje  sti  jj/.s«/(<' 
crkveniin  jesikom  i  xvm  vijeka  u  jeduoga  pisca 
koji  je  pisao  po  crkrenim  k/iigniiia:  izmedii  rjec- 
nika  sanio  u  Daiiicii'evii.  tiijesfo  a,  koje  je  iiiiiet- 
nuto,  u  starijiin  je  kniyaiiia  t.  Bbdrostt  i  podvi- 
zanije.  Danilo  281).  Diviti  se  trgo  bbdi'osf.i.  Glas- 
nik  11,  .iO.  Kakvu  badro.stL  i  podvigi.  duzani. 
jestb  imati.  .1,  Rajic,  pouc.  1,  50^. 

BADVAR,  III.  prezime  talijansko,  koje  vd  pisidi 
talijanski  Baduer;  xiv  vijeka.  Knezii  diibvovic- 
komu  Mariiiu  Badvarii.  Mon.  serb.  (ili. 

BABENIK,  m.  vidi  bastinik,  basteiiik.  samo  u 
rjecnitiiiia  Bjelostijenccvu  i  Jambreiirevu,  11  11  oba 
ce  biti  iz  Hahdeliceva:  u  nva  tri  sloji  ,baf;yeiiik'. 

—  Taimia  rijec:  korijena  ee  bili  i.itoga  kojega  je 
bastinik,  i  u  .ivezi  s  mat.  riLS.  bado  (otac)  i  ru- 
miin.  badiu  (stariji) ;  d  (od  dj)  moze  biti  od  tuda 
sto  ne  je  t  od  tj  (od  iega  je  st  /  bastinik  /  c  « 
baca)  promijenito  na  d  (kao  u  Kospud)  isporedi 
Badevo. 

BADEVO,  »(.  pmxtara.  11  Moslaviiii  u  Sliiroiiiji. 
pihi  jBadjevo'.  Pregled  102.  iiporedi  badoiiik. 

BADINAC.  Badinca,  m.  ftelo  it  llrvatskoj  it 
podziipaniji  kriskoj.  piUii  ,Badjinec  .  Schem.  zagv. 
1875.  110.  Pregled  86.  treba  li  -dj-  eitati  -di-  (7/ 
kako  driigacije,  nije  se  moglo  doziiati. 

BAER,  III.  vidi  bair.  .samo  it   Vukovit   rjeeiiikit. 

BAFO,  m.  prezime  talijansko.  xv  vijeka.  Alovi- 
zom  Bafom.  Mon.  serb.  4(>;i. 

grailii-   a    hrratskoj  krajini 
Od   XV    rijeka.    Na  B(a)gu. 
190. 

.5.  BAG,  m.  ttirski  bag,  vezct,  uzica,  rerizica, 
linea,  vinculum,  catena,  samo  u  pjesmama  i  iz 
nih  It  Vitkovii  rjecniku  (gdje  stoji  samo  pi.  bazi, 
i  u  gen.  grijeskom  baza,  a  znacene  nije  pogodeno). 

—  Akc.  .se  mijena  u  gen.  pi.  baga.  —  Kad  se  od 
nas  proci  ne  mogase  .  .  .  a  od  moji  sitni  ogrliea., 
a  od  tvoga  baga  od  saata.  Nar.  pjes.  petr.  1,  164. 
U  nedrima  zlatan  sahat  s  bazima.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  IbS. 

BAGA,  /.  morbus  quidam  equorum.  nekaka 
bolest  konska.  samo  u  Vukovii  rjecniku.  —  Biiie 
turska  rijec. 

BAGACUNA ,    j'.    nekaka    jtdntkti.     it  jediioga 


1.  BAG,  Bdga,  m. 
na  mora,  Carlobago 
Mon.  Croat.  89,  1.58. 


pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  ini.  8.  mole  biti 
ista  koja  se  zove  i  j^ogacuiia. 

BAGAJ,  m.  impedimenta  prtjag,  od  tal.  ba- 
gaglio.  u  jediioga  jiisca  prosloga  vijeka.  Vas  ba- 
gaj  po  noci  odpravi.  M.  Kuliacovic  118, 

BAGAJLIJA,  /.  nekakav  orao  it  jednoj  pjc.imi 
iz  Bosne.  Bice  pjevac  sam  nuiinio  od  kakve  tur- 
ske  rijeci  kojoj  nije  dobro  znao  ni  glasova  ni  zna- 
cena, moze  biti  od  bile-bagly,  nekaka  plica.  naJik 
na  sokola.  De  polece  jastreb  tica  juta, .  .  a,  za 
liime  dvije  bagajlije,  bagajlije,  dva  orla  veb'ka. 
Nar,  pjes.  petr.  2,  261.  265. 

BAGALOA'IC,  m.  neko  vijesto  Hi  pleme  n  Her- 
cegovini  a  Neretvi  xvii  vijeka  u  jcdnoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Bi  vikar  Sinum  Tvrdkovic  iz 
Neretve  iz  Bagalovica.  Norini  58.  moze  biti  da 
je  bilo  samo  u  mnozini  Bagaloviri;  a  moze  biti 
da  g  stoji  yrijeskom  mjesto  j. 

BAGA]^,  bagja,  m.  feni  acervus,  navi\ak.  samo  u 
Vttkovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  11 
Srijemu).  —  Postaiiem  moze  biti  od  mag.  baglya, 
istoga  znacena. 

BAGANA,  /.  pellis  agnina,  kozica  jacjneca.  Od 
titivkoga  ba.gana,  jagite.  samo  n  Vukovu  rjecniku. 

BAGANE,  baganeta,  n.  tiirski  bagana,  dijete. 
samo  It  nase  vrijeme  gdje  gdje  u  Srbiji.  Zar  ja  i 
ono  juceraiie  bagane  da  imamo  jednako  ise?  M. 
D.  MiliZ-evic,  zlosel.  281, 

1.  BAGAR,  bagra,  111.  purpura,  dolazi  oil  xiii 
Hi  XIV  vijeka  u  knigama  pisanim  po  crkvenim; 
izmettu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  (u  Stitlica 
rit.'iki  bagor).  —  Kor.  bhag,  .sjati;  isporedi  bag- 
rena.  —  o)  vestis  purpui-ea:  Carskyj  bagri.  ugo- 
tovivL.  Domentijani'  22.  —  b)  textum  purpureum : 
Zavese  razlicbiiyje,  ott  vysa  i  zlata  isti.kana  i 
bagi'a.  Glasnik  21,  161, 

2.  BAGAR,  neka  zem(a  crkve  zagreliaike  xiv 
rij<-ka ;  dolazi  samo  u  nom.  Mon.  ep.  zagr.  2,  43. 

BAGARK^,  m.  prezime,  samo  11  na.ie  vrijeme. 
L.  Bagaric.  ScliPin.  bosn.  1864,  v.  J.  Bagaric. 
Schem.  here,    1873.  254. 

BAGA  RIJ-A  ,  /.  lorameutum ,  remen.  samo  it, 
Kjelostijenervit  rjecniku.  Od  mag.  bagaria,  koza 
koja  se  zove  ruslm ;  rijec  je  u  magarskom  jezikit 
tuda,  moze  biti  od  tur.  bulgar  istoga  znacena. 

BAGARZI.IA,  ./'.  nieki  gratl  u  prit'i  0  trojan- 
skom  rata,  moze  biti  Pagasa.  Zapoveda  Menelaus 
vojsku  pojti   na  Bagarziju.   Trojan,  jag.   pril.  61. 

BAGA!^,  bagasa,  m.  modii  genus,  zitna  mjera 
od  de.^e.t  oka.  dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  iStidicevu  (,quarta  pai-s  alicujus  men- 
surae')  i  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  go- 
vori u  Crnoj  Oori).  —  Postana  neznana:  moze 
biti  od  sr.  lat.  bacus,  mensurae  frumentariae  spe- 
cies. —  Dvanastt  bagasalit  senice.  Miklosic,  lex. 
lOb,  iz  pomenika  cetimkog  xvii  vijeka.  Kupi  dva 
bagaSa  zita.  S.  ^nibisa,  prip.  176.  Kad  ulove  ne- 
koliko  mijara  ribe,  dijele  na  bagase.  V.  Bogisic, 
zbor.  497. 

BAGASEVAO,  Ba,gasevca,  m.  potok  11  Jadru  u 
.selii   Tr.iicu  11  Srbiji.  Vuk,  rjec.  11^. 

BAGATELA,  /.  tal.  bagattella,  res  parva.  Do- 
lazi od  xvi-xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it 
Vukovu  (gdje  .ve  dodaje  da,  je  Vuk  ciio  ?t  vojvod- 
stvu).  Ako  bi  joj  isti  muz  ostavio  koju  bagatelu 
po  testamentu.  Stat.  po].  ark.  5,  .SIO.  Od  najmarie 
bagatele  ili  bolesti  neustrpjivi  mnnjamo.  D.  Ra- 
pic  186. 

BAGATINOVIC,  m.  prezime;  dolazi  xvii  vijeka. 
M.  Bagatinovic.  Stat.  poj.  ark.  5,  312. 


BAGATrRA 


150 


BAGEDANAC 


BAGA.TERA  ,  /.  neko  mjesto  hUzu  Prhrena : 
selii  je  y.cravini  na  Drimu  xiv  vijeka  iUa  iiieda 
na  Bagatiju  u  gUivu,  otb  BagatiiL  u  Kudsc.  Glas- 
uik  15,  310. 

BAGAV,  «(?/.  (Oandus,  hrow.  Od  piosloya  vi- 
jeka, izmeda  rjeinika  u  Stulicevu  (pcdibus  labo- 
rans)  i  u  Vukovu  (gdje  se  dudnjc  da  ,jc  Viik  cuo 
ti  Barani).  —  Moze  biti  od  turxkoyu  bogmek, 
savijati,  sagibati,  bogulmek,  mydiatl  sc,  pregibati 
se,  bogri,  kriv.  —  ispon-di  baiigav.  —  Celavi , 
sugavi,  bagavi  i  siroiiuisi  ucka  ove  rici  zapisu 
na  svoji  vi'ati.  D.  Eapii  10.  Noma  ti  gorega  od 
bagava  Covjoka,  kriiava  lonc^a  i  6orave  reduce. 
Nar.  posl.  vuk.  rjef.  11".  Na  kulasii  koi'm  baga- 
vomii.  Nar.  pjes.  juk.  140. 

BAGAVAC,  biigavca,  m.  qui  pedibus  laborat. 
savto  u  Stidicevu  rjecniku. 

BAGAVICA,  /.  quae  pedibus  laborat.  samo  ii 
Stulicevu  rjecniku. 

BAGAZIJA,  /.  tela  colore  tinota,  -platno  bo- 
jeno.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijenceznt  i  Voltigi- 
jinu  (gefarbte  leinwand). 

BAGDAT,  Bagdata,  m.  grad  a  Aziji.  Dolazi 
od  XTii  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Belinu  (1'23''), 
Vukovu  i  Danicicevu.  —  Hodi  cart  Muratt  na 
Bagdatb.  ^etop.  saf.  83.  Ondi  paSa  od  Bagdata 
st'o  je.  1.  Gundulid  330.  Silenu  je  vojsku  saku- 
pio  od  Bagdata  do  carevih  vrata.  A.  Kacic,  raz- 
gov.  '217.  Pod  Bagdatom  gradom  bijelijem.  Pjev. 
crn.  57.  Ako  je  daleko  Bagdat,  blizu  je  arsin. 
(Mekli  nekovie  koji  se  hoalio  da  je  u  Bagdatu 
vrlo  daleko  skakao.)  Nar.  posl.  vuk.  2. 

BAGDATSKI,  adj.  ito  pripada  Bagdatu.  iz- 
medu  rjecnika  .sawio  «  Belinu  (123'').  Bagdatske 
arab.ske  gospodS6ine  skrati.  I.  T.  Mi-navii,  osm.  21. 

BAGDAVA,  vidi  badava.  sinno  u  Stuliceva,  rjec- 
niku. 

BAGE^j,  in.  homunculus,  iovjecic.  samo  u  Be- 
linu rjecniku  (369i>  .s  dodatkom  da  se  gotwri  medu 
prostijem  ludma).  tamna  po.itana. 

BAGLAMA,  /.  turski  baglania,  oeza.  1.  cardo 
et  vinculum  januae,  ono  gvozdc  sto  drzi  vrata  za 
dovratnik.  isjioredi  sarke.  najvise  se  govori  u  mn. 
baglame.  Dolazi  od  prosloga  rijcka.  ismedu  rjec- 
nika samn  u  Vukovu.  Take  jaka  vi'ata  i  baglame 
jest  imala.  D.  Eajiic  289.  —  2.  clanak  u  noge, 
talus;  u  jijeswama:  Pod  nime  peik  bedevija,  sve 
mu  skrima  ^Tatom  iz  ramena  kano  guja  iz  stu- 
dene  stjene,  klapaju  joj  noge  na  baglame.  Nar. 
pjes.  juk.  230.  264.  494.  —  3.  mala  tamburica  od 
tri  zice,  triehordii  genus,  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BAGLIC,  m.  prezime.  Miles  Bagli6.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gora  269. 

BAG!^A,  /.  fasciculus,  svezan:  bagja  n.  p.  si- 
jena  ili  slame.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Maze 
biti  od  grc.  ifuxtXov,  svezan. 

BAG^^ANE,  n.  fasciculorum  confectio.  isporedi 
bagjati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BAGJ^ATI,  bag}am,  impf.  fasciculos  conficere, 
praviti  bagfe  (vidi  bagja).  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

BAG^jAV,  adj^  vidi  bag)iv.  u  nase  vrijeme  u 
jednoga  pisca.  Cim  cemo  se  pokazat  devletu? 
s  jednom  starom  bagjavom  kjusinom.  P.  Petrovid, 
seep.  67. 

bAG!^ICA,  /.  dem.  bagja.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

BAG^^IC,  bagjida,  m..  vidi  baga],  od  kojega  je 
i  postalo   ne  promijenivsi   znacena.    Dolazi   od 


proHoga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu 
(gdje  .se  napomihe  da  se  govori  u  Srijemu).  Dite- 
jina . .  se  mora.,  u  bagji?e  spraviti.  I.  Jablanci 
105.  pogrjeska  ce  biti  1  mjesto  |:  Nit  se  baglic 
5  I'lih  u  pla§6e  vute.  J,  S.  Re(kovic,  kuc.  59. 

BAGl^IV,  adj.  bolestan  od  bage.  same  u  Vu- 
kovu rjecniku :  ,n.  p.  bagjiv  kon'.  isporedi  bagjav. 

BAGO('E ,  /.  pi.  maxiUarium  nei-vorum  con- 
vulsio.  .samo  u  Htulicevu  rjecniku:  pale  nui  ba- 
go6e.  —  Bostava  neznana. 

1.  BAGRA,  /.  pigmentum,  vtast  kojom  se  nireze 
inaste  da  ne  pucaju  od  suse.  L.  Zore,  rib.  35.  cr- 
vena  je  i  od  borove  kore.  M.  Pavlinovif.  —  Ko- 
rijen  vidi  kod  bagar,  purpura. 

2.  BAGRA,  /'.  jiiscis  mariui  genu.s,  nekaka  mor- 
ska  riba.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  stoji  da 
se  govori  u  Dubrovniku). 

3.  bAgRA,  f.  partes,  species,  fetura.  Dolazi 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  .samo  u  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  vojnodstvu,  i  to 
samo  H  jednom  znacenu) :  sveyu  xvii  vijeka.  samo 
II  jednoga  pisca,  a  xviii  samo  u  dvojice.  —  Po- 
stana  tamna :  moze  biti  od  St.  iiem.  baga,  raspra, 
pagai'i,  prepirac,  franc,  bagarre,  raspra:  po  tome 
bi  od  judi  koji  se  pru  presto  znaceiie  na  (ude  koji 
se  kakvom.  misju  dijele  jedni  od  drugili,  a  po  torn 
na  stokn  koja  se  razlikuje  tijem.  sto  je  jedna  jednoga 
stada  mlad  a  druga  drugoga.  —  1.  partes,  strana, 
vise  ludi  sloznijeh  u  ■mislima  Hi  ze(ama  koji  se 
medu  sobom  podupiru  prema  protivnicima ;  samo 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Grijese  (rijecnici) 
ako  u  vijecu   uzdi'ze   bagre   ali   iin  se  pi'iblizaju. 

I.  Drzii,  nauk  gond.  303.  Grijeh  je  pocastit  ne- 
dostojnoga  (ucenika)  ali  pogrdit  dostojnoga  casti, 
dvizat  ucenike  druzijeni,  uzdrzat  parti  ali  bagre 
u  universitati.  311.  —  2.  species,  vrsta,  u  koju  pri- 
padaju  judi  kakroni  mislu  jednaki:  Tko  su  liber- 
tini?  Jedna  bagra  cejadi  malo  razlicita  od  ateista. 
Turk  blago  2,  29.  —  u  tom  smislu  i  sada  s  po- 
grdom :  On  je  tvoje  bagre,  tuae  t'arinae.  Vuk,  rjec. 

II.  —  3.  fetura,  mlad  jednoga  stada,  Uto  .se  u 
jednoga  domarina  omladi  i  odraste  i  sto  doma- 
cin  ostavi  za.  svoju  kucu,  i  to  od.  goveda  i  kona: 
u  jednoga  pisca.  prosloga.  vijeka.  Jos  kod  kona  to 
motri  i  krava  nek  medu  se  bagra  se  ne  pari  neg 
med  tude,  jer  inac  se  kvari, . .  jer  se  kvari  od 
jednoga  stada  marva,  i  s  tog  izvrgiie  se  rada.  J. 
S.  Rejkovic,  kuc.  191.  Dokle  telici  sisaju  koji  za 
bagru  ostaju.  94.  Teliiii  koje  kuca  prima  i  za 
bagre  uzmlozaiie  ima.  94.  —  isporedi  pripasa. 

BAGRANA,  /,  gradic  u  Hercegovini  kod  Nik- 
sica.  Zemjop.  bos.  58. 

BAGRDAN,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kragu- 
jevackom  na  rijeci  Osaonici  blizu  utoka  nezina  u 
Moravu.  Vuk,  rjec.  11*  (gdje  se  veli  da  je  mala 
varosica).  K.  .Tovanovic,  rec.  116.  M.  D.  Milice- 
vic,  srb.  228.  —  Pomine  se  od  prosloga  vijeka  i 
zvao  se  u  pocetku  toga  vijeka.  Nova  Palanka,  a 
turski  Deve-Bagrdan,  koje  putnik  toga  vremena 
tumaci  ,Kamila  reka',  jer,  veli,  ,btide  zla,  te  ne 
mogu  kamile  preci  nego  se  rascepjuju'.  Glasnik 
31,  310.  —  u  pocetku  nasega  vijeka  zvao  se  i  Deve- 
Bagrdan  i  kao  danas  samo  Bagrdan.  Vuk,  dan. 
2,  48.  ime  Deve-Bagrdan  ne  ce  biti  ,KamiJa  rijeka' 
nego  kamija  rika,  gdje  kamile  ricu  od  inuke,  od 
tur.  bagyrmak,  vikati,  rikati;  a  za  sto  je  mjesto 
tako  nazvano,  bez  sumiie  je  dobro  kazao  putnik. 
Rijeka  koja  onuda  tece,  kako  je  spomenuto,  zove 
se  Osaonica,  moze  biti  iz  istoga  uzroka,  samo  ne 
po  novom  kjusetu  devi,  nego  po  starom  oslu. 

BAGRDANAC,  Bagrdanca,  m.  covjek  iz  Bagr- 
dana.  M.  D.  Mili6evi6. 


BAaRDANKA 


151 


BAH 


BAGEDANKA,  /.  zensko  cejnde  is  Bagrdaiia. 
M.  D.  Miliie-s-ic. 

BAGRBANSKI,  ailj.  "cla  Buyrdatui:  bagrdan- 
ska  oiistiiia.  K.  Jovanovif,  reP.  IIH. 

BAGEEM.  in.  vidi  bagreiia.  namu  «  jednnf/a 
piscd  nasega  vremeiia.  B.  Sulpk,  im,  8. 

BAGREMA,  /.  vidi  bagrena.  saiiio  u  jednoga 
jjiscti  nnsegn  vremena.  B.  Siilek.  im.  8. 

1.  BAGEEN,  adj.  purpurpus.  e  atoji  wjesto  S. 
od  bagar,  imrpura.  ficmw  H  jednoga  pisca.  xiii  I'i- 
jeka  Ocli'janijemb  svojimt ,  i  mtsky  st  aedlj', 
vBsemi,  bagrenomF,.  Domentijana  ■220.  ispocedi 
bagi'enica. 

2.  BAGREN,  7ii.  vidi  ^bagrena.  saiito  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Cas.   ces.  nuiz.  185'2.  2,  46. 

BAGRENA,  /.  robinia  pseudoacacia  L.  u  nase 
vrijeme,  izmedit  rjecnika  samo  u  Viihovii.  save  se 
i  bijela  bagrena.  —  druge  su  zuta  bagrena,  co- 
liitea  arboreseeus  L.  G.  Lazic  14(j.  J.  Paiicic, 
sum.  drv.  52.  —  crvena  bagrena,  robinia  hispida 
L.  F.  Lazic  14G.  —  Korijen  vidi  kod  bagar,  pur- 
pura, e  stoji  nijesio  e. 

BAGRENAC,  bagr^nca  m.  I'lekaka  trava.  B. 
Musicki.  —  postana  kojega  je  i  bagrena. 

1.  BAGRENICA,  /.  pnr)rara.  e  stoji  wjesto  e, 
koje  se  u  staro  vrijeme  pisalo.  od  adj.  bagron 
(purpureus).  Dolasi  od  xiii  vijeka  it  knigama  koje 
su  pisane  po^  crkvenim,  izmedii  rjecnika  samo  u 
DanicieeviL  Cri>v]enioc  carb.skyje  i  bagTenice.  Ste- 
fan kr.  29.  Bagrenicpju  cartskoju  odejavse  se.  Mon. 
serb.  262.  Cartskuju  bagrenie.u.  ^^etop.  saf.  56. 

2.  BAGRENICA,  /.  dem.  bagrena.   B.  Musicki. 
BAGRENOV,  adj.  robiniae  pseudoacaciae.  Ba- 

grenovo  drvo.  P.  Bolic  1,  202. 

bAgRENOVAC,  bagTenovca,  adj.  vied  koji  na- 
heru  pcele  iz  crijeta  bagrenova.  —  ii  nase  vri- 
jeme. J.  Zivanovic,  Javor  1879.  307. 

BAGEOVIDAN,  bagrovidna,  adj.  jnirpurae  si- 
milis.  samo  ii  jednoga  pisca  xv  vijeka,  koji  je  jii- 
sao  po  crkvenim  knigama,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danii'ieeini.  Mramory  bagrovidniimi.  Glasnik  11,  70. 

BAGTTDA,  /.  hidia.  —  bice  od  tal.  baco  (koje 
gdje  gdje  glasi  i  bago).  dolasi  od  proHloga  vijeka, 
izmeiii  rjecnika  samo  u  Stnlicevu  (niuscarum  ge- 
nu.s).  dolazi  samo  za  dvije  btibe:  a)  s  dodatkom 
svijetla,  cicindela,  krijesnica,  sritalka,  sritar,  svi- 
jetnnk.  Kada  ob  no6  vidimo  bagudii  svitlu,  pak 
stimanio  da  je  vatra.  D.  Rapic  .S30.  —  b)  s  do- 
datkom svilena,  i  bez  toga  dodatka,  bombyx,  svi- 
lena  buha.  Pak  donese  svilene  bagude.  M.  A  Ee}- 
kovic.  .sat.  119.  Koji  dosad  imase  bagude.  ,1.  S. 
Rejkovic,  kuc.  199.  Za  bagude  prvo  vaja  zgoda.  199. 

BAGUDNI  ,  adj.  bombycis.  Bagudno  sime  u 
vru6  krevet  metati.  .r.  S.  Rejkovic,  kuc.  201. 

BAGLW,  bagnna,  m.  porci  genus  vekaka  sriva. 
samo  11  Vnkovu  rjecniku,  gdje  .se  dodaje  da  ima 
kotn-castii  cekinu  i  da  se  tako  zove  it  Hrvatskoj. 
—  Po.<itanem  a;  hiti  od  sr.  tat.  baco  (baconis). 

BAGUNAC,  bagunca.  m.  ridi  bagun.  .samo  it 
Viikovit  rjecniku. 

BAGUSKI,  adj.  .Ho  pripada  wjestii  Bayu.  i.sjjo- 
redi  baski.  xv  i  xvi  vijeka.  Pred  izabranim  sud- 
eem  baguskim.  Mon.  croat.  158.  Zakonom  bagus- 
kim.   159.  Kumfin  baguski   181. 

bAGA,  /.  turski  baga,  rttpa  na  kuci  ktida,  dim 
izlazi  i  dimnak.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BAGACAK,  bagacka,  m..  hyp.  bagak.  u  Srbiji 
u  poslovici :  Svaki  patak  za  svoj  bagaeak.  1^.  Ko- 
vacevic. 


BAGAK,  111.  ttirski  bai^ak,  stegno.  —  a)upra- 
roni  .imi.slii,  vidi  stegno.  .samo  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  n  Vukovu,  gdje  se  dodaje  da 
se  slabo  govori.  n  ^pjesmi  u  koSe  dio  su  stegna: 
On  do  jele  docera  Sarina.  pak  podi/.e  baj^ak  od 
mededa  a  izguli  nagak  od  celika.  Nar.  pjes.  jjetr. 
2,  249.  —  b)  opanak  od  koze  s  govedih  nogu;  vidi 
noXan.  .samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BAgAkLT.TA.  /.  turski  ba^aklj'.  zlatan  novae 
holandski,  j«r  kom  je  covjek  rasirenijeh  nogu. 
isporedi  bagak.  .samo  u  Vukovu  rjecniku. 

bAgENAK,  m.  vidi  pasanae.  samo  u  nase  vri- 
jeme, II  Valmaciji.  M.  Pavlinovid.  —  Od  fur.  ba- 
*anak.  djever  (muzev}i  brat). 

BAGENACA,  /.  motka  diiga  od  ognisfa  od 
baye,  tc  se  I'lom  otvora  i  zatvora  baga.  u  Lid. 
J.  Bogdannvic. 

BAGO,  W:  hyp.  bagenak.  u  T)almac.iji.  M.  Pav- 
linovic. 

BAG6m15T.  in.  caminorum  jmrgator,  dimnacar, 
Offcwar.  —  slozeno  baga  i  mesti.  —  Samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Hr- 
vatskoj. 

1.  bAH,  III.  liomo  superbus,  strepitus,  oholica, 
praska.  —  Dolazi  od  xvt  vijeka  (vidi  pod  1),  iz- 
niedii  rjecnika  1I  Bjdo.slijcm'evu  (superbus,  stre- 
pitus: )/  rirvom  znaceiiu  iizima  za  adj.  dodajuci 
primjer  Vifezovicev,  koji  vidi  pod  1.  ali  stavla- 
juci  ,tako'  wjesto  ,toga').  u  Voltigijinu  (stolz, 
hochmiithig,  kao  adj.  po  Bjelostijencu)  i  u  Vu- 
kovu (ridi  pod  Ti.  —  Korijen  bhas,  udarati.  lu- 
pafi,  praskati.  r-s'/JorprZ/ bahat,  bahtati. —  '[.I'ovjek 
ohol :  samo  xvi  i  xvii  vijeka:  Pise  na  prahu  ki 
se  oholu  baliu  .svit  dat  usiluje.  M.  Maruli6  25.  Ni 
clovika.  toga  baha,  ki  od  smrti  nima  straha.  P. 
Vitezovii'-,  cvit  106.  —  2.  jyraska .  Jiipa,  btika, 
irika :  Ke  s  nesmii-iiim  bahom  bihu  nastupile,  a 
pak  s  oviin  gradom  bit  se  nisu  smile.  M.  Ma- 
rulic  62.  Ter  hodec  fini  bah  kako  lav  van  ve- 
rug.  D.  Barakovic,  vU.  16.  Omah  stiXe  i  omah 
prestile,  udari  ga  bahom  i  rsumom,  obje  mu  je 
i-uke  savezao.  Nar.  pjes.  \uik.  3,  310.  Pa  po-^dka 
Grcica  Manojla:  ,stan'  kurricu,  Grcicu  Manojlo! 
lasno  j'  s  decom  mejdan  dijeliti  no  pricekaj  Sta- 
roga  Novaka'.  Rece  uemu  Grcicu  Majnojlo :  .blize 
k  mene,  Starino  Novace !  ne  bi  bahom  iz  Kli- 
sure  tvrde'.  H.  31.  tinnaceci  po.sjedna  dva  primjera 
veli  Viik  11  rjecniku  (I7i'):  ,udariti  koga  bahom, 
t.  j.  poj)la.siti  koga,  osobito  vikom  i  prijetnoiii. 
terrefacere' ;  i  u  nar.  pjes.  (3,  31)  k  posted liem, 
primjeru  dodaje:  ,znaci:  ne  ce-s  me  poplasiti  i 
plasnom.  istjerati  iz  Kli.sure'.  to  je  liez  snmue  smi- 
sao.  ali  rijee  sama  ne  ce  bit!  drugo  neyo  vika,  biika. 

2.  BAH,  adv.  prorsus,  .sasina.  —  Ne  dolazi 
drugacije  nego  s  nekim  prijedlozimn  (u,  na,  s),  a 
tako  dolazi  od  xiv  vijeka  (vidi  diije  pod  1),  iz- 
medii rjecnika  u  Mikalinu  (,ubab,  valde,  nimis, 
admodum  706ii),  u  Beli.nu  Cmultum,  mnogo,  vele, 
podpuno,  u  bah'  494-'''),  u  Voltigijinu  (,ubah,  im- 
mer-  528),  u  Stulicevii  (,u  bah,  ad  amussim,  ita, 
sic,  omnino,  prorsus,  plane'  456*;  ima  i  bez  pri- 
jedloga  u  istijem  znaeenima,  cdi  bez  potvrde  6h); 
na.  oba  je  mjesta  zabilezeno  da  je  a  dugo),  u  Vu- 
kovu (iiba,  vix  763a),  ),,  Baniciievu  (sa  u,  na  i  s 
1,  92).  Glas  je  a  mnetnut  mjesto  t,  te  u  stari- 
jim.  knigama  dolazi  t:  umetnuto  a  dolazi  od  xv 
vijeka  (villi  dale  pod  3).  —  Posta.nem  ce  biti  od, 
kor.  bhn,  biti,  bivati,  kao  i  zbija,  te  mu  je  zna- 
ceiiu. pocetak  doista,  a  od  tuda  se  pokreplujuci 
.samo  besjedu,  cijelu  recenicu  Hi  koji  dio,  izjedna- 
ciije  sa  sasma  u  potvrdivanu  a  u  poricanu  i  sa 
nikako.  —  isporedi  bafi. 


BAH 


162 


BAH 


1.  sa  u;  al-cenat  prelazi  na  prijedloij:   li   bah: 
t()  u  jjoricaiUt:  od  xiv  rijcka:  an)  ptikn'iiJKJc  ci- 
jelu  recciiicti :  Zi'iula  ci'bkovna  da  so  ii  bi,(liL)  ni- 
komu  no  ilaviv.  Moii.  sorb.  98.  Prohoilo  isprid  otara, 
iia  komu  jo   sveti    sakiameiiat,   jedni   no  co   uba 
kolino  prignut.   .T.  Banovac,   razg.    7t).   More  jini 
so  roci  da  u  ba  o  bogu  no  misle.   7().  Kako  tvoja 
jjaonet  i  tvojo  sroo  moli,  ako  t.i  u  ba  o  oiiomu  sto 
govoris  no  raislis?    J.    Filipovic.    prijj.   1,  312.  — 
bb)  pokrcjiliijc  rijeii,  i  to  suhst.,  adj.:   Preni  ako 
jo  voda  nnitna,  i.sto  da   nije  u  bah  kao,   mo/.e  so 
I'lom  krstiti.  M.  Divkovi6,  nauk  1431'.   Bnduii  jn- 
sice,  isto  da  nije  u  ball  gusta,  mo/.e  se  i  jusieom 
krstiti.  24i.  Kada  pita  za  putcue  grijehe,  no  iuia 
u  bah  potanku    i.spitovati.  190.    —    /;)  njmtvrdi- 
vanu:  od  xvi  rijcka:   aa)  pokrcp}uje   cijeiii  reie- 
nicti :    Za   to    smino     smrt    primite ,    ter    ufanje 
dobro   imite,   da   za   male    muke    uzdah   radovat' 
cete  se  vazda  u  bah.  P.  Hektorovie  109.   Ako  bi 
u  bah  koje  misli   bezrazloicite  bile.   M.  Divkovic, 
nauk  213.  U  ueniiru  proti  zakonu  ziviste  u  ball. 
F.  Glavinic,  posl.  40.  U  bah  u  paklu  s  liimi  pre- 
bivati   budete.   F.  Gla\dnic,    cvit  54.   Pecat   ispo- 
vidi  jest  skro\'isce  ono,  u  kom  ispovidnik  pokor- 
nika   u   bah  t.  j.  pr\'o  smrti  i  po   smrti    zabranit 
ga  ima,  ter  nima  ga  oeitovati    da   bi    imal    zivot 
izgubiti.  F.  Gla-\dnic,  svitl.  10.5.  —  bb)  pokrepiuje 
rijeci,  osobito  adjektiviie  adv.,  rjede  dnige  rijeci: 
najviSe  dolazi  us  mali  i  malo ;  BivSi  u  bah  mala. 
D.  Pahnotic,   christ.  24.  Dijeto   u  bah  malo  osta 
ocima  slijep   objemi.   365.   Bojahu   ga   se   u  bah 
malo.   M.  Radnic    22.    U   bah   malo   pomaze   sva 
ova  plemenstina.  7G.  Poeetak  je.st  mnogije,  svrha 
malije  a  u  bah  malije  doprijeti  na  podpunost.  338. 
Tko  svu  djecu  u  bah  raalu  pri  kolijevkah  za  vi'at 
stisne.  I  Bordic,  salt.  461.  Obicaj  ne  zabraiiivase 
primati  u  red  i  djecu  u  bah  malu.  I.  Dordic,  ben. 
110.  Sve  ce  biti  od  koristi  u  bah  maleno.  B.  Cu- 
ceri  282.  —  iiz  vele :  U  bah  vele  ne  strasimo  se. 
B.  Cuceri  240.  —  m  dobar.  U  bah  dobar,  molto 
buono.  Bella  494".  —  uz  drug't  adj. :  Bilo  bi  u  bah 
cakavo  i  izdavno  pismo.  Ziv.  is.  viii.  —  uz  ^ubst., 
i  to  uz  dijete :    Koli   krati   u   bah  dijete   on  pri- 
strasi  majku  i  mene.  B.  Palmotic,  christ.  307.  Ide, 
i    sinka   u   povoju   babi,   a   dijete   u  bah   kc.ercu 
svoju  dvorkiriici  da  u  ruke.  I.  Kanavelii,  iv.  147. 
—  uz  broj,  i  to  mali,  tiz  dva,  koji  2Mdkrep}iijuci 
u  bah  istice  da  nije  vise:   Medu   krsteiiem  Jezu- 
sovijem  i  pirom  u  Kaiii  prosli  su  u  bah  dva  go- 
dista.  Ziv.   is.   52.    tako   sada  pokrepfujuci   sainu 
rijec  kojom  .se  izrice  mixlo  dolazi  uz  gdjekoji,  kao 
mali  broj:  Ima  li  jabuka  na  jabukama?  Nema,  u 
ba  gdjekoja.  Vuk,  ijec.  763.  —  c)  u  jedtioga  pisca 
XVII  vijeka  ima  i  za  pred  u:   Indikciun  lako  ces 
najti  koga  ti  di-ago  lita,  nadazriv  se  nad  ovo  done 
zrcalo,  kim  se  za  u  bah  mozemo  sluziti.  M.  Alberti 
xxviii.  —  d)  moze  sprijeda  imati  i  pre,  te  .se  sa- 
stav^a  H  jednu  rijec :  preubah,  koje  vidina  po  se. 

2.  sa  na:  w  jednom  .tpomcnikii  xiv  vijeka:  Ba 
se  ne  uzhiia  carina  vasLmt  trtgovcemt,  ttkmo  da 
si  hode  svobodno  skroze  na§u  zemju,  a  da  imt 
neje  na  btht  tezi  carine  ...  taj  carina  da  je  pro- 
sta  vsakomu  vast,  da  se  ne  uzima  na  bbht  do 
nasega  zivota.  Mon.  serb.  177. 

3.  sa  s ;  u  jednom  spomeniku  xv  vijeka :  Rekose 
jert  z  bahi  jamtca  za  platu  ne  te  biti.  Spom. 
sr.  1,  101. 

3.  BAH,  m.  infitiae,  odricane,  poricane.  —  Do- 
lazi .mmo  u  akus.  s  prijedl.  u  i  glagolom  udriti, 
udariti,  ndarati :  ,udi'iti  u  bah',  infitias  ire,  ne- 
gare,  odreci,  poreM;  tako  dolazi  od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u,  Stulicevu  (s  dugim.  a),  u  Vu- 
kovtc  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  ii  Diibrovniku) 


i  u  Daniciievu.  —  Glas  je  a  iiwetnut  mjesto  t. 
te  u  slarijiiii  knigama  dolazi  i>:  umctnuto  a  do- 
lazi od  XV  vijeka  (vidi  da(e  pud  a).  —  Postaua 
jos  tamna:  korijeit  moze  biti  da  je  bhu  (liiti,  bi- 
vaii)  rasiren  u  bhus,  rasti,  bujno  rasti,  dizati  se, 
siriti  se,  nadivuUi  se  (isporedi  nabulmutij,  sireci 
.se,  dolicati  .se  cega,  potiskivati,  ndarati  (isporedi 
buliati),  potiskujuii  zaklanati,  zatrjmvati,  kriti 
(isporedi  zabusiti),  rijecitna  kriti,  tOsjiti,  poricati. 
—  isporedi  bisiti,  zaj)iiti.  —  a)  sto  se  porice 
moze  stajati  u  gen.  .s  prijedlngom  od:  Gde  komu 
dajo  dubrovtcanijii.  svoj  dobiti>ki.,  komu  gode  tri>- 
govtcu,  tore  niii  odb  I'lega  ii  bi.hi.  udritb,  da  so 
ivlbuo  latiniiib  za  tozi.  Mon.  sorb.  147.  162.  Udriso 
u  ,baahi>'  odb  stvari  svijehb  sto  Radoje  pita.  Spom. 
sr.  2,  119.  Za  raoju  kcer  udat',  vinograd  rekoh 
dat';  a  kad  jo  udah,  udarDi  od  svega  u  bah.  Po- 
slov.  danie.  152.  —  b)  sto  se  ptorice  moze  stajati 
u  akus.  s  prijedlogom  za:  Udarivsi  u  bah  bliz- 
liemu  svojemu  za  ostavu.  B.  Banicic,  3moj.  6, 
2.  Ako  je  udario  komu  u  bah  za  dug.  V.  Bogi- 
si6,  zbor.  637.  —  c)  sto  .se  porice  ne  kaze  se,  Hi 
.se  kaze  receniconi  koja  .se  i;eie  rijecjii  da:  Da  si 
uzimaju  dlbgovo  svoje,  gde  ihb  iniaju,  vasegbda; 
ako  li  tko  udri  u  baht,  da  se  zaklinaju  po  za- 
konu. Mon.  Serb.  525.  Udriti  sam  n  bali  ne  mores 
ni  skrit  toj.  M.  Vetranic  2,  145.  Poricas  se,  sada 
u  bah  udaraS,  da  mi  ti  nijesi  moje  tezoro  uzeo. 
M.  Brzic  236.  Bo}e  u  bah  nog  u  tamnicu.  Poslov. 
danic.  9.  Rece:  sto  se  smije  Sara'?...  A  Sara 
udari  u  bah  govoredi :  nijesam  se  smijala.  B.  Ba- 
nicid,   Imoj.  18,   13-15. 

4.  BAH,  )H.  se/o  u  Srbiji  u  okrugu  rudnickom. 
M.  Milicevii,  srb.  309.  Akcenat  se  mijena  u  lok. : 
Bahu.  —  rieki  pisu  bez  h  a  sa  dva  a  m  nom. : 
,Baa'.  K.  Jovanovi6,  rec.  147.  bez  hprosloga  vi- 
jeka :  U  Bau.  Stanne  10,  269. 
I  BAHA,  vidi  u  bah  kod  2  bah :  .sa)»o  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  u  pjesmi  u  sliku,  pjo  svoj  pri- 
lici  u  recenom  znaieihi:  Ako  ^.ona  ne  zna  prosti, 
tkati  all  s  iglora  vesti,  da  je  prem  i  lipa  baha, 
ni  za  gazdu  siromaha.  P.  Vitezovic,  cvit  125. 

BAHAN,  Bahiia,  m.  neko  mjesto  kod  sela  Dobre 
Bijeke  na  Lima  ne  daleko  od  Decana  xiv  vijeka. 
Glas  je  a  umetnut,  te  se  na  prvom  mjestii  pdsnlo 
b.  Meda  je  recenom  selu  isla  u  Bahnt,  ott  Bbhiia 
u  planinu  Stlbbicu.  Mon.  serb.  96. 

BAHANE,  )).  pedum  sonitus,  bahtane,  bahat. 
samo  u  rjecnicima  Bel  in  u  (_160a)  i  Stiilicevti.  i.yto- 
redi  bahati. 

BAHAT,  Hi.  strepitus,  pedum  strepitus,  treska, 
pjraska,  hipa,  osobito  od  nogu  kad  se  ide.  —  Do- 
lazi od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu 
(strepitus),  u  Mikalinu  (strepitus),  n  Belinu  (pe- 
dum sonitus,  pedum  streintus  160"  631-i),  u  Bje- 
lostijenceru  (,grohot'),  u  Stulicevu  (pedum  stre- 
pitus), u  Vukovu  (inoessus  cum  sonitu).  —  Kori- 
jen  bhas,  udariti,  lupati.  isporedi  1  bah.  —  Po 
zavrsetku  je  rijec  dvojdka :  jednom  je  postala 
tako  da  joj  a  medu  hit  nije  umetnuto,  te  osta,je 
u  svijem  oblicima,  a  drugom  tako  da  joj  je  medu 
tijem  glasovima  i.,  mjesto  kojega  se  umece  a  kad 
bi  glasovi  h  i  t  ostali  na  kraju  a  inace  je  bez  toga 
umetka :  bahta.  —  Po  nekim  je  krajevima  h  j>ro- 
mijeAeno  na  k :  bakat ;  a  po  nekim  krajevima  kako 
je  glasa  h  nestalo.  saiimaju  se  oba  a  u  jedno: 
bat.  —  isporedi  bahat,  _/',  —  a)  izmedu  h  i  t  o.'itaje 
a  »  svijem  oblicima:  aa)  baliat  od  cega  drugoga 
a  ne  od  nogu:  Istina  unutra  bez  rici  bahata  go- 
vori. A.  Georgiceo,  nasi.  116.  Tad  silni  car  Osman 
htec  Lehe  strasiti,  svi  topi  po  vas  dan  cini  ras- 
pruziti,  ki  cudiiim  bahatom  svaka  napunise,  stra- 
hovnim  drhatom  zemje  rastrunise.  I.  T.  Mrnavic, 


BAHAT 


153 


BAHXUTI 


osm.  46.  Prid  morskim  sii  plihom  gradi  uspre- 
dali,  prid  iiaglim  drhatom  gore  se  raspale,  ore- 
cim  bahatom  stine  rasprsale.  I.  T.  Mrnavic,  ist. 
183.  —  hh)  hahat  od  nogu,  i  to  kad  ide  ce^ade 
Hi  ewince  koje  moze  ici  taico  da  se  cuje,  n.  p. 
kon :  Cujuci  najmani  baliat  tvoj  na  vi-atih.  A.  Ge- 
orgiceo,  pril.  22.  Na  dvoru  .slisismo  i  bahat  i  za- 
mor.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  164.  Bahat  od  nogu. 
Mikaja  9l\  Uz  to  bahat  euh  nogami.  I.  Zanotti, 
en.  2,  48.  Koiiski  bahat  kad  bi  tuo.  I.  Kanavelid, 
iv.  414.  Cuje  se  kcuia  i  koiiika  ostri  bahat,  zvek 
gvozdeni.  I.  Dordic,  mand.  81.  Bahat  koi'iski.  Bella 
1601).  Bahata.  631^.  Spava  Sansun  n  krilu  ne- 
virne  svoje  di'age,  i  na  bahat  tivedeni  Filisteja 
prenuvsi  se  nahodi  se  dobro  uvezan.  I.  J.  P.  Lu- 
cie, razg.  131.  Da  ga  ne  izda  bahat  noga.  B.  Cu- 
ceri  124.  Zacu  Bade  bahat  od  junaka.  Nar.  pjes. 
vxik.  rjec.  17i'.  Cuje  mu  se  bahat  od  alata.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  17.5.  Osluhi'iiya  ide  li  kogod,  i  ne 
cujuci  nikakva  bahata  zaklimala  bi  glavoni.  M. 
Vodopic,  dubr.  1868.  200.  —  hj  hmcdii  h  i  t 
nev)a  a,  kad.  h  i  t  nije  na  hraju :  Pace  bahtpm 
vazda  usteci,  kad  god  mozes  da  ga  vidi.4.  A.  Cu- 
branovie  1-55.  Ziviue  strasan  ruk,  ki  nigdar  pri- 
staje,  i  zemje  bahta  buk  s  |udskim  se  sastaje.  D. 
Barakovid,  vil.  78.  —  c)  sa  k  mjesto  h:  bakat, 
bakta.  Vuk,  rjec.  13a.  Stade  bakat  surih  bede\'ija. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  519.  —  d)  h  it^palo,  jm  se  dva 
a  naiela  tt  jedno:  bat:  tako  dolazi  od  proiloga 
vijeka,  umedu  rjecnika  "amo  u  Vukotui :  Evo  se 
cuje  i  krajevih  nogu  bat.  A.  Kaci6,  korab.  256.  Bu- 
duci  po  srici  cuo  bat  i  rzaiie  kona.  A.  Kacic, 
razgov.  128.  Za  dobrim  se  koiiem  bat  cuje.  Nar. 
posl.  vuk.  83.  Na  jedan  put  cuje  veliki  bat  i 
mumlaile,  sva  protnie  kad  vidi  lava  gdje  a  sobu 
ude.  Nar.  prip.  vuk.  169. 

BAHAT,  /.  vidi  bahat,  ni.  mmo  ujednoc/a  pisca 
XVI  vijeka  u  pjesmi  u  xlikii.  Od  koiiske  bahati 
zemja  se  potresa.  M.  Marulic  15. 

BAHAT,  adj.  superbus,  qizdav,  poiior^it,  ohol. 
Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelosti- 
jenieini,  Jambresicevu,  Voliiijijinu  (gdje  je  grijes- 
kom,  u  zenskom  rodii  bahta)  /  Sltilicerit  (gdje  je 
name  adv.  bahatoi.  Od  bah,  praxka;  vidi  kod  1 
bah.  —  0  ce^adetii:  Nika  pako  dica  slaba,  ma 
bahata,  drze6  biti  bozi,  odstupe  od  rata.  M.  Ku- 
hacevic  100.  —  o  halinama:  Odijevaliu  se^  haji- 
nam  osobnijem  podnositijem  i  baliatijem.  Ziv.  is. 
42.  Bahatije  ha|ine  i  sira  liih  krila  na  sebi  smu- 
cahu.  135.  —  adv.  bahato.  i:medii  rjecnika  u  Bje- 
lostijencevu  i  Stiilicevu.  Bahato  izustili  slidece  be- 
side. M.  Kuhacevic   149. 

BAHATI,  bahani,  imp/,  strepere,  pedibus  stre- 
pere,  bahtati.  Od  xvi  vijeka,  same  u  rjecnicima 
Vraniicevu  (strepere),  Belinu  (strepere  pedibus 
712''),  u  BjelofitijencevM  (,klopati'),  ({  Stidicevii  (pe- 
dibus strepere).  —  Od  bah,  praska ;  vidi  kod  1  bah. 
—  Akcenat  maze  biti  da  nije  pogoden :  ii  Bele  je 
,a',  all  negovi  znaci  nijesii  pouzdani ;  u  Stidiia  je 
dugo  a.  —  U  Stidica  ima  i  sa  se :  bahati  se,  go- 
voriti  oholo,  ampullari,  a  tonm  nema  potvrde. 

BAHATITI,  bahatim,  impf.  vidi  bahati.  samo 
a  Bjeloctijenceru  rjecniku. 

BAHATOST,  baliatosti,  /.  superbia,  ponositost. 
samo  n  rjecnicima  Bjelostijenievu,  Jamhresicevu. 
Vultigijinu  i  StiiUcevii.  —  od  adj.  bahat,  ponosif. 

BAHATSTVO,  n.  vidi  bahatost.  samo  u  Stiili- 
cevu rjecniku,  za  koji  je  bez  stimne  rijec  nacinena. 

BAHAVAC,  bahavca,  m.  qui  ampullatur,  koji 
yovori  oholo.  samo  u  8tulicevu  rjecniku,  bez  po- 
tvrde. 


BAHAVICA,  /.  quae  ampullatur,  sensko  koje 
govori  oholo.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  bez  po- 
tvrde. 

BAHCIJA,  ,/'.  (leko  mjesto  koje  se  pom/ine  prije 
■nasegu  rremena.  S.  Novakovic,  pom.  124. 

BAHCOHAN,  m.  vidi  bascovan.  xv  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Danicicevu  (3,  554).  Baht- 
cohant.  Glasnik  11,  170. 

BAHCE,  turski  bagce,  vidi  baSfa.  samo  u  jed- 
noga  jjjsca  xvii  vijeka  ttirskim  nacinom  jired  sub- 
.<)tantirom  ne  mijenajiici  oblika,  mjesto  adjektiva 
basceni;  c  je  po  caktioskom  govoru  mjesto  c.  Van 
grada  vazeh  put  kroz  bahce  vrtacu.  D.  Barako- 
vic,  vil.  256. 

BAHMA,  adv.  prorsus,  ■«  bah.  .'<amo  u.  jednoga 
pisco  XIII  vijeka,  koji  je  pisao  po  crkvenijein  kiii- 
gama.  Postatia  kojega  je  bah  «  prijcdlogom  u,  vidi 
kod  2  bah  (prorsus).  Pace  ni  tu  bLhtma,  nt  gore. 
Domentijana  114.  215. 

BAHMAT,  m.  magnus  caballus.  samo  n.  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijec  tntarska.  imaju  je  i  Rusi  i 
Pojaci  i  <''esi. 

BAHMUT,  III.  vidi  Mahmut,  cemu  je  prvo  m 
promijeneno  na  b.  u  jednoj  pjesmi  u  kojoj  isto 
ime  glasi  i  Mahmut.  Da  je  tebe  stati  pogleiiati 
tesku  bruku  Bahmuta  vezira.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  77. 

BAHNrV'ATI.  bihnlvam,  impf.  saepius  aliquid 
alicui  clam  elargiri.  samo  ii  Stulicevu.  rjecniku, 
gdje  ce  biti  silom  nacinciia  od  bahnuti. 

BAHNUTI,  bahnem,  pf.  impingere,  ingruere. 
—  Akcenat  kaki  je  u  praes.  taki  je  .'tamo  joH  u 
aor.  2  i  3  sing.:  billmu;  u  svijem  je  ostnlijem 
oblicima  onaki  kaki  je  u  inf. ;  osim  akcenta  na 
prvom  slogu  jos  je  i  drtigi  .slog  dug  ii  part,  pi  act. 
act.:  bahnuv,  bahnuvsi.  —  Dolazi  od  xvn  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (gdje  je  , aliquid  ali- 
cui clam  elargiri',  cemu  nema  potvrde)  i  u  Vukovu 
(,ex  insperato  adesse').  —  Korijen  bhas  udarati, 
lupati;  isporedt  bahati,  bahtati,  bahat,  m.  —  Od 
prosloga  vijeka  nalazi  se  i  bez  h.  —  1.  udariti 
iim  0  sto :  Ob  stinicu  nogom  bahnu  (vila).  D. 
Barakovii,  vil.  218.  —  2.  doci  bahatom  se  glas- 
nuvsi,  a  po  tom  samo  doci  naglo,  a  sto  biva 
naglo  moze  biti  i  iz  nenada:  a)  bahnuti  moze  ce- 
(ade:  Dokle  odahnem  za  hip  mao,  pri  neg  bahne 
brodar  zao.  J.  Kavaiiin  444.  A  kad  baba  s  diz- 
vom  bane.  V.  Dosen  165.  Kad  nabasas  i  propa- 
nes,  i  med  drustvo  tvoje  banes.  258.  Te  otide 
g  bilomu  Budimu, . .  .  bozic  svanu,  a  u  Budim 
banu.  A.  Kacii,  razgov.  141.  Nova  ceta  iz  nenada 
bane.  J.  Krmpotic,  pjes.  9.  I  on  banu  na  Mar- 
kovu  slavu.  Pjev.  crn.  54.  Kakav  bahnu  junak  u 
avliju.  124.  Dokle  banu  vojevoda  Mirko,  pa  on 
mene  stade  govoriti.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  405.  Vec 
okrenu  u  pjanu  mehanu,  a  kad  banu  u  mehanu 
Luka,  al  to  sjedi  Petar  Mrkoiiicu.  Nar.  pjes.  juk. 
163.  —  b)  bahnuti  moze  dan,  vrijeme,  ijetar, 
iiirak,  smrt :  Zadovo|no  meni  hoce  sada  biti  u 
svitlosti  vire  stati  i  hoditi,  dokle  vikuvicne  mi- 
lo§ce  bahnu  dni.  A.  Georgiceo,  nasi.  .321.  Dok 
kom  krsno  ime  bane.  V.  Dosen  172.  Da  ulivati 
kolo  slipo,  slipo  kolo  kad  mrak  bane,  i  poigra 
dok  se  svane.  163.  Jer  to  znadu,  kad  smrt  bane, 
da  slast  gi^sna  sva  pi'istane.  73.  Kad  udari  vijor 
od  sivera,  naglo  bane,  al  brzo  pristane.  A.  Ka- 
ci6.  razgov.  122.  —  c)  neohicno  je  reci  da  bahne 
sto  god  ■•fto  tie  dolazi  samo,  nego  .ve  nosi  Hi  vozi : 
opet  u  jednoga  pisca  ,bane  vino' :  .Ter  ako  li  vino 
bane,  dok  se  pravda  jos  ne  gane,  reci  ce  ti: 
Stan' .  .  da  se  prije  kusa  vino.  —  u  pjesmi  ,kocije 
banu' :  Zdravo  siso  u  poje  budimsko,  al'  banuse 
od  srebra  kocije.  Nar.  pjes.  juk.  501. 


BAHOJE 

BAHOJE,  m.  iiiir  miislcu  xv  njcka.  Siiom.  sr. 
1,  133.  —  yos?(i»icH(  ve  hiti  od  imetia  Billio,  Icoje 
ne  dolazi  a  koje  ji'  iiwylo  poslati   i  od  Bajislav. 

BAHOKAC,  bahOrca,  m.  vidi  baliornik.  aniiw  it 
Stuliceru  rjecnikii. 

BAHOEENE,  ii.  incantatio.  liitjm'iC.  isporcdi  ba- 
lioriti.  Od  xvii  njcka,  izinedii  rjeiiiika  it  JicHiiu 
(41''  fascini  dppiilsio),  Stitlicecit  (into  tako),  Vu- 
koini  (incantatio).  Pl•^^■elika  sceta  vii-i  svotoj  ]iova(ta 
se  od  cari,  cini  od  ('arovnikov  i  od  baliorenja.  M. 
Bijankovii.  (i.  Koji  f^ino  ali  ufajii  n  isju-azna  ba- 
horeiia.  I.  A.  Ncnadi6,  nauk   11'2. 

BAHORK.'A,  /.  incantatrix,  Imjalica,  hahnrnica 
—  Akcenat  o^taje  hcz  provijcnr,  .tamo  je  zaihn 
sloy  diit/  It  i/eii.  !ii>ig.  biUiorice,  iiistr.  sin;/.  biVho- 
rioom,  a  olta  zadna  u  gen.  pi.  bahorica.  —  Do- 
lazi od  prosloga  vijeka;  innt  Bjelostjenac,  Jam- 
bresic  (kod  bajavica),  Voltigi  (zauberin),  Sliilic, 
Vuk.  —  isporedi  bahoriti.  —  Nesto  me  je  zabo- 
jela  glava,  ueg  mi  zovi  balioricu,  majko,  da  bi 
mene  mladu  bahorila  .  . .  Dozvala  je  drugu  baho- 
ricu . . .  Neg  nii  zovi  tre6u  bahoricu.  Nar.  pjes. 
viik.  rjec.  17. 

BAHORIC.  111.  prezime,  koje  dolazi  xvi  vijeka. 
Selo  Ivana  BaJioriia.  Mon.  croat.  264. 

BAHOEI.TA.  /.  incantatio,  hajane.  samo  it  rjec- 
nicima  Bjelost'jenievu,  JambreHicevu,  Voltigijinn  i 
Stulicevu. 

BAHORIT,  adj.  magicus:  Trave  i  rijeci  baho- 
rite.  Bella  4H'. 

BAHORITI,  biUiorhn,  impf.  incantare,  hajati. 
Akcenat  ostaje  bez  proinjene,  a  treci  je  sloy  dug  kao 
It  eijelom  praes.  jvi  u  (tor.  2  i  3  sing,  bilhori;  a 
cijelom  imperf.  biUiorSh  itd. ;  partic.  praes.  baho- 
reci;  partic.  praet.  act.  biihoriv,  bahorivsi.  — 
Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedii  rjeinika  u  Beliim 
(41''.  fascimim  depellere),  Bjelostijencevu  (incan- 
tare i  fascinum  depellero),  Voltigijinit  (bezaubern), 
Stulicevu  (kao  u  Belinii),  Vukovu  (incantare  mor- 
bum,  dolorem).  —  Korijen  bhas,  iidarati,  litpati, 
zvjati,  govoriti;  isporedi  besjediti. 

1.  neprelazno :  Nad  vru)om  bahoreei  cudne  rici 
izmnnna  u  sebi.  P.  Zoranic,  plan.  (i6.  Vrime  pri- 
licno  carati  i  bahoriti  (,bachoriti').  IBi).  Ako  je 
zacarao  koju  god  stvar ...  ili  palio  ili  bahorio.  B. 
Kasic,  zrc.  35.  Sajes  zvati  bahornice,  da  te  taru 
i  bahore.  I.  Ivanisevic,  kit.  167.  Zene  im  gatajn 
i  bahore.  Turk  blag.  2,  58. 

2.  prelazno:  Nesto  me  je  zabojela  glava,  neg 
mi  zovi  bahoricu,  majko,  da  bi  mene  mladu  ba- 
horila. Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  17''. 

BAHORJE,  n.  incantatio,  bajane.  Dolazi  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Jeda 
cinil  jest  care  iU  bahorja  ili  zakjinanja.  §.  Budi- 
nic,  ispr.  54.  Zabranuje  magije,  bahorja,  gananja. 
S.  Budinic,  suma  29. 

BAHORNICA,  /.  incantatrix,  bahorica,  bajalica. 
Zadni  je  slog  dug  u  gen.  sing,  bahornice,  i  instr. 
sing,  bahornicom;  a  oba  zadna  ii  gen.  pjl.  bahor- 
nica.  Dolazi  od  xvii  vijeka;  u  rjecnicima  imaju 
samo  Bella  (41''  mulier  saga)  i  Stulic  (mulier 
fascinum  depellens).  —  isporedi  bahoriti.  —  Sa- 
jes zvati  bahornice,  da  te  taru  i  bahore.  I.  Iva- 
nisevic, kit.  167.  Bez  bahornic  i  lijecnika  tu  mi 
narav  zdravje  goji.  J.  Kavaiiin  80.  —  tal'O  se 
zo've  i  iieka  trava,  circea.  Sloser  i  Vukotinovic, 
flora  423. 

BAHORNIK,  j«.  incantator,  bajalac.  I  zadni  je 
slog  dug  u  gen.  pi.  bahormka.  Dolazi  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (41''  depu!snr 
fascini),  Bjelostijencevu  (incantator  i  fascini  de- 


154  BAirm^ATI 

pulsor),  Voliigijinu  (zauborcr),  Stuliiemi  (kau  u  Be- 
Unit).  —  Bahornici  i  Kaldcji.  D.  E.  Bogdanic  42. 
BAHORNISTVO,  ».  incantatio,  bajane.  Dolazi 
xvii  rijeka;  it  rjecnicima  nema.  Koji  nastoje  na 
care,  bahorni.stva,  ucitanja  i  druga  viSiinstva.  M. 
Bijankovic  57. 

BAHOT,  w.  vidi  bahat,  mi,  samo  u  Bjelostijen- 
cevu ijeiniku. 

BAHOTERNIK,  m.  incantator,  baliornik,  baja- 
lac. I  zadni  je  slog  dug  it  gen.  pd.  bahoternika. 
Dolazi  od  xvi  vijeka ;  u  rjecnicima  nema.  Slozeno 
je :  prva  pola,  od  koje  je  i  bahoriti,  a  druga  od 
koje  je  tjerati ;  tako  sa  e  dolazi  u  pdsaca  koji  su 
pisali  zapadnijem  govorom.  —  Zmija  zatisne  u5i 
da  nc  fiuje  bahoternika.  Nauk  s.  Briiarda  60''.  Sa- 
grisuju  carovnici  i  svi  vilenici,  vragovnici,  baho- 
tei-uici.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  70. 

BAHCVT^IK,  m.  vidi  bahavac.  .samo  u  Stuli- 
cevu ijeiniku,  bez  potrrde. 

BAHOVNOST,  /.  oholo  govorene.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku,  bez  potvrde. 

BAIIOVSTVO,  «.  vidi  bahovnost.  samo  u  Stu- 
licevu ijeiniht,  bez  potvrde. 

BAHT,  m.  turski  baht,  sreca.  obicnije  bez  h: 
bat,  koje  vidi.  A  da  vidiS  bahta  u  Vlaseta.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  143. 

BAHTANE,  n.  incessus  cum  sonitu;  contentio. 
samo  It  Vitkovu  rjeiniku.  isporedi  bahtati,  bah- 
tati  se. 

BAHTATI,  baScem,  impf.  strepere,  pedibus 
strepere.  —  Akcenat  kakav  je  u  yrae.s.  taki  je  i 
part,  praes.  i  u  imperf.:  baSoudi,  bahtah;  u 
ostalijem  je  svijem  oblicima  kao  u  infin.  —  U 
kojim  oblicima  od  t  biva  c,  u  onijem  se  h  pred 
c  mijena  na  S,  ali  se  u  starijim  knigama  nalazi 
h  nepromijcneno;  kako  je  po  nekim  krajevima 
glasa  h  nestalo,  nalazi  se  i  bez  h ;  gdje  gdje  se  h 
zamijenilo  glasom  k.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka 
(vidi  da{e  pirimjer  Maritliier),  izmedu  rjeinika  u 
Mika]inu  (concrepaie,  strepere),  u  Belinu  (stre- 
pere pedibus  712''),  ;/  Stulicevu  (kao  u  Belinu), 
It  Vukovu  (sonitum  edo  iiicedens) ;  u  Mikaje  je 
infin.  grijeskom  naiinen  prema  praes.:  bahcati,  a 
za  ili  III  je  tako  i  u  Bele  i  u  Stulica.  —  Posta- 
iiem  od  bahati. 

1.  strepere,  lupati:  a)  it  opie,  bahtati  moze  i 
glas,  oriti  se:  Plac  ter  vapaj  bahce,  i  jur  obide 
svih.  M.  Marulic  56.  —  b)  ici  lupajuii  nogama, 
ici  s  bahatom:  Kada  on  (vuk)  grede  gdi  se  pri- 
biva.  ako  bi  postavio  gdi  nogn  da  mu  uciui  biiku, 
tere  da  ga  tako  mogu  cuti,  da  bace.  uzme  svoju 
nogu  zubi.  P.  Posilovic,  cvijet  89.  Sada  skace 
(igrai)  u  visinu  gori,  sada  pane  k  zemji,  bace 
doli.  J.  Krmpotic.  mal.  19.  Bahtati,  bascem.  Vuk, 
rjec.  18a.  Baktati,  bakcem.  Vuk,  rjec.   13a. 

2.  .sa  se,  contendere,  kao  prepirati  se,  goniti  se 
oko  iega.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  Bahtati  se 
oko  cega ;  mi  smo  se  bahtali ;  ja  sam  se  s  liim 
bahtao.  Vuk,  rjec.  18". 

BAHU^ACA,  /.  alauda,  seva,  sevrfuga.  samo  u 
rjeinicima  Belinu  (442'')  i  Stulicevu.  —  Korijen 
bas,  zujati. 

BAHIUjACICA,  /.  dem.  bahujaca.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku,  bez  potvrde. 

BAHU^ANE,  n.  reptatio.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku (gdje  je  bez  h).  isporedi  bahu)ati. 

BAHIH/ATI,  bahujam,  impf.  reptare  per  manus 
et  genua,  ici  pobanike,  cetvoronoske,  na  nogama  i 
na  rukama.  samo  u  Vitkovu.  rjeiniku,  gdje  se  do- 
daje  da  je  Vuk  iito   u   Sumadiji  i  da  se  najviHe 


BAILO 


155 


BAJAM 


r/ovori  ,za  main  djecii,  had  jos  ne  mogii  upravo 
(la  idii,  neijn  talco  intzti'.  —  Postanem  je  dem.  od 
bahati;  ispuredi  bahtnti. 

BAILO,  III.  tal.  bailo,  legatus,  poalanil;.  xvi 
rijeka.  isporedi  balije.  Neka  i  vas  bailo  iiziia. 
Starine  10,  8. 

BAINSKO  SELO.  ii.  vidi  Bansko  selo. 

BAIR,  III.  ripa,  hrijey,  ohala.  Od  tnr.  bajyr, 
sfhiicii..  u  tiase  vrijeine,  izmeSii  rjecnika  ,mmo  u 
Viikovu.  pisu  i  hajir.  Na  bajini.  Sr.Nov.  18()8. 199. 

BAIZICA,/.  nelei  mali  rak  mor.iki.  L.  Zore,  rib.  22. 

BAJ,  lit.  1.  upravo  rika,  a  po  noj  do,  ne.<<reca, 
u  kojoj  .s'e  vice,  ejidatus,  re.s  adversae.  .tamo  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  jjostana  tamna ;  moze 
biti  da  je  vaj,  promijenivsi  v  na  b.  Ki  no  toku 
baju  nas  priilati  napi,  krvi  tuje  zaju,  svoju  pivsi, 
zapi.  M.  Maiulic  52.  naitampano  je  vajii,  ali  na- 
pomenuto  da  it  starijim  izdanima  stoji  baju.  — 
i^a  rijei  moze  bill  da  je  i  u  oiwm  prmjeru: 
Pakal  je  nili  misto  .  .  .  Jere  u  torn  stanu  u  -idke 
vapiju,  baju  vazda  zvanu,  .skubu,  ter  se  biju.  M. 
Mai'ulic  117.  gdje  rijeei  ,baju  vazda  zvanu'  iHO.fe 
liiti  da  .<sii  recene  o  ,stanii'.  —  2.  incantatio.  ba- 
jane,  samo  na  jcdnoiii  iiijesta  proKloga  vijeka. 
Komu  baj,  tomu  vaj,  bajalici  bio  kravaj.  Poslov. 
dauic.  48.  —  3.  u  zagoneci  a  sirti,  iza  saj  (koje 
ridi) :  Siga  miga  boga  moli  da  joj  saj  baj  vrat 
^lomi,  da  siga  miga  rahat  bude  (svince  i  sir). 
Nar.  zag.  iiov.  202. 

BaJA,  III.  vidi  Bajo.  Dolazi  od  xiv  vijeka.  Popt 
Baja.  Glasiiik  27,  292.  Baja.  S.  Novakovii,  poin.  44. 
izmedu  Baje  kueza  i  popa  Janka.  Pi-ot.  sab.  mag. 
29.  Kad  U>  vidi  mladi  adnad  Baja.  Nar.  Jijes.  vuk. 
3,  559.    Baja  Maiiojlovi6.  Eat  342. 

2.  BAJA,  /.  hyp.  bauk.  it  nase  vrijeine,  izmedii 
rjecnika  mmo  u  Vukovu.  Ne  idi  u  tu  travu,  njesie 
te  baja.  N.  Ducic. 

3.  BAJA,  /.  vidi  abajija,  od  koje  je  i  poxtala 
okrnivii  .<e  sprijeda  i  ii  .sredini  aazevU  ne.  samo 
M  Vukovu  rjecniku,  gdje  .se  iiapoiiiine  da  ne  govnri 
u  Dalmaciji. 

4.  BAJA,  III.  hyp.  brat,  u  Slavoniji.  M.  Mesic. 
isporedi  bato,  baca. 

.5.  BAJA,  /.  varo.^  u  Baikoj.  poniine  se  prije 
nasega  vremena,  izinedu  rjecnika  samo  it  Vukovu. 
Baja.  S.  NovakoviCj^  pom.  124.  Iz  Baje.  Norini, 
prip.  58.  59.    Baja.  Sem.  prav.  1878.  29. 

BAJAC,  Bajca,  m.  eovjek  is  Baje.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BAJAC,  bajaca,  m.  incantator,  bajalac,  bahor- 
nik.  Akcenat  ostaje  kakav  je  u  gen.  sing. ;  .mmo 
se  inijena  u  voc.  sing,  biljaeu,  i  voc.  pi.  biijaci; 
zadni  je  slog  dug  u  gen.  pi.  bajaca.  —  Dolazi  od 
xvii  vijeka,   u  rjecnicima  ga  iiema  osim  Vukova. 

—  Korijen  vidi  kod  bajati.  —  Privari  ji  (davao) 
po  ovi  hudi  svoji  bajalicami  i  bajaci.  I.  Ancic, 
vrata  2,  4,  82.  Nosise  ga  na  bajace,  da  ga  obaju. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  12t'  Sto  bajalica  ili  bajac 
govori  kad  baje.  Vuk,  rjec.  16'^  Bajac  govori  da|e. 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  53.  Koja  (aspida)  ne  cuje 
glasa  bajacu,  vracaru,  vjestu  u  vracanu.  D.  Da- 
nicic,  psal.  58,  5.  Ako  ujede  zmija  prije  bajaiia, 
nista  ne  ce  pomoti  bajac.  D.  Danicic,  prop,  10,  11. 

,  BAJACa  ,   ,/'.    mjesto  kod  Svilajnice  n  Srhiji. 
Cajir  u  Bajaci.  Sr.  Nov.  1878.  460. 
BAJACICA,  f.   incantatrix,  bajalica,  bahorica. 

—  Zadni  je  slog  dag  u  gen.  sing,  bajacice,  instr, 
sing,  bajacicom,  a  oba  zadi'ia  a  gen.  pi.  bajacica. 

—  U  nase  vrijeine;  u  rjecniku  nijednom.  Vjeste 
bajacice.  B.  Danicic,  naum  3,  4. 


BAJAGA,  rridi  bajagi.  J.  Bogdanovic. 

BAJAGI,  quasi,  kao,  tobo'e.  tur.'iki  bajagy,  obiciio, 
prosto.  u  nase  vrijeme,  u  rjecniku  nijednom.  vidi 
bojagi.  Jer  ga  svaki  prstom  ubode  u  pleci,  u  prsi 
i  de  ko  mo?.e,  kao  bajagi  da  ga  je  orao  ukjunuo. 
V.  Vroevi<!',  igre  18. 

BAJAGIC,  in.  selo  u  Dalmaciji  blizii  Sina. 
Schem.  spal.   1862.   10. 

BAJAKIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeine.  t».  Avra- 
movi(5,  .sv.  gora.  256. 

BA.TALAC,  bajaoca,  in.  incantator,  bnjac,  baja- 
vac,  bahornik.  Akcenat  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi. 
oba  zadiia  sloga  duga:  bajalaca.  Dolazi  od  xvii 
vijeka,  i  tuga  vijeka  s  nepromijenenim  1  na  o  n 
oblicima  u  knjima  se  sada  mijena,  i  tada  je  driigi 
slog  dug:  biljalca;  sa  o  mjesto  1  ima  StiiMc.  Iz- 
mcdu  rjecnika  dolazi  samo  u  Stitlit'eru  (.qui  fabu- 
latur').  —  Korijen  vidi  kod  bajati.  —  Svi  cara- 
tanici,  bajalci  (,bojalci'),  surkavci,  gataoci,  sve  su 
sluge  djavaoske.  I.  Ancic,  ogl.  69. 

BAJALICA,  /.  incantatrix,  bahorica,  bajarica, 
bajavica.  Akcenat  ostaje,  samo  je  joH  zadni  slog 
dug  u  yen.  sing,  biijalice,  instr.  sing,  bajaliconi, 
i  oIm  zadiia  a  gen.  pi.  bajalica.  —  Dolazi  od  xvn 
vijeka,  a  u  rjecniku  neina  nijednom.  osim  Vukova. 
—  Korijen  vidi  kod  bajati.  —  Ne  viniju  u  boga 
caratanici,  nego  u  cari,  bajalice  i  koji  sum)e  sto 
godi  od  vire.  I.  Ancic,  \Tat.  2,  4.  26.  Privari  ji 
(davao)  po  ovi  bajalicami  i  bajaci.  82.  Kano  je 
u  bajalica  zivanje.  27.  Ajideli  su  pakleni  svi  cara- 
tanici i  bajalice.  I.  Ancic,  ogl.  xxiii.  Cavatanice, 
bajalice,  gatalice.  46.  Privaraju  priproste  kano 
vraci  i  bajalice.  S.  Margitii,  i'ala  177.  Ne  viro- 
vati  ni  cigankam  ni  bajalicam.  285.  Grili  je  viro- 
vat  da  nijesu  lazjivi  oni  nauci,  koji  se  daju  od 
vraca,  od  ciganki  i  od  drugili  bajalica.  T.  Grli- 
cic  32.  Bajalice,  obcinafi,  vrazaliee,  hudobiiaci, 
s\T  takovi  naricaju  duge  srece  i  godista.  J.  Ka- 
vanin  470.  Draze  su  vani  babe  bajalice  neg  nio- 
litve  Marije  divice.  L.  l^ubuSki  32.  Uteku  so 
caralieam,  carovnikom,  bajalicam.  .1.  Fili]iovii, 
prip.  1,  250.  Nikoji  se  k  carovnikom  i  bajalicam 
uticu,  od  ilili  likarije  i  pomoc  istu,  to  jest  od 
istoga  djavla.  A.  Kanizlic,  bogo}.  480.  Koji  od 
vi-aeara  i  vi-aiiarice  ili  ti  bajalice  vice  ustrazi. 
I.  Velikano\-i([-,  upuc.  3,  104.  Vracare  i  bajalice 
ne  imajn  se  mkako  podnositi.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  372.  Persijanci  k  liima  poslase  svoje  helcije, 
babe  bajalice  i  caratare.  M.  A.  Rejkovic,  sabr.  33. 
Komu  baj,  tomu  vaj,  bajaUci  bio  kravaj.  Poslov. 
dan.  48.  Razboje  se  kupus  na  slanini.  k  nemu 
zovu  proju  bajalicu,  prnja  baje,  kupusa  nestaje. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  533.  Kad  videse  sluge,  svi  se 
od  straha  i  od  cuda  prepadose  i  pobjegose  kazu- 
juci  earn,  dok  i  sam  car  vide,  i  brze  bo)e  opet 
za  bajalicu,  a  ona  mu  odgovori  da  lijeka  ne  zna 
nikakoga,  nego  da  druge  bajalice  dobavja.  Car 
po  torn  hodase  na  mnoge  bajalice.  Nar.  piip.  vuk. 
146.  Sto  bajete  kao  bajalice,  ali  babe  kad  u  bob 
vracaju?  P.  Petrovic,  vijen.  67.  Kad  bajalica  u 
vece  belezi  travu,  da  je  u  jutru  iskopa,  ona  go- 
vori. M.  D.  Milicevic,  ziv,  2,  30.  Bajalica  sedne 
kod  praga  u  kucu,  pa  kaziprstom  desne  ruke  udara 
u  palac  i  u  onaj  do  maloga  prsta,  govoreci.  42. 
BAJALO ,  m.  vidi  bajac.  samo  a  Vukovu  rjec- 
niku. 

BAJALOVIC,  m.  prezime;  od  bajalo;  u  nase 
vrijeine.  ^ubomir  Bajalovic.  Rat  320.  gdje  gdje  ,se 
uziiiia  kao  da  je  postalo  posmijeha  radi.  V.  Bogi- 
sic,  zbor.   17, 

BAJAM,  m.  vidi  badem,  od  koga  ce  biti  i  po- 
stao.   Dolazi  od  prosloga  vijeka,  izinedu  rjecnika 


BAJAAIOV 


156 


bajTirtina 


It  Iklinii  (-I'll)  in  Vitkorii,  {(jiljc  sc  poiiiivr  <lti Jr 
Vitk  Jiio  II  Cnioj  ijori).  —  a)  ilrvo:  Kaiio  bajami 
all  ti  praskvi',  kojo  brzo  piocvatii,  ali  ako  duno 
vitar,  na  ti  las  izKubo  cvijot.  S.  Maigitir,  I'ala  149. 
U  Mostani  i)ri)cvnli  bajami.  Nnr.  pjps.  vuk.  lioic. 
121.  — •  h)  rod:  Metiii  malo  lazlaza  travc,  ili  kolik 
bajam  kozlaia.  J.  Vladniirovir.  lik.  ;i'2.  \i\»o  jjlod 
iif-inila  to  jest  bajamo  ziilc.  A.  Kac'ii!' ,  kiir.  !)li. 
^iiijiiuu  od  oraha,  oil  bajaiiui,  od  liisi'iaka.  M.  Dnbio- 
tic  3!)3.  Piuia  sitiiica  bajaina,  inedii  I'lima  oiali  (luje- 
SCC  i  2rijc~df>.  Nar,  zngoii.  nnv.  I2il.  l!ajaiiiK-orki, 
slatki,  niokiS,  aiuara.  .sativa.  Iiagili.-;.  B.  Sidck,  im.  H. 
BA.JAMOV,  adj.  rhli  bademov.  smole  bajaniovo 
isusi  u  peii.  .T.  VladmiroWc,  lik.  .'?(!. 

BAJAMSKI,  adj.  ridi  bajamov.  .faiiiu  ii  Jirliim 
rjeiniku  (457^). 

BAJANAC,  Bajaiica,  m.  nelco  mjesto  u  Srbiji 
u  okriigii  smederersknm.  I^iva  u  Bajancu.  Sr.  Nov. 
1804.  481.  Vinograd  u  Bajaiu-u.  187,3.  1027. 

BAJANE,  II.  iiicaiitatio.  —  Dolus:!  od  xvii  ri- 
jcka;  a  ii  rjeciiikii  .sYiwio  Viihiri).  —  Conetana, 
koja  se  cine  po  bajai'iu  ili  po  lijetaiiu  ptica.  S. 
Matijevic,  isp.  47.  Mptati  ?.dribi  s  ugo\'oroiii  dja- 
vao-skijem,  kako  se  ciiii  u  C-ari,  u  bajaiiu,  grijeli 
jest  smrtni.  48.  Ako  bi  cinio,  ali  ufao  u  farke 
ali  u  bajaiia.  P.  Posilovi(^,  nasi.  108.  Od  dulia 
paklenoga  koju  pomo6  iskat  po  carkah,  vracai'm, 
bajaiiu.  I.  urlific  33.  Ove  su  vrste  carke  i  ba- 
jaiia  okolo  imaiia  i  krava.  .  .  grab|ania  k  sebi  po- 
tezuii,  nike  rici  govoref-i,  konce  motajuci  od  di-va 
do  drva.  F.  Lastric,  ned.  324.  Ovo  je  bajaiie,  ca- 
rane  i  zaslipjene.  D.  Eapiu  169.  Virujnii  u  raz- 
licita  bajai'ia  i  gataiia.  A.  Kacic,  razg.  102.  Sve 
^^■ste  caraiia  i  bajaiia.  I.  Velikanovic,  ujnic.  1,  428. 
Uza  svako  se  bajaiie  uzima  ili  stnioic  bosijka, 
ili  srp,  ili  noz,  cesaj,  ceii  bela  luka,  zrnce  soli, 
itd.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  30.  —  meiati  se  na 
hajane,  t.  j.  dati  .se  kao  iia  kakvitradi'iu,  hajati: 
Ma  se  sveta  ce|ad  ne  meiu  na  bajanja,  nego  pro- 
kleta  i  od  djavla  privarena.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4, 
27.  —  Mo  se  zeli  hajnnem  nkloniii,  mozc  hiti  ii 
(jen.  s  prijedl.  od:  .Ta  6u  pustiti  na  vas  zmije,  od 
kojih  nema  bajana.  D.  Danioic,  jer.  8,  17. 

BAJAEICA,  ,/■  vidi  bajaiica.  Dolasi  proUoga 
vijeka  ujednoga  pisca;  u  rjecniku  nema  nijednom. 
Draze  sn  vam  babe  bajarice  neg  molitve  Marije 
divice.  T.  Babic  30. 

BAJAT,  adj.  titrski  bajat,  star;  (lovori  se  o  cemii 
sto  nije  skora.hie  nego  krarno  od  duga  .ftajana, 
vetus,  non  recens.  samo  u  nase  vrijeme,  izmedit 
rjecnika  samo  u  Vukotm.  isporedi  bajatan.  Bajat 
hjeb.  Vuk,  rjec.  12''.  —  u  pjesmi  i  o  ledima  koja 
su  mnogo  podnijela:  Tale  junak  bajatijeh  leda. 
Nar.  pjes.  juk.  438. 

BAJATAN,  bajatna,  a^.  vidi  bajat,  od  cega  je 
i  postalo.  Samo  it  Vtikovu  rjecniku :  bajatno  meso. 

BAJATI,  bajem,  impf.  ineautare;  isporedi  ba- 
horiti.  —  Akcenat  se  mijena  samo  u  imperativu 
cijelom:  baj;  na  prvom  slogu  hez  promjene,  a  drugi 
je  dug  osim  praes.  jos  u  cijelom  imperf.  bajah; 
II  aor.  2  i  3  jed.  bajil;  jiart.  praes,  bajuci;  part, 
praet.  act.  biljav,  bajavsi ;  part,  praet.  jmss.  bajan. 
Dolazi  od  xv-xvi  vijeka:  vidi  dale  pod  1  prvi 
primjer;  nema  ga  Vrancic  ni  Mika\a  ni  Bella  ni 
Voltigi,  a  ima  Bjelostjenac,  .Tamhresic,  Stulic  (u 
koga  je  ,fabulas  narrare'),  Vuk.  —  Korijen  bha 
udarati,  zujati,  mrmlati,  .iaptati. 

1.  neprelazno:^  a)  hez  i  cega  cega  hi  .se  ticalo 
hoijane:  Gdi  je  Ciroc  vrazala,  i  gdje  se  rijet  more 
da  jo  )udi  stvarala  u  zvijeri  od  gore,  i  gdi  je  ba- 
jala  i  gdi  je  svom  oblasti  pod  zem|om  vladala 
pakjene  propasti.   M.  Vetranic  2,  172.   Nike   zene 


koji'  baju,  raruju  i  nu  innogo  na£ina  vraguju.  I. 
AnOic'',  vrata  2,  4,  82.  Nauiie  bajati,  to  im  resoto 
se  okred'e.  F.  Lastrii,  ned.  324.  Proja  bajc,  kupusa 
nestaje.  Nar.  pjes.  ^^^k.  1,533.  Sto  bajaiica  go vori 
kad  baje.  Vuk,  rjet.  16.  Sto  bajete  kao  bajalieo? 
P.  Petrovic,  vijen.  (!7.  —  b)  nad  kim:  Sve  su  sluge 
<ljavaoske,  prem  da  govore  molitve  dobre  nad 
nooHii'-nom  ijejadju  baju(''..  I.  Anf;i4,  ogl.  70.  Zovu 
bajavic.e  to  im  baju  .  .  .  nad  bolesnici.  F.  Lastrid, 
ned.  .!24.  —  h)  kod  koga:  Zovu  bajavice  te  im 
baju  koil  dice  u  bosici.  F.  Lastric,  ned.  324.  — 
d)  komu:  Koji  se  utjecete  k  recenim  namisnikom 
djavaoskim  da  vam  baju  i  caraju.  F.  Lastrid,  ned. 
323.  Pa  uui  doveli  bajalicu  da  mu  baje.  Vuk, 
rjec.  12.  On  dode  da  mu  baje.  M.  D.  Milidevic, 
iiv.  1,  97.  Bajem  Pavlu  da  mu  buds  lek.  120. 
Ovako  deci  baju.  104.  Ovako  baje  onome  kome 
su  veStiee  naudile.  118.  Kad  koga  boli  po  srcu, 
onda  mu  ovako  baju.  2,  61.  komu  iim ;  Dici  caras 
i  ug|onem  bajes.  M.  A.  Kojkovii,  sat.  61.  komu 
u  dlan :  Viruju  cigankama  kad  im  u  dlaii  baju. 
F.  Lastric,  ned.  324.  —  e)  od  cega:  Baba  o\'ako 
baje  od  uroka.  M.  D.  Milicevic'-,  ziv.  1.  105.  Od 
micine  ovako  baju.  110.  Od  hala  baju  ovako.  119. 
—  /)  oka  cega  riikoni:  (iovori  bajaiica  kad  lijevom 
rukom  baje  oko  kake  bojetice.  Vuk,  posl.  169.  — 
u  prenesenom  smislu  ,oko  cega  bajati',  kao  haviti 
se  oko  cega  tajiio,  trudeci  se  dohiti  ga:  GeneraU 
na  dukate  daju,  kim  Slavonci  oko  vina  baju.  S. 
Stefanac  15. 

2.  prelazno:  a)  ohjekat  samo  rijec  sto  s  dat.  i 
prijedlogom  k :  K  ovoj  sitvi  mlogi  stosta  baju. 
J.  S.  Ee|kovi6,  kuc.  119.  —  b)  rami:  Kad  zmija 
ujede,  bajaiica  baje  ujedeno  mesto  govoredi.  .  . 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  114.  —  c)  komu  uroke: 
Bajuci   deci    uroke.   M.  D.  Milicevic,    ziv.  1,  104. 

3.  sa  se :  pasivno :  baje  se  celade :  Jesu  Ii  bajali 
oli  se  cinili  bajati.  A.  Kadcic,  bog.  248.  baje  se 
boletica :  Vruconi  (repom)  oblaze  se  vrat  i  baje 
se  ovako.  M.  D.  Mili6evi6,  ziv.  2,  49.  i  rijeci  koje 
se  govore  bajuci:  Bajaiica  dode  i  obaje  basmu, 
koja  se  obicno  baje  od  uroka.  M.  D.  Milicevic, 
ziv.  1,  84. 

BA.TAVAC,  bajavca,  m.  vidi  bajalac.  samo  u 
Jambresicevu  rjecniku  (gdje  je  kajkavski  bajavec). 
Akcenat  ostaje  kakae  je  u  gen.  sing.,  samo  u  gen. 
pi.  nije  drugi  slog  dug  nego  oba  zadna :  bajavaca. 

BAJAVIOA,  /'.  vidi  bajaiica,  s  kojom  je  i  u 
akcenfuaciji  jednaka.  dolazi  prosloga  vijeka;  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Jambresicevu.  —  Kojeno 
se  uticete  bajavicam  da  vam  nad  dicom  divje 
molitve  govore.  J.  Banovac,  pred.  102.  Malonmni 
utjecn  se  k  bajavicama.  F.  Lastric,  ned.  324.  Ba- 
javica  nije  zla  govorila,  nego  molitvice.  324. 

BAJAZAT,  )«.  vidi  Bajazit. 

BA.tAzET,  m.  vidi  Bajazit. 

BA.TAZIT,  m.  tursko  ime  mu.^ko,  koje  glasi  i 
Bajazat  i  Bajazet.  isporedi  Pajazit.  —  a)  sa  i 
pred  t:  od  xiv  vijeka.  Caru  Bajazitu.  Spom.  sr.  1, 
223.  —  b)  sa  a  pred  t:  xvi  vijeka:  SiUtarib  Baja- 
zatt.  Mon.  serb.  545.  —  c)  sa  e  pred  t :  od  xvii 
vijeka.  Car  Bajazet.  I.  Gundulic  567.  Bojeci  se 
Bajazeta.  .1.  Kavaiiin  191. 

BAJCE,  Bajceta,  negda  BSjcete,  «.  hyp.  Bajo. 
Dolazi  prije  nasega  vremena  a  sada  nije  u  obi- 
caju.  S.  Novakovic,  pom.  43. 

BA,ICETA,  m.  ime  musko,  postalo  od  imena 
Bajce,  koje  vidi.  dolazi  i  prije  naiiega  vremena, 
iziiiedu  rjecnika  .samo  u  Vukoim.  S.  Novakovi6, 
pom.  43. 

BA.ICETINA,  /'.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kra- 
yujevackom.  K.  Jovanovic,   re6.  117.   i  brdo  kod 


bajCetovk^ 


157 


BAJSKI 


toga  itela  zove  se  istn  tako.  M.  £).  Milic.evic,  srb. 
226.  —  Postanem  od  imena  Bajceta. 

BAJCETOVI6,  m.  prezime  od  iiiifiia  Rajc'e. 
Aleksa  Bajcetovic.  Eat  396. 

BAJCINAC,  Bajciiica,  m.  vkli  Bajfinovae. 

BAJCINOVAC,  Bajcmovca,  m.  nelo  u  Srhiji 
u  okruyu  topJickom.  Sr.  Nov.  187'J.  176.  —  Ud 
imena  Bajcin,  kuje  samo  nije  u  ohicajii  a  koje  je 
postalti  od  imena  Bajko.  Prosloga  se  injekii  zcalo 
Bajcinac ;  Ot  Bajciuca.  Glasuik  49,  12.  all  je  na- 
pisano  tako  da,  xe  nioze  cituti  i  Bajicinac,  a  to  hi 
bilo  od  Bajica. 

BAJDINA,/.  mjesto  u  Srhiji  ne  daleko  od  Bio- 
grada  m  vracarskom  srezii.  Glasnik  19,  99.  Niva 
u  Bajdini.  Sr.  Nov.  1861.  327.  Livade  u  Bajdiui. 
1875.  319. 

BAJE,  /'.  2il-  fabeUa,  nugae,  i  veneficium.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BA.TER,  VI..  nekakaloza  viiiova.  u  jednoga  pisca 
naseya  vremena.   B.  Sulek,  im.  8. 

3A.TEV,  adj.  selu  je  Selcit  u  Pologu  xiv  vijeka 
isla  meda  na  Bajevt  kamy.  Glasn.  15,  304.  isjxi- 
redi  Bajev  Do,  Bajevao. 

BAJEV  DO,  Bajeva  Dola,  m.  selo  u  Crtioj  gori 
u  Budinama.  N.  Ducic,  glasnik  40,  18. 

BAJEVAC,  Bajevca,  m.  selo  u  Srhiji  u  okrugu 
va^evskom.  K.  Jovanovic,  reo.  105.  Vinogradi  sii 
na  glasu  u  Bajevcu.  M.  D.  Milieevic,  srb.  413. 

BAJEVACKI.  adj.  .sto  pripada  selu  Bajevcu. 
Bajevacka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  105. 

BAJEVCANIN,  111.  covjek  iz  sela  Bajevca.  M. 
D.  Jlilicevic. 

BAJEVCANKA,  /.  zcnsko  celade  iz  sela  Ba- 
jevca. M.  D.  Milir.evic. 

BAJICA,  in.  dent.  Bajo.  Dolazi  od  xiv  vijeka, 
izmcdu  rjecnika  sanio  u  Daiiicirevu  (3,  553);  rece- 
noga  vijeka  dolazi  kao  nadimak:  Eadt  Bajica. 
Glasnik  15,  272.  prije  iia-^ega  vremena  kao  ime 
muHko:  Bajica.  S.  Novakovio  43.  u  vase  vrijeme 
u  ('rnoj  gori  dio  plemena  (Jetina  zove  se  innozi- 
nom  Biijice,  gen.  Bajica,  a  jedan  od  nth  Bajica: 
Dvije  Cuce  i  dvije  Bajice.  Nar.  pjes.  vuk.  4.  36. 
Ako  je  pleme  razdijejeuo  ua  kakova  osobita  imena, 
kao  n.  p.  sto  je  Cetiiie  na  Bajice  i  na  Doni  Kraj, 
onda  se  doda  (k  imenu)  jos  i  to:  n.  p.  Dike  Milov 
Martinovic  Bajica  Cetinanin.  Vuk,  iiiv.  94.  Od 
Mata  Eadova  Martinovica  Bajice.  Pjov.  cm.  15. 
—  po  itiiiia  .se  /  selo  Ailioro  zove  u  mnozini  Ba- 
jice. N.  Ducic,  glasn.  40,  18.  Pa  cu  poi'-i  u  selo 
Bajice.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  83.  Od  jednoga  niomceta 
iz  Bajica.  Vuk.  nar.  pjes.  1,   1.52. 

BAJICEVIC,  m.  prezime ;  od  imena  Bajic,  koje 
saiiio  nije  u  ohir.aju  a  koje  je  postalo  od  Bajo 
(kao  Rajic  od  Rajo).  Stefan  ,Baicevi(^-.'.  Sem.  prav. 
IS7S.  i^o.  grijeskom  pisu  Baj-  mjesto  Baji-:  Bajce- 
vic.  D.  Avramovic,  sv.  gora  265. 

BA,TICIC,  m.  prezime;  od  Bajica.  od.  xv  vijeka. 
Pop  Jakov  ,Bai6ic'.  Mon.  croat.  124.  ,Baicic'. 
Schem.  jad.  1876.  51.  Marko  Bajiric.  Rat  143. 
pogrje.ika  ,Bajcic'.  Rat  396. 

BAJIC,  m.  prezime;  od  muskoga  imena  Baja. 
u  nose  vrijeme.  Prot.  sab.  mag.  49.  Vuk,  nar. 
pjes.  2,  650.  D.  Avramovic,  sv.  gora  185.  M.  D. 
Milieevic,  srb.  317.  Rat  144. 

BAJIOI,  »».  pi.  .-,r/o  n.  Hrvatskoj  u  }iodzupa- 
niji  karlovacknj   hlizu  Bihnika.   Preglcd  28.  170. 

BAJILO,  m.  ime  nmsko;  od  Bajo.  dolazi  na 
kraju  XIII  Hi  «  pocelku  xiv  vijeka  u  jednom.  spo- 
meniku,  izmedii  rjecnika  samo  u  Danicicemt.  Mon. 
serb.  59. 


BAJIN,  adj.  sto  pripada  Bdji.  Marica  Bajina. 
Prot.  sab.  mag.  81. 

BAJIN,  m.  nekaka  riha  u  Srhiji:  bajini.  J. 
Pancic,  ribe  163.  zove  ,ie  i  bajina  u  Srhiji. 

BAJINA,  /.  vidi  bajin,  iii. 

BA.riNA  BASTA,  /.  selo  u  Srhiji  u  okrugu 
uziekom.  K.  Jovanovic,  rec.  163. 

BAJINE,  /'.  pi.  neko  mjesto  hlizu  Topuskoga, 
koje  se  spominc  xiii  vijeka  u  spomeniku  latinski 
pisanu;  a  Bayno.  Mon.  ep.  zagr.  1,  67. 

BAJINOBASTANAC,  Bajinobastanca,  m.  covjek 
iz  Bajine  Baste.  M.  D.  Milieevic. 

BAJINOBASTANKA,  /.  zensko  celade  iz  Ba- 
jine Baste.  M.  D.  Mili6evi6. 

BAJINOBASTANSKI,  adj.  sto  pripada  Baji- 
noj  BaMi.  K.  Jovano^^c,  rec.  163.  M.  D.  MiUcevic. 

BAJINOVCI,  Bajinovaca,  m.  pA.  selo  u  Srhiji 
u  okrugu  uziekom.  K.  Jovanovic,  rec.  161. 

BAJISLAV,  m.  ime  musko;  xiv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu  (3,  553).  Glasnik 
15,  288. 

BAJKA,  /.  fabula,  hasna.  u  jednoga  pisca  xvn 
vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  Ispovijed  ima  biti 
razborita  ostavivsi  na  stranu  pripovijesti  ali  bajke. 
S.  Matijevic  25. 

BAJKIC,  m  prezime,  u  nase  vrijeme.  Radojko 
Bajkic.  Rat.  396.    T.  Bajkic.  418.  isporedi  Bajko. 

BAJKO,  m.  hi/p.  Bajo.  dolazi  i  2^rije  nasega 
vremena,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Bajko. 
S.  Novakovic,  pom.  43.  Ne  prelaz'  mi  preko  puske, 
Bajko.  P.  Petrovii,  vijen.  36. 

BAJNA  LUKA,  /.  vidt  Bana  Luka. 

BAJNI,  adj.  samo  u  jednoga.  2>isca.  prosloga 
vijeka,  samo  na  jednom  mjestu,  i  to  0  djeloraitn : 
moze  hiti  pogrjeska  wjeslo  tajni.  Da  oni  sude  dje- 
lovaiia  bajna,  jude.  J.  Kavanin  488. 

BAJO,  m.  hijp.  od.  Bajislav  (a  moze  biti  i  od 
drugoga  imena  koje  se  pocine  glasovima  Ba-). 
Akcenat  se  mijena  u  vok. :  Bajo.  Dolazi  od  po- 
cetka  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Danicicevu 
i  u  Vukovu.  Bajo.  Mon.  serb.  63.  Pa  Limunu 
Bajo  govorase.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  458.  ^lUto  bjese 
Baja  obranio.  3,  470.  Odvrze  se  k  Baju  u  haj- 
duke.  3,  453.  —  dolazi  i  kao  nadimak:  Serdar 
Kostojevic.  receni  Bajo.  A.  Kacic,  kor.  488.  Ser- 
dar Nikolic,  pridivkom  Bajo.  489. 

BAJOK,  m.  tal.  bajocco,  novae  mjeden  papin- 
ski.  samo  u  rjecnicima  Beli.nu  (monetta  di  cinque 
quatrini.   TiS")  i  Stulicevu. 

BAJONET,  bajoneta,  m.  fr.  baioniiette.  isporedi 
bajunet.  u  na.se  vrijems.  Pet  stotina  placenih  sol- 
data  pod  musketom  i  pod  bajonetoin.  Nar.  pjes. 
juk.  183. 

BAJOV,  adj.  sto  pripada  Baju.  Dacu  tebi  sve 
ruho  Bajovo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  469.  Izide  Bajova 
Jubovca.  Pjev.  crn.  69. 

BAJOVCI,  Bajovaca,  m.  pi.  selo  u  Ilercegovini 
hlizu  (iabele.  Schem.  ragus.  1876.  60. 

BAJOVIC,  m.  prezime;  po  ocu  Baju.  Posjekose 
Bajovir  Lazara.  Pjev.  crn.  69.  Barjaktare  Bajovic 
Pavi6u.  Ogled,  sr.  248.  A.  Bajovic.  Vuk ,  nar. 
pjes.  2,  661. 

BAJRAK,  m.  vidi  kod  barjak. 

BA.TRAKTAR ,  bajraktara,  m..  vidi  kod  bar- 
jaktar. 

BAJRAM,  III.  vidi  kod.  barjam. 

BAJSKI,  adj.  sto  pripada  mjestu  Btiji.  samo 
u   Vukovu  rjecniku. 


bajSa 


158 


BAJCAMTTI 


BAJSA,  /.  Nc/o  II  Hnikoj.  sitDmine  se  i  prije 
tHisei/d  rremeiKi.  S.  NovnUovit'-,  pom.  12!).  Sbhi. 
pmv'.   1K78.  '29. 

BA.niNKT,  bajuDt^ta,  iii.fr.  liauiiiiioUe.  isporedi 
V)ajo!iot.  ((  Hd.'ic  (wycHie.  Doi'pka  ill  rlvaiiapst  sol- 
ilala  (lod  muskotiiii  i  pod  bajimetim.  Nar.  pjes. 
juk.  5iy.  Stado  klppot  uoza  i  paloSa,  bajunota, 
sabje  i  baiifjaia.  Nar.  pjos.  vuk.  5,  344.  —  i piiiku 
na  kojoj  je  IxiJKiiet  :oi-u  tahi:  Da  .su  kadri  niladi 
Crnogorci  na  militar  far.<ki  lulariti  i  s  pubkaiiia 
posraniit'  lubarde,  s  iiozpvinia  pusko  bajunoto. 
Nai'.  lyp.s.  vuk.  .5,  326. 

BA.IUNETA  /.  villi  bajuiiot.  U  .soldata  nigda 
kue.p  iipiiia,  kuca  inu  je  sii'ia  kabanica,  . .  bajunela 
kuciia  podumpiita.  Nar.  pje.s.  mar.  198. 

BAJUi^IC,  in.  prezime,  koje  dulazi  prusloga  vi- 
jvka  II  Jednoj  pjesmi.  Sreca  bjese  izu'jpla  dunda 
Dura  Bajusica.  Nar.  pjes.  bog.  21'J. 

BAJZ,  III.  neki  krtipan  .saren  ijraii  tackai  ii 
Medumurju.  u  jcdnoga  pisca  nasega  vremena.  B. 
§ulek,  im.  8.  maze  biti  od  mag.  baj.sz,  brk. 

BAK,  m.  dens  -sermone  infantium,  zub  u  male 
djece.  samo  ii  Viikovu  rjecniku,  gdjc  se  dodaje :  ,po- 
uajvisp  sp  govori  pi.  baci;  tako  /.ene  tepajuii 
zovu  zube  u  male  djece,  kad  iiii  pociiiu  nicati. 
mjesto  bak  govori  .se  i  bauk  i  baucak,  a  u  Boci 
i  vucici'.  —  I'ontanem  maze  hiti  nazelo  bauk. 

1.  BAK,  m.  taurus,  bik.  —  Akcenat  u  gen.  pi. 
baka.  —  IJolazi  od  xvi  vijeka  (najprije  u  Vran- 
cicevu  rjecniku)  a  u  rjecnicima  svijem  osim  Da- 
nictceva  (u  Bjelontijencecu  se  dodcye  da  se  govori 
a  Dalmaciji  a  u  Vukovu  da  je  Vuk  cuo  u  Hr- 
vatskuj).  —  Postima  tainna:  ne  zna  se  je  Ii  a 
umetnuio  mjestu  t.  Hi  stoji  oil  postana;  mozebiti 
da  je  od  kor.  bliak  (od  bba)  iidarati,  silrm  biti. 
isporedi  bakati,  bakjati,  baknuti,  i  bafva  (scapus 
cepae),  bakovit,  bakoi'ia.  —  u)  u  prafiom  smislii : 
Ka  dvinia  bisiiim  bakom  ju  vezase.  F.  Vrancic, 
ziv.  6.  Storogi  bakovi,  kim  slike  rec  ne  vim.  D. 
BarakoWc,  vil.  305.  Bak  svezaii . .  .  izg-ubi  svoju 
uaglost.  M.  Eacbiic  348.  Obijesni  junci  i  baci.  I. 
Dordic,  salt.  64.  Kojase  bake  i  ostale  zivine  ne- 
razlozite.  Besjede  krst.  19.5.  Grdi  bak  laza  ne  opazi, 
odnia  pod  plast  ne  ulazi ;  al  vratnice  kada  sinu, 
sva  goveda  skode  sinu.  V.  Dosen  91.  Vi  pomamni 
bludni  baci!  109.  —  b)  znak  na  nebii  od  zvijezdii, 
taurus.  Bella  724*.  isporedi  bika. 

2.  BAK,  turski  bak,  glednj,  imperativ  od  bak- 
mak,  gledati.  dolazi  od  prosloga  vijeka  kad  se 
kaziije  kako  Turci  govore,  kao  gle.  Bak,  rec  tur- 
ska:  gledaj.  J.  Kajic,  boj  4.5.  Bak.  Vuk,  nar.  posl. 
324.  isporedi  baka. 

BAKA,  /.  hjip.  baba.  Akcenat  se  mijena  u  voc. 
sing,  bake,  i  voc.  pi.  bake ;  a  samo  je  i  drugi 
slog  dug  ii  gen.  sing,  bake,  instr.  sing,  bdkom, 
gen.  pi.  baka.  —  Dolazi  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecniku  samo  u  Vukovu.  —  a)  za  starii 
zenii :  Slusajte  bake  i  svi  priprosti !  A.  Kauizlic, 
uzroci  16t;.  Naodase  se  tada  u  Jentzolimu  jedna 
baka^  prorocica,  imenom  Ana.  F.  Lastric,  ned. 
37.  Sto  kukave  bake  rade.  V.  Dosen  16.5.  Ne- 
moj  niislit  da  te  baka  vara.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  60.  Za  sto  je  svakom  milije  gledati  lepu  ne- 
vestu  nego  kaSjavu  bakix.  D.  Obradovic,  sav.  52. 
Da6emo  ti  .staru  baku.  Nar.  pje.s.  vuk.  1,  187. 
Pomozi  bog,  bako!  Nar.  prij).  vuk.  55.  —  6)  za 
ocinu  Hi  iiiatcrinii  mater:  Ja  cu  tebe,  bako,  sje- 
tovati.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  480.  Je,  1'  mi  zdi-avo 
mati  -stara  moja,  .stara  majka  jos  i  stara  baka? 
Nar.  jijes.  juk.  55.  —  c)  za  svckrvii:  Nek  se  baka 
pazi  da  ju  snasa  i  ne  sgazi.  V.  Dosen  157.  Na- 
redi  da  za  sobom  ostavjaju  klasje,  neka  bi  lasiic 


vrii'u  nakupila  (Noemina)  i  svojoj  baki  ponila. 
A.  KaWr,  kor.  142.  —  d)  za  punicu:  A  Koinnen 
so  u  punice  svrati,  baki  dade  od  zlata  jabiiku. 
Nar.  pjos.  juk.  88. 

1.  BAKA,  liirski  baka,  gledaj.  gli'!  isporedi  2 
bak.  II  nase  vrijeme,  izmedii  ijecnika  samo  it  Vu- 
kovu. Baka  more  Petre  kapptane!  Pjcv.  crn.  157. 
—  moze  imati  uza  se  gen.  kao  gle,  u  citdu :  Baka 
rpplije!  Xar.  posl.  vuk.  11. 

2.  BAKA,  gliis  zab(i,  u  zagoneci  o  zabi:  Nesto 
lioda  ])0  puticu  u  zplenu  kaputicu,  zube  dreCi, 
(ici  jipci.  i  jos  6ini:  baka,  baka.  Nar.  zagon.  nov.  50. 

I^AKA.TLIC,  m.  prezime,  koje  dolazi  u  pocetku 
nasega  vijeka;  moze  biti  od  arap.  bakaja,  ostali, 
ostali  u  zivotu,  ostatak  od  cega  god.  Lviliu  Ba- 
kajli6a.  Prot.  sab.  mag.  73. 

BAKAL,  bakdla,  m.  arap.  bakkal.  Irgovac  koji 
jirodiijr  koje  sta  sto  je  za  jelo  (sir,  maslu,  med 
itd.),  caupo,  condimentarius.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu,  Bakali  i  loncai-i. 
D.  Obradovic,  bas.  377.  —  dolazi  i  kao  nadiinak : 
Todor  Bakal.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  73.  I  kakav 
je  Bakal  Milosave.   Nar.  pjes.  vuk.  4.  244. 

BAKALAC,  bakala6a,  m.  vidi  bakal,  ali  se  go- 
vori pogrdno  kao  cifta.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Viikuvu  (gdje  se  napomine  da  se 
govori  u  Backoj).  Bakalaci  kolo  vode,  a  paori 
glede.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  13». 

BAKALAJ,  bakalaja,  m.  tal.  baccala  i  bacca- 
lare ,  gadus  moiThua ,  nem.  stockfisch.  isporedi 
bakalar  i  baka|ar.  )(  nase  vrijeme,  izmedu'  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (gdje  stoji  da  je  nekaka 
morska  riba  i  da  se  govori  u  Boci).  Svaka  i-iba 
voda  a  bakalaj   vojvoda.  Nar.  posl.   vuk.  276. 

BAKALAR,  bakalara,  j».  villi  bakalaj.  u  nase 
vrijeme.  Bakalari,  gadoidei.  J.  Pancic,  ribe  160. 
Bakalar:  0  nemii  zagonetka:  Dug  dugona  mrtav 
lezi:  kod  nas  mu  je  rep  a  glava  u  Misii".  Nar. 
zagon.  nov.  4.  tako  se  zove  i  u  iirvatskom  primorju. 

BAK.4l.ITI,  bakalun,  impf.  cauponam  exer- 
cere,  raditi  bakalsku  riidnii.  u  nase  vrijeme.  Po- 
ceo  je  nesto  bakaliti.  J.  Bogdanovic. 

BAKALKA,  /.  zeria  bakalova.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BAKALNICA,  f.  taberna  condimentarii,  haJcal- 
.ski  ducan.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BAIvALOV,  adj.  sto  pripada  bakalu.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

BAKALOVIC,  m.  prezime;  po  ocu  hakalu.  D. 
Avramovic,  sv.  gora.  253. 

BAICALSKl ,  ailj.  sto  pripada  bakalima,  sto 
je  onako  kao  u  bakala.  ii  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Bakalski  ducan.  Vuk, 
rjec.  Vi'>: 

BAKAl^AK,  bakajara,  m.  vidi  bakalaj.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (,riba 
posojena,  baccala,  merluzzo,  asellus  salitus').  Pri- 
livati  se  i  on  bakajara.  Dubrovnik  1870.  23.  Go- 
vori se  i  11  Hercegovini.  N.  Ducip. 

BAICAl^ENE,  n.  radna  bakalska.  isporedi  ba- 
kaliti. Bas  mu  baka|eue  ne  ide  ii  ruku.  J.  Bog- 
danovic. 

BAKAM,  m.  turski  bakam,  varzilo ;  crvena  boja 
kojom  Turkii'ie  mazu  lice  i  nokte  i  obrve.  u  nase 
vrijeme.  Na  li  udara  bakam  i  bjelilo.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  13.  Dize  s  lica  bakam  i  bjeUlo.  36.  I 
udrila  laakam  na  obrve.  164. 

BAKAMITI,  bakamim,  impf.  mazati  bakamom. 
—  sa  se  rejl. :  Ne  bjeli  se  i  ne  bakami  se.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  158. 


BAKANET 


159 


baklaCa 


BAKANET,  m.  neka  vodena  ptica  u  DahiuicijL 
M.  Pavlinovic. 

1.  BAKAE,  bakra,  m.  iurski  bakyr,  iiijed,  cu- 
prum. <)d  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vol- 
tigijinii,  StiilicevH  i  Vukorii.  Podavase  od  ruda 
bakra,  olova.  E.  Pavic,  o(,'led.  132.  Kako  ce  ba- 
kar  u  zlato  pretvarati.  f).  Obradovic,  bas.  240. 
Bakar  i  gvozde  zardava.  J.  Rajic,  pouc.  1,  i^. 
II  od  balu-a  il  kcsitra  bi]e.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  291. 
—  prosloga  vijehi  >ia  jfdn.om  iiijestu  gen.  .sing. 
bakara :  Osvojisp  topove  niuoge  i  satore, . .  bakara, 
masla.  Glasnik  20,   10. 

2.  BAKAK,  Bakra,  »«.  grad  u  hrimt.sknni,  pri- 
morju,  tal.  Buccari;  pomine  -te  od  xiii  lujekri,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  V'nkovii.  Iz  Bakra  plovau. 
Zak.  vinod.  .55.  Crikvi  s.  Marije  pod  Bakroin. 
Mou.  Croat.  ti4.  U  Bakru,  kiiezije  vinodolske  gradu. 
F.  Glavinie,  cvit.  229.  Bakar.  Schem.  segn.  1871.  60. 

1.  BAK.AEAC,  Bakarca,  m.  selo  u  hrvatskom 
primorju  blizu  JSrajevice.  Scbem.  segu.  1871.  (il. 
Pregled  (j. 

2.  BAKARAC,  Bakarca,  m.  )iadimak,  it  pocetkii 
nasega  vijeka.  Jovi  Bakarcu.  Prot.  sab.  mag.  189. 

H.  BAKARAC,  bakarca,  in.  baccharis  L.  ii  je- 
dnoga  pisca  nasega  vremena,  u  koga  je  kajkaoski 
bakarec.  B.  iSuIek,  im.  8. 

BAIiARAN,  bakarna,  adj.  vidi  baki-cn.  Dvori 
su  mu  od  suhoga  zlata,  na  avLiji  bakarna  kapija. 
Nar.  pje.s.  srem.  98. 

BAKARICA,  /.  mala  daska,  ,moze  bill  za  to 
tako  nuzeana  (u  Dalmaeiji)  ito  se  najoise  od 
Bakra  dovozila'.  M.  Pavlinovic. 

BAKARIJA,  in.  tiir.'iko  iine  miisko.  I  onoga 
starog  Bakariju.  Bos.  prija.  1,  39. 

BAKARLI,  adj.  turski  od  bakar,  cidi  bakren. 
«  jednoga  pisca  prosloga  rijeka.  ne  mijeiia  se  po 
oblicima.  Bakarii  lonaca.  I.  Zanicic  16.  Mangiu-a 
bakarli  pinez.  216. 

BAKAELIJA,  /.  stapia,  strcmen,  iizendija,  ba- 
kraclija.  Od:  tiir.  bakarli;  n/jo.  da  je  najvi.se  hi- 
vala  od  bakra,  te  je  po  tome  tako  nazvana.  Bo- 
lazi  il  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika.  .samo  ii  Vu- 
kovii.  Bije  liega  ostrom  bakarlijom.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  459.  Udara  ga  tumbak-bakarlijom.  2,  oliO.  Obje 
noge  niz  vranca  opruzi,  te  u  zlatne  vrze  bakar- 
lije.  3,  28. 

BAKARSKl,  adj.  .sin  pripadn  Bakru.  Zakon 
bakarski.  Mon.  croat.  166.  Stranc  bakarskp.  D. 
Barakovic,  vil.  253. 

BAKARUSA ,  /.  tintinnabulum  aeneum ,  ba- 
kreiio  zi'ono  .sto  se  veze  na  tola  Hi  na  drugo  zi- 
vince.  isporedi  mjfidenica,  bronza,  klepka,  klepe- 
tusa.  Samo  u  Vukovu  rjecnika  (gdje  se  dodaje  da 
se  govori  n  Srijemu). 

BAKAT,  bakta,  m.  vidi  kod  bahat,  in. 

BAKATI ,  im2jf.  incroparo.  samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  samo  u  infinit.  —  Postaiiem 
■moze  biti  ud  kor.  bhak  (od  bUa),  lupati,  vikati, 
karati;  isporedi  bakjati,  baktuiti,  i  bacati,  J  bak 
(bik).  —  Bakat  ili  pokarati  prigrisajustili.  S.  Bu- 
dinic,  siuu.  157. 

BAKCA,  /.  vidi  basca. 

BAKCINA,  /.  augm.  bakca.   vidi   kod  basciua. 

1.  BAKETA,  /.  tal.  bacchctta,  sibika,  prut,  stap, 
palica,  baculuui.  isporedi  bakita.  —  (hi  pro'sloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gje  stoji 
da  se  govori  u  Bisnu,  i  s  akc.  baketa,  koji  ne  ce 
bit/,  dobar).  Bi  od  mnogib  zazvan  jezik  baketom 
ili  sipkom.  S.  Margitic,  fala  255.  Starom  Joku 
srebrnu   baketu.   Nar.    pjes.  vuk.  kovc.  lU'J.   Kad 


ko  do  smrti  bude  kakav  starjesina  u  opstini, 
kaze  se  (u  Risnu)  :  umro  pod  baketom.  Vuk, 
kovc.  109. 

2.  BAKETA,  m.  iiiie  iiiiLskd;  postnnem  od  imeiia 
Bako,  koje  samo  nije  u  obicaju  a  koje  je  moglo 
postati  od  imena  od  kojega  je  i  Bajo ; '  isporedi 
Bakovic.  —  AH  ne  ce  Baketa  hajduce.  Nar.  jrjes. 
juk.  576. 

BAKETINA,  f.  augm.  baka.  u  nase  vrijeme,  u 
rjecnikii  ni  jednoin.  Kaza  nui  da  je  opet  ona  ba- 
ketina  dosla.  Nar.  prip.  bos.   1,  98. 

BAKI,  tiirsko  iine,  vidi  Bakija. 

bAkICA,/.  rfewi.  baka.  Krezubica  bakica!  vice 
se  djetotu  kad  mu  se  mijena  zub.  ^j.  Kovacevic. 

1.  BAKU!,  m.  prcziine;  moglo  bi  biti  od  baka 
(baba),  ali  ce  prije  biti  od  m'uskoga  imena  Baka, 
koje  sam.o  ne  dolazi  a  koje  je  moglo  postati  od 
imena  od  kojega  je  i  Bajo  (vidi  kod  Bajo) ;  ispo- 
redi Bakovic.  Od  xvi  rijeka.  Va  leto  1552  razbi 
Hadumi.-pasa  Ugre  i  Petra  Bakica  na  Segedinu. 
Starine  9,  89.  Vojvoda  Bakic  hoteoi  Unu  prepluti 
u  I'loj  utonu  od  velike  zivota  teziue.  P.  Vitezovic, 
kron.  153.  Biskup  Vrancii  prica  da  je  nocio  u 
kuci  Bakica  u  selu  Livadici  (u  Srbiji).  M.  D.  Mi- 
licevic,  srb.  1055.  —  sada  jc  to  prezime  dosta  ri- 
jetko,  ali  se  opet  nahodi.  Svetozar  Bakii.  §em. 
prav.  1S78.  36.  D.  Bakic.  46.  Bakic.  Boca  25. 

2.  BAKIC,  »(.  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
virovitickoj.  Schem.  zagr.  1875.  151.  Pregled  HI. 
isto  ce  biti,  koje  se  pontine  i  prije  nasega  vre- 
mena samo  po  iinenu.  Bakict.  S.  Novakovic,  pom. 
123.  —  u  Srbiji  u  okriigu  kragujerackom  ima 
nijesto  pod  iiivama  i  rinogradima  koje  se  tako 
zove:  Vinograd  u  Bakicu.  Sr.  Nov.  1865.  47.  Niva 
u  Bakicu.   1865.  47.   1866.   J  24. 

BAKICEV,  adj.  .sto  pripada  Bakicu.  Vencac, 
brdo  na  zapatl  od  Kragujevca,  ima  na  vrliu  svome 
neke  stare  zidine,  za  koje  narod  prica  da  su  bili 
Bakicevi  dvori.  M.  D.  Milicevic,  srb.  231. 

BAKI.l.^.  III.  miisko  iine  tursko  Baki,  koje  ostaje 
tako  turski  be.:  jiromjene  po  oblicima  kad  ima  za 
sobom  kakav  prcdikat,  n.  p.  aga,  inace  mu  se  do- 
daje nustaoak  te  bica  Bakija.  a)  bez  nastavka:  I 
tu  nade  Zvizdic  Baki-agu.  Ogled,  sr.  186.  —  b) 
s  nastavkom:  I  Bakija  od  Dizdarevica.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  435.  —  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
dolazi  i  kao  iine  hriscaninu,  ali  ne  ce  biti  ime  nego 
nadimak  u  znacenu  istoga  turskoga  imena,  a  to 
je  ostali,  kojije  ostao  u  zirotu.  Bakija  Pakosca- 
nac.  A.  Kacic,  kor.  486. 

BAKIN,  adj.  sto  pripada  bdki.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Neko  pop  u  Sr- 
biji u  okrugu  ra{ev.skom  zove  se  Bakino  po)e. 
Sr.  Nov.  1872.  925.  —  Bakina  dusica,  vidi  ba- 
bina  dusica  kod  babin.  B.  §ulek,  im.  8.  iz  Srp- 
skoga  arkiva  za  celokupno  lekarstvo.  U  Bio- 
gradu  1875. 

BAKIONICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uzic- 
kom.  K.  Jovanovic,  rec.  156. 

BAKIONICANIN,  m.  i:-ovjek  iz  sela  Bakionice. 
M.  D.  MUicevi^c.. 

BAKIONICANIiA,  /.  zensko  cefade  iz  sela  Ba- 
kionice. M.  D.  Milicevic. 

BAKIONICKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bakio- 
nici.  Opstina  bakionicka.   K.  Jovanovic,  rec.  156. 

bAkITA,  /.  vidi  baketa  jiod  1.  dolazi  samo  xvi 
vijeka.  Bakitu  zlatu  u  ruku  svoju  vazam.  Alek- 
sandr.  jag.  Starine  3,  274.  Prijal  si  bakitu  gospo- 
dinu  od  zgar,  da  po  bozjem  svitu  naredis  svaku 
stvar.  M.  Marulic  242.  No  trpise  mu  bakitu.  319. 

BAKLACA,  /.  neka  krupna  kruska.  ii  jednoga. 


HAKLA.IA 


IKO 


BA.KRAC 


;iisc<(  )i(i.ir(in  vrcmriia,  kiiji  rdi  da  xe  (jiirnn  a 
Mnktirxkoj.  B.  Siilok,  iiii.  8. 

l^AKUA.IA.  m.  ime  miisko  ii  mfiroj  pjesmi; 
hiif  iziiiisjeiui  Tad  se  oni  spoiuiiia&c,  ilto  (•(■  kciji 
iia  pir  donit:  staii  .loja  torbu  loja,  a  BaUlaja  dva 
tri  jaja.  Nar.  pjos,   mar.  201. 

BAKliAVA,  /.  Iiirski  baklawa,  lii'ka  pita  znli- 
triia  rasl()ii{e)iim  ieccrmn  Hi  medum,  placdiitao 
gpiuio.  (H  imislixja  rijeka,  i:iiirdu  ijfciiika  mmo 
u  Vukoni.  Da  <■(«  rurati  . .  iiipdi'iiih  baUlava.  J. 
Eaji(\  boj  il'l.  Voi-Pi-ati  soiorli  baklavu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  384.  Zgotovila  gospodskn  ponude:  dul- 
baklavu  u  zlatiioj  tepsiji.  1,  Sti'J- 

BAKl^A,  /.  faciila,   lu6,  zubfa.  od  tal.  fiaccola. 

—  Akcenat  u  gen.  pi-  bakaja,  a  samu  jr.  i  zadiii 
tilog  dug  u  gen.  xing.  bak]?,   iit.str.  sing,  bakjoin. 

—  Dol'aii  od  proiiloga  vijeka.  iziiiedu  rjecnika  a 
Bjelostijendevu  (taeda,  lacula  coiitiisa),  u  Jambre- 
iiceru  (taeda),  u  VoUigijinn  (lampe.  licht),  u  Htu- 
liievu  (taenia),  isporedi  vakja.  —  Duplir  kako 
bak}u.  R.  Kapic,  B30.  To  je  uje  i  misto  bakaja; 
baklu  janii,  jer  ku6i  ne  va)a.  Bakja  iskri  kud 
goder  sc  iio.si,  i  mlogi  s  lie  sazgan  kruba  ))rosi. 
J.  S.  Ko|kovic,  kuc.    104. 

BAKl^ANE,  n.  coiitentio,  bahUme,  boicne.  ixpp- 
redi  bak|ati.  —  Dodija  mi  vec  bakjane  sa  dje- 
oom,  rece  iiiati,  koja  inia  mnogn  djece.  J.  Bog- 
danovic. 

BAK^iATI,  bakjaui,  impf.  versare,  contendere, 
blaterare.  —  Samu  a  nase  .vrijeme.  —  Postanem 
upracu  od  bakati  (kuje  vidi)  all  i  .s  drugim  zna- 
cenima  koja  korijen  uzima:  udarati,  a  po  torn  i 
bacati  i  iupati,  brbfati,  vikati,  svadati  ae.  —  1. 
neprelazno:  blaterare,  brb}ati,  Iupati.  Ne  slusaj 
sto  bak]a  dite.  M.  Pavliiiovic.  —  2.  sffl  se:  a) 
refleks.:  se  versare,  iwtjeti  se,  premiati  se,  bacati 
se.  Bakjati  se  u  posteji.  M.  Pavliiiovic.  —  b) 
recipr.:  contendere,  balUati  se,  boiiti  se:  Ka,d& 
tko  mater  od  ninogo  djece  upita  sta  radi,  ona 
odgovori:  nista,  u  vijek  se  sa  djeeom  bak)am.  J. 
Bogdanovic. 

BAKl^E,  baka|a,  /.  pi.  siidori  u  kojima  se  nosi 
vdijeko,  po  najvise  na  magarcu.  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  V.  Uic.  maze  bi.ti  od  sr.  lat.  bacca,  baccha- 
rium  (vas  aquarium),  isporedi  bakvica. 

BAlvNUTI,  baknem,  jj/.  capere,  lucrari,  zahim- 
titi,  zadohiti,  dobiti.  Dolazi  same  u  jednoga  pi.<>ca 
XVI  vijeka  i  u  StuUcevu  rjecniku  (gdjeje  ,aliquid 
alicui  claiu  elargiri'  kao  i  babnuti,  cenm  nema 
potvrde).  —  Korijen  bhak  (od  bha),  udarati,  ti- 
cati,  hvatati,  itzimati;  isporedi  bacati.^  —  Pre- 
lazno:  A.  Dao  mn  je  otac  pe(t)  tisuc  dukata, 
tako  ih  on  i  trafega  ovdi  u  Kimu  z  galantinami 
sinorami.  B.  Za  vjeru  bozju,  je  ^  li  ga  gdje^  pecu 
da  i  mi  sto  godi  bakiiemo  uza  nV  M.  Drzic  277. 

1.  BAKOC,  m.  nekaplanina  u  pjesmi:  tf  Bakocu 
visokoj  planini,  tu  imade  zeleno  jezero,  u  jezeru 
nesita  azdaja,  koja  zdere  kone  i  junake.  Nar. 
pjes.  petr.  2,  328. 

2.  BAKOC,  Mi.  preziine,  koje  obicno  pisit  Bakac 
(Stariiie  5,  288''),  porndici  koja  se  pisala  magarski 
Erdbdi.  U  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Tomas  Ba- 
koc  biskup  zagrebacki,  jersek  ostrogonski,  zide 
grad  biskupski  zagrebacki.  P.  Vitezovic,  kron.  13.5. 

BAKOCEV,  adj.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Kupih 
I'livu  u  Spuzana  u  Osmana  Martinova  i  u  Jui-e 
Bakoceva.  Starine  10,  262. 

BAKOCI,  m.  pi.  selo  u  Boci  kotorskoj.  Sem. 
boko-kot.  1875.  19.  pogrje'ska  ce  biti  Bakoci.  Ke- 
pert.  dalni.  1872.  39. 

BAKOCITI   SE,   ba,k5cim   so,   inq)/.   roluctari, 


prepirnri  se  otimati  se.  Postane  vidi  kod,  bakjati 
so.  II  naJie  urijeme  u  Dalmaciji.  Uhvatili  su 
ga  11  tudoj  MlU(^i,  pa  se  l)ako(i  da  nije.  M.  Pav- 
liiiovic':. 

1.  bAkoNA,  m.  lionio  validns,  potoiis.  u  nase 
erijeme,  izmedu  rjecnika  samo  it  Vukomi  (gdjc  je 
samo  ,volik  gospodin,  magnus  doniinus').  Posta- 
nem ce  biti  od  bilk,  a  znacenii,  kao  jak,  silan.  a.) 
o  jaku  corjekii.  Ivad  se  bacaju  kamonn,  onda,  i:p. 
relii  po  iipki :  daj  de  oiiomo  bakoi'ii  da  baci  jod- 
nom.  i^.  Kovatevic.  —  b)  o  veliku  gospodinu.  On 
jo  veliki  bakoi'ia.  Vuk,  rje6.  13". 

2.  BAKONA,  /.  u  pjesmi  kao  da  je  neka  pla- 
nina :  Da  sani  sedam  finio  mogdana  pod  Bako- 
I'lom  na  polu  zolenom,  sedam  turskih  ndsijeko 
glava,  sanio  ih  k  vami  u  Kotare.  Nar.  pjes.  mar.  70. 

BAKORI('nCA,  /.  prezime  seni,  xvi  vijeka^  Kme- 
tica  .Tele  Bakori6ka  udova.  Mon.  i-roat.  270. 

BAKOTIC':',  m.  pyrezime;  od  vmiikoga  imena  Ba- 
kota.  koje  .snwfo  nije  ii  obicaju  a  koje  je  postalo 
od  Bako.  koje  takoder  nije  u  obicaju  a  moglo  je 
postati  od  'imena  od  kojega  je  Bajo  (vidi  kod 
Bajo).  isporedi  BakoviA.  —  Dolazi  od  prosloga 
vijeka:  Ignacija  Bakotica.  A.  d.  Kosta  1,  vi.  Ba- 
kotic.  Scbem.  segn.  1871.  88. 

BAKOV,  adj.  taureus,  bikov,  bicji.  n  Stulicem 
rjecniku.  —  toga  ce  snacena  biti  i  u  zagoneci  o 
sjenu:  Sav  svijet  prodoli,  a  bako\m  kozu  ne 
mogoh.  Nar.  zag.  nov.  20.5.  «  istoj  se  zagoneci 
mjesto  bakovii  govori  i  dabrovu.  isporedi  dabrov. 
BAKOVAC,  Bakovca,  m.  u  hrvatskoj  krajini 
selo  blizu  Kosiiia,  i  dva  blizu  Perusica,  od  kojih 
se  jedno  zove  Veliki  Bakovac.  Scbem.  segn.  1871. 
26.  40.  41. 

BAKOVCICE,  /.  pi  .selo  u  Hrvatskoj  blizu  Ko- 
privnice.  Bakovcice.  Scbem.  zagr.  1875.  161.  Pre- 
gled  135. 

BAKOVIO,  m.  prezime;  od  imena  Bako,  koje 
samo  nije  u  obicaju  a  koje  je  postalo  od  imena 
od  kojega  i  Bajo  (vidi  kod  Bajo).  Bakovici.  J. 
Kavaiiin  135.  I  doziva  Bakovica  Laza.  Nar.  pjes. 
vuk.  4.  398.  M.  Bako\-ic.  Scbem.  bosn.  1864.  xx. 
Beg  Bakovic.  Zemjop.  bos.  142. 

BAKOVINA,  /.  viburnum  lantana  L.  i  salix 
vitellina.  B.  Sulek,  im.  8.  isporedi  bikovina,  od 
koje  re  biti  jirrkrnjena  prema  baku  (biku). 

BAKOVIT,  adj'.  1.  vidi  bikovit.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovu.  Kako 
zarko  opocine  sunce,  sazecemo  bakovite  junce. 
A.  Kacic,  razgov.  145.  Oli  volis  bakovita  junca 
oli  rarsa\'u  kravu?  Magaz.  dalm.  1851.  8<.  •—  V 
tubero.sus,  ne  jednak  Hi  prav  nego  gdje  god  deb{i: 
Na  ovom  mjes'tu  ostao  je  obruc  bakovit,  t.  j.  debji, 
uadigiiut.  P.  Dordevic,  ii  Srbiji.  —  3.  o  pica  koje 
zaudara,  male  olens;  takoder  u  Srbiji.  Bakovito 
vino.  P.  Dordevic. 

BAKOVO,  n.  selo  koje  je  bilo  xiv  vijeka  blizu 
Lesnom  i  rijeke  Zletooe,  koja  iitjece  u  Bregalmcii 
lise  Stipa. 'G\&snik  13,  293.  27,  290.  291.  Dam- 
ci6  1,  22.  —  Postana  neznana  najvise  za  to  sto 
sc  ne  maze  znati  je  li  a  dugo  Hi  kratko. 

BAKRA,  /.  vidi  bakrac.  U  nase  vrijeme.  Posta- 
nem. od  bakar  (toga  postana  radi  isporedi  bronza). 
Kad  saiii  usao  unutra,  ne  nadem  nista  drugo 
nego  jednu  poveliku  baki-u,  loiiae,  zdjelu  i  neko- 
liko  ilica.  G.  Zelic  241.  Daj  malo  vode  u  bakri  i 
brkjacu  da  napravim  corbu.  Nar.  prip.  vr6.  13  <. 
Nasa  bakra  u  nebo  zjala.  Nar.  zag.  nov.  4. 

BAltRAC,  baki-aca,  m.  tiirski  bakrag,  kotao 
(osobito  od  bakra,  all  po  ncm.u  i  drugi),  ahenum. 
Dolazi  od  xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 


BAKBACAC 


IRl 


BALA 


linu  (y(fje.  najprije  dolazi),  n  Belimt  (150''),  Bjeln- 
stijence.vu,  Stiilicevu  i  Vukmni.  Bok  so  bakrac  po- 
uspini.  V.  DoSen  15.  Evo  domacice  s  punim  ba- 
kracem  vareiia  boba.  Nar.  lirip.  vi'c.  151.  Evo 
jada:  medi  se  zii-;  burgijasa  iiema,  pa  devojke. 
lupaju  bakrace  ((utcci  «'e  ito  ncma  prusaca).  M. 
D.  Milicevic,  vec.  353. 

BAKEACAC,  bakracca,  »(,  dcm.  bakrar.  samo 
II  Stiiliceru  rjecniku. 

BAKRACIC,  m.  dem.  bakrac.  samo  u  rjecnicinia 
Belinu  (159a),  Stulicevu  i  Vukovii. 

BAKRACLIC,  m.  prezime;  bice  jio  tica  kuji  je 
kocao  bakrace.  U  iiekili  Bakraf-lica  u  iizickom 
okrugu  videh  citulu  u  kojoj  ima  1  vladika,  5  ka- 
ludera  i  9  sveSteiiika.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  63. 

BAKKACLIJA,  /.  vidi  bakarlija.  ii  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  it  Vukovu  Udara  ga 
o-strom  bakraclijom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  140.  A  ze- 
lenku  dizgin  popustio.  i  pokaza  zlatim  bakracliju. 
3,  241  Vatio  ga  bakraclijom  sjajnom.  4,  409. 
Fade  junak  niz  koi'ia  dorata,  zvekuuse  mu  prazne 
bakraclije.  Ogled,  sr.  396. 

BAKRAB,  bakrara,  in.  faber  aerarius.  venditor 
aerarius.  saino  ii  Stuliceni  rjecniku.  isi)uredi  ka- 
zan^ija. 

BAKBEN,  adj.  (-upreu.s,  iid  liakni,  iiijedrii.  Od 
proiloga  vijeka,  ismedii  rjecnika  ii  Stulicevu  i 
Vukovu.  Nike  .su  u  .sudoviua  bakreiiiiii  i  vrilomu 
ujii  kuvali.  A.  Toniikovi6  340.  Oko  dvora  ba- 
krena  avlija.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  622.  Bakreno 
zvono  sto  se  voze  iia  vola.  Viik,  rjec.   13-». 

BAKBENAB,  bakrenara,  m.  cidi  bakrar.  .saint) 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BAKRENICA,  /.  vidi  bakrac.  M.  Pavliiiovic. 
—   Od  bakren. 

BAKBENIK,  m.  foHina  aeris.  naino  n  Stulicevu 
rjecniku,  za  kuji  cr  jki  .svoj  prilici  hiti  nacineno. 

BAKBENACA,  /.  sto  god  (n.  p.  puika)  okovano 
rdavim  arebruin  kao  bakrom,  res  argento  viliori 
muiiita.  .samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  doda^je 
da  se  govori  u  Kotoru. 

BAKBGINSKl,  adj.  fabrortmi  aorarionuii.  od 
tur.  bakyrgy,  faber  arerarius,  kazangija.  u  nase 
vrijeme.  U  Sarajevu  bakrgiiiski  esnaf.  V.  Bogisic, 
zbor.  500. 

BAKRI,  Bakara,  »».  pi.  ueki  izvor  u  Ilercegovini. 
Schem.  here.  1873.  17. 

BAKRICA,  /.  dein.  bakra.  Ako  iiua  baki-ice 
dvije  tri.  Magaz.  dahn.  1868.  164. 

BAKBISTE,  «.  fodiiia  aeris.  isporedi  bakrenik. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  bakristvo  u 
istom  znacenu,  oboje  bez  suinne  nacineno  za  rjecnik. 

BAKSUM,  quasi,  kao,  tnboze,  tokorse,  hojagi. 
od  arap.  mahzen,  cisto,  prosto,  upravo.  prosloga 
vijeka.  Jok  vala  im  sluzi  misto  nije,  . .  baksum 
kano  zlamenovat   hoce.   M.  A.  Bejkovic,   sat.  34. 

BAK§A.I,  -m.  preziiiie,  xvi  vijeka,  u  Varazdinu. 
Kneza  Ivana  i  Petra  Baksaja  (.Baxaya').  Mon. 
Croat.  287. 

BAJiSi,  prezime  magarsko  xvi  vijeka.  Ubi  Bali 
basa  Baktsi  Mihaila  podt  Havalomi..  Glasnik  10, 
277.  Danicic  3,  553. 

BAKSIC,  Hi.  prezime,  xvii  vijeka.  Trudoin  Petra 
Bogdana  Baksica.  P.  B.  Baksic,  razm.  i. 

BAKSIM,  m.  selo  u  Hercegovini  blizu  Mostara. 
Schem.  here.  1873.  154. 

BAKSIS,  Hi.  turski  bahsis,  dar.  u  nase  vrijeme. 
Marko  s'jece  arapske  junake,   pa  sve  glave  pred 

I 


cara  iznosi,  a  car  Marku  bakiiJe  poklaiia.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  365.  Ne  bi  1'  Janku  ugrabio  glavu, 
da  u  oara  uzima  baksisa.  2,  323.  .Tovo  liojzi  lijep 
baksis  dava,  darova  joj  svilenu  inaramu.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  219.  —  tko  zasluzi  baksis,  kazc 
se  da  je  ,za  bak.sisa' :  Ja  dva  vi-aua,  dva  po  bogu 
brata!  obadva  ste,  mladi,  za  baksisa.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  563.  —  ,na  baksis  donijeti  sto'  donijeti 
zeleci  dobiti  baksis:  Nije  junak  nikoliko,  vece 
mi'tve  odsijeca  glave,  i  jired  tebe  na  baksis  do- 
nosi.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  365. 

BAKTATI,  bakoem,  vidi  bahtati. 

bAktIJEVICA,  f.  planina  u  Hercegovini  u 
Neretvi.  S.  Novakovic,  oblasti  78.  79.  isporedi 
Batijevica. 

BAKUK,  in.  santolina  chamaecyparissus  L.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  je  cuo 
u  Dalinaciji,  a  od  nega  i  u  drugoga.  Cas.  ces. 
muz.  1852.  2,  46.  B.  §ulek,  im.  8. 

BAKULIG,  in.  prezime,  na  kraju  xvi  vijeka. 
Badoslavi  Bakulict.  Spom.  sr.  1,  20. 

bAkUI^A,  /.  alburnum,  be},  hjelika,  na  drvetu 
(osobito  hrastovu  i  cerovu)  do  kore,  od  prilike 
s  tri  2>rsta  debelo.  Samo  u  Vukovu  rjecniku.  Po- 
stana  neznana.  —  Bakuja  je  bje}a  od  pravoga 
drveta  i  prije  istruhli  od  nega.  Vuk,  rjec.  13». 

BAKUlfiAB,  Hi.  iiotoxus  Geoffr.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Sloser,  kor.  582. 

bAkLTNDRAC,  vidi  kod  kundrac. 

1.  BAKVA ,  /.  statio  jaoulantium  .saxa ,  oim 
injesto  gdje  se  sta.je  nogoin  kad  se  mece  kamena. 
Samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postaiia  moze  biti  istoga 
kojega  je  bacati.  isporedi  bakati,  bakjati.  —  ispo- 
redi badalo  2. 

2.  BAKVA,  /'.  .svaki  novae  starinski  koji  ne  ide 
zove  se  tako  u  Hercegovini.  N.  Ducic.  isporedi 
bapka,  od  koje  moze  biti  da  je  i  postala. 

BAKVACA,  /.  pyrus  pompejana.  B.  Sulek,  im. 
9.  isporedi  batvaca,  mjesto  koje  moze  biti  da  je 
zlo  iinpisano. 

BAKVICA,  f.  1.  ilrven  vodeni  sud,  modii  genus. 
isporedi  zban,  cobana.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  .samo  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Sitmadiji).  Postanem  ce  biti  od  sr.  lat. 
bacca.  isporedi  bakje.  Nategne  bakvicu  studene 
vodc.  M.  D.  Mili6evic,  zlosel.  290.  —  2.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  kao  da  je  bokvica,  moze 
biti  stamparskom  grije.skom.  Sliza,  bakvice,  lisda 
od  praske  kuvaj.  J.  Vladmirovii,  lik.  14. 

BAL,  bala,  m.  vidi  bao. 

1.  BALA,  m.  ime  musko;  dolazi  xi  vijeka  u 
spomeniku  latinski  pisanu,  a  xiii  vijeka  u  sjio- 
ineniku  pisanu  narodniin  jezikom,  izmedii  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  —  Od  korijena  od  koga 
je  bajati.  isporedi  Balislava.  ,BaUa'.  F.  Raoki, 
doc.  132.  Bala.  Mon.  serb.  12. 

2.  bAlA,  /.  tal.  balla,  breme,  tovar,  denak,  na- 
ramak,  fascis  —  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. 
bala,  a  samo  je  i  drugi  slog  dug  u  gen.  sing. 
bale,  mstr.  sing,  balom.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  i  Vukovu  (gdje 
se  dodaje  da  je  Vuk  cuo  u  Crnoj  Gori).  —  Jaoh 
si  ve  moja  leda  I  Toske  ti  bjehu  one  bale ;  priki- 
dose  me.  M.  Drzic  340.  Postase  joj  sinci  kesegije, 
docekuju  bale  i  trgovce.  Nar.  pjes.  juk.  90.  Ne 
da  proci  bali  trgovackoj.  536.  Da  razbijas  bale  i 
tovare.  605.  Kroz  koju  je  islo  mnogo  natovareni 
koiia  s  velikim  balama  sijena.  Magaz.  1868.  58. 
Bala  di-va,  pruca,  zila.  Vuk,  rjec.  13b. 

11 


BALA 


tli2 


BALASIN 


3.  BAliA,  /.  sliiia  |ioiinata  L.  kuinle.  —  u  je- 
dnoya  /naca  naieya  rrciiifna,  koji  oeli  da  se  go- 
cori  It  latri.   B.  Sulck,  iin.  8. 

1.  BALA  HAN,  iii.  turnki  balabaii,  iv7(7i;  /  iiliia 
Imkavm;  codeiii  Ink.  —  a)  znaceci  volik  dolazi 
kao  miiiko  iiiie  tursko,  ud  xv  vijeka,  izmcdu  rjec- 
nika  stimu  ii  Dauicihnni.  Balabaiib  begi..  Spom. 
sr.  1,  i'A,  i:-!2.  Poll  vezijeroiii  Balabaiioin.  I.  Gun- 
diilic  IIH.  -  u  Jediinj  se  pjruiiii  nazit'a  tijem  ime- 
iwm  Jcdan  jittiak  ii  slitihi  inlctackaj,  koji  se  ti 
istoj  jijcsmi  iiazifu  i  Balosa  *  Rain  (isporedi  Ba- 
lacko):  Pod  liiin  sjcdi  silaii  Balabaiic.  Nar.  ]ijes. 
potr.  2,  238.  —  dolazi  i  kao  nadiinak  mjesto  prcz- 
tmena:  Mijailo  Balabau.  Kat  224.  —  b)  znaceci 
recenii  pticu  (ardoa  stpllaris)  dolazi  u  nase  vri- 
jeme  u  zagoneci  o  ciinkii  itkanu:  Balabaii  bukoo 
ki'oz  zeleno  bucjo.  Nar.  zagon.  iiov.  2'IL  i  kao 
poijrda  kokotii  a  jednoj  pjesmi  i  iz  ne  ii  Vukoou 
rjfcniku  :  Is  kokoto  balabane.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  193. 

2.  BALABAN,  m.  nazeba,  kihavica,  gravedo, 
pituita.  —  tiioh  biti  ud  pers.  palavun ,  cijediti. 
—  Samo  u   Vukovu  rjecniku. 

BALABANOVAC,  Balabanovca,  m.  neko  mjesto 
pod  Aivama  i  Ucadama  u  srezu  vracar.skom  u 
^rbiji.  Glasnik  19,  9i).  j/dje  se  dodOiJe:  ,kazuju  da 
je  nekad  tu  ubijeii  iieki  Turcin'.  Vt^a  da  mu  je 
bilo  line  Balabaii,  pa  sc  po  nemit  prozvalo  to 
■injesto.  Basta  u  Balabauovcu.  Sr.  Nov.  1872.  797. 
i  It  okrugii  cacanskoni  u  selu  Negrisorima  \. 
Kovafievi^. 

BAL  VBANOVIC,  m.  prezime  Turcinu;  po  ocu 
Balabanu.  Sestrica  Balabanovida.  Pjev.  crn.  34. 
A  I'lu   (kulu)   gradi   Balabanovicu.    Ogled,  sr.  88. 

BALABKA,  vidi  balatra. 

BALACKO,  in.  line  iiekom  junaku  troglavu  u 
■pjesmi,  is  koje  je  i  a  Vukoou,  rjecniku.  isporedi 
Balaban  i  Balesa.  —  Ovde  ima  u  Ledaiiu  gradu, 
ima  jedaii  Balacko  vojvoda, .  .  ua  Balacku  jesii 
do  tri  glave.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  151.  1.52. 

BALACKOV,  adj.  sto  pripada  Balacku.  Pred 
neg'  baci  Balackovu  glavu.  Nar.  pjes.  vixk.  2,  154. 

BALAD,  /».  acorus  calamus  L.  u  jednoga  pisca 
nasega  oreinena.  B.  Sulek,  im.  8.  isporedi  jialud, 
babad,  idirot. 

BALADOE,  ni.  tal.  balladore,  ballatojo,  trijein, 
porticus,  podium,  isporedi  balatura.  ujednom  spo- 
■ineiiiku  XVI  oijeka.  Balador  v  crkve.  Mon.  Croat.  321. 

BALAGA,  /.  vidi  balega;  isporedi  baloga.  u 
jediwga  pisca  prosloga  vijeka.  Balage  od  ziviua 
i  mai-ve  pokupi.  I.  Jablanci  29.  Naciiia  se  od 
kravje  balage.  191. 

BALAJIN  BROD,  in.  selo  manastira  Ravanice 
u  Srbiji  xiv  vijeka.  bez  suinne  .•iada.mi  Balajinac 
u  okrugu,  cuprijskom.  Mon.  serb.  198.  —  Balajin 
je  od  korijena  od  kojega  je  i  musko  iine  Bala, 
koje  eidi. 

BALAJINAC,  Balajiuca,  in.  diia  sela  u  Srbiji: 
a)  jediio  u  okrugu  cuiirijskom,  srezu  despotovac- 
koin.  K.  Jovanovic,  rec.  181.  isporedi  Balajin  brod. 
—  b)  drugo  u  okrugu  topliikoin,  srezu  dnbvickom. 
Sr.  Nov.  1879.  17H.  dolazi  prosloga  vijeka  zapii- 
sanu  u  gen. :  ot  Balauice.  Glasnik  49,  12.  po  tome 
bi  noin.  bio  u  to  vrijeme  Balanica,  ako  je  dobru 
zapisano  i  ako  se  iie  moze  citati  Balajince,  koje 
bi  iiiogao  biti  ace.  pi.  mjesto  iiom.  zadrzan  i  u  gen. 

BALAJINACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bala- 
jincu.  Balajinacka  opstina.  K.  Jovanovii,  re6.  181. 

BALA.JITSKI,  adj.  prezime,  it  nase  vrijeme. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  241. 

BALA  K ATI,   iinpf.  blaterare,   brb^ati,  govuriti 


koje  Ma.  Samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
—  Od  kor.  V)lia,  od  kojega  je  bajati.  isporedi 
Bala.  —  Iniaj  oci  za  nioc  plakat,  al  tw  jczik  za 
lialakat.  .T.  Kavai'iin  81. 

1.  BALAM,  m.  vidi  bunika.  saiiiu  u  Slulicevu 
rjcdnikn  (,dcns  caballinus')  i  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  B.  Sulek,  ini.  9.  isporedi  balan,  Men. 

2.  BALAM,  in.  nadimak,  koji  dolazi  kao  prez- 
ime; u  nase  vrijeme.  Trajilo  Balam.  Rat  371. 

BALAMBAT,  in.  u  zagoneci  o  cunku  u  tkanii, 
u  kojoj  mjesto  balambat  dolazi  i  balaban  {vidi 
balaban);  Balambat  skacc  kroz  bijole  l)asce.  Nar. 
zagon.  nov.  240. 

1.  BALAN,  m.  iiiie  musko,  upravo  hyp.  od 
Bala;  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Dani- 
cicevu  (3,  .553).  Gla.snik  15,  289.  Mon.  ragu.s.  1,269. 

2.  BALAN,  III.  a)  vidi  bixnika.  Cas.  fees.  muz. 
1852.  2,  47.  B.  Sulek,  ini.  9.  —  bj  aedum  tele- 
phium  L.  isporedi  babin  tobolac.  B.  Sulek,  im. 
9.  ,anagiia  cacavus,  fava  inversa'.  Cas.  oes.  mus. 
1852.  2,  40. 

BALANCAN,  m.  vidi  patligan.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  .stavla  kao  ime  oblik  ,ba- 
lancane'.  B.  Sulek,  im.  9. 

BALANDA,  /.  vidi  balcak.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu,  Jambreiicevu  i  Voltigijinu :  u  prva 
dra  stoji  ,balangya'  a  a  trecem  ,balanja'.  —  Po- 
stana  neznana. 

BALANGA,  /.  vidi  patligan.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  9. 

BALANICA,  /.  vidi  kod  Balajinac. 

BALANOVAC,  Balanovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  knezevackoiii.  K.  Jovanovic,  rec.  113. 

BALANOVACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bala- 
novcu.  Balanovacka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec. 
113.  Balanovacka  rijeka.  Glasnik  19,  291. 

BALANOVICI,  Balanovica,  m.  pi.  selo  na  po- 
liiotoku  Pejescu.  Schem.  ragus.  1876.  45. 

1.  BALANTIC,  m.  tudicula,  nekaka  majica.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vitkovu. 
Postaiia  neznana.  Balantic  cipkarski,  spitzenklop- 
pel.  A.  Hajdenak  51. 

2.  BALANTIC,  m.  prezime,  koje  dolazi  prije 
nasega  vremena;  moze  biti  da  je  samo  nadimak 
pa  dolazi  mjesto  prezimeiia  i  da  je  jcdna  rijec 
.s«  prediiom  pomeiiutoin  pod  1.  Stepaub  Balautict. 
S.  Novakovic,  pom.  44. 

BALANZANE,  it.  alucinatio,  trabunene,  bulaz- 
neiie,  buncane.  u  jednoqa  pisca  prosloga  vijeka. 
Postana  tamna:  iiwze  biti  od  tur.  bulamnak,  me- 
sti  se;  z  bi  moglo  biti  mjesto  s  iza  n.  isporedi, 
bidazniti.  Pripovidase  da  duse  idu  iz  tOa  u  tUo 
i  druga  balanzaiia  ovira  prilicna.  A.  Kacic,  kor.  372. 

BALARDIC,  in.  prezime,  u  jednoni  spomeniku 
XVI  vijeka.  Knezoin  .riii'kom  Balardicera.  Mon. 
Croat.  227. 

1.  BALAS,  m.  sr.  lat.  balassus,  tal.  balasso,  fr. 
rubis  balais.  dolazi  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  n  Daniiirevu.  Broketa  jedua  zlata  st  je- 
dnerab  halastniib  velicemb.  Spom.  sr.  2,  50.  U 
sredi  jcdant  balast  a  okolo  5  perala.  Mon.  serb.  498. 

2.  BALAS,  III.  prezime,  koje  dolazi  u  nase  vri- 
jeme. Schem.  segn.  1871.  48.  65. 

BALASET,  balaseta,  in.  iiiali  balas  dolazi  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Vrthu 
jedne  pecice  zlatc  jedant  balasett.  Spom.  sr.  2,  74. 

BALASLN,  balasina,  in.  iiiali  balas.  dolazi  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it,  Danicicevu.  St  se- 


balaS 


163 


BALDIC 


damk  balasb  i  sb  sestb  Vialasinovt.  Spoiu.  sr.  2, 
50.  56.  Balasinevt.  72. 

BALAS,  Hi.  ime  musko ;  dolazi  xv  rijcka.  Po- 
utanem  tiioh  biti  od  iineiia  Bala.  —  Poj)  Balas, 
prmancer  sen.ske  crikve.  Mou.  croafc.  132. 

BALASADAEMAT,  m.  varosica  u  Ugarshuj  ne 
daleko  od  Budima.  Sein.  prav.  1878.  35. 

BALATI,  balani,  impf.  tal.  ballai'e,  igrati,  x>le- 
sati.  XVI  (  XVII  vijeka.  Ali  tako  bala.  N.  Dimi- 
trovic  99.  Neka  se  ne  uce  balat  ni  kaiitat  isprazno. 
I.  Drzic,  nauk  gond.  73. 

BALATIN,  Balatina,  m.jeiero  u  Ugarskoj,  koje 
Matjari  zovu  Balaton  (koje  je  ■proinijeueno  u  Ba- 
latin)  (/  Nijemci  Plattensee,  ohoje  od  .slovenskoga 
blato.  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Mikajimi,  Bjelostyenceim  i  Vukoint.  Zovu  ga  i 
Balatino  jezero  i  Gavaiiovo  jezero.  Dosta  (n.  p. 
novaca)  ka'  i  Balatina.  Nar.  posl.  vuk.  68. 

BAIiATINO  .lEZERO.  n.  vidi  Balatin.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru.  Na  dvoru 
mu  stvorite  Balatino  jezero.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  132. 

BALATOM,  m.  ridi  Balatin.  od  maij.  Balaton. 
Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it  Bjelosti- 
jeiicevu.  U  klostru  sv.  Andi-aSa  blizu  Balatoma 
vode.  P.  Vitezovic,  kron.  76. 

BALATRA,  /.  samo  u  jednoga  ^'ifca  prosloga 
vijeka  dolazi  kao  neito  cim  se  iidara,  i  to  u  instr. 
sing,  i  samo  na  jednnm  mjestu,  te  se  tiom.  i  ne 
moze  za  cijelo  znati ;  a  na  drugom  mjestu  dolazi 
sa  b  mjesto  t,  te  cejedno  Hi  drugo  liiti  pogrjeska. 
Pratizija,  ki  ga  prati,  balabrom  ga  zalopati.  J. 
Kavaiiin  419.  Zla  vozara,  balatiom  ki  ga  ograra. 
■104. 

BALATUN,  Balati'ma,  m.  vidi  Balatin.  samo  u 
jednoga  jiisea  nasega  vremena.   od  mag.  Balaton. 

—  Pripovijp.daju  da  se  u  jezeru  Balatunu  . . .  vide 
zidiiio  od  Gavanovijeh  dvora  Viik,  nar.  pjes.  1, 132. 

BALATURA  ,  /.  porlicus ,  Irijem ,  podstresje. 
isporedi  balador,  s  kojim  je  jednoga  postaiia.  U 
seoskijeh  kuca  po  Lici  obicno  .se  produ|i  krov 
nad  glavnijem  vratinia  za  jodan  ili  dva  Sva  ispod 
najdoriega  kutiicg  sva,  pa  sto  je  tako  pokriveno 
ono  se  i  sa  strane  ogradi,  a  iznutra  se  lijevo  i 
desno  nietnu  klupe,  te  se  tu  sjedi  kao  u  liladii 
pri  ]etnoj  vnicini.  To  je  balatiira.  Ima  kuca  u 
kojih  je  balatura  svuda  u  naokolo,  te  se  tu  drzi 
koje  sta  a  i  kutr'ia  brvna  ruva  balatura  od  zla 
\Temena.  J.  Bogdanovic. 

BALAuRA,  )».  rijec  koja  se  govori  ukora  radi 
u  Srbiji.  Pravi  si  balaura.  Odlazi,  balaura  jedan  I 
\i.  Kovacevic. 

BALAV,  adj.  mucosas,  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  Od  bale,  bala. 

—  a)  0  ce]adetu  :  Balava  ona  stara,  . .  prjeko  rila 
koj  je  bara.  J.  Kavanin  11.  Babo  balava!  I.  Ve- 
likanovic,  prik.  12.  On  (mladozena)  ne  jede  corbu 
sa  rezancima  da  mu  ne  bi  djeca  balava  bila,  ne 
jede  ni  nevjesta.  Vuk,  ziv.  314.  Ako  (trudna  zena) 
jede  puzeve,  bice  joj  dete  balavo.  M.  D.  Milice- 
\'ic,  ziv.  1,  77.  —  b)  0  zivotini:  Na  kulasu  koriu 
balavome.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  235.  Puz  balavi.  V. 
Dosen.  4.  Latini  ce  izgubiti  duse,  jiduc  zabe  i 
balave  spuze,  A.  Kacic,  razgov.  153.  Krasno 
momce  ka'  balavo  somce.  Nar.  posl.  vuk.  160.  — 
c)  0  (■emu  drugome,  sto  je  ubrlano  balama:  Ba- 
lavu  bradu.  V.  Dosen  90. 

BALAV  AC,  balavca,  m.  mucosus.  akcenat  kaki  je 
u  gen.  sing,  taki  je  i  u  ostalijcm  oblicima,  .tamo  se 
u  gen.  pi.  mijena:  balavaca.  —  a)  balavo  dijete 
midko,  puer  mucosus.  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  fiovik  protiva  bogu  ba- 


lavac.  V.  DoSen  iv.  Hoce  da  se  udvori  balavciiua. 
M.  D.  MiUcevic,  zlosel.  16.  —  b)  spuz  go,  limax. 
samo  u  Belinti  rjecniku  (4-151').  isporedi  slinavac, 
golac,  golld.  —  r)  riba  koja  se  zove  i  bodfivi  gr- 
gec,  acerina  vulgaris  Cuv.  .T.  Paiicic,  ribe  66.  — 
u  drugih  i  driiga,  koja  *r  zovc  i  zct,  gasterosteus 
aeuleatus.  G.  Lazic  77.  Vuk,  rjec.  131).  —  d) 
neka  buba,  monotonia  Herbst.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Closer,  kor.  1,  309. 

BALAVCAD,  f.  coll.  balava  djeca.  B.  Musicki. 

BAIiAVCE,  balavceta,  n.  balavo  dijete.  Sto  si 
ti  ?  Balavce  jediio.  D.  Obradovic ,  ziv.  101.  Nije 
pravo  da  svako  balavce  toliki  die  zemje  dobije. 
V.  Bogisic,  zbor.  332. 

BALAVICA,  /.  mucosa,  akcenat  ostaje  na  prvom 

slogu,  samo  je  i  zadni  dug  u  gen.  sing,  balavice, 

instr.  sing,  balavicom,  a  oba  zadiia  u  gen.  pi.  ba- 

j  lavica.  —  a)  balava  djevojka,  puella  mvicosa.  samo 

u  Vukovu  rjecniku.  —  b)  neka  riba  morska,  koja 

\  se  zove  i  slinka.  L.  Zore,  rib.  18. 

BALAVNICA,  /.  stipa  pennata,  kovi{c.  isporedi 
3  bala.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  do- 
daje  da  se  govori  u  Istri.  B.  Sulek,  im.  481. 

BALBUT,  m.  neka  vinova  loza.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  dodaje  da  se  govori  u  Dal- 
\  maciji.  B.  Sulek,  im.  9. 

BALCA,  f.  vidi  baoc.a. 

BALCAG,  m.  vidi  balcak,  ii  jednoga  pisca  pro- 
j  sloga  vijeka.    Balcag  joj  se   .sjaje   od   kameiia.   J. 
Krmpotic,  mal.  6. 

BALCAK,  m.  liirski  barcak  /  balcak,  drzak  u 
maca  i  u  sable  a  i  u  kopfa ,  capulus.  —  Akce- 
nat se  mijeiia  samo  u  gen.  pi.  balcaka.  —  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
isporedi  haoca  /'  barcak.  —  ){  maia  i  u  sabje : 
Ki"vave  joj  ruke  do  ramena  i  svijetla  sabja  do 
balcaka.  A.  Kacic,  kor.  165.  Ki'vave  im  ruke  do 
ramena  i  zeleni  maci  do  balcaka.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  308.  I  izbi  mu  sablu  iz  balcaka.  2,  408.  Na 
sabji  su  tri  balcaka  zlatiia.  2,  340.  Povadiie  to 
drago  kameiie,  udarat'  ga  sab)am  u  balcake.  2, 
201.  Na  balcaku  alem  kamen  dragi.  3,  345.  —  u 
kopfa:  I  za  balcak  kopje  uhvatio.  Nar.  pjes.  petr. 
2,  542. 

BALDA,  m.  ime  musko  xiv  vijeka  u  jednom 
spomeniku:  nekoliko  ih  se  spomine  u  istom  spo- 
meniku ,  Aeki  i  s  prezimenom.  Balda  Glasnik 
15,  291.  294.  Balda  Laletic,  Rusinovic,  Prvosla- 
}ic.  290.  296  Bice  hyp.  od  Baldovin,  koji  takoder 
dolazi  u  istom.  spomeniku ;  a  moze  biti  i  od  Bal- 
dasar.  isporedi  Balde  i  Baldo 

BALDAC16,  m.  prezime.  xv  vijeka.  .Juraj  i 
Martinb  Baldacici.  Mou.  croat.  72. 

BALDAKIN,  baldakina,  m.  tal.  baldacchino, 
umbella;  isporedi  nebo,  sjenica.  od  xvii  vijeka. 
izmedu  rjecnika  u  Mika^inu,  Bjelostijencevu  i 
Jambresicevu.  Noseci  ombrelu  ili  baldakin.  B.  Ka- 
sic,  rit.  68. 

BALDASAR,  m.  Baltassar.  isporedi  Baltasar. 
Baldasara.   A.  Kalic  34. 

BALDASAR,  »).  Baltassar.  izporedi  Baldasar. 
Baldasar  kra).  J.  Banovac,  prip.  27.  176.  Balda- 
sara. 176.  A.  Kalic  51. 

BALDE,  Baldeta,  negda  Baldete,  n.  ime  musko, 
hyp.  Baltassar.  u  jednom  spomeniku  xii  ili  xiii 
vijeka.  Balbde  Grbgui-ovict  (dubrovcanin).  Mon. 
Serb.  7.  isporedi  Baldo. 

BALDIC,  m.  prezime  po  ocu  Baldi.  Schem.  spal. 
1862.  27. 


BALDO 


liU 


RAIil.IA 


HALDO,  III.  iiiir  iiiu-ikd,  hyp.  Baltas.iar.  Halilo 
i   I'askd  zovu   inc.  Diil>i()Viiik   iH(i8.  250. 

BAijDOVIN,  Haliliivina,  m.  Balduinus.  xiv  w- 
jekii.  Balbiloviiii.  Uiili.(iiih,  Spom.  »r.  2,  9.  Kaznacb 
Ualbdtnini..  Moii.  serb.  104.  Baldovini..  Glasnik  15, 
Mi).  2iK).  2!tl.  21)9.  2'J7.  2!)S. 

BALE,  billa,  /.  2>^'  mucu.s,  ispumli  .slino.  — 
Akcenat  kdki  je.  u  noiii.  ostajc  i  u  oMtdijem.  ohli- 
cima  osiiii  gcii.,  gtlje  je  kako  je  zahifeieiio.  —  l)n- 
lazi  od  jirusluf/a  oijekii,  izmc.du  rjecnika  samo  u 
StuUcecu  i  Vukucu.  —  I'oslana  jos  tainna:  maze 
blti  od  korijcna  bhar,  vrtjeti,  bacati,  od  kojcya  i 
bai'a  I  blato.  —  Bale  ziiiija  pakleni.  J.  Banovac, 
pripov.  2Ui!.  Koliko  put.a  ou  sopole  ili  ti  bale  iz 
svoga  no.sa  tokuco  rukom  svojoiii  otaro.  D.  Kapic 
355.  Sopoliiia  i  balo  prigi-.sno.  Turl.  blago,  2,  180. 
Po6e  bacati  balo  ali  t,i  siiiie  iz  usta.  A.  Kacic"-, 
kor.  168. 

1.  BALE,  Balota,  iicyda  Baletc,  n.  iine  musko, 
koje  dolazi,  u  jednum  apomeniku  na  sorietku  xiii 
ili  u  pocetku  xiv  vijeka;  bice  hyp.  od  Bala,  koje 
vidi.  Bale  Jeksa  artnieniiiB.  Mon.  .serb.  64. 

2.  BALE,  m.  hyp.  Balaban.  Mrtav  Bale  u  poju 
siroku.  Nai'.  pjes.  petr.  2,  241. 

BALEGA,  /.  stercus  peooruni.  ■i.sporedi  balaga, 
baloga,  gabelina.  iJiilazi  od  xvii  vijeka,  ismedii 
rjecnika  u  Mika(iiiii  (ydje  luijprije  dolazi,  ,timus 
boviUus')  i  II  Vakom.  —  I'ostanem  od  bale,  ba.13,. 
—  Prem  da  sunce  zrakama  svojima  dotice  dubre. 
i  balegu,  liihovim  smradom  i  iiecistocom  lie  maci 
se.  D.  Kapic  08.  Nainazi  vranevu  jamu  kravjom 
balegom.  Z.  Orfelin  113.  Uzmi  zuci  volovske  s  ba- 
legom.  J.  S.  JJejkovic,  kuc.  48.  .Siniio  kao  balega 
ispod  .siiijega.  Nar.  posl.  vuk.  285.  Balega  n.  p. 
goveda,  koiiska,  ovcja.  Vuk,  rjec.  13'j. 

BALEGrANE,  ».  cacatio  jiecorum.  f:amo  u  Vii- 
koEii  rjccniku. 

BAl/EGAKKA,  /.  vidi  pliska,  motacUia.  B.  Mu- 
§icki. 

BALEGAS,  balegasa,  m.  iteka  buba,  aphodius 
Illig.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  J.  Sloser, 
kor.  344.  354. 

BALEGATl,  balegam,  impf.  stercus  facere.  is- 
poredi  balega.  «  nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika 
saino  u  Viikova.  Kad  se  polazi  kud  s  koiiem,  pa 
koii  mokri,  uije  dobro,  a  kad  balega,  dobro  je. 
M.  D.  Milicovic,  ziv.  67. 

BALEGOVAC,  Balegovca,  m.  nelo  u  Bosiii  kod 
Uitbice.  Schem.  bosii.  1864.  32. 

BALKJ,  III:  brdo  nSrhiji  a  okriigii  krajinskoiii: 
Viuo  rodi  na  Baleju.   M.  B.  Milicevic,  srb.  1000. 

BALEIv,  in.  vidi  balijek. 

BALEKATl  «E,  vidi  kod  balijekati. 

BALENA,  /.  balaena,  kit ;  isporedi  balina.  Do- 
lazi od  XVII  vijeka,  iziitedu  rjecnika  samn  u  Bjclo- 
stijencevii.  Jona  staja  tri  dni  u  trbuhu  jedne  ribe 
imenom  baleiie.  P.  B.  Baksic  201.  Prozdrt  od  ribe 
baleuG.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  114.  Od  criva  balene. 
.T.  Eadojevic  7.  Elefaiiti  i  balene.  J.  Kavaiiin  456. 
Ovo  Job  rece  od  ribe  koja  se  zove  balena.  J.  Fili- 
povic,  prip.  1,  483. 

BALENCE,  balenceta,  n.  nidi  balavce,  ali  se 
govori  0  djetctu,  osobito  zenskom,  kad  se  hoce 
saino  da  kaze  da,  je  vrlo  inlado.  U  Lioi  kada  tko 
vrlo  mladu  devojku  prosi,  a  roditeji  je  iiijesu  radi 
dati,  oni  reku :  mi  bismo  ti  je  dali,  ali  je  ona  jos 
balence.  .1.  Bogdanovic. 

BALENDA,  ,/'.  «  zagoneci  o  tikvi:  Turih  plocu 
u  more,  a  more  trakule,  a  trakule  valende,  va- 
lende  balende,  a  balende  junicu.  Nar.  zag.  uov.  221. 


MALI'JNIN,   adj.    balannae.    U   trbuu    baloninu 
imade  iiribivalisto  uzdano.  M.  liaduic  204. 

BALENJCA,  f.  neka  vinoua  loza  grozda  crna 
krupna.  zove  .sp  /  baleiita  *  valenka.  P.  Bolii 
1,  38. 

BALENOVK!,  in.  ijreziiiie;  od  iiiiena  koje  .saino 
ne  dolazi  a  koje  je  postalo  od  iiiiena  Uala.  ispo- 
redi Balinovic,  Ma[enovi('..  xvii  vijeka.  JuriSa 
Balcnovit'-,  od  Sena.  P.  Vitozovii'',  kron.  200. 

BALENSlvA  DRAGA,  f.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
olov.koj  kod  .lablanea.  iSchem.  scgu.  1871.  21. 

BALENTA,  /'.  vidi  balonka.  P.  Bolic,  1,  38.  — 
druga  jc  balcnta  bijela,  nalik  na  smederevku. 
P.  Bolii,  1,  52.    balcnta.  B.  Sulek,  im.  0. 

BAXiE.S'iWJR,  balestra  m.  machina  jaciUatoria, 
ballista,  ballistarium,  tal.  balestra,  balestro.  Do- 
lazi XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danici- 
cevu  (grijeikom  ,bale8tra').  is'poredi  balistar,  ba- 
uestra,  banestar.  —  Oruiija  i  balestri  prihodili 
su  i  prihode  u  Kotorb.  Spom.  sr.  113. 

BAliESA,  m.  hyp.  od  Balaban.  Ustaj  gore, 
Balesa  vojvoda.  Nar.  pjes.  petr.  2,  239. 

BALETA,  III.  iiiie  musko;  od  starijega  imena 
Bale,  gen.  Balete  (koje  vidi,).  Peoirep  i  stari  Ba- 
leta.  P.  Petrovic,  vijen.  13. 

BALETIG,  III.  prezime;  po  oca  Baleti.  Svome 
kmetu  Baleticu  Baju.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  385.  ,7edno 
mi  je  Baletic  Vukota.  Pjev.  cm.  3.  9.  Gleda  Simo 
Baleticu  Rada.  Ogled,  sr.  96. 

BA-LEZBNE,  n.  radna  koja  .se  nevjesto  radi. 
isporedi  baleziti.  ii  nase  vrijeme  u  Lici.  Kani  se 
liegova  balezena;  uzmi  pravog  covjeka,  pak  ga 
di-aze  plati.  J.  Bogdanovic. 

BALEZICA,  /.  dem.  balega.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  a  Vukovu.  —  dolazi  i  kao 
nadiinak  u  sa^ivoj  pjesmi:  Kako  su  negde  sreU 
Tesa  Balezicu.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  1824.  xxv. 

bALEZINA,  /.  vidi  balega.  samo  u  Mikalinu 
rjecniku,  gdje  je  u  znacenu  kao  i  balega.  isporedi 
balozina. 

BALEZITI,  halezim,  impf.  inscienter  facere, 
raditi  nevjesto.  «  nase  vrijeme  a  Lid.  A.  Kako 
taj  majstor  radiV  B.  Nikako,  samo  balezi.  J.  Bog- 
danovic. 

BALGAK,  m.  vidi  balcak.  prosloga  vijeka.  Sabja 
mu  se  bjesc  u  balgaku  prilomila.  Nar.  pjes.  bog.  219. 

BALI,  tiirsko  ime,  koje  dolazi  xvi  vijeka,  a  koje 
pisii  i  Balil.   Bali  basa.  Glasnik  10,  277. 

B ALICA,  in.  iiiic  musko,  hyp.  od  Bala,  u  jednom 
spomeniku  na  svrsetkii  xiii  ili  a  pocetku,  xiv  vi- 
jeka,. Mon.  sei-b.  60. 

BALICEVAC,  Ballcevca,  m.  .selo  a  Srbiji  u  okruga 
toplickoni,  srezu  dobrickiiin.  Sr.  Nov.  1879.  176 

BALIC,  III,,  prezime,  koje  dolazi  u  nase  vrijeme 
a  bice  od  imena  Bala,  koje  .sada  nije  u  obicaju. 
Tada  rece  Balic  Milutine.  Nar.  pjes.  vuk.  4.  386. 
Balic.  Scbem.  .sjjal.   1862.  27. 

BALICEVIC,  /)(..  prezime ;  xvi  vijeka.  Ej-an  Ba- 
lidevic.  Norini  55.  77. 

BALICI,  in.  pi.  selo  koje  jc  hilo  xvi  vijeka 
liegdje  hiizii  Seiia.  Z  Balic.  Mon.  croat.  183.  187. 
188.   191. 

1.  BALIJA,  _/'.  ;)(i»-i/,<;a,  Tnrcinit  i  Tnrc'in  se^ak.  — 
Akcenat  se  mijeiia  a  gen.  pi.  balija,  a  sanu)  je  i 
zad/rli  slog  dug  ii  gen.  sing,  balije,  i  instr.  sing. 
bilijom.  —  Dolazi  od,  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika,  samo  u  Vukovu  (gdje  je  samo  u  prvom 
od  recena  dva  enacena :  Turoa  per  contumeliam). 


BALIJA 


165 


BALKA 


—  Postat'm  nesvana.  —  a)  za  pontgu  nijesto  Tur- 
cin:  Od  Dunaja  tanene  galije  a  od  Save  ohole 
balije.  A.  Kaci6,  razgov.  144.  Osamdeset  imade 
galija,  sve  sii  pune  oholi  balija.  171.  Alija  i  ba- 
lija  dva  brata.  Nar.  jiosl.  vuk.  9.  Ne  zna  balija 
sto  je  zdrava  Marija.  355.  A  o.stale  od  ki'ajiiie 
Turke  nejmamo  ih  prebit'  ni  za  koga,  no  pro- 
klete  bosaiiske  balije  prebijajnio  .svakos:  po  za 
vepra.  Pjev.  cni.  22.  Ovo  .su  ti  bo.?anske  balije. 
Ogled,  sr.  95.  Da  bi  tko  god.  ne  bill  ni  /.alio,  vec 
balija  Biseanin  Alija ;  tri  put  je.ste  bio  za  vezii-a 
a  sada  je  miila  u  iSaraj'vn.  Nar.  pjes.  jiik.  184. 
Pasalije  kao  i  druge  balije  to  jedva  doeekaju. 
Nar.  pri]).  bos.  43.  —  h)  Turiiii  sejak:  Gradski 
Turci  preziru  balije.  Magaz.  dahn.  1851.  21.  Ba- 
lija, prosti  Turcin,  sejak.  Nar.  pjes.  juk.  filT. 

2.  BALIJA,  in.  ime  tursko  musko.  isporedi  Bali. 
dolazi  dodano  druyom  imenii  xvi  rijeka.  Ese  Ba- 
lija caus  basa.  Mon.  serb.  554. 

BALIJE,  rn.  vidi  bailo.  nominativu  nema  po- 
tvrde.  XVI  vijeka.  Izgna  cart  poklisarije  btnetbckago 
balija.  Glasnik.  10,  276. 

BALIJEK,  m.  ludibrium,  hhj.  -ije-  stoji  pojuz- 
nom  goi'or)(.  a  dolazi  i  -e-  izran  istocnoija  (jorora  u 
Dahnaciji  (vidi  dn^e  it  prinijeru).  —  Od  proiloga 
vijeka.  —  Po.'itai'iem  od  korijena  od  kofja  je  bajati, 
koje  vidi.  isporedi  balakati,  balijekati.  —  Gdi  ('•e 
se  nim  podrugivati,  smijati  i  balijek  ciniti  drngi 
vojnici.  F.  Lastric,  ned.  73.  Eto  ruga  i  baleka. 
M.  Pavlinovic,  razl.  spisi  212.  —  /  celade  kojemu 
■se  rugaju :  Pravi  si  balek.  M.  Pavlinovii. 

BALIJEKATI,  ball  jefeui,  rmpf.  jocari,  deridere, 
eludere,  saliti  .sf,  podsiiiijevnti  se,  nigati  se.  -ije- 
stoji  po  juznom  goroiii,  it  zapodiiom  je  -i-,  iio- 
lazi  i  -e-  osim  istocnoga  ijorora  ii  J)almaciji.  — 
Od  XVI  rijeka.  —  Postaueui  od  korijena  oil  koga 
je  bajati  (koje  ridil;  isporedi  balakati,  balijek.  — 
1.  neprelazno:  .saliti  se:  Niki  spati  se  kladose, 
niki  peti,  niki  surlati,  niki  rudno  balikati.  P.  Zo- 
ranii  26.  —  2.  sa  se:  a)  ludibrio  esse,  metati  se 
na  rug:  Nemoj  se  balekati.  M.  Pavlinovic.  — 
b)  ludibrio  habere,  rugati  se:  u  instr.  stoji  onaj 
komti  se  rugaju:  Oni  se  baleJu  nniom.  M.  Pavli- 
novic. 

BALIJETINA,  ./',  augm.  balija.  simio  u  Vukora 
rjecniku. 

BALIL,  m.  tur.sko  ime.  isporedi  Bali.  Balilt 
begfc.  l^etop.  saf.  S3. 

1.  BALIN,  adj.  Ho  pripada  Bali  (isporedi  Ba\a,). 
XIV  rijeka.  Balini  synovi.  Mon.  serb.  564. 

2.  BALIN,  m.  ime  musko;  xiv  i  xv  rijeka.  posta- 
nem,  od  imena  Bala,  koje  vidi.  -i-  ne  stoji  mjesto 
e.  —  Balini..  Glasnik  24.  245.  Balinb  Starciob. 
Spom.  sr.  1,  101. 

BALINA,  /.  vidi  balena.  Od  x\'i  vijeka,  izmedu 
rjecnika  snmo  u  Mikalinu  (tako  sn  i  nije  samo 
u  zapadnom.  gororu).  Kako  to  jest  bio  Jona  u 
utrobi  baline.  N.  Eaiiina  45.  Stvori  bog  baline 
velike.  Bernardin  57.  Oslobodio  si  Jonu  iz  c-rijeva 
baline.  M.  Divkovic,  nauk  125b.  Kako  je  bil  ,Tona 
u  trbuhu  baline.  I.  Bandulavic  37.  Baline  pri- 
velike.  I.  AkvUini  41.  Baline  po  morskom  su  pro- 
storu.  A.  Vita|ic,  ist  352.  Da  ga  prozdre  riba 
balina.  J.  Banovac,  pred.  83.  Kako  bi  Jona  n 
utrobi  baline.  J.  Matovic  59. 

1.  BALIN  AC,  Balinca,  m.  ime  niu.sko;  hgp.  od 
Balin.  xiv  rijeka.  Balintci,.  Glasnik  24,  245. 

2.  BALINAC,  Balinca,  m.  a.)  selo  u  Srhijt  u 
okrugu  knezeraekom.  K.  .Tovanovic,  rec.  11.3.  — 
h)  selo  u  hrratskoj  krajirti  u  glinskom  protopopi- 


jatu.    §em.  prav.  1878.  72.  —    Postanem   od   adj. 
Balin. 

BALINCI,  Balinaca,  w.  ph  zaselak  hlizu  sela 
Vocina  u  Slaroviji  u  podhipaniji  viroritickoj. 
Pregled  111.  pi.su  ga  u  vow.  i  Balince.  Sohem. 
zagr.  1875.  153. 

BALINCE,  bJlinfeta,  ti.  dijete  balija.  n  jednoj 
pjesmi.  Hajd'  otale,  indinsko  balince ;  .  .  .  nisam 
svoga  lica  odgojila  da  ga  lizu  indinske  balije. 
Nar.  pjes.  juk.  392. 

BALINOVAC,  Balinovca,  m.  1.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  toplickom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  Postanem 
od  adj.  Balinov,  koji  ne  dolazi  a  koji  je  od  imena 
Balin.  —  2.  prezime:  Pavle  Balinovac.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gora  207. 

BALINOVCI,  Bilinovaca,  m.  pi.  dva  sela:  gorni 
•/  doni  Balinovci  u  SrbiJi  u  okrugu  rranskom. 
Sr.  Nov.  1879.  175.  176.  wjestuiii  donega  govore 
i  u  nom.  BaUnovce. 

BAXINOV16,  m.  1.  prezime,  po  oeu  Baliriu. 
na  .svrsetku  xiii  •///  u  pocetku  xiv  vijeka.  Trije 
synove  Balinoviei.  Mon.  serb.  59.  isporedi  Bale- 
novic,  Balenovic.  —  2.  selo  v  Srbiji  n  okrugu 
vajevskom.   K.  Jovaiiovi6,  rec.  100. 

BALISK,  m.  vidi  bosi}ak.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  B.  ^ulek,  im.  9.  teSko  je  rjerovati 
da  nominaiiv  tako  gla.fi  kako  je  .stavfen. 

BALISLAVA,  /'.  ime  zensko;  xiv  vijeka  n  spo- 
meniku  latiiiski  pisanu,  i  to  s  prijedlogom  de 
mjesto  prezimena,  koje  bi  glasilo  Balislavic:  Pe- 
trus  de  Balisolava.  Mon.  rag.  1,  56.  72.  1.34.  — 
Prra  je  pola  Bali-  od  korijena  od  koga  je  bajati. 

BALISTRILIO,  m.  prezime;  xvi  vijeka;  pi.su, 
ga  i  Baiiistrili<'^,  koje  vidi.  Prmanciru  splickomu, 
Dujmu  Bali.strilic'in.  M.  Mariilic  3. 

BALISTAR,  balistra.  m.  vidi  balestar.  xvi  I'i- 
jeka.  Cetii-i  sto  koi'iikov  balistri  ubiSo.  Aleksandr. 
jag.  Starine.  3,  241. 

BALiSTEAR.  »H.  ballistarius.  xin  w;VArrt.  Mikiila 
sin  Petra  baliStrara.  Mon.  croat.  317. 

BALITI,  balim,  impf.  raucum  emittere.  Od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  n  Stulicevu 
(salivare,  inepte  loqui)  i  u  Vukoru  (muco  macu- 
lare.  muco  maculari  flendo). 

I.  neprelazno:  1.  bacati  Hi  puHaii  iz  sebe  bale: 

a)  u  obre:  Ako  boli  u  grlu,  obzinu  parfie  hleba 
tri  puta  rekavsi :  pseto  balilo,  a  mene  ne  bolelo ! 
I  to   bace   psetu.    M.  D.  Miiidevic,    ^iv.  2,  50.  — 

b)  govoreci:  Kad  govorila,  tamo  ona  prskala  i 
balila,  te  te  ne  mogli  ]udi  slusati.  Nar.  prip.  vuk. 
177.  —  c)  placuci:  pogrdno  se  kaze  mjesto  pla- 
kati :  aa)  bez  i  fega  eega  bi  se  plac  ticao :  Ne  ee 
radit,  neg  za  ku<^,om  bali.  M.  A.  Rejkovit,  sat.  76. 
Place,  bali,  dere  se.  J.  Rajic,  boj  116.  —  bb)  za 
cim  se  tako  place,  maze  stajati  u  instr.  s  prijed- 
logom za  (kao  i  uz  plakati) :  Joster  covik  ne  bi 
ni  zalio,  ni  za  troskom  toliko  balio,  da  ne  cine 
dnigacijeg  kvara.  M.  A.  Relkovic,  sat.  83.  —  2. 
inepte  loqui.  govoriti  kojeUa,  ha(ezgati.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

n.  prelazno:  muco  maculare,  balama  br]ati. 
a)  u  prarom  smislu:  u  Vukoru  rjecniku,  ali  bez 
primjera.  objekat  ne  izrecen :  Ko  mora  simo  tamo 
vali,  al"  igra  od  harat  sad  grli  sad  bali.  M.  Kuha- 
cevic  159.  —  b)  s  balama  izbacirati,  bluvati,  rigati, 
eructare.  Da  onde  baleci  proklete  vase  srditosti 
vas  s  neba  mune  upale.  .T.  Banovac,  blagosl.  304. 

BALKA,  /'.  stipa  pennata  L.  kovife.  isporedi 
bala.  «  jednoga  pisca  nasega  rremena,  koji  do- 
daje  da  se  govori  u  Istri.  B.  Suiek,  im  9. 


BALO 


166 


BALSANOV 


bAlO,  III.  bdlar  (orjel:  savio  ii  Vukovii  rjei- 
iiikii. 

BALOG,  111.  presime;  maiiarski  balog,  ^vak. 
XVI  rijtka.  lialog  Miliol.  Mon.  croat.  242. 

BALOGA,  /.    ridi   baloga.    Knmo   u  rjeminiiid 
Belinu    (14G"    finuini    bubuhim),     SJcIostijencevu  ! 
(,gnoj  volovski'  107",  (jdjr  ■•-■<'  dodaje  da  ne  baloga  j 
qomri  H  Jhiliiinciji),  ii  Volligijiiiii  (stereo)  i.  Stti-  j 
)iierii  (fiiiius  bovillus).  —  znatnu  je  Uto  u  tijem 
rjecniciiiKi  iiema  balega,  a  ima  u  starijem  Mika-  • 
(inn;  ino^e  hiti  da  jc  Beta  grijeskom  citao  u  Mika- 
lirm  rjecm'kii  o  iiijesto  e,  pa   tako  prcHo  is  ne- 
gora  rjcciiika  ii  ustale;  a  balaga  (ku.JK  ima  jediin 
jii.'iac)   mo'e  biti    da  ,je  zlo  sapaincena    iz   fijeh 
r,iecnika  baloga. 

BALOJEVIt";,  III.  prezime;  od  imena  koje  ne 
dniazi.  a  koje  je  postalo  od  imena  Bala,  xiv  vi- 
jekn.    Racioslavh  Balojevi6i,.  GlasnLk  15,  298. 

bAloN,  baloua,  m.  pila,  lopta.  od  tal.  ballone, 
isporedi  balun.  samo  u  rjeinicima  Bjelosiijencevn 
i  Volfiijijinu. 

bAlONA,  hi.  balav  covjek.  isporedi  bale,  .samo 
»  Vukovii  rjecnikii. 

BALOSAVE,  Balosava,  /'.  pi.  a)  selo  it  Srbiji 
u  okniqit.  krayujerackoin.  K.  .rovanovio,  rec.  117. 
—  b)  xeJo  II  Cninj  gori  ii  (irahovu.  N.  Ducid, 
Glasnit  40,  18. 

BAXOSIN,  Hi.  line  imi$ko.  od  imena  Bala,  u 
jednoin  spoineniku  na  svrsetku  xrii  Hi  ii  pncetkii 
XIV  vijeka.   Mon.  serb.  59. 

BALOSA,  /.  ornithogalum  minimum  L.  ispo- 
redi baloska.  B.  Sulek,  im.  9. 

BALOSIC.  III.  presimi'.  u  nase  rrijeiiie.  Boca  24. 

BALOSKA,  /.  vidi  balosa.  B.  Sulek,  im.  9. 

1.  bAlOTA,  /.  tal.  balotta,  globus,  zrno.  — 
Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.  balota,  a  samo  je 
i  zadni  slog  dug  u  yen.  sing,  balote,  instr.  dug. 
balotom.  —  Dolazi  od  xvi  -vijeka,  izmeda  rjec- 
nika.  u  Mika^inu  (su&agium),  u  Bjelostijeiicecu 
(globus,  calculus),  u  Voltigijinu  (kugel).  w  Viikovu 
(.puscano  zrno',  s  dodatkoin  da  ne  yovori  po  jiiyo- 
zapadnim  krajevima).  —  a)  n  opie,  kakva  god. 
Vele  da  se  od  zlata  balotami  na  cune  igraju.  M. 
Drzic  239.  Balota  od  mirisa.  Mikaja  10a.  £)e  se 
ja  bacim  ovom  balotom  gvozdenom.  Nar.prip.  vuk.' 
230.  —  b)  zrno  koje  se  daje  u  izborii  Hi  kakcom 
odlucicanu  zamjei'uijuci  ylas.  Dati  balotu  suproc 
komu.  Mikaja  10a.  Da  izaberu  po  balotab  ski'o- 
vitih  kojugod  koliidi-icu.  M.  Bijankovic  133.  Dajii 
redo\Tiikom  balote  za  mito.  H.  Bonafiic,  nauk  65. 
Broji  sve  balote.  B.  Cueeri  97.  Knez  je  bez  balota. 
Poslov.  danic.  46.  —  c)  zrno  topovsko.  Le6ahu 
balote  od  lumbarad.  Ivan  trog.  6t>.  Neprijateji 
lupajudi  mire  lumbardami,  prebi  mu  jedna  balota 
desnu  nogu.  B.  Kasic,  ign.  8.  Prah,  bumbe,  balote 
i  svu  sprav'  od  boja.  M.  Kuhacevic  141.  Ono  j' 
dole  jedau  brod,  pun  je  pralia  i  balot.  Nar.  pjes. 
mikul.  150.  u  prene<ienom  sinislu:  Zlatna  balota 
probija  vrata.  Nar.  posl.  vuk.  91.  —  dj  zrno 
puscano ;  Puce  puska  iz  vojske  neprijatejske  i  pri- 
nese  mu  balota  odicu  do  koze  preko  ramena. 
J.  Banovac,  pripov.  165.  Kolik  balota  od  puske. 
J.  Vladmli'ovic,  lik.  18.  Mane  od  balote,  a  teie 
od  stara  soli  (uy(en).  Vuk,  rjec.  l.S''. 

2.  bAIiOTA,  III.  nadimak  Turcinu.  Pred  tur- 
skom  Tojskom  bio  je  neki  Tahir  Balota.  M.  D. 
Mili6evi6,  srb.  138. 

BALOTALAC,  balotaoea,  in.  suti'ragator.  Jcoji 
dava  balolii'.  samo  u  Mikajinu  rjeciiiku,  gdje  .s-e 
tako  i  tumaci.  —  Akcenat  u  yen.  pi.  bal6talaca. 


BAL6taNE,  «.  suffragatio.  samo  u  MikafinH 
rjecnikii.  isporedi  balolati. 

BAIjO'I'ATI,  balutam.  imp.l'.  suflragium  ferre, 
glandrs  mittere. 

1.  nei>rchizno:  darati  balotu,  t.j.  glas.  isporedi 
balota.   u  rjeinicima  Mika(inu  i  Bjelostijciicevu. 

2.  sa  so:  a)  pasivnii:  ii  znaieiiu  koje  je  pod  1 : 
Prvo  nego  se  pocme  balotati.  M.  Bijankovic  117. 

—  b)  recipr.,  biti  se  iz  pusaka,  jcdan  s  drugim: 
Sino6  su  se  Turci  za  me  balotali,  jedan  va  dru- 
goga  balote  metali.  Nar.  pjos.  mikul.  152. 

BALOTAVATl,  balotavam,  impf.  suft'ragium 
ferre,  davati  balotu,  t.  j.  ylas.  isporedi  balotati. 
Nit  smido.se  pomislit  ni  rec  da  unidu  medu  vid- 
nike  krajeve,  ni  balotavat.  N.  Palikuda  37. 

bAlOTICA,  /.  dem.  balota.  Balotice  od  kucin. 
M.  Bijankovic  59.  Sedam  balotic  pamuka  nepre- 
dena,  s  kojim  ce  se  otrti  misto,  gdi  bude  poma- 
zano  uleiii.  L.  Terzic  9.  Da  proguca  jednu  balo- 
ticu  od  zlata.  A.  Kadcic,  bogosl.  75. 

bALOTIN,  adj.  sto  pripada  Baloti:  Vojiiiei 
Balotini.  M.  D.  Milicevid,  srb.  1.38. 

BALOVCI,  Balovaoa,  m.  pi.  selo  u  Labu  na 
lijeroj  .strani  rijeke  Laba.  mjestani  yovore  i  u 
nom.  kao  m  akus.  i  sa  starijem  akcentom'BaXovae. 
Otagb.  4,  211. 

bAlo2iNA,  /'.  cidi  baloga.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (14fia),   Bjelostijencecu   (107a)   i  Stulicevu. 

BALOZITI,  balozim,  iiiqjf.  ridi  balegati.  samo 
u  Stulicevu  rjecnikii. 

bAlsAM,  »(.  balsamum.  isporedi  balzam,  bal- 
sam. Od  XVI  vijeka,  izmedn  rjecnika  u  Mikalinv, 
Belinu  (126a),  Bjelostijencevu,  Stulicevu  i  Vulwru. 

—  a)  sok  od  drveta  koje  se  isto  tako  zove:  Sasma 
se  vara  oni  ki  scijeni  da  ona  nebeska  slados  moze 
se  smije§at  s  ovizijem  pepelom,  oni  bozanstveni 
balsam  s  ovijem  jedovitijem  veseljem.  B.  Gradid, 
djev.  112.  Olej  smisan  z  balsamom.  S.  Budinic, 
sum.  72.  Vele  vece  cuvaju  da  ne  sagiiiju  nego 
koji  ti  di-ago  balsam  ili  istocni  ili  zapadi'ii.  B. 
Kasic,  per.  102.  Sudi . .  napune  se  balsama.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  67.  Da  mi  u  balsam  krv  se  obrati. 
A.  Vitajic,  ost.  80.  Marija  mirnija  balsama.  J.  Ka- 
vaiiin  520  Ne  znas  Ii  da  su  ko  balsam  ili  draga 
pomas '?  A.  d.  Bella,  razgov.  170.  U|e  maslinovo 
s  balsamom.  A.  Kadcid,  bogosl.  139.  Balsam  imade 
ovu  kripost.  J.  Banovac,  pred.  133.  Sto  su  kap}e 
od  balsama.  A.  Kanizlic ,  uzroci  127.  Balsam, 
koga  miris  prisladak  jest.  J.  Matovic  181.  U[e 
s  balsamom  smisano.  1.  Velikanovic,  upuc.  2,  39. 
Jedna  kap}a  smrtna  otrova  kada  kane  u  sud  cio 
od  balsama  rastruje  ga.  B.  Cueeri  59.  Nema  Ii 
balsama?  D.  Danicic,  jer.  8.  22.  —  b)  drvo  koje 
daje  taj  sok:  Tu  je  jos  balsam,  ki  raste  sam  i 
nikne  po  sebi.  M.  Vetranic  2,  274.  Vrtal  od  bal- 
sama. B.  Kasic,  is.  18.  —  c)  preina  praroin  bal- 
samii,  spomenutom  pod  a.,  zocu  se  tako  i  druga 
uja  mirisava  i  skiipocjena:  Tamjan  i  balsame.  I. 
Giiicic,  put.  268. 

BALSAMIN,  balsamina,  m.  balsamina.  Cas.  ces. 
muz.  18.52.  2,  46.  momordica  balsamina.  B.  Sulek. 
im.  9.  —  od  tal.  balsamino,  a  to  jc  amyris  opo- 
balsamum  L.  drro  balsam,  isporedi  balsam. 

BALSAMIT,  balsamita,  m.  tal.  balsamite,  tana- 
cetum  balsamita  L.  dolazi  kao  drvo  balsam  u 
jediioya  pisca  xvi  vijeka.  Dones'te  masti.  ka  se 
strze  z  driva  balsamita.  M.  Manilid  81. 

BALSAMITI  se,  balsamim  se,  p/.  balsamum 
fieri,  samo  it  Stulicevu  rjecniku. 

BALSANOV,  ad^j.  balsami.  -n-  stoji  mjesto  -m-. 


balSa 


167 


BAIiVAN 


XIV  ill  XV  rijel'a.  Balsanovt  koreiit  rastltci.  Sta- 
rine  10,  102.' 

BALSA,  m.  hue  musko.  dolazi  xiv  ?'  xv  tijeka, 
izmedii  rjecnika  .^avio  ii  Da)iincerii.  pontco'iem  od 
imena  Bala  (k(ye  ridi)  s  pruvijenovi  ijlai^a  1  iin  o 
dolazi  XV  rijeka.  BalSa  duka  draclu.  Mon.  serb. 
177.  Knezii  Bao.4i.  248.  Eao.4a  Sraciijierovi<^b.  326. 
—  i<  jednoga  pifca  prosloya  rijeka  kao  prezime 
iitjesto  BaUii:  Stipan  Balsa  pade.  J.  Kavaiiin  185. 

BALSIC,  »(.  prezime ;  jx'  oeii  Balii.  xiv  rijeka  ; 
izmedu  yjeenikn  samo  u  Diriiiv/revii.  Da  jji-edu  na 
Zetu  iia  Baliiice.  Mon.  serb.  Ills.  BalsicL.  183. 

BALSIN,  adj.  sto  pripuda  BnlU.  Nizt  PSiiiu 
do  sredt  baltsine  nive.  Glasnik  24,  245.  S  voj- 
skomB  balSinoniL.  Spom.  sr.  1,  173. 

BAL§OVA  GRADINA,  /'.  sidine  od  Zahjaka 
k  istoku  na  glavici  rise  hlata.  gore  sr  /  Baoseva 
gradina.  samo  u  Viikoru  rjefniku. 

1.  BALTA.  /.  turski  balta,  sjekira,  vojnicka 
sjekira.  securis  iiiilitaris.  Or?  xvi  rijeka,  izmedu 
rjeenika  u  Bjelostijencevu  (,securis  militaris')  i  u 
Vukoru  (,sjekira',   ,s   dodatkom   da  se  rijetko  go- 

vori).  —  a)  sjekira  rojnicka  Hi  id>ojna:  BaltP, 
bati,  strijele,  okIop}a.  I.  Kanaveli(^,  iv.  fi.  O  uii- 
kaSii  baltu  okovanu.  Nar.  pjes.  viik.  4,  299.  A 
Jausi  balte  pogubili.  Nar.  pjes.  petr.  3.  15.  ,Tos 
mi  niko  nije  do.skocio  ni  mejdaiia  baltom  nad- 
tiirio.  3,  171.  —  h)  ni  rojnicka  niti  kaka  driiga 
sjekira  ii  prarom  smisln  negu  u  jirenesenom  smislii 
nesto  drugo  u  poslorici:  .fa  govorini,  a  on  ni  u 
baltu.  Nax.  posl.  vuk.  107.  —  c)  dolazi  kao  nadi- 
mak  mjesto  prezimena  od  proiloga  rijeka.  Ilija 
Balta  sajkas.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  77.  P.  Balta. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  264.  Sem.  prav.  1878.  23. 

2.  BALTA,  /.  pelta,  mali  Utit.  samo  ii  Bjelo- 
stijencerii  rjecniku.  —  postanem  moze  hiti  od  lat. 
pelta,  grc.  nO.Ttj. 

BALTA-BiRILOVCI,  Baita-Berilovfica,  m.  pi 
.telo  u  Srbiji  u  okrugu  pirotskom,  srezu  nisar- 
skom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  mje.^tani  gorore  i  u  nom. 
Berilovce. 

BALTANE,  w.  oaesio,  tni'eiie  haltom.  samo  ii 
Vukoru  rjecniku. 

BALTASAR,  m.  Baltas.sar.  i.iporedi  Baldasar, 
Baltazar,  Baltazar.  Da  je  kra|evao  Baltasar  u  Sabi. 
F.  Lastric,  test.  62. 

BALTATI,  baltam,  impf.  caedere,  tuH  haltom. 
samo  u  Vukoru  rjecnika. 

BALTAZAR,  in.  ridi  Baltasar.  Baltazare.  J.  Ka- 
vanin  448.  Jelacic  Baltazar.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  653. 

BALTAZAEIC,  m.  prezime.  xvi  rijeka  ii  spo- 
meniku  latinski  pisanu:  loannes  Balthazarvch. 
Staruie  5,  281. 

BALTAZAR,  m.  ridi  Baltasar.  xvi  rijeka.  Bal- 
tazar Hobetic.  Mon.  croat.  252. 

BALTICANSKI,  adj.  balticus.  ujednoga  pisca 
prosloga.  rijeka.  Ime  mu  je  more  balticansko. 
Nadod.  10. 

BALTIC,  »«.  prezime;  od  nadimka  Balta  (ridi 
1  balta).  .J.  Baltic.  Scliem.  bosn.  1864.  viir.  Ra- 
divoje  Baltic.  Rat  383.  isporedi  Baotic. 

BALTICI,  Baltica,  m.  pi.  seoce  u  Bosni  blizu 
Rogatice.  Glasnik  21,  301.  316.  22,  49. 

BALTOVIC,  III.  prezime.  u  nase  rrijeme.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  260. 

BALUCENE.  ii.  ridi  klecai'ip.  isporedi  baluciti. 
Tfi.  Kovacevic. 

bIlUCITI,  balucim,  impf.  ridi  klecati.  1^.  Ko- 
vafievic.  isporedi  baluk  pod  2. 


BALTlfiKA,  /.  trava  koja  se  na  nekim  mjestima 
zore  i  pupa,  allium  -^aneale  L.  Vuk,  rjec.  13l>.  J. 
Pancii,  flora  biogr.-  392.  —  samo  u  nase  rri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru.  —  posta- 
iiem  ce  hiti  od  baluk  (koji  ridi).  —  Djeca  ovu 
tra-iii  kasto  i  jedu,  ali  cesto  i  bjuju  od  lie.  Vuk, 
rjec.  13').  —  Balucka,  allium  vineale  L.  i  muscari 
/  gagea  i  colchicum.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  46. 
Balucka,  allium  vineale  L.  i  pancratium  mariti- 
nium  L.  /  muscari  comosum  Mill.  B.  §ulek,  im. 
9.  —  Balucka  crjena,  bulbus  esculentus;  crna, 
allium  cbamae-moly.  L. ;  divja,  colchicum  L. ; 
pa.sja.  muscari  comosum  Mil.;  velika,  scUla  mari- 
tima  L. ;  maiia,  pancratium  maritimum  L.  B.  §u- 
lek,  im.  9. 

BALUGA,  /.  dva  sela  u  Srbiji,  jedno  u  okrugu 
rudnickom  a  driu/o  u  cacanskom.  K.  Jovanovic, 
recn.  147.   167. 

BALUGGIC,  m.  prezime,  po  ocu  ,baluggiji'  (ri- 
barw).  II  nase  rrijeme. 
BALUGGIJA,  m.  ribar.  od  tur.  balykcy,  rihar. 

—  prosloga  rijeka.  Evo  smo  balug^'ije  od  No- 
voga.  Nar.  pjes.  bog.   196, 

BALUK,  in.  1.  ribla  trara,  cooculi  indi.  u  nase 
rrijeme.  izmedu  rjecnika  samo  ii  Vukoru,  gdje  se 
i  tiimaci  kako  je  sfai'leno.  —  Od  tur.  balyk,  riha, 
bal3'k  otu,  rihla  trara.  Baluk,  menispermum  eoc- 
culus  L.  B.  Sulek,  im.  9.  —  2.  ridi  klcca,  sara 
po  tkaiiu.  u  Srbiji.  \i.  Kovacevic.  postana  moze 
hiti  istoga,  a  tako  tiasrano  .^to  je  moze  biti  nalik 
na  mrezu,  fur.  balj'k-agy. 

BALUKA,  /.  muscari  comosum  Mill.  B.  Sulek, 
im.  9.  isjiorcdi  balufka. 

BALUK.^T,  III.  ridi  baluk  (trara).  samo  u  Vu- 
koru rjecniku  i  i:  iiega  u  jednoga  pisca.  B.  f^u- 
lek,  im.  9. 

BALIIN,  baluna.  m.  pila,  lopta.  isporedi  balon. 
od  XVII  rijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  i 
Bjelosfijenivru.  Igrati  na  lo))te  ili  na  balun.  A. 
Komulovic  18.  Glave  velike  i  okrugle  kaono  ba- 
lun. N.  Palikuca  3.  Igra  sb  s  plastom  na  baluna. 
Poslov.  danic.  31. 

BALUNl'IN.  m.  ardea  pgretta,  ptica  koja  .se 
tako  zore  u  Duhrorniku.  M.  Vodopic ,  Slovinac 
1880.  31. 

B.^LUSEVIC,  m.  prezime;  xiv  rijeka;  od  imena 
koje  ne  dolazi  a  koje  je  postanem  od  imena  Bala. 

—  Doja  BaliLsevicb.  Glasnik  24,  273. 
BALUSINA,  f.    aiigm.   bale,    prosloga    vijeka. 

Neka  ona  voda  i  baliisina  gi-e  na  dvor.  ,1.  Vlad- 
mirovic,  lik.  15.  Ona  gorkost  cinice  ici  balu- 
sine.  30. 

BALUSINAC,  Balusinca,  m.  neko  mjesto  blizu 
Nisa.  V  Balusincu.  Rat  60. 

BALUSKA,  /.  tofielda  Huds.  Sloser-Vukotino- 
vic,  flora  1107.  colchicum  autumnale  L.  i  colchi- 
cum bivonae  Guss.  i  muscari  comosum  Mill.  B. 
Sulek,  im.  9.  baluska  mala,  muscari  racemosum 
Mill.;  vela,  muscari  comosum  Mil.  B.  Sulek,  im. 
9.  isjwredi  balucka,  bajuska. 

BALUSKI,  adj.  sela  Baluge.  Niva  u  po}u  ba- 
luskom.  Sr.  Nov'.  1875.  460. 

bAlVAN,  m.  idolum,  trabs.  —  Akcenat  se  mi- 
jena  u  gen.  jil. :  balvilna.  —  Dolazi  od  xvii  ri- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (solea),  u  Bje- 
lostijenceim  (greda)  ('  u  Vukoru  (veliki  direk  kao 
greda,  trabs).  —  isporedi  bolvan.  —  Postana  ne- 
znana ;  najrise  se  misK  da  je  tiida  rijec  i  to 
od  tatarskoga  balaban,  velili. 

1.  idolum;  ispm-edi  bolvan;   samo   u  nekih  pi- 


balvanCi6 


168 


BA^U&KA 


saca  XVII  ryVfrd.  Mnozi  kipi,  idoli  i  balvaiii  jia- 
dose  lift  tlo.  B.  Kasic,  is.  li).  Poklaiialiu  so  i  ta- 
kim  iniiu  balvniiom  jiofjaiiim.  9(i.  Balvana  ili 
idola  i-ftzmrvi  oiiofja.  F.  (ilaviiiir,  cvit,  78.  Kiivo 
naslidujui'-i  balvano.  25. 

2.  tiabs,  ijretia :  predtie  jc  znaiene  preMo  u  ovo 
po  tome  Mo  hk  butiHim  pmneniiti  pod  1  stajnli 
kao  stupoei  Hi  }ta  stitpuvimu  sta^iali.  —  a)  u  pra- 
rom  .s'iHi'.s'/ic  balvan ,  greda  koja  so  stav}a  pod 
duvar.  Mikala  ll)'>.  No  bi  li  bilo  svo  jediio  da  ove 
balvano  i  oiio  Rrodo  budu  svo  rodoiii  ii  okolo 
uj)ravo  staviliV  D.  Eaiiic  lOil.  —  b)  ii  vinogntdti 
3em\a  i:iiuiti<  drije  brazde,  Icojom  se  it  jesen  ;»- 
grce  eokoce  a  it  pr()(ci;e  sc  s  negn  odym.  ispo- 
redi  baiiak.  Da  so  sto  jo  nioguie  vec^'i  balvaiii  i/.- 
medu  brazda  iiapravo.  P.  Boli6  1,  221.  Porod  c-o- 
kota  iia  balvaim  iskojiaj  ru\ni.  I,  187. 

3.  mjestn  it  Srbiji  a  iisiikom  okriign  na  gra- 
niei  prcma  Hercegurini,  na  kom  je  strrda  gra- 
niina.  M.  D.  Mili6e^'ilf■,  srb.  724. 

4.  dra  sela:  gonW  i  doiii  Balvan,  koje  se  po- 
minu  prije  nciscga  rrcmena,  sada  nepoznata.  S. 
Novakovii,  pom.  123.  inporedi  Bovan. 

BALVANCIC,  III.  puxtnra  kod  sela  Koske  it 
Shii-ouiji  it  podziipaniji  osjeckvj.  Pregled  100. 

BALVANSKI,  adj.  idolorum.  it  jediioga  p/.s'cn 
XVII  rijekd  i  ii  rjeciiikii  Bjelosiijenvemi.  inporedi 
bolvarinki.  Niki  popi  balvanski  rekose.  F.  Glavi- 
ni6,  cvit.  5.5.  Stvai-  ne  bise  draga  popom  balvaii- 
skim.  410. 

BAI VANSTVO,  n.  idololatria.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  »'_  ii  rjecniku  Bjelostijenceim.  isporedi 
bolvanstvo.  Zidovi  prignnti  na  balvanstvo.  P.  Gla- 
vinic,  cvit  324. 

BALZAM.  m.  vidi  balsam,  od  xvii  vijeka.  Ki-i- 
zmu  ciniti  od  balzama.  I.  Ancii,  vi-at  2,  4,  209. 
Ve6e  ugodna  od  balzama.  P.  Posilovic,  nasi.  73.  Bal- 
zam  iSteti  se  ako  ne  stoji  u  sudu  veoma  cistu.  M. 
Kadnic  432.  Uje  brez  balzama.  A.  Bacic  287.  Ule 
od  masline  i  balzam.  J.  Banovac,  razg.  217.  Bal- 
zam  zlamenuje  miris  dobra  glasa  i  posteiia.  M. 
Dobretic  53.  —  it  preiienenoin  smiiilu :  Z  balzamoin 
svoje  pridrage  krvi  hoti  spasitej  ozdraviti  raiie 
duse  tvoje.  M.  Eadnic  336. 

BAl/ZAM,  m.  vidi  balsam,  proiloga  vijeka.  Ma- 
rija  se  primiiiuje  balzamu  i  drugim  pomastma  mi- 
risavim.  F.  Lastric,  test.  350.  Uputise  se  s  bal- 
zamom  i  drugim  mii'isavim  pomastma  jutros  rano, 
da  pomazu  prisveto  tilo.  F.  Lastric,  od"  212.  Misa 
se  s  ovim  voskom  balzam.  J.  Filipovii,  Jirip.  3,  266. 

BA^j,  m.  planina  u  Bosni  blisu  Prijedora.  Vuk, 
rjec.  14».  isporedi  ba}ast. 

BA^jA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  od  korijena 
bha,  od  kojega  je  i  ime  Bala  i  bajati.  Baja.  Glas- 
nik  27,  292. 

BA]fiARDl6,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Martin  Ba- 
}ardic  iz  Sena.  Mon.  oroat.  60. 

BAl^AST,  adj.  eapite  nigro,  erne  glave,  n.  p. 
vo,  koza.  u  nase  vrijeme,  izmedii  rjeinika  samo  u 
Vitkovu.  postana  tamna:  maze  biti  od  kor.  bha, 
sjati.  —  Sva  goveda  bajasta  kuci  idu  (drva  kad 
se  nose  za  ogrjer).  Nar.  zagon.  nov.  46. 

BA^AV,  adj.  vidi  bajast.  it  nase  vrijeme,  iz- 
medii rjecniku  samo  u  Vitkovu.  Bajavi,  nigriceps. 
J.  Sloser,  kor.  455. 

BA^CI,  m.  pi.  neko  mjesto,  koje  se  pontine  prije 
nasega  vremena  samo  po  imenit.  S.  Novakovic, 
pom.  123. 

BA^iiiWEZ.  III.  torinentum  majus,  velik  top.  od 
titr.  bal-jemez-topii,  lop  sto  ne  jede  meda,  tako 
nazvan  iz  uzroka  nepoznata  (po  mi^enu  A.  Pa- 


liia).  —  Akcenat  se  mijet'ia  it  gen.  pi.   baJ^'inczG. 

—  U  nase  vrijeme,  izmedii  rjeinika  samo  u  Vii- 
kovtt.  —  Koji  oiiva  topo  bajemozo.  Nar.  pjos.  vuk. 
2,  542.  Svo  balomez  ba|omcza  vice,  a  Uibaida  lu- 
bardu  doziva.  4,  251. 

BA]^EN0Vl6,  in.  prezime.  xv  vijeka,  izmedii 
rjeinika  samo  it  Daniiiceini  (gdje  je  grijeskom 
,Balenovit9.  Mladost  Bajenovidt  (,Balenovi6t'). 
Spom.  sr.  2,  106.  talijanski  .w  pisalo  ,Bagleno- 
violi'.  Spom.  sr.  2,  105.  —  isporedi  Balinovic. 

BALKNE,  w.  rauci  emissio.  isporedi  baliti.  samo 
a  Viikont  rjeinikii. 

BAI^jESKA,  /.  nekaka  ptica  kao  mala  patka. 
samo  II  Viikoirii  rjeinika,  gdje  .se  doduje  da  se 
govori  It  Cnioj  Gori. 

BA^iEVAC,  Bajovca,  m.  a)  selo  u  hrvatskoj 
krajini  otoikoj  hlizu  Korenice  i  Zavala.  Schem. 
segii.  1871.  43.  Sem.  prav.  1878.  03.  -^  b)  u  Sr- 
biji dva  -tela  jedno  u  okriigii  biogradskom  a  drugo 
«  iaianskom.  K.  .Tovanovii,  reo.  95.  171. 

BALEVACKT,  adj.  stn  pripada  selii  Ba]evcu. 
Opstina  bajovacka.  K.  JovanoviA,  reC.  171. 

BA^EVICJ,  ad^j.  prezime.  it  na.se  rrijeme.  Vucko 
Ba|evic.  Rat  390. 

BAlliEVO  BRDO,  n.  brdo  blizu  Novoga  Pazara. 
Rat  193. 

BAl^iilZGANE .  n.  iueptiae,  blitiene.  isporedi 
bajezgati.  samo  a  Vtikoru  rjeiiiiku. 

BAl^EZGATI ,  ba}ezga.ni,  impf.  ineptire,  govo- 
riti  kojesta  bez  prilike,  blutiti.  samo  u  Vukovu 
rjeinikii  (gdje  se  dodaje  da  se  govori   u  Risnti). 

—  Postanem  moze  biti  od  kor.  bha,  od  koga  je 
bajati.  isporedi  balakati,  balijekati,  ba|uzgati. 

BA^/ICI,  selo  a  Hercegovini  blizit.  sela  Sitjice. 
Schem.  here.  1873.  194.  je  li  i  u  gen.  c  Hi  je  k. 
mje  se  moglo  doznati. 

BALIGATI,  ba]igam,  impf.  vidi  bajezgati.  ii 
nase  erijeiiic  ii  Dalmaciji.  Svitina  bajiga,  t.  j. 
svaSta  bunca.  M.  Pavlinovio. 

BALIN,  m.  adj.  prezime;  u  nase  vrijeme.  Di- 
mitrije   Ba|iii.  D.  Avi'amovic,  sv.  gora  230. 

BAl^KE,  Ba)aka,  /.  jd.  selo  a  Dalmaciji  blizit 
Kniiia.  Report    dalm.  39. 

BA^^KO ,  III.  ime  musko,  iipravo  liij)i.  Baja. 
prije  nasega.  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  44. 

BAl^KOVAC,  Ba]kovca  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
kragujeraikum.  K.  .Tovanovic,  rec.  116.  isporedi 
Bajko. 

BA^iKOVACKI,  a^j.  sto  pripada  selu  Ba{- 
koecu.  Opstina  bajkovacka.  K.  Jovanovic,  rec.  116. 

BAJ^KOVCaNIN,  m.  covjek  iz  sela  Bafkovca. 
M.  D.  Milicevic. 

BA^^KOVCANKA,  /.  zensko  cefade  iz  sela  Baf- 
kovca.  M.  D.  Miliievic. 

BAl^KOVICA ,  /.  rieko  mjesto^  pod  nivama  it 
Srbiji  u  okrugu  kragujevaikom.  Niva  u  Bajkovici. 
Sr.  Nov.  1871.  673.  1873.  907.  1875.  3. 

BA^iOTA,  m.  ime  volu.  samo  u  VukoDu  rjecniku 
(gdje  se  ueli  daje  Vuk  iuo  u  Grb(uj.  isporedi  bajast. 

BAl^UCKA,  /.  narcissus  pseudonarcissus  L.  B. 
Sulek,  im.  9. 

BAl^UHAT,  adj.  rotundus,  okrugao.  samo  u 
Stulicemt  rjecniku. 

BAIjjUHAV,  adj.  ridi  bajuhat.  samo  it  Stuli- 
ievii  rjecniku. 

BAlriUSKA,  ,/'.  I'idi  bahicka  {od  koje  ce  biti  i 
posfatu).  allium,  muscai'i,  gagea,  colchicum.  (5as. 
6es.  muz.  1852.  2,  40.  —  allium  pallens  L.  *  gagea 


BA^UZGATI 


169 


BAN 


sis  Schult.  i  muscari  comosum  Mill,  i  oolcbiciim 
bivonao  Guss.  B.  Sulek,  im.  9. 

BAlfiUZGATI,  baluzgam,  impf.  vidi.  ba}ezgati. 
M.  Pavlinovii. 

BAM,  ylasori  kojima  se  hoce  da  polcaie  lupa: 
u  zagoneci  o  ladi:  Preko  poja  bam  bu;  u  gorici 
plan  pjus;  u  vodici  bam  brc.  Nar.  zagon.  nov. 
110.  Gorom  kuc,  kuc  ;  u  i)o}u  tuc,  tuc;  u  vodici 
bam  brc.  110. 

BAMBADAVA,  badava  (koje  vidi)  mataijeno 
Sjiri.jeda  s  tiirykim  bam,  kojim  snacet'ie  biva  jace, 
kao  sa  svijem   badava.   samo  u  Vukovu    rjecniku. 

BAMBAT,  adj.  mmo  u  kletvi :  Tako  me  sjutra 
bambata  ne  nasli!  koje  Vuk  tmnaci:  mrtva  izne- 
nada.  Nar.  posl.  vuk.  299. 

BAMBEAJv,  u  zaijoneci  o  jnhuci  kcid  pudne 
pa  je  dijete  uzme:  Pade  nevi  babu|ak,  ugrabi  ga 
nas  bambrak,  s  liega  .sjusti  mjesinu,  pa  ga  .spremi 
II  )esinu.  Nar.  zagon.  nov.  72. 

BAMBRC,  vidi  kod  bam. 

BAMTJL,  m.  nadimak,  koji  dolazi  mjesto  prez- 
imena  xv  vijeka,  Jurju  Bambulu.  Men.  croat.  102. 

BAMBUREK,  m.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  top- 
lickom.  Sr.  Nov.  1879.    176.    turska   slozena  rijec. 

BAMNA,  ./'.  hibiscus  esculentus  L.  J.  Pancic, 
bot.  220.  Od,  tur.  bamia  istoga  znacena.  Od  obicne 
banme.  J.  Panci(5,  bot.  221.  Bi}ka  koja  se  i  u  na- 
sim  gradinama  sadi  radi  nezrelili  caura,  koje  se 
zelene  i  osusene  pod  imenom  bamiie  kao  vai'ivo 
jedu.  220.  —  pogrjeska  .babi'ip'.    B.  Sulek,  im.  7. 

1.  BAN,  baua  i  bdna,  m.  banus,  dux,  dorainus. 
—  Akcenat  kad  je  u  gen.  sing,  bana,  ostaje  taki 
osim  voc.  xing.  i  pi.  u  svijem.  ohiicima:  bdni,  ba- 
novi,  bilna,  banova  itd. ;  a  u  voc.  .'iing.  mijma  se  ■ 
bane,  isto  tako  u  voc.  pL,  kad.  je  hez  -ov- :  baiii. 
a  kad  je  u  gen.  sing,  bana,  onda  .se  mijeiia  n 
gen.  pi.,  kad  je  hez  -ov-:  bana,  i  u  cijetoj  mno- 
zini,  kad  ima  -ov-,  i  to  u  svijem  padezima  osim 
gen.:  bilnovi,  banove,  itd.  a  u  gen.  banova.  —  Do- 
lazi od  XII  vijeka  u  narodnijem  spomenicinia,  a 
u  drugim  od  x  (vidi  pod  li,  i  u  .'ivijem  rjeinieima: 
u  Vrancicevu :  praeses;  u  Mika(inu:  banus,  pro- 
rex;  u  Belimi:  baro,  dynasta  (LW"),  princeps 
(581b),  governatore  d'un  prencipo  in  una  proviu- 
cia,  satrapa  (6431');  u  Bjelostijencevti:  banu.s,  gu- 
bernator,  praeses,  prorex ;  ii  .lambresicevu :  prorex, 
banus,  praefectus  regni ;  u  VoUigijina:  statthalter; 
II  Stuliceva :  provinciae  praefectus ;  u  Vukoim :  ba- 
nus, dominus;  j  «  DaniciceBu.  —  Postanem  misli 
se  da  je  od  avarskoga  i  persijskoga  bajan,  roj- 
voda.  —  Naziim  se  hanom  gospodin  svake  rr.'ite. 

1.  drzavni  yospodar,  koji  moze  hiti  i  samosta- 
lan  a  moze  i  visn  vlast  nad  sobom  priznavati.  a) 
taki  je  ban  bio  u  Hrvata  prije  krafeva  (dii  924) : 
spomenika  narodnijem  jezikom  pisana  nema  ic 
kom.  bi  se  tako  nazieao,  nego  se  naziva  u  yrckoga 
pisca  X  vijeka,  koji  ga  pise  jiouvog.  F  Racki,  doc. 
400.  sami  su  se  pisali  latinski  duces.  3.  pozniji 
pisci  narodni  zovu.  ihhani:  Porga,  Borna . . .  hr- 
vatski  bani  i  vitezi.  J.  Kavanin  232.  —  b)  takoga 
je  bana  imala.  Bosna,  koji  u  narodnim  spomeni- 
cima  dolazi  xii,  xiii  i  xiv  vijeka:  Ja  banb  bo- 
stnski  Kulini.  Mon.  serb.  1.  Ott  gospodina  T\Tfctka, 
milostiju  bozijomt  bana  bosantskoga.  18.5.  oni  su 
.se  tako  pisali  i  latinski:  Ego  banus  Culinus  Bosne. 
§afar.  listin.  3.  od  1234  do  1249  pi.sao  .se  i  veliki : 
BanL  bosnBski  veliki.  Mon.  serb.  24.  Veliki  bant 
bosentski.  32.  —  c)  u  pisaca  i  u  narodnijem  pjes- 
mama  vladaoci  i  ttiitih  naroda  starijeh  i  novijeh 
nazivaju  se  bani:  Sve  one  banove  i  kra[e  tej,  ki 
su   driave   me   ove   podalek    i   blizu,   posVo   sam 


uprasat  pri  takoj  nezgodi,  da  bi  oni  htjeli  dat' 
pomo6  mi  ku  godi.  Skupio  sam  pjenez  taj  u  male 
ove  dni.  ki  nikad  na  svijet  saj  skupila  Tebe  ni. 
F.  Lukarevic  239.  Bani,  kra|i ,  kijem  se  vlada 
Micene ,  Argo ,  Sparta  i  Tebe.  I.  Gundulic  23. 
S  velim  banom  od  Austrije.  J.  Kavanin  190.  Taj- 
nik  bana  od  Sasonije.  97.  Od  Toskane  ban.  317. 
Ne  fekajui  osudu  bana  Bavijere.  M.  PaviSic  26. 
Ban  Polonije.  Turl.  blago  2,  162.  Ban  Savoje. 
183.  Cujes  pobro  od  Indije  bane !  Nar.  pjes.  juk. 
491.  Pise  kiiigu  ledanskoniu  banu.  2.53.  ii  torn  se 
sm.i.'ilu  i  diizd  vdetacki  zove  i  ban  it  pjesminim : 
Da  on  prosi  lijej'U  devojku  u  nekaka  bana  od 
Mletaka.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  577.  .Milom  se,strom 
bana  od  Mletaka.  3,  264.  Cujes  li  me,  bane  Lati- 
nine !  2,  577.  —  d)  u  opi'-e  vladalac  koje  god 
zenife:  Drugoga  ces  (sina)  vidit'  banom  od  je- 
zika  od  svih  naju,  gdi  stoluje  na  Duuaju.  A. 
Cubranovic  144.  Mojizes  kako  ban  svoj  narod 
obrani.  D.  Barakovi6,  jar.  44.  Vedi-i  kraji,  svi- 
jetli  bani  k  vam  su  utekli,  da  sloboda  vasa  ih 
cuva  i  obrani.  .T.  Kavanin  190.  Pof imje  neharan  biti 
svomu  principu  oliti  vam  banu.  A.  d.  Kosta  2,  81. 
Zavadila  zem|u  i  gradove.  sedam  bana  od  sedam 
zeniaja    Nar.  pjes.  vuk.   1,  533.  vidi  i  pod  3. 

2.  koji  pod  drzavnim  gospodarem  (Hi  pod.  drii- 
gom  drzaritom  rlascul,  najvise  i  ^jostor/en  od. 
nega,  uprav}a  kojom  zemjom  ■negorom,  Hi  gradoni, 
Hi  kojim  poslom,  drzavnim.  a)  u  Dtdirovmku  je 
u  sredini  xiii  vijeka  bio  pored  kneza  ban,  i  to 
jedari  1253  a  drugi  1254:  Banb  s  hotenjeniL  go- 
spodina kneza  dubrovttkoga  i  vtselit  vlastelt 
klelfc  se.  Mon.  serb.  40.  Bant  klelb  se  za  vse  vla- 
steli  dubrovtctke.  43.  —  h)  u  Bosni  na  kraju 
XIV  vijeka  za  kra^evstva  bosanskoga  pomitle  se 
ban  Vuk  Vuktic.  Spom.  sr.  2,  49.  52.  58.  po  pro- 
pasti  kralevstva.  bosanskoga  pomiiie  se  jos  ii  na- 
rodnim spomenicima  na  kraju  xv  vijeka  ban  ja- 
jacki:  Ubise  (Tarci)  bana  jajackoga.  Mon.  croat. 
155.  —  c)  u  JJrvdtskoj,  Slitroiiiji  i  Dalniaciji  pod 
krafevima:  u  narodnim  sjiomenicima  dolazi  xv 
rijeka:  Banu  lirtvatskomu.  Spom.  sr.  1,  96.  Iva- 
niS  ban,  knez  cetiiiski,  kliski  i  ramski  i  oraiiki. 
Mon.  serb.  279.  Gospoda  hrvatska  i  bani  lirvatski 
dvigose  vqjsku.  Mon.  croat.  155.  Va  v-rime  kneza 
Miklousa  Zrinskoga  i  bana  lirvatskoga  i  slovin- 
skoga  i  Dalmacije.  256.  pozniji  pisci  pominu  i 
starije  i  potone:  Ban  negov  (Kresimira  kra^a) 
bil  je  Zvonimir.  P.  VitezoviiS,  kron.  77.^Slavi6 
kralem  se  ucini  a  Petra  za.  bana  uze.  78.  Stefana 
Lackovioa  ucini  (kra{)  lianom  hrvatskim.  108. 
Franko  Talovic  lirvatskira  i  dalmatinskim  banom 
posta.  120.  Posla  Vladislav  kra)  dva  bana  Hrva- 
tom.  133.  Peter  Erdeudi  slovenski  i  lirvatski  ban. 
153.  Peter  Erdeudi  dalmatinski.  lirvatski  i  slo- 
venski ban.  155.  Peter  Doci  varadinski  ban.  128. 
Dalmacije  bani  gdi  ste?  ,1.  Kavanin  239.  —  (( 
narodnim  pjesmamn:  U  tamnici  bana  Zadranina. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  403.  S  kcercom  bana  od  Kar- 
lovca.  Nar.  pjes.  juk.  509.  Vino  pije  Dojcin  Petar 
varadinski  ban.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  456.  Za  Istvana 
bana  slankamenska,  i  za  Petra  bana  varadinskog. 
2,  487.  —  d)  prema  svoine  vremenu  pominu  pisci 
i  narodne  pje.sme  pjevaju  take  bane  i  u  srpskoj 
drzavi:  Vladimir,  kom  rekose  svoji  bani.  J.  Ka- 
vanin 251.  Ban  Miroslav.  184.  Odgovara  Nema- 
nii  Stipane:  nit  su  meni  Groi  dodijali,  niti  su 
me  bani  odbignuli.  A.  Kacic ,  razg.  45.  Netko 
bjese  Strahinicu  bane,  bjese  bane  u  malenoj  Baii- 
skoj.  Nar.  pjes.  vuk  2,  262.  Ban  Ug}esa  i  voj- 
voda  Gojko.  2,  297.  Kriige  idu  od  Prizrena  grada 
na  Pozegu  banu  Milutinu,  'vako  care  banu  govo- 
rase.  2,  168.  U  onoga  od  Zvecana  bana.  Nar. 
pjes.  juk.  120.  —  e)  2'ixci  i   narodne  pjesme  p/o- 


BAN 


170 


BANAK 


»m»»1h  tal'e  baiie  i  ii  tiidih  )iaroiIa  Ktarijeh  i  no- 
viieh:  II  Klarijflr.  Asiiski  horoozi,  bani  toro  kiipzi. 
M.  MaruliiV  12.  Bani  asirski  oJbigusc.  5ii.  Sodp 
Filij)  ban  (itiiriirilil  wittirski)  na  piistoljn  siuliti. 
F.  Vrani'ie,  iiv.  75.  Kvincijan  ban  otoka  Sicilijo. 
40.  Miiflzi  bani  i  Kospoila  na  vofeni  bjplui  s  I'linio 
(Irudom).  D.  Palniotic,  christ.  ;!8().  Uf'inivsi  ga 
(Solomun  Jcrohuaiiia)  banom  i  Ki"*pi'ilai(nn  od 
mnos'i  banovina.  A.  Ka^i(■,  korab.  'J.'iii.  Iniajuci 
(xv.  tikohistikii)  z«,  pradjocle  nodobiini  broj  voj- 
voda.  bana  i  gosijode.  I.  Dordii'',  ben.  4y.  Kada 
Jozof  ban  ORiptske  krajevine  otkrio  .sp  svojoj 
bra6i.  B.  Cncpii  ;•!•.  —  it  nurijeh  naroda:  CHl- 
skomu  bauu  Orlihu.  J^etop.  saf.  (iH.  O  kiali  od 
Franco,  banovi  i  dukp.  M.  Votranii  1,  .S8.  II  ve- 
droj  slavi  npka  (kriil  pofuki)  sred  vqjevoda  i  sred 
bana  prif'pka  poklisara  cara  Csniana.  I.  Oiindu- 
lid  4'2;i.  Koji  niiri  da  ne  padii,  ban  Zborovski  ke 
nastupiy  :i08.  Konnxki  ban  \itpski  3.'i9.  Od  Si- 
biiia  ban  slavni.  38.S.  Posla  liiaj  vojsku  i  bana 
iigrskoga.  P.  Vitezovif,  kron.  99.  Palatiniis  aliti 
ban  ngrski.  lit).  Gdjp  gospoda  knezi  i  bani  (ur/fir- 
ski)  kupiti  so  opue  I'esto.  I.  Kanavplio,  iv.  (>.  Naj- 
veiagospoda  i  banovi  (u  Knyleskoj).  I.  .1.  P.  Lucii, 
razg.  49.  Kada  kniga  tu  dopade  sv'jptlii  krajii 
pojackome  a  iz  Beca  tuzna  grada  a  od  bana  bp- 
canskoga,  kneza  Starenbpra.  Nar.  pj«s.  bog.  148. 
Zlo  ti  vino  od  Erdeja  bane.  Nar.  pjes.  2,  041. 
Senluk  iimi  od  Varada  bane.  .3,  279.  Kod  Neraesa 
bana  vi-sackoga.  2,  482.  Za  Geciju  bana  titel- 
skoga.  2,  480.  Ki'iign  pi.^e  od  krajine  Mujo ...  a 
na  imp  od  Sibiiia  .Tanku:  ti  okiipi  trideset  ba- 
nova,  no  ne  zovi  banovac-Sekula.  3,  216.  Kad 
se  2eni  od  Budinia  bane.  Nar.  pjes.  juk.  99.  — 
f)  taki  ban  u  opi-e,  u  koya  god  naroihi :  Sjedi  k'o 
kra}  vedi'i  nieju  bani.  .T.  Kavanin  .'i41.  Podlozni 
budite  svakomu  |ud.skoinu  stvnrenu  porad  boga:  oli 
kra}u,  kakono  naj  izvrsnomii,  oli  baninia,  kakono 
od  liega  poslanim.  Turl.  blago  2,  121.  Biskupi 
ne  imadu  se  podlagati  kra]skim  shigam,  zapovid- 
nicima  i  banovcnn.  I.  .T.  P.  Liicic,  nar.  bS.  Sndci, 
bani  i  od  drzava  poglavice.  B.  Cuceri  362.  vidi 
i  pod  3. 

3.  u  opce  covjek  n  vlasti,  po  kojoj  maze  pripa- 
dati  i  medu  predne  pod  1  Hi  pod  2,  a  moze,  biti 
i  mani  od  nih:  I  vi  svi  gradani  (Dubrorcani), 
velici  i  mali,  i  vi  svi  sejani,  koji  ste  tuj  stali, 
knezovi  i  bani,  vlasteli  cestiti.  M.  Vetranic  2, 
319.  Jer  sam  ja  svud  [ubav,  gdi  godir  pribivam. 
toliko  u  ovcaru  koliko  ii  banu.  i).  Zlataric  37'>. 
Cari,  kra^i,  bani,  trgovci.  tezaci  od  potrebe  je  da 
mole  boga.  M.  Divkovic,  nauk  214.  Sve  ove  obla- 
sti  ne  dade  nijednomu  gospodaru  od  svijeta,  kano 
su  eesari,  kra}i,  bani,  diizdi,  vojvode.  I.  Ancic, 
svitl.  58.  Ki'ali,  bani,  sluge  i  kmeti  drzani  su  svi 
kolioi ...  A.  Vita}ic,  ist.  449.  Cjec  lie  (zene)  covjek 
ne  razgleda  kneza,  bana,  eara,  kra|a,  brata,  kuma 
al'  susjeda.  J.  Kavanin  45.  Smrt,  ona  bane  i  her- 
cege  povaluje  pod  Ijetege.  M.  Lekusic  150.  U 
drugom  kolinu  zenidba  ne  ce  se  dopustiti  nego 
medu  velikim  banovima.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  50. 
Miran  suzaii  srecniji  je  od  bana  nemirna  Poslov. 
danic.  61.  Medu  dva  bana  babi  gola  glava.  60. 
Medu  dva  bana  nieni  gola  glava.  Nar.  posl.  vuk. 
176.  De  mu  je  ban  tu  i  stan.  75.  Po  lioj  pasu 
dva  gospodska  koiia,  cuvala  ih  dva  gospodicica: 
ban  Stijepo  i  kapetan  .Tovo.  Nar.  pjes.  vuk.  1, 
440.  Jesu  isla  tri  Drobriacka  bana.  4,  463.  Maru 
prose  za  bugarska  bana.  1,  550.  —  u  torn  opce- 
nitom  smishi  dolazi  u  pjesmi  i  o  rlndiri  crnn- 
gomkom:  S\'i  pet  pose  k  vladici  Danilu,  lijepo  ih 
bane  docekiva.  Ogled,  sr.  19. 

4.  kao  gospodin  Hi  gospodar  reku  u  gornru 
ban  svakome  covjeku  kad  hove  da  pokazu  da  ga 


po.ihiju  It  Ihihrornikii  i  ii  Crnoj  Gori.  Vuk,  rjef. 
14".  Go  .si,  bane,   uputioV   Nar.   pjes.   vuk.  1,  91. 

5.  «  pjes'tnania  se  dodaje  driigim  rijedima  ko- 
jima  je  rei:  izrecena  vlasi  iinuga  o  koine  se  i/o- 
rore,  kao  gnspodin:  tako  dolazi  samo  iiz  rijeii 
despot  i  vojvoda:  On  doziva  ban-dospota  Dura. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  511.  Ter  jo  Sa|e  ban-vojvodi 
.lanku.  Pjev.  cm.  277. 

fi.  ?*  znaeei'iii  pod  1,  2  i  3  moze  mu  se  dodati 
/  gospodiu'  (iosiiodini.  bam..  Mon.  serb.  101.  Bane 
gospodine!  P.  Vitezovic,  odi|.  36.  Govori  joj  bane 
gospodino.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  482.  vidi  rise  kod 
gospodin. 

7.  i  na  iiebu  tko  itziea  vecu  slavii,  nazivaju  ga 
neki  pisvi  banom:  Mje.sto  u  istom  slavnom  gradu, 
u  koni  sanii  banovi  i  pi)glavi(tp  nebeske  pribivaju 
B.  Gradi('',  djev.  107.  Kad  je  shizbu  obrao  (bog)  .sebi, 
i  banovom  svojim  ostavi.    .1.  Kavanin  502. 

8.  dolazi  i  kao  prezime,  xv  rijeka  i  danas :  Ivan 
pridivkoni   Bant.  Mon.  croat.   128. 

9.  ime  miisko,  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Sr.  Nov. 
1878.  177.  ^.  Kovacevi6. 

2.  BAN.  m.  brdo  u  Bosni  blizii  KreSeva.  Glas- 
nilc  22,  49,  kod  nega  seoc.e  Ban  brdo.  Schera.  bos. 
1864.  55. 

3.  BAN,  m.  varosica  u  Vgavskoj  hlizii  Miihaca. 
§em.  prav.   1868.  38. 

1.  BANA,  w.  musko  ime,  u  nase  vrijeme  u  Sr- 
biji. Sr.  Nov.  1878.  177.  ^j.  Kovacevic.  isporedi 
prezime  Banic. 

2.  BANA,  /.  hyoscyanius  nigcr  L..  hnnika.  B. 
Sulek,  im.  9. 

BANACANIN,  m.  covjek  iz  Banata  u  J'garshoj. 
samo  n  Vukoini  rjeeniku. 

BANAK,  banka,  m.  niensa,  s<'.aninum.  od  tal. 
banco.  Od  xvi  vijeka,  izmedu.  rjecnika  u  Mika- 
(inu  (samo  u  pi.,  i  to  sa  svijem  talijanski  sa  k 
nepromijenenim.  na  c:  banki,  transtra),  u  Bjelosfi- 
jenierii  (kao  u  Mikafinii)  i  it  Stulicevii.  —  a) 
sto,  za  kojim  se  sto  radi  sjedeci  Hi  stojeci:  ako 
se  za  nim  sjedi  onda  je  s  nim  zajedno  banak  / 
ono  na  cemu  se  sjedi;  isporedi  tezga,  klupa.  sto 
earinicki :  Sjedeci  na  banku  od  trga.  N.  Raiiina 
95'i.  Ink.  5,  27  (ad  telonjura).  —  u  crkvi  khtpa: 
Dojde  peta  postupajuc,  lino  noge  prostirajuc;  ve- 
najui  se  dojde  onde.  Nadslonit  se  banci  pe|a,  i 
kad  kleee,  jjoposteiia  M.  Marulic  204.  —  skolska 
klupa,  gdje  sjetle  daci.  J.  Bogdanovic.  Dojde 
mestar,  i  kad  vidi  ca  je,  zove  on  rutavca  vanka 
z  banka.  Nar.  prip.  mikul.  80.  —  u  dur.anima: 
trgovacki  banak.  J.  Bogdanovic.  —  u  stolara: 
banak  na  kom  rade  stolari.  .1.  Bogdanovic  —  b) 
klupa:  It  ladi  klupa  gdje  sjede  vozari:  Stace  za- 
bijeni  vozeci  u  onoj  galiji  i  bancijeh  gorucijeh. 
I.  Drzic,  nauk  gond.  37.  Lada  (na  kojoj  se  riha 
lovi)  ima  8  sjedala,  koja  se  zovu  banci ;  na  liima 
sjede  vozai'i.  L.  Zore,  rib.  8.  —  oko  peci,  vidi 
banak.  it  torn  znacenu  samo  u  Stulicevu  rjeeniku 
(circulus  soli  fornacis). 

BANAK,  banka,  m.  scamnum.  od  nem.  bank. 
isporedi  banak.  Samo  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjernika  samo  u  Vukovii.  —  a)  oko  peci  ozidano 
sire  od  ne  tako  da  se  moze  sjedjeti  i  lezati.  samo 
It  torn  znacenu  u  Viikovu  rjeeniku  (gdje  se  do- 
daje da  se  govori  u  vojcodstvu).  Zdrav  strje}a£ 
kad  na  banak  sjedne,  u  pe(^  pogodi.  Nar.  posl. 
vuk.  89.  Legao  pokraj  peci  na  banak.  Vuk,  ijec. 
14'^.  govori  se  i  u  Srbiji  u  va\cvskom  okrugii.  \i. 
Kovaf  evic.  —  b)  u  vinogradu  zem(a  izmedu  dvije 
hrazde;  vidi  balvan.  u  Srbiji  po  nekim-  krajevitna. 
A.  izgrces  Ii  vinograd  u  banak  ?  B.  ne  izgrcem  ga 
II  banak,  nego  ga  kopam  u  postal.  Z.  Radoni6. 


BANALISTA 


171 


BANDI6 


BANALISTA,  m.  vojnik  negdasne  hanske  rege- 
inente  u  Hrvatskoj.  vidi  banovac.  I  Sluiianin  i 
jo^t  banalista.  §.  Stefanac  39. 

BANANE,  n.  1.  vidi  benetarie.  —  2.  igra,  kojit 
vidi  kod  banati  se.   —  samo  u  Vukovu  rjecnihu. 

BANAT,  banata,  in.  ducatus,  banatus.  a)  dr- 
zava  koya  god  hana;  ixporedi  banovina.  U  me- 
jasi  banata  recene  banice  od  Brabance.  M.  Zori- 
cic,  zrc.  86.  —  h)  strana  n  Ugarskoj  oko  Temis- 
vara,  Banatus.  izmedii  rjccnika  samo  u  Vukovu. 
I  sav  Banat  do  vode  Dunava.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
627.  —  c)  tvrdu  taiiinieu  zovii  u  Daliiiaciji  banat. 
M.  Pavlino\-ic. 

BANATI,  banfim.  iiiqif.  govoriti  kojesta,  bene- 
tati,  fabulari  taediose.  .samo  u  Vukovu  rjecniku. 
—  Pontanein  iiioze  liM  od  korijena  blia,  bhan, 
udarati,  Iwpati.  isporedi  banati  se  (  batinati.  — 
Bana  kojesta.   Vuk,  rjec.   14a. 

bAnaTI  se,  banam  se,  impf.  igrati  se  igre  u 
kojoj  se  bacaju  Hapovi  tako  da  se  jednijem  km- 
jem  tidare  okomice  u  zemlu  pa  dafe  saini  skacu 
premecuci  se.  Samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postaneiu 
moze  bili  od  kor.  blia,  bhan,  udarati.  Igra  moze 
biti  veoma  staru;  Vuk  je  kazuje  u  rjecniku  ovakn: 
Kad  lioce  djeca  da  se  banaju,  najprije  sc  dogo- 
vore  do  kolike  t'e  godine  .zeniti  trju' ;  onda  uzme 
svako  svoj  staji  po  sredini,  pa  udaraju  okomice 
u  zemju  i  tako  redoni  bacaju  stapove  s  jednoga 
mjesta ;  koje  najda(e  bai-i  ono  je  .car',  a  koje  naj- 
blize,  ono  je  ,tr]a'.  Po  torn  trja  pokupi  sve  Sta- 
pove, pa  da  svakonie  koje  je  ciji.  a  svoj  metne 
poprijeko  pred  cai-a  tako  blizu ,  kako  ga  car  sto- 
je6i  upravo  moze  dohvatiti  svojim  stapom;  onda 
car  baci  iimtu'eci  svoj  stap  te  udari  trjin  (ako  11 
,iimasi',  onda  on  bude  trja  a  tr}a  car),  pa  onda 
sjede ;  gdje  .se  carev  §tap  ustavi,  ondje  mora  trja 
svoj  stap  da  .zamjesti'  (t.  j.  da  ga  izmakne).  pa 
onda  svi  redom  bacaju  (ne  znuu-eci)  i  jjogattaju 
u  trjin  stap ;  svaki  treba  dotle  da  bije  u  trjin 
stap  (i  trja  mora  jeduako  svoj  stap  da  zamjesta) 
dokle  ne  umasi ;  a  kad  umasi,  omla  mu  trja  uzme 
stap  i  baci  u  ,suvo  gro^de'  (t.  j.  na  stranu),  pa 
onda  ostali  svi  bacaju  tako  redom;  a  car  na  po- 
sjetku,  i  on  bije  dok  dvaput  ne  umasi.  Onda  trja 
pokupi  sve  stapove  iz  suvoga  grozda,  pa  on  po- 
gada  svim  stapovima  redom  u  svoj  stap ;  cijim 
stapom  pogodi,  onaj  bude  trja,  a  kad  pogodi  ca- 
revim  stapom,  onda  car  bude  trja,  a  trja  car, 
ako  li  svima  stapovima  umasi,  onda  pokupi  sve 
stapove,  pa  da  svakome  koje  je  ciji,  a  svoj  metne 
pred  cara  kao  i  najprije,  pa  pogadajn  opet  na 
novo.  Diiigi  put  (t.  j.  druge  godine  carovaiia) 
car  ima  tri  ,mase'  (t.  j.  pogada  u  trjin  stap  dok 
triput  ne  umasi),  treci  ptit  cetiri  itd.,  a  trja  drugi 
put  sjede  na  ,badalo'  (t.  j,  ono  mjesto  gdje  uda- 
raju stapovima  kad  ih  bacaju)  kad  pogada  u  svoj 
stap ;  treci  put  se  primakne  koliko  moze  skociti, 
a  cetvrti  put  koliko  je  dug  kad  pruzi  ruke.  KafI 
izigraju  onoliko  puta  (ili  kad  jedan  car  onoUko 
godina  caruje)  do  koliko  su  pogodili  da  zene  trju, 
onda  ga  zene,  t.  j.  stanu  svi  u  red  jedan  za  dru- 
gim,  pa  se  raskorace  te  trja  prode  cetvoronoske 
izmedu  niho\'ijeh  nogu,  a  oni  ga  svaki  udari  po 
jednom  sakom  ili  drvetom  (kako  pogode  najprijej 
po  zadnici. 

BANATSKI,  adj.  sto  ptripada  Batiatu.  u  Vu- 
kovu rjecniku.  U  Smederevu  se  jedan  kraj  zove 
Banatska  mala:  u  Banatsko)  iiiali.  Sr.  Nov.  1863. 
4.50. 

BANBA^jA  ,  /.  neka  velika  skofka ,  conchae 
genus.  L.  Zore,  rib.  22. 

BANBANICA ,  /.    nekaka  jabuka.   u  jednoga 


pisca  naiega  vremena,  koji  dodaje  da  .te  govori  u 
Samoboru  u  Hrvatskoj.  B.  Sulek,  im,  9. 

BANCAEEVO,  adj.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
niskom.  Sr.  Nov.  1879.  17.5. 

BANCELIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijenie.  A  do 
nega  Bancelicu  Eade.  Nar.  pjes,  vuk,  4,  332.  335. 

BANCENE.  II.  pijancene.  isporedi  banciti.  samo 
u  Vtikoru  rjecniku. 

BAN(JI0,  III.  prezime.  it  nase  vrijeiiie.  Milan 
Bancic.  Kat  89. 

1.  BANt'ITI,  bancim,  impf.  perpotare,  pijan- 
iiti.  samo  u  nase  vrijeme,  iziiiedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  —  postitiieiii  moze  biti  od.  mag.  bandsa, 
razrok,  skifav,  koji  skiji;  jer  i  pijan  cocjek  skifi. 
Stariji  su  bancili.  M.  E).  Milicevic,  zlosel.  244. 

2.  BANCITI,  bancim,  impf.  izgrtati  vinngrad  ,11. 
banak^  (vidi  banak).  Baucis  li  vinogradV  Ne  ban- 
cim, nego  ga  onako  kopam.  Z.  Radonic. 

BAND,  m.  osuda,  koja  moze  biti  i  nn,  placane 
u  novcu,  po  torn  i  globa.  Od  tal.  bando.  Dolazi 
XIII  i  XVI  vijeka.  Josce  od  bijenja,  ranenja  i  od 
stuceuja  meju  kmeti  nij  band  nego  soldini  40  ke 
krivac  ima  platiti  knezu  a  onomu  ki  bude  bijen 
2  brava  ter  likariju.  Zak.  vinod.  62.  Nijedno  obra- 
lienje  voja  osud  ili  band  ne  more  .se  poloziti  prez 
voje  kneze.  66.  Ako  bi  ki  otel  pokazati  nikoga 
od  nikoga  zla  tvorenja  pred  dvorom,  voja  od  ni- 
koga inoga  banda  ili  nike  rici.  76.  ICrivci  ako 
nimaju  cim  platiti  vise  recenib  jieni  i  bandi.  81. 
Da  mu  se  obrne  u  opcinu  gibuie  a  pleraenBs6ina 
bliznemu,  a  da  mu  se  kuca  uzeze,  a  ont  da  bude 
u  bantdu  od  glave.  Stat.  poj.  ark.  5,  287. 

BANDA,  ./■.  latus,  strana.  Od  tal.  banda.  Do- 
lazi od  XV  rijeka.  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu (gdje  se  dodaje  da  se  goi^ori  po  jugozapad- 


nijem  krajevima).  Plavca  .  .  meu  vali . .  svu  bandu 
zavali.  M.  Vetranic  1,  128.  Cesar  Lucilu  govori,  a 
Lovrinac  stane  na  bandu.  P.  Hektorovic.  126.  Da 
ni  gospodin  ni  bog  poinozo  sofru  i  sve  svijetle 
obraze  koji  oko  sofre  vino  piju!  da  ni  gospodin 
ni  bog  poinoze  desnu  bandu  i  lijevu!  Vuk,  ziv. 
84.  Ali  s  bande  drugi  doskofio.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  88.  .Su  dvije  im  udarise  bande.  4.  457.  Su  tri 
bande  da  im  udarimo.  Pjev.  crn.  45.  Pa  je  s  bande 
zaminuo  Turke.  Ogled,  sr.  250.  S  onu  bandu  Mo- 
rave.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  263.  Probila  ga  puska 
s  bande  na  bandu.  J,  Bogdanovii^. 

BANDAE,  bandara,  m.  vidi  bandas.  samo  u 
ijeinicima  Stidii-eru  i  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da 
se  govori  u  Hrijemu). 

BANDAS,  bandasa,  m.  riba  koja  se  zore  i  ban- 
dar i  bu(es  i  okun,  perca  fluviatilis  L.  .T.  Pancii''., 
ribe  62. 

BANDERA,  /.  vidi  bandijera. 

BANDESKATI,  bandeskara,  impf  i  pf.  proscri- 
bere,  ejicere.  od  tal.  bandire,  tal.  inlet,  bandizar. 
isporedi  bandizati.  Od  xvi  vijeka.  —  a)  impf.  iz- 
goniti:  Ako  vidis  (u  snu)  da  te  bandeskaju,  toj 
prUikuje  veUko  zlo.  Zborn.  130''.  —  b)  pf.  iz- 
gnati :  Bandeskat  i  izagnat  iz  republike  ovu  kugu. 
I.  Drzic,  nauk  gond.  114.  S  nebesa  bandeskan. 
V.  Andrijasevic,  dev.  165.  Iz  slave  vjekuvjeene 
bit  i:e  izagnani  i  bande.skani.  V.  Andriasi,  put. 
308.  —  izvrci,  izbaciti:  Tako  imas  bandeskat  i 
izvi'C  iz  tvoje  knee  libra.  I.  Drzic,  nauk  gond.  72. 

BANDI,  ?(  pripjevu ;  od  kakve  tur.tke  rijeci:  Car- 
carandi  bandi  lepa  Ana.  Nar.  pjes.  vila  1866.  323. 

BANDICA,  /.  dem.  banda.  Barka  bandice  ima 
zingom  polivene.  Nar.  pjes.  ist.  2,  156. 

BANDIC,  m.  prezime,  dolazi  pirosloga  vijeka. 
I  Anton  Bandic.  Norini,  pripis.  69.  isporedi  Bandici. 


BANDIl"-!  172 

BANDK  I,  Biiuiluu,    III.  jil.   sclii  ii   Criiiij  (tori. 
X.  Dii('i('',  (ilnsiiik   10,   lii. 

BAKDI.IEHA,  /,  lal.  buiuliorn,  -astavii,  hnrjak, 
^■('xillulll.  —  Oil  XVI  rijekd,  iziiiatii  rjiiuika  u 
Hjiloslijoiwni  ^,baIull'l■a•)  i  u  Viikorii  ((jilji'  sv  na- 
pomiiie  ila  se  yornh  ii  primoijiil.  'A  bjpljezi  i 
z  bogatijeiiii  baiKlijcianii.  Zboin.  751'  Prijo  <'p 
wieii  i  sobo  i  niiro  iios  U  sp  odreci  od  zlato  ban- 
dijeio.  M.  Vetranio  1,  219.  Ukazati  niu  bamiijpiu 
i  stijeg  ])od  kom  su  liodili.  M.  Orbin,  zrc.  H3. 
Podisnu  standao  i  baiulijoni  od  fistode.  I.  Dr?.i6, 
nauk  goiid.  -lOS.  Pod  Imiidijorom  svete  crkvo.  V. 
Aiidriasuvii'-,  dev.  Wl.  Vije  Ii  iiiu  baiidijfra.  Nar. 
jijes.  viik.  1,  2(;;i.  —  pui/rjeika  cr  bi'ti  ,bandi- 
jerna':  Vidjp  nositi  jodmi  baiulipmu  kovaim.  M. 
Divkoyid,  zlani.  12i>.  —  -ijp-  usima  xe  kiui  da  je 
po  juznom  ffovorii  n,jesto  C:  te  u  zapadiiom  go- 
voru  glasi  i:  Pod  I'legovim  cesavskini  stigom  i 
bandirom.  A.  Kasid,  is.  U.  Nav  ima  zastavo  ili 
bandirp.  F.  Glaviiiip,  cvit  411I.  Baudirp  trepecu. 
J.  Radojevi6  13.  Buduci  skuplena  sva  vojska  za- 
jpdiio,  dvigose  bandirp,  staiidarde  iiajedno.  Oliva 
28.  Svqjo  barjakp  ili  bandiiv  uzvisise.  A.  Vitajid, 
ist.  282.  —  po  tome  i  sa  -fi- :  baudera  «  Bjelosti- 
jencern  rjeenikii,  a  tako  govore  i  n  hrmtskom 
primorju.  J.  Bogdanovic. 

BANDING  ^SELO,  ii.  selo  a  hrvatskoj  krajini 
blizu  Shu'ia.  Spm.  prav.  1878.  fiS.  drugi  go  piki 
Bandinovo  selo.  Razdje}.  kraj.  28. 

BANDINOVO  SELO,  «.  vidi  Bandinn  selo. 

BANDIRA.  ./:  vidi  bandijera. 

BANDISATI,  vidi  kod  bandizati. 

BANDITI,  bilndim,  pf.  proseribpre ,  izgnati, 
prognati.  od  tal.  bandire.'  isporedi  bandizati.  Do- 
lazi  od  XVI  rijeka,  ismedu  rjeinika  mmo  u  Vu- 
kovu  a  i  II  nemu  samo  part,  praet.  pass,  banden 
(cemn  se  dodaje  da  .s-e  govori  oko  Siria).  —  Ako 
ill  ne  bi  moga'  u  nikp  imati,  da  ce  ih  banditi  i 
staiie  im  potrti.  Starine  1(1,  13.  Da  vas  koga 
pravda  bandi  za  koje  pomankane,  od  stra'  bi  biza' 
u  drugu  kralevinu.  ,T.  Bano%'ac,  razgov.  149.  Ce.sar 
uze  im  svu  bastinu  a  reuene  Jugoviee  bandi, 
oli  ti  istira  pod  izgublene  glave  da  vise  oni  ni 
liiovi  nikada  ne  imadii  se  natrag  pnvratiti.  No- 
rini  39.  Koji  budu  banditi  i  istirani  iz  vilaeta. 
M.  Dobretic  .534.  Banden  je  covjek  koji  je  skri- 
vio  pa  ne  ce  sudu  da  ide,  nego  zivi  prema  vlasti 
kao  hajduk,  samo  sto  ne  cini  nikome  nista.  Ban- 
den covjek  zivi  u  svome  selu  i  kod  svoje  kuce 
radi  svoje  domace  poslove,  nego  je  jednako  tako 
na  oprezu  da  slabo  kad  smije  i  spavati  u  kuci. 
Vuk,  ijec.  14'i. 

BANDIZA,  /.  skitna,  vagatio;  iipraro  izgnan- 
sti-o,  exsilium,  ali  u  torn  smislii  lie  dolazi.  Od  ban- 
dizati. U  iiase  vrijeme.  ,Otisao  dak  n  bandi^u', 
rece  se  u  Lici  kad  ne  otide  u  skolii  nego  u  pole, 
gdje  se  s  drugoin  djeroin  igra  cio  dan  pa  u  vece 
dode  kuci  kao  da  je  bio  u  skoli.  Bandize  }eti  bi- 
vaju.  .J.  Bogdanovic. 

BANDIZANAC  ,  bandizanca ,  m.  proscriptus, 
exsul.  (>(/««»*.  samo  it  Bjelostijencevu  rjecnikii 
(g^jf  Je   kajkavski   bandizanee).  —  Od  bandizati. 

BANDIZANE,  «.  proscriptio.  samo  u  rjecnirima 
Bjelostijericeru  i  Jambresicevu.  isporedi  bandizati. 

BANDIZATI,  bandizani,  ^j/.  impf.  proscribere, 
izgnati,  prognati.  Od  tal.  mlet.  ban'dizar.  isporedi 
banditi,  bandeskati,  banti?,ati.  —  Akcenat  se  mi- 
jena  u  part,  praet.  pass. :  bilndii>,a,n.  —  Dolazi  od 
xvivijeka,  izmedu  rjei'mka  u  B.jelost.ijenievii,  Volti- 
gijinii  i  Vnkovu  (it  kom  je  sanin  part,  praet.  pass. 
bandizan.   <:emu  .ve  dodaje   da   .ie  govori  u   Hnci). 

1.  prelazno,  pf. :   Ne  mogudi    imat   ine  u  luke. 


BAN(^iOVLASKA  KI.TEKA 


bandiin  od  dr?.av(i  bnetatke  devet  inih  zloiinac. 
Stmine  10,  13.  —  it  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na- 

Hampano  po  riikopisu  poznijem.  ii  nase  vrijeme 
,bandisau'  bez  siiiiiiie  je  pogrjeska:  u  rukopisu 
stoji  s:  Da  vo  sani  ,bandisan'  van  patrijo  moje. 
M.'  Manilid  ir)3. 

2.  neprelaznii,  imp/.,  bjezati  od  Hkolc,  in  ,u 
bandizu'  (vidi  bandizaj.  Moj  se  dak  ve6  nau6io 
bandizati.  .1.   Bcigdannvid. 

HANDJEKAiS,  baiidjenlsa.  m.  koji  nasi  bandi- 
jera, za.'itacnik,  barjaktar.  u  nale  vrijeme.  .samo 
po  zap/adnnin  giivuru  sa  i  mjesto  je  (vidi  bandi- 
jera). I'red  svatima:  Pi'vi  ide  bandirai^.  V.  Bogi- 
Sii,  zbor.  223. 

BAND.TERIOA.  /.  deiii.  bandijera.  .samo  u  Mi- 
ka(inii  rjei-niku  i  to  po  zapadnom  gocorii  sa  i 
mjesto  je  (vidi  bandijera).  liandirica  koja  kaie 
vjetar  navrli  kuie.  Mikaja  7Hll>. 

BANDO,  Bandola,  in.  selu  u  Bosni  blizu  Trav- 
nika.  Sobem.  bosn.  1864.  80.  —  slozeno  ban  i  do. 

BANDOLE,  neki  izvor  u  Jlercegovini ;  .samo 
mil  ime  blize  nepoznato.  Scliem.  herceg.  1873.  17. 

BANDULA,  m.  nadimak  inuski.  Vnk,  odgov. 
na  lazi  30. 

BANDULAVIC,  ■;».  prezime.  xvii  vijeka.  Po  fra 
Ivauu  Bandulavicu  Skopjaninu.  I.  Bandulavic  1. 
B.  Kasic,  rit.  xviii.  isporedi  Bandulie. 

BANDULIC,  m.  prezime,  po  ocu  nadinikom 
Baiiduli.  od  proUoga  injeka:  jedan  pisac  toga 
vijeka  pise  tako  Bandulavica:  Ivo  Bandidica  po- 
slanice  i  vanjilja  prini.  J.  Kavanin  12(1.  Gdje- 
kqji  su  moga  oca  zvali  Bandnlicem.  Vuk,  odgov. 
na  lazi  30. 

BANDUNATI,  bandiinam,  pif.  ostaviti,  zapu- 
stiti,  napustiti,  relinqupre.  od  tal.  abbandonare. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  ii  V^ukovu 
(,zaboraviti',  ceimi  se  dodaje  da  je  Vuk  cuo  u  Pa- 
iitrovicima).  Kada,  bane,  tamo  dodes,  ti  ne  nemoj 
bandunati.  Nar.  pjes.  vnk.  1,  92. 

BANDUR,  bandura,  m.  vidi  pandur.  xvii  i  xviii 
vijeka.  Deli- Vuk  s  bandurima  do  kiide  riih  doprati. 
,J.  Palmotic,  dubr.  176.  Ufati  od  bandura  turski 
arambasu.  A.  Kacii!-,  razgov.  293. 

BANDURICA,  /.  kula  u  kojoj  su  banduri.  ispo- 
redi pandurica.  prosloga  vijeka.  To  su  tvoji  sa- 
rampovi,  bandurice.  J.  Kavanin  327. 

BANDUSKA,  /.  crocus,  safran.  samo  u  Stiili- 
cevu  rjecnikii.  isporedi  benduska,  brndusa. 

BANDTIZATI,  vidi  bandizati.  u  jednom  pisinu 
pisanu.  na  kraju  xvi  Hi  u  pocetku  xvii  vijeka,  u 
kom  se  z  pise  i  za  z,  te  se  moze  citati  i  bandu- 
zati,  ali  i  u  moze  biti  pogrjeska  mjesto  i.  Koji  je 
.banduzan'  od  vase  drzave.  Starine  10,  16. 

BANESTRA,  /.  vidi  balestar.  xvi  vijeka.  400 
konikt   banestrami   ubise.   Aleksandr.   novak.  29. 

BANETOV,  adj.  vidi  banov.  od  hyp.  bane,  ba- 
neta,  koje  samo  ne  dolazi.  Banetove  sluge.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  72. 

BANTI,  prezime  magarsko  mjesto  Banovic.  xvi 
vijeka.  Kneza  Ivanisa  Banfi.  Mon.  croat.  251. 

BANGAV,  adj.  vidi  bagav,  s  kojim  je  i  po- 
stana  istoga.  samo  ii,  Vukovit  rjecniku.  Bangav  koii. 
Vuk,   rjec.   )4'i. 

BANGOV  LAZ,  Hi.  neko  mjesto  u  Srhiji  u  ca- 
canskom,  okrugu  M.  D.  MiUcevic.  isporedi  Ban- 
govlaska  rijeka. 

bAncJOVLASKA  RI,TEKA,/.  rijeka  koja  utjece 
u  Ibar  u  Srhiji.  M.  D.  Milidevic,  srb.  646.  od 
mjesta  koje  se  zove  Ban^ov  laz. 


BANI 


173 


BANITI  SE 


BANI,  Bant,  /.  pi.  sclo  ii  KonavUma.  Akcenat  i 
kaki  je  n  noin.  taki  je  i  it  accus.,   a   ii   oflalijeiii 
oblicima   kao   n   gen.,   samo   sto   drugi    slog    iiijc  \ 
dug :  Baiiima.  Pontine  ,se  od  xv  vijeka,  a  toffa  je 
vijeka  hio  jos  stari  loc:  Baneh:  U  Banehh.  Moii.  ; 
Serb.  443.  toje  selo  i  sada.  Schem.  ragus.  187ti.  33. 

BANICA,  /.  ducis  uxor,  dux  femina,  domina. 
—  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. :  banica,  a  samo 
je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  sing,  banice,  *  ti  instr. 
sing,  bauicom,  —  Dolazi  od,  xv  vijeka,  izmedit, 
rjeinika  u  Belimi  (13".  581''),  Bjelostijenccvii,  Stu- 
Ucevu,  Vukovii.  i  Dnnicicevu.  —  isporedi  ban. 

1.  zena  bana  drzavnoga  gospndara  (vidi  ban 
pod  1)  Hi  kci  mu :  samo  u  jednoga  pisca  o  takim 
gospodama  ii  drugih  naroda :  Sveta  Ludmila,  kra- 
jine  tej  banioa.  J.  Kavauin  302.  Banica  od  Polo- 
nije.  M.  Zoricic,  zrc.  88.  Banica  od  Brabance.  86. 

2.  zena  bana  koji  .stoji  pod  drzavnim  gospoda- 
rem  (vidi  ban  pod  2) :  it  Bosni,  Dalmaciji.  Hr- 
vatskoj,  Slavoniji:  Banica  Anka  ('iereo.  bana  Vtika 
Vukcica  u  Bosni).  Mon.  serb.  274.  Sponi.  sr.  1, 
85.  2,  49.  Od  Mosoi-a  banica  gospoja.  A.  Kacic, 
razgov.  263.  Ko  ufati  mladu  udovicu,  Magarkii'iu, 
od  Srima  banicri.  46  Bora  tebi  od  Zadra  banice' 
Nar.  pjes.  juk.  7.5.  Banica  je  u  zelenoj  basci  (zena 
bana  Zadranina).  Nar.  jijes.  vuk.  3,  414.  i  u  srp- 
skoj  drzavi  u  ptjesmania :  A  moje  sam  dvore  osta- 
vio  i  banicu  |ubu  Ikoniju  (zena  bana  MHiitina). 
Nar.  pje.s.  vuk.  2,  173.  u  Ugarskoj :  Jelu  .sadi  er- 
dejska  banica.   Nar.  pjes.  vuk.   1,  442. 

3.  11  opce  gosjioda  kakra.  je  pod  1  i  pod  2  a 
koga  god  naroda  (vidi  ban  jiod  3) ;  Dostojna  bi 
hoditi  na  pii-  s  ki'ajicanii  i  stovana  biti  nieju  ba- 
nicami  M.  Marulic  38.  Za  svoju  majku  obrase 
Skolastiku  dvanaes  cesarica,  pcset  i  jedna  krajica 
a  broj  bez  broja  od  knegina,  liercegovica,  banica, 
gospoda.  T.  Dordic,  ben.  54. 

4.  zena  Hi  djerojka  kojoj  se  hoce  da  pokuie  /lo- 
stovane  naziva  se  banica,  kao  gospoda  (kod  Uiga 
znacena  Vuk  u  rjecnikn  dodaje  da  se  tako  govori 
u  Crnoj  Gori).  Na  sinove,  na  strice\'e  i  na  niilu 
bracu  tvoju,  na  banice  mile  sestre.  Nar.  Jijos. 
vuk.  1.  90.  Al  banica  Vaskova  Danica  sama  nosi 
devet  geferdara.  Ogled,  sr.  121.  Zdrava  banice 
domacice.  Nar.  pjes  vuk.  here.  355.  Hod'te  deco. 
hod'te  k  vatri,  da  se  nialo  ogrijete,  dokle  nasa 
banica  domacica  pripravi  rucku  sto  god.  Nar.  prip. 
vrc.  34.  Pozlati ,  devere,  ako  lioces  da  (i  dam 
ovaku  banicu.  Vuk,  kovc.  78.  Najela  se  gladnica 
pa  se  nazvala  banica.  Nar.  posl.  vuk    187. 

5.  «  znacenii  koje  je  pod  4  dodaje  se  dnigiin 
rijee.ima  kojima  je  izrei'eno  gnspodstvo  one  o  kojoj 
se  govori,  kao  gospoda  (isporedi  ban  pod  5) :  tako 
dolazi  samo  nzrijec  krajica  u  pjesmi:  Kra|u,  svetli 
kra|u !  kra|ice  banice !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  97. 

6.  16  ziiacei'iii  pod.  1,  2  i  3  moze  joj  .«e  dodati  i 
gospoda.  Gospotfa  banica  Anka.  Spom.  sr.  2,  49. 
Da  Ii  znadc  gospoda  }>anica.  Vuk.  nar.  pjes.  2,  HI. 
vidi  joS  kod  gospoda. 

7.  planina  ii  Srbiji  a  negdasnoj  ,pozeskoj  na- 
hiji'.  Vuk,  rjec.  15».  jjor/  t'lnm  se  ^xixijjif  irkrn 
Jezevica,  a  ona  je  blisu.  fyiekn:  Pod  Banicom 
crkvu  Jezevicu.  Nar.  pjes.  viik.  2,  169  isporedi 
Jezevica. 

8.  voda  n,  Lici,  koja  izmre  iza  Gospica  k  jiigu 
oko  tri  sahata  i  kod  Gracea  ponire.  Vuk,  rjec.  15". 

9.  neko  selo,  koje  .se  pomine  prije  nasega  vre- 
mena  samo  po  imenu,  i  to  tako  da,  se  moze  citati 
i  Banica.  S.  Novako\'ic,  pom.  123. 

10.  ({  hrimtskoiii  primorjii,  srcbrn  nopac  sadasni 
od  10  novcica,  a  prije  nega  i  drugi  koji  je  od. 
prilike  toliko  vrijedio.  zoee  se  i  banic. 

11.  ileka  psenica  u  Dalmaciji.  B.  Sulek,  im.  481. 


BANICANIN,  III.  e.ovjek  is  sela  Banicine.  M. 
D.  Miliccvlc. 

BANICANKA,  /'.  zensko  cel<ide  iz  sela  Banicine 
M.  R.  Milicevic. 

BANICEVAC,  Banicevca,  m.  selo  a  1^'lavoniji  a 
podziijianiji  pjoieskoj  i  drngo  a  Hrvatskoj  u  p)od- 
zupaniji  krizeraeko/.  Scliom.  zagr.  1875.  41.  179. 
Pregled  93.  69. 

BANHIIN,  adj.  sto  pripada  banici.  u  nase  vri- 
jeine,  izmedii  rjecniku  samo  a  Stiilicevu.  Pravo 
ode  dvoru  banicinu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  499.  Za 
tim  vadi  dare  banicine.  Nar.  pjes.  juk.  311. 

BANICINA,  ,/'.  1.  planina  it  Srbiji  it  Sumadiji 
izmedu  negdasne  .nahijc  kragujevacke  i  smede- 
revske'.  Vuk,  rjec.  loi*.  —  2.  selo  u  Srbiji  it  okrugu 
smetlercvskom.  K.  Jovanovic,  rec.  150. 

BANICINSKI,  adij.  .ito  pripada  selii  Banicini. 
M.  D.  Milicevic.  is2)oredi  banicki. 

BANICKI,  adj.  sto  pripada  sela  Banicini.  ispo- 
redi banicinski.  Opstina  banicka.  K.  Jovanovic, 
rec,  150. 

BANIC,  i  BANIC,  m. 

1.  prezime.  dolazi  od  xiii  vijeka;  u  prea  se  tri 
primjera  moze  citati  i  Baiiic;  za  akcenat  se  samo 
u  dva  j(0.5^effMrt  primjera  moze  kazati  kakav  je : 
u  posfednem  je  (kako  jarlnjii)  Banic,  a  u  onom 
pred  I'liiii  bice  Banic,  jer  je  iiastampano  ,Bannid' 
(isporedi  Banici  i  Bknitevic).  je  Ii  jirezime  u  svi- 
jem  primjerima  isto,  t.  j.  jednoga  postana,  ne 
moze  .sr  razabrati:  u  starijima  moglo  bi  biti  od 
ban  (upravo  od  adj.  ban),  iili  i  u  nima  i  ii  poz- 
nijima  moglo  bi  biti  i  od  imena  od  kojega  je  hgp. 
Banko,  koje  vidi.  —  Beri-slavf,  Banict.  Mon.  serb. 
33.  Paval  Bani6.  Mon.  croat.  44.  Jurku  Banicu. 
122.  P.  Banic.  P.  Vitczovic.  kron.  99.  A.  Ka6ic, 
kor.  426.  No  ga  cera  Banicu  Nikola.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  393.  Banic.  Schcm.  segn.  1871.  93.  •Schem. 
spal.  1862.  27.  Schem.  zagr.  1S75.  258.  Bani(!'  (,Ban- 
nic').  Schem.  bosn.  1864.  ix.  Mijailo  Banic.  Rat  323. 

2.  banor  sin,  banorie:  n  jednoga  pisca  proiloga 
vijeka:  Banic,  Desa  bnduc  krsten  bio  mloga  dobra 
jeste  uciuio,  Nadod.   188. 

3.  It  hrratskoin  primorjit  srehrii  novae  sadasni 
od  10  novcica,  a  prije  nega  i  drugi  koji  je  od 
prilike  toliko  vrijeilio.  onuda  izgovarnju  starinski 
ban'ic.  It  to  je  bi'inic,  isporedi  banica  pod  10. 

BANICEVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sa 
Tresueva  od  Banicevica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  509. 
I  ubise  Banicevic  Sava.  4,  513.  Knezevica  i  Ba- 
nicevica. Ogled,  sr.  187. 

BANICI,  BanWil,  m.  pi.  selo  na  moru  ne  da- 
leko  od  Diihrovnika.  koil  Slanoga.  Schem.  ragus. 
1876.  37. 

bANIJA,  /.  1.  ('('(//  banovina :  Budimir  kra) 
razdili  oreag  n  dele  i  banije.  P.  Vitezovic,  kron. 
59.  —  2.  selo  u,  Hrvatskoj  blizn,  Karlovca.  Schem. 
zagr.  1875.  81. 

BANISTEA,  ./'.  vidi  liriiestra,  zuka.  —  -i-  stoji 
jio  zapadiiom  gororu.  Dolazi  od  xvi  vijeka.  Imam 
klisfe,  bradvu  i  konop  i  hanistre  suhe  jos  snop. 
P.  Hektorovic  161.  na  istom  mje.ttu  u  driigom 
rukojiisif  .■<toji  s  mjesto  s.  Bauistra.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  46.  B.  Sulek,  im.  9. 

BANISTRILIC,  in.  vidi  Balistrilic.  Dujmu  Ba- 
nistrilicu.  P.  Hektorovic  24. 

BANITI,  banim,  impf.  vidi  banovati.  samo  u 
Stitlicevu  rjecniku. 

BANITI  SE,  baiilm  se,  iiiipf.  superbire,  se 
efferre,  se  ostentare,  jactare  se,  piinositi  se,  diciti 
se,  razmetati  se,  hvaliti  .se.  —  Akcenat  kaki  je  u 
praes.  taki  je  u  iiiipf.  cijelom:  baiiah  se,  M  2  4  3 


BANKA 


174 


banovaCki 


sing.  aor. :  baiii  so,  a  u  xi'ijem  iistaliji'iii  ithliv.hiin, 
kiio  a  inf.  —  Dnhizi  od  xvi  rijehi,  izmedn  rjir- 
niku  i(  Belinit  (andai-  sul  grave,  limliti  )i(innsii() 
78''.  luaKiiifico  iucoilerp  1(12''.  iiiaftuatpiii  agrro 
355b.  imoiiOKKinrsi ,  inaffnifico  sp  circiimspictoro 
538''),  »  lijeliistijencrrii  i.sizdati  sp,').  u  Stulircrn 
(paoiiPRgiarsi,  aiirlar  .sul  gravp,  lento  grailii  iiico- 
dero),  11  \'i(korii  (sich  als  ban  ojpr  baiiica  betra- 
gon,  .■<  dvdatkom  da  -se  gorori  u  Crnoj  Gnri).  — 
Po.itanem  od  ban.  —  a)  diiili  .se,  poniiiiiti  se  11 
dobrom  smixlii:  cim  *c  Iko  tako  j>onosi  mose  biti 
izreceno  u  inxtr. ;  baniti  se  tako  moze :  aa)  ce^ade 
i  andeo :  Ter  venftac  si  zelen  svila,  na  glavioii 
tcr  ga  sta\n,  jako  da  .se  po  duV)ravi  sania  bani 
gorska  vila.  M.  Vetranir  1,  '119.  Tko  da  to  ,sade  tiij 
pozna,  brate  mojy  kako  no  knez  jpdan  u  svitlih  lia- 
linah  banis  so.  M.  Driiic-  22.  Tanka  i  visoka  lianasp 
se  n  gori  jak  zvizda  s  istoka  prid  -sunceni  o  zori. 
100.  Oicp  SP  i  bane  andeli  tebp  dvoro(''.i.  M.  ,ler- 
kovid'  103.  Miliaio  so  (arhandco)  nad  svo  ostalo 
od  svijoh  glavom  viSi  bani.  D.  Palmoti6,  christ. 
486.  Volini  u  boijoj  sluzit  kuci  neg  .so  banit  pod 
zlatnima  gresna  svijeta  §atorima.  I.  Dordi(^,  salt. 
289.  IvJihove  se  bane  hceri  u  bogatom  uresu,  u 
prilijepoj  u  zamjeri  zlatnijem  crkvani  prilicne  su. 
480.  Prohodi  koji  plemip  u  lipe  bajine  obucen, 
grede  svojim  piitem  samo  se  u  sebi  baneci.  A.  d. 
Bella,  razgov.  133.  Nepravdom  i  tudbinani  hoces 
sjati  i  banit  se.  B.  Cuceri  274.  Nevjesta  se  bani  i 
veoma  fali  da  j'  posteno  lirani  no  gospodar  dragi. 
Nar.  pjes.  viik.  1,  355.  —  mjesto  cejadeta  moie. 
biti  sto  driKjo  cim  se  ie^ade  nazioa  Hi  sto  mu 
jjripada :  Pri  dragoni  sunaccu  gdje  se  tamo  bani 
u  rajskom  venaccu  tvoj  cvijetak  izbrani.  M.  Ve- 
tranic  2,  31.  Hladi  se  i  bani  po  cvijetju  i  travi 
lie  ui-es  suneani.  2,  352.  —  bb)  ziiuiice:  Sala- 
niandru  uniori,  u  planienu  ka  se  bani  a  no  moze 
da  izgori.  M.  Vetranic  1,  411,  —  cc)  razlicne 
strari,  tjelesne  i  timne:  sunee  i  mjesee:  Sunce  u 
zlatnijeli  se  kolijeh  bani.  D.  Palniotic,  christ.  60. 
Jasnijeh  od  sluga  ograden  (mjesee)  bani  se  sre- 
brna  srod  kruga.  I.  Dordic,  mand.  180.  Siince  se 
bani,  dici  i  gizda.  I.  Dordic,  salt.  54.  —  ccijet: 
Medu  travam  priprosnima  r\imen  trator  Ijepsi 
zene  i  bani  se  nad  svijem  I'lima.  D.  Palmotic, 
christ.  313.  iimno  -ito:  Tva  se  (bozja)  istina  bani 
i  gizda  vrh  oblaka  dizuc  celo.  I.  Dordic,  salt. 
184.  —  h)  kao  hvaiiti  se:  tada  se  rijecju  da  pri- 
vezuje  driiga  reeenica  kojom  se  izrice  cim  se  tko 
hcali:  Erbo  se  banite  da  lava  krilata  pri  sebi 
lu-anite.  M.  Vetranic  1,  215.  A  sto  se  banite  da 
more  . .  od  lupez  branite  . ,  gola  je  to  laza.  1,  215. 
Pocne  se  (ciganin)  n  putu  baniti  i  delijati  da 
nije  begenisao  nikome  ni  pomoz'  bog  nazvati. 
Nar.  prip.  vrc.  39.  —  c)  ponusiti  se  u  zlom  smislu, 
kao  razmefati  se,  osobito  dosadiijuci  driigome. 
Oholasti,  sto  se  banis  i  u  svili  i  u  zlatu  V  M.  Ve- 
tranic 1,  30.  Pravi  zlobe,  kim  nije  broja,  s  kijeh 
se  bani  pnk  opacni.  A.  Vitajic,  ost.  I'Jo.  Gusar 
uirna  no  odgovara  preko  mora,  neg  se  bani,  pri- 
jeti  s  topiin  da  ih  shara.  A.  Nenadic,  samb.  13.  Po 
zem}i  se  nasoj  Tiu-ci  bane.  Nar.  pjes.  petr.  2,  465. 

BANKA,  /.  tessera  mensae  publicae.  od  nem. 
banknote.  Akcenat  se  mijenn  u  gen.  pi.:  banaka. 
iS'rtHi'i  II  Vakovit  rjecniku 

bANKO,  m.  imf  m.usko.  dolazi  od  xiii  rijeka. 
postaiin  tamna:  moze  biti  od  korijena  bha,  uda- 
rati,  (id  kojega  je  i  bat.  isporedi  Banic.  —  , Banco'. 
Mon.  ep.  zagr.  1,  72.  Bantko.  S.  Novakovic,  pom. 
44.  Banko  Pavlovic.  Rat  388. 

BANKOVAC,  Bankovca,  m.  I'leku  mjesto  pod 
licadnm  u  Srbiji  11  okrugu  rudnickom.  Livada  u 
Bankovcu.  Sr.  Nov.  1875.  775. 


BANKf)V(;l,  BAnkovaca,  »i.  pi.  selo  11  filam- 
niji  II.  iiodziipaniji  jiozeskoj  i  driigo  tahxter  a 
Slunimiji  11  imdziipdniji  dakornckoj.  Schoni.  zagr. 
I87.'i.  4.5.  116.  Proglod  !i|.  1(16.  i  zaselak  koil  Iiiga 
It   Srijemii.    Scliem.   diac  1877.  51.   Pregled    120. 

BANKOVICA,  /.  neko  mjesto  pod  livadom  u 
Srbiji  u  okriiga  kragnieraclwm.  Livada  u  Baiiko- 
vici.  Sr.  Nov.  1875,  365. 

BANKOVK;,  in.  prezime;  po  ncii  lianku.  it  nase 
rrijnnc.  Prot.  sab.  mag.  202.  D.  Avramovic,  sv. 
gora  ISW.  Rat  38.  83.  89.  137.  218.  ,B22. 

BANKROT,  bankrita,  m.  decoctor,  propalica.  od 
nem.  bankorott,  koje  je  od  fr.  banqueroute.  samo 
II  VukoiHi  rjeinikii. 

BANKROTIRANE,  n.  decoctio.  isporedi  ban- 
krotii-ati.  siiwo  u  Vukovit  rjecniku. 

BANKROTiRATI,  bankrotirani ,  pf.  i  impf. 
nem.  bankerottiren,  docoquere;  isporedi  propasti. 
samo  It  Vukovii  rjecniku. 

BANOSTOR,  m.  .selo  n  Srijeiim  na  Dunacii 
blizit  (^erevica.  Scliem.  diac.  1877.  57.  Pregled 
116.  pogrjeska  Banoster.  Sem.  prav.  1878.  9. 

bAnOSTORSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bano- 
storu.  Brda  banostor.ska.  P.  Bolic  1,  23. 

BANOV,  i  bAnOV,  adj.  sto  pripada  banu.  Od 

XIV  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Stulicevii,  Vukorii, 
Danicicevu.  U  baiiovu  vladanju.  Mon.  serb.  102. 
Banova  kad  sab|a  tursku  krv  pijase.  D.  Barakovic, 
vil.  67.  Pa  pokupi  sve  banovo  blago.  Nar.  pjes. 
vuk.  2.  172.  Banov  slobodiiak,  vidi  kod  slobod- 
nak.  —  Pod  sclom  Banorim  Pufem  11  Srbiji  u 
Macvi  ima  potes  koji  .se  zove  Banov  Brod.  M.  D. 
Miliievic,  srb.  489.' 

BANOVA  .TARUGA,  /.  selo  u  Slavoniji  11  kra- 
jini  gradiskoj.  Scheni.  zagr.  1865.  50. 

BANOV  AC  i  bAnOVAC,  bauovca  i  banovca, 
m.  1.  banoi>  covjek,  dolazi  od  xv  vijeka.  a)  koji 
kakav  posao  drzavni  u  ime  banovo  vrsi;  samo  se 
jedan  spomine  xv  vijeka:  Mi  gospodin  Domsa 
z  Vladihovic,  Dalmacije  i  Hrvat  banovac,  damo 
viditi  vam  knezem  nasim.  Mon.  croat.  56.  Bano- 
vac Dalmacije  i  Hrvat.  79.  —  b)  u  opce  banov 
covjek,  koji  se  drzi  bana:  Udarise  silne  vojske 
cesara  Ludvika  na  bana  ^jutovida,  i  ne  mogu6i 
mu  nista  uciniti  sramotni  se  na  trag  povi-atise  a 
mnogi  od  banovaca  biliu  posiceni.  A.  Kacic,  razg. 
7.  Banovac  je  banovac,  ako  no  ima  ni  novae. 
Poslov.  danic.  5.  Banovci  su  zvali  vojnici  jirve  i 
druge  hrvatske  banske  regimente,  koja  je  skoro 
ukinuta.  —  c)  dolazi  i  kao  prezime:  S  Martin- 
kom  Banovcem.  Mon.  croat.  182.  Po  ocu  fra.  Jo- 
zipu  Banoveu.  J.  Banovac,  pripov.  i.  Vase  priz- 
ime  jest  Banovac.  L.  Vladmirovic,  slavodob.  6. 
—  11  pjesmama  nadimak  Sekiili  necaku  Sibina- 
nina  Janka;  vidi  Banovic:  Vezi  ruke,  banovac- 
Sekula!  Nar.  pjes.  vuk.  3,  220.  Te  on  sreta  ba- 
laovce  Sekula.  Pjev.  crn.  50.  Dijete  Banovac  Se- 
kule.  134.  —  2.  Banovac,  .selo  11  Srijemu,  vidi 
Banovci.  Knez  sa  svega  sela  Banovca  saborom. 
Bud.  spom.  glasn.  11.  3,  146.  Ja  zaplivah  na  Ba- 
noveu, pa  isplivah  na  Karlovu.  Nar.  zagon.  nov.  227. 

BANOVAC,  banovca,  adj.  sto  pripada  banoveu. 

XV  vijeka.  Poslasmo  u  kipi  banovci  Petra  Pribi.sla- 
vica.  Mon.  croat.  80. 

bAnOVACKI,  adj.  a)  sto  pripada  selu  Ba- 
iiovcima.  —  b)  .sto  pripada  selu  Banovu  Po^u.  Op- 
stina  banovacka.  K.  ,Tovanovi6,  rec.  178.  —  c) 
Banovack5  Brdo,  brdo  u  Bosni  blizu  Done  Soli, 
i  Bdnovackl  P6tok,  potok  ondje.  Glasnik  21,  326. 
22,  49. 


BANOVANE 


175 


BANTA 


BANOVANE,  «..  hansko  vladane.  isporrdi  ha- 
novati.  anino  u  Vukoim  rjecniku. 

BANOVATI.  banujem,  impf.  biti  ban.  —  Akce- 
iKit  kaki  je  i<  inf.  taki  je  n  aor.  usim  2  i  3  aing.: 
banovab,  ('  u  part,  praet.  act.  i,  gdje  je  i  driigi 
slvy  dug :  baiiovilv,  banivavsi ;  mijena  se  u  2  i  3 
»ing.  aor.:  banova,  i  w  part,  praet.  act.  n.:  ba- 
novao,  banovali ;  u  »eijem  je  ustalijem  uhlicima 
onaki  kaki.  je  u  prae.<i. :  impf.  banovah,  imperut. 
banuj,  part,  praes.  banujuci.  —  Bnlazi  od  xvii  oi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  saino  u  Stulicerii  i  u  VitkovK. 
—  Ninoslav  banuje  a  Bosui.  P.  Vitezovic,  krou. 
95.  Banuje  saiu  Draskovic.  177.  Da  banuje  iz 
grada  Sladinca  Eadoseva  slavna  porodioa.  A.  Ka- 
cic,  razgov.  185.  Hocu  tebe,  slugo,  pokloniti  u 
drzavu  zemju  Bosnu  slavnu,  da  bauujes  i  da  go- 
spodujes.  Nar.  pjes.  vok.  2,  170. 

BANOVCI,  Bauovaca.  m.  pi.  u  Srijemu  na  Du- 
navu  dva  seta :  Stari  I  Novi  Banovci.  Schem. 
diac.  1877.  48.  Sem.  prav.  1878.  15.  —  takoder 
M  Srijemu  blizu  Tovarnika  dvasela:  Stari  i  Novi 
Banovci.  Schera.  diae.  1877.  44.  §em.  prav.  1878. 
17.  i  zaselak  Jarmini  takoder  u  Srijemu,  blizu 
Vinkovaca:  Banovci.  Schem.  diac  1878.  3tl.  — 
selo  11  slaiwnskoj  krajini  kod  Bebrine  blizu  Nove 
Kapele:  Banovci.  Razdjej.  hrv.-slav.  ki-.  28.  pi.hi 
ga  i  Banovce.  Schem.  zagr.  1875.  56.  —  neki 
•se  pominu,  prije  nasega  vremena,  alt  .samo  pu 
imenu.  S.  Novakovic.  pom.  123. 

BANOVICA  (■  bAnOVICA,  /.  1.  oidi  banica. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru. 
Podaj  meiie  banovicu.  ja  cu  tebe  kraje\'icu.  Nar. 
pjes.  vui.  1,  342.  Dva  slavuja  isvu  noc  prepevase 
na  pengeru  gospe  banovice.  1,  481.  Dok  se  spremi 
nilada  banovica.  2,  172.  Bozja  pomoc,  gosj)0  ba- 
novice !  3,  405.  —  2.  mjexto  kud  sela  Male  Trance 
u  Srbiji  a  biogradskoiit  okruqu.  Livada  u  mestu 
Banovici.  Sr.  Nov.   1868.   136.' 

BANOVIC  *  BANOVIC,  m.  banor  sin.  i  prr-- 
ime  po  ocu  banu.  Bolazi  od  .\v  irijeka  kiio  prez- 
ime  (nidi  pod  b.),  izmedu  rjecnika  samo  it  Vu- 
kovu  i  Uaniiiievu.  —  a)  banov  sin:  Da  znas  da 
sam  ban  i  banovic.  Nar.  prip.  vrc.  48.  —  b)  prez- 
ime:  Pribilb  Banovict.  Spom.  sr.  1,  111.  listi  je  u 
istom  spomeniku  zapisan  i  Branojevic,  tc  moze 
biti  pogrjefika  kojc  god).  Vuc-ihna  Banovict.  Mon. 
Serb.  472.  De  ogreznu  lu-vca  do  kojona,  tu  pogibc 
Banovic  Stralmia.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  294.  1  pretl 
vojskom  Banovic  Sokida.  2,  510.  oroga  pos^ediiega 
neki  pisu  i  tako  da  Banovic  ne  uzimaju  za  prez- 
imc  nego  da.  se  nim  kaze  sam  banov  sin :  A 
Janko  ti  vojvoda  banovicu  govorase.  Nar.  pjes. 
mikl.  beitr.  1,  43.  Stevan  Banovic.  Prot.  .sab.  mag. 
176.  Banovic.  D.  Avramovic,  sv.  gora  206.  Eat 
138,  349,  382. 

BANOVINA,  /.  drzava  banora  Hi  zem^a  kojom 
hati  uprav^a.  isporedi  ban.  —  Akcenat  o.<taje, 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  sing. :  banovine, 
i  instr.  sing.:  banovinom,  a  oba  zadna  u  gen.  pi.: 
banovina.  —  Dolazi  od  xvii  rijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Stulicevu  i  Vukoini.  —  a)  banoriiie 
nasega  itaroda:  Donosahu  gosti  svake  trgovine 
i  mljcne  slatkosti  od  sve  banovine,  brav  i  volo- 
vine  na  zadarskoj  placi.  D.  Barakovic,  vil.  44. 
Ostavivsi  brojiti  vladaiia,  uprave  i  banovine,  koje 
u  razliciti  misti  za  puno  vikova  vasi  stai'i  ima- 
dose.  J.  Banovac,  razg.  v.  Bosua  ostade  banovina 
sama  po  sebi.  Norini  5.  Sva  su  ova  mista  Ijila 
banovina  knezova  i  poglavica  Vladmirovica.  48. 
Prvo  mu  je  dignuo  od  Slovina  banovinu.  Nar. 
pjes.  bog.  92.  Pa  otide  novoj  banovini  sto  no  mu 
je  care   poklouioj   namjesti  se   bane   ililutine   u  I 


Magiaja  bijeloga  grada.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  180. 
1  dacu  ti  srenisku  banovinu.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
258.  —  b)  banovine  tudih  n.aroda  Hi  u  opce  cije 
■mil  drago:  Gdi  do  sad  krajevine  slovjalui,  jaurske 
banovine  gdi  bise,  ke  svojoni  silom  zemje  stra- 
sahu,  timari  turacki  se  stvorise.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  83.  Eazdilivsi  im  starac  Noe  kra|ovine  i  ba- 
no\'ine  svita.  A.  Ivacic,  korab.  12.  Po  svim  mi- 
stim,  darzavara  i  banovinam  od  Egipta.  43.  — 
jedan  pisac  tako  tumaci  Panoniju:  Gore,  ke  la- 
tinsku  zem|u  od  Pauonije  ili  Banovine  razdijuju. 
F.  Glavinic.  cvit  327.  —  c)  u  prenesenom  smishi 
dolazi  injesto  ludstra  iz  banovine  Hi  iz  druge 
zem^e,  ako  i  nije  upravo  hanorina :  u  pjesmama : 
Videli  smo  tvoga  gospodara,  gospodara  Grblicica 
Zana ,  oko  liega  dvije  banovine :  Crnogorce  i 
s  liima  pi-imorce.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  7.  Sa  vladi- 
kom  dCTJe  banovine :  Crna  gora  i  primorje  ravno. 
Ogled,  sr.  411.  —  d)  selo  u  hroatskom  primorju 
blizu  Fuzine.  Schem.  segn.  1871.  67.  Pregled  10.  — 
e)  selo  u  Hrvatskoj  kod  Koprirnice.  Pregled  3.  — 
/)  nekajabuka.  slaika  a  Slavontji.  B.  Sulek,  im.  10. 
BANOVO  PO^jE,  «.  selo  u  Srbiji  u  sabackom. 
okrugu.  K.  Jovanovic,  rec.  178.  Iz  Banova  Pola. 
Prot.  sab.  mag.  47. 

BANOVSTVO,  n.  ridi  banstvo.  .iamo  u  jednoga 
pisca  XVI  rijeka  i  u.  Stuliceru  rjecniku.  Da  ga  i 
hrvackim  banovstvom  darova.  H.  Lucie  233. 

BANPUNICA,  f.  ptica  koja  se  zove  i  ciiika  i 
rankusa.  eritliacus,  tal.  pettirosso.  u  Dalmaciji. 
M.  Pavlinovic. 

BANSKA   GORICA,  ,/'.  ime  selu;    ridi   Gorica. 

BANSKl,  ailj.  sto  pripada  banima  ili  svakom 
banu,  sto  jc  kao  u  baiia,  banorum,  banalis.  do- 
lazi od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeiJnikn  u  Stulicern  i 
Vukoru.  Zapovedamo  nasom  banskom  niocjom. 
Mon.  Croat.  .305.  Mikula  Vilak  bansku  cast  prije. 
P.  Vitezovi6,  kron.  122.  Utazi  bansku  bunu.  J. 
Kavaiiin  112.  O  uzviseiiu  na  dostojanstvo  ban- 
sko.  M.  Katancic.  fruct.  61.  Bas  je  za  neg'  ban- 
ska  jedinica.  Nar.  pjes.  juk.  318.  dok  je  bila  roj- 
nicka  krajina  hrrat.-ika,  bile  stc  u  noj  dvije  rege- 
mente  koje  su  se  zrale  banske,  i  to  prva  i  druga : 
Na  suhoj  medi  u  ii.  banskoj  regementi.  Vuk,  nar. 
prip.  IX. 

BANSKl  MAROF,  ;».  ridi  Marof. 

BANSKO  SELO,  n.  ridi  Bansko  selo. 

BANSTOL,  m.  brdo  u  Srijenm  izmedu  Kar- 
loraca  i  Krusedola.  a  Vukoru  rjecniku. 

BANSTVO,  n.  dignitas  bani,  vlast  banska.  Od 
XVII  rijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru. 
isporedi  ban.  —  a)  u  nasem  narodu:  Za  vreme 
liegova  (Kulina  hana  bosanskoga)  banstva.  P.  Vi- 
tezovic, kron.  90.  Banstva  hrvatskoga  cast  voj- 
voda Janko  Korvin  prije.  132.  Amurate  kad  vam 
(despotima  i  hereeziina)  prijeti,  do  zivota  banstvo 
lie  prijat.  J.  Kavanin  186.  —  b)  u,  drugih  naroda: 
Pisa  mu  (iipravite^u  misirskomu)  cesar  da  se  jima 
na  pogansku  vim  vratiti  ili  banstvo  doli  polo- 
ziti.  F.  Vraucic,  ziv.  77.  Koji  banstvo  Novograda 
opet  sebi  privazese.  .J.  Kavaiiin  267.  O  moj  babo, 
od  Bui.iima  bane,  zaludu  ti  banstvo  i  gospostvo. 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  15. 

BANSTICA,  /'.  ridi.  kod  Banstina. 

BANSTINA,  f  .selo  u  Hrratskoj  blizu  Gorne 
Stubice  t  zaselak  kod  Varaidiiiskih  Toplica.  mje- 
stani  gorore  sc  mjesto  st.  Schem.  zagr.  1875.  77. 
124.  pomenuto  .selo  pisu  i  Banscioa. 

BANTA,  f.  molestia,  mulcta,  dosada,  globa.  Od. 
prosloga  rijeka.  od  mag.  bantaui,  dosadirati  isjio- 
redi  bautovati.  —  a)  dosada,  neprilika,  molestia; 


BANTITI 


176 


BANA 


tofid  je  znarn'ia  ii  rjecnirima  lijelo.itijrnieini  i 
•himhirsiri'i'it.  To  jo  ilniRi  put  sto  sto  iiip  ii  bantu 
inotmili.  P.  Hraiitnor.  —  h)  ijlolm,  mulc.ta;  u  rjec- 
niciiim  Hi'liim  (r)5|i')  i  Stiilicci^K.  prcdnc  je  zna- 
icnc  ftrrslo  ii  ofi).  Tkn  jo  plal.in  bantu;  npasti  u 
bantu:  jijonozna  baula.  Molla  "jOI".  NavrRoso  na 
ino  ])inpznu  baiiln.  A.  'l'.  BlaKiijovic,  kin.  77.  Svaki 
so  prijcstup  i  noposluh  kazni  globom  koju  zovu 
banta.  V.   Bugisit'-.  zboi".  387. 

BANTITI,  bantini,  vidi  bantizati.  samu  a  t^lii- 
liccfu  rjccyiikii. 

BANTI^ANE,  «.  I'idi  banrti/.ai'ie,  .\i(iiiii  ii  .lion- 
hreiiceni  rjecnil'u. 

BANTlyiATI,  baiitizam,  vidi  bandi?.ati.  samo  u 
rjeinicima  Tije.lu.stije.nf.evu  (6"),  JambreSicevu  i 
Stiiliieni.  lu  kom  je  ,bantisati'  od  tuda  stojezlo 
c-itano  it  drugima). 

BANTOA'ANE,  n.  inolestia,  vexatio,  impedi- 
mentum,  donadivane,  zabavfane,  smetdne.  Bolasi 
od  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu 
(6'|),  Jambresicevu  i  u  Voltigijinu  (u  sva  tri  samo 
kqjkavski  bantuvanje).  Mozite  imiti  prezt  vsakoga 
bantovanja.  Moii.  croat.  5(). 

BANTOVATE^j,  m.  vexator,  koji  .bantiije'.  pru- 
sloya  rijeka.  Jedinoniisalno  da  se  drzite  suproti 
bantovateja.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  S,  1'21. 

BANTOVATI,  bantujem,  imjjf.  molestare,  ini- 
pedire,  dosadivati,  vrijedati.  Dolazi  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelo.stijencevu,  Jambresicevu, 
Vulti(jijiiiu  (u  sva  tri  kajkavski  bantuvati),  Stu- 
liceiu  i  DaHicicevu.  —  Prelazno:  Budi  ti  milosti. 
zapovidett  tomuj  cloveku  da  nasemt  stete  ne 
ciiii  i  da  ihfc  ne  bantuje.  Spom  sr.  1,  81.  Ni 
nigdor  bantovaii  ni  brizen.  Mon.  croat.  '2'24.  Ni- 
mamo  ga  bantovati  i  usilovati  v  I'legovoui  blagu. 
25G.  Siromaha  Petra  bautujete  izradi  .lovanova 
dugovanja.  Stariiie  11,  "J8-  Pijan  clovik  sladko 
spava,  Ivojega  ue  boli  glava;  koniu  glava  pak 
bantuje,  i  gazdu  i  vino  psuje.  P.  Vitezovic,  cvit  56. 

BANTTIZA,  /.  vas  quoddam  vitreum,  t'teki  stak- 
leii  sud.  Od  sr.  lat.  pandox,  gulosus.  samo  ujed- 
noya  pisca  xvi  vijeka.  Znas  sude  caklene,  ban- 
tuzp  ke  zovu:  vazam  jednu,  stavi  na  golu  put 
tvnju,  .  .  ne  ce  ju  nigdar  cut; . .  da  ako  Ii  lana  uz- 
gavsi  stavis  tuj, . .  tiapuni  se  mesa.  P.  Hektorovic  14. 

BANUTI,  vidi  bahnuti. 

BANZATI,  banzam,  impf.  pronunciare,  ocjlasi- 
vati,  objavlivati.  od  sr.  lat.  bannisare,  bannizare ; 
isporedi  bandizati.  samo  u  jednom  spmmeniku  xvi 
vijeka.  Mo}u  vas,  dajte  mi  placara,  neka  banza 
po  zakonu  po  mistu  noseci  upisane  zem|e  (koje 
se  prodaju).  Mon.  croat.  189. 

BAN,  adj.  vidi  banov.  dolazi  xii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu.  sada  nijc  u  obicaju, 
nego  se  jos  drzi  ii  mjesnijem.  imenima,  kao  Baiia 
Luka,  koje  vidi  na  po  se.  Ja  dijakt  bant  pisahb 
siju  kiiigu  povelovi.  banovt.  Mon.  serb.  2. 

BAN,  m..  vidi  bai'ia.  samo  u  jednoga  pisca  xvn 
vijeka  i  u  Mika^inu  rjecniku.  postana  nije  istoga, 
koga  je  bana,  nego  je  od  bagno.  isporedi  bano. 
a)  u  jirnvom  znncenu:  Ban.  Mikala  9''.  222".  ,SIobo- 
diti  od  muka  od  piu'gatorija,  koje  trpjase  u  jednom 
bai'iu.  M.  Orbin,  zrc.  121.  —  b)  selo  u  Dalnm- 
ciji  blizu  Zadra,  tat.  Bagno.  Schem.  jadr.  187(j.  39. 

BAN  DVOR,  m.  selo  koje  je  bilo  u  negdasnoj 
supi,  koja  se  zvala  Bocaci,  u  primorju  prema 
otokii  Rabu.  F.  Eacki,  doc.  88.  isporedi  ban  adj. 
i  Baiiedvorac. 

BANA,  /.  balneum,  isporedi  kupe],  kupalo.  — 
Akcenat  se  viijena  u  gen.  pi.  bana,   a  samo  je  i 


drugi  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  bane,  hai'iom. 
—  Dolazi  od  XIV  vijeka  (vidi  pod.  2  ;'  3),  izmedu 
rjecnika  a  Hjelostijenfevu  (labrum  l)alneatorium, 
balneum),  Vukovu  (balneum)  i  T)ani.cicevtt.  —  Po- 
stanem  moze  biti  od  kor.  blia,  sijati,  grijati;  ali 
.ie  i  sumna  je  Ii  rijec  poslaiirm  slovenska,  te  se 
poredi  s  nem.  waniie  /  srt  .sr.  lat.  banna  (cistae 
species). 

1.  mjesto  gdije  se  ci'lad  kupa:  Ako  vidis  (u 
.inu)  da  so  u  bai'ii  banas,  toj  prilikuje  razblud- 
ctvo.  Zborn.  133.  Da  |)ode  u  banu  tko  je  sugav 
da  so  (ibai'ia.  Starine  10,  94.  Stvori  vodu,  koja  je 
u  bana  likarija  bolesnikom.  S.  Margitic,  fala  93. 
Voda  vruiijeli  bana.  ^Av.  is.  I(i8.  §est  mjeseci  sve 
narodnc  bane  onim  sn  knigama  zatopjavali.  D. 
Obradovic,  bas.  175.  Tko  u|ezc  u  baiin,  trebuje 
da  se  oznoji.  Poslov.  danif.  134.  Turci  k  baAi,  a 
bnle  iz  bane.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  588.  Ti  je  zovi 
u  banu  na  vodu.  3.  295.  U  Jernsalimu  kod  Ov- 
fijeh  vrata  ima  bana.  Vuk,  jov.  5,  2.  Bai'ia  bre- 
stovafka,  kiilinska,  riharska,  vrnaSka  u  Srbiji. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  874.  706.  708.  782.  874.  alek- 
sinacka,  vidi  pod  3. 

2.  kupane,  u  prenesenom  smislu:  Darovavbse 
jenui  banu  krtstenija.  Danilo  12.  Spase  nas  bar 
liom  prorodena.  Vuk,  tut.  3,  5. 

3.  mnoga  .ve  mjesta  zovu  tako :  a)  u  Boci  kotorskoj 
manastir  blizu  Bisna  Vuk,  rjec.  15*.  §em.  bok.-kot. 
1875.  11.  —  b)  u  Dalmaciji  na  moru  kod  Slanoga 
■selo.  Schem.  rag.  1876.  38.  —  c)  u  Bosni  seoce  kod 
Fojnice.  Schem.  bosn.  1864.  41.  —  d)  u  Hereego- 
vini  aa)  na  Limu  vise  sastarka  negova  s  Uvcem 
selo  i  manastir;  zove  .sc  i  Baiiani,  koje  vidi.  Blizu 
Lima  je  manastir  Baiia  s  crkvom  sv.  Nikole.  I. 
Euvarac,  godisnica  2,  250.  isti  ])isac  misli  da  je 
to  isti  manastir  koji  se  od  pocetka  -xm  vijeka 
pisao  crkva  Hi  manastir  sv.  Nikole  u  Dabru  (vb 
Dbbri)  •/  najprije  bio  igumanija  a  poslije  stolica 
jepiskupa  dabarskoga.  250-53.  vidi  Dabar;  ispo- 
redi banski.  —  hb)  manastir  s  crkvom  sv.  Surda, 
koji  se  od  pocetka  xiii  vijeka  pisao  crkva  Hi  ma- 
nastir sv.  Burda  u  Dabru  (vb  Dbbri),  a  xvn  vi- 
jeka Biobuska  Bana.  Cilasnik  40,  155.  bio  je  bez 
sunme  blizu  onogu.  pomenutoga  pod  aa.,  takoder 
na  Limn,  ali  niie  .sastavka  negova  s  Uvcem  na 
mjestu  gdje  je  sada  selo  na  knrti  ,Budo'  i  potok 
jZabanski'  (jamacno  zabaiiski)  pod  ,Bijelim  Br- 
dom' ;  vidi  jos  biobuski  i  Dabar.  —  cc)  mjesto  na 
putu  izmedu  Novoga  Pazara  i  Zvecana  (sadasne 
Mitrovice)  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka,  sada  na 
karti  ,Bansko'.  isporedi  Banska.  Za  tri  dni  tn 
ostase  u  Pazaru  da  pocinu.  Nu  cetvrta  kako  zora 
zrak  objavi,  podranise,  ter  se  u  Bann  priko  gora 
od  Rogozna  uputise.  Idu  naprijed  gdje  se  staje 
Ibar  rijeka  i  Sitnica,  Zvecan  grad  im  s  desna 
ostaje.  J.  Palmotic,  dubr.  177.  —  e)  u  Srbiji  sest 
mjesta:  aa)  u  okrugu  aleksinackom,  srezu  ban- 
skom. ;  Vuk  je  naziva  varos.  Viik,  rjec.  15a.  .sada 
se  pise  varosica.  K.  Jovanovid,  rec.  93.  po  okrugu 
u  kom  je  zove  se  i  Aleksinacka  Bana.  M.  D.  Mi- 
licevic, srb.  781.  —  bb)  selo  u  okrugu  kragi/je- 
vackom,  srezu  jasenickom.  K.  Jovanovii,  rec.  119. 
—  cc)  selo  u  okrugu  krusevackom,  srezu  Josa- 
nickom.  K.  Jovanovic,  rec.  132.  —  dd)  selo  ti 
okrugu  i  srezu  niskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  —  ee) 
.selo  u  okrugu  vranskom,  srezu  pcinskom.  Sr.  Nov. 
1879.  176.  pomine  se  od  xv  vijeka,  ako  se  odrzi 
sto  .se  dukazuje  da  je  kod  he  razbio  Turke  Nikola 
Skobalic:  1454  ubi  Turke  u  Bane,  l^etop.  saf. 
78.  S.  Novakovic,  nov.  brd.  87.  —  ff)  selo  u 
okrugu  toplickom-,  srezu  jablanickom,  s  pridjevom 
Kavna;  vidi  Ravua  Baiia.  —  f)  ne  daleko  od 
Prizrena  k  sjeveru  a  od  Stim^e  k  zapadu:  pomine 
se  XIV  vijeka  i  prvi  je  put  zapisana  u  mnozini 


BANA  LUCICA 


17i 


BANANE 


s  dodatkom  da  je  u  Snhogrlu :  Baiie  ii  Suhogrtle. 
Mon.  Serb.  5G4.  istoga  se  vijeka  pomine  n  jednirii 
takoder  s  dodatkom  da  jc  u  Huho(jrlii  i  da  je  od 
ne  isao  put  ii  Kostrc :  V  Suhngrtlc- . . .  podt  pii- 
temfc,  koji  grede  odb  Bane,  u  Ivostrbct.  Mon.  serb. 
123.  istoga  se  vijeka  pomine  da  jc  ,z  Banomt' 
medio  kntuii  Guneoti,  a  taj  se  katitii  pomine  iza 
katuna  Blaiana  (Blatbcane)  i  mjesta  Blaca  (Bla- 
ttce),  za  koje  se  oeli  da  mu  je  isla  meda  na  put 
prizrenski  i  ,mp.du  Duhja'.  Glasnik  15,  290.  291. 
na  putu  iz  Prizrena  ti  Stimju  i  sada  su  dea  Diilija 
(na  karti  ,Dulje')  i  Blace  (na  karti  ,Placa'),  a 
malo  na  zapad  od  tijeh  mjesta  stoji  i  Baiia:  po 
tome  ne  ce  hiti  sumne  da  je  to  Baua  koja  se  spo- 
mine  u  trecem  pnmjera.  u  istom  spomeniku,  u 
kom  se  spomine  ta  Bana  i  katiin  Guncati  kojije 
s  nom  medio,  spomine  se  za  tijem  katnnom  katiin 
Kostrfiani  *  injesto  Kostrc,  i  za  ii  se  veli  da  mu 
je  meda  isla  od  Paganise  na  Praskovo  (Glasnik 
15,  29-5).  ta  Pagarusa  ne  ce  hiti  drugo  nego  vijesto 
koje  je  hlizii  recene  Banc  zapisano  na  karti  ,Ba- 
garus';  a  po  tome  je  blizu  te  Bane  hio  i  Kostrc: 
a  sto  je  u  Kostrc  isao  put  od  Banc,  koja  se  spo- 
mine It  drugom  primjcru,  po  tame  ce  i  ta  Baiia 
u  drugom  primjcru.  hiti  ista;  a  Uto  se  za  Bana 
u  torn  primjeru  veli  da  je  u  Suhogrlit  a  isto  sc 
veli  i  za  omi  u  prrom-  primjcru,  po  tome  ce  i 
Baiia  u  prrom  primjcrit  hiti  ista.  sto  u  prvom 
primjeru  dolazi  u  mn.  Baj'ip,  2>o  tome  sc  iiio£c 
misliti  da  su  Ijilc  drije:  nc  datcko  od  recene  Bane 
k  sjevera  ima  mjesto  zapisano  na  karti  ,Baiiice': 
to  moze  biti  jedna  od  drijit,  koje  su  ohjc  izrcccnc 
u  prvom  primjeru  mnozinom,  Banc.  —  ;/)  hlizii 
Skop^a:  pomine  se  xiv  vijeka.  ali  u  pL,  i  to  u 
loc;  Crbicvt  sv.  Nikity  u  Bai'iahb.  Mon.  sei-b.  79. 
ali  ce  im  nom.  biti  ,Baiiane',  koji  sc  pomina  ta- 
koder  kod  Skopfa  a  i  sada  su.  ondje  na  karti; 
vidi  Bai'iani  pod  4.  —  It)  hlisu  Prilipa  i  mana- 
stira  Treskavcq,  pomine  se  xiv  vijeka ,  a  sada 
nije poznata:  Niva  u  Barm.  Glasnik  11,  ISn.  moze 
biti  da  su  bile  dvijc  jcdna  do  druge,  pa  se  za  to 
tako  ka^e.  —  /)  blizu  Stijta  pomine  se  xiv  vijeka 
selo  Bai'ia  .s'  dodatkom  da  joj  meda  ide  prezb 
BrateSku  reku  /  nadb  Oble.sevo.  Glasnik  24.  2lift. 
oba  su  ta  mjesta  i  sada  na  Bregalnici  vise  Stipa; 
kod  nih  je  i  rijcka  koja  utjece  u  Bregalnicu,  samo 
nema  na  karti  imena  rijeci.  ista  ce  Baiia  biti  u 
drugom  spomeniku,  u  kom.  se  ne  moze  o  noj  do- 
znati  niiita  vise  nego  da.  je  blizu  Stipa :  Sv.  vi-a- 
ceve  kont  Baiie.  Glasnik  24,  254.  —  k)  blizu  Je- 
dreneta:  sultan  Bajazit  })isa  na.  Bane  godinc 
1485  zapovhjest  da  se  trgovacke  knige  dubrovacke 
vjeruju  po  Bumeliji.  Mon.  serb.  535.  da  je  ta 
Bana  kod  Jedreneta,  treba  misliti  po  tome  sto  .■<c 
Bajazit  recene  godinc  bavio  u  Jedren.etu  (Hani- 
.  mer,  gesch.  d.  osm.  reich.  2,  6.30),  —  /)  prije  na- 
sega  vremena  pomine  se  samo  po  imenu  Baiia  ve- 
lika.  S.  Novakovic,  pom.  124.  a  to  moze  biti  mjesto 
u  Ugarskoj  koje  se  magarski  zove  Nagy  Banya. 
4.  voda  koja  izinre  iz  pec.ine  u  selu  Petnici  u 
Srbiji  u  va^evskom  okrugu  i  utjece  u  Kolubaru 
s  desne  strane.  Vuk,  rjec.  15.  Vodenica  na  i-eci 
Hani.  Sr.  Nov.  1866.  475. 

BANA  LUCICA,  /.  sc/o  u.  Bosni  pod  pilaninom 
Zccom  kod  Fojnice.  u  jediioga  pisca  nasega  vre- 
mena koji  2)ise  bajna,  o  cemu  vidi  kod  Bana  Luka. 
Glasnik  20,  267.  22,  12.  49. 

BANA  LUKA,  /.  grad  i  varoii  u  Bosni  na  IV- 
basu.  baiia  JC  adj.  od  ban,  kao  banov;  vidi  baii. 
—  dolazi  od  xvii  vijeka.  Osam  stotin  bojnijeh 
}udi  Baiie  od  Luke  soboiii  vodi.  J.  Pahnotic, 
dubr.  5.  Iz  Baiie  Luke.  Starine  10,  18.  V.  Andri- 
jaievic,  dev.  iii.   Norini,  prip.  27.  Baiia  Luka.  S. 


Novakovic,  pom.  121.  iir  cu  biti  pustu  Baiiu 
Lukn.  Nar.  pjcs.  bog.  287.  S  Baiie  Luke  dva 
brata  Pasica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  263.  Oinrce  bego 
u  Baiioj  Luci.  Nar.  pjos.  vila  1S66.  274.  U  Baiioj 
Luci.  T.  Ivovacevic,  bos.  (i6.  Baiia  Luka.  Zeinjop. 
bos.  46.  Vuk,  rjec.  15^.  Scbem.  bosn.  1864.  45. 
Glasnik  22,  49.  —  Izjednacujuci  jc  s  turskim,  slo- 
zcnim  rijecima  licki  pisu  i  tako  da  im  baiia  ostaje 
bcz  promjene  po  oblicima :  od  prosloga  vijeka : 
Na  Baiialuku.  S.  Stefanac  18.  Od  Baiialuke.  Zem- 
}op.  bos.  47.  —  Neki  ne  razumijuii  rijeci  baiia 
pisu  mjesto  lie  i  govore  sto  im  se  cini  da  razu- 
miju  bajna:  od  prosloga  vijeka:  Kod  Bajne  Luke. 
P.  Katancic,  fruct.  47.  Od  lijepo  seher  Bajne  Luke. 
Pjev.  crn.  101.  Odmetnu  se  odnietnica  Mara  preko 
Bajne  Luke  u  ajduke.  Nar.  Jijes.  vuk.  1.  483.  U 
Kra,jini  a  u  Luci  Bajnoj.  3,  533.  po  tome  u  Vu- 
kovu  rjecniku  i  Baiia  Luka  *  Bajna  Luka. 

BANA  SELA,  n.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zu.jianiji  zagrebackoj.  8chem.  zagr.  1875.  66.  Pre- 
gled  23.  baiia  je  adj.  od  ban ;  vidi  ban. 

BANAC,  Baiica,  m.  covjek  iz  Baiie,  jednc  u 
Srbiji.  M.  D.  Milicevic. 

BANAK,  baiika,  m.  vidi  banak.  Blize  baiika, 
blize  rucka.  Nar.  posl.  stojan.  15. 

BANAKUSIC,  ni.  prezime ;  xvii  vijeka.  Mihovio 
Bailakusic.  Htat.  po|.  ark.  .5,  311. 

BANANAC,  Baiiiliica,  m.  vidi  Baiianin.  samo  n. 
Vukovu  rjecniku.  akcenat  sc  mijeiia  u  gen.  pi. 
BaUHiiaea. 

BANANI,  Baiiana,  m.  pi.  1.  krajina  u  Herce- 
gorini,  sada  u  C'rnoj  Gori;  dvoji  su:  goriii  i 
doiii.  Vuk,  rjec  15''.  Baiiani.  S.  Novakovic,  pom. 
124.  Sto  procvije  u  Baiiane  goriiey  Nar.  Jijes. 
vuk.  4,  1.  I  pos'a  jo  niz  doiie  Haiiano.  Ogled,  sr. 
430.  Da  otidc  u  Baiiano  ravne.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  13.  na  jednom  mjestu  .sre  j  mjesto  n:  Utekose 
Turtu  uz  Bajaiie.  Ogled,  sr.  406.  u  pjesmama  se 
naziva  i_  selo:  Ko  ce  poci  u  .selo  Baiiane.  Pjev. 
crn.  70.  Sto  procvije  u  selo  Baiiane.  Ogled,  sr.  8. 
—  2.  u  Hcrcegori.ni  na  Limu  manastir,  koji  se 
zore  i  Baiia;  vidi  Baiia  3.  d.  aa.  Baiiaui,  zapu- 
sten  ris<?anski  samostan ;  ovdje  su  dobre  toplice. 
Zemfop.  bos.  45.  T.  Kovacevic,  bos.  63.  —  3.  u 
Srbiji  tri  sela:  jedno  u  okrugu  va}evskom,  srezu 
tamnavskom,  drugo  u  okrugu.  rudnickom,  srezu 
kacerskom,  i  trece  u  istom  okrugu  a  u  srezu  crno- 
gorskom.  K.  .Tovanovic,  rec.  105.  145.  147.  —  4. 
.selo  blizu  Skopfa ;  pomine  se  xiv  vijeka.  i  sada 
je  ondje.  Putt  ide  otb  Baiianb ...  na  Kainenikt 
na  brbdo.  Glasnik  15,  205.  isporedi  Baiia  pod  3,  g. 

BANANIN,  m.  1.  covjek.  iz  Banana,  krajine  Hi 
koga  sela.  U  mnozini  je  cijeloj  drugi  slog  dug, 
Baiiani,  a  u  gen.  i  zadni:  Baiiana.  A  klikuje 
grahovske  ovcare  i  Banane  sto  su  blize  bili.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  517.  Preklaiia  se  Dinar  ^Bananine. 
2,  521.  —  2.  prezime:  Danilo  Baiiauin.  Sem.  prav. 
1878.  59.  —  3.  covjek  iz  banora  podrucja,  pi-ovin- 
ciae  praefecto  subditus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BANANIN,  m.  covjek  iz  sela  Bani. 

BANANKA,  /.  1.  zensko  celade  iz  sela  Banana 
u  Srbiji.  M.  D.  MiUcevic.  —  2.  zensko  celade  iz 
podrucja.  hanova.  samo  u,  Stulicevu  rjecniku. 

BANANKINA,  /.  zensko  decade  iz  podrucja  ha- 
nova. samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BANANSKl,  adj.  .sto  pripada  Bananima,  kra- 
jini  Hi  kome  selu.  Vojvoda  baiianski.  N.  Ducic, 
glasn.  40,  15.  Baiianska  opstina.  K.  Jovaiiovic, 
rec.  105.  147. 

BAJNANE,  ■«..  lavatio,  kupane.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

12 


BANAT 


17S 


hanski 


BANAT,  adj.  u  zmjoneci  o  iaci  i  prslma:  ^a- 
I'lato,  baiiato,  iia  vrhu  granato.  Nar.  zagoii.  nov.  195. 
BANATI  SE,  biliiani  so,  impf.  kiipati  se,  lavari. 
dolazi  0(1  XVI  rijekii  izmedic  ijccmka  namo  u  Vu- 
koru.  itijMrrdi  bai'ia.  Astp  no  si.Ki'ojpti,  se,  da  ba- 
uajot-i.  so  takovy.  Stariuo  10,  110.  Ako  vidis  (u 
sniij  da  so  u  bai'ii  bai'ias,  toj  prilikuje  razbludctvo. 
Zborn.  183. 

BANEDVORAC,  Baiiodvoica,  7ii.  prezime;  do- 
lazi XVI  rijcka ;  bice  po  nijesttc  koje  sc  zvalo  Ban 
Door.  Tomas  Bai'iedvorao.  Mon.  Croat.  24-1. 

BANEGLAV,  m.  prezime.  it,  naSc  vrijeme.  Pavlo 
Bauoglav.  Sem.  prav.  1878.  62. 

BANENE,  n.  jactatio.  indi  baniti  se.  Od  pro- 
iloga  vijeka.  samo  it  rjeciiicima  Belinu  (162''.  SSSb. 
571''),  Stulicevu,   Vakuvu. 

bANESTAE,  bai'iostra,  m.  nr.  lat.  baiiestra. 
vidi  balestar.  -lie-  je  po  sadamem  juhiom  govorii 
oil  starijega  -mV.  dolazi  xvi  vijeka  i  to  po  ta- 
dasnem  govoru  sa  -iijo-  mjesto  -lio-.  No  dohodi 
tolikoj  t\Tdn  baujestar,  kad  se  strijeja.  Zborn.  100. 
BANES,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Seni.  zadr. 
1876.  51.  Schem.  zagr.  1875.  258. 

BANEVAC,  Bai'iovca,  m.  1.  selo  u  Srbiji  u 
okrugii  podrinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  135.  —  2. 
vidi  Baiievci. 

BANEVACKI,  adj.  ito  pripada  selu  Banevcu. 
Opstina  banevacka.   Iv.  Jovanovic,  rec.  135. 

BANEVCI,  Baiievacil,  m.  pi.  selo  u  Dalmaciji 
blizii  Benkovca.  dolazi  od  xvi  vijeka.  Jednoga  di- 
tioa  iz  Banevac.  Starine  10,  14.  Baiievci.  Sem. 
sib.  1875.  21.  pisii  ga  i  Banevac.  Repert.  dalui.  5. 
Sem.  sib.  1875.  23. 

BANICA,  /.  dem.  baiia,  ali  rijetko  itpraro  u 
torn  smidii.  1.  mata  bana ,  balneolum.  Nikoli- 
cevo  (selo  blizii,  Zajeiara)  ima  jedan  mlak  niine- 
ralni  izvor,  koji  je  sada  zapusten,  ali  mil  narod 
mnogo  dolazi  ii  bolestima,  a  csobito  u  groznici; 
taj  se  izvor  zove  (nikoliccv.ska)  baiiica.  M.  B.  Mi- 
licevic,  srb.  875.  —  2.  kada  za  kiipane,  labrmn. 
samo  u  Vukotiu  rjeciiiku  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Dubrovnikit).  —  3.  dra  seta  u  Srbiji: 
a)  jedno  u  okrugtt,  biograilskom,  srezu  nracarskom. 
K.  Jovanovic,  rec.  98.  —  b)  a  drttgo  u  okritgit 
cacansknm,  srezu  trnavskom.  K.  Jovanovic,  rec. 
167.  Kopaj  mene  devet  vinograda  u  Baiiici  i  ii 
Atenici.  Nar.  pjes.  vok.  2,  169.  Pod  Jelicu  u  selo 
Baiiicu.  175.  —  4.  lieka  se  mjesta  pod  nivaina  i 
sjenokosima  it,  Srbiji  zovii  tako:  u  okrugti  bio- 
gradskom,  srezu  grocaufskom.  kod  sela  Male  Ivanie: 
Livada  u  mestu  Baiiici.  Sr.  Nov.  1867.  577.  u 
okriigu  knezevackom :  Dve  nive  u  Baiiici.  Sr.  Nov. 
1873.  646.  Niva  u  Baiiici.  1875.  799. 

BANICE,  /.  p2.  selo  u  Bosni  blizu  K(uca ;  pomine 

se  XV  vijeka,  i  sada  je  ondje  (na  karti  ,Baiiica'). 

Peci   baiiicke   selomt    Baiiicami.    Mon.  sorb.  439. 

BANICANIN,  m.  i^orjek  iz  Banice.  M.  D.  IHli- 

cevic. 

BANICANKA,  /.  zcnsko  ce\ade  iz  sela  Banice. 
M.  D.  MUiccvic. 

BANICKI,   adj.  -Ho  pripada  Banici  Hi  Bat'ii- 
cama:   a)   u  Bosni  kod  K(uca  mjesto:    Peci   ba- 
iiicke ;  vidi  Peci ;   isporedi  Baiiice.  —  b)  sto  pri- 
pada selu,  Banici  u  Srbiji  u  okrugu  caianskom: 
Niva  u  poju  baiiickom.  Sr.  Nov.  1861.  514. 

BANIC,  m,  prezime;  od  adj.  baii.  xvu  vijeka. 
Jure  Baiiic  (iirilskim  pismom  napisano  ,Baenic'). 
Stat.  po|.  ark.  5,  312.  isporedi  Banic. 

BANICjV,  /.  a)  zcnsko  iz  Bane  u  Srbiji.  M.  D. 
Milioevic.  b)  zensko  iz  sela  Bani. 


BANC),  n.  tal.  bagiio,  vitli  baiia;  isporedi  baii. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Zapovidi  da  ju  za- 
tvore  u  jedno  baiio  ili  kupalo.  B.  Kasi6,  per.  161. 

BANOL,  m.  selo  it  Dalmaciji  na  Rabu.  Repert. 
dalni.   1S72.  39. 

BANOLUCANIN ,  m.  cinjek  iz  Banc  Luke. 
Vuk,  rjec.  15^'  (kod  rijeii  liaiia  Luka).  —  sto  se 
Baiia  Luka  prcma  tiirskim  sloienini  rijecima govori 
i  bez  promjene  rijeii  Baiia  po  oblieima  (vidi  kod 
Baiia  Luka),  po  tome  i  it  slozenom  Baiioluf.anin  do- 
lazi prosloya  vijeka  i  Baiia-  wycsto  Baiio- :  Od  sta- 
rina  Baiialucauine.  S.  Stefaiiac  34.  —  kako  mjesto 
Baiia  Luka  dolazi  i  Bajna  Luka  (vidi  kod  Baiia 
Luka),  po  tome  dolazi  i  Bajnojucaiiin.  Vuk,  rjec.  12''. 
BAN(')LUCKA,  /.  zcnsko  ce(ade  iz  Bant;  Luke, 
mjesto  Baiio-  diilazi  i  Bajno-,  o  cemu  vidi  kod 
Baiiolucanin  i  Baiia  Luka.  Vuk,  rjec.  12''.  IS^i. 
(kod  Baiia  luka). 

BANOLUCKI,  adj.  sto  pripada  Baiiqj  Luci. 
mjesto  baiio-  dolazi  i  bajno-,  o  cemu  vidi  kotl 
Baiia  Luka.  Vuk,  rjec.  12''.  15-'  (kod  Baiia  Lukaj. 
—  mjesto  liaiio-  dolazi  i  baiia-,  o  cemu  vidi  kod 
Baiiolucanin:  baiialucko  po|e.  Zemjop.  bos.  2. 

BANOSKA,  f.  neka  vinova  losa  bijcla  grozda 
It  Dalmaciji.  B.  Sulek,  ini.  10. 

BANSKA,  /.  adj.  1.  ime  mjestima:  a)  u  Ko- 
.fovii  izmcda  Zvecana  (sadasne  Mitrovice)  i  No- 
voga  Pazara  iiegda  manastir  s  crkvom  sv.  Stefana 
i  jepiskupska  stolica,  sada  oaros  pomine  se  od 
xiv  vijeka.  isporedi  Baiia  (3,  d,  cc).  Bese  Baiibska 
upisana  vt  ottcine  mi  brisovule , . . .  i  stdaht 
crtkvt  sv.  Stefana.  Mon.  serb.  563.  Jepiskopu 
crtkBve  sv.  Stefana  vb  meste  rekomemt  Bantska. 
Danilo  88.  357.  Kako  jestt  uzakonilb  sv.  kra|b  u 
Baiibskoj.  Glasiiik  15,  306.  Baiiskaa  mestu  iine- 
nujemu  radi  tekustihb  topUilib  vodb.  Glasnik  11, 
64.  Polovinu  u  Decani  a  polovinu  u  Banbsku. 
Spoin.  sr.  2,  117.  Baiiska.  ^etop.  saf.  53.  70. 
Banska,  varos  u  Kosovu.  Vuk,  rjec.  15''.  Baiiska, 
varosica  od  Mitrovice  cetu-i  sata.  Zem].  bos.  45. 
On  pokupi  svii  Pristinu  ravnu, . .  i  bijela  grada 
Vucitrna,  i  pokupi  Dmitrovicu  ravnu,  i  pokupi 
svu  palanku  Baiisku.  4,  217.  moze  biti  da  je  to 
ista  Banska  o  kojoj  .se  pjena  da  je  bila  Strahi- 
nica  bana:  Netko  bjese  Strahinicu  bane,  bjese 
bane  u  malenqj  Baiiskoj,  u  malenoj  Baiiskoj  kraj 
Kosova.  Nar.  jijes.  vuk.  2,  262.  On  (Turcin  Vlali- 
Alija)  beza  zla,  sine,  proci  ne  see,  ne  see  s  ca- 
rem,  sine,  u  Kosovo,  okrenuo  drumom  lijevijem, 
te  na  nasu  Baiisku  udario,  te  ti  Baiisku,  sine, 
ojadio.  2,  266.  —  b)  a  Srbiji  dva  sela :  aa)  jedno 
u  okrugu  caianskom,  srezu  studenickom.  K.  Jova- 
novic, rec.  173.  —  bb)  drugo  u  okrugu  toplickom, 
srezu  kosanickom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  —  c)  mjesto 
negde  blizu  Stijm:  moze  biti  na  Bregalnici  vise^ 
t^tipa  ne  daleko  od  Bane  selo  koje  je  na  karti 
zapisano  ,Istebanja'.  spomine  se  xiv  vijeka:  Prc- 
cistaa  vyse  Baiiske, . .  i  sv.  vraceve  koub  Baiie. 
Glasnik  24,  254.  —  2.  ime  rijekama,  ali  ne  do- 
lazi inace  nego  sa  rijecjit.  rijeka:  a)  rijcka  koja 
utjece  u  Toplicu  kod  sadasiie  Kursumlije  u  Sr- 
biji: pomine  se  od,  pocetka  xiii  vijeka.  Hramt  sv. 
Nikoli . . .  na  usti(ji)  reke  Baiibske.  Stefan  kr.  3. 
—  b)  rijeka  koja  blizu.  Vrane  tekiici  pokraj  Bane 
utjece  u  Moravit  u  Srbiji:  Put  uz  reku  Baiisku 
II  krivu  Palanku.  Eat  115.  —  c)  rijeka  na  kojoj 
je  bio  manastir  Baiiska  izmedu  Mitrovice  u  Novog 
Pazara:  Sbzda  crbkovb  sv.  Stcfanu  pri  rece  Baii- 
skoj. ^ietop.  saf.  60.  —  isporedi  baiiski. 

BANSKI,  adj.  1.  .^to  pripada  Bani:  a)  sto  pri- 
pada Baiii  blizu  Prizreiia  (vidi  Baiia  3,  f):  Do 
brega  baibske  zemje.   Mon.   serb.   123.  —  b)   sto 


BANSKI 


179 


BAPSTINA 


pripada  manastirH  Bani  «  kom  Je  hila  crkva  sv. 
Nikole  (vidi  Bai'ia  3,  d,  aa) :  1592  bai'ifcskym  pre- 
stolomi.  pravestu  mitropolitu  bosanskoinu  Avksen- 
tiju.  Godisi'iica  2,  251.  —  c)  ito  pripada  kojoj 
god  Bani  ii  Srbiji :  bai'iski  srez ;  bai'iska  opstina. 
K.  Jovanovic,  rec.  93.  119.  132.  —  2.  sto  pri- 
pada Banskoj  ismedu  Zvecana  i  Noroga  Pazara : 
Jepiskopija  baiibska.  Dauilo  3G0.  Ignmeni.  ban- 
skyj.  ^jetop.  saf.  55.  8v.  kraJL  baiitskyj  (Miltitin, 
sto  jc  zidau  manastir  Banskti  i  u  I'loj  bio  po- 
greben).  54.  70.  Pectska  pripratt  i  bansko  zlato 
. . .  ne  obretajetL  se  nigdeze.  HI. 

BANSKI,  adj.  sto  pripada  scla  Banima.  ispo- 
redi  Baiita. 

BANSKI  DO,  Baiiskoga  dola,  m.  selo  u,  Srbiji 
u  okrugn.  pirotskom,  srezu  niiavskom.  Sr.  Nov. 
1879.   175. 

BANSKO  SELO,  )).  sclo  u  hruaiskoj  krajini  u 
ogidinskom  kraju:  jedni  ga  pisu  Ban.sko  selo. 
Schom.  zagr.  1875.  83.  *  talco  je  u  tamosiiim  crkre- 
nim  knigama.  driigi  pirn  ,Baiiisko  selo'.  Eazdjej. 
kraj.  27.  tako  od  prilikr  Hi  .bajnsko'  izgovaraju 
mjestani,  te  ie  biti  mjesto  ,bansko',  od  ,bana'  jer 
se  je  ondje  iiegda  kopala  ruda.  tako  je  iiiiao  jubav 
javiti  tamosni  zupnile. 

BANSTAK,  m,  galium  vernni  L.,  ivansko  cri- 
jece.  II  jcdnoga  pisca  nasega  jrcmena,  i  u  nega 
kajkavski  sa  5c  nijesto  st.  B.  Sulek,  im.  10. 

BAG,  bala,  m.  tal.  ballo,  igra,  pies,  .saltatio. 
dolazi  od  xvi  rijeka,  u  istu  rrijeme  i  s  promje- 
no)ii.  gkisa  1  iia  o  knd  je  iiii  kraju;  a  nalazi  se 
i  bez  te  jiroiiijeiie  i  daiias  te  je  nkeenat  i  u  nom. 
bal ;  mijeiia  se  akc.  ii  loc.  sing. :  balu,  tako  i  ii 
cijcloj  iniio^iiii  kad  iina  -ov-:  balovi,  balova.  po 
krajeeima  gdje  je  blizi  talijanski  jezik  moze  biti 
da  je  akcenat  drugi.  —  Ako  jedau  bao  usktje- 
budu  ucinit.  M.  Drzic  56.  S  tolicijemi  bali  i  dan- 
oaini  necasnijema.  I.  Drzic,  nauk  gond.  114.  Od 
bala  i  kola  iiecasiiijfih.  172.  Za  sto  ne  bale  kii- 
dis,  ne  kudis  jer  igre  varoske.  M.  Kataucic  fruct. 
88.  —  1  na  kraju  iiepruiuijeneno :  Kad  na  bal 
idu.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  14.  Na  veCer  da  la-a]ev 
sin  bal.  Nar.  prip.  inikiil.  25. 

BAOCA,  /.  vidi  balcak,  s  knjiiii  je  jednuga  po- 
staiia.  glas  je  o  postao  od  1,  i  tako  dolazi  od  xvi 
vijeka ;  po  nekim  se  krajevima  sazima  ao  u  o,  te 
glasi  i  boca,  i  to  od  xvii  vijeka;  ali  se  i  danas 
nalazi  1  iza  a  nepromijenow.  balca.  izmedii  rjec- 
tiika  dolazi  a  Belinu  (571ti.  ali  grijeskom  ,boc', 
cemu  nema  potvrde  driige  nego  instr.  boc.om,  a 
tome  je  nom.  boca),  u  Bjelostijencecu  (kao  u  Be- 
linu, odakle  je  bez  sumne  i  uzeto),  u  Stulicevu 
(kao  u  oha  proa)  i  u  Vukovu  (balca).  —  s  pro- 
mjenoin  glasa  1  na  o ;  Ize  svoj  mat  i  obrati  ga 
g  zeraji  baoconit.  Zborn.  80.  —  ao  sazeto  u  o: 
Ne  ustav|a  se,  bocom  lupa.  I.  Gundulic.  341.  Stuce 
Ostoji  bocom  glavu.  410.  Bocu  uz  desno  sve  ko- 
Ijeno  a  bodezan  k  srcu  obrati.  545.  —  1  nepro- 
mijeneno  na  o:  Svaki  nosi...  o  pojasu  sabje  ala- 
manke  a  na  nima  od  ceUka  balce.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  333.  335. 

BAOGAN,  II.  zagoneei  o  crepu]i:  Sogan,  bao- 
gaii,  tiu'i  onu  zgodu  na  ogaii.  Nar.  zag.  nov.  234. 

BAOSA,  m.  vidi  Balsa. 

BAOSEVA  GEADINA,  /.  vidi  Balsova  gradina. 

BAOSIG,  m,.  selo  u  Boci  kotorskoj.  Sem.  bok.- 
kot.  1875.  23.   B,epert.  dahn.  39.   isporedi  Balsic. 

BAOSlfiE,  iieko  mjesto  u  Boci  kotorskoj,  koje 
se  spomine  xiv  injeka  (a  poznijem  prijepisii),  all 
moze  biti  pogrjeska;  isjmredi  Baosic.  U  Baosje, 
Bijelu,  Krusevicu.  Men.  serb.  151. 


bAoTIU,  m.  prczime,  vidi  Baltic,  cemu  jc  pro- 
mijeneno  1  na  o.  Schem.  bosn.  1SH4.  90. 

BAOZELIC,  m,.  vidi  Bavzelic. 

BAOZIC,  m.  prezime;  dolazi  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Baozi6.  A.  Ka6ic,  kor.  452.  Imade 
za  zenu  Vidosavu  Baozica.  460.  iiioze  biti  po- 
grjeska mjesto  Baosic. 

BAOZULIC,  m.  vidi  Baozelic. 

BAPCA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  it  podhipaniji  si- 
sackoj.  p  sfnji  pred  c  mjesto  b,  koje  nelci  i  pi.^n. 
Babca.  Schom.  zagi-.  1875.  196.  Pregled  42. 

1.  BAPKA,  /.  hgp.  baba  (*'  to  pod  1  biiba).  — 
p  stoji  pred  k  mjesto  b,  koje  neki  i  pisu.  dolazi 
od  XVI  vijeka,  u  rjecniku  ni  jednom  (a  Stulicevu 
ima,  ali  iz  ruskoga).  a)  za  babu,  ocinu  Hi  mate- 
rinu  mater:  prosloga  vijeka:  Knezici  s  babkom 
Katarinom.  J.  Krmpotic,  kat.  78.  —  b)  za  staru 
zenu :  XVI  vijeka :  Babko  Rade  ma  mila !  M.  Ma- 
rulio  251.  —  c)  za  dojkii'ui  i  dadifu:  xvi  vijeka: 
Sve  te  cu  slusati,  moja  di-aga  babko  i  majko !  M. 
Drzic  166.  Babka  je  s  liome.  335. 

2.  BAPKA,  /.  hyji.  baba  (i  to  pod  2  baba)  — 
p  stoji  pred  k  mjesto  b,  koje  neki  i  piiiu.  —  1. 
,majusna  ziv-inica  poput  zabe  skoriiace  sa  tvrdim 
svlakom,  koja  na  rosnom  prolidu  podgriza  po- 
nikli ;  kad  ii  liu  ki-enes ,  sraota  se  ka  jez'.  M. 
Pavlinovio.  to  ce  biti  babe,  buba  mara.  isporedi 
i  2  bilbi(^a.  —  2.  plaritago,  babica  (vidi  2  babica 
3).  samo  u  Mikalinu  rjeiniku.  —  3.  nacineno  kao 
soha  (prava  odozgo),  te  se  na  nu  naslone  dna 
slemena.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  ,se  dodaje 
da  se  gorori  u  Hrvatskoj).  isporedi  babica.  — 
4.  starinski  novae,  u  na..^e  rrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  samo  n  Vukovu,  gdje  se  doilaje  da  je  Vuk 
cun  u  Imoskom,  ali  se  gorori  i  po  drugim  kraje- 
vima: tako  i  n  Srbiji  nko  Prokiipfa.  J,j.  Kovacc- 
vic.  u  ugnrskih  Hrvnta  dolazi  i  u  pjesmama  kao 
novae  male  vrijednosti.  Nima  ni  babkc.  Jacke 
255.  —  IJ  oba  je  pos(edna  znacena  zabi^e^eno  u 
Vukovu  rjecniku  grijeskom  ,bapka'. 

BAPKO,  m.  hgp.  babo.  —  pred  k  stoji  p  mje- 
sto b,  koje  neki  i  pisu.  —  dolazi  od  xvn  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Ali  balo  al'  ba- 
bajko  al'  se  zovcs  stari  babko.  I.  T.  Mrnavid, 
osm.  144.  Za  bapka  je  rijoc  govorio.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  15i>. 

BAPSKA,  /.  selo  u  Srijemu  blizu  Tovarnika. 
Schem.  diac.  1877.  43.  Pregled  116. 

BAPSKI,  adj.  anilis.  pred  s  stoji  p  mjesto  b, 
koje  neki  i  pisu.  dolazi  od  xvi  vijeka ,  izmedu 
rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  —  1.  u  pravom 
smislu:  Babskih  basni  se  odvrzi.  Anton  Dalm., 
Itim.  4,  7.  Pogan  babska  malovridna.  V.  Dosen 
129.  Bapskijeh  gatalica  kloni  se.  Vuk,  Itim.  4,  7. 
To  su  babske  price  i  mudrosti.  P.  Potrovic,  vijen. 
89.  —  2.  sto  pripada  .•ielu  Bapskoj  u  Srijemu: 
Brda  babska.  P.  Bolic.  1,  23.  —  3.  adv.  bapski, 
aniliter.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BAPSKO  PO!^E,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  ca- 
canskom.  pred  s  stoji  p  mjesto  b,  koje  neki  i  pisu. 
K.  Jovanovii,  re6.  167. 

BAPSTVO,  n.  nutricii  mimeris  excrcitium,  po- 
sao  babe  dojkine  i  dadije.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. p  pred  s  stoji  mjesto  b. 

BAPSTINA,  /.  vidi  bastiua.  pired  s  stoji  p  mje- 
sto b,  koje  i  j>isu.  dolazi  u  dva  pisca  xvn  vijeka 
jamacno  samo  za  to  sto  su  mislili  da  tako  treba 
pisati  rijec  bastinu,  kao  da  je  postala  od.  babe. 
—  mjesto  st  dolazi  i  sc  kako  jc  receno  kod  ba- 
stine.  —  0  nepokretnom  i  pokretnom  imatiu:  Ne 
roditeji  odnesose  ne  tilo  i  polozise  u  liiliovu  bab- 


BAR 


180 


BABA 


S6inu,  no  daleko  od  Rima.  F.  Vran6i6,  ziv.  38. 
PofoSo  jiratoi  svnju  prodavati  i  ua  pot.ribu  ubo- 
zih  obrai';ati.  l!ujui''i  I'lO  zaniriiik  da  one  taUo 
babi6inu  i  drago  kamoujo  prodaju  pocp  izuvidati 
6a  moro  biti  da  so  tako  ciui.  48.  Zak]inani  to  da 
ne  jiiies  ovomu  iiioiia.stiru  iii  pino/.i  ni  babsc'iiio 
i  da  no  obujmos  sroa  sestar  svitovnimi  briganii. 
95.  Miiklo  SB  no  krado  didina  i  babStina.  I.  T. 
Mrnavii,  osin.  lU. 

1.  BAR,  III.  milii  gonus,   I'lelco  zito   Jcao  proso. 

—  dolasi  od  xvii  cijeka,  izmedu  rjeinilui  u  Mi- 
ka\inu,  Belinu,  lijclostijcnievu,  Sluliievu  (u  sva 
ictiri  panicAim),  )(  Vukoim  (,milii  gonus,  nokakvo 
vrlo  sitno  i  into  zito  kao  proso;  kaicu  da  bi  .so 
Covjok  niogao  u  ovo  zito  ndaviti  kao  u  vodu' ; 
toimi  se  dodaje  da  se  govori  po  Jiigosapadnijem 
krajeriina).  —   a  je  wmetnuto   iiijesUi  staroga  i,. 

—  Od  kiir.  bliar,  dizati,  nositi,  cuvati,  liraniti, 
od  koga  je  i  brati  i  brasno.  —  Bar,  .setaria  Beau. 
Slcser-Vukot.  flora  1211.  setaria  glauca^t  sotaria 
italica.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  46.  B.  Sulek,  ini. 
10.  Sijala  je  baba  bar,  da  je  babi  za  uvar.  Nar. 
posl.  vuk.  284.  Sije  se  .  .  .  proso,  pirevina  i  bar. 
Zem).  bos.  5.  ima  ga  J  u  Herccgovini.  N.  Dufcic. 
Bar  bijeli,  crjeni.  B.  Sulek,  im.  481. 

2.  BAR,  /.  vidi  bar  in.  n  .jednoga  pisca  pro- 
iloga  vijcka.  Vari  ostupane  ban,  tor  onu  vodu 
pij,  a  vi-lo  i-azvarenu  bar  kusaj.  J.  Vladmirovic. 
lik.  12. 

3.  BAR,  /.  i  m.  copia,  omnes  simul,  omnia  si- 
TOul.  saino  u  dva  pisca  xvi  i  xvii  vijeka.  —  od 
pern,  bar,  ludstvo  koje  ide  za  kini,  i  mah  Hi  put 
kad  se  govori:  jedan  put,  dva  puta  Hi  u  jedan 
mah.  —  1.  inno.^tvo  ludi  Hi  drugoga  cega:  dolazi 
w  noin.  u  zenskoin  rodu  i  a  ace.  tako  da  se  rod 
ne  moze  poznuti:  U  grad,  pod  ki  bar  ma  hocu 
da  ide.  M.  Marulic  20.  Da  skupe  puka  bar  u  svu 
sinagogu.  28.  Tkalac  bise  jiniao  mar  iiastrikat 
c.vitja  bar  svilami  i  zlatom.  41.  —  2.  u  instr. 
.sing,  u  muskom  rodu  barom,  kao  iiiahom  Hi  u 
jedan  put,  svi  Hi  sre  zajediio,  cijelo  miwitro: 
S  oruzjem  di'uzba  sva  barom  po  vrata  ta  buknu 
z  bukom  na  dvor.  M.  Marulic.  55.  Kameii  (va]a- 
jnci  se  s  brda)  ni  pastirskim  krovom  prasca  ni 
sevarom,  zemjuskim  pokrovom  sve  zanisa  barom. 
I.  T.  Mrnavic,  osni.  64.  Ali  je  za  carom  na  srart 
se  broditi  ali  nam  je  barom  zivot  obraniti.  103. 
To  ti  se  prostrismo  barom  priko  dvora.   154. 

4.  BAB,  1.  saltem,  vidi  barem  (gdje  iim  je  i 
postane).  dolazi  od  proslnga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  u  Bjelostijenceoii,  Jambresiceini,  Voltigijinu, 
Stulicevu  i  Vukovit.  Da  uza  te  bar  umiram.  ,1. 
Kavanin  39.  Da  ga  ziva  zatecemo  i  sto  god  mu 
bar  recemo.  P.  Knezevic,  muka  16.  Bar  jednoga 
ovdi  vaja  da  ostavite.  E.  Pavie,  ogled.  87.  Hi  bas 
mrtav ,  ili  bar  blizu  smi'ti  jeste.  503.  Nejma, 
sestio,  bo|eg  od  mlinara,  bar  siroma  on  nikog 
ne  vara.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  67.  Bar  so  projdi, 
nemoj  me  smetati.  133.  Ako  nije  prede,  bar  od 
sad.  J.  Rajic,  pouc.  1,  32''.  Ako  mu  je  bar  jirusla 
godina.  .f.  S.  Re]kovic,  kuc.  248.  Zapovida  da  se 
imadu  bar  jedan  put  u  godini  dana  ispoviditi. 
B.  Leakovio,  nauk  389.  Ostavi  mi  hrata  bar  je- 
dnoga. Nar.  pjes.  vuk.  2,  289.  —  2.  etsi,  j)rc)». 
da,  ako  i;  od  mag.  bir  (istoga  znacena.  u  nase 
vrijr.me,  u  znpadnoj  Ugnrskoj.  Ne  cu  zene  'z  ovud, 
bar  mi  ju  s  silom  daju.  Jafko  24S.  Jos  nam  ne 
bi  odurile,  bar  su  mi  vso  dobro  vzelo.  279. 

5.  BAR,  rece  se  n  Herccgovini  ovci  kad  se 
iniizr,  da  mirno  stoji.  N.  Ducic.  i  u  Srbiji  u 
okrugu  va}evskoin:  biir  ciko!  ^.  Kovaievic.  bice 
okrneno  bara. 


(>.  BAR,  m.  1.  grad  na  mora  blizu  Skadra, 
sada  u  C.rnoj  Gori,  Autibarium,  tal.  Antivari. 
pomiiie  ,sp  od  pmieika  xm  vijeka,  izmedu  rjecnika 
11  Mikalfinu,  liclinu  (HH"),  Vukomi  i  Danicicevu. 
Grad  slavbuy  Ban..  Stefan  kr.  8.  U  Bare.  Olasnik 
15,  288.  U  Uaru.  Spom.  sr.  2,  122.  Bar  i  Bojana. 
M.  Vctranic  1,  263.  Prati  knigu  Baru  i  Ulcinu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  534.  —  2.  grad  u  ftaliji  prema 
unoin  prmm  preko  mora.  Barium.  Svotago  Niko- 
laje  vh  volici'iiii,  Bari.  Stefan  kr.  9.  Nikulom  mo 
zvasto  ^od   Bara.  M.  Marulii  288. 

1.  BABA,  f.  ])alus,  pratum.  —  Akcenat  se  mi- 
jena  it  gen.  pi. :  bi'ira,  a  sumo  je  i  driigi  slog  dug 
a  gen.  sing.:  biire,  i  instr.  sing.:  Imrom.  —  Do- 
lazi od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu 
(,lokva  blato,  palus,  lacuna,  stagnum'  10^),  u  Be- 
linu (palus  537'i),  u  Stulicevu  (lacuna),  u.  Vukovu 
(lacus,  lacuna,  pratum),  i  u  Danicicevu.  —  Po- 
stanein  od  kor.  bhar,  dizati,  tiskati,  vrtjeti  se, 
mesti,  od  koga  je  i  blato. 

1.  palus:  moze  biti  velika,  kao  n.  p.  kad  se 
voda  razlije  preko  obala,  i  mala,  kakva  se  na- 
cini  n.  p.  od  dazda  na  tdici.  xiv  vijeka:  Kako 
delt  spada  u  baru  i  kako  bara  pristaje  u  Limi>. 
Mon.  Serb.  94.  Po  sred(e)  bare  nizi.  mlaku.  Glas- 
nik  15,  299.  Preko  bare  u  studentct.  300.  Nizt 
dolt  na  baru.  Mon.  serb.  199.  U  baru.  199.  xviii 
vijeka:  Voda  koja  je  . . .  u  bara  otrovana.  S.  Mar- 
gitic ,  fala  93.  Vodo  lasno  usmrde  se,  kako  se 
mlogo  puta  vidi  u  bara  i  u  drugije  misti,  od 
kud  isteci  ne  mogu.  A.  Bacic  437.  Kako  n"  brez 
pare  pobigose  priko  jedne  bare.  I.  Zanicic  161. 
Bijase  to  po)e  od  mlozije  strana  opasano  barama 
205.  On  je  jczero,  gdi  voda  stoji  mi-tva  i  bara 
puna  snu'ada.  F.  Lastric,  ned.  426.  Nalij  vodom 
od  bare  il  kise.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  183.  Stucci 
po  ledini  prostrti  polivaju  se  vodom  ili  u  bari 
svezani  kvase  se.  253.  u  na.se  vrijeme:  Ko  se  u 
ban  udavi,  onom  drugo  more  ne  treba.  Nar.  posl. 
vuk.  155.  Prvi  so  stenci  u  baru  bacaju.  260.  Zna 
vrana  de  je  bara.  93.  Izvuci  se,  more,  iza  bara. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  288.^  Niva  kod  smrd]ive  bare. 
Sr.  Nov.  1875.  43.  Niva  kod  crveue  bare.  526. 
Niva  kod  ride  bare.  1307.  —  moze  biti  i  od  bala 
ltd. :  Sve  balava  ona  stara, . .  prjcko  rila  koj  je 
bara.  J.  Kavanin  11.  I  nacine  (gnsti)  bjujuo  baru 
na  cast  gospodaru.  V.  Dosen  150. 

2.  bare  u  prvom  znacenu  koje  presisu,  mane 
Hi  vise,  a  i  sa  svijem-,  liihovo  se  i  suho  mjesto  a 
po  nemu  i  daji  prostor  oko  nih  zove  bara,  gdje 
mogu  biti  pase  i  sjenokosi  i  nive,  a  i  vocnaci  i 
vinogradi:  u  torn  ce  siimlii  biti  .sto  it  Vukovu 
rjecnika  stoji  da  se  u  Hreatskoj  bara  zove  i 
jSvaka  livada  u  ravni,  pratum';  ali  je  tako  i  iz- 
vaii  Hrvatske.  u  torn  siidslu  dolazi  i  blato,  koje 
vidi.  moze  biti  da  je  i  u  torn  znacenu  jos  od  xiv 
vijeka:  Preko  po|a  na  smrtdeci  studenkct,  i  otb 
tudu  po  sred(e)  bare  kude  starintnici  podose ; . . 
otb  smrbdeeega  studentca  po  sred(e)  bare  u  go- 
milu,  i  otb  gomile  potokomb  u  okrugiu  baru;  . . 
otb  bare  preko  sume  u  lokvu.  Glasnik  15,  277-8. 
XVII  vijeka :  Vinograd  treba  da  posadi  ne  u  osoju, 
. .  takojer  u  bari  i  gdi  jo  raocarno,  jere  u  mo- 
carnu  vinograd  ne  moze  biti.  M.  Divkovic,  bes. 
209.  XVIII  i;i;ieka:  O  magarel  dotirano  sad  iz  bare. 
V.  Dosen  3().  Kog  zelena  hraiii  bara.  108.  —  )( 
takoj  su  bari  livade,  nive,  vocnaci,  vinogradi,  za- 
brani:  Livada  u  bari  Sr,  Nov.  1861.  8. 'l863.  181. 

1869.  447.  Livada  u  staroj  bari.  187.5.  316.  Zem]a 
vise  livade  u  zloj  bari.  187.5.  194.  Niva  u  dubo- 
koj    bari.    1.S69.   181.  234.    Niva    u    ladaiioj    bari. 

1870.  288.  Niva  u  stariievoj  bari.  1869.  i)99.  Niva 
u  bari  bad(evackoj.  1875.  357.  Vociiak  u  bari. 
1863.  16.  Vinograd  u  meciiioj  bari.  1869.  271.  Vi- 


BAKA 


181 


BAEAL16 


nograd  u  Jerinoj  ban.  1875.  517.  Zabran  n  beloj 
bari.  1872.  562.  i  same  lake  jivadc,  nive,  itd.  zmut 
se  barc_:  Livada  zvaiia  kriva  bara.  Sr.  Nov.  1875. 
1004.  Niva  bara.  1870.  818.  Zemja  zvana  bara. 
1872.  862.  Zem)a  cma  bara.  1875.  059.  take  ce 
biti  i/me:  Niva  kod  kravje  bare.  Sr.  Nov.  1875. 
47.  Niva  kod  kruskove  bare.  621.  Niva  kod  to- 
polove  bare.  56.  Niva  kod  orlove  bare.  517.  Da 
podigneS  liaraclije  Tiirke,  da  ill  vodim  11a  Mleti- 
cak  ravni,  na  zelenu  baru  Zajoviea,  onde  cete 
tabor  uciniti.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  497.  tuko  se  mje- 
sto  nazira  i  mnozinom  bare:  Livada  11  bai-ama. 
Sr.  Nov.  1863.  322.  ,1865.  408.  1870.  584.  Niva  u 
bararua.  1863.  187.  Niva  u  jelovini  baraiiia.  1875. 
265.  lake  ee  biti  ove:  Spade  pasa  na  po|e  niksicko, 
i  bijele  raspeo  satore  na  siroke  ,Bare-  pod  Ei- 
dane.  Ogled,  sr.  495. 

3.  iine  selima :  a)  ti  Vrnoj  Gori  jedno  u  Gra- 
hovii  a  drugo  u  Uskocima.  N.  Ducic,  glasn.  40, 
18.  22.  2'osfedi'ie  dolazi  i  u  mn.  Bare;  Okreniise 
uz  Bare  zelene.  Nar.  pjes.  \^^k.  4,  325.  A  kada 
su  na  planinn  bili,  na  planinu  na  Bare  (,bare') 
zelene, .  .  na  Barama  (,barama')  noccu  preno('d!5e. 
395-6.  —  b)  ic  Srbiji  «  okriuiii  uzickom,  srezn 
crnogorskom.  K.  Jovanovic,  rer.  161.  —  c)  u  Sla- 
voniji,  u  podzupaniji  osjeckoj  zaselak  kod  C'epiyia. 
Pregled  99.  —  d)  nekoliko  ih  ima.  nza  se  po  ka- 
kav  pridjev,  kao  Crna  Bara.  ]f,eskova  Bara  itd., 
koje  vidi  kod  I'lihorijeh  pridjeva.  —  e)  neka  se 
nazivajii  u  mnozini  Bare,  koje  vidi  na  po  se. 

2.  BARA,  /.  carex  L.,  ostrica.  J.  Pancid,  flora 
biogr.  399.  dolazi  od  prosloga  rijeka  i  to  u  rjec- 
niku  Ite.linn  (349''),  gdje  stoji  da  je  juncus,  .sita, 
i  u  Bjelostijencevu  isto  tako  (1,  718''),  a  po  pr- 
voni  tako  i  B.  Sulek,  ira.  10. 

1.  BARA,  /.  ime  kozi  i  krmaci.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  11  Viikorit  ((jdje  je  sanio 
kozi  ime).  postanem  ce  biti  od  kor.  bhar,  nositi. 
isporedi  baran  (ovan).  Vidis  li  ti  ovu  uasu  kr- 
macu  baru?  Nar.  prip.  vrf.  123. 

2.  BARA,  /  B.\RA,  f.  hi/p.  Barbara.  Kad  je 
nom.  Bara,  akcenat  se  mijena  »t  imc.:  Baro.  -— 
Dolazi  od  xvi  injeka.  Bai-a  Mile.sicka.  Mon.  Croat. 
277.  Za  svit  uzmite  divice,  koja  Katu.  kqja  svetu 
Baru.  M.  A.  Ee|kovic,  sat.  45.  Pribroj,  Baro.  Po- 
slov.  danic.  100. 

BARABA ,  )«.  Barabba.  isporedi  Baraban.  Ki 
se  zvase  Baraba.  N.  Raiiina  92'".  mat.  27,  16.  Ba- 
rabu  oprostise.  M.  Vetranio  1,  345.  Baralm  slo- 
bodi.  N.  Na}eskovi('   1,  136. 

BARABAN,  m.  ridi  Baraba,  mjesto  kojega  je 
M  nekih  Baraban,  jamai'no  od  tuda  sto  je  netko 
prvi  tizeo  greki  ace.  za  nom.  Od  xvi  rijeka.  Ki 
se  zovise  Baraban.  Bemardin  49.  mat.  27,  16.  I. 
Bandulavic  87.  Propnite  Barabana.  M.  Divkovic, 
plac.  17.  Stavi  naprid  Barabana.  P.  B,  Baksic  89. 
Da  se  pusti  Baraban  lupez.  M.  Angel  43.  A  blse 
Baraban  razbojnik.  L.  Terzic  28.  Isusa  li  odba- 
cujes,  a  Barabana  zagrjas?    F.  Lastric,  test.   114. 

BARABAN  AT,  barabanta,  m.  liotor;  isporedi 
pandur.  Od  xvn  i^ijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mi- 
ka{i)iii,  Belinu  (145".  442a),  Bjelostijencevu  i  Stii- 
licevH.  —  Od  mag.  darabant  (koje  je  od  nem. 
trabant)  «  promjenom  glasa  d  na  b.  —  Odbjegni 
od  tebe  grdobni  sotona  s  barabanti  svojimi.  B. 
Kasie,  nac.  103.  Barabanti  i  cafi.  I.  Drzic"',  nauk 
gond.  307.  U  ruku  djavala  barabanat.  I.  Ancic, 
ogl.  90.  Privodi  barabanta  i  satnika.  J.  Kavanin 
459.  Opravite}e.  sto  mi  recemo  barabante.  a  ini 
muciteje  i  hitavee.  Ziv.  is.  153. 

BARABANATSKI,  adj.  lictorum.  samo  ti  Stii- 
licevu  rjeiniku,  gdje  pise  i  barabantski. 


BAEABANTIC,  m.  dem.  barabanat.  samo  h 
Stulicevu  rjecnika. 

BAEABANTOV,  adj.  lictoris.  savio  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BAEABAE,  adv.  tarski  berabcr,  Zajedno,  je- 
dnako  ravno.  Od  xvn  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Vnkovu  (uporedo)  i  Danicicevu.  IdoSe  Turci  na 
Filechaz,  raskopaso  ga  (s)  zem|omi>  barabar.  T^ie- 
top.  saf.  86.  Hvala  i  niSta,  to  je  barabar.  Nar. 
posl.  vuk.  340. 

BAEABAEENE,  n.  jednacene,  poredene.  samo 
u   Vukorii  rjecnika.  i'iporedi  barabariti  se. 

BAEABAEITI  SE,  barabarim  se,  impif.  upo- 
redo s  kiiii  stajati  Hi  sjedjeti  Hi  ici,  jednaciti  se 
s  kim.  —  Od  barabar.  —  Dolazi  od  prosloga  in- 
jeka, izmedu  rjecnika  .^amo  u  Vuknrn.  —  uporedo 
sjedati  s  kim:  I  ])oleti  k  svecu  Muhamedu,  ter 
se  Murat  si  nime  barabari ,  blizu  sveea  pod"\av 
noge  side  lulu  pijuc,  na  vatri  se  grijui.  A.  Ka- 
cio,  razg.  110.  — jednaiiti  .sr,  porediti  se  s  kim: 
Ti,  sto  si  juce  postao  pro.sjakom,  oces  da  se  sa 
mnom  barabaris,  koga  su  otac  i  ded  prosjaoi  bili ! 
D.  Obradovic,  bas.  153. 

BAEABAS.  m  nadimak,  koji  dolazi  kao  prez- 
ime  a  postanem  je  ime  Bai'abbas;  isporedi  Ba- 
raba, Baraban.  L.  Barabas.  Schem.  zagr.  1875.  258. 

BAEABIC,  TO.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
rag.  1876.  61. 

BARAC,  Barca,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme. 
Schem.  segn.  1871.  101. 

BARAC,  Barafa,  m..  jjrezime,  upravo  nadimak; 

od  prosloga  vijeka.  postanem  m.ozc  biti  od  baran. 

—  ,Ture  Barac    .T.  Vladinirovio,  lik.  5.  M.  Barac. 

j  Schem.  bosn.  81.  Mihailo  Barac.  Sem.  prav.  1878, 

68.  na  pos(ednem  mjestu  stoji  grije.skom   ,Barah'. 

BAEAJEVAC,  Baraj^vca,  m.  covjek  iz  Bara- 
jeva.  M.  D.  Milidevic. 

BARAJEVKA ,  /'.  zensko  cc(.ade  iz  Barajeva. 
M.  B.  Mili6evic. 

BARA.TEVO,  n.  selo  u  Srbiji  !/  okrugn.  biograd- 
skom.  K.  .Tovanovic.  rec.  95.  Od  itnena  koje  nije 
H  olticaju  a  koje  je  postana  jednoga  sa  Baran. 

B.\E.\.IEVSKI ,  adj.  sto  pripada  Barajevu. 
Barajevska  opstina.  K.  .TovanoviA,  rec.  95. 

1.  BAEAK,  m.  ime  nmsko;  maze  biti  hyp.  od 
Baro  (kao  Eiidak  od  Eado) ;  prema  tome  je  i  ak- 
eenat  slavfen.  Dolazi  xvi  vijeka.  Ja  pop  Barak. 
Mon.  Croat.  182.  195.  isporedi  Barakovac. 

2.  BAEAK,  m.  turski  barak,  canis  villosus. 
rutap  pas.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika.  samo 
u  Vukovu.  O  .skripovu  dne,  kad  se  baraci  strigu. 
Nar.  posl.  vuk.  245. 

BAEAKCAZ,  ?«.  neko  mjesto  u  ju.znoj  JTgar- 
skoj.  S.  Novakovic,  pom.  124. 

BARAKOVAC,  Barakovca,  m.  planina  u  bo- 
sanskoj  krajini.  Zem).  bos.  46.  M.  Euzicic. 

1.  BAEAKOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bclrdku. 
od  XVII  vijeka.  Juraj  Barakovic  Zadranin.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  3.  Na  kulu  Barakovica.  Stat,  pojic. 
ark.  5,  313.  Barakovic.  J.  Kavanin  162.  Vasilije 
Barakovic.  Vuk,  sov.  108. 

2.  BAEAKOVIC,  m..  prezime  Turcim.a;  od.  ne- 
koga  tur.tkog  im.ena.  A  na  ruke  Barakovic-Ibre. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  549.  Kad  pos'jece  dva  Barako- 
vica, Barakovic-Zeka  i  Smaila.  4,  520. 

BAEAKTAE,  baraktara,  m.  p/r// barjaktar.  xvii 
vijeka.  Husein-baraktaru.  Starine  11,  103.  barak- 
tara. 124.  141. 

BAEALIC,   m.  prezime,  po  ocu  Baraliji.  -i-  je 


BARALIJA 


182 


BA.KATINA 


sazeto  -iji-:  Milosav  Barali6.  Kat  78.  Panta  Ba- 
ral)6.  S55. 

BARALIJA,  m.  prezime:  Sima  Baralija  iz  Pa- 
rana. M.  D.  Mili(''ovic',  srb.  317. 

BAEAMATI.T,  m.  fiili  Baramatin.  u  jednoga 
pisca  proHuya  vijeka.  Baiamati  Osip.  ,T.  Kava- 
liin  -19. 

BARAMATIN,  m.  rijeii  ,ab  Arimathaoa'  »  no- 
vom  zarjctu  (mat.  27,  57)  iizcte  su  za  ,a  Bai-ima- 
tliaea',  ie  od  drugc.  naiincno  ime  covjcku  iz  toga 
vijcstn.  w^o/'ft/j  Abai'iiiiatija,  Baramatij.  u  jednoga 
jyisca  XVI  rijeka.  Osip  Baramatin.  M  Mai'ulic  1H9. 

1.  BAR  AN,  m.  ime  tnusko,  upravo  hyp.  od 
Baro  {kiio  Radaii  od  Rido).  dolazi  od  xiv  vijeka 
u  apoiiiciiiku  pi^aint  hitiiiski,  inaijc  od  xv.  Pro 
Godi'iu  Barano.  Moii.  cp.  zagr.  2,  98.  Baran  do- 
cauus.  109.  BaranL  VlLktciiL.  Mon.  serb.  378.  Od 
jednoga  brata  ostade  sin  Baran  imenoni.  A.  Ka- 
cid,  kor.  46G. 

2.  BARAN,  m.  oidi  ovan.  samo  u  jednoya  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  bara.  —  Baran  sada 
nek  s  ovcama  ide.  J.  S.  Rejkovic,  ku6.  317.  u 
istoga  pisca  u  pi.  bez  a  izmedu  r  i  u  moze  hiti 
i  stamparskovi  grijeskom:  Barnovi  i  biko  ispu- 
scaju  se.  317. 

3.  BARAN,  barna,  adj.  paludosus.  samo  u  rjec- 
nicima  Mikajinu  (lOii  samo  u  slozenom  obliku 
barni)  i  u  Stulicevu  (9*  u  nominalnoin  obliku 
,barran'  i  ti  slozenom  .barni',  a  to  je  barni). 

BARANAJK,  baranlva,  m.  agnus,  jagne.  upravo 
hyp.  od  baran,  ovan.  samo  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka,  i  to  u  prenesenom.  smislu  o  Isusu  u  pri- 
cescu :  Neka  ta  i.sti  baranak .  .  .  odgovori  priliki 
janea  vazmenoga.  S.  Budinic,  sum.  80''. 

BARANDA ,  /'.  selo  u  Banatii.  Bern.  prav. 
1878.  55. 

BARANI,  Barana,  m.  pi.  selo  u  Hereegovini 
blizii  Stoca.  Schem.  ragus.  187G.  57. 

BARANIN,  m.  covjek  iz  grada  Bara.  Akcenat 
ostaje,  samo  je  i  drugi  slog  dug  u  cijeloj  mnozini: 
Barani,  a  u  gen.  pi.  i  zadni:  Barana.  —  Dolazi 
od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu  i  Da- 
nicicevw.  a)  iz  Bara  crnogorskoga :  Marint  ba- 
ranint.  Mon.  serb.  105.  Baranomt  ostaviht.  Glas- 
nik  15,  288.  —  h)  iz  Bara  talijanskoga:  O  Ni- 
kiila  Baranine !  M.  MaruUc  285.  —  e)  dolazi  i  kao 
prezime:   Stijepo   Baranin.   Vuk,  nar.  pjes.  1,  87. 

BARANOV,  adj.  sto  pripada  Baranu.  Sin  Ba- 
ranov.  A.  Kacid,  korab.  467. 

BARANSKI,  adj.  1.  sto  pripada  selu  Barama 
u  Srbiji.  Baranska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  118. 
gdje  grijeskom  stoji  baranska.  —  2.  gorni  Ihar 
od  izvora  svoga  pa  od  prilike  do  Sitnice  zove  se 
i  Baranska  Morava.  ZemJ.  bos.  3.  i  Baranska  reka. 
S.  Novakovic,  zemj.  15. 

BARANA,  /.  zupanija  u  Ugarskoj.  V  Barani 
na  desnom  brijegu  Dunava  vise  Osijeka.  Vuk, 
pisma  86. 

BARANAC,  Baranca,  m.  covjek  iz  Barane.  Ak- 
cenat se  mijena  it  gen.  pi.  Baranaca.  Rodeni  Ba- 
ranci.  Vuk,  pisma  87.  Svetozar  Popovic  Barai'iae. 
D.  Avramovio,  sv.  gora  259. 

BARAN AI,  m.  prezime;  magarski  mjesto  Ba- 
ranac.  xvi  vijeka.  Od  mene  Matijasa  ,Baranyay'', 
soldata  careve  i  krajeve  svetlosti.  Mon.  croat.  334. 

BARANICA,  /.  neko  mjesto  sa  zidinama  u  Sr- 
biji kod  Knezevca  u  okruyu  knezevackom.  M.  D. 
Milicevid,  srb.  836. 

BARARA,  /.  neka  loza  vinova.  B.  §ulek,  im.  10. 


BARAST,  adj.  bio  i  cm  oko  vrata;  govori  sc 
0  Ofci:  ovca  barasta.  M.  Pavlinovid.  isporedi  bara. 

BARASKA,  /.  tal.  borasca,  zlo  vrijeme,  tem- 
postas.  samo  n  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  Mi- 
kalinii  rjecnikn.  (Juvajte  se  isijuna,  baraSka  vas 
odnoso.  M.  Urzid  407. 

1.  BARAT,  m.  neki  grad  u  pjesmi,  mole  hiti 
Borat,  koji  vidi.  Ja  sam  junak  od  Barata  grada. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,^98.  Do  imaju  druma  tri  cetiri: 
koji  Nisu,  koji  .Sibeniku,  koji  ide  Baratu  tur- 
skomo.  99. 

2.  BARAT,  m.  trijcm  pred  vodenicom;  m  nase 
vrijeme  u  Srbiji.  moze  biti  od  tal.  baratto,  za- 
sjeda,  koje  bi  snaicne  bilo  presto  tc  zaklon,  a  po 
torn  II  reicni  tri'iem.  Iz  vodenice  na  barat,  s  ba- 
rata na  brod.  Z.  Radonic. 

3.  BARAT,  m.  commercium.  tal.  baratto.  ispo- 
redi baratati.  samo  u  Bjelosiijencevu  rjecniku 
(,tr§tvo,  pajdastvo,  druStvo,  ortacene'). 

4.  BARAT,  barata,  m.  vidi  berat.  xv  vijeka. 
Mon.  serb.  484. 

5.  BARAT,  m.  mag.  barat,  od  brat,  a  tako  se 
naziva  u  letopisima  Durad  tltje.senic  inace  Mar- 
tinucic  (po  dokazivanu  I.  Ruvarca  u  Glasniku 
49,  26-27).  To  leto  pogibe  Barat.  I^jetop.  saf.  84. 
Starine  9,  89.  Pride  Barati,.  Starine  9,  89.  u  dru- 
yom  (ctopisii  grijeskom  ,priidose  tarati'.  ^^etop. 
saf.  84.  u  drugim  se  {etojiisima  nazira  ,Bratt'. 
Glasnik  49,  2G'. 

BARAtANE,  n.  commercium,  negotium,  con- 
versatio.  isporedi  baratati.  dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  a)  radna:  Ni- 
liova  sluzba  i  dilo  ugodno  je  bogu  vele  vece  nego 
trgovano  i  drugo  baratai'ie.  PostUa  1562.  12''.  — 
b)  drugovane:  Divica  pripostena  od  covjecijega 
odlucita  barataiia  Ui  ti  drustva.  D.  Rapid  82. 

BARATAST,  adj.  palustris,  barovit.  samo  u 
jednoya  pisca  prosloga  vijeka.  Da  ovakva  pasa 
ni  130  sto  ne  bude  blatna  i  baratasta.  I.  Ja- 
blanci  133. 

BARATATI,  baratilm,  impjf.  mercari,  negotiari, 
commercium  habere,  conversari,  trgovati,  raditi 
s  kirn,  imati  kaka  god  posla  s  kim.  —  Od  tal. 
barattare.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi  pod  c), 
izmedu  rjecnika  u  Bjelosiijencevu  (u  praes.  kaj- 
kavski  baracem)  i  u  Vukovu.  —  a)  trgovati :  xvii 
vijeka :  Sto  god  mislite,  na  ovi  mi  lis  ucinite  na 
skoro,  ali  cinu  ali  Jagicu  ovamo,  ne  drzite  se, 
istinom  s  vami  da  baratamo.  Starine  11,  97.  Za 
drugo,  sto  baratat  bude,  bude  vam  racun  davat. 
123.  —  b)  imati  kaka  god  posla  skim:  prosloga 
vijeka:  Tko  ima  dobro  ime,  onaj  svagdi  je  prosti- 
man  i  prim}en,  svaki  zeli  s  nime  baratati,  vecati 
i  trgovati.  D.  Rapid  389.  —  c)  govorom  razprav- 
lati  sto,  disserere ;  .samo  u  jednoga  2>isca  xvi  vi- 
vijeka,  po  .sroj  prilici  prevedeno  nem.  abhandeln. 
Ki  prez  diiha  svetoga  govori,  opravja,  barata  od 
boga.  Anton  Dalm.,  ap.  glag.  f.  —  d)  disjicere,  con- 
tiu'bare,  premetati,  neprelazno:  Ko  je  baratao  po 
ovim  hajinama,  po  sobi,  po  vajatu?  1^.  Kovacevid. 

bArATI,  baram,  impf.  pomalati  glavu  iz  vode, 
glarati.  od  tal.  barare,  varati.  Baraju  ribe  kad 
se  podignu  iz  dna  te  glavom  povirujud  kredu.  L. 
Zore,  rib.  30. 

BARATIJER,  baratijera,  w.  aleator,  igrac.  od 
tal.  barattiere.  .samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka. 
Ostavjaju  igraci  od  promjeno  ili  ti  baratijeri  igru 
u  polu  nodi.  M.  Radnid  563. 

BARATINA,  /.  nekako  tkane.  od  sr.  lat.  bar- 
ratus,  prutast,  s  prugama  sarenim.  —  Samo  u 
jednoga   pisca   xvn   vijeka.    Uze    dvije   dolamice 


BAEBA 


183 


BAEBIS 


kratke  od  stare   s\'ite  baratine,   te   od   iste  iicini 
jedan  klobucic.  B.  Kasic,  ign.  20. 

BAEBA,  /.  nel'o  mjesto  Icoje  se  spomiiic  samo 
2)0  imenu  prije  nasega  rreinena.  S.  Novakovi6, 
pom.  124. 

BAEBACEP,  m.  nekaka  ptica,  mosc  hiti  ink. 
od  tal.  barbachieppo ,  fr.  barbacou.  u  jednoga 
puca  XVI  vijeka.  Obraza  od  mojemuce,  od  papa- 
gala,  od  zvirata,  od  barbacepa.  M.  Drzic  240. 

BARBAN,  m,  mjesto  u  I.->tri.  poinine  se  od  xni 
vijeka.  Po!  mora  k^Barbanu.  Mon.  croat.  16.  ta- 
lijariski  Barbana.  Sem.  por.  1876.  21.  jio  torn  i 
u  jednoga  pifica  prosloga  vijeka:  Jedan  u  Bar- 
bani  umre.  J.  Kavaiiin  146. 

BAEBAKSKI,  adj.  sto  pripada  Barhanu.  Ko- 
mun  barbanski.  Mon.  croat.  IG. 

BAEBAE.  m.  barbarus.  Barbar  i  Scita.  Anton 
Dalm.,  kol.  3,  11.  Jesu  barbari  to  jest  inostranci 
nemili.  J.  Matovic  92. 

bAeBAEA,  f.  Barbara,  isporedi  Varbara.  Go- 
spode  Barbara.  Spom.  sr.  2,  125.  Barbaro  divojko. 
Nar.  pjes.  bog.  39.  —  Po  crkvama  .se.  Barbare 
sovu  se  take  i  neka  injesta:  a)  u  hrvatskom  pri- 
•morju:  H.  Barbara  u  Kostreni.  Seliem.  segn.  1871. 
64.  inporedi  Kostrena,  h)  it  Dafmaciji  hlizu  Sfa- 
roga  Grada.  Eepert.  dalm.  17. 

BAEBAEE.T,  m.  prezime  corjekii  I'irgdje  hlizu 
Stipa  XIV  vijeka.  Ivans  Barbarej.  Glasnik  24,  270. 

BAEBAEEL,  m.  prezime ;  dolazi  samo  it  pi.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka;  isporedi  Barbarelic. 
Z  Barbareli.  D.  Barakovic,  vil.  194. 

BAEBARELK,',  n.  prezime:  u  jednoga  jiisca 
proiloga  vijeka;  isporedi  Barbarel.  Barbarelic.  J. 
Kavanin  123. 

BAEBAEESKI,  adj.  -Ho  pripada  Barbareziiiui; 
tal.  barbaresco.  isporedi  barbareski.  Povodose 
fustu  barbareskn.  Nar.  pjes.  bog,  203, 

BAEBAeESKI,  adj.  vidi  barbareski,  od  xvii 
vijeka,  izmedw  rjecnika  .wmo  it  Belinu  (129a),  Da 
propustimo  levente  barbareske,  Stai-ine  11,  80. 

BAEBAEEVO,  m.  neko  .sp/o  koje  se  pom.ine 
prijc  nasega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  124. 

BAEBAeEZ,  Barbareza,  m.  coijek  iz  Barba- 
rije.  Iste  Jozo  Barbareze  Turke.  A.  Kacic,  raz- 
gov.  300. 

bAeBAEIC,  m.  1.  prezime,  po  materi  Barbari. 
Schem.  bosn.  1864.  40.  Sehem.  here.  1873.  254. 
—  2.  selo  u  Hrratskoj  ti  podhtpaniji  sisackoj. 
Schem.  zagr.  1875.  189.  Pregled  41. 

BAEBAEIGO,  m.  j^rezime  talijansko.  Knezii 
dubrovtckomu  Nikolaju  Barbarigu.  Spom.  sr.  2, 
23.  Jakova  Barbariga  kneza  zadarskoga.  Mon. 
Croat.  61. 

BAEBAEI,IA,  /.  zemla  u  Africi.  xvii  i  xvm 
vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Mikalinu  i  Belinu 
(129a).  Prornimo  nizoko  nih  u  Barbariju.  ,T,  Ar- 
molusic,  Slav.  62.  Vec  zaveze  ispod  Barbarije.  A. 
Kacic,  razgov.  299. 

BAEBARIN,  adj.  Barbarae.  Kad  je  Tiu-cin  vi- 
dio  lisce  Barbarino.  Nar.  pjes.  bog.  41. 

BAEBAESKI  ,  adj.  barbarus.  Scinis  da  jezik 
rimski  jest  barbarski,  to  jest  netijudan.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  133. 

BAEBAeITSINCI  ,  Barbai-usinaca ,  m.  pi.  selo 
u  Srbiji  II  okrugit  vraiiskom.  .Sr.  Nov.  1879.  175. 
gdje  grijeskom  stoji  ,Barbarusice'.  mjestani  go- 
core  i  II  nom.  kao  u  akus.  i  to  sa  starijim  akcen- 
tom :  Barbarusince. 


BAEBAT,  •»(.  n  Dahnaciji  dva  sela:  jedno  na 
Fab II :  Barbat  na  Eabu.  a  drugokod  Paga:  Bar- 
bat  paski.  Eepert.  dalm.  39.  tal.  Barbato. 

bAeBATOVCI,  Barbatovaca,  m.  pi.  selo  u  Sr- 
biji u  okrugu  toplickom.  srezu  prokiipackom.  Sr. 
Nov.  1879,  176.  gdje  grijeskom  stoji  Barbatovac, 
mjestani  govore  i  m  nom.  kao  u  akus.  i  to  sa  sta- 
rijim. akcentom :  Barbatovce.  Tamna  postana : 
moglo  bi  hiti  od  rum.  barbat  (od  barba,  brada), 
■miiskarac,  muz,  koje  je  moglo  hiti  i  ime  liidsko; 
ali  moze  hiti  u  svezi  sa  Barbij ;  isporedi  %  Bar- 
bulovic, 

BAEBEKA,  /,  mali  barbun.  samo  u  Mikalinu 
rjeijnikii.  gdje  nad  e  stoji  znacic  po  kom  bi  se 
moglo  citati  i  barbenka. 

BAEBEE,  barbera,  m.  vidi  barbijer.  samo  u 
rjecnicinia  Bjelostijencevii  i  Jambresicevu. 

BAEBEEICA,  /.  tonstrix.  samo  u  rjecnicima 
Bjelo.it ijenceiut  i  ■Tambresicevit. 

BAEBEEIC,  m.  prezime;  xvi  vijeka.  Plovan 
Matej  Barberi6.  Mon.  croat.  256. 

EAEBEEIJA,  /.  ars  tonsoria.  .'!amo  u  Bjelo- 
stijencevit  rjecniku. 

BAEBERNICA,  /.  tonstrina,  berbernica.  it  rjec- 
nicima Mikafinii  (lO''),  Bjelostijencevu  i  Jambre- 
Hicevu. 

bAeBEESKI,  adj.  tonsorius.  berberski.  .lamo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicerii.  Bar- 
bersko  zelesce.  lanceola  chirurgica.  ii  oba.  pome- 
mita  rjeijnika. 

BAEBES,  Barbesa,  m.  dra  sela  u  Srbiji:  Gorni 
/  Doiii  Barbes,  oba  ii  okrugu  niskom,  srezu  za- 
plnnskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  mjestani  govore  u 
now.  sa  starim  akc.  Barbes. 

bARBEZA./.  vittae  genus,  zen.ska  kapa  u  jRisnii, 
koju  Vuk  oiiisuje:  .samija,  a  pod  nom  kapa  od 
crreiie  cohe,  po  torn  bijela  maliraina'.  samo  it  Vit- 
kovu  rjecniku.  Od  tal.  barbazzale,  barbocciale,  od 
barba,  brada. 

BAEBICIN,  m.  mjesto  Scget  u  Dalmaciji  na- 
ziva  lie  u.  jednoj  pjesmi  proslnga  vijeka  Siget 
Barbicin :  Kniga  mu  je  dopala  u  Sigetu  Barbi- 
cinu.  Nar.  pjes.  bog.  194. 

BARBIC,  m.  1.  zemja  blizu  Dohrina  na  Krku. 
XV  vijeka.  Ke  zemje  i  drmuni  zove  se  Barbie  u 
kontradi,  ka  se  zove  Zavrsa.  Mon,  croat.  44.  — 
2.  prezime  u  nase  vrijeme.  Schem.  rag.  1876.  61. 
BARBLT ,  m.  ime  musko ;  xiii  vijeka.  Bartbi 
Ki-usict.  Mon.  serb.  39.  Postana  tamna;  moze 
biti  u  svezi  sa  bara  i  baran  (ovan).  isporedi  i 
Barbatovac  ?'  Barbulovic, 

BARBIJEE,  barbijera,  in.  tonsor,  herher ;  od 
tal.  barbiere.  i.<sporedi  barber,  barbir.  Od  xvi  vi- 
jeka. Nagovorise  barbijera.  Zborn.  1.  Lijecnici  i 
barbijeri.  I.  Driic,  naiik  gond.  309.  Ne  ostavit' 
ni  koze  ni  dlake  kako  taman  barbijer.  Poslov. 
danic.  74.  Ni  stara  barbijera  ni  mlada  lijecnika.  80. 
BAEBIE,  barbii-a,  m.  1.  vidi  barbijer.  Od  xvi 
vijeka,  iziiiedu  rjecnika.  it  Vrancicevu,  Mikalinu 
i  Voltiijiiinu.  Stifica,  ki  je  nogu  ulomil,  da  se 
iskupi  od  barbira.  Mon.  croat.  251.  Martina  bar- 
bira  nasega.  267.  Barbiri  i  drugi,  kojije  posao 
nije  tezak,  dii2ni  su  postiti.  A.  Bacic  184.  —  2. 
prezime,  upravo  nadiinak,  koji  dolazi  mjesto  prez- 
imena,  xvi  vijeka.  Knez  Ambroz  Barbir,  Mon, 
Croat,  328. 

BARBIEOVIC,  w,  prezime:  po  ocii  barbiru; 
M  nase  vrijeme.  Zivojin  Barbirovic.  Sem.  prav. 
1878.  3,3, 

BAEBIS,   PI.  ime  musko  u  jednoga  pisca  pro- 


BARBORIC 


1«4 


BAEE&NA 


Sloga  vijeka.   Djakov  BarbiS,  kad  prije  padc  Mo- 
dun,  u  suXai'istvo  jnido.  J.  Kavai'iiii  139. 

BAEBOR16,  111.  prczime.  xui  vijeko.  Vita  Ban,- 
borich.  Moil.  serb.  10.  muse  hiti.  jedno  sa  Barba- 
rid,  protiiijaiivsi  driigu  a. 

BARBUCANE,  n.  perturbatio,  premetatie;  ispo- 
redi  barbuoati.  .la  in  tobi  to  baibucane  izbiti  iz 
slave.  .1.  Bogdaiiovic. 

BAEB1!jCATI,  biirbuciim,  impf.  ticati  u  stu 
zabrancno  Hi  prewetati,  manum  immitere,  jier- 
tui-bai-e.  Sta  tuda  barbucas  V  J .  Bogdanovi6.  inpo- 
rcdi  barbucnuti. 

BARBUCNUTI,  birbucnem,  j;/.  taknnti  u  sto 
zahrancno,  manum  immitere.  OvaJ  bi  deeko  u 
svasto  baibucuuo.  J.  Bogdauovic.  laporedi  brbu- 
fciti,  istotja  znaiena  i  postana;  a  ie  biti  noviji 
umetak. 

BAEBTJK,  glas  koji  biva  u  vodi  kad  se  udara 
po  noj.  u  zagoneci  o  cimu:  Po  sumici  kuc,  kuc; 
po  ataru  vuc',  vuc' ;  a  po  vodi  barbuk  (,bar  buk'). 
Nar.  zagon.  nov.  240.  isporedi  barbukati. 

BARBUKANE,  n.  vidi  brbukane. 

BARBUKATI,  barbflcem,  impf.  vidi  brbukati. 
samo  u  Viikovu  rjecniku  (gdje  se  napomine  da 
se  govori^u  Baraiii).  izniedu  h  i  r  bice  a  noviji 
umetak.  Sta  barbuces  po  vodi?  Vuk,  rjec.  16*. 

BARBULOVI6,  m.  prezime;  u  vase  vrijeme. 
Nikola  Barbulovic.  Rat  3.52.  Postana  tamna ;  ispo- 
rcdi  Barbatovac  i  Barbij. 

BAKBUN,  bai-bi'uia,  m.  tal.  barboue,  barbu.*, 
riba  koja  se  zove  i  bradovatica  i  ti-ig}a.  samo  u 
rjeCincima  Mikafinu,  Stuliceini  i  Vukovu  (a  kom 
se  dodaje  da  se  govori  ti  Biibrorniku). 

BARBUSIC;,  m.  prezime;  u  jednoya  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Bigunici,  Barbusici  odbjegose.  J.  Ka- 
vai'iin  120. 

BABCI,  Baiaca,  m.  pi.  selo  u  hrvatskom  pri- 
murju  u  podlupaniji  rijeckoj.  Schem.  segn.  1871. 
4G.  Pregled  7.  isporedi  Barac. 

BARGE,  /.  pi.  vidi  kod  barka. 

BAECAK,  J)?,  vidi  balcak.  Kucaju  se  sabjam 
u  barcake.  Nar.  pje.s.  vuk.  5,  147.  Krvave  im 
sab}e  do  barcaka.  1G6. 

BARCICA,  /.  dem.  barka.  od  xvii  vijeka.  Osta- 
vivsi  otca,  barcicu  i  mrize  naslidovahu  liega.  F. 
Glavinic ,  cvit  424.  Naoini  barcicu.  Nar.  pjes. 
mikul.  147. 

BARCIC,  m.  pirezime;  dolazi  od  prosloga  vi- 
jeka, all  prvi  primjer  nije  pouzdan,  jer  se  moze 
citati  i  Brcic.  Nikolu  Barcica.  Norini  8G.  Stanko 
Barcic.  Eat  349. 

1.  BARDA,/.  selo  u  Bosni  blizu  Kupresa.  Schem. 
bos.  1864.  74.  ne  ce  biti  pogrjeska  mjesto  Brda, 
jer  u  istoj  knizi  ima  ,Trn'  itd. 

2.  BARDA,  /.  2t  pjjesmi  neki  top,  tipravo  okr- 
tieiio  lubarda.  On  jjodize  barde  i  lubarde.  Nar. 
pjes.  srem.  140. 

BARPACAC,  bardacca,  m.  vidi  bardicii.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BARDAC16,  TO.  dem.  bardak.  Od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (143''),  Stulicevu 
i  Vukovu.  Ne  iraadijase  drugo  nego  malo  braina 
u  varioaku  i  u  bardaei6u  malo  ;i)a,  F.  Lastrid, 
od'  204. 

BARDACINA,  ./'.  augm.  bardak.  samo  u  rjec- 
nicima  Stulicevu  i  Vukovu. 

BARDAgGI.TA,  m.  koji  gradi  bardake,  cantha- 
rorum  iigulus.  .sawio  u  rjecniku  Vukoim. 


BARDAK,  bardAka,  m.  turski  bardak,  can- 
thariis.  Dolazi  od  xv  vijeka,  izmedu  rjecniku  u 
Mika(iiiu  (guttulus),  u  Belinu  (143''  vas),  «  Bjc- 
loslijfiH'vru  (vrS),  u  Stulicevu  (culigna,  lagena, 
uroous),  u  Vukovu  (cantliarus  fictili.s  ant  vitrous), 
i  M  Danicicevu  (hirnoa).  Vuk  u  rjeiniku  vcli  da 
je  bardak  ,krcag  Hi  staklo  s  noscem,  a  u  Risnu 
bijel  i  saren  sud  koji  se  u  Srbiji  zove  bokar  i 
milojka'.  —  Dvo  romence  i  bardakb.  Mon.  sorb. 
408.  Da  /.na  kadija  sto  je  rakija,  on  bi  mjesto  di- 
tapa  dr/.ao  bardak  i)od  glavom.  Nar.  posl.  vuk.  49. 

BARDAK  LI.rA,  /.  nckuka  sliva,  pruni  genus. 
u  rjecnicima  Stulicecu  i  Vukocu  (a  kom  se  napo- 
mine da  se  goeori  u  Fruikoj  Gori).  prunus  da- 
mascena  L.    B.  Sulek,  im.  10. 

BARDAROGA,  /.  ime  zcnsko  u  salivoj  pjesmi 
izmif^leno:  A!  govori  Bardaroga.  Nar.  pjes.  mar. 
204. 

BARDATOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme. 
Rista  Bardatovic.  D.  Avramovid,  sv.  gora  248. 

BARDER,  m.  circitor,  iuvar;  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijcnievu  (,cuvar  nodni,  koji  cuva  grada,  va- 
rai5a  etc.')  i  Jambresicevu  (gdje  glasi  ,bardier').  — 
Od  nem.  waiter.  i,^poredi  varder. 

BARDIJER,  m.  vidi  barder. 

1.  BARE,  Bara,  /.  pil.  od  bara.  ime  selima: 
a)  u  Slavoniji  u  podzupaniji  dakovackoj.  Schem. 
zagr.  1875.  148.  Pregled  107.  —  b)  u  Dalmaciji 
blizu  Risna.  Schem.  ragus.  187G.  32.  Repert.  dalm. 
39.  —  c)  u  Crnoj  Gori  u  Moraci  donoj.  N.  Ducid, 
glasn.  40,  22.  —  d)  u  Hercegorini  u  I^/ubomiru. 
S.  Novakovid,  obi.  25.  —  e)  u  Bosni:  aa)  blizu 
Gareva;  bb)  hlizu  Jajca;  cc)  blizu  Sarajeva  i 
planine  Ranena ;  dd)  blizu  Konica.  Schem.  bosn. 
1864.  31.  44.  5G.  57.  Glasnik  20,  271.  21,  302.  303. 
304.  22,  49.  —  f)  u  Srbiji:  aa)  u  okrugu  jago- 
dinskom ;  bb)  u  okrugu  kragujevackom,  srezu  gru- 
zansko)n-,  cc)  }i  istom.  okrugu  a  w  srezu  lepenic- 
kom;  dd)  u  okrugu.  krusevaikom ;  ee)  u  okrugu, 
pozarevaikomr,  ff)  u  okrugu  uzickom.  K.  Jovano- 
vid,  rec.  110.  118.  120.  131.  138.  151. 

2.  BARE,  /.  liyp.  Barbara,  isporedi  Bara.  — 
Akcenat  se  mijena  u  voc:  Bare.  —  Dolazi  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (129a). 
—  Bare  i  Orsola.  J.  Kavanin  327.  A  treda  je 
Bare  Milkovida.  Nar.  pjes.  juk.  436. 

3.  BARE,  m-.  vidi  Baro.  Akcenat  se  mijena  u 
voc. :  Bare.  U  na.'ie  vrijeme  u  Dalmaciji.  M.  Pav- 
linovid. 

4.  BARE,  ridi  barem.  dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  .samo  u  Stulicevu.  Ako  je  tko 
toliko  otvrdnuo,  tere  se  ne  boji  strasnoga  suda 
bozjega,  bare  se  postidi  obicaja  |uskoga.  M.  Div- 
kovid,  nauk  16.  Ima  nauciti  i  zuati  bare  oce  nas. 
M.  Divkovid,  bes.  209.  ako  se  ne  spominarao  u 
ostale  diii,  spomenimo  se  bare  u  subotu.  M.  Div- 
ko\dd,  zlam.  65.  Da  ona  bare,  kojim  su  starapa- 
turi  uzrok,  pomai'ikanja  ispravim.  I  Bandulavid 
111.  Ne  bud'  mi  pivaiije  bare  zagubjeiio.  I.  T. 
Mrna^dd,  osm.  157.  Sto  mu  donosi  koje  god  dobro, 
bare  scineno  za  dobro.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  110. 
Da  bare  ti  pozaliti  me  budes.  P.  B.  Baksid,  razm. 
164.  Na  dan  i  nod  bare  po  tri  ali  4  ure.  I.  An- 
cid,  svit.  12.  Pricestivsi  se  bare  jedan  put  na 
godiste.  P.  Posilovid,  nasi.  115.  Smilujte  se  meni, 
bare  vi  prijate)i  moji.  138l>.  Bare  tribuje  virovati 
ono,  .sto  se  ne  more  s  pametju  zaceti.  I.  P.  Marki 
31.  Moli  ga  da  joj  bare  rece.  V.  Ma^arovid  98. 
Pa  su  bare  oni  turkovali.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  505. 

BARE^nNA,  /.  sto  god  gamize,  n.  p.  glista, 
crv  itd.,  vermes,  serpentes.  samo  u  Vukovu  rjec- 


BAREL 


185 


BAEICA 


niku  (gdjc  se  dodaje  da  se  govori  u  Crnoj  Gori). 
inoze  hiti  od  2^ers.  baiik,  sitno,  tanko. 

BAEEL,  m.  jjrezime  jednomu  MleCiiu  xiv  ri- 
jeka.  Filipb  Barelt.  Spom.  sr.  '2,  27. 

BAKELO,  n.  vidi  barjelo. 

BAEEM,  adv.  saltern,  vidi  dar  (saltern),  daj 
Csaltem,  staro  da  i).  —  Dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Bjelostijencevu,  Jam- 
bresicevii,  Voltiijijinu,  Stulicevu,  Vukoint.  Glasi  i 
bar,  bare,  baren,  bari,  barim.  od  pers.  bari  (isfoga 
znacena) ,  koje  se  drzalo  i  hez  promjene  (vidi 
bari),  *  okrnilo  se  te  glasi  i  bar  (koje  vidi),  i  za- 
mijenilo  mu  se  i  gkisom  e  te  postalo  bare  (koje 
vidi),  a  tomii  se  dodalo  ii  (od  ono  kao  u  dotlen), 
vidi  baren,  a  ii  At'  promijenilo  na  m  (kao  u  do- 
tlem)  te  postalo  barern;  isto  m  dolazi  tako  i  sa 
bari:  barim.  —  S  pomocu  boijom  bare  danaske 
hocu  se  cuvati  od  toga  griha.  P.  Posilo^dc,  nasi. 
SSb.  Ako  ■s'ino  iie  izgubi  krepost  i  jakost  buduii 
ovodneno,  barem  gubi  lice.  M.  Eadnic  Hl.S.  Primi 
barem,  moj  boze,  zeju  moju.  L.  Terzic  80.  Smi- 
lujte  se  barem  vi  prijate}i.  S.  Margiti(^-,  fala  Si7. 
Tko  ne  fiini,  iie  ce  iiaci  na  nebesi,  ali  barem  na 
zemji  ne  gubi.  148.  Bi  Ii  se  tada  barem  mogle 
mise  o6ito  govoriti?  A.  Kadcii,  bogosl.  85.  Imaju 
proci  barem  dva  dni.  414.  Gredu  u  crkvu  barem 
svaku  nediju.  A.  d.  Bella,  razgov.  47.  Da  biidu 
j)ravo  odlucili,  ne  bi  barem  toliko  brzo  sagrisili. 
.T.  Banovac,  pripov.  41.  Carovnici  i  liihovi  naslid- 
nici  ne  imadu  vire,  barem  sve,  a  vira  ako  nije 
sva,  saranit  ne  mof.e.  194.  Prem  da  ne  marite, 
da  vase  opake  gi-ihe  nebeski  andeli  vide ,  ne 
mojte  barem  da  ill  zemajski  judi  slide.  217.  Zla 
je  holost,  lakomost,  .  .  ali  barem  fovik  u  ovizim 
nahodi  koju  god  korist.  2.S1.  Moze  bit  da  ce  se 
tko  god  ovim  mojim  govorenem  uvridit,  jer  ce 
redi:  barem  to  znamo,  znamo  se,  fala  bogn,  pri- 
krstit.  J.  Filipovic,  prip.  1,  20.  Nitko  ga  ne  mo- 
gase  nagovoriti  da  novn  halinu  obuce,  ali  ba- 
rem carapice.  A.  Kanizlic,  fran.  149.  Ako  ne  svaki, 
a  ti  barem  u  nedijni  i  svefani  dan  iiromis|aj.  152. 
Nisi  Ii  barem  sada  smotrio  da  je  naniislio  tebi  zivot 
oteti  ?  A.  Kanizlic,  kam.  3G.  Istu  svidoka,  ali  bai'em 
razlog.  70.  Mislase  barem  najmladega  brata  k  sebi 
prignuti.  E.  Pavic,  ogled.  439.  Da  bi  ga  barem 
ziva  ostavili.  Glfi.  Ako  ne  podpuno,  barem  koli- 
ko  god.  F.  Matic,  jezgra  33.  Ako  i  ne  izgori,  barem 
ce  pocaditi.  F.  Lastric ,  ned.  304.  Xa  noj  luga, 
praha ,  blata  ima  barem  pet  lopata.  V.  Dosen 
208.  Duini  su  pricestiti  se  barem  na  uskrs.  I.  J. 
P.  Lucie,  nar.  Hi.  Barem  ostavi  me  neka  reCem 
moj  razlog.  N.  Palikuia  til.  Za  stotinu  debelih 
ovaca  ni  uzeo  ni  polak  novaca ;  barem  glavno  da 
on  za  lie  uze.  M.  A.  Eejkovii,  sat  63.  Da  skinu 
s  nega  gvozdja  barem  dok  se  pricesti.  M.  Zori- 
cic,  zrc.  188.  Odluka  barem  najraaiie  dilovati.  M. 
Dobretic  8.  Ostanite  barem  te  rucajte.  D.  Obra- 
dovic,  bas.  322.  Imalijodan  barem  iz  vas  takav? 
J.  Eaji6,  pouc.  2,  60.  Da  bi  se  barem  dobri  pro- 
budivali  na  ustrpjene.  B.  Leakovic,  gov.  48.  Dobro 
sto  idu  u  Jerusolim,  barem  ce  se  nauciti  koliko 
va}a  da  bude  opazan  kra|.  A.  Tomikovic  IS.  Pri- 
kazimo  uasu  dusu  ocistivsi  ju  od  svakoga  barem 
smrtnoga  griha.  23.  Prigorise  svoj  zivot,  ili  ba- 
rem po  staromu  nacinu  podnise  nuike.  Orgur  iz 
Varesa  100.  Da  je  mene  voda  poplavila,  barem 
bi  mi  oprala  sokake.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  494.  Blago 
majki,  koja  ima  cerku!  Barem  joj  je  oko  kuce 
mii'no.  1,  638.  Da'ko  dode  barem  polovina.  4, 
375.  On  je  stane  moliti  da  mu  ostavi  baiem  jednti. 
Nar.  prip.  vuk.  19.  Kad  sam  ga  tako  nasao,  ba- 
I'em  cu  fiekati  da  ga  otpratim  do  groba.  215.  Idu 
medu  pjesme  junafike  ili  barem  medu  one  izmedu 


ienskijeh  i  junackijeh.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  240. 
Moze  biti  istorik,  barem  onaki  kao  sto  je  i  eti- 
molog.  Vuk,  odgov.  na  utuk.  30. 

BAEEN,  vidi  barem.  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulicevu  (9^).  Barem  u  jutro.  J. 
FOipovic,  prip.  1,  54.  Ako  i  ne  podpimo,  baren 
koliko  god.  54.  Da  imas  baren  glavu.  Nar.  prip. 
mikiil.  13.  u  2>os(edHem  ce  primjeru  hiti  n  cakavski 
mjesto  m. 

1.  BAEES,  baresa,  m.  palus ;  isporedi  bara,  od 
koje  je  i  piostalo.  Dolazi  ii  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Govori  se  hares  i  za 
zemfe  oriako  kao  bara.  Zem|a  u  baresu.  Sr.  Nov. 
1866.  292.  Zemja  bares.  1870   390. 

2.  BARES  ,  111,,  fr.  barege ,  neko  lako  vuneno 
thane,  u  nase  vrijeme..  Devojke  preko  vesa  nose 
maramu  ili  baizes,  koju  samo  prebace  a  ne  ve- 
zuju.  V.  Bogisic,  zbor.   131. 

BARESNAK,  m.  acilius  Leach,  u  jednoga  pifica 
nasega  vreineiia.  J.  Closer,  kor.  1,  89. 

BARETA,  /.  tal.  baretta,  kapa.  —  Akcenat  se 
mijei'ia  a  gen.  pil. :  bareta,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  bireto,  baretom.  —  Do- 
lazi od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  primorju). 
Hran'  mi  baretu.  M.  Drzic  48.  Ima  nelie  namo- 
roze  od  stopela  s  plutom  i  od  duple  barete.  167. 
Ureseni  baretami.  B.  Kasic,  rit.  141.  U  koga  je 
glava  ntla,  za  ludu  mu  je  bareta  dupla.  Poslov. 
danic.  140.  Na  plas  dize  baretu.  66.  Bareta  se 
bareti  klaiia.  5.  Na  glavi  mu  bareta  kako  nose 
Ugricici.  Nar.  pjes.  bog.  87.  Bilo  glava,  bice  ba- 
reta. Nar.  posl.  vuk.  13.  Tako  se  ne  molio  de  mi 
bareta  ne  vajala!  309.  I^iubi  kupi  baretu  bomba- 
/.inu.  Nar.  pjes.  ist.  2,  38. 

BARETK'I,  Bilretica,  m.  pi.  selo  u  primorju 
hrratskoin  u  podzupaniji  rijeikoj.  Schem.  segn. 
1871.  47.  Pregled  7.  Postanem  od  imena  Bareta, 
koje  nije  u  ohicaju,  a  koje  je  postalo  od  imena 
Baro ;  isporedi  Barisa. 

BARETINA,  /.  augm.  bara.  —  Akcenat  ostaje, 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
baretine,  bar^tinom,  a  oba  zadi'ia  u  gen.  j)!.:  ba- 
retina.  Samn  u  Vukovu  rjecniku. 

BAEEVO,  m.  selo  u  Bosni  blizu  Jajca.  Schem- 
bosn.  18(i4.  44.  isto  ce  biti  u  jednom  pismu,  koje 
je  pisao  Turcin  xvii  vijeka,  zapisano  Barevo.  Sta- 
rine  10,  20.  —  Tainna  postana. 

BARI,  vidi  barem  (gdje  mu  je  i  poslane).  xvi 
i  xviii  vijeka  H  dva  pisca.  Vi  ste  bari  za  isto  bili 
ki  ste  hinbu  svud  cinili.  M.  Marulic  288.  Bari 
ovi  bijaSe  stvorei'ie  najizvrsnitije.  F.  Lastric  test. 
42.  Ne  bi  Ii  ga  bari  naveo  na  najmani  grih.  105. 
Sto  se  ima  govoriti  svake  svetkovine,  il  bari  u 
svakn  nediju.  F.  Lastric,  od'  18.  Zna  da  ne  more, 
il  bari  sumji.  72.  Prisuse  se  malo  zloce  I'legove.. 
bari  od  stida  svitovnega.  F.  Lastric ,  svet.  43. 
Koji  se  grisnik  ne  bi  makao  na  pokoru  bari  do- 
stojnu  svojim  opacinama.  98.  Imam  virovati  da 
bi  mlogi  bari  i  kroz  ova  vrata  prosli.  F.  Lastric, 
ned.  145.  i  po  dva  puta  zasopce:  Tako  biste  na- 
slidovali  sv.  apostole  danasne  ako  ne  u  pripovi- 
daiin  vjere  medu  nevirnici,  bari,  bari  u  ustrp)ivu 
podnoseiiu  tuga.  F.  Lastric,  od'  149. 

1.  BARICA,  /.  dem.  bara.  od  prosloga  vijeka 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukomi.  1.  kao  bara  pod 
1.  Dve  ?,abice  prebivahu  u  jednoj  barici.  D.  Obra- 
dovii,  bas.  83.  —  2.  kao  bara  pod  2.  Livada  u 
barici.  Sr.  Nov.  1865.  408.  Glasnik  19,  101.  Dvije 
motike  vinograda  na  ,Barici'  1863.  356.  Niva  na- 
zvana  barica.  1872.  389.   Niva  barica.    1871.  659 


BAEICA 


186 


BAII.TAC16 


1875.  1)23.  Baiica  sunin.  IRfil.  702.  taka  je  i 
pusiara  kvd  Dabriiiaca  u  Sriicmii  Barica.  Pre- 
Sled  lin. 

2.  BARICA,/.^  1.  (lem.  Biira  nd  Barbara.  —  2. 
barbaroa    RBr.    Slospr-Vukot.  flora  210. 

BARICE,  /.  pi.  caselak  ti  Srbiji  u  oknuju  iizic- 
kow.  K.  Jovaiiovic,  rof.  155. 

bAriC.  III.  Keto  ti  Srbiji  jediiu  u  okruyu  bin- 
l/rad.skoiii  ii  diiiijo  u poiarevackom.  K.  Jovaiiovic, 
rec.  !15.  Ml.  Ono  sc  prvo  upomiiie  od  xa'i  vijeka: 
Solinmn  uze  iiz  Savu  Barifi  i  Sabac.  P  Vitezo- 
vic,  kron.  136. 

bAeIOANIN,  III.  iovjek  iz  sela  Barica.  D.  M. 
MiliAevi6. 

bAricaNKA,  /.  zensko  ce^ade  iz  Barica.  M. 
D.  Mili6evic. 

BARICIO,  in.  prezime,  pio  iiiateri  Barici;  od 
XVII  rijeka.  Stat.  poj.  ark.  5,  .S12.  Sc)ipm.  bos. 
1864.  XIV. 

BARI-CIFIjUK,  in.  sclo  u  Srbiji  u  okruyu  pi- 
rotakoin,  srezu  nisavskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

bAeICKI,  adj.  sto  pripada  sclti  Baricii.  Op- 
Stina  baricka.  K.  Jovanovii'',  reu.  95.  141.  Ba- 
ricka  rijeka,  koja  iitjcce  u  Savu  kod  -sela  Barica 
u  Srbiji.  M.  D.  Mili6evi6,  srb.  60. 

1.  BArIC,  1)1.  dein.  Baro.  od  xv  vijnka.  S  Ba- 
ricem  Ladovikovieeiii.  Mon.  croat.  1?<1.  Siiiove 
Lukini  Baric  i  Jurica.  142.  .Ta  pop  Baric  Fraiiic. 
281.  Baric  harambasa.  Stariiie  11,  124.  iia  poUed- 
nein  mjestn  moze  biti  i  prezime;   isporedi  Baric. 

2.  BARIC,  i  BARIC,  m.  prezime,  pio  materi 
Bari  ili  Bdri,  a  moze  biti  i  po  ocu  Baru.  Od 
proUoga  vijeka.  Dvas  razbise  11a  Tribii'ie  Nema- 
nica  i  Barica.  J.  Kavaiiin  184.  Marko  Baric.  Stat, 
poj.  ark.  5,  .316.  Baric.  D.  Avramovic,  sv.  gora. 
269.  Vuk,  nar.  pjes.  ;?,  58.^.  Sem.  sib.  1875.  25. 
Sem.  spjet.  1862. '27. 

BARI61,  m.  2)1.  selo  u  Bosiii  blizu  Tesna.  Schem- 
bosn.  1864.  37. 

BAEIKA,  /.  setaria  viridis  Beauv.  B.  Sulek, 
im.  10.  postanein  ce  biti  od  bar  (zito). 

BAEIL,  m.  vidi  bario. 

BARILAC,  barioca,  m.  vidi  barjelac. 

BARILCE,  bilrilceta,  n.  sud  od  jednoga  barila. 
saino  u  Vukovu  rjecniku. 

bArILICA,  /.  vidi  barjelac.  .■iaino  u  Bjelosti- 
jencevu  rjecniku. 

BAEILO,  ».  vidi  barjelo. 

BARILOVAC,  Barilovca,  m.  iieko  mjesto  u  Sr- 
biji u  okrugu  pozarevackoin.  Zem}a  nad  barilov- 
cem.  Sr.  Nov.  1863.  376.  Poatanem  od  imena  od 
kojega  i  Barilovic. 

BAKILOVICA,  /.  injesto  u  selu  Lenovcu  u  Sr- 
biji u  okrugu  crnorijeekom.  ^j.  Kovacevic. 

BARILOVIC,  m.  1.  prezime;  dolazi  od  xvi  vi- 
jeka. Meja  Barilovicev.  Mon.  croat.  214.  Gaspara 
Barilovica  iz  Gorie.  277.  —  2.  .seZo  u  hrratskoj 
krajini  blizu  Sluna.  Schem.  zagr.  1875.  83.  Sem. 
prav.  1878.  67.  —  Postanein  u  oba  znaceiia  od 
imena  Barilo,  koje  samo  ne  dolazi  a  koje  je  nioglo 
postati  od  imena  Baro. 

BARIM,  vidi  barem.  samo  u  StuUcevu  rjecniku. 

BARINA,  /'.  augin.  bara.  dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjeenika  u  Mikalinu  (10''  pains)  i  li Stu- 
Ucevu (gt*).  1.  kao  hkra.  pod  1:  NiXe  vinograda 
le2i  u  lokvi  blato,  barina,  stivra  i  mocvara  sve 
do  kraj  jezera.  8.  ^;ubi§a,  pric.  129.  —  2.  kao 
bilra  pod  2 ;  Ne  imanio  vinograda  saditi  u  barini 


i  u  mokrini.  M.  Divkovi^,  bes.  209''.  —  3.  selo  u  Sr- 
biji u  okrugu  kiusevackom.  K.  Jovanovii,  reJ.  123. 

BARINAC,  Barinca,  m.  mjesto  pod  sjenokosima 
u  Srbiji,  jedno  u  okrugu  smederevskom  a  drugo 
u  vajcvskom :  Livada  u  Bariiicu.  Sr.  Nov.  1874.  91. 
Livada  Barinac.  1870.  55.  Postana  tamna,  na^jvise 
za  to  sto  je  akcenat  nepoznat.  moze  biti  od  bara. 

BARINCeL,  m.  iine  Hi  nadimak,  xiv  vijeka.  u 
jednoin  sponieniku  u  kom  glasi  i  Barincen,  oboje 
samo  u  datiru,  tc  sn  nom.  upravo  i  ne  moze  znati: 
Basctn  Barinieln  Bivolitiiu.  Mon.  serb.  156.  Ba- 
setu  Barincenu.  156. 

BARINCEN,  m.  vidi  Barincel. 

bArIO,  bi'irjela  i  barila,  m.  tal.  barilo,  bacva, 
bure,  i  iiijcra  za  pice  Hi  u(e  itd.  —  Ahcenat  u 
gen.  pi.  bilrjela,  bilrila.  —  izinedu  r  i  1  stoji  -je- 
■wmo  u  juznoin  govoru,  all  je  u  istom  govoru  i  -i- 
(vidi  priinjer  M.  Orbina).  sa  o  na  kraju  injesto 
1  dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  M.  Vetraniea), 
ali  i  .ia  1  dopirc  do  iiasega  vremena.  —  Dolazi 
od  XVI  vijeka,  Izmedu  rjeenika  u  Mika(inu  (baril 
I  bario,  burp,  cadus),  u  Belinu  (bario,  barjela, 
eadus  1.30a),  „.  Bjelostijcnievu  (baril,  buklija,  cu- 
tiu-a),  u  Jainhresiccvu  (baril,  lagena),  u  StuUcevu 
(bai-il,  bario,  cadus)  i  u  Vukovu  (.nekaka  mjera 
za  pi6e,  i  ,dugulasta  fu6ija  u  kojoj  se  nosi  voda'). 

—  isporedi  barjelo.  —  1.  bacva,  bure.  Barili  ra- 
suti . . .  lezaliu  po  puti.  M.  ManiUi  255.  Pride  da 
pocrpe  bario  vode.  M.  Vetranic  1,  22.  Kako  vi- 
dimo  njeke  ribe  splesane  u  sudijeh  ali  u  bai'ilijeb. 
M.  Orbin  253.  Sve  izgibe,  ne  ostade  niko,  nego 
kula ...  i  u  kuli  tri  barila  praha.  A.  Kacic,  raz- 
gov.  213.  Tri  barila  pralia  ingleskoga.  Nar.  pjes. 
juk.  157.  Moras  sedan  baril  rib  nasolit.  Nar.  prip. 
mikul.  91.  —  2.  mjera  za  pice:  Mogu  li  prodati 
bacvu  vina,  u  koju  sam  ulio  dva  barila  vode? 
B.  Kasic,  zre,  80.  Kupio  je  443  barDa  vina.  M. 
Zoricic  arit.  26.  Po  barjela  vina  za  cekin.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  135,  U  bacvu  od  25  barila.  J. 
Vladmirovi6,  lik.  41.  Kad  moze  bario  vina  kupiti 
star  zita.  nije  zla  godina.  Nar.  posl.  vuk.  119.  I 
bario  vina  crjenoga.  Pjev.  crn.  306.  Koliko  je  Du- 
navo,  ima  n  liemu  sto  barila  vode.  Vuk.  rjec.  16*. 

—  3.  ploska,  buklija,  cutura,  lagena.  samo  M  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu  i  Jamhresicevu. 

BARIOCE,  n.  dem.  barjelo.  .sawiO  u  Vukovu 
rjecniku. 

bArIOCAC,  bariocca,  m.  hi/p.  barjelac.  samo 
H  rjecnicima  Bjelostijencevu  (gdje  je  kajkavshi  ba- 
rilcec)  i  u  StuUcevu  (bariocac). 

BARIOCIC,  in.  dem.  barjelac.  samo  u  rjecni- 
cima Belinu  (130!!)  i  StuUcevu. 

bArISA,  in.  ime  musko;  upravo  ce  biti  hyp. 
od  Baro.  dolazi  od  xvii  vijeka.  Ja  dom  Barisa 
Kunacic.  Stat.  pol.  ark.  308.  Od  Perica  izlazi  Ba- 
risa, od  Barise  fra  Petar  biskup  makarski.  A. 
Kacic.  kor.  469. 

bArISIC,  m.  prezime,  po  ocu  Barisi.  od  pro- 
sloga  vijeka.  Ovo  su  Barisici.  A.  Kacic,  kor.  471. 
M.  Barisic.  Schem.  bosn.  1864.  57.  Stefan  Barisic. 
Sem.  prav.  1878.  79. 

bAriSTA,  n.  pi.  1.  t'leko  mjesto  negdje  u  gor- 
noj  Bregalnici  vise  Stipa  xiv  vijeka.  I^iva  na  Ba- 
ristehb.  Glasnik  27,  293.  —  2.  injesto  u  .selu  Ov- 
c'ini  u  Srbiji  u  okrugu  uzickoin.  \.  Kovacevic. 

BARIZIJA,  /.  neka  trava.  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku i  iz  nega  u  jednoga  pisca.  nasega  vremena. 
B.  Sulek,  im.  10.    moze    biti    tur.'iki    barysa,    liik. 

bArJACk!;,  m.  dem.  barjak.  —  Akcenat  osta,)e, 
■lamo  su  11  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duya:  bar- 
jacica.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjeenika 


BAEJACKINA 


187 


BARJAK 


samo  u  Belinu  (128*)  i  u  Vitkoim.  Ganu  se  na 
svaki  vjetar  kako  no  barjaciii.  M.  Kadnic  203. 
Barjaktai-  (medu  hra}icamia)  uosi  na  kop|u  bar- 
jacic  bijel  i  erven.  Vuk,  iiv.  35.  Samun  kruUa 
iskicen  cvije6em  i  barjaciiima.  Vuk,  kovc.  52. 

BAEJACKINA,  /.  obicnn  pi.  barjackine :  n  jed- 
noj  iyri  Senske  djece,  Iwja  se  jjodijele  u  dra  redn, 
djevojcice  u  jednoin  redu  sovu  se  birjaikine,  a  ii 
driigom  jelackiiie  (jedna  se  zove  car  i  ona  je  na 
krajti)   \i.  Kovacevic. 

BAJKJAK,  m.  turski  bairak,  zastava,  stijeg,  ve- 
xillum.  —  Akcenat  se  mijena  n  gen.  pi. :  barjaka. 
—  Dolazi  od  prrosluga  vijeka  ismedu  rjecnika  u 
Belinu  (128».  408''),  'Bjelostijencevu  i  Vttkomi.  — 
sa  j  pred  r,  kao  Mo  je  u  hirskom  jezikii,  dolazi, 
xvn  vijeka  ii  pismu  koje  je  pisao  Turcin :  bajrak 
(,baeBraki').  Starine  10,  20.  —  a)  vojniiki:  Pod 
cigovim  barjakom  vojuje  se.  L.  Terzid  16.5.  Kece 
se  onomu,  komu  se  podaje  barjak.  234.  Baci  tur- 
ske  glave  i  s  baijaci.  J.  Kavaiiin  80.  Rukovet 
sijena  meka  drza  svojem  na  barjaku.  278.  Ki'iX  i 
di'ugi  alati  niiike  za  barjake  nosau  se.  F.  Lastrii, 
test.  2Gfi.  Svi  se  ostali  prilozise  pod  negov  bar- 
jak. F.  Lastri6,  svet.  152.  Buduci  ucinio  jedan 
barjak  plemenit  i  opeiigao  na  nemu  zlamene  pri- 
svetoga  kriza,  pridobi  neprijateja.  F.  Lastrii,  od" 
323.  34  zastave,  dva  barjaka.  M.  Kuhafevii  133. 
Odnoseci  stijeg  oliti  barjak.  J.  Matovic  127.  On 
prvi  stavi  barjak  na  zid.  Norini  85.  Uze  barjak 
u  desnieu  ruku.  A.  Kafif,  razgov.  144.  Pofali  se 
oga  barjaktare  da  ce  iznit  barjak  na  Vrgorao. 
277.  Koji  je  podigao  barjak  od  pobede.  J.  Eajic, 
pouc.  3,  &h^.  Pred  nima  je  Bosko  Jugovieu  na 
alatu  vas  n  cistoni  zlatu ,  krstas  ga  je  barjak 
poklopio,  pobratime,  do  kona  alata;  na  barjaku 
od  zlata  jabuka,  iz  jabuke  od  zlata  krstovi,  od 
krstova  zlatne  kite  vise,  te  kuekaju  Boska  i)o 
pleeima.  Nar.  pjes.  2,  290.  I  iznese  ki-stat  svilen 
barjak,  na  kome  je  dvanaest  krstova,  .svi  dva- 
naest  od  cistoga  zlata,  i  ikona  svetoga  Jovana. 
2,  300.  Tu  je  malo  pocinuo  s  vojskom,  dok  pri- 
cesti  i  naredi  vojsku,  i  pokupi  svetafike  barjake, 
na  barjake  od  zlata  krstove,  na  krstove  drage  ka- 
menove,  da  se  vidi  piitovati  vojsci.  3,  48.  Med' 
nima  je  barjak  sav  od  svile,  pa  po  svili  sav  iz- 
vezen  zlatom,  vjetar  pu§e  pak  barjakom  nise,  i 
bas  viju  kite  od  barjaka  po  kalpaci  seiiskih  \'i- 
tezova.  3,  421.  Nad  niina  se  alaj-barjak  vije, 
na  barjaku  srebrna  celenka  od  dvadeset  i  ce- 
tiri  stuba,  na  cekrk  se  za  barjakom  vije ;  na  ce- 
lenki  trista  trepet[ika;  kad  .s'  obme  na  cekrk 
celenka,  stoji  jeka  trista  trepetjika.  3,  424.  Dunu 
vjetar  od  Fruske  planine,  pa  barjake  zemji  po- 
lozise.  2,  575.  —  h)  u  prenesenom  smislii:  za 
vojevane  duhovno  Hi  napadaue  druge  kakve  sile: 
Olost  dize  od  nas  barjak  ali  ti  orugvu  Isukr- 
stovu.  S.  Margitic,  ispov.  35.  Veliko  je  veseje 
Isukrstu  bilo  na  danasni  dan,  buduci  posli  toliki 
svojili  muka  s  barjakom  razvijenim  osvojio  i  ogo- 
spodario  se  od  nasega  srca  i  u  liemu  usadio  bar- 
jak svoje  milosti.  J.  Banovac ,  prip.  91  Smrt 
svuda  razvija  svoje  strahovite  barjake.  1.  Medu 
svakom  vi-stom  ce}adi  nenavidost  je  uzdigla  svoj 
barjak.  236.  l^ubav  je  barjak  bozi :  tko  ima  }ubav 
iskrnega,  on  je  pod  barjakom  bozijem  i  vojuje 
vojsku  spasonosnu.  F.  Lastric,  ned.  363.  Eto  vam 
dva  barjaka,  lasno  cete  se  poznati  U  ste  vojnici 
Isusovi  il  drakunovi.  363.  Vidite  dobro,  pod  kojim 
barjakom  vojujete  na  ovom  svitu.  F.  Lastric,  od' 
273.  Jesam  danas  na  sridu  izasao  da  razvijem 
dvi  zastave  ili  ti  dva  barjaka,  jedan  bozji  a  drugi 
svitoviii.  D.  Eapic  166.  Da  je  pokojni  pod  bar- 
jakom kriza  na  ovomu  svitu  vojevao.  A.  Kani^lic 


bogojub.  548.  Sebe  pod  barjak  laz|ivosti  podla- 
gahu.  D.  Obradovii,  bas.  446.  Barjak  kraja  nebe- 
skoga.  B.  Leakovic,  govor.  53.  Birmajte  pod  moj 
barjak  svekolike  narode.  M.  Eejkovic,  sabr.  32. 
—  c)  i  svatovi  imajii  barjak:  Crkva  zabranuje 
pirovati  ocito  s  velikom  jjraskom ,  bubiii,  bar- 
jaci . . .  od  prvoga  dneva  korizme  do  maloga  uskrsa. 
L.  Terzic  xii.  Sto  ti  nosis  cr}ena  barjaka,  pak  obi- 
caj  slidis  od  Turaka.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  84.  Sutra 
ce  mi  djeverovi  doci,  a  preksutra  ostali  svatovi, 
u  tvom  dvoru  konak  ufiniti,  uz  pengere  prislo- 
niti.  Nai-.  pjes.  vuk.  1,  267.  Da  mu  nosi  Ijarjak 
pred  svatov'ma.  .3,  545.  Ugasite  svatske  davorije, 
uz  jolike  prislon'te  barjake.  3,  520.  —  d)  maj- 
storski  zhor  ima  svoj  barjak:  Majstori  i  kalfe  sa 
.svojim  barjakom  (.barijakom').  Bud.  spom.  glasn.  ii. 

3,  22.  —  e)  gdjeje  kakav  sahor,  na  kom  se  prodaje 
i  kupuje,  i  til  je  barjak:  Gdi  ce  pazar  skoro  biti, 
tu  se  barjak  pocme  viti.  V.  Do§en  102.  —  f)  bar- 
jak se  vije,  razvija,  razmotava,  savija:  Da  brze 
razviju  barjake.  S.  Margitic,  fala  20.  Da  izajdu 
iz  grada  savivsi  barjake.  17.  Misli  da  se  barjak 
vije,  kog  dusmaniu  razavije.  V.  DoSen  123.  Bubiii 
se  ne  cuju,  barjak  se  ne  vije.  M.  Kuhacevic  99. 
Barjak  mi  .se  vije  naopako.  A.  Kaoic,  razg.  254.  Na 
krmi  mu  alaj  barjak  vije.  303.  Kail  je  Ante  kiiigu 
razgledao,  bio  barjak  bise  razmotao,  ter  ga  mece 
gradu  na  bedene.  173.  Pogledajde  dole  niz  Ko- 
sovo gdi  se  onaj  svilen  barjak  vije.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  420.  Ne  pjevajte,  ni  puske  bacajte,  a  sa- 
vijte  svilene  barjake,  dok  prodemo  kroz  Korita 
ravna.  3,  457.  ra'zvija  se  da  se  polazi:  Eazavise 
krstato  barjake,  digose  se  bogom  putovati.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  302.  Barjaktari  razviSe  barjake,  za 
Tureima  pojem  potekose.  4,  445.  razvija  .sc  ili 
iidara  ili  pobija  Hi  pobada  gdje  god,  te  se  voj- 
ska  kiipi  i  saziva  pod  barjak  i  skupfena  ide 
pod  barjakom  ili  za  barjakom :  Barjak  sred  sanca 
pobi.  Bud.  spom.  glasn.  n.  3,  201.  Pa  razvija 
krstata  barjaka,  a  pod  baijak  pozivje  druzinu. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  175.  Te  on  razvi  svilena  bar- 
jaka, okrvavi  na  kopju  jabuku,  odmah  skupi 
trideset  junaka.  3,  463.  Eazvij  barjak,  udri  u  le- 
dinu ...  te  sakupi  trideset  junaka.  3,  194.  On 
razvija  zelena  barjaka,  udari  ga  u  zelenu  travu, 
te  sakupi  sezdeset  junaka.  3,  298.  Pa  iznese 
zelena  barjaka,  te  ga  pobi  u  rudinu  travu,  pa 
pod  barjak  kupi  Udbinane.  .3,  150.  Razvi  bar- 
jak cetegija  Tale ,  pobode  ga  Jajcu  na  kapiju, 
stade  brati  pod  barjaka  Turke.  3,  335.  Skup'  der, 
brate,  pod  barjak  junake.  3,  297.  Nemoj  pustat' 
rdu  pod  barjaka.  3,  194.  Nek  ti  s'  i  on  pod  bar- 
jakom nade.  3,  300.  I  za  banom  trideset  barjaka, 
za  barjaci  trideset  lii|ada.  .3,  236.  —  pobija.  se 
barjak  i  da  pocine  vojska :  Tu  krstase  pobise  bar- 
jake, i  tu  trudni  malo  pocinuse.   Nar.   pjes.  vuk. 

4,  444.  —  barjak  se  nosi  jaiiici  Hi  pjesice  iduci: 
Sve  konici  pod  bojnini  kopjima,  pred  nima  je 
Bosko  Jugovidu,  i  on  nosi  krstasa  barjaka.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  289.  On  pjesice  svilen  barjak  nosi, 
barjak  nosi,  vojsci  kalauzi.  4,  257.  —  u  nevoli 
se  drzi  lijevom  rukom,  kad  se  desnom  treha  bra- 
nit  i:  Kad  se  Vucko  vide  na  nevoji,  uze  barjak  u 
lijevu  ruku,  britku  sabju  u  desnieu  ruku.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  428.  —  nije  svatko  vrijedan  nositi 
barjak:  Nit'  si  junak,  nit'  si  od  junaka;  podaj  bar- 
jak ko  je  za  barjaka,  ti  se  vrni  Jajcu  bijelome 
te  ti  cuvaj  jajacka  goveda.  Nar.  pjes.  vuk.  3, 
338.  —  kad  se  mnogi  barjaci  viju,  porede  se 
s  oblacima:  Sve  s'  vijaju  po  po}u  barjaci  kano 
mi'ki  po  nebu  oblaci.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  242.  Bojna 
kopja  kao  carna  gora,  sve  barjaci  kao  i  oblaci. 
2,  313.  Koii  do  kona,  junak  do  junaka,  barjaci 
su  kano  i  oblaci.  4,  311.   —   u  zestokii  boju  bar- 


BARJAK  BRDO 


188 


BAR.TO 


jak  vijuci  .9«  hrzo  maze  se  i^iiti:  Sm'joBasn  so  Tiirci 
i  kauri,   stado   f'lika   krstasa   barjaka,   stado   orrio 
zoiii|o    tuti'iavlna.    Nar.  |)jps.  viik.  H,  244.  —  Imr- 
Jnk  je  /H(.n7  k<i(l  pni/inc   iko  ga  iiosi:   Pog\ibi   ga 
od   Pastrnu"  Sinio,  (jiist  iiiu  osl-a  barjak  na  lodini. 
Nar.  jijos.  vuk.  4.  35U.  —  udiiosi  (ja  Iko  i/o  (isroji: 
Svaki  iio.-ii  bijoj;- od  Tmriiia:  iiotko  .sab|o,  a  iiotko 
bfti-jako.    \ar.  pjo.^.  vuk.    I,  HI!.  —  (/((jc  je    rtijska 
oii((if  xi(  i  harjttci.   za  to  xv  jirijerarc  ruiU  itici-ii 
liayjaci  i  oniljc  (i(lj<'  iiijf  riijskd:  Po  bcdoiuu  jio- 
roda  barjakp,  a  Srbluo  more  u  bu.sijo.  Nar.  jijcs. 
vuk.  • ,  243.  —  harjake  vide  i  na  nelm  Klittcci  da 
ce  biti  rat:   Svp  barjaci  krvavi    idoso   vis'  Srbijp 
po    upbu    '.odromo,   da   .so   .Si-b|i   ua   orui^jp   diJ.u 
Nar.  \>jes.  vuk.  4,  131.  —  mnostvom  barjaka  ka- 
zuje  se  nmostvo  vojske:  Do  vefipra  Turo  .sakupilo, 
sakupilo  cptiri  barjaka,  do  po  noci  dvanap.st  bar- 
jaka, a  do  zoro  dvade.st  i  cptiri,  .svo  juuaka  nilada 
barjaktara,   a  vojsci  se  ni  broja  ne   zuado.    Nar. 
pjp.s.  vuk.  3,  2f;4.  —  g)  u  prenesenom  smialH  do- 
lazi  barjak  za  onoliko   vojske  koliko  ide  pod  je- 
dtiijem  barjakom:  On  ugleda  puu  barjak  Turaka. 
Pjov.  crn.  219,    —    h)  alaj-barjak,   vidi   kod  alaj. 
BAR.TAK  BRDO,   n.  selo  u  Hrvatukoj  u  pod- 
zupaniji  karloraikoj.  Schom.  zagr.  1875.  98.  pUu 
ga  i  Brajakovo  Brdo,  koje  vidi. 

BAR.TAKTAR.  barjaktara,  m.  turski  bairak-dar, 
zastavnik,  .sio;nifer.  —  Akcenat  se  mijena  u  vac. 
sing. :  bilrjaktare,  i  it  voc.  ^j/.  bilrjaktari ;  ?«  osta- 
lijem  je  oblieima  kao  u  gen.  sing.,  samo  je  k  gen. 
pi.  i   zadni  slog   dug:   barjaktiirii.  ~  Dolazi   od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (60'); 
i  Vukovu;  saj  jjred  r,  kao  sfoje  u  turskom  jeziku, 
dolazi  xvn  vijeka  u  pismu  koje  je  pisao  Turcin: 
Od  mene  Ahmeta  bajraktara.  Starine  11,  1,37.  — 
a)  u  vojsci:   Barjaktar  u  boju  up  ce  pu.stiti  bar- 
jaka. S.  Margitic,  fala  73.    Medu  ovim  svima  (an- 
Aelima)   najpr^^   i  najstariji   vqjvoda,   barjaktar  i 
kapetan  bi  Mihoil.  F.  Lastrir,  svet.  l,o2,  Barjak- 
tari  razvise  barjake.  A.  Kacic,  razgov.  109.  Bar- 
jaktar Matias  Sentic.  Norini  84.   Postavi  barjak- 
tare.   M.  A.  RejkoYi(',  sat.  2,'j.   Namera  je  naine- 
i-ila  bila  na  junaka   Ostojioa  Pa  via,   ua   knezeva 
mlada  barjaktara.   Nar.  pjes.  vuk.  2.  31.5.    Krenu 
cetu   Komnen   barjaktare.  3,  176.    Vi   udrite  kqji 
koga  moze,    nek   barjaktar   gleda   barjaktara.   3, 
208.  Sam  sjedase  i  knige  pisase  na  vojvode  i  na 
bujubase,  kapetane  i  na  barjaktare.  4,  844.  Prod' 
se,  bego,  barjaktar-devojke.  1,  420.   Duga  Bosna, 
mene  slugu   dosta,  barjaktara  nema   do  Mostara. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  420.  —  6)  svatski:  Kuma  zove 
zarko   sunce,   a   mjeseca   svata  starog,   a   vlasice 
barjaktare.    P.  Katancio,    friict.    (i5.    Mukom   idu 
kiceni  svatovi,  ni  pjevaju,  niti  puskaraju,  barjak- 
tari  savili  barjake.  Nar.  pjes.  vuk,  3,  485.  Starog 
syata  Mandusica  Vuka,  .  . '.  barjaktara  Milos-Obi- 
lida.  2,  516.  —  c)  mjesto  prezimena:  Pavao  Bar- 
jaktar. Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  77. 

BARJAKTAREV,  adj.  vidi  barjaktarov.  Samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BARJAKTAEEVIC,  m.  vidi  Barjaktaro\'ic,  Moj 
aga  Barjaktarevic.  Nar.  prip.  vrc.  60. 

BAR,TAKTARrCA,  /.  zena  barjaktarova :  Jedna 
lajtnantovica  i  jedna  barjaktarica.  M.  A.  Relko- 
vic,  sabr.  11. 

BAJIJAKTAROV,  adj.  signiferi.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  barjaktarev. 

BARJAKTAROVIC,  to.  prezime,  po  ocu  bar- 
jaktara. D.  Avramovii^,  .sv.  gora  270.  M.  D.  Mi- 
lidevii,  srb.  798.  §em.  prav.  1878,  5. 

BAR.TAKTARSKI,  a4j.  sto  pripada  bar  jak  fa- 
rima.  u  na.ie  vrijeme,   izmedu  rjecnika  samo   u 


Vukopu.   Ugrabi    nui    san^ak  barjaktarski,    Nar, 
pjos.  vuk,  5,  371, 

BAR.IAKUSA,  /,  ime  nekoj  livadi  u  Bega\ici 
u  iSrbiji  «  okrugu  biugradskum.  1^.  Stojanovii, 

BAR.TAM,  TO.  turski  bairam,  praznik,  dies  fe- 
stus ;  ali  samo  turski  praznik.  Dolazi  od  proHoga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  .samo  u  Vukovu.  Hrzo 
turski  barjaui  ide.  A.  Kaiii''.,  razgov.  285.  Ha;^ijn- 
ski  barjam,  kqji  osobito  ])raznujii  bagijp.  Vuk, 
rjpr.  16''.  I'ptrov  danak  i  barjam  liagijnski.  Nar. 
pjps.  vuk.  4,  41ti,  —  neki  pisu  j  pred  r,  kao  Mo 
je  u  turskom  jeziku :  Boi>,ic  i  bajram.  Nar.  prip. 
vri"'.  45. 

BAR.TAMOVANE,  n.  praznovaiie  tursko.  ispo- 
redi barjamovati.  samo  u   Vukomi  rjecniku. 

BAKJAMOVATI,  barjamujem,  impf.  i  pf.  pra- 
znovati  turski  praznik,  provoditi  barjam.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Smija- 
nicu  doma  dpr  se  nadi,  neka  Turci  s  mirom  bar- 
jamuju.  Nar.  jjjes.  vuk.  rjoc.   16'', 

BARJAMOVCI,  Birjamovaed ,  m.  pi.  selo  u 
Bosni  blizu  Kupresa.  T.  Kova6evi6,  bos,  35. 

bArJAMOVICA,  /.  selo  u  Crnoj  Gori  u  Cevu. 
N,  Dui^ic,  glasnik  40,  18, 

BARJAMOVI6,  TO,  2)rezime  Turcima.  Dva  Bar- 
jamovida.  Nar.  pjes,  vuk,  3,  565. 

BARJAMSKI,  adj.  sto  je  za  barjam:  Na  s' 
obuci  barjamske  hajine,  Nar,  pjes,  juk.  284. 

BARJE,  11.  selo  na  lijevoj  strani  Veternice  blizu 
J^eskovca.  Rat  123.  gdje  grijeskom  stoji  Barije. 

BARJELACj,  bitrioca,  to.  dem.  bario,  izmedu  r 
i  1  stoji  -je-  .samo  u  juznom  govoru,  ali  i  u  torn 
govoru  dolazi  i  sa  -i-,  kao  i  u  ostalima:  barilac. 
—  Akcenat  ostaje ,  samo  su  u  gen.  pi.  joH  oba 
zadria  sloga  duga:  bilrjelaca,  barilaca.  —  Dolazi 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika\inu  (ba- 
rilac), u  Belinu  (barjelac  130"),  u  Bjelostijencevii 
(kajkavski  barilec),  u  Jambresicevu  (kao  u  Bjelo- 
stijencevii) i  u  Stuliievu  (barjelac).  —  Barilac 
slane  ribe ;  barilac  suhi  smokav.  Mikaja  10b.  Ba- 
rilac. S.  Novakovic,  nar.  zag.  5.  Dajte  mi  va  je- 
dan  barUac  vodi.  Nar,  prip,  mikul.  18, 

B  ARJELAS,  m.  koji  gradi  barjela.  toga  ce  zna- 
cena  biti  u  jednoj  pjesmi :  Oce-nasa  ne  lune :  kad 
bi  rekal  ocenas,  take  rece  barilas.  Nar.  pjes, 
mikul.  148.  isporedi  bario  i  barjelo. 

BAR.TELIC,  i«.  dem.  bario.  Na  krilu  vezana  je 
bacvica,  koju  zovu  barjelic.  L.  Zore,  rib.  39. 

BAR.JELO,  h.  vidi  bario.  —  -je-  stoji  samo  u 
juznom.  ali  u  istom  govoru  dolazi  i  sa  i,  kao  u 
ostalima,  i  sa  e  (vidi  da(e).  —  Akcenat  ostaje, 
samo  su  jos  oba  zadna  sloga  duga  u  gen.  pi.: 
barjela,  biirila.  —  Dolazi  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  11  Vukovu  (barelo,  s  dodat- 
kom,  da  se  govori  u  Crnoj  Gori,  ali  hez  potvrde 
da  tako  glasi;  barilo,  .<  dodatkom  da  se  govori  i 
u  Crnoj  Gori;  baijelo,  s  dodatkom  da  se  govori 
po  jugozapadnim  krajevima).  —  1.  sud;  vidi  ba- 
rio: Videci  barUa  I'liova  prazna.  E.  Pa  vie,  ogled, 
175,  Barilo  je  u  Crnoj  Gori  dugu}asta  fucjja  (kao 
u  Loznici  bremenica)  u  kojoj  se  nosi  voda  (u 
Loznici  se  bremenica  nosi  na  ramenu  a  barilo  se 
u  Crnqj  Gori  uprti  na  leda  poprijeko,  kao  breme 
drvaj,  Vuk ,  rjec.  16a.  .._  2.  mjera ;  vidi  bario ; 
Na  nede|u  lijepu  devojku  i  barjelo  vina  iz  Vi- 
dina.  Nar,  pjes.  vuk.  rjec.  leb.  Daruj  meni  barilo 
talira.  Nar,  pjes.  juk.  303. 

BAR.TO,  to.,  hyp  barjaktar.  samo  u  jednoj 
pjesmi,  .samo  u  instr.,  te  se  ne  moze  za  cijelo  znati 
ni  nam.,  ni  znacene,    ali  ie  biti  kako  je  .stavfeno 


BAEJ0VI6 


IKil 


BAROKA 


isporedi  Barjovic.  Dze  Boro  zelena  Ijarjaka,  iz- 
nese  ga  pred  Sena  kamena,  sakupi  se  trideset 
Senana . . .  Odo  Boro,  pa  Ivami  kaze ;  skoci  Ivan 
na  noge  lagane ,  (s)  svojim  barjom  pred  Seiia 
izade.  Nar.  pjes.  mar.  42. 

BAKJOV16,  m.  jrresime  Turcima ;  moze  biti  od 
barjo,  koje  vidi.  Sjajne  toke  Derve  Barjovica. 
Ogled,  sr.  144.  Do  nevjerne  kuce  Barjovica.  188. 
Na  krvavu  kulu  Barjovica.  404. 

1.  BARKA,  /.  tal.  barca,  iada,  navigium.  Od 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Stu- 
licevu,  Vukovu  i  JJanicicevu.  —  1.  lada  mala; 
toga  je  znaceiia  w  svijem  pomenutijem  rjeinicima 
osim  Stuliceva;  u  Vtikovu  se  dodaje  da  je  to  u 
primurju.  Za  ponosB  Sb  barke  u  kucu.  Spom.  sr. 
1,  133.  Da  bismo  mu  dali  barku.  164.  Sisadsi  na 
brodac  ili  barku.  B.  Kasic,  fran.  169.  Z  barkom 
vladajuci.  F.  Glavinic,  cvit.  232.  Sikala  se  barka 
put  svetoga  Marka,  puna  barka  senice  i  popove 
decice.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  194.  Sused  mu  posudi 
barku,  da  gre  ribe  lovit.  Nar.  prip.  mikul.  68.  — 
u  pi.  dolazi  XVI  vijeka  «  jednuj  knizi  i  barce,  a 
to  lie  ce  biti  od  tur.  barca,  nego  tal.  tidet.  pi. 
baroe :  S  I'lih  barcami,  goUjami  i  z  drijevmi.  Zborn. 
75.  Barce  i  drijeva.  87.  —  2.  piscina  lignea;  11 
torn  znacenu  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikoru 
(s  dodatkom  da  se  gooori  u  sjeveriiijem  krajc- 
vima).  Barka  je  kao  lada  od  dasaka,  i  ozgo  za- 
tvorena,  a  od  svuda  izbuSena ;  u  jioj  se  drzi  riba 
uhvacena,  da  bi  se  sacuvala  ziva.  I.  Pavlovit.  — 
U  Stulicevu  je  rjecniku  ,luogo  da  conservare  e 
nodrire  gli  pesci,  pisciuni  vivarium',  ceinii  nema 
potvrde. 

2.  BARKA,  /.  hyp.  Bara,  Barbara.  Baba  Barka. 
J.  Vladmirovie,  lik.  5. 

BAHKATI,  barkam,  impf.  fodicare,  kao  ticaii, 
bockati.  saiiiu  11  Viikorn  rjecniku  iz  jed)iC  sago- 
netke.  pntitana  ce  biti  Lstoga  koga  je  brkati,  a  a 
izmedu  h  i  r  bice  nov  unietak.  iaporedi  i  brcntiti. 
Pet  brace  .sve  jedan  drugog  u  zadnicu  barka.  Vuk, 
rjec.  16').  Odgonetjaj  ce  biti  ustipci.  Nar.  zagon. 
nov.  230. 

BARKOJEVIC,  m.  presime;  u  na.se  vrijemc. 
Schem.  rag.  1876.  61.  isporedi  Barkovici,  Barku- 
lovi6.  Schem.  rag.  1876.  61. 

BARKOVICI,  »(.  pi.  selo  it  llrvatskoj  u  j>od- 
zupaniji  karlovackoj.  Schem.  zagr.  187.5.  92.  Pre- 
gled  26.  Po.stanem  ce  biti  od  imena  Barkn,  koje 
nije  u  obicajii  a.  kojr  jc  moglo  yiostati  od  imena 
Bare. 

BARKULOVIC,  <«.  prezime;  u  nase  vrijeme. 
Petar  Barkulovic.  Rat  372. 

BARLABASEVAt: ,    Barlabasevca ,    m.    sell)    u 
Hrvatskoj  u  podzupaniji  krizevaikoj.  Pregled  68. 
Pisu    i    kajkavski    Barlabasevec.     Schem.    zagr.  i 
1875.  185. 

BARLETE,  ,/'.  pi.  selo  11  hrvatskoj  krajiiii  blizii 
Gospica.  Schem.  segn.  1871.  30.  pisu  ga  i  Barleta. 
Razdjel.  kr.  28. 

BARLICAK,  barlicka,  m.  centaurea  L.  isjioredi 
zecina.  Sloser-Vukot.  flora.  742. 

BARLIJATI,  barlijam,  impf.  permiscere,  jire- 
metati  po  zidini,  po  zitku  jelii,  csuhito  prstima. 
B.  Musicki.  Bice  od  tur.  parelemek,  razbijati. 

BARLOV,  Barluva,  m.  prezime  ;  u  nase  vrijeme. 
Jovan  Barlov.  Rat  357. 

BARLOV  AC,  Barlovca,  m.  prezime ;  u  nase  vri- 
jeme. Dorde  Barlovac.  Rat  369.  ' 

BAELOVCI,  Barlovaca,  in.  pi.  selo  u  Bosni 
blizu  Bane  Luke.  Schem.  bosn.  1864.  72.  ' 


BARLOVIC,  m.  prezime  Turcinu:  A  Durlo  im 
Barlovicu  vice.  Nar.  pje.s.  vuk.  4,  422.  isti  se  u 
istoj  pjesmi  naziva  i  Duro  Brnovic,  te  ce  jedno 
ili  drugo  biti  2'Ogrjeska. 

BARLOVO,  n.  ■'>elo  u  Srbiji  u  okrxtgu  toplic- 
kom,  srczu  kosanickom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

1.  BARNA,  m.  fuseus  equus  et  bos,  mrk  ili 
■mrkolast  kon  i  vo.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (,caballus'  *•  dodatkom  da 
se  govori  u  vojvodstvu).  —  bice  od  mag.  barna, 
mrk,  fuseus.  —  a)  o  konu ;  isyoredi  mrkov :  Nejma 
bo}eg  od  mene  junaka,  niti  bojeg  kona  od  mog 
barne.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  422.  —  b)  o  volu;  ispo- 
redi mrkoi'ia:  Ja  zapoce  orati,  sitna  kisa  udari, 
i  ja  lego  spavati ;  kad  se  od  sua  ja  trgo,  palice 
mi  listale  a  jarmovi  cvetali,  kurjak  bamu  izeo 
a  kusoiiu  naklao.  Nar  pjes.  vuk.  1,  151.  Na  vole 
je  vikala:  hajs  barna,  hajsbusa!  Jacke  45.  u  za- 
goncci  0  plugu:  Kad  nas  barna  u  poje,  rogovi 
mu  u  selo ;  a  kad  barna  u  selo ,  rogovi  mu  u 
poje.  Nar.  zagon.  nov.  170. 

2.  BARNA,  /.  dva  sela  Velika  i  Mala  Barna 
u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  helovarskoj.  Schem. 
zagr.  1875.  115.  Pregled  80. 

BARNAST,  adj.  fuseus,  mrk,  mrkolast.  od 
barna,  m.  —  u  nase  vrijeme.  Koii  baniast.  Prot. 
sab.  mag.  50. 

BARNAT,  adj.  paludosus,  barovit.  isporedi  ba- 
ran ,  adj.  Zem|a  u  barnatom  potesu.  Srp.  Nov. 
1875.  299. 

BARNICA ,  /.  locus  paluster ,  harno  mjesto. 
Basta  u  bamici.  Sr.  Nov.  1875.  547. 

BARNU^jA,  /.  ime  kravi.  upravo  ce  biti  mrka 
ili  inrkolasta  krava.  od  bdrna.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BARNA,  /.  pomajane  glave  iz  vode.  isporedi 
barati,  od  cega  jc  i  postalo.  Kad  ]irestanu  ribe 
barajui,  vele;  pala  je  bari'ia.  L.  Zore,  rib.  30. 

BARNACA,  /.  1.  iieka  vrsta  sem^e  iz  baroviti- 
jeh  mjesta,  koja  je  bijela.  S.  Novakovid.  —  2. 
neka  bi^ka.  K.  Crnogorac,  bot.  35. 

BARNAK,  m.  acilius  Loach.  J.  Sloser,  kor.  1, 
103.  Bariiaci  zivu  u  barah.  103. 

BARO,  m.  ime  mnsko:  a)  hgp.  od  imena  koje 
.samo  ne  dolazi  a  koje  je  postalo  oil  korijenahha,T 
dizati.  nositi,  drzati,  curati,  oil  kojcgn  je  i  brat 
i  braniti  i  baran  (ovaii).  Dolazi  xiv  vijeka  kao 
ime  corjeku  blizu  Prilipii.  Pri  pope  Mavridi  i 
Baru.  Glasnik  11,  131.  Blizh  popa  Mavi-ice  i  Bara. 
Glasnik  15,  375.  nominativii.  nema  potvrde,  alije 
najprilicniji  kakav  je  stav^en  a.  pogrjeska  ce  biti 
11  iJayncicevu  rjecniku  Bart.  —  b)  hgp.  Bartuo; 
dolazi  od  xvi  vijeka:  Muzim  se  sve  hvale:  moj 
Frano,  moj  Maro,  moj  Lukn,  moj  Baro.  N.  Na- 
[pskovic  254.  Peri  Baro  je  tris  nocas  cinio  uz 
leut  da  poje  koga  je  molio.  254.  Pcra  vas  i  Baro 
drago  pozdravjahu.  284.  Moj  rodak  Baro  Zlataric. 
D.  Zlataric  368.  Baru  Zlataricu  91.  Bara  Zlata- 
ri6a  911'.  Baru  Betericu  (Bartholoiiiaeo  Bettera). 
B.  Betera,  cut.  xv.  xii.  Nije  vjere  u  Bara  koUk 
ni  u  tri  cara.  Poslov.  danic.  83  (gdje  je  grijeskom 
izostalo  ,tri').  —  Da  je  ime  Baro  dvojakoqa  po- 
stana  (kiiko  je  receno  pod  a.  i  b.),  potvrduje  se 
tijem.  .sto  ne  .sy/zho  Baro  nego  i  ydjckoja  imena 
knja  sii  postala.  od  ncga  ili  od.  drugih  koja  su  od 
iiega  jiostnla,  (kao  Baran,  Baric,  Barii5ic,  Barose- 
vac)  dolaze  i  u.  onom  dijelu  naroda  gdje  glas  b 
moze  biti  u  tijem  imenima  samo  po  postanu  re- 
cenoni  pod  a.,  a.  ne  po  onom  pod,  b. 

BAKOKA,  /.  capillamentum.   od   tal.  perruca, 


BARON 


190 


RABTOLOMEJ 


lianuca,    wfi(}.    har<')ka.    unvio    ic    Hjelostijencevu 
rjiriiikti.  ridi  vlasula,  poruka. 

bAroN,  ban'ma,  in.  bain;  isporedi  barun.  Od 
xvu  vijfkii.  Stofiina  barona  od  Rovoro.  V.  (jlavi- 
iii6,  cvit.  111.  Haroii  l^iubibratir.  M.  A.  Ro|k()vic. 
sat.  117. 

BARON16,  wi.  presimc;  xvi  vijekd.  Ja  iiop  BlaX 
Baromi'-.  Mon.  v.roat.  184. 

BARONSTVO,  n.  baronatus.  prosloya  vijcka. 
Dostojala  so  jo  iiikoje  iia  baronstvo  uzvisiti.  A. 
Kaniilii,  kam.  !)00. ' 

BABoSEVAC,  Bar6sevca,  m.  xelo  u  Srbiji  u 
okniqit  hiiigmdskom.  K.  Jovanovii,  rec.  97.  — 
Ud  imaia  Bai-os,  koje  ne  dolazi  a  kojc  je  moglo 
2)ostati  od  imena  Baro. 

BABOSEVAGKI,  adj.  nela  Barokvca.  K.  Jo- 
vanovic,  rec.  97. 

BAROSEVCANIN,  m.  covjek  iz  sela  BaroSevca. 
M.  D.  Milicevic. 

BAROSEVCANKA ,  /.  zensko  ie\adc  iz  sela 
BaroSevca.  M.  D.  Milicevic. 

BAROV,  (idj.  .ito  yripada  Bdru.  Crtkovt  Ba- 
rovu.  Glasnik  11,  131.  Ott  Barove  cr!,kv(e).  Glas- 
nik  13,  369.  Na  Baro\ii  citkvi..  370.  vidi  Baro 
pod  a. 

BAROVICA,  f.  jioyaca  od  bara.  mmo  u  Stii- 
licevu  rjecniku. 

BAROVIT,  adj.  j)aludosus.  od  proiloga  vijeka, 
izmcda  rjecnika  .tamo  u  Vukovit.  Po  nijestih  iimc- 
nih  i  barovitih.  I.  Zanicic  '206. 

BAROVKA,  /.  ■■iclo  11  Hrratskoj  11  podzupaniji 
justrcharskoj.  Progled  36.  driigi.  pisu  Boroka. 
Scheui.  zagr.   1875.  90. 

BAROZITI  SE,  barozim  se,  impf.  rixari,  soa- 
dati  se.  II  Hrvatskoj.  Pustmestri  se  baroze.  P. 
Braiituer.  bice  od  mag.  faragni,  sjeci. 

BARSA,  /.  crates,  ^esa  (na  kojoj  se  wee  siisi). 
od  sr.  lat.  bersa,  {csa.  od  proshga  vijeka,  ismedii 
rjecnika  a  Beliiiu  (357a)  i  Stulicevu.  govori  se  u 
Balmaciji.  M.  Pavlinovic. 

1.  BARSKI,  adj.  1.  paluster.  u  nase  vrijem, 
u  rjecniku  ni  jednom.  Voda  barska.  P.  Bolic  2, 
419.  Barske  ptice,  grallae.  G.  Lazic  64.  Barski 
grgec,  perca  fluviatilis  L.  J.  Paucic,  ribe  62.  — 
2.  sto  pripada  sela  Barama.  Barska  opstina.  K. 
Jovanovic,  rec.  138. 

2.  BARSKI,  adj.  grada  Bara.  od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Vukovu  i  Banicicevu.  Arhije- 
piskupt  bartski.  Mon.  serb.  69.  Do  drzave  Barske 
i  Skadarske.  Pjev.  crn.  24.  Neka  ide  Barn  bije- 
lome,  neka  uzme  Barskog  Selim-bega.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  80.    Od   nahije   Barske.   Vuk,  posl.  xviii. 

BARSON,  m.  vidi  barsun.  od  xvii  vijeka,  iz- 
mcda rjecnika  samo  11  Jambrcsicevu.  (363*).  Cr- 
noga  barsona  klobuk.  B.  Krnarutic  38. 

BARSONSKI,  ailj.  vidi  barsunski.  samo  u  Jam- 
brcsicevu rjecniku:  barsonska  liaja.  363a. 

BARSTIN,  m.  holosericum,  kndifa,  helud,  velut. 
od  mag.  barsony,  koje  je  od  sr.  lat.  barchaims. 
isporedi  bari5on  i  brhan.  Dolazi  od  xvii  vijeka, 
samo  u  rjecnicima  Mika}inu,  (linloscricuni  \'iUo- 
sum,  .sericum  gausapiuum),  ((  Bjelostijencevu  lj)ur- 
pura,  holosericum),  u  Jambre.iicevu  (holosericum, 
holosericum  viUosum),  u  Voltigijinu  (purpurfar- 
benes  tuch). 

BARi^ilNAK,  barsunka,  •/».  nem.  saumitblume. 
isporedi  kadifica  i  barsunski  cvijet.  Barsunak 
diobnoga  simena.  Jacke  40. 

BARSUNKA,  /.    1.  lagurus  L.   Sloser-Vukot. 


flora   12'29.  —   2.   soricosomus   Servill.   J.  Sloser, 
kor.  413.  434. 

BARSUNSKI,  adj.  holosericuis.  samo  u  rjecni- 
cima Bjelostijencevu  i  Voltigijinu  (purpurfarbicht). 
Barsunska  svila.  Bjolostjenac  (])ri(lav.).  Barsunske 
farbo,  rumen,  porphiriacus.  7.  Barsunski  cvet, 
amarantus  purpureus.  1,  76*. 

BARTAKOVK';,  m.  prezime;  \.vi  vijeka.  Barta- 
kovica.  Mon.  croat.  251.  od  imena  Bartak,  kojc 
ne  dolazi,  a  koje  bi  moglo  biti  od  Barto,  gen. 
Barta,  koje  takoder  ne  dolazi  a  bilo  bi  hyp.  od 
Barto  Hi  Bartuo:  tada  bi  akcenat  bio:  Bartakovic, 
BARTAN,  m.  neko  mjesto  u  pjesmi  btizu  No- 
voga  u  Boci  kotorskoj.  Bijase  ih  s  Bartana  divna 
straza  ugledala.  Nar.  pjes.  bog.  196. 

BARTIC,  m.  prezime :  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Moj  Barticu.  J.  Kavanin  152.  bice  od  imena 
Barta,  kojc  ne  dolazi  a  koje  maze  biti  hyp.  od 
Bartuo. 

BARTICEVIC,  Hi.  prezime;  xvii  vijeka.  Pava 
Bartiievic.  Stat,  poj.,  ark.  5,  312.  pirn  ga  u  istom 
spomeniku  bez  sumne  grijeskom  i  Barticevi6.  307. 
311.  isjKredi  Bartid. 

BARTLIN,  m.  prezime;  xvi  vijeka.  Miklousu 
Bartlinu,  nedelskomu  maltaru.  Mon.  croat.  310. 
BARTO,  Bartola,  m.  Bartholomaeus.  isporedi 
Bartuo,  Bartolo.  —  na  kraju  je  o  sazeto  00  od 
ol.  —  Dolazi  od  xv  vijeka,  alt  toga  vijeka  samo 
u,  drugim  padezima  osim  nom.,  te  nominatio  maze 
biti  i  Bartolo,  koje  vidi;  u  nom.  dolazi  od  xvi 
vijeka,  i  to  sa  0  mjesto  ol,  a  istoga  vijeka  dolazi 
i  sa  ol.  —  a)  u  nom.:  aa)  sa  ol  na  kraju:  Bar- 
tol  Hrvat.  Mon.  croat.  276.  —  bb)  sa  o  mjesto  ol : 
Barto  Fluric.  Mon.  croat.  189.  Sv.  Barto.  M.  Div- 
kovic,  nauk  57''.  P.  Posilovic,  nasi.  126.  J.  Ka- 
vaiiin  109.  F.  Lastric,  test.  251.  svet.  69.  od^  138. 
—  b)  u  kom  i/od  padezu  osim  nom. :  Za  lekara 
za  Bartola.  Spom.  sr.  1,  116.  Bartola  Gocetica. 
Spom.  sr.  2,  126.  Barbtolu.  Mon.  serb.  503.  Bar- 
tolomt.  544.  Na  dan  .•^v.  Bartola.  P.  Vitezovic, 
ki-on.  191.  Sv.  Bartola.  S.  Margitic,  fala  72.  J. 
Kavanin  322.  Bartolu  zapadose  nika  krajestva  u 
Asiji.  F.  Lastric,  od'  139.  —  c)  dolazi  i  mjesto 
dana  u  koji  pada  sv.  Barto  (24  avg.) :  Govorene 
na  s.  Bartola  apostola.  F.  Lastrid,  svet.  140.  ya)a 
poslije  Bartola  iz  zemje  izvaditi.  I.  Jablanci  64. 
Po  Bartolu  gledaju  za  zito.  J.  S.  Rejkovic,  kuc. 
116.  To  dojene  do  Bartola  biva.  232.  Helda  rana 
do  Bartola  ceka.  325. 

BARTOL,  •)».  vidi  Barto. 
BARTOLAC16,  •)».  prezime,  koje  dolazi  xvii  i 
xviii  vijeka.   isporedi  Bartulacic.   Federigo   stare 
hize  BartolaSic  ka  se  zove.  D.  Barako\ac,  vO.  179. 
Bartolacic.  J.  Kavanin  123. 

BABTOLI,  prezime,  koje  se  ne  mijena  po  pa- 
dezima Imduci  la.tinski  gen. ;  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  Dordu  Bartoli  pozdravlenjp.  D.  Ranina.  53. 
BARTOLIC.   «;.  prezime,  po  ocu  Bartolu,  xv 
vijeka.  Lovrenbci.  Barbtolicb.  Mon.  croat.  65. 

BARTOLO,  m.  vidi  Barto.  od  xv  vijeka.  Bart- 
tolo  ^amanoviob.  Mon.  serb.  474.  Da  te  hocu, 
Bartolo,  iz  gospostva  izagnati.  Nar.  pjes.  bog.  94. 
BARTOLOMEJ,  Bartolomeja ,  m.  Bartholo- 
maeus. isporedi  Bartolomije,  Bartolomija,  Varto- 
loniej,  Vartolomije,  Vrtolomej,  Vratolomije,  Bar- 
tuo. Dolazi  xiii— XVII  vijeka.  u  staro  se  vrijeme 
pisalo  i  6  mjesto  e.  Gospodin  Bartolomej  s  Cab- 
dada.  Mon.  croat.  40.  Knezu  Barbtolomeju.  Spom. 
sr.  1,  2.  Crikva  sv.  Bartolomeja.  Mon.  croat.  321. 
Bartolomeju  Kasicu.  N.  Dimitrovic  27.  Sv.  Bar- 
tolomej. F.  Glavinii,  cvit  289. 


BAETOLOMEO 


191 


BARZAST 


BAKTOLOMEO,  m.  vidi  Bartoloiuej.  na  kraju 
jc  o  talijanski  zavrsetak.  Bartoloineo.  B.  Kasie, 
rit.  64.  F.  Glavinic,  cvit  284. 

BAETOLOMIJ,  m.  vkli  Bartoloiuijo. 

BAJITOLOMI JA ,  jh.  Bartoloinijc.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijekn.  Na  dan  sv.  Bartolomije.  Ber- 
nardin  96.  FiJipa  i  Bai-tolnniiju.  Beinardin  96. 
luk.  6,  14. 

BARTOLOMIJE,  m.  Bartliolomaeus.  isporedi 
Bartolomej.  Od  xv  vijeka.  Dasmo  Bartolomiju  iio- 
tarii.  Mon.  serb.  .506.  Spom.  sr.  2,  130.  Na  oltari 
sv.  Bartolomija.  Mon.  croat.  184.  nom.  ue.  doltisi 
nego  istom  xvii  vijeka  u  jednoga  xiit^ca  i  u  nega 
je  Bartolomij.  Alberti  xxxviii. 

BARTOLOV,  adj.  Ho  pripada  Bartolu.  Pro- 
svitliti  svitlostju  strila  Bartolovijo.  F.  Lastric,  svet. 
142.  Prije  il  posli  Bartolova  dana.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  324.  Ta  mu  kniga  dopade  od  Jelice  Barto- 
love.  Nar.  pjes.  bog-.  92.  —  «  srednem  rodii  no- 
minal, dolazi  za  dan  sv.  Bartola  (24  avg.) :  Troja 
dojba  do  Bartolova.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  337. 

BARTOLOVAO,  Bartolovca,  m.  selo  u  Hrvat- 
skoj  u  podktpaniji  rarazdinskoj ;  u  mjestana  kaj- 
kavski  Bartolovec.  Schem.  zagr.  1875.  121.  Prc- 
gled  45. 

BARTOLOVCICA,  /.  iieka  kvHika.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im  10.  isporedi 
bartolovka. 

BARTOLOVIC,  m.prezime,  po  ocii  Bartola. 
od  XVI  vijeka.  Matku  Bartolovit'-a.  Mon.  froat. 
193.  K.  Bartolovic.  .Srbem.  diac.  1877.  66.  i,-:jio- 
redi  Bartulovic. 

BARTOLOVICI,  w.  pi.  selo  n  hrmt.ikoj  kra- 
jini.  Schem.  segn.  1871.  52. 

BARTOLOVKA.,  /.  nekaka  jahuka  i  kriiska, 
tako  nazvana  sto  prispijeva,  o  Ba.rtoloni.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  10. 

BARTOLSICA,  /.  nekaka  kruska  koja  prispi- 
jeva 0  Bartolovu.  iza  s  bice  ispalii  kajkarsko  c 
vijesto  t.  a  jednoga  pisca  nasega  vremena.  R.  Su- 
lek, im.  10. 

BARTUL,  w.  nidi  Bartuo. 

BARTULACIC,  m.  prezime,  u  jednoga  j^/.stvf 
lyrosloga  vijeka;  pirn  ga  i  Bartolacic,  koje  vidi. 
Simun  Bartulacic.  A.  Kacic,  korab.  486. 

BARTULOV,  adj.  sto  pripada  Barttdu.  Od 
Ivana   Ivicevica   Bai-tulova.    Pravdonosa  1852.  2. 

BARTULOVIC,  hi.  prezime,  po  ocit  Bartidu. 
XVI  vijeka.  Matku  Bartnlovicu.  Mon.  croat.  193. 
isti  u  istom  spomeniku  i  ,Bartolovic'. 

BARTUO,  Bartuia,  m.  Bartholomaeus.  isporedi 
Barto.  Dolazi  od.  xv  vijeka,  i  to  u  itom.  s  jiro- 
■mjenom  gla-'a  1  na  o,  ali  i  bez  te  promjcne  jos 
prosloga  vijeka.  —  a)  u  kom  god  padeza  osim 
nam.:  Prod  satnikom  Bartulom.  Mon.  croat.  74. 
Kneza  Bartuia.  90.  Filipa  i  Bartuia.  I.  Bamlula- 
vic  222.  luk.  6,  14.  Znam  Bartuia  prosida.  B.  Ba- 
rakovic,  vil.  35.  Svoti  Bartule!  I.  Ancic,  svit.  114. 
L.  Terzii  99  J.  Banovac,  blagos.  209.  —  b)  u 
nom.:  aa)  bez  promjcne  glasa  1  na  o  xvii  i  xvin 
vijeka:  Ke  Bartul  osnova.  D.  Barakovic,  vil.  10. 
Bartul.  L.  Terzic  xxi.  J.  Kavai'iin  149.  —  bb) 
s  promjcnom.  glasa  1  na  o,  od  xv  vijeka:  Knezt 
Bartuo.  Mon.  serb.  451.  Sv.  Bartuo.  I.  Bandula- 
vic  XVII.  I.  Ancic,  ogl.  30.  S.  Margitic,  isp.  xix. 
fala  72.  J.  Banovac,  razg.  157.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  159.  A.  Kacic,  kor.  362.  Bartuo  Kasic.  J.  Ka- 
vai'iin 126.  Bartuo  Arbic.  J.  Vladniirovic,  lik.  4. 
Bartuo  Ribarevic.  Norini  65.  Bartuo  Zarkovic.  77. 

BARUCtGIJA  ,    ;/(.  tiirski  barytgy ,   koji  gradi 


barut,  pulveris  pjTii  opifex.  L.  Lazarevic.  —  Tako 
se  zooe  i  jedan  vrh  brda.  Ozrena  u  Srbiji.  M.  D. 
Mili^evic,  srb.  778.  isporedi  Viarugija. 

BARUGI.TA,  m.  vidi  baruggija.  Da  nam  posje 
barugiju.  Djol.  prot.  7.  mjesto  g  dolazi  i  tc:  Da 
dade  jednoga  vola  barutcijama.  140. 

BARUGI.TSKI,  adj.  .sto  piripada  bariigijama. 
Esnaf  barugiski.  D.  Popovii,  pozn.  I'ob.  107. 

BARUN,  baruna,  m.  baro.  isporedi  baron.  Od 
XVI  vijeka;  u  pisaca  dolaze  baruni  i  u  starijih 
naroda.  Hotihu  baruni  I'legovi  (Aleksandra  veli- 
koga)  grad  .sazidati.  Aleksandr.  jag.  .starin.  3,  248. 
Z  baruni  i  z  gospodom  i  s  koiiici  trebuje  govoriti 
od  stvari  velicijeh.  Zborn.  21.  Aleksandar  pijan 
ubi  Klita  baruna  svoga.  M.  Marulic  70.  Gdi  mnozi 
baruni  i  vitezi  bise.  Oliva  63.  Barun  !^ubibratic. 
I.  Zanicic  152.  Ni  po  drugih  mistili  sami  baruni 
ili  grofovi  onamo  ne  idu.  B.  Leakovic,  nauk  302. 

BARUNATI,  barunilm,  impf.  lascivire,  kao  pla- 
hovati.  od  tal.  baronare.  n  nasc  vrijemc  ujednoj 
pjesmi.  Prodite  se  vlaskili  djevojaka,  s  mirom 
.stojte,  barunat'  nemojte;  s  djevojaka  v'jek  je 
kavga  bila.  Nar.  pjes.  juk.  582. 

BARUNSTVO,  n.  baroiiatus.  isporedi  baron- 
stvo.  H  nase  vrijeme.  On  se  tomu  vise  veselio 
nego  barunstvu.  M.  Pavlinovic,  rad.  26. 

BARUSKOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme; 
tamna  postana.  §em.  prav.  1878.  22. 

BARUSIC,  m.  prezime;  xvi  vijeka.  od  imena 
Barusa,  koje  ne  dolazi  a  koje  moze  bid  lnjp.  od 
Bara,  Barbara.  Mike  Barusica.  Mon.  croat.  308. 
moze  se  citati  i  Barusica, 

BARilSKIN,  m.  prezime.  Schem.  zagr.  1875.  213. 

BARLfSTINA ,  /.  augm.  bara.  od  proUoga  vi- 
jeka izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Barustina, 
u  kojoj  se  svakojake  zivine  otrovne  legu.  F.  La- 
stric, ned.  426.  Koji  je  gladan  i  zedan  neka  ostavi 
piti  barustine  i  smrdjive  vode  ove  zem|e.  A.  To- 
mikovic  153. 

BARUT,  m.  turski  haryt,  puscani  prah,  jjulvis 
pyrius.  vidi  prah.  Dolazi  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medii  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Dvije  cete 
morale  su  svrhu  os'talih  vatru  kusati  i  barut  liu- 
siti.  I.  Zanicic  762.  Postavjcn  bi  od  apostola  svrhu 
zenskih  glava,  da  im  provida  i  duhovna  i  tilesna 
potribita;  ovo  jc  barut  k  vatri  prikuciti.  F.  La- 
stric, svet.  189.  Turci  nanii  barut  upalise.  A.  Ka- 
cic, razgov.  170.  Da  nacii'iam  barut  za  Turaka. 
228.  Daj  svakomu  po  naboj  baruta.  J.  S.  Rejko- 
vic, kuc.  424.  Ta  crkva  ne  sluzi,  nego  Turci  drze 
n  noj  barut.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  626.  —  u  Turaka 
je  baryt  i  salitra;  moze  biti  da  je  u  torn  znacenu 
na  ovoni  mjestu.:  I  pajahu  prahom  i  barutom. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  466. 

BARUTANA,  /.  tarski  barut-hane,  zgrada  gdje 
se  drzi  i  gdje  se  gradi  barut,  horreum  pulve- 
ris pyi'ii,  officina  pulveris  pyrii.  samo  u  Vukovu 
rjecnika. 

BARUTIjilV,  adj.  salcin  pctrae  c<nitineus,  //. 
('■em  ima,  .s<ililre.  isporedi  barut.  neki  izvor  blizu 
Biograda  a  vracarskoni  ,srezu  zove  se  barutjiva 
voda.  Glasnik  19,  101.  Niva  kod  barutjive  bare. 
Sr.  Nov.  1807.  135. 

BARUTNI,  adj.  pulveris  pyrii.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u.  Vukovu.  Barutna  kesa. 
Vuk,  rjec.  16'>.  Barutni  rog.  Vuk,  dan.  2,  106. 
Barutui  magacin.  M.  D.  Milicevic,  srb.  39. 

BARZAST,  <tdj.  fulvus,  kao  zelenkast  i  crven- 
kast  (isporedi  zelenko  *  zejug).  od  tal.  verza,  rum. 
varza,  zele.  u  nase  vrijeme   u  Srbiji  i  u  Dalma- 


BAKZELO 


192 


BASILIJE 


ciji  0  kozi.  Koza  bai-zasta.  Srp.  Nov.  1R7'2.  323. 
'J31.  *.);t7.  Kiiza  jp  baizasta,  koja  nijo  iii  bijela  iii 
saroiia;  i  kafa  jo  iiajli(i|('  poprzoiia  kail  jo  bar- 
zasto  bojc.  ,).  (jniiikovic.  isjiumli  baizilo. 

rAeZIIjO,  III.  iiiie  jarcu.  samo  it  Viikorii  rjer- 
nikii.  isjiiircdi  bavzast,  mi  cim  jejednixjii  jiostiinii. 

RARZILOVAC,  Barzilovca,  m.  iiadimak  iorjeku 
nuivto  prezimena  po  mjentii  odaklc  .;>,  a  ti>  re 
mirntd  liiti  Barzilovica.  Mibaila  Barzilovca,  I'rot. 
sab.  mag.  47. 

15ARZILOVICA,  /.  .lelo  u  Hrhiji  u  okriigu  liio- 
prddskuiii.  K.  .lovauovic,  ro6.  'J7.  —  isjwrfdi  ))ar- 
zilo  (  barzast. 

BARZILOVICANIN,  m.  covjek  is  liarzilovice. 
M.  D.  Milioevic. 

BARZ1L0\T;CANKA,  /.  zensko  ce\ade  iz  Bar- 
siloi-ice.  M.  D.  Mili6evi6. 

BARZILOVICKI,  adj.  Mo  pripada  selii  Barzi- 
Imici.  M.  D.  Mili6evic. 

1.  BAS,  III.  hitan  hod  ludski,  incessiis  citus.  it 
naUe  vrijevic  u  Dalmaciji.  Od  basati.  Covjek  ide 
na  bas  (hitnim  korakom),  a  ton  na  kas.  M.  Pav- 
liiiovic. 

2.  BAS,  adj.  tal.  basso,  nizak,  demissu.s.  pro- 
iloga  rijeka  n  jcdnoga  pisca.  o  glasii:  Basim  gla- 
som  inia  izgnvarati.  I.  Krajit  IIJ.  o  iiiisi  koja  .sc 
tihi)  guvori,  koja  se  zovc  i  tiha.  Na  mise  base 
iiima  zakan  otvoriti  misala  da  li  sam  misnik.  55. 
0  ocima,  ohorenim  dofc:  Tiho  stojeci,  s  basima 
ociroa.  H". 

BASAK,  m.  leucos  basak  Heck.  J.  Pancic,  ribe 
108,  gdje  je  rijec  uzeta  iz  Hekelovc  knigc,  a  po 
torn  se  nc  zna  ostaje  li  a  prcd  k  i  u  driigim  pade- 
zima  osim  noiii.  Hi  ispada. 

BASAMAK,  m.  luraki  basamak,  precaga  u  naj- 
prostijih  stuha  a  ii  drugih  gdje  se  nogoin  sta^je 
kuraiajiiH,  u  pi.  i  .same  stube,  gradus.  —  Akce- 
iiat  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi.  jos  zadna  dua 
sloga  diiga:  basamaka.  —  Dolazi  od,  prosloga 
cijeka,  izmedii  rjecnika  .samo  u  Viikovii.  Dok  su 
se  po  oiiima  merdivenama  iliti  basainaci  peiiali.  E). 
Rapic  443.  Na  kraj  brda,  koja  sva  na  basamake 
nasicena  iz  daleka  neizmii-ne  stupe  prid  oci  stav- 
}ase.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  1.  Stade  zveka  visoka 
cardaka,  zazvecase  sitni  basamaci.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  2.S6.  Ode  Radc  niz  tananu  kulu,  za  liim  palos 
basamake  broji.  ,3,  248.  Kad  bi  na  basamacima, 
morase  ga  vojnici  nositi.  Vuk,  djel.  21,  35. 

1.  BASAN,  basni, /.  fabula,  isporedi  basna,  gdje 
i  korijen  vidi.  Dolazi  od  xv  vijeka,  izmedii  rjec- 
nika samo  It  TMnicicevii.  Jelinskyimi  basntmi. 
Glasuik  11,  44.  Babskih  basni  se  odvrzi.  Anton 
Dahn.,  Itira.  4,  7.  Zidovskim  basnam  i  clovican- 
skim  zapovedam.  Anton  Dalm.,  tit.  1,  14.  Kazivana 
ue  bjehu  iuo  nag  zenicne  basni  i  tlape.  Ziv.  is.  167. 

2.  BASAN,  m.  r.iili  balsam,  iijednoin  ritkopisu 
XV  vijeka  n,  iz  I'lega,  u  jednoga  pisca  nase.ga  rre- 
mena:    Drivo  od  basana.   B.  Sulek,  im.  10. 

BASANE,  n.  ineessus  inconsultus.  isporedi  ba- 
sati. (kl  prosloga  vijeka,  izmedii  rjeiniJca  samo  it, 
Vukovu.  —  U prenesenom.  smislii  kao  lutane  miino, 
erratic ;  Koji  nikad  ne  pocivaju  dusom  misle^i  da 
nisu  nikad  odriseni  od  griha  i  da  jest  opet  potri- 
bito  ispovit  ib,  i  to  bi  bilo  basaiie.  Turl.  blago  292. 

BASA_R,   m.   prezime.    Scbem.  zagr.  1875.  207. 

BASARABA,  m.  prezime  pleinenu  koje  je  vla- 
dalo  KiimuKskom,  od  koga  je  i  Besarabiji  ime. 
Svezase  Turtci  Vlada  vojevodu,  i  postavise  Mircu. 
izide  Basaraba  i  glavu  jemu  otsece.  togo  radi 
Turfcci  plenise  vlastku  zemju.  ^etop.  saf.  77. 


1.  BASAR.\BIN,  m.  covjek  iz  zeni^e  kojom  sii 
vladali'  Hdsanihe.  isporeili  BasaraV)a.  xv  vijeka. 
Tatari,   Hasaral)i.   lj.iPtop.  saf.  53. 

2.  BAsAr.^BIN,  adj.  >ito  pripada  Basaridii,  a 
po  nemit,  se  Hiiimmska  naziva  Basarabina  zem]a. 

XIV  vijeka.  Oruiija  da  ne  nosn  ni  u  Bugare  ni  u 
Basarabinu  zemju.  Men.  sorb.  146.  161. 

H.VSARE,  Basara,  /.  pi.  selo  u  Srhiji  u  okrugu 
pirotskom,  srezii  nisavskom,.  Sr.  Nov.  1879.  175. 
gdje  grijeskom  stoji  Basara.  nijcstani  govore  sta- 
rijim  akcentom  Basare. 

RASARIOAK.  Basaricka,  m.  prezime.  isporedi 
Basar.  kiykarski  Basaricek.  Schem.  zagr.  1875.  222. 

BASATI,  basam,  impf.  ici  ne  gledajuci  kuda, 
temere  inoedere.   —   Akcenat   se  mijena  u  praes. 

I  i  2  mil.  ba.samo,  basilte;  aor.  2  i  S  jed.  biisa ; 
na  prnim  shigit  bez  promjene,  a  dritgi  je  slog  dug 
u  praes.  kao  a  1  jed.  tuko  i  2  i  3  jed.,  i  jos  ii 
cijeloin  imperf.  bisiih,  ii  cijelom  imperat.  basaj, 
part,  praet.  act.   basav,  ba.savsi ;    tako   treri   slog 

II  praes.  3  inn.  basaju,  part,  praes.  bisajuii.  — 
Dolazi  od  prosloga,  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo 
It,  Viikomi.  —  Postanem  otl  bahnuti.  —  a)  basa 
ce(ade:  an)  it,  pravomsmislii:  Za  sto  indi  basamo 
i  glavinamo  ne  promislivsi  je  V  da  ovo  pravi 
put,  po  kome  putujemo.  D.  Rapic  318.  Da  u  jarai 
svojoj  gori,  koja  no  se  za  to  stvori  neka  u  liu 
§irom  kasa  sto  na  s\'itu  bisno  basa.  V.  Doson  1. 
Kad  uskasas  kroz  mrak,  u  koni  basas  dok  u  janiu 
vec  nabasas.  258.  Ov  oruzje  liita,  da  mu  je  big 
laksi;  on  po  gori  basa,  od  lista  se  plasi.  M.  Ku- 
hacevic  122.  Koji  stramputice  idu  i  basaju  ve- 
ruci  se  kakono  lisice  da  u  vinograd  bozji  ulizu  i 
stetu  mu  ucine.  A.  Kacic,  korab.  371.  —  bb)  u 
prenesenom  smislii,  kao  liitati  umom,  errare:  Da 
za  svojom  tamnom  cudi  basajuci  ne  zaludi.  V. 
Dosen  145.  Basajuc  od  tupo6e  te  do  zloce.  V. 
Dosen  236.  Nek  put  kazu  staresine,  da  basajuc 
puk  ne  gine.  243.  —  b)  basa  i  zivince:  Pak  od- 
stupi  i  otkasa  (pas),  nit"  oko  neg  (mesa)  dugo 
basa.  V.  Dosen  84.  Susritavsi  vola  oli  niagarca 
stramputno  po  pojn  basat.   Turl.  blago  2,  17.  — 

c)  basaju  zrijezde:  Nit'  se  trune,  nit' basaju,  nit' 
od  svojih  puta  staju  (zvijezde).  V.  Dosen  260.  — 

d)  basa  brod  i  na  nemit  koji  se  voze:  Pak  uzmu- 
cen  od  talasa  do  talasa  naglo  basa  (brod).  V.  Do- 
Sen  194.  Tu  momari  zvizdu  paze,  da  basajuc  ne 
zalaze.  266. 

BASE,  Baseta,  u  starije  vrijeme  Basete,  n.  hyp. 
Basilius.  xiv  vijeka.  Base  Bigovics.  Mon.  serb. 
150.  Basetu  Bivolicicu.  156. 

BASELAK,  baseoka,  m.  vidi  bosijak.  xv  vijeka 
II  jednom  riikopisit,  i  ii  nose  vrijeme.  B.  Sulek, 
ini.  10. 

BASELCENA  META,  /.  balsamita  major  Desf. 

XV  rijeka  it,  jednom  ritkopisu  i  iz  liega  u  jednoga 
pisca  nasega  vreine.na.  B.  Sulek,  im.  10.  234. 

BASEl^i  III.  prezime,  u  Diihrorniku,  od  xvii  ri- 
jeka: Dva  Baseja  i  s  nim  Damanic.  J.  Palmotic, 
dubr.  268.  Toma  Base].  J.  Kavai'iin  187. 

BASIL,  III.  BasiUus.  Basil  Gradid.  J.  Kava- 
i'iin 179. 

BASILAK,  basioka,  m.  vidi  bosijak.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  samo  it,  nom.,  i  to  bez  a  medti  1 
i  k,  mnze  biti  stiha  radi:  Basilk  se  busase  s  mur- 
telom.  M.  Manilid  78. 

BASILIJ,  m.  vidi  Basilije. 

BASILIJE,  m.  BasiUus.  od  xiii  vijeka,  ali  il 
nom  ne  drukcije  nego  BasDij,  Hi  bez  j' :  BasUi,  i 
to  xiii  i  xvii  vijeka.  —  ii  nom.:  BasUi  Pribavidb. 
Mon.  serb.  40.  Basilij  Veliki.  F.  Glavinic  cvit.  xxiii. 


BASILIO 


193 


BASTASICA 


Basili.  A.  Geoi-Kiceo,  pril.  -j.  —  ii  <lrii<jim  obUcitna : 
Svetoga  Basilija.  Zboni.  169.  Basiliju  cesaru  J. 
Kavaiiin  l.'*!. 

BASILIO,  m.  vidi  Basilije.  -o  je  talijanslii  za- 
vrsetak.  od  xvi  vijeka.  Pise  veliki  Basiiio.  D.  Ea- 
liina  vi.  Sveti  Basiiio.  B.  Gradic,  djev.  46.  F. 
Glavinic,  cvit  185.  .T.  Matovic  89.  Prid  s.  Basi- 
liom.  349. 

BASILIOV,  adj.  Basilii.  nacineno  od  Basiiio, 
■('  za  to  stuji  o  pred  u.  BasiUov.  J.  Kavaidn  298. 

BASILISK,  in.  vidi  basilisko. 

BASILISKO,  m.  basiliscus.  od  xvi  vijeka ;  no- 
■minativ  dvojak:  basilisk  /  basilisko;  s  pred  i  u 
najviic  primjcra  moze  tie  citati  i  x.  isporedi  bazi- 
Usk,  bazilisko.  —  a)  u  koiii  god  padezu  osim  nom. 
sing. :  Daju  te  dubravp  .  .  basiliske.  M.  Vetraiiic 
1,  160.  Vidah  . .  basiliske  jadne.  2,  101.  Od  otrov- 
noga  basiliska.  V.  Audriasi,  put  71.  Moze  se  pri- 
likovati  zloca  od  iiemUosti  basilisku.  V.  Magaro- 
vic  38.  Malana  jest  zenica  u  basiliska,  iiista  lie 
mane  svojim  pogledoni  smrt  zadaje.  D.  Eapii 
136.  —  h)  II  nom.  sing,  basilisli.  aaiiio  it  Mika- 
linu  rjecnikii.  —  c)  u  nom.  sing,  basilisko  ii  jcd- 
noga  jrisca  prosloga  vijeka :  Koji  si  jedan  basilisko. 
D.  Eapic  360. 

BASHiAK,  basijka,  m.  vidi  bosijak.  /(  Istri.  Da 
mi  zaUjerao  sitan  basijak.  Nar.  pjes.  ist.  2,  82. 

BASi^iE,  n.  vidi  bosi|e.  Sloser-Vukot.,  flora  539. 

BASHjEVIC,  m.  prezime.  xv  vijeka.  Franko 
Basijevicb.  Danicic  1,  28.  vidi  Vasijevic. 

BASH^INA.  /.  selo  blizu  Viibrornika  na  I'e- 
Resell.  Scliein.  ragus.  1876.  32. 

BASKIJA,  /.  tur.iki  basky,  vidi  zioka.  Akcenat 
se  mijcna  n  gen.  pi.:  baskija.  ii  naiie  vrijeme,  iz- 
medu  rjeiiiika  .•iaino  ii  Vukovii.  Vi  f'-ete  opet  sjeci 
baskijo.  M.  D.  Milicevic,  zlosel.  171. 

BASKI.IANE,  n.  vidi  zioceue.  siniio  u  Viikovii 
rjecnikii. 

BASICIJATI,  baskijam,  impf.  villi  ziofiti.  od 
baskija.  samo  ii  Viikovii  rjei'nikii. 

1.  BASMA,  f.  vidi  basna,  kojoj  je  sumo  pro- 
mijeneno  n  na  m,  ali  se  basma  zovii  samo  one 
rijeci  skupa  sto  hajalica  Hi  bajai  govori  kad 
baje,  carmen,  isporedi  basna  pod  2.  —  it  naSe 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Baja- 
lica  dode  i  obajc  basmu  koja  se  obicno  baje  od 
uroka.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  84.  Idi  bajalici 
neka  te  dusoni  oduha,  rukom  smase,  neka  basmom 
odbaje,  neka  tra^'om  otruje  90.  Amin,  amiii,  go- 
spode,  Ick  da  bude  Pavlu  moja  basma.  120.  bo- 
lest  koja  se  basinom  odgoni,  moze  stajati  u  gen. 
s  prijedhigm  od :  Od  namcte  jp  ovaka  basma.  M. 
R.  Milicevi('',  ziv.  1,  110. 

2.  BAsMA,  /.  tnrski  basma  (tiskane,  pritisnitto 
sto,  stampano  sto):  1.  linteum  pictum,  iieko  platiio 
iareno;  ii  nase  vrijeme,  izmedii  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  Nose  snkne  od  dvje  basme.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  296.  —  2.  genus  pyxidis  ad  pulverem  py- 
rium,  neka  spremica  ii  kojoj  .se  nosi  piiscani  prali. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BASNA,  /.  fabula.  isporedi  basan,  basma.  — 
Akcenat  ostaje,  .saiuo  je  a  gen.  i  instr.  sing,  zadni 
slog  dug :  basne,  basnom,  a  ii  gen.  pi.  oba  zadna : 
basana.  —  Od  korijena  od.  koga  je  bajati.  —  Do- 
lazi  od  XVII  vijeka  (vidi  pod  2),  izmedu  rjecnika 
samo  a  Stulicevii  (gdje  stoji  da  je  iizeto  iz  brevi- 
jara  glagolskoga,  a  o  tom  se  moze  sumi'iati,  jer 
moze  biti  da  je  Stidic  nasao  rijec  u  oblikii  po 
kom  se  prevario  da  joj  je  nom.  basna;  i  Anton 
Dalmatin  iina  basnam,  ali  u  nam.  basan;  vidi 
kod  basan.   u  Stulica  ima  i  bazna,   koje  je  bez 


snimh;  pogrjeska).  —  1.  kao  pripovijest  koja  se 
ne  vjeruje.  Stara  je  basna,  ali  dobra.  D.  Obrado- 
vic,  ziv.  32.  Ezopove  basne.  D.  Obradovic,  bas.  i. 
—  2.  ryVt'i  kojima  se  hnje  Hi  vraca,  carmen ;  vidi 
basma.  Zapise  davati  pune  basan.  I.  Ancic,  vi'at. 
2,  4,  82.  Cari  i  basne  zle  su.  230.  Poruguju  se 
ba.sne  i  care.  J.  Kavaiiin  451. 

BASNICA,  /'.  dem.  basna.  u  jednoga  pisea  pro- 
sloga  vijeka.  Ova  basnica.  D.  Obradovic,  bas.  99. 

BASNOSLOVITI,  basnoslovim  impf.  fabulari. 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu 
(ima  i  u  Stulicevii,  ali  iz  ruskoga).  Pltttski  mu- 
di-BCB  basnoslovi.  Glasnik  10,  247. 

BASNOVIT,  adj.  fabulosus.  proiloga  vijeka  i  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  Istinu  od  lazjivo 
bosnoviti  izmis[ena  raspozuavati.  D.  Obradovic,  ziv. 
31.   Basnovitomu  Anteu.   M.  Pavlinovic,  rad.  76. 

BASOGLASNO,  adv.  voce  gravl.  niskim  glasom. 
isporedi  bas.  Samo  ,molite  bratjo'  glasno  jima  se 
zreci'i,  a  ostalo  basoglasno.  I.  Krajio  62. 

BASEAMAK,  m  vidi  basamak.  .samo  u  Stuli- 
cevii rjecniku.  gdje  ce  biti  uzeto  iz  rukopisa  u 
kom  moze  biti  da  su  stujala  dva  ss,  ^ja  Stulic 
iizeo  jedno  s  za  r. 

BAST,  m.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Makarske. 
.spomh'ic  sc  od  xv  vijeka.  Selo  Bastt.  Mon.  serb. 
378.  Baba  Topusa  od  Basta.  .1.  Vladrairovic,  lik. 
5.  Bast.  Schem.  .spal.  1SG2.  15. 

BASTACA,  /.  zidine  od  staroga  grada  ii  Bosiii 
11  sknpalskom  kraju.  Zemj.  bos.  28. 

BAstAH,  bastaha,  in.  bajulus,  nosilac.  od  grc. 
lidnrn^.  isporedi  bastak.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  ii  Mika(iiiu,  Belinii  (299*),  Bjelo- 
.stijcneevu,  Stulicevii.  —  1.  ii.  pravom  smislu.  Joste 
ce  jubiti  bastasi  gospoje.  E).  ])i'zic,  132.  Nose 
nase  gosjiode  brjcme  svite  na  sebi.  koje  jedva  bi 
jaki  bastah  ponio.  M.  Drzic  134.  U  ubogu  mudros, 
a  u  bastahu  jakos"  nije  vrijedna  dlaku.  Poslov. 
danic.  143.  Tuzne  cele  medu  svijem  letustijem  ko 
tezaci  i  bastasi  zivu.  B.  Cuceri  209.  —  2.  selo  ii 
Srbiji  u  okrugii  podrinskom,  koje  pisii  i  sa  j  i  sa 
V  mjesto  h:  Bastaj.  Vuk,  dan.  3,  233.  Bastav.  K. 
Jovanovic,  rec.  135.  isporedi  Bastasica,  BastaSa- 
nin,  bastaski. 

BASTAHOV,  adj.  bajuli.  samo  u  Stulicevii 
rjecniku  (gdje  ima  grije.skom  i  bastasev). 

BASTAHOVANE,  /(.  bajulatio.  isporedi  basta- 
hovati.  .samo  u  Stiilicevu  rjecniku. 
.  BASTAHOVATI,  bastahujfm,  impf.  bajulare. 
od  bastah.  od  pro.sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevii.  isporedi  bastasiti.  Nosio,  basta- 
hujuc,  svoju  posteju.  Ziv.  is.  65. 

BASTAJ,  Bastaja,  m.  vidi  kod  bastah. 

BASTAJI,  Bastaja,  m.  pi.  vidi  Bastasi. 

BASTAJIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem. 
prav.  1878.  73.  isporedi  Bastasic  *  Bastaji. 

BASTAK,  bastaka,  m.  vidi  bastah,  .s-  kojim  je 
jednoga  postana.  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
11  Danicicevu.  Hocemo  dati  bastake,  koji  te  skr- 
cati  u  fondenu.  Spom.  si-.  1,  77. 

BASTAsI,  Bastaha,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji  u 
podziipaniji  pakrackoj.  Postancmje  pi.  od  bastah, 
koje  vidi.  Bastasi.  Sem.  prav.  79.  po  oblicima  u 
kojima  se  ne  mijena  h  na  s,  a  h  slabn  izgovara, 
pisu  u  nom.  i  Bastaji.  Schem.  zagr.  1875.  49.  iipravo 
su  dva  sela:   VeUki    i   Mali  Bastaji.  Pregled  97. 

BASTASANIN,  m.  covjek  iz  selcc  Bastaha  (vidi 
Bastah).  L.  Kovacevic.  isporedi  Bastavac. 

BASTASICA,  /.  rijeka  u  Srbiji,  koja  tekuci  od 

13 


BASTA§l6 


194 


BA§ 


,v<7a  Bastaha,  po  komje  nazvana,  utjeie  n  Jadar. 
M.  D.  Mi)i6ovi6,  srb.  5'20. 

BASTAJiK';  m.  prezime,  u  naie  vrijeme ;  posta- 
nem  orf  bastah.  D.  Avramovii,  sv.  gora  25-1.  §oin. 
prav.   1878.  82.  83. 

BASTASITI,  biVstftsiiii,  impf.  bajulare.  od  ba- 
stali.  samo  a  rjcitiieiwa  lielinu  (eorporc  vecturam 
facpro  2'.t!>")  i  StuUcnii. 

BASTASKI,  adj.  1.  bajulorum.  sanw  n  Stiili- 
cerit  rjecnikii.  adv.  —  bastaski,  bajiilorum  more. 
takoitcr  .samo  u  istom  rjeiniku.  —  2.  sto  pripada 
selu  llustnhu :  Bastasko  \>o\o.  \a.  Kovaf cvic.  ispo- 
rcdi  bastav.ski. 

BASTATI,  basta,  impf.  lal.  bastaro,  .sufficorfi. 
od  XVI  fijeka,  izmrdii  rjrctiika  samu  u  Vitkuiii 
(bastil).  i.fpiiredi  bastati.  —  a)  biti  dngta:  A.  Nc 
cu  te  pustit,  lupozu,  hoc  ute6.  B.  Basta,  lupez 
.sam  tebi.  M.  Drzii  235.  —  6^  a  dat.,  kao  moze 
mu  biti,  crstaii  je,  moze,  copia  est.  Kaze  vitez, 
koniu  basta,  vrsnost  djolim  ne  rijecima.  J.  Ka- 
vaiiiii  241.  No  basta  im  koiia  razigrati.  Nar.  pjes. 
rjef.  16ii.  Ja  bill  s'  u  to  pouzrlala  da  bi  mi  ih  ti 
doveo,  e  ti  basta,  bane  pope !  Nar.  pjes.  vuk.  kovc. 
113.  Ti  treba  ovu  babu,  ako  ti  basta,  prvo  nego 
te  vidi,  za  kose  da  uhvatis.  Nar.  prip.  viik.-  220. 

BASTA V,  Bastava,  m.  vidi  kod  bastah. 

BASTAVAC,  Bastavea,  m.  covjek  iz  sela  ,Ba- 
stava'  (Bastaha).  ^^.  Kovaecvic.  isporedi  Basta- 
sanin. 

bAsTAV.SKI,  adj.  sto  pripada  nelti  Mastavii'. 
isporedi  bastaski.  Bastavska  opstiiia.  K.  Jovano- 
vic,  rec.   13.5. 

BASTAZ,  bastaza,  m.  vidi  bastah.  govori  se  na 
Kijeci.  F.  Pilepic. 

BASTAZICA,  /.  femina  bajnlans.  isporedi  ba- 
staz.  F.  Pilepic. 

BASTAZITI,  bastazim,  impf.  vidi  bastasiti. 
isporedi  bastaz.  govori  se  na  Rijeci.  F.  Pilepic.  — 
u  prenesenom  amislu  ii  Lici  kao  muciti  se  dajuci 
komii  jelo  i  pice:  pjrelazno:  Mucno  je  tebe  ba- 
staziti ;  ja  te  ne  bih  bastazio,  da  mi  ne  znam  .sta 
das.  J.  Bogdanovic. 

BASTIC,  m.  prezime ;  u  nase  vrijeme.  D.  Avi-a- 
movic,  sv.  gora  252. 

BASTIJAN,  m.  Sebastianus.  Svetoga  Bastijana. 
J.  Palmotic,  dubr.  3. 

BASTIJAnAC,   bastijanca,   m.  vidi   bastijanac. 

BASTINOVAC,  Bastinovca,  m.  selo  u  Hrpatskoj 
blizii  Koptrivnice.  mjestani  govore  kajkavski  Ba- 
stinovec.  Schem.  zagr.  1875.  161.  isporedi  Boti- 
novac. 

BASTISATl,  bastisem ,  pf.  pogaziti ,  potrti, 
naici,  udariti,  conculcare,  perdere,  irruere.  Od 
tiir.  basmak,  aor.  basdyni.  Samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  it  Vukovu  (perdere).  —  a) 
pogaziti,  potrti :  prelazno :  Lavi  bi  mu  cador  ba- 
stisali.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  290.  Dauri  ni  zemju  ba- 
stisase.  Pjev.  crn.  103.  I  svu  silu  tursku  bastisase. 
Nar.  pjes.  stojad.  2,  85.  —  b)  neprelazno:  uda- 
riti, UTue.re :  U  to  doba  bastisase  Turci ;  al'  se 
braue  trideset  ajduka.  Pjev.  cm.  151. 

BASTOC,  bastoca,  H».  talus,  nekakav  zdrijeb. 
moie  biti  od  tal.  mlet.  bastazo,  bastah,  prema 
drugom  zdrijebii  koji  .se  zove  car.  od  pirosloga  vi- 
jeka,  izmedii  rjecnika  samo  ti  Stuliceim.  Bastoci 
su  mama,  a  can  su  dava.  Posloy.  danic.  5.  U 
zdrijebima  j'e  i  car  i  bastoc.  143.  Zdrijebi,  cari  i 
bastoci  digli  mu  su  i  vid  s  oci.  159.  Za  sti-jeli- 
com  Ink,  za  bastocem  zvrk.  153.  Evo  bastoca,  a 
daj  bic.  22. 


BASTRASI,  m.  pi.  neko  selo  koje  .ie  samo  po 
imenu  spomine  prije  nasega  vremena.  S.  Novako- 
vii'',  pom.  124. 

BASUl^,  III.  iiekako  svince,  poreorum  genus. 
isporedi  >iasu|a.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  a  Sttdicevu.  Navadio  se  kao  basuj  u  bun- 
dovo.  Nar.  posl.  stojan.  135. 

BASUlfiA,  f.  ncka  krmaia  koja  se  lako  goji, 
genus  suis  altilis.  vidi  mangulica.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku.  isporedi  basuj.  —  iiwze  biti  od  sr.  vein. 
vasel,  zioince  koje  se  hrani  za  priplodak. 

1.  BAS,  adv.  prorsus,  plane.  —  od  xvi  vijeka 
(vidi  pod  b,  b.  primjer  iz  Mon.  croat.),  izmedu 
rjecnika  u  lijclostijenievu,  Voltigijinu,  StuUcevu 
i  Vukovu.  —  I'ostancm  od  bah,  istoga  znacena; 
ridi  2  bah.  —  Znacenem  svojim,  koje  je  u  opce 
kao  doista,  upravo  (vidi  2  bah),  pokreplttjc  be- 
sjedu,  i  to  Hi  cijelu  recenicu  Hi  koji  dio.  kad  po- 
krepfiije  dio  recenici,  moie  sta,jati  Hi  pred  nim 
Hi  za  I'dm,  a  moze  biti  i  rastav)eno  od  nega;  kad 
pokrep\iije  cijelu  recenicu,  ni  onda  nije  vezano 
za  jedno  mjesto. 

a.  pokrepluje  cijelu  recenicu:  a)  u  kojoj  .se 
tvrdi:  Ah  kako  se  posvetila!  bas  ce  pod  ajLnam 
u  raj  poci !  J.  Banovac,  pripov.  219.  Bas  je  doslo 
medu  vas  ki-ajevstvo  bozije.  F.  Lastric,  ned.  144. 
Obecaje  svaka  dobra  onim  (sinovima)  koji  se 
puste  na  niovu  (svojih  rodite]a}  vo}u;  pace  bas 
zapovijeda  da  se  ne  imate  vladati  vasom  vo}om 
i  pametju.  07.  Da  tko  oce  kupiti,  bas  bismo  Za- 
jedno ovdi  u  opcinii  popili.  332.  O  koliko  je 
sunce  sud  cuduovat!  vidi  so  bas  da  je  dilo  maj- 
stora  privisokoga.  F.  Lastric,  svet.  192.  Mojase 
boga  da  ga  jos  jedan  put  utvTdi  da  ga  je  bas 
obrao  na  oslobodeiie  svoga  puka.  E.  Pavic,  ogled. 
189.  Hi  ga  (zarjet)  bas  zapuste,  ili  ga  brez  griha 
ne  mogu  izvrsiti.  196.  AU  i  tu  bas  pogodi  kao 
da  to  slipae  vodi.  V.  Dosen  41.  Bas  izlazi  na  nas 
nacin.  N.  Palikuca  40.  Bas  pogodi !  M.  A.  Ee|- 
kovic,  sat.  64.  Bas  si  ti  sotona.  88.  Drugi  ne  ie. 
nego  odgovara  i  jos  liega  bas  ])o  malo  kara.  111. 
Mislim  i  bas  odlucio  sam.  I  Velikanovic,  prik. 
37.  Oruza  nas,  da  se  bas  bijemo  i  borimo.  B. 
Leakovic,  nauk  176.  Voji  bozanstvenoj  srdca  co- 
vicanska  mogu  se  opriti  i  bas  opiraju  se.  A.  To- 
mikovic  17.  Ovako  se  ne  samo  ukazete,  vece  bas 
do  istine  i  budete  dobri.  9.  Bas  cu  poci,  da  ne 
cu  ni  doci.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  393.  Bas  je  }epsi 
od  svake  devojke.  3,  484.  Bas  ga  pasa  pogubit' 
hocase.  3,  323.  Istina  je  bas  sto  Judi  kazu.  2, 
234.  A  pod  grlom  izvedena  guja,  bas  se  cini  kao 
da  je  ziva.  2,  551.  Bas  si  dos'o  u  onoga  ruke, 
koji  ce  te,  more,  ozeniti.  3,  120.  Bas  pomisli  da 
Mustafa  vice.  .3,  183.  Bas  misjase  da  te  preva- 
riti.  4,  369.  Bas  sam  prava  budala.  Nar.  prip. 
vuk.  195.  —  b)  u  kojoj  se  porice:  Sve  koliko 
stvorene  primiiieno  k  onoj  zalogi  bozanstvenoj 
ba§  je  uisto.  F.  Lastric ,  svet.  88.  Bas  ne  cu 
odavle  otici.  A.  Kanizlic,  fran.  87.  A  od  pete  te 
do  vrata  bas  cestite  krpe  nije.  V.  Dosen  150.  Za 
tog,  reko,  poklisara,  koji  ide  te  svit  vara,  bas  i 
nije  virovane  drugo  nego  takvo  znaiie.  259.  Takvi 
grisnik  ili  ne  moze  se  tako  lasno  ili  bas  i  ne  ce 
da  se  pokori.  B.  Leakovic,  nauk  102.  Ne  govo- 
rim  ja  ovdi  bas  da  se  nikada  nije  slobodno  bo- 
gom  zakleti  293.  Mono  tebi  bas  ne  da,  bas  ne 
da,  to  no  da.  Nar.  pjes.  vuk.  1.  367.  1  Prizrena 
redom  pokvarila,  bas  se  kui'vic  pograditi  ne  ce 
za  punijeh  dvanaest  godina.  2,  58.  Dobra  kona 
mladog  bugarina!  bas  ga  ovde  u  svatovma  nema. 
2,  141.  A  kakva,  tri  je  jada  bila!  bas  je  [epse  u 
svijetu  nema.  3,  144.  l^uta  ga  je  rana  dopanula. 
bas  od  koje  prebojeti   ne  ce.   4,  411.    To  bas  ne 


BAS 


195 


BAS 


ce  moci  naciniti.  Nar.  prip.  vuk.-  '223.  Bas  ne 
cu.  Vuk,  rjec.  18''.  —  c)  Icondicionalim  recenicu 
privezanii,  u  kojoj  se  Hi  potrrdiije  Hi  jiorice.  Ako 
bismo  vidili  da  ima  koju  potribu,  bas  da  bisnio 
imali  zaloziti  sva  dobra,  ne  bismo  ga  gledali  ni 
u  kakvoj  potribi.  F.  Lastric,  test.  333.  Duzau  si 
koliko  mores,  bas  ako  ces  i  siromastvo  ocutiti, 
razdiliti  ubogim.  F.  Lastric,  ned.  3.5.  AF  jos  cu 
ti  boje  reci,  bas  ako  cu  ne  uteci.  V.  Doson  235. 
Pak  dobavi  buban  i  svirale,  bas  ako  ces,  i  tam- 
bure  male.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  8.5.  Za  sto  je 
ispovid  dobra  bila,  da  bi  posli  bas  nasafl  da  toga 
grilia  nije  ucinio.  M.  Dobrefcic  189.  Cesce  nek 
vee  na  sunce  se  nosi,  po  nem  ako  bas  i  kisa  rosi. 
J.  S.  Ee)kovic,  kuc.  152.  Ne  ces  onud  ti  selista 
vidit,  bas  da  b"  moglo  sve  na  zlatu  sidit.  291). 
Ja  se  ne  cu  natrag  povratiti,  bas  da  umru  i  dva 
sina  moja,  dokle  moju  ne  poodim  majku.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  211.  Pojiou  te,  Brdanine  Demo,  bez 
bijele  pare  i  dinai'a,  bas  ak'  hoies,  tri  bijela  dana. 
2,  415.  Bas  da  imas  sokolova  krila,  ne  Iji  perje 
pronijelo  mesa.  2,  597.  JaF  naprijed  iii  krociti 
ne  cu,  bas  da  cos  mi  oci  izvaditi.  3,  555. 

b.  pokreplwje  sto  se  ii  recenici  kojim  dijelom 
nezinijem  kaze:  a)  sto  se  kaze  suhstanticum,  sa- 
mijem  ili  s  kojum  god  rijecju  koja  mil  prixinda: 
Dosavsi  u  svotu  zem|u  bas  dana  velike  nedije. 
J.  Bauovac,  prijiov.  98.  Virujemo  da  jo  covik, 
ne  isto  kakav  god,  nego  bas  glava  od  sviju  ]udi. 
F.  Lastric,  test.  70.  Tko  ima  bas  potribu,  more  i 
u  vecer  sto  god  izjesti.  F.  Lastri6,  ned.  136.  Dva 
gospodina,  te  starisine  bas  od  puka.  43.  Zatim 
ce  dati  bas  prid  dan  odredeni  ostala  znameiia.  4. 
Ocitova  joj  bas  istinu.  E.  Pavic,  ogled.  204.  Za- 
pita  ga  has  kod  trpeze.  360.  Dojde  bas  oko  podne. 

1.  Zauicic  116.  Muogi  se  znoji  bas  do  ki-vi.  V. 
Dosen  18.  Bas  ni  truna,  kamo  I'  vece,  za  to  od 
nas  imat  ne  ce.  74.  Bas  okolo  podneva  bilo  je. 
A.  T.  Blagojevic,  kin.  30.  Onoga  pralia  bas  dram 
podaj  u  vndi  popiti.  J.  Vladmirovic,  lik.  8.  I  iz- 
uasa  svaku  nepodobu  na  priproste,  bas  i  na  go- 
spodu.  M.  A.  Re}kovic,  sat.  61.  Ne  smijemo  bas 
ni  blizu  ki'aja.  91.  Jer  iniade  na  'vom  svitu  [udi, 
koji  drugog  bas  od  ziobe  sudi.  99.  Rekli  smo  da 
je  bas  provideiiem  bozjim  bilo  ucineno.  I.  Veli- 
kanovic,  upuc.  1,  480.  Jesu  li  duzni  bas  na  uski-s 
pricestiti  se?  534.  Termina  vam  ja  ne  dam  bas 
ni  za  dva  dana.  J.  Kajic,  boj  75.  Zalosti,  koje 
oni  cas  trpimo  kada  smo  bas  u  vese}u.  B.  Lea- 
kovic,  gov.  23.  Moraju  ne  iza  leda  nego  bas  u 
oci  svakomu  coviku  istinu  kazati.  107.  On  hoce 
da  bas  ni  poklada  ne  imamo.  64.  Jer  neplodnost 
od  pocela  nosi  da  ni  trava  has  nom  se  ne  kosi, 
da  kamo  li  da  se  zito  zane.  .T.  S.  Relkovic,  ku6. 
27.  Tako  kuci  porasip}u  smoka;  k  litu  nejmas 
cejusti  ni  oka.  Velim :  k  litu ;  —  bas  ni  do  uski-sa 
mlogom  iiista  ne  dotece  mrsa.  67.  Brez  molitve 
razic  se  ne  smile  has  ni  stare  zene  kucanice. 
442.  Koja  skoci  vode  davat',  tu  ja  uzeh  bas  za 
brata.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  306.  U  sto  si  se  zagle- 
dala !  has  u  ndado  u  tezace.  1,  445.  Na  sami-ti 
cai'stvo  narucio  has  na  kuma  Vukasina  kraja.  2, 
189.  Stize  kiiiga  od  nialene  Banske,  ba.s  od  moje 
ostarjele  majke.  2,  268.  Jer  ga  Arap  privatiti  ne 
ce  bez  Jelice  bas  tvoje  sestrice.  2,  463.  Kura  Bo- 
roje  nek  ide  na  kuma,  Radivoje  neka  na  devera, 
a  ja  hocu  bas  na  domacina.  3,  27.  No  on  sede 
te  bas  do  Osmaua.  3,  214.  I  padose  na  bijelu 
kulu,  bas  na  kulu  slavnoga  Lazara.  2,  292.  Malo 
1'  vi  je  bosanskih  planina ...  no  padoste  has  na 
moju  kulu.  4,  342.  Prohesapi  i  umom  premisli : 
has  je  cador  silna  Vlab-Alije.  2,  272.  I  ustreli 
vojvodu  Kaicu   na  zlo   mesto,  bas  pod  sisu  levu. 

2,  487.   Dobro    ga  je   bio    zagledao,    bas    u    celo 


medu  oba  oka.  3,  389.  Kako  ga  je  dobro  pogodio 
bas  u  puea,  gde  mu  srce  kuca.  3,  188.  .Jesi  li 
bas  mestom  iz  Budima?  2,  (vlO.  Pa  se  oblak  ne- 
bom  okretase,  oblak  dode  bas  vise  Zabjaka.  2, 
540.  Boga  mi  cu  j'lega  objesiti  bas  o  vratrm'  bijela 
Prilipa.  2,  412.  Cudan  li  .sam  si6ar  uhodio :  po- 
kraj  mora  bas  u  gori  Svetoj.  3,  66.  Tanka  beza 
od  gi-ada  Mostara,  svake  svile  has  od  Sarajeva. 
1,  471.  Mene  babo  za  bo[ega  dao,  has  u  Mletke 
za  Bojova  sina.  1,  267.  Al  ga  koze  zakopale  bas 
nogama  u  plandistu.  1,  527.  Pravo  ode  ka  So- 
lunu  gi'adu  bas  u  jutru  u  svetu  nedelu.  2,  383. 
Pak  se  ,Tovo  mlogo  poarcio,  bas  na  pero  tri  to- 
vara  I)laga.  2,  637.  I  obuce  rubo  svekoliko,  bas 
i  onu  divan-kabanicu.  1,  571.  Lazo  hoce  Milieu 
devojku,  has  Milieu  milu  in|ezinicu.  2,  185.  Vece 
ima  tanana  nevjesta,  bas  nevjesta  skoro  dove- 
dena.  3,  89.  Ne  ])ovedi  sestrica  tvojega,  bas  se- 
strica  mlada  Marijaua.  3,  211.  Sagradise  visqke 
Decane,  has  Decane  vise  Peci  ravne.  2,  199.  Sto 
god  ima  u  Senu  junaka,  bas  u  Senu  i  okolo  Sena, 
nejma  bo|eg  od  mene  junaka.  3,  422.  Bas  istina, 
Sijenanin-Ivo.  3,  173.  Jer  se  mnoga  lijepa  puska 
nosi  sanio  dike  radi,  a  ruzna  se  nosi  has  do  nevoje. 
Vuk,  _  nar.  posl.  194.  ii  pripwijeci  izmislcno  ime 
Bas-Celik  :  Ja  sc  zovem  Bas-Celik.  Nar.  pri]>.  vuk.' 
195.  —  b)  sto  se  kide  pronominom  ili  hrojeiii.  s  ko- 
jom  god  rijecju  koju  mn  se  dodiije  Hi  kojoj  je  do- 
d.iin:  Na  ono  has  ne  mole,  nego  na  to  da  se  svitlost 
kraleva  samo  ukaze  na  krajini.  Mon.  croat.  233. 
Nadaluuit  has  od  tije.  J.  Kavariin  322.  Bas  nisto 
ne  zadrzaje  nih  od  ulaska  nebeskoga.  A.  Bacic. 
284.  Pitase  tko  bise  umro ;  i  odgovorise  joj :  ta  i 
ta;  i  bas  bise  oni  koga  ona  cekase.  J.  Banovac, 
prip.  262.  Ono  bise  bas  ona  divojka,  koju  on  bise 
ozloglasio.  155.  Naredi  da  ga  bas  iz  svoje  ruko 
dade.  J.  Banovac,  pred.  130.  Bas  s  torn  istom  odlu- 
kom  vodi  cetu.  F.  Lastric,  test.  151.  Odvede  ih  na 
brdo  maslinsko,  na  ono  bas,  na  komu  je  ufacen.  F. 
Lastric,  od"  326.  Vidite  ruke  moje  i  noge,  da  sam 
ja  has,  opipajte  i  vidite.  319.  Jednoc  misleci  bas  o 
tomu  izade  prosetati  se.  F.  Lastric,  ned.  255.  U 
cemu  se  bas  zdrzi  nenavidostV  112.  Strah  prvi 
jest  doisto  ne  podpun,  ali  nije  zao,  ve6  ako  bi 
has  ovu  misao  imao  covik  u  liemu.  210.  Ne  samo 
od  nikije  i  od  mlogije,  nego  has  od  sviju  [udi  u 
ojicinu  potvrduju.  176.  Ova  ispovid  ne  vaja  bas 
ni  za  sto.  56.  Da  moze  bo|e  poznati  je  li  bas  on 
sin  riegov.  E.  Pavic,  ogled.  60.  Bas  za  to  sto  gri- 
jesimo  postajemo  duznici  bozji.  E.  Pavic,  jezgra 
120.  Zar  hoces  da  ja  nevojna  u  tebi  pribivam? 
te  bas  u  tebi?  D.  Rapic  3.  Dojde  has  u  sest  sati 
po  podne.  I.  Zamcic  46.  Popij  has  u  oni  cas  kada 
te  ot.e,  da  ufati.  J.  Vladmirovic,  lik.  16.  Ova  ce 
kuizica  bas  za  to  nima  po  cudi  biti.  M.  A.  ReJ- 
kovic,  sat.  8.  Kudilovicu,  ti  has  suti.  18,  Mlogi 
has  nista  ne  steku.  107.  Onda  riemu  bas  nitko  ne 
godi.  128.  Vec  je  meni  Jui-e  zapritio  da  zatvo- 
rim  vrata  od  Krojana  has  od  tebe,  cara  silenoga. 

A.  Kacic,  razgov.  134.  Bas  isti.  J.  Rajic,  pouc. 
1,  II.  Da  mi  je  neprijate|  moj  to  uCinio,  podnio 
bi  zaisto;  ali  bas  ti,  f.ovice,  mene  uvridi,  koji 
si  druzbenik  moj.  B.  Leakovic ,  gov.  97.  Ne 
inojmo  traziti  od  boga  da  has  nista  ne  trpimo. 
167.  Ne  daje  ovdi  spasitej  nas  sto  drugo  na  misto 
svoje,   nego    nam    has  sebe  istoga   svega    pridaje. 

B.  Leakovic,  nauk  183.  Mogu  slobodno  reci  da  se 
medu  svima  drugima  zenama  ne  bi  nasla  bas 
nijedna,  koja  bi  hotila  primiti  ovo.  A.  Tomikovic 
24.  Ja  cu  mlada  has  za  nega  poci.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  484.  Ja  has  nemu  napijam  u  zdravje.  3,  213. 
Krasan  sicar  has  za  nas  hajduke.  3,  301.  Jesu  V 
ovo  dvori  Ivanovi?  Bas  su  ovo  dvori  Ivanovi. 
3.  203.  Ako  su  ga  ki-aste  nasarale,  zdrave  su  mix 


BA§ 


196 


baSa 


ofi  obadvijo,  srco  niu  jo  baS  koje  je  bilo.  2,  554. 
Dobrii  ztiade,  ba§  koji  vajado.  3,  215.  Evo  iuia 
bas  potiiaost  daiia.  -l,  HHO.  Na  trojo  in  voj.skii 
razvpditi,  bas  iia  trojo  na  ciknlo  grada.  ■!,  .'i'Jl. 
Osvedoci  so  da  jc  on  bas.  Nar.  prij'.  vuk.-  '2()(i. 
Nema  bas  nista.  Vuk,  rjof.  18''.  —  c)  Uln  sc  lease 
adjektivom,  samijeiit  iti  s  rijcijii  knjiij  je  prUlJe- 
ven:  Tri  su  stvari  bas  nir/.cfo  i  jiri  Ijogn  i  jiri 
Judi.  J.  Kavai'iin  6.  Ima  ovdi  jodan  bas  imcvi 
kmiik.  F.  Lastiio,  test.  122.  More  so  ponosit . . 
svrhu  svakoga  stvoroi'ia  bas  i  andeoskoga.  F. 
Lastrif.  .svet.  87.  Da  niihijonio  priprostitost  i  fi- 
stinu  u  ciiipi'iu,  koje  su  niko  vlastistvo  bas  nia- 
lanijo.  F.  Lastrie,  od"  182.  Ilzdam  so  ii  razlogo, 
istina  jo;  al  mi  jo  potribita  ponioc-  i  od  vasega 
nastojai'ia  bas  j>oui|iva.  K.  Lastrio,  ned.  221.  Oblast, 
je  oviziju  bas  hozanstvrna.  :i48.  F.  Lastrio  nod. 
3'18.  Nonavidjivac.  je  bas  pravi  svoj  ubojica.  361. 
Sada  iioznajoni  da  je  bas  istinita.  E.  Pavio,  ogled. 
293.  Bas  je  lipa  predika  bila.  A.  Kanizlic.  utoc. 
460.  Istina  je  bas  ocita.  V.  Dosen  52.  Lip  bas 
razlog.  I.  Velikanovio,  upuc.  2,  53.  Koja  ima  bas 
gvozdene  zube.  .J.  S.  Ro|kovi('-,  kuc.  176.  Sto  so 
jadan  no  otkupjujom  od  tamnice  kuce  bas  2)ro- 
klote.  Nar.  pjos.  bog.  269.  Codo  rodi,  i  bas  muska 
glava.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  618.  A  zdi-avije  srce  u 
junaku,  bas  zth-avije  nego  sto  je  bilo.  2,  218.  — 
d)  sto  se  kaze  adverbom,  Hi  rijecima  koje  sc  kao 
on  gorore:  AV  kako  se  bas  porodi  rasap,  nitko 
rijet  no  umi.  J.  Kavaiiin  115.  Sto  se  bas  no  ote 
dogodi.  A.  Bacic  99.  .Tor  se  bas  sada  laze.  209. 
Ocito  se  ne  moze  iz  pisma  svetoga  izvaditi  bas 
kada  ga  je  naredio,  280.  Bas  tako  se  dogodi  ovdi. 
F.  Lastrid,  test.  157.  Odakle  je  smrt  istokla,  bas 
nam  se  odoniida  zivot  povrati.  149.  Bas  je  tako. 
F.  Lastric,  od'  262.  Bas  ce  i(h)  toliko  biti  i  u 
raju.  76.  Ne  daju  nam  oeitoga  zlameiia  da  se  ba§ 
sa  svim  priblizalo.  F.  Lastric,  ned.  1.  Ako  ne  po- 
sluju  svesrdno,  bas  onako  koliko  da  ill  gleda  go- 
spodar.  134.  Ako  bi  ne  mogao  se  spomenuti  bas 
koliko  si  puta  imao  take  zeje.  56.  Ne  motreci 
bas  nikoliko  na  glas  bozi.  344.  Od  ove  vrste  malo 
se  sada  naodi  na  svitu  il  bas  ni  malo  gluhoce. 
342.  Ocu  da  izvidim  je  li  bas  tako.  E.  Pavic, 
ogled.  87.  Bas  ondi  vaja  da  on  bude.  27.  Jeda 
mu  jo  ova  ispovid  na  spaseiie  bila?  bas  ni  malo. 
D.  Kapic  43.  Pogodi  bas  gdi  va}a  V.  Dosen  237. 
ni  malo  kada  ili  bas  nikada.  I.  Jablanci  6.  Napij 
se  bas  ouda  kada  to  oce  da  iiiti.  J.  Vladmirovic, 
lik.  16.  To  ui  lipo  nit  falc  dostojno,  niti  Judski,  niti 
bas  posteno.  M.  A.  Ile|kovic,  sat.  86.  Zona  tebe 
bas  lipo  svituje.  102.  Ode  Adam  tuzan  i  zalostan, 
porad  griha  bas  cisto  bolestau.  95.  Jer  iznutra 
niti  bas  izvana  nije  ona  nicim  umazana.  103.  Al 
mu  nije  bas  sa  svini  ni  sladka.  107.  U  tome  se 
malo  poinado,  pak  najposli  bas  i  zbila  svade.  185. 
Ta  ga  odmali  ona  jiriokrenu  i  privari  bas  na  oci- 
glede.  9.  Bas  dobro.  I.  Velikano\dc,  prik.  90.  To 
bas  dobro  govoris.  B.  Leakovic,  gov.  29.  Da  smo 
bas  zaisto  zuali,  nigda  no  bismo  zlo  ciiiili.  182. 
Za  sto  bas  onda  uzdahiiu.  191.  Krave  nisu  bas 
ni  malo  cile.  J.  S.  Eepiovic,  kuc.  193.  I  kasjivce 
bas  nemilo  tusi.  295.  I  za  sime  bas  mlogo  ne 
vridi.  302.  Lskazalo  se  jo  da  Mesija  mora  se  ro- 
diti  gdi  so  jo  bas  i  rodio.  A.  Tomikovic  21.  Bas 
je  onde  stari  Cejvan-aga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  183. 
Ja  li  nocas,  ja  li  bas  nikada.  3,  139.  Ona  Tur- 
kom  modo^nnu  daje,  a  bas  polak  nasu  bondoluka. 
3,  39.  Bas  kada  su  pod  cardake  bill.  3,  190.  Bas 
sad  dodo.  Vuk,  rjco.  18''. 

c.  pokrcplnjc  poredene  izreceno  rijecima  Hi  re- 
cenicama  koje  se  prirezitju  relatinnijem  adver- 
hima  kako.  kao,  koliko :  a)  puredene  rijecima:  'Na 
saju  se  bas  kako  kamen.  A.  Bacic;  32.  Dogodi  se 


sinrti  baS  kao  osi  ili  pceli.  F.  Lastri6,  test.  184. 
Pobilio  u  kosa  bas  kako  starac  od  100  godina. 
F.  Lastric,  nod.  23.  Koji  oil  lupoza  kupiiju  zna- 
juci  da  je  stvar  ukradona,  sagrisuju  i  duzni  su 
povratiti  bas  kao  i  lupoz.  158.  Kra|  igrase  bas 
kano  igraci.  E.  Pavic,  ogled.  263.  .lor  bo  su  uci- 
iiili  bas  kako  zmija,  koja  prem  da  ko/.u  skine,  ali 
j'id  ne  izbaci.  R.  liajiic':  7.  Piodstavja  nam  prod 
oci  prevarjiva  svoja  blaga  bas  kano  cveiem  na- 
kiiena.  J.  Kapid,  pouc.  1,  5''.  Pak  be  onda  s  iiima 
lasno  liiti,  bas  kano  s  mokanim  voskom  ili  povis- 
mom  kudi]o.  B.  Leakovic,  gov.  29.  Udarico  to  sli- 
podom  da  cos  pipati  u  pol  dneva  bas  kako  no  slipac 
u  tminab.  A.  Tomikovic  15.  Nesto  jasno  podvri- 
skujo  bas  k'o  grlo  dovojacko.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  21.3. 
I  jos  bib  ti  kulu  nacinio  pored  moje,  bas  kao  i 
nioju.  3,  205.  —  h)  porrdehe  rerenicom  :  (Jini  mi  se 
gledati  cudnovato  niko  nadnjotai'io  dobrotc  bozje 
s  opacinaina  receiioga  ])uka,  bas  kako  da  se  cini 
iskusane  il  jo  dobrota  bozja  jaca  il  je  zloca  nihova. 
P.  Lastric,  test.  14.  Prijo  drzali  ste  za  voliki  grih 
samo  zeliti  tudc  stvari,  kako  bas  i  zapovida  vam 
bog.  F.  Lastric,  od"  180.  Bas  kao  kad  mati  ditetu 
obecaje  dati  jabuku,  da  ne  plafe,  a  i  ne  ima  je; 
tako  niki  misniku  cine  na  ispovidi.  F.  Lastric,  ned. 
70.  Ako  zolis  uciniti  dobro  a  ne  mores,  bas  ko- 
liko da  si  i  ucinio,  tako  se  kod  boga  prima  srcana 
|ubav  bratinska  za  dilo.  292.  Nek  tko  .svoje  rani 
tilo,  bolano  je . . .  bas  kan'  da  bi  od  dusmana  za- 
data  mu  bila  rana.  V.  Dosen  91.  Ostaso  mi  medna 
usta,  ba,s  k'o  da  sam  secer  jeo.  Nar.  pjes.  vuk.  1, 
396.  Sto  si  tako,  brate,  potaviieo  bas  kan'  da  si 
pod  zem]icom  bio?  2,  41.  Obuce  je  sto  god  lepse 
moze,  bas  kan'  da  je  oce  da  udaje.  2,  162.  Ko 
udara  zvekironi  na  vrata'i*  bas  ka'  da  su  babovi 
dausi.  2,  192. 

d.  pokre})lHJe  sto  god  vaprijed  izreceno,  stojeii 
odrojeiio  od  toga :  ,3a,  velim  da  ce  najboji  biti 
Jovan  za  kmeta'.  Na  to  obicno  se|aci  povicu: 
,boga  mi,  bas-  od  nega  bojega  noma'.  M.  D.  Mi- 
Licevic,  ziv.  1,  39. 

2.  BAS,  basa,  m.  turski  bas,  glava,  vrh;  ali  ne 
dolazi  II,  torn  prarom  ziincenu  koje  ima  u  Turaka, 
nego  ii  nekima  dnigim,  koja  takoder  ima  i  u  Tu- 
raka. Od  XVII  vijeka  (vidi  dale  primjer  Gimdidi- 
«('_),  iznicdii  rjeciiika  samo  a  Viikoni.  —  1.  predni 
kraj  od,  hide,  prora.  sam-o  u  Vukovii  rjc&niku.  — 
2.  .■ita.vfeno  prcd  drugn  kakii  rijec  nc  mijenajuci 
se  po  oblicima  stoji  mjesto  adjektiva,  kao  glavni, 
najstariji.  Hod'  da  vidis,  od  rusaga  k'o  bas-vezijer 
tvoj  primjen  je.  I.  Gundulic  553.  I  bas-agom  nega 
postavio.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  322.  Bas-knez.  Vuk, 
rjec.  19a  Pod  vladom  turskom  u  Srbiji  svaka  je 
knozina  imala  svoga  kneza,  koji  se  radi  razlike 
od  seoskijoh  knezova  zvao  na  nekijem  mjestima 
basknez.  Vuk,  rjec.  278''. 

BASA,  in.  hyp.  babo,  ali  se  samo  svekru  go- 
vori  kao  sto  mu  se  goeori  i  babo.  isporedi  baca. 
—  Akcenat  se  mijeiia  u  voc.  baso.  —  U  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  sam,o  u  Vukovu  (gdje  se 
napomiiie  da  se  gorori  u  Srijemu). 

BASA,  m.  turski  basa,  poglarar,  starjeMna,  za- 
povjednik,  gospodar.  —  Akcenat  se  mijena  u  gen. 
pi.  basa.  —  Dolazi  od  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Vukovu  i  Danicieevu.  Basa  Kumanije  i 
Vrlibosaua.  Mon.  croat.  155.  Imbrajin  basa.  217. 
Ginut  ce  uih  base.  M.  Marulic  54.  Sangaci  i  base. 
M.  Vetranic  1,  53.  Puscaj  naju,  baso.  P.  llekto- 
rovic  23.  Mnokrat  bi  poklisar  prid  bozi  i  base. 
D.  Barakovic,  vil.  12.  I  bezi  i  base  dobro  ga  po- 
znase.  B.  lii-narutic ,  vaz.  6.  Basa  Uluz-ali  sa 
Turcima  na  li  navali.  .T.  Kavaiiin  141.  —  nad 
kirn  je  .starjesina,  moze  stajati  sprijeda  turskim 


BASAHID 


197 


BASCINA 


nacinomljez  promjene  u  ohliciina:  Caus-baSa.  Mon. 
sei-b.  554.  Hadomt-basa.  ^jetop.  saf.  77.  Elci-basu 
Dojcetii'a  ViiJ;a.  Nar.  pjes.  viik.  2,  482.  Dovikuje 
coban-basu  Dm-a.  3,  90.  Sto  cosa  sto  grosa,  feos- 
baSa  tri  grosa.  Nar.  posl.  vuk.  295.  —  u  Srbiji 
su  i  u  Bosni  za  vlade  turske  zvali  hasom  svakoga 
Tnrcina  koji  nije  beg  Hi  Icaknv  aga:  Usein-basa, 
Smail-basa.  Vuk,  rjec.  181'.  —  n  Srbiji  su  se  ja- 
niiari  zvali  basama  oil  prosloga  vijcka.  Vuk,  rjec. 
IS*.  Osilise  base  biogradske.  Nar.  pjos.  vuk.  rjec. 
181'.  Izagnase  base  i  subase.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  433. 

BASaHID,  Basahida,  )ii.  selo  it  Banatii.  Sem. 
prav.  1878.  94. 

BASALAK,  basalka,  m.  riili  bosi]ak.  ((.  Istri. 
S  basalkoni  nasajen.  Nar.  pjes.  ist.  2,  120. 

BASALUK,  m.  gospodstvo  basino.  samo  u  Vu- 
kui'u  ijccntkii. 

BASAMAK.  basamara.  m.  agmen  piscium,  ito 
je  pticama  jato,  to  je  ribama  basamar  u  Dubrov- 
niku.  Kad  iz  pelezi  pristupi  kraju  kakav  basa- 
mar, i  ugledaju  ga  ribari,  ogi-ade  ga  nuezom  i 
uhite  mnostvo.  L.  Zore,  rib.  81. 

BASAMAEk!!,  1)1.  dem.  basamar.  Kad  god  ba- 
samar razdijeli  se  na  vise  basamaiica  i  rastrka 
se  tamo  amo.  L.  Zore,  rib.  31. 

BASAN,  m.  ime  muiko,  -\vi  rijeka.  Knezu  Ba- 
sanu  de  Saki,  vieekapitanu  seiiskoniii.  Mou.  croat. 
260. 

BASANIN,  m.  covjek  iz  .^rla  Tiaha.  M.  D.  Mi- 
lice\'ic. 

BASANKA.  ,/'.  zcnsko  celade  is  scla  lialia.  M. 
I).  Milicevic 

BASARITI  SE,  basarim  se,  mp/.  commode  vi- 
vere,  ridi  2  basiti  sc,  od  cega  je  i  postato.  U  naie 
mjeiiic  H  Srbiji.  Basari  se  kao  mis  )io  tri<'ama. 
V.'llio. 

BASAVA .  /.  rijeka  n  Srbiji  ii  knezerdrkoin 
okriigu.  Glasnik  19,  293. 

BASCA,  /.  tiirski  bahca,  vrt,  gradina,  hortus. 
—  Akcenat  ,ie  tie  mijena,  samo  je  i  zadm  slog 
dug  u  gen.  sing,  basce,  insir.  sing,  bascom,  gen. 
pi.  basca.  —  Dolazi  od  proslogti  rijeka,  izmrdii 
rjecnika  ii  I-tjeUistijencevu,  Jambresicetni  (1,  3(;5), 
Voliigijinu  i  Viikoru.  —  h,  koje  je  it  tiir.skom 
pred  c,  gdje  gdjc  je  postalo  k,  a  najrise  se  radi 
glasa  koji  je  za  nim  promijenilo  na  s;  glasovi  5c 
po  nekim  krajevima  glase  sc,  a  mogii  se  i  promi- 
jeniti  nit  st:  tako  rijei  glasi  basca,  bakca,  basi^'a, 
basta.  —  1.  vrt  u  pravom  smislu:  a)  sa  sc:  Ako 
zemju  ore  i  ureduje  basce.  F.  Lastrid,  test.  150. 
Kada  se  ona  na  samu  n  svojoj  basci  perase.  E. 
Pavic,  ogled.  413.  U  basci  Getsemanskoj.  D.  Ea- 
pic  1.  Vidi  vrtao  Hi  ti  bascu.  A.  Kanizlic,  bogojub. 
273.  Odmah  ide  u  basce  zelene.  M.  A.  Ee|kovic, 
sat.  40.  Kao  da  smo  u  Edemsku  bascu  dosli,  D. 
Obradovic,  ziv.  81.  Stoji  u  lipih  bascali.  I.  Veli- 
kanovic,  upuc.  1,  282.  Nije  H  bilo  ranogo  dira  i 
basca?  J.  Rajic.  pouc.  1.  4''.  Eadit  bascom  divici 
pomaze.  J.  S.  Re|kovic,  kuc.  12.  U  nakicenoj  basci. 
B.  Leakovic,  nauk  431.  Ja  bi  isla  u  zelenu  bascu, 
svu  bi  ruzit  po  basci  jwbrala.  Nar.  pjes.  vuk,  1, 
290.  Po  basci  mi  cvece  pocupao.  1,  384.  Basca 
moja  kod  livade  tvoje,  ja  cu  dod.i  cvece  zalivati. 
1,  428.  Moj  bosijce  iz  zelene  basce.  2,  81,  De  re- 
cemo,  da  se  sastanemo,  jaF  n  mome  jal'  u  tvome 
dvoru,  jal'  u  basci  pod  zntom  narancom,  deno 
cavti  cemin  i  ruzica.  1,  334.  Eastu  Ii  ti  u  basci  \ 
jabuke?  3,  297.  Kroz  Tursku  se  vojsku  prokra- 
dite,  pa  idite  u  I'unanske  basce.  4,  255.  —  h)  sa 
kc:  Da  pohode  cine  po  bakcama.  Nar.  pjes.  bog. 
189.    U   Kosmaju    otrebismo   bakcu.    Rad   1,   184. 


Pogledaj  u  bakcu  zelenu.  Pjev.  cm.  154.  —  c)  sa 
sc :  Bascu  i  gradu  plemenitu  kad  sastavit  htje 
na  Splitu.  J.  Kavaiiin  82.  U  bascu  Gecemano^a^. 
A.  J.  Knezovic  1 17.  Vinograd  i  basca.  Prot.  mag. 
sab.  3.  Pogledase  ii  zelenu  bascu.  Nar.  pjes.  petr. 
2,  624.  Pejaj  mi  kona  u  bascu.  Nar.  pjes.  mikul. 
164.  —  d)  sa  st:  Vinograde  i  baste.  Bud.  spom. 
glasn.  II.  .3,  290.  U  oci  Durdeva  dne  grade  se 
krstovi  od  leskova  pnica  pa  se  mecu  na  knee,  u 
baste,  liive  i  useve.  M.  D.  Milicevic,  zlv.  1,  17.  TJ 
zelenoj  basti.  Nar.  pjes.  kras.  1,  140.  —  2.  votnak, 
pomarium.  samo  it  Vukovit  rjeijnikii  (,sYtvik  Hi  ono 
vijesto  kitd  SH  posadene  jabuke  i  kru^ke').  —  3. 
neke  semfe,  koje  sa  satla  pod  nivama  i  liradama, 
sovii  .se  tako,  jamacno  za  to  sto  su  negda  bile 
omnia  basce  ujyrednim  znacenima:  Livada  u  basti. 
Sr.  Nov.  1870.  408.  Ivliva  sredna  basta.  1875.  775. 

BASCAN,  m.  neka  vinova  loza  crjia  groMa.  u 
jednoga  pisca  nasega  rretnena.  B.  Sulek,  im.  10. 
isjioredi  bascauin. 

1.  BASGANIN,  m.  covjek  iz  scla  Baske. 

2.  BASGANIN,  m.  villi  bascan.  B.  Sulek,  im.  10. 
isporedi  bascauka. 

BASCANSKA  EUilKA,  ./'.  rijeka  koja  utjece 
u  Ibar  u  Srbiji  it  okriigii  iacanskum.  M.  D.  Mi- 
licevic, srb.  640. 

1.  BA§(''ANSKT,  adj.  sela  Baske. 

2.  BASC^ANSKI,  adj.  liortensis,  hasieni :  isporedi 
bascenski.  li  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Vrtja- 
rina  i  bascanski  sadi.  T.  .Tablanci  170. 

BASCJAR.  basciira,  m.  liortulanvis,  rrfar,  basco- 
vaii.  a  jednoga  pisca  iirosloga  vijeka.  To  bascai-i 
jos  u  svibi'm  rade.  ,T.  S.   Eejkovic,  kuc.  205. 

BASGAREVK!,  m.  prezime,  it  nase  vrijeme.  Za- 
rija  Bascarevic.  Eat  382.  isporedi  bai^car. 

BASgAEI,  m.  pi.  sclo  ii  Bosni  hlizii  Dervnite. 
Scliem.  bos.  1864.  35.  ispiircdi  bascar. 

P.ASGELUGI,  Ba.sceluka,  m.  pi.  selo  it  Srbiji 
It  okritgn  podrinskom.  K.  .Tovanovid,  rec.  133.  od 
tur.  bagcalyk.  zeiiifa  za  vrt. 

IiASC:ENI,  adj.  liortensis.  oil  prosloga  vijeka, 
izmedit  rjecnika  samo  it  Vnkovu.   isporedi  basca. 

—  Zem]a  za  usive  bascene  kakva  biti  ima.  J.  S. 
Relkovic,  kuc.  137.  Sitnez  zeleni  bascene  sada 
za  zimu  sije  se.  307.  Buhac,  vrst  je  od  bascenng 
gada.  182.  Sretosmo  se  na  basceni  vrati.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  104.  —  i  sa  st  nijesto  i5c  (vidi  kod 
basca):  basteni.   B.  Muisicki. 

BASCENSKI,  adj.  vidi  basceni.  u  nase  rrijeme. 
Kako  dode  na  bascenska  vrata.  Nar.  pjes.  petr. 
2,  224.  —  i  sa  st  mjesto  i^c  (o  remit  ridi  kiid 
basca):  bastenski.  B.  Muisicki. 

BASCICA,  /.  dem.  basca.  Od  prosloga  rijeka, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Vitkovu.  O  zelena  gorice ! 
u  tebi  je  bascica,  grancica  kitna,  zelena.  M.  P. 
Katancic,  fruct.  75.  Zatvori  se  u  onoj  bascici  od 
raskosja.  A.  Tomikovic  369.  Ja  cu  vama  pevati 
u  zelenoj  bascici.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  482.  —  i  zemje 
se  tako  zovu :  Niva  ii  bascici.  Sr.  Nov.  1871.  468. 
isporedi  basca  pod  3.  —  i  sa.  st  mjesto  sc  (vidi 
kod  basca"! :  Prodoli  kroz  jednu  basticu,  te  nadoh 
zutu  dii'iicu.  Nar.  zag.  nov.  44.  Niva  u  basticama. 
Sr.  Nov.  1866.  170.  gdje  gdje  glasi  i  bastlca.  B. 
Musicki. 

BASGINA,  /'.  (iitgiii.  basca.  —  Akcenat  se  mi- 
jena It  gen.  pd.:  bascina,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bascLne ,  bascinom.  — 
Mjesto  sc  dolasi  i  kc  i  st,  o  ieiitit  vidi  kod  basca. 

—  1.  u  jiravom  stnislit  samo  u.  Vukovii  rjecniku. 

—  2.  gclfjekoje  se  zemje  pod    nivama    i   liradama 


baSCiSte 


198 


BA&mSKI 


zovu  tako  u  jednini  i  mnozini;  isporedi  basca 
pod  3.  Livada  zvaiia  l)astma.  Sr.  Nov.  1872.  204. 
Niva  u  basfiiiania.  310.  /  .sy(  ki-  mjesto  P.c:  Niva 
u  baktini.  Sr.  Nov.  18t>5.  .581.  Niva  u  bakf  iiiania. 
1861.  -195.  187-1.  275.  1875.  Hi).  TioSkova  bakcina 
i  ^ivotiua  baktina  zovti  se  doije  sumc  ii  ]ie(ja(ici 
u  Srbiji.  \i.  Stojaiiovi(!'.  sa  st  mjesto  sc:  Livada 
u  bastiiii.  Sr.  Nov.  18(il.  127.  Vociiak  ii  bastiiii. 
1863.  28(i.  Livada  u  bastinaraa.  1864.  48.  Zeni}a 
u  bastinama.  1873.  775.  — '3.  nelo  u  JSo.sni  lilizu 
Jajca:  Basciiui.  Sclioin.  bo.*!.  18G4.  8(). 

BASCISTE,  «.  wjcsto  qdje  su  HCijdii  bile  hasce. 
Niva  u  basf-iStii.  Sr.  Nov.  1873.  259. 

BASCOHANSKI,  adj.  vidi  bascovanski.  u  jc- 
dnoga  pisca  prosloya  rijelia.  isporedi  bahfohan. 
S  grbavim  bascohanskini  nozoni.  I.  Jablanci  172. 
BASCOVAN,  bascoviina,  m.  iiirski  bagcewaii, 
vrtlar,  bortulanus.  Od  prosluga  vijeka,  izmedu 
■rjecnika  u  Vultiijijittu  i  V'ukovu.  isporedi  balioo- 
han.  —  Ugleda  Isiisa  xi  prilici  bascovana.  E.  Pa- 
vic,  ogled.  630.  Jere  ga  za  basfiovana  driase.  D. 
Kapio  314.  Bascovan  zeleci  viditi  dobre  plodove 
u  svojoj  basci.  J.  Eajii,  pone.  3,  26.  Bascovani 
zejni  su  ranine.  J.  !S.  Ee]kovi(i,  kiic.  138.  Da  mi 
bude  bascovan  ii  basci.  Nar.  pjcs.  vuk.  1,  356. 
Stane  ziveti  s  carevom  kieri  kao  svaki  bascovan. 
Nar.  prip.  vuk.-  206.  —  «  jed'>io(ja  pisca  prrosloga 
vijeka  i  beg  v :  Kako  je  lipo  i  drago  baseoanu 
0110  stablo!  D.  Rapic  241.  —  mjesto  sc  govori  se 
gdje  gdje  i  st ;  bastovan.  B.  Musicki. 

BASCOVANGIJA ,  m.  vidi  bascovan.  ?(  Ma.se 
vrijeme,  ismedu  rjecnika  savui  u  Vukovii.  Mjesto 
sc  gdje  gdje  se  govori  i  st :  bai5tovangija.  B.  Musicki. 
BASCOVANKA,  /.  bortulana,  rrtlarica.  ii  nase 
vrijeme.  Ba  su  momci  k'o  i-umeiia  ruza,  sve  bi 
frajle  bascovanke  bile.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  636.  — 
mjesto  sc  govori  se  gdje  gdje  i  st:  bastovanka.  B. 
Musicki. 

BASCOVANLUK,  iii.  tiirski  bagcewanlyk,  ra- 
dna  bascovanska,  hortorum  cultus.  mjesto  sc  go- 
vori se  gdje  gdje  i  st  (o  cemu  vidi  kod  basca): 
Eadio  bi  bastovanluk.  Nar.  prip.  vuk-  275.  — 
dolazi  i  kao^  ime  zemji  2)od  itivaiiia.  gdje  su  negda 
bile  baiice:  Niva  nazvana  bascovan-luk.  Sr.  Nov. 
1872.  310. 

BASCOVANOV,  adj.  hortulani.  Bascovanova 
cesma  zove  se  jedan  izvor  ne  daleko  od  Biograda. 
G-lasnik  19,  102. 

BASCOVANSKI,   adj.  bortulanorum.    Sto   noz 
bascovanski  pravi.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  12.  Basco- 
vanske  jaruge,  brdovito  mjesto  u  vracarskom  srezu 
u  Srbiji.  Glasnik  19,  102. 
BASCA,  /.  vidi  basca. 

BASCANKA,  /.  neka  vinooa  loza  crna  grozda. 
isporedi  bascan.  u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca. 
B.  §ulek,  im.  10. 
BASCENIK,   m.  vidi  bastenik. 

1.  BAScINA,  /.  vidi  baStina. 

2.  BAS6lNA,  /.  neka  vinova  loza  crna  grozda. 
II  jednoga  pisa  nasega  vremena.  isporedi  bascanka. 
B.  §ulek,  im.  10. 

BASfilNIK,  ))/.  vidi  bastinik. 

BASEL,  m.  vidi  bosijak.  ii  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  isporedi  baselak.  Svaki  plemeniti  Zadra- 
nin  gizdavi  base!  s  ruzom  kiti  u  zlamen  }ubavi. 
D.  Barakovii,  vil.  4.j. 

BASELAK,  baselka,  m.  vidi  bosijak.  isporedi 
basel.  u  nase  vrijeme.  Ja  baselak  sijen,  pelinak 
mi  nice.  Nar.  pjes.  mikul.  163.  Bivji  ba.selak,  an- 
gallis  arvensis  L.  B.  Sulek,  im.  10. 


BASELOV,  adj.  vidi  bosijkov.  VeX'te  kone 
(v)  po]e  baSelovo.  Nar.  pjes.  mikul.  166. 

BASEJfiAJv,  basejka,  m.  vidi  bosijak.  n  Istri. 
Kiticu  basp]ka.  Nar.  pjes.  ist.  2,  161. 

bAi^ENE,  n.  jactatio.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  sumo  u  Vukovu  Koga  molitva  bi 
u  izvanskoiuu  basei'iu.  E.  Pavi('',  ogled.  582. 

1.  BASIONE,  n.  postavfane  za  basu  i  nasivane 
ba.som.  isporedi  baSiti.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  BASENE,  n.  ]H>ricaAe,  infitiatio.  isporedi  hk- 
siti.  samo  u   Vukovu  rjecniku. 

BASeVA  GLAVA,  /.  brdo  blizu  Nisa.  Eat  56. 
pred  .s  biti  ce  otpalo  1.  okolni  narod  izgovara 
starijem  akcentom  Baseva. 

BASKJA,  /.  vinum  ustum  primum,  rakija  koja 

prva  tece  iz  kazanu  kad  se  peie ;  vidi  rtnica.  Od 

tur.  bas,  glava,  predne  sto  god.   Dolazi  od  pro- 

aioga   vijeka,   izmedu   rjecnika    samo  «    Vukovu 

{gdje  stoji   da  je    Vuk  cuo  a  Srijemu).    Tko   god 

projde,  .svatko  mu  pomade,    koji  kapak,    koji    civ 

zamaze,  a  .sve  gleda  ima  Ii  basice.  M.  A.  Eejko- 

vic,  sat.  108.   Samo  prva  komovica  ili  basica  sto 

god  malo  na  vino  udara.   P.  Boli6  2,  37.    BaSica 

govori  se  i  ii  Srbiji.  \^.  Kovacevic. 

[      bAsIC,   m.  prezime;   od  xvii  vijeka.  postanem 

I  moze  biti  od  basa,  hyp.  od  babo ;  ali  maze  biti  i 

od  vlastitoga  imena  Basa,  koje  samo  ne  dolazi  a 

koje  moze  biti  hyp.  od  svakoga  koje  .fe  pocine  gla- 

sovima  ba  (isporedi  Bajo,  Balan,  Baro).  —  Stipan 

Basic.  Stat,  po).,  ark.  5,  311.  J.  Kavaiiin  181.  Frano 

BaSic  (,Bassich'J.  Norini  62.  Po  Duru  Basicu  l,Ba- 

.ssichju').  B.  Cuceri  vi.  Eadovan  Basic.  B.  Avra- 

I  movie,  sv.  gora  235.  Marko  Basic.  Eat  226. 

I      bAsIC  BEEG,   m.  selo    u  Hrvatskoj  u  podzu- 

paniji  zagrebackoj.  Schem.  zagr.  1875.  199. 

BASICI,  Basida,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 

j  uiickom.  K.  .Tovanovic,  rec.  158. 

BASIJA,   m.  turski  basi,  vidi  basa.   n  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Neka  ju  lasnije  Arap-haramija 
i  zapliniv  podbije    al    Kusel  basija.    I.  T.  Mrnavic, 
osm.  89. 

BASILAK,  basilka,  m.  vidi  bosijak.  ((  jednoga 
I  pisca  nasega   vremena,  koji  napomine  da  se  go- 
vori na  CresH  i  da  ondje  glasi  basilek.  B.  Sulek, 
j  im.  10.  isporedi  basilak. 

BASLLIO,  m.  Basilius^  isporedi  Basilic,  u  je- 
dnoga pisca  XVI  vijeka.  S.  Budinic,  sum.  132. 

BASILOVICA,  /.  neka  zeni^a  pod  livadama  u 
Srbiji  u  okrugu  cuprijskom.  Livada  u  Basilovici. 
Sr.  Nov.  1870.  .342.  1875.  1280. 

BASHjAK,  basijka,  m.  vidi  bosijak.  u  Istri. 
Mane   mi  raste  basijak.  Nar.  pjes.  ist.  2,  45. 

BASIN,  adj.  sto  pripada  basi.  .samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BASIN,  Basina,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  sme- 
derevskom.  K.  Jovanovi6,  re6.  150. 

bAsINA,  /'.  augm.  bah  (vidi  1  bah),  strepitus, 
buka,  vika,  s  prijetnom.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Basina  je  kao  bah  i 
rsum.  Vuk,  rjec.  834".  Sacuvao  te  bog .  . .  od  ba- 
sine  eevske  i  divjine  cucke!  Vuk,  rjec.  834*. 

BASINAC,  Basinca,  m.  covjek  iz  seta  Basina. 
M.  D.  Milioevic. 

BASINACKI,  adj.  -iela  Basina.  isporedi  basiii- 
ski.  Niva  u  basinackom  po]u.  Sr.  Nov.  1868.  445. 
1870.  490. 

BASINKA,  f.  zensko  ijejade  iz  Basina.  M.  D. 
Milicevic. 

1.  BASINSKI,  adj.  sela  Basina.  isporedi  basi- 


baSiti 


199 


BA§TA 


nacki.  Basinska  opstina.   K.  Jovanovie,   rec.  150. 
Niva  u  poju  basinskom.  Sr.  Nov.  18fi8.  07. 

2.  BASINSKI.  adj.itopripadahaxama.  samn  ii 
Vulcoru  rjeciiiku. 

1.  BASITI,  basim,  impf.  infitiari,  lularati  u  bah. 
isporedi  zapsiti  i  3  bah  (infitiae).  od  kojega  je  i 
postalo.  saino  u  Vukoini  rjeciiiJcu. 

2.  BASITI,  basim,  impf.  1.  prelazno,  nasivati 
hasoin :  basiti  koga.  —  2.  sa  se,  refleksivno,  ciniti 
se  hasom.  —  Ohoje  samo  u   Vuknvu  rjecniku. 

1.  bAsITI  se,  basini  se,  impf.  desistei'p,  oka- 
niti  s-c,  oxtaviti  se  cega.  Od  baSiti.  udnrati  u  hah. 
samo  II   Vukovu  rjecniku. 

2.  BASITI  SE.  basini  se,  iiiipj'.  kuo  liasa  po 
vo}i  zirjeti  i  raditi,  a  po  tow  i  ra.:iiieiati  se,  com- 
mode v-ivere,  dedere  se  disidiae,  se  jartare.  —  Od 
prosloga  rijeka,  izmedit  rjeenika  samo  i<  Viikovu. 
—  Postanem  od  tiir.  basa  (a  nijc  prilike  da  je 
(id  bahati,  kako  .w  reli  u  Eadu  15,  93).  isporedi 
banili  .se.  —  a)  po  ro(i.  zivjeti:  o  cefadi:  Koliko 
su  se  oni  basili  i  ii  svima  nasladenma  zivili.  E. 
Pavic ,  ogled.  681!.  Vince  pili ,  basili  se ,  oi-uzje 
.smetimli.  I.  Zanir'ic  137.  Dok  se  cete  basise  po 
Po|ackoj.  187.  Da  se  on  za  da|e  tu  po  gradu  ne 
basi.  ,T.  Rajic,  boj  35.  Dosta  vam  je  to  bilo  ovnd 
se  basiti  za  pedeset  godiua.  84.  —  «  prenesenom 
smislii  i  0  stoci  i  o  hiju:  Jedni  volovi  moraju 
orati,  a  driigi  opet  nista  ne  poshijn,  nego  se  samo 
po  Hpili  pustara  na  zelenoj  travi  base.  D.  Eapic 
280.  Prem  ako  i  mraz  ju  (diYiii)  ])romasi ,  rana 
s  kasnom  jednako  se  basi.  J.  S.  Re|kovi(^,  ku^. 
182.  —  h)  razmetati.  se:  Sta  se  baSis  tuda?  Ne- 
moj  de  se  ti  tuda  basiti.  Vuk,  rjee.  18i>. 

BASKA,  adv.  Iiirski  baska,  osohito,  za  se,  na 
po  se,  seorsum.  Od  xvii  rijeka,  izmeda  rjeenika 
n  Stidicevu  i  Viikomi.  Ako  bog  sa  svojoni  baSka 
pomocJH  ne  dade  joj  niku.  M.  Radnii'-  231.  Kade 
posjete  kiiigu ,  baska  mn  opisite.  Bud.  sjjom. 
glasn.  II.  3,  107.  Ni  strehe  iii  imao,  ni  odai-a 
baska  svoga.  J.  Kavaiiin  383.  Za  to  bi  mogao 
dobiti  pet  godin  oprostena  i  baska  za  svako  zrno 
sesdeset  dana.  Pisanica  flo.  Hoti  baska  zapovidit 
bratji.  P.  Filipovie,  ist.  38.  Ma  Ii  I'e  od  ove  mo- 
litve  biti  baska  govoreiie.  L.  Vladmirovie,  slaved. 
45.  Ocu  i  materi  nacini  kuc'-ieu  baska.  F.  Lastrio. 
ned.  60.  Drugi  ti  brat  baska  di-zi  pcele.  M.  A. 
Relkovic,  sat.  135,  Da  sii  baska  i  ovce  i  krave. 
J,  S,  Eejkovic,  kiic.  37.  Tude  ce  nas  seje  zava- 
diti,  baska  ce  nam  dvore  pograditi.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  43.  Te  im  dade  stotinu  dukata:  evo,  Turci, 
stotina  dukata,  jed'te,  pijte  do  u  jutru,  Turci! 
Kad  u  jutru  robje  dovedete,  baska  eu  vam  bak- 
sis  pokloniti,  3,  39,  oda  sta  je  sto  odrojeno  te  za 
se  stoji,  moze  se  izreei  u  gen.  s  prijedl.  od:  On 
zivi  baska  od  svoga  noa,  t.  j.  ne  zivi  s  oc.em.  Vuk, 
rjec.  19a.  —  Dolazi  i  s  nekim  prijedlnziina:  sa 
na,  ridi  nabaska ;  sa  o,  nidi  obaska ;  sa  po,  vidi 
pobaska, 

BASKA,  /.  selo  na  ntokii  Krkn.  pnmine  se  od 
XIV  tiijeka.  V  Basci.  Mon.  croat,  42.  Baska,  J. 
Kavaiiin  147,  Stara  i  Nova  Baska,  .Schem.  vegl. 
1876.  27.  latinski  pisu  Besca.  27. 

BASKA  VODA,  /.  selo  u  Dahnaciji  hlizii  Ma- 
knrske.  Schem.  spal.  1862.  15.  Kod  Baske  Vode. 
A.  Kacic,  kor.  466. 

BASKALI,  turski  od  baska,  osohif.  ii.  nase  vri- 
jeme;  ne  mijena  se  po  oblicima.  Zavice  kadija: 
masalah  I  to  je  sad  sa  svim  drugi,  baskali  masla- 
hat.  Nar.  prip.  vi-c.  103. 

BASKALUCENE,  n.  separatio ;  isporedi  baska- 
luciti.  samo  it  Vukomi  rjecniku. 


BASKALUCITI,  baskalueim,  impf.  separare, 
dijelifi,  udrajati,  ciniti  baskaluk  (koje  vidi).  Od 
pjrosloga  rijeka,  izmeda  rjeenika  samo  «  Vukomi. 
—  Prelazno :  Nemoj  nista  s  iienom  baskalucit, 
M,  A.  Re|kovic,  sat.  75. 

BASKALUK,  m.  turski  baskalyk,  .Ho  je  baska, 
odije^eno,  odrojeno,  osohito.  Od  prosloga  vijeka. 
Kod  nib  nejma  nikad  baskaluka,.,  jerbo  oni  u 
opii'inii  rade.  M.  A.  Rp)kovie,  sat.  148.  U  Srbiji 
se  gdje  gdje  baskaluk  zove  kuca  nacii'iena  samo 
za  doiek  gostiju  o  biagim  danima,  osim  one  kuce 
u  kojoj  se  zivi  Z.  Radoiiic.  Osem  kuee,  gde  im 
gori  zajednicka  vatra,  imaju  oni  konacie  baska- 
luk za  goste.  M.  D.  Miliievic,  zlosel.  270. 

1.  BAI^KI,  adj.  ato  pripada  Bagu,  isporedi  ba- 
guski.  Vinograd  lozi  v  drazi  baskoj.  Mon.  croat.  74. 

2.  BASKI,  adj.  sto  pripada  selu,  Bahu.  Opstina 
baska,  K,  .Tovanovii,  rec,  147.  Baska  crkva,  M, 
D.   Mili6evic.  .srb.  318. 

BAS-KNEZ,  m.  ridi  kod  bas,  m. 

BASKOT,  m.  ridi  beskot.  AV  ste  glatbii  vi  ba- 
Skota  kruha?  Nismo  gladni  mi  baSkota  krulia, 
Nar,  pjes.  mar.  111.  I  baskotom  hjebom  bijelijem. 
Nar.  pjes.  kras.  1,  15,  S  onim  godisiiira  darom 
od  soli  i  baskota.  Pravdonosa  1852.  5.  Baskote 
hrstati.  Nar.  pjes.  ist.  2,  99. 

BASLI.TA,  ./'.  glarata  igla;  od  tur.  basly,  gla- 
rat.  proihiga  rijeka  u  jednoga  pisca.  Tu  se  ka- 
tanci  zatvoraju,  baslijo  ili  igle  glavate  zadijevaju. 
F.  Lastrio,  ned.  324. 

B.-VSLIIK.  //(.  turski  baslyk,  od  bas,  glava.  1. 
oglarar  (koiiski),  capistrum,  —  2,  n  varoike  pre.<^- 
lice  ono  gore  na  sto  .se  porjesmo  navija  (<i  seoskn 
je  preslica  samotrora,  pa  je  mjesto  hailuka  gore 
kuo  lopatira),  coins,  —  ff  oha  znaiena  sumo  u 
Vukoru  rjecniku. 

BASl^EVIC,  w.  prezime,  xiv  rijeka.  Zui'il  Ba- 
sjevici.  kotoranin.  Mon,  serb,  150, 

BASOV,  adj.  sto  pripada.  corjeku  kojevtu.  je 
imc  Baso,  a  to  ime  .samo  ne  dolazi,  a  postanem, 
moze  hiti  hi//),  od.  koga  god  imena  koje  se  pocine 
glasovima  ba  (kao  Bajo,  Balan,  Baro);  isporedi 
Basic.  —  dolazi  mjesto  prezimena.  Od  Poscena 
Basov  Mihitine.  Nar,  pjes,  vuk,  4,  484, 

BASOVA  GRADINA,  ,/',  vidi  Balsova  gradina, 
samo  u   Vukoru.  rjecniku. 

1,  BASTA,  m.  pater,  otac.  Dolazi  od  xiv  vi- 
jeka, najprije  samo  za  starjesinu  medu.  kalude- 
rima,  a  prosl.oga  rijeka  upravo  za  oca,  roditefa, 
izmedu.  rjeenika  samo  ii  Daniciceru  i  Stidicevu. 
—  Po.staiia  tamna:  iieki  misle  da  nije  slovenska 
rije.c  nego  da  je  od  mug.  batya  za  to  sto  moze 
postati  basta  od  batya  a  tie  moze  batya  od  basta; 
ali  moze  mag.  batya  .stajati  prem.a  slov.  basta 
onako  kao  mag.  megye  prema  slov.  mezda;  po 
tome  rijec  moze  biti  slovenska  i  mislim  da  je  od 
kor.  bha,  udarati,  silnu  biti,  jakii  hiti,  s  prijela- 
zom  II  znacenu  od  jaci  na  stariji,  a  s  nastavkom 
s  kojim  glasi  basta  ii  starom  slovenskom  i  ii  bii- 
garskom  jeziku,  paje  it  torn,  oblicjii  dosla  i  k  nania. 
isporedi  baca,  bata,  bac,  —  a)  starjesina  it  mana- 
sti.ru,  Hilandarii,  mladi  od  igumna  a  stariji  od. 
ikonoma  i  jeklisijarha.  Umojeut  igumenomt  i  ba- 
stomt,  Mon,  serb.  74.  samo  ii.  torn  znacenu,  u  Da- 
nicicevu  rjecnikit  1,  30.  3,  554.  —  b)  otac  a  pra- 
vom  .smislit.  samo  u  torn  znacenu  it  Stidicevu 
rjecniku  (jpater,  genitor').  Di  si  basta  ili  caca,  ili 
hjeb  ili  kruh.  sve  je  ter  jednako.  Poslov.  danic. 
32.  Od  baste  do  cace  koliko  od  cace  do  oca.  87. 

2.  BASTA,  /.  ridi  basca. 


baSta 


200 


baStina 


3.  BASTA,  /'.  neni.  bastei,  lal.  bastia,  propn- 
jjiiariiluin,  bfden,  brnniste.  ()d  xvii  injeha,  izmedii 
rjevnikn  snmo  ii  llifloslijciiceni  i  JnmbreHcevu. 
ICaj'tii  bila  bastii  im  jirililui  gore?  P.  Vitezovii, 
odif.  t)'2.  Oiiila  jc  Tiirak  baste  budinsko  oblpgal. 
Jaiko  'iOl.  II  iji'ii.  1)1.  i  basti:  Ali  jakost  ,bastij' 
Aih  jo  zastavila.  .larko  'Mb.  i  od  gen.  baSt  naii- 
neno  prema  mn.^kivi  rijccivia  baStov:  Prik  baiStov 
sgaiiali.  Jatko  201. 

4.  BASTA,  /.  tal.  basto,  sniiinr.  .laiiio  ii  Bjelo- 
stijenievu  rjecniku. 

BAStANK/,  VI.  prezinie;  ii  naiie  vHjeine.  Vasi- 
lije  Bastanic.  Eat  242. 

BAS'l'ATI,  basta,  impf.  ridi  bastati.  proUoga 
vijcka.  Niki  kazu  od  I'loga  dobar  pouetak  a  svrliu 
raalo  dobru,  jer  mu  .sp  iie  basta  iizdi'zati  u  ci- 
stoci.  A.  Kafio,  i-azgov.  48.  Ako  smije  i  ako  joj 
basta ,  more  se  prikui'it  k  utai'ii.  M.  Dobretii 
144.  Po6ne  tvgat,  ui  iiui  ga  bastalo.  Nar.  jijes.  ist. 

BASTENI,  adj.  vidi  baSceiii. 

BASTENIOA,  /.  heres.  isporedi  bastinica.  jiro- 
sloga  ri.jeka.  Kripo.it  .svrhuiiaravska,  koja  posve- 
ouje  dusu,  fiui  jn  prijatejicu  bozju  i  basteiiicu 
raja  nebeskoga.  A.  Kadcic,  bogosl.  10.  Ako  ces 
bit  moja  bastenica,  va[a  da  na  ovomu  krizu  umreS. 
J.  Filipovie,  prip.  1,  93.  Ova  imadiSc  bit  baste- 
nica  s%'ijvi  dobai'a.  3,  241.  Cini  bastenice  kraje.stva 
nebeskoga.  A.  Kani?,li6,  bogojub.  112. 

BASTENIK,  m.  vidi  baStinik.  —  -en-  nyesto 
-in-  pred  -ik  bice  doslo  uz  rijeci  u  kojima  je  -en- 
pred  -ik.  —  St  glasi  jm  I'lekim  krajerima  sc,  a  ii 
kajkavaca  se,  holazi  od  xvi  tijeka  (iiajprije  u 
Vrancicevu  rjecmkti),  izmedu  rjecnika  u  Vranii- 
cevu  (bascenik  44)  i  u  Bjelostijenievu  (baScenik). 
—  Ucini  se  bastenik  od  kra}estva  nebeskoga.  S. 
Margitic,  ispov.  50.  Posli  mene  bit  ce§  bastenik 
od  .sviju  dobara  moji.  S.  Margitic,  fala.  232.  Ki 
su  godi  na  "vom  svitu  linci,  ne  ce  biti  raja  ba- 
stenici.  L.  ^ubuski  43.  Upisiije  ga  za  baitenika. 
A.  Kadcic,  bogosl.  421.  Pakleni  ce  biti  bastenici. 
T.  Babi6  29.  Bastenik  krajestva  nebeskoga.  J. 
Filipovie,  prip.  3,  194.  Nejmajuci  bastenika  do- 
bara svojih.  A.  Kanizlic,  utoc.  363.  Car  nejrna  od 
svoga  kolina  bastenika.  A.  Kanizlic,  kam.  160. 
Ili  nas  je  gledao  u  stann  sinova  Adamovih  kaono 
bastenike  griha  liegova.  A.  Kanizlic,  nzr.  21.  Ba- 
stenik vicne  slave.  D.  Eapic  304.  Drug  Isusov 
neka  bude  u  muki,  koji  bastenik  zeli  biti  u  slavi. 
221.  Prije  bio  si  bastenik  nebeski,  a  sada  pakleni. 
74.  Ucinio  se  jesi  bastenik  raja  nebeskoga.  M. 
Zoricic,  osm.  37.  Da  koji  kra]  zeina}ski  posini 
jednoga  roba  i  ucini  ga  bastenikom  svoga  kra- 
Jestva.  F.  Lastric,  ned.  261.  Bices  bastenik  od 
svega.  N.  Palikuca  .53.  Bastenik  oli  ti  dionik  do- 
bara liihovih.  A.  Kacic,  kor.  130.  Povi-acam  te  i 
cinini  dionikom  i  bastenikom  sakramenta  crkve 
svete.  M.  Dobretic  2.57.  Postanu  sinovi  vraiji  od 
bastenika  nebeskih.  B.  Leakovic,  gov.  61.  Tude 
ocevine  bastenici.  244.  Da  bastenici  budu  liegovi 
nakon  liega  od  mora  do  mora.  Grgur  iz  Varesa 
40.  Bastenik  krajestva  nebeskoga.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  13.  Basoenici  bozji,  a  dionici  Ki'stovi.  I.  J. 
P.  Lucie,  nar.  3. 

BASTENSKI.  adj.  vidi  bastenski. 

BASTICA  i  BASTICA,  /.  vidi  basoica. 

BASTIC,  m.  1.  prezime;  a  nose  rrijeme.  Mi- 
jailo  Bastic.  Eat  .515.  —  2.  u  jednom  apomeniku 
XIV  vijeka  ^tqji  jedan  put  kao  bastinik,  i  moze 
biti  da  je  samo  skraieno  u  pismu  mjesto  baStinik. 
vidi  kod  bastinik. 


BASTI.TANAC,  bastijAnca,  m.  neka  vinova.  loza 
criin  grozda.  a  .jednoga  pinca  nuiegn  vrciimui, 
koji  iiapomini;  da  se  govori  na  Cresa  i  da  ondje 
glasi  ,bastianoc'   i   ,bastianBc'.   B.  Sulek,   im.  10. 

—  Postaiieiii  cc  biti  od  imena  Sebastianus. 
BASTI.1AX(;IC,  m.  neka  vinora  loza.  u  jednoga 

jiisca  nasega  rremena,  koji  najwinine  da  se  go- 
vori nil  ('resit.  B.  Sulek,  im.  10.  isporedi  ba- 
Stijanac. 

BAStIjUN,  baStijuna,  m.  tal.  bastione,  beden, 
braniUe.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  V  sobi 
ti  obraiie  bastiuna  jac.e  ki'uzis.    .1.  Kavaiiin  327. 

1.  BASTINA,  /:  vidi  bascina. 

2.  BASTINA,  /.  patrimoniuni,  ovecina,  s  drii- 
gim  znacenima  iz  toga  razvijenim,  koja  vidi  da]e. 

—  Volazi  od  xiv  vijeka  (vidi  pod'  1,  2);  nahodi 
xe  u  svijem  rjeinicima.  —  Akcenat  ostaje  bez  pro- 
mjene;  zadni  je  slog  dug  n  gen.  jed.  bilstine,  m 
instr.  jed.  bilstinom,  a  oba  zmlha  a  gen.  pi.  ba- 
Stina.  —  Po  krajerima  gdje  sviiko  st  glasi  sc,  i 
u  ovoj  je  rijeci  tako :  bascina ;  u  kajkavaca  sa 
ii  mjesto  -st:  baSiJina  (Bjelostjenac,  .Tanibresic 
351a)  a  od  Slovenaca  i  sa  t::  bacina  (,bachina' 
Jambresic,  index.).  —  Od  bilsta  (otac),  koje  vidi. 

1.  postavH  od  rijeci  koja  znaci  otac,  bastina  je 
upraeo  .Ho  je  ocino,  ocino  dobro,  ocevina,  oein- 
stvo,  .sto  od  oca  ostaje  djeci,  patrimonium  (,pa- 
trimonium'  Vrancic  74;  izjednacitju  s  ocevinom. 
Mika}a  11,  Bjelostjenac,  Jamhresii ;  ,patrimonio' 
Voltiggi);  —  po  takom  dobrii  zove  .se  fako  u  opce 
svako  koje  od  koga  god  ostaje  komii  god,  nasled- 
stvo,  hereditas  (Vrancic  -13,  Mika(a  11,  Bella 
368,  Bjelostjenac,  Jambre.sic.  Voltiggi,  Stidic); 
isporedi  djedina;  —  a.  p)0  dobru  koje  .ve  tako  do- 
biva  nasiva  se  tako  i  samo  dobivane  takoga  dobra 
ili  nacin  ili  pravn  kojim  se  dobiva:  a)  dobro, 
kao  sclo,  niva  itd.,  koje  se  tako  dobiva  :  xiv — xv 
vijeka  :  znacene  nije  u  svakom  primjeru  sa  svijem 
jasiio,  ali  tie  ce  biti  drugo:  Popove  bastinici  da 
si  imajutb  svoju  bastinnu  zemju  i  da  su  svobodni. 
a  inyi  popove,  koji  ne  imaju  bastine,  da  imt  se 
dadu  tri  liive  zakonite,  i  da  jestt  kapa  popovt- 
ska  svobodna;  aste  Ii  vece  uzme,  ott  tezi  zemje 
da  rabota  crtkvamt  po  zakonu.  Zak.  dus.  31-32.  O 
vlasteleht  umrtsiihi..  Koj  vlastelini  imatt  detbcu, 
ili  ne  imatt,  i  umrett,  i  po  negove  smrtti  ba- 
stina pusta  ostanett,  aste  se  obrestett  ott  negova 
roda  do  tretijego  bratuceda,  tt  da  imatt  jegovu 
bastinu.  I  baStine  vtse  da  sutt  svobodne  ott 
vtseht  rabotb  i  podantkt  carstva  mi,  razve  da 
davajutt  korie  i  vojsku  da  vojujutt  po  zakonu. 
I  da  nestt  vojmt  gospodint  cart  ili  krajt  di  go- 
spozda  carioa  nikomu  uzeti  bastine  po  sile,  ni 
kupiti  ni  zameniti,  razve  aste  si  kto  samt  po- 
jubi.  I  vlastele  i  iny  judije,  koji  imajutt  crtk-\T 
bastinnyje  vt  svojiht  bastinalit,  da  nestt  vo}tnt 
gospodint  cart  ni  patriarht  ni  int  svetitelt  tezi 
crtkve  podt  velijn  podloziti  crtkovt.  33.  Sijuzi 
zemju  crtkve  sv.  Nikoli  nitko  po  sele  da  ju  ne 
tezi ,  ttkmo  komu  ju  daje  mitropolitt  iz  dese- 
tbka;  razve  parikt,  sto  se  obreta,  da  si  svoje  ba- 
stine teze  bezt  desettka;  a  sto  imu  tezati  zemju 
crtkovnu  liho  svoje  bastme,  da  daju  i  parici  ott 
togazi  crtkvi  desettkt.  Glasnik  24,  245.  Kuca  Vlt- 
kote  Bogdasevica  st  vtsomt  bastinomt.  273.  Ako 
bi  -se  zgodilo  da  bi  ne  mogli  stati  i  prebivati  u 
svojoj  bastini  vojevoda  Ivanist  z  bratijomt  i 
z  bratucedi,  a  dosli  u  Dubrovnikt  stati,  mi  da 
imt  dajemo  u  pomoct  za  spentzu  600  perpert 
na  vsako  godiste.  Mon.  serb.  454.  Zakont  od  ple- 
menscint  jest  ovoj :  ca  jestt  stara  bascina,  ka  je 
osasta  od  prviht,  oni,  tko  ju  drzi,  ima  ju  rado- 
vati  i  uzivati  i   ob   lioj   iiviti;   da   nije   podobno 


baStina 


201 


baStina 


da  ju  kamo  strati  ni  obrati  bi-ezt  velike  nevoje, 
nego,  kako  veli  stari  zakont  i  obicaj,  da  ju  ondi 
ojde,  gdi  je  i  zaostao.  Da  6a,  godi  covikb  pi'inajde 
i  pribavi  ali  prikupi  ali  izdvori  ali  inako  kako 
godi  dostigne  sobom  i  svojim  ti-udom  :  ca  bi  pri- 
iiasao.  toj  svaki  zakont  hoce  da  je  tini  vojani.  i 
slobodanb  i  u  smrti.  i  xi  XivotL,  ili  mu  za  putL 
ili  mu  za  duSu,  ili  cs,  mu  godi  ugodno  o(t)  togaj 
uciniti ,  rekuci  onoj ,  oa  je  on  osobito  naSao  i 
dobio  ili  pribavio  posli  dila,  s  kirn  dio  ima  u 
plemens6ini.  Stat.  po}.  ark.  5,  259.  Jest  trinajeste 
samo  uzioka,  za  koje  otac  moze  po  dusi  uiliti 
svoje  sinovo  od  bascine.  317.  —  xvi — xviii  vijeka: 
Podnio  ubijmo  nega  i  imat  iieino  bastinu  negovu. 
N.  Rai'iina  56.  mat.  21,  38.  Hodite  da  ga  ubijenio 
i  imiti  cemo  baSdiiiu  negovu.  Bernardin  24.  Nose 
li  se  dobro  s  onimi  ki  su  nim  prikrvni,  koji  su 
iste  baScine.  S.  Budinii,  ispr.  59.  Patrimonium 
didina,  basiina.  F.  Vranci^'  74.  Haereditas  bascina 
43.  Spi}e,  klanci,  luzi  i  svita  tascina,  drage,  vi'si, 
kruzi  budi  vam  bascina.  D.  Barakovic,  jar.  13. 
Bastina,  djediua,  ocevina,  haereditas.  ,T.  Mikaja 
11.  Uciniti  im  oporuku  i  razrediti  im  bastine.  P. 
Posilovic,  nasi  O.  Kakono  bastinu  moju,  ofinstvo 
moje  i  stvar  moju  vlastitu.  194''.  Jost  da  j' dobro 
uzdignuta  na  prciju  al  bastine,  u  bastinah  zvijer 
preluta  cesto  krije  se  da  zakine,  dobrota  je  bo|a 
vele  neg  prcJ-ije  nevesele.  J.  Kavaiiin  lOtj.  Dobra, 
velika,  bogata  bastina,  haereditas  luculenta.  A. 
d.  Bella  368.  Biti  dionik  u  bastini,  imati  dio  u 
bastini.  368.  U)esti  u  bastinu.  368,  ,Ter  mu  rodjak 
oli  prijate}  ostavja  bogatu  bastinu.  A.  Kadcic,  bo- 
gosl.  404.  Koji  ^,ele  smrt  svojim  roditejima,  ne 
kako  liihovo  zlo,  neg  svoje  dobro,  jer  jim  ostaje 
pritila  bastina.  510.  Da  je  cli-?.an  po  svojqj  duSi 
odstupiti  od  bastine.  519.  Moze  otac  ne  dati  ba- 
stine sinu.  A.  Bacic,  i.st.  94.  Hoti  i  sinovom  isto 
Ijromisjane  ua  misto  ocine  bastine  ostaviti.  E.  Pa- 
vic,  ogl.  51.  Jer  mu  se  nepravo  vidase  da  se  si- 
novska  bastina  izgubi.  865.  Da  im  jednako  bastinu 
razdili.  574.  Zaiska  od  oca  svoju  bastinu.  577. 
Tada  bi  liegovi  naslidnici  u  bastinu  kao  zakoniti 
bastinici  unisli.  A.  Kanizlic,  kam.  607.  Ne  moze 
sin  zene  brezakonite  biti  dionik  od  bastine  i  do- 
bara  ocevi.  A.  Kacic,  kor.  20.  Dobiti  dobra  ti- 
lesna,  miraze  ili  ti  bastine  rnrtvije.  F.  Lastric, 
od"  268.  Koliko  ce  ih  za  bastine  zlo  prigrabjene 
izgubiti  vicnu  nebesku!  375.  Otimaju  se  o  bastine. 
F.  Lastric,  ned.  412.  Sin  uze  dio  bastine  svoje, 
ostavi  oca  svoga.  M.  Zoricic,  osm.  37.  Da  jednomu 
dojde  iz  nova  kakva  bastina  oli  kakav  miraz  oli 
druga  koja  srica.  M.  Dobreti^  435.  Dite  buduci 
prvorodeno,  po  svakomu  razlogu  i  zakonu  liemu 
se  pristoji  bastina,  poglavarstvo  i  zapovid.  442. 
Mogu  stupiti  na  bastinu  svoga  oca  i  matere.  531. 
Da  mogu  postupit  na  negovu  bastinu,  otacbinu. 
486.  Odbaceni  od  svoji  roditeja  brez  bastine  i  brez 
prcije  nalaze  se  u  sto  potriba.  502.  Mogu  li  liiovi 
roditeji  i  pravda  svitovna  pedipsat  i  dignut  jim  ba- 
stinu i  ocinstvo  ?  502.  Istocni  grih  zove  se  oni  u 
komu  se  radamo  svi  kolici  po  putu  nasega  pi'voga 
oca  Adama.  od  koga  izlazeci  nosimo  s  nami  re- 
ceni  grih  kakono  jednu  bastinu  i  jednu  oporuku. 
194.  Posao  bastina  je  svima,  koju  svaki  radi  grilia 
pi'ima.  J.  S.  Rejkovii,  kuc.  4.  —  sada:  Zemja  (za- 
druhia)  obicno  se  zove  bastina.  V.  Bogisic,  zbor. 
23.  Zemju  (zadruznu)  svake  vrste  nazivju  bastina. 
23.  Imetak  cijele  zadruge  . . .  zove  se  i  bastina.  23. 
Tada  se  vratite  svaki  na  svoju  bastinu.  D.  Danicic, 
3mojs.  25,  10.  —  b)  drzava  je  bastina  vladaocu 
kojemu  od  oca  ostane:  Darij  poklisara  ka  Alek- 
sandru  posla  s  listom  govoreci  tako : .  .  dovoje 
budi  tebi  u  baseini  tvojej  nahoditi  se  i  Jeladom 
jednim  obladati.  Starine  3,  252.  —  c)  opcina  rnoh 


imati  baMinit,  Ho  moze  oxtajati  od  naraUaja  na- 
rastaJK  (l:no  Inf.  patrimonium  publicimi):  Vast 
Rati,  i  Stoni,  i  Prevlaku  . . .  i  vse  sto  je  odb  Pre- 
vlake  do  Loista...  da  imaju  i  drtze  (Dubrovni- 
iarri)  i  da  fine  vsu  svoju  vo|u  kako  odt  svoje 
bastine.  Mon.  serb.  106.  isporedi  jos  pod  d.  —  d) 
■II  baxtinu  Hi  za  haUinn  dati  ili  dobiti  hoce  reci 
da  bade  bastina:  Dobrodoli  sto  da  krajevtstvo  mi 
ikonomu  Radanu  i  jegove  bratiji  u  bastinu,  da 
si  nasele.  Mon.  serb.  94.  Dasmo  i  darovasmo  u 
bastinu  i  u  pleraenito  judeniL  dubrovackimi.  vast 
Ratt  i  Stout.  106.  Sela,  koja  mu  jestt  zapisalo 
cartstvo  mi,  nemu  u  liegovemt  deoamt  u  bastinu. 
143.  Darovaht  i  darivamt  knezu  i  vlastelemt  i 
vtsoj  optcini  grada  Dubrovnika  u  bastinu  i  za 
bastinu  i  za  plemenito  viku  vikoma  nimt  i  niht 
poslidiiimt  Vrtsine  sve.  449.  Poda  mu  i-ecenu 
zemJu  u  bastinu.  A.  Gucetii,  roz.  jez.  88.  Sve  sto 
mores  okom  viditi  dacu  ti  za  bastinu  i  nakon 
tebe  tvojim  sinovom.  J.  Banovac,  prip.  117.  Bog 
hoti  ovi  vilaet  Zudijama  za  bastinu  dati.  E.  Pavic, 
ogled.  117.  Naseliti  ce  se  ondi,  i  za  bastinu  ce 
dobiti  nu.  J.  Banovac,  blagos.  31.  —  i  Icuce  .s«  xe 
davaU'  it  bastinu :  Dar(o)vasmo  vojevode  Hrtvoju 
u  Dubrovniku  polai^u  u  pleraenito  i  u  bastii)nu  i 
liegovemt  siuovomt  i  negovu  unucju  i  praunucju 
u  vijeke  vikoma.  Mon.  serb.  238.  —  u  torn  smislu 
dolazi  i  imati  sto  u  bastinu  i  biti  u  bastinu,  a 
tako  su  se  moi/li  imati  i  liastina  biti  i  ludi:  Otroke, 
cto  imaju  vlasteli,  da  iht  imaju  u  bastinu.  Zak. 
dus.  43.  Otroke  eto  imaju  vlastele,  da  imt  su  u 
baStinu,  i  niht  deca  u  bastinu  vectnu  da  su.  43. 
—  e)  ti  prenesenom  smishi :  fudi  su  bogu  bastina, 
od  koje  je  on  gospodar,  o  kojoj  se  on  stara,  ludma 
je  na  onoin  svijetu  bastina,  itd.:  U  baStinu  ne- 
umrlu.  N.  Rai'iina  212'>.  Pomocnik  budi  zdribu  i 
dilu  bascine  tvoje.  Bernardin  22'>.  Ako  6'  imiti 
dil  vikoviie  bas(^ine.  M.  Marulic  103.  Vimo  za 
inalu  tastinu  da  lasno  gubiino  nebesku  baStinu. 
P.  Hektorovic  71.  Gubi  se  bastina  od  raja.  A. 
Komulovic,  zrc.  29.  Da  budemo  uzivati  zem]u  i 
bastinu  nebesku.  M.  Divkovic,  bes.  15.  Ne  daj 
bastine  tvoje  u  pogrdenje.  I.  Bandulavii  30.  U  ba- 
stini gospodinovoj  pribivati  cu.  221.  Ulizite  u 
bascinu  i  uzivanje  krajevstva  nebeskoga.  P.  Ra- 
dovcic,  symb.  78.  Da  budu  prijati  u  bascinu  no- 
j  voga  testamenta  ili  zakona  Isukrstova.  P.  Radov- 
cic,  nac.  108.  Dusi  pravu  bascinu  dobavja.  I'.  Vi- 
tezovic,  odij.  38.  Lakomac  ne  ce  imati  bastinu  u 
krajevstvu  bozijemu.  M.  Radnic  3-55.  Grih  od  psosti 
rasplodio  se  je  po  baseini  gospodmovoj.  M.  Bijan- 
kovic,  nar.  8.  Biti  izamati  s  neba,  niove  bastine. 
P.  Posilovic,  cvijet  118.  Ovi  ne  ima  bastine  u 
j  ki-a}evstvu  nebeskomu.  S.  Margiti6,  fala  143.  Bo}i 
j  izgubi  dio  bastine,  ka  u  raju  pripravjena  bjese  i 
tebi.  J.  Kavaiiin  10.  Blagosovi,  boze,  tvoj  puk, 
tvu  bastinu.  I.  Dordic,  salt  85.  Oti  da  je  covik 
bastina  bozja.  A.  Bacic,  ist.  464.  Tesko  onom  ko 
tute  (it  paldu)  pribiva,  i  takovu  bastinu  uziva. 
j  T.  Babic,  jjis.  14.  Crkva  svake  godine  na  danasiii 
dan  oznanuje  nas  da  imamo  dati  smrti  arac.  Ovo 
je  nesricna  bastina  nama  ostavjena  za  grihe  nasi 
prvi  roditeja.  J  Banovac,  prip.  I .  Placa  vasa  mloga 
na  nebesi,  to  jest  bastina  slave  rajske.  F.  Lastric, 
I  test.  297.  Da  smo  dionici  bastine  s  Isukrstom.  F. 
Lastric,  ned.  368.  rim.  8,  17  Gube  bastinu  viko- 
vicnu.  E.  Pavic,  ogled.  58.  Odi-edio  jeste  ni  vazda 
kano  svoju  bastinu  drzati.  122.  Za  malo  nasla- 
j  dena  ovoga  svita  prodaje  vicnu  bastinu  i  svoje 
[  ocinstvo.  L.  Vladmii-ovic,  slav.  67.  Da  imas  kra- 
:  }evstvo  nebesko  za  tvoju  bastinu.  M.  Zoricic, 
!  osm.  107.  Izgubiti  cemo  bascinu  nebesku.  F.  Par- 
I  cic,  ruk.  46.  Moguc  jest  dati  bascinu  svima  u  po- 
'  sveceiiu.  I.  L.  Garanin  27.    Steci   raozes   bastinu 


BASTINA 


202 


baStina 


nebcsku.  I.  J.  P.  Lnfio,  razg.  97.  Dostigosmo  ba- 
stiini  diilia  niora.  (Jrgur  iz  VareSa  34.  —  f)  po 
ntvari  laija  sc  dohira  iiaziva  se  i  naiiii  kojiiii  se 
dohira :  Otac  ilizo  ml  ovoga  baStimi,  nok  up  more 
imati  iiista  od  .'ivqji  ilobara,  i  otira  ga  od  scbe. 
F.  Lasti'ii',  ned.  2H1.  najrixe  s  prijcdUxjom  po  Hi 
u  i>istr.,  hereditate:  Ako  Vii  tko  iibio  brata  pri- 
snoga,  ne  ima  voco  biti  p(>|icaniiii.,  a  iiloniensiina, 
I'lpgovr.  dio,  ako  ju  iiua,  bli/.i'ionui,  koniii  pristoji 
po  basciui,  kako  da  bi  iimh).  Stat.  jj()|.,  ark.  5, 
•2.5.S.  Stvar  kqja  jo  po  bastini,  j)i>  djedini,  i)o  ko- 
limi.  .).  Mika|a  11.  Stvar  koja  ide  po  bastini,  po 
kojenii.  A.  d.  Holla  'MH.  Ovo  jo  iia  Demotrija  po 
pravdi  i  bastini  .si)adalo.  I.  Velikanovic,  upui'.  1, 
102.  Kraji  koji  so  dizalui  na  pri.st()]e  po  baistiui. 
D.  E.  Bogdanic  111.  Svojina  so  stjece  bastinom 
od  rodito]a.  V.  Bogisic,  zbor.  HHit.  u  prevcsenotii 
snrisiii :  jitnak  po  hatitini,  koine  >iii  i  stan'  bili  jii- 
naci:  Koji  mi  jo  dobar  junak  po  djelu  i  po  ba- 
stini. Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  5."). 

2.  xto  jc  Ouiitiiia  dohro  kojc  od  jednoga  ostane 
dru<iomu,  a  tako  o^tati  moh'  srakn  dohro  koje  tko 
iiiia  Itiko  ihi  jc  od,  iii'ijii  yospudor  a  po  tuiii  rlostiiii 
i  ostariti  ga  drmjoiiiii,  komu  ondii  liiva  bastina  u 
2)redi'iem  znacenu,  .v  toga  sc  baMiiia  zore  i  xrako 
dohro  koje  netko  ima,  u  opce  dohro,  imane,  domi- 
nium, possessionos ,  osobito  kad  je  tako  dohro 
semfa  (niva,  r'mograd,  itd.),  fundus  (Vruniic,  Mi- 
kafa  10,  Bella  ;"{22'j,  570,  hjeloKtjenac,  JanibreUc, 
Vuk),  praediiim  (31ika(a  10,  Bella  5(191',  Bjclo- 
stjenac,  Jambresic),  rus  (Mikala  10,  Bella.  77(1"), 
villa  (Mika[a  10,  Bella  7G(>),  podere,  tenuta  {Vol- 
tigi).  la  (oiii  znaceiiH  dolazi  od  xiv  rijeka:  zna- 
cene  iirje  a  sr((koni  jiriiiijeni  sa  tipijeiii  jamio,  uli 
je  i  u  takoni  priivjera  teiko  razuwjeti  drugo :  xiv 
do  XV  rijeka:  Si>  bastinoju  cri.kvfi  te.  Glasnik  27, 
290.  Sto  sti  bastille  kotorske  u  Dubrovniku,  da 
ilii.  povrate  vselit  kotoranomt..  Mon.  sei-b.  170. 
Bastine,  koje  se  kupo  vb  zupe  iiasoj  za  .S  tisace 
perLperi.  285.  Tretju  na  desete  tisucu  dukatt 
zlatiht,  koju  uamt  bjehu  dali  (Duhrovcani),  da 
za  I'lu  kupimo  joilnu  bastinu  u  liiht  kotaru.  .S49. 
Kmeti  koji  se  iiaselo  na  ertkovne  bastine.  531. 
—  XVI — xviii  rijeka:  Htio  bih  prodati  plemen- 
(s)cine  i  slobodne  ba(s)cine  moje,  dvi  zenije  pod 
kucom:  i  ovo  .sam  govorio  hliziiim  mojim  eda  ce 
tko  kupiti.  Mon.  croat.  189.  Kada  kani  kmpti6i> 
pojti  od  gospodara  svoga,  tada  najpri  ima,  za- 
tvorivsi  u  dvoru  svomu  i  u  ku6i  sve  ca  ima 
imanja  ili  zivine  ili  inoga  blaga  gibucega,  ili  i 
josce  ako  bi  bascine,  kii  bi  pod  nim  stekao,  tore 
ima  prizvati  svoga  gospodara,  ter  mu  reci :  go- 
spodine,  to  je  sve  bozje  i  tvoje  vo|anb  ca  osta- 
viti.  vojant  ne  ostavi.  Stat,  poj.,  5,  288.  Imase 
mnoge  bastine  (erat  habens  multas  possessiones). 
Jf.  Eaiiina  228.  mat.  19,  22.  Eto  nam  u  Gruzu 
bastinu  odhodi.  N.  Najeskovic  204.  Bio  sam  poSao 
ba.stine  sve  obit.  278.  U  najlipju  lukn,  gdi  no  je 
bascina,  ku  sade  i  siju,  otca  tere  .sina,  vitezi  obiju. 
P.  Hektorovic  7.  Za  tim  se  Paskoje  obazriv  u 
cas  taj,  nut,  rece,  kako  je  bascina  lipa  saj .'  nut 
oni  lipi  sad,  nut  tr.sja  onoga!  da  bi  mi  ovdi  sad 
gospodara  od  toga,  platil  bih  sto  godi.  10.  Ba- 
scinu  gledajuc  oh  koli  li])a  je!  onada  najlise  vri- 
mena  onoga,  kada  puna  bise  obilja  svakoga.  17. 
Dobav'  se  razuma,  jere  bo  iii  ina  od  mudroga 
lima  vridnija  bascina.  39.  Bastine,  ke  su  bile  mom 
junastvu  verna  plata,  silom  mi  su  se  ugrabile, 
hrana  je  moja  drugijem  data.  I.  Gundulio  484. 
Iniahu  od  svojijeh  bastina  toliko,  koliko  se  mo- 
gahu  pocteno  hraniti.  B.  Kasic,  per.  63.  Uzima 
tisuc  dukat  po  deset  na  sto  govoreci  u  pismu  da 
ima  bastinu  plodnu,  koju  ne  ima.  B.  Kasic.  zrc. 
83.  Od  bastina   .svojih    dohodke    bihu  na  tri    dile 


razdilili.  B.  Kasii,  is.  83.  HotijaSe  raSirit  svoje 
bastine.  M.  Orbin,  zrc.  43.  BaStina  zapustena, 
Icdina,  fundus  stcrilis;  baistina  zaloXena,  fundus 
opignoiatus;  tko  cava  baStinu  ili  selo,  villicus. 
J.  Mika|a  11.  Ja  .sain  kupio  jednu  bastinu  i  idem 
ju  viditi.  M.  Kadnic  12.  Dobroplodnijeb  sred  ba- 
Stina  svuda  obiino  kazase  se  groJ.de.  I.  Kanavelii 
27.  Kuco  iiiko  dale  su  misto  noviiu  tvidinam  od 
grada,  a  I'lihova  imanja  i  basc'tine  poginule  su.  M. 
Bijankovic,  nar.  151.  Imaju  uciniti  invoiitarij  od 
svili  dobar  nostavnih,  od  bas<iin,  kuc.  152.  Bla- 
goslov  lH)}a,  bastina,  liiva.  L.  Torzic,  pokr.  285.  Ci- 
nit  hi  vam  zomjo  dati,  bastiii  lipih,  svega  dosti. 
P.  VuletiA,  osi)!  75.  Koji  sto6e  vein  bastinu.  J. 
Kavanin  104.  Ki  su  pripopali  crkvam  dobra  i 
bastine.  WS.  Da?.di  odnose  nam  bastine.  48G.  Ba- 
stina tozaiia,  urodona,  fundus  (lultus ;  baStina  ne- 
plodna,  fundus  sterilis.  A.  d.  Bella  322b.  Oni 
oblaci  gradom  tescim  istiikli  bi  tvqju  baStinu. 
A.  il.  Bela,  razg.  30.  Poskubito  travu  po  bastini. 
143.  Dostigiiuti  koju  dobni  bastinu  iji  dohodak 
crkvpiii.  A.  Kadcic,  bogosl.  2.  Koji  daje  pod  na- 
j'aui  razloge  oli  bastine  redovniske.  313,  Ziioj  pro- 
liva  oko  svoje  baStine.  J.  Baiiovac,  prip.  91.  Po- 
cese  davati  zemje  i  bastine,  pak  najposli  proda- 
vati  sebe  iste.  A.  Kaci6,  kor.  53.  Bihu  usilovaui 
ostaviti  svoje  ku6e,  po]a  i  bastine,  i  kriti  se  po 
dubravam.  123.  Ovi  dopusti  redovnikom  bastine 
i  kmete  drzati,  396.  Covjeku  bogatu  obilnu  }etiiiu 
bastina  donese.  Ziv.  is.  111.  Obodvojicu  otac  bjese 
poslao  kopat  bastinu.  133.  Ne  imabu  ni  kuce  ni 
bastine.  181.  Da  iiii  bog  dade  imanstva,  dostojan- 
stva,  dvore,  bastine.  F.  Lastric,  od'  197.  Ja  sam 
uzeo  niku  bastinu,  ili  ti  Citluk,  selo  li;  potribito 
mi  je  otic  prigledati.  235.  Izgubiti  kucu,  bastinu, 
J.pnn.  djccu.  Bpsjede  kr.  170.  Ako  bi  koji  god  po- 
zudio  bastinu  ali  kucn,  ovi  slijedi  dobit.  J.  Mato- 
vic,  kat.  417.  Tuda  kuia,  sluga,  bastina,  2ena, 
vo.  412.  Tesko  vami,  koji  sastavjate  kucu  s  ku- 
Aom,  i  bastinu  s  bastinom  sjedinujete,  421.  isa. 
5,  8.  Ucini  od  svoje  bastine  jednu  gostinicu.  M. 
Zoricic,  zrc.  GO.  Dade  mu  i  odvise  i  kuca  i  ba- 
stina, 95,  Ne  ima  ni  kuce  ni  bastine.  M.  Dobretic, 
bogosl.  101.  Prodali  bijau  jednu  svoju  bastinu.  I. 
J.  P.  Lucie,  razg,  48.  Stegnut  si  uzdrzati  pom- 
nivo  bastine  erkovne.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  33.  Sve 
bastine  uredene.  B.  Cuceri  12.  Godina  krupnijem 
gradom  iiapala  je  na  tvoje  bastine.  344.  Svaka 
kuca  izvan  grada.  svaka  bastina,  vinograd  svaki. 
livada  poje.  419.  Koji  ne  ima  kuce  svoje  ni  ba- 
stine. Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  48.  Ne  ima  ui  kuce 
ni  bastine.  Poslov.  dan.  72.  —  sada:  Da  mu  nema 
niko  na  put  stati,  negol  on  da  trese  bastinu,  za 
sto  je  platio  za  liu,  Protok.  sab.  65.  Niko  nema 
ku6e  ni  bastine:  kuca  mu  je  kamena  peiina  a 
bastina  zelena  planina.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  495. 
Koji  nema  kuce  ni  bastine,  koji  nema  tora  ni 
obora  ni  drugoga  blaga  ni  imuca.  Ogled,  sr.  74. 
Vecega  krvnika  coek  nema  od  rdave  kuce  i  ba- 
stine. Nar.  posl.  vuk.  33.  De  nema  ograde,  po 
zlu  ide  bastina.  75.  Kuce  koliko  te  moze  pokriti, 
a  bastine  koliko  ti  oko  vidi.  165.  Tako  mi  se  ne 
zakamenilo  dijete  u  zeni,  tele  u  kravi,  jagtie  u 
ovci,  svako  sjeme  u  bastini  i  duh  u  kostima!  305. 
Osim  mnogijeh  drugijeh  bastina  u  Kotarima  imaju 
u  Zadru  gospodsku  kucu.  Vuk,  nar.  pjes.  3,  117. 
3.  kako  bastina  ziiaci  svako  imane  (pod  2), 
s  toga  gdje  su  imana  samo  ili  najvise  vinogradi, 
onuda  je  i  bastina  sto  i  vinograd,  vinea:  Ba- 
stina, vinograd,  vinea;  tko  kopa  i  radi  bastinu, 
vinitor.  J.  Mika}a  10.  Tesko  kuci  de  nije  gospara 
a  bastini  de  nije  pudara!  (it,  Dubrovniku).  Nar. 
posl.  vuk.  315.  moze  biti  daje  toga  znacena  i  u  kom 
primjeru  naprijed  pod  2,  ali  .se  ne  moze  razabrati. 


BA§TrNAC 


203 


baStinik 


4.  Ho  nije  iniane  ocino,  nego  se  samo  na  neki 
naciv  mose  kazati  da  ,je  ocino,  nn  ime  nijesto  Hi 
Irraj  (jdje  se  tko  rotlio,  (fdje  mu  utac  nvi,  tako- 
der  mu  jc  haUina,  solum  natale,  pustojhina;  ispo- 
redi  bastinae.  Dolasi  od  xv-xvt  vijeka:  Gotoviti 
se  na  braiib  za  bastmu  i  za  ottctstvo.  Aleksandr. 
novak  4.  ,U  bascini  niojoj  ne  dadu  mi  priti,  a  u 
zemji  tujoj  ne  bih  rad  umriti'.  ,frdi  godire  iimres, 
tribuje,  dobro  znaj,  s  sega  svita  da  gres,  u  pakal 
al  u  raj.  Bascina  tvqja  ni  na  svitu  ovorau,  da 
kad  primines  ti,  budes  stat  u  komii . . .  Ne  brin"  se 
poni  tim  da  ne  c'  domom  umrit,  da  brini  se  sa  svim 
gdi  ces  umrvsi  prit.  U  Eim  dull  pustise  glave 
apostolske,  ne  gdi  se  rodise.'  M.  Marulic  151.  Ter 
nam  spovij  sad  u  miru,  koga  puka.  kill  li  |udi, 
gdi  t'  bascina  tva  se  sudi.  P.  Hektornvic  154.  U 
bascinu  drugim  puton\  zavrnuh.  P.  Zoranic,  plan. 
II.  Kako  sam  te  u  put  tvoj  van  bascine  zavela, 
tako  sada  opet  zdi'ava  na  bascinska  stanja  do- 
vesti  hocu.  71''.  Posla  ga  iz  bastine  vlastite  u 
zemju  tudu.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  89.  Ne  bi  jnj 
pojt  milo   iz   sve   bascine  van.   .T.  Armolusic  (id. 

—  i  sada:  bastina.  ocevina,  ili  ono  mjesto  gdje 
.se  ko  rodio.  Vuk,  rjec.  If). 

5.  od,  mjesta  ili  kraja  (jdje  je  komu  postojhina 
(pod  4)  prelasi  znaiene  na  mjesto  ili  kraj  u  opc.e, 
regio,  kao  od  dolira  ocina  {pod  1)  na  dohro  ii 
opce  (pod  2):  samo  xvi  i  xvii  vijeka,  i  to  venmti, 
rijetko :  Zejan  na  domace  bastine  dojti  put  upro- 
sili.  P.  Zoricic,  plan.  70''.  Od  hudoga  luista,  ba- 
scine proklete,  gdi  pamet  necista  Nembrota  upleti\ 
D.  Barakovic,  vila  89.  U  Zadar  upiJ;i,  jed.a  ti  na- 
prudi.  Bliznik  si  i  didic  bascine  te  viran.  152. 

BaSTINAC.  biistinca,  m.  corjck  iz  istoya  wje- 
sta  ili  zem}e  (isporedi  bastina  4),  zemliik,  ]iopu- 
laris.  —  Akcenat  kakar  Je  u  gen.,  (istnje  a  svi- 
Jem  obliciina  osiin  gen.  pi.,  gdje  je  biVstinaca.  — 
Dolazi  sa  sc  mjesto  st  (o  cemu  ridi  kod  bastina). 

—  XVI  i  XVII  rijeka.  —  Bastinae  je  jedim  od  oni- 
jeh  koji  u  istoj  icmli  Hi  ii  istom  mjestn  zire,  medu 

nih  pripada,  nije  im  tiidin.  Vrli  ov  Dejaiiii-om 
diigo  vrime  od  susedi'iilj  bascinac  zva  se.  P.  Zo- 
ranic liob.  Da  bastinae  i  gost  eestit  je  u  stavi 
svoj.  74.  —  dohar  ili  zao,  koji  nstdliiini  ili  kiiiiiii 
od  nih  dohro  ili  zlo  hoce :  Vasoj  inilosti,  ki  ziiam 
da  dobar  bastinae  i  llrvatin  postovan  jest,  po- 
klaiiam.  P.  Zoranic  ii.  Tvoji  su  bratinci,  ter  za  te 
ne  liaju  nebarni  bascinci.  B.  Barakovic,  vil.  315. 

BASTINAN,  bastina,  adj.  sto  pripada  Imstini, 
sto  tko  ima  po  hastini,  hastin.iki,  patrinionialis, 
hereditariu.s,  proprius.  is/joredi  biistina.  —  samo 
XIV  i  XV  ili  XV!  vijeka,  izmedu  rjej'nika  samo  u 
Danicicevu.  dolazi  i  sa  5c  mjesto  st  (o  cemu.  vidi 
kod  bastina).  —  Sela  svuja  bastintna.  Mon.  serb. 
143.  Popove  bastinnici  da  si  iinajutL  svoju  ba- 
stinnu  zoinju.  Zak.  dus.  31.  J^udije,  koji  imaju 
svoju  liastinnu  zemju  i  vinogradt  i  ku]i|enice. 
45.  Hotesmo  niiui.  vratiti  i  dati  liiln,  bastintno. 
Mon.  serb.  217.  Vlastele  i  ini  [udije,  koji  imajuth 
crtkvi  bastinn^'je  vt  svojihb  bastinahb.  Zak.  dus. 
.33  CrLkvt  nasu  bastinnu.  Mon.  serb.  191.  Ako 
vam  drago  je  bascinu  zem}u  bez  zabave  drzati. 
Aleksand.  jag.  starin.  3,  254. 

BASTINAST,  adj.  praerliatus,  koji  mui  innogo 
bastina.  samo  n  Stulinecu  rjecniku. 

BASTINAV,  adj.  vidi  bastinast.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

1.  BASTINICA,  /.  de)ii.  bastina,  praediolum. 
Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (11), 
Belinu  (569''.  576"),  Bjelostijenceru  (1,  937")  i  Stu- 
licevu.  Ukopase  sveto  ne  tijelo  u  nih  bastinici.  B. 
Kasic,  per.  22.  Imaju6i  kuou  svoju  i  bastinicu  od 
starine.  A.  Kanizlio,  utoc.  600. 


2.  BASTINICA,  /.  heres.  Od  prosloga  vijeka. 
Od  adj.  bastinan.  —  isporedi  bastenica.  —  Ne- 
majuci  on  dieica,  da  mu  je  la'v  sva  bastinica.  J. 
Kavanin  151.  Dusa  postaje  bastinica  i  dionica 
krajestva  nebeskoga.  A.  Kanizli6,  utoc.  313.  Kraj 
ima  jedinu  cer,  koja  je  bastinica  od  krajevstva. 
J.  Banovac,  razg.  124  Ova  dusa  jest  trpila  na 
svitu.  dakle  mora  biti  bastinica  vikovicne  slave. 
A.  Tomikovic  93. 

BASTINICKI,  adj.  hereditaiius,  haHtim^ki.  samo 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stuticevu 
rjecniku.  u  recenoga  pisca.  mjesto  c  stoji  s,  kojc 
se  M,oze  iitati  i  s:  Koja  u  dohodcima  crkovnim 
sliku  iinadu  bastiniSkoga  ulazisca.  I.  J.  P.  Lucie, 
nar.  110. 

BASTINIK,  111.  possessor  patrimonii,  proprie- 
tarius,  heres.  —  Od  xiv  vijeka,  izmedu.  rjecnika 
u  Mikalinu.  (heres),  u  Belinu  (368"  heres),  u  Stu.- 
licevu  (heres)  i  u  Dcmicicevu  (qui  habet  bonum 
bastina  dictum).  —  Postai'mn  od  adj.  bastinan. 
isporedi  bastenik.  —  Dolazi  i  sa  s(:  mjesto  st,  o 
cemu  vidi  kod  biistina. 

1.  ko  ima  bastina,  dobro  koje  mu  je  ostalo  od 
oca  ili  ga  je  iiiaee  stekao  te  je  gospodar  od  itega 
kao  da  mu  je  od  oca  ostalo :  xiv  vijeka :  Popove 
bastinnici  da  si  iinajutt  .svoju  bastinnu  zemJu  i 
da  su  svobodni.  Zak.  dus.  31.  PopL  koj  gode  otb 
svoga  gospodara  nikanio  da  ne  otthoditb.  a§te  li 
ga  gospodarb  ne  inicti.  In-aniti  })o  zakonu,  da  ispo- 
vestb  svojemu  arhijereju,  i  arliijerej  da  vtzvestitb 
onoimij  vlasteliiiu  da  hranitb  popa  po  zakonu.  da 
aste  onzi  gospodarb  ne  poslusajetb  jeyiiskopa,  da 
jestb  jiopb  svobodtiib,  kude  mu  botcnije.  aste  li 
budetb  popb  bastinnikb,  da  ga  nestb  vo]bnb  otb- 
gnati,  tbkmo  da  jestb  svobodbnb.  32.  Vlastele  i 
iny  ("dije,  koji  imajutb  crbkvi  bastinnyje  vb  svo- 
jilib  l)astinabb.  da  nestb  vo|bnb  gospodiiib  carb  ni 
patriarbb  ni  inb  .svetite|L  tezi  (^rbkvi  podb  ve.Iijii 
podloJ.iti  crbkovb,  razve  da  si  je  vo|anb  ba.stin- 
nikb  da  si  postavitb  svojega  kalodera.  33.  jedan 
put  u  spomeniku  xiv  vijeka  stoji  ,bastikb'  koje  se 
utoze  eitati  basticb,  ali  maze  biti  i  skraieno  ba- 
stinik:  Da  si  oblada  dvoromb  jako  i  suSti  ba- 
sti(ni)Ub.  Glasnik  35,  121. 

2.  komu  ostaje  od  knga  bastina,  komu  pripada 
.ito  po  hastini,  nas^ednik,  heres:  od  xvi  vijeka: 
a)  u  prarom  smislu:  Ovoj  jest  bastinik ;  podmo 
i  ubijmo  liega,  i  iraati  cemo  bastinu  liegovu.  N. 
Kaiiina  56.  mat.  21,  38.  Ovo  je  bastinik;  hodite, 
ubijmo  ga,  i  imati  cemo  didinu  ilegovu.  I.  Ban- 
dnlavic  47.  Uciniti  bastinika,  instituero  heredem. 
Mikaja  11.  Bastinici  od  svega.  P.  Posilovic,  nasi. 
8'>.  Kiiige,  kada  umi'e,  neka  se  ndi[  pridadu  na- 
misniku  od  bascinikov  nirtvoga.  M.  Bijankovic. 
102.  Moguc  August  bastinika  nema.  .T.  Kavanin 
486.  Bastinik  opceni.  od  svega,  heres  ex  asse.  Bella 
368".  Du/.an  jo  vratiti;  ako  on  nije  ziv,  liegovi 
bastinici.  A.  Kadcid-,  bog.  264.  Ostavjaju  se  dobra 
bastinikom.  A.  Bacic  127.  Koga  ucini  bastinikom 
od  svega.  36.  Vaja  j'latiti  onomu  komu  se  je  steta 
ucinila,  ali  negovim  bastinikom.  H.  Bonacic  73. 
Bastinik  svega  krajestva.  .J.  Banovac,  pripov.  250. 
Jer  bo  se  iz  prijubodinstva  kopilad  poradaju,  ter 
se  cine  bastinici  od  dobara  prave  dice.  181.  Od 
dobara,  koja  su  s  trudom  stekli  na  ovom  svitu  i 
ostavili  svojira  bastinikom.  F.  Lastric,  od'  344. 
Ucini  ga  bastinikom  dobara  svoji.  F.  Lastric,  ned. 
45.  Ostaju  pod  dugora,  dati  negovim  bastinikom 
uzdr^.ane,  ako  su  sirote.  287.  Shiga,  koji  imade 
bastinik  postati  liegove  ki-ajevine.  E.  Pavie,  ogled. 
295.  Er  bo  se  bastinicim  ne  hajase  za  negovo  mrtvo 
tijelo,  nego  za  liegova  dobra.  Besjede  krst.  46. 
Ostaviti  za  sobom   bastinika.   .T.  Matovic  309.   U 


baJ^tinikov 


204 


baStovanluk 


fjiol)  bascinski  mogn  sp  ukopati  svi  oni  koji  i  u 
main  dilu  nalioilo  so  basoiiiici  onogfa  koji  jx^  jo 
uf-inio.  A.  d.  Kosta  1,  19(i.  Oblast  baScinskii,  koja 
jnoliodi  u  sve  bast'iniko,  no  samo  knji  sn  nd  obi- 
tili,  dali  josc'^or  i  u  inostraiir.o.  253.  Uiiiinici  mi 
broz  poroda.  bastiniko  odrcdujpiiio.  A.  KaCio, 
razg-.  V.  Isocziui  boz  bastinika.  D.  E.  Bogdanii 
G2.  Koji  bijaliti  jodiiii  bastinici.  B.  Cuoori  158.  U 
bastinika  kupovat,  a  zotii  prodavat,  Poslnv.  danif. 
13!'.  —  /  ia  h'lishi  (ridi  bastiiiica):  Jos  ju  ii(:ini 
bastimJiom  krajovstva  svoga.  F.  Lastl■i(!^  svot.  47. 
—  b)  u  preneseiiom  smisht:  Mi  snio  drzani  kako 
istini  i  pravi  sinovi  i  bastinici  I'lih  (si:  otacn)  uz- 
drXat  i  sliranit  ovu  otaca  nasijoli  djedinu.  A.  Gii- 
ceti6,  roz.  jez.  G5.  Vefic  oni  no  ostane  bastinik 
ra,ja  neboskoga.  A.  Komulovii  29.  Bastinik  bozi. 
M.  Divkovi^,  naiik  14.  Bai5tinipi  raja  neboskoga. 
T.  Ml•na^•ic,  nauk  1702.  9.  Da  bascinici  gor  so 
ucinimo  od  raja  vicnega.  A.  Vitajic,  ost.  386. 
Pra^'i  sinovi  bozji  i  bascinici.  F.  Parcic  20.  Bu- 
duc  bastinici  s  te  sagrjelio  i  nesrice  otca  Adama. 
J.  Kavaiiin  73.  Bastinike  raja  neboskoga.  M.  Bo- 
nacic,  nauk.  80.  Po  tebi  s%'i  g-risuici  sad  su  raj- 
ski  bastinici.  P.  Knezevie ,  muka  49.  Da  smo 
pra^d  sinovi  boiiji  i  bastinici  krajestva  i  slave 
nebeske.  F.  Lastric,  od'  284.  Potribito  je  da  kako 
su  bastinici  imena,  onako  budu  naslidnici  sve- 
tiiie  F.  Lastri6,  ned.  368.  Nisn  ni  kra)ovstva  ne- 
boskoga bastinici.  A.  Kanizlic,  uzroci  250.  Ko  je 
sin,  jest  i  bastinik  bozji.  L.  Vladmirovic,  slavod. 
26.  Bastinici  svijeli  dobara  bozanstvonijeh.  Be- 
sjed  -  krst.  258.  Bastinik  krajovstva  neboskoga.  D. 
Mattel  174.  (Jini  nas  sinove  bozje  i  bastiniko 
raja  neboskoga.  I.  A.  Nonadic,  nauk  99.  Kojoga 
bog  postavi  bastinika  svijeh.  J.  Matovic  47.  Da 
pravi  sinovi  i  bastinici  kra]evstva  nobeskoga  po- 
stanu.  B.  Leakovic,  gov.  44.  —  c)  bastiiiilc  jos 
s  kim,  coheres:  Ucinili  so  josu  bastinici  s  Isukr- 
stom.  A.  Bacic  284.  Bratja  Isukrstova  i  s  nim 
Zajedno  bastinici  ki-ajevstva  oba  liogova.  F.  La- 
stric, nod.  261.  Koji  sii  sinovi  po  milosti,  mogu 
biti  bastinici  zajediio  s  prvorodonijem.  368.  Koji 
ste  Zajedno  sa  mnom  bastinici  od  obecanijeh  do- 
bara. I.  Dordic,  ben.  154. 

3.  Tioji  iina  Tiolco  god  dobro  (vidi  bastina  2  i 
3) :  Vidjeli  ste  kad  god  vjostu  ruku  umjetna  ba- 
stinika. koji  hoce  prisaditi  divju  maslinu  na  pi- 
tomu.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  16.  Bastinik  znajui 
gdje  je  zakopano  blago  tozaka  zove  da  mu  tii 
zemju  tezi.  A.  Kalic.  569. 

BASTINIKOV,  adj.  sto  pripada  bastinikii.  samo 
u  Stulicet-ii  rjecnikn.  (heredis). 

BASTININSTVO,  n.  vidi  bastinstvo.  prosloga 
cijekn.  Vec  primimo  to  gostinstvo  i  to  hudo  ba- 
stininstvo.  J.  Kavaiiin  7.3.  Po  griju  odpali  od  ba- 
stininstva  neboskoga.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  14. 

BASTLSTITI,  bastinim,  pf.  hereditate  accipere. 
u  nase  vrijeme  u  pisaca.  isporedi  bastinovati.  Ako 
od  starijega  bastine  imane,  no  bastine  znaiie.  M. 
Pavlinovic,  rad.  14.  Vlast  i  sila  bastinena  bila. 
Osvet.  4,  13. 

BASTInLUK,  m.  fundus,  vidi  bS,stina  2.  » jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Ako  je  jedan  osobitac 
prodao  jedan  bastinluk,  spaija  prije  preustegne 
jedan  dio  od  \Tidnosti.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  15. 

BASTINOVATI,  bastinujem,  pf.  hereditate  acci- 
pere. XVII  vijeka  u  jednoga  pisca.  isjwredi  ba- 
stiniti.  Koju  ( hastirnij  jesu  bastinovali  mnogi.  M. 
Eadnic  39.  Kada  covik  unire,  bastinovati  ce  zmije, 
zivine  i  crve.  59.  Da  su  ju  (fepotii)  bastinovali  od 
roditeja.  282. 

BASTINSKI.    adj.   patrimonialis,   herpditarius, 


patrius.  —  Od  xiv  vijeka,  izinedu  rjecnika  u  Mi- 
ka(iim  (08i>),  11  Belinu  (368''),  Stulicevu  i  Dani- 
i-icevii.  —  Mjesio  st  dolazi  i  si  (o  iemu  vidi  kud 
bil.stina).  —  a)  sto  pripada  baiitini,  koja  prelazi 
od  kolena  na  kofcno,  a  po  torn  i  gospjodaru  iie- 
zinu,  sto  tko  ima  Hi  dobija  po  buslini.  Prilozismo 
taj  vsa  sola  sl  crfckvami  bastinskymi.  Glasnik 
24,  254.  Pi'imiti  u  svoje  riiko  i  u  svoju  oblastt  i 
za  svoje  bastinLsko  vise  rocone  sve  bastine.  Mon. 
sorb,  449.  Prilo/.ihi.  planinu  nasu  bastiiisku.  531. 
Postavito  vrst  od  bastinskoga  pleinenstva.  A.  T. 
Blagojevic,  kin.  13.  Bascinski  (grobi)  jesu  oni 
koji  uciiioni  josu  ne  samo  za  svoju  obitil,  dali  i 
za  svu  svoju  porodicu.  U  grob  basiinski  mogu 
so  ukopati  ne  samo  oni  koji  jesu  od  obitili,  dali 
i  oni  koji  su  u  rostvu  i  svi  oni  koji  i  u  malu 
dilu  nahodo  se  bascinici  ouoga  koji  ga  je  ucinio. 
A.  d.  Kosta  1,  195.  Oblast  gospodarna  razdiluje 
se  u  oblast  bascinsku,  koja  lu'ohodi  u  sve  basci- 
iiiko.  253.  Ono,  koji  se  za  bastinski  nauk  crkveni 
drzo,  traze  smaknuti.  E.  Pavic,  oglod.  332.  ^  b) 
sto  komu  pripada  onako  kako  mu  pripada  po- 
stojliina,  upravo  sto  pripada  postojliini  iijoj  i  2>o 
torn  vemit  (vidi  bastina  4) :  Pripravite  so  vsakomu 
na  boj  za  bas6in.sku  zenijii  biti  se  i  za  carstvo. 
Aloksand.  jag.  starin.  3,  222.  Kako  sam  te  u  put 
tvoj  van  bascine  s  tvojim  litinem  zavola,  tako 
sada  opot  zdrava  na  bascinska  staiia  dovosti  hocu. 
P.  Zorauic  71''. 

BASTINSTVO,  n.  horoditas.  Od  prosloga  vi- 
jeka, izmectit  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  a)  sto 
god  od  oca.  ostaje  djeci  Hi  od  koga  god  drugomu ; 
ispjoredi  bilstina  1.  Sluzit  cu  ne  kako  najmenik, 
nego  kako  sin;  ne  za  placu,  nego  za  bastinstvo. 
P.  Knezevie,  osm.  59.  VUaet,  koga  je  on  obecao 
svomu  puku  za  bastinstvo  dati.  E.  Pavii,  ogled. 
119.  Zamoli  da  mu  pomoc  dado,  da  bastinstvo 
s  lionie  trazit  znado.  Nadod.  206.  Unic  u  bastin- 
stvo. N.  Palikuca  53.  Primit  cos  od  neznana  do- 
brocinca  bastinstvo,  kojijem  cos  lasno  sinove  ure- 
diti.  B.  Cuceri  229.  —  u  prenesenom  smisht :  Bog 
je  lie  bastinstvo.  ,T.  Kavaiiin  521.  Gospodin  — 
dio  bastinstva  moga.  A.  Kanizlic,  utoc.  444.  Da 
ja  iz  bastinstva  gospodnog  ispadnem.  E.  Pavic, 
ogled.  253.  Koji  bastinstvo  spasena  primaju.  E. 
Pavic,  jezgra  20.  Bastinstvo  primaju  spasena.  J. 
Matovic  80.  Po  komu  se  (krsteiiuj  na  staro  imane 
i  bastinstvo  cacka  nasega  neboskoga  povracamo.  B. 
Cucori  420.  —  nacin  Hi  pravo,  koji,a  prelazi  od 
jednoga  na  drugoga  bastinstvo  pomenuto  pod  a.: 
Grebi  posobni  niki  jesu  po  vlastitoj  obitili,  a  niki 
po  bascinstvu.  A.  d.  Kosta  1,  195. 

BASTIOjMICA,  /.  heres,  bastinica.  prosloga  vi- 
jeka (f  jednoga  pisca.  Crkva  ista  bUa  bi  bastio- 
nica.  A.  d.  Kosta  1,  270. 

BASTIONIK,  m.  heres,  vidi  bastinik.  od  xvii 
vijeka.  Bastionici  istoga  obecaiia.  M.  Kadnic  64. 
Ostaje  bastionik  pravi.  .T.  Kavanin  254.  Ne  kti- 
jaso  poslije  smrti  nijodnoga  bastionika  imati.  M. 
A.  Rejkovic,  sabr.  15. 

BASTNIK,  m.  vidi  bastinik.  m  jednoga  pi.'ica 
prosloga  vijeka  a  pijesmi,  moze  biti  samo  za  ne- 
ro^u  da  je  izostav(eno  i  pred  n.  Krv  i  tempo 
cin'  bastnike.  J.  Kavanin  90. 

BASTOVAN,  bastovana,  m.  vidi  bascovan. 

BASTOVANA.  f.^zem^a  gdje  su  kad  gndbasco- 
■vani  imali  basce.  Niva  u  goriioi  bastovani.  Sr. 
Nov.  1870.  703.  Bastovana  u  Lozoviku.  1869.  126. 

BASTOVANGIJA,  m.  vidi  basoovangija. 

BASTOVANKA,  /.  vidi  ba§covaaka. 

BAS^TOVAnLUK,  m.  vidi  bascavanluk. 


BAST0VAN0Vl6 


205 


BAT 


BASTOVANOVIC,  m.  prezime;  po  ocii  ,basto- 
vanii'.  Jovanu  Bastovanovicu.  Prot.  sab.  mag.  10. 

BASTTJN,  TO.  M  igri  civutKji  Tcoji  dijeli  karte 
dijeleci  ih  yovori  izmcdu  ostaloga:  kra]  od  dinara, 
dvojica  od  bastuna.  V.  Vrcevic,  igre  22.  moze  biti 
od  tal.  ba.stoue,  palica. 

BASTVO,  n.  vlast  hasina.  Od  xvi  vijeka.  Uze 
can.  Mahmutu  base  basBStvo.  ^etoji.  saf.  81.  Basu 
Arslana  cini  z  bastva  zvrici.  B.  Kniariitie  2.5. 

BASIINE,  Basuiia,  /.  j)!.  dva  sela  u  primorju 
hrvatskom:  VelLke  *  Male  Basuiie.  Pregled  7. 
Schem.  segn.  1871.  46.  48. 

1.  BAT,  m.  vidi  bahat,  strepitus. 

2.  BAT.  bata,  m.  clava,  malleus,  baciilum,  ver- 
ber,  pistillum,  .surciilus.  —  Akcenat  kaki  je  n 
nom.  taki  je  i  u  ace.  sing. ;  a  kaki  je  u  gen.  tciki 
je  u  svijem  ostalijem  oblicima  osim  gen.  pi,  gdje 
se  mijena:  bata.  —  Dolazi  od  xv  vijeka  (nidi 
da]e  prvi  primjer)  i  i.i  svijem  rjeciricima  osim  IJa- 
niciceva:  u  Vrancicevu  clava,  u  Mikaliim  isti),  u 
Belinu  isto  (467ii),  u  Bjelostijencevu  clava  i  mal- 
leu.s,  11  Jainbresicevu  clava  *  malleus,  ii  Volligi- 
jinii  hanuuer,  u  Stidicecu  clava  i  verbera,  «  Vh- 
kovu,  gdje  .stoji  grijeskom  ,bata.  f.',  verbora  •/  pi- 
stillum butyro  faciendo.  —  Po.stanem  re  biti  od 
kor.  bha,  udarati;  isporedi  banati  se.  I'leki  misle 
da  je  rijec  tuda,  ali  je  do  sada  slabo  dokazano, 
medu  bit  bice  a  od  postana  a  nc  umetnuto 
mjesto  1. :  istina  u  starom  je  slorenskom  i.  /  prema 
iiemu  u  Busa  o,  ali  je  i  u  Po(aka  i  n  ^'elia  a. 
—  Bat  je  u  opce  sto  god  cim  se  udara  (a  nije 
astro,  da  se  nim  sijece,  ni  .silasto,  da  se  iiim  bode). 

1.  I'legdasne  oritzjc:  topaz,  buzdohan.  Ako  bi  se 
tko  iia  koga  pojao  bqjem  rukom  ali  palicnm  ali 
batom.  8tat.  poj.,  ark.  .5,  280.  Pariz  delase  kucmu, 
a  drugi  sin  delase  bat.  Trojan,  jag.,  ark.  9,  122. 
Prid  nimi  vojvode  na  liih  se  obzii-uci  uzmitahu 
batom.  M.  Marulic  12.  Arabe  jos  mnoge  obrati 
pod  .svoj  bat  i  skjusi  pod  noge.  M.  Vetranic  1, 
45.  Kopji  ter  bati  gone  jih  nemilo.  H.  Lucie  272. 
Bat,  sabja  i  luk  nih  su  oruza.  I.  Guudulic  32!). 
Gdi  negov  bubne  bat,  ne  znam  rek  stvar  goru. 
B.  Barakovic,  y\\.  68.  Jer  ako  c'  hlapa  znat  kc 
moze  bit  struke,  kusaj  mu  dati  bat  i  oblast  u 
ruke.  D.  Barakovii,  vil.  -  120.  Bijen  batom,  cla- 
vatus.  Mika]a  11^.  Balte,  bati,  strijele,  ok]op]a, 
sve  u  zlatu  zakovano.  I.  Kanavelic,  iv.  6.  Strano, 
ke  pod  turskim  batom  cvile.  J.  Kavaniu  87.  Ku- 
lice,  maci,  bati,  sikire  nisu  pak'o.  A.  d.  Bella,  raz- 
gov.  35.  Ne  bijase  u  j3ocetak  drugoga  oruzja  izvan 
bata  i  stapa.  Besjede  krst.  92.  Ako  gdje  god  po 
nesreci  s  batom  ali  s  macem  povadcnijera  naripi 
tko  god  na  nas.  B.  Cuceri  75.  Tko  je  batom  uda- 
rio,  da  batom  udren  bude.  198.  Otvrduo  kako  suzan 
pod  batima.  109.  u  zagoneci  o  derma:  Pred  ku- 
com  ti  hat,  i  na  hatu  bat,  i  na  batu  grozd.  Nar. 
zagon.  nov.  48.  —  mogao  je  biti  i  gvozdeii,  olo- 
vav,  zlatan:  Blazen  nevojeni  za  pravdu  ki  bude, 
ni  bati  gvozdeni  nemu  t'  ne  naude.  M.  Marulic 
86.  .lanuar  pod  bati  od  olova  (pitsti)  dusu.  F. 
Glavinic,  cvit.  213.  Stitnika  mu  dva  su  okolo: 
nosi  jedan  bat  zlaceni,  di'ugi  istit  percni.  I.  Guu- 
dulic 442.  Vec  prijate[  dobar  va|a  neg  zlat  bat  i 
svilna  liaja.  P.  Vitezovic,  cvit  11.  —  mogao  je 
biti  i  .iestojier :  Bat  sestopei'ac.  Mikaja,  Bjelostje- 
nac,  Stulic.  —  krajevski :  Bat  krajevski.  sceptrum 
regium.  Bjelostjenac,  Jambresic. 

2.  u  prediiem  znaienu  preneseiiom  od  cijeloga 
na  dio  dolazi  i  sam  debji  kraj,  koji  jc  mogao 
biti  i  nasadcn  na  driak:  Joste  su  tuj  njeci  orasi 
kako  bat.  M.  Vetranic  2,  273.  Za  batom  neka  ide 
i  drzak.  Poslov.  dauic.  152.    (f  tom-  ce  smishi  biti 


u  zaguneci  o  tikvi:  Bacih  plocu  u  more,  a  iz 
plote  trakovi,  iz  trakova  cvjetovi,  iz  cvjetova  ba- 
tovi.  Nar.  zagon.  nov.  221. 

3.  a  prvom.  znacenti  izlazeii  iz  obicaja  Za- 
jedno s  oruzjem  koje  znaci  prelazi  na  drugu  stvar 
knjom  .vc  bije  ne  u  rata,  te  je  i  stap,  palica,  ba- 
tina,  baculum ;  ali  se  u  prvijem  primjerima  moze 
jediiako  misUti  i  u  prvom.  znacenu:  Ako  uzmu 
sada  bat,  nac'  me  ces  inoga.  N.  Najeskovic  1,  269. 
Uzmi  bat,  omjeri  mu  ple6a.  M.  Drzic  30.  Ja  cu 
te  ozdravit.  bud'  miran,  nu  postoj.  Ovi  bat  ozdravja 
od  nemoci  svake,  ]ubavi  izbav|a  i  svake  zle  muke. 
83.  Kad  cuje  nasa  kucka  ovu  imc,  bjezi  kako  od 
bata.  188.  Udri.  udri,  da  pod  Imti  grdi  satir  dusu 
pusti.  I.  Gundulic  161.  Kad  se  kruska  sama  trese, 
ne  va)a  na  nu  bata  metat  Poslov.  danic.  42.  I 
^rag  se  palice  —  ili  bata  —  boji.  31.  Osao  gla- 
dan  bata  se  ne  haje.  91.  Svak  tko  moze  bat 
nosit.  117.  Nije  bat  nego  ucitej  koji  dijete  pokori. 
A.  Kalic  574. 

4.  od  onoga  cim  se  udara  jirelazi  znaccne  i  na 
ono  Ho  se  nim  cini,  itdarac,  verber;  najvise  u 
nmozini,  ali  i  n  jedniiii  kad  se  hoce  da  kaze  jedan 
Itdarac  Hi  kad  se  kale  jedan  mjesto  iH.se ;  udarac 
moze  biti  zadan  batom  a  znacciht  pod.  1  Hi  pod 
.3 :  Da  im  da  bata . .  stapikom  od  zlata.  M.  Ve- 
tranic 1,  221.  Tuj  mnokrati  bati  daju  se  bez 
plate.  N.  Diniitrovic  101.  Ne  moj  zaspati, . .  ako 
ne  c'  da  ti  dam,  kad  dodu,  sto  bata.  N.  Na)esko- 
vic  1,  259.  Svakomu  su  ludu  svoji  bati  drazi. 
Poslov.  danic.  118  Uzeo  je  tud  bat  na  svoj  hi-bat. 
148.  Trista.  bata  po  tudemu  brbatii  ne  boli  ni 
jedan.  Nar.  posl.  vuk.  320.  —  ii  mnozini  dolazi  i 
za  huj  viedu  dvoje  Hi  eise  cefadi,  kad  .sp  a  suadi 
pobijii :  S  bata  nitka  ne  izije,  a  iz  mira  i  kupus 
je  sladak.  Poslov.  danic.   108. 

5.  oritde  kojim  se  udarajuei  radi  sto,  nalik  na 
bat  jiiid  1,  s  drskom  sa  strane  Hi  ozgo  dujike  Hi 
s  racicama,  od  gvozda  ili  od  drveta,  malleus ;  ispo- 
redi ma],  nilat,  kladivo,  cekic,  cakanac.  —  a)  ka- 
luen  se  nim  razbija:  Ki  (kamik)  prvo  tvrd  bu- 
duci  a  potle  z  batom  razmrvivsi  se,  skrusen  go- 
vorimo  da  ucini  se.  F.  Glavinic,  svitl.  27.  —  b) 
kovac  kiije  nim:  Cujuci  ono  lupaiie  od  bata,  oni 
zvek  od  nakova.  A.  d.  Bella,  razgov.  134.  —  c) 
nim  .se  Mini  zabijaju:  Drugi  priprav|ahu  cavle  i 
bate.  M.  Lekusic  94.  Garvan  koiia  podkava  s  tim 
voscenim  batom.  .lacke  218.  —  d)  nim  se  Ian  tuce, 
malleus  stupparius.  Bjelostjenac.  isporedi  tucka,  tu- 
cak.  —  e)  drro  kojim  se  skorup  u  stapa  bije,  pi- 
stillum, isporedi  stapajica.  Ti  ne  pijcs  mlacenicu, 
batom  biveuu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  31.  —  f)  u 
zrona  sto  mu  a  srijedi  visi  te  mu  udara  u  strane 
kad  se  zroni,  pistillum  campanae.  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku.  isporedi  klatno,  zvecak,  jezicac. 

G.  struk  (crijeca),  surculus;  u  ugarskih  Hr- 
rata:  Za  kapom  mi  nosi...  zclenu  kiticu  i  bat 
rozmarina.  Jacke  22. 

7.  u  zajiajene  svijece  gore  na  stijenku  gar  sto 
se  nail  rata  kad  se  dago  ne  usekne,  fungus,  samo 
It  Stulicerii  rjecniku. 

3.  BAT,  III.  tiirski  halit,  .svcm.  isporedi  balit. 
samo  u  nase  rrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Viikoni.  Car  po  batu  Mijinu  a  nebatu  ciganina 
izide.  Nar    prip.  bos.  96. 

4.  BAT,  III.  u  jednom  .spoiiienikii  xv  rijeka  kao 
da  je  itgovor,  od  tal.  patto,  pactum.  Juraj  mace 
svidoke  i  bat,  tim  da  hoce  pokazati.  Kih  .svidokov 
i  bata  maknntjem  on  Juraj  sebi  rotu  dobi  da  on 
rotoni  ima  ukazati  saino-dvauadeste  plemenitimi 
]udi.  Mon.  croat.  79.  iz  tijeh  se  rijeci  ne  vidi  zna- 
ceiie,  ali  je  inalo  jasnije  u  dugoin  gocoru  koji  za 
iiiina  ide:  po  svjedocima  se  nije  moglo  presuditi. 


BATA 


•20(i 


BATANOVK^, 


latla  imjek  koji  drzaie  zciiifn  u  kojnj  hjeiic  raxpra 
III  iipitan  kiiko  je  drii,  i  Durad  isguhi  jmrnicu. 

1.  BATA,  »».  (Mir  iiiusko,  xiii  vijeka  u  sijome- 
nikii  latinski  pisniiu.  Pro  Bata  et  Toma,  filiis 
eiusdom  ]?ata.  Mon.  ep.  zagr.  1,  2-11.  I'ostanem 
od  kor.  blui,  ndarati;  znafenem  kao  ubojnik,  Vo- 
jislav.  isporedi  Batalo,  Batic,  Batii'ia,  Bato]a,  Bat- 
kovid. 

2.  BATA,  m.  vidi  bato. 

H.  BATA,  /.  1.  neka  semla  it  HrvatskoJ,  a  spu- 
menikii  latinski  puanu  xiu  vijrka:  ,Viiitha,'.  Mon. 
ep.  zagi-.  J,  22.  —  2.  selo  u  Cnwj  yori  u  Cii- 
cama;  akcenat  mu  Je  Bata.  N.  Ducic,  glasnik  40, 
18.  —  3.  dra  sclii  u  Uyarakoj:  jedno  hlizii  liu- 
dima  a  driigo  hlizii  Moliaia.  Sem.  jirav.  1878.  'Af>.  41. 

4.  BATA,  /.  lacuna,  Imra,  ijlUi.  Bice  od  tnr- 
skoga  batak,  glib :  batmak,  tonuti.  isporedi  batlak, 
batun.  —  Ke  Pu-a  z  bato  reko.so  odrimit  isjiod 
Sjiai'te  da  te,  ali  s  noni  izgmut ;  za  to  od  lie  mi- 
nut  inamo  ne  htise,  Pir  o.sta  ostinut,  jo,r  se  i  one 
rise.  M.  Marulic  60.  Na  Krku  se  zove  bata  svaka 
jama  uz  put  koja  se  za  kise  naputii  vode.  I.  Mil- 
cetic. 

5.  BATA,  /.  decipula,  stupica,  miSolorka.  ii  Sr- 
hiji.  J^.  Stojanovic.  postana  viose  biti  istoga  ko- 
jega  jc  bat,  batina. 

BATAC,  baca,  m.  dem.  bat.  snnio  u  lljclostijen- 
cevu  rjecniku  (pridav.),  gdje  je  kajkavski  batec. 

BATACIO,  m.  dem.  batak,  namo  ii.  Vukoini 
rjecniku. 

BATACIN,  vi.  imc  mmko,  ,\iii  rijekn,  ii  spiniie- 
iiikii  latinski  pisaiui.  Postaiian  od  imciia  Batak, 
koje  samo  ne  dolazi  (isporedi  Batakovir)  ii  koje 
je  pustalo  od  imcna  Bata.  —  Pro  Bata  ct  Toma, 
tiliis  Batacliyn, . .  ac  pro  filiis  eiusdem  Bata,  vide- 
licet Batachyn  et  Martino.  Mon.  ep.  zagr.  1,  241. 

BATAHOVINA,  /.  neko  mjesto  hlieu.  Bubroc- 
nika.  Schem.  ragus.  1876.  24. 

BATAJNICA,  /.  .■ielo  u  Srijemu  blizu  Zeimma. 
Sem.  prav.  1878.  1-5.  Razdje).  kraj.  28.  maze  .se 
iidi  ali  rede  i  Bataiiica,  a  grijeikom  pisu  i  Ba- 
tauica.  Schem.  diac.  1877.  48. 

BATAK,  m.  femur  volatilium,  stegno  od  zimne 
pticjega  roda.  ii  nase  erijeme,  izmedn  rjecnika 
samu  u  Vitkorn.  Postanem  od  bat  (clava),  jer  je 
iialik  na  n.  Kum  mi  se  batakom  zadavio.  Nar. 
prip.  bos.  1,  89. 

BATAK,  batka,  m.  hyp.  bat,  baeulum.  njednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  samo  u  instr.  sing.,  a  2>o 
nrmii  In  mogao  hiti  i  driigi  nnm.  Jedna  srne, 
druga  stiti  dragu  drugu  posred  voda,  plovom  sli- 
jedi,  valoni  priti  lieka,  a  neka  batkom  boda.  .T. 
Kavariin  197. 

BATAKOVIC,  m.  prezime;  it  nase  vrijeme;  od 
imena,  Batak,  koje  samo  ne  dolazi  a  moglo  bi  po- 
stati  od  imcna  Bata.  isporedi  Batacin.  —  Od  Vi- 
daka  Batakovica  iz  Oi'aga  svrh  Niksica  sela  ro- 
dom.  Pjev.  crn.  37. 

1.  BATAL,  t)trski  batta.1,  pokrareno,  razcii(ci>o, 
zapusteno,  n.  p.  piiska,  sahat,  vinograd  itd.,  cor- 
ruptus,  desertus.  Od  prosloga  rijeka,  izmedii  rjec- 
nika samo  H  Viikovit.  dodnje  se  driigim  rijecima  kao 
adj.,  ali  se  ne  mijena  po  oblicima.  —  Ispod  ba- 
tal  vodenice.  Glasnik  25,  71.  Koji  zagradi  .svoju 
livadu,  dobro,  a  koji  ne  zagradi,  onoga  ce  livada 
biti  batal.  Djelov.  prot.  177.  A  gamijc  batal  uci- 
nise.  Pjev.  crn.  103.  Kuca  kod  batal  ganiije.  Sr. 
Nov.  1870.  359.  —  dolazi  i  kao  snbst.  za  -ifo  god 
zapusteno,  kao  ime  zeiii(aiiui:  Livada  u  Batalu. 
Sr.  Nov.  1867.  400.   Zem|a   u   Batalu.    1873.  607. 


2.  BATAL,  m.  prezime  jednom It  1  >ubrorcaninu 
XIII  vijeka,  po  sinij  prilici  talijaiisko.  PotrL  Ba- 
tali..  Mon.  Serb.  43.  i  Mleiiiu  ii  jednoga  jrisca 
prosloga  cijcka:  Batal.  .1.  Kavaiiin  204. 

1.  BATALAC,  batilca,  m.  dem.  bktal,  malo 
mjesto  zapusteno:  u  nase  vrijeme:  Niva  u  ba- 
talcu.  Sr.  Nov.  1861.  227. 

2.  BA'l'ALAC,  Batfilca,  w*.  nadimak,  koji  do- 
lazi wjesto  prezimena;  u  nase  vrijeme:  Radisav 
Batalac.  Rat  410. 

BATALAUE,  Batalilgii,  /.  pi.  .selo  u  Srbiji  u 
okruga  ra(frskoiii.  K.  ,)ovauovi6,  rec.  105. 

BATALASKI,  adj.  ito  pripada  selu  Batala- 
gama.  M.  D.  Milicevli. 

BATALAZANIN,  m.  coijek  iz  Batalaga.  Ranka 
Batalazaiiina.  Prot.  sab.  mag.  152. 

BATAL.^ZANICA,  /.  zensko  <:e\ade  iz  Batalaga. 
M.  E).  Miliecvic. 

1.  BATALIJA ,  /.  sto  god  pokoarcno ,  n.  p. 
puska,  ros  corrupta.  Od  batill.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

2.  BATALIJA,  ,/'.  bitka.  od  frunruskoga  prim- 
(enoga  preko  Nijcmaca  bataille.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  i'<poredi  bataja,  batarija. 

BATALINA,  /.  pokvareno,  zapusteno  sto,  res 
corrupta.  od  batal.  isporedi  batilija.  M.  Pavli- 
novic. 

BATALITI,  batal  im,  pf.  abolere,  deserei-e,  deso- 
lare,  zapustiti,  uniititi,  pokvariti.  Od  batal.  « 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Ona  bana  s  vojske  ne  cekase:  batali  mu  prebi- 
jelo  dvore,  opusti  mu  devet  vinograda,  raspro- 
dade  devet  vodenica.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  171.  Ba- 
taliti  pusku,  sahat,  vinograd.  Vuk,  rjec.  17".  Brdo. 
po  kome  su  negda  bill  vinogradi,  pa  batajeni. 
17».  Batali,  hoga,  kiiige;  vlaski  krmak  boje  zna 
od  tebe  i  od  tvojih  kiiiga.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1, 
123.  —  stamjiarska  ce  pogrjcska  biti  sa  ]  mjesto 
1:  Na  Cetiiiu  razvalicu  crkvu,  batajiti  zvono  prin- 
cipovo.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  383. 

BATALO,  m.  ime  musko,  xvi  vijeka.  od  imena 
Bata.  Tepacija  Batalo.  Mon.  serb.  222.  225.  Da- 
nicic  1,  29. 

BATAJiA,  /.  tal.  battaglia,  boj,  bitka.  xv-xvi 
rijeka  u  jednoga  piscn.  Ako  te  deleta  slisati  ba- 
taje.  M.  Marulic  132.  isporedi  batalija. 

BATA^jAK,  batajka,  m.  vidi  batajica.  Od  bat. 
.5<MH.o  u  Vukoini  rjecniku. 

BATA.]^ICA,  /.  brachium  mutilum  manu,  ruka 
u  koje  nema  .iake.  Od  bilt  (clava).  U  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Govori  se  i  za 
krilo  zakrzfalo:  Doiia  su  krila  zakrz|ala  tako  da 
im  sp.  jedva  dve  batajice  ^dde.  J.  Pancic,  zool.  262. 

BATA^jiVANE,  w.  desolatio.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BATAl^iVATI,  batalujem,  impf.  od  bataliti, 
deserere,  desolare.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BATAlfiKA  /.  baculus.  Od  bat.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  -lamo  u.  Vukovu.  dolazi  samo  u 
poslovici:  Hajku  na  batajku.  Nar.  posl.  vuk.  340. 

BATA^JUN,  bata|una,  m.  fr.  bataiUon.  prosloga 
vijeka.  18  bata|uiiov.  M.  Kiiliacevic  132. 

BATAl^USE,  Bataliisa,  /.  pi.  u  Srbiji  kod  sela 
Trsica  brdo  po  kome  su  negda  bili  rinogradi  pa 
hata{cni.  Vuk,  rjec.  17.  —  Od  batal. 

BATANOVK^,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme.  Od 
imcna  Batau,  koje  samo  nije  u  obicaju  a  koje 
moze  postati  od  imena  Bata.  Marko  Batanovic. 
Prot.  sab.  mag.  46. 


BATANA 


•207 


BATIC 


BATANA,  /.  selo  u  Banatu.  Sem.  prav.  187S. 
91.  S.  Novakovic,  pom.  124. 

BAtANE,  w.  aeger  incessus.  smno  n  rjectii- 
cima   Belimi  (163*)    i   Stulicevu.   isporedi  batati. 

bATAE,  Batra,  m.  1.  potolc  u  Srbiji  u  Maivi 
koji  iiljecc  u  Zasavicu.  Vivb,  rjec.  17a.  Vjerna 
.sluga  jiu-isica  Staiika  iza  Batra,  sa  sela  Salasa. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  179.  —  2.  selo  n  Bosni  xv  ri- 
jelia.  Mon.  serb.  439. 

bAtaRA,  /.  koS  od  pruca,  kujim  se  riba  hvata. 
u  Srbiji  it  smederevskom  okriigu.  Xj.  Kovacevic. 
Po  siwj  prilici  od  kake  m,a(jarske  rijeci.  isporedi 
vr.sa,  bacaii,  dobos,  sjepak. 

BATARIJA,  ./'.  vidi  batalija,  od  koje  ie  biti  po- 
xtala  promjenom  ylasa  1  na  r,  maze  biti  us  batte- 
ria.  u  nose  vrijeme  n  pjemni  crnogorskoj.  Tu  .se 
cini  strasna  batarija.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  334. 

BATAROVIC,  m.  iireziiiie:  u  rutse  vrijeme.  Ma- 
tija  Batarovic.  Prot.  sab.  mag.  107.  isporedi  Ba- 
torov. 

BATASEVAC,  Batasevca,  m.  neko  nijesto  pod 
sjenokosima  u  iSrbiji  u  smederevskom  okrugn.  Li- 
vada  11  Batasevcu.  .Sr.  Nov.  1864.  600.  isporedi 
Batasevo. 

bAtAsEVO,  n.  neko  mjesto  pod  sjenokosima 
u  Srbiji  u  okriigu  smederevskom.  moze  biti  isto 
koje  se  zone  i  Batasevac,  koji  vidi.  Livada  u  Ba- 
tasevu.  Sr.  Nov.  1804.  2(iB.  1867.  460.  pogrjeska  je 
,u  Batosevu'.  Sr.  Nov.  1865.  80. 

bAtASINA,  /.  jedan  kraj  zem^e  sela  Ripna  u 
Srbiji.  On  je  jos  juco  otisao  svifiama  u  Batasinu 
(grijeskom  ,Batacinu').  M.  D.  Milicevic,  vec.  309. 

BATATI,  biltam,  iiiipf.  viribiis  contentis  iiice- 
dere,  hoditi  usi(nrajiici  .se  kao  sto  biea  od  .sla- 
bosti  Hi  od  iimiora  Hi  od.  tromosti.  —  Dolazi  od 
xvi  vijeka,  izmedii  rjcciiika  u  Mika^inu  (ire  pe- 
detentim),  u  Beliim  (aegre  ambulare.  caminai'O 
d'un  vecchid,  che  iioii  puo.  163*),  ii  Bjcloslijrn- 
(rnt  (kao  ii  Mikalitiii)  ii  Stulicevu  (attrepidaie,  / 
tnlijaiiski  kao  it  Bi'liiiu,  a  u  praes.  i  ha,cem,  cemit 
iicDtii  pulvrdc),  It  Vukovu  (pulsare,  o  iemii  villi 
dale).  —  Oil  kor.  bha,  udarati,  od  kojega  je  i 
hat;  a  znacene  ,iidarati'  preslo  je  na  hod  u  kom 
se  jedva  idiiei  kao  iidara  nngama  u  zemjii  i  kao 
hij/a.  —  xvi  vijeka:  Stf)  se  trpi,  sto  se  pati  od 
morskoga  od  medvjoda  . . .  gdi  plovuci  tiho  bata 
i  mnome  se  trudiiijem  ruga.  M.  Vetranic  1,  21. 
Ko  ovo  ovamo  bata  na  klopcijehV  M.  Drzic  292. 
—  u  nase  vrijeme  dolazi  samo  u  pjesmama  bo- 
zicnim,  ali  iieiita  dosta  razloi/a.  misliti  da  bi  bilo 
drttgo  znacene  iiego  sto  je  naprijed.  da  bi  bilo 
iiprnvo  udarati,  litpati  ,scldagen,  klopfen,  juil- 
.sare,'  kako  stiiji  it  Vitkovu  rjecniku.  isfina,  dolazi 
s  instr.  sta)ioiii,  (///  i  s  >'tiiii.  moze  biti  samo  ici 
recenim  nacinom  jiostapajuci  se  Hi  sa  stapom,  a 
ne  udarati  Hi  liijinti,  i  pred  s  moze  biti  da  je 
samo  ofpalo  s:  Bozio  .stapom  bata,  nosi  suva  zlala 
od  vrata  do  vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  340. 
isfina  dolazi  i  s  rijecivia  ,ua  vrata',  *  to  na  dvoja, 
ali  ni  tada  nije  polrcbe  misliti  da  se  lupa  Hi 
kiica  u  vrata,  nego  se  i  tada  ide  recenim  naci- 
nom na  jednu  i  na  druga  vrata  kao  Uto  je  it 
predi'iem  primjeru  ,od  vrata  do  vrata' :  Bozic,  Bo- 
zic  bata  na  oboja  vrata,  nosi  kitu  zlata  da  po- 
zlati  vrata.  Nar.  pjes.  viik.  1,  117.  Bozic  bata  na 
oboja  vrata,  da  unese  tri  tovara  zlata.  Nar.  lyes. 
vuk.   rjei-.   17a. 

BATAVAC,  batavca,  m.  covjek  koji  bata,  aegre 
ambulans.  samo  u  rjecnicima  Belinii  (103*)  i  Stu- 
licevu. 

BATAVE^IC,  m.  prezvme;  u  nase  vrijeme.  Od 


imena  Ve}a  (Ve}o,  ligp.  od  Velimir)  sastavjenoga 
sa  bata  (koje  vidi  kod  bato).  Nikodije  Batavejic. 
Rat  86.  314. 

bAtAVICA,  /.  sensko  I'ejade  koje  bata,  aegre 
ambulans.  samo  a  StuliHevii  rjecniku. 

bAtEL,  m.  vidi  batio. 

bAtELO,  w.  vidi  batio. 

BATElfilCA,  /.  upirorasla  luka  i  drugoga  povrca 
u  vrhu  glavica  u  kojoj  je  sjeme,  vasoulum  semi- 
nis.  —  Od  bat  (mdi  bat  2).  isporedi  batajica.  — 
Oovori  se  u  Dalmaciji.  M.  Pavlinovi6.  —  ispo- 
redi vi'eteno,  bik,  prorasjika,  cvolika,  bacva  (pod  2). 

BATENIG,  m.  prezimc;  u  nase  vrijeme;  posta- 
I'lem  It  stvzi  s  iineitom  Bata.  Tanasije  Batenic. 
Rat  250. 

BATERIJA, /. /(■.  batteric.  prosloga  vijeka.  Ba- 
teriju  nadigao.  J.  Rajic,  boj  65. 

BATESA,  /.  abbatissa.  tal  abbatessa.  isporedi 
abadesa,  opatica.  Od  xvi  vijeka.  Pavica  bjese  ba- 
tesa  nad  svime.  M.  Drzic  51.  Agati  Bunica  ba- 
tesi.  B.  Kasic,  nac.  3.  Bi  opatica  ili  batesa.  B. 
Kasic,  ign.  90. 

BATI,  a  zagoneci  o  mecavi:  Zovuti  bati,  za- 
sigli  migli,  zaremet'li  peteli,  za  svemu  selu  per- 
gatorija.  Vuk,  rjec.  213''.  Nar.  zag.  nov.  130. 

BATI  SE,  bojim  se,  vidi  bojati  .se. 

BATIC,  batica,  m.  deiii.  bat.  sumo  u  Bjelosti- 
jeiicevu  rjecniku  (8a). 

BATICA,  /.  fustis,  bulla.  Od  bJit  (clava).  1.  ba- 
lina.  kijaca,  fustis.  a  rjci:nirima  Bjelostijencevu 
(,cala,  bat  ili  batica  drevena'.  1,  207),  (t  .fambre- 
sicevu  {,cala,  batica,  kijaca,  koloc'.  1,  77),  *  Volti- 
gijinu  (stock).  —  2.  bulla:  Svaka  kugla  na  stapu 
zove  se  na  Rijeci  batica,  pa  se  tako  kaze  i  za 
glavu  eovjecju.  F.  Pilejiic.  isporedi  bat  2.  —  3. 
corj'nephorus  Beauv.  Sloser-Vukot.,  flora  1270.  — 
dactylis  glomerata  L.  B.  Sulek,  im.  10. 

BATICICA,  /.  dem.  batica,  stapic.  Ivo  nut  si 
vzame  svoju  torbicu.  ter  si  ju  iiatakne  na  bati- 
cicu.  Jacke  194. 

1.  BATIC,  m.  dem.  hilt  /  .s  asobitijem  znace- 
t'limn.  —  Akceiiat  .sr  mijeita  u  gen.  pi.:  batica. 
1.  miiti  but,  t.  j.  mttli  topitz,  clavicuia.  u  rjecni- 
cima Mika(inu,  Belinii  (467i')  i  Stulicevu.  Bih  ga 
baticom  privrzao  ovim  ja,  ter  bih  ga  zlom  sre- 
cnm  domome  poslao  tja,  da  takoj  ne  ide  strija- 
juci  cp[ad.  M.  Drzic  103.  —  2.  mali  cekic,  mafic, 
malleolus,  isporedi  bat  5:  Ne  mogu  cuti  ovoga 
bogatci  laktjmi,  koji  imaju  zataknute  usi  baticem. 
M.  Radnic  87.  Zvadi  vanka  svoj  batic.  Nar.  prip. 
mikul.  137.  i  stuparski:  Stupe  nosi  na  rame,  a 
batice  v  rucice.  Nar.  pjes.  ist.  4,  22.  —  3.  iitlado 
drvo  posjei'eno  i  okresano-  Sejaci  iz  Suinadije  koji 
dnvoze  drva  u  Biograd  zovu  baticima  cerove  iz- 
dankc,  koji  su  obicno  debeli  kan  rnka  u  misici. 
S.  Novakovic.  Kakva  su  ti  drvaV  Imam  dvoja 
kf)la:  jedna  bukovaca  a  druga  batica.  M.  D.  Mi- 
licevic, vec.  335.  —  4.  sto  izraste  na  rogozii  kao 
kukurit.^cic,  palacka.  u.  Vukovu  rjecniku  (gdje  se 
dodaje  da  se  tako  zore  u  Barani).  —  5.  ostatak 
od  gdjeiega  kada.  mil.  se  .sto  odbije:  odsjccen  prst, 
pre'bijen  klur,  truiicus.  ii.  Vukovu  rjecniku  (gdje 
se  ilodaje  da  se  tako  govori  u  Barani).  —  6.  neka 
ptica;  isporedi  butic.  ii  Dubrovuiku.  Slovinac 
1880.  32. 

2.  BATIt',  )».  1.  ime  m.usko,  xv  vijeka.  BaticB 
Mii-bkovich.  Mon.  serb.  256.  Danicic  1,  29.  2,  74. 
—  2.  prezimc:  od  prosloga  vijeka.  Batica.  J.  Ka- 
variin  374.  U  Cuvjerah  tkati  a  u  Batica  krojiti  i 
isti  dan  na  pir  hoditi.  Poslov.  danic.   139.  F.  Ba- 


BATl6l 


206 


BATIO 


tic.  Solioni.  zagr.  1875.  25K.  Lazar  Batic.  Kat  BlilJ. 
jiii.ilcdtk'iuu  je  akc. :  Batiu ;  moii'  biti  dii  jc  tako 
i  ostdlima.  —  3.  iieko  mjesto  pod  iiiramd  u  .S'r- 
hiji  II  okrugii  puiarcrackom.  Niva  u  BatiiHi.  Sr. 
Nov.  IKiiT.  (;87.  isporcdi  Bati6i.  —  Postanem  od 
imeiia  Bata. 

BATK'I,  •»(.  pi.  f^elo  u  Srhiji  xiv  cijeka  neydjc 
izmedii  Kuiiijiiic  i  3Iurart:  Moii.  sorb.  l'J7.  bi'z 
suim'tc  na  mjestu  koje  Jc  .snda  pod  nirama  i  zopc 
ne  BaticV,  u  puzarevackom  okrngit.  vidi  '2  Batic  3. 
BATIDAN,  batidilna,  ni.  villi  patligan.  B.  Su- 
Ick,  iiii.  10. 

BATI.IANOV,  adi-  ito  pripada  iorjekii  kojemii 
je  pri'Siiiic  iiiaijamki  Battliyan;  xvi  vijeka.  To 
oco  biti  po  Batijaiun'i  odvlacptiji.  Mon.  croat.  2'24. 
BATIJEVK^IA,  /.  plani)ia  u  Hercegovini  u  Nc- 
rctri.  Batijevica.  Zem).  bos.  2.  37.  Sclieiu.  here,  t 
1873.  16.  Batijevica.  Glasnik  22,  49.  ncki  iiisn  sa 
k  iired  t  i  s  drtigim  akccntom  Biiktijevica,  kojii 
vidi. 

BATIKA,  y.  baculum;  isporcdi  batica,  batitia. 
li  ugurskih  Ifrrata.  Vzdignula  batiku,  kud  batika 
hukla  tud  batika  zvukla,  vsa  je  koza  jiukla. 
Jacke  58. 

BATIN,  m.  selo  u  Hercegovini  blizn  I'onusja. 
Schem.  lierceg.  1873.  208. 

1.  BATINA,  /.  fustis.  —  Akccnat  ■•<e  mijena  u 
gen.  pi.:  batina.  —  Postanem  je  auym.  od  bilt. 
—  iJolazi  istom  od  -prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  u  Voltigijinu  (,clava,  mazza,  baston  nodose, 
kolben,   keule'),   u  Stulicerii  (itu  i  biit)    /   h   Vu- 
kovu.  —  a)  u  pravom   smishi.   Ako   luislis   ptice 
u  itirizi  imati,    lie  vaja  batiuii    na   granu    bacati. 
A.  J.  Kiiezovic  125.  Zamanu  svojom  tn}agoin  ili  ti 
batiiioni.  D.  Kapic  249.   A  obnce  tucacke  ha|iiie, 
kaiio  jedan    suzai'i    iz    tavnice,    a   na   glavu   kapu 
proderanu.  o  ranienu    iskrpjeiiu   torbu,    a  u  ruke 
drenovu  batiim;    pa  on  prosi  od  vrata    do  vrata. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,   133.    U  josiku  drenovu  batinu 
traziti.  Nar.  posl.  vuk.  332.  Batina  iiiia  dva  kraja. 
11.    Ko    se   rijeci    lie   boji,    ne   boji   se  ni   batine. 
155.    Ne    boji    se    svaka    susa    boga,    iiego   ba- 
tine. 195.   Kuca  luu  je  na  batiiii.   164.  Uziiie  ba- 
tinu; pa  sve  batinom  po  lioj.   Nar.  prip.  vuk.  18. 
Zacrveni  se   kao  sirkova   batina.    Nar.  prip.  bos. 
1,  23.  —  mozc  biti  i  okoeana:  Zavrg'o  se  dreno- 
vom    batinom,    u    batiui    hijada    klinaca.  3,  151. 
Koji  nosi  drenovu   batinu,   sedani   oka  suve  dre- 
noviiie,  tri  karike  puiio  devet  oka.  3,  432.  U  ruci 
mil  cavlena  batina.  Nar.  pjes.  jiik.  431.  u  jednoga 
pisca  prosloga  rijeka  ,gvozdeiia  batina'  mozc  biti 
za  to  ito  je  okovana  gvozAem,  ali   mozc  biti  da 
je  piscu  jos  bio  u  pawHi  bat  topuz:   Godista  68 
pod  Floroni  mnoztvo  Zudija  bi  ubiveno  batiiiaiii 
gvozdenim.  M.  Pavisic  16.  —  b)  ii  prediiem  pra- 
vom sinislii  govori  se  i  kad  se  uz  nii  n  torn  smishi. 
■misli   i   iidarac   nom,  jionajvise   a.   mn.,   \'erbera. 
Sto  je   zasluzio   svitovno   pokarai'ie,    kao    batine, 
tamnicu,  visala.   Pisaiiica  47.  Dvadeset  i  jiet  ba- 
tina, ciijes,  ako  ove  zene  ne  piistis.  A.  T.  Blago- 
jevic,  kin.  18.  Pak  najposli  dojde  pod  batine.  M. 
A.  Re}kovic,  sat.  42.   Pak  ces  dobiti  pedeset  ba- 
tina. M.  A.  Rejkovic,  sabr.  58.  Ne  ceka  pokarai'ie, 
batine ,   niti  tavnice ,    nego   se   sam  opomii'ia.    B. 
Leakovic,  gov.  248.    Udarili  mu  dvadeset  batina. 
Vuk,  rjec.  17".  —  c)  kaze  se  i  za  suhida.-<ta   co- 
vjeka:   batina,  stipes,   u  Viikovu   rjecniku.    —  d) 
podruglivo  se  kaze  da  ko  ne  ce  .sto  dobiti  ili  iici- 
niti:  hoces  batinu  1  u   Viikovu  rjecniku. 

2.  BATINA,  /.  1.  ijne  selima:  a)  selo  Hi  sase- 
lak  xiii  vijeka  kod  Zice  a  Srbiji.  Zica  si.  Bati- 
nomt.  Mon.  serb.  11.  —  b)  cetiri  seta  u  Hrvat- 


.skoj :  jedno  u  podzupaniji  kriikoj  blizu  Kiitilie. 
Scbeni-  zagr.  1875.  49.  Preglod  87.  a  tri  ii  pod- 
zupaniji  zlatarskoj :  jedno  kod  Belca,  drugo  kod 
Konstine  i  trece  kod  Ztatara.  Schem.  zagi-.  1875. 
26.  29.  Gori'ia  i  Dona  Batina.  Preglod  59.  —  2. 
ime  polokii  a  Ilrvatskoj  n  Xngorjit,  koji  .S'e  spomine 
XIII  vijeka  u  spomeiiikn  Intinski  pisanom.  Teri'a 
quain  rivus  Batina  interlhiit.  Mon.  op.  zagr.  1,  141. 

3.  BATINA,  HI.  vidi  Batina. 
BATINA  VAS,  /.  selo  ncqdjc  blizu  Zadra  xii 
I'ijeka.  ii  spomenikii  laiinski  pisanom.  Batina  (Bu- 
tina)  ves.  Eacki,  doc.  46.  47. 

BATINAC,  Batima,  in.  selo  u  Srbiji  it  okrugu 
ciiprijskom..  K.  .[ovanovic'-,  roc.  180.  pomine  se  i 
prije  nasega  vremena,  ali  tako  da  se  ne  maze  za 
cijelo  znaii  da  je  /.s(()  .■<elo :  Batintci..  S.  Novako- 
vic,  pom.   124. 

BATINACKI,  adj.  scla  Batinea:  Opstina  ba- 
tinacka.  K.  Jovanovic,  rec.  180. 

BATInaNE,  w.  nugae,  isporcdi  batinati.  .samo 
u  Viikovu.  rjecniku 

BATINA  R,  m.  claviger.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. isporcdi  batoiiosa. 

BATINATI,  batinam,  im.pf.  govoriti  kojesta, 
nugari.  samo  u  Viikovu  rjecniku.  Postanem  od 
batina,  kao  batinom  udarajiici  lupati,  preneseno 
na  govur  kao  i  lupati.  isporcdi  banati,  lupati. 

BATINICA,  /.  dem.  batina  i  s  osobitim  znaec- 
nima.  a)  ii  pravom  smislu,  mala  batina.  u  Vii- 
kovu rjecniku.  —  b)  ono  na  vrhu  roga  u  gove- 
ceta,  clok  .se  rog  ne  ocisti.  u  Vukovu  rjecniku.  — 
c)  podugacak  kolac  koji  se  mijesi  na  bozic  i  na 
iiskrs  tako  da  .se  na  jcdnom  krajii  itplete  u  n  na 
bozic  orah  «  na  ii.-<krs  crveno  jajc,  te  taj  kraj  u 
kom  je  orah  Hi  jajc  bade  ilebli.  B.  Musicki.  ispo- 
rcdi batnaca. 

BATINIC,  m.  prezime;  ii  nase  vrijeme.  Miloje 
Batinic.  Rat  397.  M.  Batinic.  Schem.  bos.  1864.  63. 
prvo  izgovaraju  i  sa  starijim  akcentom  Batinic. 
BATINOVA  KOSA,  f\  selo  u  hrvatskoj  krajini. 
Schem.  zagr.  1875.  20.  Seni.  prav.  1878.  70.  jspo- 
redi  Batinovic. 

BATING  VIC,  m.  prezime ;  xvi  vijeka.  Od  imena 
Batin,  koje  nije  u  obicaju  a  koje  je  postalo  od 
imena  Bata.  1588  bi  obran  za  biskupa  (bosan- 
skoga)  Francesko  Batinovic  od  Neretve.  Norini  79. 
BATINSKI,  adj.  neke  nive  kod  Malaga  Zvor- 
nika  u  Srbiji  zovu  se  batinske  nive:  Na  batin- 
skhn  uivama  kod  Malog  Zvoniika.  Rat  96.  gdje 
grijcskom  stoji  batiiiskim. 

BATINA,  m.  ime  inusko;  xiii  vijeka.  nastam- 
pano  je  Batina.  Mon.  serb.  12.  ali  se  dokazuje 
da  nije  dobro  prcpisano,  nego  da  u  spomeniku 
stoji  Batina.  Glasnik  11,  158.  Isporcdi  Bata,  od 
kojega  je  i  postalo. 

BATINANI,  Hi.,  pi.  dva  seln  u  Slavoniji,  oba  u 
podzupaniji  pakrackoj.  Schem.  zagr.  1875.  49.  50. 
Preglod  95.  97. 

BATINATI,  bathiam,  impf.  vagari,  ici  tamo 
amo,  kao  uzaliid :  toga  ce  biti  znacena  u  jednoga 
pisca.  prosloga  vijeka  o  koi'tma  kad  idii  po  polu 
pasiici.  Postanem  ce  biti  dem.  od  batati.  —  Kju- 
sad  (h)rani,  da  se  kripi  sada,  jer  ti  ona  voznim 
poslom  vlada;  ne  pazi  sto  po  po|u  batiria,  pasa 
s  (h)ranom  rdavo  se  miiia.  J.  S.  Re}kovic,  kuc.  277. 
BATIO,  batjela.  Hi.  tal.  battello  scapha,  camac. 
-je-  pred  1  i  -i-  pred  o  stoji  po  juznom  govoru 
mjesto  staroga  e,  a  po  tom  je  u  zapadnom  go- 
voru na  oba  mjesta  -i-;  ali  dolazi  i  -e-  bez  pro- 
■mjene  kao  stoje  u  talijan^kom.  nahodi  se  i  s  tali- 


BATISTEMJ 


209 


BATOVCANIN 


janKliim  savrsetkum  -lo  ({  nom.  —  Doliizi  ud  xvi 
rijcka  (i-idi  jkmI  a.),  izmeda  rjccnika  tiaiiio  it  Mi- 
kalinii  (ridi  pod  c).  —  a)  sa  e  pjrrf  1,  *  act  1  na 
knijii  ncpromijeneniM  na  o;  Jodva  obdrzasmo 
bate].  Anton  Dalui.,  djcl.  i~(,  Ki.  Gdi  jili  tiaiic  u 
batelih.  1.  Zanotti ,  sliaz.  8.  —  h)  sa  i  jircd  1  i 
t>a  1  ncpromijencnim  na  kraju:  Batilom  nigda 
zvan  a  nigda  Sajka  plav.  D.  Barakovic,  vil.  278. 
Dajte  batil  vanka.  Oliva  24.  —  c)  1  na  kraju 
promijencno  na  o  i  pred  nim  i  po  jiiznom  (/uvoru 
mjento  je.  xvu  vijeka:  batio.  Mikaja  11.  580.  — 
d)  .s  talijanskim  zanrsetkom  lo  *  neija  radi  n 
srcdneiH  rodit:  u  Jcdnoga  piaca  proiloija  vijeka: 
Kqju  ne  tise  bacifc  n  more,  vec  u  malo  batelo.  J. 
Banovac,  razg.  l-lli. 

BATISTEEIJ,  III.  fal.  battistei-io,  baptisterium, 
hfstionica.  it  jcdnoya  jjisca  xvii  rijcka.  Primiti 
na  batisterij  onega  koji  se  ima  krstiti.  M.  Bijan- 
kovic  29. 

BATISTIC,  m.  prezinie;  ii  nase  n-ijeme;  ud 
iinena  tal.  Battista,  Baptista.  M.  Batistic.  Scheni. 
rag.  1876.  61. 

BATITI  SE,  batim  so,  ;//,  rocoUero.  samo  o 
jiiiici:  batila  .se  j'uska,  t.  j.  trgla  se.  samo  ii  Vii- 
ki>im  rjecnikii,  gdje  se  dodaje  da  ne  (jiiovri  ii  Cr- 
noj  Gori.  —  (jd  tal.  battere,  lalarati.  ispuredi 
obatiti. 

BATKALO,  ».  dontisealpiuui,  cackalice.  pro- 
UiKja  vijeka.  (Jd  batkati,  hosti.  Pero  rizi  kako  je 
baclkalo,  cini  se  zubi  cisto.  J.  S.  Kojkovic,  kue.  270. 

BATKANE,  ii.  punctio.  injtoredi  batkati.  naiiio 
u  StidiceBH  rjecnikii  (,examen,  scrutiniuni,  inve- 
stigatio'). 

BATKATI,  hatkam,  impf.  dem.  ud  bildati.  pred 
k  proinijcneno  d  na  t,  a  neki  piia  d.  iJolasi  pro- 
iloga  vijeka  it  jednixja  pisca,  izmeitit  rjecnika 
samo  It  SlitUcevu  (a  it  nemu  jc  ,batkati,  scrutari, 
perscrutari,  investigarc',  cemit  nema  ptitrrde).  I^ 
prencsenom  tmiishi:  Badka  ii  pristoje  rimsko,  kao 
ufajiici  da  ee  tupim  svojim  pcroui  podrovati  i 
ohoriti.  A.  Kanizlic,  kam.   120. 

BATKOVCI,  Batkovaca,  m.  pJ.  selo  a  Bomi 
blizii  Staroya  Majdaiia.  Schem.  bosn.  1864.  89. 
T.  Kovacevic,  bos.  7,S. 

BATKOVIC,  m.  1.  jireziiiw;  ti  nase  vrijeiiie; 
H.  Batkovic.  Som.  zadi'.  1876,  .51.  Blagoje  Batko- 
vic.  Kat  18.5.  —  2.  neko  selo  koje  se  spomiy'ie  pyrije 
nasega  vreinena  samo  po  imenn.  S.  Novakovic, 
pom.  124.  —  I'ostanein  od  imena  Batko,  koje 
samo  ne  dolazi  a  koje  je  postalo  od  iinena  Bata. 

BATLAli,  Ml.,  trag  po  patu,  vestigium,  u  Dal- 
niaciji.  M.  Pavlinovie.  Bice  upravo  trag  po  kalii, 
a  postancm  ud  tur.  bataklyk,  (jlib.  isporedi  bata, 
lacuna. 

BATLI,  turski  bahtly,  srecan.  samo  it  Viikoru 
rjecnika.  ne  mijeria  se  po  oblicima. 

BATLIJA,  m.  od  batli,  koje  villi,  srecan  covjek, 
folLx.  samo  a  nase  vrijeme;  iziuedu  rjecnika  samo 
a  Vukoiju.  Jer  je  Lazo  u  boju  batLija.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  171'. 

BATMONOSTOK,  m.  sclo  a  Barkoj.  Sem.  prav. 
1878.  29. 

BATNOGA,  /.  selo  u  hrvatskoj  hrajini  ne  da- 
leko  od  Slitna.  Schem.  segn.  1871.  59. 

BATNACA,  /.  ,pugaca  sto  .se  daje  polazniku 
(u  Pastrovicima)'.  samo  ii  Vitkovu  rjecnikii.  Po- 
stanem  ce  biti  od  bilt,  topaz:  ako  i  veli  Vuk  da 
.je  ,pogaca'  i  ako  je  doista  sada  pogaca,  jamacno 
je  y'tegda  bila  nalik  na  topaz,  i  za  to  tako  pro- 
zvana.  isporedi  batiiiica.  isporedi  i  badiiaca. 


BATO,  m.  1.  ime  musku.  postai'ia  kujega  je 
Bata.  prosloga  vijeka.  Bato  Manojlov.  Bud.  spom. 
glasn.  n.  3,  77.  —  2.  giivori  se  od  mila  za  oca  i 
za  brata.  a  nase  vrijeme,  izmeda  rjeiiiika  samo 
a  Viikova.  Postai'ia  kojega  jc  i  baca.  Znaci  po- 
stovana.  niladega  zadrugara  starijomu :  strice,  ciko, 
braco,  babo,  bato.  V.  BogiSic,  zbor.  103.  gdje  gdje 
se  giivori  ii  zenskom  rodu  (kao  i  driige  take  ri- 
jcci):  Kako  bi  se  mogla  doturiti  pisma  moine 
bati  (tako  on  zove  oca)?  M.  D.  Milicevic,  vec. 
341.  pred  vlastitijciii  imeiioiii  cestii  bez  proinjene 
It  oblicima:  Bata  Milenko.  M.  £).  Milicevic.  slave 
35.  Prozvao  ga  je  Bata-Lakom.  M.  B.  Milicevic. 
srb.  286. 

BATOCANIN,  III.  prezimc  a  nase  vrijeme;  po 
iiijesfit  odakle  su  start,  a  to  mole  biti  i  liatocma,; 
isporedi  Batociuac.  Miladin  Batocanin.  Rat  177. 
A.  BatocHinin  361. 

BATOCINA,  /.  selo  a  Srbiji  a  ukrngu  kragii- 
jevaikoiH.  K.  .Jovanovic,  rec.  121.  Vuk,  rjec.  17''. 
jiomiiie  se  od  .xvu  vijeka.  Na  Batoc.ini.  l^ietop. 
saf.  87.  C(!tvrti  konak  Batocina.  Glasnik  31,  297. 

BATOCJINAC,  Biltocinca,  m.  covjek  iz  Batocine. 
M.  B.  Milicevic. 

BATOCINKA,  /.  zensko  ie(ade  iz  Batocine. 
M.  D.  Milicevic. 

BATOCINSKI,  adj.  seta  Batocine.  Opstina  ba- 
tocinska.  K.  Jovanovic,  rec.   121. 

BATOK,  m.  stiha  riba,  piscis  arefactus.  samo 
a  Vitkovu  rjecnika  (gdje  sc  dodaje  da  ,sc  govori 
a  Srbiji  oko  Ititnava  dole  od  Piireca).  Postancm 
od  bat  (batina),  sto  je  kao  drvo  sitha,  kao  it  Nije- 
iiiaca  stockfisch. 

BATOKlfilfN,  m.  fringilla  coccotraustes.  M.  Vo- 
dopic,  slovin.  1880.  31. 

BATO^iA ,  »)  inie  musko :  xiv  vijeka.  Batoja. 
Gla.sniJii  27,  292. 

BATONOS.iC,  liatonosca ,  m.  vidi  batonosa. 
samo  a  Bjelostijencevu  rjecnika  (,batoiiosee''i. 

BATONOSA,  m.  koji  nosi  bat,  elaviger,  clava- 
tor.    u  rjecnikii  Mika}inu  i  iz  nega   u  Stulicevu. 

1.  BATOR.,  adv.  omnino,  neka,  bas.  samo  u  rjec- 
nicima  Bjelostijeni;epu,  Jambresicevit  i  Stulicevii, 
od  mag.  bator,  premda. 

2.  BATOR,  in.  prezimc  magarsko.  Stjepan  Bator. 
I.  Guudiilic  431. 

BATOROV,  adj.  dolazi  mjesto  prezimena  jedan 
put  u  nase  vrijeme:  Pavlu  Batorovom.  Prot  sab. 
mag.  107.  isporedi  Batarovic:  pogrjeska  ce  biti 
Hi   It  ovom  sitbst.  a  pred  r.   Hi  u  adj.  o  pred  r. 

BATOHJEK,  m.  varo.iica  it  Ugarskoj  blizu  Mu- 
liaia.  Scui.  prav.  1878.  39. 

BATOTE,  Blltota,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  a  okruga 
krusevackom.  K.  .lovanovic,  rec.  127.  Postanein 
moze  biti  oil  imena  Bata,  kao  Vukota  od  Vuk. 
isporedi  Batotic. 

^  BATOTIC,  m.  prezimc;  u  nase  vrijeme:  Od 
Cajnica  do  dva  Batotica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  565. 
—  isporedi  Batoto. 

BATOVA,  /.  lieko  mjesto  it  Srbiji.  izmeda  Jan- 
kove  klisare  i  Suliotja  Bitdista.  Od  Batove  preko 
Sagojeva  do  Novado.  Rat  42. 

BATOVAC,  Batovca,  m.  selo  u  Srbiji  u  okruga 
pozarevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  138. 

BATOVACKI,  adj.  sela  Batovca.  opstiua  bato- 
vacka.  K.  Jovanovic,  rec.  138.  Niva  u  batovackom 
poju.  Sr.  Nov.  1864.  230. 

BATOVCANIN,  m.  covjek  iz  sela  Batovca.  M. 
D.  Milicevi6. 

14 


BATOVCANKA 


210 


BATUBICA 


HA'l'OVCANKA,  /'.  ^ensko  ielade  iz  Batooca. 
M.  D.  Mili.'ovit'. 

HA'POVU!,  III.  iiir:.iiiir;  prosluga  vijcka.  J.  Vlail- 
mii'Dvir,   Hk.  5. 

BAT()\'I(U,  )».  pi.  sclo  II  Ilercegovini  hlizu 
Banna.  Sihom.  ragus.  187G.  (JO. 

BATRENE,  n.  aiiiiiii  confirmatio.  isporedi  ba- 
ti'iti.  «  nasc  rrijeme,  isiiicdti  rjecniica  samo  u  Vu- 
kovii  Bil  sam  provoliUi)  i  lipo  voscjo,  otcu  i  ma- 
teri  jeduo  liaLreuo.  Jacke  '227. 

BATRGANE,  n.  calcitratus.  isporedi  batrgati 
se.  aamo  u  Vulcovu  rjecnilai. 

BATRGATI  SE,  batrgam  so,  impf.  caloitraro, 
II  liodu  bacati  se  noyama,  razhacivati  wige,  talco 
Iwdi'ci  prekretati  se  sad  na  jednii  sad  ua  driuju 
stranit.  II  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovii.  J'osta'iU'iii  od  liatati.  Hatrga  so  nngaina 
kao  udovac.  u  kolu.  Nar  posl.  vuk.  rjoc.  17Ij.  Ba- 
trga  so  i  jajo,  kad  se  djeca  o  uskrsu  kotrskajii 
jajiimx,  pa  se  koje  jaje  ne  kolr(a  pravo  sredinom 
svojum  neyo  jirekrccuci  se  .sad  na  jedan  sad  na 
drugi  kr(y. 

]3A'rRIG,  m.  iiiie  iiiiisko  i  jiresime.  od  xiv  vi- 
Jeka.  I'ustauein  od  iinena  koje  ne  dolasi  a  koje 
hi  glasilo  batar,  od  koi:  blia,  udarati,  hili,  zna- 
cenem  kao  uhujnik,  junak,  lirahar.  —  a)  prezime: 
Ivan  Batric.  Mim.  croat.  348.  —  h)  ime:  Batricb. 
S.  Novakovic,  ]iom.  44.  Voc  to  cvili  Perovic  Ba- 
tricu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  1.  Vjoriiu  |ubu  Duroviu 
Batricn.  Ogled,  sr.  49(j.  Vojvoda  Batric.  P.  Pe- 
trovic,  vijen.  '21. 

BATRIi;EV,  adj.  .ilo  pjripada  IkUrliu.  Nari- 
cai'ie  sostrc  Batricevo.  Vuk,  kovc.  114.  Pusku  jiali 
Batridev  Golubo.  Ogled,  sr.  190. 

BATRICEVIC,  m.  preziiiie,  po  ocn  Bairiia.  Sa 
sokolom  Batriccvic  llragom.  Ogled,  sr.  18.5.  Marko 
Batricevio.  Rat  21'2. 

BATRICEVICKl,  adj.  sto  pripada  Batricevi- 
ciina.  Ovcc  Batriccvickc.  Oglod.  sr.  187. 

BATBINA,  /.  .sell)  ii  slavonskoj  krujini  hlizu 
Nove  Gradiske.  Schcm.  zagr.  1875.  .57.  I'ostainem 
moze  biti  od  Batro,  koje  mozc  glasiti  i  Batra  po 
drugim  krajevima.  isporedi  Batrovci.  pomine  se 
od  prosluga  vijeka:  Priko  Batriue.  M.  A.  Re,)ko- 
vic,  sat.  118. 

BATRITI,  batrim,  impf.  aniiuum  addcrc,  hra- 
briti.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
VukoiJii,  gdje  stoji  da  se  govori  u  Skwoniji,  ali 
govore  i  ugarski  Hrvati.  Misli  se  da  je  od  mag. 
bator,  pd.  batrok,  hrahar,  a  kako  se  govori  samo 
po  recenim  stranama,  ne  ce  biti  o  torn  sumne, 
prem  da  bi  se  nioglo  drukeijc  misliti  po  iiiienii 
Batric  itd.  —  Hodi  hodi  grlica,  batri  moje,  sr- 
dacce.  Jacke  80. 

BATRIV,  adj.  audax,  animosus,  srcan,  Slobo- 
dan, lirabar.  Dohizi  od,  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika II  Mikalinu  (ali  samo  kod  liitau,  i  to  gri- 
jeskom  ,b()triv':  ,hitan,  hitar,  brz,  botriv,  solor.s, 
properans,  praopropcrus,  festinus'),  a  Bjelostijen- 
cevu  (auimosus,  tbrtis,  audax),  ii  Jambresivevu 
(audax,  animosus),  it  Voltiyijinii  (mutliig,  herz- 
haft),  u  Stuliievn  (audax,  animosus,  .s  dodatkom 
da  je  iz  Bjelostijenceva  rjecnika).  —  Postana  ko- 
jega  je  batriti.  —  Batrivili  se  srica  sti-asi,  a  stra- 
sjive  srica  plasi.  P.  Vitezovic,  cvit.  82.  Batrivo 
dete,  audaculus.  Bjelostjonac.  Batriv  vise  reda, 
temcrarius.  Jambrasic.  —  Adv.  batrivo.  Mika]a 
(130),  Bjolostjenac,  Jambrcsic,  Stulic.  Batrivo  se 
drz'te,  skrb  s  glave  baeite.  M.  Kuhacevic  46. 

BATEIVAC,  batrivca,  m.  koji  koga  batri,  lior- 


tator,  consolaioi-.  samo  ii  Hjelostijeniemi  rjecniku 
(,balrivcc'). 

BA'l'HlVITl.  batrivim.  impf.  aiiiiniini  adderc, 
slobiiditi,  hrabriti.  Od  xvii  vijeka,  ali  smijesuno 
s  batrivjoti,  koje  se  uzima  u  istom  znacenu,  ak- 
tiimo;  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (.samo 
batrivoti,  ka,jkavski  sa  e  mjesto  je.  praes.  batri- 
vem ,  conforto),  it  J amhresiievii  (hez  inf.,  a  u 
praes.  bati-iveni  SO*,  i  batrivLm,  animaro,  confor- 
taro),  u  VoUigijimi  (batriveti,  batrivem,  beher- 
zen),  u  Stulieeuu  (batrivoti,  aniinare,  confortare, 
bez  piraes.)  —  Od  batriv.  —  1.  prelazno:  Batri- 
vim  drugoga.  .Tambresic.  Ni  ga  ki  bi  kripil,  ni 
ki  b'  liril  ranc,  al  niakar  batrivil,  ila  cvilit  pre- 
staiio.  M.  Kuhacevic  77.  Batrivili  koi'iika  i  pisca. 
150.  ista  ie  biti  rijec  ii  pomjerenii  imperf.:  Vas 
liihovo  srcc  kanat  batrivasc.  M.  Kuhacevid  40. 
—  2.  .sa  sebo,  rejl,.:  Sam  sebe  batrivi.  M.  Kuha- 
cevii  70.  —  3.  neprelazno:  hrabro  se  eladati,  se 
fortem  praebcre:  Batrivil  sani  jakosti.  P.  Vitezo- 
vic, odi}.  84. 

BATRIV.IRTI,  biitrivim,  vidi  kod  batriviti. 

bAtRIVLENE,  n.  hortatus.  Po  ,batrivenju' 
tvojem ,  hoitatii  tuo.  Bjelostjonac  S".  isporedi 
batriviti. 

BATRIVNIK.  batrivmka,  m.  vidi  batrivac.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

BATIirV(_)ST,  biitrivosti,  /.  audacia,  aniniositas. 
samo  u  rjccniciiiia  Bjelostijencevu,  Jambrcsicevu, 
Volligijinu  i  Stulicevu.  isporedi  batriv.  Batrivost 
prozredna,  tcmcritas.  Bjolostjenac.  Batrivost  vise 
reda,  temoiitas.  Jambrcsic. 

BATRO,  in.  hgp.  od  Batric.  Akcenat  se  mijena 
u  voc. :  Batro.  Tada  skoci  vojvoda  Batricu ,  te 
mu  desnu  pojubio  rnku  . . .  Vladika  . . .  odgovai'a : 
slusaj  mono,  vojevoda  Batro !  Ogled,  sr.  20.  Kad 
si  meni  osvetio  Batra,  ka'  da  si  ga  sa  sobom  do- 
veo.  12. 

BATROVATl,  batrujcm,  imjif.  vidi  batriti.  u 
nase  vrijeme.  Muzake  batruju.  Jacke  249. 

BATROVCI,  Batrovaca,  in.  pi.  selo  u  Srijemu 
blizu  Mitrovice.  Sam.  prav.  1878.  11. 

BATULOVCI,  Batiilovaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  niskom.  okrugu.  Sr.  Nov.  1879.  175.  mjestani 
govore  i  u  nom.  kao  u  akus.  i  sa  starijim  akcen- 
tom:  Batiilovce. 

BATU:^ICA,  /.  vidi  batajica.  B.  Musicki. 

1.  BATUN,  m.  selo  u  Bosni  xv  vijeka.  Batuni.. 
Mon.  serb.  439.  n  bi  moglo  biti  i  n. 

BATUN,  batuna,  in.  lacuna,  voda  koja  stoji  na 
jednom  mjestu,  mana  od  jezera ;  vidi  bara.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  (gdje  stoji  da  se  govori  u 
Boci).  moze  biti  od  tur.  batkyn,  utonuo.  isporedi 
bata  (lacuna). 

BATUNA,  /.  sreca.  gdje  gdje  u  Srbiji.  Na  ba- 
tuuu,  t.  j.  na  srecu.  Taka  mu  je  batuna.  ^.  Ko- 
vacevic.  Turski  od  baht,  sreca. 

BATUNIO,  III.  ft-ustum  panis,  komadic  lijeba. 
u  Srbiji.  Z.  Radouic.  Od  bat  (clava)  ;  isporedi  ba- 
tinica. 

BATURAK,  batui-ka,  hl  typba  L.  «  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Suiek,  im.  11.  isporedi 
palacka ,  botur.  —  je  Ii  a  medu  r  i  k  u  nom. 
uinetnuto  i  po  tome  ispada  U  u  drugim  oblicima, 
ne  zna  se  za  cijelo,  kao  ni  akcenat. 

B ATURICA,  /.  baca.  isporedi  jagoda,  zrno,  puce 
(n.  p.  u  grozda).  Prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca. 
Od  bilt  (clava),  sto  je  nalik  na  I'l  kad  je  bez  drUka. 
Crjene  baturice  od  kozlaca  isusi,  onda  stuci,  pak 
po  drama  davaj  piti  u  jaju.  J.  Vladmii-ovic,  ILk.  19. 


BATUSI 


211 


BAVERA 


BATUSI,  m.  pi.  selo  blizu  Pristine  na  Sitnici, 
kvjc  je  na  Icarti  napisdnu  ,Batuse'.  pomiy'ie  si; 
XIV  vijeka.  Moii.  serb.  5(i4.  stvjl  ii  s  mjesto  h 
prcd  i,  te  Jc  u  gen.  opet  h,  nc  mose  sc  zmtti. 

BATUSA,  /.  ime  mjestima:  a)  neko  mjesto  kod 
Brcela  u  Crmnici  xiv  vijeka.  Moii.  serb.  114.  — 
h)  selo  blizu  Decana  xiv  vijeka.    Mon.  serb.  265. 

—  c)  seh  u  Srbiji  u  okriiyu  posarevackum.  K. 
Jovanovic,  rec.  138.  —  d)  selo  a  Biisni  kod  Skopja. 
Schem.  bos.   18(54.  49.  T.  Kovacevic,  bos.  34. 

BATUSANIN,  m.  corjek  iz  sela  Batiise  (ii  Sr- 
biji). M.  D.  Milicevic. 

BATUSANKA,  /.  zensko  cefade  iz  sela  Batiise 
(u  Srbiji).  M.  D.  Milicevic. 

BATUSIC,  m.  prezime.  Schem.  zagr.  1875.  258. 

BATUSKA,  /.  1.  igla  bez  usica  a  s  (jlacmii,  ba- 
bfaca,  iioda.  samo  n  Vukovti  rjecnikti  38''.  I'o- 
stanem  od  bilt  (clava),  ito  je  s  glavoin  nalik  na  n. 

—  2.  gagca.  SloSGr-Viikot,  Hora  1125.  I'ostana 
istoya. 

BATUSKI,  adj.  .Uo  pripada  sela  Batusi  (u 
Srbiji).  Opstiiia  batiiska.  K.  Jovanovic,  rec.  138. 
Niva  kod  batuskog  jaza.  Sr.  Nov.  181)6.  32. 

BATUSN^ICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okruya  iopHc- 
kom,  srezu  dobrickom.  Sr.  Nov.  187il.  176.  I'ro- 
sloya  se  vijeka  zvalo  Batuzinac:  Ot  Batuziiica. 
Glasnik  4'J,  12. 

BATUZINAC,  Batuziiica,  m.  vidi  Balusiiica. 

BATVA,  /.  1.  pccliculus,  petelka  Hi  drzak  u 
I'oea  i  cvijcca.  samo  u  Stulicevii  rjehiiku.  ispo- 
redi  batvo,  s  kojiiii  je  jediioya  postana.  —  2.  neko 
mjesto  pod  ■nivama  a  Srbiji  u  okriiya  iiiiikom. 
Niva  u  Batvi.  Sr.  Nov.  1S73.  1311.  jiostai'ia.  lamna. 
isporedi  bafcvaca  2. 

BATVACA,  Ml.  1.  helca  kriipna  kriiska,  jiiiuni 
volemuui,  j)irum  libralc.  Od  xvi  vijel;a,  izniedu 
rjecnika  u  Mikalinn  (it  kom  je  i  ziiafetie  latinsko 
koje  je  stav^eno).  u  Bjelostijeneecu  (jirutainaceno 
kao  II  Mikalinn)  i  u  Stulieeeu.  I'oslaiieiii  od  bat 
(clava),  buduii  nalik  na  n.  isporedi  batva  i  batvo. 

—  Tuj  kruska  jc  batvaca,  turgoi'ie  su  slivc.  M. 
Vetranic  2,  273.  —  2.  liekii  iiijesla  jiod  nivama  u 
Srbiji  u  okriiyu  krajinskom  i  podrinskoiii.  Zeinja 
Batvaca.  Sr.  Nov.  1873.  223.  383.  491.  postana 
tainiia  u  toui  znacenu.  isporedi  batva  2. 

BATVACICA,  /.  dem.  batvaca  (kriiska).  ujed- 
noga  pisca  xvii  vijeka.  Ukrcsti  jedau  bee  all 
jeduii  batvacicii  uije  grih  sim-tni.  I.  T.  Mniavic, 
ist.  166. 

BATVO,  n.  surculus.  struk  kakoya  bi(a,  .stah- 
jika.  —  Akcenat  ostaje,  samo  ii  yen.  pi.  jo.i  su 
dca  zadna  sloya  diiya:  biltava.  —  Dolazi  od  pro- 
sloya  vijeka,  u  rjecnikii  ni  jednom.  i.sporedi  hatva,. 

—  Fostaiia  bi  moylo  biti  istoya  kojeya  je  bat,  od 
kor.  bha,  udarati;  ali  sto  dolazi  tako  kasno  i  sto 
■mnuyo  prije  dolazi  batvaca  ;'  u  rjecnieima  u  ko- 
jima  nema  ni  batvc  ni  batva,  a  tesko  bi  u  nima 
uz  batvaca  izostalo  oboje,  kad  hi  koje  yod  bilo  u 
obicajii,  za  to  je  slaba  prilika  da  bi  postalo 
upraoo  od  korijena,  koji  nc  dolazi  ni  ii  jeilnoj 
rijeci  tako  da  bi  se  moijao  lako  iz  ne  sum  uzeti 
i  sastavdi  s  nastavkom,  nego  ce  biti  postalo  od 
samoga  bat,  i  to  ii  novije  vrijeme,  odvajajiiei  se 
od  nega  za  osobito  znacene,  koje  je  i  u  neya  ali 
medii  drugima.  ni  radi  slovenskoga  bctvo  (kojeya 
nema  u  Habdelir.a  a  ima  bat)  nije  polrebno  tra- 
ziti  druyo  postane,  jer  a  slovcnskoin  moze  o  stajati 
i  mjesto  staroga  a.  —  Dvi  cipcle  daloko  batvo  od 
batva.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  220.  Da  prosfcora  dosta 
im  se  dado  (mladicama  diihanskim),  kad  list  sii-e, 
da  mores   unici   i   zaperke   od   batava   dici.   220. 


Mare  sirotica  peliuak  sadila:  koje  batvo  sadi,  to 
suzom  zaliva.  Jacke  173. 

BAU,  ylasovi  kujilna  plase  djecii,  uzeti  od  vi- 
jana  vucjega.  O  ti  viicu,  ban  bau!  a  ti  mace, 
mail  mail!  Nar.  pjes.  viik.  here.  287.  Izide  pred 
peeiiiu  i  stauc  baiiliati :  ban  I  bau !  ban !  Nar.  prip. 
vuk.  212. 

BAUCAK,  baucka.  Hi.  hyp.  bank,  samo  za  zabic 
11  djeteta.  isporedi  bak.  samo  u  Viikovu  rjecniku. 

BAUOINA,  /.  svilenit  buba,  bombyx.  it  jednoya 
pisca  proiiloya  vijeka.  A.  Ko  je  ouo  koji  se  sam 
cini  zatvoriti  u  zatvor?  B.  Bauciiia,  koja  cini 
svihi.  N.  Palikuca  2'J. 

BAUK,  Hi.  koji  bailee:  izmisfeno  strasilo  zivo. 
n  nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo  ii  Vukovu. 
a)  u  pravom  smislii:  Na  iiogama  gace  sarovite, 
kakve  .su  joj  klctc  iskiceue:  do  kojena  \aici  i 
bauci.  Nar.  pjes.  vuk.  3.  103.  Nini,  sine,  viice  i 
bailee.  Nar.  pjes.  j)etr.  1,  4H.  Mislcci  da  su  ue- 
kakvi  bauci  i  zvjerke.  Vuk,  nar.  posl.  234.  —  b) 
zubie  a  djeteta  kad  mii  pociiic  nieati.  tako  ya 
zovii  da  hi  se  oil  neya  plaiiio  tko  hi  htio  naiiditi 
djeteta.  zovc  se  i  vucic  i  bak.  —  c)  nadiinak 
inuski:  I  tu  uade  Ahmeta  Bauka.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  472.  Stani  Baucc !  Vuk,  nar.  pjes.  4,  4(>2. 

BAUKANE,  n.  cikane  bau  bau!  u  na-ie  rri- 
jeme,  izmc.du  rjecnika  samo  u  Viikovn.  Ne  bojim 
ti  se  ja  baukaiia.  Nar.  prip.  vuk.  212. 

BAUKATI,  bauccm,  impf.  inkalt:  bau  bau!  Od 
prosloyii  vijeka,  izmeita  rjecnika  ii  Bjelostijcnievu 
(baubari,  pracs.  ,baukani')  i  ii  Vukovu.  Izide  pred 
ppcinii  i  stano  baukati :  bau!  bau!  bau!  Nar.  prip. 
vuk.  212. 

B.VUKNUTI,  baukm'm.  pf.  povikati:  Ua.u\  samo 
a  Vukovu  rjecnika. 

BAUl^ATl,  vidi  baliu|ati. 

BAURA,  /.  .suta  ovca.  ovis  absque  cornibus. 
samo  u.  Vukont  rjecniku  (ydje  stoji  da  se  yovori 
u  Backoj)  i  ii  zayoneci  (koja  se  yovori  i  izvan. 
JJacke):  Jase  tuta  na  bauri  (t.  j.  svraka  na  ki-- 
maci).  Vuk,  rjec.  17''.  Nar.  zag.  uov.  203.  —  Ri- 
jei  ce  biti  tuda. 

BAURETINA,  ./'.  auym.  baura.  B.  Muiicki. 

BAURIC,  m.  brdo  u  Srbiji  na  Brini.  U  sancn 
na  Bauricu.  M.  D.  Miliievic,  srb.  3!t7. 

BAUTOVAC,  Bautovca,  Hi.  neko  mjesto  u  Sr- 
biji blizu  Aleksinca.  M.  D.  Milicevic,  srb.  723. 

BAVAN,  Hi.  trabs,  vidi  balvan,  od  koga  je  i 
postalo  izyubivsi  1.  U  nniie  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu,  ydje  stoji  da  se  yovori  u 
Crnoj  fiori.  yovori  se  i  u  Srbiji  u  srezu  va^ev- 
skom  i  to  bavan.  I^i.  Kovacevio.  Tako  se  zovu  i 
iieka  iiijesta  pod  nivama  i  livadama  u  Srbiji:  u 
okruyu  krayiijevackom :  Livada  u  Bavanima.  Sr. 
Nov.  1875.  146.  Niva  kod  Bavana  111.  u  okruyu. 
valev.skoin:  Zomja  kod  Bavana.  Sr.  Nov.  1867.  593. 

BAVANISTE,  m.  selo  a  Banatu  blizu  Panceva. 
Sem.  prav.  1878.  .54. 

BAVAEIJA,  /.  Bavaria.  Koje  odvodavsi  u  Ba- 
variju  smisa  s  nima.  M.  A.  Re|kovic,  sat.  23. 

BAVARSKI,  adj.  Bavariae.  Od  bavarskoga  her- 
cega.  I.  Dordic,  ben.  179. 

BAVCA,  /.  vidi  basca.  yovori  se  u  Ncretoi.  M. 
Pavlinovic.  v  stoji  mjesto  h,  o  kom  vidi  kod  basca. 

BAVOEVIC,  m  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem. 
sib.   1875.  25. 

BAVCILIC,  m.  vidi  Bavzelic. 

BAVERA,  /.  Bavaria,  tal.  Baviera.  Duka  od 
Baveie.  J.  Radojevic  12. 


BAVEBAC 


212 


BAZ 


BAVl!;  EAC,  baverca,  m.  nekaka  krtola,  koja  se 
Inko  ::orc  ii  Nrmtukoj  jamavno  za  to  sto  je  do- 
iiexeiKi  is  Jiaverc'-  (JJacarxke).  samo  it  Viikuvu 
rjecti  ikic. 

BAVIJKKA,  f.  Bavariii,  lal.  Havicra.  isjwredi 
Bavarija  i  Bavcra.  Od  xvii  rijeku,  ismtdu  rjcc- 
nikn  It  Mik(t(imi  i  lidimi  (1H4")-  Od  duke  od 
Bojarsikc  ili  Baviorc.  B.  Kasii"',  isn-  107.  11  Ba- 
vieri.  S.  Margitiif',  I'ala  27.  Ban  Baviere.  .).  Ka- 
vauiii  2115.  Druga  ode  k  raviioj  Bavijeri.  A.  Ka- 
6i6,  razgov.  314.  Sasonija  i  ,Bavjera'.  Nar.  pjes. 
bog.  148. 

BAVITI,  baviin,  impf.  dogerc,  porpeti,  coinpa- 
i-ai'e,  morari,  ocfnijiari.  —  Dolazi  isiom  od  poietka 
prosloga  vijeka  (piriii  da  slozvno  i/.baviti  itd.  do- 
lazi od  prvijeh  vrcincna),  izmedu  rjcinika  .Huino  u 
Stuiicerii  i  u  Vukovu  (ydje  je  samo  sa  se).  —  Po- 
sta>icm  od  rijeii  koja  soma  ne  dolazi  drukcije 
nego  slozcna  s  kakiiii  prijedloyom  kao  za-bava,  od 
kor.  bbu,  od  koga  je  biti,  biulciii,  kojcmu  se  vokal 
rasirio  a  au,  a  od  toija  postalu  nujprijc  ou,  prcd 
vokalom  ov,  jja  se  o  prodiijilo  u  a.  —  Ulavno  je 
znaicne  vrsiti  hivane :  od  iuda  vrijc.mc  u  kojc  sto 
hiva  provoditi,  sto  god  Uto  hiva  podnositi;  ciniti 
da  sto  biide,  da  ae  riade,  dohav^ati;  svoje  hivane 
■vrsiti,  nahoditi  se,  biti ;  svoje  hivane  oko  ieya  vr- 
siti, raditi  oko  toga. 

1.  prelazno:  a)  ohjekat  zivot  Hi  sto  u  zieolii 
hiva:  aa)  ohjekat  zivot:  kao  provoditi,  agere,  de- 
gere;  isporedi  svrseno  probaviti.  Ki  svoj  zitak 
trudom  bavi,  pravo  zive  po  iiaravi.  P.  Vitezovic, 
cvit  (i3.  —  hb)  ohjekat  kakovo  zlo,  koje  u  zivotii 
hiva :  podnositi,  perpeti :  ^ivit.  baviti  uevo|e  vsak 
mora  do  bozje  vo]e.  P.  Vitezovic,  cvit.  28.  On 
ncvoje  najbo}'  bavi  ki  niiiomu  ne  ne  pravi.  69. 
Kmet  nevojni  zuje  bavi,  da  gospod'na  zdrzi  v  slavi. 
62.  —  h)  ohjekat  sto  god  iegu  nema  pa  se  radi 
da  se  ima:  dobav(ati,  comparare:  Vec  ti  bavi 
orahovu  gradu  i  nabavi  tridesct  majstora.  Nar. 
pjes.  vila  1866.  425. 

2.  neprelazno,  kao  sa  se,  baviti  se  (vidi  pod  3 
a.),  morari,  versari ;  isporedi  boraviti ;  Ki  bavite 
skupno  i  bdite  crkvi.  I.  Dordic,  salt.  451.  Jediui 
noc  muceci  se  po  posteji,  i  baveci  medu  snom  i 
javi.  I.  E)ordi6,  ben.  179. 

3.  sa   se:   a)   rejt.  morari,  versari:    aa)    a  naj- 

prostijem  smislii:   na  nekoiii  mjestu  ili  iieko  eri- 

jeme  biti,  sam  Hi   s  kim:  Ne  ces  moc  uac   stau 

bogati,   neiimrli   gdi   bave   se.  J.  Kavanin  3.   Da 

bludnika  on  (hog)  ostavi,   sam  brez   boga  nek  se 

bavi.  V.  Dosen  111.  Nek  se  barem  s  jednim  (mu- 

zem)  bavi  (zena).  96.  Gdje  se  bavi  on  sadV  Vuk, 

rjec.  201'.   Xad   koji  polalio   ide  ili  se  dugo  bavi, 

kad  se  kuda  pos]e.   Vuk,    nar.   posl.   49.    Dosavsi 

bavi  se  od  jutra    do    sada.    D.  Banicic,   rut.  2,  7. 

—   tako   i    if   kakvoj   radni:    Ccjad    bavoei_  se   u 

ispijaiiu,  igrai'iu,  u  svadbam  i  pirovanim.  Ziv.  is. 

124.  —  bh)  u  iemii  Hi  o  kome,   nastojali,  iriiditi 

se,  raditi,   misliti   o   torn,   oceupari:   Bavec   se   o 

istini.  Ziv.  is.  99.   Koji   se   o  komu  poslu  maio- 

vrijodnu  bavjaUu.  63.   Nek   se  pamet  o  noj  bavi. 

V.  Dosen  82.  Zalud  }udi  sto  se  o  nem  (kra(ccieit) 

bave.  M.  A.  lio|liovic,  sat.  48.  I  zanatu  nek  se  o 

svom  bave.  162.  Sved  se  baviti  o  bogu.  D.  Mattei 

136.    Baviti    se   o    svomu   poslu.    I.    J.    P.   Lucie, 

razg.  63.  0  stvarima  zema|skim  bavi  se  i  govori. 

88.  Pustimo  je,    nek    se   bavi    o    neboskoj  toj  za- 

bavi.    N.  Marei  92.    Da    s'    ne    bavis   tu    o   poshi 

mlogom.  J.  S.  Kejkovic,  kuc.  354.    Svak   se  bavi 

o  svomu.  Poslov.  danic.  117.  Nek  se  bavi  o  svo- 

joj   zalosti.   Nar.  pjes.  vila  1867.  398.   Ka"  je,   da 

je,  o  nemu  se  (citana)  bavim.  P.  Petrovic,  \'ijen. 

84.  —  ec)  baviti  se  cim,  kao  naprijed  o   cemu. 


Dok  sc^  bavio  vrtlarstvoni.  M.  Pavlinovii ,  rad 
138.  —  ((  iiekih  pisaea  mjcsto  sumoga  instr.  do- 
lazi s  him  prijedloy  s:  Da  se  s  bistvom  svojim 
bavi.  V.  Dosen  179.  Ali  oua  s  cvitom  se  ne  bavi. 
J.  S.  Re(kovic;,  kul:.  12.  —  dd)  u  istom  znaiehu 
mjesto  subslantiva  inoze  imati  uza  se  particip.  A 
nike  so  (piele)  vodu  nose6  bave.  M.  A.  Rc}kovio, 
sat.  148.  —  b)  pasivno:  u  Mucu,  prohavjati  se, 
eonco(£ni :  Ki  6e  vodu  zdenca  piti,  ni  ju  triba  pri 
mutiti;  neka  dobro  i  cisto  bvide  §to  hrani  i  krmi 
lude;  po  oruzju  sto  so  spravi,  to  se  strahom  dugo 
bavi.  P.  Vitezovic,  cvit  117. 

BAVKETATl,  lajaii,  latraro.  od  baukati.  nalazi 

se  samo  a.  inf.,  tc  je  praes.  nepoznat.  Kucku  cemo 

krulia  podat,   ter  on  ne   ce   bavketati.    Jacke  47. 

BAVKOVINA,  f.  vidi  babotrsoviua.    B.  Siilek, 

im.  11.  V  stoji  prcd  k  ngesto  b. 

BAVl^ATI,  b;lv(am,  impf.  vise  puta  baviti. 
samo  u  jednoya  pisea  prosloga  vijeka.  a)  kao  ba- 
viti jjod  1,  a,  aa.:  Ki  prez  glasa  zitak  bav|a, 
mrtvomu  se  prisjiodabla.  P.  Vitezovic,  cvit  56.  — 
b)  kao  baviti  pod  1,  a,  bh. :  Za  se  jarma  vol  ne 
bav)a,  nit  ]icela  med  za  se  spravja.  P.  Vitezovic, 
cvit  61. 

BAV^ENE,  n.  moratio,  occupatio.  od  prosloga 
vijeka ,  izmedu  rjeinika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  pio 
nekim  krajevima  v]e  glasi  vje.  Vitez  jedan  spra- 
vio  bjese  pirnu  veceru,  ua  koju  mnozi  zazvani 
da  dodu  od  lie  odvrgose  se  vadoci  se  svi  bavje- 
nem  koje  imabu.  Ziv.  is.  114.  Kad  kada  u  naj- 
veeemu  pojskomu  poslu  i  bavjcnu  smetu  tezaka 
vitrovi.  M.  A.  Relkovic,  sat.  175. 

BAVOK,  bilvora,  m.  vidi  blavor.  samo  u  jed- 
noj  pjesmi,  u  kojoj  .se  tako  naziva  pseto.  Iz  kuce 
ti  javor  raste,  za  liom  svezan  bavor  vaska.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  251. 

BAVll^i,  vidi  kod  avr}.  postahe  vidi  kod  bavr- 
Jati.  oblicjem  je  nedovrsena  osnova  istoga  glagola, 
pa  se  govori  kao  sto  se  govori  imperativ  u  pri- 
povijedanu,  samo  uz  avr}. 

BAVE^ANE,  H.  vagatio.  isporedi  bavrjati.  samo 
II  Vukovu  rjecniku. 

BAVill^AST,  adj.  sarmentosus ;  o  hilci  kojoj 
treba  naslon  da  u  vis  raste,  te  doklc  ga  tie  nade 
ona  tamo  amo  ,hai!rla'.  Od  bavrjati.  Stable  bavr- 
Jasto.  J.  Panoic,  bot.  48. 

BAVElfiATI,  bavrjam,  impf.  vagari,  ici  koje 
kuda.  Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  —  Kad  hi  se  moylo  misliti  da  nije  u 
svezi  .sa  bavrj,  koje  se  govori  uz  avr)  (vidi  ohojc), 
■moylo  hi  se  misliti  da  je  postanem  od  baviti  (kao 
ceprjati  od  cepati),  tako  da  hi  u  ylavnom  zna- 
cilo:  biti  sad  ovdje  sad  ondje;  ali  recene  sveze 
radi  mislim  da  je  od  tur.  warylmak,  pass,  od 
warmak,  ici:  glas  v!  promijeiien  na  b,  turski  gla- 
sovi  ry  pred  1  iizeti  kao  vokal  r  ^jk  medu  dva 
vokala  a  i  r  umetnuto  v.  —  Josi  od  onizije  od 
kojije  govori  psalain:  zli  idu  bavi-)ajuci.  M.  Rad- 
uio  104.  psal.  11  (12),  9.  Tako  bavrjajuc  zbija 
i  spauc  ua  liekakav  nova  svijet.  Nar.  prip.  bos. 
1,  94.  Rekosc  da  viiiova  loza  tamo  i  amo  ba- 
vr]a  dok  ne  nade  di-vo  uz  koje  6e  poci.  J. 
Pancic. 

BAVZELIC,  m.prezime;  u  Ihihrovniku;  orfxiv 
vijeka.  Mon.  serb.  205.  pisalo  se  i  BavcUic  i  Bao- 
zelic  i  Baozulic.  Mon.  serb.  207.  259.  299.  Dani- 
cio  1,  21.  22. 

BAZ,  m.  sambucus.  isporedi  baza,  bazag,  bazd, 
bazga,  bzova,  zova,  zobika.  —  Od  xv  vijeka  i  naj- 
■prije  u  jednom  rukopisu  toga  vreinena  (B.  Sulek, 
im.  11)  a  poslije  samo  u  rjecnicima,  i  to  u  Vran- 


I 


BAZA 


•213 


BAZGOVINA 


ciievu,  Mikn^nu,  Belinu  (641i')  i  StuUcevii.  — 
Postana  jo.s  nesnatxi,  prem  da  rijec  imaju  i  druyi 
jezici  xlovcp'iJii  fri(s.  boz,  po{.  i  fVx.  boz)  /  titm^ski 
bezdas;  mozf  hiti  od  korijeva  bliag,  davnti,  hra- 
niti,  jesti,  od  kojei/a  je  i  lat.  fag-iis,  hakrn,  te  hi 
inogh)  hiti  da  se  neyda  it  jesikii  nijc  razlikovala 
hitkva  i  zora,  a  poslije  ime  ostalo  mmo  zoiri  a  za 
hukrii  sc  yrimila  nemacka  rijec  (isporedi  bukva). 
—  a  jc  iijiii'fniilo  iiijcsto  .itaropa  7>,  ali  Dsfujc  k 
xfijcm  nhllritiia:  Od  baza.  Mikala   11''. 

BAZA,  f.  villi  baz.  xamo  it  Vuhnm  rjfcniku  i 
i:  iieija  ii  jcdnofja  piacn  nns''(j(i  rrrmrna.  15.  Sii- 
lek,  mi.  11. 

BAZACt.  liazga,  ni.  nidi  baz.  Od  /irof^lor/a  iv'- 
Jeka,  xiiiiKi  II  r/ecniciiiiii,  i  to  ii  liiiiiia  (041-'), 
VoltiijiJiiiH  i  Stiiliccrii:  u  Iljclosliji'iirmii  i  Jam- 
hreiiicerii  kirikiivski  bozg',  u  nha  i  n  Voltiijijiiiii  i 
baz.np;  (/  poslednem.  ohlicjii  ima  i  jcdaii  pisac  na- 
.sw/a  vrcmeiia  dodajiiH  da  se  lako  (jovori  na  (^resii. 
B.  Siilnk.  ini.  11.  —  ()las  g  moze  hiti  da  stoji 
mjento  I;,  kojc  sc  mijena  isa  z  )ia  g,  pa  tiiko  pro- 
mijeneno  ostaje  i  kad  jc  rastavfciio  od  z.  iili  stvar 
jos  nije  dosia  rasvijct(ena.  isporcdi  Imzd. 

B.VZAGITK.  m.  ime  jcdnom  oku  n  jcccru  ska- 
darskom.  a  Viikovu  rjccnikH. 

BAZALO,  m.  tko  liasa.  isporcdi  bazati.  l,i.  Ko- 
vacevic. 

BAZANE,  n.  ambulatio.  isporcdi  bazati.  Ajmn  n 
bazane.  .1.  Bogdauovii. 

BAZARBAN,  bazardaua,  m.  vidi  bazprdaii. 
Skupila  bi  po  vezilaiii  svilii,  risto  zlato  \m  ba- 
zantaniiiia.  Nar.  pj<>s.  juk.   I  111. 

BAZATI,  bazaiii,  impf.  ambnlarc  iH  hcz  poslii, 
srrlati.  isjioi-cdi  salabazati,  ii  Lici  i  n  Sriirji.  .1. 
Bogdanovic.  \j.  Kovarcwic.  I'ostapcm  re  hiti  it 
svezi  so  slot,  bzikiiti,  ccs.  bziti  sc.  od  sr.  item. 
bispii  (ohadali  sc),  I'eimi  jc  izhai'ciio  i,  pa  jioslijc 
iimctiiiifo  a. 

BAZD,  lit.  nidi  bazag.  saiito  it  jcdiiotia  piscit 
XVI  cijcka,  i  to  lie  II  now.  iicfjo  it  druijom  oblikii, 
prema  koiit  lii  motjao  nomiiiativ  hiti  i,  driii/i.  Pn- 
livali  pcrivoj  .  .  i  vod'ko  sajeiio  visoiiui  nikami, 
i  koji  dvizn  .so  copri-si  najviso,  i  bazdp  i  busp, 
s  I'limi  fcainarisc.  P.  Hektorovic  :i5.  —  Iza  ■/.  tamiio 
je  d  kao  i  g  m  bazag  (koji  riili)  ne  sanio  ii  tijem 
rijecima  iieijo  i  u  nckiiiia  driti/im,  ne  samo  it  naiiciii 
jeziku  tieyo  i  It  drtitjima  sloiriiskini :  iiioi/lo  tiitiiti 
da  se  d  samo  ilomci'c  (jlasii  ■/,  (kao  .^to  I'-e  liiti 
samo  timet II iito  n  brzdifa.  i  kao  sto  .se  po  iiekim 
krajevima  tlmiieee  preil  z  liiko  da  dz  tiira  je.ilan 
iflas.  It.  pi.  dzorar,  a  po  tout  se  ijlasori  zd  ;'  zti- 
mje.Hiijit  i/lasorima  zg.  /('  hi  lako  vior//o  hiti  g  ii 
bazag,  bazga. 

BAZDAH,  III.  ritli  pastiili,  liazdiili.  it  jediini/a 
pisca  XVI  I'ijck'i.  ali  n  prijepisii  po-.tiijciii.  na 
istom  mjestii  na  kom.  je  it  driit)oin  riikopisn  pa- 
stiih.  Za  uzdu  ter  vodi  divjega  liazdaha.  lovara 
nb'josna.  M.  Vetranic  2,  1(>(). 

BAZI'AX.  ni.  prezime,  iijiraro  nadiniak  iitjesto 
preziiiieva;  it  nase  vrijeme.  Sc'hpra.  rag.  1876.  <il. 

BAZD.IETI,  bazdim,  impf.  ioeX9v9,smrdjeti.  samo 
It  Vukovii  rjeenikti.  —  a  je  itnielnitto  iiijesto  t.  — 
gdje  (jdje  po  jtiznoiii  f/ovorit  rjJasi  i  bazdot.i.  —  0 
postanii  se  rrtzlicno  misli:  jediii  staelajie  korijen 
basd,  ali  je  .slaho  iitrrden.  dnii/i  ini.sle  da  bi  ko- 
rijen moejao  liiti  pard  (prdjeti).  kojemtt  lii  ispalo 
V  (kao  It  lat.  pedere),  pa  sc  iimetniilo  .s.  koje  hi 
.<<e  prerl  d  promijcnilo  na  z,  a  p  Pcoje  se  jos  drzi 
a  slfyr.  pezdet.ij  promijenilo  bi  .te  tin  b  raili  gla- 
iiovn  zd,  da  hi  tnko  hilo,  tc.sko  je  vjerotmti  za  to 
sto  se  ista  rijct-  itahtzi   i  sa  r  it  korijcna   ii  isti- 


jem  jeztcima  slovenskim,  a  isto  take  i  u  litacskom. 
moze  hiti  da  je  kor.  spa.s  (duvati,  puhati),  oil  ko- 
jega  je  i  pahati  (  pasiti,  *  nem.  fist,  smrad :  toinu 
hi  korijcnit  otpalo  sprijeila  s  (kao  Uo  je  otpalo  u 
paliati),  ozad  hi  d  mot/lo  ]iripadati  nastavhi,  pred 
■Aim  hi  .s'c  .s  promijenilo  na  z,  a  p  hi  se  promije- 
nilo na  b  kao  i  po  prcdnoj  misli. 

BAZDOV,  iijetlnoga  pisca  nasega  vremena  isto 
sto  i  bazdoviiia  .s  dodafkom  da  je  uzeto  iz  Stic- 
liccra  rjeenika  (B,  Sulok,  iin.  11),  ali  go,  u  Stu- 
licei'it  rjecniku  nema,  a  i  kail  hi  hilo,  hio  hi  gri- 
jeskom.  ttzet  ailj.  za  suhst. 

BAZnOVINA,  /.  ridi  bazgoviiia. 

RAZDKCENE,  n.  dosidia.  isporcili  bazdrciti. 
Tvoje  bazdroei'ie  niti  j(>  po  tp  ni  ]io  tvoj'u  kiicu 
dobro.  J.  Bogdanovii. 

BAZDKCITI,  biVzdfcrra,  impf.  spgno  otium  te- 
vpro.  H  naiic  i^rijeine  u  Lici.  od  bazdrk.  isporcdi 
bazdrkati.  Sta  radi  Milo  u  knci?  Nista.  n  vijek 
bazdroi.  .1.  Bogda.niivi(''. 

BAZDJIPAN,  bazdrdana,  in.  vitli  bazerdan  / 
bazrdan,  kojeinii  jc  umetnulo  A  medii  zr.  U  du- 
6ane  bije  bazdrdano.  Pjev.  crn.  293.  Nj'esam  paSa, 
sto  CO  moni  rob  jo?  ni  bazdi'dan,  sto  6e  meni 
bl.ago?  N.ai-.  ]).jos.  vuk.  lierc.  12.5. 

BAZPKJv,  HI.  f-ropitus  ventris,  prdez.  samo  u 
Viikocii  rjci'nika  (gdje  stoji  da  sc  govori  u  Jiisnii). 
I'ostnneiii  od  bazdrkati,  it  znacenii  koje  je  ii  baz- 
djeti.  od  I'etja  je  i  bazdrkati. 

BAZDllKANE,  n.  vagatio.  isporcdi  bazdrkati. 
samo  a  Vitkorii  rjecniku. 

liAZDRICATT,  bazdfcrra,  iiiipf.  vagari,  hcz  posla 
liodati.  samo  u  Viikoini  rjecniku.  Postaiiem,  od  baz- 
djc.ti  (Imo  cojirkati  od  (■epati),  tome  jc  znaicite 
preneseno  na  hesposlii'cne.  isporcdi  bazdrciti, 

P.BZDKI,jIICA,  f.  caulis,  stcdifika.  samo  u  Vii- 
kovit  rjei'nikn  (gdje  sc  tiapomiiie  da  sc  gocnri  it 
liarani).  isporetli  ba.drjica,  .s  Jcojom.  je  jednoga 
pnstaiia,  a  z  je  prcd  d  snmii  iimetniito. 

BAZDUH,  bazdiilia,  m.  vidi  pastuii.  Od  pro- 
sloga  vijeka,  izmettit  rjct'niket  samo  it  liidiim  (706'^) 
(  SlttJieerii.  Ne  [jriiiT  za  zlo,  za  bazdulia  da  te 
drzim  u  sfcarosti.  .T.  Kavaiiin  .")n9.  Ni  na  osln  ni 
na  bazdidiu.  i'oslov.  danic.  SO. 

BAZERDAMBASA  ,  m.  tiir.  bazyrgau-basy, 
glitrni  irgorac  dvorski.  samo  it  Vtikoint  rjecniku. 
gdje  je  portitorio  ))raefoctns. 

BAZERDAMBASIN,  adj.  sto  pnpada  hazcr- 
(tainliaii.  samo  it  Viikoiui  rjecniku. 

RAZER,BAMBASLUK,  m.  rla.st  Im.rerdamha- 
Una.  ■sanai  it  Vitkorii  rjehiikit. 

BAZERDAN,  bazcrdana,  m.  fiirski  bazyrgjan, 
trgoeac,  racrcator.  samo  it  nase  crijemc,  izmedii 
rjeenika  samo  it  Viikomt.  isporcdi  bazardan,  ba- 
zrdan, bazilrdan,  Ispod  nogu  kamen  izlijeoe,  na 
ilucano  tuee  bazerdane.  Nar.  pjes.  vnk.  3,  351. 
.la  imadem  bogom  pobratima,  bogom  pobra  Nasta 
liazerdana,  3,  370, 

BAZGA,  /,  vidi  baz,  bazag.  Bazga  ili  zova, 
sambucus,  Sohlo.ser-Vukotin. ,  flora  906,  Bazga, 
bzova,   sambucus   nigra  L.   J,  Pancic,    flora  370. 

BAZGOV,  adj.  sambuceus.  sam,o  ii  rjeinicima 
Belinu  (641a),  Tijelostijenceru  (u  kom  je  kajkavski 
bczgov)  i  It  Stiiliccvii. 

BAZGOVICA.  /.  sambucea.  u  jednoj  pjesm.i  pri- 
djeveno  jnisci  od.  hazga:  Bazgovica  np  puskica, 
vrbovica  I'lP  Rab|ica.   .Tacke  260. 

BAZGOVINA,  /'.  lignum  sambuceum,  hazgoro 
drro  (posjeccno).  ii  rjci^nieiiiui  Belinu  (641^),  Bje- 


BAZGOVJ^E 


214 


BA^ILIO 


lostijeitcnm  (kajkai'ski  bBzgovinn)  ('  Stulicent.  ah 
je  i  coll.  lid  baztiff,  tlrveve  hazjioro  (neposjeccno), 
sambiic.i :  Bazf;oviiia  (stniiiparxkoiii  yrijeskom  ,baii- 
ffovina')  ?.a  ?,ivii  ograilu  nista  no  vaja,  jorbo  so  ii 
uoj  niravi  i  ilnigi  ci-vi  zaiirzavaju.  I.  Jalilanci 
179.  u  toiii  umislu  u.:iiiin  sc  t  sa  nam  bazajj,  sam- 
bucus.  Bazgoviiia,  sanibucus  nigra;  div]a  bazgn- 
vina,  .sambueus  ebulus  L.  Cas.  tes.  muz.  1852.  2, 
46.  B.  Sulek,  im.  11.  —  Glasi  i  bazdovina;^»s^;o- 
redi  bazd.  fias.  ces.  nmz.  1852.  2,  4(i.  B.  Siilok, 
im.  11. 

BAZGOV^jE,  II.  locu.';  sambnois  I'pfoi'tus.  .sn.WfO 
u  rjecnicima  Jijrlostrjenicvu  i  tituliccvu,  u  (ih<i  sa 
-vje  na  krcyu  injesto  -v|e;  ii  prvom  i  bazagovjo, 
koje  je  hcz  xumnc  zlo  naiintrHi  prema  bazag. 

BAZI,  vidi  kod  bag. 

BAZIJAN,  in.  pbasianus.  od  xvii  rijcka,  izmedti 
rjeenika  7i  Mikalimi,  lljeloatijcnievu,  Voltigijinu 
i  Stuliceru.  §}iike,  ,baziane'  i  tetrebe.  J.  Kava- 
riin  22.  isporedi  bezijan,  fazijan. 

BAZIK,  Bazika,  m.  nclo  u  Bosni  hid  Ikiwii- 
levca.  Soliem.  bosn.  18r>4.  29.  Od  baz. 

BAZIKA,  /.  iios  sambuci,  hazov  cvijet.  I  od 
cvitja  razlicnoga  sada  dobar  kucnik  sircetom  se 
vlada :  bazov  ovitak  prvii  ruliu  ima  . . .  od  bazike 
i  ruziee  sii-6e  dobro  za  lik  i  za  je^ek  bide.  .T.  S. 
Rejkovic"',  kuc.  249.  —  i  u  znacenu  koje  ima  saw. 
liaz.  B.  Sulek,  im.  11. 

BAZIL,  Hi.  Basiliu.s.  Bazil.  J.  Kavaiiiii  450. 

BAZiLAK,  bazilka,  in.  ridi  kod  bazilisk. 

BAZILIO,  m.  Basilius.  na  krnjii  je  o  talijanski 
savr.setak.  Sveti  Bazilio.  Zbor.  15.  inporedi  Basi- 
lio,  Bazilio. 

BAZILISK,  m.  basilLscus.  ii  jedmiga  piscn  xvi 
vijeka  u  noin. ;  inporedi  basilisk,  basilisko.  Koliko 
fiemerni  bazilisk  da  sani  ja.  §.  Mcncetic  (i.  na 
ixtom  mjcstii  n  driujom.  rnkopisu  bazilak. 

BAZILI&KO,  m.  basDiscus.  isporedi  basilisko, 
bazilisko.  od  xvii  vijeka.  Odar  od  drokuna  i  ba- 
ziliska.  I.  Drzic,  nauk  gond.  340.  Gruba  grlis  ba- 
ziliska ,  ki  te  dahom  svojim  truje.  A.  Vitajir-, 
ostan  23.  Ovo  je  zmaj ,  koga  mi  obicajno  mi 
tudom  rijeiSi  baziliskom  zovemo.  GlaviT  ima  bije- 
lijem  zabijezenn,  k'o  da  nosi  srobrnii  knmu.  i 
s  toga  je  zvan  bazilisko,  sto  grcki  ri.iet  hoce  kraj 
mali.  I.  Dordio,  salt.  316. 

BAZJALUK,  m.  it  jednoj  pijesmi  moze  hiti  od 
ttirskoga  bisjarlyk,  reliko  mnostvo.  Ne  bqjim  se 
cara  ni  cesara,  nit'  careva  sirana  fermana,  nit' 
careva  silna  bazjaluka,  bazjaluka,  silno  carevine. 
Nar.  pjes.  stojad.  1,  56. 

BAZJAN,  m.  aegopodium  podagraria  L.,  sed- 
moliat.  .1,  Pancic,  flora  biogi'.-  245.  /?«■<•  od  jiert. 
biiz,  koza. 

BAZJAS,  m.  mali  iiianafttirii:  na  IJmiavii  u 
Banatu.  u  Vukomi  rjecnikti. 

BAZJE,  n.  dva  sela  it  Slavoniji,  oha  u  virovi- 
tickoj  podhtpaniji.  Schom.  zagr.  1875.  146.  150. 
Pregled  109.  110.   Postanem  ce  hiti   eoll.  od  baz. 

BAZLAMACA,  /.  tiirski  bazlamag,  tanka  po- 
gaca,  placentae  genus,  ftamo  u  Stidicemi,  rjecniku. 

BAZLI.  -HI.  pi^-  ■'^^^•0  It  Hroatakoj  v-  primorju. 
Schem.  segn.  1871.  78.  Pregled  14.  mjestani  i  su- 
xjedi  im  gorore  kao  i  driige  rijeii  u  akits.  Bazli, 
gen.  Bazlili. 

BAZOV,  adj.  sambucens  isporedi  baz,  Bazov 
cvitak  pi-vii  ruku  ima.   .T.  S.  Rejkovic,   ku6.  249. 

BAZOV  A,  /.  neko  hrdo  u  Srbiji  u  knezevackom 
okrugu.  Glasnik  19,  298. 


]  BAZOVICA,  /.  selo  it  primorju  blizu  Tr.ita. 
I  Sebem.  tprg.   1870.  25. 

!  BAZOVIK,  m.  selo  u  Srbiji  it  okrugtt  piirotxkom. 
\  Sr.  Nov.  1879.  175.  Od  baz. 

BAZOVINA,  /.  lignum  .saiiibur^eum .  hazovo 
drvo  (posjeieno);  isporedi  bzovina,  bazgovina.  u 
Mikajinu  rjecniku.  osim  toga  znaiena  joi  je  i 
coll.  od  baz,  a  po  torn  se  uzima  i  kao  snm  baz : 
tako  u  rukopi.au  xv  vijeka  ,baxouina'  (koje  je  zlo 
protdtano  .bazovina').  B.  Snlek,  im.  11.  i  poslije: 
Jodni    beru    klicc    bazovine.    J.  S.  Rejkovic,   ku6. 

'  108.  Bazovina,  .sambueus  nigra.   B.  Sulok,  im  11. 

BAZRDAN,  bazrddna,  m.  vidi  bazordan.  Opravi 

je . .  na  trgovce  i  na  bazrdanc.  Pjev.  crn.  178.  U 

dudanim  do  tlva  bazrdana.  Nar.  pjes.  potr.  1,  229. 

I  BAZRDANCE,  bazrdilncota,  m.  mlad  ,bazrdan'. 
Kroz  ducane  iSede  bazrdance.  Nar.  pjes.  stojad. 
2,  96. 

BAZALI,  Baiala,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  ii  okrugu 
cacanskom.  K.  Jovanovii,  roc.  173. 

I  BAZAMAN.  m.  xantbiiim  spinosum  L.  i  cir- 
sium  arvense  L.  ii  jcdiioga  pisca  naftega  vremena 

\  s  tiimaci'iicm  koje  je^Mai^^eno  i  dodatkom  da  je 
od  till,  baciaraano.  B.  Sulek,  im.  11. 

I  BAZDAR  ,  bazdara ,  m.  mensurarum  ponde- 
rumqne  examinator.  od  pers.  bagdar ,  carinik. 
sanio  It  Viikovii  rjeijniku. 

BAZDARICA,  /'.  zensko  ee^ade  koje  uzima  haz- 
darinii,  carinu.  sanio  it  nase  vrijeme,  samo  it 
pjesiiiama,  izmcdu  rjeenika  samo  u  Vukovu.  Na 
vodici  Vila  bazdarica,  to  uzima  tosku  bazdarinu. 
Nar.   pjes.  vuk.  rjec.  12^1.    H   nekim  je  pjesmaina 

j  nastampano  sa  r  mjesto  i.,  bez  siimne  grijeikom: 
Vilu  ,bardaricu',    koja   vodu    i   jezcro    cuva.    Nar. 

'  pjes.  petv.  3.   130.    A  govori  vila  ,bardarica'.  422. 

I  BAZDARI.TA,  /.  vidi  bazdarina  pod  2.  samo  it 
nekim  pjesmania,  u  kojima  je  grijeskom  nastam- 
pano sa  r  mjesto  z:  Svu  6e  Marko  ,bardariju' 
platit . . .   vise   vania  ,l)ardarije'  nema.    Nar.  pjes. 

I  petr.  3,  134. 

BAZDARINA,  /.  1.  portorium.  carina,  od  baz- 
dar  u  prarom.  ztiacenu  te  rijeii  koje  joj  u  per- 
sijskom  jeziku  (isporedi  bazdar).  u  torn  znacenu 
samo  It  pjesmania:  Na  vodici  vila  bazdarica,  te 
uzima  tpsku  bazdarinu :  od  junaka  oba  crna  oka 
a  lid  kona  noge   sve   cetiri.   Nar.  pjes.  vxik.  rjec, 

I  12'i.  Ti  si  mone  docekao  divno:  uze  mene  tesku 
bazdarinu,  jes,  na  moje  hijadu  ovnova  uze  mene 
hijadu  cekina.  Pjev.  crn.  202.  )(  nekim  pjesmaina 

\  grijcskom  sa  r  mjesto  z:  Vec  uzima  |utu  barda- 
rinu.  Nai\  pjes.  petr.  3,  130.  —  2.  quod   solvitur 

i  pro  mensurarum  ponderumque  oxaminatione.  samo 
II  Vitkovu  rjecniku.  isporedi  bazdar. 

BAZDARSKI,  adj.  publico  probatus.  samo  ii 
ViikovH  rjecniku :    bazdarski   n.  pr.  kantar.    isjio- 

i  redi  bazdar. 

BAZDINA,  /.  mdi  bazag.  .s«.w(o  u  jednoga  pisca 

I  nasega  vremena,   i  to  kajkavski  ,bezdina'.  B.  Su- 

j  lek,  im.  14. 

I  BAZDENE,  II.  foetor.  od  bazdjeti.  samo  u  Vu- 
kovit  rjecniku. 

i  BAZILAK,  bazilka,  m.  vidi  bosijak.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena  kajkavski  baJ;ilek.  B.  Su- 
lek, im.  482.  moze  hiti  da  je  1  kajkavski  mjesto  ]■ 
BAZILI.I,  m.  Basilius.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Sv.  Baicilij.  M.  Alberti  xxxvi.  isporedi  Ba- 
sijij,  Bazilio. 

'  BAZILIO,  m.  Basilius.  od  xvii  vijeka.  o  je  na 
i  kraju  talijanski  zavr.'ietak.  Sv.  Bazilio.  M.  Div- 
[  kovid,  nauk  vii.  P.  Posilovid,  nasi.  viii.  J.  Banc- 


BAZILISA 


215 


BDJENE 


vac,   razg.  125.   F.   Lastric,   od'  98.   P.  Kne^evin, 
osni.  153.  ispnredi  Bazilio,  Basilic. 

BAZILISA,  /'.  Basili.ssa.  Blazeiia  je.si  Bazilisa. 
.1.  Filipovii',  prip.  3,  237. 

BAZILISK,  /;(.  rhli  bazilisko. 

BAZELISKO,  in.  basilisciis.  isporeiK  basiili.sk, 
basilisko,  bazilisk,  bazilisko.  Od  xvii  vijcka ;  num. 
je  deojak:  ba/.ilisk  i  bazilisko.  —  ii)  u  knm  <jod 
ohliku  naiin  nom.  sing.  Svrhu  aspida  i  baziliska 
hodit'  ces.  M.  Divl;ovic.  iiauk'  255.  Na  nppnskoka 
i  baiiiliSka  .itupati  budes.  M.  Albprti  439.  More 
sp  prilikovati  zloca  od  iiemilosrdja  bazilisku.  P. 
Posilovic,  cvijpt  71.  Gazi  svr(li)ii  zmaja  i  baziliska. 
L.  Terzic  2G().  Svrhu  baziliskov  i  lavov.  2SS.  — 
b)  u  no'ii.  siiifi.  bazilisk  saiiui  u  B.jelostijcncmt  i 
Jambre.iici'tni  rjccniku;  u  oba  i  za  ■/.  i  za  s  samo 
s.  —  c)  u  nom.  sing,  bazilisko :  Lsti  bazili.sko  ne 
moze  naci.  P.  PosiUnac.  cvijet  71.  Kakono  bazi- 
lisko.  123. 

BAZLIV.  (idj.  ridi  baa:|iv.  sauui  u  Viikomi 
rjecniku. 

BAZO^AK,  bazojka,  m.  ridi  bo.'<i|ak.  isjxirrdi  ba- 
ziijak.  Bazojak,  bazojak  drobnoga  .simciia.  .Taf'ko  13. 

BAZUlfi,  ni.  pha.sGolus,  grab;  isjiorcdi  pasuj, 
*■  kojini  jc  jcdnoga  postana.  ii  lijchisl iji'm'cvu 
rjecniku. 

1.  BAZULAJi,  bazulka,  m.  sitan  ,baiiil'.  ii  Javi- 
bresicemi  rjcmiku  (.bazvilok'  300).  isporcdi  jia- 
siijica. 

2.  BAZUIfiAK,  bazu|ka,  w.  oidi  bosi|ak,  .s'  kojim 
je  i  postdiui  jediioga.  n  Bjclostijenvmi  ijri'iiikii 
(gdjc  je  kajkavski  bai^ujok). 

BAZUI^ICA,  ./'.  sitan  Jxizul',  u  jediioga  pisca 
nascga  vreiiiemi  s  dodalkom  da  se  gorori  ii  IJr- 
I'atskoj  u  kajkaenea:  ,bazn|ira'.  .b.Tziilira'  1'..  Sii- 
lek,  im.  11. 

BDECNIIv,  m.  vigil,  straziiik.  saino  ii  llji'losti- 
jencerii  rjeiiiiku.  isporedi  bdjofi. 

BDEN,  vidi  hid  bdjpii.nii. 

BDENIJE,  n.  vidi  kod  bdjdiio. 

BDI,  pi.  adj.  vigilcs.  u  jediioga  pisca  prosloga 
vijeka.  Bdi  Dioiiici  vece  iiisu.  .T.  Ivavai'iin  375. 
Negovo  porojenjp  bdim  pastironi  jjroglasiso.  504. 

BDILO,  in.  mitsko  iine  it  je<liiogii  pisca  xvi  vi- 
jeka, iziidslcno  za  oiioga  knji  lidi.  DriimiSi  fi-a 
Bdilo  .  .     pribi   scap  <i  rilo.   M.  Manilir  255. 

BDIN,  in.  vidi  Vidin,  koji  sc  jc  tnko  ■.ran  prijc. 
Do  Btdviia.  Mori.  sorb.  2.  Do  I'.i.dii'iii.  Dauilo  1  IS. 
Vr,  Bi,dhii.  117. 

1.  BDIT,  ((dj.  vigil,  samo  n  jcdnoga  y;/.s(7j  pro- 
sloga vijcka;  tno.^c  liili  da  jc  nprarti  btlilij  i  ila 
i  iza  d  .ftoji  sanio  po  zapadnoiii  giiriirii.  Ic  Iti  da- 
nas  It  jnbiom  gororii  glasilo  biljpi'i  (kao  oraoi, 
spavaci.  stajarii.  Aiidrijasip  pastijcr  .bilifi'  iriia 
sumiiii   od   (itavi.   ,1.  Kavai'iiii  :')12. 

2.  RDIT,  /'.  rustodia.  .skh/o  h  jcdnoga  piscit  jini- 
sloga  rijeka.  i  je  po  zapiulniiin  goriirn  tc  bi  ii 
jiiznoin  glasilo  bdjpt.  ZpIpp  j'lpga  nhvalit.i.  kad  bi 
i.sao  izvan  plota  .svojp  vjpro,  uaso  bdili.  .1.  Kava- 
liin  505. 

BDITEJ^,  m.  vigik  saino  n  Stiiliccrit  rjecnikit. 
injestii  i  trebalo  bi  je. 

BDITELAN,  bditpjna,  adj.  vigik  a  jcdnoga, 
pisca  XVII  rijeka  i  it  Stuliccvn  rjeenikn.  (gdje  je 
vigilandusl.  ispioredi  bditpj.  Da.j  meni  bozp  srpp 
bditejiio,  ko  nijpdna  od  tpbe  ne  odtisni  nii.sal.  M. 
Alberti  431.  —  it  Sfidicrrn  ijet'nikii  i  adr.  bdi- 
tejno. 

BDITEIjjKA.  f.  quap  vigilat.  sanio  ii  Stnliccrii 


rjecniku.  jamacno  iiacinena  za  rjeinik.   isporedi 
bditej.  _ 

BDJELAC,  bdioca,  in.  vigik  prosloga  vijeka. 
Koga  on  zoviSp  bdiocem  svetim.  A.  Kacic,  korab. 
292.  u  zapadnom  gororii  ii  jcd,noga  /lisca  i  sa  e 
injesto  i  po  istoiiioin  govorit:  Sto  si  vidio  svetog 
bdeoea.  E.  Pavic,  ogled.  404. 

BDJE^ilV,  adj.  vigilans.  .lamo  it  Stiilicevit  rjec- 
niku, gdjc  iina  i  adv.  bdjojivo,  vigilante)-. 

BDJE^jIVOST,  bdjejivosti,  /.  vigilantia.  saino 
II,  StiiUceim  rjecniku,  gdjc  ima  i  bdje|ivstvo  u 
istom  znaccnu. 

BDJENAN,  bdjena.  adj.  vigilantiae.  u  jcdnoga 
pisca  XVII  vijeka.  Bdoiiiiu  sluzbu  ststa\dhomb. 
Glasnik  22,  2.32.  od  iste  je  rijeci  u  jcdnoga  pisca 
prosloga  rijeka  gen.  pi.  bdenih:  Dvadest  visili 
arkandela  .strazbenika  bdenih.  J.  Ivavai'iin  487. 

BDJENIK,  »(.  -^ngil.  if  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Aleksandar  bdjenik  pravan,  niejdan  vjere 
ki  branp/'i,  glavn  poda.  ,T.  Kavanin  304. 

BD.TENE,  n.  vigilia.  Prem  da  je  -je-  u  jasnoin 
govorii  nijesto  starijega  p,  kojc  dolazi  isprva,  a 
u  zapadnom  i,  u  iMocnom  e,  opet  izmedu  svijeh 
koji  sit  pisali  juznijcm  Hi  zapatlnijem  gnvnrom 
slabo  koji  ima  po  srom  goporu  je  (N.  Rai'iina, 
A.  Giicelic,  M.  Dirkovif'}  Hi  i  (Bcrnarilin,  I.  Iva- 
nisevic), nego  ih  nujvise  una  p,  kojc  iinajii  neki 
i  od  onijcli.  koji  iiimjii  jc  (N.  Kanina) ;  neki  od 
onijelt  koji  sii  pistdi  zapttilnijcin  govorom  imajit 
i  ijfi,  o  i'cinu  ridi  ttafe  poll  c.  Zavrsetak  -ne  po- 
■ifavHi  oil  -nijp  dolazi  he-  i  ali  ne  sastavjcijiici 
nj  It  I'l  Oil  poi'ctka  xvi  vijcka  i  ilopire  u  xviii 
viji'k  11  uckib  pisaca.  iili  Ii  pisci  xviii  vijeka  (osim 
cakavaca)  moze  biti  da  sit  tako  pisali  vec  samo 
iz  obicaja  po  siarijem  izgovoru;  nj  sastavfeno 
II  I'l  dolazi  od  piilorinc  xvii  vijeka  (najprije  u 
I'.  I'osilorit'-a  i  M.  Radnica).  Izmcdii  rjccnika 
iloliizi  It  Mikit(iiiii  (bdpnjp,  vigilia,  vigilantia).  it 
Ilelinit  (lidpiijp,  vigilia  755''.  vigilantia  7(!5i'),  /( 
ISjclosHjcnccva,  .lambresiccrii  (11)32).  Voltigijinu 
(bdpnjp,  waplisaijikeit),  ^t  Stnliccvii  (bdenje  /  bdje- 
njc,  vigikantia,  diligpntia,  spdiditas,  <;ura,  solici- 
tudo)  i  It  Danii'-iccru.  danas  nijc  u  obicaju  u  sa- 
nioga  narotla,  osint  sto  je  ii  jednom  znaceuu  pre- 
sto iz  erkvcnijch  kniga.  i  to  s  cijclijem  zavrsetkom. 
-nijp:  vidi  dale  pod  b.  —  a)  u  pravom  smislu: 
nespitviine,  kail  je  tko  biidan  ne  inoguci  Hi  cega 
god  riiili  nc  hotcii  sjiarati:  Prebyvasta  vi.  pe- 
ni(ji)ln,  i  VI.  bi.dpni(ji)bi.  i  vi,  moli.bahi..  Stefan 
kr.'l3.  Post  inolitvp  tovp  bdinje.  M.  Manilic  290. 
II  triidii,  II  tnzi,  ii  bdenjn  voliku.  N.  Raiiina  35. 
2kor.  11.27.  I'  frudili.  u  bdliijih.  Bernardin  16b. 
2kor.  (i,  5.  Triuli  z.-uiijpj-ni  ii  govorenju,  u  hode- 
iiju,  postovijph,  u  iiiolitvah.  u  bdjpiiju,  u  gladn. 
A.  (Tiif-Ptip,  riiz.  jpz.  5.  Po  rijppi  gospoduoj  ra.spi- 
iiahii  saton>  i  )io  rijppi  I'ipgovoj  idaliu  naprijed  i 
st.aja!in  na  bdjoiijn  gospodnpinn.  M.  Divkovic, 
bos.  fi2.  Kakovo  bjpsp  I'le  bdjenjp,  koje  suze,  koje 
iiiiditvp,  trudi  ii  svakoj  krijiostiy  15.  Kasic,  naf- 
K5.  Vcselo  bdjpiijp  zaiosno  p.esto  stvori  jutro.  B. 
Kasir..  nasi.  .38.  l)a  so  boji  sotona  vernili  bdenja, 
iiiolenja.  F.  Glavinic,  cvit  19.  Koja  te  je  ozivila 
i  na  bdinju  ka  ncini  tvojn  linost  da  promini.  I. 
Ivanisevic  164.  SpoiiiPni  .se  od  onoga  bdenja,  ko 
bise  blizu  tvoje  nuike.  kada  opra  noge  ncenikom. 
P.  Radovcir,  nae.  281.  Da  smo  vazda  na  bdenu 
i  da  stojinio  pripravni.  P.  Posilovie,  nasi,  15.  Od 
bdena  i  niolitava.  M.  Eadnic  xi.  Kada  ne  spimo 
ter  diigo  bdenje  potrpimo.  A.  Vitajic,  ist.  46.  Oci 
tvoji  vazda  u  bdeiin  tebe  pica.  I.  Drazie  40.  Bde- 
nje i  spanje  ti  povlaci  zlocinstvima  i  sni  opaei. 
.1.  Kavanin  24.  Speei  tja  do  druge  zore  s  po.sla, 
s  bdenja  i  s  uniore.  463.    A   sto  je    jiijevac    nego 


UD.IENE 


216 


BDJETI 


bdenjp.  188.  Piobudivsi  se  nasliduje  inn  u  bdenu. 

A.  Kadi'io,  bogosl.  5'I0.  Ako  bi  inisnik  hotio  svu 
1106  projti  VI  bdei'iu,  \i  molitvi,  u  rnzmislauu  stvari 
iiebeskili.  "S.  Oriiiijp  Uojim  so  branisc  svpti  od 
bludnosti  bi  diigo  bdoi'io.  J.  Filiiiovic,  pri)).  1,401. 
U  pustii.  bdoi'ui  i  molitvi.  .1.  Hanovac,  obit.  '2li. 
Da  Xivcto  ob  not  11a  molitva  i  bdoriu.  F.  Lastri/', 
test.  ad.  J2U.  Ima  sc  zabavjati  u  bdpi'ia,  u  bo°o- 
[ubna  jmtovai'ia.  J.  Matovi(:  iii).3.  Svp  narodc  jp 
iiadvisio  postom,  bdoi'ioni.  molitvama.  A.  Kaiiizlii', 
kara.  Sill.  Npka  saii  jiodobi  so  bdpiiu.  L.  Milova- 
uov  114.  (laiw.s  II  torn  znaiei'm  nijc  u  ohicnjii, 
nego  nii  pomcmitijeiii  mjestima  11  tiovom  savjetu 
Viik  ima  iipspavai'ip.  —  It)  11  crkri  nohia  shdhu 
II  oci  nekUl  praznika :  Tvorestimi.  sliizi.bu  i  bdC- 
uijp  nosti.nojp  11  hi-anio  pivsvctyje  bogorodico. 
Stefan  kr.  20.  Prijasmo  vas  v  naso  kumfratarstvo, 
va  vse  molitvi  nasega  rpda,  v  zivot?  takoje  i  po 
snu-ti,  vsili  vam  mis  i  divooiona  i  bozstvi-nago 
oficija  i  bdpiiija  i  posta  i  truda  i  inili  dobi'ih  dul. 
Mou.  Croat.  14.5.  TJ  o6i  bozica  mo^e  so  izisti  dva- 
krat  voce  od  obicajnog'a ;  tako  i  u  oci  nskrsonja, 
gdjpno  jo  obifaj  od  bdonja.  B.  Kasi6,  zrc.  122. 
Bdenja  prid  svetkovino.  I.  Anoi6,  vrat.  2,  4,  xv. 
—  )/  torn  -le  znaienii  gnrori  i  danas,  i  to  11  na- 
rodii  'isiorne  crki-e  ie  crkvenijeh  kniga  sa  sarr- 
setkom  -iiije  »ycs?o  lie,  i  s  drughii  akcentom:  Bilo- 
nije.  Vuk,  rjec.  19^.  Te  catise  velike  molitve  i 
drzase  volika  bdenija  za  tri  dana  i  tri  noci  ta^^le. 
Nar.  lijes.  vuk.  2,  95.  I  cita  joj  masla  i  bdenija. 
P.  Petrovii,  vijen.  32.  gorori  se  1  okrncno,  hes  b 
sprijeda:  denije,  kaje  vidi.  —  po  nuinom  vremenu, 
u  koje  hiva  taka  alushci,  zovu  tako  i  do  dan  u 
oci  takoga  praznika  :   Post   ili  bdjenjc  s.  Matije. 

B.  KasiO,  rit.  551.  Na  bdei'ie  bozica  oli  ti  na 
badi'ii  dan.  A.  Kadcit':,  bogosl.  37G.  —  c)  'U  sta- 
rijeh  narodci  dio  noci  za  koji  je  jedna  stra'a 
.■itrazila :  hila  su  cetiri,  a  hue  sii  ini  xumo  prero- 
ilili  pisci:  U  cetvrto  bdjenjo  od  noci.  N.  Raiiiiia 
187.  mat.  14,  25.  Okolo  cetvrtoga  bdinja  od  noci. 
Bernardin  IH.  mar.  6,  48.  Ako  pride  11  drugo  bde- 
nje.  I.  Bandiilavic  17l>.  Ink.  12,  38.  Ne  znades  n 
koje  bdei'ie  nocno  zazvace  te  gospodin.  M.  Radnic 
381.  Prvo  u  bdenje  to  se  zgodi.  I.  Zanotti,  en. 
2,  20.  Godisca  projti  ce  kako  straza  ili  bdenje 
nocno.  A.  Vitajic,  ist.  307.  Nocno  vrimo  di|ase 
se  u  cetiri  bdenja.  307.  kako  je  rijec  i  u  xjnom 
znacenu  izasla  is  obicaja,  za  to  i  u  ovom  Vuk 
ima  na  mjestima  pomenutijem  ii  norom  zatjetu 
straza.  —  ,d)  u  prenesenom  smislu  pazna,  starane, 
opaz,  oprez:  Niliovim  bdenjem  i  uastojanjem  bride 
se  uzdrzalo.  .S.  Budinic.  sum.  55.  Imas  n  to  sta- 
viti  mnogo  ucene  i  bdeiie.  M.  Radnic  253.  Pro- 
tiva  sizmatikom  o6e  se  bdeiie  i  mudrost.  S.  Mar- 
gitic,  fala  215.  Korist  svacja  nega  je  bdenje.  ,T. 
Kavanin  93.  A  starije  tko  znat  zudi  i  stadnike  i 
kiiiznike , .  .  nek  se  nazre  i  jjroslavi  plemenita 
to'cih  bdenja,  koje  Babic  s  nova  objavi.  .347.  Da 
slusat  bude  diisa  moja  bdene  i  cuvaiie  sveti  an- 
dela  t-i'oji  oko  mene.  B.  Pavlovic,  pripr.  24. 
Bdene  i  opaza  na  sebe  istoga.  A.  Kanizlic,  vitoc. 
367.  Nas  neprijatel  sluzi  se  velikom  pomjom  i 
bdenein,  da  vise  puta  ovu  travu  otrovnu  more 
posijati.  D.  Rapic  125.  Da  bi  vladali  (biskupi)  ne 
same  ostale  sluzbenike  crkvene ,  ma  jos  puk 
vjemi,  i  providjeli  liihovu  spaseiiu  s  privelikijem 
bdeiiem.  J.  Matovic  298.  Svidoci  bdeiia  liegova 
pastirskoga.  Grgur  iz  Varesa  12.  —  e)  u  dva 
primjera  xvi  i  xviii  vtjeka  dolazi  bdije-:  da  je 
u  pisaca  koji  su  pisali  juznim  govorom  ili  mije- 
sati  goTore  mogJo  hi  se  citati  bdje-,  ali  je  jedan 
primjer  u  rukopisu  pisanu  postojano  zapadnim 
govorom,  i  to  cakavskim,  a  driigi  dolazi  u  versn, 
koji  lipravo  iste  bdije-,   u  prisca  koji  je  pisao  ta- 


koder  iapadnim  govorom.  rijei  je  u  torn  ohlicjn 
nacinriia  prenia  takiin  rijecima  koje  posta^jn  otl 
ylagola  prvc  rrste  (kao  bljeiipi,  lean  da  In  i  bdjcti 
pripadaln  mcdu  take  glagole.  Psalmi  cine  da  nam 
je  ugddnije  bdijenje  nocno.  Nauci  13rnardovi  55''. 
Post,  inolitva  i  bdijenje.  J.  Kavaiiin  3()2. 

BD.TKTI,  bdiin,  impf.  vigilare.  —  Izmrdu  b  / 
d  ispalo  je  t..  —  Osim  redornijeh  oblika  dolaze 
i  drugi,  nacineni  prema  glagoHma  prve  vrste: 
talco  nnciiien  pracs.  dolazi  xvm  vijeka:  3  sing. 
btlije  (,1.  Kavanin  188.  P.  Knozevii,  ziv.  3.  J.  Ba- 
novac,  razg.  41.  V.  Lastric,  nod.  191.),  3  pi.  bdiju 
(J.  Kavaiiin  505.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  135.  A.  Lea- 
kovi6,  nauk  224).  redovni  iiiijirrf.  dolazi  xvi  vi- 
jeka: bdase  (Zboni.  105ti.  B.  Oradic,  djov.  88)  i 
prema  tome  iakavshi  sa  j  mjesto  d :  bjase  (P.  Zo- 
ranii  7-1 1)),  a  tako  je  hez  siimnc  u  jcdnoga  pisca 
cirihki  zlii  napisano  ,bdjaliu'  (Budinii,  suma  107. 
gdje  .s^oji' 7' ,rodjon'4);  ali  od  xvn  vijeka  dolazi  i 
bdijab  prema  glagolima  prve  rrste  (M.  Radnii  49. 

I.  Dordic,  ben.  114.  R.  Mattci  3).  imperativ  ta- 
koder  dolazi  i  prema  glagolima  prrc  rrste,  prem 
da  iiedovo^na  pravopisa  radi  samn  11  jcdnom  pri- 
mjeru  poiizdano,  i  to  xvi  vijeka:  bdijto  (Bernar- 
din 42'i.  mat.  21!,  41.  u  sturijcm  izdat'm  bdite). 
aorist  s  dometnutim  d  dolazi  u  jednoga  pisca 
proiloga  rijeka  n  sliku :  bdide  (Bi  liiskup  od 
Oliridc,  gdje  do  smrti  Inalno  bdide.  J.  Kavaiiin 
95).  tako  s  dometnutim  A  dolazi  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  praes.  3  pi.  bdijede  (Dugo  bdijede,  rano 
ustaju.  B.  KaSic,  nasi.  58).  isti  ohlik  u  jednoga 
jn.'ica  prosloga  vijeka  glasi  i  bdu  (E.  Pa  vie,  ogl. 
008).  —  Akcenat  u  praes.  ostaje  kakav  jc  1  jed., 
samo  se  mijena  11  1  ■('  2  mn.:  bdimo,  bdite;  n 
impf.  jednom  cijelom  bdali,  a  u  drugom  takodcr 
cijelom  bdijah;  11  aor.  cijelom:  bdji'li;  u  imjierat. 
jednom  cijelom  bd'i,  a  u  drugom.  takoder  cijelom 
bdij :  11  part,  praes.:  bdec,  bdeci;   u  part,  praet. 

I  act.  jednom  bd'io,  bdji'da,  i(.  drugom:  bdjPv,  bdjevsi. 

]  —  Dolazi   od   xii    rijeka    (vidi   daje  jjrimjer  .sr. 

i  Save),   iziiicdii   rjecnika   u  Vrancicevu   (vigilare), 

I  II   Mikafinii   (bditi,  vigilare.  excubare),  u  Belinii 

I  (bdjeti  i  bditi  7751'),  «  Bjelostijencevii  (samo  11  hr- 

\  vatskoiii  dijelii,  a  u  laiinskom  kod  vigilare  nema). 

It  Voliigijimi  (bdjeti),  u  Stuliccim  (bdjeti  i  bditi)  / 

((  Danicicevu.  sada  mu  u  narodnom  govoru  nema 

potrrde,  osim  jedine  zagonetkc.  —  Korijen  kojega 

je  bnditi;  vidi  kod  buditi. 

1.  neprelazno : 

a.  u  prai'om  smislii,  hiidnu  biti,  ne  spavati,  i 
to  Hi  ne  moguci  zaspati  Hi  radeci  sto  kad  bi  hilo 
vrijeme  spavati,  osobito  ciivajnci  .sto  nocii.  a)  n 
celadetu  Hi  sto  bi  .se  kao  cclade  mi.'ililo :  Aste  hi 
vedelt  VL  ki  cast  tatb  pridetb,  bdclt  bi.  Glasnik 

II,  192.  Da  bi  znao  na  koju  nru  lupez  ce  doci, 
bdio  bi.  N.  Rariina  218b.  Ink.  12,  39.  Pastijeri 
bjeliii  (u)  vladanju  tomuj  bdeci  i  cuvajuci  straze 
nocno.  21.  luk.  2,  8.  Trpite  ovdje  i  bdite  sa  mnom. 
90b.  mat.  26,  38.  Koji  bdi  na  vratijeh  mojijeh. 
194.  Od  no6i  bjese  svrlia,  Marija  bdase  z  sestrami. 
Zborn.  105b.  ,Sam  ov  lezec  na  pcrine  usnuti  ne 
more.  Ojme  moj  nebore !  gospodstvo  ca  t'  prudi  V 
Ne  bdi  sad  nitkore.  M.  Marulic  9.  Na  branicih 
vahtar  zaman  bdi.  28.  Ne  bdi  zivi  dub,  sanak  je 
sve  vazel.  S.  Mencetic  253.  Kih  (stvari)  nisam 
nigdar  sit,  ni  u  san,  iii  bdeci.  P.  Hektorovic  4. 
Kleti  cu  te  bdec  i  drime.  M.  Pelegrinovic  175. 
.Kada  spi.  toliku  veliku  ima  vlas;  sto  bi  bdec  i 
hodei  mislite  stvoiila?  D.  Raiiina  93.  Voce  bdase 
nego  U  spase.  B.  Gradic,  djev.  88.  Ili  ja  spim  ili 
bdim  y  B.  Gradic,  dub.  9.  Ca  11  ja\'i  bdec  umit 
nis  mogal.  P.  Zoranio  lob.  jjp  znam,  usnuli  li  ali 
bjah.  74b.  Tada  na  ta  predveSerja  bdjaliu  i  mo- 
litvu   ciiialiu.    S.  Budiuii''.  sum.  54.    Pastiri   bihu 


BDJETI 


•217 


BD.TETI 


V  onom  vladanju  bdeci  i  cuvajuci  straze  nocne. 
Bernardiii  S^'.  Ne  moze  jedan  Pas  sa  mnom  bdjeti? 

A.  Giicetic,  roz.  jez.  184.  Bdimo  i  stojmo  na  mo- 
litvi.  184.  Na  I'lih  (im  rratima)  straze  hde.  D. 
Barako\'ic.  \al.  304.  Pastiri  bjelm  n  onorau  istomu 
vladanju,  bdeci  i  jiazeci  straze  noc'ne  svrhu  stada 
svoga.  M.  Divlcovir,  bes.  75.  Smetaju  onijezijeli 
ki  bde,  i  nemiruijoh  cine  nniiezijeh  ki  spe.  M. 
Orbin  7.  AH  speci  ali  bdeci  122.  Pastiri  bihu  u 
onomu  vladanju  bdeci  i  strguci  straze  nocne.  I. 
Bandnlavic  11.  Kada  spis,  kada  bdis.  kada  hodis. 
F.  C-rlavinic,  cvit  12(i.  Bditi  do  veliko  doba  noci. 
Mikaja  11.    Gdi  je  triba  bditi,  toti  spati  ne  htij. 

B.  Krnarutic,  vaz.  "20.  Sinci,  Vidite  i  finite  mo- 
litvu  sa  nmom.  P.  Posilovio,  nasi.  l,")!!''.  Ki  rano 
bdi,  ne  gubi  .sveder  nac'  me,  istuci  ine.  I.  Akvi- 
lini  22(>.  Zaman  straznik  bdi.  I.  Kanavelic,  iv.  137. 
Zauian  vojska  vani  bdije,  ako  sveta  doma  nije.  P. 
Vitezovic.  cvit  71.  Ni  uioleci,  ni  bdeci.  ni  spefi. 
ni  sideci.  L.  Terzic  243.  Da  bdimo  s  pastiri.  S. 
Margitic,  fala  114.  Ne  spi,  neg  bdi.  J.  Kavanin 
321».  Bdiin  bez  drnzbe.  I.  Dordic,  salt.  341.  Bio 
sain  kral,  ere  sniva;  nisara  sada,  ere  bdini.  A.  d. 
Bella,  razgov.  105.  Nade  i(h)  ne  brleci  nogo  spa- 
vajuci.  F.  Lastric,  test.  157.  Bdije  svak  i  stoji 
pod  oruzjem,  kada  inn  se  prstoin  pokazu  Injiezi. 
F.  Lastrii^,  ned.  IHI.  Ti  koja  si  tako  u  sebi  pomna 
bila  vazda  bditi.  A.  Boskoviceva,  razgov.  !1.  Priko 
noPi  tu  svi  bdise.  P.  KueJe\'i6,  Xiv.  18.  Bdite  i 
molitn  da  ne  ndete  u  iiapast.  J.  Baiiovac,  razg. 
20.  Bdite  i  molite.  M.  Zoricic,  osm.  50.  J.  Mato- 
vic.  51(i.  Slade  nam  je  velo  popivat  i  bditi.  A. 
Kanizlic,  roz.  22.  Greb,  u  komu  ce  sred  mrtaca 
vjecnom  smrti  podusenih  bditi  sveder.  B.  Cuceri 
270.  Ondi  je  za  40  dana  i  40  noci  u  samoii  pri- 
bivao,  postio,  bdio.  B.  Leakovie,  gov.  74.  Onda 
su  budni  i  bde  do  zore.  M.  A.  Re|kovi6,  .sabr.  41. 
Na  suneii  bdjeti  a  na  mjesecn  spati  ni  jc  casno 
ni  korisno.  Poslov.  danic.  (ilj.  Spah  ob  dan,  bdi- 
jah  ob  noc.  A.  Kalic  235.  Ne  .slice  tko  spava, 
iiego  tko  bdi.  M.  Pavlinovic,  rad.  21.  u  nase  vri- 
jeme  u  iiarodiioiii  (jaroru  smno  ujediioj  :a(juiicei: 

§to  po  noci  bdi,  a  preko  dan  sjnV  (oihjcnctlaj : 
svijeca).  Nar.  zagon.  nov.  273.  —  h)  o  zirotiiii: 
S.OS  na  trzni  ki  bdeci  sjedi  sam  vrh  strjeha.  N. 
Diniitrovic  70.  Gledase  na  Amurata  kao  na  jediiu 
vazda  bdecu  azdaju.  A.  Kanizlic,  kani.  ()45.  Sa 
mnoni  popak  bdi.  L.  Milovanov  52.  —  c)  ud  cr^a- 
det((  se  proio^i  ztiai'ene  na  oil  mu,  na  srce,  na 
Ml)  god  uiimn:  Kada  pride  gdi.  uciiii  da  }ubav 
onuda  vinu  bdi.  S.  Meiiceti(^  7.').  Ja  .spini,  a  srce 
inoje  bdi.  A.  (TOrgiceo,  pril.  70.  Ja  spavani  i  srce 
moje  bdi.  I.  Ancic,  ogl.  xiii.  S.  Margitic,  t'ala  109. 
Pri  due  oci  moji  bdili  sn  radi  tebe.  A.  Vit.ajic, 
ist.  445.  Kod  liili  oci  nase  bdijn.  .T.  Kavanin  505. 
Kada  je  tilo  o])ocivalo,  jiainet  je  I'lezina  bdila. 
A.  Kanizlic,  utoc.  030.  Tijelo  spavase  a  srce  bdi- 
jase.  D.  Mattei  3.  —  d)  icya  sc  na  koji  find  na- 
cin  tice  ovo  znacene  moze  hiti  izreieno  prema  torn 
nacinii  razlicno:  aa)  u  lokativu  s  prtjedUniom 
na  Hi  u  moze  hiti  izreccna  radnn  Icojit  iko  radi 
Hi  Mo  f/od  cim  se  havi  vriieci  ono  Mo  ylayol  znaii, 
kao  ito  je  naprijed  ii  iiekiiii  primjerima  izreeeno 
lujesto  gdje  se  vrsi  Mo  (jlagol  znaii:  s prijcdl.  na,: 
Bdite  na  molitvah.  N.  Raiiina  130''.  Ijietr.  4,  7. 
M.  Divkovic,  nank  214''.  Na  molitvah  bdeci.  £). 
Barakovic,  vil.  115.  Od  neizrecene  railosce,  s  ko- 
jom  bog  bdi  na  strazi  iluse  negove.  P.  Eadovcic., 
nac,  216.  Da  bde  na  molitvi.  F.  Lastric,  test.  107, 
—  .s  prijedl.  n :  tako  do  zore  s  liimi  se  veselec, . , 
u  slatkili  pricali  bdei^.  D.  Barakovic,  vil.  340. 
Bdite  n  molitvah.  I.  Bandnlavic  150.  Da  bdeci  n 
dobrih  dilih  i  molitvah  cekamo  zvanje  i  dosastje 
negovo.   P,  Radovcic,   nac,  9,   U   zakonu   bozjem 


j  bde6i.  A,  Vitajic,  ist,  418,  U  postu  bdeci  dugu 
groznim  placem  oblijam  se,  ,T,  Kavanin  463,  Tko 
bi  imao  bditi  u  kom  dobrii,  spava  mu  se.  F.  La- 
stric, test.  109.  —  hh)  u  genet,  s  prijedloyom  vrlm 
maze  hiti  -izreceno  ono  Mo  se  cmm  ne  spava,juci: 

\  Pastiri  bdijahu  svi'hu  svojega  stada.  M,  Eadnic 
49,  —  ec)  u  dat.  s  prijedl.  ka  nahodi  se.  onaj  ka 
konm  tko  zeli  doci,  tc  od  te  zefe  ne  spava,  od  ne 
je  nrnnio  Hi  rani:  Bo2o,  k  tebi  od  svita  bdim. 
M.  Alberti  29.  psal,  62  (63),  1,  K  tebi  od  svitlosti 
bdim,  B,  KaSic,  rit.  220.  —  dd)  u  instr.  .s  prijedl. 
za  nalazi  se  Mo  tko  zeli  tako  da  ga  za  nini  vuce 
zeja  te  ne  spara:  Blazena  dusa  koja  vazda  bdi 
za  ovijem  glasom,  M.  Radiiic  436.  —  ee)  u  akus. 
moze  se  kazati  vrijemr  kad  liira  ono  .Mo  glagol 
znaii,  i  to  dvjema  rijeiima  koje  Hi  ohje  z)iaie 
rrijeme  Hi  samo  jedna  znaii  vrijeme  a  druga  ko- 
liko  je  toga  rremena:  ohje  rijeii  pokazuju  vri- 
jeme :  Za\'idos  bdi  kako  straz  <lan  i  noc.  S,  Men- 
cetic  315,  ,sa«io  jedna  rijei  znaii  vrijeme  a  druga 
koliko:  Ove  mi  vil'  cine  svu  noc  bdjet",  N,  Na- 
leskovic  1,  202.  Svu  nop  na  molitvi  bdio  bi,  B. 
ICasic,  ign,  15,  Bdeo  cijole  duge  iioPi.  J,  Kavanin 
261,  Jedan  sahat  bdePi.  P.  Lastric,  test,  105,  Veci 
dio  noci  bdeci  u  molitvam,  V.  M.  Gucetic,  pohv, 
186, 

b,  u  vmnom  smisht :  imati  pomnit,  hiti  na  oprezu, 
pazifi,  sfarati  sc,  naatojati:  a)  na  Mo  hi  pomna 
hila  ohraceiia,  moze  hit  neizreceno :  Budu  bdili  i 
nastojali  okolo  dila.  S.  BudiniP,  sum.  55.  Iniamo 
biljeti  i  pomiiivo  se  cuvati.  M.  Divko\ac,  bes.  03. 
Bilite,  stojto  pripravni.  S.  MargitiP  fala  247.  Tko 
bdije,  propast  ne  ce.  J.  Kavanin  188.  Isti  bde  i 
podkrjepjaju  pogla\nce.  5(J3.  Da  trizni  bndemo  i 
da  bdimo.  A,  Bacic  179,  Ipetr.  5,  8.  Za  to  vaja 
sada  bditi  i  pravedno  ziviti,  E,  Pavic,  jezgra  167, 
Iinadu  bditi  i  pripra^^li  biti,  A.  KaniXliP,  kam,  516. 
Da  od  zasida  niovih  |iidi  cuvaju  se,  bde,  mole  se. 
1.  Velikanovic,  upuc.  1,  25.  Nigda  nejinamo  mira 
ni  jiokoja,  u  vik  va|a  da  bdimo,  u  vik  vaja  da  se 
j)rezamo,  B.  Leakovic,  nauk  141,  —  h)  na  Mo  xe 
pomna  obraia  Hi  cega  se  na  koji  god  naiin  tiie, 
moze  hiti  izreieno:  aa)  u  akus.  s prijedl.  za:  Po- 
slusni  budite  starisinam,  za  .sto  oni  bde  za  spa- 
senje  vase.  Nauci  BrnardoW  22''.  Koji  za  uzdig- 
nnco  ove  svete  kuce  nepristanoe  bdise.  E.  Pa- 
vic, ogled.  639.  Starisine  kada  za  svojih  podloz- 
nika  dobro  vladaiie  i  spasene  bde  i  nastoje.  I. 
Velikanovic,  upuc,  1,  400.  Da  za  iizdrzai'ie  dosto- 
jaustva  svqji  pastira,  koji  za  nio\T.i  korist  bdiju. 
dostoje  se  )>odati.  1.  J.  P,  Lucie,  nar,  1.35.  —  hh) 
II  (ikits.  s  prijedl.  na  stoji  ono  -Mo  se  .zeli  uciniti, 
a  to  moze  hiti  i  zlo:  Koliko  nebo  bdi  na  obranu 
brape  Mavrove,  I,  Dordic,  ben,  32.  Pak]eni  zlo- 
hotnik  bez  pristanka  bdijase  na  pogubu  Bene- 
diktu.  114.  —  cc)  It  gen.  s  prijedl.  svrhu,  vrhn, 
vrh:  Vrlo  vaja  da  misnici  bde  svrhu  svoga  puka. 
I,  AnciP ,  ogl.  70.  Da  bdi  pomiiivo  svrhu  svih 
dusa  kakono  pastir.  H,  BonaciP  7.  Koji  (papa)  niti 
je  prisao  niti  jc  koga  poslao  na  misto  svoje  bditi 
vrhu  ovoga  sabraiia.  A.  d.  Kosta  2,  10,  On  svrhu 
nas  bdi  i  cuva  kako  dobri  pastir  svoje  .stado,  I, 
VeUkanovic,  upuc.  1,  207.  —  dd)  u  gen.  s  prijedl. 
vise:  Bdi  (hog)  vise  svoga  stvora.  I.  Dordic,  mand. 
14.  Svijes  vjekuvjecna  bdi  vise  svojijeh  podloz- 
nika.  I.  DordiP,  ben.  3.  Da  bdi  vise  nihova  ci- 
liena,  136,  —  eel  u  dat.  s  prijedl.  protiv:  Vami 
pristoji  se  bditi  protiva  takr>  mrskomu  uzopa- 
ceiiu.  I.  L.  Garaiiin  15.  —  ff)  ii  Inc.  s  prijedl.  o : 
Ti  bdetB  o  dusahb  vasiht  Sava,  tip.  stud,  glasn. 
40,  163.  —  gg)  u  lok.  s  prijedl.  u:  Biskupi  na- 
stoje i  bde  u  obranu  i  potvi'denu  isjiovidnika.  I. 
Velikanovic,  upuc.  2,  81.  —  hh)  it  instr.  s  prijedl. 
nad:   Brez  pristanka  nad  liim  bdite.   svi.stite  i(h) 


BE 


218 


be6 


i  karajte.  I.  Filipovii,  prip.  3,  ix.  —  it)  u  iiistr. 
s  prijedl.  za:  Odi  jo  sisuniost  od  krari|iva<m,  za 
kojiiiia  ojK^cnska  iiroilba  bdifi  mora.  J.  S.  Ro|k()- 
vu- ,  kuc.  25;!.  —  Id;)  hijitiitirtim:  Unspoda  bdo 
klasti  u  ta  bnij  i  I'losa^  !'•  liarakovic,  vib  111.  Tko 
za  te  bdi  proUt  svoju  krv  ilo  kapjp.  '20.  —  II)  ci- 
jclom  rcccukom,  lioja  sc  iirirc:iijc  rijeijii  da:  Za- 
vidos,  koja  bdi  s  tisuru  oc'iju  da  t,\ido  zlo  vidi. 
D.  Rni'iina  38.  Jor  si  stokla  ca6ka,  knji  bipz  po- 
koja  bdijo  da  bi  no  poklokla.  P.  Knoi'.ovic,  i,iv.  3. 

2.  prclazno:  ohjclcat  ,jc  xamn  vrijcmc  koje.  god 
(izreieno  kojom  god  rvjccju)  i  tmina  (mjesto  mr- 
mena  za  kojc  Iraje)  i  straza  (isporrdi  da]c  pod 
3):  a)  noc,  dim:  Sinula  noc  svaka  kako  zrak  sun- 
cani,  koju  bdili  bcz  sanka  i.stuci  lik  rani.  T>.  Dr- 
2ic  398.  Da  bill  cipot.  kako  mog-a'  s  iiiojom  vilom 
danak  bditi.  I).  I!arako\'ic,  vib  230.  Bdor  u  pjo- 
sniali  duge  uooi.  .T.  Kavai'iin  3(i8.  —  h)  tmina 
noma:  Trijebi  jo  da  bdo  nocnn  tmimi  i  za  oiiijeh 
se,  ki  spe,  bude.  I.  Gundulic  482.  —  c)  straza: 
Gdi  ceta  bdi  strazu  i  pazi.  D.  Barakovii,  vib  25. 

3.  .srt  .se :  pasivno :  objekat  vrijcmc  kojr  xc  pro- 
vede  ne  spatmjuci  (ispnrcdi  naprijcd  pod  2).  Bdi 
se  dan  i  sva  noc,  k  toj  vmli  studeni  tko  ho(f'(' 
tamo  lioc.  M.  Vetranic  2,  51. 

4.  kad  trcba  da  je  pcrfcktiran,  maze  se  sasta- 
viti  sprijedii  sa  uz:  Akone  uzbdis.  M.Kadni6  330. 

5.  2>artic.  praes.  dolazi  I  ^'((o  adj.  od  xvi  vi- 
jeka.  Da  bdoci  burlemo.  S.  Budinic.  snm.  1(12. 
Bdeci,  vigil.  Vrancic  113.  Gradii  venie  .straze, 
bdece,  kripkc,  hrle.  D.  Barakovic,  vil.  244.  Budi 
bde6  1  pomniv  ti  u  sluzbi  bozjoj.  A.  Georgiceo, 
nasi.  Gf>.  Tak'  bde(''  na  pricico  i  rici  s\-itovne, 
tak'  saiiiv  na  bdenje  i  rici  duhovne.  308.  Svijetloj 
z^jezdi,  bded  pomorac  kom  se  vlada.  ,T.  Kavanin 
417.  Na  mejasih  bdece  gusko.  134.  Va}a  da  sn 
bdeci  svi'hu  podloznika.  A.  Bacic  95.  Imas  bdecu 
vrataricu.  P.  Knezevic,  pism.  133.  Ovca  mora 
bdeca  biti  i  na  svasto  paziti.  I.  Jablanci  127. 
!^nbav  je  bdeca,  i  spavajuoi  ne  spi.  L.  Radio  101. 
—  po  tome  dolazi  i  u  komparaiini:  Neka  oslo- 
bojen  od  grihov  i  zloce,  protiva  napasti  viazjoj 
ti  mocniji  raozes  bit  do.stojau  i  joisce  bdeciji.  A. 
Georgiceo,  nasi.  315.  Gresnike  opaznije  i  bdec-ije. 
J.  Matovic  268. 

1.  BE,  interj.  turski  nzvik  beli,  kojim.  se  odo- 
brava  i  pohval-ujc  stn  cudeci  mu  se.  V  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  TJ  odo- 
bravanu  i  pohva{ivani(.  dolazi  .famo  pred  aferim. 
kojim  sc  i  samijeni  p(divaliije  .ito:  Be  aferim,  ju- 
nak  od  junaka !  Nai'.  pjes.  vnk.  2,  415.  Bo  aferim, 
dijete  Gi-ujica!  3,  10.  —  iiiace  dolazi  iitvrdujiici 
govor,  i  to  prciiia  drugome  ee;um  protivnorii  sto 
biva  Hi  se  misli  Hi  bi  se  neekiralo :  Be  ne  ludnj, 
moja  snalio  draga!  Nar.  pjes.  vnk.  3,  457.  Be  ne 
boj  se,  Koprivica  Vuce !  4,  17.  Be  cuje.s  li,  Kuno 
Hasan-ago!  3,  387.  Be  ajde  more  ne  biduj.  Iv'ar. 
prip.  vuk.-  304.  Da  vi's  Marka,  vesela  mu  raajka ! 
be  na  carkii  povrati  Sarina.  Nar.  pjes.  petr.  2, 
249.  Be  kakav  je  vranao  od  mejdanal  474.  Be, 
sto  bog  da!  moja  .seko  draga!  Nar.  pjes.  juk.  177. 
Be,  daces,  da  i  ne  ces.  Nar.  prip.  bos.  1,  135. 
Mededovic  na  to  rekne ;  ,bre  sfca  marim  ja  za 
Brka?  Ja  cu  Brka  ovijem  buzdovanom'.  A  coek 
mu  rekne ;  ,Be  i  Brko  je  neki'.  Nar.  pjes.  vuk.  5. 

2.  BE.  glasovi  kojinia  se  kazuje  ovcji  glas.  0\'oa, 
kada  se  vodi  na  zaklaiie,  ne  daje  glasa ....  osim 
samo  be  be,  sto  ce  I'eci :  dobro,  doViro.  S.  Margi- 
ti6,  fala  203. 

BEAZ,  mdi  bejaz. 

BEBA,  /.  infans  serinone  infantiuni.  Akcenctt 
se  mijena  u  voc. :  bebo.  Dolazi  od  proHoga  ri- 
jcka,  izmectii  rjecnika  a  Sfnliccvii  (puella)  i  k  Vk- 


kovv  (sa  znaienem  koje  je  Htav]eno).  Od  dj^tinih 
glasova  be  (kao  sto  je  od  drugih  baba,  mama, 
tata).  Bcbiim  zoni  malo  dijete  mala  djeca,  a  po 
torn  i  stariji  kad  s  midom  iljeconi  gororc,  a  po 
torn  i  M  obiijiioiii  govorii  kad  lioec  da  ga  nazocu 
onako  kako  ga  zorii  mala  djeca.  Matere  podi- 
gav.si  difticu  kazivaso  prstom :  eno  Ignatijo !  a 
bebo  bleskaju6i  iste  rici  iznstivaSe.  A.  Kaniiiic, 
kam.  2(54.  (id  bogatstva  bjohu  polmleli,  detii'iaUu 
isto  kako  bebo.  P.  Petrovii,  vijen.  55.  Vino  o 
krsnom  imenu  treba  da  okuse  sve  zvanice  i  svako 
n  kuci,  pocii'iuci  od  domacina  pa  do  bebe,  kad 
se  di/.e  u  slavu.  M.  D.  Milicevic,  slave  28.  — 
maloj  jc  djeci  i  liitka  malo  dijete,  te  i  nu  zovu 
tako. 
BEBE,  /.  ridi  beba  /(  Diihrornika.  h:  Zore. 

BEBEKANE,  n.  balatus.  samo  n  Stuliiecu  rjec- 
nika. isporcdi  bobicane. 

BEBEKATI,  bebi'ccm,  impf.  balaro.  samo  u 
Stuliceru  rjecnika.  Od  glasova  be  udvojenijeh. 

BEBEUKNUTI,  beboukucm,  pf.  os  aperire  ad 
loquendum.  samo  u  Stidicevu  rjecniku:  ne  smije 
ni  bebeuknuti.  isporcdi  beknuti  i  pisnuti. 

BEBICA,  ,/'.  dcm.  beba.  samo  u  Vukovu  rjec- 
nika i  II.  jednoj  poslovici  prosloga  vijeka,  u  kojoj 
ce  hiti  u  znacenu  prenesenom  na  dijetine  odijelo : 
Dumna  u  pokrivaci  gospa  je  stara  u  bebici.  Po- 
slov.  danic.  21. 

BEBIC'ANE,  n.  mugitus.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka:  Molitva  bez  pomne  —  koliko  i  bebicanje 
volova.  M.  Divko-\dc,  bes.  815.  —  Oil  udvojenijeh 
glasova  be.  isporcdi  bebekati. 

BEBICNAK,  m.  phy sails  alkekengiL.  ii  jednoga 
pisca  nasega  rremena.  B.  Sulek,  im.  11.  i.iporedi 
vucja  jabuciea,  joskovac. 

BEBIC,  )/(.  prezime;  xvii  vijeka.  Mati(j)  Bebie. 
Norini  85.  Da  cini  ugovore  z  Bcbica  pukom.  A. 
Kacic,  kor.  404. 

BEBO,  m.  puellus,  malo  mnsko  dijete.  isporcdi 
beba.  samo  u  Stuliccvu  rjecniku. 

BEBREVNICA,  /.  .veto  u  Hrvatskoj  hlizu  Topii- 
skoga.  .xiii  vijeka  u  spomeniku  latinski  pisanu.  Mon. 
ep.  zagr.  1,  79.  maze  biti  da  je  ev  napisano  za  e. 

BEBRINA,  /.  tri  sela  u  Slavoniji:  jedno  blizu 
Gradiske.  Scliem.  zagr.  1875.  56.  i  dva,  Gorna  i 
Doiia  Bebrina,  blizu  Broda.  Schem.  diac.  1877.  33. 

BEBUK ,  m.  tuber,  velik  sklopac :  Kad  obad 
ujede.  iskoci  bebuk,  velik  kao  |esnik.  B.  Mnsicki. 
isporcdi  bobuk,  .«  kojijem  je  jednoga  postana. 

BE(?ATI,  becara,  impf.  trndere,  ringi.  isporcdi 
ht-va,i\  se.  samo  n  Stulicevu  rjecniku  (gdje  je  za- 
bilezeno  da.  je  e  dugo),  a  u  nemu  je :  a)  prclazno, 
trudere,  pungere.  b)  ,ia  se,  reft. :  becati  se  komu 
Hi  na  koga,   ringi,   torvo   oeulo   aliquem  intueri. 

—  Isporcdi  beciti  se,  od  cega  je  postalo. 

BECATI  SE,  becam  se,  impf.  bacakati  se,  i  u 
prenesenom  smislu:  lutiti  se.  u  Crnoj  Gori.  l^. 
Kovacevic.  isporrdi  becati,  .«  kojim  je  jednoga 
postana. 

BECI(!l,  m.  prezime,  ii  nase  vrijcme.  Schem. 
zagr.  1875.  212.  Schem.  diac.  1877.  63.  isporcdi 
Becic. 

BE(JKATI,  beckam  impf.  dem.  becati.  samo  u. 
Sfnlii'evu  rjecniku  (gdjejezabilezenn  daje  e  dugo). 

1.  BEC,  b^ca,  m.  neki  sitan  novae,  kojcga  su 
dva  isla  n  soldin  prosloga  injcka.    Od  tal.  bezzo. 

—  Dolazi  od  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu  (quadrans  600"),  u  Bjelostijencevu  (fi]er, 
viennensis  cjnadi'ans).  n  Jamhresicevu  (obolus),  u 


beC 


■219 


BECITI 


Voltigijinii  (bezzo,  zweier),  i  ii  Btvlicem  (tenm- 
cius).  —  a)  u  prarom  znaccriu :  Istu  zem}n  pro- 
dah  za  3  gri^-ne  t(e)re  za  70  befi.  Moii.  croat. 
57.  Platiso  do  jioslidncga  beca.  '23(1.  Vr/.e  dva  pi- 
npza,  a  to  jo.'st  her  jedan.  Anton  Dabn  ,  mar.  12, 
42.  Meso  skopcevo  da  se  prodajo  po  pet  becili. 
Stat,  po}.,  ark.  5,  300.  Ukresti  jcdan  bee.  I.  T. 
Mrnavic  ,  ist.  100.  Nije  cijei'ien  ni  po  beca. 
J.  Kavaiiin  451.  Soldin  nosi  beca  2.  M.  Zori- 
eic,  arit.  00.  20  beca  cini  13  soldina.  33.  Ivradiia 
jedne  jabuke,  jedne  igle,  jednoga  beca.  M.  Do- 
bretic  214.  —  b)  ii  opie  novae,  nnnimns,  i  to 
u  iimoiini  norci ,  numnii:  od  prnsloiin  rijel'o : 
Hvvii  je  dobro  toti  kot  zali  bee  znano.  M.  Kuba- 
cevid  84.  Trgovstvo  bcce  broji.  J.  Kavai'iin  107. 
On  ostavi  beca  dosti.  153.  Da  ga  .slu/.i  dolirom 
ribom  za  svoje  bece.  A.  Kadcic,  bogosl.  203.  Zame 
beci  i  o:re  naprvo.  Nar.  prip  mikul.  12.  Ne  va- 
Jaju  .star  bee.  Nar.  ]>jes.  ist.  2.  108. 

2.  BEC,  Beca  t».  1.  Vindobona.  mag.  B^c.  Od 
XVI  vijrka,  i  u  svijem  rjecnicvma  osim  Vraticiceva 
i  Mikiilina.  Da  su  se  jure  ganule  pukse  z  Beca. 
Men.  Croat.  225.  Prestavi  se  Stefanb  vqjevoda 
JuksicL  n  Been  1489.  l^etop.  saf.  82.  Na  Bee  cu 
najlise  prid  boga  plakati.  M.  Vetranic  1,  04.  Pri- 
tiskano  u  Been  1029.  A.  C4eorgieeo,  nasi.  i.  Sto- 
tinani  lit  sam  gi-ad  Bee  jagniimo.  I.  T.  Mnia- 
vic,  osm.  90.  Pod  eesarskini  Beceni.  ,T.  Kavaiiin 
264.  Da  je  pod  Becem  tnrska  sila  satrvena.  A. 
Kacic,  korab.  482.  Podb  Becemt.  Glasnik  20,  11. 
Vojsku  vodi  pod  Bee  na  cesara.  Nar.  pjes.  viik. 
3,  45.  Kada  ide  od  Beca  cesaru.  2,  255.  —  2.  >selo 
n  Hrratshoj  u  pod'-iipiiinji  karlorackoj  hlizu  Bo- 
xijeua.  .Sclieui.  zagr.   1875.  79.  Pregled  30. 

BECJA,  /.  sorpentis  genus,  namo  n  VtikovH  rjec- 
nikii,  (jdje  stoji  da  .se  (jorori  n  Crnoj  (inri  i  du 
je  ,nekaka  rclika  zmiju,  sa  kojti  xe  (jorori  da  hna 
na  scbi  kreluHt  kao  riha,  ali  sr  xamo  jiriporijcda 
da  hna  oixi  zmija,  a  xlaho  ko  moze  ilokazati  da 
jit  je  vidio,  kao  ni  .ikora  i  (jrabonona'.  —  Bice 
od  tal.  biseia,  zmija  kaka  tjod. 

BiCALINA .  /.  nivis  obsoleta ,  hula  sf.ara, 
ooetiaUt,  koja  vec  nije  ni  za  Mo.  u  jednoya  pjisea 
tiaseya  rremena.  b  jc  iiostalo  od  v,  a  c  od  ts: 
liez  te  hi  pronijene  rijei-  (jlasila  vetsalina  od  vet- 
sati,  koje  je  u  dozenom  o-vetsati.  —  Nego  inu 
zahvali  .sto  je  obezumio  duzda  da  ne  propita 
kakvu  si  becalinu  izgorio.  S.  ^nbi.sa,  pric.  22. 
Zapiistise  orkvn  da  im  zja  kao  becalina.  112. 

BECANIN,  m.  Vindobonensis.  Od  ,xvi  vijcka, 
izmedu  rjeinika  ii  Bjelo,'itije)iceru.  Voltiijijinii.  i 
Vakorn.  i.sporedi  Beclija.  Pa,k  me  dijclise  Ar- 
de}ei,  Becani.  M.  Vetranic  1,  53.  Pobi  Becane.  P. 
Vitezovic,  kron.  84.  —  ii  jcdnini  dolazi  i  Becan 
((  jednoija  pisca  xvi  nijcka  i  a  BjeloMijenceim  i 
VoUifjijina.  rjecnikn:  K  tebi  me.  Becane,  Budira 
grad  posvojit.  M.  Vetranic  1,  04. 

BECANKA,  /.  femiiia  Vindobonensis.  .samo  ii 
Voltiffijin II  rjecnikn. 

BEGANOVIG,  m.  prezime:  namja.  rijeka.  Bi 
cuma  u  ■Becanovica  1818.  Starine  10,  202. 

BECANSKI.  adj.  vindobonensis.  isporedi  becki. 
od  prosloga  rijeka..  Kad  vitezi  dodose  na  becanske 
na  mejdane.  Nar.  pjes.  bog.  147.  Od  bana  becan- 
skoga.  148.  Leti,  ptica,  leti  pod  becanska  vrata. 
.Tacke  21. 

BEGAN,  Beciia,  m.  .<<elo  ii  Srhiji  ii  iiknitiit  riid- 
nickoiii.  K.  Jovanovie.  lec.  148. 

BECANE,  11.  balatus,  blejane.  ii  Stiilicera  i 
Bjelostijencevu  rjecniku. 


BECANSKI,  adj.  sto  pripada  selii  Beci'iii.  Oj)- 
stina  becanska.  K.  .lovanovic  rec.  148. 

BECATI,  bi^cim.  impf.  balare,  blejati,  lilekati. 
samo  II  rjecniciiiia  Bjelo.'ttijenicrii.  janibre.iieeni, 
Voltiiji.iinn  i  ■'^'tiiliccrii  (IV'  .bccliati').  i.fporedi 
beknuti,  bokati,  od  ccga  jc  i  postalo. 

BECEJ,  Hecoja,,  in.  dra  injesta :  jedno  ii  Backnj 
na  Tisi:  Stari  ili  Srpski  Beeej,  *  preiiia  neniit 
dritgo  It  Banatii:  Novi  ili  Turski  Becej.  Vuk. 
rjec.  24^.  «cm.  prav.  1878.  2(5.  94.  Primi  Becej. 
.Starine  9,  89. 

BECEIJAC,  Beci'jca,  m.  I'ovjek  iz  Becejii.  Akcc- 
iiai  .vc  niijciia  n  gen.  pi.  Becpjacil.  Dolazi  ml 
prosloga  rijeka.  izmcdii  rjeinika  snmo  ii  Viikorn. 
Subota  Beccjac.  Bud.  spom.  gla.sn.  ii.  3,  75. 

BECE.TSKI.  adj.  Mo  pripada  Beccju.  u  Vnkoru 
rjecniku. 

BECEKER,  iieko  mjeM.o  koje  se  pomii'ic  samo  po 
iiiicim  prije  iiaseya  rremena.  S.  Novakovic.  pom. 
124.  iiw,ze  bifi  da  je  grijeikmii  tako  zapis-ano  mjesto 
Beckerek. 

BECENE,  «.  lorras  a.-ijieetiis.  isporedi  beciti.  ii 
Viikoi-u  rjei-nikii. 

BEGEVKJA,  /.  selo  ii  Srhiji  ii  oknigii  kragii- 
jcimckom.  K.  Jovanovii,  rec.  lbs. 

BECICA,  dem.  bi'ka,  ovicula.  saiiio  it  iStiilireni 
rjecniku.  isporedi  bekica. 

1.  BECIC,  m.  1.  prezime.  od  xvi  rijeka.  Prcd 
Simunoni  Becicem.  Mon.  croat.  180.  Andra  Be- 
eiea.  Starine  10.  37.  Becic,  Boca  41.  inporedi  Be- 
cic.  Postanein  moze  hiti  od  imena  koje  .■<a)no  nije 
u  obicaju  a  koje  bi  moglo  poMati  mila  radi  od 
Berisav  /  od  Bonedietus.  —  2.  ime  xelima:  a) 
selo  u  Slavoniji  hlizu  (rrndiUke.  Selicra.  zagr. 
1875.  28.  b)  selo  u  Boci  kotorskoj.  Sem.  bok.-kot. 
1875.  20.  moze  biti  da  ime  objema  se.lima  nije 
jednoga  postana.  isporedi  Bee.  (selo). 

2.  BE('IC!.  m.  niedicago  orbicularis  Will.  B. 
Hulek,  im.   U.  moze  biti  od  bee  (norac). 

BECITI,  becim,  ivipf.  trudere,  tonjuere.  — 
Akcenat  kaki  je  ii  praes.  takije  u  cijeloin  imperf.: 
becali ;  a  kaki  je  u  inf.  taki  je  ti  aor.  cijelom 
osim  2  i  3  ■'iing.,  gdje  .se  mijciia :  beci,  «  imperaf. 
cijelom:  beci,  u  ])art.  praet.  jednom  h^c.io.  a  ii 
driigom  Ihiciv,  bt^civsi,  u  part,  praes.  bi^eeci.  — 
Dolazi  od  XVI  vijeka  (ridi  dale  pod  2  primjer 
N.  Naieskorica),  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (022a. 
.302''),  Stuliceru  i  Vukoru,  ali  nije  ii.  .<ira  tri  srako 
znacene,  o  cemu  ridi  dale.  —  Korijen  bliak,  lula- 
rati,  od  kojega  je  i  bacati  /  bociti  se.  isporedi 
beeati,  bckejiti  se. 

1.  prelazno:  a)  objekat  sto  god  sto  je  tkn  rail 
otisnuti  od  sehe  ili  izbaciti  iz  sebe,  kao  tiskati, 
otiskirati,  i.sfiskirati;  ii  jednoga  pisca  prosloga 
rijeka :  I  u  nirvi  i  ii  kap}i  cutim  muka  velicinu : 
beciui  mrvu  n  moj  trapji,  svrtam  l.svrtan')  kapju, 
da  ne  izginu;  al  se  (,si')  obe  dvi  na  me  krenu  da. 
me  udave,  kad  polenu.  .1.  Kavaiiin  400.  tako  je  i 
II.  Stuliceru  rjecniku.  beciti  sto  i  beeati  ,trudere, 
pungere'.  —  h)  ohjekat  obraz,  kao  kririti,  vultum 
ducere:  u  istoga  pi.sca  pjrosloga.  vijeka:  Obraz 
bece,  jazik  plaze,  i  razroko  svili  nas  paze.  J.  Ka- 
vanin  410.  —  c)  ohjekat  oci:  tako  od  prosloga 
rijeka,  izmedu  rjecnika  .samo  ii  Viikooii  (.rigidos 
figo  oculos')  /  samo  je  s  tijem  objcktom  sada  k 
obicaju,  a  znaci  iipraro  sto  i  izralirati  oci,  izra- 
livsi  oci  gledati,  t  to  ili  od  ciida  Hi  od  gnera :  u 
pos(ednem  smislu:  S  kim  ti  mislis  da  govorisV 
vikne^  beceei  na  onoga  oci.  D.  Obradovic,  bas. 
273.  Cas  razroke  oci  beci,  casom  lavske  zube  keci. 
N.  Marci  .59. 


beCka 


220 


BEDAK 


re  ociUis   m2^)    i   u  Viikuru   (torvo   tucri).   Ne  su   sc   l)Pi;an   vojnici    koji    su    onamo    hili    clohli 

)?.e  ret'  liicfi     sto   s:odi   lie  paiu   da   se  on  lie  iz   dniKijeli    zemaja,    i    tako    lujosu    vqjevali    za 

si  i  da  so  iio'kaia.  N.  Naleskovic  1,  Mi.  maze  svoje   kuce,  nORo  za   platu.  Vuk.  rjef-.  23''.    mpo- 

„  o.  ,„,^/;  nl;,^   .V  m-nVv/?.  im  7,Yi()  i  md  1,  c:  red*  ffoli  sin.  Da  bude   staresma   nad  svom  voj- 


2.  sa  se,  refl;  torvi."!  oculis  intueri,  izmjii-ati 
ovi,  izvalivH  oi-l  uledati,  i  to  ml  yiienu  kao  na- 
jmjed  pod  1  befiti  on.  dolozi  od  xvi  rijeka,  iz- 
me'du  rjccnika  u  Bdinu  (rinsi  (;22».  limis  aspi 
cer 
moie 

be6i -  .  . 

uza  sc  imati  nkiis.  k  prijcdl  na  kao  i  pod  1,  c; 
Jedni  livalo  da  je  mosuc,  a  podjainno  na  I'l  sc 
be5o.  .T.  Kavauin  35.  I  on  bjozi  niz  tilio  Dunavo, 
pak  so  tiiput  na  Bcf  obazreo  i  Befu  jo  care  so- 
vorio:  Bccu  Riade,  no  boci  se  na  me...  nigda 
na  to  vojovati  no  h\.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  50.  Boc'i 
se  kao  ia-ava  na  izjalovfe.  Nn.r.  posl.  -iT^ik.  12. 
Sudijo  CO  so  beciti  na  menc  a  ja  na  liih  no 
mogu!  M.  D.  MiliAovii,  voc.  180. 

BECKA,  /.  pimrsko  bun;  doliuni  cerovisiarium. 
u  tiaiic  rrijcmc,  ismedii  rjecnika  aamo  u  Vukovii. 
ix2)orcdi  bacva,  skojomje  jcdnoga  jioatana.  Tumba 
kao  pivar  bocku.  Nar.  posl.  vuk.  322. 

BECKE,  ncko  wjcsto  kojc  sc  pnminc  xaino  pn 
imenu  prije  namja  vremena.  S.  Novakovic,  pom. 
124.  moid  hiti  iMo  mjexto  kojc  pisu  Belcke,  koje 
vidi.  Hi  ncdojiisniio  Bockerek. 

BEOKEKECANIN,  m.  covjek  iz  Beckereka^  u 

Vitkom  rjecnikii.  u  pi.  je  a  dii()o:   Beckerecani. 

BECKEEEOld,  adj.  Sio  pripada  Beckercku.  iz- 

medit  rjecnika  u  Vitkomi.   Te  ugleda  beckerecke 

ra^aiiue.  Nar.  pjes.  vnk.  1,  351. 

BECIi:EREG,   m.   ridi   Beckerek.  }}rije  namja 

vremena.  Primi  Becej  i  Beckeregt.  Starine  9,  89. 

BECKEREK,  m.  dm  mjesta  u  Banatu:  Veliki 

Beckerek,  varos,  i  Mali  Beckevek,  sclo.  Sem.  prav. 

1878.  87.  9().  prvi  .se  spomine  od  xvi  vijeka,  iz- 


iara.  ponajvi.so  buha  i  iisiju.  Nar.  posl.  vuk.  325. 
u  torn  .imislii  dolazi  pruiloya  vijeka  inje.sto  prez- 
imena :  Milinko  Boi'^ar.  Bud  spom.  Klasn.  ii.  3, 
70.   IJ  Srbiji  za  Karadordijeva  vremena  zvali 


■mcdu  rjecnika  u  Vukovti  i  Daniiiceni.  U  mestu  |  nioga?  3,  562, 
Beckercku.  Mon.  sorb.  540.  u  jednoin  riikopisu  i  '  •  ' 

Beskoreki,.  S.  Novakovic,  pom.  125.  isto  ce  mjesto 
hiti  grijeskom  zapixano  Becekert.  S.  Novakovic, 
pom.  124. 

BECKI,  adj.  vindobononsis.  od  xvii  vijeka,  iz- 
mcdu  rjecnika  samo  a  Viikovii.  U  Beckom  mestu 
na  Dunaju.  F.  Glavinic,  cvit.  114.  Becke  od  dr- 
zave.  P.  T.  Bogasinovic  24.  Z  pokolenja  austri- 
janske  ali  ti  becke  hizo.  P.  Vitezovic,  kron.  95. 
Rat  becki.  Norini  73.  Koji  s  beckim  trguje  ce- 
sarom.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  138.  Komad  od  d)-uge 
becke  pjesme.  Vuk,  nar.  pjes.  3,  50. 

BECiaNA,  /.  femina  Vindobonensis.  samo  u 
Vukovu  rjecnika.  isporcdi  Becanka. 

BECLIJA,  m.  Vindobonensis.  isporedi  Becanin. 
Od  proUofja  vijeka,  izmcdn  rjecnika  .imuo  u^Vn 
kovu.  Akcenat  -le  mijena  u  f/en.  pi.  Bcflija.  T 
Been  Beclije.  I.  Zanicic  20. 

BECMEN,  m.  sclo  u  Srijemit  hlizu  Zcnmna. 
Seni.  prav.  1878.  14.  Schem.  diac.  1877.  50. 

BECVARI.  m.  pi.  selo  u  Srhiji  n  okriajit  ca- 
canskum.  K.  .Tovanovic,  rec.  173.  -e-  ce  hiti  po 
istocnom  f/ovoiii  mjesto  -je-  te  je  mm.  od  bjecvar. 

BECA,  w.  hijp.  Becir.  Kakav  li  je  Beca  Pele- 
vicu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  37.  A  cuje  je  Beca  bu)u- 
basa.  Ogled,  sr.  185. 

BECAR,  becara,  m.  turski  bekjar,  momak,  covjek 
neozenen,  caelebs,  Akcenat  se  mijena  u  voc. :  becare. 


goli  sin.  Da  bude  staresina  nad  svom  voj- 
skom  i  momcima  i  becarima  vojcvode  Vejka. 
Djclov.  prot,  222.  —  Od  iovjeka  koji  nijc  ve- 
zan  za  zcnu  presla  je  rijei  na  heskiicanika,  koji 
se  skita  i  od  nadnice  zii'i,  te  se  rijcc  u  torn  smislu 
yovori  II  Sri.jcmu  i  »  Vyarskoj.  Vuk,  rjee.  23"'. 
BE(!ARINA,  /.  1.  aiiym.  becar.  —  2.  caeliba- 
tus,  hciaromme.  Samo  u  Vukovu.  r.jeeniku. 

BEeJAROVATffE ,  n.  vita  caelebs.  u  Vukovu 
rjei^niku. 

BECAROVATI,  bccarujem,  impf.  caclibem  vi- 
tam  agerc.  samo  u  Vukovu  rjccniku. 

BE^ARSKI,  adj.  sto  pripada  becarima  Hiih  -le 
kako  yod  tice.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Livada  u  be/'arskoin  lugu.  Sr. 
Nov.  1873.  4G7.  Becarski  danak  zove  se  u  Srbiji 
daiiak  koji  placaju  nezcneni  Judi. 

BECARUSA,  /.  bubu}ica  sto  po  lieu  izlazi  u 
mladica.  L.  Stojanovii. 

BEGIN,  adj.  sto  pripada  Beci.  Jos  kakva  su 
dva  sina  Be6ina.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  37.  Becino 
brdo  kod  Sapca,  koje  je  neyda  bilo  spahije  Bece. 
M.  Ruzif'ic. 

Be6iR,  m.  turfko  imc  musko.  Becir  strilom 
probijen  jeci.  I.  (Jundulic  524.  Senluk  cini  aga 
Be6ir-aga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  358.  Kad  Becii--bcg 
devojku  vodase.  i,  583.  Jeste  F  \'id'li  Beeir-jiasu 


U 


Be6iR-AGINICA  ,  /.  ayinicn  kojoj  je  muzu 
imc  Becir.  KV  govori  Becir-aginica.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  359. 

BEc'lIR-PAsrNICA,  /.  pasinica  kojoj  je  muzu 
ime  Becir.  Onda  veil  Becir-pasinica.  Nar.  pjes. 
vuk.  3.  503. 

BECIROV,  adj.  sto  pripada  Beciru.  Dovedosmo 
Becirove  poruke.  Starine  11,  113.  Vjema  juba 
Becirov-Ameta.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  84. 

BECIROVIC,  m.  prczime  Turcinu,  po  ocu  Be- 
ciru. Za  Muratom  Amet  Becirovie.  Nar.  pjes. 
vuk.  4.  85. 

BECKO,  m.  hi/p.  Beco.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  n  Vukovu  (ydje  stoji  da  se  yovori 
u  Crnoj  (fori  i  da  je  nadimak  muski).  Te  kazuje 
Beckn  '  Bajovicu.  Ogled,  sr.  182.  Tanka  pnska 
Becka  baijaktara.  184. 

BECKOVIC,  m.prezime,po  ocu  Becku:  I  pred 
liima  Beckovio'  Pavica.  Ogled,  .sr.  247. 

BECO,  »!..  hyp.  od  Berislav.  U  Reraica  mlada 
Ane,  a  u  Beca  mladi  Dm-o.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  267. 

BECOVIC.  m.  jirezime  Turcinu,  cijenm  je  ocu 
ime  Becir,  koje  hi  (id  mihi  bilo  Beco.  ali^  tako  ne 
dolazi  neyo  Beca,  koje  vidi.  A  cto  ti  Becovic  Fe- 
rata.  Ogled,  sr.  430. 

BED,  m.  aer.  od  pe.rs.  bad.  vjetar,  zrak,  vazduh. 
.•iamo  a  Stulicevii  r.jeeniku. 

BEDAK,  m.  stultus.  liul   Od  prosloya   vijeka, 


Od  prosloya  vijeka  (vidi  primjer  iz  Bud.  spom.),  '  izmedu  r.px>»lcau  Bjelostijencevu,  ^«'«f -"^f  fj-" 
izmUu  rjecnilM  samo  u  Vukovu.  Seta  mlada  niz  ,  i  Voltigmnu.  Od  tur.  bed,  zao,  nevalao,  nuan^ 
novii  carsiiu  pred  ducane  .Tovana  becara.  ?Jar.  |  Kad  dobrom  i  paraotnom  u  ruke  dodu  on  mnoga 
pies  vuk.  .3,  103.  Prod'te  me  se  tri  mlada  becara.  I  dobva  cini;  a  kad  se  zhi  u  sake  dopadnu.  na  zlo 
1  164.  Te  odvodi  nase  zetelice,  mma  zeni  ja-  '  mu  i  sluze;  kad  se  pak  namere  na  bedaka  i  pro- 
nocke  becare.  3,  255.  U  mene  su  dva  brat.n  be-  !  staka,  a  oni  leze_. .  .  luti  cine  zla  ni  dohra.  i'. 
cara.  Nar.  pjes.'petr.  1,  41.  U  becara  svakoga  si-  '  Obradovu-,  bas.  1(8. 


BEDANl 


221 


BEDINA 


UEDANl,  m.  pi.  .selo  u  Crnoj  Guri.  Na  Bodane 
solo  udarisc.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  34. 

BEDAE,  Bedi-a,  in.  selu  u  Hrvatskuj  u  podzu- 
paniji  sayrehui'koj.  mjeitani  yovure  kajkacaki  Be- 
der,    Bedi-a.    Pi-cgled  20.    Schem.  zagr.  1875.  199. 

BEDAiiCE,  III.  dnii.  bodrci.  aamu  u  Stidicevu 
rjciniku. 

BEDAEKA,  f.  dem.  liodra.  namu  it  Stidicevu 
rjeciiiku. 

BEDAST,  adj.  .stultus,  lud.  Od  proHluya  vijeka, 
izmedu  rjecnikd  u  Bjelostyencecu  (33'')  i  Jambre- 
sicevu  (189'i).  Od  tin:  bed,  sau,  ncvafao,  rtdan. 
ispjoredi  bcdak.  Svi  .so  ti  razlogi  ukazase  bedasti 
tribuiialu.  A.  T.  Blagojevic,  kiu.  61.  Jodau  je 
brat  bil  sfgav,  a  di'Ugi  je  bil  bodast.  Nar.  prij). 
mikul.  43.  —  Adv.  bedastu:  Kako  .si  mogal 
tako  bedasto  zniei'iat  kravn  xu.  .svaV  Nar.  prip. 
mikul.  110. 

BEDASTOCA,  /.  .stiiltitia,  litdont.  samo  ii  rjec- 
iiicima  Iljelo.stijcncevu  (33'')  i  ,/iiiidjresiievii  (lyo^). 
—  Od  bedast. 

BEDEC,  m.  prcviiiie:  xvi  cijcka.  8clo  Ivete  Bc- 
de6a.  Mon.  croat.  2lj3. 

BEDECIN,  m.  samo  a  sayuiieci  o  tcletii:  Poru- 
cio  doniadar  domadarici,  da  iim  douose  trdeiin 
bedeciii.  da  ga  su  cctiri  ibrika  uapoji.  Nar.  zagon. 
nov.  220. 

BEDEKOVCINA,  /.  dra  srla  (u.iiia  (  Uoiia  Bo- 
dekovciiia  ii  Hroatskoj  ii  podiajiuniji  .dalarskiij. 
Pregled  (50.  Scliorn.  zagr.   1875.  34. 

BEBEKOVIC,  m.  preslme;  od  xvi  vijeka  u  Ilr- 
ixitskoj.  Blazu  Bedckovicu.  Mon.  (^roat.  301.  Jo- 
zepu  Bedekovicu.  A.  Kacic,  kor.  381. 

BEDEM,  m.  eidi  bedeu.  Od  iirosloga  vijeka, 
iemedii.  rjecnika  .satiio  ii  Viikovu.  Grad  . . .  cudo 
vec'P  svih  cudesa  bedomima  proobolim.  J.  Kava- 
niii  479.  Poglcdaj  dcr  iia  bedem  od  grada !  Nar. 
pje.s.  viik.  4,  91.  Naiiia  nesta  ua  bcdcmu  glava.  4,  99. 

BEDEMNICA,  /.  cholidouiiun  L.  u  jcdnoga 
pisca  naieya  vremena  sa  znacenem  koje  je  stav- 
Imi)  i  s  dodatkiim  da  i>  nemii  treba  sumi'uiti.  B. 
Sulek,  im.  11. 

BEDEN,  m.  arap.'ski  bpdt!n,  zid  yraddii,  njurus; 
isporedi  bodom.  —  Akeenai  ostuje,  .sri-HJO  su  u 
gen.  pi.  i  oba  zadna  sloya  duya:  bedOua,  a  mi- 
jena  se  u  istom  kad  ima  -ov-,  koje  ima  >iamo  it 
jednoya  pisca:  bodeiiova.  u  jednoya  piscu  pro- 
sloya  vijeka  yen.  pi.  i  bedeni  (vidi  dale).  —  I)o- 
lazi  oil  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  ii  Stu- 
licevu  i  Vukocu.  Na  badeiii  staui.  P.  Vitozovic, 
odi|.  42.  To  su  tvoji  sai'ampovi,  baiiduri<:f!.  zid 
bedeni,  tm-ni  jaei.  .1.  Kavauui  327.  Osim  jaf-iiie 
bedenova.  I.  Zanicic;  5.  Grad  koji  iiije  ogradcu 
z  bedeni.  M.  ZoriC-ic,  osm.  47.  Nok  sp  cudec  zemla 
strcsa  vidcc  bedeu  do  ncbosa.  V.  Doson  12.  Sto 
je  Ijeden  oko  grada  to  je  vojska  oko  kra]a.  125. 
Koji  (vitezi)  bodou  tvrdi  cine  sveiii  lu'alcvstvu, 
da  lie  gine.  124.  Al'  uiu  brzo  glavu  odsikosc. 
ter  jo  mecu  gradu  na  bedeno.  A.  Kacic,  i-azgov. 
75.  Padose  svi  bedeni  od  Jerika.  A.  Kacic,  korab. 
108.  S  bedeni  gledajuci.  A.  Kauizlic,  kani.  820. 
Da  krv  srbsku  osvetc  ruiuenu,  po  bcdenih  .srb- 
skili  prolivenu.  J.  ICrnipotic,  pje.siua  4.  Jcdua  zou- 
turiua  s  bedena  bacila  na  I'lega  kaiueii.  J.  Kajic, 
pouc.  1,  67.  On  mi  seta  gradu  po  bedcuu.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  538.  Po  bedeiiu  vrgose  barjaiie.  4, 
242.  Ako  saiii  ti  bedeu  oborio.  3,  50.  Otkud  biju 
Turci  Kumcnlije,  odouud  se  bcden  otiskuje.  3, 
47.  Kako  Turci  naglo  udaraju,  za  beden  se  ru- 
kam'  privacaju.  4,  243.  Momcil  vati  ouu  Itrpu 
platna,  pa  so  peiie  gradu  uz  bedcue.  2,   113.  Koji 


koiiic  iiiozc  prelctiti  zasobicc  i  ]io  dva  bedena. 
2,  502. 

BEDENA,  /.  malum,  zlu.  Od  tar.  bed,  zao. 
■t»;^io»"('(Z('^  bodast.  U  na-se  vrijeme,  samo  a  basmi 
ilalku:  Sta  ces  tu,  bedeno  V  ovdc  za  tebe  mesta 
nema;  za  tebe  noma  postejo;  za  tebe  nema  ve- 
cere.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  101. 

BEDENAC,  Bedenca,  »i..  selo  ii  Hrvatskoj  u 
podmpaniji  varazdinskoj ;  it  mjestana  glasi  kaj- 
kavski  Bedenec.  Pregled  48.  Schem.  zagr.  1875.  32. 

BEDENAK,  bedenka,  m.  hyp.  beden.  prnsloga 
vijeka.  Da  ga  uzdom  ne  usteze  zlatuom,  skocio 
bi  gradu  na  bedenak.  Nar.  jijes.  bog.  312. 

BEDENICA,  /.  selo  a  Hrvatskoj  u  podhipa- 
niji  zlatarskoj.  Pregled  Gl.  Scliem.  zagr.  1875. 
181.  spomine  se  xvi  vijeka  u  spomeniku  latinski 
pisami:  Je  Bedenycza.  Staruio  5,  149. 

BEDENICIC,  m.  prezime ;  xvi  vijeka.  Sinie  Be- 
denicic.  Mon.  croat.  284. 

BEDENICKA,  /.  culj.  selo  n  Jlrvatskoj  u  pod- 
ziipaniji  belovarskoj.  Pregled  78.  Schem.  zagr. 
1875.  iSG 

BEDENIK,  in.  .se/o  a.  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
belovarskoj.   Pregled  78.   Scliem.   zagr.  1875.  170. 

BEDENKO,  m.  prezime,  u  na.se  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  258. 

BEDENE,  n.  coll.  heden.  iiimi.  u  jednoya  pisca, 
prosloya  vijeka.  Na  bedeiie  i  tonie  uzidose.  A. 
Kauizlic,  kam.  825. 

BEDER,  vidi  kod  Bedar. 

BEDEV,  m.  turski  bedcvi,  bedttinski.  a  po  torn 
o  konu  arapske  pasmine.  Dolazi  xvi  (  xvii  vi- 
jeka, a  ))Oslije  samo  it  rjecnicima  Belinu  (179'')  ?' 
Stulicenu.  isporetli  bodeva  i  bcdevija.  Bedeva  vo- 
deci.  M.  Marulic  12.  Bedevu  desnomu  sved  uzdu 
pustajui.  D.  Zlataric  17.  Peti  sin  bjeso  tvoj  z  be- 
devi  tesalskijem.  17.  Tridesct  u  spravi  bedevov 
till  prod  mm,  Turak  kako  mravi  vrv|aSe  se  za 
nim.  B.  Ki'iiarutic  9.  Pri  uikomu  skakne  bedev. 
tore  lu'ce,  ze}an  da  se  izmakne.  21. 

BEDEVA,  /.  vidi  bedevija.  isporedi  bedev.  samo 
XVI  i  xviii  vijeka.  Vojnik  cc  deset  lit  bedevu 
hraniti,  da  jcdnom  poslu/.it  bude  mu  na  sviti.  N. 
Dimitrovic  29.  Pokle  bi  s  nasrta  dvi  bedeve  i  dva 
hrta.  J.  Kavaiiin  ISl. 

BEDEVIJA,  /.  kohila  dobre  (arapske)  pasmine 
oil  tur.  bedevi,  koje  vidi  kod  bedev.  —  Akcenat 
ostaje,  samo  su  it,  gen.  pi.  jos  oba  zadfia  sloya 
diiga:  bedevija,  a  samo  zathii  u  gen.  i  instr. 
sing.:  bedevije,  bedevijoni.  —  Dolazi  od  xvii  vi- 
jeka, izinettii  rjecnika  it  Belinu  (178'')  i  a  Vukovu. 
Zarobi  dvajset  jezer  deco  i  zen,  tulikaj  velkih 
bedevij  za  tragu.  P.  Vitezovic,  krou.  18.  Zaplini 
tri  i]ade  kobila  oli  ti  veliki  bedevija.^  A.  Kacic, 
razgov.  127.  I  izvede  saraj-liodeviju.  S.  Stefauac 
18.  Brza  mu  je  pasta  bc>dovija.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  252.  Na  kobiii  tankoj  bcdcviji.  2,  220.  Dacu 
tobi  siu-u  bcdcvijii,  bcdoviju  sto  zdrijcbi  zdralo, 
sto  zdrijebi  koi'ie  ognevitc.  2,  547.  Pa  o]>remi  sivii 
bedeviju.  2,  388.  Pa  usede  saru  bcdoviju.  2,  453. 

BEDEVijCE,  bcdcvijccta,  n.  zdrijcbe  od  bede- 
vije. It  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  a  Vu- 
kovu. Jos  je  da}e    ace    bcdevijce.    Pjev.    crn.  275. 

BEDIC,  m.  ime  niiisko.  xvi  vijeka.  Bcdica  Zor- 
kovica.  Mon.  croat.  249. 

BEDIJANIC,  m.  prezime.  it  na.ie  vrijeme.  ,Be- 
dianic'.  Schem.  zagr.  1875.  209.  ,Bedjanic'.  Schem. 
segn.  1871.  102. 

BEDINA,  /.  domace  taiiko  platno  cnio  na  Krku 


BEDNIK 


222 


BEDRA 


('(/(/;'(■  xc  Hfy'oj.'Jt'  nosi  .ire  odijelo  criio).  I.  Milrotii 
ihiie  hili  lilt  till,  tolta,  xtriza.  ispiircdi  ki'jisi  jilatiia. 

BEl'NUv,  III.  .s(7o  ((.  hrratskiij  kruijini  blisu  Pe- 
triiie:  ,l!i>iliuk'.  Kiizilji'|.  kraj.  28,  ,BiJdiiik'.  80111. 
prav.  JS7.S.  72.  tiiki)  piiu,  all  narod  tie  govori 
tuku  iicijo  ,Bijcliiik'.  K.  Kukii'. 

BEDNA,  /.  sell)  11  Hrvat.ikoj  11  jiiidiiiiianiii 
nirdhiiiishoj.  Sclicin.  zagr.  IHT.'i.  .39.  Proglod  IK. 
•sjioiiiine  se  xui  vijcka  u  apomeniku  lat'maki.  pi- 
.1(1)111 :  .Bodiia'.  Mou.  cp.  zagr.  1,  .53.  -0-  re  hiti 
pi>  k({jkiivskom  gururii  mjesto  a. 

BEDNICA,  /.  selo  u  Hroatikoj  11  podziqianiji 
varaMiimkoj.  Schom.  zagr.  1875.  'A3,  pisti  i  B<'.d- 
iiica.  Proglod  49.  -e-  cc  hiti  pu  kajkar.ikoiii  (jo- 
I'orii  nijctrtu  a. 

B  DllA,  /.  i  B^DKO,  )i.  co.xa,  limibu.-i.  latus, 
fpin  ii'.  —  Akcemtt  u.ituje  seiiKkuinit  bez  pruiiijeiie, 
samo  .Sit  II  ijen.  }il.  jus  oba  zadna  uluya  diiga: 
bi'diira,  a  11  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni:  bCdrP, 
bodi'oiii ;  a  .irediieniu  se  mijena  u  cijeloj  mnuzini : 
b?dra  i  jos  sii  u  gen.  oba  zadna  sloga  diiga :  bi"- 
dilrS,.  —  Dolazi  od  .\ii  vijcka  u  zenskuin  rodu 
(oidi  da(c  pod  2  primjcr  sv.  f^acc)  a  od  .xvi  u 
srednem  (vidi  dale  pod  2  primjcr  P.  Zoranica), 
II  rjeciiiciiiia  svijcin  osiin  l)aniciceim,  i  to  bedra, 
kojc  moze  hiti  i  pi.  nciitr.,  a  Vrancicevii  (ilia,  i 
fianchi  IG),  samo  srcdnega  roda  bcdro  11  Mika- 
jinu  (V  osso  scio  capo  della  coscia,  ischia),  Jam- 
brcsicevH  (femur)  i  Voltigijinu  (schoukel),  i  zen- 
skoga  i  srcdnega  ruda  bodra  i  bedro  u  Bclinii 
(femur  234".  fianco  quella  parte  del  corpo  fra  le 
ccscie  0  le  coste,  latus  SIS"),  u  Bjelostijencevu 
(femur,  feiiien,  ren),  u  StuUcevu  (femur,  latus), 
a  Vukovu  (schoukel,  crus).  —  U  jednoga  pisca 
XVI  vijcka  dulazi  jednum  u  sliku  kao  adj.  u  zen- 
,ikom  roda:  pri  bodi-oj.  P.  Zoranic.  4G.  —  Ud  ku- 
rijena  bliadh,  tiskati,  stczati,  vezati,  od  koga  je  i 
bosti  i  bijeda.  —  Iz  impomcnutoga  tumacena  dni- 
gih  rjecnika  i  iz  primjera  koje  iniamo  mogu  se 
razabrati  cetiri  glavnija  znaccna,  prem  da  nijc  u 
siHikom  primjera  jasno  koje  je,  a  to  najviie  od 
tiida  sto  znaiene  prelazi  sjedne  stvari  na  drugu 
a  one  su  jedna  do  druge,  jedna  s  drugom  sa- 
stavjeiic. 

1.  kost  s  kojom  je  sastav^eno  stcgno  gornim.  kra- 
jem  svojim,  coxa,  ia^iov,  liiifte.  isporedi  kuk.  u 
zenskom  roda  i  u  ohliciina  u  kojima  .ie  rod  ne 
raspoznajc:  Za  tim  je  ne  mal  stog  iiemoci  na 
meiii,  u  bedri  jo  ulog,  a  bok  bez  bol'je  ni.  P. 
Hektorovic  71.  Narav,  bedi-e,  bokovi,  stegna  i  go- 
lijeiii  neizrcceiiijem  ogiiem  gore.  M.  Divkovic, 
bes.  184.  Ovo  raue  pocese  to  nize  postupati,  i 
tako  od  bedara  tja  do  podplata  obujmi  sve  kolike 
clanke.  M.  Divkovic,  zlam.  32''.  Bol  dobi  u  noz- 
noj  bedi-i.  D.  Kapie  I'JO.  Ufati  zapuacu  zabu,  ter 
oni  gnatic  izmcdu  ]irigibli  ud  kolina  do  bedre 
ocisti.  J.  Vladuiirovic,  lii.  46.  Odsici  meui  ruke, 
pak  do  lakta,  pak  do  rameua ;  za  tizim  odsici  mi 
iioge,  pak  gi'iatc  (,kuate'),  pak  i  ostalo  lipo  do 
bedara.  M.  Zoricic,  zrc.  226.  Pritisiiut  zestokom 
bolesti  od  bedre.  I.  Dordic,  ben.  32.  Boles  od 
bedre,  ischias ;  bedrom  bolan  ischiaticus.  Bella 
imi'..  Utegui  mo,  sole,  od  bedara,  od  bedara  do 
vitih  rebara.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  465.  za  .iredni  rod 
iicma  poiizdana  primjera  11  torn  znacenu. 

2.  2>o  kosti  se  naziva  i  mjesto  nezino,  koje  se 
moze  mistiti  i  mane  i  vece,  sto  je  do  kosti  Hi  oko 
Ac,  a  po  nemii  i  ono  sto  je  na  nemu  vianem  Hi 
oecem,  a  buduci  da  su  doijc,  objema  se  moze  ka- 
zati  i  ono  .ito  je  medu  nima.  —  a)  stoje  od  kosti 
do  rebara  i  hrtenicc,  kiida  se  pose,  lunibus,  t^vg, 
oaipvg.  isporedi  bok,  slabina.  u  zenskom  rodii  i  u 
ublicima  u  kojima  se  rod  ne  raspoznajc :  Nabo- 


dri.iiicu  navesajoti.  joniu  na  levuju  bcdru.  Sava, 
tip.  stud,  glasii.  40.  156.  Pn'pojasi  m;  oruzijenu. 
sirat  po  bedre  svojej.  Daiiilo  26.  Koi'ii.  6udi.ni. 
rodi  bo:  na  desnoj  bedri  rozi  zlati  javili  se  bise. 
Aleksandr.  nov.  13.  jag.  starin.  3,  220.  Pripasi 
bedro  tvojo  (luinbos).  N.  Rai'iiua  7().  2car.  4,  29. 
Na  bedri  iiosase  napasan  strijelami  trkat  svoj. 
M.  Votraiiic  1,  75.  Brokijer  za  bedru  u  cas  sta- 
vim.  M.  Drzic  46.  Na  bedru  .ivqju  mace  drXe. 
Nauci  Briiard.  23.  Korda  o  bedri,  stit  o  plocu.  I. 
Gundulic  Ml.  Odkriveuo  stogno  hiani ,  desnu 
bedru  cuvat'  hrli.  545.  Luk  i  strile  jiusti  mi  niz 
bodru.  F.  Lukarovic  33.  Mac  ki  je  ])ri  bedri.  D. 
Barakovic,  vil.  258.  Sab(e  vise  im  pri  bedrali.  B. 
Krnarutic-  J4.  S  bedre  go  mac  trze.  D.  Palmo- 
tic,  clirist.  174.  Na  l)edri  sabju  nose.  J.  Palmotic, 
dubr.  79.  Na  tvu  bedru  )udske  puti  bozje  rijoci  mac 
pripasi.  I.  Akvilini  139.  Postavi  mat  pri  bedi-i,  stit 
u  ruko.  A.  Vita|ic,  ist.  102.  Pomazanje  na  bedre 
no  stav|a  so  zoiiami  ni  )udem  koji  se  ne  mogu 
privrnuti  radi  veliko  nenioci.  L.  Terzic  13.  Bedre 
moje  uajiuuilo  su  se  ruga.  92.  Na  bedri  se  u  okolo 
pobijen  vije  pas  zamjemi.  J.  Kavai'iin  36.  Od  te- 
zacko  bedre  no  izade  rod  priprosti.  97.  K  bedram 
snagu  pripasa  mi.  I.  Dordic,  salt.  50.  Vije  se  oko 
bodar  pas  zamjerni.  I.  Dordic,  mand.  42.  Pripasi 
se  . . .  macom  tvojim  svrhu  bedi-e  tvoje.  F.  Lastric, 
test.  ad.  33.  Pripasan  kozom  vr  bedara.  Ziv.  is. 
44.  Da  se  musku  opreg[aca  k  bedri  vrze  misto 
maca.  V.  Dosen  162.  Da  ne  pases  uz  bedru  maca. 
JVI.  A.  Eejkovic,  sat.  18.  Buduci  se  bizeci  ranio 
neote  sabjom  u  bedi-o  od  isto  rane  umri.  A.  Ka- 
cic,  kor.  304.  Od  kad  sam  se  od  majke  rodio  i  na 
bedru  cordu  pripasao.  A.  Kacic,  razgov.  46.  Da 
ce  od  ploda  beth-e  liegove  siditi  svi'liu  stolice  lie- 
gove.  I.  Vclikanovic,  upuc.  1,  188.  Bio  mu  je  mac 
na  bedri.  B.  Cucori  52.  Sja  mu  korda  na  bedri 
k'o  na  gori  zarko  suuce.  Nar.  jijos.  bog.  68.  Po 
kosu[i  sija-jelek  do  bedre,  po  jeleku  tcrlidiba  do 
zemje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  359.  Ma  joj  je  svila  do 
zomjc,  a  rusa  kosa  do  bedre,  a  drobni  biser  do 
pasa.  Nar.  pjes.  vuk.  kovc.  87.  O  bedri  mu  sabja 
okovana.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  340.  I  dade  joj  ko- 
snata  mrkova,  i  od  bedi-o  sabju  sa  ocima.  3,  294. 
Od  bedi-e  mu  sab}a  sijevase.  5,  370.  A  o  bedri 
kriva  cemerlija.  Nar.  pjos.  juk.  130.  A  o  bedri 
britka  corda  visi.  Nar.  pjes.  mar.  107.  Ako  su 
izisli  iz  bedara  Avramovijeli.  Vuk,  jevr.  7,  5.  u 
srednem  roda :  Pri  bedrih  tulica  zlatopernimi  stri- 
lami.  P.  Zoranic  31.  Gvozdeuimi  grebeni  razdi- 
1  rajte  lie  bedra.  F.  Vraucic,  ziv.  62.  Na  studen 
I  prag  postavi  mekopustvo  bedi'a  svoga.  J.  Kava- 
j  liin  32.  Pa  opasa  mukadem  pojasa,  a  za  pojas 
devet  samokresa,  a  poki-aj  liili  noza  plamenita, 
a  na  bedi-o  sabJu  okovanu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  112. 
Britki  maci  za  junacka  bedi-a.  3,  419.  I  metnu 
kalpak  na  glavu...  a  britku  sab]u  uz  bedra.  1, 
587.  I  niz  bedro  sabJu  objesio.  Nar.  pjes.  petr.  2. 
371.  Neka  budu  bodra  vasa  zaprognuta.  Vuk,  luk. 
[  12,  35  Opasavsi  bedra  svoja  istinom.  Vuk,  ef.  6, 
14.  Zajjregnuvsi  bedra  svojega  uma.  Vuk,  Ipetr. 
i  1,  13.  Bijase  jos  u  bedrima  ocinima.  Vuk,  jevi\ 
7,  10.  —  b)  od  bedara  a  poslednem-  znacenu  pre- 
nosi  sc  znacene  na  sto  god  sto  je  medu  nima  Hi 
na  nima:  tako  dolazi  zee  drob  i  za  bubrege  na 
mjestima  iz  soetoga  pisma  a  po  nima  i  inace  u 
I  crkccnom,  giworu;  iipraoo  se  samo  zamjenujii  ri- 
jeci  soetoga  pisma  drob  i  bubrog  rijecju  bedra  i 
osim  toga  se  bubreg  usima  mjesto  seoga  mjesta. 
aa)  za  drob,  intestiua:  Glavu  s  nozicami  i  s  be- 
drami  izblagujte.  N.  Rai'iina  108.  exod.  12,  9. 
bb)  za  bubreg,  ren:  u  zenskom  rodu  i  u  ohlicima 
u  kojima  se  rod  ne  raspoznaje :  Bude  pravda  pas 
bok  liegovijeli  i  vjei-a  odpas  bedar  negovijeh.  N. 


BEDRAST 


22B 


BEDUL 


Eauiua  IG''.  isa.  11,  5.  Biti  cc  pravda  pas  l)okov 
licgovih  a  vira  otlpasaj  bodar  liegovili.  Beruardin 
3.  Biti  CO  piavda  pas  bokov  lieo-ovili  i  vii'a  pri- 
pasaj  bedar  I'legovib.  I.  Baudulavic  5.  Da  sam  ja 
iziskalac  od  srca  i  od  bedara.  B.  Kasic,  nasi.  l'J4. 
Zglobi  bedar  licgovih  odcipjcvahu  se,  i  kolina  I'lo- 
gova  jedno  a  drugo  iidirahu.  P.  Eadovcic,  nac. 
294.  dan.  5,  (5.  Kusaj  me,  go.spndinc,  i  izvidi  me; 
sazgaj  mojo  bodre  i  moje  srce.  M.  Eadnic  276. 
psal.  26,  2.  Pomazuje  beili-e  ili  ti  bubrege.  J.  Ma- 
tovic  2H0.  Bcdro  jost  ili  ti  bubrege ,  mjesto  od 
bludno.sti  (pomaiuju).  J.  Matovic  280.  Maze  no- 
mocuika  na  bedre  ili  bubrige.  L.  Terzic  13.  u 
sredAem  rodtt:  Ja  sam  ki  iskusaju  bodi-a.  Ber- 
nardin  21.  jer.  17,  10.  Izvidajuci  si'ca  i  iskusajuci 
bedra.  I.  Bandulavic  45. 

3.  sto  jc  hedra  u  prednim  ziiacciiima  jediia  na 
jednoj  strani  a  druya  tin  driigoj,  prenusi  joj  se 
znacene  i  na  samu  strmiit  na  knjoj  je,  .s  Iwje  jc, 
na  kuju  jc  olirniitn,  latiis;  a)  t(ilx(t  strana  ii  pra- 
voiii  umislii,  t.  j.  ijdjf  je  doisia  i  hedra  u  zna- 
centi  h)je  je  pod  1  i  2,  «.  Ustavsi  u  gluho  uoci 
dnba  polako  uzela  j<'  sijia  moga  od  bedro  moje 
(dp  latere).  N.  Eai'iina  7()i'.  Icar.  3,  20.  Motahu 
t'  se  ureda  skakcuci  nogami,  jilo.suci  poreda,  za\Tg 
so  glavami;  jdabo  ti  bedrami  jiojdihu  svrtaje  raz- 
masuo  jirsami,  stogna  podzima,je.  M.  Manilic  14. 
Kill  ti  z  bedar  sti-anom  kolesa  scicahu.  M.  Ma- 
rulic  13.  Uzela  jest  sina  moga  od  bedre  moje.  I. 
Baiidukxvic  (il.  Urzi  se  svjeta  od  stara,  da  ne 
hodi  uz  bodi'u  za  nime.  Poslov.  danic.  20.  Salvare 
joj  iiriaju  na  obe  bedi-e  po  jedan  gep.  M.  D.  Mi- 
licovie,  voo.  146.  —  b)  it  prene.se}u))it  smi.fht  s  koje 
god  strane  zaklon  Hi  oyrada  i  u  opi-e  strana 
kiice  ill  ograde.  isporedi  rebi-o.  od  prosloga  vi- 
jeka.  Cetii-e  grada  straue  vistdiima  bedrim  bninc. 
J.  Kavaiiin  489.  Bedra  se  zove  i  straiia  kuce  i 
ograde  kakve  koja  inia  vise    strana.  J.  Grupkovie. 

4.  sto  je  .V  hedrom  u  primtn  znacenu  naatarfeno 
■itegno,  prenosi  se  znacene  i  na  stegno,  femur,  / 
to  od  XVI  vijeka,  alt  rijetko  sa  svijem  pouzdano. 
tt  zenskom  rodu :  Na  bedri  (in  femore).  Anton 
Dalm.,  ap.  19,  16.  Zena  pala  s  visoka  mista  i  pri- 
bivsi  jednu  kost  nad  bedrom  a  di-ugu  u  bctli-i, 
ter  se  ue  mogase  obrnuti  sama.  J.  Banovac,  pred. 
142.  Buduci  andco  &  nim  se  rvuci  udaria  u  zilu 
od  bedi'e,  ostade  svega  zivota  rom.  A.  Kacic,  kor. 
34.  gen.  32.  25.  Ototoli  debelo  kao  moje  kojono; 
ako  li  cos  i  deble,  kao  moje  i  bedre.  Sar.  posl. 
vuk.  244.  To  Turcina  puska  poturila  objc  mu  je 
bedre  salomila.  Nar.  pjes.  viik.  4.  412.  Slomio  mu 
bedre  obo  dvije.  Ogled  sr.  390. 

BEDKAST ,  adj.  magnis  kateribu.-.  jiraeditus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BEDRASTAN,  bodrasna,  adj.  I'idi  betbast.  samo 
It  StuliceiHt    rjecniku,   za    koji  ce  biti  i  naiineno. 

BEDRENI.  adj.  latorarius;  bedi-eui  prag,  vidi 
dovratuik.  iSV(»i.o  u  Vukoini  rjecniku  (gdjc  stoji 
da  se  goBori  it  Boci).  isporedi  bedra  pod  3. 

BEDRENICA,  /.  1.  goveda  holcst  u  bedri.  ii 
nase  vrijeme,  izmeda  rjecnika  samo  ii  Vukoi'u 
(dodat.),  gdje  stoji  da  je  nem.  milzbrand.  I>icc 
lumbago,  glasi  i  bedrouica  it  Srhiji  ii  okviiyu  va- 
jeuskom.  1^.  Kovaoevie.  isporedi  bedr-enici.  —  2. 
ponajvise  u  mn.  bedrenice,  lateraria:  ,diHJe  gredr 
na  basamacima,  jcdna  s  jedne  a  ilriiga  s  driuje 
strane,  u  koje  sit  iiglav(eni  basaiiiaci'.  S.  Vulovic. 
jPloce  sto  se  oko  mrca  mci-ii  da  se  na  nili  nasloni 
poklopnica  knko  se  ne  bi  dodijecalo  mrctr.  J. 
Grupkovie. 

BEDRENICI,  bedrcnlka,  m.  pidi  bedi-enica  pod 
1.  samo  H   Vtikovu  rjecniku  (dodat.). 

BEDREXICAK,     bedrenicka,     ni.    pimpinoUa. 


isporedi  bedrenik,  oil  koga  je  i  postnlo.  u  Stuli- 
cevu rjecniku  i  iz  nega  u  jednoya  jdsca  naseyti 
vrcmetia:  pimpinella  saxift'aga  L.  B.  Sulek,  im.  11. 

BEDRENIK,  m.  pimpinella.  u  Stidiceoa  rjec- 
niku. pimpinella  saxifraga  L.  B.  Sulek,  im  11. 
isporedi  bedrinae. 

BEDRENACA,  /.  os  ilii.   ,T.  Paucic ,  zool.  OS. 

BEDRENE,  n..  incessus  in  latera.  isporedi  be- 
driti  se.  samo  a  rjccnicima  Belinu  (162^)  i  Stu- 
licevu. 

1.  BEDRICA,  /.  1.  dein.  bedra.  od  prosloga  vi- 
jeka, izinedu  rjecnika  samo  it  Stulicevu  i  Vukovu. 
sadit  sdiiKi  a  jijesmiima  i  to  lie  kao  wnaneno  negu 
kao  i  bedra.  Ud  betli-ice  corde  povadise.  A.  Kacic, 
razgov.  28.  Od  bedrice  sabju  izvadio.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  28.  On  poteze  sabju  od  bedi-ice.  2,  120. 
O  bedrici  sab}a  dimiskija.  1,  373.  A  zvokece  sabja 
o  bedi'ici.  3,  519.  Niz  bedricu  jiozvekuje  corda. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  476.  —  2.  neka  kisela  jabuka 
crvena  i  zelena.  B.  Sulek,  im.  11.  isporedi  bedrika. 

2.  BEDRICA,  /.  II  pjesmi  nekakai'  ijrad  u  Ugar- 
skoj,  moze  biti  Bistriea  u  Erile(u.  Od  Bedriee  i 
od  Dule  grada,  od  Budinia  i  od  Varadina.  Nai'. 
pjes.  kras.  1,  (ili. 

BEDRIOK!,  m.  prezime;  xv  vijeka.  Pred  kueu 
Bedricica.  Mon.  croat.  118. 

BEDRIKA,  f.  nckaka  jabuka.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  sumo  u  Vukovu.  U  pecenicu  (o 
hozicii)  neki  tiu'aju  da  se  isjieec  jabuka  bedrika, 
pa  je  ostavjaju,  zlu  ne  trobala,  kad  koga  boli 
preko  sredo.  M.  D.  Miliccvic,  ziv.  2,  21. 

BEDRINAC,  bWrinca,   m.  pimpineUa.    od  pro- 

sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  ii  Stuliixpu. 

Uzmi  korena  od  bedrinca.  Z.  OrCelin  265.  Bedri- 

i  nae,  punpinella.  488.    PimpinoUa  saxifraga  L.    J. 

Paneic,  Jlora  biogr.-   245.   isporedi  bedrenik. 

BEDRINICA,  /.  sahla  sto  se  n  bedri  nosi.  samo 
u  jijcsini  i  iz  lie  u  Vukovu  rjecniku.  Povadise 
sab|e  betlrinioG.  Nar.  pjes.  vuk.  rjoc.    PJlJ. 

BEDRISIC,  m.  prezime;  prije  nasega  vremeiia. 
S.  Novakovic.  pom.  124. 

BEDRITI  SE ,  bedrim  so ,  imjif.  transversim 
ia-e,  ici  koracajuci  ne  pravo  naprijed  nego  na 
stranu.  isporedi  bedra  pod  3  i  bociti  se,  rebriti 
so.  Od  XVII  vijeka,  samo  u  rjecnicima  Mika}inu 
(ad  latus  ire  11.  21).  «  Belinu  (oblique  procedere 
162^.  tko  se  bedri  u  bodcnu,  in  latera  procodeus 
(l63a),  u  Bjelostijencevu  (ad  latus  ire)  t  u  Stuli- 
cevu (transversim  ii'e). 

BEDRO,  n.  vidi  bedra. 

BEDROBOLAN ,  bedrobolna ,  adj.  iscliiacus. 
samo  u  rjeij.nicima  Belinu  (654")  i  Stulicevu.  maze 
biti  da  jc  rijei  nacinena  za  rjecnik,  kao  sto  je 
bez  suniiie  u  Stulicevu  rjecniku  bedrobolest,  bc- 
drobolostau,  bedi'obok'suica,  bedrobolesuik,  bccb'o- 
bolci'ie,  bedrobolovai'ie. 

BEDUOBOLNICA,  /.  iscbiaca.  .famo  u  Stuli- 
cevu, rjecniku.  rijec  ce  biti  nacinena  za  rjecnik. 

BEDROBOLNIlf,  m.  iscliiacus.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.   rijec  ce  biti  nacinena  za  rjecnik. 

BEDUAST,  adj.  krupna  tijela  i  zlc  cudi.  Od 
tur.  bcd-bu,  zlociid.  (iovori  se  u  Dalmaciji.  M. 
Pavlinovic. 

BEDUATI  SE,  bcduani  se,  impf.  osijecati  se 
na  koga,  okasati  se,  invehi.  postane  vidi  kod  be- 
dnast.  (iovori  se  it  Dalmaciji.  M.  Pavlinovic. 

BEDUb,  u  jednoj  pjesmi  u  pripjcvu ;  bice  tur- 
ski  be,  koje  vidi,  i  dur,  stoj:  Jadul  bedul  duli- 
stan.  Nar.  pjes.  vila  18G6.  323. 


BEBUV 


221 


BEGIG 


BEDUV,  111.  corjek  ,l)C(hiiist'.  iwatm'ic  t'iiH  lead 
boiluast.    Gurori  w  «  Daliiiuciji.   M.  Pavliuovic. 

liEDlEAC,  boJina,  m.  saiiiu  u  suijomxi:  Cctiii 
cetirca  i  dva  bctlirca,  i  prod  iiinia  jci'etis  (od(jo- 
neljuj:  kula,  vulovi  I  corjek).  Nar.  zag-  nov.  'Jl. 
Moh  hili  oil  tin:  liojgir,  kuii. 

BEDiBO^'AC,  Jiedirovca,  in.  mjentu  a  .'^rhiji  ii 
kniscrackuiii  okruyii  hlizii  Hnhoya  liiidisla,  tjdjc 
je  do  >:kora  hila  iiicda  i  straza.  M.  J).  Milircvir, 
srb.  711.  725.  Od  tur.  bejgir,  koii. 

BEG,  in.  tiirski  beg,  gnspodin.  —  Akcenat  o.stajc, 
■saino  II  gen.  pi.  knd  iiiia  -ov-  onda  su  i  dca  zadi'ia 
aloga  dnija:  bi'gova;  a  lead  J e  bez  -ov-  onda  se. 
mijena:  bpga.  —  Dolazi  od  xv  vijeka,  izmcdu 
rjecnika  u  Belinii  (l/'Ja),  Stiiliceou,  Viikovii  i  J)a- 
nicicevu.  —  a)  o  ciirii  tiirnkoin,  o  ijospodi  turnkoj 
i  driigoj  pod  tnrskoni  vtaiicit :  Clara  sutana  Moho- 
luctB  liega.  Moll.  sorb.  301.  HainLza  bogt,  Sr.  spom. 
1,  ISy.  Skeiidei'L  begt.  Moii.  .-lorb.  107.  OLb  lieri.- 
cegove  zemje  saiiLzakt  begu.  171.  Sto  pasa  je  i 
sto  bega.  I.  Guiidulid  ci31.  Beg  bogdanski  uza  I'l 
hodo  luolit'  mu  sc  ovdje  stavi.  321.  Mnokrat  bi 
poklisar  prid  bezi  i  base.  D.  Barakovic,  \dl.  12. 
I  bezi  i  base  dobro  ga  pozuase.  B.  ICriiarutic  U. 
Pogubio  age  i  begove.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  78.  I  od 
Bosne  osamdeset  bega.  3,  564.  Onde  bjeliu  dva 
bega  golema.  3,  55.  Zivi  kao  beg  ua  Hercegoviui 
(dobro).  Nar  posl.  vuk.  81.  Svi  su  bezi  iia  Her- 
cegoviuu ,  dok  iic  dode  bego  ^^ubovicu ;  a  kad 
dode  bega  ]^iibovicu,  ali  nema  bega  davolega. 
282.  kad  stoji  s  imenom  elastiUjem,  inozc  stujati 
Hi  prcd  uiiii  Hi  za  niiii:  Beg  Dragutiii  bratu  go- 
vorio.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  43.  A  moj  brate,  beze 
Dragutine!  2,  43.  Kad  Ali-beg  novi  beg  bijase. 
1,  420.  Vrat'  se  uatrag  Omer-beze  sine.  1,  248. 
Milan-beg  i  Dragutin-beg.  Vuk.  nar.  pjes.  2,  42. 
kad  stoji  za  imenoiii  vlastitijem  sa.-itavivsi  se  s  •Aim 
turskim  nacinom  kao  da  bi  bio  samo  dio  iiiienu, 
moze  se  i  sprijed  dodati:  Beg  Milan-beg  bratu 
govorio.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  43.  I  ubise  bega  Becir- 
bega.  1,  584.  kad  se  tko  imemije  onako  kao  u  po- 
s]cdnim  primjcrima,  moze  mu  se  postovana  radi 
dodati  jos  i  gospodar  Hi  gospodin:  Gospodaru, 
beze  Ali-beze  I  Nar.  pjes.  vuk.  3.  371.  tako  i  kad 
se  tko  imcnuje  samo  rijecju  beg  i  zna  sc  ko  je: 
Ti  ne  kazuj  begu  go.spodinu.  Nar.  pjes.  vuk.  1, 
611.  —  b)  0  driigoj  gospmdi,  u  opce  o  gospodinii, 
ceoina  rijctko:  Ne  cu  bega,  ne  cu  slugu,  ne  cu 
stara,  ne  cu  mlada.  M.  Pelegrinovic  171.  Sadi-uzi 
se  s  gospodom  inletackom  i  s  begovinia  od  Ita- 
lije.  V.  M.  Gueetic,  pohv.  128.  —  tako  wjesto  go- 
spodin rekti  a  Dubrorniku  svakome  coijeku  kad 
hoce  da  pokazu  da  ga  postuju,  a  ii,  Hrvatskoj 
zijvu  mladolenu  hegoiii.  Vuk,  rjec.  lya.  isporedi 
ban,  gospodin,  gospodar.  —  c)  dolazi  i  kao  na- 
diinak  wjesto  prezimena  prosloga  vijeka:  Miho 
Beg,  Kako  Beg.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  75. 

BEGA,  /.  zcnsko  ime  tiirsko,  upiravo  naiineno 
od  tur  beg.  isporedi  Begana.  Uze  Begu  za  bi- 
jelu  ruku.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  28.  Za  me  Ii  je 
tvoja  Bega  kcerca?  Nar.  pjes.  juk.  284. 

BEGAJLIJA,  m.  ii  pjesmi  preziine  Turcinu: 
Nije  bUo  bojega  junaka  od  Malimuta  sina  Meh- 
mcdova;  po  injestu  se  zove  Busatlija  a  po  rodu 
pravo  Begajlija.  Pjev.  crn.  297. 

BEGA^^ICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugii  biograd- 
skoni.  K.  Jovanovic,  rec.  'J8.  Iz  lijejia  sela  Bega- 
lice   Nar.  pje.s.  vuk.  4,  137. 

BEGAI^iCki,  adj.  sela  Bega^ice.  Opstina  bega- 
[icka.  K.  Jovanovic,  rec.  98.  Do  sinora  begalic- 
kog.  Sr.  Nov.  1868.  136. 

BEGAM,  m.  ii  jednoj  pijesmi  istarskoj,  u  kojoj 


,  glasi  i  begoiu,  nrpoznata  znacena:  moh  hiti  da 
je  pjeiHU-  sliisao   bakaiu    (koji  vidi)   pa   uzco   za 

j  iie,ito  drtigo.  Uo.sla  je.su  dva  brata  Jaksica  svojoj 
sostri  begani  kupovati,  ziiti  begaiii  u  svili  ocrje- 
nijj.  Nar.  pjos.  ist.  1,  58.  Svojoj  sestri  begoiii  ku- 
povati,  icuti  bcgom  u  ferlenoj  svili.  58. 

BEGAN,  III.  nadimak  i  ime  musko.  od  prosloqa 
I  vijeka.  postai'icm  ne  ce  Iriti  u  svezi  sa  bjegati,  jer 
I  tako  an  0  dolazi  i  a  jnznoin  i  n  zapadnom  go- 
vorii,  nego  ce.  biti  hyp.  od  bi^go  (koje  vidi),  na.j- 
prijc  kao  nadimak  a  poslijc  i  kao  ime.  —  a)  na- 
dimak iiijesto  prezimena:  Stipan  Began.  J.  Vlad- 
mirovii,  lik.  4.  —  b)  ime.  §i)'te  ki'iigu  Boganu 
serdaru.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  152.  Oj  Begane ,  od 
Uskoka  glavo !  5,  240.  —  vidi  i  Bjegan. 

BEGANA,  /.  ime  Turkini,  nacineno  od  Biga 
(kao  Began  od  bego.  isporedi  Gospava.  a  vidi  i 
Bjegana,  koje  je  drugoga  postaiia).  Sto  'vo  nema 
Begane  dov<ijkey  Nar.  pjes.  vuk.  here.  27.  ista  se 
djevojka  u  istoj  pjesmi  zove  i  Bega. 

BEGANICA,  /.  nekaka  krmka  u  Srbiji  u  uiii- 
kom  kraju.  samo  u  Viikovii  rjecniku. 

BEGANIN,  adj.  sto  pripada  Begani.  Da  ne 
vidi  Beganiiia  inajka.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  28. 

BEGC-  vidi  bekc-. 

BEGEC,  Begeca,  m.  selo  a  Backoj  blizu  No- 
voga  Sada.  §em.  prav.  1878.  24. 

BEGEJ,  Begeja,  m.  rijeka  n  Banatu.  Od  pro- 
sloga vijeka,  izmedii  rjecnika  ii  Vukocu.  Sve  cenio 
pokraj  Begeja  ici.  D.  Obradovic,  ziv.  75. 

BEGEMINA,  /.  zenskn  ime  u  pjesmi,  koje  u 
istoj  pjesmi  glasi  i  Begina.  moie  biti  daje  naci- 
neno od  tur.  begendim,  milo  mi  je  (isporedi  be- 
genisati)  te  bi  u  pjesmi  bilo  injesto  Draga  Hi  Mi- 
Uca.  —  Begemina  seta  po  bijelu  dvoru.  Bege- 
mino  moja.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  292. 

BEGENATI,  begenam,  vidi  begenisati,  s  kojim 
je  istoga  postana.  M.  Pavlinovid. 

BEGENISATI,  begenisem,  pf.  i  impf.  probare, 
Jitjeti,  inilovati,  zahtjeti,  zainilovati.  od  tur.  be- 
genmek.  dolazi  od  prosloga  vijeka,  izinedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  —  Begenisati  moie  ce]ade, 
zivince,  bije.  a)  prelazno:  aa)  impf.:  Kupci  naj- 
vecma  onakvu  vunu  begenisu.  I.  Jablanei  136. 
Ovo  odrezano  lisce  marva  vele  begenise.  65.  Koiii 
sasatasto  sijeno  najvecma  begenisu.  108.  Buko- 
vina  uajboje  begenise  ilovacu  zemju.  196.  Dokle 
ruiica  mirise,  dotle  svak  je  begenise.  Nar.  posl. 
vuk.  65.  Koji  koga  begenise,  s  onim  i  jeglenise. 
142.  —  bb)  pf.:  Vide  Nuko  sii-otu  devojku,  sev- 
dis'o  je  i  begenis'o  je,  Nuko  prosi,  alajbeg  mu 
daje.  Nar.  pjes.  vuk.  8,  228.  Nu  bod'  pobro  Petre 
kapetane  da  mi  dobro  bogenises  zlato.  Pjev.  cm. 
208.  .Ja  cu  svoga  opremit'  dogina,  pa  otici  do 
Slivova  grada:  ako  bih  ja  curu  begenis'o,  sada 
bib  je  zajjrosio  iieno.  Nar.  pjes.  juk.  381.  Na  glavi 
mu  prokleta  subara,  za  subarom  krUo  pozladeno, 
begenisah  krilo  pozladeno.  Nar.  pjes.  petr.  2,  421. 
—  b)  neprelazno:  aa)  impf.:  Pismo  I'lima,  ako 
begenisu,  da  opravo  u  Vidin.  Djelov.  profc.  62. 
s  injinit.:  Bog  iz  tebe  samo  begenise  crez  pro- 
i  roka  sa  zemjom  vladati.  P.  Petrovid,  vijen.  35.  — 
bb)  pf.  s  infinit. :  Pocne  se  (ciganiii)  u  putu  ba- 
niti  i  delijati,  da  nije  begenisao  nikome  ni  po- 
moz'  bog  nazvati.  Nar.  prip.  vrc.  39. 

1.  BEGIC,  m.  mlad  beg,  a  dolazi  i  kao  prez- 
ime  Turcinu.  Tu  on  nade  sina  begovskoga,  ufati 
ga  za  bijelu  ruku . .  .  otle  pise  Ust  kiiige  bijele, 
te  je  saje  pasi  Mehmed-pasi;  posji  mene  voje- 
vodu  Kada,  da  ti  \Tnem  ata  i  begida.  Pjev.  crn. 


BEGIC 


225 


BEGOVICA 


(jG.  Da  se  skoro  inisli   uJomiti  za  nckakvim   Bo- 
£;icem  Asanom.  Nar.  pjes.  vuk.  t,  395. 

2.  BEGIC,  III.,  presime,  koje  postaneiu  muze  hiti 
u  svesi  s  iiuenom  Began,  koje  vidi.  Luka  Begic. 
Schem.  here.  1873.  25-1. 

BEGIN,  adj.  nclca  ae  hara  n  Srhiji  u  okrugu 
ciqirij.'ikoni  cure  Begina  bara.  Livada  ii  Beginoj 
bari.  Sr.  Nov.  1866.  262.  1873.  723. 

BEGINA,  /.  vidi  Begeniina.  Fesak  cu  joj  ku- 
pit',   Beginii  cu  }ubit\    Nar.  pjes.  viik.  here.  292. 

BEGINICA,  /.  1.  zena  hegova.  isporedi  bego- 
vica.  Ja  pasica  a  ti  beginica.  Nar.  pjes.  vuk.  here. 
82.  —  2.  kci  begooa:  u  jcdnoj  pjesmi  dolazi  o 
djevojci  po  menu  Mariji  kojuj  .vc  ntac  iiaziva 
,ban  od  Biidima'.  hp(jredl  beg.  Beginiea  neinu 
govorila.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  15. 

BEGINA,  /.  zena  Hi  kci  kakoga  hega,  guspuda. 
u  Viikorii  rjecnikii,  gdje  stoji  da  .sc  gocori  u  Du- 
bro'vniku  kao  goapoda.  ispuredi  bog. 

BEGIjEN-,  «  jednoj  pjesmi  mjesto  begler- ;  Oj 
boga   mi ,   Beglen-begovicu !   Nar.  pjes.  srem.  23. 

BEGLEE-BEG,  m.  tuivki  begler-bcgi,  glavm 
iipracitel  zemalski,  koji  jiad  .■mbom  iiiia  driige 
mane,  kno  beg  nad  hegocima.  Dolazi  od  xvi  vi- 
jeka,  izviedii  rjecniku  saiiio  it  Daiiicicemi.  Hodi 
beglert-begi.  na  Tisu.  Letop.  saf.  84  Mjesto  je 
ono  dano  bilo  nato]ovskoiii  boglor-begu.  I.  Gun- 
dulii  328.  Nava]uje  s  kapigijami,  beglerbezi.  J. 
Kavanin  270.  S  begler-bogom  svojijom  sestriccm. 
Ogled,  sr.  68. 

BEGLEE-BEGSTVO,  n.  vlant  beglcr-begova.  u 
jednoya  pisca  xvii  rijeka.  Taj  cas  cestita  ti  bcg- 
lerbegstva  rumclskoga.  I.  (Jundulie  509. 

BEGLUCENE,  n.  oporae  sorvao  praestatio. 
samo  u   Vukovti  rjecniku.  isjwredi  bogUiciti. 

BEGLUCITI,  beglufini,  iiiijif.  augariam  prac- 
stare.  Ud  beghik.  U  naie  vrijeme,  izniedii  rjei- 
nika  xamo  u  Vukoim.  —  1.  u  pravom  umislu,  nc- 
prelazno:  Boglucili  su  mu  (iitliik-sahibiji)  jc^ti  u 
po|u,  i  to  od  prije  iiajvise  u  nedje|u,  a  jioslijo  i 
u  druge  dano.  Vuk,  ziv.  259.  Poslijc  su  mu  bog- 
lucili o  svojoj  hrani.  259.  —  2.  takodcr  ii  pra- 
vom smislu,  .sa  se,  pasitmo,  bez  subjekta:  Dok  so 
beglucilo  samo  u  nBdjo]u,  citluk-sahibija  jo  hra- 
nio  scjako.  Vuk ,  ziv.  259.  —  3.  troiiiti  rito  ne 
misleci  platiti,  kao  da  bi  bilo  begliik,  carsko,  gdje 
se  preaiple,  gdje  ne  treba  eiiroti;  prelazno:  Se- 
|ani  beglueo  erko\nio  vino  (u  Dahnaciji).  M.  Pav- 
Unovic. 

BEGLUCKI,  adj.  sto  pripada  begluku.  a  nase 
vrijeme,  izmeda  rjecnika  samo  u  Viikupu.  a)  dr- 
zavni,  publious :  Da  jo  u  Bcogradu  ua  begluckim 
puskama  radio.  Prot.  sab.  mag.  124.  —  b)  vla- 
steoski,  begooski:  Beglucki  cai'dak,  ambar.  Vuk, 
rjec.  19b. 

BEGLUK,  m.  turski  beglik,  sto  jiripada  begu, 
i  to  Hi  drzavHom  gospodaru  a  po  toiii  i  drzaei. 
Hi  begu  olastelinii.  Od  pruiloga  vijeka,  izmedii 
rjecnika  samo  u  Vukovii.  —  a)  liscus,  aerarium, 
drzamw  dobro :  Da  mu  vinograd  ostanc  u  begluk. 
J.  Banovac,  pripov.  174.  Uzc  mu  u  bogkik  sve 
sto  imado.  J.  Banovac,  pred.  94.  Sva  licgova  dobra 
okronu  u  begluk  ili  ti  uzmu  u  haznu  u  kra[evsku. 
F.  Lastric,  nod.  107.  Eto  Fride  jurve  u  bcgluci. 
I.  Zanicic  30.  Mai  da  joj  dode  sav  u  begluk. 
Prot.  sab.  mag.  23.  Svaka  zena  ima  dukato  s  vrata 
skinuti,  za  sto,  ako  so  kod  koje  nadu  na  vi'atu, 
oce  se  s  vrata  skinuti  i  u  begluk  uzeti.  106.  Ga- 
liju  mu  uzme  u  begluk.  Nar.  prip.  viik.-  237. 
Uzeli  mu  sve  u  begluk.  Vuk,  rjec.  19^,  Ja  bill 
nega  dobro   darovao,   na  Cetiiiu   dvore   sagradio. 


a  dao  mu  liranu  iz  beghJia,  da  je  ncnui  dosta 
do  vijoka.  Nar.  jijes.  vuk.  4,  465.  Vojnicima  daju 

I  barut  iz  begluka.  Vuk,  rjec.  19!'.  Nije  to  Ijogluk 
(recc  se  kad  sc  sto  rdavo  radi,  ili  prosipa).  Nar. 
posl.  vuk.  218.  Kad  ja  vidim  di-agog  u  decermi, 
bas  kakono  niulu  u  mesceiui;  kad  ja  vidim  di'agog 
u  belnuku,  bas  kakono  pasu  u  begluku.  Nar.  pjes. 

i  vuk.  1,  237.  Livada  u  begUiku.  Sr.  Nov.  1873.  1055. 

\  Krcevina    u    beglucima  1867.  315.  —  h)   rad  za 

j  drzami  ili  za  bega  olastelina.  angaria,  opera  serva ; 

[  isporedi  tlaka,  robija.  Otisli  na  begluk.  Vuk,  rjec. 
19''.  Dok  se  beglucilo  samo  u  nedjejn,  citluk-sa- 
hibija j'c  hranio  se[ake  i  to  vrlo  dobro.  i  mladez 
je  na  begluk  isla  rado  kao  na  mobu.  Vuk,  ziv. 
259.  Turski  begluk  u  tebe  je  salaV  Nar.  pjes. 
j'uk.  557.  —  u  torn  se  .znacenu  prenosi  i  na  cejad 

I  koja  taki  rad  radi:   Begluk    kupi   Suziea  kadija. 

I  Nar.  pjes.  juk.  556. 

'  BEGO ,  in.  hi/p.  beg.  ii  nase  vrijeme ,  izinedu 
rjecnika  samo  u  Vukovii.  Akceiiat  se  ■mijcna  a 
voc:  bogo.  —  1.  u  pravom  sinislu:  Bego  I'lima 
govorase.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  337.  S  Aim  se  bego 
u  lice  pojubi.  2,  449.  Cu  Ii  mene,  od  Gusiiia  bego ! 

4,  213.  Ivan-bego  i  s  I'lim  Obren-bego.  3,  55.  Tu 
pogibe  bego  Memed-bego.  4,  351.  isporedi  beg. 
—  2.  inte  nrnsko,  inoze  biti  ispirva  samo  nadi- 
mak,  pa  poslije  i  kao  praoo  iine:  a)  ime  Tur- 
ciina:  Na  sramotu  Begu  i  Mus-agi.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  494.  Vuce  misli,  Begu  govorio.  4,  125. 
Pred  cetom  jo  Bego  (,bogo')  Zotovica,  za  Begom 
jo  Su(o  Gakoviea.  4,  125.  Ogled  sr.  175.  —  b)  u 
hriscaua;  isjwrcdi  Began:  I  od  Brda  Vojvodica 
Bego.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  7s.  Prod  iiima  je  Duka- 
uovii  Bogo.  4,  121. 

BEGOJEVIC,  m.  prezimc  i  iinc  selu.  Od  iinena 
koje  .laino  ne  dolnzi  a  qlasilo  bi  Bcgoje  od  Bogo 
(Began);  isporedi  Bogo  2.  Jovau  Begojevic.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  267.  —  kao  ime  selu  dolazi 
prije  nasega  vreiiicna  u  jednoiii,  spomeniku,  ali 
samo  po  iiuenu:   BegojevicL.  i  u  inn.  Begojevici. 

5.  Novakovic,  pom.  124. 

BECtOI^IN,  Bogojina,  m.  .lelo  it  Srbiji.  u  To- 
pliei.  Krone  so  iz  Begolina.  Kat  105.  mozc  biti 
da  je  pogrjeska  mje.fto  Belonin,  koji  oidi. 

BEGOM,  m.  vidi  kod  bogam. 

BEGONIC,  m.  prezime  xvi  nijeka.  Martin  Be- 
gonic.  Mon.  croat.  272. 

BEGOV,  adj.  sto  pripada.  begu.  Melnned-be- 
govu.  Mon.  Serb.  555.  Kroz  begove  doline.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  195.  Gledala  ga  begova  kaduna.  1,  459. 

BEGOVAC,  bogovca,  m.  1.  begov  eoijek.  u  nase 
orijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vulcovu.  Bego- 
vac  je  begovac,  ako  ne  ce  imati  ni  novae ;  a  ma- 
garac  jo  magarae,  ako  ce  imati  i  zlatan  pokrovac. 
Nar.  posl.  vuk.  11.  —  2.  dva  sela  u  hrvatskoj  krajini : 

a)  blizu  Simla.  Schem.  segn.  1871.  59.  Razdjej. 
28.  pogrjcika   ,Beoyac'.    Sem.   prav.  1878.  68.  — 

b)  blizu  Vlaskoga.  Sem.  prav.  187H.  66.  —  3.  neko 
mjesto  pod  liradiima  it  Srbiji  u  okrugu  biograd- 
skoin:  Livada  u  Bogovcu.  Sr.  Nov.  1867.  248. 

BEGOV ACA,  /.  selo  u  Hroatskoj  u  podzupa- 
niji  belovarskoj.  Progled  81. 

BEGOVATI,  begujem,  impf.  biti  beg.  a  nase 
vrijeme  samo  u  nekih  2)isaca.  Voliji  si  prosjaciti 
nego  Ii  bogovati.  S.  I,jubisa,  jirip.  176.  Da  beguju. 
M.  Pavliuovic,  spis.  76. 

BEGOVICA,  /.  zena  begova.  a  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii.  Snuje  platno 
bogoviea  mlada.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  610.  Otvor" 
vrata,  mlada  begovico.  3,  433.   muzev^c  ime  moze 

15 


BEGOVK^ 


.    226 


BEJAZ 


xtujati  sprijcda  lurskim  nacinom  bes  proiiijcnc:  [ 
Kaii  to  rula  Omnr-bpgovica.  1,  5()1.  \ 

BE(t()V[C,  (  BKUOVIO,  711.  presimc,  prvo  oil 
bi'S'  a  druiji)  ml  1>i'k<i;  h  Turitka  I  h  hriscmia: 
11  lirisiaiiK  jKi  naitimkii,  kojiiii  su  ili  icali  jrdiia- 
ieii  ih  n  tiir-'ikiim  ynsjindoiii  (iajxnxdl  hc^  i  I)oj,'c)). 
—  a)  u  Turaka:  .lesc  BcfjovU'i,.  l^otop.  saf.  77. 
ali  je  tn  poyrjcika  injesto  bi'{^.  Uaiiifii  3,  5'J8. 
Ka'  jo  mcuo  dizdar  Bogovii'U  |ubio  me  i  darovao 
me.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  SS'J.  ubicnijc  s  ucinijcm 
imenom  sprijcda:  Od  Turftina  Feti-bogovica.  Nar. 
jijes.  vuk.  1,  5H5.  Ki'sto  vata  A.san-Begovica.  4, 
101.  —  b)  II  hriicana:  Plcmeuiti  Bogovici.  J.  Ka- 
vai'iiii  133.  Pa  ga  pita  Tr!))lvo  Bogovicu.  Nar. 
pjes.  virk.  4,  3!K).  Svetozar  Begovic.  Rat  365. 

BEGOVICI,  Begovica,  iih  pi.  selo :  a)  u  hrvat- 
skoj  krajini  blizii  Pctrine.  Soni.  prav.  1878.  72.  — 
b)  u  Srbiji  u  okrugii  uzickum.  K.  Jovanovic, 
ref.  160. 

BEG-OVINA,  /.  sem(a  beguva:  tako  se  zove  i 
sada  neka  zem(a  ii  Srbiji  a  ukruyii  cuprijskom: 
IStiva  u  begovini.  Sr.  Nov.  1873.  700.  Zem.ja  u 
mestu  begoviui.  1874.  300.  .s  dodanim  sprijeda 
imenom  Ivan  zove  se  it  pjeswama  negdasna  dr- 
zava  Ivana  Crnojecica :  To  jo  bila  Ivan-bogoviiia. 
Pjevan.  crn.  300. 

BEGOVISTE,  n.  ncke  zem^e  u  Srbiji  it  okrugu 
vajevskom,  pozarcvaikom  i  jagodiiiskom.  Zem}a  u 
begovistu.  Sr.  Nov.  1873.  535.  Niva  u  begovistu. 

1873.  282.  1875.   140i_). 

BEGOVO,  H.  mjcslo  pud  linadnma  u  Srbiji  u 
okrugu   krojinskom.    Livada  u   begovu.    Sr.  Nov. 

1874.  305. 

BEGOVO  BKDO,  n.  selo  u  hrvalskoj  krajini. 
Kazdje}.  kv.  10. 

BEGOVO  kAzDO^E,  w.  selo  u  hrmitskoj  kra- 
jini. Schem.  sogu.  1871.  C8. 

BEGOVO  SELO,  ».  selo  u  Bosiii  blizu  Ku- 
presa.  Schcm.  bosn.  1864.  75.  T.  Kovacevic,  bos.  35. 

BEGOVODAJSflN,  m.  prczime,  koje  ie  biti  po- 
stalo  od  ncpoznnta  mjesta  Bcgorc  Dode.  Petar 
Begovodaniii.  Eat  22G. 

BEGOVSKl,  adj.  sto  pripada  begu  kojemu  god 
a  2)0  torn  i  nekomu.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
iiika  samo  u  Vitkovu.  Tu  on  nadc  sina  begov- 
skoga.  Pjevan.  crn.  GG.  Begov.ske  je  dvore  popalio. 
Nar   pjes.  petr.  2,  16. 

BEGT-,  ddi  bekt-. 

BEGUM,  tiirski  begim,  gospoda  (iidoim  carica, 
udovica  velikoga  gospodina) :  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka  dolazi  kao  ime  Turkiid  «e  mijenajuci  se 
po  oblicima:  Lijepa  Begum  uza  n  stase.  I.  Gun- 
dulic  538.  Begum  lijepu  uza  se  drzi.  540.  U  ime 
lijepe  Begum  svojc.  541.  Begum  lijcpc  Agamkiiie 
na  celu  jo  ime  upis'o.  535. 

BEGZA,  /,  hiip  Begzada.  Svoju  cu  ti  Begzu 
poklouiti.  Nar.  pjes.  juk.  218. 

BEGZADA,  /.  od  tur.  begzadc,  begooo  dijete, 
plemic;  dolazi  u  pjesiitaiiia  kao  ime  Turkini.  Pre- 
lijepa  Borica  Begzada.  Nar.  jijes.  vuk.  1,  445. 

BEGZADIC,  m.  od  tur.  begzilde,  begoe  sin, 
plemie,  dolazi  kao  pirezime  Turcima:  Zli  Begza- 
dic  Omer-aga.  J.  Pabnotic,  dubr  9.  Ufatise  emina 
Begzadica.  Norini  84.  Smil-bog  Begzadic.  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  1824.  .\xx. 

BEHALIJEVO,  «.  selo  manasiira  Raixmiee  xiv 
vijeka  II  Srbiji.  bilo  je  itegdje  iia  Moravi.  Mon. 
sorb.  198. 

1.  BEHAR,  behara,  m.  pociilimi,  vidi  pehar.  xv 


vijeka,  izmv.du  rjeinika  samo  u  Danieiceva.  Dva 
bohara  si,  verigami  i  st  kupi.cairii.  Spom.  sr.  1,  1(19. 

2.  BEllAR,  beliilra,  m.  arap.  beliar,  mirisavo 
korijene  i  evijece  i  neki  cvijet,  hu]ilitlialmum,  aro- 
mata.  .'lamo  «  iiase  vrijeme,  izmrdii  ijeiiiika  samo 
u  Vukovu,  gdje  se  doduje  da  se  goeori  a  Jiosni 
po  varosima  i  da  je  cvijet.  iSnijog  ]>ado  na  behar 
na  vo6e.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  221.  Klas  mu  otezao 
i  pretozao  od  bozjcga  dara  i  boliara.  Nar.  pjes. 
here.  352.  Jednu  kitu  bijela  bc^ara,  di'ugu  kitu 
zutoga  limuna.  Nar.  pjes.  petr.  1,  304.  u  pjesmama 
jorgan  od  bohara'  vala  da  od  tkana  po  kom  su 
evijetovi:  Da  sasijem  jorgan  od  behara.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  264.  Da  navezeiii  jorgan  od  bohara.  1,  328. 

BEHEMOTOV,  ad.j.  sto  pripada  nekoj  zvijeri 
koja  se  zove  liebr.  behemoth  (u  starom  zavjetii, 
job.  40,  10)  *  o  Icojoj  neki  misle  da  je  slon.  ispo- 
redi  bomota.  Od  nenavidosti  Belzebubove,  rad 
koje  Isus  dade  sebo;  od  linosti  Behemotove.  radi 
koje  sade  Isus  s  uobesa.  I.  Ancic,  svit.  57. 

BEHNUTI,  behnem,  impf.  eoncitari,  conoitare, 
spoculari.  samo  u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca, 
bice  od  tur.  byhmak,  futiti  se.  —  1.  neprelazno :  a) 
subjekat  zivince,  kao  zazirati,  plasiti  se,  conster- 
uari:  Jcr  od  vucjili  behno  konic  dlaka.  Osvetn.  2, 
14(i.  —  b)  subjekat  ce(ade,  kao  plaho  poglcdati,  na 
oprezu  cekati,  preiati  kao  u  zasjcdi,  speculari: 
On  ceznuci  odakle  co  Turci,  da  nahrani  di'uga- 
ricu  mesa;  oni  behnuc  odakle  ce  Luka,  da  ve- 
zaua  vode  na  Trobiie.  Osvetn.  2,  56.  —  2.  pre- 
lazno:  objekat  zivince,  kao  plasiti,  concitare:  Nu 
r  se  krone,  plahu  zvjerku   behne.   Osvetn.  4,  24. 

BEHOJEVIC,  m-.  prezime;  xvii  vijeka.  S  Iva- 
nom  Boliojovicem.  Stat,  poj.,  ark.  5,  308.  dolazi 
i  bez  h:  Beojevic.  311.  312.  isporedi  Behovic. 

BEHOVIC,  m.  prezime;  xvii  vijeka.  Ivana  Be- 
hovica.  Stat,  poj.,  ark.  5,  314.  istomu  je  prez- 
ime i  Bohojevic,  koje  vidi.  Postanem  je  od  imena 
Beho,  koje  nije  «  obicaju,  a  koje  hi  moglo  biti 
hyp.  od  Borislav. 

BEHUK,  m.  terror,  plah'ia  koja  biva  vikom  i 
prijetnom',  kao  bah  (vidi  1  bah),  u  nase  vrijeme 
u  Dalmaciji.  bice  nacineno  od  iizvika  be,  koji  je 
uzet  za  prijetnu  i  sadrzano  mu  h,  koje  ima  u 
turskom,  ako  se  doista  govori  sa  h.  Ne  mogu  zi- 
viti  od  liegova  behuka.  On  misli  sve  behukom  (vi- 
kom i  prijetnom).  M.  Pavlinovic. 

BEHUT,  behuta,  m.  vidi  kod  bevut. 

BEJA,  f.  pudenda  puerilia,  kita,  k'ita  (u  dje- 
teta).  u  Srbiji  u  va\evskom  okrugu.  ^j.  Kovacevic. 
Postana  neznana:  previa  kita  moglo  bi  se  mi- 
sliti  da  je  rijec  jedna  sa  starim  veja  (grana), 
promijenivsi  v  na  b ;  od  kor.  va,  mahati.  isporedi 
vjetav. 

BEJAN,  furski  bojan,  jasno.  u  jcdnoj  pjcsmi  u 
pripijeru:  Urodilo  zute  kruske,  do  bojan,  do  jor- 
gan, do  salic,  do  veric.  Nar.  pjes.  vila  1866.  274. 

BEJA&TICA,  /.  dva  sela  u  Srbiji  u  okrugu 
loplickom :  Goriia  i  Doiia  Bejastica.  Sr.  Nov. 
1879.  17G.  mjestani  jos  govore  sa  starijim  akcen- 
tom  Bejastica. 

BEJAZ,  turski  bejaz,  bijel,  albus.  od  prosloga 
vijeka  (vidi  pod  b).  a)  kao  adj.,  ne  mijenajuci  se 
po  padezima.  A  sad  nosim  bejaz  hanteriju.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  114.  i  bez  y.  A  s\Th  toga  beaz 
anterija.  Nar.  jjjes.  juk.  140  —  b)  kao  subst. :  aa) 
0  covjeku:  dolazi  kao  nadimak  prosloga  vijeka: 
Petar  Bejaz.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  74.  —  bb) 
bio  Icon,  bijelac:  Beg  Ali-beg  uzjaha  bejaza.  Nar. 
pjes.  juk.  494. 


BEJICA 


BEKO 


BEJICA,  /.  de.iu.  bcja.  n  Srbiji  ii  ukriKjn  ca- 
(evukom.  1^.  Kovacevic. 

BE.TKA,  }ii.  imp.  musTco  u  Srbiji.  Sr.  Nov.  1878. 
328.  Pofitauem  od  Bejo,  hije  maze  biti  hijp.  od 
Berisav,  prcm  da  Bejo  toga  pustana  nam  ne  du- 
lazi.  isporedi  Bejna. 

BEJNA,  /.  Seiisko  imc.  prtiUuya  mjeka.  Bejna 
Maslakova.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  73.  Bojiia  udo- 
vica.  23-1.  Pijstaiie.m  od  Bcja,  koje  moze  biti  hyp. 
Berisava,  prem  da  sama  Beja  toya  postana  ne 
dolazi.  isporedi  Bejka. 

BE,TO,  1)1.  hyp.  Becir.  Od  Lijovna  Lijevnanin' 
Beja.  Nar.  jjjos.  vuk.  3,  263. 

1.  BEKA,  /.  ime  ovci.  od  bekati,  becati.  .^anio 
It  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  luvpominc  da  se  go- 
vvri  u  Orb^u). 

2.  BEKA,  /'.  iiiw  zensko  ii  Srbiji.  L.  Kovacevic. 
Postanem  ie  biti  hyp.  od  Berisava. 

3.  BEKA.  m.  ime  musko  u  Srbiji.  Sr.  Nov. 
1878.  328.  Postanem   niuze   biti   hyp.  od  BerLsav. 

4.  BEKA,  m.  hyp.  Becii-.  No  je  iiiajka  Beka 
Turcinova;  skoro  jcj  je  Beka  poginuo.  Ogled, 
.sr.  185. 

BEKAC ,  bekca ,  tn.  scarabaeus  stercorarius, 
govnoral.  Od  tal.  becchino,  beccamorto,  grobar. 
U  jednoya  pixca  proslvya  vijeka,  u  koga  dolazi 
grijeSkom  i  sa  g  pred  r..  Prilicni  bekeom  skara- 
beom.  F.  Last.ric,  ned.  418.  Jesto  Ii  vid'li  one 
jbegce'  erne,  koji  na  evit  i  miri.s  ni  pogledati  no 
ce,  a  kako  nadu  na  pufcu  skotinu  koiisku,  oko 
ne  se  zal)av]aju,  privlace  i  nom  .se  rane.  418. 

BEKANOT,  Hi.  tal.  beccanotto,  scolopax  galli- 
nago,  kokoscir.a.  U  Dubroriiiku.  M.  Vodopic,  slo- 
vin.  1880.  31.  isporedi  S|uka. 

BEKANE,  n.  balatus.  Glas  bekanja  u  ki'otkosti 
one  (orcicr)  iizdvizii.  A.  Vita}ic  ist.  2. 

BEKAE,  bekara,  m.  tal.  boccaro,  boecaio,  iiiesar, 
komardar,  kasapiu.  snmo  it  Mikali.iiu  rjecniku 
('202),  a  gooori  se  i  snda  ii  hrvatskom  priinorjn. 
isporedi  Bikar. 

BEKAEICA,  /.  ime  kozi.  od  bekati.  u  Viikom 
rjecniku  (gdje  se  napomiiie  da  se  yo-vori  ii  Grh}u). 

BEKARIC,  m.  prezimc ;  xvi  vijeka.  Gaspar  Be- 
karic.  Mon.  croat.  301.  jtostanem  moze  biti  od 
bekar. 

BEKA-RIJA,  /.  tal.  beecaria,  laniariuni,  mesnica, 
mesarnica.  samo  u  Mikalina  rjecniku  (202),  a  i 
sada  ■•ie  govori  u  hrvatskom  primorju.  i.'tporedi 
bikarija. 

BEKAlTI,  bekam,  impjf.  balbutirc,  tepati.  samo 
H  rjecnicima  Bjelostijcnceou,  Jambrciiieru  (1,  63*) 
i  Stuliievu  (II  kojemu.  je  praes.  bekam  i  bocem, 
balare).  Od  glavova  be. 

BEKAV,  adj.  balbus,  tepav.  .-samo  u  rjecnicima 
Bjelostijenceini  (pridav.)  i  Jambresiceini  (63).  Od 
bekati. 

BEKA  VAC,  bekavea,  m.  balbus,  tepnvac.  samu 
u  Bjelostijcnceou  rjecniku. 

BEKAVICA,  /.  1.  sricane  u  bukearu,  syllaba- 
rum  prolatio.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Stulicevu  i  Vukovu.  Uci  bekavicu ;  izucio  beka- 
vicu.  Vuk,  rjec.  21^.  Kad  dak  izuci  bekavicu,  onda 
uzme  caslovac.  Vuk ,  dau.  2,  lilt.  —  2.  balans. 
u  pripiovijeci  naziea  se  tako  ovca:  Nadoh  selo 
manitijeh  }udi,  i  naprosih  sto  vekavica  i  trista 
bekavica.  Vuk,  rjec.  21". 

BEKAVITI,  bekavim,  j»yj/.  literas  syllabasque 
componere,  sricati.  samu  u  Stulicevu  rjecniku,  za 
koji  ce  biti  i  Hacineuo. 


BEKCEVIC,  m.  presime;  u  nase  vrijeme.  pisu 
ya  sa  g  pred  c :  Begcovii.  Sclieni.  bosn.  1864. 
XX!.  Postanem.  hi  mogl.o  biti  u  svezi  s  inicnom 
Bego  •('  Began;  ali  je  moylo  postati  i  od  iinena 
koje  nije  it  obic'aju  a  ylasilo  hi  Bckac,  od  Beko, 
koje  takoder  nije  u  obicajn  a  hilo  hi  hyp.  od  Be- 
risav. kao  zenslm  Bekc  (koje  vidi).  isporedi  Be- 
kovic. 

BEKCIG,  m.  prezime ;  u  nase  vrijeme.  -i-  je  sa- 
zeto  -iji-  od  bokcija,  koje  nije  u  obicaju,  od  tiir. 
bekci.  xtrazar.  isporedi  beslija.  pisit  ga  sa  g  pred 
c:  Begcic.  Rat  169.  407. 

BEKJ;,  /.  nadimak  zcnski  u  Ornoj  Gori.  .tamo 
u  Vukovu  rjecniku.  Postanem  ce  biti  hyp.  od  Be- 
risava. akcenat  ce  itpraro  biti  Beke,  a  u  vok. 
Beke,  jia  po  vokatiru  moh'  biti  da  se  tako  go- 
vori i  u  druyim  padeziiiia. 

BEKEKEKE,  glasovi  kojima  sc  hoce  da  kazc 
kako  jurac  drei'i:  Bik  lupi  jarca,  te  se  stane  pre- 
nietati  po  kosari  i  stane  ga:  bekekeke.  D.  Obra- 
dovic,  bas.   10."i. 

BEIvELENE,  n.  rictus,  isporedi  bekejiti  se. 
samo   u    Vukovu  rjecniku. 

BEKELITI  SE,  bekelem  se,  impf.  ringi,  os 
toquere.  u.'ita  kriviti  rugajuii  se.  isporedi  beciti 
se,  od  i-cya  je  i  pnslalo,  i  bcjiti  se.  samo  u  Vu- 
kovu rjecuiku.  Beke|iti  se  na  koga.  Vuk.  rjec.  21*. 

BEKES,  m.  mag.  bekes,  hajina  mu'ska  kozom 
postavlcna.  u  U(iarskoj.  Docekao  uas  u  bekesn, 
S.  Tekelija,  }etop.   ll'i,  G5. 

BEKET.\TI,  bekeceni,  impf.  balare,  blejati,  bl.e- 
kati,  becati.  samo  a  JamhresiceKU  rjecniku  (1, 
03'')  *  II,  lijcloslijenievu  (gdje  stoji  samo  u  ])racs. 
i  to  (irijeskom.  jamacno  Utamparskom  ,bekeckcni' 
•J").   Od  bekati. 

BEKETINAC,  Bciketinca,  m.  selii  u  Hrvatskoj 
u  podzupaniji  krizcoatikoj.  mjeUani  govore  kajkav- 
ski:  Boketinec.  Schem.  zagi-.  187.5.  174.  Pregl.  65. 

BEKETINCI,  Beketinaca,  m.  pi.  selo  a  Slavo- 
tiiji  u  podzupaniji  dakovackoj.  Schem.  diac.  1877. 
25.  Sem.  prav.  1878.  16.  Pregl.  105. 

BEKICA ,  /.  ovis  sermone  infantium.  ovca  u 
djetinem  govoru.  iipravo  hyp.  od  beka  (koje  vidi). 
isporedi  bccica.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BEKICIN,  adj.  sto  pripada  Bokici,  a  to  ime 
sumo  HC  dolazi  nego  u  torn  adjektivu,  a  pjosta- 
I'lem  je  hyp.  od  Beka,  koje  je  hyp.  od  Bedii-.  Ne 
moj  kukat'  BekicLna  majko.  Ogled,  sr.  185. 

BEKIJA,  /.  krnj  u  Hercegovini  kod  Brocna  oko 
J^jubuskoga.  S.  Novakovic,  obi.  50. 

BEICIN,  adj.  sto  pripada  covjeku  kojemu  je  imc 
Beka  (koje  vidi  pod  4) :  Bekinoj  je  majci  govorio. 
Ogled,  sr.  185.  Livada  u  Bekinoj  bari.  Sr.  Nov. 
1868.  361. 

BEKNA.  /.  nadimak  zenski  u  Crnoj  Gori.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  Postanem.  od  Beke,  hyp.  od 
Berisava. 

BEKNUTI,  bckm'ui,  pf.  1.  balare.  bleknuti.  u 
torn  znaceiiu  samo  u  Vukovu  rjecniku.  —  2.  reci 
be,  t.  j.  otvoriti  usta  i  sto  god  reci ;  dolazi  s  po- 
ricanem,  kad  se  hoce  da  kaze  da  tko  ne  umije  ni 
progovoriti  o  cemti.  da  nista  ne  zna.  u  torn  zna- 
iknii  u  rjecnicima  Stulicevu  i  Vukovu.  Ne  moze 
ni  bekiuiti.  Stulic  12".  Ne  zna  ni  beknuti,  t.  j. 
ne  zna  nista,  ni  progovoriti.  Vuk,  rjec.  21*.  —  Po- 
stana kojega  je  becati  i  bekati. 

BEKO,  m.  tal.  becco,  jarac,  caper.  ((  jednoya 
}iisca  XVI  vijeka,  u  koga  dolazi  i  u  mn.  talijanski 
beki.  All  beki  od  tudijeh  zena,  joste  se  rugate. 
M.  Drzic  158.  Izidi,  ter  sto  ces,  beko  jedan?  158. 


BEKOKAST 


228 


BELEC 


BEKOKAST,  (((//.  (uijus  ixuili  alii|iiiui(,iiliiiii 
])i'(iiniiip!it,  11  koija  sii  ■izbcioie  otH.  o  vc^mktii  / 
sirhiirtit.  samo  it  StuUicou  rjciniku.  tilozciiii  ml 
boc-iti  /  oko. 

HEKOVA  isiBA,  ,/'.  vidi  bokovica.  .s«»/iO  u  Jijc- 
hsiijencevii  rjeiuitat  (J,  1'2G1")  ^»  iz  naja  u  jed- 
iioffu  pisca  naSega  vrcmena.  B.  Sulok,  im.  12. 

BEKOVICA,  /.  ridl  liokoviiui.  smno  u  Jambre- 
sicei-u  rjccnikit  (I,  1029'>)^  /  iz  nega  u  jednoga 
2>isca  nasega  vremeiia.  B.  Svilok,  im.  12. 

BEKOVKI,  ■m.  prczime;  u  imse  vrijeme.  posta- 
nein  cc  hiti  od  imcna  Beko,  koje  tiamo  ne  dolazi 
a  koje  hyp.  od  Borisav.  tome,  ne  In  Inla  vclika 
smetna  sto  Je  akcenat  drugi.  Pavle  BokoviA.  Rat 
177.  isporcdi  Bekfievic. 

BEKOVtNA,  /.  viburniun,  udika.  xamo  tt  rjei- 
nicima  BjcloxtijeiicevK.  (1,  12(11")  i  Jambrciicevu 
(1,  1029'))  i  n  jednoga  pi.sca  naiegu  vremena:  vi- 
burnum lautana  1j.  i  salix  vitolliiia  L.  B.  Sulek, 
im.  12.  isporedi  bekva. 

BEKHI,  vidi  bekrija. 

BEKRICINA.  m.  augm.  bekrija.  1^.  Kovacevii. 

BEKKIC,  in.  prezime,  po  ecu  koga  su  zvaVi  hc- 
krijom.  -i-  je  sazeto  -iji-.  K.  Bekric.  Rat  180. 

BEKRIJA,  /.  tiirsiki  bekri,  pijanica,  homo  ebri- 
osus.  «  nose  vrijeme.  Kad  stoji  uprijeda  pred 
imenom  vlastitijem,  maze  ostati  su  svijem  turski 
bekri,  inace  dobiva  nastavak,  te  glasi  bekrija.  — 
a)  -s  nantavkom:  Ko  imase  koi'ia  od  megdana, 
okrecc  ga  po  po]u  gilita;  ko  1'  bekiija,  iiagine 
cuturom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  n-iA.  Bekrija  je  taj 
nesrecan  dervis.  2,  273.  Pod  barjake  pokiipi  ju- 
nake,  sve  bekrije  goreg  od  gorega.  4,  356.  —  b) 
hez  nastavaka :  Bekri-Mujo.  Nar.  jirip.  vuk.-  307. 

BEKRIJANE,  n.  pijancene.  T^.  Kovacevic. 

BEKRIJATI,  bekrijam,  imjif.  pijanciti.  1^.  Ko- 
vacevic. Od  bekrija. 

BEKSA,  /.  t'teko  selo  koje  se  pominc  prije  na- 
sega vremena  samo  po  imenu:  Belitsa.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  124.  Moze  biti  da  jc  pogrjeska  mjcsto 
Beska. 

BEKTESEVIC,  m.  prezime  Turcinu.  A  za  Rnoin 
Bektesevic  Zeko.  Ogled,  sr.  487. 

BEKTEZ,  m.  selo  u  Slavoniji  u  pozcskoj  pod- 
zupaniji.  Schem.  zagr.  187.  42.  pisa  i  sa  g  pred 
t,  kao  da  bi  mu  znali  postane:  Begtez.  Pregled 
91.  postancm  ee  hiti  tiirsko  ime  (knd  Carigrada 
ima  selo  Bek-tas,  koje  maze  znaciti  strazarski 
kamen). 

BEKUTA,  /.  convicium  in  cultriim  plicatilem 
obtusum  pravum,  ttqm  rdava  britva.  samo  a  Vu- 
kovu  rjciniku.  Bijec  tamna,  bez  sitmne  tiida :  maze 
biti  od  tal.  piccozza,  mala  sjekira. 

BEKVA,  /.  salix  vitellina  L.  i  saUx  viminalis 
L.  u  jednoga  pisca  nasega  m-emena.  B.  Sulck, 
im.  12.  isporedi  bokoviea,  bekovina.  liijec  tamna 
postana:  ii  Slov(dca  ima  huka,  (setzweidc),  u  Busa 
bekovina  (salvia  liorminum  L.) ;  moze  biti  od 
kor.  bhak,  savijati,  siikati,  vezati.  isporedi  beciti, 
bacati. 

BEKVAR,   m.  stablo  bekve.  B.  Sudek,   im.  12. 

BEKVIOA,  /.  saUx  viteUiiia  L.  B.  Sulek,  im. 
12.  isporedi  bekva. 

BEL-,  koje  se  rijcc.i  tako  poiinu  a  nijesu  ovdje 
II  redit,  nih  treba  gledati  medii  onima  kojima  je 
pocetak  bijol-  Hi  bjel-  Hi  bio-. 

1.  BELA,  /.  ime  zensko.  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovii.  govori  se  i  u  jitznom  govoru  tako  sa 
0,  ali  ce  opet  hiti  postanem  od  bio,   bijela.  A  za 


saiiiu  Ililii  Stanisicu.  Oglod.  sr.  1.^1.  dolazi  joS 
XIV  vijeka,  all  samo  ti  spomcnikii  latinski  pisanu: 
, Bella'.  Men.  rag.  1,  121.  isporedi  BTjeiri,. 

2.  BELA,  m.  ime  musko.  vidi  Bjela. 

3.  BELA,  ,/'.  selo  u  Jlriiatskoj  u  pudzupaniji 
varazdinskoj.   Schom.  zagr.  187.5.  121.   Pregl.  44. 

4.  BELA,  f.  s  pridjeoom  blaXena:  blazena  bela, 
matricaria  L.  B.  Sulek,  im.  12.  .532. 

BELAISATI,  he[iuiC',m,  2if.  i  impf.  incommodum 
accipore,  naici  na  zlo,  naci  se  u  kakom  zlii,  ogra- 
isati,  nagaziti,  udariti  na  belaj,  u  zlu  biti.  II 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od 
arap.  bela,  nesreca,  zlo.  —  i.  pf-  u  Vukovu  rjec- 
nikii.  —  2.  impf.:  Mucimo  se  i  belaisemo;  dako 
da  bog  da  posle  nas  bude  boje.  M.  D.  MUicovic, 
vec.  36. 

1.  BELAJ,  beUlja,  )«.  arap.  bela,  nesreca,  zlo, 
bijeda,  malum.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  isporedi  belav.  Nut  belaja! 
I.  Zanicic  34.  Ja  no  znadem  koji  belaj  sada.  M.  A. 
Bejkovic.  sat.  70.  Videci  se  izbav|eu  belaja.  D. 
Obradovio,  ziv.  28.  No  da  vidis  hala  i  belaja!  Nar. 
j)jes.  vuk.  3,  193.  Bog  te  sacuvao  Turcina  zu- 
lumcara  i  liegova  belaja.  Vuk,  kovc.  12().  Kad  se 
Turci  vidli  na  belaju.  Pjev.  .54.  Prodi  mi  se  vraga 
i  belaja.  32.  Udario  sam  na  belaj.  Vuk,  rjec.  21^. 

2.  BELAJ,  Belaja,  m.  ime  mjesttmn,  gledaj 
Bjelaj. 

3.  BELAJ,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme.  Scbem. 
zagr.  1875.  258.  moze  biti  da,  e  stoji  mjesto  je. 

BELAJAC,  Belajca,  m.  covjek  iz  Belaja  (ispo- 
redi Bjelaj);  hilo  je  do  skora  i prezime  pa  je pro- 
inijeiieno  na  Belajcevic.  Ja  se  poreklom  upravo 
Belajac  zovom,  no  mi  se  otac  zazvao  Belajcevic, 
koje  sam  i  ja  zadrzao.  Milan  Belajcevic. 

BELAJCEVIC,  m.  prezimej  po  oeu  Belajcu; 
isporedi  Belajac.  Belajcevic.  Sem.  prav.  1878.  82. 
gdje  grijeskoin  stoji  Belajsevic. 

BELAJLUK,  w*.  turski  belalyk,  nesreca,  vidi 
belaj.  Tevdaluce,  golem  belajluce!  cak  ti  mene  u 
Jedreni  uade.  Nar.  pjes.  petr.  1,  224. 

BELAMjVRIC,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme  u 
Dalmaciji.  Sem.  sib.  1875.  25.  postanem  ce  biti 
od  bijela  Mara,  a  .Uo  .stoji  e  mjesto  ije,  moze  biti 
da  je  tako  promijeneno  po  talijatiskim  skolama. 

BELARVESUM,  turski  belaiii  versim,  da  bi 
dao  belaja!  (po  tumaeenu  A.  Pacica).  u  pripovi- 
jeei.  Hoga  zaustavi  kona,  pa  sto  god  je  bo}e 
mogao  pocue  puhati  na  tik\-u,  govoreci:  pi,  alah 
ti  belarvesum.  Nar.  prip.  ^TC.  49. 

BELAV,  belava,  m.  vidi  belaj.  Nama  biti  bez 
belava  ne  ce.  Pjevan.  114. 

BELBUSKI,  adj.  vidi  beobuski. 

BELCICI,  m.  pi.  selo  a  Hrvatskoj  ii  podzupa- 
niji  jastrebarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  90.  Pregled 
34.  -e-  je  po  kajkavskom.  i  jjo  istocnom  govoru. 
isporedi  Beocici,  Biocic,  Bijelcic. 

BELCKE,  selo  na  Dunacu  blizu  Budima,  mag. 
Bolcske.  Sem.  prav.  1878.  38. 

BELCI,  turski  belki,  moze  biti,  vaja  da,  ja- 
maino,  fortasse.  samo  u  nase  vrijeme.  isporedi 
belcim  i  belkim.  Neka  ona  sagleda  vojvode,  belci 
dosle  iiije  ni  videla.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  235.  Ni 
Vila  joj  belci  druga  nije.  2,  529.  No  je  nama 
belci  zem)a  zedna.  2,  539. 

BELCIM,  vidi  belci.  samo  u  Vukovu  rjeiniku. 
Belcim  ce  i  on  do6i.  Vuk,  rjec.  211).  isporedi 
belkim. 

BELEC,  Belca,   m.   u  kajkakvskom  govoru  ime 


BELECI 


220 


BELOVAR 


selu  sa  zidinama  od  ataroga  grada  u  HrvatsJcoj 
u  podhipaniji  zlatarskoj,  koje  hi  n  juznorn  go- 
vorii  glasilo  Bijelac,  Bijelca.  Sflipm.  zagr.  1875. 
2fi.  Pregled.  (iO.  ^wmiui'.  sc  od  xiv  vijcka  ii  upo- 
meniku  latinski  pisanu:  Castrornm  Lobor,  Belecli. 
Mou.  ep.  zagr.  2,  o'J.  2)0  ostatkii  od  grada  ispod 
koga  je  govori  xe  mjesto  Joe.:  pod  Belcpm.  S. 
Tumpic. 

BELECI,  m.  pi.  mli,  kod  Ei]pvac. 

BELEOA,  ridi  Bileea. 

1.  BELEGIJA.  /.  gladilica,  hru.s  kojim  .fc  ostri 
kosa  Hi  hritiyi  hrijaca.  Od  tiir.  bilegi,  hrus.  Ima 
iiza  se  I'lekakovu  helegiju.  Nar.  prip.  bos.  1,   133. 

2.  BELEGIJA,  m.  presimc  Turcinu.  Pogubi  ga 
Omer  Bplegija.  Nar.  pjes.  viik.  4,  330. 

BELEGIJE,  BGlegija,  /.  pi.  mjento  ii  BoKiii 
hlizii  Fore.  T.  Kovacevi/-,  bos.  103.  ixporedi  be- 
legija. 

BELEGIR,  m.  hrdo  u  Fruskoj  gori  kod  iiiana- 
stira  Rakovca.  P.  Eolic  1,  24. 

BELEGiS,  Eelegisa,  m.  selo  u  Srijemu.  Scheni. 
diac.  1877.  48.  Sem.  prav.  1878.  15.  S.  Novakovic, 
pom.  124.  Iz  Belegisa.  Prot.  sab.  mag.  25. 

BELEGISAjSTIN,  m.  covjek  is  Belegisa.  dolazi 
i  kao  prezime:  Jevreni  Belegisanin.  Sem.  prav. 
1878.  15. 

BELEJ,  HI.  .'ielo  no  otakit  Osoni.  Scliom.  veglpii. 
187(1.  27. 

BELEJK',  III.  prezime;  n  luiie  vrijcme.  Lazar 
Bplpjic.  Rat  170. 

BELENCIJA,  /.  vekaka  tikru.  s<iiiio  n  SUdieevu 
rjceiiiku  i  iz  I'tega  it  jednoga  pi.'<ca.  I!.  Sulok, 
im.  12. 

BELENlJtIK,  belrncuka,  vi.  hidka  na  rratinm, 
zrekir,  bioeiig.  M.  Pavliiiovic.  I'ostai'ia  ee  hili  iMoga 
kojega  je  belezivlja. 

BELENE,  /.  7J?.  .sclo  it  liosni  hlizn  Face.  T. 
Kovatpvic,  bos.  103. 

BELENTGI,  Bplpnlca,  »;.  .sc/o  ii  llereegorini 
izmedit,  Poporn.  Kleka  i  Bohaiia.  M.  PuMf'-.  ,Be- 
lenici'.  Schpm.  ragus.  187(i.  .50. 

BELENZUK,  m.  ridi  bplpnzuka.  Dam  joj  bo- 
lenziik  na  rukii.  S.  Tokplija,  |etnp.  120,  (;0. 

BETjENZTJKA,  f.  ovhifi,  grirnn;  isporetli  bilpii- 
zuka.  Oil  tnr  bplezik,  Hariikrini.  n  niiie  iiri.jeme, 
izineda  rjecnika  samo  n  Viikorii  (gdje  je  xamo  pi. 
belenzukp  a  u.  znaienu  ,iamo  naritkvice).  Ake.  n 
gen.  pi.  bplpnziika.  —  a)  na  ritci  ito  se  nosi  na- 
kita  radi,  armilla,  nariikrica.  grirna :  Ufa  .sc  nose 
po  drije,  )ia  .'ivakoj  rnci  po  jedna,  za  to  najvise 
u  inn. :  Dadoh  spkam  zlatne  belenzukp.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  368.  .Jetlne  jileci,  tri  kavada  zuta;  jedno 
ruke,  troje  belenzukp.  3,  103.  —  b)  okov  na  rii- 
kaina,  manic.ae,  isporedi  lifiicp,  zavpzicp.  sfojena 
olije  ruke,  za  to  .doji  u  mn.:  A  na  noge  dvoje 
bukagije,  a  na  ruke  dvoje  belenznke.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  413.  —  c)  na  jiH.sei,  orbis,  grivna,  karika, 
pavta:  Skide  Luko  pusku  krgalijnku, . . .  na  kojoj 
je  tridest  belenzuka,  sve  od  cista  zezenoga  zlata. 
Nar.  pjes.  vuk.  4.  268. 

BELES,  in.  zaselak  kod  Sarengradn.  it  Srijemu. 
,Beles'.  Schem.  diac.  1880.  50.  pof/rje^ke :  .Bele.i'. 
83.  ,Belec-.  Pregled  116. 

BELESIN,  m.  ime  musko  .xu  vijeka  ii  ■■ijiome- 
niku  latinski  pnsanu,  gdje  hi  s  mogio  hiti  /  mjesto 
s:  Per  manus  Bele.>iini  filii  Cornelii  comitis.  Mon. 
ep.  zagr.  1,  7. 

BELESLIN,  m.  prezime;  u  nase  vrijenu:  Sve- 
tozar  Beleslin.  Sem.  jirav.  1878.  02. 


BELETINAC,  Beletinoa,  m.  sclo  u  Hreatskoj 
u  podzupuniji  varazdinskoj.  injestani  govore  kaj- 
kav.'^ki  e  mjesto  a,  a  po  nihoru  re  govoru  biti  i 
p  It  prvom  slorju  m-jesto  je:  Beletinec.  Schem. 
zagr.  1875.  123.'  Pregi.  4-1.  ' 

BELGRAD,  vidi  Biograd. 

1.  BELI,  turski  belli,  zaista,  certe.  samo  u  nase 
vrijeine,  u  rjecniku  ni  jednoni.  I)a  je  beli  osta- 
viti  nc  cu.  Nar.  pjes.  juk.  161.  Beli  nam  je  vjera 
na  famanu.  17(i.    Ja    se    bocu  potruditi  beli.  164. 

2.  BELI,  tiirsko  ime  musko,  I'idi  Belil.  A  pred 
I'lrma  agu  Beli-agu.  Pjevan.  56. 

BELIJAL,  in.  Belial,  isporetli  Velijal.  Ku  sklad- 
uost  ima  Isus  z  Bclijalom?  Anton  Dalm.,  ap.  54. 

BELIJALOV,  adj.  .Uo  pripada  Be.lijalu.  Dica 
Belialova.  I.  Aneic,  svit.  65. 

BELIKA,  /.  ime  zeiisko  u  Srbiji.  biix  samo  po 

i  istocnom,   govoru   sa   e   mjesto  jo.   Sr.  Nov.  1871. 

I  26  (ilodat.). 

\  BELIL,  III.  titrsko  ime  musko ,;  ispioredi  Beli. 
Pobratima  agu  Belil-agu.  Pjevan.  56. 

I  BELINSKO  SELO,  n.  selo  u  ITrvatskoj  u  pod- 
hipaniji karlovtii'koj.  Pregled  28. 

BELITARCI,  belitaraca,  in.  pi.  lieke  zrijezde  u 
jiripovijeci,  u  kojoj  se  iizimaju  kao  neka  cefad : 
Hodi  tamo,  kade  .Tug  i  Belitarci  sku])a  spravjaju. 
Nar.  prip.  mikul.  9.  Dojde  k  Jugu  i  Belitarcem.  0. 

'       BELIZOV16,  m.  prezime  Turcinu.  Ki'iigu  Hasan 

j  Belizo\ao  pise.  Pjevan.  213. 

I       BELKIM,   ritli   belcim,    it  jednoga  pisca  pro- 

I  slogti  vijeka:  Bosnaci  reku:  bplkini.   S.  Margitic, 

\  BELNU(!IC,  nt.  ilem.  Ixdnuk.  11  nase  vrijeme, 
izmedit  rjernika  samo  u  Viikoru.  Oj  devojko  dil- 
bercicu  u  bijelu  belnucicu.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  21''. 

BELNiriv,  m.  ridi  benluk.  «  nase  vrijeme,  iz- 
iiiedu  rjei'nika  it  Stiilit-erit  i  Vukoru.  Kad  ja  vi- 
dim  dragog  u  belnuku,  bas  kakono  pasu  n  beg- 
luku.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  237. 

BELO,  III.  ime  musko;  11  nase  vrijcme.  tako  sa. 
e  govori  se  i  n  juznorn  govoru.  postanein  ce  hiti 
hgp.  od  Fijelimi!',  isporetli  Bilo.  Belo  uze  stotinu 
junaka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  338.  Zovite  mi  Bela 
barjaktara.  4.  338.  MIogo  blago  obeca.ju  Belu.  4, 
330.  Neki  Belo  Crnogorac.  M.  B.  Milicpvic,  srb.  973. 

BELODULI.TA.  /.  byacinthus  oripntalis  L.  u 
jednoga  pisca  nasega  vrcmena.    B.  Sulek,  im.  13. 

BELOINE ,  )(.  .sc/o  u  Srbiji  it  knezevackom 
okriigit.  K.  .lovanovic.  i-ec.  112.  .ikeeiiat  nije  sa 
svijem  poiizdan. 

BELOIJV.SKl.  adj.  sela  Beloiiut.  Beloinska  reka. 
Glasnik  10,  280.  ivi.  D.  MilicPvic,  srb.  827.  Bp- 
loii'isko  vi-elo.  Glasnik   10,  280. 

BELOM,  m.  I'icko  mjesto  kod  Duhrovnika  xiii 
vijeka:  u  to  je  vrijeme  isla  metta  duhrovackoj 
seinli  odi>  crtkvi  sv.  Pokrata,  kako  drtze  gore 
vrhhb  Belomb  i  slezutt  do  mlinehb.  Mon.  serb.  38. 

BELONIN,  Bploi'iina,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugii 
toplickuin,  srczii  prokiipaekoin.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

BELOPANDARA,  /.  neka  kriipna  .ijiva.  samo 
It  Vukovtt  rjecniku  (dodat.,  gdje  se  napomine  da 
se  tako  zove  it  Srbiji  u  oknigit  itziekom).  isporetli 
bjelosjiva,  jajara. 

BELOV,  »).  ndj.  prezime,  po  orit  Belu :  Milo 
Eelov.  Magaz.   1868.  70. 

BELOV,  Belova.  m  iiadiinak.  vidi  bjelnv.  .Fnvan 
Tomic  Belov.  M.  D.  Milicevic,  .srb.  457. 

BELOVAR,  Belnvara.  m.  vidi  Bjelovar. 


BEL0VI6 


230 


BENA 


BELOVIC',  )ii.  preziwc.  po  octi  Bilii  Al  no  hoin 
Bolovi^u  Joko.  Nar.  pjes.  viik.  Ti,  210.  Svptozar 
Bolovii'.  Kat  184. 

BELSKI  DOL,  m.  srlii  ii  llirtilskoj  it  podzu- 
paniji  vanndinslioj.  8chem.  zasr.  1875.  184. 

BELSOAK,  m.  selo  it  ilrvaiskoj  u  podzupaniji 
varuzditisko-tojylickoj.  Pii'gleil  ."iH.  -56-  jc  ka^jkav- 
ski  mjcstu  §t,  i  o  cr  hili  mjcMo  jo  od  0.  Od  adj. 
belski. 

BELIJD,  m.  tul.  vpluto,  vidi  volut,  vohul,  bar- 
sun,  kadifa.  samo  u  Mikajinu  rjecniku  (11.  Tli'J). 
isporcdi  bcluk. 

BELUK,  m.  ridi  bolud.  oil  xvii  vijeka,  ismcdu 
rjecnika  .samu  «.  Hjelostijenccvii,  (jkailif).  Bo  liomu 
vam  sajcmo  osam  aba  i  pet  boluka.  Starino  11, 
88.  Sest  gunov  i  £etiri  abo  i  eotu'i  belnka.  V)4. 

BELVEDEE,  m.  selo  u  Ilrvaiskoj  kod  liijeke. 
Scheni.  segu.  1871.  W. 

BELZEBUB,  m.  Beelzebub.  U  Belzebuba  sta- 
rjeiinu  od  nepodoba  izgoni  djavole  N.  Raiiina 
59'".  luk.  11,  15.  Dajue  hvale  Belzebubu  vitorogu. 
J.  Kavanin  452.  isporcdi  Veelzevul. 

BELZEBUBOV,  adj.  Mo  pripada  Bdzchuhu. 
Po  kreposti  Belzebubovoj  poglavice  djavaoskoga. 
M.  Kadnic  218.  Od  ncuavidosti  belzebubove.  I. 
Ancic,  svit.  57. 

BELZEBUBOV  AC ,  Belzobubovca,  m.  fko  .s-e 
drzi  Belzebuba.  Tko  svoga  iskrnega  uenavidi  jest 
Belzebubovac.  J.  Banovac,  pripov.  228. 

1.  BEl^,  m.  alburnum,  bjelika,  bahula.  samo  u 
Viikovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  gorori  u 
Slavoniji).  —  -e-  je  po  istocnom  govoru  mjesto 
juznoga  -je-.  od  bio,  bijela. 

2.  BE^,  w.  selo  u  Ugarskoj  blizu  Dura.  Sem. 
prav.  1878.  36. 

1.  BELA,  m.  1.  ime  musko;  vidi  Bjeja.  —  2. 
celade  koje  ima  bijelo  na  oku.  Ne  reci  mi:  doro, 
dok  ti  ne  recera :  beja.  Nai'.  posl.  vuk.  20!l.  —  3. 
ime  volu  bijelu  u  Srbiji.  \.  Kovacevic.  to  je  i  u 
zagoneci  o  danu:  Lcze  mrkona,  -sav  ga  svet  diii 
ne  moze,  dok  mu  ne  dode  brat  beJa  (,bfe|a').  Nar. 
zagou.  nov.  89.  isporcdi  bijeloua. 

2.  BE:^A,  1.  ./■  ime  zensko  u  Srbiji.  \i.  Kova- 
cevic. ^  2.  111.  nadimak  muski.  isporcdi  Be}o. 
Andesili6  i  Beja  naniiri  se.  Prot.  sab.  mag.  5. 
Todor  Beja.  JVI.  D.  Milicevic,  .srb.  346. 

BEl^AJACKI,  adj.  sela  Belajke.  Bejajacka  op- 
stina.  K.  Jovauovic,  rec.  181. 

BE^jAJKA,  /.  selo  II  Srbiji  u  okrugu  cuprij- 
tikom.  K.  Jovanovii,  rec.  181.  -e-  je  po  istocnom 
govoru  od  -e-,  a  j  je  promijeneno  1:  prije  se  je 
zvala  Belajka.  M.  D.  Milicevic,  srb.  1135, 

BE^AN,  m.  prezime,  upravo  nadimak  koji  do- 
lazi  mjesto  prezimena,  u  nase  vrijeme  u  Hercego- 
vini.  T.  Bejan.  Schem.  here.  1878.  254. 

BEl^ANICA,  /'.  1.  rijeka  u  Srbiji  u  okrugu 
biogradskom.  M.  B.  MUicevic,  .srb.  60.  Vodenica 
na  reci  Bejanici.  .Sr.  Nov.  1867.  111.  i  zein(a  na 
noj  zove  se  tako:  Zabran  u  Bejanici.  Sr.  Nov. 
1868.  281.  Livada  u  Bejanici.  1863.  156.  1868. 
591.  —  2.  planina  u  Srbiji  u  okrugu  cuprijskom. 
M.  B.  Milicevic,  srb.  1091.  Oko  vrhova  Rtna,  Be- 
janice,  Stola  i  Miroca.  M.  D.  Miliievic,  vec.  259. 

BELANSKI,  adj.  1.  sto  pripada  selu  Belini  u 
Srbiji  u  okrugu  biogradskom.  Bejanska  crkva.  M. 
B.  Milidevic.  Bejanska  opStina.  K.  Jovanovii,  reo. 
96.  —  2.  prezime:  Nikola  Bejanski.  §em.  prav. 
1878.  27. 

BE;^ENE,  n.  vidi  bekejeiie.  J.  Bogdanovic.  ispo- 
rcdi bejiti  se. 


B1C],jEVA(;,  Bejevea,  Hi.  mjeslo  u  sclu  Kop]a- 
rima  ii  Srbiji  it  okrugu  kragiijevuikom.  Niva  u 
mostu  Bejevcu.  Sr.  Nov.  1873.  343.  isporcdi  Bi- 
jovac. 

B^^^IN,  Bejina,  Hi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  sa- 
baikom.  -o-  jc  po  istocnom  govoru  od  -e-.  K.  Jo- 
vanovic,  re6.  177. 

BEl^lNA,  ./'.  ime  sclima.  -o-  je  po  istocnom.  go- 
voru oil  -!■■-.  isporcdi  Bijejina.  II  Srbiji:  a)  u 
okrugu  iacunskom  hlizu  Cacka.  K.  .Tovanovid,  rec. 
167.  —  b)  u  okrugu  biogradskom,  srczu  kosmaj- 
skom.  K.  Jovanovic,  rec.  96.  jrisu  ga  i  Bejino.  M. 
D.  Miliievii,  srb.  109. 

BET^INSKI,  adj.  sto  pripada  .selu  kojc  se  zove 
Bejin.  Opstina  bejinska.    K.  Jovanovic,   rec.   177. 

BE^^ITT  SE,  bejiin  se,  inipf.  indi  bekejiti  se. 
govori  .se  u  Lid  i  u  JJalmaciji:  Sto  se  bejis  na 
me?  J.  Bogdanovid.  M.  Pavlinovid.  Postanem.  bi 
moglo  biti  od,  bio,  bijela,  jyreko  subst.  ,beja',  a 
znacenu  bi  bio  pocctak:  smijuci  se  .svamiiu.  kao 
lud  zjati  tako  da  se  zubi  bijelc,  po  tom  bi  bejiti 
se  bilo  upravo  luditi  se,  i  odatlc  biprcslo  it  zna- 
cei'ic  It  kom  se  govori.  ispioredi  bjeleusna. 

BE^O,  m.  ime  musko.  -e-  jc  pto  istocnom  go- 
voru od  -e-.  isporedi  Beja,  Bjeja,  Bijejic.  Bejo 
Nikolic.  Prot.  sab.  mag.  128. 

BEl^USINA,  /.  vidi  kod  bjelusina. 

BEMBASA,  /.  nekako  iiije.sto  it  Sarajcvu.  Vuk, 
rjec.  isjjoredi  Benbasa.  Kolika  .jc  na  Bembasi 
trava,  jos  je  jepSa  dizdareva  Javra.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  345. 

1.  BilMBE^i,  m  uekakav  grah  it  Hercegovini. 
N.  Ducic.  Rijec  bez  sumnc  tuda,  za  sada  blize 
nepoznata. 

2.  BEMBE^j ,  m.  celade  kojc  jc  negda  islo  po 
Dubrorniku  1  maja  (kao  Titrica  2  febr) ;  ,imao  je 
halinu  svu  iskicenu  zclenijem  liscem  i  svakojaki- 
jem.  cinjecem;  oko  ncga  su  se  vili  blavori,  i  jed- 
noga  je  u  ruci  nosio  i  s  nime  se  igrao ;  isao  je 
onaj  dan  i  k  manastiru  sv.  Jakova,  oko  po  sa- 
hata  od  grada'.  Vuk.  rjec.  22.  Postanem  moze 
biti  da  je  od  nuftnuiog,  pratilac,  koje  se  pridije- 
valo  grckom  bogii  neznabozackom  Ermcju  ('Eofjijg), 
Merkitriju. 

BEMBEK,  Hi.  ridi  berber.  isporedi.  benberin. 
samo  u  nase  rrijeme.  Bogora  brate,  Mihate  bem- 
bere !  obrij  mene  rusu  kosu  s  glave.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  350. 

BEMOTA,  m.  hebr.  behemoth,  koje  vidi  kod 
behemotov.  A  bemota  od  lijenosti  lijenih  vaja  i 
satire.  P.  B.  Baksic  226. 

BEN,  m.  tiirski  ben,  mVddez,  naevus.  n  nase 
vrijcmc,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Smiju 
1'  mu  se  beni  po  obrazuV  Nar.  pjes.  petr.  1,  132. 
Dosto  moja  i  dva  bena  tvoja,  i  dva  bena  medu 
obrvama!  Nar.  pjes.  vuk.  ijec.  22".  Tiu'kuie  a  i 
nase  gdjekoje  zene  po  varosima  misle  da  je  lijepo 
imati  bene  po  lieu,  i  za  to  ih  crnom  bojom  grade 
i  koje  nemaju.  Vuk,  rjec.  22*. 

BENA,  /.  1.  turski  bon,  lud,  litdo  ce(ade,  stul- 
tus.  od  prosloga  vijeka  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Hercego- 
vini i  u  Hrvatskoj).  —  Za  pladn  spot  daje  i  drzi 
za  bene.  M.  Kuhacevic  36.  Cudne  bene,  sto  sam 
ucinio!  Nar.  pjes.  mar.  79.  Kako  je  bena  i  nista 
ne  zna.  Magaz.  1868.  63.  Idi  beno  jadna!  Idi 
beno  benastal  Vuk.  rjec.  22a.  —  2.  noctua,  sova. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
i:evu.  pMStaiia  moze  biti  istoga  kao  pod  1.  Droii, 
cvrjuge,  kosi6,  bene.  J.  Kavaiiin  22. 


BENAC 


131 


BENECANIN 


BENAC,  benca,  m.  1.  lud  covjel:  <)d  bena  1. 
M.  Pavlinovic.  —  2.  dw\i  tiikac.  M.  Pavlinovid. 
isporedi.  bena  2. 

BENAK.  in.  In/jj.  Bono,  od  xii  vijeka:  a)  iine 
musko  u  ajiiiiiieiiikn  latiiiski  pisaim  rciciioija  vi- 
jeka: .Beiiach'.  Racki,  doc.  90.  —  b)  prezime  u 
nase  rrijcme.  Scliem.  zagr.  1875.  258. 

BENAKOVAC.  Benakovea,  in.  planina  u  Bosni 
kod  Bisca.  Zeiu|op.  bos.  51.  T.  Kovacevic,  bos. 
G6.  Tako  nazcana  po  Benaku. 

BENAKOVIC ,  m  prezime ;  po  ocu  Benaku. 
Scheni.  diac.  1877.  64.  Boca  41. 

BENAST,  adj.  stuHus,  lud.  Od  bena.  !(  vase 
vrijeme,  iztnedu  rjecnika  samo  u  Vukoru  (gdje  ae 
dodaje  da  .se  gorori  it  HrvaUkoj,  ali.  .se  govori  i 
izran  Hrvatske).  Idi  bono  benasta !  Viik,  rjec.  22=1. 
Ona  CO  podi  za  ovoga  benastoga  cobana.  Magaz. 
1868.  63. 

BEN  AS,  m.  hyp.  od  Beno.  u  jcdnoga  pinea  pro- 
Uoya  vijeka,  koji  tako  nnzira  BciieM.ce:  Vidim 
/oster  u  iivotu  Benase  i  Palmotu.  .T.  Kavanin 
176.  Benais  tvoj  Matija  Stojie.  177. 

BENAV,  adj.  nidi  benast.  .samo  it  Vukovu  rjcc- 
niku.  isporedi  benava. 

BENAVA,  /.  benavo  ie^adc  musko  Hi  sciisko. 
.smno  M  Stulicevu  rjecniku. 

BENAVITI,  benavin],  impf.  infatuare,  zaludi- 
rati.  od  benav.  samo  vnase  vrijeme.  1.  prelazno: 
samo  ujcdiioga  pisca:  Sto  bi  tude  benavili  krajiy 
Osvetn.  3,  2!l.  —  2.  sa  .so,  refl.,  ciidti  se  benav, 
luditi  se,  .stultitiam  siinulaiv.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BENAv^jENE,  /(.  caeeitas  mentis,  siniulatio 
stultitiae.  isporedi  bcnaviti.  samo  n  Vitkorn  rjec- 
niku. 

BENBASSA,  /.  vidi  Bembasa.  Ka.d  ja  podo  na 
Benbasu  na  vodn.  Nar.  pjes.  potr.  1,  260. 

BENBERIN,  m.  vidi  berberin.  isporedi  bomber. 
((  nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  stoji  da  se  govori  ii  Crnoj  Gori).  Ti  dovedi 
Petra  benberina.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  22^. 

BENCETIO,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon.  croafc. 
235.  323.  od  imena  koje  nije  u  obicajn  a.  koje  ce 
liiti  postalo  od  ialijanskofja  nd-rihenoga  od  Bene- 
detto, isporedi  Beneetici. 

BENCETICI,  m.  pi.  selo  u  Hrratskoj  u  pudzu- 
paniji  knrlovackoj.  Sehem.  zagr.  1875.  i.l2.  Pregl.  26. 

BENrLIN,  m.  prezime:  xvi  vijeka.  Pavla  Ben- 
cHna.  Mon.  eroat..  204. 

BENCA,  /.  neko  mjesto  medu  Phivnm  i  Budi- 
injom  u  (joriiem  Polimju  xiv  vijeka;  nominativu  ' 
nema  po'tvrde,  maze  biti  i  Benac,  i  kao^  da  su  ! 
bila  dva  mjeMa  istoga  imena:  Meda  Crinimi.  I 
Croramt  medu  Plavomt  i  Budimjomi, . .  .  pravo  | 
UZB  brbdo  medu  Bencju  .st  gradtckomi.  inedomi..  I 
Mon.  Serb.  95.  Postana  nepoznata.  I 

BENCEVIC,  •»».  prezime.   u  nase  vrijeme.  Boca  ' 
5.  28.  Od  imena  koje  ne  dolazi  a  koje  je  postalo 
od  Beno. 

BENCIC,    Hi.  prezime  xv  i  xvi  vijeka.   Dujam 
Bencic.  Mon.  eroat.  140.  Marku  Bencicu.  302.  od  ; 
imena  koje  snmo    ne   dolazi  a  koje  je  postalo   od 
Beno. 

BENCULK;,   m.  prezime  u  Dubrovniku   od  xii  i 
Hi  xiii  vijeka,  koje  .iii  pisali  i  Binculic,  a  latinski 
de  Binzola.  Mon.  serb.  7.  40.  Danicic  1,  35.  ispo- 
redi Binculic. 


BENDEK, 


m.  prezime : 


vijeka :    ujiravo  iine 


mjesto  prezimena :  Simun  Bendek.  Mon.  eroat.  96. 
moze  biti  okrneno  Benedik.   isporedi  Bendekovic. 

BENDEKOVIC,  m.  prezime  po  ocu  Bendeku; 
dolazi  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  za  Mavra 
Orbina  moze  biti  za  to  sto  je  bio  reda  sv.  Bene- 
dikta,  ali  .<«  r  mjesto  v  moze  biti  stamparskom 
grijeskom.  TJ  skazani  Marka  TTi-bina  ,Bendekorica'. 
.1.  Banovac,  razg.  vi. 

BENDER,,  in.  grad,  u  juznoj  Riisiji  ii  Besara- 
biji.  S  nima  Belgrad  i  Bender  obraniti  mogu.  .T. 
Kajic,  boj  47.  Kad  je  vojska  pod  Benderom  bila. 
Nar.  pjes.  juk.  518. 

BENDES,  m.  samo  u  sagoneci  kau  iine  psii: 
Podigle  se  rogojace,  susrete  ih  rendisalo,  hocase 
ill  rendisati,  ni;  da  bondes  ni  g-ledati  (odgonet}aj : 
ovce,  kurjak  i  jias).  Vnk,  rjec.  22'».  bondes.  Nar. 
zag.  nov.  149. 

BENDK!,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u  Srbiji. 
Aleksa  Bendic.  Eat  182.  postancm  moze  biti  od 
nadimka  nncinena  od  tiirskoga  bende,  .sluga. 

BENDOGTJZ,  m.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka 0  vraziina.  Bendoguzi,  sendonogi  obraz  beoe, 
jazik  plaze.  J.  Kavanin  410.  rijec  ii  jn'voj  poll 
taimia. 

BENDUSKA,  /.  vidi.  banduska.  samo  a  Stuli- 
cevu rjeinikn,.  isporedi  benduska. 

BENDUSKA,  /.  vidi  benduska.  Benduska,  cro- 
cus Pallasii  i  crocus  sativus.  Gas.  ces.  muz.  1852 
2,  46.  Sulek.  im.  13. 

BENDELUK,  w.  titrski  bengilik,  trava  (raz- 
liena)  sto  se  mece  u  vino  i  u  rakiju  da  se  covjek 
opije  i  da  zaspi  kao  mrtav,  herba  soporifera. 
isporedi  bendiluk.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  U  vino  mu  bendeluke  mesa. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  543.  A  u  vino  mesa  svako  bije. 
ponajvise  bendeluka  teska.  2,  160. 

BENDILUK ,  m.  vidi  bendeluk.  Zgotovi  mu 
gos])odsku  uzinu  i  natoci  vina  i  rakije,  u  sve 
troje  baca  bendiluko  (,bendziluke').  Nar.  pjes.  juk. 
55.  Od  po  noci  san  je  prevario,  na  liu  Sekul  mece 
bendiluke.  409.  Zagrabi  mu  vode  u  mastrafi,  a 
za\^ice  u  gepove  ruke,  to  izvadi  niloge  bendiluko, 
bendiluke  od  iietiri  ruke,  te  sasipa  travu  u  ma- 
strafu.  Nar.  pjes.  petr.  3,  610. 

BENDUR,  in.  u  jednoj  pjesnii  sremskoj  heka 
gora,  a.  bice  Mindur,  visoko  brdo  u.  Slqruj  pila- 
nini  na  granici  srpskoj  izinedii  Pirota  i  t^iprovca. 
vidi  Mindur.  Koiia  igra,  Ovf*  poje  prede;  kona 
igra,  Bendur  goru  prede.  Nar.  pjes.  srem.  117. 

BENE,  m.  hyp.  Benedictus,  vidi  Beno.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Bene  i  Andre.  J.  Ka- 
vanin 304.  Pa]ia  Bene.  362.  Sveti  Bene.  523. 

BENEBREKE,  benebreka,  /.  pi.  vidi  benevre.ke. 
u  jednoj  jjjesmi  prosloga  vijeka  i  ii  Stulicevu 
rjecniku.  Na  lieinu  su  benebreke  od  skrleta.  Nar. 
pjes.  bog.  87. 

BENECI,  Benetaka,  m.  pi.  Vonetiae,  isporedi 
Bneci,  Mleci.  dolazi  xiii — xvn  vijeka,  a  poslije 
samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu,  Jainbresieevu 
i  VoUigijinu,  a  govori  se  i  sada  na  Rijeci.  pred 
c  otpada  t,  koje  iieki  i  pisu.  Pride  dosti  }udi 
z  Benetak.  Mon.  Croat.  4.  Da  stoji  u  Benecehfc  u 
duzda.  Mon.  serb.  148.  Da  ga  damo  do  Benettki.. 
Spom.  sr.  1,  93.  Da  oce  kra)  fi-anacki  i  Benetci 
pomoci.  Mon.  eroat.  226.  Dotegnu  do  Benetak.  F. 
Glavinic,  cvit  247.  Pociva  u  Benetcih.  344.  Be- 
netkih.  108.  Gdi  .su  sada  Benetki  uzidani.  106. 

BENECANIN,  m.  Venetus.  Mlecanin,  Mlecic.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  rjecnicima  Bjelo- 
stijencevu,  Jamhresicevu  i  Voltigijinu,    «    sva   fri 


BENECANKA 


232 


BENEVENTI 


.Bpiipfair.  2)red  v  otpnlu  je  t,  l-oje  pomemiti  }»sac 
l)iic.  Bpiietcani.  F.  (;iavini<^,  ciat  138. 

BliINECANKA,  _/.  indi  MletkiAa.  saiiid  it  rjcc- 
iiicima  Bjelodtijenccvu  i  Voltigijinu. 

BENECANSKI,  atlj.  venetus,  mcU  benctacki, 
bnetafki,  mletat-ld.  .'■who  u  Bjelostijcnicvii  rjecniJcu. 

BENEDA,  m.  i  f.  ime  miisko  i  hnalio  xi  rijeka 
u  dm  ifjionienil'a  latinski  pixdna.  Eafki,  ilnc.  ilO. 
133.  rosiiincm  ne  cc  hiti  slocoixko  nccju  okrncno 
Benodictus  ;'  Bonodicta.  prvin  da  drufji  dritkvijc 
misle. 

BENEDAT,  iii.  Bcncdictus.  isporedi  Boiicdet. 
XVI  riJcka.  Benodat  Zborovcic.  Jajj^iA,  ai-kiv.  2, 
7-22.  723. 

BENEDET,  m.  Benedictus.  od  tal.  Benodetto. 
dolasi  od,  XVI  rijeka,  nli  h  olilkima  pu  kojima 
mozc  bill  nominativ  i  Bencdeto,  a  pouzdmio  do- 
lazi  xviii  vijeka  s  nom.  Bonodct.  —  a)  ii  noin.  i 
rok.,  komc  je  tioiii.  Boncdet.  Beiicdpt  opat.  L.  Ter- 
zic  XVI.  Sveti  Benedeto.  100.  Kako  jo.  odlncio  Be- 
iiedot  XIV.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  39.  —  b)  u  home 
god  druijom  jiadezu:  Pape  Benedeta.  A.  Guceti6, 
roz.  mar.  92.  I.  P.  Marki  37.  J.  Kavai'iin  212.  Sv. 
Benedetu.  J.  Banovac,  razg.  114.  I.  J.  P.  Lucii, 
razg.  80. 

BENEDETO,  m.  tal.  Bonodotto,  hporedi  Bene- 
det.  Benedeto.  ,1.  Kavai'iin  3(!1.  V.  M.  Guceti6, 
pohv.  79. 

BENEPICICA ,  /.  traiHX  koja  se  sove  i  zccja 
Hiopc.,  gcniii  urbanum  L.  tal.  Ibenedetta,  is^poredi 
Benedik.  8amo  u  Bjelostyencevu  rjecniku  (1,  241 
caryopliyllata)  i  is  nega  u  jcdnoga  pisca  nasega. 
vremena.  B.  Sulek,  im.  13. 

BENEPIK,  m.  Benedietns.  od  xv  vijeka.  Popu 
Benediku.  Mon.  croat.  110.  Blazeni  Bciiedik.  l^e- 
top.  duk),  cnio.  2.  Beiiedika  kramara  sin.  Mon. 
Croat.  310.  Sveti  Beiiedice.  I.  Ancic,  svit.  115.  Iz 
ove  prislavne  krvi  izide  nioj  prisveti  Benedik.  I. 
Dordic,  ben.  8.  Papa  Benedik.  A.  Kani^lic,  kam.  28. 

BENEDIKOV,  adj.  Benedict!,  isporedi  Bene- 
dik. Sin  Bencdikov.  Mon.  croat.  .57. 

BENEDIKOVIC,  m.  prczime,  po  ecu  Benediku. 
Mikula  Benedikovic.  Mon.  croat.  88. 

BENEDIKT,  m.  Benedietns.  od  xvi  rijeka,  iz- 
medii  rjeenika  samo  u  Belinu  (136'>)  i  Bjelosti- 
jencem.  isporedi  Benedikto.  —  Benedikt  patri- 
jarka.  F.  Glavinic,  cvit.  71). 

BENEDIKTIN,  m.  monachu.'!  Benedictinus.  u, 
rjecnicima  BeUim  (ISfib)  i  Bjelostijencevu.  ispo- 
redi Beneditin. 

BENEDIKTO,  iii.  Benedietns.  «.  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  u  nom.,  a  u  driigim  padezima  i  u  dru- 
gih,  ali  po  I'lima  moze  biti  ituminatir  i  Benedikt. 
isporedi  Benedikt,  Benedik,  Benedet,  Benedit,  Be- 
nedat,  Beno.  —  Sveti  Boiiedikto  poruci.  B.  Gra- 
dic,  djev.  37.  Zivot  prislavnoga  Benedikta.  I.  Dor- 
dic, ben.  7.  pos^edni  pisac  pise  u  nom.  Benedik, 
koje  vidi. 

BENEDIKTOV,  adj.  Benedicti.  izmedit  rjeenika 
u  Belinu  (136'')  i  Bjelostijencevu.  Porodeiie  Be- 
nediktovo.  I.  Dordic^,  ben.  7. 

BENEDIT,  m.  Benedictus.  isporedi  Benedet. 
Stan  ki  jim  da  Benedit.  D.  Barakovic,  vil.  117. 
Benedit  papa.  L.  Terzic  8ti. 

BENEDITIN,  Beneditina,  m.  vidi  Benediktin. 
samo  u  Bjelostijtniev'U  rjecniku. 

BENEFICIJ,  in.  beneficium  (eoclesiasticuiii),  do- 
hodak  od  imm'ia  crkvenoga,  koje  uziva  x^op,  i 
samo  tako  imunc.   Dobro  riste  sveti  oficij,   da  za 


imit    beneficij.    M.    Marnlic  28().    Ni  inia   priniati 

'  ploda  od  benofieijev.    S.  Biidinic,  ispr.  14(i.    Kqji 

iiiiaju  koj  godir  beneficij  crikveni.  M.  Bijankovic 

2.  Kaiiiinici,    kqji  iinaju   dobrocinstva    ali  benefi- 

'  cijo.  117.  Po  doliodkn  crkvenomu  t.  j.  beneficiju. 

A  Kadcic,  bogo.sl.  (i.  Biskupa  u  kojega  si  drzavi 

'  dostiginio  beneficij.  10.5. 

BENEFICijAN,  beneficijana,  m.  vidi  benefi- 
cijat.  Ja  ])op  llija  bencficijan.  Mon.  croat.  184. 
No  iiio^e  dngovati  kako  beneficijan.  S.  Budinic. 
ispr.  14(>. 

BENEFICIJAT,  beneficijdta,  m.  beneficio  eccle- 

;  siastico   praeditns ,   beneficiatus ,  pop   koji  uiiva 

!  dohodke  od.  crkvenoga  imana.  isporedi  beneficijan. 

Da  je  kqji  crkovnak  beneficijat.  I.  Ancii,  ogl.  105. 

BENEKOVK;,  m.  prezime,  xv  vijeka,  u  hrvat- 
skom  primorju.  Martin  Benekovi6.  Mon.  Croat. 
11)6.  moze  hiti  od  Benedik. 

BENESTEA,  /.  vidi  banestra.  Benestrami.  Alek- 
saiid.  nov.  29. 
I  BENE8A,  m.  ime  musko,  koje  dolazi  xiv  vijeka 
u  spomrnicima  latinski  pisanijem,  i  to  s  prijedlo- 
gom  de  mjcsto  prezimena:  Symon  de  Benessa. 
Mon.  rag.  1,  20.  isporedi  Benesic.  Postanem.  je 
od  imcna  Beno. 

BENESK!,  m.  prezime,  ud  xiii  vijeka  u  Du- 
brovniku.  Od  BeneSa,  koje  vidi.  AntdrPja  Bene- 
sict.  Mon.  Serb.  40.   Danicid  1,  35. 

BENETACKI,  adj.  venetus,  mletacki.   isporedi 

\  bnetacki,   Beneci.    Od  xiii  (to  xvu   vijeka.   Duza 

]  benetfcckoga.  Mon.  sei'b.  35.    Ojitcine  benettckoj. 

39.   Vriiez   benetackili.   Zak.   viiiod.  55.    Gospoda 

]  benetacka.  Mon.  croat.  4.  Dnkatt  zlatihi.  benett- 

ckelib.    Mon.   serb.  528.    Benetaoki.    F.   Glavinic, 

cvit  247. 

BENETAK,  Benetka,  m.  Venetus,  Mleiic.  ispo- 
redi Benecanin ,  Bnetak.  xiv  vijeka.  Nikola  be- 
nettki,.  Mon.  serb.  180. 

BENETALO,  m.  koji  benece,  tabulator  longus, 
taediuin  ciens.  samo  ii   Vukovu-  rjecniku. 

BENETANAC,  Benetanca,  m.  Venetus,  Mlecic. 
isporedi  Benecanin.  .^amo  ii  Jambresicevu  rjec- 
niku, i  to  kajkav.'iki  Benetanec  (1,  lOlSh). 

BENETANSKJ,  adj.  venetus,  mletacki.  ,so)uo 
!«  rjecnicima.  Bjelostijencevu.  (d^)  i  Jamhresicevn 
(1,  'lOlSi)). 

BENETANE,  n.  nngae.  isporedi  benetati.  samo 
II  rjecnicima,  Stulicevu  (inepta  locutio)  i  Vukovu 
(fabulatio  loiiga). 

BENETATI,  beiiecem,  im^)/.  fabulari  taediose, 
govoriti  kojeUa.  samo  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjeenika  u  Stulicevu  (gdje  je  praes.  i  benetam,  de 
variis  rebus  inopte  loqui  i  u  Vukovu).  isporedi 
bauati,  s  kojim  je  jednoga  korijena.  Benece  kao 
pijan  na  daei.  Nar.  posl.  vuk.  12. 
I  BENETIK,  adj.  venetus,  mletacki.  samo  u  jed- 
nom  spomeniku  xiv  vijeka.  100  perpert  beneticeht. 
Mon.  serb.   139. 

BENETO,  m.  ime  midko.  prije  nasega  vremena. 
Beneto  Grabija.  Mon.  croat.  Blfi.  moze  biti  od  tal. 
Benedetto. 

BENEVENAT,  Beneventa ,  m.  Beneventum. 
grad  u  Italiji.  isporedi  Benevento.  u  nominativu 
samo  u  Belinu  rjecniku :  Benevenat  (137b). 

BENEVENTANAC,  Beneventiinca,  m.  Beneven- 
tamis,  coijeh  iz  Beneventa.  Beneventanci.  A.  Ka- 
nizlio,  kam.  384. 

BENEVENTI,  m.  pi.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  kao  da  stoji  grijcskom  kakvom.  god  mjesto 
beheinoti,    koje   vidi  kod  behemotov.    isporedi  i 


BENEVENTO 


233 


BENA 


benvenut.   Vrte  se  seg^om  jilahoni  beiiPventi   pod 
orahom.  J.  Kavanin  451. 

BENEVENTO,  m.  vidi  Beneveiiat.  tal.  Beue- 
vento.  u  nmninatiru  samu  u  MH;a{inii  rjecnikic 
Benevento. 

BENEVEAKE,  henewaka,/.^)!.  ridi  benevreke. 
Kad  dijete  prijede  u  niladico,  nbuco  Ijenevrake 
(pantalone).  V.  Bogisic,  zbor.  294. 

BENEVRECI,  benevreka,  «i.  pi.  vidi  bene- 
vreke. samo  a  Viikovu  rjeiniku  (gdjc  kc  dodnje 
da  se  govori  u  Hroatskoj). 

BENEVEEKE,  benevreka,  ,/'.  p^-  bracae,  hlacc, 
caksire.  ifporedi  i  gace.  Od  xvii  injeka,  iemedu 
rjecnika  u  Miknlinu  (gace,  feinoralia,  bracae),  u 
Belinu  (femoi-alia  l(il'>),  u  lijelostijenceini  (bracae). 
M  Voltigijinu  (beiievroka ,  lango  beinkleider),  h 
StuliceiHi  (.benobreke',  bracae  quae  ad  talura 
usque  descendunt)  i  u  Vitkuru  (caligae).  onim 
rjecnika  smno  u  jednoga  jmca  .xvii  vijeka  i  to 
na  strani  kao  tumacene  rijeci  ialcare:  ,benevreke, 
hlace'.  B.  Ki-narutic,  vaz.  10.  Postanem  je  driiga 
pola  -vreke  od  lat.  bracae,  tal.  braca,  nov.  gre. 
PquxI;  prim  je  pola  tamna:  mozc  hiti  od  tar. 
pembe,  pamuk.  —  i.'iporedi  benevrake,  benebreke, 
benevrcci,  bpnevrke,  bereviieke,  breneliroke. 

BENEVEKE,  bcnevfka,  pf.  pi.  mdi  pelon-gace, 
all  se  samo  u  sail  kaze  mjesto  nih.  isporedi  be- 
nevreke, s  kojima  su  jednoga  posiava.  samo  u  Vu- 
kovii  rjeiniku. 

BENGI,  u  zagoneci,  vidi  kod  uzcngi. 

BENICANCI,  Bcnicanaca,  m.  pi.  selo  u  Slavo- 
niji  II  podsiipaniji  osjeckoj.  Pregled  101. 

BENIC,  m,.  prezime,  po  ocii  Bent  (vidi  B(^ne, 
Beno).  Od  prosloga  vijeka.  Bono  Benic.  Norini 
fiO  ScUem.  bosn.  1S()4.  Vli).  (Jr  Benic.  Sclieni.  segii. 
1S71.  102. 

BENICI,  m.  pi.  dva  sela  it  hrvatskom  jmniorju, 
jedno  kod  Crkveiiiee  a  drugo  kod  Drvenika. 
Schem.  segn.  1871.  4.5.  Pregl.  7.  8.  isporedi  Benic. 

BENIJAMIN,  m.  Beniamin.  isporedi  Venijamin. 
Najmladega  sina  ,Beniamina'.  E.  Pavic,  ogleil.  88. 

BENIJAMINOV,  adj.  sto  piripada  Bcnijaminu. 
Od  kolina  ,Beniaminova'.  F.  Glavinii,  cvit  34.  II 
vricu  ,Beniaminovu'.   E.  Pavic,  ogled.  00. 

BENIJAmINOVAI!,  Benijaminovca,  m.  coiji'k 
od  kojena  Benijaminovn.  Opet  ili  ,Benjaminovci' 
razbise.  A.  Kacic,  korab.  119. 

BENKO,  w.  hyp.  od  B^no,  Bcnedictus.  Od  xv 
vijeka,  izmedn  rjecnika  u  Bjelostijeticeva  (9b). 
Voltigijinu  (7)  i  Danicicevu.  Benko  Bratosalict. 
Spom.  sr.  113.  Pop  Benko.  Mon.  ci-oat.  134.  Benko 
Gundulicb.  Mon.  serb.  548.  Benko  ban  rvatski. 
A.  Kacic,  korab.  422.  —  sada  se  nahodi  i  kao 
prezime:  Toma  Benko.  Schem.  diac.  1877.  fifi.  G. 
Benko.  Schern.  zagr.   1875.  258. 

BENKOVAC,  Benkovca,  m.  imc  mjeslimo.  od 
Benko.  a)  varosica  u  Kotarii  izmedn  Zadra  i 
Skradina  sa  zidinama  od  staroqa  gradica.  Vuk, 
rjec.  22''.  Sem.  zad.  187G.  .30.  Eepert.  dalm.  5.  U 
Kotarn  vidi  se  jedan  gradic,  ter  se  zove  Benko- 
vac;  sva  je  prilika  da  je  od  bana  Benka  zidan. 
A.  Kacic,  kor.  422.  —  b)  selo  u  hrvatskom  pri- 
morju.  Schem.  segn.  1871.  6(.i.  Pregl.  10.  —  c)  selo 
a  slavonskoj  krajini  hlizu  Oradiske.  Sclieni,  zagr. 
1875.  52.  pi'sa  ga  i  Benkovci.  Eazdje|.  kraj.  28. 
—  d)  ■'<elo  u  Hrvatskoj  ii  podzupaniji  varazdin- 
skoj ,  u  wjestana  kajkavski  Benkovec.  Schem. 
zagr.  1875.  .30.  Pi'eg].  49.  —  e)  selo  takoder  ii 
Hrvatskoj  u  podzupaniji  krapinsko-topliikoj ,  u 
wjestana  takoder  kajkavski  Benkovec.  Pregled  52. 


—  f)  selo  u  Ugarskoj  u  Medumurju,  u  injestana 
kajkavski  Benkovec.  Schem.  zagi-.  1875.  139. 

BENKOVCI,  Benkovaca,  m.  pi.  .selo  u  Slavo- 
niji ;  vidi  kod  Benkovac. 

BENKOV16,  m.  prezime,  po  ocii  Beiiku,  od 
prosloga  vijeka.  Benkovici.  .T.  Kavai'iin  140.  Pro- 
zvase  sc  Benkovici.  A.  Kacic,  kor.  422.  Gr.  Ben- 
kovic.  Schem.  bosn.  1864.  xvii.  Ig.  Benkovic. 
Schem.  zagr.  1875.  258. 

BENKOVIC'IEV  VEH,  m.  selo  u  Hrvatskoj  11 
podzupamji  krapinsko-toplickoj.  Pregled  53. 

BENKOVICEVO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzn- 
pauiji  km piiisko-toplickoj .  Schem.  zagr.  1875.  36. 
Pregl.  53. 

BENK0\T;CI,  Benkoviea,  ))(.  pi.  selo  u  hrvat- 
skom primorju.  Schem.  segn.  1871.  45.  Pregled  7. 

BENLIC,  m.  2»'ezime  jednomxi  biskupu  hosan- 
.•ikoiH  XVII  vijeka,  jamncno  po  twskom.  nadimku 
ociiiu,  koji  je  mogtio  /(/7(  bcnlija.  -\- je  sazeto -iyi. 
Benlic.  Norini  57.  Nadod.  54.  ,Benlic'.  Schem. 
bosn.   18G4.  94. 

BENLIIK,  m.  tunicae  muliebris  genus,  duga 
zenska  halina  s  riikavima  koja  se  nosi  ispod  driige. 
Od  prosloga  vijeka,  izniedu  rjecnika  samo  11  Vu- 
koni  (gdje  sc  dodaje  da  se  govori  u  Barani,  ali 
.s'C  nahodi  i  po  drugim  krajcrima).  glasi  t  be.lnuk, 
koje  vidi.  Rijec  je  jamahio  turska,  ali  jako  p)ro- 
mijenena.  Kakvu  mladi  suki'm  i  obucu,  kakvi 
benluk  i  na  kapu  zlato?  ,T.  S.  Ee|kovic,  ku6.  366. 
Ne  bi  ona  u  pirnom  benluku  dok  je  Xiva  pod- 
nosila  muku.  366.  Da  je  to  novaca  primio  u  ka- 
paru  za  jedan  benluk.  Prot.  sab.  mag.   129. 

1.  BENO,  m.  hyp.  od  Benedikto,  Benedictus. 
isporedi  Benko.  Akcenat  se  mijena  u  voc. :  Beno. 
Dolazi  od  XVII  vijeka,  izntedu  rjecnika  .^amo  n 
Belinu  (13611)  j  Bjelostijencevn.  Beno.  Ead  11!,  165. 

2.  BENO,  «i.  vidi  bena  (lnd).  Akcenat  se  mi- 
jena II  voc:  beno.  samo  11.  poslovici  kako  je  ne- 
kakar  lovac  napnstio  hrtu  na  dva  zeca  pa  mu 
nije  iihvatio  iii  jednoga,  a  iz  poslovice  i  u  Vii- 
kovu rjeiniku.  Oba  bono!  i)n,  ni  jednoga.  Nar. 
posl.  vuk.  228. 

BENOV,  (/'//'.  Bciiedicti.  saiiiii  11  Belinu.  rjei- 
niku (13610. 

BENSIC,  111.  prezime ;  xvi  rijeka.  Bensici  7.  Go- 
ric.  Mon.  croat.  183.  postanem,  od  imena  koje 
samo  ne  dolazi  a  koje  je  postalo  od  imena  Beno. 

BENSINUJ,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Stipana 
Beusinica.  Mon.  croat.  214.  isporedi  BenSic. 

BENT,  m.  turski  bend,  hraiia  (vodenicna),  mo- 
les, samo  u  Vukovu  rjeiniku  (gdje  se  dodaje  da 
se  govori  u  Hrvatskoj). 

BENIIM,  turski  tieniiin,  moj.  dolazi  samo  kad 
sc  kaziije  kako  govore  Tiirci  Hi  kako  sc  govori 
Twriinu,  niti  se  mijena.  po  padezima.  Fendum 
beniim,  has  si  ugodio.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  513.  Ja 
ne  znam,  efendum  bennra.  Nar.  prip.  vrc.  55. 

BENUTIO,  m.  prezime,  u  naie  vrijeme,  u  Dal- 
maciji.  Sem.  sib.  1875.  25. 

BENVENUT,  in.  u  jednoga.  pisca  jirosloga  vi- 
jeka kao  da  stoji  grijeskom  kakvoin  god  mjesto 
behemot,  koje  vidi  kod  behemotov  /  bemot.  ispo- 
redi beneventi.  Z'o  Asmodej  i  Benvenut,  Mamon 
Satan,  vrh  nih  bjuju  nagle  rijet-i.  J.  Kavanin  449. 

BENA,  m.  1.  prezime,  npra.vo  nadimak  mjesto 
■prezimena.  Simun  Beiia.  D.  Barako\d6,  vil.  189. 
Beiia.  J.  Kavanin  123.  131.  —  2.  2(  zagoneci  0 
sordlu  kao  i.nie  volu,  koji  se  u  drugim  zagonet- 
kuma  takoder  0  svrdlu  naziva  mrkona  i  gcdona: 


BENIS 


234 


REEBA 


Navi-h  ku6o  bona  preiiva,  a  ogrizinc  uui  iin  /,oni|u 
partaju.  Nar.  zag.  nov.  204. 

1?KNI&,  bpi'iisa,  in.  ridi  bii^iS.  Kuia  je  (mom- 
kiira)  (luziia  dcvojki  kupiti  bci'iiS  (grijeSkom  ,be- 
niz')  ili  kabanicu  (it  Slafuniji).  V.  Bogisid,  zbor. 

2in. 

BEO-,  koje  se  rijeci  tako  poiinu  a  nijesit  ovdje 
It  redii,  mil  treba  gledati  medu  oiiima  kojima  je 
pucctak  bijol-  ili  bio-. 

BEOBUSKI,  adj.  stari  VellniM  a  sadamii  (''u- 
stendil  zvao  xc  neko  rrijrmc  i  Belbuska  Bana  i 
s promijencnim  1  na  o:  BoobuSka  Bana:  ujcdnufja 
pisca  XVII  uijcka  sa  1  nei>rumijeuenim:  Stot'anb 
ubi  cara  Mibaila  blhgarakago  na  Bai'ii  Bpli,buskoj. 
Glasnik  22,  21(1.  a  xvi  vijcka  u  jcdnoya  pixca 
s  promijenenim  1  na  o,  latinaki  eapisana:  Boo- 
busci  balnoa.  Rati  49,  127.  I'oxtancm  od  Velbnzd, 
cemu  je  pruiiiijencnn  v  na  b,  moie  hiti  i  sa  to 
ito  se  praro  ime  sabnratialo  i  dorodilo  u  svezu 
sa  bio,  bijcla.  isporcdi  VolbuXd.  Sa  svijcm  je 
driigo  mjesto  Biobu.ska  Baiia;  vidi  binbuski. 

BEOCE,  Beoca,  h.  selo  it  Srhiji  u  itkrugu  ca- 
canskom,  srezu  studcnickom.  M.  D.  Mili<''evii;.  Fiiiu 
ga  Beoci.  K.  Jovanovii,  rec.  171.  TJ  Beocima.  M.  D. 
Mili6evic,  .srb.  657.  pirvt)  je  e  jjo  istoeiiom  govoru. 

BEOCI,  ridi  Beoce. 

BEOCANIN,  in.  covjek  iz  sela  Beoca;  dolazi 
kao  prezime:  Nikola  Beocaiiin.  Rat  348. 

BEOCICI,  Beocica,  m.  pd.  selo  u  Srhiji  u  okrugu 
jagod'Hskoin.  K.  Jovanovi6,  rec.  107.  -e-  je  po 
juznom  govoru,  a  -o-  je  postalo  od.  1.  isporedi 
Biocic,  Belcici,  Bijclcic. 

BEOCICSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Beoiicima. 
Opstina  beocicska.  K.  .Tovano\'i6,  rec.  107. 

BEOCEST,  Beociiia,  m.  manastir  u  Fruskoj  Gori 
i  selo  kod  nega.  Vuk,  rjec.  22''.  §em.  prav.  1878. 
9.  137,  Schem.  diac.  1877.  57.  Pregl.  116. 

BEOCINAC,  Beocinca,  in.  covjek  iz  Bcocina. 
u  Viikocu  rjecniku.  akcenat  .se  mijena  ugen.pl.: 
BeiScmaca. 

BEOCINSKI,  adj.  Ho  pripada  Beoiinu.  u  Vu- 
kooti  rjecniku. 

BEOCKI,  adj.  sela  Beoca.  Beocka  opstina.  K. 
Jovanovic,  i-ec.  171. 

BEOCANIN,  m.  Boeotus,  Desetira  kolom  Ben- 
canin  vladase.  D.  Zlataric  17. 

BEODRA.,/:  >ielo  n  Banatii.  Sem.  prav.  1878.  94. 

BEOGRAD,  Hdi  Biograd. 

BEOMUZEVIC,  m.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  va- 
jevskom.  K.  Jovano\'ic,  rec.  5.  isporedi  Bjelmuzac. 

BEOVICA,  /.  abramis  ballerus  Cuv.,  riba  koja 
se  zooe  i  kesega.  J.  Pancic,  ribe  90.  -e-  je  po 
istocnom  govoru,  a  o  je  postalo  od  I,  od  adj.  bio, 
bijela. 

BEPCE,  bepceta,  n.  piipiila,  hi/}^.  od  bepka, 
lutka.  saino  u  Vukovu  rjecniku. 

BEPKA,  /.  pupa,  lutka.  tipravo  hyp.  od.  beba. 
samo  II  Viikovn  rjecniku. 

BEPRIMA,  ,/'.  kopriva  i  kostjela,  koje  vidi.  tako 
se  oboje  zove  na  Hvarit.  M.  Pavlinovic.  Postanem 
ce  hiti  od  tal.  vepre,  lat.  ve.pres.  isporedi  veprina. 

BER,  m.  grad  u  Macedoniji  ne  daleko  od  So- 
liina,  Beroea  (Veria,  Karaferia).  xiv  vijeka.  Podt 
Beromt.  Spom.  sr.  2,  24.  Na  gradi.  Solunb  i  Bert  i 
prihodivi.se.   Danilo  354.    Ktga  se   otvrtze   Bert. 
Starine  10,  271.  j 

1.  BERA,  Hi.  ime  muiko  xiv  vijeka,  upravo  hyp. 
od  Berisav  Hi  Berivoje.  Glasnik  15,  290.  29'l.  Pa-  j 
nicic  3,  5.54.  ' 


2.  BERA,  /.  neka  buhit,  forficula.  it  Srhiji.  1^. 
Stojanovii. 

BilRAC,  berd^a,  vi.  tko  here  vinograd  ili  kii- 
kitruz,  legulus,  vindomiator,  messor.  Akcenat  se 
mijena  u  voc.  sing. :  bcraf'U.  i  rok.  pi :  bcraci. 
Dolazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Stu- 
licevii  i  Vukovu.  isporcdi  brae,  trgalac,  joinac.  I 
kad  tako  ra/.ali  bcracc,  eto  voce  i  listopad  zace. 
J.  S.  Re]kovi6,  kiii.  8.  Nad  bcracima  vesta  i  pa- 
metiia  ?oveka  niotni,  da  na  brai'ie  groXda  pazi. 
P.  Bolii  2,  132.  Beraci  vinogradski.  D.  DaniiJic, 
avd.  5. 

BERACEV,  adj.  sto  pripada  beracu.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

BERACICA,  /.  zensko  ce{ade  koje  here  vinograd 
ili  kukuruz.  isporedi  berat.  samo  u  rjecnicima 
Stiilicevu  i  Vukovu.  Akc.  u  gen.  pi.:  berioica. 

BfcRACKI,  adj.  sto  iiripada  beracima.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku:  plata  berafika.   Vuk,   rje6.  22''. 

1.  BEEAK,  m.  ime  musko;  upravo  hyp.  od 
Bero  (Berisav).  dolazi  prijc  nasega  vremena.  Be- 
rakB.  S.  Novakovid,  pom.  44.  u  nase  vrijeme  do- 
lazi i  kao  prezime.  V.  Berak,   §em.  Sib.  1875.  25. 

2.  BERAK,  Berka,  m.  selo  u  Srijemu.  Schem. 
diac.  1877.  42.  Pregled  110. 

3.  BilRAK,  bJrka,  m.  nemus,  gaj,  lug.  samo 
u  Vukovit  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori 
n  Srijemu).  Bice  od  mag.  berek,   istoga  znaiena. 

BERALO,  n.  ,grana  Hi  stahlo  na  kow.  se  sto 
here:  oblazio  od  berala  do  berala'.  M.  Pavlinovic. 
tesko  ce  hiti  postalo  od  brati,  netjo  moze  hiti  od 
pers.  ber,  vrh,  rod,  plod,  ber-awer,  rodan. 

BERAM,  Benua,  m.  .fclo  u  primorju  hlizu  Pa- 
zina,  lat.  Vermum.  Schem.  terg.  1876.  39. 

BERANE,  Bcraiia,  /.  pi.  selo  u  Srhiji  u  okrugu 
pozarevackom ;  pomine  se  od  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  199.  K.  .lovanovic,  rec.  138, 

BERANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Beranama. 
Opstina  beraiiska.  K.  Jovanovic,  ref .  138.  Do  be- 
raiiske  liive.  Sr.  Nov.  1868.  87. 

BERAT,  )«.  grad  it  Arbaniji.  Vuk,  rjec.  ispo- 
redi Barat,  'Aegda  se  zvao  i  Biograd,  Rad  49,  155, 

BERAT,  berata,  m.  turski  berat,  diploma,  samo 
It  nase  vrijeme,  i  to  samo  o  tiirskim  diploinama, 
izmedu  rjecniku  samo  u  Vukovit.  Dok  se  lisici 
prouce  berati,  ode  koza  na  pazar,  Nar.  posl. 
vuk.  66. 

BERATLIJA,  m.  od  tiir.  beratly,  diplomate 
ornatus,  tko  ima  herat.  Akc.  u  gen.  pi.  beratlija. 
U  nase  vrijeme,  izmedu  rjecniku  samo  u  Vukovu. 
Beratlije  su  se  zvali  i  nasi  knezovi  koji  su  be- 
rate imaU,  a  u  Carigradu  se  beratlije  razlikuju 
od  ostale  raje  i  po  odijelu  (cini  mi  se  da  smiju 
nositi  zute  mestve  i  crvene  jemenije),  te  ih  po 
sokacima  ne  smiju  ustavjati  i  pitati  jesu  li  pla- 
tili  harac  i  imaju  li  teskeru.  Vuk,  rjec.  22''. 

BERAVCI,  Beravaca,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji 
blizu  Broda.  Schem.  diac.  1877.  31. 

BERBA,  /.  vindemia.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Stuliievu  i  Vukovu  (gdje  .se  na- 
pomine  da  se  govori  u  vojvodstvu).  isporedi  brane, 
bratva,  beridba,  jemaiie,  jematva,  trgatva.  —  Po 
berbi  vinograda  otprave  nas.  D.  Obradovic,  bas. 
378.  Sabrao  me  je  gospodin  kano  kad  se  odi'izuju 
grozdovi  u  vrime  berbe.  A.  Tomikovic  243.  Po- 
blijedio  kao  s}epacka  tikva  uz  berbu.  Nai".  posl. 
vuk.  250.  S}epacka  je  tikva  uz  berbu  crvena  od 
novoga  vina,  koje  im  }udi  sipaju  u  nu.  Vuk,  posl. 
250.  IT  vreme  berbe.  P.  Bolic  2,  124.  Vrsidba  to 


BERBATI 


235 


BEBEG 


vam  stizati  berbu  vinogradsku.  D.  Danicif,  3moj. 
26,  5. 

BEEBATI,  borbam,  impf.  vinderaiare.  samo  w 
Stulicevu  rjccniku,  za  koji  je  jamacno  i  naiineno 
preiiin  lati7>skoj  rijcci. 

BEEBATOVK!,  m.  prezime,  it  nak  vrijeme.  Fi- 
lip  Beibatovi6  svirac.  D.  Avramovio,  sv.  gora  266. 

BEEBATOVO,  n.  selo  u  Srbiji  hlizu  Nisa.  Sr. 
Nov.    1879.  175.   mjestani    izgovaraju  Berbatovo. 

BEEBEE,  III.  vidi  bei'berin. 

BEEBEEENE,  ii.  vidi  brijaue.  Mimo  u  Vnkovu 
rjecniku. 

BEEBERIN,  iii.  ton.'ior,  cliirurKU.'i ,  hrijalac, 
vidar.  Zarrsetak  -in  stoji  samo  u  jednimi,  ali  sc 
■i  u  jedniivi  gmwri  i  hez  -in,  te  ijlcm  i  berber. 
Akcenat  sc  iiiijena  u  gen.pl.:  berbC'ra.  Postaiiew 
od  fur.  bcrbpr  (ii  iiha  recena  znaccna),  koje  ,je 
opet  od  tal.  barbierp.  Volazi  od  xvu  rijeka,  aa 
zavrsetkom  in,  a  bez  nega  od  prosloga  vijeka. 
izmedu  rjccirika  it  Mikalimt  iberbeiin,  tonsor), 
u  BjeloMijenceim  (berberin,  tonsor,  ohirurgu.s  6''), 
It,  Vitkovu  (berber  i  berberin,  tonsor).  isporedi 
barbel',  barbijer,  bember,  brijalac,  brijac.  —  Ber- 
ber i  hrije  i  rane  vida,  s  toga  .je  i  brvjalac  i  vi- 
dar; isporedi  berberina.  —  1.  brijalac:  a)  sa  -in 
ujednini:  Kada  ju  (bradii)  berberin  obrici.  M. 
Radni6  212.  Koliko  jo  vecma  ne.=:'\dje.stan  berbe- 
rin, toliko  ima  stajati  oni  koji  se  napravja  ve('-ma 
s  mirom,  da  ga  ne  obrize  nozicami.  549.  Pa  on 
ode  mladu  berberinu,  te  je  svoju  obrijao  bradu. 
Nar.  pjes.  viik.  2,  455  Berberin  od  davolstva  stane 
hvaliti  kako  su  .Sarajlije  svi  junaci.  Viik,  posl. 
187.  —  b)  bez  -in :  Stojan  berber.  Bud.  spom. 
glasn.  II.  3,  74.  Pa  berbera  sebi  dobaNdo,  te  se 
omi  i  kosu  obrija.  Nar.  pjes.  viik.  3,  140.  ti  pjes- 
mainct,  sit  obiino  mladi,  hitri,  zestoki:  Pa  doziva 
dva  berbera  mlada.  Nar.  pjes.  \Tik.  2,  524.  Pa 
berbere  hitre  dobavise:  jedni  mijn,  driigi  kosu 
briju  a  tredi  mu  nokte  sarezuju.  2,  254.  On  na- 
mace  zestoke  berbere,  te  su  Diirdu  bradu  obri- 
jali.  2,  571.  —  2,  ridar:  a)  .w.  zai-r-setkom  -in: 
Stajati  ce  jedan  izrai'ien  i  isjecen  u  tmina.  a  iz. 
vadi  ga  berberin  na  vidno.  M.  Eadnic  147.  — 
b)  liez  -in :  Privedose  ga  do  berbera  ili  ti  likara. 
F.  Lastric,  test.  ad.  106. 

BEEBEEINA,  /.  indi  vidarina,  [ekarina.  ispo- 
redi berberin.  Samo  n  fiase  vrijeme,  iziiiedit  rjec- 
nika  samo  it  Vitkovit.  Vidaj  mi  zenu,  a  uznii  ber- 
berine  koliko  ti  di'ago  dusi.  S.  l^ubisa,  prip.  91. 
Neka  mu  plate  seset  cekina  i  berberinu.  163. 

BEEBERITI,  berberim,  impf.  vidi  brijati.  it 
nase  rrijeine.  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovit. 
No  ti  zovi  dva  berbera  mlada,  berberimo  glavu 
na  hajducku.  Nai-.  pjes.  vuk.  rjef.  22. 

BEEBEELUK,  in.  berberski  zanat,  ars  tonsoria. 
samo  It  Vukovit  rjeinikit. 

BEEBEENICA,  /.  tonstrina,  berberski  ditcan. 
isporedi  barbernica.  Od  xvu  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika It  Mika}iint  i  Vitkovu.  Muja  vode  novoj  ber- 
bernici.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  294.  Dosavsi  u  ber- 
bernicu  da  se  obrije.   Vuk,  posl.  187. 

BEEBEEOV,  adj.  tonsoris,  .sVo  pripada  ber- 
beru.  Berberovo  poje.  Sr.  Nov.  1870.  390.  Niva 
u  berberovoj  vodi.  1872.  6. 

BEEBEROVIC,  m.  prezime;  p)o  ocu  berber u.  u 
nase  vrijeme  Sem.  kn.  srb.  1878.  34.  Vuk,  nar. 
pjes.  2,  655. 

BERBERSKI,  adj.  tonsorius.  samo  ii  na.ie  vri- 
jeme. Dozove  onoga  berberskoga  momka.  Nar. 
prip.  vuk.  191.  Niva  u  berberskoj  vodi.  Sr.  Nov. 
1872.  .328. 


BERBO,  111.  hyp.  berberin.  A  kako  ga  poce  bri- 
jat  berbo.  Nar.  pjes.  stojad.  1,  8. 

BEEfJIC,  III.  prezime;  dolazi  od  -kiv  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  it  Danicicevu.  od  imcna 
Berka,  koje  samo  ne  dolazi,  nego  dolazi  Berko, 
koje  vidi.  Eajani,  Bertciit.  Glasnik  15,  290.  V. 
Berci6.  Schem.  rag.  1876.  61. 

BEECIN,  m.  ime  muHko.  xi  vijeka  u  spomenikii 
latiiiski  pisanii.  A  Bericino.  Rafiki,  doc.  29.  Po- 
stavem  od  Berko. 

BERCiNCI,  Bercinaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okruiju  mskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  mjestani  go- 
viire  i  »  now.  Bercince. 

BERCINOVAC,  Bercinovca,  m.  selo  n  Srbiji  n 
okrug u  kneievackom.  K.  .Tovanovic,  rec.  113. 

BEECINOVACid,  adj.  sto  pripada  selu  Berii- 
norcu.  Ojistina  bercinovacka.  K.  Jovanovic,  rec. 
113. 

BERDIKANE,  n.  vidi  berdokaiie.  ;;  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Berdikaiie  nocno  svemu 
vrh  zadaje.  M.  Kuhacevid  55. 

BERDIVAN,  dolazi  ujednoj  pjesmi  pridjeveno 
kitli,  i  bice  kitla  u  kojoj  se  ne  zivi  nego  stoji  na- 
mjestenct  za  osobite  prigoile  i  u  I'loj  sit  stvari  koje 
se  ne  upotrcbfavaju  si^aki  dan,  tako  da  sc  o  kidi 
kaze  torn  rijccju  ono  sto  se  kaze  o  odijelii  rijccju 
stajac'-i,  a  po  tome  mislim  da  je  od  pers.  ber-de- 
■n-am,  trajasan,  stalan.  Hajde  tamo  na  berdivan 
kulu.  ])a  otvori  dva  sanduka  zuta,  na  se  \Tzi  du- 
zel  odijelo  od  kadive  i  zeXena  zlata,..  a  u  ruke 
od  zlata  jabuke,  pod  pazuho  boeu  trnsovine.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  612.  ista  se  kula  male  dafe  u  istoj 
pjesmi  naziva  i  divan  kula. 

BEEDO,  nerii.  wer  daV  koje  sn  pod  t'leiiiackom 
itprarom  rikali  noi'it  strazari  kad  bi  ko  iiaisao, 
i  jos  dodarali:  ]iatro]  i)0vrbaj  (patroUe  vorbei). 
Dolazi  oil  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vitkovu.  Benin !  vicu.  S.  Stefanac  30.  Pod  sta- 
rost  berdo!  (rece  se  kad  ko  sto  u  ne\Tijeme  po- 
ciiie,  kao  da  pod  starost  otide  u  soldate).  Nar. 
posl.  vuk.  251.  Vuk,  rjec.  22''. 

BEED(_)KANE,  ».  vikaiie:  berdo.  .samo  u  Vit- 
kovu rjecnikii.  isporedi  berdikaiie. 

BEEDOKATI,  berdoceni,  impf.  vikati  berdo? 
samo  u  Vukovit  rjecniku. 

BEEDOKNUTI,  berdoknPm,  y;/.  viknitti:  berdo  V 
samo  u  Viikoru  rjecniku. 

BEEDOV,  berd6va,  m.  Ii(eb  koji  se  daje  siro- 
masiina  dacima  n  Karlovcima;  kazu  da  se  tako 
zove  za  to  sto  je  iietko  ispustiv  ga  povikao:  halt' I 
berdo!  P.  J.  Markovic.  Prije  ce  bit  od  I'leiu.  ver- 
theiluiig. 

BERDO  VIC,  m.  prezime,  koje  dolazi  jednom  za- 
2)isaiio  u  nase  vrijeme;  iiioglo  hi  se  misliti  da  e 
stoji  yrijeskoin,  ali  isporedi  Berduj.  Dosao  sudu 
Vuk  Berdovic.  Prot,  sab.  mag.  120. 

BERDU.T,  )»..  .selo  u  Srbiji  u,  okriigu  pirotskom. 
Sr.  Nov.   1879.   175. 

BERECINA,  /.  locus  palustris.  samo  u  rjecni- 
cima  Bjelostijencevii,  Jambresicevu ,  Voltigijinu 
(7)  i  Stulicevu.  isporedi  berek,  od  cega  je  i  po- 
stalo. 

BEREG,  Hi.  palus,  bara,  lokva,  hlato.  glasi  i 
berek,  koje  vidi.  dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  ii  Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Voltigi- 
jinu i  Stulicevu.  Od  iiutfj.  bereg,  koje  je  opet  od 
slov.  bregt,  brijeg  (ripa),  a  dolazi  u  iiiagarskom 
jeziku  samo  u  imeniina  mjesnijein  (Miklosic,  ur- 
sprung  d.  worte  von  d.  form.  tret.  7).  —  a)  u  pra- 
vom  znacenu :  OdpusdaSe  berege  i  vode.  P.  Vite- 


BEREGEMICA 


286 


BEEl.lAKATr 


zovi6,   odil.   13.  —  h)  selo  ii  Baikoj.  Seni.  prav. 
1878.  29. 

BEEEGEMICA,  f.planmuu  bosanskoj  krajini 
l:i»cthi  Soxtikvga  Mosta  i  Jirovzenoga  Mnjihma. 
Zem].  bos.  49.  Glasiiik  20,  ;i85.  22,  49.  2'isu  i  I5c- 
regomifa.    Zciii|.  bos.  fiS.    T.  Kovacovii',  bos.  (SO. 

1.  BEEEK,  m.  vidi  bercg-,  od  cega  je  i  postalo 
proiiiijt'iiirsi  k  na  g.  dolnzi  od  xvii  vijcka,  is- 
mcdu  rjeaiika  «  Btlhm  (;!27''  fossa),  n  lijelosti- 
jencevit  {I,  8ii2  jialus)  ('  Jnmbresiccnt  (<i(>2  palus). 
—  a)  u  prdi'Oiu  znaiena:  Mod  boroko  zapojan  na 
pi'vo  iduci  utoniil  jest.  1'.  Vitpzovir,  kroii.  .^8. 
Kra|  LajiLs  mrtav  osta  u  jiHlnom  borckn.  l.'iS.  — 
b)  selo  u  llrnttskoj  u  jjodziipaniji  bclorctrskoj. 
Schem.  zagi-.  1875.  112.  Proglod  SO.  —  c)  tieko 
mjesto  u  Ugarskoj,  kojc  se  pominc  samo  po  imenti 
prije  iiasega  vremena:  Berekb.  S.  Novakovii,  pom. 
124.  moze  biti  Berofi:  kod  Arada. 

2.  BEREK,  >«  prczime;  xvii  vijeka:  Koga  je 
Berck  za  se  okronuo.  Starine  11,  97.  Bcrok  Mi- 
kula  111. 

BEEESK,  m.  erica.  «  Stuliceini  rjeaiiku,  u.  kojl 
je  bcz  niimne  doslo  iz  ruskoga  rjecnika,  gdje  je 
cirihko  v  Stidic  citao  b.  vidi  vrijcsak.  iz  Stidi- 
ceva  xe  rjecnika  razisla  rijec  i  u  drnge  knige.  B. 
Sulek,  im.  1.8.  tcdco  je  bez  sumne  doUa  i  jednom 
2yisci(,  koji  pise  beresek.  Cas.  cos.  muz.  1852.  2,  4R. 

BEEESEVIC,  m.  prezime.  Schem.  diae.  1877.  10. 

BERETINAC,  Beretinca,  to.  selo  u  Hrvatskoj 
M  pcdzHjiaiiiji  rarozdinidcoj;  mjetitani  ga  zoru 
knjkavxki  Beretinec.  Schem.  zagr.  1875.  Pregl.  44. 

BEKETINAK,  in.  neka  loza  cinova  bijcla  gro- 
Ma.  B.  Sulek,  im.  13. 

BERETOVAC,  Bcretovca,  m.  pmtara  kod  sela 
Golinaca  u  Slavoniji,  u  podzupaniji  osjeckoj. 
Pregled  101. 

BEREVNEKE,  berevn("ka,  /.  pi.  nide  beue- 
vreke,  od  kojih  su  i  postalc  premjestivsi  ylasove. 
II  jednoga  pisca  )iasega  vremena,  koji  dodaje  da 
ne  govori  u  Lici.  Daj  mu  ti  ha}inu,  ja  cu  bere- 
vneke.  V.  BogiSic,  zbor.  123. 

BERGAJVIXNA,  .s  rijecju  karta,  charta  perga- 
mena.  xv  vijeka.  Z  jodne  hai-ti  bergamiue.  Mon. 
Croat.  109. 

BERGAMOT,  )».  mentha  citrata  Rchb.  Cas. 
ces.  muz.  18,52.  2,  47.  B.  Sulek ,  im.  13.  Od  tal. 
bergamotto. 

BERGAMOTA,  /.  neka  kruika.  B.  Sulek,  im. 
13.  od  tal.  bergamotta,  knje  je  od  tur.  beg  ar- 
mudi,  gospodska  kriiska. 

BERGAT ,  III.  tiirnko  ime  iiiusko.  Bergat-pasu 
velikoga  vezira.  Nar.  pjes.  bog.  98. 

BERGENTIN,  bergentina,  m.  tal.  bergheutino, 
biremis,  ormanica.  samo  u  Mikalinu  ijecnikii. 
iaporedi  brige.ntin. 

BERGENTINOVIC,  in.  prezime,  u  pjesmi  pro- 
sloga  vijeka.  Generalu  Bergentinovicii.  Nar.  pjes. 
bog.  282. 

BERHEC,  m.  prezime,  xvi  rijeka.  Juraj  Berhec. 
Mon.  Croat.  252. 

BJilRI,  Beri,  /.  pi.  selo  u  Crnoj  Gorl  a  (e.ian- 
skoj  nahiji.  Glasnik  40,  20.  Sa  dno  ,Berih'  iskraj 
^Jeskopo)a.  Ogled,  sr.  41.  n  Vitkoim  rjecnikn  polfC; 
moze  biti  i  poje  pod  .selom  da  se  tako  zove. 

BERICINKIA,  /.  neka  vinova  loza  bijela  gro- 
zda ;  a  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  do- 
daje da  se  tako  zone  n  Dalmaciji.  B.  Sulek,  im.  14. 

1.  BEEIC,  i  BEEI6,  m.  prezime;  od  imena 
Bera   (Berisav,  Berivoje).  u  naSe  vrijeme.   Gaja 


Berii.  Prot.  sab.  mag.  42.  Berii!'.  Vuk,  nar.  pjes. 
2,  648.  D.  Avramovi(!',  sv.  gora  198.  Sem.  prav. 
1878.  87.  52.  Rat  214.  353.  —  U  Bosni  kod  Bii- 
gojna  ima  selo  koje  se  zove  Berica  Gaj.  Schem. 
bos.  181)4.  50.  T.  Kovacevic  34.  U  Macvi  ima  vc- 
lika  jiorodiea  prezimenom   Berici.   S.  Novakovii. 

2.  BEEIC,  »i.  tursko  ime  mtiiko.  Mertu  liima 
dva  brata  Knii6a:  Boric  aga  s  Knu(^cm  Mura- 
tom.  Ogled,  sr.  379. 

BEEi(!ET,  )».  arapski  beroket,  blagoslov  bozji, 
ifreea,  napredidc,  obile.  Od  proHoga  vijeka.  izinedii 
rjecnika  samo  11  Viikovu.  —  a)  kao  blagostov, 
srcca,  tiapredak,  dobro:  V  ovome  vilajotu  niti 
imam  blagosov,  niti  sricu,  nit  boricct.  £).  Eapio 
192.  Koji  nega  lul)i  u  .srici,  beri6otu,  naprcdku. 
431.  Bog  da  naspori  i  bcricet  ucini!  Nar.  posl. 
vuk.  17.  Od  tebo  set'to,  od  boga  bericet !  23G.  Znas 
li,  kaze,  Sijenanin-Ivo,  na  sto  magla  od  Sijona 
sluti,  koja  ido  na  more  dcbelo?  To  Ivanu  vrlo 
milo  bilo:  sve  na  dobro,  veli,  ako  bog  da!  ja  se 
nadam   dobrem   bericetu.    Nar.  pjes.  vuk.  3,  214. 

—  b)  ato  blagoshi)  Hi  sreca  Hi  napredak  donese: 
osobito  se  govori  za  (etinu :  Bori  se  kao  ala  s  be- 
riietom.  Nar.  posl-  vuk.  28.  Sveti  Petar  i  apostol 
Pavle  uzese  im  pune  i  senicu  i  od  zemje  svakoji 
bericet.  Nar.  pjes.  vnk.  2,  5.  Ne  imao  po}skog 
bericeta!  2,  .301. 

BERICETAN,  berl6etna,  adj.  Ho  nosi  bericet, 
koristan,  srecan,  obilan.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medii  rjecnika  samo  u  Vukuim..  —  Kao  koristan 
u  opce:  Od  beriietne  i  neberiietnc  molitve.  E. 
Pavic,  ogled.  582.  Tako  je  uredio  da  se  sir,  koji 
se  ove  godine  siri,  cak  do  godine  jede.  To  je 
mnogo  beriietnije.  M.  D.  Milicevic,  vec.  53.  kao 
obilan,  napredan,  rodan,  uber,  o  pasi,  sjemenu, 
godini:  Bericetne  davsi  pase.  P.  Knezevid,  pism. 
in.  Za  zdravje  liegova  tvrdoga  i  visokoga  s}e- 
mena  i  svakoga  rodnoga  i  bericetnoga  sjemena! 
Vuk,  kovc.  119    Bericetna  godrna.  Vuk,  rjec.  23». 

—  Adv.  korisno,  utiliter:  Koji  pet  taleuti  primio 
bise,  toliko  se  bericetno  s  liima  vladase.  E.  Pa- 
vic, ogled.  599. 

BERICETNOST,  bericetnosti,  /.  suceessus,  do- 
bar  svrsetak  kakoga  rada.  u  jednoga.  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  isporedi  bericetan.  Srica  i  bericet- 
nost  ima  se  odpisati  vojvodi.  1.  Zanicic  89. 

BERIDBA,  /.  brane  (kiikuriizno),  messis  (zeae). 
isporedi  berba.  Od  prosloga  vijeka.  Gdi  je  pir, 
cast,  zetva,  beridba,  prelo.  A.  KanizUc,  utoc.  476. 
Guvno  se  guli  prid  vrsitbu,  a  kos  sprema  prid 
,beritbu'.  Nar.  posl.  stojan.  (i8.  0  berbi  i  ,beritbi' 
kukuruza.   V.  Bogisic,  zbor.   118.    u   Srbiji   se   u 

j  okriigu  va^evskom  brane  kiikiiriizno  zove  beridba. 

I  ]^.  Kovacevic. 

!  BERIDRAG,  111.  ime  musko.  xi  vijeka  n  .y)0- 
meiiiku  latinski  pisaiiu.  Racki,  doc.  151. 

i      BERIHNIN,   adj.  sto  pripada  covjeku  kojeinu 

i  ime  .<yamo  ne  dolazi  a  bilo  hi  Berihna  Hi  Berihiia. 

\  XIV  vijeka  u  jednom  spomeniku,  11  koin  hi  n  pred 
i  moglo  biti  i  xi.  Za  berihninu  nivu.  Mon.  serb.  199. 

BERIJA,  turski  beriije,  amo,  ovamo.  kad  je  ko 
u  nevoli,  ti  kojoj  hi  mogao  poginuti,  kao  u  boju, 
na  vodi,  na  mecavi,  on  onda  rice  (u  Lid) :  Be- 
rija,  je  li  iko  igde  ziv  V  pogiboh !  J.  Bogdanovic. 
isto  je  u  jednoj  pje-tmi:  Bre  berija,  ujace  Nikolai 
sto  si  se  ti  za  bukvu  saki-io?  evo  vidis  da  izgu- 
bih  glavu.  Nar.  pjes.  mar.  39. 

BERIJAKANE,  n.  vikane  berija,  koje  vidi.  Eno 
se  cuje  u  poju  ber'jakaiie,  nekome  je  tijesno.  .1. 
Bogdanovic. 

BEELTAKATI,   berijacem   i  berijakilm.   impf. 


BEKIKAT 


237 


BEKMA 


vikati.  l)Pi'ija,   knje.   villi.    Eno   iicko   ber'jaka   {Hi 
ber'jac<'),  U'ti  u  poiiioc.  J.  Bogdauovic. 

BERIKAT,  m.  jabucica  ispud  ijrla.  vidi  jabii- 
oica.  M  nase  vrijcmc  ii  jcdnuj  iiripooijcci.  znaiciic 
je  stav(eno  po  kazivanu  izilavanccvii.  postanem 
inoze  hiti  od  arhan.  TJt(>id-(,  pi.  vjii)i!>--i:Ti:.  rcsa 
u  grill.  Po  sto  Ilija  vide  da  inu  se  ne  iiioze  osvo- 
titi,  ouda  napue  pusku,  pa  je  uueso  popu  u  be- 
ritat  govoreci  mu  . . .  Nar.  prip.  vrc.  91. 

BERILO,  m.  ime  musko ;  xiii  i^ijeka.  Mon.  serb. 
12.  13.  Od  Berislav.  isporedi  Bero. 

BERILO VCI,  Berilovaca,  m.  pi.  selu  u  Srbiji 
H  okrtigu  pirotsknm,  srczu  nisavskom.  Sr.  Nov. 
1879.  175.  mjeitani  yovore  i  w  nom.  Berilovce.  — 
driigo  je  selo  it  istom  srezii.  Balta-Berilovci. 

BERI]^,  m.  beryllus.  Kaloper  sa  smiji,  garufli, 
viole  lica  od  bcrili  iiacivuih  po  stole.  M.  Maru- 
lic  78. 

BERD^E,  11:  sclo  II  Srbiji  u  okrugu  topliikom, 
srezif  dobriikom.  Sr.  Nov.  1879.  16.  pomine  m  i 
proHoga  vijeka:  Ot  Berija  Stanko.  Glasnik  49,  12. 

BERIN,  iidj.  sto  pripada  Beri.  Vinograd  u  Be- 
rinoj  bari  (u  Srbiji  u  oknigii  pozanriidlcoml.  Sr. 
Nov.  18GS.  319. 

BERIN  izVOR,  m.  selo  u  Srbiji  ii  okniijii  pi- 
rotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BERISA^R^,  m.  prezime  koje  je  postalo  od 
Berisla}i('-  izgiibivsi  1  iza  s ;  villi  Berislajic.  Do- 
lazi  xvi  vijeka.  Stefan  Ber(i)sa}i('-.  Mon.  Croat.  192. 
zu  j  napisano  je  1,  koje  se  moze  iitati  i  j.  liiiin- 
ski  je  najiisimo  ,Berizlovich'  a   istom  spoiiicniku- 

BERISAV,  m.  vidi  Berislav.  tako  glaseii  dolazi 
i  prije  niisega  vrcmena.  S.  Novakovic,  pom.  44.  iz- 
medu  rjei}.iiikii  u  Vnkovu. 

BERISAVLEVIC,  m.  prezime,  po  ocit  Jteristtiut. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  73. 

BERISLAJIC,  m.  prezime;  jio  ocit  Jlerislavu; 
preil  j  otpalo  je  v.  dolazi  xiv  vijeka.  (ilasnik  1."), 
295.  Danicic  .3,  555.  sada  nije  it  obieuju,  iiego 
Berisavjevio.  isporedi  Berislavic  i  Berisajic. 

BERISLAV,  m.  ime  musko.  od  xiii  injeka.  Mon. 
serb.  12.  33.  Danicic  1,  3().  3,  554-5.  Mon.  ep.  zagr. 
•  1,  126.  Berislav  Berislavic.  I.  Ivanisevic,  kit.  2H2. 
lianas  je  a  obicaju  bcz  1  iza  s ;  vidi  Berisav.  Po- 
staneiii.  je  prva  pola  beri-  od  bi-ati ,  bereni,  a 
ilriiga  od  slava,  kao  da  bi  se  reklo:  po  braitu 
zvan  Hi  cuven.  —  Od  xv  vijeka.  dolazi  i  kao  prez- 
ime jednoj  porodici:  Petra  Berislava  biskupa  i 
bana  lirvatskoga.  P.  Vitezovic,  krou.  131.  Kueza 
Forenoa  Berislava.  Mon.  croat.  251. 

BERISLAVCI,  Berislavaca,  m.  pi.  selo  kod  Pri- 
zrcna  XIV  vijeka;  bilo  je  do  .sela  Veleza,  koje  je 
i  sada  ondje.  (rlasuik  15,  309.  Danici6  3,  555.  — 
drugo  selo  negilje  izmeda  Plata  Skadarskoga  i 
Morace:  Piset  v  selo  Plavnicu  i  Karabeze  i  Ku- 
rilo  i  Berislavce.  Magaz.  18G8.  I(j0. 

BERISLAVIC,  •»(.  prezime;  dolazi  xv — xvii  vi- 
jeka. isporedi  BGrisavjcviii'.  Paval  Berislavic.  Mon. 
Croat.  79.  Barbara  Berislavic.  2S0.  Tomasa  Beri- 
slavica.  I.  Ivanisevic,  kit.  330. 

BEKISIN,  adj.  sto  pripada  Berisi,  koje  ime 
samo  ne  dolazi  a  postalo  je  od  Bera,  Bero  (Be- 
risav). negdjc  blizu  Prizreiia  neki  se  do  zvao  xiv 
vijeka  Berisinb  doli.  Glasnik  15,  288.  Danicic 
3,  555. 

BERISIN  DO,  Berisina  dola,  m  vidt  kod  Bo- 
risin. 

BERITA,  /.  till,  beretta,  kajia;  isporedi  bareta. 
XV— xvn  vijeka.  MisaUc,  naglavuik,  bcrita.   Mon. 


croat.   112.  Snuiksi  beritu  s  vlas.    M.  Marulic  20. 

Uz  funcstre  glcfllajuci  z  beritauii  krivimi.  252.  Na 

svakoni  berita,  kapenka  najvcca,  bila,  ka  doliita 
I  doli  mu  iiiz  jileca.  B.  ICrnarutic  12.  Da  ne  ima 
'  nitkor  nositi  klubuke  oble  na  nai-in  od  svitovnih 
I  od  ovoga  niista,   duli  erne  na  obicaj  talijanski,  ali 

beritu  oblu,  ali,  kako  se  voce  jiristoji  dijaku,  be- 
I  ritu  krizatnu.  M.  Bijankovic.  104.  Imajuci  govorit 

misu,  neka  nose  beritu  na  ki-iz.  45. 

BERITE]^,    )«.   vidi   berac.   samo   u    Stulicevii 

rjeiniku,  za  koji  je  bez  simme  i  iiacineno. 
BERITEI^ICA,  /.  vidi  beracica.  samo  u  Sttili- 

cevu  rjeiniku,  za  koji  je  bez  sumne  nacineno. 

I      BERIVOJ,  Bcrivoja,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka, 
i  II   spomcnicima    latinski  2>>x(ii>i-m    i  xi  i  xiii,   iz- 
medu  rji'i^'nikit  .■iamo  u  Danieicevic  (3,  554).  Glas- 
nik 15,  302.   Racki,   doc.  134.    Mon.  ep.  zagr.  1, 
I  111.  2,  IIG.  Prva  jc  pula  bori-  od  brati,  berem,  a 
j  ilruga  oil  staroga  voj,  vojnik,  kao  koji  bere  vojsku. 
\      BERIVOJEV,   adj.  sto  pripada   Berivoju.    xiv 
I  vijeka.    Vinogradi    BcrivojevL.    Glasnik    13,   376. 
piogrjeska  cc  biti  u  ilrugom  spomeniku  o  istom  vi- 
iiogradii  .liirivojevb'.  Glasnik  11,  137. 

BERIVOJEVIG,   m.  prezime,  po  ecu  Berivoju. 
dolazi  XIII   vijeka.   Mon.  serb.  34.   Danicic  1,  36. 
BERJAN,  m.  nadimak  mmki.  Neki  Berjan.  M. 
I  D.  Milicevic,  srb.  554. 

1      BERKA,  /.  kostirica  udcsena  tako  da  se  I'tome 

I  beru  kraske  i  jabiike,  koje  .se  hc  mogii  rukom.  do- 

hvatiti.  n  Srbiji  u  okrugu  va^evskom.  \.  Kovacevic. 

BERKASOVA("KI,    adj.   sto   pripada   Berka- 

.somi.  Brda  borkasovacka.  P.  Bolic  1,  23. 

BERKASOVO,  w.  selo  u  Srijeinu,  negda  grad. 
Dolazi  oil  XV  vijeka,  izmeitu  rjeciiika  u  Vukovu 
i  Daniiiievu.  U  gradu  Berkasovii.  Mon.  sei'b.  542. 
Trci  brze  mjestu  Bcrlcasovu.  Nar.  pjes.  vuk.  2, 
573.  Bcrkasovo.  Sem.  jirav.  1878.  17.  Schem.  diac. 
1877.  47.  latiii.-:ki  sn  ga  pisali  Berekzo.  Starine 
5,  124.  pogrjeska  je  Brkasovo.  Pregled  117. 

BERKO,  w.  ime  mu.^ko,  hyp.  oil  Bero  (Berisav). 
,xiv  vijeka.  Mon.  serb.  34.  45.  Danicic  1,  37. 

1.  BERKOVACJ,  Berkovea,  m.  vidi  Berkovci. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  366. 

2.  BERKOVAC,_ berkovea,  m.  iieka  vinova  loza 
bijela  grozda.  B.  Sulek,  im.  14. 

BERKOVACKJ,  adj.  sto  pripada  .selu  Berkov- 
eima.  Berkovacko  poje.  Sr.  Nov.  1861.  33. 

BERK(-)V('I,  Berkovaea,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  va^erskoiii.  K.  .lovanovic,  rec.  103.  ispio- 
reili  Berko. 

BERKOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Berkii.  dolazi 
od,  XIV  vijeka,  ali  toga  vijeka  u  sjjomeniku  latin- 
ski  pisana,  a.  po.Hije  i  ii  drugima.  ,Bratoslauo 
Bercouicli'.  Mon.  rag.  1,  63.  Berkovic  Luksa.  Mon. 
croat.  240.  Kosta  Berkovic.  D.  Avraniovic ,  sv. 
gora  250. 

BERLETA,  in.  ime  muiko.  xvi  vijeka.  Berletu 
Levaka  i  Bodica  Zorkovica.  Mon.  croat.  249. 

BERLIC,  m.  ime  musko  xvi  vijeka.  Ja  sudac 
Bei-lic  pridivkom  Starcic.  Mon.  croat.  249. 

BERLINCANIN,  m.  iovjek  iz  Berlina  grada 
nemackoga.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Ber- 
Hucaiii.  I.  Zanicic  117.  136. 

BEltMA,  /.  sacramcntum  clirismatis ,  confir- 
raatio.  od  sr.  Aem.  fii-me.  isporedi  krizma.  dolazi 
oil  XVI  vijeka,  u  narodu  zapadne  erkvc  ne  svada, 
izmeitu  rjecnika  u  Mika^nii,  Bjelostijeneeoii  (lO^) 
i  Stuliceuu.  Sveti  olej  krizme  ili  berme.  S.  Bu- 
diuic,  sum.  96.  Sakramont  berme  ili  ti   krizme.  P. 


BERMAK 


238 


nERTELOV(;i 


Eailovtii'-,  syiiil).  KS.  Kuiiislvo  iz  bonup.  V.  Bo- 
gisii'',  zlior.  387. 

HERMAK,  Ix'inilvii,  vi.  asiiliodclus,  cei>(i'z.  snmo 
II  Stiilicevii  rje.cmkii  l  u  jednofjii^  pixca  iinsrga 
vrcmeiiii ,  koji  ima  i  brinak.  B.  Sulok,  im.  M. 
isporedl  bcrmoz. 

BERMALAC,  burmaoca,  m.  sacrao  conlirmalid- 
iiis  miiiistor.  samo  u  Stuliccmi  rjecniku. 

BERMANE,  k.  confirmatio.  isjiorcdi  bermati. 
od  XVI  I'ijcka,  izmedii.  rjehiika  u  HjelosUjenccru, 
Jambrcsirmi  i  Stiilicei'u.  Krizinanjoni  ili  bonna- 
njpiii  rastcino  u  diihu.  S.  Butliiiit,  sum.  62''.  Silvc- 
stor  papa  zaipl  jo  bcrmai'io.  P.  Vitpzovic,  kron.  42. 

1.  BERMATI,  bpnnam,  im})f.  i  pf.  eoiifirmarp, 
kviziuati.  od  ncm.  finiieu.  dolazi  iid  xvi  vijcka  it 
iiarudu  zapadiie  crkDC  po  nckim  krajevima,  iz- 
medu  rjecnika  u  Mikalimi.  Bjrlostijencevii,  Jam- 
hresicevu,^  Viiltiijijinu  i  HtiilU-eoii.  Krizmati  ili 
bpnnati.   S.  Budiiiic.  ispr.  7'.l. 

2.  BERMATI,  bennaiu,  impf.  conducprc  )uilitp.s. 
i)d  nem.  werben,  isporedi  vrbovati,  koje  je  i  po- 
stana  istoya.  savin  ii  rjecnicinia  lijelontijeiicevu  i 
Voltiijijinii. 

BERMET,  »(.  viiuim  absinthiatiim.  od  nem. 
wermuthwein.  isporedi  pelenas,  pelunija.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  r.jecnika  samo  u  Vukoni. 
Bpi-mpt.'z.  Orfplin  30H.' 

BERMEZ,  m.  eryngium  campestrp.  ii  jednom 
rukopisu,  XV  vijeka  i  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mevia  «  rukopisii  je  napisano  ,berme(,-',  tc  hi  se 
iiinglo  citati  i  driikcijc.  B.  Hulek,  im.  32.  all  pd- 
sac  nasega  vremcna,  ii  kom  treba  misliti  da  je 
sam  Clio  rijec  u  narodii,  pise  bermcz.  (3as.  ces. 
muz.  1852.  2,  47.  isporedi  bprmak. 

BERNARD,  m.  vidi  Bernardo.  Sv.  Boniard.  F. 
Glavinic,  cvit.281.  J.  Kavai'iiu  93.  isporedi  Brna,va,d. 

BERNARDA,  m.  itidi  Bernardo.  Po  nauku  sv. 
Bernardo.  E.  Pavic,  ogled.  581. 

BERNARDIN,  Beruardiua,  in.  Bernardinus. 
isporedi  Brnardin.  Kjieza  Bernardiua.  Mou.  croat. 
92.  Bernardin.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  291.  M.  Al- 
berti  xxxv.  F.  Glavinic,  cvit  xxiii.  J.  Kavaiiin 
372.  Bella  (139^).  J.  Banovac,  prip.  98.  F.  Lastric, 
test.  ad.  127.  D.  Rapic  7.  Norini  .52. 

BERNARDINO,  m.  vidi  Bernardin.  Sv.  Ber- 
nariduo.  M.  Pavisid  9. 

BERNARDO,  m.  Bornardus.  isporedi  Brnarad. 
Gospodin  Bernardo  arkiprvad.  Mon,  croat.  92.  Pop 
Bernardo.  98.  Bernardo.  S.  Budiulc,  sum.  t;9t'.  M. 
Alberti  xxxviii.  F.  Glavinic,  cvit.  15.  I.  Ancic, 
svit.  XIV.  L.  Terzic  xxi.  J.  Banovac,  prip.  127.  J. 
Filipovic,  prip  1,  158.  F.  Lastric,  test.  70.  E.  Pa- 
vic, ogled.  821.  J.  Matovic  246.  B.  Cuceri  23. 

BEENARDOV,  adj.  Bernardi.  Sto  bi  jedina  za- 
nijei'a  Bernardova.  B.  Cuceri  iii. 

BERNATOVIC,  m.  prezime;  u  iia.se  rrijeme;  od 
mag.   Bcrnat,   Bernardus.   Schem.  diac.  1877.   66. 

BERNE,  m.  hyp.  Bernardo,  xvi  oijcka  ii  spo- 
iiiciiikii  u  koiii  dolazi  e  pred  r  /  kad  tie  treba, 
pa  moze  biti  da  je  tako  i  tu,  ali  se  ne  maze  za 
cijelo  znati.  Berne  liapustic.  Mou.  croat.  272. 
isporedi  Brne. 

BERNESTKA,  vidi  kod  brnistra. 

BERNIC,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme;  od  imena 
Berne,  koje  vidi.  Schem.  rag.  1876.  61. 

BERNICEVIC,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme;  od 
imena  Bernic,  koje  kao  iiiie  nejlolaei,  a  koje  je 
dciii.  od  imena  Bemo,  koje  vidi.  Sera.  kot.  1876.  13. 

BERNIK ,  m.  vidi  berac.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 


BERNA(;A,  vidi  kod  bcrnati. 

BERNATI,  beri'iani,  impf.  vidi  branati.  samo 
■u  Stnlicfiva  rjecniku:  rijec  je  po  sroj  prilici  iz- 
mislio  Stulic  uzevsi  na  um  da  se  govori  brati  i 
bei'eni  pa  misleci  da  tako  i  uz  branati  moze  biti 
i  bpn'iati ;  a  od  toga  je  poslediiega  naiinio  i  ber- 
nacu  za  bi'anu  (dr(acu). 

BJilKO,  m.  hyp.  od  Berislav.  Akccnat  se  mijeifia 
u  vok.:  Bero.  dolazi  xiv  i  xvui  vijeka.  Glasnik 
24,  245.  Ne  tuzi  se,  Boro;  lijojja  ti  je  vjorcnica. 
Poslov.  dan.  70. 

BEROJE,  m.  ime  musko ;  upravo  hyp.  od  Bero 
(Berisav).  xiv  vijeka.  Mon.  serb.  123.  Danific  1,  36. 

BERO.TEV16,  m.  prezime,  po  ocu  Beroju.  xiv  i 
XV  vijeka.  Mon.  serb.  97.  Spom.  .sr.  1,  152.  2,  74. 
Danicic   1,  30. 

BEROS,  Borosa,  m.  ime  musko ;  upravo  hyp.  od 
Bero  (Berisav).  xiv  vijeka.  Mon.  serb.  203.  Dani- 
eic  1,  36. 

BEROTi6eV,  adj.  sto  pripada  covjeku  prez- 
imenom  Beroticu,  koje  prezime  samo  ne  dolazi. 
XIV  vijeka  u  jednom  spomeniku  .sa  c  mjesto  c : 
Beroticevu  liivu.  Glasnii  24,  240.  ako  c  nije  po- 
grjeska,  onda  moze  biti  od  imena  Berotic,  koje 
takoder  ne  dolazi. 

BEROTINA,  f.  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  u 
okrugu  pozarevaikom  kod  sela  Prliova  Niva  u 
Berotini.  Sr.  Nov.   1878.   186. 

BEROVICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  pirot- 
skom.  Sr.  Nov.   1879.   175. 

1.  BER8A,  ,/'.  tal.  vcrza,  ze(e,  bi^e,  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  moze  biti  da  s  stoji  grijeskom 
mjesto  z.  isporedi  barzast.  Mastim  od  berse  da- 
leko  naSaste  lica  im  sviider  se  peiigaju  i  laste. 
I.  Gundulic  145.   u  drugom  prijepisu  stoji  cerse. 

2.  BERSA,  /.  tartarus,  srijeS.  isporedi  birza, 
»■  kojom  je  jednoga  postana.  samo  11  rjccnicima 
Bjelostijcncevu  i  Jambresicevu  (974"). 

BERSATI6,  III.  prezime ;  u  nase  vrijeme.  Schem. 
rag.  1870.  01. 

BERSADIN,  Bersadina,  in.  selo  u  Srijemii. 
Som.  prav.  1878.  18.  Schem.  diac.  1877.  44.  po- 
grjeska  je  Brsadin.  Pregled  115. 

BERSICI,  Borsica,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
nidnickom.  K.  Jovanovic,  rec.  146. 

BERSTRAJM,  vidt  kod  brstran. 

1.  BERTA,  /.  tal  berta,  rug,  poruga,  pwdsmi- 
jeh,  ludibrium.  od  xvi  vijeka.  samo  u  dva  pisca. 
Ona  tej  berte  cini  ti  i  smece.  N.  Na}eskovic  1, 
290.  Pjesiiik  me'u  ostalrh  veoma  sladak  i  od 
berte,  sve  je  dobro  sto  pjet  vaze  od  }ubavi  i  od 
omraze.  J.  Kavaiiin  101. 

2.  BERTA,  m.  ime  musko,  mag.  Berta,  Alber- 
tus.  XVI  vijeka.  Nasega  veriioga  sluge,  plemeni- 
toga  Berte  Gerecija.  Mou.  croat.  203. 

BERTAK,  m.  prezime;  upravo  ime  mjesto  prez- 
ime. moze  biti  od  Berta.  u  nase  vrijeme.  Shem. 
zagr.  1875.  227.  _ 

BERTAJjANIC,  III.  prezime;  od  mag.  Bertalan, 
Bartholomaeus.  u  nase  vrijeme.  Scliom.  zagr.  1875. 
227. 

BERTALINOVIC,  m.  prezime;  postana  ce  biti 
istoga  kojega  je  i  Bertalanic ;  prije  nasega  vre- 
mena.  S.  Novakovic,  pom.  44. 

BERTANA,  /.  Britannia,  tal.  Bortagna.  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka  i  11  Mikajinu  rjecniku.  Her- 
cega  od  Bertaiie.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  77. 

BERTELOVCI,  BertelovacS,,  m.  pi.  selo  u  Sla- 
voniji  u  podzupaniji  pozeskoj.  Pregled  90.  Schem. 
zagr.  1880.  43. 


BERTIC 


239 


besjeCak 


BERTIC,  Hi.  prezime;  po  ocu  Berti.  u  naSe 
rrijetne.  Scliom.  zagr.  1875.  223. 

BERTRANlvA,  /.  anacyclus  pyrethrum  Doc,  u 
jednoya  pt>:ca  nasega  vremeiia  a  dodatkom  da^je 
od  nem.  bertramwurz,  a  to  od  pyretlu-iim.  B.  Su- 
lok,  im.  14.  vidi  srcan. 

BERTUCIC,  m.  vidi  Brtucio. 

BERUT,  III.  grad  Beirut  u  Siriji.  Kad  smo  bili 
11  zeuiji  arapskoj  u  Berutu  gradu  prokletome. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  257. 

BERUTA,  III,  presimc;  ii  tiase  vrijeine.  Schem. 
zagr.  1875.  258. 

BES,  III.  I'leko  injesto  xiii  vijeka,  sada  zidine  od 
grada  u  Crrioj  Gori  a  Crmiiici  kod  sela  GodiiUi, 
kojemu  je  taita  meda  ii(a  u  Best.  Moii.  srb.  2H. 
Danicic  1,  38.  isporedi  I3esac. 

BESA,  /.  fides,  vjera,  kojii  (ndi  dtijit  Jedan 
drugome;  vidi  vjera.  od  arhan.  besse-a,  istoga 
znaieiia.  Samo  n  nase  vrijeme.  Da  ovaku  besu 
uhvatimo.  Nar.  pjes.  petr.  2,  3(35.  Da  ne  la'aca  na 
tm-ska  krajiska  ni  na  besu  ni  na  vjeru  tvrdii. 
Osvetn.  1,  16  Kazite  nam  da  se  povlasinio  i  s  Br- 
danim  besu  sastavimo.  2,  75.  Pa  cemo  im  besu 
dati  tvrdu,  nek  odstupe  zdi-avi  pod  oruzjera.  2, 
113.  Vjera  dana  hajducima  traje  do  zahoda  siinca. 
Dotle  neka  svak  lioda  bez  brige.  Po  sto  simce 
zade,  bese  vise  nema.  M.  D.  Milicevic,  zlosel.  155. 

BESAC,  Besca,  m.  negda  grad,  sada  zidine  a 
Crnoj  Ouri  u  Crmriici.  vidi  Bos.  iziiiedii  rjecnika 
datno  u  Vukovii.  Po  Crmnici  Turkc  isjekosmo  i 
grad  Besac  s  zemjom  izravnismo.  P.  Petrovic, 
vijen.  112.  Bosac.  S.  l^ubisa,  pric.  'J3. 

BESANAN,  bosana,  adj.  insomnis.  naiiio  ii  Stu- 
licevu  rjelniku  (,bezsann')  .s  dodatkom  da  je  uzeto 
iz  brevijara.  a  istom  rjccniku  iiiia  i  adv.  besauo 
(jbezsanno'). 

BESANOST ,  besanosti ,  /.  insonuiia.  saiiio  ii 
Stulicevu  rjecnika  (1,  21). 

BESARA,  ill.  prezime,  upram  nadimak.  iiioze 
hiti  od  arap.  basir,  pmmetan.  U  uarodu  nasemu 
ima  prezimena,  koja  nijosu  postala  od  ocinijeh 
ili  materiuijeh  ki'steuijoh  imena,  nego  je  neko  od 
one  porodice  najprije  onako  prozvan,  n.  p.  Ku- 
liza,  Besara.  Vuk,  ziv.  'J5.  Mico  Bcsara.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  350. 

BESARIC,  III.  prezime;  po  oca  Besari.  Pavla 
Besaric.  Sem.  ku.  srb.  1878.  33. 

BESAROVIC,  III.  prezime.  Niko  Besarovic.  Nar. 
pjes.  petr.  zcn.  1867.  351.  isporedi  Besaric. 

BESAROVINA,  /.  sclo  u  Srbiji  u  okrugii  uzic- 
kotii.  K.  Jovauovic,  rec.  163.  poiiUne  sc  i  prije 
nasega  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  124. 

BESCJEN,  adj.  inaestimabilis,  cemu  je  cijeiia 
tako  velika  da  se  ne  moze  naci,  da  mu  je  nema. 
u  stuji  mjesto  ntiit,  tako  se  u  staro  vrijeme  i  pi- 
salo,  po  tome  hi  moglo  danas  glasiti  u  noiii.  i 
ace.  sing,  iiiasc.  Ijoscjeuan,  ali  nije  a  ohiiaju ;  u 
ostalijeiii  pade^iiiia  u  kojima  ne  stoji  na  kraju 
ntnt,  te  se  ni  a  ne  uineic  nego  dolaze  dva  n  jedno 
do  drugoga  izbacitje  se  jedno,  te  bioa  bcscjona,  iz 
tijeh  je  padcM  preslo  tako  sjcdnim  n  i  ii  rcccna 
dva  te  glase  boscjen  mjesto  bescjeuau.  s  pred  c 
atoji  mjesto  z,  a  it  najstarije  vrijeme  moglo  se  i 
izbaciti  (vidi  dale),  isporedi  brescjen.  IJolazi  od 
pocetka  xm  vijeka,  ali  samo  toga  i  xvi  vijeka  i 
u  nase  vrijeme,  a  u  nase  vrijeme  i  it  narodnom 
govoru;  izmedu  rjecnika  samo  u  Stidiceca  (15^)  i 
u  Viikovu.  Kupi  jediut  bisert  becentnago  Hrista. 
Sava  6.  Bezceimago  bisera.  Sava,  tiji.  hil.  glasn. 
24,  172.  Dari  liemu  bezcinne  donesose.  Aloksand. 


jag.  starin.  3,  246.  U  uoj  sjaji  bescen  karacn 
dragi.  Nar.  lijes.  vuk.  2,  482.  I  od  zlata  dvauaest 
jabuka.  a  u  svakoj  bescon  kamen  dragi.  3,  S3. 
Dac.u  tebe  .  .  bezcjenu  kolajnu.  Pjev.  crn.  277. 

BES(JJENA,  /.  vidi  bescjeiie.  ((  jednoga  pisca 
nasega  oreinena.  hice  adj.  u  zenskom  rodu,  ako 
nije  pisac  sam  zlo  skovao.  Ako  cc  prodavati  pot- 
kutiiicu  u  bescjenu.  S.  I^ubisa,  prip.  227. 

BESCJENOST,  bescjonosti,  /.  res  omne  pre- 
tium  excedons.  .■iaiiio  u  Stulicevu  rjecnika  (1,  15*). 

BE8CJENE,  n.  pretium  vilissimum ;  cijena  tako 
mala  da.  tipraoo  nije  cijena.  IJolazi  xiv  vijeka,  a 
poslije  se  ne  jav]a  u  knigama  do  nasega  vremena, 
izmedu  rjecnika  samo  «t  Vukovu  i  Danicicevu. 
isporedi  brescjeiie.  savrsetak  -lie  stoji  mjesto  -nije, 
.f  kojim  cijelijem  dolazi  xiv  vijeka.  gdje  gdje  po 
krajevima  juinoga  govora  glasi  i  besoene.  T^.  Ko- 
vacevic.  a  gdje  gdje  po  istocnom  govoru  maze  se 
cufi  i  s  drugim  akc. :  bescoiie.  L.  Kovacevi6.  —  Da 
mil  kup}u  prodastfc  u  beztceuije.  Zak.  dus.  39. 
Prodao  u  bescjeiie.  Vuk,  rjec.  23l>.  U  bescjeiie  si 
prodao  narod  svoj.  D.  Danicic,  psal.  44,  12. 

BESCKVRNO ,  adv.  pure,  sumo  u  Stulicevu 
rjecniku.  is2)oredi  boskvriian. 

BESC-  vidi  besc-. 

BESC-  vidi  besc-. 

BESEJIt;,  -m.  prezime;  u  nase  orijeme.  Sem. 
prav.  1878.  37. 

BE8ERMEN!SKI,  adj.  Musulmanorum.  isporedi 
bestermanijski,  bostrmanski,  Busromaniii.  xvii  vi- 
jeka. Po  ubijem(ji)  Bajazita  cara  svobndi  se  zem|a 
ott  jartma  besorBmeiiLska.  Grlasnik  32,  270. 

BESFIDECI  SE,  ne  uzdajuci,  diffidens.  od  tal. 
fidarsi ,  sloienoga  sa  bez.  u  jednoga.  pisca  xvii 
vijeka.  Besfidcci  so  obratiti  ga  od  bitja  dobra  na 
zivot  pridobar.  B.  Kasic,  fi'an   M 

BESHAJJ^IV,  adj.  ncgligens,  iucuriosiis,  koji 
ne  hajc.  samo   u  Stuliceru  rjecniku  (161)). 

BESHAJSTVO,  «.  negligentia,  incuria.  nehaj- 
stvo.  samo  it  Stidiceint  rjecniku  (16i>). 

BEStlARAN,  bcsliarua,  adj.  impius ;  isporedi 
neharan.  xiii  vijeka,  izincdu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevu. Aste  kto  imetb  sijo  svctoje  (mjesto)  ne- 
cimt  obideti  Ui  rabotanijcm  ili  beshartnims  uzi- 
manijemB  iiecosa  ott  sego  svetago  hrama.  Mon. 
serb.  18. 

BESHILAN,  bcsliiina,  adj.  vidi  bezilan. 

BESHIMBEN,  at/j.  doli  cxpers,  ko  je  bez  himbe, 
II  koga  nema  lukavstva.  isporedi  broshimbeiiit.  od 
XVII  vijeka.  Za  sto  su  mala  djetcica  osobitijem 
nacinom  cista  i  bezliimbena.  M.  Divkovic,  bes. 
102.  Bezliimbeni  ]iastjerici.  B.  Cuceri  283. 

BESHi^EBARA,  /.  neka  g}iva,  koja  se  moze 
jesti  i  tiepecena  bez  hleha.  u  Srbiji  u  okrugii  va- 
\evskom,  gdje  se  glas  h  izgabio.  te  i  z  pred  nim 
o.'itaje  bez  promjene,  rijec  glasi  bezlebara.  ^.  Ko- 
vacevic. 

BESHOTAN,  besliotua,  adj.  invitus,  involun- 
tarius.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  ima  i 
adv.  beshotuo  (16''). 

BESU  A,  /.  terra  Bossorum,  Besarabija.  u  jed- 
noga j«'.sc«  prosloga  vijeka.  Besia  glave  tri  pen- 
gava.  J.  Kavaiiin  289. 

BESILAN,  besilna,  adj.  vidi  brcsilan. 

BESJEOAC,  besjecca,  m.  vidi  besjecak.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESJECAK,  besjecka,  m.  atomus.  samo  u  Stu- 
licevu. rjecniku. 

1.  BESJED,   m.  vidi  besjeda;  samo  u  jednoya 


BES.TED 


240 


BESJEDA 


pijica  proiloga  vijcha.    lCi>    u   narodan  bosjod  ovi 
s  ofiuo  rijoci  izgoviini.  J.  Jviivai'iin  190. 

2.  BESJED, /.  iniU  liosjodu.  ii  jvdtiixja  jiiscn  xvii 
rijclui.  Bosjodi  mii  ovi>  |>nivi.  T>.  I'alriinl.lr,  I'lirist.. 
2K7. 

BES.IKUA,  /.  surmo,  yovor.  —  Glasum  sii  -jo- 
jiiistali  oil  o,  tc  mc  samo  u,  juznom  govuru,  a  u 
isloinom  Jc  mjcsto  nih  o,  n  zapadnom  i.  —  Ak- 
cenat  sc  mijena  aamn  ii  (/ew. /)<.  bSsjGda.;  a  zadni 
jc  slug  dug  i  u  gen.  xiiig.  bnsjedu,  i  u  instr.  sing. 
bpsjedoni.  —  Kuriji'ii  lilias,  zujati;  isporcili  ba- 
lioriti.  —  Dolasi  od  pocetka  xiii  vijeka  (nidi  dufe 
primjcrc  sv.  Save),  i  u  svijem  rjecnicimn  osini 
.lambrcsiieva;  n  Vraniica  (118)  samo  za  mag. 
beszed ;  n  Mika^c  ^ovorei'io,  sernio,  lo(-utio,  oi'atio, 
dictio;  u  Belle  govor,  scrmo  {rii^),  rijee,  verbuni 
(542a),  ilictuin  (253'>),  elociuium  (360^),  govor,  je- 
zik,  idioma  (871^) ;  tt  Bjelostjcnca  roc,  verbum, 
vocabnluiii,  dictum,  vox,  dictio,  lexis;  tt,  Voltigije 
wort ;  u  Sliilica  scrmo,  locutio,  oratio,  dictum ;  ti 
Viika    senno;  u  Daniciia  colloquium. 

1.  radna  kojoiii  sc  govori :  Da  bi  poslao  svoga 
vlasteliua  i  teguuo  ihb  besudomt  o  mii'u.  Mon. 
sorb.  HG7.  Ncmoj  govoriti  dugo  besjode  od  jedno 
I'ijeci  do  drugc.  Zboni.  24.  Besjodi  vec  ovoj  sta- 
vit  6u  svrhu  ja.  M.  Drzic  19.  Besjeda  gro  na  te, 
k  druzbi  se  obrati,  dvigni  se  uzgori,  ter  druzbi 
govori.  4.38.  Neka  v  besidi  dugi  ue  budemo.  S. 
Budiuic,  sum.  79'>.  Ali,  bosjcdom  rijec  smetena 
ue  moze  izrijet  sto  bi  tjcla  (Uiko  ii  najstarijem 
izdanu,  a  u  najnovijcm  htjcla).  1.  Guudulic  251. 
U  besjedu  blagu  obra  s  j)okIisarom  da  govori. 
348.  Bosjeda  ova  moja  sasma  dnga  da  no  izlazi. 
437.  Prodiji  besjedu  tja  do  noci.  P.  B.  Baksic  12. 
Kolornau  ostri  i  hudi,  zlo  naravi,  zle  besjedc.  I. 
Kanavclic,  iv.  4.  Ni  bo|e  ncg  besjedi  ue  dat  sva- 
koj  odgovore.  J.  Kavaiiin  79.  Miliuom  od  cudi, 
stavuosti  od  besjcde  priteze  srca  k  sobi.  I.  Dor- 
die,  maiid.  111.  Sreu  monui  omili  besjedu  dvornu 
uciti,  vjesto  pisat,  pjisma  stiti.  19.  !^ubi .  . .  slados 
uresene  srcd  besjede.  98.  Ulaga  svu  svoju  pomuu 
i  jakost  beside  da  ju  odvrati  od  toga.  A.  Kadcic, 
bogosl.  .546.  Lud  u  besjedi.  A.  d.  Bella  5411'.  Ujedati 
besjedom.  5011'.  Bernardo,  prem  da  jo  slados  ista  u 
besjedi,  i  on  ovdi  razize  so.  B.  Cuceri  41.  Bijase 
Pavo  veoma  zestok  u  besjedi.  179.  Proteze  besjedu 
do  ponoci.  Vuk,  djel.  20,  7.  Ludi  se  peiie  da  visoko 
sjede ;  a  kad  bude  do  besjede,  kaja  se  sto  oude 
sjede.  Nar.  posl.  vuk.  171.  U  luda  kmeta  brza  be- 
sjeda. 332.  —  u  ■miiozini  stoji  kad  radna  biva  vise 
puta,  t.  j.  kad  Hi  jedno  cejade  govori  viie  puta 
Hi  kad  govori  dvoje  ili  vise  cc^adi,  po  torn  i  za 
razgovor:  Citenije  sLmetaje  bezvremeuLnymi  be- 
sedami.  Sava,  tip.  liil.  glasn.  24,  190.  tip.  stud, 
glasn.  40,  148.  Tuzcb.  da  byvajett  ott  nase  cesti, 
zitija  ze  i  besedb.  Sava,  tip.  stud,  glasii.  4,  162. 
Besjede  gredu  okolo  po  redu,  i  ua  te  toj  pada. 
Vrh  sebo  tijem  ne  stoj,  neg  usta  otvori  i  druzbi 
sad  ovoj  istiiio  govori.  M.  Drzic  430.  Voce  krat 
se  besjedam  smctenim  misli  sve  izreku.  D.  Zla- 
taric  59.  Gdi  vila  beside  uapravja  i  kiti.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  82.  Ouda  iii  himbe  u  be.sidah.  F. 
Glavinic,  posl.  83.  Smijesa  mcdu  posli  lijenos,  .  . 
meu  besjedam  srgbe  hude.  .T.  Ivavanin  24.  Do- 
pusti  da  besjede  moju  iiama  druge  slijede.  405. 
Zalaziti  u  besjede,  plura  loqui.  A.  d.  Bella  541". 
Ustavi  svoje  besjede.  I.  Dordic,  mand.  56.  David 
odbaci  zenske  beside.  E.  Pavii,  ogl.  263.  —  be- 
sjedu tvoriti,  ciniti,  slagati,  t.  j.  govoriti:  Suje- 
slovnyjo  tvoreste  be.sody.  Sava,  tip.  stud,  glasu. 
40,  166.  Slatku  ric  svim  ciiii,  besjedu  kad  tvori. 
D.  Rai'una  60.  (xoduje  ce  besjeda  razUcijeh  ciniti. 
N.  Najeskovid  240.  Stari  besjeduici  prid  zboruiia 


skupom  bo.sjodo  ciiialiu  boz  nijednoga  urosa.  T>. 
Raniiia  vi.  Svc  dugo  misliti  a  jiaka^prera  jedue 
besjode  ciniti  razbjeiio  iieicdiK'.  91'.  (iii'iaso  duge 
besjede  (,biesode').  I*.  15.  IJaksic  71.  Puk  toj  vi- 
do6i  raziiUij(di  be.sjeda  cii'iase  o  Jezusu.  Ziv.  is. 
128.  Nut  km'ke,  be.sjede  kojo  jo  slozila !  N.  Najo- 
skovii  257.  u  torn  smislii  i  s  kim  ciniti  besjede 
i  provoditi:  Da  no  bi  izvadio  ploda  iz  opcena  i 
iz  besjeda,  kojo  s  I'lima  cii'iase.  Besjode  kr.  298. 
No  6u  s  divojkama  nepoSteiio  provoditi  beside. 
D.  Eapic  58.  imati  besjedu  bice  takoder  isto  sto 
i  be.sjediti,  po  lat.  habero  sermonem:  Tijem,  tlruzbo, 
ako  mo  tko  pita:  radi  bismo  znati,  tko  da  nam 
svjedoti  sto  nam  ti  odsudi,  da  t'  nije  s  prirnci 
od  boga  i  |udi;  za  c  jo  stvar  uajgora  be.sjedu 
s  prikora  modu  druzbora  imati :  za  toj  vam  veju  . . 
M.  Drzic  427.  —  presjeci  iii  prekinuti  besjedu 
(sebi  Hi  drugomu) :  No  prosijocaj  voc  besjede,  da 
cijel  govor  iz  ust  ide.  J.  Kavai'iin  394.  Prisijecate 
moju  besjedu  sami  u  sebi  govoreei . . .  B.  Cuceri 
261.  Glavari  mu  prekinu  be.sjedu.  S.  M.  !^ubisa, 
prip.  124.  —  udriti  u  besjede,  i.  j.  zametmiti  raz- 
govor: Udrismo  u  beside.  D.  Barakovic,  vil.  173. 

—  biti  u  besjedi,  t.  j.  govoriti:  Istom  cai'e  u  be- 
sjedi bjeso.  Nar.  pjes  vuk.  2,  144.  Istom  oni  u 
besjedi  bjchu.  2,  220.  vo(an  biti  na  besjedi,  t.  j. 
slobodno  ili  po  vo^i  govoriti:  Vojan  budi,  cai'e, 
na  besjodi.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  181.  Vojan  josi,  care, 
na  be.sjedi.  2,  322.  Mogu  1'  biti  voJan  na  besjodi. 
2,  130. 

2.  znacene  preneseno  od  radiie  na  moc  kojom  se 
radi  i  na  nacin  kako  se  radi:  a)  moc  kojom  co- 
vjek  govori  (isporedi  rijec,  jozik).  ICi  besjedu  i 
duh  poda  mrtvijem  slikam  od  kamena.  J.  Kava- 
niu  488.  Gora  [udem  odgovara  ke  so  izuste  zadiie 
rici;  coek  a  cisto  izgovara  svom  be-sjedom,  kom 
se  dici.  405.  Koji  pita  ispovid  iz  svega  srca  prv(e 
ncgo  izgubi  besidu  i  razum,  ima  se  odrisiti.  M. 
Dobretio  89.  —  b)  nacin  kako  se  govori:  aa) 
vrsta  govora  ludskoga,  jezik :  Latinskijem  slovima 
svoju  besjedu  pisati.  Ziv.  is.  vii.  Odlucio  sam  slo- 
zit  liegov  zivot  u  slovinsku  besjedu.  I.  Dordic, 
ben.  5.  Idioma  govor,  jozik,    besjeda.  Bella  374*. 

—  bb)  nacin  kako  se  govori  kojim  god  jezikom: 
odrijesena  ili  razdrijosena  besjeda,  prosa:  U(z) 
stvar  sju  vi  jos  recenu,  da  se  vas  um  razgovori, 
zgovor  jedan,  ki  duh  stvori  u  besjedu  odrijesenu. 
D.  Raiiina  54.  Pisati  u  besjodu  odrijesenu.  Bella 
592a.  Toliko  u  razdrijesenoj  besjedi  koliko  u  spje- 
vaiiu.  I.  Dordic,  ben.  vii  (rijeci  izdaeaoceve).  Elo- 
quentia,  sladak  govor,  lijopa  besjeda.  Bella  286*. 

3.  .sto  se  govori  Hi  rece:  a)  u  opce  (isporedi 
rijec).  Doslase  ka  mno  bosedu,  sto  behu  besedili 
s  knezomt  i  s  vlasteli.  Mon.  serb.  368.  Propovi- 
dese  uamt  milostive  besjede  sto  ixnt  bjese  naru- 
eio  gospoduifc  vojda  Stipant.  430.  Izide  besjeda 
ovaj  medu  bracu  da  ucenik  onaj  ne  umira.  N. 
Eaiuna  24.  iv.  21,  23.  Vijece  ucinise  da  uhite 
Isusa  u  besjedu.  1861).  mat.  22,  15.  Mnogo  vece 
vjerovaso  cjoc  besjeda  negovijeh.  6611.  iv.  4,  41. 
Vele  la-ati  zajde  od  sebra  besida  da  mudrost  na- 
dajde  plomenita  dida.  M.  Marulic  139.  Hoce  svak 
besjedu  liegovu  da  zori.  N.  Najeskovic  341.  Pravo 
bi  na  sagu  s  knezovi  da  sjedis  i  svomu  rusagu 
da  cLsto  besjedis;  besjeda  er  taka  mila  je  i  slatka 
i  u  med  se  sva  stvori.  M.  Drzic  438.  Ali  nam  po- 
tvrdi  besjedu  s  razlogom,  ali  nas  pogrdi  prid 
}udmi  i  bogoni.  438.  Tko  ce  taj  biti,  tko  Ii  se 
objavi  da  mu  ce  pobiti  besjedu  ku  piavi?  434. 
Besjeda  jo  sva  liegova  puna  slasti  i  razblude.  S. 
Bobajovic  232.  Ki  godi  se  bude  sramoval  mojili 
besid.  Anton  Dalmat.,  luk.  9,  26.  Besjeda  vasa 
budi:  jest,  jest;  nije,  nije.  A.  Gucotic,  roz.  jez.  36. 
Gdi  razumxd   s  rijeci   blagoni,   ki   dazdjahu   med 


BESJEDA 


241 


BESJEDA 


z  besjede.  I.  Gimdulic  234.  S  uzdasima  zalosuime 
besjedu  istu  glasit  uze :  cacko  zgrijesih.  239.  Kako 
rosa  sajdi  besido  moja.  I.  Bandulavio  124''.  Sli- 
sal  jest  otajno  beside,  koje  se  ne  pri.stoje  coviku 
govoriti.  2()''.  2knr.  12,  4.  Pri  neg  izusti.s  one  be- 
.side  naredjeuc.  P.  Eadovcic,  nac.  436.  Odgovor 
mu  dasmo  luili  u  besjedo  kratke  ove.  I.  Kaiiave- 
lic,  iv.  130.  Koji  ove  n  besjede  uze  tiho  govoriti. 
291.  Smrt  u  tvojoj  bi  besjedi.  I.  V.  Buiiic,  mand.  9. 
Na  taste  i  zaludne  beside  mrzi.  A.  Kanizlic,  uzr. 
195.  Spominam  se  od  one  beside:  bog  ubio  orioga 
koji  nas  je  rastavio.  A.  Kanizlic,  kain.  x.  S  va- 
sim  iiepostcuim  besidam  du.se  tnijete  i  smrt  im 
zadajete.  J.  Banovac,  razg.  64.  Eazumijem  .sve 
razloge  koje  donosite  pi-ema  mojoj  besjedi.  Be- 
sjede kr.  77.  Pisa  mu  kiiigu  pniiu  pozdravi,  slatki 
besida  i  laz}iva  obecaiia  A.  Kacic,  razg.  117.  Po- 
klisari  pocese  i(h)  moliti  da  se  dostoje  slisati  ni- 
koliko  besida,  koje  od  strane  careve  imadihu 
uima  prikazati.  99.  Umna  besjeda  i  bijele  vlasi 
nadliodi.  Poslov.  dan.  147.  Kakav  muz,  taka  be- 
sjeda. 43.  Jace  je  delo  nego  besjeda.  ^Nar.  posl. 
vuk.  111.  Od  kmeta  i  besjeda.  234.  Coek  se  po 
besjedi  poznaje.  349.  Vala,  kneze,  na  besjedi  tvo- 
joj. Nar.  pjes.  vuk.  2,  200.  O  vala  ti,  slatki  go- 
spodaru,  na  tvom  daru,  na  slatkoj  besjedi  4,  275. 
Kada  Ivan  razabra  besjedu.  3,  204.  Prepade  se 
Sljeiianin  Iva  od  besjede  Arnaiit-Osmana.  3,  213. 
I  negove  ispuui  be.sjede.  Nar  pjes.  petr.  3,  96. 
Ovo  jo  tvrda  besjeda!  ko  je  moze  sluSatiV  Vuk, 
jov.  6,  60.  —  b)  sto  se  (jovori  irred  kakvijcm  zho- 
rom,  u  cemu  se  razvija  kakova  misao  po  tanka  i 
u  cjeliim  slaze,  oratio;  to  ziiaccne  moze  liiti  i  ii 
kom  predilem  primjeru,  aJije  youzilauo  ii  onijem  : 
U  jednoj  svojoj  besjedi  veli  s.  Brnardo,  M.  Div- 
kovic,  uauk  26''.  Knige  ali  ti  besjedo  svrliu  ovan- 
delja  nedje}nije.  M.  Divkovic,  bes.  xiv.  Zavrsu- 
juci  svoju  besidu  rece.  M.  Lekusic  19.  Besjede 
krstjanske.  Besjed._kr.  1.  Prije  neg  ovi  cuse  da- 
hovnu  besjedu.  3.  Sto  govore  za  tobom  i  za  tvo- 
jijera  besjedam.  27.  RazUicit  cu  ovi  govor  u  tri 
besjede.  153.  Besjede  duliovne.  B.  Cuceri  iii.  Be- 
sjeda 0  sljepilu  duhoviiomu.  51.  Dovrsit  cu  ovu 
besjedu  jednoni  Jubezjivom  uspomenom.  422.  Uze 
vojsci  govoriti  jednom  besjedom  od  onijeh  voj- 
nickijeli ,  kfijijem  imahu  obicaj  vojevode  svoju 
cejad  pod  oruzjem  ujunacivat.  285.  Na  ovu  be- 
sjedu moju  podignu  se  clauovi,  koji  nijesu  htjeli 
pristati.  Vuk ,  pisma  28.  Prestona  beseda.  Sr. 
Nov.  1880.  169.  —  c)  misao  izrciena,  kao  sud  o 
cemu  Hi  pravilo  za  sto  god  (is^iorcdi  rijec),  dic- 
tum, eloquium :  Jere  se  vas  zakon  v  jeilnoj  be- 
sedi  udrzi.  Anton  Dalm.,  gal.  5,  14.  Spominaj  se 
cesto  one  besjede.  B.  Kasic,  nasi.  3.  Da  se  zbudet 
besida,  ku  rece.  M.  Alberti  502.  Besjeda  svijesna, 
dictum  sensatum,  aeutum.  J.  Mikaja  12.  Da  za- 
pise  u  srcu  ovu  besidu  apustolsku.  P.  Eadovcic, 
nac.  82.  HotiH  bismo  da  oni  prid  ocima  svejer 
imaju  zlatnu  besidu  od  Tcrtulijana.  M.  Bijankovic 
157.  Je  Ii  duzan  misnik  spavati  u  noci  prid  misu, 
kako  nosi  opcena  besida?  A.  Kadcic,  bogosl.  77. 
Potriba  —  kako  nosi  obcena  besida  —  zakona  ne 
ima.  165.  Ko  je  uzrok  —  vapije  opcena  besida 
—  tudoj  steti,  duzan  je  ju  platiti.  260.  Svaka 
imaju  cistim  biti  cista,  kako  nosi  opcena  besida. 
389.  Po  opceuoj  besjedi.  A.  d.  Bella  253''.  Mudra 
besjeda,  scito  dictum ;  lijepa  besjeda,  dictum  bo- 
num;  smijesna  besjeda.  253''.  Besjeda  bod}iva, 
dieterium.  501^.  Buduc  da  je  kra}  da'  osudu  i  lie- 
gova  besida  na  mane  doc  ne  moze.  N.  Palikuca 
62.  Da  bi  mi-zjeli  onu  opaku  besjedu  liudobe.  J. 
Mato-^ac,  kat.  491.  Ako  bi  se  spomenuo  od  one 
besjede  Jesulu-sta  gospodina.  507.  Da  je  istinita 
besida  s.  Jeronima.  A.  Kanizlic,  kam.  55.  Da  od- 


govori  na  razloge,  koje  oni  iz  mlogih  ocitih  i 
bistrih  besida  s.  Vasilije  izvedose.  747.  Ako  je 
stara  besida  medu  licnicima  da  jednom  sto  je 
nemoiniku  bilo  za  zdrav}e  korisno,  ve6e  i  ve6e 
krat  ponov|eno  po  sve  rini  bolesna  ozdraviti,  isti- 
nito  i  ti  uzdat  se  imades.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  71. 
Rici  i  beside  s.  pisma  privrcu.  I.  J.  P.  Lucie, 
nar.  30.  Jedan  mudi'oznanik  besjedu  ovu  mudro 
ostavio  nam  jo  upisanu:  egregia  res  est  mortem 
condiscere.  B.  Cuceri  162.  Imase  eosto  ovu  be- 
sjedu ko  pricicu  u  ustijeh:  kako  noc  svojijem 
tminam  sve  vidive  razlikosti,  tako  i  smrt  svojom 
kosom  nas  umrle  sjednaciva.  248.  —  d)  sto  se 
rece  obeiavajiiii,  zatjecnci  se  (isporedi  rijec) :  Nu 
da  jos  gine  svit  i  u  rasap  sve  gredo,  imaju  stavne 
(.slavne')  bit'  gospodske  besjede.  I.  Gundulic  119. 
u  torn  siiiislu  besjedu  ispiiniti,  dati,  iskati,  svoju 
besjedu  pobiti :  Ne  crn'  da  se  zgoda  prija  da  otidu 
neg  ispunis  ku  da  vrh  casti  besidu.  I.  Ivanisevic, 
kit.  270.  Ja  ti  dajem  moju  besidu  da  in  se  s  vri- 
menom  pokrstiti.  M.  Zoricic,  zrc.  115.  Dade  mu 
besidu  da  mu  ne  fe  nista  uciniti.  201.  Faraun 
pobi  svoju  besjedu.  I.  J.  P.  Lucie ,  razg.  133. 
Da\'no  bi  nam  besjedu  zadali.  Osvetu.  3,  58.  Pak 
zaiska  izuu  i  besjedu ,  da  on  ide  do  Stambola 
grada.  Nar.  pjes.  petr.  2,  502.  biti  od  besjede  Hi 
na  besjedi,  t.  j.  drzati  rijec:  Da  se  ne  boje 
da  ce  uteci,  buduc  da  je  vlastelin  od  beside. 
M.  Zoricic,  zrc.  188.  Upita  ga  je  Ii  na  besjedi. 
Nar.  prip.  bos.  1,  7.  u  torn  je  smislu  :  Nisi  ni  ti 
careve  beside  (t.  j.  da  no  mozes  popustit  ni  od- 
stupit).  J.  Ijrupkovic.  —  e)  sto  se  gopori  bajiici, 
carmen,  in<li  basma,  basna,  s  dodatkom  vilovita, 
u  pisaca:  Sapat,  zamor  vas  umijc  vilovitijeh  od 
besjeda.  I.  Gundulic  300.  Vilovite  besjede.  verba 
magica.  A.  d.  Bella  389''.  —  f)  izreceno  sto  god, 
poblisc  ncodreitcHO,  sto  moze  biti  u  uekoUko  rijeci 
(isporedi  rijec) :  Prepisah  ov  list  ric  od  rici,  si  ovo 
od  slova,  besidu  od  beside.  Men.  croat.  115.  Tad 
mu  rekoli  boga  imc  i  besidu  za  tim  niku.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  173.  Ne  trati  beside.  I.  Ivanisevic, 
kit.  316.  Zalosti  puna  i  tuge  nije  besjede  mogla 
druge  silovat  se  da  bi  dala.  A.  Vitajic,  ostau 
203.  Priuiti  rici  iz  italijatiskoga  i  latiuskoga  je- 
zika  u  nas  slavni  jozik  no  moze  se  tako  lasno 
priniti,  da  jodna  besida  drugoj  odgovara;  za  to 
nike  rici  jesu  istumacene  s  okolovscinam.  L.  Ter- 
zic  vm.  Stade  i(b)  vika  tako  .  .  .  da^kra)  ne  mo- 
gase  beside  reci.  N.  Palikuca  16.  Sto  cerao  to- 
like  beside  prosipatV  34.  Na  dva  naciua  diluje  se 
ovo  pogrdno  bezakonstvo :  s  dilom  i  besidami. 
A.  d.  Kosta,  zak.  2,  175.  Nikada  nismo  euli  da 
bi  od  blagdaua  sto  govorio,  nego  bi  ti  nikakve 
—  bog  sam  znade  kakve  —  isprazne  beside  mor- 
morosao.  A.  Kanizlic,  kam.  112.  Sotona  s  iiime  raz- 
mini  riikoliko  besida.  M.  Zoricic,  zrc.  40.  Nedah 
zle  bosede  najmai'iomu  dahu.  M.  Kuhacevic  57. 
Ni  mi  uikad  zalue  besedi  rekal.  Nar.  prip.  mikul.  6. 
Da  ja  tebi  dv'jo  besjede  kazem.  Nar.  pjes.  juk. 
382.  —  g)  rijec  na  po  se,  vocabulum:  Da  im  se 
prepise  od  besede  do  besede.  Mon.  croat.  119.  Ova 
ric  i  beseda  ,vera'.  Katek.  1561.  73.  Kako  se  ima 
razumiti  ova  besida  ,amen'?  31.  U  nasemu  gradu 
uajizvrstnije  slovinske  besido  izgovai-aju  se.  I.  P. 
Marki  6.  —  h)  i  dogadaj  se  moze  reci,  pripovje- 
diti,  a  po  torn  besjeda  dolazi  i  za  sam  dogactaj 
(kao  grc.  ).6yn;):  Njoku  besjedu  zace  mi  govorit, 
ku  ne  cu  da  kazu,  za  sto  bih  uzrok  bil  da  zejnih 
porazu  luveno  kako  stril.  S.  Mencetio  213.  Pocni 
spovijodat  bodez}ivu  besjedu.  D.  Zlataric  72.  Dva 
liegova  sina  ne  scijeneci  da  ih  obhita  k"o  porode 
kra)evske  iste  ki-vi  ta  zapovijed,  pristupise  je  i 
u  gaj  zabraiien  uljezose.  Netom  zacu  otac  nemi- 
losni  ovu  besjedu,  zamlati  ib  u  verige  i  osudi  na 

16 


BESJEDAN 


242 


BES.1EDITI 


rsiitiou.  B.  C\u-oii  22.  —  /  za  doyiutiij  o  kom  se 
viisii  dn  vije  iKiivil,  n  po  torn  i  za  drucjo  o  icni 
ne  viisli  dii  Kf  stiviv  ijcniri  ii  mjf  iaiiuii,  da  se 
ZOl'e  <l(t  Jist  a  nijc,  laVmla:  LijojKis,  rnziuii,  |ubav, 
virn.  svo  (u  viijvorijivi  hdaiiiii  diniictvitto  jo') 
jiiiJicR  i  bosjuln.  I.  Guiniulir  'Ji^H.  iJizaiio  jo  za 
priiiin  i  bosjodu  svo  Jito  jo  vilm  I'lopa  (bazilnka) 
pripiivijodano.  ].  Dor(li('',  salt.  Hl(!. 

BES.IEDAN,  bosjcdna,  adj.  vorballs,  .sVo  Itivn 
lieiijfdtim,  rijctima.  nd  iirosloyu  rijika,  izmedu 
rjednikit  sonio  x  ^Udicecu  (.oratoriu.s'}.  Ako  ko 
godi  bosiilaiiii  uvridujc  iskiAoga;  .  .  ako  ko  godi 
podiiio  jo  kojo  bosidiio  jxijjrcioi'io.  A.  d.  Kosta 
2,  1 75.  Bi.skuj)  iiajiridovati  iiioio  na  osndei'io  i  na 
beaidno  svrJ.oi'io  crkovi'iaka.  I.  J.  P.  Luoio,  nar.  91. 
—  Adv.  besjodiio  (,oratorie')  u  Stidiceru  rjecnikti. 

B&SJEDICA ,  /.  rfewi.  bo.-sjoda.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  n  lielinu  (210''.  4f>5».  nitsi')  i  Stu- 
licevu,  Zdravo  svota  divojf ice ,  od  ko  no  dostoju 
ja  rit  besidico.  S.  Biidini6,  sum.  25''.  Do  besidico 
Osmana  slisio.  I.  T.  Mnmvi(^,  osm.  127.  Dokle  ti 
ne  narufani  do  dvi  i  do  tri  bosodico.  Nar.  pjos. 
mikl.  beitr.  1,  10.  Mudra  besjedica,  adagiiim.  A. 
d.  Bella  593''. 

BESJEDILAC,  besjedioca,  m.  orator,  samo  u 
Stulicevu  rjecnika  (s  gen.  besjedilca).  iaporedi  bo- 
sjedite),  besjediiik. 

BESJEDILICA,  /.  oratrix.  aamo  u  Stulicevu 
rjecniku.  isporedi  bosjeditejica,  besjednica. 

BESJEDILICIN ,  adj.  oratriois.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku. 

BESJEDILiStE,  m.  mjesto  gdje  se  he.yedi.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (,locus  concilii,  conventus, 
zboriste'). 

BESJEDIOCEV,  adj.  oratoris.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  gdjc  ima  i  besjedileev. 

BESJEDIONICA  ,  /.  vidi  be.sjediliea.  samu  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESJEDIONICIN,  adj.  vidi  besjedilicin.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BESJEDIONIK,  m.  vidi  besjedilac.  samo  u  Stu- 
liievu  rjecniku. 

BESJEDITE^j,  m.  orator,  od  xvii  vijeka,  is- 
medu  rjecnika  u  Mika^inu,  BeUnu  (52G''.  542"), 
Bjelostijencevu  i  Stulicevu.  isporedi  besjednik,  go- 
vomik.  Najki'iizevniji  besjeditoji.  B.  KaSic,  per. 
169.  Neka  razmislaju  da  je  dilo  od  svetoga  pri- 
povidaoca  ali  besiditeja  uciti  i  nutkati.  M.  Bi- 
jankovic  17.  Od  onili  dviju  besediteja,  prvoga  De- 
mostena,  a  di'ugoga  Ciceroiia.  A.  Kanizlic,  kam. 
446.  Bivsi  slus'o  usiono  razlozeiie  glasovita  be- 
sjedi(te)}a.  A.  d.  Bella,  razg,  22. 

BESJEDITE^iAN ,  besjeditejna,  adj.  ratioci- 
nandus,  sermocinandus,  disputandus.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BESJEDITElfiEV,  adj.  oratoris.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku. 

BESJEDITEl^ICA ,  /.  oratrix.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (526'>)  *  Stulicevu.  ispo- 
redi besjednica,  besjedilica.  Ne  moj  vjerovati  ila 
si  toliko  vrijedna  besiditojica.  B.  Kasic,  per.  86. 
BESJEDITEl^ICIN,  adj.  oratricis.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BESJEDITE^.SKI,  adj.  oratorius.  snmo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BESJEDITE^STVO,  n.  ars  dicendi.  samo  u  Stu- 
icevu  rjecniku. 

BESJEDITI,  besjedim,  impf.  loqui,  govoriti.  — 
Glasovi  -je-  stoje  onako  kao  u  be.sjedi,  koju  vidi. 


I  —  Akcenat  se  mijena  samo  u  aor.  2  i  3  sing,  bo- 
sjedt;  ireci  je  slog  dug  osim  tn  dva  lica  i  cijeloga 

I  2»'aes.  jos  u  imperf.  cijclom  bo.sjodah,  part,  praes. 

i  bo-sjodiVi,  jiart.  prael.  act.  bosjodiv,  bosjedivsi.  — 
Staro  1  sing,  praes.  sa  u  na  kraju  dolazi  xvi 
vijeka,  i  to  cakav.iki  .sa  j  pred  u  mjeslo  d:  besiju 
(vidi  dale  pod  2  privijer  II.  Lucica).  osim  redov- 
noga  imperf.  ima  jedan  jjisac  pro.sloga  rijeka  i 
prema  glagoiiiiia  trece  vrste:  bosjodijase  (.boHJedi- 
aise')  i  hez  i :  bosjodjase  (J.  Matovii'!  188.  134).  — 
Korijen  vidi  kod  besjcde.  —  Dolazi  od  xv  vijeka 
(vidi  dale  pod  1,  a,  lib.  jirimjere  iz  mon.  sorb,  i 
spom.  SI.)  /  u  srijem  rjccincima  osim  Jamhre- 
.iiceva;  u  Yrantitevu  i64)  imrrare;  u  Mikafinu 
loijui,  soniio<;iiiari.  liaboro  vol  iiiiscero  sermonem; 
M  Belinu  loqui  (541i»),  dicere  (260ii),  sei-monem  ha- 
bere (6(i9'') ;  u  Bjclo.itijeniev^u  govoriti ;  u  Volti- 
tjijinu  rodou,  sjirocliou ;  u  Stulicevu  loqui,  sermo- 
cinari,  disputaro ;  u  Vtckovu  .serniocinari ;  u  Da- 
niiiievu  colloqui.  isporedi  besjedovati. 
1.  neprelazno: 

a.  ne  kaze  se  komu  se  govori  ni  o  cemu  se  go- 
vori,  a  rijeci  koje  se  govore  mogu  biti  i  ne  biti: 
Od  srama  uzloui  biti  vas  jozik  zavezan,  i  velmi 
besjedit  kad  godi  roda  van.  D.  Rai'iina  9.  Daut 
se  dize  gori,  usred  vojske  da  bosjedi.  I.  Gundu- 
lic  515.  Dokle  su  na  misi,  ne  cine  drugo  nego 
besjode,  sapcu  i  druge  smetaju.  M.  Divkovic,  nauk 
164''.  Da  hoco  covjek  besjediti  i  kazati  nihovo 
bitjo.  M.  Orbin,  zre.  5.  Besidise  gdi  mudarci.  J. 
Kavanin  249.  Koji  nepostene  rici  govori,  ne  go- 
vori on,  nego  djavao  iz  usta  liegovi  besidi.  J.  Ba- 
novae,  razg.  04.  Mnoga  baka  kad  besodi.  V.  Do- 
sen  118.  Pa  besjedi  svekre  Petre:  sta  ste  take, 
mile  suae !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  170.  Pa  besede  s  brega 
be|arice:  blago  tebi,  u  ladi  dovojko.  1,  414.  Pa  be- 
.sjedi bolani  Dojcine;  dvori  nioji  ogiiom  sagoroli! 
2,  461.  Onda  )ioce  pijan  be.sjediti :  evo  ima  devet 
godiniea    kako    dvorim    cara    u  Stambolu.  2,  401. 

b.  komu,  s  kim,  medu  sobom;  rijeci  koje  se  go- 
vore mogu  biti  i  ne  biti:  aa)  komu:  Poznanje  vo- 
lieaustva  oiioga  komu  mi  imamo  besjediti.  A.  Gu- 
cetic,  roz.  jez.  73.  Neka  ne  soijenimo  da  mi,  kad 
molitvu  cinimo,  vjetru  be.sjedimo.  71.  Ti  sam  be- 
.sjedi meni.  B.  Kasic,  nasi.  6.  Ovizim  ja  besidim, 
ne  ouizim.  A.  d.  Bella,  razg.  103.  Jaksii  Bogdan 
Mita-u  besjedio :  Jak^id  Mitre  ,  moj  mio  brajene ! 
M.  A.  Eejkovic,  sat.  143.  Dozivase  Peru  dite,  komu 
besidase :  oj  Perica  drago  dite  moje.  J.  Kraipotic, 
mal.  23.  Ter  mi  .side  bOa  vila  staroj  majci  besi- 
diti :  ca  mi  tako  cvilujes '?  Nar.  pjes.  mikl.  beitr. 
12.  Pak  besedi  lepoti  devojci:  daj,  dovojko,  sto  si 
obecala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  172.  Bozju  mu  pomoc 
naziva:  bozja  ti  pomoc,  mlad  bane.  A  bane  nojzi 
besedi:  dao  bog  dobro!  1,  588.  Pa  Ivanu  bjese 
besjedio :  o  Ivano  od  Zvijezde  grada.  2,  600.  Pa 
je  liemu  bio  besjedio ;  nos'te  davo,  Jankovo  ko- 
pilel  2,  6(X).  sam  sebi:  Sama  sebe  besedila:  jao 
jadna,  I'epa  ti  sam!  Nar.  pjes.  vxik  1,  336.  vidi  jos 
dale  pod.  e.  i.  —  bb)  s  kim,  kad  jedno  govori  a 
drugo  odgovara :  Sa  vsimi  vlasteli  zborivt  i  bese- 
divfc.  Mon.  Serb.  254.  Nevjeste  oto  i  mi  tej  lijepe 
gledamo,  hesjodimo  s  liimi,  tamasirao.  M.  Drzic 
96.  Ne  tribovasc  caru  vasemu  glavu  videci  s  no- 
garni  besiditi.  Starine  3,  236.  Mojses  boga  u  slavi 
glodase  i  s  liimo  be.sjedase.  B.  Gradic,  djev.  169. 
S  Krunoslavora  da  besjedi.  I.  Gundulic  460.  Z  si- 
nom  i  duhom  svetim  besidjase.  F.  Glavinic,  ovit 
164.  S  Tiim  besidis  i  govoris.  M.  Jerkovi6  78. 
Z  diuzim  ne  besidim  sada.  I.  Ancic,  viat.  2,  4, 
116.  Da  vec  s  ]udmi  ne  besjedi.  J.  Kavanin  461. 
S  kijem  besjedim  V  I.  Dordic ,  maud.  18.  Erkul 
sidi  medu  zenami ,  ter  se  s  ninia  cesja  i  besidi. 
J.  Banovac,  prod.  61.  Mesijajasam,  koji  s  tobom 


BESJEDITI 


'2i3 


BESJEDITI 


besjedim.  ^iv.  is.  57.  Kad  god  je  Isukr.s  besjedio 
s  Zidovima.  Bosjcde  kr.  298.  Drug  bo  s  druffom 
kad  besidi,  jedaii  drug:om  srcp  vidi.  V.  Dosch  ITJl. 
I  mloge  si  stvari  urpdio,  od  kada  si  sa  mnom  bo- 
sidio.  M.  A.  Eejkovio,  sat.  1'23.  Gar  irni  dopust.i 
s  poklisari  besiditi.  A.  Kanizlic,  kam.  98.  Mozfi 
biti  da  je  nas  prijate],  s  kojijein  smo  cesto  bo- 
sjedili.  B.  Cuceri  73.  Zazor  mi  jo  u  to  pogledati, 
a  kamo  li  s  tobom  bescditi.  Nar.  pjos.  vuk.  2, 
496.  Da  CO  jo  viditi  i  s  I'lom  bosoditi  u  zolenoj 
basfii  pod  zutom  npran^om.  1,  357.  Sto  ti  sa  mnom 
ne  besjedisV  .Ta  bih  s  tobom  besjedila,  al'  mi  no 
dajii  1,  426.  sam  sa  sohom:  prijcdlog  had  glaai 
samo  s  otpada  pred  .sobora:  Sama  soliom  bosjo- 
dila:  fala  bogu  velikomc!  Nar.  pjos.  vuk.  1,  3.36. 

—  vidi  jos  dale  pod  f.  —  cc)  viedii  sohom.  taJco- 
der  kad  dvoje  ill  vise  cjovore  jedno  drtiyom:  Tiu-ci 
turski  mod'  solinm  bescdo:  moro  drustvo!  ajd' 
da  putujemo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  436.  vidi  jos  dajc 
pod  g. 

c.  ^;red  kim,  za  kini,  protiva  (proc,  siiproi) 
komu,  sa  koga:  rijeci  koje  se.  govorc  mogii  biti  i 
tie  biti:  aa)  pred  kim:  Jcdui  tako  stojo  boga  mo- 
leci,  da  ne  bi  stali  bosiileci  prid  jcdnim  vladao- 
cem  svitovi'iim.  J.  Banovac,  razg.  76.  Ko  ti  jo 
rekao  da  tako  slobodno  besidis  prid  ocsarom?  F. 
Eadman  12.  —  bb)  za  kim,  protiva  komu,  slo  o 
nemu  govoriti:  Tvoris  novi  grijeli  bo.sjedoc  proc 
bogu.  F.  Lukarovio  127.  Koji  za  mnom  oli  pro- 
tiva moni   naopako    bosido.  M.  Zoricio,  osm.   170. 

—  cc)  za  koga,  braneci  ga :  No  btjo  cekat  da  tko 
drugi  pocne  suju'oc  I'lcmu  ali  za  I'lega  besjoditi. 
B.  Cuceri  180. 

d.  o  kome  Hi  o  ccmii,  oil  koga  Hi  od  iega,  svrliii 
cega,  irisc  cega :  aa)  o  (ob) :  O  ovomu  vas  grad 
jeruzalemski  be.sjedaSo.  A.  Gufotio,  roz.  joz.  106. 
Gradjano  i  gosti  ob  tobi  bosido.  D.  Barakovic, 
vil.  360.  Koji  bosidiso  o  bludu.  .T.  Banovac,  razg. 
63.  Opatica  oil  monastijora,  o  komu  odizgar  bo- 
sjedismo.  I.  Dordio,  bni.  .'J2.  Da  besidit  o  torn 
stane.  V.  Dosen  99.  O  I'mj  mislimo,  o  I'loj  bosje- 
dimo.  A.  Kalic  196.  I  o  svakom  doliru  bo.sjodahu. 
Nar.  pjos.  vuli.  2,  198.  Mi  sidosmo  i  mi  pismo 
vino,  o  svacemu,  Leko,  besjedismo.  2,  232.  Te  o 
tome  nitko  ne  be.sjedi.  2,  531.  vidi  jos  da^e  pod 
e.  f.  —  bb)  od  (nidi  kod  od) :  Od  sta  smo  sada 
besjedili.  M.  Drzic  192.  Od  nib  (l^iska  i  Bore) 
svak  sado  u  slavi  besiili.  D.  Raiiina  64''.  Od  raz- 
likdi  stvari  besidjabu.  I'.  Zoraidc  55'J.  Be.sjodis 
od  tegoce  od  grijelia.  M.  Orbin ,  zrc.  29.  Sada 
cemo  od  druzih  slova  besjediti.  ii.  (iamaiiic  16l>. 
Od  izvox'a  i  pocetak  bcsjedit  cu  sad.  J.  Kavanin 
277.  U  ovomu  cemo  iziskovaiui  bosiditi  od  slika 
zaveza  crkvcnih  i  od  bezrodja.  A.  Kadcii'-.  bogosl. 
14.  Ako  bisto  kad  culi  besidit  od  vukodlaka,  no 
virujte.  J.  Filipovic,  prip.  1,  221.  Ovo  su  oni  od 
koji  Latini  cesto  beside.  A.  Kacic,  razg.  19.  Od 
Sta  kada  besidimo,  od  strahote  poblidimo.  V.  Do- 
sen  49.  Drug  od  druga  kad  besidi.  118.  Kada  od 
boga  besjedahu  (".besjedjahu').  J.  Matovic,  kat.  16. 
Da  od  toga  n  napridak  nitko  no  besidi.  A.  Ka- 
nizli6,  kam.  868.  vidi  i  dafe  pod  e.  f.  —  cc) 
svrhu  (vidi  kod  svrliu) :  Svrhu  ovih  rici  besidi 
s.  Potar  Grisolog  ovako.  J.  Banovac,  razg.  20. 
Slidim  svrhu  ovoga  clanka  besidit.  J.  Filipovic, 
prip.  1,  178.  Kojo  beside  vrhu  duznosti.  I.  J.  P. 
Lucie,  bit.  25.  —  dd)  vise  (vidi  kod  vise) ;  Vise 
raja  besjedeci.  B.  Cuceri  34.  vidi  i  dale  pod  e.  f.  g. 

e.  komu  o  cemu  Hi  od  cega  Hi  vise  cega:  O 
bozjoj  )ubavi  Jesus  im  be.sjedi.  N.  Najoskovic  127. 
Nije  moja  mis'o  danas  vam  besjedit  o  milosti. 
Besjede  kr.  83.  Od  vjere  mu  ja  besidit.  J.  Ka- 
vanin 297.  Imam  ti  bosiditi  od  stvari  potribiiih. 
J.  Filipovic,  prip.  3,  8.  ViSe   ovijeh  istijeh  rijeci  I 


uze  puku  besjoditi.  B.  Cuceri  23.  Stvari,  vise  ko- 
j  ijeh  sam  vam  besjedio.  150. 

f.  .s-  kim  Hi  pred  kim  o  cemu  Hi  od  cega  Hi 
vise  cega:  Milo  mi  jo  koje  o  com  s  }udma  bese- 
diti.  D.  Obradovic,  bas.  -425.  H  Aim  sladko  o  bogu 
besjedeci.  B.  Cucori  356.  S  covjokom  besjedim 
od  stvari  covjocijeh.  F.  Lukarevic  11.  Alesandro 
s  otcom  Filijiom  od  rata  i  boja  besidase.  J.  Ba- 
novac, razg.  138.  Poijc  ga  moliti  da  sado  s  nime 
bosiditi  od  stvari  od  krajovstva.  A.  Kacic,  razg. 
32.  Znam  da  vece  puta  vise  rijeci  ovijeh  Joba 
priustrjijcnoga  prid  vami  sam  >)esjodio.  B.  Cu- 
cori 34S. 

g.  medu  sohom  od  cega  Hi  vise  cega.  Pocese 
medu  sobom  besjoditi  od  stvari  nobescijeh.  Zbom. 
40.  Mnokrat  vise  stvaii  <luliovnijeh  besjedeci 
medu  sobom.  B.  Cucori  78. 

li.  sto  se  besjedi  maze  biti  izreceno  u  recenici 
privcsanoj  relativnijem  rijecima  (kako  itd.)  Hi  sa- 
vczom  da :  O  bozjoj  jubavi  Josus  im  besjedi  i 
kako  iraaju  mou  sobom  zivjeti  i  da  se  ne  haju 
za  I'lega  ununjeti.  N.  Najoskovic  127.  A  uisam  li 
tobe  bescdio  da  no  pevam  ki-oz  Miroc  planinu'? 
Nar.  pjos.  vuk.  2,  216.  O  svacemu  staso  besjediti, 
kako  koji  dobar  junak  jcste.  2,   184. 

i.   .s  razlicnijem  adverbima   i  drugim  rijecima 
kojima  sc  kazc  kako  sc  Hi  koliko  se  goiiori :  tako, 
orako,  na  ovaj  iiaijiii,:  Ja  do  sad  nijosam  vik  be- 
sjedit cuo  takoj.   M.  Drzic  49.    Tor  ovako  stai'ac 
besidase.  A.  Kacic,  razg.  1.    Istom   oni   tako   be- 
sjedahu. Nar.  pjes.  vuk.  2,  293.  Na  koliko  nacina 
proroci  od  no  bcsidisc.    Grgur  iz  Varcsa  57.  Car 
|)oco    bosiditi   na   ovi    nacin.    A.   Kanizlic,   kam. 
290.  —  tiho,  stidiio,  hitro:  Tore  knozu  Marku  po 
tihora  besijase.  P.  II(ditorovic.  18.  S  (h'ugim  tiho 
k.ad  beside.  V.  Doson   118.    Tiho   jas'to,    tiho    bo- 
.sjedito.  Nar.  pjes.  vuk.   1,  532.  Krotko  hodi,  tiho 
1  bosjeda.se:    sto  jo  tebo,  dobri  gospodaruV  2,  121. 
A  oni  uui  stidno  bo.sjediso;  vojan  caro,  dragi  go- 
spodarn,    mi    nijcsmo  od  uauka  tvoga.  3,  79.   Da 
poslusas  besjedi    li  jiripovijodalac  hitro  i  sputno. 
B.  Cucori  207. —  cisto,  bistro,  mmlro,  dobro,  milo- 
stivo,  krjcjiosno,  lijcpo,  prikladno,  ugodno,  slatko, 
razlozito,  nsoko:  Pravo  bi  na  sagu  s  knezovi  da 
sjedis  i  svenm  rusagu  da  fiisto  besjedis.  M.  Drzic 
438.  Jos  bistrijo  dull  sveti  po  usta   mudroga  bo- 
sidi.  M.  Zoricic,  osm.  76.  Besidi  mudro  jedan  sveti 
otac.  A.  Kadcic,  bogosl.  107.  I  dovedi  bogoslovco 
stare,  koji  znadu  mudro  bosiditi.  A.  Kacic,  razg. 
154.  Nisko  sjedi  al'  mucb-o  besjedi.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  204.  Besidahu   mu  vrlo   milostivo.   M.  Kadnid 
2(i.  Ki  kijeposno  bosjedise.  J.  Kavanin  89.  Besje- 
diti lijepo,   prikladno,   ugodno,   razlozito.   Mikaja 
12''.  Ovde  lipo  besidi  sv.  Grgiu'.  J.  Filipovic,  pi"ip. 
1,   161.  S  I'lim  sladko  o  bogu  besjedeci.  B.  Cuceri 
355.  Besjediti  visoko.  Bella  541^.  —  krivo,  oliolo, 
glumno,  neposteno:   Ta   krivo    bcsiiii.  D.  Barako- 
vic, jar.  27.  O  ti,  ki  ricima  oholo  bosjedec,  medu 
svim  tamnima  mozes  se  prvi  rec.  D.  Ranina  56. 
Jigre  ciuiti  ali  glumno   besiditi.   P.  Zoranic  ISb. 
Jedan  od  ovi,   koji  neposteno   besidase.  J.  Bano- 
vac, razg.  61.  —  slobodno,  naopako;  vidi  napri- 
jed  pod  c.  —  opceno :  U  ovomu  prvomu  prigova- 
rai'ui  imamo  besiditi  od  reda  najprije  opceno.  A. 
Kadcic,  bogosl.  1.  —  mnogo,  odvisc:   Mnogo  rad 
besidi.  V.  Dosen  92.    Ko    mnogo    besjedi,    mnogo 
laze.  Nar.  posl.  vidi.  148.  Kad  odviso  besidi.  F.  Gla- 
vinic,  svitl.  7.  —  na  uzdanu:   S  I'lim  setajuci  se 
i  na  uzdanu  besjedeci.  B.  Cuceri  178.  —  sa  sni- 
zcnem:  Suizenje   nase   pozuati,    s  kojijom  imamo 
besjediti.   A.  Gucetic,   roz.  joz.  73.   —   kros   san: 
Kroz  san  besjedi.  Poslov.  dan.  50.  —  jezikom  ko- 
jim,  Hi  u  koji  jczik,  kao  vrstom  gooora  ludskoga 
Hi  u  prenesenom  smislu  kao  nacinom  kojim  tko 


BESJEDITI 


214 


BES.1ED0VANE 


besjedi ;  mieslo  rijeH  jezik  moie  biti  i  ime  negovo 
hio  adv.:  jezik  kao  viKta  govnra  (itdskoi/a:  Kojim 
jpzikom  bosjodisV  M.  Drii<^  171.  Svak  jo  jioziian 
od  koga  jo  iiarodft  po  jo/.iku  kojijom  bosjudi.  M. 
Radnii^,  28',>.  Fraiicoski  on  znadiiso  jpzik  i  I'liiii 
bcaidaSo.  P.  Knoi'.ovir,  iiv.  1.  Da  ii  svoj  rodiii 
jozik  bc.sjodi.  I.  Dordic,  bpii.  liU.  Naudit  to  bo- 
sidit  slovinski.  A.  Kttdc'i('',  boKonl.  i.  Tur.ski  .sjodi 
a  tuiski  besjodl.  Nar.  pjps.  vuk.  1,  li)7.  jezik  kao 
nacin  gui^ora:  Jezik  od  krajnvstva  nobo.skoga  jost 
iatiiia  kakono  jozik  od  svijeta  jest  lagai'io:  po 
jeziku  kojijom  bosjcdiS  poznati  60S  komu  si  od 
ova  dva  krajevstva  prilitau.  M.  Radiiit  289.  — 
rijeiiima,  kad  se  hoce  jade  da  kase  Hi  kad  se  vise 
gleda  na  rijeii  nego  na  ono  sto  se  kaze,  te  mane 
vrijedi  ono  ^to  se  kaze:  Rifcima  oliolo  bosjodod. 
D.  Eaniiia  5G.  —  rijecima  presjeienim :  Pofce  ri- 
jotim  prosjefiotiijom  bosjediti.  B.  Cucori  399.  — 
po  lintu,  u  knizi:  Kako  jo  s  varai  po  listu  be- 
sedilb.  Spom.  .sr.  50.  Pajja  Grgiir  nam  bosjedi  u 
svojih  kiiigah  da  boz  zlobe  ni.su  objedi.  J.  Kava- 
nin  27.  U  ovim  kiiiiicam  razumim  besiditi  samo 
s  duhovnici.  M.  Zorifiic,  osm.  ix.  U  knizi  joj 
ovako  bosjedi.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  105. 

j.  sto  se  po  recenom  pod  i.  besjedi  rijecima  i 
knigama,  po  tome  mngu  i  rijcii  i  besjede  i  knige 
bes]editi,  a  po  torn  se  moze  i  s  knigama  bcsjediti: 
Govor  (knige  tvoje)  zvoni  tanko  i  bosidi  visoko 
do  zvizda  H.  Lucie  383.  Zufi  kako  citra  gdi  tva 
rit  besidi.  D.  Barakovic,  vila  17.  Postono  bosido 
beside  poSteno.  I.  T.  Mrnavi6,  osm.  70,  0<1  svijoh 
ki'iiga,  lioJG  o  ovomu  objetovaiiu  besjedo.  D.  Mattei, 
srce  139.  Motni  se  na  stiveno  ki'iiga  duliovni,  kojo 
beside  vrhu  duziiosti  crkovi'iaka.  I.  J.  P.  Lucie, 
bit.  25.  Kod  tijela  upisano  pismo,  ko  jo  besjedilo : 
ti  me  ukopaj.  N.  Marci  108.  Sama  kiliga  caru 
bosjedila.  Nar.  pjcs.  vuk.  2,  295.  besjedi  se  s  kni- 
gom:  S  ki'iigom  ue  zna  nLko  bosjediti.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  136. 

k.  daje  se  govnr  i  ziimtini,  te  i  ona  besjedi  i 
noj  se  besjedi,  i  drugim  stvarim  tjelesnijem  i  um- 
nijem:  zivotina  besjedi:  Jelen  vili  potio  bosedi. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  274.  Al'  besjedi  siva  tica  orlc. 
1,  532.  Sova  orlu  tibo  bosjedila.  1,  532.  Al'  be- 
sjede dvije  tico  erne.  4,  7.  nojzi  se  besjedi:  Sokolu 
tici  tio  besedi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  47(i.  besjedi  se 
stvari  tjelesnoj:  Devojka  je  lice  umivala,  umivajuc 
lieu  besedila:  da  znam,  lice,  da  ce  te  star  jubit'. 
Nar.  pjes.  vulc.  1,  290.  Pa  je  licmu  (vijencu)  tio 
besedila:  plovi,  plovi,  moj  zeleni  vence.  1,  232. 
Kao  da  kamenu  besjedis.  Nar  posl.  vuk.  130. 
,s  iistima'  cijim  dolazi  u  pjesmi  ncstasnu:  Da  ti 
vidim  came  oci  trnino,  da  besjedim  s  tvojini 
ustma  secernim.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  38(j.  umna  stvar 
besjedi:  Muce  vridnost  jer  besidi,  da  se  nima  ciiia 
vidi.  V.  Dosen  40. 

2.  prelazno:  olijekat  sii  pronomina  u  sredncm 
rodu  to,  ,5to  i  druga  taka,  Hi  rijec,  stvar,  rijetko 
drugo  sto:  a)  to,  wo,  ncstu,  nista,  svasta:  Toj 
pravo  besjedis.  N.  Najeikovic  217.  Kad  jo  Lazo 
ovo  besjedio^  sluJala  ga  tanaua  robina.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  23.  Ca  s  tobom  besidi  o  uieni.  P.  Ilekto- 
rovic  69.  Cto  ti  zgor  besiju.  H.  Lucie  272.  Sto 
odizgara  be.sjejahomo  od  zlamonja.  M.  Orbin  219. 
Sto  )udi  beside  od  I'lega.  I.  Ancic,  ogl.  42.  Sto 
ce  Mitar  s  jubom  bosjediti. _  M.  A.  Eejkovii,  sat. 
145.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  636.  Sto  je  Ture  pjano  be- 
sjedilo. Nar.  pjes.  vuk.  3,  255.  Ja  sam  siiioc  vrlo 
pijan  bio;  da  sto  lose  besjodio  uisamV  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  131.  Ja  bill  tebi  nesto  besjodio.  Nar.  pjos. 
vuk.  2,  634.  Stojan  6uti,  nista  no  be.sjcdi.  1,  470. 
Onomadne  mi  ovdi  sidimo  i  do  duso  svasto  bcsi- 
dimo.  M.  A.  Ke|kovic,  sat.  58.  —  b)  rijec:  Ovako 
je  rijeS  bosjedila.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  126.  Ako  ka- 


zem  caru  ja  veziru  koju  si  mi  rijo£  besjodio.  2, 
273.  Koju  bill  ti  rijof  besjodio,  ti  mi  rije6  poslu- 
Sati  nc^  /(IS.  539.  Ni  s  kim  Ivo  rijof.  no  bosjedi. 
2,  529.  Ovako  su  rijoft  bosjedili.  2,  138.  Imam  roti 
bcscditi  s  I'linio.  2,  419.  —  c)  stvar:  Potose  stvari 
izvi'sno  i  svote  bcsjediti  i  govoriti.  A.  Guiotii, 
roz.  joz.  574.  Besidis  stvari  dobro  a  no  iiniS  i(h). 
M.  liadnid  57.  ■  -  d)  jiokoru,  })ravedHOst :  Dubovni 
vojvodo  pokoru  beside.  D.  BarakoviA,  vil.  117. 
(lomu  rijofci  tvom  besjedis  mu  iiravodnos,  ku  no 
slijedis?  L  DordiA,  salt.  162. 

3.  sa  so :  pasivno :  a)  bez  subjekta :  Mou  so  raz- 
bludno  riSo  da  so  bosidi.  P.  Zoranii  11.  Da  se  o 
tom  no  besjedi.  J.  KavaAin  383.  Po6mu  raolitvu 
ondo  gdi  so  bosidi,  gdi  su  razgovori.  J.  Filipovi6, 
prip.  1,  311.  Kada  so  bo.sjodaso  (,bossjediasco')  u 
opieno  od  sakramenata.  J.  Matovid  145.  O  nemu 
so  be.sjodi  u  Stenu  10.  D.  Mattei  302.  Od  koga 
60  se  na  svojo  vrime  besiditi.  A.  Kafiic,  kor.  32. 
Sto  sudite,  Sto  bi  so  od  ovakoga  fiovika  besidilo. 
B.  LoakoviA,  nauk  481.  —  b)  sa  suhjektom  a  to 
je  Sto :  Na  obedu  i  saboru . . .  malo  kad  se  Sto 
besidi,  da  se  drugi  no  uvridi.  V.  DoSon  132. 

BESJEDIV,  adj.  sormocinans.  isamo  u  Stuli- 
cevu  rjecniku. 

BESJEDKO,  m.  vidi  besjotko. 

BESJEDNIGA,  /.  oratri.\,  zensko  koje  besjedi 
za  koga  moleri  za  n.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka 
i  u  Stuliieun  rjecniku.  Diva  Marija  jest  otvotnica, 
besediiica  i  pomoAnica  prod  bogom  vsih  onih  )udi 
ki  ju  zazivaju.  Postila  1562.   178. 

BESJEDNIDIN,  adj.  oratricis.  samo  ti,  Stuli- 
ccvu  rjecniku  (13i'). 

BESJEDNIK,  m.  orator,  locutor.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinii  (ne  u  redii  nego  kod 
rijeii  govoniik  118^),  u  Belimi  (286''.  526b.  542a)j 
?(  Hjelostijcnccvii  (nc  u  redii  nego  kod  rijeii  go- 
vorite)  113^),  u  VoJtigijinu  i  Stiilicevu.  —  a)  tko 
besjedi  pred  kakurim  zboroiii,  na  sudu,  u  crkci, 
ltd. :  Prvi  oni  stari  besjeduici  prid  zbornim  sku- 
poni  besjede  cinaliu  bez  nijednoga  urosa,  tako  da 
buduci  malo  slatke  ue  mogaliu  ni  priniti  ui  od- 
nimiti  srca  sudae  na  I'lili  hotinjo.  D.  Rauina  vi. 
Takov  razborit  ucini  so  rotorik  i  besidnik.  F. 
Glavinic,  cvit.  327.  Sveti  govor  slusahu  nobeskoga 
besjednita.  D.  PalmotiA,  christ.  406.  Dobar  bo- 
sjodnik,  disertus  orator,  eloquons.  Bella  542*. 
286''.  Od  koga  ti  cb'ago  najobilnijega  u  govorei'iu 
bosjednika.  Ziv.  is.  192.  Veoma  se  naliodi  mucan 
besjednik  kad  ima  hvalit.  Besjede  krst.  224.  Biti 
udren  nepostenoui  zausnicom  usred  zbora  ko  be- 
.sjednik  bez  razbora.  B.  Cucori  259.  Nijo  zadosta 
ni  jedan  dan,  ni  jedau  razgovor,  ni  jedan  besjed- 
luk.  A.  Kaliii  474.  —  b)  ko  pred  kim  besjedi  za 
koga  braneci  ga,  moleci  za  n:  Jost  Isus  v  nebesa 
stupil  da  bude  pred  bogom  svote  crikve  svih 
vernili  odvotnik  i  besodnik.  Postila  1562.  1991). 
Da  bismo  imeli  svetoga  Ivana  moliti,  i  drzati  ga 
za  nasega  besednika  i  otvetuika  prod  bogom.  Po- 
stila 1562.  104''.  —  c)  u  opce  tko  besjedi,  a  po 
tome  se  moze  reti  i  o  onom  koji  zlo  goKori  o 
drugom:  No  odgovoriti  lajavcu  jest  rasrditi  ga. 
Protiva  vatri  imas  vojovati  vodom,  a  protiva  ne 
pocinu  besidniku  s  mucauem.   M.  Raduic  19. 

BESJEDOVANE,  n.  sermo.  Od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Jlelinu  (286'j.  669'')  i  StuUcevu. 
isporedi  bcsjodovati.  mjesto  -no-  dolazi  xvi  vijeka 
starije  -nje,  od  starijega  -nije.  —  Radna  kojom 
se  gocori,  a  u  noj  se  razumije  i  ono  sto  sc  go- 
vor i:  Porod  lie  (prozdrlosti)  jest  neprudno  ve- 
seljo,  imiogo  besidovanje.  S.  Budinic,  sum.  123. 
Posli  toga  dojti  cemo  na  osobita  besidovana  vrhu 


BESJEDOVATI 


245 


beskonCan 


svakoga  reda  po  iia  se.  A.  Kadci6,  bogosl.  1.  Mogu 
stiti  duhovna  besidovana.  7.  UtiSiti  ga  (nemoc- 
nika)  s  besidovauem  duhovnim.  147.  Besjedovaiie 
mudra  pripovijedaoca  ima  biti  pravo  zlato.  V.  M. 
GuCetic,  pohv.  4.  Nakon  malo  dana  iza  ovoga 
besjedovaiia.  iiy.  is.  100.  Ne  cekajte,  da  ispora- 
vim  obicajnijem  prigovorom  danasAe  mqje  bosje- 
dovane.  B.  Cuceri  182.  Po  besidovanu  nikih  na- 
ucite|a.  M.  Dragidevic  254.  —  u  rachU  kojom  se 
govori  razumije  se  i  nacin  kojim  se  govori  Hi  oso- 
bine  u  gororit :  Obrah  se  ugodit  s  obifiajuijem  sa- 
danem  besjedovanem.  I.  Dordic,  mand.  vi. 

BESJEDOVATI,  besjedujem,  impf.  loqui,  6c- 
sjediti,  Dolazi  od  podetka  xiii  vijeka  (vidi  pri- 
mjere  Stcfana  kraja  i  sv.  Sare),  ismedu  rjecnika 
samo  u  Eelimi  (541»),  Stuh'cevu  i  Baniiicemi.  — 
Akccnat,  koliko  se  moze  znati  sada  kad  rijei  nije 
u  obiiaju,  mijena  se  samo  u  aor.  2  i  3  jed.:  be- 
sjedova;  cetvrti  je  slog  dug  osim.  svega  praes.  i 
reiena  dva  lica  aor.  jos  u  cijelom  impf. :  besje- 
dovilh,  purt.  praes. :  besjedujudi,  part,  praet.  act. : 
besjedovav,  besjedovavsi,  a  treci  u  cijelom  iin- 
perat. :  besjeduj.  —  isporedi  be.sjeda. 

1.  neprelazno :  kad  stoji  u  mnozini,  cesto  se  raz- 
umije da  govori  droje  Hi  vise  nih  jeclno  drugomii, 
da  se  razgoraraju:  a)  hez  onoga  komn  se  govori 
i  hez  onoga  o  cemu  se  govori:  Dusopoltziio  besy- 
dujiista.  Sava,  tip.  liil.  glasii.  24,  208.  tip.  stud, 
glasn.  40,  Ifili.  Bpsidovalni  i  men  sobom  izisko- 
vahu.  I.  Bandtilavir,  130.  Ink.  24,  15.  —  h)  ka 
komu  Hi  komu:  Kl  bogu  besedovati.  Sava,  tip. 
stud,  glasn.  40,  171.  Ne  podobaso  glavu  zreste 
ki.  nogama  besodovati.  Aloksaud.  nov.  22.  Bpz 
pricica  mu  ne  besjedovaso.  Ziv.  is.  87.  Pode  ovako 
Milosu  besjedovati.  Nar.  pjes.  bog.  5.  Pode  Mitar 
Jaksii^u  Stjepann  besjedovati.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  28.  —  c)  s  kim:  Kad  su  s  nim  hoteli 
besedovati.  J.  Eajic,  pouc  1,  25.  Jos  litijase  La- 
zare  s  Milosom  besjedovati.  Nar.  pjes.  bog.  10. 
—  d)  0  cemu:  l^ubtznn  besedovav.so  o  poli,zi  dii- 
SevBiiej.  Domentijana  5.S.  —  e)  od  cega  (vidi  kod 
od) :  Sto  tebi  prudi  visoka  od  trojstva  besjedo- 
vati. B.  Kasic,  nasi.  2.  —  f)  s  kim  o  cemu:  Bo- 
sedovahu  s  niini.  o  polLzi  dusevnej.  Stefan  kr. 
13.  —  g)  medu  sobom  o  cemu:  Miiogo  besedo- 
vavLsa  mezdu   soboju  o  uprav|eniji.   Danilo  225. 

2.  prelazno :  SIovo  jeze  besjedovahu  soje.  Ste- 
fanit.  Starine  2,  287. 

BESJEDSTVO,  n.  ars  dicendi.  samo  n  Stuli- 
cevti  rjecniku,  gdje  ima  i  besjedstvovati,  za  koje 
poSfedne  veli  da  je  iz  brevijara. 

BESJEDUKATI,  be.sjeducem  i  be,sjpduk3,ni, 
impf.  nonnihil  de  re  ali(iua  disserere.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

BESJEDENE,  n.  locutio,  sermo.  isporedi  be.sje- 
diti.  mjesto  -ne  dolazi  u  starije  vrijeme  -nje  od 
starijega  -nije.  mjesto  -de-  mnogi  pisu  -de-,  a  u 
cakavaca  je  -je-.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mikafinu  (besjedenje),  «  Belinu  (be- 
sjedenje.  sermo  541*.  604^.  locutio  542^.  idioma 
3743'),  u  StuUcevu  (be.sjedene)  i  u  Vukoiui  (besje- 
dene).  Pricudno  od  Jubavi  besjedenje.  D.  Zlata- 
ric  59.  Lijepijem  i  slatcijem  govorenjem  i  besje- 
denjem.  M.  Divkovic,  bes.  5G9.  Mili  i  dragi  raz- 
govor  i  razliko  besijenje,  koje  ucini  s  anjelom. 
M.  Jerkovic  15.  Sto  im  ne  sluzi  ni  za  sto,  nego 
za  ispraznost  od  svijeta,  koja  ne  pomaze  mrtvi- 
jem  a  daje  besjedene  zivijem.  M.  Eadnic  IfiS. 
Sramotno  besideiie.  A.  Bacic  105.  —  sa  -de-  mjesto 
-de- ;  Ne  doraorit  vam  dugijem  mojijera  besje- 
denjem  M.  Drzic  240.  Naucila  se  bjese  knige  i 
nauke  od  lijepa  besjedenja.  B.  Kasic,  per.  Ifi5. 
Ako  tko  }ubi  mene,  besjedenje  moje  obsluziti  ce. 


B.  KaSid,  nasi.  62.  Od  besjedenja  Jozefova  s  Je- 
zusom  i  Jezusova  s  Jozefom  ostaju  zafiudene. 
fiestit.  38.  Ukopno  besjedenje,  oratio  ftmebris. 
Bella  5261'.  S  glasom  besidena.  J.  Banovac,  pred. 
117.  Produ]io  je  za  cetiri  sata  besideiie  svoje.  A. 
Kaniilii,  kam.  771.  Da  bi  se  uklonio  od  svakoga 
zavoda  suniniva  besjedei'ia.  B.  Cuceri  iv. 

B^ISJETKO,  m.  homo  loquax,  tko  mnogo  go- 
vori SVC  sto  zna,  po  torn  i  tajnu.  Od  besjediti.  U 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  t  pred  k  stoji  mjesto 
d,  koje  pomenuti  pisac  pise.  Nitko  ne  ke  da  o6i- 
tuje  svoja  otajstva  ononiu  koga  poznaje  da  je  be- 
sidko.  M.  Radnii  472.  Ako  djavao  vidi  da  sve 
ono  sto  god  ti  govori  napastujuci  te  ides  udije 
da  opovidiS  ispovijodaocu ,  ostavide  te  kako  no 
besjedka.  472.  §to  si  budiidi  besjedko  nego  grad 
brez  zida?  425. 

BESKAMENIT,  adj.  lapide  carens.  u  jednoga 
jnsca  pirosloga  vijeka.  Kad  bi  imo  na  Goliju  na- 
smuti  u  livadi  beskanienitoj ,  hvalio  bih  tvoju 
pripravu.  Nu  za  Sto  sadar  kamei'iem  naprtit  se 
prije  vremena  ?  B.  Cuceri  282. 

BESKANIT,  adj.  hez  kanice  (tkanice),  raspojas, 
discinctus.  to  kao  da  znaci  u  jednoga  pisca  pro- 
.■iloga  vijeka.  BoJ'  ie  redit  staiia  svoja  (kraj),  kad 
brat'  bude  cvijet  prohodom  Aonskoga  perivoja  i 
Aganipskom  pojit'  se  vodom,  koju  imaju  ,bezka- 
niti'  jejnpaski  k'o  psi  piti.  J.  Kavanin  357. 

BESICARNO,  adi\  heza  sla,  na  miru,  mirno. 
Od  prijedl.  bez  i  arap.  kalir,  sila.  samo  u  nasc 
vrijeme  u  Dalmaciji.  Samo  so  u  tog  krcmara 
moze  i6i  beskarno,  t.  j.  bez  smutiie.  J.  Grupko- 
vic.  i  comp.:  Nikad  nisam  beskarnije  putovao.  M. 
Pavliiiovic. 

BESKNIZAN,  beskiiizna,  adj.  illiteratus.  Do- 
lazi u  pocetku  XIII  vijeka  i  u  jednoga  pisca  xvni 
vijeka.  isporedi  bresknizan,  nekiiizevan.  Bezi.kni- 
ztnyiiib  dovlejeti..  Sava,  tip.  bil.  glasn.  24,  214. 
BeskiiiXnymt.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  171.  Koji 
su  bezknizni,  bezutni,  neumitni.  A.  Kadciif'.,  bo- 
gosl. 25. 

BESKNIZNIK,  m.  vidi  breski'iiznik. 

BESKOLA,  /.  me.spilus  germanicaL.  n  jednoga 
pisca  nasega  vremena:  ,beskole'.  B.  Sulek,  im.  14. 
isporedi  bestula,  nespula,  nespula,  musmula,  s  ko- 
jima  je  jednoga  postana  s  promijenenim  glaso- 
vima,  od  mespilus. 

BEZKOLIJENKA,  /.  molinia  Sclirk.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.   Sloser-Vukot.   flora  1247. 

BESKONACAN,  beskonacna,  adj.  infinitus.  ispo- 
redi beskonfan,  beskonciv,  beskrajan.  oba  su  a 
umetnuta  mjesto  t,  koje  se  pisalo  u  staro  vrijeme  ; 
prvo  umetnuto  a,  koje  dolazi  od  xvi  vijeka,  ostaje 
u  svijem,  oblicima,  a  drugo  samo  u  onijem  u  ko- 
jima  bi  glasovi  en  ostali  na  kraju.  —  Dolazi  od 
pocetka  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevu.  —  a)  hez  konca  vremenom:  Placustimi. 
se  obesta  utehu  bezkontcnuju.  .Sava,  tip.  hil.  glasn. 
24,  172.  Be.skom.cnije  veky.  Mon.  serb.  49.  Bes- 
kontcnago  ottca.  120  Poklanam  se  bogu  neizre- 
fenomu  i  bezkonacnomu.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  276.  —  h)  hez  konca  prostorom:  Bezkonacna 
j'  tamo  prostorija.  Pjevan.  335. 

BESKONCAN,  aclj.  vidi  beskonacan.  isporedi 
breskonf  an.  izmedu  n  i  c  ispalo  je  h\  a  je  umet- 
nuto mjesto  h  i  ostaje  u  svijem  oblicima.  Dolazi 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu. 
—  a)  bez  konca  vremenom:  Iskati  ona  dobra  bez- 
koncana.  S.  Butlinic,  ispr.  94.  Slava  tebi,  gospo- 
dine,  u  bezkoncane  vikove.  M.  Alberti  47.  O  slje- 
poto   bezkoncana!  P.  B.  Baksic  147.   Bolesti  bihu 


BESKONCEN  24(! 

tczkonfanp.  149.  Bezkonianp  iiodospitnc  prppim 
sroco.  J.  Ktivai'iin  200.  —  h)  be::  konca  jtrontorum : 
Bozkonfan  no  voliia  kaila  iiiii  .so  sto  juiklaila. 
J.  Kavai'iin  Vd'.K  Moro  iii  bczkcmiaiio.  588,  — 
Aih\  boskoiifaiio,  iiifinilp.  Dostojan  si  biti  |ubjoii 
bczkoniaiio  vrbu  svijoh   slvari.   T.  I\aiiovi6  12IJ. 

BESKONI'EN  ,  adj.  tndi  boskonacan.  u  dva 
pisca  XVI  I  XVII  rijcka  i  u  Stiiliceru  rjejiniku. 
Predlo?.iv§i . .  bozkonronu  voliko.st  mazdc.  S.  Bu- 
dinii,  sum  i&'.  U  imiko  bozkoncoiie.  F.  Vrancic!-, 
ziv.  92. 

BESKONCrV,  ad,}-  vidi  bcskoiiaJtan  ;  iipraro  Uto 
se  nc  skoniava,  vcmu  nc  dolazi  konac,  yo  torn  u 
opce  Mo  tiema  kruja.  isporedi  bro.skoniiv.  Dulazi 
od  XVII  rijeka,  izmedu  rjecnika  n  Mika{inu,  Be- 
linii  (29()''.  401'^)  *  Stiiliccni.  T>a.n  j'o.s  vjorni  bos- 
kontivi.  B.  Kasi6,  naf.  90.  Nim  jo  ilarovo  bes- 
konfivo  vesoljo.  B.  Kaiii!',  per.  01.  Ja  sam  J.ivot 
bcskonfivi.  B.  Kasic^,  nasi.  225.  Za  uvrijonjo  bcz- 
konfrivo.  I.  IvanisoviA  98.  O  boskoiif-ivo  dobro  i 
jakosti  moja!  P.  Radovfic,  na^.  271.  Bog  vikovi'ii, 
boskonfiivi.  I.  T.  Mrnavif,  iiauk  kr.  1702.  8.  Oiia 
(Marija)  izmjori  iieizinjoriia,  bezkontiva  jo  uzdr- 
2ala.  J.  Kavai'iin  520.  Srco  bezkonfivoiri  mjerom 
veto  ]ubjivo  nog  li  niozes  biti  jub]ono.  D.  Mattel 
117.  Podusi  mo  u  ovo  noiznijerno  more  tvoje  dra- 
gosti  bozkoncive.  28.  Sam  Bog  noizmjeran  i  bez- 
konciv.  A.  d.  Bella,  i-azgov.  itS.  Stefe  I'loku  ca.s 
bezkonc'ivii  od  dobra  bezkonfiivoga.  Be.sjedo  kr. 
204.  Mudrosti  bozanstvena,  cudnija  si  podjotii'ionu 
kad  to  ^•idilll  nog  kad  te  razmisjam  bezkontivii. 
B.  Cuceri  24.  —  Adv.  beskoiiiif'o,  infinite:  Tebi 
prvoj  uzlom  nebe.sko  jubavi  bezkoncivo  vezanqj. 
I.  Ivanisevic  18. 

BESKONCIVOST,  besk6ncivosti ,  /.  infinitas. 
isporedi  boskrajnost.  Prosloga  tijcka.  izmedu  rjec- 
vika  .sYiwio  u  lielinu  (101^).  pii  I'lckim  straiitniia  t 
iza  s  stojeci  nn  kraju  iito~c  otpasti.  Vidim  liegovu 
neumrlos,  I'legovu  bezkoncivos.  Besjedo  kr.  38. 

BESKOKISNOST,  bcskori.snosti,  /.  iniitilitas.  u 
jednocja  pisca  prosloga  vijeku,  koji  po  govoru. 
svoya  zavienja  nc  piic  t  iza  s  na  kraju.  Kojijem 
je  sve  ludos  i  beskorisnos.  A.  Kalic';  342. 

BESKORIST,  ./'.  inutilitas.  samo  u  StuUcevii 
rjccniku,  za  koji  cc  biti  zlo  naeinena  rijee.  ispo- 
redi nekorist. 

BESKORISTAN,  bcskorisna,  adj  inutilis.  is2>0- 
redi  breskori.stan,  nekoristan.  Od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  aamo  u  Stuliccru.  Pokli  sii  sve 
Ijekarije  beskorisne  bile.  B.  Kasic,  per.  1113.  Slugc 
smo  beskorisne.  Ziv.  is.  115.  Da  so  izgubo  u  idaeu 
i  u  vikah  bezkorisnijoh.  B.  Cuceri  377.  ^^ucka  je 
rijec  zvek  beskorisni,  ako  liu  ne  udalme  bog.  A. 
Kalic  487.  —  moze  imati  uza  se  dat. :  Josmo  bes- 
korisni liemu.  Ziv.  is.  117.  Nijo  tako  lie  blago 
srco  nesmijeno,  nije  I'le  jubav  tako  nami  bezko- 
risna.  B.  Cuceri  27G. 

BESKORKA,  /.  cortice  carens.  a)  hritra  bcz 
kora.  —  b)  bimdeva  koja  ima  korii  ali  ne  onako 
tvrdu  kao  tvrdokorka ;  l>undeca  se  beskorka  zorc 
i  bijela  bundeva  i  niisiraca.  vidi  kod  bundeva. 
—  U  aba  znacena,  u  Vukovu  rjecnikit. 

BESKOSTAN,  beskosna,  adj.  exos.  bcz  kostiju. 
samo  M  rjecnicima  Bclinu  (531i>)  i  Stuliecvu. 

BESKOSIT^EN,  adj.  indusio  carens.  bez  hostile, 
samo  u  Slidiccvn  rjectiiku. 

BESKOT,  m.  vidi  beskot.  .lamo  u  Mikajinu 
rjeiniku. 

BESKRAJAN,  beskrajna,  adj.  infinitus.  j.s;;jo- 
redi  brcskrajan,  bcskonac.au.  Od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Bel  in  u   (708i>.   729»)  i  u 


BESLAV]^E 


Stulicevu.  —  a)  bez  kraja  prostorom.  aa)  o  pu- 
('(»/,  0  morn,  bez  kraja  negova,  a  to  je  obala  Hi 
brijeg,  koji  se  takodcr  zorc  kraj,  litoribus  carons. 
u  2»'avom  Hi  u  prenesenom  smislu:  Bjef,i  kud 
znas, .  .  bozkrajnoj  po  pucini  brodi.  I.  Gundulid 
233.  To  dobro  ino  nijo  neg  bog,  u  komu  ie  so 
nase  htjoi'io  koliko  u  bczkrajnoj  pucini  od  uXi- 
vai'ia  neizmjernijeiu  uXivai'iem  nasititi.  I.  Dordii, 
salt.  43.  Uski  vratnik,  koji  na  svrliu  so  raSiriva 
u  bezkrajno  dvijo  jiucine.  B.  Cuceri  20.  Ona  Ijeta 
vjekovita,  u  koja  uljesti  imam  k"o  u  bezkrajnu 
jednu  puf-inu ,  koju  nije  iJi-iplivati.  356.  Lijepa 
piomjena:  za  sladosti  jednu  lcaj)ju,  od  grf'ila  bez- 
krajno more.  73.  U  onem  morn  bozkrajnomn  od 
sladi'jsti.  142.  —  bbj  0  drugom  ccmu:  S  kora  te 
]irikri  nemilosti  val  bezkrajni  .svijoh  ?.alosti!  I. 
Dordi6,  mand.  8G.  —  b)  bez  kraja  vremenom: 
Strasiia  je  (vjeinost),  puna  i  bezkrajna.  J.  Kava- 
i'iin. 439.  Od  posjedei'ia  jednoga  dobra  bezkrajnoga. 
B.  Cuceri  240.  —  c)  bcz  kraja  srojom  veliiinom 
umno  sto:  Grijeli  je  opacina  lieskrajna.  A.  Kalic  GO. 

BiSKRA.TNOST,  beskrajnosti,/.  infinitas.  Mpo- 
redi  beskoncivost.  a  jednoga  pisca.  pirosloga  vi- 
jeka, koji  po  gornru  svoga  zaricaja  ne  pise  t  iza 
s  na  kraju.  Upli  svijesti  punoni  ^anla  u  bezkrajnos 
svijeli  razbluda.  I.  Dordic,  mand.  107. 

bAsKRIL,  adj.  alls  carens.  u  nase  vrijeme  u 
nekih  pisaea.  Bezkril  k  vi'liu  lazi.  S.  Milutinovi6, 
])jev.  crn.  329.  Listonoga  bezkrila,  ocypus  brun- 
nijies  Fab.  J.  Closer,  kor.  1,  105.  —  w  Stulicevu 
rjccniku  ima  beskrilan,   ali  iz  ruskoga  rjecnika. 

BKSKROVAN,  boskrovna,  adj.  tecti  expers, 
koji  krooa  nema.  Dolazi  xiv  rijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Daniiiceru.  beskrovnylib  vi.  domt 
vtvosti.  Domentijan''  17<!. 

BESKRSMAN,  adj.  hand  (•unctatiis.  samo  u 
Stulicevu  rjccniku  (1,  10'').  isporedi  krsmati. 

BEBKRVAN,  beskfvna,  adj.  exsanguis,  m  cem 
ncrna  krri,  .sto  biva  bez  krvi.  u  jednoga  j'isca  xiii 
rijeka  i  u  rjecnicima  Belinu  (041'')  i  Stulicevu 
(1,  10'').  BeskrtVLUuju  zrLtvu  vi,znoseSte.  Domen- 
tijan^  31. 

BESKIJCAC,  beskufica,  m.  vidi  beskucanik.  U 
naiie  vrijeme.  Nakupi  10,  15  li  beskucaca.  M.  Ne- 
nadovic,  mem.  101. 

BESKU6aN,  beskucna,  adj.  domo  carens.  u 
jednoga  pisca  naiega  vrcmcna.  ICad  covjek  po- 
stano  rajom  bezdusnoin  i  bezkncnom.  M.  Pavli- 
novii,  spis.  133.  isporedi  beskucnik. 

BESKUCANIK,  m.  cui  nee  ara  nee  focus,  ispo- 
redi beskiK^Tiik.  U  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
.samo  u  Vukovu.  Pak  ti  kupi  pod  barjak  junake, 
sve  krvnike  i  beskucanike.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  463. 
Navale  iz  okolni  krajeva  sve  besposlice  i  krvnici 
i  beskucanici  u  Biograd.  Vuk,  dan.  3,  146.  Zli- 
kovce  i  becare  i  beskucanike  prikupivsi  k  sebi.  209. 

BESKUCNIK,  m.  vidi  beskucanik.  U  nase  vri- 
jeme, u  rjccniku  ni  jednom.  I  dade  mu  vojske 
sost  hi]ada,  Arbanasa,  ubojnika  juta,  beskucnika 
i  bezobraznika.  Ogled,  sr.  405.  Slusate  covjeka 
bezkucnika    i    golotrba.   M.  Pavlinovic,  rad.  170. 

BESKVRNAN,  beskvfna,  adj.  immaculatus. 
Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  I)a- 
nicicevu.  isporedi  besckvrno.  Od  bez  -i  skvrna. 
pred  s  otpalo  jc  ■/.,  koje  neki  i  pisu.  Zitije  iht 
beskvi-i.nno.  Domentijan''  24.  Zivot  cist  i  bez- 
.skvrnan.  S.  Budinic,  sum.  170'i. 

Bi;SLAVAN,  beslavna,  adj.  inglorius.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisea.  jtred  s  otpada  z,  koje  isti 
pisac  pise.  Da  ga  ucini  bezslavna.  J.  Rajie,  boj  4. 

BiiSLAV^E,  11.  ignominia.   xvi  vijeka,  izmedu 


BESLEISATI 


247 


BESPAMETAN 


rjecnika  samo  u  Danicicevw  (ima  i  ti  Stitlicevu 
,bezlavje',  ali  is  ruskoga  rjecnika).  Od  bez  i  slava. 
■pred  s  otpalo  je  z;  a  -vie  je postalo  od  starijega 
-vije,  koje  se  u  rcceno  vrijeme  pisalo.  Va  boga- 
tastve  ill  va  nisteto  i  beslavi(ji).  Glasnik  10,  249. 

BESLEISATI,  besleisom,  impf.  alero,  satisfa- 
cere,  satis  habere,  eonvciiire.  Od  tiir.  beslemek, 
hraniti.  U  riaie  vrijeme  u  Dalmaciji.  —  1.  }}re- 
lazno :  hraniti,  ugadati :  Muz  jo  nije  mogao  beslei- 
sati.  M.  Pavlinovii.  —  2.  nepreJasno :  a)  hraniti 
se,  namirivati  se,  satis  habere :  Ima  zGm}e,  sto  bi 
tri  kuce  mogle  besleisati.  M.  Pavliiiovi6.  —  b) 
pristiijati,  aptiira  esse,  conveiiiro:  Bas  mi  ta  odica 
lipo  besleise.  M.  Pavlinovic. 

BESLOVAC,  beslovca,  m.  illiteratus.  ujednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Od  bez  i  slovo.  pred  s  otpnda 
z,  koje  receni  pisac  pise.  Sto  oni  ki  su  nekiiizni  i 
bezslovci  ni  znajii  ni  razumiju.  B.  Gradic,  dub.  24. 

BESLOVESAN,  beslovesna,  adj.  ratione  carens. 
Od  XII  vijeka,  ali  samo  ti  knigama  pisanim  po 
crkvenim.  vise  Hi  mane,  izmcdu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu  (ima  i  a  Stidirevu,  ali  iz  hrevijara). 
Od  bez  i  shivo.  ])rcd  s  otpada  z,  koje  neki  i  piiu. 
—  a)  bes  razloga,  o  iizrokn  iiedorolim :  Asto  imt 
jestt  vina  blagoslovena,  to  nepoviiiui  .sutt,  aste 
li  beslovesna,  to  no  ostavjati  ihi,.  Sava,  tip.  hil. 
glasn.  24,  193.  —  /;)  bez  razuma,  bezwmav,  lud: 
aa)  o  zivincetu:  Ne  razsiri  creva  jako  bezslo- 
vesna.  Domentijaii''  95.  —  bb)  o  celadetu :  Bio  bi 
bezslovesan.  D.  Obradovii',  sav.  50.  —  cc)  o  go- 
voru,  prijiovijesti:  Sramota  da  se  ovake  bezslo- 
vesne  basne  nahode.  D.  Obiadovic,  ziv.  90. 

BESMETEN,  adj.  inconfusus.  samo  u  Stuliccvu 
rjecniku :  .bezsmeten'. 

BESMIJESAN,  besmijosiia,  adj.  Justus,  pravi- 
can.  samo  u  Stuliccvu  rjei'niku:  .bezsmijeSan',  i 
adi\  ,l:iezsmijesno'. 

B^fcsMOdAN,  bi'.smocna,  ndv.  insipidus,  samo 
u  Htuliccru  rjeaiiku.   Od  bez  i  smok. 

BESMOTKEN,  adj.  inc-oiisideratus.  samo  u  Stit- 
licevu rjei'niku,  gdjc  ima  i  adv.  besmotreno  i  siibst. 
besmotrei'ie  (22-'>).  ali  sve  troje  iz  brcrijara.  ispo- 
redi  bcsmotrenost. 

BfesMOTKENOST ,  bi'-smotrenosti ,  /'.  inconsi- 
derantia.  samo  u  Sttilicemi  rjecuiku  (22^'),  za  koji 
cc  biti  i  nacincno  od  liesmotren. 

BESMOTE.ENSTVO,  n.  mZj  bcsmotreno.st.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BESMRCE,  n.  immortal ita.s.  isporcdi  brcsmrt- 
nost,  neumrlost.  Od  bez  i  smrt.  pred  s  otpalo  je 
z,  koje  I'leki  i  pisu.  -ce  je  postalo  od  -tje,  a  to  od 
-tije.  Dolazi  od  xiii  vijeka:  toga  vijeka  jos  .s-« 
-tije,  XVI  vijeka  sa  -tje,  a  u  nasc  vrijeme  n  jed- 
noga  pisca  sa  -ce;  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
liccvu (sa  -tje).  Da  i  my  vtkusLmi,  bestmrttija. 
Domentijana  240.  Prijati  blazenu  neumrlost  ili 
bezsmrtje.  S.  Budinie,  sum.  15.  Be.smrce.  S.  Mi- 
lutinovic,  dika  29. 

BilSMRTAN,  besmrtna,  adj.  immortalis.  Od 
xii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stuliccvu.  Vukovu. 
i  Daniciceru.  Od  bez  i  smrt.  pred  s  otpalo  je  z. 
koje  neki  i  pisu.  Delu  dusevnomu  bezsmrLtnu. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  172.  Cam  slave,  jedine 
besimrBtiiie.  Sava  7.  Bestmrtttnomu  caru.  Da- 
nilo  254.  Klaiiamo  se  bosmrtnouui  bogu.  S.  Bu- 
dinie, simi.  29.  Veliko  je  i  bezsmrtno  ime  zado- 
bio.  D.  Obradovic,  ziv.  111.  I  bosmrtno  ime  za- 
dobise.  Ogled,  sr.  124. 

BESMIITNOST,  bosmrtuosti,  /.  immortalitas. 
samo  u  naie  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. isporcdi  besmrce,  besmi-tstvo.  Pred  .s  otpalo 


je  z,  koje  neki  i  piSu.  Ovo  smrtno  da  se  obiice 
u  besmrtnost.  Vuk,  Ikor.  15,  53.  Koji  sam  ima 
besmrtnost.  Vuk,  Itim.  G,  IG.  Dokle  kako  u  tvo- 
jem  harnom  spominanu  tako  u  ki'iizi  ovoj  bez- 
smrtnostju  zabijezeni  vjekovati  budu.  G.  Martii, 
nar.  pjes.  juk.  xiii. 

B^SMHTHTVO,  n.  immortalitas.  isporedi  be- 
smrtnost, besnu-do.  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Danicicevu.  BoXe,  jedini.  imejej  bezt- 
stmrtttstvo.  Mon.  .serb.  546. 

BESNA,  /.  adj.  rijcka  u  Srbiji  u  okrugu  bio- 
gradskom:  tako  se  zove  na  svom  izvoru  kod  sela 
Ivance,  a  inace  Milatovica.  M.  D.  MOiieviA,  srb.  61. 

BESNAZAN,  besnazna,  adj.  iuvalidus.  xvii  vi- 
jeka u.  jednoga  pisca  i  u  naSe  vrijeme.  Od  bez  i 
.snaga.  pred  s  otpalo  je  z.  BjeSe  nemodna,  slaba, 
besnazna  i  umorena.  B.  Kasi6,  per.  82.  Recena 
kapitulacija  mora  so  kao  bezsna^na  smatrati.  Sr. 
Nov.  1834.  132. 

B^fcSOBAN,  bJsobna,  adj.  impersonaUs.  samo 
n  rjecnicima  Selitm  (384^')  i  Stulicevu.  Od  pri- 
jedloga  bez  i  osnove  od  koje  je  sopstvo.  pre<i  s 
otpada  X,  ali  je  u  oha  rjecnika  napisano.  —  Adv. 
bosobno  K  oba  pinmenuta  rjcinika. 

BESOCAN,  besoona,  adj.  oxsuccus,  bez  soka. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BESOLICA,  /.  inopia  salis.  1.  u  pra.vom  smislu, 
neimane  soli,  kad  nema  soli,  kad  je  tko  bez  soli, 
u  Vukovu  rjecniku.  —  2.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
topliikom.  Sr.  Nov^  1879.  17fi. 

BilSOLNlCA,  /.-.sale  carous,  zensko  i-efade  koje 
nema  soli,  koje  je  bez  soli,  u  Vukovu  rjecniku.  u 
pri/iovijeei  kako  je  neka  najmlena  zena  zaleci 
tudega  muza  goimrila:  ja  sam  jadna  bozmlivnica, 
ja  sam  jadna  bosolnica.  Vuk,  rjef^.  20'\ 

BESO^jE,  n.  insulsitas.  sto  je  bez  soli,  ncslano, 
a  jirencsenom.  smislu,  ludo.  xvi  vijeka.  pred  s  ot- 
pada z,  ali  je  napisano.  -)e  je^  postalo  od  -lije, 
/,•()/('  .''■''  1/  reccno  vrijeme  pisalo.  (!lovek  neiskustnB 
bi>/.i,stvi.nyimi.  iiisaiiijomi.  vsa  jelika  ai5te  vestt 
bezsolija  suti..  Rad   1,   17G. 

HEST'AMECE,  n.  dementia,  hcgmnfe.  isporedi 
bospametnost.  Od  boz  i  pamet.  s  pred  p  stoji 
mjesto  z,  a  -co  je  od'  starijega  -tje,  koje  je  od 
starijega  -tije.  U  jednoga  pisca  xvii  vijeka,  u 
koga  je  z  ptred  p  i  na  krajii  joH  -tjo.  Promis}ati 
obraz  svega  svijeta  bez  slave  i  fale  bogu  jest 
izjiraznost  i  bezpamotje.  M.  Radnic  4. 

BESPAMESTINA,  /'.  dementia,  isporedi  bespa- 
mec.e,  bospametnost.  u  jednoga  piisca  nasega  vre- 
viena.  pred  st  otpalo  je  t.  Grizaso  ga  svijest  o 
pogibiji,  koju  jo  zgotovio  svojom  bezpamestinom. 
S.  I^ubisa,  prip.  115.  Kad  u  svojoj  bespamestini 
pocini  komo  kvara.  S.  ^jubisa,  pric.  158. 

BESPAMETAN,  bcspametna,  adj.  demons,  ra- 
tionis  expers,  bezuman,  lud.  isporedi  brospame- 
tan.  Od,  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika\inu 
(samo  adv.  bespametno,  stulte,  insane  13^),  m  Be- 
linu  (rationis  expors  420».  monte  oaptus  467a. 
710ii),  ;(  Voltigijinu  (unverniinftig  9),  i  u  Stuli- 
cevu (mentis  inops).  —  Coiiip.  bespametniji  (u  Be- 
linu  rjccnikii  710*).  —  s  pred  p  stoji  mjesto  z, 
koje  mnogi  i  pisu.  od  bez  i  pamet,  —  a)  u  pra- 
vom.  smislu  bez  pameti :  aa)  o  celadetu,  koje  ii 
pravoni'  smislu,  nema  pameti  ili  m,u  se  to  kaze 
ukorcc  radi:  l^utijom  trnjera  okruiion  od  onoga 
naroda  nomilostivoga  i  bezpametnoga.  Zbor.  48h. 
Tko  je  nd  porodenja  bio  mahnit  i  bozpametan, 
na  umrli  dan  ima  mu  se  dati  tijelo  Isusovo.  M. 
Pivkovio,  nauk  207.  Vole  ludi  i  bospametni!  M. 
Divkovio,   bes.  212.   Slip,   bozocau   i   bespametan 


BKSPAMETNICA 


218 


BESPOKOJITI 


jesam  ja.  M.  Jorkovift  46.  Ne  hti  dati  zabavo  6e- 
jadi  bozpamDtnnj.  B.  KaSi(^,  is.  .54.  Ti  razborit  a 
ja  bo.'<))nniotiia.  V.  Aiidriasi,  put.  lOi).  Uoro  .svo- 
mosuci  bog  .suditi  i  panu'tnn  i  bos]iami'tiio,  K. 
MagaroviA  54.  Vi  Aotp  biti  toliko  bosiianiotiii,  to- 
liko  smanijoni,  da  boi'cto  biti  pnd  jarnuini  f^ospo- 
dara  toliko  silna.  A.  d.  Bolla,  lazfjov.  27.  Ako  su 
vazda  bili  bozpamctiii,  iniajii  jo  krstiti  no  inako 
nego  kako  djefica  k(ija  sii  boz  razuma.  .T.  Mato- 
vi6  llid.  O  Kadi6u,  bospametna  glavo !  Nar.  pjo.s. 
vuk.  5,  4.S1.  Tu  jimastva  nikakvoga  noma,  iiogo 
luda  bospaiuptna  glava.  Ti,  4;U.  —  hli)  o  Hvin- 
cctit :  On  bi  .so  dobitku  bospaniotnoniu  sasma  pri- 
kladan  uoinio.  B.  CiradiA,  djov.  10  No  I'initi  kako 
pas  bozpaniotan,  koji  .srdit  grizo  zubiina  kaiiii. 
A.  d.  Bplla,  i-azgov.  140.  Prilitni  zivinaiiia  boz- 
pamotnim.  238.  —  cc)  o  tiiisli,  govuru,  kakuj  (jnd 
radni  Hi  staittt,  Mo  se  6ini  Hi  hira  he;  i)amcti, 
ato  se  ne  poduilara  s  painecu:  Ona  jo  opinion 
luda  i  bozpametna.  M.  Orbin  21.  Bespamotnijom 
govoronjem  zloban.  B.  KasiA,  fran.  3H.  Ah  .sljp- 
pilo  bespamotno.  V.  AndiiaSi,  put.  B(iO.  —  h)  koji 
ne  radi  pametno  ne  razumijuH  ponln,  kao  nerjest, 
imperitu.s.  Mozo  li  zakliuavac  upitovati  sotonu 
od  svake  stvari?  Ne  raoze ;  i  u  tomu  redovnici 
bezpametni  lasno  sagrisuju.  A.  Kadcii,  bogosl.  3.5. 
Dva  bezpamotna  brata.  Starine  10,  37.  —  c)  adi\ 
bospamotno:  Ki  ludo  i  .bezspamotno'  scijeiiahu  i 
drXahu.  M.  Orbin.  9.  Kako  neki  bespamotno  oci- 
jenise.  J.  Matovic  53.  Sto  sino6  grijeino  i  bespa- 
metno  rekoh.  Nar.  prip.  vrfi.  10. 

BfeSPAMETNlCA,  /.  demons  femina.  od  pro- 
slogn  injeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
isporcdi  bespametan.  Ah  smamjene  bespametnice ! 
A.  d.  Bella,  razgov.  70. 

BilSPAMETNIK ,  m.  demons,  od  xyii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevii  i  Stulicevu. 
isporedi  bespametiiak,  bespametan.  Koji  u  srfbi 
govore :  ludjace  ali  ti  bezpametnice !  M.  Divkovic, 
bes.  649.  Niki  ludjaci  i  bezparaetnici  tebo  pro- 
daju  u  galiju.  A.  Kad?ic,  bogosl.  435.  Ludjace, 
bezpametnice ,  ove  su  tvoje  misli  ?  A.  d.  Bella, 
razgov.  29.  Hotio  je  nemio  bezpametnik  reci : 
nije  boga.  118. 

BESPAMETNO,  adv.  vidi  kod  bespametan. 

BESPAMETNOST,  bespametnosti,  /.  dementia. 
isporedi  brespametnost  i  bespametan.  Od  pro- 
itloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu 
(710").  Ah  bespametnosti,  nesvisti !  A.  d.  Bella, 
razgov.  25.   Nije  li  najveca  bezpametnos?  141. 

BESPAMETNAK,  m.  demons,  isporedi  bespa- 
metnik.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
linit  (ISb),  Belinu  (467^)  i  Stulicevu.  Ah  bezpa- 
metnaci!   A.  d.  Bella,  razgov.  131. 

BESPAMETSTVO,  n.  vidi  brospametstvo. 

BESPANl^IV,  adj.  vigilans.  samo  u  Stulicevu 
rjecnika  (vigilans ,  attentus ,  diligens ,  sedulus). 
pred  s  otpalo  je  z,  koje  u  istom  rjecniku  stoji. 
—  Adv.  bespanjivo,  it  iKtom  rjecniku  iz  hrcvijara. 

BESPANLIVOST,  bespanjivosti ,  /.  vigilantia. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  ima  i  bespan- 
Jivstvo.  ohoje  ce  biti  nacineno  za  rjecnik.  isporedi 
bespanjiv. 

BESPARA,/.  lacinia  abstergendo  sorvions,  opir- 
naca,  sudopera.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  Bice 
od  tur.  bezemek,  cistiti,  i  jiaru,  kozn. 

BESPECALAN,  bespecillna,  adj.  socurus,  hez- 
hrizan.  samo  ,xin — xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Datiicicevti  (3,  555)  i  u  Stulicevu  (u  i>os^cdnem  iz 
brevijara).  Od  bez  i  pecal.  Predobryj  pastyrb 
stada  svojpgo  i  to  bespecaltno  sttvori.  Domenti- 


jan»  257.  BespeCalnomu  i  nemoteinomu  iitiju. 
Doincntijan''  7.  Budi  timijem  boz])eJalaii.  Zbor.  35''. 
BIOSPECALNOST,  bospeialno.sti,  /.  aocurita.s. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  bez  potvrdc.  isporedi 
bospocalstvo,  bospef|ivost. 

BESPECALSTVO,  n.  socuritas.  .<>amo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  bez  potvrde.  u  istom  rjecniku  ima 
u  istom  znnf.cnu  i  ,bozpeconstvo',  ali  odakle  se 
kaze  da  je  uzeto,  ondje  ga  nema.  isporedi  bespe- 

calnost. 

RESPE(!AlfiE,  n.  socuritas,  bezbriznnst.  xiv  m- 
jekn,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (bez  potvrde)  i 
u  Danicicevu.  Od  bez  i  pofal.  -)o  stoji  mjesto 
stttrijega  -lijo,  koje  se  u  reiJeno  vrijeme  pisalo. 
Bospefalijenih   ])risno   veselimi.    Domentijan''    23. 

BESP1?;C]^IV68T,  bespef-jivo.sti,  /.  negligentia, 
incuria.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BESPERA,  /.  riba  bez  pera,  pinnis  carens.  m 
jednnga  pi  sea  nasega  vremena.  Bosjjero,  apodi.  J. 
PanciA,  ribo  100. 

BESPLODAN,  besplodna,  adj.  storilis.  isporedi 
bezrodan,  jalov.  Od  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu  i  Danicicevu.  —  s  ^jrerf  p  stoji 
mjesto  z,  koje  neki  i  pisu.  —  a)  o  i-ovjekic  i  zeni, 
bez  jioroda,  u  prarom  tjclesnom  i  u  duhovnom 
smislu.  Da  nijedintze  vast  budi  ttStt  i  besplodtnt 
dusoju  i  bosftedtnb.  Danilo  30(1.  Byse  (Stefan  i^i- 
soki  i  zena  mu)  besplodni.  !^etop.  saf.  73.  Bes- 
plodnu  sustu  i  bezL  nasledija.  Aloksand.  nov.  3. 
Ova  Xena  buduii  bozplodna  za  to  je  trpila  ukor. 
J.  RajiA,  pouc.  1,  45.  —  b)  o  zivotini:  To  je  znak 
da  je  matica  bezplodna.  F.  Dordevi(^,  p6el.  20.  . — 
c)  0  bi(u  i  negovijem  dijelovima:  Osta  loza  bes- 
plodna  (u  prenesenom  smislu  o  piemen  u).  Glasnik, 
22,  227.  Mator  cokot  Izmeco  so  u  sisuju  i  postaje 
bezplodan.  P.  Boli6  1,  47.  U  vreme  suvo  pupe 
zaostaju  bpzplodno.  211.  Blizkost  reka  bezplodan 
sok  cokocu  pribavja.  108.  —  d)  o  poslu  kakvom 
god :  Sto  moze  uciniti  sve  ono  sluzoi'ie  bezplodnim. 
J.  Rajic,  pouc.  1,  I.  —  e)  adv.  besplodno,  ineas- 
sum,  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BfeSPLODNOST,  besplodnosti ,  /.  sterilitas. 
.^amo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BESPLODSTVO,  n.  vidi  besplodnost.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESPLOTKINA,  /.  storilis,  jalovka,  jalovica. 
Od  bez  i  plod,  po  cemu  pisu  z  pred  pad  pred 
k.  u  nase  vi-ijeme,  o  ovci.  Da  biraju  proz  ovce  ja- 
gaiice  i  dobelo  bezplodkine  ovce.  Pjevan.  28. 

BESPOBOZNOST,  bespoboznosti,  /.  pietatis  de- 
fectus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  ali  odakle  se 
kaze  da  je  u  n  uzeto,  ondje  ga  nema. 

BESPOGIBJELAN,  bespogibjelna,  atlj.  peri- 
culo  vacuus.  sa7no  u  Stulicevu  rjecniku  (,bezpo- 
gibilan,  in  adversis  impavidus,  qui  in  calamitate 
aliqua  non  porit').  u  istom  rjecniku  i  adv.  ,bez- 
pogibilno'.  —  isporedi  bespogibjelnost,  brespogi- 
bjelno. 

BESPOGIBJELNOST,  /.  periculum  nuUum. 
samo  u  Belinu  rjecniku,  (,bezpogibilnos,  securitas 
676b). 

BESPOGIBNO,  adv.  sine  periculo.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku  {19^).  isporedi  brespogibno. 

BESPOKA.TAN,  adj.  poenitentia  carens.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BESPOKOJAN,  besp6k5jna,  adj.  inquietus.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
cevu. Zove  bozpokojna  i  ])laciva.  J.  Kavaiiin  405. 
Bozpokojnoj  u  obrti  razmis|ajuc  nocnu  sviAu.  433. 

BESPOKOJITI,   besp6kojIm,   impf.  inquietare 


BESPOKOJSTVO 


249 


BE  SPOSLICITI 


It  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Samo  refleks. 
Sebe  bezpokoji.  J.  Rajic,  pouc.  1,  Q^. 

BESPOKOJSTVO,  n.  inquies.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Naodimo  se  u  bespokojstvu  (sa- 
vjesti).  D.  Obradovie,  bas.  450. 

BESP6k6rAN,  besp6korna,  adj.  impoenitens. 
samo  tt  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  adv.  bes- 
pokonio. 

BESPOKOENIK,  m.  vidi  brespokornik. 

BESPOKORNOST,  bespokirnosti,  /.  impoeni- 
tentia.  samo  u  Stidicerii  rjeinihu. 

BESPOKORSTVO,  n.  vidi  bespokornost.  savw 
u  Stidiievu  rjecniku. 

BESPOKROVAN,  bespokrovna,  adj.  tecto  ca- 
rens.  xiii  vijeka.  Bespokro\i.nyje  vt  donii,  vtvo- 
desti.  Danilo  63.  isporedi  beskrovan. 

BESPOMAN,  bospomna,  adj.  nogligens.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (samo 
adv.  bespomiio  509*)  i  u  Stulicevu  bez  potvrde. 
isporedi  poman.  —  Adv.  bespomno  negligenter. 
Govoreci  slava  ocu  bezpomnn  bi  snizit  glavu  pro- 
pustio.  B.  Cuceri  14.5. 

BESPOMNOST,  bespomnosti,  /.  negligentia. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (19'')-  isporedi  ne- 
pomnost. 

BESPOMNA,  /.  negligentia.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (509")  i  Stulicevu.  isporedi  nepomi'ia  i 
pomna. 

BESPOMNIV,  adj.  negligens.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku,  gdje  ima  i  adv.  bespomnivo.  isporedi 
nepomiiiv. 

BESPOMNIVOST,  bespftmnivosti,  /.  negligen- 
tia. samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BESPOMOCAN,  bespomociia,  adj.  auxilio  ca- 
rens,  inutilis.  Od  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Stulicevu  i  Danicicevu.  —  a)  koji  je  bes  pomoci. 
Gradovt  pustyhb  i  bezpomosttnyhi.  obrttse.  Do- 
mentijan'J  105.  —  h)  sto  ne  piomaze,  inutilis.  Bez- 
pomocna  lekarstva.  J.  Rajii,  pouc.  3,  30. 

BESPOMSTVO,  n.  vidi  bespomno.st.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESPOEEDACAN,  besporedaina,  adj.  oxpers 
ordinis.  ?«  jednoga  jnsca  prosloga  vijeka.  isporedi 
besporedak.  Od  zamrsena  i  bezporedacna  })reda- 
varia.  D.  Obradovie,  bas.  357. 

BESPOREDAK,  bespor^tka,  m.  perturbatio  or- 
dinis. Od  prosloga  vijeka.  0%a  bezporedak  u  oni 
mesti  ne  biva.  D.  Obradovie,  bas.  183.  Lenost  i 
bezporedak  jednako  su  stetne  i  vredovite.  204.  I 
cijeli  ovi  bezporedei  po  poredku  nekome  s|eduju. 
P.  Petrovic,  vijen.  95. 

BESPOSLAN,  adj.  vidi  besposlen.  samo  u  rjec- 
nicima Mika^inu  i  Bjelostijencevu. 

BESPOSLEN,  adj.  otiosus,  ko  je  hez  posla, 
nema  posla.  Compar.  besposleniji.  —  Od  xvii  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  u  Belinu  (266".  532»),  Stu- 
licevu i  Vukovu.  isporedi  bresposlen.  Osobitijem 
nacinom  djavli  napastuju  izprazne  i  bezposlene. 
M.  Divkovic,  bes.  264.  Besposlen  pop  i  jarice 
krsti.  Nar.  posl.  vuk.  12.  Kad  kakoj  zeni  ili  de- 
vojci  dolazi  mnogo  mladijeh  i  besposlenijeh  judi. 
Vuk,  ^  posl.  164.  Kad  ko  trei  besposlen  na  konu. 
197.  Sto  stojite  ovdje  vas  dan  besposleni  ?  Vuk, 
mat.  20,  6.  Ni  u  kakvo  doba  od  godine  judi  se 
u  nas  take  ne  faste  i  ne  vesele  kao  uz  meso- 
jede, . .  jedno  za  to  sto  su  |udi  onda  najbespo- 
sleniji,  a  drugo  sto  mesa  i  pica  ima  dosta.  Vuk, 
ziv.  17. 


BESPOSLENICA,  /.  otiosa.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

BESPOSLENICAR,  m.  vidi  besposlenik.  n  naie 
vrijeme.  No  6e  trpiti  da  se  po  narodu  takovi  troS- 
kovi  od  besposlenifara  fcine.  M.  Nenadovi6,  mem. 
200. 

BESPOSLENIK,  m.  otiosus,  covjek  besposlen. 
u  naSe  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
isporedi  besposleiiak,  besposliea.  Gledaju6i  bez- 
poslenike,  koji  prazno  ovo  mjesto  oiivjavaju.  Sr. 
Nov.  1834.  202.  Dati  posla  besposlenicima  i  kriv- 
cima.  1835.  82.  Na  utene  jude  mrze  i  zovu  ill 
besposlenicuna.  B.  Bogi5i6,  zbor.  C41-2. 

BESPOSLENOST,  bespOislenosti,  /.  otiam.  ispo- 
redi bresposlenost.  it  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka. Svaki  posao  driase  za  ures,  lijenost  i  bes- 
poslenost  za  prikor.   D.  E.  Bogdanic  109. 

BESPOSLENAK,  m.  vidi  besposlenik.  samo  it 
rjecnicima  Belinu  (532a)  i  Stulicevu.  isporedi 
bresposlenak. 

BlfcSPOSLICA,  /.  otium,  nugae,  homo  otiosus, 
nugax,  Akcenat  ostaje,  samo  su  ti  gen.  jil.  joS  oba 
zadna  sloga  duga:  besposliea,  a  samo  zadni  u 
gen.  i  instr.  sirig. :  besposliee,  besposlicom.  —  T/ 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
—  1.  vrijeme  kad  nema  posla,  kad  je  tko  bee 
posla,  otium.  Otic'i  cu  gdjegod  na  bezposlici.  Vuk, 
rje6  23".  One  su  im  u  vrijeme  boja  drzale  kone, 
a    na    besposlici   igrale   uz   tambure.    Vuk ,   dan. 

2,  95.  —  2.  radr'ia  Hi  stvar  Mo  nista  ne  vri- 
jedi,  kojesta,  u  iemu  nema  pravoga  posla,  Hm  se 
tko  be.S2}0slen  nemajuci  bo{ega  j)Osla  zabavfa,  nu- 
gae. Prodi  se  besposlice.  Vuk,  rjef .  23".  Nije  ovo 
Sala  ili  besposliea.  Vuk,  posl.  216.  Kad  se  ko  za- 
bavja  takijem  besposlicama  kad  bi  trebalo  Sto 
mnogo  pre(-e  raditi.  45.  Kad  se  sto  govori  u  bes- 
poslicu.  81.  Da  no  idu  na  tuzbu  za  svake  bes- 
poslice. Vuk,  dan.  4,  5.  Ja  sam  ove  sitniee,  kao 
sitnice  i  besposlice,  vec  odavna  zaboravio.  Vuk, 
odg.  na  utuk  2.  On  no  nosi  svakakvih  bezposlica 
uza  se.  Nar.  jirip.  bos.  1,  122.  —  3.  covjek  koji 
je  rado  besposlen  i  bavi  .se  be^tposlicama  u  pred- 
nem  znacenu,  homo  deses,  nugax.  Idi  besposlieo 
jedna!  Vuk,  rjec.  23.  Dovedu  .sa  sobom  jos  dva 
put  onolikii  kojekaki  prijateja  i  momaka  i  bes- 
posliea. Vuk,  dan.  3,  141.  ,Ter  se  iz  toga  bespo- 
slice, tati  radaju.  V.  Bogisid,  zbor.  641. 

BfeSPOSLICAN,  besposlicna,  adj.  otiosus.  u 
jednoga  jjisca  prosloga  vijeka.  Nema  goreg  zivota 
od  besposlicna.  D.  Obradovie,  ,.iv.  109. 

B^fcSPOSLK^AR,  wi.  tko  besjioslici,  tko  se  bavi 
besposlicama,  homo  deses.  isporedi  besposliea  pod 

3.  u  tiaie  vrijeme.  S  nevajalijem  i  podrug}ivijem 
besposlicarima  slcrgucu  na  me  zubima  svojim. 
D.  Danicic,  psal.  35,  16.  Pamet  bezposlicara  na- 
lici  pustoj  kuci.  M.  Pavlinovic,  rad.  108. 

BESPOSLIC.ARENE,  n.  vidi  besposliceiie.  Broji 
u  mane  zlocine  klatnu  i  besposlicarene.  V.  Bogi- 
sic,  zbor.  592. 

BESPOSLICARKA,  /.  zensko  cejade  koje  bes- 
poslici, bavi  se  besposlicama,  femina  deses.  u  nase 
vrijeme.  Zivjahu  kao  dve  najvece  besposlicarke. 
M.  D.  Milicevid,  jur.  77. 

BESPOSLICENE,  n.  otium  desidiosum.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika.  samo  u  Vukovu.  i^sporedi 
besposliciti.  Cuvaj  se  besposlicena.  M.  Pavlinovid, 
rad.  108. 

BESPOSLICITI,  bt-sposlicim,  impf.  propter  de- 
sidiam  in  otio  vivere,  biti  hez  posla  ne  hoteci  ra- 
diti.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 


BESPOSLOVATt 


250 


BESPRISTRASTAN 


t(  Vtikovti.  Da  besposlitiin.  D.  Olirailnvid,  baa.  206. 
Jcdan  svp  radio,  a  ilniKi  jcdnako  bosposlicio  i  go- 
tovo  joo  i  pio.  N(ir.  prip.  vuk.  .SO.  Bcspo.slico,  i 
za  to  villi.  D.  Daniiir,  2moj.  5,  H. 

BESPOSLOVATI,  bos])oslujpni,  impf.  vidi  bos- 
poslititi.  I  dan  daims  bozpo.flujc  t.ainburaju('\  Nar. 
prip.  bos.  1,  4<i. 

BESPOSEEDAN,  bospiisrodiia,  ndj-  proxiiiuis. 
prevedeno  immcdiatus,  kao  ito  je  i  nem.  unmittol- 
bar.  isporedi  bcsrodaii.  samo  n  Stuliievu  rjeciiikii 
(.bezpoar.iodan'),  '<  kmit  ima  i  adv.  .bezposi-jodiio'. 
BESPOSUMAN ,  bp-ip^sumna ,  adj.  indubiu.s. 
isporedi  bcsumi'iiv.  u  jednoga  piaca  prosloya  ri- 
jeka.  Pofn  govoriti  bezposuiniia  jostva  <>d  svoga, 
pak  jediiistva,  pak  i  trqjstva.  J.  KavaAin  527. 

BESPOSTEN,  adj.  infamis,  nrpostni.  xamo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESPOSTIiINE,  n.  dcdociis.  Od  xvii  vijeka  u 
pisaca  u  kojih  jo.s  dolagi  iia  kraju  starijc  -iijo 
vijeMo  -110,  i  z  pred  p  vijciio  s.  —  a)  impudic^i- 
tia,  be.iramno.^t :  Priliibodiv.stvo,  nocistoi'a,  bez- 
poStonjo,  putPiii  grill.  I.  Bandulavic'-  171.  gal.  5,  lit. 
—  b)  infaiiiia,  sramota:  Kad  vi'c  sve  jirisobnn 
vrijome  dojde  da  se  stiizu, . .  ko  co  sviiii  bit'  bez- 
poSteiijo  na  to  otito  porojoiijo  ?  J.  Kavaiiin  .5(53. 
BESPOTEEBAN,  bt'spotrebna,  Of/j.  inutilis, 
noil  neces.sarius.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  all 
odakle  se  ka:e  da  jc  u  n  uzeto,  ondje  ga  ncma. 
u  istom  rjecniku  ima  i  adv.  ,bezpntrebno'. 

BESPOTREBITAN ,  bespotrebitna ,  adj.  vidi 
bespotreban.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima 
i  adv.  ,bezpotrpbitno'. 

BESPOVO:^jAN  ,  bp.spovo|na,  adj.  invitu.s,  in- 
voluntarius.  samo  «  Stulicevu  rjecniku,  ali  odakle 
se  kaze  da  je  a  n  usclo,  ondje  ga  nema. 

BESPEAVADNO,  adv.  iiijnste,  nepravedno.  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vaniiicevu.  Od 
,bez  pravde'.  medu  v  i  d  mnetnnto  je  a  mjesto 
starijega  i..  s  pred  p  stoji  mjesto  z,  koje  se  i  in- 
sula. §to  je  uciiiio  beztpravadiio.  Moii.  .sprb.  401. 

BESPEAVAN,  bpspraviia,  adj.  vidi  kod  bps- 
pravno. 

B&SPRAVDEN,  ndj.  injustus,  nepravedan.  Od 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu. 
isporedi  bespravadno.  Tolike  stote  bespravBdpne. 
Spom.  sr.  1,  87.  —  Adv.  bespravdeno,  injustp.  Ho- 
tise  bpzpravtdono  da  liimi.  pomete.  Mon.  serb.  254. 

BfeSPRAVBEKO,  adv.  vidi  kod  bespravden. 

BESPRAVDOVATI,  bespravdujem,  impf.  iiiju- 
riari,  ciniti  nepravdu.  xiv — xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu.  dolazi  i pasivno.  Za 
vsakogo  bespi-avdujpma  lie  lencstivtm..  Domenti- 
jan*"  153.  Nicto^e  bpspravdovavsago.  Glasnik  11,  90. 

BESPRAVDE,  n.  injustitia.  xiii  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Danicicevu.  na  kraju  je  -de  od 
starijega  dje,  koje  se  u  receiio  vrijeme  jnsalo,  a 
koje  je  opet  postalo  od  starijega  -dije.  Bp(z)  suda 
obcega  da  np  ucinimo  nikqjegarp  bp.spravdtja 
floveku  zem)e  tvoje.  Mon.  serb.  47. 

BESPEAVEDAN,  bespravedna,  adj.  injustus, 
nepravedan.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  koni. 
ima  i  adv.  ,bezpravcdno',  ohoje  iz  hrevijara.  ispo- 
redi brospravedno. 

BESPRAVED:^irV,  adj.  lu'rfj  bespravedan...'ia)»o 
u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  ima  i  adv.  ,bpzpra- 
ved|ivo'. 

BESPRAVEDNOST ,  bespravednosti ,  /.  inju- 
stitia. samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  imn  zlo 
naiineno  i  ,bpzpravedstvo'. 


BfiSPRAVLE,  n.  injustitia.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  i  to  iz  hrevijara:  (.bezpravjo'). 

BKSl'EAVNO,  adv.  injusto,  nepravo.^  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  u  naUe  vrijeme  jniu  i  adj. 
bpspravan,  logiim  pxppr.s :  (idjo  jc  sav  narod  raja 
bpzpravna.  M.  Pavliiiovi6,  spis.  183. 

lifcsl'UAVOST,  bi'-.spravoati,  /.  injustitia.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku. 

BESPEfcSTA.rAN,  besjirfestajna,  adj.  vidi  kod 
bpsprostajno. 

T.ESl'KKSTA.fNO,  adj.  siiin  intermissione,  hez 
prestanka,  ncjirestano.  dolazi  prosloga  vijeka,  i 
to  po  zapadnom  guvoru  sa  i  iza  r  mjesto  o.  Sto- 


bp.ipristajno  na  javi.  /5iv.  is.  138.  u  Stulicevu 
"rjecniku  ima  i  fjr/J. ',bpzpristajan',  continuua,  in- 
dpfpssus. 

BESPEESTAnCE,  adj.  sine  intormissione,  hez 
inestanka,  neprestano.  isporedi  brosprestance.  U 
nase  vrijeme.  Samo  da  bpsprestance  budu  za  po- 
slom.  M.  Pavlinovii':,  rad.  138. 

BESPEESTAN,  adj.  vidi  kod  bosprcsteno. 

BESPRfcSTANO,  adv.  sine  intprmissione,  hez 
prestanka,  ne  prestajuii,  neprestano.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Bezpre- 
stano  je  kiiigu  premoiao.  M.  PavlinoviA,  rad.  73. 
—  u  'stulicevu  rjecniku  ima  i  adj.  .bezpristan', 
continuus,  indefessus. 

BESPRESTANOST,  bpspre.stanosti,  /.  assidui- 
tas.   samo   u  Stulicevu  rjecniku  (,bezpristanost'). 

BESPRESTANSKI ,  adj.  continuus,  assiduus. 
.s«jHO  u  stulicevu  rjecniku  {,bpzpristanski'). 

BESPRESTANSTVO ,  n.  vidi  besprestanost. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bezpristanstvo'). 

BESPRESTAVAN ,  bpsprestavna ,  adj.  conti- 
nuus, iiidpfessus.  .lamo  u  Stulicevu  rjeiniku  (,bez- 
pristavaii'). 

BESPRIJEKORAN,  bpsprijekorna,  adj.  iion  re- 
prphpndpndus.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu  (.bezprikoran').  Od  ,be.z  prije- 
kora'.  isporedi  brpsprijpkoran.  Cud  besprijekorna. 
M.  Pavlinovic,  rad.  162.  —  Adv.  besprijekomo, 
sinp  reprchensione,  u  Stulicevu  rjecniku. 

BESPRIJEKORNICA,  /.  non  reprehendenda. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bezprikoniica'). 

BESPRIJEKORNIK ,  m.  non  repreliendendus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bezprikornik')- 

BESPRIJEKORNOST,  besprijekoraosti,  /.  quod 
i-pprehendi  nequit.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bes- 
prikoriiost'). 

BESPRIJEKORSTVO,  n.  vidi  besprijekoruost. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bpsprikorstvo'). 

BESPRIJEVARAN ,  bpsprijevarna,  adj.  vidi 
bresprij  p  varan . 

BESPRIKLADAN ,  besprikladna ,  adj.  incom- 
l)arabilis.  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevu. Dobrodeteli  jego  bezprikladnoje.  Glasnik 
11,  63.  isporedi  prikladan  (similis),  prikladati 
(comparare). 

BESPRILICAN,  besprilicna,  adj.  abhorrens, 
neprilican.  samo  u  Stxdicevu  rjecniku.  isporedi 
brpsprilican. 

BtePRIN,  Besprina,  m.  grad  Vesprim  u  TJgar- 
skoj.  vidi  Vpsprim.  xvii  vijeka.  Besprin  grad 
nzpse  Turpi.  P.  VitPzovic,  kron.  147. 

BESPRINSKI,  adj.  sto  pripada  Besprinu.  Bis- 
kupa  bosprinskoga.  P.  Vitpzovie,  kron.  134. 

BESPRISTRASTAN,   bespristrasna ,   adj.  par- 


BESPRISTEASNOST 


251 


BESBDACAN 


tium  studio  vacuus,  ocl  pronJoga  vijejca,  izmectu 
rjeciMa  ii  Stuliceni  (u  koji  je  uzeto  iz  ruskoga 
rjectiika).  Bezpristrastiio  pisaiie.  D.  Obradovi6, 
Xiv.  12.  Bespristrasni  }udi.  Vuk,  odgov.  na  laXi 
10.  —  Comjiar.  besjiristrasniji :  Potomstvo,  koje 
je  u  vek  bezpristrastnije.  Sr.  Nov.  1834.  39.  ^ 
Adv.  bespristrasno :  Bezpristrastno  pisana.  Sr.  Nov. 
1834.  130. 

BESPRISTRASNOST,  bpspri-strasnosti,  /.  ani- 
mus ab  omiii  partium  studio  alienus.  u  nase  vri- 
jeme  u  liekih  ki'iizevnika.  iifporedi  bcspristrastan. 
Svaki  odgovara  za  bespristrastnost  donoSejia  svog. 
Sr.  Nov.  1835.  79. 

BESPEOCJEN,  adj.  inacstimabilis.  samo  u  Stii- 
liceini  rjccniku. 

BESPEOC.TENIV ,  adj.  ridi  besprocjen.  .Srtwo 
u  Stidicevu  rjccniku. 

BESPEOHODAN,  besprohodna,  ndj.  imporvius. 
aamo  u  Stulicevu  rjccniku.  isporedi   neprohodan. 

BESPUCE,  V.  invia.  ()d  xvii  vijeka,  izmcitu 
rjchrika  samo  u  Vukoru  (tiaiiio  u  jirenesenoiu 
smislu  s  dodatkoiii  da  sc  govori  u  ('rnoj  (fori), 
inporedi  bres])U(^e.  Od  ,boz  piita'.  na  kraju  je  -{-.o 
od  -tjp,  koje  se  xvii  vijeka  jus  pisalo  a  koje  je 
poittalo  od  starijega  -tije.  —  1.  «  x)ravnm  smislu, 
gdje  iictita  puta,  Hi  kad  se  samn  nzima  kao  u 
pravom  smislu :  Bpz])utja  strasim  so,  po  komu 
kob  sritas.  I.  T.  Mniavic,  osm.  80.  I  pobjVip 
glavoin  bez  olizira;  doceka  ^a  Easovi(';  Ilija  sa 
liegova  npkolika  druga,  obrnuso  u  bozpu(':o  Turko. 
Ogled,  sr.  203.  Ja  otolek  pjpsko  u  bcspucle.  P. 
Petrovii,  scop.  20.  —  2.  u  2>rcHeseiiom  smislu  u 
govoru  i  djelu,  kad  se  govori  Hi  radi  kako  nc 
treha,  kako  ne  prilici,  bez  puta  (isporedi  put), 
error,  inejitiao.  isporedi  besputnost.  Govori  u  bes- 
pucp.  Ti  si  obnmo  u  bespude.   Vuk,  rjec.  23". 

1.  BESPUTAN,  besputna,  adj.  invius.  Odxviri- 
jeka,  izmcdu  rjccniku  u  Mlikaliiiu,  u  llcliiui  (7(14"), 
Stuliccru   (iz  tirevijanij  i  i'ltkoru   (saint)   u  pre- 
nesenom  smislu).  isporedi  bresputan.  Od  .bpz  jnita', 
po  torn  neki  pisu  z  pred.  j).  —  1.  )(,  prtirom  smislu, 
gdje  nema  puta:  Radovati  ce  se  pustina  i  mjesta 
besputna.    N.  Eai'iina   17.   Eadovati  tc  sp  pusta  i 
bezputna.  I.  Bandulavic  5.  Kroz  one  planine  kr- 
sovite  i  besputne.   S.  l^ubisa,    prip.  110.  —  2.  u 
2)rene.senom  smishi  o  ie\adctu,  stauu,  radni,  koji 
radi  Hi  sto  se  radi  i  hiva  kako  ne  treha,  bez  puta 
(isporedi   put),    importunus,    iniquus,   iueptus,  in- 
commodus,  indecorus:  o  slaiiu  i  rudi'ti :  Kroz  bpz- 
putno  rijesp  smiiip.  I.  Dordip,  salt.  2(il.  (Uio  .sani  j 
vase   besputno   razlozpj'ie.   A.  Kalic  210.    Pretvo- 
risp  putno    iipotrpbjavane  u  besputno.    Vuk,  rim.  i 
1,  21).    Bezputno   jo  i  skod}ivo   zagrtane,    gdjp  se 
zemla   duboko   otkopava.   P.  Bolic  1,  228.   Zeleci 
prekratit  Ijozputne  parnice.  Nov.  sr.  1835.  75.  —  | 
0  covjekii :  Da  so  izbavimo  od  besputnijeh  i  zlijeh  j 
Judi.    Vuk,  2soI.  3,  2.  —  3.  adv.  besputno:   a)   u  \ 
pravom  smislu,  bez  pmta:  Sto  ce  pamet,  kojoj  so  ' 
smrklo  prid  ocinia,    kojoj    je  zdraka   bozije    svje- 
tlosti  zapala?  U  tminam  bezputno  hodeci  na  svako  I 
6e  zlo   nastupit.   A.  Kalic  441.  —   b)   u  prenese-  \ 
nom  smi.'ilu  kao  naprijcd  pod  2 :  Eijeci  tve  uzrok 
su  meni  sani  zalosti  sad  ove,  rijeci,  jaoh,  kojim  ti 
bezputno  ve|aso,  da  se  pir  imase  svakako  ucinit.  i 
F.  Lukarovi6  Ifil.  Velmi  lud  bi.er  jo  slisao  boz-  ' 
putno  vik  tobe.    M.  Bunic  30.    Sto   godi    pisemo,  j 
bezputno  i  bezredno  pisemo.  E.  Gamai'iic  5.  Sva-  I 
komu  je   srce   mutno  jedom  pakla   ogiienita,   da 
gre   opako  i  bezputno.    D.  Palmotic,   christ.  463. 
Prosu  imane  svoje  ziveci  besputno.  Vuk,  luk.  15, 
13.   Dobili  su  kastigu,    <5to  su  besputno   devojku 
odveli.  Prot.  sab.  mag.  22.  Kufa  u  kojoj  je  sodio 


i  besputno  jedno  leto  i  dva  meseca  drzao.  27. 
Kod  nas  samo  pored  poloznice  obicaj  imaju  ta6ke 
zabadati,  ponajviSe  s  one  strane  s  koje  kopac 
zem]u  povlafii,  za  znak  da  je  ne  bi  presekao,  a 
ne  da  se  uz  iiu  loza  veJe.  AJi  ovo  bezputno  rade, 
jer  poloXniea  iste  godine  plod  donosi,  i  ako  je 
tacka  slaba,  onda  se  teXinom  svojom  prevajuje 
na  zem}u  i  groide  trunuti  mora.  P.  Bolid  1,  204. 
Koji  se  odmecu  od  tebe  besputno.  D.  Dani6i6, 
psal.  25,  3. 

2.  BESPUTAN,  besputna,  adj.  incorporeus,  bes- 
tjelesan.  Od  xiii  do  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika 
u  Stulicevu  (u  koji  je  uzeto  iz  brevijara)  i  u  Da- 
nicicevu.  Od  ,bez  puti'  (vidi  put  f.).  u  je  postalo 
od  1,  koje  se  i  pisalo,  a  xv  vijeka  dolazi  mjesta 
liega  u.  2>red  p  pihi  i  z  mjesto  s.  Bespltttna  ani.- 
gela.  Domontijana  182.  Bestpltttnije  sili.  Mon. 
Serb.  133.  Besplbtmomu  josttstvu  heruvimtskomu. 
Danilo  256.  Umi  gostu  noge,  i  vidjo  jere  su  bez- 
putne.  Zbor.  40. 

BESPUTICA,  /.  invia.  isporedi  bespude.  u  nase 
vrijeme.  Kakvi  judi,  takvi  i  putovi,  putovi  se  ni 
zvati  ne  mogu,  no  su  ovo  prave  besputice.  P. 
Petrovi('',  s6op.  171.  Al'  se  cuvaj  dobro  besputice, 
jpr  je  kod  nas  trudno  i  i>retrudno  piitom  liodit, 
to  li  bo.sputicom.  02. 

BESPUTNO,   adv.  vidi   kod   bospiitan,   invius. 

RiSPUTNOST,  bosputnosti,  /.  ineptia.  isporedi 
bespuce.  Od  pirosloga  vijeka,  i  toga  vijeka  samo 
u  Bclinu  rjccniku  (703a).  Za  bozputnost,  kojom 
.su  so  digli.  Nov.  sr.   1834.  69.    ' 

BKSRAMAN,  besrfunna,  adj.  impudens.  Od  xvi 
vijeka,  izmcdu  rjccnika  u  Bclinu  (672ii)  i  Stuli- 
cevu. I'red  s  otpalo  je  z,  a  neki  ga  i  piki.  Mla- 
dac  besraman.  M.  Vetrani6,  2,  325.  Ovo  ti  me 
eelo  bezsramno.  N.  Dimitrovi6  87.  Bezsramna  i 
prez  obraza,  tako  li  smiS  prid  manom  govoritiV 
F.  Glavinic"',  cvit  213.  Od  rijeci  bezsramnijeb.  B. 
Kasii,  zrc.  130.  —  Adv.  besramno.  n  rjeinicima 
Bclinu  (67211)  i  Stulicevu. 

BESEAMEZIfilV,  ndj.  vidi  bosraman.  .lamo  u 
Stulicevu    rjccniku. 

BKSRAMl^E,  n.  im|iudentia.  u  jednoga  pisca 
XV II  vijeka,  i  to  sa  starijim.  zavrsetkom  -mjo 
mjesto  -mjo  i  sa  z  pred  s.  (ima  i  u  Stulicevu 
rjccniku,  ali  iz  ruskoga).  Veliko  je  moje  bezocan- 
stvo,  a  joS  vece  mojo  brez.sramje.  M.  Jerkovid  101. 

BKSRAMNO,  adv.  vidi  kod  besraman. 

BESEAMNOST,  be.sramnosti ,  /.  impudentia. 
Od  jirosloga  vijeka,  i  toga  vijeka  samo  u  Belinu 
rjccniku  (672'').  Poznata  su  djela  tjelesna,  koja 
su  . . .  necistfita,  besramnost,  idolopoklonstvo.  Vuk, 
gal.  5,  19.  Predadose  se  besramnosti.  Vuk,  ef.  4,  19. 

BESEAMOTNO,  adv.  impudenter.  .samo  u  Be- 
linu rjccniku  (672''). 

BESEAMOVANE,  n.  impudicitia.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  a  tada  je  jo.^  bilo  na  kra,ju  -nje 
mjesto  -lie.  Ne  u  spanju  i  besramovanju.  N.  Ea- 
nina  13.  rim.  13,  13. 

BESROAN,  besrcna,  adj.  excors.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku;  u  kom  je  i  znacene  koje  je  stav- 
}eno,  i  u  koji  je  rijec  uzeta  iz  brevijara.  isporedi 
bresrcno,  bresrcen. 

BESRDACAN,  besrdacna,  adj.  vidi  besrcan. 
.s(M«o  u  Stulicevu  rjccniku,  u  koji  je  uzeto  iz  bre- 
vijara. 

BESRDE,  n.  vidi  bresrde. 

BESREBRN,  adj.  argento  carens.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjccnika  u  Stulicecevu  (u  koji  je  uzeto 
iz  ruskoga)  i  u  Vukovu.  govori  se  savio  u  sloze- 


BESREBRNICA 


2r.'2 


tivm  oblicimo,  i  to  za  sr.  rraie:  be8I•^brnl  vrati, 
»  istom  .■'inhht  »  tow  fc  2oru  t  bpzmitni.  •«)(<» 
bozmitan. 

UKSKl'^BKNK'A,/.  ppcunia  carpns.  samo  u  Slu- 
Ureni  rjrimkii,  n  kom  jc  i  :nacenc  koje  j<- stminui, 
a  rijn'  jr  he:  .s-KWinc  tiaMiena  za  rielnik  itirma 
mttskom  bosn-brnik. 

BESKfOBRNIK,  m.  argonto  carons.  tMnzi  xiy 
rijeka,  i  to  za  «'.  Pavieliju.  Volikoniur-iMuka  i 
besrobibuika  Pantolpimoim.  Glasnik  24,  '2*1.  ispo- 
redi  besrobrn.  ima  i  u  Stidicera  rjefmku,  all  u 
riiskoga. 

nisRE^AN,  b&srcina,  adj.  infolix.  samo  u  Sfu- 
liceru  rjcciiiku. 

BfcSREDAN,  biNsredna,  ailj.  proximus.  preve- 
deno  immediatus,  kao  stn  je  i  »em.  unmittelbar. 
isporedi  besposicdan.  s«mo  n  Stithmu  rjetmlM 
r.bczsredan'  i  ,b<>zsrjpdan'),  (idjc  .ie  kaze  da  je 
uzeto  iz  misala.  u  istom  rjeaiika  una  i  adv.  ,bez- 
srjedno'. 

BESREDICE,  ridi  hod  sredica. 
BESREDINAST,  adj.  ridi  besrpdan.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (,bpzsrjedmasf),  za  koji  je  bez 
numne  i  iiacineno  preiiia  bpsrpdan,  da  In  t  oa 
sredine  bit  a  rijec.  u  istom  rjecmkic  una  %  adv. 
besrjedinasto. 

BESEEBOVIT,  adj.  ridi  besredan.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku  (.bezsrjedo^nf),  gdje  se  kaze  da  je 
uzeto  iz  misala.  u  istom  rjeanku  tma  i  adv.  ,bez- 
.srjedovito'. 

BiSESTVO,  w.  ridi  bresrStvo. 
BiSTAROSTAN,  bestarosna,  adj.  securus,  bez- 
brizan.  xv  Hi  xvi  rijeka.  Zitije  naSp  bpzbstarosttno 
jestb.  Aleksand.  nov.  86.  isporedi  starati  se. 

BESTAROSLIV,  adj.  incuriosus ,  negligens. 
samo  M  Stulicevu  rjecniku  (,bezstaroscljw'),  gdje 
ima  i  adv.  bestaroSlivo  (,bezstaroseljivo').  s  je 
pred  ]  iMstalo  od  s,  po  stoje  izmeSu  nih  tspalo  t. 
isporedi  bestarostan. 

BESTAROS^IVOST,  bestar6s}ivosti,  /.  incuria, 
negligentia.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi 
bestaroSjiv. 

BESTAROSl^iVSTVO,  n.  vidi  bestaroslivost. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BtSTEME]^AN,  best6me}na,  adj.  fimdo  parens, 
vanus,  bez  teme{a.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  Ufane  razlozito  od 
ufana  beztemejna  i  nerazlozna  razabrati.  B.  Cu- 
ceri  278.  Ufane  beztemelno,  kojijem  istu  satni 
sebe  privariti.  353.  Beztemejna  grada,  casteUo  in 
aria,  comment um.  Stulic  23''. 

BESTEME^iSKI,  adj.  vidi  bestemejan.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BESTEEMANIJSKI,  adj.  vidi  besermenski.  xji 
vijeka.  t  je  umetnuto  uz  bestraianski,  koje  vidi. 
pi  sac  kao  da  je  imao  na  umu  i  besermenski  i 
bestrmanski,  pa  nhoje  smijesao.  Darova  mu  fa- 
riza  bela  arapskoga  bestermanijskim  sedlom  osed- 
lana.  Aleksandr.  jag.  starin.  3,  311. 

BESTI6,  in.  prezime.  u  naSe  vrijeme.  Sc.hem. 
zagr.  1875.  210. 

BESTIDAN,  bestidna,  adj.  impudens,  bez  stida. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu 
rjecniku  (u  koji  je  uzeto  iz  ruskoga).  tsporcdi 
brestidno.  Koje  medo  bezstidnijera  hotnicami.  J. 
Kavanin  48.  —  Adv.  bestidno:  Bezstidno  odkri 
golotinu.  J.  Kavaiiin  26.  Opacine,  ke  bezstidno 
cinit  ima.  60. 


BESTIMIJA 

BESTIDNICA,  /.  mulier  inverecnnda.  samo  m 
Stulicevu  rjefniku. 

BfcSTIDNICI^,  m.  subimpudens.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BfOSTIDNlK ,   m.   vlr    invorecundus .    samo   u 
Stulicevu  rjecniku. 

BKSTTdNO,  adr.  iMi  kod  bestidan. 
BESTIdNOST,  bestidnosti,  /.  "np"'!""''''^-  °/' 
proilo^ia  vijeka,  izmcdu  rjecnika  »/«''»"  ^^80) 
i  Stulicevu.  isporedi  brostidnost.  Kako  bi  vid  la 
da  o  V;^  pribl,J.ava,  taj  &as  . . .  dr^eii  prod  sobom 
Stit  bezstidnosti  pobegla  bi.  D.  Obradovii,  bas.  445. 
BESTIDSTVO,  n.  vidi  bostidnost.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  ^  .. 

Bi:STIJA,  /.  bestia,   zvijer.  isporedi   bestija. 
Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi:  br.stija,  a  samoje 
i   zadni   sUmi   duq   u   gen.  i   instr   .sm(/. :    bestijo 
bestijGni.    <)d  XV.    vijeka   (vidi   dale  primjer   xz 
Zbor.),  izmedu  rjecn.ka  samo  u  ^'^J^ovu  -u  pri- 
mjerima  F.  (ilavinica,  I.  Jablancija,  J.  J^^>1°^2 
IB.  llapica  nije  pouzdano  s,  .jer  moze  biti  da 
su  oni  sami  citali  S,  2^a  samo  pisali  s  za  to  sto 
se  tako  pise  latinski.  -  a)  u  pravom  snmlu:  yrvi 
fovik,    kako  je  u  plemenitosti    svojoj    pomaftkao, 
udil  bestiiama  i  ii-i'inaraa  nprazlo?.itima  jpst  pri- 
lifan   postao.   D.  Rapic  39.   Pijanstvo  narav  pn- 
obrada  priokrecuci  covika  u  bestiju,  u  symu.  2(,4. 
Ove   bestijp   (misi  i   stakori)   pocrkavati   moraju. 
I.  Jablanczy  91.  -  b)  o  vragu:  ^estija   P.  Hek- 
toroviA  157.  Ca  to  ti  stojis  krvava  bestia  ?  F.  Cr  a- 
vinic  370.    Ne    pusti   u    ruko    pakjenijeh   bestija 
duse  koje  tebe  spovijedaju.  V.  AndnaSv  put  354 
-  c)  oceladetu,  za  pogrdu,  kojom  se  izjednaiuje 
sa  zvjerkompo  {ntini,  pakosti,  Hmeznanu:  Nu 
bpstijo,   kakogoWisti?   ZboMO.    Na  karu,  je 
U  a?   kurvine  bestije!   N.  Naleskovic  1,  261    To- 
liko  ovn  bestiju  (Judu)  po6e  g^h   muciti    da  se 
od  zalosti  obisi.  J.  Banovac,  razg.  In9.  Sedam  hi- 
)ad'  i  vise  Turaka  b'jase  odabrao,  Turaka  bestija^ 
Nar.  pjps.  bog.  163.  -  d)  o  ludu  celadetu  .B^J> 
dai  to  Sto   bestija  niisli.   Nar.  posl.  vuk    20.   Be- 
stija ovdjp   (u  ovoj  poslovici)   znaci  lud   covjek. 
Vuk,  posl.  20.   isporedi  bestijati. 

BESTIJANE,  n.  vidi  ludovane.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BESTIJATI,  bestljam.  impf.  vidi  l"<iovati  « 
nase  vrijeme,  izm.edu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdc  s^iapomine  da  se  u  torn  znacenu  govori 
uCrnoj  Gori).  Ne  bestija  Konmen  barjaktaru. 
Nar.  pjes.  vuk.jjec.  23''. 

BESTLTNSKI,  vidi  bestinski. 
BESTIJNSTVO,  ridi  bestinstvo. 
BESTILUK,   m.   vidi  bestinstvo.   samo   u  Vu- 
kovu rjecniku.  .  'i„ 
BtSTl-L,  bestila,  m.  kao  gust  pekmez  od  shva 
„  Bosni.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  od  tur.  pesdel, 
creme  (entremets). 

BESTIMATI,  bestimam,  impf.  blasphemare.  Ort 
tal  bestemiare.  isporedi  bestemijati.  prosloga  m- 
jeka  u  jednoga  pisca.  Ko  psuje  boga,  ca  m.  ve- 
'limo  bestimati.  H.  Bonacic  67. 

BESTIMATUR,  bestimatura,  m.  blasphemator. 

od  tal.  bestemiatore.  «P«':«''l.^^^'^^'iV-.;^'lfI{! 
vijeka.  Svakako  odmicuci  oSitno  proklete  bind 
nike,bludnice,bestimature.  M.  Bijankovic  39.  Be- 
stimaturi  ga  krune  svetogrdnim  lajanera.  J.  Ka- 
novac,  pripov.  58. 

BESTIMIJA,  f.  blasphemia.  od  tal.  bestemia. 
isporedi  bestemija.  xvi.  vijeka  u  jednoga  pisca. 
Dvi?-uci  iz  nib  bestimije.  I.  Drzic,  nauk  gond.  ^bo. 


BESTINSKI 


253 


BESTUZANSTVO 


BESTINSKI,  adj.  bestialis,  zvjerski.  -in-  jc  sa- 
zeto  -ijin-,  mjesto  cega  pisu  i  -ijn-.  od  bestija.  — 
a)  u  pravom  smislu  ne  dolazi  nego  samo  adv., 
koji  ■iridi  pod  c.  —  h)  stultus,  lud.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecnikii  (,bestijnski'),  gdje  se  napomine  da 
se  govori  u  Boci.  isporedi  bestija.  —  c)  adc,  kao 
zvijer,  zvjerski.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka : 
Da  satare  sve  bestinski  kim  jo  u  srcu  prava  vjora. 
J.  Kavanin  558. 

BilSTINSTVO,  n.  stultitia,  ludost.  -i-  stoji  kao 
u  bestinski,  koje  vidi.  Samo  u  Vukovii  rjecnikii 
(,bestijnstvo'),  gdje  stoji  da  se  govori  u  Crtioj 
Gori.  isporedi  bestinstvo. 

BESTJELESAN,  bestjelosna,  adj.  incorporeus, 
bez  tijela.  u  jednoga  pisca  xiv  vijeka ,  izmcdu 
rjecnika  u  Stuliieva  (,beztel6san'),  u  kojije  uzeto 
iz  brevijara,  i  u  Danicicevu.  ^itije  bezttelesno. 
Domentijanb  24.  —  ima  i  adv.  ,beztelesno'  «  Stii- 
licevu  rjecniku. 

BESTJELESNOST ,  bcstj&lesnosti ,  /.  corporis 
privatio.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,beztelesnost'). 

BESTRAH,  VI.  animi  fortitudo.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  za  koji  je  bez  sumile  i  naiincno 
prema  adv.  bestrasno. 

BESTRASTAN,  bcstrasna,  adj.  non  patiens. 
Od  XIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (,bez- 
strastan'),  u  koji  je  uzeto  iz  brevijara,  i  u  Dani- 
dicevu.  BestrastMib  vojeju  strastb  prijemi..  Do- 
montijan"  230.  Besplfcttui,,  bestrastbiii..  Donicn- 
tijanh  99. 

BESTRASJE,  n.  aniniiis  tiinoi-f  vacuus,  xiv  vi- 
jeka u  jednoga  pisca,  a  taila  jc  na  krajii  -jo  bilo 
-ije.  Od  ,bcz  stralia'.  Dolazi  s  adj.  pos.,  kojim 
se  kale  onaj  od  koga  tko  ncnui  stralia,  koga  se 
ne  boji.  Bestrasijemt  bozijemb  rastlivL  dusu  svoju. 
Domeutijan'>  107. 

BESTRASNO,  adv.  impavidc,  bez  straha.  u  jed- 
noga pisca  ii.yi  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  ispo- 
redi brestrasuo.  Bezstrasno  i  ufauo  lit'  bude.  §. 
Budinic,  sum.  Itil'. 

BESTREBAC,  B^strepca,  m.  dva  sela,  gorni  i 
doiii  Bestrebac,  u  Srbiji  ncgdje  medu  Kucajinom 
i  Moravom  xiv  vijeka.   Moii.  serb.  196. 

BESTRIMEN,  vidi  kod  bestrmanski. 

BESTBMA,  /.  selo  u  hrvalskoj  krajini  blizti 
Petrine.  Schem.  zagr.  1875.  22.  Razdje).  kr.  22. 
pogrjeska  jc  ,Besterma'.   Sem.  prav.  1878.  73. 

BESTRMANSKI,  adj.  Musuhnanorum.  isporedi 
besermenski,  besteriuanijski.  tje  medu  s  i  r  umet- 
nuto,  po  sto  je  izbaceno  o,  koje  je  u  besermenski. 
XVI  vijeka.  Bestrtmantskimt  sedlomb  osedlaiia. 
Starine  3,  311.  u  drugom  riikopisu  na  istom  mje- 
stu  stoji  bez  zavrsetka  -skim,  jamacno  pisarskom 
grijeskom,  samo  bestrimen  (osedlana  sedlomi.  ,bos- 
trimeiii'.  Starine  3,  311.  jbosttriineni.'.  Aleksand. 
nov.  124);  i  tu  je  t  takoder  uiiictnuto  medu  sr, 
medu  kojima  nijc  ni  bilo  vokala,  negojezanima 
i,  kao  u  arap.  muslim,  od  cega  jc  i  postalo.  vidi 
jos  kod  Busromaiiiii. 

BESTRUDAN,  bestrudna,  adj.  indefessus.  ispo- 
redi brestrudan.  dolazi  od  xv  vijeka,  ali  toga  vi- 
jeka samo  kao  adv.  (koji  vidi  dale),  a  kao  adj. 
od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (fa- 
cilis)  *  Danicicevu  (facilis).  —  Stiipami  bestrud- 
nimi  nebeskoga  vojvodu  nasliduj.  Nauk  Brnar- 
dov  52.  —  Stari  adv.,  koji  sada  nije  u  obicaju, 
bestrudine,  facile,  sine  labore,  dolazi  xv  vijeka: 
Obretajuata  se  namt  bestrudno.  Glasnik  11,  57. 
—  drugi  adv.  bestrudno,  facile,  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 


BESTRUDNO,  adv.  vidi  kod  bestrudan. 

BESTRUDNOST,  bestrudnosti,/.  facilitas.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku. 

BESTRUDNOVATI,  bostrudnuj5m ,  impf.  ne 
truditi  se,  ne  raditi,  i  lako  bez  truda  raditi.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BESTRUDSTVO,  n.  defatigatio  nulla,  xvii  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Cotiri  ki-eposti  nahodimo 
u  suiicu;  to  jest  najprvo  svjetlost,  drugo  brzina, 
tretje  taiicina,  fetvrto  beztrudstvo.  M.  Divkovi6, 
bes.  401.  Cetvrta  je  krepost  u  suncu  beztrudstvo, 
to  jest,  sunce  nikakova  truda  ue  cuje  ni  ima.  403. 

BESTRV,  /.  interitus,  propast  Hi  nestasa  bez 
strva,  bez  traga,  iza  koje  ne  ostane  ni^ta  od  onoga 
sto  propadnc  Hi  ga  nestane.  isporedi  strv  i  obe- 
strviti.  Samo  u  nase  vrijeme.  govori  se  samo  u 
akus.  s  prijedl.  \i.  —  a)  o  iefadetu:  No  je  gla- 
voin  u  bestrv  uteka'.  P.  Petrovic,  seep.  66.  Po- 
bjegne  u  bestrv.  S.  ^iUbiJa,  prip.  20.  Ako  me  osu- 
dite  da  preselim,  da  idem  s  hi|adom  grla  u  be- 
strv. 160.  —  b)  maze  se  i  govori ti  u  bestrv,  kad  se 
ludo  govori,  te  od  govora  ne  maze  nista  biti.  §ta 
u  bestrv  govorisi'  rece  se  kada  tko  sta  govori  a 
ne  zna  sta  govori.  J.  Bogdanovic. 

BESTUD,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Od  bez  t 
stud  (slid) :  na  kome  ncma  sramoie.  Bestudt  Ra- 
doniirift.  Glasnik   ii.   12,  32. 

BESTUL,.\,  /.  i'«Zi;  beskola.  xv  vijeka.  B.  Sulek, 
ini.  14. 

BESTULUM,  u  jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka, 
moze  biti  grijeskom  pisarskom  mjesto  be  zulum 
(vidi  be  i  zulum).  N'jesani  mladoj  djovojci  bestu- 
luma  uciiiio.  Nar.  pjes.  bog.  14. 

BESTUi?;AN,  bestu^na,  a<lj.  incuriosus,  negli- 
gens,  nemaran.  Compar.  bestuiniji.  —  Od  xvi  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (552i>.  697'>),  Stu- 
licevu i  Vukovu.  Od  ,bez  tuge',  kao  da  bi  se  reklo : 
koga  nijc  tuga  misleci  o  cemu,  te  o  torn  i  tic  misli, 
za  to  ne  haje,  ne  mari.  Ja  sasma  bestuian,  lijen 
i  isprazan.  B.  Gradi6,  duli.  15.  Neinojte  vede  i,\- 
vjet  ovako  beztuzni,  ovako  nopomnivi.  Besjede 
kr.  75.  S  beztuznoga  nehajstva  no  krenuSe  se 
.s  nijesta.  292.  Jeda  li  mogu  iia  jiogled  tolike  )u- 
bavi  ostati  beztuzni  i  smrznuti '/  D.  Mattoi  9.  Od 
nevjernika,  gresnika  i  beztuznijeh  hristjana.  266. 
Da  vidite  vojevodu  tako  beztuzna,  da  svaki  od 
vojske  moze  u  lice  krivit  mu  so  bez  straha  ijed- 
noga  od  pedepse  za  svoje  bezofcno  smionstvo.  B. 
Cuceri  41.  One  ludo  i  beztuzne  cijem  idu  iskat 
u}e  i  kupit  ga,  vrata  im  su  so  zatvorila.  348.  — 
s  gen.  i  prijcdl.  vise:  Dokle  corao  tako  zivjet  za- 
slijep|eni  i  beztuzni  vise  stvari  od  nasega  najve- 
cega  i  vjecnoga  utistena?  B.  Cuceri  20.  —  «  lok. 
i  prijedl.  u:  Ako  se  igda  vidjet  namjerite  covjeka 
koga  u  svojijeli  poslih  domacijeh  nepomniva  i 
beztuzna.  357.  —  compar. :  Dusa  koja  sto  tone 
voce  u  grijesijeh,  sto  mai'io  na  luolitvu  utjece  se, 
toliko  jo  boztuznija.  386.  —  Adv.  bestuzno :  Koje 
tolici  odniecu  bcztuzno.  D.  Mattei  313.  Zivu  take 
mirno  i  boztuzno  kako  da  su  )nsmo  s  smrti  uci- 
uile.  B.  Cuceri  120.  Za  sto  bestuzno  gledate  u 
krscanstvu  tolika  bezakoiiaV  A.  Kalic  17. 

BESTUZANSTVO,  n.  incuria,  nemarnost,  ne- 
hajstvo.  isporedi  bestuznost.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Od  bestuian. 
Rodite}i  s  ovakijem  beztuzanstvoni  i  s  ovakovom 
nepomnom  izdavaju  vjeru.  Besjede  kr.  4.  Ako  ih 
prikoris  beztuzanstvoni  neharnijem  smi"znutoga 
nihova  sroa  proina  dobrocinstvu.  D.  Mattei  128. 
Er  se  no  ozvali  [ubavi  tvojoj  uego  beztuzanstvoni. 
145.  Primanio  blaga  neizrecona   a  odvracamo  ne- 


BESTU5CITI  SE 


254 


BES 


har,  bo7.tnzaiisl.vo  pristiuloiio  i  liozakoi'ui  juiruziia. 
Stit  !•.  Ako  ludo  propustiiiio  tor  otido  stvar  u 
dugo,  boztuzaustvo  svi  kriviino  saiiio  iiaso  a  no 
drugo.  N.  Maici  72.  Piiiii  iiiiia  i  )ii)koja,  u  TioliaJ- 
stvu  i  boztuf.anstvu  ^'odato.  A.  Kalio.  '12.  Ziiaia 
jo  i)obo|oti  so  novo|uiii,  iiu  miijola  jo  napasti  na 
bo.stuzanstvo.   M.  Viid(ij>ic',  dubr.  1H()H.  220. 

B&STU^ITI  SE,  bostuzim  so,  imitf.  iiicuriosum 
ea.so,  bcstiilnu  biti,  nc  hujali,  ne  mariti.  samo  u 
Stulicetu  rjeiniku. 

BESTU^NICA,  /.  incuriosa.  samo  u  Stuliccvii 
rjecniku. 

BESTUZNIK,  III.  iiicuiiosus,  nebriyu.  sawn  a 
Stuliievu  rjecniku. 

BESTU^NO,  adv.  villi  kod  bostuzan. 

BESTU^NOST,  bistuznosti,  /.  vidi  bostuzan- 
stvo.  Od  pro'duga  vijcka,  izmcdu  rjccnika  .■>amo  n 
StuUicvu.  Da  budo  pridobiti  svu  boztuziKist  mla- 
cijeh  dusa.   D.  Mattel  224. 

BESUDAN,  besudna,  adj.  judicii  oxpers,  logum 
expers,  bcs  siida,  cjdjc  nema  siXda,  ko  ncina  siula. 
Od  XVI  vijeka,  ali  kao  adv.,  a  kao  udj-  saiiw  ii 
iiase  vrijemc,  izmcdu,  rjccnika  namo  a  Stidiceru 
(i  to  u  znacenakumc  Hcma  pulcrdc:  ,i_iui  jtis  aliis 
non  rcddit').  —  a)  o  2cni{t  u  kujoj  nema  Hilda: 
Nama  zcni]a  svo  besudna  bjcse.  Nar.  pjos.  viik.  5, 
472.  Slid  postavi  u  zoni|u  besutbuu.  P.  Petrovio, 
seep.  92.  Nar.  pjes.  viik.  5,  472.  Rodeui  smo  u 
bcsuduu  zem|u.  P.  Petrovic,  seep.  150.  —  b)  o 
ludwa  u  kojik  nema  siida :  Ti  nas  zavadi  (s)  Tiu-- 
cima,  pak  cos  brzo  u  Rusiju,  a  ini  ostasmo  si- 
rotui  i  bosudni.  S.  Lublsa,  pri)).  12(5.  —  c)  adv.: 
sine  judioio,  bcz  siida,  nc  pu  audu:  aa)  bcz  siida 
buzjcga,  bcz  naredbc  buzje :  Tijcni  svi  s  dubre  vo)e 
uuanio  podnosit  tuge  i  novoje,  ko  dijoli  ovi  svit. 
All  ja,  koji  toj  jadovan  dobro  ziiah,  najniai'ii  ue- 
pokoj  strpjeno  ne  prijah,  jak  da  jo  bcsudno  pri- 
bivat  kad  godir  zalosno  i  trudno!  N.  Dimitrovic 
53.  —  bb)  bez  .suda  \udskoga:  Nikoga  nemo'  ubiti 
bezsudno  i  nepravedno,  komu  nijo  dato  po  pra- 
vomu  sudu;  za  sto  komu  je  dopusteno  da  po 
sudu  moze  ciniti,  sto  godi  komu  ucini  po  pva- 
vomu  sudu,  za  to  ne  ima  grije)ia.  M.  Divkovio, 
nauk  119.  Bog  zapovijeda  da  nitko  ne  ima  ubiti 
m  krvi  covjecije  bezsudno  proliti;  i  ako  bi  tko 
covjeka  bezsudno  pogubio,  on  se  ima  po  sudu 
svakojako  pogubiti.  M.  Divkovic,  bes.  64(j.  Za 
boga!  kroz  sto  to  tako  skoro  i  naprasuo  i  bez- 
sudno biV  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  l,3i;.  Odpusta 
se  Petar,  koji  je  ubio  Jovana.  No  buduci  da  je 
isti  Jovan  na  svaki  iiacin  zao  bio,  tako  prcsu- 
dismo  mu  da  prirni  50  batina,  sto  je  samo  bez- 
sudno ubio  Jovana.  Prot.  sab.  mag.  210.  tako  je 
i  ova  gdjc  se  misli:  bez  pravoga  .fiida:  Pilat  vole 
nepravedno  i  besudno  sudi  i  osudi  Isukrsta.  M. 
Divkovic,  nauk  (iS. 

BESUDBINA,  /.  injustitia,  Ho  se  ciiii  kako  nc 
bi  sud  sudio,  sto  .se  na  sudu  nc  bi  moi/lo  oprav- 
dati,  nepravda.  u  jednoga  pisca  xvii  vij'cka  Sluga 
gospodinu  dotle  sluzit  ima,  docim  bezsudbiuu  od 
liega  ne  prima;  a  kad  nesudbinora  pocme  ga 
placati,  on  neposluzbinoni  moze  dug  vracati.  I. 
T.  Mrnavic,  osm.  131. 

BESUDNO,  adv.  vidi  kod  besudan. 

BESUDE,  n.  defectus  judioum,  kad  gdjc  nema 
suda.  samo  u  Viikovu  rjecniku,  gdjc  je  i  znaceric 
koje  je  stav(eno. 

BESUMAN,  besdmna,  adj.  vidi  besumiiiv.  .samo 
u  Stuliievu  rjecniku,  gdjc  ima  i  adv.  besumno. 

BESUMAN,  besiimna,  adj.  vidi  besumiiv.  samo 
u  Stuliievu  rjecniku. 


BESlJMIfilV,  adj.  vidi  bosumniv. 

RESUMNEN,    adj.   vidi   brcsiunncu.   isporedi 

bnsumi'iono. 

15RSUMNKN0,  adv.  sine  dubitationo,  bezsumne, 
ne  swmimjuci,  ne  bojeci  se.  xv  vijeka.  Noka  hode 
(trgovci)  i  priiliodo  slobodno  i  boztsumiieno.  Mon. 
sorb.  4«5. 

BESUMNIV,  adj.  indubius.  od  xvii  vijeka,  iz- 
mcdu rjecniku  samo  u  Stuliievu.  dolazi  i  s  pro- 
mijcnenim  n  na  \  od  proUoga  vijeka.  a)  u  icm 
nema  sumiie,  sto  nijc  sastav(ciio  sa  sumnom,  sit 
cim  nijc  pimiijesana  sumna:  Biti  l;ci  ufanjo  be- 
sumi'iivo  da  cos  opot  lioo  moje  uzriti.  B.  Kasid, 
nasi.  151.  s  promijencnim  n  na]:  Ovaj  natin  do- 
znavana  jacino  rakijske  nijo  sa  svim  bezsum]iv. 
P.  Bolic  2,  428.  —  b)  o  ccmu  nema  sumnc:  s  pro- 
mijeiicnim  u  na  }:  Potvrdio  jo  ovi  bosumjiv  nauk 
u  dvij(!  zgodo.  A.  d.  Bella,  razgov.  87.  —  c)  adv. 
bosumriivo.  samo  u  Stuliievu  rjecniku. 

BESUMNIVO,  adv.  vidi  kod  besumiiiv. 

BESUMNIVOST,  bosuiniiivo.sti,  /.  dubium  nul- 
lum, samo  u  Stuliievu  rjecniku,  u  koin  ima  i 
bosumi'iivstvo. 

BE.SVI.TESTAN,  bosvijosna,  adj.  demons,  bez- 
umaii,  lud.  -ije-  je  u  juznom  govoru,  a  mjesto 
liega  u  istocnom  -o-,  u  zapadnoiii  -i-.  Od  ,bez 
svijosti'.  Od  proiloga  vijeka,  izmedu  rjccnika  samo 
u  Stuliievu.  isporedi  brosvijestan.  —  O  radni: 
liezsvijosnijom  i  iiepravijem  sudom  inijeli  sude. 
Ziv.  is.  78.  Djolo  je  besvijesno  i  iierasuduo.  78. 
— ■  Adv.  besvijesno,  samo  u  Stuliievu  rjecniku. 

BESVIJESNO,  adv.  vidi  kod  besvijestan. 

BESVIJESNOST,  bosvijosnosti,  /.  iiisipiontia, 
bezumnost.  samo  u  Stuliievu  rjecniku,  gdjc  ima  i 
besvijestvo. 

BESVIJESNAK,  m.  vidi  bresvijosnak. 

BESVJEDOCAN,  besvjodocna,  adj.  iufcestabilis, 
qui  testis  esse  nequit.  samo  ii  Stuliievu  rjecniku. 

BESVESAN,  besvrsna,  adj.  infinitus,  bez  svrhe, 
bes  svrsetka,  bezkonacan.  Od  xvi  vijeka,  izmcdu 
rjeenika  u  Belinu  (380'')  i  Stuliievu.  isporedi 
bi'esvrsan.  Trga  svih  dnbit  besvrsnu  uziva.  D. 
Raiiina.  57.  Oj  tugo  bezsvr.sna,  torn  [ubav  svijet 
sraeta.  118''.  Muka  oiia  bijaso  neskonoaiia  i  bez- 
svrsiia.  P.  B.  Baksic.  150.  Ki  bezsvrsna  jesu  kova. 
.7.  Kavaiiin  439.  Gresniko  bog  medo  bezsvrsne  u 
boli,  u  vjecno  uesred.o.  I.  Dordic,  salt.  256.  —  U 
Belinu  rjeiniku  (401-')  ima  i  bozvr.sni  i  za  po- 
tvrdu  se  navodi  primjer  Raninin  koji  je  napri- 
jed  na  prvom  mjcstu  onako  kako  stoji  u  Raiiine, 
le  jc  u  reienom  rjecniku  pogrjeska;  iz  nega  ie 
biti  dosla  i  jcdnoin  piscii  prosloga  vijeka:  Boz- 
vrsnom  i  vrlinaraviiom  (uba\'i  sve  sto  mogu  k  bogu 
se  pruzivaju.  I.  Dordic,  bon.  102. 

BESVRSEN,  adj.  vidi  besvrsau.  Od  prosloga 
vijeka,  izmcdu  rjccnika  samo  u  Stuliievu.  Ulazi  u 
vjekuvjecanstvo  bozsvr.sena  ili  uzivaha  ili  pacoiia. 
A.  Kalic  132.  Budi  tebi  bezsvrsona  slava!  137. 
—  Adv.   besvrseno,    samo  %i  Stuliievu  rjecniku. 

1.  BES,  in.  porus.  .sn/«o  u  Stuliievu  rjecniku, 
gdjc  se  kazc  da  je  uzcto  iz  Mikalina  rjccnika,  a 
u  nciiiu  ga  nema,  nego  ima  ,bezliv',  koje  moze 
biti  pogrjeska  mjesto  bes|iv,  pa  jc  po  svoj  prilici 
od  toga  nacinio  Stulii  bes.  isporedi  bosjiv. 

2.  BES,  0  bonikii  o  koin,  sc  misli  da  ie  mu  Hi 
bo(e  biti  iza  kakoga  lijeka  Hi  da  mu  drugoga  li- 
jcka  nema,  rece  se  u  Dalmaciji:  Oli  les  oli  bes. 
M.  PavUnovic.  Bice  od  pers.  pes,  predasni,  tako 


BESA 


255 


BEf^EVINA 


da  se  onijem.  rijecimci  Jcaze:  ib  wrtav  Hi  knkav 
je  prije  bio. 

1.  BESA ,  /.  vitium.  ti  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  •/  «  rjecnicimo  Belinu  (delectus  255''.  menda 
455i>.  vitium  453i'.  54sb)  i  Stiilirevu  (defeotus, 
mendum,  menda,  infiriuitas).  Od  pers.  pes,  man- 
cus.  Hocu  da  })ra\edno  pohodite  s  lijecnikom,  ter 
da  mu  istinito  odkri-vate  vase  nemofi  i  vase  bese. 
Besjede  kr.  34. 

2.  B]!;SA,  /.  hyp.  besika  (kolijevka),  cunulae. 
u  nase  vrijeme.  Nini,  Jovo,  ii  vaiakli  besi!  tvoja 
besa  na  moiu  kovana.  Nar.  pjes.  petr.  1,  49.  Nini, 
s(5eri,  u  Sisakli  besi !  san  t'  pod  glavu.  iiroci  na 
stranu,  uroke  ti  voda  odnijela,  mimo  tvoju  besu 
pronijela!  Dobar  sanak  sre6a  donijela  i  u  tvojn 
besu  unijela!  49. 

3.  BE^A,  m.  hyp.  Berisav.  ?(  ntric  vrijeme.  is- 
poredi  Besic.  —  I  vitezu  Besa  Celevicu.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  241.    I  .s  jiinia  je   Be.la   bu]iimbasa. 

5,  385. 

BESALAN,  be.salna,  adj.  qui  non  nugatur,  qui 
serio  agit,  koji  se  lie  sali.  savio  u  Stuliccvu  rjec- 
niku  (,bezsalan').   gdje  iwa  i  adv.  besalno,  serio, 

remoto  joco. 

1.  BESAN,  besna,  adj.  ridi  besav.  samo  n  Sfu- 
licevu  rjecnikii. 

2.  BE§AN,  m.  preziiiie.  it  nase  vrijeme.  St.  Besan. 
Schem.  zagr.   1875.  209. 

BESASTO,  adv.  vitiose.  u  nnse  vrijeme  u  Dal- 
maciji.  Drvo  stoji  besasto,  kad  je  nahereuo.  M. 
Pavlinovi/',.  isporedi  besav. 

BESAV,  adj.  vitiosu.s,  valetudinarius,  mendosus. 
samo  u  Beliim  rjecniku.  ^255''.  400«.  455'j.  548'^) 
Od  pers.  peis,  mancus.  isporedi  besa  (vitium),  be- 
san, besasto,  besiv. 

BESCASNO  adv.  vidi  kod  bosfastan. 

BESCAST,  /.  infamia.  samo  u  Viikovu  rievnikn 
(gdje  se  nap)omine  da  se  gorori  u  I'astrovicima). 

BESCASTAN,  beseasna,  adj.  ignomisiosus.  Od 
XV  vijeka,  ali  kau  adv.,  a  kao  adj.  prosloga  vi- 
jeka;  izmedu  rjecnika  samo  n  haviiicevu.  Od 
,bez  casti'.  —  Da  ne  bude  konao  nas  bezcastan. 
J.  Rajic,  boj  100.  —  adv.  besrasnn:  Svezana 
bezctstno  togo  privedu.  Glasuik  11,  73. 

BESCASTIV,  adj.  impius.  xiv  vijeka,  ismcdu 
rjecnika  samo  u  Banicicevu.  Besctstivi.  pokaza  se. 
Domeutijan'j  105.  Bezctstivt  jesi.  106. 

BESCASTVOVATI,  bescastvujera,  impf.  deho- 
nestare.  xiv  vijeka.  Roditela  ne  Ije.sctstvuj.  Da- 
nilo  2(5. 

BESCASCE,  n.  ignominia.  dolazi  xiii  i  xiv  /•*- 
jelta,  a  tadn  je  na  kraju  -i!:^  jos  bilo  -stije,  a 
injesto  s  pred  6  pisalo  se  s  (od  z)  a  moglo  se  i  od- 
baciti;  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Ve- 
likoje  bectstijo  prijemt.  Stefan  kr.  29.  Ecscsstije 
namt  ott  vast.  Domentijan''  16. 

BESCEDAN,  bescedna,  adj.  liberis  carens.  Od 
XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  TJanicicevu 
(ima  i  u  iStulicevu,  ali  iz  ruskogaj.  mjesto  s  jjred 
c  pisalo  se  i  z  i  s.  Od  ,bez  ceda'.  isporedi  bez- 
djetan.  Nijedintze  vast  budi  besc-edtnt.  Danilo 
306.  Umre  bezcedtni..  ^^etop.  saf.  70. 

BESCEDSTVO,  n.  liberorum  orbitas.  xiv  vijeka, 
ali  ne  sa  zavrsetkom  -stvo ,  neyo  sa  -stvije.  Ea- 
vtntstvo  bescedbstviju  vitlejerntskomu  ott  Iroda. 
Danilo  348. 

BESCINE,  n.  nefas.  od  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu  (ima  i  n  Siulicevu,  ali 
iz  ruskoga).  mjesto  zarrsetka  -lie  bilo  je  iiiijpnje 


-nije,  po  torn.  -nje.  Od  ,liez  eina'  (hez  reda).  Me- 
teze  prestaahu,  mltvi  utolise  se,  po  srede  mona- 
stii'a  bivajema  bezcinija  ott  sredi  behu.  Glasnik 
11,  92.  Vojant  .si  ga  pedepsati  za  liegovo  bezt- 
cinbje  ili  ludosti..  Spom.  sr.  1.  139.  Gorori  se  i 
danas:  Besciiio  sto  i  bezakone.  J.  Grupkovic. 

BeSCISALAN,  bescisalna,  adj.  iimume.rabilis. 
isporedi  bezbiojan.  Od  xin  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  aba  su  a  umetnuta  po 
sada.inem  govoru,  u  kom  rijec  nije  u  obicaju,  a 
bez  I'lih  jc  bilo  -cislLnt.  pired.  c  pwstalo  je  s  od  s, 
a  to  od  z,  koje  se  pisalo  oboje  a  u  najstarije  se 
vrijeme  izbaciralo.  Od  ,bez  eisla'  {bcz  broja).  Ktto 
iziiLtetB  strasti  tvoje  becislLnije?  Stefan  kr.  25. 
Milosti,  bescislLna.  Domentijan^  142.  Silu  bez- 
(isltuu.  Danilo  226.  SustLstvo  bezcislLno.  Mon. 
.Serb.  196.  Eod  bescMslnili  greSnili.  Arkiv  9,  115.  — 
lUikle  .se  jos  nije  nmetalo  a  medu  .s  i  1,  moglo  se 
1  izbaciti  «  obiicima  ii  kojima  za  nim  stoji  n: 
XV  vijeka:  Beztcisnaja  milostb.  Mon.  serb.  257. 
isto  je  bivalo  u  takim,  obiicima  i  kad  se  pocinalo 
umetaii  a  medu  s  i  1:  xv  vijeka:  beztcisanaja 
(grijeskom  ,bezt(asanaja')  milosti.  Mon.  serb.  480. 

BESCISLEN ,  adj.  vidi  besf'isalan.  xv  vijeka, 
u  spomcniku  starijcm  ali  sacuvanom  samo  u  j>ri- 
jepisu  toga  vijeka,  izmedu  rjecnika  .samo  it  Da- 
nicicevu (ima  i  u  Stnlicevu,  ali  iz  brevijara). 
Mnogije  potrebi  besiislenije.  Mon.  sorb.  38. 

BESCISl^E,  n.  iniinita  multitnrto.  ()d  ,bez  cisla' 
{bez  broja).  u  jednoga  pisca  xin  vijeka,  a  tada 
se  pisalo  bezLcislije.  tomu  bi  najprije  otpalo  i 
jrrcd  je ,  ^(O  bi  se  medu  s  i  Ij  umclnulo  a.  te  bi 
glasilo  beseisalje.  a  po  sto  bi  se  1  i  j  sastavilo  u,  J, 
ne  bi  se  vec  nmetalo  a,  te  hi  sada  glasilo  kako  je 
stav(eno,  ali  se  ne  govori.  Javise  se  beztcislija 
muceniki,.  Domentijan>^  2. 

BESt 'OV.IEC'AN,  besci'ivjecna,  adj.  inhumanus, 
necovjecan.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Stulicevu.  2)0  nekim.  se  krajevima  moze  v  iz- 
ostaviti  (vidi  kod  fovjek).  Poslijed  ovog  sramot- 
nog  i  bezfojeenog  postupka.  Ogled,  .sr.  510.  — 
adv.  bescovjecno :  Bezroveeno  postupa.  Nov.  sr. 
1834.  178. 

BESOUC'ANSTVO,  n.  alienatus  a  sensu  animus. 
((  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  u  sliku.  postanem 
bi  moglo  hiti  od  rijeci  koja  ne  dolazi  .bescuce' ; 
isporedi  bescutiv.  s  pred  c  stoji  mjesto  s  od  z, 
koje  isti  pjisac  pi.se.  Zemajska  bezcucanstva  i  po- 
zorom  od  pameti  razumiva  vij  sucanstva  J.  Ka- 
vaiiin  497. 

BES6UTAN,  beseutna,  adj.  vidi  brescutan.  is- 
poredi bescutiv. 

BES(';flTIV,  adj.  sensus  expers.  bez  citcena, 
koji  ne  cuti,  ne  osjeca.  isporedi  bescutan.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku. 
Zide  iste  bezcutive  svom  zarcinom  stvara  zive. 
J.  Kavaiiin  483. 

BE.SE,  selo  u  Bosni  blizu  Tesna.  Schem.  bosn. 
1864.  60. 

BESENOVA,  /.  adj.  vidi  Besenovo.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  125.  D'  ce  Jasku  ili  Besenovoj.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  .326. 

BESENOVACKl,  ndj.  sto  pripada  Besenovu. 
u  Vukonu  rjecniku. 

BESENOVO,  n.  manastir  a  Fruskoj  gori  i  selo 
blizu  nega.  pomiiie  se  i  prije  nasega  vremena, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  S.  Novakovic, 
pom.  125.  Sem.  prav.  1878.  12.  Schem.  diac.  66. 
77.  Pregled  120.  isporedi  Besenova. 

BESEVINA,  /.  ridi  Besenovrj.  n  jednoga  pisca 


BE§ICA. 


25(i 


beSintava 


prosloffa  D^jeka,  maze  biti  grijeskom.  V  srid  FruSko 
stoji  Bpso\nna.  M.  A.  Ro|kovi6.  sat.  21. 

BE§ICA,  /.  (Icin.  bosa  (vidi  bnSa  pod  1),  levo 
vitiuni.  Kamo  u  Stulicevii  rjeiniku. 

1.  Bl^ISICICA,  /.  dcm.  boSika  (kolijovka),  ttn- 
nulac.  u  jcdnoga  pixca  prosUxja  vijcka.  Oiileto 
kosaricu  kano  bosicicu.  E.  Pavir,  oslod.  !J8. 

2.  BESICICA ,  /.  dcm.  boSika  (mjelmr) ,  vosi- 
cula,  nijchurii.  u  naie  vrijemc.  Otrovnc  bosicico 
oko  zuba.  Nov.  sr.  18;i5.  'JG. 

BESiO,  m.  prezimc,  po  oai  Jieii;  xvi  vijcka. 
Tomas  Bo.sii.  Men.  ('loat.  210. 

1.  BESLKA ,  /.  eidl  kolijovka.  Od  tur.  besik, 
intoga  snaccna.  Od  prosloya  vijcka,  izmedii  rjec- 
tiika  u  Sfultccim  i  Viikovu.  Akccnat  ae  mijena  u 
gen.  pi. :  bosJkil;  «  gen  i  instr.  sing,  .lamojc  i  zadt'U 
slog  dug:  beSiko,  besikom.  Nit  imajiidi  cestito 
vatre  ni  besike  stavide  to  u  jaslo  modu  dvi  zivi- 
nice.  F.  Lastrid,  test.  326.  Da  dite  prigorku  ovu 
uzme  likariju  jos  od  osam  dana  u  besici.  P.  Lastrid, 
s%'et.  3.  Kada  ste  bili  u  besici.  F.  Lastric,  aed. 
134.  Ne  oprosti  dici  u  besici.  E.  Pavic,  ogled.  435. 
Najde  pod  beSikom  mrtvo  ditesce.  D.  Rapid  120. 
Neg'  okrunit  joster  u  besici  bi  povojno  recenoj 
krajici.  Nadod.  154.  Ninaj,  Jovo,  u  besici.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  193.  Nek  ti  nija  u  besici  sina.  2,  853. 
Ona  nija  od  zlata  bosiku ,  u  besici  dva  banova 
sina.  4,  405.  Nije  1'  majka  rodila  junaka,  ja  1" 
sestrica  braca  odi'iijala  bez  besike  na  desnici  ruci  ? 
3,  440.  Kada  su  joj  ime  izabrali,  skovase  joj  od 
zlata  besiku,  na  besiku  od  zlata  sokola,  kad  je 
sama,  da  se  razgovara  1,  471.  Nema  liiina  od 
zlata  besike,  uego  im  je  di'vena  besika,  dva  ko- 
mada  jelova  drveta.  3,  408. 

2.  BESIKA,  /.  vesica,  mjehur.  Od  rum.  besika, 
t(d.  vescica.  Od  proMoga  vijcka,  izmcdu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  i 
besJka,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing. :  besike,  besikoin.  —  Mjehur  u  kom  se  skupla 
mokraia  u  tijelu:  Kano  besika  naduva  se.  J. 
Eajic,  pouc.  2,  82'\  Povredenu  lozu  ili  iiilado 
stablo  s  parcotom  besike,  smolom  namazanim, 
zavij.  P.  Bolic  1,  265.  Za  pojasom  iznad  desuoga 
kuka  duvanska  kesa  —  moko  uciiioua  ovuujska 
besika.  M.  D.  Milidevic,  vec.  245.  —  u  ribe  mjehur, 
u  koji  uvlaci  vazduh :  Kibla  (.ribna')  besika.  Farm. 
107. 

BESiNAC,  Besinca,  m.  vidi  Besinci. 

BESINCI,  Besinaca,  m.  pi.  sflo  u  Slaooniji  u 
podzupaniji  pozeskuj.  Schem.  zagr.  1875.  42.  insu 
ga  i  Besinac.  Pregled  91. 

BESm,  m.  turskn  ime  musko.  Samo  jednog  od 
St'jene  Besiva.  Nar.  pjes.  juk.  424. 

BESIEEV,  adj-  sto  pripada  Besiru.  Jer  pogubi 
BeSireva  Asu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  209. 

BESIEEVIC,  m.  vidi  Besirovid.  Pogibe  ti  Asan 
Besirevid.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  207.  I  tu  nade  tri 
Besirevida.  4,  420. 

BESIROVIC,  »).  prezimc  Turcinu  po  ocu  Be- 
siru. A  za  liima  pet  Besii'ovida.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  430.  isporedi  Besirevid. 

BESIV,  adj.  vidi  besav.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku  (548i>). 

BESKA,  /.  1.  selo  u  Srijemu  blizu  Slankamena. 
pomine  se  \  prije  nasega  vremena.  S.  Novakovid, 
pom.  125.  Sem.  pav.  1878.  7.  Schem.  diac.  1877. 
57.  —  2.  ostrvo  u  jczeru  skadarskom.  (ilasnik 
40,  .38.  Na  Besci.  N.  Ducid.  —  3.  I'lcka  vinova 
loza  na  Krku.  B.  §ulek,  im.  14.  jc  li  i  noj  akce- 
nat kao  prednima,  ne  zna  se. 


BE§KER,  w.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
bosn.  1864.  xi. 

BESKET,  m.  pers.  peSkoS,  dar  starjeSini, poklon, 
donum.  vidi  pcskoS.  xv  vijeka^u  jcdnom  spnme- 
mku  i  u  rjecniku  J)ani6icc.vu.  Sto  sami.  gode  dao 
u  haradi.  i  u  bosketb.  Mon.  .sorb.  500. 

BIOSKOT,  m.  tal.  biscotto,  kruh  dva  puta  peien. 
ispnredi  lieskot,  Iiaskot.  Od  xvii  vijeka,  izmcdu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  stoji  da  je  ,no- 
kakav  lijcb'  i  da  sc  samo  pjcva  u  pjesmama.  ali 
dolazi  i  u  poslovici).  No  Utijaso  drugo  od  liega 
nego  beskot  (.bosckof).  B.  Kasid,  ign.  23.  Samo 
(la  uzme  sobom  beskota  (,beskotta')  ili  suhoga 
kruha.  23.  Ukrc'o  so  brcz  be.skota.  Poslov.  dan. 
146.  II'  jo  malo  vina  i  I'akije  if  beskota  }eba  bi- 
jeloga?  Nar.  j)jes.  vuk.  2,  207.  I  debela  me.sa 
ovnujskoga  i  beskota  joba  bijeloga.  2,  401.  I  be- 
skota lijeba  latinskoga.  Nar.  pjes.  juk.  242.  Bilo 
beskota,  bide  fratara.  Nar.  posl.  vuk.   13. 

BESKOTIN .  bcskotina ,  m.  tal.  biscottino,  ko- 
lac.ii  kao  bcskot.  u  nase  vrijeme.  Ode  Jovo  put 
Kasdela  za  dv.a  grozda  muskadela,  za  casicu  ru- 
zulina,  za  koi5icid  beskotina.  Nar.  pjes.  vuk.  here. 
243. 

BESLIC.  m.  prezime  u  Turaka  i  w  krscana  u 
tiase  vrijeme.  postanem  ie  biti  od  beslija,  a  po 
torn  ce  mu  akc.  biti  BeSlid.  —  a)  u  Turaka:  A 
za  liima  Sraail-aga  Beslid.  Ogled,  sr.  459.  —  b)  u 
krscana:  St.  Beslid.  Schem.  zagr.  1875.  259. 

BESLIJA,  m.  neki  vojnik  turski.  od  tur.  bekci, 
strazar.  i  u  Rumuna  se  zvao  besli.  Dolazi  od  xvii 
vijeka.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pil. :  be.slija ,  a 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  be- 
slije,  beslijom.  U  prva  se  dva  primjcra  maze  ci- 
tati  i  beslija.  Pasa,  ki  beslije  pricudne  imise. 
I.  T.  Mrnavid,  osm.  60.  Kad  bude  skupio  istocne 
beslije.  75.  1  ti  kupi  hijadu  beslija.  Nar.  pjes.  juk. 
139.  I  povedi  sest  stotin  beslija.  228.  Udare  pored 
nekoliko  Arnauta,  koji  su  ondje  bili  beslije  (tur- 
ski vojnici  koji  su  sjodili  u  Vlaskoj  te  pazili  da 
Turei  no  bi  kakovo  zlo  udinili).  Vvik,  kovc.  8-4. 

BESLINAC ,  Beslinca ,  )h.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  kriskoj.  Pregled  84.  pisu  ga  i  kaj- 
kavski  Beslinec.  Schem.  zagr.  1875.  111. 

BESLUK,  Hi.  turski  beslyk,  petdk,  srebrn  novae 
turski  od  pet  gro.m.  u  nase  vrijeme.  Akcenat  sc 
mijena  u  gen.  pi. :  besluka.  Careve  pasalije  izvade 
neki  dva  a  lioki  tri  besluka  te  joj  podkucc  ne  bi 
li  ju  utjesili.  Ona  primiv  liokoliko  besluka  \Tati 
se  kudi.  Nar.  prip.  bos.  43.  u  pjcsmi  jednoga  Cr- 
nogorca  mjesto  asluk :  I  da  mogu  do  te  dabo  dodi 
sa  mojijom  novcem  i  beslukom.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  511. 

BESJ^ATI,  besjain,  impf.  decipere  aliquem  ver- 
bis, samo  u  Stulicevu  rjecniku.  bice  od  tal.  besso, 
beseio,  lud;  po  tome  besjati  upravo  zaludivati, 
po  torn  zavaravati. 

BES^IV,  atlj  mplikast.  samo  u  rjecniku  Mi- 
ka^inu  (gdjeje  upravo  bozjiv,  ali  ce  biti  pogrjeska, 
jporosus')  i  iz  nega  u  Stulicevu  (,meatibus,  poris 
abundans').  postanem-  ce  biti  od  pers.  pes,  cemti 
nedostaje  -ito,  na  cemu  je  kakav  ncdostatak.  ispo- 
redi  besav. 

BES^IVOST,  besjivosti,  /.  moatuum,  pororum 
abundantia.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima 
i  besjivstvo.  isporedi  besjiv. 

BESNAVA ,  /.  rijcka  Bjclica  u  Srbiji  u  jago- 
dinskom  okrugu  od  izvora  do  sastavaka  s  Gra- 
dackom  rijekom  zove  se  Besiiava.  M.  D.  Milidevic, 
srb.  178.  onuda  se  izgovara  jos  starim  akccntom 
Besuava. 


BESPE]^  257 


BETEG 


BESPE!^,  m.  selo  u  Bosni  hlizu  Jajca.  Sclicni. 
bos.  1SG4.  44. 

BESPOTAN,  bespotna,  adj.  vidi  beSalan.  samo 
u  Stuliccvu  rjecniku,  gdjc  ima  i  adv.  besiiotuo. 
Od  ,bez  Spote'. 

BESTEMIJA,  /.  i'*(K  bestiniija.  u  jednocja  pisca 
prosloga  vijeka.  Od  bestemije  oli  ti  od  psovke 
protiva  bogu.  M.  Dobretic  11'2. 

BESTEMIJATI,  be5temija,m,  impf.  vidi  besti- 
mati.  M  Jednoga  piaca  proihiga  vijeka.  Koliko 
god  puta  bude  bostemijati  oli  jjsovati.  M.  Do- 
bretic 112. 

BESTETAN,  bistetua,  adj.  indemnis,  bez  itete. 
samo  u  Stidicerii  rjecniku,  gdjc  ima  i  adv.  be- 
stetno. 

B^StIJA,  /.  bestia,  zvijer.  isporedi  bestija, 
kod  koje  i  akcenat  vidi.  Od  xvi  vijeka,  iztnedu 
rjeciiika  u  Vraniicevu  (13),  Bjelostijcncevu,  Jain- 
bresicevu  i  Vitkovu  (it  koiii  se  kaze  da  se  guvori  u 
vojvodstvu).  U  svijem  je  primjerima  poazdano  s. 
Ako  sam  .se  z  bestijam  vojskoval.  Anton  Dalin., 
Ikor.  15,  32.  Oblast  prve  bestije.  Anton  Dalm., 
apoc.  13,  12.  Bog  vas  moro  bestijam  (.bectiyaiii') 
diniti.  L.  ^jubuSki  31.  Gdi  srditost  vlada,  oudi 
<5ovik  pristaje  biti  covikom,  postaje  bestija.  D. 
Eapic  3,52. 

BESTIMADUB,  bestimadiira,  m.  vidi  be.stima- 
tur.  u  jednoga  jjigca  prosluga  vijeka.  Imas  li  muza 
pijancinu,   beStimadura.   J.  Banovac,  pripov.  110. 

Bi^STINSKi,  adj.  vidi  bestinski.  pro.sloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca  i  u  rjecniku  Bjelo.stijenitevu. 
BeStinske  glavotine.  J.  Kavaiiin  409.  Bestinsko 
}udi.  458.  Bestin.sko  naravi.  Bjelostjenac  1,  177. 
—  Adv.  bostinski,  bestialiter,  aamo  u  Bjelosti- 
jcncevu rjecniku. 

BiiSTINSTVO,  w.  bestialitas.  samo  u  Hjelosii- 
jenievu  rjecniku.  (1,  180'').  isporedi  bestinstvo. 

BESVLR,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sclieui. 
zagr.  1875.  259. 

BETE,  /.  zensko  imc  u  jednoj  poslovici  dubro- 
vaikoj  prosloga  vijeka;  moze  biti  Eli.sabeth.  Luuo 
duiio,  Bote  tete.  Poslov.  dan.  58. 

BETEG,  m.  morbus,  vitinm,  bolest,  neinuc,  sla- 
bost,  nedosfatak.  Akcenat  sc  mijeiia  u  gen.  pi. : 
betega.  Od  mag.  betog,  boltin.  Dolazi  od  .\vi  vi- 
jeka, u  sviiem  rjecnicima  osim  Vukuva  i  Dani- 
cicera:  u  Vraniicevu  mag.  betegseg  (118),  «  3Ii- 
kalinu  infirmitas ,  aegritudo ,  adversa  valetudo, 
u  Belinu  vitium  (255''.  453''.  458''.  771»),  meuda 
(455''),  u  Bjelostijencevu  morbus,  aegritudo,  in- 
firmitas, imbecillitas,  advei'sa  valetudo,  u  Jam- 
bresiccvu  infirmitas,  u  Volligijinu  krankheit,  u 
Stuliccvu  infirmitas,  aegritudo.  —  a)  u  praiwm 
smi^lu  bolest,  tjelc-ina  Hi  du-ievna.  Ozdrav|aju(!-i 
vsaki  boteg.  Anton  Dalm.,  mat.  4,  23.  Bog  kr- 
stjane  kara  s  mnozimi  betegi.  Katekiz.  15G1.  89. 
Uprosi  ju  da  bi  s  jiom  nika  bilja  posla  jiskati, 
ka  joj  vele  potribna  jesu,  govoreci  da  joj  beteg 
niki  na  srce  nastupa.  P.  Zoranic  28''.  Zivot  nam 
beteg  susi.  F.  Vrancie,  ziv.  30.  Bi  jednim  betegom 
taknuta.  F.  Glavinic,  cvit  40.  Od  botega  ozdravi 
svoga.  112.  U  beteg  upade  ter  poveli  se  ondi  za- 
kopati.  129.  .Smrt,  oiia  bane  i  hercege  pova|uje 
pod  betege.  M.  Lekusic  158.  Od  betega  i  nemoci 
izUciti.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  91.  Beteg  na  smrt 
ili  smrtni.  Bjelostjenac  111'.  —  razlicni:  ,vodeni 
beteg',  hydrops,  dcbcla  bolest:  Umri  u  vodenom 
betegu.  P.  Vitezovic,  kron.  188.  Vodeni  beteg. 
Bjelostjenac  12.  Sulii  beteg,  phthysis.  Bjelostjenac 
12.  Jambresic.  Veliki  beteg,  epilepsia.  Bjelostje- 
nac 12.  Kuzni  beteg,  morbus  pestilentiae.  Bjelo- 


stjenac 12.  Gontagio.  Jambresic.  Glavni,  gldvobopi. 
Jambresic  12.  —  francuski,  .syphilis:  Francuski 
beteg  najprvo   donesen.   P.  Vitezovic,  kron.  132. 

—  kila:  Beteg  kila  na  psu  jase.   Po.slov.  dan.  5. 

—  0  ludilu :  Manenikov  jest,  koji  su  od  porodena 
u  tomu  betegu.  A.  Kadcic,  bogosl.  129.  —  i  zensko 
vrijeme,  menstruum,  naziva  se  zenski  beteg:  ako 
bi  pristupil  k  zeni  u  vrime  zenskoga  betega.  F. 
Glavinic,  svit.  79.  —  b)  preneseno:  o  svakom  zlu, 
ncvofi,  jadu:  Pade  (Adam)  u  razlicite  betego,  t.  j. 
u  glad,  u  zeju,  u  vrucinu,  u  mrzlinu,  u  trud  tela, 
u  zalost  dulia  i  napokon  u  smrt . .  .  Za  to  i  mi 
onim  istim  podlozni  jesmo  betegom.  F.  Glavini6, 
cvit  60.  Od  betegov  jiakla  o.slobodimo  se.  61.  0  zlu 
stanu  koje  biva  od  grijeha:  Grih  jest  nalip,  beteg, 
smrtna  nemo6.  §.  Budinic,  sum.  64.  Ispovid  jest 
kripost,  s  kom  covik  iznntnii  beteg  ocituje.  P.  Gla- 
vinid,  svitl.  41.  Grih  duse  a  ne  tela  beteg  jest.  F. 
Glavinic,  svitl.  42.  —  o  ncmiru  sto  dolazi  od  ju- 
bavi,  kao  bol  u  du,ii,  tuga,  jad :  Beteg  }ubveni  uli- 
citi.  P.  Zoranic,  ii.  —  c)  nedostatak,  fjclesni  Hi  dii- 
sevni,  lead  cega  nema  sto  bi  trehalo,  vitium:  aa) 
tjelesni  u  cotjeka,  u  zivinceta,  u  .<<tpari:  Nijedna 
stvar  ne  ima  cilovatu  svoju  narav  brez  svoga  be- 
tega. M.  Ealnii  372.  Ne  da  zem|a  plode  bez  be- 
tega. J.  Kavaiiin.  355.  Ako  ncjma  koji  beteg,  koji 
bi  joj  zabranio  kleeati.  A.  Kadcic,  bogosl.  243.  Oli 
je  \'irenik  poznavao  istumacone  betege  (teska  ne- 
mo6  oli  drugo  veliko  pomankane  il  u  tilu  il  u  kipu 
il  u  sriii)  u  svomu  drugu,  oli  nijo  poznavao.  404. 
Tozak  beteg,  koji  je  u  trgovini,  duzni  su  ga  od- 
kriti,  ako  oni  koji  kupuje  ne  umi  ga  poznati.  261. 
Ko  vara  dajuci  jednu  stvar  za  drugu,  zlu  za  dobru, 
i  ne  tomaci  u  trgovini  betege.  H.  Bouacic  73.  Da 
se  pise  zakoii  (racima),  po  komii  svaka  niati  bude 
drzana  kako  rodi  nciti  svoje  diti  hoditi  u  na- 
prida:  tako  u  malo  vrimena  dignucc  se  narodu 
(vucjemu)  ovi  beteg  (sto  idii  nalraskc).  A.  d.  Bela, 
razg.  65.  Biskup  ima  biti  brez  i  jednoga  betega 
tilesnoga.  A.  d.  Kosta  1,  73.  —  bb)  dusevni  Hi 
sto  se  u  umu  drzi  da  je  nedostatak:  Pasud  ovce 
svoje  za  nili  dusii  klada  i  zivot  tokoje;  u  I'lem 
ni  betega,  da  }ubi  pravo  svih.  D.  Barakovic,  vil. 
116.  Nijedne  vrsti  nisu  Judske,  u  kih  ki  god  da 
ne  najdes  beteg.  J.  Kavaiiin  379.  Bit  6e  tada 
krjepka  djela  od  In'abrenstva  i  vjernosti  prika- 
zana  bez  betega.  571.  Izcistiti  dusu  od  draiSa  oho- 
losti,  lakomosti,  putenosti  i  .svih  ostalih  betega. 
A.  d.  Bella,  razgov  61.  Zapovidi  bozje  proinisjene 
cine  do6i  u  poznaiie  svakoga  dusevnoga  betega 
i  grija.  I.  J.  P.  Lucie,  nauk  7.  Ca  te  mudri  reci, 
kad  cuju  da  j'  beteg  od  razloga  veci.  M.  Kuha- 
(■ovi6  43.  Besideci  od  betega  naravskih,  ovi  mogu 
biti  od  dvi  vrste :  oli  ill  odkrije  isti  pokornik  na 
ispovidi,  kako  n.  ]>.  da  je  kopile,  da  nije  vlastelin ; 
oli  ih  ne  odkrije  pokoniik,  nego  ill  vidi  isjjo- 
vidnik,  kako  n.  p.  da  je  pokornik  tvrdo  glave, 
mucne  naravi,  strah|iv.  A.  Kadcic,  bogosl.  320. 
—  cc)  nedostatak  ili  tjelesni  ili  dusevni  (kao  na- 
prijed),  radi  Icojega  ne  moze  tko  biti  pop,  i  ne- 
dostatak cega  god  sto  se  za  to  iste:  Upada  se  n 
bezredje  od  betega  po  cetiri  nacina:  po  betegu 
0(1  zenidbe,  po  betegu  od  duse,  po  betegu  od  tila, 
jio  betegu  od  tihosti  oli  ti  krotciiie.  Bezredje  po 
betegu  od  zenidbe  jest,  kad  zonidba  ne  moze  pod- 
I'uno  ni  iz\Tsno  zlamenovati  sjediiieiie  koje  je 
medu  Isukrstom  i  medu  svetom  crkvom :  ovi  beteg 
izhodi  iz  dvozenstva.  Bezredje  po  betegu  duse 
jest  ono  koje  izhodi  od  nevriduosti  panieti :  u  ovom 
su  koji  su  bezkiiizni,  .  .  mahnitci, . .  poluvirci.  Bez- 
redje po  betegu  od  tila  jest  ono  koje  izhodi  od 
pomankaiia  zivota  oli  roda:  u  prvom  su  slipci, 
hromci,  glusci ;  . .  u  drugom  su  koji  su  rodeni 
izvan  zenidbe  zakouite.  A.  Kadcic,  bogosl.  24-25. 

17 


BETEaOVATI 


258 


BEUZ 


UKTEGOVATI,  b^tl>;^:uj^llu.  impj.  ai«{;rotaro,  bo- 
lofdti,  saiiio  u  rjeaiicima  lijelostijenievu  i  Vol- 
titiditiii. 

1.  BETEK,  tiirnki  boiUor,  jiorp,  zlo,  pejus.  «  naie 
vrijeme  u  pjcsmi.  Nij(>  s(>('pr.  vci  je  boter,  no  bilo 
mi  ga !  Nar.  pjps.  jiotr.  1,  iiOG. 

2.  BETKK,  Itotra,  )«.  u  kajkavskom  govoru  imc 
selu  It  llrratshoj  u  podsupaniji  jastrebarskoj. 
iiwif  biti  da  i  prro  c  xtoji  iii^jestu  a  (isporedi 
Jititai).  Bt'tor.  «clioin.  zagr.'lH75.  lyj.  Proglod  3(i. 

BETEKA,  m.  vidi  BeteriA.  Baro  Bettera.  B. 
Betura,  <!nit.  4. 

BETERK!,  ?».  prezime,  kojc  su  talijanski  jii- 
sali  Bettera,  xvii  lujeku.  Izvrsni  Beteri6u.  B.  Be- 
tera,  6ut.  xvni. 

BETESCAC,  ridi  kod  betusCic. 

BETES(5iC,  m.  dew.  beteg.  samu  u  Stulicevu 
rjciniku  (,boteXcic'),  gdje  ima  i  ,betGif,ac'  sgen. 
,bete4cca' :  o  uvoj  drugoj  rijeci  va^a  sumnati,  ako 
ne  0  obje. 

BETE&TVO,  11.  aegritudo,  bolcst.  u  jednoga 
pisca  proUoga  vijeka.  isporedi  b^teg.  Od  beteistva 
ieiinati  ne  moie.  A.  d.  Kosta  1,  15. 

BETE^,  m.  vkliheteg.  sanio  u  StuUceim  rjecinku. 

BETE^AN,  betoina,  adj.  aeger,  vitiosus,  na 
kome  je  ,beteg'.  Od  xvi  vijeka,  u  svijem  rjecni- 
cima  osim  Vukoini  i  Daniiiicva:  u  Vranciievu 
aoger,  u  Miko(init  infirm  us,  aeger,  aegrotus,  ii 
Bclii.u  valetudinarius  (-lOOa),  vitiosus  (dSol*),  men- 
dosus  (455''),  mancus  (713'j),  a  Bjelostijencevu  i 
Jamhreiicevu  kajkai'ski  ,betezen',  aeger,  iniirmus, 
u  Volligijiitu  krank,  «  Stulicevu  infirmus,  aeger, 
vitiosus.  —  a)  botaii,  bolestan,  ncmocan:  o  io- 
vjeku  i  nvinietu  i  o  kom  udii  niliopu:  ^eiia  na 
smrtnoj  i)oste|i  bcte^na.  Moii.  croat.  22(!.  Buduii 
beteXan  u  iivotu,  zdrav  u  pameti.  251.  Ovca  be- 
teina.  246.  Je  li  ki  betoiau.  Anton  Dahn.,  jak.  5, 
14.  Poskrop|ena  (voda)  svrhu  nemocnika  ali  be- 
teiiia.  I.  Bandulavid  279,  Uboge  pomagaSe,  be- 
teine  licaSe  F.  Glaviiii6,  cvit.  24.  ^enu  niku  na 
smrt  beteinu  ucini  donesti.  125.  Zena  viiogo  let 
od  prolioda  kr\'i  betezna.  60.  Teloiii  bete^na,  a 
duSoin  cista.  155.  Ali  je  Grga  od  dva  meseca  jako 
betezan.  Starine  11,  88.  Covik  rodi  se  slip,  k)ast 
i  betezan,  to  jest  kako  je  drago  bogu.  P.  Ma- 
cukat  18.  Nastojite  ozdraviti  vaSe  tilo  beteXno 
od  bolcsti.  J.  Banovao,  prip.  189  Nije  1'  nirtviiii 
zivot  dao  a  beteine  ozdrav}ao?  P.  Knezevic, 
niuka  31.  Da  prem  sam  bil  kruto  betezan.  M. 
Kuhacevid  51.  Kila  nin  je  betezna.  Poslov.  dan.  46. 
—  b)  vitiosus,  cemu  stu  nedoataje,  sto  nije  onako 
kako  treba:  aa)  o  covjcku  i  zivincetu,  o  naravi  ni- 
hovoj,  u  tijelu  i  udu  Hi  dijelu  tije.la  nihova :  Ako 
bi  okiiasten  ili  beteian,  kako  reci  slip.  §.  Budini6, 
ispr.  160.  U  obrazu  Osipovu  izvrsua  je  lipost  bila, 
i  u  kijiu  ni  I'legovu  bete^iia  se  stvar  vidila.  P. 
Vuletic  20.  Koliko  jo  dopusteiio  nilohavoj  i  be- 
teznoj  naravi  naSoj.  A.  Kadcic,  bogosl.  387.  Sa- 
griSujuci  puteno  s  virenikom  beteznim  ne  mo^e 
vo6  odstupiti  od  zaruceiia.  405.  Zivine  betezno  i 
neciste  nisu  bilo  primjene  iia  posvetilisce.  A.  d. 
Kosta  1,  64.  —  bb)  o  radi'd  kojoj  ncdostaje  stu, 
kuju  nije  cijela,  kai>  nepotpun:  Kad  si  beteinu 
ispovid  ucinio.  A.  Kadcic,  bogosl.  215.  —  cc)  o 
pokvarenu,  ritatu  zivotu,  mjestu  kojega  dulazi  put : 
Poginuse  u  putili  beteznib.  I.  Zanotti,  iied.  pris. 
17.  —  c)  sto  tidi  zdrar^u,  nezdrav,  morbifor,  luor- 
bidiis:  Da  ne  sidi  ondi  dull  pomorni  ni  vitar  be- 
teini.  I.  Bandulavic  282.  L.  Terzic  365.  Vitar  bo- 
tezni.  J.  Banovac,  blagos.  22.  359.  —  d)  u  jed- 
noga pisca  , betezna  bol'  o  velikom  jadu,  hdosti: 


Sibonik  poglodaj  pun  boteino  boll,  ku  trpi  pod 
jodan  i  drugi  kraj.  D.  Barakovii,  vil.  238.  —  e) 
adv. :  Vojska  nozdrava  betoj.no  padaSe.  I.  T.  Mr- 
naviA,  osm.  61.  beteXno,  imporfecto.  Bella  255''. 
botpj.no,  vitiose.  Stuli6. 

BETE/^ATI,  lietof.ain,  impf.  aogroscere,  razbo- 
lijcvati  se.  samo  u  rjecnicima  lijelostijenievu,  Jam- 
brcsiievu,   Voltigijinu  i  Stulicevu. 

BETE^rrr,  botezim,  impf.  vidi  botezati.  .samo 
u  Stulicevu  rjciniku,  gdje  ce  biti  i  naiinena  od 
botezati. 

BETE/^JE,  n.  aegiitudo,  bolest.  samo  u  jednoga 
pisca  xvi  vijeka.  Gioji  nemo6i  i  beteija  tihi  svo- 
jeinu.  §.  Budini6,  sum.  123''. 

BETk'/'jl^lY,  adj.  valetudinarius,  holes^iv.  samo 
u  rjecnicima  Jijelostijcniecu  (aegrotans,  male  va- 
lons,  valetudinarius,  morbidus),  u  JambreSicevu 
(valetudinarius),  u  Voltigijinu  (kranklicli),  i  m 
Stulicevu  (valetudinarius).  BeteXjiv  k  smrti.  Bjo- 
lostjonac. 

BETE^NICA,  /.  aegra,  bolesnica.  samo  u  rjec- 
nicima lijelostijenievu  i   Voltigijinu. 

BilTEZNIK,  m.  ager,  bonik,  bolesnik.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  ti  rjeinicima  Bjelostijenievu  i 
Voltigijinu.  Kad  betei^nik  radi  kakova  obeteia 
blagovanja.  F.  Glavinic,  cvit.  61.  BeteXnik  na 
smi-tnoj  poste|i.  F.  Glavini6,  svitl.  45. 

Bi;TEZNI§TE,  n.  valetudinarium,  bolnica  (kuca 
sa  bolesnike).  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima 
u  istom  znacenu  i  beteXniStvo.  oboje  ce  biti  na- 
iineno  za  rjecnik. 

BETEZNO,  adv.  vidi  kod  betezan. 

Bi^TEZNOST,  bete^nosti,  /.  aegi-itudo,  bolest. 
Od  lietezaii.  u  jednoga  insca  prosloga  vijeka.  Sve 
licaSe  beteinosti.  P.  Knoievii,  ziv.  43. 

BETINA,  /.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Sibenika. 
Sem.  sib.  1875.  23.  Report,   dalm.  27. 

BETLEHEMSKI,  adj.  vidi  betlemski.  Po  svom 
vladauju  betleheinskomu.  F.  Glavinic,    cvit.   427. 

BETLEM,  m.  Bethlehem,  isporedi  Vitlejem. 
Betlem.  N.  Ranina  21.  luk.  2,  4.  Beruardiii  5''. 
A.  Gucetif,  roz.  mar.  148.  B.  Kasic,  is.  4.  F.  La- 
stric  test.  333. 

BETLEMOV,  adj.  vidi  betlemski.  U  Betlerao- 
vijeni  pokrajinam.  Ziv.  is.  187. 

BETLEMSKI,  adj.  .Ho  pripada  Betlemu.  Od 
ditica  betlemskoga.  F.  Lastrif,  test.  59.  U  .stalicu 
betlomsku,  325.  u  istoga  pisca  i  sa  n  mjesto  m : 
Diticu  betleiisk(omu).  69. 

BETONIKA,  /.  betonica.  isporedi  betimika, 
srpac.  Od  prosloga  vijeka,  izmeiu  rjecnika  samo 
u  Bjelostijenievu  (1,  180'')  i  Jambresicevu  (indie). 
Uzmi  dve  funte  betonike.  Z.  Orfeliu  339.  Beto- 
nika.  B.  &ulek,  im.  14. 

BETONIKIN,  adj.  betouicae.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Vino  betouikino  naciuiti.  Z.  Or- 
felin  339. 

BETULIJA,  /.  Bethulia.  Podsede  Betuliju.  M. 
Marulic  6.  Slavna  udovica  od  Betulije.  A  Gu- 
ceti6,  roz.  mar.  4. 

BETULIJANIN,  m.  covjek  iz  Betulije:  Betuli- 
jani  izidose  s  oruijem.  M.  Marulic  6.  Vapijahu 
kako  drugi  Betiilijani.  F.  Lastric,  tost.  185. 

BETtfNIKA,  /.  betunica.  isporedi  botonika, 
srpac,  bokvica,  bukvica.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Ocima  lik  krvavim  i  kad  suze  teku:  be- 
tunike  rute  s  medom  stuci,  ter  onim  sokom  ma2i. 
J.  Vladmii'ovii,  lik.  31. 

BEUZ,    m.   iine   mu-sko   u  pjesmi.    Ode  jeka   u 


BEVENTJTl6 


259 


BEZ 


zemjn  nemac.kii;  za  to  cuSe  do  tlv'je  liarambase, 
jedno  bise  Beiiz  harambasa  a  drugi  je  Keran  ha- 
ramzada.  Nar.  pjes.  juk.  371. 

BEVENUTIC,  m.  prezimc  xv  vijeka,  u  Duhrov- 
niJcii.  JakSa  Bevcmitii.  Siioiu.  sr.  2,  62.  isti  sc 
zove  i  Dragojevic.  Daiiitic  1,  31-32. 

BEVENI,  m.  pi.  ttelo  u  u  Boci  kotorskoj  blisii 
Budve.  §em.  bok.  kot.  1879.  19. 

BEVUT,  beviita,  m.  animiis  sui  uon  compos, 
nesvijest,  nezndn.  Od  pcrs.  bi-liud.  uraH  sehe,  lies 
svijcsti,  u  neznaiii.  U  nasc  vrijcme,  izmedu  rjei- 
nifca  samo  u  Vukoru  (ydjc  ac  napominc  da  se  yo- 
vori  u  Zemunu).  DoSao  u  beviit,  t.  j.  obeznanio 
se.  Viik,  rjec.  19".  Govuri  se  ydjc  gdjc  i  u  Srliiji, 
i  to  sa  h  MJesto  v,  kojc  Je  nmctnutu  po  Ho  je 
nesialo  ghxsa  h:  behut.  l^.  Kovacevid. 

1.  BEZ,  praep.  sine.  Dolazi  od  xii  vijeka  (vidi 
pod  b.  pn-i  primjer  iz  Mon.  serb.),  i  u  svijein 
rjeinicima.  Vostanem  ce  hiti  ud  pronominalnoya 
kor.  b)ia,  ud  kojeya  je  i  bo.  —  Stoji  s  genctivom 
pokazujiici  s  nim  da  onoya  sto  zuaii  rijec  kojn 
stoji  u  torn  padczu  neina  Hi  da  ostaje  neupotreh- 
]eno  kad  ito  biva.  mjesto  padem  nahodi  t>e  i 
drugo  sto  (vidi  pod  g.).  —  Akeenat  mii  je  kad 
se  sam  izgovori :  bez ;  iuace  dobiva  akcenat  raz- 
lican  Hi  ostaje  bez  ukcenta  prema  rijecima  pred 
kojima  stoji;  bez  kraja,  bCz  traga,  bez  gldve. 

a.  s  rijecima,  kojima  se  kaziije:  a)  cel'ade  Hi 
sto  se  kau  ce(ade  wisli:  Ua  no  stvoritt  nui'L  liezb 
na.sr,.  Mon.  serb.  36.  Odin-avte  se  bez  meue  do- 
moiue.  M.  Drzic  H8.  Ja  ga  naucDi.  Bez  meiie  so 
ne  uraijase  obrnut  315.  Nije  ovo  bez  vraga.  61. 
Ja  bez  tebe  nijesam  iiva,.  I.  Gundulid  351,  Bez 
ieiie  si  k'o  bez  sebe.  J.  Paliiiotii,  dubr.  122.  Bez 
6a6ka  i  bez  majke  svojo  odkrauena.  I.  V.  Buiiio, 
mand.  7.  Vjecni  rob  bez  spasiteja.  J.  Kavanin 
424.  Ovi  nioj  drug  ima  luater  a  ja  sam  bez  oca 
i  bez  matcre.  D.  Obradovid,  ziv.  87.  Tezko  meue 
kod  dva  brata  bez  tebe.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  209. 
Te  se  tuci  od  jole  do  jele  k'o  ja  Marko  bez  mog 
pobratima.  2,  217.  Tcsko  bratu  jediiom  bez  dru- 
goga.  2,  450.  Jer  ga  Arap  privatiti  iie  ce  bez  Jelice 
lijepe  devojke.  2,  461.  Ne  ostani  bez  sina  tvojoga. 
1,  200.  Prestan',  Pavle,  bez  tebe  ostala!  1,  200. 
Trista  bez  popa  uista.  Nar.  posl.  vuk.  320.  Ne 
ostavi  boze  bez  prijateja!  207.  Tako  no  ostanuo 
bez  jedinka'  308.  Bez  starca  uema  udarca  12. 
Nema  osvete  bez  luda  brata.  204.  Ao  nioj  tupi 
tupane !  s  tobom  zlo,  a  bez  tebo  i  gore.  10.  Ako 
ko  urnre  bez  djece.  Vuk,  mat.  22,  24.  Prvi  umrije 
bez  poroda.  Vuk,  mar.  12,  20.  —  b)  zivotina  Hi 
stvar  tjelesiia:  Da  se  ne  jioziva  bezL  kra]eve  pe- 
cati.  Mon.  serb.  13.  Prodaju  vincj  bezt  vode.  17. 
Poslab  vas  bez  vrocicc  i  liez  tehai'ice.  N.  Rai'iina 
102.  Ink.  22,  35.  Ako  vidis  volovo  bez  roga.  Zbor. 
135''.  Kobila  bez  uzdo.  M.  Urzii  54.  Kane  bez  lijeka 
ove  mo  izbavi.  474.  Dostojao  so  roditi  od  diviee 
Marije  izhodedi  covjek  bez  sjemena.  M.  Divkovic, 
bes.  5.  Bog  od  vijeka,  ki  je  bez  slike  sebi  slika. 
I.  Gundulic,  242.  Plav  tko  vidje  bez  vesalaV  I. 
V.  Bunic,  mand.  8.  Koji  udara  samo  recenoga 
putuika  bez  rane  i  bez  krvi.  A.  Kadcii,  bogosl. 
286.  Ja  s'  ne  mogu  sam  pomoii  a  bez  vase  de.sue 
ruko.  Nar.  jijes.  vuk  1,  189.  A  kad  pasa  o.sta  bez 
ociju.  3,  76.  Kako  ti  je  bez  krila  tvojega?  2,  628. 
Ispeci  mi  sarku  koku  i  petlica  Ijez  repica.  1,  512. 
Dovede  mu  bez  bi|ego  vranca.  2,  549.  Kako  li  ga 
Tiirci  prevarisG  i  bez  rane  i  bez  mrtve  glave 
svezase  mu  ruke  naojiako'?  3,  121.  Muciio  mu  je 
i6i  bez  oruzja.  2,  411.  Nema  lica  bez  crvena  vinca 
ni  radosti  bez  zelena  venca.  1,  335.  Ouda  skoci 
Senanine  Ivo  u  kalcinam'  bez  ^uti  papuca.  1,  535. 
Leii  Bogdan  strmo   bez   uzglavja.  1,  544.   A  pu- 


Steni  koni  po  livadi  bez  scdala  i  bez  pokrovaca. 
2,  575.  Ja  cu  ))ustit  suziia  bez  dinara.  2,  381. 
Pojicu  te.  Brdanine  Demo,  bez  bijele  pare  i  di- 
nara, bas  ak'  hoies,  tri  bijela  daua.  2,  415.  I  po 
knigam'  pozvao  svatovo,  a  ^abjaka  i  bez  knige 
zovnu.  2,  536.  Sagradio  sebi  zaduzbinu  o  svom 
lebu  i  o  svome  blagu  a  bez  suza,  bez  sirotiii- 
skijo.  2,  326.  Pri  kome  so  lioditi  vidase  usred 
tavne  nodi  bez  inje.seca.  3,  78.  Josu  1'  ovo  tvoji 
dvori  Juto  uski  i  tije.sni  a  boz  vrata  i  prozora? 
1,  93.  Kako  ce.s  se  obiknuti  bez  svjecice,  boz 
straziceV  1,  9.3.  Bez  broda  je  Drinu  preplovio. 
1,  542.  Od  zla  duznika  i  kozu  boz  kozlota.  Nar. 
posl.  vuk.  233.  Tesko  sokolu  bez  krila  a  junaku 
bez  vina.  310.  Vo  bez  rogova.  36.  Glava  jo  skup|a 
s  jozikom  nego  bez  jezika.  41.  Govori  kao  bez 
vilica.  43.  Leti  kao  muha  boz  glave.  188.  Nije- 
sam ja  tikva  bez  korijena.  217.  Noma  raka  bez 
mokrijeh  gaca.  204.  Zakla  me  bez  noza.  83.  Bez 
britve  obrijati.  11.  Nakitio  se  bez  cvijoca.  188. 
Celo  bez  cvijeta  ne  mogu  meda  skupiti.  41.  Nema 
zita  bez  kuko|a.  202.  Hvala  mu  ka'  i  tetki  bez 
kolaca!  341.  Ni  sve  gore  posijeci  ni  bez  drva 
doma  dodi.  222.  Do  je  selo  bez  pasa,  tu  je  lasno 
ici  bez  stajia.  74.  Kod  tebe  vidim  grad  bez  bar- 
jaka,  vidim  brod  boz  jedara.  Vuk,  kovc.  67.  Nek 
ide  bez  traga.  Vuk.  posl.  321.  Boz  puske  dao  ili 
uzeo  grad,  t.  j.  da  nije  nijedna  puSka  pukla.  Vuk, 
rjof.  624".  U  ))ustu  Lozniou  udo  bez  puske.  Vuk, 
dan.  3,  191.  —  c)  radna,  stane,  vrijeme,  koja  god 
sipar  itmna ;  a  noj  sc  moze  razuinijevati  i  tje- 
Icsno  sto :  Boz  bojazni.  8ava,  tip.  hil.  glasu.  24, 
181.  BozB  pravtde  nikto  da  inib  nista  ne  ispa- 
kosti.  Mon.  serb.  16.  Da  iht  pridamo  dobrouiL 
vorovt,  bez  propastva.  36.  Bezt  velika  uzroka 
i  dela  da  no  izimajett  so.  75.  Kovo  Jivaro  bezb 
vo)e  carovc.  Zak.  dus.  49.  TrLgovci  da  gredu 
bezi.  zabavo  po  zom|i  careve.  39.  Potriba,  bez 
ke  biti  ne  mogu.  Mon.  croat.  120.  Bez  zlobe 
jesu.  N.  Rauina  241'.  apoc.  14,  5.  Nitkoro  te  tak- 
nut  ne  more  mraraorue  prilike  bez  zletli  bez 
svoje.  M.  Vetranii  2,  120.  Plaena  jaoli  grem  boz 
niira.  M.  Driii  14.  Sto  s  mirom  bez  boja  moz' 
imat.  119.  Jedau  fcas  rufiaj,  bez  ru6ka  ne  hodi. 
463.  Tebi  li  ide  od  ruke  bez  mojo  rijefi  uljesti 
u  moju  kucu?  412.  Bez  noW  gdje  je  dan?  15. 
Jer  se  bez  negove  pomoii  nitkor  sahranit  ne 
more.  B.  Gradic,  djov.  24.  Gdi  6e  biti  u  vijeke 
bez  svrbe  i  boz  pristanka  slavjen.  A.  Gueeti6, 
roz.  jez.  297.  Slobodno  bez  stralia  mogu  uljesti. 
25.  Prilikuje  ovake  greSnike  k  jodnomu  tijolu 
boz  duse.  176.  Bez  pameti,  vecors  F.  Vrantid 
110.  Tako  mu  poue  boz  stralia  govoriti.  F.  Vran- 
ci6,  ziv.  7.  Boz  grilia  ho6o  tilo  biti  i  bez  muko 
ho6e  odrisiti  uze  nasili  griliov.  10.  Smrt  bez  mi- 
losti  rasciiia.  20.  Cjeca  znauja  tvoga  zvase  puke 
sve  ostalo  boz  razbora  i  razloga.  1.  Gundulic.  369. 
Put  tako  tjora  vas  dan,  svu  noc  bez  uraora.  336. 
Opii'e  so  svim  bez  straha.  340.  Dostojaj  so  u  dan 
ovi  bez  grijelia  nas  cuvati.  A.  Komulovic  54. 
Zakleti  se  u  ispraznos,  to  jest  bez  potribo.  17.  Bez 
sale,  na  zbi},  serio,  sine  joco.  Mikaja  14".  Svaki 
bote  proz  izma  bez  vero  uboge  sirote  blago  da 
pozore.  B.  ICinarutic  37.  Bogastva  bez  broja  uto- 
p|ena  u  vaUnia.  B.  Betera,  or.  27.  U  jeci  i  jauku 
tuzno  srce  i  bez  glasa  kaze  boles.  I.  V.  Bunic, 
mand.  10.  Svim  se  glave  od.sjeko§o  bez  uzrolca, 
bez  razbora.  J  Kavanin  306.  Okolis  sve  drzave 
s  grijoha  haras  bez  ustavo.  388.  Tko  j'o  boz  bo- 
^jega  zvai'ia.  A.  Kadcic,  bogosl.  2.  Zatico  ziva  no- 
mocnika,  ali  boz  rici.  201.  Ne  dogodi  so  bez  raz- 
loga. J.  Matovic  43.  Dobra,  koja  dajo  i  sipa  bez 
broja.  A.  Kanizli6,  ro^.  03.  Mali  boz  udarca.  B. 
Cuceri  41.    Da   mi   cuvas  na   Bejacu   strazu   boz 


BEZ 


260 


BEZ 


))i-omoiio,  (lokli>  ji'  knijiiio.  Nar.  [ijos.  vnli.  2,  489. 
S  dnigu  sti-aiio  juris  l)0/.  jirostaiiUa.  li,  -IG.  Vrimli 
so  nod'U  ka  Sijci'iu  boz  pitai'ia  i  I'lojjova  znai'ia.  H, 
178.  Picvpsi'u  ti  snahii  pi'cko  mora  i  bez  kavgo 
i  he?,  imiko  kakve.  2,  546.  Uez  jada  se  izbaviti 
lie  coS  2,  ho;},  i^to  iziiioi'-oS  jmsko  bcz  ncvo|ey 
3,  yi.  Pak  s(>  Marko  l)olaii  uciiiio  bnz  bolcsti,  oj 
ludo.sti  toSko.  2,  ;i,")7.  V  I'liina  ji<  boz  tx'iie  kaiiu'iic. 
3,  4S19.  I  dovede  lai>,|ive  svjiuinko  i  bez  vjoro  i 
bez  tisto  duso.  2,  2.  No  ostavi  .se.stni  boz  zakiotvo. 
3,  128.  Vo6  ja.sika  tr('|i(>tala  u.-ii-od  |ota  i  boz  vjotra. 
1,  119.  13ez  inuke  lumia  naiik(\  Nar.  posl.  viik  11. 
Boje  jo  poStoi'ie  u  siromastvu  iiego  bogatstvo  bez 
poStei'ia.  35.  Noma  siiirti  boz  sudoiia  dana,  iii  ju- 
naka  boz  prvoga  brata.  204.  Noma  jota  boz  Diu'- 
dova  dana,  niti  brata  dok  no^  rodi  luajka.  203. 
Noma  zime  boz  vjotra.  202.  Sto  jo  god  starac 
zaiskao.  Turi'iii  nni  odraab  izvadi  Kotovo  novce 
boz  roci.  Na)-.  prip.  vuk.  48.  Kao  boz  duso  do- 
Irti  prod  I'loga.  24.  Kao  sto  jo  tijolo  boz  dulia 
mrtvo  tako  jo  i  vjoi'a  bez  dobrijob  djola  inrtva. 
Vuk,  jak.  2,  2(5.  Zar  vi  moXeto  biti  covjeka  Kiiii- 
janina  i  jos  boz  sudaV  Vuk,  djel.  22,  25.  Bez 
tvoje  voje  no  htjedoh  niSta  oiniti.  Vuk,  iiliiii.  14. 
Sve  fiiuito  boz  vike  i  premiSjana.  Vuk.  filib.  2, 
14.  Karaj  ih  bez  stedena.  Vuk,  tit.  1,  13.  Lezi 
bez  brige.  Vuk,  posl.  242.  Kad  ko  bez  uzroka 
zali  za  tudom  stvari.  58.  Kad  ko  sto  govori  bez 
slike  i  bez  pravoga  reda.  132.  Ide  bez  pameti. 
197.  Mozes  mi  uciniti  dobro  bez  svoje  stete.  226. 
Kojo  ie  bez  sumi'ie  biti  danasi'ii  Rudnik.  Vuk, 
dan.  1,  39.  Ode  bez  obzira.  Vuk,  rjec.  428''.  Eadi 
l)ez  pocivka.  5(51''.  Popiti  casu  bez  produska.  570''. 
Mala  djeca  gdjekoje  vozu  za  iiogc  bez  sale.  Vuk, 
ziv.  3. 

b.  .s-  rijecima,  kojima  sii  pridjevene  nelcc  koje 
im  znniene  svojim  znacenem  poblise  odredaju 
tako  da  tijem  hiva  Jace  i  ono  sto  ac  padeieni  i 
jirijedlugom  haze,  t.j.  da  (xija  ncnui;  lakajerijei 
vas  (.sav),  koja  s  prijudloyom  pokazitje  da  onoya 
nana  iii  inalo  sto  znaci  rijci  kujoj  jc  pridjcuena; 
taka  jc  rijcc  svaki,  koja  s  prijcdloyom  pokazujc 
da.  onvya  ni  jcdnoya  nema  sto  bi  se  zvalo  rijecju 
kojoj  jc  pridjivena;  take  sii  rijeii  nijcdan,  nikoji, 
nikakav,  kojc  s  prijcdloyom  pokazuju  da  onoya 
sto  znaci  rijec  kojoj  sn  pridjevene  nema,  hilo  kojc 
■mil  drayo  i  kako  inti  drayo;  take  su  rijcci  kakav 
i  jodaii  ,s  dodaniiii  sprijcda  i,  kojim  se  kazujc  da 
hi  dosta  hilo  sto  liakoco  yod  i  kojc  yod  Hi  saino 
jedno,  pa  se  prijcdloyom  kaze  da  ni  toya  iieina. 
kao  sto  dolasi  uikakav  i  nijodan  pridjeeeno  dru- 
yoj  rijcci,  tako  dolazi  i  samo  sohom  idtko  i  nista, 
koje  se  i  nc  pridijcvu  druyim  rijecima,  tako  i  i 
sta,  a  prema  nitko  dolazi  i  postalo  od  ncya  iii- 
ciji.  slozenijch  rijeci  sa  ni  ne  rastavja  ovaj  pri- 
je.dloy  kao  driiyi  da  hi  dosao  medu  ni  i  rijeii 
koja  jc  s  nim.  slozena,  neyo  one  osta;ju  za  nim 
cijelc,  isto  tako  i  kad  jc  i  2>rcd  spomenutijem  ri- 
jecima. a)  vas  (sav):  Bezt  vtsoga  ztloga  priuiysla. 
Mon.  sorb.  2.  Bez  svo  i5ale.  M.  D.  MLliAcvic,  zlosel. 
12fi.  —  b)  svaki  (.staro  vLsakyj):  Pravymi.  sn.comL 
di'tzati  je  bezt  vtsakojo  zLledi.  Mon.  sorb.  2.  Bez 
vsakoga  jiropadstva  iztlc  mysli.  22.  Pade  bez  zi- 
vota  svakc  nade.  A.  Cubranovic  158.  Boz  ufanja 
svakoga  uzdisuci  izdisase.  I.  GundiUic  3.  Jaku 
strazu  drugim  poda,  a  on  boz  svake  straze  osta. 
500.  Oblog,  koji  niva  kali,  boz  svakoga  raja.  tega. 
J.  Kavanin  379.  Odhranona  boz  zabavo  prem  sva- 
koje.  I.  V.  Buiiic,  mand.  7.  Ostaju  bez  svakoga 
ploda  zadovo|uosti.  J.  Matovic  272.  —  c)  nijodan: 
Rati.,  koja  iiamb  bi  bezL  uijcduoga  uasega  uzi.- 
roka.  Mon.  serb.  260.  Da  iest  vtso  toj  verno  i 
krepko  bezb  iiodnoga  propadtstva  stliraniti.  Spom. 
sr.  1,  143.   Kad  bib  jos  vede  bez   nijedne  prilike 


podnosil  nesreco,  tvoj  I'u  bit  u  viko.  N.  Na]osko- 
vi6  2,  62.  Njoka  li.joi)a  moja  vila,  ka  sunCauom 
no  lijoposti  smrtno  mo  jo  izr.anila  boz  nijedne, 
jaoh!  milosti.  S.  M.  Biiba|ovi6  221.  O  6esti  pro- 
tivna,  o  si-oc'-o  proklota,  kako  mo  stvoriste  kroz 
vase  nozgode,  rob  da  sani  nioiji,  boz  nijodno  slo- 
bodo.  D.  Kanina.  118.  Istoni  so  traju  dni  boz  ni- 
jedne koristi.  142.  Toj  [ubo?.|ivo  djolo  boz  nijedne 
])lato  inia  so  uf-initi.  A.  tiuootio,  roz.  joz.  21.  Sta- 
bar  od  smokvo  naroson  zoloni,  ali  boz  nijodnoga 
jdoda.  176.  Vosoljo  boz  nijedne  svrho.  306.  Bez 
nijodno  zanovoti  rijeo  negovu  obsluiuju.  J.  Ka- 
vanin 363.  Bijali  sostra  od  tri  brata,  a  sad  ostah 
boz  nijednog.  Nar.  pjos.  vuk.  ziv.  209.  —  d)  ni- 
koji :  Bez  naso  iiikojo  najmano  krejiosti  jesi  nas 
za  tvojo  siuove  vazcl  ti.  N.  Dimitrovii  81.  —  e) 
nikakav,  nikakov:  Buduii  pravodan  bez  grijoha 
nikakva.  A.  Gucetii,  roz.  jez.  137.  Ostaju  boz  ni- 
kakova  dobra  duhovnoga  i  boz  nikakova  spasenja 
duliovnoga.  M.  Divkovic,  nauk  74.  Kolikrat  jo 
tvoja  sila  s  ognem  noono  udariia  boz  nikakvo 
naso  stoto.  Nar.  pjos.  bog.  216.  —  f)  i  kakav,  i 
kaki,  koje  pisu  i  u  jedno:  ikakav:  Boz  ikakvili 
zaprjecica.  I.  Akvilini  7.  Umrijeti  boz  ikakva  iz- 
gub|ena  u  ufanu  bozijomu.  325.  Stvorio  nas  je  i 
pripravio  raj  nebeski  boz  ikakva  nasega  dosto- 
jan.stva  I.  A.  Nenadic,  nauk.  87.  TJcineno  bi . . . 
bez  ikakva  djela  covjeCjega.  J.  Matovic  37.  Bez 
sumne  ikakve.  D.  Mattel  7.  Ganuoe  so  boz  ikakve 
sumne  nasijem  molbam  na  pomilovaiie.  Stit  3. 
Iza  nih  te  slijedit  bez  ikakve  sumjie  djela  sveta 
i  pristojna.  B.  Cucori  5.  ^udski  posao  nikakav 
ne  moze  biti  bez  ikakve  pogrjesko.  Vuk,  nov.  zav. 
1847.  II.  I  to  ostade  bez  i  kakva  spomona  da}e. 
Vuk.  posl.  131.  Ovo  so  govori  boz  ikako  sale.  48. 
Bio  je  obicaj  dake  u  subotu  poslije  podne  tuii  boz 
i  kakve  krivioe.  296.  —  y)  i  jedan:  Strasit  cemo 
so  bez  ijedne  sumi'ie,  ako  cesto  uzrazmisfamo  da 
nas  smrt  ceka.  B.  Cuceri  5.  Ali  so  veco  vidi  stare 
cejadi  ali  mlade?  Starijeli  vele  luaue  bez  ijedne 
sumuo.  27.  —  h)  nitko,  uiciji:  Ja  sain  sirota  bez 
iiikoga.  S.  ^ubisa,  prip.  71.  Nade  kuhiiiu  pustu 
bez  nikoga.  274.  Meno  sirotnoga  bez  nigdje  ni- 
koga.  PravdoiKisa  1852.  33.  Lagati  u  sali  bez  ni- 
tije  .stete.  I.  A.  Nenadic,  nauk  139.  —  i)  nista; 
Bozja  ric  nikomu  se  ovdi  ne  prodava,  pacek  se  bez 
nista  dariva.  A.  d.  Bella,  razgov.  170.  Ko  dru- 
gima  poklaiia  taj  sam  bez  nista  ostane.  Vuk.  posl. 
159.  —  j)  i  sta:  Urzi  za  tebo  tvoje  darove  iii  ih 
daj  kouiu  hoces;  ja  bez  ista  sve  cu  prostit.  B. 
Cuceri  184. 

c.  *■  nckim  rijecima,  kojima  se  m,oze  kazati  dio 
kakoya  mnoitea.  dolasi  kad  se  hoce  da  ka£c  da 
mnostvu  nedostaje  taj  dio,  da  bi  hilo  poipuno: 
SedniB  desett  litrt.  zlata  bozt  cetu-i  unce.  Mon. 
serb.  479.  Bez  mala  sto  dukata.  D.  Danicio,  siut.  136. 

d.  kad  se  iz  kakoya  mnostra  izuzima  sto,  ali 
tako  da  mnostvo  ostaje  koliko  jc  a  izitzimancm 
se  hoce  da  kaze  da  bi  jos  cece  bilo  mnoslro  kad 
bi  se  sastavilo  s  onijcm  sto  se  izuzima,  mo'e  sta- 
jati  s  prijcdloyom  rijec  koja  znaci  ono  sto  se 
izuzima,  kao  .sa  osim:  Ima  brojem  pedoset  ju- 
naka  . .  .  bez  ostalo  brdske  pokrajiue.  Ogled,  sr. 
467.  3000  je  glava  turskijeb  posjeceno  bez  raiie- 
nijeh  i  bez  onijeh  mrtvijeh  sto  su  Turci  sa  so- 
bom  ponijcli.  509. 

0.  dolazi  i  kad  se  ono  sto  znaci  rijec  koja  s  nim 
stoji  izuzima  od  onoya  Uto  se  u  recenici  kaze, 
tako  da  se  ncya  to  ne  tice;  a  kaze  se  poricuci, 
te  se  o  onom  sto  sc  od  poricana  izuzima  potvr- 
dujc  ono  sto  se  o  drnyoin  poricc:  a  porice  se  bi- 
vane,  te  se  o  onom  slo  sc  izuzima  kaze  da  je  ono 
sto  se  o  druyom  kaze  da  nije,  i  to  se  kaze  rece- 
nicom  bez  subjekta,  te  se  o  onom  sto  se  izuzima 


BEZ 


261 


BEZADAN 


Icaie  upravo  da  je  onn  o  ceniii  se  u  recenici  haze 
da  ga  netna,  Icao  sa  osim,  iU  mimo,  Hi  izvan. 
Bez  mene  ni  boga.  N.  Eanina  18.  isaj.  45,  6. 
Nema  Turc'ina  boz  poturcei'iaka.  Nar.  posl  vuk. 
204.  Noma  (zimp  bez  vjetra  ni)  zla  gci.sta  bez 
Turciua.  2(12.  Nije  krvnika  bez  brata  rodiiika. 
215.  Bez  zdravja  nema  bogatstva.  12.  Nema  oce- 
vine  bez  krcevine.  204. 

f.  jednom  dolazi  za  mje.tto  kao  izvan,  iz,  gdje 
se  je  pisac  mrUe  drzao  hititiftkofia  absque .  Bez 
crkava  hoce  ciniti  vas.  N.  Eai'iina  145''.  ioan. 
Ifi,  2. 

g.  dolazi  i  bez  padeza:  a)  jircd  iickim  adver- 
hima :  aa)  pred.  br?.e,  koje  snmo  znaci  kao  ,skoro' 
(t.  j.  ne  sa  svijem),  ,moze  hiti',  jiaene,  forte,  a  sa 
bez  kao  ,ne  skoro',  ,nije  maze  biW,  a  to  je  ,sa  svi- 
jem', ,za  cijelo',  ,bas':  tako  se  objema  pokrep^uje 
govor,  i  ako  se  porice,  pokrep^uje  se  poricane. 
savio  XVI  vijeka  u  dva  pisca,  u  kojih  je  nastam- 
pano  u  nnse  vrijeme  kao  jedna  rijec.  A  nigda 
razvrie  kosice^na  glavi,  ter  me  toj  bezbrze  jak 
zeljem  otravi.  S.  Mencetic  29.  Da  vecraa  ja  tebi 
proslavim  Ijepotu,  ne  dah  mir  sam  sebi  ni  svomu 
livotu ;  a  sada  bezbrze,  gospode  gizdava,  u  zabit 
sve  vTze.  160.  Da  .strasi  ne  zdrze  oh  mojii  tuj 
mlado.s,  mogah  ja  bezbrze  .'imamit  so  za  rados. 
249.  A  ave  toj  bezbrze,  da  jubav  jur  nasa  jjo  tie 
se  ne  vrze.  282.  Svn  dragos  izgubi  i  zem]om  za- 
vr2e,  ter  voce  ne  }ubi  zivot  svoj  bezbrze.  292. 
Oni  ki  bezbrze  bozju  moc  ne  Hcirn.  314.  Svrnu 
se  sva  ti  jad,  bezbrze  sva  sa  .svini.  D.  Drzic  4B9. 
TJ  taj  hip  opet  ja  vidjeh  ju  bezbrze,  snop  strihi 
bez  perja  priila  se  gdi  vrze.  440.  kako  je  lirze 
komparativ,  dolazi  i  u  recenici  n  kojoj  se  iifo 
j)0redi  rijecjn  neg:  Dobri  .smo  bezbrze  .svi  .^e  jur 
zabivat  neg  pozor,  ki  strze,  u  .^ladc  celiv.at.  S. 
Mencetic  229.  —  bb)  pnd,  starijem  tac  (tako):  ,i 
bez  tac'  kao  da  hi  se  reklii  i  da  nije  tako  Hi  i 
bez  toga  Hi  i  onako;  u  jednoyn  piscn  .\vi  rijeka: 
To  11  t'  sam  u  cem  kriv,  ne  cini  da  greni  ziv, 
skrati  mi  zivota.  All  cu  do  mala  pozivjot  i  hoy, 
tac,  jer  me  je  .skoncala  tva  lijios  i  nioj  jdac.  S. 
Mencetic  149.  —  b)  pred  infiiiitivom  proHloga  vi- 
jeka u  iiekih  pisaca  premu  tiutim  jczieima:  Kad 
placiic  on  uzdise  I)oz  pomoc'  ga,  ukloni  .se.  .1. 
Kavai'iin  38.  Sved  bez  u.stavit  se  .s  ninio  ojicase. 
D.  Mattel  184.  Ako  vjerno  nzbudeS  no.siti  sve 
one,  kojijem  budes  naprcen,  bez  nmarat  so,  bez 
tuziti  se  na  r'lihovu  tegotn.  239.  D.  Mattel  239. 
—  c)  pred  recenicom  privezanom  za  dritgii  rijeejii 
da,  takoder  p)rema  tiidim  jesieima,  od  xvii  vijeka 
11  nekih  ptisaca:  Gdi  su  oni  duzi  u  Ispitovanju 
bez  da  vam  otkriju  tezinu  od  grlha.  S.  Matijo- 
vic  7.  Hoces  11  mocl,  bez  da  ti  se  plac  |uti  otvori 
a  srce  raspnkne,  ngledatl  zrtvu  jubavi  prema 
tebi'?  D.  Mattel  54.  —  d)  pred.  recenicom  okriie- 
nom  ,bl  rek',  kao  da  In  se  reklo:  ne  govorecl 
nlsta,  ti  jednoga  pisca  xvi  vijeka :  Za  sto  ja  pri- 
onih  kako  moz  velik  cas,  bez  bi  rek,  ter  tonlh 
u  slastl.  S.  Mencetic  258. 

h.  pred  nekim  se  glasovima  dndaje  prijedlogii 
ozad  a,  da  bi  se  s  nima  laksc  izgovorio,  pred  ne- 
kima  m.u  se  zadni  gtas  mijenu,  a  pred  tiekima  i 
otpada :  a)  dodano  a :  aa)  pred  'rijecima  koje  su 
se  u  staro  vrijeme  pocinalc  ylasovi  vs  (sada  sv) : 
Beza  vsakoga  obtuzrocentja.  Spom.  sr.  2,  41.  Po- 
ceti  ratt  beza  vsake  otvlake.  Mon.  serb.  448.  — 
bb)  p)red  rijecju  koja  se  pocine  glasovima  dn : 
Beza  dna  gdi  je  jaz.  M.  Vetranlc  1,  118.  Toj  bi 
bll'  jak  u  raijeh  beza  dna  dut  odzgor  N.  Dlmi- 
trovic  90.  Iz  jame  beza  dna.  M.  Drzic  214.  More 
beza  dna.  M.  Orbln  25.  Pak'o  rastvoiio  svoje  jame 
beza  dna.  Besjede  kr.  Kil.  Puclnu  vam  rastvaram 
beza  tlna  svakoga  dobra  Istlnltoga.  D.  Mattel  171. 


—  cc)  prijed  rijecju  koja  se  pocine  glasovima  sn : 
.Ja  beza  sna  viijeme  mnogo  sazet  oci  nljesam 
raogo.  B.  Betera,  cut.  74.  —  dd)  pred  rijecju  koja 
se  pocine  glasovima  zl :  Tko  je  beza  zla,  ostat  ce 
bez  dobra.  Poslov.  dan.  129.  On  beza  zla,  sine, 
procl  ne  see.  Nar.  pjos.  vuk.  2.  266.  —  h)  zadni 
mu  se  glas  mijena  glasova  radi  koji  za  nim.  idu, 
ali  se  te  promjene  rijetko  pisu:  mijena  se:  aa) 
na  z:  Bez  I'legova  htenija.  Mon.  serb.  208.  Bez 
ne  ne  blh  ja  mogla  zlvlti.  D.  Kauina  24''.  Moze 
1  bez  lie  bltl.  M.  Divkovic,  nauk  184.  —  bb)  na 
s :  Best  jiakostl.  Mon.  serb.  45.  Da  vazme  Anclcu 
bes  pr61je.  M.  Drzlc  384.  Bes  tebe  ne  htjeh  otvorlt. 
391.  Je  11  bes  sale  doma?  408.  Starac  bes  srama 
101.  —  f)  zadni  mu  glas  otpnda  pred  nekim  gla- 
sovima, ali  se  rijetko  tako  piie:  aa)  pred  c:  Be 
cisla.  Stefan  kr,  4.  —  bb)  pred  z:  Be  zle  cudl. 
D.  Raiilna  52').  Be  znanja.  39l>.  —  cc)  pred  s :  Be 
stlda.  D.  Raiiina  13.  Be  suz.  148l>.  Be  skrusenja. 
M.  Divkovic,  nauk  481). 

2.  BEZ  ,  m.  a,rap.  bezz ,  platno ,  llnteum.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu.  rjecnika  samo  u  Bjelo- 
stijencevu  i  Vukovu.  Od  lanena  ill  od  konop}ina 
beza.  A.  Bacl6  358.  Espap  od  zlata,  od  srebra, 
od  tankog  beza  E.  Pavic,  ogled.  686.  Papir,  bez, 
Ian  i  ostala  \w  sobi  lete.  D.  Rapid  298.  Upeiiga 
na  bezu  nebo.  F.  Lastric,  svet.  144.  Cistlm  bezom 
omotan.  I.  Jablanci  215.  AJino  od  beza  tankoga. 
A.  Kacic,  korab.  83.  Nademo  doma  gospodu,  gdi 
nesto  od  finoga  beza  .sije.  D.  Obradovic,  bas.  404. 
Onda  zene  bilit  beza  znadu.  .1.  S.  Rejkovic,  kuc. 
204.  Bile  su  svekujike  z.T,odivene  prltankim  1  pri- 
cinenini  bilim  bezom.  A.  Tomikovic  92.  Tanka 
beza  od  grada  Mo.stara.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  471. 
Ni  beza  ni  veza.  Nar.  i)osl.  vuk.  212. 

3.  ViK'A.  ni:  daemon,  luidoba,  nei-aslivi,  vrag, 
davo.  XVII  rijeka  u  jednoga  pisca  (koji  dobro  u 
pismu  ritzlikuje  z  i  s)  i  prosloga  vijeka  a  lijcUtsii- 
jencevu  rjeiiiiku.  (13^'  ii  clankit  islom  u  him  je  i 
lirijedl.  bez,  te  cc  jainacno  i  akccnal  biti  isti: 
)io  torn,  je  i  stitvleH).  —  Postanem  je  od  sr.  ncm. 
fiesz  (callidus,  hostis,  diabolua);  isporcdihox^ak.  — 
Mladinac^  niki  kruto  od  beza  ill  djavla  napastovan. 
F.  Olavinic,  cvit.  .3.  Bi^ze  tu'ase,  idole  mrvfase. 
20.  Djaval  poblgnu  u  pakal,  ra.>ap  drugim  bezom 
navistiti.  88. 

BEZAB.AVA,  /  otium  /'  quod  nulli  reprehen- 
sion! sulijacot.  samo  u  Stulicevu  rjecnikn,  za  koji 
je  bez  sumnc  i  nacihena  (,bezzabava'). 

BAZABAVAN,  bozabavna,  adj.  noii  irnpeditus, 
non  vexatus,  bez  zabave,  I.  j  bez  dosade.  xiv  i 
XV  vijeka,  i~medii  rjecnika  samo  u  Stitlicevn.  (gdje 
je  otiosus  i  Irreprehensus,  ali  bez  polvrde)  i  u 
Danicicevu.  Zeraja  nlhi.  da  budo  beztzabavna  odt 
susjedb  liihi..  Mon.  serb.  362.  —  Adv.  bezabavno: 
Moze  doci,  stati  1  prebiti  u  gradu  Dubrovniku 
svobodno,  beztbojazno,  bezLzabavno.  Mon.  serb. 
211.  —  U  StulieevH  rjecnika  ima  i  ,bezzabaviv' 
i  ,bezzabavivo',   bez  snmne  nacineno  za  rjecnik. 

BEZABAVNO,  adv.  vidi  kod  bezabavan. 

BEZACTEN,  adj.  vidi  bescjen.  samo  n  Stuli- 
cevii  rjeHniku. 

1.  BEZADAN,  bezadna,  m.  vidi  bezdan,  abys- 
sus.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  sa.mo  ti 
StuUcevn.  Prije  bezadna.  Poslov.  dan.   101. 

2.  Bi;ZADAN,  bezadna,  adj.  fundo  carens.  ispo- 
redi  bezadrii.  Od  prosloga  a  moze  biti  od  xvi  vi- 
jeka (vidi  dale),  izmrdu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
ccvH.  Vadit  iz  piicine  liezadne  bnzanstvenijeh  iz- 
vrstnosti  jedno  bla.go.  Besjede  kr.  313.  Pucine 
besla-ajne  i  bezadne.  D.  Mattel  245.  moze  biti  da 
jc  isti  adj.  n  gen.  sing.   masc.   u  jednoga  pisca 


KEZADNA 


262 


BEZAKONICA 


xvi  riji'ia  III!  iitjcxlii  gdje  je  n  nose  vrijmie  na- 
.ilavipdiio  Alio  ;;oi.  "(/  Jii'>  •''•  prijcdiogom:  Bfiza 
iliia  (»1  )iuca  ilul)|i  jo  trbiili  tvoj.  M.  Votraiii/-  2, 
1(14. 

BfcZADNA,  /.  fifU  bczdana,  abyHstis.  od  proi- 
loga  vijtl-n,  izmcdu  rjeinika  mnui  u  HtuUievu. 
U  mom  jo  bozadim.  Poslov.  dan.  Ml.  U  morn 
plijo  bo/.adna.   141. 

BfeZADNO,  n.  vidi  bezdaiia.  samo  u  Stulicevu 
rjcMkii,  lies  potvrdc. 

BiZADNOST,  b('>zadnosti', /.  ridt  bezadna.  mmo 
ti  Stulicevu  rjeiniJcu,  hez  potvrdc  i  u  znaienu 
koje  je  stav^cno. 

BEZADNI,  adj.  fundo  carens,  ito  je  heza  dna. 
isporedi  bezadaii.  samo  u  Vtikovu  rjeiniku,  ydjc 
se  napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori  n.  p. 
jama  bezadiia.  iaporcdi  bezdai'ii. 

BfeZADl^JICA,  /.  abyssuK,  hezadna  jamn.  ispo- 
redi bezdaiia.  savw  u  nale  vrijemc,  izmedu  rjei- 
nika savio  u  Vvkovu.  Tako  se  ne  ambisao  kao 
jama  bezadiiica!  Nar.  posl.  vuk.  309. 

BEZADOVOT^AN,  bezadovo|na,  adj.  ridi  bez- 
dovojaii.  .mmo  u  Stiiliccim  rjeiniku,  gdje  stoji 
,bezzadovojan'  .s  dodatkom  da  je  ztiaicnem  into 
ato  i  bozdovojan.  Inko  iiiozc  biti  da  je  i  naiincno 
za  rjeimk  od  iitc  rijeii,  kojoj  je  .samo  umct- 
nuto  a. 

1.  BEZAKON,  adj.  illcgitimus,  iniqnus,  implus. 
Fred  z  of  pah  je  z,  a  ncki  i  pihi  sa  dva  z.  -—  Od 
,boz  zakoiia'.  —  n  ftoji  mjeato  ntni.,  koje  .se  jrisalo 
u  staro  vrijeme,  a  kad  je  ncstalo  b,  te  nstajala 
dva  11  iia  icraju,  umefalo  .se  medu  nih  a,  te  je  joH 
XVI  vijeka  glasilo  bezakoiian  (Vranftic  49).  u  osta- 
lijem  ohlicima,  u  kojima  nije  na  kraju  -iibnb, 
te  se  wjesto  prvoga  t  vije  umetalo  a,  nego  dva 
n  dolazila  jedno  do  drugoga,  pisala  .su  ne  ncko 
vrijeme  oba,  a  poslije  se  jedno  izbacivalo:  tako 
s  jednijem  n  «  tijem  ohlicima  dolazi  od  xvi  vi- 
jeka (vidi  u  primjcrima  N.  Eaiiine).  ie  tijeh  je 
ohlika  tako  s  jednijem  n  prcslo  i  it  otilik  u  kom 
su  prije  hila  dva  n  na  kraju  sa  a  medu  sohom, 
a  tako  s  jednijem  n  dolazi  taj  ohlik  od  2'roslogu 
vijeka  (vidi  pod  2  u  primjerima  J.  Karanina). 
—  Eijei  dolazi  od  xii  vijeka  (vidi  primjcr  sv. 
Save),  izmedu  rjeinika  u  Vrancicevu  (bezzakonan, 
injuriosus  49),  u  Belinu  (bezakon,  contra  ju.s 
fasque  279''.  illicitus  STSh.),  u  Stidicevu  (bezzakon, 
illicitus,  non  legitimus,  injustus,  iniquus,  s  do- 
datkom da  je  uzeto  iz  brevijara)  i  u  Daniiicevu 
(bezakonbnb).  —  1.  nezakonit,  sto  nije  p)0  zakonu 
medu  ludma:  xiv — xv  vijeka:  Nerophomb  vt 
zemji  carevS  da  nBstb  vojbnt  ni  jedinb  gospo- 
darb  pi-ezb  zakonb  nicto  sttvoriti,  razve  sto  jestb 
cart  zapisalb  vt  zakonico,  tozi  da  mu  rabota  i 
dava.  aste  li  mu  ucini  sto  bezakonno,  poveleva 
gospodinb  carb  da  jestb  vojtnb  vbsaky  iieroptht 
sb  svojimb  gospodaromb,  .  .  da  ga  nestt  vojbnb 
niktozi  zadi'tzati  otb  suda  careva.  Zak.  dus.  41. 
Svrbzi  tuj  bezakoiinu  carinu.  Spom.  sr.  1,  142. 
Da  bode  bezb  vsake  sumne  i  bezakonne  zavrb- 
tice.  Mon.  serb.  485.  prosloga  vijeka:  Ki  su  crkvu 
zlo  vladali  bezzakone  ciiiei  .skupe.  J.  Kavanin 
458.  XI  nase  vrijeme,  po  crkvenim  knigama  sa  dva 
n  ne  na  kra,ju:  Zenitbe,  koje  su  na  bezzakonnom 
raspustu  osnovane.  Nov.  srb.  1835,  132.  isporedi 
i  dale  —  2.  sto  nije  pio  zakonu  prema  hogu, 
prema  dust,  a  tijem  ni  prema  (udma,  po  zakonu 
prema  (ndma  jos  mane:  a)  ce{adc  koje  tako  radi: 
XII — XV  vijeka,  u  pos^edne  vrijemc  s  umetnutijem 
a  medu  dva  n  na  kraju:  Luce  jedinb  tvore  voju 
gospodiiu  pace  otb  mnozbstva  bezakonbnyhb.  Sava, 
tip.  hil.  glasn.  24,  209.    Onb  bezakontni.  sy  pace 


i  poganinb.  Domentijan"  311.  Vb  rucS  bezzakon- 
nybb  tnrakb.  I^jotop.  saf.  72.  Kezukonan  mui  pa- 
dact  se,  a  pravdan  muz  no  padaet  se.  Arkiv  9, 
139.  XVI— xviii  vijeka:  Bezakonijeini  namijenon 
bih.  N.  RaAina  1021'.  Ink.  22,  37.'  Jeda  ne  bi  tko 
bezzakon  . . .  dostojanstvn  kratio  tvonui  Sto  u 
imemi  iiosis  svomu.  .1.  Kavanin  1H2.  Buduii  ti 
bezzakon  prez  dospitka,  neprestani  bit  moguii 
dajo  bozja  pravda  britka.  429.  Nemoj  da  nastaje 
grcSnik  bezakon  i.  I.  Dordi6,  .salt.  114.  m  nase  vri- 
jeme: Sve  sto  .sam  kazao,  gola  je  la?.,  na  koju  me 
natjeraSe  oni  bezakoni  sudnici ;  bog  ini  sudio  kao 
i  ineni !  S.  l^ubiSa,  prip.  222.  —  b)  ito  se  tako 
radi,  .sto  tako  biva:  xiii — xviii  vijeka:  Stvotb  be- 
zakonbiiyj.  Stefan  kr.  27.  Koji  odlucio  je.st  uf;i- 
niti  koje  godi  zlo  dilo  ili  inn  satvar  nepodobnu 
i  bezzak(mn.  S.  Budinic,  .sum.  34.  Ako  ini  zapo- 
vijo  da  gresnica  toll  smiona  poiilojiena  umrijet 
nije  s  bludna  grijeha  bezakona.  D.  Palmotif,  christ. 
71.  Vid  moju  ?^as  plesanu  bezakonom  oholosti. 
I.  Dordii,  salt.  408.  u  naie  vrijeme:  Sliisajuii 
bezakona  djela.  Vuk,  2petr.  2,  8.  —  3.  adv.  be- 
zakono:  a)  u  znaienu,  kao  naprijed  pod  1:  Ako 
sam  uzoo  sto  komu  bozakono,  ja  6u  vratit  6etiri 
vote  toliko.  N.  Raiiina  223'".  luk.  19,  8.  Da  se 
ne  bi  tko  bezakonno  oXenio.  M.  Divkovic,  nauk 
2(il.  Sad  prid  ono  sad  prid  ovo  gres  pristoje  ve- 
zan,  amucan  bezakono,  ali  s  drage  svoje  vo}e.  D. 
Palmotic,  christ.  448.  Ki  su  prava  obadili  i  za 
zlobu  smrti  prikom  bezakono  umorili.  532.  —  h) 
u  znaienu  kao  naprijed  pod  2 :  Srnu  bezzakone 
u  nepravdali  sva  godista.  I.  Gundulic  238.  Sabja 
silna  bezzakono  da  ill  popada.  J.  Kavanin  234. 
Otnii  mene  od  sLInosti  svijeh  ki  iivu  bezakono. 
I.  Dordic,  salt.  232._BiIa  je  od  k(og)a  god  silnika 
bezakono  stisnuta.  Ziv.  is.  182. 

2.  BEZAKON,  m.  vidi  bezakone.  u  dva  pisca 
xvii  /  xviii  vijeka  i  u  Stulicevu  rjeiniku  (,in- 
juria,  contumelia').  Reco  ju  u  terapal,  da  se  Ipo- 
linu  idolu  pokloni,  odpejati.  Ne  hteei  ona  bezakon 
ta  uciniti,  poveli  joj  nikoliko  zausnic  dati.  F. 
Glavinic,  cvit.  21.  Vidito  da  vera  propetoga  onoga 
povsuda  jav}a  se .  . .  nu  vi  meni  dajte  oblast,  a 
ja  k  Damasku  doskocim  i  svih  bezakonom  tak- 
nuto  onim  u  Jerusolim  dovodem.  34.  !^ubavju  ne 
vezau  poveli  ju  k  svojoj  pripraviti  voji  i  poveli 
zeni  nikoj  nagovarati  ju.  Slisajuci  bezakon  ta, 
Agata  otii'a  ju.  47.  Pokaran  jest  bezakona  na- 
sega  radi.  82.  Ka  (Marija)  nijednim  ubah  ne  bi 
taknuta  bezakonom.  278.  Prihrani  ju  bog  da  beza- 
kon ne  ucini  muzu  svojemu.  314.  On  nevjeru  vje- 
rom  veli,  a  bezzakon  zakou  cijeli.  J.  Kavaiiin  62. 

BEZAKONAC,  bezakonca,  m.  vidi  bezakonik. 
Akcenat  kakav  je  u  gen.  sing.,  ostaje  u  svijem 
ohlicima,  samo  .se  u  gen.  pi.  mijena:  bezakonaca. 
XVII  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  nase  vrijemc. 
Paval  od  bezakonca  ucini  se  pravican.  F.  Gla- 
vinic, cvit.  36.  Za  bezakonce  pomoli  se.  83.  Bise 
se  arijanska  heresija  kruto  rasirila.  Upri  se  za 
to  s.  otac  proti  bezakoncem  onim.  153.  Grisnike 
karase,  okorne  umehcavase,  bezakonce  povracase, 
lieretike  na  veru  obracase.  183.  Boze  razori  tempa,l 
ov,  u  komu  toliko  ocito  bezakonci  klanaju  se  ovi. 
250.  Nevjernici  neki  nase  svadise  ko}eno ;  da  j' 
za  dobro,  ne  bill  ni  zalio,  no  za  pakost  jadne 
Gore  Crne;  ma  ne  mare  neki  bezakonci,  no  kako 
i';e  vise  dobit  blaga.  Nar.  pjes.  vuk.  5.  6.  Mnogi 
ce  ti  zborit  bezakonci  da  me  strike  Duro  izgubio; 
ali  nemoj,  sine,  vjcrovati.  5,  440.  No  ne  slusaj 
takve  bezakonce.  5,  441. 

BEZAKONAN,  bezakona,  adj.  vidi  kod  bezakon 
pod  1. 

BEZAKONICA,  /.   mulier  impia.  samo   u    Vu- 


BEZAKONICKI 


263 


BEZAKONE 


kovu  rjecniku  (,malier  careus  i-eligione').  isporedi 
bezakonik. 

BEzAkONICkI,  adj.  impiorum,  sto  pripada 
bezakonicima.  ii  nose  vrijeme.  Nenavidira  di-ustvo 
bezakonicko.  D.  Daiiicic,  psal.  2H,  5.  Oni  <l-e  so 
zvati  krajiiia  bezakonicka.  D.  Danicic,  mal.  1,  4. 

BEZAKONIK,  m.  iniquus,  impius,  covjek  koji 
ne  haje  za  zakon  prema  bogu  i  diisi,  a  po  torn 
ni  prema  ludma.  inporedi.  bczakonac.  bozakonak. 
n  stoji  mjesto  ntii,  kao  u  adj.  bezakon,  od  kojeya 
je  i  j)o.-<iao.  Dolazi  od  xiii  vijeka,  izmedu  rjeitiika 
V,  Belinu  (iniquus  406''),  Stulicevu  (vir  scelestus, 
scelero,  s  dodatkom  da  jc  useto  iz  ruskoga  rjed- 
nika),  u  Vukovit  (carens  religione,  s  dodatkom 
da  ponajvl^e  kaluderi  govore)  i  u  Daniciievtc. 
Lufie  jedini.  tvore  vo)u  gospodtnu  jiace  odt  mno- 
Xtstva  bezakonikL.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  167. 
Kaiuo  nasija  bezakonika  suproc  Christu.  iiv.  is. 
10.  Mnozina  6e  tebe  divaniti  i  na  liega  krivo 
svjedociti,  sve  lakomci  i  bezakonici;  no  ne  sluSaj 
takve  bezakonce.  Nar.  pjes.  vuk.  .^,  441.  Pa  ce  se 
onda  javiti  bezakonik.  Vuk,  2sol.  2,  8,  l^udi  onoga 
grada,  bezakonici,  opkolise  ku6u.  D.  Danieii,  aud. 
19,  22.  Bezakonici  ie  -svi  koliki  biti  kao  true  po- 
cupani.  D.  Danicic^,  2sam.  23,  !>.  ,Kazase  niu  Mle- 
fiici  da  se  prestavio  na  galiji'.  —  .Bezakonici." 
vikne  pasa.   S.  l^jubiSa,  prip.  H7. 

BEZAKONIT,  adj.  illegitimu.s,  )iezako>iit.  i.ipo- 
redi  bezakon  (adj.),  brezakonit.  Od  xvii  vijehi 
(vidl  primjer  B.  Kaxica),  izmcdu  rjecnika  .samo 
u  Stulicevu  kao  adj.,  a  kao  adv.  u  Mikalinii, 
Belinu,  Bjelostijencevu  i  VoUigijitiu  (vidi  pod  c.). 
—  a)  o  radni:  Nacinom  bezakonitim.  B.  Kasic, 
rit.  357._Ova  zenidbajest  bezakonita.  A.  d.  Ko.sta 
1,  149.  Ciniti  bezakonite  i  krive  skupstine.  2,  119. 
Djelo  bezakonite  ucini  (Adam,  u  rajn).  D.  E. 
Bogdanic  3.  ■ —  h)  o  ce{adetu  nezakonito  rodenii 
Hi  nezakonito  postav^enu  na  kakav  posao:  DitescH 
bezakonite  oli  ti  kopile,  A.  Kadeic,  bogosl.  136. 
Od  sinova  zakonitih  i  bezakonitili.  479.  Nesklade 
crkovne  medu  papima  bezakonitima  sniirevati. 
A.  d.  Kosta  1,  25.  —  c)  adv.  bezakonito:  .Beza- 
konito  ciniti,  krivo  ciniti,  injuriose  agere,  inique 
facere,  contra  jus  facore,  praejudicare,  praejudi- 
cium  facere'.  Mikaja  13^.  , Bezakonito,  nepravo. 
bez  razloga,  injuria,  immerito,  inique ;  sramotno, 
pogrdno,  contumeliose,  injm-iose,  per  injuriam'. 
18a.  ,Bezakonito,  suproc  razlogu ,  per  injuriam ; 
suproc  pravdi,  contra  jus  fasque ;  illicite;  injuste; 
inique,  opako.'  Bella  224a.  299".'  375a.  404a.  406i'. 
, Bezakonito,  krivo ;  sramotno,  pogrdno.'  Bjelo- 
stjenac  13a.  , Bezakonito,  ungerechter  weise'.  Vol- 
ti^i  9.  Ako  koji  god  brat  tvoj  tebe  bezakonito 
uvrijedi.  Ziv.  is.  117.  Koji  prodaju  bezakonito 
dobra  crkovna.  A.  d.  Kosta  1,  270. 

BEZAKONITI,  bezakonim,  impf.  injuriam  fa- 
cere, vitiare,  ciniti  hezakone  silujuri  zen.<ko.  n 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  rjecnicima  Bjelo- 
stijencevu i  Stulicevu,  ali  u  oha  rjecnika  u  zna- 
cenima,  kojima  new  a  potvrde:  u  prvom  ludovati, 
u  drugom  s  dodatkom  da  je  iz  hrevijara  contu- 
meliose. inique  agere.  Prelazno:  Oni  poganski  na- 
rodi  (Huni)  po]a  zgahu,  |ude  kojahu,  zene  beza- 
konahu.  F.  Glavinic,  cvit.  98. 

BEZAKONITO,  ado.  vidi  kod  bezakonit. 

BEZAKOXITOST ,  bezakonitosti ,  /.  injuria. 
samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka ,  i  to  0 
uvredi  nepravednoj,  a  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(injuria  403'>.  pravitas  404a.  scelus  enorme  288'')  i 
u  Stulicevu  (injuria,  contumelia,  s  dodatkom  da 
je  uzeto  iz  hrevijara).  Trpeci  (Mojsije)  tiho  tolike 
bezakonitosti  i  nepostena   od  brata  svoga  Arona 


i  sestre  Marije.  A.  d.  Bella,  razgov.  250.  isporedi 
bezakonost. 

BEZAKONITSTVO,  «.  vidi  bezakonitost.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 
ondje  ima  i  bezakonitstvovati,  bezakonitstvujem, 
koje  ce  takoder  biti  nacineno  za  rjecnik. 

BEzAjKONO,  adv.  vidi  kod  bezakon  adj. 

BEZAKONOST,  bezAkonosti,  /.  injuria,  neza- 
konita  radna,  nezakonito  postupane.  u  jednoga 
pisca  prosluga  vijeka.  Bezakonoscu  otimati  tude 
i  progoniti  posiditeje  prave  od  liiovi  basoina.  A. 
d.  Kosta  2,  149.  inporedi  bezakonitost. 

BEZAKONOVANE,  n.  iniqua  actio,  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  bezakonovati. 

BEZAKONOVATI,  bezakonujem,  impf.  inique 
agere.  diniti  zlo  ne  ha^juei  za  zakon  prema  bogu 
i  duM  a  tijem  ni  prema  ]udma.  Od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (iz  misala)  i  u  Da- 
nicicevu  (3,  554).  SigreSiht,  ocesti  me ;  i  bezako- 
novaht,  oslabi  mi.  Danilo  24.  Nevrodt  bezako- 
nova.  Glasnik  11,  215.  Koji  svim  }iidma  u  prkos 
bezzakonuju.  D.  Obradovi6,  bas.  217. 

BEZAKONSICI,  adv.  vidi  brezakonski. 

BEZAKONSTVO,  n.  legibus  vetitum,  injuria, 
iniquitas.  od  xvu  vijeka  izmedu  rjecnika  samo  u 
Stulicevu.  —  a)  sto  nijc  po  sakonu,  nezakonito 
sto :  Da  bi  se  bilo  dogodilo  svotkovati  uskrs  na 
istu  mijenu,  koja  stvar  koliko  bezakonstvo  imaSo 
prinesti  sobom,  svaki  mudri  clovik  vidi.  B.  Kasic, 
rit.  16.  —  h)  nepravda  koja  se  komu  ucini:  Nikad 
mi  se  nije  ucinilo  be.zakon.stvo  od  koje  god  stvore. 
B.  Kasic,  nasi.  184.  —  c)  zlo  koje  tko  cini  ne 
hnJHci  za  zakon  prema  bogu  i  dusi,  a  po  torn  ni 
prema  (udma,  bezakone.  Da  prostri  poganstvo  do 
grcke  krajine,  tvoje  je  do.stojstvo,  vrh  osnove 
koH;a  zgradi  nepodobstvo  bezakonstva  svoga  (Tur- 
cin).  I.  T.  Mrnavic,  osm.  20.  Bezakonstvo  se  zove 
opako  i  nezakonito  dilo.  J.  Cirupkovii. 

BEZAKONSTVOVATI,  bezakonstvuji'm,  impf. 
vidi  bezakonovati.  u  jednoga  pisca  xiv  vijeka, 
izmcdu  rjecnika  u  Stulicevu  i  IJanicicevu.  Mtstt 
bozija  ne  iznemagajett  gone  bozakonstvujustihb. 
Domentijan''  113. 

BEZAKONA.  /.  vidi  bezakone.  samo  u,  Stuli- 
cevu rjecniku  (25''). 

BEZAKONAK,  m.  vidi  bezakonik.  samo  u  Vu- 
koru  rjei'niku  (gdje  se  napomiiie  da  se  yocuri  u 
Crnoj  Gori). 

BEZAKONE,  ».  facinus  legi  repugnans,  injuria, 
inicjuitas,  impietas.  Od  xiii  vijeka  (vidi  primjere 
Stefan  kra(a},  i  u  rjecnicima  svijem  osiiU'  Jam- 
bresiceva:  u  Vrancicevu  injuria;  u  3[ika(inu  in- 
juria, praejudicium,  noxa,  iniquitas,  indignitas; 
u,  Belinu  injuria  (403''),  iniquitas  (406a),  pravitas 
(404a);  II  Bjelostijencevu  injuria,  Tpra,vita,fi;  u  Vol- 
tigijinu  ungerechtigkeit ;  u  Stulicevu  injuria,  con- 
tumelia; u  Vukovu  impietas,  u  Danicicevu  fa- 
cinus legi  repugnans.  —  Mjesto  -lie  bilo  je  naj- 
prije  -nije,  po  tom  je  i  otpalo,  te  je  od  xv  vijeka 
glasilo  -nje,  a  od  pocetka  prosloga  vijeka  dolazi 
sastavleno  nj  u  jedan  glas  n  (vidi  dale  u  primje- 
riina).  —  isporedi  brezakoiie.  —  Akc.  u  gen.  pi. 
bezakona.  —  a)  u  opce  sto  se  cini  medu  ludma, 
a  ne  bi  se  smjelo  ciniti  po  zakonu  pravoui  Hi  po 
mislima  koje  se  drze  kao  zakon.  tako  dolazi  do  kraja 
prosloga  vijeka,  a  u  nase  vrijeme  nije  u  ohicaju  u 
tom  smislu.  Raztgnavsu  semu  vragi  svoje  za  zlaja 
bezakonija  iliL.  Stefan  kr.  5.  Lasno  tebi  bi  na  krunu 
doc'  od  svijeta,  po  razlogu  ka  za  ocem  tebi  ide  i  ka 
ti  se  po  mnogu  bezakonju  od  prije  skide.  I.  Gun- 
dulic  498.  Koji  ima  dvignut  i  razcinit  bezakonja, 


bezakont; 


2fi4 


fini  i)i  vei^ljehi..  T.  Ttxht,  nauk  gond.  2fi8.  Ako 
bi  jotinii  singa  ila  ji'iinii  znmlatiiiru  piifjlavniloi, 
sciiiilo  bi  so  b<'ziikiiiij('  inivcliko.  1.  T.  Mriiavii'% 
ist.  til.  ,IiU'  bloiijalm  iia  ]iliji'iio,  im  ubnjstva,  na 
bliuio,  im  osveto,  l<a(l  lira]  uspiofjmi  I'liliovu  zp- 
stoMnn  i  no  do)iiisti  iiiknimi  siiuiti  na  bezakoi'ia. 
1.  Roi(li(^,  b(>ii.  1'2'2.  Plod  koji  jo  u  i\o  utiobi  nijn 
djolo  ((ivickogn  bozakoi'ia.  Ziv.  is.  BO.  Sudo(f'  da 
jo  gnusno  bezakoi'io  istinu  vjoio  r.sukri.stovo  la- 
iinm  iznositi.  ui.  —  ono  Ke  tvori  Hi  cini  Hi  hiva 
I'lckomu  Hi  0  nekovm  Hi  sKprnr  n'lrhitiiK,  a  ];omu  se 
cini  sa  onoga  sc  rvli  da  ga  jtrlma  Hi  pudnosi: 
Da  jirimono  gospodina  Vlka  n  nasi,  gradi.  na 
nasoj  vfrc  bezi.  vsakp  smni'io,  i  da  no  sttvorinio 
niknjo  lukavst.vo  ili  bozakonijo  o  f^ospodinn  Vlkn. 
Mon.  sorb.  215.  Da  stujo  u  svojijolii.  pravijolii.  i 
podobnijobi.  zakonijohi.  i  tvrr.davabb,  da  no  mo?.o 
ni  ho6o  nimi.  biti  ni  jodno  bozakoiibjo  ni  suJ.an- 
stvomt  ni  kojonii.  inomi.  nopravdomi.,  doklo  godA 
ne  bi  sto  sudi  koga  osudio  po  zakonu.  Mon.  sorb. 
459.  Ovako  u  mrtvilu  podnosit'  nam  sudeno  je 
plijen  opdoni,  snirt  neinilu,  bczakonjp,  zlo  sva- 
koje.  I.  Gundulic  515.  Bezakonja  mnoga  podno- 
seci.  A.  Georgiceo,  nasi.  61.  Nigdar  bezakonje  ni 
mi  ucineno.  219.  Imas  sva  dragosno  podnositi: 
nemoci,  bezakonja,  opogovorenja.  B.  Kasic,  nasi. 
174.  Ako  bezakonje  od  koga  primate,  osraanski 
zakon  jo  da  mir  nJ.ivate.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  114. 
Koji  dopustuju  da  se  cini  kojo  bezakone  sudcem 
crkvenim.  A.  Kadcic,  bogosl.  302.  Ne  tvori  naj- 
manega  bozakona  druzijem.  I.  Dordi6,  salt.  36. 
Plati  tva  bezakona  djolovana  suproc  Ma\TU.  I. 
Dordic,  ben.  33.  Znam  da  sani  momu  isknieniu 
bezakona  ucinio.  A.  d.  Bella,  razgov.  IT.  Da  bi 
ukrali,  za  sto  im  je  bilo  ucineno  od  druzijeh  isto 
bezakone.  J.  Matovio  401.  Da  joj  n'jesam  n'jed- 
noga  bezakona  ucinio.  Nar.  pjes.  bog.  93.  Ovo 
tebi,  Jubovce,  vjere  boga  velikoga  da  ti  ne  cu 
nikakva  bezakona  iiciniti.  109.  —  u  torn  sn  smislii 
bezakone  cini  i  bogu:  Ufam  da  mu  se  ne  cete 
klanat,  ako  vam  ukazom  sto  je  grijeh  smrtni  i 
kojo  se  bezakone  cini  s  njimo  gospodinu.  Besjede 
kr.  47.  Grijeh  jo  smrtni  jodno  bezakone  koje  cini 
stvorene  velicanstvu  bozijemu.  257.  Prosim  u  tebo 
proStene  tolicijoli  potlacena  i  bezakona,  koja 
primi  i  primas  na  svetomu  otarn.  D.  Mattei  41. 
Sladeijoni  bozijom  milostini  neliarno  bezakonima 
odgovorismo.  Stit  5.  —  adjelctivom  se  mnzc  kn- 
zati  i  onaj  koji  cini  tako  bezakone:  Bezakonja 
carska  mnoga  svak  spovnjcda  glasovito.  I.  Gun- 
dulic 484.  i  onaj  koine  se  cini:  Svak  cuti  i  cini 
kako  hocp  u  onomu  u  cemu  je  Slobodan,  i  bez 
nicijega  bezakonja  cinit  moze.  R.  Damai'iic  G.  — 
b)  sto  nije  po  zakon  u,  kao  naprijcd,  ali  se  cini 
ne  hojuii  za  boga  ni  za  dnsn  i  grijeseei  se  o  Ho 
god  sto  bi  trebalo  driati  kao  svetintt,  tako  da  je 
bezakone  u  torn  smisiu  gore  od  onoga  naprijed, 
kao  prevelik  grijeh  i  gore  nego  grijeh.  samo  je  n 
torn  smisiu  i  danas  u  obicaju.  Osk%Ti,ni  se  zemja 
nasa  bezakouiji  nasimi.  Stefan  kr.  19.  Blagoutro- 
bije  tvoje  pobcditt  mnoztstva  bezakonij  mojibb. 
Hon.  sorb.  245.  Prida  to  (boie!)  moje  bezakonje 
pride.  N.  Dimitrovic  01.  Eto  zacet  ja  u  bozakonju 
bill.  OB.  Da  zna  svak  jere  ni  od  dnse  zgubjenje 
vclje  bezakimi  (na  krajii  ni  mjesto  nje  slika  radi) 
i  mnogo  grijeSenje,  nog  tvrdos  srcana  i  grijesit 
ne  pristav  i  ne  htjel  svih  dan  vratit  se  na  put 
prav.  72.  Odpustio  jest  nam  vsa  bezakonja  i  pro- 
gri.scnja  nasa.  H.  Budinic^,  sum.  37.  Odpnstil  jesi 
bezzakonjo  [udi  tvojih.  M.  Albert!  48.  Kada  to 
djavo  uznio  napastovati  da  ucinis  kojo  bezakonje, 
koju  stvar  ncjjristojnu,  koja  je  suproc  bogu.  V. 
Andrijasi,  put.  280.  Svaka  je  u  nem  opacina  bez- 
zakone,  hudobsitina.   J.  Kavauin  59.  Kazo  nihova 


bezakoi'ia,  zloiudnos.  I.  DdrdiA,  salt.  107.  U  In- 
diji  toSko  bczakoi'ie :  ne  poStujo  mladi  starijega, 
no  sliisaju  doca  roilitoja,  roditp|i  pnrod  (logazili,  .  . 
kuiu  svog  kuma  na  sudove  ccra,  a  brat  brata  na 
mojdaii  zaziva,  dovor  snasi  o  sramoti  radi,  a  brat 
sestrii  sestrom  no  doziva.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  1-2. 
No  ('.e  do(!'i  dok  no  dode  najprijo  otjjad,  i  ne  po- 
kazc  se  covjok  bozakona,  sin  pogibli.  Vuk,  2sol. 
2,  3.  .Tor  si  ti  bog  koji  ne  ie  bozakona.  D.  Da- 
nicic,  psal.  5,  4.  Koji  cinite  bezakoAe.  0,  8.  Boza- 
lioAe  sniiSja.  30,  4.  —  c)  Mo  biva  preko  ohiinoga 
reda,  ne  kako  bi  trebalo  nego  naopako ,  sto  god 
nejjrikladno,  neprilirno,  nepristojno.  samo  xvu  vi- 
jeka  It  diHi  pisca:  Koli  krat  jjun  nemira,  vide6 
jednog  od  krstjana  gdi  ili  na  jata  goni  i  tira,.. 
viknuh,  skocih  .sam  na  kona,  . .  pri(d)  sramotom 
bezakonja  no  pazec  so  od  nezgoda.  I.  Gunduli6 
292.  Postav|ati  (^•o  se  mofti  na  prsi  ili  na  glavu 
mucenoga  (od  htidobe) ;  ali  so  uscuvajmo  da  se 
stvai'i  svete  nedostojno  ne  pomifiu  i  da  im  se 
ne  ucini  od  hudobo  nijedno  bezakonje.  B.  Ka§i6, 
rit.  358. 

BEZAKONI,  (((//.  impius;  vidi  bezakon  (adj.), 
od  eega  je  i  piostalo  samo  protnjenom  glasa  n  na 
n  uz  bezakone.  Dolazi  od  proiloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (exlox  431ii.  enormis  288''.  illi- 
citus  375b)  i  ll  Stulicevit.  Srnu  na  nas  £ote  beza- 
kone. I.  Dordic,  salt.  58.  Bezakona  neliarnos.  A. 
Kali6  490. 

BEZAM.TERAN,  bezamjorna,  adj.  vidi  kod  bez- 
mjeran. 

BEZANICA,  /.  potontilla  aiiserina  L.  steza.  u 
jednoga  pisca  naiega  rrcmena,  koji  veli  da  se  go- 
vori  oko  Gospica.    B.  Sulek,  im.  14. 

BEZANICA,  /.  vidi  bezanica.  B.  §ulek,  im.  14. 

BEZAR,  m.  vidi  platnar.  od  bez,  platno.  samo 
ti   ViikovK  rjecniku. 

BEZASTAVAN,  bezastavna,  adj.  irreparabilis. 
samo  u  titulieevu  rjecniku.  (,bezzastavan').  rijec 
nepouzdana. 

BEZAVIDAN ,  bezavidna ,  adj.  non  invidus. 
samo  ll  Stulicevu  rjecniku,,  gdje  ima  i  ado.  ,bez- 
zavidno'.  oboje  nepouzdana. 

BEZAVIDNOST,  bezavidnosti,  /.  invidiae  de- 
fpctus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  ,bez- 
zavidstvo'.  oboje  ncpouzdano. 

BEZAVINA,  /.  selo  a  Ilrvatskoj,  u  podzupa- 
niji  krapinsko-toplickoj.  Schem.  zagr.  1875.  101. 
104.  Proglod  55. 

BEZAZLEK,  m.  vir  simplex,  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZAZLEN,  adj.  innocens.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Rece  se  za 
dobra  i  bezazlena  covjeka.  Vuk,  posl.  88.  Beza- 
zleni  podsmijevace  im  se.  D.  Danicic,  jov.  22,  19. 
Pogodilo  se  i  toj  bezazlenoj  zeli.  M.  Pavlinovic, 
razg.  63.  —  Adv.  bezazleno.  Stulio. 

BEZAZLENOST,  bezazlenosti,  /.  innocentia.  u 
nose  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Bezazlenost  i  pravda  neka  me  sacuva.  D.  Dani- 
cic, psal.  2.5,  21. 

BEZAZLICA,  /.  mulier  simplex,  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijcc  nepouzdana. 

EEZAZLOBAN,  bozazlobna,  adj.  vidi  kod  he- 
zlrdian. 

BEZAZNAN,  adj.  beneficii  immcraor.  .tamo  u 
Stulicevu  rjecniku  (,bezzaznan'),  za  koji  ie  biti  i 
naiiiieno  i  to  grijeskom  sa  zz  mjesto  zs. 

BEZBDJKJ^IV,  adj.  negligens.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  gdje  ima  i  adv.  bezbdjejivo.  oboje 
nepouzdana. 


BEZBDJEl^IVOST^ 


265 


BEZBRAD 


BEZBDJE:^IV0ST,  bezbdjejivosti,  /.  negligen- 
tia.  samo  ii  Stulicevu  rjcinikii,  gdje  ima  i  bez- 
bdjejivstvo.  oboje  nepouzdano. 

Bi;ZBELI,  turski  bes-belli,  cnisfa,  certe.  ispu- 
redi  beli,  cemu  je  doditno  .sjirijedn  bes,  koje  so- 
bom  Jiiita  ne  znnci  iiego  samo  pokreplu-jc  snaiene 
drugoj  rijeci.  sanin  ii  nasc  vrijcwe.  Kroz  I'leko- 
liko  dana  bozbeli  da  mi  plate.  Prip.  bos.  1,  57. 
Ovo  jest  bezbeli  nesto.  Nar.  prip.  vrc.  85. 

BEZBI^EG,  m.  signo  caren.s,  Icoji  je  hez  bi(ege. 
ime  hrtti  it  jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka.  Pode 
jadan  klikovat'  Bezbijega  lirtva  svoga :  de  si  hrte 
Bezbije^e,  u  potrebi  vjerni  druze !  Nar.  pjes.  bog. 
108. 

BEZBl^iE^AN,  bezbllezna,  ndj.  baud  notatus, 
iminaculatus,  purus.  samo  u  Stidicevii  rjecniku, 
gdjc  ima  i  adv.  bezbi]pzno.  ohoje  bez  potvrde. 

BEZBJEDAN,  bezbjedna,  adj.  securu.s.  u  jed- 
noga  pisca  j^rosloga  vijeka  i  u  iiekih  nasega  vre- 
mena,  izmedti  rjeinika  samo  u  Stulicevu  (u  koji 
je  uzcto  iz  brcvijara).  Bezbjednoga  i  nccista  ki 
Stjepaua  izagnase.  J.  Kavanin  134.  Da  bi  najbez- 
bjedliiji  bili  od  Pojaka.  Nov.  srj).  1834.  56.  Sta 
je  laji  bezbjediio?  M.  Pavlinovif,  raz.  spis.  202. 
—  Adv.  bezbjedno,  secure.  Stiilii.  Da  .se  lako  i 
bezbjedno  od  rastvaraiia  sacuvati  mogu.  P.  Bolic 
2,  365. 

BEZBJEDNOST,  bezbjednosti,  /.  securitas.  u 
na^e  vrijemc  xi  nekih  pisaca,  izmedii  rjeinika 
samo  u  Stulicei-u.  Bczbjednost  iiuai'ia.  Nov.  srp. 
1835.  44.  Bezbjednost  obrauoui  stecena.  M.  Pav- 
linovid,  raz.  spis.  160. 

BEZBJEDSTVO,  it.  vidi  bezbjednost.  savio  u 
Stulicevu  rjccniku.  bez  polrrde. 

BEZBLAGODARAN,  bezblagodilrna ,  adj.  iu- 
gratus,  illiberalis.  .samo  u  Stulicevu  rjccniku.  ri- 
jec  nepouzdana. 

BEZBLAGOdArSTVO,  n.  ingratitiido,  illibo- 
ralitas.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijcc  nepo- 
uzdana. 

BEZBLAGOSTIV,  adj.  inclomeiis.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZBOGE,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  blizu  Zicc,  koje 
se  po6etkom  nasegn  vijeka  tako  zvalo.  Vuk,  dan. 
2,  65.  M.  D.  Milioevid,  .srb.  689.  a  sada  se  zove 
Krusevica.  M.  D.  Milidevic.  isporedi  Brezboge. 

BEZBOGOBOJAN ,  bezbogobojna ,  adj.  deura 
non  timens.  samo  it  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima 
i  adv.  bezbogobojno.  ohoje  nepouzdano. 

BEZBOGOBOJNICA, /.  deum  non  timens.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZBOGOBO.TNIK,  m.  deum  non  timens.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepoitzdana. 

BEZBOGOBO.TNOST,  bezbogolHijnosti.  f.  ani- 
mus non  timens  deum.  samo  it  Stulicevu  rjecniku. 
rijec  nepouzdana. 

BEZBOGOBOJSTVO,  n.  vidi  bezbogobojnost. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepiouzdana. 

BEZBOGO^;UBAN ,  bezbogojnbna,  adj.  deum 
non  amans.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  ne- 
pouzdana. 

BEZBOGO:^jUBAV,  /.  vidi  bezbogn|ub}e.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 

BEZBOGOlf-UBLE,  n.  defectus  amoris  dei.  samo 
u  Stulicevu  rjccniku.  rijec  nejMuzdana. 

BEZBOGOMISALAN,  bezbogomi.saona,  adj.  de 
deo  non  cogitans.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,bez- 
bogomison').  rijec  nepouzdana. 

BEZBOGOMISAO  ,    bezbogomisli ,   /.    defectus 


cogitationis  de   deo.   samo   u    Stulicevu   rjecniku. 
rijei  sasma  nepouzdana.. 

1.  BEZBO.TAN,  bezbojna,  adj.  vidi  bezbojazan. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  adv.  bez- 
bqjno.  ohoje  nepouzdano. 

2.  BEZBO.TAN,  liezbojna,  adj.  colore  carens, 
hez  hoje.  u  jednoga  pisca  naltega  vremena.  Ostez- 
nak  bczbojni.    J.  Closer,  kor.  612. 

BEZBO.fASTVO,  n.  vidi  bezbojaznost.  sayno  u 
Stulicevu  rjccniku  (,bezbojazstvo').  rijei  nepo- 
uzdana. 

BEZBOJAZAN,  bezbojazna,  adj.  intrepidus. 
samo  u  StidicevH  rjecniku.  hez  potvrde.  isp)oredi 
bezbojazno. 

BEZBO.TAZNO,  adv.  sine  metu.  n  stoji  mjesto 
ntn.  XIV  vijeka.  izmeitu  rjeinika  samo  u  Bani- 
cicevu.  Da  moXe  prebiti  u  Dubrovniku  svobodno, 
beztbojazno.  Mon.  serb.  211. 

BEZBOJAZNOST,  /.  metus  absentia,  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZBOJAZ^IV,  adj.  intrepidus.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku  (.Ijezbojazjiv'),  gdje  ima  i  adv. 
,bpzbqjaz|ivo'.  ohoje  nejiouzdaiio. 

BEZBOJAZLIVO.ST.  /.  metus  absentia,  samo 
It  Stulicevu  rjecniku  (.liezbojazjivosf),  gdje  ima 
i  ,bezbojaz]ivstvi)'.  ohoje  nepouzdano. 

BEZBOStVO,  n.  impietas.  dolazi  xm  vijeka, 
ali  ne  ii  istom  ohlicju,  nego  sa  zavrsetkom  ije 
mjesto  o.  s  stoji  mjesto  zts,  koje  se  u  receno  vri- 
jemc pisalo.  izmcttu  rjeinika  samo  u  Daniciccvu. 
Oblici  bezbozbstvije  ilit.  Stefan  kr.  7. 

BEZBOZAN,  bezbozna,  atlj.  impius.  Od  xii  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  it  Stitlii^evu  (atlieus),  u  Vu- 
kovu  (atheus)  i  u  Danicicevu.  Ott  bezboznyht 
razbojniki..  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  177.  Mon. 
Serb.  3.  Grlinio  ranavca,  koga  bezbozni  tezaci  pro- 
kopase  ruke,  noge,  bok  i  srce.  D.  Mattoi  16.  Po  za- 
povijo.sti  tvqjo  bezbozno  zene.  Nar.  prip.  vuk.  166. 

BEZBOZJE,  n.  impietas.  u  Stulicevu  rjeiniku 
(atlieismus)  i  u  jednoija  pisca  nasega  vremena. 
Rim  je  podnio  deracine,  nasija,  bezbozja.  M.  Pav- 
linovic,  rad.   71. 

BEZROZNICA,  /.  mulier  impia.  .mmo  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  Akc.  u  gen.  pi.  bezboznica,  gen. 
sing,  bezboznice,  instr.  sing,  bezboznicom. 

BEZBOZNICKI,  adj.  impiorum.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  .^amo  u  Vukoini.  Navedo  potop 
na  s\-ijet  bezboznicki.  Vuk,  2petr.  2,  5.  Blago  co- 
vjeku  koji  ne  ide  na  vijece  bezboznicko.  D.  Da- 
nicic,  psal.  1,  1. 

BEZBOZNIK,  m.  impius.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Vukovu  (atheus).  Dokle  ce 
se  bezboznici  hvaliti?   D.  Danicic,  psal.  94,  3. 

BEZBOZNIKOV,  adj.  impii.  u  nase  vrijeme. 
Prokletstvo  je  gospodiie  u  kuci  bezboznikovoj. 
D.  Danicic,  psal.  3,  33.  Oprace  noge  svoje  u  krvi 
bezboznikovoj.  .58,   10. 

BEZBOZNOST,  bezboznosti, /.  impietas.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Uceii 
nas  da  se  odrecemo  bezboznosti.  Vuk,  tit.  2,  12. 
Na  bezliozniku  c.e  biti  bezboznost  liegova,  D.  Da- 
nicic, jcz.   18,  19. 

BEZBOZNACK-I,  adj.  vidi  bezboznicki.  it  na.ie 
vrijeme.  Skupnoviada  bezboznacka,  ta  bi  se  brzo 
sama  zadavila.  M.  Pavlinovii,  razl.  spis.  88. 

BEZBOZNAK,  m.  vidi  bezboznik.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjeinika  samo  it  Vukovu.  Bezboz- 
naci.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  88. 

BftZBRAD,   adj.  imberbis,   golohrad.   u   Stuli- 


BEZBEADAC 


260 


BEZDANA 


ierii  }J<'iiiikit  (ii  koji  je  uzelii  iz  rimkoud)  i  ii  Jcd- 
noga  phcu  nusci/a  naiii'tia.  liozbmili  niskolnik. 
S.  ^iubiSa,  prij).  "J'iO. 

BEZBKADAC,  bt'zbnu-a,  m.  imboibis,  (julohra- 
dica.  samo  u  M)ka\iiiu  rjeciiiku  i  I'r  ncya  u  Stu- 
licei'ti. 

BKZBKAUAT,  (idj.  cidi  bozlirail.  smno  u  Stu- 
lii'et'u  rjrcnikii. 

BEZIiKAT,  m.  Cratro  carcns.  w  nnse  vrijeme  u 
jednoga  inxca  o  vorjrku  koji  je  imiio  liraia,  ali 
se  brat  razhralio  s  iiiiii  neijova  ncradd  radi.  Eto 
mi  bezbrata  giljo  jo  ijodranio  na  rakijii.  S.  I^u- 
biJa,  prif..  lOl!. 

BEZBRATICA,  /.  vidi  bozbratnica.  u  jednnr/a 
pisca  naiiega  rremeria.  Sestin  bezbratioa.  S.  ^u- 
biSa,  prip.  40. 

BOZBRATNICA,  /.  muHri-  fratro  carcns,  zen- 
sko  ce^adc  kome  je  umru  brat  te  ostalo  bez  brata. 
u  naie  vrijeme,  izmedii  rjcinika  samo  u  Vukono. 
AJcc.  u  gen.  pi.  btzbratnica,  gen.  i  instr.  sing,  hbz- 
bratnice,  bfrzbratnicoin.  Bijali  scstra  od  tri  brata, 
od  tri  brata  ka'  tri  kra|a,  a  sad  ostah  bez  nijed- 
nog;  kuku  scstri  bezbratniei!  Nar.  pjos.  vrik.  iiv. 
'209.  Pa  5to  to  ti  sestro  bczbratnice !  Vuk,  rjof .  20". 

BEZBRIGA,  /.  incuria.  u  jednoga  xrisca  na- 
sega  vreiiicna.  Da  mu  (narodu)  otvaramo  oci  nad 
ponorom,  nad  koji  ga  dovedfi  licgova  dobra  vjera 
i  bezbriga.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  9. 

BEZBRIGOSTIV,  adj.  ncgligens.  samo  u  Stii- 
licevu  rjccniku,  gdje  ima  i  adv.  bezbrigostivo. 
oboje  nepouzdnno. 

BEZBRIGOSTIVOST,  /.  negligentia.  samo  u 
StuHcevii  rjecniku,  gdje  ima  i  bezbrigostivstvo. 
oboje  nepouzdano. 

BEZBEIZAN,  bezbriJna,  adj.  securns.  Od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (552t>),  Stulicevu, 
i  Vukovu.  a)  o  cefadetu:  aa)  koji  se  lie  brine  a 
trebalo  bi  mu  se  brinuti:  Trijebi  je  za  bezbriz- 
nijeh  da  se  brinu  (kraji)  i  za  ispraznijeli  misle 
i  trude.  I.  Gundiilic  482.  Nemojmo  se  prepadati 
ni  bezbrizni  mi  budimo.  I.  A.  Nenadic,  samb.  9. 
Vojska  stajase  bezbrizna.  D.  Danicic,  sud.  8,  11. 
—  bb)  koji  se  ne  brine  niti  mu  se  treba  brinuti: 
Ja  hocu  da  ste  vi  bezbrizni.  Vuk,  Ikor.  7,  32.  Ci- 
tav  covjecij  vijek  trebao  bi  jednome  bezbriznom 
covjeku  da  skupi  sve  nase  narodne  pjesme,  pri- 
povijetke  . .  Vuk,  prip.  iv.  —  b)  0  stanu,  u  kom 
se  Hi  za  koje  se  ne  treba  brinuti:  Dade  mu  zeni 
i  detetu  bezbrizno  uzivjene.  Vuk,  dan.  4,  16.  U 
izobiju  i  bezbriznom  miru.  D.  Danicic,  jezek.  16, 
49.  —  c)  adv.  bezbrizno:  aa)  ne pazeci,  bez pomne: 
Jer  sam  bezpametno  i  bezbrizno  tebe  uvrijedila. 
V.  Andriasi,  put  334.  —  bb)  ne  brinuci  se,  bez 
brige:  Bezbiizno  spavamo.  J.  Eajio,  pouc.  1,  3. 
Putuiiici  tiho  i  bezbrizno.  M.  D.  Milicevic,  vec.  217. 

BEZBRIZENE,  n.  incuria.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZBRIZNO,  adv.  vidi  kod  bezbrizan. 

BEZBRIZNOST,  bezbriznosti ,  /.  securitas.  u 
nase  vrijeme.  Sto  ce  pravda  uciniti  bice  pokoj  i 
bezbriznost  do  vijeka.  D.  Danicic,  isa.  H2,  17. 

BEZBRODICE,  vidi  kod  brodica. 

BEZBEOJAN,  bezbrojna,  adj.  innumerabilis, 
bez  broja,  nebrojen.  isporedi  brezbrojan.  Od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika(inu,  Belinu  (407^), 
Bjelostijencevu  i  Stulicevu.  Prije  bijejahu  sva  se 
mjesta  nasim  stadim  bezbrojnima.  I.  Guudulic 
143.  Tebi  samomu  hvala  po  bezbrojne  vijcke  od 
vijeka.  B.  Kasic,  nasi.  183.  Putovanja  bezbrrjna. 
B.  Kasic,  fran.  44.  Ure.si  zemju  travami  i  dnbjem 


iiialij  mai'ic  bezbrojnijom.  M.  Orhin  11.  Smeta  .se 
panict  ...  na  taki  >)ozbrojni  broj  godiSta.  A.  d. 
I5ella,  razgov.  .30.  Mnozim  vosp|o  donije,  i  bez- 
brojnom  mnoStvu  svim  glasom  spasene.  132.  Od 
bezbrojne  Cete.  I.  Dordii'',  ben.  172.  Bezbrojne  po- 
grjeske.  Vuk,  pisma  18.  —  adv.  bezbrojno,  u  Stu- 
licevu rjeinilm. 

BKZBRO.fNOST,  bezbrojnosti,  /.  innumorabi- 
litas.  samo  u  Stulicevu  rjciniku.  ali  isporedi  broz- 
broj'nost. 

Bl'iZBRO.TSTVO,  n.  vidi  bezbrojnost.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  ali  isporedi  brezbrojstvo. 

BRZC-  gUdaj  besc-. 

BEZC-  gledaj  beS?.-. 

BEZt;-  gledaj  bcSi-. 

BEZDA.TNICA,  /.  vidi  bozdanica.  isporedi  brez- 
dajnica.  o  j  vidi  kod  brezdajni.  u  nase  vrijeme. 
Oda|eni  iamor  ka'  iz  bezdajnioe  progovara.  M. 
Pavlinovic,  raz.  spia.  427. 

1.  BEZDAN,  adj.  fundo  carens.  xvi  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  naie  vrijeme.  isporedi  brezdan. 
Od  studenca  bezdanoga.  Anton  Dalm.,  apoc.  9,  1. 
On  ga  baci  u  jamu  bezdanu.  Nar.  pjes.  vuk.  4, 
434.  Da  oboje  skapjete  u  toj  bezdanoj  jami.  Nar. 
prip.  vrfi.  80.  —  medu  din  umetnuto  je  a,  te  ti 
pomcnutoga  pisca  xvi  vijeka  dolazi  i  bez  nega : 
Odjiri  studenac  bezdni.   Anton  Dalm.,  apoc.  9,  2. 

2.  BEZDAN,  m.  abyssus.  isporedi  bezdana.  Od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od 
,bez  djia'.  a  je  umetnuto  mjesto  't,  ali  ostaje  u 
svijem  oblicima.  —  a)  u  pravom  smislu :  K  tomu 
vas  ces  tjera  i  bezdan  progoni.  M.  Vetranid  1, 
222.  Gorsa  zena  jest  pijana  nego  sam  vrag  iz 
bezdana.  P.  Vitezovic,  cvit  51.  Mojahn  ga  da  im 
ne  dopusti  da  idu  u  bezdan.  Vuk,  luk.  8,  31.  Zvi- 
jer  sto  izlazi  iz  bezdana.  Vuk,  otkr.  11,  7.  Kriv 
je  davo  i  liegova  mater  u  bezdanu  ka'  de  grije 
sunce.  P.  Petro\'ic ,  seep.  1.53.  Bezdani  ih  po- 
krise.  D.  Danicic,  2moj.  1.5,  5.  —  b)  selo  u  Backoj 
blizu  Sombora.  Sera.  prav.  1878.  29.  —  c)  vijenac 
planinski  u  Srbiji  kod  Etna.  M.  D.  Milidevic, 
srb.  778. 

3.  BEZDAN,  bezdni,/.  abyssus.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka,  samo  u  gen.,  cega  radi  nije  pouzdano 
nom.  bezdan,  nego  moze  biti  i  bezdna  (koju  isti 
pisac  ima.  vidi  bezdana),  pta  je  tome  nominativu 
genetiv  bezdni  u  toga  pisca,  kao  sto  se  ti  drugih 
takih  rijeci  po  nekim  krajevima  govori.  Iz  bezdni. 
Anton  Dalm.,  apoc.  9,  11.  K}uc  od  bezdni.  20,  1. 

BEZDANA,  /.  abyssus.  isporedi  bezdan.  a  je 
medu  d  i  n  umetnuto  mjesto  -b.  dolazi  i  bez  toga 
umetka  glaseci  bezdna;  kad  nema  toga  umetka, 
maze  mu  d  izmedu  z  t  n  ispasti,  te  glasi  i  bezna. 
Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu 
(bezdana)  i  u  Danicicecu  (bezdtna).  —  a)  bez  a 
medu  din;  xvi — xviii  vijeka:  Sedej  na  prestole 
slavy  i  priziraje  vi.  bezdny.  Mon.  serb.  546.  Vrze 
ga  V  bezdnu.  Anton  Dalm.,  apoc.  20,  3.  Poja  bi- 
vaju  bezdne.  J.  Rajic,  pouc.  1,  2''.  u  nase  vrijeme 
u  pisaca:  On  pjeva,  na  n  da  bezdna  z'jeva.  Pjev. 
cm.  328.  —  b)  bez  a  medu  d  i  n  ali  i  bez  d:  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka :  Stase  veliki  bog  u  bczni 
vecnosti  svoje.  F.  Glavinic ,  cvit  322.  U  beznu 
vecne  unese  ju  .slave.  278.  Neumrlost  u  bezni  ne- 
beskoga  kra|estva  uzivaju.  428.  II  beznu  pakla 
okova  ga.  323.  Hoces  biti  oslobojen  one  paklene 
bezni,  stavi  pamet  tvoju  u  beznu  umilenstva.  F. 
Glavinic,  posl.  60.  —  c)  s  umetnutim  a  medu  d 
in:  u  nase  rrijeme:  Te  i  baci  dole  u  bezdanu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  167.  Bezdana  bezdanu  doziva. 
D.  Danicid,  psal.  42,  7.  —  kod  grada  Golupca  u 


BEZDA]SfCl6 


267 


BEZDOVO:^AN 


Srbiji  ima  jama  s  vodom,  Icojoj  je  ime  Bezdana. 
Viik,  rjec.  20a. 

BEZDAN6I(!;,  m.  dem.  bezdan.  Niva  kod  bez- 
danJida  (u  Srbiji  u  okrugu  vajevskoml  St.  Nov. 
1871.  468. 

BEZDANICA,  /.  abyssus.  isporedihezda.ua.  Od 
adj.  bezdan.  M  nase  vrijeme,  izmeiu  rjecnika  fiamo 
u  Vukovu.  a)  0  jami :  A  to  nije  ledena  tavnica 
no  nekaka  jama  bezdanica.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec. 
20a.  Pjev.  cm.  315.  Da  je  Samac  jama  bezdanica. 
0.svet.  3,  136.  —  b)  rjecica  u  Srbiji  u  okrugu 
crnorijeikom:  Odatle  rjeficom  Bezdanicom  na 
Vrsku  Cuku.  M.  D.  Mili(!'ovi(!',  srb.  723.  i  :emla 
na  toj  rjecici:  Zabran  u  Bezdanici  Sr  Nov.  1874. 
IGI. 

BfeZDANIT,  adj.  fundo  carens ;  isporedi  bezdan 
adj.  Samo  u  jcdnof/a  pisca  prosloga  vijeka.  Jezer 
va  vik  bezdaniti.  J.  Kavanin  440. 

BfeZDANKA,  /.  vidi  brezdanka. 

BEZDANO,  n.  neki  manastir  koji  se  pontine 
prije  naSega  vremena.  Bezdano.  S.  Novakovif, 
pom.  124. 

Bi:ZDANOVIl!I,  Bfezdanovica,  m.  pi.  fielo  u 
Crnoj  Gori  u  katunsknj  nahiji.  N.  Ducii':,  p;lasn. 
40,  19. 

BEZDInSTVO,  w.  vidi  brezdanstvo. 

BEZDAN,  bezdna,  m.  vidi  bezdana.  samo  u 
Stuliccvu  rjedtiiku.  rijec  nepouzdurta.  isporedi 
bozdaiii. 

BEZDANA,  /.  vidi  bezdana.  isporedi  bozdaiii. 
u  na.v  ivijeme  u  jednnga  pisca.  Da  zlu  dusu  sii- 
novratimo  u  bezdai'ui,  da  jnj  se  za  kost  no  zna. 
S.  J^ubiSa,  prip.  203. 

BilZDANE,  n.  aby.ssus,  bezdana.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Od  subst.  liezdan.  -lio  je 
postalo  od  -nije.  U  prosjedno  sej  bezdaiie  razte- 
pani  da  se  mu6e.  J.  Kavanin  459.  Proiiado  u  bez- 
dane.  5fi. 

BEZDANI,  adjj.  fundo  carens;  isporedi  bezadfii, 
bezdan.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Stulicevic  (gdje  je  u  nomiiidlnom  ohlikii  liczdaii, 
i  bez  a  u  oblicima  u  kojima  nc  stnji  -daii  na 
krnju:  bezdrii).  ri  ce  biti  postalo  oil  n  samo  pro- 
mjenom  glasa  uz  druge  adj.  takinja  zanr.ktka, 
muze  biti  isprna  samo  za  to,  da  bi  se  u  zen.ikom 
rodu,  u  kom  najvise  dolazi,  razlikovalo  od  subst. 
bezdana.  poslije  je  prema  tome  nacinen  i  sabst. 
bezdana.  —  Iz  jame  bezdaiie.  Nar.  prip.  vuk.  130. 
Poleti  ili  u  visinske  visine  ili  u  dubinske  dubine. 
u  morsku  pucinu,  u  jamu  bezdaiiu.  Nar.  prip. 
vrc.  56.  Bezdaiia  jamo !  Nar.  prip.  vrc.  118.  On 
se  uortacio  sa  tri  izjese,  jame  bezdaiie,  koje  bi 
svijet  prozdrle.  S.  l^ubiJa,  prip.  103.  Pak  se  po- 
boje  da  top  ne  prozdre  bezdani  Gurdic.  S.  ^u- 
bisa,  pric.   116. 

BEZDAVNI,  adj.  fundo  carens.  isporedi  bez- 
dan. u  jednoga  jiisca  prosloga  I'ijeka,  u  djelii  koje 
je  nastampano  u  nase  vrijeme.  v  ce  biti  umctnuto 
kao  j  u  bezdajnica.  Pak  prosjede  ov  i  oni  u  bez- 
davno  jezeriste  meju  ogAe.  J.  Kavanin  431. 

EEZDET,  m.  brdo  u  Srbiji  u  okrugu  knezecac- 
kom.  Glasnik  19,  297. 

BEZDIJELAN,  bJzdijelna,  adj.  expor.^,  kome 
nema  dijela.  u  jednoga  pisca  nascga.  crcmena.  Red 
je  bio  bezglasnoj  i  bezdijelncij  svojom  krv|ii  i 
svojim  imaiiem  da  podhraniva  tudu  dr/.avu.  M. 
Pavlinovii,  raz.  spis.  116. 

BEZDIN,  Bezdina,  m.  manastir  u  Banatu.  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  U  Bezdin  mana- 
stir. D.  Obradovic,  ziv.  24. 


BEZDINAC,  Bezdinca,  m.  iovjek  iz  Bezdina. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  Akcenat  se  mijena  u 
gen.  pi.  Bezdmaca. 

BEZDINSKI,  adj.  sto  pripada  Bezdinu.  samo 
■u   Vukovu  rjecniku. 

B^ZDJELAK,  bezdioka,  m.  atomus,  Ho  nema 
dijela,  sto  se  ne  maze  dijeliti.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku (596a).  i.'iporedi  brezdjelak. 

BfcZDJELAN,  bezdiona,  adj.  inefficax,  koji  .ito 
radi  alt  ne  maze  da  izradi,  te  kao  ,bez  djela' 
ostane,  ne  tiiini  nista.  xiii  i  xiv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu  (ima  i  u  Stulicevii, 
alt  iz  ruskoga,  i  to  otiosus).  Bezdeltni  vtzvratiSe 
se.  Domentijana  8.  Vtzvratise  se  posramjeni  i 
bezdeltni.  300.  Posram}ent  i  bezdelLni.  javi  se. 
Domentijan''  21.  Bezdelna  ottpusti.  204. 

BijZD.TELICA ,  /.  nugae .  vidi  besposlica  pod 
2.  Prosloga  vijeka.  u  jednoga  jiisca.  Ho6e  da  do 
po  dne  spava  a  do  po  noi^i  koje  kakve  bezdjelice 
cini.  D.  Obradovii^,  bas.  50.  Ima  ranogo  bezdjelica 
napisani  i  nastampani.  239. 

BfcZD.TELNIK,  m.  maleficns.  Od  prosloga  vi- 
jeka. Sto  se  bojiS  bezdjelnika?  J.  Raji6,  boj  38. 
Ja  sam  so  onijem  bezdjolnicinia  cudio.  G.  Zelio 
448. 

BEZD.TELSTVnVATI,  bezdjelstvujom,  impf. 
maleficium  committere.  u  jednoga  pisca  proHoga 
vijeka.  Koji  kao  svim  [udma  u  prUos  i  u  inat 
bezdjelstvuju  i  bezakomiju.  D.  ObradoviA,  bas.  217. 

BEZD.TETAN,  bt-zdjetna,  adj.  lilieris  carens. 
isporedi  broziljotan,  bescedan.  Od  prosloga  vijeka. 
Bezdetna  Rahi|a.  .T.  Raji6,  pouf,.  2,  20h.  Posinov- 
|eiie  . .  biva  kada  su  liezdjetni  i  priSli  u  starost. 
V.  Bogisii^,  zbor.  303. 

BfcZD.TETKA,  /.  femina  liberis  carens.  ii  nase 
vrijeme  u  jednoga  pisca.  Po  smrti  zeninoj,  koja 
jo  bozdjetka,  prcija  ostane  nozinom  rodu.  V.  Bo- 
p^isic,  zljor.  287. 

BEZD.TETNICA,  /.  ridi  brczdjetnica. 

cfcZDIjAK,  <idj.  ]iilis  carens.  samo  a  Stulicevu 
rjein  iku. 

BEZDNA,  /.  vidi  bezdana. 

BEZDNO,  n    vidi  bezno. 

BEZDOBROSTIV,  ((//;'•  malignus.  .•iamo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZDOBROVO^jAN,  bezdobrovo)na,  adj.  invi- 
tus.  samo  u  Stulicevu.  rjecniku,  gdje  ima  i  adv. 
liHzdobrovojno.  oboje  nepouzdano. 

BEZDOBROVO^iNOST,  /.  quod  contra  volun- 
tatem  e.st.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  nepouzdana 
rijec. 

BEZDOBROVO^jSTVO  ,  w.  vidi  bezdobrovo}- 
iiost.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZDOHITAN,  bezdoliitna,  adj.  incoraprehen- 
sibilis.  .-iamo  u.  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. isporedi  nedohitan. 

BEZDOMAN,  bezdomna,  adj.  domo  carens,  si- 
romali,  koji  nema  doma.  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  BpzLdomtnb  i  prosite]i. 
ustroji  so.  Glasnik   11,  82. 

BEZD6SP.iETAN,  liczdospjotna,  a.dj.  infinitus, 
koji  je  bez  dospjet.ka,  bez  svrsetka.  prosloga  vi- 
jeka a  jednoga  pisca,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Stulicevu.  isporedi  brezdospjetno.  Bezdospjetne 
bog  jo  uzgoje.  .T.  Kavaiiin  534. 

BEZDOVO^jA,  /.  vidi  bezdovo}nost.  samo  ii.  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  uepouzdana. 

BEZDOVO^AN,  bezdovo}na,  adj.  inliabilis,  im- 


BEZDOVO];.E 


268 


BEZGODAN 


potons.  samo  u  Stuliiei'ii  rjeinihii,  (jdjc  iiiia  i  ndv. 
bezdovo|no.  oboje  nepoiizdaiiv. 

BEZIJOVOI^E,  n.  vidi  bozdovojiiost,.  xamo  u 
Stulit'efit  rja'nihit.  rijec  iiepoii^dinxi. 

BE/T)OV()1,jNOST,  /.  nulla  liabilitas.  mum  ii 
Stidiccrii  rjeciiikK.  neiioiizdana  rijec. 

BEZ1•0^'01^S'^V(),  «.  oidi  bozdovoJMost.  Kwmo 
u  StiilivcL'K   rjciitiku.  rijec  nepouzdana. 

BEZDREMAV,  adj.  vigilans,  srclulus.  samo  u 
Stiilicevu  rjciniku  (,bpz(lijomav'),  (jdje  imii  i  adr. 
,bpzili'jrmavo'.  ohojc  nepouidano. 

BEZDREMAVOST,  /.  vigilaiitia,  attontio,  scdu- 
litas,  ciira.  samo  u  Sliiliceni  rjccniku  (,bezdrjo- 
mavost'),  gdjc  ima  i  ,bezdrjcmavstvo'.  olmje  ne- 
pouzdana. 

BEZDRUG,  in.  sino  comitp,  solus,  samo  u  Stu- 
liceiHi  rjeiiiiku.  rijec  nepoiisdana. 

BEZDRUGA,  /.  absque  comito,  sola,  samo  u 
Stuliievu  rjeiniku.  rijec  nepouzdana. 

EEZDRUZAN,  bezdruzna,  ndj.  socio  carens, 
eaelebs.  u  jednoga  jiisca  xvi  vijeka  i  ii  Stuliievu 
rjeiniku.  Zakon  bfizdru^noga  zitka.  §.  Budinic, 
sum.  111. 

BEZDRVAN,  bezdrvna,  adj.  carens  lignia.  m 
naic  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu, 
f/dje  .sf  dodaje  da  se  (jooori  u  Crnoj  Gori:  zem]a 
bezdi-vna,  t.  j.  gdje  ncma  drva, 

BEZDUHAN,  bezdnhna,  adj.  inaninius.  ti  jed- 
noga piica  prosloga  vijeka.  Bczunini,  nu  i  bez- 
dubni  stvor  naiav  sadruzuje.  A.  KaXU:  2-17.  ispo- 
redi  bezduisan. 

BEZDUHAT,  adj.  cxanimis.  samo  u  Stuliievu 
rjeiniku. 

BEZDUSAC,  bezdusea,  711.  vidi  brezdusac. 

1.  BEZDUSAN,  bi'zdusna,  adj.  inanimus,  hes 
duha,  u  cemu  Hi  u  kome  nema  duha.  Od  xiv  vi- 
jeka, izmcdii  rjeinika  -mmo  u  Mikajiiiu  (ali  ne 
na  mjestu  nego  kod  rijeii  dusa)   i  u  Banieiievu. 

a)  o  strarima :  Odusevjenimt  i  bezdu.snimt.  Glas- 
nii  24,  232.  Odusevjcnna  i  beztdusna.  Mon.  serb. 
133.   Neke  stvari  bezdusne.   Viii,  Ikor.  14,  7.  — 

b)  0  mrtvu  iejadetii,  exanimus:  Brata  bezdusna 
i  na   zem}i   rastrtog   gledaae.    D.  E.  Bogdanic  8. 

2.  BEZDUSAN,  bezdusna,  adj.  impius,  koji 
nema  duse,  t.  j.  radi  kao  da  je  nema,  ne  mari 
za  dusu.  Od  xvn  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Stu- 
liievu (indevotus,  im-eligiosus,  homo  perditae  con- 
soientiae)  i  u  Vukovu  (cxpers  cordis,  sensus).  — 
a)  kao  bezbozan :  Bihu  mornari  iiiki  bezdusni,  ki 
bogom  krivo  kuiiahu  se.  F.  Glavinic,  rvit  247. 
Bjese  opak  covjek,  bezdusan  i  neprijate}  bozji  i 
svetijeh,  kojijeh  psovase.  B.  Kasic,  per.  79.  Bcz- 
dusnom  opacinom  s  potvorima  opsovase.  J.  Ka- 
vaiiin  453.  Bezdusna  dusa.  4.56.  —  h)  kao  vrlo 
nemilostiv,  inhuraanus ;  u  torn-  je  smislu  danas  u 
obiiaju:  Narod  bezdusan.  D.  Danicic,  ,5inoj.  28,  .50. 

BEZDUSeVAN,  bezdus5vna,  adj.  vidi  bezdu- 
san. samo  u  Stuliievu  rjeiniku. 

BEZDUSJE,  n.  exanimatio,  mrtvilo.  xiv  vijeka, 
a  tada  je  zavr.setak  je  glasio  ije;  izmedu  rjecnika 
samo  u  Daniiicevu  (ima  i  a  Stuliievu,  ali  iz 
riiskoga,  a  u  znacenu  impielas).  UmLri,  i  bezdu- 
sijemi,  istinuvL.  Doraentijan''  164. 

BEZBUSNICA,  /.  mulier  inhumaiia,  zensko  ie- 
]ade  bczdusno,  vrlo  ncvii/ostiro.  u  nasc  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (mulier  expers 
cordis,  sensus).  Akc.  u  gen.  pi.  bezdusnica,  gen. 
i  instr.  sing.  bezduSnicP,  bezdusniconi.  Kakn  im 
baba   rote,   tako  bezdusnice   i    ucine.    Nar.  lirip. 


vuk.  111.  Kad  dodu  u  nekaku  gustu  5umu,  za- 
Nodu  je,  kako  ini  je  ona  bezdusnica  naredila, 
svei>,u  jo  za  jedno  drvo  i  ho<''.ahu  je  ubiti.   165. 

BEZDUisNIK,  m.  impius,  covjek  bczdukm.  11 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu 
(expers  cordis,  sensus).  Kao  bezboznik:  0  (udma 
koji  su,  svjetovali  sestru  da  pode  za  brata:  Hajt' 
otole  bozji  bezdusnici.  Nar.  pjes.  \'uk.  2,  127.  — • 
0  lupczu  koji  krade  crkvene  stvari:  .Tetbio  kan- 
delo  ne  mogase  dohvatiti,  nego  so  pripe  na  svotu 
trpezu,  kaono  ti  bezduSnik  i  koji  se  boga  ne  boji. 
Nar.  ]irip.  vi-6.  8.  o  kamatniku :  Kamatnico  i  boz- 
dusnito!  178. 

BEZDVO.TNO,  adii  baud  dubie.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Tvrdo  i  bezdvojno  svidokuje.  §. 
Budinid,  sum.  62''. 

BEZBVORAN,  bezdvGrna,  adj.  inurbanus.  samo 
u  Stuliievu  rjeiniku.  rijei  nejjouzdana. 

BEZE(!lI('),  m.  prezime;  xv  vijeka.  Vinograd  ki 
je  nasadil  Bezetid.  Mon.  croat.  88. 

BEZEDEK,  m.  selo  u  juznoj  Ugarskoj,  u  Ba- 
rani.  §em.  prav.  1878.  40. 

BEZER,  m.  1.  nadimak,  xvii  vijeka;  moze  biti 
od  pers.  bi-zer,  siromah.  TomaS  Radatovid,  re- 
feui  Bozer.  Norini  85.  —  2.  otiii  Hi  poii  beze- 
rom ,  kao  bez  traga.  moze  biti  od  arap.  bezr, 
sjeme,  natrazje.  u  jednoga  pisca  proiloga  vijeka. 
Aratos  ga!  i  pos'o  bezerom!  I.  Zaniftid  234. 

BEZGLASAN,  bezglasna,  adj.  tacitus,  mutus; 
infamis.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  (ima  i  u  Stuliievu,  ali  iz  rusknga).  — 
1.  koji  ne  pusta  od  sebe  glasa:  a)  koji  muii  ne 
hoteii  2>ustiti  glasa:  Kako  agnac  bezglasan.  Ar- 
kiv  9,  102.  —  2.  koji  nema  glasa,  te  ga  i  ne  moie 
pustiti:  Kad  bijaste  nezuabosci  idoste  k  idolima 
bezglasnima.  Vuk,  Ikor.  12,  2.  —  3.  koji  izgubi 
fjlas  na  kom.  je  bio,  (i-framoli  se ;  u  jednoga.  pisca 
prosloga  vijeka :  On  cas  kad  upadaju  u  ovu  opa- 
ciiiu,  ostaju  bezglasni  i  sramotni  prija  jos  nego 
su  osudeni.  A.  Kadcid,  bogosl.  535. 

BEZGLAV,  adj.  capite  carens.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stuliievu.  isporedi  bez- 
glavan.  a)  u  pravom  smisln :  na  kome  nema  glare : 
Tuzno  je  na  stolu  vidjeti  bezglavo  pecivo.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  34.  —  b)  bez  starjesine:  Francusku 
ostavi  bezglavu.  M.  Pavlinovid,  rad.  85. 

1.  BEZGLAV  AN,  bezglavna,  adj.  capito  carens. 
Od  XV  Hi  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (ima  i  u  Stuliiemi,  ali  iz  ruskoga).  — ■ 
Bez  glare  samo  u  prenesenom  smislu ,  t.  j.  bez 
starjesine:  a)  vojska,  zonja,  kuia:  Vi.saka  vojska 
bezL  cara  svojego  beztglavLna  jesti.  Aleksand. 
nov.  55.  Makedonija  bezglavna  jestt.  22.  Vsaka 
vojska  brez  cara  svoga  bezglavna  je.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  261.  Vojemt  bezglavnomt.  Glasnik 
22,  224.  Kuca  bezglavna  (kojoj  je  umfo  starje- 
sina).  Vuk,  rjec.  20a.  —  ft)  ze.jia  bezglavna,  koja 
nema  muza.    Vuk,  rjec.  20". 

2.  BEZGLAV  AN,  bezglavana,  m.  inconsidera- 
fcus,  koji  radi  kao  bez  glare,  bez  pameti.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  Navezat  de  ti  se  ime 
besposlice   i   bezglavana.    M.  Pavlinovid,  rad.  84. 

BEZGNILAN,  bezgnilna,  adj.  incon-uptibilis. 
samo  u  Stuliievu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BEZGODAN,  bezgodna,  adj.  intempestivus,  im- 
maturus.  Od  bez  i  god  (vrijeme).  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Daniiicevu.  —  Sio  hiva 
II  nrrrijeme,  tc  je  nepriliino,  nepristojno:  Smeha 
bezgodnago  izbdgaje.  Domentijan''  5.  —  icmu 
ncma  dosta  vremena,  kao  nezreo:  Vtzbrai'ieni. 
bystB  igumenomt  bezgodnije  ladi  junosti.  Domen- 


BEZGOSPODAEAN 


269 


BEZJAJf 


tijanb  61.  sto  hiva  prije  vremena,  hao  rani:  Be- 
^irtiT.,  da  ne  bezgodtnoju  stmrhtiju  sEkonLcajemi. 
se.  Danilo  212.  Jemuie  b?  zivina  vt  grttane,  i 
toju  bezgodtnoju  stmrhtiju  SikoiiLcavaase  se.  204. 

BEZGOSPODARAN,  bezgcsjiidarna,  adj.  abs- 
que domino,  samo  u  Stulicerti  rjecnikii.  rijcc  nc- 
•pouzdana. 

BEZGEIJESJE,  n.  absentia  pecuati,  iiniocen- 
tia.  XVI  ■(  XVII  vijcka.  -ije-  je  u.  juhiom  govorii, 
a  u  zapndnom  -i-,  u  istoinom  -e-.  Izgubili  bez- 
grisje  svoje.  §.  Budinii,  sum.  ISSl".  U  bezgrisju 
srdca  svojega.  (il.  Od  Isusove  cistoce  i  bezgrijesja. 
M.  Divkovic,  bes.  324. 

1.  BEZGEJESAN,  bezgrjesna,  adj.  peccati  ex- 
pers;  ab  omni  vitio  vacuus.  Od  xiii  vijcka,  iz- 
medu  rjecnika  ii  Belinu  (bezgresni,  innocens  407-i. 
sine  piaculo  54ya),  u  Stulicevu  (bezgresan  i  bez- 
grjesan,  mnocens,  inculpatus),  u  Vukoi^u  (bez- 
grjesan,  sine  noxa,  sine  peccato)  i  u  Daincicerii. 
isporedi  brezgijeSan.  —  -je-  je  po  jusnom  (jui'oru 
od  staroga  e,  koje  se  isprva  pisalo ,  alt  i  e  do- 
lasi  u  juznom  yoooru  odbacivii  j  iza  gr,  u  istoi- 
nom e,  M  zapadnom  i.  —  Comp.  bezgrjesniji 
(Bella  407a).  —  a)  hez  grijeha :  o  cefadetu  Hi  sto 
se  kao  cejade  misli,  i  o  ceinu  yod  Ho  sc  kaze 
mjesto  samoga  cefadeta,  o  dusi  mu,  a  glavi: 
Stim'tti  vtkusi  bezgrestnyj.  Domeiitijano-  237. 
Prid  boga  suzice  jos  so  su  skupile,  bezgresne  du- 
5ice  koje  su  prolile.  M.  Vetraiiid  1,  39.  Jagiie 
sam  bezgreSno.  1,  154.  Bezgresna  da  glava  pod- 
nese  smrtni  trud.  2,  140.  Neka  ja . .  prid  oca  bez- 
gresna budu  prit.  2,  212.  On  biso  jaiiac  nevinan 
1  bezgrisaii.  S.  Budinii ,  sum.  6.  Bezgresna  dje- 
vica  Marija.  A.  Guccti6,  roz.  mar.  1.52  Bezgres- 
nijeli  |udi  u  di-uzbi  umih  ruko  zlobe  od  svake.  I. 
Dordii,  salt.  242.  Ko  se  moze  na  saj  svijet  za- 
hvaliti,  da  je  svrseno  bezgresan  V  D.  Mattei  322. 
Ako  6e  i  sveti  biti,  ne  mogu  biti  bezgresni.  D. 
Obradovic,  ziv.  120.  o  zivotu  i  stanu,  u  kom  se 
ne  grijesi:  mjesto  zivota  dolazi  put:  Uvje^baj 
me  kojijem  mogu  ja  bezgrosnijem  putom  iti.  I. 
Dordic,  salt.  409.  Bozgresiioj  ii  slobodi  tko  si  do- 
bar  i  pravedan.  21.5.  —  h)  kao  pjrav,  koji  radi 
Hi  sto  hiva  toko  da  je  drugt>mii  pravo  a  ne  kriro: 
samo  XIII  i  XV  vijeka:  To  da  se  ispravja  sudouib 
pravyniB  boztstvtnyimi.,  jakore  da  je  pravo  i 
beztgresmo  krajevtstvu  mi  i  vamt.  Mon,  serb. 
20.  Da  joj  jesam  bezgrisni,  pravi  i  pocteni  siiii,. 
274.  Budi  ti  hotentje  dati  mu  u  nacini.,  da  f>u!. 
da  Vlahusi  za  otca  i  za  inelii.,  kojimi.  je  dlhztni. 
Stepasiiib,  .  .  a  inako  da  nije  vojaiiL  Dobrusko 
obratiti  ...  toj  se  namt  bezgresuo  vidi.  Spom.  sr. 
1,  121.  —  c)  adr.  u  znacenu  koje  je  yod  a.:  Bez- 
grjesno  Xivjeti.  M.  Vetranic  1,  11.  Tko  ga  okusa 
bezgrjesno.  391.  DUovati  bezgrisno  ovi  sakrament. 
S.  Budinic,  isjir.  7. 

2.  BEZGEJESAN,  bezgrjesana,  adj.  vidi  bez- 
grjesau  ^J0(?  1.  it  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
u  pjesini  na  jednom  mjestii:  Mater  boga  i  covika 
jbezgriesana'  bi  prilika.  J.  Kavai'iin  518. 

bIiZGEJESNICA,  /.  mulier  in.sous.  samo  u  Stu- 
licevu rjceniku  (,bezgresuioa'). 

BEZGEJESNUv,  III.  vir  insons.  samo  ii  iStuli- 
cevu  rjecnikit  (.bezgresuik'). 

BEZGEJESNOST,  bezgrjesnosti,  /.  iuiiocentia 
samo  u  rjecnicima  Belinu  (bezgresnos  407a),  ,S'(«- 
licevu  i  Vukovu. 

BEZGELI,  adj.  gutture  carens.  samo  u  Stuli- 
cevu rjeihriku. 

BEZH-  gledaj  besh-. 

BEZIJAN,  III.  phasiauus.  samo  u  .lambresicevu 
rjecniku  (tako  ima  i  Uahdelic).  isporedi  bazijan. 


BEZILAN,  bezilna,  adj.  sincerus,  kao  hezazleii, 
u  koga  neina  lukavstva,  beshimhen.  Od  prijedl. 
bez  i  hUa  (prijevara),  a  inoglo  bi  biti  i  od  arap. 
hille,  lukavstvo ;  vidi  ila.  Samo  u  Vttkovu  rjecniku. 

B^ZIME,  bezimena,  n.  vidi  prezime.  u  nase 
rrijeme.  it  Bosni  i  u  nalmaciji.  Nek  mu  ue  spo- 
mii'ie  pravoga  imena  i  bezimena.  Osvet.  4,  iv.  Po- 
sii'ioui  ne  promijeni  svoga  imena,  no  samo  liezime, 
i  uzmo  ouo  svoga  novoga  oca.  V.  Bogisii,  zbor. 
30S.  Nezakonita  djeca  ako  su  u  rodite}skoj  ku6i, 
iio.se  ocevo  bezimc.  318. 

BEZIMENI.  adj.  nomiuis  expers.  u  nase  vri- 
jeme,  izinedu  rjecnika  u  Stulicevu  (gdjc  je  u  no- 
minalnom  obliku  bezimen)  i  u  Vukovu.  a)  treca 
nedje^a  uskrsnega  posta  zove  se  bezimena  nedjeja. 
Vuk.  rjec.  20''.  isporedi  nedjeja.  —  h)  cejade  koje 
se  ne  iinenuje:  Svjodok  je  bezimeni  sve  pravo 
kazao.  S.  l^ubisa,  prip.  213.  —  c)  bezimena  kost, 
OS  anonymum.  J.  Pancic,  rib.  160. 

BEZIMENIK,  in.  covjek  koji  se  ne  imenuje, 
anoiiymus.  v  nase  vrijeme  ii  jednoga  2>isca.  ispo- 
redi beziiiienak.  Mi  se  pravdati  ne  cemo  sa  bez- 
imenikom.  M.  Pavlinovi6,  razl.  spis.  27. 

BEZIMENSTVO,  n.  nominis  defectus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BEZIMENAK,  m.  anonymus,  coije.k  koji  se 
ne  imenuje.  isporedi  bezimenik.  u  nase  vrijeme 
u  jednoga  pisca.  Bezimeiiak  ovo  vaina  pise.  P. 
Petrovii,  seep.  31. 

BEZISTAN,  m.  vidi  bezisten.  proUoga  vijeka 
u  jcdnoj  pJKsmi.  Vino  pije  Krajeviiu  Marko  u 
carovu  bezistanu.  Nar.  pjes.  bog.  250. 

BEZISTEN,  III.  arap.  bezzistan,  mjesto  i  zgrada 
gdje  se  prodaje  ^ilatno.  Od  prosloga  vijeka,  izinedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (be:  ziiacena).  isporedi 
bozistan.  A  kad  dodo  biloiu  bezisteuu,  ali  Marko 
ispijaSe  vino.  Nar.  ]ijes.  bog.  250.  Asan  gradi 
nove  bezistene,  ne  gradi  ib  da  u  I'lima  radi,  vec 
ill  gratli  da  djovojke  mami.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  596. 
Idi,  brate,  bezistenu  mome,  doiiesi  mi  strelu  Ta- 
tarauku.  2,  359. 

BEZIVOVO,  n.  selo  u  Crnoj  Gori  u  Kuciina; 
na  karti  ,Bezievo'.  I  sva  Kucka  sela  osvojise,  po- 
arase  ravuo  Oraliovo,  Orahovo  i  s  liim  Bezivovo. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  251.  Najvise  se  govori  Bezi- 
'y\o,  a  lieki  govore  i  Bezibovo.  N.  Ducic. 

BEZJACE,  bczjaceta,  m.  puer  .stipes,  isporedi 
bczjak.  Bio  je  u  djetinstvu  tako  bezjace,  da  ga 
je  majka  jednom  odvela  skrbuiku  i  ovako  prika- 
zala:  evo  vam  ga,  ovoga  siiirtnoga  lijenca.  M. 
Pavliiiovic,  rad.  15S. 

BEZJAOITI,  bezjacim,  impf.  fallacias  facere. 
u  nase  vrijeme  u  Dalinaciji.  J.  Gnipkovic.  ispo- 
redi bezjak. 

BEZJA(;K1,  adj.  sto  /iripada  bezjacima.  ispo- 
redi bezjak.  Od  xvi  vijeka.  Biliu  riraskim  pogan- 
skim  vladaocem  ili  gospodi  podloini,  kako  sad 
jesu  mnozi  ki-stiani  Turkom,  koji  v  zdoliiiih  ugr- 
skih,  bezjackili,  lirvaukili,  v  Bosni  i  srbskih  stra- 
nali  prebivaju.  Postila  1562.  156.  Bezjacskim  (go- 
vorom).  D.  lixizanid,  Ead  16,  193. 

BEZJAK,  m.  homo  rustious.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (,beziak'  ,bomo  plum- 
beus'  .s  dodatkom  ,voce  bassa  e  barbara'  7H4i>)  i 
u  Vakoru  (u  oba  izdana,  stolidus).  Postauem  od 
sr.  I'lein.  licsz,  st.  neiii.  fizus  (callidus,  astutus,  do- 
losus),  koje  u  Nijemaca  dolazi  o  vragu  i  o  neo- 
tesanu  i  lukaeu.  se(aku.  isporedi  bez  (daemon), 
bezjace,  bezjaciti,  bezjacki,  bezjastina,  bezjastvo. 
—  U  primjeriiiia  koje  imamo  dolazi  a)  najprije 
kao    iiiic    iiarodu    u    tlrcatskoj    izinedu   Drave    i 


bezjaStina 


270 


nEZMJERAN 


Safe,  kajkai'cima,  Jcoje  i  nada  tako  nazivitju  su- 
sjedi :  Hrvatom,  Dahuatinom,  Bpzjakom,  Srb|oiii. 
Anton  Palm,,  nuv.  tost.  |)red;i;ovor.  Ot  Bezjakov, 
koji  pi-evratno  govorot.  D.  Kiiianii,  Rad  lU,  ISJii. 
—  u  Srbiji  kao  hdliik  iikura  radi:  Hi  bozjaf'n 
I'edan  (rrde  otac  siiiti  kad  U('i)ii  Hi  rcic  Ho  liidu). 
'Vuk,  rjor.  20''. 

BEZ.IAStJNA,  ./'.  (/iivor  lic:jat:ki,  proHlniki.  u 
jednoi/a  ])i)<ca  xvii  rijrka,  koji  tako  nazica  soloo- 
cismuni,  i  to  sa  §6  iiijcsto  st  2'o  govorn  neyocc 
lioiitojbine :  bozjaiiina.  I).  Krizanid.  Kad  16,  I'Jii. 

BEZJASTVO,  M.  rnsticitas.  u  jednoga  pisca 
naUeya  vreniena.  No  razbirn  postidnost  od  bez- 
jaiitva.  M.  Pavliiiovid,  laz.  spis.  137.  isporedi  bezjak. 

BEZjfiZICAN,  bezji'zi6na,  «<(/.  oliuKuis.  samo 
u  StulicevK  rjccniku. 

BEZK-  gledaj  besk-. 

BEZLAZNO,  ridi  brczlaino. 

BEZLEDAN,  b^zludna,  adj.  delumbis.  samo  u 
Stulici'vu  rjecnikii,  za  koji  je  hez  smnne  samo 
prevede)ta  latimika  rijcc. 

BEZLICAN,  bi'zlitMia.  adj.  impersonalis  (u  gra- 
matici).  samo  u  iStulicerii  rjecniku. 

BEZLISNICA,  /.  nio:u)tropaea.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  izmedu.  s  i  n  otpada  t,  koje  isti 
pisac  pise.  Bezlistnice.  Sloser-Vukot.  Hora  ixxxiv. 

BEZLISTAC,  btzlisca,  m.  monotropa  L.  it  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  Slo.sor-Vukot.  flora 
600. 

BEZLOBA,  /.  innocentia.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  samo  u  lokaticti,  kojemu  bi  nominativ  mo- 
gao  hiti  i  drugi,  a  na  nijestu  ne  najboje  prevc- 
denu:  Koji  na.stoji  u  uastojaiiju,  koji  potjece  u 
bezlobi,  koji  dariva  u  dobroj  voji,  koji  pomiluje 
u  veselju.  N.  Kai'iiiia  30''.  rim.  12,  8  (ijui  exhor- 
tatur  ill  exliortationo,  qui  tribuit  in  simplicitate, 
qui  praeest  in  soUicitudine,  qui  miseretui-  in  hila- 
ritatc). 

BEZLOBAN,  beziobna,  adj.  innocens,  u  koine 
iieiiia  zlobe,  bezazlen.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Sttdiccvii.  pred  z  otpalo  je  jedno  z, 
a  neki  pisu  i  oba;  dolazi  i  sa  a  timetnutim  iiiedu 
aha  z  XVI  Hi  xvii  vijeka  (vidi  dale  pod  b).  —  a) 
0  cejadetu:  Ki  sam  bezlobaii  M.  Vetrani^  1,  155. 
Buduii  me  ti  stvorio  ci.sta  i  bezzlobna.  B.  Gradid, 
duh  15.  Bezzlobni  ptitiskoSe  se  k  meni.  M.  Al- 
berti  268.  —  b)  0  tirinietu:  Volt  jestt  vt  srtdci 
svojcmi.  bozazlobani..  Starine  11,  201.  Kao  6ista 
i  bozzlobna  golubica.  D.  Obradovic,  sav.  104.  — 
c)  0  radni,  stai'm:  Sladka  jo  stvar  i  puna  bez- 
zlobne  zabavc  spomu'iati  so  svoji  jirosasti  vre- 
mena. D.  Obradovif,  ziv.  1.  Bezzlobna  i  slaba 
mladost.  82.  —  d)  adv.  bezlobno:  Gdi  fclovik 
bezlobno  zivjese.  M.  Vetranid  1,  7. 

BEZLOBIV,  adj.  innocens,  koji  nikome  ne  ce 
zla.  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danici- 
cevu  (ima  i  u  Stulieevu,  all  iz  ruskoga).  Blagago 
i  bczlobivago  jcsi  boga  ufieniki..  Domontijau''  211. 

BEZI-OBIVAN,  bozlobivna,  adj.  vidi  bezlobiv. 
XIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu. 
Svetojc  i  bezlobivnoje   ime   tvoje.   Stefan  kr.  10. 

BEZLOBl^E,  n.  innocentia,  bczazlenost.  na  kraju 
je  -bje  od  starijega  -bije.  Dolazi  xii  i  xiv  tnjeka, 
a  tada  je  na  kraju  bilo  -bije ;  izmedu  rjeinika 
samo  u  Danificevu  (ima  i  u  Stnlicevii  ,bezzlobje', 
ali  iz  ruskoga).  Bozzlobije.  fSava,  tip.  liil.  glasn. 
24,  175.  Bozlobijemi.  i  pravdoju  ukrasaje  se.  Do- 
mentijan'>  3. 

BEZLOBNICA,  /.  quae  pravitate  caret,  samo 
u  Stulieevu  rjecniku,  sa  znaienem  koje  je  stavfeno. 


BEZLOBNIK,  m.  qui  pravitato  caret,  samo  u 
Sluticeru  rjecniku,  sa  znaienem  koje  je  stavfeno, 

BEZLOPSTVO,  n.  ))ra\'itatis  defectus.  p  stoji 
mjesto  b  pred  s.  samo  u  Stulieevu  rjehiiku  (,bez- 
zlobstvo),  .sa  znaienem  koje  je  stav(cno. 

BEZI^-  gledaj  boz]-. 

BEZMATAK,  bezmatka,  m.  apes  sine  reffina, 
kosnica  u  kojoj  nema  malice.  U  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  .samo  u  Vukovu.  Ima  bezniatak 
koji  sam  sebi  inozo  poraoii.  F.  Dordevic  14.  Bez- 
matak.  J.  ^ivanovit  11. 

B^IZMATICAN,  bizmaticna,  adj.  rcgina  orba- 
tus  (de  apibus),  bez  malice  (o  pielama).  II  nose 
vrijeme  u  pisaea.  Pfele  u  liemu  bezmatifino  ostanu. 
A.  Maksimovii''-  1.58.  Ako  bozmalif  nu  koSnicu  oma- 
ticiti  liocomo.  191.  Razlika  je  u  bezmati6nima 
presadima.  F.  Dordevii  14. 

BEZMATIOITI  SE,  bezmatitim  so,  impf.  regina 
orbari  (dc  apibti.s),  ostiijati  bez  matice,  postajati 
bezmatak.  u  nase  vrijeme.  isporedi  obozmaticiti  so. 
Rojevi  se  takovi  obicno  bezmatifie.  F.  Dordevii 
28.  Tl  se  rojevi  u  jednoj  kosnici  obiCno  bezma- 
tifie,  t.  j.  matice  kad  osjote  da  ih  ima  vile  u 
koSuici,  onda  jedna  na  drugu  udare  i  kose  se,  te 
iz  boja  cesto  ne  izide  ni  jedna  iiva.  J.  ^ivanovid 
u  Javoru  187'j.  807. 

BEZMESAN,  bezmesna,  adj.  macer,  absque 
came,  samo  u  Stulieevu  rjeinika  s  dodatkom :  bez- 
niesni  iliii,  esuriales  dies. 

BEZMETE/^AN,  bezm^tezna,  adj.  impertui-- 
batus.  xiV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Da- 
niiiieru.  ^itije  iht  bczmetoino.   Domentijanl'  24. 

BEZMILE,  ado.  indemouter,  nemilice.  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  Koji  me  srdaCce  bezmilo 
sve  i-ani.  §.  Menceti(^  148.  A  za  6  me  bezmile 
ovako  uprosi?  255. 

BEZIVIIRAN,  bezmirna,  adj.  vidi  nemiran.  samo 
u  Stulieevu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BEZMISAO,  bezmisli,  /.  incousiderantia.  samo 
u  Stulieevu  rjeiniku. 

BEZiVIlS^jAT,  adj.  vidi  brezmiS}at. 

BEZMISJ^EN,  adj.  incogitatus.  u  Stulieevu  rjei- 
nikU'.  isporedi  brezmis}en. 

BEZMlSlfiENOST,  bezmiJ}enosti,  /.  inconside- 
rantia.  samo  u  Stulieevu  rjeiniku. 

BEZMITAN,  bezmitna,  adj.  mercedis  expers, 
incorruptus.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Vukovu.  a)  koji  7ie  prima  plate,  u  narodnom 
govoru  samo  o  sv.  vraiima:  bezmitiu  vrdci.  is})0- 
redi  bosrebrni.  —  b)  koji  tie  prima  tiiita :  Bezmitne 
sudije.  Vuk,  odgov.  na  utuk  11.  Pravi  i  bezmitni 
prijate].  Vuk,  odgov.  na  la^i  23. 

BEZMJERAN,  bezmjorna,  adj.  immeusus,  bez 
mjere.  Akccnat  moze  biti  i  bezmjeran,  bJzmjerna. 
Dolazi  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Stuli- 
eevu (ydje  u  istom  znaieiiu  stoji  i  ,bez-zamjeran') 
i  Daniiicevu.  Za  toliku  bezmertnu  jubovb.  Da- 
iiilo  147.  Bezmernaa  mudi-ostb  bozija.  Mon.  sorb 
136.  Velike  i  bezmenie  Steto.  Spora.  sr.  1,  85, 
Bezmjornu  bludnost.  Zborn.  18.  Za  bezmeniu 
tvoju  naglost.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  252.  Bez- 
mirnu  lipost  lica  I'leje  vidili.  276.  Da  ih  najprvo 
probodu  jednim  gvozdjem  ostrim  a  poslije  s  jed- 
nim  druzijom  bezmjernim  cavlom.  P.  B.  Baksic 
122.  Bog,  pun  dobra  bczmjernoga.  I.  Dordii, 
mand.  98.  Tijela  gorostasua  i  bezmjerne  snago. 
I.  Dordic,  salt.  101.  Kojoga  bezmjerua  zeda  zlata 
ieze.  D.  Obradovic^,  sav.  34.  Bezmjerno  rasteiie 
loza.  P.  Boli6  1,  209.  —  Adv.  bezmjerno:  !^ubavb, 
koju  u  vsako  vreme  bozi>miri>no  prostresmo  k  ne- 


BEZMJERNO 


271 


BEZOBRAZAHAN 


govu  gospodst^it.  Mon.  serb.  346.  Ako  vino  bez- 
mjemo  pijeS.  P.  Bolid  2.  42. 

BEZMJERNO,  adv.  vidi  kod  bezmjeran. 

BEZMJERNOST,  bfezmjernosti,  /.  immensitas. 
od  prosloga  pijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stii- 
licevu  (i/dje  u  istom  znaienu  stoji  i  ,bez-zamjer- 
nost').  Veselite  se  prid  neumrlom  bezmjeruosti. 
I.  Dordic,  salt.  3,^3. 

BEZMJERSTVO,  n.  vidi  bezmjernost.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku. 

BEZMJEScE,  m.  absurditas.  ii  jednoga  2>isca 
XV  vijeka,  a  tada  je  injestu  -56e  na  kraju  hilo 
-stije;  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu  (ima 
i  u  Stidicemi  'bezmjestje',  ali  iz  riiskoga).  Da  ne 
budetb  takovaago  bezmestija.  Glasnik  11,  48.  O 
bezmestija!  79. 

Bi;ZMLrVNICA,  /.  farina  carens.  zensko  ce^ade 
koje  nema  mliva  (hrasna).  u  Vukorii  rjccnikii.  it 
pripovijeci  kako  Je  neka  najnijena  icna  zaleci  tu- 
dega  tmiza  govorila:  ja  sam  jadna  bezmlivnica, 
ja  sam  jadna  be.soliiica. 

BEZMOCAN,  b^zmocna,  adj.  impotens.  xiv  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu  (3,  •544), 
a  u  receno  se  vrijeme  pisalo  it  mjesto  6.  Gi-adovt 
pusteht  i  bezmostnilit  obretaje.  Domentijan''  103. 
isporedi  bespomo6an. 

BEZMO^DAN,  adj.  sine  cerebro,  stultus,  im- 
prudena,  hez  mozga.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  sa 
znaienima,  koja  su  stavjena. 

BilZMUCNO,  adv.  facile,  commode,  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  adj.  beznuican, 
ali  se  za  n  izrijckom  kaze  da  je  iz  ruskvga. 

BilZMTJCNOST,  bezmucnosti,  /.  facilitas.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  bozmucno. 

BEZMUDAR,  bezmmlfa,  adj.  ignani.s,  impru- 
dens.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  sasma  nc- 
pouzdana,  postala  u  reicnom  rjecniku  jamaeno 
po  tome  Sto  se  mislilo  da  prema  svakoj  rijeii  slo- 
zenoj  sa  ne  moze  hiti  i  slozcna  sa  bcz. 

BEZMUDROST,  ./'.  ignorantia,  iuipiudeutia. 
samo  u  Stulicevu  rjecnika.  is2>oredi  bezmudar. 

BEZMUTAN,  bezmutna,  adj.  imperturbatus. 
samo  u  jednoga  pisca  xiv  vijeka.  Bezniultnoju 
dusoju  i  krotLkyimt  .sri,dtccmL.  Danilo  59.  Bez- 
mutbnej  zizni.  289. 

BEZMUZATA,  /.  vidi  bezmuiatica.  samo  u 
Stulicevu  rjccn iku. 

BEZMUZATICA,  /.  viro  earens,  zensko  koje 
nema  muza.  .samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BEZMUZNO,  adv.  sine  viro,  hez  muza.  xiv  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Daniciccvu.  Vl 
utrobe  devy  Marijo  bezmu^no  vtpltstt  se.  Do- 
mentijan''  1G2. 

BEZNA,  /.  ridi  bezdana. 

BEZNACELAN,  beznacelna,  adj.  principio  ca- 
rens. Od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
niiicevu.  Prevectnomu  beznaceltnoniu  vladyce. 
Mon.  Serb.  77.  Trojicu  beznacelnu.  Glasnik  24, 
232.  Beznacelni  bog.  Aleksand.  jag.  stariii.  3,  299. 
Otca  beznacelna  velicanstva.  M.  Alborti  24. 

BEZNACEl^E,  n.  principii  defectus.  xiu  vijeka, 
a  tada  je  zavrsetak  }e  glasio  -lije;  izmedu  rjec- 
nika .s«»(0  H  Daniciccvu.  llristu  .slava,  ctstb  i 
beznafelije.  Mon.  serb.  49.  Domontijana  117. 

BEZNACIN,  m.  inurbanitas.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  isporedi  breznacin  adj. 

BEZNADA,  /.  desperatio.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  rijec  7iepouzdana. 


BEZNADAN,  beznadna,  adj.  desjieratus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  adv.  beznadno. 
oboje  ce  hiti  nacineno  za  isli  rjeinik  prema  ne- 
nadan. 

BEZNADSLOVCEN,  adj.  absque  accentu.  samo 
u  Stulicevu   rjeiniku,  za  koji  ce  hiti  izmisfena. 

BEZNAN,  adj.  inscius.  u  jednoga  pisca  pros- 
loga  vijeka.  Svaka  jakos  mlohava  je,  svaka  niu- 
dro.s  boznaiia  je.  J.  Kavanin  39. 

BEZNANAC,  beznanca,  m.  inscius,  neznalica. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Dost  je  tim  ki 
plode,  da  ib  vrsta  nih  poznaje;  a  beznanac  neka 
bode  i  nenavis  neka  lajo.  J.  Kavanin  79. 

BEZNANE,  w.  inscitia,  neznane.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Zakopan  u  bezznai'iu  i  pri- 
tisnut  od  grijehova.  J.  ICavaiiin  19.  Gdi  je  bez- 
reje  i  beznaiie.  .5G9. 

BEZNAREDAN,  beziKiiedna,  adj.  vidi bezrodan. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BEZNATPISAN,  beznitpisna,  adj.  absque  ti- 
tulo.  samo    u   Stulicevu   rjeiniku    (,beznadpisan'). 

BEZNENAVIDNO,  adv.  citra  invidiam,  samo 
u  Stulicevu  rjecniku 

BEZNEVO^jNO,  adv.  sine  causa  necessaria. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku  sa  znaienem  koje  je 
stavfeno. 

BEZNISNAK,  m.  omnium  rerum  inops,  tko 
nista  nema.  u  jednoga  pisca  nasega  vrcmena. 
izmedu  5  i  I'l  ispalo  je  t-.  Svijet  je  za  skita&e, 
probigore  i  beznisnake.  S.  ^ubisa,  prip.  35.  TeiSko 
onda  onomo  koji  5to  ima!  ili  va]a  da  gino  bra- 
nodi  svoje,  ili  da  ga  pusti  boznisnacima  i  pra- 
znovima.  229. 

BEZNO,  n.  abyssus,  bezdana.  isporedi  bezna. 
izmedu  z  i  II  ispalo  je  d,  ali  dolazi  i  s  nim.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjeiniku  samo  u  Belinu  (boz- 
dno  5'').  —  a)  sad:  Hvalito  gospodiiia  od  zeinjo 
zmaji  i  sva  bezdua.  M.  Alborti  34.  Bezdno  bezdna 
priziva  278.  Jodno  bezdno  drugo  zove,  gdi  obi- 
iaji  grijelia  plove.  J.  Kavai'iin  3.  —  h)  hez  d: 
Od  vojo  boije,  ka  jest  bezno.  F.  Glavinii;,  svit. 
34.  Bezno  jest  misto,  gdi  svitlosti  ni.  F.  Glavinic, 
posl.  7. 

Bi;ZXOG,  adj.  pede  carens.  .saufo  /<  Stulicevu 
rjeiniku.  isporedi  beznof.ac. 

BEZNO.S,  adj.  naso  carens.  samo  u  Stulicevu 
rjeinik  n. 

BfeZNOSKA,  /.  jiedibus  carens,  zensko  hez  nogu. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku  (,beznozka'). 

BEZNOZAC,  bozuosca,  »(.  podibus  carens.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
cevu. liromci,  gluSci,  jednoi-usci,  beznosci  i  pri- 
licni.   A.   Kadcic,   bogosl.   25.   M.  Dragicevic  49. 

BEZNOZAN,  beziiozna,  adj.  podibus  carens. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

BEZOBICAJAN,  bezobicajna,  adj.  vidi  brez- 
obicajan. 

BEZOBJEDAN,  bezibjedna,  adj.  impransus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naii- 
iiena  prema  latinskoj  rijeii. 

BEZOBLICAN,  bezoblicna,  arfj.  «ii(Z(brezoblican. 

BEZOBRASTVO,  n.  impudentia.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku  (,bezobrazsfcvo').  isporedi  brez- 
obrastA'o. 

BEZUBRAStINA,  /.  impudentia.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
brezobiastina.  U  taku  bezobrail.iiiu  zagazi.  V.  Bo- 
gisic,  zbor.   1.S9. 

BEZOBRAZAHAN,   bczubriizalma,    adj.    dem. 


BEZOBRA.ZAN 


272 


bezo(5an 


bczobra/.aii   miiio  u  Stiilicevit  rjccniku   rijcv  lU'lo 
>irpoii:(hiii(i. 

HKZOBRAZAN,  be/.cMn-aziia,  (((//.  (U'loniiis,  iui- 
pudons,  iiihoiipstiis.  Od  xvii  rijcka,  izmedu  rjci- 
.  nil'ii  II  llcliiiii  (ilofiirmis  224''.  iiniiudoiis  ti72i'). 
«  Stiilih'i'ii  (iiiiiiudi'iis,  iiivcrocmuliis)  i  u  Viikiini 
(inipudons).  isjxirrdi  brczobnizmi,  bozoc'aii.  Ciiiiiii. 
bezobrazniji.  —  1.  In::  ohrazii  it  prnvom  siiiishi. 
t.  J.  he:  ])riici)(lii  umiin  obnizii,  iiaiirdiii  u  iihrazii 
i  II  opi'r  iini/ntiii,  yrdaii.  isiiarcdi  bn^zoblican.  u 
torn  .iitiialii  dolusi  vrlo  rijetku,  a  doliizi  i  o  siwioiii 
ohrazu:  Nosli6iio  su  I'lib  priliko,  a  obra/.i  bez- 
obrazni.  D.  Palniotic,  clirist.  14.  Ah  kako  su  boz- 
obrazni  i  iiafiiia  svi  razlika,  .svi  nomari,  .'ivi  na- 
kaziii  i  zvjereiija  od  sto  slika;  obraz  lucki  samo 
imaju,  a  u  inom  se  .slicni  kaf,u  njoko  lavu,  iijoko 
zmajii . . .  J.  Pabiiotii,  dubr.  5;-i.  Modu  volo  ziijoh 
nakazni,  ke  u  jiakUi  iialiode  so,  kijoin  su  obrazi 
bezobrazni.  SS.'i.  lilijpd.  ?,ut,  jiuu  pjpga,  bezobrazan 
sred  obraza,  kazo  crva,  koji  I'loga  grizo  u  srcu 
do  jioraza.  I.  Kanavclic,  iv.  17.  —  2.  hez  obraza  u 
prcneaeiiom  smislii,  t.j.  bez  stida,  tko  iiemn  obraza 
u  torn  aniitilu,  t.  j.  fko  se  ne  stidi  kad  bi  sc  tre- 
balo  stidjeti,  i  sto  se  6ini  Hi  biva  bez  stida.  isjJO- 
redi  obraz.  a)  n  opce :  aa)  o  cejadctu :  Suprod 
bezobraznijem  opieno  crkve  odmetnicima.  I.  Dor- 
dii.  mand.  iii.  Dotleka  sto  bezobrazni  da  mene 
madioriikom  cinito.  i,iv.  is.  85.  Kao  srpski  sva- 
tovi,  n.  p.  bezobrazni,  vicu.  Vuk,  poslov.  132.  — 
bb)  0  radni  i  stanu,  sto  se  bez  stida  cirii,  gdje 
nema  stida :  Jeda  uije  znanos  taSta,  misao  bludna, 
ludo  umii'ie,  bezobrazna,  smamna  hvasta  svako 
ovdi  zlatoi'iiie,  ko  istom  jadne  judo  blazni,  du§n 
trga,  glavu  ijrazuiV  J.  Kavaiiin  'm.  Farizeji  ve- 
}ahu  da  po  Sotoni  vragove  izgoiiase.  To  bez- 
obraziio  i  liulno  jiankane  nastoja  pokazati  da  jo 
laiivo.  Ziv.  is.  8'J.  Lakomos  bezobrazna  sved  se 
kaze.  N.  Marci  07.  Za  I'legovo  bezobrazno  iskaiio 
ustace  i  dace  mii.  Vuk,  luk.  11,  7.  Sve  je  samo 
pakosna  i  bezobrazna  laz.  Vuk,  odgov.  na  lazi  12. 
—  b)  osobito  bez  stida  u  zivfet'iu  mcdu  muskom 
stranom  i  zenskom:  aa)  o  cefadetu:  Pometase 
bezobrazna  strah  od  neba,  sram  od  judi.  I.  Dordic, 
mand.  43.  Bijase  najiastovan  Josip  od  svoje  bez- 
obraziie  gospoje.  J.  Banovac,  pred.  (53.  Nije  li 
bill)  u  bezobrazne  Jezevele  mnogo  ]ilodovitih  drvaV 
J.  Kajic,  jjouc.  1,  4''.  Bezobiazau  kao  jiasce.  Nar. 
posl.  vuk.  11.  Bezobrazne  obrjaue  kurvo.  P.  Pe- 
trovic.  vijen.  75,  —  bb)  o  takoj  radni,  stanu:  Na 
obrazu  blijedo  i  nu'azno  bozocanstvo  bezobrazno. 
I.  Gunduli6  225.  Vidjeti  ces  dokle  umije  zenska 
bludnos  bezobrazna.  j.  Palniotic,  dubr.  98.  Lijepi 
obi-az  tvoj  skoncava  bezobrazna  ma  naprava.  I. 
Dordic,  mand.  88.  —  3.  bez  obraza  takodcr  u 
prcnesenuin  smislu,  i  to  bez  casti,  kome  je  ,crn 
obraz',  tko  se  osramoti,  sramotan :  Bobjezaso  od 
vojske  glavari  bezobrazni  fSkadru  na  Bojami. 
Ogled,  sr.  198.  isporedi  bezobrazno  dale  pod  1, 
i  bezobraznik.  —  4.  adv.  bezobrazno:  a)  kno  na- 
prijed  pod  2,  a :  Gresnik  rece  bezobrazno :  nejma 
boga.  I.  Dordii,  salt.  171.  Naglodat  ces  se  gr- 
dijeh  bezakona  ucinenijeh  sniioiio  i  bezobrazno. 
D.  Mattei  319.  —  b)  kao  pod  2,  b.  Gdjo  mu  ona 
take  slidi  bezobrazno  sve  stupaje.  J.  Pabnotic, 
dubr.  103.  Sveder  bi  ga  pohodila  bludoci  so  bez- 
obrazno. 108,  —  c)  kao  pod  3:  Vrijedna  starca 
ovakoga  posluSati  bi  nam  lasno,  da  iz  grada  go- 
spockoga  ne  utecemo  bezobrazno.  J.  Palmotic, 
dubr.  273. 

BEZOBEAZA!~!AN,  bez6brazasna ,  adj.  dem. 
bezobrazan.  samo  u  Stidiccvu  rjccniku.  rijcc  vrlo 
nepoiizdana. 

BEZOBEAZITI  SE,  bez6brazim   se,   impf.  de- 


pudescero,  postajati  bezobrazan.  samo  u  Hlidiceou 
rjccniku.  isporedi  obozobraziti  se. 

BKZOHJt.VZLlIK,  W:  ridi  bezobraStina.  u  nase 
vrijiiiie,  iziiicda  rjccnika  samo  u  Vukoint.  na  kruju 
jc  -Ink  tiirski  zavrsetak.  Mcni  uzinia  za  najvoi'! 
l)r>zolirazluk  sto  sam  so  usudio  izreci  onu  ))ro- 
■iudu.   Vuk,  odgov.  na  utuk  30. 

BK/OBKAZNKJA,  ./'.  mulier  iinpudons.  Od 
jinisloija  rijckfi,  izmedu  rjccnika  u  Stidicevu  i 
Vukovu.  Tu  bozobraznicu.  J.  Rajii,  pouc.  3,  Hi. 
isporedi  brezobraznica. 

BKZOBKAZNKJKJA, /.  dem.  bozobraznica.  samo 
u  Stulicevu  rjccniku,  za  koji  je  bez  sumne  i  na- 
c.ineno. 

BEZOBK.VZNKUC,  m.  dem.  bezobraznik.  samo 
II  StuUccvu  rjccniku,  za  koji  je  hez  sumne  i  na- 
iineno. 

BEZOBRAZNIK,  )».  1.  impudens.  u  naie  vvi- 
jeine,  izmedu  rjccnika  u  Stuticevu  i  Vukovu.  ispo- 
redi brezobraznik.  Ncvjernike  i  bezobraznike,  koji 
noma  ni  vjere  ni  duse.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  464. 
Beskucnika  i  bezobraznika,  od  zla  oca  a  od  gore 
majke.  Pjev.  cm.  465.  —  2.  inlionestus,  sramot- 
nak.  isporedi  bezobrazan.  u  nase  vrijeme  takoder, 
u  rjecniku  ni  jednom.  Ko  se  stavi  £asti  i  po- 
stoiia,  Turcinu  se  ne  bee  pokoriti,  stra5}ivci  se 
I'lemu  jjredadose,  sve  straSlivci  i  bezobraznici. 
Nar.  pjps.  vuk.  5,  228.  .Junak  radi  javno,  a  bez- 
obi'aznik  tajno.  V.  BogiSid,  zbor.  597. 

BEZOBRAZNO,  adv.  vidi  kod  bezobrazan. 

BEZOBRAZNOST,  bez6braznosti,  /.  1.  defor- 
mitas.  .samo  u  Belinu  rjecniku  (bezobrazuos  6731'). 
isporedi  bezobrazan  })od  1.  —  2.  impudentia.  od 
prosloga  vijeka  izmedu  rjccnika  u  Belinu  (583i>) 
i  Stidicevu.  isporedi  bezobrastina.  Kolika  je  bez- 
obraznost  zarucena  prijubit !  A.  Kalic  67.  Gore, 
placite,  er  je  covjek  kamenit;  pacek  krenite  se 
supro6  bezobraznosti  negovoj  !  450.  isporedi  brez- 
obraznost. 

BEZOBZIR,  m.  inconsiderantia.  samo  u  StuU- 
ccvu rjecniku.  rijcc  .sasma  nepouzdana,  po  svoj 
prilici  nacinena  za  rjecnik  od  adj.  bezobziran. 

BEZOBZIRAN,  bezobzirna,  adj.  importunus, 
koji  se  ni  na  sto  ne  obzire  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjccnika  samo  u  Stidicevu  (incautus).  —  Adv. 
bezobzirno,  sine  respectu,  bez  obzira:  Bezobzirno 
tjora.  M.  Pavliuovi6,  razg.  110.  u  Stidicevu  rjec- 
niku incaute. 

BEZOBZIRC'E,  adv.  bez  obzira,  ne  obziruci  se, 
sine  respectu.  isporedi  bezobzirke.  ii  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjccnika  samo  u  Vukovu.  Ne  ce  se 
mac  bezobzirce  trgnuti  iz  korica.  M.  Pavlinovic, 
raz.  spis.  224. 

BEZOBZIRKE,  adv.  vidi  bezobzirce.  od  pros- 
loga vijekii,  izmedu  rjccnika  samo  u  Vukovu.  a)  u 
pravom  smislu  bez  obzira,  nc  obziruci  se:  Ode 
bezobzirke.  Vuk,  rjefe.  20''.  —  b)  u  prenesenom 
smislu:  ne  pazeci ,  bez  pomne:  Koji  bezobzii-ke 
pije.  Z.  Orfelin  125. 

BEZOBZIRNICE,  adv.  sine  verecundia,  bez 
ustezana.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Od 
adv.  bezobzirno.  Uzme  casu  i  do  kapi  ispije,  kao  .  . 
da  i  on  bezobzirnice  (,bez  obziruice')  svoju  (,ne- 
govu')  dopije.  S.  ^ubisa,  prip.  51. 

BEZOBZIRNO,  adv.  ridi  kod  bezobziran. 

BEZOCAH.AN,  bezocahna,  adj.  dem.  bezocan. 
samo  u  StuUccvu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZOCAN,  bi'zocna,  adj.  temorarius,  arrogans, 
impudons.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Mi- 
ka(iiiu  (procax,  potulans,  impudens,  insolons,  per- 
frictae  frontis),  u  Belinu  (impudens  583''.  proter- 


BEZOCAN 


273 


bezoCeisie 


vns  592^),  u  Bjelostijenievu  (kao  w  Mika]init),  u 
Vnltigijinii  (unverschamt),  ;/  Sfuliccvii  (iiupudens, 
perfi'ictap  frontis.  audax),  ii  Vitl'orii  (bezobrazaii). 
isporedi  brpzocan.  Postai'ii-  od  ,bez  ociju'  upravo 
je  onaj  koji  nema  ociju  (vldl  brezocan),  ali  u 
torn  smislii  ne  dolmi  ncgo  u  prenesenom:  koji  ne. 
gleda  sta  radi,  postiipa  ne  pazeci  i  ne  ohziruci 
se  na  sto  hi  trehalo  pasiti  i  ohzirati  se,  a  osobito 
koji  ne  pazi  na  pi-istojnost,  ne  stidi  se  nicega.  — 
1.  koji  ne  pazi  na  sto  god  /i  opce,  te  radi  ne  ho- 
teci  znati  da  hi  mu  trehalo  driikcije  raditi,  kao 
Slobodan  preko  mjere,  obijesan,  i  ito  xe  tnko  radi: 
a)  0  celadeiu:  Nitkor  ne  budi  toliko  bezocan  da 
smije  djevstvo  sanio  vrhu  posliiha  od  manastira 
postavit.  B.  Gradic.  djev.  135.  Zidovi  slipi  i  bpz- 
ofini,  da  za  sto  ne  liotisto  poznati  spasitejaV  M. 
Jerkoiac  45.  Ja  voce  nego  slip  i  bezooan,  pokle 
znajuii  tebe,  Isiise,  cinili  se  tebe  neznati;  slip, 
bezocan  i  bespametan  jesam,  pokle  poznajuci  tebe 
boga  jedinoga  stvorite|a  neba  i  zemje  slidili  stvo- 
reuje.  45-415.  Da  so  jedan  bude  pricestio,  ali  mu 
je  bilo  pricestene  bez  dobre  ispovidi,  bi  li  zado- 
vojio  zapovidi  crkvenoj?  Niti  su  bogoslovci  bili 
toliko  smioni  i  bezocni  da  su  tako  ucili.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  149.  —  i  neposhtsnost  je  bez  pah'ie, 
po  torn  i  uporan:  Ako  bi  se  nasao  sin  toliko 
bezocan  i  opak,  da  ne  bi  hotio  izpuniti  zapovid 
svoga  oca.  A.  Kadcic,  bogosl.  511.  Bezocni  ne- 
posluSuik  jest  oni  k(5Ji  ne  slusa  sudca,  kakono 
oni  komu  je  zapovideno  do  tri  puta  da  se  jiri- 
kaXe  na  sud,   a  on   nista   se   ne   briga   prikazati. 

A.  d.  Kosta  2,  52.  —  b)  o  radni,  stanu  i  stea- 
rima  umnijew :  Uniucanjo  u  pokaranjn  razlozitu 
ne  sanio  starijeli,  nego  li  jois  u  bezoinu  ojiogo- 
vorenju  i  opsovanju  od  jednacijeh  i  mladijeli.  B. 
Gi-adic,  djev.  (lO.  Bezocnijemi  rijecmi  psnjes  nase 
bogove  .  . .  No  bezocnijemi  rijecmi  ]isujeni  vase 
bogovc,  ncgo  pravijemi  i  istinitijenii  razlozijemi 
kazom  da  su  nebogovi.  B.  Kasic,  j)ei'.  170.  Od 
rijeci  ncrazmiSjenijeli  i  bozoi'nijeb  i  besnimnijeli. 

B.  Kasic,  zrc.  130.  Xikomu  od  Judi  ne  bilo  pro.sto 
ovo  pismo  raskinnti  ili  se  neniu  smionostju  bez- 
oonom  suprotiviti.  B.  Kasic,  rit.  xxxvi.  Isus  no 
ce,  da  slobodom  bczofnoni  se  tuda  sude.  J.  Ka- 
vanin  79.  Nijo  nam  dosta ;  hoieiuo  ga  vidjet  na 
krizu.  Na  ovo  bezocno  pitaiio  no  grmito,  o  ne- 
besay  Besjede  kr.  57.  Jeda  li  mu  bi  pi'icekati  za 
jubav  toliku  tolilio  bezocuo  neharstvoy  D.  Mattel 
329.  Da  razraislite  dokle  je  uioglo  doprijet  prem 
bezoil'no  vase  smion.stvo.  B.  (Juceri  58.  U  toj  muci 
poce  da  klapiiia:  ,kad  mi  jekaiija  nabavi  toliko 
darova,  ne  bi  li  carstvo  dalo  buje?'  Zar  na  ovako 
bezocnu  misao  zami  ga  nevoja,  j(>r  mu  u  oblizne 
vrijeme  pozUjedise  lieki  bonici  a  neki  i  pomrijese. 
S.  ^ubisa,  prip.  94.  —  c)  0  iemit  sto  se  takom 
radnom.  cini  Hi  dobiva :  Za  to  su  uike  kamate  to- 
liko bezocno.  A.  d.  Bella,  razgov.  127.  —  2.  bez 
stida,  bezobrazan:  a)  u  opce:  aa)  o  ce(adetii  i 
sto  se  kao  ccjade  inisli:  Ona  da  nije  bezoena  ro- 
dena  i  6udi  zlobnije  nog  nijedna  od  iena,  no  bi 
vik  onomu  tej  dare  poslala,  nemilo  tafi  kouiu 
zivot  je  skoncala.  D.  Zlatarii  lOb.  Ah,  nesvijesna, 
ka  no  gledas  ni  razloga,  ni  zakona;  ah,  bezoena, 
ka  spovijedas  za  istinu  laz  smiona.  I.  Gundulic 
220.  O  covjeco  bezocni !  da  bi  ti  jioznao  inoci 
moga  boga,  ne  bi  s  tolicijom  nesramom  te  ne- 
ciste  rijeci  govorio.  B.  Kasic,  per.  19.  Slobodne, 
bezocne,  govoruse,  isprazno,  prijatejice  od  punje- 
stara  i  ulica  i  posjeda.  I.  Drzii,  nauk  gond.  287. 
Ne  sramova  se  bezoena  prikazan  ni  oko  istoga 
sina  bozijega  caktati  i  nastojati.  V.  AjicMasi,  put. 
382.  Nu  bezoena  i  osorua  (dikla),  sto  vec  prima, 
ve6e  pita.  J.  Kavaiiiu  37.  Bezocni  svijet  uzivaju. 
Poslov.  dan.  5.  —  bb)  o  ustima  kojc  govore  bez- 


ohrazno:  Rilo  bezocno.  Mika]a  563".  —  cc)  o 
radni :  Prosti  mi  mnoz  grijeh<a  mojijeh,  od  ko- 
jijeh  oci  i  gledanje  moje  bezocno  i  slobodno  uzrok 
bi.  V.  Andriasi,  put.  342.  —  b)  osobito  bez  stida 
u  zivlenu  mcdii  miiskom  stranom  i  zenskom:  Ije 
sa  mnom,  sa  mnom  pije ;  jakno  zmija  vi-at  mi  ob- 
kruzi,  juta,  otrovna  i  veoma  bludna,  bezoena  i 
lakoma.  I.  Gundulic  220.  Evo  ulazi  u  tamnicu 
smjeona  i  bozoona  lijopa  dikla;  ona  se  x-adosno 
Tomasu  prikazuje,  gizda  se,  veseli  se  polak  liega. 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  145.  Bezoena  u  oci  a  stidna 
preda  so  (gleda).  V.  Bogisio,  zbor.  207.  —  3.  adn. 
bezocno :  a)  kao  pod  1 :  Ne  moj  bana  bezocno 
psovati.  F.  Vraucic,  ziv.  42.  Milost  nijedno  dobro 
sebi  ne  iSte,  ni  se  bezocno  liva.sta.  B.  Kasic,  nasi. 
219.  Sasma  zlobno,  prem  bezocno  opaci  ne  pod- 
nose  sunce  istocno  bozanstveue  slave.  D.  Palmotic, 
Christ.  216.  Jesusovo  sveto  . .  tilo  .  . .  bezocno  u 
usta  gadna  mecu.  ,T.  Kavauiu  458.  Kolike  prigrde 
krivine  cine  se  tako  bezocno.  Cestit.  33.  Ne  ka- 
matovaSe  toliko  bezocno  potezuci  trideset  i  fietr- 
deset  na  sto.  A.  d.  Bella,  razgov.  125.  Kojega  si 
toliko  neharno  i  bezocno  pogrdio.  A.  Kadcii, 
bogosl.  247.  Upadaju  slobodno  i  bezocno  u  re- 
cena  proklestva.  290.  Buduci  mu  mi  ucinili  bez- 
ocno veliku  nepravicu.  353.  Sasnuh  ienu  jodo- 
vitu  i  bezocno  silovitu.  I.  A.  Nenadic,  .samb.  7. 
—  b)  kao  pod  2 :  Kako  jedna  bludnica  bezocno 
govoris.  F.  Vrancii,  ziv.  48,  D<jsao  sam  bezocno, 
kao  ko  je  kriv  i  duzan.  S.  ^julnsa,  prip.  259. 

BEZOHANSTVO,  n.  tomeritas,  impudentia. 
isporedi  bezocan,  od  rega  je  i  postalo.  Od  xvii 
rijrka,  izmcdii  rjei^nika  u  Mikajinii  (impudentia, 
iinniodestia,  ]jetulantia,  procacitas),  ;(  Belinii  (pro- 
tervntas  592''.  impudentia  583''),  u  Hjelostijencevti 
(kao  it.  3Iika(in.ii),  ii  Volligijinu  (uuverschamt- 
j  Iioit  9),  ».  Stidicevu  (impudentia,  potulantia,  au- 
I  dacia),  ii  Vnkoini  (im]iudeutia).  —  1.  kao  preoe- 
\  lika  shtboda.  kao  obijest ;  isporedi  bezocan  pod 
1  :  Pun  oliolasti  ^  i  bezocanstva  osta  smeten.  B. 
Kasic,  per.  171.  Nili  bezocanstvo  kripostju  desnice 
tvoje  obali.  B.  Kasid,  rit.  341.  Veliko  jest  moje 
bozofanstvo.  a  jos  vei'o  moje  besramjo.  M.  Jer- 
kovic  101.  Iraat  bezocanstvo  pricestit  se  u  gri- 
jehu.  I.  Drzic,  nauk  gond.  329.  Mogucstvo  djav- 
lovo  nije  u  liegovu  bezocanstvu  (in  temeritate). 
V.  Andrijasi,  put.  371.  U  jakosti  svojoj  scijoni 
ze|e  otrovne  ispuniti,  tor  so  hvasta:  tko  ce  meni 
jaram  na  vrat  postaviti  ?  Spomonuti  tijem  se  ne 
/■e,  bezocanstvom  zaslijepjena,  kako  osvetni  trijes 
izmeio  boija  iTika  rasrcona.  I.  Kanavelic,  iv.  181. 
Bezocanstvom  ogradi  se  i  u  srcu  mjesta  ne  da 
strahu.  561.  Koliko  je  veliko  smionstvo  i  bezo- 
canstvo oni(li)  koji  nezadovojni  da  boga  uvriduju, 
nu  saviSe  okriv]uju  ga!  A.  d.  Bella,  razgov.  76. 
S  kojijem  smionstvom  i  bezofcanstvom  mole  boga! 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  (i8.  Oholas  u  pogrdi  sved 
je  imala  vlas  svaciju,  tudu  cjenu;  potlacena  sad 
je  ostala  bez  oblasti  u  imenu;  nu  oporna  jos  ne- 
milu  s  bezocanstvom  kaze  silu.  N.  Marci  65.  Ko- 
liko je  bezocanstvo  lupeza  ukrasti  na  ociju  gos- 
paraV  A.  KaUc  67.  —  2.  kao  besramnost,  hestid- 
nost.  Na  obrazu  blijedo  i  mrazno  bezocanstvo 
bezobi-azno.  I.  Gundulic  225.  Lijonim  (udem  osta- 
vit  cu  trudne  pute,  .  .  bezocanstvu  moje  stidi.  J. 
Kavaiiin  50. 

BEZO(  AS.AlN,  bezocasna,  adj.  dcm.  bezoJan. 
samo  u  Stiiliceeu  rjecnikii.  rijec  nepouzdana. 

BEZOt!ENE,  n.  exprobratio.  isporedi  bezociti- 
Od  xvii  I'ijcka,  izmedii  rjecnika  samo  u  StuU- 
cevH  (impudens  negatio,  contradiotio).  Od  laganja, 
varanja,  jiobujenja,  porngivanja,  razdrazenja,  bez- 
ocenja  suprot  druzijom.  B.  Kasic,  zrc.  130.  Uprvi5i 

18 


BEZOOITI 


27-1 


BEZRASUDAN 


mu  ofci  u  lico  i  zahitivSi  ga  za  ruku  reiio  mu:  ,iii'i-  | 
jateju !  dobar  si  doS'o !  Koliko  jo  da  si  sc  iz  iielja 
vratio?'  tor  olirati  iiui  i)lo6a  i  ostnvi  ga  svoga  za- 
stidoiia.  Ovo  pokaranc  i  bozoooi'io  koliko  bi  se  bo|o 
pristojalo  nikoj  io]adiy  A.  d.  ISolla,  razs;.  '20.  Slusati 
tolika  prikoroi'ia,  loliko  rngo,  tolika  buzoceiia.  ;i5. 
Bl^ZOOlTI,  bozoftiin,  impf.   oxprobrare,   lopro- 
hondoro,  pokaziijiici  da  je  tico  liesocan  iiniti  da 
sc  posiidi,  a  hira  rijccima,   po  tome  (jovoriti  mu 
sto  od  ccga  ve  sc  post idje.ti,  koriti  ga ;  refkksivnu 
i  bezocnii   hiti, '  impudontom   esso.    Od  xvi  vijeka 
(vidi  pod  2 piimjcr  N.  Dimitrotnca),  izmedtt,  rjei- 
nika  samo  u  liviinu  (224a)  i  Stidicevu  (ii  ohjema 
,impudoiiter  nogaro',  ati  toga  snaiena  ncma  id  u 
jediwm  primjcru).   ispuredi  biozociti.   —  1.  ^jre- 
lazno :  objekat  maze  hiti  cejade  Hi  sto  god  ti  nega, 
dusa  mu,  radna  itd. :   a)   hcs  iiega  osim  ohjekta, 
cim  bi  bila   radna  glagolska  poblizc  odredena: 
§to  me  zoves  sad  iieniilu  bezooer  u  nioiii  uojubav, 
zuaj,  s  toga  iivot   inoj   lie   cuti   u   sebi   nikakav 
nepokoj.   F.   Lukarevic  81.    Isprazno   su   bezocili 
(exprobravenint)  ^dusu   moju.   B.  KaSii,  rit.  379. 
psal.  34  (85),  7.  Nega  bezoci,  kada  tebi  zle  misli 
usipa.    B.  KaSi6,   nasi.  111.    Tako   ce   prikoriti   i 
bezociti  otac  od  kuce  neharne  toXake.  A.  d.  Bella, 
razgov.  84.   Sveti    Ivan   zlatousnik,    vas   ogaii   u 
besjedi,  bezoci  I'lili   istijoh,   i   pita   ill . . .   B.   Cu- 
ceri  35.  —  b)  u  instr.   moze  stajati  cim  se  vrsi 
radna  glagolska,  kao  rijeci,  svjedocanstvo :    Tim 
pristupa  (sluskina)  blize  k  liemu  (Petru),  rijecim 
ga   ovom    ter  bezoci:  i  ti  li  si  drug    ovfimuV    D. 
Palmotic,  clu'ist.  201.  Bezoce6i  ih  ofcitijem  svjedo- 
fanstvim.  B.    Cuceri  262.  —   c)  cim   tko   navlaci 
na  sc  ono  sto  glagol  snaci,  tc  mu  je  uzrok,  moze 
stajati  u  instr.  tako  da  se  i  tijem  vrsi  radna  gla- 
golska:  Bezoci  me  onezimi,   koja  nijesam   nikad 
pomislio.  B.  Kasic,  nasi.  138.  Nek  tvojini  zlocam 
do  najmajie  bezoci  te  sve  spoziiai'ie.  I.  Dordic,  salt. 
163.  —  d)  II  gen.  s prijedl.  radi  moze  biti  uzrok- 
CinaSe  nemu  da  vidi  one  redovnike,  koji  ga  radi 
iegove  nemile  samosilnosti  bezocahu.  A.  d.  Bella, 
razgov.  18.  —  2.  sa  se,  refleksivno :  a)  u  prednem 
znacenti:   Kroz   govore   sej    smetene   sebe  kara  i 
bezoci.    D.    Palmotic,    cbrist.    428.    Zamisli    se    i 
bezoci   sebe   istoga.   I.   Kanavelic,  iv.  537.   —  b) 
biti  bezocnn,  impudentem  esse:  Buduc  kad  godir 
komu  god  od  judi  sakrivil  sto  godir,  bjegal  sani 
ja  svudi,  ne  mogud  vijek  k  I'lemu  od  srama  nigdii' 
prit ;   a  da  sad  visi'ieniu  bndom  se  bezocit,   bogu 
neumrlomu,   i   ocem  jos  ga  zvat,   svaki  cas  proc 
komu  zgrjeSujem   tisui   kratV   N.  Duuitrovic  82. 

BEZOCNICA,  /.  vidi  bezobraznica.  samo  u  Vn- 
kovu  rjeiniku. 

BEZOCNIK,  m.  vidi  bezobraznik.  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjeciiika  samo  u  Vukovu.  Nut  onoga 
bezocuika!  dohodi  iiii  da  mu  ovizima  noktima 
izdi-eni  one  ocine,  kijema  jos  ima  oci  gledat.  M. 
Drzic  357.  Bjezi  otolo,  bezocnioe  svijem  nemiU, 
za  besjede  tvoje  ohole  grijeii  platit  ces  siurtnoj 
siU.  J.  Palmotii,  dubr.  380.  Ako  bi  me  bezocnici 
u  cemu  obadili.  V.  Aiidrijasi,  put.  431.  Sto  se, 
bezocnice,  opires?  B.  Ka§ic,  rit.  3t)8. 

BifczOCNO,  adv.  vidi  kod  bezocan. 

BlbZOCNOST,  b^zocnosti,  /.  vidi  bezofanstvo. 
Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  a  Bclinu  (impu- 
dentia  583b.  temeritas  725''),  Bjelostijeneevu,  Volti- 
gijinu  (unverschamtheit),  Stulicevu.  isporedi  brez- 
ocuost.  Sloboda  iz  oholasti  i  bezocnosti  (prae- 
sumptio)  istice.  B.  Kasic,  nasi.  36. 

BEZOCNAK,  m.  vidi  bezofnik.  samo  ii  Vukovu 
rjeiniku. 

BEZOCUTAN,  bez66utna,  adj.  vidi  brezocutan. 


BEZOUfillOAN,  bezogAiftna,  adj.  I'obro  carons. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

BEZOHOL,  af^i.  non  superbus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  jj^ubeznioi,  bezoholi.  J.  Kavanin 
1111.  S]ioroi|i!iia  sva  ova  kola  (andclska)  poniiena, 
bezoliola.  408. 

BfeZOK,  adj.  oculo  carens.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku  sa  znaienem  koje  je  stav(eno. 

BEZOKAST,  adj.  oculis  careus.  samo  u  Stuli- 
cevu rjeiniku  .sYt  znaienem  koje  je  stavjeno. 

BEZOKAVAC,  bezokavca,  m.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BEZOKAVICA,  /.  nmlior  oculis  carens.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku. 

BEZOKRILKA, /.  pteroneurum.  u  jednoga  pisca 
naiega  vrem.ena.  Slosor-Vukot.,  flora  219. 

BEZOPAZAN,  bizopazna,  adj.  inconsideratus. 
Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Be- 
linu  (39311)  i  Stulicevu.  Meui  se  eini  da  so  i  da- 
vao  sluzi  za  svoju  salu  i  nasladene  s  takvim  fio- 
vikom  bezopaznim.  A.  Tomikovii  101.  —  Adv. 
bezopazno :  Ne  cini  dobra  bezopazno,  da  te  zlo 
lie  nade.  Poslov.  dan.  7.  isporedi  brezopazno. 
BEZOPAZNO,  adv.  vidi  kod  bozopazan. 
BEZOPOEUCAN,  bezoporucna,  adj.  intestatus. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

BEZOPREZAN,  bezoprezna,  adj.  vidi  brez- 
ojirezan. 

BEZOREKSIJA,  /.  cibi  fastidium.  od  gri.  dv- 
(iQt'iiu,  holest  u  kojoj  bolesnik  ne  mo^e  da  jede.  u 
jednoni  rukojyisu  xv  vijeka.  bezoreksije  tvoritt. 
Starine  10,  83.  113. 

BilZORJE,  n.  neko  mjesto  u  pjesmi  i  iz  ne  u 
Vukovu  rjeiniku.  Sa  Bezorja  Turci  keisase.  Nar. 
pjos.  vuk.  rjec.  20''. 

BEZORUZAN,  adj.  iuermis,  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  11  Stulicevu.  ispioredi  brez- 
oruzan.  Sa  sinom  bezoruzanim  prode.  S.  ^jubisa, 
prip.   153. 

BEZOSTRUSKA,  /.  aceras^  u  jednoga  pisca 
nasega  vrciiicita.  Bezostruzka.  Sloser-Vukot.,  flora 
1089. 

BEZOSTVO,  n.  vidi  bezocanstvo.  s  2)red  t  stoji 
mjesto  cs.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku  (,bezoctvo'). 
BEZOVA,  /.  neko  nye.sto,  koje  se  spomine  prije 
nasega  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  124. 
BEZP-  gledaj  besp-. 

BEZEAD,  adj.  invitus.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku, gdje  ima  i  adv.  bezrado.  oboje  ce  biti  na- 
iineno  za  rjecnih  prema  nerad. 

BEZRADAN,  bezradna,  adj.  invitus.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima  i  adv.  bezradno.  oboje 
hez  sumne  naiineno  za  rjeinik  od  izmisfenoga 
bezrad. 

BEZRADNOST,  bezraduosti,  /.  taodium.  samo 
u  Stidicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  naiineno  od 
bezradan,  koji  vidi. 

BEZRADOST,  bezradosti,  /.  tristitia.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BEZRADOSTAN,    bezradosna,    adj.    nioestus, 
tristis.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijec  nepouzdana. 
BEZrAsKOSAN,  bezraskosna.  adj.  inamoenus. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BEZRASUDAN,  bozrasudna,  adj.  imprudens, 
nerazborit.  11  nase  vrijeme  u  kniievnika.  Bezraz- 
sudnog  princa.  Nov.  sr.  183,  160.  Bezrazsudno 
namjereiio.  93.  —  Adv.  bezrasudno:  Slaved!  bez- 
rasudno  krsna  imena.  G.  ZeLi6  374. 


BEZRATAJSr 


275 


BEZEEDAN 


B^ZKATAN,  bt'zratna,  adj.  imbollis.  smno  u 
StuUcevu  rjecniku,  sa  koji  ce  hiti  i  nacineno 
pre  ma  latiriskoj  rijeci. 

BEZRAZBOE,  m.  imprudentia.  samo  ii  StuU- 
cevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZRAZBORAN,  bezrazbonia.  adj.  imprudons. 
snmo  u  StuUcevu  rjecniku,  gdje  ima  i  ado.  bozi'az- 
borno.   isporcdi  l)rezrazboran. 

BEZRAZBORICAN,  bezrdzboricna ,  adj.  vidi 
bezrazboran.  samo  u  Stuliieru  rjecniku,  ydjc  imn 
i  adv.  bezrazboricno.  oboje  nepouzdano. 

BEZRAZ130RIT,  adj.  vidi  bezrazboran.  samo 
u  StuUcecu  rjeiniku,  gdje  ima  i  adv.  bezrazborito. 
isporedi  brezrazborit. 

BEZRAZBORITAN ,  bezrazboritna ,  adj.  ridi 
bezrazboran.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  gdje  ima 
i  adv.  bezrazborituo.  oboje  nepouzdano. 

BEZRAZBORNOST,  bezrazbornosti,  /.  imjiru- 
dentia,  tenieritas.  samo  u  StuUcevu  rjecniku. 

BEZEAZBORSTVO,  n.  vidi  bczrazbomost.  samo 
u  StuUcevu  rjehiiliu.  isporedi  brezrazborstvo. 

BEZEAZLICNOST,  bezrazlicnosti, /.  similitudo, 
affinitas.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  sa  znaccnima 
koja  su  stavjena. 

BEZRAZLOGr,  m.  injuria,  samo  u  StuUcevu 
rjecniku,  sa  znaieiieni  koje  je  stavfcno.  rijec  ne- 
pouzdana. 

BEZRAZLOZAN,  bezrazlozna,  adj.  irrational  is, 
rationis  expers,  absiudus.  ()d  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  BeUnu  (samo  adv.  contra  jus  fascjue 
2791'.  immoderate  380a)  i  «  StuUcevu.  isporedi 
brezlazlozan.  —  a)  o  zivotini:  Prvo  prignutje  je.st 
opceuo  clo\-iku  bezrazlozuomu.  F.  Glavinie,  posl. 
VII.  Ova  (zemja)  bi  stvorena  za  zivinu  bezraz- 
loinu.  F.  Glavinic,  cvit.  17.  —  b)  o  radni,  staiiu: 
Bezrazlozne  su  ove  tuzbo.  B.  Cucei'i  158.  Bezraz- 
loznim  pozudama.  D.  E.  Bogdanic  5.  —  c)  adv. 
bezrazlozno:  Koliko  su  tobe  bezrazloziio  uvi-ije- 
dili.  V.  AndriaSi,  put.  H3i.  Jerudijani  bezrazlozno 
s  vremenitijem  vlastovauem  mijesahu  sluzbu.  Ziv. 
is.  13i. 

BEZRAZLOZIT.  adj.  vidi  bezrazlozan.  Od  xvi 
vijeka  (ridi  da^e  primjcr  iz  Zborn.),  izmedu  rjec- 
nika samo  u  StuUcevu.  isporedi  brezrazlozan.  — 
Oy)  0  zivotini:  Na  naciii  bezrazlozitijeli  ziviiia.  V. 
AndriaSi,  put.  307.  —  b)  o  radni,  stanu,  .stvari 
U'innoj :  Bezrazlozitu  i  bezmjornu  bludnost.  Zboni. 
18.  Ako  bi  kojo  misli  bezrazlozito  bile.  M.  Div- 
kovio,  nauk  213.  —  c)  adv.  bezrazlozito :  Blaguje 
i  pije  bezrazlozito.  M.  Divkovic,  nauk  22.  Ne- 
mote  se  .'!a\'ii5e  bezrazlozito  briiiuti.  90''.  Kada  te 
bezrazlozito  ofrustase.  V.  Amli-iasi,  put.  190. 

BEZRAZLOZITAN ,  beznlzlozitna ,  adj.  vidi 
bezrazlozit.  samo  u  StuUcevu.  rjecniku,  gdje  ima 
i  adv.  bezrazlozitiio.  oboje  nepouzdano. 

BEZRAZLOZITO,  adv.  vidi  kod  bezrazlozit. 

BEZRAZLOZITOST,  bezrazlozitosti,  /.  rationis 
vacuitas,  samo  u  StuUceim  rjecniku,  sa  snacenem. 
koje  jc  stavlevo.  isporedi  bezrazlozit. 

BEZR.AZLOZITSTVO,  n.  vidi  bezrazlozitost. 
samo  u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BEZRAZLOZNO,   adv.    vidi    kod   bezrazlozan. 

BEZRAZUMAHAN,  bezrazumabna,  adj.  dem. 
bezrazuman.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  za  koji 
je  bez  sumne  i  nacineno. 

BEZRAZUMAN,  bezrazumna,  adj.  imprudeus. 
Od  yrosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
Ucevu (ali  iz  brevijara).  Bezrazumni  i  bez  svi- 
jesti  oni  koji  ne  rade  o  duhovnijeh  zabavah,  Misli 


kr.  3.  Da  i  on  rece  ne  bezrazuman.  A.  Kalit'-  40, 
Adv.  bezrazumno.  inscite,  imperite.  samo  u  Stu- 
Ucevu rjecniku. 

BEZR AZIFMASAN ,  bezrazumasna,  adj.  dem.. 
bezrazuman.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  za  koji 
jc  bez  suvn'ie  nacineno. 

EEZRAZUJVm(3sT,  bezrazumuosti ,  /.  impru- 
dentia.  samo  u  StuUcevu  rjecniku. 

BEZKAZUMSTVO,  n.  vidi  bczrazumnost.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku. 

BEZRED,  m.  perturbatio  ordinis.  u  jednoga 
pisctt  XVI  vijeka;  .samo  u  rtfcw.s.  .s  prijedl.  u:  ,IT 
bezred',  kao  bez  reda,  preko  reda.  Ter  ob  dan  ter 
ob  noc  trudeci  u  bezred  ne  mogoU  gojiio  proc 
bez  druzbe  jednu  ped.  M.  Vetranic  2,  7.  Prije  ce 
u  bezred  vas  saj  svijet  pogorit.  45. 

BEZREDAN,  bezredna,  adj.  inordinatus,  enor- 
mis.  irregularis.  Od  xv  vijeka  (ridi  daje  primjer 
iz  Spom.  sr.),  izmedu  rjecnika  u  Mika{inu  (imnio- 
deratus,  immodestus,  profusus,  dissolutus,  intem- 
perans,  enormis;  incomptus,  incultus,  inconcin- 
nus,  inordinatus),  u  BeUnu  (inordinatus  26G''.  im- 
moderatus  283".  380".  vitiosus  659iJ,  confusus  215''. 
lieteroclitus  297a.),  n  Bjelostijencevu  (inordinatus, 
enormis,  profusus,  hypei'bolicus),  u  VoUigijinii 
(unordentlich,  unregelmiissig),  u  StuUcevu  (inor- 
dinatus ;  ii-religiosus,  inipins ;  irregularis)  i  u  Da- 
nicicevu  (enormis).  —  Compar.  bezi-oduiji  (Bella 
2()lil').  —  is2^oredi  brozredan.  —  1.  Uto  se  cini  iU 
hiva  bez  reda,  preko  reda,  izvan  reda,  suprot  redu, 
sto  se  ne  podudara  s  redom:  a)  o  carini,  kao  ne- 
zakonit :  I'od'vize  beztrcdnu  i  niktda  prtvo  bivsu 
carinu.  Spom.  sr.  141.  —  b)  n  rijecima,  koje  od- 
stupaju  od  pravila,  kao  nepracilan :  Rijeci  bez- 
redjie  (verba  irregularia).  Mika)a,  gram.  33.  Bella 
297^.  —  c)  o  drugim  stvarima  tjelesnijem,  koje  se 
ne  slazu  s  redom  kakvom.  god.  osobinom  svojom, 
veliiinom,  mnostvom,  silom..  Hi  sto  idu  na  zlo, 
vrijedaju  pristojnost :  Poklo  ogai'i  zivi  bezrednim 
))lamenom  .  .  .  gusto  jelje  u  pepel  obrati.  I.  T. 
Mrnavic,  osm.  17.  Radi  bezretbio  i  slabe  puti  i 
naravi  na§e.  B.  Kasic,  is.  47.  Kad  ja  obraU  dil 
bozredni  zatajav.si  me.stra  moga.  A.  Vitajic,  ost. 
146.  —  d)  0  radni,  staiiu,  stvarl  umnoj,  u  ittom 
smisUi  kao  pod  c. :  Zlobe  cinite  na  uacin  bezreilni. 
M.  Vetranic  1,  433.  Bezrei-bie  [ubavi  ne  stec  pri 
meni.  2,  186.  Stoje  u  vjecnomu  doi'iem  plamu  za 
bczredne  zlobe  svoje.  2,  71.  Ki  strasnijom  poglo- 
doni  daise  mi  tolik  strah,  da  (s)  smrti  bezrednom 
tuder  se  stati  miiali.  2,  107.  Da  ke  god  ne  budu 
morile  zivot  moj  till  stvari  u  trudu  i  tuzi  bez- 
reduoj.  P.  Hektorovic  70.  SniUi  bezredan.  S.  Bu- 
dinic,  sum.  143''.  Svako  bezredno  ciienje  muci  i 
kii'ii  ouoga  istoga  tko  ga  cini.  M.  Divkovic,  bes. 
()34.  Sto  sam  sagrisio  bezrednom  pametju.  B.  Ka- 
sic, nac.  65.  Tada  ce  jos  odstujjiti  bczredni  strah 
i_,  neiu-eilna  Jubav  umrijeti  ce.  B.  Kasic,  nasi.  178. 
Ca  jest  bezredno  pozolenje.  F.  Glavinic,  cvit  4. 
Pozuda  bezredna  (effi-enata  cupiditas).  Mikaja 
462''.  Bezi-edna  gozba  (profusae  epulae).  13''.  TJ 
vicu  svi  bezredni  k  liemu  bode  sreem  hudi.  A. 
Vitajic,  ost.  153.  Nijesu  htile  pasti  u  bezrednu 
ku  gijehotu.  J.  Kavai'iin  488.  Za  svrhe  opake  i 
bezrcdne.  A.  Kadcic,  bogosl.  330.  Od  bezredna 
videna  il  pogledaiia.  172.  Rasipas  ga  (vrijeme) 
svojo  bezredne  pohlejie  tirajuoi.  A.  d.  Bella,  razg. 
7.  Svrhu  nerazlozitoga  i  bezreibioga  bogojubstva. 
I.  A.  Nenadic,  nauk  205.  Bezredni  ovi  nauk  go- 
spodin  odmece.  Ziv.  is.  71.  Zuam  da  bezrednijem 
namisjenem  gresnici  liotjeli  bi  da  milosrdje  bo- 
zaustveno  liihovo  uzjamci  razpustoiie.  B.  Cuceri 
39.  —  2.  kojemu  brani  pyroAnlo  primiti  sveceniiki 
red  iU  koji  ga  primi  preko  pravila,  irregularis. 


BEZREDITI 


•27(; 


BEZRUCICAST 


Bmlu^i    lipzi-pdan    to    j»st    irogular.    S.   Buduuc, 
ispr.  o(i.    Da   ta   ispovi.inik    no   budo    proldot   ni 
obustavlxu  111  bp/.ro.laii.  U.  Koji  i.arodon  jost  od 
biskupa  koji  /.ain.stio  jost  biskupstv,,  svojo,  jo  h 
bozrodai.V  I.  Zauotti,  upit.  9.  Nabodo  «e  rodovn.ci 
zaiodno    tutP  svi   be/.i-odui.    J.  Kavaiun  df,;).    Bii- 
dudi  bezrcdnu  /.abraiiono  primiti  ro<  .  A.  ivado^ft, 
boKOsl.  23.    Tada  so  iinaS  dr/.ati  za  bozredna.  M 
Drteidcvii  51.  -  3.  <"«''■  b^/.rodim,  /crto  naprijcd 
Wd  V    Pokli  so  bc/,r<>duo   na   nica   pnvrati   vaj 
mrav'taj  stara.  M.  Votranii  1,  U.   Da  budu  po- 
pliti  u  krvi  beziodiK)  i  kopja  i  stiti.  1,  85.   Hoco 
me   moj    dull   od   tila  bezredno    rastavit.   1,  192. 
Smrt   bezredno  i  staro  i  mlade   svo  kosi.  1,  U'- 
Kriopos  tuj   no  ima  (more)  bozrodno   da   te6e.  1, 
376     JoS    cvilim   bezredno.  1,  467.    Da   ti    so   nc 
ski-ati  bezredno  ^ivot  tvoj.  2,  135.  Toh  bezredno 
i  stare   i   mlade   sve   kosi   (smrt).   N.  Dinntrovic 
105.   Ako  razmital  jest  blago  svoje   bezredno    S. 
Budinic,   ispr.  68.    Svrsi  svoj    zivot   vele   hudo  i 
bezredno.    M.  Divkovi6,  zlam.  491-     Kad   godijer 
6ovjek  Sto  god  bezredno  2udi.  B.  Kasifi,  nasi.  10. 
Kad  svrSenom  bczrednom  erne  se  vo)om.  l .  Ula- 
vinii    svitl.  90.  Sto  godi  piSemo,  bezputno  i  bez- 
redno piSemo.  K.  Gamanio  5.  Da  te  ixvnjedam  ja 
bezredno.  A.  Vitajii,  ost.  150.  Prijate)ic^,  ka  bez- 
redno mene  lubi.  J.  Kayanin  406.  Da  bude  &vio 
bezredno.   A.  Kadfcid,  bogosl.  202    Bezredno   6u- 
vaiu  me,  da  me  umore.   I.  Dordi6,   salt.  233.   Ne 
moie  se  svaki  bozrodno   postaviti    na  djelo  i  dr- 
2anstvo  primaoca  i  kuma.  J.  Matovi6  156.  Da  se 
bezredno    tamo  i  amo  ne  vajamo  i  najposlije    ne 
izvratimo.  B.  Cuceri  279. 

BEZBEDITI,  bezrSdim,  wqtf.  inordinate  agere. 

smno  u  rjeinicima  Belinu  (far  qiialche  ilisordine, 

immoderate  agere)  i  u  Stuliievu  (ordinem  auforre). 

BEZREDNIK.,   m.    1.  ordinis  perturbator,   ilio 

se  ne  drei  reda,  tko  levari  red.   u  jednoga  insca 

prosloga  vijelca.   Od   pravednika   ucmi  ga  nepra- 

vednikom,  od  m-eduika  bezrednikom,  od  vjernika 

odmetnikom.   Ziv.  is.  3.  -  2.  irregularis,    tko  ne 

moze  primiti  svccenidkoya  reda.   u  jcdnoga  pisca 

vroslona  vijcka.  Jesu  bezrednici,  to  jest  nemogu 

se  rediti.  J.  Matovio  301.  -  isporedi  brezrednik. 

BEZREDNO,  adv.  vidi  kod  bezrodan. 

BilZREDNOST,  bezrednosti,  /.  inordinatio,  pra- 

vitas,  irregularitas.    Od  xvii  vijeka,   ismedii  rjec- 

nika  u  Belinu  inordinatio  266''.  immoderatio  380») 

i  u  Stuliievu  (inordinatio).    isporedi  brezrednost. 

1.  u  opce:  a)  sto  je  protivno  redu,  te  ide  na 

zlo :  Ne  hte6i  roditi,  fcinoei  bezreduosti  opacijemi 
nacini,  uzrokujuei  noplodnost  bote.  B.  Kasii,  zrc. 
67    §to  sam  sagrisio  neiizdrzaujem  i  bezreduosti 
od  mojili  ocuienja.  B.  Kasic,  nao.  64.  Izgub}onje 
od  vriinena  jest   najveca   bezi-ednost  na  svitu.   I. 
P    Marki  48.    Uvalilo   je  tolicih  u  tolike   bozrod- 
nosli.  A.  d.  BeUa,  razgov.  52.  Stavjajuci  prid  iii- 
hove  oiSi  bezrednost  zivjena.  64.  Bi  bezrednost  da 
stvoritelu   izvinuje    se  ucinit  slicno  jedno    poti- 
steno  stvorene.  ^iv.  is.  3.  Ne  udriti  u  najgoro  bez- 
rednosti.  B.  Cuoori  126.  —  b)  stane  u  kom  nciiia 
reda,    ncred:    Sva   ova   metnuSe  drzave  u  veUku 
bezrednost.   D.  E.  Bogdanic  104.  —  2.  stane  za- 
konom  odredeno,  u  kome  se  nahodeci  tko  ne  moze 
primiti  sveceniiko()a  reda  Hi  vrsiti  sveienickih  po- 
sala,  irregularitas.  isporedi  bezrode:  Prom  da  bi 
znali  da  je  doma  bio  krsten,  nista  ne  mane  imaju 
smionstvo  ponoviti  ki'stene, . .  Sto  u  istmu  u6iiiiti 
ne  mogu  bez  svetogrda,  i  priraaju  ono  ockvrneno, 
kojo  ])isaoci  nazivaju  bezrednost.  J.  Matovic  170. 
TJiiadali  su  u  zapriku  bezreduosti,    to  jest  zabra- 
neno  je  bilo  liinia  svete  redovo   primati.   A.  Ka- 
uiiUo,  kam.  576. 


BiOZREDNI,  adj.  vidi  bozredan.  xvii  mjeka,  u 
jednoga  pisca.  Lakomost  jo  njeko  nenacino  i  bez- 
'rediio  po/.elenjc  iinati  vol-o  i  savifte  nego  h  je  od 
potrcbe.  M.  Divkovii,  nauk  277.  Hotijuii  dignuti 
ovu  poniiiu  i  brigu  bozrodiu.  M.  Divkovi6,  bes. 
7611'. 

BfeZREDSTVO,  n.  vidi  bezrednost.  ,iamo  u 
StuUcevu  rjccniku.   isporedi  brozredstvo. 

BEZREDSTINA,  /.  vidi  bezrednost.  xvii  vijeka 
u  jednoqa  pisca,  koji  mjesto  &t  ima  si  pogovoru 
svona  zaviiaja,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stvlicevu 
(.bezredStina,  magna  inordinatio').  ispuredi  broz- 
reditina.  -  too  bezrednost  pod  1,  a.:  Kojih  raz- 
lozi  su  divja  bezredSiina.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  3J. 
Naglost  bozredgiino  jidrom  jest  ugnula;  razum 
vo6  ne  more  kud  bi  litil  jidriti.  110. 

Bi;ZIlEDE,  n.  vidi  bezrednost.  isporedi  brez- 
rede.  Od  xvi  vijeka  (vidi  da^e  primjer  Budmiccv), 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (inordinatio  266b)  i  btu- 
liccvu  (inordinatio).  Na  kraju  stojtde  mjesto  sta- 
rijeqa  die,  koje  je  jos  prosloga  vijeka  tako  glasilo 
posiavsi  od  starijega  dije;  n  cakavaca  je  mjesto 
nena  ie.  -  1.  kao  bezrednost  })0(J  1 :  a)  kao  hez- 
rednost  pod  1,  a.:  Koje  godi  bezredje  ii  Jubavi. 
S.  Matijevic  9.  Da  pokaXe  sve  bezredje  od  iivota. 
J.  Kavaiun  61.  Toj  bezredje  vi-aca  i  pla6a  boija 
pravda.  425.  —  b)  kao  bezrednost  jtjod  1,  6. :  KLa- 
hnitost,  koja  navodi  na  bezrede  i  na  uzbunu  u 
zadrugi.  M.  Pavliuovii,  raz.  spis.  361.  —  2.  kao 
bezrednost  ^OfZ  2:  Od  iregularitadi,  koju  tuma- 
cimo  bezredje.  S.  Budini6,  ispr.  9.  Bezredje  jest 
zaprika  zakona  crkvenoga,  koja  zabranuje  primiti 
redove  i  dilovati  dila  reda  prijatoga.  A.  KadtiC, 
boo-osl.  23.  Ne  mogu  biskupi  na  jednoga  posta- 
vitt  bezredje,  ako  ovo  uije  imenovano  u  zakonu. 
23.  Upada  u  bezredje.  M.  Dragice\'i6  28. 

BEZREDIVATI,  bezredujem,  inyj/.  inordinate 
agere.  isporedi  bezrediti.  samo  u  Belinu  rjeimhu 
(immoderate  agere  2(i6i')- 

BEZRIBICA,  /.  nelea  mala  riba,  cyprinus  al- 
biu-nus  minor.  G.  Lazic  80.  Vuk,  rjeo.  21a.  gobio 
vulgaris  Cuv.  J.  Pancio,  rib.  83. 

BEZROD,  »(.  convicium  in  cognatos,  kao  po- 
arda  rodu.  u  jednoga  pisca  na'sega  vremena.  Ona 
ni  pet  ni  devet,  no  dohvati  Xdelu,  te  s  nom  u 
bezrod  materi.  S.  l^jubisa,  prip.  201. 

BEZRODAN,  bezroibia,  adj.  steriUs,  infructuo- 
sus.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samou  Vu- 
kovu  (ima  i  u  StuUcevu,  ali  iz  ruskoga).Nevri- 
stajte  na  bezrodna  djela  tame.   Vuk,  ef.  5,  11. 

BEZR,ODITEVAN,  bezroditelna,  adj.  genitori- 
bus  orbatus.  samo  u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  vrlo 
nepouzdana. 

BEZRODNICA,  f.  mulier  carens  cognatis,_  zena 
koja  nema  roda.  isporedi  bezrotkiiia.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akcejiat 
ostaje,  samo  su  joi  u  gen.  pi.  oba  zadna  slo^a 
duqa  :  bezrodnica,  a  samo  zadni  u  gen.  sing.:  bez- 
rodnice,  i  u  instr.  sing.:  bfezrodnicom  —  Ja  m- 
jesam  vseto  bezrodnica.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  •/!». 
BEZROTKINA,  /.  vidi  bezrodnica.  lired  k  stoji 
t  mjesto  a.  u  na.ic  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  akcenat  kao  u  bezrodnice,  koju  vm. 
Ande  moja,  ti  si  bezrotkina:  svak  mi  eedo  cesti- 
tuio  mlado,  od  roda  ti  nide  niko  noma.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  21^.  Amo  ti  me  bezrotkuiom  zovii.  Ijev. 
cm.  164. 

BiHZRUCAC,  bozrucoa,  r,i.  manu  carens.  samo 
u  Stuliievu  rjecniku,  za  koji  je  bez  simne  i  na- 
eineno.  isporedi  bozrukast. 

BEZRUCICAST,   adj.  absque  manubrio.   samo 


BEZRTJCKA 


277 


BEZUMAN 


u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  bes  stimne  naii- 
neno,  i  to  slo. 

BEZEUCICA,  /  miiliei'  maau  carens.  samo  ii 
Stulicei'ii  rjecniku,  za  kojije  hez  surmiei  naiinena. 

BEZRUKAST,  adj.  utraquo  manu  carens.  samo 
u  SfiiUcevu  rjecniku,  sa  znaeenem  koje  je  stai'- 
Jeno.  hez  smnne  za  isti  rjeinik  nacineno,  i  to  od 
bezruk,    koje  je   takoder  u  nemu,   alt  iz  ruskoga. 

BEZEUKAVAN,  bezrukaTna,  adj.  absque  raa- 
nicis.  samo  u  Stidiccvu  rjecniku,  za  koji  je  bes 
smnne  i  naiineno. 

BEZS-  gledaj  bes-. 

BEZII,  prijedlog  bez,  koji  tako  sa  u  na  kraju 
stoji  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  samo  najednom 
mjestu  u  pjesmi  pred  rijedju  koja  .se  poHne  gla- 
som  11,  jamacno  samo  da  hi  izaslo  koliko  treba 
slogova.  Tere  mi  dopusti  tnj  bezu  iiprosa  celnv 
lip  od  usti.  §.  Mencetic  316. 

BEZUB,  adj.  pdentiihis,  koji  nema  zuba.  z  stoji 
vijesto  dva  z,  od  kojih  je  jedno  otpalo,  a  nelti 
pisu  i  nha.  isporedi  brezub.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Star  i  bezzub 
lovaf.ki  pas.  D.  Obradnvic,  bas.  1'2().  Kakva  si  mi 
bezuba  djeda  dnbavin!   S.  Lnbisa,  prir.   120. 

BEZUBA,  /.  i  m.  cejade  nmsko  Hi  zensko  bez 
zuba.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BEZIIBAN,  bi'zubna.  adj.  vidi  bezub.  Od  pro- 
aiogn  vijeka  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinti  (fif)2'') ; 
ima  i  u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga.  Istniii  bijaSn 
pristala  zvatati  i  premetati  zalogaj  |)o  beziilmi- 
jem  desiiima.  M.  Vodnpic,  dubrovn.   ]KG8.   19.3. 

BEZU(5AN.  bpzuc.na,  adj.  iiidoctiis.  ;/  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Koji  su  bezkiiizni,  beziif'ni, 
neumitni.   A.   Kadfic,  bogosl.  2?>. 

BEZUDAN,  adj.  miitilus,  koji  nema  kojega  nda. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Iz.sjefeni,  bezu- 
dani  eijoli  co  se  nazirati.   J.  Kavaiiin  .560. 

BEZTJFAN,  adj.  spe  carens,  des]ierat,us.  Od  xvi 
vijeka,  u  rjecniku  ni  jednom.  isporedi  breznfan. 
Beziifano  srce  obeseliti.  Postila  1.5G2.  71.  Bezu- 
fano  srce  otvori.  D.  Barakovic ,  vil.  18-1.  Bojab 
se  upasti  sa  svime  bezufan  u  ruke  napasti.  .333. 
Ostavio  bracii  bezufanu.  Osvetn.  3,  83.  —  Adv. 
bezufano :  Bezufano  )iisnik  Jiojde  u  pustosu.  E). 
Barakovic,  vil.  254.  U  toknj  poijibili  bezufano  da 
se  sili.  J.  Kavanin  351. 

BEZUFANAC,  bezutanca,  m.  desperatus.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena  o  kkuicu,  u  kom  nema 
tifana.  U  torn  jadnu  klancu  bezufaiicu.  O.svetn.  3, 74. 

BEZUFANO,  adv.  vidi  kod  bezufan. 

BEZUFANE,  n.  desperatio.  isporedi  brezufane. 
Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
-lie  na  kraju  dolazi  xvi  vijeka,  cdi  i  starije  -iije 
jos  prosloga  vijeka.  V  tvepetaiie  i  bezufaiie  pri- 
vede.  Postila  18<i2.  55''.  Druga  vrsta  (grijeha)  jest 
bezufane.  S.  Matijevic  94.  Ako  dostojis  se  pogle- 
dati  na  bezufanja  iieduznih.  I.  Krajic  29.  Pa  se 
nada  bezufaiiem  plati.  Osvetn.  8,  6. 

BEZUFATI.  bezufam,  imp/,  dosperare,  gubiti 
nadu.  samo  xvi  vijeka  i  u  Stulicevu.  rjecniku.  Da 
ne  bezufajii.  Anton  Dalm.,  kol.  3,  21.  Triidimo 
se,  ali  ne  bezufamo.  Anton,  Dalm.,  2kor.  4,  8.  u 
akus.  s  prijedlogom  na  nalazi  se  onaj  na  koga 
se  tko  oslana  ne  gubeci  nade:  Da  ne  dvoimo  i 
ne  bezufamo  na  boga.  Katek.  15H1.  80.  u  lokat. 
s  prijedlogom  na  nalazi  se  ono  .Ho  tko  ceka  ne 
gubeci  nade :  Da  na  pomoci  bozjej  ne  bezufamo. 
Anton  Dalm.,  nov.  test,  predgov. 

BEZUGOVORAN,  bezugovorna,  adj.  vidi  brez- 
ugovoran. 


BEZUHAST,  adj.  auribns  carens.  samo  u  Stu- 
licevu rjei'niku.  hez  potvrde. 

BEZUJE,  n.  selo  u  Hercegovini  u  Pivi.  Drug! 
konak,  na  Bezuje  dode.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  491.  tJ 
pitomu  Pivu  kamenitu,  na  Beziije,  selu  maleh- 
nome.  Pjov.  cm.  1-14.  TJ  Bezuju.  N.  Ducii. 

BEZTJK,  m.  prezime.  u  «a.s'e  vrijeme.  Sohem. 
zagr.  1875.  227. 

BEZUKOEAN,  bezukorna,  adj.  non  reprehen- 
dendus.  isporedi  brezukoran.  u  nase  vrijeme.  O 
bozukornom  vladaiiu.  Nov.  srp.  1834.  115. 

BEZtrtiUDAN,  bezuludna,  adj.  inurbanus.  .samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  bez  sumne  i  na- 
cineno prema  iieujudan. 

1.  BEZUM,  m.  vidi  bezumje.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika.  ,«n?»o  u  Stulicevu  (i  to  is  brevi- 
jara).  isporedi  brezum.  Oui  se  napunise  bezuraa. 
Anton  Dalm.,  luk.  <!,  11.  Nnti  moga  bezuma  i  ne- 
s'^'ije.sti!  A.  KaliA  464. 

2.  BEZITM,  /.  vidi  bezum]o.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  brezum.  Grijeh  je  u 
sebi  neumjestna   bezum,  slijepost.    J.  Kavanin  3 

B^fczUMAN,  bezumna,  adj.  demens,  in.sipiens, 
stultus,  ignarus.  Od  xiii  vijeka,  izmedu  rjefnika 
u  Belinu  fmente  captus  710''.  indoctus  375a),  ^ 
Stulicevu  (stultus,  insoiens),  «  Vukovu  (demens) 
i  u  Tktnicicevu  (demens).  Comp  bezuraniji  (Bella 
710a).  isporedi  brezuraan,  —  1.  o  celadetu:  a) 
kao  lud,  ali  ne  u  pravom,  smislu  ko  hi  hio  hez 
uma  Hi  sisao  s  uma,  nego  Hi  o  kome  se  hoce  ukora 
radi  da  kaze  da  je  taki.  Hi  koji  radi  bes  uma, 
kao  da  ga  nema,  ne  sluzeci  se  nim,  te  radi  kako 
.s'p  ne  podudara  s  wnom.:  Ne  primeSaj  se  bez- 
iimiij'mi..  Sava  9.  Ne  razumojusto.  bezumnii  pro- 
misla  vladycna.  Stefan  kr.  4.  Arij  bezumtny.  7. 
Ne  6u  biti  bezuman.  N.  Eaiiina  35'>.  2kor.  12,  6. 
Bezuman  muf.  bezumne  rijeci  govori.  Zborn.  SSi). 
Tako  mi  so  grob  ne  prosjco  kao  Ariji  beziuii- 
nome !  Nar.  posl.  vuk.  304.  Fala  bogu,  bezumne 
gospodo!  knde  im  se  mudra  pamet  dela?  Nar. 
pjes.  viik.  5,  58.  Sa  svijem  smo  bezumne  budale ; 
sad  vidimo  sto  se  uradilo,  pritiste  ne  bezumna 
fukara.  5,  505.  O  bezumni  i  sporoga  srca!  Vuk, 
luk.  24,  25.  Kad  bih  se  i  brio  bvaliti,  ne  bib  bio 
bezuman.  Vuk,  2kor.  12,  6.  —  h)  kao  nevjest, 
neuk,  koji  ne  raznmije  sto,  jer  mu  je  urn  nejak 
prema  onom  .Ho  hi  trehalo  da  raznmije,  Hi  se  nije 
isrjestio,  te  ga  ne  slusi  pofpuno.  .Ako  je  neznan 
i  bezuman,  naco  znanje  i  razum  nebeski.  A.  Gu- 
cetic,  rnz  jez.  11.  Neka  se  bo]e  uviste  u  nauku 
svi  bezumni.  H.  Bonacic,  nauk  10.  Buduci  isto- 
macene  jedne  iste  stvari  u  kraie  i  u  dugje,  ono, 
ca  je  u  krace,  ima  slnziti  za  bezumiiije,  a  z,a  raz- 
umnije  ono  ca  je  u  diigjc.  124.  —  c)  koji  iduci 
u  hoj  ne  misli  ni  o  cemu  dru.gom,  ne  nzima  na 
urn  nista  drugo,  kao  da  za  drugo  nema  uma: 
Brze  beri  silnu  mlogu  vojsku,  sve  Brdane  bez- 
umne junake.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  213.  No  saberi 
tvoju  silnu  vojsku,  sve  gorstake  bezumne  junake. 
Pjev.  cm.  103.  —  2.  0  zivincetu,  i  to  oslu,  u  jed- 
nom primjeru  xv  Hi  xvi  injeka:  O  bezumni  i  ne- 
smisalni  osli  Ejupcane.  Aleksand.  jag.  starin.  3, 
275.  Aleksand.  nov.  51.  —  3.  o  radni,  stanu,  stvari 
umnoj,  .Ho  .se  ne^slaze  s  umom:  Lndi  drze  bez- 
umnii tuj  misal.  S.  Mencetic  -^54.  Blago  onijem, 
ki  za  tastine  i  bezumnu  laz  ne  haju.  I.  Dordic, 
.salt.  129.  Sti(slnut  zakletvom  bezumnom.  J.  Ma- 
tovic  347.  Od  nekoga  bezumnoga  srama.  263.  Jos 
je  bezumnije  i  smjesnije  sto  ovaki  }udi  govorc. 
Vuk,  pisma  84.  —  4.  adv.  beziimno.  Bezumno  pro- 
tiviti  se  sniimo.  Stariiie  1,  221.  De  pogibe  Indo  i 
liezumno.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  285. 


BEZUMITI 


278 


BEZVJEENIK 


BEZUMITI,  bi'zumlin,  inipf.  deoiporo,  zavara- 
rati,  samo  ii  )iasr  rrije.mc,  icnicdu  rjevnika  u  Slii- 
lircrii  (,m  oiT<ii-(>  voi'sari,  stultuiu  (>sso',  ccmii  iicma 
2iotvrde)  i  u  \'i(loi'ii.  —  1^.  prcluzno:  l)ii  otido 
u  solo  Mlotic'iik  (la  bi'/.miii  CPii^i/'-Siiiail-ngu,  diik 
okuiiini  mlade  Morainiio.  Nw.  pjos.  viik.  rjo?:.  21". 
—  2.  sa  so,  rejl.  fallcro  se,  varati  sc.  Glodala  ga, 
pa  so  bozvmiila.  Osvctn.  2,  (52. 

BEZFM.TETAX,  bozuiujotna,^  (ir?y.  brutus.  u 
jcdnoga  pisca  proslwja  vijckn.  Sto  je  zlato,  Sto 
jo  imai'ie,  ko  ])odajo  z'o  kamatiiik,  iicgo  kal  i  po- 
pleliaiio  fivotii'ia  bozumjotnih  V  J.  Kavaiiin  48. 
BfezlJMLE,  n.  domeiitia,  insij>iontia,  stultitia, 
inscitia.  Oil  xiii  rijcka,  izmcdti  rjccnika  u  SluU- 
cevu  (.stultitia,  inscitia),  u  Vukovu  (dementia)  i 
«  Danicivcvic  (dementia).  —  na  kraju  je  injesto 
-m]e  hilo  najprije  -niije,  tomti  je  ispxilo  i  te  je 
hilo  -mjo  od  xv  vijeka  (vidi  primjer  is  Spom.  sr.), 
a  u  iiase  vrijcme  doilo  je  1  medu  m  i  j,  i  sasta- 
vilo  se  sa  j  m  ].  —  Stane  u  kom  se  iito  radi  kao 
hez  mna,  tie  kakv  hi  nm  iskao,  i  sto  se  tako  radi, 
bezumno  sto:  a)  stane:  Nosti,  igra  ucenije  du- 
hovLno  ni  bezuniijo  mysli  olovcctskyihb.  Domen- 
tijani'  239.  Aste  cto  budett  pogreseno  grubostiju 
mojego  bezmnija.  Mon.  serb.  8-1.  Dobrovojno  po- 
nosite  bezumje  (grijeskom  ,beznmgne')  ludili.  N. 
Eaniua  34''.  2kor.  11,  11'.  Jere  jo  ii  smijehu  lu- 
dost  a  u  ludosti  bezumje.  Zborn.  32''.  Naglos  ga 
primoze  bezumjem  za  jodno.  M.  Vetranic  1,  (i. 
Boze,  znas  bezimijc  sve  mojo.  1,  472.  Nemoj  dati 
um}e  za  bezumje:  ti  ne  stre|aj  zmiju  sestokrilu, 
ve6  ti  strejaj  sivoga  sokola.  Nar.  pjes.  vrik.  2, 
508.  ,Oni  se  .svi  napuniSe  bezum}a.  Vnk,  luk.  (>, 
11.  Nihovo  CO  bezumje  postati  javno.  Vuk,  2tim. 
3,  9.  Propovijedamo  . .  .  Jevrejima  sablazan  a  Gr- 
cima  bezumje.  Vuk,  Ikor.  1,  23.  —  h)  bezinimo 
Sto:  Ako  nasB  trbgovtcB  koje  bezumtje  ucini, 
neka  da  onomuj  cloveku  plttt  pati.  Spom.  sr.  1, 
138.  Za  toj  nikoga  ne  ki-ivim  nebog  ja,  neg  mene 
samoga  i  moja  bezumja.  N.  Dimitrovic  61.  Niti 
rcco  bezum|a  za  boga.  I).  Danicic,  jov.  1,  22. 

BEZUM^ENE,  «.  deccptio.  isptorcdi  bezumiti. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku. 

BEZUMNICKI,  adj.  sto  pripada  bezumnicima 
Hi  sto  je  kao  u  nih.  Sroe  bozumnicko.  D.  Dani- 
cic, pric.  15,  7. 

BEZUMNIK,  m.  covjek  bezuman.  isporedi  bez- 
uman  pod  1.  Od  prosloya  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  u  StuUcevu  i  Vukovu.  Ako  u  raj  ne  ce,  u 
pakao  i  mole,  rece  bezumnik.  Poslov.  dan.  4.  Hodi 
bezumnice,  da  te  jo.s  vece  uglavim.  A.  Kalic  116. 
Vidjeh  bezumnika  gdje  se  ukorijenio.  D.  Danicic, 
jov.  5,  3.  Rece  bezumnik  u  srcii  svojem.  D.  Da- 
nici6,  psal.  14,  1.  Bezumnik  ide  kroz  tmine.  M. 
Pavlinovic,  rad.  51. 

BEZUMNIKOV,  adj.  sto  pripada  bezunmiku. 
Misao  beziuniiikova  grijeh  je.  D.  Danicic,  pric. 
24,  9. 

BEZUMNO,  adv.  vidi  hod  bezuman. 
BEZUMNOST,  bezumnosti,  /.  dementia,  stulti- 
tia, inscitia.  isporedi  bezumje,  brezumnost.  Od 
XVII  vijeka  (vidi  primjer  Gundidicev),  izmedu 
rjeenika  u  lielinu  (amentia  710'*.  inscitia  375a)  j 
Stuliievu  (stultitia,  inscitia).  —  a)  kao  bezumje 
]Md  a.:  Spnvijeda,  da  je  privelika  bczumnos  i 
zloba  u  gr(!snicijeli.  I.  Dordic,  salt.  113.  O  ludosti, 
o  beznrnnosti!  A.  Kalic  39.  Jo  Ii  gdje  bezumnosti 
ovake?  568.  Vidaste  U,  Turci,  braco  di-aga,  bez- 
umnosti naSijeb  glavara?  Nar.  pjes.  vuk.  5,  501. 
—  b)  kao  bezum(e  pod  b. :  Cule  su  se  u  gnusnosti, 
jaoh,  smrdece  na  sve  strane  istecene  moje  rane 
i  me  nepomne  bezumnosti.   I.  Gundulid  197.   Na 


svaSto  Ii  judo  na^;eraste,  na  bezumnost  i  na  pa- 
kost  jutu!  Nar.  pjes.  vuk.  5,  59.  —  c)  kao  ne- 
znat'ie;  isporedi  bezuman  jiud  1,  h.:  Drzan  jo  po- 
vratiti  Sc^'otu,  koju  oli  po  nepomji  oli  po  bezum- 
nosti oli  ti  vara  neznanstvu  budo  uiiiiio.  A.  d. 
Kosta,  zak.  2,  75.  Sumji  se  u  onomu  bezumnost 
gdi  s(^  no  potvrdujo  umitnosti.  VJ6. 

BKZUMOKAN,  bezumorna,  adj.  indefossuB. 
samo  u  Stuliievu  rjeiniku. 

BEZUMKLI,  adj.  iramortalis.  samo  u  StuUcevu 
rjeiniku,  sa  koji  je  i  naiineno  prema  neumrli. 
u  nemu  ima  i  adv.  bczumrlo. 

BEZUMELOST,  /.  immortalitas.  samo  u  Stuli- 
ievu rjeiniku,  za  koji  jc  i  naiineno  kao  i  noumrli. 
BfeZUMSTVO,  11.  vidi  bezumnost.  u  jednoga 
pdsca  prosloga  vijeka  i  u  Stuliievu  rjeiniku  (ali 
H  nemu  iz  ruskoga).  Stram  te  obiS'o  i  zabusio 
s  neharnosti  tvojo  krute  i  bezumstva.  D.  Mattei  22. 
BEZUEEDAN ,  bezuredna,  adj.  inordinatus. 
.samo  u  Stuliievu  rjeiniku,  za  koji  je  bez  sumne 
i  naiineno  prema  neuredan. 

BEZUST,  adj.  astomus,  koji  nema  usta.  samo 
It,  Bclinu  rjeiniku  (143''). 

BEZUSTAN,  bezu.sna,  adj.  vidi  bezust.  samo 
u  Belinu  rjeiniku  (143i>). 

BEZUVENTA,  /.  u  jednoj  ijjesmi  bosanskoj  po 
tiimacenu  izdwvaoievu  ,poveza'.  turska  rijei  od 
bezonmek,  kititi  se.  U  dolami  ogledalo  i  od  zlata 
bezuventa.  Nar.  ]ijes.  petr.  1,  167.  342. 

BEZUZD,  adj.  etfrenus.  .samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku.  isporedi  bezuzdan. 

BEZUZDAN,  adj.  eifrenatus.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  samo  it  Stuliievu.  isporedi 
brezuzdan.  Svaki  mladac  bezuzdan  podlo^ice  se 
bozjemu  zakonu.  A.  d.  Bella,  razgov.  93.  Zove  ih 
cejad  tvrdoglava,  cejad  bezuzdana.  171. 

BEZUZDNO,  adv.  effi-onato,  praecipitanter,  bez 
iizdc  u  prencsenom,  smislu,  naglo,  plaho.  samo  u 
rjecnicima  lielinu  (2^)  i  Stuliievu.  kad  bi  se  rijec 
doista  govorila,  ispalo  bi  d  izmedu  z  i  n. 

BEZUZLI,  adj.  enodis,  bez  uzla.  samo  u  Stu- 
liievu rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BEZUZEOCAN,  bezuzrocna,  adj.  qui  absque 
ratione  vel  causa  agit.  samo  u  Stuliievu  rjei- 
niku, gdje  ima  i  adv.  bezuzrocno.  oboje  nepouz- 
dana, osobito  u  znacenu  stav]enom,. 

BEZVECEEAN,  adj.  incoenatus.  samo  u  Stu- 
Ucevu rjeiniku.  rijei  vrlo  nepouzdana. 

BEZVJEEAC,  bezvjerca,  m.  incredulus.  u  nase 
vrijcme  u  jednoga  pisca.  Akcenat  kakavjc  u  gen. 
sing,  taki  ostaje  u  svijem  obllcima,  samo  je  u  gen. 
2)1.  bezvjeraca.  Po  crkvenom  duhu  i  djelovaiiu,  a 
ne  po  mUosti  kojekakvih  bezvjeraca.  M.  Pavlino- 
vic, raz.  spis.  78. 

BEZVJEEAN,  bezvjerna,  adj.  infidelis,  koji  ne 
ijeriijc  koje  vjere.    Od  xvii  vijeka,   izmedu  rjec- 
I  nika  samo  u  Stuliievu.    Dvi   vrsti   dus   naliajaju 
se,  jedne  verne,  druge  bezveme.  F.  Glavinic,  posl. 
t  58.   Ki  bi  bezverne  ili  lieretike  pokopal.   F.  Gla- 
vinic, svitl.    116.    Proti    bezvernim    veru    braniti 
I  Isusovu.  F.  Glavinic,  cvit  3.S4.  Kako  cemo  rajom 
[  upravlati,  kojuno  je  sabja  Orkanova  na  megdanu 
I  junackoin  dol)ila  od  vlaskoga   roda  bezvjernoga. 
Pjev.  crn.  87.    SjekuA   Turke   bezvjerne  hajduke. 
j  257.  —  Adv.  bez\jerno,  u  Stuliievu  rjeiniku. 
I      BEZVJEENIK,   m.  infidelis,   perfidus.    Od  xvi 
j  vijeka,    izmedu   rjeinika   samo   u    Vukovu   (,koji 
!  nema   vjere,    der   treulose,    ungetreue ,    infidelis' 
s  dodaikom  da  se  govori  u  Crnoj   Gori).   a)   tko 
ne  drU  vjere  dane:  Bezyjernice  jedan!  M.  Drzid 


BEZVJERNOST 


279 


BE^MEK 


410.  —  h)  tko  ne  vjeriije  kojc  vjere:  Neka  ginu, 
vesela  im  niajka !  nihove  ce  duse  carovati,  jer  su 
zivot  za  postene  rlali  i  osvetu  braco  i  plemena 
od  Turciiia,  stara  bezvjemika.  Ogled,  sr.  463. 

BfezVJEENOST,  bezvjerno.sti,  /.  incrednlitas. 
XVII  vijeka  u  jednoga  pisca  i  ii  Stidicevu  rjcc- 
nilcu.  Grill  mi§)enja:  bezvernost.  F.  Glavinic, 
svitl.  20. 

BEZVJERSKI,  adj.  religionis  contenmens,  Iwji 
je  bez  vjere.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
Bezvjerski  koroiiaei  ti  su  ti  jiravo  strasilo  kad 
se  vlade    docopaju.    M.  Pavlinovic,    raz.  spis.  88. 

Bi;ZVJEESTVO,  n.  vicU  bezvjemost.  samo  u 
Stulicceu  rjecnilcu. 

b£;ZVJESTAN,  bezvjesna,  adj.  ignotus,  ncznan. 
XIII  I  XIV  vijeka,  izmeda  rjecnika  samo  u  J)ani- 
iicevu  (ima  i  u  Stiilicevii,  cdi  %z  ruskoya).  Bpz- 
vesttnaja  i  tajnaja  premudrosti  bozije.  Domenti- 
jana  39.  —  Adv.  bez-vjpsno,  inscie,  u  neznanu,  ne 
znajuci :  Mnogomt  upitijemL  bezvestno  na  grobe 
VfczlegSa  i  spavsa.  Domentijanli  211. 

BEZVJESCE,  n.  incertitudo,  inscitia.  samo  xiv 
vijeka,  izmeiu  rjecnika  samo  u  Tianicicevu.  na 
kraju  stoji  -see  mjcsto  starijega  -.stije,  koje  se  u 
rcceno  vrijeme  pisalo.  a)  neznat'ie  o  onome  koga 
ncstane  Hi  mu  ncma  glasa :  Glagolahn :  kamo  se 
de  gospodini.  nastV  i  skorn  vbzvratiso  .se  kL  ottcu 
jego  povudajuste  jcmu  bezvi'stije  syna  jfg'i.  Do- 
mentijani>  10.  —  b)  neznane  u  kom  covjck  ne  zna 
sto  radi,  nije  pri  sebi,  kao  od  rina :  Bezvostijenii, 
vrthu  jego  vtzlegt  spaht.  Domentijan''  212. 

BEZVLA(-!NO,  adv.  sine  mora,  bez  oklijeimna. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  isjioredi  brez- 
vlacno.  Bezvlaeiio  mi  kazi  opota.  J.  Kavaiiiu  405. 

BEZVODAN,  bezvodna,  adj.  aqua  careus.  od 
XVI  vijeka,  izmedit  rjecnika  samo  u  Vukovu  (ima 
i  u  Stuliccvti,  ali  iz  ruskoga).  i.'fporedi  brezvodan. 
Kada  necisti  duh  izide  iz  covika,  hodi  po  mista 
suha  i  bezvodna  iscuci  pokoja.  Postila  1-562.  46. 
Dusa  nezgodna  pri.saSc  u  meni  jak  zem|a  bez- 
vodna. N.  Dimitrovic  79.  Bludise  u  pustiui  bez- 
vodno(j).  M.  Divkovic,  bes.  111.  U  zem]i  pustoj 
i  bezvodnoj.  M.  Alberti  287.  B.  Kasic,  rit.  221. 
Hodi  proz  nijesta  bezvodna.  Ziv.  i.s.  85.  Kad  ue- 
cisti  duh  izide  iz  covjeka  ide  kroz  bezvodna  mje- 
sta.  Vuk,  mat.  12,  43.  Ovo  su  bezvoibii  izvori. 
Vuk,  2petr.  2,  17.  U  naske  je  bezvodna  planina. 
Nar.  pjes.  petr.  2,   175. 

BEZVODICA,  /.  aquae  inopia.  isporedi  brez- 
vodiea.  h  nase  vrijeme,  u  Dalmaciji.  J.  Grupko- 
vic.  J^ute  bezvodice  digle  mokriuu  zemji.  M.  Pav- 
linovit,  raz.  spis.  381. 

BEZVODNICA,  /  vidi  bezvo(Uca.  .■iamo  k  Stn- 
liceeii  rjeiniku. 

BEZVOLAC,  bezvolca  i  bezvoea,  m.  vidi  bez- 
vonik.  u  nase  vrijeme,  u  Srbiji.  Z.  Eadoiiic.  Co- 
vjek  koji  ima  fi  volova,  pusti  bezvolca  covjeka 
uz  plug  te  mu  uzore.  V.  Bogisic,  zboi'.  420. 

BEZVOLAN,  bezvojna,  adj.  invitus,  involun- 
tarius.  bamo  u  StuUcevu  rjeiniku,  (jdje  ima  i  adv. 
bezvo}no.  oboje  nepouzdano. 

BEZVONIK,  m.  bove  carens,  covjek  koji  nema 
vola.  iza  o  biJo  je  1,  koje  se  promijenilo  na  o,  a 
to  se  s  prednim  o  sazelo  u  jedno.  isporedi  bez- 
volac.  u  nase  vrijeme,  izmeda  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Grhju). 
Bezvonik.  Pravdonosa  1851.  br.  29. 

BEZVEAT,  m.  alophus.  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena,  prevedena  ista  rijec  grcka.  J.  Clo- 
ser, kor.  636.  715. 


EEZVEEMEN,  adj.  intempestivus,  sto  biva  u 
nevrijeme.  n  stuji  mjesto  -ntn-,  koje  i  pisu.  do- 
lazi  XII  i  XIII  vijeka  i  u  nase  vrijeme  u  jednoga 
pisca  i  II  Stidicevu  rjeiniku  (ali  iz  ruskoga).  Bez- 
vi'Smontnymi  i  nepodobnjrmi  besedami.  Sava,  tip. 
hil.  glasn.  24,  190.  Bezvremenymi.  Sava,  tip.  stud, 
glasn.  40,  148.  Jer  so  velika  steta  cini  (vinogradu) 
ne  samo  cestim  nego  i  bezvr'emenuim  kopanem, 
t.  j.  u  vrome  cvetana.  P.  Boli6  1,  217. 

BEZVESAN,  vidi  kod  besvrsan. 

BEZZ-  gledoij  bez-. 

BEZZ-  gledaj  bez-. 

BEZALAN,  bfezalna,  adj.  litore  carens,  bez 
zala,  bez  brijcga,  kraja.  isporedi  beskrajan.  samo 
■u  Stulicevii  rjeiniku  (,bezzalan').  bez  potvrde. 

BE^ALOSTAN,  beialosna,  adj.  expers  tristi- 
tiae,  bez  zalosti.  samo  u  Stidicevu  rjeiniku.  rijei 
nejiousdana. 

BEZANEC,  Bezauca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
2)odzupaniji  krapinsko-toplickoj.  drugo  je  e  po 
kajkavskom  gocoru  mjesto  a,  a  prvo  mjesto  je  (e). 
Hchem.  zagr.  1875.  36.  Pregled  53. 

BEZANLTA,  /.  selo  u  Srijcmu  na  Savi  kod  Ze- 
mana.  e  je  po  istocnom  govorii  mjesto  juznoga  je. 
Som.  prav.   1878.  14. 

BEZDEEBAN,  bezdrcbua,  adj.  non  particeps, 
koji  nema  idrijeba  Hi  dijela.  samo  u  Stuliievu 
rjeiniku  (,bezzdreban').  bez  potvrde. 

BEZELUDAN,  brzeludna,  adj.  glandibus  ca- 
rens, bez  zeluda,  bez  zira.  samo  u  Stuliievu  rjei- 
niku :  ,dubrave  bczzeludiie'. 

BEZEN,  adj.  caeleb.s,  bez  zene,  neeey'ien.  samo 
u  Stuliievu  rjeiniku  (ali  iz  ruskoga)  i  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena  (moze  biti  iz  Stuliieva  rjec- 
nika). Svecenstvo  bezzeno.  M.  Pavlinovic,  raz. 
.spis.  127. 

BEZELAN,  bezilna,  adj.  onervatus,  bez  zila. 
samo  H.  Stuliievu  rjeiniku.  za  koji  ie  biti  naiineno. 

BEZISTE,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  pirotskom. 
e  je  a  prvom  slogu  po  istoinom  govoru  mjesto 
juznoga  je.    Sr.  Nov.  1879.  175. 

BEZIVOTAN,   bezivotna,  adj.  vidi  brezivotan. 

BEZ!^A,  /.  .selo  u  Bosni  bJizu  Tesiia.  Sehem. 
bosn.  1864.  37. 

BEZ^jECAN,  adj.  insanabilis,  iemu  nema  lijeka. 
je  je  po  jutnom  gororu  od  starijega  le,  a  u  za- 
padnom  !i,  u  istoinom^  le;  pred  |  stoji  z  mjesto 
z.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca,  koji  je  pisao 
zapadnim  govorom.  Lakomost  je  ona  trudna,  tezka 
nemoe  bezlieaiia.  J.  Kavaiiin  55. 

BEZl^ETAN,  bezjetna,  adj.  temporis  expers.  je 
je  po  sadasnem  jubiom  govoru  od  starijega  le, 
mjesto  kojega  je  u  istocnom  le,  u  zapadnom  li; 
pred  \  stoji  z  mjesto  z.  Dolazi  xiii  i  xiv  vijeka, 
izmedu.  rjeinika  samo  u  Daniiiievu  (3,  554);  ima 
i  u  Stuliievu,  ali  iz  ruskoga.  Slovo  bezlettno  i 
nerazdeli.no  rozdise  se  otB  liego.  Domentijaua 
236.  Stbeznaceltnt,  bezleti.ni..  Domentijan^  85. 

BEZJ^UBEZ^jIV  ,  adj.  inamabilis.  jxred  oba  J 
stoji  i.  mjesto  z.  samo  u  Stuliievu  rjeiniku  (,bez- 
juiiezjiv),  za  koji  je  bez  sunme  naiineno  prema 
nejubezjiv. 

BEZ^jUBO,  adv.  invito  animo.  z  pred  ]  stoji 
mjesto  ■/..  samo  u  Stuliievu  rjeiniku  (,bezjubo'). 
rijei  nepouzdana. 

BEZTriUPKO,  adv.  vidi  bezjubo.  samo  u  Stuli- 
ievu rjeiniku  (,bezjubko').  rijei  nepouzdana.  z 
pred  ]  stoji  mjesto  z. 

BEZMEK,  m.  neka  riba  morska.  L.  Zore,  rib.  21. 


he^.uCan 


•280 


BICAK 


b6^UCAN,  lu^iutim,  adj.  folio  carons,  bez  zuii. 
pred  i,  otpalo  je  z.  .■<ami>  ii  Htuliievu  rjvcniku 
(.bezXuCan'). 

1.  BIBA,  /.  torra  dosidoiis,  zem(a  na  podrudnu 
vijcstii  koja  «■  ulijccc  kad  lorjek  ide  po  noj.  isjio- 
r'cdi  tresot.  »  na-^c  crijcmc,  u  HrvaUkoj.  V.  Brant- 
iier.  u  Srbiji  u  okruyn  kriiievackom  ima  niva 
koja  se  tako  sovc:  I'liva  liib.i.  Sr.  Nov.  IKliH.  432. 
—  Postnnc  vidi  kod  bibati  so. 

2.  BIBA,  /.  galliiia  indica,  jJiera,  //(Ad,  hadija, 
iurka.  k  Busni.  iaporcdi  bibac.  akc.  u  yen.  pi.  biba. 

8.  BIBA,  /.  line  ieiisko,  koje  dolazi  prije  na- 
Hega  eremena:  Byba.  S.  Novakovid,  pom.  46.  da 
je  zciisko  ne  ziia  se  za  cijelo,  moze  biti  i  imdko. 
S  akcentom  moze  biti  Biba,  ali  i  Biba:  pos},edne 
bi  bilo  samo  od  mila  prnna  ^n-mm.  isporcdi  Bi- 
bi6.  Postancm  ne  ie  biti  od  lat.  Bil)iaiia,  jer  M 
sjiomeniku  u  kom  .se  ludwdi  ne  bi  bilo  b  ncgo  v; 
s  toga  bi  moijlo  Inti  od  kurijena  od  kojcga  je  bi- 
bati se  (nacineno  kao  Bistra,  Vosola),  a  znaiet'ie 
bi  bilo:  vitka,  tanka,  maze  biti  i  hitra. 

BIBAC,  bipna,  m.  gallus  indicns,  puran,  tukac, 
budac,  ctirnk.  u  Bosmi.  isporedi  biba.  Vi-vo  vrcve 
masla  tojijciiika,  ^rrve  stublo  meda  kapjrnika:  mi- 
lost  begu,  milost  agiiiici ;  a  kud  jaja,  tuboci  i 
bibci?  Osvotn.  4,  10. 

BIBATI  KE,  bibam  se,  impij.  fluctuare,  agitari, 
desidere,  niha'ti  se,  zibati  se,  lji(ati  se,  idijegati 
se.  u  na^e  rrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
licevii.  gdje  jr  fluctuare,  agitari,  a  to  je  o  moru 
kad  se  jiija.  govori  .se  i  o  zcmji,  koja  se  tdijeze 
kad  se  ide  po  noj:  zomja  se  biba.  P.  Brantner. 
Postaiiem  ie  biti  od  kor.  vabli,  mahati  (od,  koga 
je  ■item,  weben,  tkali,  wabern,  ^ii^ati  -se,  grc.  vifino, 
tkati,  moze  biti  i  lat.  vibrare,  niuhati):  nemu  su 
se  glasovi  va  sazcli  ii  u,  od  cega  je  u  slovenskim 
jezicima  postalo  y,  jia  .se  tomu  glasu  pridjelo 
s  prijeda  v  (ruski  vybatt,  vybnutt,  zibati),  a  v 
se  u  nas  promijenilo  tia  h  (izjednacujuci  se  stijem 
glasom  u  drugom  slogu),  a  od  y  postalo  i.  ispo- 
redi biba  pod  1  i  3,  bibav,  bibavica. 

BIBAV,  adj.  fluctuant,  sto  se  biba.  samo  u  Be- 
linu  rjecniku:  bibavo  more,  aoquor  tumiduin. 
4G3''.  isporedi  bibavica. 

BIBAVICA,  /.  fluctnatio,  aequor  tumidum,  bi- 
bavo more,  kad  .se  biba.  Od  pjrosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belinu  (463^.  524^')  i  Stulicevu. 
Drijevo  sa  .svom  tegotom  na  silu  zbjenom  sred 
sirokijeh  svojijeh  boka  kaze  nam  se  tako  lagahno, 
da  na  malo  bibavice  po  skorupu  podskace  on  cas 
k"o  da  tanca.  B.  Cuceri  292. 

BIBEE,  m.  piper,  tur.  biber.  vidi  papar.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Volti- 
gijinu  i  Vukovu.  Jedni  nieta  i  bibera.  J.  Vlad- 
mirovic,  Uk.  15.  Biber  je  zrno  maleno  ali  pred 
gospodu  izlazi.  Nar.  posl.  vuk.  12.  Biber  jiali,  svu 
vam  mangu  kvari.  War.  pjes.  petr.  1,  221.  Biber 
divji  ili  polski,  vitex  agnus  castus  L. ;  vodeni, 
polygonum  h3-di-opiper  et  persicaria  L.  B.  Sulek, 
im.  14.  —  U  imjwvijeci  ime  Tiircinu  malu  kao 
hiberovo  zrno,  s  rijecju  aga:  Kodi  joj  se  jos  je- 
dan  brat,  u  lastu  kolili  biberovo  zrno;  za  to  mu 
nadjenuso  imo  Biberaga.  Nar.  prip.  bos.  15.  ispo- 
redi biberce. 

BIBERCE,  bibCrcota,  n.  it  pripovijeci  ime  io- 
vjeku  mahi  kao  biberovo  zrno.  isporedi  biber. 
Bila  zena  nerotkina,  pa  molila  boga  da  joj  da  da 
rodi,  makar  bilo  dote  malo  kao  biberovo  zrno. 
Bog  joj  dade  po  zeji . . .  Dode  Biberfo  u  grad. 
Nar.  prip.  vuk'  264-5.  Eto  ti  Bilierceta.  266. 

BIBERENE,  n.  zacinane  biberom;  isporedi  bi- 
beriti.  samo  u  Vukovii  rjeaiiku. 


BlIUOHIKA,  /.  loi)idium  campestre  L.  u  jed- 
noga  pisca  nascga  vremena.   B.  &ulok,  im.  14. 

BIBERINA,  /.  piperinum.  Farm.  128. 

BIBERITI,  bll>erim,  impf.  piperc  con  dire,  samo 
u  Vukopii  rjecniku. 

BIBKRKA,  /.  biberka  vodena,  jiolygonum  by- 
dropijiei-  ot  persicaria  L.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  B.  Sulok,  im.  14. 

BIB^RLI,  tur.ski  biborli,  piporatus.  u  jednoga 
■pisca  prosloga  vijeka.  Svi  su  je^eci  biberli  i  pri- 
slani.  n.  Rajiii  296. 

Bii5ERNI,  adj.  vidi  biberov:  biberno  zrno. 
samo  ■u  Vukovu  rjecniku. 

bIbERNICA,  /.  vidi  biben'iafa.  u  na.se  vrijeme. 
U  drugom  ti  (dolafu)  bibernica,  u  trecemu  teste 
ka§ik'.  Nar.  pjes.  petr.  1,  169. 

BIBIilRNACA,  /.  pyxis  piporis.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku.  isporedi  bibernica. 

BIBEROV,  adj.  piperis.  u  nase  vrijeme.  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Biberovo  zrno.  Nar. 
prip.  vuk-  264. 

BIBEZ16,  m  prezime  Turcinu.  Za  spaliijom 
Bibezic  kadija.  Ogled,  sr.  459. 

BIBICA,  /.  tencrium  cbaniaepitys  L.  u  jednoga 
piisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  14.  isporedi 
vibica,  vivica,  .s  kojima  je  jednoga  posta-na. 

1.  BIBiC,  »!..  prezime,  od  imena  Biba,  koje  vidi. 
od  prosloga  vijeka.  Bibic  od  Midenoga  Brda  iz 
Zagorja.  A.  Kacic,  kor.  452.  Lazar  Bibic.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gora  263.  Vasilijo  Bibic.  Rat  358. 

2.  BIBIC,  m.  prezime  Turcinu:  jjostanem  ce 
biti  od  tur.  bibi,  babica,  primafa ,  s  akc.  moze 
biti  Bibic.  Duo  mi  je  Bibic  Zeinile.  Nax.  pjes. 
vuk._  4,  392. 

BIBIJA,  /.  vidi  biblija.  od  tal.  bibbia.  Od  xvi 
vijeka.  Lega  se  u  bibiji.  Zborn.  25.  Kako  se  moze 
vidjeti  u  bibiji  ali  u  svetomu  pisrau.  K.  Maga- 
rovic  73. 

BIBINE,  /.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Zadra. 
Sem.  zadr.  1876.  26.  Report,  dalm.  37. 

BIBLI,  /.  Byblis.  «  jednoga  p)isca  xvi  vijeka 
snmo  u  nominativu  takom  kaki  je  stav]cn.  Bibli, 
l)lud  od  koje  vik  ce  se  na  svit  znat,  ne  moguc 
na  svoje  hotinje  brata  imat,  toliko  zlorn  rati  plaka 
sve  nezgode,  dokle  se  obrati  u  rijeku  od  vode. 
D.  Rai'iina  11''. 

BIBLIJA,  /.  biblia.  od  xvi  ■vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Bjelostijencevu.  i  Stulicevu.  Celu  bibliju. 
Anton  Dalm.,  nov.  test,  predgov.  Bibliu  prenese 
iz  zidovskoga  na  djacki  jczik.  F.  Glavinic,  cvit. 
329.  Kad  bill  znal  na  pamet  svu  svetu  bibliu.  A. 
Georgiceo,  nasi.  2. 

BiBLIJSKI,  adj.  biblicus.  od  xvi  vijeka.  iza  i 
moze  i  odpasti  j.  Psalmi  tere  bibliske  molitve. 
Katok.  1561.  9.  Biblijskoga  drustva.  D.  Danicic, 
sv.  pismo  I. 

BIBLIOTEKA ,  /.  bibliotheca.  od  prosloga  vi- 
■jeka.  V  biblioteci  ili  ti  kiii^arnici.  E.  Pavic,  ogled. 
462. 

BIBLIOTEKAR,  bibliotekara,  m.  bibliotlieca- 
rius.  od  prosloga  vijeka.  Bibliotekar  rimski.  K. 
Pojkic  41.  S.  Badric,  ukaz.  45.  dolazi  i  u  tali- 
janskom  oblicju  bibliotekario  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Kako  je  upisao  Anastasio  bibUotekario. 
B.  Kasic,  per.  162. 

BICAK,  bicka,   m.  ime  nerastu,  kojim  se  zove 

kad  sr  tnnme  svine.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji :  U ! 

bicak!  \i.  Stojanovic.  i  u  Hrvatskoj  ka,jkavski  bi_- 

cek.  M.  Vajavac.  isporedi  bicko.  moze  biti  od  mag. 

'  ficke,  zivahan. 


BICKO 


281 


biCag 


BICKO,  m.  villi  bicak.  u  Hrvatskoj.  M.  Vajavac. 

BICKO  SilLO,  m.  selo  ii.  Slavoniji  blizu  Broila. 
Schem.  tliac.  1877.  33.  Eazdje,].  kraj.  28.  pred  k 
je  c  postalo  od  cs;  nazvano  po  rijeci  Biiu. 

1.  BIC,  bl6a,  m.  flagellum.  Akcenat  Icakav  je  u 
gen.  King.,  taki  ontaje  h  svijem  ohlicima  o.sim  ace. 
sing.,  koji  je  jednak  s  nom.,  i  ■poc.  .sing. :  bifu, 
voc.  pi. :  bici,  gen.  pi. :  bica,  i  bicova.  U  nekih  pi- 
saca  gen.  j)l.  glasi  i  blci  (blci).  Postanem  od  biti 
(bijem).  Dulazi  od  xvi  vijeka  i  u  svijem  rjecni- 
cima  osim  Vaniciceva.  —  a)  u  pravom  smislu: 
Ufiini  kakono  bic  od  konopac.  N.  Rai'iina  71''. 
iv.  2,  15.  Ho6e  donesti  bice,  kojijomi  ga  biSe  prid 
Pilatom.  Zborn.  124''.  Neka  nimaS  bol  ni  muku 
od  till  bici,  kim  te  tuku.  P.  Hektorovii  141. 
Djeca  mi  luda  i  preluda,  a  sve  er  bic  majcin  ne 
rabi.  M.  Dr^ic  142.  Ucinivii  kako  bic  od  konopa. 
Anton  Dalm.,  jov.  2,  15.  Bernardin  32''.  Ucini 
bic  od  konopaca.  A.  Gucetif,  roz.  jez.  192.  Na 
krvave  kuda  kapje  dracnijem  bicim  u  tie  lupa. 
I.  Gundulic  475.  Biccm  Pilat  bi  i  frusta  Isukrsta. 
M.  Divkovie,  nauk  ItiO''.  Ove  zeno  bijaliu  ovoga 
go.spodara  bifti  ogncnijemi.  M.  Divkovie,  bci?.  18(i. 
Trikrat  so  bicijeiua  na  dan  bijase.  B.  Kaaic,  ign. 
15.  Pristati  6e  rijeci  kada  doleto  bici.  B.  Kasic, 
per.  19G.  Pridade  Iau.sa  bici  bijena,  da  se  propm;. 
I.  Bandulavic  93''.  Ako  ti  proti  raoni  bice  pletes. 
F.  Glavinic,  cvit.  47.  Poveli  ih  sudac  bici  testi. 
143.  Da  se  od  bici  svi  .slobodo  bjen  bill  bici.  I. 
Ivanisevii,  kit.  93.  Bic  od  koze.  Mika|a  14''.  Pii- 
stiiiak  sved  se  bicim  satirase.  J.  Palniotii,  dubr. 
84.  Koiia  kroti  bic  i  zvalo.  P.  Vitezovic,  cvit.  118. 
Zacu  da  si  izbjen  vas  bicima.  I.  V.  Bunic,  inanil. 
31.  Na  me  svak  obrati  britke  bife.  A.  Vita}ic. 
est.  166.  Ove  udorcc  dopnstaju  niuzu,  kad  /.ena 
nije  plemeuite  krvi,  jer  se  na  ove  nc  postavjaju 
bici,  nego  jako  rici.  A.  Kadcic,  bogosi:  504.  Ja 
sam  pripravan  na  bice.  F.  Lastrid',  test.  112  Osu- 
den  na  bice  prizestoke.  F.  Lastric,  od'  352.  Put 
.svoju  ostrim  bicima  moriti.  A.  Kanizlic,  fran.  159. 
Pucajuci  bicem.  A.  Kaniiilic,  kani.  263.  Pri|uto 
svoje  tilo  ostrini  bici  pedipsavase.  I.  Banovac, 
razg.  78.  Zeze  ncga  ognenirn  plaraenom,  a  bije 
ga  bicim  i  kamenom.  A.  Kacic,  razgov.  18.  Bjen 
bicima  gvozdenijem.  B.  Cuceri  38t).  Uze  u  de.snii 
izostren  zubat  bic  gvozdeni.  404.  Ko  ti  dade  mlade 
voko  .  .  .  i  bic  kosu  devojacku  ?  Na,r.  pjes.  vuk. 
1,  161.  Naeinivsi  bic  od  uzica.  Vuk,  jov.  2,  15. 
Pucaju  bicevi.  D.  Danicic,  naum  3,  2.  —  h)  u 
prcnesenoni  sinidii :  aa)  udarac  bicem :  Mjeste 
rucka  hoce  ti  davat  dvaes  bica  po  maliaci.  M. 
Drzic  186.  Ako  podem,  koliko  cu  bica  meritat? 
222.  Vez'te  jako  i  nemilo,  i  davajte  bice  mnoge. 
A.  Vita|ic,  o.st.  164.  Ti  podlozna  bice  prima.  J. 
Kavai'iin  290.  —  hh)  iizima  se  da  bog  i  .■ito  god 
umrio  ima  bic  i  riim  bije:  Bog  priti  s  kastigom 
i  bicem.  Katek.  1561.  19.  Da  si  kleta,  nesrico  zlo- 
biva!  ka  tako  dodija  zestokim  tim  bicem  tomu, 
ki  ne  vrija  nikogar  n  nicem.  H.  Lucie  74.  Ah  visrii 
boze  uioj,  tvoja  vlas  velika  posji  prav  bic  vrh 
ovijeh  krvnika.  D.  Zlararic  6.  Ne  ce  se  od  kude 
negove  bez  pedepsanja  Ijic  bozji  dijeliti.  A.  Gu- 
cetic,  roz.  jez.  45.  ^iubav  te  bici  izbi.  180.  Ocutiii 
tada  ]ut  bic  sile  |ubene.  D.  Barakovic,  vil.  29. 
Bice  tvoje  srcbe  odvrati.  I.  Ancic,  svit.  118.  Ne 
tice  jili  ni  udire  bic  od  nijedne  .suprotivscine.  A. 
Vita|ic,  ist.  226.  Naravno  judske  svake  bic  ne- 
be.ski  zlobe  slidi.  J.  Kavanin  230.  (Jim  bic  pravde 
nih  ne  sine.  500.  Zapovid  bozja,  koji  drzi  bic  u 
ruci.  A.  Kadcic,  bogosi,  256.  Da  se  na  uas  pravda 
bozija  razgnivila  cica  nasi  grilia  i  uzela  bice  da 
nas  pedipsa.  J.  Banovac,  razg.  8.  Ovo  je  bic  osvete 
bozje.  A.  Kanizlic,   kam.  109.    Dokle   mu   zvizdi 


oko  uha  bic  pripravan  bozije  pravde.  B.  Cuceri 
225.  —  cc)  bicem  se  naziva  coijek  Hi  narod  koji 
drugomu  eini  veliko  zlo,  osohito  kad  zasluzi,  te 
.se  mi.'ili  da  je  od  boga :  Atila  bi  prozvan  bic  boiji. 
F.  Glavini6,  cvit.  93.  Atila  roton  bic  boiji.  A. 
Kacii,  razg.  5.  Miklus  Jurja  Zrinskoga  sin,  strah, 
bi6  turslti.  P.  Vitezovii,  kron.  186.  Cmogorci  bide 
sto  su  bili,  bic  tiranu  vazda  od  starine.  Nar.  pjes. 
vulc.  5,  475.  —  dd)  zlo,  koje  zadesi  koga,  osobito 
za  krivicu,  te  se  misli  takoder  da  je  od  boga: 
Pruzi  su  kobilice ,  ke  pokri§e  po]e  od  Egipta. 
I  toj  bi  osmi  bozji  bit,  jer  prvo  toga  dao  jim 
biSe  bog  inih  nevoj,  kih  bi  vseje  deset.  M.  Ma- 
rulic  67.  Mnoge  su  na  sviti  od  bicev  prilike,  kijem 
opci  svijestiti  viSiW  mod  gresnike.  N.  Dimitrovid 
60.  Od  tada  nas  sved  bic  bije.  I.  Gundulid  518. 
Dokla  bog  prigleda  i  dvigne  bic  poganski.  ^^etop. 
duk|.  erne.  9.  Podnosed  bica  strah.  D.  Barakovid, 
vil.  7.  Tu'a,  veza,  robi  turski  bic  ogneni.  343. 
Srdit  bog  posla  bic  na  ne.  P.  Glavinid,  cvit.  114. 
Da  nas  od  kuznoga  bica  osloboditi  dostojis  so. 
B.  Kasid,  rit.  338.  Zaboravja  zlotvor  kleti  ('i'Vi- 
ratin)  ])redne  bice  neizmernc.  D.  Palmotid,  christ. 
163.  Naglu  sebi  smrt  pripravi.  A  tijeni  bicem  bog 
istoga  bjese  pravo  porazio.  A.  Vitajid,  ost.  110. 
Psost,  udorci,  glad,  j'otribo,  nemod,  zemja  sto  ne 
plodi,  sve  su  bici  toj  i  sibe,  sve  cic  grijcha  toj 
dohodi  251.  Nisu  duzi  boiji  bici,  kad  ih  sa}e,  da 
vas  lici.  J.  Kavanin  328.  Za  to  se  cesto  viiie  bici 
bozji  vrhu  svita.  A.  Kadcic,  bogosi.  290.  Posla 
bog  velika  pokarana  svrhu  krajestva ,  sto  vi- 
dedi  kraj  poce  Isuki'sta  moliti  da  dostoji  s  lie- 
gova  krajestva  oni  bic  dignuti.  koga  podnosalui. 
J.  Banovac,  pi-ipov.  62.  Posla  bog  svrhu  Farauna 
straliovite  bice.  J.  Banovac,  prod.  98.  Ucinivsi 
uliitit  zlotvorce,  ucini  im  od.sidi  glavu,  i  udij  ta 
i  bid  pristade.  M.  Pavisid,  ispis.  21.  Zovo  te  (bog) 
po  bici,  za  sto  mnoge  puto  . . .  i5ajo  na  to  bog 
siromastvo,  bolest.  M.  Zoricid,  o-sra.  92.  Bog  do 
ova  dva  bica,  glad  i  kugu,  dignuti.  A.  Kanizlic, 
kani.  145.  Dode  pokarano  bozje;  prvo  misi,  . . 
drugo  bolest .  .  Poslaso  korabju  u  drugi  grad,  ali 
isti  bici  sUditi  pocese.  A.  Kacic,  kor.  144.  lioce 
da  od  tri  bica,  ali  ti  pedipsaiia,  obere  koji  hode : 
oli  glad,  oli  rat,  oli  kugu.  215.  Svjetovan  da  se 
cuva  od  bica  bozjega  naruga  se.  I.  Dordid,  ben. 
33.  Vihri,  tre!5ne  i  bici  ini  . .  .  podrijcde  rimsko 
imaiie.  118.  Grijehe  i  na  ovem  svijetu  bog  svo- 
jijem  bicima  pedepse  tesko.  B.  Cuceri  42.  Da  za- 
dazde  tvoji  (hozji)  bici,  nemodi ,  ubostvo  i  od 
svudara  protivnosti.  97.  Ti  si  kus'o  izasobice  dva 
bica  bozja:  plijen  i  glad.  A.  Kalid  563.  —  ee)  a 
posledi'iem.  smislu  dolazi  i  o  onom  sto  se  po  za- 
koiiii  Hi  nn  siidit  odrediije  za  kakpic  krivicu,  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka:  Bid  ill  pena  duhovna. 
I.  Zanotti,  upit.  10.  Ne  upada  u  proklestvo  ni 
u  drugu  peuu,  ili  bid  opdenoga  zakona.  10.  — 
ff)  pramen  kose  Hi  viine  zoi'c  se  i  bic  buduci  nalik 
na  n:  Odreze  bic  ko.se  zlatne.  Nar.  prip.  vuk-. 
261.  Ona  joj  iscupa  bid  vlasi.  S.  IJjubisa,  prip.  39. 
Pod  nim  se  kosa  plete  u  dva  bica.  M  D.  Mili- 
devid,  ziv.  1,  69.  I  u  liega  mladez  na  misici, 
iz  mladeza  bid  dlake  vucije.  Nar.  pjes.  petr.  2, 
496.  Buracu  oldti  bicima  vunice  razlieite.  V.  Bo- 
gisid,  zbor.  211. 

2.  BIC,  rijec  kojom  se  ndgoni  mncka.  samo  u 
iStuliccBii  rjecniku. 

BIC  MORAVA  *  MORAVA  BICA,  cidi  Binca. 

BICAC,  bicca,  m.  dcm.  bik.  samo  u  Stulicevu 
rjccHikti.  rijec  crlo  nepouzdana.   vidi  bicid,  bice. 

BICAG,  m.  vidi  bicak.  a  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka. Ter  rauce  bicag  snam  ki  vi.^ase  o  stnp.  M. 
Marulid  51. 


BICAH  282 

BICAII,  Hi.  vidi  bifnk.  u  jcdnoga  plica  xvi  vi- 
jeka.  Zlatom  jias  pokrivcn  i  biiali  ffizdavi,  i  svi- 
loin  odivoii,  lipo  t'  ga  svo  slavi.  P.  Hoktorovii  3G. 

BKJAK,  m.  turski  byfak,  «oi.  »  jednotja  pisca 
XVI  t'ijckd,  u  naie  vrijeme  rijcv  slalw  j)ozn(da. 
ispori'di  bifas:,  bifali.  Na  boilrili  sa  srobrom  sab)a 
toro  bioak,  M.  Marulir  14.  liifrak  l-'mi  mi  so  zjiaci 
no?,  (a  no  britva),  ali  so  ta  rijof-  .slabo  tujo.  Vuk, 
jiisma  11. 

BICALNICA,  /.  kuia  gdje  se  l)iii  prave.  u  jed- 
noija  phca  prosloga  vijeka.  Nof,'ovi  so  jinKlcdi 
svnuiso  na  jodnu  bifalnicu.  A.  T.  Blagojovio, 
kin.  -18. 

BIOA^jE,  w.  drzidu  od  biia,  manubrium  scu- 
tioao.  samo  u  Viikovii  rjecniku. 

BICAN,  blena,  adj.  1.  flagelli,  sto  pripada  hiiti. 
ujednoya  pisca  prosloga  vijeka.  Na  krvavnc  trolio 
kuda  (rep)  bifnim  di-acam  kuca.  ,1.  Kavanin  414.  — 
2.  B,iiiic.\,\is.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  ispo- 
redi  bit.  Ni  zalosti  Aegovoj  druga  zalost  ima  se 
narae6ati,  ni  bifinu  ima  so  pokora  davati,  buduc. 
da  bi(5  ilogov  zadovojna  pokora  licmu  jost.  A.  d. 
Kosta  1,  4-1. 

BICANIN,  m.  prczime;  po  nekom  mjestu.  n 
wa.sc  vrijeme.  Milenko  Bioanin.  Rat  352. 

BICANE,  }i.  flagollatio.  prokloga  vijeka.  a)  u 
pravom  smislu:  Za  sva  bicaiia  uciiiena  Isukrstu. 
J.  Banovac,  blagos.  222.  Cesta  bicana  svoga  tila. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  49.  —  h)  v  prencscnom  smi.dit, 
dosadwanc,  navlaiene  da:  Cuvaj  ku6u  ovu,  koju 
ja  sada  od  svakoga  napastovMia  i  bicai'ia  soton- 
skoga^  cistim.  L.  "Te.rzic  238. 

BICATI,  bicam,  ini}]/.  flageUare,  biccm  biti,  si- 
bati.  Od  XVII  vijeka  (vidi  dale  primjcr  I.  Zanota). 
—  1.  prelazno:  a)  u  pravom  smi,ilu:  Bieaj  tilo. 
A.  Vitalic,  jst.  30(i.  Vrag,  ki  me  bica  i  jase.  J. 
Kayaiiin  417.  Gladom  moraso  i  ceato  bicaso  brez- 
grisno  tilo.  P.  Knezevic,  ziv.  5(J.  Bicahu  prijuto 
Isukrsta.  J.  Banovac,  blagos.  G6.  Svucen  go  i  nag 
biean  je.  I.  A.  Nenadic,  nauk  2.54.  Bi  bicima  bi- 
can.  J.  Matovic38.5.  —  b)  u  prene»enom  smislu: 
aa)  i  o  bogu  dolazi  da  biia,  lead  saje  kako  zlo :  Bog 
od  sgara  svoje  }uvene  bica  i  kara.  J.  Kavanin 
104.  -—  hb)  pimire,  pcdepsati.  isporedi  bic.  Bog 
buduci  vele  pravedan,  hoce  bicati  liih.  I.  Zanotti, 
prv.  ned.  pris.  8.  lira}  ima  lupestine  skratiti,  pu- 
teni  grih  bicati.  20.  —  2.  sa  se,  u  znacenu  kao 
pod  1,  a. :  a)  refleks. :  Bicam  se.  J.  Kavanin  463. 
Cestokrat  se  jos  bicase.  P.  Knezevic,  ziv.  41.  — 
b)  pasiv.:  Da  se  bica,  da  Isusa.  A.  Vitajic,  ost. 
164.  Kon  i  dragi  svoj  biii-a  .se.  I.  Kavaiiiu  509. 

BICAVATI,  bicajem,  impf.  vidi  bicati.  dolasi 
samo  u  piraes.  u  dva  pi.'ica  prosloga  vijeka.  u 
prenesenom  sm,islu:  Vas  (duhe  necistc)  kunem, 
vas  mucim,  vas  smucujem,  vas  bicajem.  J.  Ba- 
novac, blagos.  263.  Bicaje  (bog)  svakoga  sina, 
koga  prima.  J.  Matovic.  456. 

BICE,  biceta,  n.  ndad  bik,  taiirulus.  samo  u 
Vukovii  rjecniku. 

BICERKA,  /.  litbospermum.  .snHW  ti  StuUcevii 
rjeaiiku.  bice  pogrjeska  mjesto  biserka,  koju.  vidi. 

BICEVALAC,  biccvaoca,  m.  flagellans.  samo  u 
StuKcevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BI(;EyALI(;A, /.  ilagellans  rnulier.  samo  u  Stu- 
U(kvu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BICEVANE,  n.  flagellatio.  isporedi  bicane.  Od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Belinu  (262a),  j}j(.. 
lostijenceru  (u  kom  je  i  ka.jkavski  bicuvanje), 
Jambresicevu  (samo  kajkavski  bicuvanje),  Vohi- 
gijinu  i  Stulicevu.  na  kraju  stoji  lie  mjesto  .sla- 
rijcga  nje,  koje  je  xvi  i  xvii  vijeka  jos  tdko  yla- 


biCji 


silo.  Od  bijenja  i  biievanja,  koje  primi  na§  spa- 
sito|.  A.  UnrctU;  roz.  mar.  187.  No  mo2e§  jo^er 
jaka  bicovanja  pritrpjoti.  B.  Ka!5i6,  nasi.  192.  Gle- 
daso  nomilo  bicovaiio.  A.  KanizliA,  utof.  558.  Mo- 
drieo  od  bicovai'ia  ostav|cno  mazati.  A.  Kani?.li6, 
kam.  56.  Bjelovo  je  stvari  dostojiiijeh  bi6evauu. 
'/'Av.  is.  112.  Razrais|ajto  boles,  knju  Je.sus  ooutje 
u  nemilomu  biJovanu.  Bosjode  kr.  306.  Bitovana 
i  sibana  ?,estoka  sebe  istoga.  M.  Dobretid,  bo- 
gosl.  248. 

BIOKVATI,  biCujom,  impf.  flagellaro.  isporedi 
l)icati,  bicovati.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  r.jecnika  u 
Belinu  (32(>'i,  lljcloslijcncevu  (u  kom  je  i  kajkavski 
bifuvati),  Jambresicevu  (samo  kajkavski  biEuvati), 
Voltigijinu  i  Stulicevu.  Akcenat  kakav  je  u  piraes., 
taki  je  u  impf.   bicevah,  m  part.  j)raes.  bieujudi, 
i  imperat.  bicuj ;  a  kakav  je  u  inf.,  taki  je  u  aor. 
(osim  2  i  H  sing.)  bicovah,  i  part,  praes.  act.  bi- 
cHvavsi;   a   mijcna  se  u  2  i  3  .ting.  aor.    Wdeva, 
part,  praet.  act.  u.  bifievao,  bicevala,  part,  praet. 
jiass.  bicevan.  —  1.  prelazno :  a)  u  pravom  smislu, 
biti  bicem:   Da   ga  (tijelo)    budem   (5esto   bifievat 
bidi  od  pokora.  A.  Gucetid,  roz.  jez.  195.  Bi  sve- 
zan,  bicevan,  zausavau.  189.  PoceSe  bicevati  onu 
primckahnu  put.  B.  Kasic,  is.  56.  Uliiti  Pilat  Jo- 
susa  i  biceva  ga.  B.  Kasic,  rit.  127.  Koji  si  hotio 
biti  bicevan.   V.  M.    Gucetid,   razg.  27.   Potozana 
nemilo   i   juto   bicevana.    A.  Kanizlic,  kam.  261. 
Mene  cjeda  bi  kruto  bicevan.  D.  Mattel  321.  Imao 
bi  biti  bicevaYi.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  128.  —  h)  u 
prenesenom  smislu:   kao  u  opiie  biti:   biiuje  bog: 
Bicuj    me  i  pokaraj  ovde  za  grLhe  moje.   A.  Ka- 
nizlic,  bogo]ub.  97.    Velik  jesi,   gospodine,  jerbo 
ti   bicujes  i  shrai'uijes.    .T.  Banovac,    blagos.  174. 
Oelivat  onu  desnicu,   koja  ce  me  tako  po  pravdi 
bicevati.  D.  Mattei  43.   —   biiuje  svije.it:   Biceva 
me   necista   svijest.    B.  Kasic,   nasi.  240.   —   biti 
zlom  kakvim,,  navoditi  zlo:   Vidi  ju   obracenu   u 
htap  od  cudesa,   kojim  poslije   biceva  Egipat.  A. 
d.  Bella,  razgov.  106.  —  zle  duhove  biiuje  tko  ih 
izgoni:  Vas  bicujem,  vas  tiram.  J.  Banovac,  blagos. 
232.  —  bicuju  i  zli  dusi :  objekat  neizrecen :  Da 
ne  uzimate  vlasti  u  oblacili  nebeskili  nama  nau- 
diti  ni  bicevati  vrli    iliva   nasih,    nego  po  mistih 
pustih.  B.  Kasic,  rit.  429.   Da  ne  uzimate  vlasti 
nama  nauditi,  ni  bicevati  vrhu  Vinogradov  nasih. 
J.  Banovac,  blagos.  327.  —  2.  Aa  se,  refleks.:  Ima- 
dijase  obicaj  sebe  bicevati.  A.  KanizUc,  utoo.  237. 
Imase  obicaj  bicevat  se  tri  dni.  Besjede  kr.  216. 

BICEVNIK,  m.  flagellans.  samo  %i,  rjecnicima 
Belinu  (320^)  i  Bjelostijenievu.  isporedi  bicevalac. 

BICIC,  m.  dem..  bik,  taurulus.  samo  u  rjecni- 
cima Stulicevu  i  Vukovu. 

BICIIiO,  n.  vidi  bicaje.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. nepouzdana  rijei. 

BICINA,  /.  mjesto  u  Lid  xvi  vijeka.  Iz  Bicine. 
Mon.  Croat.  200. 

BICINE,  /  pi.  .telo  u  Balmaciji  kod  Skradina. 
Repert.  dabn.  39. 

BICINOVAC,  bicinovca,  m.  cultri  majoris  ge- 
nus, nekakav  velik  noz.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
od  tur.  bicim,  kroj.  isporedi  bioak. 

BIC'ITI,  bicim,  impf.  vidi  bicati.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  u  sliku.  Grijeh  opaki  bici 
s  hudih  misli,  djela,  rici.  J.  Kavanin  447. 

BIC  JE,  n.  juncus  L.  i^  scirpus  L.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Suiek ,  im.  15.  postanem 
od  bika,  biiovina.  isporedi  sita. 

BICJI,  adj.  taureus.  u  nase  vrijeme  u  jednoga 
jrisca.  Glavii  bicjii  na  trup  od  juneta.  P.  Petrovic, 
sdep.  13.  isporedi  bikov,  bakov. 


BICKAEANE 


283 


bi6e 


BICKAeaNE,  n.  sonitus  flagelli.  samo  u  Vii- 
kovu  rjecniku. 

BICKAKATI,  bickaram,  impf.  insonare  flagello, 
pncati  bicem.  samo  u  Yukovii  rjecniku  (gdje  se 
dodaje  da  sc  govori  u  Barani). 

BICKAS,  bickasa,  m.  homo  dissolutus,  razuz- 
dano  musko  cefadc.  Akcenat  se  mijena  ii  roc: 
bickasu.  Od  mag.  bicskds,  lupes  koji  krade  iz 
gepora.  Samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  vojvodstvu. 

BICKE,  selo  hlizu  Budima,  mag.  Bicske.  Sem. 
prav.  1878.  35. 

BICKIJA,  /.  crppidai'ius  ciiltellus,  noz  kojim 
se  koza  sijeie,  kratak,  sirok,  sprijeda  zaokruzen. 
Od  tur.  bycky,  istoga  znaiena.  Samo  u  Vukovu 
rjecniku.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.  bickija,  a 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
bickije,  bickijom. 

BICOVANE,  n.  ridi  bicevaue.  Ona  leda,  koja 
ce  od  teSkoga  bi6ovaiia  biti  sva  izderana.  D. 
Eapi6  .177. 

BICOVATI,  bifiujein,  impf.  vidi  bicevati,  s  ko- 
jim je  jednak  i  akrentom  u  svijem  ohlicima.  Od 
XVII  vijeka.  Nemilostivo  frustao  ga  jesi  i  bicovao. 
P.  B.  BakSic,  razm.  18'2.  FruStan  ga  jesi  i  bico- 
vao. M.  Lekusic,  razm.  139.  Eazbqjniko  biiSovase 
i  izgrdiSe.  A.  Kanizldc,  kam.  G33. 

BIG,  Bica.  m.  1.  rjccica  u  Slavoniji.  utjece  ii 
Bosut.  Jos  te  druge  vodc  natapaju:  Bic,  Bitiija, 
Bosut,  Vuka,  Studva.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  25.  — 
2.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schoni.  diac.  1877.  62. 

BICANI6,  m.  prezime.  u  jednoj  p)jcsmi.  I  iz 
Dabra  Bicanica.  Nar.  pje.s.  mar.  204. 

BMIANIN,  m.  prezime,  u  nase  urijcme.  Eat 
109.  40(i. 

1.  BICE,  n.  es.se,  static  u  kom  se  tko  Hi  stu  na- 
hodi  tijcm  sto  jc.st,  koje  ga  pokaziije  da  jest.  — 
Glas  i  stoji  mjesto  y;  korijeii  vidi  kod  biti,  bu- 
dem.  —  Glasovi  -i-.e  sloje  mjesto  tijc,  cemu  je 
ispalo  i,  pja  sc  tj  sastavilo  u  c ;  sa  i  dolazi  xiv 
vijeka  (vidi  dale  pod  1  primjcr  iz  mon.  serb.), 
hez  i  a  sa  tj  nesastavlenim  u  c  od  xv  vijeka  (vidi 
dale  pod  1  primjer  iz  mon.  sorb.),  a  sa  c  mjesto 
tj  od  XVII  vijeka  (vidi  dale  pod  3,  b.  i,  a.  pri- 
mjere  B.  Kasica,  u  koga  dolazi  i  sa  tj,  a  tako 
dvojako  i  u  drugih  pisaca ;  *«  tj  dopirc  /  11  xviu 
vijek,  a  u  nckih  izmedu  najpoznijih  pisaca  toga 
vijeka  bice  tj  samo  ^)o  nezgodnu  praropisu  ni- 
hovu  mjesto  6;  «  Belinu  rjecniku  2931'  bitje  i 
bice  jedno  do  drugoga,  prvo  bez  sumne  po  starom 
izgovoru).  —  Dolazi  u  svijem  rjecnicima :  u  Vran- 
cicevu  e.sseiitia,  substantia  sobstvo,  status,  qua- 
litas;  M  31ikali)iu  narav  natiu-a,  status,  conditio, 
qualitas;  u  Belinu  essentia  (2931'1,  substantia 
(690'')'  status  (2941'.  707-'),  conditio  (40'>.  212^); 
u  Bjelostijencevn  stalis,  staiie,  status,  conditio; 
substantia;  narav  natura;  essentia,  potestas;  exi- 
stentia;  u  Jambrc.iicevu  essentia,  substantia,  exi- 
stentia;  u  Voltigijinu  wesen,  stand;  u  Stulicevu 
essentia;  substantia;  .status,  qualitas,  conditio; 
opes,  fortuna,  substantia ;  u  Vukovu  bestand,  ver- 
miigen,  substantia,  facultates ;  u  Danicicevu  esse. 
1.  stane  u  kom  .sc  tko  Hi  sto  nakodi  tijem  .sto 
jest,  esse,  vita,  ortus,  nem.  sein,  dasein :  u  bice 
Hi  na  bice  privesti,  izvesti,  izvaditi,  sastaviti :  Nase 
telo  ott  nebytija  vt  bytije  privcdi.  Mon.  serb. 
166.  Vsa  odi  nebitija  va  bitije  sasta|ena  bise. 
220.  Timtze  vtsa  ott  nebittja  va  bittje  sasta- 
}eua  bise.  253.  Bog  ktje  izvadit  te  od  nebitja  na 
iDitje.  I.  Drzic,  nauk  gond.  43.  Sve  je  iz  tamne 
pucine  od  nebica  na  bide  izveo.  A.  d.  Bella,  razg. 


80.  Prema  stvoreiiim  neizbrojnijem,  koja  moze 
na  bico  izvesti  svemoguca  bo2ija  desnica.  B.  Cu- 
ceri  236.  —  dati  Hi  darovati  komu  bice :  Gdi  joj 
darova  bitje  neumrlo.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  267. 
Kim  Ekuba  mati  prvo  bitje  poda.  D.  Barakovid, 
vila  12.  Ki  svijet  stvori  i  nebesa  i  da  bitje  stvoru 
svomu.  N.  I.  Bunic  3.  Kada  si  mi  bitje  dao  (go- 
vori sin  ocu).  D.  E.  B(3gdanic,  dog.  v.  Kako  fiovik 
na  svitu  postade  kad  stvorite}  liemu  bitje  dade. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  2.  —  bice  primiti,  imati:  Ki 
sve  stvori,  nebo,  zemju  i  dobitje,  po  nem  prija 
na  (nas '?)  .svit  bitje.  P.  Hektorovii  91.  Kipi,  kojih 
zlocinci,  koji  su  na  rude  odsudeni,  stvaraju,  i 
pokle  su  svoje  bitje  od  zlotvorac  prijali,  kako  je 
tribe  verovati  da  jesu  bozi?  F.  Vrancid,  4iv.  19. 
Od  koga  (boga)  bitje  so  prima,  iivot  uzdrii.  I. 
Crundulic  192.  On  po  puti  bitje  prija,  i  sin  mu 
se  imenuje.  D.  Barakovic,  jar.  37.  U  niko  vrime 
duSa  clovicja  ne  bi§e,  i  po  samoj  voji  bozjoj  pri- 
jala  je  bitje.  P.  Eadovcic,  ist.  155.  Sinovi  primajn 
od  rodite|a  svoji  narav  i  bitje  na  ovom  svitu. 
F.  Lastric,  test.  344.  Ja  sam  te  ubio,  tebe,  od 
koga  sam  primio  zdravje,  bitje,  zivot  i  svako 
dobro.  Besjede  kr.  58.  Uzrok  i  svrsenje  potrebno 
je  da  u  jedno  bitje  irnaju.  A.  Gucetic,  roz.  mar. 
101.  Od  nikudare  se  inuda  ima  bitje  i  zivjenje 
nego  Ii  od  tebe,  boze  moj !  M.  Jcrkovic  58.  Iraati 
bitje,  biti,  esse.  J.  Mika|a  16".  Sva  kolika  imaju 
bitje  od  nega.  P.  Eadovcid,  ist.  15.  ^^ubi  stvari 
kojeuo  jesu  i  pribivaju,  a  ne  ove  koje  za  sto 
su  promjenito  ne  imaju  bitja.  M.  Eadnic  194. 
Sto  bitje  ima,  sto  jest,  qiiod  est.  A.  d.  Bella 
288''.  Samo  ono  rijet  se  moze  da  ima  u  sebi  bitje 
svoje,  Sto  je  bez  grijeha ; . .  grijeh  i  gresnik  tijem 
ni.sta  su.  I.  Dordid,  mand.  10.  Vedo  covik  ima  od 
otca  i  od  matere  neg  ni  od  jednoga  drugoga,  bu- 
dudi  od  liih  imao  bitje  naravsko.  A.  Kadcid,  bo- 
gosl.  506.  Bududi  da  od  liega  bitje  ima  (od  sina 
(lull  sveti,  cum  ab  ipso  esse  habeat).  A.  Bacid, 
ist.  24.  —  voditi  bice,  nahoditi  .^e  Hi  biti  u  bicu: 
!^ubi  (Kupido)  vodit  svoje  bitje  tuj  skrovito  gdi 
nahodi  da  Ijepota  milos  plodi.  S.  M.  Bobajevid 
228.  Gdi  jubav  svoje  bitje  provodi.  F.  Lukarevid 
52.  Nahoditi  se  u  bitju,  u  bitju  biti,  existore.  J. 
Mika)a  16".  —  drzati  bice  drugoinu  Hi  sebi:  ^jubav 
vrada  se,  ka  zdrzi  me  bitje.  F.  Lukarevid  69. 
Dim  ne  uzdrzi  bitje  dugo.  J.  Kavai'iin  130.  — 
uzimati  komu  Hi  cijc  biie:  Zali  me  prolitje  i  je- 
sen  i  zima  i  Ijeto,  kad  bitje  u  vaj  me  vazima 
(vila).  Mencetid-Drzid  463.  —  bice  cega  god,  hez 
bica:  Do  sunca  dopire  grabed  mu  svitlosti;  ni 
bitja  tminosti,  ni  mista  hip  ni  cas,  budud  on  za 
dosti  sam  sobom  svital  vas.  D.  Barakovid,  vila 
82.  Vidili  smo  da  su  dobra  svitovna  isprazna,  da 
su  ime  bez  bida.  A.  d.  Bella,  razg.  168.  _ —  u 
opce  sto  biva,  sto  se  zbiva,  kao  dogadaj:  Cesto 
grajska  ginu  oblicja  ne  znadudi  uzrok  bida.  J. 
Kavaimi  125. 

2.  stane  u  kom  se  sto  nahodi  ne  samo  tijem  sto 
jest  nego  sto  pri  necemu  jest,  sto  se  pri  necemu 
nahodi,  kao  adesse,  nem.  beisein :  samo  u  jednom 
primjeru:  S  ne  (fubavi)  bitjem  ne  ima  stvari  ce- 
stitije,  a  s  ne  odmaknutjem  ne  ima  stvari  nevo}- 
nije.  M.  Eadnid  380. 

3.  staiie  u  kom  se  tko  Hi  sto  nahodi  po  svemu 
po  cemu  je  ono  sto  je,  ouniu,  natura,  essentia, 
substantia,  iiem.  wesen,  wesenheit:  a)  boije  i  an- 
delsko:  bozjc:  Blazeni  taj  krusac,  u  kom  je  troj- 
stvo  toj,  gdi  je  sinak  i  otac,  o  boze,  i  duh  tvoj, 
u  bitju  jednomu  gdi  jednaga  pribiva.  M.  Vetra- 
nid  1.  391.  Vasi  su  svi  himbeni  bozi  ki  su  i  ta- 
sceni  od  kamika  al  drva,  ne  pusduju  bitja  prava. 
P.  Hektovic  133.  Bududi  gospodin  bog  u  svomu 
bitju  jedan  isti.  A.  Gucetid,  roz.  mar.  6.  Bog  je- 


BICK 


•284 


bi6e 


dan  jest  neizmironoga  bitja  ill  cssontiao.  F.  (iln,- 
^•inic,  cvit  Ifiil.  Bor  budm'i  noizmironoy;a  bitja, 
naturo  ili  naravi,  za  to  jost  po  vsiiil.  F.  Glavinii'', 
svitl.  i?.").  Oil  onoKH  bo/.anstvoiioffa  bitja,  trojstva 
jpciinoga.  M.  Jorkoviii  8.  On  (I.sus)  raili  liitja  i 
izvrsnosti  tila  svoga  vot'o  cu('-asi>  (,oliiiitya.s('0') 
iiajnianu  bolcst  nego  iiii  jiuii  najvoAu.  B.  Kasii^', 
is.  -Ui.  Ulisti  u  vpliki  temiial  bo/astvciioKa  bitja. 
M.  Angel  3.  Tri  bof.a.stvona  .sobstva  a  jodno  bitjo. 
P.  Radovfi6,  na?.  IKi.  Bog  jest  jcdan  .sam  u  bitju 
i  u  sii(5anst-(ai.  P.  Eadovfcif,  ist.  13.  U  bogu  jost 
jodno  samo  boJanstvo,  ili  como  riti  bitjo,  narav 
boXanstvona.  I.  T.  Mrnavii,  nauk  (1702)  3.  Jedino 
biio  bo^anstva  u  trojstvii  sobstva.  F.  Par6i6,  nik. 
16.  S  tinii  i  bez  till  bitju  u  svojemu  bog  jo  sam 
svet,  sam  svo  u  svomu.  J.  KavaAin  17.  U  .svomu 
da  joj  (rijedi)  bitjo  od  boianstva.  532.  Bog  kroz 
slavH  stoji  imjvei!'U  vas  obsjeiien  bitju  u  svomu. 
I.  Dordic"^,  mand.  110.  Jednoga  bitja.  cousubstan- 
tialis.  A.  d.  Bolla  220'>.  Jodini  u  bitju  i  u  naravi 
a  u  tri  sobstva.  A.  Kadcii,  bogosl.  382.  Koj  u 
trojstvu  jedinora  pribiva,  jodnim  bicem  jodino 
uXiva.  T.  Babio  35.  U6i  da  je  sin  maiii  od  oca  i 
da  nije  jodnoga  bitja  .s  ocem.  A.  Ba6i6  155.  Jedan 
sam  bog  u  bi6u  i  naravi  boXanstvcnoj.  H.  Bo- 
nacic  25.  Viditi  bitjo  bozanstvono.  S.  Badric,  na6. 
31.  Da  sin  boiji  u  svomu  bitju  veci  more  biti 
ili  maiii.  F.  Lastric,  test.  228.  Zajedno  j'e  gledao 
okom  od  pamoti  bitjo  bozanstveno.  A.  Kanizlic, 
fran.  31.  Blazene  du.se  vidoci  boi^.anstveno  bitjo 
vide  takojor  u  liomu  stano  oniju  stvari  za  koje 
su  u  ovomu  svitu  nastojaii.  A.  Kanizlic,  kam. 
274.  Da  sto  prokleti  od  bitja  bojjega,  da  ste  pro- 
kleti  od  mogucstva  bozjega.  ,T.  Banovac,  blag. 
63.  Jednakostju  bitja  bozjih,  koja  uzdrze  se  u 
trojstvu.  102.  Jednoga  boga  po  naravi,  sucanstvu 
i  bicu.  J.  Matovic  16.  No  ima  ista  biti  ali  iz- 
misjati  se  u  jiamcti  nejodnako  ali  razliko  u  sob- 
stvima  bozanstvenijema,  kada  poznajemo  jodno 
bice  svijeh,  jednu  vo}u  i  oblast.  32.  Milosrdje  je 
u  bicu  istomu  bozanstvenomu  jjosadeno.  B.  Cu- 
ceri  223.  Oblicje  bica  liogova.  Vuk,  jevr.  1,  3. 
—  aiidehlio:  Kazati  liibovo  bitjo  i  razimi.  M. 
Orbin,  zrc.  5.  Stvori  ga  fandela)  u  bitju  pametna. 
F.  Glavinio,  posl.  3.  Ovce  bica  andooskoga.  I. 
AkviUni  17.  —  b)  covjeeje:  Ovo  jest  od  mlakosti 
bitja  nasega.  B.  Kasid,  nasi.  31.  Hoditi  s  bogom . . . 
bitjo  jest  cloveka  dusevna.  74.  Bise  u  bicu  i  u 
cudijeli  prisladcijeh  priblagi.  B.  Kasic,  fran.  16. 
Sad  pokore  od  bitja  podati  imamo  nasega.  F.  Gla- 
vinic,  cvit  62.  Gori  on  je  u  tomii  nerazbornijeh 
od  zivina,  i  u  bitju  ludi  svomu.  A.  Vita)i6,  ost. 
3.  Bih  gospoda,  bicu  suzna,  pritvorit  cu  bitje  i 
sliku.  I.  V.  Bunic,  mand.  12.  Zudih  bice,  to  jest  dusu 
samo  moju  privost  k  vjeciiem  perivoju.  J.  Ka- 
vaiiin  54.3.  Vjekovistvo  zadiie  paka  [udskom  bitju 
pristoji.  435.  Majka  narav  u  uas  stavi  daj'  svod 
nase  bitjo  spravno  Jubit  stvorca.  I.  Dordic,  mand. 
96.  Da  po  duznosti  nasega  bitja  dionici  budomo 
onoga  dara.  Grgur  iz  Varosa  127.  S  bitjem  nasim 
sluceno.  D.  E.  Bogdanic  ix.  U  cemu  scijene  mnozi 
da  se  uzdrzi  ziva  vjera  i  bice  pravoga  krstjanina. 
B.  Cucori  365.  —  c)  stvari  tjelesnijeh:  Od  ke  li 
pak  druge  (vode)  bitje  je  i  slava  da  zenam  ne- 
plodnim  zudni  rod  podava.  D.  Rariina  120.  Ki 
dub  jes  take  naravi  i  bitja  da  svoj  plod  i  voce 
prije  stvori  nog  ovitja.  121^.  Ti  ueini ,  svaka 
zvizda  u  svom  bitju  mirna  da  jo,  koja  prudi  i 
ka  udi.  M.  Bunic  66.  Ono  jo  naravno  sto  so  pri- 
stoji jednoj  stvari  po  svomu  bitju.  M.  Divkovic, 
nauk  128''.  Svaka  vocka  .svomu  bitju  slican  i  lijep 
plod  otvora  u  gizdavom  jjremalitju.  D.  Palmotic, 
Christ.  60.  Ne  raozemo  dojti  cilovito  na  pon.ane 
jedne   stvari    csobite,   ako   prvje   no   izvidinio  lie 


bitju  op6ono.  A.  KadiSii,  bogosl.  1.  Obratiti  bitje 
kruba  u  bitjo  tila,  i  bitjo  TOia  u  bitjo  krvi  ne- 
govo.  48.  Ta  j'uba  jos  uzdrzi  bitjo  vodono.  122. 
.lore  jo  privara  u  bitju,  budu<'',i  da  so  prodajo 
sir(^o  za  vino.  A.  Bacic  70.  Bitjo  kruba  i  vina 
obratiti  u  bistvo  tila  i  krvi  Isukrstovo.  2iM!.  Od 
stvari  stvoronih,  u  kojijob  ne  poznajomo  ikakav 
drugi  razlog  i  nafiin  udjojoiia  naravi  i  bi/;a  nogo 
po  kroposti  porodoiia.  .T.  Matovi/'  77.  Da  ne  ostaje 
u  liomu  (sakramentu)  ikakvo  bic'^o  nlomenata.  203. 
Sto  god  so  pristoji  li  jiravomu  bii^u  tijela,  kako 
no  kosti  i  ?.ile.  207.  Bitjo  kruba  i  vina.  I.  J.  P. 
Lufii,  nar.  15.  Vrime  stvarma  miiia  i  bitjo  i  ime. 
J.  S.  Rojkovii,  ku6.  17.  Takvo  daju  suve  Sjive 
pitjo,  kojo  ima  S|ivovicno  bitje.  370.  Buduii  vino 
istoieno  izgubilo  svojo  bi6e  i  dobilo  drugo  od 
kvasine.  M.  Dragidevii,  isp.  102.  —  d)  radne, 
stiiari  umnijeh,  vremena:  Stvari  kojo  iS6u  so  za 
bitje  pravo  od  sakramenta.  M.  Bijankovic,  nar. 
26.  Ovako  spamotnijo  provida  bidu  a.  sakramenta. 
A.  KadPic,  bogosl.  345.  Neke  rijePi  ako  bi  se 
ostavilo,  ne  bi  so  mogao  uCiniti  aakramenat;  neke 
pak  nijesu  tako  potrebne,  da  ako  bi  se  ostavile, 
uzdrzalo  bi  se  bice  sakramenta.  J.  Matovic  148. 
Koja  jo  narav  i  bide  krstcna?  143.  Da  su  samo 
ovo  (rijeii)  od  biia  posveceiiu.  A.  Bacid  315.  Niki 
nau£ite}i  govore  da  su  svo  ovo  ridi  od  bistva  po- 
sveceiia;  a  niki  govore  da  su  samo  ove  od  bida 
posveceiia.  J.  Banovac,  razg.  229.  Oni  jesu  smrtni 
grisi  po  bitjvi  i  vrsti  .svojoj.  S.  Budinic,  ispr.  7. 
Poklo  budeS  prikupio  na  pamet  grijebe  tvoje  i 
stavio  prid  ocima  tvojijema  bice,  broi  i  okoliSe 
niliovo.  I.  A.  Nenadic,  nauk  212.  Ne  imaju  bide 
grijeha,  niti  je  grijeh.  J.  Matovid  163.  U  demu 
stoji  pravo  i  vlastito  bitje  grija?  I.  J.  P.  Lucid, 
nar.  3.  Od  bica  i  kriposti  pokore.  A.  Kaddid, 
bogosl.  182.  Bitjo  ili  ti  narav  pokore.  182.  Za- 
kletva  na  ovomu  mistu  nasliduje  narav  i  bide 
dila.  400.  Vididemo  narav  iU  ti  bitje  roda.  1. 
Prem  da  se  ovi  svi  ne  slagaju  u  nike  stvari,  ali 
u  bitju  jezika  svi  se  razume.  L.  Torzic  viii.  Prem 
da  drugi  nauciteji  razlieito  tomace ,  sa  svijem 
tijem  siazu  se  u  bitju  zakona.  A.  Bacid  139.  U 
cemu  se  uzdrzuje  bice  zakletve.  J.  Matovic  344. 
Druge  vi'ste  pogodbe  sa  svijem  su  daleke  od  bica 
zenidbe.  304.  Istomaceno  bide  imena.  192.  U  cemu 
bice  od  vrimena  prilicno  je  bidu  bozjemu.  A.  d. 
Bella,  razg.  5. 

4.  stane  it  kom  se  tko  ili  sto  nahodi  po  nekim 
osobinama,  status,  conditio,  habitus,  qualitas,  ra- 
tio, nem.  stand,  zustand,  lage,  beschaffenheit,  ver- 
hiiltniss : 

a.  2)0  zdravfu  ili  po  bolesti,  po  trudu,  po  ka- 
ki'om  god  dobru  ili  zlu,  h  opce  po  cemu  je  sto 
ovako  ilionako:  a)  corjecje  ili  opce :  aa)  tjelcsno, 
od  cesti  i  uiiino :  U  sedam  godista  ne  bjese  pro- 
govorio, . .  .  takoj  pismo  govori  od  ovogaj  svetca, 
koji  sta  u  takomu  bitju.  Zbom.  46.  Sad  bitje  od 
s'vita  prihodi  tac  ]uto,  da  cas  si  u  milos,  on  cas 
ne  u  fubavi.  Mencetid-Drzic  501.  Narav  je  dala 
red  svomu  i  dobro  bitje ;  zimi  jo  dala  led,  a  pro- 
litju  cvitje,  dala  je  mladosti  snagu  i  veselje,  dala 
je  starosti  nemod  i  dreselje.  M.  Drzid  93.  Tvoje 
bitje  znati  zudim,  samo  jeda  u  nemodi  tvojoj 
mogu  t'  ja  pomodi  i  kom  stvari  da  ti  prudim.  M. 
Pelegrinovid  198.  Srce  mi  je  puiio  jada,  ne  umim 
ti  razlog  riti,  smeda  huda  mnome  vlada,  ni  mi 
zivjet  ni  umriti;  ter  se  cudim  u  mom  bitju  gdi 
se  dobro  mo  privrati,  zima  mi  je  u  prolitju,  sunce 
mi  se  na  trag  vrati.  S.  M.  Bobajevic  222.  Boje 
bi  tisuc  krat  da  konac  prikino,  o  komu  zlo  takoj 
sve  visi  zivot  moj  ;  nu  liemu  ne  dike  ne  dadu 
jedino  poginuv  da  zgine,  cid  da  se  za  cudo  .sve 
ka^.o  i  pravi   mo   bitjo   svima   tima   ki   sluze   )u- 


BICE 


285 


!bi6e 


bavi.  D.  Eanina  16.  Dove  se  satvori  sad  orlom, 
sad  volom,  sad  daidom  od  zlata;  a  . . .  samo  Xudu 
ja  misom  se  stvoriti, . .  ter  da  me  ona  ulo\a,  a 
paka  u  sili  dragojzi  igrav  so  zivotom  razdili. 
Dovom  tim  s  neba  zgar  me  bitje  ne  bill  ktil  pro- 
mijenit  nikadar.  Til.  Ar  sreia,  u  bitju  ka  jediiom 
ne  stoji,  joS  te  cin't'  da  tva  Cos  blaga  se  svim 
broji.  101.  Tuzno  t'  je,  vaj,  bitje  od  ovili  jubov- 
nik.  D.  Zlatari6  79i>.  Za  dobro  bitje  inatei-e  crkve. 
A.  Gufetii,  roz.  mar.  91.  Daj  proplati  ti,  kamene, 
bitje  moje  prinevojno.  I.  Gundulii  243.  Ako  sam 
ja  sad  uzmnoian,  i  on  u  bitju  bi  mojemii.  310. 
Da  uzdrfi  visiia  vlas  u  bitju  vas  tomu !  a  tko 
iSte  zlo  na  vas,  zlo  uaS'o  na  domu !  129.  Tadaj 
ie  biti  jedno  bitje  od  nerazciiienja.  M.  Orbiu,  zrc. 
257.  Ja  ne  jednoc,  da  dosta  krat,  nahodeii  se  u 
kojoj  godi  od  zgora  re&enoj  jirotivSiini,  sam  u 
sebi  skusih  i  utiSenje  ne  malo  o6utili,  koje  da 
bi  i  drugi  )udi,  u  takovu  bitju  kada  se  nahode, 
ocutili,  odluCih  takovo  duSevno  blago  n  nas  jazik 
obratiti.  A.  Georgiceo ,  nasi.  v.  Nigdare  ne  cuti 
koje  god  smucenje  ni  tila  ni  srca  koje  god  trji- 
}enje,  to  bitje  VTimena  nije  sadasnega,  ali  je  to 
bitje  pokoja  vifiiega.  183.  Red  je  skula  od  krc- 
posti, . . .  i  ne  stoji  u  dobru  bitju  oni  koji  ne  pu- 
tuje  prima  noj.  I.  Vrzii,  naiik  gond.  259.  Libro 
od  ^enidaba,  libro  od  bitja  du§a  imati  6e  svaki  pa- 
rok.  B.  KaSif,  rit.  388.  Jur  cetres  Ijeta  blizu 
pro§lo  bjeie  tako  da  ga  toski  boli  more  i  grizu 
plafina,  uboga,  gladna  i  naga.  Kad  ga  u  bitju 
vidje  ovemu,  bog  lice  obrati  k  liemu.  D.  Pal- 
moti6,  chi-i.st.  49.  Svi  legose,  tere  diijemju  i  spe 
u  bitju  slicnu  smrti.  177.  Da  svezani  prid  Aim 
gremo ;  £as  negova  i  dobitje  neka  u  \jecnoj  slove 
slavi,  a  da  j'  u  vik  naSo  bitje  rug  nebeskoj  svoj 
driavi.  19.  Vidi  na  koje  bitje  dovodi  ]ude  ne- 
sjioznaiie.  M.  Radnic  280.  Tko  ne  jubi,  stoji  u 
bitju  od  smrti.  389.  O  placno  umrlijeli  bitje  (mor- 
talium  lugenda  conditio).  A.  AndrijaseviA,  put 
308.  Primaletje  .  . .  zvaSe  na  raskose  eejad  svaku, 
neka  moie ...  u  svakoj  se  dicit  zgodi  liekad 
sredno  bi6e  naJe.  B.  Betera,  dubr.  20.  Moie  li 
biti . . .  tko  na  sviti  da  u  nevoji  tudoj  ne  ce 
smislit  bitje  svoje?  22.  Ti  pogledaj  s  neba  doli 
vrh  tuinoga  bitja  moga.  I.  V.  Buni6,  mand.  38.  To 
je  lice,  to  je  celo,  toj  su  zlati  prami  tvoji  ?  Sve 
je  sad  placno,  sve  dreselo,  sve  u  grubomu  bitju 
stoji.  A.  Vita|ii,  ost.  268.  Izraelski  sini  u  bitju 
srecnom  bogu  sagrijesise.  J.  Kavaiiin  26.  Pro- 
guanijeh  drzmo  bitje.  73.  Biti  u  dobru  bitju, 
bono  loco  esse.  A.  d.  Bella  706''.  Driite  li  vi  da 
Irud  kakav  se  cestit  ocima  kaie,  takov  je  Cestit 
i  u  srcu?  Nemojte  iiegovom  bicu  zaviditi.  A.  d. 
Bella,  razg.  15.  Veii  dio  od  krscana  svomu  ple- 
menitomu  bi6u  ne  odgovara.  60.  Ter  me  stavi 
teska  iz  jada  boje  u  bitje.  I.  Dordi6,  .salt.  425. 
U  ovomu  prituinomu  bitju  bjei5e  sve  krstjanstvo. 
I.  Dordi6,  ben.  4.  Jer  bi  inako  biskup  u  gorem 
stanu  i  bicvi  bio  neg  negovi  podloznici,  koji  mogu 
biti  odriseni  a  on  ne  bi  mogao.  A.  Kadcic,  bogosl. 
272.  Veli  da  se  vas  svijet  naliodi  u  rdavu  bitju. 
Besjede  ki-.  23.  Evo  ga  (Isusa  izmucena)  u  oneniu 
bitju  u  komu  sto  ga  iudjeli  vitijet.  57.  U  pocetak 
ne  moie  vjerovat  da  je  (holesnik)  u  bitju  tako 
straSnu.  136.  Jest  privelika  nevo|a  nasega  bica 
ne  poznati  naiu  nevoju.  J.  Matovii,  kat.  xxix. 
Koje  bi  stvari  nima  postavUe  prid  ocima  novolno 
bide  na§e.  467.  Zaleti  so  duhom  i  misli  onamo 
do  vrta  maslinskoga,  da  se  naglcdas  do  koga  se 
jadna  bida  doveo  nas  blagi  spasite}.  D.  Mattel 
29.  Kako  bi  mogude  da  bog  priveliki  dovede  se 
do  ovoga  bitja,  u  komu  ga  ovo  vande|e  prika- 
iuje?  demu  pritijesno  ovo  siromastvo?  cemu  zivot 
ovi  u  zabitju?   tolici   trudi?  22.   Ako   uase   bitje 


siluje  nas  boraviti  posred  svijeta,  boravimo  samo 
koliko  toga  bitja  drzanstva  od  nas  uzistu.  137. 
Iznadei  svako  nedospjetno  bogatstvo  potrebno 
razlicijem  tvojijem  bidim.  254.  Od  viteza  cvijete 
izbrani,  u  kakvu  te  gledam  bidu?  tko  li  tebe  tako 
izraniy  Zgodo  5.  Kra}  upita  u  kom  bidu  naho- 
dase  se  (bolesiiik).  B.  Cuceri  25  Bijase  tuzno  svoje 
bide  tako  obik'o  da  o  zdi-avju  vede  ne  mislaSe. 
421.  Jedan  mladid  svijetle  krvi  u  iiekomu  bidu 
nahodase  se,  koje  svijet  sredu  zove ;  . . .  sam  u 
kudi, ...  u  cvijetu  od  mladosti,  zdi'av  ii  tijelu, 
dobro  gledan  od  svakoga,  krcat  mjedi  i  bogastva 
cinaSe  se  u  druiini  sredan,  cestit  priko  mjere.  15. 
Tko  te  izranioV  tko  te  mog'o  do  bida  ovega  tako 
tuina  dovestiy  58.  —  bh)  iimno:  Tuj  jedan  i 
drugi  iskase,  ma  vilo,  da  bitje  u  prsi  stave  tve 
[uveno,  uu  ill  ja  uzdi-^ah.  Mendetid  -  Drzid  499. 
Prenesenje  od  onoga  stanja  i  bitja,  v  kom  clovek 
rada  se  na  stauje  i  bitje  milosti.  §.  Budinid,  sum. 
18-11'.  Punijeni  se  prostenjem  cisti  od  redenijeh 
duga,  i  tko  bi  na§ad5i  se  u  tomu  bitju  s  ovoga 
svijeta  priminuo,  on  das  bi  u  krajevstvo  nebesko 
otisao.  A.  Gucetid,  roz.  jez.  51.  Taki  jest  u  stanju 
i  bitju  od  grijelia  smrtnoga.  A.  Koinulovid,  zrc. 
26.  Prije  mcjlitve  pomislimo  u  komu  se  bitju  na- 
liotUmo.  B.  Kasid,  nac.  6.  Kaie  bide  od  distode 
koUko  je  slavno  u  sebi.  B.  Kasid,  per.  xii.  Ona 
bi  poznala  grdobu  od  liib  bitja  dulio\Tioga.  85. 
GreSnik  stoji  u  bitju  od  osujenoga.  B.  KaSic,  zrc. 
28.  Da  bog  osujene  izbavi  od  liili  bitja.  M.  Orbin, 
zrc.  164.  Postaviti  nas  u  prvo  bitje  od  milosti 
tvoje.  M.  Jerkovid  12.  U  govoru  joj  greSno  bitje 
odkrlva.  D.  Palmotid.  clirist.  393.  Oci  Adamove 
u  bitju  od  neoskriiena  ne  vidahu  golode.  M. 
Radnid  24.  Na  ovo  bitje  od  podpuiiosti  ieli  pri- 
vesti  svoje.  278.  Jest  budalaStina  iiviti  u  bitju 
u  komu  ne  bi  hotio  da  te  smrt  nade.  331.  Ako 
iiviS  u  bitju  od  milosti,  dostojis  iivot  vjecni.  517. 
Zlo  jest  da  si  doSao  na  tako  bitje  da  so  ponosiS 
onijem  oda  sta  bi  se  imao  stiditi.  22.  Pravecbiosti 
bitje  uziva.  I.  Zaiiotti,  on.  2,  9.  Strt  uogami  od 
slobode  bitje  dasno.  I.  Kanavelid,  iv.  152.  Jesu 
li  u  svakomu  stanju  oli  ti  bitju  naravi  covicauske 
bili  od  potribe  sakrainenti?  A.  Kaddid,  bogosl. 
114.  Iziti  iz  bida  nevojnoga  grijelia  mojijeb.  I. 
A.  Nenadid,  nauk  216.  Primajudi  krSteiiem  bido 
novo.  J.  Matovid  160.  Da  on  das  teke  su  krSteni 
ne  dostizu  neumrlost  na  nijesto  bida  umrlosti. 
170.  Koji  se  imaju  dovesti  na  izvrsno  bide  kr- 
Sdanskoga  zakona.  185.  Bez  ikakve  razlikosti  zbjeh 
i  dobrijeli  svi  liodc  uskrsnuti,  prom  da  no  de  biti 
jetbiako  bide  svijeli.  108.  Tko  se  naliodi  brez  za- 
vita  u  bitju  distode.  Grgur  iz  VareSa  126.  Raz- 
miSjaiie  bida  onega,  ili  blaiena  ili  tuXna,  koje 
nas  ceka  po  sve  vijeke.  B.  Cuceri  30.  U  komu  su 
bidu  bUa  ova  djela  ueiiiena  V  Kad  je  im'o  smrtni 
grijeb  na  duSi.  210.  Koji  jur  odavna  osudeni 
stojo  u  bidu  vjekovita  neufaiia.  14.  —  b)  tjcles- 
nijeh  stvari:  Tako  bi  se  grad  iizdrzao  u  dobru 
bitju  u  vjecna  bijemena.  M.  Drzid  219.  Koliko 
na  saj  svit  Dubrovnik  slavni  gi'ad  mo^e  se  slavan 
rit  u  svoniu  bitju  sad.  D.  Rai'iina  iii.  Zlatu  od 
zlata  podaj  bitja,  srobru  i  raidu  liih  prilike,  ako  d' 
da  t'  su  po  sve  vike  pobvalona  sva  ta  zitja.  A 
inako  ziiaj,  gospojo,  da  de  zlato  potamniti  da  ga 
ne  d'  ved  mniti  ni  za  tvoje.  M.  Pelegrinovid  180. 
U  bitju  tomu  ja  ostavih  te  stvari.  F.  Lukarevid 
166.  Koji  kriz  biti  do  cjolovito  ponovjeu  u  predne 
uegovo  bitje.  M.  Orbin,  zrc.  235.  Tezinu  vla- 
dastva  .  .  .  vosolo  ja  starac  ostavjaiii  mnogo  duzan 
bogu,  da  ju  vratit  mogu  u  bitju  istomu.  I.  T. 
Mmavid,  osm.  (J7.  Razdvojena  se  voda  u  uaravno 
bitje  vrati.  D.  Palmotid,  christ.  163.  Svrha  daje 
bitje  stvarma :  kakva  jest  svrlia,  take  jesu  stvari, 


bi6e 


286 


bi6e 


u  kojo  so  imsladujos.  M.  Kadnic  11.  Ba  kuii  ]w-  I  svoiiiu  i  a  (ilorasnlijoli,  ogi'iu,  ajeru,  vodi  i  zemli, 
rusonoj  piodi'io  bitje  vrati.  I.  Kaiiavpli6,  iv.  171.  i  dajuci  jim  bitje  da  josu.  B.  Kasid,  na6.  18.  (moglo 
roiuorac  rasriouo   kad   iz   plavi  more  vidi,   kraj  1  hi  ]irip(idatt   i   naprijed  pod  1,   i  tada  hi  se  ri- 


i-azgluda  i  zudjono    bii'fi   od  zemjo  okom  slidi.  1' 
Lalii'  u  B.  Betcre  cut.  xxi.  Kruno,  kojo  jio  daru 
boj.aiistvpnoni  joS  su  u  bitju  svojeni  zoloiioni.  J. 
Kavai'iiu  250.   Ako   so   tuda   st.var  joi5   nahcidi   u 
sviinm  biiu.   A.  Kadcid,  bogosl.  '^57.    Novi  Joru- 
zaloni  no  vidaso  so^  jos   uzvodon    na   biio    prijaS- 
I'loga  Jorusaloma.  Ziv.  is.   17.    Ako  so  no  bi  jiro- 
niijonilo    bii'O   stvdri.  J.  Matovic  -I'lG.    Povrati  ih 
(liastiiie  jiotrrcnc)  u  prrdi'io  bico.  I.  Dordi/',  bon. 
•12.    Priglodat  u   koniu  jo  bl6u  tijolo,   jiir  ii  klak 
zakopano.  B.  Cuceri  408.  Sponga  ostano  u  pi-vom 
bic'u    osusena.    13.   —   c)   umnijeh  stvari,   radnc, 
vrcmcna:  V  komu  li  Jo  bitjii  dusa  tvoja?  M.  Div- 
kovii,  nauk  17''.    Uzazuavase    bitjo   od  liib  dusa, 
bjchu  li  u  milosti  bozjoj  ali  u  grijohu.  B.  Kasic, 
per.  85.    Nemoj    se    povi'atiti    na   prijasnii    tuzno 
bitjo  duse  tvoje.    V.  M.  Gucetic,  pohv.   181.    Upi- 
tati  ga  od  bitja   drugoga   zivota  i  od  muka  osu- 
denib.  P.  B.  Baksii  3.  Kakvo  je  bitjo  nih  zivjenja. 
D.  Palniotie,  ohrist.  7-1.   Bice  ovoga  zivota,   koje 
puno  jest  nevo)a.  J.  Matovii  KiO.  Znati  bice  I'le- 
gove  dusovnosti.  I.  A.  Nenadic,  nauk  173.  Ti  bitjo 
sniuti  vrjelu  od  radosti  branec   tvojora  toni  gor- 
kosti  Jubcnojzi  iedi  pitje.  D.  Zlataric  4'J.  Da  budo 
povrac^ena  pravda  na  prvaSi'ie  bitjo.   A.  d.  Kosta, 
zak.  2,  72.    Na  koje  jadno  bice  bila  je  vjera  do- 
vedena !   B.    Cuceri   61.    Dan    vazda   veseli,   dan 
vazda   slobodni   i  ki  svoje   bitje   uigdar   no   pro- 
min^  A.  Georgiceo,  nasi.  230.  Jaoli,  za  zalos  pri- 
nialice  svoje  u  ziinno  promijeu'  bice.  I.  Gunduli6 
98.  Kazlikoga  izmijesase  cvijetja  kitje,  od  vremena 
ke  zimnoga  inoXe  podnijet  miazno  bitje.  D.  Pal- 
motic,  clu'ist.  274. 

b.  pu  imanii,  hoyatstvu,  siromastvu:  Koji  igra 

nmoz  pinez    vcliku  na  liarte  vece  nore  se  st:».nju 

i  bitju  negovu  pristoji.  §.  BudLuii,  sum.  39.   Ti- 

skaSe  se  za  kupovat  ce|ad  mnoga,  sto  tko  drzan 

cujase  se  i  na  odgovor  bitja  svoga.  D.  Palmotic, 

clirist.  51.   Obilovase,   a  ne   ciiiase  zadusbine  ill 

ne  ciiiase  kako  se  negovu   bicu  pristojaSe.   A.  d. 

Bella,  razg.  29.   Moze  jjodignuti  svoje  bice  i  na- 

mistiti  se  dobro,  ali  tirajuci  susida.  96.    Zalite  li 

tu^ue,  pomagate  li  ih  u  potrebali  koliko  vam  do- 

puStava   vase   bitje?    Besjede   kr.   26.   Neka  nosi 

svak  one  (urese),   koji   se   pristoje   liegovu  bitju. 

81.   Pali  bismo   s  onega  bitja   casna  i  pristojna, 

koje   stekosmo   po   putu   pravednu.  166.    Sve  Sto 

vece  dava   druzijem,   sve  maiie   ostaje  za  liega  i 

stavja  se  u  jedno   bitje  u  komu  ne  ce  moc  dari- 

vat  u  naprijeda.  316.  Urese  i  naprave  priko  bi6a 

tvoga  iziskane.   B.  Cuceri  250.   Igra  priko  biia  i 

uaciua.  195.  Ti  tuzua  majko,  bice  cos  tvojoj  djeci 

promijeuiti.  229.  Prema  svomu  bitju,  pro  viribus. 

J.  Stulic  1,  28b.  srcdne,  dobro,  tijesno  bice:  Nije 

clovicja  cesnos   da   ima  vrjemenita  s  obilnostju, 

nego  mu  je  dosta  srediie  bitje.  B.  Kasi6,  nasi.  42. 

Trudno  6ete  naci   da   iko   uzdrza  u  dobru  bitju, 

u  cjeni,  u  cestitosti  onu  pravednos  koju  imase  u 

tijosnu  bitju  i  u  nezgodab.  Besjede  kr.  181.  Zna- 

juci  svak   u   malahnu   gradu   nioje   tijesno   bitje, 

rek'o  bi:   no  stoji  joj  dobro  ona  bajiua,   nije  no, 

Tiupila  je  je  s  tudijom.  15.  Kad  so  nadote  s  vole 

djeeice  u  tijosnu  bitju,  ter  ne  uzimato  ni  jostojsko 

potrebno,  nemojte  pruzit  ruke  na  tudo.  129.  Nije 

u  tijosnu  bitju.  165.  Da  sam  djocu  i  kucu  u  dobru 

bicu  ostavio.  B.  Cuceri  72. 

c.  2>o  tome  sto  tko  mose  Hi  ne  moze  ncsto  ci- 
niti :  Nije  krjeposti  u  moni  ni  bitja,  iz  kaone 
tamnosti  da  budem  izit  ja.  M.  Vetranic  1,  468. 
Er  su  izvan  bitja  da  mogu  uciniti  kojo  godi  djelo. 
M.  Orbin,  zrc.  137.  Pribiva  u  svakomu  stvoronju 


ji'ctma  ,da  josu'  .samo  tumaiila  predna  rijec 
,bitjo').  Nade  .so  u  torn  bitju  da  ostavjon  uze  sve 
s.   sakramonte.    B.   KaSic';,    ign.  35.   No   be   bit   u 


\i\l:n  i  u  mogujstvu  bjozati.  Ziv.  is.  137.  Josi  li 
u  biif;u  proStiti  jodnu  kniguV  B.  Cuceri  2.50.  Ko 
jo  u  bicu  ndijolit  so  s  ovoga  svijota  oslobodon  od 
svoga  dugaV  A.   Kaiii'--  573. 

d.  po  mladosti,  po  starosti :  Mogu  u  viko  vaSu 

mlados  u  svom  bitju  uzdr?,ati,  da  vam  nigda  dni 

no  ski'ati .  . .  teska  staros.  S.  M.  Mobajovic,  233-4. 

Da  nas  bog  cini   umrijeti  u  djetinstvo,  kako  sve 

u   bo|c   bitje,   a   ne   u   -staros.    M.  Orbin,  zrc.  62. 

Bise  tada  od  trinaosto    gotlista,    i    ndajabno  bitjo 

svoje  neobicajnijom  razumoni  i  mudrosti  nadstu- 

pase.  B.  Kasic,  per.  17.  Kad  budo  umriti  ditecce 

prije  bitja   razborita.    B.    KaSic,   rit.   231.    Bjose 

onada  mladac  znani   u  najdraf.em    bitju    od   Ijeta. 

D.  Palmotic^,  clu-ist.  318.    Sto  ima   biti  kad  uzra- 

steS  srjodu  bitja.  J.  Kavaiiin  108.  Zcle6i  da  do4e 

na  bice  od  svoje  mladosti.    J.  Banovac,  pred.  28. 

c.  po  zenidbi,  luladbi,   djevojastvii,   udoviMvu, 

po  torn  je  li  ie^adc  mufsko  Hi  zensko :  Libarce  od 

djevstva  i  djevickoga  bitja.  B.  Gradic'',  djev.  1.  Da 

jo  boje  bitje  od  djovica  nego  od  udanijoh.  B.  Ka- 

Si6,  per.  92.   Da  uzivam  svjetovni  zivot  udanijeh 

mladica,  u  kojijeh  se    bitju    naliodim.  92.   U  dje- 

vickom  bitju  stojim.  D.  Palmotic  231.    Sudise  to 

bitje  (djevojastvo)  protivno   odi'edonu   boianstve- 

noga   provideiia.    Grgui-    iz   VareSa  120.    U   oda- 

branu  ovoga  bitja  (zenidbe)  sinovi  po  zakonu  na- 

ravskomu  imaju  biti  slobodni.  A.  Kadcic,  bogosl. 

392.   Kad  bih  staros   docekala  i  nasla  se  u  bitju 

udovicnomu.  Besjede  kr.  15.  Bice  zenidbeno  pri- 

staviti  imade  se  bicu  divicanskom.  I.  J.  P.  Lucie, 

liar.  27.   Ne   dub   znani  nadis'o  je  zensko  bitje  i 

lie  lita.  B.  Bettora,  oron.  13.  Jer  to  (druge  uciti) 

vrsti   bitja  zenskoga   ne  pristojase  se.    Grgur  iz 

VareSa  54. 

f.  po  razKci  koja  je  mcdu  ]udma  po  nihovu 
poslu:  a)  w  opee  Hi  poblih  neodredeno:  Ako  bi 
pokomici  kako  god  pokazali  da  slabo  mrzo  na 
grihe  svoje, . .  potribno  jest  da  ispovidnik  pomoze 
ovib  oiiako  kako  prosi  vrsta  i  bitje  ilovika  po- 
komoga.  S.  Budinic,  ispr.  36.  S  prva  gledam  vas, 
pak  slazeci  na  bitje  moje  .  .  ugoibio  mi  je  daj 
ne  odijelit  se  od  onoga  sto  so  vidi  da  je  pri- 
stojno  svakomu.  D.  Zlataric  v.  XJ  visoku  i  cestitu 
tko  so  bitju  na  svit  rodi.  25.  Pogrdi  slavu  od  svita 
a  obra  bitje  svim  priklono.  I.  Gundulic  437.  Nije 
mi  bog  sakril  ni  vaJe  bitje,  jere  budu6i  vi  po 
sriii  robi,  jeste  pametju  slobodni.  F.  Vrancic,  ziv. 
74.  Svjetovno  gosjiostvo  kako  so  prevrata  u  bitje 
priprosto.  B.  Kasic  u  M.  Orbina  zrc.  in.  Korisno 
za  svake  vrste  od  dusa  i  od  bitja  judskoga.  B. 
Kasic,  ign.  20.  Tada  ga  sluga  upita  tko  on  bise, 
koje  li  liegovo  bice.  14.  Koji  bi6e  i  dostojanstva 
Judska  miri.  B.  Kasi6,  nasi.  22.  Tascina  jest  po- 
stonje  zuditi  i  na  velo  bitjo  sebo  uznositi.  A.  Geor- 
giceo, nasi.  3.  Kada  jedan  uzim|o  novo  bitje,  da 
ga  pomoze  i  stavi  u  ono  u  komu  co  so  sahranit. 
I.  Drzic,  nauk  gond.  65.  Veio  krat  nam  se  je  pri- 
gotlilo  imati  ,oue  razgovoro,  koji  se  nasemu  bitju 
pristoje.  R.  Gamaiiii  3.  Jer  ti  jo  dao  (bog)  tvoje 
casno  i  pocteno  bitjo.  V.  Audrijasevii,  (lev.  14. 
Za  sto  bodes  da  budos  volik  na  ovomu  svijetu? 
U  bitju,  koje  ti  zelis,  nijesu  li  bUi  dnizi  prvo 
tebeV  Jeda  se  spomine  svijet  od  liih?  M.  Eadnid 
40.  Ziviti  ces  dobrovo)no  u  bitju  u  koje  to  je 
bog  postavio.  41.  No  }ubi  bitja  \'isoka.  41.  Svak 
u  svomu  bitju  ima  svoj  kriB.  400.  U  bitju  svaki 
svomu  dusi  koris  nahodase.  I.  Kanavelid,  iv.  24. 


BifiE 


287 


BICE 


Za  tri  stvari  fioyjok  luoze  doei  ua  velLko  bice,  to 
jest,  obicevati  vjei-nost  drzati,  govoreci  istinu  i 
lie  misliti  stvari  od  nista.  K.  Magarovic  63.  Bez 
rasuda  ne  ima  nitko  obrat  bice  svoga  zivota.  Ziv. 
is.  115.  Niti  se  boji  covjek  naliodi  bica  toliko  po- 
nizena  i  povrzena.  J.  Matovic  379.  Da  bi  dobro- 
vojno  podno.sio  biie  svoje  oni  koji  se  scijeui  da 
je  na  nizemii  mjestu.  484.  Znaj  da  sii  okrojoni 
(nacini)  iia  svaku  vi-stu  cejadi,  biidi  kogu  fci  drago 
bitja.  £).  Mattei  227.  Kad  se  litje-bndes  zabaviti 
u  posle  tvoga  biia.  28t).  Vidite  da  iiije  vrsta  od 
bica,  koja  ikoga  od  kvajevstva  uebeskoga  razlu- 
(5iva,  nego  je  sva  krivina  od  cejadeta,  koje  hoce 
u  svom  bicu  zlo  zivjeti.  B.  Ciiceri  (54.  —  b)  da- 
dalacko :  Koje  se  najvecma  krajevskomu  bitju  pri- 
stoje.  D.  Zlataric  v.  Zaboravivsi  bitje  svoje  od 
vladaoca.  B.  Kasic,  per.  85.  —  c)  crkveno  Hi  nve- 
cenicko  sa  svojim  razlikama :  Da  od  svakoga  bi(!'a 
crkovnoga  bude§  (tiose!)  shizen.  I.  Akviliiii  344. 
Neka  ovo  znadu  svi  pastiri  nd  du.s,  da  po  ililiovii 
bitju  drzaiii  su  pomjivo  iziskovati.  M.  Bijanko\ai!-, 
nar.  31.  Dostojanstvo  i  oblast  od  bica  redovni- 
§koga.  94.  Koji  (popovi)  iiiiaju  dobrofinstva  u 
nasoj  drzavi ,  od  koje  mu  drago  vi'sti ,  bitja  i 
oblasti.  152.  Bitje  popovsko,  redoviiicko,  status 
religiosus.  A.  d.  Bella  707*.  Koji  zeli  ovu  vrstu 
obrami  bitja  crkovnoga.  A.  Kadcic,  bogosl.  2. 
Svake  slobosciiie,  koja  se  redu  i  bitju  erkvenomu 
pristoji.  28.  Koji  bi  se  iiezvan  od  boga  stavio  u 
bitje  crkovno.  Besjede  ki-.  254.  Bise  uzdigiiuti  na 
bitje  djacko.  Grgur  iz  VareSa  103.  Jestojske  iz- 
brano  nigda  u  redoviiiekomu  bitju  ne  okusi.  I. 
Dordi6,  ben.  35.  Ovo  su,  o  crkoviiace,  sve  pri- 
teske  duznosti  izvi'sitoga  bitja  tvoga.  I.  J.  P.  Lu- 
6i6,  bit.  69.  Nije  ova  ku6a  prikladiia  casnomu 
bitju  jednoga  biskupa.  I.  J.  P.  Lucie,  isk.  13.  — 
d)  ostalijeh  \udi:  Od  kakva  bitja  jest  ali  koga 
feina,  skular  li  je,  niestar  li  je,  sluga  li  je,  gospo- 
din  li  je,  djak  li  je,  kubac  li  je.  S.  Matijevic  3U. 
Imaju  (kra(eci)  pomagati  bitje  od  kojiaca  i  kmeta. 
I.  Drzic,  nauk  goiid.  268.  Kad  bi  ovo  bez  krivine 
lijepo  bitje  (pastirsko)  razmislile.  A.  Bosko\'iceva, 
razg.  2.  Tratne  za  vrime  nauka  i  majstorluka . . 
te  su  skoro  nista  za  bitje  tako.  A.  T.  Blagoje\'ic, 
kin.  65.  —  e)  s-vjetomw  prenia  crkrenom:  Starje- 
Sine  crkovne  i  svjotovne  u  svakoiiiu  bicu.  I  A. 
Nenadic,  nauk.  257.  Boje  ce  biti  da  brez  sumi'ie 
saranis  se  u  bitju  poniznomu  svitovnika  nego  da 
uznesen  budes  na  misnicko  dostojanstvo  i  u  ta- 
kovu  bitju  da  zives  opaeije.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  31. 

g.  2M  osobinama  po  kojivui  je  Ho  s  7iecim  jed- 
nako  a  od  ncvega  ruzlicno,  kuo  vrsta,  nacin,  ge- 
nus, modus:  Od  koga  (kumu)  bi  niogli  primiti 
zapovijedi  zakona  krscanskoga  i  uvjezbati  so  u 
svakomu  bicu  bogojubstva.  J.  Matovic  154. 

5.  itojesf,  quod  est,  ens,  tiem.  wesen:  a)  o  hogu: 
Imamo  se  klauati  svijem  trijeiua,  kakono  ti  tri- 
jema  kipom  a  jednoiiiu  bitju.  M.  Divkovic,  nauk 
69''.  U  kojoj  temo  slavi  vidjcti  istinito  bitje  bo- 
ianstveno.  M.  Divkovic ,  bes.  33G.  Da  mene  ti 
(bozc)  nasitis  bitjeiu  tvojijem  slavnijom.  B.  Kasic, 
nasi.  173.  Boze  nioj,  nisi  li  ti  svemoguce  bitje? 
M.  Jerkovic  58.  Ki  je  prvo  bitje.  J.  Kavai'iiii  3. 
Da  se  naliodi  jedaii  prvi  vladalac,  prvo  bitje  i 
pr\'i  uzrok  sviju  stvari.  Turl.  blago  2,  29.  luia 
bog,  koji  je  bitje  najiz\Tsnijo.  I.  Velikanovic,  uirac. 
1,  2.  Govorim  da  je  bog  bitje  od  sebe  a  lie  od 
drugoga.  11.  ■ —  b)  o  andeUma:  Tumaci  na  o\'i 
nacin  Sto  jo  andeo :  bitje  razumiio  .  . .  Grgur  iz 
Varesa  22.  Nebeski  bitja  rodovi  izbrojiti  se  ne 
mogu.  27.  —  c)  0  covjeku  i  ostalom:  Pozri  sad 
ev'  mojo  gizdave  vil'  lijopos,  kojoiii  je  uzmiiozna 
sva  bitja  naditi.  Mencetic-Drzic  500.  Svako  u  na- 
ravi  bitje  od   pocel  jos   govori.   M.  Pelegrino\'ic 


193.  Nebesa  se  tvom  vladaju  iiioci  pravo,  i  fetiri 
bitja  divna  tac  protivna  meu  sobom  se  ugadaju. 
M.  Buni6  65.  Boze  moj,  nisi  li  ti  svemoguce  bitje, 
od  kuda  izhode  sva  kolika  bitja.  M.  Jerkovii  58. 
0  Jezuse,  tve  jubjei'ie  vi-li  stvorena  svega  bida 
drago  je  dusi  pokrjep}ei'io.  I.  Akvilini  228.  Ne- 
vo}no  svako  bitje  pomoc  iste.  I.  Kanavolic,  iv.  110. 
Silne  paSe,  bitje  jadiio  carevskoga  ostra  pruta. 
J.  Kavai'iin  133.  Da  ova  bitja  (grad,  gruinovi  ltd.), 
ali  vlasti  covicanske  ali  djavaoske,  .  . .  pustati  no 
mozete.  J.  Banovac,  blag.  280.  Sto  je  dusaV  Bide 
netelesno  i  neumrlo.  T.  Ivanovic  33. 

6.  takoder  Uto  jest,  ali  se  o  t'lemu  ne  misli  samo 
da  jest  nego  se  razumijii  i  osobine  neguve:  a)  sa 
svijem  osobinama  svojim,  a  nih  radi  moze  se  do- 
dati  rijec  kojom  se  kazc  iije  je,  te  s  nom  dolazi 
mjesto  samoga  unoga  iije  se  kaze  da  je:  aa)  o  co- 
ijekii,  persona  alicujus:  Neka  pozna  tva  lipota, 
u  koj  tuzi  od  zivota  bitje  moje  sve  so  trati  tebi 
dvore.  D.  Eaiiina  lllij.  Prid  tvini  se  obrazom  me 
bitje  sad  ciiii  kako  c\dt  prid  mi'azom  u  zimiioj 
godini.  141''.  Ne  cu  mucat  zle  nacine,  kim  me 
bitje  izkorijepi.  I.  Gundulic  220.  Bludni  ogaii, 
ki  pozeze  moje  bitje  sve  bez  reda.  227.  Neka 
nam  objavi  sto  bice  ne  smeta.  85.  Ostani  u  po- 
koju,  ter  tve  bice  vei  no  smeta(j).  94.  Privoji 
Lsukrst  bitjem  svojim  pohoditi  clovika.  F.  Gla- 
vinic,  cvit  57.  Kraj  bitjem  dojde  ga  jiohoditi  svo- 
jem.  78.  Ide  bitjem  svojim  u  AfriJiu.  194.  Ne  mo- 
guci  bitjem  pojti  svojim.  198.  Neka  se  bitju  momu 
bitje  bude  prevratiti.  I.  Kanavelid,  iv.  228.  Nu 
svakako  ciiii  i  mod  des,  kad  jo  bide  tve  slobodno, 
tebi  je  zakon  svo  Sto  hodej.  J.  Kavaiiin  346.  Ti 
s'  gospoja  i  bitje  je  tve  slobodno,  tebi  jo  zakon 
vo]a  tvoja.  I.  Dordid,  mand.  24.  Zagorko,  nije 
pravo,  tve  bitje  gizdavo  bez  druga  da  vene.  177. 
—  bb)  0  stvari,  constitutio,  habitus :  Kad  starost 
dojde,  ka  nas  k  smrti  vodi,  svega  kipa  bitje  kad 
so  je  skonealo,  neveselo  ?.itje  kada  je  ostalo,  P. 
Hektorovic  67.  Veliko  je  zemjo  bide.  I.  Gundulic 
91.  Ima  dodi  vrijem'e,  zapaiiene  kad  naravi  smesti 
do  so  bitje  opceno.  D.  Palmotid,  clirist.  416.  Noge 
stavne  sina  boga  iirivisnega,  svom  kropcinom  ke 
zdrzite  bitje  od  svega  svijota.  I.  V.  Bunid,  mand. 
21.  —  b)  s  osobinama  izvanim,  kao  oblik,  oblicje, 
species,  o  eovjeku  i  kao  stas,  statura:  aa)  o  co- 
vjeku: Vidimo  obraz  liegov  daloko,  u  komu  ne 
bjese  koze  iii  bitja,  gledajudi  ga  misjabu  da  je 
g-ubav.  Zboni.  115.  Videdi  Jurja  u  pauieti  raz- 
iimiia,  u  govoreiiju  razborna,  u  bitju  spodobna, 
u  obliiyu  jirilicna.  F.  Glavinic,  cvit  100.  Videdi 
ju  u  bitju  spodobnu,  u  vrimenu  mladu,  u  oblicju 
prilicnu.  398.  —  bbj  o  zivotini:  Dull  sveti  u  bitju 
golubice  na  glavu  sidase  I'legovu.  F.  Gla\aiiid, 
cvit  74.  —  cc)  0  stvari:  Nebo  jest  u  stvoronju 
najvede, . .  u  bitju  oblo.  F.  Glavinid,  cvit  i,  6.  Sa- 
gi-adise  lipe  polace,  od  kojizili  zidovi  i  sada  se 
u  svomu  bitju  uaode.   A.  Kacid,  razg.  260. 

7.  od  cega  je  itesto  nacincno,  materia:  Zdrake 
suncane  prohode  cjelovito  bide  ckla.  J.  Matovid 
39.  Koji  kuju  krive  jaspre,  jos  prom  da  od  pri- 
stojnc  mire  i  od  istoga  bitja , . .  i  otii  koji  kuju 
od  krivoga  bitja,  kako  no  od  tuca,  od  olova.  A. 
d.  Kosta  2,  179. 

8.  sto  u  koga  ,'cst,  te  ga  ima,  imanc,  kao  i 
uvaiu,  substantia,  facidtates:  Pun  zloba  bitje  rasu. 
I.  Guudulid  228.  Stoprv  biste  biU  tada  u  nesre- 
dali,  i  bez  bida  i  bez  grada.  J.  Palmotid  281.  Je- 
zus  dvjema  bratom  no  ce  da  bide  medu  liima 
razdijeli.  Ziv.  is.  110.  Easutje  od  bitja.  Besjede 
kr.  64.  Od  jutra  do  vccera  mislis  kako  des  bitje 
uzmnozit.  72.  Rasiplu  bez  obzira  svoje  bide.  B. 
Cuceri  416.  Zamislimo  pravdai'ie  vise  svega  bida 
koje  kudo  poglavite.  281.   Kazdijeli  ubozijem  do- 


BICE 


288 


BIGLISATI 


bav  dio  svoga  blatra.  a  natalo  jiodn,  hU-a  siiiovima. 
413.  Odnijola  bi  iiiu  u  l<|iinu  sviaka  bi('o,  a  no 
bi  ni  dpva  iudiiiu.  Poslov.  dan.  89.  Narodio  ti  jo 
da  svo  bi6o  ubo/.ijom  razdijelis,  a  U  si  polovicu 
zataj'o.  A.  Kalic  5,">1.  Ostao  be/,  bi(':a.  Viik.  rjoc. 
28".  ^cna  n  potiobi  dr/.ana  jo  paziti  kucu  i  bico 
dok  nm/.n  donia  nijo.  Dnbrov.  1808.  224.  Ako  je 
jodan  ilan  (zadrtuic)  otisao  po  svijotn  i  tamo 
stokao  sol)i  noko  b'iio  ili  bopistvo,  to  jo  I'lOKoyo. 
V.  Bosisio.  zbor.  2;}.  Mof,o  stoAi  i  unnioziti  bico. 
25.  On  noma  viSo  nikakva  prava  na  bio.o  lodno 
kui'O.  ;n(*.  Moj  jo  otac  iniao  mnogo  djoco  a  inalo 
bica.  M.  Pavlinovio,  nid.  122. 

<).  (j(lje  jc  tku  statiom,  t:tan,  babitatio:  Tor  no 
uieni  ninaio,  zoloiica  gdi  JG  taj,  kako  no  da  bi- 
jaSo  zoniajski  bludni  raj  i  da  jo  blaien  stan  i 
bitje  voselo.  M.  Votranii  2,  2811.  Skrovno  isto, 
liitro  pita  za  nogovo  bitje  sviidi.  I.  Gundulic;'.  358. 
Zaruonica  oca  noboskoga,  stanjo,  bitje  i  posye- 
oeno  pribivauje  duba  svetoga.  M.  Jerkovic  14.  Sve 
kolike  biio,  bitja,  .stanja  i  crkve  i  pribivanja  josn 
na.rcSena  i  prosiavjona  svitlostju  od  slavnoga  bitja 
i  prilike  tvoje.  90. 

BI(!;E,  «.  ridi  kod  Biha6.  i^poredi  Biice. 
BliiVATI,  bicujem,  impf.  bice  provoditi,  biti, 
esse.  XVII  vijeka  u  jednoga  imca.  Netom  srao  ro- 
deni,  svrSili  smo  bicovati.  M.  Kadnic  200. 

BlilV,  adj.  esscntialis.  samo  u  Jamhre'dcemi 
rjeinikii  (1.  2(32'')  i  to  sa  utarijim  tj  mji'sto  6 
2Jrcma  bitje  mjesto  bice,  od  cega  je  i  nacineno. 
II  istom  rjcciiiku  ima  i  ado.  ,bitjivo',  essentialiter. 
BID  AT,  m.  arap.  bid'at,  nop  namet.  u  nase 
■vrijeme  u  jednoj  pjesmi.  Vi  ho6ete  bidat  pokupiti. 
Nar  pjes.  petr.  2,  199. 

bIdATI  SE,  bidara  .se,   impf.  cobiberi,   arceri, 
aegre  fen-e.   od  prosloga  vijeka,  .'tamo  po  kraje- 
vima  zapadnofja  govora.  sto  iie  dolazi  prije  toga 
vremenn,  i  sto  ne  dolazi  ni  ti  istomwm  ni  u  jid- 
nom  govoru,  za  to  je  tesko  misliti  da  je  postanem 
od  bijeda  (zap.  bida),  nego  ce  biti  od  tur.  bed-du'a, 
kletva,  bed-du'a  etmek,  proklinati,  pa  su  iz  toga 
znacena   izasla  ona  u  kojima  dolazi.  —  a)  pa- 
sivno:   odbijati  se,  uklanati  se  od  cega:   Vec  i 
marva,  koja  sumu  kida,  nek  se  od  ne  sad  daleko 
bida.  J.  S.  Eejkovic,   ku6.  312.  —  b)  refleksimo: 
kao  prokUt'mii  sto  kloniti  ga  se,  kao  scbe  kriyiti, 
kao  ialiti,   teskati  sc  kao  proklinuii  svoje  djelo: 
Odi6u,  5tap  i  kesu  baciv,  na  so  stavi  jediiu  mrku 
vriiu,   a  konopom   opasa   se.    Pak   zapoce  pripo- 
vidat  da  svit  va}a  pogrditi,  i  kako  se  vaja  bidat 
za    moc   vifini    vik    dobiti.    P.    ICneievii .    ziv.    8. 
Taknut  vidim  da  se  bidaS :  ,moze  biti  da  sani  jm' 
na,iposlidni  grib  ucinio;    moie  biti  da  bog  ne  ce 
mi   se   viSe    smilovati!'    Ne    boj    se.    P.   KneXevic  ] 
osm.  156.    Stoji  oni  koji   pripovida,   stoji   slusac, 
cudi   se ,   il  bida.    J.  S.  Ile}kovi6,   kuc.  255.  _  kao 
uzrok  onomu  sto  glagol  znaii  maze  se  reci  sto  u 
instr.  S  prijcdlogom  nad :  Kada  crkne,  jedva  ko2u 
skidas,  i  nad  tvojim  neharom  so  bidaS.  J.  S.  Ke}- 
kovic,  kuc.  194.  ili  se  maze  reci  cijelom  recenicom, 
koja  se  privezuje  rijecju  Sto:   Sada  se  bidaju  sto 
su  la^no  govorili.  M.  Pavlinovic. 

BIDE,  /.  zensko  ce]ade  koje  se  ,bida'.  U.  Pavli- 
novic. isporcdi  bidati. 

BIDE.OVEC,  Bidrovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  blisw 
Zayreba.  e  je  pred  c  u  nom.  po  kajkavskom  go- 
voru mjesto  a.  Schem.  zagr.  1875.  61.  Pregled  17. 
BIDRUZICA,  /.   selo  u  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji  krapinsko-toplickoj.  Pregled  54. 

1.  BIGA,  /.  rijeka  u  Bosni,  koja  utjece  u  Lasva. 
i  ce  biti  samo  po  zapadnom  govoru.  T.  Kova- 
<Sevi6  27. 


2.  BIGA,  /.  fascis,  svezan,  s)iop.  na  Hraru  od 
tal.  ficcaro,  sklopiti.  Biga  obruca.  Slovinac  1880. 
389. 

BIGATli-llAK,  ara]K  bigairo-bakin,  hez  pravde, 
nepravcdno.  a  nase  vrijeme  u  pjripovijeci.  Kak() 
moJ.oS  ti  iiotvoriti  bigair  bak  fukaru  raju  da  ti 
jo  kravu  izioV  Nar.  prip.  vr6.  85. 

BIGAR,  bfgra,  m.  1.  stalactites,  siga,  sedra.  U 
Hrbiji:  Siga  i  bigar  dva  su  imoiia  za  isti  kamon. 
.1.  Di-agasovic,  glasn.  43,  332.  govori  se  i  u  Dal- 
maeiji:  Bigar,  bijola  zom]a  ka'  usiroua.  M.  Pav- 
linovi6.  —  2.  itcko  mjesto  u  Srbiji  u  ukragu  kra- 
jinskom..  .Tagnilo  izviro  u  raestu  Bigru.  M.  D.  Mi- 
'licevic,  srb.  942.  Higav  i  Letovisto.  Sr.  Nov.  1869. 
547.  —  3.  u  Srbiji  ,kod  sela  Siga  potok  Bigar'. 
J.  DragaSevii,  glasn.  43,  322. 

BIGLA,  /.  neko  mjesto  u  Svetoj  Gori  xiv  vi- 
jeka :   Na  voliku  Bygblu,  .  .  i  Biglom  na  Ortkina- 
'riiu.  Mon.  sorb.  127".  grijeskom  ,Vyglomi.',  ,Viglu'. 
Moil.  sorb.  130.  13 1.  Danicii  1,39.  112.  —  istoga 
\  vijeka  neko  mjesto  a  Zagrlatoj  u  sadasnoj  Srbiji  : 
Bigle.  Glasnik  24,  264.  —  lieka  shizba  od  koje  su 
'  se'^osiobodavala  sela  manastirska,  istoga  vijeka: 
Da  imt  nestb  gradozid.anija,  ni  bigle,  ni  povoza,  _m 
ponosa.  Glasnik  24,  275.  bice  nov.  gr.  jityUt,  straza, 
a  2)0  tome  sluzba   ista  koja  se  zvala  i  gradoblu- 
deiiije.  po  tome  ce  i  spomenuta  mjesta  biti  tako 
naz'vana  sto  .s(«  po  idma  bivale  straze,  kao  ,stra- 
zista'. 

BIGLI6.  m.  prezime  Turcinu  u  jjjcsnti:  Tudar 
pasa  Biglic  Useine.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  457. 

bIgLISANE,   «.  cantus  laetus.    isporcdi  bigli- 
satl.    Od  xvii  vijelia,    izmedu  rjeinika   u  Bebnu 
(avium  cantus  167.'.  garritus  a\'ium  338a.  exsultatio 
348''.  na  prvom  mjestu  grijeskom  sa  s  mjesto  s)  i 
u  Stulicevu  (exsultatio).  zavrsetak  -ne  jmstavsi  od 
-nije  mogao  je  xvii  vijeka  glasiti  -nje  (vidi  prvi 
primjer)]  ali  su  tako  pisali  riekiixvin  vijeka  a 
u  jednoga  pisca  istoga  vijeka  pouzdano  stoji  -ne 
(vidi  posledni  2)rimjer).  u  prvom  je  2)nnyeru  glas 
s  naitam2mn  slovom  x,  koje  i  u  drugim  rtjecima 
i  a  druqih  jyisaca  dolazi  i  za  s.   U  2Jrmjerima.  koje 
imamo' dolazi  za  muziku  i  judsko  veselo  jyewatte 
M  .'ilavu  boiju.  G.li  tolika  biglisanja  (.biglixanya ) 
od  razlieih  zvoiienja,   udaranja,   zacuiauja  1  kan- 
tanja,  koje  se  cuju  brez  pristanka  po  sye  strano 
u  razlike  i  nove  nacine,  koje  se  sve  obrcu  u  po- 
bvalu   slavnoga   imena   tvoga.    M.   Jerkovic   100. 
Ovi  obzii-i  ne  mogu  nego  zivo  ganuti   tvoje  srce 
da    pukiie    u    }uvena   biglisai'ia    (,biglisanja').    B. 
Mattel  259.  Biglisaiie  (,biglilissanje')  o  ^ubavi  Je- 
zusovoj    s.   Bcrnarda    opata,    koje   pociiie:     Jesu 
dulcis  'memoria.  364.  Do  dnevi  danasnega  ne  pn- 
staje  mcdu  krstjanima  ta  sveta  m-edba  (s.  Bene- 
dikta  i  Grgura  jjape  sa  pjeya»ic  crkveno)   i   to 
biglisai'ie    (,bighlisagne')    bogojubno.     I.    DordiC, 
ben.  67. 

BIGLISATI,  blglisSm,  impf.  canere,  pjewati. 
Fostancm  ce  biti  od  nov.  grc.  ftiyXdw,  iiiyh\o,^  od 
lat.  vigilare,  .<;traziti,  budnu  biti,  koje  je  znacene 
prcslo  u  vcselu  biti,  veseliti  se,  p)a  u  pjevati.  JJo- 
lazi  od  XVI  vijeka,  izmeSu  rjeinika  u  -'5^''*" 
(oantaro  aves  167^^.  garrire  338».  oxsultaro  348") 
i  u  Stulicevu  (exsiiltare,  gestire,  laetos  agero  dies). 
Ncdostataka  radi  u  starom.  piravoin-fu  neki  su  u 
nase  vrijeme  citali  u  nekih  2nsaca  i  stampah  bi- 
lisati,  ali  u  pisaca  u  kojih  je  pravopis  pipusda- 
niji  nema  simne  da  treha  citati  bigbsati:  <aKO 
je  i  u  Belinu  i  u  Stulicevu  rjecniku.  I  jednoga 
pisca  stoji  3  sing.  2>raes.  sa  -ie  na  kraju  mjesto 
-se  If  .sViitit  .srt  .b'ize'  (vidi  daje),  ah  ako  t  u  ma- 
tici  tako  stoji,  bice  samo  za  oko  slika  radi  taKO 


BIGOK 


289 


BIJED 


napisano.  U primjerima  koje  imaniu  higlisu  i  ludi, 
had  veselo  pjevaju,  i  ptice,  all  ptice  od  xvi  vi- 
jeka  a  ludi  od  xvii.  —  a)  biylisii  ptice,  osobito 
slaVKJi:  Gdi  sla^ac  biglise  (.biljise')  s  vecera  do 
zore.  M.  Vetranic.  1,  73.  Kada  slavici  ]iocnu  bi- 
glisat  u  Z0111.  2,  242.  Zimi  stec  u  gradii  u  zla- 
cene  hizo,  a  litom  na  hladu,  gdi  slavjie  biglise  (,bi- 
Ijize').  H.  Lucie  230.  Slavic  pofe  biglisat  (.biljisaf) 
prislatko.  M.  Drzic  431.  Slavieu  u  goii!  .  .  u  glas 
najvisi  s  iiami  biglisi  (,biljisi')  hvaleci  slave  zoro 
gizdave.  I.  Gundulic  133.  134.  Pticice  .  .  .  tancaju 
po  zem]i  i  granah,  i  vas  dan  provode  biglisuci 
(ibighliscjuciii').  B.  Cuceri  209.  Svaka  ptica  svo- 
jijem  glasom  biglise.  Poslov.  dan.  117.  —  h)  co- 
vjek  biglise,  i  srce  mu :  Vjerovanje  za  tijem  poju, 
svi  bigliSud  u  pokoju,  ko  slavici  kad  zubere.  J. 
PalmotiA,  dubr.  10.  Biglisat  cu  (.bighlisatchju')  do 
nebesa  i  u  tebi  so  veseliti.  I.  Dordic,  salt.  21  (psal. 
9,  2:  laetabor  et  exultabo  in  te).  Sva  unutania 
moja  biglisat  ie  (.biglisatcbje'),  kad  ti  bude§  do6i 
u  moje  srce.  I.  E.  Radic  99.  Ne  iraa  li  (srcc  mojc) 
u  veseju  biglisati  (,bighlissati'),  kada  se  stavi  da 
je  6a56eno  tvoje  velitanstvoV  D.  Mattei  45. 

BIGOR,  m.  ime  studencu  negdje  blizii  Decana 
XIV  vijeka:  U  Bigort  studenLCB.  Mon.  serb.  93. 
Glasnik  ii.  12,  13.  80.  Na  BigorL,  na  belyj  stu- 
dontct.  97.  isporedi  Bigren  i  bigar. 

BIGOVA,  /.  adj.  selo  u  Boci  kotorskoj.  §em. 
bok.-kot.  1875.  17.  U  Bigovoj.  S.  ^ubisa,  pric.  149. 

BIGOVIC,  m.  prezime  Duhrovcanimi  xiv  vijeka. 
Base  Bygoviii.  Mon.  sorb.  150.  Danifiid  1,  93. 
tamna  postana. 

BIGRE,  neko  selo  koje  se  pomine  prije  nasega 
vremena.  blize  nepuznato.  moze  hiti  da  nije  cijelo 
isjiisano.  S.  Novakovid,  spom.  25.  isporedi  Bi- 
grenica. 

BIGREN,  7)1.  ime  mii.iko,  xiii  vijeka,  a  tada  je 
Vijesto  e  bilo  e.  Bigreni.  Mrtdict.  Mon.  serb.  34. 
Danicic  1,  40.  Postaneni  ce  biti  od  kor.  bliugh, 
savijati,  uklaiiati,  sahmiti,  od  kojega  je  gri. 
ipfvyai,  lat.  fugere,  nem.  biegen,  lit.  bugti  (jda- 
siti  se),  rus.  bygatL  (sahntiti).  isporedi  Bigor,  Bi- 
grenica. 

BIGRENAC,  Bigrenca,  m.  prntok  koji  tece  u 
Miami  vise  sela  Ribara  u  Srbiji.  J.  Dragasovid, 
glasn.  43,  337. 

BIGRENICA ,  /.  selo ,  koje  se  pomine  od  xiv 
vijeka  i  koje  je  i  sada  u  Srbiji  u  okriigii  ciiprij- 
skom.    Selo   Bigi-enica.    Mon.   serb.    198.    Danicic 

1,  40.  K.  Jovanovid,  red.  180.  M.  E).  Milidevid, 
srb.  1094.  Postana  kojega  je  Bigren. 

BIGRENICKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bigrenici. 
Opstina  bigrenicka.  K.  Jovanovid,  red.  180. 

BIHAC,  Bisda,  m.  1.  zidine  od  staroga  grada 
i  na  nima  crkva  izniedu  Trogira  i  Kastela  na 
glavici  oko  po  sahata  od  mora.  Vnk.  ijec.  28». 
taj  su  grad  ix — xi  vijeka  pisali  latinaki  Byaci, 
Biaci,  Biaclii,  Biaki.  Racki,  doc.  5.  15.  114.  132.  — 

2.  grad  u  sadasiioj  Bosni.  pomine  se  od  xv  ni- 
jeka.  Bihac.  Mon.  croat.  130.  222.  Vuk.  rjee.  28i'. 
Zomj.  bos.  51.  Schom.  bos.  18G4.  71.  Glasnik  22,  49. 
u  oblicima  u  kojima  h  nije  rastavleno  od  d  umet- 
nutim  a,  te  se  sada  mijena  na  s,  dolazi  h  ncpro- 
mijcneno  xvi — xvm  vijeka:  U  Bilidu.  Mon.  croat. 
333.  Razbi  (Hrvoje)  Ugre  blizu  Bihea.  P.  Vite- 
zovid,  ki-on.  113.  Doleti  k  Bihdu  gusak  nezbrojna 
vnoXina.  170.  A  od  Bihda  jute  saradije.  Nar.  pjes. 
bog.  322.  u  Mijem  oblicima  s  promjenom  glasa 
Yi  na  t,  u  nase  vrijemt:  BiSda.  Vuk,  rjec.  28*.  Na- 
sred  Bisda  grada  bijeloga.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  272. 
Od  BiSda.  Glasnik  20,  298.  Oko  Bisda.  299.  Prema 
oblicima  u  kojima  je  ta  promjena  naiinen  je  i 

I 


iiom.  driigi  n  koji  je  i  ta  promjena  presla  i  rod 
imenu  p)romijenen  na  sredni  te  glasi  i  BiSde,  koje 
vidi  na  po  se.  Kako  je  glas  h  oslabio,  dolazi  od 
XVII  vijeka  i  bez  nega  i  s  umetnutim  mjesto  nega  ^ 
u  nom.:  Biadh.  Starine  10,  IS.  Bijad.  A.  Kacid. 
kor.  42().  Biad.  Glasnik  21,  353.  kako  je  prema 
oblicima  ii  kojima  se  ne  umece  a  medu  hid  po- 
stao  nov  nom  (Bisde),  tako  se  jrrema  nominativu, 
u  kom,  se  umece  a,  nalaze  s  istijem  a  i  driigi 
oblici,  n  kojima  nije  mjesta  tome  iimetkii,  a  tada 
i  h  rastavleno  od  d  tijem  umetkom  ostaje  nepro- 
•mijcneno  Hi  se  zamjenuje  glasom  .j :  tako  od  pro- 
Moga  vijeka:  Blizu  Bijaca.  A.  Kacid,  kor.  430. 
Grada  Biada.  GodiSi'iica  cup.  2,  259.  Od  Bihada. 
Zem).  bos.  51.  Sve  sostara  iz  Bihada  aga.  Nar. 
pjes.  juk.  190.  Kako  je  prema  oblicima  Bisda, 
BiSdu  ltd.,  u  kojima  je  h  promijeneno  na  s,  po- 
stao  nom.  i  Bisde,  tako  se  prema  istijem  oblicima, 
ali  bez  h,  koje  je  oslabilo,  i  po  torn  bez  H,  nalazi 
i  nom.  Bide.  Zem).  bos.  51.  T.  Kovadevid  75. 

BIHACKI,  adj.  sto  pripada  Biscii  {vidi  Bihad). 
Opdina  varo.^a  bihadkoga.  Mon.  croat.  333.  Bi- 
hadka  iiahija.  Zemj.  bos.  51.  Do  bihackih  \Tata. 
Osvet.  1,  14.  Pa  eto  ih  na  brdo  bihadko.  Nar. 
pjes.  kras.   1,  206.  isporedi  biSdanski. 

BIHCANIN,  m.  vidi  BiJdanin. 

BIHOR,  m.  kraj  a  negda  i  grad  u  Polim]u  iz- 
medii  Bijeloga  Pofa  i  Bozaja.  Pomine  se  od  xv 
vijeka.  izmedii  rjecnika  u  Vukovu  (Bior)  i  Da- 
nicicevu.  1455  prirai  cart  Prizrentct  i  Prizrent 
stary  i  Bihoi't  u  Zagorju.  J^etop.  saf.  79.  od  xvii 
vijeka  dolazi  i  bez  h  i  sa  j  mjesto  h,  ali  se  i  h 
jos  drzi.  Iz  Biora.  Starine  10,  20.  I  od  Pedi,  Hasa 
i  Gusiiia,  od  Bihora  i  od  Kolasina,  od  ravnoga 
mjesta  Bjelopo}a.  Pjev.  crn.  321.  Ogled  sr.  229. 
On  pokupi  sve  Gusiiio  redom,  Suvodola  i  Bijora 
ravna,  i  pokupi  Dragu  i  Rozaja.    Nar.  pjes.  vuk. 

4,  2u;. 

BIHORAC,  Blhorca,  m.  covjek  iz  Bihora:  Pri 
begu  Bihorcu  Mohmed-begu.  Rad  1,  177.  dolazi 
i  mjesto  prezimcna:  sa  j  mjesto  h.  Cii-o  Bijorac. 
Rat  98. 

BIHORINE,  /.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Imo- 
skoga.  jyisu  ga  bez  h:   Biorine.   Repert.  dalm.  14. 

BIJACA,  /.  selo  u  Hercegovini  blizu  sela  Humca. 
, Biada'.  Schem.  herceg.  1873.  244. 

BIJADA,  /.  ime  zensko,  prije  nasega  vremena. 

5.  Novakovid,  pom.  44.  Moze  biti  od  BiuSag.  b  bi 
moglo  biti  kao  u  Bigla. 

BIJAKOVICI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  u 
Brocnu.  ,Biakovidi'.  Schem.  herceg.  1873.  106. 

BIJALAK ,  m.  neko  mjesto ,  koje  se  spomine 
prije  nasega  vremena,  moze  biti  u  Ugarskoj.  S. 
Novakovid,  spom.  125. 

BIJANCUZIC,  m.  vidi  biocuzid,  od  kojega  je  i 
2)ostao :  a  stoji  mjesto  o  {kao  sto  se  gdje  gdje  go- 
vori  ,molia'  mjesto  ,molio',  kao  sto  se  nahodi  i 
apostoa;  vidi  koil  aposto),  a  n  je  umetnuto  ujed- 
noga  pisca  -avn  vijeka.  Satvori  bog  dusu,  neka  )ubi 
svoga  boga  i  da  mu  se  pribliza  kakono  svi  bi- 
jancuzidi  za  iiajposliduega,  koji  tegli  verige  pri- 
stavlouo  za  sobom.  M.  Radnid  285. 

BIJANKOVIC,  m.  prezime,  xvii  vijeka.  Od  Mi- 
kule  ,Biankovichia'.  M.  Bijankovid,  nar.  i.  Biskupa 
,Biyankovichia'.  L.  ^^ubuSki  pis.  11.  ,Biankovid' 
srca  lipa.  J.  Kavanin  92. 

BIJATI,  bijam,  impf.  vidi  bivati.  same  ujednoj 
poslovici  II  sliku  prosloga  vijeka.  Onda  pjanac  ne 
pija  kad  mu  viiia  no  bija.  Poslov.  dan.  90. 

BIJED,  adj.  vidi  bijedan.  samo  tijednoga  pisca 
prosloga  vijeka  u  pjesmama,  koje  su  pisane  ga- 

19 


BI.TEDA 


290 


BIJEDAN 


padnijein  govorom  a  na  smjet  isdane  juSnijcm  u 
nase  vrijeme.  Oba  proko_  zapovijedi  jiSe  vo6o  volo 
bijodi.  J.  Kavai'iin  72.  Neki  scijono  inostranci  da 
srjodu  uas  iidum  sjedi,  da  stadnici  i  da  janci  svi 
su  prosti  i  svi  bijodi ,  kad  do  malo  svak  oplaco 
5to  u  ])aniot  ludo  zaCo.  Kit).  Da  bijod  grjosiiik 
prav  ostajo  skruson  uzdali  kad  ispusti.  312.  Yei; 
1110  no  6cs  vidit  bijeda.  444. 

BIJEDA,  /.  res  advorsao,  aiiguatiao;  calumnia. 
-ijo-  jc  po  sadah'tem  jttznom  govuru  od  starijega 
-&-,  nijcuto  iega  je  u  i.itocnom  govorit  -i-,  ii  sa- 
padnoin  -i-.  Akcenat  ne  mijcna  smno  u  voc.  sing.: 
bljodo  (i.^t.  bodo,  zaji.  bido) ;  i  zadni  je  slog  dug 
u  gen.  ahig.  bij^do,  instr.  sing,  bijedom,  gen.  pi. 
bijida.  Dolazi  od  xiii  vijeka  i  u  svijeni  rjecni- 
cima  osim  Jamhresiceva  i  Voltigijina :  u  Vran- 
iiievu  niiseria;  u  Mikafinu  miseria,  calamitas, 
aerumna,  adversa  fortiina;  u  Betinu  calamitas 
(1571).  265*.  489l>) ;  u  Bjelostijenr.evu  ,novoja' ;  u 
Stulicevu  miseria,  afflictio,  necessitas;  ii  Vukovu 
calumnia;  u  Daniiiievu  res  adversae.  —  Posia- 
nem  od  kor.  bliadh,  tiskati.  —  1.  slo  koje  koga 
zadesi  Hi  mu  tko  ucitd,  nesreca,  nevoja,  koja  oso- 
bito  iz  nenada  Hi  bez  uzroka  navali  na  cofjeka  i 
skoli  ga,  te  se  on  i  nade  ii  noj:  a)  samo  tako 
zlo :  XIII  i  XIV  vijeka :  Skorago  vt  bedaht  (gri- 
jeskom  nastampano  delaht)  pomosttnika  Nikolaje. 
Stefan  kr.  6.  Vb  vsacehi.  bedaht  skoro  pomagajej 
(s.  Nikola).  Mon.  serb.  26.  Vtspomenuse  mi  body 
svoje  na  mori,  slucajuSteje  se  imt  ott  hiu-Bsart. 
66.  x^i  I  XVII  vijeka:  Eece  oar:  vidjeli  gdje  pride 
sedam  volova  cmijeh  .  .  .  i  pogrizose  travu  i  zita. 
Bete  Jozep:  mao  strah  vidio  jesi,  da  veliku  bi- 
jedu.  Zbor.  26b.  Budi  mi  u  svijeh  nevojah  i  tugali 
utjeSenje  i  izbavjenje  bijeda  mojijeh.  169.  Ako  Ii 
to  ne  ucinite,  bidu  od  mene  primete.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  297  A.  Doma,  doma,  tuge  nase! 
B.  Doma  i  ti,  bijedo  nasa!  M.  Drzic  151.  Odtli 
tuga,  odtli  bida,  odtli  nemoc  i  zlo  svako,  odtli 
meni  smrt  zasida.  I.  Ivanisevi6  250.  Prid  ove- 
zijem  bjeze  i  uklanaju  se  sve  zle  bijede  i  mrake 
i  zlo  svako.  V.  Andriasi,  put.  117.  sviii  vijeka: 
Tuge,  bijede  i  nezgode  na  svijeh  stranah  nam  se 
gode.  J.  Kavaiiiii  486.  Kada  se  ce}ade  nahodi  u 
tisini  u  obilnosti ,  onda  se  zaboravi  od  Boga  .  .  . 
Koji  je  uzrok  da  se  spomene  od  nega?  Jedan 
vjetar  suprotiv,  jediia  bijeda,  jedna  nezgoda.  Be- 
sjedo  kr.  182.  Niti  druga  koja  beda  na  put  stala. 
A.  Kanizlic,  roz.  2.  Utociste  pri  .svakoj  pecali, 
bijedi  i  pripasti.  D  Mattei  G9.  Stit  suproo  kuzi, 
tresiii  i  svakoj  inoj  bijedi  duhovnoj  telesnoj  Ii. 
Stit.  1.  Siroma  arhimandrit  nasao  se  bio  u  bedi 
s  Malenicom,  ne  znajuci  sta  ce  mu  odgovoriti  ni 
kako  ce  ga  s  vi-ata  smetnuti.  D.  Obradovic,  ziv.  60. 
Neko  kupi  papagala,  donese  ga  doma  i  metne  ga 
u  jedan  lep  kavez,  gdi  on  po  svom  obicaju  nacue 
sve  sto  zna  govoriti  i  pojati.  Dode  domaca  macka, 
gleda  ga  sa  svi  strana,  cudi  se  koja  je  to  beda ! 
D.  Obradovic,  bas.  179.  Ono  (Ijogatstvo)  mnogo 
puta  onima  koji  su  ga  pridobili  bilo  jest  uzrok 
velikih  beda.  J.  Eajic,  pouc.  1,  51.  u  nase  vrijeme : 
Sad  ja  idem  preko  Carigrada,  teva  m'  koja  su- 
kobiti  beda,  te  me  teva  na  mejdan  sazvati.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  357.  Zatvorena  vrata  na  kajiiju,  na 
kapiji  cetu'i  golata,  krvave  im  ruke  do  ramena 
i  ostrice  sabje  do  balcaka;  svato\T  se  malo  pre- 
padose ;  no  da  vidis  jos  povece  bide :  noma  liima 
dva  najboja  druga.  2,  549.  Nasla  ga  bijeda  na 
suhu  putu.  Nar.  posl.  vuk.  193.  TJ  starca  mlada 
zona  bijeda  gotova.  336.  Sacuvaj  me,  boze,  bijede 
nevidovne!  Nar.  posl.  vuk.  rjec.  24b.  —  u  torn 
smislu  i  o  covjeku  od  koga  dude  tako  zlo:  Al'  se 
Turcin  ostanuti  no  ce,  vati  Marku  desui  skut 
dolame,   trie  Marko  noze   od  pojasa,   te  odsece 


dosni  .skut  dolarao :  ,idi  bodo,  aratos  to  bilo !'  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  358.  Age  vado  po  triest  dukata,  luetu 
Marku  na  skut  na  dolamu,  ne  bi  Ii  se  beda  osta- 
vila;  al'  se  beda  ostaviti  no  6e.  2,  437.  Ja  po- 
rezu  zapoinem  brojiti,  a  on  na  me  ofiima  stri- 
je|a:  ,Momed-aga!  zar  6es  je  brojiti?  ta  ja  sam 
je  jednom  izbrojio'.  A  ja  viSe  brojiti  ne  smi- 
jom,  vol;  porczu  ukraj  sebo  bacim,  jedva  cokam 
da  se  skino  b'jeda.  4,  140.  —  b)  stane  u  koje 
dovedc  tako  zlo ,  ali  vrlo  rijetko :  Toga  ci6  ne 
tuzi  tafi  zejno  tvu  mlados ;  .  .  kroz  toj  .se  pokripi 
i  pusti  tiij  bidu.  Men6eti6-Driic  454.  K'o  je  ga- 
vau  .  .  .  utonuo  u  ponoro,  kill  se  bijeda  rijet  ne 
more.  J.  Kavai'iin  524.  I  toko  smo  ira  jubeznivi 
(andeli  ludma)  da  za  liili  se  i  bijemo ;  .  .  na  rvani 
pak  od  smrti,  .  .  branimo  ili  vjecne  stete  .  .  .  Sto 
6u  t'  veie  skazovati  nase  bijede  i  straianstva? 
506.  Je  Ii  iznaii  koga  god  liristjanina ,  koji,  da 
se  namjerio  u  Jeruzalemu  u  crno  vrijeme  muke 
miloga  spasiteja,  ne  bi  nastoj'o  §to  god  od  ne- 
govijeh  bijeda  i  pecali  odloziti?  D.  Mattei  11.  — 
2.  tuzba  na  pravo  cefade,  kojom  mu  se  cini  zlo 
kao  yod  1,  potvora:  u  nase  vrijeme:  Bijeda  na 
pravoga  ki-ivca.  Nar.  posl.  vuk.  12.  Ne  iznos'te 
na  raju  bijeda.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  134.  Ne  iznosi 
na  dijete  b'jede  .  .  .  Nije  b'jeda,  ve6  istinu  kaiem, 
Nar.  pjes.  petr.  2,  150.  Ovo  su  bile  kao  odredene 
globe,  koje  su  se  plaAale  u  drustvu,  ali  mai'iima, 
koje  su  mnogi  judi  placali  za  sebe ,  nije  bilo  ni 
broja,  n.  p.  kad  ko  sto  skrivi  ili  ga  obijede  da 
je  skrivio  ili  sto  zlo  za  Turke  rekao ;  a  ovake  su 
se  bijede  cesto  iznosile  na  }ude  za  koje  su  Turci 
znali  ili  mislili  da  imaju  novaca.  Vuk,  ziv.  265. 
Spaija  je  duzan  svoje  se}ake  braniti  od  svake  bi- 
jede i  nepogode.  Vuk,  dan.  2,  79.  Kad  koga  na 
pravdi  nade  bijeda.  Vuk,  nar.  posl.  12.  ,udariti 
u  bijedu',  stati  bijediti  koga:  Od  jalove  krave 
mlijeka  trazi,  (govori  se)  kad  ko  udari  u  bijedu. 
233.  —  3.  gura  u  Bosni,  blizu  rijeke  Usore  i  po- 
toka^^  Ziraje.  Glasuik  20,  290.  22,  49. 

BIJEDAN,  bijedna,  adj.  afflictus,  miser,  jadan. 
Od  XIII  vijeka,  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Jam- 
bresiieva  i  Voltigijina:  u  Vranciievu  miser;  it 
Mikajinu  Xalostan,  afflictus;  u  Belinu  calami- 
tosus  (157b),  miserabilis  (489a) ;  u  Bjelostijencevu 
nevo)an ;  ti  Stulicevu  miser,  afflictus ;  u  Vtikovu 
miser,  zalostan,  tuzan,  nesrecan  (s  dodatkom  da 
se  govori  u  Dubromiku) ;  u  Danicicevu  difficUis. 
—  comp.  bjedniji.  —  ispuredi  bijeda ,  od  cega  je 
i  postalo.  —  Znacene  je  opcenito:  tko  se  ili  sto 
se  nahodi  u  zlu:  a)  koga  zadesi  kako  zlo  u  opie, 
te  se  u  nemu  nahodi :  MilosrLdovavB  o  mne  strastt- 
nernt  i  bedtnemt  pottsti  se  .  .  .  izeti  me  muky 
sije.  Stefan  kr.  5.  —  b)  sto  se  nahodi  u  zlu  tijem 
sto  se  oku  nega  dogadaju-ili  cine  zla:  tako  o 
putu  dobru,  po  kom  se  nailazi  na  zlo:  Bedtni. 
zde  jesti.  i  uztki.  putL  niojego  pravjenija  duhovt- 
naago.  Domentijan^  145.  —  c)  ko  ucini  Hi  mu  se 
dogodi  sto ,  po  sebi  dohro ,  ali  mu  bude  na  zlo, 
kao  da  bi  se  reklo:  u  zao  cas:  Bijedan  se  po- 
mladio.  M.  Drzic  61.  Bijedan  se  Grubisa  u  la- 
tinsku  zemju  doskitao.  345.  —  d)  komu  ,se  dogodi 
sto  nepiovolno  te  se  ozalosti :  Vrze  plastt  Jozept  i 
pobjeze.  Gospoja  osta  bijedna.  Zbor.  26.  —  e)  tko 
je  a  zlu  stanu  tijelom  ili  dusom ,  te  je  Hi  sam 
zalostan  Hi  zadaje  zalost:  u  poilediiem  smislu, 
taka  maze  biti  i  stvar  tjelesna  i  umna:  aa)  o  ce- 
jadetii:  Bijedna,  sjetua,  tuzna.  M.  Drzic  143.  Kako 
to  govoris  bidni  clovice?  ne  vidis  Ii  ocito  himbu, 
u  koju  su  te  uveU  ?  P.  Eadovcid,  nac.  135.  Ved  bi- 
dan  pod  sidine  ja  zatajab  mestra  moga.  A.  Vitajid, 
ost.  143.  Ko  se  mice  po  loznici  bijedan  bolnik. 
J.  Kavai'iin  397.  It  cu  u  crkvu,  grjesnik  bijedan. 
67.  Bijedne  krivce  u  plamene  nedospjetne  taj  6as 


BIJEDEN  GRAD 


291 


BIJEG 


vode.  569.  A  ja  bidan  nisam  uigda  bio  toliko 
sridau.  A.  d.  Bella,  razgov.  12,  Utukose  bidnoga 
lupeza.  A.  Kad6i6,  bogosl.  550.  Kad  vidje  nega 
bijedna,  uboga,  u  nevoji  pomoze  ga.  I.  Dordic, 
salt.  374.  Koji  sam  inedu  svijpm  gresiiik  naj- 
bjedniji.  D.  Mattei  272.  Kucuik  ako  zvat  se  lio6e 
vridan,  zlo  u  kuci  nek  ne  slusa  bidan.  J.  S.  Re|- 
kovie,  kuc.  16.  Da  sam  izrod  bijedna  porodila. 
Nar.  pjes.  juk.  77.  Da  si  meni  bijedan  poginuo. 
155.  —  tako  bijedan.  koga  vula  ialiti,  moze  hiti 
i  radi  siromastva:  Bio  si  bogat;  ali  bidan  jesi 
sada  i  bit  vazda  hoce.s.  J.  Kavaniii  393.  Ne  zelit 
neg  za  zitak  sto  mu  je  dosti ;  a  sto  je  vece,  bi- 
jednim  dijelit.  379.  Mrvn  bijednom  lu-ati.  387. 
Imali  smo  do  sad  kako  bidni  ubozi  stati  na  viati 
Bulosrda  negova.  A.  d.  Bella,  razgov.  47.  Mre  od 
glada  oni  bidan  sii'omah.  110.  Pravo  je  da  svako 
mesto  svoje  bedne  prikrmjuje.  D.  Obradovic,  bas. 
124.  —  hb)  0  ditsi  iorjccjoj:  Poznajcm  da  sam 
mnoge  ])ute  zaigi'a  moju  bidnn  dnsu.  L.  Teizic 
72.  Dnsu  ini  bijednu  zapustasto.  J.  Kavaiiin  336. 
Kud  hodite  na  osudo  bijedne  duse  jakno  vojskeV 
391.  —  cc)  0  zeinli,  kad  se  kaze  mjesto  naroda: 
Bijedna  egipska  zemja  odabnu.  I.  Dordic ,  salt. 
359.  —  dd)  o  zivincetu:  Ili  macka  ili  matak,  zgi- 
nuti  6e  bijedni  svracak.  Poslov.  dan.  32.  —  ee)  o 
stvarima  tjelesnim :  Ki  ve6  bise  vridan  neg  ta 
Siget  bidan  i  s  liim  Bee.  B.  Kniariiti6  40.  Nosec 
(vjetar)  drva,  nosec  prahe  od  negova  bijedna  po(a. 
J.  Kavanin  142.  —  ff)  o  radiU,  stanii  ltd.:  Sve 
je  pravo  toj  zarad  ne  da  patim,  jos  ovi  bijedni 
moj  da  zivot  prikratim.  N.  Na|ei5kovic  2,  96.  Da- 
nas  bidni  glad  me  kuha.  A.  Vitajic,  ist.  548  Bi- 
jedno  umrlo  slabstvo  naso!  J.  Kavanin  531.  Krje- 
post  svaka  bijedna  ostat  ie  srjedu  mraka.  542. 
Kakva  je  bedna  stvar,  kad  mlad  covek  obikne 
samovojstvu !  D.  Obradovic,  ziv.  29.  Dici  eto  bidne 
tuge.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  333.  —  (j(j)  stane  u 
kom  stvar  zadojc  zalost  maze  biti  i  po  torn  Sto 
je  slaba,  nije  dovo(na,  malo  vrijedi:  o  strarima 
tjelesnim:  CJdje  se  na  ure  oni  bijedan  obrok  jede. 
M.  Drzic  345.  A.  Zivot  ti  darivam;  moze  li  se 
veie  dat?  B.  Bijedan  ti  darov!  363.  Jedva  sture 
za  bijedni  odar  svoj  imaliu.  J.  Kavanin  231.  Bi- 
jedna ti  kola,  kad  ti  nijesu  dvoja!  Poslov.  dan.  6. 
tako  i  o  radni:  Bijedna  ti  odnijena  nevjesta  sa- 
danih !  M.  Drzic  90.  Sebi  covjek  jamu  kopa  istnc 
zlato,  bijedno  ufane.  J.  Kavanin  56.  —  f)  Adv. 
bijedno,  samo  u  rjeinicima  Mikal/inu  (bidno),  He- 
linu  (1571)  489'')  i  tStulicevii. 

BIJEDIN  GRAD,  m.  nekakav  grad  u  pripo- 
vijeci.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BIJEDINA  VAROS,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
uzickom.  K.  Jovanovic,  rec.  151. 

BIJEDITI,  bijcdim,  imp.  cogere,  urgere,   affli- 

gere,   calumniari,    isporedi   bijeda,   od   cega  je   i 

postalo.   Akcenat  hikov  je  u  2i>'aes.,  taki  je  i  u 

cijelom  imperf. :   bijcdilh,  u  2  i  3  sing.  aor. :  bi- 

,  .       jedi,  i  part,  praes.  pass. :   bijeden,   a  u  oStalijem 

nl      je  oblicima  svijem  kao  u  inf.  i  jos  je  i  treci  slog 

1       dug  u  part,  ptraes. :   bijedfici,   i  part,  praes.  act. : 

bijediv,  bijeclTvsi.  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  pod 

2  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (moe- 

rore,  dolore  vel  squalore  confici),  u  Vukovu  (ini- 

que  accusare)  i  u  Danicicevu  (urgere). 

1.  prelazno: 

a.  navafivati  na  koga  da  sto  ucini,  urgere ;  samo 
do  kraja  xiv  vijeka:  Paky  vtspisujutt  kt  nemu 
moleste  i  bedeste  jego,  jako  priiti  i  videti  ihi.. 
Domentijan''  33.  Vtseht  moliti  o  nemt  bediti,.  57. 
Sice  bediti.  ilii,,  glagoje :  priidete,  vi>zradujemi>  se. 
Danilo  68. 

b.  u  nevoju  uvajivati  koga,  jade  mu  zadavati, 


affligere;  samo  a  jednoga  pisca  prosloga.  vijeka: 
Bog  ne  jadi  i  ne  bijedi  na  svijetu  svoje  vjernike. 
^iv.  is.  173. 

c.  kriviti  prava  (znajuci  ili  ne  znajitci  da  je 
prav),  kao  potvorati,  calumniari;  ii  na.ie  vrijeme: 
Ima  li  on  pi-avo  ili  vna  samo  bijedi.  Vuk,  odgov. 
na  utuk  5.  Kad  bih  ja  pisao  s  onakijem  misfima 
i  zejama,  kao  sto  me  bijedi.  Vuk,  odgov.  na  lazi 
26.  Ta  dva  laziva  svjedoka  sto  me  pravu  bijede 
i  potvaraju.  S.  ^jubi.sa,  priji.  203.  sto  tko  bijedcci 
koga  iznosi  na  »i,  ono  moze  biti  izreceno  u  akus. 
s  prijedl.  za:  Pa  ga  Tiu-ci  sve  bijedili  koje  za 
sto  i  globjavali.  Vuk ,  nar.  posl.  54.  ili  u  instr. : 
Neka  car  ne  bijedi  takim  cim  slugo  svojega.  D. 
Danici6,  Isam.  22,  15, 

2.  Srt  se:  a)  pasivno,  cogi,  nagnanu  biti,  ispo- 
redi pod  1,  a.;  samo  xiii  vijeka.  Ne  obrazomt 
ni  razlicijonib  tri  bogy  bedimt  se  razumevati. 
Dnmentijan^  236.  —  b)  refleksivno:  aa)  uzdrza- 
vati  se:  cuhibere  se:  Da  udije  saje  (bog)  triske, 
kad  na  srzbu  ki  ga  uzize,  nestalo  bi  jur  triskova : 
malo  da  no  sebe  bidi,  bnduc  prepun  milosrja,  kad 
grisnika  koga  villi  da  produji  grisna  rja.  J.  Ka- 
vanin 538.  —  bb)  zatezati  se,  retractaro :  Koliko 
moz  brze  sadasnu  tesko6u  otresi  od  tebe  i  linosti 
zlocu,  jer  nistar  ne  prudi  dugo  so  biditi.  A.  Geor- 
giceo,  nasi.  317.  —  cc)  biti  u  nevoji,  se  affligere: 
Vec  s  |udmi  no  besjedi,  neg  se  u  vijeke  muci  i 
bijedi.  J.  Kavanin  461. 

BIJEDNICA,  /.  mulicr  afflicta,  zensko  cejade 
,bijedno',  nevufno,  nesrecno,  jadno,  jadnica.  samo 
It  Stulicevu  rjecniku. 

BIJEDNIK,  HI.  1.  vir  afHictus,  covjek  ,bijedan', 
nev()((in,  jadan,  jadnik.  od.  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  .famo  u  Stulicevu.  ()  covjeku  koji 
se  muci  u  paklu:  Nije  ino6  brojit  sve  bijedniko. 
J.  Kavanin  447.  o  covjeku  bolesnu  ili  izranenu: 
Bijcdnik  oni  odgovori.  Ziv.  is.  65.  Izvadi  dva  pi- 
neza,  poda  ill  naredbeniku  govoreci  mu  da  bude 
pjestovat  onoga  bijednika.  106.  —  2.  koji  koga 
bijedi,  calunmiator.  isporedi  napasnik,  opadnik. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BIJEDNINSTVO,  n.  vidi  bijednost.  u  jednoga 
jiisca  2'roiloga  vijeka  u  sliku :  K'o  u  pripuklom 
sirotinstvu  no  ce  ispustat  svakim  Iiiponi  dusa  uz- 
dalie,  i  u  bijedninstvu  probivati  ostrijem  sipom 
srce.  J.  Kavanin  428. 

BIJEDNOST,  bijednosti,  /.  miseria,  ncvoja.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu  (ca- 
lamitas  157'") ;  ima  i  u  Stulicevu  ali  iz  ruskoga. 
Zalost  liemu  lisca  kazu,  biduost  tokoj.  M.  Gaza- 
rovic,  [lib.  65.  —  u  prenesenom  zuacenu,  coll.  mi- 
seri,  nevojnici.  Bijednos  tjesi,  mili  ubostvo,  crkvu 
redi,  dijoli  almostvo.  J.  Kavanin  325. 

BIJEDENE,  w.  calumnia.  isporedi  bijediti.  samo 
u    Vukovu  rjecniku  (accusatio  iniij^ua). 

BIJEG,  m.  fuga.  -Ije-  je  po  juznom  govorii  od 
storijega  -(•-,  mjesto  cega  je  u  istoinom  -e-,  u  za- 
padnom  -i-.  Akcenat  se  mijena  ti  loc.  sing. :  bijegu 
(is*.  bt%u,  zap.  bigu),  i  gen.  pi. :  bijega.  Dolazi  od 
XVI  vijeka  (vidi  primjer  M.  Vetranica),  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (332h),  Bjelostijencevu,  Stulicevu 
i  Vukovu.  —  Od  kor.  bhag,  obracati,  obracati  se, 
hitjeti.  —  1.  Bez  zatvora  se  i  bijega  ova  napas  ri- 
jetko  pridobude.  B.  Gradic,  djev.  36.  Od  strasnoga 
zavijevanja  svak  se  strasi,  svak  uklaiia,  doma 
bijegom  svak  zatvora.  D.  Palmotic,  christ.  365. 
Mucno  je  sredu  snijega  tjerat  kosuticu  liitra  bi- 
jega. J.  Kavai'iin  6.  Ako  od  liih  bijeg  pospisim,  taj 
cas  mene  stigom  stignu.  407.  Ne  bi  se  mogao  od 
take  sile  izmaknut  bijegom.  F.  Lastric,  ned.  140. 
Bize6  ide  bUze  i  u  bigu  smrt  destine.  V.  DoSen  182. 

* 


BI.IEGA 


292 


BIJELA  VODA 


Ov  oni5;jo  liita,  ila  nui  je  big  laksi.  M.  Kuliatovio 
122.  Koji  ga  bijegom  ostaviie.  D.  Mattei  54. 
Od  Abrahania  do  bijoga  I'lihovoga  iz  Egipta  D. 
E.  Bogdanii  20.  Sramotni  su  bijozi,  ali  su  ko- 
risni.  Poslov.  dan.  113.  Bijozi  su  sramni,  al'  su 
probitafni.  Nar.  po.-il.  vuk.  12.  Ne  6e  biti  bijega 
brzomu.  D.  Dani6i6 ,  amos  2,  14.  —  u  instr.  uz 
glagol  bjozati :  Oui  bjeze  b'jogom  broz  obzira.  Nar. 
{>jes.  juk.  340.  —  u  ajciis.  uz  glaijul  bjciati:  Naglas 
ovog  iinona  iizinu  big  bizati.  A.  J.  Knezovic  184. 

—  ,11  bijfg  koga  ataviti,  nagnati,  natjerati,  bijegu 
prcdati',  t.  j.  udbiti  ga  tako  da  bjezi:  Voj.sku 
carovu  va}a,  sikuc  u  big  stavi.  B.  Krnarutii  39. 
Drugi  u  big  nagnani.  P.  Vitezovic,  Icron.  107. 
Svu  negovu  vojsku  u  big  natira.  M.  A.  Ee}kovid, 
sabr.  31.  S  trista  )udi  cetiri  hijade  bogom  razbi 
i  bigu  pridade.  §.  Stefanac  45.  —  ,u  bijeg  spra- 
viti  se,  klasti  se,  dati  se',  t.  j.  pobjeci:  U  bijeg 
se  spravjahu.  M.  Vetranii  1,  304.  U  bijeg  se  ti- 
jem  spravi  gizdava  ma  mlados.  2,  187.  Spravih 
se  u  bijege  najbrze.  2,  99.  Kada  nisi  tirau,  u  big 
se  ne  Madi.  D.  Barakovi6,  vil.  157.  Kad  se  silna  u 
bjeg  dade  snaga.  Osvetn.  3,  133.  ,u  bijeg  obratiti, 
■udariti',  u  istom  smislu,  t.  j.  pobjeci:  Negovi  vi- 
divSe  toj,  u  big  obratise.  ^etop.  duk}.  crnfi.  6. 
One  neboge  poznavsi  ju  u  oblicju  u  big  obratiSe; 
da  ona:  ,ne  cete'  rece  ,uteci'.  P.  Zoranii  32''. 
Tad  svi  dvoranici  u  big  udari§e.  I.  T.  Mrnavid, 
osm.  155.  —  isto  tako  ,useti  bijeg'  i  starinski 
,begu  se  jeti' :  Kad  zee  prid  hrti  sve  mo6i  vazme 
big,  ttraha  se  naprti.  D.  Barakovii,  vil.  315.  Ne  b' 
iz  Praga  biga  sada  uzimao.  A.  J.  Knezovic  248. 
Begu  je§e  se.  Glasnik  22,  223.  isto  tako  ,bijeg 
dati' :  Uzmakose  Turci,  uzmakose  i  bijeg  dadose. 
Osvetn.  3,  127.  —  u  gen.  oda  sta  se  bjezi,  mjesto 
gen.  sa  od :  Bijeg  prigode,  svake  gi-esne  bijeg  slo- 
bode.  N.  Marci  113.  —  2.  u  prenesenom  smishi, 
bjezane  umno,  kojim  secovjek  cuva  od  iega:  Ukla- 
nanje  i  big  od  griha.  S.  Budinic,  ispr.  22.  Tisan 
put  jest  koji  vodi  na  zivot,  kakono  ti  koji  je 
stijesnen  poniznostju,  krocinom,  pravdom,  bijegom 
oda  zla.  F.  Lastrii,  ned.  395.  —  3.  red  kojim  se  sto 
zbude,  stece,  ordo  rei,  nem.  hergang,  verlauf:  to 
kao  da  je  ovdje :  Nigda  cudo  zlo  i  rici  nike  od 
meue  zvrgle  bihu,  er  me  srede  lazne  mnihu,  ke 
rok   i  big   pak   sve   oblici.    M.  Pelegrinovic  173. 

BIJEGA,  /.  vidi  bijeg.  u  jednoj  pjesmi  pro- 
sloga  vijeka  i  to  u  akus.  uz  glagol  bjegati.  B'jegu 
mi  ti  bjegase,  visnega  boga  mojase.  Nar.  pjes. 
mikl.  beitr.  1,  36.  isporedi  bjega 

BIJEGATI,  u  pjesmama  mjesto  bjegati,  da  bi 
se  vrsta  ispunila:  Pleci  dade  bijegati  stade;  no 
ne  dade  Vuce  bijegati.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  585.  Dade 
pleca,  stade  bijegati.  3,  397.  Pa  stadose  mlada  da 
bjegaju,  al'  ne  dade  bane  bijegati.  3,  410.  Pledi 
dase,  bijegati  stase.  4,  76. 

BIJEKOVAC,  Bij^kovca,  m.  sclo  u  bosanskoj 
krajini.  M.  Euzicic. 

BIJEL,  bijela,  adj.  vidi  bio,  bijela. 

BIJELA,  /.  adj.  ime  zensko  i  ime  selima  i  rije- 
kama  (ostalo  vidi  kod  bio,  bijela).  —  1.  ime  zensko 
u  Srbiji  po  istoinom  gocoru:  Bela.  1^.  Kovacevi6. 

—  2.  sela :  a)  u  Boci  kotorskoj  b/izu  Noeoga, 
negda  i  grad,  pomine  se  od  xiv  vijeka:  Bijelu. 
Mon.  Serb.  151.  gradt  Belu.  Spom.  sr.  1,  47.  Bi- 
jela. §em.  bok.-kot.  1875.  23.  tal.  Bianca.  Kepert. 
dalm.  8.  —  b)  u  Crnoj  Gori  u  Drobnacima  na 
rijeci  koja  se  takoder  zove  Bijela.  Glasnik  40,  22. 

—  c)  u  Uercegovini  blizu  Konica  na  rijeci  koja 
se  takoder   zove  Bijela.   Scliem.   here.  1873.  174. 

—  d)  u  Bosni:  aa)  blizu  Travnika,  zapadnim  go- 
vorom  Bila,  na  rijeci  koja  se  takoder  zove  Bila. 
Schem.  bos.  1864.  80.  —  bb)  blizu  Hlijevna  (Li- 


jevna).  Schom.  bos.  1864.  67.  —  cc)  blizu  Brikoga 
na  rijeci  Tini:  Bijela.  Schem.  bos.  1864.  25.  Zem]. 
bos.  43.  —  e)  u  Slavoniji  u  pakraikoj  podiupa- 
niji,  blizu  Daruvara:  Bijela.  Schem.  zagr.  1875. 
48.  Sem.  prav.  1878.  79.  Progled  96.  —  f)  a  Srbiji 
u  okriigu  pirolskom,  istoinim  govorom  Bela.  Sr. 
Nov.  1879.  175.  —  3.  rijeke:  a)  u  Crnoj  Gori, 
pomenuta  naprijed  pod  2,  b.  Glasnik  40,  35.  — 
b)  u  Uercegovini,  pomenuta  naprijed  pod  2,  c, 
blizu  Konica,  po  cemu  .-se  zove  i  Bijela  koni6ka. 
Schom.  here.  1873.  16.  —  c)  u  Bosni  blizu  Trav- 
nika, pomenuta  naprijed  pod  2,  d.  aa.  Bijela. 
Schem.  bos.  1864.  78.  Glasnik  21,  335.  22,  49. 
Bila.   Zem].  bos.  22. 

BIJELA  CRKVA,  /.  ime  mjestima :  a)  selo  xiv 
vijeka  na  lijevoj  strani  Bijeloga  Drina  vise  Pri- 
zrena,  gdje  je  i  sada:  Bela  Crbkva.  Mon.  serb. 
86.  Kako  upada  reka  Bele  Crtkve  u  DrimL ; .  . 
putt  kako  grede  iz  Dinicina  u  Belu  CrLkvu.  Glas- 
nik 15,  275.  Beloj  CrLkvi  i  Zertzevu.  Glasnik  ii. 
12,  58.  —  b)  selo  blizu  Frilipa  na  Crnoj  JRijeci, 
pomine  se  od  xrv  vijeka :  Selo  Bela  Crtkva.  Glas- 
nik 13,  371.  11,  130.  —  c)  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
podrinskom,  srezu  radevskom;  istocnim  govorom: 
Bela  Crkva.  K.  Jovanovi6,  rec.  135.  —  d)  sadcisna 
varos  Palanka  u  Srbiji  u  okrugu  smederevskom 
zvala  se  xvi  vijeka  Bijela  Crkva  po  kazivanu 
jednoga  putnika  toga  vijeka  (,Alba  Ecclesia'),  a 
mjestani  vele  da  se  zvala  Bijelo  Poje,  poslije  se 
prozvala  Hasan-PaSina  Palanka,  a  sada  samo  Pa- 
lanka. M.  D.  Mili6evic,  srb.  161.  —  e)  varos  u 
Banatu:  Bijela  Crkva.  Vuk,  rjec.  Bela  Crkva. 
§em.  prav.  1878.  49.  —  f)  vidi  Bijele  Crkve. 

BIJELA  GOEA,  /.  planina  izmedu  Grahova, 
Krivosija,  Korjenica  i  Trebina.  Vuk,  rjec.  24*. 
N.  Ducic,  glasnik  40,  28. 

BIJELA  PALANKA,  /.  varos  u  Srbiji  u  okrugu 
pirotskom,  istocnim  govorom  Bela  Palanka.  Sr. 
Nov.  1879.  175.  turski  Ak-Palanka. 

BIJELA  EIJEKA,  /.  ime  selima  i  rijekama: 
1.  sela  cetiri  u  Srbiji:  a)  u  okrugu  knezevackom, 
srezu  timockom;  b)  ti  okrugu  uzickom,  srezu  ari\- 
skom;  c)  u  okrugu  crnorijeckom,  srezu  zajecar- 
skom;  d)  u  okrugu  sabackom,  srezu  pocerskom. 
K.  Jovanovic,  rec.  114.  162.  165.  175.  —  2.  rijeka: 
Bijela  rijeka  u  Srbiji:  Veliki  Ezav  prima  u  sebe 
Bijelu  Eijeku.  M.  B.  Milicevic,  srb.  581. 

BIJELA  SELISTA,  n.  pi.  mjesto  u  Bosni  xv 
vijeka:  Na  Belilii.  selistiht  u  Trtstivnici.  Mon. 
Serb.  257. 

BIJELA  SKALA,  /.  brdo  izmedu  Bara  i  Ska- 
darskoga  Blata  u  Crnoj  Gori.  Pode  na  Bijelu 
Skalu.  Magaz.  1868.  72.  isporedi  skala. 

BIJELA  STIJENA,  /.  ime  mjestima:  a)  u  Sr- 
biji :  aa)  negda  grad,  sada  zidine  u  Srbiji  u  va- 
{evskom  okrugu  od  Va(eva  iducik  Mionici:  1458 
primi  Mahtmutt  baSa  Vysesavu  grad  i  Golubtct 
i  Eesi^Ti  i  Belu  stenu.  !^etop.  saf.  8.  Glasnik  10, 
274.  Danicic  1,  96.  M.  D.  Milidevic,  srb.  365.  — 
bb)  selo  u  okrugu  uzickom.  K.  Jovanovid,  rec.  151. 

—  cc)  selo  u  okrugu  cacanskom.  K.  Jovanovi6, 
rec.  171.  —  b)  u  Bosni  gradic  blizu  Ustrosca.  Zem|. 
bos.  52.  —  c)  u  Slavoniji  selo  blizu  Gradiske. 
Schem.   zagr.  1875.  47.  —  isporedi  Bijele  stijene. 

BIJELA  VODA,  /.  ime  selima  i  brdu :  1.  sela 
u  Srbiji  tri:  a)  u  okrugu  toplickom,  srezu  do- 
brickom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  —  b)  u  okrugu  ja- 
godinskom,  srezu  temnicskom.  K.  Jovanovic,  rec. 
108.  —  c)  u  okrugu  uzickotn,  srezu  crnogorskom. 
K.  Jovanovic,  rec.  158.  pisu  ga  i  pi  Bele  Vode.  4. 

—  2.  brdo  u  Srbiji  u  uzickom  okrugu.  M.  B.  Mi- 
Udevid,  srb.  S/S.  va]a  da  je  ondje  kakav  izvor  pa 


BIJELA  VOmCA 


293 


BIJELI  KAMEN 


negovo  ime  preneseno  na  cijelo  hrdo.  —  Vidi  i 
Bijele  Vode. 

BIJELA  VODICA,  /.  a)  u  Zegligovu  kod  sadas- 
nega  Kumanova  ne  daleko  od  Skopja  selo  xiv  vi- 
jeka.  Mon.  serb.  191.  —  b)  selo  blizu  Prilipa,  koje 
se  spomine  xiv  vijeka,  sada  na  karti  ,Bijela  Voda'. 
Glasnik  13,  374.  11,  136.  —  c)  planina  plavska 
Bela  vodica.  Glasnik  ii.  12,  56. 

BIJELA  ZEM^A,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
blizu  Sluna.  Sohem.  segn.  1871.  57. 

BIJELAC,  bijelca  i  bioca  (ali  bioca  samo  ti 
jednom  znacenu,  kod  kojega  ce  se  spomenuti),  m. 
1.  ime  miisko,  xiv  vijeka:  Sint  mu  Draztci,  i 
Belbct.  Glasnik  ii.  12,  37.  Bratt  mu  Obradt  i 
BelBOfc  i  Eadoslavt.  47.  99.  —  2.  svjetski  iorjek 
(Hi  moze  hiti  svjetski  pop)  p)rema  kaluderu,  koji 
nosi  crno  odijelo  i  koji  se  po  tome  zvao  u  staro 
vrijeme  i  crnac,  laicus.  samo  u  jednom  spomenikii 

XIV  vijeka,  izmedti  rjecnika  samo  u  Daniiicemi. 
Beltci  da  ne  vladali.o!>  u  manastyri;  dvorane 
beltci  da  ne  stoje  u  dvore,  nt  da  im  se  da  stani. 
izvtni.  manast3Ta.  Glasnik  15,  306.  —  3.  pop  re- 
dovnik,  koji  po  pravilu  svoga  reda  nosi  bijclo 
odijelo,  eandidam  tunicam  habens.  samo  ii  Vu- 
kovu  rjecniku.  —  4.  koii  bio,  equus  albus.  Ode 
belac  preko  po|a  ra\Tia.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  185. 
Vec  poteze  na  belcu  kolane.  3,  184.  —  5.  u  jaju, 
bioce,  bjelance,  albumen,  u  torn  znacenu  dolazi  od 

XV  ili  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinii 
(17)  i  Vukovit  (u  kom  se  dodnje  da  se  fjovori  po 
gornem  primorju).  i  mijena  se  1  pred  c  na  o  (Vuk, 
rjeo.),  ali  se  drzi  i  bez  tc  promjene.  Sl  belteemt 
jajnymt.  Starine  10,  108.  Ako  je  nosio  zabranene 
zapi.se  ili  inaka  carovita  jiisina,  ali  gledao  bijelac 
od  jaja.  B.  Kasio,  zrc.  35.  Po  bijelcu  od  jajeta, 
kad  ga  zene  izruce  ii  casu  i  mute  da  vrh  nega 
gataju.  S.  ^iUbiSa,  prip.  270.  isporedi  bioce.  —  6.  u 
oku:  bijelac  od  oka,  albumen,  albugo  oculi.  samo 
u   Mikafinu  rjecniku   (364*')-   —  Ispioredi   bjelac. 

BIJELCA,  m.  prezime;  itpravo  nadimak  mjesto 
prezimena;  u  istocnom  govoru  sa  -e-  mjesto  -ije-. 
Blagoje  Belca.  Eat  370. 

BIJELC16,  >»,  vidi  Biocic. 

BIJELE ,  f.^pl.  adj   vidi  Bile. 

BIJELE  CRKVE,  f.  pi.  mjesto  u  Srbiji  koje 
se  sada  zove  Kursu.mlija,  na  utokii  Bar'iske  rijeke 
u  Toplicu.  tu  je  na  uscu  rijeke  Banske  Stefan 
Nemana  zidao  crkvu  sv.  Nikoli  s  manastirom,  a 
malo  dale,  na  utoku  rijeke  Kosaonice  u  Toplicu, 
crkvu  sv.  bogorodici  takoder  s  manastirom  (Stzda 
monastyre:  prtvo  u  Toplici  sv.  otbca  Nikoly,  i 
drugy  tamozde  sv.  bogorodicu  u  Toplici.  Sava  2. 
Nacett  tvoriti  u  Toplici  hramt  presvetyje  bogo- 
rodice  na  usti(ji)  reky  rekorayje  Kostltnice,  .  .  . 
paky  zacetb  zidati  hramt  svetago  Nikoli  blizb 
svetyje  bogorodice  t_vje  na  usti(ji)  reke  Bantske. 
Stefan  kr.  3).  od  usca  rijeke  Banske  do  u.ica  ri- 
jeke Kosaonice  nema  vise  od  cetvrt  sahata  (Otag- 
bina  4,  18).  jamacno  ce  po  te  dvije  crkve  biti  pro- 
zvano  mjesto,  a  ime  mu  nije  pripadalo  samo  sa- 
dasnoj  Kursumliji,  gdje  je  bila  crkva  so.  Nikole 
sa  stolicom  vladiianskom,  nego  se  prostiralo  i  na 
najblize  susjedstvo,  gdjeje  bila  bogorodicina  crkva. 
s  vremenom  je  moglo  ime  ostati  i  samoj  Kursum- 
liji, kao  ostatku,  koji  se  duze  drzao.  prije  nego 
sto  je  uslo  u  obicaj  ime  Bijele  crkve,  one  se 
ne  pominu  osobitijem  mjesnijem  imenom,  nego  kad 
se  hoce  da  rece  gdje  su  dolazi  za  obje  samo  da 
su  ,u  Toplici',  a  to  nije  nista  dnigo  nego  zemja 
kroz  koju  tece  rijeka  Toplica,  zupa  na  rijeci  To- 
plici (I'idi  Toplica),  a  po  torn  se  i  vladika  ta- 
moini  zvao  toplicki,  poslije  bjelocrkvenski.  Ime 
,Bijele   Crkve'   dolazi  istom   od  xvi   vijeka,   i   to 


istoga  vijeka  u  tudinca  putnika  samo  prevedeno 
na  latinski  (Bad  49,  126),  a  od  xvii  vijeka  u  kni- 
gama  koje  su  pisane  narodriim  jezikom.  Na  Bele 
Crbkve  tako  pisi :  vt  eparhiju  belocrbkvanskuju, 
jeze  jestt  kadilukt :  Belije  Crtkvy,  Krusevaot. 
Glasnik  25,  45.  Prigazise  u  dolini  Kosovnicu,  ka 
je  plaha  kad  joj  vale  dazd  ucini ;  Bijele  u  Crkve 
dojezdise,  pa  kroz  rijeku  kroz  Toplicu  na  kraj 
drugi  prigazise.  J.  Palmotic,  dubr.  178.  prvi  pri- 
mjer  potvrduje  da  je  ime  Bijele  Crkve  pripadalo 
sadasnoj  Kursumliji,  jer  je  stolica  vladicanska 
bila  kod  crkve  sv.  Nikole,  a  ta  je  crkva  bila  ondje, 
na  uscu  rijeke  Bamke  (isporedi  Toplica) ;  posjedni 
pjrimjer  potvrduje  da  se  to  ime  prostiralo  i  na 
usee  rijeke  Kosaonice. 

BLTELE  STIJENE,  /.  2}l-  ime  mjestima:  a)  u 
Srbiji  rudno  mjesto  u  okrugu  podrinskom.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  524.  —  b)  u  Hercegovini  blizu  Si- 
rokoga  Brijega  mjesto  gdje  se  kopa  bio  mramor. 
Schem.  here.  1873.  72. 

BIJELE  VODE,  /.  pi.  ime  selima  i  izvorima. 
a)  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu  Gline.  Sem.  prav. 
1878.  71.  —  h)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uziikom, 
srezu  crnogorskom.  K.  Jovanovic,  rec.  4.  pisii  ga 
i  Bela  Voda.  159.  —  c)  izvor  Sikolskoj  rijeci  u 
Srbiji  u  okrugu  krajinskom :  Sikolska  reka  izvire 
iz  Belili  Voda  na  Deli-Jovanu.  M.  D.  Milicevi6, 
srb.  944.  —  d)  izvor  na  Dunavskoj  obali  nize  Go- 
luhina  u  Srbiji:  Bele  Vodo.  Sr.  Nov.  1860.  br.  40. 

—  e)  bice  takoder  izvor  kod  sela  Zarkova  u  Srbiji 
u  okrugu  biogradskom:  Dode  vezir  na  konak  na 
Bele  Vodo   u  Zarkovo,    M.  Nonadovic,   mem.  96. 

BIJELI,  TO.  adj.  1.  nadimak,  mjesto  prezimena, 
XV  vijeka:  Vract  Beli.  Mon.  serb.  514.  —  2.  selo 
na  otoku  Cresu.  Bad.  48,  222.  223.  —  3.  neko 
mjesto  koje  se  spomine  prije  nasega  vremena  samo 
po  imenu.  Beli.  S.  Novakovic,  pom.  127.  moze  biti 
da  je  nam.  pi. 

BIJELI  BRIJEG,  m.  ime  mjestima:  a)  selo  u 
Slavoniji  blizu  Gradiske.   Schem.  zagr.  1875.  57. 

—  b)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  aleksinackom.  Sr. 
Nov.  1879.  2.  —  c)  sastanak  na  inedi  bosanskoj 
i  dalmatinskoj  izmedu  Hlijevna  i  Sina.  Glasnik 
20,  315.  22,  8.  49.  Zem].  bos.  9.  30.  —  d)  neko 
mjesto,  po  svoj  prilici  ne  selo  nego  samo  brijeg, 
ne  daleko  od  Prizrena  a  blizu  sela  Bijele  Crkve, 
kojoj  je  s  drugim  nekim  selima  isla  meda  xiv  vijeka 
,u  Beli  Bregt'.  Mon.  serb.  86.  ■ —  e)  mjesto  kao 
pod  d.  u  Svetoj  Gori  xiv  vijeka :  ,na  Beli  Bregt'. 
Mon.  serb.  127.  —  f)  injesta  kakva  su  pod  d.  i  e. 
ima  vise:  u  Srbiji:  u  okrugu  smederevskom:  Li- 
vada  kod  Belog  Brega  Sr.  Nov.  1874.  61.  u  okrugu 
kragujevackom:  Niva  pod  Belim  Bregom.  1875. 
77.  )(  okrugu  crnorijeckom:  Vinograd  u  Belom 
Bregu.  1866.  166. 

BIJELI  BEOD,  Bijeloga  Broda,  m.  neko  mjesto 
u  Srbiji  u  pocetku  nasega  vijeka.  Tako  ce  sutra 
nasa  vojska  na  Belom  Brodu  prelaziti  i  mi  cemo 
(iz  Topiole)  sutra  Belom  Brodu  na  konaku  biti. 
Golubica  5,  274.  Jednu  vojsku  imamo  na  Belom 
Brodu  a  di-ugu  na  Palezu,  cuvaju  od  Beograda. 
M.  Nenadovic,  mem.  71. 

BIJELI  DO,  Bijeloga  Dola,  rn.  selo  u  Bod  ko- 
torskoj  kod  Budve.  Sem.  bok.-kot.  1879.  18. 

BIJELI  izVOR,  m.  u  selu  Slatini  u  Srbiji  u 
okrugu  krajinskom  izvor  mineralne  vode:  Beli 
izvor.  M.  D.  Milicevic,  srb.  945. 

BIJELI  KAMEN,  Bijeloga  Kamena,  m.  1.  selo 
u  Srbiji  u  okrugu  cacanskom.  K.  Jovanovic,  rec. 
169.  —  2.  na  granici  u  Srbiji  u  uziikom  okrugu 
straziste  koje  se  zove  i  Suhi  Rt.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  724. 


BIJELI  KLANAC 


294 


BLTELOI^A 


bIjELI  KLAnAC,  BIjoluga  KlAnca,  m.  selo  u 
hrvatskoj  krajini  blizu  Ogidinn.  Razdje].  kraj.  28. 

BIJELI  KUK,  m.  ncko  iiijcKto  hod  sda  liricla, 
kojima  je  xiv  vijeka  isla  mcda  ,u  BOli  Kli.kb'. 
Moil.  Serb.  114.  isporcdi  kuk. 

BI.FELI  OGLAVAK,  Ittjologa  6glavka,  m.  hrdo 
u  Srbiji  u  okniijii  hingradskom  u  Bega^ici:  Beli 
Oglavak.  1^.  Stojaiiovi^;. 

BIJELI  POTOK,  m.  ime  potocima  i  selima: 
1.  potoci:  a)  t'lrgdje  hlizu  I'ctrine  u  hrimUkoj 
krajini:  spominc  se  xiii  vijeka  u  spomcnikii  la- 
tiwiki  piaanu.  Mon.  o)).  zagr.  1,  1'24.  —  h)  uegdje 
blizu  Dccana  kod  scla  Grncarcvn  kojemic  je  xiv 
vijeka  iUla  meda  ,u  Boli  Potoki.  posrfidi.  Gody|e'. 
Mon.  Serb.  95.  —  2.  sela:  a)  u  Srbiji  pet:  aa)  u 
okrugu  biogradskom.  K.  Jovanovic,  red.  98.  Iz  Po- 
toka  B'jelog  od  Avalo.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  138.  — 
bb)  u  okrugu  caianshom.  K.  Jovanovic,  re6.  174. 
—  cc)  u  okrugu  alekdnaikom.  93.  —  dd)  u  okrugu 
knezevackom.  111.  —  ee)  u  okrugu  niikom.  Sr. 
Nov.  1879.  175.  —  b)  u  Bosni  blizu  Kupresa. 
Schem.  bos.  1864.  75. 

BIJELI  SJENOKOSI,  m.  pi.  neko  selo  koje  se 
pomine  prije  nasega  vremena  samo  po  imenu: 
Beli  Senokosi.  S.  Novakovii,  pom.  127. 

BIJELI  STUDENAC,  B'ijeloga  Studdnca,  m. 
neki  studenac  na  koji  je  isla  meda  selu  Crnilovcu 
u  Srbiji  xiv  vijeka:  V  Beli  StudeniCi.  Sr.  jetop. 
1847.  4,  54.  vidi  i  kod  Bigor. 

BTJELIC,  m.  prezime;  u  nase  vrijeme.  ispo- 
redi  Bjelic.  Jedno  }uba  Bijelid'  vojvode.  Nar.  pjes. 
viik.  2,  499.  Trazi  kulu  Bijelii'  Jovana.  Pjev.  cm. 
123.  Pomoli  se  Bijelic  Jovane.  Nar.  pjes.  kras. 
1,  40.  P.  Bijelic.  Schem.  rag.  1876.  41.  Stanko  Bi- 
jelic. Eat  80. 

BIJELITI,  bijelim,  inipf.  albare.  -ije-  je  it  jus- 
nom  govoru  od  starijega  -e-,  mjesfo  cega  je  xi 
istocnom  govoru  -e-  (beliti,  belim),  u  zapadnom 
-i-  (bDiti,  bilim).  —  Akcenat  kaki  je  u  praes., 
taki  je  i  u  2  i  3  sing.  aor. :  bijeli,  m  imperf.  ci- 
jelom:  bijejah,  i  u  part,  pjraet.  pass.:  bijejen;  u 
ostalijem  je  oblicima  kao  u  inf.,  samo  je  i  treci 
slog  dug  u  part,  praes. :  bijeleci,  part,  praet.  act. : 
bijeliv,  bijelivSi.  —  Bolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjccnika  u  Vrancicevu  (albare),  u  Bjelostijenccvu, 
Jambresicevu,  Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vukoru. 

1.  prelazno:  a)  lice,  obraz:  Oholioo,  koji  bijelis 
obraz  tvoj  i  rumenis.  M.  Divkovic,  bes.  421.  Biliti 
i  rumeniti  lice.  I.  Velikanovic,  prik.  26.  Ne  bijeli 
lica,  ne  rumeni.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  371.  Pa  podose 
u  baiiu  na  vodu    da  bijele   prebijelo  lice.  3,  296. 

—  b)  platno:  Onda  zene  bilit  beza  znadu.  J.  S. 
Rejkovic,  kuc.  204.  Tanko  platno  b'jejahu  Du- 
navske  mlade  djevojke.  Nar.  pjes.  bog.  70.  Platno 
b'jeli  Skadarka  djevojka.  Nar.  pjes.  1,  600.  Eano 
rani  .  .  .  na  Maricu  bijeliti  platno.  2,  340.  Te  de- 
vojke  belo  platno  bele.  2,  491.  B'jelila  Mare  da- 
rove.  1,  383.  —  c)  zid,  zgradu:  Bijeli  mii-e  Stoii- 
skijem  raorem.  Poslov.  dan.  6.  A  car  bjelu  gamiju 
prav}ase  i  bijelim  krecom  bijejase.  Osvetn.  3,  18. 

—  a)  drvo,  guliti  mu  koru,  decortieare.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu,  Jambresicevu  i  Vol- 
tigijinu.  isporedi  zabijeliti.  —  e)  skidati  bjeliku 
s  drveta,  ,exalburnare'.  .samo  u  Bjelostijenccvu  rjcc- 
niku.  —  f)  kukuriiz,  koinisati,  cortice  solvere,  na 
Krku.  Bilit  frmentun.  I.  Milcetii. 

2.  sa  se;  a)  pass,  kao  pod  1,  6.:  Mjesto  gdje 
se  bijeli  platno.  Vuk,  rjec.  29*.  kao  pod  1,  c. : 
Ku6e  se  ciste  i  bile.  J.  S.  Eelkovic,  ku6.  206.  — 
h)  reft.,  mazati  sc  bjelilom.  u  Vukoru  rjecniku. 

BIJELKA,/.  1.  ime  zensko:  Bijelka.  D.  Zla- 
tarid  36''.  po  istocnom  govoru  u  Srbiji  Belka.  Sr. 


Nov.  1878.  33.  376.  —  2.  hijela  kokos,  alba  gal- 
lina.  u  Vukovu  rjeiniku.  —  3.  riha  koja  se  zove 
i  bjclica,  albunius.  u  Bjelostijenccvu  rjecniku 
(,belka').  belka,  squalius  dolinoatus  Hock,  po  ne- 
kim  krajevima  u  Srbiji,  a  po  drugim.  krajevima 
takoder  u  Srbiji  alburnus  bipunctatus  Heck.  J. 
Panci/;,  ribe  115.  96.  isporedi  bijcjka  i  plovka.  — 
4.  bijela  t>as,  pediculus  vestinienti.  m  Srhiji  po 
istocnom  govoru :  belka.  \i.  Kovacevi6.  isporedi 
bjelaca  i  vaS.  —  5.  nrkaka  kruSka  i  nekaka  iliva 
i  belli.s  perennis  L.  ,bflka',  ,bielka'.  B.  Sulek, 
im.  13.  15. 

BIJELKO,  m.  ime  mui^ko,  od  xiv  do  prosloga 
vijeka.  Belbko.  Glasnik  ii.  12,  5.  32.  S.  Novakovi6, 
pom.  47.  Belko  starac.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  77. 
BIJELKOV,  adj.  stopripada  Bijelku.  xiv  vijeka. 
Do  mede  belkove.  Glasnik  13,  375.  isporedi  Bio- 
kovo. 

BUfeLKOVIc!),  m.  prezime,  po  ocu  Bijelku.  xiv 
■(  XVI  vijeka.  Radoslavt  Beltkovici..  Glasnik  ii. 
12,  5.  Andriko  Belkovic.  Mon.  croat.  185. 
BIJELO,  n.  adj.  vidi  kod  bio,  bijela. 
BIJELO,  n.  adj.  selo  u  Hrvatskoj  it  podzupaniji 
dehiickoj. mjestani govoreBelo.  Pregled  11.  Schem. 
segn.  1871.  70. 

BIJELO  BRDO,  n.  ime  selima:  a)  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  osjeckoj.  Schem.  diac.  1877.  29. 
Sem.  prav.  1878.  16.  Pregled  99.  U  Bilom  Brdu. 
A.  Kanizlic,  utoc.  xxiii.  —  b)  u  Srbiji  u  okrugu 
topliikom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  —  c)  u  Bosni  blizu 
Dervente.  Schem.  bos.  1864.  34. 

BIJELO  PO^iE,  n.  ime  polima  i  nase^enim  mje- 
stima.  1.  poja :  a)  u  Hercegovini  pole  kod  Mo- 
stara.  Schem.  here.  1873.  118.  —  b)  u  Srbiji:  u 
biogradskom  okrugu  kod  sela  Borka:  V  Borku 
je  na  Belom  Poju  bila  skupstina.  M.  D.  MUidevio, 
srb.  1<)4.  u  okrugu  pozarevackom :  Vinograd  u 
Belom  Po}u.  Sr.  Nov.  1871.  315.  u  okrugu  krajin- 
skom:  Niva  u  Belom  Poju.  Sr.  Nov.  1866.  335.  — 
2.  sela  itd.:  a)  selo  xiv  vijeka  u  starom  Hvosnu 
ne  daleko  od  Feci  blizu  izvora  rijekc  Istoka  i 
blizu  sela  Istoka,  gdje  je  i  sada:  Sinajincemi. 
meda  ott  Beloga  Poja  .  .  .  preko  ceste  koja  grede 
ott  Istoka.  Glasnik  15,  296.  U  cestu,  koja  grede 
ott  Istoka  u  Belo  Po}e.  300.  Putt,  koji  grede 
oti.  Beloga  Poja  u  Susiou.  300.  Na  Belo  Poje. 
Glasnik  ii.  12,  48.  49.  —  b)  u  Srbiji  sest  sela: 
aa)  kod  Vajeva.  K.  Jovanovic,  rec.  99  —  bb)  u 
okrugu  valevskom,  srezu  2>osavskom..  104.  —  ce)  u 
okrugu  rudnickom.  146.  —  dd)  u  okrugu  cacan- 
skom.  174.  —  ee)  u  okrugu  toplickom,  srezu  kosa- 
nickom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  —  ff)  u  istom  okrugu 
i  srezu.  Sr.  Nov.  1879.  176.  —  c)  u  Hercegovini: 
aa)  varos  na  Limu  blizu  crnogorske  mede.  Vuk, 
rjec.  25*.  Zem}.  bos.  60.  S.  Novakovic,  zem).  18. 
obi.  75.    Prijepoje   i  Bijelo  Po}e.   Nar.  pjes.  vuk. 

4,  315.  Od  Onega  Poja  Bijeloga.  3,  565.  —  bb)  selo 
blizu  Mostara.  Zem}.  bos.  55.  —  d)  u  Bosni  selo 
blizu  Visokoga.  Schem.  bos.  1864.  19.  —  Isporedi 
Bjelopoje. 

BIJELO  SELO,  n.  selo  u  hroatskom  primorju 
u  podzupaniji  delnickoj.  mjestani  govore  Belo 
.selo.  Schem.'segii.  187L  66.  Pregled  10. 

BIJELO  VEELO,  n.  jedno  od  tri  vrela  ispod 
demerna,  iz  kojih  izvire  rijeka  Lopatnica  Hi  To- 
lisnica  u  Srbiji.  M.  D.  Milidevic,  srb.  647. 

BIJELO  ZAGOEJE,  n.  vidi  kod  Zagorje. 

BIJELONA,  m.  1.  nadimak  muski:  po  bjeloci. 
prijc  nasega  vremena.  Romant  Belona  (,Belona'). 

5.  Novakovic,  pom.  47.  —  2.  bio  vo,  bos  albus. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(151''),  Stulicevu  i  Vukovu.  Lezi  vo  galoiia,  dode 


BIJELOST 


295 


BIJE^ilNA 


vo  b'jelona,  pa  ga  pocera.  Nar.  zag.  nov.  39.   Ja 
ucerah  bijelonu,  a  iscerah  galoiiu.  232. 

BIJELOST,  bijelosti,  /.  albor,  bjeloca,  bjelina. 
-ije-  je  a  jusnom  govoru  od  starijega  -e-,  mjesto 
eega  je  u  istocnom  -e-,  u  zapadnom  -i-.  Dolazi 
od  XV  Hi  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  titu- 
licevu.  Ne  budett  le.poti  telesBnyje,  ni  crtnosti 
ni  belosti.  Aleksand.  nov.  X27.  Prizirase  se  cr}eii 
kamen  k  belosti  lica  ne.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  249.  Da  bilos  prsi  t'  se  oivori.  S.  Mencetic  88. 
Svijet  prominuje  se  u  svake  drnge  stvari  osvim 
n  bijelost  i  }epote  od  duse.  M.  Eadnic  193.  Bije- 
lost  od  kruha.  I.  A.  N^enadic,  nauk  103. 

BIJELSA,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Beltsa. 
Glasuik  n.  12,  10.  77. 

BIJE:^,  m.  cento,  gausape,  imnen  pokrivac  i 
prostirac,  guber,  cebe,  bje^ac.  isporedi  gun.  -Ije- 
je  u  juznom  govoru  od  starijega  -§-,  mjesto  cega 
je  u  istocnom  govoru  -e-,  u  zapadnom  -i-.  Dolazi 
od  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vraniicevu  (bi|, 
cento,  cilicium,  lodix),  u  Mika{inu  (bi|  15".  44.5'>), 
u  Belinu  l.bije}  6.52b),  „,  Bjelostijencevu  (bij),  u 
JambresicevH  (bij),  v  Stulicevu  (bije}),  ii  Vukovu 
(bijej)  i  u  Danicicevu.  —  Postanem,  moze  biti  od 
adj.  bio,  bijela,  isto  onako  kako  je  star.  slov.  be- 
lilLniki  yrct(pfi'ig,  fullo,  i  ce.sk.  bilnioe  yvacpffov, 
offlcina  fullonis,  teje  po  p>ostanu  npravo  coaetilia. 
isporedi  bjelaca,  bi}aca.  —  Obuzeli  imt  trtga  sii- 
kana,  koit  i  beja  i  ine  prateXi.  Spom.  sr  1,  135. 
Pocivase  imajuci  pod  sobom  samo  po  bijeja  a 
drugom  se  polovicom  pokrivaSe.  B.  Gradic,  djev. 
156.  Hocemo  vara  usiat  bi|a  i  soli.  Starine  11, 
88.  Slasmo  vam  bija.  95.  Nek  ne  budes  ispod 
bija  nogom  maze  dosigati.  J.  Kavaiiin  58.  Koliko 
bijeja  cutis,  toliko  noge  steri.  Poslov.  dan.  48. 
Bijej  k  sebi  svak  priteze.  Stulic  1,  31^.  Pruzi  noge 
dokle  bije]  zapovijeda.  Nar.  posl.  vuk.  265.  Pruzi 
noge  koliko  je  bijeja.  265. 

1.  BIJE^jENE,  n.  dealbatio.  isporedi  bijeliti. 
bijejei'ie  kuce :  Sad  kuonici  o  .bilenn' _rade.  J.  S. 
Rejkovic,  kue.  206.  bijelene  prede:  Sto  k  tomu 
jbilenu'  vaja.  105.  bije(ene  platna,  lica.  u  Vukovu 
rjecniku. 

2.  BIJEl^ENE,  n.  albitudo.  isporedi  bijejeti. 
Vuk.  rjec.  25*. 

BIJE^iETI,  bijelira,  impf.  albescere,  albere.  -ije- 
je  u  juznom  govoru  od  starijega  -e-,  mjesto  cega 
je  u  istocnom  -4-,  u  zapadnom  -i-.  i  -Je-  je  po 
juznom  govoru  od  starijega  -Ic-,  koje  u  istocnom 
glasi  -le-,  u  zapadnom  -li-.  Akcenat  ostaje  bez 
promjene. 

1.  ncprelazno:  postajati  bio,  albescere.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (ima  i  u 
Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  u  jednoga  pisca  dolazi 
ne  u  recenom  znacenu  ncgo  kao  bijejeti  se  (koje 
vidi  pod  2) :  Jos  iz  dna  izvita  ne  bise  sva  zora, 
ni  rosa  sa  cvita  opala,  da  gora  bijase  jur  zgora 
visoko  \Thami,  a  struja  od  mora  misase  iskrami. 
M.  Marulic  10.  Eto  bile  po]a  od  kosti  vitezov. 
246.  —  upravo  postajati  bio:  tako  bijeli  zora: 
Bise  jutro  rano  prem  kad  zora  bili.  D.  Barakovic, 
vil.  72.  bijeli  cejade,  kad,  sijedi:  Kad  pocne  bi- 
jeliti ,  onda  se  musko  zove  cica  a  zena  strina. 
A.  Bogisic,  zbor.  72. 

2.  sa  se,  albere,  candere,  prosipati  bjelocu  od 
sebe,  sjati  bjelocom,  sjati  se  od  bjeloce.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vraneicevu  (biliti  se, 
albere,  candere),  «  Mika}inu  (biliti  se),  u  Belinu 
(bijeliti  se  140b),  u  Bjelostijencevu  (beleti  se),  u 
Jambresiievu  (belim  se),  u  Stulicevu  (bijeliti  se) 
i  u  Vukovu  (bijejeti  se).  Tako  se  moze  bijefeti 
■sto  je  po  sebi  bijelu  Hi  no,  cemu  je  sto  hijelo : 


a)  stojepo  sebi  hijelo:  prvi  primjer  nije pouzdan, 
jer  maze  biti  i  bez  se :  Svitlo  crjeniti  ja  rubin  na 
prstih,   eafir  se  modriti ,   bilit   na   rukavih   biser. 
M.  Manilic  38.  Bijele  se  tiunbani  jak  bijeli  labuti 
po  ravnoj  pojani.  M.  Vetrauic  1,  44.  Svej  li  ce  t', 
mnis,  biti  usti  rumenahni,  ali  se  biliti  zubici  bi- 
Jahni?   H.  Lucie  213.   Od  kud  svice   dana  zraka, 
bijeli   mu   se   grad   od   Varna.    I,  Gundulic    317. 
Druga  (slika)  uza  liu  sva  se  bijeli,  pram  pod  kru- 
nom  sam  se  crni.  430.   Cigovo  tilo  u  ziji  se  bili. 
F.  Vrancic,  ziv.  19.  Lir  se  bili.  B.  Kasic,  nac.  90. 
Zadar  bili  se  vec  neg  zij.    D.  Barakovic,  vil.  104. 
Gdi  ugledah  rosan  kami  da  .so  bili  iz  daleka.  232. 
Bile  se  svucene  prsi.  I.  Ivanisevic,  kit.  105.  Klasje 
zitno  ne  dobro  se  pocne  bijelit,  kazuc  lice  zrafino 
i  kitno ,  .  .  kad   pravednom   bozjom   kletvom   ne- 
zdravi   ga   viliri   sprze.   D.  Palmotic,  christ.  136. 
Lijep   tumban   mu  oko  cela  bijejase  se  u  sto  reda. 
J.  Palmotic,  dubr.  74.   Snig  tilesni  bili  se  i  sviti 
u  svojoj  liposti.  A.  Vitaji6,  ist.  201.  Kose  mu  se 
bijau  kano  snig.   E.  Pavi6,  ogled.  664.  Kad  snig 
poki'ije  .svu  zemju,  jednako  se  bijeli  i  sja  po  bu- 
nistu  i  ostali   necistoia.    F.  Lastric,   ned.  27.    Po 
tebi   se   bijele    gradovi.    M.  A.  ReJkoviA,  sat.  22. 
Grad  _se  biU  ukraj  sina  mora.   A.  Kacic,  razgov. 
162.   Sto  se  bili  gori  u  istoku,    al  su  snizi  al  su 
labudovi?  174.  Ter  ces  vidit  kosti  od  Turaka  di 
se  bile.  261.   Od  svjetlosti,  koja  sinuiem  festijeh 
zi-aka  bijejase  se  sva  u  sebi  i  vid  isti  priuzimase. 
B.  Cuceri  31.   Dva   se  grada    vrlo   bijejahu.  Nar. 
pjes.   vuk.    1,  165.   De   so  b'jele   prebijele   crkve. 
3,  202.   Tad  so  nasi   dvori   bijejese.  2,  634.   Bijeli 
so  u  visinu  kula.  2,  526.   Bijeli  se   cador  u  Gra- 
hovu.  3,  379.    Sta  so  b'jeli  u  gori   zelenoj?   al'  je 
snijeg,  al'  su  labudovi?  3,  527.  Grlo  joj  se  bijeli. 
1,  412.  Bele  joj  se  ruke  do  lakata.  1,  597.  Devoj- 
cica  vodu  gazi,    noge  joj  se  bele.  1,  427.   Ugleda 
grad   gde   se   beli.    Nar.    prip.   vuk.  24.    u   liekih 
pisaca  i  0  zori  i  danu    kao  bez  se  :   Kako   se  je 
zora  pocela  biliti.   A.  J.  Knezovio  233.   Ustanite, 
dan  so  bili.  A.  Kanizlic,  uzr.  223.  • —  bez  subjekta 
u  pnricanu  s  genetivom  mjesto  nominativa,  ukom 
hi  bio  subjekat :  Da  se  bila  dvora  ne  bijeli,  koga 
nije   ogiiem  opaUo.   A.  Kacic,   razgov.  (1801)  73. 
—  b)  na  cemu  je  sto  bijelo :   tako  se  bijele   lade, 
na  kojima  su  bijela  jedra :  Korabje  po  moru  bijele 
se  kad  jedra  otvore,  da  ih  je  vidjeti  kako  snijeg 
vrh    gore.   M.  Veti-anic  1,  44.   Bijeli   se   orahova 
lada.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  347.  bijeli  seviore  kad  su 
po  nemn  lade  s  bijelijem  jedrima:   Sto   se   bijeli 
strasno  more?   S.  Bobajevic  226.   bijeli  se  decade 
u   bijelu   odijehi:   A.  Tko   se   ono   bijeli?   B.  Na 
pir  maskari  idii.  M.  Drzic  56.  —  sto  je  bijelo  na 
cemu  te  cini  da  se  bijeli  ono  na  cemu  je,  kao  u 
pos^ednim  primjerima,   moze  bili  i  izreieno,  i  to 
Hi  u  instr. :  Skorupmi  i  sii-om  bijeli  se  pazar  vas. 
N.  Dimitrovic  104.  Bijejahu  sva  se  mjesta  nasim 
stadim   bezbrojnima.   I.  Gundulic  143.   Kalvariju 
on  gledase,  neukopanijem  [udskijem  kostim  ka  se 
jadno    svud    bijejase.    D.   Palmotic,    christ.  478. 
u  prenesenom  smislu  o  moralnoj  cistoti:   Niki  se 
crjene   skerletom   vlastite   krvi  za   Isusa   prolite, 
niki   bile   mirisavim   cistoce   divicanske   Jijanom. 
F.  Lastric,  test.  ad.  110.  Hi  u  gen.  s  prijedl.  od : 
Gore  se  od  sniga  bile.  A.  Kanizlic,  kam.  471. 

BIJEl^IC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u  pjesmi. 
isporedi  Bijelic.  Dovedose  Bijejic'  Ivana.  Nar. 
pjes.  juk.  100.  Neka  pusca  Bijejic'  Ivana.  103. 

BIJElfilNA,  /.  varos  u  Bosni  blizu  Zvornika. 
-ije-  je  po  juznom.  govoru  od  -e-.  Vuk,  rjec.  2o». 
ZemJ.  bos.  43.  Glasnik  22,  49.  Zakiikala  sina  ku- 
kavica  na  glavici  vise  Bijejine.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  226.   dolazi  i  u  sredt'iem  rodu  xvii  vijeka:  V& 


BIJElfilNAC 


296 


BIJES 


gradt  Sabaci.   i   ,Belino'   i   GraSanicu  i  Loznicu. 

Glasnik  25,  44.    —  isporedi  Bp|ina. 
bIjEI^INAC,   Bljolinca,   m.  iovjck  iz  liijcline. 

Viik,  rjof.  ih":  Bijojinca  Omoia  Isiniia.  Nar.  p,je«. 

vuk.  4,  SH'i.  akc.  u  yen.  pi. :  BIjo|iiiaca. 

BIJE]|vINSKI,  m(j.  Ho  pripada  Iiije(ini.   Vuk, 

rje6.  25".  Bijo|inska  nahija.  Zom|.  bos.  4;?. 

BIjfc^KA,  /.  t'lekaka  riha.  u  Vukovit  rjecniku, 

gdje  se  dodaje  da  se  tako  zove  u  Hrvatskoj.  m 

JamhreHicvu  rjehiiku   ,be}ka',  albumns.  isporedi 

bijelka. 

BIJEl^NIK,   VI.  candidatiis.   namo  u  Stulicevu 

rjecniku,  sa  koji  ce  hiti  i  nadineno. 

BUilNIK,  Bijenlka,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 

iupaniji  zagrebaikoj.  Schern.  zagr.  1875.  63.  Pro- 

gled  18. 
BIJENSTVO,  n.  pugna.  u  jednoga  pisca   pro- 

sloga   vijeka.   SnaXna  ptica  na  bijenstvo.   J.  Ka- 

vanin  289. 

BtjElvfE ,  n.  verberatio,  pugna.   od  xvi  vijeka, 

izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (verberatio   ,biye- 

nye'),  u  Belinu  (ITIj.  132a.  132b.  305b),  Bjelostijen- 

cevu,  Jambresicevu ,    VoUigijinu  (9),   i  Stulicevu. 

-ne  je  postalo  od  -nije,   cemu  je  najprije   otpalo 

i,  te  je  glasilo   -nje,  a  poslije  se  nj   sastavilo  u 

jedan  glas  li,  i  to  od  xvii  vijeka  (vidi  primjer 
jD.  Palmotica).  moze  hiti  da  u  koga  pisca  glasi 
i  hez  i  izmedu  b  i  j,  ali  se  nc  moze  za  cijelo  znati 
staroga  pravopisa  radi.  —  a)  bijene  kakvo  je  onda 
had  tko  bije  koga  Hi  u  sto  udara:  Prije  nego 
li  se  krv  prolije ,  f  uje  se  proklinanje  i  bijenje. 
Zbor.  23.  Od  bijenja  i  bicevanja,  koje  primi  nas 
spasitej.  A.  Gu6eti6,  roz.  mar.  187.  Isukrst  pod- 
nese  ustrpjeno  rijeci  i  bijenje.  M.  Divkovic,  bes. 
98.  Od  jadovitijeh  krvnika  bijenje.  B.  Kasic,  per. 
174.  —  s  iiistr.,  u  kom  se  izrice  cim  se  bije:  Kolika 
bici  bijenja !  M.  Angel,  razm.  35.  —  mjesto  instru- 
mentala  adjektiv :  Tr.stno  bijenije.  Arkiv  9,  104. 
—  s  gen.,  u  kom  se  izrice  tko  boj  podnosi  Hi  u 
sto  se  udara:  Bijcno  zene  i  djece  svoje.  V.  Bo- 
gisi6,  zbor.  595.  Bijene  dlana  o  dlan.  Bella  133*. 
mjesto  gen.  u  istom  poslu  j^fonom.  pos.:  Ne  do- 
pustite  da  vas  ovo  moje  bijenje  od  jistine  odvi"ati. 
F.  Vrancii,  2iv.  26.  —  b)  bijene  kakvo  je  had  se 
vojske  biju:  Neprijateje  pozivaju  ne  na  bijenja 
neg  na  plijene.  I.  Gundulii  290.  Cesar  jos  ne- 
redno  ima  bijenje  na  svoj  kii6i.  451.  Dobitnika 
nega  uoini  u  torn  bijenu.  D.  Palmotid,  christ.  17. 
Gdje  cu  zavr6  bijeAe  prijeko,  na  koje  li  kraje  i 
strane  bojne  XTgre  zabaviti?  I.  Kanavelii,  iv.  10. 
Diihovnom  skrovnom  vrijednostim,  a  ne  izvanom 
telesnoni  silom  i  bijenem  Krist  im'o  nas  je  sa- 
hranit.  Ziv.  is.  9.  Svudara  bucice  rati,  bijeiia.  137. 
Bijene  konicko.  Bella  132*. 

BIJES,  m.  daemon,  rabies,  furor,  violentia,  ar- 
dor juvenilis,  -ije-  je  u  juznom  govoru  od  staroga 
e,  mjesto  cega  je  u  istocnom  -e-,  u  zapadnom  -1-. 
Akcenat  se  mijena  u  loc.  sing.:  hijesn,  i  gen.  pi.: 
bijesa,  i  u  cijeloj  mnozini  kad  ima  umetak  -ov-: 
bjesovi,  tako  i  u  ostalijem  padezima  osim  gen., 
u  kom  je  bjes6va.  —  Dolazi  od  xii  vijeka  (vidi 
primjer  sv.  Save)  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Jam- 
hresiceva  i  Voltigijina:  u  Vrancicevu  rabies;  jt 
Mikalinii  stultitia,  insania,  dementia,  amentia, 
vecordia,  insanitas;  u  Belinu  furor  (334''.  680*), 
phrenesis  (330a),  insania  (4661));  u  Bjelostijenievu 
(,bis')  rabies,  dementia,  furor;  u  Stulicevu  furor, 
insania,  dementia,  temeritas,  animi  elatio,  mains 
spiritus,  oestrum;  u  Vukovu  rabies,  mutliwille, 
iibermuth,  aetas  florescens ;  u  Daniciicvu,  daemon. 
—  Od  kor.  bhi,  strasiti,  od  kojega  je  i  bojati  se. 
1.  daemom,  vrag,  davo,  itavao:  do  nasega  vre- 


mena  samo  u  knigama  u  kojima  ss  mijena  jezik 
crkveni:  I  bosi  vonijviti,  u  boga.  Sava,  tip.  liil. 
glasn.  24,  173  Gonimi.  besomt  byvaSe.  Stefan  kr. 
20.  Ikony  svotyihi.  javiso  se,  besi  probogoso.  Do- 
niontijan"  31.  Bijesi  ili  Imdi  dusi.  ft.  Budinii, 
sum.  151').  Besovo  progoi'iava.  J.  Rajic,  prouft. 
1,  256.  u  naie  vrijeme  samo  u  narodnom  bajanit 
i  u  gdjekoga  knizevnika :  U  mi<;(!  niicine  tri  brata 
rodena :  jedan  gluli,  drugi  slop,  tro6i  hrom  ;  .  .  . 
ustuk  bes!  tu  ti  mesto  nije.  M.  D.  Miliiovii,  ?.iv. 
1,  107.  Ko  prava  tovjeka  potvori ,  topi  du5u  u 
bozdanu,  gdje  60  so  oko  I'le  grabiti  i  pregoniti 
rogati  bjesovi,  ko  da  je  prije  raskubo.  S  ^ubi5a, 
prip.  223. 

2.  rabies,  bolest  bjesnoca:  a)  na  lefadetu,  samo 
jedan  put  xiv  ili  xv  vijeka  i  jedan  put  xvii  vijeka, 
i  to  tako  da  znacene  nije  jasno  nego  moze  biti  i 
ludilo  (vidi  pod  3)  i  gorska  bolest.  isporedi  bije- 
san  (pod  2).  Ott  besa.  Starine  10,  102.  —  Ot  besa. 
napiei  sija  slovesa  na  hlebu  na  prSsnu,  koji  ne 
sojeni.,  da  izestt  filovekL.  9.3.  —  b)  na  psetu:  u 
na.se  vrijeme:  Bijes  te  skolio!  (kletva  psetu).  Nar. 
posl.  vuk.  13. 

3.  insania,  bolest,  kad  cefade  poludi,  ludilo  ■  do 
nasega  vremena:  a)  u  pravom  .•imislu:  Neki  je 
slavan  bijes,  tko  raoie  na  svijeti  vrh  sebe  svoju 
svijes  k  visinam  zanijeti.  M.  Vetranic  1,  274.  Ter 
dalec  moja  svijes  sebe  van  zahodi ,  jak  da  ju 
manen  bijes  planinom  zavodi.  1,  383.  Kad  bi- 
josan  kroz  |ubav  goreii  idijese  po  gorah,  ter  se 
nim  smjejahu  i  tuder  negov  bijes  zajahu  pasti- 
jeri  i  vile  gizdavo.  D.  Zlatari6  43.  udriti  Hi  uda- 
riti  u  bijes,  t.  j.  poind  jet  i:  Satii-  6e  u  taj  cas  u 
eudan  bijes  udrit,  kail  bude  na  obraz  prilijepe 
vil  pozrit;  Lubmiru  dragu  vil  hotjece  ugrabit, 
vila  ce  kako  stril  iz  luka  prid  liim  bit;  satir  6e. 
ma  zaman,  it  za  liom  po  gorah,  slidiv  ju  no6  i  dan 
trajat  ce  u  suzah.  M.  Drzii  66.  On  6e  udrit  u  taj 
bijes  pun  ogna  i  smece  da  ne  6e  imat  svijes  po- 
znat  sve  nesrece.  F.  Lukarevic  222.  Koji  u  liega 
(Isusa)  ne  vjerovahu,  dotekose  i  zgrabise  ga  .  .  . 
govoreci  da  on  bjese  uzvionute  pameti  u  bijes 
udario.  Ziv.  is.  84.  Udriti  u  bijes,  smaniare,  in- 
sanire.  Bella  680".  —  b)  u  prenesenom  smishi  0  ce- 
fadetu  na  kom  je  ta  bolest  (isporedi  i  pod  5,  b.) : 
Toj  gdi  slifiali  ja,  vas  igrah  kako  bijes,  rek  bi  me 
bjese   tja   zanijela  sobom   svijes.    §.  Mencetic  54. 

4.  furor,  bjestiilo,  ali  ne  bolest  kao  pod  2  i  3, 
nego  stane  u  kom  tko  radi  sto  kao  u  takoj  bo- 
lesti,  kao  izvan  sebe,  ne  gledajuci  ni  na  sto,  naglo, 
plaho,  a  zlo  po  se  ili  po  drugoga.  isporedi  bjes- 
nilo,  obijest,  pomama.  taki  bijes  moze  biti  u  ce- 
fadeta  i  zivinceta,  a  prema  nima  i  u  stvari  tje- 
lesnih  i  umnili.  i  u  torn  smislu  dolazi  samo  do 
nasega  vremena.  a)  u  ce]adeta:  aa)  od  tuda  sto 
je  celade  silovito,  obijesno:  xvii  i  xviii  vijeka: 
Ostavite  nesklad  hudi  i  bijes,  s  kijem  se  zadojiste. 
I.  Gundulio  102.  Bez  ozira  srne  kuda  nesvijesni 
ga  bijes  potice.  515.  S  golom  sabjom  u  desnici 
skacu  u  bijesu  nesvijesnomu.  490.  Domacih  smeca 
u  bijesu  cuvajmo  se  k'o  od  zla  prika.  503.  Pra- 
vije  jes  u  zlu  tom  zalit  je,  neg  kroz  plah  toli 
bijes  osvetom  platit  je.  P.  Lukarevic  138.  Otrov, 
plac,  bis  uzgan.  D.  Barakovi6,  vil.  305.  Pun  mah- 
nita  bisa.  D.  Barakovii,  jar.  119.  Ta  bis  ne  dugo 
trpi  pravda  bozja.  F.  Vrancid,  i,iv.  114.  Na  zrak 
slike  liili  bla?,ene  bjese  pogan  bijes  potako  judi, 
ki  misjahu  sve  naopako.  D.  Palmotii,  christ.  134. 
Silnu  glavu  punu  bijesa  pogledat  se  ne  dostoji. 
444.  Taj  nescjena  nih  naputi  s  nerazbomijem  da 
se  bijesom  dogovore  podignuti  gradii  oholu  pro6 
nebesom.  329.  Bog  svoj  kaze  gniv  ogi'ieni  kijem 
oholo  srce  biva,  s  kime  vlada  bijes  himbeni.  A. 
Vita}ic,  ost.  38.   Bojnici  opojeni   strasnijem   bije- 


BIJES 


297 


BIJESAN 


som.  I.  Dordi6,  mand.  85.  Svaki  zloce  pun  i  bijesa. 
I.  Dordi6,  salt.  42.  Povratiti  na  pravediios  moc' 
ill  nije,  er  je  niliov  bijes  mahniti  slican  bijesu 
gluhe  zmije  (furor  illi.s  secundum  .similitudinem 
serpentis).  186.  Razalise  oni  tebe  piuii  bijesa  i 
slobode.  362.  Ne  bi  ovo  zadosta  bisu  ovih  krvo- 
lija.  A.  Kaniilii,  kam.  106.  Jes  podlozan  bijesu 
krivovjeraca.  D.  Mattei  54.  Koliko  bi  vi-lovit 
bijes,  koji  me  zanese  za  stvoroi'iem.  163.  —  bb) 
od  gneva:  TJstavi,  sinko  moj,  gnev  bijesan  .  .  , 
u  bijesu  er  covjek  ne  moze  izustit  razumiio  rijeti 
vik.  M.  Bunic  26.  Pun  srzbe  i  bisa.  D.  Barako- 
vi6,  vil.  62.  Giiivna  cara  bis  potace  da  razmirje 
s  krstom  hoti.  70.  Oni  bis  i  gi'iiv,  ke  suprotiva 
nemu  ispuniSe.  P.  Radovcii,  nas.  416.  Koli  krati 
na  zrcalo  moj  se  uieie  bijes  ogi'ieni,  or  ne  bjese 
prikazalo  sasma  ugoJnu  mene  meni.  I.  Dordi6, 
mand.  41.  —  cc)  od  (ubari :  Zla  ti  kob !  Kadate, 
a  joSte  gori  bijes'  5to  dode  toj  na  te?  kamo  t' 
um?  kamo  t'  svijes?  N.  Na}eskovic  1,  181.  Silim 
se,  najbojo  kako  godir  mogu,  skriti  bis,  ki  koje 
srce  mi  nebogu ;  da  }ubav  ocica  po  sebi  se  sama. 
H.  Luoii  193.  Mala  rana  ona  bi  samo  skusenje 
od  bijesa  liegova.  D.  Zlatari6  70.  Ah,  kako  poce 
ti,  naprjeduj  i  hodi,  poznaces,  malmiti  bijes  na  sto 
dovodi.  I.  Gundulic  142.  Ona  se  domisli  da  jubav 
mnom  vara,  hip  dobar  pomisli,  a  pak  me  pokara ; 
bis  tebe  iimara,  ki  t'  nistar  ne  prudi,  i  mlada  i 
stara  nahodiiii  te  cudi.  D.  Barakovi6,  vil.  30.  l^u- 
bena  pun  bisa  s  vilami  hodoci.  141.  —  dd)  od  ras- 
pustena  zivota:  Pojte  od  mene  sve  tastine,  zle 
raskose  bludni  bijesi.  A.  Vitajic,  ost.  362.  — 
ee)  od  iega  god :  Svi  ti  sni  ino  nisu,  ner  po  pravo 
ona  tlapa,  onaj  para,  onaj  vapa,  ka  svih  muci, 
ki  su  u  bisu.  M.  Pelegrinovie  185.  —  b)  it  h- 
vinceta:  Bije.sau  lav  .  .  i  svoju  usilos  s  bijesoui  bi 
prikratil.  M.  Vetranic  1,  4.  Cin'  da  t'  se  pokloni 
kokotov  plahi  bijes.  1,  88.  Tigre  zvijer  srdita, 
puna  bijesa  i  cemera  u  plahom  se  krsi  tijeku. 
I.  Gundulic  409.  Lav  oholi  svak  cas  zlatnom  gri- 
vom  stresa,  veliCanstvo  slavno  toli  krijepei  silom 
vrla  bijesa.  555.  Pastuh,  kad  so  od  bijesa  s  jasli 
otrgne,  vilira  brzi  tece.  541.  Dva  bika  u  planini 
kad  ih  [uven  bijes  uhiti.  538.  Boga  molimo,  jeda 
nam  milos  da  dobit  te  zvijeri  bijes.  F.  Lukare- 
vic  5. , Slican  bijesu  gluhe  zmije.  I.  Dordic,  salt. 
186.  Noj  (zdrebadi)  od  posli  nije  po  po}u  bisa, 
ved  u  stall  odbita  pribiva.  J.  S.  Re}koviii,  kuc. 
361.  —  c)  u  vjetra,  vatre,  vode,  mora,  ohlaka: 
Za  sto  ce  manen  bijes  .  .  skrsiti  zelen  lijes  od 
vihar.  M.  Vetranic  2,  16.  Gorusti  dim  krvav  gdi 
uzeze  sve  more,  .  .  i  taj  bijes  krvavi  prije  ner  se 
razbere  vece  krat  od  plavi  sva  jedra  razdere.  1,  128. 
Silno  dmenje  vihra  bijesa,  sve  razgara  i  razdize. 

II.  6unduli6  513.  More  kad  je  ohola  puno  bijesa, 
valovite  stvara  gore.  D.  Palmotic,  christ.  384. 
On  se  tuj  potopi,  er  ga  obilnost  strasnijeh  voda  i 
zestoki  bijes  priklopi.  A.  Vitajic,  ost.  89.  Vjetri 
ustanu  puni  bijesa.  I.  Dordic,  salt.  372.  Da  su- 
prot  vami  izbjuju  bisi  jed  svoj  (oblaci)  na  zvo- 
nene  ovih  zvona.  J.  Banovac,  blagos.  273.  — 
d)  It  kakve  radtiie  i  stana,  sinrti,  (ubavi  itd.  Pri- 
jeku  smrt  ter  toli  s  velikom  Jubavi  zaklina  i  moli 
da  svoj  bijes  ustavi.  M.  Vetranic  1,  5.  Cetvrti 
njeki  boj  joste  je  na  svijeti,  od  koga  nepokoj 
trudan  je  podnijeti,  vaj  komu  nije  lijeka  da  svoj 
bijes  utazi,  ner  samo  smrt  prijeka  telesa  ka  piazi. 
1,  374.  Ni  u  bukah  ni  u  glasih  muklih  trubaj 
bojna  bijesa  sklad  se  smete  pjesni  drazili.  I.  Gun- 
dulic 32.  Postenje  jes  pogrden  bit  od  te,  ku  vlada 
samo  bijes  }ubavi  proklete.  P.  Lukarevid  138. 
Trudne  su  pokore,  pune  placna  bisa.  D.  Barakovic, 
jar.  114.  To  uzbit  ce,  kada  .  .  .  najvece  zlobe  bijesi 
uzkrajuju  na  svem  .svijeti.  J.  Kavaiiin  412.  Kijem 


se  u  svijesti  zloca  utvrdi  i  neprave  bijes  slobode. 
I.  Dordi6,  salt.  420. 

5.  hjesnilo,  Icao  pod  4,  ali  mane  i  u  hlazem 
smishi,  obijest,  stane  koje  biva  kad  je  ce^ade  toko 
silovito  da  bez  ncvufe  cini  sto  se  samo  u  nevofi 
cini,  violentia,  insolentia.  toga  je  snacena  danas : 
a)  u  pravom  smishi  takovo  stane:  ,Taca  rda  od 
bijesa.  Nar.  posl.  vuk.  110.  Hi  je  otisao  u  haj- 
duke  od  bijesa  ili  od  nevoje.  Vuk,  rjec.  25».  Ako 
bide  popu  do  nevoje,  bidite  vi  popu  na  nevo}i ; 
ako  r  bide  popu  do  bijesa,  poraam'te  mu  dva 
vola  Sarena.  Pjev.  em.  172.  Nima  se  je  biti  od 
bijesa.  Osvet.  2,  84.  —  b)  u  prenesenom  smislii  po 
statm  se  naziva  i  ono  sto  je  u  nemu,  fe^ade  i 
zivinie  u  stanu  kakim  je  pod  a.:  Baba  bisa 
ne  imila,  luda  prase  jest  kupila.  P.  Vitezovic, 
cvit.  79.  Nemala  baba  bijesa  nego  kujiila  prase. 
Nar.  posl.  vuk.  203.  Kupi  hi|adu  junaka,  .  .  hi}adu 
im  nabavio  koiia,  .  .  pa  pojaha  sila  na  bijesa.  Pjev. 
cm.  138,  Koiia  uze  za  oba  dizgina,  pak  se  nemu 
na  srijedu  baci ;  kad  usjede  bijes  na  bijesa,  stade 
mu  se  idi'alin   propiiiati.   Nar.  pjes.  petr.  3,  306. 

6.  plahost,  koja  dolazi  i  prolazi  s  mladoscu, 
petulantia,  ardor  juvenilis,  xvi  vijeka:  Zavide 
djetinskomu  bijesu.  M.  DrziA  91.  Vikaju,  er  mla- 
dos  mladosti  jirovodi,  kako  da  nijesu  nigda  mladi 
bili  i  mlados  u  bijesu  hude  od  nas  vodili.  93. 
u  torn  smislu  u  nase  vrijeme  u  jcdnoj  pjesmi  po- 
kazuje  doba  kad  djevojka  stane  na  snagn,  kad 
je  zanosi  ta  plahost :  Kad  j'a  bijah  na  bijes  de- 
vojka,  jodno  jutro  uskrseiie  dode ,  moja  majka 
do  pred  ci'kvu  jjode,  men'  ostavl  da  siguram  ru- 
cak ;  kad  mi  majka  ispred  crkve  ilode,  mene  golu 
u  haline  nade,  udari  me  rukom  i  prstenom,  ja 
s  liom  udrih  o  duvar  od  kule,  tade  me  je  pro- 
klinala  majka.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  13.  znacet'ie  se 
prenosi  i  na  stvar  koja  drazi  na  plahost  mlado 
cefade:  Bas  to  je  (rakija)  staru  lijek  a  mladom 
bijes!  _Nar.  prip.  vuk.-   277. 

BIJESAN,  bijesna,  adj.  daemoniacus,  a  dae- 
mone  obsessus,  rabidu.s,  insaniis,  furihundus,  vio- 
lentus ,  insolens ,  vegotus.  mjesto  -iji-,  koje  je  ii 
ju'nom  govoru  od  staroga  -e-,  u  istocnom  je  -&-, 
u  zapadnom  -i-.  Akrenat  se  mijena  u  slozenijem 
oblieima  bljesni  (ist.  besni,  zap.  bisni).  Comp. 
bjesiii  (Vuk.  rjec.  2o».  vidi  i  dale  pod  4  prmjere 
iz  narodnih  jijesama.  u  nekih  piscn  i  bjesnijT. 
Bella  103a.  Nar.  pjes.  juk.  318.  S.  I^ubisa,  prip. 
253).  —  Od  xiii  vijeka  (vidi  primjer  Stefana  kr.) 
i  u  svijem  rjecnicima  :  it  Vraniicevu  rabidus,  ra- 
biosus,  truculentus;  u  Mikalinu  rabidus,  rabiosus, 
stultus,  demens,  desipiens,  insanus,  delirus,  amens, 
fatuus;  u  Belinit  rabidus  (103*),  furibundus  (334''), 
phreneticus  (3.30a),  insolens  (409li),  violentus  (708''); 
M  Bjelostijencevu  rabidus,  rabiosus,  truculentus, 
demens,  insanus,  amens,  fatuus ;  u  Jamhresicevu 
rabidus  (834'');  u  Voltigijinii  furioso,  mentecatto, 
rasend ,  wiithend ;  u  StuUcevu  furiosus ,  furens, 
malo  spiritu  actus ;  u  Vukovu  rabiosus,  superbus, 
insolens ;  u  Daniiicevu  a  daemone  obsessus ,  ra- 
biosus. 

1.  daemonum,  vrazji,  davolski;  samo  xiii  i  xiv 
vijeka  i  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka :  Besnyje 
duhy  progone.  Stefan  kr.  20.  Jeda  bi  htio  .  .  . 
obratit  k  Isukrstu  ostavivsi  idolove.  Al  ne  hti 
odvrci  pogan  bisnu.  J.  Kavaiiin  298.  u  torn  ce 
smislu  biti  na  svrsetkit  xiii  ili  u  poietku  xiv  vi- 
jeka  0  nekoj  vodenici,  o  kojoj  maze  biti  da  se  pri- 
povijedalo  da  su,  u  noj  bili  daooli:  Meda  prezi 
Lukavicu  na  besnu  vodenicu.  Mon.  serb.  63. 

2.  bolan  od  bolesti  o  kojoj  se  mislilo  da  dolazi 
od  davola  (.bijesa')  osobito  od  bolesti  bjesnoie  Hi 
od,  ludila  ili  od  gorske  bolesti:  a)  bolan  od  koje 
god  reiene  bolesti,  samo  do  xiv  vijeka:  Ovogda 


BIJESAN 


•298 


BIJESAN 


l>esbna,  ovogda  raslab)ona  prrdblagaaSe  kb  race. 
Domentijantt  111.  —  h)  holan  od  gorake  bolesti, 
epilepticus ,  ostihito  kad  d(diisi  u  iiuoom  mjesecu, 
sanio  do  poietka  xvi  rijekii.  Zona  iia  nov  riu'sec 
bosna  bivasc.  Arkiv  9,  101.  Bijcsaii  na  nrjvi  irije- 
soc.  bjesuujo,  a  pijanica  ]w  ave  dni  bijosan  jest. 
Zbor.  32''.  —  c)  bolan  od  txdesli  hjesnocc,  rabidus ; 
u  torn  se  umislu  govuri  i  u  nasc  rrijeme  o  ie(a- 
dctu  i  0  zivotini:  aa)  o  celadetii :  mjrsto  cefadeta 
dolazi  u  pjesnti  i  zivot  mu :  Kad  ta  vil  uz  pjesan 
na  prozor  izide,  cudii  so  gdi  bijesan  iivot  nioj 
ne  prido.  S.  Mencetlc  91.  Kako  bisan  od  ]uvpna 
od  poraza  trgnuv  maca  sa  pojasa  zapovi-ne  ovu 
pisan.  A.  Cubranovic  158.  Kuziiici,  ujideni  od 
otrovno  zmijc,  bisni  |udi,  maiieisi.  L.  Torzi6  147. 
tako  jc  sada  i  u  noi^om  zavjetu  .lanui  na  mjestima 
gd^je  u  torn  umislu  muze  hiti  gr(.  SuiftonCififvug: 
DovedoJe  k  Aemu  bijesnijeb  mnogo,  i  izgna  du- 
hove  rijefju.  Vuk,  mat.  8,  16.  SretoSe  ga  dva 
bijesna,  .  .  tako  zla  da  ne  mogafee  niko  prooi  pu- 
tem  onijem.  8,  28.  Vidjese  bijesnoga  gdje  sjedi 
obuCen  i  pametan.  Vuk,  mar.  5,  15.  Kazase  im  Sta 
bi  od  bijesnoga.  8,  16.  —  bb)  o  zivotini,  osobito 
0  psii  i  vuku:  SrStose  jego  besni  ptsi  i  vltci. 
Starine  10,  278.  Sretose  jego  besni  vlbci  i  besni 
psi.  279.  Kako  no  kad  bludi  sobom  simo  tamo 
bisan  pas  men  judi ,  pojti  ne  iimi  kamo ,  ner  se 
vrti  samo ,  ter  ujisti  prezi.  M,  Maruli6  9.  Udri 
sam  na  se  jak  bijesna  ka  god  zvir.  M.  Bnnic  8. 
Kako  no  bisni  psi  zavidnici  6e  od  boljpzni  zavi- 
jati.  B.  Kasid,  nasi.  51.  Bisan  i^as,  canis  i-abi- 
dus.  JVIikaJa  151).  ^jutina  psa  bisnoga.  J.  Banovac, 
pripov.  55.  A  cobani  ka'  i  b'jesni  vuei.  Nar.  pjes. 
\nik.  1,  92.  Bijesnoga  vuka  pocerase,  pnstaiju 
Petra  harambasu.  4,  59.  Kad  besan  pas  njede, 
uzuin  nekoliko  dlaka  od  istoga  psa,  to  sazegu  na 
vatri,  istucaju  sitno,  pospii  na  rami  i  ozgo  pri- 
lepe  list  kakve  bilo  trave.  M.  D.  Milicevi6,  ziv. 
2,  61. 

3.  koji  nije  bijesan  od  bolesti  bjesnoce,  kao  pod 
2,  c,  nego  je  u  svom  postupanu  onaki  vise  Hi 
mane,  fnribundus.  tako  moze  biti  cejade  i  zivince. 
a  prema  nima  i  stvari  tjelesne  i  itmne.  isporedi 
bijes  (jwd  4).  a)  o  celadetii,  koje  je  prevec  {uto, 
prevek  gnevno,  prevec  razdrazeno:  to  moze  biti  u 
ovijem  priwjerima  do  nasega  vremena:  Skup  bi- 
jesni  ne  ce  trpit  spaho]ana,  jaiiicara,  bude  ga 
odrijet  i  razdrpit.  I.  Gundulic  496.  Vojska  bijesna 
i  zlosrda  .  .  .  je  napala  i  od  saraja  vrata  tvrda. 
534.  Udarac  teski  tada  bijesni  Dei-vis  u  stit  prima. 
528.  Vrh  lijeve  se  noge  uzdrzi  vas  kolicak  vitez 
bijesni.  545.  Buduci  udrio  miris  po  svoj  knci, 
Juda  pun  lakomosti  bijase  bisan  jak  no  pas.  P. 
B.  Baksic  4.  Primoci  udorce  jednoga  toliko  jedna 
i  bisna  neprijatela.  P.  Eadovcic,  nac.  69.  A  ti 
na  ni  bisna  lajes.  V.  Dosen  125.  Nesvisan  od 
|utine  bisan  srne.  195.  Oni  bisni  krvnici  nega 
zatvorise.  A.  Kanizlic,  kam.  57.  Oni  bisne  trage 
krvnici.  105.  —  b)  o  zivincetu,  kad  je  nim  tesko 
vladati,  kad  je  Into,  kad  se  razdrazi,  kad  se 
Jipajuje,  kad  tjera  svojii  vojii:  Sred  usta  |uta 
zmaja  i  nokata  bijesna  zmaja  oko  tebe  (Dubrov- 
nika) ,  s  oba  kraja  slovinska  je  sva  drzava.  I. 
Gundulic  390.  Bijesne  kone  kroti  i  vlada.  331. 
Kon,  koji  se  bijesan  jaha  s  napuhanijem  noz- 
drami  prije,  blag  i  krotak  zelen  milu  na  livadah 
sad  uziva.  399.  Pitoma  janica  dvi  (ce)  majke  po- 
musti,  bisna  kozlica  i  jednoj  dogrusti.  I.  T.  Mr- 
navic,  osm.  115.  Muceci  ju  (dusii)  s  jednijem 
crvom  bijesnijem,  koji  sve  koje  i  slijedi  gresnika. 
M.  Kadnic  235.  Blud  u  slici  bijesna  prca.  J.  Ka- 
vanin  417.  U  kao  bluda  omr}a  se  kao  bijesna  i 
goveda  svakom  kravom  kad  tjera  se.  34.  Eiknu 
kako   vo  bijesan.   P.  Knezevic,  pism.  126.    Za  to 


isto  radit  ne  6e,  dali  kao  koAi  bisni,  razuzdani  i 
obisni  pustu  paSu  sebi  ifitu.  V.  DoSen  43.  Junci, 
tusto  kriive,  sitni  ovni,  janci  mladi  sred  zelene  pa- 
sui   trave   bijesni   skafu  po  livadi.    N.  MariSi  22.  . 

6etr  tisiK^o  mladii  na  bjesnijem  konim.  B.  Cu-  I 
ceri  174.  Kad  vrnfiina  zategne,  ne  dade  muha  " 
bisna  da  sto  )udi  rade.  J.  S.  Rejkovii,  ku6  322. 
Pa  on  uzja  bijcsnu  vraneinu.  1,  .547.  Pak  posjede 
bijesna  putaja.  3,  471.  Stade  vriska  bijesnih  atova.  J 
2,  561.  —  c)  0  tijelu  ce(adeta  Hi  zivinceta  kdkvo  ^ 
je  naprijed,  o  negovijem  udima  i  drugom  Ito  je 
u  neiim,  kao  sto  je  zui,  pjcna:  Ho6e  Y  iz  tvog 
bisnog  tila  hit'  zemalska  smradna  gi'iila?  V.  Do- 
sen  2( ).  Svoj  bisni  jezik  j)ruzi.  142.  Grad  zemajski 
zadobiti  mora  bisno  srce  biti,  pomaraa  je  i  [utina 
vitezovom  onda  cina.  200.  O,  mnogog  ti  Golijata, 
babo,  s  bisni  nogu  skinu.  36.  Kad  bisno  baca  pine 
i  jadovno  ranit  zine  (sablast).  10.  Donio  ki'iigu 
bisnom  Xucju  pisanu.  A.  Kani^liA,  kam.  132.  — 
d)  0  ognu,  vrucini,  moru,  valu:  Ki  1'  te  bisan 
ogaii  pefe.  D.  Barakovid,  vil.  118.  Da  vrucinu 
bisnu  ima.  V.  DoSen  197.  Grade  zgradujemo  vrh 
mora  bisnoga.  I.  T.  Mrnavic ,  osm.  68.  S  bijes- 
noga mora  puti  prikriveni  svi  su  ostali.  A.  Vi- 
ta}i6,  ost.  89.  Bijesni  vali  cr}ene  se.  B.  Bettera, 
or.  27.  Bijesni  valovi  zlijeh  godina  pobudeni  su. 
D.  Mattel  235.  Bijesni  valovi  morsld.  Vuk,  jud.  13. 
—  e)  razlicno  stane  i  radna:  sila:  Krote  puti  bi- 
jesnu  silu.  J.  Kavaiiin  364.  Onda  kazu  bisnu  silu, 
radec  potrt  vojsku  cilu.  V.  DoSen  184.  djelo:  Toga 
od  doba  dikla  lu-esna  vrze  djola  huda  i  bijesna. 
D.  Palmotic,  christ.  33.  razUcno  kretane:  Ka  (ri- 
jeka)  niz  goru  strmo  od  zgai-a  krsi  plahos  bijesna 
tijoka.  I.  Gundulic  546.  Osvadise  ga  s  najpro- 
pasnijim  prikazaiiima,  koja  izna6i  more  bisno 
ganuce.  I.  J.  P.  Lucie,  isk.  17.  rat,  juris:  Eat 
bisni  da  g'  obori.  V.  Dosen  191.  Kad  bisni  juris 
cini  prama  bogu  na  visini.  184.  voja,  gnev,  mrh'ia, 
(uban :  Ta  jabuka  od  lava  i  vuka  premaga  bijesan 
jad  i  zvijeri  ostale  privodi  k  }ubavi.  M.  Vetranic 
2,  103.  IJstavi  gnev  bijosan.  M.  Bunic  26.  Dokole 
ne  ugodi  svojoj  bisnoj  vo}i.  F.  Vrancic,  ziv.  40. 
Bisnom  rasrcbom  uzezen.  B.  Kasic,  per.  203. 
Bisnu  omrazn  na  crkvu  noseci.  A.  Kanizlic,  kam. 
818.  Bijesna  Jubav,  tasta  slava  nihova  je  sva  za- 
bava.  N.  Marci  12.  vika:  Najpri  bisnu  viku  dignu. 
\.  Dosen  184. 

4.  koji  je  prevec  silan  Hi  samovojan ,  koji  bez 
nevo]e  cini  sto  se  samo  u  nevoji  iini,  kojemu  je 
dobro  ali  se  ne  zadovojava  nego  hoce  jos  bole,  koji 
hoee  i  radi  da  ga.  se  drugi  boje  Hi  znaju  silu 
liegovu,  violentus,  insolens.  isporedi  bijes  (pod  5). 
Keka  nijesmo  od  vece  bijesni  i  lasni  na  rasrcbu. 
M.  Orbin  16.  Druga  su  dicica  bisna  i  opaka.  A. 
J.  Kuezovic  24.  Oni  bisan  zapo\dda,  oni  svisan 
kapu  skida.  V.  Dosen  185.  Bisne  va]a  ustezati, 
line  vala  uzdizati.  253.  Po  nacinu  bijesnijeb  i 
raspustenijeh  mladica.  Misli  kr.  59.  Ka  je  casom 
skup  smioni  bijesnijeb  mladac  zamamila.  N.  MarSi 
32.  Tude  livade  bisan  volar  11  pastir  odgrade. 
J.  S.  Rejkovic,  kuc.  167.  Nije  bog  tako  pustio 
covjeka  da  on  pustopasice  ido  i  zive  .  .  .  Nevjestu 
d'o  je  ko  ce  liega  vladat,  bijesnu  d'o  je  ko  ce 
liemu  drzat  i  stezat  uzdu.  A.  Kalid  364.  Da  se 
uklonis  od  driizbe,  koja  je  plaha,  bijesna,  ne- 
ukrocena.  367.  Al  eto  ti  Hasan-pase  s  vojskom, . . 
tovni  koni  a  bijesni  Turci,  iznad  crkve  po)e  pri- 
tiskose  i  po  polu  popese  iiadore,  pa  na  crkvu 
poprijeko  glede.  Nar.  pjes.  vuk.  .S,  74.  Nemoj  koji 
pnSku  opaliti  na  bijesna  Airovic  Ibra.  4,  386.  Bas 
je  |epsa  od  svake  devojke ,  a  bjesna  je  od  brata 
Alila.  3,  144.  Poplesti  ibijesna,  da  je  bjeSiii.  Nar. 
posl.  vuk.  255.  Ako  ne  budu  gosti  bijesni,  ne  te 
biti  ku6a  tijesna.  Nar.  posl.  vuk.  6.  Obojica  silni 


BIJESNICA 


299 


BIK 


i  besni.  Vuk,  dan.  4,  23.  Bila  je  ku6a  zadruzna  i 
silna  i  bijesna.  Vuk,  car.  pjes.  4,  93.  Bijesan  je, 
dobro  mu  je.  Viik,  posl.  247. 

5.  0  mladu  ce]adeta  kao  zdrav  i  veseo,  zivahan, 
vegetus.  isporedi  bijes  (porf  6).  U  vijek  je  bo- 
lezjiv,  ima  jehtiku,  jadjiv  je,  .sto  ce  ti  rdaV  tako 
bisna  devojka  zasluzuje  bofeg  momka.  V.  Bogisii, 
zbor.  17.5.  Blaga  je,  zdrava,  vrijetbia,  bisna,  jaka. 
198.  Tri  sincida,  svaki  bijesan  i  napredan,  kao 
sto  ne  6e  biti,  pak  jedno  jiitro  dvoje  zakovrce 
zdrava  citava;  izdahnuSe  isti  dan.  S.  ^ubisa,  prip. 
199. 

6.  adv.  bijesno:  kao  naprijed  pod  3  i  i:  Smrt 
mnogo  bijesno  plasi.  M.  Vetranit  1,  27.  Vijem  da 
je  jelen  jJah  i  bijesno  se  plasi.  1,  37.  Bijesno  ga 
slidahu  dubja.  D.  Ranina  vii.  Koji  sada  u  hrlosti 
bisno  vlada.  V.  Doien  4^1.  Kad  za  nima  bisno  laju. 
134.  Sto  n  kolu  bisno  skace.  166.  f^to  god  bisno  gdi 
udare.  228.  Ne  bisno  da  luduje.  179.  Kada  bisno 
poludiste.  226.  Da  b'  se  Judsko  tilo  tako  bisno 
pomamilo.  137.  Bisno  razjiden.  A.  Kanizlic,  kam. 
158.  Srca,  koja  neliarno  i  bijesno  pomamjena  od 
nega  odbjegaju.  D.  Mattei  312. 

BIJESNICA ,  /.  fiiriosa.  u  Srbiji  (u  istoinom 
govoru  besnica)  «  narodnoj  pjesmici:  0  devojko 
besnice,  vec  prodose  mesnice;  nit'  se  cesjaj  ni 
gladi,  vec  dodose  pokladi.  l^i.  Kovacovic. 

BIJESNIK,  m.  furiosus.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samu  u  Stuliievu.  a)  o  vrayu:  Nebu  se 
oprit'  spravam  o\'im  tvi"doglavi  bijesnik  stupa, 
zaboravjen,  ko  treskovim  svemoguca  ruka  lupa, 
za  sve  da  od  ne,  kad  oliolu  glavu  istakmit'  k  vis- 
nem  propo,  strmoglav  se  busi  dolu.  I.  Gundulic 
473.  —  hj  0  momkti  u  Srbiji  u  narodnoj  pjesmici 
(istocnim  govorom  besnik ) :  Oj  ti  momce  besnice, 
prodose  ti  mesnice;  metni  cesa}  pod  kamen,  udri 
glavom  0  kamen.  J^.  Kovace\ac. 

BIJESNO,  adv.  vidi  kod  bijesan. 

BIJESNOST,  bijesnosti,  /.  hjesnoca,  ludost.  Od 
XVI  vijeka  (vidi  primjer  Bernardinov) ,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  (rabies  1, 1017).  — 
1.  rabies,  hjesnoca  holcst.  samo  u  Bjelostijencevic 
rjeiniku  (1,  1017).  —  2.  insania,  liidilo.  isporedi 
bijes  {pod  3) :  Mi  ludi  zi^vot  nib  mnahomo  da  je 
bisnost.  Bernardin  100''.  sap.  5,  4.  - —  3.  furor; 
isporedi  bjesnUo  i  bijes  (pod  4)  i  bijesan  (pod  3) : 
Liido  je  skrivati  nebeske  odiuke ,  jos  lude  tajati 
podnesene  muke,  a  bisnost  manena  veselje  kazati, 
kad  je  stvar  svrsena,  koju  je  plakati.  I.  T.  Mr- 
navic,  osm.  65.  S  naglom  bijesnostju  da  jednu  za- 
uSnicu  Isusu.  P.  B.  Baksic,  razm.  68.  Ka  ce  ru- 
kanja  i  bisnosti  biti  one ,  kimi  ce  se  tnziti  na 
samoga  sebe.  P.  Kadovcic,  nac.  320.  Ispuniti  svoju 
bisnost  i  jadovistvo.  P.  Radovcic,  symb.  52.  Od- 
risivsi  ga  s  velikom  naglostjn  i  srditom  bisnostju. 
M.  Lekusic  81.  Ne  pazeci  na  liegovu  bisnost.  A. 
Kanizlic,  fran.  87.  —  4.  violentia;  isporedi  bijes 
ijpod  5)  i  bijesan  (jjorf  4) :  Od  teske  bisnosti  ucini 
se  vojvodom  proglasivsi  da  on  ne  ce  da  imade 
dila  s  Davidom.  E.  Pavic,  ogled.  277. 

BlJEST,  /.  rabies,  insania,  furor,  insolentia. 
isporedi  bijes.  Akc.  se  mijena  u  loc.  sing. :  bijesti. 
Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(rabies  601''.  insania  466'>.  furor  680^.  libido,  sa- 
inovo)a  171i>),  u  Slulicevu  (sto  i  bijes),  i  a  Vii- 
koi'tt  finsolentia,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Hr- 
rat.'ikdjj.  Po  nekim  se  stranama  t  iza  s  kad  stoji 
)ui  kniju  odbacuje.  Postnne  nije  jasno:  neki  misle 
da  hi  moglo  biti  od  korijena  od  kojega  je  ijed 
pa  da  je  sprijeda  otpalo  o,  koje  se  dr£i  a  obijest 
(Miklosic,  vergl.  gram.  2,  167);  ali  se  cini  tesko 
rastaviti  rijec  od  rijeii  bijes  i  bijesan,  i  za  to 
mislim  da  je  postala  od  bijesan,  iemu  hi  bio  od- 


bacen  zadni  nastavak,  i  da  je  najprije  glasila  (a 
zenskom  rodu)  bijes  (best),  pa  joj  poslije  uz  druge 
rijeii  dodano  t.  —  1.  rabies,  samo  u  Belinu  rjei- 
niku 601b.  isporedi  bijes  (pod  2).  —  2.  insania; 
isporedi  bijes  (pod  3):  Njeka  je  vi-aXja  bijes  u 
judi  udj-ila,  ter  im  je  prem  svu  svijes  i  pamet 
odnila;  kad  trbuh  pun  cuju,  pjani  i  obijesni  placu 
i  tuguju  kroz  njeke  [uvezni.  M.  Drzic  84.  Koja 
je  bijes  toj  u  Judi  udrila,  da  stado  i  dom  svoj 
ohode  cic  vila,  da  tlace  svoju  cas  i  pravdu  i 
razlog  jak  prase  kad  se  vas  umijesi  _u  brlog  ?  99. 
—  3.  furor ;  isporedi  bijes  (pod  4) :  Cudina  opaka 
i  njeka  pusta  bijes  uzrok  su  da  svaka  vila  mi 
nosi  svijes.  I.  Gundulic  166.  Sto  finis?  odnesi, 
jaoh,  s  prsi  juti  stril,  ustavi  u  tebi  tuznu  bijes 
i  plac  taj,  ter  samu  smrt  sebi  nepravo  ne  zadaj. 
187.  Slobodno  od  nili  nista  nije ;  .  .  u  ovoj  bijesti 
xidarajuc  na  sve  strane  ne  pristaSe  dokli  i  tebe 
ne  iznadose.  559.  Svi  puni  bijesti  hude  i  eeraera 
pakljenoga  nemilosnu  na  smrt  sude  u  [udskomu 
tijelu  boga.  D.  Palmotic,  clirist.  119.  U  gnevnoj 
]utoj  bijesti  prida  se  im  ne  da  .sjesti.  J.  Pahnotii, 
dubr.  244.  Bivsi  s  bijesti  svoje  prike  svijem  krstja- 
nom  turska  sila  crkve  ostalo  sve  kolike  prvo  u 
vrijeme  razorila.  290.  Zamijenit  bijes  nihovu.  I. 
Bordic,  salt.  479.  Tijelo  htje.se  braca  da  se  ukopa, . . 
da  ga  silna  bijes  ne  iskopa.  I.  A.  Nenadic,  samb. 
26.  Zaludna  je  tvoja  bijes  i  tvoja  pomama  ne- 
korisna.  Besjede  kr.  157.  Koja  6e  biti  srzba,  gnev 
i  bijest  od  osudenika  slusati  tolika  prikoreiia! 
A.  d.  Bella,  razgov  35.  Igracu,  koji  je  sve  pineze 
na  igri  izgubio,  ne  raoze  se  gore  uciniti  nego  pri- 
korit  ga ;  .  .  ovo  je  dosta  da  bnde  karte  razdriti  i 
u  bist  iidriti.  35.  Sada  toliko  se  tuii,  tako  udara 
kako  u  bijest  za  cic  izgubjena  prvorodeiia  bivsi 
ga  prije  prod'o  za  toliko  malo.  148.  i  ii  vjelra  je: 
ivad  silni  vjetri  puni  bijesti  i  rasrdbe  skoce  na 
drijevo.  Besjede  kr.  243.  —  t.  insolentia.  isporedi 
bijes  (jiod  5):  Dokle  ne  ce  doprijet'  bijes  negova? 
Nije  nista  zatvoreno,  nije  nista  sveto  gdje  on 
ne  ce  ujesti.  A.  Kalic  .304.  Ako  mnite,  vi  duSe 
gubite ,  da  se  raja  bije  od  obijesti ;  e  ko  mnije, 
od  boga  mu  bila  bijest  ovaka  u  domu  negovu. 
Osvet.  J^,  80. 

BIJESTAN,  bijesna,  adj.  furibundus.  vidi  bi- 
jesan (pod  3).  II  rjeinicima  Belinu  (334'')  i  Vol- 
tifjijinu  (S)  i  u  jednoga  pisca:  Bijestan  vojnik. 
A.  Kalic  567.  isporedi  bijest. 

BIJEZATI,  u  pjesmama  kad  kad  mjesto  hje- 
zati,  da  hi  se  rrsta  ispunila:  Pleci  dade,  bijezati 
stade.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  546.  Pleci  dade,  bijezati 
stade.  2,  468.  Ta  ako  cu  jadna  bijezati.  3,  42.  Da- 
leko  su  gorom  bijeiali.  .3,  271.  Bijezaces,  no  po- 
bjeci  ne  ces.  3,  338. 

BIJO,  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na  jednom 
mjestu  koje  je  u  jednom  rukopisu  napisano  ,bi- 
jamusi'  a  u  drugom  .bijumusi',  a  u  objema  se 
dva  zadna  glasa  mogu  iitati  i  si  i  zi  i  si  i  ii: 
tu  ce  biti  tal.  bigio,  taman,  u  cakavskom  govoru 
bijo,  u  dat.  sing,  biju,  iza  kojega  ce  m  biti  po- 
grjeska  mjesto  v,  a  ostatak  ce  biti  uzi,  tako  da 
hi  cijelo  trebcdo  iitati :  ,biju  v  uzi'.  Blagoslovjen 
Isukrste  gospodine,  ki  da  svitlost  biju  v  uzi  (na- 
stampano  ,bijum  uSi'J  po  Lovrincu  tvomu  sluzi. 
P.  Hektorovic  122. 

BIJUKLIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme;  moze 
hit),  od  tur.  byjykly,  brkat.  -i-  je  sazeto  -iji-.  Mi- 
jailo  Bijuklii"-.  Prot.  sab.  mag.  51. 

1.  BIK,  bika  ;'  blka,  m.  taurus.  isporedi  bak. 
Akcenat  kad  je  u  gen.  sing,  bika,  ostaje  taki  u 
svijem  oblicima  osim  voc.  sing.,  gdjc  je  bice; 
ostaje  i  u  gen.  pi,  samo  je  i  zadni  slog  dug  kad 
ncma  -ov-:  bika,   i  oba  zadna  kad  ima  -ov-:  bi- 


BIK 


300 


BIKOVAC 


kovfi;  lend  je  u  gen.  sin^.  bika,  i  onda  ostaje 
taki,  osim  voc.  sing.,  gdje.  hi  moglo  biti  bifip,  i 
geih  pi,  koji  lead  je  hez  -ov-  mo:e  liiti  da  glasi 
bikil,   a  had  ima  -ov-  onda  se  ne  mijcna  nego 

mi  i  oha  zadna  doga  diign :   bikova. i-  je  od 

staroga  y.  —  Dolazi  ml  xiv  Hi  xv  vijeka  (nidi 
prvi  privijer).  iimedii  rjeinika  ii  Mikalinu,  lije- 
lostijer.ijcfK,  Jamhrcsicevu  (ii71''),  Volliijijimi,  S'tu- 
liccvu  (u  koji  je  uzcto  iz  ni.skoga)  i  Vukoim.  — 
J'ostanem  misii  se  da  je  od  kor.  biik,  Imkati;  ali 
se  0  tome  maze  sumnati  radi  lit.  bulius,  i  toga 
radi  moze  biti  od  kor.  blui,  od  kojeqa  je  biti 
(budcm)  i  bujan,  tako  da  hi  prozvan  bio  po  slli 
ifvojoj.  —  1.  U  pravom  znaienu:  UstruH  bvku 
otb  rogovt.  Starine  10,  120.  Dva  bika  u  planini, 
kad  ih  )uven  bijes  uhiti,  ovi  onega  iste  ubiti. 
I.  Gundulic  538.  Meu  nami  .  .  .  nesklad  sika,  ko 
zavadna  mou  dva  bika.  J.  Kavaiiin  406.  Pod  bi- 
kom  juno  traziti.  Nar.  posl.  vuk.  2.51.  u  bajanu: 
Ustuk  bife;  tu  ti  mesta  nema.  M.  D.  Milicevic, 
i.\v.  1,  93.  —  2.  vodeni  bik,  bukavac,  ardea  stel- 
laris.  G.  Lazio  65.  Vuk,  rjef.  47b.  gga.  j.  Pancii, 
zool.  20G. 

2.  BIK,  bika,  in.  scapus;  isporedi  bacva.  Akc. 
u  ace.  i  voc.  sing,  kao  u  nom.,  u  svijem  ostalijem 
oblicima  kao  u  gen.  i  jos  sti  u  gen.  2d.  aba  za'dAa 
••doga  duga:  bikova.  —  Bolazi  samo  u  nase  vri- 
jemc,  izm.edu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
dodaje  da  .se  gorori  u  Srijcmu).  Postanem  ie  biti 
od  mag,  bok,  bodla.  —  Tako  se  zove  u  Srijemu  lii- 
kova  prorasjika.  Viik,  rjec.  25a.  i  ,<  Srbiji.  L, 
Kovacevic^  ali  i  drugo:  Nen  (tatulin)  se  plod 
zovu  bikovi,  igelkolben,  dornapfel.  G.  Lazic  110. 
Bik  je  stablo  socno  bez  lisca,  .  .  koje  nosi  na 
svom  vrhu  usamlen  cvet  ili  povise  cvetova  sa- 
stavjenih  u  .  .  .  grozd  .  .  . ;  scapus.  J.  Paiici6,  flor. 
biogr.  7.  434. 

1.  BIKA,  m.  taiirus.  upravo  aiigm.  od  bik  (tau- 
rus),  ali  dolazi  kao  i  bik.  Akc.  se  mijena  u  gen. 
pi.  bika.  Bolazi  od  xvii  vijeka,  izmedii  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  1.  u  pravom  smislu:  Bika  kada 
se  oini  lov  vazda  se  vraca  k  vratoni  od  kuda  je 
izaso  na  trgoviste.  M.  Eadui6  374.  Bika  mora 
takoder  imati  siroku  glavu.  I.  Jablanci  117.  Ob- 
kolili  su  meue  junci  mlogi ;  bike  pritile  obsidnule 
su  me.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  167.  Ili  daje  svog 
za  biku  junca.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  191.  Ona 
(vrana)  odmah  pane  na  biku,  .  .  .  uhvati  biku  za 
usi.  Nar.  prip.  bos.  1,  31.  u  bnjanu:  Ustuk  bika! 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  108.  113.  —  2.  znak  na 
nebu  od  zvijezda,  taurus:  Kad  kaJendar  ukazuje 
biku.  J.  S.  Ee}knvic,  kuc.  79.  Kad  je  misec  u 
zlamenu  bike.  135. 

2.  BIKA,  /.  vidi  majka,  mjesto  koje  se  govori 
kao  nena.  u  nose  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Vukovu,  gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Bosni 
osobito  po  varosima.  Postana  tamna ,  moze  biti 
od  tur.  bik,  gospodar.  Zapale  (Turd)  kuce  (svoje) 
1  sve  sto  su  imali  sagradeno  tako  da  su  marili 
sebe,  djecu  i  bike  ostaviti  pod  vedrim  nebom. 
Nar.  prip.  bos.  1,  82. 

3.  BIKA,  /.  luzula  DC.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena,  u  koga  ce  biti  pogrjeska  ie  mjesto  i: 
bieka.  Sloser-Vukot.  flora  1162.  Postanem  moze 
btti  od^sr.  nem.  binz.  isporedi  bikovina. 

BIKAE,  Bikara,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme, 
postanem  isto  sto  i  bekar,  koje  vidi.  isporedi  bi- 
karija.  _T.  Bikar.  D.  Avramovic,  sv.  gora  271. 

BIKAKIJA,  /.  vidi  bekarija,  od  cega  je  i  po- 
stalo  promijenivsi  e  na  i.  Od  xv  vijelca.  Zakont 
od  mesa,  ko  se  prodaje  na  bikariji.  Stat.  poj.  ark. 
5,294.  Ode  na  bilu  subotu  da  kupi  sto  gi.il  na 
bikariji  k  uskrsu.   J.  Banovac,   pripov.  119.   filu- 


5ate  li,  judi,  koji  srtate  oko  tudih  vrata  kao  psine 
oko  bikarije?  186.  Psosti  rigati  po  krtmam  i  po 
bikaiiam.  I.  J.  P.  Lu6i6,  razg.  5. 

BIKAEITI,  blkarim,  impf.  raditi  radnu  me- 
■farsku,  ,bikarsku'.  xvii  vijeka.  Oni  ki  bikare,  da 
nimaju  bubrigov   odkidati.   Stat.  poj.  ark.  5,  305. 

BIKAELUK,  m.  radna  mesarska,  Jbikarska'. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Ovi  zanat  bi§e 
tada  j)Ogrdan,  kako  sada  kod  nas  bikarluk.  A. 
Kaci6,  kor.  52. 

BIKAESKI,  a(l).  sto  pripada  ,bikarima',  me- 
sarski.  prosloga  vijeka.  Laskati  krv  po  bikarskih 
paiiinah.  J.  Banovac,  prip.  184. 

BIIvICA,  /.  luzula  DC.  isporedi  pod  3  bika.  M 
jednoga  pisca  nasega  vremena,  m  koga  ce  biti 
pogrjeska  ie  mjesto  i:  bieka  ili  biekica.  Sloser- 
Vukot.  flora  1162. 

BIKIC,  m.  prezime,  u  nale  vrijeme.  Maksim 
Biii6.  Eat  140. 

BIKINE,  Bikina,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
pozarevaikom.  K.  Jovanovii,  rec.  5. 

BIKLA,  /.  mlijeko  smijesano  s  vinom.  u  Bal- 
maciji.  M.  Pavlinovic.  Moze  biti  od  tur.  buklii, 
biiklfi,  ustikano,  sastavjeno  sto  dvoje  i  viSe. 

BIKIilTI,  biklim,  iinpf.  mijesati  vino  s  mli- 
jekom  u  Balmaciji.  M.  Pavlinovic.  Postana  ko- 
jega  je  bikla. 

BIKNIVATI  SE,  biknivam  se,  impf.  assuescere. 
vidi  bikiniti  se.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BIKNUCE,  n.  assuetudo.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku (usus;  habitus),  gdje  ima  i  ,biknenje'. 

BIKNUTI,  bikncm,  impf.  assuescere,  ohicati. 
b  stoji  mjesto  v,  koje  se  promijenilo  kao  u  babiti. 
Postana  kojega  je  naviknuti,  sviknuti;  vidi  kod 
naviknuti.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Stulicevu  i  u  Vukovu,  u  oha  samo  sa  se.  — • 
1.  neprelazno.  Kako  tko  nikne,  tako  i  bikne. 
Poslov.  dan.  44.  —  2.  sa  se :  a)  refleksivno  sa  sub- 
jektom.,  kao  naprijed  bez  se.  samo  u  Stidieevu 
rjecniku.  —  b)  bez  suhjekta:  Kako  ti  se  bikne? 
quomodo  vales?  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje 
se  dodaje  da  se  tako  govori  u  Bubrovniku. 

BIKOLITI,  bikolim,  impf.  adulari.  u  nase  vri- 
jeme, u  Balmaciji.  prelazno:  ,bikoliti,  mazati  koga 
rijecima'.  M.  Pavlinovic.  Postanem  ce  biti  u  svezi 
sa  objekoliti  (saletjeti)  t  s  bikota  i  bikusa  (koje 
vidi)  i  s  rus.  bikusa  (varalica) ,  a  od  kor.  bha, 
sjati,  od  kojega  je  i  bio,  bijela :  od  sjati  lako  je 
moglo  znacene  preci  u  laskati  i  varati. 

BIKONA,  m.  augm.  bik,  taurus.  1^.  Kovacevic. 

BIKOTA,  m.  ime  bijelu  volu  u  zagoneci:  Kad 
legne  bikota ,  niko  ga  ne  moze  krenuti ,  dok  ne 
dode  galesa,  a  kad  dode  ovaj,  niko  ga  ne  krenu 
vec  bikota.  Nar.  zag.  nov.  39.  odgonetjaj:  dan  i 
nod.    Postane   vidi   kod  bikoliti.   isporedi  bikusa. 

BIKOTINCI,  Bikotinaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  pozarevaikom.   K.  Jovanovic,  rec.  141. 

BLKOTINSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bikotin- 
cima.  Bikotinska  obstina.  K.  Jovanovic,  rec.  141. 

1.  bIkOV,  adj.  taureus.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijenievu  i  Stuliievu  (u  koji  je  uzeto  iz  rus- 
koga).  isporedi  bicji. 

2.  BIKOV,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  P.  Biiov. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  351. 

BIKOVAC,  Bikovca,  m.  1.  ime  musko  xiv  vi- 
jeka. Dedfc  imt  Bykovtct.  Glasnik  11.  12,  8.  Bi- 
kovtcfc.  75.  —  2.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
varaMinskoj.  mjestani  govore  kajkavski  Bikovec. 
Schem.  zagr.  1875.  127.  Pregled  47. 


BIKOVANE 


301 


BILI 


BIKOVANE,  n.  vita  taiiri.  isporedi  bikovati. 
samo  u  Viikovu  rjecniku. 

BIKOVATI,  blkujem,  impf.  taurum  imitaii, 
zivjeti  kao  hik.  samo  u  Viikovu  rjecniku. 

BIKOVINA,  /.  vibm-num.  isporedi  bika  pod  3, 
od  koje  je  i  postala.  samo  u  StuUcevu^  rjecniku 
i  u  jednoga  pisca  nasega  'cremena.  B.  Sulek,  im. 
15.  u  posjednega  je  i  nekaka  jabuka.  u  torn  sna- 
deiiu  govori  se  u  Hrvatskoj. 

BIKOVIT,  adj.  n.  p.  vo,  bos  taurus.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje  je 
i  znaceiie  kako  je  stavjeno.  va^a  da  se  govovi  o 
juncu  jos  neujatoofenu  Hi  o  volu  dohro  neujalov- 
}enu.  u  Hrvatskoj  se  govori  ,o  muskom  teletu'. 
P.  Brautnor.  isporedi  bakovit. 
„  BIKUJINA,  /.  nekaka  jabuka  it  Hrvatskoj.  B. 
Sulek,  im.  15.  isporedi  bikoviiia. 

BIKin^A,  /.  cirrus,  vitica,  najvise  u  pi.  bikuje. 
Akcenat  se  vtijei'ta  u  gen.  pi.  bikuja.  Samo  u  r«- 
kovu  rjecniku.  Postanem  moze  biti  od  fur.  byjyk, 
byk,  brk. 

BIKUSA,  f.  1.  ime  hijeloj  ovci.  —  2.  zensko 
koje  se  umi^ava,  koje  laska,  adulatrix.  —  Govori 
se  u  Dalmaciji  u  oba  znaiena.  M.  Pavlinovic. 
Postane  vidi  kod  bikoliti :  znacerle  korijenu  sjati, 
bijejeti  se,  drzi  se  piod  1  [vidi  i  bikota),  a  pod 
2  je  preslo  u  laskati,  koje  je  i  u  bikoliti.  ispo- 
redi bija. 

BEL,  /.  festuca,  trun.  isporedi  bila  /.,  *■  kojom 
je  i  postana  istoga.  Samo  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  Na  ovu  priliku  od  bili  i  od  grede.  Postila 
1562.  109. 

1.  BILA,  /.  montes  continui,  vidi  bilo  istoga 
znacena.  Samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodajc 
da  se  govori  u  Sumadiji. 

2.  BILA,  /.  ime  zensko,  proUoga  vijeka.  Bila 
MiJkova.  Bud.  sponi.  glasn.  ii.  3,  77.  i  moze  biti 
da  je  po  zapadnom  govoru  (na  istom  mjestu  ima 
i  slipfiev).  isporedi  Bilic. 

3.  BILA,  vidi  bilah. 

BILABEE,  m.  tursko  ime  «  jednoj  pjesmi.  bice 
pokvarcno  od  Bilaver.  Bilabere,  draga  slugo  mqja. 
Nar.  pjes.  mar.  147.  u  istoj  pjesmi  u  dat.  grijes- 
kom  Bilaberi :  Tad  govori  Bilaberi  slugi.  147. 

BILAC,  m.  dva  sela  u  Slavoniji  u  pozeskoj 
podzupaniji:  Veliki  i  Mali  Bilac.  Sclioni.  zagr. 
1875.  41.  44.  Preg;led  90.  92.  -i-  ce  biti  po  za- 
padnom govoru  mjcsto  juznoga  -je-. 

BIL_ACINA ,  /.  neko  mjesto  u  Srbiji  u  Svilaj- 
nici.  Niva  u  Bilacini.  Srp.  Nov.  1878.  460. 

BILAH,  arapski  billah,  boga  mi:  Bilah  tespih 
ne  primjeiiuj  Tale.  Pjev.  cm.  229.  najvise  dolazi 
iza  druge  rijeci  arapske  istoga  znacena:  vallah-i- 
billah:  obje  bez  h:  Vala-i-bila,  dok  uzjasem  mo- 
jega  brnasa  a  poteguem  sabju,  ja  cu  sam  udariti 
na  500  uskoka.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  462.  prva  sa  j 
mjesto  h :  Valaj-i-bila,  bas  sam  to  hteo  da  izrek- 
nem.  Nar.  prip.  vuk.-'  257.  obje  sa  j  mjesto  h  a 
bez  i  medu  sobom :  Valaj  bilaj !  ako  me  bude  pre- 
vario ,  danas  cu  ga  rezil  u  genetu  uciniti.  Nar. 
prip.  vrc.  55.  prva  sa  h  mjesto  v:  llalaj  bilaj, 
kaurin  uijesam.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  513. 

1.  BILAJ,  Bilaja,  m.  vidi  Bjelaj. 

2.  BILAJ,  vidi  kod  bilah. 

BILALM,  m.  nem.  Wilhelm.  xiii  vijeka.  Gos- 
podin  Bilalm.  Mon.  croat.  10.  isporedi  Bilam,  Bi- 
lelm. 

BELAM,  m.  nem.  Wilhelm.  xiii  vijeka.  Go.spodin 
Bilam.  Mon.  croat.  3.  4.  8.  isporedi  Bilalm,  Bi- 
lelm. 


BILAN,  biona,  adj.  u  jednoga  pisca  pro'sloga 
vijeka  u  pjesmi  u  znacenu  nepoznatu  o  duzdu  mle- 
tackom,  i  u  Stulicevu  rjecniku,  n  kom  je  pauper, 
egenus,  bez  potvrde.  Izdrit  iz  ust  cara  siona  No\d 
i  kra]stvo  od  Morije  na  ociju  duzda  biona.  J.  Ka- 
vanin  38G. 

niLCE,  n.  dem.  bilo  (planinsko).  isporedi  bilo 
pod  1.  Ovu  pritoku  razdvaja  od  liega  jedno  bilce 
planinsko.  Otagb.  4,  5rj(l. 

1.  BILE,  /.  ])l.  adj.  1.  selo  u  hrvatskom  pri- 
morju  blizu  Sena.  Schem.  segn.  1871.  17.  po  za- 
padnom govoru  stoji  i  mjesto  ije.  U  ili  na  Bili(h)  ; 
a  susjedni  cakavci  govoi-e:  u  ili  na  Boli(h).  M. 
Butkovi6.  —  2.  golo  brdo  kod  Graca  u  Herce- 
govini.  Schem.  here.  1873.  83.  je  li  i  ncmu  akce- 
nat kao  i>rednemu  selu,  ne  zna  se  za  cijelo. 

2.  BILE,  /.  pi.  u  zagoneci,  samo  u  nom. :  Otud 
ide  5ak)ec-makjec,  i  na  putu  nm  s'ile-bile;  sile- 
bile  boga  mole  da  sak}ec-mak|ec  nogu  slomi.  Nar. 
zag.  nov.  105.  odgonetlaj:  krmaca  s  prascima. 
isporedi  bilo. 

BILEC ,  m.  chrysanthemum,  u  Stulicevu  rjei- 
niku.  calendula  ai-vensis  L.  Cas.  ces.  rnuz.  1852. 
2,  47.  isto  i  calendula  officinalis  L.  B.  Sulek,  im. 
15.  isporedi  bilica.  i  ce  biti  samo  po  zapadnom 
govoru  mjesto  juznoga  je. 

BILEC'A,  /.  planina  i  pod  nom  nasefeno  mjesto 
u  Hercegovini  blizu  Trebina.  pomine  .se  od  xv  vi- 
jeka, a  toga  se  vijeka  pisalu  i  e  mjesto  i,  oboje 
od  staroga  e.  postanem  od  bio,  bijela.  ;^udi  od 
Beleie  i  odt  Vrtma  i  odt  Trebina.  Mou.  serb.  347. 
Odt  Bilece.  349.  Bivsi  ga  opet  srio  kraj  Bile6e. 
J.  Palmotic,  dubr.  147.  K  i^ubomiru  putovai5e, 
otkli  opeta  u  Bilecu  i  Crnicu  naprijed  hode.  173. 
Iz  pl(anine)  Bilede.  Zem}.  bos.  3.  Poce  kupit  svoju 
silnu  vojsku  .  .  .  ravnu  Planu  i  Biledu  main.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  438.  Eto  silne  na  Bileiu  vojske,  na 
Bileci  tabor  uciuise.  5,  355.  TrebiSnica  izvire  is- 
pod  brda  blizu  Bilece.  V.  Bogisid,  zbor.  422. 
mjestu  se  ime  govori  i  u  srednem  rodu  Bilede  u 
nase  vrijeme :  Glavno  mjesto  jest  Bilece.  Glasnik, 
48,  27.  Od  Bileia  Ahnieta  Ha|-ij6a.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  436.  Na  Trebiiiu  i  na  Gacku  ravim,  na  Biloou 
i  na  Korjenicu.  Osvetn  3,  88.  isto  ce  mjesto  biti 
u  jednoga  2>isca  prosloga  vijeka  grijeskom  sa  -ac- 
mjesto  -ec-:  Kamo  knezi  od  Graliova,  gospodari 
od  Klobuka,  l^ubuskoga  i  Kosova,  al  Bilaca.  J. 
Kavanin  231. 

BIXECE,  n.  vidi  Bileca. 

BILED,  wj.  selo  u  Banatu  blizu  Temihara. 
Biledt.  S.  Novakovic,  pom.  125. 

BILELM,  m.  nem.  Wilhelm.  xiii  vijeka.  Gos- 
podinu  Bilelmu.  Mon.  croat.  4.  isporedi  Bilalm, 
Bilam. 

BILENSKI  PODI,  m.  pi.  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini  blizu  Jablanca.  Schem.  segn.  1871.  21. 

BILENZUKA,  /.  rids  belenzuka.  a)  narukvica: 
To  joj  snima  .  .  sa  ruku  zlatne  bileuzuke.  Pjev. 
crn.  96.  b)  okovi  na  ruku :  Na  ruke  mu  niece 
bilenzuko ,  a  za  grlo  singir  gvozde  tesko.  Pjev. 
cm.  213. 

BILETH'J,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  u  Brocnu. 
Schem.  licrceg.   1873.   106. 

BILETItUvI,  adj.  sto  pripada  selu  Biletieima. 
Bileticko  poje.  Schem.  hercog.  1873.  104. 

BILI,  dolazi  u  pjesmi  dodano  sprijeda  rijeci 
bijur  a  znacena  i  postana  neznana:  moze  biti 
da  je  kao  pocetak  rijeci  bijur  udvojen;  a  kako 
Vuk  (nar.  pjes.  1,  ix)  misli,  moze  biti  da  je  po 
turski  Hzeto  od  ,bijeli'.  JeJna  gora  od  bili-bijura. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  337. 


BILIBREK 


302 


Bl^i 


BILIBREK,  u  zagoneci:  Ja  izidoh  na  idek, 
nazvali  ku6i  bilibrok ;  navranih  so  sine,  mino,  to 
iiH<  zavaili  s  I'liiiio.  Nar.  za^.  m)V.  117.  odfiDiicllKJ : 
ocaii,  ;viniar  i  fide,  iiiikc  liiti  da  pokazuje  samo 
ytas  od  ;runa. 

1.  BILICA,  J.  clu'ysauthomuiu.  isporedi  bilod. 
«  jednoga  pisca  naiega  vremcna.  Slosor -Vukot. 
llora  H18. 

2.  BILK'A,  /.  imc  icwifco,  ridi  kud  Bjelica. 
BILICE,  /.   selo  u  Bosni  hlizu  Jujca.   Schom. 

bos.  18(il.  8(!.  prvo  ce  i  biti  po  zapadnom  govoru 
wy'esto  jusnuga  je. 

BILIC,  /.  ori.s  habitus,  ohlicjc.  u  tiase  i^rijemc, 
u  Dalmaciji.  Cejade  lipe  bilici ;  ona  su  dva  brata 
istc  bilidi.  Bice  tur.  bilis,  poznanstvo,  tizeto  za 
ono  po  (emu  se  sto  poznaje. 

BILICIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Paval  Bilicic. 
Mon.  Croat.  236.  prvo  ce  i  biti  po  zapadnom 
goi'oru  mjesto  je. 

BILIC,  m.  prezime.  prvo  i  mo:e  biti  po  zapad- 
7iom  govoru,  prem  da  se  ne  govori  samo  u  torn 
govoru.  Bilic.  J.  Kavaiiin  135.  Scliem.  bos.  1864. 
XX.   Nar.  pjes.  petr.  1,  356.   §em.  prav.  1878.  10. 

BILIJAE,  bilijara,  ?».  tabula  lusoria,  fr.  bil- 
lard.  u  tiaie  vrijeme.  Soba  gdje  stoji  bilijar.  Vuk, 
rjec.  25''. 

BILIMIS,  m.  neznana  znacena  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  kojije  pisao  zapadnim  govorom  i  koji 
jednaku  pise  sis;  samo  u  instrumentalu,  te  no- 
mina'iv  maze  biti  i  drukciji.  Iz  grla  mu  more 
iscidi  s  bilimisom  ki  toj  vidi  iz  Aega  tot  glasak 
zacu.  M.  Gazarovii,  |ub.  50. 

BILIN,  HI.  adj.  prezime,  koje  dolazi  xv  i  pros- 
loga  vijeka.  Matij  Bilin.  Mon.  croat.  47  Sava 
Bilin.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  80.  i  moze  biti  po 
zapadnom  govoru.  isporedi  Bila. 

BILMEtiANO,  vidi  kod  bilmozi. 

BILMEZI,  u  pripjevu  sa  biliiiegano;  oboje  od 
turskoga:  prvo  moze  biti  od  bilmez,  lud,  a  u 
druqom  moze^  biti  da  je  sastavleno  isto  bilmez  i 
gahit,  lud.  Cajdano  ni  cajdano,  ni  bilmezi  bil- 
megano.  Nar.  pjes.  vila  1866.  832. 

BILNOST,  biluosti.  /.  alicujus  rei  necessitas, 
defectus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  bez  potvrde. 
isporedi  bilan. 

BILO ,  n.  jugum  mentis,  tnuicus,  tintinnabu- 
lum,  scapus,  arteria.  Akcenat  se  mijena  samo  u 
gen.  pi. :  bila.  Postanem  od  biti,  bijem.  —  1.  ju- 
giun  montis,  ,kao  velika  kusa,  iz  koje  su  mane 
kosaniee  otisle  na  stranu'.  isporedi  bila.  Od  xiii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  to 
znacene  i  tumaci  kako  je  stavjeno)  i  u  Danicicevu. 
Sveza  je  izmedu  znacena  i  biti  (bijem)  u  misli  da 
je  nalik  na  gredu  (trabs),  koja  se  obija  i  pobija, 
pa  je  od  lie  preneseno  znacene,  kao  sto  i  greda  i 
balvan  osim  pravoga  znacena  imaju  i  druga  nalik 
na  ovo  (isporedi  i  da]e  pod  2).  Upravo  bylomt 
na  vrilib  Stavnicu.  Mon.  serb.  8.  Ispadajuce  na 
bilo.  Glasnik  15,  273.  Seiisko  bilo  zove  se  jedna 
takova  kosa  izmedu  Velebita  i  Vratnika.  Vuk, 
rjec.  25l>.  Niva  u  bilu.  Sr.  Nov.  1867.  393.  Niva 
na  bilu.  1870.  318.  Vinograd  u  bilu.  1875.  652. 
—  2.  truncus,  pan  Hi  stablo  osim  grana.  samo 
u  jednoj  zagoneci  xvi  vijeka.  znacenu  je  sveza  sa 
biti  (bijem)  jasna:  u  opce  cim  bi  se  moglo  biti. 
isporedi  bija,  /.  Reco  mu  car:  sto  mi  je  dubovo 
bilo,  a  na  dubovu  bilu  dvanaj.ste  stupa,  a  na  stu- 
pijehi  30  kolesa,  a  na  kolesijeh  dvije  musici, 
jedna  cma  a  druga  bijela?  I  rece  Abekan  ka 
caru:  care,  toj  u  nasoj  zeni|i  i  pastijeri  znaju: 
dubovo   bilo,    toj  jest   godiste  jedno;    dvanajste 


stupa,  toj  u  godiStu  dvanajste  mjoseca,  a  tridosti 
kolesa,  toj  tridosti  dni  u  mjoaeou ;  a  dvije  muSice, 
to  jost  bio  dan  a  crna  noc.  Zbor.  36.  danas  u 
takim  zagonetkam  dolazi  Hi  drvo  po  svom  imenu 
.sa  stupoviiiia:  .lodan  dub,  u  I'lcmu  dvanaost  stupa. 
Jodan  bor,  na  boni  dvanaost  stupova.  Kita  rakita 
i  u  I'loj  dx-anaost  stupova.  Hi  stablo  s  granama: 
Jedno  stablo,  na  nemu  dvanaost  grana.  Nar.  zag. 
nov.  31.  32.  —  3.  tintinnabulum,  daska  Hi  gvoz- 
dena  ploca,  u  koju  se  udara  mjesto  zvona,  kle- 
palo.  Od  XII  vijeka,  izmedu  rjcinika  samo  u  Vu- 
kovu i  Danicicevu.  Udarajoinu  bilu  po  obicaju. 
Sava,  tip.  bil.  glasn.  24,  180.  tip.  .stud,  glasn. 
40,  140.  Da  udareti.  vi.  bilo.  Domontijan^  125. 
Povelcvajott  udariti  vj.  bilo.  Domontijanl>  15.  Po- 
volese  udariti  vt.  bila  i  zvona.  Danilo  160.  da  se 
i  sada  govori,  potvrduje  Vukov  rjeinik.  —  4.  sca- 
pus, transtUlum,  u  oruda  dio  u  koji  su  zabijeni 
drugi  dijelovi:  u  grabafa  ono  u  cemu  stoje  zupci. 
Vuk,  rjec.  25''.  i  u  hrane.  M.  Pavlinovid.  J.  Bog- 
danovic.  i  u  pluga.  M.  Pavlinovic.  —  5.  venarum 
pulsus,  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu  (571a),  Stulicevu  i  Vukovu,  u  poslednem  i 
sama  zila,  arteria.  Likar  obasavsi  joj  bila  iliti 
vam  pulce  (,pulcze').  J.  Banovac,  prod.  143.  Neka 
sva  bila  zila  nioji  reku  tebi.  P.  KneXevic,  osm. 
158.  Obaci  bilo,  venarum  pulsum  attingere.  Bella 
571".  Stulic  1,  27".  —  6.  ,ocno  bilo',  oculorum 
conjectus,  kao  pogled  ostar  Hi  strijejat'te ^ocima. 
samo  u  jednoga  pisca  jjrosloga  vijeka.  Cotvero 
razliko  zivo,  puno  oka  otvorenih  sprjeda  i  zada 
po  ramenili  .  .  .  svaki  obastrt  od  sest  krila  strje- 
lovitih  ocnijeh  bila.  .T.  Kavaiiin  516.  —  7.  selo 
It  hrvatskoj  krajini  blizu  Sluna  kod  Valis-sela. 
u  znacenu  koje  je  jiod  1.  Scliem.  segn.  1871.  59. 
Iz  Bila,  u  Bilu.  E.  Krajinfievic, 

BILO,  m.  ime  musko,  prosloga  vijeka.  i  ce  biti 
samo  po  zapadnom.  govoru.  isporedi  Belo.  Bilo 
Bacvanin.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  223. 

BILOSEVIC,  m.  prezime.  i  ce  biti  po  zapad- 
nom govoru,  prem  da  dolazi  u  krajevima  istoc- 
noqa  govora.  isporedi  Bjeloso\4c.  Jevto  Bilosevid. 
Eat  381. 

BILSA,  m.  nadimak  muski  mjesto  prezimena. 
XV  vijeka.  i  ce  biti  samo  po  zapadnom  govoru. 
postanem,  hyp.  od  zap.  Bilo,  ist.  B^lo.  isporedi 
Bijelsa.  Mikulu  sina  Grgura  Bilse.  Mon.  croat.  61. 

BILUCE,  u  pjesmi  bez  sumnc  pogrjeska  pi- 
sarska  Hi  stamparska  mjesto  Viluse  (Viliisa).  selo 
blizu  Klobuka  (vidi  Viluse).  Od  Biluca  Petrovic' 
Ciraka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  439. 

BILUCA,  /.  selo  u  primorju  blizu  Sena.  Schem. 
segn.  1875.  22.  U  Biluci.  I.  K.  Turina. 

BILUCANIN,  m.  covjek  iz  Biluce.  I.  K.  Turina. 

BILUCANKA,  /.  zensko  iz  Biluce.  I.  K.  Turina. 

BILUR,  biliira,  m.  vidi  bijur.  u  jednoj  jijesmi. 
Uzo  Marko  diirbin  od  bilura.  Pjev.  cm.  124. 

BILUSA,  /.  selo  blizu  Prizrena  xiv  vijeka  do 
sela  ^eskovca  i  Hoce.  i  nije  samo  po  zapadnom 
govoru.  Selo  Ploskistino  .  .  z  Bilusomt  i  Hod- 
comb.  Glasnik  15,  282. 

1.  BHi,  /.  Veritas,  verum,  istina.  samo  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu,  gdje  jc 
samo  adv.  Postanem  od  biti,  budem.  isporedi  zbija. 
Toj  skrovno  ni  bogu,  komu  jcs  bi}  velit.  S.  Men- 
fietic  15.  Tko  Ii  bij  znat  zeli,  nu  colo  poziraj.  76. 
Mudri  govore,  a  prava  bi[  je  toj.  M.  Vetranii 
1,  107.  Poznati  sto  je  bi)  i  laza.  2,  126.  Istina  da 
je  toj  i  da  jo  bi)  prava.  2,  285.  Strah  .  .  satvori 
se  u  bi),  zbi  se  sto  strali  slucase.  2,  407.  Pri- 
jato)  .  .  nije  u  scjeni,  .  .  neg  tlapit'  tko  umijo  hva- 
leci  bi)  i  laz.  N.  Na)eskovi6  1,  323.  All  je  bi),  ali 


Bn^ 


303 


BqiE 


sail?  M.  Drzi6  38.  Da  nijes'  veie  iii  u  bi}  ni  u 
kal  o  tezoru  progovorila.  M.  Dr^io  193.  isaliS  ti? 
all  bi}  veli  rijefi  taj  tvoja?  F.  Lukarevid  6.  Bi} 
na  6elo,  ric  istine  na  usta.  Nauk  bern  65.  — 
Kao  adv.  bi},  re  vera,  zhila:  Ali  ja  siiim,  ali  bi} 
vidim  dunda  Maroja?  M.  Driic  289.  Za  sve  da  mu 
rib  za  salu,  jos  zeua  bila  bih,  svo  toj  bi}  koja 
bih  ucinit  umjela.  F.  Lukarevie  5-5.  Ovdi  se  bi} 
cini  jur  posvetiliste,  a  zvijeri  vidit  iii.  171. 

2.  BHi,  m.  vidi  bije}.  po  zapadnom  je  govorti, 
ali  je  gdje  gdje  preslo  i  u  juzni.  isporedi  bi)ac, 
bi)etak,  bi}etiua. 

1.  BI^A,  /.  1.  imc  bijeloj  kozi,  capra  alba,  samo 
u  Vukotm  rjecniku.  —  '2.  nijesto  ostai'leno  na  ko- 
su{i  izmedu  savova  za  nakit.  u  Srbiji.  P.  Dor- 
devi6.  —  U  oha  znacena  postaiiem  od  adj.  bio, 
bijela,  promijenivsi  -ije-  (e)  na  i,  kojo  iiije  samo 
po  zapadnom  govoru. 

2.  BI!^A,  m.  ime  bijelu  volu.  bos  albus.  samu  u 
Vukovu  rjecniku.  Postanem  kao  i  bi}a,  upravo 
ud  bi}a. 

3.  BI^jA,  /.  ligniim,  drvo,  komad  drveta.  Od 
XVII  vijeka,  j«  rjecnicima  Mika}iiiu  (49''  kod  rijeci 
,cipanica',  za  koju  veli  da  je  ,bi}a  rascipana'),  Be- 
Unu  (433"  lignum  eombustibile),  Stulicevu  (fru- 
stum ligni  ad  comburendum)  i  u  Vukovu  (gdje 
stoji  da  je  ,cjepanica  iii  onako  drvo  cvornato, 
koje  se  ne  da  cijepati').  Postanem  od  biti,  bijem. 
isporedi  bllo  i  hil  f.  —  j'^'osloga  vijeka  u  jednoj 
pjesini  dolazi  kao  hrvno :  ,Kazi  meiii,  s  koje  straue 
najlohsija  kula.'  ,U  nom  su  ti  tri  arsina  stina 
bas  studenijeh  a  cetvrti  bi}a  tvrdijeli  dubovijch. 
Nar.  pjes.  bog.  300. 

4.  BI^A,  /.  selo  u  Barani  kod  sela  Darde. 
Sem.  prav.  1878.  39. 

BI^AC,  bi}ea,  m.  vidi  bije}.  od  prosloga  vijeka 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  i  Vukovu  (u  koin 
se  napumine  da  se  govori  u  Hrvatskoj).  i  ce  hili 
samo  po  zapadnom  govoru.  postanem  od  bije}, 
s  kojim  je  jednoga  znacena. 

BE^AC,  m.  selo  na  putu  izmedu  Vrane  i  Ku- 
manova.  Put  iz  Vrane  vodi  preko  Bujanovca  i  Bi- 
}aca  za  Kumaiiovo.  Bat  115. 

BUjACA,  /.  vestis  muliebris  genus,  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku,  gdje  se  veli  da  se  govori  oko  Sii'ta 
i  da  je  ,saknena  zenska  ha}iua  (s  rukavima),  koja 
je  ostrag  smrskana,  a  sprijed  sasivena  kao  sukiia, 
niz  prsi  je  obicno  s  desne  strane  nakicena  sre- 
brnijem  pucima;  cui-e  isprosene  i  koje  su  za  udaju, 
nose  ovaku  ha}inu  plavetnu,  koja  se  zove  mo- 
drina'.  —  i  je  po  zapadnom  govoru.  postanem  od 
bio,  bijela.  isporedi  bjelaca. 

BI^vACITI,  bl}acim,  imjjf.  sastai'lati  malo  po 
malo  novce,  kao  bi{ice  kupeci.  u  Srbiji.  IJilaci 
paru  j)o  paru,  i  ne  moze  oppt  nista  da  skucka. 
V.  Ilic.  postanem  od  bi)a  /.  isporedi  bi}ica. 

BL^ACKI  POTOK,  m.  potok  koji  tece  u  Jcla's- 
nicku  rijeku  u  Srbiji  u  okrugu  knezcrackom.  Glas- 
nik  19,  294.  i  iza  b  nije  samo  po  zapadnom.  go- 
voru. isporedi  bL}a. 

1.  BI^iAN,  bi}na,  adj.  verus,  istinit,  pravi  xvi 
vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  rjecniku  Stuiicevu. 
Od  bi}.  Ovo  di-zeci  za  bijuu  istinu.  B.  Drzic  438. 

2.  BDjiAN,  Hi,  prezime,  u  na.ic  vrijeme.  moze  biti 
daje  i  iza  b  samo  po  zapadnom  govoru.  P.  Bi}an. 
Scliem.  segn.  1871.  95. 

Bi:^ANI,  m.  pi.  ime  selima:  a)  selo  u  Bosni 
blizu  Kfuca  xv  vijeka  i  sada.  u  spomeniku  re- 
cenoga  vijeka  zapisano  tako  da  se  moze  citati  i 
jBilani'.  Men.  serb.  439.  —  b)  u  Dalmaciji  tri 
sela:  jedno  blizu  Skradina,  drugo  blizu  Benkovca, 


koje  se  zove  Gorni,  *  trece  blizu  Zadra,  koje  se 
zove  Doni :  sva  tri  pisu  u  nom.  kao  u  akus. :  Bi- 
}ane,  Gorne  Bi}ane,  Dohie  Bi}ane.  Kepert.  dalm. 
25.  5.  37.  prvo  i  narod  tako  govori.  a  moze  biti 
i  druga  dva.  sva  tri  u  lok.  u  Hi  na  Bi}anim  i 
Bijanima.  prvo  ii  gen.  i  Bi}ani:  s  Hi  iz  Bi}ani. 

BIl^AlSriCA,  /.  1.  planina  kod  sela  Krsca  blizu 
Prizrena  xiv  vijeka.  u  to  je  vrijeme  -}a-  glasilo 
-lija-;  Planiua  Sinavica  i  z  Bilijanicomi.  Glasnik 
15,  301.  Putemt  u  BUijanicu.  302.  —  2.  selo  u 
Srbiji  blizu  Vrane,  sada.  pusto.  Kat  122.  12*5.  — 
3.  neko  injesto  u  Srbiji  u  okrugu  pozarevackom: 
i  Vinograd  u  Bi)anici.  Srp.  Nov.  1875.  1335. 

BI^jANOVAC,  Bi}anovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  krusevackom.  K.  Jovanovi6,  re6.  131. 

BILAR,  bi}ara,  Hi.  lierbarius.  samo  ii  Stuiicevu 
rjecniku  (,medicus,  qui  tantiun  herbis  medetur'). 
isporedi  bi}arica. 

BI!^ARDA,  /.  sphaeristerium,  ,soba  gdje  stoji 
bilijar'.  od  tal.  bigliardo.  u  nase  vrijeme  u  Crnoj 
Gori,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  No  iz- 
}egoh  iz  kitne  bi}arde.  Nar,  pjes.  vuk.  5,  406. 
Uleceso  na  vrelo  Cetiiie  na  bi)ardu  slavna  go- 
spodara.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  26". 

BUjAjRICA,  /.  herbaria,  ie?m  koja  poznaje  bije 
i  nim  vida.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Vukovu.  Akcenat  se  ne  mijena,  samo  je  i  zadr'd 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  bi}arice,  bi}aricom, 
i  oba  zadna  u  gen.  pi. :  bi}arrca.  U  mene  je  bi- 
)arica  majka,  svakome  me  biju  naucila.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  2Ua.  Mati  mi  je  bi}arica  bila.  Nar.  pjes. 
stojad.  1,  134.  Starili  bajaiia  nasih  bi}ariea.  M. 
Pavlinovio,  raz.  spis.  184. 

BI^^ATI,  bilam,  impf.  praviti  bije  na  kosuji. 
isporedi  pod  1  bi}a  2.  «  Srbiji.  P.  Dordevic. 

Bl^^CIC,  »(.  dem.  bi}ac.  «  Lici.  Mali  siikiien 
bi}cic.  J.  Bogdanovic. 

BI^jE,  n.  coll.  herba.  sto  god  raste  kao  drvo 
Hi,  trava,  ali  se  u  govoru  razlikuje  od  drveta 
tijem  sto  se  za  bije  uzima  samo  onn  ito  svake 
godine  na  novo  Hi  iz  svoga  korijena  Hi  iz  sje- 
mena  raste,  a  od  trave  samo  tijem  sto  bije  moze 
covjek  jesti  a  trave  ne  jede.  u  nauci  se  uzima  u 
bije  i  drvo  i  trava.  Na  kraju  je  -jo  postalo  od 
-lije,  koje  .se  u  prva  vremena  pisalo,  a  poslije  mu 
je  ispalo  i,  te  je  glasilo  Ijo  od  xvi  vijeka  (vidi 
prinijcre  §  Mencetica) ;  najposlije  se  Ij  sastavilo 
it  jedan  glas  },  i  to  od  xvii  vijeka  (vidi  daje  jyri- 
mjer  Gundulicev,  u  kom-  u  izdanu  od  1622  stoji 
,biglie';  i  na  kraju  xvi  vijeka  ima  u  P.  Zoranica, 
plan.  65''  u  gen.  pi.  ,bigliay',  ali  je  u  torn  obliku 
nepouzdano).  —  Dolazi  od  xiv  vijeka,  ali  izmedu 
rjecnika  samo  u  Belinu  (herba  modica  368"), 
u  Stuiicevu  (herba  utilis,  edilis),  u  Vukovu  (hev- 
bae)  i  u  Danicicevu  (herba).  —  Postanem,  od.  biti, 
budem;  i  stoji  mjesto  staroga  y.  —  Kolektivno 
buduci  ne  znaci  jedan  struk,  nego  u  opce  Hi  vise 
strukova  jedne  Hi  vise  vrsta,  Hi  jedmi  Hi  vise 
vrsta;  imajuci  uza  se  brojeve,  koji  mu  po  kolek- 
tivnom  znacenu  prilicc  (jedno,  dvoje  itd.)  Hi  sto- 
jeci  u  mnoHni  ne  znaci  toliko  strukova  nego  toliko 
vrsta.  —  1.  u  pravom  smislu:  a)  moze  biti  divje, 
i  moze  se  covjek  hraniti  nim:  Ott  plodt  dreve- 
iiyhi.  i  ott  rastustiht  bilij  divyht  potrebu  isplt- 
najuste.  Domentijaii''  24.  Neka  pusti  zem}a  iz  sebo 
travu,  bi}e,  sto  nosi  sjeme,  i  drvo  rodno.  D.  Da- 
nicie,  Imoj.  1,  11.  Dao  sam  vam  sve  bi}o  sto  nosi 
sjeme  po  svoj  zem}i,  i  sva  drveta  rodna  koja  nose 
sjeme ;  to  ce  vam  biti  za  hranu.  29.  —  b)  u  nemu 
je  sila,  kojom  je  dobro  Hi  zlo,  te  je  jekovito  Hi 
otrovHO,  Hi  se  nim  cine  cini  (vraca  se) :  u  opce, 
dobro  Hi  zlo,  dobro  i  nakita  Hi  mirisa  radi.  Sto 


BI^iE 


ao4 


BH-EG 


kriviS    no   lijepos,   kaJ   zeljem   no  travi,  ni  bilju 
ziia  krjepos.  S.  Mencpti6  13.   Nosoci  im  glavi  za 
ilikc  [uvcne  vcnafac  gizdavi  od  vrbo  zelone,  nio- 
kriseiu    vodoiiijoni    j)0])lotpn   ki  bjose    i    ostalijpm 
biljem  svijeiii,  kraj  vodo  ko  ctijeso.    M.  Vetrani6 
2,  18-1.  Kad  su  ^.ivinice  riemi  govorilc  i  kada   su 
jitioe   pojuc   svih   ucilp ,  ki   putujii   gorom,   iieka 
bilja  ziiaju,  iizbudiv  se  zoroni,  kii  krijiost  imaju. 
P.  Hektorovi6  H7.   Lijopo  ti  jo   glodati   \m   po)n 
ovemu,   Ijiipso   biljo   brati   razliko   po   I'lemu    M. 
Drzi6    58.    Uobro    ni    ruho    .svod   jodiio    nositi;    i 
pcelo,  ko  ziido  slatki  mod  iskati,  na  bilju  joduomu 
ne  ho6o  stojati.   D.  Rai'iina  'J2.    Od  bilja  i  cvitov 
iniri.s.    P.   Zoranic    10''.    !^aj(;i ,    ugodno   prasuim 
^i|o  i  pojafko    .svako    bi]e.    J.  Kavai'iin  21.  —  za 
lijck:    Lastovica   probivajetL  vl  pustii'ii   poli  go- 
dine  za  coda  radi,  i  vtsbi'anitb  ihi ;  da  a§to  osle- 
pejeti.,  polioditt  vt  pustinu  i  prinositt  bilije  imt, 
i   pi'ozretb.   Starino    11,  202     Lijek   moje   nomodi 
u   bilju  i   travi  ni.    N.   Dimitrovic   55.    Kriposti 
zvizda  svih  zovemo  na  pomo6,  .  .  zovemo  i  cvitie 
i  bilja  ostala.  M.  Driid  60.  I  od  onih  svih  nemoci, 
ke  no  mogii  i  mogu  biti.  .  .  od  svih  imam  bilja  i 
lika.   M.  Pelegrinovi6  177.    Ko  bilje  jes  onoj,  ko 
s\'itli  u  noii,   i   }udi   ozdravja  zla  duha  nemodi? 
T).  Ranina  120.  Na  planinah  lik  betegu  tvojemu 
najdeis,  jere  u  gorah  onih  svaka  bilja  i  ka  ii  }u- 
bav   usiluju   i   od    I'le   odgaiiaju,   najti  se   mogu. 
P.  Zoranid  i}^.    Kojih  .  .  ispisa   kako  no  liihovimi 
vlastitimi  bilji  i  licmi.  S.  Budinic,  sum.  136''.  Za 
pi6u   mi  voie   uzgoji,   a  za   lijeke   bi|e   usplodi. 
I.  Gundulic  244.  Tere  te  6u,  sestricicu,  drobne(m) 
bijeme  izvidati.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  44.  gdje 
Je  nastawpano   .drobne'   kao   sto   stuji  i  u  ruko- 
pisu,   u  kom  je  ocevidno  isostavJjeno  m;   a  po- 
grjeskajc  ,drobno'.  Nar.  pjes.  bog.  59.  Da  naberem 
po  Mirocu  bija,  da  zagasim  rane  na  junaku.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  218.  Vuka  bijima  vidahu.  Pjev.  crn. 
185.  ima  ija  kojim  se  moze  covjek  02)ojiti  i  tixpa- 
rati:   A  u  vino  mesa   svako  bije,  pouajvise  ben- 
deluka  teika,  a  na   tvrdi   sanak   nameuuje.   Nar. 
pjes.  vuk.  2,  IGO.  Donese  mu  rujna  vina  od  sedam 
godina,  mede  u  lieg'  bije  svakojako.  2,  415.   Pod 
pazuho  bocu   trusovine,  u  koju   su   bi)a   od   pla- 
nine.   2,  612.   —  za   cini,   na   dohro   Hi  na   zlo: 
Za  sto  se  sva  mlados  u  iejah   zamami  videdi  lie 
rados   na  grlu  s  kosami.   More  li  bez   bilja   ovoj 
bit?  S.  Mencetic  35.  Ovoj  su  tva  bilja,  kiraa  me 
zamami,  ter   cinis   da   sam  ja  vas   oblit   suzami. 
N.    Najeskovic   2,  48.    Od   kJe  je  junak    taj   de- 
vojku  objubio  nikad  vece   uije   posal   sa   mnome 
vojevati  .  .  .  Ona  t'  mu  je   dala   mnoga  bilja  ne- 
poznana.  P.  Hektorovio  19.  Bilja  i  raasti  za  zene 
...  da  no  prodaju  onim  od  kih  znaju  da  se  hote 
sluziti  od  liih  na  zlo.  S.  Budinic,  ispr.  91.  Posia 
da  bi|e  kroz  goru  bere,  da  liim  mladice  za  zama- 
dijava  i  u  zvjerad    pretvara.    Nar  prip.  vuk.  118. 
Do  tri  cu  ti  bija   kazat':    Prvo   6u  ti  bije  kazat', 
da   ti   juba   rodi   sina;    drugo   cu   ti   bije   kazat', 
da  ti  sabja  s'jece  Turko;   trece  cu  ti  bije  kazat', 
da  si  stiman  u   druzinu.   Nar.   pjes.   vuk.  1,  182. 
Ne   znas  kaka   bija  od   omrazeV  2,  15.   TJ  Mom- 
cila  j'  bije  u  percinu.  Pjev.  cm.  266.  A  vi  dosle 
ter  mu  kumovalo,  i  bije  mu  od  uroka  dale.  Osvet. 
2,  14.  —   c)   dolazi  i  imenovano   imenom  svojim 
Hi  pravim  Hi  izmisfenim :  ^Nosi   bija   oko   skuta, 
koje  se  zove  vratizoja.  A.  Cubranovid  147.  Cubar 
bije,   beru  1'  te  devojke?  Za  sto  mene  brat'  ne  de 
devojke,    kad   od   mene    sva   gora   mirise?    Nar. 
pjes.  vuk.  1,  368.   Kad  sam   prvu   veceru  donela, 
u  veceri  devetora  bija:  milodua,  da  se  milujemo ; 
kalopera,  da  me  ne  otera ;  jubicioe,  da  me  svagda 
jubi;   karanfila,   da  se  ne  karamo;   cubra   cveda, 
da  me  dobro  duva ;  bosioka,  da  m'  ne  smede  s  oka ; 


a  novona,  da  mu  srce  vene ;  saradokasa  i  okolodopa. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  468.  —  d)  s  nckim  je  adjekti- 
vima  vlastito  ime  hijti:  aa)  dOvidije  bylije.  Sta- 
rino 10,  126.  —  lib)  gospino  bije ,  glycyrrhiza. 
Z.  Orfelin  237.  Stulid  1,  187a.  glycyrrhiza  glabra. 
L.  Vuk,  rjed.  95''.  G.  Lazic  146.  B.  Sulek,  im.  15. 
Uspi  u  vino  soka  od  gospinog  bija.  P.  Bolid 
2,  280.  isporetli  slatki  korijen.  —  cc)  veliko  bije, 
atropa  belladonna  L.  ,T.  Paiicid,  flor.  biogi-.'  309. 
B.  Sulok,  im.  15.  List  od  velikog  bija.  Farm.  99. 
zove  se  i  ,od  ludila  trava'.  D.  Popovid,  pozn.  212. 

—  dd)  crno  bije,  cranthis  hyemalis  Salsb.  J.  Pan- 
cid,  flora  116.  B.  isulek,  im.  15.  —  2.  u  prene- 
senom  smishi  u  pjesmi  ,bije  na  srcu'  u  covjeka 
mjesto  moci  roditelske:  Evo  danas  devet  godin' 
dana,  oil  kako  je  mlada  Vukomanka,  niti  cvati, 
nit'  seme  donosi,  niti  znado  sto  je  muskaglava; 
zar  ti  nisi,  sine,  muSka  glavaV  zar  ti  nemaS  na 
srdascu  bija?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  618.  —  3.  ti  nauci 
se  uziiiia  u  life  i  trava  i  drvo,  planta.  Bije  ill 
rasde  organisano  je  stvorerie.  J.  Pandid,  flora  bi- 
ogr.'_  2. 

BIl^EG,  m.  signum,  nota,  znah.  isporedi  bijega. 

—  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  bijega.  —  Do- 
lazi od  XIV  vijeka,   a  toga  je  i  xv  vijeka  glasilo 
beldgt   (Mon.   serb.   92.  192.    Spom.    sr.    1,  170); 
od  toga  je  u  istocnom  govoru  beleg  od  xv  tnjeka 
(Mon.   serb.  86),  u  zapadnom   bilig  od  xv  vijeka 
(Men.  serb.  426),  a  u  juznomje  glaailo  xyi  vijeka 
biljeg  (Zbor.  75'')  i  tako  glaseci  dopiralo  u  xviii 
vijek  (vidi  primjere  I.  V.  Bunica,  A.  Vitafica, 
V.  M.  Guietica),  ali  se  jos  xvii  vijeka  sastav\alo 
Ij  M  jedan  glas  j  te  je  glasilo  kao  i  danas  bijeg 
(,bigljegh'  Mikaja   14''.    vidi  i  da^e  primjere  B. 
Kasica,   M.  Radnica  i  dr.).  gdjekoji  pisci  mije- 
sajiici  jedan   govor  s  drugim    imaju  i  pola  po 
jednom  pola  po  drugom  govoru:  bijig  (,bigligh' 
Mikaja  407:i'.  535a.  gdje  je  prvo  i  po  juznom  i  po 
zapadnom.  govoru,   drugo  po  zapadnom,  a  j  po 
juznom),   bjejig   (B.  Kasid,    nac   57.    gdje  je  za- 
drzano  i  po  zapadnom  govoru  a  j  po  juznom  a 
je  stav^eno  po  juznom.  govoru,  i  ondje  gdje  je  i 
po  torn  govoru  i),  bjelig   (A.  Kanizlid,  utoc.  553. 
gdje  je  na  isti  nacin  stavfeno  je  a  ostalo  ostav- 
feno  po  zapadnom  govoru) ;   tako  je   u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  bjejeg  (B.  Kasid,  ign.  37.  gdje 
jepisac  zamjenujuci  zapadni  govor  juznijem  stavio 
je  i  ondje  gdje  je  i  po  juznom  govoru  i).  danas 
u  Grnoj  Gori  glasi  i  bjeleg,  u  cemu  je  staro  e 
iza  1  zamijeneno  i  u  juznom  govoru  glasom  e 
(kao  u  di'ven),  te  je  i  1  ostalo,  a  tada  je  i  pred 
1  od  staroga  e  ostalo  je  ne  promijenivsi  se  w  \\ 
vidi  na  po  se  bjeleg.   kako  stoji  u  Vukovu  rjec- 
niku,  govori  se  u  Crnoj  Gori  i  bjejeg,    koje  ako 
se  doista  govori,  bice  postalo  od  bjeleg  uz  bijeg, 
primivsi  iz  posledi'iega  glas  j  mjesto  1;   vidi  na 
po  se  bjejeg.  —  Dolazi  u  svijem  rjecnicima  osim 
Jambresiceva  i  Voltigijina :  u  Vrancicevu  signum, 
stigma,    cauterium;    u   3Iikafinu    scopus,    meta, 
signum.  bijeg  od  rane,   cicatrix,   stigma,  insigne, 
indicium,  documentum ;  u  Belinu :  signum  (665^), 
nota  (513i»),  nota  lusoria  (154'^),  signatura  (676''),  in- 
signe (408''),  character  (462''),  argumentum  (665''), 
scopus  (139a),  bijeg  od  rane,  cicatrix  (192^) ;  u  Bje- 
lostijenievic  ,zamerka,  cij,  zlamenka,  pecat,  cimer, 
zlamei'ie' ;    u  Stuliccvu   signum,  nota,   symbolum, 
scopus,  macula,  insigne,  indicium,   argumentum; 
u   Vukovu  nota,  meta,  scopus;  u  Daniiiievu  sig- 
num, pars  pecoris  educati  pastori  dobita.  ^  V  jed- 
nom spomeniku  xiv  vijeka  grijeskom  ima  uza  se 
adj.  u  zenskom  rodu  (,postaviti  belegt  zakonnu'. 
Spom.  sr.  1,  26),   koje  ako  nije  statnparska,  po- 
grjeska,  bice  pisar  pisuci  ,belegi.'  imao  na   umu 
pedat  (u  Zenskom  rodu),  pa  stavio  ac^.  u  ienskom 


BILEG 


305 


BUjEG 


rodu  kao  da  je  napisao  jieuat.  —  I'osUiHein  od 
bio,  bijela,  te  Je  upravo  ito  se  bijeli,  Sto  se  vldi, 
sto  iidara  u  oci,  a  po  torn  u  opcc  po  cemic  se  sto 
poznaje  (te  moze  hiti  i  crno). 

1.  na  meSi  po  cemu  se  poznaje  meda,  termiiius. 
Meda  tembzi  selomt  ott  sela  Trti'ia  pi'tvij  belegi. 
Gorac.infc  LugL.  Mon.  serb.  86.  Meda  preko  po|a 
u  belege,  kude  postavismo  mramorije.  Glasnik 
15,  274.  Meda  na  delt,  kudu  bolege  postavismo. 
276.  Putemi.  koji  gredo  na  delt  do  belega^  276. 
Pres  po]o  do  puti  kude  belezi  stoje.  279.  Sto  je 
gode  nase  medo  po  belezijehfc,  koji  su  posta|eny. 
Mon.  Serb.  532.  Postavi.se  belege  SavomL  rekomt 
uz  vodu  do  Une  reke.  Glasnik  20,  15.  Potokom 
neka  vi  ostane  sinor,  a  da  se  bo|o  pamti,  udari- 
cemo  jos  dva  belega.  M.  D.  Milicevic,  vee.  90.  — 
iako  su  ovaki  bilezi  na  krnjii,  dnlasi  bileg  i  za 
kraj  u  preHesenoin  smislii,  h  jcdnoya  pisca  xvi 
vijeka:  Eajska  je  tolika  no  lipcs,  moj  boze,  ku 
clovik  do  vika  izbrojit  no  moze,  a  uogo.na  bilig 
da  ce  j)rit  ne  slave,  koju  cvit  ali  stig  Ijepotom 
svi  pi-ave.  S.  Mencetii  60  —  Icako  se  orakim  hi- 
{ezima  pokazuje  i  dokle  sto  dopire,  po  tome  i  da- 
vati  sto  hijegom  ?<  jednoya  pisca  xvii  vijeka  hoc-e 
reel  holiko  je  zahi^ezeno  :  Bog  daje  nevo}e  mjerom 
i  bijegom,  rukom  zatvoi'enom,  a  utjesena  uebeska 
obilato,  rukom  otvoi-enom.  M.  Eadni6  391.  — 
■u  prenescnom  smislu  misU  odredene,  kao  omedene, 
u  mede  svoje  postavjene,  prevedeno  hit.  terminus 
u  jednoya  pisca  prosloga  vijeka.  Da  bijego  (ter- 
minos)  katolicanske  vire  sa  svom  pomiiom  cu- 
vamo.  A.  Kanizlir. ,  kam.  690.  —  prcncseno  na 
vrijeinc,  kao  odrcdeiio  rrijemc,  rok,  ali  opct  saino 
tako  da  se  rok  Hi  vrijeme  2><>-^>MJe  po  kakom 
znaku:  u  nase  vrijeme  u  jcdiioya  pisca:  Smatraju 
da  je  muski  presao  u  broj  mladi6a  kada  ima  svojo 
potpimo  oruzje  i  prispio  za  boj,  a  devojko  po  sto 
im  pocnu  rasti  prsi  .  .  .  Zeuska  vec  pocno  plesti 
pletenice  od  ko.se,  a  mloge  i  prije  bijega,  ako  jo 
najstarija  u  ku6i  dovojka.  V.  Bogisic,   zbor.   295. 

2.  znak  koji  imaju  drzave,  ojicine,  plcmena, 
koje  god  ce(ade,  te  ga  mecu  ii  pecate,  na  oruzje, 
na  zastave,  na  kuce,  na  lade  itd.,  kao  grb,  sig- 
num,  insigne,  symbolum:  ITtvrLdismo  znamenijemi. 
i  belegomt  cartskimt  i  vi.  mesto  zlata  svojerui'no 
sije  podtpisasmo.  Mon.  serb.  192.  Tko  donese 
listi.  s  pecatju  s  negovomi.  belegouii..  109.  Belegi. 
tvoj  na  stitehL  postaviti.  Aleksand.  nov.  20.  Na 
scite  bilig  svoj  lavovu  glavii  upisati  rece.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  234.  Vidjeso  judetva  puna  po|a  i 
toliko  biljege  od  jedne  priliko.  Zbor.  75''.  Dijana 
k  tomu  podpisa  bilig  svoj.  H.  Lucie  28S.  Bijeg 
ja  uosim  od  lava  i  na  stit  i  na  stijeg.  M.  Bunie 
24.  Imaju  zastave  z  biligom  na  sridi.  D.  Bara- 
kovid;  vil.  109.  Gosjiodin,  komu  y  bilig  idra,  guja 
sedmoglava.  D.  Baiukovic,  vil.  (1GS2)  39.  Da  so 
na  ovu  kvartu  udre  bilig  zupski  Stat.  poj.  ark. 
5,  305.  Zlamonje  ili  bilig  od  kuce  i  obitili  I'legove, 
a  to  jest  krelo  svrh  jedne  loze.  S.  Martinis  u 
A.  Vitajica,  ist.  538.  Arnia  ali  ti  bilig  od  cesar.stva 
rimskoga.  S.  Margitic,  fala  80.  Sva  gospcjda  imaju 
svoj  bilig  ali  ti  armu.  197.  Gospoda  plemenita  za- 
branuju  da  drugi  plemena  niliova  ,l)jelige'  rodne 
ue  nose.  A.  Kanizlic,  utoc.  553.  Jos  je  uzrok 
stida  unukom  izrodnim  dika  slavuih  dida  s  ,bi- 
|ezima'  rodnim.  A.  Kanizlic,  roz.  18.  Vila  srica 
da  se  poznade  kakva  je  i  sto  je,  uza  se  imade 
bilig  kolo  svoje:  kolo  bilig  cudi,  kojim  vazda 
vije.  11.  Vidia  .sam  jednoga  ja  pogibje  broda, 
bilig  ruzicnoga  na  nem  bise  roda.  73. 

3.  po  ccmu  se  u  opce  moze  sto  poznati,  od  drii- 
goga  razlikovati:  a)  ijelesno  sto:  aa)  sto  se  sa 
svake  strane  moze  vidjeti,  ili  poblize  neodredeno, 
signum:  Koju  moja  svis  i  zivot  moj   obra,   ma- 


sline  |i(isla  lis  za  bilig  od  mira,  koliko  da  veli: 
parjaj  plac  i  tuzbu,  zivot  te  moj  zeli  pricokat  u 
driizbu.  S.  Mencetic  243.  Zdrav  krizu  prisveti, 
zdrav  svcti  btljo^e,  po  komu  na  svijeti  svaka  nam 
zla  bJGze.  N.  Najeskovic  1,  115.  Koruna  koja  t' 
se  pristoji  za  biljeg  tvo  slave  u  vijeke  da  stoji 
vrh  I'uso  tvo  glave,  1,  327.  Mu  ruku  svom  uzam 
moja  vil  |uvcna,  i  vidiv  da  leduo  sva  bjeso  stu- 
dena,  rece  mi :  biljegu  jio  ovomu  sad  ja  znam 
er  srcu  u  tvomu  ne  stoji  |uven  plam.  D.  Eai'iina 
104.  Sudili  da  je  ovo  (pram  kosc)  biljeg  ki  ne  laze, 
nog  uprav  I'legovo  doSastje  da  kaze.  D.  Zlatarid 
21.  Ako  ucinil  on  i  to  je,  dati  vam  cu  biljeg 
taki,  po  kom  ga  ce  znati  svaki ,  kako  iste  oci 
svoje.  S.  Boba}(ndr  231.  Da  su  od  mii'a,  a  ne  od 
smec.e  cejad,  kazu  I'loj  biljpzi :  duge  i  stavne  svim 
odjece  a  vi'h  koua  bijeli  stijezi.  I.  Guudulic  348. 
Gledajuci,  pazei'-i  i  nasljedujuci  ovi  sveti  i  slavni 
biljeg,  kako  no  ti  putuici  koji  putuju  po  ne- 
znano(j)  zom|i  i  kada  so  bojo  da  no  zadu  s  pi-a- 
voga  puta  .  .  .  ispituju  i  iziskuju  koga  biljega  i 
obiljezja,  i  tako  jiazeci  onoga  biljega  idu  pravijem 
putem  .  .  .  Ovako  mi  koji  smo  svikolici  putnici, 
dokle  smo  na  ovomu  svijetu  imamo  ciniti  i  paziti 
pravoga  biljega.  Bog  je  svemoguci  dao  nam  put- 
nikom  i  poslao  sina  svoga  kakono  ti  jedan  bfljeg 
i  obUjezje  istinito.  I  svi  koji  uzgledaju  i  uzna- 
sljoduju  ovi  biljeg,  no  do  uigda  za6i  s  pravoga 
puta.  M.  Divkovic,  be.s.  112.  Uze  kamen  .  .  .  i  uz- 
dignu  ga  u  biljeg  ulijevajuci  uljo  ozgora.  I.  Ban- 
diJavic  2()4.  Postavi  mene  kakono  zamirku  svi'bu 
srdca  tvoga  i  kakono  biljeg  na  misieu  tvoju.  215. 
Mrzini  na  ovi  bilig  od  oholije,  to  jest  na  krnnu, 
ku  .sam  ucna  nositi  na  blagdane.  P.  Radovric, 
na6.  53.  Vrliu  ne  vedra  cola  vidase  se  kriiua 
sjati  i  od  slobodnijeli  bijeg  djela  u  kameuu  ib'a- 
gom  stati.  P.  Kanavolic,  dubr.  7.  Da  nosi  vazda 
ajine  rodovnicke  i  bilig  mi.snicki.  I.  Ancid,  svit. 
77.  Krizu!  nam  si  bijeg  od  spaseiJa.  I.  Akvilini 
2.50.  Cini  se  dika  nositi  sluzbeui  bilig  od  jednoga 
poglavice,  a  paka  demo  so  sramovati  nositi  bilig 
isukrstov !  I.  P.  Marki  45.  No  vidaliu  pri  nemu 
ikakva  biliga  ki'ajestva  i  gospostva  zomajskoga. 
A.  d.  Bella,  razgov.  10.  U  snu  naSav  blago  misto 
ouo  sam  zagnoji,  gnoj  za  bilig  neka  stoji  .  .  . 
V.  Dosen  7(5.  Oliilizje  arcibiskiqta  jest  kriz,  koga 
pi'iil  sobora  uzvisena  more  nositi  za  bilig  oblasti 
i  dostojanstva.  A.  d.  Kosta  1,  29.  Dug  jezik  bijeg 
je  kratka  zivota.  Poslov.  dan.  20.  —  bb)  Sto  je 
prionulo  za  sto  driigo,  kao  kad  je  s  nim  sraslo 
ili  na  nemu  urezano,  apisano,  namazano  itd., 
signum,  nota,  macula,  stigma,  vestigium:  Belegi.  ". 
Stariue  1,  22.  Belegt  stdi^bzoj  pismena  podb  so- 
bojii.  25.  Jagai'icic  se  bez  biljega  u  zeravi  zivoj 
sprazi.  I.  tJundulic  170.  Ta  rijec,  ako  se  u  kratko 
izrica,  ima  so  upisati  bez  nijednoga  inoga  biljega. 
K.  Gamaiiic  22.  U  bUigu  im  torn  (u  diizi)  obita 
duge  mile,  zlatua  lita.  J.  Kavaniii  530.  Dva  brojna 
bijega  ali  ti  numera.  I.  Dordic,  salt.  511.  Ovi  ce 
bilig  biti  nika  slova,  jiidma  nepoznana.  F.  Lastric, 
ned.  2.  Ja  uzet  pogrdni  bilig  na  nioje  celo  i  od- 
redi  se  moga  spasitoja !  Ah  nigda,  nikada.  3.  Aku 
odes  da  se  znaju  rane,  ostavidu  ti  bilige  i  zla- 
meiia.  189.  BUig  §.  A.  d.  Kosta  1,  xii.  Ako  jo 
tko  jedan  pat  redon,  vazda  ostajo  reden,  primivsi 
niki  bijeg  i  zlamene,  ]io  komu  do  se  poznavati 
da  je  reden.  A.  Kanizlid,  kam.  284.  Prva  ton- 
sura  oU  bilig  i  stiizeiie.  M.  Dobretid  277.  Iloded 
vidje  po  plocami  bijeg  ki'vi  Jezusove.  N.  Marci 
53.  Za  sramotu  bijezima  od  ueposteiia  posred  karo 
zigava  ih.  B.  Cuceri  342  Da  pogodi  kakav  bi- 
jeg ima  ova  devojka  i  na  kojemu  mjestu.  Nar. 
prip.  vuk.  127.  Pozna  bijeg  na  desnoj  misici.  Nar. 
pjes.   vuk.   3,  141.    Ima   bi|eg    vis'   desne    obrve. 

20 


lil^EG 


306 


BIJ^EG 


3,  140.  To  izvodo  vranca  boz  bi|ega.  Nar.  pjos. 
vuk.  ;!,  535.  Na  viaiif-iia  koi'ia  boz  bi)oga.  Pjov. 
cm.  'lO.  —  tuko  i  kiul  ijiljc  tistaite  od  ceya  st<i 
pu  cemu  se  poiiuijc  da  jc  oiidjit  Oilu,  kao  traij 
od  iega,  kaa  riiiia  Hi  od  raiie  tray  i  drugu  tuko 
Ho:  Orao  nasljoilujo  vdjsliu,  kada  so  ukaJii)  biljef;- 
oii  boja.  Zbor.  15''.  ivastvori  uie  srco,  u  I'lem  su 
strjolico  s  biljegoni  od  siiirco.  Mencetic-Drzii;  lliS. 
Lizije  imas  li  tuj  dusta,  ka  bilis  odinije,  na  odru 
ki  ostaV  11.  Iviicio  255.  Od  bolo.suc  raiio  da  iiiu 
ne  ostann  ni  biljcga.  D.  Palmotii';,  christ.  188.  Sin 
ukazujo  ocu  rano  i  bilig  I'lili.  P.  Posiii.ivic,  nasi. 
194.  Proliodi  naS^  /.ivot  kako  no  bijog  od  stopo. 
M.  Kaduiii  lt)6.  Niliova  usponicna  svrsi  so,  niti 
ostaue  stojja  ni  bijeg  od  I'lih.  2ii8.  Da  izjubito 
nogo  one  priblazono ,  jeda  ostauu  cijem  biljozi 
vasi  sred  toj  jmti  bile.  I.  V.  Bunio,  niand.  18. 
Sve  pomiiivo  hti  obaci,  dubrave,  po|a  i  planinu, 
nit  biliga  najde  braci.  P.  Vuletic  4.  Jadna  ovcica 
poznajuci  glas  jagi'ietiu  van  izajde,  tor  biljegoni 
gre  iscuci  jeda  mili  porod  najde.  A.  Vitajic,  ost. 
261.  Biljeg  ranam  tioat.  J.  Kavauin  395.  Kad 
(zinija)  upekne,  ostavi  na  mesu  bijeg  od  upek- 
nutja.  I.  Dordio,  salt.  188.  Ostase  mu  u  bijeg  od 
6uda  .  .  usta  .  .  islu'iv|ona.  I.  Dordid,  ben.  170. 
Niti  je  bolesti,  niti  je  rano,  niti  biljoga  take 
raue.  V.  M.  Gucetic ,  jjohv.  10.  Da  so  i  izlici, 
vazda  ostaje  bilig  kao  i  na  tilu  od  vano.  J.  Ba- 
novac,  razg.  119.  Za  zlamejie  vici'iega  dobitka 
volio  je  od  raua  bUige  na  nebo  odniti  nego  ili 
zatrti  i  poravnati  F.  Lastric,  ned.  189.  Perite,  fci- 
stite  koliko  liocete.  ele  opet  sto  god  bijega  ostaje. 
D.  Rapid  391.  Svrhu  vrtlina  ol  ti  biliga  cavala 
i  sulice.  M.  Zoricic,  osm.  115.  Svaku  vatru  cada 
slidi,  i  bilig  se  crni  vidi.  V.  Doseu  87.  A  dru- 
goga  nigdi  nista,  nego  bilig  od  ogiiista,  a  od 
vatre  ni  siiuena.  206.  Mucenici  noseci  bijege  rana. 
J.  Matovic  110.  Mac  na  Aemu  ni  bilega  svoje 
oStrine  ne  ostavja.  B.  Cuceri  109.  Sva  rana  sa- 
stuci  se  i  poravni  tijem  nacinom  da  od  sebe  ni 
bijega  ne  ostavi.  279.  On  imade  od  rane  bi}ega. 
Nar.  jjjes.  juk.  79.  —  po  tome  bi^eg  Icao  ostatak: 
vema  ni  hifega,  t.  j.  ni  malo,  iii  traga;  do  hijcga 
t.  j.  sa  scijem:  Pusta  Ai'kadijo,  gdi  nijedan  biljeg 
ni  od  dobra  vidit  ve6,  ni  si  ti,  ka  prije  bi.  F. 
Lukarevio  115.  Tako  tasta  sjen  po  zraku  ]udsko 
tijelo  slijedom  slijedi ,  a  u  tamnosti  i  u  mrakn 
ni  biljeg  se  lie  ne  vidi.  D.  Palmotic,  christ.  194. 
Zgar  krvavijem  meni  oblakom  krsite  se  oko  cela 
s  bukom,  s  treskom,  s  suiecom  svakom  dazdi  od 
ogaii,  gradi,  od  strijela,  i  zivota  od  mojega  po- 
razite  do  bijega.  1.  Dordic,  mand.  13.  Postoj  malo, 
ter  ces  strena  nac  gresnika  do  bijega;  ne  d' 
ugledat  ni  zlamena,  kad  uzistes  mjesto  od  nega. 
I.  Dordid,  salt.  116.  Da  do  malo  jo.s  godiua  od 
kijadni  svi  stotina  ne  de  biti  vec  ni  traga,  kamo  1' 
silne  sile  snaga;  ne  de  biti  ni  biliga,  ka'  ni  laii- 
skog  sada  suiga.  V.  Dosen  227.  Dub,  kad  snazan 
tezak  rasuijepi  ga  u  bijice  i  razbitke,  ne  ostavja 
ni  bilega  da  je  bio.  B.  Cuceri  10.  —  hileg  koji 
priana  kao  naprijed,  aziiiia  se  i  u  prenesenom 
smislu  za  umno  sto:  Dva  od  tizili  (redova)  podaju 
milost  i  pedate  bilig  ili  karater  u  dusi.  I.  Za- 
notti,  upit.  7.  Do  danasiiega  dneva  bilig  ili  ti 
oskvri'iene  ovoga  grilia  pribiva  u  :iami.  A.  Badic 
210.  Po  grihu  ostanu  u  dusi  niki  bilizi  od  gi'iUa 
kao  na  tilu  modrice  od  udaraca  ili  bilizi  od  jur 
izliceni  rana;  ovi  bilizi  jesu  kao  stope  od  griba. 
J.  Banovac,  pred.  4.  Kana  griha  bilig  ostavja. 
V.  Dosen  vi.  Koji  liemu  (hogu)  zapedativa  bijeg 
nezuaiia.  J.  Matovic  350.  Prijubodiiistvo  zapeca- 
duje  priveliki  bijeg  sraraote.  390.  Jedno  zlauieiia 
oli  jedan  bilig  duLovni  u  dusu  primjen  po  sa- 
kramenti,  po  komu  se   razlikuje  jedaa  dusa  od 


drugo.  M.  Dobretid  19.  —  b)  sto  sobom  nije  tje- 
Icsno,  nego  se  eini  Icakvom  radnoin  tjelesnom,  kao 
micdnnii,  glasuiii  itd.,  i  traje  samo  dokle  se  iini, 
signuni;  Daiiio  dade  biljeg  iibikom  da  jjopo  onudje 
]jovedu.  M.  Vetranid  2,  388.  Takoj  u  obicaj  ovi 
lijej)  i  svet  nauk  uzese  da  poslije  u  svakoj  na- 
pasti  .  .  .  vazda  im  po  .sebi  ruka  na  biljeg  od 
kriza  poleti.  B.  Gradid,  djov.  37.  Ovi  bilig  svetoga 
kri/.a,  koji  mi  na  celu  cininio.  I.  Bandulavid  286. 
Caii.s  bivsi  biljeg  ucinio  da  ima  vojska  vedo  iti. 
,1.  Palmotid,  dnbr.  75.  Trubje  slavnijem  vitezima 
dase  bijeg  vrle  od  rati.  I.  Kanavelid,  iv.  276. 
Oilgovora  on  no  dade,  neg  im  bilig  rukom  daje, 
sto  govore,  da  ne  znado.  P.  Vuletid  47.  Vajalo 
bi  da  misnik  izisce  od  nomodnika  (na  smrti)  koji 
bilig  od  pokajai'ia,  kako  reksa  (sic^  da  mu  stisne 
oko  ruke,  oli  koji  drugi  prilican.  A.  Kaddid,  bogosl. 
58.  Je  li  nemodnik  pokazao  koji  bilig  da  se  zeli 
ispoviditi.  59.  Dati  koji  bilig  grisniku  da  ga  od- 
risuje.  188.  Ni  moze  rici  izgovoriti  ni  dati  koji 
bilig  od  svoje  zeje.  132.  Bilizim  tebe  biligom 
kriza.  139.  Niti  ukaza  ijedan  bijeg  da  ill  cuje  ni 
razumije.  B.  Cuceri  55.  —  c)  umno  sto,  kao  radna, 
stane,  djelo,  dogadaj  itd. :  Bese  se  ukazalt  be- 
legb  odt  bolesti  u  nasemb  gradu.  Spora.  sr.  1,  170. 
Nenastojanje  jest  biljeg  od  mahnitosti.  Zbor.  8^. 
Tko  se  boji  srama  u  mladosti,  jest  dobar  biljeg. 
20''.  Da  su  sad  prisli  dni  i  biljeg  glasovit,  po 
kom  se  poznava  da  jubav  sad  prava  s  nebes  je 
poslana.  M.  Drzid  439.  Ter  gore  i  brijezi  (s)  svijeh 
strana  sinuse;  a  toj  su  biljezi  da  zdravo  minuse. 
M.  Drzid  465.  U  biljeg  i  zlameuje  od  koga  (mi- 
losrda)  mrkla  nod  tad  je  siuula.  A.  Gucetid,  roz. 
jez.  105  Biljeg  je  Sto  bjezim,  da  se  jaoh  boUm 
uim.  F.  Lukarevid  87.  Oci  u  odi  me  upira,  blijedi, 
uzdise  i  umii-a.  Ja  biljege  vided  ove  ne  stedim 
se  i  ne  kratim  u  razlike  lioj  darove  pjenez  vedi 
da  potratim.  I.  GunduUd  223.  Ako  covjek  dobro- 
vojiio  slisa  dobro  i  napredak  svoga  iskriiega,  i 
sve  stvari  na  dobro  promisja  i  obrada  sto  cuje 
i  vidi,  ovo  je  dobar  biljeg  i  zlamenje  da  joste 
Isuirst  u  liemu  pribiva.  M.  Divkovid,  bes.  411. 
Ne  ukazati  bijega  od  priatejstva  iskniemu,  grijeh 
jest  smrtni.  S.  Matijevid  60.  Mnoz  ubozi  sved 
prid  vrati,  to  jo  bilig  da  ne  ki-ati.  J.  Armolusid, 
Slav.  IX.  Na  bolesti  lio  velike  od  zalosti  biljeg 
dase  bliina  dubja  gore  i  rike,  ter  jadovno  pro- 
plakase.  D.  Palmotid,  christ.  508.  Bijeg  s  kojijem 
idu  zabijezene  ovce  Isukrstove  jest  jubav.  M. 
Kaduid  381.  S  neba  voda  gdi  dazjase  na  priliku 
tvrda  leda  i  padahu  vi'hu  trave  dazja  kapje  svud 
krvave,  to  su  bill  zla  svakoga  zU  bilizi  crni  i 
tmasti.  P.  Vuletid  88.  U  zivini  biljeg  koji  od  raz- 
borstva,  znam,  ne  biva.  A  Vitajid,  ostan  3.  Poce 
biljeg  obilati  od  pokore  davat  svete.  143.  Vazda 
je  biljeg  od  mudj-osti  neprikladat  sebe  u  scinu. 
J.  Kavaiiin  355.  Zamjerit  je  bijeg  od  dobrote 
Davidove  da  nigdjer  ne  zaziva  imenom  svoje  ne- 
prijatoje.  I.  Dordic,  salt.  24.  Ovo  su  zlamena  i 
bilizi  po  kojima  se  moze  suditi  da  je  jedan  u 
milosti  bozjoj ;  koji  noma  ove  bilige,  zU  su  bilizi. 
A.  Kaddid,  bogosl.  343.  Ovi  biljeg  imadete,  da 
djetosce  bozanstveno  u  povojcLh  iznadete  i  u  jaslUi 
postavjeno.  A.  Boskovideva  25.  Nije  zlamene  od 
prave  jubavi  oditije,  niti  bilig  iskusaniji,  nego 
ako  li  tko  za  pojubjenoga  svoga  mlogo  pritrpi. 
A.  Kanizlid,  uzroci  86.  Osvetide  tolike  grijehe 
s  tresiioni,  s  kugom,  s  gladom  i  s  ratima.  Ovi 
svi  bijezi  ne  de  biti  drugo,  nego  ^alosni  podeci 
Onega  dana  gospodinova.  Besjede  kr.  175.  Dje- 
lovat  i  trpjet,  prem  su  ociti  bijezi  da  ovi  ogan 
bozanstveui  gori  u  nas.  128.  Za  tim  nadostavja 
bilig  pravoga  pastira:  tko  uniodi  na  vrata,  on  je 
pastil-.  F.  Lastrid,  od'  331.  Lakomost  bilig  pakleni. 


BHiEG 


307 


Bn^EG 


V.  DoSen  v.  ,Koji  je  zlamen  ali  bijeg  da  se  na- 
hodi  u  nami  prava  Jubav  bozjaV  —  ,Kad  za  jubav 
iiegovu  obsluzujemo  uegove  zapovijedi'.  I.  A.  Ne- 
iiadii,  nauk.  H7.  Kako  je  istiniti  bijeg  blizo  suirti 
kada  |udi  ne  mogu  oli  primiti  branu  oli  pi'im- 
]enu  uzdriati,  tako  je  velik  bijeg  od  neufanoga 
spaseiia  kad  oli  ne  istu  rijec  bozju,  oli  ako  je 
imaju  ne  uzdrzuju  je.  J.  Matovic  49'2.  Men  inima 
bilizi,  koji  kazn  pravoga  pastira,  jest  ovi  bilig: 
svetiiia  cudi.  I.  Garanin  22.  U  nasa  vrimena 
s  uovim  obicajem  izadu  bilizi  brezocnosti.  Grgur 
iz  Varesa  111.  Bilig  ociti  tvoje  cndi  i  ziv|eua 
jesu  cudi  i  zivot  oni  s  kojim  opcis.  I.  J.  P.  Lucie'-, 
bit.  21.  Dila  jesu  plotli  i  bilizi  opi'avdai'ia  do- 
stignuta.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  7.  Vi  cinite  da  opri- 
tilise  vece  nego  prve  (kirwe).  Ali  . . .  nijodan  bilig 
od  sitosti  ne  podadose.  I.  J.  P.  Luciii,  razg.  b. 
Cuje  iz  usta  liihovijeh  cndo  od  zvijezde  u  istoku 
objavjeno,  bijog  davuo  prorokovan  o  bozijemu 
porodeiiu.  B.  (Juceri  92.  Krstjanska  Jubav  bit  ce 
bijeg,  po  komu  ce  uiedu  ostalijem  liegovi  pi'avi 
ucenici  razaznat  se.  337.  —  talU  su  bijeg  i  misU 
izrecene  rijecima :  Ta  shubol  (rjere)  jest  zlamenje 
i  bilig,  kinie  se  razaznavaju  i  odlucuju  liristijaui 
od  nevirnih.  S.  Budinic,  siun.  4.  Apostoli  slozise 
i  ostavise  u  jedan  malalian  skup  .  .  .  sve  ono  ca 
je  potriba  da  svi  znadu  i  viruju.  Ovi  skup  zvase 
simbol,  la  ce  rec  zlamen  ili  Inlig.  P.  Radovcic, 
ist.  2.  —  d)  tjelc!<no  Hi  umno  sto ,  po  ceina  se 
vioze  sto  poznati  kao  i  naprijed,  ali  sto  sc  po 
nemu  moze  .ito  poznati,  po  tome  se  nzima  i  da 
se  Aim  uvjeri  tko  o  ceiuu,  da  se  Him  sto  dokaie, 
potvrdi,  signura,  indicium,  documentum,  argu- 
mentum:  aa)  ii  opce:  Za  c  sam  tuj  (a  listii)  vidio 
biljeg  tve  jubavi.  N.  Najeskovic  1,  320.  Isti  nas 
(pjesme)  rob  oni  k  tebi  sad  odpravi,  i  na  fas 
pokloni  za  biljeg  |ubavi.  2,  4.  Ona,  koj  tvoje  ho- 
tinje  jest  dosti,  za  bilig  od  svoje  posla  me  (cinjet) 
harnosti.  H.  Lucie  291.  A.  Tko  da  nam  svjedoci? 
B.  Lie  biljege  ne  istite  vi  sade  neg  gore  i  bri- 
jege  i  ra\Tie  livade:  puno  su  dubrave,  puni  svi 
luzi  veselja  i  slave.  M.  Drzic  427.  C!vit,  ki  meni 
pokloni  u  biljeg  jubavi.  D.  Kai'iiua  33*'.  Drugi 
vam  prida  dohodak  u  pismu  u  biljeg  od  svoje 
sluibe.  D.  Zlataric  viii.  Ki  (dar)  vam  u  bUjeg 
harnosti  prikazujem.  3U'-'.  U  biljeg  te  pravednosti 
svoje  ucini  drago  posvetiliste.  A.  Gucetic,  roz. 
mar.  151.  Primi  za  biljeg  od  mnoge  scjene  ovi 
dar.  I.  Gundulic  193.  K  temu  pristavi  lazivijeh 
kletava,  od  svoje  jubavi  cim  biljeg  on  dava.  155. 
Ne  hoti  da  se  odilim  brez  biliga  od  dara  i  jubavi 
tvoje.  M.  Jei-kovi6  25.  Za  svidocbu  i  beleg  da 
sam  imao  v(ase)  g(ospodstvo)  na  pameti.  P.  B. 
Baksic  iv.  Primi  i  zagrli  0%^  moj  darak  i  beleg 
od  postovanja.  '213.  Da  ga  /dar)  bude  za  ocit 
biljeg  drzati  od  jubavi.  B.  Gamanic  3b.  Dadose 
bi|ege  od  jubavi.  J.  Matovic  372.  Sto  bi  priveliki 
bijeg,  da  bog  no  ce  igda  poiuankati  judma  u 
ikakvo  vrinie.  453.  Prvi  plodi  daju  se  za  bilig 
harnosti.  A.  Kosta  1,  210.  U  vandeju  uije  bijega 
da  ga  je  onadar  vjerovala.  B.  Cuceri  61.  Sto  su 
oni  u  to  doba  o  Isuki'stu  vjerovali,  ja  vam  reci 
ne  umijeni ;  ovo  znam  da  svi  bijezi,  koje  vadimo 
iz  vandeja,  od  vjere  su  u  liima  slabe  i  male.  61. 
Imas  dobar  bijeg  da  nije  u  tebi  starijeh  grijeha. 
256.  Vece  kozic  od  jagaiiaca  na  trg  se  nosi  nego 
koza  od  ovaua,  sto  je  bijeg  bjelodani  da  jaga- 
naca  vece  umire  nego  ovana.  204.  Za  bijeg  vjerna 
srca  i  jubavi  poklaiiaju  mu  mnoz  darova.  186. 
—  bb)  cim  se  moze  i  na  siidu  Hi  pred  kakeom 
god  vlasiii  sto  dokazati,  potvrditi,  posrjedociti: 
Vi  dobro  znate  za  taj  posao  i  za  toj  srebro,  koje 
sami  u  vast  postavio,  pa  znate  s  kojimt  poslomt 
dosilahi.   do   vast   slugu  i  komortnika,  i  kako  je 


naredio  s  vami  za  biligt  i  koju  pecatt  iniate  na 
tomej  zapisu.  da  oto  samt  poslao  k  vanib  pro- 
km-atura  s  timij'emt  biligomi.  Mon.  serb.  426. 
Ucinise  dubrovcani  s  nimi  belegt  zaradi  vero- 
vanija  dukatt  razsecon  na  troje.  521.  Ukazi  mi 
s\'jedoka  ali  biljeg.  Zbor.  62''.  Prvo  se  ima  ol)- 
najti  je  li  mu  (prascit)  nasasto  u  zeludcu  pobi- 
lize  od  grozdovt  ali  od  zita,  ako  je  u  zitu  bio  . .  . 
Kada  se  jurt  pocne  nositi  zito  puterat,  jurt  taj 
biligt  ne  sudi  nistart.  Stat.  poj.  ark.  5,  269.  Tko 
bi  uhitio  pokreju,  ako  je  zivo,  ima  mu  za  biligt 
uba  urizati,  tert  pojti  k  pravdi.  281.  Ako  si  po- 
sudio  nerazlozito  misleci  i  vjerujuci  stanovito  zlo 
od  druzijeli  u  teseijeh  stvarijeh,  ili  samo  posum- 
nio  bez  razlozitijeh  bijega.  B.  Kasic,  zrc.  92.  Su- 
diti  da  iskrni  uciuio  jest  koji  godi  grijeh  smrtni 
bez  zadovojnijeh  bijega,  grijeh  jest  smrtni.  S.  Ma- 
tijevic  80.  Ima  jake  bijege  da  je  jedau  sakrivio. 
Besjede  kr.  86.  Kaza  gospodi  sve  bilige  da  jo  on 
pravi  brat  kraja  Vladislava.  A.  Kacic,  razg.  79. 
indi  bijega.  —  cc)  sto  se  u  bojii  zadobijc,  te  biva 
takodcr  znak  kojim  se  pospjedocara  da  se  tko 
M  boja  doliio  bio,  tropaeum :  Od  dobiti  nijedna 
strana  ni  mao  biljeg  ne  primaso.  I.  Kanavelic, 
iv.  156.  Svaki  nosi  bijeg  od  Turcina :  netko  sabjo 
a  netko  barjake.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  83.  Nije  mono 
bez  bijega  druga,  sto  ne  nosi  bijeg  od  Turaka, 
neki  glavu  a  neki  oruzje,  neki  ziva  roba  uhvatio. 
Ogled,  sr.  237.  —  e)  tjeh'siio  ili  nmiio  sto,  kao 
pod  d.,  samo  se  uim  nista  ne  dokazuje,  nego  sc 
po  nemu  samo  nagada  da  bi  Ho  moglo  bili  ili  se 
gala  Hi  se  vraca,  signum,  omen :  an)  po  eemu  se 
II  siiiitni  samo  nagada  da  bi  sto  moglo  biti;  ispo- 
redi  prilika :  U  ovom  staiiu  dusa  je  li  bilig  da 
okusa  slast  radosnuV  V.  Doseu,  202.  Mrko  gaco 
zli  bijezi.  Nar.  posl.  vuk.  183.  Zli  bi)ezi  mrko  ku- 
kujice.  91.  —  t)b)  po  cemu  ,se  gata,  o  iemu  se 
iiiisli  da  na  sto  sluti:  Jeda  nam  si,  vojevodo,  zlo 
bilige  ke  vidio V  opeta  se  zavratimo  ka  gradu  Si- 
verinu.  P.  Hektorovic  20.  Koji  vii-uje  sanani,  zdri- 
bom,  carodejanju,  biligom.  S.  Budinic,  sum.  29''. 
Neg  su  mi  se  zli  bilizi  jadni  majei  ukazali :  gdi 
se  gravran  vijase.  D.  Barakovic.  vil.  199.  Sto  ovi 
biljeg  donijet  moze?  Sto  li  udesna  nami  prijeti 
ova  zvijezda  kudaticaV  I.  Kanavelic,  iv.  602.  Go- 
neta  li  po  glasu  od  zivine,  ptice,  oli  po  kojemu 
drugomu  biligu.  A.  Kadcic,  bogosl.  248.  Koji 
ufaju  i  vjeruju  u  sne,  bijege  i  prilicna.  I.  A  Ne- 
uadie,  nauk  112.  Imam  dobar  bijeg  od  junastva: 
na  meni  je  ustreslo  tijelo,  bice  nasa,  ako  bog  da, 
ruka.  Ogled,  sr.  126.  —  cc)  cim  se  vraca,  cara: 
Neka  oslobodi  tebe  (zaiaraiioga)  od  svih  cari, 
ciui,  uzli,  biligov  i  od  svih  dila  vraziji.  L.  Ter- 
zic  241.  Svaki  duh  necisti,  sablazan,  car,  cini, 
nameti,  vczanja,  bilizi,  da  se  razmetnu.  25ii.  Do- 
stoj  se  razdrisiti,  razciniti  i  u  nistar  obratiti  svake 
cari,  zaveze,  cini,  bilige,  zakletve,  uroke  i  svaka 
dila  djavalska.  270.  Svaku  pomo6,  bilig,  zlameiie, 
ric,  pogodbu,  zlo  cii'ieiie  djavaosko.  J.  Banovac, 
blagos.  225.  Koji  ufaju  u  isprazna  bahoreiia.  lije- 
kove,  bijege,  rijeci,  blagosove  i  molitvice  isprazne 
I.  A.  Nenadic,  nauk  112. 

4.  znak  u  koji  se  gada,  i  mjesto  na  kome  stoje 
koji  dijele  mejclan,  da  bi  jedan  driigoga  gadao, 
Scopus,  meta:  a)  u  sto  se  gada  ili  doklesebaca: 
Gleda  biljeg  tko  strijeja.  Zbor.  119.  Liccem  ra- 
strija  jak  strilac  biliga.  S.  Mencetic  20.  U  plan- 
distu  gdi  igrate,  put  biljega  svi  strijejate.  D.  Ra- 
nina  ^l^.  Isti  ga  gdi  god  hoc',  strioca  ne  c'  viditi, 
koji  ce  vazda  moc  u  biljeg  udriti.  151''.  Ja  6u 
bit'  bUjeg,  nu  ne  ja,  neg  srce  me  ovoj,  proc  komu 
ti  ces  moc'  vazda  luk  trudit  tvoj  F.  Lukarovic 
50.  Nega  hitra  vidio  bi  kada  koi'ia  tecijase,  stri- 
jele  iz  luka  pustav'o  bi,   kijem  u  biljeg   udarase. 

* 


BH^EG 


:!0K 


BTl^EGA 


J.  Palniotic,  <hibr.  75.  Za  sto  si  loliko  cilin,  da 
ti  so  cini  ila  dniffi  zalioilo  i  da  ti  sam  pof^adas 
u  bi|ef»y  M.  Railiiic  oOiJ.  Strila  ima  n  bl|(!g  uda- 
riti.  .1.  Kavanin  iJtiil.  Kakouo  zairiirak  n  sridn 
bilisa.  A.  d.  Holla,  razf;ov.  Gli.  Stavio  me  jo  kaiio 
za  cil  i  za  bi|eg  smrtniiiia  st.rilama.  A.  Tomiko- 
viA  213.  ]vad  se  baci  Kajica  vojvoda,  od  beloga 
dajo  odbacio.  Nar.  p.jes.  vuk.  2,  48G.  —  l>)  ydjc 
stoje  kqji  dijcle  mcjdan:  Dooekaj  me  na  bijcgu. 
all  III  le  dofekati  Nar.  jyes.  mild,  beitr.  1,  56. 
Da  ja  tobi  stojim  na  bi|egu.  Nar.  pjes.  vuk.  ij,  i!88. 
Pa  ako  ti  bog  i  srcca  dado ,  to  ostanoS  zdravo 
na  bi)egu.  iJ,  387.  On  pobjo/.o  .s  junaCkog  bijega. 
3,  389.  Nasrod  poja  bijog  zakopasn.  Nar.  pjcs.  [>otr. 
2,  439.  —  u  loin  siiiifiu  dolazi  i  mjesto  sanioga 
mcjdana:  Mustaf-aga  tebo  zove  na  bL|ogu  gospod- 
skomu.  Nar.  pjos.  bog.  130.  —  c)  ii  2»'en£senom 
smislu :  na  Sto  jc  uprai-jena  kalcova  radna,  do 
ccga  se  luidi  nom  doci,  Mo  dvkuciti,  cetja  radi 
biva;  u  jednoga  pinai  xvii  vijeka:  Neka  w  svijeni 
stvarnia  bijeg  i  svrha  biido  bozanstveua  voja.  M. 
Badnic  508.  ' 

5.  na  nebtt  po  nckoliko  zvijesda  Tcoje  sii  ras- 
■mjeUenc  tako  da  sii  sve  snjedno  kao  sUka  ccimt, 
sidus:  Ki  bilig  srca  zla  od  zvizda  bi  toU,  na  tebo 
ter  posla  gorcine  ovoli  ?  S.  Mencotic  283.  ViSiia 
nebesa  i  biljezi  drngi  i  sva  nib  uresa  i  nasi  jo^^ 
dusi  na  mane  ne  ie  prit.  N.  Dimitrovic  76.  Ti 
mornaru,  na  put  liodi,  kad  se  mjescc  dobrijeni 
sklade  kojim  bijegom.  I.  Kavaiiin  468. 

(i.  tjelcsno  Hi  umtio  sto,  u  cemu  se  misli  da  se 
jac]a  drugo  sto  osim  onoga  sto  sohom  jest,  te  mu 
je  samo  ohlicje:  u  torn  se  smislu  i  izjednacuje 
bijcg  s  ohlicjent,  spocios,  forma.  Zaklia'iem  vas  du- 
hom  svetim,  koji  u  biligu  videnomu  prikazao  se 
jest:  a  jezici,  ii  golubici.  J.  Banovao,  blagos.  105. 
Zlamonujuei  Isukrsta  j)od  bilezima  ktuba  i  vina. 
V.  M.  CTUcetic,  pohv.  13.  Ovi  se  sakranienat  stvara 
pod  biligom  kruba  i  vina.  A.  d.  Kosta  1,  139. 
Ovi  sakranionti  bijau  vira  unutriia  izvansldm  na- 
cinom  zlamenovana  po  biligu  vidivu.  A.  Kadcic, 
bogosl.  114.  Sakranienat  zlameunje  .  .  .  bilig  stvari 
skriveno.  108.  .To  Ii  svaki  sakramenat  naredcn  pod 
kojijem  god  bijegom  naravskijom,  da  se  mozc 
ocutitiV  I.  A.  Nenailic,  uauk.  98.  Ostaju  samo 
oblicja  ili  ti  sliko,  prilike  i  bi)ezi  kruha  i  vina. 
I.  Volikauovic  upuo.  2,  51.  —  u  torn  smislii,  do- 
lazi jcdna  stvar  saiiijennjnci  dritgu  tako  da  se 
ta  druga  raziimije:  Oni  isti  krii,  a  no  samo  jodno 
zlamene  all  ti  biljeg,  koji  co  prikazivat  oni.  M. 
OrbLni  235.  Pod  zanijeram  razUcima,  ke  bijezi, 
ne  stvar  jesu,  da  vjerovat  svaki  ima.  I.  Dordic, 
mand.  124.  Vejaca  jo  zensko  ime,  .  .  prava  zena 
ka  nas  topi ,  stale  bi  u  lioj  ribe  .  .  ,  za  to  nosi 
iiih  bilige.  J.  Kavaiiin  474.  —  po  takovti  zamje- 
iiivaini  istice  se  jedtia  stvar  izmedu  vise  jednakih 
mjesto  siiijeh  nih:  Ovo  ti  za  bijeg  govorim,  verbi 
gratia.  StuUo  1,  20''. 

7.  II  knizi  sto  se  zapise  uza  sto  u  kratko  da  bi 
se  dopimilo  i  jasnije  bilu,  annotatio.  isporedi  bi- 
jeska.  u  nase  vrijeme:  Osim  narodnijeli  ])jesama  i 
uza  liili  razlicnijch  bijega.  Vuk,  odgov.  na  utuk  29. 

8.  pars  peooris  pastori  debita,  dio  stoke  sto  se 
davao  pastiru.  xiv  vijeka.  it  torn  smislu  moze  biti 
da  bi^eg  kao  znak  stoji  mjesto  onoga  sto  bi  zna- 
cio,  t.  j.  mjesto  stoke,  i  da  znaci  upraoo  plat  it 
samom  stokom  a  ne  drugim  cim.  isporedi  lice, 
koje  se  govori  za  sto  god  isto  a  ne  drugo  sto 
mjesto  nega.  Vlalit,  kto  kobile  pase,  da  ne  uzima 
belega  odb  kobilt;  a  ktto  ovtoe  pasu,  da  uzimaju 
na  deordijovi.  dtni,  ovcu  st  jagiietemb,  a  cto  iz- 
giibi  (la  plati.  Mon.  serb.  98.  Vlalit  kbto  kobile 
pase,  da  ue  uzima  belega  ott  kobilt  ...  a  ktto 
ovice  pasu,   da  uzimaju  na  deortdijevt  dtnt  od 


100  ovMM.  nvi.cn  SI.  jagiietemt.  Glasnik  n.  12,  112. 
134. 

9.  ime  mjestima :  a)  zaselak  selu  Decanima  xiv 
vijeka:  Belegt  zaseltkt  defcansky.  Mon.  serb.  92. 
U  BelOze.  96.  Glasnik  ii.  12,  60.  —  h)  selo  u  Sr- 
biji  u  okrugu  loplickoin,  srezu  dobriikoni:  Bi|og. 
Sr.  Nov.  1879.  176.  pomine  se  od  prosloga  vijeka: 
Ot  Bijega  (,Bilega').  Glasnik  49,  12.  mjestani  sada 
govorc  istocnim  govorom,  ali  iin  je  mjestii  ime  po 
juznom  govoru.  —  c)  mjesta  nenase(ena  pod  ni- 
vama,  sjenokosima  itd.:  u  Srbiji  u  podrinskom 
okrugu  u  brdu  Vlasicu,  gdje  je  izvor  Jadru :  Ve- 
liki Boleg.  M.  f).  MiliieviA,  .srb.  .520.  takoder  u 
Srbiji  u  okrugu  vajevskom:  Niva  u  Belogii.  Sr. 
Nov.   1870.  759.   [Jtrina  kod  Belega.   1870.  289. 

BlljvEGA,  /'.  vidi  bijeg,  s  kojim  je  i  u  glaso- 
viiiia  jednaka.  Akeenat  se  mijena  u  gen.  pil. :  bi- 
}5ga,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  sing.: 
bijege,  i  u  instr.  sing.:  bijegom.  —  Dolazi  od 
poietka  xiv  vijeka  {vidi  da(e  primjcr  iz  Mon. 
serb.),  izinedu  rjeenika  samo  u  Viikovu  i  Dani- 
eieevu.  —  kao  bijeg  pod  3,  a,  b,  e. :  Jaki  pecat  od 
mudrosti  drugo  nije  neg  mucane,  a  bijega  od 
ludosti  prenetrijezno  glainazaiie.  J.  Kavaiiin  356. 
Grana  ima  po  dva  tri  koUna,  bijega  je  ta  lioj  od 
godina.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  86.  Motri  kosti,  prsi  i 
liutove,  od  snage  su  sve  bijege  ove.  192.  Biliga  od 
zrilosti  grozdja.  375.  Cetiri  bilige  istinito  i  prave 
orkve  broje  se.  B.  Leakovid,  nauk  108.  Tri  su 
(sakramenta),  koji  ostavjaju  na  dusi  zlanieiie  ili  ti 
biligu,  koja  se  nikada  no  niozo  pomrsiti.  155. 
.Tabuka  je  decina  zabava,  a  prsten  je  junacka 
belega.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  244.  Onde  starac  ukopao 
Marka,  bijege  mu  nikakve  ue  vrze,  da  se  Marku 
za  grob  ne  saznade.  2,  ■444.  Nas  tridesct  ne  see 
pogubiti,  no  udari  svakom  po  bijogu  :  mene  j'  onda 
usi  osjekao.  3,  330.  Dignider  uii  rukav  desno  ruke, 
da  ti  vidim  tri  bijege  erne.  1,  549.  Dovede  mu 
bez  bijege  vranca.  2,  549.  Kana  ako  so  izUjefi, 
pozuaje  se  bijega.  Nar.  posl.  vuk.  269.  Bio  jedan 
car  pa  imao  koer,  koja  je  imala  na  sebi  tri  be- 
lege :  na  6elu  kao  zvezdu,  na  prsima  kao  sunce, 
na  kolenu  kao  mesee.  Nar.  prip.  vuk.-  255.  — 
kao  bijeg  pod  3,  d,  bb. :  Ako  je  sto  nadeiio,  ka^e 
se  gdje  je,  nego  onaj  cije  je  da  dode  i  da  do- 
nese  bijegu  (da  dokaze)  i  da  uzme.  Vuk,  ziv.  272. 
Ako  poston  oovjek  nade  izgubjenu  stvar,  to  on 
kazuje  po  selu,  da  je  nai5ao  taku  i  taku  stvar,  ali 
je  ne  pokazuje  i  ne  opisujo,  nego  trazi  da  mu  se 
bijega  stvari  kaze.  V.  BogiSic,  zbor.  414.  —  kao 
bijeg  pod  3,  e,  bb. :  Tek  ako  je  sanu  vjerovati, 
vjerovati  sanu  i  bijezi.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  541.  — 
kao  bijeg  pod^  4,  a. :  u  sto  se  gada,  dokle  se  baca, 
dokle  se  ili  odakle  trci  kad  je  trka :  A  cobaui  bi- 
jegu gadaju.  Ogled,  sr.  39.  On  otLma  kamen  od  Ma- 
{S-ara  da  belegu  svoju  posvedoci.    Nar.  pjes.  vuk. 

2,  486.  Devojka  stane  na  bijegu  i  svi  prosioci  na- 
rede  se  na  koiima  a  ona  medu  liili  bez  koiia.  Nar. 
prip.  vuk.  130.  —  kao  bijeg  pod  4,  b.:  gdje  stoje 
koji  dijele  mcjdan :  Mdos  liemu  stade  na  bijezi. 
Baci  koi)Je  bijelo  Latince  na  Milosa  u  prsi  ju- 
nacke;  Milos  drzi  zlatna  sestoperca,  na  liega  je 
kopje  dot-ekau.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  146.  Ve6  ti  ocu 
stati  na  belegu.  3,  396.  S  belege  se  ukloniti  ne  6u. 

3,  396.  Ali  Turcin  ceka  na  bijezi.  3,  467.  Nek  iz- 
vode  nejaka  Alila,  nek  izvedo  poju  na  bijegu, 
da  sabjama  mcjdan  pod'jelimo.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  113.  Te  so  Ture  na  dogina  baci,  ponosito  na 
bijegu  dode.  3,  113.  —  prema  tome  i  mjesto  odre- 
deno  naprijed  za  sastanak,  da  se  pobiju  dvojica 
Hi  dnije  vojske ,  ili  da  ko  koga  doceka :  ,No  mi 
dodi  na  megdan  junacki,  .  .  a  evo  ti  tri  mogdana. 
dajem:  prvi  cu  ti  megdan  ostaviti  u  Kladusi  a 
pred  tvojom  kulom,  .  .  drugi  6u  ti  megdan   osta- 


BI^EGATI 


309 


BI^^EVITO 


viti  a  pod  mojom  pod  vrpiidijom  kuloui,  .  .  treci 
cu  ti  megdan  ostaviti  preil  Kunarom  u  poju  Ko- 
tani'  .  .  .  Spustise  se  ii  po]e  Kotai'sko  ali  Jaiiko 
dos'o  na  bi}egu.  Nar.  pjes.  vuk.  ;i,  107.  112.  Dokle 
kra}u  sitiia  kniga  dodo  od  liu'skoga  oara  cesti- 
toga :  jkupi,  kra]e ,  silmdtu  vqjskti,  ajde  S  nome 
na  po]p  Kijevo'.  Ne  ziia  kra]e  kn(d)  te  olirenuti, 
al  ce  mjesto  liarat'  Smcderevo,  al'  ce  caru  iti  na 
bijegu.  Pjev.  cin.  120.  ,0  Tvanc,  prva  srecu  moja ! 
ne  kup'  svata  ,  ne  trosider  blaga,  vece  kupi  tri- 
deset  junaka,  po  izborii  bojeg  od  bo|ega,  .  .  pa 
me.  cekaj  u  Prolom-plamni'.  .  .  KrenuSe  se  kiceni 
svato\'i  uz  Primorje  kroz  Prolom  plaiimu  .  .  .  Kad 
devojka  na  bijegu  dode,  ona  viknn  iz  grla  bijela : 
,de  si,  Ivo?  nide  te  ne  bilo!  odvede  me  alajbeg 
Mehmede'.  3,  193  - 197.  —  kao  bi}eg  pod  8 :  Vide 
krajev.stvo  mi  jere  daje  svetaa  cri>kvi  na  godiste 
po  12  zdrebca  pastyromB  belegii,  togo  radi  pri- 
loiihi.  vlahe,  i  ine  vlahe  iztbraht  ott  crtkvtniht 
vlaht,  da  pasii  kobile  crtko\-ne,  a  da  ne  uzimaju 
ott  crtkve  belegu  nicto.  Mon.  serb.  61.  —  Mjcyto 
pod  nivama  u  Srbiji  u  vracarskom  srezu  blizu 
Biograda,  pi.  Belege.  M.  ,£).  MiliceviA,  srb.  68. 
opst.  .5.  Glasnik  19,  103.  Niva  na  Belegama..  Sr. 
Nov.  1867.  236.  1874.  426. 

BI^^EGATI,  bijogfim,  impf.  variare.  m  nane  vri- 
jeme ,  izmntu  rjeciiUia  "amo  it  Stulu.evn,  gdjc  jc 
notaro,  signare,  ali  tome  znacenii  neiiia  potvrde, 
nego  se  u  Dalmnciji  govori  part,  praet.  pass,  bi- 
}egan,  kao  saren,  vczen:  Biligane  papuce,  svako- 
jako  nasarane,  navezone.  M.  Pavlinovic. 

BI^jEGOVANE,  n.  significatio.  od  prosloga  ri- 
jcka,  izmedu  rjeciiika  .•<a-»io  u  Stulicevu  (.signatio, 
notatio').  isporvdi  bi|egovati.  Kako  se  bude  ispu- 
nilo  bilegovanc  vazma  zakcjna  Mojzosova  u  smiLi 
(Isusovoj).  7Av.  is.  113. 

Bl^EGGVATI,  bi}pgujrMn,  impf.  significare,  ,?»«,- 
citi.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  i  it  rjcc- 
niku  StidUcvu  (,notaro,  signare,  adnotai-e,  signi- 
ficare'). Sjeme  bi|egiije  rijec  usijanu  u  dobra  srea. 
Ziv.  is.  86.  Q-ve  sve  .strahooe  prorokuju  i  bijeguju 
bijede.  138. 

BI^jENE,  n.  coll.  vkli  bi|e.  u  jednom  rukopisu 
prosloga  vijeka,  u  kom  mjesto  -I'le  stoji  grijeskom 
-ne,  i  u  Stulicevu  rjeciiiku  (,biljciije,  olns').  A 
gusari  poznaju  svakoliko  drobno  ,bi)one'.  Nar. 
pjes.  mikl.  beitr.  1,  44.  Nar.  pjes.  bog.  59. 

Bl^ESCA,  /.  dem.  bijega.  samo  u  StuUceini 
rjecniku,  za  knji  ce  hiti  i  nnci't'iena. 

BI^iESCAG,  bi}esca,  wi.  dem.  bilezak.  .samo  ii 
Stidiceva  rjeiniku,  za  koji  je  hez  sumiie  i  naci- 
neno;  isto  je  tttko  u  hciiik  naiiiicno  i  ,bHezcak', 
6'  got.  ,biljezcka'. 

BIl^ESCIC,  m.  dem.  bijezak.  samo  u  Stuticeen 
rjecniku  hez  poterdc. 

BITjiESKA ,  f.  signum ,  nota.  isporedi  bi]ega, 
liijeg.  s  stoji  mjesto  z,  kad  je  pred  k,  za  to  je  it 
gen.  pi.  bijezaka.  neki  pisii  z  i  pred  k.  Postaneni 
mozc  hitl  dem.  od  bijega,  ali  se  govori  kao  i  sama 
bijega,  te  maze  hiti  i  od  bijeziti.  —  Dolazi  od 
prosloga  "ijeka,  izmedu  rjeciiika  u  Beliiiu  (scho- 
lium 576'').  u  Sliilicecu  (parvum  signum,  vulneris 
cicatrix),  u  Viiknra  (merkblatt  im  buclie,  nota, 
4-  dodatkom  da  se  tako  gnoori  u  Boci).  —  1.  kao 
bijeg  pod  1:  Beleska  monastirska  do  cetvrtoga 
potoka.  Glasnik  25,  72.  Na  bijezke  razdije}ena 
(Hrvatska)  bijase  Ijana  i  zupana.  J.  Kavaiiin  282. 
Granice  .  .  zovu  se  .  .  izmedu  gajeva  bijezke.  V. 
Bogisic,  zbor.  433.  —  2.  kao  bijeg  ])od  2;  Voj- 
nici  jednoga  kraja  imadu  na  sebi  koju  bilisku, 
po  kojoj  se  poznaju  koga  su  ki-aja  vojnici.  Tako 
virovane  je.st  ji'diia  biliska  pravovirni  krstjana.  J. 


Pilipovie ,  prip.  1,  50.  —  3.  kao  bijeg  jMd  3,  a, 
aa.:  Sto  sc  metnc  u  kvigu  kad  se  cita,  da  .sp  zna 
mjesto;  isporedi  zaloga:  Nekakav  pop  u  selu  dode 
da  sluzi  leturdiju,  pa  nade  jevandelije  onoga  dana, 
a  za  bijesku  stavi  jednu  tanku  vostanu  svijeiu. 
Nar.  prip.  \TC.  63.  —  kao  bijeg  pod,  3,  o,  hh.: 
snak  koji  oda  sta  prione  va  cemu.  kao  kad  se 
pise  itd. :  Slovo  uciniti  .  .  .  s  akcentom  ili  ti  bi- 
lizkom  danutja.  F.  Lastric,  test.  xii.  Nisam  nigdi 
nad  slovi  bilizke  metao.  A.  Kanizlic,  utoc.  xxvii. 
Za  to  sam  za  bilisku  metnuo  ona  dva  nabadka. 
M.  Zoricid ,  arit.  42.  Gdi  je  ova  bilizka  — .  V. 
Dosen  III.  On  biUzkri  nade  meku  razmazanu  po 
duseku.  76.  —  4.  kao  bijeg  pod  4,  6. :  Tu  su  oba 
mcjdan  utvrdila:  od  cadora  do  Kimar  bijezke. 
Nar.  pjes.  juk.  261.  —  5.  u  knizi  sto  se  zapile 
uza  sto  H  kratko  da  bi  se  dopunilo  i  jasnije  bilo, 
annotatio  (kao  bijeg  pod  7) :  Bili2ka  od  mlade 
krave.  I.  Jablanci  120.  Na  bDizki  j?  30  piSe  ovo. 
A.  Kanizlii,  kam.  7.  Da  ne  propusti  (pisac)  brez 
erne  bijezke  ovi  sinod,  dvi  stvari  bijeii.  284. 

BI^;ETAK,  bijetka,  m.  hi/p.  bij  (bijej).  u  Lid. 
Akc.  u  gen.  ])l.  bijetaka.  Mali  suknen  bijcii,  cim 
se  djeca  u  kolijevci  pokrivaju,  zovu  majke  (u  Lici) 
bijetkom.  J.  Bogdano\dc. 

BUjETINA,  ,/.  aii.gm.  bij  (bijej).  a  tiase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (s  dodatkom 
da  je  Vnk  eun  u  Jfrmtskoj).  Akc.  n  gen.  pi.: 
bijetina,  a.  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  sing, 
i  instr.  sing.:  bijetine,  bijetinom.  —  Sjao  s  kona 
Golotina  Use,  na  neg  baoa  staru  bijetinu.  Nar. 
pjes.  mar.   119. 

BII^EVAC,  Bijevca,  m.  ime  mjeslima:  a)  selo 
II  llrvatskoj  n  podziipaniji  vara,ulin.^koj :  piisu 
ga  kajkavski  ,Biljove(^'.  Proglod  136.  i  ,Bilo.vcc'. 
17.  (  .Hfileci'.  Schem.  zagr.  J875.  127.  u  posled- 
nem.  je  ohlicju  otpalo  v  pred  <■,.  po  kajkavskom  je 
govoru  e  iza  b,  a  mjesto  nega  i  mozc  biti  po  za- 
padnom  i  po  juznom  govoru.  isporedi  da(e  pod 
b.  i  bija.  —  b)  it  Srhiji  u  okrugu  krusevaikom 
I'leko  mjesto  pod  sumom  :  Zabi-an  na  Bijovcu.  Srp. 
Nov.  1H75.  737.  —  isporedi  Bejevac. 

BHiEVATI,  bljujem,  impf.  vera  dicere,  istinu 
govoriti.  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Od 
bij,  istina.  Njeke  su  razumne  i  pune  mudrosti, 
a  njeke  beznmne,  ko  gojo  luilosti :  bijuju  i  lazu  .  .  . 
i  druma  dva  kazu  clovjefjoj  uai'avi.  M.  Vetranic 
2,  101. 

BI^EVINA,  /.  ime  mjestima:  a)  selo  u  Hrvat- 
skoj  u  jiodzupaniji  delnickoj.  8chem.  segn.  1871. 
74.  I'regled  14.  --  b)  iieko  mjesto  pod  sumom  u 
Srbiji  u  kriisevackom  okrugii.  Sr.  Nov.  1867.  2()7. 
—  c)  pi.  Bijcvino,  selo  u.  hrvatskoj  krajini  blizu 
Seiia.  Schem.  segn.  23.  Razdjej.  kraj.  29, 

BH^EVINE,  /.  jjI.  villi  kod  Bijevina. 

BIlfiEVIT,  adj.  vorus,  i'itinit.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  isporedi  bijevito  i  bijo\'it.  On  je  na  bi- 
Jevitomu  svijetu  a  mi  smo  na  lazivomu.  Stulic 
1,  261). 

BHiEVITO,  adv.  certe,  vere,  doista.  samo  u 
jednoga  piisca  xvi  vijeka.  isporedi  bijovito.  Od 
bij,  istina.  Ako  bi  ovi  prorok  bio,  ziiao  bi  bije- 
vito koja  i  kakva  zena  je.st  ovaj.  N.  Raiiina  ISS^. 
luk.  7,  39  (sciret  utique).  Bijevito  jesam  istinome. 
204.  rim.  8,  38.  (certus  sum  enim).  —  n  istoga 
pisca  i  za  lat.  vero  i  onda  kad  znaci  a,  pak 
(isporedi  stanovito):  On  bijevito  primivso  ozdravi 
nega.  N.  Ranina  1.59.  luk.  14,  4  (ipse  vero).  Po- 
dose  njoki  na  selo  svoje,  a  njeki  bijevito  na  ra- 
bote  svoje.  166.  mat.  22,  5  (alius  vero).  Podu  koji 
dobra  budu  cinili  u  uskrsnutju  zivota,  a  oni  bi- 
jevito, kiiji  zla  budu  cinili,  u  uslo'snutju  osudenja. 
226.  loan.  5,  29  ((jui  vero). 


BIl^E/- 


310 


BI\,E^ITI 


BHiE^,  •»(.  vidi  bijeg.  samo  u  Jijclontijencevu 
rjeciiiku  (.bilish'  Id''  <lra  ptttn).  maze  hiti  urijcS- 
kom  iiiji'sto  bijczjo. 

U[\aE'/iAC,  bi|i'sfa,  m.  ilciii.  bi|oK.  uli  k(w  mitti 
hijci)  <lol(i:i  saiiii)  ii  Sliilici'ru  rjerinkii,  a  osim 
iicya  It  (Irugom  znaa'i'nt  t<mno  ii  ]jripomjeci  o 
Alcksaiidru  rdikuiii ,  i  tu,  kiiliko  se  moze  raza- 
hrati,  kdo  da  jc  pcrjnnica,  crista:  IznosoSe  jemu 
belezLci.  ovuXi.nyj  prrmogago  .Tekbtora  st  biso- 
ronit  i  si>  kamcnijenii.  ukiasoiit.  Alpksand.  nov. 
40.  Vtztmj.  beleXbci.  na  oru/.ijo  svoje.  (ill.  Bele/.bcb 
onizbiiyj  sb  biseronu..  135.  u  dru(j(>m  ritkopisu  na 
prvom  nijestu  hejam,  hoi.  driigom  bilig,  nn  treccm 
jbieezac'.  Aleksaiid.  jag.  stariii.  3,  '250.  '2()4.  319. 
BI^Ei^AK ,  bi]oska,  w.  dew.  bi]eg.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  i  u  Stiilicevu  rjeiuiku.  isporedi 
bileiska.  Osta  oslobojeii  od  svakoga  zla  tako  da 
inu  ne  osta  ni  jedan  bijizak  od  starijeh  nemocfii. 
B.   KaSic,  ign.  99. 

BIl^EZAN,  bijeJ,na,  adj.  insignis,  variegatus, 
symbolicus.  od  xvi  do  kraja  ptrosloga  vijeka.  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  StuUcevu  (significans,  ali 
iz  breinjara).  —  Od  bijeg.  —  a)  variegatus,  saren, 
s  hi^ezima:  o  jelenu,  o  di'izi  xvi  i  xvii  vijeka: 
Prid  liiiu  jiobignu  biljezan  jelinak.  D.  Zlatarii  14. 
Jedno  jutro  Febo  sjede  da  kociju  svii  zlademi  po 
bijeznom  pasu  izvede.  I.  Kanaveli6,  iv.  61.  — 
h)  0  halmi,  koju  nose  sluge  gospodske :  u  jednoga 
pisca  p)rosloga  vijeka :  Za  sto  si  bileiinu  ha)iim 
(vulgo  liverey)  jednoga  velikoga  raandariiia  osra- 
motin.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  20.  —  c)  .symbo- 
licns :  n  jednoga  pisca  jirosloga  vijeka :  Prionite 
na  pokorii  proz  bijezno  omivene  oli  ti  krsteiie 
u  vodi.  Ziv.  is.  45. 

Bn^EZANIN,  m.  covjek  iz  Bijega,  zaseoka  de- 
canskoga  {vidi  kod  Bijeg).  A  se  belezane,  Glasnik 
II.  12,70. 

BI^^EZANE,  ».  imago,  kazivane  da  je  sto  kao 
drugo  nesto.  isporedi  bijeg  pod  G.  xvi  vijeka,  a 
tada  je  mjesto  je  i  lie  hilo  Ij,  nj.  Ni  jedna  dusa 
od  laika  ne  pusta  vam  bilje^an(j)a  od  negove 
plate.  Zbor.   101. 

BI^jEZATI,  bljezam,  impf.  signare,  hijeziti. 
Od  xvi  vijeka,  izmcdu  rjecnika.  u  Bjelostijenicvu 
i  StuUcevu.  —  1.  M  pravom  smislii:  a)  prclazno: 
Svetijem  ki'stom  poslije  ga  biljeza  i  otide.  Zbor. 
112.  Ovi  dan  priinili,  ki  skrati  me  trude,  kamenak 
da  bijeli  biljezat  vik  bude.  D.  Rai'una  22'\  — 
h)  sa  se :  aa)  refleksivno :  Da  oni ,  ki  zeli  napas 
pridobiti,  uobioaji  se  na  svaki  malo  maiie  drugi 
stupaj  svetijem  so  krizom  krstiti  i  biljezati.  B. 
Gradic,  djev.  36.  —  bh)  pasivno :  Govori  se  vii'O- 
vanje  svake  nedije  i  na  svetkovine,  gdi  se  bUiza 
za  evangeljem.  I.  Bandulavic  134.  —  2.  sigiiiii- 
care,  znaciti:  Ovej  tri  (Lakesis,  Klote,  Atropos) 
bilizaju  tri  vrimena  zivota  nasega.  M.  Marulic  72. 
Cma  pokr(i)vaca  biliza  cistinu  duse.  Nauk  s.  Br- 
narda  12. 

BI]|jEZENE,  )(.  notatio.  od  xvn  vijeka,  izmedii. 
rjecnika  samo  u  Vukomi.  Kojizije  imena  ne  znamo 
niti  imamo  bijezeiia  vec  od  nih,  koliko  da  se 
nigdar  nijesu  ni  rodili.  M.  Radnic  199. 

BIl^E^ICI ,  m.  dem.  bijeg.  samo  u  rjecnieima 
Belinu  (192''.  665^)  i  Bjelostijencevu  (bilizic).  Bi- 
jezii  od  rane,  cicatricula.  Bella  192". 

BI^E^ILAC,  bijezioca,  m.  notarin.s.  u  jednoga 
pisca  xvn  vijeka.  Notara  ocitoga  to  jest  bilizioca 
pecatoin.  I,  Ancio,  ogl.  181. 

Bl^EZIT,  adij.  notus,  symbolicus.  xvn  i  xviii 
vijeka.  1.  notus,  znan ,  kao  dii  je  bijeg  na  nemii 
te  ga  simtko  vidi,  svakomu  itdara  u  oci.  Od  kri- 
vina  ocitijo  i  neposteni,    kakono  su  ubojstvo,  bi- 


liiito  kurvarstvo.  T.  Anci6,  svit.  72.  —  2.  sym- 
bolicus, pjod  cim  sc  drugo  Mo  razmnije.  isporedi 
bijeg  jKid  6:  Pod  prilikaui  razlicima,  ko  su  samo 
bijeiite,  cudnovatijom  nai-inima  fiudne  stvari  stojo 
skrovite.  B.  Betora,  hit.  123.  Na  ovoj  voeeri  biSo 
bilizita  zlameua  od  juViavi.  M.  Lekusii'',  31. 

B[i|iEZITE^j,  m.  qui  signat,  indicat,  notat. 
samo  II  Stidicevu  rjecniku.  isjjoredi  bije^.ilae. 

Bll^EZITEl^ICA,  /.  quae  signat,  indicat,  notat. 
.samo  II  StuUcevu  rjecniku. 

BII,jE^ITI,  bileiim,  impf.  signare,  notare.  Od 
xin  vijeka  (vidi  pod  3  jmmjer  iz  Mon.  serb.), 
izmedu  rjednika  u  Mika}inu  (signare,  notare,  ad- 
umbrare,  figui'are,  formare,  delineare,  significare), 
u  Belinu  (notare  86".  513''.  portendere  119''),  u 
StuUcevu  (notare,  observai-e),  u  Vukovu  (notare), 
M  Daniiicevu  (signare).  —  Od   bijeg   (koji  vidi). 

1.  signare,  ciniti  iU  stavjati  bijeg  kakav  god: 
objekat  je  ono  na  cemu  se  iU  kod  cega  se  bileg 
cini  iU  stav(a:  Kad  Barlaam  vidi  da  Dosafat  bi- 
jase  se  obratio  na  viru  kr.s6ansku,  ufati  ga  i  za- 
grli,  .  .  paka  ga  biliSii  i  blagosovi.  P.  Macukat  36. 
Trim  srebrnim  podkovima  i  Rasija  stit  biliiii. 
J.  Kavanin  287.  Bilizim  tebe  biligom  kri^a.  A. 
Kadcic,  bogosl.  139.  Zabijezeiie,  kojim  bog  bilizi 
onoga  dusu  koji  se  krsti.  J.  Filipovic,  prip.  3,  12. 
Biliiim  tebe  zlamenem  kriza  M.  Dobretii  54. 
Pa  bijeli  drvje  i  kameiie,  no  lies  Ii  mi  po  bijezi 
doci.  Nar.  pjes.  petr.  1,  318.  On  imade  od  rane 
bijega,  sto  su  liega  bijezili  Turci.  Nar.  pjes.  juk. 
79.  Kad  bajalica  u  voce  belezi  travu  da  je  u  jutru 
iskopa,  ona  govori  ovako.  M.  D.  Milicevic,  ziv. 
2,  30.  i  stvar  koja  je  sobom  bijeg  cemu,  moze  ga 
hijeziti  cineci  mil  sobom  bijeg:  Oboju  stranicu  bi- 
lizi mu  kriz  dvoj.  I.  T.  Minavic,  osm.  32.  Onom 
brazdom,  koja  bijezi  mrgin  pomedu  dva  dionika. 
V.  Bogisic,  zbor.  439.  Put  s  Perasta  bijezi  pustos, 
koju  raanastir  prekida.  S.  l^ubisa,  prip.  3.  — 
b)  objekat  moze  biti  i  Uto  kao  bijeg  ostaje  na  cemu 
od  radne  glagolske:  Ko  bi  rekao  da  (krizma)  u 
dusi  no  ostavja  i  ue  bilizi  pecata.  A.  d.  Kosta 
1,  134.  —  c)  sa  se :  pasivno :  Krsteni  poma^uju 
se  i  bijeze  se  krizmom.  S.  Budinic,  sum.  72. 

2.  notare,  annotare,  praenotare,  zapisivati  sto 
u  kratko :  a)  objekat  u  akus,  iU  nije  izrecen,  Hi 
je  glagol  u  part,  jjraet.  pass. :  Djavli  .  .  .  hiliie 
grije  i  zle  misli.  I.  Ancic,  svit.  7.  Ima  zupnik  slo- 
ziti  kiiizice,  i  u  liim  zajiisati  imena  i  pridivke 
onili  koji  se  krste  .  .  .  bilizeci  dan,  misec  i  go- 
diste.  A.  Kadcic,  bogosl.  135.  Svaki  grih  po  na 
se  bilizeci  na  papiru.  A.  Kanizlic,  utoc.  454.  Na 
pismu  zlatnimi  slovi  bilizene  rici  ove.  101.  Ne 
manka,  ne  bojte  se,  i  tko  bilizi  i  pise  svaka. 
F.  Lastric,  ned.  319.  Koji  cesto  sagrisuju  a  ritko 
se  ispovidaju,  niti  znaju  pisati  da  bilize,  niti  mare 
pamtiti.  88.  —  b)  sa  se:  pasivno:  BiUzi  se  4.  M. 
Zoricic,  arit.  52. 

3.  kao  pod  2,  samo  radna  nije  tjelesna,  nego 
biva  u  umii,  kao  da  bi  se  reklo:  bijeziti  u  pa- 
meti,  uzimati  na  urn,  imati  na  mnu:  a)  objekat 
It  akus. :  Odb  onehb  selb  i  di-bzave,  koje  .  .  .  brbzo 
bote  biti  predane  tvomu  velistvu,  hocemo  je  be- 
leziti.  Mon.  serb.  38.  Ako  imaju  knige  Cirilove,  .  . 
lasno  mogu  poznati  istinu.  Odvise  ncka  bilize  do- 
bro  u  istoj  knizi  dvanaest  prokletstvi.  A.  Bacic  29. 
Okrivjnje  Focio  sebe  istoga,  sto  vaja  osobito  bi- 
jeziti. A.  Kanizlic,  kam.  250.  —  b)  mjesto  ohjekta 
u  akus.  cijela  recenica  privezana  rijecjii  da:  ,Bje- 
lezi',  ctioce,  da  u  Isukistu  bise  cetiri  voje.  P.  B. 
Baksic  50.  Bilizi  ovdi  da  poklonene  na  dva  na- 
cina  moze  se  razumiti.  A.  Bacic  51.  Bilizi  da  tko 
prodade  krunicu,  upada  u  grili.  J.  Banovac,  uboj. 
48.  —  c)  sa  so,  2>asivno:  Ima  se  ovde  bijeziti  da 


Bl^E^IV 


311 


Bn;jOVATEL 


u  prvasiia   vrimena   puk   razumio  je  latinski.  A. 
Kanizlic,  bogoj.  65. 

4.  znaiene  koje  je  pod  2,  preneseno  na  pisane 
u  opce,  kao  pismum  spominati  Hi  napominati: 
a)  objekat  u  aku.t. :  Dva  mirakula  bilizim.  I.  An- 
eic,  ogl.  53.  Ova  prokletstva  bilizi  Baronio.  A. 
Bacic  '29.  Sv.  ooi  bilezei  ovi  dogodaj  govore. 
S.  Pavic,  ogled.  182.  Od  tri  -srste  bilize  bogo- 
slovci  mir.  J.  Banovae,  razg.  178.  Sto  starina  pro- 
tiva  zizku  i  tvrdini  graska  n  kuvaiiii  bilizi.  J.  S. 
Eejkovic,  ku6.  119.  —  h)  objekat  cijela  reienica 
privezana  rijecjii  da  Hi  relativnim  sto:  Jos  vise 
biUzi  Anaklet  da  tko  nade  pismo  .  .  .  duzan  je 
tajiti.  J.  Banovae.  razg.  255.  Od  poti-ibe  je  ovde 
bijeziti  za  priproste  sto  ce  redi  istorija.  A.  Ka- 
nizli6,  kam.  52.  —  c)  OKim  objekta  u  akus.,  koji 
je  to,  stoji  i  reienica  privezana  rijecju  da:  To 
isto  od  sviju  dobrih  )udi  sveto  pisino  i  ostale 
kriige  bili?.e,  da  vazda  u  svih  dilih  svojih  pred 
bogom  hodahu,  A.  Kanizlic.  uzr.  189.  Od  kalama 
to  bilize  stari  da  od  rnlada  debla  ne  vajadu.  J.  S. 
Eelkovic,  knc.  141.  —  d)  bez  objekta,  koji  .«e  raz- 
timije  iz  ostaloga  gorora:  Ostavi.  kako  sv.  oci 
bile^e,  svima  krajem  priliku.  E.  Pavic,  ogled.  179. 
Na  svaki  nacin,  kako  bilizi  Niceta,  jest  progonio 
liega.  A.  Kanizlic,  kam.  3.  Ne  zovo  se,  kako  bi- 
lizi aposto,  misnik  po  redu  Aaronovii.  I.  Velika- 
novic,  upu6.  321.  —  e)  sa  se:  pasivno:  Ovi  kra| 
ne  ucini  velike  stvari,  koja  bi  se  imala  biliziti. 
A.  Kacid,  razgov.  77. 

5.  assignare,  destinare,  odredivati ;  iqiravo  zna- 
iene, koje  je  pod  1,  uzeto  u  torn  umislu;  isporedi 
naznacivati:  Belezili  smo  i  dali  smo  tuj  kiicu. 
Spom.  sr.  2,  33.  Tko  sto  vi  da  stav]ate  vrijeme 
bogn  i  bijezite  mu  dan?  M.  Eadnii  495.  Zadnvoji 
se  onim  potribicam  kojo  ti  bilizi  tvoje  stai'ie.  P. 
Filipovic,  istom.  11.  Muz  i  zena  ne  bilezi  jedno 
drugomu  ono  sto  ima  uciniti.  Pravdonosa  1852.  2. 

6.  significare,  pokazivati  Mo  snak  mu  biiditci  i 
sobom  ga  zamjeuiiJKci.  ispuredi  bi|ezati.  a)  u  tje- 
lesnom  smisbc.  Gdi  A.spalata  blato  lezi  u  Sodome 
strene  krilu,  s  {utijem  valim  koje  bijezi  pri|utoga 
ogi'ia  silu.  D.  Palmotic,  christ.  133.  —  b)  ii  umnom 
smislu:  Vjernos  i  pobrinutje  za  prijatefa  u  to  doba 
bi)e2e   nesumnivo   zestoku  }ubav.    S.  Mattel  311. 

BI^jEZIV,  adj.  insignis,  gra\'is,  znamenit,  zna- 
tan ,  sto  mnogo  snaci,  kao  da  bi  vrijedno  bilo 
bi\eziti.  u  jednoga  piftea  prosloga  vijeka.  Drzan 
jest  od  svoga  obetaiia  oli  od  ugovora;  a  tad,  ako 
stvar  bude  biliziva,  bit  ce  drzan  izvrsit  ga  pod 
smrtni  gnh.  Turl.  blago  2,  95.  —  AdtK  bijezivo, 
aperte,  kno  ocevidno  (isporedi  bilezit).  u  istoga 
pisca :  Tko  ovako  govori,  uzima  u  tasto  ime  bozje 
i  krati  biUzivo  najveie  posteiie  sto  mu  jest  du- 
zan, jer  prilikuje  istinu  bozanstvenu  )udskoj  istini 
krivoj  i  lazivoj.  90. 

BI^EZIVO,  adv.  vidi  kod  bijeziv. 

BI^EZJE,  n  indi  bijeg.  u  nase  rrijeme,  izmeda 
rjecnika  u  Stulicevii  i  Viikovii.  Zlo  bije^je,  svud 
mi-amorje,  aoh  pope!  Nar.  pjes.  vuk,  rjec.  dodat. 
i  iim  se  vraca  (isporedi  bijeg);  Da  dobavi  bi|e  i 
bi}ezje:  kose  s  glave  od  dvanaest  Stana,  imbri- 
sima  od  devet  Marija,  svake  svile  od  sedam  ter- 
zija,  a  sest  krpa  od  sest  udovica,  i  jabuku  vje- 
rene  devojke.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  61. 

BIljjEZNICA,  /.  meta.  isporedi  bi}eg  i  bijega. 
samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Pero  moje, 
vec  ne  prsi  oko  zvijezda  svih  drzava,  neg  na 
mjesto  sleti  i  vrsi,  bijeznica  gdi  ti  je  prava,  gdino 
je  tvoj  ei}  poglaviti.  J.  Kavariin  333.  u  istom 
smislu  moze  biii  da  je  i  na  ovom  mjestu  u  istoga 
pisca :  I  kraj  Jova  siriu  pticu  rastri  i  mjesec  po 
lie    sridi,   klade    sebi    bi]eznicu,    bio  i  rumen    ov 


se  vidi  zlamen,  da  mu  i-estu  srece,  kada  k  nebu 
oci  mece.  282. 

BIlf/EZNIK,  )H.  nntarius.  u  nase  vrijeme.  ispo- 
redi bUezilac.  Stola  banskoga  bijeznik.  Vuk,  nar. 
pjes.  2,  653. 

BUjEZOVATI.  bi|ezujem,  impf.  significare,  Ja()- 
}ati.  u  jednoga  piisca  prosloga  i^ijeka  na  jednom 
mjestu.  Ivan  glasec  da  se  svak  pokaje  od  grijeha 
i  da  spravi  se  primit  gospodina,  koga  doSasce  i 
krajevaiie  biliiuje  (,bilizuje').  Ziv.  is.  48. 

1.  BI^jICA,  /.  mali  ,bi{'.  svii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Mika\inu,  (15a.  7671)).  Akcenat 
ostaje.  samo  je  i  zadiii  slog  dug  w  gen.  i  instr. 
sing.:  b'i|ice,  bijicom,  i  oba  zadna  u  gen.  pi.:  b'i- 
Jica.  Jednu  samu  priprostu  bijicu  od  ostre  vune. 
B.  Kasic,  fi-an.  83. 

2.  B1:^jICA,  /.  dem..  bi|a  (drvo).  Akcenat  ostaje, 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  .sing.: 
bilice,  bi|ie6m,  i  oba  zadna  u  gen.  pi.:  bilica.  Od 
proUoga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu.  Dub,  kad  suazan  tezak  razcijepi  ga  u  bi- 
[ice  i  razbitke,  ne  o.stav|a  ni  bijega  da  je  bio. 
B.  Cueeri  10.  Pritakne  nesto  bi}ica.  Diibrovnik 
1870.  10. 

BHilCICA,  /.  dem.  bijica  pod  2.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BIl^IO,  m.  prezime;  u  wa.^p  vrijeme.  Rat  45. 

BI^jIN,  adj.  sto  pripada  volu  Vi]i.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku. 

BI^jIN  ,  adj.  Ho  pripada  kozi  blfi.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku. 

BIl^INA,  /.  vilis  lierba.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. bez  potvrde. 

BI^jINKA,  /.  vidi  bijina.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku.  bez  potvrde. 

BIl^KA,  /,  herba,  planta,  strnk  bija.  Akcenat 
se  mijena  u  gen.  pi.:  bi|aka,  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bijke,  bijkom.  l)o- 
lazi  od  XVI  vijeka  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
koru  i  Danicicevu.  —  a)  struli  bila  osim  drveta 
i  trave  {vidi  bije  pod  1):  Obrete  bi|kn  (,bilku'), 
i  postavi  ju  na  udehi.  i  isusi  iliB.  Grlasnik  10,  228. 
Svaku  bijku  po]sku  .  .  .  i  svaku  travku  pojsku. 
D.  Danicic,  Imoj.  2,  5.  —  '))  struk  htja ,  u  koje 
se  uzinui  i  drvo  i  trava  (isporedi  bije  pod  3):  U 
kori  sviju  bi)aka.  J.  Pancic,  bot.  3.  Prve  dve  oso- 
bine  razlikuju  bijku  od  minerala.  J.  Pancic,  flor. 
biogr.'-  2.  tako  kao  da  je  i  u  narodnoj  pjesmi:  Ja- 
vorov  momak,  javorova  bijka.  Nar.  pjes.  vuk.  ziv. 
12.  —  c)  bifka  pod  a.  misli  .<e  sitna,  (jola,  suha,  i 

po  tom  se  govori:  Suh  kao  bilka.  Nar.  posl.  vuk. 
297.    Nema   drva   ni  jedne   bi(ke.   Vuk,  rjer.  26». 
BUjKO,  m.  phytonomus  Schijnh.  J.  Sloser,  kor. 
636.  723.  gdje  ce  biti  i  nacineno  ime. 

BI^jNI,  adj.  plantarum.  u  nase  vrijeme  u  kni- 

zevnika.   O  zakonima   bi}nog   razvica.    J.  Pancic, 

bot,  1.  isporedi  bi}ski. 

BII^OBEE,  m.  qui  herbas  legit,   koji  bije  bere. 
u  Srbiji  po  nekim  krajevima  o  sv.  Jovanu :  Sveti 

Jovan  bi|ober.  S.  Pelivanovic.  jamacno  za  to  sto 

se  o  Ivanii  due  bere  bile. 

BI^jORKA,  /.   igla  od  bijura.   samo  u  Vukovu 

rjecniku,  gdje  stoji  da  je  ,igla  kojom  se  veze  zla- 

tom'  i  da.  se  govori  u  Barani. 
BUjOVAT  ,   adj.    herbosus.    samo    u   Stulicevu 

rjecniku,  gdje  ima  i  .biljoyiahat'  dem. 
BILOVATEl^,  m.   herbarius.   samo  it  Stulicevu 

rjecniku,  gdje  ima   i   ,biljovateljan'   herbarius,  i 

,biljovateljnost'  t  ,biljovateljstvo'  ars  herbaria,  sci- 

entia  herbarum. 


BT^OVIT 


312 


BmX(^ 


BI^jOVTT,  (((//'.  iioliis,   puztKit  (iiprano  istinit).  i 
i.iporati  bijcvit.  ii  jidimga  pincti  xvi  I'ijrka.  K(r)o- 
tost  vaSa   l>i|oviln.   Ijiuli   svim    luiloui.    N.  Kni'iiiia 
14.  jihilip.  4,  T).  —  iiipnredi  l)i|iivito. 

BH^OVITO,  iidr.  vcid,  isliuilo,  po  islini.  n  vase 
^'l^iJem<',  ii  ))arodii<>i  pjesini.  ispurnli  liijevitn,  sii. 
cini  jc  jcdvofia  pustaini.  Ona  mu  ga  bi|ovito  kaze. 
Pjpv.  cm.  ii71). 

BI^SKl,  fidj.  (ilantanim.  isjjorcdt  bijni.  u  naSe 
rnjeme  it  kniieviiikn  Bi]sfci  delovi.  K.  Cmogorac, 
bot.  5.^ 

1.  BJ^^UR,  bijura,  m.  tiirsln  billiir  (hoje.  je  od 
gri.  lit'iQvXi.o;),  ei-ystallus,  vitrum  crystalHnum.  u 
nnsc  vrijeme,  izincdu  rjec.nika  sumo  u  Vnkoru, 
ydje  je  brennglas,  vitnim  ustoriuni,  i  krystall- 
glas,  vitrum  ery.stalliimm.  isporedi  bilur.  —  I'ak 
dovati  durbin  od  bi]ura.  Nar.  ijje.s.  vuk.  '2,  '2iiO. 
Uze  Mijo  caSu  od  bijura.  Nar.  pjes.  juk.  Ii09.  Dade 
j'lemu  casu  od  bi[ura.  Nar.  pjes.  petr.  1,  113.  Ve- 
zuc'^  prebi  igli;  od  bijura.  Nar.  j>jos.  vuk.  1,  2.58. 
U  nici  joj  igla  od  bijura  i  u  igli  vedenicko  zlato. 
1,  4-52.  jcardak  od  bijura'  t.  j.  s  pruzornna  od  hi- 
jura :  Pod  batlcniom  cardak  od  bijura.  Nar.  pjes. 
%mk.  3,  490.  ,sedlo  od  bijm-a'  bice  iskiceno  biju- 
rom :  Sliini  s  noga  spdU)  od  bijura.  Pjov.  cm.  186. 
od  nega  je  u  pjemni  i  gora,  all  ma  je  dodano 
sprijeda  bili,  kojevidi:  Jedna  gora  od  bili-bijura. 
Nar.  pjes.  viik.  1,  .S37. 

2.  BI^UE,  m.  u  pjesmi  ime  I'tckom  hajduku; 
moic  biti  pokvarcno  od  dnigog  imena.  U  toj  gori 
Bijur  harauibaSa.  Nar.  pjes.  stoj.  1,  8.'>. 

3.  BiLXnt,  vidi  h)d  ajur. 

Bil,jlIRAN,  bijCirna,  adj.  crj-.stallinus,  od  bijura. 
ic  jcdnoga  pisca  iiascga  vremena.  Do  bijurna  do- 
.skacu  kladonca.  Osvet.  4,  30.  | 

BI^US,  m.   asparagus   acutifoliu.s  L.  B.  Sulek,  \ 
im.  16.  -i-  je  po  zapadnom  yovoru. 

BI^jUHKA,  /.  ncka  vinova  loza  bijela  grosda. 
B.  Sulok,  iiu.  16.  -i-  je  po  zapadnom  govoru.  is- 
poreiii  bjeluSa. 

BIMBASa  ,  m.  iurske  dvije.  rijeei  sastav^ene: 
bin,  lisuca,  i  basa,  gospodar;  po  tome  zapovjed- 
nik  mid  tisucu  vojnika,  tisucnik.  Dolazi  samo  u 
natic  vrijeme,  izmedu  rjecnika  namo  u  Vukovu. 
pred  b  promijeneno  je  n  na  m,  a  ncki  pisu  i  n. 
Izgibose  hose  i  bimbasfi.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  443. 
prvijeh  godina  nasega  vijeka  kad  su  se  Srbi  u 
Srbiji  otimali  od  TuraJca,  bile  su  i  ii  nih  take 
starjesine  vojnivke:  A  bimbasa,  Katie  Simeune! 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  253.  Od  kud  riemu  bimbasa, 
kad  je  on  tek  samo  bujubaiia?  Vulc.  dan.  1,  74. 
—  sa  n  mjesto  m :  Dadu  pisma  binbasi  Milenku. 
M.  Nenadovic,  mem.  97.  Jucer  bio  barambasa 
Mujo,  a  danas  je  binbasa  sarajski.  Osvet.  2,  80. 
BIMBASrN,  adj.  sto  pripada  bimhasi.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

BIMBASES'SKI,  adj.  sto  pripada  bimbasama. 
It  jednoga.  pist-.a  nasega  vremena ;  sa  n  mjesto  m ; 
isporedi  bimba.sa.  Jal'  pasiiiska  jali  binbasinska 
(ylavu).  Osvet.  3,  109. 

bImBASKI,  adj.  vidi  bimbaSiuski.  u  jednoga 
pisea  nasegn.  vremena,  sa  n  mjesto  m;  isporedi 
bimbasa.  Jer  binbaske  ne  padaju  glave.  Osvet. 
3,  129. 

BIMBASTVO,  n.  vlast  bimbasina.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  sa  n  mjesto  m ;  isporedi 
bimbasa.  Kad  se  rani  u  ratu  prvomu,  za  biu- 
bastvo  stek'o  je  paSinstvo.  Osvet.  3,  129. 

BIMBEK,  dolazi  u  pjesmi  pridjcveno  s^mjcda 
rijeei  grozdc  ne  mijenajuci  se  po  padczima  naei- 
nom  ttirskim;  vidi  bimberov.  Kojem  (ies  se  po- 


difiti   kako   pauu   zlatu'jein   perom  ...   a   lozica 
bimbi'r-gi-ozdcm.  Nar.  lyes.  vuk.    I,  l.'iO. 

BIM  HF,]<()V,  adj.  .vimo  n  jije.'imi  u;  rijec  grozde, 
koje  miKe  biti  da  je  siino  crnii,  te  se  lako  zove 
slo  je  iialik  na  biber;  po  tome  hi  i  postai'iem  bilo 
od  l>ibcr  .s  nmetnuiim  ni.  isporedi  bimber.  Donese 
joj  gio/.da  biniberova  iz  oareva  nova  vinograda. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  286. 

BIMBESIC,  m.  prezime  Turcinu.  1  tu  mnogo 
pogibe  Turaka,  i  jired  I'liiiia  Bimbesic  kadija.  Nar. 
pjos.  vuk.  5,  165. 

BIMBlt,  m.  prezime;  u  nose  vrijeme.  Sima 
Binibi6.  §em.  kn.  .srb.  1878.  ,84.  K.  Bimbic.  Kat  422. 
BIMELEH,  m.  Abimelech.  u  jednoga  pisca  pros- 
Inga  vijeka,  koji  tako  naziva  turskoga  cara.  Taj 
Bimelch,  Bud  krvni  bez  osvete  ostati  ne  6e.  J. 
Kavanin  215. 

BIN,  u  zagoncci  jjridjcveno  rijeei  kokot:  Skri- 
liicica  biiiitica,  u  I'loj  pojo  bin  kokot.  Nar.  zag. 
nov.  40.  odgonetlaj:  dijete  u  kotijevci.  a  drugoj 
je  lakoj  zagoncci  ,z!atni  tic'  mjesto  ,biu  kokot'.  40. 
BINA,  /.  turski  bina,  zgrada,  gradevina,  aedi- 
ficium.  samo  u   Vukovu  rjecniku. 

BINACKA  MORAVA,  /.  vidi  Binca.  M.  D.  Mi- 
licevii^.,  srb.  779. 

BINB-  gledaj  bimb-. 

BINGA  MORAVA,  /.  tako  .9c  ,zove  Morava  koja 
izvire  ne  daleko  od  Skojifa  i  kod  Ntnlaea  se  sa- 
stoije  s  drtigom  Moravom,  pa  se  dafe  zove  samo 
Morava.  dotle  se  zove  i  Kriva  Morava  a  jnse  i 
Bugar  -  Morava.  Ime  joj  Binca  dolazi  od  xiv  vi- 
jeka, a  bice  od  mjesta  blizu  izvora  riczina,  koje 
na  kartama  pisu  ,Buiac'  i  ,Binatsch'.  postcmem 
ce  hiti  adj.,  ali  se  gnvori  kao  suhst.  i  moze  sta- 
jati  pred  imenom  Morava  Hi  za  nim,  a  da  hi  i 
bez  nega  dolazilo,  nema  poti^rde.  Selo  Livocu  na 
BinLco  Moravc.  Mon.  serb.  2fi3.  Danicic  1,  40.  Te 
ti  ajdc  na  Moravu  Bincu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  213. 
I  cekaj  me  na  Moravi  Biuci.  4,  215.  Binca  .se 
zove  Morava  kod  I^jesliovca.  Vuk,  rjec.  26*.  — 
■u  jednoj  pjesmi  bez  n :  Ajde  s  norae  na  Moravu 
Bicu.  Pjev.  crn.  103.  Ode  s  vojskom  na  Moravu 
Bicu.  104.  M  istoj  pjesmi  i  Bic  ne  mijenajuci  se 
po  padezimu  pred  imenom  Morava:  Ajde  s  liome 
na  tu  Bio-Moravu.  104.  Ajde  s  vojskom  na  tu 
Bic-Moravu.  104. 

BINCUIiA,  m.  ime  musko;  xiii  vijeka;  u  Du- 
brovniku.  Bintcula  Foskovict.  Mon.  serb.  52. 

BINCULIC,  m.  prezime,  po  ocit  Binculi ;  u  Du- 
brovniku.  dolazi  od  xm  vijeka;  piscdo  se  i  Ben- 
culid,  koje  vidi.  Mon.  serb.  40.  Danicic  1,  35.  — 
jedan  pisac  prosloga  vijeka  pise  ih  Bincole :  Vim 
Bincole  (Biuciole'),  Goce,  Buce.  J.  Kavanin  177. 
BINDA,  /.  ted.  benda,  tal.  lomb.  binda,  fascia, 
povezaca.  ii  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Spomeni 
se,  kad  stavis  naglavTuk,  od  one  binde  ali  pecine, 
s  kom  bibu  pokrivene  oci  Isukrstovi.  P.  Radov- 
cic,  nac.  433. 

BINGTJLA,  /.  selo  u  Srijemu.  Schem.  diac.  1877. 
46.  Sem.  prav.  1878.  13.  Pregled  117.  S.  Nova- 
kovii,  pom.  125. 

BlNGULSKl,  adj.  slo  pripada  selu  Binguli. 
Bida  bingulska.  P.  Bolic  1,  23. 

BTNGU^A,  /.  mercurialis  L.  u  jednoga  pisca 
nasega.  vremena,  koji  dodajc  da  jc  od  nem.  bin- 
gclkraut.  B.  Sulek,   im.   16. 

BINICKI,  m.  adj.  prezime.  n  nase  vrijeme.  Sem. 
kn.  srb.  1880.  126. 

BINIC,  la.  prezime,  u  naic  vrijeme.  tamna  po- 
stai'ia.  Milan  Binic.  Eat  351.  isporedi  Binici. 


BIN1& 


313 


BIO 


BINICI,  B'mica,  in.  pi.   selo  n  Srhiji  u  okrngii 

cacanskom .  K.  Jovanovid,  rei-.  173.  isporedi  Binic. 

BINIJA,  /.  trabs  recipiens  repagulum,  na  vra- 

tivia  It  sto  ulazi  klnccmica.  od  tut:  bini.  sawo  ii 

Vukovu  rjecniku. 

BINOVAC,  BLnovca,  m.  selo  u  Srbiji  u  okriigu 
smederevskom.  K.  Jovanovic!',  rec.  149.  isporedi 
Binovci. 

BINOVAOKi,  adj.  sto  pripada  selu  Binovcu. 
Binovacka  opStina.  K.  Jovarovic,  rec.  149. 

BINOVCI,  Binovaca,  in.  pi.  selo  u  Srhiji  v. 
okrugu  vranskom.  Sr.  Nov.  1879.  170.  mjestani  go- 
vore  i  :a  nom.  Biiiovce.  isporedi  Biiiovac. 

BINSTVO,  w.  ridi  bi.stvo.  ii  jednoga  pisca  pros- 
loga  vijeka  u  pjesmi,  moze  biti  samo  slika  radi. 
Bozja  narav  u  jedinstvu  da  se  dijeli ,  i  da  biti 
hoce  11  broju,  i  u  obdinstvu,  ne  odasav  od  jedin- 
stva,  u  podpunstvu  svoga  binstva.  J.  Kavaiiin  531. 
EINAGI.IA,  m.  aptiis  eques,  dohar  konik,  dohar 
jahai.  od  tur.  binigi,  konik.  i.'tporedi  biiiegija.  u 
nase  vrijeme,  iztnedu  rjecnika  .samo  a  Vukovu.  Akc. 
Ii  gen.  pi.:  bu'iagija,  u  gen.  sing.:  b'iuagije,  instr. 
sing. :  biua^ijom.  U  Tm-aka  s'  vrlo  dobri  koni,  a 
na  koi'ima  Tiu'ci  bii'ia^ije.  Nar.  pjes.  viik.  4,  302 
BINAK,  biiidka,  ni.  turski  binek,  jahaci  kon, 
equu.s  ad  equitaiidum  idoneus.  u  nase  vrijeme.  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  (Jetrdesot  koi'ia 
zadobiSo  pod  takumom  i  pod  hajiiiama,  pod  pus- 
kama  i  pud  kuburauia,  svc  turskijcli  dobri  job  bi- 
naka.  Nar.  j>je.s.  vuk.  4,  28G. 

BINAKTAS,  m.  ridi  binektas.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BINASCJE,  turski  bin,  tisucn,  i  akrc,  novci. 
samo  u  poslovici,  i  iz  ne  u  Vukovu  rjei'niku:  Je- 
dan  rekao  biuasco  a  drngi  bii-asro,  pa  .sii  se  po- 
godili.  Nar.  jiosl.  vuk.   111. 

BINASER,  u  pjesmi  pred  rijecju  kaiucn  ne  ini- 
jcnajuci  se  po  padezima.  islo  je  s  nom  sto  i  bi- 
uektas,  koji  vidi.  u  nase  vrijeme,  izmectu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  I  dovati  sij'oka  dorina,  izvedc; 
ga  biuaser-kameiiu.  Nar.  pjes.  vuk.  rjco.  2G''. 

BINEGIJA,  m.  vidi  biiiagija.  a)  konik:  No  Ke- 
kiile  dobar  biiiegija.  Pjev.  cm.  2(i9.  Kad  jo  bratac 
kone  pirojahiv'o,  ja  sam  liemu  biiiegija  bila,  ja 
se  mogu  drzat'  na  koiiicu.  Nar.  i)jes.  juk.  179. 
Vid'  de  krsna  ovoga  dorata  i  na  liemu  momka 
biiie^ije.  Nar.  pjes.  mar.  76.  —  b)  jahaci  kon, 
isporedi  biiiak.  A  u  Marka  sarac  biiiegija.  Nar. 
pjes.  petr.  2,  533.  A  kobila  stara  binegija.  415. 
BINEK,  in.  vidi  kod  biiiektas. 
BINEKT,  vidi  kod  biiiektas. 
BINEKTAS,  m.  turski  binek,  konik,  i  dasy, 
kamen,  binok-dasy,  kamen  s  kojega  se  uzjahuje 
kon.  isporedi  biiiaktas,  biiitas.  samo  u  nase  vri- 
jeme u  pjesmama.  Pred  dvore  ga  vodi  u  avb'ju 
k  biiiektasu  bijehi  kamenii,  pa  se  dogu  fati  na 
ramena.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  270.  mjesto  tas  dolazi 
i  kamen,  a  tada  se  i  binek  mijena  pjo  padezima: 
Privodi  Oi  biiieku  kamenu.  Nar.  pjes.  juk.  258. 
Privede  ga  biiieku  kamenu.  Nar.  pjes.  petr.  2,  079. 
u  dat.  mjesto  biiieku  nalazi  se  i  biiiektu,  moze 
biti  grijeskom :  Privede  ga  binektu  kamenu.  Nar. 
pjes.    petr.  2,  439. 

BINEKTES,  m.  vidi  biiiektaS.  A  sbige  mu  Sara 
privedose  ii  biiiektesu  stuileuu  kamenu.  Pjev.  cm. 
210.  Privede  ga  biiielites'  kamenu.  Nar.  pjes.  petr. 
3,  247.  Pa  privede  vi-anca  biiiektesu.  Nar.  pjes. 
stojad.  2,  23. 

BINICICA,  /.  u  zagoneci:  Skriiiicica  biiiicica, 
u  lioj  poje  bin  kokot  (odgonetjaj :  dijete  ii  koli- 
jevci).  Nar.  zag.  nov.  40. 


BINIC,  )//.  prezimc,  it  nase  vrijeme.  Kosta  Biiiic. 
Kat.  179.  4(17.   isporedi  Binic. 

BINIS,  biiiisa,  m.  turski  benis  i  binys,  ogrtac, 
pallium,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnil'a,  samo  u 
Vukovu,  gdje  jc  pallium  purpureum;  va{a  da  su 
taki  najvise  hiU  u  ohicaju.  isporedi  beiiis.  Na 
onome  starom  Vujadinu,  na  nem'  biiiis  od  suvoga 
zlata.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  355.  Mor  dolaraa  al  bi- 
nisa  pita:  al  biiiisu,  gdje  si  sino6  bio?  1,4-50. 
Da  binis  crveni  prigrne.  Pjev.  cm.  98.  Ostavise  . . 
*amadane,  cuike  i  biiiise.  249.  Kad  je  dolazio 
novi  vezir  vajalo  je  da  ga  knezovi  s  kmetovima 
docekaju  s  dobro  dosao,  i  u  ovakijem  dogodajima 
veziri  su  im  kasto  poklaiiali  biiiise.  Vuk,  ziv.  251. 

BINTAS,  in.  vidi  biiiektas.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  Pod  biiitaSa,  gde 
se  koiii  jasu.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  26'". 

BIO,  bijela,  adj.  albus.  —  Glasovi  -i-  pred  o, 
i  -ije-  2>red  1  .stoje  u  juznom  gotwru  mjesto  .?ta- 
roga  A,  mjesto  kojega  jc  na  oha  mjesta  u  istocnom 
govoru  e  (beo,  bela),  it  zapadnom  i  (bio,  bila).  — 
Dolazi  od  xiv  vijeka  (beli  bregt.  Mon.  serb.  87). 
istoga  vijeka  dolazi  i  po  istocnom  govern  sa  e 
(bela  crLkva.  Mon.  serb.  86.).  po  zapadnom  go- 
voru sa  i  dolazi  od  xv  vijeka  (bilijelit.  Mou.  serb. 
372).  takoder  od  xv  vijeka  dolazi  i  po  juznom 
govoru  sa  ije  pred  1  (bijele.  Mon.  serb.  .372);  all 
su  se  u  to  vrijeme  ti  glasovi  (ije)  taJm  pisali  da  se 
nc  moie  za  cijclo  znati  jesu  Ii  bila  dva  sloga  (ije) 
Hi  samo  jedan  (je) ;  koje  takoga  pisana  radi  a 
koje  za  to  .sto  sn  se  u  pijcsmaina  po  dva  sloga 
{i  mnogo  razlicnija  nego  ije)  sastiivlala  u  jedan, 
neuia  ni  poslije  recrnoga  vremenn  potvrde  da  su 
liita  dva;  istom  xvm  vijeka  broj  slogova  n  pjes- 
mama potvrduje  da  su  dva  (U  Tribiiiu  gradu 
bijelomu.  A.  Kacii,  razg.  27.  U  bijelu  dvcu-ii  La- 
zarovu.  50).  —  .S'  promjenom  glasa  1  na  kraju 
na  o  dolazi  od  k\i  vijeka  a  u  isto  vrijeme  i  sa 
i  pred  o  u  juznom  govoru:  bio  (vidi  da(e  jirinijcr 
iz  Zhorn.  i  druge).  all  i  sa  1  na  kraju  naliodi  se 
I  danas,  prem  da  vrlo  rijetko,  a  tada  pred  1  nije 
u  juznom.  gororu  i  nego  ije;  bijel  (Nar.  pjes.  vuk. 
1,  386.  502.  582.  2,  92.  205.  307.  3,  126.  152.  201. 
4,  24) ;  mnogo  rede  u  istocnom :  bel  (Nar.  pjes. 
1,330);  M  zapadnom.  govoru  u  cakavaca  hcz  pro- 
mjcne  bil.  —  Akeenat,  kad  je  1  na  kraju  promi- 
jeneno  na  o,  kaki  je  u  juinom  govoru,  taki  jc  i 
u  istocnom:  beo,  i  u  zapadnom:  bio;  a  kud  1  na 
kraju  stojeci  nije  promijeneno,  tada  je  u  juinom 
b'ijel,  cemu  odgovara  u  istocnom  bel,  u  zapadnom 
bil.  kaki  je  akccnat  u  gen.  sing,  inasc.  (bijela, 
cemu  odgovara  ist.  bela,  zaji.  bila),  taki  je  u  svi- 
jem  ohlicima  nominalnijem  (dat.  bijelu,  nom.  pi. 
bijeli  itd.)  i  u  onijem  slozenijem  koji  su  zamije- 
nlli  nominahie,  osim  ace.  sing.  masc.  jednakoga 
s  nom.  i  osim  voc,  koji  se  govori  samo  u  sloze- 
nom  oblicju.  izmedu  nominalnijeh  oblika  jos  ,je  i 
zadni  .slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  fern.:  bijele, 
bijolom.  u  .slozenijem  oblicima  mijena  se:  bijeli 
(ist.  bell,  zap.  bill),  i  tako  u  svijem  oblicima  slo- 
zenijem: b'ijeloga  itd.  —  Nahodi  se  u  rjecnicima 
svijem.  —  Komparativ  vidi  pod  3.  —  Fostaiiem 
od  kor.  bha,  sjati. 

1.  znatnije  sto  se  naziva  bijelo  i  sto  se  rado 
tako  naziva: 

a.  neki  dijelovi  vrrniena,  kad.  sunce  sja  te  se 
sve  vidi  Omo  sto  je  dan  prema  mrkloj  noci) ;  neki 
■i.h  .se  i  iz  drugih  uzroka  tako  zovu:  a)  dan:  Bio 
dan  a  cnia  noc.  Zbor.  36''.  Sunce  podivase  jur 
svitlu  glavu  van,  jur  svuda  sivase,  jure  bi  bili 
dan.  M.  Marulic  55.  Bil  dan  s  istoka  ni  tvoje 
svitlosti.  S.  Mencetic  87.  Gdi  ce  moj  bijeli  dan  .  . 
svi'nut  se  u  vjecni  sau.  M.  Vetranic  1,  5.  Dokoli 


BIO 


814 


BIO 


dtuiica  bio  danak  ohjavi.  1,  73.  Veio  danak  bil 
no  pozrim  ofiiiia.  N.  DiinitroviA  (iS.  Vidjeti  ip]p 
bijoli  dan.  N.  NnloiUovi/^  i,2[iy.  Vilo,  ka  imas 
ino(^  u  pozoru  tvoiiiu  promiiiit  ineiii  iioi;  iia  danku 
bilomu.  H.  Lucie'-  '204.  Dao  ti  jo  bijeli  dan  da 
uiivas  gori.  M.  VriU;  7'.).  Bo  bijologa  dori  danUa 
slas  t«j  milu  tilia  .sanka  u  jiokoju  uzivato.  D. 
Rai'iina  !)'2.  U  kom  no  sja  vijok  dan  bio.  I.  Gun- 
dulii^  7.  Da  sunoo  ugasne  u  pola  dno  bila.  D.  Ba- 
rakovii';,  vi\.  28.  Kada  svano  bili  danak.  J.  Arnio- 
lusi(!^,  Slav.  2.  O  Liiiso,  boi^ji  sinu,  s  kopa  bili  dan 
prosinii.  P.  Radov6iA,  na6.  5G'2.  Crna  sestra  bijola 
dana  bjoso  sjeni  .svo  prostrla.  P.  Kanavolic'',  diibr.  (1. 
Ustaje  i  dan  bili  vosoo  i  zdrav  josto  uiiva.  D. 
Palmotio,  thrist.  38.  Iz  ruka  nam  up^'abi  du.io  <i 
tminah  .stat  naufno  i  dobitnik  na  dan  bijeli  iz- 
vedo  ih.  I.  Kanavolii,  iv.  .').''>7.  Bjose  rano  podra- 
nila  prijo  nog  sinu  danak  bijeli.  I.  V.  BuniA, 
mand.  5.  Nek  so  sklada  bijeli  danak  s  mrklom 
noci.  J.  Kavai'iin  473.  Na  zrake  so  bijcla  dana 
6ih  rug  iznijet  ce.  I.  Dordiii,  salt.  191.  Bog  sarn, 
koji  viAi  i  u  vrijeme  bijela  dana  i  u  tminah  mrkle 
noci.  Besjede  kr.  48.  Kad  u  jutru  bio  dan  osvane. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  74.  Jasno  sunce  veie  riemu 
no  ishodi,  niti  i  jednijem  svojijem  zrakom  otvara 
mu  razvedreiie  bijela  dana.  B.  Cuceri  51.  Kad  u 
jutru  beo  dan  osvanu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  168.  Kad 
n  jutru  bijel  dan  csvanu.  2,  92.  Kad  u  jutru  beli 
dan  svanuo.  2,  493.  Dok  so  bijol  danak  zapoznade. 
3,  12(5.  Kad  so  d'jeli  sroca  od  nesrece,  ta\Tia  noc^oa 
od  bijela  dana.  3,  278.  Prijo  zero  i  bijela  dana. 
2,  340.  Tu  liili  bijel  danak  ostavio ,  i  tamo  su 
no6cu  prenocili.  3,  152.  Ne  pust'  glasa  do  bijela 
dana.  1,  246.  Ne  ieS  moci  ni  no6u  spavati  a 
kamo  li  na  belome  danu.  1,  .">52.  Moliiso  se  tri 
bijela  dana.  2,  3.  Ostani  mi  u  mojemu  dvoru  za 
potnaest  dana  bijolijeh.  3,  136.  Al  za  dugo  svadbu 
odgodio:  do  godinu  dana  bijolijeh.  2,  .593.  Do 
Hijna  dana  bijeloga.  3,  314.  A  kad  dode  bijel" 
danak  Durdev.  4,  211.  —  h)  zora:  Zora  bijela 
praska.  M.  Vetranic  1,  412.  Vi  ste  kako  bijela 
zora,  prije  sunasca  koja  sviti.  S.  Boba}evi6  229. 
Na  istoku  jos  stoji  bijela  zora  noc  goneci.  I.  Gun- 
dulic  34.  Bijela  zora  istece.  .T.  Palmotic,  dubr.  157. 
Bijela  zora  otvarase  suncu  istocnom  jasna  vrata. 
I.  Kanavelic,  iv.  90.  Kokot  ptica  ka  navisoa  zoru 
bilu.  A.  Vita}ic,  ost.  138.  Kad  zora  bila  svane. 
V.  Dosen  158.  ^ubio  je  do  zore  bijele.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  619.  Bela  i(h)  je  zora  zabelila  na  Kosovu 
krasnom  po)u  ravnom.  2,  302.  Kad  bijela  zora 
zab'jelila.  3,  49.  Kad  je  bilo  o  zori  bijeloj.  Pjev. 
cm.  59.  —  c)  jutro:  Poklisar  carski  ceka  u  osvjet 
se  bijela  jutra.  I.  Gundulic  416.  Na  pogled  bijela 
jutra  bjese  zemja  sva  .siuula.  B.  Palmotic,  christ. 
235.  J.  Kavanin  419.  U  rasvido  bijela  jutra.  I. 
Kanavelic,  iv.  418.  Mislit  cu  se  s  bijela  jutra. 
I.  Dordic,  salt.  204.  —  d)  svanucc :  On  svanutjem 
zornijem  bijelim.  nocnijem  tminam  ja  se  obstiram. 
I.  Gundulic  354.  —  e)  po  danu  naziva  se  talco 
i  vrijeme  u  kom  ima  vise  dana :  nedje^a,  leto,  ali 
veoina  ryetko:  Hoda  care  po  gori  zelenoj  za  bi- 
jelu  nede]icu  dana.  Nar.  pjes.  petr.  2,  147.  Tu 
ostase  tri  b'jela  mjeseca.  Nar.  pjes.  kras.  1,  101. 
Ja  ne  znadem  u  sedam  godina  kada  li  mi  crna 
zima  dode,  kad  li  meni  b'jelo  |oto  prode.  Nar. 
pjes.  juk.  462.  ■ —  /)  iz  drugih  se  iizroka  nazivlu 
bijeli  neki  dani  i  nedjela  dana:  aa)  po  nekiin 
krajevima  u  naroda  zapadne  crkne  velika  siihota, 
u  oci  uskrsa,  zove  se  i  bijela  za  to  Ho  je  bio 
obicaj  da  se  ii  taj  dan  krstavajit  odrasli  obiiceni 
11  bijelo  (ako  su  koji  na  krstenje,  krste  se  kako 
je  obicaj.  I.  Bandulavic  129).  Bila  subota  sveta 
velika.  I.  Bandulavic.  110.  Take  se  govori  na  bihi 
subotu.  129.  Voda  blago.'!lo(vj)ena  u  subntu  bilu. 


M.  BijankoviA  28.  U  bilu  subotu  zabraVieno  jest 
misu  govoriti,  osvim  miso  voliko.  A.  Kadfii/;,  bo- 
gosl.  85.  Ode  na  bilu  subotu  da  kupi  sto  god 
k  uskrsu.  J.  Banovae,  pripov.  119.  Blagoslivjati 
vodu  na  vodokrs6e  i  bilu  subotu.  A.  d.  Kosta 
1,  57.  Voda,  koja  so  posvoAuje  na  bilu  subotu  za 
krsteAe,  M.  Dobroti6  45.  U  Dubrovniku  so  take 
(bijela  subota)  zovo  velika  subota,  a  ncdje|a  ?i- 
tava  i  ondje  so  zovo  velika.  Vuk,  rjei.  24''.  — 
bb)  po  istoj  ce  sitboti  btti  gdjegdje  ti,  naroda  is- 
tocne  crkve  tako  prozvana  cijela  ned^jela  dana 
po  tiskrsu ,  koja  se  po  pomenutom  obicaju  zove  i 
vodena,  made  svijetla :  Sedmica  od  vaskrsa  do 
prvo  nudolo  zovo  so  svetla  po  kiiigama  a  u  na- 
rodu  so  zove  i  vodena  a  najfeSio  bela  nodeja  (jer 
svaka  nodeja  u  koju  so  mrsi  petak  i  sreda  zove 
so  bela).  M.  D.  Mili6ovi(^,  iiv.  1,  8.  —  cc)  nedje(a 
dana  pred  uskriini  post  zove  se  u  narodu  istoine 
crkve  bijela  za  to  sto  je  te  nedjeje  slobodno  jesti 
bijeli  smok.  Bijola  nedjeja.  Vuk,  rjec.  24''.  Obija 
ka'  i  prosnla  u  bijelu  nedeju.  Nar.  posl.  vuk.  228. 
Zija  kao  (Sup  za  bijolom  nedejom.  90.  —  dd)  po- 
sfedni  dan  bijele  nedjele,  pomenute  pod  cc,  ne- 
dje|a  u  oci  samoga  posta,  zove  se  bijele  poklade. 
Vuk,  rje6.  25".  Na  bijele  poklade.  Glasnik  17,  315. 
—  ee)  ,svaka  nodeja  u  koju  se  mrsi  petak  i  sreda 
zovo  se  bela'.  M.  D.  Mili(iovi6,  ziv.  1,  8.  moze  biti 
da  se  mrsi  Hi  se  prije  virsilo  samo  bijelijevi  smo- 
kom,  pa  je  tako  nazvana  kao  i  nedje]a  naprijed 
pod  cc. 

b.  zralc  suncani,  mjesec,  svijet:  a)  zrak:  Ona 
(Dijana),  prid  kom  cmi  gluho  no6i  mrak  pogine, 
ka  istjocuc  neba  tmine  bijelim  zraeim  osrebmi. 
I.  Gunduli6  183.  —  h)  mjesec :  Na  z'o  put  se  stavi 
i  na  djela  strasna  i  kleta  da  bio  mjeseo  okrvavi, 
zarkom  suncu  svjetlos  smeta.  I.  Gunduli6  301. 
Nek  ustavi  na  istoku  snnce,  i  bijeli  mjesec  na 
zapadu.  Nar.  pjes.  vuk  3,  62.  —  c)  svijet :  aa)  kao 
vidjelo,  svjetlos,  lux :  Liccem  joj  ruzan  cvit  iz- 
mice  ^s  giji  van,  ter  stvara  bi}i  svit  nego  li  zora 
dan.  S.  Mencetic  236.  u  torn  smislii  moze  biti  i 
na  ovom  mjesttt :  Vidis  li  mo,  brato  slatki !  mene 
slepu  i  nevo|nu?  Ja  sam  zelna  bela  sveta.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  145.  —  bb)  kao  sve  skupa  sto  se  vidi, 
mundus :  bio  je,  jer  je  obasjan,  vidi  se,  po  nemw 
se  vidi,  daleko  se  po  nem-u  vidi,  prostran  je,  na 
sve  strane  otvoren  {isporedi  svijet) :  Svi  sto  nas 
je  god  na  belom  svetu,  kad  se  rodimo,  nista  ne 
znamo.  D.  Obradovic,  bas.  143.  Ode  sluga  preko 
b'jela  sv'jeta.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  116.  Ode  Simo  u 
svijet  bijeli.  2,  66.  Nagled'o  se  bijela  svijeta  i 
zarkoga  sunca  i  mjeseca.  3,  134.  Oprosio  bi  nime 
bijeli  svijet.  Nar.  posl.  vuk.  240.  Na  belome  svetu 
nista  vise  nisu  imali  do  jednu  krusku.  Nar.  prip. 
vuk.  99. 

c.  kako  se  svijet  naziva  bijelijem  sto  se  po  nemu 
mdi,  tako  i  poje  (mejdan)  i  put,  jer  je  na  vi- 
diku:  Ba  bijeli  mejdan  dijelimo.  Pjev.  cm.  44. 
Pa  ne  idi  putom  bijelijem,  man  ti  hajde  kroz 
goru  zolenu.  Nar.  pjes.  kras.  1,  74.  —  sto  se  neka 
}M(a  i  sela  nazivaju  Bijelo  Po}e  (koje  vidi  na 
po  se),  tome  je  drugi  uzrok,  zem^a,  kamene. 

d.  prozor,  jer  se  kroz*  n  vidi:  Zvizda  danica 
svitlo  svoje  lice  na  bilomu  prozoru  na  svak  cas 
kaze.  M.  Brzic  240.  Ali  Jela  na  bilom  pengeru. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  242. 

e.  celade  i  sto  se  kao  cefade  misli,  tijelo  mu, 
dijelovi  tijela  mu:  a)  delude:  Svaki  bjese  veseo, 
rumen  i  bio.  Zbor.  98.  Bjeja  je  .  .  .  neg  li  od 
mora  vile  bijele.  I.  Gundulic  406.  S  bijelijem  ha- 
dumima.  J.  Palmotic,  dubr.  302.  Moj  je  dragi  bio 
i  rumen.  I.  Brzic,  nauk  gond.  351.  Vladike  vase  . . . 
bijele  u  puti,  svijetle  u  dici.  J.  Kavanin  206. 
Bozja  pomoc,  djevojcice,  b'jela  rumena.  Nar.  pjes. 


BIO 


315 


BIO 


viik.  1,  294.  A  u  lieu  b'jela  i  rumena.  1,  548. 
Ustan'  more,  bijelo  Latince,  2,  145.  —  kao  iejade 
midi  se  i  vila .  Od  mora  vile  bijele.  I.  Gimrlnlii 
406.  Od  voda  smo  bijele  vile  sve  kladenco  osle. 
M.  Bunic  52.  Na  nu  mi  je  nasetala  bila  vila  pla- 
ninkiiia.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  12.  Grad  gra- 
dila  b'jela  ^^la.  Nar.  pjes.  vxik.  1,  151.  Bijela  je  po- 
kliknula  vila.  2,  605.  —  b)  lice,  ohraz,  celo :  Cuda 
od  licea  bila,  kojemu  raia.  je  proctila  rumena  na 
sridi.  H.  Lucid  206.  Med  Arapim  tko  pribiva, 
stid  ga  s  bilim  licem  biva.  V.  Dosen  96.  Suze  su 
je  polile  niz  i-umeno  b'jelo  liJce.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  20.    Cme  oci,  belo  lice.    Nar.  pjes.  viik. 

1,  341.  Jer  jo  tanka  stasa  i  uzrasta  a  bijela  i  ru- 
mena lica.  3,  295.  Jos  joj  nisu  prsti  za  prsterie, 
ni  bijelo  lice  za  }ublene.  1,  170.  Ko  bi  meni 
snopje  povezao,  dala  bi  mu  moje  belo  lice  1,  172. 
Koni  suze  niz  bijelo  lice.  2,  1.  Ruke  Sire,  u  grla 
se  grle,  u  bijelo  cjelivaju  lice.  2,  195.  Jedan  dru- 
gom  belo  lice  jubi.  2,  215.  Ka  nosi  obraz  bil  i 
ures  gizdavi.  M.  Drzic  5.  Ni  sad  vas  ne  ostavim, 
jer  s  vas  mi  je  obraz  bel.  B.  Krnanitic.  27.  On 
je  Ibra  dobro  obranio ,  bas  pod  kalpak  u  celo 
bijelo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  93.  —  e)  grlo  i  ivat: 
Ufati  ju  za  grlo  bijelo.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  146. 
Eda  bog  da  te  se  obesio  o  zhi  drvu,  o  mom  be- 
lom  grlu !  Nar.  pjes.  vuk,  1,  382.  Kada  pije  vodu 
oU  vino,  vidi  joj  se  proz  grlo  bijelo.  3,  429.  Ne 
sece  i  po  grlu  bijelu,  vec  i  sece  po  svilenu  pasu. 

2,  375.  Za  bila  se  grla  dovatise.  2,  284.  Viknu 
Milo.s  iz  grla  bijela.  2,  153.  Rusijema  kosami,  niz 
bil  vrat  ke  lete.  N.  Na)eskovic  2,  19.  Tko  cista 
izmota  iz  zlata  predon  zlat,  ter  ovoj  omota  go- 
spoji  bili  vrat.  H.  Lucie  208.  Mneci  grlit  bill  \Tat 
i  licce  tve  jubit.  M  Drzic  14.  Ruse  vlase,  ke  tih 
vjetric  bludno  odvece  niz  bio  vrat  nam  sad  raz- 
mece.  I.  Gundulic  70.  Majka  tva  grli  vrat  bijeli 
tvoj.  F.  Lukarevic  253.  Bise  odila  koprinom  bOi 
vi-at.  B.  Barakovic,  vil.  27.  Jedno  Mara  bijeloga 
vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  328.  Rud  mu  percin  bio 
vrat  prekrio.  1,  459.  Vec  mc  sici  po  bilome  vratu. 

1,  623.  ■ —  d)  prsi  i  dojke:  Da  sapne  do  grla  prsi 
bir.  §.  Moucetic  31.  Noj  iz  bijelijeh  prsi  zora, 
sunce  istjece  iz  obraza.  L  Gundulic  406.  Amajlije, 
Sto  djevojke  nose  u  nedrima,  u  nedrima  na  b'je- 
lim  dojkama.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  316.  Vadi  majka 
svoju  belu  dojku,  pa  zakliiie  svojom  belom  doj- 
kom.  1,  254.  —  e)  ruke,  lakti :  Tanko  moje  grlo 
i  bijele  moje  ruke  ne  mogu  vede  muke  podnositi. 
N.  Najeskovic  1,  204.  Tere  mu  je  pricao  bele 
ruke  vezati.  P.  Hektorovic  21.  Prostri  tvoju  meku 
bijelu  rucicu.  M.  Drzic  139.  Snjezane  bijele  ruke 
sada  krsi.  I.  Gundulic  466.  Pustajte  se,  bele  ruke, 
ne  drzite  se.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  173.  Uze  Anu  za 
bijelu  ruku.  1,  465.    Uzmi  gospu   na   bijele  ruke. 

2,  292.  Topuzinu  baca  u  oblake ,  docekuje  u  bi- 
jele ruke.  2,  407.  B'jelom  rukora  i  kalemom  pise. 
1,  360.  Bijele  mu  malaksase  ruke ,  te  ne  moze 
vise  da  sijece.  2,  111.  Dragutinu  boga  prifatila, 
bijelu  mu  pojubUa  ruku.  2,  46.  Sa  stricem  se  u 
obraz  pojubi ,  a  svog  oca  u  bijelu  ruku.  3,  10. 
Bijele  ruke  tud  posao  miluju.  Nar.  posl.  vuk.  12. 
Zasukala  bijele  rukave  zasukala  do  beli  lakata. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  315.  —  f)  koza:  A  pjesnu  se 
rukom  po  ko}enu,  pod  kojenom  skerlet  coha  puce 
i  bijela  koza  na  kojenu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  181.  — 
y)  zuhi,  a  po  nima  i  iista:  Ona  crna  a  bijeli  zubi. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  378.  B'jeli  zubi  dva  niza  bisera. 

3,  257.  Jao  moji  b'jeli  sitni  zuVji !  povad'te  mi 
klince  iz  nokata.  3,  361.  Ne  da  mu  bijela  zuba 
pomoliti.  Nar.  posl.  vuk.  197.  Dovati  ju  za  bijelu 
ruku,  jednom  rukom  za  ruku  devojku,  brgo  dru- 
gom  za  bijela  usta.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  184.  — 
h)  vlasi,  hrada  itd.  a  po  nima  t  ce}ade  u  koga  su 


bijeli:  aa)  vlasi  kad  su  od  rodena  bijeli:  Vlasi 
glave  jego  byse  beli.  I^etop.  saf.  57.  —  hh)  iilasi 
kad  su  bijeli  od  starosti,  sijedi,  tako  i  yjava, 
brada  i  cefade:  vlasi  sijedi:  Ukaza  mu  se  jedan 
starac  belimi  vlasi.  F.  Glavinid,  cvit.  257.  — 
glava  sijeda:  Otac  belu  glavu,  mati  otvorene 
prsi  .  .  kazabu.  F.  Glavinid,  cvit.  191.  —  brada 
sijeda:  Nijesam  star.  Bijela  moja  vila,  bijela  moja 
brada.  M.  Drzic  125.  Kad  su  vede  s  bilom  bra- 
dom.  V.  Dosen  165.  Bila  mu  je  brada  do  pojasa. 
A.  Kacid,  razg.  288.  To  zacuo  star  djedina,  on 
obridi  b'jelu  bradu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  295.  Bijela 
mu  brada  do  pojasa.  3,  284.  Proli  suze  niz  bijelu 
bradu.  3,  284.  Dode  nekakav  stai'ac  bijele  brade 
do  pojasa.  Nar.  prip.  vuk.  157.  —  ce]ade  sijeda: 
Starca  svega  jur  bela  u  pustini  najdose.  F.  Gla- 
vinid,  cvit.  19.  —  i)  kako  se  iejade  po  bijeloj 
glavi  i  bradi  tiaziva  bijelo,  tako  se  i  po  bijelom 
odijelii  t)azivajii  bijeli  fratri  koji  po  pravilu  svoga 
reda  nose  bijelo  odijelo ;  isporedi  bijelac :  Z  be- 
lemi  fratri.  Mon.  Croat.  279.  —  k)  bijela  ^igerica. 
vidi  kod  ^gerica.  —  /)  u  andela  i  u  vile  krila: 
u  andela:  Krilmi  bijeli  prvi  zadnem  no  padi  uii- 
vana  pogled  cijeli.  J.  Kavariin  499.  u  vile:  No 
najmlada  poledela  vila,  poledela  na  bijela  krila. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  49.  —  m)  o  cejadetu  i  lieu  mu 
dolazi  u  pisaca  mjesto  blijed:  Mudu,  jak  mramor 
da  bih  bi! ,  i  nmokrat  suzice  prolijem  iz  odi  niz 
bijelo  me  lice,  koje  smrt  svjedodi.  N.  Najeskovid 
2,  6.  Tu  unionia  i  utrudena  uzdisuci  sved  na 
dase,  k'o  snijeg  bijela  i  studena  snagu  izgubi, 
jaoh,  skonda  se.  I.  Gundulid  42.  —  nl  o  cejadetu, 
dusi  mu  i  vjeri  dolazi  u  moralnom  smislu  kao 
cist:  aa)  cejade:  Proroka  brqj  hvajeui  s  bijelom 
vojskom  miicenika  tebe  slave.  I.  Kanavelid,  iv.  54. 
Bijelijeh  mudenika  slavodobitna  vojska  k  tebi  se 
uputila.  T.  Ivanovid,  nauk.  113.  —  bh)  duia:  Da 
spoviste  misli ,  ridi  tere  dila ,  ka  je  koja  udinila 
od  nedije  do  nedije,  da  vam  budu  duse  bije. 
M.  Marulid  259.  Lijepa  duso,  ka  u  nas  shodis 
neumrla,  cista  i  bijela.  I.  Gundulid  236.  Va[a  da 
zivemo  drXedi  uase  duse  bile  na  priliku  golubice, 
sto  de  redi  diste  od  svake  pritrulie  griha.  J.  Fi- 
lipovid,  prip.  1,  1G8.  —  cc)  rjera:  Primi  od  naSe 
vjere  bijele  svjedodanstvo  bje|e  snijega.  I.  Kana- 
velid, iv.  372. 

f.  zivotina  i  koji  dio  tijela  joj:  a)  kon:  Sred 
gospode  jio  izbrjru  on  na  kouu  jezdi  bijelu.  I.  Gun- 
dulid 442.  Na  negovu  atu  bijelorae.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  305.  —  b)  hrt :  I  daj  mene  dva  bijela  rta, 
i  daj  mene  dva  siva  sokola.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  183. 

—  c)  ovca,  jagne,  stado :  Dva  krat  ovdi  .  .  oyce 
bijele  jaganjcice  kote  svoje.  1.  Gundulid  .318.  Sto 
preodi  preko  vedi-a  neba  kao  pastir  pred  belira 
ovcama.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  305.  Bijele  je  najavio 
ovce.  4,  506.  Dao  bih  mu  hi|adu  ovaca  i  pod  nima 
bijele  jagaiice.  3,  145.  Rastisnuse  Turke  na  bu- 
[uke  kao  vuci  bijele  jagaiice.  4,  189.  Pa  kazuje 
stadu  bijelome.  1,  324.  D'  cobani  kod  bijela  stada. 
4,  29.  —  d)  goluh:  Bijeli  golub  sred  kih  strana 
voditc]  je  crna  vrana?  I.  Gundulic  249.  Otet'  bi 
se  mlada  uzela  strasnom  emeu,  ki  ju  hvata,  go- 
lubica  jakuo  bijela  craom  orlu  iz  nokata.  391. 
Bijele  i  krotke  golubice.  J.  Kavariin  574.  Pole- 
dela dva  bela  goluba.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  358.  — 
e)  labud:  Ja  lava  tog  ranim  kumu  vencanome, 
beloga  labuda  deveru  rudnome.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,279.  — /)  riba:  Volim  ici  ja  u  more,  pa  se 
stvorit'  belom  ribom.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  435.  — 
g)  leptir:  Ja  cu  s'  stvorit  u  bela  leptira.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  354.  —  hj  bijela  vrana,  bijeli  ga- 
vran,  bijele  pdele,  vidi  kod  vrana,  gavran,  pdela. 

—  i)  iicotinu  koja  je  po  svojoj  vrsti  bijela,  te 
joj  je  u  imenu  ovaj  adjektiv,  pridjeven   drugoj 


BIO 


316 


BIO 


rijedi,  gledaj  kod  rijei'i  Icnjoj  jf  pridjevcn,  kao :  ei-v, 
gi'gpf,  lasica  ild.  —  I:)  din  tijria  hijeic  iivolinc: 
aa)  rc]>  (,Iim')  i  hriln:  ('ar  iiii  iladn  bijolci  tiiti;nvc 
Nor.  i>jos  vuk.  2,  5117.  [)a  joj  hi<ix  da  oi'i  solid- 
lovo  i  liijpla  ki'ila  liibiulova.  2,  iiOl.  —  bh)  pern, 
perjc ,  a  po  ncmit  i  slo  (jod  na  icmu  jc,  na  imn 
strijrla :  '/,«.  klobiiUom  bcla  kila  pcrja.  Nav.  pjos. 
vuk.  2,  ii()2.  Ajd',  Oiiipiv,  niojd  btdo  porjo!  J,  25;). 
U  kojoj  jo  stieli  Tat.aranki  dovot  bcli  .sokolovi 
pora.  2,  3.59.  strijda:  Zapo  luka  i  dve  bolo  strelo. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  21(i.  Metnii  Marko  prvu  brlu 
strclu.  2,  3(!0. 

g.  bijoli  smok ,  bijola  jesUina,  vkli  kod  .smok 
i  jestvina.  —  u  jcdnnga  pisca  .bijela  kaji'  u  pre- 
nexenom  smisht  iiijeslo  kap  mlijoka:  I'remda  dioa 
bilo  kapi  y.cle.  J.  S.  Re|kovic,  km''..  9.5. 

h.  biscr:  Povolo  dati  jcmu  10  ki.bi,li.  beloga 
bisera.  Aloksand.  nov.  13H.  Zlato,  koi-a),  biser 
bill  i  kainenjo  bez  procjt!no.  I.  Gundulii';  4()2. 
Suze,  vi  ste  biser  bijeli.  1.  V.  Bunic,  iiiand.  2(i. 
Ne  dam  bogmc  mog  bisera  b "jela.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  430.  Jedan  derdan  od  zutih  dukata,  a  drugi  je 
od  bjelog  bisera.  2,  (i3.5. 

i.  bijc,  osobito  cvijece;  bile  se  nasiva  bijelo  po 
cvijetu,  po  rodii,  po  listu  itd.:  a)  lijcr:  Odkrivaju 
lijero  bijele.  I.  Gundulii  405.  —  bj  ruza:  Ma  bi- 
jela/u^ice !  M.  Drzic  189.  Savija'  ga  u  rusu  belu. 
A.  Cubranovic  147.  Bijela  ruzica.  F.  Lukarovic  7. 
Vidi  da  je  problidjola  kako  no  snijng  od  planiua, 
all  rusa  kp.ko  bijela.  I.  V.  Bunii,  mand.  IG.  Bi- 
jelu  rusu  ovu  uiuastili  u  krv  rusu.  ,T.  Kavaiiin  51. 
—  c)  bosilak:  Da  zaliva  rano  cveco,  rano  cvode, 
bel  bosi|ak.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  330.  Ja  uoj  dado 
struk  rumene  ruzo,  ona  mene  struk  bela  bosijka. 

2,  1()4.  —  d)  mak:  Trecn  kitu  luaka  bijeloga. 
Nar.  pjes.  \T.ik.  ],  385.  —  e)  innova  loza,  bice  ona 
na  kojoj  rodi  bijelo  yrozde:  Sadila  Mara  vino- 
gi-ad  i  b'jelu  lozu  vinovu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  213. 
Povila  se  Ijjela  loza  vinova.  1,  401.  —  f)  bijola 
pSenica,  bijelo  zito,  vidi  kod  pseuioa  i  zito.  — 
g)  bilke  kojima  je  u  imemi  ovaj  adjektiv,  pridje- 
ven  drugoj  rijeii,  gledaj  kod  rijcci  kojoj  je  pri- 
djevcn,  kao:  bor,  brijcst,  cka],  draoa,  glog,  grab, 
jasen,  joha,  lipa,  lokvaii,  loza,  luk,  perunika,  sjez, 
topola,  trn,  vrba,  ze\e  itd.  —  h)  .ito  god  od  bi^ke : 
aa)  cvijet :  Davina  se  suva  pomladila  i  zelonim 
ulistala  listom  i  bijelira  ucvatila  cvetom.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  167.  —  bb)  grohte:  Ako  vidis  (u  snu) 
da  bijelo  grozdje  beres,  toj  prililjuje  dobitje.  Zbor. 
139''.  Jagode  belog  grozda.  P.  Bolic  2,  126.  vidi 
i  kod  gi-ozde.  —  cc)  vino:  A.  Vina  donesi.  B. 
Hocur  U  bijeloga?  N.  Na]eskovic  1,  265.  vidi  jos 
kod  vino.  —  dd)  rakija  bistra:  Kupi  mene  dva 
tovara  vina  a  i  t.reci  bijele  raluje.  Nar.  ]ijes.  vuk. 

3,  445.  —  ce)  brasno  i  od  nega  ito:  aaa)  brasiio: 
Posvetilisto  ovita  od  mliva,  to  jest  biloga  brasna. 
I.  Velikanovic,  upuc.  3.316.  —  bbb)  kruh,  hfeb, 
kolac,  pogaca:  Kruh  bio.  Zbor  136''.  Sto  cini  bi- 
jeli ki-uh  i  dobra  Ijetina!  M.  Drzic  96.  Dosta  imam 
)eba  bijeloga.  Nar.  jjjes.  vuk.  2,  462.  Dosta  si  me 
vinom  napojio,  bijelijem  Jebom  naranio.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  277.  I  prist'o  sam  nezvan  za  svatovi  rad' 
komada  jeba  bijeloga.  2,  139.  Vec  mijesi  bijele 
kolace.  1,  542.  Da  oda  sta  on  peoe  kolace,  u  pe- 
pelu  i  bile  pogace.  M.  A.  Ke}kovi6,  sat.  67.  TJ 
ratara  erne  ruke,  a  bjela  pogaca.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  380.  —  ccc)  i  zu,  posuto  Uto  braSnom  veli  -se 
da  je  bijelo:  JoS  je  percin  brasnom  bio.  V.  Do- 
sen  214.  —  i)  zemfa  lead  je  na  r'loj  zilo  sazrelo 
naziva  se  po  nemu  bijela  u  utarim  prijevodiina 
sv.  pisma:  Vidito  I'livo  jon;  bijelo  jesu  jur  za 
zetvu.  N.  Rai'iiiia  ()6''.  loan.  4,  35.  (u  Vttka  na 
torn  mjenttl:  zutej.  Vijte  vladanja  ka  su  jure  bila 
k  iatvi.  Bernardin  30.  Vidito  (,vidj'ito')  vladanja 


da  sn  jurve  bila  k  Ketvi.  I.  Bandulavio  50.  Vidite 
pokrnjine,  bijole  su  jur  za  zetve.  Joiv.   is.  57. 

k.  ttiniiiaii':  Prilog  nose  Svotoj  gori  .slavnoj : 
ziita  voska  i  b'jola  tamr'iaiia.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  100. 

I.  kamen  i  Mo  god  od  nega:  a)  kamcii,,  inra- 
vior,  xtijena:  'I'ko  grlo  iz  liila  mramora  i  ruke  i 
prsi  izdila  ■/.  dvi  drago  jabukc.  H.  Lueii  208.  Ov\ 
dan  priniili,  ki  skrati  mo  trude,  kanienak  da  bijeli 
biljeiat  xik  bude.  D.  Ranina  22''.  Od  mramora  jo 
bila  stup  udjolan.  I.  Gundulic  429.  Ti  nam  i<i  bill 
kam  nescino  vridnosti,  s  koga  kad  lasno  plam, 
otidu  tminosti.  D.  BarakoviA,  vU.  7.  I  pod  jelom 
jedan  bijel  kamen.  Nar.  pjes.  vak.  3,  301.  Te  bi- 
jelu  naj'raviso  erkvu,  od  bijela  mermera  kamena. 
2,  126.  I'jeko  Mata  kopje  prelecelo,  u  bijelu  .st'jenu 
udarilo.  :),  389.  —  kamen  koji  se  zovc  bijeli  ka- 
men vidi  kod  kamen.  —  b)  grad:  Ovo  mi  te 
ostav)am,  beli  grade  Siverino.  P.  Hoktorovio  19. 
Ah,  da  hi  u  vik  jakno  sado  zivio  miran  i  Slo- 
bodan, Dubrovnifo  bijeli  grade !  I.  Gunduli/;  390. 
Kroz  Toplicu  svrco  k  bijelora  Smederevu.  374. 
Do  malo  prem  vremena  u  Carigrad  dode  bijeli. 
358.  Gradi  Knin  bili.  D.  Barakovic,  vil.  296.  Kod 
bijeloga  Sarajova  svoj  na  po]e  sator  vrze.  J.  Pal- 
motii,  dubr.  70.  Uputi  se  put  bijeloga  Biograda. 
P.  T.  Bogasinovic  15.  Zadra  i  Spjeta  bijela  grada 
J.  Kavanin  86.  U  Tribinu  gradu  bijelomu.  A.  Ka- 
cic,  razg.  29.  Valpovo  grad  bijeli  \'idimo.  M.  Ka- 
tancio,  ft-uct.  42.  I  dacu  ti  tri  bijela  grada.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  455.  Ka  bijelu  gradu  Biogradu.  2,  581. 
U  Prizrenu  gradu  bijelome.  2,  180.  Na  bijelu  gradu 
Vucitrnu.  3,  54.  U  Sokolu  gradu  bijelome.  2,  96. 
Pod  Oridom  gradom  bijelijem.  1,  404.  Kad  ti  do- 
dos b'jelu  Smederevu.  2,  470.  Obzire  se  ka  Kru- 
Sevcu  b'jelu.  2,  271.  Pak  otido  bijelu  Prizrenu. 
2,  134.  Ode  jn-avo  bijebi  Prilipu.  2,  253.  TJ  bijelu 
Skadi-Li  na  Bojaiii.  2,  101.  Pa  cu  dnei  Nisu  bi- 
jolome.  Pjev.  crn.  103.  Bijelome  Bocu.  25.  Oko 
grada  oko  bela  Budima.  Nar.  pjes.  y\xV.  1,  402. 
Donesi  ga  u  Mletko  bijele.  1,  233.  Ode  pravo  bi- 
jelu Stambolu.  2,  388.  —  c)  varoU,  selo :  Do  bijele 
varos-Podgorioe.  Pjev.  crn.  14.  Ka  bijelu  seher- 
Sarajevu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  313.  Do  bijela  sela 
Celebijca.  3,  409.  —  d)  crkva,  mana.stir,  ijamija : 
Izidose  pred  bijelu  crkvu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  127. 
Prosti ,  boze  i  bijela  crkvo !  2,  213.  Kod  bijele 
crkve  Oracanice.  2,  102.  Jos  pogradi  bjele  ma- 
nastire.  2,  91.  Kiiisedolu  bjelu  manastiru.  2,  573. 
B'jel  Vilindar  nasred  gore  Svete.  2,  101.  Sa  pa- 
sine  bijele  gamije.  4,  343.  —  e)  dvor :  Krajevski 
se  bijeli  dvori  dizu  i  vise  put  nebesa.  I.  Gun- 
dulic 426.  S  bogom  ostanite,  moji  nesrecni  dvori 
bijeli.  I.  V.  Bunic,  mand.  11.  Prima  dicu  u  dvore 
bijele.  A.  Kacic,  razg.  51.  Idu  svati  dvoru  bije- 
lome. Nar.  pjes.  vuk.  1,  580.  Odvede  je  u  bijele 
dvore.  1,  470.  Al'  mu  bjeli  dvori  potavnili.  2,  175. 
— ,/)  kula:  Voli  skocit'  niz  bijelu  kulu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  479.  Idi,  sestro,  na  bijelu  "kulu.  2,  291. 
Bijele  se  zadrktase  kule.  3,  65.  —  g)  ar,  podrum, 
rizniea:  Goni  koiia  pred  bijele  are.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  98.  Pa  sidose  pred  podrume  bjele.  3,  106. 
Te  mu  obi  bijelu  riznicu.  2,  354.  Pa  otvora  bijelu 
riznicu.  3,  125.  —  li)  krcma:  TJ  Stambolu  u  krcmi 
bijeloj.  Nar.  pjes.  vuk.  2.  401.  TJ  Bosutu  pred  bi- 
jelom  krcmom.  4,  207.  Odvede  ga  u  mehanu  bilu. 

2,  415.  —  i)  po  kamenuje  i  tamnica  bijela  s  jioja: 
Ko  me   vice   sa   tavnice   b'jolo?   Nar.   pjes.   vuk. 

3,  122.  Pa  so.  spusti  pred  tavnieu  bjelu.  3,  125. 
—  k)  zid,  bedem,  mont,  grob:  Krai  mu  liti  uz- 
dignut  bijele  mire.  .1.  Kavanin  181.  Ja  cu  .stati 
na  bela  bedema.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  72.  Kod  bijela 
mosta  Ifusidskoga.  4,  2S.  Pod  bijelu  kamenu  cu- 
priju.  2,  345.  Do  bijela  groba  .fovanova.  2,  40.  — 
I)  ulico,  sokak,  iarsija,  po  zgradama,  koje  su  po 


BIO 


317 


BIO 


Aiiiia,  i  avlija,  po  zidanoj  ogratli:  Dovati  so  l>i- 
jela  sokaka.  Nar.  pjes.  vuk.  3.  140.  Nek  otide  u 
b'jelu  fiarsijn.  3,  8.   Pak  se  seta  po  b'jeloj   avliji. 

3,  7.  —  vi)  vrata,  po  gradevini  na  Icojoj  sii:  Na 
bijela  vrata  od  Trebiiia.  Nar.  Jjjes.  vuk.  4,  80.  — 
ii)  takoder  ce  biti  po  kameiia  sto  se  i  krajina 
naziva  bijela:  Sve  iz  vase  bijele  krajine.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  381. 

m.  srebro  i  od  I'tega  Uo :  a)  srehro.  nrko  fsc 
srebro  i  za  razliku  od  drugoga  zvalo  bijclo,  o 
cemu  vidi  kod  sreliro.  Srobra  bela  29  sakuJL.  tAon. 
Serb.  40G.  U  okovu  srebra  bila.  J.  Kavanin  823. 
Blago  obilato,  bilu  srebro,  zuto  zlato.  V.  Doscm 
23.  Pa  iu  crkvi  sagraditi  platna,  sagi-adicu  od 
srebra  bijela.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  200.  Stolovi  su 
od  bijela  srebra.  2,  231.  —  b)  srehrne  se  stvari 
zomi  bijele  kad  nijesit  pozlaiene:  Dva  na  deseto 
casa  okrugUjelii,  srebrbiiijebi,,  odi,  kojeh  su  de- 
setr.  pozlacenijeht  a  dvijo  bijelo.  Men.  serb.  372. 
Dva  ua  desote  ladica  bilijehb  srebrtuijeht.  372. 
Cetiri  £ase  bele.  Spoui.  sr.  2,  49.  Bacini.  beli..  49. 
—  c)  novae  srebrti :  Bijele  mjedi  za  cruijeh  dana. 
Po-slov.  dan.  6.  U  beli  para.  Prnt.  sab.  m-.ig.  119. 
Pojicu  to,  Brdanine  Demo,  bez  bijele  pare  i  di- 
nara.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  415.  Dvje  liijade  zutijeli 
dukata  i  cetiri  grosa  bijeliji;h.  3,  403.  Cuvaj  bijele 
aovce  za  erne  daue.  Nar.  posl.  vuk.  349.  —  jjo 
tome  i  blago  u  srebrnim  novcima:  Sabja  ^'a)a  mnogo 
bila  blaga.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  550.  —  d)  oklopi  i 
Hitoni  srebrom  okooani,  i  pidka  taka :  Nose6  bi- 
jele oklope.  I.  Gundulic  323.  Bijela  oklopja  jila- 
miin  gore.  539.  Na  ledima  koze  od  mededa,  na 
ramena  bijoli  stitovi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  335.  No 
upali  bijelu  latinku  (pusku),  al'  mu  pusta  ogari 
ne  jirifati.  4,  130. 

n.  bijelo  zlato  (platina),  bijolo  olovo,  bijela 
zemja,  vidi  kod  zlato,  olovo,  zemja. 

o.  platito  i  dnigo  tkai'te  i  od  I'lega  -^to:  a)  platno 
i  driigo  thine:  Puni  zlato  ])o  bijelu  platnu.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  452.  Dosta  zlata  i  bijela  platna.  2,  4G2. 
A  u  meno  bela  platna  noma,  2,  639.  Donesavsi 
bjelu  krpu  platna.  2,  179.  II  bijeloj  cohi  Vede- 
nickoj.  3,  155.  Dvije  sejo  brata  ue  imalo,  pa  ga 
viju  od  bijele  svile.  1,  218.  Otkuda  ti  klobuk  svile 
bele?  2,  302.  —  b)  sto  god  od  platna  i  drugoga 
tkana:  odjein  i  dritgo  sto  tako:  Svite  negovo  bi- 
jele bise  kako  to  snijeg.  N.  Eai'iina  50.  l.I  bijelijeh 
ha}inab.  B.  Kasic,  per.  157.  U  bilili  udieah.  I.  Ve- 
likanovic,  \ijiue.  2,  426.  Skroj  mi,  niajko,  bijelu 
kosu}u.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  14.  Od  mene  j«  i  visa 
i  lipsa  i  biji'lini  ruvom  bogatija.  1,  242.  Kod  ne 
majka  bele  dare  slaze.  1,  551.  Dala  im  je  bjele 
boscaluke.  2,  524.  Turske  kape  i  bijide  calme, 
lu-asne  srpsko  bijele  klobuke.  2,  303.  Hijelo  ini 
oko  glave  calme.  3,  225.  Za  Talom  se  bijol  saruk 
vuce.  3,  261.  Oko  glave  bijele  kauke.  2,  268.  Da 
devojki  beo  duvak  skidam.  1,  249.  —  dio  odje.ce: 
Uze  Milos  jjt?rna  buzdovana,  i  zasuka  bijele  ru- 
kave.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  213.  Da  1'  sekiina  brata 
odnijala  bez  besiko  u  bijdu  krilu.  4,  13.  —  sator, 
zastava,  jedra :  U  livadi  bi jel  sator  razapet.  Nar 
pjes.  vuk.  1,  386.  Od  Javorja  udarise  Tiu'ci,  raz- 
vise    se   bijeli   barjaci,    i    Moracu^  opaliso    gorilu. 

4,  37(.i.  Obraca  crnac  vece  mimo  Sii-o  jedra  bijela. 
I.  Gimdulic  367. 

p.  predeno  sto,  konci:  Sijo,  veze  darovo  bjciom 
svilom  i  zlatom.  Nar.  pjes.  \Tik.  1,  440. 

q.  2J0  2>apirii  naziva  se  bio  list  (papira),  kniga, 
ferman,  Jisek  (uvijen  u  papir) :  Ter  mi  tuj  jiero 
da  i  jedan  lis  bio ,  pak  rece :  naj,  pisi.  N.  Na- 
}eskovic  1,  319.  Pisi,  sine,  list  kiiige  bijele.  2,  580. 
Pa  joj  dade  bela  knigu  citat'.  1,  251.  Bez  careva 
bijela  fermana.  3,  271.  U  ruci  mu  vezena  sisana 
a  za  pasom  bijeli  viseci.  4,  443. 


r.  roda,  i  po  Hoj  potok,  rijeka:  vidi  na  po  se 
Bijeli  Potok,  Bijela  Rijeka.  —  Bijelo  more  vidi 
kod  more. 

s.  rosa  i  snijeg:  Eosa  bijela.  I.  Kanavelic,  iv. 
372.  Grdi  sve  stinu  snizi  bili.  J.  Kavanin  5.  sni- 
jegoin  pokrivcno  brdo:  Nista  nemas  lijepo  videti 
vee  bijelo  brdo  Durmitora,  oki6eno  ledom  i  sni- 
jegom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  105.  mjesec  kad  nego- 
vijch  dana  padne  snijeg:  Misto  trave  bil  se  sni- 
gom  kaze  (travan).  J.  S.  Eejkovic,  kuo.  194. 

t.  pjena:  Vladeta  je  koiia  oznojio  i  u  b'jelu 
pjenn  olmkao.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  31)7.  Musu  b'jela 
pjena  po|iailmda,  Kral(!vica  bjela  i  krvava  2,  408. 

u.  bijeli  cvijet  (menstruum),   vidi  kod  evijet. 

V.  injesna  imena  u  kojima  je  ovaj  adjektiv  pri- 
djeven  drugoj  rijeci,  Icao  Bijola  Crk\'a,  Bijelo  Po)e, 
itd.,  gledaj  na  po  se  pod  Bijel-. 

s.  bijeli  hajduk,  vidi  bjelac. 

2.  bez  suhstantira  dolazi  u  sredi'iciu  rodn,  rede 
11  zenskoin,  znaC-cii  sto  god  bijelo: 

a.  bijolo,  II  noniinalnim  oblicima,  onakini  kakvi 
sji,  sada  n  adjcktica:  a)  kao  bjeloia,  bjelina,  bi- 
jela boja:  Nu  ako  li.  ruso,  u  belu,  kopnis,  licee 
da  t'  se  lasti,  i  torn  ze|om  vik  no  istasti,  savija' 
ga  u  rusu  belli.  A.  Cubranovie  117.  —  b)  bijelo 
mjesto  na  ccmit:  Neka  budu  smr.seni  (gijesnici) 
17,  kniga  od  zivota  i  neka  ne  budu  pisani  s  pra- 
vcdnijem.  Grisnici  drze  nibovo  ime  ua  bijolu  u 
kniga  od  zivota.  M.  Kadnic  66.  Tvoje  ovce  bijele, 
u  bijelu  sareno.  Nar.  pjes.  petr.  1,  129.  — ■  c)  stO 
je  bijelo  pod  grlom:  Da  mi  lecis  moje  grdno  rane, 
zavijaj  i^h)  belim  ispod  grla.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  352. 
—  d)  u  sto  se  gada :  Od  dvojice  koji  hitaju  zvr- 
kom  ne  pogodivsa  u  bijelo  gore  udari  veoma  koji 
nisko  nego  koji  udari  veonia  visoko.  M.  Kadnic 
360.  -  (')  po  ceinn  se  pise:  Lasno  je  pisat'  crni- 
jcm  po  bijelu.  Poslov.  dan.  53.  —  _/)  tia  okti, 
hionit,  glaucoma:  Jegda  okn  imati.  belo.  Starine 
111,  108.  Bijolo,  kojo  dohodi  na  oko.  Mikaja  176. 
Bijelo  babi  na  oku,  pa  ne  vidi.  Nar.  posl.  vuk. 
12.  Bijolo  na  oku.  Vuk,  ijoc.  26''.  —  g)  u  jaja, 
bioee.  bjelance,  albumen;  Vtzmi  ott  jajeta  belo. 
Glasnik  25.35.  —  h)  bijelo  odijelo:  Koi'dk  oru- 
zan,  vas  u  bijelu.  Zbor.  51l>.  Ako  vidis  (u  Stiil) 
da  si  obucen  u  bijelo,  toj  pi'ilikuje  dobro.  132''. 
Mare  sva  u  bilu.  I'.  Zoranic  31.  Obukoso  ga  (Isitsa) 
u  bill)  kako  mabnitca.  A.  Komulovic  65.  Ojiot 
biso  sva  II  bilu.  D.  Barakovic,  vil.  218.  Misnik 
obiieon  u  bilo  pristupi  k  oltaru.  I.  Bandulavic 
131.  Dvi  divojke,  u  belu  obiicene.  F.  Glavinic, 
c\Tt.  135.  Divojko  jedna  ii  beloni  obucena.  311. 
U  bijelu  obucen.  B.  Kasic,  per.  157.  Obucena  u 
bilu.  P.  Radoveic,  symb.  67.  Dvii  andela  ugleda 
sva  u  bijelu.  I.  V.  Buni£,  mand.  37.  Driiga  tri  u 
bilu  oko  lioga  leto.  J.  Filipovic  1,  233.  Starac  u 
bilu  obucen.  J.  Banovao,  pred.  130.  Druga  se  jo 
vojska  ugledala,  sva  u  bilo  pobre  obucena.  A.  Ka- 
cic,  razg.  221.  S  ranozijem  u  bijelo  odjevenijem. 
I.  Dordic,  ben.  180.  Kajala  ga  tri  godiue  dana: 
za  godinu  lisca  ne  imiila,  a  za  drugu  kose  ne 
cesjala,  a  za  trocu  liila  ne  nosila.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,513.  it  torn  smislu  preoedeno  s  latinsknga  u  pi.: 
Nedija  u  bilib  (domiiiica  in  albis).  I.  Volikanovid, 
upui''..  2,  32.  —  i)  crno  —  bijolo ,  .sto  god,  dvoje 
protiiyno  jedno  drugom:  Vara  te  sa  svijeh  strana, 
za  bijelo  ti  crno  daje.  A.  Vitajic,  ost.  335.  Od  bila 
i'inite  crno  a  od  crna  bLlo.  J.  Banovac,  pripov. 
156.  Da  jim  veiikrat  morah  rec  crno  za  belo.  M. 
Kuliacevic  54.  Zakleo  se  bail  da  od  crna  ne  ce 
ucinit'  bijelo.  Poslov.  dan.  154. 

b.  bijela:  a)  bijela,  ii  nominidnim  oblicima:  ,ni 
bijele  ni  erne'  lioee  rcei:  ni  da  ni  ne,  ni  rijeci: 
Niko  sprema;  ni  b'jole  ni  erne.  Nar.  pjes.  juk. 
290.  —  h)  bijela,   u  slo'-enijcm  oblicima:   aa)  na 


BIOBRADAC 


818 


BIOGRAD 


oku,  hiona;  i.-^jinrrili  pod  2,  a.  /. :  Bijola.  Vuk, 
rjefc.  ^4''  (,s'  (loildtkom  da  se  govori  u  Crnoj  Gori). 
bto  6o  bijula  suiicii  na  zjoiiiou  V  P.  Potrovii,  vijcii. 
24.  —  bh)  u  jiustuvici  kau  imc  ('cladetii :  Zasao 
kao  Bijela  ))0  pazaru  Nar.  posl.  vuk.  b".  Vuk, 
rjof.  24''. 

3.  kuiiiparalio:  a)  bji''jr,  od  xvi  vijcka,  a  tako 
je  i  danan:  Bjc|i  l)uciu.  N.  Rai'iiiia  74.  Zoiuja  nova 
bjc)a  hoco  biti  nofjo  li  ki'iiga.  Zbor.  54.  Da  vaui 
budu  dusc  bi)o.  M.  Marulic' 259.  Biji  svit.  §.  Meu- 
fcoti6  230.  Bjeja  si  nog  li  lir  i  luramor  pribili.  N. 
Diiuitrovi6  45.  Bj('|a  su  liili  lica  nog  li  .snijpg  vili 
gora.  N.  Najeskovid  1,  202.  CJrlo  i  lii-o  i  vrat 
inias  biji  od  bilo  luf-ice.  H.  Lucid  240.  Koprenica 
snijt'ga  bjt»la.  I.  Gunduli6  381.  Kako  niogu  josti 
toliko  tvrd  i  cm  kruli  no  raoguci  ni  nielisi  ni 
bjeji  jestiV  B.  Kasid,  nad.  G2.  Vrat  bjeji  od  .sni- 
jcga.  I.  Drzic,  uauk  gond.  .S32.  Djevice,  bje]a  od 
lijera.  V.  AndriaSi ,  put.  91.  Golubica  bjeja  od 
snijega.  D.  Palmotid,  christ.  228.  Od  siiiga  biji. 
I.  Ancic. ,  ogl.  192.  Sred  ruke  bijele  svoje  uzo 
mramor  bjeji  od  lira.  I.  V.  Buni6,  mand.  17.  On 
se  biji  vas  cinase  :iego  li  je  snig  pribili.  P.  Kne- 
Jevid,  ziv.  lU.  Biji  dan  nego  mliko.  N.  Palikuca 
30.  1  beja  je  i  rumenija  je.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  248. 
Beji  su  mu  zubi  od  bisera.  1,  639.  Ona  je  bila  bjeja 
od  snijega.  Nar.  prip.  vuk.  130.  Jer  je  dau  bjeji 
od  mlijeka.  Nar.  prip.  vuk-  285.  i  super!.:  Medu 
belim  guskama  nade  se  jedna  najbcja  od  s^dju. 
D.  Obradovid,  bas.  230.  Sta  je  uajbjejo  na  ovom 
svijetu?  Nar.  prip.  vuk-.  284.  —  b)  bjeliji,  samo 
u  nekrh  pisaca  xvii  i  xviii  mjeka  i  dmias  u  iigar- 
skih  Hrvata :  Golubica  od  sniga  bilija.  Ivan  trog. 
&>.  Negovo  tilo  dojde  bilije  i  rumenije.  P.  Ma- 
cukat  83.  Kruh  je  bio  mlogo  biliji  i  sladi  od  di-u- 
goga  A.  Kaniilid,  bogoj.  438.  Cija  hiza  najbelija. 
Jacke  50.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  it  zavrsetku 
-iji  mjesto  prvoga  i  {od  e)  ima  e:  Put,  koja  obi- 
fiajase  sjati  nekoni  zrakom  bjelejom  od  snijega. 
P.  B.  Baksic  95. 

BIOBEADAC,  biibraoa,  m.  covjek  bijele  bradc. 
u  jednoga  pisca  proHloya  vijeka.  kao  prezime. 
Prem  Biobradae  na  prcdarie  da  ga  stisnu.  J.  Ka- 
vauin  315. 

BIOBBADIC,  m.  prezime,  xiv  vijeka,  po  oca 
bijele  hrade.  Bogdam.  Belobradiit.  Glasnik  ii.  12, 
47.  99. 

BIOBU&KI,  adj.  manastir  s  crkvoiii  sv.  Burda 
u  Dabru  zvao  se  xvii  vijeka  Biobustka  Baiia.  vidi 
Bana  pod  3,  d,  bh.  i  vise  kod  Dabar.  ime  je  slo- 
zeno  od  bio,  bijola,  i  ,Budo',  koje  je  posledne  (samo, 
bez  bio)  sada  ime  selu  na  karti,  a  blizit  negaje 
brdo  po  itnenii  .Bijelo  Brdo'.  —  Sa  svijem  je 
drugo  Beobuska  Bana;  vidi  Beobuski. 

BIOCE,  )i.  albumen,  bjelance,  bijelac  (u  jajii). 
Od  XVII  vijeka,  ali  toga  vijeka  samo  u  obliku 
kojemu  nom.  moze  biti  i  bijelac  (vidi  da^e  prvi 
priiiijer),  pouzdano  od  prosloga  vijeka,  i  to  u  Be- 
linu  rjeinikii  ('60a\  izmedu  drugih  rjecnika  u  Stu- 
licevu  i  Vukovii.  Postanem  od  bijelo  (isporedi  bi- 
jelo kod  bio,  bijela):  o  ,/e  postalo  od  1,  a  pred 
nim  je  i  p>o  juhiom  i  zapadnom  govoru,  a  ii 
istocnom  je  e.  Biocim  od  jaja  cela  se  liih  laste. 
I.  Gundulic  144.  Ima  U  slasti  u  biocu  od  jajca? 
D.  Danicic,  jov.  6,  G.  Pavlaku  s  karlice  i  beoce 
iz  jajca  pomesaju,  dugo  mesaju,  dok  se  nacini 
kao  melem.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  44. 

BIOCA,  /.  neko  mjesto,  koje  se  spomine  samo 
po  imenu  prije  r.aiega  vremena.  S.  Novakovic, 
pom.  125. 

BIOCE,  n.  selo  u  Crnoj  Gori  na  Moraii  vise 
Podgorice.    Od  bijelac.   A  ti   ajde   s  vojskom   na 


Biofie,  na  obalu  studene  Morafie.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  244. 

BKJtiEVIO,  m.  prezime,  u  nase  crijcme.  od  bi- 
jelac. Veli  lieinu  Biofovic  Andro.  Ogled,  srp.  151. 

lilOC^IG,  m.  prezime  i  ime  selu.  postanem  mo'e 
biti  od  Bijolca  t  od  Bijelka.  isporedi  Beldidi,  Beo- 
6i6i.  1.  prezime,  u  Duhrovniku  xiii  vijeka  sa  1 
ne  promijenenim  na  o  i  .sa  e  mjesto  staroga  e. 
Rusini.  BelLfid.  Mon.  sorb.  40.  —  2.  selo  u  Dal- 
maciji  btizu  Drnisa.  Bio6i6.  Report,  dal.  15. 

BIOOKO  VRELO,  n.  neko  mjesto  u  Hercego- 
vini  ne  dateku  od  Trehina.  Dvoje  prode  .  .  .  pro 
Biockog  vrcla  na  iluinjane.  Osvet.  2,  45. 

BIOCUG,  m.  annulus,  kolut,  halka.  isporedi 
biofuli.  o  je  postalo  od  1,  a  pred  nim  i  od  c  u 
juznom  i  u  zapadnom  govoru,  a  «t  istocnom  je  e. 
Dolazi  od  xv  vijeka,  a  toga  vijeka  sa  1  nepro- 
mijenenim  (vidi  da{e  prvi  primjer),  izmedu  rjei- 
nika  u  Mikajinu  (,biocug,  anello  di  catena,  an- 
sula'),  H  Vukovu  (gdje  se  veli  daje  ,gvozden  kolut', 
ali  bez  sumne  moze  biti  i  drukciji ;  vidi  prvi  pri- 
mjer) I  u  Daniiiievu  (beltcugt).  Postaiia  tamna: 
jos  nije  potvrdeno  da  Id  bilo  od  bio,  bijela,  a 
ncki  misle  da  bi  rijec  moyla  biti  i  tutfa.  —  5  cast 
i  bukart  i  ponagijart  i  cetii-i  belcuzi  (medu  stva- 
rima  srebrnijem)  tegle  6  litart  i  10  unact.  Spom. 
sr.  2,  102.  S  obje  straue  prsiju  fietiri  srebme  i 
pozladene  plofe  koliko  talijer,  koje  se  izmedu 
sebe  biotuzima  sastavjene.  Vuk,  kovc.  97.  Salij 
mu  cetiri  biocuga  od  zlata  ...  I  provuci  poluge 
kroz  biocuge.  D.  Danicic,  2moj.  25,  14. 

BIOCUH,  m.  vidi  biocug.  Od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belinu  (79''.  177a),  Bjelostijen- 
cevu  i  Stulicevu.  Biocuh  ali  prsten  od  zlata.  1. 
Drzic,  nauk  gond.  290.  Za  sto  je  ovo  biocuh  koji 
drzi  boXanstvo.  340. 

BIOCUSAC,  biocusca,  m.  dem.  biocuh.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BIOCUSAK,  biocuska,  m.  dem.  biocuh.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  biocuhak. 

BIOCUSAST,  adj.  annulis  consertus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  biocusav. 

BIOCUSIC,  m.  dem.  biofiuh.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (451'')  i  Stulicevu. 

BIOCUZAC,  bi6cusca,  m.  dem.  biocug.  xv  vi- 
jeka ;  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniciievu.  Jedant 
bilcuzacfc.  Mon.  serb.  416.  Spom.  sr.  2,  121. 

BIOGRACI,  Bi6gradaca,  vi.  pi.  selo  u  Herce- 
govini  blizu  Mostara:  Biograci.  Shem.  here.  1878. 
82.  na  karti  ,Biogradac'.  Kod  Biogradca.  S.  No- 
vakovii,  obi.  42. 

BIOGRACE,  Biibgraceta,  n.  mlad  Biogradac. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Sto  ie  meni  momce  Biograce,  kad  mi  moze  za- 
past'  SarajevceV  Nar.  pjes.  vuk.  1,  316. 

BIOGRACIC,  m.  vidi  Biogradanin,  Biogradac. 
Akc.  u  gen.  pi.  Biogracica.  U  nase  vrijeme.  Vi  svi 
koji  ste  iz  bosanskog  pasaluka  idite  od  kuda  ste 
i  dosli,  a  Biograf  iii  ueka  ostanu  ovde.  Vuk,  dan. 
3,  172. 

BIOGRAD,  m.  ime  mjestima.  postanem  su  dvije 
rijeci:  bijel  i  grad.  tako  da  su  se  isprva  obje  mi- 
jenale  po  oblicima;  ali  od  kako  se  spomine,  do- 
laze  obje  sastavlene  u  jednu  tako  da  se  samo 
druga  mijena  po  oblicima  a  prva  ostaje  u  nom., 
starinski  bel-,  u  istocnom  govoru  bel-,  i  s  pro- 
mjenom  glasa  I  na  o:  u  istocnom  govoru  beo-,  u 
juznom  i  zapadnom  bio-,  mjesto  nominalnoga  ob- 
lika  bel-  dolazi  neko  vrijeme  i  slozeni  beli,  ali  i 
on  ostaje  u  nominativu   ne  mijenajuci  se  u  dru- 


BIOGEAD 


319 


BIOSKA 


gim  padezima.  —    X.  u  Srhiji  na  titokii  Save  u 
Dunavo  grad  i  varus;   pomine  se  od  xiii  vijeka: 
a)  prva  vola  u  nominalnom  obliku:  aa)  sa  1  iie- 
promyenenim :  xiii — xvii  vijeka:  Do  Branicbva   i 
Belgrada.  Mon.  serb.  3.  Ideze  svetlyj  ,Beli.  gradL' 
sazda  se.  Glasnik  42,  253.  Prevelikyj  gradb  .Belt 
gradt'.  272.  Vt  Beltgrade.  291.    Blizt  BelLgrada. 
292.  U  B^lgradu.  ]^etoij.  saf.  59.  Vt  Belgradu.  G9. 
Beloga  Belgrada  hti  da  je  na  .strazi.  H.  Luoic  233. 
Slavni  Belgrad  vaze.  B.  Krnarutic  5.  —  bb)  1  jjro- 
mijeneno  na  o,  a  pred  nim  Hi  e  po  istocnom  go- 
voru  Hi  i  po  juznum  i  zapadnom:  od  xv  iU  xvi 
vijeka:    Beogradt.    Glasuik  42,  323.    Slaviii   Bio- 
grade,  .  .  .  tvrdiiie   i   zgrade   tko   tvoje   oboriV  M. 
Vetranii  1,  47.   Zivot  ove  mucenice  (Cecilije)  .  .  . 
ovijem    iiasijem   slovinskijem   jezLkom   napisah  u 
srbskomu  Biogradu  .  .  .  na  dau  iste  lie  svetkovine 
u   godiste  1619.   B.  KaSic,   per.  1(52-3.   Biogradu 
pomoc   poda.   I.  Gundulic  383.   Posla   pasu   podt 
Biogradt.  !^etop.  saf.  80.  Vezirt  dode  u  Beograd. 
!^etop.  saf.  8().   Za  koliko  se  godina  Biograd  jest 
zidao  ?  i  pak  za  tri  miseca  barutom  i  lagumi  svega 
razorise.  D.  Rapii  396-7.  Biii  vezir  od  grada  do 
grada,   jedva    duhat    u    Biograd    dode.    A.  Kacic, 
razgov.  222.  Tekla  Sava  ispod  Biograda.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  328.  —  cc)  neki  ga  nazivaju  doni ;   8a va 
tekuci  proti  istoku  .  .  .  pod  doh'iim  Belgradom  .  .  . 
udira  u  Dunaj  ter   ime  zgub)a.    F.  Glavinii,  cvit 
XVI.   Biograd  doiii,  Alba  graoca.  Mikaja  15".  Bella 
ISob.  Dohii  Belgrad.  Bjelostjenac  9».  --  dd)  na- 
zivn  se  u  pjesmama  i  ,stojni'  sto  jc   stolica   vla- 
daocima:   Kada  odes  stojnu  Biogradu,  .  .  bojis  li 
se    dva   Jaksica   rrdadaV    Nar.    pjes.    vuk.   2,  587. 
Bijela  je  vila  pokliknula  sa  Avale  zelene  planine, 
vila  zove  u  Biograd    stojni,    po    imenu   dva  Jak- 
Si6a  nilada.  2,  605.   Okrenu  ga  od  Prilijia   grada, 
ode  pravo  stojnu  Biogradu  .  .  .  za  Dunavom  skela 
dogodi  se ;    dva   put  Marko    skelegiju   viknu ,    pa 
ga  vise  ni   cekati    ne  see ,    vec    nacera    Sarca   na 
Dunavo ,    ode    pravo   gradu  Varadinu.  2,  248-  Na 
onome  Biogradu  stojnu,  oudo   bjehu  dva  Jaksica 
mlada.  3,  53.    Utekose   niz  Topohi  Turci,    pobje- 
gose  stojnu  Biogradu.  4,  164.  —  b)  prva  pola  u 
slozenom    obliku:    xv — xvii   vijeka:    ,B61i   gradt'. 
Glasnik  42,  253.    Beligradt.  272.    Vt   Beligradu. 
l^etop.  .saf.  86.    U  Beligradu.  75     Opustise  slavni 
gradt   Beligradt.  83.    Na  Vracaru    podt    Beligra- 
domt.  85.   tako   i   u  jediioj  pjcsmi   Bili-;   Kiiigu 
piSe  Jaksa  kapetane   od  onoga  Biligrada   stojna. 
Pjev.  cm.  176.  —   2.  selo  u  hrvatskom  priniorju 
koje  se  spomine  od  xv  vijeka  glaseci  Belgrad  bez 
promjene  do  danan:   Belgradom.    Mon.  croat.  82. 
Belbgradt.  99.  V  Belgradi.  113.   Belgrad.  Schem. 
segn.  1871.  46.  Pregled  7.  —  3.  ».  Dalmaciji  blizu 
Zadra  varosica  koju  pisu  tal.   Zara  vecchia,  lat. 
Alba  maris:   Biograd.   Schem.  jadr.   1876.  31.  Ee- 
pert.  dal.  38.  —  4.  u  Friohi  grad  xv  vijeka :  Ko- 
sart    dajetb   jemu    (despotu   Stefanu   Ditrdeviiii) 
Belt  gradt  ize  vt  Friole.  Glasnik  11,  126.  —  5.  ic 
Ugarskoj  blizu  Budima,   lat.  Alba  liegalis,  mag, 
Sz^kes  Fej^rvar,   nem.  Stuhlweissenbui-g.   naziva 
se  stolni  (stoni,  stojni):  Biograd  stoni.  Mikaja  15". 
Stolni   Biograd.   Bella  58».    Stolni   Belgrad.   Bje- 
lostjenac 9a.  Jambresic  1058.  Beogi'ad  Stolni.  Sem. 
prav.  1878.35.   Stojni   Biograd.   Vuk,   rjec.  717a.  i 
u  starije   vrijeine   i  Beligrad:   Budimt   i   stolnyj 
Beligradt.  Starine  9,  89.  —  6.  grad  ii  Krdcju,  lat. 
Alba  Julia,  mag.  GyuJa  Fejervar,  liem.  Karlsburg.  I 
Biograd  Erde}ski.  Mika|a  15a.    Bella  58".  Belgrad 
Erdejski.   Bjelostjenac  9*.   (u   Jambresica   ,Julio- 
Belgrad'.  1058).  —  7.  u  Besarabiji  u  Rusiji  grad 
Akermau    (Ak-kerman) :    Hodi    cart    Pajazitt    na 
Karabogdana  i  primi  Beltgrad  na  mom.  l^otop.  1 
Saf.  82.  Biograd  tatarski,  u  kom  Kusi  nigda  drzaso  ' 


sto]  carski.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  41.  —  8.  u  Ar- 
baniji  grad  Berat  zvao  se  i  Biograd.  Bad  49,  155. 

BIOGRADAC,  Bi6graca,  m.  vidi  Biogradanin. 
Od  ijrosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  a  Vukoeii. 
Bili  su  Temisvarci,  Reogradci,  Kupinovoi  i  Sap- 
cani.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  203.  Dikio  i  Vlajko 
Beogradei.  M.  Nenadovii,  mem.  5.  To  gledaju 
Turci  Biograci.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  132.  —  isporedi 
Biograci. 

BIOGRADLIJA,  m.  vidi  Biogradac.  -li-  je  tnr- 
sko.  Beogradlije  odu  kod  pase.  M.  Nenadovic, 
mem.  44. 

BIOGEADSKI,  adj.  sto  pripada  Biogradu  (a 
Srbiji).  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Vukovu 
i  Danicicevu.  xvi — xvii  vijeka  (vidi  kod  Biograd): 
Sancaku  belgradskomu.  Mon.  serb.  553.  Kra(  La- 
jus  cini  gonii  grad  belgradski  zidati.  P.  Vitezo- 
vic,  kron.  103.  u  nase  vrijeme :  Koliko  je  poje  Bio- 
gradsko.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  606.  I  dok  nam  je 
Biogradskog  grada.  4,  136. 

BIOGEAD ANIN,  m.  covjek  iz  Biograda.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  «  Vukovu.  zavrse- 
tak  -in  stoji  samo  u  jednini;  u  mnozini  je  drugo 
a  dnyo:  Biogi-adaiii,  u  gen.  pi.  dug  je  i  zadiii 
slog:  Biogradana.  Od  Turaka  od  Biogradana.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  152. 

BI6gEATKA,  f.  1.  zcnsko  ce^ade  iz  Biograda. 

-  2.  nekaka  kruska  u  uzickom  okruyu  (u  Srbiji). 

—  u  oba  znacet'ui  samo  u  Vukovu  rjecniku.  — 
t  pred  k  postalo  je  od  d,  tc  je  u  yen.  pi. :  Bio- 
gradaka. 

BIOCJEATKINA,  /.  zensko  ce(ade  iz  Biograda. 

isporedi  Biogi-atka,    od   koje  je  i  postalo.  Akc.  u 

gen.  pi. :  Biogratkiiia,  a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo 

je  i  zadt'ii  slog  dug:   Biogratkiiie,  Biogratkinom. 
:  Sa   mlogo   Beogradana   i    Beogradkiua.    Nov.   sr. 

1834.  145. 
I      BIOHAN,  m.  vidi  Bjelhan. 
j      BIOHANIC,   TO.  prezime  xiv  i  xv   vijeka.   od 

Biohau,  koje  jc  od  starijega  Belthant  {vidi  Bjel- 
j  ban),  sa  1  ne  promijenenim  na  o  i  sa  i  po  zapad- 

nom  govoru  od  e  dolazi  xiv  vijeka,  ali  grijeikom 
I  sa   V   mjesto    b:    Grtgurt  VUtlianiit.    Mon.    serb. 

226.  sa  1  ('  .sa  e,  koje  je  bez  sumiie  samo  napisaiio 

mjesto  znpadnoga  i,  xiv  vijeka:  Bclica  Bt"-Ithanict. 

Mon.  serb.  257.  istoga  vijeka  sa  o  mjesto  1:  Iva- 

uist  Biohanidt.  Mon.  serb.  375. 
BIOKOV,  adj.  vidi  Bijelkov.  isporedi  Biokova, 
I  Biokovo. 

BIOKOVA,  f.  vidi  Biokovo.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BIOKOVO,  n.  planina  u  Dalmaciji  blizu  Omisa- 
:  isporedi  Biokova.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  po- 
slanem  ce  biti  od  imena  Bijelko. 

BIONA,  /.  glaucoma,  bijelo  ria  oku:  isporedi 
bijelo  i  bijela  kod  bio.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Fosianem  od  adj.  bio, 
bijela.  —  Bione  oci  da  oslijepe.  J.  Kavaiiin  199. 
Ko  ima  bioriu  na  oku.   D.  Danicic,  3moj.  21,  20. 

BIONICA.  /.  pajiaver  argemone  L.  B.  Sulek, 
iin.  16. 

BIOSKA,  /.  adj.  ime  rijekama  i  selu.  od  adj. 
bio,  bijela.  1.  rijeke:  a)  ti  Srhiji  kod  sela  Bioske 
(koje  vidi  ]iod  2):  prije  nasega  vremena  pisala 
se  Belska.  Danicic  1,  99.  —  b)  u  Bosni  kod  Sa- 
ra jeva:  Bioska.  Prije  nego  sto  se  spusti  u  dolu 
Bioske.  Glasnik  21,  325.  22,  49.  —  2.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  uzickom  :  Bioska.  K.  Jovanovic,  ree.  164. 
i  prije  nasega  vremena:  Bioska.  S.  Novakovic, 
pom.  125.  Beoska.  124.  Beoska.  127.  kao  da  su 
bile  dvije,  jer  se  jedna  naziva  Beoska  doiia.  124. 


niosKi 


320 


BIB 


neki  j)iSu  kno  da  je  mihit.:  Hai'ui  ii  Hiosii.  M.  I). 
JIilir(>vic,  srb.  ;")82. 

nioSKI,  (t(^/.  rijckc  lHoskc  laid  Saraje.im.  ispo- 
redi  liioska.  U  bioskoj  Jolini.  (ilasnik  21,  ;!02. 

BIOSKO,  (tdj.  sflo  11  lidsni  lead  Sar(\jevu.  isjio- 
rtdi  liioska.  iSola  Binskoga.  (ilasnik  21,  .'i02. 

HIOSIC,  )».  lu-cziiiie;  wirijcka;  od  imena  koje 
sada  nijc  u  uhicaju  a  glasilo  hi  UioSa  ('  sa  I  lie 
promija'irnim  iia  o:  Bijelsa.  Lnvriiiac  BioSic.  St.a- 
riiio   10,  11.  ispdirdi  Bijelsa. 

HIOSTANSKI,  (ulj-  scla  liioiike:  Biostanska  op- 
sUua.  K.  Jovanovic,  rei".   1(11. 

BIOSTICA,  f.  rijeka  u  Bosni  ismcdu  Sarajeva 
i  Ktadiia.  (.'la'siiik  20,  274.  21,  ;!22,  ;321.  22,  49. 

BKWK-UNO  SRLC),  n.  selo  u  l)almaci,ri  blisu 
Kistaiia.  Roucrt.  ilal.  f/iljc  cc  hiti  pogrjeska  ,Bio- 
vii'ino  solo'. 

BIPIRUZANA,  vidi  kod  vipiruzaua. 

1.  BIE,  /.  i'  III.  c-piisus  clero  doinimxiiio  a  lua- 
ritis  praobciidus ,  ito  sc  daimlii  i  ydje  gdjc  jos 
dajc  popu  svdkc  godine  od  o^ciime  glave,  a  ncgda 
i  vlaatcliim.  —  Dolazi  od  xiii  rijeka,  inprva  u 
zen.skom  rodit  (bir,  biri),  *  tako  jos  xvi  vijeka, 
ali  od  XIV  rijeka  i  u  muskom  bir,  bira,  i  sada  je 
samo  muskoga  roda;  izmcda  rjeiiiika  u  Vranci- 
cevu  (hez  roda,  mag.  birsag.  118),  u  Bjelostijcn- 
CCPU  {be::  roda,  census,  impositio,  ut  faciimt  mag- 
nates tempore  nuptiarum  etc.,  qui  suis  subditis 
consueverunt  cdrtam  taxam,  cjuae  bir  dicitiu',  im- 
ponere),  u  Stidicerii  (m.,  dazio,  gabella,  census ; 
census  qui  nuptiarum  ratioiie  solvitur),  n  Vukovu 
(m.,  ono  zito  sto  judi  daju  poi)u  svake  godine: 
u  Srbiji  po  selinia  po  10  oka  od  ozeiiene  glave, 
a  po  varosima  u  novcu  prema  tome),  a  Daniii- 
ieoii  (census  clero  praebendus).  —  Fostanem  neki 
misle  da  je  od  mag.  ber,  plata,  uajam;  ali  kako 
je  danak  od  oiencne  glare,  lako  moie  hiti  i  po- 
stanein  u  svezi  sa  starijem  ,brak'i.',  od  korijeiia 
od  koga  je  brati.  —  1.  u  praroin  smislit:  a)  daje 
se  popu:  aa)  seiiskoya  roda  xiii  i  xiv  vijeka:  na- 
ziva  se  i  ,popovska'  i  pop  je  dijeli  sa  svojiiii  sta- 
rjesinom:  Sije  cto  se  prilaga  sijcj  crtkvi,  simt 
da  nema  protopopa  dvortski  nikojere  oblasti,  nt 
cto  dobodi  ili  ott  pojiovt  ili  ott  vlaht,  ili  zemJBna 
popovska  bin.,  cto  dohodi  otL  popovt,  polovina 
da  se  uzima  sijej  crtkvi  .  .  .  i  sije  zupe,  ctto  pri- 
lozihomt  crBkvi  spasa  nasego,  st  simt  da  ue 
imaju  protopope  dvorske  niko{je)re  oblasti,  a  sto 
dohodi  otb  popovt  ili  ott  vlaht  ill  zemjtskih  judi, 
cto  je  j)opovska  bh't,  cto  se  uzem}e  na  Judeht, 
da  se  ta  vsa  uzemju  sej  crtkvi.  a  inemt  pisku- 
pijami  ke  su  dosle  zupe,  da  uzima  protopojia 
dvorski  poloviim  biri  popovtske.  Mon.  serb.  13. 
O  biri  i  o  jagtnetinaht  i  o  rasjjusteht  i  o  glo- 
baht  dubovnyihi,  mitropolitt  temi.  da  ne  oblada, 
razve  igumtnt.  Glasnik  15,  308.  naziiHt  se  ,du- 
hovna',  daje  se  ,naotlricom',  a  to  ce  reci  od  odra 
ili  od  ozeneiic  glave,  i  kuze  se  kolika  je  u  zitu  i 
u  novcu :  Da  daju  bu-t  duhovnu  naodricumt  lukno 
zita  vo}a  dva  dinara.  (xlasnik  1.5,  305.  toga  ce  zna- 
ccna  hiti  i  na  ovijem  mjestiina  xiv  vijeka:  Osvo- 
bodi  iht  (nekc  (ude  darovane  crkvi)  cartstvo  mi 
odt  priselice  i  dimnine  i  ,birt  i'  {bice  pogrjeska 
wjesto  biri  i)  soca  (,soke').  (xlasnik  24,  240.  Birt 
dubravnickaa  do  Razaiit  i  do  Stalaca  (iiicdu  pri- 
hodima  manastira  Eavanice).  Sr.  ^etop.  1847. 
4,  55.  Danicic  1,  41.  —  bb)  muskoga  roda :  od  xiv 
vijeka,  ali  toga  rijeka  samo  na  jcdnom  mjestii  i 
to  u  spomcidku  is  koga  je  naprijcd  pos^edni  pri- 
mjer  za  zenski  rod,  te  moze  hiti  pogrjeska  u  pre- 
pisivanu  ili  u  stampatiu:  Bin,  branicevsky  i  k'l- 
cevsky  na  pole  s  mitropolitomt  (imao  je  manastir 


Rauavica).  Sr.  I^otop.  1847.  4,  55.  j)rosloga  vijeka 
a  obliku  u  kom  se  vc  nuiie  poznati  rod:  Birt, 
svecarsko,  opolo.  Glasnik  20,  133.  u  nasc  vrijeme: 
Pop  popu  iiijo  kriv  e  mu  jo  ))oredau  bir.  Nar. 
posl.  vuk.  255.  'Aa,  svaku  ))o]H)Vsku  sluzbu  zna  se 
Sto  se  obicno  pla<''a;  a  od  svakn  oiiei'ione  glavo 
daje  nm  so  |io  nokoliko  oka  i>.ita  bira.  Vuk,  ilan. 
2,  11.3.  Oni  bi  {dva  popa)  medu  sobom  dijolili 
prihode,  bir,  vjoncaiia,  kr.stena.  (i.  Zelic  52.  .la  ti 
ne  bill  prcdavao  bira,  da  .so  sluiiani,  zrno  da  da- 
vojo.  P.  Petrovic,  vijen.  85.  Oni  te  mi  noma  od 
kuda  da  proda  bir.  Nar.  lirip.  vr£.  212.  Kad  su 
hodili  jio  iiioriji  da  kupo  birove.  47.  Doniaciii 
placa  daiiko  i  liaraco,  j)opu  bir.  V.  Bogisic,  zbor. 
49.  Popu  ide  corek  uz  bir.  S.  l^iubisa,  prip.  204. 
—  h)  davao  se  vlastelimi  xv  i  xvi  vijeka,  zen- 
skoga  je  roda ,  blize  nepoznat ,  ali  po  predniiii 
primjrrima  bice  se  i  on.  danao  od  ozenetiijeh  glava 
i  tijem  se  razlikovao  od  drugih  danaka:  najsta- 
riji  jirimjer  redenoga  vremena  jedini  je  u  kom  se 
.■ipomiiie  taki  bir  u  srpskoj  drzavi:  Jert  je  drt- 
zalt  Niksa  Sorkocovict  z  bratijomt  carinu  uaSu 
prifttevtsku  i  biri  bralt  po  zem]e  (pise  1447  Su- 
rad  sin  Vuka  Brankoviia,  potoni  despot,  s  ma- 
terom  Marom),  .  .  .  i  ostase  mi  pravi  odt  vsega, 
i  odt  carine  i  odt  biri  (de  dohana  de  Pristina 
et  delli  biri  par  la  contrata).  Spom.  sr.  2,  63. 
cesce  u  hrvat.^kom  primorju:  xv  vijeka:  naziva  se 
i  ,gospodska',  iito  svjedoci  da  se  je  davala  vla- 
stelinu:  Sudact  proda  zem)u  vise  recenu  za  birt 
gospodskii.  Mon.  Croat.  319.  razlikuje  se  od  de- 
setine  i  nekih  drugih  dohodoka,  cim  se  malo  po- 
tvrdiije  da  se  davala  od  ozenenijeh  glava:  Vse 
vise  pisauo  i  imenovano  daiio  i  darovano  nasimt 
dobrovojnimt  zakonomt  (pise  1457  knez  Stjepan 
Frankapan  dajuci  neke  zemle  nekoinit  plemicii) 
sa  vsinii  dohotki  i  prihodiscem ,  iiajprija  I'lilu. 
navadnu  sluz.bu  i  po  tomt  bii'u  (birju?),  osudi, 
razlogu,  povozomt  i  desetinu  i  vsakimt  inimt 
prihod(i)s6emt,  to  ca  je  koli  nast  tikalo  ili  bi 
imelo  tikati,  vecuimt  zakonom  to  vse  vise  ime- 
novano dasmo  i  darovasmo  vise  recenomu  ple- 
monitomu  muzu  .  .  .  timt  pravomt  da  out  mozi 
toga  vise  imenovanoga  nasoga  dara  udrzati  i  uzi- 
vati  i  darovati.  Mon.  croat.  84.  mogla  je  ,biti  na 
zpmli'  kao  dug ,  kad  se  luko  vrijeme  nije  data : 
Da  namt  dva  zlatajdukata  (za  zemju)  i  skupi  za 
cotiri  lota  birt,  ka  je  bila  na  nu.  Mon.  croat.  113. 
naziva  se  ,bratska'  moze  hiti  za  to  sto  je  kiicni  sta- 
rjesina  bio  duzan  darati  za  svoje  zadriigarc,  kao 
za  bratstvo:  Pride  pred  iias  (sudije)  plemenit 
c(lovi)k  Jakovac  Vitulovid  govore:  .  .  .  znate  moje 
potribe  i  nevojo,  da  su  mo  turci  sagnali  s  vecega 
dila  moje  plemenscine  i  da  saiii  ostaiil  i  omlo- 
bavil,  da  ovo  ne  mogu  gospocke  slu^be  podi'zati 
ni  biri  bratskih  ;  pojti  mi  tja  s  ovoga  mala  ostanka 
moje  plemenscine,  ako  bog  i  vi  ne  prigledate  i 
pokoja  milostivo  no  iicuiit(e) :  za  to  moUm  boga 
i  vse  da  biste  me  pod  starost  no  poslaU  po  tujih 
stranah.  I  totu  mi  (sudije)  .  .  .  dasmo  recenomu 
Jakovcii  i  liegovi  ditei  za  dvadeset  let  jjokoja 
oda  vsakih  sluzab  i  dohodak  gradskili  i  od  vsih 
biri  bratskih.  Mon.  croat.  157.  mogao  je  vlastelin 
i  ,postaviti  bir',  a  to  je  bila  nova,  u  koje  god 
ime,  ali  da  je  pripadala  medu  danke  druge  a  ne 
one  koji  su  se  davali  od  ozenenijeh  glava,  tome 
nema  potvrde  (isporedi  nnprijed  tumacene  Bje- 
lostijenccvo) :  xvi  vijeka :  Kada  bisrao  mi  bir  po- 
stavili  po  ostalom  nasem  gospodstvu  (pise  knez 
Sljepan  Franka2)nn  zalazuii  selo  Svarcu  nekim 
Gusiciiiia),  da  smo  slobodni  mi  i  na  Svarfu  bir 
postaviti,  kako  i  na  ostalo  nase  kmeto,  bir  i  strazu, 
i  da  nimaju  oni  (Gusici)  k  biri  ni  k  strazi  ni- 
jednoga  dugovanja,  nego  mi,  samo  ako  bismo  im 


BIR 


321 


BIEATl 


ju  mi  dali  v  nih  sluzbu.  Mon.  croat.  '2-11.  ii  ohliku 
ti  hum  se  rod  ne  rasposnaje:  Tofja  radi  bir  ili 
dohodak  pW-ate.  Katek.  ISiil.  52.  Zapovida  da 
svakoga  plemena  gospodu  poCtuju,  da  ih  se  boje, 
dajudi  nim  dobrovojno  i  verno  I'lili  pravicu,  do- 
hodak. bir,  desetiiie,  i  sto  nim  od  starosti  pri- 
stoji.  Postila  1.56b.  —  2.  ];ao  phita  u  prenesenom 
smislii,  praemium;  aamo  u  jednoga  pisca  xvii  I'l- 
jeka  a  u  muskom  rodu :  ic  torn  je  znaceuu  mogao 
pisac  uzeti  rijec  i  prcma  ihagarskoj  ber  drieii 
obje  za  jednu:  Bog  vam  daj  da  kakn  jesto  od 
liega  zazvanp,  a  vi  .se  uemu  zavpfale,  tako  mu 
pravo  sluzite,  i  po  toiii  ^aciii  bir  primotc.  F. 
'Vranci6,  ziv.  4.  Moleci  |ubav  duha  svetoga  da 
ovi  naS  trud  vasim  naslidovaiijem  prid  licem  gos- 
podinovim  bir  i  placu  iiajde.  39. 

2.  BIR,  m   cephalus,  vidi  oipo.  L.  Zore,  rib.  21. 

3.  BIR,  m.  if.  malleolus,  prijcuad,  vocka  Hi 
loza  za  presadicm'ie.  Od  proshiga  vijeka,  izmcdn 
rjecnika  samo  u  Bclina  (145'',  gdje  je  inuikoga 
roda  s  dodatkom  da  je  rijec  tuda).  Bice  od  pert:. 
ber,  vrh,  granc,  voce.  —  1.  muskoga  roda  (bir,  bira) 
i  u  recenom  znacenu  .■<amo  a  pomenutum  rjc.cniku. 
—  2.  zenskoga  roda  (bir,  biri)  n  nase  lyrijemc  u 
Dalmaciji  u  znaccim  prcne»enu  od  prijesada  na 
osobinu  mu,  kao  vrsta,  species.  Loza  dobre  biii; 
usadio  sam  dobre  biii.  M.  Pavliuovic'-. 

4.  BIR,  tnrski  bir,  jedan.  turskim  nacinom  ne 
mijena  se  po  padezima.  \.  jedan:  Kad  dodo  (Tur- 
cin)  na  vi-ata  od  raja,  udari  bir  rijeka  slatka  mli- 
jeka,  i  ici  rijeka  kisjcla  mlijeka.  Nar.  prip.  vrc, 
45.  —  2.  od  jedan  put,  istom,  cim:  Bir  ispade 
guja  iz  matere,  pobjeguula  u  zelemi  travii.  Nar. 
pjes.  petr.  2,24.  —  bii- — bir,  iim — odniah:  Bir 
zalozi ,   bir  iz  usta  vrati.   Nar.  pjos.  petr.  2,  667. 

BIR  BIR,  glaxovi  kojima  se  vahe  giiske.  B.  Mu- 
Sicki.  is^ioredi  bu-i  biri. 

BIRA,  /.  II  zagoneci:  Sodi  bira  vise  vira,  oeka 
sina  Velimira,  dok  joj  dode  s  onog  sveta  (odgo- 
net(aj :  kcocka  na  jajima).  Nar.  zag.  nov.  87. 

BIRAC,  birca,  m.  nekakav  morski  rak.  iaporcdi 
lap.  od  prosloga  vijeka.  S  jastoci,  bii-ci  i  raci. 
J.  Kavaiiin  21  (gdje  je  izdavac  ohrcuci  zapadni 
govor  na  juzni  i  misleci  da  je  i  ii  toj  rijefi  i  jjo 
zapadnom  govoru  stavio  ,bierci').  Bii-ac  zive  u 
skrapami,  nazut  j'e.  L.  Zore,  rib.  22.  Bii'ac  travaii 
stanuje  u  travi.  22. 

BIRAC,  Birca,  in.  kraj  ii  Bosni  vise  Zvornika. 
Vuk,  rjec.  26''.  Zemjop.  bos.  44.  S.  Novakovic, 
pom.  125. 

BIRAC,  birafia,  m.  1.  elector,  jedan  od  onijeh 
koji  dajiici  glas  hiraju  kaknga  starjesinu  Hi  po- 
slanika  iia  ikupstinu.  it  nase  vrijeme:  On  kao  bi- 
rac  onoga  grada  glasovao  je  n  izboru.  M.  Pavli- 
novi6,  rad.  33.  Kad  bii-aci  (birajuci  kneza)  do- 
hvate  kameiie.  S.  l^ubisa,  pric.  32.  —  2.  prezime : 
A.  Birafi.  Sem.  prav.  1878.  80. 

BIRACENE,  n.  racematio,  pabiri-cnc,  paletko- 
vane  (po  vinogradu).   samo  ti  VukoiHi  rjccniku. 

BIRACITI,  biracim,  imp/,  racemari.  pabirciti, 
pafetkovati  (po  vinogradu).  samo  u  Vukovu  rjcc- 
niku. 

BIRACKI,  adj.  Uo  pripada  biraiima.  Biraiki 
glasovi.  M.  PavUnovic,  razg.  67. 

BIRALISTE,  n.  comitium,  nyesto  gdje  se  sa- 
staju  biraci  kad  biraju  skupstinara.  u  nose  vri- 
jeme. Moze  k  biralistu  pristupiti.  M.  Pavliuovic, 
rad.  33. 

BlfiAN,  birna,  •  adj.  peritus,  ijest.  samo  xvi  i 
xvn  vijeka,  u  rjecnikit  tii  jednom.  Akcenat  je 
stavjen  prema  birati  t  po  tome  Uo   u  jednoga 


pisca  iina  ,birran'  (D.  Garakovic,  vil.  'J2).  —  Ko- 
rijen  vidi  kod  b'lratii.  —  ('^emii  je  tko  vje.it,  moze 
biti  izreceno  i  neizrecruo :  a)  izreceno :  aa)  u  dat. : 
Oloferna  bile  nisu  mnozih  riike,  ni  ga  nadskocile 
vojske,  iiapaii  luke,  .  .  ni  od  meci  zuke  judi  bojn 
birni.  M.  Marulic  62.  A  tvojoj  nemoci  likar  ki 
t'  je  viran  <in'  da  t'  da  pomo6i  i  licenju  bii'an. 
136.  ^jubav  s  I'lom  iizivaso  malo  tomii  biran, 
mnec'-i  se  nasititi  s  liom  krsmase.  P  Zoranic  401). 
Svi  skladni  svi  mii'ni ,  sve  ca  sii  uzmozni ,  zako- 
nom  svi  birni ,  pastii'u  podlozni.  D.  Barakovic, 
vil.  116..  —  bb)  u  aktts.  s  prijedlogom  na:  Kih 
su  pogubili  narodi  nevirni ,  ki  su  na  zlo  birni ; 
jos  i  danasiii  dan  ginu  od  nih  niiriii  za  uzrok 
nijedan.  J.  Armolnsic  23.  —  b)  neizreceno:  Bud' 
pomniv  i  biran.  D.  Barakovic,  vil.  92.  Bliznik  si 
i  didii^  bascinc  to  viran,  prem  da  si  kako  ptii 
\7.  gnizda  protiran ,  da  mores  bit  biran ,  dokoli 
bise  mlad,  sad  hi  znan  i  miran  uziva  rodni  grad. 
152.  Kada  nisi  tiran,  u  big  se  no  kladi,  s  pom- 
nom  hodi  biran,  cuj  u  zlo  no  padi.  157.  Poklisari 
ki  smo  birni ,  nigda  tamo ,  nigda  simo ,  po  svoj 
zem]i  hodit  sminio.   174. 

BIRANIK,  biranika,  w.  olectus,  ko  je  izahran 
na  skiipstinii.  u  nase  vrijeme.  Trikrat  jo  narod  u 
saboru  vidio  svojo  bii'anike.  M.  PavUnovic,  razl. 
spis.  237.^ 

BIRAN,  Biriia,  m.  planina  u  Dalmaciji  blizu 
Trogira.  A  niedn  to  dogna  tamo  iza  Biriia  i  do- 
tjora  jedan  ravni  oblak  samo  j)lahi  \jetar  od  sje- 
vera.  I.  Kanavelic,  iv.  34. 

BIRANE,  «.  loi-tio,  electio,  izbirane.  u  rjcini- 
cima  StnlicevH  i  Vukovu. 

BIRANE,  n.  doetrina;  isjioredi  birati.  t:amo  ii 
Vukovu  rjecniku. 

BIRASCE,  tnrski  bir,  jedan,  i  akco  noivtc.  u 
posloC'ici  a  iz  ne  u  Vukovu  rjeiniku.  Jedan  rekao 
biiiasco  a  di'ugi  birasco,  jia  su  so  pogodili.  Nar. 
posl.  vuk.   111. 

BIRATI,  biram,  impf.  experiri,  condocofacero, 
kiisati,  poznavati,  obucavati.  isporedi  biran.  Od 
XVI  rijeka,  izmcdu  rjecnika  samo  u,  Vukovu  (,con- 
d<icelacore').  —  Postanem  je  od  kor.  bliiu-,  vrtjeti 
se,  stojeci  s(i,  svojim  znaccnima  prema  star.  slov. 
byrati  (errare)  kao  lat.  versatus  prema  versare, 
ili  neiiL  erfaliren  prema  fahron. 

I.  prelazno: 

1.  kao  poznavati,  all  na  po  se:  a)  tru.diti  se 
poznati  i  razumjeti  sto,  kao  razbirati:  samo  u 
jednoga pisca  ■s.y I  vijeka:  aa)  s  objekloiii  u  ukus.: 
Vrh  sebo  jos  stani  ter  bii'aj  fudesa,  gdje  mjerim 
na  cUani  sva  svijetom  nebesa.  M.  Vetranio  1,  353. 
Jos  spra\'i  svijes  tvoju  i  tvqj  dull  razlozan,  tor 
biraj  vlas  moju,  koli  sam  razlozan:  ja  vedrim  i 
oblacim  na  voju  s  uebi^sa  i  odijevam  i  svlacim 
dull  od  svijeli  teiesa.  1,  355.  Moje  sve  kosti  ostase 
smotene,  biraje  zalosli  i  trudc  pakljene  i  on  plac 
i  tuzbu,  vaj  ki  so  priziva,  sto  saj  svijet  za  sluzbu 
sudenje  dariva.  1,  452.  —  bb)  tiijesto  objekia  u 
akus.  cijela  reccnica  prioezana  rclativnijem  rije- 
iima:  U  tebi  razuma  ne  vidiin  ja  toga  ni  svijesti 
ni  unia  ni  suda  pravoga,  da  biras  i  kusis  sto  jo 
zalos  i  tuga  i  tanko  da  suiUs  vaj  sto  jo  smi't 
di-uga.  M.  Vetraiiic  1,  96.  Ponavjam  u  pjesni  to- 
like  iialosti,  biraje,  moj  boze,  sto  toll  jadan  strU 
upasti  no  luozo  prida  to  u  tvoj  kril?  1,  131.  Ti- 
jem  biraj ,  niladosti ,  ki  u  bliidu  zaliode ,  koliko 
zalosti  s  jadovi  provode.  2,  68.  —  b)  osjccajuci 
sto  i  tako  ga  poznnjuci,  ako  je  dobro,  uzivati  ga, 
ako  Ii  jc  zlo,  podnositi  ga,  trpjeti ;  isporedi  ku- 
sati.  XVI  vijeka  i  daiias :  s  objektom  u  akus. :  Srjed 
zime  tijom  tko  ce  zelen  grozd  zobati,  ali  pak  tko 
voce  po  granah  trgati,  zamau  se  taj  brine  i  trga 

21 


BIRATI 


322 


lURLIJA 


roziim  svoj,  kail  voi'u  lok  luino  da  slaf i  voio  toj. 
Tko  li  to  birati  s  riizicom  rajsku  slas,  kad  Ijoto 
prikrati  proljotju  svoju  vlas,  scijonim  ga  da  jo  lud. 
M.  Vetrani6  2,  -W.  (idi  glas  tvoj  cujo  zvjproiije 
tuj  svako  za  tobom  initujo,  i  ptica  up  poju  pro- 
ti'snujom  nai-avom,  f;di  sUidos  tuj  tvoju  birajii  du- 
bravoni.  1,  iix.  Od  slasti  zelonca  u/.di.so  birajo  l)j(>tj" 
toj.  1,  t2y.  tako  i  dauas,  nli  ohjekal  samo  zlo  kako: 
Ko  nijo  to  (kako  zlo)  birao  (kao  da  hi  se  reklo: 
patio),  ue  moze  mu  so  kazati.  ]^.  Kovacevi6. 

2.  kao  uciti,  nbucavati,  vjegbati;  u  nasc.  vri- 
jeme:  ali  j^ouzdano  samo  kona,  prem  da  se  « 
potvrdi  koju  imamo  ajwmine  kon  samo  primjera 
radi;  .birati  n.  p.  koua,  abrichten,  condocofacio'. 
Vuk,  ijoC.  261'. 

II.  neprelazno :  ciniti  Sto,  cemu  hi  iovjek  po- 
slije  bio  vican  Hi  sto  bi  poslije  pouzdano  znao 
Hi  po  ccmu  bi  sto  pouzdano  mogao  znati,  se  ex- 
periri,  poriculuin  facere,  tpiitaro.  isporedi  kusati, 
pokusavati,  ogli'dati,  obilaziti,  obidovati.  prosloga 
vijeka  i  danas.  —  a)  sto  se  ijini  Hi  sto  se  do- 
znaje  moie  biti  neizreceno:  06e  danas  poginuti 
ludo,  jer  mu  nema  ve6  dvanaest  jeta,  za  mejdana 
nije,  ve6  poineta,  djete  ludo,  prije  ne  biralo; 
nije  prije  na  mejdanu  bilo.  Nar.  pjes.  petr.  3,  84. 

—  b)  sto  bi  moglo  biti  objekat  prelaznonm  stoji 
u  instr.  kao  da  se  tijein  6ini  sto  glagol  znaii: 
Sto  tko  zna,  vaja  da  je  onim  birao:  ja  bududi 
znao  ispisat  prelo,  kolo  i  divan,  vaJa  da  sam  tu 
svagdi  bio.  M.  A.  Eepiovi6,  sat.  9.  mjesto  samoga 
instrtmentala  instrumental  s  prijedlogom  s,  kao 
da  se  imajiici  to  cini  sto  glagol  znaii:  Popi,  koji 
su  s  tim  birali,  kazu.  M.  Pavlinovic.  S  takovijem 
stvarima  ja  nijesain  nikad  bii-a',  t.  j.  uijosam 
prova'.  J.  Bogdauovii. 

BIRATI,  biram,  impf.  legere,  colligere,  eligere, 
brati  11  vise  puta  i  sabirati  i  izbirati.  —  Alccenat 
kakav  je  u  inf.,  taki  je  u  aor.  cijelom :  birali,  u 
3  p>^-  praes.,  gdje  je  i  zadni  slog  dug:  biraju,  u 
part,  praes.,  gdje  je  takoder  isti  slog  dug:  bu-a- 
jiici,  M  part,  praet.  act.  i. :  birav,  biravsi;  u  part, 
pract.  act.  n.:  birao,  birala;  u  .svijemjc  ostalijem 
oblicima  kakav  je  ic  1  sing,  praes.:  u  imperf.: 
birab,   imperat.:    hlra.],  part,  praet.  pans.:   biran. 

—  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  StuUcevu  i  Vukovu. 

1.  prelazno:  a)  brati  u  vise  puta:   Zorom  sam 

ranila  na  glas  od  slavica,  ter  pojem   birala   raz- 

lika  cvjetica.  D.  Drzii  404.  —  b)  sabirati,  skup- 

(ati  sto  nahavlajuci:  Bira  Kata  po  Kotoru  vino. 

Pjev.  crn.  181.  —  c)  izbirati:  Ona  bira  poredom 

junake,  izabrala  vojevodu  Pavla.    Nar.  pjes.  vuk. 

1,  407.   Biraj,  selc,  koga  tebe  drago  a  od  ove  tri 

vojvode  mlade.  2,  237.   Biraj,  sokole,  sto  t'  je  od 

vo}e.  1,  319.   Divno  Petar  Pustahija  bira,  sve  po 

pusci  i  krvavoj  ruci,   koji  s  Tiu'kom   znade   boja 

biti.  4,  52.  U]pgosc  u  konske  podi-ume,  te  biraju 

hate    cetvrtake.   2,  61G.    Bira    kao    meded    giiilo 

kruske.  Nar.  po.sl.  vuk.  14.  Kao  da  je  golub  znio 

po  zrno  birao.  129.    G-dje  zene  ila   biraju   kneza! 

S.  !^nbisa,  pric.  31.  part,  praet.  jtass.  i  u  prene- 

senom  smishi,  kao  izabran,  odahrnii,  po  izboru, 

bo^i  od  drugih:  Tri  stotine  biranih  junaka.   Nar. 

pjes.  vuk.  4,  372.    Ti  ne  zalis   bruku   na  Turciju 

no  bijcle  sa  Tresiiova  ovce   i   birane   crnogorske 

glave.  4,  505.  Ima  brojem  pedeset  junaka  .  .  .  sve 

birana   lakca   i   momceta.  Ogled,  cr.  467.    Ti  6es 

mnogo  brace  naci,  birauijeh  sokolova.    P.  Petro- 

vi6,  vijen.  78.    I  bii'ane  prijatejo.  Nar.  pjes.  vuk. 

here.  339.    Zazeli  car  poci  u  lov,  pa  povede  svu 

svoju   bu-anu  gospodu  sa  sobom.    Nar.  prip.  vix. 

83.   Pi-eko  popa   ili   di-ugoga  birana   covjeka.  V. 

Bogisic,  zbor.  164.  To  \'idese  birani  ovcari.  Nar. 

pjes.    vuk.  4,  516.    Tri  stotine   biranih    ovnova. 


Pjov.  em.  259.    I  birano  tanke  goverdane.    Nar. 
pjes.  vuk.  4,  441. 

2.  sa  so:  a)  passiv.:  Pop  se  ne  bira  po  bradi, 
no  po  glavi.  Nar.  posl.  vuk.  255.  —  b)  recipr. : 
Hajte  Turci  mene  na  mejdana,  birajte  se  kom  je 
vama  drago.  Pjev.  cm.  287. 

BTRBIN,  m.  selo  u  Bahnaciji  blizu  Zadra. 
Schoni.  jadr.  1876.  36.  Report,  dalm.  36. 

BIROAUZ,  m.  item.  wirt,hshaus,  krcma.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vuknru:  Ubili 
jesu  Savu  u  ParaSnici  na  bircauzu.  Prot.  sab. 
mag.  82.  Kako  cemo  se  videti,  kad  ti  ne  ides  u 
crkvti,  a  ja  no  idem  u  bircauz.  Nar.  posl.  vuk.  127. 
BIRCANIN,  m.  covjek  iz  Birca.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Dolazi 
kao  prezime  iovjeku.  kojemu  su  jamaino  stari 
bili  iz  Birca  (ili  se  on  .tam  doselio  odande):  I 
dode  mu  Bir£anin  Ilija.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  144. 
Ilija  Bircanin  bio  jo  iz  sela  Suvodana.  M.  D.  Mi- 
\iievii.,  srb.  379. 

BIKCANSKI,  adj.  sto  pripada  BirCu:  Skine 
Grbovid  sa  Bircanina  deseti  gros,  te  ponese  na 
svoju  knezinu,  jerbo  je  u  negovoj  knezini  bo)a 
zem)a  nego  u  bu-canskoj.  M.  Nenadovi6,  mem.  32. 
BtRDEM,  turski  bir-den,  u  jedan  put,  u  mah, 
odmah:  Cun  ga  vide,  bir-dem  ga  poznade.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  6.  Birdem  popi,  birdem  je  umrla.  147. 
BIRGITA,  f.  Birgitta.  Sto  ocitova  svetoj  Bir- 
giti.  F.  Lastri'o,  test.  163.  Rece  Marija  s.  Birgiti. 
J.  Banovac,  razg.  11.  U  ocitovaiiih  s.  Birgite  stije 
se.  P.  Knezevi6,  osm.  40. 

BIRI,  u  zagoneci:  Ban  ban-biri  ban  prede  za 
dan  i  za  uoc  sto  ne  moXe  covek  s  koi'iem  za  go- 
dinu  dana  (odgonetlaj:  zdralovi).  Nar.  zag.  nov. 
50.  isporedi  biri  biri,  su  cim  je  isto,  samo  sto 
nije  udvojeno. 

BIRI  BIRI,  glasovi  kojima  se  vabe  iurici.  u 
Vukovu  rjecniku.  isporedi  bir  bir.  mjesto  ,biri 
biri',  govori  se  i  bii-i  birka.  :^.  Kovacovii.  ispo- 
redi birke. 

BIRI  BIRKA,  vidi  kod  bhi  biri. 
BIRIBIG,   ■»!.   II  zagoneci  o  prstima:    Biribici 
vezu,   buibici  pletu,   biribiii  goli  hode,   biribici 
kolo  vode.  Nar.  zag.  nov.  179. 

BIEICKA  GORICA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  karlovackoj.  Pregled  27.  6  ce  biti  po 
ka,jkavskom  govoru  mjesto  k.  isporedi  biric. 

BlElfi,  m.  apparitor,  lictor,  sluga  sudski,  pan- 
dur.  od  tal.  birro.  samo  u  rjecnicima  Jambresi- 
cevu  i  Voltigijinu ,  u  oba  po  kajkavskom  govoru 
sa  c  mjesto  6. 

BIEIOET,  m.  vidi  beriiet:  Da  ve  bo|e  podari 
svakijem  dobrom  i  biridetom.  Magaz.  1868.  161. 
m^oze  biti  i  grijeskom  da  stoji  u  prvom  slogu  i 
mjesto  e. 
BIRIVOJEV,  vidi  kod  Berivojev. 
BIRKA,  /.  nekaka  ovca,  ovis  genus,  samo  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu 
(,ovis')  i  u  Vukovu  (,ovis  genus'  s  dodatkom  da 
.sc  govori  u  Ba<:koj).  Od  mag.  birka,  ovca,  osobito 
ovca  kratke  kudravc  vune. 

BIRKATICA,  /.  zid  koji  nije  deh^i  od  jedne 
cigle.  u  Srbiji.  \i.  Stojanovic.  Od  tur.  bir,  jedan, 
i  kat,  .itruka,  red,  vrsta,  kao  jednostruk. 

bIrIvE  birke,  glasovi  kojima  se  vahe  guske. 
B.  Musicki.  isporedi  bir  bir. 

BIRLIJA,  /.  samo  medu  rijecima  koje  kao  da 
su  zagonetka:  Birlija  dobrija  u  ritu  tonula,  iz 
rita  govori:  darci  moji  darci,  kome  mi  ostaste? 
Vuk,  rjec.  27*. 


BIEMANAC 


323 


BERZEMAN 


BlEMANAC,  birmanca,  m.  militum  conquisi- 
tonun  unus,  covjelc  hirman,  t.  j.  uzet  u  vojnikc 
starijem  nacinom  (isporedi  birmati).  Od  prosloya 
vijeka,  izmedii  rjecnikn  mwo  u  Vitkovu,  niti  je 
sada  u  ohicajn,  jer  se  rojuici  vise  ve  ,hirmaju'. 
Akcenat  kakav  Je  u  f/en.  sing,  o.sfn/c  u  svijcm 
ohlicima,  samo  se  u  gen.  pi.  mijena:  bu-manaca. 
—  Dali  birmance  ili  ti  regruto.  Glasiiik  20,  17. 
Zlameuujto  mojo  birmance  zlamonom  svetoga  kr- 
s6ena.  M.  A.  Ee}kovii'',  sabr.  32.  Ulivatili  ga  u 
birmance.  Vuk,  rjei-.  27^,  —  dula:;i  i  kao  pres- 
ime:  Da  pos]e  Pantplijii  Birmanca  bcz  odgovora. 
Prot.  sab.  mag.  6.  Ivan  Birmanac.  194.  isporedi 
Birmance  vi6. 

BIRIVIANCEVIC ,  m.  prezime. ;  po  ocii  koji  je 
hio  ili  koga  su  zvali  hirmanac.  Ivan  Birniaucevic, 
kmet  posa.vski.  Prot.  Sab.  mag.  182.  isfoga  su 
zvali  i  Birmanac;  vidi  kod  birmanac. 

1.  BIRMATI,  b'innam,  impf.  conquirere  mi- 
lites,  hvatati  u  soldate.  Od  nem.  werbon.  isporedi 
bermati,  vrbovati.  Prosloga  vi.jeka  u  jednoga  pisva 
i  II  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  birmanac.  —  Bir- 
majte  pod  moj  barjak  svekoliko  narode.  M.  A. 
Kejkovic,  sabr.  32. 

2.  BIUIVIATI,  birmam,  impf.  eonfii-mare.  ispo- 
redi bermati.  samo  ii  Stulicevu  rjecniku. 

BIEOV,  birova,  ■»?.  opcinski  .Harje.^ina  po  iie- 
kim  krajcvima,  a  po  druqim  gdje  se  on  drukcije 
zove,  negov  sluga.  Od  mag.  biri'i,  siidija.  Od  pros- 
loga vijeka,  ismedu  rjecniku  samo  u  Vukoru  (genus 
magistri  vici).  —  1.  opcinski  starjeiina:  Doho- 
dimo  na  dogovor  ka  gospodaru  liirovu  i  gospo- 
darom  kmetovom.  Bud.  .spoin.  glasn.  ii.  3,  13G. 
Zverii'ia  knozovi  i  poglavari  i  .  .  .  majmunski  bi- 
rov  sakupe  se.  D.  Obradovi6,  bas.  19.  —  2.  sluga 
opcinskoga  starjesinc.  isporedi  hirit.  Maknu  ga 
kao  birov  ku6ku.  Nar.  posl.  vuk.  174.  Kad  bi  za 
§to  god  valalo  razgovoriti  se  sa  selom ,  onda  bi 
kmet  poslao  birova  to  bi  sazvao  selo  na  to  mjcsto 
u  taj  i  taj  dan.  M.  D.  Milicevif,  ziv.  1,  37.  Da  se 
provedo  preko  svega  sela  s  6uranoni  o  vratu; 
pred  nim  da  ide  birov  s  velikom  klepetusom  i 
svim  putem  da  klepece.  M.  D.  MiJiievi6,  vec.  280. 

BIKOVCE,  Birovceta,  »».  sin  birovlev.  dolasi 
kao  presime :  Dimitrije  Bii-ovi5e.  Kat  331. 

BIKOVIC,  in.  neko  mjesto  pod  nirama  i  lira- 
dama  u  Srbiji  u  smederevskom  okrugu.  Niva  u 
Bii-ovicu.  Sr.  Nov.  1863.  136.  Livada  u  Bii-ovi6u. 
1868.  97. 

BEROVINA,  /.  Mo  sc  god  dnje  pojui,  jiu'a  stolae. 
isporedi  bir.  sanm  u  Vnkovu  rjecniku,  gdje  se 
napominc  da  se  govori  u  Baru 

BIROV^jEV,  adj.  sto  pripada  birovu.  u  nase 
vrijeme,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Dolazi 
i  kao  presime:  Birov jov.  Boca  20. 

BIROVlf.E'VICA,  /.  iieko  mjesto  pod  uivama  u 
Srbiji  u  okrugu  jagodinskom.  Niva  u  Birovlovici. 
Sr.  Nov.  1873.  387.  1874.  49. 

BIEOV^^EVIC,  m.  prezimc;  po  ocu  birovu.  Tuzi 
Obrada  Birovjevica  iz  Belotica.  Prot.  sab.  mag.  86. 

BIRSA,  /.  faex  vini,  droklina  vinska,  kiselica. 
isporedi  bii-za,  .s-  kojom.  je  jednoga  postana.  V 
Lici  je  birsa  trop  ili  talog  viuski ;  prodaje  se  po 
ducauima  za  neko  bojadisaiie.  J.  Bogdanovic. 

BIESAG,  birsAga,  m.  mag.  birsag,  vidi  globa. 
Od  XVI  vijeka,  ismedu  rjecnika  samo  u  Bjclosti- 
jencevu  (1,  793)  i  Jambresicevu  (578^).  Jes  Ii  v  kom 
birsagu  zaostal.  Mon.  croat.  237.  Na  nami  .su  za- 
ceti  teSki  birsazi,  koje  poilnesti  ue  mozemo.  Sta- 
rine  12,  35.  Sudac  svitovi'ii  krivcu  svitovnemu 
naredivsi  koju  pokoru  ili  birsag  u6ini  ga  od  one 


krivico  slobodna.  A.  Bacic  373.  —  gdje  gdje  u 
Hrvatskoj  toko  sc  sove  boca  i  cam  koja  se  kod 
djevojncke  kuce  da  dvojici  svala,  ,prcdvodnicima', 
prije  nego  svi  svati  udu  u  kuru:  Dobiju  pred- 
vodnici  tako  zvani  birsag;  veliki  prodA'odnik  polic 
i  casu ,  maU  holbu  i  casu.  V.  Bogisic,  zbor.  233. 

BIRSAiiAN,  blrsazna,  adj.  multatieius.  samo 
u  rjecnicinia  Bjelostijencevu  (793'')  i  Jambresicevu 
(578'i) :  birsazui  penezi. 

BLRSAZENE,  n.  vidi  gloljjone.  isporedi  birsa- 
YAti.  samo  u  r.jei'nieima  Bjelostijencevu  (1,  793'')  i 
Jambresicevu  (578^). 

BIRSAZI  TI,  birsa/.im,  impf.  vidi  globiti.  Od 
bii'sag.  samo  «  rjeinicima  Bjelostijencevu  (794») 
i  Jambresicevu  (579'').  u  Stulicevu  grijeskom  ,bir- 
saciti'. 

BIRSAZNIK.  m.  vidi  globar.  Od  birsa^an.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjeiniku  (793''). 

BIRT,  m.  krcmar  i  krdma;  od  nem.  wirth.  Od 
prosloga  vijeka,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
1.  krcmar:  Za  to  birte  jest  na  nase  ^dka.  J.  S. 
Ke}kovic,  kuc.  438.  Na  kapiji  bii-ta  Krepsi-birta. 
Nar.  pjes.  vuk,  dan.  1,  113.  —  2.  krcma :  ICad  pi- 
jete  vino  po  bii-tovi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  560. 

BIRTAs,  birtasa,  m.  krcmar ;  od  nem.  wirth.  u 
naiie  vrijeme,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Bir- 
tas  misli  jedno  a  pijanica  drugo.  Nar.  posl.  vuk.  14. 

BIRTaSeNE,  n.  cauponatio.  isporedi  bii-tasiti. 
samo  u   Vukovu  rjecniku. 

BIETASEV,  adj.  sto  pripada  birtasu.  samo  w 
Vukovu  rjecniku. 

BIRTASIOA,  /.  vidi  krcmarica.  u  nase  vrijeme, 
ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Srote  mono  bir- 
tasica  mlada.  Nar.  pjes.  petr.  1,  194. 

BIETAHITI  ,  liirtrisrin ,  impf.  cauponari ,  biti 
,birtas\  raditi  radnu  ,birlasku'.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.^ 

BIETASKI,  adj.  vidi  krfmarski.  .<<amo  u  Vu- 
kovu  rjecniku. 

BIETEMBEESKl,  adj.  nem.  von  Wiirttomberg : 
Gospodinom  bii'temberskim.  Anton  Dalm. ,  nov. 
tost.  I.  prcdqovor. 

BIETI.JA,  /.  vidi  krfinia.  Od  ,birt'.  Od  prosloga 
vijeka.  Lati  se  birtijo.  J.  S.  Eojkovic,  kuc.  438. 
Pa  ulazi  junak  u  birtiju.  Nar.  pjus.  mar.  33. 

BIEUKATI,  blrukam,  impf.  dem.  blrati.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena :  A.  Ja  bih  da  i  zene 
bu-ukaju.  B.  Gdje  zene  da  biraju  kneza!  S.  !^u- 
bisa,  pric.  31.  —  kao  trasiti:  Koliko  je  Crue  gore 
s  mora  na  Moracu  i  koliko  je  po  noj  pecina  i 
spila,  da  spustis  svu  tu  vojsku  da  slobodno  bi- 
rukaju,  ne  bi  Scepana  nasli.  S.  ^ubisa,  prip.  121. 

BIEUS,  m.  vidi  govedar.  od  mag.  bores,  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu. 

BIEVATI,  m.  pi.  u  kola  lovarnijeh  bez  lotara 
dvije  oblc  jake  grede  2>ovrh  osovina  od  jedne  do 
druge,  tc  na  nima  tovar  lesi,  osobito  bacvc.  Samo 
u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje  da  se  govori  u 
Srijemu.  Bice  od  mag.  birliato,  sto  se  mose  nositi. 

BIEZA,  /.  mucor,  pUjesan  koja  sc  uhvati  po- 
vrh  vina.  samo  ii  Vukovu  rjeiniku.  Postanem  ce 
biti  od  lat.  brisa,  komina  vinova.  isporedi  bersa, 
birsa,  brsata. 

BIEZEMAN,  bii-zemana,  m.  turski  bir,  jedan, 
i  zeman,  vrijeme,  neko  vrijeme,  negdasne  vrijeme, 
staro  vrijeme.  upravo  su  dvije  rijeci,  s  toga  su  i 
akcenti  kaki  mogu  biti  samo  u  dvije  rijeci.  Tvoje 
pleme  juiiacko  je  bilo  jos  od  da\aia  i  od  birze- 
mana.  A.  Kacic,  kor.  300.  To  je  jos  u  bii-zemanu 
bilo.  J.  Bogdanovii. 


HIS 


IVJl 


TtlHER 


HIS,  III.  l>.yK!<UK.  Onijoli  postava  liilljcli  i  l^isll- 
viioh,  'koii  m  so  /.vali  bi«  arai.skoiu  rijoiim.  /iv. 
is.  l'.H».  On  HO  odijov'o  bisom  i  Kiiiiu/.oin.  A.  l\.a- 
lii  ',18. 

hIsA,  /'.  /i'//).  liisouija.  Sr.  Nov.  18r8.  27. 
BIS.'v'cl,  l>ii^ilka,  III.  pi.  "i:  lat.  biHsaccuH,  man- 
tica.  isiiomli  liisa/.i,  bisaK<',  .Ivanko.  (Mkvi  yelM 
imedu  rjcfinlca  u  lidinii  (1'12")  i  SluUr.cm.  Dvijc 
sii  strani;  ca  to  sr.  iiomri  a  miiozim  lend  sr  msic 
obif  a  kiiit  se  misU  .svhho  .jrdiia  .tlrana.  inula  jr 
u'icd.  bisfili,  bixiVka.  -  (()  /'/• :  llzairiKi  luK-aUcu 
bisako  '/A<»r.  r.S.  Knato  iiosaSo  bisako  vrU  iiloci. 
M.  V.'lmi>i('  2,  ir.7.  Odklo  ("oS  pjau  i  sit  i  s  pu- 
nim  bisa.i  s  blasosovoni  i/.it.  M.  Drf.ik  22.  Hoso- 
nog  K  bisiaciiiMiii  tm  vralu.  15.  Kasi6,  Iran.  <•!. 
Vidio  jo  niladi.'a  onoRa  u  lazdrtoj  halotini  i  /.  bi- 
gaci.n  na  ram(>nu.  H.  Cuoori  laSt.  Iniano  u  dva 
sola,  knib  u  dvoio  biwikc.  I'osIdv.  dan.  3.  1  ro- 
sjaiki  bisa.i  va/,da  su  i.va/.ni.  103.  U  lobo  xu  i 
klufci  i  bisaci.  1'I2.  Mo(''0  jo  koAu  n  bisako.  Pjov. 
crn  183.  I  bisako  puno  dava  zutib  dukat.a.  Nar. 
pies.  vuk.  bore.  24(;.  --  /')  simj.:  Cini  riilu)  Ja 
spravih  i  dofcini  u  bisak  braSanco  postavib.  N. 
Na|oSkoviiS  215. 

HlsAt!CI,  blaacfwa,  m.  pi-  h'lV-  l''S""'>-  K"!" 
rusc'o  M  bi.saiV.o.  I'oslov.  dan.  52. 

nisAi!,  bisilKii,  •»'•  1-  vkli  hid  hisa,-/.\.  —  2.  .seto 
u  Jlrratshij  ii  podiiipanyi  kriscvaikoj.  Soliom. 
y.a"-r.  1875.  182.  I'ro^lod  (18.  pomiue  sc  xvii  rrieka: 
U  BisaRU.  Starino  11,82.  -  3.  Iri  mjesUi  n  t>r- 
hiji.  vod  niviima  i  .yriiokosiiiia :  a)  u  okriiiin  po- 
dniiskom:  /AMula  Bi.as.  Sr.  Nov.  1874.  WX  h  u 
okriKlii  siiirdercivlcoiii:  Livada  n  Hisagu.  Si-.  Nov. 
1875.  (1(;7.  <■)  u  okrmiii  pokiremckom:  Niva  ii  Hi- 
sagn.  Sr.  Nov.  18113.  lliO.  1870.  55.  i.'iporcdi  bisak 
i  bisa{j;o. 

niSAOA, /.  vidi  kod  bisafto. 
BISAUK,  WsaKa,  /.  pi-  ridi   bit^aci.    Od  \v  vi- 
irka  kmrdit  rjcciiika  u  Mika{hiit,  lijrloslijeiicrvu, 
'jaiiihirsHrru,   Viilliiiijwii ,   Viikoim  i  Ihimhrmu. 
lU-ijc  su  strain;  pa  kad  sr  niisic  objc  niida  sc  flo- 
■mir'i  II  mil.,  a  kad  sr.  misli  samo  jrdiiu,  oiida  .le 
u   irdn.  blsaga.  Nrki  su  ohiici  jrdiiakt  t  kad  jc 
no'iii.  bisa/.i  (kojc  vidi).  —  1.  u  pravom  siiusln: 
a)  pi  ■   Nosi  vroAu  brasna  i  bi.saKi  propliu.   Sta- 
rino 4,  83    BisaRo.  Safnrik,  losi'kiirn.  71  {ijdjc.  sloji 
da  jc  iz  riikopisn  od  I3U0).  Brasno  ii  bisago  .sta- 
vito.  M.  Divkovic,  plat.  70.  T>a  no  noso  jaspri  ni 
bisaga.    M.  U-MnW:   307.   Vas    posla   broz   vrii'i-   i 
bisaga.  153.  O.stali  vojaci  nioKii  /.adr/.at.i  svojo  bi- 
saRO.    I.    /auiiM.'-.   105.    I'ravdono    oiio    vago    okre- 
iiuso  na  bisago.   V.  Doson  lil).    Uglodaso  na^puUi 
bis!i"o  pmio  iiovaca.  M.  A.  Ro|kovic.,  sabr.  -17.  On 
iiakupi   bisago   dukata.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  48.^  Savi 
durbin,  tnri  u  bisago.  ■1,321;.  Ima  i  u  Papca  t,o- 
puz,  all  11  bisagama.  Nar.  posl.  vuk.  102.   Srditii 
popu  prazno  bisago.  292.  -  h)  sim/.:  NaSii  zadnu 
bisagn.    I'ostila  15H2.  lOi).  —   2.  iiiie   iiijcstu   pod 
niraiiia   ii  tyrhiji   a  okriiiiii  saliarkom:   Zoiiija  u 
Bisagama.  Sr.  Nov.  lS(il.  (iOS.  isporrdi.  bisag. 

BlSAOlJl!,  m.  preziiiio,  kojc  cr  hiti  po.-italo  od 
bisagli,ia,  kojr  samo  nijr  ii  ohii'iijii.  a  kojr  jc  iiioglo 
postati  od  bisag  .s  liii:'<kim  iia.-<larkoiii  h,  tr  bi 
hilo  ('orjrk  koji  uradi  bisaijc.  po  loiiir  bi  akcriiat 
bio  BisiVglio.  It  jrdiiuya  pisca  pnisloiia  rijeka.  Bi- 
saglii''  od  Duviia.  A."Ka6io,  kor.  452. 

nlSAK,  bisiVka,  in.  1.  ridi  kod  bisaci.  —  2.  iirko 
mjrslo  pod  i^irnokosiiiia  n  Srhiji  n  siiirdrrerskovi- 
okriiiiu.  Livada  u  liisaku.  Sr.  Nov.  18(;7.  115.  iS2)0- 
rrdi  bisag.  ^^ 

BlSAN(iA,  /.  I'irka  kniska  a  llrvatskoj.  B.  bu- 
lok,  iiu.  11). 


BISAU,  bisrn,  in.  iridi  biHor.  .iniiio  ii  jrdiioija 
pisra  \iv  vijrka  i  it  Danimnm  rjrimku  (bisri.). 
Bisroiiu.  si.vUmto  so.  Domontijaii''  (17.  Bisromi. 
ukrasivi..  13(i.  Bisroini.  ukrasony.  200. 

BISAZI,  bisilga,  m.  pi.  vidi  bisago.  Srfnu  popu 

pra/.ui  bisazi.  Nar.  posl.  vuk.  2'J3.  isporcdr  bisag. 

BisA;!'il(n';,  /.  pi.  (km.  bisago.   od  xvii  vijeka. 

Ondi  ostavivsi  svojo  bisa^co  izido  tutako.  B.  Ka- 

SiA,  igii.  ■19.  . 

BISA/jINA,  /■  srlo  blizii  Vrizmia  xiv  v\]eka, 
■iiiozr  biti  islo  kojc  jr  na  karti  zapisaiio  .Bistra- 
zin'.  Na  piiti  koj  grodo  oti.  Bisazmo  u  Tri.uavu. 
Glasnik  1.5,  275. 

Blsr.R,  M.  vidi  Bifi6o. 

BlSKNli;,  III.  prrzime,  po  materi  Biseniji.  -I- 
■je  sazrto  -iji-.  Jovrom  Biaenii.  Rat  354. 


BlsfcNI.IA,  /.  Mrtf  icnsko.  u  Srbiji.  1^.  Kova- 
oovii''.  isporrdi  Bisa.  Postanem  moze  hiti  od  ne- 
poznata  (jrikoya  iiiicna. 

liisEK,  in.    margarita.    dolazi   od   xiii   vijeka 
(ridi  ml  a.)   i  u  svijcm  rjecnicima.  —  postana 
taiima.   -  I'ok.  jcd.  blsoro  (u  gdjrkojega  ptsca  i 
bisoru)    U  jcdnini  .ie  ijorori  i  za  mnozinu;  a  Arnrt 
sr  horr  brtljcm  da  kazr  koliko  ga  jc,  onda  se  kaze: 
zrno  bisora,  pa  sc  zrno  broji;  za  mnoijo  dolazt  t 
u  wnozim  n  pisaca,  ali  sada  mjc  u  obtiaju-  - 
a)  bez  iicga  na  sto  bi  bio  »po«,77,{r/»:  Kupiso  bez- 
(inago  bisora  Hrista.  Sava,  tip.  liil.  glasii.  24,  173. 
^,ona  J'Ksti.nrjsi  jost  bisora.  Stofaii  kr.  3.  Sto  uzo 
bisora  i  papi.ra.  Spom.  .sr.  2,  35.  Slav,.,  tvoj  obraz 
vcon.a  so  po^.oli  nogoli  b.sor  vas.  S.  Montot.t  JO. 
Srobro    zlato,  bisor  i  razlilvo   kamon.]0  drago.  m. 
Divkovi.'',  bos.  33.  Krv  od  lica,  siizo  od  oH  pram 
od  kosi    vldjot  josu  ko  s  koraloni  od  istoci    zlato 
i  bisor   kad'  povozu.    I.  V.  Bunio,    n.aiid.  10.    Ne 
pi-os.iti  bisor  prid  sviAe.   A.  Kad.-.i,  bogosl.  lo4. 
Broiiti  blago,  bisor  i  di-ago   Ua...o.io.    1'.  l.astric, 
lost    152    Kropos  i.i.a   (bisrrna  (ustiinca)  u  soli, 
da  i)riliiopi  bisor   plodi.   A.  Bosk.ivi.'-oya,  razgov. 
13    I'rin.iraj  svo  srobro  i  zlato,^vas  bisor  .  drago 
kau.ono.   A.  Kani^.lic,  uzr.  71.   Skolka,  kojab.ser 
,i„si    V.   Doson   101.    No  zna  silo  dobi-oga  bisora. 
.J.'liaiir,   vonh.  1,7.    I'rosut'   bisor   prid    prasca. 
Poslov  dan.  103.  Bisor  Mara  po  ,]OZ(^n.  brala.  Nai. 
iiios   vuk.   1,201.   Da  so   stvori   k.-aj    .iioi-a   b.so- 
rou.'  1   432.  -  b)  razlikiije  se  vctik  Hi  kntpaii  i 
mali  ili  droban  ili  sitan:   12  zr.ia  vohkoga  bi- 
sora    .  .  dvijo  grivnioo  manoga  bisora..  Mon.  sei  u. 
386.'  S  malo.n.,  bisoron....  498.  Z  d.-obinjo.i.L  biso- 
romb.  -198.    Drob.ii    bisor   od    istor..    I.  (junduliu 
.105     Data   I'loniu  blago   nobrojoiio,   sitni   b.sor  i 
d.ago  kaniei'.o.  A  Kaoio,  razg.  39.  Dr.iga  "o«i  «|- 
tan    bisor,   oco   da  ni^o.   Nar.   pjos.   vuk.  1,  w!»i. 
B,usu  sam  kosu  pustala,  a  drobni   bisor   prosula. 
1   H09    Diovoika  so  s  paSom   okladila  o  tri   litre 
d'rol.i.oga'  bisora.  1,  184.  -  c)  naziva  se  Ino  i  sja- 
jnn-  10  lu.bi.li.  bologa  bisora.  Alcksamli-.  nov.  ld». 
Vrali  .  .  .  kt'orci  .  .  .  bisor   bijoli,    kaiiu   dragi.   1. 
(iundulio  403.  No  dam.  bogino,  iiiog  bisora  bjola. 
Nai-.  pios.  vuk.  I,  430.  Posuou  je  svu  sjajniiii    >i- 
soroni.  3,  49f^.  —  d)  upoireblcn  za  iiakit,  a  iiakit 
aa)  Hi  se  ne  kaze  kakav  je  Hi  sit  .mnio  mzovi 
biscra  koji  sc  iio.-ic  >i({jrise  oko  rrata:   \'nv'.'na,  i 
mila  vidiot  jo  11  bisoru,  u  gori  jak  vila  pn  bistiru 
jozoru.   iVI.  brzif  24.   .la  S}ou.   opot  ^.v'h;"   ^lat* 
'bisor  za  uros   bijola  vrata.   1.  Ounduhc,  22.-3.    m 
so  stavi  bisor,  srobro  tero  zlato.  OUva  HO.  S  gr  a, 
obli  bisor  vrgla.   I.  V.  B.uiir,  niand.  9.    Bisor,  ki 
obo  na  vmt  svijo.  J.  Kavanin  37.    Prokloto  grlo 
tvojo,    koj.^    jo  od  oholosti  i  izpraznosti   bisoroin 
so  'kililo.  D.'Rapicl.  Jedon  dordaii  od  zutih  du- 
kata, a  dr.igi  jo  od  bilog  bisora.  M.  A.  RelkoviC, 


BISEE 


325 


BISEBAIif 


sat.  145.  Pokazuje  pokomo  zlamene,  tlaci  biser  i 
drago  kamene.  A.  Kacic,  razgov.  18.  Ja  sam  bi- 
ser  prosiUa ,   pomozi   mi   nizati.   Kar.   pjes.  vixk. 
1,  180.   Ja   ca  biser  nizati.  1,  439.   Dva   niza  bi- 
sera.  1,  219.   Biser  mi  treba  )ubi  ua  grlo.  1,  215. 
Zlatom   bi   te   uvijala  a  biserom   nakitila.  1,  291. 
Ujak  kosu  u  srebro  okiva  a  ujna  je  biserom  pot- 
kica.  1,  403.  Oko  grla  tri  drobna  derdana,  dva  od 
zlata,  tre6i  od  bisera.  1,  491.  Dobijem  li  Maru  za 
fubovcu,  pokricu  je  slalom  i  kadifom,   posucu  je 
svu  sjajnim  biserom.  3,  498.   Zaludu  mi  je  biser, 
kad  mi  vrat  otkida.  Nar.  pos).  vuk.  83.  —  hb)  Hi 
su  razlihie  stvari  kcije  se  nose  nakita  radi  Hi  od 
potrebe.  pa  su  Hi  nacinene  (slozene)  od  bisera 
rli  biserom  nakicene:  Postavi  u  nasemt  komunu 
obotce  zlate  sa  cetiri  kameni  crBJene  velike  a  dva 
mala  crtjena  sa  12  zn.na  velikoga  bisera  okovani 
vsi  u  zlatu,  a  pn.  nih  dvije  grivnice  maiega  bi- 
sera. Hon.  Serb.  .386.  Na  nem  (na  rijencu)  bisera 
dvije  ste  i  tri  deseti  zrtna.  387.  Plastt  z  biserom. 
415.  Venci  tri  z  drobnijemi  biseromt.  498.  Oboca 
dva  mala  s  malemt  biseromi.  498.  U  zelenoj  tnj 
hajini,    zlato  i  biser   ku  nakiti.   I.  Gundulic  299. 
Vrh  s^nJe   posven   nose   dragi  kami,   biser,  zlato. 
444.    Skide   s   glave   mitru   od   bisera.    A.  Kacic. 
razgov.  18.  Biserom  se  pobjen  rije  oko  bedar  pas 
zamjemi.  I.  Dordic,  mand.  42.  On  izvadi  od  zlata 
prstene  sa  biserom  i  dragim  kameriem.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  134.  Za  klobukom  bela  kita  perja,  u  dnu 
perje   srebrom   zaliveno,  a  po   sredi   zlatom   pre- 
pleteno   i   po  vru   biserom   kiceno.  2.  302.   I  dva 
fesa  bLscrom  kicena.  1,  440.  A  na  glavii  fesa  fino- 
fesa,   na   kome  je   kita   od   bisera.  3,  535.   Meni, 
Maro,   krunu   od   bisei-a.  1,  552.   Dosli  su  li  j)re- 
mlogi   darovi:   od   zaova   zlatne   narukvice,   a  od 
dragog  krilo  od  bisera.  1,  280.  Za  glavom  jqj  od 
bisera  lale.  1,  299.  iS'a  gla%n  joj  tarpos  od  Ijisera. 
3,  2G6.  Oko  grla  tri  sitna  derdana  i  retvTlu  mrezn 
od  biseia.  3,  19.  I  na  koiiu  Eosaudii  devojku  oba- 
sutu   mrezom  od  bLsera.  2,  583.   —  stvari  kojima 
sc  ito  radi  a  nose  se  uza  se,  kite  se  biserom  ta- 
koder:  Za  pojasom  od  bisera  nozi.  Nar.  l>jes.  ^■uk. 
1,  281.   Na   vreteno   prsten   od   bisera.  1,  471.  — 
cc)  i  druge  se  stvari  kite  biserom:   Krtsty  oko- 
vantnj'je  i  pozlaeennije  si,  biseromt  i  kamenijemi.. 
Hon.   Serb.  91.  Vidi^granu   sitnoga   bisera.   Xar. 
pjes.   vuk.    1,  247.    Cija   U  je    grana    od    bisera? 
1,  247.    Da  li   znade   gospoda   banica   da  ponese 
mrezu  od  bisera  da  je  zapne  mora  na  izvoru  da 
ufati   ribu   od   ses  krila.  2,  61.  —  tako  i  zgrade: 
Pokricu  je   (crkvti)   zezenijem   zlatom,   podnizati 
drobnijem  biserom,  popunati  dragijem  kamenem. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  200.  Pokricu  je  (crkvu)  zezeni- 
jem  zlatom,    popunacu   dragijem   kamenom ,   po- 
stresicu  sitnijem  biserom.  2,  204.  na  zgradi  vrata : 
Druga  vrata   od  bisera.^  Xar.  pjes.  vuk.  1,  152.  i 
kona  kite  biserom:  Jao  Saro,  moje  desno  krOoI . .  . 
grivu   cu  ti  izmesati   zlatom  a  potkitit'   sitnijem 
biserom.  Xar.  pjes.  vuk.  2,  217.  Zauzda  ga  demom 
od  celika.  o  \Tatu  mu  biser  objesila,   sitan  biser 
i  kamene  drago.  3,  351.  —  e)  suze  se  pored^  s  bi- 
serom i  nazivaju  biser,  tako  i  kapi  vodene  i  slana : 
Po  rumenom  lieu   prosu   drobni   biser   groznijeh 
suza.   I.  Gundulic  537.   Suze ,   \i  ste   biser  bijeli 
drazi   bisera  istocnoga.    I.   V.  Bunic ,   mand.  26. 
Prosu  dragi  biser  groznijeh  suza.  J.  Kavariin  236. 
Oni  suzni  biser   koji  se  je   niz   lica   prosipao.  A. 
Kanizlic,   kam.  46.   Jedna   suproc   drugoj   plove, 
jedna  drugoj  prijeti  smecu,  sada  one,   sada  pre 
vodu  uzimju,  biser  mecu.   I.  Gimdulic  406.   Cim 
6e  vlazni  pram  od  kosi  tiho  prsi,  iz  zlata  joj  bi- 
ser rosi  po  cvijeticu  lica  draga.  406.   Sto  nejako 
imades,   ne  pusti,   mrazni   biser   dok   se   travom 
gusti.  J.  S.  Eejko^^c,  kuc.  363.  —  f)  zubi  se  po- 


rede  biserom  i  nazivaju  biser:  Ke  (iwniee)  raz- 
klopjene  nnutri  nanizan  biser  kazahu.  P.  Zora- 
nic  20.  Biser  bijeli,  sred  ne  usti  ki  se  kaze.  I. 
Gundulic  461.  Tvoji  su  zubi  biser  sicani.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  325.  U  popove  sccrcc  biser  mi  zube 
kazu.  1,  357    Zubi  su  joj  dva  niza  bisera.  3,  516. 

—  po  tome  se  govor  i  smijeh,  u  kom  se  zubi  bi- 
jele,  poredi  prosipanem  i  sijanem  bisera:  Biser 
prosipa,  kada  ric  govori.  H.  Lucie  289.  Kad  se 
smije,   ka'  da   biser   sije.   Nar.  pjes.  vuk.  3,  516. 

—  g)  cistota  se  moralna  poredi  s  biserom:  Tako 
biser  od  cistoce  skrovno  misto  imat  hoce.  V.  Do- 

j  sen  101.  Cistoce  biser  gube.  255.  prema  tome  i 
!  cejade  u  koga  je  taka  cistota  nazira  se  biser: 
I  Dva  bisera  nebeska,  Marija  i  Ivan.  F.  Glavinic, 
]  svitl.  132.  Nesricna  cer  Jakova  patriarke,  biser 
,  neproeijeneni  divicanstva.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  75. 

—  h)  ce}ad€  se  naziva  biserom  (epote  i  dragosti 
I  radi:  aa)  zensko:  Bisere  gizdavi,  biser  te  svak 
j  zove,  biserom  svak  pravi  tve  ime  da  slove,  biser 
'  te  svak  veb.  nu  .slavni  tyoj  obraz  vecma  se  po- 
\  zeU  nego   li   biser  vas.    S.   Mencetic  90.   A  moj 

dragi  biserul  M.  DrHc  125.  —  bb)  musko:  Biser 
momce  i  srma  devojce.  Nai-.  pjes.  vuk.  here.  111. 

—  i)  u  pjesmama  kroz  biser  se  gleda,  krisom,  da 
se  drugi  ne  osjete:   Gledalo  ga  malo  i  veUko  .  .  . 
i  Ajkuna  kroz   kitu   jubiee   i    Fatima   kroz   zmo 
bisera.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  44-5.   Gledace  te  malo  i 
vcliko,  carevica  kroz  zmo  bisera.  Nar.  jijes.  petr. 
1,  151.  —  A")  «  jijesmama  i  drvo  rada  biserom  i 
bif'cr  se  pa.se  (isporedi  bisei'an):  Lepo  ti  je  rodio 
jaldane!    sve   biserom   i   dragim   kameiiem.    Nar. 
pjes.  vuk.  1,  319.  Biser  pa.sli  pamio^n.   Nar.  pjes. 
viik.  here.  235.  —  I)  v  mnozini  dolazi  kad  kad, 
all  sada  nije  7i  uhicaju:  Biseri  i  kamyci.  Stefan 
kr.  3.   Biseri    cbsttnii.    Dani!f>  3().    Tuj   su   zlata, 
tnj  biseri ,   tuj  jiridragi   svi   kameni.   M.  Pelegri- 
novic   186.    Uki-ascu   biserima.    Mikala  722''.  Tot 
su  rude   srebra  i  zlatn.    tot  bisi>ri  od  vrijednosti. 
A.  Vitajic,   o.st.  7.   Velica  .s^'oje  bisere.   J.  Kava- 
iiin  369.   Ilajina  biserima   pobjeuih.   A.  d.  Bella, 
razgov.  39.  Niti  mecite  bisere  vase  prid  prascima. 
J.  Matovic  123.  —  m)  pred  strarima  od  bisera 
Hi  biserom   iskiienim   Hi  kad  se  nazivaju   biser 
(kao  naprijed),  dolazi  kad  kad  u  pjesmama  biser 
ne  mijenajuci  se  po  padezima,   mjesto  adj.  bise- 
ran:    Od  svekra  ti  erven  kavad   dos'o,  od  jetrva 
biser-ukosnice.    Nar.  pjes.  vuk.  1,  280.   Zelen  ve- 
nae   vije,   biser-partu   nize.  Nar.  pjes.  vuk,  rjee. 
27a.  —  ji)   f;ao   naprijed  pod  m.:   Biser   skojka, 
meleagrina   margaritifera.    J.   Pancic ,   zool.   286. 
isporedi  biseran.  —  o)  kao  naprijed  pod  m.,  izvor 
i  oko  nega   zemla    kod    Uzica  u  Srbiji   zove  se 
Biser-voda.  ^.  Stojanovic.  Mehana  na  Biser-vodi. 
Sr.  Nov.  1875.  1239.  Niva  u  Biser-vodi.  1874.  305. 
—  p)   biser,   ligustrum   vulgare  L.   i  pi.   biseri, 
briza  maxima  L.  B.  Sulek,  im.  16.  vidi  i  kod  bi- 
serski. 

BISEE.4C,  biserca,  m.  dem.  biser.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

BISERAK,  biserka,  m.  dem.  biser.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku 

BISEEAN,  bisema,  adj.  margaritarum,  ex  mar- 
garitis  compositus.  margaritis  distinctus.  Ud  xiv 
vijeka  (vidi  pod  c.  primjer  iz  Spom.  sr.),  izmedu 
rjecnika  u  3Iikajinu  (bisemil,  u  Belinu  (bisemi 
556a.  764*),  u  Bjelostijencevu  (biserni),  u  Stuli- 
cevu  (biseran),  u  Vukomi  (bisemi)  i  u  Danicicei'u 
(bisen.ni.).  —  a)  zmo  bisera  naziva  se  biserno: 
S  nesto  bisemiht  zma.  Mon.  serb.  498.  Bisemo 
zmo.  Vuk.  rjec.  27".  —  b)  slozeno  Hi  naiineno 
od  bisera,  Hi  biserom  po  iemu  navezeno:  Dvoje 
grivnice  biseme.   Mon.  serb.  386.  Urehe  biseme. 


BISEKAE 


826 


BISEKl!fA6A 


M.  Maruli(''  81.   Oiiuj  vila,  ka  biaeniijpiu  trakom 
kosi  biso  lij)0   svila.    1).  Kai'iina  100.    Noi/.biojiii- 
jcm  1110  ,jo  bi.soinijeni   i  pcrlonijoiii  kolaiiiiiii   uic- 
sio.   B.  (irailii-,  djov.   lOl.    .Svijotla  suki'ia  nu  odi- 
jova,  gdi  vczciio  sviul  okolo  s  bispriiijoma  cvijotim 
sijpva  f isto  zlato.  D.  Palmotio,  clirist.  21).  Na  fipi- 
iiiizuiij  svili  krij(^  tkano   evi.jete   p;i'ad    bisRrni.  I. 
Dordii'-,    iiiand.  42.  —    c)  iakiicn   binerom,   vezen 
biseniiii :  PutLca  bi.sori.na.  Siioiu.  sr.  2,  ;i5.  Plastb 
s  bi.spinoiiii  parLtanii.  2,  KM.   VenaCacb  bi.soraiii.. 
Moil.  sorb.  38(i.  Vonafac  bi-'^oran  iiose(!-i  na  glavi. 
M.  Vetrani4  2,  lO.").    Zasta\'c   od  poral,   hikovi  bi- 
senii.    M.  Jcrkovii';  100.    Biso  biscrnu  krumi  stc- 
kao.  J.  Bauovac,  prod.  68.  BLsornu  kriiim  .s  {;;lavo 
sadii-o.  1.  J.  P.  Lucii,  razg.  K!.  Bisorim  so  iiorja 
tresu.  J.  Kniijiotio,  kat.  09.  Na  tastoj  glavi  vjoiicac 
je  biseriii  u  rukali  djeteta  iialiji  otrovni.  Poslov. 
dan.  G7.    A  na  glavi   tri   venca   biserna,   tri   bi- 
sorna,    fietvrti   od  zlata.    Nar.   pjes.   vuk.  2,  491 
Zlacene  grane,  bisonio  liSde.  1,  (iO.  konac  na  koji 
je  nanisan  User  naziva  se  biseran:  Na  barjaku 
vezo  orla  zlatiiini  koncem  i  bisernim.  J.  Kmipo- 
ti6,  pjesma  14.  —  d)  stvarju  bisernom,  kakve  su 
naprijcd,  kao  ^to  je  cvijet,  vijenac,  kruna,  puce, 
nasica  se  drayo  iejade:  Bisenii  cyite  moj,   bise- 
rom  svak  zove  biserni  lu'os  tvoj.  S.  Meu6eti6  90. 
Moj  vence  biseran,  cin'  da  ve6  no  zivu.  112.  Moj 
vijenfie   biserni ,   izbrani   cvijete   moj !    N.  NajeS- 
kovid  2,  53.   Znaj  dobro ,   moj  venfie   biseran !  H. 
Lucie  19.3.  Biserna  kriina  mi  s',  refte,  bil.  M.  Ma- 
rulic  11.  Jaoh,  krnno  biserna,  sto  me  tatumoriV 
N.  Na]eSkovic  2,  116.   Zeleci  k  tebi  doe.',  biserna 
krunice!  2,  101.    Sada  kruno   ma  biserna,  ja   ne 
prosim  platu.  S.  Boba]evic  209.  Ivrunice  biserna! 
P.  Zorauic  12.  Kruno  biserna!  L.  Terzic  49.  Gdi 
si  bilo,  moje  sunce  i  biserno  di'ago  puceV  P.  Po- 
silovic,  nasi.  031'.   taku  se  buyorodica  nasiva  k(ti- 
cein  bisernim  od  nebesa:  Ti   si  k|nc  biserni,  koji 
otvora  vrata   nebeska.    J.  Banovac ,   obit.  64.   — 
e)  nalik  na  biser  eisiotom  Hi  svjetloScu,   cist  Hi 
sjajan  kao  biser:  Povjetarce  prosvijetli  se,  skup 
se  vila  i  boziea  vi'h  biseruijeh  kamenica  iz  valova 
morskijoh   ize.    I.  GimduJii  58.    Iz   ociju   od   ra- 
dosti  biserno  joj  siize  ishode.  D.  Palmotii,  christ. 
237.   Prolijevase   vrlui  cvijeca  i  travice   sv'u  bi- 
scniu  rosu  milii.  J.  Palrnotic,  dubr.  218.  Otvarat 
zora  ide  vrata   korajua  i  biserna   zarkom   suncu. 
J.  Kavaiiin,  bog-.  353.   Od  jasne   rose   biserno   su 
kcse.  A.  Kanizlic,  roz.  30.  Biserna  brada,  srebrna 
casa.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  40.  tako  se  dragu  cejadetu 
lice  naziva  biserno :   Kad  obraz   biserni  od  mene 
siTces  tja.  S.  Mencetic  6.  Brani  viditi  licce  se  bi- 
serno. 9.  kao  biser  cisto  u  moralnom  smislu :  Isus 
biser  neprocuien,  od  biserne   krvi   ucinen,   biser 
mati,  biser  sin.   A.  Kanizlic,  utoc.  842.   ^upka  se 
besjeda  naziva  bisernom,   sto  je  kao  niz  bisera, 
kojim  se  kao  }uhavju  moie  vezati :  Besidom  biser- 
nom srco  mi  optece.  M.  Marulic  44.  —  f)  sto  pri- 
pada  biseru,  odakle  je  biser,   odakle  izlazi.   tako 
je  justura  biserna,  margaritaruni  concha:  Od  bi- 
serne Justurice.  A.  Boskoviceva  12.  ona  se  naziva 
i  mati  biserna:   Mat'  biserna  netom  ciije  da  ima 
perlu  lijepu  u  sebi,  s  liom  se  u  dno  zabucuje,  iz- 
gubila   da  ju  no  bi.   J.  Kavaiiin  309.  —  g)  kako 
se  pjeva   da  se  biser  pase   (vidi  kod  biser),   tako 
se  priia  da  ima  i  livada  biserna:  Obrni  se  s  desno 
na  lijevu  dok   upazis  jednu  bisernu   livadu  i  po 
lioj  pasu  .svakojaki  koiii.   Nar.  prip.  vuk.  152.  — 
h)  biserni  cyijet,    b'lium  convallium.  Stulic  1,  27. 
ligustruni.   Cas.   ces.  muz.   1852.  2,  47.  59.   ligus- 
trum  vulgare  L.  i  convallaria  majajis  L   B.  Sulek, 
im.  16.  ispuredi  bi.ser. 

BISERAR,  m.  mcrcator  vol  piscator   margaii- 
tarum.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 


BlHERAST,  adj.  inargaritis  ornatus,  niargari- 
tao  siiiiilis.  u  rjccnicinia  lielinu  (gcmniis  ornatus 
403")  i  Stulicevu  (margaritis  refertus,  margariti- 
for)  t  «.  pisaca  nasega  vremcna.  Pozem|usa  bise- 
rasta,  trox  perlatus;  prasarica  biserasta,  opatrum 
perlalum;  pipa  biserasta,  otiorliynchus  gommatus. 
J.  Slo.ser,  kor.  368.  540.  703.  Bisorast,  jierlengrau. 
A.  Hajdenak,  naziv.  24. 

BISERAV,  adj.  margaritis  refertus,  margariti- 
fer.  .sY(j/iO  n  Sttdiieru  rjeiniku. 

BISERCE,  w.  hyp.  biser.  samo  u  Stuliievu  rjei- 
niku, za  koji  i-e  biti  i  naiiiteno. 

BISERf!AC,  bisorcca,  m.  hyp.  biser.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BISERCE,  bisi'rceta,  m.  u  pjesmi  drago  momce 
nazica  tako  draga.  isporedi  biser.  j«  nase  vrijeme, 
izm.edu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Ja  joj  reko:  do- 
bar  veCe ,  dilberce !  Ona  mene :  dod'  dovece,  bi- 
serce.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  343. 

BISi;RCl6,  m.  dem.  biser.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

BISERI^,  m.  dem.  biser.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku. 

BISERIStE,  n.  locus  margaritarum.  samo  u 
StulicevH  rjecniku. 

BISERKA,  /.  1.  selo  na  Toplici  xiv  vijeka.  Pri- 
lozi  selo  na  Toplici  Biserku  s  medami.  Glasnik 
24,  274.  —  2.  ime  zensko  od  xvii  vijeka.  Di  je 
ma  Biserka  s  drugam  sjela.  I.  Gundulii  159.  Bi- 
serka.  S.  Novakovic,  pom.  44.  Zomjak  1871.  2.  Sr. 
Nov.  1878.  33.  —  3.  bijka  koja  se  zove  i  vrapcje 
sjeme,  litbospeiinum.  Z.  Orfelin  489.  Stulic  27'". 
Sloser-Vukot.,  flora  532.  B.  SiUek,  im.  10. 

BISEEKINA,  /.  margaritarum  concha,  u  jed- 
noga  pisca  prosloya  vijeka.  Bisorkina  u  dubini 
biva.  V.  Dosen  m.  Al'  snasice  skitarice  biserkine 
iz  dubine  vrlo  malo  pomiiu  cine,  dal'  domaci  mis 
bit'  rade.  101. 

EISERKO,  m.  ime  mu.iko  u  jjjesmi  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Pelinko,  Biserko,  ribari.  I.  Gun- 
dulic  4.  Biserko  dijete  mlado.  410. 

BISERLI,  adj.  vidi  biseran.  Od  biser  i'  turskim 
nastavkom  li,  ie  se  ne  mijena  po  oblicima.  u  pjes- 
mama.  Te  joj  snima  .  .  iz  kosa  biserli  sacbage. 
Pjev.  crn.  96.  Ispod  vrata  biserli  dordane.  Nar. 
pjes.  juk.  77.  A  biserli  kruna  do  ociju.  Nar.  pjes. 
petr.  3,  208.  Biserli  ga  sedlom  osedlala.  3,  263. 
Biserli  ti  devojku  videsmo.  1,  5. 

BISEELIJA,  »».  nadimak  muski ;  od  biserli.  Iz- 
lazio  Biserlija  Ibro.  Nar.  pjes.  vuk.  hero.  220. 

BISERNIOA,  /.  1.  ime  zensko  u  pjesmi  u  jed- 
noga ^Jisctt  prosloga  vijeka  Zatocnice  Sokolice, 
Bisernice.  J.  Kavaiiin  273.  —  2.  neki  nakit  na 
glavi  u  hrvatskom  primorju:  TJ  Novome  ne  nose 
devojke,  kad  idu  na  vjencaiie,  vijenaca,  nego  tako 
zvanu  bisernicu,  koju  svakoj  devojci  otac  ili  ne- 
gov  namjesnik  na  glavu  staviti  mora.  V.  Bogi- 
sic,  zbor.  223.  —  3.  testa  conchae  margaritiferae, 
sedef.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  a  nema 
potvrde  da  je  toga  znacena  i  u  narodu.  Biser- 
nica,  perlmutter.  A.  Hajdenak  41. 

BISERNIK,  m.  margaritarius,  tryovac  koji  tr- 
yuje  biserom.  samo  u  Jambresicevu  rjecniku  (539) ; 
ima  i  u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoya. 

BISERNISTE,  n.  margaritarum  locus.  sa7no  u 
Stulicevu  rjecniku ,  u  kom  ima  i  bisernistvo  u 
istom  znaienu.   oboje  ce  biti  nacineno  za  rjecnik. 

BISERNACA,  /.  iyla  kojom  se  biser  niie.  ujed- 
noya  pisca  naseya  vrem.ena.  Igla  biseiiiaca,  perl- 
nadel.  A.  Hajdenak  30. 


BISERlSrA6l6 


327 


BISKTJPAT 


BISEEI^TACI^,  m.  prezime;  svr  rijeka.  Gaspar 
,Biseinaci6'.  Mon.  croat.  218.  isporcdi  Biserna- 
ko\'ic. 

BISEENAK,  m.  prezime;  xvi  vijeka.  Ivan  ,Bi- 
sernak'.  Mou.  croat.  221.  istoya  piau  i  Biseri'ia- 
kovic,  hoje  vidi. 

BISEENAKOVIC,  m. prezime;  xvi  vijeka.  Ivanu 
,Bisrnakovicu'.  Mon.  croat.  220.  isporedi  Biser- 
nak,  Bisoriiacic. 

BISEEOV,  adj.  margaritarum.  «  ncm  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  V'ukovu.  1.  u  pravom 
smislu:  Maleno  je  zrno  biserovo,  al'  se  nosi  na 
gospodskora  grhi.  Nar.  pje.s.  vuk.  1,  378.  Nar. 
posl.  vxik.  174.  sto  ijod  od  bixera  nacineno  Hi  bi- 
serom  Lskicciio:  Tebe  do.sla  krnna  bLserova.  Nar. 
pjes.  istr.  1,  18._ —  2.  biserovo  drvo,  ligustrum 
vulgare  L.  B.  Siilek,  im.  1(!.  isporedi  biser  i  bi- 
semi  cvijet  (kod  biseran). 

BISEEOZNANAC,  biseroznanca,  m.  gemmariu.s. 
samo  u  rjecnichna  Belinu  (345!»)  i  Stulicetm,  za 
koje  je  hez  sumne  i  nacineno  kao  i  biserosklop 
i  biserosklopce,  margaritarum  sertum,  ciinmlus, 
u  Stidiievu  rjecnikii,  i  biseronos,  margaritifer  u 
Jambresicevu  (.539^). 

BISEESKI,  adj.  margaritarum:  u  imenu  bifke 
u  jednoga  pisca:  biserska  trava,  briza  maxima  L. 
B.  Sulek,  im.  l(i.  isporedi  biseri,  kod  biser  jjod  p. 
BISICI,  m.  x>l.  selo  u  Lici-xv  vijeka.  dolazi 
samo  u  lok.,  i  c  mu  je  sapisano  slovom,  koje  .se 
pisalo  i  za  st  (sc),  te  bi  nam.  mogao  biti  i  Hi- 
sista  (Bisisia).  V  seli  Bisicili  i  kotari  bisicskoni 
V  Spanstvi  lifikom.  Mon.  croat.  174. 

BISICSKI,  adj.  sto  prijiada  selu  Bisicima  (koje 

vidi).   V  kotari   bisie.skom.   Mon.  croat.  174.  17."). 

BISKAJAC ,   Biskajca,   w.  vidi  Biskajin.    Kad 

se  otrgne  od  oni  sveza,   koje  ga  Biskajcima  jiri- 

vezuju.  Nov.  srp.  1835.  173 

BISKAJIN,  m.  coijek  is  Biskaje  n  Spanohkoj. 
u  jednoga  pisca.  xvn  vijeka.  isporedi  Biskajac. 
U  kuci  bise  na  sluzbi  lieki  Biskajin.  B.  Kasic, 
ign._72.  ^  _ 

BISKANE,  )(.  pedieulorum  lectio,  isporedi  bis- 
kati.  samo  u  Vukovu  rjecnikit. 

BISKATI,  bistem,  impf.  purgare,  sciscitari.  U 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecHika  samo  u  Vukovu. 
Akcenat  kaki  je  u  praes.  taki  je  i  u  imperf.: 
biskah,  i  u  part,  praet.  pass. :  biskan,  a  u  osta- 
lijem  je  oblicima  kakav  je  u  infin. :  aor. :  biskah, 
imperat.:  bisti,  part,  praes.:  bistilci,  jiart.  praet. 
act. :  biskav ,  biskavsi ,  biskao.  —  Od  kor.  vask 
{od  va),  mahati,  hrisati,  od  kojega  je  i  nem.  wa- 
schen,  wischen;  jja  je  v  promjeneno  na  b;  u 
Geha  je  bez  te  promjene  viskati,  tako  je  i  u  Po- 
Jaka:  wiskac.  —  Znaceiie  je  jedno  tjelesno  a  drugo 
umno;  oba  polaze  od  cistiti,  a  to  od  brisati.  — 
1.  trijebiti,  i  to  samo  od  vasiju  trijebiti:  a)  pre- 
lazno :  Strasno  diva  u  percinu  biste.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  37.  Devojka  ga  stane  biskati.  Nar.  prip. 
vixk.  5.  Zmaj  joj  metnuo  glavn  na  krilo  pa  s]»va 
a  ona  ga  biste.  10.  —  b)  sa  se,  refleks. :  Baba  se 
s  onom  ticora  igraie  i  prema  suncu  biskase.  Nar. 
prip.  vuk.-  221.  —  2.  istrazivati,  izvidati,  razbi- 
rati,  truditi  se  doznati  sto.  u  Boci:  Neka  bo}e 
biste.  Pravdonosa  1851.  br.  8. 

BISKO,  n.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Sina.  Schem. 
spal.  1862.  11.  Eepert.  dalm.  28. 

BISKOT,  m.  vidi  beskot.  samo  ii  rjecnicima 
Mikajinu  i  VoUigijinu.  isporedi  biskot. 

BISKUP,  m.  episeopus.  isporedi  jepiskup,  pis- 
kup,  biskup,  vladika.  Akcenat  ostaje,  samo  su  u 
gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  biskupa.  Dolazi 


od  XIII  vijeka  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Bjelo- 
stijenceva  i  JambrcSicera  (u  kojemu  je  biskup).  — 
a)  u  naroda  zapadne  crkve:  Kad  pojdo  biskup. 
Zak.  ^dnod.  57.  Biskup  modi-uski.  Mon.  croat.  1. 
Po  gospodini  biskupi.  2.  Da  smo  prisegli  priuru 
i  biskupu.  Spom.  sr.  1,  39.  Volio  bib  tebe  .sluzit 
neg  jednoga  biskupa.  M.  Drzii*'  342.  Biskupi,  popi, 
fratri.  Katek.  15G1.  84.  Na  biskupa  zagi-ebskoga. 
Mon.  Croat.  291.  Biskupi,  j^redstavnici ,  pastiri. 
S.  Budinic,  sum.  51.  Biskupi  mu  (kra(u)  svi  ob 
desnu,  a  vojvode  sjede  s  liva.  I.  Gfuudulii  446. 
Blaz  biskup.  M.  Divkovic,  nauk  iii.  Biskupa  na- 
sega  .  .  .  od  .svake  protivstine  obrani.  P.  Posi- 
lovic,  nasi.  82.  Biskupi  crkve  nase.  J.  Kavardn 
89.  Dospijuci  biskup  dosjiije  i  liegova  oblast.  A. 
Ivadcid,  bogosl.  270.  Da  je  svaki  biskup  vladalac 
svoje  crkve.  A.  Bacic  167.  Zovnut  na  svidocan- 
stvo  bisknpa.  J.  Banovac,  razg.  172.  Posli  bi  bis- 
kupom.  Norini  54.  Biskupima  nasega  naroda.  J. 
Matovi6  IV.  Sveti  Ciril  i  Motodio  biskupi  i  apo- 
stoLi  naroda  slovinskoga.  A.  Kacid,  razgov.  11. 
Biskupi  su  duhovni  zarucnici  svojili  crkva.  A. 
Kanizlic,  kam.  4S.  Iznikla  jabuka,  .  .  pod  nom  sje- 
dahu  biskup  (s)  popovima.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  495. 
ViSe  bi  popio  nego  bi  biskup  blagoslovio.  Nar. 
posl.  vuk.  35.  Posjo  im  biskup  jednoga  ozbi}na 
i  srdita  popa.  Nar.  prip.  vrcev.  64.  —  b)  po  svo- 
jim  biskupima  nazivaju  tako  gdjekoji  piisci  i  po- 
glavare  sveceniike  kakvi  su  bill  u  slarijeh  naroda 
prije  hrisiMnstra:  an)  a  starijch  Zudjela:  Kajfa, 
bucluci  biskup.  N.  Eaiiina  86.  ioan.  11,  49.  Svaki 
biskup  od  |udi  uz\nscn  za  Judi  t  se  odlucuje.  N. 
IJ.aiiina  25.  hebr.  5,  1.  Obratili  se  jesmo  k  pasti- 
jeru  dobromu  i  g  bi.sk upu  dus  nasih.  131''.  ipetr. 
2,  25.  *<dje  stoje  biskupi,  pisci  i  fariseji.  Zbor.  51. 
Skupisp  biskupi  i  f'arizcji  vice.  Bernardin  40. 
Tako  li  odgovaras  biskupu  V  P.  B.  Baksii  68. 
Pilat  li  optiee  biskupi  moleci.  D.  Barakovic,  jar. 
103.  Kajfa  biskup.  M.  Radnic  130.  Dovedose  ga 
(huso)  k  biskupu.  F.  Lasci-ic,  test.  158.  Prije 
snirti  velikoga  Ijiskupa  ili  ti  redovnika.  J.  Ma- 
tovic  51.  —  bh)  u  starijeh  Rimjana:  Za  to  lirlo 
cin'  da  skupe  nase  pope  ter  biskupe.  P.  Hokto- 
rovic  83.  —  c)  vidi  kod  Biskujile. 

BISKUPADIJA,  /.  zena  biskupova;  isporedi 
biskupovica.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Bis- 
kupadije,  popadije,  djakonadije.  A.  Kanizlic,  kam. 
210. 

BISKUPA!^,  bi.skup]a,  adj.  biskupov,  episcopi. 
x-n  do  xviii  vijeka;  izmedu  rjecnika  samo  u  Vran- 
cicevu  i  Stulicevu,  u  oba  samo  u  slozenom  obliku: 
biskupji.  isporedi  Biskupje.  Kaz  papin  ili  biskujiaj. 
S.  Budinic ,  ispr.  143.  Bisku]i|i  klobuk ,  infula. 
Vrancic  49.  Sjede  na  mjesto  biskup|e.  P.  B.  Bak- 
sio  67.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  na  jed- 
nom  mjestu  sa  -pi  mjesto  -p|i,  koje  ne  ce  biti  dru- 
goga  postana,  nego  j  zamijeneno  sa  gla.wm  j,  pa 
j  pred  i  izo.stavjeno :  Biskupi  ti  bo  Anastaze  uzo- 
riti  tempo  veci  .  .  .  kaze.  .1.  Kavaiiin  329. 

BISKUPA^SKI,  adj.  episcopaUs,  biskupski.  od 
biskupaj.  u  jednoga  pi.sca  xvi  vijeka.  Odivenja 
biskupajska.    S.  Budinic,  ispr.  79. 

BISKUPASTVO,  n.  vidi  biskupatstvo. 
BISKUPASKI,  nr?,/.  iv'rf;  biskupski.  samo  u  jed- 
noga pisca   xviii    vijeka.    Sto  su  sabori  .  .  bisku- 
paski.  A.  Kosta  1,  vi     Dobrota  biskupaska  skra- 
cevase  se.  2,  198. 

BISKUPAT,  biskupata,  m.  episcopatus,  biskup- 
stvo,  biskupnja.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu.  —  a)  vlast  hiskui^ska;  ispo- 
redi biskupstvo.  Biskupat  liegov  uzme  drugi.  N. 
Eaiiina  177.  act.  1,  20.  Cijeniti  se  dostojna  za 
biskupat.   S.  Matijevid  78.    Biskupat  negov  uzeti 


BT8KUPATSTV0 


828 


BI8TAB 


ie  <h'iigi.  I.  Aiic'ii',  og).  xv.  Obraso  ga  za  biskupa, 
all  on  110  kti  1)isku|i»t.  ]niniili.  J.  Kilipovii";  1,  520. 
Koliko  re  so  laila  niiioi^i,  Uoji  biHkiijiato  iiisu 
lintili  inimit.i,  vosolili!  I).  KaiiiA  7.  Bi.skiii>al.  I'ld- 
guv  iii'k  ii/.nio  (IriiKi-  ]'"■  Lastrii'',  mV  151.  Biiijie 
0(1  biskuiiata  i  vikaistva.  IVl.  L)(>bioti(^  v.  Biskup 
.  .  .  bijaso  nastdjo  iia  biskuiiat  uzvisili  . . .  sinovca 
svo^a.  B.  (Jucori  115.  —  h)  podnuje  hiskupopi); 
ispoiTdi  biskiij>ija.  Svaki  bi.skup  u  svomu  biskii- 
patu  sve  Sto  ut-iiii  ill  ti  koinu  sto  rlopusti,  .svo 
koliko  jo  (lobro  dopustono.  M.  DivUovic,  nauk  2()4. 
Iiiiaju  iiastojat  da  so  jjomosu  lu<.U  ii  bozjoj  sluibi 
u  nib  biskupatijob.  I.  Drzi^'.,  nauk  so'ifl-  '^f"".  Iz 
diugosa  bisknpata.  B.  Kaisi^',  lit.  ;{i)l.  U  .svomu 
biskupat-u.  I.  Grli6i(^,  put.  88.  Jer  jo  (bi'skiip)  od- 
pu.stio  biskupat.  A.  Kadfit'',  bogosb  311.  I'd  iie- 
pravdiiia  oni  biskupat  stupi  nojjravpdno  s  bisku- 
pata  dignuvsi  svotoga  Ignacija.  .1.  li'ilipoviA,  t>rip. 
1,1(>7.  Tu  oblast  iiua  .  .  .  biskup  u  svom  bi.sku- 
patu.  J.  Banovac,  vaxg.  '252.  Slavnoga  biskujiata 
zagi'obskoga  misnik.  V.  Doson  i.  Biskup  no  inoio 
krizniati  u  svom  biskupatu  cojadcta  kojo  nijo  od 
I'ipgova  biskupata.  M.  Dobrotic  55.  Zele6i  iz  svoga 
biskujiata  driiavo  grih  izadi-iti.  I.  J.  P.  LufiiA, 
razg.  114. 

BISKUPATSTVO,  n.  vidi  biskupat,  od  iega  je 
i  po^talo  ,jos  jednijem  nastavhmi.  Od  xvii  vijeka. 
t  2>r€d  s  moie  otpadi,  i  tako  je  ce.sce.  —  a)  vlast 
hiskup.ska :  Bog  koji  ga  (papu)  izabrao  jest  ua 
rod  biskupatstva.  I.  Bandulavic  107.  Nisi  ucii'ien 
biskup,  jor  si  dostojan  biskupa.stva,  dali  jcr  so 
ovomu  gradu  pristojaso  taki  biskuj).  Turk  blago 
2,  124.  Dostignuli  bi  kojo  staresinstvo,  kojo  nc  bi 
moglo  sdruziti  so  s  biskupastvom.  A.  d.  Kosta 
1,  68.  Dignut  i  izvadoii  sa  svim  iz  reda  i  z  bis- 
kupastva.  M.  Dobretii  290.  —  h)  podruf~je  bis- 
hupoi'O:  Izmotnuo  bijaso  Zlatoustoga  od  bisku- 
patsva  carigradskoga  K.  P<ijkic  102.  Bi  diguut 
s  biskupastva.  J.  Filipovic,  prip.  1,  160.  Koji  sva- 
kijom  biskupastvima  postavjeui  josu.  J.  Matovic 
298. 

BISKUPIC,  ni.  aelo  n  Jdrvalskoj  hlisii  So'ia, 
s  dodatkoM  solo:  Biskupiii  selo.  8cbem.  segii. 
1871.  18. 

BISKUPIJA,  f.  episcopatus.  isporcdi  piskupija. 
Akcenat  ustajc,  sumo  je  u  gen.  siny.  i  instr.  muj. 
i  zadni  dog  dug :  biskupije,  biskupijom,  a  ti  gen. 
pi.  (iba  sadna:  biskupija.  —  Dolazi  od  xm  vi- 
jeka  (vidi  pod  a.  jjrvi  primjer),  izmedii  rjecnika 
u  Mikafinu  (dignitas  episcopalis,  domus  episcopi), 
){  Belinu  (diecesis  259*.  episcopatus,  dignita  di 
vescovo  762tJ),  u  Voltijijinu  (bisthum)  i  u  Stu- 
licevu  (episcopatus).  —  a)  podnidje  biskupoco: 
V  koj  biskupiji  je  crikav.  Zakou  vinod.  55.  V  bis- 
kupiji  krbavskoj.  Men.  croat.  67.  Biskupije  nase 
krcke.  100.  Pop  modi-uske  biskupije.  115.  Bisku- 
piju  nomu  obi'anu  pusti  drugom.  J.  Kavanin  98. 
Papa  razdijuje  biskupije.  A.  d.  Kosta  1,  68.  Bis- 
kup u  svojoj  drzavi  ili  ti  biskupiji.  A.  Kanizlid, 
kam.  235.  —  b)  crkva  biakupska:  Koji  so  nacin 
pristoji  da  se  uzdrzi  navlastito  u  metropolijah  i 
biskupijab  crkvali.  B.  Kasio,  rit.  8.  I  on  sgradi 
biskupiju.  J.  Kavanin  144.  —  c)  doni  biskupov. 
samo  i(  MiJcaJinti  rjecniku.  —  d)  vta.stbukup.ska: 
Biskupiju  skradinskomu  gradu  vrati.  J.  Kavanin 
95.  Cif  stare  prokletije  (Pazani)  ne  stigose  bisku- 
pije. 143.  Sabor  sabran  da  ga  svuku  od  biskupije. 
K.  Pejkic  24. 

BISKTIPINA  ,  /.  fipiseojiatus.  ii  jednoga  pisca 
pirosloya  vijeka  u  .stilcu.  i.sporedi  biskupija.  lu-aja 
uzvisna  zomje  rasko  mudi'o  fedo,  svoti  Sava  .  .  . 
sbizi  bogu  s  pustiiiaci,  pak  imaju6  biskupiiu, 
sviati  se  opet  u  pustinu.  J.  Kavauin  308. 


BiSKUPl^E,  V.  Hclo  u  Srbiji  u  okrugu  poiare- 
raikovi,  srezu  ramskom,  koje  se  upomine  od  xiv 
vijeka.  Kostoli.ci.  i  Biskujili'.  Mon.  scrb.  194.  Bis- 
kup|o.  K.  .lovanovic,  rec.  140.  pogrjeska  ce  pi- 
■Sar.ska  biti  , Biskup':  Da  ido  do  kui'^e  u  selo  Biskup, 
ram(s)ku  iiabiju.  Ujiduv.  jxil.  15.  Postanem  je 
■upravo  adj.  biskujiaj  n  srednjem  rodu,  pa  ae  je 
Hacuran  a  nominalnim  obtioima  kao  siibnt. 

BlSlilU'lfiEV,  adj.  vidi  biskupov.  od  biskupa) 
na  tioro  vaiineno.  a  jednoga  pisca  xvi  vijeka. 
Od  lina  i  oticija  bisliupjeva.  S.  Budini6,  ispr.  79. 

BlSKUPl^il,  adj.  vidi  kod  biskupa|. 

BISKUI'NIK,  m.  vidi  biskuj).  u  jednoga  piisca 
proMoga  vijeka  n  pje.suii,  jaiinwno  xlika  rudi,  kao 
iovjek  liiskupskoga  reda.  Kruno  svojih  krajevina 
prija  od   ruka  biskupuika.  J.  Kavanin  '247. 

BISKUPOV,  adj.  episcopi.  Od  xvii  vijeka,  iz- 
medii rjeenika  u  Mikafinu  (ne  na  mjestii  neyo 
kod  rijeii  biskupija),  u  Belinu  (491''),  Stulivevu 
i  Vukovu.  —  a)  u  pravom  .smislu:  Oblast  bisku- 
pova;  polac  biskupov.  Mika|a  15''.  Mrnavii  .  .  . 
biskupovo  najprije  oko  u  Sibniku.  J.  Kavanin  94. 
Biskupova  kruna.  Bella  491".  &tap  biskupov.  .546''. 
Pristojo  biskupovo.  762''.  Ova  znaiia  sluze  za  ku- 
rije  biskupove.  J.  Banovac,  razg.  218.  Po  samomu 
dopustoiiu  biskupovu.  A.  d.  Kosta  1,  133.  Iz  crkve 
volike  oli  ti  biskuijove.  M.  Dobretii  45.  —  b)  Ho 
pripiada  pogtavaru  utarijeh  naroda  koji  nijesu 
biti  hri.scani  (vidi  biskup  j'od  b.):  Petar  sideci 
kod  vatro  s  dvorani  biskupovim.  F.  Lastric,  test. 
111.  —  c)  dolazi  u  imenu  t>i}a:  aa)  biskupovo 
zeje,  atractylis  hirsutior.  Stulic  1,  271).  centaurea 
benedicta  L.  B.  Sulek,  im.  16.  isporedi  zeJe.  — 
bb)  biskupova  brada,  centaurea  benedicta  L.  B. 
Sulek,  im.  16. 

BISKUPOVKJA ,  /.  episcopa,  zena  biskupova ; 
isporedi  biskupadija.  Bijaliu  nike  zene  biskupo- 
vice,  popovico  i  djakonise.  A.  Kadcic,  bogosl.  7. 
M.  Dragicovic,  ispit.  14. 

BISKUPSKI,  adj.  1.  episcopalis.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (762b),  Voltigijimi,  Stu- 
liievu  i  Vukovu.  a)  u  pravom  sniislu:  Na  vrime 
pomankanja  stola  biskupskoga.  n.  Budinii,  ispr. 
135.  Ziv]enje  biskupsko.  I.  Ancic,  ogl.  xxvn.  I 
krajevske  i  biskupsko  sve  komore  prahom  mecii. 
J.  Kavanin  379.  Svuco  rubo  biskupsko.  K.  Pej- 
kic 24.  Stap  biskupski.  A.  Bacic  408.  Utemeji 
biskupsko  pribivaliste.  A.  Kacic,  korab.  407.  Bis- 
kupi  u  saboru  biskupskomu.  I.  J.  P.  Lucie,  nac. 
36.  Biskupska  polaca.  I.  J.  P.  Lucie,  isk.  13.  — 
b)  u  imenu  bi^a :  Biskupska  kapa,  epiniedium  al- 
pinum  L.  B.  Sulek,  im.  16.  Narodnak  1877.  136. 
isporedi  kapa.  vidi  i  kod  biskupski.  —  2.  sto  pri- 
pada  seln  Biskup\u.:  Biskupska  opstina.  K.  Jo- 
vanovic,  rec.  140. 

BISKUPSTVO,  n.  episcopatus.  isporedi  biskupat, 
biskupija.  Od  xvi  iHJeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Stutieevu.  —  Vtast  biskupska:  Biskupstvo  liegovo 
da  prime  drugi.  Anton  Dalm.,  djel.  1,  '20  Za  koja 
se  (djela)  hoce  pecat  biskupstva.  A.  Kadcic,  bo- 
gosl. 238.  Biskupstvo  jo  dostojanstvo  voce  od 
misnickoga.  A.  Bacic  402.  Biste  uzdignuti  na 
gospostvo  biskupstva.  J.  Matovii  iv.  Moico  se 
re6i  da  je  biskupstvo  osmi  red.  I.  Velikanovic, 
upuc.  2,  151. 

BISREN,  m.  ime  viusko.  xiv  vijeka.  e  je  po  sa- 
dasnem  govoru  mjesto  e,  koje  .se  u  rece.no  vrijeme 
pisato:  Bisrent.  Glasnik  24,  245.  Postanem  ce  biti 
od  bisar,  bisra,  koje  vidi. 

BISTAR,  bistra,  adj.  citus,  clarus,  limpidus. 
Od  XIII  vijeka  (vidi  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjec- 
nicima,  ati  u  svijem  osim  Danieiceva  samo  u  zna- 


BISTAE 


329 


BISTAE 


cenu  Jcojeje  pod  2.  —  C'ompar.  bistriji  (u  Vulcoim 
rjecniku  ,blstriji',  cenm  treha  potvrdaj.  —  ha  h 
stoji  i  mjesto  y,  koje  se  isprva  pisalo.  Konjoi  moze 
biti  bliudh,   od  kojega  je  i  badar,   budan,   bdjeti. 

1.  brz,  hitar,  citus.  samo  xiii  i  (nepousdano)  xiv 
vijeka  i  w  jednoga  pisca  xviii  vijeka  (isporedi  i 
da]e  pod  3) :  Bystroje  tecenije  stvoriht.  Stefan 
kr.  27.  Bj'stro  tecenije  tvoresti.  Danilo  84.  Sest 
sinova  .  .  .  jakno  bistrih  scst  orlova.  J.  Kavauin 
245.  Bistii  oro  s  te  visine,  koji  gleda  svoja  staiia, 
s  nohti  i  s  kjunom  na  nih  sune.  ii68. 

2.  kao  jasan,  ali  se  za  sve  sto  je  jasno  ne  rnoze 
reci  da  je  bistro,  niti  se  za  sve  sto  je  bistro  moze 
rei-i  da  je  jasno. 

a.  sto  je  take  jasno  da  se  i  samo  dobro  vidi  i 
da  se  kroza  n  moze  vidjeti  Hi  u  nemu  ogledati, 
a  teie:  taka  moze  biti  coda  i  sto  kao  voda  moze 
feci,  i  voda  razlicno  nazvana  u  vecem  Hi  manem 
mnoitvu,  kao  isvor  itd.,  limpidus :  a)  voda :  Ne  bi 
se  napio  nigda  vode,  ako  ne  bi  bUa  bistva.  Zbor. 
15.  U  bistroj  ni  nogu  ne  ceS  mu  (praseu)  nai 
vodi.  N.  Dimitrovii  20.  Od  kud  pak  isticii  bis- 
trimi  vodami,  k  moru  se  zamicu  brzimi  rikami. 
P.  Hektorovid  15.  Voda  .  .  .  pri  bise  bistra  i  pro- 
zracna.  70.  Kud  no  se  prilipi  pcrivoj  prostire  i 
vodicom  kripi  bistrom,  ka  izvii"e.  H.  Lueic  238. 
Vode  bistre  studene,  ke  odasvud  tekuci  liranu 
dubjii  daju.  M.  Drzii  24(».  lOadonac  od  vode  prom 
bistre  tociso.  D.  Raiiina  281'.  Mnogo  voda  pih  po 
sviti  mutnih,  i  zdrav  vazda  bih ;  a  sto  bistre  sad 
se  napili,  za  srce  mo  zlo  uliiti.  49.  Blizu  jes  ovdi 
tih  jezer  studene  i  bistre  vodice.  F.  Lukarevic 
134.  Ispltni  vi-ttogi-adt  bystriiliL  vodb.  Mon.  sorb. 
558.  Vodit'  krotka  stada,  gdi  sred  travnili  vru  li- 
vada  vodo  bistre  i  studene.  I.  Crundulic  36.  Ka- 
kono  bistra  voda  kud  prohaja,  svakoga  zadovojno 
napaja.  F.  Glavinic,  cvit  435.  Teku  kako  no  je- 
lini  k  vrujku  bistre  vode.  P.  Radovci6,  nao.  35. 
Gdi  jili  poje  bistrom  vodom.  J.  Kavanin  334. 
Svaka  voda  naravska,  toliko  bistra  koliko  mutna. 
A.  Kadcif,  bogosl.  121.  Tko  u  bistroj  gloda  vodi, 
kad  uza  nu  feovik  hodi ,  kaze  mu  se  ...  da  on 
visi  naopako.  V.  Dosen  132.  Kaono  se  voda  nigdi 
ne  naliodi  tako  bistra  i  cista  kako  u  svomu  \Tutku. 
A.  Kanizlic,  kain.  .^B9.  Hi  bi  bile  mutne  ili  bistre 
(vode).  M.  Dobretii,  bogosl.  24.  Dobra  pasa  od 
mirisne  trave,  bistra  voda  ovce  drze  zdrave.  J.  S. 
Rejkovic ,  kuc.  59.  Kopjem  junak  bistru  vndu 
muti.  Kar.  pjes.  vuk.  1,  585.  Bistra  voda  presa- 
nula.  1,  392.  Do  sunca  joj  bistra  voda  bila ,  od 
sunca  se  voda  zamutOa,  udarila  mutna  i  krvava. 
2,  340.  —  b)  izvor,  kladenac,  hunar,  razlicno  na- 
zvan:  Ako  vidis  u  snu  fontanu  bistru,  toj  prili- 
kuje  umnozenje  svega.  Zbor.  131.  Tuj  vodu  na- 
dosmo  u  bistru  kladencu.  N.  Najesko\'ic  1,  317. 
Uz  bistri  vir  pod  borjem  sjedase.  D.  Ranina  22''. 
Cista,  hladna  i  bistra  vru|ica.  P.  Zoranic  10.  Pod 
nom  voda  vre  iz  bistra  kuzeja.  D.  Barakovic, 
vil.  131.  Do  vrutka  Ibera  bistroga  bunara.  D.  Ba- 
rakovic, vil.'j  67.  Kosuta  ga  (jelena)  slidoni  slidi, 
•  •  ■  S^lj^  kladenac  bisti-i  vidi.  I.  Gundulic  554. 
Prije  bjehu  bistri  vii'i,  da  cis  ogled  svemu  daju; 
vilami  se  sad  ])astiri  u  zatioku  ogledaju.  144.  Vi 
ste,  bistii  viii  od  suza,  jubko  boga  predobili.  I.  V. 
Bunii,  mand.  27.  Priminuje  se  bistru  vrucku  vo- 
denoin.  F.  Lastrii,  test.  ad.  102.  Neka  cesmo  ni 
bi.strog  bunara.  J.  S.  Rojkovic,  kuc.  170.  Moje 
came  oci  dva  bistra  kladeuca.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  171.  —  c)  potok,  rijcka:  Bistra  rijeka  s  voce 
traka  u  dubravu  gustu  ulazi.  I.  Gundulic  402.  I 
cini  se  gorko  more  uajbistrija  slada  rika.  J.  Ka- 
vaiiin  42.  Usta^'ice  tijeke  obcene  bistro  rijeke 
zacudene.  I.  Dordic,  mand.  49.  Jali  bistrim  kojiin 
god  potokora.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  1G5.  —  d)  jc- 


zero,  lokva:  Na  bistrom  jezeru  svetoga  krstenja. 
N.  Dimitrovic  41.  Vidjet  je  jak  vila  pri-  bistru 
jezeru.  M.  Driic  24.  Bistri,  cakleni  smute  se  je- 
zeri.  D.  Eaiiina  781).  Hod'mo  voce,  druge  mile, . . . 
lu-  .snjozani  puti  bile  u  jezeru  bistru  umiti.  I. 
Gundulic  134.  Bistra  bi  se  lokva  smela.  D.  Pal- 
motii,  chi'ist.  47.  —  e)  more:  Visnijeh  po|a  Hjepe 
vile,  ke  u  skutii  bistra  mora  uzivate  s  neba  s  gora 
vjecne  va§e  zrake  mile.  I.  Gunduli<^.  20.  Bistro 
more.  I.  DrziA,  nank  gond.  78.  More  kad  je  tiho 
.  .  .  kaze  se  .  .  .  bistro.  A.  d.  Bella,  razgov.  17.  — 
f)  vino ,  rakija :  Bistro ,  rujno ,  ci-veno  i  bijelo 
vince.  M.  Drzic  399.  Gin'  da  dojde  bistro  vino. 
J.  Kavanin  475.  Bistrim  vinom  dolij.  P.  Bolii 
2,  340.  Pijte  vino  i  bistru  rakiju.  Nar.  pjes.  vuk. 

2,  370.  Piju  vino  i  bistru  rakiju.    Nar.  pjes.  vuk. 

3,  289.  —  g)  tife,  krv :  Treci  tovar  bistra  zeitina. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  7fi.  Pokli  ki-v  nnitna  taj  ne- 
vjeme  Raklice  ne  mo?.e  tvu  iedu  upiti,  napiy) 
se  bistre  daj,  ku  ti  sad  prolivam  ovoga  pastira. 
F.  LukaroviV-  172. 

b.  .s<o  je  kao  pod  a.,  ali  ne  tece ;  a)  led,  staklo, 
snd  staklen :  Grlom  sniga  s'  bija,  bistrija  jo§  leda. 
D.  Drzii  351.  Svete  tve  oci  pozrjeti  mogu  svud 
jak  sunce  s  istoci  kroz  bistar  caklen  sud.  N.  Di- 
mitrovic 02.  Sva  je  put  liih  "vadjet'  kroz  platno  oda 
svud,  kako  no  rumen  cvijet  ki-oz  bi.star  caklen  sud. 
N.  Naloskovic  1,  202.  Obrvmi  ocica  razum  i  dolii'U 
cud,  kako  svitlost  svica  kroz  bistar  caklen  sud. 
H.  Lucii^  20S.  Sunce  caklo  bijelo  .  .  .  joS  ostavja 
bistro  i  cijolo.  J.  Kavanin  49.  Zvjezdar  kupuje 
bistro  cklo ,  koje  negovu  oku  kaze  veliciiui  od 
mjeseca  i  od  zvijezda.  V.  M.  Gufetii',  pohv.  4. 
Tako  bistro  cklo  ne  prima  n  se  od  sunca  zrak 
veseli.  I.  Dordic,  ben.  56.  More  uzdignu  z  dvije 
strane  svojijem  vodami  ko  dva  zida  oda  ckla 
bistra.  B.  Cuccri  110.  —  b)  zrcalo:  Sve  zlobe 
kako  u  bistru  zrcalu  od  svakoga  ce  biti  vidjene. 
V.  Andrijasi,  put.  121.  Zrcalo  lasno  prima  svitlos, 
ali  toliko  je  6i,sto  i  bistro  da  ne  ima  u  sebi  ni 
jedne  slike,  nego  tvoju  sliku,  samo  prikaz.uje.  A. 
d.  Bella,  razg.  130.  —  c)  zlato:  Ulice  naresene 
kakono  cklom  zlatom  bistrim.  B.  Kasic,  nac.  90. 
Gdje  se  crpa  ziva  voda,  bistro  zlato.  J.  Kavanin 
69.  —  d)  oruzje  scijetlo,  najnise  puska :  A  Perici 
bistra  geverdaua.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  61.  Pa  do- 
ceka  agu  Smail-agu  iz  svojega   bistra  geferdana. 

4,  482.  Tu  ispali  bistra  geferdana.  4,  401.  A  pucaju 
bistri  gpverdari.  5, 46.  Mrtvu  glavu  ne  dize  iz 
groba,  ni  prekova  bistra  geferdara.  P.  Petrovic, 
vijen.  116.  .sabja:  Svoju  bistru  sablu  prihvatio. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  428.  —  e)  casa  sjajna:  Po- 
gledaj,  casa  ova  moja  koliko  je  bistra  i  pleme- 
nita!  F.  Lastric,  test.  108.  —  fj  sise  ii  stoke,  kad 
se  jirovide,  tako  i  jajce  (isporedi  bistrac) ;  Imade 
(krava)  sise  bistre,  bijele.  I.  Jablanci  117.  Koje 
(ovce)  imadu  .  .  .  Hjepe  bistre  sise.  127.  Za  sto 
zivad  s  gi'iizda  bizi  i  jaja  bistra  ostaju?  J.  S.  Eej- 
kovic, kuc.  101.  — ■  g)  u  jednoga  piisca  i  para: 
Snig  nije  drugo  nego  izdihane  zemje  bistro  i 
vlazno.  A.  Kanizlic,  utoc.  366. 

c.  sto  se  jos  najbo^e  vidi  (kao  pod  a.  /'  b.)  i  po 
cemu  se  najbo^e  vidi  (kao  pod  a.),  to  je  sama 
svjetlost,  te  se  i  o  noj  kaze  da  je  bistra,  a  ne 
radi  i  o  suncu,  o  vrenicnu,  o  plamenu,  u  prene- 
senom  smislu  o  slavi  i  rodu.  a)  .svjetlost,  jasnost: 
Prode  od  tamnoga  mraka  na  bistru  svitlost.  P. 
Posilovic,  nasi.  41''.  Bit  6e  im  bistra  svjetlos  brez 
omrake.  J.  Kavaiiin  514.  Ma  obrana,  ka  u  jas- 
nosti  bistroj  sjase.  J.  Kavanin  527.  —  b)  sunce 
i  zvijezde  (prvi  primjer  nije  pouzdan ,  jer  moze 
biti  adv.):  Na  visinu  sto  se  no  da,  gdi  se  bistro 
sunce  gloda.  V.  Dosen  18.  Nazovimo  ju  zvizdom, 
ali  ne  blude6om  koja  jo  omacita,  nego  sjajnom  i 


BISTAR 


;i3o 


BISTAR 


bistrom.  A.  Tomikovi6  863.  —  c)  plamen :  V  iivo 
?,oiii\'jo,  bistro  plainoi'ip.  Jaf ko  150.  —  d)  vrijeme, 
knil  jr  irdro,  (/»»,  l.ad  jr  rcdar.  u  Bjdostijut- 
iciHi  ijeiiiikti  bi.-^lai-  :nttii  i  rcdar.  na)  rrijeme: 
Nego  bistro  i  suvo  je  vrimi>.  J.  S.  R('|kovi(?, 
ku6.  48.  Knd  je  vrimo  bi.st.ro  i  loplo.  88.  Bi.stro 
vriino  kail  jiriil  miiiii  vidim.  118.  —  bb)  dan :  Da 
s  lie  bistri  ilaii  nui  svano.  I.  Gundulio  535.  Bis- 
trim  daiioin  kalanii  sp  traXc.  J.  S.  Ee]kovic,  kuc. 
87.  —  e)  u  prencKcnom  smisbc  o  slavi  i  o  rodii : 
Bistrom  slavoni  mnoJi  sinova  iipmu  uzdrza.  J.  Ka- 
vai'iin  250.  Dero  bistro  lozo  plod.  140. 

d.  cclo  moh  bin  bistro  kao  i  vcdro,  had  nijc 
iiamrgodeno,  negit  se  na  ncniu  polcazti-jc  radost  i 
sadovofsiro:  u  jednoya  pisca:  Potamnje  joj  svi- 
jotlijeh  oc'i  siince  blago  i  veselo ,  a  vcdriiiu  od 
istoci  naoblaci  bistro  (•elo.  I.  Gunduliu  547. 

e.  kao  pod  b.  mogu  bistre  biti  i  oci,  kad  nijesu 
mutne  nili  kako  ijod  tamnc,  ncgo  se  sjaju,  a  oso- 
hito  kad  je  nima  svc  bistro  (kao  pod  a.  i  b.),  kad 
iinje  svejasiw,  kad  dobro  vide,  a  po  takim  je 
oiima  bistar  i  vid,  poijled  itd. :  a)  kad  se  same 
^aju:  Bistre  oci  pram  I'lemu  podvixc.  H.  Lucie 
253.  Da  gledas  I'legove  bistre  oci  j)nne  ki-vi  i 
suza.  I.  Drzii,  nauk  gond.  59.  Mjescc  sinu  iz 
oblaka  a  iz  veseljjeb  bistrijeh  oci  .svijotlo  smice. 
J.  Kavai'jin  197.  Sto  so  je  ucinilo  od  oni  bistri 
ociju,  kojono  ti  se  toliko  svitle  i  ugodne  cinalm? 
J.  Banovac,  prod.  97.  Negove  bistre  oci  svo  bi(h)u 
od  placa  poimiceue.  J.  Banovac,  razg.  1.58.  — 
b)  kad  dobro  vide:  u  covjcka:  Tmaste  me  oci 
sve  bistre  ostaSe  ter  svijntlu  s  istoci  danicu  po- 
znasc.  M.  Vetraiiic  2,  43.  Neprijatcjsku  ruku  gleda 
bistro  oko ;  a  sto  \idi  oko  bistro,  ondi  ureda  laki 
stupaj  skokoni  slidi.  I.  Gundulic  529.  Bdi  obiju 
bistro  oko  vrlm  mjesta  i  obiteji.  J.  Kavai'iin  317. 
II  aria,  jastrijcba,  sokola:  Ter  pogleda  (orao)  iz 
visine  bistrijem  okom  na  dalece.  I.  Gundulic  418. 
Al  nc  mogu  ni  jastreba  bistre  oci  dosei.  J.  Ka- 
vaiiin  192.  Bistre  oci  u  sokola.  M.  Katancic,  fruct. 
67.  mjesto  oka  gjenica:  Ociju  zenica  tako  bistra. 
B.  Kasic,  nasi.  xvi.  oci  u  prenesenom  srnislu: 
Bistre  oci  od  pameti  ima  .  .  .  oni  slipac.  A.  d. 
Bella,  razgov.  G8.  Da  ti  isprosi  bistre  oci  od  pa- 
meti. A.  Kanizlic,  utoc.  298.  Bistre  oci  srca  va- 
sega.  Vuk,  ef.  1,  18.  —  c)  vid,  pogled,  videne,  gle- 
dane:  Tko  bistar  vid  ima.  M.  Vetranic  1,  358. 
No  bihu  (koni)  predjivi,  da  bistra  pogleda.  M. 
Marulic  14.  Bistar  pogled  ima.  D.  Drzic  363. 
Ima  .  .  .  vidinje  bistro  lica  bozjega.  P.  Eadovcic, 
symb.  39.  Blazeustvo  u  bistru  gledanu  i  uzivaiiu 
lica  bozijega  zdrzi  se.  F.  Lastric,  svet.  20. 

f.  bistro  moze  biti  i  sto  je  oku  jasno,  sto  se 
okom  dobro  poznaje :  tako  slika,  prilika  (,izgled'), 
prikazane:  Sokolica  od  sokola  bistru  i  tiliu  sliku 
ima.  I.  Gundulic  344.  Ljepota  je  .  .  .  dobro,  u  kom 
su  dobra  svaka,  bistri  izgled  od  nebesa.  374.  Da 
iizrenje  i  prikazanje  bistro  i  zivo  od  svili  stvari 
potmasti.  B.  Kasic,  is.  46. 

g.  kao  sto  je  oko  bistro,  kome  je  sve  jasno  sto 
gleda  (pod  e.),  taku  moze  biti  i  piamH  bistra,  kojoj 
je  sve  jasno  cim  se  bavi,  koja  dobro  razimije; 
tako  i  razum,  svijest,  dtisa;  pa  tako  i  glava  u  ko- 
joj je  taki  razmn,  po  torn  i  covjek  takoga  razuma: 
a)  pamet :  Ni  jedno  nam  djelo  bistrije  pameti  ne 
cini  i  s  bogom  takoj  ne  ujedinuje,  koliko  cistoca. 
B.  Gradic,  djev.  15.  Ki  bistru  pamet  bude  imiti. 
F.  Glavinic,  posl.  x.  Bjese  razborita  i  bistre  pa- 
meti. B.  Kasic,  per.  105.  Ocitova  izvrsnu  vridnost 
bistre  pameti  svoje.  B.  Kasii,  fran.  3.  Razmis- 
jaSe  ona  rici  bozje  s  privelikom  slastju,  bistrom 
i  tankom  panu^tju.  B.  Kasic,  is.  80.  Pamet  bistra. 
Mikaja  400l>.  Da  mogu  na  moUtvu  bistrije  )i:i- 
meti   nastojati.   I.  Aucic,  ogl.  131.   Post  iini  pa- 


met bistru.  I.  Grli6i6,  put.  249.  Bistra  pamet  gdi 
trebnje.  .T.  Kavaiiin  244.   Lnati  tako  bistru  i  2e- 
stitu  |iamct  i  razum.  A.  Kadti/'.,  bogosl.  230.  Ova 
vidci'ia  I'legovu  pamet  ne  smuti.se,    nego  vazda  u 
sebi  bi  bistra  i  razborita.  J.  Filipovli,  prip,  1,  86. 
U  jutro  jo  pamet  sku]i|pna  i  bistra.  1,  322.  Zna- 
di.sc  bistra  panurt  Marijina.  .J.  Banovac-,  razg.  141. 
Nije  pameti  tako    bistre,    koja  ga  mo?,e   doliititi. 
Bcsjedo  kr.  226.   Mabniti,  buduii  kad  god  u  bis- 
troj  pameti,  opet  upadaju  u  malmito.st.  J.  Mato- 
\U:  lOO.  Tko  je  tako  bistre  pametiV  A.  KaniiMi, 
kam.  421.  Obraiei'ie  jednoga  mladica  pameti  bistre, 
razuma  tanka.   B.  Cuceri  304.  —  h)  razum,  urn, : 
Al   te   ufam    vidit   bistra  tvoga   cje6   razuma  na 
biskupski    stolac   sidit.    ,1.   Kavanin   99.    Ne   ima 
bistra   razuma.    A.  Bafic  71.    Covik   plemenita  i 
bistra  zazuma.   A.  Kani^lii,  kam.  32.   Bog  ga  je 
nadaino  ostrim  i  bistriin   razumom.  601.   Molimo 
to  da  sto  god  najdes  nenredno,  ti  svojim  bistrim 
razumom  ispravis.   M.  Dobretii  vi.    Od  mudrosti 
i  bistra   razuma,   od   hrabrosti   i   srca   uzdana  ti 
slobodno  i  zboriS  i  tvoris.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  474. 
Bio  je  uma  ostra  i  bistra.  S.  ^lubL^a,  priC.  5.  — 
c)  svijest:  Bjehu  u  cara   iznaSli  se  u  to    vrijeme 
dva  plemica   poklisara  bistre   svijesti   nada   svi- 
jeme.  J.  Paknotic,  dubr.  GO.  Tvoje  dite  bistre  svi- 
jesti,  duse   dobre.   J.  Kavanin  121.   Slava  ne  bi 
bila  neizmjerna,   kad  daj  da  i  najbistrijom   Jud- 
skom   svijesti   mogla  bi  se   dotegnuti.   I.  Dordic, 
beu.  01.  —  d)  diisa :   Dusa  .  .  .  vele   ve6e   tana  i 
bistrija  u  znanju  krjeposti  i  u  darovijeh.  M.  Or- 
bin  24.  —  e)  glava:  V  bistru  glavu  prija  svijeli 
od  kniga  nauk  vrijedni.  J.  Kavanin  85.  Glava  mi 
je  joster  bistra.  B.  Cuceri  119.   TJ  I'lega  je  bistra 
glava.  Vuk,  rjec.  27''.  —  f)  covjek:   Koga  stariji 
liegovi  bistra  u  pameti  videci.   F.  Glavinii,  cvit. 
205.  Bistri  Niko   J.  Kavanin  106.   Bistar  covjek. 
Bella  29^.  —  covjek  nazvan  JM  svojoj  radni:  bi- 
star pokazuje  kakav  je  u  foj  radni:  Naj  bistrijem 
naucitejem  nauke  davase.   V.  Andriasi,  put.  155. 
Dvanaest  stoje   redom   bistrijeb   proroka.   J.  Ka- 
vanin 516.  Bistar  tajnik  i  razboran.  181. 

h.  bistro  moze  biti  i  sto  je  raziimu  jasno  Hi 
razgovijetno :  a)  u  opce:  Tko  ni  jedno  svjedo- 
canstvo  za  sebe  izvane  ne  uziste,  bistro  je  da  se 
je  bogu  sasma  pridao.  B.  Kasic,  nasi.  73.  — 
b)  znane,  poznane,  spoznane:  Pi-imiti  bistro  po- 
znane.  M.  Radnic  363.  Da  s  bistrijem  spozna- 
njem  uzivas  trojstvo.  V.  Andriasi,  put.  111.  Bistro 
znane.  Bella  29^.  Tve  bistro  znane  umije  prozret 
misli  najskrovnije.  I.  Dordic,  salt.  78.  Ne  imaju 
bistra  poznaiia  od  razloga.  A.  Bacic  71.  Daje  is- 
povidniku  bistrije  znaiie  staiia  svoga  pokornika. 
P.  Knezevic,  osm.  12.  Da  je  potrebno  vjernijema 
pozuaiie  bistro  ovoga  clana.  J.  Matovic  76.  Naj- 
bistrija  poznavana,  koja  imadose,  mogu  se  zvati 
tmine.  Grgur  iz  Varesa  52.  —  c)  razlog,  istina, 
zlameue,  vjera:  Razlog  je  od  sebe  bistar.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  130.  Sama  bistra  istina.  I.  Jablanei 
124.  Jest  zlameue  bistro  da  nijesi  od  kucanina 
negovije.  M.  Radnic  50.  Onda  je  zadobila  mlogo 
vecu  viru  i  mlogo  bistriju.  A.  Tomikovii  186. 
—  d)  nauk,  uiene,  nadahmicc:  Da  nauk  izajde 
koristan  i  ne  maiie  bistar.  A.  Kadci6,  bogosl.  107. 
Da  bistrije  i  lasno  izajde  nase  ucene.  1.  Da  su 
imali  vlastito  i  bistro  nadahnutje  bozje.  I.  T.  Mr- 
navic,  ist.  98.  — ■  e)  govorene  razliino  i  sto  se  go- 
vori,  sto  se  rijeiima  kazuje:  u  opce:  Ostala  su 
bistra  u  rici  bule.  A.  KadciA,  bogosl.  286.  Budu6i 
ovo  najposlidne  bistrije  i  razumnije.  3.  —  svjet, 
svjedocanstvv,  prorocanstvo,  naredba :  Sto  on  6ini 
.  .  .  rijecju  tibom,  rukom  blagom,  bistrijem  svje- 
tom.  J.  Kavaiiin  134.  Da  je  bistrije  svidocanstvo. 
M.  Radnifi  204.  Proro6anstvo  odved  bistro.  Grgur 


BISTAR 


331 


BISTAE 


iz  Varesa  115.  Buduo  da  su  naredbe  sve  bistre. 
M.  Zoritic,  aritm.  jiredg.  12.  —  odgovarane,  od- 
govor:  Da  sve  pravit'  ima  u  bistrom  odvitanu. 
J.  Kavai'iin  61.  Evo  bistar  odgovor  na  ovo  pi- 
tane.  A.  Tomikovii  1.53.  —  hesjcda,  rijec:  Iz  mlo- 
gih,  ofitih  i  bistrih  besida.  A.  Kani21i6,  kam.  747. 
06itovano  jest,  ali  ue  bistrim  i  ooitim  rijecma. 
681.  —  nacin  rijeiima  izreien ,  prilika  rijecima 
isreiena:  6lanak  u  komu  se  bistar  i  razborit  na- 
Cin  ukazuje  kojira  gresnik  ima  svetu  ispovid  u5i- 
nit.  I.  GrUiiiS  147.  Imademo  mi  od  ovoga  jednu 
lipu  i  bi-stru  priliku  u  sveti  kniga.  A.  Tomitovid 
314.  —  f)  po  bistru  yovuru  mo-e  hiti  bistar  i 
jezik  i  glas  kojim  se  tako  gorori  da  je  govor  bi- 
star, razgovijetan  :  Marija . . .  upravja  i  bistar  6ini 
tepav  jezik  Gasparu  Sankezu.  A.  Tomikovic  195. 
Pocet  mogu  visokijem  i  bistrijem  glasom.  I.  A. 
Nenadii,  iiauk.  12.  Da  rece  bistrim  glasom:  ja 
te  odriSujem.  M.  Dobretii  13.  Glas  bistar  cu  se 
govoriti:  ja  jesam  gospodin  bog  tvoj.  A.  Kacii'', 
korab.  77.  —  g)  stu  god  sto  javno  biva,  te  svak 
mole  snati:  Necistcd'a  prijevarna  jest  vece  ozlo- 
6e§dene  nego  li  necistoca  ocita  i  bistra.  M.  Rad- 
ni6  127.  Znano ,  to  je.st  oli  po  ispovidi  oli  po 
osudi  oli  bistru  diJu.  A.  Kadcie,  bogosl.  312. 

i.  kao  cist  u  moralnom  smtslii,  hcz  grijeha: 
tako  dolazi  o  duiii,  srcu,  cejadetii,  tijelii  i  o  sa- 
moj  cistoti:  dtisa:  Bolest  o6i§ta  dusu  i  cini  bi- 
striju.  M.  Radni('-  140.  —  srce:  Puti  bistrijem  i 
fcistijem  srceni  dobro  razmis|eni.  B.  (Jradic,  dull. 
7.  Da  tebi  bistrim  sroem  ugodimo.  I.  Ancic,  svit. 
119.  Hoce  bog  da  inu  prikai?;emo  srce  cisto  i  bistro. 
M.  Radni6  434.  —  bogorodica:  O  divico  bistra! 
P.  Posilovic,  nasi.  (17.  —  tijelo:  Sluzices  bogu 
s  tijelom^  cistijem  i  bistrim.  M.  Eadnic  3H3.  — 
cistota :  Zivot  od  pribisti-e  cistoce.  P.  Radovcic, 
nac.  302. 

k.  umno  sto  u  xifavom  simm  znacenu,  samo,  bez 
jiretvaraua,  ni  a  cim  protirnije.m  ne  jwmijesano, 
bez  i  iega  po  cemu  bi  se  nioglo  misliti  da  je  dru- 
gacije,  istinito,  sincerus.  Brza  jest  ]ubav,  bistra, 
mila,  radosna  i  uzorita.  B.  Kasid,  nasi.  108.  Bi- 
strom  hocom  nastoj  da  ispunis.  205.  Da  bistro  ve- 
seje,  jubav  plodna  unide  u  kncu  ovu.  P.  Posilo- 
vic, nasi.  140. 

3.  adv.  bistro,  comp.  b'lstrije:  a)  brza,  hilro: 
samo  XVI  vijeka  ividi  i  nuprijed  pod  1 ) :  Koni 
jim  rzahu,  bistro  se  metahu.  M.  Marulic  12.  Upa- 
zih  kon  vira,  ki  bistro  virase,  jednoga  pastira. 
D.  Ranina  23.  —  h)  kao  Jastio  (isporedi  naprijed 
pod  2) :  aa)  gorjeti,  sjnti :  Goraliu  joster  kaudjele 
bistrije  i  svjetlije.  B.  Kasic,  fran.  211.  Najbistrije 
sja  vire  istma  po  mxicenistvu.  F.  Lastric,  svet. 
183.  —  bb)  vidjeti,  gledati,  prozirati,  motriti,  pa- 
ziti,  bdjeti,  u  tjelesnom  ili  umnom  smishi:  Grlo 
ne  pribilo  bistro  se  prozire.  D.  Drzic  348.  Vidi 
prisvetu  trojicu  toliko  bistro.  B.  Kasic,  ign.  18. 
Vidi  bistrije  pomaiikanja.  B.  Kasic,  nasi.  43.  Te- 
lesnim  okom  bistro  ne  moremo  gledati  sunce.  F. 
Glavinic,  posl.  ix.  Koji  celo  razvedriti  ne  ce, 
bistro  i  viditi?  A.  Georgiceo,  pril.  59.  Kad  jedan 
pospase,  tada  drugi  s  cista  vele  bistro  bdjase  i 
cuvase  mista.  B.  Krnarutic,  vaz.  29.  Da  pregle- 
dam  tebe  bistro.  J.  Kavaiiin  511.  Bistro  videci 
bistvo  bozje.  A.  Bacic  44.  Iz  kojih  govoreua  bistro 
se  vidi  da  Petra  Isukrst  jest  stavio  glavara.  Ifj6. 
Ovo  se  svaki  dan  ocito  i  bistro  vidi.  J.  Filipovic 
prip.  1,  477.  Duhovno  ji  bistro  gledamo.  F.  La- 
stric, test.  61.  Vidase  (Isw)  svaka  ova  bistrije. 
105.  Promotrimo  ga  bistrije.  F.  Lastric,  svet.  157. 
Jer  nialahan  dok  jos  bise,  cini  bistro  svim  viditi 
da  bit'  velik  imadise.  P.  Ivnezevic ,  ziv.  88.  Iz 
ovoga,  sto  spasitej  pravednima  i  milosrdnima  iz- 
rece,  bistro  se  vidi  da  nije  zadosta  samo  iikloniti 


se  zlu.  E.  Pavic,  ogled.  604.  Vidice  bistro  kako 
se  vlada  liiova  ci-kva.  J.  Banovac,  isk.  29.  Bistro 
vidase  svakoga.  Ziv.  is.  98.  Nu  pivaju6  bistro 
pazi,  kada  na  te  smrt  dolazi.  V.  Dosen  45.  Djeca 
ne  mogu  jost  tako  bistro  vidjeti  i  razluciti  radi 
doba.  J.  Matovid  347.  Ovn  istinu  vididemo  bi- 
strije u  slidecemu  poglavju.  A.  Kanizlii,  kam.  514. 
Ova,  koja  ozgor  rekosmo,  bistrije  ce  se  viditi  ii 
dogadaji  koji  slide.  M.  Dobretid  175.  Ovo  raz- 
umivsi  svaki  od  vas  vidi  bistro,  da  .  .  .  A.  To- 
mikovid  365.  Ko  vuka  gada,  bistro  va}a  da  gleda. 
Nar.  posl.  vuk.  136.  Gledi  kao  tetrijeb  (bistro). 
42.  —  ee)  citti,  slnsati:  Ondi  te  sve  bistro  cuti. 
B.  Pavlovii  G3.  Nut  poslusa.jte  dakle  bistrije  od 
kud  tolika  gorkost,  strah  i  zalost  salise  se  u 
dusu.  F.  Lastric,  test.  153.  Budu6i  culi  cisto 
bistro.  Pravdonosa  1852.  2.  —  dd)  reel,  govoriti, 
pravili  (u  istoin  smislu),  odgovarati,  navijestiti, 
ispovjediti,  svjedociti,  besjediti:  VaSa  zla  djela 
sada  6ii  otkriti  i  bistro  6u  riti.  M.  Vetranic  1,  218. 
Vimo  i  bistro  svidokuje.  &.  Budinid ,  sum.  9711. 
Govori  bistrije,  razuma  sam  tvrda.  I.  T.  Mrna- 
vii,  osm.  92.  Ke  su  ubozke  vec  krjeposti  bistro 
pravjaj  i  ocito.  J.  Kavaiiin  333.  Da  mi  bistro 
odgovorii5.  394.  Da  odgovara  pomiiivo,  bistro  i  ci- 
lovito.  A.  Kadcic,  bogosl.  92.  Da  se  grisi  bistro 
izrokn.  205.  Ima  mu  bistro  navistiti  ispovidnik. 
252.  Bistro  govoredi.  J.  Filipovic,  prip.  3,238. 
Jos  bistrije  dull  sveti  besidi.  M.  Zorifii,  osm.  76. 
Toliko  se  maiie  znadeto  cisto  i  bistro  ispoviditi. 
F.  Lastri6,  ned.  113.  Koji  lijepo  i  bistro  odgo- 
varaju  I.  A.  Nenadic,  nauk.  13.  Naucitej  govori 
bistro.  Grgur  iz  Varesa  54.  Bistro  izgovara.  118. 
Bistro  izgovara  sv.  pismo.  I.  J.  P.  Luc.i6,  razg.  8. 
Isukrst  govori  nam  bistro.  B.  Cuceri  34.  Da  rek- 
neni  bistrije.  A.  Tomikovic  61.  Govori  mu  ne  u 
prilikali  vece  bistro.  106.  Ja  sam  rekao  bistro. 
S.  l^ubiSa,  prip.  171.  —  ce)  kazati,  isknzati,  po- 
kazati,  prikazali,  ukazati:  Po6e  ona  kazivati  tako 
po  tanko  i  bistro.  S.  Kasic,  igii.  82.  Ali  razlog 
bistro  kaze.  V.  Dosen  38.  Kazeni  ti  bistro.  A.  Ka- 
ci6,  razg.  316.  Ne  moze  stvorena  pamet  ovo  otaj- 
stvo  bistro  iskazati.  A.  Kanizlic,  kam.  177.  Stide 
se  na  ispovidi  kazati  bistro  grille.  A.  Tomikovic 
110.  Kazite  nam  bistro  i  lijepo.  P.  Petrovic,  s6ep. 
15.  Kako  nam  ova  prilika  bistro  pokaznje.  A. 
Georgiceo,  pril.  62.  Kako  no  ce  se  ukazati  bistro 
u  drugomu  .  .  obijezu.  B.  Kasic,  rit.  11.  Covican- 
stvu  liegovu  toliko  bistro  prije  nisu  ova  bila  pri- 
kazana.  F.  Lastric,  test.  153.  Koju  istinu  dok  vam 
bistrije  ukazem.  366.  Tu  mu  se  (Isusu)  sve  u 
vrtlu  prikaza  lipse  i  bistrije,  nego  sad  ja  vami. 
J.  Banovac,  razg.  158  Neka  bi  se  bistro  prika- 
zale  one  stvari.  J.  Matovic  143.  Prikazujuci  bistro 
sve  stvari.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  v.  U  sudu  mora 
se  bistro  pokazati  i  jjosvidociti.  M.  A.  Rejkovic, 
sabr.  52.  Oni  nadpisi  bistro  ukazuju  da  je  ova 
divica  sa  svime  slobodna  bila  od  griha.  A.  To- 
mikovic 359.  —  jf)  objaviti,  ocitovati,  pred  oci 
.itaviti:  Koji  nam  je  toliko  bistro  objavio  otajstvo. 
A.  Tomikovic  51.  Niti  se  ova  jubav  ocitovati  more 
bistrije.  F.  Lastric,  svet.  138.  Ocitovana  kripko  i 
bistro  istina.  A.  Kanizlic,  kam.  897.  Sva  mu  u 
vrtlu  bise  stavjena  cisto  i  bistro  prid  oci.  F.  La- 
stric, test.  153.  tako  i  pred  adj.  ocitan:  Ne  odvrzi 
grjesnoga  zivota  moga,  nikomu  bo|c  ni  bistrije 
nego  tebi  samoniu  ocitna.  B.  Kasic,  nasi.  209. 
—  gg)  tumaciti,  razloziti:  Istomaci  ovo  bistrije. 
M.  Bonacic  92.  Vaja  da  vam  bistro  istomacim  sto 
se  rece  ispovid  u  dilu,  sto  li  u  zavitu.  F.  Lastric, 
ned.  38.  Ocu  se  bistrije  istomaciti,  da  me  cilovito 
razuinijete.  F.  Lastrid,  od'  100.  Istomacimo  ovo 
bistrije.  I.  A.  Nenadic,  nauk  67.  Da  bi  se  u  kratko 
i  bistro  istomacile  one  stvari.  J.  Matovid  117.  Da 


BISTAESKI 


n32 


BISTRICA 


se  ovijema  ima  dati  poSteAe,   aposto  bistro  to- 
iiiaSi  372.  RkM  zaplotoiio  i  mrafne  otvoia  i  bistro 
istomafujo.   A.  a.  Kosta,  zak.  1,  10.    Nauk  bistro 
i.stuma(Vii.   (h-Kur  iz  VaroSa  17.   Da  bistro   isto- 
mafo  Sto  6e  to  rcci  ujcainiti  so.  A.  Kaiiizlii^.,  Uam. 
885.   Bistro  jo  iztoinafio  ovu  istimi.   A.  Tonuko- 
vii  93.  Koja  jo  bistro  i  tanko  razlozio  sv.  AnK»- 
stin.   J.  Matovici  120.   kao  i  radoHti,  pukasati: 
Himbu  vozirovu  bistro  niu  rasiiova.   I.  T.  Mrna- 
vi6,  osm.  47.  pre.coditi  s  jcdiwiju  jczika  nadrufii: 
Da  so  ova   ki'iiga   oiiako  bistro  i  cisto   pviobrati. 
I.  Jablanc.i  7.  —  hh)  nliti:   Take  svoiuo  tko  na- 
rodu  iienaviae6  cini  Jkodu,  da  jo  Rori.  ^^^^ro  uoi, 
nog  duh  koji  liule   iiuui.   V.  Doseii  1U>.    Dok  bi 
bistro    nauCio    da    jo    onde    on    uajblizo.    30.  _— 
ii)  znati,  poznati:   Tebo,  bozo,   poziiavsi  bistrije. 
B.  KaSi6,  per.  157.  Ti  znas  bistro  da . . .  18o.  Vo- 
lifaiistvo  tvoje  bistro,   dobro  i  ispravno   poznati. 
V.  AndriaSi,   put.    70.    Tada   poznaie   bistro   sto 
sada  no  ce  da  razumiju.  A.  d  Bella,  razgov.  210. 
Da  bog  svaka  ne  vidi  i  svaka  ne  zna  tako  bistro 
i  tako   ooito   da   se   lipSo   i   bo}o   znat  ne  mogu, 
bog  ne  bi  bio  bog.  J.  Filipovi;',  prip.  1,  303.  Znaj 
bistro  da  ne  varam.   P.  Knezevic,   rauka  23.   Da 
poznadete  ovu   istinu  sjajno  i  bistro.   F.  Lastric, 
test.  40.  Kada  bi  kralica  poznala  bistro  kiida  ce- 
sar  ci|a.  A.  J.  Knezovic  104.  Nek  bistro  svak  po- 
znade.    P.   Knezovic,   pism.   176.    Sr,o   se   cisto   i 
bistro  zna.  S.  :^.iibisa,  prip.  258.  —  kk)  razuvi'ieti, 
dokuciti,  iikumti:  Govurinio  razbontije,  da  se  raz- 
umijomo   bistrijo.    F.  Lastric,   tost.  360.    Da  me 
bistro  razumijete.   F.  Lastric,  svet.  42.   Kazumiti 
6emo   ono  jos   bistrije  i  razboritijo.   A.  KanizliO, 
iitoc.   11.  Jos  bistrije  razumivsi  razloge  temelite. 
A  Kanizlic,  kam.  460.   Koji  lioi-e  ovo  da  bistiije 
razuniije,  neka  dojde  liliy.e.  A.  Tomikovic  5.  Tan- 
cine  bogoslovsko    bistro  dokucivasp.    J.  Banovac, 
pred.  141.    Isknsat  liistrije   lasnocu   zapovidi  bo- 
2ije.  F.  Lastric,  ned.  377.  -^  U)  kao  adj.  naprijcd 
pod  2,  k. :  Milost  bistro  (simpliciter)  liodi,  uklana 
se  od  svakoga  oblioja  od  zla.  B.  Kasir,  nasi.  210. 
—  mm)  itklanajuii  svaku  samnu  o  onome  cemu, 
je  dodano,  kao  u  poslcdnem  primjeru,  i  tako  mw 
utvrdtijuci  znacene  izjednamje  se  aa  iipravo,  has, 
plane:  talco  se  nalazi  dodano  glagolu:   Ne  napa- 
stuje  bistro  zeiisku  glavii,   nego  dade  koji  bilig, 
po  kojemu  zlamenuje  pokriveno   svoju  ]ubav.  A. 
Kadcic,   bogosl.  335.   dodano  posesivnom  prono- 
minu :  JoS  nismo  takli  u  tugu  i  zalost  bistro  ne- 
govu.  F.  Lastric,  svet.  176. 

BISTAKSia,  adj.  Ho  pripada  selu  koje  se  same 

ne  pomine  a  koje  ce  hiti  sadasna  Bistrica  izmeau 

Prilipa  i  Velesa :  selu  je  Homoranima  (na  karti 

,Moran')  .5  Tjehovom  (na  karti  ,Teovo')  isla  meda 

xiv  vijeka  ,d'o  bystrtskego  sinova'.  Glasnik  11,  134. 

BISTE,  Bisteta  i  Bistete,   n.  ime  musko  xiii  i 

XIV  vijeka.  prci  put  dolazi  grijeskom  ,Bisti' ;  Bistti 

GatalLduci.  Mon.  serb.  7.  Unutrtnega  milostnika 

kralevbstva  mi  kneza  Bisteta.  Spom.  sr.  2,  9.  Bi- 

stetu  Bunicu.  23.  Danicic  1,  41.  42.  ujednoga  pisca 

prosloqa  vijeka  kao  prezime   (isporedi  Bistetic): 

Pavo  Biste.  J.  Kavanin  239.  —  Postana  neznana: 

moze  hiti  od  Festus,  nov.  grc.  'Pifirog. 

BISTEENA,  /.  vidi  bistijerna. 

BISTETIC,  m.  prezime  xiv  vijeka,  po  ocu  kome 

je  ime  Biste.   Mon.  sorb.  150.  241.  Danicic  1,  41. 

BISTIJERNA,  /.  ci-sterna.    isporedi  gustijerna, 

catriia,  studenac.  bnnar,  pocuo.  Od  xv  vijeka,  iz- 

medu  rjecnika  sawo  u  Vukotm  (gdje  se  pomme.  da 

je  Vuk  cuo  u  Crnoj  tiori).  -ije-  je  po  jiiznom  go- 

vorit  od  staroqa  -e-,  mjesto  kojega  je  u  tstocnom 

e.  Foslanem  od  cisterna,  promijemvsi  c  (k)  nah. 

—  Zlata  12  bisteri.ni.  pltnoht.  Aleksand.  nov.  tb. 


I  Po   primorju   zovu   bunar   pocuo   i   bistijerna  ill 
gustijerna.  V.  VrSovii',  nar.  prip.  13. 

BISTO,  u  zagoneci  o  medu :  Tisto  bisto,  perom 
pokloplono.  Nai-.  zag.  nov.  xix.  _ 

BISTONSKI,  adj.  bistoiiius.  Nek  bistonski  mje- 
sec  brta,  tii  luu  ne  dam  ja  mijoniti.  J.  Kavai\in 
195. 

bIsTRA,  /.  1.  ime  zensko;  dolazi  i  prije  na- 
seiia  vremvna,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
((idic  .ST  dodaje  da  je  u  ohiiaju  u  Rtsnu).  h.  iNo- 
vako.dc,  pom.  40.  -  2.  dm  scla  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  zagrehaikoj:  jedno  se  zove  Bistra. 
Schem.  zagr.  1875.  73.  pomme  se  xin  vijeka  u 
spomeniku  latinski  pisann.  Mon.  ep  zagr.  1.  18. 
pisu  ga  i  Goriia  Bistra.  Pregl.  19.  drmjojehlizu 
pn-oga  i  zove  se  Doliia  Bistra.  Schem.  zagr.  1875. 
73.  Pregl.  19. 

BISTRAC,  bistraca,  m.  1.  jaje  iz  koga  sene 
izleze  nista  neqo  ostane  bistro,  ovum  irntiim.  Ko- 
koS  jaja  pptnajstero  krijc,  iioj  dat'  vise  probitacno 
nije;  dali  svaka  ni  to  ne  poki-iva,  s  tog  od  jaja 
mlogi  bistrac  biva.  J.  S.  Re^kovii,  ku6.  157  One 
(kvocke)  5  nega  ostavlaju  giiizda,  s  toga  mlogi  i 
bistrac  se  izda.  101.  -  2.  vir  simplex,  ,covjek  skroz 
poHen'.  J.  Grupkovic.  isporedi  bistar  pod  2,  i.  — 
3  selo  n  Hrvatskoj  u  podzupaniji  zagrebackoj  Hod 
Samobora.  Schom.  zagr.  1875.  202.  Pregl.  19. 

bistrac!;,  Blstrdca,  m.  .■^clo  u  hrvatskoj  krajini 
hlizuPetrine.  Razdjej.  kr.  22.  J^rjcsfcc :  Bistrac. 
Schem.  Zagr.  1875.  134.  Bistrac.  Razdjej.  kr.  2.). 
BISTRAHAN,  bistrahna,  adj.  dem.  bistar,  non- 
nihil  ILmiiidus.  .samo  n  Htnliccvu  rjecmku,  za  koji 
ce  biti  i  nacineno. 

BISTRANGA,  f.  vidi  pastrva  (riba).  samoii 
rjecnicima  Bjclokijenievu  i  Jamhrestcevu  (887). 
od  mag.  bisztrAng,  koje  je  od  star.  slov.  pbstixaga. 
isporedi  i  pastruga. 

BISTRAJMICA,  /.  bipennis;  vidi  objestranica, 
od  koje  je  i  postala  izgubivsi  sprijcda  <>.  prvo.je 
i  po  zapadnom  govoru.  samo  u  rjecnictma  Milca- 
jinu  (lOi'')  i  Stulicevu. 

BISTKANKA,  /.  voda  iz  bistijerne.  u  Bracu. 
M.  Pavlinovic.  Postanem  od  bistijerna. 

BISTRASAN,  bistrasna,  adj.  vidi  bistrahan. 
samo  u  Stulicevu  rjecnika,  za  koji  ce  biti  i  na- 

ciiicno.  •     T    i 

BISTRENAK,  bistreiiaka,  m.  ebnis  Latr.  «t 
jednoga  pisca  nasegti  vremena.  J.  Sloser,  kor. 
335.  336. 

BISTRENE,  n.  radna  kojom.  se  sto  bistri.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BISTRI  JARAK,  B'istroga  Jarka,  m.  selo  u 
Slavoniji  u  podzupaniji  dakovackoj.  Schem.  zagr. 
1875.  149.  Pregl.  106.  isporedi  Ledemk. 

BISTRICA  f.  1.  ime  rijekama:  a)  rijeka  koja 
tece  kraj  Peci'  i  utjece  u  Drim  s  desne  strane: 
Stupelt  vyse  Peci  arthipiskupove,  Zahakt  na  Bi- 
strici  Mon.  serb.  58.  Hramt  sv.  Nikoli  vb  Hvosne 
na  reci  Bistrici  blizt  velikije  arhiepiskopije  sri.b- 
skiie  Mon.  serb.  72.  Obrete  pesteru  vb  kamMU, 
iaze  zovetb  se  Kotrulica,  blizb  reky  Bystrice.  Da- 
nilo  269  —  h)  rijeka  koja  tece  kraj  Decana  t 
utjece  takoder  u  Brim  s  desne  siraHe:  Byvo)aki 
sb  vsemi  medami  do  preke  ceste  i  do  Bystrice  i 
do  vode,  koja  tece  Krusevcu,  i  do  Papracani  preko 
do  Bystryce.  Mon.  serb.  92.  Prezb  Drimt  s  one 
strane  kako  upada  Bystrica  u  Drimb.  Glasmk  ii. 
lo  48  101.  Nizb  reku  sto  zatefie  Bystrica  do 
Cera  00  96.  Da  dovedetb  vodu  otb  reke  Bystrice 
vbnutrb  Decanyi  monastira.  558.  Mosto  ravbno 
ua  brcgu   reky   glagojemyjo   Bystrice,  .  .  mesto 


BISTEICE 


333 


BISTEESTA 


slavtnoje  Dettfani.  Daiiilo  203.  Stzda  ci-i.kovi. 
sv.  vLznesenija  na  rec6  Bystrici  na  Decanolit. 
^jetop.  saf.  61.  ista  rijeka,  samo  se  pjeva  da  je  u 
primorju:  Dok  nacini  visoke  Decani  u  primorjii 
kod  vode  Bistrice.  Nar.  pjes.  vrik.  '2,  103.  —  c)  ri- 
jeka Icod  Vrizrcna,  koja  takoder  utjecc  u  Drim, 
ali  s  lijeve  strane  (im  karti  joj  nema  imena): 
selu  je  Ogradeniku  sa  easeokom  Nascent  (na  karti 
,Na§ec'  kod  Prizrena)  iMa  mcda  ,u  crtkvt  sv.  Pan- 
teleja,  gde  se  staje  Bistrica  z  Drimomb,  uz  Drimi. 
do  gradista  kako  upada  Susica  u  Drimt.  Glas- 
nik  15,  279.  Kako  vodovada  iz  Bistrice  grede  na 
Ogradeniki.  272.  moze  biti  ista:  planini  na  So- 
govoj  hila  je  meda  xiv  vijeka  ,na  obrtsi  Bistrice'. 
Glasnik  15,  801.  muze  biti  da  tii  rijekii  misli  {eto- 
pisac  govoreci  o  crkvi  kojii  je  zidao  car  Stjepan 
u  Prizrenu:  Sttvori  crtkovi.  .  .  .  n  Bistrici  vyse 
Prizrena.  ]^etop.  saf.  61.  —  d)  u  pjesmi  rijeka  na 
putu  od  Prizrena  u  Kosovo,  koja  tece  u  Sitnicii 
i  hlizu  je  Golesa  planine :  Dokle  dode  u  Prizrena 
grada;  ali  care  vojsku  podigao,  i  posao  niz  vodu 
Bistricu ;  sustize  ga  bane  Milutino  na  ouome  Go- 
leSu  planini.  Nar.  pjes.  viik.  2,  170.  —  e)  rijeka 
koja  utjeie  u  Lim  s  desne  strane  nize  Prijepo^a: 
Spuria  se  Bistrici ,  liome  vodi  do  utoka  u  Lim. 
Eat.  193.  —  f)  rijeka  koja  utjece  u  Brinn  vise 
Foie.  Glasnik  20,  266.  337.  21,  305.  22,  49.  —  g)  ri- 
jeka koja  utjece  u  Vrbas  u  Bosni  vise  Bugojna. 
Zemjop.  bos.  26.  —  h)  rijeka  kod  lUijevna  u 
Bosni.  Zeni}op.  bos.  28.  Schem.  bos.  1864.  62.  — 
2.  ime  selima:  a)  u  Hrvatskoj  ■a  podzupaniji  zla- 
tarskoj.  Schem.  zagi-.  1875.  74.  Pregled  62  —  b)  ii 
Slavoniji  u  j>udztipamji  virovitickoj.  Schem.  zagr. 
1875.  151.  Pregled  110.  —  c)  «  Bosni:  aa)  kod 
Hlijevna  selo  xv  rijeka  (isporedi  bistrifki):  Vlatko 
odi  Bistrice,  Vojini.  z  Bistrice.  Men.  serb.  218.  — 
bb)  u  Skop]u.  Schem.  bosn.  1S64.  49.  T.  Kova- 
cevic  34.  —  cc)  blizu  Jajca.  Schem.  bosn.  1864. 
44.  ^  dd)  blizu  Hvojnicc.  Schem.  bosn.  18(!4.  41. 

—  ee)  blizu  Tcsy'ia.  Schem.  bosn.  1864.  59.  Zem}o]). 
bos.  40.  T.  Kovacevii  55.  —  d)  u  Srbiji:  aa)  n 
okrugii.  biogradskom.  K.  Jovanovic,  roc.  97.  — 
bb)  II  okrugu  posarevackoin.  142.  ■kjv  I'ijcka  pisalo 
se  u  mn.  Bistrice.  Mon.  sorb.  194.  M-  jednoga  pisca 
tako  i  sada:  Izmedn  Stavnico  i  Bistrica.  Glasnik 
43,  307.  —  cc)  u  oknujii  craitsko)it.  Sr.  Nov.  1879. 
176.  —  3.  histra  rakija,  liistra  voda:  a)  rakija: 
I  dade  im  bistricu  rakiju.  Nar.  Jijos.  vuk,  4,  456. 

—  b)  ruda :  Zaliitati  bistrice  vodicc.  Gr.  Martii  u 
nar.  pjes.  juk.  27.  —  4.  iieka  sfiva.  Bjelostjenac 
15b.  B.  Sulek,  im.  Iti.  Kad  su  slive  bistrice  po- 
melo zreti.  S.  Tekelija,  J^etopis  120,  65.  —  5.  zcnsko 
celade  bistro  ali  lukavo.  samo  u  Stuliceru  rjec- 
niku,  gdje  se  tumaci:  ,dorma  d'  ingegno  sottile, 
mulier  callida,  vafra'. 

BISTEICE,  /.  2il-  vidi  Bistrica  pod  2,  d,  bb. 

BISTEICANKA, /.  ncka  s}iva.  B.  Sulek,  im.  16. 

BISTEICIfA,  /.  tieka  slivn.  B.  Sulek ,   im.  16. 

BISTEICKI,  adj.  Ho  pripada  Bistrici :  u  Bosni 
blizu  Hlijeona:  Sto  jjristoji  gradu  bistrickomu. 
Mon.  serb.  248.  —  u  ISrbiji  u  okrugu  pozarevai- 
kom:  Opstina  bistricka.  K.  Jovanovic,  rec.  142. 
kod  istoga  sela:  Bistricka  reka.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  1021. 

1.  BISTEIC,  m.  prezime,  ])0  maleri  Bistri. 
Boca  32. 

2.  BiSTEl6,  bistrida,  m.  covjek  bistar,  ali  lu- 
kav.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  gdje  se  tumaci: 
,uomo  d'  ingegno  acuto,  vir  callidus,  vafer'. 

BISTEIK,  Bistrika,  ?h.  dio  Sarajeiia:  A  Bis- 
trice, strmen  ti  si!  Nar.  pjes.  petr.  1,  320.  Oko 
nega  Bistrik  i  Bjelave.  3,  483.    «  jednoga  pisca 


moze  biti  isto  mjcsto  Hi  koji  god  bistar  izoor  Hi, 
jwtok:  Ko  c  dolazit'  na  bisti'ik  na  vodn.  Gr.  Mar- 
tic,  u  nar.  pje.s.  juk.  27. 

BISTEILO,  n.  bistrimt,  limpiditas.  samo  u  jed- 
noga 2iisca  xvH  vijeka:  Vitri  su  jali  put,  gdi  jo 
Stat  uim  dilo,  jadna  mora  mut  oliuja  bistrilo.  £). 
Barako\'i6,,   vil.  285. 

BISTEIN.A.,  /.  claritas,  limiiiditas.  isporedi  bi- 
stroi'a,  bistrota,  bistrost,  bistrilo.  Akcenat  se  mi- 
jeiui  u  gen.  pil.:  bistrina.  Dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmcdu  rjecnika  u  Belinu  (189a.  .I4(j.a.  557*),  Vol- 
tigijinu,  StuUcevu  i  Vukovu.  —  1.  kao  osobina  u 
cega  god  sto  moze  biti  bistro  (isporedi  bistar): 
a)  u  vode:  0  vodo  studena,  .  .  da  tve  dno  cak- 
leno,  bistrinom  ko  s\'iti,  od  stada  smuceno  ne 
bude  vik  biti.  D.  Eaiiina  22''.  —  b)  w  cega  god 
kroza  sto  se  kao  kroz  vodu  moze  vidjeti  Hi  u  cemu 
.•ie  kao  u  iioj  mole  ogledati:  Tolikom  lipotom  i 
bistrinom  jest  darovano  tijelo  slavno,  da  bog 
ukaze  amo  judma  tijelo  jednoga  blazenoga,  sta- 
jali  bi  zacudeni.  M.  Eadiiic  71.  Dar  tile.sa  pro- 
slavjenije :  bistrina,  za  sto  ne  ce  ciniti  sjena,  nego 
ce  se  viditi  sve  kao  u  ogledalu  i  providiti  kao 
kroz  pricisto  caklo.  F.  Lastric,  svet.  40.  Kojega 
voda  nadhodi  bistrinu  kristala.  M.  A.  Eejkovic, 
sat.  120.  Hajino,  sudi  sveti,  .  .  neka  se  uzdrze  u 
svakoj  cistoii  i  bistrini.  M.  Bijankovic  26.  — 
c)  u  stjetlosii,  i  sama  jaka  srjetlost:  Da  nistar 
lahcine ,  nistar  lustrine ,  nistar  razblude ,  nistar 
oholosti,  nistar  plahosti  ukaze  se  u  tvom  ho- 
denju.  Nauk  Bernard.  11.  Ostavivsi  bistrinu  sunca 
od  pravde.  M.  Eadnic.  15G.  Slijep  na  svjetlos  ja 
prihodim  vjekovite  od  bistrinc.  I.  Akvilini  296. 
Isuse ,  bistriuo  od  vicno  svitlosti !  S.  Margitic, 
ispov.  269.  Pristupani  kako  slipac  k  svitlosti  bi- 
striuo vikovici'ic.  A.  Kadcic,  bogosl.  388.  U  doba 
ono,  u  kojo  Marija  bjose  rodila,  na  nebu  prikaza 
so  jedna  bistrina  i  jasnost  neobicna.  Ziv.  is.  32. 
Negove  vode  nijesu  drugo  nog  bistrina  od  ras- 
kosa  najcistijeh.  B.  Cucori  21.  —  d)  u  oka,  kojc 
dobro  vidi :  Guov  jo  od  miu'io  sjai'ie,  kojo  bistrinu 
oku  svu  jjorazi.  I.  Dordic,  mand.  144.  —  e)  u 
uma,  u  pamcti:  David  bi  nadaren  bistrinom  od 
pameti.  I.  Dordic,  sallr.  vni.  Priizvrsnom  pameti 
svoje  bistrinom  pomognuta,  sto  je  stila  ono  je  i 
razumila.  A.  ICanizJic,  utoc.  497.  Ukaza  o.strinu, 
bistrinu  i  jilodnost  razuma.  A.  Kanizlic,  kam.  12. 
Pogleilaj  s  bistrinom  od  pameti.  M.  Zoricic,  osm. 
•52.  Vidi  se  u  necijeh  tolika  bistrina  od  pameti. 
Besjede  kr.  321.  Tvrdo  mi  obeiava  to  uma  tvoga 
bistrina.  D.  Mattel  v.  U  razumu  nijedno  tavnosti 
zasinene,  nego  vedrina  i  bistrina  I.  Velikanovic, 
upu6.  1,32.  Ne  ima  bistrine  pameti,  koja  ne  bi 
potavnila  na  sivaile  toliko  sjajnoga  plamena.  A. 
Tomikovic  204.  Mi  smo  izgubili  bistrinu  pameti. 
A.  Ivalic  362.  Velika  bistrina  negove  pameti.  M. 
Pavlinovic,  rad.  102.  i  kad  se  ne  kaze  izrijekom 
da  je  u  uma  Hi  pameti :  Nezrjele  si  jos  pameti, 
za  sve  da  si  pun  bistrine.  .J.  Kavaiiiu  88.  Da 
svcje  djelo  svaki  slijedi  i  junastvorn  i  bistrinom. 
I.  A.  Neuadic,  Sam.  12  Kako  £iica  tijelo  tako  pos 
dusu  pokrjpp|iva  i  udahniva  joj  bistrinu  i  snagu. 
I.  Dordic,  ben.  125.  Zolio  bill  da  on  pozna  moju 
dusu  onom  bistrinom ,  kojoni  bog  isti  I'azgleda 
sve  moje  grijehe  i  krivine.  B.  Guceri  154.  — 
,/)  u  zmina,  razloga:  Uzdignuvsi  ju  na  toliku 
bisti-inu  i  vedriiui  od  znanja  i  poznanja  bozan- 
stvenoga.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  261.  Slavi  privi- 
soku  bisti'inu  od  znai'ia  bozjega.  I.  Dordic,  salt. 
464.  Da  bistrinu  od  razloga  imas.  V.  DoSeii  268. 
i  kad  se  ne  kaze  da  je  u  znana  i  razuiiiijevana: 
Na  dalece  od  tastina  ispraznoga  bludna  svijeta, 
pxuia  mu'ii'ijeh  ti  bistrina  sva  pi-ovede  tvoja  Ijeta. 


BISTRINCr 


334 


BISTROTECAN 


I.  Gun(luli(^  2f>9.  Za  vchx  lasnost  i  bisti-iiiu  moKn. 
u&enika  meiom  slijotloc'o  priliko.  M.  Zorifi(!',  arit. 
10.  Dosta  sam  utio  lasnoci  i  bistrini.  H.  Leako- 
vi6,  gov.  VI.  —  g)  II  (jlcdana :  Da  budonio  mo(';i 
ovdi  jubiti  boga,  a  ^lak  moid  do6i  razglodati  ga 
i  luViiti  .«  bistrinom  i  s  voioin  |ubav[u  u  raju. 
A.  d.  Bollft,  lazgov.  228.  —  li)  u  govora:  Visina 
ovoga  ntajstva  bistrinu  «  govorciui  i/.iskiijo.  F. 
Lasti'id,  tost.  36.  Govoriti  sa  svom  l)istriuom.  F. 
Lastri6,  svot.  78.  Ako  jo  tolika  prorof-aiistva  svit- 
lost  i  bistriiia,  za  sto  niovu  otitost  no  vido  i  no 
poznajuy  I.  Volikanovii,  upui.  1,  121.  i  lead  sc  tie 
Adic  da  jc  u  govora:  Noka  ni  u  (;em  no  jjoiuan- 
kam  mome  ueoniku,  s  obicajnom  bistrinom  pri- 
stiipam  k  piilici.  M.  Zoi-icii,  ai'it.  32.  —  i)  u  kre- 
posti:  Zli  mute  bistrinu  od  ki-oposti.  M.  Radiiif 
139.  —  J"j  II  roda  gospodslcoga :  No  bistrina  krvi, 
ve6  plomonitina  kripostijo  oini  da  rovik  budo 
drag  bogu.  M.  Kadnii  70.  Malo  ti  pomaXo  bi- 
strina  plemonstine  tude,  ako  je  ti  no  imaS  sobom. 
74.  Ona  jo  sa:na  i  jodina,  koja  moze  ukazati  svoju 
bistrinu  pofotka  i  svitliuu  svoga  poroda.  A.  To- 
mikovid  308.  —  I)  n  cistote  moraJne :  S  bistrinom 
od  cistoto  dopriti  u  poflvaiia  neboska  zelo6i.  F. 
Lastri6,  test.  ad.  102.  i  saina  iisfota  moralna  vc- 
lika:  Koji  (jaganac)  nikomu  ne  nauda,  jer  je 
brez  svakoga  oskvrnenja,  i  tako  zlamenuje  Isu- 
krsta  pridobroga  studenca  od  svakoga  dobra,  bi- 
strine,  6isto6e.  I.  Ancifj  svit  248.  Da  bistrinu  vaSu 
poJuda  no  vara.  I.  Ancid,  ogl.  108.  —  2.  bistra 
zidina:  Ocodi  polagano  bistrinu.  Z.  Orfeliu  375. 
BISTRINCI,  Bistrinaca,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  osjeckoj.  Pregled  100. 

BISTRINICA,  /.  i  m.  bistro  cefade  miisko  Hi 
zensko.  saino  u  Stulieevu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

BISTBESfOST,  /.  vidi  bistrina  samo  u  Stuli- 
eevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BISTRITI.  bistrim,  impf.  clararo,  illustrare, 
serenaro,  limpidare.  Akc.  sc  mijena  u  1  i  2  2>l. 
praes. :  bistrimo,  bistrite,  M  2  i  3  sing.  aor. :  b'istri, 
i  part,  pract.  pass.:  bistreu.  Dolazi  od  xvii  vi- 
jeka,  izmedii  rjecnika  ii  Mikafinu,  Belinu  (307''), 
Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Voltigijinu,  Stuli- 
eevu i  Vukomt.  —  1.  prelazno:  a)  vodu:  Vodu 
s  viuom  pomisaj  za  pitje;  ako  li  ju  samu  piti  voli§, 
bistri  prije,  da  se  no  razbolis.  J.  S.  Rejkovid, 
kuc.  170.  Rogom  vodu  mucase,  a  ocima  bistrase. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  27''.  —  b)  zrak,  vazduh: 
Ogau  gaseci,  aer  bistreci.  S.  Margitic,  fala  108. 
—  c)  dusu,  pamet:  Dusu  prosvjetjujes  i  bistris. 
V.  Andriasi,  put.  91.  Bog  bistreci  nasu  mutnu 
pamet.  V.  M.  Gucotic,  pohv.  155.  Tijelo  Jezusovo 
bistri  pamet,  da  se  ne  bude  privarit  u  spoznanu 
pravo  istine.  A.  Kalic  190.  —  2.  sa  se:  rcflek- 
sivno:  Vino  opet  lice  svoje  dobija  i  bisti-i  se.  P. 
Bolid  2,  234. 

BISTRIV,  adj.  clarificans.  samo  it  Stulieevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naUneno. 

1.  BISTRO,  adv.  vidi  kod  bistar. 

2.  BISTRO,  M.  selo  u  Bosni  ne  daleko  od  Trav- 
niktt.  Schem.  bosn.  1804.  83. 

3.  BISTRO,  m.  nadimak  muski.  U  Sapcu  sam 
poznavao  jednoga  covjeka,  koji  nije  pio  nikakva 
pica  van  vode,  nije  pristajao  ni  u  kakve  neured- 
nosti  u  zivotu  i  imane  mu  je  stajalo  u  najbojem 
redu.  Bilo  mu  je  ime  Petar  i  Sapcani  su  ga  zvali 
svagda  nadimkom  Petar  Bistro.  S.  Novakovic. 

BISTROCA,  /.  vidi  bistrina.  Od  xvii  mjeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Jambresicevu, 
Stulieevu  i  Vukovu.  a)  u  fjelesnijeh  stimri  jas- 
nijeh:  Reconi  element!  obuii  6e  so  u  jednu  bi- 


strodu  i  svjotlos  noizi-efonu.  M.  Orbin,  zrc.  259. 
U  mjosocu  <je6a  nogovo  bistrode  ne  6c  se  vidjeti 
ona  sto  se  vidi  sada  na  I'lemu  kako  tma.  202.  — 
b)  cistota  moralna :  S  jednijom  niirom  i  bistroiom 
od  konsiencijo.  I.  Dr/.id,  nauk  gond.  215.  —  c)  u 
nma,  acios  ingenii.  Bjolostjonac  15''.  —  d)  ve- 
drina,  redro,  seronitas.  samo  u  Bjelostijencevu 
rjeinikii. 

BlSTROCiTjASAN,  bi.stroglasna,  ar/;'.  clari.sonus. 
samo  u  Stulieevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  na- 
cincno. 

BISTROGLAV,  adj.  perspicuo  ingonio  prae- 
ditus.  samo  u  Stulieevu  rjecniku. 

BISTROGOVORAN ,  bistrogovoma,  adj.  pla- 
niloipius.  samo  u  Stulieevu  rjecniku.  rijec  nepo- 
uzdana. 

BISTROGOVORNIOA ,  /.  inulier  planiloqua. 
samo  II  Stulieevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  na- 
cineno. 

BISTROGOVORNIK ,  m.  planiloquus.  samo  u 
Stulieevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BISTROIVIISAO ,  bistromisli,  /.  sententianim 
vol  idearum  claritas.  samo  u  Stulieevu  rjeiniku. 
rijei  sa  svijem  nepiouzdana. 

BISTROPAMETAN ,  bistropametna ,  adj.  per- 
spicuo ingenio  praeditus.  savio  u  rjeinidma  Be- 
linu (acutus  29a.  solers  557*)  i  Stulieevu.  isporedi 
bistropametno. 

BISTROPAMETNO ,  adv.  perspicuo  ingenio. 
samo  u  jednoga  pisca  jjrosloga  vijeka.  Ne  6e  biti 
evandeje,  komu  ne  bi  podaua  bila  mnoi  razgo- 
vora  oli  u  dugo  i  obilno,  oli  u  kratko  po  obicaju 
naucitejskomu  duboko  i  bistropametno.  J.  Ma- 
tovi6  XIII. 

BISTRORAZUMAN ,  bistrorazumna ,  adj.  per- 
spicuo ingenio  praeditus.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Naueite]  bistrorazumni.  D.  Rapid  41. 

bIsTROST,  bistrosti,  /.  celeritas,  claritas.  is- 
poredi bistrina.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Mika]inu,  Belinu  (189"),  Bjelostijencevu  i  Stu- 
lieevu. —  1.  brzina,  celoritas,  samo  u  knizi  pi- 
sanoj  po  erkvenijcm:  OtLskoci  bistrostiju  svojihb 
nogt.  Starine  2,  294.  —  2.  claritas,  isporedi  bi- 
strina: a)  u  vode.  Mika}a  16a.  153a.  _  b)  u  cega 
god  tjelesna  svijetla  Hi  .Ho  se  uzima  kao  tjelesno, 
i  u  same  svjetlosti:  Da  gledas  bistrost  bozju.  B. 
Kasi6,  rit.  27.  Koje  (sunce)  uzrok  jest  od  svake 
bistrosti  i  jasnosti.  B.  Kasic,  is.  1.  Prosvijetlivsi 
mu  se  obraz  neizrekjivom  bistrosti.  B.  Kasid, 
ign.  34.  Tijelo  udij  bi  obogadeno  tancinom,  bi- 
strostju  i  hitrinom.  F.  Lastrid,  test.  203.  Bistrost 
od  vici'ie  svitlosti.  B.  Kasid,  rit.  58.  L.  Terzic  363. 

—  c)  u  ociju,  koje  dobro  vide:  Vidi  s  velikom 
bistrosti  od  ociju  unutriiijeh  boga  oca.  B.  Kasic, 
ign.  62.  —  d)  u  raziima:  Cjeda  bistrosti  negova 
razimika.  B.  Kasid,  fi-an.  22.  Bistrostju  razuma 
pritece  svu  druzbu  svoju.  A.  Kanizlid,  utoc.  266. 

—  e)  u  cega  god  sto  je  umu  jasno,  rasgovijctno, 
sto  se  dobro  razumijc:  Kazivajudi  nim  mjesta  u 
knigah  tolikom  bistrostju.  B.  Kasid,  per.  171. 
Sve  mu  se  to  prikaza  s  tolikom  bistrostju  i  na- 
glostju,  kakono  da  sve  tada  ti-pjase.  B.  Kasic, 
is.  47.  —  f)  cistota  moralna:  Sinko,  hodi  prida 
nmom  u  istini  i  u  bistrosti  od  srca  tvoga.  B. 
Kasic,  nasi.  103.  Da  obsluzim  distodu  ^dkovnu  i 
bistrost  srca.  P.  Radovcid,  nac.  519. 

BISTROTA,  /.  1.  brzina,  celeritas.  samo  u  jed- 
noga pisca  XIV  vijeka.  Raslabjenyimi.  bj^strota, 
grubyimt  lepota.  Danilo  103.  —  2.  bistrina,  cla- 
ritas. u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Bistrota 
(u  vina).  Z.  Orfelln  91. 

BISTROTECAN,  bistrotedna,  adj  cito  currens. 


BISTEOTMASTOBOJA 


335 


BISTVO 


samo  u  knignma  pisanim  po  crkt^enim;  ismcdti 
rjeinika  samo  u  Danicicevu.  Bistroteotno  delo 
jubtve,  vtsaku  dobrodete  preiti  moguste.  Glasnik 
11,  167. 

BISTEOTMASTOBOJA,  /.  monochromata,  sa- 
mo u  StuUcei-u  rjeiniku,  za  koji  je  hez  snmne  i 
nacineno  preina  tal.  cliiaroscm-o.  tako  jc  u  istom 
rjecnikii  i  bistrotmastobojan,  monocliromateus. 

1.  BISTROUM,  tn.  ingenii  acumen,  bistar  urn. 
samo  u  Stulicevn  rjeiniku.  rije.c  zlo  naiinena. 

2.  BISTKOUM,  adj.  vidi  bistrouman.  samo  ii 
Stulicevu  rjeiniku. 

BISTROUMAN,  bistr6umna,  adj.  perspicuo  in- 
genio  praeditus.  Od  proslocja  rijeka,  izinedu  rjei- 
nika samo  u  Stulicevu.  Prilika  ovoga  mudrozna- 
noga  i  bistroumuoga.  D.  Eapic  457.  —  Adc. 
bistroumno,  per.sjiicue.  MUo ,  slatko ,  bistroumlio 
slove.  J.  Krmpotid,  kat.  22. 

BISTBOIJM]|jE,  n.  uigeuii  acumen,  samo  u  Stu- 
licevu rjecnikii  (,bistroiimje'). 

BISTROUMNO,  adv.  vidi  kod  bi.strouman. 

BISTROVAC,  Bistrovca,  m.  u  Srbiji  u  okrwju 
aleksinackom  ncko  mjesto  gdje  jc  bila  straza  gra- 
niina.  M.  D.  Milicevic,  srb.  725. 

BISTROVH),  m.  acutas  visus,  bistar  vid.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku.  rijei  zlo  naiinena. 

BISTROVIDAN,  bistrovidna,  adj.  acuta  ocu- 
lonim  acie  praeditus,  bistra  vida.  samo  ti  Stuli- 
cevu rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BISTROVIDNOST,  /.  oculorum  acumen,  samo 
u  Stuliievu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BISTVEN,  adj.  es.sentialis ,  substantiab's,  .Uo 
pripada  bistvu  Hi  od  I'lega  dolazi,  i  sto  ima  histvo, 
sto  jest,  po  tom  i  istinit,  pravi.  Od  xvii  vijcka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Umnoza  mu 
slavu  od  raja  bistvenu.  I.  Ancic,  svit.  11.  Umnoza  ' 
se  slava  no  bistvena  koju  jui'  imadii,  nego  niko 
izvaiisko  posteiio  (non  gloria  essentialis,  sod  acci- 
dentalis).  207.  U  posvotilis6u  jo  istinom  istinito 
i  bistveno  tilo  i  krv.  I.  Ancic ,  vrat.  2,  4,  224. 
Sto  jest  bistveno  i  potribnito  za  pokajane.  P.  Po- 
silovi6,  nasi.  91.  Ne  primas  plemenitu  i  bistvenu 
picu  i  jecek  nebeski.  M.  Eadnic  2.  Ovo  jesu  dobra 
bistvena.  56G.  Ostavjamo  radosti  i  vese}a  bistvena 
zaradi  jetbioga  sjoua.  3GG.  Uzgan  od  goruostva 
}ubavi  bistvone  bozje.  404.  Knii^ice  bile  su  pune 
pomaiikaiia,  ne  doisto  bistvcnih,  dali  oni  koja  su 
okolo  bistva.  M.  Lekusic  4.  Ovo  nase  promiiiene 
ako  i  nije  bistveno,  jost  cudnovato.  J.  FUipovic, 
prip.  3,  (58.  Nije  ovo  po  nezinu  mogucstvu  bistve- 
uome,  nego  po  dopustcnu  bozijomu.  J.  Banovac, 
razg.  11.  Ifiubav  ovu  bistvenu  Jubavju  kojom  mo- 
zes  proslidi.  P.  Knezevic,  osm.  318.  Prozvase  oua 
dobra  naravska,  oli  ti  bistvena,  a  ova  pristupa- 
juca  oli  ti  slijedeca.  J.  Matovii  117.  Je  li  vlasti- 
to.st  bistvena  ili  sobstveua?  A.  Kanizlic,  kam. 
196.  U  sakrameuti  iziskuje  so  podlaga  i  oblicnica, 
kakono  dvi  stvari  bistvene ,  od  koji  se  cini  sa- 
kramenat,  a  odluka  jest  trcca  stvar,  ne  bistvena, 
ma  toliko  potribita  da  so  brez  lio  ne  moro  ni  )io 
Bto  saltramenat  uciniti.  M.  Dobretic  8.  Bistvene 
il  ti  esseutialo  rici.  21.  U  saki-ameutu  jest  isti- 
nito, pravo  i  bistveno  tilo  i  ki'V  gospodina  na- 
Sega  Isukrsta.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  3ol.  Vla- 
stito  pace  i  bistveno  jest  razumnoj  naravi  da  ima 
svoju  vo|u.  126.  !^ubav  bistvenim  nacinom  jest 
sjedinene.  A.  Tomikovic  55.  —  Comp.  bistvcniji: 
Ne  ima.  pice  tjelesne  snaznijo  i  bistvenije,  da  ima 
toUku  krepost.  M.  Radnii  464.  —  Adv.  bistveno, 
essentialiter ,  substantialiter :  Bog  jest  bi.stveno 
dobar.  M.  Radnii  378.  Od  oca  bistveno  (essen- 
tialiter) po   sinu   neizmii'no    rodenu    ishode6.   A. 


Bacic  22.  Sto  je  bistveno  u  bogu  (id  <piod  est 
substantialiter  in  deo),  u  dusi  ciiii  se  prilicno. 
J.  Filipovic,  prip.  3,  10.  Sebe  stvorit,  il'  roditi,  .  . 
stvar  bivstveno  ta  nikada  bas  nieemu  ne  zapada  .  . . 
V.  Dosen  263.  Duh  sveti  jest  iz  sina  i  bistveno 
jest  u  liemu.  A.  Kanizlic,  kara.  674.  Jest  sakra- 
menat  u  komu  se  pravo,  istinito,  sucanstveno,  to 
jest  bistveno  uzdi'zaje  tilo  i  ki'v.  1.  Velikanovic, 
upuc.  2,  48.  Po  I'loj  istoj  (pravednosti)  bistveno 
pravedni  jesu.  I.  .T.  P.  Lucie,  nar.  5. 

BISTVO,  n.  esse,  kao  bice  skoro  u  svijem  nego- 
vijem znaienima.  I'red  sje  otpalo  t,  koje  neki  pisu, 
ali  vrlo  rijetko.  Dolazi  od  xvii  vijeJca  (vidi  pod  5 
primjer  M.  Divkovica),  izmedu  rjeinika  u  Belinu 
(bistvo,  essentia  293''),  u  Bjelostijenievu  (bistvo, 
essentia,  vis  et  potestas),  u  Voltigijinu  (bistvo, 
wesenbeit),  u  Stulicevu  (bistvo  i  bitstvo,  essentia, 
substantia).  Akcenat  je  stavlen  po  tome  sto  u  Be- 
linu  rjeiniku   stoji  , bistvo',    u  Stuliievu   ,bistvo'. 

1.  kao  bice  pod  1:  Bog  je  otac  nas  po  stvorenju, 
jer  od  iiega  imamo  nase  bistvo  tilesno  i  duovno. 
I.  Ancic,  svit.  228.  Dull  sveti  bistvo  svoje  i  svoje 
sobstvo  ima  od  oca.  I.  Ancic,  vi-at.  2,  4,  222.  Sin 
jubi  svoga  oca,  .  .  imajuci  od  liega,  to  jest  polak 
iiega,  svoje  bistvo  i  svaku  stvar  ^to  ima.  P.  Po- 
silovif,  nasi.  2.  Gdi  je  cedo,  i  u  kom  mistu?  je  li 
ditc  jos  u  bistvu?  64.  Sarauuju6i  glavu  saranuje 
i  cuva  s  nome  zivot  i  bistvo.  124''.  Kako  te  bog 
stvorio  od  nista  i  dao  je  tebi  bistvo,  koje  ti  imaS. 
P.  Posilovii,  cvijet  92.  Bistvo  i  glavu  branec 
svoju.  J.  Kavanin  423.  Ti  si  svaka  stvorio ,  po 
tvojoj  voji  imadu  sva  svoje  uzdrzaiie  i  svoje 
bistvo.  E.  Pavi6,  ogled.  668.  Promisli  da  ti  bog 
ne  samo  zeli  dobro,  dali  joste  sluzi  ti  u  svakome 
stvoreiiu,  dajuii  mu  bistvo,  moinost,  zivjeiie.  M. 
Zoricic,  osm.  119.  Spomeni  se,  sinko,  da  si  od 
mono  bistvo  tilesno  primio ;  uenioj  mi  milost  za- 
nikati.  M.  Zoricic,  zrc.  61.  Kako  biti  svim  za- 
pado?  tko  li  svakom  bistvo  dade?  V.  Dosen  263. 

2.  kao  hiie  pod  3:  Svak  je  duzan  prociniti 
svoje  bistvo :  da  nije  drugo  nego  jodna  saka  pralia. 
I.  Ancic,  svit  1.  Kad  su  prisle  iz  bistva  krus- 
noga  i  vinskoga  u  bistvo  tila  i  krvi  Isusove.  183. 
Prilikovati  se  onomu  viciiemu  bistvu  bozijemu. 
P.  Posilovi6,  nasi.  xlii.  Morete  doci  ua  vasu  naj- 
poslidnu  svrhu,  sto  jost  uzivati  bozanstvono  bi- 
stvo. XV L.  Dojilica  uzme  jecek  i  oki'eno  ga  u 
svoje  bitstvo  prije  nego  zadoji  djetosco.  M.  Rad- 
nic  57.  Pavao  podignut  na  trece  nebo  vidi  bitstvo 
bozanstvono.  354.  Sam  bog  (jest)  cisto  dobar  u 
svojoj  naravi  i  bitstvu.  378.  Najveca  posvetilisca 
u  vodeuomu  bistvu  satvorio  jesi.  L.  Terzio  198. 
Svo  bezbrojne  izvrsnosti  sastaju  so  u  onemu 
bist\ii  bozje  naravi.  A.  d.  Bella,  razgov.  33.  U 
komu  se  tomaci  sve  bistvo  slavne  vire.  A.  Baiiic 
238.  Bistvo  kruha  i  vina.  296.  Da  su  svo  ove  rici 
od  bistva  posvecena.  315.  Jedan  kip  ili  ti  sobstvo, 
u  komu  su  dva  bistva;  bozanstvono  i  Judsko.  J. 
Filipo%'ic  1,  34.  Bog  kako  bog  n  svomu  bistvu 
jest  duh.  1()0.  Mucno  je  gTih  istomacit  u  I'legovu 
bistvu.  201.  No  moze  covik  jednu  stvar  _  dobro 
poznat,  ako  I'm  bistvo  ne  prociiiuje.  384.  Clanak 
jest  svete  ^are  i  otajstvo  da  se  bistvo  kruha  pro- 
mini  u  bistvo  tila  Isukrstova,  a  bistvo  vina  u 
bistvo  krvi  Isukrstove.  431.  Cablo  uama  jdod  da- 
juci  daje  ga  od  svoga  bistva.  551.  Ovo  poznaue 
moze  imat  promisjajuci  sebe  u  svomu  bistvu  na- 
ravnomu.  6.  Odluka  vi.se  ne  sagrisit  jost  od  bistva 
ski-usena.  J.  Filipovid-  3  146.  Bog  roden  iz  bistva 
ocina  na  nebesi  od  vijeka.  F.  Lastric  ,  tost.  63. 
Jednoga  boga  u  bistvu  naravi  svoje.  270.  Obadva 
bistva,  to  jest  narav  bozija  i  covicanska.  374. 
Kako  more  u  bistvo  obratiti  se  tila  Isusova?  297. 
Kako  more  bistva  nestati  vode?  297.   Premda  je 


BISTVO 


336 


BI§KO 


samo  jedan  bi>K  u  liistvu  i  naravi,  iiista  no  niai'io 
tri  su    kipa.    1''.   Ijastrii,   od'  121.    Kada   so    rofo: 
zla  duSa,    kriviv  diisa  i  t.  d.,    no  inia  so  raziuniti 
od   bist\-a   duso  ill  ti  diiha   noumrlofja,   koga  je 
bog  ])lpnienita  stvorio,  F.  Lastrit,  ned.  50.  Bistvo 
mojo  prid  lobom  toliko  jo  koliko  nisto  (substan- 
tia  inoa   tamqtiani   nihiUuu   aiito  to).   F.  Lastri6, 
svet.  93.  psal.  3S,  C>.   Da  jo  bog  u  svakoni   mistu 
po  svoiiio  bi.stvii.  J.  Baiiovac,  pred.  G2.  Da  jo  bog 
II  svoniu  bistvu  neizmiran.  .F.  Banovac,  razg.  74. 
Bistvo  uaSo  duso  jost  prilicno  bozijemu.  07.  Bistvo 
kruha  prolazi  u  bistvo  tila  Isusova,  a  bistvo  viua 
prido    u   l)istvo    krvi    uogovo.  2'2H.   Proui    da    iia- 
uciteli   na   ninogo   drugo   narino    sakrainoiuit  to- 
mato,  iiiSta  no  mai'io  u  bistvti  svi  so  slaiu.  197. 
Touia£i  sve  bistvo  krstona.  212.  U  odrisei'ui  stoji 
bistvo    saki'anionta    pokore.   25().    Sto  je   grih   u 
svomu  bistvu?  J.  Banovac,  uboj.  4.  Virovat  jed- 
nog   boga  u  bistvu ,    a   trojstruka   u   sobstvu.   D. 
Eapii  327.   Ona  rana,   kako   kruh  i  ostala,   pri- 
obratila  su  so  u  tvoje  bistvo.  M.  Zorifiio,  zrc.  169. 
Bog  jest  cista  jubav  bivstva  svoga.  P.  Kne?.evi6, 
osm.  90.  Kad  promisli  f  o%'ik  boga  i  nizinu  bistva 
svoga.  V.  DoSeu  110.  Sina  boijega  nazivaju  prili- 
kom  negova  bistva.  A.  Kanizlic,  kam.  179.  Ovo  jo 
bistvo  oli  vlastitost  od  odrisena.  M.  Dobrotic  84. 
Bistvo,  essentia.  I.  Velikaaovic,  upui.  1,  viii.  Po- 
svetilisto  ovo  nekrvno  od  posvetilista  Isukrstova 
krvnoga  nista  u  bistvu  nije  razluceiio.  1,  7.  Otac 
porada  sina  sobi  jednobistvena,  to  jest,  jednoga  i 
istoga  s  otcem   bistva.  1,  17.   Je  li  u   svila   kato- 
licili  ista  viraV  Ista  jest  u  bitju  iliti  bistvu:  isto 
bo  svi  viruju.  1,  375.  U  ovomu  da  stoji  i  uzdrzaje 
se  bistvo  pravde,  svaki  dobro  zna.  1,  400.  Sucan- 
stvo   ili  ti   bistvo   ki'uha   obratono  jest  u  bistvo 
tUa  Isukrstova  a  bistvo   vina  u  bistvo   krvi  Isu- 
krstove.  2,  51.   Jeduo   sina  bozjega   s  otcem   su- 
canstvo  ili  ti  bistvo.  2,  51.  Ovo  na  bistvo  piricesti 
ne  spada.  2,  62. 

3.  kao  bice  ijod  4 :  Da  znade  pokomika  bistvo, 
to  jest  je  li  posveden,  .  .  od  koga  li  je  zauata, 
zeua  li  jeniuzata,  udovica  ali  divojka.  I.  Ancic, 
svit.  89.  Cestito  bistvo  svete  crkve.  101.  Znati 
cemo  da  si  covik  jaki  i  od  bistva.  M.  Eadiiic  427. 
Samo  bistvo  redovnicko  jest  strah  sotonski.  L. 
Terzic  46.  Buduci  u  tomu  oli  u  tomu  bistvu,  u 
tomu  oli  u  tomu  stanu,  na  priliku  jedan  kraj.  M. 
Dobretic  200.  Isukrst  uzdizuci  zenitbu  na  bistvo 
i  razlog  od  sakrameuta.  458. 

4.  kao  bice  pod  5:  Bog  jest  bistvo  dubovno. 
A.  Bacic  4.  Za  sto  su  sve  ovo  (dusa,  andell,  da- 
voli)  bistva  duhovna.  431.  Dusa  jest  jedno  bistvo 
najplemenitije,  cisto  duhovna  drugarica  i  sestra 
andeoska.  D.  Eaijic  37.  Bistva  netilesna  nadhode 
sva  bistva  tilesiia.  Grgur  iz  VareSa  28.  Za  radi 
boga,  koji  jest  bistvo  svi-liunaravno.  M.  Dobretic 
173.  II  opie  sto  jest:  Oblicje  .  .  .  uije  nego  jedna 
prillka  onoga  stono  jest  bitstvo.  M.  Eadnic  132. 
Prilika  jest  jedno  oblicje  brez  bitstva;  .  .  takoder 
svijet  nije  stvar  od  bitstva,  nego  jedan  dogadaj 
i  prilika  od  bitstva.  Negova  posteiia  i  velika  do- 
stojanstva  i  bitja  jesu  prilike  brez  bitstva.  132. 
Ne  ima  u  nemu  (srijetu)  stvari  od  bitstva.  184. 
Svijet  cini  vjerovati  svojzijera  da  jo  od  lioga  god 
bistva  ono  sto  mu  daje.  370. 

5.  kao  bice  pod  G :  Da  su  se  Judi  u  zivine  obra- 
tili  ne  bitstvom  nego  li  djelom  i  cinenjem.  M. 
Divkovid,  bes.  340.  Ovo  isto  tilo  sa  svim  svojim 
bistvom  naravnim,  koje  sada  ima,  posli  kako  se 
raspade,  sastavice  se.  J.  Filipovic  1,  217.  Zvizde 
ne  ce  svojim  bistvom  padat  na  zemju,  jer  ji  ima 
koje  bi  svii  zemju  pokrile,  veco  ce  svu  svoju 
Bvitlost  izgubit,  kao  da  su  na  zemju  padnule.  J. 
Banovac,  razg.  2. 


6.  kao  hU;a  pod  8:  Razdiliti  tvoja  bistva  i  robo 
po  pravdi.  P.  Posilovic,  nasi.  881).  Buduti  priraio 
zdi'ava  i  saranena  svoga  sinka  s  tolikijem  bistvom 
od  robe.   163. 

BISUN,  samo  u  zayoncci  ojeciku:  Slsun  bisun, 
pun  bisera  posut,  a  bosjedom  pokrivon.  Vuk,  rjo6. 
682''.  Nar.  zag    nov.  78. 

BISGR,  n.  pole  u  llercegovini  pod  Mostarom, 
koje  sada  pisu  BiSAo.  Scliem.  here.  1873.  11.  149. 
150  BiSf'O.  \i.  Stojanovii.  a  xiv  i  xv  vijeka  (jla- 
silo  je  Bisce  i  Bisfo:  Na  Bisfii  u  Podgradi.  Mon. 
serb'.  202.  Upisano  u  Bis6u.  280.  Koji  su  s  voj- 
skami  u  Biscu.  Spora.  sr.  1,  150. 

BI§('3AN,  in.  prezime,  u  nase  vrijeme.  maze  hiti 
mjcsto  BiSc^auin.  Schem.  segn.  1871.  102.  Schem. 
zagr.  1875.  221. 

BlSOANIN,  m.  iovjek  is  Bisca  (isporedi  Bihac). 
XVI  i  XVII  vijeka  sa  h  ne  promijemnim  na  'f,pred 
c,  0  cemii  vidi  kod  Bihac:  grijeikom  sa  c  mjesto 
t  u  jcdnom  spomeniku  xvi  vijeka :  Ote  i  Sei'iane 
i  Bihtano  uciniti.  Mon.  Croat.  224.  Bihiani.  P. 
VitPzovi6,  kron.  180.  od  xviii  vijeka,  s  reienom 
promjenom  kao  danas:  Po  Luci  Terzicu  Bisca- 
ninu.  L.  Terzii  i.  Bisdanin.  Vuk,  rjec.  28a.  Pre- 
prosio  Biscanin  Alija.  Pjevan.  203.  To  opazi  Bis- 
danin  Alija.  Nar.  pjes.  juk.  188.  —  kako  se  nalazi 
i  Bijada  mjesto  BiSca  (o  cemu  vidi  kod  Bihac), 
tako  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  ima  i  Bihacani 
(.Bihachcsani').  P-  Vitezovid,  kron.  136. 

BISCANOVO,  n.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Gline.  Schem.  zagr.  1875.  20.  &em.  prav.  1878.  70. 
BIsiANSKI,  adj.  sto  pripada  Biiiii^  (upravo 
Biscanima,  po  niina  i  Biscu).  isporedi  bihadki. 
U  nase  vrijeme,  izmcdii  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Hajde  s  nome  Bisdu  na  krajinu,  u  visoku  bi§- 
dansku  planinu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  300.  Doke  dode 
vise  Bisda  grada  i  vis'  onog  poja  bisdanskoga. 
3,  304. 

BISCE,  n.  1.  vidi  Bihac,  od  cega  je  i  postalo 
(0  iemu  vidi  kod  BUiad).  Vuk,  rjec.  28^.  Zem}. 
bos.  51.  T.  Kovacevad  75.  Glasnik  21,  353.  Hajde 
s  nome  Biscu  na  krajinu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  300. 
Al'  je  Bisce  tama  popanula.  3,  304.  —  2.  vidi 
Bisce. 

BISEL,  m.  neko  selo  koje  se  spomine  prije  na- 
sega  vremena  samo  po  imenu.  BiSeh..  S.  Nova- 
kovid,  pom.  125.  nwze  hiti  da  1  stoji  mjesto  ). 

BISICA,  /.  zmijica.  od  tal.  biscia.  «t  jednoga 
pisca  prosioga  vijeka.  Na  bisicah  jos  sazgano 
Lovrinovo  tisti  rebro.  J.  Kavaiiin  325. 

BI§IC,  m.  prezime  u  jednoga  jnsea  prosioga  vi- 
jeka. Gdi  sto  Burebicu  i  Bisidu?  J.  Kavanin  134. 
BISIN,  m.  neko  selo  koje  se  spomine  prije  na- 
sega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Novakovid,  pom. 
125. 

bSiNA,  /.  1.  selo  u  Bosni  blizu  Dervente. 
Schem.  bos.  1864.  35.  pogrjeska  ce  biti  ,Bisiiia'. 
Statist.  39.  —  2.  planina  u  Bosni  u  Bircu  vise 
Zvornika.  Vuk,  rjec.  28a.  vino  pije  trideset  haj- 
duka  u  Bisini  pod  Polom  velikom.  Nar.  pjes.  viik, 
rjed.  28".  —  3.  planina  u  Hercegocini  blizu  Mo- 
stara.  Glasnik  20,  307.  21,  308.  22,  49.  S.  Nova- 
kovid, obi.  39 

BISKANAT,  blskanta,  m.  tal.  biscanto.  M  jed- 
noga pisca  xvn  vijeka.  Ostavito  rad  biskante,  tere 
pojte  jilacne  kante.  M.  Divkovid,  plac.  4. 

BISkET,  m.  neko  mjesto  koje  se  spomine  samo 
po  imenu  prije  nascga  vremena.  Bisbketb.  S.  No- 
vakovid, pom.  125. 

BISKO,  m.  muski  nadimak.  u  naSe  vrijeme  u 
Dalmaciji.  M.  Pavlinovid. 


BISKOT 


3S7 


BITEVIJA 


BISKOT,  m.  vidi  biskot.  saino  u  Ujelustijen- 
cevu  rjecniku. 

1.  BISKUP,  711.  villi  biskup.  ud  xv  vijeka,  iz- 
medii.  rjecniha  u  Bjclostijem'evii,  J ambresiieeu  i 
Duniciceru.  Pridi,  biskuponiB  Uvartskiini..  Mon. 
Serb.  450.  Biskup  lUodruSki.  Mon.  croat.  155.  Po- 
tribno  jest  bisliupu  biti  nepokarauomu.  Auton 
Dahu.,  Itiiii.  3,  2.  Bi?;kup.  F.  Glaviuid,  cvit.  xxi. 
Josue,  veliki  biskup.  '2. 

2.  BI&KUP,  m.  trtica  (od  pecfiic  Hi  kuhane 
zivadi).  a  llrvatskuj.  J.  Bogdanovic.  Moie  biti 
od  st.  hem.  biskabaii,  bcscliaben,  oijlodati. 

BISKDPAC,  Biskupca,  in.  dva  sda  u  Hrcat- 
skoj:  jedno  it  podhipaitiji  zayrebackoj  a  dritgo 
u  varazdinskoj .  mjcstani  u  oba  gooore  kajkaoski 
Biskupec.   Schem.  zagr.  186.  122.    Pregled  22.  44. 

BISKUPGI,  B'iskujiaca,  m.  pi.  sdo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  pozcikoj.  Sc-boiu.  zagr.  1875.  45. 
Pregled  91. 

BISKUPEC,  vidi  Biskupac. 

BISKUPIJA,  /.  1.  vidi  biskupija.  Od  xiv  vi- 
jeka, izmedii  ijccnika  saiiio  u  BJelostiJencevii  i 
JamhreSieevu.  a)  podnicje  biskuptico:  Do  zcni|e 
biJkupije  (iiijento  nije  jaano).  Mon.  croat.  3.  Na 
svoju  vrati  se  biskupiju.  F.  Glavinic,  cvit.  37. 
Srimsku  biskupiju  Turci  zaujese.  P.  Vitozovi6, 
kron.  137.  —  b)  rlnst  hixkupska:  Biskupiju  jego 
uzmot  ili-ugi.  F.  Glavinic,  cvit.  58.  —  c)  izvrii- 
vane  vlasti  biskup.'ikc:  Uusu  poda  stvoriteju  svomu 
od  let  76  a  cetrdcset  negove  biskupije.  F.  Glavi- 
nic, cvit.  297.  isporedi  biskupstvo.  —  2.  selo  n 
Dalmaciji  blizu  Knina.  Rcpert.  dalm.  16. 

BISKUPNICA,  /.  dvor  histkupski.  kao  da  je 
toga  znaiena  ii  jeduoga  pisca  proiloga  vijeka: 
Sgradi  joj  (crkvi)  biskupiiicu.  J.  Kavauiii  92.  is- 
poredi biskupija. 

BISKUPSKI,  adj.  vidi  biskupski.  u  rjecnicima 
Bjelostijencemi  i  JambreUcevu.  Biskupska  kapa, 
epimediuni  alpinum  L.  i  evonjinus  europaeus  L. 
B.  Sulek,  im.  16.  vidi  i  kod  biskupski. 

BISKUPSTVO,  n.  vidi  biskupstvo.  a)  vlast  bi- 
skupska: Aku  gdo  biskupstva  zeUje.  Anton  Dalm. 
Itim  2,  1.  —  b)  izvrsivane  vlasti  bisktipskc:  Umi-i 
prvi  dan  uiaja  leta  63,  a  nog.a  biskupstva  30.  F. 
Glavinic,  cvit.  120.  ispoi'cdi  biskujiija. 

BISOKTEKICA,  /.  nein.  wirtlischafterin.  saiiio 
sada  gdje  gdje  po  Slaroiiiji:  Xazivje  ju  bisokfce- 
ricom.  V.  Bogisic,  zbur.  189. 

BISTKANI,  III.  pi.  selo  ii  llosni  u  okrugii  sa- 
rajevskoin,  u  kolara  visockom.  Schem.  bosn.  1864. 
19.  driigi  pisu  (iiioie  biti  grijeskoiii)  Bistrani. 
Statist.  23. 

BIT,  biti,  f.  natuia,  kao  bice  pod  3.  Samo  u 
dva  pisea  xvi  i  xvii  vijeka;  ii  rjecniku  nijednoiii. 
Akcenat  je  stavlen  po  tome  sto  u  jednoga  pisca  u 
gen.  sing,  stoji  sa  dva  t:  bitti.  Ka  je  meui  bit, 
pi'igovor  mi  (,im')  biva:  jur  je  muJ  vijemeiiit,  a 
pjesni  pripiva.  P.  Hektorovic  70.  Dub  .sveti  bitje 
svoje  i  svoje  biti  (, bitti')  posopstvo  ima  iz  otca  i 
sina  inokupno.  B.  Kasic,  rit.  77. 

BITAC,  bitaca,  m.  miles,  pugnator,  saino  ii  Stii- 
licevu  rjecniku  (28i>).  rijec  nepouzdaiia. 

BITAK,  bitka,  in.  esse,  status,  constitutio.  kao 
bice ,  alt  ne  u  svakoni  negovu  zuaceuu.  Ud  xvi 
vijeka  (vidi  priinjer  M.  Vetranica),  ismedu  rjec- 
nika  saino  u  Stidicevu  (,essontia,  status').  1.  kao 
bice  pod  1 :  No  ist'  mu  (bogu)  djede  ni  starije, 
er  svoj  bitak  zua  po  sebi.  J.  Kavaiiin  535.  — 
2.  kao  bice  pod  4:  Slano  ce  more  otkriti  pla- 
nine,  brjegove  i  gore,   poja  i  ravuiue;   ter  6e  se 


\Tatiti  u  prjedi'ii  bitak  svoj.  M.  Vetranic  1,  287. 
Da  ima  }ucki  glas  (stado),  jos  bi  ti  izreklo  moj 
tuzni  bitak  vas,  bud  nomir,  jjriko  zlo.  I.  Gun- 
dulic  157.  —  3.  kao  bice  pod  6:  Blazeni  svi  guivi, 
ke  podni  bitak  moj  trpeci  jad  zivi  u  muci  ne- 
reduoj.  D.  Ranina  65''.  Eazumom  uresen  ne  bivsi 
bitak  tvoj,  ne  moj  se  plemstinom  obolit'  tolikoj. 
106.  Er  se  ovi  bitak  mao  nas  da  je  di'ugo  rec' 
ne  prima,  uego  jedan  morski  vac,  ki  vik  s  kra- 
jom  mil-  nc  ima.  150''. 

BITAN,  bitna,  adj.  1.  jiraesens,  sto  se  zbii'a> 
navrsiije,  te  doista  jest,  u  jednoga  pisca  proHlogu 
vijeka.  Tko  neuavidi  brata  svoga,  ubojiea  jest, 
to  jest  ne  dilom  bitnim  i  izvanskim,  dali  Jubavi 
i  botiiia.  Tui'l.  blago  2,  129.  Odpuscane  s\'iju 
gTilia,  tako  istocnih  kako  bitnili.  217.  Pokora  po- 
tribita  jest  samo  onizim,  koji  padoso  u  grili  bitni 
posli  krstena.  201.  taki  grijeh  koji  se  tim  iine- 
now  razlikiije  od  grijeha  koji  prelazi  od  Adaina 
na  sve  jude  (oi-iginale),  govii  i  sadani.  vidi  kod 
grijeb.  —  2.  ad  roi  naturam  pertiucus.  saino  u 
ijecniciina  Bjclostijcncecu  (sulistantialis  1163»)  i 
Jaiiibresicevu  (essentialis  262'')  /  u  iiase  vrijeine 
u  pisaca.  ICi'upne  i  bitno  razlike.  M.  Pavlinovic, 
razg.  16.  —  3.  Adv.  bitno,  substantiabter.  Bjelo- 
stjenac  1163'>. 

BITANGA,  /.  orro,  skitiiica.  od  mag.  bitang. 
Od  XVII  vijeka,  izmcdit  rjecnika  u  Mikal-inu  (ski- 
tac,  vagus,  erraiis),  Stidicevu  (skitalac)  i  Vukovu 
(qui  nibil  agit,  otiator  i  eiimis  domino  carens, 
cemii  se  dodajc  da  se  govori  u  vojvodstvu).  Akce- 
nat se  inijcha  u  gen.  pL:  bitanaga.  —  a)  o  ce(a- 
detu,  iimskoin  Hi  zenskom,  koje  se  skita  nista  ne 
radeci:  Ne  da  suasi  kojokakim  bitangama  deliti. 
Nar.  prip.  vuk.  104.  Gle  bitange,  toliko  dugo  od 
kuce  svoje  ostati  pa  joj  nista  ne  privrijediti.  V. 
Bogisic,  zbor.  88.  —  b)  o  kjusetu,  koje  se  nade  u 
sclu  Hi  na  polu,  a  ne  zna  se  cijeje.  isjioredi  jbva. 
Ako  se  niko  (ijospodar  od  kona)  no  prijavi,  da 
se  kao  bitanga  proda.  V.  Bogisic,  zbor.  414. 

BITANGITI,  bitangim,  impf.  vidi  bitanziti  se. 
S.  Novakovic.  L.  Kovacevid. 

BITANZENE,  m.  vagatio.  isporedi  bitanziti  se. 

BITANZITI  SE,  bitanzim  so,  impf.  skitati  se 
nista  ne  radeci,  vagari.  Od  bitanga.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  bitaugiti. 

BITELIG,  in.  dva  ■•icla  u  Dalmaciji  blizu  Sina : 
gonii  /  doiVi  Bitelic.  Repert.  dal.  28.  Bitelic. 
Schem.  spal.  1862.  10.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  sa  \,  koje  ce  biti  pravije:  Za  to  mu  dade 
Bitejic  u  Cetini.  L.  Vladmirovic,  slav.  5. 

BITE^iICA,  /.  selo  a  Uercegovini  u  mostarskoin 
ukrugu.   Statist.  107. 

BITEJ^li,  m.  vidi  kod  Bitelic. 

BITEV,  vidi  bitevi. 

BITEVI,  adj.  turski  bitevi,  jednoslavan,  saino- 
tvor,  solidus.  Ne  inijeha  se  po  oblicima.  Dolazi 
od  XVII  vijeka,  izinedu  rjecnika  u  Mika^inu  (16"), 
Belinu  (4(j5".  682"),  Bjeloslijcncevu  i  Stuliievu,  ali 
u  svijein  hez  i  na  kraja  i  s  promjenom  u  oblicima : 
bitev,  biteva,  bez  suiniie  grijeskoin  od  tuda  sto  su 
pisci  uzimali  dajc  bitevi  slozeiii  oblik.  Stup  bitov, 
od  jednoga  kamcna.  Mika|a  665".  ali  isti  pisac 
ima  i  sa  i  u  sredhem  rodu:  Gijelo,  bitevi.  hO^ 
sa  i  bez  promjcne  po  oblicima  prosloga  vijeka: 
Ima  10  arsina  sirok  i  toliko  visok  jedan  bitevi 
kameu.  Glasnik  31,  301. 

BITEV'IJA,  /.  sto  god  sainotvoro,  jediwstavno. 
od  bitevi.  u  nase  vrijeine,  samo  u  pjesiiii  i  iz  he  a 
Vukovu  rjecniku  (bez  znaccha).  samo  o  kop(u:  Pa 
on  baca  kopje  biteviju.  Nar.  ijes.  vuk.  rjec.  27''. 

22 


BITI  (BIJEM) 


338 


BITI  (BIJEM) 


bItI,  Mjom,  impf.  percutere.  Od  pocetka  xiii 
vijeka  (oidi  dit(c  pod  II,  2  priniSer  sv.  Save)  i  u 
scijciii  rjecnicima.  —  Akceiiat  sc  mijena  u  cijelom 
impirat. :  bij  ;  ;»(?•/.  pract.  act.  i :  bf v,  brvSi ;  jxirt. 
prai't.  pans.:  nojubiinijc:  bijou,  bijJiia,  sloi.  bi- 
jenJ,  rede:  bji'ii,  bjoiia,  kIoz.  bjoiii  (Na  iialidv 
bjoiia.  M.  Marulic  HM.  Kail  od  uiostra  bjcn  biidcs. 
143.  Od  valov  bjcn.  D.  Dv'/.id  38B.  Hjcn  zlinia 
yjetrima.  D.  Kai'iiua  G9.  MoraS  Sutit,  jer  fcS  biti 
bjona.  M.  A.  Kejkovic,  sat.  102.  Bjoii  ziia  kako 
boli  a  sirak  kako  so  moli.  Nar.  posl.  viik.  15), 
blveii,  biv6na,  doL  biveiu  (Da  no  biido  biven. 
Turl.  blago  2,  276.  Mlarenicu  batoiii  bivenu.  Nar. 
pjos.  vuk.  1,  31),  bit,  bita  (Ni  sii  vito  ui  cekitem 
bito,  no  u  Mletke  u  kalupu  slito.  Nar.  pjes.  viik. 
rje6.  092'').  —  Dva  pisca  prosloga  vijeka  imaju 
u  imperf.  grijeskom  jedan  3  sing,  bise  (Kad  .se 
Josue  s  liima  bise  E.  Pavii,  oglod.  12U),  a  driigi 
tc  sliku  3  pi.  biliu  ^Boje  biliu.  J.  Kavanin  2()0. 
287).  —  Korijen  blii  (od  bha),  udarati.  isporedi 
bat  (clava),  batati,  baiiati  se.  —  Biti  vioze  cc]ade 
ito  mil  je  na  dohvatu,  sto  mo'e  sohom  dosegnuti 
Hi  sto  moze  pugoditi  bacajuci  Ho,  a  moze  biti  i 
iivotina  i  stvar  tjelesna  i  umna;  bijuci  moze  se 
samo  udarac  zadavati,  udarati,  ali  se  mo'e  i 
smrt  zadavati,  ubijati. 

I.  prelazno: 

1.  kaze  se  sto  se  bije.  a)  celade  (ill  sto  se  kao 
cejade  misli)  bije  celade  samo  ga  udarajiici:  Za 
Sto  me  bijesV  N.  Eatiina  109.  ioan.  18,  23.  Sto 
bijes  dijete  toj?  M.  Drzic  119.  Recu  t",  bi  me, 
ali  kari.  A.  Cubranovii  152.  Isukrsta  bise  i  fru- 
stase.  M.  Divkovi6.  naiik  144b.  Zeuu  psiijes,  djecu 
bijes.  J.  Kavanin  58.  Ako  covik  brez  uzroka  vrlo 
ienu  bije.  A.  Baci6  420.  §to  me  bijes?  F.  Lastric, 
ned.  388.  Bi  ga,  psova  i  grdi  ga.  P.  Knezevic, 
iiv.  G.  Cacu  bije.  V.  Doseii  170.  Vidiiete  do  malo 
vi'imena  da  6e  on  nu,  te  svaki  dan,  biti.  M.  A. 
Ee}ko\dc,  sat.  53.  Biti  6u  je  uzamsi  palicu.  74. 
Pak  in  uzet  kakvu  god  batinu  i  bicu  te  dokle 
dusn  dujem.  100.  Sinoc  me  je  potvorila  da  sam, 
jadna,  mnza  bila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  177.  Dovoj- 
cice,  zlato  mateiiiio!   sto  mi  tebo   bijii  i  karaju? 

1,  377.  Majka  Maru  i  bije  i  kara.  1,  232.  Onde 
de  nas  biti  i  muciti.  3,  356.  Pa  potrio  trostriiku 
kan^'iju,  ode  biti  niladu  begovicu.  3,  369.  Ko  za 
zenu  uije,  toga  zona  bije.  Nar.  posl.  vuk.  138. 
Ko  me  jo  lani  bio,  ni  sad  mi  nije  mio.  147.  Za 
Sto  mo  bijes  V  Vuk,  jov.  18,  23.  —  glagol  u  partic. 
pasiv.:  Kad  od  mestra  bjen  budes.  M.  Marulic 
143.  Izranen  i  bijen.  B.  Krnarutic  19.  Da  no 
bude    biven   oli   ti   istiran   iz   kuoe.    Turl.   blago 

2,  276.  Te  bijeni  koi'ie  usedose.  Nar.  pjos.  vtik. 
2,  495.  Oiiaj  sluga  koji  zna  voju  gospodara  svo- 
jega  i  nije  se  pripravio,  niti  ucinio  po  vo}i  lie- 
govoj,  bide  vrlo  bijen;  a  koji  no  zna  pa  zasluzi 
boj,    bice    malo    bijen.    Vuk,    Ivik.    12,  47-48.    — 

b)  celade  bije  zivotinu,  samo  je  udarajiici :  Za  sto 
bijes  moju  kravuV   M.  A.  Ee]kovic,  sabr.  57.  — 

c)  cejade  bije  ce(nde  sinrt  mu  zadajuci:  Grajane 
jib  tirase,  bise,  odriSe.  M.  Marulid  5.  Zivo  mrtvim 
na  grob  bijete.  M.  Vetranid  2,  418.  Tko  vitezo 
sve  najbojo  smrtno  bije  i  porazi.  I.  Gundulic  527. 
Docekajte  neznana  dcliju,  nit'  ga  bijte,  niti  ga 
globite,  ved  ga  iiva  moni  dovedito.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  78.  No  date  im  idi  u  Tiu'ciju  ni  Turaka 
biti  ni  robiti.  4,  273.  —  d)  celade  bije  zivotinu 
»mrt  joj  zadajuci:  S  pokorom  i  s  molbom  vic- 
nega  utoli,  a  no  bin'  sam  sobom  bijud  skot  i  voli. 
M.  Marulic  148.  Nijesu  li  volovi  za  posvetiliSta, 
za  koja  judi  svi  zvjerenja  biju  taV  M.  Vetranid, 
2,  418.  Zvijeri  bije,  tro  i  liara.  I.  Kanavelid,  iv.  32. 
n'  du  biti  guju  il  sokola?  Nai-.  pjes.  vuk.  2,  511. 
A  sve  zvjerad  biju  po  planini.  Ogled  sr.  44.  Bijo 


zecove,  tice.  Vuk,  rjed.  27b.  _  e)  ie\ade  bije  stvax: 
aa)  prsi  svoje:  Vil  ugledah  gdi  tede  bijudi  prsi. 
§.  Mondotid  250.  Svi  prsi  bijaliu  govorodi:  ovi 
bise  sin  bozji.  A.  Komuiovid  68.  Prsi  bije,  grdi 
lica.  N.  Mardi  53.  Bijaso  ])rsi  svoje.  \'uk,  luk. 
18,  13.  ~  bb)  gvozdc,  kujiici:  Da  ja  podeni  bit' 
gvozdjo  dokle  je  \Tudo.  M.  Dr^.id  410.  —  tcj  spravu 
muzicku :  Trube  glasno  i  uakarato  i  praskavico 
rode  okok)  nih  biti.  Alclisand.  jag.  starin.  3,  232. 
Tambur"  bijo,  uz  tanibur"  popeva.  Nar.  pjos.  vuk. 
1,  249.  Nasi  bubi'ie  biju.  Jadko  201.  —  dd)  nisan, 
gadati:  Da  bijomo  nisan  za  oblakom.  Nar.  pjos. 
vuk.  2,  487.  Biju  deca  nisan  oko  crkvo.  4,  17. 
Kasto  biju  i  nisan.  Vuk,  iiv.  18.  Skokom  skadu, 
bacaju  kameuom,  biju  oni  liitrena  niilana.  Nar. 
pjos.  juk.  88.  II  posledncm  primjeru  genetiv  ne  ce 
biti  It  drugom  poslii  nego  mjcsto  akiisativa,  kao 
sto  bira  it  jijesmama.  —  ee)  grdd:  Bi  Bedi.  90 
dana.  ^jotop.  5af.  86.  Vrijeme  kisno  jest  proti\Tio 
onijom  koji  biju  grad.  M.  Kadnid  109.  Kad  Turcin 
Carigrad  bijaso.  J.  Filipovid  1,  167.  Obkoli  Sin, 
tor  ga  bijase  i  juriso  cinase.  J.  Banovac,  prip.  133. 
Ovo  je  niki  novi  nadin  grad  biti.  D.  Rapid  453. 
Sjedo  biti  grad.  I.  Dordid,  ben.  123.  Bio  Stalad 
tri  godine  dana.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  503.  Turci  biju 
jednako  Loznicu.  4,  254.  Bijo  Boca  sa  cetiri  strane. 

3,  46.  Stase  biti  Skadar  sa  tri  strane.  Pjevan.  249. 
—  f)  zirotina  bije  zivotinu:  Oro  tako  sivi  od  ze- 
cova  stada  tjera,  kad  rastvori  kjun  strasivi,  da 
ih  bije  sred  demei-a.  J.  Palmotid,  dubr.  411.  — 
g)  bije  kaka  stvar  celade  Hi  tijelo  mu:  aa)  bije 
sabfa,  groin,  strijela,  siba,  puska,  liibarda,  olovo: 
Bije  nas  ob  dan  carska  sabja.  I.  Gundulid  485. 
Vrh  ke  mi  se  zivot  sagnu,  reka'  b"  da  ga  gromi 
biju.  D.  Barakovid,  vil.  168.  Neprijatejski  stril 
prcz  boli  mo  bije.  I.  IvaniSevic  275.  Ali  da  nas 
siba  ne  bije.  333.  Koga  bog  cuva  onoga  puska 
ne  bije.  Nar.  jiosl.  vuk.  136.  Nesrednoga  lubarda 
bije.  209.  Olovo  ga  biti  no  stijase.  Nar.  pjes.  vuk. 

4,  18.  —  bb)  bije  dahl,  grad,  led,  snijeg,  slana, 
mngla,  val,  zima,  vrucina,  vjetar:  Daz  me  bije 
s  prijeda  a  grad  iz  zada.  Zbor.  147''.  Bije  me  sni- 
jeg i  grad.  M.  Vetranid  389.  Onada  sve  slaue  biju 
me  i  ki-upe,  i  tuge  obstrane,  i  jadi  opstupe.  H.  Lu- 
cid 205.  Snizi,  zime  i  tejjline  da  mo  biju.  I.  Ivani- 
sevid  256,  Ki  ne  daje,  od  zla  u  vike  da  val  bije 
pra^'ednike.  A.  Vitajid,  ist.  166.  Vrucina  to  bije  : 
gorko  pede.  A.  Vitajid,  ost.  404.  Gdje  ga  kuzna  ma- 
gla  bijo.  J.  Kavaiiin  57.  Jer  to  bije  sjever  ledeni. 
P.  Knezevid,  pism.  159.  Otkud  sam  se  nadao  da 
mo  sunce  ogi'ije,  odonud  me  led  bije.  Nar.  posl. 
vuk.  253.  —  cc)  bije  rda,  goloca,  zlo  kakvo  god: 
Te  vas  ne  bi  rda  bila,  nit'  bi  bila  prazna  zdila. 
V.  Dosen  214.  Neznajsu  rda  bije.  Nar.  posl.  vuk. 
199.  Goloda  ga  gora  bijo  nogo  zmijo.  V.  Dosen 
191.  —  dd)  bije  strah,  smeia,  bol,  bolest,  tuga, 
jad  (vidi  i  kod  jad  i  kod  ubiti),  siromaiitro:  Bije 
mo  od  srca  oni  strab.  M.  Vetranid  2,  407.  Boli 
i  smede,  kajno  srce  koje  biju.  J.  Kavanin  370. 
Strah  je  bije,  mis'o  niori.  N.  Mardi  19.  Ubostvo, 
nemodi  i  tugo  nas  biju  oda  svudara.  B.  Cuceri  42. 
A  kakva  je,  tri  je  jada  bila .'  Nar.  pjes.  vuk.  3,  144. 
Cudna  popa!  jadi  ga  ne  bili!  P.  Petrovid,  vijen. 
85.  —  ee)  sjen  ciji  veli  se  da  bije  drugoga,  koji 
je  u  vcliku  straliu  od  onoga:  Kako  no  jo  rata 
ciparskoga  doslo  bilo  pokaraiie  na  krstjanluk ,  u 
koja  vremona  turski  osin  krstjaue  bijase.  A.  Kacid, 
razg.  318.  —  ff)  tijelo  bije,  dosadujuci  dusi :  Ako 
to  tijelo  slabo  bijo,  cini  molitvu.  M.  Eadnid  523. 
—  h)  stvar  tjelesna  Hi  umna  (static,  radna  itd.) 
bije  stvar:  Ah,  nijo  zivot  Jucki  drugo,  .  .  .  neg 
plav  jedna,  ku  u  dugo  biju  vali  kako  gore.  I.  Gun- 
dulid 233.  Tad  pri  vodah  johu  bilu  dva  protivna 
vjetra  biju.  514.   Morske  strasne  gore   od  svud 


BITI  (BIJEM) 


339 


BITI  (^BIJEM) 


slabii  plav  bijalm.  J.  Palmotic,  dubr.  30.  Plav 
tone  ku  s  dvije  strane  vjotar  bije.  280.  Lumbarde 
ga  (grad)  In.ju.  J.  Eadojevic  17.  Vesla  biju  vode 
vedre.  B.  Biitera,  or.  'J.  Nakovaii  gvozdoviti,  cesti 
udarci  koga  biju.  J.  Kavaniii  18-i.  Jcr  ga  (drvo) 
veca  sila  bije.  V.  Doien  17.  To  ti  iii  grad  ni 
snijpg  ne  bije.  Poslov.  dan.  136.  Da  ne  biju  slaue 
ni  siiegovi  po  livadi  cvijet  rascavtio.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  531.  Ona  (puska)  bije  svake  tilisuuie.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  434. 

2.  osim  onoga  sto  se  hije  kaze  se  i  cim  sehijc: 
a)  ielade,  Hi  i^tu  se  kao  ccjndc  iniuli,  bije  ce(ade, 
i  to  rukom  Hi  cim  god  ito  u  ruci  drzi  Hi  sto  w 
ruke  baca  Hi  nogoiii  Hi  cim  ito  iiiia  na  iwzi,  a 
i  drugiin  dint:  Ovdi  ga  biju  jabukami  M.  Drzic 
131.  Bijahu  kamenjem  Stipana.  Bernardin  Gb.  djel. 
7,  58.  Da  ga  jimaju  bici  biti.  F.  Vrancic,  ziv.  22. 
feibami  ju  bijte.  01.  Bitom  Pilat  bi  i  frusta  Isu- 
krsta.  M.  Divkovic,  nauk  IBO''.  Onim  (buzdoha- 
noin)  ga  bijahii.  D.  Barakovi6,  vil.  320.  Ne  more 
biti  ni  koga  rukom.  I.  Ancic,  svit.  75.  Bog  svo- 
jim  ma6em  bije  svijet.  I.  Anfic,  ogl.  164.  On  di- 
nare  na  liu  trati,  ona  liega  mlatom  bije.  J.  Ka- 
valUn  88.  i&ie  nega  ogiienim  j)laraenom,  a  bije 
ga  bidira  i  kamenom.  A.  Kafic,  razg.  18.  Isukrsta 
biCi  bije  i  propiAe.  I.  J.  P.  Luoic,  razg.  90.  Pak 
je  stade  biti  buzdovanom.  Nar.  pjes.  viik.  2,  217. 
Jednu  vojsku  buzdovanom  bije.  1,  160.  Sto  ovome 
tredem  noga  gori,  nom  je  bio  i  oca  i  majku.  2,  11. 
Culumcima  biie  sirotiuu.  2,  204.  Veo  me  biju  tro- 
strukom  kangijom.  2,  374.  —  unijem  ito  se  iz  pu- 
§aka  i  topova  mece:  Biju  Turke  prahom  i  olo- 
vom,  teSkim  bumbam ,  ogi'ienini  granatom.  A. 
Ka6i6,  razg.  16(j.  injesto  toga  veli  se  i  topom: 
Biju  liega  (Petra)  topom  i  kumbarom.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  221.  vidi  i  dale.  —  tako  se  bije  i  udar- 
cima  razliciio  nazvanim,  u  prencsenom  smisht  i 
radnom  i  kakvom  god  nesrccom:  Pocaso  povrat- 
nicami  ga  biti.  Bernardin  43*'.  mat.  26,  67.  Pju- 
vase  ua  obraz  I'legov  i  zausnicami  bise  I'lega. 
I.  Bandulavic  86.  Kako  si  se  po  gradu  falio  prid 
gospodom  od  Omisa  grada.  da  cos  Turkey  biti 
zausnicam.  A.  Kacic,  razg.  267.  Biju  vas  .svijet . . . 
smi-ad}ivijem  bludnijem  dahom.  J.  Kavaiiin  85. 
Bog  bije  suprotivani  umrle.  I.  Dordii,  salt.  300. 
Bih  vas  susom  i  medjikom  i  gradom.  D.  Danicic, 
ag.  2,  17.  —  glagol  ii  purtic.  pasiv.:  Trikrat  sam 
stapi  bijen  bil.  I.  Bandulavic.  25.  Bjen  bicima. 
B.  Cuceri  35.  —  h)  ielade  bije  zivotinu:  Bio  ne 
(kone)  motkom  tu-ajudi.  M.  A.  Relkovic,  sabr.  70. 
Stade  vranac ,  maknuti  se  ne  ce,  .  .  .  bije  nega 
ostrom  bakarlijom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  451.  Bijase 
kona  mamuzama.  Pjevan.  281.  —  c)  ce^nde  bije 
stvar:  srcc  ce\adctu:  Vitijem  kopjeni  srca  bije, 
britkijem  macem  zne  zivote.  I.  Gundulic  446. 
grad  oriizjem,  iKJskotii,  pustajuci  na  n,  topovima 
paleci  ill  na  n:  Rvahu  i  bijahu  ovi  grad  i  gra- 
dane  razlicijem  oruzjem.  M.  Divkovid,  bes.  69. 
Vojsku,  kojom  bije  grade.  J.  Kavaiiin  276.  Pak 
ga  (grad)  bije  silenim'  topovim.  A.  Kacic,  razg. 
96.  Sta  grad  biti  topom  bukovijem.  P.  Petrovic, 
vijen.  54.  Poce  selo  biti  topovima.  Pjevan.  98. 
vidi  i  da^e.  —  sto  god  udarcem :  Kad  Ui  (limune) 
kupac  bije  p}uskom.  J.  Kavaiiin  21.  —  d)  zivo- 
tina  bije  sto  god  rogom,  krilom,  nogom,  repom  itd. : 
Kibe  kudam  izvitijeme  valovite  pjene  biju.  D. 
Palmotii,  christ.  61.  Junac  vitijem  rozim  u  rasrcbi 
vjetar  bije.  367.  —  c)  zima  bije  studenu,  t.  j.  udi, 
dosaduje:  Vrucinom  ga  sunce  pete,  svom  studeni 
zima  bije.  A.  Vitajid,  ost.  42.  —  /)  mjesto  sa- 
inoga  instr.  grijeskom  instr.  s  prijedl.  s:  Z  bici 
zace  ga  biti.  F.  Glavini6,  cvit.  .31.  Svijet  bije  nas 
sa  svojim  opaiinami  M.  Raduii  338.  Da  grad  biju 
8  topovima.  J.  Kavanin  322.  Boie,  za  Sto  ne  bijei 


s  tvojim   strilam   ovo   psovaoce?    I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  112.  Bijeni  s  udarcima.  J.  Matovic  524. 

3.  osim  onoga  sto  se  liijc  ka~e  se  i  mjesto  na 
nemu  gdje  ga  udarci  doheataju:  to  se  kaze  loka- 
tivom  s  prijedl.  po,  a  cim  se  bije  maze  biti  i  ne 
biti  izrcccno:  a)  hcz  onoga  cim  se  bije:  Bije  od 
obisti  kravu  po  trbulm.  M.  A.  Rejkovic,  sabr.  57. 
Turci  potla  ufatise,  pa  ga  biso  po  tabani.  Nar. 
})jes.  vuk.  1,  510.  Ali  ne  da  Sarac  od  mejdana, 
vec  kobilu  bije  po  rebrima.  2,  353.  A  na  glavn 
kalpak  i  celenke ,  jedan  kalpak ,  devot  celenaka, 
i  deseta  fakja  okovana,  iz  lie  su  iiiu  do  tri  pcra 
zlatna,  sto  juiiaka  biju  po  jilecima.  3,  96.  Uzese 
trsku,  i  biSe  ga  po  glavi.  Vuli,  mat.  27,  30.  Bi- 
jahu ga  po  obrazu.  Vuk,  luk.  22,  64.  —  h)  s  oni- 
jcm  cim  .-ie  bije:  Ko  istinu  gudi,  gudalom  ga  po 
prstima  biju.  Nar.  posl.  vuk.  139.  Bijahu  ga  po 
glavi  trskoni.  Vuk,  mar.  15,  19. 

4.  osim  onoga  .^to  se  hije  kaze  .se  joS  da  se  to 
kad  se  bije  iieiega  dodijeva  tako  da  i  od  toga 
prima  udarac:  to  se  kaze  ttkusativom  s  prijedl.  o: 
TJ  taj  cas  vidit  nam  bi  Jelu  gdi  bije  dlan  o  dlan. 
D.  Zlatarid  61. 

5.  kaze  se  da  se  Ho  u  slu  hije  kad  se  u  to  tiska, 
kad  se  2iritiski(je:  Jer  teziuom  u  zem)u  ga  bije. 
J.  S.  Rejkovic,  kuc.  353.  Biti  vodu  u  puSkii,  t.  j. 
sabijajuci  vodu  u  pusku  ogledati  je  li  cijev  dobra; 
jer  kaiu  kad  se  voda  odozgo  silom  potjcra,  da 
ie  udariti  ako  gdje  najmaiia  oduska  ima.  Vuk, 
rjec.  2Sa. 

6.  sto  se  bije,  mozc  biti  ncsto  sto  se  torn  rad- 
nom cini,  a  to  je  boj  i  jama :  «)  boj  u  pravom  Hi 
})renesenom  .'unislii :  kad  se  boj  bije,  tada  su  dvije 
strane  kojc  biju  jedna  drugu,  a  inoze  biti  izre- 
cena  Hi  samo  jalna  Hi  obje:  a)  izrei'cna  samo 
jedna  strana  a  druga  se  ne  kaze:  Boj  bije,  kad 
je  trijeba.  I.  Dordi/-,  salt.  221.  Koja  (vo{a)  u  sebi 
boj  bije  obiruci  sad  zlo  sad  dobro.  A.  Bacic  224. 
Izgubicemo,  ako  bog  za  nas  ovi  boj  bit  ne  budo. 
J.  Filipovic  1,  241.  Na  sto  mi  jo  pero  brez  des- 
uice,  brez  koje  boj  biti  ne  moguy  A.  Kanizlic, 
utoc.  48.  Za  istinu  boj  kiiizevni  biti.  A.  Kanizlic, 
kam.^ix.  Koji  ste  zaradi  niene  boj  bili.  D.  Rapid 
18.  Negov  otac  poginu  u  vojsei  bijuci  boj  za  ce- 
sara.  F.  Ratlman  7.  Ta  eto  si  brizan  ostario  vo- 
jujuci  i  bojak  bijuci.  A.  Kacid,  razg.  2.  Koji  je 
naucan  boj  biti  od  mladosti  svoje.  A.  Kacid,  kor. 
162.  Boj  da  biju,  o  miru  ne  rade.  Nar.  pjes.  \'uk. 
4,  70.  Boja  biju,  brane  raiienike.  4,  115.  Nego 
sade  va|a  u  straziiijem  bojak  biti  i  zametat'  kavgu. 
4,  429.  Boj  ne  bije  svijetlo  oruzje ,  vec  boj  bije 
srce  od  junaka.  Nar.  posl.  vuk.  21.  —  h)  izreiene 
obje  strane:  aa)  ohje  se  strane  imenuju  jednijem- 
imenom  u  mnozini,  ali  se  tako  maze  imenovati  i 
jedna  strana,  za  to  primjeri  koji  nijesu  dosta 
jasni  mogu  pripadati  i  napirijed:  Vitezovi  koji 
boj  biju  i  vojske  vojuju,  vece  puta  sta]aju  glavu 
na  pogibio.  M.  Divkovic,  bes.  84.  Cetiri  vjetra 
boj  bijahu  po  sred  mora.  M.  Orbiu,  zrc.  72.  Srcba 
vitezovom  potrjebna  je,  kad  boj  biju.  J.  Kavanin 
57.  Ludi  boj  biju,  a  mudri  vino  piju.  Nar.  posl. 
vuk.  171.  ohje  strane  mogu  biti  izreiene  jos  i  ri- 
jeiima:  medu  sobom:  Boj  bijuci  medu  sobom. 
D.  Rapid  162.  —  f/t)  ohje  se  strane  imenuju  svaka 
svojim  imenom:  Boj  bijahu  veoma  (uto  mokra 
voda  i  susina.  J.  Kavaiiin  71.  —  ccj  samo  se  za 
jednu  stranii  kaze  da  boj  bije,  a  druga  se  izrice 
aaa)  u  instr.  s  prijedlogom  s:  Neka  boj  s  liim 
bijemo.  Mon.  croat.  217.  Da  z  bozjLra  pukom  svim 
boj  bije.  M.  Marulid  21.  S  ueprijateji  da  boj  bije. 
I.  Gundulic  293.  S  poglavicom  smrti  imase  boj 
biti.  I.  Bandulavic  79.  Jer  jo  triba  boj  biti  sa 
vi-agom,  sa  svitora,  sa  tilom.  A.  Georgiceo,  pril. 
69.   Bise  vas  na  viteStvo  dan  s  Tui'ci  bijuci  boj. 

* 


BITI  (BUEM) 


S40 


BITI  (BUEM) 


B.  K.ni!iruti6,  vaz.  6.  Boj  bijo  s  |udiui  golciuim. 
S.  Margitii,  ispov.  35.  TeXak  boj  sa  svima  on  bio 
je  i^egda  s  iima.  J.  Kavaiiin  275.  Bij(>  boj  s  djav- 
lom.  J.  Banovac,  prij).  8.  Boj  bijaSu  Franca  s  lu- 
gleii.  F.  Lastrid,  nod.  3(ji1.  S  o\'iuia  boj  bijoiuo. 
A.  Kanizlii,  kam.  117.  Boj  jjomanmi  s  bogom 
biju.  V.  Dosen  184.  Ovi  4o  s  jagancem  boj  biti, 
J.  Mato\n6  51G.  OdlutiSo  boj  biti  s  Izraeli(''anim. 
A  Kafcii,  kor.  119.  Iz  zasido  s  I'lim  boj  biju.  I.  J. 
P.  Luf'id,  razg.  58.  Orla  vidili  s  rodom  sihii  po 
zraku  bijuci  boj.  M.  Katanfii,  fiiict.  5'1.  S  kojima 
imaiuo  boj  biti.  B.  LcaUovii,  iiauk  17G.  Mozeuio  li 
s  Tui-ci  bojak  biti?  Nar.  pjcs.  vuk.  2,  312.  Ko 
s  Vojinom  boja  bio  nije,  no  umijo  boga  blago- 
darit'.  3,  321.  —  bbb)  u  dat.  s  prijedlogom  suproc, 
protiv:  Ako  vidis  {'i  xnu)  da  koze  suproc  tebi 
boj  biju,  toj  prilikuje  -srcba.  Zbor.  137l>.  Boj  ce 
biti  protiva  tebi ,  i  no  6e  te  primo6i.  I.  Bandu- 
la'i'i^  223.  Protiva  lioj  (crko-i)  boj  biju  sa  svim 
mogustvom.  A.  Bacic  159.  Velika  bi  oholost  bila 
biti  boj  suprot  istiui.  172.  Aer  tada  6e  groinovi, 
strilicam,  vitrovi  i  munam  suprot  ilcmu  (grjes- 
niku)  boj  biti.  F.  Lastric,  ncd.  12.  Pod  zastavom 
ki'iza  svetoga  drugi  sla\Tiiji  boj  protiva  sebi  i 
svitu  opakoulu  biti.  A.  Kanizlii,  uzroci  58.  mjcsto 
boja  rat  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Koji 
su  u  ovoj  skupstini  vojuju  bijuci  rat  protiva 
djavlu,  svitu  i  tQu.  J.  Filipovic.  1,  181.  —  jf)  Jama 
koja  se  nacini  kad  kon  bije  zem]u  kopitima:  Stoji 
cika  gojeua  Labuda,  labud  bije  jamu  kopitima. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  34. 

7.  ko  se  bije  moze  biti  neizreieno,  a  tada  Hi  se 
raziimije  iz  ostaloga  govora  Hi  se  misli  da  je  sto 
se  namjeri;  ostalo  maze  biti  kao  naprijed,  i  cim 
se  bije  nioze  biti  izreceno  i  neizreieno:  a)  ne  kaze 
se  cim  se  bije :  S  jednu  stranu  vode,  s  drugu  vitri 
biju.  P.  Hektorovic  72.  Nije  leden  vik  Dunaj,  ni 
s  neba  daz  bije.  D.  Eaiiina  118.  B,obi,  plijeni, 
bije,  sijece,  i  od  ki'stjana  rasap  ciiii.  I.  Cxundulic 
333.  Koji  su  di"uge  uvrijedili  i  oialostili  psujuoi, 
biju6i.  M.  Divkovii,  bes.  27.  Turci  robe,  pline, 
biju,  vezu,  vode.  D.  Barakovi6,  vil.  351.  Grijeh 
grubi,  i  grijeli  mnogi  gore  bije.  J.  Kavaiiin  430. 
Ono  vice :  vatre  nije !  ouo  vice :  zima  bijo !  V.  Do- 
Sen  209.  Sluge  pravde  svitovne,  koji  siku,  biju  i 
visaju.  M.  Dobretic,  bogosl.  304.  I  bila  mati  i 
mila  mati.  Poslov.  dan.  28.  Topi  biju  za  nedeju 
dana.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  470.  IF  se  salii5,  il  od 
zbi]e  bijes?  2,  424.  Otkud  biju  Arbanasi  }uti,  od- 
onud  mi  dod'jase  tojjovi.  3,  47.  Bije  svake  godiue 
grad,  slana,  plamenaca.  Vulc,  rjec.  28^.  —  b)  ta- 
koder  se  ne  kaze  cim  se  bije,  iiego  samo  iz  kakoce 
se  sprave  meic  ono  cim  se  upravo  bije,  a  spraca 
je  taka  da  se  moze  to  iz  ne  metati:  iz  luka,  iz 
topa,  iz  puske:  Iz  luka  biju.  .J.  Kavaiiin  272. 
S  jedne  strane  iz  tojiova  >)ije.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  46.  Bije  iz  pu§ke  ili  jjuskom,  iz  topa  ili  topom. 
Vuk,  rjec.  28i».  —  c)  moze  biti  izreceno  i  cim  se 
bije,  kao  naprijed  pod  2:  Biju  (vrazi)  djelom  i 
pozorom.  J.  Kavaiiin  411.  Udi'i  magarca,  da  voc 
u  napridak  nogami  ne  bije.  P.  Knezevic,  osm. 
267.  Ako  zubi  ne  ko[e  (koA),  nogam  ne  bije.  M. 
Dobretic,  bogosl.  -445.  Ni  Biju,  koji  gromom  bije. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  206.  Kamo  ti  mac  i  megdan 
junacki,  vece  bijes  ogiiem  iz  nenada?  3,  423.  A  za 
kopje  vranac  kouic  svezaii,  bije  nogoui  desnom  i 
lijevom.  2,  272.  Nogain'  bije  a  usima  strize.  4,  26. 
Vrano  de  ti  oci  piti  a  orlovi  kril'ma  biti.  1,  283. 
Da  bijemo  nozem.  Vuk,  luk.  22.  49.  tako  i  pus- 
kom,  kad  se  x>uska  izbaciije  (vidi  i  naprijed  pod  2) : 
Puskom  biju  kano  Crnogorci.  A.  Kacid,  razg.  276. 
Puskom  biju  kako  i  Senani.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  425. 
Koji  dobro  pujkom  biti  znade.  4,  276.  —  d)  moze 
biti  izreieno  i  cim  se  bije  i  po  iemu  se  bije  (is- 


porcdi  naprijed  pod  3):  U  gori  ostati  ne  dadu, 
kam^ijama  biju  po  oiiju.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  37. 
—  e)  moze  biti  izreceno  po  iJemu  se  bije,  bez  onoga 
dim  se  bije:  A  vi  sebo  oborili,  tamuoj  rdi  da  dvo- 
rito,  koja  bije  a  ne  lu-ani,  po  zivotu  golu  bije, 
jer  na  varai  krpo  nije.  V.  Dosen  149.  Na  glavi 
niu  zelen  samur  kalpak,  na  kalpaku  perjauica 
vije,  po  ramcni  kita  bijo  zlatiia.  M.  KatanCid, 
fruct.  auct.  69.  (J  zlato  su  koiia  opkovali,  zlattii 
rati  biju  po  kojiiti.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  550.  A  na 
vrancu  cultan  do  kojeiia;  cisti  skorlet  zlatom  iz- 
vozeni,  zlatue  kite  biju  po  kopitiin'.  3,  519. 
II.  neprelazno  : 

1.  netko  Hi  nesto  bije  kao  naprijed;  cim  bije 
maze  biti  i  ne  biti  izreceno,  a  bilo  to  Hi  ne  hilo 
izreceno,  svagda  se  kaze  cega  se  radna  svojim  na- 
cinom  dodijeca :  a)  kaze  se  cim  se  bije  i  joste 
aa)  oko  cega:  Valovito  more  sobom  se  kreco  i 
^nje,  kad  liiiu  srdit  vjetar  bije  oko  stijenja  sta- 
novito.  F.  Liukarex-id  235.  —  bb)  o  sto:  Nogom 
bije  o  zemfii.  J.  Rajid,  boj  120.  Sedlom  bije  o  ja- 
vorje  a  liopitom  o  mramorje.  Nar.  pjes.  viik.  1,  276. 
Sobom  bije  o  duvar  po  kuli.  4,  449.  —  cc)  na 
iemu:  Bije  neko  alkoni  na  vratima.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  476.  —  b)  ne  kaie  se  cim  se  bije,  ali  se 
kaze  aa)  na  sto :  Biju  na  li  svi  mlati.  J.  Kava- 
iiin 202.  —  bb)  o  ito :  Talasi  .  .  .  biju  s  takvom 
srditosdu  o  brigove.  M.  A.  Ile|kovic,  sat.  176.  Ili 
bije  more  o  mramorje.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  506.  — 
cc)  u  sto:  Bije  neko  u  vrata  od  kuine,  da  ih  slomi. 
P.  Petrovid,  vijeu.  113.  Lulu  pije,  u  tamburu  bije. 
Nar.  pjes.  vuk,  rjec.  28".  Lule  piju,  u  tambure 
biju.  Pjevaii.  68.  —  ddj  po  iemu:  I  opasa  sab|u 
dimiskiju,  zlatne  kite  biju  jjo  zemjici.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  224. 

2.  iieito  bije,  ali  ne  u  eijelom  znacenu,  nego 
samo  toliko  sto  dolazi  u  staite  a  koje  bi  dolazilo 
kad  bi  samo  sobom  (Hi  kad  bi  se  nim)  bilo  ne 
dodijevajuci  se  niiega  na  sto  bi  radna  prelazila, 
a  po  tome  samo  uzmahuje  sobom  ili  se  potresa, 
u  iemu  moze  i  glas  od  sebe  pustati,  Hi  silno  izlazi, 
prodire.  —  a)  bije  srce:  Ovako  mi  srce  bije  od 
strave.  M.  Drzid  403.  —  b)  bije  sprava  koja  daje 
glas  od  sebe,  kao  sahat,  bubait,  talambas:  Casov- 
nikt  slysavL  bijustL.  Kava,  tip.  stud,  glasn.  40,  143. 
Kada  ura  bije.  A.  Kanizlid,  utoc.  227.  Biju  sa- 
hati.  Vuk,  rjec.  28".  Sto  ne  biju  bubiii  i  svii-ale? 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  575.  Bubiii  biju,  a  svirale  svire. 
4,  169.  Bubiii  bili,  pak  su  i  prestali.  2,  575.  Bu- 
baii  bije  u  potoku.  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  9.  Turski 
bubiii  biju.  Jacke  163.  Da  ne  biju  glasni  talam- 
basi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  502.  —  c)  bije  pjena,  pla- 
men,  ogan,  zcravica,  zraka,  muna,  dim,  voda.  krv, 
vrticina,  kad  silno  izlazi  odakle  (isporedi  bacati, 
sipati,  sukati) :  Na  usta  mu  pjena  bije.  J.  Krm- 
potid,  kat.  29.  Plauien  bije  iz  obraza.  120.  Iz  usta 
joj  modar  plamen  poce,  iz  ociju  biti  zeravica. 
Nar.  pjes.  bog.  276.  Na  Balacku  jesu  do  tri  glave, 
iz  jedne  mu  modar  plamen  bije.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  152.  Iz  usta  mu  modar  plamen  bije.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  512.  Iz  jedne  mu  ogaii  bije  glave.  Pjevan. 
125.  Na  lieniu  je  divno  odijelo  i  liegovu  debelu 
dogatu,  zarko  ga  je  ogrijalo  suiieo,  od  lieg'  zdraka 
po  avliji  bijo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  204.  Muiia  Niki 
bije  iz  ociju.  Nar.  pjes.  juk.  237.  Bije  voda  iz 
kameiia,  krv  iz  rane,  \Tudina  iz  pedi.  Vuk,  rjec. 
28».  obliije  u  kom  sto  tako  bije  moh  biti  izre- 
ceno: tako  dim  bije  ua  svrdlove  Hi  u  svrdlove: 
Kad  se  b'jele  kule  zapalise,  iz  liili  biju  dimi  na 
svrdlove.  Nar.  pjes.  juk.  444.  Plalio  biju  dimi  u 
svrdlove.  445.  —  d)  bije  sto  pusta  od  sebe  vonu 
(isporedi  udarati) :  rijec  kojom  bi  se  reklo  kakva 
je  vona  stoji  u  instr. ;  tako  a  2'J(smi  bije  lice, 
a  mjesto  vone  je  mii- :   Zaovice  lico  kite,  kite  ki- 


BITI  (BIJEM) 


341 


BITI  (BIJEM) 


tarn  i  cvijecem,  nek  mi  lice  mirom  bije,  nek  se 
na  me  drago  smije.  Nar.  pjes.  petr.  1,  125. 

III.  sa  se: 

1.  kad  kn  sam  Hi  Ho  samo  sebe  bije  (refleks.): 
a)  ne  kaze  se  dim  se  bije  niti  sto  ri^e:  Zao  se  sam 
bije,  kada  mni  drugih  bit'.  M.  Vetranie  2,  483. 
Placuci  se  i  bijuci  se.  Aleksandr.  jag.  starin.  3,  306. 
Nu  uzdisem  i  bijem  se,  tebi  i  bogu  uticem  se. 
J.  Kavanin  312.  —  b)  kaze  se  cim  se  bije  i  nista 
mse:  Poce  se  biti  bicima  zestoko.  B.  Kasic,  ign. 
12.  Kamenjem  se  bije  i  lupa.  £).  Palraotic,  christ. 
366.  —  c)  ne  kaze  se  cim  se  bije,  ali  se  kaze  cega 
se  na  onom  samom  koji  se  bije  dodijeva  razlii- 
nijem  nacinom  radna;  to  se  kaze:  aa)  u  akus. 
s  prijedl.  u :  Bije  se  vt  lice  svoje.  Danilo  91.  Ma 
se  bijaSe  u  prsi  svoje.  N.  Kaiiina  154.  Ink.  18,  13. 
Bradu  guli,  u  prsi  se  bije.  A.  Kacic,  razgov.  216. 

—  hb)  u  lok.  s  prijedl.  po :  Ki'iigu  stije,  po  nosu 
se  bije.  A.  Kacic,  razg.  166.  Ko  vina  ne  pije, 
rda  ga  bije,  a  ko  ga  mnogo  pije,  po  glavi  se 
bije.  Nar.  posl.  vnk.  136.  —  d)  kaze  se  i  cim  se 
bije  i  cega  se  na  onom-  koji  se  bije  Hi  osim  nega 
dodijeva  radna:  to  se  kaze:  aa)  u  akus.  s prijedl. 
u:  Ne  damo  ti  nista  do  kaniena,  da  s'  nim  bijes 
u  oba  ramena.  4,  33.  —  bh)  u  loc.  s  prijedl.  po: 
On  se  bije  rukom  po  prsima.  Nar.  jjjes.  vuk.  3,  49. 

—  cc)  u  akus.  Hi  u  loc.  s  prijedl.  po:  cega  se 
tako  radna  dodijera,  ono  je  osim  onoga  koji  se 
bije:  Jali  grmi,  jal'  se  zemja  trese?  Ja  se  bije 
more  o  mramorje?  Nar.  pjes.  vuk.  3,  357.  Morski 
val,  o  kraju  ki  se  bije.  S.  Mencetic  303.  —  e)  bije 
se  celade  od  necega  do  itecega,  i  to  od  drveta  do 
drveta,  od  kaniena  do  kamena,  od  nemila  do  ne- 
draga,  kad  ga  nevo(a  tjera  sad  ovamo  sad  onamo: 
Vec  se  bijem  i  prebijam  od  drveta  do  di-veta,  od 
kamena  do  kameua,  od  nemila  do  nedraga.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  140.  Da  se  bijem  i  prebijam  od  ne- 
mila do  nedraga.  1,  139. 

2.  kad  ko  postai^ja  sebe  u  staiie  u  kom  bi  se 
nahodio  bijuci  (medial.):  sto  bi  stajalo  u  akus. 
uz  prelazni  glagol  .<ttoji  u  gen.,  i  to  je  boj :  Sad 
te  doci  Brda  i  krajine,  priskocite  malo  i  voliko, 
da  se  bije  boja  svekoliko.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  114, 
Krenulo  se  malo  i  veliko,  da  se  bije  boja  sve  ko- 
liko.  4,  316.  uz  boj  mo'e  se  Icazati  i  s  kim:  Ko  se 
s  nima  boja  bio  nije,  taj  je  od  liih  stravu  zauzeo. 
Ogled,  sr.  95.  Ter  se  bijii  boja  .sa  Turcima.  47G. 

3.  kad  dcoje  (Hi  vise)  bije  jedno  drugo  (recipr.) : 
izreccne  iiiogu  biti  obje  strane  knje  sc  biju  Hi 
samo  jcdna  (isjioredi  naprijed  pod  I,  G):  a)  iz- 
recena  samo  jedna  strana,  a  druga  ne,  nego  se 
misli  i  druga,  pristajala  i  ona  u  boj  Hi  ne  pri- 
stajala:  Bit  co  se  kako  val,  dok  se  osvete.  §. 
Mencetic  37.  Ostavi  pracu  tuj,  ne  moj  se,  brajo, 
bit.  M.  Drzic  105.  Koji  u  igri  lioce  da  se  bije. 
S.  Budinic,  sum  39.  Biti  se,  udariti  druzili,  me- 
tati  se  kamenjem.  A.  Komulovic  22.  Svaki  dobre 
snage,  biti  se  mnogo  vruc.  B.  Krnarutic  11.  Cvijet 
dalmatinskih  od  junaka  bijuc  se  u  Kalabriji.  J. 
Kavanin  241.  Biti  se  i  po  mora  i  po  suhu.  B. 
Cuceri  396.  Ma  se  bije  ka'  da  ranen  nije.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  276.  Blcemo  se,  more,  do  jednoga. 
4,  150.  Nas  je  malo  a  mlogo  Turaka:  da  s'  bi- 
jemo,  razbit'  ne  mozemo.  4.  266.  Okolo  se  biju  \ 
Grahovjani.  4,  453.  —  tako  se  biti  moze  tko  za 
sto  god,  sto  je  rad  imati,  Hi  za  koga,  kogaje  rad 
odbraniti  Hi  pomoci  mu:  Aleksandar  bije  se  brzo 
za  gospostvo  i  carstvo.  Aleksandr.  jag.  starin. 
3,  311.  Svaki  se  od  nUi  za  cas  bije.  I.  Gundulic 
309.  Neka  se  idu  na  cetiri  strane  od  svijeta  bit'  za 
cara.  504.  —  u  prenesenom  smishi  tako  se  maze  tko 
biti  po  pameti,  dvoumeci,  muceci  se  da  bi  smislio 
sto :  neizrecena  su  strana  razlicne  misli :  Oni  ko- 
paju  zemju,  a  ja  se  bijem  po  pameti  kako  cu  se 


od  ni  izbaviti.  G.  Zelilic  135.  —  b)  izrecene  obje 
strane  (Hi  svaka) :  aa)  obje  se  strane  imenuju 
jednijem  imenom:  Aste  se  svadita  dva,  da  se  bi- 
jeta,  a  int  nikto  oti>  vojnikb  da  imL  ne  pomozett 
na  portvicu.  Zak.  dus.  40.  Ja  iiuiah  da  se  biju. 
N.  Najeskovic  1,  269.  Za  sto  se  mnogo  tvrdo  i  ne- 
milostivo  bijahu  (vojske).  ^etop.  dukj.  erne.  3. 
Gdi  se  biju  ali  skubu.  Starine  4,  114.  Na  ovomu 
se  svijetu  cetiri  stvari  protive  i  biju.  M.  Divkovi6, 
bes.  306.  Biju  se  vjetri.  M.  Eadnic  294.  Gospoje, .  . 
ke  se  bise  na  mejdaue.  J.  Kavanin  273.  Sad  se 
biju,  sad  miluju.  V.  Dosen  150.  Ugledah  dva  6o- 
vika,  ,gdi  se  na  mostu  biju.  M.  A.  Rejkovic,  sabr. 
68.  Koji  bi  bill  se  na  megdanu.  I.  J.  P.  Lucid, 
nar.  134.  Tu  se  kraje  s  carem  udario,  bili  su  se 
tri  bijela  dana.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  170.  Evo  na 
nih  udai'ise  Turci,  i  bise  se  dnevi  nekoliko ,  2i- 
vijem  se  ognem  poganahu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  82. 
Vec  se  biju  dvije  silne  vojske.  4,  291.  Tu  se  biSe 
vatrom  iz  pusaka.  4,  338.  Biju  se  dva  kokota.  P. 
Petrovid,  vijen.  46.  —  ,ribe  se  biju',  liocc  reci  mri- 
jeste  se:  Biju  se  ribe,  coeunt  pisces.  Vuk,  rjec. 
28^1.  —  obje  strane  (Hi  si^c,  ako  Hi  je  inse)  mogu 
biti  izreccne  jos  i  rijccima  medu  sobom  Hi  medu 
se  Hi  izmedu  sebe:  Ova  se  cetiri  vjetra  biju  meu 
sobom.  M.  Divkovic,  bes.  307.  Krscenici  u  Europi 
mcd  sobom  bijahu  se.  F.  Glavinic,  cvit.  139.  Dva 
puka,  koja  ie  se  biti  i  ratiti  medu  se.  A.  Kacic, 
kor.  25.  Sto  se  biju  izmedu  sebe.  Vuk,  nar.  pjes. 
4,  12.  —  bb)  obje  se  strane  imenuju  svaka  .svojim 
imenom:  Satiri  i  mladiii  .  .  bijuci  se.  N.  Najes- 
kovid  1,  229.  —  cc)  samo  se  za  jednu  stranu  kaze 
da  se  bije,  a  druga  se  izrice:  aaa)  u  instr.  s  prijedl. 
s:  Josue  se  s  Amalekom  bijase.  M.  Marulic  67. 
Moj  li  je  posao  s  nimi  se  biti?  N.  Najeskovic 
1,  247.  V  prvo  stvorenje,  dokli  se  vrucina  (s)  stu- 
denju  bijase.  1,  323.  Vrag  so  ce  s  liim  biti.  M. 
Drzic  47.  Jima  svitovati  pokornoga  da  se  rve^i 
bije  s  jednim  ili  z  dvima  onimi  pomankanji.  S. 
Budinic,  ispr.  40.  Kada  no  se  bijahu  s  krajestvom 
lirvackijem.  M.  Divkovic,  bes.  xvi.  Bise  se  Drob- 
liaci  SL  Dervist  begomb  na  Gacku.  !^etop.  saf.  85. 
Ti  bijuci  se  sa  mnom  mene  dobude.s.  I.  Ivani- 
sevic 140.  Da  bude  jedan  toliko  nerazuman  da 
se  bije  s  vatrom,  cisto  je  da  bi  imao  gori  dio. 
M.  Eadnic  218.  Tko  se  s  vecim  sebe  bije.  J.  Ka- 
vanin 286.  Jer  se  nemu,  brate,  ne  pristoji  sa  svo- 
jim se  biti  roditejem.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  196.  Pa 
se  bise  i  sekose  s  Turci.  2,  297.  Bije  se  kao  hala 
s  bericetom.  Nar.  posl.  vuk.  13.  —  u  prenesenom 
smislii  tako  sc  mo^e  tko  biti  s  mis|u  ili  s  pameiu, 
dvoumeci,  muceci  se  mislima:  S  misalju  bijuci  se 
na  posteji  sijase.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  817. 
Niti  mogu  redi  da  jesam  ni  da  nisam  (pristao), 
nego  se  tako  s  pametju  bijem.  M.  Dobretic  188. 
Bijem  se  s  pamecu.  Vuk,  rjec.  28a.  _  hbb)  u  dat. 
s  prijedl.  protiv:  Biju  se  protiva  krstjauom.  P. 
Radovcie,  nac.  256.  Idahu  tri  kra|a  s  velikom 
vojskom  biti  so  protiva  Moabicanom.  M.  Kadnid 
190. 

4.  kad  drugi  bije  a  drugi  je  Hi  drugo  sto  boj 
podnosi  (pasivno):  a)  sa  sitbjektom-,  a  to  je  aa)  ce- 
lade: Da  se  bijetb  stapi.  Zak.  dus.  33.  Ved  me 
udri  cim  s'  junaci  biju.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  .5.38. 
Ne  biju  se  tako  robihice.  Nar.  pjes.  juk.  67.  Za 
nedu  se  deca  biju.  Nar.  posl.  vuk.  84.  —  bb)  zi- 
rotina:  Bije  se  zmija,  ka  ti  u  skutu  svije  se  u 
krug  da  te  peci.  I.  Gundulic  498.  —  cc)  stvar: 
Grozdje  se  bit  ima  dokole  jes  vruce.  N.  Dimi- 
trovic  9.  Lumbarde  stavise  da  se  Budin  bije.  J. 
Radojevic  14.  U  svem  visdi  kako  se  grad  bije. 
I.  Zanotti,  skaz.  20.  —  dd)  boj:  Nego  se  trpi  na- 
past  djavaoska  i  s  nim  se  boj  bije.  F.  Lastrid, 
ned.  388.  Boj  se  bije,  krv  se  prolijeva.  Nar.  pjes. 


BITI  (BITDEM) 


342 


BITI  (BUDEM) 


villi.  1,  11(>.  —  ee)  hruka  se  hije,  leao  iini,  u  jed- 
noga  pisca  naseija  rirniftia  (ispnredi  hruUa):  Ti 
provjeri,  da  so  l)nika  bijo.  S.  I^jiibisa,  pi'ip-  '13. 
—  6)  hez  suhjekta:  F)«  so  pijo  iiriinalvni  so,  do  so 
bijo  odmakiii  so.  Nar.  posl.  vuk.  71!.  Bllo  so  pre 
mnogo  viip,  MIo  so  tako  da  tiikii  dvojica  ria  su- 
sret._,  M.  D.  Mili<''.ovi<'',  zloscl.  331. 

BITI,  bi'idom,  jif.  i  impf.  osso,  fieri.  Oil  prvijeh 
vremena,  i  u  srijem  rjediicima.  O  oblicima  treba 
vise  govoriti,  sa  to  ce  .se  o  nima  govoriti  lui  po 
se,  dale  jiod  II,  gdjc  ce  im  se  I  akcenti  pojcazati. 
Korijen  bliu  roditi  se,  rasti;  to  je  znaiene  kori- 
jenu  jtrcslo  u  sadahle,  u  kom  je  same  stane  Jcoje 
dolazi  od  samoga  postana. 

I.  Znaiene  se  receno  ne  mijcna,  samo  je  glagol 
i  perfektivan  i  vmperfektivan,  pa  kad  je  perjek- 
tivan  izriie  se  I'lim  (kao  i  drugim  perfektivnijem 
glagolima)  poietnk  i  svrsetak  onoga  sto  znaii,  i 
kad  se  izriie  poietak,  prihUzuje  mu  se  znaiene 
znacenu  glagola  postati,  kojim  se  toga  radi  maze 
kad  kad  i  zamijeniti ;  a  kad  je  imperfektivan,  iz- 
riie se  nim  trajane  reienoga  snaiena,  trajane, 
kojenm  se  opet  glagolskim  oblicima  izriie  poii- 
nane  i  svrUvane.  perfektivan  je  u  praes.,  imper- 
fektivan u  imperfcktu  i  ptart.  praes.,  a  u  svijem 
ostalijem.  oblicima  i  jKrfektivan  i  imperfektivan 
(perf. :  Kad  bi  dan.  Vuk ,  djel.  27,  39.  iinperf. : 
Bih  na  vojsci  devet  godin'  dana.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  360).  Ho  je  u  praes.  perfektivan,  za  to  se  kad 
je  imperfektivan  zamjeniije  n  torn  obliku  glagolom. 
jesam .  koji  vidi  na  po  se.  Znaiene  ako  i  ostajc 
isto,  opet  se  negda  jace  negda  slabije  pukazuje: 
naj  jaie,  kad  je  biti  vas  piredikat  i  bez  i  kakvih 
dodataka;  slabije,  kad  ima  dodataka  u  kojiina  mu 
se  kaze  vrijeme  Hi  mjesto  Hi  sto  drugo,  te  se  iine 
ti  dodaci  pretezniji  od  negova  znaiena;  a  naj- 
slabije,  kad  ima  jos  osobit  predikat,  te  je  biti 
(Icako  se  kaze)  samo  kopula.  —  Dolazi  sa  subjek- 
tom  i  bez  subjekta  i  sa  se  pasivno. 

A.  sa  subjektom,  koji  maze  i  ne  biti  izreien. 

1.  hez  p)redikata  tako  da  je  samo  biti  predikat. 

a.  bez  i  iega  cim  bi  se  znaiene  glagolu  blize 
odrediralo  Hi  se  reienica  -Hrila  (osim  subjekta  i 
negorijeh  dodataka ,  koji  mogu  biti  inf.  i  cijela 
reienica):  subjekat:  ielade  (Hi  .Ho  .se  misU  kao 
iejade)  Hi  zivotina :  Da  ovate  odi.  poslodniht,  koji 
budu.  249.  Ako  bi  sina  ne  bilo,  a  ktSti  bila.  356. 
Bill  su  tri  Mihojevici.  544.  Milost  vam  i  mir  od 
onoga  ki  jest,  i  lei  je  bio  i  ki  6e  biti.  N.  Raiiina 
196''.  apoc.  1,  4.  Veliko  so  izgubise  (stvari),  or, 
ko  ce  od  nih  pisat',  ne  bi.  I.  Gundulii  3()R.  Bjeso 
njeki  fiovjek  bogatac.  M.  Divkovic,  bes.  174.  Go- 
vorio  sarn  od  Spjecana,  ki  su  bUi,  ki  su  sada. 
J.  Kavaiiin  156.  Iskad'e  da  bi  dospili  bit,  ali  6e 
u  vik  bit  ne  ktijuci  bit.  J.  Filipovic,  prip.  1,  156. 
Kako  dakle  ti  vii-ujes  kad  od  drugi  samo  cujes, 
Aleksander  da  je  bio.  V.  Dosen  256.  Boje  je  bilo 
za  Judu,  da  no  bude  bio  nego  sto  je  bio.  A.  To- 
mikovic  50.  Radi  tebe  ona  je  (matt)  zivot  stavila 
na  pogib}e ;  da  budes  ti,  ne  liajala  da  nestane  lie. 
A.  Kalic  345.  Netko  bjese  Strahinicu  bane.  Xar. 
pjes.  vuk.  2,  262.  U  Solunu  ne  ima  junaka  da 
izide  neinu  na  mejdana:  Dojcin  bio,  pa  se  raz- 
bojeo,  bio  Duka,  pa  ga  boli  ruka.  2,  460.  Bijase 
jedan  ribar.  Nar.  prip.  vuk.  146.  Bio  jedan  cuvek. 
45.  Bila  .JB  nekaka  dovojka.  130.  Bio  jedan  starac. 
109.  Bila  tri  brata.  99.  Bio  covek  i  zena.  75.  Bila 
snaha  i  sveki-va.  104.  Bio  fovek  udov.  172.  Bila 
jediia  sirota  zona.  63.  Od  onoga  koji  jest,  i  koji 
bjese  i  koji  l-.e,  dc6i.  Vuk,  otkr.  1,  4.  —  stvar  tje- 
lesna  Hi  tmma:  Da  imt  stplate  okoli,na  sela  vo]a 
gradr,,  koji  bude.  Mon.  serb.  85.  Bi  liihi.  hotenije 
i  [ubovt,  i  svrsise  mi.  Mon.  serb.  178.  Bi  milostt 
velika   gospodina  kraja,  i  uslisa.  294.   Da  bi  ne- 


gova luilosti.  bila,  teri.  namt  raeili.  potvrtditi. 
294.  Pa/,e(^i  broj  bez  broja  vitezova,  ki  ga  slide, 
bi  volika  rados  svoja.  I.  (iunduliA  335.  Da  V)i  svi 
jazici  u  jikIik)  ]irisj)ili,  .  .  ki  su  sad  i  bill  i  ki  to 
bit.  D.  liarakovi'',  vil.  317.  Da  ovo  kra|estvo  bozje 
pride,  da  ovo  bude,  mi  ovde  od  boga  ne  prosimo 
budu/'i  da  ovo  kra|estvo  jest  vazda.  ,J.  Kilipovit 
1,  379.  Bijase  tavna  noi.  M.  A.  Re|kovi('-,  .sabr. 
59.  Budi  glava,  bit'  6e  lirana.  Poslov.  dan.  10. 
Hudi  peiienica,  bit'  6o  raj^aii.  10.  Budi  nobo ;  budi 
zem|a;  budi  u  liima  svaki  uros  i  najjrava.  A. 
Kalit  62.  Tavnina  bjese,  no  videh.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  415.  Sre6a  bjese,  Turci  ne  znadoSo.  4,  60.  Po- 
]ubi  je  i  dva  i  tri  j)uta,  da  ko  broji,  bila  b'  i 
stotina  1,250.  Bi/.o  gaio,  ali  ne  znam  kad  6e. 
Nar.  posl.  vuk.  14.  Buduei  da  bjeso  petak,  .  .  Je- 
vreji  moliSe  Pilata.  Vuk,  jov.  19,  31.  Re6e  bog: 
neka  bude  svjotlost.  I  bi  svjetlost.  D.  Danicic, 
Imojs.  1,  3.  I  bi  voiSo  i  bi  jutro.  5.  —  subjekat  iz- 
reien rijeiima:  to,  sto,  nei5to,  .sve;  Ako  ce  toj 
biti.  Mon.  serb.  247.  AJco  tozi  bude ,  hoiemo  je 
dobre  pcdepsati.  Spom.  sr.  1,  5.  Keci  da  toj  ne 
bude.  23.  NjeSto  ce  bit'  novo,  sto  nije  prvo  bil'. 
N.  NaJeSkoviA  1,  203.  Kako  pozabiSe  sve,  6a  biSe 
bilo.  p.  Hektorovii  27.  Sto  bi  i  bit  6e,  sve  je 
mijena.  J.  Kavanin  249.  Sto  bijase,  ispustismo;  Sto 
jos  nije,  ne  dobismo.  V.  Dosen  45.  Vi  ne  znate  5to 
jos  bude.  234.  Sto  ce  biti,  nista  ne  razmisja.  A. 
KaCic,  razgov.  291.  Sto  je  bUo,  bilo.  M.  A.  Rej- 
kovi6,  sabr.  10.  Sto  je  bilo,  vise  da  ne  bude.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  3.  Sve  ie  biti  do  u  6ose  brada.  Nar. 
posl.  vuk.  281.  Kad  vidje  sta  bi ,  stade  hvaliti 
boga.  Vuk,  luk.  23,  47.  —  subjekat  neizreien:  Ti 
rece,  i  bise;  ti  zapovida,  sazdase  se.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  299.  Zadosta  je  nemu  samo  rijet: 
da  bude  (fiat)  A.  Kalii  170.  BUo  pa  nije.  Nar. 
posl.  vuk.  13.  —  subjekat  takodcr  neizreien,  a 
misli  se  ono  sto  se  prije  Hi  pjoslije  kaze:  Nit'  je 
bUo,  niti  moze  biti :  jedna  zemja,  a  dva  gospo- 
dara,  jedna  raja  dva  haraca  daje.  Nar.  pjes.  vuk. 

2,  309.  Vino  piti  a  ne  opiti  se,  nit  je  bilo,  niti 
moze  biti.  2,  132.  —  samo  se  iini  da  je  bez  od- 
redbe  kad  se  cijelom  reienicom  privezanom  odre- 
duje  Hi  vrijeme  Hi  mjesto:  OdL  kolu  jo  postalo 
nase  mesto,  bilt  je  zakont  i  slobodtstina.  Spom. 
sr.  1,  15.  To  je  bilo  kada  se  6inilo,  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  129.  Dok  pojubi,  saba  zora  bude.  1,  225. 
—  glagol  jc  bez  odredbe  i  kad  subjekat  ima  svoje 
dodatke,  koji  i  stoje  u  gdjekom  prednem  primjeru, 
a  taki  dodatak jubjektu  mole  biti  i  infnitiv  i  ci- 
jela reienica:  Cto  bude  htenije  uciniti  od  niht, 
to  da  ucini.  Mon.  serb.  48.  Vasa  milostt  budi, 
sto  imt  je  gospodbstvo  vi  dlbino,  platiti.  Spom. 
sr.  1,  14.  Zabave  ce  biti  tvoje  svijem  prastati.  D. 
Palmotic,  christ.  595.  Zavit  obdi-zati  bit  ce  muka. 
V.  Dosen  70.  Kad  sam  ja  isao  u  skolu,  jos  je 
bio  obicaj  dake  u  subotu  tuci.  Vuk,  posl.  296. 
Jer  bi  voja  vasega  oca  da  vam  da  carstvo.  Vuk, 
luk.  12,  32. 

b.  s  adverbima:  aa)  kojima  se  kazuje  mjesto: 
gdje:  Da  se  ki.  sokalbnikomt  prisadi,  gde  bude 
obilije  zem|e.  Mon.  serb.  98.  Gdi  nihovo  zlato 
bise.  V.  Dosen  59.  De  si  bio,  sta  li  si  cinio? 
Nar.  pjes.  vuk.  1,460.  De  si  bUa,  zvijezdo  da- 
nice?  2,626.  -  ovdje,  ondje:  Ako  bi  bio  ovdje, 
ne  bi  bio  mrtav  brat  moj.  N.  Rariina  78.  ioan. 
11,  .32.  Kan'  da  onde  i  ne  bise  gdi  posteiie  izgu- 
bise. V.  DoSen  139.  Onde  bjeso  Obilic  MiloSu. 
Nar.  jijes.  vuk.  3,  53.  —  indje,  nigdje,  svagdje: 
Inbde  da  ne  budu  (slanice)  nigde.  Mon.  serb.  209. 
Svagdi  kaze  da  je  bio.  V.  Dosen  39.  —  tu:  Tu 
bese  sudija.   Mon.  serb.  56.  Budi  tuzi.    Spom.  sr. 

1,  30.  Jedan  zelen  tu  bijase  cador.  Nar.  pjes.  vuk. 

2,  272.   Tu  nek  bude  tvoja  mila  cerka.  3,  17.   Ni 


BITI  (BUDEM) 


343 


BITI  (BUDEM) 


tu  bio  nif  okom  -vidio.  4,  164.  —  tude,  Jcude :  Ako 
mi  bog  pomoze,  tere  bude  tudezi  moje  vladanije. 
Mon.  Serb.  209.   Kude   su   bili   trtgove  i  staniee. 
Mon.  Serb.  209.  Vsude  kude  budu    nasi  trtgovci. 
Spom.  sr.  1,8.  —  kamo:    Kamo   hi,    ca   mi    obe- 
caste  ?   P.  Hektorovic  9.   Kamo  vojevanje,   kamo 
nih   hrabrosti   bise,   i  gizdanje   i   svake  radosti? 
to.  Kamo  mi  bise  dni,  kako  vrime  projde  u  nekoj 
wagliiii,  a  starost  da  ne  dojde?  .58.  —  od  kud  i 
utaro   ,oti,   inude' :    Ott   innde  da  ne  bude.   Mon. 
Serb.  138,   Upita  gdo  i  od  kud  ja  bih.  P.  Zoranic 
19.  —  blzzu,    daleko:    Jer  bjese  blizu  grob.  Vuk, 
jov.  19,  42.  Koja  nije  daleko  od  nibove  varosi  bila. 
M.  A.  Eejkovic,  sabr.  47.  Ko  bi  daje,  cini  se  ne 
fuo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  324.  —   doma:   Ali  doma 
braca  ne  bijaliu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  100.  —  h)  ko- 
jima  se  kazuje  vrijeme:  kad:  Kada  bi  dan.  Alek- 
sand,  jag.  .starin.  3,  232.  Kada  sutra  opet  dan  bi, 
svekolilio   .skupi   .se.    J.   Filipovic   1,  131.    A  kad 
bude    i  nastane   lito.    M.  A.  Eejkovic,   sat.    170. 
Kad  bi  vreme   da   se   mladi   sastanu.   Nar.  pjes. 
vuk.  1,  401.   A  kad  bi  dan,  ne  poznavahu  zemje. 
Vuk,    djel.  27,39.    Kad  bi  vrijeme   veceri,    posla 
slugu.  Vuk,  luk.  14,  17    Kad  bude  vrijeme  za  spa- 
vaiie.  Vuk,  kovf.  91.  —  ncgda,  nigda,  iiikad:  Naso 
hotenje   ne  bDo   nigda  ni  jesti<   da   nitko  jcdant 
dinart  odt  vasega  uzme.  Spom.  sr.  1,  lO.  Sagun- 
tinci   ncgda   bise.   V.  Dosen  193.   Mnoge   zdile  i 
bukare  .  .  .  davno  bi  se  zabacile,  kan'  da  b^  nikad 
i  ne  bile.  149.  —  vazda:  Da  imt  se  slobodtstino 
pretvarajn  na  Danr.jii,  koje  su  vazda  bile.  Spom. 
sr.  1,  2.  —  ]»'i.j<',  prvt),  od  prije:  Zakoiii  koji  ne 
prLVo  bilt.    Spom.  .sr.  1,  32.   Da   znaje   vsaki   sej 
dni  i  \a,  buduste,  koji  te  poslije  biti.  Mon.  serb. 
106.  Ki  su  sad,  i  bili,  i  ki  te  posli  bit.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  317.    Ke  od  prije   slave  bjelui.    J.  Ka- 
vaiiin  189.   —   dokin,   dok:   Do    kolje   sime   moje 
bude.  Mon.  serb.  lOfi.  Tako  .su  cinili  dok  bi  voja 
bozja  bila  zovnut  ji  k  sebi.  F.  Lastric,  svet.  201. 
Dokle  god  svijet  bade.  Ziv.  is.  16.  Neg'  sve  zali 
prvog  gospodara:   a  oh  mene,   prva  sreco   mojal 
dok  bijase,  dobar  ti  bijase.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  230. 
Dok  je  bio  care  Kostadiue,    casni  krsti  na  zem]i 
sijali.  2,  88.  A  dok  bjese  vojevoda  Mirko,  mi  Tm-- 
cina   nigdje   ne  cujasmo.  3,  .52.  —   do  sada:   Su- 
protivstine,  koje  su  do  sada  bile.  Mon.  serb.  458. 
Ako   oesE  govoriti   sve   stvari,   kcjo   su   do  sada 
bile.  500.  —  kako:   Kako    mrak  bi,  .  .  povede  ju. 
F.  Vrancic,  ziv.  12.  —   laiii:   Pripovidke  od  sta- 
rine  .  .  .  kaze   kan'  da  b'  lani  bile.   V.  Dosen  39. 
—  dugo :  Samo  pmzdor  ne  ce  biti  tako  dugo.  V. 
Dosen  179.  —  brze:    Da  svrha  bude  brze,   svaki 
britki  mac  izti-ze.  V.  Dosen  193.  —  c)  na  dva  ad- 
verha,  za  nijeato  i  za  vrijeme:   Kude  su  bili  trb- 
gove   u   prtve  gospode,   tudezi   da   budu   i   stdi. 
Mon.  serb.  209.  Prtvo  nije  bila  ondi  (carina).  281. 
Gde  no  si  bilt  prtvo,  bilt  si  nast  prijateft.  Spom. 
sr.  1,  60.  Malo  prem  nista  od  tole  kad  bismo.  N. 
Najeskovic  1,  316.    Gdi  bi  njegda  grad  od  Troje. 
I.  Gundulic  361.  Kad  bihomo  jur  na  blizu.  I.  Iva- 
nisevic 201.  Sad  ce  jagne  biti  tu.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  131.  Ah  moj  mio!  gdi  si  sinoc  bio"?  1,  3.59.  — 
d)  s  adrerhima  kojima  se  kazuje  driujo  sfo  osim 
mjesta  i  vremenn:  kako,  tako:  Da  stojite  u  miru 
i  u  jedinstvu  kako  ste  i  pre  bili.  Spom.  sr.   1,  44. 
Sva  ce  tijela  od  blazenac    nakon    suda  tako  biti. 
.J.  Kavaiiin  .521.  Kada  bi  to  tako  bilo.  M.  A.  Eej- 
kovic, sat.  14.  Kako  biste,  kako  preminuste!  Nar. 
pjes.  vuIj.  3,  .56.  Kako  ce  to  biti?  Vuk,  luk.  1,  34. 
Eodeiie  Isusa   Hrista   bilo  je   ovako.   Vuk.   mat. 
1,  18.  Jer  je  tako  bila  vo|a  tvoja.  11,  26.   Tako  je 
bilo  ime  mome   domacinu.   Vuk,  nar.  pjes.  1,  85. 
—  zdravo:    Eec'    mi    pravo,    ako    c'   biti   vazda 
zdi'avo.   P.  Hektorovic  113.   Zdravo  budi,  gospo- 


dine!  J.  Kavariin  23.  Zdravo  bio,  kad  si  ozdra- 
vio!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  594.  Kazi  pravo,  tako  bio 
zdravo!  3,  490.  —  zaludu:  Zaludu  bi  straze  bile. 
V.  Dosen  259.  —  u  lijepo :  Ja  sam  s  suram  bio 
u  lijepo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  267. 

c.  s  padezima: 

a)  kad  se  padezem  kazuje  mjesta,  uz  koje  inoze 
biti  kazano  i  vrijeme:  a)  akun  :  aa)  akus.  s  prijedl. 
kroz :  mjesto  se  prohodi  dokle  se  vrsi  sto  glagol 
znaci:  Kad  je  bila  kroz  goru  zelenu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  560.  —  bb)  akus.  s  prijedl.  na:  na  mjesto 
se  na.ttupa  dokle  se  vrsi  sto  glagol  zna<}i:  Kad 
su  bili  na  to  sine  more.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  537. 
Kad  jo  bio  vodi  na  cupriju.  2,  411.  Kad  je  bio 
na  nove  pazare.  1,  548.  —  ce)  akus.  s  prijedl.  u: 
ulazi  se  u  mjesto  dokle  se  vr-H  sto  glagol  znaci: 
Kada  budes  u  tastine  dvore.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  5. 

—  /3)  gen.:  aa)  gen.  s  prijedl.  blizu:  Kad  je  bio 
blizu  dvora.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  350.  —  bb)  gen. 
s  prijedl.  do:  Na  obali  do  vode  Sitnice  jedan  ze- 
len  tu  bijase  cador.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  272.  u  pre- 
nesenom  smislu:  Ti  ces,  Marko,  prvi  carovati,  a 
ja  cu  ti  biti  do  do  ko]ena.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  195. 

—  cc)  gen,,  s  prijedl.  iza:  Kad  su  bili  malo  iza 
grada.  Nar.  jijes.  vuk.  2,  151.  —  dd)  gen.  s  prijedl. 
i.spod :  Kad  su  bili  ispod  Vucitrna.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  135.  —  ee)  yen.  s  pirijedl.  ispred:  Kad  su  bili 
isprid  bili  dvora.  Nar.  pjes.  vuk.  1.  242.  —  ff)  gen. 
s  prijedl.  kod:  Sam  bijase  kod  bilih  ovaca.  A. 
Kacic,  razg.  254  Kad  budete  kod  Merina  dvora, 
skinite  mo  na  zelenu  travu.  Nar.  pjes.  vuk,  1,  250. 

—  99)  i/S"-  *'  prijedl.  nakraj :  Priletice  strilovito, 
da  bi  bio   na   kraj  svita.   A.  Cubranovic  147.    — 

I  hli)  gen.  s  prijedl.  prema,  naspram :  Kad  su  bili 
prem  bela  Budima.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  638.  Kada 
budes  naspram  dvora  moga.  1,  633.  —  ii)  gen.  s  pri- 
jedl. s :  Na  onoj  vodi  s  druge  strane  bio  je  grad. 
Nar.  prip.  vuk.  76.  —  kk)  gen.  s  prijedl.  vrhu: 
Budi  vrhu  glave  moje  u  dan  od  rvanja.  I.  Ivani- 
§evic  136.  —  )')  dat.  hez  prijedl.:  mjestu  se  /iristupa 
dokle  se  vr.U  sto  glagol  znaci:  Kad  su  bili  dvoru 
devojackom.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  533.  Kad  su  bili 
kralevii  satoru.  2,  194.  A  kad  gori  bise  Eomauiji. 
Pjevan.  54.  i  kad  je  ce{ade  ono  cemu  se  pristiqia: 
Kad  je  bio  pobratimu  svome,  on  doziv|e  svoga 
pobratima.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  468.  —  J)  lokat.: 
aa)  lokat.  s  prijedl.  na :  Koji  su  zakoni  i  slobodt- 
stine  vtzda  bile  na  Danu.  Spom.  sr.  1,  2.  Komt 
bili  nasi  posli  na  putevi,  kazovase  imt.  1,  54.  Na 
svijetu  smo  i  mi  bili.  I.  Gundulic  114.  Sinovi 
I'legovi,  koji  bjehu  na  po}u.  M.  Divkovic,  bes.  3. 
Budi  voJa  tvoja  kako  na  nebu  tako  i  na  zem]i. 
F.  Glavinic,  cvit.  172.  Bili  su  na  svitu  niki  mu- 
draci.  F.  Lastric,  ned.  221.  Ovi  najposlidni  bili 
su  na  svitu  oko  godista  1624.  A.  Kacic,  razgov. 
208.  Kadno  bjesmo  na  Kosovu  bojnom.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  327.  Ja  sam  bila  na  Dunavu.  1,  353.  No 
kad  bismo  na  drugom  konaku ,  tu  nas  stize  i 
druga  pocera.  3,  225.  Da  bade  vo}a  tvoja  i  na 
zemji  kao  na  nebu.  Vuk,  mat.  6,  10.  Kad  je  bio 
na  onome  mjestu ,  pristupi  i  vidjevsi  ga  prode. 
Vuk,  luk.  10,  32.  Sve  muostvo  naroda  bijase  na 
jioju.  Vuk,  luk.  1,  10.  mjesto  cemu  mozc  hiti  i  ce- 
\ade  %  kakra  god.  stvar:  Odica  .  .  .  na  boji  je  jed- 
nom  bila.  V.  Dosen  146.  Zacvili  nemazana  (oso- 
vina)  kan'  da  b"  na  lioj  bila  rana.  66.  Covjek, 
na  kom  bjese  debela  bolest.  Vuk,  luk.  14,  2.  — 
bb)  lokat.  s  prijedl.  po:  Bjese  coha  cardaku  do 
vrata,  a  po  cosi  lijepa  kadifa.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  231.  —  cc)  lokat.  s  prijedl.  prama,  prema:  Da 
kor  i  veliki  oltar  prama  sunca  istoku  budu.  M. 
A.  Ee|kovic,  sabr.  6.  Kad  je  care  bio  prema  crkvi. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  210.  —  dd)  lokat.  s  prijedl.  pri: 
Pri  mori  jestt   bilt   gradt.   Mon.  serb.  217.   tako 


BITi  (BUDEM) 


344 


BITI  (BUDEM) 


sc  mjesfo  Icaze  i  ieladetom:  Behu  pri  kinlovtstvi" 
lui  vlastolo.  Mon.  soi-b.  189.  Ki  su  u  toj  doba  pri 
imsb  bill.  Mon.  sorb.  329.  —  ee)  lokat.  s  prijcdi.  n: 
Kupci,  kdji  budiiti.  u  Z(>ni]i  lija|ovi.stva  mi.  Mon. 
Serb.  50.  Ako  .  .  .  kniga  biulc  u  Dubrovnici.  1U2. 
Koji  su  u  ti'hi>  golijabi.  bill.  SSpom.  sr.  1,  9(i.  Kto 
imi.  budo  u  susfdi.stvP.  Mon.  sorb.  !(;.">.  Gradi. 
koji  bjcso  u  naSoj  dri.Xavo  i  oblasfci.  Mon.  sorb. 
308.  Kada  bjoso  Ivan  u  tanniioi.  N.  Rai'iina  14. 
Biso  taiia  sin  nogov  stariji  u  poju.  Rornardin  2rjli. 
Zajedno  u  nioliaiii  bijaliomo.  A.  Kanizli('-,  nto&.  70. 
0 !  u  gradu  da  bi  bio,  gospodstvo  bi  zadobio.  V. 
DoSon  21.  .le  1'  ovo  i  gdo  u  sv'jotu  biloV  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  217.  Jodnom  bijali  u  zem|i  arapskoj. 
2,  37G.  §to  bi,  slugo,  u  poju  Kosovu?  2,  291. 
Bjeso  bano  ii  maUinoj  Bai'iskoj.  2,  202.  IJila  dva 
brata  zajedno  u  kuii.  Nar.  prip.  vuk.  89.  Koji 
bxido  u  po|n ,  da  sn  no  vrati  na  trag.  Vuk.  mat. 
24,  IS.  Bi('-o  znaoi  u  snnou  i  u  mjeseeu.  Vuk,  bik. 
21,  25.  tako  mjesto  vwx  ccnni.  biii  i  ce((idc  i  ti- 
jelo  mn,  ndovi.  duUa:  Da  jo  bilo  nosto  imanija 
Katkova  u  vasolit.  ruku.  Spom.  sr.  1,  49.  Ugrabi 
ti  mladi!a  mila,  .  .  .  u  komu  je  tobi  bila  sva  ko- 
Uka  slava  i  sreca.  I.  Gundutic  2(!9.  Svi  co  svoti 
onoliko  volici  uskrsnuti  koliki  bi  bili  do  trijcst 
i  tri  godista,  da  im  nikakovo  pornankanje  ne 
bude  u  zivotu.  M.  Divkovii^ ,  bcs.  398.  Sve  po- 
zuaiie  koje  bi  u  naufitojih.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  174.  Ovi  darovi  sa  svom  izvrsnostju  biSo  u  dusi 
Isusovoj.  1,  172.  Sve  mu  u  iisti  bijau  ove  rici. 
F.  Lastric,  test.  19.  Porobisc  Livno  po)e  raviio, 
u  srcu  jim  to  bise  odavno.  A.  Kacic,  razgov.  202. 
Ako  bude  srce  u  junaku ,  kabanica  ne  oe  nista 
smesti.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  148.  —  f)  instr.:  aa)  instr. 
bez  prijedl. :  Kad  bjeso  gorom  zelenoni.  Nar.  pjes. 
vul5.  1,  810.  Kad  su  bili  pojem  sii-okijem.  3,  120. 
—  hh)  instr.  s  prijedl.  medu :  Medu  vatrom  i  vo- 
dom  biti.  Nar.  posl.  vuk.  176.  Da  no  bude  medu 
gostima  ko  stariji  od  tebo.  Vuk,  luk.  14,  8.  — 
cc)  instr.  s  prijedl.  pod :  Kozu  s  Uca  skinut  podaj, 
pak  se  motri  i  ogledaj ;  i  vidit  ces  da  strasilo 
pod  kozom  jo  prijc  bilo.  V.  Doson  21.  Sto  si  tako, 
brate,  potavi'ieo,  bas  kan'  da  si  pod  zem|ioom  bioy 
Nar.  pjes.  vuk  2,  41.  —  dd)  instr.  s  prijedl.  pred: 
Da  bismo  rokli  da  no  bude  carina  uijedna  predt 
StonomB.  Mon.  serb.  230.  tako  se  mjesto  nioze  ka- 
zati  i  celadetom  (Hi  sto  se  kao  cejade  misli) :  Lani 
tri  krati.  bilt  je  prod  nami.  326.  Crn  im  bio  obraz 
na  divanu  pred  samijem  bogom  istinijem.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  1, 

b)  kad  se  padezem  kaziije  vrijeme,  uz  koje  maze 
biti  receno  i  mjesto:  u)  akus.:  aa)  akus.  hez  pri- 
jedloga:  Tert  ce  biti  VBsakoj  cast  rect.  Spom. 
sr.  1,  26.  Poti  dan  poslije  .  .  .  arandelov  dan  bi- 
jale.  G.  Zelid  9.  Ovaj  dan  bila  jo  nede|a.  600. 
On  je  ovo  }eto  bio  u  Krajini.  Vuk,  grada  20.  Ja 
6u  biti  kod  stoke  svu  noc.  Nar.  prip.  vuk.  16. 
grijeskom  ce  biti  izostavjeno  u:  Pocetak  bjese 
rijec.  N.  Kaiiina  22''.  ioan.  1,  1.  —  bb)  akus.  s  pri- 
jedl. na:  Prom  da  bi  mati  bila  na  cas  od  smrti. 
M.  Dobretic  26.  Na  8  nojembrija  arandelov  dan 
bijase.  G.  Zelic  9.  Bice  svasta  kao  i  na  bozic. 
Nar.  posl.  vuk.  14.  —  cc)  akws.  s  xmjedl  u:  U 
pocalo  bise  ric.  Bernardin  9.  ioan.  1,  1.  U  pocelo 
bise  ric.  I.  Bandulavic  12.  F.  Lastric,  test.  323. 
U  pocetak  bjese  rijec.  J.  Matovic  xv.  Da  ne  liudo 
bje^aiie  vaso  u  zimu.  488.  U  staro  vrime  obicaj 
bijase  odrisivati.  M.  Dobretic.  85.  Ova  je  pokor- 
nioa  bila  u  vrijeme  cara  Justina  starijega.  N. 
Marci  8.  U  to  doba  ne  bi  u  gradu  ni  tresna  ni 
kuga.  B.  C'uceri  27.  Sve  ti  sinko  u  cas  dobar 
bilo!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  55.  Ovo  bijase  u  jesen. 
Nar.  prip.  vuk.  7.  Nogo  se  molite  bogu  da  ne 
bude  bjezau  vasa  u  zimu  ni  u  subotu.  Vuk,  mat. 


24,  20.  —  ft)  yen.:  aa)  gen.  bez prijedhga:  Prvaiii 
vrimona  obiftaj  bijaSe  u  pofcelu  ki'iigo  razlicita 
upui'oi'ia  postaviti.  V.  Dosen  ix.  Koji  bijase  u  Jo- 
rusalinui  onijeli  dana.  Vuk,  luk.  23,  7.  —  hb)  gen. 
s  prijedl.  do:  kad  se  prostiranu  nekoga  vremtna 
samo  krn^j  ka:.e:  Bijahu  jos  dva  dana  do  pashe. 
Vuk,  mar.  14,  1.  kad  se  ka£e  da  sto  biva  kad  se 
dokuci  vrijeme  koje  se  kaze  rijecju  koja  stoji  v 
gen.:  Do  jesoni  u  mom  dvoru  bila!  Nar.  pjo». 
vuk.  1,  381.  Sto  Ac  nima  biti  do  po.^lctka.  4,  VM. 
—  ce)  gen.  s  prijcdi.  nakon:  Tvoji  sinovi,  tviji 
unu(^i,  i  nakon  nib  koji  budu.  I.  Gunduli6  304.  — 
dd)  gen.  s  prijedl.  od :  Kako  jesti.  oti.  voka  bilt. 
Mon.  sorb.  156.  —  ee)  gen.  s  prijedl.  prije,  prvo: 
Tko  so  rodi,  svak  umrijo,  i  bi,  kao  ti,  prijo  tebo. 
I.  Gunduli/:  235.  Proroci  koji  su  bili  prvo  pri- 
sastja  Isukrstova.  A.  Vita(i6,  ist.  18.  —  ff)  gen. 
s  prijcdi.  za:  Carine  kojo  su  bilo  za  vremena 
kneza  Pavla.  Mon.  sorb.  471.  —  y)  lok.  s  prijcdi. 
u:  TJ  ])ocetku  bjese  rijec.  Vuk,  jov.  1,  11. 

c)  kad  se  pnilczem  kaSe  driigo  sto  osim  mjcsta 
i  vremena.  uz  to  moze  biti  receno  i  mjesto  i  vri- 
jeme: u)  akus.:  aa)  akus.  s  prijedl.  na;  kad  se 
sto  redom.  cini  pa  se  hoce  da  kaze  na  koga  dode 
red  da  cini:  Kad  bude  red  na  trecoga  brata  da 
cuva  krusku.  Nar.  prip.  vuk.  110.  kad  sto  biva 
da  bi  neiemu  bilo  dobro,  korisno:  Hoce  li  biti 
sto  na  bubaiiV  Nar.  posl.  vuk.  342.  kad  je  tko  Hi 
sto  u  stanu  koje  glagol  znaci  tako  da  od  toga 
nastaje  Hi  dolazi  i  drugo  starie  iliradna:  Sto  6e 
biti  na  nib  zlo.  Mon.  serb.  21(i.  Sto  ce  bitt  na 
slavu  veli.stva  ti.  Spom.  sr.  1,  41.  Cim  bude  duh 
u  tamnoj  moj  sini,  I'loj  ce  bit  na  posluh.  Mencetic- 
Drzic  474.  Zove  trojstvo  da  mu  bude  na  pomoc. 
I.  Ancic,  svit.  123.  Bi  na  pomoc  s  plavim  svima 
cosaru.  J.  Kavaiiin  184.  Jer  bi  nam  bila  vise  na 
skodu  vira  nego  li  na  korist.  F.  Lastric,  test.  60. 
Isto  bi  bilo  bogu  na  slavu.  J.  Matovic  324.  Ako 
r  vinco  pije,  na  zdravje  mu  bilo!  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  268.  Bac'te  vino ,  na  zlo  vama  bilo  !  3,  282. 
Kad  je  Omer  na  zonidbu  bio.  1,  252.  Kad  je  Jana 
na  udaju  bila.  1,  560.  Da  ne  budemo  na  dosadu 
nikome  od  vas.  Vuk,  2sol.  3,  8.  Onda  ce  ono 
(drustvo)  biti  na  .stetu  nasemu  narodnom  jeziku 
a  sebi  i  svojima  na  sramotu.  Vuk,  pisma  27.  kad 
je  sto  Hi  tko  u  stanu  koje  glagol  znaci  tako  da 
se  s  necim  podudara,  da  je  kako  prema  nemu 
treba. :  Dasrao  gore  i  poja,  vodo,  sola,  .  .  da  budu 
na  iiilit  vo]u,  da  iniaju  i  drtze,  i  da  cine  vsu 
svoju  vo}u.  Mon.  serb.  106.  Da  je  vojant  gospo- 
dint  vnjevoda  i  negovi  sinove  .  .  .  uciniti  sto  imi. 
budo  na  vo)u,  i  kako  iniB  bude  drago.  238.  Drzim 
da  bi  dao  vas  svit,  kad  bi  bio  na  tvoju  za])ovid. 
J.  Filipovic  1,  225.  Celije  su  bUe  na  dva  kata. 
Vuk,  dan.  1,  17.  kad  se  hoce  da  kaze  ono  u  sto 
se  nesto  promijeni:  ali  dolazi  samo  u  prijevodu 
koji  se  stwise  drzi  tudega  jezika :  Bice  tvrda  na 
puto  ravno.  I.  Ancic,  s\ut.  97.  —  bb)  akus.  s  pri- 
jedl. u:  kad  se  kaze  radna  Hi  stane  u  koje  se 
prelazi  vrseci  .sto  glagol  znaci,  a  u  koje  prelazeci 
moze  se  .Uo  i  nahoditi  onako  kako  prema  I'temu 
treba.  Koji  je  gradt  bio  u  drtzanije  nama.  Mon. 
serb.  301.  Toj  co  biti  u  voliku  uedragost  i  ne- 
ugodaj  krajevtstvu  mi.  375.  Ne  budi  koj  god  zen- 
skoj  glavi  u  prijatejstvo.  B.  Kasic,  nasi.  13.  Koja 
bi  bila  u  prvo  kolino  s  Marijom.  M.  Dobretic 
418.  Molitva  liegova  budi  mu  u  grih  (fiat  in  pec- 
catum.)  F.  Lastric,  .svot.  4.  Francuzi  no  ktise  papi 
biti  u  pomoc.  A.  Kanizlic,  kam.  165.  Novci  tvoji 
s  tobom  da  budu  u  pogibao.  Vuk,  jov.  8,  20.  Kad 
su  bili  u  najvece  pice.  Pjovan.  194.  —  cc)  akus. 
s  prijedl.  uz:  Uz  kojoga  covika  zudi  biti.  J.  Ka- 
vaiiin 177.  —  dd)  akus.  s  prijedl.  za:  kad  se  sto 
mijei'ia   tako  da  se  jedno  daje  a  drugo  prima: 


^ 


BITI  (BUDEM) 


345 


BITI  (BUDEM) 


Jesi  r  6uo,  da  li  zapamtio  da  je  bila  proja  za 
senicu?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  486.  Biie  misja  rupa 
za  dukat.  Nar.  posl.  vuk.  14.  kad  se  sto  jednaci 
tako  da  sejedno  misli  da  je  drugo  Hi  onako  kako 
je  drugo,  da  jedno  vrijedi  onoliko  koliko  drugo : 
Kad  ne  bili  po  dva  za  jednoga,  ne  rodila  majka 
ni  jednoga.  Nar.  posl.  vuk.  119.  kad  se  samo  kaze 
kao  naprijed  da  je  nesto  kao  drugo,  a  upravo  je 
to,  tako  da  mu  to  stoji  mjesto  predikata  (isporedi 
da^e  pod  instr.) :  Da  je  recenoj  gospode  do  svoje 
smrtti  za  nevoraa.  Men.  serb.  459.  Kroz  dobros 
toliku  svakomu  on  bjese  za  jednu  priliku.  N.  Na- 
Jeskovii  1,  321.  Ti  dostojna  Derencina  brojis  da 
t'  bude  za  vojna.  H.  Lncic  248.  Zenskom  stadu 
ki  mu  bjese  za  pastira.  I.  Gundulii  552.  Mogase 
se  blaXen  zvati  ki  ne  bise  za  uznika.  D.  Bara- 
kovid,  vil.  190.  Bi6u  vam  za  oca  a  vi  bicete  mi 
za  sinove.  I.  Ancic,  ogl.  56.  Ako  bi  sto  rekao  ali 
cinio,  odricem  se,  niti  cu  da  bude  za  receno  ali 
za  ueineno.  P.  Posilovic,  nasi.  102''.  Celov,  ki  je 
prije  bio  za  sam  zaklad  od  }ubavi.  J.  Kavanin 
454.  Nitko  ne  ktijase  joj  za  kuma  biti.  J.  Fili- 
povii  3,  27.  Ja  in  vas  primiti  i  bicu  vam  za  oca. 
F.  Lastric,  od'  386,  I  sunce  bi  onda  bilo  svoj  na- 
ravi  za  strasilo.  V.  Dosen  242.  Ovo  moze  biti  za 
veliki  bijeg  da  je  on  uskrsnuo.  J.  Matovic  62. 
Ovi  posli  smrti  Saiilove  za  kraja  jo  bio.  A.  Ka- 
ci6,  kor.  156.  Da  ti  budem  u  dvor  za  gospodu. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  300.  Da  mi  budes  mlada  za  sna- 
§icu.  Pjevan.  187.  kad  je  od  I'lecega  korist  i  dohro 
onomii  sto  stoji  u  akus. :  Tako  moja  muka  za 
mene  ne  bila!  Nar.  posl.  vuk.  307.  tako  i  kad  je 
cejade  ccjadetu  Hi  cemu  god  od  A'ori.sii  tijem  sto 
ga  brani,  cuva,  sto  ga  se  drzi:  Znam  da  ste  za 
me  bili.  P.  Knezevic,  pism.  55.  Molec  neka  za  lii 
bude.  V.  Dosen  64.  Sveti  koji  si  mi  postav]en 
za  parca  na  ki-steuu,  budi  za  mene.  T.  Ivanovic 
107.  kad  je  tko  jcinac  za  koya  Hi  za  sto:  To  on 
stvoriti  ne  moze  nikad,  niti  6emo  mi  za  to  biti. 
Starine  11,  109.  Hocemo  nasu  virnu  knigu  po- 
slati  i  za  u  biti.  12,  16.  kad  ononiu  sto  stoji  ii 
akus.  sto  prilikuje,  kad  je  prema  nciiiu,  kad  je 
onako,  kako  I'lemu  treba:  Odgovori  da  on  ne  bi- 
jase  za  I'lih  i  da  drugoga  ojiata  iznadu.  I.  Dor- 
die,  ben.  28.  ^epoto  joj  u  jirimorju  noma,  cini 
mi  se,  bi  za  tebo  bOa.  Nar.  pjes.  \mk.  3,  89.  Bi  li 
lice  za  vlasica  bilo  ?  3,  380.  Kada  Zlato  za  preslicu 
bude,  majka  ce  mu  nacinit'  preslicu.  1,  500.  Sve 
svatovo  redom  darovao,  svakom  dava  koji  za  sto 
bjese.  Nar.  pjes.  kovc.  75.  Da  je  bila  od  sedam 
godina,  sad  bi  vece  bila  za  udadbu.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  454.  Kad  su  dragi  za  Jubjene  bili.  3,  421. 
Ako  so  objutavi,  cim  ce  se  osoliti?  Ona  ved  ne  ce 
biti  ni  za  sto.  Vuk,  mat.  5,  13.  Atii'iani  ne  bijahu 
ui  za  sto.  Vuk,  djel.  17,  21.  kad  onomc  sto  stoji 
u  akus.,  a  znaci  radnu  Hi  stai'ie,  tako  piristaje 
sto  da  od  togz  ona  radi'ia  Hi  stane  postaje  Hi 
dolazi  Hi  raste:  Mi  cemo  uciniti  sto  co  biti  za 
boje.  1,  1.  Sto  bi  bilo  za  vasu  CLstt,  a  mi  mogli, 
ne  bismo  se  postedili.  Spom.  sr.  1,  19.  Jer  im 
svjet  ue  daju,  ki  V  im  bil  za  bo}e.  N.  Dimiti-ovid 
9.  Budi  nam  ovo  za  nauk.  A.  Gucetic,  roz.  jez. 
309.  Ah  kreposti  plemenita,  necuvena  prije  na 
sviti!  tva  sjjomena  glasovita  za  izglcd  ce  u  vik 
biti.  I.  fxundulic  271.  Bicete  za  nenavidost  sva- 
komu. I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  127.  Preobrazen  u  zi- 
vinu  bi  za  porug  istom  sinu.  J.  Kavanin  26. 
Pak  te  bijelim  zaoditi ,  da  svim  za  smili  mores 
biti !  P.  Knezevic ,  muka  25.  On  jo  sam  bio  za 
utiseue  i  za  razgovor  tebi.  F.  Lastric,  test.  ad.  36. 
Ne  tise  onako  dilovati,  da  im  muka  Isukrstova 
bude  za  spaseiie.  J.  Banovae,  razg.  4.  Vikovi  vi- 
koviti  za  nauk  ce  nemu  biti.  V.  Dosen  51.  Za 
koju  bi  koi-ist  bila  (pravda)?  65.  To  hajduku  bi 


za  cudo.  57.  Ovo  bi  nima  bUo  za  veliku  radost. 
J.  Matovic  74.  Sve  koliko  karane  i  svitovane  nije 
bilo  za  drugo  nego  da  je  jos  vecma  poceo  vapiti. 
A.  Tomikovic  14.  To  je  bilo  a  bogu  za  slavu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  84.  To  Maksimu  vrlo  za  jad 
bilo.  2,  559.  kad  se  onoga,  -Ho  stoji  u  akus.  sto 
tice:  Da  6e  najposli  nihovo  isto  svidooanstvo 
nimi  za  glavu  biti.  M.  A.  Eejkovic,  sabr.  46.  — 
;3)  ge?i.:  aa)  gen.  bez  prijedloga:  kad  se  kazuje 
pripadane:  Koja  to  je  polaca  prBvo  bila  nasega 
vlastelina.  Mon.  serb.  240.  Zupa  koja  je  bila  kneza 
Pavla.  296.  Pak  ce  onog  pravda  biti.  V.  Dosen 
65.  Najde  kravu,  koja  bijase  jednoga  se}anina. 
M.  A.  Rejkovic,  sabr.  57.  kad  se  kaziiju  cemu  oso- 
bine  dime,  sto  je  u  nega  Hi  cemu  pripada:  Da 
iht  pitaju  tko  bi  koje  plemenscine.  Mon.  serb. 
248.  Koje  gode  bi  vrtste  cloveki.  bio.  400.  Ne 
bihomo  tvoga  stada.  P.  Hektorovic  152.  Skladnih 
lit  bjehomo.  D.  Zlataric  45.  Bi  ovi  mladii  lica 
mila  i  pogleda  slatka  i  draga.  I.  Gundulic  52G. 
Bihu  svi  te  vo}o.  D.  Barakovid,  jar.  52.  Med  so- 
tone  da  se  mece,  da  liihova  bude  reda.  V.  Dosen  9. 
Svi  dvorani  od  visine  ne  bi  bili  vece  cine.  7. 
Takoga  ima  biti  zivota  redovnickoga.  M.  Dobi'e- 
tic,  72.  Jedno  bjese  taj  delija  s'jede  brade  do  po- 
jasa.  Nar.  pjes.  vuk.  kovc.  89.  Ne  budite  srca 
udovicka,  no  budite  srca  junackoga.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  356.  Dok  sam  i  ja  tvoga  doba  bio.  3,  10. 
Kogod  bude  roda  gospodskoga  1,  40.  Ako  vranac 
bude  srece  stare,  pod  tobom  6e  vranac  isplivati. 
2,  001.  Brat  je  mio,  koje  vjere  bio.  Nar.  posl. 
vuk.  29.  Vejko  je  bio  tanka  i  visoka  struka,  smede 
kose  i  vi'lo  mali  brkova ,  dugujasti  suvi  obraza, 
Siroki  usta  i  podugacka ,  malo  pokucasta ,  nosa. 
Vuk,  dan.  1,  88.  Da  budete  dobre  voje.  Vuk,  djel. 
27,  22.  —  bb)  gen.  s  prijedl.  boz:  Nistori.  no  bismo 
hoteli  uciniti,  sto  bi  bilo  bezt.  prilike  Spom.  sr. 
1,  56.  Potriba,  bez  ko  biti  ne  mogu.  Mon.  croat. 
120.  Da  b'  ne  bili  brez  brimcna.  V.  Dosen  107. 
Plovjene  ne  bijase  bez  straba.  Vuk,  djel.  27,  9. 
—  cc)  gen.  s  prijedl.  do :  kad  tko  u  staiiu  koje 
glagol  znaci  naprcduje  toliko  da  mu  trcba  ono 
Hi  da  moze  raditi  onijem  sto  znaci  rijec  koja  je 
u  gen.:  Kada  Zlato  do  povoja  bude,  majka  ce 
mu  povoj  naciniti ,  .  .  .  kaila  Zlato  do  kolevke 
bude,  majka  te  mu  nacinit'  kolevku.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  500.  A  kad  Zlato  do  kudeje  bilo,  sko^'ase 
joj  srebrnu  kudeju.  1,  471.  kad  se  tko  Hi  sto  na- 
lazi  tako  u  stanu  koje  glagol  znaci  da  od  tuda 
nastaje  staiie  iU  radna  koju  znaci  rijec  koja  stoji 
u  gen.:  samo  u  dua  pisca  xvi  i  xvii  vijeka:  Ohaja 
one  stvari  cica  linosti,  koje  nemu  bile  bi  do  po- 
moci.  §.  Budinic,  ispr.  71.  Anton  svakomu  ugo- 
dan,  a  nikomu  do  zmutiie  ne  bise.  P.  Glavinic, 
cvit.  15.  kad  se  kaze  uzrok  uzimajuci  da  nesto 
u  stanu  koje  glagol  znaci  dopire  onamo  gdjc  mu 
je  uzrok,  ondjc  se  ustav^a:  gdje  je  na  taj  nacin 
uzrok,  ono  stoji  u  gen.  s  orijem  prijedlogom.:  Do 
koga  uzbude  krivica.  P.  Petrovic,  seep.  138.  — 
dd)  gen.  s  prijedl.  iz:  kad  se  kaze  kome  postoj- 
bi)ia  Hi  zavicaj :  Higin  bi  iz  Athene.  F.  Glavinic, 
cvit  6.  Jozef  bio  je  iz  Kafarnauma.  Ziv.  is.  59. 
Bili  su  iz  negovog  grada.  D.  Obradovic,  sav.  23. 
Koji  je  bio  iz  Pocerine.  Vuk,  dan.  4,  31.  kad  se 
.sto  promijeni  te  postane  drugo  Hi  drugacije,  kao 
da  bi  iz  toga  izaslo  (a  ne  da  bi  od  nega  bilo  na- 
cineno) :  Hoce  r  iz  tvog  bisnog  tila  bit'  zema}ska 
smi-adna  gnila.  V.  Do.sen  20.  Iz  iskre  pozar  bude. 
192.  Da  necovik  iz  fiovika  bude  joster  za  svog 
vika.  199.  Sta  ce  biti  iz  ovoga  djetetaV  Vuk,  luk. 
1,  66.  —  ee)  gen.  s  prijedl.  od:  kad  se  kazuje  po- 
stojbina  Hi  zavicaj:  Od  istoga  grada  je  bio  i 
Marko.  J.  Kavaiiin  146.  kad  se  kaze  nmostvo  ka- 
kovo,  u  koje  tko  Hi  sto  prii^ada  kao  u  svoju  dru- 


BITI  (BUDEM) 


3dr. 


BITI  (BTJDEM) 


£inu .  Asto  bude  otb  vlasteli..  Mon.  sorb.  14.  Tko 
budo  odi.  mosa  plnnipjia.  18;i.  Strasc<!'i  .se  da  ne 
budu  od  broja  oiiih.  P.  Kadovc'i(^,  iiac.  17.  Od  tri 
vi-.sto  mo/.e  biti  dobitak ,  kojoga  kamatiiik  ceka. 
A.  Kadfiii,  bogosl.  2(!3.  Od  rnia  od  koga  bjehu 
redovnici.  J.  Mat,ovi6  81.  Kad  biste  bili  od  svi- 
jota,  onda  bi  svijct  svojo  ]iibio.  Vuk,  jov.  15,  19. 
Nijpsu  bili  od  I'lPffova  di-uStva.  Vuk,  dan.  1,  147. 
kad  sc  yrnctivom  kale  ko  yod  feniu  Ho  pripada 
kao  dio  I'lega  samixja:  Dok  od  grada  no  bi  iii-sta, 
o.sim  hi'jic  i  oRi'iista.  V.  Doson  19;!.  kad  se  genc- 
tivom  ka:c  ccjade  Hi  sti^ar,  koja  cini  Hi  uzrokuje 
sto :  ^iVibdVL,  koja  jo  bila  odi.  ncpjovehi.  pri>vt'liL 
k  namy..  Mon.  sorb.  ;U0.  St-vori.  nodvorani.,  koji 
bi  do  danast  k  narni,  odi.  go.spodina  Radosava 
bilL.  310.  Koto,  kojo  .sii  bilo  odi.  rodito[a  mi  .s  kne- 
zomt.  3()7.  Od  koga  bi  narod  od  Moabiti.  M.  Ma- 
rulic,  70.  XJli  sy etna  Marija,  od  sta  bi  nomoc  taj  ? 
N.  Na)eskovi6  1,  270.  AH  mu  ni  to  no  bijase 
.sinironi  od  isti  zivina.  M.  Zorifii^,  osm.  38.  Mrav 
od  sebe  bit  ne  jnoro;  kako  indi  vas  svit  more? 
V.  Doson  263.  Sto  b'  od  ove  smutne  bilo?  .50. 
Sto  do  bit"  od  toga,  kad  uvridi  covik  boga?  197. 
Ne  bijase  magla  od  dazdica,  no  od  pare  koiiske 
i  junacke.  Nar.  pjes.  'ST-ik  3,  304.  To  bi  od  go- 
spoda.  Vnk,  mat.  21,  42.  Kakva  ce  steta  od  onoga 
u  napredak  biti.  Vuk,  nar.  posl.  2()0.  kad  se  kaze 
da  se  ce]ade  Hi  stn  driiyo  iiromijeni  te  postane 
drugo  Hi  drugacije,  Hi  mu  se  staiie  promijcni: 
Sto  ce  bit  od  mono  ?  M.  Vetranic  2,  110.  Je  li  toj 
yelik  dar  od  mrtva  biti  ziv!  N.  Najeskovic  1,  196. 
Sto  Id  od  earstva  tvoga  bilo?  I.  Gundulic  .502. 
Ab,  sto  bi  od  mojo  bilo  sad  mladosti?  F.  Luka- 
revic  21.  Da  se  covjek  i.spovije,  prifcesti  i  primi 
prostenje  od  svijeh  grijeha,  i  po  tom  toga  ne  sa- 
grijesivsi  umre,  i  pode  s  ovoga  svijeta,  sto  bi  bilo 
od  nega?  M.  Divkovic,  bes  91.  Procinimo  sto  ce 
biti  od  nas  slabiji.  I.  Ancic,  syit.  74.  Ne  znali  od 
mene  ca  bise.  I.  Ivanisevic  8,  Sto  bi  bilo  od  puka 
izraelskoga,  da  ne  bude  imao  Mojsija?  M.  Eadnic 
219.  Sto  ce  od  mene  i  od  moje  duse  biti?  V.  An- 
driasi,  put.  292.  Sto  ce  biti  od  tezaka  nepravod- 
noga?  A.  d.  Bella,  razgov.  84.  Koje  (rijeci)  kako 
se  od  misnika  izuste,  udijo  od  bistva  krnha  bude 
bistvo  tila  Isukrstova.  A.  Bacic  314.  Sto  ce  biti 
od  vas  na  dan  sudiii,  koji  sve  nastojite  za^tilo,  a 
nista  za  dusu?  J.  Banovac,  razg.  102.  Sto  od 
ovoga  bi ,  istorik  ne  stavja.  J.  Filipovic  1,  98. 
Vidices  sad  sto  ce  biti  ovdi  od  oviziju,  koji  su 
otvrdnuli.  F.  Lastric,  ned.  429.  Sto  ce  biti  od 
mene'  A.  Kanizlic,  bogojub.  50.  Da  od  zla  ne  bi 
gore  bilo.  V.  Dosen  234.  I  od  di-ugih  od  plugova 
vise  rimski  suci  i  cesari  bise.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  113.  Od  zli  da  budu  dobri.  D.  Obradovic, 
has.  91.  Od  mene.  koji  sam  gresnik,  sto  ce  biti? 
B.  Cuceri  103.  Od  tog  ne  ce  nista  biti.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  434.  I  znade  li  sta  bi  od  devojke?  2,  .563. 
Da  vidite  sto  j'  od  pase  bilo.  3,  19.  Od  sugava 
praseta  zdravo  sviiice  bude.  Nar.  posl.  vuk.  236. 
To  ne  ce  biti  od  tebe.  Vuk,  mat.  16,  22.  Prva 
mi  je  briga  i  zalost  bila:  sta  ce  biti  od  ovijeh 
pjesama.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  xiii.  kad  se  kaze  o 
cemii  oda  sta  je  nacineno,  sto  je  u  nemu  kao 
grada  Hi  dijelovi,  od  kojih  je  sastavleno:  I  sve 
kolo  na  zemju  obali,  pak  kad  bude  od  divojak 
hrpa,  onda  zgrabiv  svaki  svoju  drpa.  M.  A.  Rej- 
kovic, .sat.  44.  Od  ne  (grade)  bude  most.  J.  S. 
Rejkovic,  kuc.  89.  Od  tog  brasna  ne  bude  ])ita. 
Nar.  posl.  vuk.  236.  Vaja  da  su  uzdice  bile  od 
prtenijeh  uzica.  Vuk,  posl.  108.  kad  se  kume  kale 
vijek:  Kada  bise  od  trideset  i  tri  lita.  I.  P.  Mr- 
navic,  ist.  44.  Tad  ja  bijah  od  sedam  godina. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  140.  Kad  je  bio  od  petnacst 
leta.  3,  36.    Bjese  od  dvanaest  godiiia.  Vuk,  mar. 


5,  42.  kad  jc  radna  Hi  stane  ono  odakle  se  kaze 
da  je  ce^ade  -Hi  sivar,  a  cejade  Hi  stvar  vrsi  Hi 
uzrokiije  onu  radnu  Hi  stane  Hi  se  u  onom  stanii 
nahodi  Hi  se  ona  radna  na  nemu  Hi  na  noj  vrsi, 
kao  da  sohom  nosi  i  ono  odakle  se  veli  da  je :  Bi 
mi  od  sumne  sjen  ma  ista.  I.  (Jundulic  225.  Sto  je 
moglo  od  casti  i  od  koristi  biti  meni.  F.  Luka- 
revic  2.  Ispovjodnici  imaju  bit  vooma  od  molitve. 
I.  DrZii";,  nauk  gond.  259.  Da  podadu  na  smrt 
junca,  ki  bi  dotlo  .svenui  stadu  od  bojazni  teske 
i  stralia.  D.  Palmotic,  christ.  3()6.  Nam  od  smece 
bi  svo  koliko  to  cinonje.  ,L  Palmotic,  dubr.  273. 
Ti  od  sumi'io  biti  ne  6es.  I.  Kanavelic,  iv.  45. 
Onomu  dasp  n  ruke,  ki  je  od  smode  svejer  bio. 
173.  Sto  bise  od  potribo.  A.  Kadcii,  bogosl.  91. 
Da  ne  bi  bili  od  dosade  i  od  tcgote  siromasadi. 
^iv.  is.  61.  Da  budu  od  koristi  sluzbenikom.  A. 
d.  Kosta  1,  IV  Negovo  naprcdovano  bi  od  cuda 
kreposnijem  i  od  prikazana  malovrijednijem  re- 
dovniciraa.  I.  Dordii,  bon.  30.  Da  mi  Kuce,  brado, 
ne  kojemo,  .  .  mogli  bi  nam  od  potrobe  biti.  Nar. 
pjes.  vnk.  5,  378.  Kad  dijete  bjese  od  krstena, 
dovedoso  i  popa  i  kuma.  Pjevan.  280.  fSto  im  bude 
od  potrebe.  Vuk,  dan.  3,  188.  Da  su  hajduci  i  u 
pocctku  bune  na  dahije  bili  narodu  od  velike 
pomoci  i  koristi.  Vuk,  odgov.  ulaku  21.  To  bi  sve 
bilo  za  istoriju  nasu  od  preveUke  cijene.  Vuk, 
rjec.  predgov.  —  ff)  gen.  s  prijedl.  protiv,  suprot, 
supi-oc:  kad  se  kaziije  opirane:  Istiua  da  su  iz 
najprije  mnogi  bili  protiv  mene.  Vuk,  pisma  34. 
Jorbo  bi  to  bilo  suprot  postena  duznoga  kraju.  M. 
A.  Eejkovid,  sabr.  23.  kad  se  kazuje  podudarane: 
Mjeritp  joj  kosu  s  macem :  ako  bude  suprod  maca, 
bice  mene  mila  snaha.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  337.  — 
gg)  gen.  s  prijedl.  s:  za  mjesto  ti  prenesenom 
smisiii:  Mrzedi  na  Stefana  sto  je  bio  s  Petrove 
strane.  Vuk,  dan.  4,  23.  kad  je  u  gen.  itzrok  cemti: 
S  tej  krLvi  bilt  bi  uzrokb  da  se  i  bude  ucini. 
Spom.  sr.  1,  82.  Zla  voja,  koja  je  s  onoga  uzroka 
bila.  Mon.  sorb.  275.  kad  je  u  genetivu  radna  Hi 
stane,  a  tu  radnu  Hi  stane  cini  Hi  uzrokuje  tko 
Hi  sto,  kao  nairrijed  s  prijedl.  od :  Mi  demo  odi>- 
govoriti  sto  bude  s  prilike.  Spom.  sr.  1,  24.  S  cesa 
mores  biti,  toga  se  primi  nam',  a  ne  litij  nositi 
ca  uosit  ne  moz'  sam.  M.  Marulid  147.  Ki  bi  bio 
s  stete  svim  vam.  M.  Vetranic  2,  482.  Veliku  ni 
malu  s  dosade  bit  nemoj.  N.  Dimitrovid  12.  Po- 
znam ,  smrt  moja  iie  rajskoj  mladosti  da  do  bit 
s  pokoja.  N.  Najeskovic  2,  39.  Da  mu  hud  clovik 
bil  ne  bi  s  boljezni.  D.  Kaiiina  21''.  Da  s'  tako 
sved  dobra,  jak  sade,  ne  bi  mi  nikako  vik  bila 
s  dosade.  D.  Zlatarid  13''.  Sve  te  eu  poslusat,  sto 
nam  ce  bit  s  pruda.  21i>.  Ti  boj  krvavi  s  gorka 
de  placa  bit  tebanskoj  drzavi.  M.  Bunid  42.  Ca 
unaprid  biti  moze  ti  s  nauka.  I.  Ivanisevic  287. 
U  komu  des  biti  s  vede  nam  koristi  i  pomodi. 
325.  —  hh)  gen.  s  prijedl.  u:  Do  kole  u  mene 
budu.  Mon.  serb.  2.  Kudo  su  bili  trtgove  u  prtve 
gospode.  206.  Koj  je  zakouB  bili  za  tozi  u  prive 
gospode.  206.  Ako  bi  bilo  natrazje  u  kneza.  356. 
IJ  koga  jos  star  otac  i  majka  i  mlaji  brat  bise. 
P.  Zoranic  19.  Dok  bija§e  u  mile  majcico,  sve 
bijase  mamom  pomamila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  301. 
U  lieg  bjehu  tri  kitice  ^cvijeda.  1,  399.  U  Stjepana 
loSa  sreda  bila.  3,  90.  Cudan  adot  bjese  u  Latina. 
2,  548.  U  jednoga  kraja  bila  dva  sina.  Nar.  prip. 
vuk.  106.  U  nekakva  coveka  bio  jedan  coban.  13. 
Pripovedi  joj  kako  je  bio  u  dnige  sestre.  38.  Bi- 
jase obidaj  u  sudijo  da  pusti  narodu  po  jednoga 
suzna.  Vuk,  mat.  27,  15.  —  ii)  gen.  s  prijedl.  vrhu, 
svi-hu:  H  prenesenom  smisln  kao  protio,  kad  se 
kaze  opirane:  Da  budemo  s  tvojim  cai'tstvomt 
vrtlm  Urosa  ^Taga  tvoga  i  nasega,  i  vrthu  svega 
svoga  roda  i  vri.hu   onoga   koj    bi   bilb   posle  na 


BITI  (BUDEM) 


347 


BITI  (BUDEM) 


jegovb  stolb.  Moil.  Serb.  3G.  kad  je  Ho  u  iJlasti 
komu  (kdo  htstr.  .<«  nad);  Covilc  moKue,  koji 
bise  svrhu  svega  blaga  lie.  I.  Bandulavii  141.  — 
kk)  gen.  s  prijedl.  za :  kad  onoum  Ho  stoji  u  gen. 
prilikuje  sto ,  kad  je  prema  nemii  (kao  naprijcd 
akus.  s  istijem  prijedlogom) :  Vise  za  posla  biti 
ne  mogu.  I.  .Tablanci  111.  Ne  bi  mene  ni  za  sluge 
bio,  a  kamo  li  da  mi  lice  ]ubis.  Nar.  jijes.  viik. 
1,  563.  Kada  Zlato  za  derdofa  budo.  1,  500.  Sto 
bi  Turak'  za  sjef;e,  is'jeco;  za.  jiredaje  sto  bi,  to 
predade;  za  krstona  sto  bi,  to  iskrsti.  4,  151.  — 
y)  dat.:  aa)  dat.  hez  prijedl.:  kad  sto  prelazi 
iiekomu  u  imai'ie,  kad  poHajc  I'legovo,  kad  inu  do- 
pada :  Sto  sud  kaze  krajevtstvu  mi ,  budi  kra- 
Jevtstvu  mi;  a  sto  vamb  poka^o,  to  vami..  Mon. 
Serb.  41.  Polovina  v.sega  poklada  da  bude  iia- 
traibku  kiieza  Stepana.  360.  Upisah  sto  ce  biti 
gospostvu  ti.  417.  Tuje  blago  ne  zeliti  ko  t'  ne 
more  s  pravdom  biti.  M.  Marulii  'I'l'l.  Osudi,  vila 
taj  komu  6e  bit'  od  nas.  231.  S  onijeni  ie}eiijem 
od  stvari,  koje  im  nikako  ne  mogu  biti.  M.  Or- 
bin  163.  Bogovi  tvoji  budite  tobi.  V.  Glavinic, 
cvit  30.  Bice  vama  sugav  jarac  do  vece.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  109.  kad  sc  kome  Ho  dogada  Hi  iini: 
Budi  jeiiiu  anatema.  Mon.  serb.  10.  Da  imamo 
krajevtstvu  ti  vsaku  poctstb  gospodi.sku,  jakore 
jo  byla  gospodinu  ni  dedu  ti  i  ottcu  ti.  47.  Trt- 
govcenib  da  steta  ne  bude.  Spom.  sr.  1,  '26.  Da 
ne  nioXe  nimb  biti  nijedno  bozakontje.  Mon.  serb. 
459.  Da  imb  ue  bude  nijedna  zavrbtica  ni  zabava. 
467.  Koja  ratb  nanib  bi  bezb  nijednoga  nasega 
uzroka.  260.  Aio  koja  svada  bude  Dubrovniku 
s  kojinib  gode  vlastelinonib  carbstva  mi.  170.  Ako 
bi  mi  bila  zapovijedb  cara  turskoga  ratb  im  ci- 
niti.  468.  Jesu  se  bojali  Zidove  da  i  liim  rasap 
ter  pecali  ne  budu  kako  inim.  M.  Marulic  111.  A 
da  t'  bude  ta  stvar,  ved'to  ga  da  side  ii  taj  grad. 
26.  O  tuzi  ne  mislimo,  koja  nam  j'e  danas  bila. 
N.  Najeskovic  199.  Er  ti  ce  biti  sve  od  mene  sto 
prosis.  1,  197.  Sto  koji  vas  zudi,  bilo  vam  s  ju- 
bavi.  1,  235.  Prikloni  der  glavu  doli,  da  ti  podam 
smrtne  boU;  ...  to  vam  i  liim  bude  svimo.  P. 
Hektorovic  108.  Budi  ti  sve,  sto  hoc',  u  mome 
kra|estvu,  jos  istu  moju  moc.  pod  vlas  cu  stavit' 
tvu.  Daj  prosi,  pitaj  vec,  od  mene  sve  ces  ste6'. 
I.  Gundulic  119.  Navjestujem  vam  veselje  veliko, 
koje  ce  biti  svemu  svijetu.  M.  Divko\dc,  bes.  5. 
Da  bi  mu  korist  bila  od  pokararia.  I.  Grlicic  42. 
Hoce  tebi  biti  dazdi,  gradi  i  gromovi.  J.  Kavaiiin 
393.  Tko  zlo_sobi  iste,  neka  mu  bude.  J.  Fili- 
povic  1,  469.  Sto  kome  nijo  milo  da  b'  od  drugog 
liemu  bilo.  V.  Dosen  109.  Kojima  rijec  bi.  Vuk, 
jov.  10,  45.  Jav}am  vam  veliku  radost  koja  ce  biti 
svemu  narodu.  Vuk,  luk.  2,  10.  kad  .se  mmo  vrsl 
Ho  glagol  znaci,  a  Ho  ga  vrsi  nno  je  u  nefijoj 
radni  Hi  stami,  mislenu,  osjecaihi,  raspolozenu, 
i  tijem  kao  pripada  nenm,  kao  negovo  je,  on  ga 
kao  i.ma:  Videvb  vase  rabote,  koje  vi  su  bile. 
Spom.  sr.  1,  91.  Ako  ini  uzrokb  ne  bi  ti  bilb, 
imalb  bi  doci.  1,  24.  Ako  imb  bude  koja  nevoja. 
1,  52.  Budi  vi  milostb,  upisati  ni.  1,  17.  Budi  ti  mi- 
lostb,  upisi  ni.  1,  .33.  Da  bi  potreba  bila  vojevodi. 
Mon.  serb.  455.  Sreca  .  .  .  ona  ista,  bila  ka  je  vami 
s  carom  larisko  lito,  caru  opeta  s  vami  ostaje. 
I.  Gundulic  4.50.  Kao  da  joj  bise  cina  nikoliko 
glava  vina.  V.  Dosen  154.  Starim  nisu  te  navade 
bile.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  72.  Uzmi  moga  maloga 
vrancica,  da  ne  visti  pusti  proz  planiuu;  a  bice 
ti  po  druzini  fala,  ka'  si  svoje  oci  izvadio.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  50.  Tada  ce  tebi  biti  cast  pred  onima 
koji  sjede  s  tobom  za  trpezom.  Vuk.  luk.  14,  10. 
Od  kako  sam  tebe  zarucio,  svaka  mi  je  dobra 
sreca  bila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  462.  No  je  Mitru 
dobra  sreca  bila.  2,  632.   Al'  je  nemu  losa   sreca 


bila.  1,  465.  Turcinu  bi  do  istoka  ruka,  od  istoka 
obrnu  neruka.  4,  116.  Da  bi  I'lemn  bila  vjecna 
muka!  4,  81.  Kad  ustane  kuka  i  motika,  bice 
Turkom  po  Mediji  muka.  4,  135.  Kad  mi  bude 
najveca  nevoja.  3,  33.  Kad  ti  bude  potreba  od 
novaca.  Nar.  prip.  vuk.  120.  Kad  je  bila  cedu 
godinica.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  64.  Bilo  mu  je  ime 
Zivko.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  93.  tako  i  kad  sc  sto  Hi 
nista  misli  u  ncrijcm  Hanu:  Ako  bi  .  .  .  sto  bilo 
gospodinu  vojevodi,  tada  da  so  ima  dati  pokladb 
sinovonib  gospodina  vojevode.  Mon.  serb.  384.  Po- 
cekaj,  vidjet  6es  sto  ce  t'  bit!  N.  Na|eskovic  1,  180. 
Sto  mu  bi  ?  kako  li  priminu  ?  D.  Zlatarii  16.  Eaz- 
miSJaju  sto  ce  dobrim  i  zliin  biti.  J.  Kavanin 
356.  Upitajmo  zive  jude,  kad  boluju,  sto  im  bise  ? 
oda  sta  li  obelise?  V.  Dosen  174.  Samo  kad  ih 
vi.sta  ruka  kre6e,  oiida  uima  nista  biti  ne  ce  J.  S. 
Rejkovic,  kuc.  194.  Od  rane  mu  nista  biti  ne  ce. 
Ogled  sr.  239.  Va|a  da  na  ])anu  zivoj  kokosi  osi- 
joce  glavu  onom  sjekirom  kojom  je  drvo  .sjekao, 
pa  mu  ne  ce  niSta  biti,  ako  bi  drvo  i  bilo  sjeno- 
vito.  Vuk,  ziv.  237.  Tome  Mojsiju,  koji  nas  izvede 
iz  zom]o  misu'ske,  ne  znamo  sta  bi.  D.  Danici6, 
2moj.  32,  1.  kao  w  po^ednijem  primjcrima,  samo 
Ho  rrH  ono  Ho  glagol  znaci  nije  ni  u  iijem  Hanu, 
all  se  opet  za  uecije  stane  neHo  ocekujc  od  nega ; 
vrlo  rijetko:  Eijec  medna  vasijeh  usti  od  ufaiija 
ovaj  krila  sad  svakomu  nas  dopusti,  ka  nam  nijesu 
prvo  bila.  N.  Na}eskovic  1,  169.  Dosta  vam  budi, 
mi  u  vrijenie  da  vam  bismo,  i  da  od  tezijeli  hu- 
dijeh  }udi  ovako  vas  slobodismo.  J.  Palmoti6,  dubr. 
198.  —  biti  s  dat.  mjesto  imati  u  jednoga  pisca 
XVII  vijcka  po  fiideiii  jczikii:  Bise  kra}u  kci  jedna. 
F.  Glavinic,  cvit.  317.  —  l)h)  dat.  s  prijedl.  pro- 
tiv.  suprotiv,  proc;  Koji  bi  bili  protiva  Dubrov- 
niku. Mon.  serb.  451.  Sto  ce  biti  suprotivb  namb. 
Spom.  sr.  1,  11.  Ne  ha,)  so  vole  tko  je  za  tebe  ili 
proc  tebi  bude.  B.  Kasic ,  nasi.  66.  —  i)')  loc. : 
aa)  loc.  s  prijedl.  na:  mjesto  izreceno  radnom  koja 
ondjc  hira:  Kad  bijase  na  zajiadu  sunce.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  771.  Kad  su  bili  Mletku  na  pomolku. 
1,  534.  kad  se  kaze  radi'ia  Hi  stane,  koje  kad  biva 
netko  se  nahodi  ondje,  imajuci  Hi  ne  imajuci  di- 
jela  u  onoj  radni  Hi  stanii  ili  sam  radcci  ili  pod- 
noseci  onii  radnu:  Koj  hoce  biti  na  sude.  Mon. 
serb.  41.  Kazovase  imb  kako  vi  beste  bili  na 
kupe.  Spom.  sr.  1,  54.  Da  sam  bil  na  pokopu 
brata  mojega.  F.  Glavinic,  cvit.  407.  Tko  ce  indi 
bit  na  piru,  nek  je  trizan.  V.  Dosen  161.  Na  sa- 
stanku  kad  bi  bila.  97.  Kad  bi  dito  bilo  na  smrti. 
M.  Dobretic  45.  Na  svadbi  sam  bio.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  450.  Kad  su  bili  svati  na  pohodu.  1,  .582. 
Kad  su  oni  na  rastanku  bili.  1,  548.  Kad  sam  bio 
s  drustvom  na  deobi.  2,  77.  Kad  ono  smo  na  za- 
kletvi  bili.  2,  299.  Bih  na  vojsci  devet  godin'  dana. 
1,  360.  Koji  si  mi  bio  na  pomoci.  2,  36.  Triput 
si  mi  bio  na  nevo}i,  triput  si  me  ropstva  opro- 
stio.  3,  39.  Na  dojiju  tri  godine  bila,  pa  je  babo 
dade  na  cesjaiie,  na  cesjanu  sedam  godin'  bila. 
3,  129.  Nijesam  sam  mu  bio  na  babinama.  Nar. 
posl.  vuk.  217.  Koja  su  (gospoda)  u  vece  kod 
liega  bila  na  razgovoru.  Vuk,  nar.  posl  360  Srbi 
su  bili  na  opazu.  Vuk,  dan  5,  33.  kao  naprijed, 
samo  je  stane,  koje  se  drugom  recenicom  kaze,  iz- 
receno rijecju  to :  Na  tomu  bjese  da  dusu  izgubi 
M.  Divkovic,  bez  207.  —  ,biti  na  rijeci',  ne  od- 
stiqjiti  od  ne,  drzati  je:  Jos  s  onijem,  koji  mu 
ne  bise  na  rijeci  koju  mu  zadadose,  jest  obsluzio 
svoju  rijec.  M.  Radnif  189.  —  ,na  ocima  biti' 
moze  .Ho  kad  je  hlizu,  tesevidi:  Kolike  nezgode 
bihu  na  ociju!  s  jednu  stranu  vode,  s  drugu  vitri 
biju;  s  drugu  pak  turska  vlas  .  .  .  strahom  nas 
morase.  P.  Hektorovic  72.  ko  je  na  koga  vojevao, 
moze  se  reci  da  je  bio  na  nemu:  Ja  sam  bio  na 


BITI  (BUDEM) 


348 


BITI  (BUDEM) 


Moslvovu    i    na    Nijomcu.    Vuk,    dan.   3,  173.   — 
bb)  loc.  s  prijedl.  o:    To  li  cu  ja  samo   o   liljebu 
bit  nocas?  N.  Na|oskovi6  1,  258    On  je  (Dubrov- 
iiilc)  s  pofetka   bio  o  sebi ,   no   morao  je  placati 
danak.  Grlica  5,  63.  —  cc)  loc.  s  prijedl.  po:  Unuke 
i  praunuko,  Sto  bude  po  muSkomi.  kolonu.  Mon. 
sorb.  2,o8.  Al'  to  ne  bi  po  holosti,  dal'  kriposnoj 
poniznosti.   V.  Doson  29.   To  jo  bilo   po  ."ilabo.sti 
judskoj.  Vuk,  grada,  piedgov.  —  dd)  loc.  .s prijedl. 
prema,   had  .sr  liorc  da  kaze  da  je  tko  dosta  jalc 
za  sto :  Ako  bi  dosla  ni'koja  sila  na  gradt  nasi.,  .  . 
prOma  Cemi.  ne  bismo  mogli  biti.  M(n\.  sorb.  210. 
—  ee)  loc.  s  prijedl.  pri:  kad  sc  kaze  radmi,  Icoja 
kad  biva  neko  se  nahodi  ondje  imajaci  dijela  u 
noj:  Kad  sii  bili  pri  voceri.   Nar.  prip.  vuk.  135. 
kad  xe  ccfadetom  kazc  vrijeme  ncgovo :  Sto  imt  jo 
bilt  zakoni.  pri  caru  Stefanu.  Mon.  sorb.  20t).  — 
ff)  lok.  s  prijedl.  u :  kad  ne  wjesto  izrcce  rijecju  m 
mnozini,  a  nije  svaki  dio  te  mnozine  mjesto  nego 
cijela  iimozina   tako   da  je  medu  dijelovima  joj : 
Kakav  bjose  junak  u  svatov'ma.   Nar.  pjes.  vuk. 
2,  152.  Ja  sam  bila  u  ribama.  Nar.  prip.  vuk.  29. 
kao  u  pos}edHim  primjerima,    alt  ne  u  pravom 
smislu,nego  se  uzima  samo  da  tko  pripada  medu 
one  koje  znaci  rijec  Icoja  stoji  u  lok.,  sto  je  jedan 
od  nth:   U  tira   vojvodama   bude   i   Milos.    Vuk, 
grada  47.  u  torn  se  smislu  haze  i  ,biti  u  gostima' 
ako  i  nema  vise  gostiju  nego  je  tko  sam  gost: 
Kad  je  ruski   car  bio  u  go.stima  kod   praiskoga 
krafa.  Vuk,  dan.  4,  84.  kad  je  radna  Hi  staiie  ono 
u  cemu  se  veli  da  je  tko  Hi  sto,  a  on  sam.  Hi  ono 
samo  radi  Hi  nziva  Hi  podnosi  radMu  Hi  stane, 
Hi  se  nahodi  kad  je  drugi  u  onom  stanu  koje  se 
kaze:  U  kojoj  je  vere  bilb  s  liimi.  Mon.  serb.  176. 
Da   poveje   budu  v  svojoj    kreposti.  210.    Nckada 
beh   v   mis|enju,    da   me   misal   prehajase.    Mon. 
Croat.  98.    Vece   ne  bihomo  u  bozjoj    milosti.   M. 
Marulic  102.   Ne  .samo   da   bise  u  gospodstvu  za 
gospode  krstjanske,  nego  li  i  danas  imaju  oblast. 
M.  Divkovic,   be.s.  xvi.   U  grihu   lag)emu   bihotc 
vi  tada.  D.  Barakovic,  vil.  44.  Ki  grabo  proti  za- 
povidi,  vazda  u  ubostvu  budut.  F.Glavinic,  cvit. 
5.    Ako  koje  od  ovih  zlameni  u  komu   djelu  po- 
maiika  ili  ne  bude,   isto  djelo  nije  grih.   I.  Grli- 
cic  IBS.   Za  koliko  je   vrimena  u  zlobi  bio.  131. 
Da  ta  sin  bude  u  robstvu  kojega  poglavice  krstjan- 
skoga.  A.  Kadcic,  bogosl.  127.   Bi  u  siromastvu. 
261.   Mi  bijamo   u   tavnosti.    J.   Filipovic,    prip. 
1,  92^  Da  mu  suziii  uvik  budu  u  nemiru.  V.  Do- 
sen  59.  Negda  bise  u  oblasti,  a  sad  gori  u  pro- 
pasti.  128.  Do  sada  zakletva  bijase  u  velikom  po- 
steiiu.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  18.  Umir-ase,  ali  joster 
bijase  u  svisti.  A.  Kacic,  razgov.  312     Ako  je  u 
}ubavi   sa   svakim   bio.    M.  Dobretic  89.    Dok  je 
Musa  u  zivotu  bio.  Nar.  jijes.  vuk.  2,  409.  Istom 
oni  u  besjedi   bjehu.  2,  220.   Dok  su  oni  u  rijeci 
bili.  1 ,  600.   U  casti  biti.  1,  78.   Podaj    cerku  Vi- 
lipu  Magaru,  te  ce  oua  biti  u  bogatu.  2,  480.  Ovi 
su  svi  bili  u  mene  u  najmu.  Nar.  prip.  vuk.  28.  I 
carica   nebesnica   da   vam   bude   u   pomoci.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  148.  Be  se  jedan  u  nevo}i  nade,  da 
rau  drugi  u  pomoci  bude.  2,  222.  Ako  tebe  bude 
do  nevoje ,    oni   ce   ti   biti  u  nevoji.  2,  478.   Kad 
bjese  u  mukama.  Vuk,  luk.  16,  23.  —  stane  izre- 
ceno  vremenom  .svojim :  Kada  bude  sin  mi  u  vre- 
menu  dostojnomt,  da  imt  se  zakune.   Mon.  serb. 
376.  — ^f)  inst.:  aa)  instr.  bez  prijedl.:   kad  ono 
.Ho  stoji^  u  inst.  (a  to  je  samo  , rijec')  tra^je  dokle 
se  vrsi  sto  glagol  znaci,  kao  da  se  vrsi  drzeci  se 
onoga  kao  puta  kojitn  bi  lUo:  samo  u  jednom 
primjeru:  U  rijeci  kojom  obje  b'jahu,   pogledala 
na  daleko   mlada.   Nar.  pjes.  vuk.  1,  466.   kad  se 
sto  mijena  prelazeci  iz  jednoga  stana  w  dnigo, 
pa  se  uzima  u  stanu,  u  koje  torn  promjenout  do- 


lazi,  a  stane  .se  samo  uzima  Hi  u  postajanu  (koje 
iini  promjena)  Hi  u  trajanu  {u  koje  prelazi  po- 
stajane  ili  koje  se  uzima  mjesto  postajana) :   it 
torn  se  smislu  ovijem  padezem  zamjenuje  predikat 
(isporedi  i   akus.   s  prijedl.   za):   Ktda   ne   beht 
kralemt.   Mon.  serb.  112.   No  6'  ve6e   bit  robom. 
S.  Mencetii,  D.  Driii,  485.  Godi§6i  ditotom  bi§e, 
ali  pametju  velike  starosti  bise.   F.  Vrantid,  ziv. 
33.    Anjela  tad  popom  da  bude  hotise.   D.  Bara- 
ko\'ic,  vil.  9.   Za  to  cu  ja   robom   bit   tvojoj  mi- 
losti.  16.   Poslija   bi   papom.    I.  Ancii,   svit.   18. 
Dokle  bog  bude  bogom.  I.  Grlici6  12.   Sred  raja 
zema|skoga  prvi  caeko  bje  gosparom.  J.  Kavai'iin 
25.  Ilira|anim  da  bi  on  ki'ajera  bio.  242.   Kra}em 
koji   biSe.  241.   Za   to  ga  usilova   da   kaluderom 
bude.  S.  Badric,  ukaz.  22     Tri  godista  bi  misiii- 
kom.  J.  Banovac,  pred.  70.  Divicom  si  vazda  bila. 
P.  Knezevic,   pism.  44.   Fra  Daniel   Vladmirovid 
bi  biskupom  od  Duvna.  A.  Kaiic,  razg.  184.  Fra 
Simun  bi  parokom  u  Sarajevu.  184.  Car  ti  bijah 
dok  dovojkom  bijah.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  300.  Lasno 
je  pokraj  casa  junakom  biti.  Nar.  posl.  vuk.  167. 
Zbor  ni  bio  zborom  a  dogovor  dogovorom !  Vuk, 
kovc.  123.  A  on  na  me  ni  kamenom  ne  hte.  Ka- 
menom  mu  majci  srce  bilo !  Nar.  pjes.  vila  1876. 
698.  A  ja  cu  ti  drugim  ocem  biti.  S.  Milutinovid, 
dika  126.   On   ie   drugim  Skeuderbogom  biti.   P. 
Petrovic,  seep.  108.  Postejom  im  bjese  neiua  trava 
i  cvijecc.   P.   Petrovic,    slobod.  24.   ^   bb)   instr. 
s  prijedl.  medu :  kad  dvoje  ima  sto  jedno  s  dru- 
gim,: Koj  dligt  bude  medu  mojimi  judtmi  i  medu 
dubrovtcani.  Mon.  serb.  45.  Da  budett  medu  kra- 
jevtstvomt   mi  i   medu   gradomt   Dubrovnikorat 
jubovt.  189.  Hotintja  zla,  koja  su  bila  meju  bo- 
santcimi   judtmi   i   dubro\i.ccimi.  255.    Da   i   ne 
bude   medu   nami   rukovaiie.   A.  Kadcic,    bogosl. 
487.  Ako  posli  svoga  toga  no  mod  bude  nisto  bit 
modu  niina.  M.  Dobretic  565.  —  cc)  instr.  s  pri- 
jedl. nad :   kad  se   kaze  da  je  home  u  vlasti  ono 
sto  stoji  u  instr.:  Vlastelin,  sto  bjese  nad  liezini- 
jera   riznicama.    Vuk,    djel.   8,  27.   —   dd)    instr. 
s  prijedl.  pod:   kad  se  kaze  sila  Hi  vlast  onoga 
sto   stoji  u  instr.:    Kto   budu   podt   rukovt   kra- 
jevLstva  mi.  Mon.  serb.  20.  Da  budu  sva  pod  to- 
bom  a  ne  ti  pod  liimi.  B.  Kasic,  nasi.  179.  Neka 
joj  je  veca  slava   neg  pod  banim   kad  je  bila.  J. 
Kavaniu  282.  Pri  bi  pod  posluhom.  363.  Ako  bi 
bila  ona  il  on  pod  zavitom  od  cistoce.  F.  Lastrid, 
ned.  55.  —  ee)  instr.  s  prijedl.  s :  kad  je  sto  Za- 
jedno: cejade  i  cefade  (ili  Sto  se  kao  ce^ade  misli): 
Tu  bise  sl  krajevtstvomi.  mi  vlasteje.  Mon.  serb. 
68.   Ki   bihu  s  nim.   Mon.    croat.  17.   Da   budem 
s  liimi  ja,    d'o  bib  jim  i  moj    dil.    N.  Dimitrovid 
101.   Kad   sa   mnom  ti  bjese,    prolitne  sve  cvitje 
razliko  svud  ctise.  D.  Raiiina  139.  Bog  budi  s  to- 
bom,  majko  draga!  P.  Glavinid,  cvit.  209.  U  svima 
zalostma  bidu  s  tobom.  F.  Lastrid,  test.  104.  Si- 
nod  sam  bio  s  dilber  Ilijom,  sinod  sam  bio,  i  vino 
pio.  Nar.  pjes.  ■siik.  1,  477.  Kamo  nozi,  kamo  vaSe 
sabje,   te   ne  biste  .sa  mnom  na  Kosovu?  2,  288. 
O  moj  zete,  bog  mi  s  tobom  bio  !   2,  267.   cejade 
i  radna  Hi  stane :   Fala  tebe,   siv  sokole ,   bio  sa 
sredom !   Nar.  pjes.  vuk.  1,  10.  radna  i  radna  Hi 
stane:  Vidim  da  de  plovjene  biti  s  mukom  i  ve- 
likom stetom.  Vuk,  djel.  27,  10.  jednom  od  droga 
stoje  tako  zajcdno  moze  se  u  toj  zajednici  mijenati 
stane,  kao  kad  od  necega  biva  sto:  tada  je  sub- 
jekat  samo  stane  koje  promjenom  nastaje  i  izrice 
se  samo  rijecima  sto  i  to,  a  cemu  se  stane  mijena 
ono  je   u   instr. :   Bi   li  tebi  bilo   milo   da  b'   to 
s  tvojom   zenom   bilo?   V.  Dosen  109.    Kad   duje 
sta  je  sa  zeninom  kderju  bilo.  Nar.  prip.  vuk.  172, 
—  ff)   istr.  s  prijedl.  za:   kad  se  u  instr.  kaze 
kakva  radna,  kojoj  je  tko  licem  obrnut  radecije 


Bin  (BTJDEM)  D49 

Hi  oho  koje  nastoji :  Jest  stvar  }udi  brez  duse 
biti  za  poslom  tudijem.  M.  Radnic  442.  Bit'  za 
poslom  kako  igla.  Poslov.  dan  6.  U  to  vreme 
covek  i  zena  bill  su  za  vecerom.  Nar.  prip.  vuk. 
173.  kad  sto  hioa  redom  jedno  ita  drngo:  Poka- 
za6u  ti  sto  ce  biti  za  ovijein.  Viik,  otkr.  (i,  1.  lead 
se  lease  za  zemi  ko  joj  je  muz :  Koja  za  starijim 
sinoin  bijase  bila.  E.  Pavic,  ogled.  212.  Najprije 
si  bila  za  Milosem.  Nar.  pjes.  viik.  1,  443.  Koga 
ce  od  sedmorice  biti  zena?  jer  je  za  svima  bila. 
Vuk,  mat.  22,  28. 

d.  s  infinitioom ,  koji  sohom  znaci  rndi'm  kojoj 
se  nainjeniije  sto,  sto  biva  da  hi  ona  bila,  a  po 
tome  radiiu  kujuj  se  jyristupa  da  se  vrsi,  koja  se 
zeli  vrsiti,  kojii  treba  vrsiti,  koja  sc  moze  vrsiti. 
glagol  stoji  u  kom  god  obliku  za  pruslo  vrijeme 
(sadasne  vr.  s  inf.  uziina  se  medu  slozene  oblike, 
te  ce  se  spomenuti  p'od  II,  1).  a)  radna  se  koja 
je  u  inf.  zeli  vrsiti  te  se  k  noj  ide:  znacene  gla- 
gola  biti  daje  se  necenm  sto  je  u  stanii  u  kom 
se  mice  a  koje  se  ne  kaze;  sto  je  nemu  subjekat 
ono  je  subjekat  i  glagolu,  koji  je  u  inf. :  Upita 
je  muz  gdi  je  bila  i  sto  je  cinUa.  Odgovori  ona: 
bila  sam  izpovidati  se  u  pvipo^'idavca.  A.  Kadcic, 
bogosl.  319.  —  b)  radnu  koja  je  u  inf.  trcba  vr- 
Uti:  subjekat  je  jedan  i  glagolu  biti  i  onome  u 
inf.:  tako  se  kaze  da  netko  u  stanu  koje  znaci 
glagol  biti  treba  da  radi  ono  sto  znaci  glagol 
koji  je  u  infinitivu  Hi  uz  porieane  da  ne  treba; 
a  kaze  se  samo  za  proslo  vrijeme,  dakle  da  je 
nesto  trebalo  Hi  da  nije  trebalo  ciniti;  za  proslo 
vrijeme  dolazi  glagol  biti  .samo  u  imperf.  Hi  u 
drugom  part,  praet. :  Koji  gi'ijeh  dostojan  moze 
bit  od  muka  od  ovijeliV  Bjehote  ga  ubit';  er  bi 
mu  mani  trud  jednu  smrt  prijati  nego  li  oda 
svud  tej  muko  da  pati.  N.  Najeskovic  1,  134.  A. 
Tko  bjeSe?  B.  Cijenim  djak.  C.  Bje.se  ga  ti  po- 
sjec'  neka  ga  poznas  daj.  1,  289  Nih  bjelm  ubiti. 
I).  Zlataric  13.  Ordi  grad  Segor  jur  upazi  }ubi 
tvoju,  Lote  izbrani,  kad  se  tuzna  priobrazi  teskom 
zgodom  u  stup  slaui ;  a  ona  pogled  svoj  ne  bjeSe 
na  branene  plame  strijeti.  D.  Palmotic,  christ. 
133.  Koji  su  zatvoreni  za  dug,  ne  bijaliu  se  duzit. 
J.  FUipovic,  prip.  3,  338.  Ne  bijabu  zlo  cinit.  338. 
Bijase  kazati ,  jor  likarom  no  vaja  tajati.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  129.  Svu  noo  mu  si  nocaske  pri- 
spala  na  desuoj  ruci,  bjese  mu  se  moliti  kako 
tvomu  gospodaru.  Nar.  pjes.  bog.  G.  Bjese  mi  ga 
davati  dokle  mogah  zvatati  (kazao  vo  zeni  kad 
je  od  gladi  pao,  a  ona  mu  onda  stala  davati  ku- 
koj  da  jede).  Nar.  posl  vuk.  15.  ,Daj  mi ,  grlo, 
jedno  zrno'.  ,Ne  dam,  grle,  nijednoga;  bjese  brati, 
ma  ne  spati ;  ja  sam  brala,  ii  jesam  spala'.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  498.  Bjese  brati,  ne  lezati.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  281.  Kad  to  cuju  druge  mu  sceri,  skoce 
na  nega  govorcci:  majka  nas  je  redoin  radala, 
a  ti  misli  kako  ceJ  nas  redom  udavati,  ali  se  ne 
bjeSe  zeniti.  Nar.  prip.  vro.  171.  Bio  rvat'  na  Ko- 
sovo (rece  u  Podgorici  Turcin  Srbinu,  kad  ga 
cuje  de  se  tuzi  na  tezak  zivot).  Nar.  posl.  vuk.  13. 
Ti  ne  bio  prodavati  kuma.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  21. 
Bila  dobro  obii-ati.  Nar.  pjes.  petr.  1,  299.  Bio 
ranije  dodi;  ue  bio  ga  zvati;  ne  bio  mu  davati. 
Vuk,  rjee.  28''.  Ne  bio  ih  pustavat'  od  sebe,  bio 
dozvat'  dok  ti  bozic  prode  dva  tri  sina  staroga 
Martina.  P.  Petrovic,  vijen.  104.  —  c)  radna  koja 
je  u  inf.  moze  se  vrsiti:  u  inf.  je  glagol  vidjeti, 
kome  je  objekat  neizrecen  ono  sto  je  glagolu  biti 
subjekat  s  kakvim  dodatkom  mjesio  predikata,  te 
ce  sve  Zajedno  reci  kao  da  je  tko  u  stanu  u  kom 
se  moze  vidjeti  daje  ovaki  Hi  onaki,  da  je  po 
videnu  taki,  da  sc  cini  daje  taki:  Ki  viditi  Ijihu 
razumna  govora.  P.  Hektorovic  7.  —  (/_)  /(  iwkili 
pisaca  proiloga  vijeka  dolazi  po  tudim  jezicima 


BITI  (BUDEM) 


inf.  s  prijedl.  za  za  radnu  koja  treba  da  se  vrsi, 
treba  i  toliko  samo  sto  joj  je  vrijeme  Hi  sto  je 
doslo  do  toga  da  sc  vrsi:  Na  obrizovanu  ciuaso 
se  posvidoceue  vire  u  jedinoga  odkupiteja,  koji 
bijase  za  doci ;  a  na  krstenu  cini  so  ispovid  i  po- 
svidocene  vire  ii  jedinoga  odkupiteja,  koji  je  jur 
dosao.  F.  Lastric,  test.  39.  Prividivsi  u  duhu  ve- 
lieaustvo,  s  kojim  bijahu  za  doci  kraji  od  istoka 
u  Jeruzolim.  Gl.  Isti  nauk  s.  Aiitun  onda,  kad  bi 
za  diliti  se  s  ovog  svita,  dade  svojini  redovniliom. 
M.  Zoricic,  osm.  13.  I  mi  biti  cemo  za  uzajti.  J. 
Matovic  67.  Ne  bjeliu  za  jiomaiikati  opaki.  82. 
Kada  bjebu  za  primiti  kruhe  prikazaiia.  221.  Kada 
budete  za  moliti,  oprostite.  443.  Kada  bje.se  on 
za  preminuti  iz  ovoga  zivota.  .517.  —  e)  nalasi 
se  imperativ  s  infinitivom  mjcsto  imperativa  onoga 
glagola  koji  je  n  infinitivu.  Hi  mjesto  drugoga 
negova  oblika,  kojim  sc  moze  izreei  zefa:  Stril .  . 
iz  luka  tvojega  budi  nim  poslati.  D.  Drzic  445. 
Za  toj  mi  Juven  vaj  ne  mojte  zadavat,  tako  vi 
)ubav  taj  u  dugo  budi  stat.  N.  Najeskovic  2,  58. 
II  je  bilo ,  l1  6e  biti ,  sve  ti  budj  rikom  pliti  u 
sred  hize  i  s  vrhom  teci.  A.  Cubranovic  163. 
Sva  je  moja  misao  i  ze}a  (ne  bud  sveti  dub  me 
ostavit)  zivot  moga  spasiteja  slovinskijema  pjes- 
nim  slavit.  D.  Palmotic,  christ.  128.  Sto  tebi  ne 
ces  da  se  ucini,  drugomu  ne  budi  oinit.  Turl. 
blago  2,  133.  tako  i  danas  u  yjesmi:  Budlte  me 
mladu  poslusati,  uitite  zmijn  sarovitu.  Nar.  pjes. 
juk.  118.  — f)  aorist  s  infinitivom  nalazi  se  mjesto 
aorista  s  participom  praet.  act.  ii,  kao  kondi- 
cional:  samo  u  dva  pisca,  i  to  u  sliku:  Taj  bo 
razum  ne  bi  vidil  se  od  tih  lit,  on,  ki  je  na  nebi, 
da  s  tobom  ne  bi  bit.  M.  Marulic  89.  Bihmo  oba 
dva  tako  convenuti,  da  bismo  t'  liska  dva  insieme 
poslati.  N.  Dimitrovii  98.  —  g)  part,  praes.  s  infin. 
nalazi  se,  ali  samo  ic  jednoga  pisca  xvi  vijeka. 
vidi  daje  pod  II,  5. 

e.  s  cijelom  recenicom,  koja  se  privezuje  s  ri- 
jecju  da,  kad  se  u  iioj  kaze  posjedak  onomu  sto 
je  u  glavnoj  Hi  sto  se  onijem  dokucuje:  Ali  u 
tuzi,  kad  bjese  da  zeno,  cine  ju  stat'  druzi.  N. 
Najeskovic  308.  A.  Sto  sam  uzeo,  nijesam  silom 
uzeo,  tvoja  kci  bila  je  kontenta  od  toga.  A.  Moja 
kci  s  tobom  je  bUa,  da  ti  moje  uzmes  ?  M.  Drzic 
2,33.  A  ovo  jo  sve  bilo,  da  se  izvr.si  sto  je  Gospod 
kazao.  Vuk,  mat.  2,  22. 

2.  s  prcdikatom.  predikat  jc :  a)  adj.  Hi  pronom. 
poss.  Kojore  tebo  ugodno  biide.  Mon.  sorb.  23. 
Koji  budu  vOrni.  47.  Cisti.  diiga  da  bude.  102. 
Do  kolo  bogt  lioee,  tero  bude  zivL  vojevoda.  357. 
Da  mi  ih  plati,  sto  bude  pi-avo.  416  Tozi  euvSe 
mnogo  bismo  vesoli.  S]ium.  sr.  1,  17.  Toj  namb 
nedrago  bi.  Mon.  serb.  375.  Jegda  behi.  nemosttni> 
u  Pristine.  113.  Behomo  pripravni.  Spom.  sr.  1,42 
NameriSe  se  na  neke  pla^d,  koje  poznavt  da  ne 
behu  nase  uprosise  iht.  1,  58.  Koja  su  vremena 
usilna  bila.  1,  3.  Tko  gode  je  bilt  dltzani..  1,  37. 
§to  je  nase  bilo.  Mon.  serb.  289.  Da  ce  biti  ve- 
ranL.  461.  Ako  ti  namb  nesi  dragt,  da  bismo  mi 
vbsi  bogu  ne  bili  drazi!  Spom.  sr.  1,  41.  TerL  bi 
vtse  dobro  bilo.  1,  43.  Tko  bi  duzant  bio.  Mon. 
serb.  471.  Svite  negove  bijele  bise  kako  to  snijeg. 
N.  Ranina  50.  mat.  17,  2.  Dokole  bihomo  mla- 
dabni.  251'.  Svaki  bjese  veseo,  rumen  i  bio.  Zbom. 
98.  Nije  stvari  koja  bi  bila  tolikoj  nedraga  bogu 
koliko  je  oholast.  1-4.  Mi  bihomo  voce  dostojni 
to  podnest.  M.  Marulic  170.  Kako  da  nijem  bib, 
nistor  ne  govorah.  N.  Dimitrovic  64.  Nebo  sve 
vedro  bi  oni  cas.  N.  Najeskovic  2,  62.  Tuzni  dosti 
mi  bjchomo.  1,  169.  Tvoj  cu  bit  u  vike.  2,  62. 
Sva  podojska  zemja  i  ruska  Tatarinu  bjese  uska. 
I.  C4undulic  334.  Veselija  kad  bi  bila  i  htjela  me 
cuti  sada,  rekla  bib  ti.  92.  Dva  se  negda  poth-ase 


BITI  (BUDEM) 


850 


BITI  (BUDEM) 


bo|i   od   I'li   tko   bijase.   V.  Dosen  32.    Hi  bi  bilo 
mutUG  ill  bistro.  M.  Dobroti(!',  bogosl.  24.  Ako  li 
vas  kakva  napast  nado,^ja  vain  no  ('■ii  biti  kriv. 
A.  Katie,  razgov.  13-1.  (!iji  /-(^  ilaklo  biti  s))aliiluk 
nogo  tvoj,  nasoga  jodinoga  sina?  M.  A.  Ko|kovic 
sabr.    73.    Budila   nio    tananoni    sib|ikoni,    da  joj 
biulcni    tanka    i    vi.>ioka.    Nar.    pjc.-!.    viik.    1,  313. 
Dok  nialino  zrolc  bvidu,  i  same  6o  opadati.  1,  374. 
Ak'  hooeto   niirni  da  biidete.  4,  150.   Budi  nilada 
sobom  dobra,    biics   gospoda.   1,  34.5.    Budi,  c;aio, 
V(>lau  na  besjcdi.  2,  132.  Zdrav  mi  budi  i  zdravicu 
pojiij.  2,  311.    Salio  sn  il"  so  no  salio,   no  bi  iiiio, 
kao  sto  si  bio.  1,  2G5.    Mudar   bjoSo ,    al'  so    pro- 
vario.  2,  108.  ,lanko  bjcso  sanan  i  umoran.  3,  372. 
Koja  muka  najtoia   bijaSoV  1,  554.    Nisi  moja  ni 
bila.  1,  204.   To  jo  I'loniu   vrlo   niilo   bilo.  2,  107. 
f'estit  bio  kud  odio!  1,  147.  O  junaCo,  rumen  bio! 
1,  325.    §to  rodili,   sve   vam   svoto   bilo!   2,  102. 
Sine  Jovo,  iiv  mi  bio  majei !  3,  487.  CujeS,  Velo, 
zlo  jutro  ti  bilo!  4,  122.  Bila  zdrava  glava  moja, 
rodi6e  mi  juba  sina.  1,  182.  Bilo  staro,  bilo  mlado, 
)ubicu  ga  ja.   1,  173.    Gveoe  ja   da   nosim,   ja   bi 
lepsa   bila.    1,  384.    Ako   bi   mu   i   to   malo   bilo, 
b jelu  bill  mu  natinio   kulu.  3,  145.    Dobra   kona 
u    podrumu    ranim ,    rad    bih    bio    ogledati    dora. 
3,231.    Gazi,   gazi  devojtice,  ne  bi  1'  moja  bila. 
Kad  bi  znala  i  videla  da  bi  tvoja   bila,   mlekom 
bi  so  umivala  da  bi  bela  bila.  1,  427.  —  b)  partic. 
praet.  ^Jc^'S-  •'  Da  budu  di-fc^ant  tiniti.   Men.  sorb. 
44.  Ako  uhiti  za  koiia,  a  ont  bude  ukradent.  102. 
Komu   5to   budo   uzeto.    14(i.    Koji  bude   ranent. 
Spoiu.  .sr.  1,  49.   Budite  vi  preporuteni.  1,  2.   Saj 
sva  bi5e  ]iisana.  Mon.  serb.  230.  Onaj  pisanija  ne 
bise  vi  dana.  Spom    sr.  1,  29.   Koji  biliu  doslani. 
Mon.   Serb.  233.    Ne   bihu   pisane   u   poveji.   255. 
Grde  jestL  bylt  postavjenL  trtgt.  207.  Polafiu,  koja 
je  bila  dana   gospodinu  Radosaxai.   422.   Koji  bi- 
jahu  poslani.   N.  Eaiiina  14b.   Jer  biliote  grihom 
speti.   M.  Marulii  293.    Bihu   na   troje   razdijeni. 
Mon.  Croat.  258.  Ter  ce  f  bit  sbraiieni  studenci. 
M.  Vetranii   2,  110.    Gospoju  ja   }ubili,   od   koje 
izdan  bih.  N.  Na|eskovi6  2,  94.  Kom  za  liarafi  .  .  . 
nasa  djeca  neodhraiiena   svako  lito  dana  biSe.   I. 
Guudulid  25.    Er  im  ovo   bjeSe   bilo  zapovidjeno 
od  boga.  M.  Orbini  302.  Tri  krat  sam  stapi  bijen 
bil.  I.  Bandulavic  25.  Bide  metnut  n  ogaii  vicni. 
P.  Macukat  9.  Ovi  bi  izagnan  iz  raja.  .J.  Banovac, 
razg.  96.    Negove   bistre   oci   sve   bihu   od  placa 
pomuiene.  158.    Tilesa  niova  bise   rastezaua,  bi- 
jena,   sifiena.   J.  Filipovio,   prip.   1,  133.    Sinove, 
koji  razprsani  bjehu   J.  Matovic  327.   Koji  bjese 
bio  potlacen.  59.  Sto  nemu  bjeSe  zabraiieno  bilo. 
29.  Ej  Turcine,  nigda  stvar  ta  no  bi  ti  prosteua ! 
M.  A.  E,o|kovic,   sat.  43.    Malo    platno    zamrseno 
bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  610.  No  bila  ti  moja  rana 
kleta!  2,  193.    Dao   bi   mu  polovinu  carstva,   bio 
zenen  ili  ueozenen.  1,  627.  —  c)  part,  praet.  act. : 
kad  je  s  nim,  uzima  ne  da  je  slozeni  ohlik  onoga 
glayola  home  pripada  particip,  te  ce  se  spumenuti 
da^c  pod  II.  —  d)  subst.  ili  adj.  kao  subf:t. :  Sijo 
da  budutt  motohije.  Mon.  serb.  16.  Ako  mi  bogt 
da  i  budu  gospodart.  19.  Ako  tko  bude  cart.  183. 
Da  budes  nast  gradanint.  Spom.  sr.  1,  11.  Tomuj 
bise   svedoci   odtzdo   imonovani.   Mon.  sorb.  510. 
Ti  behu  inoji  jircroditejijo.  187.  Boso  mu  plome- 
nito  ta  zupa.  217.  Koj  bjese  neprijatejt  reconoga 
gospodina.  326.   Koje  jestt  bila   meda.  147.   Jeri. 
Brno  mi  VBzda  bili    vasi    prijatejijo   i  jesmo  i  bit 
6emo.   Spom.   sr.   1,  7.    Jort  je   Dubrovnikt   bilt 
ku6a  pri.vobi.   vaseht.  1,  9.    Ako  je   toj   bila   za- 
povedt  tvoje  milosti.  1,  23.  Reci  da  kamenje  ovo 
kruli   budo.   N.   Kaiiina  41''.    Bihote   suci    vazda. 
M.  Marnlii  285.   Znam  da  ja   ovomu   bih   uzrok 
smi-ce.  N.  Na}e5kovi6  2,  74.  Keci  mi,  jaoh,  sto  ve 


uzrok  jo  tomuj  bi!.  1,  193.  Al  bihu  kopita  uzrok 
al  jeXino.  P.  Hektorovic  25.  Koji  bihomo  prokleti 
sinove.  S.  Budinid,  sum.  6''.  Tko  car  bi.  rob  je 
sada.  I.  Gundulic  285.  Mi  bjohmo  robje  i  slugo 
djavaosko.  M.  Divkovic,  bes.  10.  Prvi  nauk  budi 
nopristana  spomena  od  smrti.  P.  Radovcid,  nat.  21. 
Iztocnoga  koji  cara  bihu  braiia  tvi-da.  J.  Kavai'iin 
269.  Ovo  do  vam  biti  i  likarija  duhovna  i  pica. 
F.  Lastrid,  tost.  103.  Da  bi  ovi  budalasti  san  bila 
istina.  V.  Lastrid,  nod.  263.  Kojn  krsteno  nije  bio 
sakramoiiat.  .).  Uanovac.  razg.  212.  Isukrs  bijase 
bio  pravi  dovjok  i  ))ravi  bog.  Besjode  kr.  (iO.  Da 
b'  to  bila  i  istina,  koja  bi  joj  bila  cina?  V.  Do- 
Sen  32.  To  bi  otcu  bila  slava.  38.  Kain  bise  tef.ak. 
A.  Kacid,  kor.  5.  Hodi  moni  u  svatovo,  Mujo. 
da  mi  budos  svatski  starjesina.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  229.  ^ivo  mi  je  dodo  pod  pojasom ;  ili  bude 
muSko  il"  dovojka,  tobo  vaja  dastiti  gospodu.  2,  639. 
Car  ti  bijah,  dok  dovojkom  bijah.  1,  300.  Jedno 
bjese  VukaSine  krajo,  di-ugo  bjeSe  Ug}e5a  voj- 
voda  2,  115.  Kad  sam  bio  mlado  momde.  1,  510. 
I  do  sad  srao  prijateji  bili.  1,  576.  Kod  cara  je 
Marko  pisar  bio.  2,  192.  Ja  nevjera  nikad  bio 
nisam.  2,  311.  Rasla  tanka  jelika  na  dva  brda 
velika.    To   ne   bila  jelika,   ved   djevojka   velika. 

1,  179.  Tavnica  mu  moja  nedra  bila!  1,  384.  Ti 
nikome  juba  biti  ne  des,  n'ako  mene.  5,  158.  Sto 
dadosmo  za  jednu  uiinu,  bila  b'  rana  za  godinu 
dana.  2,  438  —  e)  pronom.  (osim  posesivnoga, 
koji  vec  spomenut)  Hi  broj:  Da  budu  jedint  odt 
diibrovtcani..  Mon.  serb.  178.  On  i  ja  i  Pero  bje- 
homo  sve  jedno.  N.  Najegkovid  1,  291.  Misledi 
jednu  nod  o  tebi,  sunasce,  Juvena  taj  das  mod 
tegnu  me  srdaSce;  u  temu  ja  duju  gdi  tih  gre 
daz  s  nebi,  tere  se  zadudu,  sto  ono,  rekoh,   bi? 

2,  61.  Bila  sam  ovaka  naravi  ne  umom.  D.  Zla- 
tarid  231).  Je  li  prva  iona  toga  mladida  bila  sto 
u  krvi  sadaSiioj  zarucnici  do  detvrtoga  kolina. 
A.  Kadcid,  bogosl.  428.  Koja  bi  ti  bila  cina?  V. 
DoSen  15.  Tko  je  bio  Nero?  M.  A.  Rejkovid, 
sabr.  19.  On  je  onaj  sto  de  dodi  za  mnom.  Vuk, 
jov.  1,  27.  Lopovu  to  nije  bilo  nista.  Nar.  prip. 
Vila  1868.  479. 

B.  bez  subjekta.  kad  je  hez  subjekta,  maze  biti 
i  bez  predikata  tako  da  je  samo  biti  predikat 
(kao  sto  je  naprijed  pod  A,  1,  uz  subjekat)  ili 
maze  biti  s  osobitim  prcdikatom  (Icao  naprijed 
pod  A,  2). 

1.  bez  predikata,  kad  je  samo  biti  predikat.  sub- 
jekat moze  biti  necim,  zamijenen,  a  maze  ni  toga 
ne  biti. 

a.  sto  bi  moglo  biti  subjekat,  ono  stoji  u  gen.: 
a)  kad  se  misli  kakav  god  dio  ili  kakva  god 
mnozitia  Hi  malina  onoga  sto  znaci  rijec  koja 
stoji  u  gen.,  ili  ako  mu  se  ne  misli  dio,  misli  mu 
se  cijelonm  trajane  za  koje  god  vrijeme  mjesto 
dijela,  ili  se  misli  jedno  brojem  izmedu  svega  sto 
se  zove  kao  ono  pa  je  sve  to  kao  cijelo  a  ono 
jedno  dio  mu.  Koliki  je  dio  ili  mnozina  ili  ma- 
lina, moze  biti  i  ne  biti  izreceno.  i  drugo  cim  se 
recenica  siri  moze  biti  i  ne  biti.  u  noj  se  moze 
tvrditi  Hi  odricati.  a)  koliki  je  dio  (ili  mnozina 
ili  malina)  ne  ka^e  se :  aa)  recenica  nicim  ne  ra- 
sirena:  Viaice  je  toklo,  nama  je  reklo:  pijte  me, 
pijte,  dobri  junaci,  mene  de  biti  a  vas  biti  ne  de. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  83.  Pa  de  biti  vina  i  duvana. 
3,  5.  Ja  se  bojim  da  ne  bude  kavge.  Nar.  pjes. 
2,  432.  Bilo  glava ,  bide  bareta.  Nar.  posl.  vuk. 
13.  Bide  kiSe.  14.  On  bi  nalozio  vatru  oko  bukve 
pa  bi  se  bukva  otkravila.  i  bilo  bi  mezgre.  Vuk, 
posl.  202.  Hode  li  biti  kakva  dobitka  ili  poklona. 
342.  —  bb)  reienica  rasirena  adverbima  kojima 
se  kazujc  vrijeme  Hi  mjesto:  Nabuna  je  i  prije 
bilo.  I.  GimduUd  497.  Gdi  iifaiia  ved  ne  biSe.  V. 


BITI  (BUDEM) 


351 


BITI  (BUDEM) 


Dosen  26.  Gdi  bi  bilo  vodeuih  naplava.  J.  S.  Re}- 
kovic,  kuc.  125.  A  Turaka  nigde  biti  lie  ie.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  136.  Kad  kaiu'i  Livno  porobiSe,  tuto 
turske  vojske  iie  bijase.  3,  555.  De  jo  devojaka, 
bice  1  detica.  Nar.  posl.  vuk.  73.  —  cc)  rcienica  ra- 
sirena  padeUma  bez  jinjcfUofja  ill  s  prijedlozima : 
aaa)  akusat.:  hcz  prljcdhxja,  had  se  iiim  Icazujc 
vrijemc :  Koji  put,  i  krvavi  glava  bude.  F.  Lastric, 
ned.  320.  s  prijcttt.  u  za  vrijcme:  U  istinujago- 
vorim  vanii  da  sirota  bice  ii  vik  s  vami.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  77.  —  bhb)  gen.:  s  prijcdl.  iz :  Koji 
cuva  straie  od  Turaka  da  no  budo  rdlija  iz  Po- 
cei'ja.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  165.  s  prijedl.  kod:  Nek 
i  kod  nas  svagdi  svile  bude.  M.  A.  Rojkovii,  sat. 
119.  Kod  vladike  vojske  iie  bijaSe.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  75.  s  prijedl.  u:  U  Milosa  ne  bijase  blaga. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  444.  U  radise  svega  bise,  u  ste- 
dise  joste  vise.  Nar  posl.  vuk.  334.  —  ccc)  dat. : 
Ne  bjese  nemu  mjesta  u  gostinici.  N.  Raiiiua  21. 
luk.  2,  7.  Gdi  ne  bise  liemu  mista.  V.  Doseu  18. 
Dokle  mu  jo  bilo  novaca.  G.  Zelic  203.  Bice  blaga 
i  tebi  i  Janku.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  373.  Ako  V, 
brado,  vajde  mi  ne  bude,  doista  cu  zainetnuti 
kavgu.  3,  92.  Jer  im  ne  bijase  mjesta  u  gostioiiici. 
Vuk,  luk.  2,  7.  —  ddd)  lokat. ;  .«  prijedl.  na ;  Bilo 
je  na  svitu  eretika,  koji  su  rekli  da  duh  sveti  nije 
bog.  J.  Filipovii  1,  160.  Mo^e  jada  biti  na  veseju. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  540.  s  yrijedl.  po :  Jerbo  da  je 
doslo  od  ki-scana,  tog  bi  bilo  i  i^o  drugih  stra- 
nah.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  50.  s  prijcdl.  u :  U  I'loj 
(tikvici)  pitja  ne  bi.  M.  Katancid,  fruct.  47.  — 
ece)  instr.:  s  prijedl.  mcdu:  Medu  vami  bit  ce 
vazda  judi,  slusajte  ji,  ako  ni.ste  ludi.  A.  Kaclc, 
razgov.  291.  Ne  ce  vise  medu  I'lima  ni  racnna  ni 
kavge  biti.  M.  A.  Re}kovic,  sabr.  16.  —  ji)  koliki 
je  dio  (Hi  mnoiina  ill  malina)  kaze  ne  razlicni- 
jem  naiinom:  aa)  recenica  niciiii  drurjiiii  ne  ra- 
iirena:  Ako  bi  vece  .siuovi>  ne  bilo,  a  bila  kci 
ili  vece  kceri.  Men.  serb.  394.  Ako  bihb  hotio 
govoriti  ali  ispisati  sto  si  ti  ucijiio  jirotivi.  mc- 
njo,  togaj  bi  govorenija  i  pisma  ninogo  bilo.  500. 
Dasmo  sto  bi  vasega.  Spom.  sr.  1,  37.  Bilo  jo  soli 
receneliB  Rastict  devett  satt  spudovt.  1,  81.  Rok 
je  kra6i;  duga  vise,  nego  kada  uze,  bise.  V.  Do- 
sen 58.  Kolik  starog  gada  bise.  58.  Vosak  proda 
i  sto  bude  meda.  M.  A.  Repcovic,  sat.  135  Koja 
je  grm|avina  i  ne  bi  ninogo  kise.  Nar.  posl.  vuk. 
139.  Sta  je  najvise  ouoga  ce  biti  najmaiie.  352. 
Sto  bi  suage,  kamenu  predade.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  485.  Sto  bijase  riscanske  gospode ,  posjedase, 
te  pijahu  vino.  2,  263.  Sto  god,  bilo  i  cara  i  kraja, 
svaki  sebe  zaduzbinu  gradi.  2,  203.  Bico  sreiic  do 
vi'h  vrece.  Nar.  posl.  -rok.  14.  —  bh)  reveiiica  ra- 
sirena  adrerbima  kojima  se  kazuje  vrijeme  ill 
mjesto:  Bjese  tada  lulogo  vojevoda.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  53.  Koliko  noece  nocas  bi,  ne  vrgoh  sanka 
na  oci.  1,  223.  —  cc)  recenica  rasirena  padezima 
hez  prijedloya  ili s prijedlozima:  aaa)  akus.:  s  pri- 
jcdl. za  za  vrijeme:  Kad  ja  bijah  u  Sari  planiui 
kod  ovaca  dvanaest  liijada,  za  iioc  bude  po  trista 
janaca,  ja  sam  svako  po  ovci  poznav'o.  Nar.  jyes. 
vuk.  2,  150.  —  bbb)  yen.:  .s  prijedl.  od:  kad  se 
kaze  sto  tkd  cini  te  ono  od  neya  kao  dolazi:  A 
ovamo  cine  se  devote  i  oblace  kao  i  sirote,  pak 
i  od  liih  dosta  smutiie  bude.  M.  A.  Re}kovic,  sat. 
60.  kad  se  ka^e  kako  se  ieiiia  inijcna  stane  te  po- 
staje  driiijo :  Od  tebe  bi  tri  sta  _jada  bilo.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  409.  s  prijcdl.  u:  Sto  godo  bi  bilo 
u  nega  trtga.  Spom.  sr.  1,  34  Sad  ce  slugo  iz 
lova  mi  doci,  u  kog  bude  ponajvise  cv'jeca,  onoga 
6u  tebi  pokloniti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  399.  U  nas 
bjese  sedam  brace.  Vuk,  mat.  22,  25.  —  ccc)  dat. 
hez  prijedl. :  Bice  tebe  vina  iz  obila.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  143.  Od  juuaka  da  bi  poginuo,  ne  bi  meni 


ni  po  jada  bilo.  3,  397.  Kad  joj  bilo  sedamnaest 
]eta.  3,  130.  Bilo  mu  jo  stotinu  godina.  Pjevan. 
320.  —  ddd)  loc:  s  prijcdl.  ua:  Vele  da  je  na 
Isukrstu  bilo  sest  tisuca  i  sesat  i  seset  i  sest  rana. 
M.  Divkovic,  bes.  11.  s  prijedl.  ii:  Prodavala  mli- 
jeka  varoniko ,  u  komo  je  bilo  vazda  polovicu 
vode.  Nar.  iirip.  vre.  205.  —  ;•)  mjesto  dijela  misli 
sc  trajanc  cijcloya  do  poslednega  dijela :  Viran 
odvitnik  u  svem  lioce  biti,  dokle  te  budo,  vik. 
A.  Gcorgiceo,  nasi.  74.  —  d)  jednu  brojcm  izmedic 
svega  sto  se  zuoe  kao  ono  uzima  se  kao  dio  toga, 
tako  da  se  u  potvrdivatm  misli  ,i  jedaii'  a  u  po- 
rieanii  ,ni  jedan' :  De  god  bjese  vlalia  vajatnoga, 
sve  pobjeze  u  Moracu  gorilu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  367. 
De  god  bjese  lakca  i  bojnika,  sve  pogibo,  nista 
ne  ostade.  Ogled,  sr.  69.  Ni  bi  mrtva  ui  bi  ra- 
I'lenoga.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  607.  Te  detica  doma 
ne  bijase  ni  kod  kule  niomlia  ni  jednoga.  3,  90. 
Da  je  svaki  dan  bozic,  ne  bi  bilo  duba  vraiijega. 
Nar.  posl.  vuk.  50.  Tu  za  uega  koiia  ne  bijaSe. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  302.  Tu  Srbina  bez  kona  ne 
bjese.  4,  178.  Ni  jednoga  (kaludera)  nije  bilo  kod 
manastii-a.  Vuk,  dan.  1,  35. 

b)  kad  se  o  onome  sto  bi  bilo  subjekat  kale 
s  poricaHem  ono  sto  glagol  znaci,  kao  da  se  o 
seakom  djelicu  negovu  i  po  torn  o  nemii  cijelom 
kaze.  poricanu  je  sva  Hi  veca  sila  na  znaienu 
glagola  biti,  a  kad  je  na  kakvom  dodatkii  onda 
ostaje  subjekat  u  num.  (vidi  naprijed  pod  A.). 
a)  recenica  nicim  nerasirena:  Mimoidoht,  i  se 
no  by  jego.  Stefan  kr.  23.  Ako  bi  sina  ne  bilo, 
a  ktsti  bila.  Mon.  serb.  356.  Ne  taji  da  bi  boga 
ne  bilo.  F.  Glavinic,  cvit.  1.  Da.  bi  me  ne  bilo ! 
Mika}a  54''.  Da  ne  budo  Petra  i  Pavla,  otisao  bi 
u  pakao.  S.  Margitic,  isp.  119.  No  bilo  te!  I.  Gr- 
Licic  47.  Kad  no  bi  ove  crkve  bilo,  kako  bi  Isus 
nas  slao  da  crkvi  refemo?  J.  Filipovii,  prip. 
1,  181.  All!  ni  tebe  da  b'  ne  bilo,  boje  bi  nam 
brez  teb'  bilo.  V.  Doseu  39.  Jer  da  no  da  sudcu 
krave ,  ne  bi  bilo  pravde  prave.  64.  Neg  potnce 
liemu  kukuruze,  kad  je  vidi  poliju  ga  suze;  ako 
ne  bi  bas  ni  toga  bilo,  opet  liemu  ne  va}ade  dilo. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  70.  Hi  ku.  i  nadigrati,  ili 
mcne  no  ce  biti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  277.  Ni  bi 
snahe,  ni  od  snaho  glasa.  3,  524.  Po  veferi  tri 
.sata  prodose,  nit'  bijase  zvjezde  ui  mjeseca;  ali 
Mutap  i  po  mraku  vidi.  4,  800.  Neka  bog  zna, 
dobra  biti  ne  ce.  2,  110.  Bo|e  bjese  tridost  dobrih 
druga,  ali  tvojo  sreie  ne  bijase.  3,  14.  Da  ne  bese 
grane  vite  jole,  te  iiiu  kalpak  sa  glave  skinula, 
doista  me  uvatiti  case.  3,  30.  Moz'  da  ce  poci  na 
susret ;  ako  Ii  toga  ne  bude,  a  ja  6u  koga  moliti 
neka  me  banu  odvede.  1,  592.  Da  ne  bi  prodnih 
ziiba,  ode  preko  devet  brda.  Nar.  posl  vuk.  52. 
No  bilo  ga!  193.  —  b)  recenica  rasirena  adver- 
biina  kojima  sc  kazuje  vrijemc  i  mjesto :  Kasteo, 
koji  je  pogradio  protivt  meuje,  gde  ga  nigda 
prLvo  nije  bilo.  Mon.  serb.  .501.  Jaoli,  sto  ill  jos 
ne  bii'  N.  Nafeskovic.  1,  180.  S.  Toma,  koga  ondi 
ne  bijase ,  prvi  put  ne  virova.  F.  Lastric ,  ned. 
189.  Kvit  a  duplo,  nigdi  te  ne  bilo!  M.  A.  Re|- 
kovii,  sat.  71.  Nikole  nije  tada  bilo  doma.  D. 
Obradovii,  ziv.  36.  Bo]cg  od  niene  nije  tu  bilo. 
D.  Obradovic,  bas.  327.  Niti  je  bilo  vreme  niti 
ce  biti  kad  no  bi  boga  bilo.  J.  Rajic ,  kat.  32. 
Nije  ga  bilo  doma  kad  mu  su  krojili.  Poslov. 
dan.  81.  Kad  sm"  ovuda  jucer  proodili,  ovog  greba 
ovdi  nije  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  243.  Onudije  sada 
proliodismo ,  one  magle  oiide  ne  bijase.  3,  208. 
Majka  neiiia  do  tebe  jednoga,  a  po  danas  ni  tebe 
ne  bilo !  2,  558.  Dotle  cemo  liega  docekati ;  ako 
Ii  ga  ui  dotle  no  bude,  onda  6emo  ici  nasem 
Sei'iu.  3,  314.  Ali  Duke  doma  ne  bijase.  2,  176. 
A  majke    mu    doma  ne  bijase.  2,  573.    Kad  vidje 


BlTl  (BUDEM) 


BITI  (BUDEM) 


narod  da  Isutia  no  bjoSo  oiidjo  ni  uSonika  liego- 
vijoh.  Viik,  jov.  (i,  ii'l.  —  c)  rcccnica  rasirena  i>a- 
(h:iiii(i :  au)  aUus.  :  bes  prijcdt.  za  rrijemi: :  No  bl 
nikogii  vas  oiii  dan,  tko  bi  fja  zazvan.  M.  Loku- 
SitS  16.  *•  prijeill.  zu.  kud  se  kaziijc  vrijcme. :  No  bi 
toda  za  godimi  dana,  pak  niu  rudi  musko  i  do- 
vojku.  Nar.  pjes.  viik.  2,  043.  Koga  no  bi  za  ns- 
doju  dana,   cokajte   ga   za  potnaost  dana.  3,  3G4. 

—  bb)  yen.  .•  s  pn'jedl.  kod :  Kad  jo  brat  sestri 
dosao,  starca  nijo  bilo  Icod  kuoo.  Nax:  prip.  vuk. 
110.  ,s  prijcdl.  s:  No  bi  snalio  s  vodo.  Nar.  pjo.s. 
vuk.  1,  306.  —  cc)  dat.  bez  prijedloya:  Da  iniL 
no  budo  odt  mojilii.  c.esttnikovi.  silo.  Mon.  sorb. 
2.  Roka  da  no  budo  dubiovcaninu,  101.  No  bi 
inih  odt  nikoga  zabavo.  Sponi.  sr.  1,  10.  Krajostvu 
I'u'govu  no  buile  konca.  N.  Kaiiina  IG.  Tobi,  koj 
nijo  jiriliko  nigdar  biP  pod  nobi,  nit  6o  Int  ii 
vike.  N.  Najfskovi(^,  2,  20.  No  bi  mi  zivota  bilo, 
da  uzazua  or  ti  sam  ga  spovidjela.  M.  Drzii  338. 
Ne  ce  ti  biti  zla  nikakva.  A.  Kacic,  korab.  '219. 
No  bilo  to  niajci!  Nar.  pjos.  vuk.  1,  25G.  Nijo 
doma,  i  ne  bilo  ti  ga!  1,  513.  Ne  bilo  ti  je!  1,  i2G. 
Da  lui  ne  bi  Sarca  od  mcjdana,  doista  mo  uvatiti 
sdase.  Nar.  pjes.  2,  220.  Ako  li  mi  no  bude  no- 
vo}e.  2,  145.  Da  ti  nijo  mono  bilo,  umio  bi  ka- 
zati  sta  bi  ti  se  dogodilo.  Nar.  prip.  vuk.  125. 
Carstvu  liegovu  no  6e  biti  kraja.  Vuk,  luk.  1,  33. 

—  dd)  lok,:  n  prijedl.  na:  Zapovedesmo  da  no 
bude  carine  nijedne  na  Maslini.  Mon.  sorb.  230. 
Jarma  nikadar  na  liemu  jos  ne  bi.  H.  Lucii  2G3. 
Sve  dahije  ocima  vidose:  ni  na  jednora  glave  no 
bijase.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  133  ((jdjc  je  pofijedni 
stih  ijrijeskom  izostao).  s  prijcdl.  u :  Kad  Momira 
ne  bude  u  crk\'i,  ja  cu  s  carem  celivat'  vandeje. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  159.  U  dvoru  mu  nikog  ne  bi- 
jase  do  banova  dva  nejaka  sina.  2,  176.  Stvori  se 
devojka  da  je  nije  bilo  lepso  u  svemu  carstvu. 
Nar.  prip.  vuk.  19.  Malo  po  malo  izide  on  naj- 
bogatiji  covek  —  ne  samo  u  onome  selu  nego  u 
svoj  okolini  nije  ga  bilo.  15. 

b.  7iema  nista  o  cemu  bi  se  izricalo  ono  sto  gla- 
(jol  znaii,  kao  predikat  o  subjektu,  nego  se  izrice 
samo  vrsene  oiioga  sto  glagol  znaci,  all  s  nekiin 
dodacima  kojima  se  to  poblize  odrcdiije. 

a)  s  adverbima:  a)  s  adverbima  kojima  se  po- 
kazuje  vrijeme:  davno:  Je  1'  od  slova  ovo  ime 
doslo,  il'  od  slave  nazivai'ie  poslo,  znati  nije,  jer 
je  bilo  da\aio.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  27.  I  utece, 
vesela  mu  majka!  Mati  nioja,  nije  davno  bilo, 
sad  je  taman  deseta  godina.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  541. 
Vi  svi  znate,  nije  bilo  davno,  kad  uskoci  Tomal- 
noviii  Zivko.  4,  98.  malo :  Malo  bilo,  za  dugo  ne 
bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  178.  Malo  bilo,  Turei  pleci 
daju.  4,  82.  —  dugo,  s  prijedl.  za :  za  dugo :  Tako 
stade,  ne  bilo  za  dugo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  367.  — 
/3)  s  adverbima  kojima  se  pokazuje  naciii,  na  koji 
se  vrsi  ono  sto  glagol  znaci.  oni  sobom  znaieii  i 
stane  'pokazuju  i  u  kom  je  stanu  ono  sto  glagol 
znaii  kad  se  vrsi,  pa  tijem  stanem  pokazujti  i 
nacin.  mnogi  su  izmedu  nih  jednaki  s  adj.  u  sred- 
nem  rodu  (i  adj.  i  adv.  lako),  te  bi  se  moglo  misliti 
da  nijesu  adv.  nego  adj.  i  da  stoje  kao  pravi  pre- 
dikat;  all  sc  neki  razlikuju  od  adj.  akcentom 
(adv.  lijepo,  adj.  lijepo)  prcma  nima  i  drugi  su 
adv.,  a  stoje  onako  kako  stoje  kad  ima  subjekat 
(vidi  naprijed  pod  A,  1,  b,  d.).  Eecenica  moze 
biti  bez  i  cega  iim  bi  bila  dale  rasirena,  a  moze 
biti  i  jos  dim  rasirena :  aa)  recenica  nicim  ne- 
rastrena  Hi  samo  rijecima  kojima  se  kazuje  mjesto 
Hi  vrijeme:  adv.-  kako,  tako,  inako:  Da  su  mu  pa- 
§ista,  kako  je  is  prtva  bilo.  Mon.  serb.  27.  Da  hode 
svobodno  i  da  kupuju  i  prodaju  ...  i  da  placaju 
carinu,  kako  je  prtvo  bilo.  193.  Skaza  vtse  kako 
je   bilo.   Spom.  sr.  1,89.    Kj.de  bi  takozi   bilo,  1 


di.ni.  no  l)i  njogli  trtgovci  stojati.  1,  10.  Ako  inako 
budo,  mnogo  ke  nam  usilno  biti.  1,  11.  No  co  vaj- 
mcli  biti  tako.  .1  Kavanin  140.  Tako  neka  bude. 
Pisanioa  19.  Ah,  tako  budi !  D.  Mattel.  IG.  Sto 
]\ol:(i  rijeti  amen?  Tako  bilo,  tako  budi,  tako  da 
bude  oli  tako  je.  T.  Ivanovid,  nauk  45.  Sve  mu 
kaza  kakono  jo  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  343.  Da 
bi  tako,  Stoko,  i  no  bilo,  dosta  meno  .^to  govoriS 
rabro.  4,  291.  Tako  bilo,  za  dugo  ne  bilo.  2,  173. 
Sin  roco  ocu:  ,ja  cu  se  sad  stvoriti  jedna  trgo- 
vina,  sto  jo  no  co  biti  lopSe  i  bogatijo'  .  .  .  Tako 
i  budo.  Nar.  prip.  vuk.  48.  I  bi  tako.  D.  Danicic, 
Imoj.  1,  9.  —  dobro,  bo(e,  zlo,  hude:  Hocomo  uci- 
niti>  kako  bude  dobro.  Sjioni.  sr.  J,  2.  S  toga  ho6o 
biti  budo  u  carevi  komori.  1,  5.  Bog  bi  dao  to 
bi  dobro  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  520.  —  vedro : 
Bjeso  vodro,  pak  so  naoblaci.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  432.  taka  je  rcienica  i  a  ocakim  primjerima, 
u  kojima  je  za  I'm  privezana  druga  rijecju  da  po- 
godbe  radi:  Ne  bi  zlo  bilo,  da  ja  podem  bit 
gvozdje,  dokle  jo  vi-uco.  M.  Drzic  410.  Bojo  bi 
bilo,  da  sam  rodila  kamcu.  Nar.  posl.  vuk.  22. 
— •  bb)  rcccnica  rasirena  itekim  padezima,  uz  koje 
moie  biti  izreeeno  i  mjesto  i  vrijeme  i  drugo  Sto : 
aaa)  dat.:  kako,  tako,  drukcije:  Po  kli  takoj  hoi', 
takoj  nam  i  budi.  N.  Nnjeskovic  2,  77.  Tako  bit 
CO  svim  onima,  iskrnega  ki  ne  mile.  J.  Kavanin 
12.  Ko  kako  hoco,  tako  mu  budi.  Poslov.  dan. 
4G.  Drukcije  mu  biti  ne  mogase.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  154.  —  dobro,  zlo,  hole,  gore :  Bo}g  bi  nam  broz 
teb'  bilo.  V.  Dosen  39.  Blazon  jesi  i  dobro  ce  ti 
biti.  J.  Matovic  490.  Na  'vom  svitu  biti  ce  ti 
dobro.  M.  A.  Kejkovid,  sat.  180.  Dobro  ce  ti  biti. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  378.  BijaSe  mi  dobro  pod  Go- 
lijom.  4,  38.  Dobro  ti  mi  kod  tebe  bijase !  1,  229. 
Naj  ti  vodo,  ne  bilo  ti  boje.  1,  30G.  Cini  mi  se, 
bi  mi  bo}e  bilo.  2,  32.  Zlo  vi  bilo,  Turci  Lijev- 
nani.  3,  443.  drago,  ugodno ,  zadovopio,  lupko, 
milo :  Da  si  postavi  gospodini.  Vlki,  i  gospoda 
Mara,  koliko  imt  drago  bude.  Mon.  serb.  215. 
Opcina  bnetactka  dati  6o  namt  .  .  .  u  Kotoru  .  .  . 
vo|a  u  inilit  gradiht,  .  .  .  gde  moremo  poslati  na- 
sega  slugu  vazeti  recene  peneze,  .  .  .  ako  opcini 
bnetactkoj  bude  tlrago,  328.  Da  ne  bude  usilo- 
vauL  iziti  izL  vere,  koju  verujo,  razi  ako  bi  liemu 
ugodno  bilo.  473.  Da  posje  svoje  listove  podt 
svojimi  pecattmi  po  svojiht  dobreliB  judelit,  kako 
CO  namt  zadovo]no  biti.  251.  Da  mogu  .  .  .  stojati 
koliko  imb  bude  jupko.  229.  Zacu  Milos,  i  milo 
mu  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  227.  Kada  Duro  ki'iigu 
razgledao,  ne  bjese  mu  milo  nikoliko.  2,  471. 
Malo  cas  dode  i  on,  i  vrlo  mu  milo  bude  kad 
vidi  suru.  Nar.  prip.  vuk.  110.  —  nedrago,  zao, 
mrsko:  Listt  videvt  namt  bi  mnogo  zalb  i  ne- 
drago. Spom.  sr.  1,  66.  Er  ti  ie  zao  bit,  kad  bu- 
dem  pomankat.  Mencetic-Drzic  474.  Zac  mi  mi'zko 
bjese  samomu  boz  druga.  M.  Vetranic  2,  176. 
Cuvsi  Jakov  kako  bratja  bjehu  ucinila  Josifu, 
bi  mu  velo  zao.  M.  Divko\'ie,  bes.  4.  Ne  sumjim 
da  bi  vam  bilo  zao,  i  smutili  bi  se,  kad  bi  vam 
ja  rekao  da  u  ovom  mloStvu  mali  jeste  koji  6ete 
naci  put  od  spasena.  F.  Lastrii,  od'  97  Kako  bi 
mu  zao  bilo,  sto  se  kori  tamno  dilo?  V.  Dosen 
250.  Ne  budi  ti  mrsko,  ako  te  opeta  molim  da 
mi  istomacis.  Tiu-1.  blago  2,  11.  Mrsko  bjese  Go- 
lotrbu  Ivu,  de  se  liemu  smiju  kapetaui.  Nar.  pjes. 
vuk.  3, 96.  —  lako,  narucno,  tciko,  laucno,  pro- 
tivno,  usilno,  tijesno,  prosto :  Takoj  mi  stda  ne 
bi  narucno.  Mon.  serb.  174.  Da  dusi  ne  bude  pro- 
tivno.  249.  Ako  inako  bude ,  mnogo  6e  namt 
usilno  biti.  Spom.  sr.  1,  11.  A  bojim  se  nadam 
poodanora ;  bice  tisno  tebi  i  svatovom.  A.  Kacic, 
razgov.  238.  Oce,  tesko  bi  ti  meni  bUo,  kad  bill 
se  bUa  na  smrti  nasla  u  onem  bidu.  B.  Cuceri  4 . 


BITI  (BUDEM) 


353 


BITI  (BUDEM) 


Mufino  bjese  Nahod-Simeuuu.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  65.  Od  mene  mu  bogom  prosto  bilo !  3,  287. 
PitaSe  za  sahat  u  koji  mu  lakse  bi.  Vuk,  jov. 
4,  52.  —  ctidno,  divno:  Tozi  ruvsc  mnogo  iii  bi 
cudno ,  da  takova  primaju  nasi  }udije  odt  vase 
Jubve.  Spoin.  sr.  20.  Tu  nocio,  i  divno  mu  bilo. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  491.  —  talca  je  recenica  i  u 
ovalcim  primjerima,  u  kojima  je  za  nii  privezana 
druga  rijecjti  da  pogodhe  radi:  Bi  li  tebi  milo 
bilo,  da  b'  to  s  tvojom  zenom  bilo.  V.  Doseu  109. 
Da  onaj  se|aniu  bude  ubio  tvoju  kravu,  bi  li  tebi 
drago  biloV  M.  A.  Re|kovic,  sabr.  04.  Da  ga  jubis, 
boje  bi  ti  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  45S.  Boje  bi  mu 
bilo  da  se  nije  rodio  onaj  covjek.  Vuk,  mar.  14,  21. 
Boje  bi  mu  bilo  da  mu  se  vodenicni  karaeu  objesi 
o  vratu  i  da  ga  bace  u  more.  Vuk,  Ink  17,  2.  — 
bhb)  dat.  i  gen.  uz  adv.  zao  i  milo  (I'ad  znaci 
sto  i  zao) :  Budi  ti  me  milo.  P.  Zorauic  14''.  Tada 
mu  je  zao  brata  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  47.  uz 
zao  akus.  mjesto  gen. :  Zalije  mu  snahin  v'jenac 
bilo  iiego  glavu  svog  siua  Audrije.  P.  Petrovic, 
vijen.  51.  —  ccc)  dat.  i  akus.  s  prijedl.  na  uz 
zao:  Sad  povecim,  koji  sude,  zao  na  me  nek  ne 
bude.  V.  Dosen  75.  —  ddd)  akus.  s  lyrijcdl.  za: 
Bo]e  je  bilo  za  Judu  da  ne  bude  bio.  A.  Tomi- 
kovic  50.  —  eee)  akus.  s  prijedl.  po :  Ali  pobre 
po  ne  bise  lose.  A.  Kacic,  razgov.  202.  —  fff)  lok. 
s  prijedl.  o :  Da  vasb  uvezdtbamo  kako  je  bilo  o 
tonifc.  .Spom.  sr.  1,  88.  —  cc)  recenica  rasircna 
infinitirom,  kad  stanc  koje  znaci  adv.  iste  Hi  pod- 
nosi  da  bude  ono  .sto  znaci  glagol  u  inf.  Hi  se 
tome  opire.  uz  adv.  maze  i  dutiv  bill  Hi  ne  biti  kao 
naimjed.  mocno :  Kako  bude  mocno  kupbeemt 
uztvratiti  se.  Mon.  serb.  41.  —  lasno,  lako:  Lasno 
dobit"  kninu  od  svita  bi  s  vitezim  tac  lu-aVn-enim. 

1.  Gundulic  290.  Lasno  tebi  bi  na  krunu  doc'  od 
svijeta.  498.  Lako  nas  bijase  karati.  P.  Posilovic, 
nasi.  9.  Lasno  zeta  poznavati  bjese.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  548.  —  pravo :  Gde  ga  bude  pravo  posta- 
viti.  Mon.  serb.  41!.  Kako  ne  bi  j)ravo  bilo  pe- 
depsati  takvo  dilo  V  V.  Dosen  245.  —  dubrv,  bofc  : 
Jert  bi  dobro  bilo  datt  imt  veru.  Spom.  sr.  1,  96. 
Boje  bi  se  ne  roditi  neg  na  galgali  smrt  podniti. 
P.  Vitezovic,  cvit.  68.  II  bi  boje  bilo  podniti  ju 
(stetu).  F.  Lastric,  ned.  238.  —  Hjepo,  slatko:  Na 
ovu  zlu  svrbu  ti  li  me  sahrani?  Istinora  bjese 
mi  lijepo  umrit  i  slatko  onda  kad  se  licah  ubit. 
D.  Zlatari6  65.  —  drago,  milo:  Moleci  nas  da  bi 
namt  bilo  di'ago  uciniti.  Mon.  serb.  326.  Milo  bi 
ti  bilo  pobjegnuti.  Nar,  pjes.  vuk.  2,  146.  —  slo- 
bodno:  u  primjeru  koji  ide  izostav(en  je  uz  biti 
i  inf.  i  adv.,  jer  .s-e  naprijed  kazu:  Je  1'  slobodno 
na  veseju  tvome  poigrati  situo  kaluderski?  .  .  . 
Jest  slobodno.  za  sto  ne  bi  bilo?  Nar.  pjes.  vuk. 

2,  372. 

b)  s  nekim  padezima.  uz  nih  mnze  biti  izreceno 
joste  sto,  kao  naprijed  uz  adv.  a)  padezi  za  vri- 
jeme:  aa)  bez  dativa:  aaa)  akus.:  s  prijedl.  na: 
Kada  bude  na  sudiii  dan,  rijeti  ce  Isukrst.  M. 
Divkovic,  bes.  272.  Kad  bi  na  post  recene  svete, 
recena  divojka  mojase.  J.  Filipovie,  prip.  1,  303. 
A  kad  bilo  na  veliki  petak,  .  .  .  onda  Lazar  mudi'o 
uredio.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  304.  A  kad  bilo  na 
svotog  Iliju,  poranio  Visuicu  Jovano.  3,  314.  — 
s  prijedl.  pred:  Kad  bi  pred  podne,  iz  kuce  izide 
zena.  M.  D.  Milicevic ,  jur.  17.  —  .s-  prijedl.  u: 
Jert  je  bogL  hotolb,  teri.  sbde  Oltmist  vast.  Da 
bi  u  dobri  cast  bilo!  Spom.  sr.  1,  44.  Ta  u  prvo 
vreme  jeste  bilo,  kad  gosjiodar  otkud  dvoru  dode, 
ne  izlazi  sluga  ni  sluskiua  gospodaru  koi'ia  da 
privati,  vec  gospoda,  koja  je  u  dvoru.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  156.  Kad  je  bilo  u  svetu  nedeju,  onda 
stade  Niko  patrijare.  3,  64.  —  bbb)  gen. :  s  prijedl. 
ispred;  Kad  je  bilo  ispred  tavne  uoci,  on  povede 


Sarca  na  jezero.  2,  393.  —  s  prijedl.  oko :  Pa  kad 
bjese  oko  zaranaka,  srpska  vojska  tursku  nad- 
valila.  4,  292.  Bijase  oko  sestoga  sahata,  i  tama 
bi  po  svoj  zemji.  Vuk,  luk.  23,  44.  —  s  prijedl. 
u  of-i:  Kada  bude  u  oci  nedeje,  ja  cu  spalit'  krila 
Jabucilu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  107.  —  ccc)  lok.: 
s  prijedl.  na:  A  kada  je  na  torn  doba  bilo,  rodi 
majka  desetu  devojku.  1,  560.  —  s  prijedl  o:  A 
kad  bilo  o  petku  dinigome,  ne  stade  mu  na  istoku 
sunce.  3,  63.  vrijeine  kazano  radnom  koja  u  to 
vrijeme  biva:  Kad  u  vece  o  veceri  bilo,  momak 
jiije  dvadest  i  tri  case.  1,  16.  —  s  prijedl.  po,  kao 
u  predncm  primjeru:  A  kada  je  po  veceri  bilo, 
onda  prostre  mekanu  posteju.  3,  5.  —  s  prijedl.  u : 
A  kad  bi  u  jutru  prije  sunca,  rece  mu  baba.  Nar. 
prip.  vuk.-  228.  —  bb)  s  dativom:  same  u  akus 
s  prijedl.  u:  Vod'  je,  vodi,  u  ime  boga,  nek  ti 
bude  u  cas  dobar !  1,  150.  Silan  aga,  u  z'o  cas  ti 
bilo !  Ti  u  z'o  cas  vjerovao  za  se.  4,  499.  —  /3)  pa- 
dezi za  mjesto :  lok.  s  prijedl.  na :  Kako  brzo  pro- 
menise  lice,  a  iz  lica  izgubise  krvcu !  ja  da  bude 
negde  na  megdanu,  da  mi  nesto  do  nevoje  dode, 
kaku  bi  mi  pomoc  uciuiliV  Nar.  pjes.  vuk.  3,  178. 

—  y)  padezi  za  drugo  .Ho  osim  vremena  i  mgesia. 
uz  I'lili  ponajvi.se  stoji  i  dat.,  a  prema  znacenu 
rijeci  koja  stoji  u  padezu  maze  biti  i  infin.  aa)  bez 
dativa:  aaa)  akus.  s  prijedl.  za:  Kad  bi  bilo  za 
gotove  jaspre,  dali  bi  je  (robu)  za  nize.  M.  Zo- 
ricic,  arit.  103.  Nit'  za  cudo  nek  ne  bude,  sto 
na  takvo  cvilim  jude.  V.  Dosen  66.  —  bbb)  gen. 
s  prijedl. :  do,  kad  se  kasuje  uzrok  tijem  sto  se 
dopire  onamo  (isporedi  naprijed  jwd  A,  1,  c,  c.) : 
Dokle  ne  bude  do  liilii. ,  do  mene  da  no  bude. 
Mon.  serb.  231.  —  .s-  prywW.  s,  kad  se  kaze  kao 
od  kada  sto  dolazi  pa  se  tijem  kaze  i  kakvo  je 
■podudarajuci  se  s  onijem  odaklc  dolazi  (vidi  i 
naprijed  sa  subjcktom) :  Jert  te  uciniti,  kako  bude 
s  prilike.  Spom.  sr.  1,  21.  No  bi  s  gorega  bilo  da 
je  primerom  pokazauo.  Vuk  u  L.  Milovanova 
sbcn.  1.  —  ccc)  lok.:  s  prijedl.  na:  Eoili  majka 
desetu  devojku.  A  kada  je  na  krsteuu  bilo,  kum  je 
staru  majku  zapitao:  kako  cemo  kumi  desti  imeV 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  560.  —  s  prijedl.  po :  Ne  bud' 
po  zapovijesti.  Nar.  posl.  vuk.  195.  —  bb)  s  da- 
tivom: aaa)  akus.:  s  prijedl.  na:  Ne  moz'  I'lojzi 
na  iuo  da  bude.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  212.  —  S  pri- 
jedl. za:  kao  kad  se  mijena  jedno  za  drugo:  Ne 
bi  mu  odma  bilo  za  glavu.  V.  Lastrii"',  ned.  271. 
kao  kad  je  od  neccga  korist  onome  sto  stoji  u  torn 
■padezu  s  tijem  prijedlogom:  Crradi,  kneze,  bice 
ti  za  dusu  i  za  zdravje  Visokom  Stevanu.  Nar. 
pjes.  \'uk.  2,  200.  kad  je  neiemu  tako  korisno  sto 
da  tijem  postaje:  Malo  tne  poslusaj,  biti  ce  t'  za 
boje.  H.  Lvicic  243  Nemoj  nikomu  biti  za  cudo 
sto  govorim  da  se  moremo  ponositi.  F.  Lastric, 
svet.  88.  Pozna  Leka,  za  cudo  mu  bilo.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  230.  Jest  mi  bilo  za  npvoju  jutu.  3,  1.  Ako 
bi  mu  bilo  za  novoju.  2,  136.  Vide  svokar,  a  za 
jad  mu  bilo.  2,  553.  —  bbb)  gen. :  s  jirijedl.  do :  kao 
kad  sto  dotle  dode  da  nesto  nastaje:  Ako  ni  bude 
do  tolike  usilnosti.  Mon.  serb.  216.  Bise  t'  jiiu 
do  znoja.  M.  Marulic  12.  Ako  pride  k  nam,  bit 
nam  ce  do  tuzbe.  M.  Vetranic  2,  200.  Bit  mi  ce 
do  vaja.  2,  225.  Nije  nam  bilo  do  spavana.  D. 
Obi-adovic,  ziv.  75.  Ako  mene  do  nevoje  bude, 
ja  cu  lasno  kopje  okrenuti.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  145. 
Ako  j'lemu  bude  do  nevoje,  da  se  liemu  u  nevoji 
nades.  2,  138.  —  s  prijedl.  od,  vidi  da}e  pod  cc. 

—  s  prijedl.  s  kao  naprijed  pod  y,  aa,  bbb. :  Da  je 
ne  ce  ViLip  pokrstiti,  n'  ako  bi  joj  z  dobre  vojo 
bilo.  Pjevan.  156.  vidi  i  da}c  pod  cc.  —  ccc)  lok. : 
s  prijedl.  po :  Budi  meni  po  rici  tvojoj.  F.  Gla- 
vinic ,  cvit  81.  Neka  mi  bude  po  rijeci  tvojoj. 
Vuk,  luk.  1,38.  —  s  prijedl.  prema.:  Hoce  jednom 

23 


BITI  (BTIDEM) 


354 


BITI  (BUDEM) 


biti  pronia  glavi ,  jali  mqjoj ,  jali  prema  tvojqj. 
Nar.  pjes.  2,  440.  —  x  prijedl.  n,  vidi  dale  pod 
cc.  —  ddd)  inxtr.  a  jirijcdl.  za,  lead  se  naslaji 
oko  cega:  Vaina  jo  iiajprvo  za  tim  bilo  ila  sobi 
date  ime.  Vuk,  dan.  5,  (!8.  —  cc)  s  injmitivom, 
koji  stoji  lii  padcz  po  siiacei'iu  rijcci  koja  jc  u 
pade'u  komc  god:  Vidi  se  da  je  od  velika  razgo- 
vora  i  naprjodka  bilo  velikomu  Lohsaiulru  iniat 
u  rukah  (Imera.  D.  Zlataric  vii.  Ni  uiu  bi  s  ko- 
ri.sti  svfsnu  bit  n  svomu.  H.  Lucie  2't4.  Bilo  je 
u  I'logovoj  voji  i  slobodi  pobignuti  M.  Dobretic 
313. 

c.  s  infinitivom,  kao  naprijcd  kadje  biti  sa  sub- 
jektom.  injinitiv  moze  imati  svoj  suhjckat,  koji 
tiea  n  stuji  ti  ilat.,  a  mosc  imati  i  svoj  ohjekat 
u  akus.:  a)  radnii  koja  jc  u  inf.  treba  vrsiti  (kao 
naprijed  sa  subjektoiit  pod  1,  d,  b.):  Ako  bude 
ti  priti  u  nast  gradi..  Hon.  sei-b.  47.  Ne  ziiam 
bude  11  mi  pojti  na  vojsku  all  ne  bude.  Men. 
Croat.  229.  A  sto  niene  Gabor  pise  da  se  je  po- 
godil,  sto  se  bise  Gaboru  pogadati  ?  Starine  1 1 ,  108. 
Vitezove  najbo|e  tako  bi  rau  pogubiti.  I.  Kana- 
velic,  iv.  184.  8a  svita  ovog  kad  nam  bude  poii. 
A.  J,  Knezovic  75.  Koja  pogi'dona  ue  bi  mu  pod- 
nijeti!   D.  Mattel  76.    Bijase  onoinu   trgovcu  cu- 

•  vati  svoje  dobro.  M.  A.  Kelko^-ic,  sabi'.  48.  Ivome 
nije  bilo  patiti  on  ne  moze  ni  zapaziti.  Nar.  posl. 
vuk.  147.  Ako  bude  cerat'  al'  bjezati,  hoce  uaraa 
doro  trebovati.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  395.  —  b)  kad 
se  radna  koja  je  u  inf.  moze  vrsiti  (kao  nayrijed 
sa  subjcktom  pod  1,  d,  ^c):  Meni  bi  viditi  jos 
lipsu  ner  vilu  gospoju.  S.  Mencetii  3.  Bjese  vi- 
djeti  velik  vaj.  M.  Vetranic  2,  275.  Ovo  ces  moc 
■vadjeti  da  mi  ce  suncc  do6 ,  kad  mi  si  dosla  ti, 
ko  nigdar  ove  dni  vidjeti  ne  bjese.  N.  Najeskovic. 
2,  59.  Cijenim,  ua  svijeti  nije  bil'  od  nase  Jubavi 
vidjeti  ni  vece  ni  draze.  2,  76.  Podnijet'  vece  ne  bi 
meni  u  Jalosnoj  gledat'  zgodi  oni  ures.  I.  Gun- 
dulic  43.  Vihar  vidjot  bi  svudije.  399.  Ostavi  u 
kuci  sest  kamenica  punije  lijepa  vina,  od  koga 
bi  piti  za  nikoliko  dana.  M.  Radnic  190.  Nac'  bi 
bilo  smrad  bunista.  V.  Dosen  177.  Da  jo  komu 
tada  vidit  bilo  sto  se  I'lima  ciiiaso  nemilo,  u  uemu 
bi  srce  proplakalo.  Nadod.  49.  Da  je  komu  poslu- 
sati  bilo  kako  cvili  Jure  dite  mlado.  A.  Kacic, 
razg.  87.  No  mi  ne  bi  umrijeti  s  mirom.  Nar. 
pjes.  2,  463.  Kad  bi  bilo  po  redu  mrijeti,  na  tebe 
bi  ostanulo  carstvo.  2,  209.  Da  je  kome  pogledati 
bilo  kako  s'jece  vojvoda  Momcilo.  2,  111.  tako 
s  injinitivom  i  kondicional  krni  (o  koni  vidi  pod 
II,  3):  Boga  ja  moju  da  bi  mi  umrijeti.  N.  Na- 
jeskovic 1,  180.  Rec  bi  da  se  stide.  J.  Kavaniu  15. 
—  c)  imperativ  nalazi  se  s  infinitivom  mjesto  im- 
perativa  istoga  glagola  koji  je  u  injinitivu  (vidi 
i  naprijed  sa  subjektom) :  Budi  vi  i  si  obrazi. 
imeti.  8ava,  tip.  stud,  glasnik  40,  142. 

d.  s  cijelom  reienicom  koja  se  privezuje  rijecju 
da,  kao  naprijed  sa  subjektom  pod,  1,  e. :  Mi  .smo 
nasloneni  na  istinito  ufaiie  da  ce  biti  da  cemo 
jost  i  mi  uskrsnuti.  J.  Matovii  60.  Bice  da  ce  se 
svaki  spasti  koji  prizove  ime  Gospodne.  Vuk, 
djel.  2,  21.  tako  kad  je  glagol  u  imperativu,  te  se 
zeli  Hi  ne  ieli  ono  sto  je  u  drugoj  recenici  Hi  se 
samo  pristaje  na  to  (vidi  i  da(e  pod  II,  4) :  Ne 
budi  da  to  zgodi  se  tebi.  Ziv.  is.  99.  Budi  da  je 
tako,  A.  Kalic  356.  i  part,  praes.  kad  je  bez  sub- 
jekta:  Buduci  da  bjese  petak.  Vuk,  jov.  19,  31. 
vidi  i  dale  11  kod  toga  oblika. 

2.  s  predikatom,  koji  .<  glagolom  biti  kao  ko- 
pxdom  moze  biti  bez  snbjeJd.a  onako  kao  sto  je 
bez  subjekta  i  bez  kopule  kad  se  kaie  n.  p.  ,grmi' 
Hi  ,vedri  se'.  —  a)  predikat  part,  praet.  pass,  u 
srednem  rodu:  U  ovi  dan,  .  .  koji  nemu  bi  sudeno 
od  zvijezda  na  nebi,   da   f  sluzi  Juveno.   N.  Na- 


jeskovid  2,  78.  Prom  se  sad  dogodi  da  mi  bi  re- 
6eno,  or  te  bog  slobodi  od  truda  svrsono.  2,  126. 
Ne  bud'  reiono  za  oliolast.  Mikaja,  303''.  Kada 
im  bi  kazano  od  naucitoja.  F.  Lastrici,  tost.  61. 
Ne  budi  primijoncno.  Nar.  posl.  vuk.  195.  No 
budi  od  meno  recono.  195.  —  b)  predikat  subst.: 
Tako  mi  od  ovoga  otrov  no  bilo!  Nar.  posl.  vuk. 
303.  osobito  neka  substantiva  koja  znai:e  kakooo 
osjccane  Hi  stane  dolaze  bez  suhjekla  sa  biti,  s  ko- 
jim  m.ogu  kao  prelazni  glagoli  imati  uza  se  i  ob- 
jekat  H  akiisativu,  a  objekat  im  je  ielade  u  koga 
je  ono  osjeiane  Hi  stane.  taka  su  subst.:  Iriid, 
sirah,  sram,  sramota,  stid:  Ako  trud  i  strah  bjese 
mo  ueboga,  ufanje  nu  imab.  M.  Vetranic  2,  142. 
Da  ill  bjeiSo  sram,  ali  ti  njeki  strah.  2,  180.  Clo- 
vika  tore  sram  do  pokon  bude  bit'.  H.  Lucie  198. 
Mnogo  ki"at  s  sobom  misleci  vrh  tebe,  bude  me 
stid  i  sram  samoga  od  sebe.  206.  Jeda  se  vami 
mni  da  bi  nu  stid  bilo  ucinit  proc  meni  prem 
svako  zlo  dilo?  D.  Zlataric  14b.  Dobro  da  ga 
bjese  strah.  M  Orbin  111.  Stid  vas  budi!  F.  La- 
stric,  nod.  369.  O  jirozdori!  sram  vas  bilo!  V. 
Dosen  149.  Strah  me  bjeso,  rugadete  mi  se.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  495.  Pi'epade  se ,  sramota  ga  bilo. 
3,  195.  Sram  te  bilo!  Vuk,  rjec.  706''.  —  iejia: 
Ako  te  bjese  ze]a  od  rodbine.  A.  Kalic  499.  Ne 
bila  vas  vaseg  brata  zeja  kako  mene  i  brata  mo- 
jega.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  79.  Jos  to  tvoga  brata 
ze|a  bila  kano  mene  i  brata  mojega.  2,  80.  — 
tuga :  Bice  tuga  vas  narod  hriscanski.  Nar.  pjes. 
petr.  3,  tiS.  —  sreia,  hora:  Koja  vas  srica  bi  na 
Lehovoj  ratiV  I.  T.  Mrnavic,  osm.  37.  I  ta  ih  bi 
hora  da  Turke  razbise.  42.  —  smrt  i  zivot  s  comp. 
boji,  XVII  vijcka:  Bolost  restise  j^o  ta  put  da  boja 
ga  bise  smrt  nego  zivot.  Ivan  trog.  17''.  —  drije 
tude  rijcci:  aratos  (koja  se  nc  govori  u  drugim 
oblicima  a  glasi  i  arantos)  i  anatema  (Hi  ana- 
tomato,  koje  vidi),  dolaze  kao  predne,  samo  ne 
s  akus.  nego  s  gen.  (da  je  gen.  potvrduje:  Aratos 
ti  kia-ije!  i  Anatemate  davola  i  iiegova  imena!): 
Idi  bedo ,  aratos  te  bilo !  Nar.  pjes.  vuk.  2,  358. 
Tako  mo  arantos  ne  bilo !  Nar.  posl.  vuk.  298. 
Anatoma  ga  bilo!  Nar.  prip.  vila  1868.  22.  vidi 
i  kod  anatemate. 

(J.  sa  se:  pasivno,  bez  subjekta:  Kad  ve  se  tuj 
bude ,  toj  ve  znas  boje  ti  er  so  sve  zabude.  N. 
Naleskovic  1,  252. 

II.  Oblici  i  sto  jc  u  nih  osobito,  cega  nema  u 
istijclh  oblika  drugih  glagola.  U  kom  je  obliku 
u  iza  b,  postalo  je  u  od  star.  slov.  i\;  u  kom 
je  obliku  i  iza  b,  postalo  je  i  od  star.  slov.  y, 
osim  nekih  oblika,  kod  kojih  ce  se  na  po  se  na- 
pomenuti. 

1.  praes.  bildem.  akcenti  ostaju  ti  u  svijem  li- 
cima.  Staro  1  jed.  sa  u  na  kraju  dolazi  bez  pro- 
mjenc  do  xvi  vijeka:  tako  xu  vijeka:  Vt  kotoroje 
cislo  vhCBtent  budu.  Mon.  serb.  4.  xiv  vijeka: 
Bi  htenije  mne  da  budu  jediuL  odt  dubrovcant. 
Mon.  serb.  178.  xv  vijeka:  Obetovase  mene  .  .  . 
primiti  kada  imi.  budu  dati.  Mon.  serb.  339.  xvi 
vijeka  jos  se  dosta  drzi  pored  sadasiicga  :  Ja  budu 
nemu  otac,  a  on  ce  meni  biti  sin.  N.  Ranina  22. 
Neka  se  pride  strt  budu  ja  kako  prab.  S.  Men- 
cetic  329.  Taj  bi  mi  smrt  mila,  da  budu  ovi  dan 
umrijeti  od  vila.  N.  Najeskovic  1.  180.  Bil"  bi  mi 
dvas  bo|e  da  budu  umriti.  D.  Ranina  45.  Ja  sam 
iskati  budu  ovce  moje  i  pohodicu  jili.  Bernardin 
17.  Jeda  hoc'  da  budu  rartvijeb  ja  ozivity  D.  Zla- 
taric 21b.  XVII  i  XVIII  vijeka  jedva  mu  se  jos  tra- 
govi  nalaze:  Jeda  i  ja  u  mom  trudu  drag  po- 
koj  u  vasoj  slobodi  nac  budu.  I.  Gundulic  129. 
Spravna  sam  riti  vam  ca  budu  umila.  D.  Bara- 
kovic,  vila  124.  Tii  me  vi'ze ,  neka  budu  ci(.  J. 
Kavaniu  542.  u  sadasiicm  obliqju  (budem)  dolani 


BITI  (BUDEM) 


355 


BITI  (BUDEM) 


od  pocetka  xvi  vijeka :  tako  tcxja  rijeka :  Sto  iz- 
ginulo  bjese,  bndera  isl<ati,  i  sto  izvrzeno  bjese, 
bndom  privesti.  N.  Ranina  42''.  Da  s  tnm  mukom 
budom  se  zaklati.  N.  Najeskovic  1,  17!l.  Noka  mir 
budem  meu  mrtviin  imati.  D.  Eaiiina  82''.  Da  no 
budem  sam  do.^ao.  A.  Gucetic,  roz.  jcz.  117.  xvn  i 
xviii  vijeka:  Da  budem  prikazati.  I.  Gundulic  2. 
Ja  .sam  iskati  budem  ovce  nioje.  I.  Bandulavic 
34.  Kad  budem  imao.  Mika]a,  gram.  19.  Da  bu- 
dem bo]e  promi.sjao  i  pitao ,  uciuio  bi  boje.  P. 
Posilovie,  nasi.  14.  Kada  ja  budem  vec  urairati. 
L.  Terzlo  43.  Kih  mlados  jos  budom  slavio.  J. 
Kavaiiin  128.  Ah,  da  budem  nastajao!  A.  Kanizlic, 
fran.  248.  Da  budem  dostnjuo  primiti  sakrameute. 
I.  A.  Neiiadic,  nauk  5(j.  Koliko  bo|e  umio  bndera. 
Grgui-  iz  Varesa  35.  sada:  Da  se  no  budem  uzalud 
trudio.  Vuk,  gal.  4,  11.  —  Prem  da  je  a  praes. 
glagol  iier/ektivan,  npet  (kao  da  hi  mil  .se  perfck- 
tivnost  slabo  o.yecala)  nalazi  mii  se  siwise  dodano 
sprijeda  uz,  koje  se  dodnjc  impcrfektii-nima  kad 
treba  da  sii  perfektivni.  tako  se  nalazi  od  .kvi  vi- 
jeka u  nekih  pisaca:  Ako  no  uzbude  stvar.  M. 
Drzi6  3.  Tko  godi  uzbude  vjerovati.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  176.  Da  so  to  biju  ke  zivjet  no  umiju  i 
koje  kad  godir  uzbudu  sagrijesit,  boz  zona  bio  bi 
svit.  F.  Lukarevic  87.  Kada  od  liih  uzbudem  be- 
sjedlti.  E.  Gamaiiic  8.  Kad  uzbudem  il  kad  budem 
bio.  Mikaja,  gram.  37.  Dopusti  nam  da  uzbudemo 
dostojni  jirici.  I.  Akvilini  109.  Kad  uzbuilem  umi- 
rati.  243.  Dokle  zvijezde  vrhu  svijota  stanovite 
stati  budu,  i  tva  doba  i  tva  [eta  vjocna  i  jasna 
tebi  uzbudu.  J.  Kavai'iin  200.  Tko  uzbude  go- 
voriti.  J.  Banovac,  pripov.  148.  Sto  cos,  kad  nz- 
budcs  umirati  ?  152.  Dok  no  uzbudcs  poznati.  A. 
Kacic,  kor.  293.  Ako  uzbudemo  to  tiniti  svaki 
dan  po  veco  puta.  D.  Mattei  34.  Koliko  vece  uz- 
budes  po^udan.  240.  Ako  ja  uzbudem  dobro  dje- 
lovati.  T.  Ivanovic  14.  Nastojat  cu  ne  izgubit  jo, 
da  se  tuzio  ne  uzbudes  suproc  moni.  B.  C'-uceri 
127.  tako  se  mose  cuti  i  daiias:  Do  koga  uzbude 
krivioa,  odgovar'o  bogu  i  narodu!  P.  Petrovic, 
§6ep.  138.  —  Tsfo  tako  sitrise  kao  sprijeda  uz  na- 
lazi mil  se  itmetnuto  n  iza  A  prema  cjlagolima 
driige  vrste  u  kojii  prelaze  gdjekoji  imperfektivni 
glagoli  da  bi  bili  perfektivni:  tako  se  nalazi  istom 
od  pirnsloga  vijeka:  Da  budnu  gotovi.  J.  Rajic, 
boj  39.  Da  ti  gladni  kurjaci  no  budnu  napali  iz 
nenada  na  nega.  59.  Ako  budnu  u  Rudine  ovce. 
Pjevan  33.  Sto  frisko  budne,  frisko  i  prode.  Nar. 
posl.  vuk.  3t)l.  Ne  samo  odbace,  nego  im  zao 
budne.  Vuk,  kovc.  6.  —  Mjesto  u  iza  b  nalazi 
se  i  i,  uzeto  prema  oblicimn  u  kojima  ne  stoji  n 
nego  i;  ali  tako  istom  u  nase  vrijcme  gdje  gdje 
samo:  bto  ce  mono  kod  |opoto  moje,  bidem  juba 
turske  pridvorice.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  23S.  A  kad 
bides  na  vrata  od  grada.  Pjevan.  121.  Ako  mens 
sto  god  bide  tamo.  Nar.  pjes.  \aik.  2, 541.  Kade 
sa  mnom  bidu  kroz  Kosovo.  2,  269.  i  u  toj  pro- 
mjeni  dolazi  mil  i  n  timet nuto  iza  d:  Ako  bidnu 
glavni  prijateji.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  532.  Ako  tebo 
bidno  do  novoje.  Pjevan.  145.  —  U  kajkavaca  i 
od  nih  i  po  siisjcdstvti  im  dolazi  i  okrneno  tako 
da  je  u  hrzom  govorii  odbaccno  e  a  za  nim  i  d 
pred  siiglasnim,  pa  prema  tijem  licima  i  u  3  jed. : 
Neka  tebi  sluziti  bumo  mogli.  F.  Glavinic,  cvit. 
382.  Da  nijedan  ueprijatej  ne  bu  mogal  nieni  na- 
skoditi.  F.  Glavinic,  svitl  131.  Bum  ili  budem, 
bumo.  Bjelostjonac  34''.  Da  bum  mogal  vojevati. 
Jacke  135.  —  Slidbii  iini  scaku  kojii  cini  sa- 
dasne  vrijeme  svijeh  perfektivnijeh  glagola,  ali 
ima  i  osobite: 

a.  II  kondieionalnoj  rccenici  it  kojoj  je  (sam 
bez  part,  praet.  act.)  rijecjii  da  prirezan  za  glaimii, 
u  kojoj  stoji  kondicional  izrecen  aoristom  i  par- 


tieipom  praet.  act,  dolazi  ne  samo  za  buduce  m: 
(Kako  brze  promeniso  lice  a  iz  lica  izgubise  krvcu ! 
ja  da  bude  negdo  na  megdanu,  da  mi  nosto  do 
novo|e  dodo,  kaku  bi  mi  pomoc.  ucinili'r'  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  178)  kao  svaki  pcrfektiimi  glagol  (Da  zmija 
okusi  od  mene  otrovala  bi  se.  Nar.  posl.  vuk  49), 
nego  i  za  sadasne  i  za  proslo  vrijeme:  za  sadasne 
mjesto  obicnijega  sadasneya  imperfektiimoga,  a 
za  proslo  mjesto  obii^nijega  kojega  god  oblika  ko- 
jim  se  kaSe  pro.'ilo  vrijeme,  za  oba  izjednaciijuii 
se  s  kondicionalom  u  kom  jc  aorist  i  part,  praet. 
act.  i  koji  pristnje  za  svako  vrijeme.  tako  se  na- 
lazi od  XVI  rijeka :  a)  za  .sadasne  vrijeme  (za  koje 
je  obicnije  sada.iiie  vr.  imperfektivno,  kao:  Da  jo 
kuca  dobra,  i  vuk  bi  jo  imao.  Nar.  posl.  ^^.lk. 
50.  Hi  kondicional  izrecen  aoristom  i  participom 
praet.  act.,  koji  pristaje  za  svako  vrijeme) :  Da 
budu  dobri,  ne  bismo  ih  prodavali.  Zbor.  5.  Da 
budom  s  liimi  ja,  d'o  bill  jim  i  moj  dil.  N.  Di- 
mitrovic  101.  Da  ovo  no  bude  zlocinac,  ne  bismo 
ga  tebi  pridali.  M.  Divkovic,  bos.  375.  Ne  bi  imao 
oblasti  nijedne  protiva  meni,  da  ti  no  bude  od- 
zgora  dano.  L.  Terzic  29.  Da  ti  majko  budes 
ziva,  po  svitu  bi  ti  hodila.  P.  Vuletic  15.  Da  mi 
ovo  bude  od  boga.  no  bi  mi  zao  bilo.  J.  Filipo- 
vic,  prip.  1,  413.  Stane  niti  je  smrt  ni  zivot:  da 
bude  smrt  nmorila  bi  jih,  da  bude  zivot,  imali  bi 
koje  god  pocivaiie.  1,  237.  —  b)  za  proslo  vri- 
jeme: De  no  bude  sv.  Petra  i  Pavla,  otisao  bi  u 
u  pakao.  S.  Margitic,  isp.  119.  Takom  se  napu- 
nase  zalostju,  kakva  bi  joj  i  smrt  zadala,  da  ne 
budo  s  neba  pokripjena  zivom  vjorom.  F.  La- 
sti-ie,  test.  204.  Kamo  kaneelarije  kraja  bosanski  ? 
nisu  li  svo  izgorileV  a  da  budu  ustampane,  ne  bi 
ji  tako  lako  nostalo.  Norini  3.  Da  ne  bude  Zilije 
djevojke,  nikad  bi  me  kuca  ne  \'idila.  Nar.  pjes. 
juk.  350.  tako  i  kad  je  glavna  prirezana  za  drugii 
relativnim  kako  (staro  .jak),  pa  se  u  iioj  izostavi 
sve  osim  kako,  jer  se  razitmije  iz  predne:  Vazda 
hti  za  me  stat,  al'  sam  kriv  ali  prav,  jak  da  mi 
budo  brat.  D.  Barakovii^.  vil.  .323. 

b.  .s  infinitiroiii  dnigili  (jlagola  ili  sa  svojim  do- 
lazi II  sluzhi  driigih  oblika  istijch  glagola  kojima 
infinitiv  iizima  k  .sebi,  te  stoji  mjesto  tijeh  oblika, 
i  to  mjesto  hiidiicega  vr.  i  mjesto  sadasuega.  do- 
lazi od  svrsetka  xiv  vijeka,  ali  danas  vrlo  rijetko, 
kako  ce  se  na  po  se  pokazati  dale  pod  f.  — 
a)  mjesto  biidiiccga  vr.,  koje  se  izrice  sadasnim 
vr.  glagola  hotjoti  i  injinitivom.  dolazi  s  inf.  per- 
fektivnih  i  imperfektivnih  glagola  i  sa  svojim: 
a)  II  recenici  samostalnoj :  xvi  vijeka:  Bude  vi- 
djot  svaka  put  spasonje  bozje.  N.  Ranina  19''.  Sto 
izginulo  bjese,  budem  iskati,  i  sto  izvrzeno  bjese, 
budem  privesti.  42''.  Pribivati  budete  pod  sjeni- 
cami.  162''.  Toj  nigdar  dobro  bit  ni  pravo  ne  bude. 
N.  Dimitrovic  7.  Ciovika  tore  sram  dopokon  bude 
bit,  ki  poda  tako  sam  strahu  se  pridobit.  H.  Lu- 
cie 198.  Ja  sam  iskati  budu  ovce  moje  i  pohoditi 
cu  jih.  Beniardin  17.  l^ubav  kad  nosi  s  tvrde  se 
pozude ,  nigda  se  rad  straha  pustiti  ne  bude.  D. 
Ranina  102.  xvii  vijeka:  Na  starijeh  pristolje  bu- 
dom te  stavit'  sam.  I.  Gundulic  189.  Nu  sto  vojska 
bude  htiti,  ako  ti  uzmes  pogadati?  496.  Ja  sam 
iskati  budom  ovce  svoje  i  pohoditi  cu  nili.  I.  Ban- 
dulavic 34.  Budi  zdravja  meni,  no  bude  (Osinan) 
car  biti.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  131.  xviii  vijeka: 
Trazice  se  grili  ne  ...  i  no  bude  so  naci.  F.  La- 
stric,  test.  345.  Veselico  se  srce  vase  i  veseja  va- 
sega  ne  budo  nitko  odnimiti  od  vas.  F.  Lastric, 
od'  220.  Kako  budos  odolitiV  V.  Dosen  20.  *  kad 
buduce  vr.  dolazi  mjesto  imperativa:  Ja  sam  go- 
spodin  bog  tvoj ;  ne  budes  imati  bogova  izvan- 
skije  pram  mnom.  F.  Lastric,  ned.  315.  Nemoj 
pozejeti  kucu  iski-nega  svoga,  niti  budes  pozejeti 


BITI  (BUDEM) 


856 


BITI  (BUDEM) 


2enu  Aegovu.  J.  Matovi6  416.  —  b)  u  reienici 
privesanoj  rdativnom  rijecju  koji,  kad:  xvi  vi- 
jeka:  Doklo  dodo  fjosjiodiii,  koji  prosvijotlit  biido 
otajim  taiuiiosti.  N.  Kauimv  10''.  Ikor.  ■!,  5.  xviii 
vijeka:  Al  jp  odluiit  jurvc  doba  da  i  dru^o  uz- 
digneto,  ki  stat  budu  srjod  divaiia.  ,1.  Kavai'iin  10{). 
No  6u  j)iti  od  ovoga  ploda  loziioga  tja  do  dneva 
onoga,  kada  ga  budem  piti  u  krajestvu  boiijorau. 
A.  Bafii  ii09.  —  ji)  mjentu  sadciAnega  vr.  pcrfek- 
tivnih  glagola:  a)  u  samostalnoj  reienici:  aa)  kad 
hi  se  sadainim  vr.  kazalo  da  Mo  biva  nvaki  put 
Hi  obiino :  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka :  Ako  co.s 
gdi  srotcm ,  ter  pocnem  I'lu  zvati,  .  .  u5i  sve  za- 
tisne,  .  .  pak  bude  dalok  tja  od  mene  bjegnuti. 
D.  Eaniiia  S2^.  —  bb)  kad  se  izriie  ie(a,  te  atoji 
i  rijei  da  Hi  iieka:  xvi  i  xvii  vijeka:  Neka  so 
pride  strt  budu  ja  kako  prah  .  .  .  ner  opet  da  na- 
lip  Juveni  pojavju.  §.  Mencetio  329.  Ah  da  s  zo- 
rom  danak  bili  oba  bude  probuditi  samirenijeh 
u  pokoju!  I  Guudulic  15.  —  b)  u  recenicama  jjri- 
vesanim,  u  kojima  ne  i  imperfektivni  glagoli  u 
sadasnem  vr.  obracaju  ii  perfektivne  rijecju  uz, 
koja  iin  se  dodaje  sprijeda.  tako  dolazi  s  infini- 
tivom  perfektivnih  Hi  imperfektivnih  glagola  Hi 
sa  svojim.  aa)  u  privezanim  rijecju  ako:  xv  vi- 
jeka: Aio  dojde  a  oni  budu  svoga  dltga  iskatL, 
mi  se  no  cemo  modi  deliti  odt  pravLde.  Spom. 
sr.  1,  56.  Ako  vi  se  bude  s\adet£ ,  morete  priti. 
1,  96.  I  to  ostajamt  ne  iskati  odt  tebe ,  ako  se 
budesB  ukazati  s  pravdomt  polagt  mene.  Mon. 
sorb.  501.  Ako  gospodint  ne  lititi  bude  pravde 
uciniti.  Stat.  poj.  ark.  5,  246.  xvi  vijeka:  Ako  tko 
hotjet  bude  voju  liegovu  ciniti,  zuati  ce.  N.  Ea- 
Aina  721).  ioan.  7,  17.  Ako  Ijekar  moj  ne  budes 
ti  biti,  sve  dni  cu  ovakoj  bolezjiv  zi^ati.  N.  Di- 
mitrovic  55.  Ako  smrt  moja  noj  bude  draga  bit', 
miran  6u  bit  i  ja.  N.  Najeskovid  1,  192.  Ako  tebe 
jos  bude  mi  ugrabit,  sama  6u  sebi  noz  u  prsi  me 
zabit.  2,  74.  Ako  tej  radosti  budes  ti  smisjati, 
tvoje  6es  zalosti  .svrseno  paijati.  2,  127.  Ako  biti 
prem  bude  rat  koja,  Troja  ce  dobiti.  H.  Lucie 
199.  Ako^  budes  toj  tvoriti,  ne  ie  ti  se  vik  sko- 
riti.  A.  Cubranovic  147.  xvii  vijeka:  Prosti,  ako 
budem  rijet'  odvece.  I.  Guudulii  303.  Ako  bude 
cuvati  sve  koLLke  zapovidi  moje,  od  svijeh  ne- 
pravdi  koje  je  djelovao  ja  se  ne  cu  spomenuti. 
M.  Divkovic,  bes.  7.  Ako  po  hotjenju  tjelesnomu 
budete  zivjeti,  umrijeti  6ete.  99.  Sto  cete  naslido- 
vati  lako,  ako  ove  kiiizice  s  pomiiom  budete  stiti. 
P.  Posilovic,  nasi.  xlv.  Ako  tebe  tko  bude  uda- 
riti  u  jedan  obraz,  podaj  I'lemu  i  drugi  obraz.  5''. 
Aio  svitovauja  ne  budu  jsruditi,  neka  se  izagne. 
M.  Bijankovi6  137.  xviii  vijeka:  Koji  zivot,  ako 
hotiti  bude  u  daje  produziti,  budi  tisuc  krat  bla- 
goslovjen.  L.  Terzic  71.  Ter  se  obuce  u  planitu, 
ako  se  misa  imati  bude  govoriti.  157.  Ako  budes 
tijeh  slijediti,  i  ti  hoces  .slavan  biti.  J.  Kavaiiin 
87.  S  nam  ako  budes  biti,  grih  nas  ne  ce  jjri- 
dobiti.  P.  Knezevic,  niuka  8.  Ako  se  i  ona  bude 
zaboraviti,  ja  no  cu.  F.  Lastric,  test.  148.  Bo- 
jeci  se  da  ne  uvridis  boga  smrtnim  grihom,  ako 
dije  budes  ziviti.  F.  Lastrid,  ned.  142.  Bog  nas 
ne  ce  odbaciti,  ako  za  nas  budes  biti.  P.  Kne- 
zevic, pism.  43.  Ovo  mi  je  obecao  bog,  ako  od 
moje  strane  mankati  ne  budem  s  dobrijem  dje- 
lima.  I.  A.  Nenadic,  nauk  46.  Ako  budete  osta- 
viti  gospodina,  i  budete  sluziti  bogovima  inostra- 
nijem,  ozalostiti  ie  vas.  J.  Matovic  339.  Ako  bude 
biti  gospodin  sa  mnom,  i  bude  cuvati  mene,  biti 
ie  meni  gospodin  za  boga.  488.  Ako  posli  svcga 
toga  ne  moc'  bude  nisto  bit'  mcdu  liima,  duzni 
su  se  prikazati  crkvi.  M.  Dobretic  505.  Ako  gdi 
budem  to  ciniti,  zaisto  ne  cu  radi  mene.  D.  Obra- 
dovid,  ziv.  11    Ako  li  te  bude  mila  majka  upra- 


Sati,  .  .  .  nemoj  to  joj  istinu  kazovati.  Nar.  pjes. 
mikl.  beitr.  1,  10.  —  bb)  u  privezanim  rijeiju  da, 
kad  se  u  privezanoj  izriie  pogodha  oiiomc  sto  je 
u  glarnoj,  u  kojoj  je  kondicional  Hi  druyi  oblik: 

XVI  vijeka:  Taj  bi  mi  smrt  mila,  da  budu  ovi 
dan  umrijeti  od  vila.  N.  Na]oskovic  1,  180.  Jos 
da  ju  jeilna  vas  budo  nac'  po  sreii,  ne  bi  joj  bila 
cas.  1,  210.  Bil'  bi  mi  dvas  bo}e,  da  budu  umriti. 
D.  Raiiina  45.  JoS  da  se  vik  na  stvor  ne  bude 
iziti,  istom  je  divna  stvar  jubjen  bit  na  .sviti.  86''. 

XVII  vijeka:  I  spanska  i  franacka  da  ti  bude  po- 
moc  doci,  jeda  ki'una  tva  saliranit  se  tijem  6e 
modiV  I.  Oundulid  451.  xviii  vijeka:  Da  u  das 
isti,  kad  se  zace,  bude  oskvmit  grijeh  lie  diku, 
ne  bi  bila  draga.  J.  Kavanin  518.  —  cc)  u  pri- 
vezanoj relativnim  rijeiima:   aaa)  tko,  koji,  Sto: 

XIV  vijeka:  Tko  gode  bude  iskati  zakonomi.  i  po 
pravde,  Dubrovnikt  mu  lioce  zadovoje  uciniti. 
Spom.  .sr.  1,  3.  Koji  budu  tudezi  minovati ,  bote 
k  tebi  stvracati  se.  1,  5.  Tko  bude  zle  ciniti,  bode 
pedepsant  biti.  1,  14.  Vtse  sto  budemo  modi  go- 
voriti i  pisatL,  ne  demo  se  postediti  1,  25.  xv  vi- 
jeka :  Dobru^  rect  rtci  za  vse,  sto  ti  se  bude  svi- 
dett.  1,  30.  Sto  budemo  cuti,  hodemo  vasoj  }ubve 
upisatt.  1,  46.  Obitujemo  uciniti  sto  moremo,  s  na- 
simi  Judmi  i  s  inimi,  koje  budemo  modi  nagnuti 
na  to.  Mon.  serb.  252.  Sto  godi  budu  odluciti,  da 
je  tvrtdo.  256.  Dajemo  na  vidjenje  v.sakomu,  komu 
se  bude  dostojati.  386.  xvi  vijeka :  Tko  bude  strp- 
Jenje  u  tugali  imati,  oda  svijeh  hvajenje  judi  de 
imati.  N.  Dimitrovid  11.  Tko  bude  neharan  iskr- 
liem  svomu  bit.  ne  ce  se  liegov  stan  u  imanju 
umnozit.  13.  Tko  nas  ures  }ubit'  bude,  da  sva- 
koga  mi  Jubimo.  N.  Najesko^dd  1,  198.  Da  nam 
de  zavidjet,  tko  nase  Juvezni  bude  cut  i  vidjet 
gdi  slave  u  ijjesui.  2,  88.  Blazon  se  moze  rit'  clo- 
vik  taj  na  sviti,  ki  bude  prijate}a  takoga  dobiti. 
D.  Eariina  97''.  Ki  je  vaj  ,  dragu  stvar  zgubiti, 
ka  s  trudom  velicim  bude  se  dobiti.  130.  Tko 
godi  bude  krsten  biti,  sahraniti  ce  se.  A.  Guce- 
tid,  roz.  jez.  176.  xvii  vijeka:  Hodu  da  sprva,  sto 
budem  pitati,  obeda  vlas  mi  tva,  da  mi  des  po- 
dati.  I.  Gundulid  118.  U  ki  dan  tve  sveto  imo 
zazrv'at'  budem  ja  skruseno, . .  .  usUsi  me.  202.  xviii 
vijeka :  Ki  vjeru  obsluzi,  i  u  vjeri  bude  umriti, 
grijeh  ga  liegov  ved  ne  kuzi.  J.  Kavaiiin  64.  Ima- 
ces  od  boga  sto  budes  titi  i  zeliti.  M.  Zoridid , 
osm.  19.  Tko  bude  virovati  i  krstiti  se,  biti  de 
spaseu.  F.  Lastrid,  od'  33.  Kojijema  odpustiti  bu- 
des grijehe,  odpustuju  se  liima.  J.  MatoWd  297. 
Sto  budem  o  sebi  govoriti ,  ne  bojim  se  da  mi 
ne  de  verovati.  D.  Obradovic,  ziv.  6.  —  bbb)  kako : 

XV  vijeka:  Trtgovci  te  kako  imt  se  bude  svidett. 
Spom.  sr.  1.  58.  Obetovasmo  se  vse  pleme  gospo- 
dina Eadosava  u  vsaku  [ubavt  imati,  kako  budu 
oni  nasE  imati.  Mon.  serb.  320.  —  ccc)  koliko: 
XV  vijeka :  Hodemo  nastojatt,  koliko  budemo  modi. 
Spom.  sr.  1,47.  xvit  vijeka:  Koliko  mod  budem. 
Mikaja  200''.  xviii  vijeka:  Koliko  godi  puta  ovo 
budete  ciniti.  cinidete  na  uspomenu  moju.  F.  La- 
strid, test.  103.  Da  du  nastojati,  koliko  budem  modi. 
J.  Matovic  XI.  —  bbb)  kad :  xv  vijeka :  Ktde  godi 
bude  poslatt  uzeti  receno  dukate,  da  posje  nasB 
lists.  Mon.  serb.  251.  Zaveza  se  .  .  .  davati  .  .  . 
kada  godd  budu  gospodovati  gradomt.  303.  Obe- 
tovase  primiti ,  kada  imi.  budu  dati.  339.  Kada 
budu  dodi  na  vi'emo  odt  14  godista,  da  budu 
prisegli.  414.  xvi  vijeka :  Oni  hip  i  cas,  kad  suden 
budes  bit,  tvrdos  ce  tvoja  vlas  zlocincem  pridobit. 
N.  Dimitrovid  66.  Pametuj ,  kad  budes  vezati  u 
i-ub  toj ,  da  ti  ne  zabudes.  N.  Najeskovic  1,  189. 
Kad  prid  liu  budes  dod,  prvo  ju  pozdravi.  2,  3. 
Djela  vasa  de  ostati ,  kad  vam  se  od  tijela  duh 
bude  rastati.  2,  129.  Ni  se  boj,  kad  biti  jure  bu- 


BITI  (BUDEM) 


357 


BITI  (BUDEM) 


des   s  nami ,    da  Grci   srditi   dojdu   sa   vojskami. 
H.  Lucie  197.  Sto  cu  ciniti  kad  gori  opeta  budu 
se  vratiti?  D.  Eanina  86*.    Tako  vi  kada  budete 
viditi  ova  da  se  cine,  znajte  da  blizu  jest  ki-ajev- 
stvo  bozje.    Bernardin  1^.    Nastoj    tri  krat  da  ga 
obide   mjesec ,    kad  pun  bude  biti.    F.  Lukarevic 
298.   xvii  rijeka:  Nije  mu  dosta,  sto  narece,  kad 
u  istok  bude  otiti,  da  ee  .  .  .  vernijeh  vitez  mnoz 
skupiti.  I.  Gundulic  358.  Prez  svoje  svitlosti  kad 
bude  sunce  bit,  tad  lakom  do  dosti  biti  ce  blaga 
sit.  D.  Barakovic,  vil.  156.  xviii  vijeka :  Kada  ja 
budem   vec   umirati  i  vec  ne  budem   moci  govo- 
riti,  da  bi  me  pomogli.  L.  Terzic  43.  Plod  liihov 
ne  ce  lagat',  kad  budete  ih  pune  vina   slagat.  J. 
Kavanin  171.    I  kad   budes   htjet  kopati,    sveder 
obcis  pocivati.  58.  Kad  cuti  budete,  da  sva  stvo- 
rena   tugnju,   ne   virujem   da   cete   tvrdi   biti  od 
kamena.  F.  Lastric,  test.  146.  Videc  radost  manu 
neg  ce  biti  zalost,  kad  sve  bude  ostaviti.  V.  Do- 
sen  54.  —  crc)  dokle  (staro  do  kole,  dokla),  dok, 
pokle,  cim,  docim :  xv  vijeka :  Da  mia  imamo  da- 
vati  .  . ,  dokle  bude  drtzati.  Men.  serb.  286.  Obe- 
tovasmo   davati,  .  .   do   kole   budu   stojati   receni 
dukati  u  nasi,  komunt.  330.  svi  vijeka :  Tve  dike, 
kojijem  cu  biti  rob,  do  koli_  budu  lee  u  oni  tamni 
grob.  JSr.  Najeskovic  2,  30.  Cuj,  nigda  ne  pristan", 
dokli  ja   budem   doc,    pojuci.   2,  6S.    !^udski    rod 
blazen   se   vik  riti  ne  moze,   dokli  god   ne   bude 
luni-iti     D.  Raiiina   130'>-   xvii   vijeka:   Prilagacu 
mis'o  i  mito,  dokli  budem  od  istirie  na  spcznanjo 
doc'   ocito.    I.  Gundulic  469.   xviii  tnjcka:   Dokle 
zvijezde  \Thu  svijeta  stanovite  stati  budu,  vlaste- 
ostva  tvoja  bit  ce  zuana.  J.  Kavanin  200.  Sva  ce 
tijela  tako  biti,   pokle  budu  primit'  vijenac.  521. 
Zlobu  grijeba  dotle   znamo,    cim  nas  bude  ugri- 
zati.  4.   Al'  cu  u  vike  jos  eviliti,  bog  docim  bog 
bude  biti.  344.  —  ddd)  gdje,  kuda:  xiv  rijeka:  Da 
sab}udami.  niliL  trtgovce  vsude,  kudi  budu  moci 
doseci.  Mon.  serb.  229.  xv  vijeka:  Obetovase  uzeti 
nasi,  u  nihi>   drevjeliL ,   gdje  se  nimt  bude  moci. 
Mon.  serb.  339.  xvi  vijeka:   Znam,  veselja  da  ne 
cu  imati,  gdi  godi  budem  ja  bez  tebe  stojati.  N. 
Najeskovic  2,  90.    Za  sve  da  istu  mir ,   nigda  ga 
iznaci  ne  mogu.  gdi  godi  budu  ja  pozaci.  D.  Ea- 
nina 84.   XVII  vijeka:    Gdi   s   oruzjem    bude   doci 
svemoguca  tvoja  sila,  ne  ima  [ubav,  ni  lie  strila 
.  .  .  uijedne  moci.  I.  Gundulic  25.  —  dd)  u  rece- 
nici  privezanoj  rijecju  nego,  kojom  se  poredi  sto 
s  onim  sto  se  kaze  u  glavnoj:  prosloga  vijeka: 
Radite  se  razabrati  prije  neg  vam  bude  dati  naj- 
poslidiiu  placu.  V.  Do.sen  80.  —  y)  mjesto  sadas- 
nega  vremena  Hi  perfektivnih   Hi  imperfektivnih 
glagola   u  recenicama  priveianim,   kojima  se  iz- 
rice  Hi  ono  o  cemu  se  u  glavnima  radi  da  se  do- 
kuci,  da  se  izvrsi,  kao  namjera  mu,  Hi  ono  sto 
se  vrsi,  sto  se  cini   radiiom  koja  je  u  glavnima, 
kao  posledak  joj.   a)  kad  je  it  privezanoj  ono  o 
cem  se  radi  ii  glavnoj  da  bude:  privezana,  moze 
biti  rijecima  da,  jeda,  neka :    aa)  da :  xvi  vijeka : 
Svaki  pribivati  bude  u  svetiiii ,  da  se  budu  uciti 
poslidni  vasi.  N.  Eanina  162''.  Milos,  ka  te  ganu 
na  snirt  priti,  neka  narod  ne  pogine,  neg  da  od- 
kup}en  bude  biti.  N.  Dimitrovic  23.   Ja  vece  ni- 
jesam   moj    ni    ufam   vik   biti,   nego  li  ovakoj  u 
trudu  ziviti  ali  se  sam  rukom  mojom  zaklati,  da 
tako  s  torn   mukom    budem  se  rastati.   N.  Xajes- 
kovic  1,  179.  Jaoh,  sto  se  oni  dan  ne  stvori  naj- 
mani  cas  jedan ,    u   brze  da  prode ,    da  prije  doc 
budu  .  .  .  u  tvoj  kril.  2,  85.  Bi  poslan  da  se  bude 
oprati  u  rijeci.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  134.  xvii  vi- 
jeka: Jur  nakazni  strasne  i  hiide  kupjahu  se  pune 
gniva,  da  se  vas  s-vijet  smesti  bude.    I.  Gundulic 
66.   Gine,  dobro  ne  jedino  da  ne  bude   poginuti. 
465.   Nije   mi   vece   govoriti ,   da   ne   budu  rijeci 


moje  bit'  cuvene  od  nih.  70.  Tvu  neumrlu  spravi 
liru,  da  budemo  sad  pjevati.  J.  Palmotio,  dubr.  1. 
Slovnik,  u  komu  rijeci  slovinske  hotih  izgovoriti 
ne  samo  djacki  nego  i  talijanski  il  ti  latinski,  da, 
ako   tko   hotit   bude   latinski  jezik   nauciti,   moc 
bude  ucit  ga  iz  ove  kiiige.  Mikaja,  predgov.    Da 
oni  ne  budu  izgubiti  viciiu  placu ,   svih  nih  nut- 
kamo  da  sebe   priprave.   M.  Bijankovic  93.   xviii 
vijeka :  Molimo  te  i  darove  malakne  prikazujemo, 
da  po  tebi  oslobodeni  imat  budemo  krajestvo  ne- 
besko.  S.  Margitic,  fal.  20.  Ne  spi,  da  ne  budes  na 
smrti  u  di-ijem   pasti.   J.  Kavanin  390.    Da  bude 
nu  zgrabiti,  zube  i  nokte  sve  ostrase.  193.  Svlaci, 
boze,   staru   odicu ,   da  i  u  meni    bude   biti   novi 
covjek.  67.  Sluzite  se  svima  dobrim  uegovim,  da 
ga  moc  budete  gori   dostignuti.   F.  Lastric,  test. 
233.  Nije  bilo  za  drugo  nego  za  odkup}ene  istoga 
svita,  da  svaki,  koji  vii-ovati  bude  u  nega,  ne  po- 
gine, nego  imat  bude  zivot  viciii.  F.  Lastric,  od' 
329.  —  bb)  jeda:   xvi  vijeka:   Zapovjed,   suncane 
da  oci  tej  vase  ne  ticu  u  rane ,    koje    mi  zadase, 
jeda  jib  po  malo  ja  budu  izvidat.   N.  NaJe5kovi6 
2,  42.   Daj  na  znanje  i  odpisi ,   sto  te  trudi  tac  i 
cvili,  jeda  nacin  i  lik  budu  i  drugoj  ti  nao'  ne- 
moii.   M.  Pelcgrinovic  201.  —  cc)  neka:   xvi  vi- 
jeka :  Smjei-no  ga  ja  mo}u  da  dode  cut  moju  ne- 
vo|u  prije  neg  mi  dull  pode ,    kad   umreiu ,   neka 
daj  svakomu  on  bude  spovidjet   ovi   vaj.   N.  Na- 
jesko\-ic  2,  7.  Proklinu  .  .  .  priku  smrt,  ka  na  me 
ne   htje   doc,   neka   me   bude   strt.   2,  36.    Izbavi 
tuzna  me  zivota,   neka   mir,    men   zivim   koji  ja 
kusati   ne   mogu ,   budem  ga  men  mrtvim    imati. 
D.  Eanina  82.   Ja  cu  vam  spovidit',   neka  toj  vi 
znati  budete.  102.  xvii  vijeka :  Mislec,  netoni  jedra 
stavi ,   hrlo   opeta  po  te  doci ,   neka  brodit'  bude 
moci ,   ki  cas  stupis  ti  na  plavi.   I.  Gundulic  31. 
Sira  ovo,  sto  mati  rucku  mi  jutros  da,   slobodo, 
podati  tebi  cu  ja  sada,  a  to  i  ja  u  naprijoda  neka 
budem  tvojom  vlasti  sira,  masla,  mlijeka  i  meda 
slobodnije   majci    krasti.    178.    Koji   (dub),    neka 
tvoja  slava  bude  veca  svak  cas  biti ,   tebi   ce   se 
posvetiti.  78.   xviii  vijeka:   Dopusti   prognati  od- 
ovle  svake  sablazui,  neka  ova  gustima  vazda  bude 
biti  cista  od  svakoga  zla.  L.  Terzic  241.  Bog  dava 
bogatosti,  neka  bogat  srce  harno   bude    imati.  J. 
Kavanin    11.    Nih   su   slave    otei    mnogi    upisali, 
neka  svojim  krepostima   budu   biti   ogled   svima. 
76.  Ti  si  se  vas  dao  meni,  i  ja  evo  se  vas  dajeni 
tebi,  neka  za  u  vijeke  ti  budes  biti  moj,  a  ja  tvoj. 
I.  A.  Nenadic,  nauk  223.   Kceli  su  zaglaviti  vje- 
rovaiie,  .  .  .  neka  .  .  blazenstvo  .  .  vazda  bude  biti 
nami  prid  ocima.  J.  Matovic  114.  —  b)  kad  je  ti 
privezanoj  posfedak   Hi   ono  sto  se  vrsi  radnom 
koja  je  u.  glavnoj,   ali  je   radna   u  objenia  taka 
da  posledak  nije  u  isto  vrijemc  nego  se  oiekuje. 
recenica  je  privezana  rijecju  da:   xv  rijeka:   Za- 
povedaje  da  iiitkori.  ne  smtHb  bude  ncdnoga  pri- 
miti.  Spom.  sr.  1,  41.  Povelivamo  da  nitko  ne  uz- 
moze  ni  smiti  bude  usjiomenuti.   Mon.  serb.  256. 
U    koje    gode    bi    vreme    nami.    rati,    branila    da 
mirtiio  ne  budemo  moci  uzivati.  295.   Ako  namt 
bogt    pomoze  da  se  budemo   obladati,   u   nasemt 
ruaagu.   493.   xvi  vijeka:   Ja   zejah ,   ova   noc   da 
viku  ne  mine ,   ni  zora  bude  doc.    N.  Na}eskovic 
1,  202.   Kad  bih  ja  vidio,   gdi  na  te  ide  smrt,  ja 
bih  ju  molio  da  mene  bude  strt.  2,  110.  Hoce  li, 
jaoh,  sud  ijedan   na   saj  svijet,    da   budu  sluzbu, 
trud  i  zivot  izgubit?  2,  120.   Kako  bi  moglo  bit, 
da  nebog   do   smrce   ne   budu   tuj  Ijubit,  s  kom 
stoji  me  srce?  2,  121.    Ako   u   noci   meni  se  pri- 
godi,  da  budes  ti  doci  u  sni  mi  kad  godi.  2,  82. 
Vili,  ka  cini  da  budu  izgubit  za  nista  sto  stekoh 
po  trudu  u  vele  godista.  2,  75.  Za  sto  je  dostojno, 
sto  stekoh  u  trudu,  do  smrti  pokojno   uzivat  da 


BTTI  (BUDEM) 


358 


BTTI  (BUDEM) 


budu.  2,  70.    No  mqj   da   oholas   budo   to   dobiti.  I 
2,  UK).    Alio  lu'i'-'  ti  sado  ufinit,    voliko    da  budu 
bit    svado.  1,  2JI.    Tuj  jiui-ob    u    vas    f^las  vikati, 
da  nieni  otvorit  budu  stan.  D.  Kai'iiiia  84''.  O  iiuii, 
bin'  da  tva  ledna  tnia.s  smrklit  svit  vas  budo.  71''. 
O  vodo ,    dopusti    visi'ia   moc,  ...  da  tvo   dno  ca- 
lilouo  .  .  .  od  stada  sniuceno  no  budo  vik  biti.  22''. 
Jeda    hoc'   da   budu    inrtvijoli   ja   ozivit.    D.    Zla- 
tarid  21''.   MoHm   tobo  da  budeS  .se  do.stojati.   A. 
GuCotic,  roz.  jez.  128,    Podpuno   sahraiioni    liotjo 
bozja  vlas  da  budu  biti.  IIG.  Dopusti  mi  da  bu- 
dem  dostojan  biti.  28.").  xvji  vijeka:  J^ubav  to  zove 
da  drago  ovo  razbludno    zdiuziti    budoS   iia  sviti. 
I.  Gundulic  59.  No  pristaju  sa  svom  moci  vapit' 
slaviia  krajevica,  da  ib  budo  otot'  dnci.  402.  Vriino 
bo  jo,  da  niu  budes  iinat'  uiilos.  204.  Za  to  vam 
dajcmo  del  zoni}o  tini  uaciiKim,  da  nijedan  drugi 
narod  sniiti  budo  ondi  stati.  F.  Glavinic,  cvit  xv. 
XVIII  vijeka:  Zaklinam  .  .  .  take  da  no  modi  budu 
nauditi  zivine,  zima,  grad  ui  .su5a  plodom  nasega 
poja.   L.  Terzii  315.   Proso,   da  budu  i  oni  imit. 
J.  Kavaiiin  318.  No  haj  tamni  da  t'  ne  stovat  budu. 
99.   Bog  ne  dopusti  da  budo  biti  posjocena.  285. 
Dopusti  da  na  konac  smrti  moje  budem  dostojno 
i   koristno   primiti   svete   sakramente.   I.   A.   Ne- 
nadi6,  nauk  56.   Adamu  po  pravici  bog   naredi  i 
svoj  dici,  da  u  znoju  i  u  trudu  kruh  sluziti  sebi 
budu.  V.  Dosen  42.    Bog  je  dopustio   da   oci  zu- 
dioski  za  dugo  vrijeme  budu  putovati.  J.  Matovic 
326.  —  cf)  kao  Mo  se  sadainemu  vr.  samomii  (hez 
inf.)  nalasi  dodano  sprijeda  hez  potrebe  uz,  tako 
i  kad  je  s  injinitivom,  i  to  had  je  infinitiv  pred 
nim  i  kad  je  hez  zadnega  i,  nalazi  se  uz  dodano 
sprijeda  injinitivu  nekih   imperfektivnih  glagola, 
ali  istom  od  xvi  vijeka:  tako  sa  uz  dolazi:  imat, 
htjet   (jos  vidi  daje  pod  t):  Dopusti  mi   da  bez 
pristanka   uzimat   budem   strah.   A.  Gucetic,  roz. 
jez.  308.  Hi  hvali  ili  huli,  kako  uztjed  budes.  E. 
Gamanic  6.  —  f)   injinitivu,  kad  stoji  pred  sa- 
dasnim  vr.  i  neina  na  kraju  i,  moze  se  i  t  Hi  c 
faA'o  .se  svrsuje  na  ci)  j>  kraja  odbaciti  pred  b  od 
sadasnega  vr. ;  ali  istom  od  xvi  vijeka ,   a  tako 
okrneni  dolaze   infinitivi:  znati:   Cinedi   sve   sto 
znabudemo  da  je  noj  ugodno.  Besjede  227.   Jeda 
po    lioj    spoznabudete    i^rocjenu  vase   duse.    169. 
litjeti:  V  jutro,  po  torn  si  usto.   vecer,   kad  htje- 
budes  leci,  klekni.   D.  Mattei  141.  moci:  Ogneni 
da  budu  plamima,  ognem  nek  uiobudu  razgorjet 
svijet.  D.  Mattei  iv.  i  s  dodanim  sprijeda  uz  (kao 
naprijed  pod  S)\   htjet i:   Koji  ne  usktjebude   i-e- 
cene  naredbe   izvrsiti ,   ne   ce   ova  bogactva   du- 
hovna   dobiti.   A.   Gucetic,   roz.  jez.    35.    Dovedi 
silom  ko  ne  ustjebude  doci.  Besjede  kr.  85.  Stra- 
sim  se  da  ga  ne  ustjebude   uzeti.  197.   Da  se  ne 
uscebude    poklordt,    sabjom   ces   ga   pomesti.   A. 
Kalic  589.   imati:   Toga   radi   da   ne   uzimabudu 
pastijeri  duhovni  odgovarat,  .  .  ukazat  cu  ini.  Be- 
sjede kr.  317.  Koliko  mi  se  jos  pokore  hoce,  kad 
uzLmabudem  na  tvoj   sud   pravedni  pristupiti.  B. 
Cuceri  4.  umjeti:  Neka  pripovijedaju  stadbenicim, 
kako  uzumjebudu  i  kako  ce  ih  oni  boje  razumjeti. 
Besjede  kr.  318.  moci:   Ako  je  oni  ne  uzmobudu 
pripovijedat.  Besjede  kr.  318.  U  koliko  vi  uzmo- 
budete.  316.    Ako  i  uzmobudes  sto  hoces,  nemo' 
cinit'   sto   hoces.   Poslov.   dan.  2.  —  f)  danas  je 
vrlo   slabo  u  obiiaju  s  drugim   glagolima   osim 
nekih,  koji  ce  se  na  po  se  spomenuti  da\e  pod  d., 
i  to  pouzdano  samo  mjesto  sadasnega  vr.  i^erfck- 
tivnilt  glagola   a  rccenicama  2>rivezanim.   a)  kao 
naprijed  pod  fS,  b,  aa.  u  recenici  privezanoj  ri- 
jecjii  ako:   Ako  nad  budu  da  u  tome  sto   bojega 
biti  moze.  S.  Milutinovic  u  pjevan.  cr.  331.  i  hez 
ako,  hez  kojega  moze  biti  iza  onoga  sto  se  na- 
prijed kaze:   Tvoj  je  otac  jos  ziv,   a   znas  da  je 


osuden  na  sinrt ;  a  .ja  znam  da  ga  ti  nekako  hra- 
nis,  ali  kako,  to  ne  znain,  ina  hodu  da  znam,  a 
na  poklon  ti  zivot  tvoga  oca;  a  ne  budes  li  ka- 
zati  pravo,  pogubidu  i  tobo  i  I'icga.  Nar.  prip. 
vrc.  80.  —  b)  kao  naprijed  pod  p,  b,  cc.  u  rece- 
nicama  koje  sii  privezane  relativnim  rijeiima: 
Preporucujem  svakome ;  kad  budemo  sad  na  sretni  ■ 

put  krenuti  i  onoj  prijatejskoj  kudi  doci,  da  pazi  1 

svaki  svoj  red.  Vuk,  kovc.  58.  Proklii'iade  i  mono 
i  tobo,  kad  im  budes  arac  uzimati.  Nar.  I'jes.  vuk. 
5,  32.   Niliad   ti   se   otac  izlijeciti  ne  ce,    ako   ne 
dozovete  jjopa   da   mu   molitvom   izagna   davola, 
kako   pop  budo  znati.   Nai-.  prip.  vrd.  55.   tako  i 
sa  .wojim  inf.  ti  Istri   u  primjeru  u  kom  bi  se 
moglo  misliti  i  mjesto  buducega  vr.  da  stoji:  Blazi 
majki,  ka  ga  je  rodila,    i    divojki    ciji    budo    biti. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  71.  —  c)  kao  naprijed.  pod  y,  a. 
u   recenici  privezanoj   rijecju  da:    Pa  ih  pozdra- 
vite  da  ih  oba  zovem  na  veseje :  Lazara  za  vjen- 
cana  kuma,  a  Stefana,  da  nas  vjencat'  bude.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  45.  —  d)  s  infinitivima   dati,  htjeti, 
imati,   modi,   smjeti,    znati   u   obiiaju  je  i  danas 
kao  sadasne  vr.  pcrfektivnih  glagola  u  privezanoj 
recenici,  ali  tako  da  infinitiv  stoji  pired  nim  i  to 
krn,  bee  zadnega  i,  pa  mu  se  t  pred  b  mijena 
na  d  i  ohje  se  rijeci  sastavjajii  u  jednu,  a  u  modi 
biva  i  druya  promjena.  Ako  dadbudem,  dedbudem 
(htjedbudem),   imadbudem,   smjedbudem,  znadbu- 
dem.    Vuk,    rjed.   1818.   ivi.    Kad  odraste  i  znad- 
bude  za  se.  Nar.  pjes.  petr.  2,  165.  Ako  djevojka 
ne  htjedbude  podi  sa  mnom,  hodu  li  odvesti  sina 
tvojegaV   D.  Danicid,  Imoj.  24,  5.   modi  ne  samo 
ostaje  bez  i,  nego  mu  se  jos  i  d  zamjeniije  glasom 
g,   koje  ce  biti   doslo  otuda  sto  se  d  nije  moglo 
drzati  pred  b   te  se  i  mijenalo  na  j,   a  po  torn 
mjesto  svega  doslo  g   iz  oblika  u   kojima  je  g 
tako    dolazi  od  xvii  vijeka:    Hodemo   vam   uslat, 
sto  god  mogbudemo  spraviti.    Starine  11,  88.  Taj 
ti  ne  de  dopustit,  da  mogbudes  izkorijcnit  iz  srca 
onu  jubav,  koju  si  im  nosio.    A.  Kalic  129.    Ako 
mogbudem.    Vuk ,    rjec.    1818.    lvi.    Ako   j'   tako 
poznat"  ne  mogbudes,  ti  je  zovi  u  zelenu  bascu. 
Nar.   pjes.   vuk.   3,  295.   *  sa  uz  sprijeda:    Da  se 
ne   uzmogbudes  od  tvojijeh    grijeha   rastavit.   A. 
Kalid  129.   sadasne   vr.    dolazi  i  s   umetnutim  n 
iza  d,   ali  i  okrneno   tako  da  mu  je  iza  g  (od 
mog)    odbaceno   b :   Dok   odraste   dijete  Jurose   i 
mogudne   koiia   pojahati    Nar.   pjes    petr.  2,  107. 
c.  s  participom  praet.  act.  ii  dolazi  kao  osobit 
.slozeni  oblik  onijeh  glagola  kojima  pripada  par- 
ticip.  po  znacenu  jednoga  i  drugoga  ohlika  sto 
su  u  torn  slozenom,  nemu  je  piosao  pokazivati  da 
se  u  vrijeme  koje  se   izrice  sadasnim  vremenom 
perfektimih  glagola  nalazi  vec  svrseno   otio   sto 
znaii  glagol  od  koga  je  particip,  svrseno   onako 
kako  taj  oblik  (partic.)  donosi.  osim  toga  pravoga 
svoga   posla  zalazi  i  drugim.  oblicima  u  posao 
razhcnijem  putovima.   a)   u  pravom   svom.  poslu 
dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  daje  pod  c.  prvi  pri- 
mjer)   i  danas,   i  to  u  recenicama  privezanim: 
a)  u  privezanim    rije6ju  ako:    Ako  budu  i  vino- 
grade  nasadili  prezt  medu,   vtse  da  mi   povrate. 
Mon.  serb.  147.  Gde  stane  dubrovcanint  na  stanu, 
ako   bude   ont   prede   stalt   na   ono(mi)zi   stanu, 
da  nje  vojLnt  srLbint  stati  ontdezi  bezB  negova 
htenija.  206.   Ima   redi  i  kazati   sve   kako  se  do- 
godilo;  ako  li  .  .  .  bude  zaboravio,  a  on  more  na 
priliku  redi  broj.   P.  Posilo\'id,   nasi.  107.   Otisla 
je,   pak   mi  ne  dolazi:    il'  je  gde  god  s  puta  za- 
lutala,  ili  su  je  lovci  uvatili  .  .  .  Ako  bude  s  puta 
zalutala,   da  bog  dade   da  me  skoro   nade.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  274.   Dao   bih   mu   hi}adu   ovaca;  .  . 
ako  bi  mu  i  to  malo   bilo,   te  s'  ne  bude  junak 
ozenio,   dao   bill   mu   sestru   Andeliju.  3,  145.  — 


BITl  (BUDEM) 


359 


BITI  (BUDEM) 


b)  u  privezanim  rijecju  da:   aa)  lead  se  ii  prive- 
zanoj  recenici  izrice  pogodba:   Ja  cu  bit  negova 
i   on  ce  biti  moj ,   istom  da  iz  voje  budu   mn  ne 
ispala  zaradi  nevoje,  ke  vo  sam  dopala.  H.  Lucie 
254.  —  hh)  had  se  u  privezanoj  izrice  o  cem  se 
u  glavnoj  radi  da  se  dohuii,   da  hude  Hi  da  ne 
bude:  Da  bog  da  da  danas  bude  dosla  s  nama  a 
k  vama  svaka  dobra  sreca!  Vuk,  ziv  126.  Bojini 
se  za  vas  da  se  ne  budem  u  zalud  trudio  oko  vas. 
Vuk,  gal.  4,  11.  —  c)  u  prii^ezanoj  relativnim  rije- 
cima:  aa)  tko,  koji,  sto:  Muzt  koj  budeti,  jDUstilL 
zenu,  da  ju  vtzvrati  vi.  donii.  svoj.   Mon.  serb.  14. 
Da  plati  sto  bude  isthabilt.  31.  Togazi  kri'ST.ca  da 
iste  cartstvo  mi,  i  da  uztme  na  nemt,  kto  bude 
uzelt   ill   ucinilt   zlo  koje.  146.    Sto   se   obretaju 
Judije  carBStva  mi,  koji  budu  pristli  u  Stont  po 
tole,  kidi  ga  je  dalo  cartstvo^mi  dubrovtcanomt, 
tezi  }udi  da  odtzenutt.  147.    Sto  se  budu  uciniie 
koje  jubo  ctete  u  sijuzi  ratt,  .  .  tozi  vse  da  jestt 
prosto.  170.  Ako  bude  drago  uzeti  srbinu  onogaj 
koiia,  sto  bude  dali.  dubrovcaninL  za  onogaj  koiia, 
tozi  da  mu  vrati.  208.  Sto  se  pre   medu  sobomh 
dubrovcane,   ili  se  bude   ucinilo  u  Srtb|ihL  ili  u 
Dubrovniku,   da  se   pre   predt   kuntsuloniL.  20G. 
Dasmo  veru  na^u  da  si  morete   dojti  slobodno  u 
Dubrovniki  i  stojati,  i  paki  ...  da  si  pojdete  slo- 
bodno SB  vsemt  s  cimi,   budete   dosli.   Spom.  sr. 
1,  65.   Nego   da   mi   vatrn   nalozirao  od  stolova  i 
od  syijetiiaka,    pa    kad   dode  lijep  danak  Petrov, 
sto  budemo  na  vatru  slozili  ono  cemo   jepSe  po- 
graditi.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  420.  Sve  te  slamke  stisne 
rukom  preko  srijede:    a  zeteoci    stanu    oko   nega 
i  hvataju  se  svako   po  za  jedan    kraj  od  slamke. 
Kad  se  svi  uhvate ,    onda  onaj  pusti  slamke ,    pa 
se  Jube  ko  se  s  kim  bude  uhvatio.  Vuk,  nar.  pjes. 
1,  173.  Da  pusti  telala  da  nui  da  kabanicu  ko  je 
bude   nasao.   Vuk,    nar.   posl.  177.  —  bb)  dokle: 
Tko    se    gode    ugovori    za    pouesentje  koga  gode 
ponosa,  da  ga  nije  vojant  svrtci  drugi  do  mesta, 
dokla   se   oni   bude   najmio.    Mon.   serb.   407.    — 
(i)  sto  znaci  particip,  ono  se  uzima   ne  hao  na- 
prijed  pod  it,  da  je  svrseno  prije  vreiiiena.  koje  sc 
izrice  sadasnim   vremenont.  ylagola  pcrfelcticnih, 
nego  da  se  u  isto  vrijeme  vrsi,   i  to  ili  da  se  i 
pocine  i  svrsuje,  ako  je  particip  perfektirnoga  gla- 
gola,  Hi  da  traje,  ako  je  particip  glagola  iinper- 
fektivnoga,    a  sadasnim    vremenom    budem   (kao 
negda  istijem  oblikom  svakoga  perfektivnoga  gla- 
gola) izrice  se  isto  budtice  vrijeme  koje  se  izrice 
sadasnim  rr.  glagola  hotjeti  /  infinitirom:  na  taj 
nactn  ohlik   sluzeni.   budem  .s  participom.,   doluzi 
mjesto  bitdnccga  slozenoga  vr.,   u  kom  je  sadasne 
vr.  glagola  hotjeti  i  injinitiv  istoga  glagola  komc 
pripada  particip;   ali  dolazi  vrlo   rijeiko:   samo 
u  tri  pisca  xvii  i  xviii  vijeka:  a)  it  samostxdnoj 
recenici:    Ti    skrbU   budes,    kako    telo    pogrebes 
nioje.  F.  Glavinic,  cvit.  11.  Jer  ako  ga  budes  oku- 
sio ,   smreu    onda   ti   budes   umro   (,\imrio'    slika 
radi).   M.  A.  Eejkovic,   sat.  90.  —  b)   it  recenici 
privezanoj  relativnijem  koji:  Da  sud  bude  uprav- 
jan  2^0    zakonu    sved   upravnu,    k'o  i  ovizih,    kih 
sam  pravio,  kih  mladost  jos  budem  slavio.  J.  Ka- 
vaiiin  128.  —  /)  particip  se  uzima  kao  naprijed 
pod  p,  a  sadasnim.  vr.   budem   izrice   se    vrijeme. 
koje  se  izrice  istijem.   oblikom  svakoga   perfektir- 
noga glagola  it  privezanoj  recenici:  na  taj  nacin 
oblik  slozeni,   budem  s  participom,    dolazi  mjesto 
sadasnega  vremena  i.'ttogct  glagola  komc  pripada 
particip,  ako  je  perfektivan  glagol,  ako  li  je  im- 
perfektivan,  mjesto  negova  istoga  ohlika  s  doda- 
nim  s  prijeda  uz,   kao  sto   dolazi   budem  s  infi- 
nitivom  (vidt  naprijed  pod.  b,  p).  tako  dolazi  istom 
od  XVI  vijeka  (vidi  dale  primjer  N.  Ranine)  i  to 
vrlo  rijetko:  a)   u  privezanoj  rijecju  ako:   Ima 


kazati    sve   kako    se   dogodilo;   ako   li  ne  mogao 
bude,  .  .  a  on  more  reoi  broj.   P   Posilovic,  nasi. 
107.  Ako  ni  ovo  ne  budes  hotela,  a  ti  moras  stra- 
dati  kako  i  do  sad.  D.  Obradovic,  bas.  285.  i  kad 
nema  glavne  (o  cemu   vidi  kod  ako  piod  3,  d.  i 
8,  a.  i  k.):   Ajdemo  na  drugu  stranu,    da  ako  ga 
odonlem  mogao  budes  prokleti.  A.  Kacic,  kor.  99. 
—  b)  u  privezanoj  rijecju  da,  kad  se  u  noj  izrice 
pogodba:    ii  jednoga  pisca  xvi  vijeka:   Al    zlje  t' 
bill  ja  stala  i  bila  prem  luda,  da  pecu  ukrala  ne 
budem  od  gruda ;  a  ima  i  ckvare  onanio  pod  ska- 
lom;  .  .  .  toj  bog  me  nije  mala,  ter  cu  t'  poe'  za- 
mesti  toliko  prikala,    sto  mogu  izjesti.   N.  Najes- 
koxac  1,  259.  vidi  i  da^e  pod  c.  —  h)  u  privezanoj 
relativnim  rijecima :  aa)  tko,  koji,  sto :  Tko  bude 
ctit   moje   bludne   ove   pisni,    }uben   vi-id  ako  je 
trjiio  kad  bisni,   znam  da  ce  mojemu  po  sebi  on 
umit   veselju   taScemu   i   tuzi   razumit.   H.  Luci6 
222.  Spravna  sam  riti  vam  ca  budu  umila.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  124.   Da(o)  joj  je  bog  taku   oblast  i 
udUio  taku  milost,   da  sve  sto  bude  otila,   bude 
joj  dopusteno.  J.  Banovac,  razg.  143.  Te  nek  oni 
s  pukoni  vlada,  koji  rucke  i  vecere  .  .  .  znao  budo 
pokratiti.  V.  Dosen  249.  —  hh)  koliko:  Nastojacu 
koliko  boje  mogao  i  umio  budem.   Grgur  iz  Va- 
resa  35.   Nastojacu   koliko  bojma   budem   mogao 
govoriti.  B.  Leakovic,  nauk  195.  —  cc)  kad :  Pet- 
naeste  dan  sedmoga  mjeseca,  kada  se  budu  sku- 
pili  plodi  zemje  vase,  svetkovati  budete  blagdane. 
N.  Eaiiina  162''.  3moj.  23,  39.   S  raudrijega  neka 
svjeta,   kad  nam  budeis  pogodio,   i  ti  ostanes  car 
opeta.  I.  Gundulii  491.  Kad  ja  uzimam  i  kad  bu- 
dem imao.   J.  Mikaja,  gram.  19.   Kada   dode  cas 
najposlidni  od  smrti,    kada  ne  budes  mogao    go- 
voriti ni  pomoci  se,   tada   oni   sveti   doci  ce  po- 
kripiti  tebe.  P.  Posilo\'ic,  nasi.  .52''.  §to  ces  uci- 
niti.  kad  vidio  budes  djavla?  J.  Banovac,  pripov. 
5.  Ne  ce  uzivati,   dali  ce   pokarani   bit   kad   bog 
hotio  bude.    J.  Banovac,    razg.  34.  —  dd)  pokle : 
Koji  pokle  bude  pogubio,  ima  oblast  postaviti  u 
ogaii.  J.  Mato\'ic  21.   Telesa   )udska   pokle  budu 
uskrsnula,  kakva  imaju  biti?  110.  —  if)  i  sadasne 
vr.  budem  i  particip  uzima  se  kao  naprijed  pod 
Y,  ali  ti  recenici  privezanoj   rijecju  da  ili  neka, 
ti  kojoj  se  izrice  ono  o  cemu  se  u  glavnoj  radi 
da  se  dokiici.   u  takim  recenicama   m.oze  stajati 
sadasne  vr.  i  jierfektivnih  i  imperfektivnih  gla- 
gola hez  razlikc  it  vremenu  izmedu  jednoga  i  dru- 
goga  ohlika  (osim  razlike  koja  hi  hila  ii  znacenu 
samoga  glagola) ;   toga  radi  .se  ni  glagoli  imper- 
fektivni  ne  ohracajit  u  perfektivne  dodanim.  spri- 
jeda  uz  Hi  kako  drukcije;  ali  je  i  to  negda  bivalo 
(vidi  kod  da),  kao  da  hi  jace  hilo  sto  se  kaze  ci- 
jelom.   recenicom   (zajedno  s  rijecima   da  i  neka). 
mjesto  sadasnega  vremena  perfektionih  glagola, 
koje  hi  na  taj  nacin  stajalo  mjesto  istoga  ohlika 
imperfektivnih  glagida,  nalazi  se  sadasne  vr.  bu- 
dem .s  participom  (kao  naprijed  pod  b,  y.  s  in- 
finitivom),  ali  samo  it  dva  pisca  xvi  i  xvii  vijeka: 
Koliko  pristoji  ispovidniku,  neka  dobro  i  slobodno 
brez    sumiie    il    straha    dilnval  ^budet    dilo    svoje, 
pet  stvari  nemu  potribne  jesu.  S.  Budinic,  ispr.  7. 
tJciiii  (hog)  .  .  nas  .  . ,  neka  budemo  liemu  .sluzili. 
F.   Glavinic,   cvit.   3.   —    f)   sadasne   vr.    budem 
uzima   sc   kao   .tad.   vr.    imperfektivnoga  glagola 
(kao  naprijed  pod  a,  a.  hez  participa),  te  s  par- 
ticipom  stoji    kao    sadasne   vr.   jesam :    po   tome 
slozeni   ohlik,   budem  s  participom,   stoji   mjesto 
prosloga  slozenoga  vremena  istoga  glagola  kome 
pripada  particip.   tako  se  nalazi  od  xvi  vijeka 
(vidi  da(e  pod  h,  hh.)  i  danas:  a)  u  samostalnoj 
recenici  u  kojoj  .se  izrice  ze{a  te  stoji  i  rijec  da: 
u  noj  se  zeli  da  nije  hilo  sto  je  hilo,  Hi  da  je 
hilo  sto  nije  hilo:  O  nevojna  mene,  da  se  ne  bu- 


BITI  (BUDEM) 


3G0 


BITI  (BUDEM) 


dem  iiigda  rodio!  F.  Lastrii!-,  iicd.  2fi.  All  da  bu- 
deni   iiastojao   voi'iiia   za   sjiasoi'io   duso  iiuijc !  A. 
Kaniz,li('' ,    Iran.  218.   A.  Tobi  jo  lako   nioiii    sada 
ovu  falingu  prid  ofi  baciti,  kada  ja  ufii'iemi  stvar 
ne   mogu    vise  iieucii'icnu   naciniti.   B.  Da  budos 
baroni  sto  god  za  sobe  ostavio!   M.  A.  liejkovic'', 
sabr.  19.  —  b)  u  reccnicama  privezamm:  aa)  u 
privezanoj   rijccju   ako:    Stand    uskrsniiti    to    u 
ononui  cvitu  ilobo,  kojoga  imaso  kada  biso  od  tri- 
doset  i  tri  lita;  i  ako  tko  u  ovomu   iivotu  bndo 
bi(o)  slip,  lirom  ill  nodoresta,  .  .  uskrsnuti  60  ci- 
lovit,   zdrav  i  sa  svakiin    svrsc^nstvoiii,    1.  T.  Mr- 
navii,  ist.  44.  —  hh)  u  privcsanoj  rijccju  da,  kad 
je   u    I'loj  poijodha:   Tito  rcce:   vjeriijps   li   ti   da 
ozdraviti.  luogao  bi  (hus)  moja  iMK^-oiija  juta?  Na- 
tami.  odgovori :  da  ga  budesb  tegniio  nikami,  bio 
bi  zdrav.  Zbor.  70^.    Tko  je  malo  iia.stojo  a  vele 
jes  dobio ,  vele  bi  ve6  imo ,  da  bude   poman  bio. 
N.   Dimitrovii  11.    Da   se   on   no   bude   bozi   sin 
6inio,  .  .  toj  trude  ne  bi  sad  trpio.  N.  Na]oskovi6 
1,  136.    Ne   bill   se  ja  nigdar  .  .  vjerio,   da   sinoi 
jednu  stvar  ne  budem  vidio.  1,  289.  Da  jubav  tuj 
prv'U  ne  budu  ja  tebi  nosio ,   neg  lavu ,   cinil  mi 
toj  ne  bi.  2,  114.    Da  ne  budoiii   sam  dosao  i  da 
ne  budem  govorio  i  djela  cinio  sto  nitkor  ni  go- 
vori  ni  djelova,   primili   bisto   ki   godi    razuinak. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  147.    Hvala  ti,  ubjen  bib  ja 
bio,  na  pomoc  da  mi  ti  ne  budes  prispio.  I.  Gun- 
dulic  165.  Da  te  oni  ne  budu  rodili,  ne  bi  te  bilo. 
M.  Divkovic,  bes.  155.  Da  ga  budu  Zidovi  poznali, 
ne  bi  ga  onako   sudili.   I.  Ancic,  svit.  54.    Da  ja 
budem  bo}e  promis|ao  i  pitao,  ucinio  bi  bo}e.  P. 
Posilovic,  nasi.  14.  Da  on  budo  umro  u  povitku, 
ne  bi  bio  osuden,  i  da  bude  jcdno   godiste  prvo 
umro,  more  biti,  ne  bi  bio  paka  brez  ufaiia  umro. 
141''.   Duzan  je  naplatit  sve  one   koristi   koje   bi 
bio  gospodar  stvari    ukradene  od  ne  priinio,   da 
mu  lie  bude  bila  utradona.  I.  Grlicic  G7.    Zemja 
neorana  i  netezana  bila  bi  obilato  covika  liranila, 
da  ne  budo  Adam  sagrisio.  187.  Da  joj  bude  an- 
deo  rekao  da  ce  biti  samo  bozja  mati  a  ni  gris- 
nicka   pomoonica,   ^tIo  bi  joj   zao   bilo.    J.   Ba- 
novac ,   prip.  128.    All ,  da  budete  virovali  da  6e 
se  sve  vase  opacine  ovako   odkriti,  .  .  .  tlrugacije 
biste  obsluzivali  zakon  bozji.  30.  Tako  mu  je  sve 
jedno,  kolik  da  no  bude  ni  ufatio.  91.  Da  se  bu- 
dete rodili   medu   Turei   ili   poluvirci,   sto   bisto 
onda?  J.  Banovac,  razg.  152.   U  svima   dogadaji 
recenim  jest  bilo   ovo   ueznano,   koje   se  je  pri- 
dobiti  moglo,   da  so  bude  pomja   stavila.   J.  Ba- 
novac, uboj.  21.   Da  bude  bila  mater  svi  andela, 
bi  li  ovo  \t>lika   mater  bila?    J.  Filipovic ,   prip. 
1,  562.  Svita  ovoga  mogustvima  sujirotiv  idi  ne  bi 
smili,  da  i(h)  dulia  s.  jakost  ne  bude  utvrdUa.  F. 
Lastric,  test.  252.   Od  kud  bismo  platili  ove  du- 
gove  ?    sto  imamo ,   sto  li  smo  mi  ?  .  ,  da  nas   ne 
bude  obogatio  nas  spasite}.  306.  Da  bude  rekao,  .  . 
ne  bi  mogao  vazda  ispuniti.  22.  Mogao  ga  je  oslo- 
boditi,  da  bude  samo  hotio.  E.  Pavic,  ogled.  457. 
Ah!  da  nam  nevo]nim  Judma   priveliki  gospodin 
bog  bude  samo  dopustio  da  ga  [ubimo,    ne  bi  li 
to  mi  imali   di-zati  za  preveliku   milost?   A.  Ka- 
nizlic,  uzr.  35.   Ne  bi  li  boje  bilo ,   da  bude   na- 
redUa  da  se  cesde  grisnici   i.spovidaju?   F.  Matic 
76.  Da  istu  zenu  bozja  desnica  ne  budo  braiiila, 
more  biti  da  bi  jo  udi]   udavile.    M.  Zoricii,  zrc. 
38.  Da  bude  bila  (Jcva)  dobra  poslusiiica,   imala 
bi  odgovoriti.   M.  ZoriciA ,    osm.  123.   Da  budem 
vidio  tebe,  no  bi  tako  uSinio.  A.  Kacii,  kor.  98. 
Da  vam  ne  bude  moja   zona  kazala,   ne  biste  vi 
na  gonetku  odgovorili.  136.   Da  bude  ubio  tvoju 
kravu,  bi  li  tebi  drago  bDoV  M.  A.  Eejkovic,  sabr. 
64.  Da  me  budes  za  Ivana  dala,  sad  bi  ono  moji 
svati   bili.   Nar.  pjes.  \Tik.  1,  242.   Sto  no  bi  ti  i 


za  brata  dao,  da  mi  g'  budes  ziva  ostavio.  3,  556. 
Da  ne  budem  vjoru  pogazio,  ti  ga  care  no  bi  ni 
vidio.  Nar.  pjes.  juk.  552.  Da  mo  bude  nimo  pogo- 
dila,  bila  bi  mo  mrtva  uciiiila.  Nar.  pjes.  mar.  30. 
—  cc)  u  privezanoj  rclaticuim  kf)ji ;  Svi  ie  uskr- 
snuti  II  onomu  bicu,  kojo  budu  imili  ali  budu  imili 
imati  u  dobi  tridosot  tri  godiist.  I.  T.  Mniavid,  ist. 
44.  Onijcma,  koji  pokoru  budu  lu'inili,  povrati  ce 
so  za  uzdarjo;  oiiijema  jiak  koji  iiu  potlaciso,  za 
podo))su.  .1.  Matovic ,  kat.  110.  —  C)  nadaxne  vr. 
budem  nzima  sc  kuo  pod  t,  a  partidp  kao  pud  (i: 
na  ta^j  nuciit  ohlik  sluu'iii,  budem  .s  jiaricipom, 
dolazi  mjcstu  sudaineya  vr.  impcrfckticnoga  cfla- 
(jola  u  rcienici  privezanoj  rijecju  da ,  kad  je  u 
I'wj  pogodha,  izjednacujuii  se  s  kmidicionahiim 
ohlikoiii .  koji  pristaje  za  si^ako  vrijeme.  tako  je 
II  jcdnoga  p/isca  xvi  vijeka  u  jednom  primjeru,  u 
kom  nije  sa  svijem  jasno  ono  sto  je  kazano ,  ali 
u  cijeloj  pjesmici  ncma  nista  po  iemii  hi  se  moijlo 
■misliti  da  je  u  prioezanoj  recenici  drugo  koje  vri- 
jeme a  ne  ono  u  koje  se  govori:  Ma  jubav  mogla 
bi  mala  so  prem  riti ,  da  bude  imal'  moc  cinit 
ju  otiti  srgba  tva.  D.  Eanina  76''.  —  jj)  slozenom 
ohliku  11  pravoni  poslu  negovu  (pod  «.)  nalazi  se 
H  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  dodan  i  pjarticip 
istoga  glagola  od  koga  je  budem,  jainacno  tri  za 
sto  drngo  nego  samo  za  to  da  se  ne  hi  mogao 
uzeti  u  kom  drugom  poslu,  u  ono  vrijeme  ohicni- 
jem:  Neka  se  mogu  pokajati  i  na  pravi  put  obra- 
titi  i  pokoru  uciniti  svi  koji  uzoce,  a  navlastito 
oni  koje  bude  bio  privario  i  odvratio  receni  pro- 
kletac.  F.  Lastrii,  nod.  11. 

2.  imperfekat.  hila  su  cetiri,  u  ohlicju  razlicna, 
u  sluzhi  jednaka.  sada  su  11  ohiiaju  samo  dva. 

a.  bijab.  akcenti  mu  ostaju  isti  u  svijem  Ucima. 
iza  b  stuji  i  mjesto  staroga  e  u  juznom  i  zapad- 
nom  govoru,  a  u  istocnom  je  e.  dolazi  svega  vre- 
mena  kao  i  danas,  osim  1*2  inn.,  gdje  se  je 
promijcnio.  Bejasc  ertkvica.  Stefan  kr.  6.  Bijaliu 
poslani.  N.  Eanina  14''.  Kano  da  bijase  zemajski 
raj.  M.  Vetranic  2,  289.  Sturci  bijahu  pristali.  N. 
Na}ei5kovic  1,  215.  Bijase  neprijate}.  F.  Vrancic, 
ziv.  70.  Bijahu  za  slavu.  F.  Lastric ,  test.  227. 
Obicaj  bijase.  M.  Dobretic  85.  Kad  ja  bijah  od 
sedani  godina.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  140.  Kam',  de- 
vojko,  mama  i  poinama?  dok  bijase  u  mile  maj- 
cice,  sve  bijase  mamom  pomamila.  1,  302.  Tu  bi- 
jase zaspala  dovojka.  1,  317.  —  1  i  2  mn.  sada 
je  bijasmo ,  bijaste ;  Da  te  bijasmo  vezali.  Nar. 
posl.  vuk.  55.  Kad  bijasmo  u  tijelu.  Vuk,  rim. 
7,  5.  Kad  bijaste  robo^i.  6,  20.  ali  do  kraja  2>ros- 
loga  vijeka  dolazi  sa  h  mjesto  s  i  sa  o  za  iiim: 
Bijahomo.  B.  Kasic,  gram.  89.  Zajedno  u  meliani 
bijahomo.  A.  Kauizlic,  utoc.  70.  Bijahote.  B.  Ka- 
sic, gram.  19.  Bijahote  puk.  I._  Bandulavic  143. 
Da  vi  bijahote  bili  od  svijeta.  Ziv.  is.  149.  Bija- 
hote zvani.  I.  Garanin  5.  m  1  pi.  moglo  se  o  iz- 
medu  him.  i  izhaciti:  tako  xvii  i  xvm  vijeka: 
Bijalimo  pri  toga  pisaU.  Starine  11,  88.  Koji  se 
bijahmo  rodili.  J.  Filipovic,  priji.  3,  16.  Bijahmo 
obodvojica  na  smrt  osudena.  A.  Kanizlic,  utoc.  70. 
Sto  bijahmo  prikuiiili.  B.  Cuceri  357.  u  isto  vri- 
jeme, kako  se  h  guhilo  i  ti  drugim  rijecima,  do- 
lazi i  bez  nega:  Bijamo  kroci.  P.  Posilovic,  nasi. 
9.  Bijaino  sinovi.  F.  Lastrii,  test.  37.  Bijamo 
suzi'ii.  F.  Lastric,  nod.  372.  Bijamo  odredoni.  J. 
Filipovic,  prip.  1,  36.  Grisnici  bijamo.  204.  sto 
glasa  h  7iije  hilo,  za  to  su  ga  ncki  pisali  i  gdje 
ne  trcha:  ,bihamo'.  J.  Filipovic,  prip.  1,  38.  73.  204. 
F.  Matic  8.  —  Sada  se  moie  i  izmedu  b  j  j  j  iz- 
haciti, ali  je  to  vrlo  rijetko:  U  rijeei  kojom  obje 
bjaliu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  466.  i  po  nekim  kraje- 
fima  sa  g  mjesto  h;  Taman  oni  u  rijoci  bjagu. 
4,  338.  maze  biti  da  se  tako  i  prije  izbacivalo  i, 


BITI  (BUDEM) 


361 


BITI  (BUDEM) 


alt  se  nezgodna  pisana  radi  ne  moze  poznati.  — 
u  cetiri  pisca  prosloga  vijeka  nalazi  se  3  jed.  hez 
nastavka  za  vrijeme  i  licnoga :  Ferdinando  bija 
nasrnuo.  I.  Zanicic  '226.  Stajalis  bija.  P.  Katan- 
cic  48.  Kad  to  bija.  J.  S.  Kejkovic,  kuc.  134.  Bija 
odabran.  A.  Tomikovic  367.  —  ((  jednoga  pisca 
istoga  fijeka  dolazi  u  2  mn.  iza  lio  jos  i  a,  tako 
da  su  sastacjena  ohaoblika:  i  bijahote  i  bijaste. 
all  moze  hiti  i  stamjMrska  pogrjeska :  Da  bjehote 
poznali_  mene,  i  otca  moga  svakako  bijahoste  jio- 
znali.  Ziv.  is.  148.  —  u  jednoga  2>isca  istoga  vi- 
jeka nalazi  se  prema  1  i  2  mn.  sa  o  pred  licnim 
nastavcima  grijeskom  naiineno  i  8  mn.,  tako  da 
je  iz  recena  dva  lica  sve  osim  liinih  nastavaka 
preneseno  u  3  mn.  i  dodan  mu  zavrsetak  aorista 
Se:  Himbene  glave  bijaose  doSle.  A.  T.  Blago- 
jevic,  kim.  5.  Imaiia  bijaose  procenita.  6. 

b.  bjeh.  akcenat  ostaje  isti  u  svijem  licima.  -je- 
je  u  jicznom  govoru  od  staroga  e,  a  ii  istocnom 
je  mjesto  nega  e,  u  zapadwmi  i.  dolazi  svega  vre- 
mena  kao  i  danas,  osim  1  i  2  mn.,  koja  sti  se 
mijenala.  Kada  belli,  iiemosttnB.  Mori.  serb.  113. 
U  to  vreme  bese  knezt  Mariiib.  55.  Bihu  doslani. 
233.  Ti  s'  imal  jji-i  umrit?  ko  biSe  obe6al  da  ces 
naprida  prity  M.  Marulic  158.  Bjese  rijec.  N.  Ra- 
liina  22ii.  Bihu  ta  pisma  od  liega.  87.  Opojen 
jubavju  krjepko  bjeh.  D.  Drzio  438.  Trudahan 
Ijjeh.   M.  Vetrauic  2,  81.   Ljepotom  uresna  bjese. 

2,  30.  Lijep  bjeh.  N.  Dimitrovic  89.  K  suncauoj 
istoci  priliciie  bjehu.  N.  Najeskovic  1,  814.  Kad 
sa  mnom  ti  bjese.  D.  Rai'iina  139.  Bjese  ueki  co- 
vjek.   M.  Divkovii,   bes.  174.   Koji  bjehu  u  poju. 

3.  Staresiiia  bise.  V.  Dosen  234.  U  sreu  im  to 
bise  odaviio.  A.  Kacic,  razg.  202.  Bjeh  se  spre- 
mio.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  511.  0  ti  Mare,  vjorna  ti 
bjese!  Nar.  pjes.  1,  25.  Bog  bjese  rijec.  Vuk,  jov. 
1,  1.  U  lieg'  bjehu  ti-i  kitice  cv'jeca.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  399.  —  sadasne  1  i  2  mn.  dolazi  od  svr- 
setka  XIV  vijeka:  Bjosmo  iskali.  Mon.  serb.  229. 
Besmo  veseli.  Spoin.  sr.  1,  9.  Vi  beste  bili  na 
kupe.  1,  54.  Kadiio  bjesmo  na  Kosovu  bojnom. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  327.  ali  od  pocetka  xv  do  kraja 
prosloga  vijeka  dolazi  (V.scc  sa  h  mjesto  s  i  sa 
o  za  nim:  Mnogo  hotiii  beliomo.  Sjiom.  sr.  1,  42. 
Sto  mi  behote  pisali.  1,  127.  Dokle  mladahni  bi- 
hoino.  N.  Rariiiia  25''.  Ivade  .sluge  bjehote.  151''. 
Bihomo  u  bozjoj  milosti.  M.  Marulic  102.  Bihote 
vuci  vazda.  285.  Tuzni  mi  bjehomo.  N.  Najesko- 
vid  1,  169.  No  bihomo  tvoga  stada.  P.  Hektorovii 
152.  Bjehomo  dostojni.  B.  Gradic,  djev.  16.  Sklad- 
nih  lit  bjehomo.  D.  Zlataric  45.  U  grihu  bihote. 
D.  Barakovic,  vil.  44.  Bihote  tamnosti,  a  sada  ste 
svitlost.  I.  Bandula\'ic  50.  Bihote  u  veri  stalni. 
r.  Glavinii,  cvit.  xiv.  Kada  suziii  bihouio  vodeni 
u  Babiloniju  A.  Vitajic,  ist.  489.  Bjehote  poznali 
mene.  Ziv.  is.  148.  ii  1  mn.  moglo  se  o  iziiiedu  h 
i  m  i  izbaciti:  tako  xvi — xviii  vijeka,  ali  itIo 
rijetko:  Bihmo  obadva  konvenuti.  N.  Dimitrovic 
90.  Bjehmo  sluge.  M  Divkovic,  bes.  10.  Bjehmo 
primjeni.  D.  Palmotic,  christ.  315.  Sto  bihmo 
duzni  uraditi,  to  smo  m-adili.  Ziv.  is.  118.  —  gri- 
jeskom je  nastampano  bihosmo.  Mon.  serb.  248. 
mjesto  bihomo.  Glasnik  23,  51. 

c.  kao  pod  b.,  aamo  mii  je  kao  aoristii  2  i  3 
jed.  hez  licnoga  nastavka,  i  nastavka  za  vrijeme: 
bje,  a  M  3  mn.  zavrsetak  se :  bjese.  sada  nije  u 
obicaju,  a  i  pirijeje  bio  vrlo  rijedak.  do  xvi  vijeka 
nalazi  se  satno  u  spomenicima  u  kojima  preteze 
crkveni  jezik:  Ne  be  kamonL  ostalfc.  Mon.  serb.  5. 
XVI  vijeka  samo  a  jednom  spomeniku  pisanu  na- 
rodnim  jezikom :  Na  to  bese  alilomasnici  dobri 
muzi.  Mon.  croat.  183.  xvii  vijeka  samo  u  jed- 
noga pisca:  Smioni  bjese  bez  korable  u  more 
uljesti.  D.  Palmotic,  christ.  124.  xviii  vijeka  samo 


u  jednoga  pisca :  Cetverima  ,bie' zamisen  istocali. 
J.  Kavanin  71.  Grijeh  na§  misli  samo  ,bije',  a  vi 
mislu,  rijecju,  dilom  mnoz  zlocinstvi  najgorije 
pociniste  vasom  silom.  415.  On  sam  sebi  svijeta 
prije  svijeh  polaca  mjesto  ,bije'.  535.  Trijemi 
,biese'  puni.  28.  ,Biese'  slavni  dobitnici.  77. 

d.  budijeh.  -ije-  je  po  juznom  govoru  od  sta- 
roga e,  mjesto  cegaje  u  zapadnom  govoru  i.  sada 
nije  u  obicaju,  a  dolazi  od  pocetka  xvi  do  svr- 
.setka  XVII  vijeka,  ali  i  tada  vrlo  rijetko:  xvi  vi- 
jeka: Koji  prvi  sljezijese  u  lokvu  po  suiucenju 
vode,  zdi-av  budijese.  N.  Ranina  47''.  Ki  najprija 
slizise  u  lokvu  po  smucenju  vode,  zdrav  budise. 
Bernardin  20.  Hudi  drum  ne  budih  ja  obral.  S. 
Mencetic  223.  Ne  budih  pokojan.  821.  Da  ve6  se 
sciiiase  kolina  zaloga  budi.se  naloga.  D.  Bara- 
kovic, vil.  67.  Budihu  pod  oblast,  .  .  komu  sad 
lome  vrat.  154.  U  planini  mene  pjusti,  da  budise 
blizu  jama.  169.  Kad  budih  jur  gori  ua  krugu 
visoku.  287.  Ako  gospodin  ne  budise  u  nas,  kad 
bi  ustali  clovici  na  nas,  brz  bi  zivih  pozrU  nas. 
M.  Alborti  60.  Koji  najprvo  slizise  u  lokvu  po 
smucenju  vode ,  zdrav  budise.  I.  Bandulavic  39. 
Ako  odluka  ovoj  misli  ne  budise  tak  protivna. 
I.  Zanofcti,  en.  2,  8. 

Osim  sluzbc  koja  mu  je  kao  istom  obliku  sva- 
koga  drugoga  glagola,  dolazi  joste  i  s  participom 
praet.  act.  ii  kao  slozeni  oblik  onoga  glagola  od 
koga  je  particip.  taj  slozeni  oblik  pokaziijc  da  se 
u  vrijeme  koje  se  izrice  samijem  imperfektoni  na- 
lazi svr.kno  ono  sto  znaci  glagol  oil  koga  je  par- 
ticip: Kako  se  svrLsilo  bese  vreme.  Mon.  serb.  54. 
§to  behu  besedili.  3G8.  §to  imt  bise  uzeo  voje- 
voda.  378.  Dinare,  ke  behomo  polozili.  499.  Vla- 
stele  se  behu  razbegli  odt  nevoje,  koju  bese  bogt 
dopustilb.  Spom.  sr.  34.  Svi  koji  culi  bjehu.  N. 
Ranina  21*'.  Da  me  lie  razum  ne  bude  tac  pro- 
pral,  hudi  drum  ne  budih  ja  obral.  S.  Mencetic 
223.  Ja  te  sam  sastao  jos  jutros  u  zoru,  gdi  bjese 
za.spao.  N.  Najeskovio  1,  214.  Smirio  ga  bjese 
meju  ple6a  udariti.  P.  Hektorovic  21.  Svi  stall 
bihomo.  P.  Zoranic  390.  Od  koga  (druma)  se  po 
grijehu  bjehomo  odijelili.  A.  Gucetio,  roz.  mar. 
307.  Opct  dodoh  .  .  .  na  isto  mjesto,  gdje  bjeh 
vece  odlucio  ne  doc"  viku.  I.  Gimdulic  81.  Kih 
poll  tabora  bihomo  udrili.  I.  T.  Mrnavic.  osm.  51. 
Kada  na  jiutu  bise  se  nim  ukazal.  A.  Vitajii, 
ost.  VIII.  Ki  u  tvoj  grad  dos'o  bijaSe.  J.  Kavanin 
212.  Bjehu  svijet  pritisle  tamiie  zloce.  I.  Dor- 
die,  mand.  136.  Prem  da  se  prije  obecali  bin  i 
pismom  i  govoreiiein.  A.  Bacic  250.  Po  grihu  bi- 
jahmo  se  stavili  s  nim  u  neprijatejstvo  J.  Fi- 
lipovic,  I'rip.  3,  172.  Nadose  da  se  ne  bin  ni 
cakleni  sudi  porazbijali.  J.  Banovac,  razg.  135. 
Bise  nega  puska  udarila.  A.  Kacic,  razgov.  304. 
Tu  bijase  zaspala  devojka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  317. 
Majka  mu  se  bjese  prepanula.  2,  19.  Otolen  se 
bjeiiu  podignuli.  1,  122.  Pa  ovako  bjese  govorio. 
3,  199.  Post  vec  bjese  prosao.  Vuk,  djel.  27,  9. 
imperf.  dolazi  i  sa  svojim  participom  do  kraja 
prosloga  vijeka,  ali  sada  nije  u  obicaju:  Kazo- 
vase  imi,  kako  beste  bili  na  kupe.  Spom.  sr.  1,  .54. 
U  mene  bise  bil.  P.  Hektorovic  34.  Pozabise  sve, 
ca  bise  bDo.  27.  Ovo  bjese  bilo  zapovidjeno.  M. 
Orbin  302.  Biskup  bise  bio.  P.  Knezevic,  muka 
20.  Bijase  bila  za  starijim  sinom.  E.  Pavii,  ogl. 
212.  i)a  vi  bijahote  bili  od  .svijeta,  svijet  bio  bi 
vas  dragovo.  Ziv.  is.  149.  Bijase  bio  pravi  covjek. 
Besjed  kr.  60.  Bjese  bio  pogrdite].  J.  Matovic 
248.  Sto  liemu  bjese  zabraneno  bilo.  29.  Uzvisene 
kriza  sveta  bjese  bilo  onijeh  dana  svetkovina 
svega  svita.  N.  Marci  42.  tako  i  sa  svojint  par- 
ticipom nalazi  .se  kad  ima  particip  i  drugoga 
glagola:  prosloga  vijeka  u  clva  pisca:  Jer   cuo 


RTTT  (BlIBEM) 


3G2 


niTI  (BUDEM) 


biSo  bio.  P.  Knc?,pvi6,  nuika  24.  DriigojaCijo  se 
dogodiSe  no<jo  bi  so  bilo  dofjodilo,  da  bjpSo  bio 
Adam  posliisao  zapovijodi  buzjo.  I.  Matovic  •18G. 
3.  aorist:  Uh.  alcccnat  se  inyei'ia  u  2  i  'Ajed.:  bi. 
staro  3  jcd.  dolazi  xamo  u  spomenicima  ii  Icojima 
sc  jesilc  mije.sa -s  crJcvenim,  I  to  erlo  rijetko:  Jalio 
i  dymt  mi  by.sti.  vidimo.  Mon.  serb.  5.  —  Osim 
shiihe  koju  iini  xain  kao  ixti  ublik  svakoga  dru- 
goga  glagola,  dolazi  jo.ste  i  s  part,  jjraet.  act.  n 
kao  slo^eni  ohlik  unoga  glagola  od  koga  je  par- 
ticip.  taj  je  sloieni  oblik  dvojak. 

a.  kao  imperf.  s  aoristom  (vidi  pod  2)  i  kao 
sani  aorist  onoga  glagola  od  koga  je  particip. 
dolazi  istom  prosloga  vijeka,  samo  u  dra  pisca: 
Olio  li  se  ime  moze  za  sain  uzimati ,  koga  ino- 
gustvo  i  jakost  obori  na  zomju  onu  prilutu  <ptu 
zudinsku,  koja  u  vrtao  Cfetsemani  bi  dosla  da 
ufati  Isusa?  B.  Leakovic,  nauk  291.  To  bi  liekada 
davno  posvetiliite,  koje  je  Melkisedek  bogu  cinio ; 
to  se  opet  na  svijet  povi-atilo ,  i  po  liemu  red 
Melkisedekov  ponovio.  Ovo  bi  od  davna  obeco 
visiii  bog.  A.  Kalic  206. 

b.  kondicional.  kad  aorist  stoji  u  torn  slozenom 
ohliku,  onda  je  u  svijem  licima  osim  3  mn.  onaki 
kakav  je  kad  stoji  sum,  i  to  svega  vremena  i  da- 
nas:  1  jed.:  PovelelB  bilit.  Sava,  tip.  hil.  glasn. 
2-1,  210.  Da  bill  stec  mogao.  N.  Najeskovic  2,  88. 
Neka  _bih  utekla.  Nar.  pjes.  viik.  1,  88.  —  2  i  8 
jed. :  Sto  namt  krajevtstvo  ti  pise,  jert  bi  vojelt 
da  bi  ni  drazi  bilL.  Spom.  sr.  1,  40.  Da  bi  se 
odi-ekao.  Mon.  serb.  230.  Blazen  bi  ti  bil.  F.  Gla- 
viiiic,  cvit  26.  Gazi,  gazi,  ne  bi  1'  moja  bila !  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  427.  Svak  bi  dao  za  mene  devojku. 
3,  174.  —  1  mn.:  Da  bismo  vt  jedino  byli  vsi. 
Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  162.  Ako  bistmo  pa- 
kostili.  Mon.  serb.  44.  Hotjeli  bismo.  N.  Eaiiina 
45.  Ako  bismo  upitali.  F.  Lastric,  test.  348.  Ne 
bismo  li  sto  god  ulovili.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  343.  — 
2  mn.:  Da  biste  ne  ztledovali.  Mon.  serb.  54. 
Neka  biste  ozdravili.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  12. 
Biste  li  znali?  F.  Lastric,  test.  64.  Biste  1'  mogli 
gori  biti?  V.  Do.sen  173.  Da  biste  me  .svi  odusta- 
nuli.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  420.  Kad  biste  me  poslu- 
sali.  2,  545.  —  3  mn.  bilo  je  xiii  vijeka  biise  i 
bihu:  2'rvo  dolazi  samo  dea  puta  (i  to  u  istoga 
pisca)  a  drago  samo  jedan  put:  Aste  vtzmogli 
bise  ispraviti.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  215.  tip. 
stud,  glasn.  40,  171.  Ako  ja  samt  ili  moji  }udy 
bistmo  nectto  pakostili  nekojemu  dubrovcauinu, 
ja  da  mu  \'ise  vracu  ili  da  mu  ciiiu  vratiti  vtse 
na  pitno;  ako  li  ne  bilii.  moglt  ciniti  vratiti  to 
odfc  oneht,  koji  imt  bihu  pakostili,  ja  da  imi>  to 
od  mene  placu.  Mon.  serb.  44.  prt^i  od  ta  dva 
oblika,  bise,  dolazi  opiet  xvm  vijeka  u  jednoga 
pisca  I  sada  u  jednoga  i  u  iiekim  poslednih  go- 
dina  na  svijet  izdanim  narodnim  pjesmama:  ali 
sto  i  XIII  vijeka  dolazi  samo  dra  puta  i  sto  ga 
poslije  nema  svega  vremena  ni  u  nase  orijeme  u 
tolikim  drugim  pjesmama,  za  to  u  pomenuta  dva 
pisca  i  u  pjesmama  ne  ce  biti  isti  oblik  od  xm 
vijeka,  nego  skorahia  stvar,  postaJa  tijem^  sto  je 
drugom  obliku  bi  (koji  ce  .se  odmah  spomenuti) 
prem,a  prvom  i  drugom  lieu  mn.  dodan  joke  za- 
vrsefak  trecega  lica  mn.  aorista:  Koji  se  zavjeto- 
vase  da  ne  ce  ikakvu  stvar  okusiti,  dokle  ne  bise 
pogubili  s.  Pavla.  J.  Matovic  347.  Svaki  jemca  kod 
mene  ostavi,  ako  bise  mene  prevarili,  da  liihove 
isijecem  jemce.  P.  Petrovic,  .seep.  179.  Pa  su  pase 
vijec'  vijecale  kako  bise  s  vojskom  udarili.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  313.  Da  se  dignu  nasi  Turci  stari, 
da  kaure  vide  u  Eudine ,  sto  bi  nasi  stari  govo- 
riliV  Sa  svijem  se  bise  pomamili.  5,  .503.  Ne  bi  li 
se  kako  sjetovali,  ne  bise  li  zakon  prihvatili.  Nir. 
pjes.  petr.  2,  4.   Kad  bise  mi  Ikoniju  dali,  ja  bih 


vam  so  I'lome  oXenio.  234.  Da  su  sieli  zametnuti 
kavgu,  davno  bise  povadili  6orde.  298.  Kud  pro- 
lazi  Toplica  Milane,  dobra  bise  kola  prolazila; 
kud  prolazi  Kosovac  Ivane,  dvqja  biSo  kola  pro- 
lazila; kud  prolazi  ObUic  Milose,  troja  bise  kola 
prolazila.  .300.  Da  me  vidi  iz  oblaka  vUa,  jal' 
zmajevi  sa  viSe  planine,  mogli  biSe  mene  izlaa- 
viti.  Nar.  pjes.  petr.  3,  32.  No  bi§e  ga  vrane  na- 
kjuvale,  ja  kamo  li  cure  najubile.  231.  Po  izboru 
koje  boje  znadem,  koji  biso  mogli  ratovati.  243. 
—  osim  spomenuta  dva  rijetka  oblika  obicno  je 
3  mn.  bi ,  koje  ne  moze  biti  3  jed.  zamjer'mjuci  i 
3  mn.,  jer  nema  razloga  za  sto  bi  aorist  imajuci 
trece  lice  mn.,  koje  se  govori  kad  god  treba  izvan 
kondicionala,  samo  ga  ii  kondicionalu  zamjenivao 
trecim  jed. ,  nego  ce  biti  post(do  od  staroga  kon- 
diciunalnoga  3  mn.  \>i\  promjenom  glasa  a  na  y. 
dolazi  takoder  od  xiii  vijeka,  i  drzi  se  jednako 
svega  tJremena  i  danas.  St  vami  da  bi  sed^li.  Mon. 
serb.  54.  Koji  bi  hoteli.  218.  Ne  bi  mogli  stojatt. 
Spom.  sr.  9.  Ako  bi  koga  uhvatili.  49.  Grijeha 
ne  bi  imali.  N.  Eanina  98.  Da  bi  pridali.  M.  Div- 
kovic,  bes.  372.  Da  bi  znali.  J.  Matovic  326.  Kad 
bi  zuale  djevojcice.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  226.  isti 
ovaj  oblik  trecega  lica  mn.  dolazi  i  za  driiga  lica, 
prem  da  veoma  rijetko  i  u  starije  vrijeme  rede 
nego  u  novije.  a  sto  dolazi  i  za  druga  lica,  tome 
uzrok  moze  bill  sto  nema  na  sebi  znaka  koje  svi 
drugi  oblici  za  3  ?»«..  imaju ,  te  nije  jasno  kao 
drugi  oblici  vezan  za  to  lice,  a  s  toga  mu  se  ni 
pravi  posao  nije  dovopio  osjecao,  te  se  lasno  mogao 
i  odjcjivati  od  3  mn.  u  misli  da  kao  sto  poka- 
zuje  3  tnn.  bez  ocitijeh  znaka  ncgovijeh,  tako  moze 
i  druga  lica  pokazivati  bez  nihovijeh  znaka.  tako 
dolazi  za  2  nm.  jos  xiv  vijeka  u  jednom  spome- 
nikii  nekoliko  puta,  a  po  torn  jnosloga  vijeka  i 
u  nase  vrijeme:  Udalt  stmt  dvi  ste  ovtnt,  i  pri- 
nesti  mi  te  200  dukati,  cesa  mi  vi  ne  bi  dali . . . 
sto  imate  dobitja  odt  mene  i  odt  mojiht  }udi  na 
moju  veru,  da  bi  mi  davali  5  pertpert  na  go- 
diste,  jedva  bi  mi  placali.  Mon.  serb.  247.  Da  bi 
vam  bilo  zao  i  smutili  bi  se.  F.  Lastric,  od"  97. 
Da  bi  imali  viru,  ne  biste  toliko  mislili  o  nevoji. 
121.  Oci  sveti,  tri  sta  kaludera!  ne  bi  1'  mogli 
meni  duvovati?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  90.  Carne  oci, 
da  bi  ne  gledale!  3,  355.  za  1  mn.  dolazi  istom 
od  prosloga  vijeka:  Imamo  sta  bi  vecerali.  M.  A. 
Ee}kovi6,  sat.  101.  Kad  smo  bili  deca  u  ludosti, 
te  kad  bi  se  igre  poigrali,  svagda  bi  me  nadigrao 
Vuce.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  258.  Udomi  je  kano  cedo 
svoje,  da  bi,  majko,  stekli  prijateje.  2,375.  Da 
idemo  bijelu  Ozinu,  ne  bi  1'  tamo  zastanuli  Turke. 
3,  249.  za  1  jed.  dolazi  xv  vijeka  u  jednom  spo- 
meniku  dva  puta :  Hotelt  bi  da  mi  ga  dast.  Spom. 
.sr.  1,88.  89.  xvi  vijeka  na  jednom  mjestu:  Kako 
bih  na  s\'ijeti  dobrotu  tvu  mogal  narodom  izri- 
jeti  i  liojzi  hvalu  dal'?  kako  li  sve  vike  mogal 
bi  glasiti  darove  razlike,  koje  mi  dade  ti?  N.  Di- 
mitrovic  56.  xvii  vijeka  i  poslije  dolazi  cesce,  ali 
u  knizevnika  iz  onijeh  strana  gdje  je  nestajalo 
glasa  h,  te  ga  nijesu  pisali  ni  u  drugim  prili- 
kama:  po  tome  i  danas  i  bez  i  u  pjesnti:  j^ubio 
b'  te ,  ali  si  malena.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  377.  — 
sto  tako  moze  stajati  samo  bi  mjesto  oblika  koji 
su  puniji  od  nega  (bismo,  biste),  to  moze  biti 
uzrok  te  se  u  tijeh  oblika  ono  cim  su  puniji  od 
bi  uzima  i  kao  druga  rijec,  tako  da  se  medii  po- 
lovine  nihove,  kao  da  bi  svaka  bila  rijec,  nalase 
i  umetnute  rijeci,  koje  se  obicno  pomicu  u  govorii 
naprijed  sto  vise  moze  biti.  to  se  nalazi  vrlo  ri- 
jetko, ali  jos  od  svrsetka  xv  vijeka  u  1  mn. :  Bezt 
toga  ne  bi  iht  smo  poslali.  Spom.  sr.  9.  Da  bi  vi 
smo  dali.  61.  Da  se  razgovorimo,  ne  bi  U  smo 
poznali.   B.  Leakovic,   nauk  93.    Ne  bi  1"  smo  se 


BITI  (BUDEM) 


363 


BITI  (BUDEM) 


opet  povratili.  Nar.  pjes.  petr.  2,  337.  ic  2  vin. : 
Bi  li  ste  vi  molili?  A.  d.  Bella,  razg.  47.  Hi  li 
ste  mi  umjeli  rijetiy  Besjed.  kr.  28.  30.  39.  "Vi 
isti  ne  bi  li  ste  ovako  osudili?  B.  Cuceri  159. 
tako  i  u  1  jed.  nalazi  se  razdvajeno  h  od  bi ; 
Ead  bi-ti-h  znati.  N.  Najeskovic  2,  39.  Ne  znam 
bi-li-h  se  privario  kad  bih  reko.  Besjed  kr.  85. 
Ne  znam  bi-li-h  bio  sasma  radostau.  B.  Cuceri 
403.  —  prema  bismo,  biste,  gdje  su  drtiye  pole 
(smo,  ste)  jednake  s  enklitickim  1  i  2  mn.  od 
jesain.  nalazi  se  od  istoga  jesam  enkliticko  1  jed. 
sam  dodano  prvom  jed.  bih  'po  onijctn  krajevima 
gdje  se  glas  h  izgubio:  samo  u  nase  vrijeme:  Sve 
bi  sam  ti  svate  ostavio.  Nar.  pjes.  ^^lk.  3,  504. 
tako  se  nalazi  i  drugom  jed.  bi  dodano  si  pro- 
sloga  rijeka:  Najsreeniji  bi  ti  bio,  kad  bi  si  se 
svega  tvoga  dobra  lisio.  J.  Eajic,  pour.  1,  7.  — 
Osim  sponieniitoga  aorista  dolazi  za  kondicional 
takoder  s  part,  praet.  act.  ii  i  drugi  ohlik,  i  to 
samo  u  spomenicima  koji  su  pisani  mcdu  cakav- 
cima  i  u  sadasnem  cakav.ikom  gororu,  a  izmedu 
knizetmika  cakavskih  jedva  u  jednoga.  to  je:  1 
jed.  bira  (.star.  slov.  bimb) :  dolazi  od  xiii  vijeka: 
naj.ftariji  hi  priwjer  bio  u  spjomeniliii  koji  nijc 
pisan  medn  cakavcima,  al.i  je  u  nemu  grijcskom 
nastavi]ia)io  bimi.  mjesto  bi  (i)mt  (t.  j.  bi  imb), 
kako  siiiisao  jasno  pokazujc :  Molite  kncza  vasega, 
kako  biiiiL  (grijeskoin  mjesto  bi  (i)mi,j  riiku  dalt, 
i  sb  vami  da  bi  sedeli  ne  bojece  se ;  ako  ii  imt 
hoiete  koju  jiakostb  uciiiiti  i  cbcetu,  to  (i)mL  ne 
(grijeskom  mjesto  to  (i)  mbne  Hi  to(j)  mtne)  ci- 
nite ,  de  ihb  je  cbceta  moja  i  korystb  ihb  moja. 
Mon.  Serb.  54.  ii  cakavaca  istoga  vijeka  (ako  je 
rukoj)is  doista.  toga  vijeka):  Da  biuj  vidil.  Zak. 
vinod.  79.  po  torn  ga  iiema  do  xv  vijeka :  Kako  da 
bim  ja  bil.  Mon.  croat.  (il.  Ako  bim  se  kde  pre- 
mrsil.  93.  Hotil  bim  i)rodati.  174.  po.ilije  ga  opet 
nema  do  prrosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  i  daiias 
a  narodiiom  goeoru,  u  koiii  dolazi  i  sa  n  na  krajii 
mjesto  m :  Videc  nek  sjedine,  ne  bim  cinio  ke  kri- 
vine.  J.  Kavanin  6.  Ki  bi  raeni  krunu  nasal,  ne- 
gova  bim  juba  bila.  Nai-.  pjes.  istr.  2,  29.  ZenU 
bim  s0,  al  ne  znam  od  kuda.  2,  .SO.  Ja  bin  vam 
povedal.  Nar.  prip.  niikul.  Id.  Da  bin  vode  pila. 
Nar.  pjes.  istr.  2,  61.  sto  nvogn  oblika  nema  u  to- 
likih  starijih  cakavskih  knizcmiika,  za  to  ce  u  da- 
nasneni  govoru  i  u  priwjeru  pro.Uoga  vijeka  (a 
moee  biti  i  u  onima  xv  vijeka)  tesko  biti  isti  stari 
ohlik,  nego  ce  biti  iz  nova  nacinen  preiiia  1  jed. 
sad.  vr.  drugih  glagola  (|ubim).  za  2  jed.  dolazi 
u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  jcdan  put  bisi,  koje  ce 
biti  takoder  nacineno  prema  2  jed.  jesi :  O  vilo, 
da  bisi  liposti  tve  znala,  ne  bi  se  bojala.  H. 
Lucie  220.  a  sada  bis  prema  driigiin  glagolima: 
Rodbincice  mila,  biS  mi  |uba  bila?  Nar.  pjes.  istr. 
2,  23.  Da  bis  dobil  caru  carevinu.  2,  72.  3  jed.  ne 
razlikuje  se  od  istoga  oblika  redovnoga  vec  sjio- 
menntoga  aorista;  ali  n  jednom  rukopisu  xv  vi- 
jeka dolazi  kao  aorist  izvan  kondicionala:  bisi, 
koje  moze  biti  da  je  samo  zlo  ii  rukopisu  pre- 
jnsano  staro  slov.  byst-B:  Eazbojnik  raspet  bisi. 
Arkiv  9,  104.  Se  vse  bisi  adamja  radi  prestupje- 
nija.  104.  Bisi  mesto  to  na  utehu.  104.  1  t  2  mn. 
dolaze  samo  u  nase  vrijeme,  oba  nacinena  prema 
sadasnem  iz  drugih  glagola :  bimo,  bite :  Da  imas 
baren  glavu ,  bimo  se  razgovarali.  Nar.  prip. 
mikul.  13.  Da  bimo  mi  prosli.  Nar.  pjes.  istr. 
2,  22.  Vi  bite  se  jadili.  Nar.  prip.  miknl.  Ki.  Da 
bite  vi  jedan  i  za  me  zgorili.  Nar.  pjes.  isti-.  3,  8G. 
3  mn.  istoje  vec  spiomiuano  bi,  kojim  se  zamjeiluje 
aoristu  isti  oblik  u  kondicionalu.  —  Kondicional 
dolazi  u  zefi  i  u  pogodbi  i  kad  sto  biva  vise  puta. 
a)  u  ie|j,  a  u  ze(i  je  i  nadane,  namjeravane, 
pristajane  i  proklinane.  a)  u  recenici  samostal- 


noj :  uz  kondicional  moze  stajati  jos  kakva  rijec 
koja  kao  podu2jire  sto  se  I'lim  kaze,  to  su  par- 
tikulc:  da,  neka,  kad,  a  moze  biti  i  bez  nih: 
aa)  bez  pariikula:  Bog  bi  dao!  N.  Ranina  GO. 
Bog  bi  dao  da  je,  ali  nije.  J.  Banovac,  pred.  59. 
Ah  bog  lii  dao  da  ovdi  ne  ima  grisnika.  F.  La- 
stric ,  test.  121.  Bog  bi  dao  da  bi  dobro  bilo ! 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  520.  Bog  bi  dao ,  te  bi  dobro 
bilo.  3,  520.  —  bh)  sa  da  (vidi  vise  kod  da) :  Da 
bi  u  dobri  cas  biJo !  Spom.  sr.  1,  44.  Da  bi  bog 
d'o  svakom  ko  sto  hoce  I  Nar.  pjes.  vuk.  1,221. 
O  da  biste  malo  potrpjeli  moje  bezum|e !  Vuk, 
2kor.  11.  1.  Muci  cerce,  da  bi  zamuknula!  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  512.  —  ce)  sa  neka  (vidi  rise  kod 
neka) :  Neka  bi  i  to  bilo.  V.  Dosen  2.53.  —  dd)  sa 
kad:  Kad  biste  me,  braco,  poshisali  da  skinemo 
perje  i  celenku  sa  Maksima  mila  sina  moga.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  546.  —  b)  ii  privezanoj  recenici: 
aa)  u  privezanoj  rijecju  da  (vidi  vise  kod  da) ;  ii 
privezanoj  je  sto  se  zcli  a  u  glarnoj  mogu  biti  i 
same  vrste  zeje:  Molise  da  bi  imb  platilo  krajev- 
stvo  mi.  Mon.  serb.  231.  Iskase  da  bismo  potvrb- 
dili.  305.  Svetova  da  bismo  primili  za  mirb.  367. 
u  bojazni  ze}a  da  ne  bade  .sfo;  Bojim  se  da  ne  bi 
vaj  meni  smrt  zadal  u  gnivu  taj  plamen  Juveni. 
D.  Zlataric  96.  ie^ft  je  i  kad  .se  u  privezanoj  iz- 
rice  sta  se  dokucuje  a  u  glavnoj  radna  kojom  se 
ono  dokucuje :  Iskaliu  krivu  svjedocbu,  da  bi  Isusa 
na  smrt  pridali.  M.  Divkovic,  bes.  372.  Zove  uja  da 
i  tebe  zgubi,  da  bi  s'  uji  careviua  dala.  Nar.  pjes. 
\-uk.  1,  626.  —  bb)  u  ^jvivezanoj  rijecju  jeda.  eda 
(vidi  vise  kod  jeda,  eda):  Mnogo  ih  molismo, 
jeda  Vji  hotelb  koji  od  nihb  poci.  Spom.  sr.  1,  9. 
Ii-ud  pokla  malu  djetcicu,  jeda  bi  kako  pogubio 
i  zaklao  Isusa.  M.  Divkovic ,  bes.  33.  Idi  moli 
Maksimiju  majku,  eda  bi  te  privatila  majka.  Nar. 
pjes.  \iik.  3,  38.  J^juto  savi  i  otud  i  otud,  eda  bi 
mu  glavu  osjekao.  2,  283.  —  ce)  u  privezanoj 
rijecju  neka  (vidi  vise  kod  neka) :  Potkuj  i  mene, 
mladi  juuace ,  neka  bih  konem  u  gorii  utekla. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  88.  —  dd)  u  privezanoj  rije- 
cinia  ne  li,  medn  koje  dolazi  od  kondicionala 
aorist  (vidi  vise  kod  ne):  Vrisni,  konu,  dobro 
moje,  ne  bi  1'  eula  moja  majka.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  197.  On  prodaje  devet  vinograda,  ne  bi  li  se 
oduzio  duga.  1,  548.  —  ee)  u  privezanoj  rijecju 
kako  Hi  kako  da  (vidi  vise  kod  kako) :  Mo|u  kneza 
vasega,  kako  bi  upisalb  sto  je  jegova  vola.  Mon. 
serb.  54.  Moju  vast,  kako  da  biste  u  tomb  ne 
zbledovali.  54. 

/3)  u  pogodbi:  a)  u  recenici  slozcnoj  tako  da  je 
za  glavnu  recenicu  privezana  druga  kondicional- 
nim  konjunkcijama  ako,  da,  jeda,  kad,  Hi  drugini 
rijecima  koje  dolaze  u  nihovu  znacenu:  aa)  u 
pjrivezanoj  ako  (vidi  vise  kod  ako) :  kondicional 
u  obje  recenice:  Ako  bi  mu  i  to  malo  bUo,  bjelu 
bill  nui  nacinio  kulu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  145.  kon- 
dicional samo  u  glavnoj:  Im'o  bi  [ubiti,  ako  hoc' 
Jubjen  bit.  N.  Dimitrovic  3.  kondicional  samo  u 
privezanoj :  Ako  bi  se  zametnula  kavga ,  tesko 
onom  tko  j'  najblize  Marka.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  432. 
—  bb)  u  privezanoj  da  (vidi  vi.se  kod  da) :  kondi- 
cional u  objema:  Od  junaka  da  bi  poginuo,  ne  bi 
meni  ni  po  jada  bilo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  397.  kon- 
dicional samo  u  glavnoj:  Da  iz  neba  plaha  kisa 
padne,  nide  ne  bi  na  zemjifu  pala,  vec  na  dobre 
koiie  i  junake.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  313.  kondicional 
samo  n  privezanoj :  Da  bi  tako,  Stoko,  i  ne  bilo, 
dosta  niene  sto  govoris  rabro.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  291.  —  cc)  u  privezanoj  jeda  (vidi  vise  kod 
jedaj:  kondicional  samo  u  privezanoj:  Jeda  li 
bismo  ovoj  .  .  .  potvorili,  .  .  .  tada  da  smo  jirokleti. 
Mon.  serb.  299.  —  dd)  u  privezanoj  kad  (vidi  vise 
kod  kad):   kondicional   u  objema:  Kad  bi  znale 


BITI  (BUDEM) 


nm 


BITI  (BUDEM) 


djevojCico  sto  je  miris  od  jubice,  sve  bi  cv'jeie 
potrgalo,  [ubicu  bi  pojevale.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  228. 
kondiciuna!  samo  u  ghwnoj:  Stn  bi  klola,  kad 
sarn  ga  volelaV  Nar.  pjes.  vuk.  1,  (iiST.  kondicional 
samo  V  privezanoj:  Kad  bi  to  tako  bilo,  za  Sto 
igraCi  oblafic  na  sebe  Satirovu  odidu  V  M.  A.  Rej- 
kovi6,  sat.  14.  —  ee)  u  privezanoj  staro  po  kob", 
koje  dolazi  u  znaienu  kao  kad:  kondkional  samo 
u  prieezanoj:  Po  kolf  ihb  posic'dt  giada  pu- 
stamo,  za  §to  ibt  ne  bismo  na  druvolit  proj)u- 
stili  ■?  Spom.  sr.  1,  28.  —  ff)  u  privezanoj  staro 
koni ,  koje  dolazi  u  znacenii  kao  kad  (vidi  kod 
kqji) :  kondicional  u  ohjema :  Komb  bi  sp  tvoja 
rabota  na  nas  iislonila,  mi  bismo  ucinili  koliko 
za  nasu  dusu.  Spom.  sr.  1,  11.  —  h)  kao  na- 
prijed  pod  a.,  ali  bez  rijeii  kojom  hi  za  (jlavnii 
recenicu  bila  privezana  driiga:  vrlo  rijetko,  i  to 
aa)  u  savezii  s  prednim  govorom:  Obetovasmo 
primiti  u  komum.  nasi,  (i)  drti^.ati  .  .  .  za  liegova 
zivota  18  tisuct  perpert  .  .  .  Zgodilo  bi  se  gospo- 
dinu  Sandaju  komL  gode  zgodomt  po  sebe  osta- 
viti  receniht  18  tisuct,  da  se  imaju  dati  negovii 
ostanku.  Mon.  serb.  286.  3.52.  saveza  radi  .s  jjrerf- 
«M«  govorom  maze  stajati  «  reienici  privezanoj 
nu  li,  to  li :  Tada  da  je  vojant  vojevoda  Stepant 
onijemt  dijelorat  jioklada;  ...  nu  li  bi  bilo  voje- 
vodi  Stopanu  .  .  .  priminutje  segaj  sveta,  ...  da 
se  da  liinib  vast  pokladb.  Mon.  serb.  394.  Ako 
bi  jois  liotil  celov  dat  on  tebi,  .  .  ne  daj  se  kroz 
taj  bluj  celivat  .  .  .  To  li  bi  po  sreci  .  .  .  litil  ti 
jos  redi,  .  .  .  ne  uzmi  toj  nigdar.   D.  Eanina  50b. 

—  hh)  kad  je  u  privezanoj  recenici  dvoje  medu 
sohom  vezano  rijecjn  ili  tako  da  ili  stoji  i  na- 
prijed:  Jest  iskriii  koji  ima  potrebn  od  pomoci 
nase,  oli  bi  on  bio  svoj,  oli  tudin,  oli  gradanin, 
oil  inostranao.  J.  Matovii  407.  Svekolike  ozgor 
recene  vode  jesu  dobre  (za  krstenej  u  velikoj 
potribi ,  ili  bi  bile  mutne  ili  bistre ,  ili  slane  ili 
neslane,  zadosta  je  da  su  naravne.  M.  Dobretic  24. 

—  c)  bez  reicnice  koja  hi  bila  privezana  kao  na- 
prijed  za  glavnu:  na)  recenica  koja  hi  mogla  biti 
privezana  kao  naprijed,  privezana  je  rehitivnim 
pronominow,  koji  bi  bio  u  noj  i  kad  hi  bila  pri- 
vezana onako  kao  naprijed :  Sto  bi  bilo  za  vasu 
CBStt  i  za  -vase  dobro  a  mi  mogli,  bogt  ve,  ne 
bismo  se  postedili.  Spom.  sr.  1,  19.  Slobodistinu 
da  si  imajvi  s  decomt  i  s  imanjemi>,  koje  bi  do- 
nesli.  Mon  serb.  276.  Da  imt  okolina  plati,  sto 
imL  uzme  husa  ili  sto  bi  imi.  pokrali.  43.5.  Da 
ne  moze  nisto  vece  pitati  .  .  .  nitko  koje  gode  bi 
vi-ste  clovekt  bio.  400.  Obetujemo  se  dati  recenoj 
gospodi ,  ili  komu  bi  oporucila.  358.  U  ono  vri- 
jeme  najpogrdnija  bijase  smrt,  koga  bi  propeli 
na  krizu.  M.  Divkovic,  bes.  11.  Ko  bi  mene  snopje 
povezao ,  dala  bi  mu  moje  belo  lice.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  172.  Ko  bi  mene  vode  napojio,  ko  li  bi 
mi  ladak  nacinio,  taj  bi  diisi  mjesto  ufatio  2,  327. 
Sta  bi  dao  onome  junaku  koji  bi  ti  ziva  kaz'o 
Marka?  2,  403.  —  bb)  recenica  privezana  moze 
biti  zamijeneua  participom  svoga  glagola:  Pri- 
pustivfc  ilifc,  bill  bismo  mi  uzrokb  hudega.  Spom. 
sr.  1,  84.  Keksi  itkore:  bez  grijeha  ja  jesam,  taj 
cas  bi  jos  gore  usudil  sebe  sam.  N.  Najeskovic 
1,  118.  Inako  tvoreci  ne  bih  se  vladala  u  ovoj 
sad  sreci,  kako  bih  imala.  D.  Zlataric  30.  U  su- 
hotnoj  stojec  kuci,  kako  ne  bi  tuzna  bila?  V. 
Dosen  G6.  —  cc)  recenica  koja  bi  bila  privezana, 
moze  biti  izostattfena,  kad  se  ono  sto  bi  se  u  noj 
reklo  dodaje  kao  smetna  onome  sto  se  kaze  u 
glavnoj:  recenica.  tako  dodana  moze  biti  prive- 
zana rijecju  ali ,  a  moze  biti  i  bez  lie :  Svak  bi 
dao  za  mene  devojku,  al'  ja  nigde  poiskao  nesam. 
3,  174.  Pjevala  bih,  al  ne  mogu  sama.  1,  377.  bez 
ali:   j^ubicice,  ja  bih  tebe  brala,   nemam   diaga, 


komo  bih  te  dala.  Nar.  pjes.  vnk.  1,  227.  Igrao 
bi,  skakao  bi,  rom  sam  na  nogu.  1,  185.  taka 
smetna  moze  biti  iitav  dogadaj  koji  se  da]e  pri- 
povijeda:  Ti  me  posla  da  ti  6uvam  straXu;  tko 
bi  tebi  sacuvao  straXu?  Otud  idu  tri  age  careve 
i  za  nima  triest  janitara,  .  .  .  potrgose  triest  buz- 
dovana ,  na  kapiji  otvorifie  vrata  .  .  .  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  434.  —  dd)  sto  bi  moglo  biti  u  privezanoj, 
kad  kad  se  samo  nagovjeiicuje  u  glavnoj  ili  blizu 
ne,  a  kad  kad  se  i  bez  toga  razumij»  ili  se  moze 
misliti,  a  to  je  sto  god  prema  onome  sto  se  kaze 
u  glmmoj,  kao:  kad  bi  tako  hilo,  kad  bi  druga- 
cije  bilo,  kad  ne  hi  drugo  Uto  bilo,  kad  hi  se 
vioghi,  kad  bi  se  htjelo,  kad  bi  do  toga  doslo  ild. : 
GDsjiodi.stvo  vi  zna  jerb  smo  mi  .  .  .  trtgovce  na 
uzdanije  i  na  Sbbjudenije  gospodtstva  vi  po.si- 
lali,  .  .  .  ni  bi  oni  mogli  1  dtnt  tamo  stojatb  bezb 
vase  milosti.  Spom.  sr.  1,  9.  Jere  mi  te  tovari. 
prodavati  po  10  pertpert,  cesa  mi  vi  ne  bi  dali. 
Mon.  serb.  247.  Ni  ja  ne  bih  mogao  pogrditi  ga 
vece  nego  li  onoj  sto  je  ticinio  on  sebi  samomu. 
Zbor.  10''.  Bilo  bi  veliko  brezobrastvo  boga  molit 
a  s  iskriiim  u  nemiru  biti.  J.  Banovac,  razg.  54. 
E  moj  (oece!  nema  boleiega.  a  on  bi  naloXio 
vatrn  oko  biikve,  pa  bi  se  bukva  otkravila,  i  bilo 
bi  mezgre.  Vuk,  posl.  202.  Moli  boga,  Krajevicu 
Marko !  de  se  nisam  probudila  bila  dok  je  Musa 
u  zivotu  bio ;  od  tebe  bi  trista  jada  bilo.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  409.  Imam  blaga  koliko  mi  drago, 
gradio  bi  deset  manastira,  a  nekmoli  sebe  ozeuio. 
3,  174.  De  s'  tavnov'o,  u  kojoj  tavnici,  i  ja  b' 
onde  mog'o  tavnovati.  3,  143.  Kosa  im  je,  nom 
bi  se  pokrili,  nokti  su  im ,  ukopali  bi  se.  2,  523. 
Do  ramena  otkide  mu  glavu ,  ne  bi  sabja  jevse 
porubila.  3,  308.  Za  dva  plava  ne  bi  grosa  dala. 
1,  314.  Tebe  ne  bih  ja  uzela  za  svu  tvoju  kraje- 
vinu.  1,  343.  Prije  bi  se  oni  pomamili  nego  bi  se 
Turcima  predali.  4,  244.  Voleo  b'  je  polubiti  nego 
s  carcm  vccerati.  1,  341.  Ne  bi  meni  ni  za  slugu 
bio  a  kamo  li  da  mi  lice  ]ubis.  1,  563.  Milo  bi  ti 
bilo  pobjegnuti.  2,  140.  Brala  bi  sasu,  Jubila  Vasu. 
1,  629.  San  me  mori,  san  me  lorni,  spavala  bih 
ja.  1,  193  Nekada  sam  vidarica  bila,  ja  bih  tvoga 
brata  izvidala.  2,  50.  Misli  Marko,  bUa  bi  mu 
}uba,  a  Leka  je  krasan  prijateju,  imao  bi  s  kime 
2iiti  vino  i  gospodsku  rijec  progovorit'.  2,  224. 
—  ee)  cesto  nema  ni  sto  bi  se  moglo  misliti  mjesto 
privezane  receniee,  nego  se  samo  za  to  govori  kon- 
dicionalom  da  se  ne  bi  reklo  npravo  kako  je  nego 
kao  da  do  necega  (cega  niti  ima  niti  se  misli) 
stoji  hoce  li  biti  ili  ne,  te  se  kao  blaze  govori: 
Zelimo  i  hoteli  bismo  da  se  stanemo.  Spom,  sr. 
1,  21.  Voleli  bismo  da  stojite  u  miru  i  u  jedin- 
stvu,  kako  ste  i  pre  bili.  1,  44.  Hotjeli  bismo  vi- 
djeti  Isusa.  N.  Eanina  87b.  ioan.  12,  21.  Koji  bi 
hotili  da  je  sve  niovo.  J.  Banovac ,  pred.  102. 
Biste  li  mi  nmjeli  rijeti?  Besjede  kr.  49.  Ne  bi- 
jase nikoga,  tko  bi  ga  utisio.  M.  Lekusic  46.  Mi 
imamo  sta  bi  vecerali,  fala  bogu  nista  nam  ne 
fall.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  101.  Sta  bi  ti  hteo? 
Nar.  prip.  vuk.  101.  Kad  bih  bio  ogledati  dora. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  231.  Koga  bi  ti  brata  najvo]ela 
da  t'  ostavim  u  bijelu  dvoru?  2,  289.  Bi  li  mene 
nesto  sjetovao?  2,  479.  Bi  1'  poznala,  cija  j'  ovo 
ruka  ?  2,  306.  Bi  1'  se ,  Lazo ,  u  se  pouzdao  da 
Arapu  na  mejdan  izides?  4,301.  Mogli  bi  vam 
od  potrebe  biti.  5,378.  Garevice,  zelena  gorice! 
ne  (h)ranis  li  u  sebi  junaka  koji  bi  me  s  bracem 
sastavio?  2,  78.  Tu  se  niko  nac'^i  _ne  mogase  tko 
bi  sablu  za  blago  kupio.  2,  343.  Sto  dadosmo  za 
jednu  uzinu.  bila  b'  hrana  za  godinu  dana.  2,  438. 
A  da  vidis  maca  zelenoga,  sto  bi  dobar  bio  za 
hajduke.  3,  30.  Ne  znadijahu  sta  bi  mu  odgovo- 
rUi.  Vuk,  mar.  14,  40.  Vec  me  sjetuj,  moja  tetka 


BITI  (BUDEM) 


365 


BITI  (BUDEM) 


mila,  kako  bih  se  junak  izbavio?  Nar.  })jes.  vuk. 

3,  132.  Misli  misli  proiguman  Vaso  de  bi  mrtva 
saranio  Marka.  2,  442.  Da  joj  vidu_prebijelo  lice, 
bi  li  lice  za  Vlasica^bilo.  3,  380.  Cini  mi  se,  bi 
za  tebe  bila.  3,  89.  Cini  mi  se  da  bi  jiosla  za  me. 
1,  359.  Jest  slobodno ,  za  sto  ne  bi  bilo  ?  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  372.    Oni    vicu,    rek'o  b',   vino    piju. 

4,  173.  Eekao  bi  covjek  da  je  pjevaO  i)Os|edi'ie  tri 
vrste  dodao  di'ustva  radi.  Viik ,  nar.  pjes.  1,  488. 
isti  partic.  rekao  dohizi  i  okrnen  rok :  Ne  vim, 
il'  je  vilovito  niko  bilje,  ko  ga  travi.  iV  je  bi  rek 
tej  naravi  tve  gledanje  strilovito.  A.  (Jubranovic 
159.  Bi  rek  mi  vejase  sve  njesto:  ne  liodi!  D.  Ra- 
liina  130.  Bi  rek,  ti  mnis  da  je  iiauk  moj  kri- 
vedan.  D.  Zlataric  231'.  jftti  okrneni  partic.  pred 
bi  s  promjenom  glasa  k  na  g:  Eeg  bi  da  nemUe 
zviri  .  .  .  tebe  su  dojilo.  D.  Eai'iina  80. 

;')  liondicioiMlom  se  hazuje  da  sto  hiva  svaki 
2nit  u  iieko  rn'Jeme,  had  to  vrijeme  dode;  vrijeme 
moze  biti  izrijekom  kazano  a  maze  i  ne  hiti;  nko 
nije  izrijekom.  kazano  niti  se  iz  ostaluga  govora 
razumije,  onda  je  kao  da  bi  se  reklo:  svagda. 
najvise  se  tako  kaziije  sto  je  tako  prcslo,  i  po  torn 
se  kondicionalom  ovako  govori  najvise  it  pripo- 
vijedami:  Gdi  bi  vUiar  listom  savi',  .  .  nakloni' 
bill  oba  uha,  .  .  hlepec  bib  se  vas  pripravi'.  D. 
Barakovic,  vil.  232.  Priko  dne  trudahu  a  u  nocib 
na  moKtvu  boJju  nastojahu,  prem  da  trude<5i  no 
bi  od  molitve  pametno  nikako  pristajali.  B.  Ka- 
Sid,  nasi.  30.  Kada  bi  hotio  uljesti  na  raolitvti, 
govorase.  I.  Drzic,  nank  gond.  22.  Vidase  se  mno- 
Stvo  neizbrojeno  tuzna  judstva  nelagodna.  a  to 
er  u  dni  odredene  bistra  bi  se  lokva  smela.  D. 
Palmotic,  christ.  47.  Spasite}  mnogo  puta  pobje- 
gao  bi  i  otisao  bi  u  pustinu.  M.  Radnic  420.  Kad 
bi  hotio  od  sna  spati,  boli  bi  ga.  J.  Kavanin  358. 
Kako  bi  se  napila,  on  cas  bi  ju  naskocio  uepri- 
jate}.  A.  Kadcili,  bogo.sl.  160.  Po  svii  not  stao  bi 
na  molitvi ,  i  kad  bi  sunce  izaslo ,  s  nim  bi  se 
karao  da  mu  je  vrime  prigodno  otelo.  J.  FUi- 
povic,  prip.  1,  317.  Kad  bi  se  dogodio  prid  voj- 
skom  vojvoda  koji  god  od  starisina  rimskije,  pak 
pridobivsi  neprijateje  kad  bi  se  \Tatio  s  vojske 
s  plijenom  i  robjem ,  ue  samo  svetkovali  bi  oni 
dan,  koliko  da  bi  bila  svetkovina  najveca,  nogo 
joster  vas  grad  prikrili  bi  odilom  vezenim  svilom 
i  zlatom  i  nakitili  cvitjem,  pak  bi  vladaoci  sa 
svoni  gospodom  izasli  iz  grada,  pivajuci  vojvodi 
slavodobitniku ,  koji  bi  isao  vozeci  se  na  koli 
zlatni ;  koi'ii  koji  bi  ova  kola  vozili,  takodor  bili 
bi  nakiceni  sto  se  lijjse  moze.  Za  nim  slidila  bi 
ostala  kola,  koja  bi  nosila  plijen,  a  robjo  bi  islo 
pred  liim.  F.  Lastrie,  test.  223.  Kad  bi  se  na  ubo- 
zijega  od  sebo  namirio ,  od  onoga  sto  bi  iinao, 
lemozinu  bi  mu  dilio,  i  s  sebe  bi  odicu  skidivao 
a  uboge  odivao.  J.  Banovac,  pred.  40.  Kad  bi  se 
podizalo  tilo  Isusovo  na  misi,  ona  na  kolina  pa- 
dase.  J.  Banovac,  razg.  45.  Gdi  bi  ga  godi  Jioc 
nasla,  ondi  bi  mu  i  opocinak  bio.  A.  Kanizlic, 
fran.  220.  Obicaj  bjese  Zudjolom  da  gubavac 
ozdravjen  najprije  bude  spozuau  da  je  cist;  za 
tijem  imase  on  svecenikom  pokloniti  dvije  ptice 
ciste,  od  kojijeli  jeduu  zaklali  bi  .  .  .  a  lU'ugu  bi 
zivu  zamocili  u  vodu  ...  a  pak  bi  ju  piistili,  .  . 
torn  vodom  pokropili  bi  gubavca,  pak  bi  ga  pu- 
stili.  Ziv.  is.  62.  Kad  bi  stari  plugovc  sprezali, 
onaj  bi  dan  k'o  svetac  di-zali.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  113.  Sto  bi  za  dan  na  voj.ski  dobio,  za  noc 
bismo  ja  i  on  popili.  Nar.  pjes.  vnk  1,  4-14.  Te 
kad  bi  se  igre  poigrali ,  svagda  bi  me  nadigrao 
Vuce.  2,  258.  Tako  produ  tri  godine  daua,  i  kad 
bi  god  majstor  zapitao  dete  sta  je  naucilo,  ono 
bi  mu  svagda  odgovorilo  da  nije  ni§ta.  Nar.  prip. 
vuk.  46.  Brla  tri  brata,  pa  na  belome  svetu  uista 


nisu  imali  do  jednu  krusku,  te  bi  tu  krusku  re- 
dom  cuvali :  jedan  bi  ostao  kod  kruske,  a  druga 
dvojica  isla  bi  na  nadiiicu.  09.  Samo  jo  trobalo 
da  z^aznc,  pa  bi  odraah  dotrcao  zmajevit  koi'i. 
Nar.  ]-irip.  vuk.'  206.  Pripovijeda  se  da  je  u  ne- 
kakom  jczeru  bio  krilat  koi'i  pa  izlazio  nocu,  te 
pasao  kobile,  kojo  su  pasle  oko  jezera;  no  kako 
bi  knju  kobilu  opasao,  on  bi  je  udario  nogama 
u  trbuh,  te  se  izjalovi.  Vuk,  nar  pjes.  2,  106. 
Bio  jo  obicaj  da  svake  godine  na  Spasov  dan 
rano  u  jutru  izide  mnostvo  zenskina  i  muskiiia 
na  brdo  .  .  .  Kako  bi  na  brdo  izisli,  odmah  bi  se 
mladez  na  gumuu  ubvatila  u  kolo ,  pa  bi  mus- 
karci  zapjevali:  ,dobro  jutro  .  .  .'  Posto  bi  ovo  zon- 
skiiie  otpjevalo,  onda  bi  svi  pjevali  ovu  pjesmU;  a 
kad  bi  lin  ispjevali  i  u  govoru  se  malo  odmoiili, 
onda  bi  drugu  .  .  .  Poslije  ovoga  pjevaiia  pocastili 
bi  se  cime,  .  .  pa  bi  se  onda  mladez  proigrala  i 
proSalila,  a  po  tom  bi  se  vratili  svaki  svojoj  kudi. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  188.  —  mjesto  jednoga  bivana 
11  'Vise  jjuta,  kao  sto  je  naprijed,  inoze  ili  hifi  ii 
jedati  put  vise  razlicnih,  kad  jedno  za  driigim 
biva,  all  je  to  rijetko :  Vozeci  se  svud  okolo  tako 
bi  se  izi'edili  da  izvodahu  sada  kolo,  sad  bi  krunu 
Ticinili,  sada  bi  se  zabavjali  bojem  na  cas  slavna 
kraja,  sad  bjezali ,  .sad  tjerali  na  zvek  bi  se  od 
truba]a;  naglijem  tijekom  opet  sade  ona  bi  onu 
prehodila,  ostala  bi  sad  nazada  ka  je  odprije  prva 
bila.  I.  Kanavelic,  iv.  500.  Kako  se  zarumeni  zora, 
ustaile,  na  svaki  nacin  nastojeci  receno  videne 
iz  pameti  izbaeiti.  Za  to  sad  bi  se  svoga  zlatar- 
skoga  posla  primio,  sad  bi  na  setnu  isao ;  ali  ni 
po  nijedan  nacin  nije  mogao  utisiti  pristraseno 
srce.  A.  Kanizlic,  fran.  83.  —  taj  nacin  pripo- 
vijedana  preriosi  jedan  kiiizemik  i  na  nesto  sto 
.■ic  samo  jednom  dogodilo:  Kada  bi  jedan  put  na 
casti  s  prijateji  sidio,  zaiska  casu  vina.  A.  Ka- 
nizlic, fran.  35.  Otidc  i  kada  bi  se  po  morn  vo- 
zio,  razbi  se  lada.  203.  —  i  ono  sto  se  misli  u 
naprcdak  da  ce  reienim  naiinom  biti,  moze  se 
isto  tako  kazati:  Sve  mi  toj  opravi  .  .  .  prije  nego 
na  gla\'i  na  rusoj  lie  budes,  neka  .se  od  mene 
gizdava  taj  vila  vazda  krat  spomeno,  kad  bi  te 
stavila.  N.  Naleskovic  2,  112.  , 

(f)  i  u  zrli  i  II  poyodhi  kao  naprijed  dolasi 
mjesto  cijcloga  kondicionala  i  sam.  aorist  bez  par- 
liri.pa,  i  to  aorist  samo  onaki  kaki  je  i  s  parti- 
cipom.  (n.  p.  3  mn.  bi,  a  ne  bise).  to  biva  kad  bi 
particlp  liio  istoga  glagola  kojega  je  aorist  Hi 
samo  I'lekik  drugih,  koji  se  iz  govora  lasno  raz- 
umiJH,  ako  se  i  ne  kazii  izrijekom.  sto  aorist  stoji 
samo  bez  takih  participa  i  sto  ostaje  onaki  kaki 
je  i  s  participom. ,  to  potvrduje  da  se  samo  iz- 
ostavla  particip  pravome  kondicionahi,  i  da  je 
sa  svijcm  driigo  kad  se  aorist  glagola  biti  kao  i 
drugih  glagola  govori  kao  kondieioiial  (n.  p.  Da 
mi  ne  bi  Sarca  od  mejdana,  doista  me  uvatiti 
scasc.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  220).  —  to  je  negda  bilo 
vise  u  ohicaju  nego  sada,  a  dolazi  od  xii  vijeka: 
a)  bez  participa  glagola  hiti  (hiidem):  najvise  do- 
lazi kad  nema  siibjckta,  ali  i  .sa  siihjcktom :  aa)  bez 
siibjekta:  Zacelib  pesti  se  o  dusi  svojej,  .  .  .  kako 
bi  mosttno  vtsprijeti  mi  angeltski  obrazt.  Men. 
serb.  4.  Ako  bi  boteli  za  to  trtgovci  u  krivinu 
ostati,  .  .  ne  bi  dobro.  Spom.  sr.  1,  10.  Jere  bi 
namt  drago,  da  biste  u  miru  ])rebivali.  1,  51. 
Dobro  bi  da  biste  doslali.  Mon.  serb.  368.  Bo)e 
bi  u  jami  sa  zmajim  opciti.  N.  Dimitrovic  16. 
Treba  bi  ciniti  da  vi'ijemo  ne  leti,  tko  sve  dni 
mlad  biti  botil  bi  na  svijeti.  18.  Boje  bi  da  mi 
das  smrt.  N.  Na}eskovic  2,  121.  Pravo  bi  da  veco 
ne  }ubi  nitkor  nas.  1,  195.  Er  bi  mi  sve  lasiie 
nebogu  podnesti  neg  zivjet.  1,  306.  Da  sam  rob 
tebi  a  ti    ma   gospoja,   dostojno   to   ne   bi.  2,  16. 


BITI  (BUDEM) 


3G6 


BITI  (BUDEM) 


Tor  bi  mi  zadosti,  ila  mogu  samo  znat.  2,41. 
Jaoli,  rajski  tvoj  obraz  da  bi  ini  celmuit'.  1,  180. 
I  mi  snio  od  tijola,  ako  bi  t'  smjot'  rijoti.  1,  246. 
Da  bi  ml  na  povrato,  no  bih  ti  ga  zagubio.  P. 
Hektorovi6  18.  Da  i;to  cu  zalazit  tamo  iiorazlo/.iio, 
odklo  pak  izgazit  no  bi  mi  uzmoznoV  il.  Liuic 
257.  Vas  svit  bih  [nidubal,  da  bi  inoc.  22!-i.  Uo|n 
bi  tisuc  krat  ila  kanao  prikino.  D.  Rai'iina  Hi. 
Kad  bi  skrov  so  znal,  trilni  bi  umi'iti.  111.  Velmi 
so  zo}omo  ma  mi.sal  postavi,  da  bi  mi  kako  mo(':' 
ki  god  lov  .stvoriti.  o.i'i.  Ako  bi  ka  krivi'ia  bila, 
take  bi  pravo  da  bih  vas  slisal.  Anton  Dalm.  201. 
djel.  18,  14.  Nastojoi  svaki  I'lili  da  bi  ran  naiirijod 
prod.  D.  Zlataric  17.  Bo|o  bi  so  covjeku  no  kr- 
stiti,  nogo  li  po  krstenju  zlo  i  nokrstjanski  zi- 
vjeti.  M.  Divkovii,  bos.  18.  Za  sto  odvec  dugo 
bi  od  svih  govoriti ,  od  ovoga  samo  danasnega 
hoiemo  takniiti.  F.  Glavini6,  cvit.  167.  Pravo  bi 
I'lih  ondi  klasti.  J.  Kavai'iin  154.  Cesto  roneO  gorke 
suze ,  noka  bi  nam  moc,  oplakat  davna  grijeha 
strasne  uze.  65.  Pravo  bi  ju  sada  totu  utopiti. 
Oliva  22.  Lasiie  bi  da  nebo  i  zem}a  poginu.  M. 
Lekusic  25.  Da  bi  mami  milo  leci.  V.  Dosen211. 
Skoci  kolo,  da  skoSimo !  da  bi  nama  u  6as  dobar! 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  176.  taku  je  be;  participa  i  bez 
subjekta :  bi  rec  mjesto  bilo  bi  reii :  Koji,  rec  bi, 
da  je  ponosit.  J.  Kavai'iin  99.  —  bb)  sa  subjek- 
tom:  No  bismo  hotni  da  se  gospodimi  hude  ne 
ucini.  Spom.  sr.  1,  14.  Eadi  bi.smo  da  bi  vami. 
toj  ne  potrebovalo.  91.  Ako  li  bi  koje  knpo  vami. 
potrebne,  more  so  dati  15.  Za  tuj  rabotu  odb 
tc-be  upvamo  se,  i  devet  kratt  ako  bi  veca,  toj 
vse  ua  tebe  ostavjamo  da  opravist.  45.  Radi  smo 
poiskati  za  I'lilit  vece  neri.  da  bi  nasi.  46.  Nesmo 
hoteli  sto  bi  mu  nedrago.  87.  Alio  bi  tuzi  voje- 
voda  bilt ,  znamo  jert  toj  bezakoiiije  ne  bi  uci- 
lieno.  23.  Za  nijednoga  clovika  vojii,  koji  bi  na 
semt  sviti.  Mon.  serb.  289.  Mi  i  natrazjo  nase,  .  . 
sto  bi  pocteno  i  pravo  natrazje  na§e.  289.  Vtse 
sto  bi  se  iiami  moglo  uciuiti,  sto  bi  na  vaso  ugo- 
denije,  .  .  .  ne  bismo  se  postedili.  Spom.  sr.  1,  84. 
No  demo  sto  bi  bezi,  hotenja  naseht  susedt.  1,  123. 
Ako  bi  mu  bogt  sina  dalt,  tada  sinu,  ili  bi  dva 
ili  bi  jedant ,  ili  koliko  bi  ihb.  Mon.  serb.  356. 
Odt  I'lihi.  sviht,  ili  bi  jedant  ili  bi  dva  ili  bi  Ihs 
vece.  365.  Za  nijedno  djelo,  ako  li  bi  nasoga  go- 
spodina,  ali  gospodiua  turskoga  .  .  .  ali  kojega 
godje.  365.  Tko  su  u  nasihi.  rukaht  a  ili  bi  u 
koga  gode  cloveka.  369.  Dostajan  bih  da  budem 
pobjen  buduci  udinio  toj  sagijesenje.  Zbor.  44. 
Najinansi  .sto  bi  vlas,  ako  t'  sam  slagala,  da  bih 
ja  po  vik  vas  srecicu  stradala!  M.  Vetranic  2,  293. 
Taj  bi  mi  smrt  mila,  da  budu  ovi  dan  umrijeti  od 
vila.  N.  Na|eskovic  1,  180.  Ead  ti  bih  jaoh  znati. 
180.  I  sve  bi  toj  nista,  da  painet  ne  smute  pri- 
slavna  godista.  342.  Da  bi  sad  ziva,  ti  bi  ncinila 
taj  usta  laziva,  ka  ju  su  hvalila.  H.  Lucie  220. 
Grihota  bi,  da  se  stara  ova  lipost  uzorita.  211. 
Ja  kada  bih,  sto  bog  ne  daj,  u  tvom  bitju,  o(d) 
till  stvari  iskusil  bih  ove  cari.  M.  Pelegrinovic 
199.  Da  bi  vijcni  od  judi.  Anton  Dalm.,  mat.  23,  5. 
Za  nim  so  obrati,  da  bi  tvrd  kako  zid.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  14.  Had  bi  zivot  produ|iti.  J.  Kavai'iin 
88.  Koja  je  stvar,  cica  koje  rad  bi  josco  ziviti? 
L.  Terziu  155.  Rad  bi  ostavit'  ovi  zli  obicaj.  J. 
Banovac,  razg.  174.  Radi  bismo  to  uciniti.  F.  La- 
stric,  ned.  18.  Proglasi  da,  tko  godi  bi,  ovoga 
razbojnika  il  mu  ziva  dovede  il  donese  glavu, 
inia  mu  se  dati  nikoliko  i|ada  dukata.  F.  Lastric, 
test.  122.  Dica  vele:  nije  drva,  da  bi  samo  mala 
mrva.  V.  Dosen  209.  Od  kuda  bi  meni  pecat  i  vo- 
sak  crveni  u  pusto.snoj  gori?  A.  Kanizlid,  roz.  5. 
Ni  bill  rad  vuka  vidjet'  ui  na  li  upit'.  Poslov.  dan. 
79.  Cemu  bi  rpa  zita,   kad  se  ne  bi  jela?  12.   U 


men'  ima  i  niladi  vojvoda  koji  bi  se  radi  poigrati. 
2,  482.  Kadi  bismo  dobro  kazat'  glase,  no  inoiomo 
ve6  kakoiio  joste.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  166.  Sto  bi 
koja  najvolija.  1,  3.S0.  Kad  jo  koza  gubava,  rada 
bi  svako  da  jo  gubav.  Nar.  po.sl.  vuk.  117.  Mi 
bi  radi  od  tebe  znak  vidj'oti.  Vuk ,  mat.  12,  38. 
—  h)  bez  parlicipa  driKjih  ijlagola,  koji  se  iz 
smUla  mtifln  Innno  razimjeti  ako  i  iiemn  parti- 
eipa,  opet  woze,  biti  ii  rccBnici  sue  sto  bi  bilo  kiid 
bi  bio  particip.  lako  se  nalazi  bez  parlicipa  ijla- 

\  ijola:  vioci:  Sto  bismo  i  za  voce  dfdo  odi.  soga, 
radi  bismo  kiiliko  za  na.su  dusii.  Spom.  sr.  1,  9. 
cinili:  Sto  bih  .sada  ja?  sto  mo  ti  svjetujes?  N. 
Najoskovic  1,  279.   Al  sto  bih,  gospoda  da  uznaV 

j  1,  262  Da  se  budeto  rodili  medu  Turoi  ili  polu- 
virci,  sto  biste  ondaV  J.  Banovac,  razg.  152.  Sto 
bi  zidari,  kada  se  ne  bi  zidalo '?  D.  ObradoviA,  sav. 

I  14.  htjeli,  s  kojim  moze  biti  izostarfen  i  drugi  gla- 
gol  u  inf.,  koji  se  takoder  moze  raziimjeti :  A  sve 
gleda  ima  li  basice :  on  bi  hrgom,  kad  nejma  ca- 
.sice.   M.  A.  Rejkovic,    sat.  108.   .la  ga  ne  bih  ni 

1  za  slugu  mlada.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  473.  Ja  bih, 
sinko,  sa  bukve  jabuku.  2,  31.  Ja  bill,  sinko,  vode 
iza  gore.  3,  553.  Bi  li,  majko,  kakvijeh  ponuda'? 
2,  31.  Ne  bih  da  se  moze  ova  pripovijes  na  koga 
od  onijeh,  koji  me  slusaju,  nanijeti,  B.  Cuceri  92. 
Sto  bi  ti  da  ti  je':'  Nar.  prip.  vuk.  100.  Ja  bih, 
braco,  da  se  poslusaino.  Nar.  prip.  vrfi.  166. 

c.  komlirioiialii  cijelom,  kakav  je  naprijed,  na- 
lazi se  doinclnut  jos  i  part,  praet.  act.  glagola 
biti  (budem),  da  ne  bi  moglo  biti  sumne  da  se 
kaie  za  2ii'Oslo  rrijemc,  jer  kundicional  prislaje 
za  svako  vrijonc.  ali  jc  taj  dometak  rrlo  rijcdak, 
jer  sc  pomcnuta  sumiia  i  drukcije  razbija,  kad  bi 
doista  inogla  biti.  xv  vijcka  :  Nesmo  je  bill  mogli 
odtpraviti ,  i  po  niht  bismo  bili  poslali.  75.  Ako 
bi  iiiib  tko  sto  bilt  uzeli,,  budite  vi  u  pravtde 
preporuceni.  Spom.  sr.  1,43.  xvi  vijeka:  Ako  bih 
ne  bio  dosal  i  ako  bih  nim  ue  govoril,  grijeha 
ne  bi  imali.  N.  Rai'iina  204.  loan.  15,  22.  Ako  bih 
ne  bio  dosal  i  ako  bih  jim  ne  govoril,  griha  ne 
bi  imali.  Bernardin  99.  Ako  bih  ne  bil  prisal  i 
ako  bih  nim  ne  bil  govoril,  griha  ne  bi  imili. 
Anton  Dalm.,  157''.  (isto  mjesto  u  I.  Bandida- 
vica:  Ako  bih  ne  prisao,  ter  ako  bih  jim  ne  go- 
vorio,  griha  ne  bi  imali.  231.  u  Vuka:  Da  nije- 
sam  bio  dosao  i  govorio  im,  ne  bi  grijeha  imali.) 
xviii  i^ijeka:  Komu  glasu  da  budu  odgovorili, 
viciie  bi  bili  spasene  zadobili.  F.  Lastric,  od'  91. 
4.  imperat.  bi'idi.  akcenat  je  taki  u  srijem  li- 
cima.  —  kao  sto  u  sadasncm  vr.  mjesto  u  iza  b 
dolazi  i,  tako  i  u  ovom  oblikii:  Bidite  vi  popu 
na  nevoji.  Pjevan.  172.  tako  i  n  mnetnuto  iza  d: 
Bidni  dever.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  189.  —  2  i  3  jed. 
ima  i  za  prvo  jcdan  pisac  xvii  vijeka :  Ti  jesi  za 
mene,  a  ja  budi  za  tebe.  L  Drzic,  nauk  gond. 
348.  za  1  jed.  ima  jedan  pisac  xvi  vijeka  budi- 
jem,  a  jedan  xvii  vijeka  mjesto  3  mn.  ima  bu- 
diju :  Ja  ti  veju,  ako  obsluzis  kako  t'  rekoh  tvoja 
suzna,  —  no  budijem  viku  ruzna !  —  vece  nigda 
ne  potuzis.  A.  Cubranovic  148-9.  Ta  dan  ima  se 
postovati  na  slavu  boziju  i  negovih  svetih,  ki 
nam  budiju  pomocniki!  amen.  F.  Glavinic,  cvit. 
374.  —  3  jed.  mjesto  3  mn.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka:  Sva  dobra,  ka  su  u  kipu  u^clovickom 
igda  bila,  sva  ti  butU  svrsiio  cila.  A.  Cubranovic 
162.  —  Kako  se  imperativom  gorori  nc  samo  kad 
se  iste  da  bade  ono  sto  ylagol  znaci,  nego  i  kad 
se  samo  dopusta  ili  na  to  pristaje  ne  gledajuci 
liocc  li  doista  biti  ili  ne  ce,  je  li  doista  Hi  nije, 
po  tome  imperativ  ovoga  glngola  dolazi  i  onda 
kad  hi  mogao  biti  drugi  oblik  s  konjunkcijom  koja 
se  gorori  u  pri.^itajanu,  kao  ako,  da,  prein  da. 
a)  sa  subjektom  izrecenim  ili  neizrecenim,  kao  kad 


BITI  (BUDEM) 


367 


BITI  (BUDEM) 


hi  se  mjesto  imperativa  reJclo :  ako  ce  biti,  ako  bi 
bilo,  da  bi  bilo :  Bud  sto  jes,  moj  boze,  slu-ati  tuj 
velju  mod.  S.  Mencetic  34.  Ali  jedna  zatocnica 
sto  da  moze  proc  tisuci,  budi  zmija  krilatica  i 
ogiienl  zmaj  goruci  V  I.  Giiiidiilic  410.  Svaki  dug 
i  obit  .  .  .  ispuiien  jima  bit,  .  .  kolika  tolika  obitna 
budi  stvar.  D.  Barakovic,  vil.  34-5.  Jorbo  se  liega 
svak  boji,  budi  najveci,  iiajmoguciji,  najplfineni- 
tiji.  M.  Orbin  4.  Ne  cp  iz  Troje  vani,  veli,  progon 
trpit,  bud  sto  bude.  I.  Zanotti,  en.  ii,  42.  Ne  imas 
misliti  da  je  bog  prilican  nijednoj  stvari  tiles- 
noj,  budi  velika  i  lipa  koliko  ti  drago.  I.  T.  Mrna- 
vic,  ist.  8.  Svaki  se  grih  prasca,  budi  nm  grdan 
i  tezak  koliko  mu  di-ago.  A.  Kadcic,  bogosl.  183. 
Eedovnik  od  koje  mu  budi  izvrsnosti  i  dostojaii- 
stva.  547.  Svaku  vrstu  celjadi,  budi  koga  ti  drago 
bitja.  £>.  Mattel  2'27.  —  isti  je  smisao  i  Jcad  .<« 
wiperatimi  subjekat  i  predikat  rijeii  tko,  koji, 
sto,  kakav,  a  tada  ne  imperativ  maze  razumjeti 
i  kao  da  bi  mjesto  nega  samoga  stajala  rijec  god : 
Ne  pristoji  .se  vsakomu  bez  razlikostl  budi  kto 
se  ho6e  posvetiti  sakramenti  i  sluzlti  ib.  S.  Bu- 
diuid,  sum.  ii.5.  Ako  1  budi  ca  malo  bude  sumnlti. 
F.  Vrancic,  ziv.  17.  Ea  se  1  bud  ca  toga  boje. 
P.  Radovcid,  nac.  111.  Sluga  ne  bud  kakav  nego 
namisnik  F.  Lastrid,  svet.  156.  —  moze  biti  dcoje 
Hi  vise  na  sto  se  pristaje,  pa  %li  pred  soakim 
moze  biti  imperat..  Hi  sanio  pred  prvijem,  a  pred 
ostalijem  moze  biti  ili:  tada  imperat.  stoji  kao 
kad  hi  se  mjesto  nega  reklo:  ill  je,  ako  je,  ako 
bi  bio.  u  jednoga  pisca  xvii  mjeka  uz  imperativ 
stoji  i  rijec  nl,  kojom  se  ne  porii'e  nego  znavi 
kao  ill :  Nl  bud  mlad,  nl  bud  sid,  svak  zudl  sli- 
diti  liegov  stid.  D.  Barakovic,  vil.  14.  Ni  bud  sin, 
ni  bud  brat,  kl  tako  sagrise,  da  mu  se  slomi  vrat. 
D.  Barakovid,  jar,  57.  iesie  bez  w.:  imperativ  vise 
puta:  Zla  jo  zona  gora  od  zmijo  .  .  .  bud  bogata, 
bud  uboga,  vrli  svakoga  hode  biti.  I.  Ivanisevic 
154.  Bud  svitlost,  budi  tmina,  u  dno  1  nodi  misli 
o  I'lemu.  A.  Vitajid,  1st.  11.  Protiva  parokom  i 
ostalima  misnlkom,  budi  pop,  budi  redo'sniik.  A. 
Kaddid,  bogosl.  312.  Budmo  stari,  budmo  mladi, 
na  smrtnoj  smo  svi  llvadi.  V.  Dosen  50.  Neka 
ocituje,  budi  on  episkop,  budi  crkvenik,  budi 
laik.  A.  Kanizlid,  kani.  332.  imperativ  saiiio  na 
jednom  mjestu  a  na  dnigom  Hi:  Budi  jcdan,  Hi 
drugl,  obadva  su  dobra.  F.  (ilavinid ,  c^vit.  71). 
Prosimo  da  nas  izbavi  oda  svega  onoga  sto  on 
(bog)  vidl  da  je  zlo  za  nas,  budi  ti  ugodno  ali 
suprotivno.  I.  T.  Mrnavld,  ist.  64.  imperat.  stoji 
dva  puta,  ali  medii  obje  reeenice  stoji  i  aU  (ill), 
ili  imperat.  stoji  samo  jedan  put  a  u  obje  je  re- 
eenice ill :  Budi  grDi,  ali  bud'  dostojstvo  1  vira  u 
raeni,  11  me  trud  jeduako  svej  tira.  H.  Lucid  247. 
U  grad  koji  ili  varos  budi,  .  .  mora  slozno  u  vikc 
raditi.  M  A.  llp}kovic,  sat.  152.  —  h)  bez  suh- 
jekta:  aa)  sto  se  imperativom  ka'e,  tice  se  koje 
rijeci  u  recenici:  imperativ  stoji  kao  kad  bi  se 
mjesto  nega  reklo:  ako  de  l5itl,  ako  bi  bilo,  da 
bi  bilo:  Jer  da  ni  stvardruga,  ner  sluzit  samo 
bud,  dosti  bi  taj  tuga.  S.  Mencetic  308.  Ne  ca- 
raml,  .  .  ni  uroci,  nit'  bud  cini,  ni  izidju,  ni  uji- 
jom.  M.  Pelegrinovid  188.  Kada  su  liotjeli  upisati 
bud  ovu  rijec  ,uemodan'.  ulagali  su  slovo  1.  R. 
Gamariid  ll''.  imperativ  stoji  kao  kad  bi  se  mjesto 
nega  reklo  prem  da  ih  ako  1 :  Dare  sad  ove.  budi 
ne  bogate,  primte  od  iiegove  vo|e  obilate.  H. 
Lucid  258.  Prid  kijem  i.sti  znam  da  pak'o  bud 
ne  mllos,  strah  odutl.  I.  Dordid,  mand.  84.  — 
uz  relativne  rijeci  koji,  sto  itd.,  kad  su  one  di- 
jelovi  druge  reeenice,  stoji  imperativ  kao  kad  bi 
mjesto  nega  bila  uz  nth  rijec  god:  Ovi  nevo[nik 
na  kl  mu  drago  bud  nacin  svoj  zivot  stre,  sa 
tebe  umii-a.  D.  Zlatarld  70''.  Pokarati  iskrne  bud 


za  sto.  M.  Radnid  36.  Grlh  smrtni  .  .  uvridujo 
boga,  ne  bud  kako  nego  na  neprijatejsku.  P.  Kne- 
zevic,  osm.  90.  Ne  moze  biti  budi  na  koju  stranu 
komad  zem]e  za  vinograd.  P.  BoUd  1,  110.  Bud 
za  sto  kupio  ill  prodao  sto,  pretio  vilissimo.  Vuk. 
rjec.  4B''.  Prodade  jednoga  koiia  bud  po  sto.  Nar. 
prip.  bos.  1,  3.  —  kao  .sto  se  u  pios(ednim  irrimje- 
rima  tiz  relativne  rijeci  pristaje  na  svasta,  tako 
se  uz  druge  rijeci  moze  pristajati  na  mane,  kad 
ne  moze  biti  vise,  kao  kad  bi  se  mjesto  impera- 
tiva reklo  barem  ili  daj  (koje  vidi):  Da  se  drugi 
nauce  zboritl  budi  ondje  gdje  su  jaci  Turcl.  P. 
Petrovid,  sdep.  82.  u  tom-^smidii  cesce  dolazi  Za- 
jedno s  pomenutim  daj:  Sto  hodete?  .  .  Daj  budi 
vam  ja  ne  trebam  nlsta.  P.  Petrovid,  seep.  94. 
Ako  ne  des  daj  budi  dvije,  ne  du  nl  tu  jednu. 
Nar.  prip.  vrc.  50.  Da  se  —  ako  nlsta  —  daj  budi 
ogrijem.  127;  —  imperativ  kao  ili  (vidi  i  naprijed 
sa  sid>jektom) :  Zeledi  iiima  ugodlti,  ili  budi  vedro, 
ili  oblacno,  u  sridi  1  nesridi  sliditi  A.  Kanizlid, 
utoc.  225.  Budi  u  pidu,  budi  u  kakvom  mu  drago 
zlu  djelu.  D.  Obradovid,  bas.  135.  —  bb)  sto  se 
imperativom  kaie,  tice  se  cijele  reeenice  privezane 
za  n  rijecju  da  (vidi  i  naprijed  pod  I,  B,  1,  d.): 
imperativom^  se  pristaje  tako  da  se  o  onom.  sto  je 
u  privezanoj  recenici  misli:  ako  1  jest,  ako  je  i 
bUo,  te  bi  se  mjesto  imperativa  i  da  moglo  reii: 
prem  da  ili  ako  i;  Tako  ilit  prijase  1  ucinlse  im 
s^'im  die  suctva  i  svakoga  onoga  poctenja  u  Po- 
}iciht,  budi  da  tomu  nlci  odt  iilliL  poricaliu.  da  11 
u  vedi  dio  ucinlse  opdeno.  Stat.  pol.  ark.  5,  290. 
Bog  joj  prida  liposti,  budi  da  velc  lipa  bise.  M. 
Marulid  ti.  Eto  bog  pripravja  dan  suda  strasnoga, 
budi  da  ne  pravla  kad  je  rok  od  toga.  229,  Bud 
da  s  iumi  bihu  josce  mnozi  ini,  jedan  red  imihu 
u  biloj  skupsdiiu.  P.  Hektorovlc  10.  Bud  da  vi- 
tarac  mal  odzdol  bise  ustal,  jos  vedsi  cekahu.  17. 
Budi  da  de  vas  taj  narod  1  puci  s\'ikati  se  na 
nas  s  oruzjem  u  ruci,  jeda  mnis,  Troja  mod  da 
nima  ni  snagu,  protivit  Icora  de  mod  grckoniu  ru- 
saguV  H,  Lucid  198.  Budi  da  vldim  da  prave  jest 
vire  taj  vila,  ku  slidim  veselo  brez  mire;  .  .  pa- 
met  se  11  boji.  221.  A  bud  da  se  varamo,  rad 
bib  ])OC  do  doma.  M.  Drzid  409.  Bud  vazmeni  da 
si  danak  ju'ovodila  tugu  mnogu,  da  li,  hvala  go- 
spod'  bogu,  SVC  toj  minu  kako  sanak.  M.  Pele- 
grinovid 187.  Bud  da^  se  nepodobnici  poruguju 
time,  istina  11  jest'?  S.  Budinid,  sum.  67.  Dijete 
nijesam,  bud  da  Imam  sve  cine  djetinske  u  sebi 
i  obraz  1  jezik ,  ki  jedva  moze  rijec  izrijeti.  D. 
Zlatarld  36^.  Budi  da  prohirstvo  komu  god  na- 
prudi,  bog  hode  nevirstvo  nevirnu  da  udi.  I.  T. 
Ma-navid,  osm.  165.  Budi  u  uevrime  da  trze  na 
ne  noz,  ranit  mu  11  ime  nl  moze.  I.  Ivanisevic 
328.  Budi  da  mucua  stvar  jest  covikri  ostarivsi 
u  zlu  okrenuti  se,  .  .  nista  ne  maiie  ovo  nije  ne- 
uzmozno.  P.  Posilovid,  nasi  34''.  Pravcdnijeh  nod 
1  dan  on  slijedi,  bud  da  ga  pravedan  u  nicem  ne 
uvrijedi.  I.  Dordid,  salt.  28.  Bud  da  Zudjcli  imahu 
slobodno  redovaiie  za  templa,  .  .  sa  svijem  tijem 
ne  ima  mjesta  ova  rijoc  da  su  imali  dopusteiie. 
Ziv.  is.  16.  uz  tako  budi  da  ima  jedan  pisac  jos 
i  prem:  Budi  prom  da  ispovidnik  nima  biti  tru- 
dau,  tezak  ili  dosadjiv,  ,  .  nisco  ne  maiie  .  .  .  ima 
upitati.  S.  Budinid,  ispr.  25.  imperativ  sa  da  stoji 
kao  kad  hi  se  mjesto  nega  reklo  kad  uzimajuci 
da  jest  ono  sto  se  dafe  govori  (vidi  i  da^e  pod 
dd.) :  Ca  godir  mi  ric  tva  veli,  dobrovojuo  ja  du 
stvorit ;  bud  cesaru  da  je  drago,  ne  sdedi  se  moja 
snago.  P.  Hektorovid  115.  moze  biti  dvoje  Hi  vise 
izreceno  reccnicaina  tako  da  Hi  svaka  ima  pred 
sobom  imperativ  za  koji  je  vezana  rijecju  da,  ili 
.'iamo  jedna  a  druge  su  za  uu  rezane  rijecju  iU 
(ili  starom  li):   tada  imperativ  sa   da  stoji   kao 


BITI  (BUDEM) 


868 


BITI  (BUDEM) 


had   hi   sc   mjesto   nih   rcklo   ili  Hi  ako:   kao  ili: 
Bud  da  so  bojasp,    li  nn-sko  mil    bi.so  fa  ona  vo- 
[aSo,  da  ToH  no  htiSo.  M.  Marulic  251!.   km)  ako: 
Budi  da  kloi-is,  stojis,  hodis,  ali  lozis,  toj  nc  stoji 
7,0,  stvar.  M.  Jorkovio  V).  Bud  |ubav  da  krijo,  bud 
sr/.bu  da  ka?.o,  od  mone  li  nijp  nistai'o  inu  drazo. 
I.  ivanisovic  282.   —  cc)   recenica  privezaiui  ri- 
jccjit  da  za   imiicraliv   nalazi  se  i  hez  predikata 
kad   hi   bio   inti   koji  je  u  dnujoj   Hi   kad  hi  liiii 
glayol  biti  (budom)  Hi  sc  nalazi  .'tamo  hcz  kopule, 
tako  da  impcratiu  xa  da  stoji  mcdii  samijriii-  di- 
jelovima  recenice  kao  naprijed  pod  h,  aa.  -sam  im- 
pcrativ  bcz  da:  imperaliv  sa  da  sloji  kao  kad  hi 
se  vijcsto   I'tih  rcklo  ako  i,    a  to  Hi  kao  prcni  da 
Hi  kao  barcm:   kao  prom  da:   Jur  uijodau,   budi 
da   I'askoSau  i  plemonit,    smok    slajaso    so    nioiii. 
P.  Zoranii  l''.  Sveti  Job,  budi  da  ]iravodaii  i  uo- 
vinau,   rece.   S.  Budinic,  sum.  245.  Bud  da  oiicta 
niojcn,  no  prida  se  molbanii  svoga  druga.  I.  Dor- 
die,  ben.  126.    Mnini  da  je  bila   bud    da  za  malo 
pritegnuta.  134    kao   barem   Hi   daj    (kojc  vidi): 
Ni  grma,  od  koga,  budi  da  veci  dil,  lazuc.i,  pisoi 
rese.  P.  Zoranic  i.  —  dd)  reienici  privezanoj  kao 
pod  aa.  izostavfeno  da:   impcrativ   stoji  kao  kad 
bi  se  mjesto  ncya  rcklo :   ako  i  Hi  prom  da :   Jor 
bo  CO  voliti,  mista  da  mu  sluzo  puna  po  sve  liti, 
ner   pusta  da  tuze,   dostojiii  su  uze  i  smrti  bud 
takoj,  ki  no  se  ogluse.  M.  Marulic  17.  Bud  dake 
svi   ini   milost  no  dostoje,  jor   sluze   po   bini,  .  . 
li  ne  moz'  .  .  .  tomiti   ouomu  da  krivo  ne  tvoris, 
koji  .  .  ne   stista   trudeci.   H.  Lucie  243.    I  josee 
tebe  rad  od  moje  straue  toj  dilo  ja  ni  sad  ne  cu 
da  ostaue ;  bud  mi  je  jur  po  torn  ovi  svit  omrzal. 
248.  Nevirni  su  za  to  bili,  bud  cuda  su  taj  vidili. 
A.  Vitajic,  ist.  247.  impcrativ  stoji  kao  kad  bi  se 
mjesto  nega  rcklo  kad  (isporedi  i  naprijed  pod  bh) : 
Bud   poni  dobro   zuam  ca  je  drago  liemu ;   meni 
je  kako    man  i  slatko   u   svemu.   M.  Marulic  46. 
Bud  sam  ides  zelenoni  planiiiom,    da  t'  ufate  od 
gore  hajduei,   da  ti  spute  obadvije  ruke,   bi  1'  ti 
isto  zadrzalo   ruke?   Nar.  pjes.  vuk.  2,  32.   impc- 
rativii,  koji  ostaje  u  istom.  smislu,  moze  se  dodali 
li :  Da  bud  li  me  tice  prekorise,  da  kako  to  braea 
i  druzina !  Nar.  pjes.  vuk.  2,  .50.  Bud  li  ima  blago 
bez  hcsapa,    sto  odvrze  tebe   u  liajdukeV  3,  430. 
Bud  li  kazes  da  si  Crnogorac,  poznajes  li  druga 
ikakvoga?  5,  534.  Budi  li  sto   tako  naumili,  a  da 
drugi    sto    ce   tastamenti?  5,  9.    Budi    li    ste    silu 
sakupili,   sto  bjezite  glavom    bez   obziraV   Ogled. 
sr.  478.  impcrativ  u  istom  smislu,   cc  o  onom  .sto 
sc  za  nim  kaze  misK  se  uz  imperativ :  ,kad  je  vec 
tako,  kad  nije  drugacije,   a  ne  hi  trcbalo  da  je 
tako' :  Nesricniee  bud  si  sagrisila,  za  sto  nisi  po- 
koru  cinilaV    L.  l^jubuski  52.   Bud  si,  bego,  cohu 
ukopao,   ti  nijesi  srebro  ukopao.   Nar.  pjes.  vuk. 
3,  375.   Jer  sam  cula,   zoni  mi  se  dj'agi:   bud'  se 
zeni,   zlosrecno   mu   bDo,   sto  i  mene   ne  zva  na 
vesejeV  1,  384.  Bud  ti  popi  tri  sta  dukat'  sve  za 
jedan  dan,   za  sto  popi  vrana  koiia,   zlatan  buz- 
dovanV   1,  456.   Bud    mi   zakla   koiia   na    livadi   i 
sokola  u  zelenoj  basci,  za  st'  mi  zakla  cedo  u  ko- 
levci?  2,  17.   Bud  me  bratis,   sto  mi  zonu  dajos? 
2,  361.   Bud'  ti  posla  luriscauska  zlamoiia,   za  st' 
ne  posla  kjuoe  od  StambolaV  3,  81.  Bud  ja,  more, 
tvoje  dobro    kudim,    a  za  sto  ga  ti  kudiSV    Vuk, 
posl.  254.  —  imperativ  stoji  kao  ili,  kad  za  rece- 
nicom  pred  kojom  je  on  ide  druga  vezana  sa  nu 
rijecju  ili  (ali) :  Smrtni  je  grijeh  klotvom  potvr- 
diti ,    da   si    ucinio  .  .  .  grijeli ,    a   bud   ga   no  cos 
uciniti  ali  ga  nijesi  ucinio.    A.  Gucetic,   roz.  jcz 
43.  —  ec)  recenici  privezanoj  kao  pod  aa.   izo- 
stavjeno  i  da  kao  pjod  dd.,  i  kopiila  kao  pod  cc, 
te  HZ  ivijierativ  bez  predikata  stoji  i  u  mnozini 
subjekat  Hi  predikat  recenice  tako  okrnene:  Za 


jodnu  pivnicu  zadosta  su  bud  kakvo  grodice.  M. 
Radnic  225.   Nu  sad  anio  staresino !   budi   naglo, 
budi   lino.    V.  Doscn  2.32.    Dnigi    grisi   svi  ostali, 
bud    voliki ,    budi    mali    ro.l-    se    mogu.   135.    Budi 
judi,   bud  ziviuo  .  .  ,  .svasto  radi  bit  za  dugo.  179. 
5.  part,  pracs.  act.  u  starom   nom.   sing.  masc. 
budo   drzao   sc   do  polovinc  xv  vijcka:   Kto  tvoj 
vragh  pribclgne  u  nasi,  gradb  kt  nami>,  da  ti  ne 
ispakosti    nistaro,    u    nasi,   >)ude.    Mon.   sorb.    22. 
liudo  VI.  puno  rlrtzavo.  430.   Ho  prijiada  glagolu 
koji  jc  i  imperfcktivan  i  pcrj'cktieaii,  za  to'dolazi 
i  za  sadaiine  vr.  i  za  htiduie:  sa  sadasne,  kao 
.Ho  je  i  ti  prednem  primjeru:  Da  smo  poreceni  u 
glasu  i  u  zakonelib  nasolii,  buduoehi.  do  vrumoni. 
s(i)lii..  Mon.  .Serb.  288.  za  biidiice:  U  si  vokt  i  u 
biiduci.  Mon.  serb.  20.    Oblast   oficijalov  sadaiiih 
i  iiaprvo  buducib.  Mon.  croat.   181.  <di  kako  par- 
ticip  sada.hicga  vr.  pokazuje  onoga  koji  vrsi  ono 
sto  znaci  glagol,  a  onaj  vrseci  to  moze  se  nala- 
ziti  II  komc  god  vremenu,  za  to  moze  stajati  u 
recenici  «  kojoj  je  glagol  ii  komc  god  vremenu, 
kao   isti  oblik  i  drugih  glagola:  po   torn  je  uz 
proslo  vr. :   Pisase   se   povolcnijemt   togda  budu- 
stago   igumona.   Mon.  sorb.  561.    Bude  ja  u  Du- 
brovtniku  primilii..  359.  vise  vidi  dafe  u  primje- 
rima.  —  sadasni  oblik,  koji  je   kao  i  u   drugih 
glagola  samo  za  nom.  koga  god  broja  i  koga  god 
roda  bcs  ostalih  padcza,  i  glasi  buduii,  rede  bu- 
dui,  dolazi  od.  xiii  vijcka  (vidi  da(e  primjer   is 
Zak.  vinod.,  ako  je  rukopis  doista  toga  vrcmena) 
a  uz  glagol  ii  kome  god  vremenu  onako   kako  je 
napomcnutu.   mjesto   istoga   oblika  dolazi  xvi  vi- 
jcka  i  buduce:   Jozof  buduce   pravedan.   N.  Ra- 
nina  20.  mat.  1,  19.   u  pisaca  se  jos   nalazi   i    u 
srijcm   ohlicima   slozenim,   glascci   u  nom.   sing, 
masc.  buduci   i  znaceci:  koji  ce  biti  (vidi  da\e 
pod  b.).  —  u  jednom  spomeniku  xv  vijeka,  sacii- 
vanom  u  prijepisu  xvii  vijeka,  i  u  jednoga  pisca 
xviii  vijcka  ima  i  bijuci,   kojc  ne  cc  hiti  u  svezi 
sa  star.  slov.  byj^,   nego  ce  biti  iznova  nacineno 
mjesto  bivsi,   mjesto  kojega  upravo  i  dolazi  pa 
uza  n  i  mjesto  buduci:  Luki  sinu  bijucega  Mavra 
Stricica ;  .  .  Franku  bijucega  Kurila  Putinica  sinu. 
Mon.  Croat.  64.  Plandovase  zem|a  . .  .  bijuc  u  svem 
neplodana.  J.  Kavaiiin  71.  Bijuc.  kra|ica  liegda  od 
Cipra  sebi  krunu  skinu  s  glave.  214.  Da  vas  grad 
pri    pogaui    bijuc   ima    vazda    svetoe    ki  ga  stite. 
317.   Bijuc   pristali   prjeko   mjore,  .  .  vam   duzni 
ostase.  190. 

a.  samo  kao  nom.  z  jedn.  i  mn.  svakoga  roda 
u  recenom  sadasnem  oblicju  dolazi  kno  i  drugi 
ohlici  istoga  glagola  i  sa  subjektom  i  bez  subjekta, 
i  s  predikatom  i  bez  predikata :  a)  sa  subjektom : 
aa)  subjekat  isti  i  participu  i  recenici  kojoj  pri- 
pada  particip :  aaa)  particip  s  predikatom.  Hi  bcs 
predikata :  Ki  buduc  zbrani  .  .  .  Zak.  vinod.  55. 
Buduci  u  velikoj  slabosti  ucinih  pisat  testament. 
64.  Ti  buduci  clovjek,  cinis  tebe  samoga  boga. 
N.  Raiiina  84.  Ja  buduci  ubog  ni  sebi  nijesam 
dobar  ni  drugu.  M.  Drzic  203.  Buduci  ti  gospo- 
dar  od  neba  i  od  zem}e,  obra  za  sebe  stvari  poti- 
stone.  A.  Gucetic,  i-oz.  jez.  107.  Buduci  ti  slo- 
bodna,  kako  velis  da  si  robina?  F.  Vraucic,  ziv. 
42.  Ove  kiiige  receni  fra  Matije  izpisa  buduii 
kapelanom  u  Sarajevu  M.  Divkovic,  nauk  42''. 
Isukrst  buduci  studenac  od  mudi-osti  i  ista  mu- 
drost  nauci  nas.  M.  Divkovic,  bes.  10.  Bludis  u 
goru  a  mornar  buduci.  D.  Barakovii,  vil.  t)'>. 
iSlisa  Ivan  buduci  u  uzah  dila  Isukrstova.  I.  Bau- 
dulavic  2'>.  Ja  buduci  slip  sada  vidim.  64.  Kako 
se  moze  covik  priporoditi  budufi  star.  204.  Bu- 
duci josce  diticom  u  jedan  volik  pade  beteg.  F. 
Glavinic,  cvit.  217.  Buduci  on  od  puti  a  ne  od 
kamena  .  .  .  razboli  se.  B.  Kasi6,  fran.  55.  Ucinih 


BITI  (BTJDEM) 


369 


BITI  (BUDEM) 


ovo  pismo  .  .  .  buduci  u  pameti  i  u  kipu  zdravu. 
P.  Eadovcio,  nac.  391.  Buduci  zupnik  duzan  .  . 
svojoj  zupi  .  .  slu^it,  sagrisuje  ako  u  svojoj  zupi 
brez  uzroka  no  pribiva.  I.  Grlicii  51.  Buduc  tu 
namjestnikom,  uj>rav|a  ih  svom  prilikom.  J.  Kava- 
nin  145.  Bako  i  Venere,  buduc  bratja,  .skupa  stoje. 
23.  Buduci  u  pi'igodi  od  gxiha  ovu  ne  ostavja. 
A.  Kadcic,  bogosl.  '210.  Umii'a  dusa  jio  grihu,  ne 
da  u  .svoiiiu  bistvu  naravnomu  pristane  zivit  bu- 
duci u  sebi  neumrla,  ncgo  umira  izgubivsi  milost 
bozju.  J.  Filipovic'',  prip.  1,  217.  Ovi  (apostoli)  bu- 
du6i  karani,  bijeni  i  mufeni,  vpsejahu  se.  J.  Ba- 
novac,  razg.  68.  Tetka  buduci  dobra  i  svcta,  sveto 
joj  nauke  davase.  F.  Lastri6,  ned.  155.  Diticak 
buduc,  ovce  pasijase.  P.  Knezevii,  ziv.  54.  Iniamo 
gledat  posteiie  bozje  i  liegovu  slavu,  budui  ovo 
duzni.  L.  Vladmirovic,  slaved.  44.  A  od  mesa  ja 
buduci  .  .  .  kako  ne  bi  tuzna  bila?  V.  DoSen  66. 
Buduci  stvar  pogibilna  ovo  svjedocanstvo,  za  to 
se  poglavito  zabranuje.  J.  Matovit'  407.  Govoreci 
mu  da  ga  uznie  za  sina,  buducf'i  brez  sinova.  A. 
Kacic,  kor.  61.  Sami  se  poznaju  uedostojni,  no 
buduii  naslidnici  svoji  stariji.  A.  Kacic,  razg.  v. 
Buduci  bojaz(iva  srdca  pristadose.  A.  Kanizlic, 
kam.  59,  Buduci  upitan  je  li  dobro,  odgovori  da 
jest.  M.  Dobretic  30.  Ti  fovjek  buduci  gradis  se 
bog.  Vuk,  jov.  10,  33.  Vi  zli  budu6i  umijete  dobre 
dare  davati.  Vuk,  luk.  11,  13.  Dervis  ne  buduci 
gladan  ne  nacne  pogace  odmah.  Vuk,  posl.  354. 
—  bhb)  particip  s  participom  praet.  act.  ii :  oha 
stoje  wjeato  piart.  praet.  act.  i  istoga  glagola  od 
kocja  je  part,  praet.  act.  n,  jamaino  po  talijan- 
skom  jesiku:  od  xvi  vijeka  u  vise  pisaca:  Ova 
od  gospoj  rados  je  spravila  buduci  zivot  moj  )u- 
veno  ranila.  §.  Mencetic  139.  Eadat  izhodi  umo- 
ren  budu6i  iskao  Miljenka.  M.  Drzi6  95.  Spasite) 
ozdravja  duse  nase,  .  .  buduci  nam  donio  pravo 
spasenje.  A.  Gucetid,  roz.  jez.  124.  Porusena  u 
crnilu  veci  dio  lezis  pusta,  izgubila  buduc  silu  i 
od  ruka  i  od  usta.  I.  Gundulia  370.  Nijesmo 
umjeli  bole  Xivjeti  no  buduci  poznali  pravoga  za- 
kona.  M.  Divkovic,  nauk  171'.  Martin  se  joste  ne 
bududi  krstio  ovom  je  ha}Lriom  mene  zaogmuo. 
M.  Divkovii,  bes.  271.  Buduci  otisla  u  tempal  i 
buduci  jure  podaleSe  ne  ugleda  sinka  svoga.  M. 
Jorkovii  37.  Buduci  ja  vidio  il  buduci  da  sam  ja 
\adio ,  havendo  io  veduto.  Mika[a ,  gram.  26  Ja 
buduci  ucinio  ovi  prvi  plod  moga  truda,  odiucili 
da  ga  prikazem  kapitulu.  M.  Bijankovid  i.  Neka 
kruni  kucu,  buduc  imao  svijcst  izudu.  J.  Kava- 
nin  144.  Buduci  dosli  u  kudu  ulizose  unutra.  M. 
Lekusid  144.  Bududi  nepravdom  Leon  cesarstvo 
dobio,  radi  da  ga  vedom  nepravdom  ukorene.  S. 
Badric,  ukaz.  22.  Bududi  vise  puta  junacki  na- 
dobio  neprijateje ,  bijase  im  se  strasan  ucinio. 
F.  Lastrid,  test.  21.  Bududi  zazelio  vidjeti  sto 
cine  pravi  krstjani  priobuce  se  u  odidu  prosjacku. 
F.  Lastrid ,  ned.  265.  Tako  bududi  ga_  uskrisio, 
dade  ga  majci  ziva,  F.  Lastrid,  od'  269.  Sto  budud 
duo,  jesam  ostanuo  zacuden  vtIo.  P.  Knezevic, 
ziv.  60.  Bududi  je  otvorili,  nadose  joj  u  srdcu 
tri  draga  kamena.  J.  Banovac,  razg.  52.  Mi  bu- 
dudi slijedili  sud  svetijeh  otaca  cijenili  smo  zdru- 
ziti  I'lega.  J.  Matovid  53.  Imadijase  prigodu  bududi 
se  namirio  na  nadstojnika.  A.  Kanizlic,  kam.  3. 
Bududi  Dragilo  dosao  u  Kasciju,  u  malo  je  dana 
osvoji.  A.  Kacid,  razg.  43.  tako  i  s  part,  praet. 
act.  II  istoga  glagola  koga  je  part,  pracs. :  Ova 
bududi  bila  zenska  glava  rodom  jilemenita  i  bla- 
gom  bogata,  sluzi  se  ovim  darovma  na  uvrideiie 
bo^ije.  F.  Lastrid,  od'  346.  Niti  je  David  mogao 
u  svako  vi-ime  boga  blagosiv}ati,  bududi  bio  kraj 
i  brinuo  se  upravom  od  krajestva.  F.  Lastrid,  ned. 
310.  Prorok  dakle  bududi  bio  i  znao  da  zakletvom 


zakleo  se  je  liemu  bog  .  .  .  govorio  je  od  uskrs- 
nutja.  A.  Velikanovid,  upud.  1,  188.  *  *■  doa  part, 
praet.  act.  ii,  od  kojih  je  jcdan  istoga  glagola 
koga  jr.  part,  pracs.:  Kadano  istira  drakuua,  koga 
ne  budud  bill  mogli  istirat  apostoli,  upitase  ga : 
za  stoV  F.  Lastrid,  ned.  136.  —  bb)  drugi  sub- 
jekat  participa  a  drugi  rccenici  kojoj  pripada 
particip,  Hi  je  ona  bcz  subjekta:  na  taj  iiaciii 
particip  imajuci  st^oj  osobit  subjekat  a  ne  pripa- 
dajiici  siibjektu  cijele  recenice  stoji  bez  svezcs  >ioiii: 
na  taki  su  se  govor  navracali  pisci  govorom  ka- 
kav  je  pod  aa.,  gdje  je  i  participii  i  rccenici  isti 
subjekat :  aaa)  particip  s  predikatom  Hi  bez  pre- 
dikata :  Odtlucismo  mislivBse  vrtliu  togaj  buduci 
Eadoje  tvTtdo  preporucevant.  Spom.  sr.  2,  120. 
V  ono  vrime  bududi  vecor  uciiien  bise  plav  lui 
srid  mora.  Bernardin  16'>.  Bududi  cesarom  dobri 
Teodosij,  biso  u  Carigradu  jedan  plemenit  clovik. 
F.  Vrancid,  ziv.  81.  Redi :  ,ona  je  bludnica',  bu- 
dudi ona  taka,  nije  grijeh.  A.  Komulo\ad  26,  Mi 
bududi  svezani  nasijemi  grijesi ,  Isukrst  odrijeSi 
i  otkupi  nas.  M,  Divkovic,  bes.  10.  Buduci  krSde- 
nica,  za  to  joj  se  ne  pristoji  idolom  klaiiati  se. 
F.  Glavinid,  cidt.  310.  Knizice  ove,  prosiiom  ni- 
kijeh  prijateja,  bududi  (ja)  kapelau  sarajevski, 
pocete.  S.  Matijevid  3.  Ne  ima  se  uciniti  nijedno 
uvrjedenje  mjestu  svetomu,  bududi  casti  bozjoj 
prikazano.  36.  Sto  nije  potrebuo  da  ja  ovdi  budem 
kazati,  kako  ni  da  sunce  na  nebu  vidi  se  sjati, 
bududi  to  vede  neg  ocito  sveniu  puku  nasemu. 
R.  Gamaiiid  21^.  Bududi  tako  neistinita  ura  od 
smrti,  dobar  krstjaniii  ima  cesto  misliti.  P.  Po- 
silovid,  nasi.  14.  Buduci  vira  pocetak  od  spa- 
senja,  .  .  pristojno  jest  od  ne  uzeti  pocetak.  M. 
Bijankovid  1.  Jos  me  opaku  zemja  uzdrzi?  i  bu- 
dudi tebi  kriva,  jo5  me  s  neba  trijes  ne  skrsi  ? 
I.  V.  Bunid,  mand.  11.  Nije  potriba  kazivati,  bu- 
dudi stvar  ocita.  K.  Magarovid  23.  Er  me  zedna 
ne  pojiste,  ne  prijaste  budud  gostom.  J.  Kavanin 
491.  Bududi  ovo  joster  malo,  tebe  molim.  B.  Pay- 
lovid,  pripr.  51.  Pocedemo  razgovarati  se  od  ne 
(ispovijesti)  i  slidit  tja  do  konca  korizme,  bududi 
nam  potribita  .  .  .  koliko  kruh.  F.  Lastrid,  ned.  37. 
Vasa  nastojaiia  ne  du  brojiti,  bududi  svima  dobro 
poznana.  E.  Pavic,  ogled,  v.  Ne  bududi  idoli  pra^^ 
bogovi,  za  sto  odete  da  im  so  krstjani  klaiiaju?  F, 
Ra(iman  11.  Bududi  prom  ova  tako,  .  .  .  nista  no 
maiie  narodeno  bi  .  .  .  J.  Matovid  209.  Nije  dopu- 
steno  rodi  krivo  svjedocanstvo  protiva  sebi,  bududi 
bo  na  lioki  nacin  svaki  iskrni  sebi.  407.  Bududi 
vede  jedan  put  posvoden  ne  bijase  pristojno  da  ga 
bez  uzroka  digno.  A.  Kanizlic,  kam.  84.  Toga  ne 
bismo  ucinili  od  nase  voje  navlastito  ne  bududi 
dilo  dospiveiio.  M.  Dobretic  v.  Nije  protiva  na- 
semu nauku,  prem  da  se  uejma  to  ciniti,  ne  bu- 
dudi ti  obieaj  u  sadasiia  vrimena.  30.  Ne  buduci 
pristaniste  zgodno  za  zimovnik,  svjotovahu  mnogi 
da  se  odvezu  odande.  Vuk,  djel.  27,  12.  —  bbb)  par- 
ticip s  participom  praet.  act.  ii  kao  naprijed  2)od 
aa.,  bbb.:  Pridoso  na  grob  bududi  ve  isteklo  sunce. 
N.  Eaiiina  123i\  Dobro  ne  bududi  spovidil  tebi 
zled,  srce  me  razvi-udi.  N.  Dimitrovid  58.  Mnogo 
je  vrjemena  bududi  cuo  ja  glas  tvoga  iinona,  po 
svitu  ki  nam  sja,  vazda  sam  zelio  moleci  ja  boga 
da  bi  mo  stavio  u  milos  takoga,  N.  Na}eskovic 
1,  333.  Bududi  Lovrinac  dospil,  angel  govori.  P. 
Hektorovid  140.  On  sam  darove  prijal  sve  bududi, 
.  .  .  vladaoci  tad  .  .  .  cestitijem  ga  zvahu.  D.  Zla- 
tarid  161'.  Pricestiti  se  bududi  blagovao,  grijeh  jest 
smrtni.  S.  Matijevid  58.  Ne  pomaze  otvoriti  oci 
na  smrti,  bududi  zatvorio  ill  u  zivot  svoj.  P,  Po- 
silovid,  nasi.  21''.  OdlucUi  budud  tako,  ne  du  od 
vas  ino  sada.  I.  Kanavelid,  iv,  16.  Ova  bududi 
rekao,  jedan  od  stojedi  sluga  dade  Isusu  zausnicu. 

24 


BITI  (BUDEM) 


370 


BITI  (BUDEM) 


L.  Terzi6  27.  No  budiu'i  mou  to  josie  preko  po 
so  dan  nagnuo,  Pto  iiza  mc  Osin  lirosAo.  J.  Ka- 
vaiiin  447.  BuduM  vidili  sto  jc  svidoianstvo,  va)a 
jo5  viditi  sto  jo  i.skrui.  F.  Lastrii^,  nod.  177.  Lasno 
so  oni  ogovoriso  no  budii(''i  nih  nitko  najniio.  104. 
Buduci  jodan  dan  is])okli  knkos,  u  to  doba  siroma 
starac  na  \Tata.  tiO.  Koja  (mati)  budnc'-i  u  vojsku 
doSla,  ugloda  jo  .'iin  iz  daloka.  J.  Banovac,  razg.  9. 
Dobro  isj)ovijodamo  da  bog  pokopan  bi  no  bu- 
duci igda  boianstvo  razdije}eno  bilo  od  tijela.  .1. 
Matovi6  47.  Buduii  gospodin  mnoga  govorio,  ni.sta 
no  mane  samo  se  daju  Mojsesu  dvijo  ploco.  319. 
Ja  buduci  znao  ispisati  prolo,  kolo  i  divan,  vaja 
da  sam  tu  svagdi  bio.  M.  A.  Re|kovi6,  sat.  9. 
Biulu(!:i  samo  jedna  .strana  obrala  Meletija,  ne  kti 
pa])a  uvriditi  drugu  strann.  A.  Kani^lii,  kam.  84. 
Nije  triba  da  nio  ispitujo,  budu6i  ja  svaka  rckao. 
702.  s  part,  praet.  act.  u  istoga  ijlagola  koga  je 
part,  pracs.:  Buduci  od  mnogih  niojen  bio,  nije 
mi  so  moglo  s  mano.  M.  Drzir  02.  Koja,  buduii 
bila  kii  Joakima  i  Ane ,  slidi  doisto  da  jo  kdi 
Adama  i  Eve.  F.  Lastri6 ,  od'  379.  Prilike  jesu 
bilizi  tasti  pristojnc  bogu  i  negovim  svetim,  bu- 
du6  bio  svagda  obicajan  svit  stovat  dostojanstvo 
glasovitih  }udi.  Turl.  blago  2,  78.  Buduii  bilo 
refieno  od  gospodiiia  Jesukrsta,  .  .  .  ovo  od  boga 
prositi  imaju.  J.  Matovii  474.  i  s  dva  part,  praet. 
act.  II,  od  kojih  je  jedan  istoga  glagola  koga  je 
part,  praes. :  Koje  zemjo  uzivaiie  buduci  liomu 
bio  obeiao,  nista  ne  maiio  i  on  i  liegovi  posjedni 
hodili  su  od  mjesta  do  mjesta.  J.  Matovic  325.  — 
ccc)  particip  s  infinitirom:  za  biiditce  it.,  kao 
had  bi  66  reklo  sa  ako  Hi  kondicionalnim  kad 
buduce  vr.  Hi  sadasne  istoga  glagola  perfektiv- 
noga  koji  stoji  u  infin.;  samo  u  jednoga  pi^ca 
XVI  vijeka :  Ako  nas  ki  svu  moc  uzbude  skratiti, 
kako  6e  igdar  mo6  sam  drugi  zivitiV  i  ako  u 
tvomu  sve  srcu  zivu  ja,  a  tva  cos  u  momu  zivit 
se  dostoja,  i  ki  si  cas  moja,  buduci  umriti,  kako 
6u  mooi  ja  bos  tebe  zivitiV  D.  Eauina  23ii.  Jos 
cijem  tuzu  ja,  buduci  ti  doci.  34''.  —  b)  beg  sub- 
jekta:  kad  je  particip  bez  subjekta  lakse  se  pod- 
nosi  ncdostatak  sveze  izmedu  nega  i  recenice  kojoj 
pripada,  osobito  kad  nema  ni  drugoga  cega  sto 
bi  mu  bilo  mjesto  osobitoga  predikata  (kao  dafe 
pod  cc):  aa)  particip  s  gen.  mjesto  subjekta  Hi 
s  adv.  mjesto  predikata :  Ne  buduc  ve6  ni  jednoga, 
...  on  sam  osta.  I.  Gundulie  525  Tako  buduci 
nikoga  se  ne  imam  bojati.  M.  Divkovic,  nauk  601). 
Potezani  bit  ne  mogu,  ne  budu6i  di-ago  bogu. 
J.  Kavafdn  290.  Buduci  pravo  da  se  svakomu 
svoje  dado,  za  to  moze  se  zadovo}.stina  iskati. 
A  Sacic  48.  Jos  ima  i  cb:ugi  razloga,  ali  ji  ja 
sada  ostavjam  ne  budu6i  vrimena  sve  izrec.  J. 
Filipovic,  prip.  1,  77.  Tako  ce  prignuti  puk  vjerni 
da  izbavjeiio  od  zala  ima  se  isprositi  od  boga, 
navlastito  ne  buduci  stvari  s  kojom  bi  so  vece 
priklonili  }udi.  J.  Matovic  518.  —  bb)  part,  s  part, 
praet.  act.  ii :  Moze  bit  bi  pravo  bilo  da  se  grijeh 
ne  vec  ne  liei,  buduc  joj  se  oprostilo  po  ne- 
beskoj  bozjoj  rici.  I.  V.  Bunic,  mand.  3.  —  cc)  za 
particip  iwivezana  recenica  rijecju  da  kao  za 
druge  oblike  (vidi  p)od  I,  B,  1,  d.):  od  xvii  vi- 
jeka :  Ti  hoces  bit  tezak,  buduci  da  delo  nasiiujo 
clovika.  F.  Glavinic,  c^^t  xiii.  Buduci  da  dijacka 
slova  su  bDa  nasasta  i  izmisjena  za  jezik  dijacki, 
nije  cudo  da  se  liima  ne  mogu  najboje  izrijoti 
sve  rijcci  inijch  jezika.  Mika}a,  predgov.  Nemoj 
ti  pomai'ikati  prostiti  mi,  bududi  da  ja  umijeno 
i  pokorno  k  tebi  se  uticem.  L.  Terzic  79.  Neka 
sudcG  izabrane  bude  imiti,  buduci  da  puk  u  jedu 
dobar  izgled  ni  susjedu.  J.  Kavaiiiu  183.  Ovo 
ocitovai'ie  ima  na  mnogo  mista  u  svetomu  pismu, 
bududi   da   bog   bise   obecao  patriarkam  i  otcem 


odkupito]a   poslat.   J.  FilipoNad,   prip.   1,  75.   TTz- 

mlozaso  volidanstvo  nogova  podilnost  .  .  .  bududi 
da  .  .  .  prosipase  i)inozo  .siromabom.  F.  Lastrid, 
tost.  220.  Simo,  kojo  modu  drado  i  tn'io  pado,  no 
moro  klasa  udiniti  niti  dodi  na  zrilost  buduci  da 
ga  drada  i  trno  zatuSi.  F.  Lastrid,  od'  188.  Ne 
vidini  da  su  ovi  darovi  bozi  u  vama  prilidni  kvasu 
bududi  da  no  vidim  u  dilili  vasili  drugoga  mi- 
ri.sa  posli  ispovidi.  F.  Lastrid,  nod.  95.  Bududi 
da  11  trgovini  no  manka  bari  koja  la?,  lagana, 
vidiste  s  kojom  srdbom  gospodin  iz  crkvo  istira 
trgovce.  318.  Ma  li  do  ovi  imati  koji  god  ogovor, 
bududi  da  nisu  ona  cabla  od  boga  obrana.  J.  Ba- 
novac, pred.  60.  Po  ovomo  moi^emo  poznat'  da 
koristi  ovoga  svita  nisu  nam  potribite,  bududi 
da  demo  ji  brzo  ostaviti.  ,T.  Banovac,  razg.  85. 
Ufam  se  da  mi  ne  des  uskratiti ,  bududi  da  de 
ova  kniga  biti  vedma  tvoja  nego  li  moja.  A.  Ka- 
nif.lid,  utoc.  iv.  Ali  bududi  da  mi  ovo  nije  mo- 
gude,  za  to  prostrt  u  duhu   priponizno   uzdisem. 

A.  Kanizlid,  bogojub.  110.  Oni  ga  usilovase  da 
kod  lii  ostane ,  budud  da  ved  vecer  bija§e.  E. 
Pavid,  ogled.  632.  Te  kuda  deS  tada  se  okrenuti, 
o  nevojni  grisnice!  k  bogu  ne!  bududi  da  de  u 
onaj  dan  strasna  srditost  liegova  biti.  D.  Rapid  9. 
Bududi  da  sve  dni  nam  stanoviti  u  viri  bill  ste, 
dajemo  ...  A.  Kacid,  razgov.  v.  Bududi  da  se  ka- 
mata  nejma  davati  radi  zajma,  ne  mogu  tebo  po 
dusi,  da  mi  ju  platis,  tirati.  I.  Velikanovid,  upud. 
1,  454.  Apostoli ,  ako  su  i  siromasi  s  poja  poka- 
zivali  se ,  al  u  samom  djelu ,  buduc  da  su  boga 
pri  sebi  imali,  najbogatiji  jesu  bili.  J.  Eajid,  pouc. 
1,  7.  Bududi  da  onaj  satreui  jos  dise,  no  kti  ga 
visar  do  kraja  ubiti.  M.  A.  Rejkovid,  sabr.  27. 
Bududi  da  u  prosaste  ove  dnevi  smrt  svojom  ko- 
som  zanijela  je  i  pokosila  mnoz  ce]adi  i  vami 
bliziie  i  vami  drage,  zelim  danaske  otrti  vase 
suze.  B.  Cuceri  382.  Kuda  de  vede  zlo  nego  kad 
tko  izgubi  poSteiie,  budud  da  je  ovo  najvede  dobro. 

B.  Leakovid,  nauk  362.  Buduci  da  bjese  petak,  .  . 
Jevreji  moHse  Pilata  da  im  prebiju  golijeni.  Vuk, 
jov.  19,  31.  Buduci  da  ni  u  desetom  selu  nema 
crkve,  za  to  idu  uz  casne  poste  manastirima,  te 
se  ispovijedaju.  Vuk,  ziv.  86.  Bududi  da  kola  za 
raene  po  rucku  odmah  no  dodu,  a  sjutradan  je 
bio  svetac,  tako  ja  cujuci  za  brijane  kazem  da 
mi  dozovu  berberina.  Vuk,  posl.  187.  Bududi  da 
je  on  jelo  gotovio,  tako  jednom  skuva  kupus  bez 
mesa.  340.  —  dd)  recenici  vezanoj  za  particip 
izostavjeno  da:  Uci  ji,  da  —  buduci  oni  od  liega 
za  vladu  postavjeni  jesu  —  svaka  s  vlastitima 
ocima  promotre.  E.  Pavid,  ogled.  384.  Ne  bi  se 
ti  zacudio  u  ovakom  sludaju  tomu  slepcu,  bududi 
on  ni  zrake  ni  dobrode  bisera  ne  vidi?  J.  Rajid, 
poud.  1,  7.  —  c)  prem  da  se  particip)  govori  i 
onda  kad  je  u  nemii  i  sveimi  sto  je  za  n  vezano 
uzrok  onome  sto  je  u  recenici  kojoj  pripada,  i  to 
se  bez  ikakoga  osobitoga  dodatka  razumije  (kao 
i  naprijed  u  mnogim  primjerima),  kao  sto  se  bez 
ikakvih  dodataka  razumije  i  drugo  sto  se  parti- 
cipom  govori,  npet  mu  se  nalaze  u  nekih  pisaca 
XVII  i  XVIII  vijeka  dodane  rijcci  koje  se  govore 
kad  se  na  drugi  nacin  kazuje  uzrok,  kao  za  sto, 
jer,  za,  bo :  Grebeni  zeliznimi  cini  ga  razdirati ; 
.  .  .  a  za  sto  mudenik  bududi  u  vori  stalan ,  cini 
mu  glavu  odsidi.  F.  Glavinic,  cvit  289.  Pridruzi 
se  Marko  Petru  i  bi  mu  srcen  pomodnik.  A  za 
sto  naucen  i  duha  s.  pun  bududi,  za  to  Petar 
kruto  ga  jubjase.  106.  Bog  pedipsa  do  detvrtoga 
poroda,  jere  bududi  da  dovik  vede  krat  no  pri- 
zive  nego  li  dokle  vidi  sinovi  svojih  unukov,  ali 
najvede  unuci  unukov.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  78.  Za 
bududi  da  nadarnik  drzan  jest  za  uzivaeca,  radi 
toga  duzan  je  uzdrzati  imaiia  u  dobru  staiiu.  A. 


BITI  (BUDEM) 


371 


BITI  (BUDEM) 


d.  Kosta  1,  248.  Odgovori  sotona  da  so  zaludii 
ona  zenska  glava  isjiovidase  i  plakase,  za  buduci 
da  sakrila  bijase  jedan  grih.  I.  J.  P.  Lucie,  doct. 
21.  Hirudu  ocito  u  oci  jest  kazao  grisno  vecane 
s  zenom  brata  liegova ;  buduci  bo  gdi  se  takova 
umisa,  ondi  I'loziui  dragi  kako  slipi  u  mrize  pa- 
daju  vrazje.  D.  Eapic  21. 

b.  I'ao  adj.  u  slozenim  ohlicima  buduci,  fu- 
turus :  ni  sadasne,  ili  buduce :  sve  je  vase.  Vuk, 
Ikor.  3,  22.  vidi  i  naprijed. 

6.  part,  pract.  act.  i.  negda  u  svijem  padezima: 
Bogt  b_\T^  clovekt.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  215. 
Staru  }ubavb  prBvo  bivse  gospode.  Mon.  serb.  2G0. 
—  sada  sanio  nom.,  i  to  biv  sa  nom.  sing,  masc, 
bivSi  za  nom.  srakoga  broja  i  svakoga  roda,  prem 
da  prvo  doJazi  kad  kad  ii  pisaca  i  kao  dingo.  — 
a)  part,  na  si(bjektom :  aa)  siihjekat  isti  i  parti- 
cipu  i  recenici  kqjoj  pripada  particip.  aaa)  s  pre- 
dikatom  ili  bez  predikata:  Vjeran  biv  vazda  sr- 
6ano  tac  }ubi  da  mnokrat  i  glavu  za  di-uga  izgubi. 
D.  Eaiiina  97b.  Cvijet  sam  gizdav  ja  recena,  bivsi 
od  tebe  pohva}ena.  I.  Guudnlic  71.  I  ona  biv  stvo- 
rena  iste  od  pjene  mora  siona  primi  naglos.  J. 
Kavanin  207.  Ovaj  bivsi  pun  sam  sebe  .  .  .  iisiidi 
se  mene  .  .  .  pecnuti.  M.  A.  KeJkovi6,  sat.  9.  Bivsi 
u  sirotini  ne  dosadih  nikome.  Vuk,  2kor.  11,  8.  — 
bbb)  s  part,  praet.  act.  ii,  kao  naprrijed  pod  5, 
a,  aa.  Od  tebe  ja  nigdar  toj  nijesam  ufao,  naj- 
drazu  svoju  stvar  bivsi  ti  pridao.  N.  Na]eskovic 
2,  64.  Toj  isto  dobiva  bivsi  se  skrusio.  A  Gu- 
fietic,  roz.  jez.  53.  Na  svjetlos  .se  vratih  sada  bivsi 
pod'o  s  visne  odlnko  pokoj  .  .  .  kraju.  I.  Gun- 
dulid  65.  Biv  vidio  jednog  od  nih.  svojem  drugu 
kliknu.  J.  Kavanin  411.  Bivsi  doslck  otajstva 
zlamenita  razgledali,  nu  sadara  svniimo  oci  oso- 
bito.  B.  Cuceri  227.  —  66^  drugi  subjekat  parti- 
cipu  a  drugi  recenici  kojoj  pripada  particip  (is- 
poredi  naprijed  pod  5,  a,  bb.)  :  aaa)  s  predikatom 
ili  bez  predikata :  Ovaj  bivsi  godinu  dana  u  Arab- 
skoj,  nitko  ga  ne  zvaso.  M.  A  Eejkovii',  sabr.  5. 
Bivsi  svaka  pripravna,  sidose  za  stol.  20.  — 
bbb)  s  part,  praet.  act.  ii :  Je  Ii  to  jiravedno  da 
tako  zivot  moj  ucvilas  neredno  bivsi  ti  vjeran 
bio?  D.  EaAina  25.  Kokan  biv  slozio  .  .  .  snopic, 
.  .  .  Demokrit  ga  srjete.  J.  Kavanin  354.  s  dxM 
partic  pract.  act.  ii,  od  kojih  je  jedan  istoga  gla- 
gola  koga  je  part,  praet.  act.  i :  Bivsi  bio  u  pu- 
stini  post  .  .  .  dopostio,  hudoba  dode  k  nemu.  B. 
Cucori  39.  —  b)  u  nekih  pisaca  dolazi  mjesto 
part,  praes.  buduci,  pokazujtici  sadasne  vrijeme, 
i  to  od  XVI  vijeka  (vidi  dale  primjcre  D.  Ranine) : 
aa)  sa  siibjektom:  aaa)  subjekat  isti  i  ptarticipu  i 
recenici  kojoj  pripada  particii):  Bivsi  bog  naj- 
ve6a  dobrota,  vridan  jest  da  ga  zelimo.  B.  Lea- 
kovii,  gov.  144.  On  bivsi  najvoci  gospodar  svrhu 
svega,  ima  najveeu  oblast  vrhu  nas.  B.  Leakovie, 
nauk  383.  Sadasiii  otci  i  matere  i  ostali  stariji 
bivsi  krstjani,  ne  stide  se  zla  prid  djecom  ciniti. 
329.  Dusa  nasa  bivsi  diih  nerazdiona  je  u  sebi. 
A.  Kalii  292.  —  bbb)  drugi  subjekat  participu  a 
drugi  recenici  knjoj  pripada  particip:  Bivsi  pje- 
san  toliko  dostojna  u  sebi,  nasi  prvn  spjevaoci 
hotjese  upisat.  D.  Ranina  viiiti.  Bivsi  put  op6eni, 
niko  mi  braniti  ne  moze  da  nime  ne  budem  lio- 
diti.  1021'.  Bivsi  bog  toliki  nas  gospodin ,  osta- 
jemo  duzni  moliti  so  nemu.  B.  Leakovic,  nauk 
402.  —  bb)  bez  subjekta:  aaa)  s  predikatom  ili 
bez  predikata :  Za  to  ga  pustavam  na  stranu  bivsi 
mnogo  boje  zamuknut.  D.  Eai'iina  viii''.  Bivsi  ti 
kad  od  voje  skladat'  pjesni,  razgovori  trudnu  ne- 
moc,  ka  me  mori.  S.  Bobajevid  218.  Nije  zadosta 
hotiti,  ne  bivsi  ruku  to  jest  dobrije  djela.  M. 
Eadnic  458.  —  bbb)  za  particip  privezana  rece- 
nica  rijeiju  da :  Bivsi  da  u  otai'skomu  svototajstvu 


javja  se  poglavito  |ubav  liegova  prema  meni, 
mu5it  cu  se  zaplatiti  koliko  budem  jaka.  D.  Mattel 
56.  Nu  bivsi  da  je  svakomu  po  naravi  prem 
ugodno  bit  radostan  i  veseo,  u  srcu  svotijeh  kra|a 
iznadirao  vir  vese|a  tako  uzmnozna.  B.  Cuceri  28. 
Bivsi  dake  da  je  ovo  prava  istina,  cini  Ii  vam 
se  .  .  .  da  je  ovo  vi'ijeme  u  koje  je  sve  dopusteno? 
297.  —  ccc)  recenici  privezanoj  kao  naprijed  iz- 
ostavleno  da:  Ne  nada  se  niliovu  poliujenu,  bivsi 
se  u  istomu  naliode.  A.  Kalic  151.  —  c)  u  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena  iz  Bosne  hna  budav 
mjesto  biv  (kao  naprijed  pod  5  biju6i  mjesto  bu- 
du6i) :  Pa  im  tiho  besjedio  Vuce ,  ne  budav  mu 
za  dangubo  vrijeme.  Osvet.  1,  17. 

7.  2'art.  praet.  act.  n  bio.  akcenat  se  mijena  u 
svijem  drmjim.  u  oblicima:  bila;  u  nima  se  opet 
mijena  iza  ne;  ne  bilo.  u  nom.  sing.  masc.  kao 
i  u  drugih  glagola  nalazi  se  i  bez  o  Hi  bes  1,  od 
kojega  je  postalo  o,  od  XYu^vijeka:  ako  bude  bi 
slip.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  44.  Covjek  bi  sam.  J.  Ka- 
vanin 435.  i  sa  a  mjesto  o  od  xv  vijeka :  Ki  mu  je 
bia  u  drzan(j)i.  Mon.  eroat.  80.  Podlozan  sam 
bia.  P.  Zoranic  8.  Pri  caru  je  bia  poklisar.  I.  T. 
Mrnavid,  osm.  95.  Bia  bi  eretik.  J.  Banovac, 
pred.  30.  —  S  infin.  dolazi  kao  i  drugi  oblici; 
vidi  naprijed  pod  I.  A,  1,  d.  —  Slozeno  proslo  vr., 
n  kom  stoji  s  2)racs.  jesam,  moze  imati  jos  jedan 
part,  praet.  act.  ii,  te  biva  drugo  proslo  vrijeme 
slozeno:  tako  od  xm  vijeka:  Ja  SLmi.  bylt  reklt. 
Mon.  Serb.  21.  Kako  ste  bj-li  ugovorili.  54  Ho- 
dili  su  bili  trtgovci.  Spom.  sr.  1,  22.  Sto  je  bio 
uzeo.  Mon.  serb.  490.  Bila  si  se  jo.-i  prijiala.  M. 
Pelegrino\'i6  187.  Bio  sam  umfo.  F.  Lastric,  test. 
183.  Kojim  je  bog  bio  dao  da  mogu  za  I'liovo 
spaseiie  dilovat.  L.  Vladmii-ovic,  slaved.  90.  SU- 
nom  cam  da  sii  bili  ve6  dosadili.  V.  Doson  35. 
Ovo  sam  se  bila  zabavila  gledajuci  cuda  velikoga. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  489.  Pa  je  nemu  bio  besjedio. 
2,  54.  Kad  su  bili  seli  za  veceru.  2,  76.  Dok  ni- 
jesam bio  dorastao.  3,  377.  Jer  jo  nohotica  bila 
zapela  nogom  za  uprtu  od  torbe.  Vuk,  nar.  posl. 
134.  Kad  je  jeo  sapun  koji  je  bio  kupio  mjesto 
sira.  134.  Nokakav  rook,  koji  se  skoro  bio  ozenio, 
opremao  se  na  vojsku.  178.  Jedno  Grce,  koje  je 
onoga  }eta  bilo  uteklo  iz  Grcke,  jodnako  se  mom- 
cima  hvaUlo  kako  su  u  Grckoj  junaci.  187.  Da 
nijesam  bio  dosao  i  govorio  im ,  no  bi  grijoha 
imali.  Vuk,  jov.  15,  22.  Da  nijesam  bio  djela  tvorio 
medu  iiima  kojijeli  niko  drugi  ne  tvori,  ne  bi  gri- 
jeha  imali.  15,  24. 

8.  ptart.  praet.  pass,  bit,  koji  od  ovoga  glagola 
moze  biti  onako  kao  u  star.  slov.  part,  praes. 
pass,  bi-idomi.  Hi  od  byvati  b3'vajem7,,  sada  nije 
u  olniaju,  ali  dolazi  xv — xvii  vijeka,  i  to  saiiio 
s  part,  praet.  pass,  drugih  glagola  kao  predi- 
katom. i  sa  jos  kojini  olilikom  glagola  biti  (budem) 
ili  jesam  mjesto  obiciiijeya  part,  praet.  act.  u  : 
Jere  mu  je  bito  uzoto.  Spom.  sr.  1,  50.  Koja  jo 
bita  uzeta.  55.  Kucu,  koja  je  bita  dana  u  prB<':iju. 
Spom.  sr.  2,  119.  Da  jo  zavodeu  bit  puk  ovi  i 
zivil  u  strane.  M.  Marulic  24.  S  kim  bi  smisan 
bit  grimiza  neki  dil.  76.  Je  1'  u  mni  ca  tokoj  cim 
bib  pohvajen  bit?  277.  A.  Da  najlipje  sto?  B.  Oto 
vas  ovi  svit,  po  bogu  jer  bo  jo  vas  kolik  stvoreu 
bit.  P.  Hektorovic  27.  Koje  od  sabora  bise  bito 
postavjono.  B.  Kasic,  rit.  1.  Komu  su  objavjena 
bita  potajstva  neboska.  122.  Vraca  so  k  mistu 
gdi  no  bUiu  bite  recene  letanije.  290.  Koja  si  od 
boga  bita  obrana  za  mater.  P.  Posilovic,  nasi.  66''. 
Koja  si  bita  zejena  od  starijo  otaca.  67.  Koja  si 
bita  nosena  u  crkvu.  67^.  Kako  jest  recena  moja 
dusa  bita  data  od  satvoriteja  pod  obranenje  i  cu- 
vanje  tvoje.  104. 

9.  buduce  vr.,  u  kom  je  injin.  s  pracs.  glagola 


BITINA 


872 


BIVANE 


liotjeti,  dolazi  s  part,  pract.  act.  u  kao  slozcni 
oblik,  Kojim  sc  kase  da  xe  u  m-ijeme  kqje  ce  duct 
nala:i  .•ii^rhiio  ono  Ho  znafi  ijlaiiol  oil  A'oj/a  je 
particip.  kiikii  .se  Intducim  rrcmcuom  ijovori  i  kad 
se  sumiia  o  icmu  ito  hi  vcc  vhkjIo  i  hiti,  tako  sc 
It  sumni  gorori  i  ovijem  sloicnijctti  oblikom.  do- 
lazi od  XVI  irijcka :  BiSo  oboial  da  ios  iiapiida 
prit  a  ne  bit  zad  ostal.  M.  Maruli6  158.  Tako  i-(f 
bit  bilo  na  smrti.  1.  Diiic,  nauk  goiid.  2()2.  Tada 
6e  vas  iiarod  biti  uiuro.  1.  A.  Nonadii,  iiaak  71. 
Od  ovo  dvijo  vr.sto  .  .  .  biti  6o  so  zadosta  roklo. 
J.  Mat()vi(''  390.  Strah  jc  iiicno ,  biio  iiof^iiuxo. 
Nar.  pjos.  vnk.  1,  IGG.  Biio  bio  kao  oni  prvi. 
5,  527.  Mlogo  ga  ne  karaj ,  bide  neito  i  dobra 
tiiiio.  5,  537. 

BITENA,  /.  ado  koje  se  pomine  prije  naSega 
vremena  negdje  hlizu  Kridevca  u  Srbiji.  pisalo  se 
i  Bitino.  S.  Novakovii,  pom.  125.  isporedi  Bitino. 

BITINAC,  Bitiiica,  m.  selu  koje  je  joS  oko  go- 
dine  1822  liilo  n  Srbiji  u  tadainoj  smedercvskoj 
nahiji.  Vuk,  dan.  2,  70.  M.  D.  Milidovid,  srb.  HM. 
sada  ga  nema,  nego  su  onuda  nive:  liiva  u  Bi- 
tincu.  Sr.  Nov.   1876.  386. 

BITINE,  /.  pi  vidi  Bitina. 

BITINO,  n.  selo  u  Srbiji  xiv  vijeka,  po  svoj 
prilici  isto  koje  se  pisalo  i  Bitina.  Glasnik  24,  264. 

bItISATI,  bitiSem,  2'f-  od  tur.  bitmek,  jiroci, 
ne  biti  vise,  transire.  u  na.k  vrijeme,  igmedu  rjci- 
nika  samo  u  Vukovu.  Bilo  i  bitisalo.  Nar.  posl. 
vuk.  13. 

BITIV,  adj.  u  jednoga  jjisca  piroSloga  vijeka 
maze  biti  mjesto  bitev,  sa  i  mjesto  e  slika  radi, 
u  znacenu  kao  cio,  potpun.  moglo  bi  biti  mjesto 
,bitjiv'  (vidi  kod  bidiv),  ali  telko:  xirije  bi  i  ,bi- 
tjiv  moylo  biti  nacineno  od  bitev  kao  da  bi  bilo 
u  svezi  sa  bicem.  U  blazenstvu  torn  bitivom  vide 
stvorca  i  stvoreiia.  J.  Kavaiiin  515. 

BITKA,  /.  pugna,  boj.  u  nase  vrijeme,  izniedu 
rjecnika  santo  n  Vukovu  (inia  i  ti  Stulieevu,  ali 
is  ruskoga).  Al'  jnnaku  odolela  zedca  kako  sva- 
kem  u  bitko  junaku.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  187.  Pod 
jesen  je  vodio  rusku  vojsku  na  Varvarin ,  de  se 
u  onoj  slavnoj  bitki  ranio  u  lijevu  i-iiku.  Vuk, 
dan.  1,  79. 

BITKA  VAC,  bitkavca,  m.  fringilla,  zeba.  u  Be- 
linu  i  Stulieevu  rjeimku.  fi-ingilla  coelebs.  Slo- 
vinac  1880.  31^.  bitkavac  planinsld,  fringilla  mon- 
tifringilla.  31". 

BITKAVICA,  /.  vidi  bitkavac.  vioze  biti  samo 
zenka.  Opajkati  koga  god  kao  bitkavice  sovu. 
Slovinac  1880.  31". 

BITLEM,  m.  vidi  Botleni.  Ja  se  ne  znan  kuda 
diti,  po  Bitlemu  kud  lioditi.   Nar.  ])jes.  ist.  6,  32. 

BITNOST,  bitnosti,  /.  1.  status,  kao  bice  pod 
4.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka:  Bitnosti  uzroko- 
vane  od  sumornosti  midu  jade  mogudstvo  nego  one 
koje  su  uzrokovane  od  stvari  nasladeni.  M.  Rad- 
nic  179.  —  2.  essentia,  samo  u  Stulieevu  rjeiniku. 

BITO^j,  m.  mjesto  u  Turskoj  blizu  Prilipa  i 
Ohrida;  zove  se  i  Manastir.  Zez'  na  Bitoj  stotinu 
topova.  Pjevan.  86. 

BITOEA J,  m.  selo  xv  vijeka  blizu  Brina  u  sa- 
dasrloj  hrvatskoj  kriyini.  Mou.  croat.  172.  sada 
se  tako  zove  jedno  brdo  u  onom  Icraju  medu  se- 
lima  Dreznicom  i  Skalicem.  Kras.  217.  isporedi 
Biturajci. 

bItoVNA,  /.  planina  u  Bosni  blizu  Kreseva. 
Zem|.  bos.  2.  68.  Schom.  here.  1873.  119.  Glasnik 
22,  49.  niiita  drugo  ne  ce  biti  nego  .Hamparska 
pogrjcska  Bistvoi'ia.  Zem].  bos.  37. 


BITPARA  ,  m.  nadimak.  jwoSloga  vijeka.  Mi- 
liailo  Bitpara.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  78.  od  tur. 
bit,  us,  i  para,  novae. 

BIT-PAZAR,  bTt-pazdra,  m.  od  tur.  bit,  u.s,  i 
pazar,  try;  rijciju  tako  sloicnom  zove  sc  mjesto 
gdjc  sc  prodaju  stare  lia(inc.  Na  bitpazaru.  Sr. 
Nov.   1871.  713. 

uiTSTVEN,  ad,j.  vidi  bistvon. 

BJTSTVO,  n.  vidi  bistvo. 

BlTUlriA,  /.  rijeka  u  Slavoniji:  Jo5  to  druge 
vodo  natajiaju  . .  .  Bid,  Bituja,  Bosut,  Vuka,  Studva. 
M.  A.  Ke|k()vid,  sat.  25. 

BITUNIKA,  f.  stachys  betoniea.  6as.  6es.  muz. 
1852.  2,  47.   betoniea  officinalis  L.   B.  Sulek,  im. 

16.  isporedi  botonika. 

BITUNA,  /.  selo  u  Hercegovini  blizu  Stoca. 
Statist.  122.  goriia  i  doAa.  Schom.  ragus.  1876.  57. 

BITURAJCI,  m.  pL  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  karluvackoj.  Schom.  zagr.  1875.  79.  Pregl. 
31.  isporedi  Bitoraj. 

1.  BITVA,  /.  dio  sadasiic  Macve  u  Srbiji  xrv 
vijeka:  U  Bitve.  Sr.  ^;et.  1847.  4,  51.  Danidid 
1,  42.  sada  se  tako  zove  jedna  bara  ondje,  koja 
utjece  u  Savu  na  Drenovcu.  Vuk.  rjed.  27.  M.  D. 
Milidevic,  srb.  419. 

2.  BITVA,  /.  pugna,  boj,  bitka.  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulieevu  (iz  brevijara). 
Sedamb  letb  bitvu  iniali  s  Praizom.  Glasnik  20, 18. 
Gdi  je  vojska  i  bitva  bila.  D.  Obradovid,  bas.  162. 

3.  BITVA,  /.  beta,  blitva.  od  lat.  beta,  dolazi 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu  (17. 20), 
Belinn  (141"),  Bjelostijencevu,  Stulieevu  i  u  Vu- 
kovu (u  kom  se  tumaii:  ,u  Dubrovniku  nekako 
pitomo  zeje  u  kojega  je  list  kao  blitva  i  u  Ze- 
munu  zove  sc  pazjak  a  u  Hercegovini  pazija'). 
zove  se  i  meko  ze}e  (vidi  kod  ze]e).  Bitve  i  sa- 
late  i  trstja  kupusa  naberi.  N.  Dimitrovid  103. 
A  pak  bi  me  bitvom  hranio.  M.  Driic  227.  Bitva 
pitoma,  beta  hortensis.  Bella  1411.  beta  cicla  L. 
B.  Sulek,  im.  17.  Gluha  bitva,  luda  bitva,  beta 
fatua.  Bella  141".  beta  maritima  L.  B.  Sulek,  im. 

17.  Bijela  bitva,  beta  cicla  alba  L.  B.  Sulek,  im. 
16.  crjena,  crna  bitva,  beta  rubra  L.  B.  Sulek, 
im.  17.  ,divja'  bitva,  beta  sylvestris.  Mikaja  17a. 
beta  maritima  L.  B.  Sulek,  im  17. 

1.  BITVEN,  adj.  sto  pripada  bari  Bitvi.  Niva 
u  bitvenom  po}u.  Sr.  Nov.  1866.  306. 

2.  BITVEN,  adj.  betaceus.  samo  u  Stulieevu 
rjecniku. 

BITVICA,  /.  dem..  bitva,  beta,  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Ne  ojdu  mi  nig- 
dir  struka  ni  moraca  ni  bitvice.  M.  Vetranid  1,  19. 

bItVRDA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vratiskom. 
Sr.  Nov.  1879.  176.  mjestani  izgovaraju  starijem 
akc.  Bitvfda. 

BTVA,  /.  esse,  samo  u  Belinu  rjeiniku,  gdje  se 
tumaii:  ,forma,  termine  filosofico,  quel  principio 
intrinseco,  che  secondo  i  filosofi,  detti  Aristote- 
lici,  da  I'essore  alio  cose'.  324''. 

BIVAIiICA,  /.  mos.  obicaj,  sto  tko  po  obicaju 
cini  te  biva.  samo  u  jednoj  pjesmi :  Ah ,  ni  to 
va§a  bivalica ,  dadko  moj ,  da  so  vi  ne  dete  na 
nas  obazret.  Nar.  pjes.  ist.  5,  8. 

BIVALISTE,  «.  habitatio,  domiciUi  locus,  samo 
u  Stulieevu  rjecniku  gdje  ima  u  istom  znaienu  i 
,bivali§tvo'.  bez  potvrde  i  jedno  i  drugo. 

BIVANE,  n.  esse,  od  xviii  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  u  Belinu  (oxistentia  292*),  u  Voltigijinu  (da- 
soin,  aufenthalt),  u  Stulieevu  (existentia)  t  u  Vu- 


BIVATEl^ 


373 


BIVATI 


kovu  (fi-eqiienter  esse).  —  1.  kao  bi6e  pod  1 : 
Koza  coeka  ziva  ima  dusu  koja  ju  ozivjujo  i  daje 
bivane.  M.  Radnic  238.  Jedinstvo  jest  ono  koje 
daje  bivane  brojevom  i  svijem  stvarnia.  a  broj 
dviju  jest  srm't  i  rasutak  liih.  247.  Dolazi  se  u 
poznaiie  stana  ili  ti  bivaiia  triju  sob.stvi,  to  jest 
oca ,  sina  i  duha^  .svetoga.  A.  Bacic  7.  Nijekalui 
bivane  andela.  Ziv._  is.  134.  stamparska  ce  hiti 
pogrjeska  bivene :  Negova  postei'ia  i  velika  do- 
stojanstva  i  bitja  jesu  prilike  brez  bistva,  bivena. 
M.  Eadnic  132.  —  2.  kao  dogadane,  dogadaj,  fac- 
tum, eventiun:  Ne  poznaju  s^ajeta  ni  sebe  iste; 
izvodi  mnoga  zla  i  jest  iizrok  od  necestitije  bi- 
vaiia. M.  Radnic   183. 

BiVATE^j,  III.  habitator.  aamo  u  Stulicevu  rjcc- 
niku,  gdje  ima  i  adj.  bivatejan,  fiiturus.  oboje  ne- 
pouzdano. 

BtVATI,  bivam,  impf.  esse.  —  Akcenat  u  pracs. 
kaki  je  u  1  jcd.  faki  je  i  u  ostalijem  licima  osim 
3  mil.,  taki  je  i  u  impf.  cijelom  bivah,  i  imperat. 
cijelom  bivaj ;  a  kaki  je  u  inf.  taki  je  u  aor.  ci-^ 
jelom :  bivah,  u  part,  pract.  act.  u  blvao,  a  jos 
je  i  treci  slog  dug  u  3  pi.  praes. :  bivajii  i  part, 
praes. :  bivajuci,  a  osim  akcenta  na  prvom  slogu 
jos  je  i  drugi  dug  u  part,  praet.  act.  i:  bivav, 
bivavsi.  —  Dolazi  od  xii  vijeka  (usti-oju  semu 
byvajemu.  Men.  serb.  5),  izmedii  rjecnika  u  Be- 
linu  (esse  294t>.  perdurare  282^.  diem  ducere  683*. 
habitare  303^1).  u  Jamhresicevu  (fio,  confio),  it  Vol- 
tigijinii  (wohnen,  existiren),  u  Stulicevu  (esse, 
morari,  manere,  interesse,  accidere,  e venire,  fieri), 
u  Vukovu  (esse)  i  u  Vaniciccvu  (esse).  —  Posta- 
nem  od  biti  (budem),  kojemu  i  znacene  ostaje, 
samo  se  vise  puta  vrsi. 

I.  sa  subjektonr. 

1.  bez  piredikata,  a  s  dodatkom  kakvijem  god 
(kao  biti,  budem,  ^jorf  I,  A,  1):  —  a)  znacene  .se 
glagolu  vrsi  vise  puta  tako  da  je  vrsene  ili  rastav- 
[eno  jedno  od  drugoga  kako  god  ili  ide  jedno  za 
drugim  kao  da  se  nastavla  jedno  na  drugo :  Za- 
preitenija  da  bivajutt.  Mon.  serb.  1.5.  8  koga  raz- 
mirtja  ni  jedna  knristt  ne  biva.  3ri7.  Ki  t'  mlados 
zivotom  dariva  na  svaku  tvii  rados  vik  da  ti  va.s 
biva.  D.  Drzic  349.  Cime  boj  biju  bojnici  srditi. 
lie  muza  Uriju  ktje  prava  ubiti ;  a  sve  toj ,  go- 
vore,  cim  bude  s  liom  bivat,  lie  dike  da  more 
bez  sumiie  uzivat.  D  Raiiina  12''.  S  bozje  osude 
ovo  isto  svim  opacim  judim  biva.  I.  Gundulic  .522. 
Pristu]jno  }eto  biva  svako  cetvrto  godiste.  M. 
Divkovic,  nauk  in.  S  mladcinii  i  tiijinci  u  ritko 
opci  i  bivaj.  B.  Kasic,  na.sl.  13.  Od  kniha  biva 
tUo  Isusovo.  S.  Margitio,  fala  294.  U  zivini  biljeg 
koji  od  razborstva ,  znam ,  ne  biva.  A.  Vitajic, 
ost.  3;  Srcem  bivaj  sved  na  nebi.  I.  Dordic,  salt. 
146.  Cudesa  bivaju  po  duhu  s%'etomu.  F.  Lastric, 
test.  250.  Rodstvo  duhovno  biva  po  kiiui.stvu  kr- 
stena.  J.  Banovac,  razg.  270.  Bivaj  mi  z  bogom. 
M.  Zoriric,  osm.  ix.  Lupezi  od  linaca  bivaju.  V. 
Dosen  v.  Sto  se  piva,  kad  godina  mlada  biva.  45. 
To  holitom  dosta  biva,  kad  nad  drugim  slavno 
pliva.  72.  Glas  iz  grla  kako  biva?  kako  V  iiho 
lieg  dobiva?  261.  Eto  sa  sta  nemir  kuci  biva. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  137.  Misli  da  ta  sva  od  sebe 
bivaju.  175.  Pravo  posvetiliste  biva  i  u  kruhu 
prisnu.  A.  Kanizlic,  kam.  486.  Sad  pastirora  biva, 
dusu,  ovcu  dragu  gleda,  iziskiva  po  zahodnom 
tragu ;  sad  od  otca  prsi,  milosrdno  krilo  kaze,  da 
pomrsi  sto  god  je  zla  bilo.  A.  Kanizlic,  i-oz.  88. 
Ovi  misec  bivaju  poklade.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  72. 
Od  tud  smutiia,  od  tud  kavga  biva.  388.  I  prije 
su  veseja  bivala.  Nar.  pjes.  vuk^  2,  539.  Kad  su 
'nake  bivale  prilike.  4,  133.  Kara-Suju  potvrdi  voj- 
vodstvo,  da  j'  vojvoda  u  Drobiiaku  svome,  ka' 
sto  su  mu  i  stari  bivali.  4,  465.  Od  jednoga  drveta 


nikakva  grada  ne  biva.  Nar.  posl.  vuk.  233.  Od 
pruta  biva  veliko  drvo.  235.  Od  dece  }udi  bivaju. 
232.  Da  ne  bivaju  zbiraiia  kad  dodem.  Vuk,  Ikor. 
IG.  2.  Nego  druga  ne  biva  nikako ;  robovi  smo 
nasega  padise.  P.  Petrovic,  seep.  171.  kad.  se  zna- 
cene vrsi  vise  puta  jedno  za  drugim  kao  da  se 
nastavfa,  tada  je  i  kao  baviti  se,  boraviti  (kao  i 
najirijed  u  gdjekom,  primjeru)  i  kao  stanom  biti 
gdje:  Biserkina  u  dubini  biva.  V.  Dosen  iii.  Oti- 
sao  u  vajevsku  naiju ,  u  selo  Durdevci ,  da  biva 
tamo.  Prot.  sab.  mag.  16.  Nikola  tuzio  Dimitrija 
za  svoj  konak ,  sto  je  bivao  u  kuci  kod  Nikole. 
35.  Ona  bi  rad  tu  na  samoilne  bivat.  Nar.  prip. 
mikul.  46.  —  b)  vrsene  znacena  viie  puta  jedno  za 
drugim,  kao  da  se  nastav{a  jedno  na  drugo,  uzi- 
maju  neki  pisci  i  za  produjivane  negovo,  kao  im- 
perfektivno  biti  (esse) :  Rekose  da  je  svit  biva' 
vazda  I.  T.  Mi-navic,  ist.  91.  Vjerovali  su  da  biva 
bog.  ;^iv.  is.  134.  Biv'o  sam  prije  svijeli  vijeka. 
122.  Nami  je  dobro  odi  bivati.  100.  Cinim  da  ovo 
biva  dosti  mome  uceniku.  M.  Zorici6,  aritm.  7. 
Od  koga  je  post'o  ovi  bog?  Od  nikoga,  nego  je 
bio  sam  od  sebe  od  vijeka  i  biva  u  vijoke.  T. 
Ivanovic,  nauk  18. 

2.  s  predikatom,-.  a)  znacene  kao  naprijed  pod 
1,  a.:  Da  bo}i  bivamo.  M.  Marulic  34.  A.  Kada 
vesel  clovik  vele  biva?  B.  Kada  je  s  mirom  sel, 
ter  ca  god  dobiva.  P.  Hektorovic  29.  Velike  kri- 
posti  blagom  se  odiva,  tko  bozjoj  svitlosti  pravi 
sluga  biva.  42.  Bez  niilosti  a  ti  stojis,  pace  tvrda 
svak  dan  bivas.  S.  Bobajevic  224.  Nigda  i  ja  luda 
bivah  tako  i  zavijah.  M.  Pelegrinovic  175.  Uka- 
zacu,  Krunoslava  u  osvetah  kakva  biva.  I.  Gun- 
dulic 468.  Cjeca  takove  okoloviue  biva  grijeh  tezi. 
S.  Matijevic  37.  Vojnici  sve  bivahu  pomamniji.  F. 
Lastric,  test.  159.  Koji  bivaju  spaseni.  274.  Covik 
zeni  glava  biva.  V.  Dosen  68.  Smrt  li  za  to  sladka 
biva?  176.  Moja  budalastina  sve  to  visa  biva.  D. 
Obradovic,  ziv  100.  Ki'ivci*  bivamo,  kad  sto  god 
cinimo,  sto  zakon  zabraiiuje  ciniti.  B.  Leakovic, 
nauk  452.  Vjetar  duva,  ruza  se  razvija,  a  od  kise 
biva  veselija.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  288.  Koji  jo  za 
Pasmangijna  vremena  bivao  subasa  po  Timoku. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  340.  U  onu  noc  u  koju  bivase 
predan.  Vuk,  Ikor.  11,  23.  Tajne  srca  negova  bi- 
vaju jav|ene.  14,  25  —  b)  znacene  kao  naprijed 
pod  1,  b.:  Ako  likari  hocemo  bivati,  uzrok  svakoj 
stvari  tribuje  gledati.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  107, 
Koji  prvo  bise  samo  bog,  poce  bivati  bog  i  co- 
vik. I.  T.  Mrnavic,  ist.  4.  Po  liemu  vam  sajemo 
osam  aba,  .  .  a  pri  togaj  poslato  cetrnajest  aba, 
to  biva  dvadeset  i  dvi  abe.  Starine  11,  83.  6  a  4 
toj  biva  10.  M.  Zoricic,  aritm.  9. 

II.  bez  subjekta: 

1.  bez  prcxlikata,  a  s  kakvijetn  god  dodatkom 
(kao  biti,  budem,  pod  I,  B,  1);  Jegda  sego  staviti, 
siko  da  bj'vajett.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  155. 
Kad  bog  dobro  cini,  prostira  se  ne  samo  do  ce- 
tvrtoga  poroda,  dali  do  tisuca  porodov,  ako  bi 
toliko  ih  bivalo.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  78.  Tako  biva; 
nije  drugo.  V.  Dosen  65.  Biva  im  sve  to  gore.  88. 
Moralo  bi  biti  tako;  ali  biva  naopako.  90.  Vele 
da  mu  biva  boje,  onu  zmiju  kad  ubije.  115.  Kako 
biva  i  kako  se  zgada.  M.  A.  Rejkovic ,  sat.  133. 
Ter  tako  biva  lasiie  stiti.  M.  Dobretic  vi.  Tada 
biva  nemu  (nemocniku),  kolik  da  misnika  i  nejma 
u  to  irne.  62.  Vaja  da  se  bila  vjencala  pa  ostala  kod 
oca  a  muz  joj  zapopivsi  se  po  tom  oti.sao  da  uci 
knigu ,  kao  sto  je  onamo  od  prije  eesto  bivalo. 
Vuk,  nar.  pjes.  4,  61.  Svaki  dan  bivase  ih  vise. 
Vuk,  djel.  16,  5.  Da  mu  toga  u  carstvo  ne  biva. 
P.  Petrovic,  seep.  181.  U  mnogim  rijecima  ne 
biva  bez  grijeha  D.  Danicio,  pric.  10,  19.  Tebi 
ginut  od  obijesti  biva.  Osvet.  3,  34. 


BIVENE 


374 


BIVOVATI 


2.  »■  predikatom :  Prem  da  Aomu  zimno  biva 
krivo  bla^o  Ja  uiiva.  V.  Doson  73.  I  po  tomo 
ziiaiio  biva  Sto  jo  zito,  Sto  li  jiliva.  18. 

3.  ,s  rcvcnicom  Icoja  sc  privcsujc  rijecju  da :  Po 
ti  iiafin  biva  da  tudino  dobra  jidu.  A.  Kani?.li6, 
koni.  15-1.  Odkud  i  biva  da  luloKi  toliko  psovko 
no  ostav|aju.  B.  Loakovic'',  gov.  38.  Od  tud  biva 
da  sok  s(>  isporo.  J.  S.  Eolkovic,  ku6.  398.  Bivalo 
jo  da  udari  kisa  i  koliba  prokisno,  a  pismo  jos 
iiijc  Kotovo.  M.  D.  Milicovii'',  vo6.  12. 

•1.  be:  predikata  i  be:  Ikakoya  dodatka,  snmo 
biva,  kao  da  bi  se  rekto  ,moze  biti':  No  biva,  os 
goLt  nicbt.  Vuk,  rjoC.  ■24".  Sada  ti,  efcndija,  sudi, 
jesara  li  ja,  biva,  kriv.  Nar.  prip.  bos.  1,  31.  A 
Sto  carski  iskaso  foniiani,  da  mu  damo  u  iiizame 
moinke,  biva,  naSu  djecu  dauiimo.  Osvot.  2,  51. 
§to  je  tuzbe,  biva,  laga  raja.  4,  15. 

III.  na  se:  pasivnu,  bez  stibjekta  {isporedi  biti, 
budom  pod  I,  C) :  Od  kud  je  da  je  tvoje  srce  to- 
liko voliko,  i  kad  -se  biva  u  liomu,  stoji  .se  u  takoj 
Sirini?  D.  Mattei  187.  Velikiui  sc  di-zavuikom  ne 
biva  boz  truda.  M.  Pavlinovic,  rad.  l(j. 

bIvENE,  n.  vidi  bijene.  a)  verberatio :  Bivene 
pri  stupu.  I.  J.  P.  Lucie,  doct.  42.  —  h)  pugna: 
Koji  bi  bill  se  na  megdanu,  .  .  ako  bi  u  biveiiu 
poginuli,  ostati  6e  bez  ukopa  crkovnoga.  I.  J.  P. 
Lucie,  nar.  134. 

BIVKA,  /.  obex  serae,  skakavica.  u  zagoneci: 
U  nasega  Ivka  gvozdena  bivka,  eim  babu  dirka. 
(odgonet(aj :  brava).  B.  Musieki. 

BIVO,  bivola ,  m.  bubalus.  —  akc.  u  yen.  pi. 
bivola.  —  i  je  od  staroga  y.  6  je  na  kraju  po- 
stalo  od  ol;  sa  6  na  kraju  dolazi  od  svii  vijeka 
(vidi  da(e  primjer  Crundidicev) ;  sa  ol  dolazi  jos 
proUoga  vijeka  u  jednoga  pisca  (vidi  daje)  i  na- 
sega vijeka  (u  Voltigijinu  rjectiiku  i  u  Stulicevu, 
u  kom  ima  i  sa  o).  Postanem  od  lat.  bubalus, 
koje  je  glasilo  i  bufaUis.  Dolazi  od  xvi  Hi  xv  vi- 
jeka (vidi  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjecnicima 
osim  Daniciceva:  samo  sa  ol  na  kraju  u  Vran- 
cicevu,  Jambresiceini  i  Voltigijinu;  sa  o  i  sa  ol 
u  Mikalinu,  Bjelostijencevu  (bivoo,  bivol)  i  Stu- 
licevu, samo  sa  o  u  Bclinu  (151'')  i  u  Vukovii. 
Tisustu  bivolB  posla.  Aleksand.  nov.  100.  Tisu6 
bivolov  neukili  posla.  Aleksand.  jag.  star.  3,  292. 
Taj  ti  erida  bise  od  jakih  bivoli.  M.  Marulic  14. 
Jak  uboden  bivo  muka.  I.  Gundulio  472.  Kako 
uboden  bivo  hodi  ter  po  paklu  reva.  J.  Palraoti6, 
dubr.  16.  PritiU  .  .  bivoli.  A.  Vitajic,  ist.  65.  K'o 
uboden  bivol  muka.  J.  Kavaiiin  416.  Kra}  pak- 
}eni  .  .  jak  rasrcen  bivo  muka.  N.  Marci  70.  Ne 
hi  vidio  bivola  na  slami.  Poslov.  dan.  70.  A  u 
kome  (Skadru)  nikad  nista  nema,  no  se  legu  zabe 
i  bivoli.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  567.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  maze  biti  stamparskom  grijeskom  bivol 
0  zvijezdi :  Ko  je  vela  medvediea  i  mali  medvedic 
i  zmaj  i  ko  je  veliki  bivo).  P.  Zoranic  65''.  — 
2)1.  Bivoli,  zovu  se  stijene  u  Dunavu  u  Serdapiu 
vise  Izlaza.  M.  D.  Milicevid,  srb.  952. 
BIVOL,  m.  vidi  bivo. 

BIVOLAE,  m.  koji  cava  bivole,  pastor  buba- 
lorum.  xiv  vijeka  u  jednom  spomeniku  i  u  Jam- 
bresicevu  rjecniku  (,bubulcus').  Prida  krajevtstvo 
mi  bivolare.  Glasnik  ii.  12,  71. 

BIVOLCE,  bivolceta,  w.  bubalus  vitulus  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BrVOLCICI,  m.  pi.  datura  stramonium  L.  ta- 
tida.  J.  Pancii,  flora  srb.  516.  flora  biogr.'^  449. 
B.  Sulck,  im.  17. 

BIVOLICA,  /.  bubalis.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Belinu  (151^),  Bjelostijencevu, 
Stulicevu  i  Vukovu.  Sedam  bivolica  pritilih.   F. 


Partif  7.  —  ukor  lefadetu  koje  ne  ie  Hi  ne  smije 
uciniti  odmah  sto  mu  se  kazc:  Bivolico  Rade  Ba- 
Ictiiu.  Ogled,  sr.  110. 

BiVOLIOIt^,  M(.  prezime  xiv  i  xv  vijeka.  Mon. 
sorb.  150.  158.  pogrjeska  6e  biti  Bivo6i6L.  Mon. 
sorb.  405. 

BIVOLINA,  /.  1.  augm.  bivo,  ,vilis  bubalus, 
inimanis  bubalus'  «  Stulicevu  rjeiniku.  i  kao  ukor 
covjcku  neokretnu,  ,liomo  ineptissimus'  u  rjeiniku 
Belinu  (151'')  i  Bjelostijcnievu.  —  2.  meso  bi- 
volsko,  oaro  bubalina.  .samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 
BiVOLOV,  adj.  bubali.  od  prosloga  vijeka,  u 
rjecniku  nijednom.  Glavom  bivolovom  mni  na- 
rosit  J.  Kavaiiin  288.  Od  rogova  bivolovih.  D. 
Danicii'',  psal.  22,  21. 

BivOLOVINA,  /.  koza  bivolska,  pellis  bubalina. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  bivo]a6a. 

bIvOLSKI,  adj.  bubalinus.  od  xvn  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Mikalinu,  Belinu  {l^V'),  Bjelo- 
stijencevu, Jambresicevu,  Stulicevu  i  Vukovu.  Bi- 
volski  sir.  Mikaja  17.  Bivolsko  meso.  Bjelostjenac 
16''.  Prozdrlos  .  .  jami  se  beza  dna  i  bivolskom 
6udi  slici.  N.  Marci  67.  Bivolska  koza.  Vuk,  rje6. 
24a. 

BiVOLUJ,  adj.  vidi  bivolski.  Samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

BIVO^,  adj.  bubali,  bubalinus.  od  x:v  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu.  sada  samo  u 
mjesnim  imenima;  inace  kad  bi  bilo  u  oliicaju, 
govorilo  bi  se  samo  u  slozenim  oblicima :  bivoji. 
Selu  je  Brielima  xiv  vijeka  isla  meda  ,u  Bivoji. 
Sledt'.  Mon.  serb.  114.  istoga  je  vijeka  jednoj  nivi 
u  selu  Krpenu  (koje  vidi)  isla  meda  ,na  Byvojb 
Brodt'.  Glasnik  11, 135.  —  od  bivolske  koze:  Prote- 
zuci  lukove  bivo|e.  M.  Marulic  11.  Bivo)  luk  pro- 
tezui.  P.  Zoranic  46.  —  sto  pripada  bivolu :  Mac 
Kastriotovica  Jui'ise  u  negovoj  ruci  na  jedan  mah 
odsicase  bivo)e  (,bivolie')  glave.  F.  Lastric,  od' 
234.  —  danas  ima  mjesto  pod  sumom  i  livadama 
ti  Srbiji  u  vracarskom  srezu,  koje  se  zove  Bivo)a 
bara.  Glasnik  19,  105.  Livada  u  Bivo)oj  bari.  Sr. 
Nov.  1872.  849.  —  isporedi  Bivoje  Brdo. 

BiVO;^ACA,  /.  1.  bivolska  koza,  pellis  bubalina. 
u  nase  vrijeme,  izmedu.  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
U  bugaku  koza  bivojaca.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  438. 
—  2.  nekolika  se  mjesta  pod  nivama  i  livadama 
u  Srbiji  tako  zovu :  u  okrugu  kragujevackom :  Niva 
u  Bivojaci.,  Sr  Nov.  1866.  111.  u  okrugu  pozare- 
vackom:  Niva  u  Bivojaci.  1865.  625.  ii  okrugu 
smederevskom:  Livada  u  Bivo)aci.  1873.  1031. 

BiVO^iAK,  JH.  neka  zeiiifa  blizu  Decana  tako 
se  zvala  xiv — xvn  vijeka :  Zem)u  Byvo)aki..  Mon. 
serb.  92.  Na  ByTo)aku.  559.  danas  se  neko  mjesto 
pod  livadama  u  Srbiji  u  cuprijskom  okrugu  tako 
zove:  Livada  u  Bivo)ak(u).  Sr.  Nov.  1872.  77. 

BIVOl^AKOVIC ,  m.  prezime  u  nase  vrijeme: 
Jovan  Bivo)akovic.  Eat.  414. 

BiV0]r.E,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kru.sevac- 
kom.  K.  Jovanovic,  rec.  127. 

BIVOl^E  BEDO,  M.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.    Sehem.   rag.    1876.   58.    Statist.  106. 

BiVO;^SKJ,  adj.  sela  Bivo}a.  Bivo|ska  opstina. 
K.  Jovanovid,  rec.  127.  Livada  u  bivo)skom  kjucu. 
Sr.  Nov.  1863.  228. 

BIVOB,  n.  vidi  Bibor.  u  pjesmi:  Po  Bivora 
grada  zgorio  sam.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  541. 

BIVOVATI,  bivujem,  impf.  esse,  biti,  doista 
biti.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka:  Ako  .  . 
stavis  ooi  tvoje  u  oni  vikoviii  i  bivuju6i  (zivot). 
M.  Eadnic  168. 


BIVSTVENO 


375 


BI^ICA 


BIVSTVEN,  adj.  vidi  bistven.  prosloga  vijeka. 
Stavno  blazenstvo,  koje  se  moze  zvati  bivstveno 
oli  naravsko.  J.  Matovic  117.  Ono  priveliko,  ne- 
dospiveno  blazenstvo,  koje  nazivamo  bivstveno, 
ima  se  postaviti  u  nzivaiiu  boga.  120.  ],jubav  biv- 
stvenim  nacinom  donosi  sjedinene.  A.  Tomikovic 
52.  —  adv.  bistveno:  Tijelo  i  krv  gospodina  na- 
Sega  Isukrsta,  koji  no  pod  vrstorn  kruha  i  vina 
sa  svojom  dusom  i  bozanstvom  bivstveno  i  pod- 
puno  prebiva.  E.  Pavii,  jezg.  54.  Jesukrst  .  .  se 
bivstveno  uzdriuje  u  sakramentu  tijela  Jesiikr- 
stova.  J.  Matovii  493. 

BIVSTVENO,  adv.  vidi  hod  bivstven. 

BIVSTVENOST,  bivstvenosti, /.  essentia,  ujed- 
noga  pisca  prosloga  irijeka :  Bivstvenost  priprave 
zadrzaje  se  u  torn  da  je  dusa  od  smrtnih  gri(h)a 
ociSdena.  E.  Pavio,  jezg.  58. 

BIVSTVO,  n.  esse,  ka^  bice  u  nekim  znacenima 
i  kao  bistvo.  Od  xvii  vijeka  (vidi  primjer  Divko- 
vicev),  izmedu  rjecnika  .laino  u  Belinu  (existentia 
292''),  Bjelostijencevu  (existentia  527''.  substantia 
116.Sa)  i  Jatnbresicevu  (substantia  955^).  -  1.  kao 
bide  pod  1 :  Bivstvo ,  existentia.  I.  Velikanovic, 
upuc.  1,  viii.  Od  bivstva  bozjega,  ili  ti  ima  li 
bog?  1,  9.  Kazi  mi  najprvo  bivstvo  bozje ,  ili  ti 
ima  li  i.stinito  bog?  1,  9.  Bo}e  je  bilo  za  Judu  da 
ne  bude  bio  nego  Sto  je  bio,  da  se  tako  prostire 
Isus  prid  noge  jednoga  covika,  kojega  bivstvo 
jest  gorje  od  nebivstva.  A.  Tomikovic  50.  —  2.  kao 
bice  pod  2 :  Pravo  i  bistveno  Isukrstovo  u  euka- 
ristiji  bivstvo.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  49.  Ocito 
pokazuje  se  da  je  istinito  i  pravo  Isukrstovo  biv- 
stvo u  ovomu  sakramentu.  2,  57.  Gdi  smo  od  pra- 
voga  bivstva  tila  i  krvi  Isukrstove  u  sakramentu 
eukaristije  razlozili.  2,  342.  —  3.  kao  bice  pod  3 : 
Sva  kolika  stvorenja  u  svomu  bivstvu  jesu  vele 
dobra.  M.  Divkovic,  bes.  153.  Za  sto  je  ime  bozje 
.  .  prislavno  u  svomu  bivstvu.  M.  Divkovic,  nauk 
84.  Kako  dusa  is  tijela  izide,  tijelo  ostane  mrtvo, 
izgubi  sve  uzorstvo  i  svu  krejiost,  a  dusa  ostane 
u  svomu  bivstvu.  269.  Isukrst  jest  s  otcem  jedno 
bivstvo.  60.  Sin  buduci  prilika  bivstva  liegova. 
I.  Bandulavic  12.  hebr.  1,  3.  On  jest  u  svomu 
bivstvu  najveca  istina.  A.  d.  Bella,  razgov.  239. 
Bog  jest  od  bivstva  oca  prije  vikova  roden,  i  covik 
jest  od  bivstva  materc  u  viku  rnden.  S.  Badric, 
nac.  19.  Da  je  prava  mati  boga  i  covika  zajedno, 
i  da  je  nemu  od  priciste  krvi  svoje  dala  bivstvo 
covicansko.  A.  Kanizlic,  utoc.  756.  Kuda  cu  ici 
od  obraza  tvoga,  koji  si  svagdi  po  bivstvu  tvomu  ? 
A.  Kanizlic,  bogojub.  1.58.  Posvetilista  u  vode- 
nomu  bivstvu  stvorio  jesi.  J.  Banovac,  blagos. 
358.  Da  se  sve  bivstvo  kruha  i  vina  u  pravo 
tijelo  i  pravu  krv  Isukrstovu  prisobstvuje.  E.  Pa- 
vic,  jezg.  54.  Pristavjena  (mana)  k  ognu  ne  ras- 
tapase  se  i  bijase  bivstva  cvi-stoga  i  neraspada- 
voga.  Turl.  blago  2,  232.  Da  se  obraca  bivstvo 
vina  u  krv  gospodinovu.  J.  Matovic  200.  U  troj- 
stvu  jednoga  bivstva.  17.  Svaka  stvar  oli  se  po- 
znaje  po  bivstvu,  oli  po  prilici  i  oblicju.  118. 
Gvozde  pristavjeno  u  ognu,  ogaii  prima  i  prem  da 
se  ue  promjenuje  liegovo  bivstvo,  nista  ne  mane 
cini  da  se  cijeni  bit  sto  god  razliko,  to  jest  ogaii. 
119.  Sve  koliko  bivstvo  kruha  obrati  se  u  pri- 
sveto  tilo  Isukrstovo.  B.  Leakovic,  nauk  186.  U 
komu  se  osobito  bivstvo  i  kripost  ovoga  sakra- 
menta  stav]a.  B.  Leakovic,  gov.  77.  Koliko  se 
dotice  naravi  i  bivstva,  uvik  je  medu  bogom  i 
stvorenem  jedna  neizmirna  razlicnost.  A.  Tomi- 
kovic 39.  —  4.  kao  bice  jmd  4:  Veli  da  bi  volio 
priko  onoga  ogiia  prijeci  od  istoka  do  zapada, 
nego  Li  djavla  vidjeti  u  oka  trenutje,  toliko  je 
grub   u  svomu   bivstvu,   grubji   od   svake   stvari 


grube.  M.  Divkovic,  bes.  177.  Svakomu,  ne  raz- 
likujuc  doba,  spol,  bivstvo.  Turl.  blago  2,  232.  — 
5.  kao  bice  pod,  5 :  Bog  je  jedno  vjekovjecne  ne- 
promjenjivo  neskoncano  neizrajerno  i  svemoguce 
bivstvo.  E.  Pavic ,  jezg.  15.  Da  je  bog  vjecno 
bivstvo  ili  ti  sucanstvo.  J.  Matovic  16. 

BIZ,  m.  pisum  arvense  L.  u  jednoga  pisca  na- 
kga  vremena,  koji  je  cuo  u  Bahnaciji.  Gas.  6es. 
muz.  1852.  2,  47.  Od  tal.  piselo.  isporedi  bi2. 

BIZA,  /.  cards,  pseto.  isporedi  bizin.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje  se 
napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori.  Postanem 
moze  biti  od  tur.  biiz,  koza.  On  nagoni  Kosovijem 
vranca,  pred  Aim  biza  samovojna  pode.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  218. 

BIZANAC,  Bizanca,  hi.  Byzantium,  isporedi  Vi- 
zantija,  Bizancio.  Saraceni  porobise  Bizanac.  I. 
Ancid,  ogl.  185. 

BIZANCIO,  m.  Byzantium,  isporedi  Bizanac. 
GdJB  Bizancio  bi  njekada.  I.  Gundulic  531. 

BIZANCANIN,  m.  Byzantius;  Grajani  da  iz- 
ginu,  Bizancani  jakno  bijedni.  J.  Kavanin  185. 

BIZANTIC,  m.  prezime.  prosloga  vijeka  u  jed- 
noga pisca:  Kanonika  Bizantica.  J.  Kavanin  161. 

BIZANTINSKI,  adj.  byzantius:  Djelopravje  bi- 
zantinsko.  J.  Kavanin  180. 

BIZDIf',  m.  kao  iikor  mladii  ce}adetH.  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  ne  zna  se  za  cijelo  treba 
li  ritati  d  ili  g ;  a  ni  z  nije  poiizdano.  postana 
tamna.  Stara  sani,  a  ne  znam  koliko  ovi  ,biz- 
gjici'  znaju.  M.  Driid  192.  Vele  t'  ih  znas,  ,biz- 
gjicu',  nu  liodi  ovamo.  407.  isporedi  bizgov.  prema 
tome  hi  trehalo  da  ylasi  bizdid. 

BIZEK,  TO.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  za- 
grehafkoj.  Schem.  zagr.  1875.  62.  Pregled  18.  e  ce 
biti  po  icajkavskom  govoru  mnetnuto  mjesto  a,  te 
po  istom  govoru  i  ostaje  u  svijem  padezima:  Bi- 
zeka  ltd. 

b!zG,  b'izga,  »(..  viscum,  omela,  }epak,  veska. 
Od  lat.  visco.  TI  jednoga  pisca  prosloga  vijeka, 
tako  bez  a  medu  z  i  g  na  kraju:  Prikladan  ticai-u, 
ki  prilipo  sviri,  kad  bizg,  zanka,  procip  na  tieicu 
piri.  M.  Kuhacevid  36. 

BIZGOV,  bizgova,  m.  covjek  mlad,  zdrav  i  jak 
a  lijeii.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  ^i.  Kovacevid. 
isporedi  bizguja  i  bizdic.  Postana  tamna. 

bIzGU^jA,/.  zemko  celade  mlado,  zdravo  i  jako 
a  lijeno.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  T^.  Kovacevic. 
isporedi  bizgov. 

BIZIKAlfiKA,  /  siringa.  samo  tt  rjecnicima 
Jamhresicevu,  Bjelostijencevu  (.bizikalka'),  Volti- 
gijinu  (.bizikalika')  i  Stulicevu  (,bizikalika').  isjiO- 
redi  bzikajka. 

BIZIMOVICI,  m.  2'1-  selo  u  Bosni  u  okrugu  sa- 
rajev.'ikom.  Statist.  26. 

BIZIN,  bizina,  m.  canis,  pseto.  it  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje  se  napo- 
mine da  se  govori  u  Crnoj  Gori.  isporedi  biza. 
Lovci  reku  kadiji  da  bizini  ostanu  kod  nega.  V. 
Vrcevic,  igre  51. 

BIZOVAC,  Bizovca,  m.  selo  u  Slavoniji  u  pod- 
zupaniji osjeckoj.  Pregled  100. 

BIZ,  TO.  vidi  biz.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena: Biz,  pisum  sativum  L.;  biz  ,divji',  pisum 
arvense  L.  B.  Sulek,  im.  17. 

BIZICA,  /.  mulctra,  miizlica,  krav]aca,  dizva, 
siglo.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (502*)  i  Stulicevu. 
Postanem  moze  biti  od  sr.  grc.  firjOa  (vasculum), 
pricsior  (ampulla). 


Bi2i(!; 


370 


BJEGA 


Bl^IC,  m.  pisum  clatius.  na  Cresu.  B.  Sulok, 
irn.  17.  postanem  deiii.  od  biz. 

B.TAKA,  /.  tul.  biacea.  hjelilo,  ccrusa.  od  xvii 
vijekn,  Izmcttu  rjeinika  samo  uMikalinu.  U  bjaltu, 
kora  klat'O  i  kartajii  obrazo,  otrovi  najate  i  gnu- 
sobo  iihizo.  1.  Guiidulie.  145.  Moroidam  lik:  uzmi 
bjako,  niki  bili  jirah  koji  .se  knpuje  u  .spoCariji. 
J.  Vlailnurovic,  lik.  21).  §to  stokose,  sve  u  bjaku 
dase.  Nar.  pjos.  bog.  337. 

BJAlvATl,  bjilkfini,  impf.  cerussa  iUinoro,  bi- 
jcliti  (lice).  Orf  bjaka.  Ujednoga  pisca  xvii  vijelca. 
samo  sa  se,  rcjleksivno:  Ako  si  se  uresivala,  bja- 
kala,  rudila.  B.  Kasi6,  zrc.  66.  ^ene  koje  se  6er- 
saju  i  bjakaju  i  mrco.  110. 

BJASTEMA,  /.  tal.  biastoma,  blasjihcma,  htila. 
XVI  i  XVII  vijeka.  isporcdi  bjaJteina.  Da  se  budo 
cuvati  od  bjasteme  ali  ti  od  psovke.  A.  GuSetio, 
roz.  jez.  61.  NajliSe  biastemom  ali  ti  psovkom. 
M.  Orbin  43.  ^ 

BJASTEMAlsrE,  n.  blasphematio.  u  jednoga 
jiisca  XVI  vijeka,  u  koga  je  jos  nje  na  krajit  mjesto 
lie.  Iskorijepiti  zlobu  od  bjastemanja.  A.  Gucetii, 
roz.  jez.  30. 

BJASTEMATI,  bjastemam,  im^if-  tal.  biaste- 
mare ,    blasplioniare ,    hiditi.    isporedi   bjastimati. 

XVI  oijeka  u  Jednoya  pisca:  Koji  se  nerazmisjeno 
kune  i  bjastema  ali  ti  proklina.  A.  Guoetic,  roz. 
jez.  60.  isporedi  blasfemafci. 

BJAST1MA.TI,  bjastimam,  impf.^vidi  bjaste- 
mati.  XVI  vijeka  u  jednoga  pisca.  Cuvati  se  da 
ne  bjastimai  di'uzijeh.  Zbor.  23. 

BJASteMA,  /.  vidi  bjastema.  ti  jednoga  pisca 

XVII  vijeka.  Napast  od  bjasteme  i  psosti  ali  mr- 
nijanja  protiva  bogu.  P.  Eadovcic,  nac.  387. 

BJECVA,  /.  tibiale.  -je-  je  u  juznom  govoru 
mjesto  staroga  e,  mjesto  kojega  je  u  istocnom  go- 
voru 6  a  ti  zapadnom  i.  Akcenat  se  ne  mijena, 
samo  jc  i  zadni  slog  dug  tc  gen.  i  instr.  sing.: 
bjScve,  bjecvom,  i  oba  zadna  u  gen.  pi. :  bjefiava. 
. —  Dolasi  od  xv  vijeka  i  u  svijem  rjecnicima  osim 
Jamhresivcva:  n  Vrancicevu:  hlaca,  eaUga  (15); 
u  Mikajinu:  tibiale,  caligae,  supparum;  M  Belinu: 
tibiale  (101a);  u  Bjclostijencevii:  caligulae,  ti- 
bialia,  velamenta  tibiarum,  hlacice,  dokoleiiace 
(128);  ««  Voltigijinu:  lilaca,  strumpf;  u  Stulicevu: 
tibiale;  u  Vukovu:  ,u  gornem  primorju,  strumpf, 
tibiale,  carapa,  a  u  Hrvatskoj  zenske  dokojenice' ; 
u  Daniciievu :  tibiale.  —  Postanem  moze  biti  od 
tal.  pezzolo,  picciulo,  mlet.  pic61o,  nozica.  — 
Sada  je  najvise  u  obicaju  po  pirimorju  i  susjed- 
nim  krajevima ;  ali  je  jos  u  pocetku  xv  vijeka  bila 
poznata  i  na  srpskom  dvoru  (vidi  prvi  primjer). 
isporedi  i  ,Becvari'.  —  Pisete :  a  sto  mi  ne  daste 
nekoje  becvi  (,beci.i')  dobiti,  a  neka  biht  toj  odt 
vast  videlt.  Bogb  zna,  ktde  bismo  videli  da  se 
becve  mogu  dostojno  i  bezt  nase  veUke  skode 
dobiti,  i  vece  nego  li  becve  radi  bismo  ti  pri- 
koristiti.  Spom.  sr.  1,  142.  Aio  vidis  (u,  snu)  da 
imas  bjecve  lijepe.  Zbor.  135.  Sukne  bihu  svrgli 
(vojnici),  zupe  pripasali ,  rukavce  iizvrgli ,  bicve 
podpasali.  M.  Marulic  13.  Daj  jos  bicve  i  postole, 
da  joj  nisu  noge  gole.  201.  Do  zenskijeh  bjecava. 
M.  Drzic  213.  Obuj  se  u  bicve  tvoje.  Bernardin 
91.  djel.  12,  8.  Bjecve  uresene  iia_  nogu  nositi. 
M.  Divkovic,  bes.  571.  Uputi  se  u  Spai'iu  .  .  .  bo- 
soiiog  i  bez  bicava.  B.  KaSid,  ign.  48.  Tko  ne 
bude  iniati  hajinu  dugasku,  .  .  .  bicve  i  postole. 
M.  Bijankovic  114.  Tvoje  su  bieve  sve  okrpjene. 
N.  Palikuca  27.  Bicve  od  kostreti.  3.  Slagat  obje 
noge  u  jcdnu  bjecvu.  Poslov.  dan.  112.  Djeveru 
licnak  i  bjecve.  Vuk,  kovc.  45. 

BJE6VAN,  adj.  ad  tibialia  pertinens.  samo  u 


Stulicevu  rjeiniku,  gdje  je  it  slohnom  nom.  sing, 
masc.  ,bje6vni'.  s  toga  je  rijei  vrlo  nepouzdana. 
B.J  ioC'VAK,  m.  ko  gradi  bjecve.  izmedii  rjeinika 
samo  u  Mikajinu  (cerdo)  i  u  Stulicevu  (tibialium 
opifox).  Od  svoga  zeta  biuvara.  M.  I'avlinovii''., 
rad.  79.  isporedi  Befivari. 

BJECV^TINA  ,  /.  augm.  bjecva.   samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku. 

BJECVICA,  /.  dem  bjefiva.  od  xvi  vijeka;  iz- 
medu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Taj  bje6vice 
iimijo  plosti.  N.  Na|e§kovi6  1,  103.  Imas  sajune, 
koSu)e,  .  .  cokulo,  bjocvice  pletene.  253.  Kragujca 
u  bjctvicah  bez  putila  prodaje.  Poslov.  dan.  50. 
BjicVINA,  /.  angm.  bjocva.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BJEDAST,  adj.  aerumnosus.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  nacinena. 

BJEDAV,   adj.  aerumnosus.   samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  rijei  nepouzdann. 

BJEDBA,  /.  opera  serva  precaria,  dulnost  po 
kojoj  su  negda  {udi  manastirski  radili  manastiru 
polske  poslove  osim  dana  hrojem  odredenijeh  u 
koje  su  mu  ih  radili  Hi  osim  mjere  kojom  su  mu 
zemJfU  obradivali.  bila  je  i  ona  izmjerena  vreme- 
nom  Hi  zemlom  Hi  samijem  pioslom  koji  se  nom 
mogao  raditi.  kao  da  je  bila  nalik  na  mobu,  koja 
maze  biti  da  je  ostatak  od  iie.  —  Dolazi  samo 
XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  ti  Daniciievu 
(1,  95.  3,  565).  —  Postanem.  ce  biti  od  bijediti,  u 
znaienu  nagovarati,  po  tome  kao  nagovor,  grc. 
nQoinoTii].  da  bi  bilo  od  sr.  nem.  bete  (erbetene 
Oder  gebotene  abgabe),  tiov.  nem.  bede,  tfisko  je 
misliti  za  to  sto  nije  prilike  da  bi  iz  Nemacke 
bilo  doneseno  ono  sto  rijei  znaii.  —  Meroptht 
ore  9  mtti,  a  sokaltniki.  6,  i  zamanicomB  bedbu 
pliiga  3  mtti  da  oru,  i  tako  da  ga  .  .  .  povrthu; 
.  .  .  i  livadu  uazdrebicomt  (,nadb  zrebiconu.')  de- 
lece  da  kose  bedbu  nakosicomt.  Mon.  serb.  565. 
Zgona  da  imi.  ne.  Bedbu  da  imaju  (mjeropsi),  i 
sto  se  uzore  bedbomt  tozi  da  se  bedbomt  i  si.vri>- 
stuje.  Glasnik  ii.  12,  61.  133.  Mon.  serb.  98.  Da 
oni  crtkvi,  sto  imi.  jestt  zakoni,  tri  dtrd  jeseni 
zamanicomt  i  tri  dtni  premaletine,  i  bedtbu,  i 
tri  dbni  sena  da  kose  zamanicomt.  Glasnik  15,  277. 
Da  imi,  ne  ine  rabote  razve  zidanija  i  bedbe  dint. 
305.  Da  rabotaju  u  nede}i  dva  dni  nadimicomi. 
sto  imt  veli  igumtnt,  i  da  oru  bedbu  vsakoga  2ita, 
i  vse  svrtstovavse  usuti.  305.  I  vlastele ,  koji  se 
obretaju  u  crtkve,  da  oru  vsakoga  zita  bedbu,  i 
sto  uzore,  da  zavlaci.  305. 

BJEDIV,  adj.  miserabilis.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  bez  potvrde. 

BJEDl^IV,  adj.  I.  importunus.  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Jakoze  neky  ,bedlivT.'  i  drtzostivt 
ugotovanije  bedy  stmatraje.  Glasnik  22,  214.  — 
2.  miserabilis  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  bez  po- 
tvrde. 

BJEDNAHAN,  bjednahna,  adj.  dem.  bijedan. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ie  biti  i  iz- 
misjeno. 

BJEDNASAN,  bjednasna,  adj.  dem.  bijedan. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  iz- 
misleno. 

BJ^DOV,  Bjedova,  m.  nadimak,  koji  dolazi 
mjesto  prezimena  od  prosloga  vijeka.  Popa  Marka 
Bjedova.  D.  Obrado\'ic,  bas.  320.  Bjedov.  Vuk, 
ziv.  95.  S  Bjedovom.  G.  Petranovic. 

BJEG,  m.   ,bjeg  vi-azji',  hypericum  perforatum 
L.  B.  §ulek,  im.  17.  maze  biti  da  bi  trebalo  ci- 
tati  bijeg. 
BJEGA,  /.  koja  bjezi;  samo  u  zagoneci:  Cuca 


BJEGAC 


377 


BJEGU6 


cuci,  bjega  bjezi,  skoci  cvica  te  uvati  bjegu  (od- 
gonetfaj:  macka  i  mis).  Vuk,  rjec.  28^'.  —  ispo- 
redi  bijega. 

BJEGAC,  bjekca,  m.  indi  bjegunac.  u  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akc.  u 
gen.  pi.  bjegaca.  Bjegac  se  cb'zi  jedaoga  puta,  a 
pocera  sto.  Nar.  posl.  vuk,  rjec.  281'. 

1.  BJEGAN,  TO.  vidi  bjegunac.  u  nase  vrijeme. 
isporedi  bjezan  i  bjeganov.  Bez',  Ivans  begane, 
eto  popa  za  tobom,  nosi  kopje  za  soboin.  T^j.  Ko- 
vacevid  (is  narodne  pjesme).  A  bjegan  je  dognan 
do  duhara.  Osvetn.  3,  33. 

2.  BJEGAN,  bjegna,  adj.  fixgax.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  moze  biti  da  hi  trebalo  ii- 
tati  bijegan.  Vode  svu  nazada  u^tegnuse  bjegnu 
hitros  tijeka  plaha.  J.  Kavaiiin  230. 

BjilGANA,  /.  ime  zensko.  u  istocnom  govoru 
Begana.  ^j.  Kovaievid. 

BjiGANOV,  adj.  Sto  pripada  bjeganu.  ispo- 
redi bjeianov.  Bjeganova  majka  pjeva.  S.  Nova- 
kovid. 

BJEGANE,  n.  vidi  bjeiane.  od  xii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Stidiievu,  Vukovu  i  Danilicevu, 
Vb  piistynu  beganija  vasego.  Glasnik  13,  861. 

BJEGAR,  m.  cursor,  samo  u  Stulicevu  rjccniku. 
rijec  nepouzdana. 

BJEGATI,  bjegSra,  impf.  vidi  bjezati.  upravo 
je  vise  x>uta  bjezati,  ali  se  govori  i  za  jedan  put 
kao  sto  se  i  bjezati  govori  i  za  vise  puta.  Dolazi 
od  xiv  vijeka  (vidi  primjer  iz  Spom.  sr.),  izmedu 
rjecnika  u  Bjelostijencevii ,  Stulicevu,  Vukovu  i 
JDanicicevu. 

1.  neprelazno:  a)  bez  icega  od  cega  bi  se  bje- 
galo:  bjega  cejade  Hi  Mo  se  kao  cefadc  misli: 
Rec'mo  jos,  poklad  kako  ja  bigati,  kako  korizma 
tad  put  mu  priticati.  M.  Marulic  255.  Suzana  ne 
bjegaj.  M.  Vetranic  2,  354.  Buduc  komu  god  od 
judi  sakri\'il  sto  godir,  bjegal  sam  ja  svuiii.  N. 
Dimitrovic,  1,  81.  82.  Zloban  clo\-ik  biga,  kad  ga 
tko  ne  tira.  P.  Hektorovie  41.  Mislim  da  su  be- 
gali  u  duboka  mesta.  J.  Eajic,  pouc.  1,  ITb.  Pa 
devera  potera ;  stade  dever  begati.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  521.  Stade  bjegat'  mlada  niz  avliju.  2,  179.  Opet 
bega  preko  po|a  ravna.  3,  185.  Pa  on  bjega  gla- 
vom  bez  obzira.  3,  261.  No  mu  Pavle  ne  dade 
bjegati.  3,  368.  Neprijateja  koji  bjega,  ne  ceraj 
Nar.  posl.  vuk.  208.  Kad  stane  vojska  bjegati,  pa 
bjega  jedan  za  drugim.  Vuk,  nar.  posl.  120.  bjega 
iivince:  Kazala  lisica  pocevsi  bjegati.  Vuk,  nar. 
posl.  93.  bjega  smrt,  kad  se  misli  kao  cefade :  Ze- 
lec  ja  smrt  prijat  rad  tuge  juvene, .  .  bjezi  huda 
smrt  od  mene;  .  .  za  drugi  mnim  uzrok  ne  bjega 
sve  takoj  neg  sveder  er  sumni  u  misli  u  svojoj 
da  ju  ja  ue  otruju.  D.  Raiiina  85.  bjega  voda, 
samo  u  prenesenom  sinislu,  kao  ne  dajiici  .<e  kome 
napiti:  Moj  pradid  ne  siga  ustmi  za  man  voce  ni 
vodu ,  ka  biga  prem  kad  ju  pit  hoce.  H.  Lucie 
192.  bjega  noc,  san :  Svitovna  da  je  slas  kako 
san ,  ki  laze  i  biga  oni  cas ,  u  ki  se  prikaze.  H. 
Lucie  222.  Brijeme  je  kratko  i  bjega  ova  noc. 
M.  Drzic  449.  —  b)  sto  .se  bjeganem.  u  pravom  Hi 
prenesenom  smislu  ostav^a  za  sobom,  moze  biti 
izreceno :  aa)  u  gen.  s  prijedl.  od :  Begati  ott  je- 
resi.  Glasnik  32,  253.  —  bb)  u  dat. :  kao  uklanati 
se,  kriti  se,  ne  pokazivati  ,se  komu  (isporedi  bje- 
zati) :  Uprelt  jesti,  Petra,  da  bega  mu,  krivi.  bude. 
Spom.  sr.  2,  45.  —  cc)  u  instr.  s  prijedl.  pred, 
iim  se  upravo  kaze  samo  da  je  naprijed  onaj 
koji  bjega  (vidi  vise  kod  bjezati) :  Kad  bi  bigali 
jelini  prid  lavom.  M.  Marulic  13.  Prid  nami  bje- 
gas,  jak  da  smo  gusari.  M.  Vetrauovic  2,  354. 
Moja  [ubicica  biga  prid  manom.  P.  Zoranit  48b. 


Nemoj  bigati  prida  mnom ,  Isuse  moj ,  pusti  se 
Jubiti  meni.  M.  Jerkovic  20.  —  dd)  u  injin,.  s  po- 
ricanem  Hi  bez  poricana  (isporedi  bjezati) :  Nemo' 
se  sa  mnome  natjecat  nikako  o  ovu  vil,  ka  bjega 
nigdare  tva  ne  bit.  D.  Eanina  27.  Da  se  ne  bo- 
jimo  borena,  da  ne  begamo  udariti  se.  J.  Rajid, 
pouc.  1,  43. 

2.  prelazno:  objekat  je  ono  oda  sta  se  bjega,  u 
prenesenom.  smislu :  Sumiie,  koje  srzbu  i  svadu  meu 
di-azimi  svak  cas  nite,  bigaj.  M.  Pelegrinovic  171. 

BJEGA VKA,  /.  dissenteria.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  bez  potvrde. 

BJEGA VO,  adv.  cursim.  ,?amo  u  Stulicevu  rjei- 
niku.  rijec  nepouzdana. 

BJEGLAC,  bjegaoca,  m.  profugus.  u  nom.  sing, 
umetnuto  je  a  ijred  zadne  suglasno  da  ne  bude 
vise  suglasnijeh  na  kraju;  u  ostalijem  padezima, 
u  kojima  ne  dolazi  vise  suglasnijeh  na  kraju, 
umece  se  medu  g  «  1 ,  koji  bi  stajali  na  kraju 
sloga,  a  tada  se  1  iza  umetnutoga  a  mijena  na  o, 
ali  dolazi  i  1  nepromijeneno  xvi  vijeka  (vidi  da]e 
primjer) ;  u  gen.  pi. ,  gdje  se  umece  a  medu  dva 
suglasna  koja  stoje  pred  zadnim  a,  te  sc  ni  1  ne 
mijena  ne  stojeci  na  kraju  sloga,  glasi  bjegalaca. 
umetnuto  u  nom.  sing,  a  moze  ostati  i  u  ostalijem 
padezima,  a  tada  nema  drugoga  nmetana,  nego 
glasi  bjeglaca  itd.  (vidi  daje  primjer).  —  Posta- 
nem  od  glagola  koji  sam  nije  u  obicaju  drugacije 
nego  slolen  iz-bjeci,  po-bjedi.  isporedi  bjegnuti. 
—  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi  prvi  primjer),  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Vratise  be- 
galce  ott  Dunava.  Glasnik  10,  276.  Za  bjeglaeim 
u  potjeru.  M.  Pavlinovid,  razg.  31. 

BJEGLIC,  m.  profugus.  u  nase  vrijeme.  Pa  ni 
bjeglid  ne  izmasi  gladan,  jer  ga  stize  pura_k  hla- 
dan.  Osvet.  4,  43.  —  Drapethes  Eedt.  J.  Sloser, 
kor.  406.  408. 

BJEGNA,  /.  ime  zensko.  prije  nasega  vrcmcna. 
Begna.  S.  Novakovic,  pom.  46. 

BJEGNUCE,  n.  fuga,  bijeg.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  bez  potvrde. 

BJEGNUTI,  bjegnem,  pf.  profugere,  pohjeci. 
Od  XVI  vijeka ;  izmedu  rjecnika  u  Stidiievu  i  Vu- 
kovu. Pak  bude  dalek  tja  od  mene  bjegnuti.  D. 
Raiiina  821=.  Kad  s'  upregne  il  na  mistu  stoji, 
ne  ce  kretat,  il  od  straha  bigne,  da  se  jedva  vec 
umoran  stigne.  J.  S.  Rejkovid,  kuc.  235.  Da  bjeg- 
nemo  od  grada  do  grada  dok  nademo  pusta  Bu- 
dim-grada.  Nar.  pjes.  bog.  253.  Rijec  rece,  bjegnu 
na  tragove.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  28ii.  Boje  ti  je 
bjegnut  u  kaure.  Nar.  pjes.  juk.  540.  Ona  bjegnu 
u  bijele  dvore.   Nar.  pjes.  petr.  1,  277. 

BJEGOTA,  m.  ime  musko,  koje  dolazi  xiii  vi- 
jeka a  sada  nije  u  obicaju ;  izmedu  rjecnika  samo 
u  Danicicevu.  Begota.  Mon.  serb.  12.  13. 

BJEGOVIC,  m.  selo  u  Bosni  u  sarajevskom 
okrugu.  Statist.  28.  lako  moze  biti  pogrjeska  mjesto 
Begovid. 

BJEGSTVO,  n.  fuga,  bijeg,  bjezane.  od  xiii  vi- 
jeka ,  ali  samo  u  knigama  u  koje  je  moglo  doci 
iz  crkvenijeh  kniga;  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
licevu i  Danicicevu.  Pogybe  begtstvo  ott  mene. 
Domentijanii  20._Danilo  184.  Begstvu  sebe  vBdastB. 
^etop.  .saf  57.  Negovo  begstvo.  J.  Rajic,  pouc.  3,  8. 

BJEGUC,  2>art.  i  adj.  fugien.s,  fugitivus,  fugax. 
postanem  je  part,  jjvaes.  act.  od.  glagola  koji  sam 
nije  u  ohiiaju  drugacije  nego  slozen  iz-bjedi,  po- 
bjeci  itd.  Dolazi  od  xvi  do  kraja  xviii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belimt  (bjegudi,  fugax 
332''.  fluxus  74011)  j  «,  Stulicevu  (bjegud,  fugitivus, 
fugax).  —  a)  upravo  kao  particip  mjesto  bjezedi 


bjegu(!;an 


378 


BJELA 


dolazi  t!rlo  rijfiko,  i  (jdje  dvla:i  iionnjrise  kc  moh 
razuiiijeti  i  kao  ndj.  lat.  fuRitivus,  ncin.  fliiclitig, 
«  tada  ne  maze  mjesto  ncga  misliti  siiOnt.  bjoguiiac 
Hi  bjeguiiica.  Danfula  mi  odni  Ki'si,  ka  mo,  u 
san  josto  tiri.  Prid  k(im  biguo,  i)laiim  livojko  bilo 
mi  su  bi-asuo  hodo.  A.  Cubratiovi(''.  M2.  Da  li  vrh 
nas  vlas  i)rostiro,  i  kra|ica  jo  primogura  jcilna 
2ena,  jaoli,  bjpguca.  bez  poitpiija  i  boz  viro?  I. 
Gundulii  2-1.  .Strijpjasc  tpj  zvijeri  bjcgude.  M. 
Bunic  51.  All  bigia'a  ovoico !  M.  Aiigol  2'2.  Riti 
6u  biffu6  na  zemji.  P.  Radovoii',  nauc.  H2.  Ne 
mogu6i  (kuxuta)  jiir  nikuda  bjogiicoga  svnnit  ti- 
jeka  ti-Piiti  od  stralia.  D.  Pahiuitic'! ,  christ.  74. 
Jedva  kouo  iizjaliase  da  bjogiu'i  paSu  slide,  to- 
liko  sc  slijopo  strase.  J.  Pahiiotio,  dubr,  .872.  Np.- 
prijatpju  b.jpgii6pmu  mjpsto  upini  zlatom  ravno. 
I.  Kanavplii,  iv.  177.  Bjegude  paso  bijo.  J.  Ka- 
vai'iin  2(35.  Zavika  bjpguAem  napasiiiku.  I.  Dordi(^, 
ben.  109.  Izmaknuvsi  se  pobjpgmi.  Bjpgu6  daklo  . . 
uiloni  .sp  u  Betanijii.  '2,iv.  is.  125.  —  b)  cesce  kao 
adjektiv  t'ugax :  aa)  kao  brz :  Ona  brza  od  vjetra, 
bjegiica  kako  koSuta  ozrivsi  se  na  me  rece  mi. 
M.  Driic,  127.  U  ovomu  zivotu  tko  mni  miran 
mo6  biti ,  kako  no  otrok  mlad,  u  vjetar  bjpguci 
postav}a  on  svu  nad.  D.  Raiiina  150.  Krila  strah 
pripe  mi  na  noge  bjeguce.  D.  Zlataric  69,  Tako 
i  lipos,  zvizda  umria  svijetla  lica,  zlatna  prama, 
bivsi  u  oci  moje  uprla  zrak  bjeguca  svoga  plama, 
vejase  mi.  I.  Gundulii  242.  Snu-t  .  .  biguoa  od- 
vece.  D.  Barakovic,  vil.  .315.  U  liemu  jos  bjeguci 
duh  se  vrti.  I.  Kanavelic,  iv.  71.  Ona  je  (jeka) 
studec  dull  bjeguci.  J.  Kavaniu  405.  —  bb)  koji 
brzo  prolazi,  eega  brzo  nestaje,  nepostojan:  To,li 
je  san  ovi  bjeguc  nekrepostan.  D.  Drzic  402.  Ne 
je  dar  biguci.  385.  Naglo  bjeguce  prem  sasma 
radosti.  D.  Eanina  S^>.  O  slasti  bjeguca,  o  kratka 
radosti!  142.  Bez  pomoci  visiie  s  nebi  svijeta  je 
staynos  svijem  bjeguca.  I.  Gundulic  284.  O  bje- 
guce sasma  vi-ijeme!  o  nekrepka  sreco  odvece! 
3G9.  Ako  vece  ti  u  stvari  sad  ove  bjeguce  na 
syijeti  ufanje  stavis  tve,  rijeti  6u,  pamet,  ja,  da 
oijela  nije  tvoja.  F.  Lukarevic  310.  Ki  se  oholi 
rad  lijeposti  tej  bjeguce.  M.  Bunic  16.  TJ  tasti- 
nam  ovega  bjegudega  svijeta.  V.  M.  Gucetic, 
pohv.  10.  Sjene  bjeguce.  V.  Andriasevic,  nae.  29. 
Za  sto  je  sve  to  nestavno,  sve  lazivo,  sve  bjegude. 
V.  Andriasi,  put.  249.  Bjeguce  srece  i  cesti.  I. 
Kanavelic,  iv.  385.  Da  je  bjeguc  san  u  zori.  5. 
TJce  nas  .  .  biguce  na  veselje  s  krotkostju  se  po- 
nasati.  A.  Vitajic,  i.st.  7.  Cesarovu  vlas  bjegucu. 
A.  Vitajic,  ost.  182.  U  sto  si  se  tuzna  uzdala? 
jeda^  u  cvijet  od  mladosti  .  .  .  al  bjeguce  u  lije- 
posti? I.  V.  Bunic,  mand.  29.  Nit  bi  boga  vjec- 
nom  stetom  za  bjeguce  slasti  prodo.  J.  Kavanin 
32.  Dvoriste  vi  bjeguce  me  razblude.  I.  Dordic, 
mand.  38.  Nastoja  .  .  .  bjegucu  plemenitos  pudu- 
siti.  I.  Dordic,  ben.  10.  Ki-atko  i  bjeguce  vi'ijeme. 
Besjede  kr.  29.  U  jedan  cas  bjeguci  obrati  u  pepeo 
oni  ogaii  osvetni  ne  samo  gradove,  nego  i  sva 
sela  okolo.  150.  Dobro  vremenito  i  bjeguce.  27. 
Zemajska  i  bjeguca  dobra.  J.  Matovic  84.  U  stva- 
rima  telesnijema  i  bjegucijema.  115.  Kj-a}estva 
svjetovna  jesu  zema}ska  i  bjeguca.  Casti  i  imaiia 
sto  su  drugo  neg  bjeguce  jedno  imuce.  B.  Cu- 
ceri  234.  —  ii  jednoga  pisca  xvi  injeka  i  sa  st 
wjesto  c :  Za  stvari  bjeguste  s  milostju  bozjome 
dobiva  vjekuste.  N.  Dimitrovic  93. 

BJEGUCAN,  m.  profugus,  bjegunac.  u  Jednoga 
imca  prosloga  vijeka  samo  w  instr.  pi.  Pokle  An- 
tenor  s  bjegucani  prvi  kamen  hitio  bjese  da  tu 
uzdigne  nov  Palladij.  J.  Kavanin  206. 

BJEGUN,  bjeguna,  m.  profugus,  bjegunac.  snmo 
od  XIV  do  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Iia- 


niii/'evu.  Moje  si.grCSenije  beguna  ott  mene  Shtvori 
to.  Doraentijan''  205.  Boguiit  byvajott.  J^etop. 
saf.  55. 

BJEGUNA,/.  ime  hnsko.  prije  nasega  vremena. 
Beguna.  S.  Novakovic,  pom.  40. 

B.JEGUNAC,  bjegunca,  m.  profugus.  Akc.  u  gen. 
pL:  hjcgunfica.  Dolasi  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjcauka  samo  u  Vukova.  To  poiitoAo  biguncem 
izkaza.  M.  Kuliaiovii';  123.  Za  sto  mene  kano 
begunca  lancima  veZete?  J.  Raji6,  pou6.  2,83. 
Od  bpgunaca  skupi  se  vojska.  M.  Nenadovic,  mem. 
76.  Bjegunac  se  drzi  jednog  puta,  a  jioiora  sto. 
Nar.  posl.  vuk.  14.  Bjeze6i  od  nekoga  zamoli  Jude 
koji  su  kupili  sijeno,  te  ga  sakriju  pod  plast ;  .  . 
kad  poi'tera  tu  stigno  i  zapita  za  bjegunca,  }udi 
oni  odgovore:  kako  on  reco,  do  jako  je  preko 
devet  brda.  Vuk,  nar.  posl.  63.  Bices  potukaS  i 
bjegunac  na  zom)i.  D.  Danicii,  Imoj  4,  12.  — 
tako  se  zove  i  div(i  roj  koji  poslije  nekoUko  dana 
utece  iz  kosnice.  J.  ^ivanovic,  rjec.  11. 

BJEGUNCE,  bjegi'mceta,  n,  puer  profugus,  rau- 
lier  profuga ;  dijete  koje  pobjegne  kuda  za  sto  god, 
kao  i  bjegunac,  i  zena  koja  pobjegne  od  muza, 
kao  bjegunica.  u  nase  vrijeme,  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  za  zenu  govori  U 
Bod). 

BJEGUNICA,  /.  profuga.  Akc.  u  gen.  pi:  bje- 
gunica, gen.  sing.:  bjegiinice,  instr.  sing.:  bjegii- 
nicSm.  Od  ])rosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  —  a)  zensko  eejade  koje  pobjegne  kuda 
za  sto  god:  tako  ce  biti  u  vracanu  oko  pcela: 
Nenavidjiici  i  nenavidnice  niz  ulicu;  bjegunei  i 
bjegunice  niz  ulicu.  Vuk,  ziv.  2.  —  b)  djevojka 
koja  pobjegne  od  roditeja  da  se  uda  za  koga  joj 
oni  ne  dadu :  Da  nije  ugrabjene  ali  umaknude 
divojke,  da  nije  silom  i  na  sramotu,  .  .  da  nije 
bigunica.  L.  Terzic  175.  Bjegunica  nekutnica.  V. 
Bogisic,  zbor.  297.  Ima  poslovica:  Beguniea  pre 
begunica  i  posle.  M.  D.  Milicevic  ziv.  1,  61.  — 
c)  zena  koja  od  muza  pobjegne  u  rod.  Da  ne  rece, 
e  ste  bjegiuiice.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  28''.  Udo- 
vice  trie  i  topile,  bjegunice  na  rosu  nosile.  Nar. 
pjes.  juk.  236. 

BJEGUNOVCI,  Bjegunovaca,  m.  pi.  selo  u  Bra- 
nicevu  xiv  vijeka.  Glasnit  24,  265.  gdje  je  grijes- 
kom  nastampano  BugunovEci. 

1.  BJEL,  bjela,  m.  quercus  sessiliflora  Sm.  J. 
Pancic,  flora  srb.  626.  flora  biogr.-  361.  B.  Sulek, 
im.  17.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (gdje  stoji  samo  da  je  nekakav  hrast). 
isporedi  bje}ig,  }utik. 

2.  BJEL,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Belt  Sutt. 
Glasnik  25,  272.  u  spomeniku  latiiiski  pisanu  do- 
lazi  XI  vijeka  po  zapadnom  govoru  Bil.  F  Eacki. 
doc.  53.  je  li  vokal  bio  kratak  Hi  dug,  po  tome 
treba  li  po  sadasiiem  govoru  citati  kako  je  stav- 
feno  Hi  maze  biti  Bijel,  sada  se  ne  zna. 

1.  BJELA,/.  uzagoneci:  Bjela  bjelu  zove:  daj 
mi  bjelo  bjela  )eba  ispod  b'jela  skuta  (odgonet^aj : 
ovca  i  jagne).  Vuk,  rjec.  28''. 

2.  BJELA,  »».  ime  musko.  tako  uz  ime  Uros, 
nnzivaju  fetopisci  djeda  Nemanina:  Bela  Urost. 
^jetop.  saf.  57.  68.  i  krafa  Vrosa  hrapavoga :  Bela 
Uros  60.  u  stranim  spomenicima  tako  se  bez  imena 
Uros  naziva  zupan  trebinski  ix  vijeka:  Bela.  F. 
Eacki,  doc.  359.  408.  dolazi  i  u  poznije  vrijeme, 
ali  se  ne  moze  znati  je  li  musko  Hi  zensko:  Bela. 
S.  Novakovic,  pom.  47.  u  nase  vrijeme  dolazi  ta- 
koder  kao  mxisko  im.e,  ali  se  moze  citati  i  Beja: 
Bela  da  ima  isplatiti.  Prot.  sab.  mag.  154.  — 
treba  li  prvi  slog  citati  kako  je  stavjeno,  sada  se 
ne  zna.  isporedi  Bela. 


BJELAC 


379 


BJELASICA 


BJELAC,  bjelca,  m.  1.  u  Bosni  hajdttk  ne  pravi 
nego  covjeh  kidevan  koji  samo  po  nekoliko  dana 
ide  s  pravijevi  hajducima  dokle  sto  ne  zadobije 
pa  se  opet  vrati  kuci.  on  se  zove  i  bijeli  hajdut. 
M.  Euzicid  Bjelei  su  ,polu  hajduci,  koji  se  ob 
dan  nalaze  doma  a  nocu  odbijaju'.  Osvet.  4,  45. 
Prv}e  reda  pokorijenit  bjelce.  Osvet.  4,  45.  — 
2.  liieka  vinova  loza:  belac.  B.  Sulek,  im.  12. 

BJELACA,  /.  1.  hijela  muska  suknena  hafina 
s  rukavima,  koja  se  u  Hercegovini  i  Cfnoj  Gori 
nasi  kao  u  Srbiji  gun,  samo  sto  se  po  hjelaci  opa- 
suju,  a  po  gm'm  ne.  u  Crnoj  sc  gori  zove  i  gu- 
nina.  Ocl  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vt(koiHi,  gdje  je  tako  i  'protumaiena,  ispuredi 
bi)aca.  Pod  bjelacu  kordu  pripasite.  Nar.  pjes. 
bog.  235.  Dlaka  po  dlaka,  eto  bjelaca;  zrno  po 
zrno,  eto  pogaca;  kapja  po  kapja,  eto  Moraca. 
Nar.  posl.  vuk.  59.  Do  12  godine  ide  muSko  di- 
jete  u  bjelaci  bez  gaca.  V.  Bogisic,  zbor  72.  — 
2.  bijela  iarapa.  M.  Kovacevid.  —  3.  nekaka 
breskva:  belace.  B.  Sulek,  im.  12.  —  4.  bijela  kr- 
maca.  1^.  Kovacevic.  ■ —  5.  b'ijela  vCth,  pediculus 
vestimenti.  ^j.  Kovacevic.  isporedi  bijclka  i  vas. 
BJELaCiNA,  /.  augm.  bjelaca.  prosloga  vijeka. 
Obucite  vlaske  bjelacine,  pod  bjelacu  kordu  pri- 
pasite. Nar.  pjes.  bog.  235. 

BJELAC,  bjelaca,  m.  vojnik  s  bijelijcm  reme- 
nem  preko  prsi.  Poletise  bilaii  soldati.  Nar.  pjes. 
juk.  301. 

BJELACEVAC,  Bjelacevca,  m.  selo  negdje  iz- 
medu Sitnice  i  Drenice  xiv  vijeka,  moze  biti  isto 
koje  je  sada  na  karti  zapisano  .Belasevce'.  Glas- 
nik  II.  12,  27.  96. 

BJELAdIN,  m.  ime  musko.  S.  Novakovic,  pom. 
47.  isporedi  Bjeladinovic. 

BJELADINOV16,  m.  prezime  po  ocii  Bjeladinu. 
I  od  Eisna  Bjeladinovica.  Nar.  pjes,  vuk.  5,  285. 
BJELAJ,  Bjelaja,  m.  ime  mjestima.  Od  bio,  bi- 
jela, po  cenm  mjesto  je  dolazi  i  e  po  istocnom 
govoru  i  i  po  zapadnom.  —  a)  u  hroatskoj  kra- 
jini :  an)  u  slunskom  kotaru  dva  sela,  jedno  blizu 
sela  Barilovica  a  drugo  blizu  sela  Velemiriia: 
Belaj.  Schem.  zagr.  1875.  83.  85.  Razdjej.  kr.  21. 
—  bh)  selo  blizu  Gospica:  BOaj.  Schem.  segn. 
1871.  30.  Razdje}.  kr.  17.  ondje  je  bio  i  grad: 
Kada  idoh  u  Liku  i  pridoli  pod  Belaj.  Mon.  croat. 
199.  od  grada  su  sada  zidine :  Bilaj,  Bilaja.  Vuk, 
rjec.  25^.  —  b)  blizu  Spfeta  neko  mjesto  xi  vijeka 
u  spomeniku  latin.'^ki  pisanom,  u  kom,  ima  pred 
sobom  a,  kao  da  bi  s  nim  bilo  wjesto  adjekfiva : 
Ipsa(m)  terra(m)  a  Belay;  .  .  in  loco  ubi  dicitur 
a  Belaj'.  F.  Eacki,  doc.  153.  —  c)  I'aro.i  >i  Bosni 
u  okrugu  bihackom:  Bilaj.  Zemj.  bos.  50.  Bjelaj. 
Statist."  52.  K  Bjelaju.  Glasnik  20,  324.  Belaj.  S. 
Novakovic,  pom.  127.  —  Neki  stavjaju  nkc.  Bjelaj. 
Glasnik  22,  49.  vidi  naprijed  kako  jc  zahilezio  Vuk. 
BJELAJCI,  Bjelajaca,  m.  pi.  ■■ielo  u  Bosni  u 
okrugu  bihackom.  Statist.  50.  M.  Ruzicic. 

BJELAJICA,  /.  hijela  ca.rapa,  tibiale  album. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BJELAJKA,  /.  vidi  Bejajka. 
BJELAJKE,   Bjelajaka,  /.  pi.   selo    u  Bosni   u 
sarajevskom  okrugu.  Statist.  27. 

BJELAJSKl,  ad^j.  sto  pripada  Bjelaju  (u  Bo- 
sni): Bilajsko  po}e.  Zem|.  bos.  2.  Bjelajsko  poje. 
Glasnik  20,  324. 

BJELAK,  bjelika,  m.  neka  loza  vinova,  jedna 
bijela  a  druga  crna  grozda.  B.  Sulek ,  im.  12. 
je  li  mu  akeenat  taki  kaki  je  stavfen,  ne  zna  se 
za  cijelo. 

BJELAKOVIC,  m.  prezime,  od  imena  Bjelak, 


koje  samo  nije  u  obicaju.  u  istoinom  govoru :  Be- 
lakovic.  Vuk,  nar.  pjes.  3,  584.  Eat  345. 

BJELAKSATI  SE ,  bjelaksam  se,  impf.  vidi 
bjelasati  se.  k  ce  hiti  mjesto  h.  Bilaksa  se  odi6a 
na  divojci;  kon  se  po  po}u  bilaksa;  pjena  se  bi- 
laksa. M.  Pavlinovid.  Bilaksaju  se  potoci.  M.  Pav- 
linovid,  spis.  422. 

BJELALOVAC,  Bjelalovca,  m.  selo  u  Bosni  u 
sarajevskom  okrugu  blizu  Busovace.  Statist.  15. 
BJELAN,  m.  1.  im.e  musko.  prije  naiega  vre- 
mena.  Belant.  S.  Novakovi6 ,  pom.  47.  —  2.  bio 
kon,  bijelac:  Vez'  mjesinu,  a  jasi  bjelana.  Nar. 
pjes.  juk.  218.  Natovari  .  .  djevojku  za  se  na  bje- 
lana. Nar.  prip.  bos.  1,  128.  —  3.  noz  bijelih  kora: 
All!  da  tvoju  moj  sijece  bjelane.  Osvet.  4,  63.  — 
4.  eylidrus  Latr.    J.  Closer,  kor.  480.  481. 

BJELANAC,  bjelinca,  m.  vidi  bjelance.  samo 
u  Stulicevu  rjebiiku. 

BJELANCE,  n.  albumen,  bioce  Akeenat  se  mi- 
jena  u  gen.  pd.:  bjelanaca.  Dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Belinu  {dO^),  Volti- 
gijinu,  Stulicevu  i  Vukovu.  Pomaza  oci  zucju,  i 
poce  mu  s  ociju  padati  kakono  bilance  od  jaja. 
A.  Kacii,  kor.  277.  Dalaku  likarija:  uzmi  trave 
sporisa,  dva  ili  tri  bilanca  od  jaja  i  brasna  i  malo 
kvasine,  pa  metni  u  pe6  u  vatru.  J.  Vladmirovic, 
lik.  10.  U  oci  Ivana  dne  gdjekoje  djevojke  metnu 
bjelance  od  jajeta  u  casu  vode  te  preno6i  pod 
strehom,  pa  na  Ivan  dan  u  jutru  po  liemu  ne- 
kako  pogadaju  hoco  li  se  skoro  udati.  Vuk,  ziv. 
68.  —  mijesajuci  se  s  rijecima  kojima  se  osnova 
svrsuje  na  et ,  nalazi  se  i  s  takom  osnovom.  od 
prosloga  vijeka:  Izvadi  sama  belanceta  u  jednu 
finiju.  Z.  Orfelin  173.  S  belancetom.  M.  D.  Mili- 
cevic,  ziv.  2,  41. 

BJELANI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  u  mostar- 
skomu  okrugu.  Statist.  107.  131.  pisu  ga  i  ,Bje- 
Ijani'.  107.  a  na  karti  ,Beljani'.  isto  ce  biti  mjesto 
koje  se  spomine  prije  nasega  vremena  samo  po 
imenu:  Belani.  S.  Novakovic,  pom.  127. 

BJELANOV,  m.  adj.  prezitne,  po  ocu,  Bjelanu. 
,Bellanov'.  Boca  9. 

BJELANOVAC,  Bjelanovca,  m.  selo  u  slavon- 
skoj  krajini  blizu  Gradiske.  Eazdjej.  kr.  13. 

BJELANOVCI,  Bjelanovaca,  »(.  pi.  dva  sela  u 
Srbiji:  jedno  u  niskom  okrugu  a  drugo  u  vrati- 
skom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  176.  mjestani  imgo- 
pore  akus.  za  nom.  i  starim  akcentom,  istocnim 
govorom:  Belanovce.  Ota^b.  4,  355. 

BJELANOVICI,  Bjelanovida,  m.  pi.  selo  u  Bosni 
u  zvornickom  okrugu.  Statist.  98. 

BJELANOVO  SELO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  koprivnickoj.  Belanovo  selo.  Schem. 
zagr.  1875.  163.  Pregled  73. 

BJELANAJv,  bjelanka,  m.  vidi  bjelance.  samo 
u  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  rjecniku,  u  aba 
kajkavski  ,belanyek'. 

BJELAS,  m.  nadimak,  koji  dolazi  mjesto  prez- 
ime od  prosloga  vijeka.  zapadnim.  govorom:  Mijo 
Bilas.  Norini"63.  Cvitan  Bilas.  84.  istocnim  go- 
vorom: P.  Belas.  Schem.  zagr.  1875.  258. 

BJELASANE ,  n.  albicatio.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  bjelasati  se. 

BJELASATI  SE,  bjelasam  se,  impf.  albicare. 
dem.  bijejeti  se.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  U  jedan  put  opazi  gde  se  nesto 
kroz  pomrcinu  u  sumi  belasa.  Nar.  prip.  vuk.  168. 
isporedi  bjelaksati  se. 

BJELASICA,  f.  1.  planina  u  Hercegovini  kod 
Gacka.  Vuk,  rje6.  28b.   Glasnik  20,  303.  331.  po- 


BJELAST 


380 


BJELICA 


grjeHka  ie  hiii  .BjiMasica'.  GlasniU  22, 49.  —  2.  pla- 
nina  u  Cnioj  Gori  hlizu  Kolasina.  Glasiiik  40, 
27.  30.  Nek  ili  vodi  proko  Bjela.sice.  Nar  pJM. 
vuk.  5,  406.  —  3.  selo  u  Srhiji.  u  oknii/n  km- 
sevacknm:  Bolasica.  K.  Jnvanovii; ,  ic<-.  12it.  — 
4.  ncko  mjesto  hiizii  Kusora  n  podruvju  rladike 
novobrdakoga  xvii  rijeka:  Kadiluki.  Novo  Bri.do, 
Jaiipvo,  Prlitina,  Vli.iitrtni.,  TK'ix'a,  Bolasica. 
Glasnik  25,  45.  —  5.  neki  kra.j  neydje.  na  Zlctov- 
nkoj  rijeci,  u  kom  je  hilo  selo  Gabrovo  xiv  vi- 
jeka:  Vise  Gabrova  u  Bfdasiui.  Glasnik  24,239. 
isporedi  Gabrovo. 

BjfiLAST,  adj.  subalbu.s,  subjel,  subjelast.  savio 
It  Stulicevii.  rjeaiiku  (,albu.s'):  vo  bjplast. 

BJELaS,  in.  1.  bio  kon,  bijdac.  u  Vukovu  rjcc- 
niku.  A  najdaJG  pasa  na  bjelasa.  Nar.  jijos.  vuk, 
rjoS.  28''.  —  2.  I'lekakav  morski  rak,  koji  se  zove 
i  lap,  birao  travaJ,  SuSkavac,  magaretaS.  L.  Zore, 
rib.  22. 

BJELASNICA,  /.  planiiia  u  Boani  blizit  Sa- 
rajeva.  Vuk,  rjefi.  281'.  Grijeskom  pisu  Bjelasiica 
i  Bjelastica.  Glasnik  20,  269.  22,  31. 

BJELATAST,  adj.  albidus,  hjelica.it.  ii  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Marga  u  boji  ili  masti  svo- 
joj  jest  ili  plava  ili  sivasta  ili  bjelatasta.  I.  Ja- 
blanci  33. 

BJELAUE,  m.  ime  braiu  cava  bugarskoga  Mi- 
haila  xiv  vijeka:  Belaurt.  Danilo  193.  Belaura. 
Glasnik  49,  18. 

BJELAV,  m.  ime  volu.  \.  Kovacevic. 

BJFLAVA,  /.  1.  bijela  kraoa.  samo  u  Stuli- 
cevii rjecniku.  —  2.  selo  u  Hercegovini  u  montar- 
skom  okrugii.  Statist.  107.  — •  3.  kao  saselak  Sa- 
rajevu,  koji  ac  u  pjc.imi  naziva  i  grad .  Oko  liega 
Bistrik  i  Bjelave.  Nar.  pjes.  petr.  3,  483  Do  Bje- 
lave  grada  bijologa.  3,  487.  —  4.  planina  u  Bosni 
izmedu  Sarajeva  i  Rogatice.  Zemjop.  bos,  31.  32. 
—  5.  planina  u  Srbiji  hlizu  Firota.  Otagb.  5,  598. 

BJELAVIC,  m.  prezimc;  jamacno  od  zenskoga 
imena  Bjelava,  koje  sada  nije  u  obicaju.  a)  kao 
prezime  dolazi  xvii  vijeka:  Bilavic.  Norini  56. 
Schem.  bosn.  1864.  98.  Bjelavic.  A.  Kacic ,  kor. 
452.  —  b)  ,Belavic  selo',  selo  u  hrvatskoj  krajini, 
u  slunskom  kotam.  Sohem.  zagr.  1875.  S3.  Razdjej. 
kr.  10.  isporedi  Bjelavici. 

BJELAVICI,  Bjelavioa,  m.  pi.  dva  sela  u  Bosni 
u  snrnjevskom  okrugu,  jedno  u  kotaru  fojnickom 
a  drugo  u  visockom.  Schem.  bos.  1864.  19.  54. 
Stat.  15.  24.  isporedi  Bjela'S'ic. 

BJELAVINA,  /.  1.  zaselak  selu  Boksicu  u  Sla- 
voniji  u  podzupaniji  dakovackoj:  Belavina.  Pre- 
gled.  106.  —  2.  u  moru  malo  pilitko  wjcsto  gdje 
se  more  bijeli  od  pijeska:  Metric  sam  u  morskoj 
pucini  gdje  obotuica  ispuha  pjescinu  na  bjelavini, 
i  nacini  sebi  dvore  da  se  siri,  leze  i  u  mutnijem 
vremenima  glavu  zakloni.  S.  ]|jubisa,  pric.  55. 

BJELAVKA,  /.  ime  kravi.  J^.  Kovacevic. 

BJELCICA,  /.  neka  gliva  koja  raste  na  hu- 
kovu  panu.  B.  Sulek,  im.  17,  glasi  li  doista  bjel- 
ili  bijel-,  ne  zna  se  za  cijelo. 

BJELEG,  m.  vidi  bijeg.  u  Vukovu  rjecniku, 
gdje  se  veli  da  se  tako  govori  ii  Crnoj  Gori.  Zla 
bjelega  na  putaja  tvoga.  Nar.  pjes.  vuk,  rjec.  28f>. 

BJELEGA,  /.  vidi  bijega.  u  Crnoj  Gori.  Crnu 
kapu  oda  zla  bjelegu.  P.  Petrovic,  s^ep.  25.  Vjeru 
daju  i  daju  bjelegu,  bjelega  je  Mratinske  poklade. 
Ogled,  sr.  19. 

BJELEHNIN,  adj.  Ho  pripada  eovjekupo  inienu 
Bjelehni,  ali  to  ime  samo  ne  dolazi.  xiv  vijeka: 
Belehnine  hcore.  Glasnik  35,  121.  Uzt  Bolehninu 
zemju.  121. 


BJEL^NGUZA,  /.  rieka  riha  morska.  L.  Zpre, 
rib,  19. 

MJEfjEN,  m.  prezime  talljansko,  koje  se  tali- 
janski  pisalo  Belogno.  xiv  vijeka:  Knozu  du- 
brovi.ckomu  Filipu  BeloAu.  Spom.  sr.  2,  48. 

B.TEL^^SINA,  /.  calaniagrostis  epigeois  Roth.: 
beloSina.  J.  Paniic,  flora  biogr.-  411.  B.  Sulek, 
im.  12.   isporedi  bjeluSina. 

BJELETINIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Predi 
Pavlomi.  Beletinii^emi.  plovanomb  baSkimt.  Men. 
Croat.  53. 

BJELEUSNA,  /.  suludasto  cc^ade  muSko  ili 
zensko.  u  Srbiji  istocnim  govorom:  beleusna.  \. 
Stojanovic.  postanem  od  bijela  usna,  a  po  tome 
ie  bin  upravo  onaj  u  koga  je  bijela  usna,  joi 
nije  crna,  jos  nema  brkova,  mlad,  a  po  torn  hid. 
isporedi  bejiti  se. 

BELi;USNAST ,  adj.  suludast.  Od  beleusna. 
^.  Stojanovii. 

BJEL^uSa,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uzickom: 
BjelouSa.  Vuk,  dan.  2,  G3.  Beleuga.  K.  Jovanovii, 
rec.  162.  isporedi  bjelouhast.  Tu  vojyode  prisU- 
go5e  Turke  ispod  krsna  brda  Kukutnice  kod  Co- 
pova  i  kod  Bjeleuse    Nar.  pjes.  vuk.  4,  526. 

BJELEtlSKI,  adj.  sela  Bjeleuse:  Beleuska  op- 
stina.  K.  Jovanovic,  rec.  162. 

BJELGLAV,  Hi.  prezime,  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka:  Belglav.  J.  Kavaiiin  134. 

BJELHAN,  m.  ime  musko,  xni  vijeka:  Kazntci. 
Belihant,  Mon.  serb.  33.  isporedi  Biohanic. 

BJELHANIC,  m.  vidi  Biohanic. 

BJELICA,  /.  i  m.  ime  rijeci,  kraju,  polu,  pla- 
nini,  selu,  cel,adetu  muskom  i  zenskom,  plemenu, 
a  i  drugo  sto  hijelo  zove  se  tako.  Akcenat  se  vu- 
jena  u  gen.  pi.:  bjelica,  a  samo  je  izadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  bjelice,  bjelicom. 

1.  rijekc:  a)  u  Srbiji  u  jagodinskom  okrugu  ri- 
jeka koja  utjece  u  Moravu  kod  Jagodine:  Belica. 
'M  D  Milicevic,  srb.  178.  Niva  kod  reke  Belice. 
Srp.  Nov.  1867.  602.  1870.  176.  —  b)  rijeka  u 
Srbiji  u  cacanskom  okrugu,  koja  utjece  u  Moravu. 
M.  i).  Milicevic,  srb.  646.  A  cuvaj  mi  devet  vo- 
denica  niz  Bjelicu  i  uiz  Moravicu.  Nar.  pjes.  vuk. 
2  169.  Pa  ih  daje  tjerat'  otidose,  ,  .  na  Bjelicu 
v'odu  natjerase.  4,  352.  Od  Jelice  do  vode  BjeUce. 
4  359.  _  c)  rijeka  u  Srbiji  u  knezevackom.  okrugu 
koja  utjece  u  Timok  hlizu  Svr\iga.  Glasnik  19. 290. 

2.  kraj,  stara  zupa:  zem]a  kroz  koju  tece  ri- 
jeka spomemita  pod  1,  a.  zvala  se  takoder  Bjelica 
'xii— XIV  vijeka:  Priobretoht  .  .  .  odt  grtctske 
zemlo  ,  .  .  ZagrBlatu ,  Levtce ,  Belicu ,  Lepemcu. 
Mon.  serb.  4.  Levbce,  Belicu.  Sava  1.  Selo  u  Be- 
lici  Trtnava  vyse  Dobrane.  Glasnik  24,  273.  ispo- 
redi Lijevac,  "Lepenica,  Trnava.  naziva  se  zupa 
XIII  vijeka:  Sije  zupe  prilozihomt  podb  vlastb 
sijej  crbkvi  (Zici) :  .  .  Lepenici  obe ,  Behca ,  Le- 
vocb,  Lugomira.  Mon.  serb.  13.  _  . 

3.  po\e  u  Srhiji  u  okrugu  kragujevackom  blizu 
manastira  Volavce :  Us  poje  Belicu.  Glasnik  25,  68. 

4.  planina  u  Srbiji  u  knezevackom  okrugu.  Glas' 
nik  19,  290.  —  stamparska  pogrjeska  mjesto  Je- 
lica  (koju  vidi):  U  Bjelici,  visokoj  planini,  tu  ih 
jedna  vojska  susretnula,  .lelicom  ih  gorom  poce- 
rase.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  351. 

5.  sela :  a)  u  Medumiirju :  Belica.  Schem.  zagr 
1875.  1.36.  spominesexvi  vijeka:  Na  Belici.  Mon. 
Croat.  266.  —  b)  u  Srbiji  u  okrugu  jagodinskom, 
na  rijeci  Bjelici:  Belica.  K.  Jovanovic,  rec.  107. 

6.  ime  musko:  xiv  i  xv  vijeka:  Belica  IzesalicB. 
Mon.  serb    190.  Belica  Belbhanict.  257. 

7.  ime  zensko,  prije  nasega  vremena:  Knez  Milat 


bjeliCast 


381 


BJELIMICI 


Omucevid   oXeni   se  Bilicom  Tasovida    A.  Kafid, 
kor.  461. 

8.  jedno  pleme  u  Crnoj  Gori  save  se  u  inn.  Bje- 
lice,  a  coojek  iz  toga  plemena  Bjelica:  a)  plcme: 
Pa  je  si}e  u  pleme  Bjelice.  Ogled,  sr  403.  Opremi 
ih  u  Bjelice  tvrde.  Nar.  jjjes.  vuk.  5,  358.  Veli 
Senid  iz  Bjelica  ^ivko.  Ogled  .sr.  94.  isto  se  plcme 
naziva  i  mjesto :  Ki-cun  Savo  od  mjesta  Bjelica. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  78.  —  b)  covjek  tz  toga  ple- 
mena :  Dva  NegiiSa  i  dvije  Bjelice.  Nar.  pjes.  vuk. 
4.  36.  Po  imenu  Jovisa  Bjelica.  Ogled,  sr.  398. 

9.  izmedu  bi{a  pridijeva  se  gdjekojemu  bijela 
roda  radi:  a)  psenici:  JoS  je  lipsi  cipar  nasrid 
mora,  u  I'lem  reste  bilica  pSenica.  A.  Kacid,  raz- 
gov.  172.  Ja  posijah  bjelicu  senicu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,502.  Od  ruke  mu  nista  iie  rodilo:  ni  u 
po}u  bjelica  Senica,  ni  u  brdii  vinova  lozica.  '2,  310. 
Polegla  je  bjelica  Senica.  1,  457.  Oiia  cini  belicu 
ienicu.  2,  8.  —  b)  bijeloj  jdmci,  treh'ii,  s{ivi.  u 
Tukovu  rjecniku.  krusci,  smukvi  i  maslini.  B.  Sii- 
lek,  iin.  12.  15.  17.  —  ,trava  belica',  poa  pra- 
tensis  L.  B.  Sulc.k,  im.  412. 

10.  kao  pod  9  pridijeva  se  i  gdjekojoj  zivo- 
tini:  a)  ovci,  ali  same  u  zagoneci:  I  u  mene  i  ii 
tebe  i  u  ovce  belice  i  u  zrna  Senice ,  imena  mu 
nejma  a  pogodit'  se  ne  raoie  (odgonetjaj :  rupa 
pod  nosoni).  Nar.  zag.  cov.  196.  —  b)  jarcbici: 
Orebico  bilice,  to  su  naSe  diklioe.  Nar.  pjes.  ist. 
8,  18. 

11.  riba  koja  se  zove  i  bijelka,  alburnus.  u  Bje- 
lostijencevii  rjecniku  (belica  9b).  wVZi  bijelka. 

12.  b'ijeld  zem\u;  vidi  kod  zemja.  u  jednoga 
pisca  prusloga  vijeka:  Medu  piskom  i  bilicom 
sridiie.  J.  S.  Rejkovid,  kud.  264. 

13.  b'ijeld  nedjeja ,  kojii  vidi  kod  bio,  liijela.  ?/ 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Vrime  se  vazmono 
razumi  od  nedije  cvitnice  uklapajuci  do  nodi}e 
bilice,  t.  j.  do  osmine  vazmene  ili  ti  do  uialoga 
uskrsa.  A.  Kadcid,  bogosl.  148. 

BJELICAST,  i  bjelicast,  adj.  albidus,  ne  sa 
svijem  hijel  nego  skoro  bijel,  ali  taku  da  se  u 
bjeloci  gubi  soaka  druga  hoja.  U  7ia^e  vrijcme 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (,weisslich ,  al- 
bidus'). Majavo  i  belicasto  (nalicje  u  lista  od  lose 
skadarke).  P.  Bolid  1,  37. 

BJELICICA,  /.  neka  s^va  u  llrvatskoj :  bjeli- 
£ica,  i  neka  smokva  u  Dalmaciji:  bilifcica.  B. 
Sulek,  im.  15.  17. 

BjilLICIC,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnii- 
kom:  Bilidid.  Statist.  63.  isporedi  Bjelicidi. 

BJELlfilCI,  Bjelicida,  in.  pi.  selo  koje  je  bilo 
XIII  i  XIV  vijeka  negdje  hlizu  Feci  u  staroj  Srbiji : 
Belicisti.  Mon.  serb.  58. 

BJELICKI,  adj.  a)  sto  pripada  rijeci  Bjelici, 
sto  je  na  t'loj:  aa)  na  Bjelici  u  okrugu  jugodin- 
skom  u  Srbiji:  Srez  belicki  (sreska  kuca  u  Jago- 
dini).  K.  Jovanovid,  red.  vi.  106.  —  hb)  na  Bje- 
lici u  caianskom  okrugu  u  Srbiji:  U  bjclicko 
poje  isderase,  na  Bjelicu  vodu  naderase.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  352.  —  b)  sto  pripada  plemenu  Bjclicama 
(vidi  kod  Bjelica) :  Dva  mouiceta,  te  krasna  bje- 
licka.  P.  Petrovic,  vijen.  32. 

BJELIC,  m.  preztme;  od  xv  vijeka:  S  Step- 
komt  Belidemt.  Spom.  sr.  2,  106.  Ivana  Belida. 
Mon.  Croat.  108.  Jedno  Bjelid,  drugo  Zlatnokosid. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  54.  Protuzio  Bjelid  Iguatije. 
4,  278.  Spasoje  Bjelid.  Hat.  270.   isporedi  Bijelid. 

BJELICEV,  adj.  sto  pripada  Bjelicu:  Dok  ne 
pukne  puska  Bjelideva.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  282. 

BJELICI,  Bjelida,  m.  pi.  selo  u  UcrcegoBini  u 
okrugu  mostarskom:  Bjelidi.  Statist.  123.  isporedi 
Bjelid. 


B.TELIDBA ,  /.  radna  kojom  se  bijeli  platno, 
insolatio.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BJ^LIGEAD,  m.  vidi  kod  Biograd. 

BJELIJA,  /.  1 .  bijela  pogaca.  a  pjesmi  i  iz  ne 
u  Vukovu  rjecniku  (,bplija') :  Arami  im  pogacu 
beliju.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  211'.  _  2.  neka  pse- 
nica,  istocnim  qovorom  bolija,  triticum  turgidum 
L.  J.  Paneid,  bot.  162.  B.  Sulek,  im.  12.  If.  Ko- 
vacevid.  isporedi  bjelica. 

BJELIJANKA ,  /.  nehaka  kruska  u  Srbiji  u 
nziikom  okrugu.  Vuk,  rjec.  29*.  B.  Sulek,  im  17. 

BJELIK,  m.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
kao  da  je  pupak  u  smokvc :  Kad  smokvencu  listi 
okru^e,  cuje  jeto,  za  to  ill  iiiede;  ti  i  bjelici  kad 
opruze,  znajte  da  je  blizu  vede  i  na  vi'atih  Isus. 
J.  Kavaiiiii  559. 

BJELIKA,  /.  1.  alburnum,  ic^,  bakuja.  u  Vu- 
kovu rjecniku,  gdje  se  doda,)e  da  se  govori  u  Crnoj 
Oori.  —  2.  sova,  sambucus.  u  Dalmaciji.  M.  Pav- 
linovid.  Malo  koje  godine  da  se  §uma  ne  zapali 
(u  Hercegovini,  Crnoj  Oori,  Boci  kotorskoj),  pa 
i  ditava  planiua  izgori,  osobito  ako  je  ludeva  ili 
mulika  ili  bjelika.  V.  BogiSid,  zbor.  627.  —  3.  ne- 
kaka  tresi'ia  i  -sjiva:  belika,  bjelika.  B.  Sulek, 
im.  12.  17. 

BJELTKAR,  m.  caealia:  belikar  trava.  Bjelo- 
stjenac  200".  B.    Sulek,  im.  12.  isporedi  serovka. 

BJELIKOVINA,  /.  lignum  sambuci,  zovina. 
M.  Pavlinovid.  isporedi  bjelika. 

BJELTLNIK,  m.  fullo,  bje^ar.  xvi  vijeka  u  knizi 
u  kojoj  se  jezik  mijcsa  s  crkrenijem.  izmedu  rjec- 
niku samo  u  Danicicevu.  Petart  belilnikt.  Glasnik 
10,  245. 

BJELILO,  71.  1.  albedo,  candor,  bjeloca.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (140'') 
i  Stulicevu.  Koje  se  cuvaju  da  ih  ne  ojiali  zraka 
suncana,  da  ne  izgube  bilila  i  rumenila  na  obrazu. 
D.  Rapid  97.  Ono  tvoje  rumenilo  u  sto  se  je  pro- 
minilo?  sva  je  lipost  i  bililo  ^smrtna  tamnost  i 
blidilo.  P.  Kneievid,  pisni.  10.  Cuvat  kozi  u  ladu 
bililo.  J.  S.  Ro}kovid.  kud.  295.  —  2.  mjesto  gdje 
se  bijeli  platno ,  locus  insolandis  linteis.  u  iiase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu. 
Joka  bjeli  na  bjelilu  platno.  Nar.  pjes.  vuk.  1  616. 
Jediia  uze  ubejeno  platno,  pa  ga  nosi  opet  da 
bijeli,  i  odlazi  tamo  na  belilo.  2,  119.  —  3.  prune, 
lotio,  u  Bjelostijenccvu  rjecniku.  —  4.  cim  se  lice 
bijeli,  cerussa.  od  xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Mika(inu,  Bjelostijencevu,  Jambresicevu  i  Vukovu. 
Ako  obraz  tvoj  pomazujcs  bjelilom  i  rumenilom 
po  majstori  udiiienijem.  M.  Divkovid,  bes.  284. 
Nadiniti  se  bililom.  Mikaja  17''.  Koja  s  velikijem 
nastojaiiem  namista  se  i  najiravja  bjelili.  M.  Rad- 
nid  266.  Boga  istog  ode  nadmetnut  s  djavaoskim 
zanatom  bilila  i  rumenila  svoga.  F.  Lastrid,  ned. 
327.  Rumenilom  lice  i  bililom  mazem.  A  Ka- 
nizlid,  roz.  41.  Ovo  lice  sam  desto  bililom  poma- 
zala.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  31  Ako  se  koja  zena 
bililom,  rumenilom  ili  drugim  dim  maze.  I.  Veli- 
kauovid,  upud.  2,  111.  Na  dan  joj  jo  po  oke  bje- 
lila.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  170.  Na  I'l  udara  bakam 
i  bjolilo.  13.  u  prenesenom  smislu:  Jos  je.su  bilila 
i  rumenila  za  opacine.  A.  d.  Bella,  razg.  40.  Pri- 
povidaiie  ne  ima  biti  bililom  i  rumenilom  po- 
masdeno.  170.  —  5.  ,platno  koje  se  ne  pcre  samo, 
nego  se  i  izbijeli,  platno  finije'.  M.  Pavlinovid. 

BJELICA,/.  6cna  ili  djerojka  koja  bijeli  platno, 
bje(arica,  insolatrix.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu,.  Hajine  liegove  postadose 
sjajne  i  vrlo  bijele  kao  snijeg,  kao  sto  ne  moie 
bjelija  ubijoliti  na  zemji.  Vuk,  mar.  9,  3. 

BJELIMICI,  III.  pi.  selo  u  Bosni:  Nek  je  nosi 


B.TELIMIE 


882 


BJELOBRAZAN 


proko  Troskavico  u  golomo   solo  Bjolimiio.   Nar. 
lyos.  pptr.  3,  IHl. 

BJELIMIR,  III.  inu!  musko.  xiii  tnjeka:  Bi'li- 
mira.  Mon.  sorb.  32. 

B.TELIN,  111.  Apollo,  samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 
sa  svijem  nepouidano. 

BJELINA,  /.  1.  bjeloca,  bijelost,  albodo.  oil  xvi 
vijeka,  i::mc(tic  rjcc-mka  u  Vrancicevii,  Bclinu 
(140''),  lijelostijenccvu,  JambreHievu,  Voltigvjinu, 
Stuliievu  i  Vukoiui.  Bilina  od  svili  I'lih  biSo  ka- 
kono  snioj.  Starine  4,  17.  Bclinu  fistoAo  ukaza 
svilu.  F.  Glavinii,  cvit  85.  Tepliiiom  od  milo- 
srdja  i  belinom  od  pravde  ilovika  ofiisti.  263. 
Koji  iJu  po  snijegu  ne  vide  svitlosti  zarad  I'le- 
gove  bjoline  doSadsi  n  ku(^u.  M.  Eadnid,  pogr. 
334.  Covik  kakono  jcdan  bijeli  )ijan  bijaSe  obuften 
bjelinom  od  neockvi-neua.  73.  Vidodi  kruh  osobite 
bilino.  A.  Kanizlic,  uzr.  124.  Ako  hoceS  dat  bi- 
linu  predi.  J.  S.  Ke)kovi6,  kui.  105.  Gine  bilina 
takvoni  iitu.  302.  Otajstvo  pod  bilinom  krulia 
sakriveno  u  prisvetom  oltara  .sakramentu.  A.  To- 
mikovic  73.  Dva  lijana  od  jednako  bilino  185. 
Lan  nacine  mudne  podniti  mora  dokle  dojde  na 
svqju  bilinu.  92.  —  2  .v'to  god  bijelo,  album :  a)  u 
opce :  Koji  liodo  mcdu  bjelinami  i  naprodcima  od 
svijeta,  kada  ulizu  u  kucu  od  di-ugoga  zivota,  ne 
\'ide.  M.  Eadnic  334.  Uspi  na  liu  (na  kuhanu 
psenicu)  bladnu  vodu,  metni  u  avan,  stuci  take 
mokru,  i  cedi  stisnuvsi  kroz  krpu,  .  .  uspi  na  tu 
istisnutu  belinu  opet  liladnu  vodu.  Z.  Orfolin  253. 
Uze  zelenijeh  prutova  .  .  .  i  naguli  ib  do  bjeline. 
D.  DaniHc,  Imoj.  30,37.  —  b)  na  po  sc:  aa)  bi- 
jelo groide  nabrano  Hi  posadene  Joze  vinove  bi- 
jela  grozda.  —  bb)  bijelo  meso,  n.  p.  u  pure  Hi 
ukokoii  na  praima.  —  cc)  bijelo  odijelo :  A  rusne 
bilino  Sibenik  obrau,  al  jo  rod  ali  no,  crnim  so 
ogrnu.  D.  Ba^ako^^c,  vil.  350.  Mje.sto  crnino,  za- 
odjeli  bi  to  bjelinom.  Osvet.  1,  i.  —  dd)  u  okii, 
album  oculi.  it  rjecnicima  Bjelostijencevu  (,bolina 
ocna  ili  od  oka')  i  Jambresicevu  (,das  weisse  im 
aug.  SI'').  —  ee)  na  noktu,  ouyn,  exortus  un- 
guium, u  Bjelostijencevu  rjecniku.  —  ff)  neka 
jabuka.  B.  Sulek,  im.  17. 

BJELINCEVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  is- 
tocnim  govorom:  Belincevid.  Rat.  393. 

BJELINCIC,  m.  selo  u  Bosni  u  travnickmn. 
okrugti,  zapadnim.  govorom:   Bilincid.  Statist.  66. 

BJELINDO,  Bjeliudola,  m.  neko  mjesto  blizu 
Dubrovnika  iza  Zupe  xvii  vijeka.  upravo  su  dvije 
ryecj  Bjelin  do,  ali  su  slozene  tako  da  se  prva 
ne  mijena  po  padezima:  U  drzavu  tursku  ulaze  i 
bez  straha  sred  slobode  niz  Obrce  s  prva  slaze, 
k  Bjelindolu  tore  hode,  k  Bjelindolu,  gdje  njekada 
zli  Begzadic  Omer  aga  gusareva.  J.  Palmotid, 
dubr.  172. 

BJELINE,  /.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Kistana. 
Repert.  dal.  6. 

BJELINICA,  /.  neka  loza  vinova  bijela  grozda, 
weisse  zimmettraube.  B.  Sulek,  im.  13.  isporedi 
bjelina. 

BJELENO  PO^;B,  ».  selo  u  Bosni  u  okrugu 
travnickopi,  zapadnim.  govorom:  ,Bilino  po}e'.  Sta- 
tist. 63.  je  li  prvi  slog  kratak  ili  dug,  i  po  tome 
je  li  u  juznom  govoru  bje-  ili  bije-,  tie  zna  se. 

BJELINA,  /.  bjelo6a ;  vidi  bjelina  po(Z  1.  samo 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Svom  lipotom  i 
uresom  tila,  i  s  bilinom  praska  vili  mila.  J.  Krm- 
potic,  mal.  22. 

BJELIS,  BjelLsa,  m.  1.  poje  u  Crnoj  Gori  blizu 
Spuza.  Od  gradine  do  poja  Bjelisa.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  113.  —  2.  selo  koje  je  jos  oko  godine  1820  bilo 


u  Srliji  u  okrugu  uzickoin,  a  soda  ga  nema. 
Vuk,  dan.  2,  63.  M.  I).  Mili^evi/;,  srb.  (>24.  — 
3.  nekaka  riba  u  Crnoj  Gori.  Cas.  bos.  max.  1854. 
183. 

BJELISANI,  m.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu 
Obrovca.  mjestani  mu  jos  govore  akus.  za  noin., 
a  zapadnim  govorom:  Bilisano.  Report,  dal.  6. 

BJELISEVAC,  Bjelisevca,  m.  zaselak  selu  To- 
minovcu  u  Slavotiiji  u  podzupaniji  pozeskoj.  Pre- 
glod  22.   isporedi  Bjeliisovo. 

BJELISeVO,  n.  selo  u  Srhiji  ti  okrugu  vran- 
skoin.  istoinim  govorom:  BeliSevo.  Sr.  Nov.  1879. 
176.   mjestani  izgovaraju  starijem  akc.  Belisevo. 

BJELISeVO  SELISTE,  n.  neko  mjesto  blizu 
sela  Globicc  na  Zletovskoj  rijeci  xiv  vijeka.  Podt 
BelisevGmi,    solistcmt    vodenica.    Glasnik  27,  291. 

BJELISTE,  n.  mjesto  pod  nivama  u  Srhiji, 
jedno  It  okrugu  pozarevackom  a  drugo  u  cuprij- 
.skom.  Niva  u  Belistu.  Sr.  Nov.  1876.  548.  1867.  254. 

BJELITNICA,  /.  parionica,  vas  lixiviarium.  u 
Hrvatskoj.  P.  Brantner. 

BJELKAST,  adj.  vidi  bjeligast.  od  prosloga 
vijeka.  Bill  prutak  il  bilkasta  kora.  J.  S.  Relko- 
vic,  kuc.  309.  HruSt  bjolkasti,  melolontha  albida 
CasteLn.   J.  Closer,  kor.  376. 

BJELMUZ,  m.  fUko  jelo  kao  cicvara.  u  Srhiji 
po  istoinim  krajevima,  gdje  se  govori  .la  o  mjesto 
juznoga  jo :  belmuz.  Postanem  je  slozeno  od  bijela 
i  muza,  koja  se  naziva  bijela  po  tome  stoje  mli- 
jeko  samo  namuzeno  (kao  jomuia)  a  nije  vareno 
ili  rudeno  (vidi  ruditi).  Gotovi  se  ovako :  ,Ulivati 
se  sir  od  nebufkanog  mleka,  pa  po  sto  se  oeedi 
od  nega  surutka,  metne  se  on  u  baki'ac,  te  se 
rastopi,  i  kad  dobro  provri,  uspe  se  brasna,  pa 
se  jednako  mesa,  a  neprokidno  vri  dok  se  god 
no  pokaze  maslo  i  dok  so  ono  testo  ne  pocne 
okretati  u  maslu,  a  tada  je  vec  dobro.  To  je  bel- 
muz'. M.  D.  Milicevic,  srb.  855.  Od  toga  mleka 
grade  se  belmuzi.  850.  isporedi  Bjelmuzac,  Beo- 
muzevic. 

BJELMUZAC,  Bjebnusca,  m.  neko  mjesto  xrv 
vijeka  kod  sela  Seoca  u  Pologu  blizu  Htjetova: 
Na  BelBmuzbCB.  Glasnik  15,  304.  Postanem  ce 
teMo  hiti  od  bijeli  muz,  nego  prije  od  bjelmuz, 
koji  je  mogao  iinati  i  drugo  snacene  nalik  na  sa- 
dasne.  —  Isporedi  i  Boomuzevic. 

BJELOBABA.  /.  selo  u  Srbiji  u  pocetku  na- 
sega  vijeka  u  sabackom  okrugu  ili  blizu  nega.  U 
selo  Belobabu.  Prot.  sab.  mag.  4. 

BJELOBOJ,  adj.  albicolor,  bijele  boje.  samo  u 
Stuliievu  rjecniku.   hiie  prevedena  latinska  rijei. 

BJELOBOJAN,  bjelobojna,  adj.  albicolor,  bi- 
jele boje.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  bice 
prevedena  nemaika  rijei  weissfarbig.  Bjelobojna 
zemja.  I.  Jablanci  30.  Bjelobojuu  zemju,  koja  se 
zove  gipsa.  93. 

BJELOBOR,  »!.  pinus  sylvestris  L.  bor  koji  se 
obiinije  zove  bijeli  bor.  vidi  kod  bor.  u  istoinom 
govoru:  belobor.  J.  Pancic,  sum.  drv.  150.  B.  Su- 
lok,  im.  13. 

BJELOBRADA,  /.  belicbi-ysum  stoechas  DC. 
i  helichrysum  angustifolium  DC.  B.  Sulek,  im.  16. 
(,bilobrada'). 

BJELOBRAJDICI,  m.pl.  seoce  u  hrvatskom  pri- 
morju  u  podzupaniji  rijeikoj :  Bolobrajdici.  Schem. 
segn.  1871.  48.  pisu  i  Belobrajici.  Pregled  7.  oboje 
moze  hiti  iakai\9ki  mjesto  BjelobradiAi. 

BJELOBRAZAN,  bjelobrazna,  adj.  oandidi  vul- 
tus,  bijela  obraza.  samo  u  Stuliievu  rjecniku.  ri- 
jei nepouzdana. 


BJELOBEDANTN 


383 


BJELODANO 


BJEL6bRDANIN,  m.  covjelc  iz  Bijeloga  Brda. 
dolasi  kao  prezime  u  nase  vrijeme.  J.  Belobrdanin. 
Eat  181. 

BJELOBRESKA,  /.  selo  u  Banatu  hlizu  Bijele 
Crkve.  Sem.   prav.  1878.  50.   dat.   Belobresci.  51. 

BJELOBKK,  711.  covjek  hijelih  brkova.  u  nase 
vrijeme,  izmedti  rjecnika  samo  u  Vukoint.  dolazi 
i  kao  prezime:  Dorde  Bjelobrk.  Nar.  pjos.  petr. 
1,  356. 

BJELOBEKA,  m.  vidi  bjelobrk.  B.  Musicki. 

BJELOBEKOV16 ,  m.  prezime  po  ocii  Bjelo- 
brku.  u  tiase  vrijeme.  On  pogubi  pet  turskih  ka- 
tila,  pet  katila  Bjelobrkovi6a.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  528.  Koji  je  ukinuo  sest  bra6e  Belobrkoviia 
Turaka.  M.  D.  Mili6evi6,  srb.  606. 

BJELOBRVAST,  adj.  bijelijeh  obrra.  M.  Pav- 
Hnovid. 

BJELOCEKOVK!;,  m.  prezime  covjeku  xiv  vi- 
jeka  jamacno  po  tome  sto  je  bio  iz  Bijele  Crkve, 
a  ta  ce  Bijela  crhva  biti  potona  Hasan  pasina 
Palanka.  sadasna  Palanka  u  Srbiji  u  smederev- 
skom  okrugii  (vidi  Bijela  C'rkva  pod  d.) :  Novakb 
Belocrtkovidi..  Glasnik  42,  266.  jjis«  ga  i  Belo- 
crikvidi..  266.  pogrjeska  ce  biti  na  jednom'  mjcstu 
Belocrtkovniki,.  Glasnik  28,  389. 

BJELOCRKOVNIK,  m.  vidi  Bjelocrkovic. 

BJELOCRKOVSKI ,  adj.  Ho  pripada  Bijeloj 
Crkvi,  i  to  onoj  na  lijevoj  strani  Bijeloga  Drina 
blizu  Prizrena  (vidi  Bijela  Crkva  pod  a.) ;  xiv 
vijeka:   Na   putt   belocrtkovtsky.   Mon.  serb.  96. 

BJELOCRKVANSKI,  adj.  a)  sto  pripada  Bi- 
jelijem  Crkvama  na  Topliei  (vidi  Bijele  Crkve). 
XVII  vijeka:  Eparhiju  belocrtkvanskuju.  Glasnik 
25,  45.  isporedi  bjelocrkvonski.  —  b)  .sto  pripada 
selu  Bijeloj  Crkvi  u  Srbiji  u  okrugu  podrinskom 
(vidi  Bijela  Crkva  pod  c.) :  Belocrkvanska  opgtina. 
K.  Jovanovii,  rec.  135.  —  c)  sto  pripada  varo%i 
Bijeloj  Crkvi  u  Banatu  (vidi  Bijela  Crkva  pod  e.). 
Vuk,  rjef,.  29a. 

BJELOCRKVENSid,  adj.  vidi  bjelocrkvanski 
pod  a.,  prosloga  vijeka:  Mitropolitu  uiskomu  i 
belocrtkvenskomu.  Glasnik  49,  11. 

BJELOCEKV16,  m.  vidi  Bjelocrkovic. 

BJELOCANO,  adv.  aperte,  javno,  ocito,  bjelo- 
dano.  od  bijelo  i  oko  kao  da  hi  hilo  na  oci  bijelo. 
u  nase  vrijeme.  u  Dalmaciji.  Turci  nisu  mogli 
do  sad  bilocano  doc.  M.  Pavlinovic.  Bilocano  po- 
hvajeni.  M.  Pavlinovic,  spis.  120.  Ne  ce  odgova- 
rati  tajnomu  opadacu,  dok  nm  se  bilocano  ne 
javi.  27. 

BJELOCICA,  /.  gluma,  (uska  od  zita.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Kada 
proso  slabo  rodi,  onda  se  judi  medu  sobom  pi- 
taju:  jkako  ti  se  proso  platilo?'  ,Nikako;  nema 
pravoga  zma,  sve  gola  bjelocica;  da  ga  pravo  u 
vis  bacis,  sve  bi  pjevom  otislo'.  J.  Bogdanovii 
M  Lici.  —  u  jednoga  pisca  nasega  vremena  bilo- 
cica,  lithospermum  officinale  L.  B.  Sulek,  im.  16. 
isporedi  biserka. 

BJELOCA,  /.  albor,  hijelost,  bjelina.  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mika\inu,  Belinu  (140t>), 
Bjelostijencevu  (9a),  VoUigijinu  i  Stulicevu.  — 
a)  u  tjelesnom  smislu:  Ke  su  snig  dobile  bjelo- 
6oin  i  gijak.  S.  Menceti6  83.  Kojoj  se  umrla  bi- 
loca  ne  dnizi.  216.  Bijele  vile!  crna  djela  bjeloci 
vasoj  ne  dostoje  se.  M.  Drzic  149.  Prsi  .  .  .  bi}i 
sniga  su,  .  .  bilocu  pri  kih  tad  lebut  bi  izgubil. 
H.  Lucid  193.  Sve  bjelooe  da  prid  oci  izberu  se 
i  sjediue ,  drobni  biser  od  istoci ,  jasno  srobro, 
snijeg  s  planine,  kon  bilocc  mile  i  drage  bojiiijeli 
dikUc  tamne  ostaju.  I.  GiinduUo  405.  Cr[enilo  smi- 


Sano  s  bilodom.  Mikaja  la^.  Biloca  od  starosti, 
sidino.  15*.  Ni  bilode  vrhu  sniga.  D.  Barakovic, 
jar.  141.  Eu2u  dikle  oliole  svom  bjeloiom  dobi- 
vaju.  J.  Kavai'iin  196.  Cjeo  bjeloce  moga  tUa  .  .  . 
tamnosti  blijedi  .samom.  I.  Dordi6,  mand.  43.  U 
kruhu  ostane  biloca.  A.  Bafiic  314.  U  onoj  ostiji 
vidi  se  ista  biloda,  ista  okruglost  i  ostala  koja  se 
i  pi'ija  posveceiia  vidahu.  J.  Filipovic,  prip.  1,  431. 
Ajme  ruke  provriene !  kako  ste  mi  pozutile  i  bi- 
lo6u  izgubile!  P.  Knezevid,  muka  52.  Bjelo6a  i 
rumenilo  natjecu  se  u  liegovu  lieu.  V.  M.  Gucetic, 
pohv.  188.  Bistvo  kruha  prolazi  u  bistvo  tila  Isu- 
sova,  a  bistvo  vina  pride  u  bistvo  krvi  negove; 
a  samo  ostane  izvansko  oblicje  kruha  i  vina,  t.  j. 
ostane  biloda  od  kruha,  a  od  vina  cr}enost.  J. 
Banovac,  razg.  228.  Snig  saraiiuje  svoju  biloAu, 
dok  je  gori  u  ari(ji).  M.  Zorifiic,  osm.  113  XJzamsi 
jedno  drvo  vrlo  bijelo  te  ga  testo  na  plamen  i 
na  dim  me6ite,  je  li  moguce  da  ono  uzdrzi  svoju 
biloiu?  F.  Lastric,  ned.  304.  Bjeloca  odi6e  zla- 
menuje  radost  i  veseje.  185.  Da  su  sjajne  u  pri- 
stojnoj  biloci  sve  prtene  haline,  koje  tribuju  mis- 
niku  i  otaru.  I.  J.  P.  Liici6,  bit.  65.  §to  iucena 
u  kruhu  i  vinu  vide  i  cute,  to  je:  bilo6u,  okrug- 
lost, okusene.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  51.  Bjeloca 
mami  oci.  A.  Kalic  425.  ■ —  b)  u  mnnom  smislu: 
Ocitovati  svijetu  bilocu  i  cistocu  djevicanske  duse 
tvoje.  B.  Kasic,  per.  179.  Uzdrzi  mi  vazda  bilo6u 
bozan.stvene  mUosti  tvoje.  P.  Eadovcic,  nac.  275. 
Bjelo6a  je  on  (Isus)  pricista,  od  svjetlosti  vjecne 
dika.  I.  Akvilini  233.  Jur  si  se  odvi-gao  onih 
psosti,  .  .  jur  si  se  prominio  u  bilocu  neosk\Tnen- 
stva.  J.  Banovac,  razg.  187.  Prikazujte  bilocu  i 
miris  dobri  obicaja.  F.  Lastric,  od'  381.  Zlame- 
novat  Jozofovu  stavnos  u  mislima  i  bjelocu  u 
cudi.  Ziv.  is.  176.  U  cuvaiiu  pripomiiivomu  biloce 
duse.  Turl.  blago  106.  On  se  (Isus)  zove  biloca 
vikoviciie  svitlosti.  M.  Dobretic  399.  —  c)  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  u  pjesmi  bjeloc,  moze 
biti  stiha  radi:  Bjeloc  vjere  staru.  J.  Kavanin 
282.  pogrjeska  ce  stamparska  biti  u  istoga  jiisca 
bjeloc :  Bjeloc  i  plam  lioj  se  sklada.  283. 

1.  BJELODAN,  m.  dies  lueida,  mjesto  bijeli  dan 
dolazi  u  dva  pisca  xvii  i  xviii  vijeka  i  u  Stuli- 
cevu rjecnika  (gdje  je  senskoga  roda  s  gen.  bje- 
lodni).  Oni  vodam  od  Jordana  u  osvanutje  bjelo- 
dana  sved  veseli  pozdi-av  daju.  D.  Palmotic,  christ. 
144.  On  s  bjelodana  od  liih  so  umje  tad  sakriti. 
A.  Vitajic,   ost.  246. 

2.  BJELODAN,  adj.  apertus,  evidens,  manife- 
stus,  sto  je  kao  na  hijelom  danu,  javan,  ocit.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (189*. 
297b.  514a)  (  }(  Stulicevu  (gdje  je  u  gen.  i  bje- 
lodna).  —  Comp.  bjelodaniji  (Bella  189a).  —  ispo- 
redi bjelodano.  —  Sva  ce  ostat  bjelodana  na  ocigled 
svega  svita.  J.  Kavanin  561.  Evo  vam  bjelodana 
obraceiia.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  19.  Ocito  jo  ovo 
i  bUodano.  A.  Kanizli6,  utoc.  259.  Ovijem  bijezim 
bjelodanijem   ukrijepjeni   apostoli.   B.   Cuceri   62. 

B.JELODANITI ,  bjelodanim,  impf.  profiteri, 
javjati,  kazivati.  u  jednoga  2»sca  nasega  vremena. 
ivad  bjelodani  svoja  mneiia,  krijepi  ga  ova  po- 
slusnost.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  193. 

BJELODANlvE,  adv.  orto  jam  sole,  vidi  bje- 
loduo  2^od  a.  Samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BJELODANO,  adv.  luce  clara,  palam,  clare, 
perspicue.  oil  xv  vijeka  (vidi  pod  b.  prvi  jirimjer) 
izmedu  rjecnika  a  Belinu  (palam  Gl^.  aperte  89a. 
evidenter  2971'),  «  Bjelostijencevu  (ocito  9'>),  ti 
Stidicevu  (orto  jam  sole,  manifesto,  aperte,  evi- 
denter, perspicue,  palam)  i  u  Vukovu  (clare,  ma- 
nifeste,  ,s  dodatkom  da  je  Vuk  cuo  u  Crnoj  Gori). 
—  a)  za  bijela  dana,  danu :  Njekolici  pisci  govore 


BJELODANOST 


884 


BJELOKOPITlIfAK 


da  uzkrsnutje  utiniio  so  uo(^no,  a  druzi  volo  bjolo- 
danii.  M.  Orbin,  zrc.  203.  Za  5to  ce  so  I'mit.i  bilo- 
dano,  neka  svak  zna,  u  jutru  o  istokn  snnca.  I. 
AnlU;  vrat.  2,  1,  tJO  — •  h)  u  jirciirsoioin  smi^lii, 
JHVno,  odito:  Kupil  ofito  i  bolodano  jio  zakonu. 
Moil.  Croat.  149.  Ima  so  prodati  svitlo,  bilodaiio. 
Stat.  po|.  ark.  5,  260.  Cuti  miso  i  Sinit  ill  bjolo- 
dano  govoi-iti  i  otvorenim  glasoni  pjoti.  A.  Gu- 
fietii?,  roz.  joz.  27.  Ja  sani  avijotu  bjplodano  imo 
tvojo  pripovidao.  288.  Bjplodano  dohodalui.  M. 
Divkovit',  plat.  !i6.  Ufam  .  .  .  drXaiiKtvo  iiiojc  .sva- 
koiiiu  bjolodaiio  oMtovati.  I.  Gimdulii' 2U;.  U  crkvi 
sani  bjolodaiio,  no  kriju(''i  ja  moj  zakou  pripovi- 
jedo.  D.  Palniotii ,  ohrist.  I'.tu.  U  grob  oitii  I'lii 
odnijoti  bjolodaiio,  da  svak  vidi.  I.  Kanavolii,  iv. 
197.  Sudit  liod'O  bjclodano  sve  odraotne.  J.  Ka- 
vaiiiu  has.  Grijositi  ocito  i  bjelodano.  J.  Matovic 
257.  S  toga  bi  odrodon  blag  dan  Hristova  tijola, 
neka  bi  hristjani  pokazali  Hristu  Jezusu  bjelo- 
dano obi|eija  postena  i  hamosti.  D.  Mattel  28. 
Bjelodano  da  se  obidemo,  da  vidimo  ko  je  za  ju- 
naStvo.  Ogled,  sr.  238.  —  c)  takoder  u  prenese- 
nom  sniisln,  za  rasum  jasno,  razgovijetno :  U6i- 
niino  bjelodano  vam  mudrost  i  umjeteostvo.  N. 
Kaiiina  190.  2petr.  1,  16.  Videii  sada  bjelodano 
Sto  ste  driane  pod  fito  li  podvezane.  B.  Gradid, 
djov.  127.  Kako  se  bjelodano  i  ofito  vidi  iz  kiii- 
gah.  A.  Gufetic,  roz.  mar.  82.  Hote6i  ukazati  ocito 
i  bjelodano  dvije  istine.  V.  M.  Gucetii,  poliv.  38. 
Bjelodano  se  vidi  po  ovoj  knizi,  koliko  iolno  hi- 
da§e.  D  Mattei  8.  Svjedoce  bjelodano.  336.  Iz 
knigah  bilodano  pozuata  su  opaka  dila.  A.  Ka- 
niiiic,  kam.  321.  Da  hocete  biti  pod  jarmom  go- 
spodara  toliko  silna,  toliko  uemila,  tollko  liim- 
bena,  kako  sain  vami  bilodano  ukazo.  A.  d.  Bella, 
razgov.  27.  Bilodano  pise  Isaija.  99.  —  d)  kom- 
par.  bjelodanijo  u  posleduem  smislu:  Da  6emo  o6i- 
tovanije  i  bjelodanije  poznati.  A.  Gucetic,  roz. 
mar.  105. 

BJELODANOST,  bjelManosti,  /.  evidentia. 
samo  u  rjecnicima  Belinu  (297t>)  i  Stulicevu. 

BJELODJEDIC,  m.  prezime,  ii  naie  vrijeme, 
istoinim  govorom:  Belodedic.  D.  Avramovii,  sv. 
gor.  247. 

BJELODTJLIJA,  /.  hyacinthus  ox-ientalis  L.  B. 
§ulek,  im.  13. 

BJELOGLAVCI,  BjeliglavacS.,  m.  pi.  ime  ka- 
tunu  crkvc  prizrenske  xiv  vijeka:  Katuni.  Belo- 
glavtci.  Glasnik  15,  278. 

BJELOGLAVIOA,  /.  dorycnium  Tourn.  J.  Slo- 
sor-Vukot.,  flora  63. 

BJELOGORCI,  Bjol6goraca,  in.  pi.  dva  sela  u 
Bosni  u  sarajevskom  okrugu,  jednn  u  kotarit  sa- 
rajevskom  a  drugo  u  rogatickom:  Bjelogoroi.  Sta- 
tist. 10,  21. 

BJELOGRAD,  m.  bijeli  grab,  carpinus  betulus 
L.  Gas.  ces.  muz.  1852.  2,  46.  50.  B.  Siilek,  im. 
17.  i  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  stoji  da  je  nekako 
drvo  u  Crnoj  gori). 

BJELOGEAD,  m.  vidi  Biograd.  samo  u  Bjelo- 
stijendevu  rjecniku  (Belograd  9i>)  i  u  iigarskih 
Hrrata:  BUograd.  Jacke  300. 

BJELOGRADSKI,  adj.  vidi  biogradski.  u  ugar- 
skih  Hrvata:  Bilogradska  placa.  JaCke  300. 

BJELOGELI,  adj.  album  coUum  habens,  u  koga 
je  bijelo  grlo.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjciitika 
u  Vukovu.  Sestra  bilogrla.  Nar.  pjes.  bog.  269. 
Al'  eto  ti  bjelogrle  vile.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  33. 

BJELOGKLKA,  /.  femina  collo  albo,  zen^ko 
ce]ade  bijela  grla,  u  nase  vrijeme.  Kod  jubo  bule 
bjelogrlke.  Nar.  pjes.  stojad.  1,  56. 


BJIILOGUZ,  VI.  a)  homo  clunibus  albis.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  VukoiH<.  dolazi 
Avid  nadimak  mjesto  prezimena:  Za  Petra  Bolo- 
guza.  Prot.  sab.  mag.  17.  -  h)  nckalctt  plica  u 
ji'dnoga  pisca  prosloga  vijeka.  vidi  bjologuza.  Ter 
so  ua  omol  ludo  inodii  lulad  bjeloguz,  svraftak 
stari.  .1.  Kavai'iiii  6. 

B.noijOfiUZA, /.  iiekaka  plica  kao  pli.tka.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  najiomine  da  se  go- 
vori  u  Crnoj  Gori  i  dodaje:  ,kaiu  da  ove  tice 
zimuju  u  zem]i  u  rodii  turivSi  kjun  jodna  drugoj 
u  porjo'). 

B.ri';LOGUZOV,  adij.  sto  pripada  Bjeloguzu.  Da 
su  I'logove  reci  la^livo,  Bologuzovo.  Prot.  Sab. 
mag.   17. 

B.TELOJABUKA, /.  nekaka  jahuka  u  Sumadiji. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku  i  iz  r'lega  u  jednoga  pisca. 
B.  Sulek,  im.  17'. 

BJELO.TASAN,  bjel6jasna,  adj.  candidus.  pro- 
sloga vijeka  u  dva  pisca.  Vidjese  dva  andela  pri- 
like  6ovjocke,  obraza  siva,  ha|ina  bjelojasnijeh. 
^iv.  is.  166.  Tebe  miicenika  bUojasna  fall  vojska. 
A.  Kanizlid,  bogojub.  221. 

BJELOJE, )».  ime  muSko,  prije  nasega  vrcmena: 
Beloje.  S.  Novakovi6,  pom.  47.  isp>oredi  Bjelimir. 

B,TEL0JEVl6l,  Bjelojeviia,  m.  pi.  seoce  u  Her- 
cegovini  hlizu  Sicca.  Schem.  rag.  1876.  57. 

BJ^LOJIvA,  f._konopilika  muska,  cannabis  sa- 
tiva  mas  L.  B.  Sulek,  im.  17.  Konopja  bjelojka 
cvati  a  noma  roda;  crnojka  pak  ne  cvjeta  a  ima 
sjeme.  S.  Novakovii,  nar.  zag.  276.  Bice  po  cvjetu 
tako  nazvana. 

BJELOJUG,  VI.  euronotus.  samo  u  rjecnicima 
Stulicevu  (,sciloceo  sereno ,  euronotus')  i  u  Vu- 
kovu  (ijuini  vjetar  bez  kise,  auster  siccus',  cemu 
se  dodaje  da  se  govori  u  Dubrovniku).  Ho  je  taj 
jug  vjetar  bez  kise,  i  po  torn  vedro  kad  on  duva, 
za  to  se  naziva  bijel,  koje  je  sastavjeno  s  nim  u 
jednu  rijec. 

BJELOJUGOVINA,  /.  vidi  bjelojug.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BJELOJUZINA,  f.  vidi  bjelojug.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BJEL6.IUZNi,  adj.  sto  biva  kad  je  hjelojtig, 
euronoti.  ptrosloga  vijeka.  Bjelojuziii  jagaiici  po 
moru  se  trkaju.  Poslov.  dan.  6. 

BJEL6kAM,  m.  gypsum,  u  rjecnicima  Belinu 
(341^1)  i  Stulicevu. 

BJELOKAMENAC,  Bjelokamenca,  vi.  covjek  iz 
sela  Bijeloga  Kamena.  Vujo  Belokamenac.  M.  D. 
Milidevic,  srb.  675. 

BJELOKAMENAST,  adj.  gypso  oppletus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BJELOKAMENAV,  adj.  vidi  bjelokameuast. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BJELOKAMENITI,  bjelokamenim,  impf.  gypso 
illinii-e.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

BJEL6kAPAC,  bjel6kapca,  m.  kisa  sa  sni- 
jegom,  susnezica,  nives  mixtaa  pluviis.  m  nase 
vrijeme  u  Lici.  Pada  bjelokapao.  J.  Bogdanovic. 
Od  bijel  i  kap. 

BJELOKAST,  adj.  plavook ,  caesius.  samo  u 
Vrancicevu  rjecniku:  bOokast.  isporedi  bjelookast. 

B JELOK^UN,  adj.  albirostris.  !t  jednoga  pisca 
nasega  vremena:  Mjenar  bjelok}uni,  tropideres 
albirostris  Schonli.  J.  §loser,  kor.  628. 

BJELOKOPITNAK,  vt.  podbjel,  tussilago  iar- 
fara  L.  B.  &ulek,  im.  18.  Bice  prekrojen  iz  Stu- 


BJELOKORAC 


385 


BJELOPXEGAV 


liceva  rjecnika  ,bjelolvopitnik',  Iwji  je  u  n  uzet  iz 
niskoga.  isporedi  kopitnak. 

BJELOKORAC,  bjelokorca,  m.  noz  hijelijeh 
kora,  ciilter  maiiubrio  albo.  u  naie  vrijcme,  iz- 
medu  rjecnika  samu  u  Vulcovu.  Dohvati  noz  bjelo- 
korao.  S.  ^ubisa,  prip.  'All. 

B.TELOKORAN,  bjelokorna,  adj.  coi-ticis  albac, 
hijde  kore.  camo  u  Stulicei'ii.  rjecniku.  rijec  nepo- 
uzdava. 

BJELOKOS,  adj.  albis  capillis,  hijelijeh  kom. 
u  nase  rrijemc,  izmedii  rjecnika  saiiw  ii  SfiiUcevii. 
Kad  ugleda  mlado  momce  da  je  baba  belokosa. 
Nar.  pjes.  vila  18G6.  275. 

BJELOKOSAST,  adj.  vidi  bjclokos.  samo  u 
Belimi  rjecniku  (168'^). 

B.JEL6K(3sT,  bjelikosti,  /.  xlunova  kosl.,  ebur. 
od  prciioya  vijeka,  izmedii  rjecnika  it  Bclinii 
(120a),  Voltitjijinu  i  StuUcevit.  isporedi  bjeloko- 
stan.  No  litje  slona,  ere  ova  zvir  svii  svojn  dra- 
goeiuenu  bilokos  ili  avorio  kaze  kroz  usti  s\dm. 
A.  d.  Bella,  razgov.  143.  Pristoje  Salomuiia,  izki- 
6eno  i  nareseno  s  najcistijom  bilnkostjom.  A.  To- 
miko^-ic  303. 

BJELOKOSTAN,  bjelikosna,  adj.  eburneus,  od 
bjelokosfi,  od  slonove  kosti.  Dolazi  od  xvn  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (12(>)  i  Stidiccrn.  Spa- 
vate  u  posteja  bilokostnije.  M.  Radnie  101.  Turiie 
bilokostni,  moli  za  uas.  Azbukv.  1696.  30.  Knee  le- 
fanske,  bilokostne.  A.  Vita}i6,  ist.  139.  Prali  bje- 
lokosni.  Bella  (120a).  Evor  cisti  bjelokosni.  I.  Doi-- 
dic,  salt.  145.  Torne  bilokostni.  A.  Kani/.lic,  bo- 
gojub.  346.  Tnrne  bilokosni!  J.  Banovac,  bogo.s. 
352.  Bilokostnima  na  koli  vozi  se  i  na  sokoli.  M. 
Katancic,  fruct.  71. 

BJELOLASICA,  /.  1.  hijela  hisica;  ridi  kod 
lasica.  )(  jednoga  jjisca  prosloya  vijeka.  Male  se. 
nahodi  bjololasica  (.bjelolazica'),  koja  se  u  dugo 
vrijemo  ii  kalu  od  svijeta  lie  ogiiuse.  Besjcdo  kr. 
229.  —  2.  brdo  hlizu  Ogidina  kod  sela  Jascnka: 
Bjelolasica.  Kras  218. 

B.TELOLAVSKI,  adj.  prezime  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka:  Bje.lolavski  ki  se  zvase,  .  .  bjela  lava 
okruiiena  on  di'zasc  na  svom  stitu,  I.  Kanavelic, 
iv.  181. 

BJELOLICAN,  bjelolicna,  adj.  vidi  bjelolik. 
samo  u  Stidicevu  rjecniku,  za  koji  ic  hiti  i  na- 
eineno. 

B JELOLI.TESKA ,  /.  I'lcka  loza  vinoca  hijda 
grozda  u  iJahnaciji:  ,bjelolieska,  biloliska'.  B.  Su- 
lek,  im  18.  moze  hiti  da  je  pogrjeska  ,bjelolieska' 
mjesto  bjeloliska,  od  bijel  i  list. 

BJELOLIK,  adj.  facie  alba,  hijela  lica.  u  nase 
vrijcme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovu.  Da  ne 
rodi  drugo  cedo  kao  tebe  beloliku,  beloliku,  crno- 
oku.  Nar,  pjes.  vuk.  1,  339. 

BJELOLIPA,  /.  hijela  lipa;  vidi  kod  lii)a.  Iz- 
rasla  krasna  velika  beloUpa.  M.  D.  Milicovi6, 
veo.  16. 

BJELOLIST,  m.  filago  Tourn.  J.  Sloser-Vukot. 
843.  belolist,  verbascum  thapsus  L.  B.  Sulek, 
im.  13. 

BJELOLOZA,  /.  hijela  loza;  vidi  kod  loza.  B. 
Sulek,  im.  16. 

BJELOlfiUSAK.  bjelojuska,  adj.  corticem  albam 
habens,  bijele  }uske.  samo  u  iStulicevu  rjecniku 
(gdje  je  nom.  sing.  masc.  ,bjelo}usk').  rijec  nepo- 
iizdana. 

BJELO^iUSKAV,  adj.  albas  squamas  habens: 
po]ar  bjelojuska'i'i,  agrUus  albogularis  Gory.  J. 
Sloser,  kor.  401. 


BJELOMAST,  adj.  albicolor,  hijele  masli  (boje). 
samo  u  Stuliccvu  rjecniku. 

BJELOMUSILO,  m.  vidi  bjelobrk.  u  nase  vri- 
jcme n  Brhiji.  M.  Durovic.  yostanem  od  bio  (bi- 
jela)  i  ial.  muso,  guinea,  rilu. 

BJELONOG,  adj  albipes,  u  jednoga  pisca  na- 
sega  rreweua.  Guojo}ub  bjelonogi,  pliilontluis  al- 
bipes Er.    J.  Sloser,  kor.  171. 

BJELONOGA,  /.  1.  femina  pede  albo,  zensko 
ce{ade  hijelijeh  nogu.  saino  ii  Viihovu  rjecniku. 
—  2.  saponaria  officinalis  L.  J.  Pancic,  bot.  205. 

BJELuOK,  adj.  caeslus,  plavook.  isporedi  bje- 
lookast.  It  jednoga  piisca  nttsega  vrcincna.  Lako- 
mica  bjelooki,  spbodrus  leueoplitlialmus  L.  J.  Slo- 
ser. kor.  38. 

BJELOOKAST,  adj.  caesius,  placook.  it  Bjclo- 
stijenrevii  rjecniku  (9'')  i  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  isporedi  bjelokast.^  Grmcar  bjelookasti, 
cleonus  ocellatu.s  Falirs.  J.  Sloser,  kor.  712. 

BJELOPAVLIC,  m.  villi  kod  Bjelopavlici. 

BJELOPAVLlil,  BjclopavlKa ,  «».  pi.  jedno 
pleme  u  Crnoj  Guri.  covjek  iz  toga  plemcna  zove 
sc  Bjelojjavlic.  pominu  se  oil  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Vukovu  i  TJanicicevu.  a)  pleme:  Sku- 
pivt  se  Belo]javlici.  Spom.  sr.  1,  104.  On  okupi 
sve  Bjelopavlice.  Nar.  jijes.  vuk.  i,  108.  Da  idomo 
u  Bjelopavlice.  4,  72.  Iz  BjolopavHca.  Vuk,  nar. 
pjes.  2,  605.  Tako  se  zovu  po  Bijelom  Pavlu,  od 
koga  su  se  narodili.  pripovijedaju  da  su  se  negda 
zvali  Luzani.  S.  Novakovic,  obi.  15.  16.  isporedi 
Luzaiii.  mjesto  mnoziite  gocori  sc  i  u  jeilnini:  Od 
popa  Jovana  Knezevica  vojvodo  u  Bjelopavlidu. 
Pjevan  29.  Bjelopavlic  ploei  obrnuo.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  109.  —  h)  u  jedn.  covjek  iz  toga  plemena: 
Bjelopavlic.  Vuk.  rjec.  29a. 

BJELOPAVLltSKI,  adj.  .Ho  pripaila  Bjelo- 
pai'licima:  Od  plemena  bjolojiavliiskoga.  Ogled, 
sr.  473.  Bjelopavlicsko  poje.  Glasnik  40,  26. 

BJELOPAVLOVIC,  m.  prezime.  Eeceni  Bilo- 
2)avlo\'ic  dodo  od  Poja  Biloga  iza  Mostara.  A.  Ka- 
cio,  kor.  471.  U  Bristu  bise  kuca  od  starino  Bilo- 
pavlovica,  od  kojc  su  sada  Yeiiii  (i  drugi).  471. 

BJELOPEEAN,  bjeloperna,  adj.  peiinis  albis 
vestitus,  hijela  perja.  u  jednoga  pisca  xvn  vi- 
jcka:  Ptica  biloperua.  D.  Barakovic,  jar.  20. 

BJELOPEEICA,  /.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  uzic- 
kom :  Beloperica.  K.  Jovanovic.  rec.  161. 

BJELOPEEJANIK,  m.  koji  nosi  hijelu  perja- 
nicu.  u  jednoga  jjisca  pirosloga  vijeka.  isporedi 
bjelopernik.  Biloperjanici  (,bilopargianici')  na  ko- 
liih  jabahu.  I.  Zanotti,  skaz.  16. 

BJEL6peEJEVI6  ,  m.  prezime.  prije  nasega 
vremena.  A.  Kacic,  kor.  452. 

BJELOPEKKA,  /.  1.  riha  hijelijeh  pera,  leu- 
cisous  rutilus  L.  Beloperka.  J.  Panci6,  rib.  110. 
—  2.  verbascum  tbapsus  L.  Beloperka.  B.  Sulek, 
im.  13.  isporedi  bjelolist. 

BJELOPERNIK,  m.  rojnik  koji  nosi  hijelo  perje 
po  vlasti  kojii  ima  nail  drngima.  isporedi  bjelo- 
perjanik.  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka:  Ostali  voj- 
vode  i  bilopernici.  D.  Barakovii,  vil.  352. 

BJELOPIKNAST,  adj.  albis  puuctis  distinctus. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Grmcar  ^bjelo- 
pilolasti,  cleonus  puuctivontris  Germ.  .T.  Sloser, 
kor.  711. 

BJELOPISAN,  adj.  leuoosticus,  hijelijeh  sara. 
samo  a  Bjcloslijencevu  rjecniku  {S^). 

BJELOPJEGAV,  adj.  maculis  albis  sparsus, 
na  komc  su  hijele  pjegc.   u  jednoga  pisca  nasega 

25 


B.rEL0P01^AC 


386 


BJELO??EVI<!; 


v-remeiia.  Cvjeto)iib  bjolojyegavi,  anthaxia  inculta 
Germ.  J.  Slosor,  kor.  897. 

BJELOPOl^AC,  BjollSpoJca,  m.  corjcl'  is  Bije- 
logaFofa;  u  na^c  vrijemc,  ismcitu  rjeinilca  samo 
u  Vukomi.  Akv.  ti  yen.  pi.  Bjeliipojacfi.  Dolazi  i 
mjesto  presiinena:  I'ora  Belopojac.  M.  D.  Mili- 
6evii,  jur.  89. 

BJEL^PO^iE,  n.  ime  mjestima:  a)  u  hrvatskoj 
krajini  dva  sela :  aa)  jedno  kod  Korenkc :  V  Be- 
lopoju.  §em.  prav.  1871.  G2.  Bilopo|c.  Razdjel. 
kr.  29.  —  bb)  drugu  kod  Sena:  Biloj)ojp.  Sclunn. 
segn.  1871.  4l.  —  b)  selu  blisti  Dabroonika  na 
Pelcscu :  Bjolopojo.  Schein.  rag.  1876.  41.  —  c)  va- 
ros  Bijelo  Vo]v  na  Limu  sove  sc  u  pjesmama  i 
Bjelopi'jo:  Od  Bihora  i  od  Kolasina,  od  i-avuoga 
mjesta   Bjelopo|a.  Pjevan.  321.  Ogled,  sr.  229. 

BJELOPOJ^SKI,  adj.  Ho  pripada  Bijelom  Pofii, 
i  to:  a)  selu  ne  daleko  od  Feci  (vidi  Bijelo  Po}e 
pod  2.  a.) :  Prelio  belopo)i.skoga  puta.  Glasnik 
15,  299.  Na  bflopoji.skoj  ceste.  299.  —  b)  selu  it 
Srbiji  u  ididkom  okrucju  (vidi  Bijelo  Poje  pod  2, 
6,  cc.) :  Opstina  belopo]ska.  K.  Jovanovii ,  rec. 
146.  —  c)  sela  Bijeloga  Pofa  kod  utoka  rijeke 
Brvcnice  u  Lab:  Bjelopojska  rccica.  Otagb.  4,  211. 

BJELOPOTOCKI,  adj.  sto  pripada  Bijelom 
Potoku:  Belopotocka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec. 
98.  111.  Belopotocka  plaiiina  (u  Srbiji  u  okrugu 
knezevackom).  Glasnik  19,  297. 

BJELOPUT,  adj.  albo  corpore,  bijele  ,puW, 
bijcla  tijela,  bijele  koie.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  isporedi  bjeloputan.  Tako  su  crna  oblicja 
ludi,  strasni,  niti  biloputi.  I.  Zaiiicic  129. 

BJELOPUTAN,  bjeloputna,  adj.  vidi  bjeloput. 
prosloga  vijeka  u  Jambresiccvii  rjccniku  (,belo- 
poton')  i  11  jednoga  pisca.  Jeduoga  crnomaiiasta 
a  drugo  biloputue  slikuju.  A.  Kanizlic,  utoc.  533. 

BJELOPUTNETI,  bjoluputnlni,  impf.  albicare. 
saino  M  Bjelostijenccvu  rjecniku  (1,  GOb)  sa  ena- 
cenem  koje  je  ostavlcno ,  samo  u  praes.,  i  to  sta- 
rom :  beloputnom ,  gdje  je  drugo  e  saseto  eje. 
PostaneiH  od  bjeloputan,  a  znaienem  iipravo  po- 
sta,jati  bjeloputan. 

BJELOKEPAST,  adj.  albam  caudam  babens, 
bijela  repa.  u  nasc  i^rijenw.  Jagiie  belorepasto. 
Sr.  Nov.  1872    937.  \i.  Kovatovic. 

BJELOKXJECKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bijeloj 
Bijeci :  Belorecka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  114. 
162.  165.  Belorecka  reka,  u  Srbiji  u  okrugu  crno- 
rijeckom.  M.  D.  Milicevic,  srb.  874.  i  u  okrugu 
knezevackom.  Glasnik  19,  297. 

BJELOROSA,  /.  pruina,  slana.  u  rjeinieima 
Belinu  (148i'.  3381')  -j  Stulicevu  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  Slana,  bjelorosa.  I.  Dordic,  salt. 
507. 

BJELOROSAST,  adj.  pruinosus.  saino  ii  Stuli- 
cevu rjccniku.  bez  potvrde. 

BJELOKOSAV,  adj.  vidi  bjelorosast.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BJELORUMEN,  adj.  ruber  subalbicans.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Noj  bilorunieno  nebo 
se  smije.  P.  Katanf-ic,  fruct.  61. 

BJEL0RU8  ,  m.  jedan  od  ludi  ruskoga  roda 
koji  se  tijem  imcnom  razlikuju  od  drugih  Ihtsa. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Bjelorusi  s  Podo- 
lovcim  puske  nose.  I.  Guudulii  440. 

BJELORUZINA ,  /.  ncka  loza  vinova  bijela 
grozda.  u  jednoga  pisca  )iasega  vremena,  koji 
reli  da  se  lako  zovc  na  (Jrcsu:  boloruzina.  B. 
Suiek,  im.  13. 

BJELOSALICI,  Bjclosalica,  m.  pi.  sclo  u  Bosui 


u  sarajevskom  okrugu.  Statist.  19.  isporedi  Bjelo- 
slalic'',  od  kojega  je  i  postalo  izgubivii  1  iza  s. 

B.IELOSAPAC!,  bjolosapca,  m.  noS  bijela  sapa, 
vidi  bjclokorac.  u  nase  vrijeme.  Geverdan  i  bjolo- 
sapac.  Nar.  pjos.  potr.  3,  ix.  Istom  jo  priniorcu 
jiajrniliji  uros  saniokres  i  bjelosapac  u  orvouom 
pripasaju.  M.  Pavlinovi6,  spis.  125. 

BJELOSAV,  m.  vidi  Bjcloslav,  od  iega  je  i 
postalo  izgubivsi  1  iza  s.  prije  nasega  vremena. 
Belosavt.  S.  Novakovii,  pom.  47. 

BJELOSAVACKJ,  adj.  sela  Bjelosavaca.  Niva 
u  bolosavackom  poju.  Sr.  Nov.  1866.  485.  Belo- 
savacka  opstina.  K.  Jovanovii,  i-ec.  120. 

B.IKLOSAVCI,  Bji'losavaca,  m.  2}l.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  kragujevackom ,  srezti  jasenickom.  od 
Bjclosav.  Belosavci.  K.  Jovanovic,  rec.  120.  ispo- 
redi Bjeloslavac. 

BJELOSLAJLIC,  ni.  prezime  po  ocu  Bjeloslavu. 
xiv  vijeka.  Beloslalift.  Glasnik  ii.  12,  51.  123. 
1  u  pos(cduem  slogu,  prred  kojiin  je  otpalo  v,  bice 
glasilo  j.  isporedi  Bjelosali6i. 

BJELOSLAV,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Be- 
loslavB.  Glasnik  ii.  12,  28.  51.  58.  isporedi  Bje- 
losav. 

BJELOSLAVAC,  Bjeloslavca,  m.  selo  u  Hrvat- 
skoj u  podhtpaniji  zlatarskoj.  nijestani  govore 
kajkavski:  Beloslavec.  Schem.  zagr.  1875.  182. 
Pregled  61.  isporedi  Bjelosavci. 

BJELOSTJENAC,  Bjelostijenca,  m.  covjek  iz 
Bijele  Stijcne.  dolazi  kao  prezime  prosloga  vijeka, 
kajkavski:  Belostenec  (koji  je  pisao  rjecnik). 

BJELOSTJENSKl,  adj.  sto  pripada  Bijeloj 
Stijcni  u  Viosni  blizu  Ostrosca  (vidi  Bijela  Sti- 
jcna  2>od  b.).  -xy ii  vijeka :  Dizdar  belostenski.  Sta- 
rine  12,  2. 

BJELOS,  Bjelosa,  m.  1.  ime  musko,  od  xiv  vi- 
jeka. Bclost.  Glasnik  ii.  12,  50.  52.  S.  Novakovic, 
pom.  47.  sada  dolazi  i  kao  nadimak:  Od  Durise 
Pijerovica  Bjelosa.  Pjevan.  30.  Od  Krsta  Bjelosa. 
183.  —  2.  2>otok  blizu  sela  §ik(e  xiv  vijeka:  Uzt 
potokb  uzt  Belosb.  Glasnik  15,  287.  —  3.  pdanina 
u  Cucama  u  Crnoj  Gori.  Vuk,  rjc6.  29".  Da  idemo 
u  Bjelos  planmu.  Ogled,  sr.  388.  —  4.  u  zagoneci 
0  mlinu;  misli  se  brasno:  Pooeralo  iiie  maiiie, 
uiaine  straiiie,  straiue  toros,  a  toros  belos.  Nar. 
zag.  nov.  XX.  isporedi  BjeloSi. 

BJELOSa,  /.  samo  u  zagoneci:  Zacerah  tolasa, 
a  tolas  grbosu,  a  grbosa  bjelosu,  a  bjelosa  bjez', 
te  doma  (odgonetjaj:  fi.sek  baruta).  Vuk,  rjec. 
743-1.  Nar.  zag.  nov.  21. 

BJELOSARAN,  bjel6Sarna,  adj.  maculis  albis 
distinctus,  bijelijeh  sara.  samo  u  rjecnicima  Be- 
linu (leucosticus  140''.  449ii),  Bjelostijencevu  (bi- 
losaran,  leucosticus  9^)  i  u  Stulicevu  (maculis 
albis  distinctus). 

BJELOSARAST,  adj.  vidi  bjelosaran.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BJELOSAEEN,  aclj.  vidi  bjelosaran.  samo  u 
Stulicevu  rjccniku.  rijec  nepouzdana. 

BJELOSaEOVIT  ,  m.  vidi  bjelosaran.  sayno  u 
Stulicevu  rjccniku.  rijec  nepouzdana. 

BJELoSeV,  adj.  sto  pripada  Bjelosu:  Belo- 
sevB  bregt  na  medi  sela  Velike  blizu  sela  Decana 
XIV  vijeka:  Koiii.  Boloseva  brc'ga.  Glasnik  ii.  12, 
115.  Mon.  Serb.  95.  Danicid  1,  98. 

BJELOSEVAC,  Bjel6sevca,  m.  dva  sela  u  Sr- 
biji :  jedno  u  okrugu  vajevskom  a  drugo  u  kragu- 
jevackom: Bolosevac.  K.  Jovanovii,  rec.  100,  116. 
BJEL6seVI6,  m.  1.  prezime  po  ocu  Bjelosu.  od 
XIV  vijeka.  StipacL  Bilosevici..  Men.  sei-b.  227.  Bi- 


bjeloSevina 


387 


BJELOVLASAC 


losevid  od  Mostara.  A.  Kacic,  kor.  452.  —  2.  "fieko 
mjesto  koje  se  spominc  saino  po  iinenu  prije  nasega 
vremena:  Beloseviot.  S.  No-vakovi6,  pom.  127. 

BJELoSeVINA,  /.  selo  ii  Crnoj  Gori  u  zupi 
niksicnkuj.  Glasnik  40,  19. 

BJELOSI,  Bji'-Iosa,  m.  pi.  gclo  u  Crnoj  Gori 
u  plementi  Cetinii.  Glasnik  40,  18.  u  nijestana 
starijem  akcentom  Bjelosi. 

BjilLOSIC,  m.  1.  prezime  u  nase  vrijcme.  V. 
Belo.sic.  Schem.  zagr.  258.  —  2.  vidi  Bjelo§ici. 

BJELOSICI,  Bjelosii'^a,  »(.  ^)/.  selo  u  Hri-atskoj 
%ipO(Uupanijijastrebarsl:oj:  Belosici.  Schem.  zagr. 
1875.  98.  pirn  ga  i  ii  jed.  BeloSii.  Pregled  35. 
Schem.  zagr.  188.  181. 

Bji;LO§KI,  adj.  sto  pripada  selu  Bjelosima. 
Od  Sokola  bjeloskoga.  S.  ^.ubisa,  pric.  96. 

BJELOS^^IVA,  /.  slwa  koja  se  zove  i  tiirgima. 
u  Vukoini  rjecniku,  gdje  se  naponiine  da  se  go- 
vori  u  Srbiji  u  riidnickom  okriigu.  Niva  kod  belo- 
s|ive.  Sr.  Nov.  1869.  328.  ii  liosni  jt  s]ioa  koja 
se  inace  zove  bijela.  S.  Novakovic. 

BJELOSl^rVACA,  /.  rakija  od  bjcloslive.  u  Vit- 
kovu  rjecniku. 

BJELOSTRAMPAN,  adj.  vidi  bjelosaraii.  sumo 
u  Stidicevu  rjecniku.  rijec  nep>ouzdana. 

1.  BJELOTA,  /.  vidi  bjelofa.  samo  ti  Stnlicevu 
rjecniku. 

2.  B,JELOTA,  in.  ime  musko  xm  rijcka.  Men. 
serb.    98. 

BJELOTIOA,  in.  dcni.  Bjelota.  xi  rijcka  it  s2)0- 
meniku  latinski  jiisanu.  ,Bclotiza'.  F.  Eacki,  doc. 
185. 

1.  BJELOTIC,  m.  prezime,  xvi  vijcka.  Martin 
Belotic.  Men.  croat.  211.  isporedi  Bjclofcic. 

2.  BJELOTIC,  m.  iri  .icla  u  Srbiji:  a)  u  okrugu 
podrinskom :  Behjtic.  K.  Jovanovic,  reo.  135.  — 
b)  u  okrugu  sabackom,  sresu  posavo-tamnarskom: 
Belotid.  177.  —  c)  u  istom  okrugu  a  srezu  ma- 
cvanskom :  Belotic.  177.  I  dok  mi  je  Dorde  s  Bje- 
lotica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  290.  isporedi  Bjelotic. 

BJELOTICSK?,  adj.  sela  Bjclotica.  Na  kme- 
tove  beloticske.  Prot.  Sab.  mag.  22.  Obstina  bolo- 
ticska.  K.  .Jovanovic,  rec.  177. 

BJELOTINA,  /.  jjZrtiii'na  izwedu  Konavala  i 
Zubaca.  Crlasnik  40,  28. 

BJELOTINCI,  Bjelotiuaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  niskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  mjcstani 
govore  jos  starim  akcentom  i  nom.  za  akus.:  Be- 
lotinco. 

BJELOTRAVA, /.  convaUaria  polygonatum  L. : 
belotrava.  B.  Sulek,  im.  13.  vidi  zaliz,  pokoruica. 

BJELOTE,EP,  adj.  vidi  bjelotrepast.  Z.  Eadoi'iic. 

BJELOTKEPA,  /.  zcnsko  bijcUh  trcpavica.  \. 
Kovacevi6. 

BJELOTREPAN,  bjelotrcpana,  m.  coijek  Hi  zi- 
vince  bijelijeh  trepavica.  Z.  Radoiiic.  \i.  Kovacevic. 

BJELOTREPAST,  adj.  u  koga  su  hijele  trepa- 
vice,  albis  ciliis.  M.  PavLinovic.  Z.  Radoiiic.  ^j. 
Kovacevic. 

BJELOTEEPIC,  )H.  prezime.  \i.  Kovacevic. 

BJELOTREPUS,  bjolotrepuSa,  m.  vidi  bjolo- 
trepan.   Z.  Radoiiic. 

BJELOTREPU&AST,  adj.  vidi  bjelotrepast.  Z. 
Radoiiic. 

BJELOTRN,  w.  echiuops.  bjelotrn  ili  sikavica. 
Sloser-Vukot.  flora  734. 

BJELOTRNA,  /.  astragalus  creticus:  bilotma 
vridna.  B.  Sulek,  im  16. 


B,TELOTVORAN,  bjelotvorna,  adj.  candificus. 
samo  u  Stulircru  rjecniku,  gdje  ima  i  bjelotvoriti. 
candifieare.  oboje  ce  biti  nacineno  za  rjecnik. 

BJELOUHAST,  adj.  albas  auricula.s  habens, 
u  koga  je  bijclo  uho  jedno  ili  oba.  istucnim  go- 
vorom  i  .sa  v  mjesto  h :  Junac  belouva.st.  Sr.  Nov. 
1872.  923.  937.  L.  Kovacevic. 

1.  BJELOV,  bjelova,  m.  canis  albus.  ti  rjecni- 
cima  Stnlicevu  i  Vukovu.  akcenat  se  mijcna  n.  gen. 
pi. :  bjeluva,    voc.  sing.  :  bjelove,  vac.  pi. :  bjoiovi 

2.  BJELOV,  adj.  quercus  sessiliflorae,  od  dr- 
veta  bj'cla.  Vuk,  rjec.  Zabran  ii  bjelovom  gaju. 
Sr.  Nov.  1872.  420. 

BJELOVAG,  Bjelovca,  m.  ime  mjestima,  koja 
ce  biti  tako  prozvana  po  drvetu  bjeht.  —  a)  dva 
sela  u  hrvaiskoj  banskoj  krnjini:  aaj^blizu  Ko- 
stajnice:  Bjelovac.  Razdjej.  kr.  11.  Sem.  prav. 
1876.  75.  Belovac.  Schem.  zagr.  1875.  133.  — 
bb)  blizu  Petrine:  Belovac.  Schem.  zagr.  1875. 
130.  Bjelovac.  Schem.  zagr.  1880.  185.  —  b)  I'leko 
•mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  ?e  okrugu  vafevskom : 
Niva  u  Belovcu.  Sr.  Kov.  1872.  390.  1873.  223. 
1875.  819. 

BJELOVACA,  /.  rijeka  u  Bosni  kod  Hlijevna : 
Belovaca.  Glasnik  20,  315. 

BJELOVAN,  bjclovna,  adj.  albarius.  samo  u 
Stulicevii  rjecniku:  ,djelo  bjelovno,  opcia  in  eui 
s'  adopera  il  bianco,  opus  albarium'. 

BJELOVAR,  Bjelovdra,  m.  grad  (varos)  u.  Ilr- 
vatskoj:  Bjelovar.  Vuk,  rjee.  29;.  Belovar.  Pre- 
gled 3.  Schem.  zagr.  1875.  166.  Sem.  prav.  1878. 
82.  —  h)  selo  u  Hrratskoj  u  podzupaniji  zlatar- 
skoj :  Bolovar.  Pregled  60.  Schem.  zagr.  1875.  28. 
—  c)  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  zagrebackoj : 
Belovar.  Pregled  22.  Schem.  zagr.  1875.  68. 

BJELOVARAG,  Bjelovdrca,  m.  coijek  iz  lijelo- 
vara.  Vuk,  rjecn.  Akcenat  se  mijcna  u  gen.  pi.: 
Bjelcivilraca. 

BJELOVARSKI ,  adj.  Uto  pripada  Bjcloraru. 
Vuk,  rjecn. 

BJELOVCEVA,  /.  selo  u.  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  Statist.  116. 

BJELOVICI,  BjeJovica,  m.  pi.  selo  u  Herce- 
govini u  okrugu  nwstar.skom,  kotaru  stolackom. 
Schom.  rag.  1876.  60.  jji'.sk  ga  i  Bjelovit.  Statist. 
122. 

1.  BJELOVINA,  /.  dn-o  bjelovo.  Vuk,  rjecn. 

2.  BJELOVINA,  /.  augm.  bjelov.  Mlatec  pascad 
jedna  bjelovina  skoci  na  zid.  Nar.  prip.  bos.  1,  57. 

BJELOVIT,  adj.  clarus,  perspicuus,  ocima  i 
umu  jasan,  razgovijetan.  Od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjccnika  samo  u  Stulicevit.  Blazenstvo  nebcsko 
stoji  u  odkriveuu  i  bjelovitu  vidjouju  i  uzivanju 
bitja  bozanstvenoga.  B.  Gradic,  djev.  64.  Odgo- 
vara  vele  bjelovitijom  i  strasnijem  rijecim.  62. 
— ■  Adv.  bjelovito :  Ovoj  se  ooito  i  vele  bjelovito 
moze  vidjet.  B.  Gradic,  djev.  95.  ObUuo  i  vele 
bjelovito  tomaceci.  30.  Crkva  bjelovito  svjedo- 
kuje.  122.  Za  sto  cote  .  .  u  ovom  (libra)  .  .  sto 
se  vasemu  bitju  pristoji  obiliio  i  bjelovito  naci.  6. 
Vicna  istiua  otvoreno  i  bilovito  svidoci.  A.  d. 
Bella,  razgov.  57.  Aposto  meni  i  vami  toliko  bi- 
lovito ]iripovida.  59.  Rec  cu  vam  bilovito.  61. 

BJELOVITO,  adv.  vidi  kod  bjelovit. 

BJELO^^LAS,  adj.  albis  capillis,  it  koga  su  bi- 
jeti  vlasi,  hjelokos.  samo  ti  rjeinicima  Belinu 
(168'')  i  Stulicevu. 

BJELOVLASAC,  bjelovlasca,  m.  homo  albis 
capillis ,  covjck  bjelovlas.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku. 


BJELOV;>EV 


388 


BJE^iAK 


B.TELOV^EY,  adj.  canis  albi,  Sto  pripada  hje- 
lovii.  sanio  u  Vukovu  rjccnikit. 

BJELOV^DICKI,  (ulj.  Ho  pripnda  Bijeloj  Vo- 
dici.  II  b(Jlovoditky  potoki.,  tpri.  iiis  potoki.  belo- 
vodicky.  Mon.  seib.  IM. 

B.IELOVODSKI,  a4j.  Mo  pripada  selti  Bijeloj 
Vodi.  Bploviulska  opstina.  K.  .lovanov'ic,  roc.  108. 

B.7EL0ZELEN1KAST,  adj.  c,  viiidi  pallpiis.  « 
jednoija  pisca  nasega  vremena.  Nalifjo  (listu  vi- 
novu)  belozelenikasto.  P.  Bolic';  1,  52. 

BJELOZRACAN,  bjolO>zn1f;na,  adj.  cajidido  ad- 
spectu  praeditus.  aamo  «  Stuliinm  rjecniku.  rijei 
nepoHzdana. 

BJELOZENAC,  bjoluzfnca,  m.  litUospermuiii 
officiiialo  L. :  bilozniao.  B.  Sulok,  im.  16. 

BJELOZENO,  n.  .bilozrno  vein',  lithospermum 
purpureo-coeruleiim  L.  B.  Siilek,  im.  IG. 

BJELOZIVA,  /.  tussilago  farfara  L. :  biloXiva. 
B.  Sulek,  im.  16. 

BJELUCE,  n.  vidi  bioeo.  u  istocnom  govorii  u 
Srbiji  beluce.  J^.  Kovacevid. 

BJELUCI,  Bjelntaca,  m.  pi.  neico  mjesto  hlizu 
PriUpa  i  manastira  Treskavca  xiv  vijeka :  TJ  Be- 
lutce.  Glasuik  13,  371. 

BJELUdlA,  /.  selo  u  Srbiji  xv  vijeka,  Tcoje  se 
sada  zove  Crnuca  (vidi  Crnuca)  Glasnik  21,  32. 
U  selu  Beluii.  30. 

BJELUG,  m.  a)  inusko  ime  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  BUng,  kra}  slovinski.  J.  Kavai'iiu 
246.  —  o)  hijelo  sfinie,  porcus  albus.  ti  Vukovu 
rjecniku. 

BJELUGA,  /.  bijela  krmaca,  sus  alba.  Viik, 
rjecn. 

BJELUGOV,  adj.  sto  pripada  hjclugu,  porci 
albi.  Vuk,  rjecn. 

BJELUGOVINA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sa- 
rajevskom,  kotaru  cajnickom.  Statist.  12.  pisu  ga 
i  Brajanovic  i  Brajamovid.  12.  132. 

BJELUHAST,  adj.  dem.  bio,  bijela,  albidus,  albi- 
cans, samo  u  Stuliccvu  rjecniku.  isporedi  bjelusast. 

BJELUHAT,  adj.  vidi  bjeluliast.  .samo  u  Stic- 
licevu  rjecniku. 

BJELUGA,  /.  vacca  alba,  ime  kravi  bijeloj. 
I.  Pavlovic.  M.  Kovacovic. 

BJELUSIC,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  Ivant  Be- 
lusicL.  Mon.  Croat.  42.  isporedi  Bjelusic. 

BJELUSINA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom.,  kotaru  viHegradskom.  Statist.  29.  132. 
moze  hiti  da  grijeskom  stoji  s  mjesto  s. 

BJELUS,  m.  ime  wusko.  J^.  Kovaoevic. 

BJELUSA,  /.  1.  ncka  loza  vinova  bijela  groMa: 
belusa.  B.  Sulek,  im.  13.  —  2.  zaselak  selu  Zao- 
vinama  u  Srbiji:  Bjclusa.  J^.  Stojanovic. 

BJELUS  AST,  adj.  subalbus,  suhjcl.  u  nase  vri- 
jeme,  izmeitu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  ISTiho-ve 
kobi  bjelusaste.  M.  Pavlinovic,  spis.  407. 

BJELUSeVIC,  m.  prezime.  Bclusevic.  Letopis 
112,  150. 

B.TELU§IC,  m.  1.  prezime,  prosloga  vijeka.  Mio 
BUusic.  Norini  65.  69.  tu  je  s  pisano  tako  da  se 
moze  citati  i  a.  isporedi  Bjelusic.  —  2.  selo  u  Sr- 
biji u  okrugu  jagodinskom:  Belusic.  K.  Jova- 
novic,  rec.  110. 

_  _Bji;LTJSICSKI,   adj.  sto  pripada  selu  Bjelu- 
sicu:  Belusiiska  opstina.  K.  Jovanovic,  roc.  110. 

B,IELIJSIKA ,  /.  neka  hilka.  B.  Sulek,  im.  18. 

BJELUSINA,  /.  marrubium  caudidissimum  L. 


Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vu- 
kovu (gdjc  stoji  da  se  govori  u  Liei  i  daje  trava 
nalik  na  kopitnak).  Kane  smrdjivo  liiiti  likarija: 
uznii  bilusine,  marubio  bianco,  ii^ozi  je,  pak  onini 
lugom  ppsip]i  ranu.  J.  Vladmirovii: ,  lik.  35.  Bi- 
lusina.  Sulek,  ira.  6.  gdje  gdjc  po  krajevima  is- 
ioinoga  govora  govori  .ie  i  sa  j  mjesto  1 :  Napasli 
so  travo  be|usine,  napili  se  vodo  blatusino.  Nar. 
})jos.  Vila  1868.  32.  U  jcdnom  kraju  te  pecino  vi- 
dase  so  nosto  bejusino.  M.  D.  Milicevic,  ve6.  111. 

—  2.  j)l.  Bjelusinc,  Bjelusina,  dio  varoii  Mostara. 
Ifi.  Stojanovic''. 

BJELUSINE,  /.  pi.  vidi  kod  bjelusina. 

BJELUSKA,  /.  obicna  Hi  vodena  smija,  tropi- 
donatus  natrix  L. :  beluSka.  K.  Crnogorac ,  zool. 
J 10. 

BJELUSKAST,  adj.  vidi  bjelusast.  Zmija  ozgo 
siva  (beluskasta).  K.  Crnogorac,  zool.  110. 

BJELUTAK,  bjclutka,  m.  quarzum.  u  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
Bjeluci.  —  Vis  planine  Kremenca  u  Srbiji  ti 
okrugu  jagodinskom  zove  se  Belutak.  M.  D.  Mili- 
cevic, srb.  176.  tako  i  vis  na  desnoj  strani  Mo- 
rave  kod  sela  Ordilice.  Bat  115. 

BJE^A,  TO.  musko  ime.  od  xiv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Vukovu  i  Danicicevu.  Be]a.  Glasnik 
15. 299.  S.  Novakovic ,  pom.  47.  Sr.  Nov.  1878. 
173.  329. 

1.  BJE^jAC,  Bjejaca,  to.  neko  po{e  u  pjesmi 
negdje  u  Banatu,  istocnim  govorom  Be}ac.  Po- 
gnase  se  po  poju  Bejacu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  488. 
Da  mi  cuvas  na  Bejacu  strazu.  2,  489. 

2.  BJE^jAC,  bjejca,  to.  vidi  bijac.  samo  u  rjec- 
nicima  Belinu  (SOIIj)  i  Stulicevu  (31). 

BJEHjAC,  bjejaca,  m.  fullo,  bjejar.  ti  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  On  jest  kako  ogaii,  ki  svaka 
razciiia,  i  kako  zelje  bijaci.  Bernardin  88.  mal.  3,  2. 

BJE^^ACA,  /.  vestis  ex  lana  crassiore.  isporedi 
bijaca.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BJEl^AHAN,  bjejahna,  adj.  albidus.  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (140'')  i  Stulicevu. 
Svej  li  ce  t',  nmis,  biti  usti  rumeiialini,  ali  se  bi- 
liti  zubici  biJalmiV   H.  Lucii  213. 

BJEl^AHAT,  adj.  vidi  bjejahan.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku. 

BJE^^AJKOVIC,  m.  pirezime.  xiv  vijeka:  Bogo- 
slavt  BejajkovicE.  Glasnik  ii.  12,  17.  85. 

1.  BJEl^AK,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka.  -)a- 
je  2^ostalo  od  -lija-,  koje  se  drzalo  xiv  i  xv  vi- 
jeka, ali  na  kraju  xiv  vijeka  dolazi  i  hez  i:  Be- 
lijakt.  Mon.  serb.  189.  241.  544.  Belbjakt.  217.  — 
sada  dolazi  kao  nadimak  mjesto  prezimena:  Va- 
sQije  Bejak.  Kat  357. 

2.  BJE^AK,  bjejaka,  to.  1.  vidi  bioce.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku  (,bilyak'  9^.  ,bel3-ak'  14). 

—  2.  selo  u  Srbiji  u  krusevaikom  okrugu,  istoc- 
nim govorom  Bejak.  K.  Jovanovic,  rec.  133.  — 
2.  selo  u  Srbiji  u  krusevaikom  okrugu.  K.  Jova- 
novic, rec.  133. 

BJE^i.^KOVIC ,  TO.  prezime  po  oeu  Bejaku.  u 
nase  vrijeme.  po  istocnom  govoru  Be}akovi6.  Prot. 
sab.  mag.  29.  M.  D.  Milicevic,  srb.  71. 

BJE^iANAK,  bjejanka,  Hi.  vidi  bioce.  samo  u 
Voltigijinu  rjecniku  (,beljanek'  7).  isporedi  bje- 
laiialv. 

BJE:^jANCE,  n.  vidi  bjelance.  samo  u  rjecni- 
cima  Bjelostijencevu  (,bilyancze'  O-i)  i  Voltigijinu 
(,beljance'  7). 

BJEIjjAK,  bjejara,  m.  fullo,  vidi  bjo}ac.  isporedi 


BJE^iAKA 


389 


BJESOVSKI 


bjejarev  i  bjejarica.  u  nase  'orijeme,  izmedii  rjec- 
7iika  u  VukoiHi,  ijdje  se  tumaci:  gausaparius,  ce- 
begija,  i  dodaje  da  .sc  yovori  u  lJi(hrocniku. 

BJE:^AEA,  /.  bjeU{a,  hjejanca,  insolatrix.  « 
nase  vrijeme,  ismedu  rjecnika  u  Viikovii.  Bozja 
v'  pomoc,  be}are  devojke!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  491. 
Platno  bele  novarske  bejare.  Nar.  pjes.  srcm.  114. 

BJE^jAREV,  adj.  fiillonis:  U  jioju  bjejarevu. 
D.   Danicic,  Scar.  18,  17. 

BJE]piAKEVAC,  bjejarevca,  m.  I'leko  mjcsto  pod 
nivama  u  Srhiji  u  okriigu  kragujevackom.  Sr. 
Nov.  187.").  3. 

B.TE^jARICA,  /.  hjelara,  bjelija,  insolatrix  «, 
nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  u  Viikovit.  Gletlale 
je  s  brega  be}arice.  Nar.  pje.s.  ■(i.ik.  1,  414. 

B.lii^jAS,  bjejasa,  m.  vojnik  koji  ima  bijelu 
remene.  B.  MuSicki.  isporcdi  bjelac. 

BJE^jASaN,  bjejaSna,  adj.  vidi  bjojahaii.  samo 
ti  Stulicevu  rjecniku. 

B.TE^^AV,  adj.  albidus.  samo  a  StuUcevH  rjec- 
niku. 

Bjill^EG,  m.  ridi  liijcg.  u  Viikupii  rjecniku, 
gdje  se  napomine  da  .se  govori  u  Grnoj  Oori. 
Svaki  nosi  bjojeg  od  Turciua.  Nar.  pjes.  vuk. 
ijec.  SOI).  Same  da  sto  earn  iia  bji']egu.  V.  Pe- 
trovic,  vijon.  42. 

BJEl^ENIK,  bjejenilia,  K.  candidatiis.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  (31»). 

BJE^iEV,  ccdj.  neko  mjcsto,  na  kojc  je  i.sla  mcda 
selu  Manastircn  crkec  dccanske  xiv  vijeka,  zvalo 
se  Bejeva  gart:  Potokomi.  do  Bi'Jeve  gari.  Glas- 
nik  11.  12,  128.  je  li  pirvi  slog  bio  kratak  te  ylasi 
u  juznom.  yovorii  kako  je  .stavlcn ,  Hi  je  bio  dug 
te  bi  sada  glasio  u  juznom.  govoru  bije-,  ne  ,:na 
se.   isporedi  Bje]evo,  Bjejevic. 

BJEI^EVIC,  m.  jjrezime,  u.  nase  vrijeme,  u  is- 
toi^nom  gocoru:  Bejevii';.  Kat.  884.  iiwze  biti  da 
je  prvi  slog  dug,  te  bi  u  juznom  govoru  bilo 
bijo-.  _ 

BJE^iEVINA,  /.  1.  liekaka  radena  zemla,  koja 
se  razlikuje  od  krC-evine.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji 
u  istocnom  govoru.  Da  inu  preotima  zemju  neku 
krcevinu  i  be}eviuu.  Prot.  sab.  mag.  189.  Velika 
lipa  u  be]cvini.,  182.  po  tome  i  kao  ime  zemfama 
pod  nivama:  Niva  i  Be}cviiii  «  okrugu  smede- 
revskom.  Sr.  Nov.  1861.  514.  18G3.  571.  u  okrugu 
vajcvskom.  1873.  843.  i  u  mn.  Bejeviuo:  Zomja 
n  Be]evinama  u  sabackom  okrugu.  Sr.  Nov.  1872. 
292.  isporedi  Bejevac,  Bi]evina.  —  2.  ime  selima: 
a)  selo  a  hrvatskoj  krajini  blizu  Topuskoga.  Be- 
Jevina.  Scliem.  zagr.  1875.  20.  Bjejevina.  Schem. 
zagr.  1880.  20.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom.  Bjejevina.  Soheni.  bos.  1804.  31.  ,Bjele- 
vina'.  Statist.  88. 

BJElfiEVO,  n.  a)  neko  mjesto  blizu  Prilipa  i 
manastira  Treskavca  xiv  vijeka.  Niva  na  Be}eve. 
Glasnik  13,  370.  U  Be}evp.  11,  133.  Drumomi.  u 
Bejevo.  13,  370.  Si.  Belevomt.  11,  133.  —  b)  zeinja 
pod  nivama  u  Srbiji  u  okrugu  smederevskom :  Niva 
u  Bejevu.  Sr.  Nov.  1871.  818.  —  isporedi  bjejev. 

BJE^jEVSKI,  adj.  .Ho  pripada  Bje}evu  blizu 
Prizrena  (vidi  B]p]e\o):  Reka  bejevtska  Glasnik 
11,  132. 

BJELEVSTICA,  /.  rijeka  kod  mjesta  Bje{eva, 
bje}ev.ska  rijeka.  Vodenica  na  Bejevi,st{ici).  Glas- 
nik 11,  133.  ,Belevtstica'.  133. 

BJE:^IC,  m.  neka  bi}ka  (kao  da  je) :  Ugjedase 
onu  malu  spilu,  ona  j'  nadkrivena  crjenim  be- 
Jicen.  Nar.  pjes.  ist.  6,  31. 

BJE^IG,  bjejiga,   m.    r^uercus  sessiliflora  Sm., 


bjel,  lutik.    u  Srbiji  ii  istocnom  govoru,  be)ig.   J. 
Pancic,  floi'a  biogr.-  361. 

BJEl^IGA.  /.  neka  sfiva.  u  Hrvatskoj  u  kajka- 
vaca,  u  kojih  glasi  bel'iga.  M.  Va}avao.  B.  Sulek, 
im.  12. 

BJE^jINA,  /.  augm.  bije}.  u  nase  vrijeme,  iz- 
mcdju  rjeinika  u  Vukovu.  Ko  jiruza  noge  izvan 
bjejine,  ozepsce  mu.  Nar.  posl.  vuk.  152.  Svale 
ga  na  tie  na  jodnu  zastrtu  bjejiuu.  S.  !^ubisa, 
prip.  216. 

B.TE^TJSATI  SE,  bjejusilm  se,  impf.  vidi  bjela- 
sati  se.  B.  Musieki. 

BJEl^USA,  /.  bijela  kokos.  na  Eijeci.  F.  Pilepic. 

BJESNACA,  /.  nekaJca  gfiva.   B.  Sulek,  iui.  IS. 

BJESNILO,  n.  furor,  rabies,  bjesnoca  ii  nase 
x^rijeme,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu.  a)  u  pravom 
smislu,  bolest,  lead  je  ieludc  Hi  zivince  bijcsno : 
Ivoga  snade  besnilo,  neka  ova  slova  izreJe  na 
Ulebu.  M.  I).  Milicevic,  ziv.  2,  61.  Udarice  te  go- 
spod  ludilom  i  sjepotom  i  bjesnilom.  D.  Danicic, 
5moj.  28,  28.  —  b}  u  prencsenmn  smi.'!lu ,  inso- 
lentia:  Da  nije  tui-skoga  bjesnila,  ja  bill  najsret- 
niji.  S.  ^jubisa.  prip.  230. 

BJESNITI,  bjesni^m,  impf.  vidi  bjosiieti. 

B.IESNOGA,  /  furor,  rabies,  bjesnilo.  od  pro- 
aioga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  ii  Jambresi- 
revu  (83411)  (  u  Vukovu.  Pijanstvo  je  samovo)na 
bjesnoca.  .1.  l!a.jic,  pouc.  2,  K?'. 

BJESNOCUDAN,  bjesnocudna,  adj.  furibundae 
indolis.   samo    u  Stulicevu   rjecniku.   bcz  potvrde. 

BJESNOT.-i,  /.  vidi  bjesnoca.  u  jednoga  pisca 
naUega  vremena.  Raskos  i  bjesnota.  L.  Milovanov 
109. 

B.TESNOVAT,  adj.  ridi  liijesan.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  kome  je  moglo  doci  iz  crkvenih 
kniga.  Ako  jo  tko  besnovat,  a  ti  mu  pokazi  lice 
posta.  J.  Rajic,  pouc.  1,  246. 

BJESNOVATI,  bjesnujeni,  impf.  furere,  vidi 
bjesiieti.  Od  xui  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vran- 
cicevu  (rabiaro),  Bjelostijenievu  (ll'>),  Voltigijinu, 
Stulicevu  i  Danicicevu.  Akccnat  kaki  je  u  praes., 
taki  je  u  impcrf:  bjesnovali  u  imperat.:  bjesnuj, 
]iart.  jrraes.:  bje.snujilei;  a  kaki  je  u  inf.,  taki  je 
u  aor.  cijelom  osim  2  i  3  sing. :  bjesnovah,  «  part, 
praet.  act.  i:  bjesnijva-i-,  bjesnovavsi,  a  luijena  se 
u  2  i  3  sing,  aor.:  bjesnova,  i  u  part,  praet. 
act.  11:  bjesnovao,  bjesnovala.  —  1.  neprelazno: 
a)  u  jiravom  .^mislu,  od  bolesfi:  Bijes.an  na  nnvi 
mjesec  bjesnuje.  Ai-kiv  9,  138.  —  b)  u  prenesenom 
.s;«j.sZ((. ;  Tvoj  sin  ulizsi  bez  stid:  pocel  je  bisno- 
vati.  F.  Vrancic,  ziv.  37.  Zvijer  srdita  bjesnovala 
po  i-avninah  tvojijeh  sama.  I.  Gundulic  90.  Hodim, 
zivem,  mrem,  bjesnujeni,  tasta  li  sain  sjon  na 
s\dti?  49.  —  2.  sa  se,  reft.eksivno ,  ali  samo  xiii 
vijeka:  u  prenesenom  smislu:  Aste  li  o  sebe  sama 
imett  besnovati  so,  ostav|ajusti  svojcgo  muza. 
Mon.  serb.  14. 

B.TESOMUCAN,  bjesonuicna,  adj.  koga  bijes 
muci,  daemoniacus.  u  nase  vrijeme.  u  Vukovu  rjec- 
niku. u  jednoga  pisca  nasega  vremena  bice  gri- 
jeskom:  bjesoniucen :  Nad  postejom  bjesomucena. 
S.  XiUbisa  ,  prip.  253.  Puce  na  me  kao  bjesomu- 
cena. 200. 

BJESOVATI,  bjesujem,  intpf.  insolenter  se  ef- 
ferre,  bjesneti  u  prenesenom  smislu:  Nima  jeste 
lasno  bjesovati.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  38. 

BJESOVSKI ,  adj.  daemonum ,  daemoniacus, 
vrazji.  vraski.  samo  xiii  i  xiv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  Na  vsakomi.  meste  pro- 
gone  ott  tebe   besovtskj'je  pLtky.   Stefan  kr.  16. 


BJEST 


390 


bje2;ac 


Kolebliitb  mo  vli.iiy  niipademj  bissovi.skyilii..  Da- 
nilo  3'2.  Asto  kto  iazoriti>  b6sovi.sl;yiiiii.  iiavazrlo- 
nijomL.  Mdii.  sorb.  1U7. 

BJEST,  aclj.  insolens,  IcdO  bijosan  ;««?  I.  u  jed- 
noga  piava  xvi  vijeica,  samo  it  knmpar. :  bjcstiji. 
isporedi  bijost.  Bjestiju  u  k^cUi  zonu  mi  no  raoz' 
rijpt',  iii  staru  iii  mlailu,  Uoj  mores  zavirljot.  Ti 
imaS  kosu]o,  koloto,  .  .  bjof'vioo  jiletone,  sto  nijesu 
obulo  do  lianas  vik  zoiio  .  .  . ;  a  nut  sad  gdi  kune. 
N.  XaleSkovio  1,  25;5. 

Bjf^STIJA,  /.  vidi  bostija,  ulcor  celadetu  Icao 
da  bi  ne  rcklo  lud.  xvi  t  xvii  vijeka.  Kako  bjo- 
stija  S  nimi  so  svo  karniii.  N.  NajoSkovic  1,  2d7. 
Pjan  si  za  istinu,  kao  prijateju  ti  volim,  no  vidis 
li,  bjestijo  jodna,  or  si  u  kosuji.  M.  Drzic  159.  — 
dolasi  i  za  sval;o  zlo  svjetsko :  Slobodni  od  svake 
suprotivc,  nomoci,  ncprijatGjstva  i  inijoh  bjestij, 
na  koje  je  narav  lucka  podlozna.  V.  Andriasi,  put. 
236. 

BJESTIMATI,  bjestimam,  impf.  vidi  bestimati. 
XVII  vijeka  u  jednoga  pisca.  Bivsi  nauoio  bjesti- 
mati  boga.  I.  Drzi6,  nauk  gond  157.  Pofiese  se 
Met  i  bjestimati.  157. 

BJESTIMIJA,  /.  vidi  bestimija.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Za  zakUnanja  i  bjestimije.  I.  Drzid, 
nauk  gond.  157.  Tegnutja  .  .  jesu  bjestimije  i  jiro- 
klinanja  prima  spasiteju.  174. 

BJESTOVATI,  bjcstujem,  impf.  furere,  bjeSneti, 
It  preiiesenoii:  funislti,  biti  Hi  raditi  kao  bijesan. 
Od-  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  JSelinu  (384'').- 
Bjelostijenceim  (U'')  i  StuUcevu.  Akcenat  se  mi- 
jena  kao  u  bjcsovati,  koje  vidi.  Postanem  od  bi- 
jest.  Svakomu  je  srce  mutno  jedom  palvla  ogiie- 
nita,  da  gro  opako  i  besputno,  da  bjestuje,  da 
mahnita.  D.  Palmotic,  christ.  463.  Da  blaga  vec 
ne  pita,  ni  zadava  nepokoje,  ni  bjestuje,  ni  mah- 
nita, ni  s}e  na  liih  vojske  svoje.  J.  Palmotii,  dubr. 
412.  Bjestujuci  s  giieva  mnoga  govorit  ce  da 
krstjani  no  imaju  svoga  boga  suproc  Turcim  da 
ill  brani.  591.  Prislobodna  samovo}a  putim  pri- 
krivijem  bjestujuci  i  radeoi  o  djelovaiiu  zlotvornu. 
D.  Mattoi  322. 

BJESKATI,  bjeskam,  JHyj/.  dem.  bjezati.  samo 
u  Stiiliceeii  rjccniku. 

BJESNAK,  bjesiiaka,  m.  bijesan  covjek  oil  bo- 
lesti,  rabidus.  samo  u  jednoga  pisca  pro-iloga  vi- 
jeka.  Bisiiak    iii  ludjak.   A.  d.  Ivosta,  zak.  2,  60. 

BJESNENE,  n.  furor,  samo  u  Vnkovn  rjecniku. 

BJESNETI,  bjisnlm,  impf.  rabidura  fieri,  insa- 
nire,  furore.  Akcenat  se  mijena  samo  ii  1  i  2  pi. 
praes.:  bje.snimo,  bjesnite;  a  kao  u  ostalom.  praes. 
i  drugi  je  slog  dug  a  iviperf.  cijelom:  bjesnah, 
u part,  praes.:  bjesneci  i part,  praet.  act.  i:  bjes- 
liev,  bjesnevsi.  —  mjesto  pomenutoga  imperf.  na- 
lazi  XVI  vijeka  3  sing,  i  ,bjesnjese'    (vidi   daje  u 

primjeru  M.  Drzica). sne-  je  sada  ii  juznom, 

govoni  od  staroga  -sBne-,  od  koya  je  u  istocnom 
govoru  -sne-,  u  zapadnom.  -sni-.  —  Dolazi  od  xvi 
vijeka  (vidi  da]e  primjer  MaruUcev),  izmedu  rjec- 
nika u  Mikajinu  (bisniti,  mahnitati,  delirare,  de- 
sipere,  insanire,  a  mente  deferri  IS*"),  u.  Belinu 
(bjesniti,  rabidum  fieri  103a.  delirare  303^.  furere 
334''.  insanire  460*),  u  Bjelostijencevu  (besneti, 
rabio,  rabioso  facio,  insanio,  furio,  bacchor),  u 
VoUigijinu  (besniti,  bjesniti,  wiithen),  u  StuUcevu 
(bjesniti,  furore,  dobaoohari,  in.sanire),  u  Vukovu 
(bjesniti,  bjeSneti,  rabiosnra  fieri,  furore). 

I.  neprelazno:  1.  hirati  bulestan  od  bolesti  bjes- 
nila,  rabidum  fieri  (isporedi  bijesan  pod  2,  c). 
Nesto  bjesne  psi  ove  godine.  Viik,  rjoc.  29''.  — 
2.  biti  izvan  scbc,  izlaziti  iz  svijesti,  slaziti  s  pa- 
meti,  biti  lud,  ludovati,  insanire,  delirare,  furere : 


a)  u  pravom  smislu,  od  fubavi  (isporedi  bijesan 
pod  2,  (  bijes  pod  4):  xvi  vijeka:  Kad  se  namiru 
zlovojan  jirid  I'lom  ja,  ne  moi^e  u  mini  jedan  cas 
da   prija,    dnkli    mi    iiado    lik   zlovolnoj   boljezni ; 
svaki    bi    mnil    olovik ,    1*10   lipos  da  bisni,    toliko 
srfiano  i  milo  ])oradi  no  liooo  sunoano  da  jad  moj 
osladi.    S.  Mencotio  211.  Kada  ga  takne  plam  te- 
lesnc  |ubavi,  smami  so  i  bjesni,  da  trudna  svijes 
svqja  ni  javi  ni  u  sni  ne  prija  pokoja.   M.  Votra- 
nii  2.  57.  Dorc  toj  roco  u  pjosni,  koju  on  sastavi, 
kroz   jubav   kad   bjesni.   V.  Vodopii  u  N.  Na}eS- 
kovi6a  1,  347.  —  b)  u  prene.senom  smislu,  kao  iz- 
laziti is  svijesti,  biti  kao  izvan  sebe :  aa)  od  iefe, 
(kao  sto  se  govori  i  ginuti);  sto  se  zeli  moie  biti 
izreceno  u  instr.  s  prijedl.  za  Hi  u  akus.  s  prijedl. 
na;  tako  .bjesni'  pamet,  siJijest,  xvi  vijeka:  Za  to 
gdi  lezi  ma  paiaot   studena,   gorko  ju  razeXi  tva 
iskra  |uvpna :    da  pla6c,    da   bisni  za  tvnjom    pri- 
jazni,  za  tvojom  }uveziii,  Isuse  prikrasni.  M.  Ma- 
rulic  192.    &.  Mentetii  341.  Dvas  6u  lipse,  o  }u- 
vezni,  tvoje  pjosni  .spijevat,  na  ke  bez  pokoja  sve 
bi  rekal  da  svis  moja   dahtoo   bjesni.   X>.  Raiiina 
117''.  —  bb)   od  radosti  Hi  u  opce  od  koga  god 
dobra:  tako  ,bjesni'  srce,  pamet,  diilt,  2^1'olece,  xvi 
i  XVII  vijeka:  Srdacce  sada  moje  od  veselja  plaho 
bjesni.  M.  Vetranii  1,  416.  Za  koju  vicnu  slas  pa- 
met mi  sva  bjesni.  S.  Mencetic  93.  No  mogu  ter 
vede   odolit  jubezni,  dobro  svis  da  ne  ce,  nu  pa- 
met sva  bjesni.  119.   Taj    mladac   sad   pjesni   tej 
.spijeva  kraj  rike,   da  Judem  dull  bjesni  od  slasti 
tolike.  M.  Drzic  68.   Tiho  prolitje  od  slasti  bjes- 
njese.  25.   D.aj  nam    moc  i  vlas   od   pjesni,   neka 
nam   sad   milo  hlepi   dull  i  bjesni   za   slavno   toj 
dilo.  F.  Lukarcvic  284.  Sta  dil  tebi  nijesu  drage 
tej  svirali,  igre  i  pjesni,  od  kih  slasti  srce  bjesni. 
M.  Bunic  38.  —  3.  raditi  Hi  postui^ati  kao  izvan 
sebe,  ne  gledajuci  ni  na  sto,  naglo,  plaho,   a  zlo 
po  se  Hi  po  drugoga.  fiu-ere  (isporedi  bijesan  pod 
3  i  i,  i  bijes  pod  4) :   tako  bjesni  .srce,  dull,  pa- 
met,  zavist,  ze(a,   ce^ade  i  u  prenesenom-  smislu 
novae,  u  torn  se  smislit  govori  i  danas.  Gdje  srce 
me  bjesni  podrijet  se  iz  kruga,  za  c  tolik  nepokoj 
ne  moze  nositi.  M.  Vetranic  1,  73.  U  plamu  reksi 
toj  rijec  se  taj  utazi,  a  plaho  duh  se  moj  bjesneci 
usplasi  to  vise  zeleci  vidjet  te  potaje.  1,  358.  Ja- 
dovni  zlece  moj.  zavidos  s  kim  bjesni.  D.  Ranina 
39.   Dinar   u    mladu    djetetu   bjesni    kao    zll  duh. 
M.  Drzid  250.  Nu  sto  ja  sad  tvorim?  gdje  pamet 
ma  bjesni?  F.  Lukarevic  28.  Zlato  nadim}e  i  dize 
covjeka  u  misli  nesvijesue  cineci  u  liemu  zudjcnja 
da  bjesne.   260.    Puk   bjesni   i   vika.   238.   A.  Od 
kuda  tej  vike?  .  .  gdi  je  vaS  kra}   sada?   B.  Sam 
sobom  kraj  bjesni  i  kucom  svojome;    u  nera  vec 
svijesti   ni,   u  bitju   iiije   svoine.  301.   Rezi  sada, 
kopni,  bisni,  crkni.  A.  d.  Bella,  razgov.  35.  Nitko 
bisnit  ne  ce,  med  sotone  da  se  meee.  V.  Dosen  9. 
Svati  zderu,  laju,  bisne.  155.  kome  se  hoce  da  do- 
sadi  tako   bjesneci ,   moze   biti   izreceno  u  akus. 
s  prijedl.  na:    Kako   bjesnis   na   me.   D.  Danicic, 
isa.  37,  28. 

II.  sa  se :  kao  naprijed  u  poUednem  primjeru  : 
samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Pas  ne 
moze  neg  lajati  ...  i  da  ugi'ize  tude  pjesni ,  na 
mjesec  istom  bjesni.  J.  Kavaiiin  78. 

BJEZA,  /.  ime  cejadetu,  muskom  li,  zcnskom  li, 
ne  moze  se  razabrati.  prije  nasega  vremena:  Beza. 
S.  Novakovii,  pom.    16. 

B.TJKZAC,  bjesca,  m.  fugitiviis,  bjegac,  bjegunac, 
bjezalac.  Akc.  u  gen.  pi.:  bje^aca.  a  nmelnitto  a 
nom.  sing,  mntu  dra  zadiia  suylusna  moze  osiati 
i  u  drugini  jiadeHma,  ali  cesce  bez  nega.  Od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijen- 
cevu (u  dodatku).  Koji  sakrivahu  se  .  . ,  zvahu  se 


i 


BJEZALAC 


391 


BJE^ATI 


bizci.  Grgur  iz  Varesa  98.  o  peelama:  Bizce  po- 
fatat  ove,  J.  S.  Ee}ko\ai,  kuc.  238.  —  a  mnet- 
niito  II  nom.  sing,  nalagi  se  i  u  drwjim  padeUma : 
Dostigose  bizace   listonoi5e.  I.  Zanotti ,   skaz.  17. 

BJEZALAC,  bjezaoca,  m.  fugitivus,  hjeffac,  bje- 
zac,  hjeyunac.  Alec,  u pi.  gen.:  bjezalaca.  Od  xvii 
vijcka,  izmcdit  rjecnika  u  Mikajinit  (uskok,  pri- 
bjeg.  transfuga  740a),  u  Belinu  (fugitor  .3:iSi>),  « 
Bjelostijencevii  (]la)  i  Stuliccvii  (profiigus,  trans- 
fuga). Shiga  bizalao.  Turl.  blago  2,  209.  Skitalac 
i  bizalac  bices  svi-hu  zem}e.  A.  Kacic,  korab.  5. 
Biiialac  od  planine  do  planine.  175.  Za  pedipsu 
skitalac  i  bizalac  uciDio  se  je  svi-hu  zera|e.  I.  Ve- 
likanovic,  upuc.  1,41.  —  dolazi  i  kao  nadimak 
mjesto  j)rezimcna :  Miladin  Bizalac.  Rat  357. 

BJEI^ALICA,  /.  vidi  bjegunica.  .samo  u  rjec- 
nicinia  Belinu  (333i)),  Bjelostijenccvu  (11a)  j  stu- 
liceim.  Akc.  u  gen.  pi.:  bjezalica. 

1.  Bji;ZAN,  in.  1.  koji  rado  hjezi,  fugax.  samo 
u  Vi(kovn  rjecniku  (der  gem  flieht,  fugitor).  ispo- 
redi  bjezanov.  —  2.  ime  musko ,  od  xiii  vijeka. 
izmedu  rjecnika  .samo  ii  Danicicevu.  Bezant.  Mon. 
Serb.  18,  Glasnik  ii.  12,  25,  47.  —  3.  doliehTis  Bon. 
J.  Sloser,  kor.  37. 

2.  BJEZAN,  /.  1.  fuga,  hjezane.  u  naic  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  n  Viikovu.  isporedi  bjezanija. 
Rodio  .se  uz  bjezau.  Vuk,  rjoc.  281'.  Ncgo  se  nio- 
litc  bogii  da  ne  bude  bjezan  vasa  u  zinm.  Vuk, 
mat.  24,  20.  —  2.  coll.  fugientes,  ce^ad  koja  hjezi. 
takoder  u  nase  vrijeme  i  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vnkovii.  Skupilo  se  bjezani  nekolikn  stotina  dusa. 
Vuk,  dan.  3,199.  Da  ubijas  bjezan  nibovu.  R. 
Danicic,  avd.  14. 

3.  BJEZAN,  bjezna,  adj.  fugitivus,  fugax.  sawu 
11  Stulicevu  rjecniku.  bcz  potrrde. 

BJEZANI,  m.  pi.  selo  blizu  Buhrovnika  kod 
Stona.  Bizani.  Schem.  rag.  1870.  3(5. 

BJEZANICI,  Bjezamca,  ?;i.  2>l-  selo  sevastokra- 
torn  Branka  M/adcnovica  xiv  vijcka.  hlize  ne- 
poznato.  Mon.  serb.  172. 

BJEZANIJA,  /.  1.  fugitivi,  hjeMn,  cejad  koja 
hjezi.  Od  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevu. Bezauije,  koje  su  pobegle  vi  nase  tvrtde. 
Spom.  sr.  1,  125.  I  prtvo  su  bezanije  utScale  prcdi. 
silomb  u  nase  tvri.de.  125.  Turci  (su)  govorili  da 
ce  na  Medvednik  udariti.  I  tamo  ima  dosta  bo- 
zanija,  mogu  stetu  uciniti.  M.  Nenadovic,  protok. 
97.  Bezanija.  \i.  Kovacevic.  —  2.  fuga,  hjeidn, 
hjezane.  Moze  se  reci  misa  u  vojski  i  u  svakoni 
mistu,  kad  je  velika  potriba,  kako  no  u  biianiji 
od  Turaka  u  Bosni.  A.  Bacic  351.  —  3.  vidi  Be- 
zanija: Bezanija.  S.  Novakovic,  j)om.  127. 

BJEZANIK,  bjezanika,  m.  vidi  bjegunac.  Bje- 
zanik  se  drzi  jednoga  puta,  a  potjera  sto.  Prav- 
donosa  1852.  9. 

BJEZANOV,  adj.  sto  pripada  bjezanu:  Bjeza- 
nova  majka  pjeva,  a  Stojanova  place.  Nar.  posl. 
vuk.  14.' 

BJEZANOVIC,  TO.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Ka- 
petan  Bezanovic.  M.  Nenadovic,  mem.  2H. 

B.iEZANA, /.  fuga,  bjezan,  hjezane,  bijeg.  u  jed- 
noga pnsca  prosloga  vijeka.  On  cas  su  se  posta- 
vili  u  bjezanu  (apostoli),  kad  gospodin  bi  uhicen. 
J.  Matovic   187. 

1.  BJEZANE,  n.  fuga.  isporedi  bjezafci.  Bnlazi 
od  XIV  vijeka  (vidi  dale  prri  primjer)  i  u  svijem 
rjecnicima.  Zavrsetak  -ne,  koji  je  isprva  glasio 
-nije  (vidi  prvi  primjer),  dolazi  bez  i  glaseii  -nje 
od  pocetka  xvi  vijeka  (vidi  primjer  N.  Eaiiine), 
a  s  glasovima  n  i  j  sastavlenim  u  jedan  glas  gla- 
ieci  -lie  od  x^^l  vijeka  (vidi  primjer  31.  Radnica), 


prcm  da  i  poslije  toga  vremena  u  gdjekojega 
pisca  koji  je  ruzlikovao  n  i  nj  dolazi  i  sa  nj.  — 
a)  u  opie:  Moje  ott  vast  vl  pustyi'ui  bezanije. 
Domeutijan'j  141.  Da  ne  bude  bjezanje  vase  zimi. 
N.  Eaiiina  170.  mat.  24,  20.  Bjezanje  sramotno. 
Mika}a  l.Sa.  Potriba  je  bila  da  tr])i  Isus  u  ditinstvu 
bizai'ie  iz  otacbiue.  F.  Lastric,  test.  ad.  120.  Ne- 
govo  oruzje  bi  bizaiie.  J.  Banovac,  pred.  124.  Mo- 
lite  da  ne  bude  bjezaiie  vase  u  zimn.  J.  Matovid 
488.  Tako  dospi  zivot  u  skitaj'iu  i  bizaiiu.  A.  Ka- 
cic, korab.  324.  —  h)  daje  se  i  zvijezdi  i  magli: 
Treptaiie  i  bizaiie  zvizda  zlamenuje  da  je  nebu 
ugodan  bio.  A.  Kanizlic ,  uzr.  221.  Magle  u  bi- 
zaiiu fine  se  jedna  drugoj  priticat  puteve.  M.  A. 
Rejkovic,  sat.  173.  daje  se  i  danima:  vidi  da\e 
2)od  c.  —  c)  na  hjezane  obratiti  Hi  u  hjezane  po- 
staviti  koga,  t.  j.  nagnati  ga  da  hjezi;  u  hjezane 
Hi  na  hjezane  dati  .se,  pobjeci  (isporedi  bijeg): 
Progoniteje  na  bizanje  obratiti.  A.  Vita)ic,  ist. 
299.  U  rati  nas  na  zada  u  biianje  s'  postavio. 
133.  Na  bjezaiie  obracaju  protivnike.  J.  Matovic 
510.  Daju  se  u  bjezaiie  dnevi  prosasti.  M.  iladnid 
lOG.  Sva  kolika  vojska  dade  se  na  sramotno  bi- 
zaiie. A.  Tomikovic  209.  —  dj  od  cega  se  tko 
tiklana  hjczanem  moze  biti  izreceno  u  gen.  hez 
prijedloga,  aii  cesce  u  gen.  s  prijedl.  od :  tako  od 
cega  se  hjcu  moze  hili  i  umno  sto  a  hjezane  moze 
i  ne  biti  pravo  nego  samo  tiklananc,  cuvane: 
(in)  gen.  bez  prijedloga :  U  bizanju  griha.  S.  Budi- 
nic,  sum.  114''.  —  hb)  yen.  s  prijedl.  od:  Bud  ne- 
cistih  misli  od  mene  bizanje.  A.  Georgiceo,  nasi. 
353.  Xaciu  prima  ovoj  zlobi  zadrzi  se  u  bjezanju 
od  lie  zgoda.  I.  Drzic,  nauk  gond.  100.  ISizanje 
!  od  hudoba.  B.  Ivasic,  rit.  278.  Po  providnomu  bi- 
zaiiu od  stvari  svitoviiih.  P.  Knezevic,  osm.  115. 
Oil  svakoga  posla  bizaiie,  odvece  spavaiie.  I.  Ve- 
likauovic,  upuc.  1,  358.  Po  bizaiiu  od  griba.  B. 
Leakovic,  gov.  96. 

2.  BJEZANE,  selo  xiv  vijeka  negdjc  ii  sadaii- 
noj  Srbiji,  moze  biti  u  Gruzi.  Bezaue.  Sr.  ]^eto- 
pis  1847.  4,  49.  Bezanije.  M(m.  sorb.  197. 

BJEZATE^i,  til.  vidi  bjegunac.  samo  a  Stuli- 
cevu rjecniku,  gdje  ima  i  adj.  bjeXate}an,  sve  vrlo 
nepouzdnno. 

BJKZATI,  bjezlni,  impf.  fugere.  —  Akcenat  se 
inijena  u  praes.  1  i  2  jd.:  bjezimo,  bjezite;  u  ci- 
jeloiii,  impcrat.:  bjozi;  u  aor.  2  i  3  sing.:  bjeza; 
part,  praet.  act.  ii:  bjezao,  bjezala;  part,  praes.: 
Vjjezeci  (i  bjezee) ;  a  samo  je  i  drugi  slog  dug  u 
cijelom  imperf.:  bjezah,  u  jiart.  praet.  act.  i:  bje- 
zilv,  bjezavsi,  i  it  praes.  cijelom  osiin  u  pomenuta 
dva  lica.  —  Staro  1  jed.  bjezu  nalazi  se  jos  xvi 
vijeka  (N.  Najeskovic  1,  297).  —  Dolazi  od  xii  vi- 
jeka (vidi  pod  3,  p,  h.  primjer  iz  Mon.  serh.).  — 
Qd  korijena  od  koga  je  bijeg ;  vidi  kod  bijeg.  — 
BjeH  se  u  pravom  smislu  trcec.i  a  po  torn  i  brzo 
hodeci  Hi  se  hitno  nklanajuci,  i  to  kad  je  koga 
strah  gdje  stajati  Hi  mu  se  ne  mili  gdje  biti;  po 
tome  bjezati  moze  covjek  i  zivince  i  sto  se  misli 
kao  covjek;  a  u  prenesenom  smislu  veil  se  da  hjezi 
i  driigo  .sto,  kad  se  u  govoru  jednaii  s  covjekom 
Hi  sto  se  ne  da  uhvatiti,  sto  brzo  prolazi,  cega 
brzo  nestaje. 

I.  neprelazno: 

1.  bez  icega  cim  bi  se  pokazivalo  odakle  se  Hi 
kuda  se  hjezi  Hi  drugo  sto  tako:  a)  u  pravom 
smislu:  aa)  hjezi  ce(ade:  Puk  oni  da  ce  ne  bizece 
protivit  nam  smiti.  M.  Marulic  24.  Ona  bjezi,  ja 
ju  slidim.  I.  Gundulic  222.  Kako  moz  najprije 
bjezi  tja  svakako.  F.  Lukarevic  229.  Na  vojsci 
tiJesnoj  pobignut  jest  sramota,  i  tko  bizi  oni  giibi. 
F.  Lastric,  ned.  351.  Bez  obzira  bizati  pocese.  A. 
Kacic,  korab.  104.    Mnozi  bjeze  kad  cute  necisto 


BJEZATI 


ai)2 


BJEZATI 


napastovai'io,  ftli  no  bjeXo  on  fas  ni  s  onom  pom- 
I'lom  s  kojoui  bi  imali  bjozat.  Bosjoilo  kr.  1-1.  Ah! 
biz'  s  ovoni  zlatnom  (liiunii ,  bizi  .s  (jorkoin  torn 
visinom.  V.  Do§oii  2^i.  Plcci  dado  a  bjczali  stado. 
Nar.  I'jos.  vuk.  -t,  (ili.  Ako  budo  c^erat'  al'  bjof.ati, 
ho6o  imuia  dobro  trcbovati.  4,  ;iS)5.  .la  no  icrani, 
vpc  ja  jadan  bjezini.  3,  iiii.  Bjozi  jadan  Starina 
Novate.  3,  32.  Kako  bjozi  s  glavom  boz  obzira. 
4,  77.  Pa  Ivana  bizo  potoraso,  be?.i  Ivan  kako 
n-orsko  zvoro.  3,  399.  Svaki  bcXi  to  na  svojn  stranii, 
ni  dvojica  zajodno  no  bczo.  3,  189.  Ako  li  6e5  i 
s  nama  bjezati,  ni  mi  tobo  oturit  no  como.  3,  1.S9. 
Bjoz'lo  livac'o,  no  ginito  ludo.  4,  30,5.  Al'  no  bje^i 
Lazo  da  utofie,  vec  Arapa  mami  od  Turaka.  4,  307. 
Turci  so  ucine  kao  da  bjezo.  Vuk,  nar.  pjos.  4,  459. 
—  bb)  bjezi  Hv'mce:  Zvijori  imati  co  volik  strab, 
bjeXati  co  svaka,  koliko  brice  niogu.  Zbor.  03''. 
Maska  bizi,  no  da  se  nloWt,  i  dqjdo  tako  bi?.ec. 
va  jcdnu  goru.  Nnr.  prip.  uiikiil.  28.  —  b)  u  pre- 
nesenom  smislu  bjezi  Ato  .se  ne  da  iihvatili,  sto  brzo 
prolazi,  cega  brzo  neiftaje,  Icao  vrijeme  (dani,  go- 
dine),  zivot,  smii,  mlado-it,  lepoia,  dika,  mudrost. 
lubav,  nfanc,  glas,  Kjen  iid.:  Kako  strijel  bjezo 
novolni  moji  dni.  N.  Dimitrovic  46  XJstavit  .so 
vik  no  niozc  lipos,  mladost,  zivot,  dika,  nu  sve 
bjezi  kako  nka,  kojoj  dazdi  vlas  umnoze.  D.  Ra- 
liina  144.  U  sebi  Ito  si  opeta  (lepoto!)f  jcdno 
ufanjo,  ko  sved  bjezi.  I.  G-undulic  230.  Bjezi  mla- 
dos,  loti  vi'ime.  381.  Iste  zalos  da  bi  izrekia;  glas 
joj  bjezi,  rijec  umira.  547.  Svako  ixfanje  spascnja 
pocine  tja  bizat.  A.  Georgiceo,  pril.  9(j.  Vidu  da 
bizi  vi'ijeme  moga  zivota  brzo.  P.  Posilovic,  nasi. 
13.  Nam  godista  naglo  bjezo.  I.  Kanavelie,  iv.  154. 
Ere  vrijome  bjezi  kratko.  J.  Kavanin  41. 

2.  mjesio,  odakle  se  polasi  bjezeci,  kuda  se  pro- 
lazi bjezeci  i  gdje  se  dolazi,  mose  biti  izreceno 
razlicnijem  nacinom:  a)  odakle  se  polazi:  a)  u 
pravoin  smislu  (Icao  naprijed):  bjezi  cefade:  Si- 
novi  svidoce,  na  kojih  svaka  vas  kako  kokos 
kvoce  u  kuci  na  svak  cas,  tor  im  je  trijebi  iz 
doma  bjezati,  vragovi  er  ne  bi  s  vami  mogli  stati. 
M.  Drzic  91.  Ako  je  di-uzijem  zao  veoma  ostaviti 
rodno  misto  iz  cackova  bjezec  doma.  I.  Gundulic 
246.  II  ti  va}a  poslusati,  il  bizati  iz  moga  kra- 
Jestva.  J.  Banovac,  I'azg.  32.  Tko  iz  svoje  domo- 
vino  bizi.  V.  Dosen  211.  Bizi  s  wazjeg  puta.  52. 
Bizi  sada  iz  ovoga  krajestva  kud  god  znas.  M.  A. 
Kejkovic,  sabr.  28.  Ne  Ice  cekat'  caricn  gospodu, 
dok  s  haberom  iz  livade  dodo,  no  iz  dvora  na 
brzinu  bjezi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  474.  Jasi  doga, 
bjezi  iz  Kosova.  2,  277.  Sramota  je  bjezat'  sa  mej- 
dana.  4,  236.  —  iejadetu  koine  se  moze  zapovije- 
dati  kaze  se  tt  imperat.  bjezi  i  onda  kad  se  hoce 
sanio  da  otide,  da  se  ukloni  Hi  samo  da  se  maktie 
s  mjesta:  Bjezi  od  otle,  idi  tja.  Mikaja  171'.  Bjezi 
tja,  apage.  Bella  4361".  Bjez'  odatle!  abi.  Vuk, 
rje6.  281>.  Noj  govori  ropce  Dilaverce:  Bjez'  odatle, 
Turkiiia  devojko !  ja  cu  s  tebe  izgubiti  glavu. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  577.  —  bjezi  zivince:  Iz  tvoga 
ovca  odmetna  bjezi  stada.  I.  Kanavelie,  iv.  212. 
Bizite  (zle  zivinc)  od  nasi  measev.  L.  Terzio  322. 
—  b)  u  prenescnom  smislu:  bjezi  zlato  iz  ruku, 
kad  ga  brzo  nestaje:  Zlato  leti  u  toliko,  i  iz  mo- 
jijeh  bjezi  ruka.  I.  Gundulic  223.  —  bjezi  mjesec  : 
Da  s  vedrine  od  istoka  isti  mjesec  k  nocnoj  tmini 
bjezi.  J.  Kavanin  224.  bjezi  dusa  od  tijela,  kad 
covjeh  umire:  A  kad  misli  uzivati  i  na  miru  po- 
civati,  tad  od  tila  bizi  dusa.  V.  Dosen  71.  — 
ft)  kuda  se  prolazi  bjezeci:  u  pravom  smislu:  bjezi 
cejade :  A  ti  tvrdi  od  mramora  na  cviljonje  me  i 
jade,  izdav.si  me  bjezis  .sade  priio  straSna  gorka 
mora.  S.  Bobajevic  227.  Niz  strane,  niz  po}e  pu- 
stijem  gorami  divjace  biz  boje.  I.  Gundulic  162. 
Ima  s  nom  (zenom)  bizat  pi-iko  svita.  M.  Dobretic 


525.  To  izvedi  gojena  Labuda  da  bjezimo,  sinko, 
po  Hvijotu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  27.  Oni  bjoXo  zem- 
jom  i  .svijetom.  2,  27.  Paka  biXo  goricom  zelenom. 
2,  619.  Da  bjezimo  preko  vodo  Save.  1,  577.  On 
bjozaso  preko  gore  carne.  3,  272.  Omer  bjeXi  preko 
Vjela  dvora.  1,  597.  BjoXi  cota  uz  liabu  planinu. 
4,  50.  Bjoii  Marko  oko  b'jelo  crkvo,  bjozi  Marko, 
a  6era  ga  kraju.  2,  196.  Bjez'te,  bra6o,  kudo  koji 
mozo.  3,  306.  —  y)  gdje  se  bjehci  dolazi:  a)  u 
pravom  smislu:  bjezi  cejade:  Da  bjeXe  na  gore. 
N.  Raiiina  169''.  mat.  24,  16.  Koji  bjeZaso  .  .  .  u 
Dubrovnik.  ,T.  Kavanin  229.  Bjez"  u  Egipat.  ^iv. 
is.  37.  Sa  svom  obitoli  bizi  u  pianino.  A.  Kacid, 
korab.  19.  Ona  bezi  u  bijelo  dvore.  Nar.  pjos. 
vuk.  1,  539.  Bjez'  n  crkvu,  Kra|evidu  Marko.  2,  197. 
Kupi  platno,  be2i  svome  dvoru.  1,  600.  Tad'  se 
Turci  grdno  prepado.se ,  svaki  bezi  te  na  svoju 
stranu.  3,  189.  Bjezi  u  Misir.  Vuk ,  mat.  2,  13. 
bjezi  zivince:  Vihar  kupi  sto  na  zomji  popado, 
pak  nosi  s  velikom  hukom;  .  .  .  zvirje  bii^i  u 
sumo.  M.  A.  Kejkovic,  sat.  176.  —  b)  it  prene- 
scnom smislu:  bjezi  val  i  gora:  Razbijen  (val) 
bjezi  natrag  ve6e.  I.  Gundulic  523.  Bjezahu  nam 
nazad  gore.  J.  Palmotic,  dubr.  26.  —  bjezi  smrt, 
glad:  Smrt  i  glad  bize  na  se.  P.  Knozevii,  pism. 
165.  —  bjeM  loza  u  visinu:  Mlade  loze  .  .  .  kad 
tiraju,  noz  nad  pupom  krivaj,  i  sto  suvo  nad  nim 
je,  odrizi,  da  jedrijo  u  visinu  bizi.  ,1.  S.  Re|kovic, 
ku6.  306.  —  bjezi  jezik :  De  zub  boli ,  tu  i  jezik 
bjezi.  Nar.  posl.  vuk.  73. 

3.  kao  sto  je  naprijed  pod  2  mjesio,  tako  moze 
biti  i  drugo  sto  sto  se  bjezanem  ostav(a  Hi  stize. 
a)  sto  se  bjezanem  ostav{a,  izreceno:  a)  u  gen. 
bez  prijedloga,  rijetko,  i  najvise  u  prenesenom 
smislu  kao  uklanati  se,  cuvati  se ;  od  xiv  do  kraja 
proMoga  vijeka:  Beza  slastojubBnyiht  grebopa- 
denij,  beza  zapajenija,  jeze  jako  i  ogiit  i-azdizajett 
I  deteli  ztly.  Danilo  293.  Vojant  je  covikt  zla  bi- 
zati, ako  more.  Stat.  po}.  ark.  5,  288.  Srca  pucabu 
od  studeni  i  mi-aza,  ter  )udi  bjezahu  smrtnoga 
poraza.  M.  Drzic  26.  Bizi  griha  kakono  koji  bizi 
zmije.  P.  Posilovic,  cvijet  123.  K.  Magarovic  64. 
Bjezec  svega  onoga  sto  nas  moze  od  liega  u  vijek 
razdijeliti.  Pisanica  21.  —  tako  bjezi  u  prenese- 
nom smislu  i  vocka:  Rodne  vocke  toga  bize,  vrh 
da  im  se  gori  dize.  V.  Dosen  16.  —  b)  u  gen. 
s  prijedl.  od:  aa)  sto  se  bjezanem  ostavlaono  je 
cej,ade  Hi  sto  se  kao  cejade  misli  Hi  je  zivince: 
bjezi  se  u  pravom  smislu:  Bjezimo  od  puka  iz- 
raelskoga.  N.  RaiUna  1171'.  exod.  14,  25.  Koji  se 
opiru  djavlu,  od  iiih  on  bjezi.  J.  Matovic  516.  Ja 
mlidijah  da  od  mene  on  bjezi.  Nar.  i)jes.  vuk. 
1,  300.  Ko  ga  vidi,  svak  od  liega  bjezi.  4,  92.  Da 
ja  bjezat'  od  Turcina  ne  cu.  4,  431.  tako  i  od 
smrti,  koja  se  misli  kao  cefade:  Od  jedne  (smrti) 
bizeci  dvim  pade  u  mrize.  D.  Barakovic,  vil.  130. 
tako  i  ,od  sta',  kad  se  misli  ce}ade  Hi  ztjerka: 
Da  1"  sta  ceras,  da  li  od  sta  bjezis?  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  33.  —  takocter  u  pravom  smislu,  ali  moze 
biti  i  bez  trcana,  lead  ko  ostavi  koga,  koga  mu 
po  zakonu  nije  slobodno  ostaviti:  Ima  se  raza- 
brati  ali  gospodar  kmeta  odgoni,  ali  out  od  go- 
.spodara  bizi  prezt  uzrolta.  Stat.  po}.  ark.  5,  288. 
—  bjezi  se  ne  u  pravom  smislu  trceci,  nego  .samo 
uklanajuci  se,  i  to  Hi  da  bi  se  onaj  koji  se  uklana 
sacuvao  oda  zla  koje  bi  ga  moglo  zadesiti  od  onoga 
od  koga  se  uklana  Hi  samo  sto  mu  nije  miUi  ono 
cefade  od  koga  se  uklana :  Sada  sto  ovoj  od  druzbc 
ja  bjozu.  N.  Na)eskovi6  1,  297.  Sama  so  ovako 
tuces  po  pustoj  planini,  slijedeci  onoga  koji  od 
tebe  bjezi,  ki  je  tvoj  a  ne  ce  da  je  tvoj.  M.  Drzic 
123.  Bjezis  od  mene ,  Adone  dragi  moj !  u  gore 
zelene  sakrivas  obraz  tvoj.  37.  Bizeci  bog  od  zla 
clovika.  B.  Kasid,   is.  18.   Bjezi  od  mene  lijepa 


BJEZATI 


393 


BJEZATI 


Vila,  z  ibave  joj  nije  bo  sa  innom.  J.  Kavanin  834. 
Prokleti,  od  kqjili  smo  duzni  bizati.  A.  Kadcic, 
bogosl.  18.  Va)a  od  zla  i  zle  druzino  bizat'.  J. 
Banovac,  razg.  130.  Vidicemo  koliko  je  potribito 
bizat  oda  zla  druztva.  F.  Lastric,  ned.  350.  Koji 
se  holo  dize ,  od  lieg  mudri  sirom  bize.  V.  Do- 
Sen  15.  Da  bizi  od  idolostovaca.  A.  Kaci6,  korab. 
273.  Da  se  iikaze  da  je  pravi  katolik,  da  od  nega 
)udi  ne  bize.  M.  Dobretic  09.  Bizati  od  rdava 
drustva.  B.  Leakovie,  nauk  281.  Ko  se  boga  ne 
boji  i  }udi  ne  stidi,  bjezi  od  liega.  iS'ar.  posl.  ^Tlk. 
153.  tako  i  smrt,  koja  se  misli  kao  ic{acle,  hjezi 
od  cejadcta  koje  joj  nije  milo ;  Za  toj  dalece  sve 
bjeXi  od  niene  gluha  smrt,  ka  je  lik  od  zeje  }n- 
vene.  D.  Eanina  'diP.  Zejeti  ce  smrt,  a  smrt  ce 
bjezati  od  liih.  J.  Matovic  111.  —  bb)  sto  se  bje- 
zanem  ostavja  ono  je  stvar  tjelesna:  bjezane  ill  u 
pravom.  smislu  Hi  satiio  kao  hitiio  uklanauc:  bjezi 
ce^ade  Hi  sto  se  kao  decade  misli:  Svi  bjeze  od 
kriza  Isukrstova,  svi  mrze  na  zalosti  i  tuze  se  na 
nih.  M.  Raiinic  1.50.  Od  maca  judi  bize.  V.  Dosen 
175.  Imadu  djaci  bizati  po  sve  od  krcama.  I.  J.  P. 
Liacic,  bit.  19.  Bjezi  kao  davo  od  krsta.  Nar.  posl. 
vuk.  14.  bjezi  zivinie:  Gavran  ne  bizi  od  stvari 
necisti.  F.  Lastiic,  test.  256.  —  u  yrenesenom 
smislu  veli  se  i  stvar  da  bjezi  od  stvari,  koje  ne 
'podnosi :  Svaka  stvar  bizi  od  svoje  neprilike :  voda 
bizi  od  ogna  a  ogaii  od  vode,  vrucina  od  studeni 
a  studen  od  vrucine.  M.  Divkovic,  nauk  28.  Snig 
gine  i  bizi  od  sunca.  M.  Dobretic  191.  —  cc)  sto 
se  bjezanem  ostacla  ono  je  strar  mnna,  radiia, 
stane  itd.:  bjezane  kao  hitno  i(klanaiic,  odrracane, 
nasiojai'ie  da  se  ne  ucini  tako  sto:  Ne  bjezimo 
od  )ubavi ,  er  joj  nije  moc'  uteci.  N.  Na|eskovic 
1,  238.  ^judi  bize  od  ispovidi.  S.  Budinic,  ispr.  15. 
Ne  bi  oda  zla  bizal.  F.  Glavinie,  svitl.  86.  Duzni 
smo  bizati  od  grija  kano  od  otrovane  zmije.  I. 
Ancic,  svit.  144.  Da  bizi  od  igar.  78.  Bjezati  od 
truda.  Bella  675».  Svjetuje  umrle  da  bjeze  od 
oholasti.  I.  Dordic ,  salt.  445.  Bizi  od  prigoda, 
koje  te  mogu  iz  nova  uzgat.  J.  Banovac ,  razg. 
109.  Otvorite  oci  i  svist,  .  .  .  i  bizite  od  griha. 
150.  Bizite  od  holosti  i  od  isprazne  slave.  P.  La- 
stric, test.  327.  Bizi  od  nenavidosti.  F.  Lastric, 
ned.  110.  Kako  drugog  obruzite  rugom ,  od  kog 
vi  bizite?  V.  Dosen  109.  Ti  se  lotris,  od  posla 
bjezis.  A.  Kalii  3G9.  —  c)  u  yen.  s  prijedl.  ispred : 
sto  se  bjezanem  ostat^ja  ono  je  cefade  Hi  ynev  mu, 
a  bjezane  u  pravom  smislu :  Isprid  nas  bjezat'  ne 
usta.  I.  Gundulic  162.  Bizi  ispred  mene  s  srebrom 
tvojim.  F.  Glavinie,  cvit  17.  Bjezi  Marko  ispred 
rodite}a.  Nar.  jijes.  vuk.  2,  196.  Od  stra(ha)  bi 
biza'  u  di-ugu  kra|evinu  isprid  srgbe  sudca.  J. 
Banovac,  razg.  149.  —  d)  u  gen.  s  prijedl.  iz- 
medu:  sto  se  bjezanem  ostavja  ono  je  ce(ad:  Iz- 
med  [udi  za  sto  bizi  i  visoke  strane  iste?  V. 
Dosen  12.  —  e)  u  instr.  s  prijedl.  pred:  tijem  se 
upraro  kaze  samo  da  je  naprijed  onaj  koji  bjezi. 
tako  bjezi  ce^ade  2'red  celadetom :  Maro  prid  liini 
bjezeci  ukine  se.  N.  Na}eskovic  1,  288.  Ti  je  ne  c' 
smirit',  neg  bjezis  prid  nome.  F.  Lukarevic  7. 
Ja  sam  s  nime  triput  vojevao,  sva  tri  puta  pred 
Aim  sam  bjezao.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  49.  ce(ade 
bjezi  pred  stvarju  tjelesnom  Hi  umnom :  S  kojom 
su  porazi  i  jadne  pecali,  prid  kijem  bi  svi  ^Tazi 
na  pokon  bjezali.  M.  Vetranic  1,  229.  Prid  cudom 
bjezec  tja  od  onijeh  turskijeh  sil  ne  i.stora  ja.  P. 
Hektorovic  71.  Na  zastavah  priliku  svetoga  kriza 
stavi,  .  .  prid  kim  isti  Maksentio  bizici  u  riki  za- 
guti  se.  F.  Glavinie,  cvit  123.  Djaval  strasi  se 
onim  zlamenjeni  (Icrizem),  i  bizi  prid  nim.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  7.  Sad  pred  silom  bjeza  u  brdo  sad 
jurise  zgodno  cini.  .J.  Kavanin  287.  bjezi  zivinie 
pred  covjekom  Hi  pred  zivincetom:   Bjezace   prid 


stadom  viik,  i  hrt  prid  zecom.  D.  Zlataric  39''. 
Evo  zvijeri  nesmijene,  kad  prid  lovcem  tijekom 
bjeza,  ulovi  ju  tvoja  mreza.  I.  V.  Bunic,  mand.  21. 
—  u  prenesenom^  smislu  veli  se  da  bjezi  i  sjen 
pred  covjekom  i  oblak  pred  vjetrom,  mrak  i  magla 
pred  suncem:  Kad  bjezi  ki  clovik  tekuce  napride, 
liegova  sjena  vik  za  liime  da  ide ;  kad  li  so  stavi 
pak  tjerat  ju  za  time,  prid  vjetrom  jak  oblak  da 
bjezi  prid  I'lime.  D.  Eanina  44''.  Zrak  svmcan  moci 
svojome  sve  tmine  goni  tja,  da  bjeze  prid  liome. 
F.  Lukarevic  236.  Prid  Aim  (suncem)  bize  magle 
sve  priko  vrata.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  272.  —  ta- 
koder  u  pirencsenom  smislu  veli  se  i  umno  sto  da 
bjezi  pred  umnim  cim,  pred  cim  se  ne  moze  odr- 
iati:  J^ubav  nebeska.  prid  kom  biie  sva  zemajska, 
ognem  ogaA  dobiti  ce.  A.  Georgiceo,  pril.  23.  — 
/)  u  dat.  bez  prijedloga:  sto  se  bjezanem  ostavja 
ono  je  celade  i  svijet:  Na  krilijeh  preblazene  tve 
jubavi  bjeiim  svijetu.  I.  Kanavelic,  iv.  212.  Sto 
uemu  bjezase,  slugam  dobr'jem  ne  mogase.  Nar. 
pjes.  mikl.  beitr.  1,  22.  Doista  ga  dostignuti  scase, 
al'  mu  Grujo  ni  bjezat'  ne  scede.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  9.  —  g)  sto  se  bjezanem  ostavla,  maze  hiti  radna 
izrecena  injinitivom  (indi  i  kod  bjegati):  bjezane 
nije  u  pravom  smislu  nego  kao  naprijed  pod  b, 
cc.;  samo  u  dva  pisca  xvu  i  xviii  vijeka:  Rvati 
so  z  vami  ne  bizim.  F.  Glavinie,  cvit  17.  Bizase 
viditi  zene.  I.  .T.  P.  Lucie,  razg.  72.  —  /3)  .sto  .se 
bjezanem  stize,  moze  biti  izreceno :  a)  u  dat.  s  pri- 
jedl. k  Hi  bez  prijedloga,  i  to  je  eepidc:  K  Aim 
nasi  mnozi  bize.  P.  Hektorovic  112.  Bjezati  k  ne- 
prijatejima.  Mika]a  17''.  Pak  da  bizi  k  svojemu 
babajku.  M.  A.  Re|kovi6,  sat.  38.  Bjezi  k  moui 
jadovna  dovojko!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  64.  Bjezi  svo- 
joj  majci.  1,  602.  —  b)  u  instr.  s  prijedl.  pod,  a 
to  je  Hi  celade :  Kto  odi.  manastirtskibb  judi  bezi 
podt  velijega  zupana.  Mon.  serb.  6.  Hi  radna: 
Pod  tvoje  zasticonje  bizim.  M.  Divkovid,  nauk' 
203.  —  (■)  !«  akus.  s  prijedl.  u:  tako  hjezi  zito  u 
travu,  kad  poraste  kao  trava:  Sada  zito  vec  u 
travu  bizi.  .T.  S.  Re|kovic,  kuc.  176. 

4.  uzrok  bjezanu  moze  biti  izrecen  n  gen.  s  pri- 
jedl. od:  Od  stra(lia)  bi  biza'  u  drugu  kra|Gvinu. 
,1.  Banovac,  razg.  149. 

5.  partic.  praes.  dolazi  ne  samo  kao  n  drugih 
glagola,  nego  i  kao  adj.  znaceci  sto  brzo  prolazi, 
fugax  (isporrdi  bjeguc):  Nemojte  jiskati  bizece 
veselje.  F.  Vrancic,  ziv.  21.  Dobra  vrimenita,  bi- 
zoca.  Mikaja  73''.  Ne  promisjaju  koliko  bizeci  jest 
ovi  zivot.  M.  Radnic  85. 

II.  prelazno:  od  xvi  do  kraja  xviii  vijeka: 
a)  objekat  je  sto  hi  neprelaznom  stajalo  u  gen. 
s  prijedl.  od,  kao  naprijed  pod  3:  bjezane  u  pra- 
vom smislu  rijetko :  Bizeci  razboj  kriv.  D.  Bara- 
kovic,  vil  139.  Biziuio  Izraela.  J.  Bandulavic  118''. 
Pride  s  mora  bjezec  strica  nevjernoga.  J.  Ka- 
vaAin  191.  Turke  bjezec.  233.  —  cesce  bjehme  u 
prenesenom  smislu:  Bjezi  ju  (smrt)  svaki  blag, 
koji  se  veseli.  D.  EaAina  85.  Bjezte  tja  dalece 
skrovene  Ae  mre^e.  103''.  Bizte  zeje  }uvene ,  da 
vam  srce  ne  vene.  P.  Zoranic_44.  Istini  hristja- 
nin  .  .  bizi  vsako  ino  sluzenje.  S.  Budinic,  sum.  1. 
Bjezec  razlog,  slijedec  vo|u.  I.  Gundulic  249.  Isus 
vazda  je  bizao  postenje  svjetovAe  i  gospotstvo 
svjetovAe.  M.  Divkovic,  nauk  SO*!.  Bjezi,  zli  krv- 
nice,  osvetu  bjezi  tu.  F.  Lukarevic  146.  Osam 
godista  bjezo  pogansku  rasrcbu.  B.  Kasic ,  per 
116.  Ubojstvo  imaju  bizati.  F.  Glavinie,  cvit  416. 
Clovik  ne  .samo  bizi  pravo  i  istino  ulisenje  i  skon- 
canje  ovoga  zivota,  dali  josce  i  misjenje  od  smrti. 
P.  Radovcic,  nac.  12.  Bizati  svaku  sumAu.  P.  Po- 
silovic,  nasi.  ?^>.  Sto  bize  judi  duhovni ,  primaju 
dobrovojno  judi  tUesni.  M.  Eadmc  42.  Pokazi 
koje   zlo   potreba  je   navlastito   bizati  ?    Azbukv. 


BJK?ATR\. 


894 


BLAG 


1690.  11.  Noka  bi?.o  I'nzgovaraiija  tasi'a  i  poslo 
svitovne.  M.  nijaiikovii'-.  HI.  Ncka  liizi  zdn.sku 
glavu.  P.  Macukat,  Hit.  lijozini  svako  iljuvolstvo. 
J.  Kavai'iiii  2'2i.  Bjczali  |ul)av.  1.  Dorilii'',  inaiid.  lil. 
Ukloni  so  i  bjei'  .svaka  iljnla  opaka.  I.  Dordie, 
salt.  105.  Bjeiim  I'lili  proldpto  j>o/.bo.  'ITl.  Ne- 
pravdu  biieci.  A.  Hafio  141.  Bizi  |udo.  S.  Badri/-, 
naJ.  .S2.  Biiiis  pogrdoi'io  sobo  istoga.  M.  Zorifii'', 
osni.  37.  On  UP  biJ.i  kuznng  druga.  V.  Dosoii  91. 
Da  ie  I'lonni  drzat  viru ,  da  i.o  bizat  svu  iiovirvi. 
232.  Biialui  ga  najjio.sli  i  iirijatoji.  M.  Zorifiic, 
zrc.  157.  Bji'Xi  dnizbp,  bjpzi  jirigodp,  bjpzi  ras- 
kose.  B.  Cucori  So.  —  h)  ohjekat  je  radna  izre- 
iena  rijccju  istoga  korijena  bijog:  Na  glas  ovog 
iinena  uzmu  big  bizati.  A.  J.  Knozovic  181. 

III.  sa  so :  2)asivno :  a)  bez  subjekta :  Da  so 
biii  od  po^udo  ili  ti  2e]o  puti.  I.  Velikanovii'^, 
upuc.  1,  470.  Od  dobra  so  jost  bjozalo  nijo.  P. 
Peti-ovii,  vijen.  13.  —  b)  sa  subjektom ,  a  to  je 
Sto  bi  i(Z  prijclaztio  pod  II  bilo  ubjckat :  Od  zlo6a 
covicanskije,  koje  se  imaju  bjo/.ati.  P.  Posilovid, 
cvijet  5.  Sto  je  vplo,  da  hiii  se ;  sto  jo  malo ,  da 
diii  se.  J.  Kavai'iin  348.  Poticana  na  bludnost 
imaju  se  bjezati.  J.  Matovid  392.  ima  se  nasto- 
jati ,  da  se  bizi ,  koliko  se  moze ,  prigoda  gri.siti. 
I.  Velikanovic,  upuc.  2,  79. 

BJEZITEl^,  m.  vidi  bjezalac.  same  u  rjeeni- 
cima  Bjclostijenccmi  (,bezitel  }udi,  niisantropos'. 
append.)  i  Stuliccm.  rijec  bez  sumne  nacinena  za 
rjecnike. 

BJEZITE^ICA,  /.  vidi  bjezalioa.  samo  u  Be- 
linu  rjciniku  (333ii)  ^    ~^   ]^(,ji  (.^  jj^i  i  nacinena. 

BJfiZIV,  adj.  fugax,  fugiendus.  od  xvii  vijeka, 
izmedii  rjecnika  u  Mikafinu  (,koji  dobrovo|nn  po- 
bigne,  fugax'),  «  Belinu  (fugax  332'')  i  Sfulicevii 
(fugitivus,  fugax).  —  Coinp.  bjoziviji.  Bella  332''). 
—  i-yjorcfft  bjezjiv.  —  1.  sto  brzo  prolazi,  fugax: 
Er  je  na  zemji  svo  kratko,  sve  bjezivo.  Besjede 
kr.  69.  —  2.  od  koga  treba  bjezati,  fugiendus: 
A.  Od  koliko  se  vrsti  nahode  prokleti  ?  B.  Od 
dvi  Ti-ste,  t.  j.  bizivi,  od  kojih  smo  duzni  bizati, 
i  nebizivi.  A.  Kadcic,  bogosl.  18.  M.  Dragicevic  35. 

BJEZ^iIV,  adj.  fugax,  koji  rado  bjczi.  tc  rjec- 
nicima  Bjelostijencevii  i  Jambre.uccvu  i  u  jednoga 
pisca  proUoga  vijeka.  isporedi  bjeziv.  Jer  biz}ive 
jesu  oni  cudi:  sva  ki-ajina  za  to  dilo  znade  i 
barjake   za   zlaraen   imade.    S.   Stefanac  28. 

BJEZ^IVAC,  bjezjivca,  m.  fugitor,  bjezalac. 
samo   u  Bjelostijenceru  rjecniku  (,bezjivec'). 

EJEZ^^jIVKA,  /.  fugitrix,  bjezalica.  samo  H  Bje- 
lostijenceou  rjecniku. 

BJEZNIK,  »).  vidi  bjezalac.  samo  it  Stulicevu 
rjecniku. 

BJEZUKATI,  bjezukam  i  bjeziicem,  impf.  dem. 
bjezati.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (frequenter 
fugere). 

B,TEZUNAE,  bjezunara,  m.  vidi  bjegunac.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BLAbOSITI,  blabosim,  impf.  balbutire,  tepati. 
Od  XVII  vijeka,  samo  u  Mika^inu  rjecniku  i  it 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Akcenat  se  ne  zna 
za  cijelo.  —  Korijen  barb,  nerazgovijetno  govoriti, 
od  koga  je  i  blebetati,  brblati,  brbositi.  —  a)  u 
pravom  smislu:  blabositi,  ne  uinit  govoriti.  ili- 
ka}a  18a.  —  jj  ,(  pretiesenom  smislu,  kao  neraz- 
govijetno govoriti,  govoriti  kojekako:  Vidje  .  .  . 
mrtve  .slike  nih  cudesa,  mog'o  je  o  iiih  blabositi, 
nije  mu  od  zivijeh  besjediti.  .T.  Kavaiiin  497. 

BLACA,  Blataca,  n.  pi.  vidi  kod  blace. 

BLAcE,  n.  dem.  blato  (jezero),  lacusculus,  ::'alo 
blato,  t.  j.  malo  jezero.  pred  c  otpalo  je  t,  koje 


se  negda  i  pisalo.  Akc.  u  gen.  pi.,  gdijeje  t  rastaii- 
(eno  od  c  te  se  ne  izbacuje:  bliitaca.  Dolazi  od 
XIV  vijeka,  izmcdu  rjeinika  samo  it  IJaniciccvu. 
—  1.  M  pravom  smislu:  Posrodi.  blattca;  .  .  .  voda 
koja  izL  blatLca  poteco.  Mon.  .serb.  93.  Glasnik  n. 
12,  11.  Na  blatce.  27,  291.  Kako  grede  koli.niki. 
na  blati.ce.  24,  244.  Niva  na  blatci.  13,  375.  Vl  ne- 
kojenib  blatci  bliz  reky  tri  prebivaliu  rybi.  Sta- 
rine  2,275.  —  2.  ime  selima,  koja  su  tako  7ia- 
zvana  po  malom  jezera  (blacii  u  pravom  zna- 
cenu),  koje  je  kod  nih:  a)  selo  \i\  vijeka  na  putu 
prizrenskom  iztnedu  Stim(e  i  Duhla,  gdjeje  i  sada 
(na  karti  ,'P]aca,') :  Meda  UlatLcu.  Glasnik  1.5,  290. 
isporedi  blacanin.  —  b)  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
toplickom,  srezu  prokupaikom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 
kod  nega  ima  i  malo  jezero,  koje  mjestani  zuvii 
blace.  —  c)  dva  sela  u  Bosni:  jedno  u  okrugu 
sarajevskom ,  kotaru  viiegradskom ,  a  drugo  u 
okrugu  travnickom,  kotaru  prozorskom:  Blace. 
Statist.  30,  72.  —  dj  pi.  Blaca,  selo  u  Hercegovini, 
It  okrugu  travnickom,  kotaru  koi'iiikom,  u  Zupi: 
Blaca.  Statist.  117.  moze  bill  da  se  tako  zove  joS 
jedno  selo  u  istom  kotaru,  ali  je  nastampano 
Blaca.  Statist.  117.  132. 

BLACKO,  n.  selo  u  Slavoniji  blizu  Pozege.  po- 
st anem  od  blato;  c  pred  k  postalo  je  od  ts:  Blacko. 
Schem.  zagr.  1875.  43.  Pregled  137.  Iz  Blacka,  u 
Blackom. 

BLACA,  ijidi  kod  blace. 

BLACANIN,  m.  covjek  iz  sela  Blaca  (blizu 
Stim(,e).  pred  c  otpalo  je  t,  koje  se  negda  pisalo. 
Vlahe  blatbcano.  Glasnik  15,  288. 

BLACANIN,  m.  i^ovjek  iz  sela  Blata  kod  Bu- 
brovnika:  Vi  sto  Blacani.  M.  Vetranic  1,  214.  it 
Stidieevu  rjecniku  ,paludis  incola'. 

BLACANKA,  /.  zensko  celade  iz  sela  Blata  kod 
Ditbrovnika.  isporedi  Blacka.  ii  Stulicevu  rjecniku 
,pa!udis  incola  inulier'. 

BLACANKINA,  /.  vidi  blacanka.  u  Stulicevu 
rjecniku. 

BLACKA,  /.  Misko  celade  iz  sela  Blata  kod 
Ditbrovnika.  tako  se  ondje  govori. 

BLAG,  blaga,  adj.  bonus,  benignus,  lenis,  sua- 
vis,  beatus.  Akcenat  kakav  je  stav]en  u  gen.  sing, 
masc.  (blaga),  taki  je  u  svijem  oblicima  nominal- 
nijem  i  it  onijem  slozenijem  koji  su  zamijenili  no- 
minalne,  osim  ace.  sing.  masc.  jednakoga  s  nom. 
i  osim  voc,  koji  se  govori  samo  u  slo'enom  ob- 
licju.  izmedu  tiominalnijeh  oblika  jos  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  fern.:  blage,  blagom. 
«  slozenijem  oblicima  svijem  mijena  se:  blagi.  — 
Komparativ:  blazi  (Vuk.  rjec.  291');  u  pisaca  se 
nalazi  i  blaziji  (blazije  zem}e.  H.  Lucie  190.  bla- 
zija.  Bella  196i').  —  Dolazi  od  xii  vijeka  (vidi  pod 
1,  e.  primjer  iz  Mon.  serb.)  i  u  svijem  rjecnicima 
osim  Jambresiceva:  ti  Vrancicevu:  liberalis  (55), 
munificus;  u  Mika^inu:  milostiv,  humanus,  comis, 
facUis,  benignus,  pius,  demons,  misericors;  affa- 
bilis,  jucundus  in  sermone;  dobrostiv,  munificus, 
beneficus,  liberalis ;  obilan,  lautus ;  u  Belinu :  affa- 
bilis  (39''),  benignus  (1371'),  clemens  (1661'),  animo 
lenis  (443=1),  lenis  (500^) ;  u  Bjelostijencevu:  ,clo- 
vecen  i  milostiven,  blagodarnik' ;  it  Voltigijinu: 
menschlicb,  gutherzig ;  it  Stulicevu :  mitis,  comis, 
benignus,  humanus,  affabilis ;  u  Vukovu :  bonus, 
dulcis;  u  Danicicevu:  bonus.  —  Kor.  hhurg,  sjati, 
gorjeti,  zefeti,  zcl/enu  bill,  ugodnu  biti.  —  Negda 
je  bilo  vise  u  obicaju  nego  sada ;  o  innogom  koje- 
cemu  o  cemu  se  prije  moglo  reci  blag,  sada  se 
govori  dobar. 

1.  koji  nikomu  ne  eini  na  zao  niti  ga  kako  god 
vrijeda,  Hi  ako  ne  moze  biti  bez  toga,  cini  to  ko- 


k 


BLAG 


395 


BLAG 


liko  moze  biti  mane,  te  je  drugomu  ugodan  i  inio 
a  nije   ]ut  i  zestoJc,   benigniis,  lenis,  suavis.   a)  o 
bogii,  Isusu,  materi  bozjoj:  aa)  bez  onoija  komu 
hi  na  dobro   hilo  sto  adj.  znaci:    Blagoniu   oticu 
nebestomu.  Mon.  serb.  77.  Obratite  se  gospodinu 
bogu  vasemu,  jere  blag  jest.  N.  Eai'iina  37i>.  joel 
2,  13.  Kad  potisne  u  nevo|u  grijeh  covjeka  i  po- 
razi,  gane  visrd  blagi  vo}u.  I.  Gundulic  238.  Ukazi 
se  blaga  mati.  A.  Koniiilovic  75.  Blag  Isukrs  tuj 
spovijeda  sve  zakone.  umrlmia.  I.  V.  Bunic,  mand.  8. 
Kadno    blag   bog  tu  priziva  i  milostan    ucini   se. 
J.  Kavaiiin  17.  Moli6u  se  tobi,  momu  bogu:  blag 
primi   molbe   moje.    D.  Mattel  15.   Ah   moj   boie 
blagi!   gdi  r  je  sad   moj    dragif   Nar.    pjes.  vuk. 
1,  268.    Ti  si  im  bio  bog   blag.    D.  Danicic,   psal. 
99,  8.  —  bb)  Icomu  je  na  dobro  sto   adj.  znaci, 
moze  biti  izreceno:  aaa)  ?<  dat.:  0  Isuse,  blag  mi 
biidi.  A.  Komulovic  77.   Mili  boiie,   blag  ti  moni 
prikaii  se!   B.  Kasi6,   nac.  51.   Ki  te  raoli,   blag 
mu  budi,  tyu  mu  miles  boze  otvori.  M.  Orbin  201. 
—  hbb)   u  loc.  s  prijedl   prema:    Toliko  je  blaga 
prema  nami.  L.  Kadii  89.  Bog  toliko  blag  i  mio 
prema  vami,  vi  usioni,  ncmili,  silni  pi'ema  sluzbi. 
A.  Kali6,  382.  —  ccc)  u  (jcn.  s  prijedl.  vrli:  Zemje 
i   neba   o   krajice,   blaga   budi   vrli  gresnice.   N. 
Mar6i  44.  —  b)  o  celadetit:   na)  bez  onoga  komu 
bi  na  dobro  hilo  sto  adj.  znaci:  Ovo  ti,  gospojo, 
svezana    sjem   ziva,    koji    muis    da   tvoje    na  silu 
uiiva.  Vidis  li,  nikomu  gdi  steto  sada  iii,   neg  li 
se    o    svomu    boravi  i   hraui?    nu,    sto   je    vidjet', 
blag,   nikomu  vik   ne  bi  on   mrzak,   neg  li  di'ag, 
samojzi  neg  tebi.  N.  Na)eskovic  2,  119.  Ne  ostavi 
puka  blaga  (pa.stirskoga),  ki  sve  ufaiijo  u  te  slaga. 
I.   Gundulic   S3.    Ako    hocemo    nasljodovati   Isu- 
krsta,   od  potrebe  je  da  smo  blagi,   tilii  i  dobro- 
stivi,  take  da  nikoga   ne  uvrijedimo  ni  srcem  ni 
jezikom  ni  djelom.   M.  Divkovic,  bos.  14.  Zestoci 
i  odmetnici  uciniti  ce  se  tilii,  hlagi,  smjerni.  08. 
Bise   mnogo   blag   i  dac  i  pogodan;   za  to   svim 
bise    drag.    B.  Krnarutic  22.    Gospodine    blagi  i 
nam    dobrostivi.  28.    Bog  so   ruga   podrugaocima, 
a  blazijem  ali  mni|enijera   dava  .svoju  milost.   K. 
Magarovic  107.  No  zna  ali  6o  biti  castan  ali  ne- 
£astan,  ali  blag  ali  nemio,  ali  mudar  ali  bezuman, 
ali  z'o  ali  dobar.  Besjede  kr.  224.   Blago  dijetc  i 
dvije   majke   posisa.    Poslov.  dan.  6.   Imao  je   od 
prve   zene    samo   jednu   seer,    blagu    kao   andio, 
dobru   kao   kruh.    Nar.  prip.  vuk.  H14.    ii   torn  je 
znacenu  uzeta  rijec  i  na  ovom  mjestii:  Rece  mu: 
uciteju    blagi !    kakovo    cu   dobro   da   ucinim    da 
imam  zivot  vjecni  ?  A  on  rece  mu :  sto  me  zoves 
blagijem?  niko  nije  blag  osim  jednoga  boga.  Vuk, 
mat.  19,  1(5-17.  u  Srbiji  po  nckim  krajevima  zovu 
uiitela  tijem  pridjet^om  n  slozeniin  ohllcima  i  .s  ak- 
ceiito<)i  proatijeh  ohlika  (hez  rijeci  ucitpj) :   blagi. 
S.  Novakovic.  jamacno  po  prednem-  print jerii  iz  se. 
pisma.  gdje  se  iicitej  naziva  hlagim.  —  hb)  komu 
je  na  dohro  .ito   adj.  znaci  moze  biti  izreceno: 
aaa)  u  dat.:  U  vsem  blag  jesi_svojim  zlotvorom. 
Aleksand.  jag.  starin.  3,  273.    Cacka  grjase  da  bi 
joj    bio   blag.   F.  Lukarevic  270.   Nu  pokle  s'  mi 
draga,    moj    sladak   zgovore,   budi  mi  jur  blaga, 
)uber.i  pozore.   D.  Barakovic,  vil    269.    Svijem  je 
blaga,  da  nu  pase  slatkom  pasom  od  ufanja  sva- 
cija  srca.  I.  V.  Bunic,  mand.  7.  Napokon  joj  Ga- 
van  pravi:  nu  blaga  mi  jurve  budi  i  ne  trgaj  moje 
}ubavi.   J.  Kavaiiin  39.    Nije   stvari   nepravednije 
koliko  oni  koji  buduci  tvi-d  s  (udma  da  se  ikomu 
blag  ne  prikazuje,  a  isto  bi  prosio  da  bi  bog  bio 
blag  i  milostiv  prema  liemu.  J.  Matovio  500.  Car 
svinia  blag  i  milostiv  meni  samomu  nemilostiv  i 
silovit.  A.  Kanizlic,  kam.  69.  ii  prenesenotii  smislu 
mjesto  ce^adi  Hi  sto  se  kao  cejad  mi.^li,  usima  se 
drzava  tiihova :   Samo  liim  osta  blag  .  .  ,  pakleni 


vas  rusag.  D.  Barakovic,  vil.  311.  —  hbb)  u  loc. 
s  prijedl.  prema:   Kako  si  miran  i  blag  tvojijem 
rijecima  prema  mladijem.  Misli  kr.  49.  —  ccc)  u 
instr.  s  prijedl.  s :  Krajevic  se  blag  odvece  s  uhi- 
cenijem  diklam  kaze:    k'o  one  inih  on  nih  ne  ce 
vezat,  samo  im  stav}a  straze.  I.  Gundulii  409.  — 
cc)  kad  se  ono  sto  adj.  znaci  pokazuje  govorom, 
moze  se  kazafi   da  je  tko  ,blag  u  rijefii' :   Blag  u 
rijeci,  aflabilis.  Mika)a  IS^i.  Bella  39''.  Bijase  blag 
u  rijeci.  D.  E.  Bogdanic  10.  —  c)  o  ccmii  tjcles- 
nom  Hi  itmnom  u  koga,    cim  se  pokazuje   da  je 
blag,  a  to  je  aa)  u  boga,   u  Isusa,  u  bogorodice : 
oci,  lice,  srce:  Od  fasa,  koji  te  je  satvorio,  gleda 
te  ocima  blazijema.  I.  Drlii,  nauk  gond.  43.  Kao 
mila    majka   blagim    ocima   na   nega    pogledavsi. 
A.  Kanizlic,  fran.  203.    Ukaza  se  gospa  blagim   i 
}ubeznivim  licem.    A.  Kaniiili6,  utoc.  200.    Gledaj 
Jezusa,  koji  s  licem  blagijem  i  }ubei)ivijem  posila 
ih  (apostole)  po  svem  svijetu.  Misli  kr.  05.  Primi 
s  blagijem  srcem  ove  nase  molbe.   L.  Radic  109. 
glas,  pogled:  Tvoj  jo  glas  sladak  i  blag.  M.  Jer- 
icovii  93.    I  bozjem  se  moli    sinu  da  blag  pogled 
na  lUi  svrne.  D.  Palmotie,  christ.  31.  Blag  pogled 
upravjas   na   slabosti    mnoge  u   nami.    B.  Betera, 
£ut.  83.  vofa,  dobrqta,  milost,  hlagoslov:  Ti  z  blage 
vo]e  branis    me.   S.  Budinic,    sum.  25.    BoJ.ja  do- 
!  brota  toliko  je  blaga  i  milostiva  da  ne  ce  osiulit 
covjeka   u   ovomu    zivotu.    M.   Orbin   95.    Milost 
blaga  i  velika   prava   cini   ka   i  grisnika.   I.  Iva- 
I  uisevic ,   kit.   41.    Blagoslov    podaj   blagi   skruse- 
nomu   tuznom   puku.    J.   Palmotie,    dubr.  20.   — 
hb)   u  ieladcta:   srce,   obraz ,    usta:    Ti   na   semu 
sviti  moz'  judem   ciniti   sveder   vodro   celo,   srce 
I  miruo  i  veselo,  slatko,  pridrago,  milo  i  blago.  S. 
Bobajovic  221.  Da  je  cis,  da  place  grijehe,  da  je 
blaga  srca.   A.  Gucetic,  roz,  jez.  112.   Misli  kako 
darovao  bi  svoga  draga,  i  najposlijo  spusti  ovako 
I  rijec  Jub|enu  s  srca  blaga.   A.  Vita|i6,  ostan.  81. 
Blag    obraz    izvan    odkrivaju  a  srcem  hud  poraz. 
F.   Lukarevic    158.    Nije    cuti    usta   blaga    milom 
rijeccom  ila  zubore.  I.  (Tundulic  207.  rijci-,  govor 
(razgovor,   odgocor,    he.yedenc),  sojet:   Od  koga.. 
da  rijeci  ke  blage   uzbudem   vijek  slisit.    D.  Zla- 
taric  6.   Gdi   (su)   razumni,   s   rijeci   blagom ,   ki 
dazdahu  med   z  besjede,   gospodeci   srca   umrla? 
I.  Gundulic  234.    Ja  znam    rijec    blaga  sto  moze. 
F.  Lukarevic  01.  Blago  besjedenje  promijeni  u  vrle 
prijetiie.  B.  Kasie,  per.  174.    Bjehu  odgovor  blag 
primili.  J.  Palmotie,  dubr.  01.   Blag  razgovor  da- 
vahu  pripadenijera  djevicami.  25.  Na.stojao  je  bla- 
gim   ricma   srcbu   ugasiti.    A.  Kardzli6,    kam.  29. 
Blagim  svjetom  nih  opravi.  ,T.  Kavaiiin  lii3.  Koji 
blage  r  jeci  govorase.  kog  je  care  bio  opremio  da 
po  zem|i  blage  zbori  rijeci.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  237. 
Odgovor  blag  utisava  giiev,  a  rijec  prijeka  podize 
srdiiu.  D.  Danicic,   pric.  15,  1.  pogled:   Blagi  po- 
gled on  obrati  k  svetom  starcu.  J.  Palmotie,  dubr. 
21.  Pogled  svoj  blag  na  me  obrati.  P.  Kanavelic, 
dubr.  7.  posmjeh:    Dokle    blagi    posmjeh    da    mi 
ustna  tvoja.  J.  Kavaiiin  513.  misao,  razlog:  Izvi- 
jahu  tako  mene   misli  pane  truda  i  jada,  .  .  sada 
osvetne,   blage  sada.    I.  Kanavelic,  iv.  228.   Poce 
ga  nagovarati  blazijema  razlozijemi.  B.  Kasic,  ign. 
16.  cud,  svijest :  Ako  su  blage  cudi,  ter  krvnicku 
mrze  zeju.   I.  Gundulic  182.   Blage  cudi,   svijetla 
obraza.    J.  Palmotie,    dubr.  272.    Car  blage  i  me- 
kane  cudi.    A.  Kanizlic,    kam.   797    Sreca  .  .  .  ve- 
liku  kripos  ima  .  .  Nu  je  trijeba  sresti  jes,  i  blagu 
kazat  joj,  ne  .srcnu  igda  svijes.  F.  Lukarevic  .50. 
dohrota,  milost,  }ubae,  tisina:  On  kroz  blagu  svu 
dobrotu  raj  nosase  vas  pri  sebi.  J.  Palmotie,  dubr. 
154.    Blagoj   u  milosti  jubezjiva  usta   otvori.  307. 
Eazgovorit  se  s  bogom  s  jubavi  blagom  i  umije- 
nom.  L  Drzic,  nauk  gond.  22.   Kroz  blagu  svoju 


BI.Af! 


396 


BLAG 


tiSimi  uzo  ovako  da  govori.  .1.  Palmotir,  iliibr. 
803,  —  fl)  0  zivotini,  i  to  o  ooci  i  o  jaijiietu,  a 
»  jcdnoija  pisca  i  o  psn:  Vukovi  noiiiili  blago 
ovoe  svp  iiokolu.  J.  Palniotii';,  dubr.  18i).  Za  c  pro- 
claso  iiistar  niano  iipgo  jircda  blago  jai'ic.  D.  Ba- 
rakovitS  JM'.  3G.  Blag  i  vjoi-au  kwU:  teco.  D.  Pal- 
motid,  clirist.  3'2.  Nai5  rod  protvara  vuka  u  blago 
iai'ie.  S.  J^ubisa,  i)i'ii).  ■2r)3.  —  e)  o  nckim  .■ilvarima 
tjelesnim:  cm)  o  janiiit,  o  kom  .^e  hoce  (hi  hide  da 
nijc  tcznk  ni  tcrd  ncijo  lak,  iiick,  iigodtiii,  suavis, 
ali  sc  jarain  iiziina  u  jircncscmxn  umistii:  Jgo 
mojo  blago  jostt.  Miin.  sprb.  5.  Jor  jo  jaram  moj 
blag  i  brcnip  je  mojo  lako.  Vuk,  mat.  11,  30  (iiijesto 
blag  imaju  ,ugodaii'  Bornardin  101.  i  liamlulavic 
245).  —  bb)  o  zfijczdama,  u  kojih  srjcllont  nije 
jaka,  nego  tihn:  Platna  tvoja,  cim  vozijahii  ne- 
umrlim  zracim  zvizdo ,  rok  bi  da  mi  govorahn : 
ah,  nut'  gleda'  naso  gizdp ,  ah  nut'  kao  smo  li- 
jepe  i  di'ago,  koli  jasne,  toll  blage.  I.  Gmidulii'! 
2-11.  —  cc)  0  suzama:  kao  topic  Hi  tihe:  Starac 
jur  lijeva  snze  blage.  A.  Vitalir ,  o.stan.  142.  — 
dd)  o  mlijeku  i  o  drut/om  cemit  takom:  Blago 
mlijoko.  Vuk,  rjec.  29''.  to  ce  biil  kisdo  mlijeko, 
kad  nijc  vrlo  kiselo,  kad  niii,  sc  kisetina  jcdoa 
ofijcca.  a  tako  maze  hiti  i  kvasina  blaga,  kad  nije 
vrlo  kiscla,  i  blago  vino,  kad  nije  oporo.  —  f)  o 
mirisy,  vjetni,  vrcmenu,  zori:  aa)  o  viirisu,  kao 
iigodan,  ne  jak  ni  silovit:  Masti  mirisnc  u  vatri 
daju  blago  mirisane.  M.  Radnic  144.  Na  blag 
miris  svi  blazeni  lote.  J.  Kavanin  541.  Mii-is  od 
seb'  (ce)  davati  blagi.  J.  S.  Eojkovic,  kuc.  329.  — 
bb)  ovjetrii:  kao  till,  iigodaii,  povo(an:  Nu  .s  vje- 
tricim  blazim  milim  ti  sad  cestit  brodis  more. 
I.  Gundulic  ir>.  Imaju  li  im  zeljet  sada  blago 
vjetre,  niirno  njore  365.  Blagi  vjetric  tihijem  du- 
honi  kitnijeh  jela  vrhe  krec'^e.  D.  Palmotir,  christ. 
301.  Iznese  nas  vjeti-io  blagi  na  paeinu  svijom 
prostranu.  J.  Palmotic,  dubr.  35.  TJlazi  u  drijevo 
.  .  .  ter  ide  napi-ijcd  s  blagijem  vjetricem  milosti 
bozanstvene.  Besjede  kr.  23^;.  Kad  dovrsi  tej  go- 
vore,  blag  niu  vjetar  srecno  ustaje.  Zgode  15. 
tako  i  diliaj :  Aor  .  .  zdravje  vam  ce  .  .  blazijem 
dihajima  .  .  uzdrzati.  B.  Betora,  cut.  33.  —  cc)  o 
vremcnu,  kad  nijc  ni  vcoma  toplo  ni  veoma  stu- 
deno:  Josen  blaga  bjese  voce  mraznoj  zimi  mjesto 
dala.  I.  Kanavelic,  iv.  40.  Doha  tiho  i  blago  medu 
zimom  i  vrucinom.  28.  —  dd)  o  zori:  Na  ishod 
zore  blage.  J.  Palmotic,  dubr.  310.  —  y)  o  na- 
ravi  sijet.'<koj :  Prsi,  blaga  narav  ke  joj  stavi  za 
blazine  dvi  blazene.  J.  Kavanin  198.  Odiveni  u 
toplo  posluju,  starim  picem  pokrip|uju  snagu, 
razlog  slide  pak  i  narav  blagu.  J.  S.  Eejkovic,  kuc. 
(2.  —  h)  u  zlom  smislu  o  ienskom  cefadetu  koje 
siivise  popusta  mitskoj  strani,  koje  je,  kako  se 
veli,  meko,  mckoobrazno.  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  Milostive  ako  je  cudi,  da  sva- 
koga  izpuna  zeje,  k'o  zlocesta  sa}u  }udi  s  blagim 
zenam  na  kudeje;  i  one  bo  pogadaju,  ki  od  nih 
mole  i  pitaju.  J.  Kavanin  358.  Mlada  sve  ziveci 
u  razbludi  mnozijem  blaga.  257.  Ako  je  lijepa, 
cinis  da  je  blaga  i  druzijem  ki  je  dvore.  4rt. 

2.^  koji  Mag  huduci  kao  pod  1  rado  i  daje  po- 
niahici,  kao  podatliv ,  benignus ,  liberalis.  osim 
Vranciceva  i  ilikajina  rjecnika  jedva  »e  kojini 
priinjerom  moze  u  torn  znacenu ^  potvrditi  koliko 
toliko,  a  danas  nije  u  obicaju.  Cini  nas  hitre  na 
dobro  dilovanje,  milostive  i  blage  prema  potrib- 
)ivim.  P.  Eadovcic,  nac.  406.  Sebi  sporan,  druzi- 
jem plodan,  blag  Trogiru.  Eimu  ugodan.  J.  Ka- 
vanin 94.  Ugodan  je  blag  darovnik.  40.  Bog  je 
blag,  ter  jos  na  ovome  svitu  daje  nam  mnoge 
darove.  J.  Banovac,  pred.  87. 

3.  II  cemu  ima  mnogo  dobra,  Hi  u  cemn  'e  u 
opce  na  koji  god  nacin   koje  dobro,   Hi  od  ^rga 


dolazi  dobro.  prije  naiega  vremcnu,  a  n  naxe 
erijcme  namo  uz  jednu  rijei,  kod  koje  ce  se  dale 
napoinenuti;  ii  svijem  drugim  primjerima  koji  idii 
danas  bi  se  rcklo  dobar  Hi  poblize  koja  druga 
rijei.  a)  o  gdjecemu  tjelcsnom:  o  zemji,  benignus, 
ubor,  ferax,  kao  dobar.  Hi  pohliie  rodan,  obilan : 
Vlas  vrh  sve  A/.ijo  otac  moj  pro.stire,  od  koje 
blaJ.ijo  ni  zom|o  ni  sire.  H.  Luci6  190.  Svud  to- 
?.aku  zenija  blaga  s  tebe  obilno  vrada  plode.  I. 
Gundulic  399.  l/.ak  blago  strano  podloii  Jakovu. 
D.  Barakovic,  jar.  4.3.  —  bb)  o  zcijezdi  o  kojoj 
se  niisli  da  dobro  znaii,  dexter,  kao  srccan:  Zvi- 
jpzdami  svijem  narcdi  da  mi  svaka  blaga  isteJo. 
I.  Gundulic  244.  —  cc)  o  korijenu,  a  korije7i  se 
uzima  u  prenesenom  smislti:  Otraslr.  blagaago 
korone  ro(lite}t  mojihi..  Mon.  serb.  136.  —  dd)  o 
rtizaru  i  krizii ,  kao  dohmteoran ,  salutaris :  xvii 
vijeka:  Iz  mala  korenca  blag  ruzar  izniiie.  D.  Ba- 
rakovic, jar.  94.  Krizu  sveti  .sriini  i  blagi !  I.  Iva- 
niseviA,  kit.  52.  —  ee)  o  knizi,  kao  dobar:  slo- 
zeno  s  prijeda  sa  pro:  Ako  zudiS  znati  lijoposti 
zrak  pravo,  srco  sad  obrati  n  kAigo  priblage.  B. 
Kasic  u  M.  Orbina  zrc.  iii.  —  h)  o  gdjecein  um- 
noin,  radui,  stai'm  itd.:  aa)  o  djelu:  O  vsakomt 
dole  blazo.  Mon.  serb.  5.  Belt  mojiht  blagyhb 
na  zom}i  bogL  ne  vide.  65.  —  hh)  o  voji,  kao 
dobra  i  draga^voja,  bez  sile:  Z  blage  i  dobre 
vo]o  slisajuci.  S.  Budinic,  ispr.  61.  —  cc)  o  obi- 
caju: Nicimbzo  o.staje  blagyht  obicaj.  Mon.  serb. 
539.  —  dd)  0  redit  i  mini :  Bijesan  lav  ne  ktjese 
da  tjeri  .  .  .  nijednu  vrst  od  zvijeri,  ner  kako  ja- 
gariac ,  ki  ne  zna  nijednu  zled ,  u  stadu  od  ovac 
slijcdase  blagi  red.  M.  Vetranic  1,  9.  Gdjo  svim 
)udem  srod  cudesa  blagi  moj  mir  ostavit  cu.  J. 
Kavanin  50.  —  ee)  o  sreci,  udesu,  o  cemu  se  sada 
veil  dobar:  Sreca,  u  bitju  ka  jednom  ne  stoji,  jos 
ce  cin't'  da  tva  ces  blaga  se  svim  broji.  D.  E,a- 
I'lina  101.  Uziva  s  oesti  blagom  mnoga  blaga  i 
bastine  B.  Palmotic,  christ.  49.  Dopusti  s  blage 
srece  da  mi  sine  tvoj  zrak  drazi.  J.  Palmotic, 
dubr.  21.  Pokle  mi  toj  dopusti  blagi  udes.  I.  Ka- 
navelic, iv.  74.  Kih  dariva  sreca  blaga.  J.  Ka- 
vai'iin  277.  —  ff)  0  kazivanu  kojim  se  javla  do- 
bro, kao  dobar:  Blagu  vijest  uavjestivat.  Ziv.  is. 
147.  Nace  navjestivat  blag  glas  otpustena  gri- 
jeha.  43.  —  c)  o  vremenu  (casu ,  danu) ,  ii  koje 
hira  sto  dobro:  aa)  u  opce  kao  dobar,  benignus, 
faustus;  sada  se  kase  dobar:  Podrzi  sebe  carice 
i  ne  rodi,  da  cim  blagi  cas  doide.  Aleksand.  jag. 
star.  3,  224.  Da  bude  u  blag  cas  u  nemu  te  casti. 
D.  Barakovic,  vil.  144.  Kada  dau  prosja  nam  ce- 
.stiti,  dobrosricni  i  blagi.  A.  Vitalic,  ist.  129.  Uz- 
lijetat  svih  nas  uci  put  nebesa  s  bijedue  drage, 
i  uzivat  dane  blage.  J.  Kavanin  149.  —  bb)  oso- 
bito  je  blag  dan  .Ho  i  praznik,  dies  festus,  kao 
dan  koji  se  osim  nedjele  u  dobru  ne  u  triidu 
provodi.  od  xv  vijeka  i  danas  i  u  svijem  rjecni- 
cima  osim-  Jambresiieva  i  Daniciceva.  cesto  se 
ohje  ri.)eci  pisa  u  jednu  te  se  u  nom.  i  akus.  jed. 
ne  moze  raspoznati  jesuli  dvije  rijeci  Hi  je  jedna 
slozena.  Na  blag  dan  vznesenja  preslavne  Marije. 
Mon.  Croat.  101.  Velik  blag  dan  bjese.  N.  Ra- 
nina  Sli>.  Priblizase  se  dan  blag  od  prijesnib,. 
101^'.  Ovogaj  blaga  dne.  82*'.  Na  svake  blage  dni. 
92i\  Da  blag  dan  postuju.  M.  Vetranic  1,  141. 
Veli  nam  blag  dan  poctovati.  P.  Hektorovic  46. 
Taj  dan  jest  velik  blag  dan.  A.  Komulovic  19. 
Na  cas  dana  blaga  tanac  vode  sej  gospoje.  I. 
Gundulic  400.  Izlaze  na  dan  blag  nam  placne 
kobi  163.  Ako  bi  blag  dan  Bozica,  sv.  Stipana 
i  s.  mladinac  prisal  u  nedifu.  I.  BandulaviA  15. 
Ov  blag  dan  sveti  ki  je  tvojemu  odlucen  postenju. 
A.  Vitajic,  ost.  409.  Na  blag  dan  svi  sveti.  A.  d. 
Bella,  razgov.  124.  Blag  dan  ovi  radostima  .sdru- 


BLAG 


397 


BLAG 


2en  budi.  I.  Dordii,  niand.  12f!.  Blag  dan  vaz- 
meni.  A.  Kadcic!: ,  bogosl.  51.  Blag  dan  svetoga 
Osipa.  85.  U  blag  dan  zapovidani.  248.  Zaradi 
velike  svetkovine  i  blaga  dneva.  A.  Bacic  343. 
Sada  6enio  od  svakoga  blaga  dana  govoriti.  A. 
Kanizlic,  utoc.  295.  Za  otajstva  blagih  dana  oda 
zla  me  svakog  brani.  A.  Kanizlic,  bogo}ub.  344. 
Na  blag  dan  bogojavleiia.  A.  Kanizlic,  kam.  34. 
Svake  godine  oko  blagog  dneva  uskrsiiega.  E. 
Pavic,  ogled.  111.  Kada  se  vise  kupnje  i  prodaje, 
igra  .  .  .  nego  u  blage  i  .svecane  dneve?  D.  Eapi6 
379.  Grijesio  sam  u  dni  poslene  i  u  dni  blage. 
Besjede  kr.  48.  Eade  u  nedje}e  i  dni  blage,  kako 
da  su  dni  posleni.  142.  Dana  nedilnih  i  blagih. 
L  L.  Garaiiin  12.  Prosasne  godine  na  ovi  blag 
dan.  Grgur  iz  Varesa  33.  U  oci  velikili  blagili 
dana  i  .svetkovina  obicaj  jest  postiti.  I.  Velika- 
novic.  upuc.  2,  493.  Tri  dni ,  koja  pritjecu  Ijlagi 
dan  svetoga  Ksaverija.  B.  Cuceri  405.  Koja  bi 
se  usudila  docekati  ove  blage  dneve,  a  ne  bi  bila 
fista  od  griha.  B.  Leakovic,  gov.  19.  Blag  dan, 
blaga  dne.  Vuk ,  rjec.  29''.  Svaki  ima  po  jedan 
dan  u  godini  koga  on  slavi,  i  to  se  zove  l;r.sno 
ime,  sveti,  sveto  i  blag  dan.  30G^.  —  i  lead  se 
blag  dan  druyim  imcnom  imenitje,  kao  svctac  Hi 
svetkovina,  dodaje  se  i  takoin  iiiienu  blag:  G  dnevi 
svetca  blaga.  N.  Raiiina  72^.  loan.  7,  14.  Nije  sve 
ovo  ufcinio  ovijeh  blazijeh  svetkovina  od  uskrseiia. 
Besjede  kr.  (Mi.  Blaga  je  ovo  svetkovina.  D.  Pal- 
motic,  cliri.st.  451.  U  ove  blage  svetkovine  u.skrs- 
nuca.  B.  Cuceri  60.  i  kad  se  svetkovina  imenuje 
blag  dan ,  maze  joj  se  dodati  i  dan  koji  se  hoce 
da  kaze:  Vi  izidite  na  dne  ovogaj  blaga  dne.  N. 
Ranina  82''.  ioan.  7,  8.  Iskalm  nega  na  dne  blaga 
dne.  83.  veoma  rijetko  adj.  u  slozeiwm  ohlikn : 
Gdi  je  da  ga  u  ovi  blagi  dan  uzivarno?  Besjede 
kr  60.  nijesto  dan  dolazi  i  danak  od  mila:  Do- 
lazi  blagi  danak  narodena  Isukrstova.  A.  Kaniiilii^, 
utoc.  447.  —  prcm  da  se  i  danas  cjovori  blag 
dan  kao  dvije  rijeci  kojc  se  obje  mijenaju  po  ])a- 
dezima,  opet  od  istoya  vremena  od  koga  dolazi 
tako,  dolazi  i  kao  slozcna  rijec,  i  to  tako  da  adj. 
blag  ostaje  u  noiii.  a  samo  se  dan  niijena  po  pa- 
dezima:  blagdan:  Po  blagdani  sv.  Grgura.  Mon. 
Croat.  104.  Svetkovati  budoto  blagdano  gospodiiie. 
N.  Kai'iina  162''.  Bjese  u  crkvi  ucoci  nili  na  blag- 
dane.  164''.  Pred  blagdanoni  blazenoga  Tome  apu- 
stola.  Mon.  croat.  232.  Alco  odvratis  nogu  tvoju 
od  blagdana.  Bernardin  iG.  Evo  dan  od  svakoga 
blagdana  meni  sladi.  F.  Vrancic,  ziv.  2G.  Do  blag- 
dana sv.  Matije.  M.  Albcrti  xviii.  Blagdani  stu- 
denoga.  I.  Bandulavic  186.  Ki  u  svoje  poscahu 
blagdane.  F.  Glavinic,  cvit.  409.  Mrzin  na  krunu. 
ku  san  ucna  nositi  na  blagdane.  P.  Radovcic, 
nac.  53.  Od  blagdana  uskrsnutja  do  blagdana 
uzasastja.  I.  T.  Mrnavic .  ist.  26.  U  vrime  blag- 
dana tila  Isukrstova.  M.  Bijankovic  100.  U^veli- 
canstvu  toga  blagdana.  A.  Vitajic,  ist.  200.  Stuju 
krstjani  Isukrstove  blagdane.  A.  d.  Bella,  razgov. 
228.  Blagdane  bozjc  obsluzuju.  J.  Banovac,  prod. 
137.  Ova  bogojubnost  cini  se  ili  prijo  ili  iidi] 
posli  blagdana  sv.  Saverijc.  A.  Kanizlic,  ljogo]ub. 
419.  0  blagdanima  (,blaagdaanima')  vazmonim. 
Turk  blago  2,  205.  Tumaciti  puku  ric  bozju  na 
blagdane  sveti.  Grgur  iz  Varesa  61.  U  ^Tinie  ve- 
liki  vazmeni  blagdana.  M.  Dobretic  316.  Ka  za- 
glavu  osmiup  slavnoga  blagdana  brasanceva.  D. 
Mattel  27.  *  takoj  slozenoj  rijeci  moze  se  dodati 
dan :  Bise  dan  blagdana  zudijskoga.  Bernardin  19. 
ioan.  5,  1.  No  v  dan  blagdana.  Anton  Dalm.,  mat. 
26,  5.  U  dan  blagdana.  M.  Albert!  451.  Osnii  dan 
istoga  blagdana.  A.  Kanizlic,  kam.  623.  ^jrc»?.  da 
kad  je  rijec  slozena  ostaje  a  u  rijeci  dan  «  svi- 
jem  ohlicima  (kako  se  vidi  naprijed),  opet  dolazi 


i  bes  nega  ji  jednoga  pisca,  a  tada  je  pred  dn 
odbai^eno  g:  Duzui  su,  kad  iuju  zvona,  kleknut 
na  kolina  izvan  u  nedilu  i  u  vrime  vazmeno  ili 
bladna.  L.  Vladmirovic,  slavod.  93.  —  blag  dan 
se  cini,  ali  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
prcma  lot.  agere:  Crikva  josce  blagdan  no  fiiiase 
oni.  F.  Gla%-inic,  cvit  303.  ohicnije  se  drzi,  cava, 
opsluzuje ,  stuje ,  scetkiije ,  blagdanttje:  drzi  se: 
Ci'ikva  drzi  blagdan  negov  na  7  decembra.  F. 
Glavinic,  cvit  407.  cava  se:  Blagdane  moje  cu- 
vajtc.  J.  Banovac,  prip.  136.  opsluzuje  se:  Blag- 
dane bozje  obsluzuju.  J.  Banovac,  pred.  137.  stuje 
se ,  postuje  se,  casti  se:  Bude  stovati  blagdane 
vase.  N.  Eauina  16211.  Da  blag  dan  postuju.  M. 
Vetranic,  1,  141.  Molitva  k  svetcu,  kojega  se  blag 
dan  .stuje.  P.  Radovcic,  nac.  482.  Archangela, 
koga  danas  blagdan  stujeran.  F.  Glavinic,  cvit  81. 
Blagdane  ne  casti.  F.  Glavinic,  .svitl.  7.  PoCastiSe 
blag  dan  sveti.  I.  Kanavelic,  iv.  605.  Blagdani  se 
inalo  stuju.  J.  Kavaiiin  170.  Danaska  stuje  crkva 
blagdan  zacetja  b.  d.  Marije.  J.  Banovac,  razg.  7. 
Blagdane  stujete.  A.  Kanizlic,  kam.  870.  svetkuje 
<e :  Svetkovati  budete  blagdane  gospodiiie.  N.  Ra- 
nina 162''.  Svetkovati  cete  blagdane.  I.  Bandu- 
lavic 177.  Ovi  blagi  dan  svetkujo.  I.  Dordii^,  mand. 
123.  Od  blagdana,  koga  svetkovasmo.  A.  Kanizlic, 
kam.  112.  blagdanujc  se:  Blagdanovati  iete  blag 
dan  po  sedam  dan.  I.  Bandulavic  177. 

4.  konni  je  dobro,  o  koine  se  moze  reci:  blago 
nemu!  u  umnom  smislu,  kao  blalen,  Hi  cestit  ili 
srccan ,  beatus,  felix.  a)  o  cefadctu  Hi  plemenu 
mu  Hi  zemli  u  kojoj  zivi:  Li  bill  se  blag  na  svit 
i  cestit  govoril,  kad  bih  ja  taki  cvit  ruzice  iz- 
dvoi'il.  S.  Mencptic  179.  Dosti  se  zovu  blag  po 
sri6i  juveni.  531.  Tko  se  jur  blazi  mogu  zvat 
pravedno,  nor  mili  ter  drazi  kada  su  zajedno? 
241.  Blag  jest,  ki  ga  (rrijeme)  znajuc  u  dobro 
sve  straca.  P.  Hektorovic  28.  Iscu  stvar,  ku  ako 
dotokoli  po  ki  jiut  ikadar,  biti  cu  vesel  vec,  veie 
cu  biti  blag,  vece  cu  dobro  stec,  iieg  caru  tko 
je  drag.  H.  Lucie  303.  Moj  je  trag  izvrsne  pun 
slave,  plomenit  tcro  blag  brez  svake  zabave.  190. 
Hoce  vas  svijet  da  gospodi,  i  kad  blaga  koga 
cuje,  da  mu  vo]oni  svoin  robiije,  no  do  da  ga  vik 
slobodi.  S.  Boba|evic  232.  Ma  Jirvena  vil,  mila 
na  .sviti  mene  hti  blazena  vrli  blazili  stvoriti. 
D.  Ranina  65''.  Blaga  majka  takovili  sinova,  blaga 
zemja  takovili  svatova!  M.  P.  Kataiicic,  fruct.  70. 
u  torn  smislu  kao  blazen  i  sada  o  si>.  Blariji, 
koja  se  zove  i  blazena  i  ogiicna  (vidi  kod  Marija): 
Slusaj  svekra  ka'  svetog  Ilijn,  a  svekrvu  ka"  blagu 
Mariju.  Nar.  pjes.  vila  1868.  32.  Blaga  Marija 
sto  i  Blazena  Marija.  M.  Kovacovic.  —  b)  o  sttmri, 
tjelesnoj  ili  umnoj,  na.  koja  sc  samo  prenosi  zna- 
ceiie  od.  ccladeta:  tako  prosloga  vijeka  o  kuci: 
Sriciia  joste  ta  varos  rccoua,  jer  tu  u  noj  divica 
blazena  na  svit  ovi  je.-ito  j'orodila,  u  kucici  blagoj 
odraiiila.  Nadod  Hi.  —  tako  ic  biti  i  o  rodu  ze- 
ma}skom,  o  hrani,  i  o  berbi  istoga  vijeka:  Tad 
podaraj  pod  slogove  snagu,  da  s  liili  rdnu  moreS 
skinut  (,sldnit')  blagu.  J.  S.  Rclkovic,  kuo.  252. 
Berba  tebi  tad  nastajc  blaga.  375.  i  sada  o  lozi 
vinovoj ,  kao  blagosi^ajnci  je,  hvaleci  je  za  rod 
nezin :  Blaga  loza,  a  prosta  gazota !  (kad  ko  kupi 
casu  vina  i  slatko  je  popijc.)   Nar.  posl.  vuk.  16. 

5  kao  pod  4,  ali  u  tjelesnom  smislu,  kao  hoqat, 
dives,  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Blag  uboga 
da  Litisa,    ubog  blaga  da  jioslisa.  J.  Kavaiiin  71. 

6.  od  ccl-adeta  blaga,  kao  pod  1,  jirencseno  zna- 
ienc  na  I'leslo  sto  od  blagosti  Hi  od  milosti  ucini, 
a  to  je  dar,  za  koji  bi  se  moglo  reci  i  milostiv, 
munus  gratiae:  prosloga  vijeka:  Blage  dare  tebi 
ostavi.  J.  Kavaiiin  211.  Oni  jagaiiac,  koga  Zu- 
djeli  za  uspoinenu  priuijenoga  blagoga  dara,  oslo- 


BLAGA 


898 


BLAG DAN 


biuloui  oj  mata  rofenoga  anJola ,  obifni  bjolm 
iia  jioklon  i  posvetiliste  bon:ii  zaklati.  Ziv.   is.   14(1. 

7.  iiilc.  bir^so,  comp.  bliizo ,  ii  j>i>:aci(  i  bli'iJ.ijo. 
a)  kao  pod  1  u  uiiinom  sinislu,  bonigno,  placide. 
Gos)iotlar  taki  kada  zainivijoiliv  blago  i  milo,  .  . 
sve  rii  kazat.  I.  (iiiiuhiliA  iiS(i.  Poklo  jo  u  I'loiuu 
BoSi'ianin  \m\>  Ivan ,  yio  .siidu  mojoiiui  od  boga 
blago  dan.  D.  Barakovic,  vil.  H78.  Knji  govoro 
tilio,  blago,  tisto,  poCtono.  M.  i1ivkovi6,  bos.  530. 
Za  sto  bog  no  fini  nam  ovo  niilosti,  da  i  mi  mo- 
iemo  znat  stanovito  uru  od  smrti  naSoV  .  .  Rnzlog 
jo  ovi :  npka  ("ovjck  blazijo  f.ivo ;  za  sto  da  jodan 
zna  da  6i'  u  dugo  zivjeti,  dao  bi  so  na  nenavi- 
dosti,  na  nvrjodc  i  na  osvete ;  i  da  zna  da  t'o  brzo 
umrijeti,  dao  bi  se  zloj  vo}i.  M.  Orbin  oO.  (S)  svi- 
jema  ce5  ob6iti  mirno  i  blago.  I.  Dr?.ic,  nauk 
gond.  71.  S  nima  blago  prognvori.  .T.  Palmoti6, 
dubr.  301.  Da  ga  budeS  blago  6uti.  20.  Sto  moze 
najblaXijo  susreta  je  cjelovima.  I.  Kanaveli6,  iv. 
84.  Blago  nim  dopusta.  J.  Kavanin  -IdiK  Blago 
uta?.i  grozne  suze  ucvijene  majke.  V.  M.  Guf'etic, 
pohv.  178.  —  b)  kao  pod  1  u  tjelesnom  smisln, 
leniter:  Noge  ma  oblijevase  groznijema  sxizami, 
ke  je  blago  s  mnogom  Casti  svojijem  pramim 
otirala.  I.  V.  Buni6,  mand.  20. 

BLAGA,  m.  ime  musko.  upravo  hyp.  od  Bla- 
gomir.  M  na^e  vrijeme.  St.  Nov.  1878.  177. 

BLAGAJ ,  Bligaja,  m.  1.  ime  mjestima:  a)  u 
Hercegovini  blizii  Mostara,  negda  grad,  sada  va- 
roHca  sa  zidinama  od  grada.  od  xv  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Vukovti  i  Daniciccvu.  U  nasemt 
gradu  Blagaju.  Mon.  sorb.  328.  Don'jecu  ti  od 
Blagaja  k}uce  i  sve  b'jelo  blago  hercegovo.  Nar. 
pjes.  bog.  334.  Vatio  se  poja  mostarskoga  dokle 
dode  do  Blagaja  grada.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  536. 
Blagaj.  Zemjop.  bos.  55.  Schem.  here.  1873.  154. 
Glasnik  21,  308.  311.  Statist.  lOG.  kazii  da  ga 
onuda  zovu  i  Hercegovina.  Zemjop.  bos.  55.  S. 
Novakovic,  obi.  38-40.  —  h)  u  Bosni  tri  sela: 
aa)  u  okriigu  hihaikom,  ti  kotaru  kostajnickom, 
hlizri  Novoga  na  Savi.  Zemjop.  bos.  48.  Statist.  50. 
—  hb)  ti  okriigu  travnickom,  kotaru  dono-vakup- 
skom,  blizii  Kuprcsa.  Scliem.  bos.  1864.  75.  T. 
Kovacevic,  bos.  35.  Statist.  74.  —  cc)  u  istom  ko- 
taru blizu  donega  Vakupa.  Statist.  73.  —  c)  u 
hrvatskoj  krqjini,  u  slunskom  kotaru,  dca  sela: 
Hrvatski  i  Srpski  Blagaj.  Kazdjel.  kr.  9.  Sem. 
prav.  1878.  68.  Scliem.  segn.  1871.  56.  —  2.  vidi 
blagajnik.  proiloga  vijeka  u  poslovici:  Lakomac 
blaga(j)  je,   a   blago   gospodar.    Poslov.  dan.  53. 

BLAGAJA,  /.  1.  planina  u  Srbiji  u  uzickom 
okrugu.  M.  D.  Miliievic,  srb.  577.  —  2.  selo  u 
Srbiji  u  kragujevackom  okrugu  jos  oko  godinc 
1827,  a  sada  ga  ncma.  Vuk,  dan.  2,  66.  M.  D.  Mi- 
licevic,  srb.  207. 

BLAGAJIC,  m.  vultiu-.  samu  u  Stulicceu  rjec- 
niku. 

BLAGAJIC,  in.  prezime,  ud  grada  Blagaja. 
Turci  uzese  grad  Blagaj  kneza  Jiirja  Blagajica. 
P.  Vitezovic,  krou.  133.  A.  Kacic,  kor.  474. 

BLAGAJNI,  adj.  ad  tbesaurum  spectans.  od 
prosloga  vijeka,  izmcdu  rjecnika  u  Belinu  (730*) 
i  Stulicevu.  Blagajna  pohrana,  aerarium.  Bella 
730ii.  Vadi  redom  jak  blagajne  iz  polirano  silne 
vjotre.  I.  Dordic,  sal't.  453. 

BLAgAJNICA,  /.  1.  thesauri  custos  femina. 
prosloga  vijeka.  Svaka  ce  vam  ona  dati  dobi'a, 
jer  je  dobra  mati ,  hazne  bozje  blagajnica  i  no- 
beska  cesarica.  P.  Knezevii,  pisni.  177.  —  2.  aera- 
rium. takoder  od  prosloga  vijeka.  Isprazni  bla- 
gajnice.  D.  E.  Bogdanic  48.  Ovdi  je  blagajnica 
bozijeh  dara.  A.  Kalic  223. 


BLAGA JNICKI,  adj.  ad  aerarium  spectans. 
.lamo  u  rje.cnicima  Belinu  (SIS').  780''),  Bjelosti- 
jenievu  i  Stulicevu. 

BLAGAJNIK,  m.  praofectus  aorarii.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjcinika  u  Belinu  (318'>.  730"), 
Bjelostijencevu  i  Stulicevu.  Volikoga  lilagajnika 
mjosto  hrani.  I.  Gundulic  561.  Blagajnici  zovu 
so  ovi ,  ki  gospocko  blago  lu-anc.  ,1.  Palmotift, 
dubr.  14.  Od  nasega  blagajnika.  I.  Kanavelic,  iv. 
113.  Nazivjo  noga  C.s.  Benedikta)  primilosrdnijem 
blagajnikom  Isukrstovijem.  I.  DordiA,  ben.  103. 
Milosno  sree  Benediktovo  do.stoja  imati  istoga 
boga  za  blagajnika.  81. 

BLAGAJNISTVO,  n.  aerarii  praefectura.  sanxo 
u  Belinu  rjecnika  (730a). 

BLAGAJSKI,  adj.  Sto  pripada  Blagaju.  Do- 
rotija  ostavtsa  kneza  Ivanisa  blagajskoga  i  niju 
sini.  Mikloust  gospodint  blagajski.  Mon.  croat.  66. 
Stofant  knez  blagajski.  77.  Gregur  knez  blagajski. 
255.  BUgajski.  Vuk,  rjec.  291).  Blagajska  nahija. 
Zemjop.  bos.  55.  i  kao  prezime  gospmli  kojoj  je 
pripadao  Blagaj:  Umori  grom  Stefana  Blagaj- 
skoga. P.  Vitezovid,  kron.  146. 

BLAGAONIGA,/.  aerarium.  isporedi  blagajnica. 
od  jjrosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (289t>. 
7301))  i  Stulicevu.  One  su  (pjesme  Davidove)  pri- 
obilna  blagaonica,  koja  dijeli  svakomu  sto  sva- 
komu  potrebuje.  I.  Dordic,  salt.  xix.  Blagaonica, 
spreraa  od  blaga.  501. 

BLAGAONICKI,  adj.  vidi  blagajnicki.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 
[      BLAGAEICA,  /.   vidi  blagasica.    u  hrvatskom 
I  primorju. 

BLAGAST,  adj.  dives,  bogat,  ko  ima  blaga.  to 

kao  da  je  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Sebi 

covjek  jamu  kopa  istuo  zlato,  bijedno  ufaiie,  hoce 

ziv  da  se  zakopa,   da  propade  u  bezdaiie  .  .  Bla- 

gast  srdi  se  i  uzize  k'o  raspulian  ogai'i  zivi,  sved 

se  znoji,    prijeti  i  dize  k'o  jedovit  zmaj    i   krivi. 

J.  Kavaiiin  56. 

[      BLAGASICA,  /  djevojka  koja  ncma  brata,  te 

I  Hoj  ostaje  ocino  blago  (imam),  u  lirvat.ikom  pri- 

1  morju.  isporedi  blagarica.   Akc.  u  gen.  pi.  blaga- 

\  sica ,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 

i  sing. :  blagasice,  blagasicom.  Kad  jo  familija  spala 

j  na  samu  kier,  .  .  narod   taku   devojku   zove   bla- 

I  gasica.  V.  Bogisic,  zbor.  354.  Blagasica  boz  rodi- 

to}a  se  prosi  u  rodaka.  194. 

1.  BLAGDAN,  tn.  vidi  kod  blag,  pod  3,  c,  66. 

2.  BLAGDAN,  adj.  festus,  sollemnis.  isporedi 
blagdani,  blagdanski.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Belinu  (.blagdan,  blagdanna,  blagdanno' 

■  684"),    u  Bjelostijencevu,    u  Stulicevu  (,blagdan'). 

!  —  u  stoji  mjesto  ntn-.  —  a)  o  danu  i  svetkovini: 
Koji  no   brze   i  ne   svetkuje   dni  blagdani  (moze 

'  se  citati  i  blagdani).  S.  Budinic,  sum.  32''.  Po 
obicaju  dneva  blagdanoga  (,blagdanuoga').  I-  Ban- 
dulavic  19.  Ne  svetkovase  dne  svQcane  i  blag- 
dano  B.  Kasic,  is.  38.  Da  stuju  dan  sveti,  dan 
blagdani  (,blagdanni').  A.  Vitajie,  ist.  266.  Uz- 
odeci  u  Jeruzolim  po  obicaju  dneva  blagdanoga. 

I  S.  Margitic,  fala  143.  Po  obicaju  dnova  blagdaua. 
J.  Matovic  XVI.  Imahu  druge  duevi  blagdane.  360. 
Govoriti  misu  u  svetkovine  blagdane.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  50.  —  b)  0  driigom ,  .Ho  pripada 
blagu  danu,  Hi  sto  je  kao  na  blag  dan,  svecan: 
Odredite  dneve,   u  koje   cete  osobito   blagdauim 

I  (.blagdanini')  nacinom  spomeiiu  ciniti.  A.  Vitajid, 
ist.  417.  Odiveu  blagdanom  (,blagdaanom')  odicom. 
Tiu'l.  blago.  2,  45.  Narodi  blagdani  (,blagdaanji') 
procesion.  80.  Eazlikost  meju  za\Ttom  priprostim 
i  blagdanim  (,blaagdaanym').  97.  FaUti  ocito  boga 


BLACfDANITI 


399 


BLAGO 


.  .  .  u  malo  blagdani  (,blagdani')  i  opceni  molba. 
Grgur  iz  Varesa  103.  Sva  bagdana  (,blagdana') 
pokazaiia  ovoga  priveseloga  dneva.  138.  —  c)  adv. 
blagdano,  soUemniter.  Obuku  so  odicom  bilom,  u 
koj  6e  misu  blagdano  govoriti.  I.  Baiidulavii  129. 
Zupnik  ima  sutra  blagdano  svetkovati,  n.  ]i.  imc 
svojo  crkve.  A.  Kadcic,  bogosl.  77.  Da  bi  ispo- 
vidali  blagdano  (,blaagdano')  svoju  viru  prid  svi- 
tom.  Tiirl.  blago  2,  198.  Blagdano  (,blaagdaano') 
blagoslivja.  205.  Svetacne  zabave ,  s  kojinia  vi 
blagdano  stujete  slavodobitje  Marijino.  Grgur  iz 
Varesa  91.  Pivat  blagdano,  to  jest  solemniter, 
pistolu  na  misi  pivanoj.  M.  Dobretid  274. 

BLAGDAnITI,  blagdanim,  tmpf.  diem  festum 
celebrare,  svetkovati.  samo  u  rjecnicima  Bdinu 
(,blagdaniti'  183b.  3i2a)  i  Stulicevu  (,blagdaniti'). 
isporedi  blagodanovati. 

BLAGDANO,  adv.  vidi  kod  blagdan,  adj. 

BLAGDANOST,  blagdanosti ,  /.  sollemnitas. 
proiloga  vijeka.  Brez  svake  ceremonije  i  veliko 
blagdanosti.  D.  Eapii  53.  Sto  jest  zavit  priprosti 
oli  ti  gol?  Jest  zavit  bogu  iifeinen  oli  muce  oli 
ocito  brez  nijedne  blagdanosti  (,blaagdaanosti'). 
Turl.  blago  2,  97. 

BLAGDANO VATI,  blagdanujem,  mja/.  soUem- 
niter celebrare,  feriari,  svetkovati,  pra:novati. 
isporedi  blagdaniti.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  u  Belimt  (183''.  684-1),  Bjelostijencevu,  Vol- 
tigijinii  i  Stulicevu.  —  1.  ijrehcno:  Blagdanovati 
cete  blag  dan  liegov  po  sedam  dan.  I.  Bandu- 
lavio  177.  Zapovida,  na  danasiii  dan  recenoga 
templa  posvecenje  blagdanovati.  F  Glavinid,  cvit 
324.  Pokojni  dan  nase  srice  blagdanujuc  teg  pu- 
stimo.  I.  Zanotti,  en.  2,  19.  Blagdanovat  vazam. 
M.  Pavisic  42.  Blagdanujerao  nedi}u.  Turl.  blago 
2,  102.  —  2.  neprelaztio :  Prijase  ju  bogu  zahva- 
}uju6i  da  se  jest  I'lihov  brat  zdrav  vratil,  i  blag- 
danovaSe.  F.  Vraucic,  iiv.  102. 

BLAGDANSKI ,  adj.  dierum  festoruni.  «  jed- 
noga  pisca  xvi  vijeka:  Blagdanska  cvaiigelija. 
Anton  Dalni.,  nov.  test,  predgov. 

BLAGDANSTVO,  n.  solemne.  proiloga  vijeka 
u  jcdnoga  pisca.  Svetkovat  blagdanstvo.  Tiu:l. 
blago  2,  105. 

BLAGDANI,  adj.  fe.stus,  sollemnis.  xvi  i  xvii 
vijeka  u  dva  pisca.  pred  li  otpalo  je  n.  —  a)  o 
danii,  kao  sveian:  U  posveceno  blagdano  dni. 
§.  Budinic,  ispr.  50.  —  b)  svecanijeh  dana,  die- 
rum  festorum:  Tretja  (^apovijest)  zapovijeda  <ib- 
sluzenje  blagdaiie.  M.  Divkovie,  nauk-   362. 

BLAGINA,  /.  ime  Sensko.  u  nase  vrijcmc  ii  Sr- 
biji.  Sr.  Nov.  1878.  18. 

BLAGNUTI,  blagnom,  pf.  pvosporo  suecedero, 
okrenuti  se  na  dohro,  kao  bll'tgo  biti.  u  basmi: 
Branko  (ili  kako  bude  iuio)  gi-odi  grodom,  cvili, 
pi§ti;  susrola  ga  bogomati,  pa  ga  pita:  sta  jo 
tebi,  Branko.  to  tako  cvilis,  pistis?  —  Na  mone 
su  teske  muke,  teske  patiie.  —  Cuti,  Branko,  pe- 
rom  6u  malmut',  dusom  cu  oduvat',  tebo  cc  lak- 
nut',  tebe  6e  blagnut'.  ^.  Kovacevic. 

1.  BLAGO,  n.  bonum,  bona,  opes,  thesaurus. 
Od  XIII  vijeka  (vidi  prvi  primjer)  i  a  svijeiit  rjec- 
nicima: M  Vraniicevu:  opes,  divitiae,  thesaurus, 
gaza;  u  Mikaliiiu:  divitiae,  opes,  opulentia,  co- 
piae;  facilitates,  res  familiares,  res  fortunae,  pos- 
sessiones,  bona,  commoda;  thesaurus;  a  Belimi: 
bona  (366b),  res  (629''),  divitiae  (OlO^i),  thesaurus 
(730a) ;  u  Bjelostijeticevu :  divitiae ;  facultates,  opes, 
bona,  commoda;  substantia;  thesaiunis;  auiiualia; 
u  Jambresicevii:  opes,  divitiae;  ii  Voltigijiim: 
reichthum;  u  Stulicevu:  thesaurus,  opes,  divitiae. 


bona;  u  Vukovu:  pocunia,  pecudes;  ic  Danicicevu: 
bonum.  res,  fortunae.  —  Od  blag. 

1.  sto  god  dobro  u  opce,Jjelesno  ili  icmno,  bo- 
num. XIII  i  XIV  vijeka:  Cto  vtzdamt  ti  .  .  .  za 
blaga  tvoja,  jaie  stvorilt  jesi  i  tvorisi  o  mne. 
Stefan  kr.  14.  Ne  stvorilib  blaga  na  zemji.  Mon. 
sorb.  65.  Nebesnyihi,  blagt  spodob}i.su  se.  142. 
Bog£,  vtsakomu  blagu  davi,ct  Danilo  168.  —  it 
torn  opcenitom  znacenu  sada  nije  u  obicaju,  nego 
dobro,  koje  vidi. 

2.  sto  tko  ima,  te  mu  je  od  nega  dobro,  na 
dobro  mu  je,  dobro,  imaiie,  bona,  opes,  divitiae, 
pecuniae : 

a.  ti  opie,  kakvo  god,  moie  biti  i  veliko  i  malo, 
pokretno  Hi  nepokretno,  bez  druge  razlike:  Osta- 
viti  hceram  blago  ocino.  Zak.  vinod.  65.  Ako  bi 
ki  drzal  ko  blago,  niku  zemju,  voja  niki  vinograd 
ili  posision  ili  vrt.  65.  Ako  ka  dela  suprot  ciue, 
zgubjaju  vse  svoje  blago,  i  budi  knezu.  77.  Od 
vsega  svoga  blaga,  6a  se  gib)e  i  ne  gibje.  73. 
Plovan  jest  cinil  dotat  crikvu  svojim  blagom: 
jest  joj  dal  zemje.  Mon.  croat.  2.  Joste  so  obetuje 
kraJB  braniti  gradt  i  [udijo  i  liiliL  blago  Dubrov- 
nika  grada  suprotivt  vsakoga  gospodina  ili  flo- 
veka,  kto  }ubo  bi  hotelt  zlo  uciniti  vo}a  octetiti 
grada  Dubrovnika,  ali  Judi,  vo}a  blaga  dubrovt- 
6koga.  Mon.  serb.  210.  Da  bi  ont  svojomt  gla- 
vornt  i  svojinib  blagomt,  imanijemt  i  st  jiidLmi 
i  s  niht  imanijomt  hotelt  doci  u  gradt.  211.  Da 
mogu  (trgovci)  pojti  svojimt  blagomt  i  trtgomt. 
327.  Ostavjam  Marku  vse  blago  gibuce  i  negi- 
bu6e.  Mon.  croat.  132.  Kojim  godirt  nacinomt 
covikt  covikii  uoini  koju  isdetii  u  blagu  i  u  ima- 
ntju,  ali  u  zivomu,  ali  gibuiemu  ali  negibucemu, 
ali  u  iitu,  ali  u  kojoj  hoct  na  svitii  stvari,  hoce 
svaka  pravda  da  mu  plati.  Stat.  po].  ark.  5,  285. 
Sve  ca  ima  imanja,  ili  iivine  ili  inoga  blaga  gi- 
bucega.  288.  Ne  ukradi,  ne  svjedokuj  krivo,  no 
zeli  tude  blago.  N.  Raiiina  32.  rim.  13,  9.  Ucinih 
tastamont  iz  moga  uboga  blaga.  Mon.  croat.  185. 
Uzamsi  blago.  Zbor.  82''.  Da  iskri'iomu  blaga  lie- 
gova  mala  ni  velika  ne  vazmemo.  Katek.  1561. 
16.  Polovieu  blaga  moga  dajii  ubozim.  Anton 
Dalm.,  luk.  19,  8.  Tko  se  cesto  ctuje,  htec  grki 
zgajati ,  on  iivot  skracujo ,  a  blago  raztrati.  P. 
Hektorovic  37.  Blagom  ovamo  no  dojdoh  da  tr- 
zim.  H.  Lucie'-.  188.  Razsijilo  i  pozdire  imanje  i 
blago  svoje.  S.  Budinic,  sum.  123''.  Daj  meni  dil 
blaga.  ki  mi  pristoji.  I  razdili  im  blago.  Bernar- 
din  25''.  luk.  15,  12.  S  volicijom  blagom  vrati  se. 

A.  Guoetic,  roz.  jez.  250.  Dio  blaga  ocina  rasu. 
I.  Gundiilic  218.  Grdahote  vi  sva  blaga  i  sva 
plemstva,  razmi  ono  sto  dobijo  sabja  i  snaga.  289. 
Ter  sva  zlata  i  blaga  razgrabiso  i  razniso.  558. 
Ne  jiozeli  blaga  tujega.  F.  Glavinic,  cvit.  -446. 
Modu  niiua  mir  svod  plodi,  da  moguci  ne  otima 
ubogoniu  blago.  J.  R.  Guiiotic,  mol.  Ki.  Sin  sam, 
ki  rasuh  blago  noharni.  P.  Radovcic,  nao.  269. 
Da  no  buden  prihiiien  kako  mnozi  na  svitu,  za- 
kopani  u  jiomuah  zoma|skili  blaga,  raskos  i  veli- 
canstvih.  9.    Na    kmctskih    kolih    blago    naprtise. 

B.  Krnarutic  19.  TJ  svijcli  putijeli  svod  ga  slidi 
ne  stedeci  sve  svojo  blago.  I.  V.  Bunic,  mand. 
28.  Trati  blago  na  [opotu.  J.  Kavanin  9.  Boz- 
jim  svjotom  on  podajc  svoja  blaga.  180.  Ako  bi 
otac  sina  tirao,  da  ima  noinu  dati  troti  dil  od 
svega  blaga.  Budiin.  spom.  glasn.  ii.  3,  211.  Koji 
su  svo  svoje  blago  px-osuli.  A  Kadcic,  bogosl.  247. 
Primiti  od  djavla  koju  pomoc  ili  koje  blago  svi- 
toviie.  A.  Bacic  55.  Vise  bi  placali,  da  bi  u  takvu 
ladii  blago  svoje  uiiesti  mogli.  A.  Kanizlic,  fran. 
54.  Otac  trudi  da  skupi  blago  za  dicu  svoju.  A. 
Kanizlic,  bogo}ub.  18.  Dostojanstvo,  blago,  snagu, 
Upotu,   zdi'av^o   i   ostale   izvrsnosti   tilesne  i  vri- 


BLAGO 


400 


BLAGO 


menite.  F.  Lastrii,  nod.  110.  PoXp|ei'iem  dobara  i 
blaga  vrimsnitofja.  313.  Iskn'iorau  iiakiiaditi  sva 
ona  koja  je  izgubio,  ili  blago,  ili  postoi'ie.  F.  lVIati6 
72.  /ivot  jo  foviku  draii  nego  blago,  jcrbo  tovik 
no  dado  ii\'ota  za  blago,  vec(>  blago  za  zivnt.  .1. 
Banovac,  razg.  ll(i.  Da  jodiioga  iioteguo  pravda 
u  tavnicu  oli  im  galiju ,  oli  da  ga  iini  izgiibiti 
toliko  blago.  M.  Dobrotic  173.  Puno  blaga  imaS 
po  pazarijeh  i  po  hikali  na  okolo.  B.  Cuccri  232. 
S  mnozijem  stadini,  koja  bijahu  svo  iiegovo  blago 
i  imai'ic.  371.  Prcdstavja  nam  pred  ofi  starcSina 
ovoga  sveta  provarjiva  .svoja  blaga.  J.  Kajit'-,  \nml:. 
1,  51). 

b.  stoka,  koja  sc  na:ira  i  ?.ivo  blago  i  samo 
blago:  Poslase  iskati  blaga  zivoga.  Mon.  croat. 
198.  Ne  bise  ostalo  ni  blaga  nego  jedan  vol.  258. 
Blago  niu  restise  na  velika  jata.  D.  Barakovii, 
vil.  46.  Cetiri  godista  ceka  tute,  . .  i  pasijase  blago. 
J.  Banovac,  pred.  137.  Pode  u  selo  kazati  da  je 
I'legovo  blago  potrlo  zito.  137.  Ja  ti  cuvam  u  pla- 
nini  blago.  Nar.  pjes.  mar.  21.  Zive  .  .  .  od  krava, 
ovaca  i  koria,  koga  blaga  imadn  toliko  liilada. 
G.  Zelic  241.  Gdje  li  coban,  a  gdje  li  mu  blago? 
Osvet.  3,  29.  U Hrratskoj  sitno  blago:  koee  i  ovce; 
a  krupno:  goveda.  Vuk,  rjec.  29''.  Mazgu  zovu 
bozje  blago  n  zapadnom  primorju.  Vuk,  rjec.  351). 
—  od  stoke  prenosi  se  znacene  iia  Mrotinu  h  opce, 
kakvii  god:  Ona  pocme  kamenjo  nosit  ua  brdo, 
a  on  ju  gonil  kodi  kakovo  blago.  Nar.  prip.  niik. 
43.  po  tome  se  u  hrvatskom  primorju  reie  i  za 
porugii  ie]adetu:  ti  si  blago. 

c.  dragocjene  stvari  i  novci,  osohito  kad  su 
stvari  jelike  vrijednosti  Hi  kad  je  novaca  mnogo : 
a)  dragocjene  ntvari  i  novci  zajedno:  Priinismo 
nize  receuo  blago :  najprvo  primismo  zlata  n  vert- 
galiB  (toliko  i  toliko),  i  asprt  (toliko  i  toliko)  i 
u  sudoveliL  zlatehi.  (to  i  to).  Mon.  serb.  406. 
Posla  svoga  blaga  i  imantja  vlastitoga  broj  i  po- 
tegu,  kako  .se  odt  nize  pise  {a  tir.  su  dukati,  ri- 
jenci,  case,  Mice  ltd.).  496.  Poce  ga  moliti  da  ga 
pusti,  a  da  ce  mu  ocitovati  misto  gdi  bise  za- 
kopao  mnogo  blago,  to  jest  jaspre  i  di-ago  ka- 
meiie.  A.  Kacic,  razgov.  150.  —  h)  ili  stvari  dra- 
gocjene ili  novci,  Hi  obojc  zajedno:  Toj  mi  bi 
draze  neg  sva  blaga.  N.  Na}eskovic  1,  333.  Jer 
to  imam  za  draga  i  mislim^  imiti  vec  nog  mnoga 
blaga.  P.  Hektorovic  74.  Ne  kosa  nadhita  vrid- 
nostju  i  cinom  sva  blaga  od  svita,  i  suncc  svit- 
linom.  H.  Lucid  208.  Sahraiiena  medu  ostalili 
razumnika  jijpsni  kako  pi-idrago  kameujc  medu 
blagom  M.  Drzic  62.  Prijateja  ric  virna  na  brime 
pomaga  mnogo  vec  neg  blaga,  ka  skupac  sve 
kupi.  D.  Rai'iina  108'j.  Boje  j"'  primit  mudrost  a 
pi-en  so  uboziti,  neg  primit  blaga  dost  a  manenu 
biti.  P.  Zoranic  51''.  Cica  nastojanja  k  blaga  i 
pozclinja  k  zivjenju  mimo  hodeci  jih  potrebjuju, 
i  ne  daju  ploda.  Bernardin  13.  luk.  8,  14.  Bjese 
tuj  stekao  mnogo  blago.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  217. 
Koja  ikad  blaga  veca  i  Ijepsa  svit  ukaza  od  jed- 
noga  rusa  vlasa,  od  jeduoga  lica  draga?  I.  Gun- 
dulic  37.  Koji  za  zlatom  ne  otide  i  nije  u  blago 
ufao.  M.  Divkovic,  bes.  89.  Da  im  je  dobiti  i  sa- 
suti  blago.  309.  Krajica  ju  prija  veselo  ter  di-ago, 
draze  joj  vele  bi  neg  veliko  blago.  Oliva  25.  Tvoje 
sveto  suze,  toj  se  blago  ne  naliodi  na  svem  svi- 
jetu  neg  sred  raja.  I.  V.  Bunic,  mand.  40.  Ne  cos 
zlata,  ne  ces  blaga.  A.  Vitajic,  ostan.  10.  Ni  zeliti 
Stan  bogati  ni  jiibiti  blago  smamno.  156.  Meu 
blaga  srjed  palace  zakoni  se  bozji  tlace.  J.  Ka- 
vanin  373.  Da  je  dan  noc,  moz'^  rijet  prije  .  .  . 
neg  da  u  blagu  je  railosrdja.  30.  Sto  je  da  covjek 
svijet  dobude,  i  u  blagu  zive  obilno,  kada  dusu 
skodit  bude?  389.  Nijedan  bogatac  u  mnostvu 
svoga  blaga  toliko  se  niti  slavi  niti  hvali.  V.  M. 


Gu6eti6,  pohv.  196.  Blago  i  raskosjo  svita  pod 
noge  metnuvsi  prosiso  da  bi  u  koji  sveti  red 
ulisti  mogli.  A.  Kani^lid,  utoc.  257.  Blagom  6e5 
obilovati.  A.  Kanizlic,  kara.  7.  O,  koliki  pobisniso 
i  vrat  sebi  polomise,  kad  su  blago  zadobili,  a  kri- 
posni  nisu  bill.  V.  Doson  23.  Krivo  blago  da 
uiiiva.  73.  Sada  vidis,  moja  kcei-i  draga,  ovaj  nauk 
svrliu  svega  blaga.  M.  A.  Rejkovii,  sat.  94.  Bio 
je  tako  blago  prikupio,  da  zlato  i  srebro  po  dvoru 
mu  se  k'o  kameiie  koturalo.  B.  Cuceri  177.  — ■ 
c)  stvari  dragocjene  i  u  opce  koje  se  mnogo  ci- 
jene,  koje  su  drage,  tjelesne  Hi  umtie:  Otci  moji 
no  primaju  pinezi  ni  blago  sega  svita,  da  ne  iz- 
gubimo  blago  nebesko.  F.  VranCic,  ziv.  102.  Da 
svako  I'loj  (tozi)  lito  vrhovo  prikosi,  da  blago 
skrovito  na  vrime  donosi.  D.  Barakovic,  vil.  145. 
Kad  pastiro  hrani  mliko  i  kad  vuna  I'lega  odije, 
kada  stada  jos  veliko  blago  daju.  J.  Kavaiiin  378. 
Nesrecni  Esaun  za  jednu  zdilicu  socivice  dado 
blago,  koje  se  prociniti  no  mozo  (prvenaHvo).  A. 
Kacic,  kor.  26.  Vrni  blago  koje  sam  ti  dao  (a  to 
je:  tri  kavada  od  svile  crjene,  i  cetiri  od  suhoga 
zlata,  i  jabuku  zubom  nagi-izenu,  i  narancu  bise- 
rom  kicenu  i  tri  lakta  vela  od  Mletaka).  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  390.  Ja  ti  vradaj  blago  sa  jabane, 
sa  vasega  vojvode  Milosa,  te  udari  na  Maksima 
tvoga,  ja  r  naprijed  ni  krociti  ne  cu.  2.  555.  Kada 
sveci  blago  pod'jelise :  Petar  uzo  vino  i  senicu  i 
kjuceve  od  nebeskog  carstva,  a  Ilija  muiie  i  gro- 
move,  Pantelija  velike  vrucine,  sveti  Jovan  kum- 
stvo  i  bratimstvo  i  krstove  od^ca.snoga  dreva,  a 
Nikola  vode  i  brodove.  2,  26.  Nesto  svjetli  kano 
sunce  zarko :  il'  je  ono  alem  kamen  dragi  ?  il'  to- 
vari  trgovackog  blaga?  Nar.  pjes.  juk.  .533.  tako 
se  i  psenica  i  hjeb  naziva  bozje  blago:  Sto  cem' 
palit'  mobu  Todorovu?  jadna  moba  nije  nista 
kriva.  Sto  li  palit'  bijelu  senicu?  sto  senicu?  to 
je  bozje  blago.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  316.  Tako 
mi  ovoga  blaga  bozjega  (lijeba),  i  tako  ga  ne  zo- 
Joo!  Nar.  posl.  vuk.  303.  tako  i  o  dusi  u  zakletvi: 
Dusa  je  blago,  ne  znam.  Nar.  posl.  vuk.  76.  injesto 
,dusa  je  blago'  govori  se  i  ,dusa  vaja',  t.j.  mnogo 
vrijedi,  te  treba  paziti  da  se  ne  izgubi.  —  d)  novci, 
kojih  moze  biti  i  mnogo  i  malo  Hi  koliko  kad 
treba:  Da  je  ne  cu  ostaviti  ni  za  cijure  voju  ni  za 
blago  ni  za  grade.  IMou.  serb.  271.  Spisaht  sije 
kiiigo  mojinib  blagomt  cistimt.  Mon.  croat.  128. 
Obecase  mu  voliko  blago  dati.  Zborn.  1.  Blago 
moje  hazne.  B.  Krnarutic  32.  Za  sto  si  dar  bozji 
scinio  blagom  posidovati.  A.  Bacic  60.  Na  kamatu 
blago  da  vase.  P.  Lastric,  od' 143.  Lna  jedan  kesu 
blaga.  F.  Lastric,  ned.  197.  Zeja  steci  i  uzdrzati 
bogastvo,  to  jest  blago,  stoku,  zemje  i  druga 
dobra  vi-imenita.  127.  Obetajuci  mu  mnogo  blago. 
M.  Zoricic,  zrc.  8.  I  za  ovo  sta'V'ilo  se  toliko  tisuc 
od  trudnika,  prosulo  se  tako  blago?  B.  Cuceri  245. 
Pred  Arapa  tri  dukata  baci:  veruj  meiii,  vise  ne- 
mam  blaga.  Nar.  pjes.  vuk.  2.  423.  U  Milosa  ne 
bijase  blaga,  nit  bijase  ni^srebra  ni  zlata.  1,  444. 
Pa  stadose  dijeliti  blago :  Scepan  uze  grose  i  du- 
kate  i  na  golo  krupne  talijere,  Mitru  daje  pare 
i  dinare.  2,  630.  Junaci  se  ponasu.se  blaga,  boli 
grosa  i  zuti  dukata.  3,  433.  No  ga  mene  jirodaj 
za  dinare,  hocu  ti  ga  premjeriti  blagom.  2,  609. 
Kud  se  dede  car'  Nemane  blago,  sedara  kula 
grosa  i  dukata?  2,  101.  Odnese  mu  blago  i  oruzje. 
2,  180.  Sirotiiia  blaga  ne  imase,  dogonase  krave  i 
volove,  i  debele  ovce  i  ovnove.  4,  496.  Majstorima 
blago  odbrojio.  3,  227.  I  ponesi  blaga  nekoliko. 
2,  227.  Skupi  blago,  spusti  u  gepove.  3,  36.  Ako 
nomas  za  zenidbu  blaga,  .  .  svald  ce  ti  pozajmiti 
blaga.  3,  173.  Otkud  tebe  ova  britka  sabja?  ili  si 
je  za  blago  kupio?  ili  si  je  u  boju  dobio?  2,  343. 
Izbavjaj   me,   pobratime   Marko,  ja   1'  za   blago, 


BliAGO 


401 


BLAGO 


jali  na  junastvo.  2,  246.  Sto  za  blago  paiika  si- 
rotuiu.  4,  4'J5  Sagradio  sebi  zaduzbinvi  o  svom 
lebu  i  o  svome  blagu  a  bez  suza  bez  sirotiiiskije. 
2,  326.  Da  j'  u  mene  sto  j'  ii  cara  blago,  ja  bi 
ziiala  §to  bi  kupovala.  1,  §56.  Volini  drago  neg 
carevo  blago.  1,  221.  Nigda  ti  se  ne  c.u  potnr- 
citi,  .  .  da  mi  podas  blago  od  svijeta.  2,  609.  Jos 
je  Fata  od  roda  bogata,  i  tebe  ie  potpomooi  bla- 
gom.  1,  245.  Uzeh  vraga  pored  blaga;  blago  pro- 
pade,  a  vrag  ostade  (kad  se  ko  zeiii  samo  nuvaca 
racli).-  Nar.  posl.  vuk.  330.  Ti  ies  blago  potroSiti. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  328.  Ako  V  tebe  ponestane  blaga, 
dodi  opet  poocimu  tvome.  2,  401.  Nesta  blaga, 
nesta  prij'ateja.  2,  275.  Ne  trpase  na  gomile  blago. 
2,  199.  Ko  r  pokupi  iz  riznice  blago?  2,  175.  U 
podruniu  tri  sanduka  blaga.  3,  434  Te  donese  tri 
kupe  diikata,  ne  nosi  ili  od  Miniiia  blaga,  vec.  ill 
no.si  od  Markova  blaga.  2,  372.  Za  te  ilaSe  dvijo 
boco  blaga.  4,  22.  Kod  mene  su  tri  cemera  blaga, 
u  svakome  po  trista  dukata.  2.  341.  Evo  tebe 
jedi'.a  cizma  blaga.  2,  335.  Dacu  tebe  dvije  cizme 
blaga.  2,  547.  Tu  je  da-o  dvije  kule  blaga.  2,  103. 
Imas  danas  punn  kulu  blaga,  u  podrume  tro}et- 
noga  vina,  u  ambare  bijele  senice.  2,  533.  Kad 
imasto  sedam  kula  blaga,  te  znado.ste  upraviti 
blagom.  2,  104.  —  broji  ne  i  na  kese  *  na  tovaro 
(villi  kod  tijeh  rijeci):  Dok  iznutra  udrio  postavu, 
otislo  je  tridest  cesa  blaga.  2,  552.  Evo  tebi  i 
sto  kesa  blaga.  4,  14-1.  I  ponesi  iest  tovara  blaga. 

2,  116.  Prsten  dala«ijabukn  zlatnu,  poarrila  dva- 
n'ost  tuvar  blaga.  2,  491.  iiijcsto  locara  i  iivintc 
k«je  ija  noai:  Jer  Latinin  I'-era  .^iluo  blago,  siluo 
blago,  puno  pet  masaka.  3.  319.  —  kad  se  Iwcc 
izrijekom  da  kaie  da  yajc  mnoiju,  kaze  sc  muogo, 
veliko,  golemo,  silno,  nebrojeno  (nidi  i  da^e  jjnd 
cc):  I  on  tebi  nosi  mlogo  blago.  Nar.  pjes.  viik. 
4,  306.  A  veliko  blago  zadobio.  2.  379.  Al'  ti  zaliS 
golemoga  blaga V  3,  7.  Al'  t'  je  male  golijemiia 
blaga?  2,  181.  Jer  Latinin  cera  silno  blago  3,  319. 
Te  uzima  nebrojeno  blago.  1,  577.  Car  mu  dade 
blago  nebrojeno.  2,  147.  i  tesko,  sto  ya  je  tesko 
nositi  od  mnoHca,  a  jednoga  pisca:  Jer  joj  bilm 
tesko  blago  obetali.  A.  Kacic,  kor.  138.  —  ,bijelo 
blago',  srebrni  novci:  Sabja  va}a  mlogo  bila  blaga. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  550.  —  ,situo  blago',  novci  mani 
od  dukata:  Sve  dukati,  osim  sitna  blaga.  2,  642.  — 
,lezece  blago'.  koje  sc  ne  trosi,  nego  se  cava:  U 
svakoga  po  magaza  blaga,  kakva  blaga?  sve  meka 
dukata,  a  sve  pusta  blaga  lezecega.  4,  137.  — 
,pusto'  se  naziva  ne  samo  kad  je  bez  gospodara, 
nego  i  kad  zaliidu  lezi,  kad  se  za  n  nc  man:  Po- 
gubise  trideset  dclija,  od  liili  pusto  nduzese  blago. 
Nar.  pjes.  vuk.  B,  21.  U  nas,  braco,  retiri  dahije,  u  | 
svakoga  ima  pusta  blaga  nebrojena  po  dvije  ma- 
gaze.  4,  137.  I  dacu  ti  dosta  pusta  blaga.  3,  416. 
Ta  sto  ce  mi  vase  pusto  blago  ?  4,  335.  —  s  bro-  \ 
jevima  drugo,  trece,  govori  se  kad  na  vise  mjesta  i 
stoji  sabvano:  Kazi  brati  i  za  drugo  blago.  Nar. 
pjes.   vuk.   3,  437.   Kazi   brati   i    za   trece   blago. 

3,  438.  —  vidi  i  da^e.  —  e)  vise  dragocjenijeh 
stvari  Zajedno  koje  se  svoje  vrijednosti  radi  dobro 
ciwaja,  Hi  mnogo  novaca  koji  se  tako  ciivaju, 
thesaurus  (ti  torn  smislit  tnoze  biti  i  it  kom.  pred- 
nem  primjeru) :  na)  u  pravom,  fjelesnoin  smislii: 
Otvori(v)se  blago  svoje  prikazaso  liemu  darove. 
N.  Eanina  29.  mat.  2,  11.  Otvoriv  blago  svoje  pri- 
kazase  liemu  dare.  Bernardin  9.  mat.  2,  11  U 
probuklu  jedne  gore  .  .  .  srecu  tvojn  zmaji  dvore, 
s  kom  ti  ce  se  prisniti  zorom  .  .  .  blago,  ko  vec 
svitli  i  gori  ner  da  ko  u  lioj  ogaii  niti ;  tuj  su 
zlata,  tuj  biseri,  tuj  pridragi  svi  kanieni.  M.  Pe- 
legi'inovic  186.  Knezu  Zrinskomu .  .  vladaocu  nad 
blagom  krune  ugarske.  D.  Zlataric  iii.  Blago,  t.  j. 
srebro   i  zlato,   tbesaui-us.    Mikaja  18i>.   Blago   u 


liivi  zakopano.  J.  Kavaiiin  373.  Lakomost  jest 
jiriko  nacina  pojubjeiie  blaga  svitovni  dobara.  .1. 
Banovac ,  uboj.  30.  Prikladno  jest  ki'a}estvo  ne- 
besko  blagu  sakrivenomu  u  nivi  F.  Lastric,  od' 
307.  Koji  u  snu  nasav  blago,  misto  ono  sam  za- 
gnoji,  gnoj  za  bilig  neka  stoji.  V.  Do.sen  76.  Kao 
da  je  onde  blago  ukopao.  A.  Kauizlic,  kam.  376. 
Nadstojnika  od  blaga  crkvenoga.  14.  Koji  blago 
u  liivi  sakriveno  iskapa.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  xi. 
Id',  otidi  u  bijelu  crkvu,  te  donesi  blago  Nema- 
liica,  da  ti  b'jelu  ne  porobim  crkvu  .  .  .  Ovde 
nije  Nemaiiica  blago,  vece  nesto  sirotiiiskog  blaga: 
ak'  odneses  sirotinsko  blago.  klece  tebe  mnoga 
sirotiiia.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  104.  Jos  je  carstvo  ne- 
besko  kao  blago  sakriveno  u  poju.  Vuk,  mat. 
13,  44.  Gdje  je  vase  blago  ondje  ce  biti  i  srce 
vase.  Vuk,  luk.  12,  31.  Onuda  se  pripovijeda  da 
je  ondje  nekako  blago  zakopato.  Vuk,  ziv.  238. 
O  zakopaiioni  blagu.  V.  Bogisic,  zbor.  403.  ispo- 
redi  kopati,  iskopati.  —  bbj  isto  znaeene  u  umnom 
smislu  preneseno  na  ce(ade  Hi  na  sto  drugo  veoma 
drago:  o  ccjadetu  Hi  sto  se  kao  ce^nde  misli: 
Sinko  moj ,  kuda  mi  ides,  moje  velje  blago.  M. 
Drzic  33.  O  jedino  ufanje  i  blago  moje  (Isuse) ! 
A.  Gucotic,  roz.  jez.  210.  Evo  uza  me  nioga  dobra, 
ovo  uza  me  moga  blaga ;  evo  lijepa.  evo  draga,  ku 
moj  zivot  sluzit  obra.  I.  Gundulic  173.  Job  si  moje 
dijete  drago !  .  .  da  me  ostavis,  Sve  mojo  blago !  J. 
Kavauin  237.  Ona  tebi  pomoc  oco  dati,  iiai5e  blago 
i  prisveta  mati.  Nadod.  S3.  MisLo  gdi  ga  ubiSe 
ne  bi  dostojno  da  u  nemu  priliiva  ovo  blago  nc- 
besko.  A.  Kacic,  razgov.  33.  SUulko  uioje  blago, 
moj  Jezuse!  D.  Mattel  305.  Ujku  Janko,  neme- 
reuo  blago!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  506.  Slusao  sam 
jos  od  moje  majke  da  ti  imas  neceiieno  blago, 
tvoJH  cercu  milu  jedinicu.  3,  500.  —  o  drugom 
cemu,  osobito  uhinoin:  Tvoja  zapovid  ima  biti 
moje  vecuo  blago.  Katek.  1561.  85.  O  slobodo 
slatka  i  draga,  izvrsno  te  vik  no  ]ubi,  ni  pozna^'a 
tvoga  blaga,  tko  te  onako  ne  izgubi.  1.  Gundulic 
365.  Nu  bi  steta  mala  bila  dobra  izvana  izgubiti, 
da  me  nije  usilila  blago  lijopo  potratiti  unutrne 
me  kriposti.  224.  Tko  boga  ima,  veliko  blago  i 
veliku  slobodu  ima.  M.  Divkovic,  bes.  19.  U  Isu- 
krstu  jesu  sva  blaga  mudrosti  i  razuma.  30.  Blago 
jezilia  sUndnskoga.  Mikaja.  Blago  odki'iva  svoga 
znana.  J.  Kavaiiin  159.  Tako  je  bilo  uzmnozeno 
blago  milosti  i  darova.  A.  d.  Bella,  razgdv.  161. 
Otvorit  nam  blago  neprociiieno  krvi  svoje.  A. 
Kadcic,  bogosl.  107.  U  vrime  zabraiiena  moze  se 
ciniti  sud,  moze  se  primiti  oprostene  i  drugo 
blago  duliovno.  A.  Bacic  199.  Mir  je  sladko  svita 
blago.  V.  Dosen  242.  Mudri  <lrzo  ovu  kiiigu  za 
jedno  kiiizevno  blago.  A.  Kanizlic,  kam.  12.  Ze- 
leci  svak  da  dobije  to  blago  (odresene  na  ispo- 
vijesti).  M.  Dobretic  84.  Blago  znaiia  i  mudrosti. 
D.  Mattel  124.  Nije  li  bog  vise  vas  izasuo  blaga 
svakijeli  dobara  i  milosti?  A.  Kalic  382.  Nije 
blago  ni  srebro  ni  zlato  vec  je  blago  sto  je  srcu 
drago.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  245.  Nije  blago  koiii  ni 
volovi,  nit'  je  blago  srma  niti  zlato,  no  je  blago 
sto  je  srcu  drago.  Nar.  posl.  vuk.  213.  Zdravjo 
je  najveie  blago  ovoga  svijeta.  89.  Da  je  jezik 
najvece  blago  svakoga  naroda,  o  tome  nije  po- 
trebe  govoriti.  Vuk,  jiisma  24. 

2.  BLAGO,  adv.  vidi  kod  blag. 

3.  BLAGO,  interj.  uzvik  kojim  se  uz  dativ  kaze 
da  je  koine  dobro,  da  je  sreian,  tako  da  se  moze 
radovati,  beatus.  Od  xiv  vijeka  (vidi  prrvi  pri- 
mjer),  izmedu  rjecnika  u  Mika^inu,  Belina  (134''), 
Bjelostijencevu  (17) ,  Stulicevu  i  Vukovu.  Osim 
dativa,  u  kom  se  izrice  onaj  kome  je  tako  kako 
rijec  znaci,  cesto  se  dodaje  i  si  i  ti.  Blago  imb! 

26 


BLAGOBER 


402 


blago6a 


Danilo  3GG.  O  blago  si  tobi!  M.  Marulii''  15G. 
Blago  slugam  tacih  vila!  N.  Najeskovii  1,  Idi). 
\p(:i  dil  ja  n\  vain  |)oilati  tako  lia  roi'oto :  blaf;i> 
nam  !  H.  Lucie  2'2S.  Blago  I'lim  s  tobinn!  M.  Drzic 
368.  Tko  tvqj  budo,  blajjpo  I'leinu !  S.  Bobajovid 
210.  Blajijo  vaini ,  ako  oci  /a  brcinena  otvorito. 
D.  Eai'nna  150*'.  Tosko  nam  sviino  i  lolc!.  ..  a 
blago  .s\-ijem  vami.  I.  Gundidii'',  121t.  Zadraiii, 
blaj?o  vaiu!  D.  navakovi(!',  vil.  82.  Blago  tebi, 
slugo  dobri  i  virni !  I.  Bandulavii  217.  mat.  25,  23. 
Blago  .si  (iiioj  dtisi!  M.  Augol  41.  Blago  tobi! 
Blago  si  mciii !  Blago  si  I'lOinu.  ]VIika}a  18''.  Blago 
dobrii!  I.  Anci(^,  .svit.  21.  Blago  majci !  P.  Posi- 
lovid,  nasi.  63.  Blago  mi  si!  A.  Vitajic,  ist.  123. 
Blago  si  I'loj,  blago  moiii,  cim  ti  iives!  J.  Ka- 
vaiiin  152.  Blago  oiiijema,  ki  se  u  boga  uzdaju. 
I.  Dordic,  salt.  4.  Tako  blago  nama,  ako  Isusa 
nadeiuo.  J.  Banovac,  razg.  49.  Blago  vama  doisto, 
i  trikrat  blago!  F.  Lastri6,  ned.  342.  Bludnost  je 
vatra  paklena ;  blago  onom  koga  ne  opali !  400. 
Blago  tebi ,  ako  si  kod  boga  u  milosti !  A.  Ka- 
niilic,  utoc.  303.  Ah  blago  ti  onoj  dusi.  J.  Fili- 
povic  1,89.  O!  junaku  onom  blago,  kom  zapane 
ovo  blilgo.  V.  Dosou  119.  Blago  meni,  ako  do- 
prem  u  nebeske  dvore!  D.  Mattei  308  Blago 
Aima!  oni  su  sredni.  B.  Cuceri  332.  Blago  mene, 
evo  moje  zlato !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  248.  Blago 
majci,  koja  ga  rodila!  i  sestrici,  koja  ga  gojila! 
1,  459.  Blago,  brate,  onome  junaku  kome  nije  na 
daleku  draga.  1,  441.  Blago  mene  do  boga  viS- 
nega!  bog  mi  dade  sina  iz  nenada.  2,  150.  Blago 
Ivi  i  Iviuoj  dusi.  4,  203.  Blago  tebe,  struce  bo- 
sioce !  koji  rastes  dragoj  na  pengere,  gledas  dragn 
jutrom  i  vecerom.  1,  437.  A  blago  si  mladu 
St'jepu!  1,87.  Blago  li  si  meni!  Vuk,  rjec.  30". 
Blago  oiiima  koji  placu.  Vuk,  mat.  5,4.  Blago 
covjeku  koji  ne  ide  na  vijece  bezboznicko.  D. 
Danicic,  psal.  1,  1.  —  osim  dat.  i  si  dodano  jos 
i  mi:  Blago  mi  si  nam!  A.  Vitajic ,  ist.  213.  — 
uz  iizvik  i  dativ  maze  stajati  i  glagol  biti  (bu- 
dem)  i  jest  hez  siibjekta:  Meni  i  mojim  blago  si 
bit  hode,  ako  kad  posvojim  privridno  toj  voce. 
H.  Luci6  217.  Prvi  (sin)  ce  imit'  tuj  besidu  prid 
gospodom  i  to  ime,  da  ce  biti  blago  s  liime  kumu, 
drugu  i  susidu.  A.  Cubranovic  144.  Blago  ti  bi 
vami,  stekSi  toga  dara,  ta  jiridrazi  kami  da  pri 
vas  ostara.  D.  Barakovic,  vil.  24G.  Blago  ti  bi 
tvomu  stanu,  kako  jazik  da  su  t'  ruke !  I.  Ivani- 
sevic 171.  Blago  ti  je  onome  mistu,  u  komu  po- 
civa  mil-  i  sklad!  J.  Banovac,  razg.  181.  Blago 
ti  M  bilo  zarucnikom ,  da  se  dobro  oee  i  jube 
posli  sdruzona  kao  no  su  pi'ija.  83.  Blago  ti  bi 
meni  bilo ,  kada  bih  mogo  svakojacijem  mukam 
tolike  pogrde  zaplatiti !  I).  Mattei  43. 

BLAGOBER,  m.  tko  blago  here,  lakomac,  tvr- 
dlea,  avarus.  ii  jednoga  pisca  proslogd  vijeka. 
Blagobi'ru  blago  milo.  V.  DoSeu  GO.  I  blagober 
tako  radi,  jei-  sto  zgrabi,  ne  izvadi.  72. 

BLAGOBESJEDA,  /.  oloquontia  i  mitis  senno. 
samo  u  Stulicevii  rjccnikit,  gdjc  iina  i  blagobo- 
sjcdan  (adj.)  i  blagobesjediti.  sm  ncpouzdano. 

BLAGOCASNO,  adv.  tyidi  kod  blagocastau. 

BLAGOCASTAN,  blagocasna,  adj.  pius.  ispo- 
redi  castan.  Od  xiii  vijeka  (kao  adv.),  samo  ii 
knigama  u  kojima  se  jezik  mijesao  s  crkeenijem. 
izmedu  rjecnika  saiiw  a  Stuliievu  (veneratione, 
honore  dignu.s)  i  ii  Damcicevii.  BlagocLstno  zitije. 
Letop.  saf.  64.  Razlog  blagocastnoga  i  dobroga 
ziv}enja.  §.  Budinic,  sura.  159''.  Hvaleci  svete  i 
blagocastne  ikonije  ill  prilike.  32b.  —  Adv.  bla- 
gocasno,  pic:  StbjudLno  i  blagocLstno  tvoresto. 
Sava,,  tip.  stud,  glasu.  40,  170.  Pravoslavno  i  bla- 
goctstno  zivustilifc.  Mon.  serb.  131. 


BLAGOcAsTIV,  adj.  pius.  Od  xin  vijeka.  ie 
crkvenih  kniga  preslo  je  i  it  narodni  jezik.  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu  i  Danicicevu.  Od 
adv.  blago  i  6ast.  —  Blagoctstivago  kra[a.  Mon. 
sorb.  50.  Blagofttstivoju  veroju.  333.  Ovo  dite 
vsoj  zem]i  bude  car,  blago6astiv  i  razumom  velik 
uka/,0  .so.  Aloksaud.  jag.  starin.  3.  225.  Blago- 
f'astivi!  J.  Rajid,  pouc.  1,58.  Prvi  jo  Rim  bio  bla- 
gocastivi,  pa  6e  biti  i  posjedni.  Nar.  posl.  vuk.  260. 

BLAGOtlASTIVAN,  blagofiastivna ,  adj.  pius. 
od  XIII  vijeka,  samo  n  knigama  u  kojima  se  mi- 
jesa  jezik  s  crkvenijem,  izmedu  rjecnika  samo 
u  J)anicicevu.  Od  blagofiastiv.  —  Blagofi.stivno 
vi.spominanije.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  150  — 
Adv.  blagocastivno :  Blagochstivno  pohvaliti.  Mon. 
sorb.  186.    Blagoctstivno   poXivr..   ^etop.   saf.   52. 

BLAGOCASTIVNO,  adv.  vidi  kod  blago6a- 
stivan. 

BLAGOCASTVOVATI ,  blago£astvujera ,  im2)f. 
pium  esse,  u  jednoga  p(,sca  xiv  vijeka.  Blago- 
ctstvovati  i  slu^iti  bogu.  Uanilo  359. 

BLAGOCA&CE ,  n.  pietas.  xiv  i  xv  vijeka,  u 
knigama  u  kojima  se  mijesa  jezik  s  crkvenijem, 
u  kojima  i  mjesto  -s6e  na  kruju  stoji  starije  -stije. 
izmedu  rjecnika  samo  u  Daniciievii  (ima  i  u  Stu- 
licevu  ,blagocastje',  ali  iz  misala).  Ottctstvo  bla- 
gocBstiju  naucisi.  Domentijan''  82.  Blagoctstija 
plodi  ukrasivJe  se.  Glasnik  24,  232.  Da  vt  blago- 
ctstiji  posluzeti.  bogu.  Mon.  Serb.  265. 

BLAGOCESTIT,  adj.  fe.lix,  ,Uage  cesti'  t.  j. 
dobre  srece,  dobrosretan.  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka (i  u  Stuliievu  rjecnihi,  ali  iz  misala).  Ka  li 
se  (zvijer)  rit  moze  vrhu  svih  od  svita  zudnime 
blazenstvom   da  je   blagocestita.   D.  Eaiiina  122. 

BLAGOCINAN,  blagocina.  adj.  bene  ordinatus, 
modestus.  ti  jednoga  pisca.  xiv  vijeka  (i  u  Stuli- 
ievu rjecniku  ,blagocin',  ali  iz  misala).  Stupanije 
blagocintno.  Danilo  366. 

BLAGOCOVJECAN,  blagocovjecna ,  adj.  per- 
humanus.  samo  u  Stuliievu  rjecnika,  gdje  ima  i 
,blagocovjecnost'  i  ,blagocovjectvo',  vii-tus,  jjrae- 
stantia,  humanitas.  sve  nepouzdano. 

BLAG66a,  /.  lenitas,  blagost.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belitiu  (comitas  340''. 
560'')  i  Stuliievu.  —  a) ^dusevna  dohrota,  blaga 
narav ,  lenitas  animi:  Cud  bez  varke  u  istini,  i 
blagoca  i  dobrota  od  srca  te  kra[om  cini.  I.  Gun- 
dulic  279.  Spomenu  se  od  negove  velike  tihoce 
i  blagoce.  M.  Orbin  146.  Blagocom  ogrnuti  smrt 
snuju  ti.  D.  Pabnotic,  christ.  75.  Podnizene  cjed 
blagoce  vjecnijem  zdravjcm  naresice.  I.  Akvilini 
46.  U  blagoci  ponosita.  I.  Kanavelic,  iv.  420.  Ka- 
rajuci  s  blagocom.  M.  Bijankovic  10.  Da  blagoca 
tvoja  mnoga  grijehu  raorau  milos  ima  B.  Betera, 
cut.  55.  David  bi  nadaren  blagocom,  dobrotom  i 
pravednosti.  I.  Dordic,  salt.  viii.  U  vjeri  i  blagoci 
bog  Aoga  posveti.  I.  Dordic,  ben.  101.  Primite 
s  krotkostju  i  blagocom  bozju  ric.  A.  d.  Bella, 
razgov.  124.  Jezus  doso  je  u  blagoci  i  u  miru. 
Ziv.  is.  69.  Kad  nas  je  najposlije  izuaso,  s  kojom 
lias  je  jubavi  i  s  kojom  blagocom  uveo  u  svoje 
stado?  Besjede  kr.  G6.  U  ovoj  muci  .stoji  Jezus 
s  takijem  podnizeiistvom,  i  s  takom  blagocom.  56. 
Vidjet  ces  da  tiha  blagoca  bijaso  najjmglavitije 
i  najsvjetje  obijeze  srca  negova  D.  Mattei  105. 
Djotesce  jjuno  milosti  i  blagoce.  B.  Cuceri  90. 
Kako  se  ovoj  blagoci  prilikuje  srce  na  protivnu 
svaku  I'ijeccu  podzezeno.  232.  Ustrpjenstvo,  bla- 
goca, Jubav,  to  su  liemu  (Isusu)  sluge.  A.  Kalid 
273.  —  b)  vrijeme  blago,  tiho,  ugodno:  Dragi  i 
sladci  srod  blagoce  i  tisiue,  za  vas  put  se  cuti 
ciiio  pomocnici  zorni  hladci.  I.  Gundulic  30. 


BLAG06UDAN 


403 


BLAGODAKAN 


BLAGOOUDAN,  blagocudna,  adj.  initis ,  blage 
ciuli.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Vul- 
tiijijinu  (hoflioh,  freigebig)  i  it  Stulivevii  (optimae 
indolis,  affabilis).  Da  budu  blagocudni  i  obiciii 
ko  golubi.  Zi¥.  is.  90.  Biti  prilioan  oiieniu  blago- 
cudnomu  co\g'eku ,  o  komu  on  sain  reco  da  iz 
spreme  dobre  svoga  srca  dobre  stvari  iznosi.  i). 
Mattel  65.  Ovo  je  Jozef,  koga  smo  od  prvijoli  [eta 
mi  spoznali  za  dijete  blagocudno  jubezjivo  i  pra- 
vedno.  B.  Cuceri  99.  —  Ada.  blagocudno,  ii  rjec- 
nkima  Belinu  affabiliter  (.39'')  i  Stuliicvu.  oomiter. 

BLAGOCUDNICA,  /.  zensko  ce(ade  hUuje  cadi, 
saino  u  Stulicevu  rjeinikn. 

BLAGOCUDKIK,  m.  i'ocjek  hhujt:  cadi,  sumo  u 
rjecniciina  Selinu  (Sy''),  lijclustijcnceca,  Vultiiji- 
Jinu  i  Stulicevu.  isporedi  blagocudan. 

BLAGOCUDNO,  adv.  vidi  kod  blagocudan. 

BLAGOCUDNOST ,  blagocudnosti ,  /.  lonitas 
aninii.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjccnika  ii  lie- 
linn  lali'abilitas  39.  ingenium  flexile  507"),  ii  Vol- 
tigijiitu  ileutseligkeit,  grossniiithigkeit)  i  u  Stu- 
licevu (optima  indoles,  afl'abilitasi.  Zarad  blago- 
cudnosti na  svako  pristale  dvoranom  postade.  A. 
KanizUc,  utoc.  133.  Bog  tu  cast  liimi  je  ndijolio 
radi  svoje  blagocudnosti  a  ne  radi  nihnva  dosto- 
janstva.  Ziv.  is.  37. 

BLAGOCUDSTVO,  li.  vidi  blagocudnost.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BLAGODAHNOST,  blag('nUauio.sti  ,  /.  odoris 
suavitas.  i.s/^ocerft  blagovone.  saiiio  u  jednoga  pinca 
prosloga  vijeka.  Blagodahnost  snirad  da  niiri.  .1. 
Kavaiiin  019. 

1.  BLAGODAN,  adj.  ridi  blagdan.  adj.  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  Hlago- 
dane  svecene  dni  imamo  brici  S.  Budinic,  sum.  3i. 

2.  BLAGODAN ,  adj.  gratis  datus.  u  jednoga 
piisca  prosloga  vijeka  i  od  t'lega  u  drugoga.  adv. 
blago  s  parlic.  dan  od  dati.  —  Milost  blagodana 
(gratia  gratis  data)  jest  blagodarje  kriposno  koje 
nam  bog  daje  za  spaseiie  di-ugih.  A.  Kadcic, 
bogosl.  9.  M.  Dragicevio  21. 

BLAGODANSTVO,  n.  prosperitas.  od  blag  i  dan 
(dne).  XIV  vijeka,  i  to  sa  -ije  na  kraju  mjesto  -o. 
iz  crkvenijeh  kiiiga.  Ukrfipi  moje  iscedije  vt  bla- 
godtnstviji.    Mon.   serb.  2IJ5.    Glasnik  u.  12,  139. 

BLAGODANSTVOVATI,  blagodanstvujfra,  im- 
pcrf.  bene  succedere.  ■av — xvii  vijeka,  iz  crkve- 
nijeh kniga.  Od  blagodanstvo.  —  PerLsida  blago- 
dLntstvujeti.  st  mnoju.  Aleksand.  nov.  118.  Malo 
blagodLULstvovavt.  Glasnik  11,  1(52. 

BLAGODANE,  n.  munificentia,  beneficium.  is- 
poredi blagodarje.  Od  xvi  vijeka,  a  toga  je  i  xvii  ! 
vijeka  -lie  na  kra,ju  glasilo  -nje  od  -nije.  izmedu 
rjecniku  samo  u  Stulicevu  (gratia,  favor,  bene- 
ficium).  Od  adv.  blago  i  part,  dan  od  dati.  — 
1.  munificentia,  podatlivost.  Blagodanjc  (postav^a 
se)  protivu  skuposti  ili  lakomiji.  S.  Budinic,  sum. 
1201'.  —  2.  beneficium,  sto  se  komtc  milostivo  da 
ili  dobro  sto  se  komu  ucini:  Dopusti  meni  da 
mogu  tvojijem  se  dobrijem  blagodanjem  na  o%-omu 
svijetu  sluziti.  M.  Divkovic,  nauk'  24B.  Da  se 
nije  sluzio  blagodanjem  i  dobrociiienjem  i  mi- 
lostju,  ku  mu  je  bog  dao.  A.  Komulovic  41.  Mi- 
lost  blagodana  jest  jedno  blagodane  kriposno, 
koje  nam  bog  daje  za  spaseiie  drugib.  M.  Dragi- 
cevic  21. 

BLAGODANI,  adj.  vidi  blagdaiii.  u  jednoga 
pisca  xvi  vijeka.  Da  se  u  dan  blagodaiii  rabi.  S. 
Budinic,  ispr.  56.  Nedijne  i  blagodane  dni.  S.  Bu- 
dinic, sum.  34''. 

1.  BLAGODAE,    adj.  munificus,  podatliv.  xvi 


vijeka  u  jednoga  pisca.  Obdari  te  blagodari  i  bez 
konca  vikuviti,  koji  suncem  svitu  sviti.  M.  Pele- 
grinovic   170. 

2.  BLAGODAE,  ./'.  gratia,  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku  (gdjeje  mu- 
skoga  roda).  Duliasvetoga  razdrazuje  i  liegovu 
blagodar  odvraca.  Ziv.  is.  85.  Elizabota  prinado- 
puiiena  boiiije  blagodari    prorokiijuci    zaupi.    181. 

BLAGODAEAC.  blagodarca,  in.  munificus,  tko 
rado  daje.  od  xvii  vijeka,  u  rjecniku  ni  jednoin. 
Prez  place  svitovue  olis  one,  koju  ce  bog  blago- 
darac  jjodUiti.  M.  Bijankovic  ii.  Gospodino  boze 
blagodarco  od  svakoga  dobra.  I.  T.  Mruavic,  nauk 
1708.  33. 

BLAGODAKAN,  l)]agoda)-na,  adj.  gratus,  libe- 
ralis.  Od  xiii  vijeka  (ridi  pod  1  prvi  priinjcr), 
izmedu  rjccnika  u  Mikalinu  (samo  adv.  blago- 
darno,  munifice,  liberaliler  IB'');  u  Belinu:  libe- 
ralis  (436b),  propitius  (SOii'i),  suuiptuosus  (G87*), 
inagnificus  (452"),  spleadidus  (701'');  u  Bjelosti- 
jencevu:  liberalis ;  u  VoUigijinu:  freigebig,  wolil- 
thatig ;  u  Stulicevu :  beueficus ,  munificus ,  libe- 
ralis, largus;  u  Daniiicevu:  gratus.  —  Gomp. 
blagodarniji.  —  Od  blag  i  dar.  —  Bijec  kojom 
sejos  u  star,  slovcnskom  prevodilo  gri.  fv/uoiaiog 
(zahvalan,  kuo  koji  je  priinio  dar  ili  inu  je  uci- 
iicno  dobro,  te  se  dobro  sjeca  da.  je  dusan)  elrhila 
se  u  toin  znaceilu  u  pisaca  koji  su  je  laksc  mogli 
priinati  iz  crkvenijeh  kniga,  te  su  je  u  torn  zna- 
cei'iu  i  priinali,  a  u  drugih  je  dobila  druga  ziia- 
cena  prema  rijecima  koje  su  u  I'loj  sastavlene.  u 
narodnom  gororii  nenia  polrrde  ni  Zajedno,  ispo- 
redi bingodariti. 

1.  zahvalan,  gratus.  isporedi  liaran.  od  xui  vi- 
.jeka;  o  i-eludetu  i  u  cemu.  se  cclade  pokazuje 
daje  zahvalno,  kao  glas,  hvala,  vtolitva;  komu 
je  zahvalno,  iito'e  biti  izreceno  u  dat.:  Blago- 
dari.nvj  rabi.  blagodari,uu  hvalu  vi.z'lavi..  Do- 
meiitijan-'  301.  Blagodarnyje  glasy.  Domentijanl) 
16.  Bogu  bl.agodan.iiyje  molitvy  vi.sylajnsta.  Da- 
nilo  13.  Blagodaran  bogu  i  roditc}om.  D.  Obra- 
dovic,  ziv. '71.  Dogod  ko  moze  davati,  sv'aki  ce 
mu  blagodaran  biti.  D.  Obradovic,  bas.  428. 

2.  liberalis,  munificus,  beueficus,  podatfiv,  koji 
rado  daje  dare,  a  dajuci  i  dobro  cini  drugonie, 
jio  loin  i  koji  dobro  cini  drugome.  oil  xv  ili  xvi 
vijeka,  all  do  xvii  vijeka  veoma  rijeiko.  a)  o  ce- 
(adetu  i  sto  .vi;  kao  celade  inisli:  Vt  vseniL  te  bla- 
godari.na  i  blagoutrobi.na  i  blagodeteltna.  Ale- 
ksand. nov.  72.  Davali  zlato  judom  blagodarnijem, 
koji  mi  cas  ciiiahu  i  koji  ga  razdjelivahu  s  raz- 
logoni.  M.  Drzic  400.  Vrati  naprave  ove  izbraiie 
gospodicic  blagodaran.  I.  Guudulic  463.  Iz  pa- 
moti  cud  neUarna  usponione  goiii  od  svoga  do- 
broeinca  blagodarna.  464.  Niku  milost  za  se  prosi, 
Eimjani  mu  zatajase.  .Otacbino  ma  nebarna!'  tad 
im  rece  giiivan  dosti,  ,pokle  nisi  blagodarna,  radi 
tvoje  neharnosti  ter  od  sebo  meno  odarna,  ne  c' 
uzivat  moje  kosti'.  D.  Barakovic,  vil.  357.  Dobro- 
cince  blagodarni!  D.  Palmotic,  cbri.st,  448.  Blago- 
darna majko!  V.  Andriasi,  put.  107.  Tko  u  ])o- 
trebi  liega  (s.  Ivana)  zove,  blagodaran  on  ispita 
sve  od  boga  blagosove.  I.  Kanavelic,  iv.  1.  Dati 
sluzbu  viciiemu  i  blagodarnomu  stvoriteju.  M. 
Bijankovic  41.  Kom  malo  prije  blagodarni  uho  j' 
Isus  ozdi'avio.  A.  Vitafic,  ost.  126.  Blagodaiun  po 
naravi  iste  svakom  da  daruje.  J.  Kavaiiin  538. 
Gdje  nabodis  takoga  prodavaoca  toliko  blago- 
darna, da  ti  dava  na  dar  ono  sto  svijem  druzijem 
prodava  se?  Cestitosti  45.  Blagodarni  stvoritej 
dobro  dobrijem  dava.  I.  Dordic,  salt.  77.  Neci 
blagodarni  selani  bijaliu  babi  ne  vele  zita  daro- 
vali.  I.  Dordic,  ben.  14.  Sluzit  svrsenije  i  slobod- 


BLAGODAEAN 


404 


BLAGODAEENE 


nijo  ovalio  blagodania  (Inbrofiiu'a.  Bosjfulo  kr.  73. 
Oni  SceiH  svojo  iiiiai'ic,  iiije  Ijlagodaran.  A.  d. 
Bella,  razgov.  191.  Ofi  mojo,  ffdi  su  suzo  vaSo? 
jer  lie  pokazujoto  bolesti  i  zalosti  za  iiiojim  lila- 
godarniiii  udkupitpjem.  .T.  Banovac,  pripov.  Hli. 
Ti  si  otac  pridnbri  i  blafi:(idai'ni.  3.  Filipovi/i 
1,  44'2.  Ti  lias  part-p  blagodanii!  P.  Kiiezov-ii,  I 
iiv.  3'2.  To  li  so  jo  od  tebe  iiiiao  iiadati  pribla- 
godarni  spasito|V  A.  Kaniilii,  uzroci  49.  Da  so 
si'dco  iiaSe  ji)5  brXo  jjrigne  na  zafahiost  toliko 
blagodariiomu  dobrotiuiocu.  56.  Maiiastira  i  crkve 
blagodanii  dobi-ociiiitej.  A.  Kaniilii,  kam.  255. 
Bise  blagodaran  i  covif'an  u  dileiiu  blaga  svoga. 
A.  Kacid,  korab.  35G.  Spasite)  blagodanii.  B.  Cu- 
ceri  5.  —  h)  o  ccmu  god  u  ccfaileta  Hi  sto  se  kuo 
iefade  misH,  tjelesnom  Hi  umnom,  iim  se  Hi  u 
cemu  se  navlaHito  pokaziije  da  je  tako:  aa)  o 
ruci  I  srcu :  Blagodanie  tve  su  ruke.  I.  Guiidulic 
279.  Ako  se  iiahodi  u  vas  koje  dobro,  .  .  doslo 
vam  je  iz  blagodarne  bozije  ruke.  Besjede  kr.  205. 
Gledajte  ove  blagodarne  ruke,  od  kojih  tolika 
dobra  primismo.  J.  Banovac,  pripov.  88.  Da  bog 
ustegne  svoju  rnku  blagodarnu.  V.  M.  Guceti6, 
pohv.  49.  Ovi  je  fcovik  blagodaniom  rukom  mloge 
siroto  poraagao.  A.  Kanizlic,  utoc.  131.  Od  do- 
brofiinioca  kiiizico  ove,  koji  liu  blagodaniom  des- 
nicom  na  svitlost  stavi.  A.  Kanizlic,  fran.  15. 
Cekajuci  da  ti  drugi  blagodarnu  ruku  pruzi.  258. 
Poglodajte  u  one  blagodanie  ruke.  D.  Rapic  217. 
Jeda  li  ce  se  to  blagodariio  srce  lioj  zatvoriti? 
D.  Mattei  188.  —  bb)  o  cemu  umnom:  a  voij,, 
odluci:  Blagodarna  ova  voja  tvoja  primjena  je 
kod  boga.  A.  Kanizlic,  fran.  35.  Dar  onaj  viciii 
i  nesvrseni  sama  blagodarna  voja  bozja  miri.  D. 
Eapic  150.  Ne  ustavi  se  iii  blagodarne  odluke 
Odrece  se.  D.  Mattei  199.  o  milosti,  milosrdu,  do- 
broii:  Moc  i  jakost  blagodarne  milosti  bozje.  A. 
Georgiceo,  pril.  33.  Prosi  blagodarno  milosrdje. 
I.  Dordic,  salt.  301.  Bila  je  onda  dobrota  Isusa 
najblagodarnija.  A.  Tomikovic  23.  o  obecanu: 
Jesu  li  po  sreci  ona  tako  obiliia  i  blagodarna 
obecana  vasoj  vo]i  toliko  ugodna?  A.  d.  Bella, 
razgov.  24.  Lipim  ricma  i  obecaiiem  blagodarnim. 
A.  Kanizlic,  kam.  96.  o  cudotiwrnosti:  Promotrite 
ovu  blagodarnu  cndotvornost  bozju.  D.  Bapic  246. 

—  c)  od,  cefadeta  se  prenosi  gnacene  i  na  druyu 
sto,  kad  se  hoce  da  kaze  da  i  ono  rado  dajc  sto 
ima  Hi  dobro  cini:  tako  o  suncu,  o  zrakii,  o  na- 
ravi,  0  kapli,  o  stralm,  o  molitvi:  Sunce  blago- 
darno svega  svita.  A.  Kanizlic,  fran.  65.  Koga 
ista  blagodarna  narav  za  tezackoga  posla  opra- 
viti  ndlucila.  I.  .Tablanci  9.  Blagodarnim  svojim 
zdrakom  plamene  ino  prosvita  (sunce).  J.  Ka- 
vanin  474.  Ah !  da  mi  je  moo'  dostignnti  skropaj 
kap)e  blagodarne.  .399.  Od  koje  se  (\ubavi)  po- 
x-ada  oni  blagodarni  strah ,  pristojan  dobrijema  i 
vjernijema  sinovima.  J.  Matovic  23(i.  Eekao  sam 
da  je  Oce  nas  molitva  najblagodarnija  i  najmilija ; 
jer  .  .  .  istina  jest  da  su  sve  molitve  pica  duse 
nase,  ali  nisu  toliko  jake.  B.  Leakovic,  nauk  413. 

—  d)  komu  dobro  biva  od  onoga  sto  rijec  2»aci, 
moie  biti  izreceno:  aa)  ii.  dat.:  Jesu  li  vasi  bo- 
govi  bili  toliko  blagodarni  vamaV  V.  M.  Gucetic, 
pohv.  14.  Blagodaran  iskniemu  ima  boga  druga 
u  .svemu.  Poslov.  dan.  6.  —  bb)  u  lok.  s  prijedl. 
prema;  Neka  budu  blagodarni  preina  ubogijcma. 
J.  Matovii  506.  —  cc)  u  instr.  s  prijedl.  s:  Biti 
s  ubozima  blagodaran.  A.  d.  Bella,  razgov.  30.  — 
e)  sto  se  podatlivo  daje  Hi  cini,  moze  biti  izre- 
ceno u  instr.:  Led,  snijeg  budi  sa  svom  moci 
blagodaran  hvalom  nemu.  I.  Dordid,  uzd.  187. 
vijesto  samoga  instr.  grijeskom  instr.  s  prijedl.  s : 
Da  bismo  bili  blagodarni  prema  ubogijema  s  dje- 
lom  i  s  pomoci  nasom.  J.  Matovic  401. 


3.  sto  se  podatlivo  da:  a)  Uo  se  samo^  iz  po- 
datjivosti  Hi  iz  milosti  da,  gratis  datus:  Sto  ima, 
ne  poznava  za  boXji  dar  blagodarni,  nego  kako 
sebi  pristojno.  A.  d.  Bella,  razgov.  241.  —  b)  u 
icmu  se  po  obi^ti  negovu  vidi  podallivost ,  kao 
obilat,  velik,  largus :  Nok  te  slavi ,  tko  god  f.udi 
svoga  ufai'ia  blagodarno  stec  zamino.  I.  Dordic, 
salt.  336.  Obetao  blagodarnu  placu  onizim  ,  koji 
budu  obsluzili  I'legov  zakoii.  Turl.  blago  2,  87. 
Obeeaiie  bozjo,  od  kojega  nije  stvari  obilatije  ni 
blagodarnijo.  J.  Matovic  401.  Blagodarnu  korist 
i  fajdu  pridobiti  niozes.  I.  Jablanei  10. 

4.  sto  se  podatlivo  Hi  milostivo  da,  kao  pod  3, 
ono  je  i  na  dobro  onomu  komu  se  da:  na  to  se 
posledne  steze  znacene,  te  biva  ono  u  cemu  je 
kakvo  doljro  komu  dano,  beneficiarius,  utilis:  Raz- 
di)uje  se  ova  iiaredba  u  blagodarnu  i  omrazitu: 
blagodarna  gleda  korist  ciju  godi.  A.  d.  Kosta 
1,  10.  Na  otaru  blagodarnomu  oliti  privilegiatomu. 
M.  Dobretic  374.  Ako  bi  iraao  (misnik)  medaju 
oli  kriz  blagodarni.  M.  Dobretic  386.  Pri  neg 
umri,  liim  ostavi  dopusieila  blagodarna.  A.  Kafiid 
razgov.  2. 

5.  M  podatfivosti  je  milost,  od  koje  i  dolazi: 
po  tome  blagodaran  dolazi  i  kad  nema  davana, 
kao  milostiv,  koji  drugomu  dobro  hoce,  ugada, 
lubak,  benignus,  beuevolus.  Vas  slovinski  narod 
haran ,  ob}ubio  kojega  si  i  besjedu  blagodaran. 
I.  Gundulic  276.  Ter  se  svakom  veoma  harni 
kazu  dvornoj  na  Jubavi,  i  u  nacin  blagodarni 
glas  uzdizu  svojoj  slavi.  J.  Palinotid,  dubr.  309. 
Moj  blagodarni  Stioce!  A.  KaciA,  razgov.  156. 

6.  obilnosl  (ridi  pod  3)  moze  biti  u  spolasnem 
oblirju  Hi  nacinu,  ito  se  razlikiije  nd  svagdanega, 
obiinoga,  prostoga,  te  je  blagodaran  i  kao  sveian, 
sollemnis:  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  (ispo- 
redi  dale  i  adv.  blagodarno) :  Forma  ovoga  sa- 
kramenta,  jest  ona  slaviia  i  blagodarna  molitva 
(forma  iiujus  sacramenti  est  solemnis  ilia  pre- 
catio),  koju  misnik  govori  u  isto  vrime  kad  po- 
pomazuje  nemocnika.  M.  Dobretic  262. 

7.  adv.  blilgodarno :  a)  liberaliter,  kao  naprijed 
pod  2 :  Svako  jutro  liim  za  hrann  sladku  manu 
blagodarno  dazdjet"  cini.  D.  Palmotic,  clirist.  164. 
Sad  je  vrijeme  harnijein  djeli  d.a  blagodarno  obe- 
seli  haracare  svoje.  J.  Palmotic,  dubr.  297.  Bivsi 
blagodarno  oprostio.  V.  AncU'iasi,  put.  53.  U  jed- 
noga kamatnika  dugovahu  dva  duznika;  .  .  bla- 
godarno prosti  obimi.  I.  V.  Bunic,  mand.  23.  Ne- 
izreceno  nam  gospodine  milosrdje  tvoje  blagodarno 
ukazi.  P.  Parcic  96.  Blagodarno  podarova  svu 
zupu.  J.  Kavanin  272.  Bog  cudesa  blagodarno 
djelovaso.  I.  Dordic,  salt.  268.  Na  koje  vode  to- 
liko blagodarno  zove  Izaija  prorok.  J.  Matovic 
146.  Iskao  je  da  mu  se  trosak  izbroji,  sto  udi}  i 
blagodarno  uciiieno  bi.  A.  Kanizlic,  kam.  798. 
Svoje  mogucstvo  blagodarno  razdijuje  druginia. 
A.  Tomikovic  39.  —  h)  soUemuiter.  kao  naprijed 
pod  6:  Pivat  blagodai'no  oli  ti  blagdano  s.  evau- 
de}e  na  misi.  M.  Dobretic  276. 

BLAGODARCINA,  /.  i  m.  prodigus,  rasipac. 
samo  11  StuUcerii  rjecniku,  sa  koji  ce  biti  i  na- 
iineno,  i  to  kao  aiujm.  od  blagodarac. 

BLAGODARENE,  n.  1.  gratiarum  actio,  .xiu  i 
xiv  mjeka,  a  tada  je  mjesto  -lie  na  kraju.  bilo 
-nije;  izmedti  rjecnika  samo  u  Danicicevu  (ima  i 
u  Stidicevit,  ali  iz  brevijara).  St  blagodarenijomi. 
priimete.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  149.  Dlbziio 
jesti.  .  .  .  ukrasati  st  vi.sakymi  potrobami  cart- 
skyinii,  izrodtiioje  ze  pace  st  blagodarenijemt  i 
poctsttmi  svetomu  grobu  svetago  prerodite|a  mo- 
jogo,  .  .  jeze  obretajeint  cartstvu  krepostt  i  odn>- 
zanije  niolitvami  jego.  Mon.  serb.  125.  —  2.  gratia. 


blagodarite:^ 


405 


BLAGODARNIK 


prosloga  injeka,  ismedu  rjecniJca  samo  u  SiuU- 
cetni  (gi-atia,  favor,  beneficium).  Da  ozdi'avjaju 
nemocnike,  .  .  da  hudobe  izgone,  .  .  tako  blago- 
dareiie  razdjelivati.  Ziv.  is.  202.  Je  li  dostojan 
one  srice  i  blagodarena  da  mu  se  rece  na  smrti 
i  po  smrti  negovoj :  blago  ovonm !  F.  Lastric, 
.svet.  202. 

BLAGODARITEIIj,  iH.  largitor.  u  jednoga  pisca 
piroslocia  rijeka  i  u  Stidicevu  rjeciiiku.  Blago- 
daritej  nas  Isus  poklonio  je  svp  koliko  dnbroeiii- 
stvo  ovo  opieno  svima.  A.  Toniikovic  viii. 

BLAGODARITE^jAN,  blagodaritejna,  adj.  be- 
neficus.  samo  u  Stidicevu  rjciniliu,  za  l<oji  je  hez 
sumne  i  naiineno. 

BLAGODARITELICA,  /.  quae  largitur.  mmo 
u  StuliccKu  rjecnikti,  hez  potvrde. 

BLAGODARITI  ,  blagodarmi ,  iinpf.  gratias 
agere,  beneficiis  afficere.  —  Akcenat  krilii  je  u 
jiraef:.,  taki  je  i  u  impf. :  blagodarfih ;  tahi  bi  hilo 
i  u  part,  piraet.  pass. :  blagudaren ;  u  svijcm  je 
ostalijcm  oblicima  kao  u  inf.,  samo  se  mijcna  ii 
aor.  2  i  3  sing. :  blagodari,  *  samo  je  j(i.^  jedan 
slog  dug  u  part,  praes. :  blagodarRci,  i  pari,  praet. 
act.  i:  blagodariv,  blagodarivsi.  — Dolazi  od  xtii 
vijeka  (vidi  dafe  prri  primjer),  izmedu.  rjecnika 
u  Mikajinii :  largiri;  ii  Belinu:  largiri  (42")''.  277^'), 
benigne  alicui  facero  (43G''),  favoi'e.  (30G''),  bone- 
dicero  (ISBb);  »,  Bjelostijenieim:  largiri;  «  Volti- 
gijinu :  schenken,  vergelten ;  u  Stiilicevu :  bene- 
ficiis afficere,  grates  rependere;  it  Dmiicicevn: 
gi-atias  agere.  u  narodnom  (jonoru  vrlo  rijetko. 
isporedi  blagodaran. 

I.  prelazno: 

1.  zahra^ivati,  .gratias  agere;  koiim  se  zaliea- 
]uje,  sloji  u  akiis.  (kao  hcalili  koya  nazicajuci  ya 
clohroti'oroin);  zahvalnost  se  izrice  tako  sawo  hogu, 
negovoj  desnici.  od  xiii  rijeka.  Blagodaru  te,  vla- 
dyko.  Stefan  kr.  11.  BlagodarihL  boga  i  zaliva- 
liht.  Mon.  Serb.  178.  Blagodari.  gospo,  boga.  A. 
Cubranovic  1-51.  Blagodariin  tebe,  o  priblagi  .Te- 
znse.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  239.  Blagodari  svak 
cas  boga.  I.  Gundulic.  447.  Oca,  sina,  dulia  slavna, 
puce,  sada  blagodari  sred  hva)ena  nepristavna. 
I.  Dordic,  salt.  297.  Slavna  trojstva  velicine  rasti, 
livali,  blagodari.  155.  Jezus  blagodarec  otca  .  .  . 
zavika.  Ziv.  is.  127.  Bice  tvoje  natjeraj  na  niene, 
gos])odine,  blagodarit  cu  i  celivat  ovu  dcsnicu. 
D.  Mattel  42.  Ko  s  Vojinom  boja  bio  nije,  ne 
umije  boga  blagodarit!  Nar.  pjes.  vuk,  3,321. 

2.  ciniti  koiim  dohro  (kao  dnrivati  ga  dobro), 
beneficiis  afficere.  prosloga  vijeka.  u  akus.  stoji 
komii  se  dobro  cini.  Imadose  oblast  da  niogu  od 
svake  vrste  sude  ciniti,  zle  siuaknuti  a  dostojne 
blagodarit!.  A.  Kacic,  razgov.  2H1.  Toliko  nas 
vecma  blagodari  obilnos  od  take  pomoci.  I.  Dor- 
dic. ben.  1.  0  cestiti,  koga  ruka  blagodari  sve 
narode.  202. 

3.  blagosilati,  benedicere.  prosloga  vijeka.  On 
tvu  djecu  blagu  i  milu  blagodari  tvom  u  krilu 
(benedixit  filiis  tuis  in  te).  I.  Dordic,  salt.  489. 
psal.  147,  2  (13). 

4.  dobro  komu  zeleii  zaklanati  ga,  cuvati,  bra- 
niti,  favere.  prosloga  vijeka.  Zakoni  .  .  blagodare 
vece  krivca  nego  osvadnika.  A,  d.  Kosta  279.  vidi 
i  daje  pod  iii. 

II.  neprelazno:  zahval,ivati ,  gratias  agere.  od 
prosloga  vijeka.  a)  bez  onoga  komu  se  zahvapije : 
Vise  ces  blagodariti.  D.  Obradovic,  ziv.  84.  — 
b)  komu  se  zahvajuje,  izrice  se  u  dat.:  Blagodari 
i  bimbasi  i  gospodaru.  Vuk,  dan.  1,  75.  —  c)  dobro 
kuje  se  zahimjiranem  priznaje  izrice  se  u  lok. 
s  prijedlogom.  na  Hi  u  akus.  s  prijedlogom  za : 
Ja  vam   falim,    blagodarim  na  vasemu    slavnomu 


daru.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  148.  Blagodarimo,  gospo- 
dine  stari  svate,  na  vaiemu  lijepomu  drustvu.  Vuk, 
kovc.  72.  Ja  cu  svakome  za  takovii  )ubav  k  svo- 
joj  narodnosti  ja\aio   blagodai'iti.    Vuk,    posl.   lit. 

III.  sa  se :  pasivno ,  sa  subjektoin :  u  znacenu 
koje  je  pod  I,  4.  Kada  razlozi  straue  protivne 
jesu  niracni,  tada  ima  se  prvo  blagodariti  krivac 
nego  osvadnik.  A.  d.  Kosta  2,  79. 

BLAGODARIV  ATI,  blagodarivfun,  impf.  vise 
pitta  ,blagodariti'.  samo  it  rjet-iiicima  llclinu  (lar- 
giri, elargii-i  277^.  582'j)  i  Sluliccrit  (beneficiis 
afficere,  grates  rependere). 

BLAGODARJAHAN,  blagodarjabna,  adj.  dem. 
blagodaran.  samo  u  StiiUi'Cini  rjecniku,  za  koji  ce 
biti  i  nacineno. 

BLAGODAR.TASAN,  blagodarjasua ,  adj.  vidi 
blagodarjaban.  samo  u  Stulicera  rjecniku,  za  koji 
ce  biti  i  nacineno. 

BL/AGODARJE,  n.  gratia,  beneficium.  isporedi 
blagodane,  blagodat,  milost.  Od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belinu  (liberalitas  4361'.  largitio 
4251'.  beneficii  collatio  137".  privilo.giiim  586")  i 
u  StuUcevu  (gratia,  favor,  beneficium).  Ud  blag 
i  dar.  —  1.  .gratia,  inunifieentia,  benoficontia,  mi- 
lost  kcrjom  se  sto  dobro  dajc  Hi  dohro  cini  dru- 
qomu:  Da  se  spomiuanio  od  velikoga  dobrotvorja 
i  blagodarja,  kime  pirijalo  (relieaiistvo  bozje)  nas 
jest  na  milost  S.  Budinic,  sum.  181'.  Molim  uc- 
izmirna  blagodarja  tvoga  obilje,  da  se  dostojis 
ozdraviti  uemoc  moju.  M.  Alberti  402.  Da  sluga 
tvoj,  kra}  nas,  koji  po  tvomu  blagodarju  i^rimio 
jest  vladanje  krajestva,  takojer  da  prime  svih 
kriposti  uninozenje.  L.  Terzic  353.  Sto  imaju  judi, 
sto  nije  izaslo  iz  blagodarja  bozjega?  J.  Matuvic 
434.  Po  milosti  stolice  apostolske  i  po  blagodarju 
prijasne  cesarice  episkop.  A.  Kanizlic,  kam.  88t). 
Po  dopustenu  i  blagodarju  apostoliskomu.  M.  Do- 
bretic  375.  —  2.  beneficium,  Uto  se  komu  milo- 
st ivo  da,  dobro  komu  ncineno.  Ovi  sakrameuat 
(imcesie)  onomu  koji  so  pricestio  uzdigno  srce 
na  nebeska  i  bozanstvena  bla,godaija.  A.  Komu- 
lovic  48.  Tvrdo  odlucujem  da  cu  neiziuirno  hvalc 
dati  bozanstvenomu  velicanstvu  na  svaka  dobi'o- 
cinja,  .  .  i  osobito  za  blagodarje  stvorenja,  odkup- 
]enja  i  zazvanja.  P.  Radovcic,  nac.  38S.  Milost 
blagodarna  jest  blagodarje  kriposno,  koje  nam 
bog  daje  za  spasene  drugili.  A.  Kadcic,  bogosl. 
10.  Eujan  jest  misec  od  ploda  i  voca,  misec  od 
blagodarja.  A.  Kanizlic,  utoc.  390.  Moze  biti  da 
nijesmo  stekli  sve  one  milosti  i  sva  ona  blago- 
darja, koja  uziva  nas  prvi  rodite).  Besjode  kr.  190. 
Niti  bi  primili  ploda  oli  ti  blagodarja  i  milosti 
ovoga  sakramenta.  JM.  Dobretic  477.  Primas  na 
izmjenu  tlacene  za  nege,  uvrjedena  za  blagodarja. 
D.  Mattel  255.  Sva  kolika  djacka  privilegia  oli  ti 
milosti  i  blagodarja.  M.  Dobretic  323.  Jedno  oso- 
bito blagodarje  vlastito,  komu  dopustcuo  u  pri- 
godah  izvanrednijeh,  ne  ima  na  izgled  proci  od 
druzijeh.  B.  Cuceri  110.  Ista  ona  }ubav  i  blago- 
darje koje  se  cini  komu  god,  skodi  mlogo  puta  i 
dobrocin.stvu  i  dobrocinite}u.  A.  Tomikovic  145. 
Po  cemu  nami  se  put  otvara,  da  pojdemo  na 
dobra  i  blagodarja  crkve?   A.  Velikanovic,  upuc. 

1,  299.  Onda  uziva  sve  djacke  milosti  ili  ti  bla- 
godarja. 2,  161. 

BLAGODARNICA,  /.  benefica.  samo  it  jednoj 
knizi  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (be- 
nemerita  137a.  donatrLx  277a)  j  u  StuUcevu  (quae 
largitur).  Tv  mne  blagodarnica  bila  jesi.  Starine 

2,  299. 

BLAGODARNIK,  ni.  beneficus,  beneficiarius, 
dobrotnor  i  koji  uziva  kakvo  dohrocinstvo.  Od 
XVII  cijeka,   izmedu  rjecnika  u  Mikajinu:  muni- 


BLAGODARNO 


400 


BLAGODAESTVO 


ficus,  boneficus,  libcialis  (18'');  m  IMinu:  beiie- 
ficus  (137"),  doiiator  (277"),  liberalis  (4!W'),  u 
Bjelostijeiicent  (17"),  i  n  Sltilicccii:  lavffitor. 
1.  bcuofious,  lai-gitor,  dohrotvur ,  davalac ,  koji 
railo  diije  Hi  dohro  citii:  a)  o  hogti:  Blagosliv- 
)am  tebe  gosiiodiuo,  blagodarnif'o  svakoga  blago- 
slova.  B.  KaSic,  is.  107.  Blagodarnif-c  od  sjiasonja! 

1.  Ivanisevid  104.  Uzninaza  vjccni  blagodaniik 
dobra.  I.  £)ordi6,  salt.  '292.  BlaKodarnik  svakoga 
dobra.  H.  BonacMd  27.  Svomogiiccniu  blagodar- 
niku  uzmakne  poklon.  Ziv.  is.  H.  Tvorac  i  blago- 
daniik  sijasena.  J.  Matovio  100.  GrjoSnilc  jos  grde 
od  nista  rad  nebamosti,  s  kojoiu  iiaopako  od- 
vra6a  Tisiieniu  blagodarniku.  A.  Kalic  b09.  — 
b)  o  cofjeku:  Na  cast  Tiberija  cesara  svoga  bla- 
godaniika.  Zi\'.  is.  52.  Ne  vido  se  lakomci  obra- 
ccni  u  blagodarnike.  Bosjfide  kr.  18.  Koji  nazi- 
vaju  blagodarnika  jcdnoga  i-asipavca.  Turl.  blago 

2,  194.  —  2.  beiicficiarius,  tko  idii'n  dohroiiiistvo: 
Blagodarnost  gubi  se  kada  blagodarnik  pociinje 
neharan   biti  svomu  priuoipu.   A.  d.  Kosta  2,  81. 

BLAGODARNO,  adv.  vidi  kod  blagodaran. 

BLAGODARNOST,  Wagodarnosti,  /.  gratus  ani- 
mus, munificentia,  beneficium,  praemium.  Ud  xvi 
vijeka  (vidi  pod  2),  izmedu  rjecnika  u  Vranci- 
cevti:  largitas  (54);  w  Belinu:  liberalitas  (43f)l>). 
largitio  (4251)),  lautitia  (687^),  magnificentia  (452^), 
gratia  (za  blagodariios,  per  gratiam  3061") ;  u  Vut- 
tigijinu:  unterstiitzuug ;  u  Stulicevii:  liberalitas, 
luunificentia.  isporedi  blagodaran ,  od  cega  je  i 
postalo.  —  1.  gratia,  gratus  animus,  zahvalnost. 
u  torn  iiiacenu  dolazi  isfom  od  prosloga  vijeka. 
Prolivaju  oci  moje  suze  blagodarnosti.  D.  Obra- 
dovi6,  ziv.  1.  Slabo  co  i  od  ostaloga  svijeta,  i  da- 
nasiiega  i  potonega,  dobiti  za  to  drukciju  blago- 
daniost.  Vuk,  odgov.  na  utuk  23.  —  2.  munificentia, 
liberalitas,  podat^ivost.  it  torn  znaccim  dolazi  od 
XVI  vijeka,  najprije  i  svega  toga  vijeka  samo  u 
Vrancicevu  rjccniku.  Tve  krajevske  svijetle  ku6e 
blagodarnost  slatka  i  mila  sve  kriposti  pobjeguce 
na  zem]i  je  usta^dla.  I.  Gundulic  277.  Da  sluzi 
tako  vjernu  kroz  uzdaije  odgovori,  blagodarnost 
neizmjernu  u  carskomu  srcu  otvori.  J.  Palmotic, 
dubr.  324.  Bog  osobitim  darom  od  svoje  blago- 
darnosti pribivajuci  s  judmi  M.  Bijankovic  79. 
Blagodamos  je  izvrsniva.,  kom  dariva  ne  liotece, 
kad  se  sa  svim  blag  razliva  i  sebe  im  na  dar 
mece.  J.  Kavai'iin  538.  Nadari  tvom  blagodarnosti. 
tko  te  sluzi  gospodine.  I.  Dordic,  salt.  437.  Blago 
milosti  i  darova,  koje  je  primila  od  bozje  blago- 
darnosti. A.  d.  Bella,  razgov.  161.  Bog  po  svojoj 
blagodarnosti  bozanstvenoj  nama  je  mnoge  i  ve- 
like  milosti  dao.  J.  Filipovic  1,  206.  Tko  te  je 
igda  sluzio,  da  mu  nisi  ispunila  ^svojom  blago- 
darnoscu'?  J.  Banovac,  obit.  70.  Nu  (crkvu)  na- 
kitise  s  nastojanem  svojim  i  blagodarnostju  go- 
spode  osicke.  A.  Kanizlic ,  utofi.  xv.  Zagrliie 
poniznost  oholi,  blagodarnost  lakomi.  213.  Za  me 
sve  stvori  bozja  blagodarnost  A.  Kanizlic,  roz. 
63.  Promisjavase  blagodarnost  bozanstvenu.  D. 
Rapic  330.  Mnozi  misle  da  je  utjesit  potrebnika 
blagodarnos,  a  ne  djelo  od  pravde  naredeno  bo- 
gacim.  Besjede  kr.  103.  S  kojijem  razlozima  ima 
se  prignuti  puk  krscanski  na  mrzost  hiiiestina  i 
na  zudbu  blagodarnosti.  J.  Matovifi  402.  Da  je 
medu  nami  zamjenita  Jubav  i  blagodarnost.  502. 
Blagodarnost  oli  podatnost  protiva  lakomosti.  M. 
Dobretic  202.  Krepko  ufam,  harno  odvracati  bla- 
godarnosti tvojoj.  D.  Mattel  315.  Uzivajuci  u  svom 
srcu  neliimbenu  blagodarnos  od  djeteta.  gdje  od- 
vraca  tako  pospjesno  sto  je  primilo.  B.  Cuceri  8.3. 
Dilo  zafa|ei'ia  na  daru  toliko  veliku  i  zamiritu 
bozje  blagodarnosti.  I.  J.  P.  Lucid,  nauk.  46.  Bla- 


godarnost jest  kripost,  koja  odvraAa  jubav  od  bo- 
gatstva  a  prigiba  na  razlozno  razdi|one  siroma- 
bom.  B.  Leakovic,  nauk  474.  kome  je  na  dobro 
ia  ,blagodarnost',  moze  biti  izreceno  u  lok.  .s  pri- 
jedl.  prema:  Nauci  kolika  jo  dobrota  i  blagodar- 
nost bozja  prema  narodu  covjePanskomu.  J.  Ma- 
tovift  499.  —  3.  beneficium,  ito  .s-f  inilosttivo  dariije 
Hi  dobro  Ho  se  komu  ucini,  dobrocinHtro,  niilost. 
Ne  ima  se  virovati  da  princip  bo6e  uzeti  blago- 
darnost jedan  put  dopuscenu  .  .  .  Sa  svim  time 
moze  se  izgubiti  ova  blagodarnost,  .  .  .  kada  bla- 
godarnost dopuscena  pocim}e  biti  od  veliko  stete 
drugomu.  A.  d.  Kosta  2,  81.  Blagodarnost  dopu- 
§6ena  od  zakona  ne  ima  se  nikomu  otimati.  82. 
Rodena  je  Marija  kano  sunce  livajuci  svrliu  nas 
svoje  blagodarnosti.  A.  Tomikovic  x.  .s  lok.  i  pri- 
jedt.  prema:  Slaviti  neizmjerne  blagodarnosti  bozje 
prema  nama.  J.  Matovic  21.  —  4.  praemium,  sto 
se  kome  da  kao  zasluga,  uzdarje,  plata :  Ocito  je 
da  u  ovomu  zivotu  nije  svih  grihov  bica,  kako 
ni  svakoga  dobra  dila  blagodarnost  I.  Zanotti, 
1  red.  jii-is.  8. 

BLAGODAROST,  blagodaro.sti ,  /.  liberalitas, 
podat(ivost.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  is- 
poredi  blagodar,  od  cega  je  i  postalo.  Sto  god  ima 
hvale  i  liposti,  dostojanstvo  tvojc  jest  blagoda- 
rosti.  A.  Georgiceo,  nasi.  297. 

BLAGODARSTVEN,  adj.  liberalis,  gratus,  gra- 
tiarum  actionis.  od  xiv  vijeka,  samo  u  knigama 
u  koje  je  moylo  doci  iz  crkvenijeh;  izmedit  rjec- 
nika u  Vanicicevu  (ima  i  u  Stulicevu,  ali  iz  rus- 
koga).  mjesto  e  bilo  je  u  staro  vrijeme  t;  .sa  e  do- 
lazi prosloga  vijeka.  —  1.  liberalis,  podatliv,  koji 
rado  daje  Hi  dobro  cini  drugomu..  o  sili  sv.  duha: 
BlagodaristvEnoju  siloju  sv.  duba  opltcajemt.  Da- 
nilo  280.  —  2.  gratus,  zahvalan  :  Vi>  tolikybt  be- 
daliB  blagodartstvtnu  javiti  se.  Glasnik  11,  60.  — 

3.  gratiarum  actionis,  «  cemu  je  zahvalnost :  Sija 
i  ina  blagodarBStvtnaa  izrece.  Glasnik  11,  60.  Bla- 
godarstveno   pismo.    D     Obradovic ,    bas.  413.   — 

4.  adv.  blagodarstveno,  u  znaccnu  koje  je  pod  2 : 
Blagodari.stvtno  slaviti  boga.  Glasnik  24,  232. 

BLAGODARSTVITI,  blag6darstvim,  impf.  gra- 
tias  agere,  zahvajivati.  iz  crkvenijeh  kt'tiga  u  jed- 
noga pisca  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Daniiicevu.  Mnogo  molitvovavt  i  blagodarstvivB. 
Glasnik  11,  47. 

BLAGODARSTVO,  n.  liberalitas,  beneficium, 
gratiarum  actio,  isporedi  blagodarnost.  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu:  liberalitas; 
u  Mikajinu:  liberalitas,  munificentia  (18l>);  u  Be- 
linu: liberalitas  (436'').  largitio  (425b),  milost,  do- 
brociustvo  (357*);  u  Voltigijinu:  unterstdtzung ; 
M  Stulicevu:  liberalitas,  munificentia.  —  1.  libe- 
ralitas, podatjivost,  milost  kojom  se  rado  daje  Hi 
dobro  cini  drugomu.  Od  gospode,  koju  kako  je 
bog  gospodstvom  darovao  tako  ju  je  pametju  i 
blagodarstvom  i  pravdom  .  .  naresio.  P.  Hekto- 
rovic  53.  Dobita  sam  ja,  dobita,  ne  od  oruzja.  nu 
od  tvoga  blagodar.stva  plemenita.  I.  Gundulic  413. 
Odluci  u  svoj  voji,  .  .  tko  se  ukaze  juuak  boji  da 
cas  prid  nim  visu  stece  .  .  .  Blagodarstvom  ova- 
cime  svemoguc  se  izit  nada.  295.  !^ubav  i  tve 
blagodarstvo  veliko  je  vrli  nas,  boze  !  D.  Palmotii, 
Christ.  192.  Ti  si  gospod  od  milosti,  komu  iz  krila 
sa  svijeh  strana  rijeke  teku  od  sladosti  blago- 
darstva  svud  poznana.  J.  Palmotic,  dubr.  20.  Tko 
je  tebe  igdar  sluzio,  da  mu  ti  nisi  odvratila  s  ve- 
likijem  blagodar.stvom  ?  P.  Posilovic,  nasi.  78. 
Neka  se  blagodarstvo  tvoga  velicanstva  razglasi 
i  svakomu  narodu  ocituje  da  ti  ne  ces  smrti  od 
gresnika  nego  da  se  k  tebi  gresnik  obrati.  V.  An- 
driasi,  put.  367.  Odluci  posvojiti  blagodarstvom  i 


BLAGODARSTVOVATT 


407 


BLAGODJET 


Jlibavi  kijeli  mu  iiije  moglo  biti  silom  porl  vlas 
svu  da  stavi.  I.  Kanavelic,  iv.  286.  Molirao  obil- 
nost  tvoga  neizmiriioga  blagodarstva.  L.  Terzic 
259.  Oslobod'te  od  zlili  luulia  otce,  djede  .  .  .  bla- 
godarstvom  ust  i  ruUa.  J.  Kavaiiiii  380.  Kako  ste 
cjec  vasega  blagodarstva  svakomu  priobiliii  mi- 
lostima.  1.  Dordif',  mand.  iv.  U  nevo|i  pomoiie  ga 
blagodarstva  rukom  svoga.  37J:.  Narav  je  od  bla- 
godarstva  jjrivisi'iega  i  malu  .stvar  ne  zajjlatit  ma- 
lijem.  I.  Doidic,  bo>ii.  lOl!.  Ukazati  veliko  blagu- 
darstvo  darivajuci  gradove  A.  d.  Bella,  razgov. 
324.  Oholosti  .suproti\nio  jost  ponizeue,  lakomosti 
blagodarstvo.  Pisaiiica  54.  Koja  sam  od  tvoga 
blagodarstva  primio.  J.  Filipovic  3,  vi.  Pohodio 
ga  je  po  svojoj  milosti  i  blagodarstvii.  E.  Pavir, 
ogled.  531.  Svojijem  blagodar.stvoni  obkruzio  nas 
oda  svudai'a.  B.  C'uceri  ITli.  —  komii  je  mi  dohrn, 
moic  hiti  igreceno  u  lok.  s  prijedl.  preiua:  Od 
blagodarstva  bozjega  prema  svomti  sliizi  }iokoi- 
niku  B.  Kasic,  ign.  21.  —  2.  bonofipiuni,  .v/o  .sc 
kowu  pndatliro  Hi  milostivo  ticini  Hi  da.  Od  koga 
si  primio  sva  dobrocinstva  i  blagodarstva.  B.  Ka- 
§i6,  zrc.  133.  Od  koga  isliode  svc  milosti  i  dobro 
bozje  svako  i  sva  jos  blagodarstva  duliovna  i  te- 
le.sna.  B.  Kasic,  is.  113.  Hti  liemu  podiliti  ovo 
blagodarstvo.  G8.  Negova  (cii)  blagodarstva  bez 
pristaiika  spomenivati.  A.  Andriasi,  jiut.  18.  Hrani 
u  skutu  svora  bogatu  blagodarstva  i  milosti,  neka 
moja  cista  dila  ]io  iiih  bi  so  zaplatila.  I.  Dordic, 
salt.  47.  Tko  rasti  pri^Tsncga .  stjpco  s  nobesa 
svakoje  milosti  i  blagodarstva.  334.  Dan  isliodiii 
recenoga  blagodarst'^'a  i  oslobodci'ia  iz  robstva 
egipatskoga  nazivjo  so  vazain.  Ziv.  is.  14(1.  Pri- 
stojno  je  da  blagodarstvo  dopuspoiio  od  princijia 
bude  produzeno.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  SI.  Svc  dni 
su  ovi  uzivali  pofale  i  postciia,  dohodke  i  izbav- 
}eria  i  druga  .korisiia  blagodarstva.  1,  117.  Cini 
blagodarstva  i  milosrdjc  ubozim.  A.  Kacic,  korab. 
293.  Zaradi  molitava,  lemozine  oliti  blagodarstva, 
i  dobrih  dUa,  koje  ste  cinili.  278.  —  3.  gratiarum 
actio,  zahiHihtoat.  Sve  nakazni  morske  i  nijome 
vile,  blagodarstvom  neizinjernijeme  neizmjcrnoga 
proslavite.  I.  Dordic,  mand.  188. 

BLAGODAE8TVOVATI,  blagodarstviijcm,  »»i- 
perf.  gratias  agorc,  znliriiliridi.  n  jeduocja  pisca 
xm  vijekn,  iz  crlrcnijeh  l.iUyii;  isiiiedit  rjccnika 
samo  II  JJanicicevii  (inin  i  u  Stulicevit,  all  is  rti- 
skoga).  Blagodan.stvuie  svetuju  trnjicu.  Stefan 
kr.   21.  " 

BLAGODARUKATI,  blagodarCicrnn  i  blagoda- 
riikam,  impf.  jiarce  largitari.  dejn.  od  blagodariti. 
samo  H  StiiUcerii  rjecnikii ,  :a  koji,  ce  hiti  i  na- 
cincno. 

BLAGODAT,  /.  /(i»'s.  gratia,  milost  kojom  se 
sto  dohro  daje  Hi  dohro  cini  komu,  i  >:ti)  se  i'loni 
daje  Hi  cini,  ali  samo  kad  je  u  hoga  Hi  kad  je 
od  boga.  isporedi  blagodet.  Od  blag  i  daii.  Od 
XIV  vijeka,  ismedn  rjeciiika  u  Stulicevu  (gratia, 
favor),  u  Vukovu  (segen,  favor,  salus,  incremen- 
tum)  i  u  Daniciieru  (gratia).  Izvojenijemt  bozt- 
stvLnyje  blagodati.  Mon.  serb.  74.  Blagodatt  pre- 
svetago  svojego  duha  na  gospodbstvo  mi  izlija. 
266.  Bog  tebe  (mater  hozju)  svojom  blagodatim 
pripuna.  Ziv.  is.  178.  Mi  svi  uzesmo  blagodat  za 
blagodacn.  Vuk,  jo%'.  1,  16.  Blagodat  gospoda  na- 
sega  Isusa  Hi'ista  sa  svima  vama.  Vuk,  filib.  4,  23. 
Blagodat  tece  iz  usta  tvojih.  D.  Danicic,  psal. 
45,2.  u  narodu  se  yoi^ori  kad  ide  dohra  kisa: 
Blagodat  bozja  pada  na  zemju.  Vuk,  rjec.  30a. 

BLAG  OD  ATA  N,  blagodatna,  adj.  gratia  plenus, 
pun  blagodati  (koju  vidij.  u  nase  vrijem.e  ii  kni- 
ievnika,  izmedii  ijecnika  samo  u  StuUceru  llibe- 
ralis,  munificus,  utilis).  isporedi  blagodjetan.  Ra- 


duj  se,  blagodatna!  Vuk,  luk.  1,28.  Blagodatni 
si  dazd  izlivao.  D.  Danicic,  psal.  68,  9.  Preiuajetvii 
oblak  blagodatni.  M.  Pavlino^dc,  spis.  101. 

BLAGODATE^i,  m.  benoficus.  u  jednoya  p)isca 
xm  vijeka  i  u  Stnliceeu  rjccniku  (largitor).  Ne- 
besr.naago  blagodateja.  Domentijan^  201. 

BLAGODATEtNICA,  /.  beneiica.  xin  i  xiv  vi- 
jeka, izmedu  rjei'nika  u  Stidicevu,  i  Danicicena. 
Bogorodice  blagodate|Lnice.  Stefan  kr.  12.  Domen- 
tijan"  61.  165. 

HLAGODATE^jNIK,  m.  largitor.  samo  u  Stu- 
Urevii  rjecmku,  za  koji  jc  bez  simmc  i  nacineno, 
II  snaccim  koje  je  stavleno. 

I      BLAGODATNICA,  /.  benefica.  xm  vijeka.  samo 

I  0  bogorodici.  isporedi  blagodjetnica.  Boga  i  pre- 
Kvotcj   materi  jego  blagodattnici.   Sava,  tip.  stud. 

j  glasn.  40,  175. 

I      BLAGODAVAt.!,  blagodavca,  ■»?..  bonoi-um  dator. 

j  xm  vijeka,  samo  o  IstL-iii.  Blagodavtct  HristosB. 
Dornentijan"   151. 

BLAGODIHANE,  n.  suavitas  (odoris).  u  jed- 
noga  pisca  xvii  vijeka  i  a  Stulicevu  rjccniku  (ali 
u  nemu  iz  brevijara)  Kakono  mira  obrana  dala 
sam  blagudihanje  niirisanja.  I.  Bandulavic  221l\ 
eccl.  24,  20  (dedi  svavitatom  odoris). 

BLAGODIJAN,  nrfj.  be.neficus.  u  jcdnoga  pisca 
XVI  vijeka.  i  je  po  juznom  i  zapadnom  gororu  od 
staroga  C;  mjesto  kojega  bi  a  istocnom  gocora  bilo 
e.  medu  j  ('  n  unietniiio  je  a,  da  ne  hudu  dea  su- 
glasna  na  kraju,  pa  ostaje  i  kad  nijesu  na  kraju. 
,Ta  ti  zahvalnjeni  mnogo  blagodijani  gospodine 
moj,  B.  Gradic,  dull.  22. 

j      BLAGODIJANE,  n.  bcnclicium.  i  je  po  sadas- 

\  nem  juznom  i  zapadnom  govoni  mjesto  staroga  c, 
mjesto  kojega  je  u  istocnom.  govoru  o.  na  kraju 
je  ne  od  starije.ga  nije.  dolazi  xiv  i  xv  vijeka,  a 
tada  je  jos  bilo  staro  e  na  recenom  nijestu  a  na 

\  kra.;ju  -nije.  Blagodi'janija.  (ilasnik  n.  \Z,  138.  Mon. 
serb.  539. 

BLAGODI.TNICA,  /.  benefica.  i  jc  pred  j  po 
sadasnem  juinum  i  zapadnom  govoru  mjesto  sta- 
roga (i,  )iije.-ito  kojega  je  u  istocnom  gororu  e. 
xvn  vijeka  u  jednoj  knizi,  ti  kojoj  je  jos  c  iia 
recenom  mjestu.  Blagodcjnica.  Starine  2,  299. 

BLAGODIJSTVO,  «.  bonum  opus,  i  je  pred  j 
po  sadaiiuem  juznom  i  zapadnom,  govoru  mjesto 
staroga  0,  mjesto  kojega  je  a  istocnom  govoru  e. 
XIV  vijeka,  a  tada  se  pisalo  e  na  recenom  mjestu. 
Slysa  za  mnogy.je  trudy  i  vtsa  blagodejstva,  je- 
liko  tvorilb  be.  Dauilo  302 

BLAGODIJSTVOVATI,  blagodijstvujem, /)/.  be- 
neticio  afficere.  i  je  pred  j  mjesto  e  kao  u  ,bla- 
godijstvo'.  XIV  vijeka,  a  tada  je  jos  bilo  e  na  re- 
cenom. mjestu.  Gospodb  blagodejstvova  te.  Danilo 
313.  u  drugom  prijepisu:  GospodL  dobro  tebe 
sLtvori.  313'. 

BLAGODJELNICA,  /.  quae  bene  facit.  samo 
u  Stulicevu  rjecnikn,  u  koji  je  dosla  kao  i  blago- 
djelnik,  kojega  vidi. 

BLAGODJELNIK,  m.  bene  faciens.  .samo  u  Stu- 

i  licevu  rjccniku,  za  koji  je  bez  sumne  i  nacinen, 
i    to   od   adj.   blagodie.'an ,    koji   ima   u   nemu   iz 

I  misala. 

1.  BLAGODJET,  /.  gratia,  kao  i  blagodat,  ko.ju 
vidi.  od  blag  i  djeti  (ciniti).  -je-  je  po  juznom 
govoru  od  staroga  e,  mjesto  kojega  u  istocnom 
e,  u  zapadnom.  i.  sada  se  govori  samo  sa  e.  do- 
lazi od  XIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu 
(.blagodef)  i  u  Dnnicicevu.  Obresteta  blagodeti 
Sava  4.  Ponnzdent  boztstvtnoju  blagodetiju.  Mon 
serb.  78.   Blagodett  presvetago   svojego  duha  na 


BLAGOD.TET 


408 


BLAQOHRANI§TE 


gospodstvo  mi  izlija.  '20r).  PriniiliL  bozastvpiiujii 
bln^oditi..  292.  Dpvqjrica  )<ad  staiio  pripovedati, 
a  iz  iista  svp  zlatna  ruia.  Onda  so  mac^'ija  jos  \ 
vocma  zac'iidi,  pa  jo  zajiita:  <;do  si  taUu  blapfodot 
iia  sobo  dobila'P  Nar.  prip.  viik.  177.  sada  se  go- 
vori  i  u  muikom  rodu:  Jvao  Sto  se  di6i  i  kiti 
Durdov  dan  li.stoin  i  zeloiinni  travnm  a  Spasov 
dan  jetom  i  cvijetom  i  boXijem  .syaUijcni  blago- 
dotom.  Vuk,  kovo.  12G.  Jiv.  75. 
2.  BLAG6dJET,  m.  vidi  blasodjot.  /.  i 

BLAGODJETAN,  hlagiNdjotna,  adj.  gratiae,  be- 
nignus,  beneficiis.  od  xiii  vijeka,  izmcdu  rjecniha 
II  Stuliccvit  (in  hrevijara,  bonig-nus,  elemens),  u 
ViiliOVH.  (.blagodetan',  salutaris,  prosper)  i  u  Vani- 
Hcevu  (gratiae).  Od  blagodjot,  kojii  vidi.  —  1.  gra- 
tia jilonus,  u^kumcje  Hi  k  ceinu  je  hlagodct,  kao 
blagodatan.  Cuditi  se  promyslu  clovrkojubivaago 
boga  nasego  i  .si,boru  blagodeti.nomu  jego?  Do- 
inontijanii  3.  Svetyimi,  dnhomt  sibrani ,  blago- 
(iotbnyj  stvett  si,tvori.se.  9'2.  Blagoddti.n3'j  dart 
oth  boga  imy.  186  Blagodjetnoni  krvju  ocisti.  N. 
liaiiina  H2.  Blagodetnim  zuamenjcm  i  pecatom 
vsega  zivnta.  S.  Budinii'-,  sum.  180''.  —  '2.  benig- 
nus.  !^ubav  trpeca  jest,  blagodjetna  jest.  N.  Ba- 
liina  361".  Ikor.  13,  4.  /(  Vuhovu  prijevodu:  milo- 
krvna.  —  3.  beneficns,  koji  dobro  komu  cini.  Koji 
vlast  nad  I'limi  imaju,  blagodjptui  zovu  se.  N.  Ka- 
nina  102.  Ink.  22,  2.5.  ICoja  nam  bi  druga  blago- 
detna   i    spasonosna   Eva.    b.  BudiniA,    sum.  22'\ 

—  4.  adv.  blagodjetno,  bonigne:  Mnogo  imt  bla- 
godetno  blagoslovismo  taj  gradt.  Mon.  serb.  324. 

BLAGODjtTE^,  )ii.  benefious.  od  xni  vijeka, 
.lamo  u  knigama  u  kojima  se  mijesa  jesik  .vn  crkre- 
iiijem;  ismedu  rjecnika  u  Stulitevu  i  Daiiiciievu. 

—  Od  blago  i  djeti  (ciniti).  —  Blagodete}:,  tvoj 
Hristosi.  Domontijana  28.  Kl  svojemii  blagodo- 
te)ii  vladico  Hristu.  Mon.  serb.  18(1. 

BLAGODJETEl^AN,  blagodjetcjna,  adj.  bene- 
ficiis. .■^amo  XV  Hi  xvi  vijeka,  ismcdit  rjecnika  samo 
u.  Stnlivcvii.  Blagodartna  i  blagoutrobtna  i  bla- 
godete]iia.  Aleksand.  nov.  72.  —  Ado.  blagodjo- 
tp}no,  munifice,  u  StuUccvu  rjccnikii. 

BLAGOD JETE:^ICA  ,  /.  vidi  blagodjete}nica. 
samo  II  SluHcevu  rjecniku,  za  koji  cc  hiti  i  na- 
cincno. 

BLA60DJETELNI(;:A,  /.  benofica.  xiii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Stidiceru  i  Baniiicevu.  samo  o 
hogorodici.  Bogorodici  blagodetejtnici.  Mon.  serb. 
10.  Sava  2.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  197.  Domen- 
tijan».  61. 

'  BLAGODJETEl^NIIi,  m.  beneficus.  .famo  u  iStu- 
licevu  rjecniku,  za  koji  ce  hiti  i  nacineno. 

BLAGODJETEJ^NOST,  blagodjetelnosti,  /  vidi 
blagodjetejstvo.  samo  u  Stidiccrii  rjecnikn,  za  koji 
cc  hiti  i  nacineno. 

BLAG0DJETE:^STV0,  «.  beneficentia.  u  jed- 
noga  pisca  xv  vijeka  (iwa  i  u  Stulicevu  rjecniku, 
ali  iz  tirecijara).  Nedostojua  takovu  blagodetej- 
stvu.  Glasnik  11,  59.  istoga  vijeka  i  sa  -ije  na 
kraju  mjesto  -o:  Velikyiht  radi  blagodetejstvij. 
Mon.  sei-b.  334. 

BLAG0D,TETE:^STV0VATI  ,  blagodjete}stvu- 
jem,  impf.  bene  faceve.  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Daniciceru  (ima  i  u  Stulicevu,  ali 
iz  ruskoga).  Vtsegda  blagodetejtstvuje  o  rode  na- 
semL.  Mon.  serb.  539. 

BLAGODjiilTNICA,/.  benefica.  xm  vijeka.  samo 
0  hogorodici.  ispiorecU  blagodatnica.  Bogorodioe 
blagodetLnice.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  155.  170. 

BLAGODJETNO,   adv.   vidi  kod  blagodjetan. 

BLAGODJETSTVOVATI  ,      blagodjetstvujem, 


impf.  ujcdnom  rukopisii  mjesto  ,blagodanstvovati', 
koje  vidi.  Pprsida  sa  mnom  blagndotstvnje.  Alek- 
sn.nd.  jag.  starin.  3,  305. 

BLAGODRZAVAN,  blagodrZavna,  adj.  bene 
rogiians.  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  sumo  u  Da- 
nicicevu.  Blagodrtzavnyj  Stefant  knozi.  Lazari.. 
Mon    sorb.  215. 

BLAGODUSAN,  blagidusna,  adj.  animosus. 
xn  vijeka,  samo  kao  adv.  blagoduSno,  a  kao  adj. 
samo  u  rjecnicima  Voltigijinu  (liarmberzig)  i  Stu- 
licem  (laetus,  hilaris).  Ne  malodusiti  se.  .  .  ni.  bla- 
godnsno  imeti.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  214.  tip. 
stnd.  glasn.  40,  171. 

BLAGODUS.TE,  n.  mens  facilis.  u  jednoga  pisca 
XIV  vijeka ,  a  tada  je  mjesto  -jo  na  kraju  bilo 
-ije;  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniciceru  (ima  i 
u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  VLsaku  ]iibovt  i  bla- 
godusije  svojcje  krotosti  kL  nemu  pokazavt..  Do- 
mentijan''  104.  Vi.sebi>  blagodusijemt  bogatno  oda- 
rovavL.  Domentijan''  168. 

BLAGODUSNO,  adv.  vidi  kod  blagodusan. 
BLAGODU&NOST,  blagudnsnosti,/.  misericor- 
dia,  it  Voltigijinu  rjecniku,  a  aeqnanimitas,  animi 
tranquillitas,  )(  Stulicevu.  izvan  tijeh  rjecnika  ne 
nalazi  se. 

BLAGODUSTVO.  n  aequanimitas,  animi  tran- 
quillitas. samo  11  Stulicevu  rjecniku. 

BIiAGODU§TVOVATI,  blagodustvujem,  impf. 
bono  animo  esse,  u  jed}ioga  jiisca  xiv  vijeka  i  u 
Danicicevu  rjecniku.  Vt  miri'  blagodasi,tvujiisti. 
Domentijan*'.  177. 

BLAGOGOVORAC,  blagogovorca,  m.  eloquens 
i  suaviloquus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje 
ima  i  blagogovoran  (adj.),  blagogovorene,  blago- 
govoriti ,  blagogovornica ,  blagogovornik,  blago- 
govorno,  blagogovornost,  Ijlagogovorstvo.  sre  ne- 
pouzdano. 

BLAG0H06aN,  blagohocna,  adj.  bonevolus.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  ii  Stuliceru.  rjec- 
niku (vnluntarius,  ultroneus).  —  .Idv.  blagolinrno, 
sponte.  u  Stulicevu  rjecniku. 

BLAGOI-IOTAN,  blagohotna,  adj.  vidi  blago- 
hocan,  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BLAGOHRAN,  m.  vidi  blagolirana.  u  jednoga 
Jiisca  ]irosloga  vijeka.  isporedi  blagoshraii.  Blago- 
hran  gdi  sc  sbi'aja.  .T.  Kavaiiin  VM).  ICiiz  .  .  .  i 
trn  slavne  od  krunice  spasitejsko  s  blagohrana 
za  urcliu  ver-u  slide.  320. 

BLAGOHRANA,  /.  aerarium.  samo  u  rjecni- 
cima Beliiiu  (730-1)  i  Stulicevu.  isporedi  blago- 
shrana. 

BLAGOHRANAC,  blagohranca.  m.  custos  the- 
sauri, praefeetus  aerarii.  isporedi  blagajnik.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (730^1) 
i  Stulicevu  (,blagohrannac',  a  to  hi  bilo  blago- 
lu'anae)-  S  blagolirancem  (blaagohraanoem').  Turk 
blago  2,  30.  Cuvaoci  od  stvari  crkovni  i  blago- 
ranci.  A.  d.  Kosta  1,  19.  Blagoliranac  nas.  A. 
Kacio,  razgov.  v.  —  dolazi  i  kao  ime  musko  Hi 
moze  hiti  nadimak,  prije  nasega.  vremena.  Blago- 
hrantcb.  S.  Novakovic,  pom.  44. 

BLAGOHRANICA ,  /.  aerarium,  thesaurus,  od 
XVII  vijeka,  u  rjecniku  ni  jednom.  Sve  blagohra- 
nice  od  bogataca.  B.  Kasii,  nasi.  53.  Sve  litine 
prvoga  godista  sakupjene  u  blagoranicu  apostol- 
skn.  A.  'd.  Kosta  1,  241. 

BLAGOHRANILNICA,  /.  aerarium.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  hez  potvrde. 

BLAGOHRANISTE ,  Hi.  aerarium ,  thesaurus. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (730*), 


blagohraniStvo 


409 


BLAGOMJERJE 


BJelostijencevu  i  StuKcevu.  isporedi  blagajnica, 
riznica,  hazna.  Ove  rici  govorio  jest  Isns  u  blago- 
hi-anistu  uce6i  u  crkvi.  I.  Baiidulavic  G9.  ioan. 
8,  20.  Nike  moci  hrane  se  u  blagohrani§ie  od 
ove  crikve.  M.  Bijankovic  8(3.  Ua  raduje  receiia 
dobra  apostolsko  rimsko  blagohi'anii^te.  Bfisjede 
kr.  2t>l-.  Pod  kojim  blagohraniSte  ili  ti  haziia  bi. 
A.  T.  Blagojevic,  kin.  6.  Drzanstvo  blagohranista. 
J.  Matovic  292.  U  onomu  prigovarai'ui,  koje  imade 
u  blagoliraniJtu.  Grgur  iz  Varesa  37.  Kastvorit 
6e  im  sveto  svoje  srce,  bliigohraniste  iieizbroj- 
nijeh  milosti.  D.  Mattei  65. 

BLAGOHRANISTVO,  n.  vidi  blagohraniste. 
samo  u  SUUlievu  rjecniku,  za  koji  je  bes  sumne 
i  narh'irno 

BLAGOHRANITE];^,  m.  vidi  blagohraiiac.  samo 
«  Stiilicevtt  rjecniku.  bee  potrrde. 

BLAGOHbAnE,  n.  thesaurus,  u  jcdnoga  pisca 
proxloga  vijeka.  Blazeua  je  i  Jozana  .  .  .  blago- 
liraiie  Jvotoi-ana.  J.  Kavai'iin  308. 

BLAGOHVALAN,  blagohvalna,  adj.  laudabilis. 
!>amo  M  Stuliceou  rjecniku.   isporedi  blagolivalno. 

BLAGOHVALITl.  blagibvalim,  impf.  laudare. 
XIV  vijeka  u  jednoya  pisca.  Trudy  jego  blago- 
hvajaSe.  Dnmentijan''   170. 

BLAGOHVALNO,  adj.  laudabilitor.  u  jednoga 
pisca  XIV  vijeka  i  u  Davicicevu  rjecniku  (3,  55(j). 
Blagohvalno  jako  bnga  radi  trudy  jego  r,ari>  po- 
hvajajetL.  Domentijauh   17), 

BLAGOIMANE,  n.  res  prosperae.  »  jednoi/a 
pisca  XVI  vijeka  i  tt  Stuliceru  rjecniku  (,benefi- 
cium  eccle.siastieum'  (';  iiiisiiln).  Ti  ineni  je.'ii  v.sili 
dobara  i  blagoimanja  foln  i  kouao.  S.  Bndinic, 
sum.   196IJ. 

BLAGOIZVOLITI,  l.lagoizvoliiii,  iii:iif.  pla<'Pt. 
XIV  vijeka,  izmeitu  rjecnika  samo  u  llanicicevii 
(u  Slulicevu  iz  itrerijara  firijeskoin  blagoi/.vojeti 
i  bez  potvrde  blagoizvo|ivati).  Blagoizvolivh  jjosla 
jedinofiedyj  .syni.  na  zem]u.  Mou.  sprb.  77.  Blago- 
izvoli  cartstvo  rai.  Mon.  serb.  157.  Blagoizvoli 
Gartstvo  mi  .  .  .  zapisovati.  Glasnik  24,  239. 

BLAGOJE,  m.  ime  muHko.  hyp.  od  Blagomir. 
dolati  i  prije  nasega  vremena.  S.  Novakcivic,  pom. 
41.  Vuk,  rjec.  30^.    D.  AvraiuoWe ,   .sv.    gora  19(1. 

BL.4,(fOJEV,  adj.  sto  pripada  Blayoju.  Jilago- 
jpvo  suvarje  (:ove  se  jedna  ravnica  u  Heniifici  u 
Srbiji  It  okrugu  biogrtidskum).  ]^.  Stojanovir. 

BLAGOJEVIC,  m.  prezime  pn  ocji  Jllagoju.  u 
nase  vrijeme.    Prot.   sab.   mag.  104.   Rat  88.   130. 

BLAgOJEVI6i,  Blagojevica,  m.  pi.  .selo  u  Sr- 
biji II  okrugu   uiickom.    K.  Jovanovic,   ree.    IfiO. 

BLAGOJEVINA,  /.  nyestn  u  Srbiji  it  okrugu 
vajcvsknin ,  .^rezu  kolubarskoin ,  kod  se/a  (loritih 
lAijkovacn.  \i.  Ivovacevic. 

BLAGOJICA,  /.  vidi  blagnvijost.  ;(  Ihrn/skoj. 
P.   Brantuer. 

BLAGOJNIK,  III.  vidi  blagajnik.  samo  it  Stn- 
licevit  rjecniku.  rijec  nepoitzdana. 

BLAGOKOBAN,  blagokobna,  adj.  prospere  au- 
giirans.  satiio  tt  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepo- 
uzdana.  isporedi  dobrokoban. 

BLAGOLKIIAN,  blagoHcna,  adj.  decoras.  it  jed- 
noga pisca  XIV  vijeka.  Siju  (crkvit)  krase  ustavy 
blagolicfcny.  Danilo  286.  —  u  Stitlicevu  rjecniku 
iz  brevijara  venustus. 

BLAGI3LIGJE,  it.  .speciositas.  it  jednoga  pisca 
XIV  vijeka,  a  fada  je  mjesto  -jf  na  kraju  hilo  -ije ; 
izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Blagolicija 
radi  zeny  svojeje  zavident  b3'sti,.  Domentijanh  177. 


BLAGOLICNOST,  blagiSlirno.sti ,  /.  venustas. 
samo  u  Stulicecu  rjecniku,  za  koji  i-e  hiti  naci- 
neno  od  blagolican,  koje  villi. 

BLAGO^^EPAN,  bIa,ao|epna.  adj.  decorus.  samo 
u  knigama  koje  su  pisane  jezikom  crkvenim,  xiv 
i  XV  vijeka,  a  tada  je  }e  glasilo  le.  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Damcicevii.  Od  adv.  blago  »  adj. 
lijep.  Priide  muzt  blagolepbna  obraza.  Danilo 
316.  Blagolepnyj  hramb.  Glasnik  11,  70. 

BLAGOi^EPl^E,  n.  decor.  ?«  knigama  u  kojima 
se  mijesa  jezik  s  crkvenim,  xiv  i  xv  vijeka,  a 
tada  je  glasilo  blagolepije.  izmedu  rjecnilta  samo 
u  Danicicevu.  isporedi  blago}epan.  Hrami  ukrSp- 
}ati  vsakimi  potrebami  carskirai  blagolepija  radi. 
Mon.  Serb.  129.  Crikovh  vsakymi,  blagolepijemt 
ukrasivt.  Domentijan''  GO.  Vtzjubiht  blagolepije 
domu  tvojego.  Glasnik  u.  12,  137. 

BLAGO:^irBAN ,  blago]ubna ,  adj.  amabilis, 
amatorius.  u  dva  pisca  xiii  i  xviii  vijeka,  i  u 
Stulicevu  rjecniku.  —  a)  sto  je  ilobro  litbiti,  ama- 
bilis: Jeliko  dobra,  jeliko  blagolubiia,  ta  pomy- 
sjajte.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  222.  tip.  stud, 
glasn.  40,  180.  —  h)  u  cemu  se  (uhae  pokaeuje, 
amatorius.  Prijateju  zetovu  samo  jiristoji  se  stati 
ko  spravan  i  hrl  sluJ.itej  i  za  najveiu  diliu  sluSat 
bIago}ubne  razgovore  zeta  s  nevjestom.  Ziv.  is.  54. 

BLAGO^UB.A.ZAN ,  blagojubazna ,  adj.  amoe- 
nus,  jticundus.  xv  vijeka,  izmedu  rjecnikka  samo 
u  Danicicecu.  Kt  temt  namt  slovo  predleiitt 
blago]ubtzno  i  vi.sakojp  pofi.sti  dostojno.  !^etop. 
saf.  51. 

BLAfjOl^IIBl^E,  )(.  amor  boni.  xiii  vijeka,  a 
tada  je  mjesto  -b|e  na  kraju  bilo  -bije.  DhIo  bla- 
gojubija.   iSava,  tip.  stud,  glasn.  40,  175. 

BLAGOMILAN,  blagomilua,  adj  aftabilis,  co- 
mis,  blandus.  samo  u  Slulicrru  rjecniku,  gdje  iiiiti 
i  adv.  blagomiino  /  blagomilnost  sve  irojr  itc- 
pouzdano. 

BLAGOMILO,  adr.  blaudo.  it  ji'iliioga  pisca 
prosloga  vijeka  i  u  Sttilit^ct'it  rjccnikit.  Blagomilo 
prija  krajjcu,  i  u  veseja  (>udiia  lupi  dajuoi  joj 
dobrodosjieu.  J.  Kavaiiin  255. 

BLAGOMIO,  blagomila,  atlj.  riili  lilagomilan. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ix  hiti  i  naci- 
I'leiio  oil  blagomilo.st,  koje  ima  i~  brerijara.  ispo- 
redi blagomilo. 

1.  BLAGOMIR,  m.  iiiir  miisko,  it  nase  crijeme. 
Sr.  Nov.  1878.  35.  isjioredi  Blagoje  i  Blaga. 

2.  BLAGOMIR,  m.  odor  suavis.  u  jednoga  pisca 
prosloga  fijeka:  Zrim  ruse  obole  nokoliko  znat- 
nijeh  pupa,  ki  inirisom  iidaraju,  gdi  godi  se  obra- 
f'-ajn :  vrliuzakna  Durmetica,  vrhupopa  i  fljakoiia, 
kanonika  Bizantica,  koj  miri.si  s  lijejia  vona,  a 
svojizih  svi  pastiri ,  svem  Kotoru  blagomiri.  ,1. 
Kavanin   161. 

BLA(tOMIRI8,  III.  odor  suavis.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Zlato  svjetlost  ima,  blagomiris 
cvijetje  hrani.  J.  Kavanin  157.  Isusovi  redovnici 
blagomiris  svijetu  daju.  372. 

BLAGOMIRISANE,  n.  odor  .suavis.  «,  jednoga 
pisca  xvii  vijelcn.  Obmirisi  gospodin  miris  blago- 
mirisanja.  I.  Bandulavic   117. 

BLA(jrOMISALAN,  blagomisaona ,  adj.  bene 
sentiens,  benevolus.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka. Blagomisoni  stioce!  D.  Mattei  302. 

BLAGO.MJERJE,  n.  harmonia.  a  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Tri  slave  izvrsne  tijela  blazenoga: 
1.  slatkost;  2.  blagomjerje ,  za  sto  tjelesa  sveta 
ni  u  cem  se  ne  ce  protiviti  voji  i  naredbi  bozjoj ; 
3.  vjeciia  svjetlost.  M.  Divkovic,  nauk  297''. 


BLAGONAKLONSTVO 


410 


BLAGOREDAN 


BLAGONAKLOXSTVO,  ».  benevolpiitia.  ii  jecl- 
nopii'  pisca  prosloyn  rijeka.  prevedeno  I'lem.  wohl- 
geuoifrtlioit.  1).  Obrartovii,  sav.  21. 

BT/AGOXAEAVAN,  blagoiiilravna,  txlj.  bone 
moratus.  sumii  i(  jcdiioria  piscn  xiv  i  xviii  rijcka. 
mcdii  n  i  v  iimrtnutn  je  a,  i  tnko  dolmi  jirosloya 
vijeka,  a  prije  je.  hiln  bez  ncga.  Ne  hots  razlticiti 
so  iitija  blai;onravi>iia  Svetyje  Gory.  Danilo  ;M4. 
BlaKoiiravi.iiyjP  molitvy.  3H0  Pri  ovom  blajjona- 
ravnoiu  igiimami.  D.  Obradovic,  ziv.  9<l. 

BliAGONATiAV^E,  n.  boiii  inore.s.  xiii  vijeka^ 
a  ttulit  je  glasilo  blagoni.ravijo.  Josifovo  blasoni'- 
ravijp.  Sava  S. 

BLAGONAROCIT,  adj.  insiRiiis.  xiv  vijeka. 
izmedu  rjecnika  samn  xi  Daniiiccvu.  Blasona- 
rotitt  dnih  stbranijn  navekse.  Domeiitijan''  'M. 
Praziiiku  blagonarocitu.  129.  Toboju  blagonaro- 
fiiti  byvSe  mirodrtiiteje  byhomt.  41. 

BLAGONOSAN,  blagunosna,  adj.  salufcaris.  u 
jediiofia  2)isca  prosluijn  vijeka.  Da  se  blagonosna 
ta  zgoda  zfrodi.  D.  Mattel  Bil 

BLAGOOBEAZAN,  blagoc'jbrazna,  adj.  decorus. 
xiii — XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevu.  Blagoobraztuaa  syna  Sava  13.  Ouoje 
blagoobraztnyje  rekLseje  mi.  Domenfcijan''  181. 
Krastnt  i  blagoobraztnt  kt  vtsemt  zrestimL  jego 
be.  Aleksand.  nov.  2.  Aleksand.  jag.  stariii.  3,  218. 
—  Adi:  blagoobrazuo ,  decenter :  Vtsa  blago- 
obrazBno  stvrtsajfi.  Danilo  365^  Vsa  blagoobrazno 
i  po  cinu  da  bivajut  va  vas.  S.  Budinic,  sum.  .53. 

BLAGOOBRAZNO,  adv.  vidi  kod  blagoobrazau. 

BLAGOODAT^jIV,  adj.  bona  dans,  u  jednoga 
pisca  XIV  vijeka  i  u  rjeariku  Daniiicevu.  Kr,  zlobe 
blagoodatjiv  rai  bystr..  Domentijan''  211.  Da  vl 
dLiiL  strasnyj  suda  vtzdanija  blagoottdatjivt  namt 
budett.  219" 

BLAGOPAMETAN.  blagopametna.  adj.  optima 
memoria  praeditus.  .saiim  u  Sttdicevii  rjcciiiku,  za 
koji  je  bez  sumne  naciucno,  i  to  od  ,blagopamet', 
koje  je  iizeto  is  brevijara. 

BLAG0P0DAT];iIV,  adj.  bona  dans,  xiv  vi- 
jeka II-  jednoga  jiisca.  Blagopodattjivoju  rukoju. 
Danilo  105. 

BLAG0PODJE];jENE.  n.  bencficium.  u  jednoga 
pisca  prusluga  vijeka.  Od  beneficija  oil  ti  blago- 
podijei'ia  place  crlcvene.  M.  Dobretic  4S3. 

BLAGOPODOBAN,  blagopodobna.  adj.  idoneus. 
M  jednoga  pisca  xiv  vijeka  i  ii  Daniciccvu  rjei- 
nikii.  Priinii  nast  stvett  jako  blagopodobBut.  Do- 
mentijanl'   127. 

BLAG0P0HVA^,ATI  ,  blagopohvajam  ,  impf. 
laudare.  u  jednoga  pi.nri  xiv  vijeka  i  a  Daniii- 
cevu rjecnika.  Blagopolivajaju  tvojii  milostt.  Do- 
mentijanb  ti8. 

BLAGOPOKORENE ,  n.  obedientia.  xv  i  xvn 
vijeka,  a  tada  je  bilo  na  kraju  -nije  mjestto  -lie, 
izmedu  rjecnika  snmo  u  Danicicevu.  Retujuste 
carijo  blagocbstijemt,  blagopokorenijemt  silnyi. 
Glasnik  ii.  12,  138.  Ne  prebystt  vt  blagopoko- 
reniji.  Ijjetop.  saf.  57. 

BLAGOPOKORIV,  adj.  obsequens.  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Blagopoko- 
rivi  synove.  Danilo  145.  Ki>  mne  blagopokorivi 
byste.  Domentijan'>  3fi. 

BLAGOPULUCAN ,  blagopolucno ,  adj.  felix. 
u  jednoga  pisca  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stu- 
licevu  i  u  Jjanicicevu.  Blagopolucno  vrerae  obrett. 
Glasnik  11,  79.  —  u  Stitlicevu  rjeiniku  ima  i  adv. 
blagopolucno  iz  misala,  i  blagopolucene  iz  bre- 
vijara i  blagopolufje. 


BLAGOPOSTjTSLIV,  adj.  aures  praobons,  ob- 
sequens. «  jednoga  pisca  xiv  vijeka  i  u  JJanici- 
cevu  rjccniku.  a)  aures  praebens :  Slava  tebO  bla- 
goposlus|ivoTnu  ize  st  vfirojii  molestihi.  ti  se.  Do- 
j  mentijan''  74.  —  h)  obsequens :  Blagoposlu§|ivi. 
budu  gospodovi  mojemii.  Domontijanh  9.'i. 

RLA(.iOP(')VJESTAN,  blagopiWjesna,  adj.  bonae 
'  exi.stiinationis.  .samo  u  Htulice.vu  rjeiniku.  rijec 
nepouzdana. 

BLAGOPREBrVANE,  n.  prosperitas.  xiv  vijeka, 
a  tada  je  na  kraju  bilo  -nije  i  -nje  mjesto  -lie ; 
izmedu  rjcinika  u  TMniiiicvu.  Porovnovabi,  i\- 
tiju  i  blagopri'bivanijii  svetyilih  carej.  Glasnik 
24,  233.  Blagoprobivanja.  Mon.  serb.  134. 

BLAGOPREMJENAN,  blagopremjena,  adj.  pla- 
caliilis.  XIV  vijeka,  izmedu  rjcinika  samo  u  Dani- 
iicevu. Predstojeste  lieu  boziju  blagopromenna  i 
blagouvet|iva  ott  sidejaniht  mi  ustrajajutt.  Mon. 
Serb.  134. 

BLAGOPRIJAZNCJST,  blagoprijaznosti,  /.  be- 
nevolentia,  officium.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka. Blagoprijaznosti  svoje  (pokazati).  D.  Obra- 
dovic, sav.  25. 

BLAGOPRIJEMNIK,  m.  bene  aocipiens.  xiv 
vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  Daniiicevu  rjeiniku. 
Dusepolfcznyiht  slovest  i  telesnyihi.  ucrezdenej 
blagoprijemnika-  Domentijan^'  43. 

BLAGOPRIJETAN,  blagoprijetna,  adj.  gratus. 
xin — XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniii- 
cevu. Blagoprijetno  namt  i  bogu.  Sava,  tip.  stud, 
glasn.  40,  174.  Delo  jego  blagoprijetnoje.  Mon. 
Serb.  212.  Blagoprijetnu  iiamL  semu  vtspomenii- 
tiju  bivSu.  23().  Vreme  blagoprijetno.  332. 

BLAGOPRIM,  adj.  in  bonam  partem  accipiens. 
samo  n  Stuliievu  rjeiniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGORAD,  m.  pecuniae  avidus,  komeje  milo 
hltigo,  ko  je  rad  imati  blago.  ti  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Blagorad  jedan  bise,  koji  u  snu 
naSav  blago,  .  .  .  misto  one  sam  zagnoji.  V.  Do- 
sen  7G.  Sad  put  drzi,  blagorade.  77. 

BLAGORASTAN,  blagorasna,  adj.  bene  cres- 
oens.  Sadt  dobroplodtnyj,  okropjajemt  rosoju  ne- 
bestnoju,  i  blagorasttnj'j  dajetL  plodb  vt  vreme 
svoje.  Danilo  337. 

BLAGORASTVArATI,  blagorastvaram,  iwij)/. 
bene  niiscere.  xv  i  xvi  vijeka.  samo  part,  praes. 
act. :  Vtsa  ott  nebytija  vt  bytije  privedyj,  i  blago- 
rastvaraje  vtsa,  velikyj  promysle  bozij.  Aleksand. 
nov.  130.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  315. 

BLAGORASTVOREX,  adj.  bene  mixtus.  xiv 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Protivu  blagorastvore- 
nyiniL  delomi.  takovt  dart,  prijett  otb  gospoda. 
Danilo  304.  Tu  jemu  zivustu  vt  blagorastvorene 
nrave.  360. 

BLAGORASTVOREXE ,  n.  refeotio.  xv  vijeka 
u  jednoga  pisca  sa  -nije  na  kraju  mjesto  -ne,  i 
u  Daniiicevu  rjeiniku.  Voda  podajett  po  vtkusu 
blagorastvorenije  telu.  Glasnik   11,  69. 

BLAGORAZUMAN,  blagorazumna ,  adj.  pru- 
dens.  XV  vijeka ,  izmedu  rjeinika  samo  u  Dani- 
iicevu. Bogojubivb,  blagorazumbnb.  ^etop.  saf.  51. 

BLAGORAZUMTV ,  adj.  prudens.  u  jednoga 
pisca  XIV  vijeka  i  u  Daniiiievu  rjeiniku.  Starca 
blagorazumiva.  Domentijan''  31. 

BLAGOREDAX,  blagoredna,  adj.  bene  dispo- 
situs.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  samo  kao 
adv.,  a  kao  adj.  samo  u  Stuliievu  rjeiniku.  — 
Adv.  blagoredno:  Za  sto  je  neizvrstna  ova  bo- 
lest?  Er  bo  smo  na  nu  {na  ,pokajane  neizvrstno') 
ganuti  od  one  [ubavi  vlastite  koju  prem  da  blago- 
redno nami  istijem  nosimo.  T.  Ivanovic  82. 


BLAGOREDBEN 


411 


BLAGOSKUP];;ANE 


BLAGOEEDBEN,  adj.  vidi  blagoredan.  sainn 
u  StuUcei'u  rjccniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGOEEDNO,  adv.  vidi  kod  blagoredan. 

BLAGOEEK,  adj.  eloquens.  od  jprohloga  vijeha, 
izmedti  rjecnika  it  Belinu  (aSfib)  i  Stuliceou  (u 
kom  je  suhst.).  Nije  jezika  umrloga  tako  umjetna 
i  tako  blagoveka.  Besjede  kr.  206. 

BLAGOEIJEC ,  /.  -verbum  gratum.  «  jednoga 
pisca  proHoga  vijeka :  o  sinn  hozjem :  Kii  blago- 
rijec  otac  daje.  J.  Kavanin  533. 

BLAGOEIJECJE ,  n.  eloquentia.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Ni  umvn  slavan ,  zive  u 
kiiigah  blagorijecjem.  J.  KaTanin  97.  Prim|en  ii 
ono  vijece  s  blagorijecja,  ko  zamiri  glava.  od  svi- 
jeta  tad  u  liemu.  149. 

BLAGOEJECAC,  blagorjecca,  m.  blandiloqims. 
samo  u  Stnliccvii  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGOEJECAN,  blagorjpcna.  adj.  blandilo- 
quus.  samo  u  Stidicevu  rjccniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGORJESTVO,  n.  eloquentia.  s  pred  t  stoji. 
tnjesfo  c.  .samo  u  jednoga  pjisca  prosloga  vijeka. 
TJ  pjesmi  i  u  govoru  blagorjectvo  kad  tko  cuje 
Petrovica.  J.  Kavanin  181. 

BLAGOEODAN,  blagorodna,  adj.  generosus, 
nobili.';,  plemenit.  Od  xiii  vijeka,  izviedu  rjecnika 
II  Voltigijinu  (vermoglicli),  u  titulicevu  (nobilis  iz 
brevijara,  i  foecundus,  lertibs)  i  n  Danicicevii 
(nobilis).  o  cejadetu  visoka  roda  u  upce,  po  tome 
i  0  vladaocu.  Vtze  jegoTu  dtsteri  za  blagorod- 
nago  i  }ubimago  syna  Stefana.  Sava  2.  Blago- 
rodtnago  kra}a  Stefana  Urosa.  Mon.  serb.  84. 
Sb  veltmozami  i  .^i.  blagorodnymi  junoSami.  Do- 
mentijan')  5.  Ott  ugrtskyje  zem}e  ideahu  slavi.ni 
i  blagorodLni  posLlani  ott  svojego  kra]a.  Da- 
nilo  97.  o  plemicima.  vihovoj  ohriiii,  u  na.^e  vri- 
jeme  u  pinaca :  Od  blagorodne  komunitadi  pa- 
strovske.  Pravdonosa  18.52.  30.  —  Adv.  blago- 
rodno ,  nobiliter ,  generose.  .'iamo  u  Stulicenu 
rjecniku. 

BLAGOEODNOST,  /.  animi  magnitndo,  gene- 
rositas,  nobilitas.  samo  u  Stu.licevu  rjei-niku. 

BLAGORODOVAC,  Blagorndrivca ,  m.  selo  u 
Slavoniji  it  podzupaniji  piakrackoj.  Schem.  zagr. 
1875.  49.  Pregled  97.  ' 

BLAGOEODSTVO,  «.  noljilitas,  nobiles.  ;/  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  i  m  VoJtigijinit  rjecniku 
(,vermogen').  Ako  sve.sten.stvo  i  blagorod.stvo  ne 
bndu  naiikom  ukraseni.   D.  Obradovic,    bas.  306. 

BLAGOEODE ,  n.  nobilitas.  u  jednoga  pisca 
XIV  vijeka,  a  tada  je  na  krajit  -de  glasilo  -dije, 
i  u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca;  iztnedu  rjeC- 
nika  samo  %i  Danicicem  (ima  i  u  Stulicevu,  ali 
iz  ruskoga).  Vysotu  blagorodija.  Domeutijan''  98. 
Mi  cemo  prama  vasemu  ,blagorodju'  i  popnstji- 
viji  biti.  M.  Pavlinovic,  razl.  .spisi.   71. 

BLAGOSADAN,  blagr^adna,  adj.  bene  plan- 
tatus.  XIV  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo  ti  l)ani- 
cicevu.  Darova  procisti  mi  otrasli  blagosadnej 
vt  rode  niojemt.  Mon.  serb.  187. 

BLAGOSAHRANICA ,  /.  vidi  blagohranica.  u 
jednoga  pisca  pro.iloga  vijeka.  Sidio  prama  blago- 
saliranici,  u  koju  se  zadiizbina  iliti  lemnzina  mece. 
I.  Velikanovic,  npue.  1,  153. 

BLAGOSAHRANISTE,  n.  tliesaurus,  aerarium. 
isporedi  blagosliraniste,  blagobraniste.  prosloga 
vijeka,  a  tada  dolazi  i  hez  li.  n  pravom  i  prene- 
senom  smislu :  Bozanstvene  milosti  blagosaraniste, 
komu  hoce  i  kada  hoce,  otvora.  A.  Kanizlic,  utoc. 
181.  Molitva  je  k}uc  od  blagosaranista  nebeskoga. 
647.  Kada  je  "vidio    da  je   blagosaraniste  prazno. 


A.  Kanizlic,  kam.  819.  Poklonili  sn  se  nemu  i 
otvorivsi  blagosahranista  svoja  prikazali  nemu 
zlato,  tamjan  i  mirhu.  I.  Velikano-^'ic,  upuo.  1,  486. 
Jer  bo  je  ona  bozje  blagosaraniste  i  razdilitejica 
liegovih  milosti.  B.  Leakovic,  nauk.  430. 

BLAGOSHEAN,  m.  thesaurus,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  blagohran.  Ne  polagat 
sve  svoje  srce  nepristojno  u  blagoshran.  J.  Ka- 
vanin 63. 

BLAGOSHRAN.\,  /.  thesaurus,  aerarium.  ispo- 
redi blagohrana,  blagajnica.  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Belinu.  (289''),  Voltigijinu  i  Stuli- 
cevu. ?(  prenesenom  smislu.  Od  milosti  blago.'ihranu. 
J.  Kavanin  357.  Blagoshrana  svakoga  dobra.  D. 
Mattel  231. 

BLAGOSHRANAC,  blagoshranca,  m.  vidi  bla- 
gohranae.  samo  u   Voltigijinu  rjecniku. 

BLAGOSHRANISTE ,  n.  vidi  blagobraniste. 
xviii  vijeka,  a  tada  dolazi  i  bez  h.  Da  se  samo 
jedan  deo  dade  u  blago.sraniste  vladalea.  A.  T. 
Blagojevic,  kin.  67.  U  opcenomu  blagoshranistu. 
Ncpoznat  pisar  u  I.  Gunduli6a  xvi. 

BLAGOSHEANE ,  n.  vidi  blagohrane.  «  jed- 
noga pisca  pro.iloga  vijeka.  Izborita  blagoshrana 
zlata  puna  su  i  bisera.  J.  Kavanin  368.  Blago- 
shrana  bogatijega  nije   naci   na  sem   svitu.  381. 

BLAGOSI^JANE,  n.  benedictio.  samo  u  Vtikovu 
rjecniku.  isporedi  blagosivaiie,  blagosivjane. 

BLAGOSi^ATI,  blagosilam ,  impf.  vidi  kod 
blagoslivjati. 

BLAGOSIVALAC,  blagosivaoca,  m.  benedicens, 
isporedi  blagosivjalac,  blagoslivjalac.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  i  to  u  noni.  sing,  grijeskom 
blagosivaoc :  Blagosivaoc  od  zenidbo.  M.  Dobre- 
tic  11. 

BLAGOSIVANE,  n.  Ijenedictio.  n  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  blagosi|ane,  blagosivjane. 
Metnu  one  stvari  na  otar  za  blagosivaiie.  A.  Ka- 
nizlic, kam.  246. 

BLAGOSlVATI,  blagisivam  i  blagisivjem, 
imjjf.  vidi  kod  blagoslivjati. 

BLAGOSIV^jALAC,  blagoslv|aoca,  ni.  benedi- 
cens. ti  jednoga  2}isca  prosloga  vijeka  i  u  Stuli- 
cevu rjecniku  (,blagosivjaoc').  isporedi  blagosivalac, 
blagoslivjalac.  u  pomenutoga  je  pisca  prvi  slog 
iza  blago  grijeskom  izostavlen,  te  se  ne  moze  znati 
je  li  -si-  Hi  -sli-:  Ako  se  privrnuo  od  psova6a 
na  blago(si)v}aoca.  F.  Lastric,  svet.  37. 

BLAGOSIV^jANE ,  n.  benedictio,  od  xvii  vi- 
jeka. izmedu  rjecnika  samo  it  Stulicevu.  isporedi 
blagosijaiie,  blagosivane.  Proklecu  blagosivjaiija 
vasa.  I.  Ancic.  ogl.  122.  Primiti  kripost,  .  .  .  slavu 
i  blagosivjane.  F.  Lastric,  test.  226.  Kojima  za 
zafalnost  ne  toka  se  drugo  nego  blagosivjane. 
M.  A.  Eejkovic,  sat.  123.  " 

BLAGOSIVLATE^,  »j.  benedicens,  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGOSiV^jATI,  blagosivjam,  impf.  vidi  kod 
blagoslivjati. 

BLAGOSKLONOST,  blagoskh'inosti,/.  vidi  bla- 
gost.  samo  n  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAGOSKROVisTE,  n.  thesaurus,  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca ,  izmedu  rjecnika  samo  it 
Stulicevu  tydje  ima  i  blagoskrovistvo,  koje  je  bez 
sitmne  nacineno  za  rjernik,  a  oboje:  locus  ubi 
thesaurus  vel  res  pretiosae  asservantur).  Neka  u 
tebi,  jedinomu  nasemu  blagoskrovistu,  sved  i  sve 
nase  srce  uzboravi.  D.  Mattel  304. 

BLAGOSKUPLANE,  n.  skupjane  hlaga.  u  jed- 


BLAGOSKUPi;.ATI 


412 


BLAGOSLIVljiATI 


iioga  pisca  XVII  I'ijcka.  isjiorcdi  h\agnskn\i]i\.ti.  Ako 
si    toliko    prijato]    lilii^(isUu])|ana.    M.   Kailiiic  80. 

lUvACOSKUPl^ATI,  blaf,n'islirip|ani,  hii]}f.  tlio- 
saurizaro,  skt(jijati  iti  snliirdti  btayo.  u  jcilnoga 
pisca  XVII  rijelca.  prclazno:  Blagoskupjajto  blaga 
nft  iicbu.  M.  Radnic  89. 

BLAGOSLAI^ATt.  blagiSsiaiain,  inipf.  vi<li  kixl 
l>las'oslav|ati.  _ 

BLACiOSLAVAN,  lila<;<is!riviia,  lulj.  fnions  vel 
cvimulatus  aotenia  lioalitiuline,  sloriosus,  prao- 
clarus,  oiitinmo  oxistimationis.  .symho  h  SluUceva 
rjeciiikii,  ijdje  su  i  snaieiia  kiija  fu  sUirfcnd.  rijei 
iiejHiiudiuiii,  bice  jiomijesana  .<«  blagoslovan. 

BLAGOSLAVITEI^j,  III.  gloviosum  rfildni'^,  ipii 
aoternam  beatitiidinoui  impartitiir.  saiiiii  n  Sliili- 
ceni  rjeciiikti.  rijei  nepouzdana. 

BLAGOSLAVITI,  blasoslaviin,  impf.  I'idi  bla- 
!j;osiv|ati.  saiiio  u  Stidivcvit  rjeiniku.  rijcc  iicfio- 
mdaiia  ,  koja  ce.  hiti  naiinena  ga  rjeinik  prcma 
blagoslav|ati,  u  minli  da  jedna  drugu  iHtc. 

BLAGOSLAVLATI,  blagnslfivjilm,  iiiijif.  bene- 
dicpre,  hinfinKlirlnti,  hlngosildti.  —  AkveiHit  kaki 
u  1  siiii/.  yjvac.s-. ,  Inki  je  ii  cijclom  praea  osim 
.-!  jd.,  n  cljeJum  iiiqifi-f.  blaf^-oslavlah,  u  iinperat. 
cijeluiii :  blag('is]riv|fy.  i  u  piirt.  praei.  jmns.:  bla- 
goslavlan;  ii  koki  je  u  inf.,  inkije  it  noi:  cijeloin: 
blagoslavjal),  if  part,  pract.  act.  \i:  blasoslavjao, 
I  sa  joH  jediiijein  .sliiyom  dugim  u  3  pi  pmex.: 
blagoslavjajfi,  part,  praes.:  blagoslavjajuci,  part. 
praet.  act.  i:  blagoslav|HV,  blagoslavjavsi.  —  Do- 
lazi  nd  xiit  vijeka  (vidi  jn-in  primjer),  ah  rijetko, 
izineda  ije<:iiika  u,  Jljclostijeneeeu  (17h),  Jamhre- 
sicevu,  Voltigijinu ,  Stulicevu  i  Daniiicevu.  — 
V  2M-ed  I  luo'ze  i  otpasti,  te  se  nalazi  i  blagosla- 
]ati  XIV  rijeka  (oidi  dafe).  —  Postanem  od  bla- 
gosloviti.  —  isporedi  blagoslovjati ,  blagosliv}ati. 
—  1.  prelaziw:  xiii  rijeka:  Sego  arthiepiskupb 
blagoslavjajcti..  Mon.  serb.  14.  xiv  vijeka:  Sve- 
tago  jako  triizdtJa  .se  blago.slavjahu.  Domenti- 
janh  47.  istoga  vijeka  i  hez  v:  Vinogradi.  kako 
to  mu  ga  bill,  logofeti,  prodali.  i  darovali.  i  lila- 
goslovilt ,  i  ja  mu  ga  (nastampano  ,uiogu')  po- 
tvrtduju  i  blagoslajamt.  Spom.  sr.  2,  25.  xv  vi- 
jeka :  Ako  ni  su  i  ztgresili  i  ctetu^  ucinili ,  vase 
radi  jubovi  i  dobre  vo|e  praStamo  Zivaini  i  bratu 
mu  i  blagoslavjamo  o  tojzi  raboti  vse  sto  ni  su 
SLgresili.  Spom.  .srb.  2,  SI.  xvi  rijeka:  Casa,  ku 
blagoslav}amo.  Anton  Dalm.,  Ikor.  10,  16.  Da 
otac  nebe.ski  L  ide  vazda  i  vazdi  proslavjen  i  bla- 
goslavjan.  §.  Budinic,  sum.  21.  xvii  vijeka:  Hva- 
|ahu  i  blagoslav)abu  gospodina.  F.  Glavinic,  cvit 
189.  Stvoriteja  blagoslavjajuci  svoga.  413.  xvin 
vijeka:  Koga  god  bog  blagoslavja,  siicno  posle 
vse  obavja.  P.  Vitezovic. .  cvit  28.  Sveti  u  peci 
ogiienoj  blagoslavjajuci  gospodina.  I.  Krajic,  mo- 
litve  39.  Blagoslav}aj,  Izdraele,  go.spodina.  40.  — 
2.  sa  se,  pasirpo,  sa  ■'iuhjektoin :  Mogu  .se  i  kalezi 
blagoslavjati.  S.  Budinic,  ispr.   156. 

BLAGOSLAVl^ENSTVO,  n.  beatitas.  .■iamo  u 
Stulicevu  rjeiniku  (.blagoslavjenstvo').  rijei  nepo- 
uzdana.  isporedi  blagosla^iti. 

BLAGOSLIVATI,  blag6slivfim,  impf.  vidi  kod 
blagoslivjati. 

BLAGOSLrVl^ALAG,  blagoslivfaoca,  m.  bene- 
dicens.   samo   u   Beliiiu  rjeiniku  (137*). 

BLAGOSLiv:^ATI,  blagoslivjam,  impf.  bene- 
dicere.  glasi  i  blagosivjati  (blagisivjam),  i  blago- 
sijati  (blag6si|am),  (  blagoslivati  (blagf'islivam)  i 
blagosivati  (blagosivam  i  blagoslvjem).  ni  ii  jed- 
noin  od  tijeh  pet  ohliija  ne  dolazi  prije  xvi  vi- 
jeka (vidi  daje  o  svakom  na  po  se),  a  u  si\j"ma 
je  jednakoga  akcenta,  i  to  kao  n  starijem  bLngo- 


slilv|ati  (koje  vidi);  samo  u  blagosivati  kad  je 
praes.  blag('isrv]Oiii,  ostaje  taj  akc.  i  u  3  pi. :  bla- 
gcSsivlu.  —  Postanem  od  blagosloviti,  ieinuje  -ov- 
(da  hi  se  produlilo)  povrace.no  u  glus  od  kojega 
je  jMstalo,  u  u,  pa  je  u  produleno  u  y  (od  kojega 
je  u  nas  i) ;  izmedit  toga  samoglasnoga  i  drugoga 
za  pirn  umetnuto  je  v;  za  I'lim  je  i  inoglo  i  ostati 
liromijenivsi  sc  na  j,  izmedu  koga  je  i  v  umetnuto 
1,  koje  se  sa  ,j  sa.itavfa  u  j  (kao  u  ponavjati  od 
ponoviti),  te  je  postalo  blagosliv|ati ;  a  moglo  se 
i  i  odhaciti  (kao  ii  natapati  od  natopiti),  te  je 
postalo  blagoslivati,  nd  blagosliv|ati  je  postalo 
blagosiv|ati  izgiibivsi  1  iza  s;  tako  i  blagosijati 
izgubivsi  ne  samo  isti  glas  nego  i  v  ispred  \:  od 
blagoslivati  je  postalo  blagosivati  izgubivsi  1  iza  s. 
1.  prelazno: 

a.  blagoslivjati.  od  xvi  vijeka  (vidi  primj ere  N. 
Raiiine),  izmedu  rjeinika  k  Mika^inu  (19"),  Be- 
linu  (13»ii'),  Bjelostijencevu  i  Viikovu.  po  iiekim 
krqjeviiiia  mjesto  ]  iza  v  govori  se  i  samo  j  (vidi 
dajc  pod  e.).  a)  bog  blago.tlivja,  t.  j.  rijeiju  svo- 
jom  cini  da  je  koine  dobro  Hi  da  je  sto  na 
dobro:  Tebe  (dnsii)  bog  sada  opet  blagoslivja. 
.\.  Georgiceo,  pril.  37.  Vas  i  bog  blagoslivja. 
D.  Obradovic,  bas.  208.  —  b)  tko  god  (a  ii  pre- 
nesenom  .imislu  i  -sto  god)  blagoslirla  boga,  iiiie 
boije ,  milost  boiju,  boyorodicu,  t.  j.  slaveci  pri- 
ziiaje  dobra  koja  daje:  Blagoslivjajuce  gospo- 
dina. N.  Raiiina  123.  Blagoslivjam  tebe  i  hvaju, 
o  nebeski  viciii  kraju!  P.  Hektorovic  143.  Sve- 
inoguci  oce  gospodina  naSega  Isusa  Krista,  bla- 
goslivjam te.  F.  Vrancii,  ziv.  37.  Blagoslivjajmo 
otca  i  sina  sa  svetim  duhora.  M.  Albert  33.  Ve- 
likoga  blagoslivjabu  boga.  F.  Glavinic,  cvit.  884. 
Blagoslivjam  tebe,  otce  od  nebesa.  A.  Georgiceo, 
nasi.  126.  Neka  blagoslivja  (,blagosglivglya',  koje 
ce  biti  stamparska  pogrjeska)  sveto  ime  tvoje.  L. 
Terzic  195.  Duse  nase  da  te  blagoslivjaju  J.  Ka- 
vanin  574.  Da  boga  blagoslivjamo  i  slavimo.  A. 
Kadcic,  bogosl.  103.  Odluoujem  hvaliti,  slaviti  i 
blagoslivjati  tebe.  F.  Parcic  72.  Svrha  mise  od 
zivih  nutka  nas  da  boga  blagoslivjamo  i  slavimo. 
M.  Dragicevic  203.  —  c)  svecenik  (Hi  drugi  kao 
on)  blagoslivja,  t.  j.  po  crkvenim  pravilima  pri- 
ziva  boga  da  bi  dao  da  koine  bude  dobro  Hi  da 
sto  bude  na  dobro.  Poveli  vodu  u  crikvi  blago- 
slivjati. F.  Glavinic,  cvit.  127.  Koju  (crkvu  oskvr- 
Acnu)  iznova  blagoslivjaju.  A.  Georgiceo,  pril.  37. 
Cuvaj,  gospodine,  kucu  ovu  u  vike  neoskvnienu, 
koju  ja  sada  od  svakoga  napastovanja  i  bicanja 
sotonskoga   cistim ,    blagoslivjam.    L.  Terzic  238. 

—  d)  tko  god  blagosliv{a:  aa)  inoleci  boga  da  bi 
konie  diibro  bilo  ili  da  hi  sto  bilo  na  dobro :  Kako 
cu  od  svita  negovijeli  lijepn  voiiu,  blagoslivjajuci 
rece.  N.  Raiiina  57^.  gen.  27,  27.  Blagoslivjajuci 
otac  jiega,  rece.  Bernardin  25.  Blagoslivja  (Isus) 
kruh.  D.  Palmotic.  ehrist.  583.  One  koji  nas  pro- 
kliiiu,    da  blagoslivjamo.   D.  Obradovic,   ziv.  56. 

—  66)  hoaleci  koga  za  dobro  koje  je  uiinio,  zeleci 
mu  od  boga  dobro :  Blagoslivjaces  me  kad  u  grobu 
budem.  D.  Obradovic,  ziv.  112.  —  cc)  hvaleii  sto 
dobra  radi  sto  je  u  neinu:  Ucini  ti  (divla  jabuko), 
ako  si  kadra,  da  sladost  meda  ude  u  plod  tvoj, 
ako  zelis  udostojiti  se  da  te  judi  fale  i  blagosliv- 
jaju. D.  Obradovic,  bas.  269.  Mnogi  blagoslivjaju 
u  rajskoj  slavi  ono  bogojubno  nastojane.  I.  J.  P. 
Lucie,  bit.  64.  --  dd)  vidi  daje  pod  e,  d,  cc.  — 
e)  sa  j  mjesto  j :  Blagoslivjam  tebe.  P.  Hektorovic 
143.  u  rukopisu  xvii  vijeka. 

b.  blagosivjati.  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  N. 
Raninej,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  mjesto 
j  iza  V  govori  se  po  nekim  krajevima  i  samo  j 
(vidi  daje  pod  e.).  a)  kao  pod  a,  a.:  Blagosivja- 
juci   tebe.   N.  Ranina  117''.   gen.  22.  17.   Molimo 


BLAGOSLIV^iATI 


413 


BLAGOSLOV 


gospodina  nasega  Isukrsta  da  blagosiv}aju6i  bla- 
gosovi  ovo  pribivalisce.  L.  Terzic  10.  Otac  ne- 
beski  blagosivjajuci  prominuje  ruku.  S  Margitii, 
fala  131.  —  h}  kao  pod  3.,  b..  Jednimi  ustmi  hva- 
jahu  i  slavjahu  i  blagosivjahu  boga.  N.  Raiiina 
18li.  Poce  gospodina  boga  blagosiv|ati.  A.  Cxuce- 
tit,  roz.  jez.  102.  Tebe  lio6u  blagosivjati  po  sve 
vijeke  vijekom.  P.  Posilovic,  nasi.  1%^.  Blagosiv- 
|aju  boga.  S.  Margitic,  fala  GS.  Blagosivjaj  Jubko 
u  sebi.  sunc.e  i  mjesec,  stvorca  svoga.  I.  Dordii, 
mand.  186.  David  slavi  i  biagosiv|a  privisi'iega. 
I.  Dordic,  salt.  21.  Blagosivja'te  andeli  gospodui 
gospodina.  B.  Pavlovic  43.  Andeli  faleci  blago- 
sivjaju  gospodina.  F.  Lastric,  test.  385.  Podlazu 
VQJu  svoju  vo}i  bozjoj  blagosivjajuci  ime  liegovo. 
A.  Kanizlic,  fran.  155.  Blagosiv|ajte  sva  dila  go- 
spodinova  gospodina.  J.  Banovac,  blagos.  3B8.  Da 
ga  hvalimo,  castimo  i  blagosiv}amo.  I.  A.  Nenadic, 
nauk.  115.  Blagosivjaj,  duso  inoja,  gospodina.  J. 
Matovic  343.  Blagosivjat  tn  u  vijeke  tvoje  srce 
prisveto.  D.  Mattei  290.  —  <")  kao  pod  a,  c. :  Ako 
vidis  (u  snii)  da  te  blagosiv}aju,  toj  prilikujp  ve- 
liko  veselje.  Zbor.  135''.  Blagosivjajuci  svckolike, 
koji  su  ovdi  i  koji  su  u  kuca  ostali,  stada  tako- 
der  liiova,  kuce,  po]a.  zem)e,  vinograde.  F  La- 
stric, test.  123.  Blagosivja  (misnik)  vodu.  A.  Ka- 
nizlic, bogojub.  76.  ^"asa  blagosova,  koju  blago- 
sivjamo.  J.  Matovic  191.  —  d)  kao  pod  a,  d.: 
tia)  kao  pod  a,  d,  aa.:  Blagosivjajuci  nega  roce. 
I.  Bandulavic  48.  Blagosivjaj  tko  te  prokline.  M. 
Kadni6  223.  Poce  sina  blago.sivjati.  A.  Kacic.  ko- 
rab.  28.  —  b}>)  kao  pod  a,  d,  hb. :  Videci  niostove 
siroke  i  tvrde ,  poeese  ga  blagosivjati  govoi'eci : 
ej  junace  u  vik  zivio!  M.  A.  Rejkovic,  sat.  122. 
Prosjaci  i  slijejici  obdareni  (polaze)  s  punim  tor- 
bama  blagosivjajuci.  Magazin  1851,  116.  —  cc)  kao 
pod  a,  d,  cc:  David  hvali  i  blagosivja  jedinstvo 
mcdu  bracoui.  1.  Doi'dii,  salt.  450.  Blagosivjat  cas 
i  uru  od  prosteiia.  Besjede  kr.  102.  —  dd)  ridi 
dale  pod  e,  d,  cc:  —  e)  sa  j  mjestu  ]  isa  v  po 
iiekim  krajevima :  Kaluder  pocne  blagosivjati  iilar. 
Nar.  prijJ.  vrc.   122. 

c.  blagosijati.  saiiio  ii  nose  vrijeme,  umcdii  rji'v- 
nika  samo  ti  Vukovu.  moze  biti  u  soakoj  prilici 
pomenutoj  iiaprijed  pod  a.  i  b.  Kraj  ga  kune, 
car  ga  blagosija:  kume  Marko,  bog  ti  poraogaol 
tvoje  lice  sv'jetlo  na  divaiiu!  tvoja  sabja  sjckla 
na  mejdanu!  nada  te  se  ne  naslo  junaka!  ime  ti 
se  svuda  sponiirialo  dok  je  sunca  i  dok  je  mjeseca! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  197.  Nije  dobro  ni  koga  ninogo 
blagosijaju,  a  kamo  li  koga  kunu !  Nar  posl.  vuk. 
214.  Casa  blagosjova,  koju  blagosijamo.  Vuk,  Ikor. 
10,  16.  Blagosijaj,  duso  moja,  gospoda.  D.  Dani- 
cic,  psal.   103,  1. 

d.  blagoslivati.  od  xvii  vijcka,  ali  jediiii  pri- 
MJer  toga  vijeka  nije  pouzdan  (vidi  da(e  prri 
2Jri7njer) ;  bez  neya,  dolazi  samo  prosloga  vijekii, 
izmedu  rjecnika  samo  it  Belimi,  i  to  samo  part. : 
blagoslivajuci  (137-'),  a  i  toija  vijeka  vrlo  rijetko: 
Blagoslivam  (,blagosglivam',  koje  moze  biti  po- 
grjeska  i  mjcsto  blagoslivjam,  koje  takodcr  ima 
tia  istoj  strani)  tebe  i  vazda  te  slavim.  A.  Geor- 
giceo.  nasi.  126.  U  ime  tvojo  uu  blagoslivam,  L 
Terzic  250.  Moc  iemo  blagoslivati  boga.  A.  d. 
Bella,  razgov.  47. 

e.  blagosivati.  nd  prosloga  rijeka,  it  rjeiniku 
ni  jediiom,,  a  iialazi  se  i  u  narodnom  (lorora  (fidi 
dale  primjerc).  a)  kao  pod  a,  a.:  Blagosiva  bog 
milostivoga.  J.  Banovac,  pred.  43.  Vidi  se,  vidi  da 
vas  isti  bog  pomaga  i  blagosiva  u  svakom  na- 
pridku.  L.  Vladmirovic,  slavod.  4.  Onako  blago- 
sivje  (bog)  i  vas.  4.  —  b)  kao  pod  a,  b. :  Blago- 
sivajte  planine  i  brdasca  gospodina.  B.  Pavlovic, 
pripr.  44.  Svi  te  (bogorodicn)  uarodi  blagosivaju. 


J.  Banovac,  obit.  83.  Za  sto  ga  (Isusa)  svako 
stvoreue  ima  blagosivatV  F.  Matic  30.  Odite  u 
nebesa,  o  moji  sveti,  blagosivati  moga  otca.  D, 
Eapic  18.  Sva,  koja  iznutarna  u  meni  jesu,  neka 
blagosivaju  sveto  ime  liegovo.  A.  Kanizlic,  bogo- 
jub. 145.  Falite  gospodina  boga  nebeskoga,  i  bla- 
gosivjite  ga  prid  svim  narodim.  A.  Kacic,  korab. 
278.  Imamo  vazda  blagosivati  i  uzvelicavati  ne- 
izmirno  milo.srdje  bozje.    B.  Leakovic    nauk.   117. 

—  c)  kao  pod  a,  c. ;  Blagosivam  i  zaklinem  tebo 
stvoreiie  ogiia  L.  Terzii  220.  Protiva  s.  crkvi, 
koja  zenitbu  blagnsivje.  J.  Banovac,  razg.  105. 
Poja  blagosivati.  ,1.  Banovac ,  blagos.  3.  Koja 
(crkva)  ienu  s  muiem  zdruzuje,  i  ni  slavno  bla- 
gosiva. V.  Dosen  110.  Sol  po  molitvi  blagosivamo. 
I.  Kanizlic,  kam.  229.  Jer  ill  odve6  blagosivjem. 
Nar.  pri]i.  vi-c.  67.  objekat  neizrecen:  Tu  ti  ni 
papa  ne  blagosiva.  Nar.  posl.  vuk.  323.  —  d)  kao 
pod  a,  d. :  aa)  kao  pod  a,  d,  aa. :  Onda  kucni 
staresina,  otac,  mati,  stric  il  strina  ili  ricma  bla- 
gosiva, il  blagosov  snasi  piva.  V.  Dosen  154.  Koga 
on  kinie,  ostaje  proklet;  a  koga  blagosivje,  bla- 
gosovjen  o.staje.  A.  Kacic,  korab.  97.  —  bb)  kao 
pod  a,  (/,  bb.:  Eto  mene  sricnog,  jer  bi  me  svi 
blagosivali  i  krune  blaienstva  ua  mene  metali 
sto  sam  tako  milostiv  B.  Leakovic,  gov.  69.  — 
cc)  komu  sto  blagosijati,  daoati  iiiii  sto  s  blago- 
slovom,  t.j.  zeleci  da  bog  da  da  iiiu  Inidc  na  dobro 
(isporcdi  blagosloviti  jiod  d,  cc.  i  blagoslajati  kod 
blagoslavjati).  Nosi  brate  svu  odoru  nioju,  sve  ti 
dajem  i  jos  blagosivjem.  A.  Kacic,  razgov.  141. 
Kratke  ove  poslove  moje,  koje  puku  ilirickom 
dragovojno  blagosivam,  bogu  velikom  zejnojubno 
poklai'iam.  V.  Doi5en  x. 

2.  ncjjrelaziio:  s  dat.  -mjest.  akits.,  ali  grijeskom 
po  tudfiii  ji'zikii  u  tri  pisca,  koji  iiinyii  i  s  akus. : 
Blagoslivjaj  Izraelo  gosjiodinu.  M.  Albert  193. 
Blago.-jivjajmo  gospodinu.  I.  Bandulavii  298.  Bla- 
gosivao  je  Theofilu.  A.  Kanizlic,  kaui.  112. 

3.  sa  se:  a)  pasivno,  sa  subjektom:  On  ki  jest 
svet,  ni  potriba  da  se  posvecuje  ni  blagoslivja. 
F.  Glavinic,  cvit.  435.  Da  se  slavi  i  blagoslivja 
liegovo  sveto  ime.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  88.  Samo 
da  umjere  nepotrebne  troskove,  ime  bi  im  se 
blagoslivjalo  na  zemji.  D.  Obradovic,  bas.  268. 
sa  j  nijesto  j  iza  v:  Porad  sta  se  blagoslivjaju 
(svijecc)  ta  dan.  Turl.  blago  2,  44.  bez  1  iza  s : 
U  psalniu  blagosivja  tie  oni  koji  ufa  u  boga.  A. 
Bacic  45.  bez  1  iza  s  i  bez  j  iza  v:  Da  se  krizma 
svake  godine  iz  nova  blagosiva.  A.  Batiii  287.  Za 
sluzeiie  sakramenata  blagosivaju  se  uja  sveta.  I. 
Velikanovic,  upuc.  1,  492.  tako  se  govori  i  kad 
tko  iste  blagoslov  u  koga,  navlastito  u  sveienika, 
kad  ga  moli  da  blagoslovi  (isporedi  blagosloviti) : 
On  osjede  od  koiia  vranoga,  kapu  skida,  te  se 
blagosiva,    pa    igumnu  tako  besjedio.    Pjevan  46. 

—  b)  reeipr. :  jedno  blagosila  drugo  na  rastanhi 
prastajuci  se:  Hi  sit  objc  stranc  sttbjekat,  a  tada 
moze  biti  iloclaiio  i  ,niedu  sobora',  Hi  je  samo 
jedna  stratia  subjekat  a  druga  .sr  izrice  u  instr. 
s  prijeill.  s:  Tako  se  blagosivjajuci  s  velikim  su- 
zami  rastase  (Isus  i  Marija).  F.  Lastric,  test.  102. 
Prije  nego  so  povratise  u  Jeruzolira,  kada  se  bla- 
gosivjahu, i  uzdize  se  Isus  k  nebesom,  dva  co- 
vika  stadose  kod  lii.  225.  S.  Pavao  dileci  se  iz 
Efesa  sazva  starisine ,  navisti  im  kako  se  on  ra- 
stati  ima  od  I'li ;  tada  ucini  se  plac,  tu  se  blago- 
sivjaju  medu  soboui,  tu  se  jubo.  F.  Lastric,  ned. 
407.  Ide  k  majki,  s  liom  se  blagosiva,  jubi  ruke 
pak  dicu  doziva:  idem  dico  ja  na  vojsku  sada.  S 
Stefaiiac__4. 

1.  BLAGOSLOV,  blagoslova,  m.  bencdictio.  Ak- 
cenat  kaki  je  ii  gen.  sing.,  taki  je  i  u  ostalijem 
oblicima  osim  ace.  sing,  jednakoga  s  nom.  i  gen. 


BLAGOSLOV 


414 


BLAGOSLOVAN 


pi.:  bli'iKosluva.  Od  xv  vijeka  (villi  priiiijere  iz 
Mon.  Kerb.)  i  n  spijcm  rjecnicima  onim  Vninci- 
ceva.  Glasi  i  blilgosov,  isyuhivii  1  iza  s:  i  tako 
dulazi  od  xv  vijeka  (vidi  prinijer  iz  Mon.  nerb.), 
(I  iziiicda  rjcciiika  ii  Mikii]inii,  Stulicevu,  Vukovu 
i  Danicici'vu.  —  i'o>:lm'ic\H  oil  adv.  blaf^o  i  sluti, 
sloveui.  —  a)  hlaijo.iUiv  kii.ji  biva  kad  buy  blaifi- 
slivla  (villi  kod  iilajjuslivjati  pod  1,  a.  a.):  sa  1 
iza  a:  S  bUiKoslovoni  bi)zjiin  pojte.  P.  Hoktorovic 
IIG.  Tko  blaijoslovi  tobe,  da  se  blaf^'oslovi  na- 
puni.  Buniardiii  '^.j.  ^c'"-  -7,  29.  Dob  ce  i  vo6i 
blaKoslovi.  J.  Kavai'iiii  Kin.  Poziiado  lioga  ii  bla- 
gosloviiiia  sviijiin.  (irKur  iz  Varesa-11.  Do  jo  slofja. 
tu  je  i  bo^.ij  bla,i;-oslov.  Nar.  posl.  vuk.  71.  Noka 
budo  s  bozjcii  blaft'oslovon.  Nar.  pi'ip-  inikiil.  60. 
Blagosijajto.  znajiici  da  ste  na  to  pozvani  da  na- 
slijedite  blajjoslov.  Vuk,  Ipetr.  3,  i).  —  bez  1  iza 
s:  Da  blagosov  djodinom  nzivate.  N.  Kauiiia  150. 
Ipetr.  ii,  9.  Pokli  jo  .  .  djevicam  blagosov  obecan. 
B.  Gradic,  djev.  27.  Blazeu  bud'  joste  taj  blago- 
sov, koji  lioj  .sve  dava  na  svit  saj  u  zeji  [uveuoj. 
D.  Kai'iina  tjO''.  Muz  i  /.liiia  ako  hoc©  u  blago- 
.■iovu  bozjem  pribivati.  M.  Divkovic,  bes.  101.  Izlij 
blagosov  tvoj  svihu  ovili  svic.  I.  Bandulavic  19'!. 
Blagosov  tvoj  vazda  budi  svrhu  uas.  S  Margitic, 
ispov.  279.  Dade  im  (has)  svoj  sveti  blagosov. 
P.  Macukat  34.  Blagosov  tvoj  6e  doci  vrh  ver- 
noga  tvoga  puka.  I.  Dordic,  salt.  7.  Bog  pro.su 
vrh  moje  ku6e  obilui  blagosov.  A.  Kadcic,  bogosl. 
261.  Blagosova  pun  viciiega.  P.  Knezevic,  ziv.  43. 
Blagosov  boga  svemogucoga.  I.  A.  Neiiadio,  nauk. 
250.  Ovako  ucinivsi  primicete  od  boga  blagosove 
duhovne.  J.  Banovac,  razg  78.  A  od  iiega  (boija) 
tko  odbigne,  svoj  blagosov  od  lieg'  digne.  V.  Do- 
sen  7.  Spustiti  ce  gospodin  blagosov  svrhu  iXl- 
iiica  tvojijeh.  J.  Matovic  490.  Jer  on  boga  i  za 
tebe  moli  da  posaJe_  svoj  blagosov  doli.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  156.  Sto  ostalo,  to  se  pokajalo, 
gospodina  boga  vjerovalo;  i  ostase  bozji  blago- 
sovi,  da  no  padne  leda  ni  snijega  do  jedan  put 
u  godini  dana.  Nar,  pjes.  vuk.  2,  3.  bozji  se  na- 
eiva  i  onaj  koji  diije  svecenik  u  inic  hozje:  No 
vladika  vojsku  iskupio  prod  bijelu  Vracevima 
orkvu,  te  im  dade  bozje  blagosove.  Nar.  pjes.  vuli. 
4,  76.  —  b)  bhtgoslov,  koji  bimi  kad  tko  ijod  Hi 
sto  yod  blayoslivja  boga  (vidi  kod  blagoslivjati 
pod  1 ,  a,  b.)  :  sa  1  iza  s:  Svemogi !  tebi  slava  i 
blagosiov  i  cast  prava.  J.  Kavaiiiu  516.  bez  1  iza  s: 
Proslavite,  zvijezde !  blagosovom  hainijem  boga. 
I.  Dordic,  mand.  186.  —  c)  blayoidov  koji  biva 
kad  bktyosivfa  svecenik  Hi  driigi  kao  on  (vidi  bla- 
goslivjati pod  1,  a,  c):  sa  1  iza  s:  Ki  ne  zlame- 
nuju  jizbinu  stajenu,  muokrat  izblaguju  nepravdu 
paklenu.  Cul  sam  da  tri  daje  blagosiov  koristi 
tomu,  ki  to  haje.  P.  Hektorovic  11.  Vazamsi  bla- 
gosiov od  pape,  na  svoju  vi'ati  se  biskupiju.  F. 
Glavinic,  cvit.  37.  Prija  nego  misnik  dade  bla- 
gosiov svetiin  sakramentom.  L.  Torzic  8.  Kad 
gube  blagosiov  odice  svete?  A.  Kadcic,  bogosl. 
87.  Zarucnici  u  istoj  kuci  ne  pribivaju  prija  nii- 
snickoga  blagoslova,  koji  u  crkvi  imade  se  pri- 
miti.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  47.  Kaluder  mu  blagoslove 
dava.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  324.  Da  pouku  od  jiega 
cujemo  i  primimo  svete  blagoslove.  P.  Petrovi6, 
s6ep.  139.  bez  1  iza  s:  Blagosov  vodeni  veliki. 
I.  Bandulavid  18.  Zudeci  liegov  blagosov.  B.  Ka- 
616,  per.  5.  Blagosov  prid  obidom  i  vecerom. 
Azbui.  20.  Ispraznost  i  nepodobnost  te  odice 
cisti  sveti  blagosov  crkveni.  A.  Kadcic,  bogosl. 
87.  Ima  osobiti  blagosov  i  cini  so  na  veliku  su- 
botu.  A.  Bacic  281.  Moli  svoga  biskupa,  da  mu 
dade  blagosov.  J.  Banovac,  razg.  56.  Blagosov 
soli.  J.  Banovac,  blagos.  7.  Otic,  staresini  na  bla- 
gosov. M.  Zorani6,  osm.  153.  Patriarha  dade  bla- 


gosov caru.  A.  Kaniilii,  kam.  832.  Otac  patriara 
dat  6e  nami  blagosove  sveto.  A.  Kacid,  razgov. 
159.  Uzamsi  blagosov  od  misnika.  M.  Dobretii 
460.  —  d)  bliiyosloo  koji  biva  kad  tko  yod  bla- 
yoslirla,  i  to:  aa)  moli:ci  boya  da  lii  home  dohro 
bilo  ill  da  bi  sto  bilo  na  doliro  (vidi  blagosliv|ati 
pod  1,  a,  d,  aa.):  bez  1  iza  s:  Nijosi  Ii  branio, 
otce  nioj,  i  monjo  blagosovaV  N.  Rai'iina  58.  Pode 
domoni  sa  blagosovom  od  cara.  Zbor.  31.  ISinko 
nioj,  a  tebi  blagosov  ja  daju.  N.  Na|oskovi('.  1,  343. 
Mqj  otac  da  potvrdi  ovi  blagosov.  M.  Drzic  149. 
Odkle  COS  pjau  i  sit  i  s  punim  bisaci  s  blago- 
sovom izit  s  mnozima  junaci.  22.  11'  blagosov 
snasi  piva.  V.  Doson  154.  llotijase  da  svrhu  I'lega 
ocev  blagosov  padne.  A.  Ka6i6,  kor.  27.  — ■  bbj  kad 
se  komu  daje  sto  Hi  dopusta  Hi  pristaje  na  sto, 
pa  se  zeli  da  bade  u  dobri  cas,  da  bade  sretno 
(vidi  blagoslivjati  pod  e,  d,  cc.) :  sa  1  iza  s :  St  vo- 
licimt  dobrimb  blagoslovomt  kra}evbstvo  mi  dade 
Dubrovniku  zupu.  Mon.  sorb  293.  Obetovaht  po- 
slati  cloveka  moga  gospodinu  caru  i  nogovemt 
veziremb  na  portu,  dajuce  imi.  znati  er  samt 
mirb  ucinio  s  vlasteli  dubrovaceeemi,  da  je  s  nilib 
blagoslovomb.  369.  Al"  govori  Senkovicu  Ivo :  sto 
b'  se,  babo,  ruva  poplasio?  ja  s'  ne  bojim  ni  ziva 
kurjaka,  a  kamo  Ii  mrtvi  kozetina;  .  .  vec  daj 
meni  testir  i  blagosiov,  da  Turcinu  na  mejdan 
izidem  ...  To  se  Durdu  na  ino  ne  moze,  .  .  pa 
Ivana  lopo  svetovao :  ao  Ivo,  moje  oedo  drago ! 
podi,  sine,  pos'o  u  dobri  cas!  tamo,  sine,  dobro 
srece  bio!  ...  A  kad  Ivan  primio  blago.slov,  }ubi 
babu  u  skut  i  u  ruku.  Nar.  pjes.  vole.  3,  392-4. 
bez  1  iza  s:  Da  bismo  imt  dobri  blagosovb  za 
taj  gradb  ucinili.  Mon.  serb.  324.  Ako  joj  ne  cos 
na  svadhu,  a  ti  joj  pos}i  blagosov.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  269.  Kazi  liemu  od  mene  blagosov,  nek  da 
barjak  kome  liemu  drago  pa  nek  s  tobom  kod 
dvora  ostane.  2,  289.  —  tako  se  blagoslooom  moie 
i  oprastati  kome  sto,  a  tada  ono  sto  se  oprasta 
moze  biti  izreceno  a  yen.  s  prijedl.  od :  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Svaki  ilili  klecase,  a  on  (hits) 
im  oda  svijeh  blagosov  davase  od  prvi  pocan 
grijeh.  N.  Najeskovic  1,  146.  —  cc)  kad  se  komu 
zeli  dobro  ziiJivajujuci  na  dobru  koje  je  ucinio 
(vidi  blagoslivjati  pod  1,  a,  d,  bb.) :  Pratila  ga 
pohvala  i  blagosiov  puka.  M.  Pavlinovic,  rad.  35. 

2.  BLAGOSLOV,  /.  vidi  blagosiov,  m.  dolazi 
od  XVI  vijeka  u  nekih  pisaca,  sa  1  iza  s  i  bez 
nega.  a)  sa  1  iza  a:  Blagoslovi  svih  otcevih  zgubi 
slast.  M.  Marulii  47.  Danaska  se  nas  monastir 
velike  blagoslovi  odbavja.  P.  Vrancic,  ziv.  68. 
Imajuci  blagosiov  popovsku.  105.  Na  tebi  javila 
se  jest  i  staroga  i  novoga  zavita  bozja  blagosiov. 
M.  Alberti  iv.  Uciui  da  ja  primem  tvoju  i  lie- 
govu  blagosiov.  526.  —  b)  bez  1  iza  s :  Uzeo  jest 
blagosov  tvoju.  N.  Kaniua  58.  Budi  blagosov 
tvoja.  58.  Pustise  je  davsi  joj  ijadu  blagosovi. 
A.  Kacic,  korab.  25. 

BLAGOSLOV  AC,  blagoslovca,  m.  benedicens 
i  blandiloquus.  sa7H0  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec 
nepouzdana. 

BLAGOSLOVAN,  bliigoslovna,  adj.  benedictus, 
benedictionis.  od  xui  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Stulicevu  (all  iz  brevijara,  sacer,  consecratus)  i 
Vukovu  (samo  ,blagoslovno').  dolazi  i  bez  1  iza  s. 
—  Znaci  u  opce  gdje  je  blayoslov,  a  po  torn: 
a)  sto  se  moze  blayosloviti  i  tijem.  oprostiti,  sto 
se  blagosija  i  prasta,  sto  je  obicaj  blayosloviti  i 
oprostiti,  sto  je  kao  naprijcd  blagosluvleno  da  se 
moze  uciniti,  te  se  prasta:  Aste  blagoslovno,  pro- 
stiti  jemu ;  aste  Ii  ni,  da  metanije  tvoritb.  Sava, 
i  tip.  hil.  glasn.  24,  189  (v\jesto  toya  na  druyom 
,  mjestu  u  istom  smislu:  blagosloveno:  Aste  blago- 


BLAGOSLOVEN 


415 


BLAGOSLOVITI 


sloveno,  prostiti  jemu.  Sava,  tip.  stud,  glasn. 
40,  148).  Bez  blagoslovnyje  vine.  Sava,  tip.  hil. 
glasn.  24,  193  (na  drugom  wjestu  it  istom  smiulu 
,vina  blagoslovena'  i  ,blagoslov}ena' :  Aste  imt 
jesti.  vina  blagoslovena,  Bava,  tip.  stud,  glasn. 
40,  151.  Vinu  ne  imeje  blagoslovjenu.  151).  — 
b)  ito  se  oprasta  s  hlagodovum,  hlagosi\ajiiii:  Od 
mene  ti  prosto  blagoslovno.  Nar.  pjos.  viii.  I'jec. 
30».  —  c)  kao  i  blagosloven :  Tko  godi  si,  gospe 
draga ,  blagoslovna  majka  da  t'  je ,  ka  te  rodi ! 
S.  Bobajevic  205.  U  pomoc  nasu  hodi  blagosovna 
djevo  sveta.  I.  Akvilini  125.  Jer  bo  je  dull  svoti 
noj  dao  blagoso\Tii  plod  utrobe.  B.  Leakovic, 
nauk  52.  —  d)  u  cemii  je  blayodov,  kao  sto  su 
rijeci,  kojima  se  blagosi(a  Hi  hja  u  kojoj  se  iz- 
rice  i  blagosloo:  Istu  bojanu  marvicu  od  slabosti 
i  bole  izlici  prosuv  na  ni  blagosovne  riei.  Nadod. 
106.  Pra6cn  blagoslovnim  ze|ama.  Sr.  Nov.  1.S35. 
38.  —  e)  gdje  je  dobro,  jer  su  hozji  blagoslovi 
ondje :  iako  o  mjestu,  o  dazdn  itd. :  U  blagoslov- 
nomu  podncbju.  I.  Jablanci  163.  U  dolini  blago- 
slovnoj.  D.  Danicii,  2duev.  20,  26.  Dazdi  ce  bla- 
goslovni  biti.  D.  Danicic,  jezek.  34,  26.  —  /)  adv. 
hlagudovno ,  cum  benedictione.  JVad  liime  boga 
poniolivsi,  blagosovno  sto  god  udilivsi,  bolesnika 
recenog  popravi.  Nadod.  105. 

BLAGOSLOVEN,  blagoslovena,  adj.  bonedietus. 
Akcoiat  kaki  je  u  starlenom  gen.  sing.,  taki  je  u 
Sfijeiii  obUcima  nominalnvm,  osim  ace.  sing,  masc, 
koji  jednak  s  nom.,  i  voc.,  koji  se  zamjeniije  slo- 
zenim,  i  u  slozenim  oblicima  kad  zainjeiUijn  no- 
minalne,  inace  se  u  svijem  nominalniiii  oblicima 
mijcna  te  je  onaki  kaki  je  u  stavlenom  nominal- 
nom  nom.  sing.:  blagosluveni,  blagosluveno  itd. 
Dolazi  od  xiii  vijeka,  izmedu  rjeinika  samn  a 
Vukovu  i  Daniiiceini.  —  Postanem  je  jiart.  prart. 
pass,  od  sluti,  slovem  i  arft'.  blago:  ali  sada  gdje 
se  govori  (a  gocari  se  u  naroda  islocne  crkre), 
ne  govori  se  apravo  kao  part.,  ncgo  kao  adj.,  tako 
da  kad  je  potreba  reci  jiarticijiom.,  onda  se  go- 
vori pjart.  blag6slov}on  ili  blagi')sov|en  od  blago- 
sloviti  Hi  blagosoviti  (n.  p.  za  -sto  god  slo  se  ii 
crkvi  blagoslovi,  ne  bi  se  sada  reklo  da  je  blago- 
soveno,  nego  blagoslov}eno),  a  u  ailjektivu  se  sada 
misli:  ito  je  tako  dobro  da  ga  za  to  treha  blago- 
slivlnti  ili  u  opce  na  eeinit  je  blagoslov  (bozji).  — 
Gorori  se  i  bez  1  iza  s  (isporedi  blagosov).  Go- 
spodt  bogt  blagoslovent.  Sava  10.  Da  nestb  bla- 
goslovent  vb  sij  veki>  i  vt  pridusti.  Mon.  serb. 
117.  Svaka  sila  prokleta,  a  ta  blagoslovena !  Nar. 
posl.  vuk.  277.  Blagosloven  koji  ide  u  ime  Go- 
spodi'ie.  Vuk.  mat.  21,  9.  Blagoslovena  si  ti  modu 
Jenama.  Vuk,  luk.  1.  28.  bez  1  iza  s :  Da  si  blago- 
soven!  Vuk,  nar.  pjes.  3,  326.  —  isporedi  blago- 
slovan. 

BLAGOSLOVENIK,  blagoslovenika,  ;/(.  bene- 
dictus.  u  jednoga.  pisca  xin  vijeka.  Sij  blagoslo- 
venikt  vtse  trudy  podbje  o  starosti  prujKulobt- 
naago.  Domentijana  I'Jl. 

BLAGOSLOVENE,  n.  benedictio,  vidi  blago- 
slov. od  xiii  vijeka,  samo  u  kuigama  n.  kojima 
se  jezik  mijesa  sa  crkvenim.  mjcsto  -lie  na  krajii 
bilo  je  -nije;  a  xvi  vijeka  nalazi  se  t  bez  i.  Sl  bla- 
goslovenijemt.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  156.  Po 
blagosloveniju  svetago  Symeona.  Mon.  serb.  48. 
Blagoslovenijemt  bozijemt  darovano  mi  bystt 
carfcstvije.  136.  Vazamsi  dite  ka  hramu  apolonovu 
odnese  i  od  liega  ditetu  blagoslovenje  (maze  se 
citati  i  blagosloveiie)  iskase.  Aloksand.  jag.  starin. 
3,  225 

BLAGOSLOVINA ,  /.  samo  u  salivoj  yripovi- 
jeci  i  iz  ne  u  Vukoru  rjecnikn:  ,nekakav  lioteci 
ustaviti    tajige    uhvatio    za    catlov   pa   se   catlov 


skinuo  i  onaj  na  tajigama  pobjegao  a  on  s  6at- 
lovom  pao  natraske :  ej  tuzan !  gde  ne  uvati  za 
osovinu  i  za  blagoslovinu ,  nego  za  ono  Sto  se 
smice  i  namice ."  Vuk,  rjeo.  30a. 

BLAGOSLOVITE^,  m.  benedicens.  samo  u  rjei- 
niciina  lielinii  (137a),  Bjelostijenceou  i  Stulicevu 
(,blagosovite}'). 

BLAGOSLOVITI,  blagoslovim,  pf.  benedicere. 
Akcenat  kaki  je  u  1  sing,  praes. ,  taki  je  u  cije- 
lom  praes.  i  u  jiart.  praet.  pass  :  blagoslovjon; 
((  soijem  je  ostalijem  oblicima  kakav  je  u  inf.. 
osim  2  i  3  sing,  aor.:  blagoslovi,  a  samo  je  joi 
jedan  slog  dug  ii  part,  praet.  act.  i :  blagosl6viv, 
blagoslovi vsi.  —  Dolazi  od  xii  vijeka  (vidi  jwd 
1,  (/,  aa.  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjccnicima  osim 
Jambresiceva.  iza  s  moze  1  i  otpasti  te  glasi  i 
blagoso\'iti,  i  to  od  xv  vijeka  (vidi  pod  1,  d,  ce. 
primjer  iz  Mon.  serb.),  a  izmedu  rjeinika  u  Mi- 
ka\imi,  Stulicevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  —  u  jed- 
noga pisca  XIII  vijeka  dolazi  i  imperfektivno  u 
praes.  i  u  part,  praes.  act. :  Vtzhdvigt  ruce  svoji 
i  polozivt  na  glave  mojej  glagolase;  blagoslove 
blagoslovju  te.  Sava  10.  —  isporedi  blagoslivjati. 
1.  prelazno  (objekat  moze  biti  i  neizrecen) : 
a)  bog,  Isus,  bogorodica,  andeo  moze  blagosloviti, 
t.  j.  rijecju  svojom  uciniti  da  je  kome  dobro  ili 
da  je  sto  na  dobro:  sa  1  iza  s:  Za  to  je  gospo- 
diii  sobotu  blagoslovi!.  Katek.  1561.  6.  Mirisanje 
poja  puna,  ko  je  blagoslovil  gospodin.  Beruardin 
25.  Posveti  (bog)  i  blagoslovi  ovi  sednii  dan.  M. 
Orbin  12.  Kakono  si  blagoslovio  Abrama  i  uzve- 
licio  ime  negovo  meu  svetimi,  tako  so  dostoj 
blagosloviti  ovo  po}e.  L.  Terzic  289.  Blagoslovice 
te  gospod.  D.  Danicic,  psal.  134,  3.  —  bez  1  iza  s: 
Voiia  od  poja  puna,  koje  blagosovi  gospodin.  N. 
Rai'iina  57''.  Gospodiue,  blagosovi  nad  sve  ine 
narod  vas  tvoj.  J.  R.  Guoetic. ,  niol.  13.  Molim 
da  mi  blagosovis  ovi  dan.  Azbukv.  18  Molimo 
Gospodina  da  blagosivjajuci  blagosovi  ovo  pribi- 
valisce.  L.  Terzic  10.  Bog  blagosovi  ga  u  uauku. 
A.  J.  Knezovic  32.  Blagosovi,  boze,  puk  ovi.  J. 
Bauovac,  razg.  189.  Ako  me  ti  (Isuse)  blagosovis. 
M.  Zoricic,  osm.  4.  Da  bi  ga  blagosovio  (andeo). 
J.  Matovic  331.  Mole  stvorite|a  da  blagosovi  trud 
onomu.  M.  A.  Ee}kovi6,  sat.  173.  Evo  ti  so  za- 
kline  boianstvom  svojim  da  ce  te  u  sveiuu  bla- 
gosoviti. A.  Kacic,  korab.  22.  Sto  bog  blagosovi 
ue  moze  od  covika  biti  prokleto.  10.  Bog  da  bla- 
gosovi! Vuk,  nar.  pjes.  3,  326.  —  b)  tko  god  a 
u  prenesenom  smislu  i  sto  god  moze  blagosloviti 
boga,  ime  bozje,  milost  bozju,  bogorodtcu,  t.  j. 
slaveci  priznavati  dobra  koja  da;)e:  sa  1  iza  s: 
Blagoslovite  gospoda.  Sava,  tip.  stud  glasn.  40, 
139.  Blagoslovite  boga.  Mon.  croat.  156.  Blago- 
slovi gospodina  boga.  Starine  4,  115.  —  bez  1  iza  s. 
Blagosovi  zem|o  gospodina.  B.  Pavlovio,  ])ripr.  44: 
—  c)  moze  blagosloviti  sveienik  (ili  drugi  tko  kao 
on)  po  crkvenim  pravilima  prizivajuci  boga  da 
bi  duo  da  kome  bade  dobro  Hi  da  sto  bude  na 
dobro :  sa  1  iza  s :  Blagoslovi ,  otLce !  Sava ,  tip. 
stud,  glasn.  40,  149.  Tuj  se  je  druzina  na  obid 
sknpila,  .  .  dosad  se  umise  na  .same  rike  kraj,  pak 
blagoslovise  po  redski  obicaj.  P.  Hektorovii  11. 
Fratre  svoje  u  sili  svetoga  blagoslovi  ki'iia.  F. 
Glavuiic,  cvit  336.  Moze  vincati,  dali  ne  blago- 
sloviti. A.  Kadcic,  bogosl.  411.  —  bez  1  iza  s: 
Tqiezu  blagosovi.  Zbor.  115''.  Blagosovite,  oce! 
S.  Margitic,  ispov.  11.  Ovo  u[e  i  balzam  vaja  da 
blagosovi  biskup.  J.  Banovac,  razg.  217.  Blago- 
sovi me,  i  daj  mi  odriseiie.  M.  Zoricic,  zrc.  231. 
Blagosovivsi  (Mojsija)  sva  kolina  izraelska.  A. 
Kacic,  korab.  103.  Eece  svakome  (svesteniku): 
blagosovi.  Tako  .Srbin  kaze  svagda  kad  se  sastane 


BLAGOSLOVITI 


416 


BLAGOSNO 


sa  sveStonikom,  a  on  niu  na  to  odg:ovoi'i :  ,da  si 
blagosoven'  ili  ,boK  da  blagosovi'.  Vuk,  iiar.  pjos, 
3,  32(i.  —  d)  tko  goil  iiiii:e  fiUujosUtiHli:  an)  mo- 
leii  hoga  da  hi  kome  (hihro  hiln  Hi  da  hi  sto  hilo 
)ia  dnbro:  sa  I  iza  s;  Hlagnslovilir.  i  svakimi. 
blag;oslov|pnijomi. ,  jakoXo  blagoslovi  Isakr.  Ija- 
kova.  Moil.  sorb.  !j.  JogoJ.o  blaf^oslovismo  biti 
joiim  kralu.  13.  Uzo  h|eb  i  blagoslovivsi  prulouii 
Ka.  Vuk,  mat.  2(),  '2ii.  —  hes  1  iza  .s :  Blagosovito, 
i  nomojte  proklpti.  N.  Kai'iina  iiO''.  lilagosoviil'O 
tebe  prjcje  iiej^o  umrp.  5(i''  Stara  nam  jo  na 
umoru  majka,  ]iak  te  zove  da  to  blagosovi.  Nar. 
pjos.  vuk.  2,  Hid.  Te  kazuje  niajci  Andeliji  da  se 
.Jovo  na  vojsku  ojirema  jjroko  mora  za  devet  go- 
dina,  pak  je  zove  da  ga  blagosovi.  Nar.  pjos.  vuk. 
2,  574.  —  bb)  hvaleci  ito  dobra  radi  koje  je  ii 
nemu  ili  od  ncga  dolazi :  Ona  bi ,  ka  Isukrstu 
pripovidaju(^'i  plod  i  utrobu  majoinu  blago.slovi. 
r.  Zoranic  34').  —  cc)  kad  komii  daje  sto  ili 
iiprasta  ili  doiiiista  ili  iiristaje  mi  sto  zeleii  da 
hog  da  da  hudc.  it  dohri  cas,  da  bade  srctiio  (is- 
jKiredi  blagosliv|ati  jiud  e,  d,  cc.  i  blagoslov  pod 
d.  lib),  sa  1  (^(1  s :  Vinogradt  kako  to  mu  ga  bill, 
prodalt.  i  dai'ovalt  i  blagoslovilt.  Spom.  sr.  2,  25. 
Nase  gospoctvo  molise  da  imt  blagoslovimo  miri., 
i  mi  taj  miri.  i  |ubavi.  blagoslovisrno  po  sijemt 
nasemt  listu.  Mon.  serb.  375.  —  bez  1  iza  s :  Ki'a- 
[evbstvo  mi  dade,  blagosovi  i  potvrtdi  Dubrov- 
niku  vsu  iupu.  Mon.  .serb.  293.  Proslibt  i  blago- 
sovilib  sfcgrehe  i  suprotivstiue  koje  su  gode  do 
sada  bile.  458.  lako  se  inoze  hlagoslooiti  i  sto  vec 
data  Hi  ucineiio  koiiiii:  Blago.sovi  nu,  slatka  majko, 
mliko,  trude  i  sluzbu  tvoju.  F.  Lastric,  test.  102. 

—  e)  jiart.  pract.  pass,  ii  koine  god  prednem  smislii 
(isjioredi  blagosloveu) :  ■fa  1  iza  s:  Vinu  imeje 
blagoslovjenu.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40.  151.  OtL 
mene  gresnago  da  ne  blagoslovjeni..  Mon.  serb. 
111.  Blagoslovjen  jesi,  boze.  N.  Raiiina  I8b.  Bla- 
goslovjen  je  ki  grede  u  ime  gospodinovo.  87. 
Blagoslov}en  mimo  ine.  P.  Hektorovii  121.  Blago- 
slovjena  ti  nieju  zenami.  Bernardin  3.  Blagoslov- 
jena  ti  meu  zenama.  F.  Vrancic,  rjec.  128.  Bla- 
goslovjeu  plod  utrobe  tvoje.  F.  Glavinic,  cvit  210. 
H.  Bonacic,  nauk  14.  Blagoslovjeni  otca  moga. 
J.  Kavaiiin  572.  Brez  mire  bise  mucena  blago- 
slovjena  dusa  Isusova.  M.  Lekusic  IIG.  Sem  bi 
prvorodeni  Noja,  od  nega  blagoslovjen.  Grgur  iz 
Varesa  43.  Od  boga  je  ne  samo  dopusteno  nego 
i  blagoslovjeno.  B.  Obradovic,  ziv.  49.  —  bez  1 
iza  s:  Blagosovjeno  mlijeko  od  tvojijeh  prsi.  Zbor. 
145''.  Da  je  blagosovjeua  zemja,  po  kojoj  hodis. 
M.  Drzic  265.  U  sjemenu  liegovu  hoce  biti  bla- 
gosovjeni  svi  kolici  puci.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  88. 
Budite  svi  kolici  hijadu  puta  blagosovjeni  od 
boga.  M.  Divkovic,  bos.  2.  Od  vika  si  blagosov}en. 
S.  Margitic,  ispov.  211.  Da  se  krsti  vodom  bla- 
gosovjenoni.  A.  Bacic  281,  Blagosovjen,  koji  dode 
u  ime  gospodiie.  J.  Banovac,  razg,  151,  Blago- 
sovjeno ti  budi  mliko,  trud  i  sluzba  moja!  F. 
Lastric,  test.  102.  Oski'opi  ga  blagosov}enom  vo- 
dom. L.  Vladmirovic,  slaved.  17.  Blagosovjen  bog 
i  otac  gospodina  naSega,  J.  Matovic  fiO,  Koji  bi 
hotio  blagosov|eni  kruh  primiti.  A.  Ivanizlic,  kam. 
633.  BIagosov|en  budi  bog  vas,  A.  Kacic,  korab. 
292.  Voda  ima  biti  blagosov|ena  o  uskrsu  il  o 
duliovi.  M.  Dobretii  25.  O  Jezuse,  blagosov|eno 
bilo  milostivo  tvoje  srce!  D.  Mattei  272.  Hodito 
blagosovjeni  otca  moga.   B.  Leakovii,  nauk  135. 

—  sa  j  wjesto  }  iza  v,  po  nekim  krajevima :  Bla- 
goslovjen,  boze  mili,  budi.  P.  Hektorovic  140. 
(u  prijepisu  xvii  mjeka).  Blagosovjen  boze  ti  si. 
I,  Dordic,  mand,  189. 

2,  neprelazno:  s  dat.  mjesto  akits.,  ali  grijeskom 
po  tudem  jeziku,  u  nekih  pisaca  xvi — xvin  vijeka: 


I  sa  1  iza  s:    Blagoslovi  naslid.stvu  tvomu,   M,  Al- 

I  borti  25.  Blagoslovite  .sva  dila  gospodinova  go- 
Kpodinu,  31.  Blagoslovi6u  tebi,  .  .  .  blagosloviiu 
onijom.  ^iv,  is.  23.  —  bez  1  iza  s:  Imabu  i  ri- 
bica  male,  i  tijem  blagosovi.  N.  Raiiina  151''. 
mar.  8,  7.  Blagosovi  bastini  tvojoj.  A.  Kanizli<^, 
bogo],  222.  Trudu  liiovu  obilato  je  bog  blago- 
sovio.  A.  Kani^lic,  kam.  15().  Blagosovivsi  pla- 
ninani.  472.  Bog  jest  nam  osobito  bio  blagosovio, 
i  pridobili  smo  no]irijatp)a.  I.  Zanitic,  krat.  109 
Da  blagosovi  bogu.  A.  Kacii,  korab.  58.  Evo  cu 
ti  lipo  blagosovit,  od  boga  ti  sve  dobro  izprosit. 
J,  Krmpotic,  mal.  23,  Blagosovio  jest  nima  bog, 
da  bi  rasli  i  uznilozali  se.  I.  Volikanovic,  upu6. 
1,  41,  Blagosovi  gospodin  dnevu  subotnomu,  B, 
Lcakovii,  nauk  298. 

3.  sa  so:  a)  pasiono  sa  subjektom:  KraJ  u  konui 
svi  narodi  blagoslovet  se.  F.  Glaviuid,  cvit  4  (n). 
Da  ce  se  blagosoviti  svi  narodi  u  sjemenu  negovu. 
J.  Matovic  39.  U  koje  vrijeme  ima  so  blagosoviti 
voda.  171.  tako  i  kad  tko  iste  blagoslov  ii  koga, 
navlastito  a  suecenika,  i  on  mu  ga  da,  te  se  go- 
vori  ,blagosloviti  se  u  koga' :  Iziodi  stari  igumano 
i  sa  s  liime  pope  svestenice,  .  ,  u  oba  se  liajduk 
blagosovi.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  326,  —  b)  recipr.: 
kad  jediio  hlagosiv^a  driigo  na  rastanku  prasta- 
juci:  aa)  obje  strane  .sub.jekat:  Isus  s  ucenici  i 
materora  otide  na  brdo  MasHnsko,  i  blagosoviso 
se.  F.  Lastric.  test.  224.  —  bh)  subjekat  samo 
jedna  strana,  a  draga  izrecena  u  instr.  s  prijedl.  s : 
Posli  nego  so  Isus  s  majkom  blagosovi,  uputi  se 
(sa)  svojizim  ucenici  u  vrta'.  ,T.  Banovac,  pripov. 
77.  Dokle  se  Isus  blagosovi  s  materom,  F,  La- 
stric ,  test.  225,  Ona  blagosovi  so  s  apostoli,  F, 
Lastric,  od'  3,54,  Va[a  da  sve  lince  skupim,  da  so 

I  .s  I'lima  blagosoviin,  V,  Dosen  269, 

j  BLAGOSLOV^^ATI,  blagoslovlaui,  impf.  bene- 
dicere,  isporedi  blagoslav}ati.  xiii  i  xiv  oijeka,  a 
tada  je  it  praes.  hilo:  blagoslovjaju,  blagoslov- 
jajesi,  izincdu  rjeinika  samo  u  Danicicevu.  Bla- 
goslovjajett  jego  igument.  Sava,  tip.  hil.  glasn. 
24,  200.  tip.  stud,  glasn.  40,  159.  Blagoslovjajett 
se  bogfc.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  143.  Blagoslov- 
[ajemt  bogougodno  delo  jego.  Mon.  serb.  213. 

BLAGOSLOV^iE,  n.  benedictio,  u  jednoga  pisca 
XIV  vijeka ,  «.  tada  je  mjesto  -v}e  na  krajii  bilo 
-vije,  izmcdii  rjecnika  samo  a  Stiilicevu  (,blago- 
slovjeS  ali  iz  brevijara).  Reky  blagoslovija  vtsemt 
bote  izlijati,  Danilo  298, 

BLAGOSLOVl^ENE ,  n.  benedictio,  od  xii  vi- 
jeka (oidi  prvi  primjer),  i  to  sa  -nije  na  krajii 
mjesto  sadasnega  ne,  ali  od  xvi  vijeka  i  bez  i,  iz- 
medu  rjecnika  u  Belinu  (136''),  Stulicevii  (,blago- 
slovjenje')  i  Danicicevu.  —  iza  s  maze  i  otpasti  1, 
te  glasi  i  blagosovjeno,  Blagosloviht  i  vsakimi. 
blagoslovjenijemi..  Mon.  serb.  5.  Bud'  blagoslov- 
Jenje  svi-bu  sina  moga.  M.  Marulic  179.  Prim'  za- 
vite  moje,  boze,  i  zelinja  od  hvale  brez  konca  i 
blagoslovjenja.  A.  Georgiceo,  nasi.  341.  Iz  ust 
jednoga  ki'stjanina  ne  ima  izhoditi  nego  Ii  blago- 
slovjenje.  I.  T.  Mi-navic,  ist.  107.  —  bez  1  iza  s : 
Od  beskonciva  blagosovjenja  i  blagosivjanja.  B. 
Kasic,  nasi.  293. 

BLAGOSLOV^ilV ,  adj.  quod  sacrari  potest. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku,  gdje  je  i  zna- 
cene  to.  isporedi  blagosoviv. 

BLAGOSLOV^iiVATI,  blagosUwjIvam ,  impf. 
benedicere,  blagoslivlati.  samo  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Od  blagoslovjati.  —  Tebe  usta  moja 
blagoslovjivaju.  A,  Georgiceo,  nasi,  173, 

BLAGOSLOVNO,   adv.   vidi   kod  blagoslovan, 

BLAGOSNO,  adv.  vidi  kod  blagostan. 


BLAGOSOV 


417 


BLAGOST 


BLAGOSOV,  vidi  blagoslov. 

BLAGOSOVAN,  bUlgosovna,  adj.  vidi  kod  bla- 
goslovan. 

BLAGOSOVEN,  blagosovena,  adj.  vidi  kod 
blagosloven. 

BLAGOSOVITEJ^ ,   m.    vidi   kod   blagoslovite|. 

BLAGOSOVITI,  blagusovlm,  pf.  vidi  kod  bla- 
gosloviti. 

BLAGOSOVIV,  adj.  bencdictionis  oapax.  t:aiHO 
u  Stulircvii  rjeiniku,  ydjc  je  i  znacenc  to.  iapo- 
redi  blagosloviv. 

BLAGOSOVLENE,   n.  vidi  kod  blagoslovjeiie. 

BLAGOSPKEMA,  /.  vidi  blagoshrana.  Iz  dobre 
blagospreme  svoga  srca  jubezjivoga  iznijet  ce  nam 
i  podijeliti  dobro  oslobodpiia  od  bijeda.  Stit  3. 
Blago  i  bogastvo,  koje  se  uzdrzi  ii  svijoU  kra- 
Jevskijeh  blagospremah.   B.  Cuceri  34.3. 

BLAGOSECAN,  blag6srcna,  adj  bcnignus,  Cle- 
mens ,  optimi  animi ,  mansuetus.  samo  u  Stuli- 
cevu  rjecniktt,  gdje  ima  i  adv.  blagosrcno. 

BLAGOSRCITI,  blagosrcim,  impf.  mitem  esse. 
saino  u  Stuliccvu  rjeaiiku.  rijec  nejiousdana. 

BLAGOSRCNOST ,  blagiVrcnosti ,  /.  inansue- 
tudo.  samo  u  Stulicevn  rjeiniku,  ijdjc  ima  i  ,blago- 
srctvo',  oboje  nepouzdano. 

BLAGOSRD,  adj.  benignus,  studiosus.  xii  i  xiv 
vrjeka,  i  ii  rjecniciwa  litidicevu  (animosus)  i  I>a- 
niciievu.  a)  o  ce^adetu  koje  icw/Y/y  naatuji  oko 
koga  Hi  oko  cega,  dobro  cineci:  Blagusrtdu  byti 
na  mirt  ki-tstijantsky  i  o  crtkvahi.  pesti  se.  Mon. 
Serb.  5.  —  b)  o  molbi ,  koja  se  svesrdo  i  posto- 
jano  cini:  Po  blagosi-Ldomu  umoleniju.  Mon.  serb. 
138. 

BLAGOSRDACAN,  blagosrdacna,  adj.  animo- 
sus. samo  u  Stulivevii  rjecniku. 

BLAGOSRDAN,  blagosrdna,  adj.  vidi  blagosrd. 
u  jednogn  pisca  xiv  vijeka.  Sto  se  iz  srca  Hi  sve- 
srdno  cini:  Blagosrtdtnyj  placb  vbsprijemt.  Da- 
nilo  156.  TiJiyje  i  blago^o-tdbnyjo  milostyi'io.  28.5. 

BLAGOSRDE,  jj.  benignitas,  studium.  xiv  vi- 
jeka, a  tada  je  -de  na  kraju  (jlasilo  -dije ;  izmeitii 
rjecnika  u  Danicicevu.  a)  kau  ntilost ,  milosrde: 
Nekli  byht  blagosi'tdijcnib  ti  sjjodobjent  byli>  si. 
ugozdisimi  ti.  Glasnik  24,  2HT.  —  b)  kao  svesrdo 
tiastojane:  Blagosri.dijemt  umolivi.  Mon.  serb. 
110. 

BLAGOSRODE ,  n.  cognati.  u  jednoga  pisca 
XIII  vijeka,  a  tada  je  -de  na  kraju  glasilo  -dije. 
OtBvrtzt  usta  svoja  kt  blagostrodiju  svojemu  i 
vtsemu  stboru.  Domentijaii-  107.  198. 

BLAGOSESTVO,  n.  vidi  kod  blagosrcnost. 

BLAGO.ST,  blagosti,  /.  bonitas.  isporedi  bla- 
goca.  Od  XIII  vijeka  (vidi  prvi  primjer)  i  u  svi- 
jem  rjecnicima  osiia  Janibresiceva;  u  Vrancicevu: 
munificentia;  m  Mikafinu:  dobrostivost ,  luima- 
nitas,  benignitas,  dementia,  inunificentia,  comitas, 
affabilitas,  obilnost,  lautitia;  u  Bclinu:  benignitas 
(137b),  clementia  (ISGl"),  humanitas  (372''),  comi- 
tas (560b),  afiabilitas  (SOb);  u  Bjelostijencevti:  hu- 
manitas, urbanitas,  benignitas,  lenitas,  benefi- 
centia,  dementia,  affabilitas,  comitas,  abundantia; 
u  Voltigijinu :  leutseligkeit;  u  Stulicevu:  benig- 
nitas, urbanitas,  amor,  benevolentia,  dilectio,  |iie- 
tas,  dulcedo,  suavitas,  voluntas,  adsensus,  inan- 
suetudo;  u  T'hA"oi'«:  giite,  gutmiitbigkeit,  bonitas; 
u  Danicicevu:  bonitas.  —  yo  I'lekim  se  stranama 
t  stojeci  na  kraju  iza  s  odbacuje :  blagos.  — 
1.  dobrota  dusevna  u  opce  i  blaga  narav:  a)  u 
boga,  u  covjeka  i  cega  u  nih,  benignitas,  lenitas: 
BlagostB  Sfckrbvenu   bojestiimt  se  jego.   Domen- 


tijanii  73.  Nadezdu  moju  VBzIagaju  na  tvoju  bla- 
gosti.. 185.  Izlej  nama  oti>  zivotvorestaago  tvojogo 
duha  obiltnuju  blagostt.  Danilo  9.  Pucina  bla- 
gosti. Mon.  serb.  196.  Ona  da  blagos  sad  pridobit 
bude  te,  i  sto  smo  zgrijesil'  kad,  tva  milost  da 
smete.  N.  Dimitrovic  25.  Javi  .se  blagost  boga 
spasiteja  nasega  vsim  clovikom.  S.  Budinic,  sum. 
10.  tit.  3,  4.  Urzan  je  svakom  casti  i  blagosti  ri- 
jeti  mil  Jubez|ivo.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  38.  Ska- 
zuje  ])riveliku  tihost,  blagost  i  dobrostvo,  koje 
Isukrst  pokaza  kada  dodo  na  ovi  svijet.  M.  Div- 
kovic,  bes.  13.  Radi  blagosti  i  inilosti  gospa  pri- 
veliku  bolest  i  zalost  ima.  354.  Blagost  duse  ne- 
gove  bi  zamjerna.  B.  Kasii,  ign.  91.  Pomagajudi 
ih  bozja  blagost.  B.  Kasic,  rit.  xiii.  Gdi  prislatka 
dobrota  gospodina  boga  udijuje  sebe  s  tolikom 
blagostju  svakomu  od  obranih.  P.  Radovcic,  nac. 
331.  Molim  tvoju  blagos,  boze!  V.  Andriasevic, 
dev.  27.  Bog  od  blagosti  (dous  jiietatis).  V.  An- 
cb'iasi,  put.  50.  Ostaviti  u  takovo  vrime  ovu  spo- 
inenu  jest  nemilost  a  no  blagost.  L.  Terzj'i  152. 
Dragom  blagosti  ona  tebe  sad  prihodi  Bunic, 
mand.  35.  Tijela  sveta  skupi  blagos  pape  Ivana. 
J.  Kavanin  306.  U  ovoj  zgodi  sinu  neprimjerua 
blagos  Davidova,  pokli,  prem  da  od  prihuda  zlo- 
tvora  osloboden,  ne  moze  milostivom  srcu  odo- 
|eti  da  gorko  ne  pozali  i  ne  proplafe  smrt  Ab- 
salonovu.  I.  Dordic,  salt.  xv.  Tvoja  (bozja)  milos 
puna  jps  blagosti  (benigna  est  miserieordia  tua). 
I.  Dordic,  salt.  227.  U  uem  blagost  nailhodi  ostrinu. 
ustrpjeiie  zestinti.  J.  Filipovio  3,  vii.  Ovo  se  zove 
liegova  prava  blagost,  jer  se  bog  ucini  covik,  da 
se  moze  reci:  bog  jest  covik  a  covik  jest  bog. 
J.  Banovac,  pred.  25.  Tvoju  vazda  blagost  rnoleii. 
M.  Zoranic,  osm.  157.  Daj  gospodino,  blagost  i 
ustrpleustvo  u  srcu  momu.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
55.  Kripost  blagosti  i  dobrocinstva  mnogo  je  ocita. 
J.  Matovic  382.  Izustiti  co  sud  s  privelikom  bla- 
gosti. 73.  S  velikom  blagostju  odgovori.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  730.  U  straliu  ce  pristupiti  ka  go- 
spodu  i  blagosti  riegovoj.  D.  Danicic,  os.  3,  5.  — 
u  akus.  s  prijedl.  na  Hi  u  lok.  s  prijcdl.  prema 
moze  se  izreci  komu  je  na  dobro  cija  blagost: 
Privelika  blagost  na  viboge.  B.  Kasic,  per.  90. 
Videc  da  je  tva  velika  blagos  na  me  (miserieor- 
dia tua  magna  est  super  me).  I.  Dordic,  salt.  294. 
Videci  voliku  blagost  cara  jiram  sebi.  B.  Kanizlic, 
kam.  855.  —  M  loc.  s  prijedl.  u  moze  se  izreci  u 
cemu  se  navlastito  pokazuje  blagost  Hi  sto  je  u 
koga  bldgo:  Blagost  u  govoreiiu,  affabilitas,  co- 
mitas. MLkaJa  18'\  Blagost  u  cudi  i  razgovoru. 
Bella  39b.  —  b)  u  zvijeri,  mansuetudo :  Sve  bi  se 
(zvijeri)  na  blagos  prignule.  M.  Vetranic  2,  118. 
Ali  se  i  vuk  upitomi,  nu  u  liegovoj  blagosti  ne 
ima  vjei-e.  1.  Dordic,  ben.  170.  —  c)  u  stvari  tje- 
lesne,  a  u  prcnesenont  smisla  i  u  uinne,  suavitas: 
Nozdrve  negove  da  primu  kripost  mirisa  i  bla- 
gosti. M.  Dobretic  51.  Blagost  i  slatkost  prisve- 
toga  sakramenta  od  krsteiia.  F.  Lastric,  test.  44. 
—  2.  druga  voja,  animus  promptus,  voluntas  li- 
bera; u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Koliki^ 
placu  moze  misnik  imati  za  ovu  sluzbu  (misu)  ? 
Koliku  mu  dade  blagost  krstjanina  za  kojega  misu 
govori.  A.  Kadcic,  bogosl.  69.  Ako  su  ovi  (da- 
rovi)  uciiieni  prid  vireiie,  razumiju  se  uoiiieni  za 
blagost  i  bez  duznosti  od  vi'aceiia.  408.  Je  Ii  mu 
vratila  zabilizje  od  svoje  blagosti  oli  pod  strah? 
401.  —  3.  dobro,  sreca,  bonum,  felicitas.  isporedi 
blagota.  Jer  znase  da  blagost  velika  jest  tomu, 
s  Jubavju  prijat  gost  u  koga  je  domu.  M.  Ma- 
rulic  27.  Jer  stece  blagost,  pokol  cece  uza  te  raba 
tva.  47.  Eadosti  u  mom  srdascu  i  blagosti  ui. 
P.  Zoranid  16.  Vas  svoj  ugoj  i  blagost  u  liem 
(lovuj   imlhu.   30.    Postavi   tebe  Isukrst   u   sridu 


BLAGOSTAN 


418 


BLAGOTVOENIK 


Tazda  zelenijeh  blngosti  od  laja.  I).  KaSi6,  naf. 
104.  Vinograde  grad  jiobije,  podvrati  mu  plavcu 
more,  bla^ns  uznio,  sad  no  iiriine  al  posalino  m-idu 
zinie.  I.  Ivanisevic  20.  O  clivioo  iiiilostiva  (hugo- 
rodice),  tvoja  radost  i  l)laf;<i.«t.  bijaso  so  proobra- 
tila  u  veliku  tavnost.  M.  LokuSi6  139.  Ti  budi 
vazda  .  .  mir  nioj,   blagost  moja.  B.  Pavlovi6  50. 

BLAGOSTAN,  blii^osna.  adj.  benignus,  man- 
suotus,  liboralitatis.  Od  xvi  vijeka,  izmedii  rjci- 
nika  saiiui  u  Siuliicru  (bouignu.s,  coniis,  aH'abilis). 
—  a)  0  pticama,  koje  nisu  grablive,  niausuctus; 
M  jednuga  pisca  xvi  vijeka:  I  ko  (ptice)  su  od 
grabSo  i  ko  su  blagosno  ne  6e  so  po  na  so  raz- 
lufit  Xalosno.  M.  Votraiiii  286.  —  b)  o  ce/mi  um- 
nom  ito  se  iz  hlagosli  cini,  benign  us;  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka:  Hotio  jest  darovati  to  dobro- 
tvorje  narodii  61ovifanskomii  u  milostivomu  i  bla- 
gostnomu  izbav|eiiu.  S.  Budini6,  sum.  22>'.  —  c)  0 
cemu  iimnom,  u  cem  je  poddtlii^ost,  liboralitatis ; 
^i  jednoga  pisca  xvii  vijeka :  Likarija  (od  lako- 
mosti)  jost  kripost  blagostua,  razniis)ajuci  da  na 
ovome  svitu  gosti  smo  i  putnici,  i  za  to  no  na- 
prievat  se  imanjem,  nego  li  ga  razdijevati  tb'ugom 
putovanja.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  Hid.  —  d)  adv.  bla- 
gosno,  benigne,  humaniter,  aifabilitor,  Imniane. 
It  Stulicevu  rjecniku  (,blagostno-). 

BLAGOSTAEAN,  blagostarna,  adj.  gratiosus. 
samo  u  VoUigijinu  rjecniku  (leutselig,  gunstig). 
rijec  nepouzdana. 

BLAGOSTINA,  /.  bonifcas.  xiii  vijeka  i  u  jed- 
noga pisca  xvi  vijeka,  ismedu  rjecnika  u  Stuli- 
cevu (benignitas,  bonitas,  pietas,  dementia)  i  it 
Danicicevu.  Bogt  .  .  .  za  mnoguju  jego  i  neizre- 
centnuju  blagostyuu  sbvrbsitb.  Sava ,  tijj.  hil. 
glasn.  24,  224.  tip.  stud,  glasn.  40,  181.  Jegoze 
blagostii'iu  clovekojubija  i-azumevb.  Mon.  serb.  9. 
Ufaj  u  boga  i  tvori  blagostiiiu.  S.  Budinic,  sum. 
ITb  (psal.  3t),  3:  fac  bonitatem). 

BLAGOSTIV,  adj.  benignus,  kao  blag,  milostiv. 
Od  xvi  vijeka,  ali  samo  adv.  blagostivo,  a  adj. 
od  xvii  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Belinu  (benig- 
nus 137').  humanus  3401'),  u  Bjelostijencevu  (blag), 
u  Vultigijinii  (dienstfertig),  i  u  Stulicevu  (blago- 
stan).  —  Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  —  Uivico 
blagostiva,  moli  za  nas.  B.  Kasic,  is.  122.  Koji  se 
pod  krilom  ne  blagostivini  skrivaju.  112.  Blago- 
stivi  David.  1.  Dordic,  salt.  xii.  Smiluj  mi  se  i 
imaprijeda  s  blagostive  vo]e  ucini  (in  bona  vo- 
luntati).  1(J7.  Od  blagostive  uegovo  Jubavi.  P.  Kne- 
zevi6,  osm.  S2b.  Kadi  sladke,  blagostive  tvoje 
cudi,  koja  to  prastati  prigiba,  prosti  mi.  D.  Mattei 
211.  s  loc.  i  prijedl.  prema  Hi  s  gen.  i  prijcdl. 
vrh :  Koliko  blagostiv  bise  prema  druzijem,  toliko 
ostar  i  ueblag  bise  prema  sebi.  B.  Kasii,  ign.  92. 
Ima  viditi  (ispioijednik)  da  ne  naredi  za  grille 
priteske  lagahne  pokore ,  da  se  ne  ucini  dionik 
od  tujih  griha,  ako  se  blagostiv  vrli  griha  iikaze. 
B.  Kasic,  rit.  52.  —  neutr.  blagostivo,  blandimen- 
tum :  Joster  [ubimo  blagostiva ,  za  to  studeni  i 
vele  liiii  ostajemo.  B.  Kasic,  nasi.  41.  —  Adv. 
blagostivo,  benigne:  Blagostivo  pogleda  ga.  Zbor. 
II7I1.  Koji  blagostivo  pokaraju  iskrnega.  A.  Gu- 
cetid,  roz.  jez.  60.  Toliko  sam  milo  i  blagostivo 
od  tebe  zagrjeii.  B.  Kasic,  nasi.  116.  Da  od  na- 
sinca  izasa'  je  blagostivo  izpovjedi.  J.  Kavanin 
271.  Tvoja  svitla  pamet  nek  blagostivo  ispravi, 
sto  upravno  no  bude.  P.  Knezevic,  muka  5.  Ufam 
da  6ete  blagostivo  primiti.  J.  Matovic  iv.  Da  bi 
se  blagostivo  i  bratski  vladali.  457.  Boze,  koji  bla- 
gosova  tvoga  milost  u  nemocna  Jevajuci  tjelesa 
stvorei'ie  tvoje  s  mnogostrukom  milostivosti  cu- 
vas,  na  zazvaiie  tvoga  imena  blagostivo  prista)ii. 
T.  Ivanovi6  133. 


BLAGOSTIVITI,  blagostivim,  impf.  humane 
cum  aliquo  so  gerere.  Samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

BLAGOSTIVO,  adv.   vidi  kod  blagostiv. 

BLAGOSTIVOST,  blag6stivosti,  /.  benignitas. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (benig- 
nitas 1371'.  comitas  340''),  M  Bjelostijenicvu  (bla- 
gost)  i  u  Stulicevu  (blagost).  Neizmirnu  blago- 
stlvost  tvojii  prosiino.  B.  Ka5i6,  rit.  251.  l^ubav 
I'legova,  blagostivost  .  .  .  sjaju  priko  fuda  u  bo- 
^anstvenomu  ovornu  otajstvu.  D.  Mattei  253.  Tvoja 
nas  dobrota  silno  primaga,  tvoja  blagostivost  milo 
pritece.  Stit  17. 

BLAGOSTIVSTVO,  n.  vidi  blagostivost.  scmo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  kojije  bee  sumne  i  nacineno. 

BLAGOSTVO,  w.  beatitudo.  satno  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  blazonstvo.  Nit 
mogu  se  nasititi  u  vik  viku  u  blagostvu  svem 
koLiku.  J.  Kavanin  514. 

BLAGOSVIJESTAN,  blagisvijesna,  adj.  rec- 
tam  consciontiam  habens  i  optinio  ingenio  prae- 
ditus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  ,bla- 
gosvijostnica'  i  ,blagosvijestnik'  i  ,blagosvjestvo- 
vati',  sve  nepouzdano. 

BLAGOS,  adv.  vidi  bUigo.  samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  je  grijes- 
kom  blagos,  a  s  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj 
GoriJ.  Blago§.  S.  Vulovic.  Crnogorka  govori  djeoi 
mila  radi:  blagos  meni!  J.  Pavlovifi.  tia  kraju  ce 
s  biti  isto  koje  je  u  dvas  (vidi  kod  dvas).  BlagoS 
meni  danas  i  do  vijek!  Pjevan  138.  Blagos  vama 
s  bracom  vitezov'ma!  134.  Blagos  mi  ti,  Vojinic 
Milosu!  223. 

1.  BLAGOTA,  /.  bonum,  dobro,  sto  god  dobro. 
od  prosloga  vijeka.  Ostavio  dom,  srodstvo  i  ovog 
sveta  blagote.  J.  Eajic,  pouc.  1,  40ti.  Ovi  iz  ovake 
blagote  i  krasote  ne  te  ustat  nikad.  M.  D.  Mili- 
covic,  vec.  345.  Imaiie  nije  greota  nego  blagota 
i  krasota!  M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  UO.  isporedi 
blagost  2>od  3. 

2.  BLAGOTA,  m.  ime  musko.  u  nase  vrijeme. 
Od  Blagote  Bjelopavlica.  Pjev.  crn.  32''. 

BLAGOTIN,  Blagotina,  m.  planina  u  Srbiji  u 
jagodinskom  okrugu,  u  Lijevcu.  M.  D.  Milicevi6, 
srb.   176.  177. 

BLAGOTVORAN,  blilgotvorna,  adj.  beneficus, 
dobrotvoran.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
Samo  u  Stulicevu.  Blagotvornu  desnicu  svoju  vrh 
tebe  prostirase.  D.  Mattei  315. 

BLAGOTVOEENE,  n.  bona  opera,  xiv  vijeka 
i  u  jednoga  pwfa  xvi  vijeka,  a  tada  je  na  kraju 
-lie  glasilo  -nje.  Da  smo  harni  volikoj  krasote  du- 
brovtckoj  i  ,blagotvoreuie\  Hon.  serb.  242.  Dobro 
jest  buditi  jih  ua  dela  duhovna  i  zgaiiati  jih  na 
ona  dobra  dDoyanja  i  blagotvorenja,  na  koja  vece 
priguuti  jesu.  S.  Budinic,  ispr.  45. 

BLAGOTVOEITI ,  blagotvorim ,  impf.  bene 
agere.  u  jednoga  pisca  xiv  i  u  jednoga  xviii  vi- 
jeka. Blagotvoriti  pravedtnaja.  Danilo  162.  Da 
blagotvore  sebi  teme}  dobar  za  vrime  dosasto. 
Turl.  blago  2,  176. 

BLAGOTVOEJE,  n.  beneficium.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  i  u  rjecniku  Stulicevu.  Prociiiujuci  ve- 
lika  blagotvorja  i  dobrotu  bozju  k  nam.  S.  Bu- 
ilinic,  ispr.  27.  Ovo  pozdravjenje  nas  spomina  od 
velikoga  dobrodanja  i  blagotvorja  koje  bog  po 
Mariji  divici  hotio  jest  dati.   S.  Budinic,  sum.  22. 

BLAGOTVORNICA,  /.  benefica.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BLAGOTVOENIK,  ;«.  beneficus.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijei  nepouzdana. 


BLAGOTVORNOST 


419 


BLAGOVANE 


BLAGOTVORNOST,  blagotvornosti,  /.  bone- 
ficentia.  samu  a  StiiMcevit  rjecniku. 

BLAGGTVORSTVO ,  n.  beneficentia.  samo  u 
rjecnicima  Bclinu  (magiiificentia  4o'2^)  i  u  Stti- 
licevu  (benefieium,  bona  opora,  bona  actio). 

BLAGOXJFANE ,  n.  bona  spes.  xvi  vijeka ,  a 
tada  je  -ne  mi  krojii  glasilo  -nje.  Mojase  boga 
sa  blagoufanjem  i  s  velikijeuii  molitvami  uka/.uje 
svoju  muku.  Zbor.  32. 

BLAGOUGODAN,  blagougodna ,  adj.  gratus, 
acceptus.  »,  jednoya  jiisca  xvi  i  u  jednuga  xvni 
vijeka.  Jaiie  blagougodna  sut  liemu.  S.  Budinic, 
sum.  179.  Sve  pozude  srca  blagnugodnoga  tvoga 
siua.  D.  Mattei  138.  Sve  sto  je  tebi  blagougodno 
iz  tvoga    prisvetoga    srca   prili  u  moje   srce.  '273. 

BLAGOUGODNOST,  blagougodnosti,  /.  gratia. 
Od  proUoya  injeka,  izmrdu  rjeinika  samo  u  Stii- 
licevu.  Srce  tvoje  bi  sved  zamjerje  blagougod- 
nosti oca  tvoga  vjecnoga.  T>  Mattei  367.  Podla- 
gam  se  dobrovo}no  i  radosno  tvojoj  blagoiigud- 
no.<iti.    T.  Ivanovic   123. 

BLAGOilGODSTVO ,  »  ridi  blagougoihiosfc. 
samo  II  Stiilicevu  rjchiiku.  rijei:  iirjioiizdaiin. 

BLAGOUGODENE,  ii.  gratia,  xiv  vijeka,  a  tada 
se  prema  crkveiiim  kniynina  mjesto  -de-  pisalo 
-zde-,  a  na  kraJK  je  bilo  -nije  wjef:tii  -I'le.  Molby 
kt  blagougozdeniju  tngo  priuositi.  Mon.  serb.  196. 

BLAGOUHANAN,  blagouliana,  adj.  fragraus. 
Od  xiTi  vijeka,  ii  kiiigaiiia  kije  su  jiisaiie  po  crk- 
venim;  izmedu  rjecnika  ii  iStidicevit  f.blagouliau' 
iz  hrevijara)  t  ii  Daiiirirevu.  Blagouhaiiyje  mo.sti. 
Stefan  kr.  19.  Miro  blaguuhani,noje.  Domentijan^ 
87.  Blagouliannymi  vcji'ianii.  Donientijan''  83.  is- 
poredi  blagouluiti. 

BLAGOUHANE,  ii  odcuis  .suavitas.  od  xiv  vi- 
jeka, u  kniyama  u  kojiiiui  se  mijesa  jezik  sa  crk- 
■venim,  i  su  -nije  va  kniju  nijesto  -ne;  izmedu 
rjecnika  u  Slulicevu  (.blagouhanje'  iz  hrevijara) 
i  u  JJanicicevH.  Blagouhanijemb  stojestiht  vi>zve- 
selivb.  Domentijanii  208.  Potekose  vt  sledb  bla- 
gouhanija  bozbstvtnago  razuma.    Mon.  serb.  570. 

BLAGOUHATl,  blagouliam,  iinpf.  xin  i  xiv 
vijeka  u  kiiiyania  koje  su  pisane  po  erkvenini,  i 
u  jednoga  piisea  naseya  vremena;  izmedu  rjecnika 
u  StuliievK  (ali  iz  brevijara)  i  u  Daiiicicevu  —  is- 
poredi  voi'ia  i  niiSiti,  .s-  kojimaje  dniga  pola  (uhati) 
istoga  korijena.  Miro  blagouhaubnoje  prebolb^iimi 
voiiami  blagouhaje.  Domentijan"  87.  Blagouhaje 
le^itt.  Donientijan''  '217.  Gdje  ce  svijeoa  goreti, 
tamijan  blagouhati.  S.   l^jubiSa,  prip.  250. 

BLAGOUM,  adj.  jierspicax.  samo  »  Stulicevu 
rjecniku,  ydje  ima  i  blagounian.  oboje  ncpouzdano. 

BLAGOUMAN,  blagouniuo,  adj.  vidi  kod  bla- 
goum. 

BLAGOUMl^E,  n.  perspicacitas.  savm  u  Stuli- 
cevu  rjecniku  i  u  jednoga  pisca  naseya  vremena, 
i  to  sa  -mje  na  kraju  mjesto  -mje.  Kolik  vaja 
zrnce  blagoumja.  S.  Milutinovic  u  Pjev.  crn.  330. 

BLAGOUSRDAN,  blagousrdna,  adj.  alacer.  xiv 
vijeka  u  jednoga  pisca.  i  u  rjecniku  iJanicicevii 
(3,  555).  Blagousri,dbnyhb  slugb.  Donientijan''  171. 

BLAGOUSTROJENE,  n.  bona  adniinistratio. 
XV  vijeka,  a  tada  je  -lie  na  kr(\ju  glasilo  -nije; 
izmedu  rjecnika  samo  u  Uanicicevu.  Blagoustro- 
jenija  vfcverennago  nanib  sluzbonacelija.  Mon.  .serb. 
333.  isporedi  ustroj. 

BLAGOITTROBAN,  blagoutrobna,  adj.  miseri- 
cors.  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Dani- 
cicevu  (ima  i  «  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  Videvt 
blagoutrobnoje    si.niys|enije    prevysokago    kraja. 


Mon.  t^erb.  7(j.  Blagoutrobnimb  pisanijem.  Donien- 
tijan'' 34. 

BLAGOUTROB^jE,  It.  niisericordia.  xiv  vijeka, 
a  tada  je  mjesto  -bje  na  kraju  bilo  -bije,  izmedu 
rjecnika  u  I)anicicccu  (ima  i  u  Stulicevu :  blago- 
utrobje,  ali  iz  ruskoga).  Po  blagoutrobiju  kb  vsenib 

1  ori.kvaniL.  Mon.  srb.  138.  Slysite  ninogoje  blago- 
utrobije  jego.  Donientijan''  65.  Blagoutrobije  tvoje 
da  pobC'ditb  innoztstva  bezakonij  raojihb.  Mon. 
serb.  245. 

BLAG0UV,JET];;IV,  adj.  placabilis.  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  a  Danicicevn  (ima  i  u  Stu- 
licevu,  ali  iz  ruskoga,  ,ad  per.suadonduni  aptiis'). 

j  Predstojeste  lieu  boziju  blagoprenienna  i  ,blago- 
uvetliva'  otb  SbdOjaunilit  mi  ustrajajutb.  Mon. 
serb.  134. 

BLAGOVALAC,  blago\'aoca,  m.  comedeiis,  koji 
jede.  isporedi  blagovati.  Akc.  u  gen.  pi. :  blagiSva- 
laca.  Samo  u  rjecnicima  Beliiiu  (isg^*),  Bjelosti- 
jenceeu  i  Stulicevu. 

BLAGOVALICA.  /.   .omedcns,    zensko   cejade 
koje  jede.  isporedi  blagovati.  Akc.  u  gen.  pi.:  bla- 
govalfca;    samo  je  zadhi  slog  dug  u  yeu.  i  iustr. 
i  sing.:   blagovalice,  blagovalicom.    Samo  u  rjecni- 
cima Helinu  (459:0  i  Stulicevu. 

BLAGOVALISTE,  n.  conelaA  e  ubi  e]Hilaniur. 
isporedi  trjiezarija.  Samo  u  Stulicevu  rjecuiku,  gdje 
ima  i  blagovalistvu  u  islom  znacei'iu  zlo  nuvincuo. 

BLAGOVAN,  blagoviia,  adj.  cibariu.s.  samo  u 
Stulicevu,  rjecniku. 

BLAGOVANE,  n.  1.  vita  lautior.  isporedi  bla- 
govati. a  nase  vrijeme,  jio  krajerima  gdje  nije  u 
obicaju  u  drugom,  znaceiiu  (koje  vidi  pod.  2).  Mi- 
slis  da  je  .sedeiie  blagovaiie.  M.  D.  Jlilicevic,  vec. 

j  .347.  Devojke  su  videle  na  jednoj  strani  triidbu  a 

'  na  drugoj  blagovaiie.  M.  D.  Miliievic,  jurni.  83. 
—  2.  esus.  cibus.  od  xvi  vijeka  (vidi  pod  b.  pri- 
mjer  N.  Eanine) ,  izmedu.  rjecnika  u  Mikalinu 
(couiestio),  ((  Belinu  (comestura  458*.  convivium 
127^),    M  Voltigijinu   (mahl)  «  u  Stulicevu   (cibus, 

i  epulae,  edulia).  zavrsetak  -lie  dolazi  od  xvii  vi- 
jeka, a  gdjekoji  su  i  pjoslije  pisali  starije  -nje.  — 
a)  jedene.  Imamo  Isukrsta  nasljedovati  u  pica  i 
u  blagovanju.  M.  Divkovic,  nauk  21''.  Ribu  toliko 
lijepu  i  plenienitu  za  blagovanje.  M.  Divkovic, 
bes.  33.  Ne  u  zalihu  blagovanju  i  opijanju.  I.  Ban- 
dulavic  1.  rim.  13.  13.  Koji  bi  ga  zvao  na  ru- 
cak  i  na  blagovanje.   B.  Kasic,    is.  41.    Trizmeno 

1  blagovanje.  P.  Radovcic,  nac.  229.  Meso  dobro 
za  blagovaiie.  Jl.  Radnic  380.  Zalivalite  pri  i 
posli  blagovaiia.  J.  Kavaiiin  383.  Kako  bi  mogao 

'  covik  po  blagovaiiu  voca  ovoga  drveta  zivit  u 
zdravju  tilesnomu,    tako  po  blagovaiiu  ovoga  sa- 

\  kramenta  govori  spasitej  da  se  zive  u  vike  du- 
hoviio.  J.  Filipovic,  prip.  3,  .55.  Koliko  kosiia  ulo- 
maka  iza  blagovaiia  nakupili  ste'i*  Ziv.  is.  98. 
Zakliiiem  tebe  krafeni  kra}a,  koga  krajestvo  nije 
blagovane  ni  pijeiie,  nego  pravda,  mir  i  vese}e  u 
duhu    svetomu.    .T.  Banovac ,    blagos.   124.    Da   se 

'  podaje  Jesukrst  na  blagovaiie.  J.  Matovic  228. 
Blagovane  jagaiica.   A.  Kanizlic,  kam.  531.   Pro- 

;  ^drlstvo  jest  jedno  sa  svini  odvise  blagovaiie  i 
pitje.  M.  Dobretic  203.  Vo6e  lipo  gledaiiu  i  slatko 
blagovaiiu.  A.  Kacic,  korab.  3.  —  b)  sto  se  jede, 

\je.lo:  Uzamse  blagovanje  pokrijepi  se.  N.  Raiiina 
174''.  djel.  9,  19.  O  prisveto  blagovanje,  u  koniu 
se  Isukrst  blagujo !  A  Koniulovic  54.  Bjese  bla- 
govanje liegovo  divi  med.  M.  Divkovic,  bes.  .52. 
Donesi  mi  dva  kozlica  najbo}a,  da  ucinini  od  liili 
blagovanja  otcu  tvomu.  I.  Bandulavic  47.  Tada 
ces  se  vecma  uti.siti  vrh  bogomile  molitve,  nego 
vi'h  sladosna  blagovanja.  B.  Kasii,  nasi.  53   Pri- 


BLAQOVATI 


420 


BLAGOVATI 


praviSe  u  post  blngovanjo  od  mesa.  I.  Ancii, 
svit.  5.  Da  kupe  sobi  blaffovaiija,  koja  6e  blago- 
vati.  L.  Terzio  317.  Marta  u  kuii'ii  oko  blago- 
vaAa  na.stojaso.  E.  Pavi6,  oglod.  572.  Meiii  se  villi 
da  dauaJi'ie  blagovai'ie  jest  dosta  suhopanio  bilo. 
D.  Kapi6  2G2.  BlaKOvai'ia,  koja  i-v.  blagovati.  J.  Ba- 
novac,  blagos.  170.  Pod  vrstora  kruha  i  vina,  a 
ne  pod  vrstom  dnigc  vr.sto  blagovaiia  i  pitja.  M. 
Dobrctii  337.  Spravivsi  blagovaiio,  jioneso  mu. 
A.  Kaii6,  kor.  I'M.  ii  jjrcncsenom  amiiylit:  Rijoc 
hoijii  pokicpljuji'  iirikri'ijkijein  blagovanjem  du- 
hovnijpm.  M.  Uivkovic,  bos.  U4.  Blagovaiijc  pamoti 
jest  rijec,bozja.  140. 

BLAGOVATI ,  bligujOni ,  (wyj/.  laute  vivere, 
frui,  edere.  —  Akcenat  kahi  je  m  pracs.  taki  jc  i 
u  imperf. :  bligovah,  ii  imperat. :  blagiij,  i  u  part, 
praes  :  bl4gujiici ;  a  kaki  je  u  inf.  taki  je  u  aor. 
cijelom  osim  2  i  3  simj. :  blagivah,  i  u  part,  yract. 
act.  1 :  blagiSvav,  blagovavsi ;  a  mijcna  se  u  2  i  3 
si}ig.  aor.:  blagova,  «  jjart.  prraet.  act.  ii:  bla- 
govao,  blilgovala,  i  u  part,  praet.  2)as>i. :  blagovan. 
—  Orf  XVI  vijeka  (cidi  daje  jyrimjer  N.  Ranine) 
a  u  svijem  rjecnicima  osim  Jamhresiceva  i  Da- 
tiiciieva:  ti  Vrancii'evu:  coniedere;  u  Mikalimi: 
edere,  comedere,  manducai-e,  oibum  capere  (I'Ja), 
vesci  (133b);  u  Belinu:  edere  (458*),  vesci  (191"); 
M  Bjelostijenievu :  edere;  u  Vultigijimi:  speisen; 
u  Stuliecvu:  edere,  comedere,  vesci,  manducare; 
u  Vukovtt:  schniaiisen,  epulari.  —  Postai'si  od 
blag  znaci  u  opce  u  dobru  biti,  ddbro  hiti  i  mi- 
linu  osjfcati  od  toya,  uzivati  (ic  opce)  a  po  torn 
jesti  (kao  jeduci  uzivati,  jelo  uzivati,  pa  otuda 
sa  srijem  kao  jesti). 

1.  neprehizno:  dobro  biti,  u  dobru  biti,  uziva- 
juci  sto  dobro  biti.  u  torn  opcenitom  znacenu  do- 
lazi  prosloga  t'ijcka  i  u  nase  vrijeiiie  gdje  drugo 
znaiiene  (vidi  daje)  nije  u  obicajii.  Kazu,  koji 
zeU  u  dobrom  blagovati ,  da  jo  vazda  podloiaii 
sluSati  stareSine.  Glasiiik  n.  3,  212.  Blagovahu 
po  velikoj  tvojoj  dobroti.  D.  Danici6,  uem.  9,  25. 
Zar  ne  vidis  kako  blaguje  >i  ovu  hladoviuu?  M. 
D.  Milicevic,  vec.  345. 

2.  prelazno :  jesti.  u  toiii  znacenu  dolazi  od  xvi 
vijeka.  a)  tako  blaguje  celade  (Hi  sto  se  kao  ce- 
jade  tnisli) :  aa)  objekat  neizreccn :  Pogleda,  i  oto 
nad  glavom  liegovom  pogacica  i  sud  vode;  bla- 
gova tadaj  i  pi.  N.  Eaniua  44''.  Da  blagujote  i 
pijete  na  ti'pezi  niojoj.  N.  Eai'iiiia  1(12''.  luk.  22,  30. 
Podimo  na  ]iut,  jeda  tko  od  kuda  izidc  putem, 
s  kijem  bisino  blagovali  u  doiiiu  iiasemu.  Zbor. 
39''.  Sa  muom  pij  tcr  blaguj.  M.  Maridi6  4G.  Si- 
dosmo  blagovat.  P.  Plektorovic  23.  Jedno  krat 
samo  na  dan  blagujemo.  S.  Budinic,  sum.  149. 
Kada  bill  lacan ,  vi  daste  meni  blagovati.  Ber- 
uardiii  17''.  Ki  gusar  goni  plin,  obilno  blaguje. 
D.  Bai-akovi6,  vil.  65.  U  ku  godi  uru  budete  bla- 
govali, smrtju  hocete  umriti.  F.  Glaviuic,  cvit  5. 
Blagovati  dobro,  go.siiodski.  Mikaja  Vd'-.  Da  za- 
budu  i  blagovati  i  spati.  P.  Radovcic,  uac.  170. 
Moci  ziviti  no  blagujuci  ni  pijuci.  P.  Radovcic, 
symb.  117.  Dvorno  blagujuci  zdravice  pijahu.  B. 
Ivrnarutic  23.  Davati  blagovati  onim  koji  gla- 
duju.  I.  T.  Mi'navic,  ist.  157.  Ni  sjiava  ni  blaguje. 
P.  Posilovic,  cviJGt  26.  Koliko  si  puta  savise  bla- 
govao !  S.  Margitic,  ispov.  37.  Pravedni  blagovali 
i  uzradovali  se  prid  licem  bozjim !  L.  Torzic  19. 
psal.  67,  4  (68,  3).  Jezus  u  Simuna  blagovase.  I. 
V.  Bunid,  mand.  18.  Blagovat  sedose.  A.  Vitajic, 
ost.  389.  Nijosi  blagovo  u  manastijoru.  I.  Dordic, 
ben.  167.  Da  jo  misnik  blagovao  to  jutro.  A. 
Kadcic,  bogosl.  77.  Koji  nodostojno  blaguje  i  i)ije, 
o.sudene  sebi  blagujo  i  jiije.  A.  Bacic  275.  No  ce 
da  Zajedno  govore  ni  blaguj  u.  J.  Banovac,  pi'ipov. 
J,15.   Uzmite   i   blagujte ;   ovo  jest   tilo   moje.   F. 


Lastric,  test.  295.  Lafian  sam  bio,  i  dali  sto  mi 
blagovat.  J.  Pilipovii  1,  158.  Imaju  zadosta  bla- 
govat i  pit.  428.  Kad  blagujo,  il  kad  pije.  V. 
Dosen  26.  Ako  budc  gladovati  noprijato}  tvoj, 
daj  mu  blagovati.  J.  Matovic  382.  .Ta  ti  no  dam 
sa  umom  blagovati.  A.  Kacii*',  razgov.  52.  Obila- 
tije  blaguju  jiduii  moso.  A.  Kaniilid,  kam.  203. 
Hi  i';emo  vragovati  ili  cemo  blagovati?  Nar.  posl. 
vuk.  rjoc.  30^.  Ajto  sada  pijto  i  blagujto.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  30».  —  bb)  objekat  takoder  ne- 
izrecen,  nego  nyesto  nega  sto  god  oda  sta  bi  bio 
uzet,  u  gen.  s  prijedl.  od:  Komu  |ubko  budo  bla- 
govati od  nili  (duna),  da'  mu.  S.  Boba}evi6  209. 
Da  budu  blagovati  od  svijeh  dubja  od  raja.  M. 
Orbin  33.  Blagovo  bi  od  onoga  sto  bi  bio  is- 
prosio.  B.  Kasi6,  ign.  50.  Samo  da  ne  blaguju  od 
vo6a.  K.  Ma^arovic  96.  Blagovati  od  vecere  bo- 
zanstvene.  A.  Kadfiic,  bogosl.  155.  Ako  tko  bude 
blagovati  od  ovoga  kruha.  F.  Lastric,  test.  307. 
Eva  blagova  od  onoga  voca  zabraiienoga  J.  Ba- 
novac, razg.  47.  Od  svakoga  voca  blaguj.  J.  Ma- 
tovic 26  Neka  od  kruha  onoga  blaguje.  M.  Do- 
bretic  62.  Blaguje  od  voca  zabranenoga.  A.  Kaf  ic, 
korab.  3.  —  cc)  objekat  izrecen  u  akus.  Hi  u  gen., 
kako  kad  trcba:  Svi  su  onuje  picu  duhovnu  bla- 
govali. N.  Eaiiina  33''.  Sto  ti  postavi  da  blagujoS, 
jed  i  blaguj.  Zbor.  40.  Ako  vidis  (u  snu)  da  sir 
blagujes,  toj  prilikuje  dobit.  Zbor.  130''.  Da  lafcni 
blaguju  prisvetoga  blaga.  M.  Vetranic  1,  368. 
Imati  raj  uebeski,  i  blagovat  kruh  angelski.  P. 
Hektorovic  117.  Koji  blaguje  meso  moje.  Katek. 
1561.  93.  Er  se  i  liim  kruli  doma6i  sved  primrazi 
blagovati.  D.  Raiiiua  54.  Maslo  i  mod  blagovati 
ce.  Bernardin  2.  Da  budote  blagovati  i  ispijati 
ne  jestojske ,  ni  pitja  vrcmeuita  ni  telesna.  A. 
Gucetio,  roz.  jez.  168.  Kruh  jiribili.  ki  blagovah 
u  svom  dvoru.  I.  Gundulic  4S5.  Svoj  kruh  bla- 
guje. M.  Divkovic ,  nauk  90''.  Svaki  dan  blago- 
vase razlike  jezbine.  M.  Divkovic,  bes.  98.  Svi  su 
jednu  picu  duhovnu  blagovali.  I.  Baudulavic  24. 
Pusti  meso  blagovati ,  prem  da  ga  malo  puta 
bjeso  od  djetinstva  blagovala.  B.  Kasic,  per.  67. 
Blagovahu  jaganca  vazmenoga.  B.  Kasic,  is.  41. 
Tko  blaguje  moju  )iut  i  pije  moju  krv,  u  meni 
stoji.  B.  Kasic,  nasi.  240.  Krulia  i  vodico  samo 
blagujuci.  F.  Glavinic,  cvit  305.  Vazam  blagovati. 
D.  Palmotic,  christ.  154.  Ezekiji  naredi  da  bla- 
guje sveto  pismo.  I.  Ancic,  svit.  129.  Male  jeceke 
blagovahu  oni  otci  stari.  M.  Radnic  259.  Blaguje 
jizliino  zabranene.  M.  Bijankovic  5.  Vaja  ga  na- 
ucit  drugu  rami  blagovat.  S.  Margitic,  fala  206. 
Svoj  blagujuc  kruh  u  znoju.  A.  Vitajic,  ost.  42. 
Er  sam  kiuha  blagovao  kad  god  s  nima.  J.  Ka- 
vahin  153.  Da  ruka  trud  tvojijeh  blagujes  sved 
cestit.  I.  Dordic,  salt.  441.  Da  blaguje  kruh  slo- 
bode  sinov  bozjih.  A.  Kadcic,  bogosl.  107.  Moze 
uzeti  treci  ili  cetvrti  dio  od  vecere,  koju  bi  bla- 
govao da  nije  posta.  A.  Bacic  182.  Ne  blagovati 
meso  u  petak.  H.  Bonacic,  nauk  16.  Blagovacete 
kruh  u  sitiui  i  pit  vino  ii  obilnosti.  J.  Banovac, 
pripov.  139.  Kako  ce  so  niki  na  uboge  smilovati, 
kad  liiovo  siromastvo  blaguju  a  krv  piju?  J.  Ba- 
novac, pred.  40.  !^udi  blaguju  kruh  i  ostale  jist- 
bine  da  zivu ;  koji  blaguje  ovi  kruh,  zivice  u  vike. 
J.  Filipovic  1,  432.  S  nim  janca  blagovasmo.  P. 
Knezevic,  muka  13.  Mesa  nije  ni  kad  blagovao. 
F.  Lastrii,  svet.  55.  Stari  pustiiiaci  no  blagovahu 
ino  izvau  kruha  i  trave.  Besjede  kr.  35.  Vatru 
blagujem  onda  kad  tebe  blagujem.  M.  Zoricic, 
osm.  52.  Dopusteno  je  blagovati  zivine.  J.  Ma- 
tovic 377.  Da  ti  ne  budes  blagovao  voce  zabra- 
I'leno,  ne  bi  ti  go  bio.  A.  Kacic,  korab.  4.  Primiti 
i  blagovati  tilo  Isusovo.  M.  Dobretic  163.  Jos 
hotje,  da  s  negove  trpeze   blagujemo   negovo  ti- 


BLAGOVK^E 


421 


BLAGOVIT 


jelo.  D.  Mattei  25.  Ako  ne  iizbla.enjete  tilo  sina 
covicanskoga  i  krv  rieo;ovu  ns  uzpijete,  ne  cete 
imati  zivot  u  vami.  B.  Leakovic,  gov.  91.  Koji 
postne.  jegeke  blaguju.  B.  Leakovic,  nauk  387. 
Vru6a  jila  s  razlogom  blaguju.  J.  S.  Eelkovic, 
kiic.  72.  I  blaguje  plod  .svojeg  usiva.  C<.  Carevu 
kravu  tko  blaguje,  do  deset  joj  godis  kosti  b|iije. 
Poslov.  dan.  10.  Kruh  izrezan  bez  truda  jo  bla- 
govan.  51.  —  dd)  mjesto  objekta  n  okus.  grijes- 
kom  instr.  po  latinskorn  iiz  vesci.  u  jcdnoya  insect 
prosloga  vijeka :  Blagovati  tijelom  i  krvi  jaganca 
bozanstvenoga.  B.  Cuceri  29li.  Uopustio  im  jo  da 
od  raja  zemajskoga  svakoin  voi'koni  biidu  Mo- 
bodno  blagovali.  390.  —  b)  hlayiijc  iivincc,  saiiiu 
u  jednoga  jnsca:  Da  i  stenci  sto  blaguju  od 
mrva  ke  padaju  od  trpoze.  N.  Eanina  41)''.  uiat. 
15,  27. 

3.  sa  se:  pashmo:  znaicnc  kao  pod  2:  a)  sa 
suhjektom  izrecenim  ili  neizrecenim:  Sad  braSno 
tuj  dajte ,  neka  se  blaguje.  M.  Vetranic  2,  309. 
Brasance  dajto,  neka  se  blaguje.  M.  Drzio  474. 
O  prisveto  blagovanje,  u  komu  so  Isukrst  blaguje. 
A.  Komulovic  54.  Gozbo  sveta,  za  nas  .spravna, 
gdje  se  .Tezus  bog  blaguje.  I.  Kanavolic,  iv.  211. 
Kako  se  postiV  Ne  blaguje  so  mrsno.  I.  A.  Ne- 
nadi6,  nauk  148.  U  post  ne  mogu  se  blagovati 
jeSe  mrsno.  T.  Ivano\'i6  07.  —  b)  hez  snbjekta: 
Post  boce  imati ,  da  se  blaguje  samo  jednom  na 
dan.  S.  Matijevii  55. 

4.  partic.  praes.  act.  dolazi  i  kao  adjektiv  o 
onom  sto  se  jede ,  ■'<fo  je  za  jelo ,  odulis ,  u  dva 
pisca  XVII  i  xviii  vijeka:  Njeka  je  satvnrio  za 
nase  zivjenje  i  uzdrzanje,  to  jest  svakolika  pi- 
juca  i  blagiijuca.  M.  Divkovic,  bes.  558.  Hlagu- 
juce  blago  silno  s  preko  moi'a  tu  dohodi.  .T  Ka- 
vanin  23. 

BLAGOVICE,  ».  prospei-itas.  samo  u  jednoga 
pisca  XVI  rijcka ,  a  tada  je  mjesto  -co  im  kraj%i. 
bilo  -tjo.  isporcdi  blagovit,  od  eega  je  i  postalo. 
U  korab}ioi  u  strasni  pueini  valovita  mora  na 
veliki  tisini  i  blagovitju  provazase  so.  P.  Zora- 
nic  35.  Svu  radost,  .sve  veseljo,  vas  ugojaj,  svu 
}ubav,  sve  blagovitje,  vas  mir,  vas  raj  moj  u 
zalost,  u  dreseljo,  u  omraz,  u  trudi,  u  rat  i  u 
sve  zlo  obrati.  33. 

BLAGOVIDENE,  n.  speoiositas.  a  jednoga  pisca 
XIV  vijeka,  a  tada  se  pisalo  blagovidenije :  Tu 
(crkvicu)  ukrasi  vtsaeemi,  blagovidenijemt.  Da- 
nilo  370. 

BLAGOVIJEST,  /.  1.  annunciatio  b.  v.  Mariae. 
isporedi  blagovijesti ,  blagoyjestene.  -ijo-  je  po 
sadasnem  jnznom  gororu  od  starijeya  e,  mjesto 
kojega  je  u  istocnom  e,  u  zapadnom  i.  —  Od  xiv 
vijeka,  izmedii  rjeciiika  samo  u  Vukovn  i  Dani- 
cicevu.  Miseca  marta  dvadoseti  poti,  dant  na  ,V>la- 
goviestb'.  Mon.  serb.  229.  Na  blagovisti.  453.  Na 
blagovestt.  456.  Na  dan  svetko\-ine  od  blagovi- 
jesti. A.  Gucetic,  roz.  48.  Blagovijost,  to  jest  za- 
cetje  Isukrstovo.  M.  Divkovic ,  nauk  131'\  Bla- 
govist.  I.  Bandulavic  xii.  B.  Kasic,  rit.  57.  Bla- 
govijest.  P.  Posilo\dc,  nasi.  v.  Iduo  ob  iioc  na 
blagovist  na  matutinu.  I.  Ancic.  ogl.  13.  Na  bla- 
govijost. F.  Lastric,  tost.  365.  Govoreiie  na  bla- 
govist. F.  Lastric,  svet.  23.  TJ  oci  blagnvisti.  A. 
Kanizlic,  utoc.  v.  Voce  coka  vrime  blagovisti. 
J.  S.  Eejkovic,  kuc.  42.  Blagovijest  pripovijest 
(sto  se  tice  zime).  Nar.  posl.  vuk.  15.  Dok  blago- 
vijest ne  prode  }udi  se  nasi  sve  jednako  boje 
zime.  Vuk,  ziv.  24.  —  2.  evangelium.  a  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo  n 
StuKcevu  (ali  u  nemu  iz  brevijara).  Jezus  po- 
camsi  otvoreno  u  puku  proglasivati  sebe  Christa 
i  svoju  blagovijest.  Ziv.  is.  47. 


BLAGO VI.JESTAN,  bUlgovi jesna ,  adj.  annun- 
ciationis  b.  v.  Mariae.  !«  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  i  u  Stuiicevu  rjecniku  (ali  u  nemu  evan- 
gelicus,  hez  potvrde):  Niki  (siju)  posli  blagovist- 
nog  casa.  J.  S.  Re}ko Vic's  kuc.  114.  —  Adv.  bla- 
govijesno ,  more  ovangelico.  samo  ii  Stuiicevu 
rjecniku  (,blagovjestno') 

BLAGOVIJESTI,  blagovijesti.  /.  pi.  vidi  bla- 
govijost pod  1.  Vuk,  rjoc.  30a. 

BLAGOVIJESTITI,  blagovijestim ,  pf.  laeta 
nunciare ,  evangelium  praedicare.  -ije-  je  u  juz- 
iioiii  gororu  od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u  istoc- 
I  nom  gororu  o  (blagovc'stiti ,  blagovestini),  ?j  za- 
padnom i  (blagovistiti,  blagovistim).  —  Akcenat 
kaki  je  ii  praes.  taki  je  samo  jos  u  part,  praet. 
2)ass. :  blagfivijeSten ;  a  kaki  je  u  inf.  taki  je  n 
aor.  cijelom  osim  2  i  3  sing,  i  u  cijelom.  imperat. 
i  n  imrt.  praet.  act.  ii,  i  samo  je  jos  jedan  .'dog 
dug  u  part,  praet.  act.  i:  blagovijJistrv,  blago- 
viji^stivSi,  a  mijena  .sc  u  2  i  3  sing.  aor. :  blilgo- 
vijosti.  —  Dolazi  od  xni  vijeka,  samo  u  knigama 
pisanim  po  crkvenim  a  po  nima  i  v,  jednoga 
pisca  naiega  vremena :  izmedu  rjecnika  u  Belinn 
(grata  nunciare  87-'».  ovaugelizare  297''),  it  Stuii- 
cevu (evangolizare  /.;  misala)  i  u  Danicieeru  (laeta 
nunciare).  —  1.  laeta  nunciare,  samo  o  glasu  kojim 
je  andeo  javio  Mariji  da  re  roditi  llrista :  Bla- 
govestivtsomu  obradovancj  radostt  beskoni.cLnuju 
i  VBsemu  miru  obnov|onijo.  DoiiK^ntijaii'''  275.  Bla- 
govesti  joj  roditi  Hrista.  Domcntijan''  1G9.  Andel 
(iabriel  jo  blagovcstil   dovi  Mariji.    Arkiv  9,  106. 

—  o  drugom  cemu  samo  u  jednoga  pi.sca  nasega 
rremena :  Da  narodu  slavnu  buducnost  blagovi- 
jostimo.  M.  Pavlinovic,  spis.  192.  —  2.  evange- 
lium in'aedicare:  Roco  Toma:  nije  mi  receno  u 
jednom  gradu  blagovijestiti.  Stai'ine  5,  106. 

BLAG6vIJES(!E,  n.  evangelium.  u  jednoga 
pisca  prosloqa  vijeka  i  u  rjeinicima  liclinu  (297ii) 
i  Stuiicevu  (iz  brevijara),  i  lo  sa  -stje  na  kraju 
mjesto  -SCO.  Kad  je  (has)  naceo  otvoreno  prid 
puknm  proglasivat  svqje  ,blagovjestje'.  ^iv.  is.  47. 

BLAGOVISTE,  n.  thesaurus,  isporedi  blago.  u 
jednoga  jrisca  prosloga  vijeka:  Srcc  tvojc  uioje 
blagoviste.  D.  Mattei  274. 

BLAGOVIT,  adj.  kao  lilag  .s7,:oro  u  srakom,  zna- 
cenu,  samo  mane  u  ohii'aju,  u  narodnom  gororu 
nikako.  Od  xvi  vijeka  (ridi  primjer  M.  Marulica), 
izmedu  rjecnika  u  Vraniicevu:  ,bogat,  opulentus'; 
u  Belinu:  dives  (616*);  u  Bjelostijencevu :  opu- 
lentus ;  u  Voltigijinu :  reich,  vermogend ;  u  Stuii- 
cevu: dives,  locnples.  —  Postanem  od,  blag  (kao 
plahovit  od  plah).  —  1.  kao  blag  pod  1:  o  bogu: 
Zdrav  Isuse  blagoviti !  P.  Radovcic,  nac.  562.  L. 
Terzic  341.  0  cejadetu:  Rodom  plemenita,  sobom 
blagovita,  kripostju  umica  D.  Barakovic,  vil.  245. 
Darij  kra}  blagovit  velike  slobodi,  milostiv,  ne 
srdit.  Zudajom  pogodi.  D.  Barakovic,  jar.  79.  o 
glasu,  govoru,  milosrdu :  Kad  sedu  govorit  vridni 
muzi  starci,  .  .  liihov  glas  blagovit  dalec  se  pro- 
stire,  koliko  moze  bit  do  neba  dopire,  blagi  priko 
mire  a  milosce  puni.  D.  Barakovic,  vil.  114.  Ke 
razbor  imiliu  dat  ludim  prudan  svit,  ke  ga  dat 
znadihu  uz  govor  blagovit.  84.  Za  grisnike  bla- 
govito  milosrdje  obilato.    D.  Barakovic ,  jar.  IBS. 

—  2.  kao  blag  pod  4:  Tim  ti  se  svakoga  slava 
ured  zamini,  ki  zabivsi  boga,  svit  }ubi  i  cini ;  da 
tako  ne  cini  presveta  Judita,  za  to  bog  ucini  da 
je  blagovita,  da  se  po  sva  lita  i  po  vikov  vika 
hvala  ne  pocita,  ne  pronose  dike.  M.  Marulic  61. 
Ne  on  glumjivi  i  blagoviti,  da  tuzni  i  jadovni 
svakomu  vidit  bih.  P.  Zoranio  2.  Pod  dubjem  pri 
vi'uji  pastii-ov  nikuko,  ki  predjivi  .  .  .  eic  nepri- 
jatejskoga  cesta  pliiienja,  .  .  nistar  maiie  .  .  .  koko 


BLAGOVITITI 


422 


BLAGOVO:^AN 


vec  mogahu,  blagnviti  staliu.  lO'i.  ^ivjaSo  bla- 
govit  u  )utoj  pnstosi  T).  Barakiivic,  vil.  •I'l.  A 
sada  ustaiii  lUvan  zbov  blagovit.  MH.  Blagoslov 
od  otca  iipita,  koga  svonidguii  Abrabamu  obita, 
da  mu  blagovita  iiaroda  dostanp.  I).  Barakovic, 
jar.  43.  Svi  sliji>disi'  blagoviti,  sro(!'in  i  zdravi. 
I.  Dordii^,  salt.  :i5i).  —  :!.  kuo  blag  pad  H  :  a)  yilje 
■ima  mnoyo  dubra,  ydje  jc  svdkn  ilohro:  o  raju: 
Pi'vi  jc  put  viva,  teiuoj  stanoviti,  jjo  koni  so  do- 
pira  u  raj  blagoviti.  j).  Barakovic,  jar.  124.  — 
b)  slo  miiogo  frijedi,  jirotiosus,  opuleiitus:  o  daru: 
Da  bi  obubiti  koliko  do.>4toji  dari  blagoviti  kinii 
so  pokoji  D.  Barakovic'',  vil.  12.  Driigi  dar  starih 
lit;  na  cast  luu  darovan,  dar  toko  blagovit,  budui 
mu  s  neba  dan.  72.  To  je  osobita  stvar  dana  .s  ne-- 
besi  dara  blagovita  po  bozjih  cndesi.  210.  Miris 
uzivati  dara  blagovita  (u  raju).  B.  Barakovii, 
jar.  128.  Da  bi  vi  vidili  one  lijepe  darove,  blago- 
vite  poklone.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  (>(>.  —  4.  adv. 
blagovito:  a)  zvaienc  kao  pod  1:  Djedstvo  sve 
svoje  preprostrano  blagovito  drnzbi  darov'o  je. 
J.  Kavaiiin  180.  Red  tiU  preslaviiib  bi  potvrden 
blagovito  od  toliko  papa  davnib.  38)!.  —  b)  zna- 
eene  kao  pod  2 :  Blagovito  na  travi  sidjaliu.  P. 
Zoranio  10'>. 

BLAGOVITITI,  blagtWitim,  impf.  locupletari. 
ic  jednoga  pisca  xvii  vijeka  (it  StuUcnni  rjecniku 
jblagoviti,  divitias,  opes^congerere').  Od  blagovit 
(vidi  blagovit  pod  2).  Cim  vec  blagoviti  clovik, 
tim   voce   zeliti   moze  li?   P.  Vitezovic,   odi}.  60. 

BLAGOVITO,  adv.  vidi  kod  blagovit. 

BLAGOVITOST,  blagivitosti,  /.  divitiae,  opes. 
samo  u  8fuUccvu  rjecniku. 

BLAGOVITSTVO,  n.  vidi  blagovitost.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BLAGOVJEEAN,  blagovjerna,  adj.  plus.  Od 
XIII  vijeka,  izmedic  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (iz 
brevijara)  i  u  Danicicevu.  BlagoverLnyju  rodi- 
tejii  je.go.  Stefan  kr.  2.  Ott  blagoverniago  kraja. 
Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  155.  Blagovirtnomu  .  .  . 
kraju.  Mon.  serb.  233.  Blagovernago  kneza.  246. 
—  Adv.  blagovjerno :  Blagoveitno  zivustibt.  Sava, 
tip.  hil.  glasn.  24.  185.  Mon.  serb.  134. 

BLAGOVJERJE,  n.  pietas.  od  xiii  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  w  Stulicevu  i  Danicicevu. 
isprva  je  mjeslo  -rje  na  kraju  bilo  -rije.  Blago- 
veriju  uciteja.  Sava  6.  Po  vtsemt  ottcLstve  jego 
zare  blagoveiija  javise  se.  Domentijan^  31.  Za 
velikoje  blagoverije  jego.  Mon.  serb.  49.  Blago- 
vjerja  uzdignimo  liranie.  Ogled,  sr.  25. 

BLAGOVJERNO,    adv.    vidi   kod  blagovjeran. 

BLAGOV.TERNOST,  blagovjernosti,  /.  vidi  bla- 
govjerje.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BLAGOVJEROVATI,  blagovjerujem ,  impierf. 
pium  esse,  u  jednoga  pisca  xni  vijeka.  Grest.ni 
prosvestaahu  se ,  neci.stivi  blagoverovahu.  Do- 
mentijan*  253. 

BLAGOVJERSTVO,  «.  vidi  blagovjerje.  t^amo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BLAGOVJESNIIi,  blagovjesuika,  m.  laetus  nun- 
cius.  od  siv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu 
(iz  brevijara :  blagovjestuik,  evan.gelista)  i  u  Da- 
nicicevu (3,  555).  izmedu  sin  ispalo  je  t,  koje  i 
pisu.  Gavriila,  ize  o  nasi,  .spastnago  sniotrenija 
blagovestnikt.  Glasnik  15,  267.  Najveci  blago- 
vjestnici  izabrani  su  od  najuboznije  ruke.  M.  Pav- 
linovic,  rad.  10. 

BLAGOVJESTITET,,  m.  jJwZi  blagovjesnik.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (evangelium  promulgans)  i 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  VeUki  blago- 
Yjestitej  mira.  M.  Pavlinovic,  rad.  56. 


BLAGOVJESTIVATI,  blagovjostivam,  impf. 
vidi   blagovjpstivati.   samo    ii   Stulicevu   rjecniku. 

BLAGOV.IKSTVOVANE,  w.  evangelium.  u  jed- 
noga pisca-  XI H  vijeka,  a  lada  je  -no  na  kraju 
glasilo  -nije;  i  u  Stulicevu  rjecniku  (ali  iz  rus- 
koga).  Po  blagovcstvovaniju  jovantgelista  loana. 
Domontijan'i  38. 

BLAG0V,IESTV6VATE]^,  m.  vidi  blagovjcsnik. 
samo  u  Stuli(':evit  rjecniku. 

BLAGOV.lfcsTVOVATI,  blagovjfestvujem,  impf. 
laeta  nunciaro.  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Da- 
nicicevu (ima  i  u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  Bla- 
govestvujnstimb  mir.  Domentijan''  160.  Blagove- 
stvuju  vami.  i-adostb  beskonbCbiiuju.   Danilo  283. 

BLAGOV.lfct^TENE,  ».  laetura  nuncium,  evan- 
gelium, annnnciatio  b.  v.  Mariae.  isporedi  blago- 
vijest.  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  pod.  3  prvi 
primjer),  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (,blagovje- 
stjenje'  iz  brevijara,  evangelium),  ic  Vukovu  (vidi 
pod  3)  i  u  Danicicevu.  isprva  je  mjcsto  -ne  na 
kraju  bilo  -nije,  koje  se  i  sada  moze  gdje  gdje 
cuti  (vidi  pod  3),  a  glasilo  je  i  -nje  xv — xvii  vi- 
jeka (vidi  2)od  2  i  3) ;  -st-  giasi  jm  nekim  kraje- 
vima  -sc-  (vidi  pod  2).  —  1.  laetum  nunoium. 
xiv  vijeka:  Blagovesteniju  diveste  se.  Mon.  serb. 
57.  Sinit  na  radostt  blagovestenije  zemajnago 
jestva.  133.  —  2.  evangelium;  u  dva  pisca  xvii 
i  xviii  vijeka.  Vanjelje  ali  blagoviscenje.  I.  T.  Mr- 
navi6,  ist.  133.  Prostrijece  se  veomi  po  svijefcu 
moje  blagovjesteiie.  Ziv.  is.  137.  —  3.  annuciatio 
b.  V.  Mariae.  Prazdnikt  bla,govestenija.  Sava,  tip. 
hil.  glasn,  24,  194.  Meseea  marta  na  blagoveste- 
nije. Mon.  serb.  85.  Ka  se  si.vri.si  o  blagovi- 
stentju  minutomu.  537.  Petak  pred  blagovjeste- 
njem  svete  bogorodice.  Zbor.  159i'.  Blagovjestenije. 
Vuk,  rjec.  30"  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  po 
manastirima).  —  4.  tri  manastira  u  Srbiji,  tako 
prozvana  po  svojim  crkvama  posvccenim  prazniku 
pomenutomu  pod.  3:  jedan  na  Moravi  u  okrugu 
rudnickom:  Blagovestenije.  S.  Novakovic,  pom. 
125.  Blagovjestenije.  Vuk,  dan.  1,  22.  Blagove- 
stene.  M.  D.  Milicevic,  srb.  318.  druyi  u  okrugu 
kragujevackom :  Blagovesteiie.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
233.  treci,  od.  koga  sada^samo  zidine  stoje,  u 
okrugu  pozarevackom  u  Zdrijelu  hranicevskom: 
Blagovesteiie.  M.  D.  Milidevic,  serb.  1032. 

BLAGOVJESTiVATI,  blagovjestujem ,  impf 
grata  aiinunciare.  samo  u  Bi'linu  rjecniku  (87* 
gdje  je  samo  u  praes.).  isporedi  blagovijestiti. 

BLAGOVLASAT,  adj.  densis  capillis  instruc- 
tus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  vrlo  nepo- 
uzdana. 

BLAGOVOLITI,  blagovolim,  pf.  i  impf.  placet. 
od  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (ali 
iz  brevijara,  i  to  grijeskom  blagovo]eti)  i  u  Da- 
nicicevu. Ne  vt  lysteht  muzbskyiliE  blagovolitt. 
Doinentijan'i  19.  Bogu  o  semt  blagovolestu.  Mon. 
serb.  205.  Blagovoli  gospodstvo  mi  prosimoje  temi. 
isplbiiiti.  352.  Blagovolit  gospod  na  bojecih  se 
jego.  S.  Budinic,  sum.  17l>. 

BLAGOVO:^AN,  blagovojna,  adj.  beuevolus, 
voluntarius.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Stulicevu  (ali  iz  brevijara,  gratus,  acceptus). 
a.)  beuevolus,  koji  drugomu  dohro  lioce:  Ne  ces 
da  prijateji  ni  blagovojni  ni  }ubci  budu  meni  oni. 
S.  Budinic,  sum.  196.  Blagovojni  stioce.  T.  Iva- 
novic  3.  bouae  voluntatis:  Na  zemji  mir  cejadim 
blagovojnim.  Ziv.  is.  32.  — ^b)  voluntarius,  sto 
se  cini  drayc  vofe,  bez  site:  Cistoca  putena  bla- 
govojna  i  vjecna.  T.  Ivano\a6  8.  —  c)  adv.  bla- 
govojno:  aa)  znacene  kao  pod  a.:  Kojib  blago- 
vojno  i  dobrovojno  izbavio  jest.  S.  Budinic,  sum.  6. 


BLAGOVO:tiE 


423 


BLANAK 


—  bb)  znacene  kao  pod  b.:   Da  lasnije  i  blago- 
vo|nije  prime  siurfc.  S.  Budinic,  sum.  98''. 

BLAGOVO^iE,  n.  benevolentia.  u  jednoya  pisca 
xm  vijelia,  a  tada  se  mjesto  -]e  na  krajii  pisalo 
-lije.  Vesti  vsehi.  blasovolijerat  pace  ott  hvale- 
stiht  se  svojejii  silojn.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  205. 
tip.  stud,  glasn.  40,  164. 

BLAGOVO^jENE,  «.  benevolentia.  xm — xvi  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  saino  u  Batiicicevu  (iina  i 
u  Stvliceim,  alt  iz  hrevijara).  izprva  je  -I'le  gla- 
silo  -nije,  a  xvi  vijcka  -nje,  koje  se  nalazi  i  xiv 
vijeka.  Svojimi.  si  blagovojenijem  ventca  nast 
(bog).  Mon.  serb.  9.  Blagovojenijemt  despotico 
Andeline.  540.  Blagovojenje.  106.  Znamenja  mi- 
losti  i  blagovojenja  bozjega  k  nam.  S.  Budinic, 
sum.  64''. 

BLAGOVO^jITI,  blagovo|im.  imp.  bcnevolum 
facere.  u  jednoga  pisca  xvi  irijeka.  Ova  (pokorq) 
jest,  kome  . . .  ,blagovolimo'  i  tisimo  .sribu  bozju.  S. 
Budinii^,  sum.  99''. 

BLAGOVCJ^jNO,  ndv.  vidt  kod  bla-ovolan. 
BLAGOVO^jNOST  ,    blagov6|nosti ,  /.   benevo- 
lentia.  saiHO  u  Slulicevu  rjeiniku. 

BLAGOVOljjSTVO,  n.  vidi  blagovojuost.  samo 
ii  Stidicerii  rjecniku. 

BLAGOVONAN,  blagovona,  adj.  fragrans.  xm 
vijeka,  a  tada  je  medu  li  i  n  hilo  l,  te  se  nije 
umetalo  a  nili  otimdnlo  n  iza  li  (kao  Ho  bi  sada); 
izmedu  rjecnika  u  Stidicevii  (ali  iz  brevijara  ,h]a,- 
govon')  i  «  TJanicicevu.  Isplbni  se  masti  blago- 
vonBnyje  vtsa  crtktvb.  Stefan  kr.  28. 

BLAGOVONE,  n.  odoris  siiavitas.  od  xiv  vijeka, 
a  toga  je  vijeka  mjesto  -lie  na  kraju  hilo  -nije, 
koje  se  pisalo  -nije ;  izmedu  rjecnika  u  Viikoini 
(gdje  se  naponmic  da  se  gorori  po  zapndnim  kra- 
jevinia)  i  Danicicevu  3,  555.  (ima  i  u  Sttdiievu, 
ali  iz  ruskoga).  Grobnuju  prtstt  blagovonijeniL 
bogt.  obogati.  Domentijan''  208.  Blaguvoi'ie.  Vuk, 
rjec.  .SOa. 

BLAGOVEEIVIENOST,  blagovremenosti,  /.  op- 
portunitas,  occasio.  samo  u  Stuliceim  rjecniku 
(,blagovrjemenost'),  za  koji  ce  biti  i  nacineno,  i 
to  od  ,blagovrjemen',  koje  ima  iz  brevijara. 

BLAGOVREMENSTVO,  n.  opportunitas.  u  jed- 
noga 2}isca  2»'osloga  vijeka  (i  u  Stalircvii  rjec- 
niku, ali  iz  ruskoga).  (rlodam  svaki  dan  kakvo 
blagovremenstvn  da  kud  god  utec.em.  D.  Obra- 
dovic,  ziv.  40.  Blagovi'emenstvo  upotrebiti.  D. 
Obradovic,  sav.  9. 

BLAGOZAKONE.  n.  bonae  leges,  xm  i  xiv  (■('- 
jeka,  a  tada  je  -ue  na  kraju  glasilo  -nije.  Vtse 
(crkve)  postavi  na  vtsakomt  blagozaknniji.  Do- 
mentijan* 204.  Vbsu  zemju  svojego  ottctstva  is- 
plini  vbsakogo  blagozakonija.  248.  VbsaCBskyimt 
blagozakonijenii.  ugotovant.  Danilo  326. 

BLAGOZAKONENE ,  n.  ridi  blagozakoue.  u 
jednoga  pisca  xm  vijeka,  a  tada  je  zadne  -I'le 
glasilo  -nije.  Svoje  otictstvo  vi.sakomu  blagoza- 
koiieniju  i  blagoctstiju  naucisi.  Domentijan^  82. 
Mene  si,  bratomt  mojimt  vtsakoju  pravtdoju 
upravivt  i  Visakyimt  blagozakonenijemt  utvi't- 
divB.  94. 

BLAGOZDIJANE,  n.  bonum  opus,  u  jednoga 
pisca  XIV  vijeka,  a  tada  je  glasilo  lilagostdejanije. 
PropovedajemL  blagostdejanij  vasiht.  Domenti- 
janb  218. 

BLAGOZDIJEVATI,  blagozdijevam,  iinpf.  bene 
facere.  u  jefliioga  pisca  xiv  vijeka,  a  tada  je  gla- 
silo blagosidevati.  Vb  monastyrehB  blagosBdeva- 
jutB.  Domentijan''  43 

BLAGOZOB,  m.  avarus,  lakomac.  isporedi  bla- 


gober,  blagozder.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
Tako  cine  blagozobi,  da  su  svome  blagu  robi.  V. 
Dosen  55.  Jos  od  vise  blagozobi,  sto  po  sili  nit' 
po  mobi  seb'  ne  mogu  pribaviti,  .  .  tad  na  pazar 
pravdu  mecu.  61. 

BLAGOZEACAN,  blagizracna,  adj.  speciosus. 
XIV  vijeka,  izmedu.  rjecnika  samo  u  Danicicevu 
(ima  i  u  Stulicevii,  ali  iz  brevijara).  ProcvBtose 
vsemB  venci  blagozracni.  Mon.  serb.  140. 

BLAGUZR.iCNOST,  blagizracnosti,  /.  puloher 
vLiltus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti 
i  naijineno.  isporedi  blagozracan. 

BLAGOZDER,  m.  avarus,  lakomac.  isporedi 
blagozob.  u  jednoga  2>isca  prosloga  vijeka.  Zmija 
ova  blago  svita,  koju  kote  kriva  mita,  blagozderu 
dusu  ko|e.  V.  Dasen  6.3. 

BLAGOZELENE,  n.  auri  vel  ojium  fames,  snmo 
u  Belina  rjecniku  {2bV>)  sa  znaceneiii  kojejestav- 
Jcno  i  s  priiiijerom>  za  koji  se  veli  da  je  I.  Iva- 
nisevica:  ,Odvrni  od  mene  blagoze}ene',  ali  ce  to 
biti  zlo  isjiisane  rijeci  koje  u  Tvanisevica  glase: 
Odvrati  od  mene  .  .  .  blaga  zelinje.  I.  Ivanisevic 
131.  —  iz  Belina  ce  rjecnika  biti  preslo  i  u  Stu- 
lirev,  prem  da  u  iiemu  stoji  tako  da  bi  se  moglo 
m.isliti  da  jc  tizeto  od  slove)iskoga  pisca. 

BLAGOZE^jNOST,  /.    aviditas    boni    alicujus. 

samo  a  Stulicevu  rjecniku   (sa  znacenem  koje  je 

stav^eno),  u  kom  ima  i  blagoze}stvo,   oboje  naci- 

I  neno  za  rjecnik,  i  to  od  blagozejan,   koji  ima  iz 

ruskoga. 

BLAGU.TIV,  adj.  esculentus.  samo  u  Stulicevu 

'  rjecniku  ^,blaguiv'),   gdje  ima  i  suhst.   ,blagLiivo', 

cibus,  oboje  ttepouzdano.  isporedi  blagovati. 
j      BLAGUN,   blagiina,   m.    quorcus   conferta  Kit. 
J.  Pancic,  flora  srb.  626.  flora  biogr.'^  361.  B.  Su- 
lek,  im.   18.  isporedi  sladun. 

BLAGUPOKO.TNO,  adv.  tranqnille.  n  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Pri  nih  blagupokojno  i  rairno 
zivu.  Postila  1562.  xiv. 

BLAGUSA,  /.  1.  selo  u  Hrvatskoj  u  podhipa- 
niji  zagrehnckoj.  Scliem.  zagr.  1875.  G7.  Pregled 
22.  tt  spomcnicima  latinski  pisanim.  spoinine  se 
od  xm  vijeka.  Mon.  ep.  zagr.  1,  43.  12i).  137.  218. 
2,47.  no'.  120.  —  2.  u  basmi  od  podluti:  Pote- 
kose  tri  reke :  jedna  reka  ogiiusa,  druga  reka  pod- 
|utusa,  treca  reka  blagusa.  Blaga  rana  kao  mleko, 
laka  rana  kao  pero,  cista  rana  kao  srebro.  M.  D. 
Milicevic,  ziv.  1,  110. 

BLAGVA,  /.  boletus  regius  Kromb.  u  rjecni- 
cima  Bjclostijencevu  (fungus  ruber,  fungus  regius, 
fungus  berilis ,  boletus ,  ,med  ostalemi  glivami 
najbolsa') ,  u  Jambresicevu  (boletus .  ein  kleiner 
gelber  pfifferling  69) ,  u  Voltigijinu  (schwamm) 
i  u^Stulicevu  (boletus).  Blagva  cr}ena  ili  divja. 
B.  Sulek,  im.  18.  Postana  neznana. 

BLAGVli,  m.  vidi  blagva.  B.  Sulek,  im.  18. 
BLAKITAN,  blakitna,  adj.  caeruleus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (sa  znacenem  koje  je  stav(eno) 
i  po  svoj  prilici  iz  nega  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  Stulic  ce  biti  uzeo  ce.iko  blankytny  (koje 
je  od  nem.  blank),  pa  ili  zlo  citao  gdje  je  nasao 
Hi  zlo  ispjisao.  Trcak  blakitni,  carabus  azurescens. 
J.  Sloser,  kor.  19.  Po|ar  blakitni,  agrilus  cyanes- 
cens.  43. 

BLAN,  adj.  furibnndus,  kao  bijesan,  pomaman. 
n  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Od  korijena,  od  koga 
je  blanuti  se.  ispioredi  i  blaniti.  Kako  ceta  blana 
nime  porinuse ,  silnimi  rukami  nici  ga  drmahu, 
nici  ga  nogama  zada  porivahu.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  171. 
BLANAK,  blanka,  m.  klupa  do^e  zatvorena  tako 


BLANATI 


424 


BLATAN 


da  je  i  sprema.  u  nase  prijemc  u  Duhrovniku  i 
po  su.ijedstvu.  Al;c.  u  (jeii  pi,:  hliuiaka.  L.  Zore. 
Postana  tamna,  moie  biti  oil  Int.  plniica,  daska. 
iKpnrcdi  blanka  j  blaiiati.  Izmedn  dva  prozora 
bijase  jedna  drvona  zaklopnica,  duga  a  uska  sa 
uslonom,  podobna  za  spromaiip  stvari  i  za  sidei'ie. 
Malo  je  diibrovackijeh  scoskijeh  kuca  bez  ovojja 
pokudstva,  i  imo  inu  je  blanak.  Pred  I'liin  je  vazda 
trpeza.  M.  Vodojiio,  dubrovn.  18(i8.  ISU.  Sjedi  na 
blanku  kod  trpezo.  200.  Pokupi§e  kafinslvo  jjosudo 
i  skrisp  ga  u  blanak.  '203. 

BLANATI,  blanam,  impf.  dolare,  d^jcfati.  samo 
u  BjdoKtijou'-evu  rjecniku  (,dclam').  postauem  ie 
biti  od  t<t.  I'lem.  planen,  blaiien,  ravniti,  gladili, 
koje  je  od  lat.  planare.  isporcdi  blanak  i  blanka. 

BLANENKI.IEV  LAZ,  m.  selo  xiv  vijeka,  t'icgdje 
u  Srbiji  u  Branicevu  Hi  u  onom  kraju.  Mon.  sorb. 
149. 

BLANITI,  blanim,  impf.  insanire,  kao  ludovati. 
u  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  od  blan,  koje  vidi. 
isporedi  blauuti  se,  prema  kojcmii  je  stavjen  ak- 
cenat.  Jazik,  koji  pripiva,  .  .  sineteno  se  veziva, 
traska,   tlapi  ter  blani.   I.  T.  Mrna'S'ic,   osm.  151. 

—  pari,  pyraet.  pass,  blanen,  kao  bijesan,  furibun- 
dus :  Lavica  .  .  .  kako  blanena  na  liega  nasrta. 
I.  T.  Mrnavic,  osm.  50. 

BLANKA,  /.  jkoritastu  izdubeno  drvo  sto  se 
podmece  pod  pecenicii,  kad  se  piece,  da  u  nega 
kapje  mast',  u  Srbiji.  J^.  Stojauovic.  Postana  ce 
hiii  kojega  je  i  blanak. 

BLANUCE,  n.  i-esipiscentia.  samo  ii  Stuliceim, 
rjecniku  (,blanutje').  isporedi  blanuti  se. 

BLANUTI  SE,  blanem  se,  pf.  excitari,  prenuti 
se.  od  xvn  vijeka,  izniedu,  rjecnika  samo  ti  Belinu 
(redii-e  ad  bonam  frugem  608'))  i  u  Stulicemi  (re- 
sipiscere,  ad  bonam  frugem  redire).  —  Od  kor. 
bbar,  vrtjcti  se,  trzati  se.  isporedi  blan  *  bunika 

—  a)  u  pravom  smislti  prenuti  se  oda  sna,  pa  se 
i  tiplasiti  Hi  smesti,  excitari,  exterreri:  Kako 
prisli  bihu  himbom  uvizbani,  kom  uzgat  imihu 
tabor  u  vec  strani,  da  kada  tabor  bi  sa  svii 
stran  planuo  a  vojnicki  zbor  bi  ogiiem  se  bla- 
nuo,  mogli  bi  slobodno  Turci  navaUti.  I.  T.  Mr- 
na^-ic ,  osm.  47.  i  sada  se  yovori  u  Ualniaciji: 
blanuti  se,  ,kao  probuditi  se  is  nenada'.  M.  Pav- 
linovic.  —  b)  u  prenesenom  smislu  prenuti  se, 
kao  trgnuti  se  is  nesvijesti  Hi  kakve  zabune,  doci 
k  sebi,  razabrati  se,  osvijestiti  se,  resipiscere.  Da 
svaku  poluvii-sku  opacinu  odlozivsi  bludecih  srca 
blanu  se  i  k  istine  svoje  jedinstvu  povratet  se. 
M.  Alberti  349.  Ja  osamjen  ostav  tuti,  th'hat  na- 
skoci  me,  i  grozive  prepun  smuti,  ka  u  mrtvi  znoj 
obrati  me,  cim  se  blauuh,  i  oci  lupih  na  nebosa 
i  zaupih.  J.  Kavaiiiu  431.  Tad  se  baci  na  pojanu 
i  zamuknu  mramorito;  ja  ga  cekah,  cim  se  blanu 
na  toj  mjesto  vilovito,  .  .  jeda  kaz'o  bi  mi  sto 
obeca.  445.  Ako  ti  jos  ostaje  ko  god  vrijeme,  vec 
se  blani,  ne  cin'  da  ti  na  vrat  staje  smrt  najgora. 
437.  —  c)  naglo  nastati,  naraliti,  buknuii,  suknuti, 
erumpere:  Oko  po  noci  mi  se  blanu  kasaj;  bla- 
uuo  mi  se  planac,  rana ;  krv  mi  se  blanula ;  pcele 
su  se  blanule.  M.  Pavlinovic. 

BLANE,  zaselak  kod  Kapelne  u  Slavoniji  u 
podhipaniji  osjeckoj.  Pregled  101. 

BLANIVATI  SE,  blanivam  se,  imp)/,  recipis- 
cere,  ad  bonam  frugem  redii"e.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (,blanivam  se  liOSb)  i  ti  fituliceou  (,blani- 
vati  se').  isporedi  blanuti  se. 

BLAOR,  JH.  vidi  blavor. 

BLASFEM ,  blasfema ,  m.  blaspliemus.  xvi  i 
XVII  vijeka.  Koju  blasfemi  grde.  S.  Budinic,  sum. 
195.  Bogopsovnici,  blasfemi.  B.  Kasic,  rit.  61. 


BLASEEMATI,  blasfemam,  pf.  bla.sphemare. 
XVI  i  XVII  vijeka.  isporedi  bjastemati.  u  praes.  se 
nalazi  xvi  vijeka  i  blasfomajem.  Opsoval  ili  blas- 
fenial  jest  boga.  S.  Budinic,  ispr.  53.  Koji  psuje 
i  blasfemajo  boga.  S.  Budinic,  sum.  29b.  Pi-okleti 
ili  blasfemati  druzih  i  sebe  istoga.  A.  Koraulo- 
vii  18. 

BLASFEMIJA ,  /.  blasphoraia.  isjjoredi  bja- 
stema.  if  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Psosti  .  .  .  i 
blasfemija.  S.  Budini/',  sum.  124. 

BLASI.J,  m.  Blasius,  isporedi  Blaz,  Vlasij.  samo 
jednom  xni  vijeka.  Mon.  serb.  28. 

BLASUL,  m.  ime  musko,  xv  vijeka.  Gospodina 
Blasula  Sopeviia.  Mon.  croat.  87. 

BLASCE,  n.  hyp.  blago.  samo  «  Vukovu  rjei- 
niku. 

1.  BLASKO,  m.  ime  mitsko.  s  pred  k  stoji  mjesto 
z,  koje  neki  i  pisu :  a)  hyp.  Blaz ;  xv  vijeka :  Go- 
spodin  Blasko  pridivkom  Ka])ci6.  Mon.  croat.  92. 
—  2.  hyp.  Blazo  (Blagoje) ;  od  ^irije  nasega  vre- 
mena:  Blaztko.  S.  Novakovid,  pom.  44.  Blasko. 
Vuk,  rjec.  30*'  (gdje  stoji  samo  da  je  musko  ime) 

2.  BLASKO,  n.  selo  u  Bosni  u  kota.ru  bano- 
luckom.  jBIazko'.  Statist.  36.  isto  ce  biti  selo  koje 
se  pomine  i  prije  nasega  vremena  samo  pjo  imenu : 
,Blaz!>ko'.  S.  Novakovic,  pom.  125. 

3.  BLASKO,  adv.  hyp.  blago  %i  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Mene  vele  da 
ozene,  blasko  li  si  mene!  ali  zena  li}eba  lioce, 
tesko  li  si  mene!  Nar.  posl.  vuk.  176. 

BLASKOVAC,  Blaskovca,  m.  selo  u  Ervatskoj 
u  podzupaniji  zagrebackoj.  s  pred  k  stoji  mjesto 
z,  koje  neki  i  pisu.  isporedi  Blasko.  mjestani  go- 
vore  kajkavski  e  mjesto  a  ^jred  c:  Blazkovec. 
Schem.  zagr.  1875.  68.  Pregled  22. 

BLASKOVIC,  »(.  prezime,  u  nase  vrijeme,  po 
ecu  Blasku.  D.  Avramovic,  sv.  gora  239.  isporedi 
Blaskovici. 

BLASKOVICI,  Blaskovica,  m.  pi.  selo  u  Hr- 
vatskoj  u  podzupaniji  rijeckoj:  Blazkovici.  Schem. 
segn.  1871.  46.  Pregled  7.  isporedi  Blaskovic. 

BLATA,  Blata,  n.  pi.  vidi  kod  blato. 

BLATACKI ,  adj.  sela  Blacka  u  Slavoniji. 
Crkva  blatacka.  isporedi  Blacko. 

BLATACNICA ,  /.  rijeka  u  Srbiji  kod  sela 
Blaca,  po  kom  je  i  nazvana  (vidi  Blace) ;  utjece 
u  Rasinu  kroz  Jankovu  Klisuru.  u  mjestana  sta- 
rijem  akcentom  Blatacnica.  takoja  culi.  pogrjeska 
ce  biti  Blatasnica,  koju  vidi. 

BLATAN,  blatna,  adj.  paluster,  luteus,  lutosus. 
od  xv  vijeka  (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika 
u  Vrancicevu  fpalustris,  limosus,  lutosus,  coeno- 
sus),  u  3Iikajinu  (lutulentus,  coenosus,  palustris 
191j.  paludosus  lOb),  u  Belinu  (palustris  537'')  u 
Bjelostijencevu  (lutosus,  lutulentus.  limosus,  obli- 
matus,  coenosus,  palustris,  paludosus),  «  Jambre- 
siceru  (lutulentus,  lutosus,  luteus).  ti  Voltigijinu 
(kothig),  u  Stuliievu  (palustris),  u  Vukovu  (lu- 
tosus). —  1.  imluster,  gdje  je  blato,  t.  j.  bara, 
gdje  se  voda  razlijeva,  i  sto  se  tuda  nahodi:  u 
tom  je  smislu  ime  £itpi :  Blatna  zupa  xv  vijeka  u 
drzavi  kraja  bosanskoga,  jamacno  kod  sadasnega 
Mostara,  gdjcje  sada  Mostarsko  blato.  Mon.  serb. 
386,  Danicic  1,  50.  S.  Novakovic.  obi.  42.  Mjesto 
blatno,  locus  palustris.  Mikaja  259.  ,B!atni  cvit', 
nymphea  L.  B.  Sulek,  im.  18.  —  2,  luteus,  luto- 
sus, gdje  iiiia  mnogo  blata,  t.  j.  kala,  kalan,  ka- 
(av,  kaloiit :  Mjesto  blatno,  lutulentus,  caenosus. 
Mikaja  19i'.  Gdi  biso  vode  val,  tu  osta  blatni  kal. 
B.  Ki'narutic  34.  Obicaju  putnici  }eti  kada  ne 
nadu   uego   vodu   blatnu  za  pitje,   ciditi  ju  kroz 


BLATANCE 


425 


BLATO 


nike  kesioe,  gdi  je  stajao  papar.  M.  Eadnic  298.  I 
Da  nas  tko  hoce  blatnim  rukam  za  nogu  uzeti, 
ne  samo  da  ne  bismo  dali  nego  jos  nogom  uda-  - 
rili.  S.  Margitic,  fala  210.  Blatniin  noge  lioti 
prati.  J.  Kavahin  383.  Provre  iz  hridi  jakno  iz 
blatne  vir  mekote.  I.  Dordi6,  maud.  200.  Blatna 
iz  kala  ugrabi  me.  I.  Dordic,  salt.  226.  Jeremija 
bacen  u  oui  blatni  bunar.  J.  Banovac,  pripov.  20. 
Boga  moli  Jeremija  u  jami  blatnoj.  J.  Filipovid 
1,  311.  Blatne  sviie.  V.  Dosen  149.  Kada  lina 
mama  sidi,  od  toga  se  vec  ne  stidi  .  .  .  sto  je 
blatna  jos  od  lani.  208.  Jedne  blatnom  ilovacom 
teze.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  26.  Poje  blatno,  ager  ! 
oblimatus ;  jezero  blatno ,  lacus  caenosus ;  voda 
blatna,  aqua  lutulenta;^  blatna  cesta,  lutosa  se- 
mita.  Bjelostjenac  18.  Ca  6es  ti  mane  davat  ogiia, 
tako  blatna  i  nesnazna?  Nar.  prip.  mikul.  2.5.  — 
«  prcncsenom  stnishi:  Nastoj  sto  pi-\'o  mozes  iz 
ovoga  blatnoga  tila  oslobodit  me.  F.  Vrancic,  ziv. 
63.  Prijimje  ovo  misto  samo  }udi  od  razbora,  koji 
Xivu  prez  nJjora  uzdrzeoi  srce  cisto ;  kim  je  blatno 
i  necisto,  nim  se  ovdi  ne  otvora.  D.  Barakovic, 
vil.  227.  K  tebi  se  uticem  i  zlocest  i  blatan.  A. 
Georgiceo,  nasi.  348.  To  je  blatnom  od  starine, 
da  u  blato  drugog  rine.  V.  Dosen  133.  Za  ovo 
blatno  i  smrdjivo  tilo  nase.  B.  Leakovic,  gov.  76. 
Razmis|a  stvari  neciste  i  blatne  ove  zem|e.  A. 
Tomikovic  134. 

BLATANCE,  n.  dem.  blato.  samo  u  Vtikovii 
rjccniku. 

BLATARICA,  /.  heracleum  sphoiidylium  L.  u 
jcdnogu  jiisca  nasega  vremena.   B.  Sulek,  im.  18. 

BLATAST,  adj.  paludosus,  lacunosus.  samo  u 
rjeciiicima  Bdinu  (422*.  .337''.  538''.  sa  znaienima 
koja  su  stavlena)  i  u  Stulicevu  (paluster). 

BLATASCE,  n.  lacusculus,  dem.  blato  (jezero), 
od  kojega  je  prro  postalo  blace  (blatice),  pa  od 
toga  blatasce.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (422'')  i 
Stulicevu. 

BLATA&NIGA,  /.  vkli  Blatacnica.  M.  D.  Mili- 
cevic,  srb.  706. 

BLATATI,  blatam,  im^if.  gaziti  blnto ,  ici  po 
hlatu.  M.  Euzicic. 

BLATAV,  adj  lutosus,  vidi  blatan  pod  2.  u 
nase  vrijeme,  izmeSu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
M.  Kovacevic. 

BLATCE,  n.  vidi  blace. 

BLATCANIN,  m.  vidi  blacauin. 

BLATIJA,  vidi  kod  blato. 

BLATINA,  /.  augm.  blato.  ud  .\vi  vijeka ,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Belinu  (aqua  stans  27*. 
palus  537''.  lacuna  538=^)  i  Stulicevu  (vasta  palus). 
—  o)  veliko  blato,  t.  j.  hara,  gdje  .•se  voda  razli- 
jeva,  palus.  Tamo  kraj  rijeke,  blatina  gdi  je  taj, 
nakosi  trsjike,  ter  plavcu  konieaj.  M.  Vetranic 
1,  87.  Jezera  1  blatine.  264.  Zuajuci  da  ta  blatina 
ino  ziva  ne  lu'aiiase  razmi  zabe  i  zniijc.  I.  Dordii, 
ben.  185.  Puste  blatine  napuceue  zabami.  M.  Pav- 
Hnovic,  spisi  409,  —  b)  velik  kal,  lutum.  Leze  u 
blatu  od  gi-ilia,  brez  ni  jedne  odluke  iz  te  blatine 
izvaditi  se.  P.  Knezevic,  osm.  309.  —  c)  gdje  se 
voda  razlijeva  pa  i  presise,  te  moze  biti  i  pasa 
onuda,  ager  paluster.  isporedi  bara.  VidaSe  izoditi 
(iz  Nila)  sedam  pritili  krava,  koje  pasijahu  u  li- 
vadnim  blatinam.   I.  J.  P.  Lucio,  razg.  95. 

1.  BLATISTE,  n.  augm..  blato.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii.  Zivi  u  blatistu. 
K.  Crnogorac,  zool.  178. 

2.  BLATISTE,  n.  1.  mje.sto  gdje  je  bilo  blato 
(jezero).  samo  u  Vukovu  rjecnika  (gdje  se  napo- 
mine  da  se  govori  u  Boci).  —  2.  planina  a  Lov- 


cenu  nize  Ivanovijeh  korita  zove  se  Blatiste.  Vuk, 
rjec.  SOb. 

BLATITI,  blatira,  impf.  lutare,  ka^ati.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu,  Bjelostijen- 
ievu,  Jambresicevu  i  Voltigijinu  (kothig  werden 
und  machen).  —  1.  prelazno:  a)  u  pravom  smislu: 
Iz  visine  iz  nenada  u  jamu  zemje  pada,  i  za  po- 
krov  zadobiva  zem}u  .  .  .  Gledaj  pokrov,  .  .  kako 
ces  mu  odoliti  da  ti  oci  tvoje  blati.  V.  Dosen  20. 
Ali  blato  da  ustane,  i  da  sunce  blatit  stane.  197. 
Oprala  sam  noge,  pak  kako  cu  ji(h)  opet  blatiti  ? 
A.  Tomikovic  89.  —  b)  u  prencsenom  smislu :  Tko 
ce  indi  crnim  zvati  onog  koga  lazac  blati?  V. 
Dosen  132.  Papu  kudi  i  blati.  A.  Kauizlic,  kam. 
248.  Va}a  da  ostavis  u  miru  onu  kucu  i  ona  mista, 
gdi  si  blatio  svoju  dusu.  A.  Tomikovic  268.  — 
2.  sa  se,  refleksivno:  a)  ii  pravom  smislu:  Ni  sam 
sebe  ne  6e  znati,  bise  V  krmak,  sto  se  blati,  il' 
krmaca  zavajena.  V.  Dosen  161.  ,Poje  se  blati  od 
vode  kad  lezi;  cejade  se  blati  od  cestoga  pota'. 
M.  Pavliuovic.  —  b)  u  prenesenom  smislu:  Ma- 
rija  ostala  je  brez  mace  ob6ene  griha  iztocnoga, 
s  kojim  se  svikoUci  zalosno  blatimo.  A.  Tomi- 
kovii  291. 

BLATKA,  /.  neka  loza  vinova  hijela  grozda. 
ujednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Salek,  im.  18. 

BL.ItNA  ZUPA,  /.   vidi  kod  blatan. 

BLATNICA, /.  1.  ime  sclima:  a)  u  Hrvatskoj 
dva  selaijedno  u  podiupaniji  karlovackoj  a  drugo 
u  bjelovarskuj.  Schem.  zagr.  1875.  192.  114.  Pre- 
gled  26.  79.  —  b)  sclo  u  Bosni  u  kotaru  tesan- 
skom.  Statist.  41.  —  c)  u  Hercegovini  dva  sela 
u  kotaru  mostarskom:  jedno  u  Brocnu  gortiem. 
Schem.  here.  1873.  105.  Statist.  105.  a  drugo  ta- 
koder  u  Brocnu,  maze  biti  doncm.  Schem.  here. 
1873.  98.  —  2.  nekaka  kruska  u  Hrvatskoj.  B.  Su- 
lek,  im.   18. 

BLATNACA,  /.  nekaka  jahuka  u  Slavuniji.  B. 
Sulek,  im.   18. 

BLATO,  n.  palus,  lacus,  lutum,  hara,  jezero, 
kao.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  blata.  —  Bo- 
lazi  od  xm  vijeka  (vidi  primjer  Domentijanov)  i 
u  svijem  rjecnicima :  u  Vrancicevu :  palus,  lutum, 
coenum;  u  Mikajinu:  lokva,  barina,  lacuna;  u 
Belinu:  palus  (537'>),  lacus  (422''),  lacuna  (422a), 
stagnum  (706''),  aqua  stans  (27^) ;  u  Bjelostijen- 
cevu :  kal,  lutum ;  u  .Jambresicevu :  lutum ;  u  Vol- 
tigijinu: morast,  koth;  u  Stulicevu:  lutum,  lacus, 
palus,  stagnum ;  u  Vukovu :  lutum,  lacus ;  u  Da- 
nicicevu:  lacus.  —  Od  kor.  bliar,  vrtjeti ,  mesti, 
mutiti,  vrtjeti  se,  vreti.  isporedi  bara.  —  U  nekih 
pisaca  XVI  vijeka  nalazi  se  u  mn.  sa  -ov-,  u  jed- 
noga  ace.  pi.  blati,  a  za  pi.  mjesto  blata  govori 
se  i  blatija;  vidi  dale  pod  5. 

1.  palus,  lacus,  bara  (lokva)  i  jezero:  nije  u 
svakom  primjeru  dosta  jasno  misli  li  se  bara 
(lokva)  Hi  jezero,  ti  gdjekom  se  izrijekom  razli- 
kuje  od  jezera,  u  gdjekom  se  moze  raspoznati  jedno 
od  drugoga.  od  xiii  vijeka.  Budutb  bezvodbnaja 
vt  blata.  Domentijan*  38.  U  lastovtsko  blato. 
Mon.  Serb.  68.  U  kopani  brijegb  na  blate.  Glas- 
nik  11.  12,  39.  45.  Mon-  serb.  95.  Uzb  Limb  do 
blata.  Glasuik  ii.  12,  40.  Delb  blata  da  si  drbze.  56. 
Gdje  istece  blato  izb  Morave  i  upada  u  Moravu. 
Mon.  Serb.  198.  U  blatu  skadarskomu.  468.  Kon 
jednoga  blata,  koje  blato  obtjecase  jedan  velik 
grad,  i  toj  blato  ciiiase  veliku  nevo|u  trpjeti  ]u- 
deiiib  koji  stahu  u  tornuj  gradu  i  veliku  supro- 
tivii  imahu  cjec  jednoga  strasiva  i  vrla  drakuua, 
jere  svaki  dan  izlazase  iz  onogaj  blata.  Zbor.  47. 
I  tebi  govoru,  koja  ne  c  vojevat,  po  kopnu  i  raoru 
ako  ces  krajevat,  u  slavi  vrh  blata  razbludno 
stojeci  i  lava  krilata  pri  sebi   gojeci :   banis  se  i 


BT,A'rO 


426 


BLATSKT 


difiS  da  moro  kiajiijoS  a  s  carem  lisiciS  a  s  kra- 

)om  vulmjcs;   tor  so  )io(';'  toviti  vrli  blata  ]o?,o6i. 

M.  \'i'(rani6  1,  49.  Zmija  krilatijoh  .  .  u  rijcl;  i  ii 

blatij(>h  viiljet  jo  zadosti,  tor  nijo  jozera  iii  liUita 

ni  rijoko  gili  nijo  ('omora   oj   smrti  prijeko.   Kil-i. 

Mo  stanjo  u  ovozijcli  lilatijoh.  N.  Dimitrovii  100. 

Lalmt   ko  (pjesmij  jxijo   u   blatu   pribili.    N.  Na- 

joskovic'-  2,.").    Ua  no  budom  .slikovati   tim,    ki    ii 

hlato  sliode  kleto.  I.  (lundulic  208.  Od  cisto(^o  ja 

vir  zivi ;  ti  od  gniisobo    nirtvo   blato.  249.    Prido 

do  blata  poli  jodnoga  vrutka  .  .  .  .spusti  .so  i  iili/.o 

u  blato.   F.  Vranci6,  ziv.  99.  Idui'i  priko  jcduof^a 

blata  pado  .s  koi'ia,  opot  ju  izvadiso.  M.  Divkovio, 

zlam.  -181'.    Jcdno   blato   od   .sunipora  i  ogi'ia.   M. 

Orbiii   I. 58.    Da  jo  prid  crkvoin  jodno  blato  jmno 

ogi'ia,  ja  bih   izabrao  stati  u  nutra.  12.5.    Kakono 

i  lobut  odvraoon  od  jata  stavi  se  hitro  pint  srid 

vode    i   blata.    D.  BarakoviA,    vil.  2.5.    Most    prik 

vru],  prik  blata  zdan.  B.  Krnarutic  17.  Gdi  Aspa- 

lata  blato  lezi.   D.  Palmotic,   christ.  133.    Mnoga 

voda   uzrokuje   blato    i   kao.    M.   Radnio   118.    V 

blato  se  niko  sakrih.   I.  Zanotti ,  en.  2,  12.   Ki  u 

pakleno  shodo  blato.  A.  Vitalic,  ist.  81.  Ke  (zabe) 

u   smradnom   blatu   y.ivu.   J.  Kavaiiin  79.    BijaSe 

u  Jeruzalemu  jedno  blato.  Besjede   kr.  194.  Ribe 

iz  blata  oli  iz  lokve   niojoj   nara^-i  iie  prilazu  se. 

P.  Knozevic,    osm.  209.    Naravska   voda,    to  jest 

ili  je  voda  od  mora,    ili  .od   rijekc,   ili  od  blata, 

ili  od  jezera.  I.  A.  Nenadic,  nauk  99.  Svaka  vrsta 

vode  naravske,  oli  je  morska,  oli  iz  rijeke,  oli  iz 

blata,   oli   iz   studenca.    J.   Matovic   145.    U   krv 

obrati'^e   sve   potoke,   blata   i   bunare.   A.  Kacic, 

korab.  GG.    Zahititi    malo    vode  iz  jednoga   blata, 

koje  na  dno  juti  lezase.  I.  Dordic,  ben.  112.  Pri- 

stupise  na  jedno  blato  sasma  kalovito.  172.  Posje 

ribaro  na  blato,  .  .  .  radi  cesa  kahideri  stase  se  i 

cudit  i  podnigivati  znajuci  da  ta  blatina  ino  zivo 

ne  hranase  razmi  zabe  i  zmije.  185.    Tuj  se  vidi 

jjustos  sama,  er  gradova  nije  voce :   blata   ostase 

nakom  plania,  gnusne  vode  i  smrdece.  N.  Marci  30. 

Kijeka  leti  kolovrata  pojit  poja,  punit  blata.  76. 

Ondi  cu  da  nije  drugo  ona  ravnica  nego  od  voda 

jedno  blato  priduboko   i   veoma  izdaviio.    B.  Cu- 

ceri  19.  U  veliku  blatu  velike  se  ribe  love.  Poslov. 

dan.  143.    Po   Crnoj   Gori   i   po   svim   okolinama 

nenim  blato  znaci  jezero.  Vuk,   posl.  xivi.    I  si- 

roko  blato  prebroditi.  Ogled,  sr.  193.  Ne  sraijaliu 

blatom   i^rolaziti.    Nar.  pjes.  vuk.  5,  413.   Niva  u 

vr  blata.  Sr.  Nov.  1863.  187.  Niva  na  blatu.  434. 

Zabran  na  blatima.  1867.  314.  U  Gabelskom  blatu 

hvataju   dobrih  joguja.   Zemjop.   bos.  54.    U  ^u- 

buskoni  blatu  ima  dobrih  jegula.  56.  —  po  gdje- 

kom  kad  voda   ojiadne  moze  se  sijati:    Bara  ima 

dosta   oko  Save   i  Neretve,   najznatnije  je  Blato 

Busko  i  Mostarsko,   koja  se  sirkom   nasijevaju  i 

kose.   Zemjop.  bos.  4.   ili  kad  sa   sinjem  itsahne, 

te  po  nemu  biidu  sjenokosi,  nice,  vocnaci  ltd., 

zove  se  i  daje  blato.  isporedi  bara.  Putt,  ki  grede 

od  sola  V  zaselfcje,  poda  tt  isti  vrht,  na  komt  je 

crikva  i  molstirt   vise  blata  dugoga  i  dase  blata 

pod   lopatu   uze  1  i  po.   Mon.  Croat.  142.    Zemja 

u  blatu.  Sr.  Nov.  1869.  16.  Livada  u  blatu.  1871. 

230.  1870.  37.  1875.  469.    Niva  u  blatu.  1861.  418. 

1866.   342.    Niva   u    leskovom    blatu.    1875.    100. 

S)ivar  u  suvom  blatu.  1871.  135.  —  u  prenesenom 

smislii:  Turske  krvi  usred  blata  medu  Lehe  junak 

skoci.  I.  Gundulic  330.    U  krvavu  blatu   leze   na 

tie  doli.  544.  Cinase  blato  od  suza.  M.  Orbin  65. 

2.  lutum,  kao.   od  xvi  vijelca   (vidi  primjer  iz 

Zbor.):  Dobrovojnije  leze  (svine)  \\  blatu  nego  Ii 

na  suhu.  M.  Divkovic,  bes.  214.  Covik  bi  stvoren 

od  blata.  S.  Margitic,  fala  50.  Tilo .  .  obraceno  u 

smrad  i  u  blato.  I.  Grlicic  196.  Bacio  si  oni  dragi 

kamen  u  blato.  J.  Banovac,  pripov.  31.  Od  blata 


ueii'ieni.  E.  Pavi6,  ogled.  6.  Bog  stvori  Jjovika  .  .  . 
od  blata  i  od  zemjo.  F.  LastriA,  test.  206.  Ovo 
(sunce)  zrakama  svojim  priodi  priko  blata  i  smrada 
svakoga  no  oblativsi  so  niti  usmrdivii.  F.  Lastrid, 
svot.  145.  Komu  s\i  prilifini  nego  svini  koja  Xoli 
svo  ndij  va}ati  so  po  blatu.  F.  LastriA.  od'  112. 
Sunf'ano  zrake  jednako  sjaju  po  vosku  i  po  blatu: 
])ak  blato  vecma  tvrdne  a  vosak  meksa.  F.  La- 
stric,  ned.  215.  Sto  si  nego  vriia  blata?  V.  Do- 
sen  21.  Neka^.sto  put  blato  gazo,  praga  lako  no 
ju'ilaze.  249.  Cook  u  picu  a  koi'i  u  blatu  poznajn 
se.  Nar.  posl.  vuk.  349.  Joihrn  kolo  iz  blata  a 
drugo  u  blato  113.  Blato,  kojim  je  Sto  ulijep- 
jeno.  Vuk,  po.sl.  169.  Ugazi  blato.  D.  Dani6i6, 
naum  3,  14.  Ugazeno  blato  s  plevom  za  polep 
tavana  nad  sobarna.  M.  D.  Mili6evi6,  vec.  32.  — 
u  iircne.se.noiH  .smislu :  V  razlika  blata  zanu'Son 
segasvje(t)na.  Zbor.  146''.  Mnogi  stoje  u  blatu  i 
smradu  od  grijeha.  S.  Margitic,  ispov.  112.  Covik 
blatom  svitovnim  zaslipjen  ufa  u  ono  u  sto  ufat 
ne  ima.  J.  Filipovic  1,  263.  On  je  zaslipjen  bla- 
tom bogastva.  385.  Tko  se  zakopao  u  blato  smr- 
djivije  nasladena.  F.  Lastrii,  od'  223.  Kada  blato 
gadni(h)  lazi  vazda  trazi.  V.  Doien  142.  Ako  bu- 
dem  zivot  podloziti  prvo  nego  riegovo  boXanstveno 
tilo  u  smrad  i  u  blato  ukopati.  M.  Dobretic  357. 

3.  stercus,  neclst;  isporedi  kao.  od  prosloga  vi- 
jeka:  Upade  mu  n  oci  vruiie  lastavicje  blato.  E. 
Pavic,  ogled.  364.  Vii5e  ima  bilog  jata  neg  u  stall 
smradnog  blata.  V.  Doseu  206.  Svina  .  .  .  se  u 
svom  blatu  va]a.  2-'.  ^judsko  blato  gdi  zaiiusi.  85. 
Onda  vaja  zvat  likara  da  im  trbuh  rastovara,  .  . 
kad  se  blato  poizvali,  na  gnizdo  se  opet  svali.  248. 
Grob  opogaiien  blatom  i  smrdeoi.  A.  lianizlic, 
kam.  106. 

4.  ime  selima,  kod  kojih  su  negda  hila  Hi  su 
jos  blata  u  prvom  znaienu:  a)  u  Bod  kotorskoj 
selo  blizH  Biidve.  Sem.  bok.-kot.  1875.  24.  —  b)  selo 
kod  Dubrovnika.  Scliem.  rag.  1876.  29.  Ostaju  od 
mene  u  Blatu  u  slanu  vjekuste  spomene  za  bUjeg 
o  stanu.  M.  VetraniA  1,  214.  —  c)  selo  na  ostrvii 
Mletu.  Eepert.  dal.  24.  —  d)  selo  na  ostrvii  Kor- 
culi.  Blato.  Bella  148').  Repert.  dal.  12.  Blata. 
Schem.  rag.  1876.  48.  —  e)  selo  u  Dalmaciji  hlizii 
Omisa.  Schem.  spal.  1862.  13.  Report,  dal.  30. 
isto  ce  biti  mjesto  koje  se  pomine  xv  vijeka :  Sim. 
Pavla  z  Blata.  Mon.  Croat.  61.  —  f)  selo  u  Hr- 
vatskoj  II  podzupaniji  zagrchackoj.  Schem.  zagr. 
1875.  203.  Pregled.  21.  —  g)  selo  u  Srbiji  u  okriigu 
pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  —  h)  jedno  se  S2jo- 
mine  prije  nasega  tiremcna  samo  po  inienu.  S.  No- 
vakovic,  pom.  125.  —  i)  i  u  mn.  Blata  dolazi  kao 
ime  selu  u  hrcatskoj  krajini  blizii  Plaskoga:  Blata. 
Sem.  jirav.  1878.  66.  Razdje].  kr.  18. 

5.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  nahodi  se  akus. 
pi.  u  slikti  blati:  Zovu  jos  sve  rike,  ke  m'  dazde, 
i  blati.  Mencetic-Drzic  463.  —  u  nekih  takoder 
XVI  vijeka  dolazi  gen.  i  instr.  pi.  sa  ov  pred  obic- 
nim  zavrsetkom :  Jak  od  valova  i  rijeka  sve  vode, 
jezer  i  blatova  u  more  odhode.  N.  Dimitrovic  47. 
U  kom  me  vihvatil'  blatova  ovijeh  dil  groznica.  99. 
Gdi  medu  blato^^  otocak  lezi  mal.  D.  Zlataric  52''. 
—  osim  obicne  mnozine  tialazi  se  sada  m.  narod- 
nom  govorii  i  blatija  (kao  i  u  gdjekojih  drugih 
rijedi  srednega  roda) :  Da  blatija  obradi.  M.  Pav- 
linovic,  spis.  15.  Presuseiie  blatija.  362. 

BLATOVIT,  adj.  lutosus.  isporedi  blatan.  samo 

u  Vukova  rjecniku. 

BLATSIvI,  adtj.  1.  paluster.  .sa»(0  u  StuUcevu 
rjecniku.  isporedi  blatan.  —  2.  .Uo  pripada  .selu 
Blatu:  u  primjeru  koji  ide  misli  se  selo  Blato 
kod  Dubrovnika.  O  blatski  ribari!  M.  Vetranic 
1,  214. 


BLATU^^ICA 


BLATU^^ICA,  /.  acjua  palustris.  isporedi  bla- 
tusina.  u  nase  vrijeme.  Dok  s'  najiasu  trave  vlasu- 
lice  a  napiju  vode  blatujice.  Nar.  pjes.  petr.  1,  72. 

BLATUSA,  /.  1.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blisu 
Topuskoga.  Seiii.  prav.  1878.  70.  Razdjej.  kr.  21. 
—  2.  neko  vyesto  pod  liivama  u  Srhiji  u  poia- 
revackom  okrugu.  Niva  u  Blatusi.  Srp.  Nov.  1866. 
411.  1869.  293.  isporedi  blato. 

BLATUSAC,  blatusca,  in.  berosus  Leach,  ii 
jednoga  pisca  iiasega  i^remena.  J.  Sloser,  kor.  110. 
na  driigom  mjestti  blatusar.  107. 

BLATU.SAE,  m.  ridi  blatusac. 

BLATU§INA,  /  aqua  palustris,  voda  in  blata. 
isporedi  blatu)ica.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  smno  u  Vnkovu.  Napise  sc  vode  blatusine. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  30''. 

BLAVOR,  blavora,  m.  lieka  smija.  od  xvi  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika}inu  (serpe  senza 
veleno ,  serpens ,  anguis) ,  7(  Htulicemi  (.serpens 
absque  veneno)  i  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori  i  veli  da  je  ,velika  zinija 
zubata,  za  koju  kazu  da  ne  ko}e  |udi,  nego  ziuije 
koje  jude  ko)u').  jedan  yisac  nasega  oremena  kaze 
mu  ime  II  naiici :  bipes  Palasii,  i  dodaje:  ,nareste 
dug  do  tri  stope,  i  puk  kaze  da  je  prijate}  co- 
vjeka,  da  ga  braui  od  inijeh  zmija,  s  kojijem  rado 
pobije  se  i  osvoji  ili'.  M.  Vodopic,  u  Sloviucu 
1880.  130*.  —  glasi  i  blavui-,  blaor,  blor,  babor, 
glavor.  Vuk ,  rjec.  —  Postanem  od  rum.  balaur 
(zmaj).  koje  je  od  grc.  Trrtwy.  Ku.so  smo  jos  bla- 
vore  s  basilisci  mi  gledali.  M.  Vetranic  1,  235. 
Od  fijerle  stap  se  moj  blavorom  satvori.  2,  142. 
Kad  vajmeh  ja  zacuh  sto  blavor  taj  pravi,  tutako 
moj  se  dull  s  di'eseljem  rastavi.  2,  14(j.  Oko  I'lega 
(bembefd)  su  se  vili  blavori  i  jednoga  je  u  ruci 
nosio  i  s  liime  se  igrao.  Vuk,  rjec.  22». 

BLAVORAK,  blavorka,  m.  hyp.  blavor.  ((  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  V  sjenci  poei-\-ah  s  bla- 
vorkom.  M.  Vetranic  2,  146. 

BLAVORAN,  blavorna,  adj.  zmije  btavora.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Trudi  me  .svi  mufe  ti- 
jem  vilu  jadovnu,  za  c  me  ces  obuce  u  odjecu 
blavornu,  trbuhom  nicice  ter  lazim.  M.  Vetranic 
2,  148. 

BLAVORU§A,  /.  vidi  blavor.  .sai/fo  u  Vakovu 
rjecnikn  (gdje  se  dodaje  da  je  Vuk  cuo  u  Crnoj 
Gori).  isporedi  blorusa. 

BLAVUR,  m.  vidi  blavor.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku  (gdje  se  dodaje  daje  Vuk  cuo  u  Bubrovniku). 

BLAZ,  /'.  1.  scandalum.  samo  u  Stuliievu  rjec- 
niku  s  primjerom :  ,ne  moze  biti  da  ne  uzdoliode 
blazi',  alt  u  knizi  iz  koje  je  uzet  taj  prinijcr  stoji 
,blazni'.  vidi  kod  blazau,  /.  —  2.  u  jednoga  jjisca 
nasega  vreiiiena  kao  da  je  mekota,  ncznost,  tene- 
ritas.  Jeste  |iibav,  ali  ona  nije  tu  sto  ninijcs  }u- 
bav,  liegu  dragu.  I  moji  bi  zlopatili  cuti,  jer  ni- 
jesu  od  te  blazi  pusti.  Osvet.  3,  6. 

1.  BLAZAN,  blazna,  adj.  adulatorius ,  stultus. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu,  rjecnika  u  Belinu 
(adulatorius  38") ,  u  Hjelostijencevu  (stultus) ,  u 
Voltigijinu  (geschmeichelt)  i  u  iStulicevit  (adula- 
torius) —  isporedi  blazniti.  —  1.  adulatorius: 
Blaznom  silom  kad  stisnuse  iiovi  zakon  da  so 
mari.  J.  Kavanin  4.i5.  Mladice  blaznim  mainam 
privarone.  A.  d.  Bella,  razgov.  18.  Neraojte  se 
pustit  privarit  od  kraja  s  blaznijem  rijecima.  Be- 
sjede  kr.  128.  U  stvari  svjetovne,  smijesne,  smis- 
jene,  tasce,  blazne.  J.  Matovic  352.  —  2.  stultus. 
samo  u  Bjelostijeneevu  rjecniku  (gdje  je  kajkavski 
,blazen,  norc').  —  3.  adv.  blazno,  asseutatorie,  adu- 
latorie.   Mikaja  20".    adulatorie.   Bella  38".   blan- 


427  BLAZINA 

diter.  Stulic.  Razgovor,  s  kojim  se  kad  god  blazno 
sluze  (,sluzu')  prid  onijema.  .T.  Matovic  41 1. 

2.  BLAZAN,  blazui,  /.  illecebra,  scandalum, 
error,  isporedi  blazna.  Od  xvii  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  I.  Baudulaoica).  u  nom.  i  ace.  sing,  samo 
u  jednoga  p)isca  jirosloga  vijeka,  i  to  bcz  a  medu 
zii\:  blazn.  Ziv.  is.  102.  l\l.  jamacno  ni  za  sto 
drugo  nego  za  to  sto  ni  samijeiii  kntzevnicima  nije 
bila  rijec   sa  svijem    ohicnn.  —  isporedi  blazniti. 

—  a)  cim  tko  koga  namamfuje  i  na  zlo  navodi, 
illecebra:  Strasim  se  ja  grfke  blazni.  I.  Zanotti, 
en.  2,  7.  Na  dalece  od  svijeta  i  od  vara-sijoli  blazni, 
koje  te  stranputiee  zavedose.  D.  Mattel  95.  — 
6 1  radna  kojom  tko  koga  na  grijeh  navodi,  sa- 
bla~an,  scandalum:  Da  svaki  dull  bluda  i  sve 
blazni  davaoske  bude  odagnan.  I.  Bandulavic  275. 
Na  svijetu  budu  ishoditi  blazni.  Ziv.  is.  102.  Ne 
moze  biti  da  ne  uzdoliode  blazni.  117.  —  c)  radna 
kojom  tko  sam  sebe  prevari  trazeci  sto  ugodno, 
error:  Da  nam  je  (ditsa.)  cista  od  svake  mane  i 
blazni,  kako  cista  golubica.  D.  Obradovic,  bas.  242. 

BLAZE6e,  neko  mjesto  koje  se  samo  po  imenu 
spomine  prije  nasega  vremena:  ,Blazekie'.  S.  No- 
vakovic,  pom.   125. 

BLAZI,  adv.  vidi  blago.  na  krajii  je  i  j^o  sa- 
padnom  govoru  od  staroga  c.  samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  a  sada  pio  cijelom  hrvatskom 
primorju.  Blazi  meiii!  S.  Mencetic  61.  Ter  bi  mi 
sad  blazi  u  majke  mojc  smrt  da  inene  porazi.  168. 
Blazi  majki,  ka  ga  je  rodila!  Nar.  pjes.  ist.  2,  71. 

BLAZINA,  /.  puhinus,  cervical,  perina,  uz- 
glav(e.  Akcenat  se  mijena  ii  gen.  pi.:  blilzina,  a 
samo  je  i  zadrd  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
blazine,  blazinom.  —  Od  xv  vijeka  in  svijem 
rjecnicima  osim  Danicieeva:  u  Vrancicevu:  pul- 
vinar;  u  Mikalinu:  perina,  pulvinar,  pulvinarium, 
pulvinus,  pulvillus,  cervical;  u  Belinu:  cervical 
(169");  u  Bjelostijeneevu:  pcroiia,  pernica,  pul- 
vinar, culcitra  plumea,  pulvinarium;  u  Jambre- 
sicevu:  culcitra;  ((.  Voltigijinu:  inatratze;  u  Stu- 
liievu: pulvinar,  culcitra;  («  Vukovu:  perina  (s  do- 
datkom  da  se  govori  u  Hrvatskoj).  —  Od  kor. 
bhargh,  dizati,  sterati,   od  kojega  je  i  iiem.  balg. 

—  a)  u  najstarija  dva  priinjera,  xv  vijeka,  ne 
moze  se  razabrati  je  Ii  uzglavje  Hi  perina:  Da 
se  da  fra  Luci  odilo,  1  lintcunb,  1  bhizinu.  Mon. 
Croat.  112.  Puseam  v  spitalL  jednu  blazinu  i  jedno 
rakno.  1.32.  —  b)  perina:  Dva  vankusa,  jednu 
blazinu.  Mon  Croat.  258.  Druge  }ubis  na  koprivi, 
raene  ne  ces  na  blazini.  Jacke  57.  —  c)  uzglav^e: 
Kim  je  plav  posteja,  kad  litiii  lov  biva,  i  uho 
blazina  P.  Hektorovic  4.  Na  bijele  mehke  prsi 
.san  uhiti  i  dovrsi,  .  .  blaga  narav  ke  joj  stavi  za 
blazine  dvi  blazene.  J.  Kavanin  198. 

BLAZINAR,  »(.  pulvinorum  opifex.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijeneevu,  Jambre'sicevu,  Voltigi- 
jinu i  Stulicemi. 

BLAZINICA ,  ,/'.  dcm.  blazina.  Akcenat  se  ne 
mijena,  samo  je  u  gen.  i  instr.  sing,  zadni  slog 
dug,  a  u  gen.  pi.  oba  sadha:  bliizinice,  blazini- 
com,  blazinica.  Samo  u  dva  jiisca  xvi  vijeka  i  u 
Stuliievu  rjecniku.  Sasivajut  blazinice  pod  vsaki 
lakat  ruke.  S.  Budinic,  sum.  127''.  ezek.  13,  18. 
Blazinica.  Anton  Dalm.,  mar.  4,  38.  na  strani  tu- 
maceii  rijec  podglavnicu. 

BLAZINA,  /.  vidi  blazina.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Vukovu  (uzglav)e,  jastuk, 
s  dodatkom  da  je  Vuk  iuo  u  Kastelima).  u  pr- 
votH  je  primjeru  ace.  mjesto  loc. ,  a  ne  ie  biti 
druga  rijei.  Na  blazinu  tu  sideci.  M.  Marulio  266. 
Misto  blaziiie  tvrda  bise  stina.  A.  Vitajic,  ost.  404. 
Za  blaziiie  nict  ne  znanio.  Jacke  219. 


BLAZIlifICA 


428 


BLAZNITI 


BLAZINICA,  /.  dem.  Vilazii'm.  iaporedi  bla/.i- 
nioa.  Od  niaha  blazii'iii.'a.  M.  Marulic  '2(i5. 

BLAZITI,  liluzim,  inipf.  lankati.  prosloga  vi- 
jeka.  u  rjeciiikii  ni  jednom.  hporedi  blazniti,  od 
ieqa  je  i  postalo  izguhivH  n.  —  1.  prelazno;  oh- 
jekat  maze  biti  i  ncizreien:  Zovo  nas  da  iiodeino, 
tore  blnzi,  tei-  nas  nuka,  |ubiti  ga  svi  da  gromo. 
I.  Drazic  <.t9.  Srjfx^.o  dari  or  su  izmina  k'o  i  oblak 
u  pro]cAu,  all  .  .  .  laskat  miiiie,  ki  nas  blazi,  sad 
prosvijotli ,  sad  porazi.  J.  Kavai'ihi  lO-l.  Kreta 
nosi  Minotavra  iia  po  stita;  .  .  s  buzduUanom  na 
rainenu  Minutaur  setajuc  talazi ,  kad  osniorulc  u 
plamoim  iz  nonada  k  noj  dcilazi  i  sadri  joj  davuu 
diku.  2'J2.  Vc'li  bogp:  jeda  h\  jih  blazitiV  joda  h\ 
jih  bluditi?  A.  d.  Bella,  razgov.  133.  Blazi  zmiju 
11  skutu.  Poslov.  dan.  6.  —  2.  sa  se:  a)  paxirnu: 
Djotic  .  .  .  na  iraa  zlo6e,  malasan  se  malini  blazi, 
i  potrjebna  samo  hode.  J.  Kavaiiin  501.  Ke  ci- 
nimo  mi  pripravi,  kako  sudae  nas  se  blazi,  da 
ostancmo  pred  nim  pravi?  573.  —  b)  refleksivno : 
komu  se  blazniti,  ulagivati  se,  umi'lavati  se,  la- 
skati:  Za  svoj  cij  obic  ce  brda  i  doline,  blazi  se  i 
onim  ki  nisu  od  cine.  M.  Kuhacevic  30. 

BLAZNA,  /.  illecebra,  adulatio.  isporcdi  bla- 
zan,  /.  prosloga  vijeka  u  jediioga  pisca  i  u  Stu- 
liiemi  rjeiniku.  —  a)  illecebra,  kao  blazan,  /. 
pod  a.:  Ple§eS  li  varave  blazne  i  stetne  naslade? 
D.  Mattel  162.  — ■  b)  adulatio,  laskane:  Ako  stvo- 
rena  uzblazne  tvoje  free,  sluzi  se  istom  torn  him- 
benom  blaznom,  da  ga  k  bogu  potjeras.  D.  Mattel 
137. 

BLAZNAN,  blazana,  adj.  blasphemus.  xvi  vi- 
jeka u  knizi  pisanoj  po  crkvenim:  Jeze  bistt 
nmogimt  blazanno.  G-lasuik  10  229. 

BLAZNA VA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kragu- 
jccackom.  K.  Jovanovic,  rec.  119. 

BLAZNA  VAC,  Blaznavca,  in.  covjek  iz  Blaz- 
nave.  —  Dolazi  i  kao  prezime :  Zivojin  Blaznavac. 
Eat  416. 

BLAZNA VSKI,  adj.  Ho  pripada  Blaznavi.  Oji- 
stina  blaznavska.  K.  Jovaaovic,  rec.  119. 

BLAZNEN,  adj.  stultus,  fatuus.  samo  u  Sttdi- 
cevii  rjec»ikn.  rijcc  neponzdana.  —  u  Mika^inu 
rjeiniku  ima  takoder  ,blaznen,  milovan,  delinitus, 
illectus',  i  u  Belinu  ,blaznen,  accarezzato'  (11^). 
ali  je  to  zlo  nacinen  part,  pract.  pass,  iiijcsto 
blaziien  od  blazniti. 

BLAZNICA,  /.  1.  adulatrix.  samo  u  rjecnicima 
Mikajinu  (,koja  mami ,  adulatrix'  20^1) ,  Belinu 
(11'')  i  Stulicevu.  —  2.  dem.  blazna.  samo  u  Stii- 
licevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  naiinena. 

BLAZNIK,  m.  adulator,  od  xvii  vijeka.  iziiiedii 
rjeinika  u  Mikalinu  (,koji  maini',  assentator,  adu- 
lator). It  Belinu  (blanditor  ll^.  adulator  3S»),  u 
Bjelostijenievu  (blasphemus.  adulator,  stultus),  u 
Voltiijijinu  (schmeichler),  u  Stulicevu  (adulator, 
assentator,  malum  exemplum  praebens).  —  ispo- 
redi  blazniti.  —  Daj  pametno  uklaiiati  se  od  blaz- 
nika.  B.  Kasic,  nasi.  159.  Sagrisuju  suprot  osmoj 
zapovijedi  licumirci  i  blaznici.  F.  Lastric,  ned. 
178.  Blaznici  jesu  oni  koji  hiiie  faleci  drugoga, 
navlastito  na  oci ,  vise  nego  je  dostojan,  i  to  ne 
iz  srca.  178.  Bise  vojnici  smetjiste  rimske  vojske, 
blaznici  jednoga  kraja  pogrdlteja  zenidbene  vjere. 
Besjede  ki-.  307. 

BLAZNITE^,  m.  vidi  blaznik.  xv  vijeka  u 
jednoj  knizi  pisanoj  po  crkvenim  i  u  rjeinicima 
Belinu  (allector  65^)  i  Stulicevu  (blaznik)  i  a 
jednoga  lyisca  nasega  vremena.  Va  sne  javjajut 
.se  blazniteji.  Arkiv  9,  105.  Narodni  blazmtp|i  gori 
su  od  krajskih.  M.  Pavlino^^c,  spis.  190. 


BLAZNITE^ylCA,  /.  adulatrix.  .samo  u  rjeini- 
cima Belinu  (adulatrix  .38".  allectrix  Go")  )'  u  Stu- 
licevu (assentatrix,  mulier  malum  exemplum  prae- 
!  hens). ^isporcdi  blaznica. 

BLAZNITI,  blaznim,  impf.  fovere,  favere,  pel- 
licero,  blandiri,  scandilazare.  —  Akcenat  kaki  je 
u  inf.,  taki  je  i  u  aor.  cijelom  osim  2  i  3  sing. : 
bldznih,  u  imperat.:  blilzni,  u  part,  praet.  act.  ii: 
blilznio,  a  jos  je  i  drugi  slog  dug  u  part,  praes. : 
bldzneii  i  u  part,  praet.  act.  i :  blilziuv,  blilznivSi ; 
u  svijem  je  ostalijem  oblicima  onaki  kaki  je  u 
praes. :  u  imperf. :  blazi'iah ,  u  2  i  3  sing.  aor. : 
blilzni,  i  u  part,  praet.  pass,  s  drugim  slogotn 
kratkim:  blaznen.  —  Dolazi  od  xiv  vijeka  (vidi 
pod  3  primjer  Llomcyitijanov)  i  u  svijem  rjeini- 
cima osim  Vraniiceva:  u  Mikajinu:  ,laskati,  mi- 
lovati',  blandiri,  blanditiis  delinire,  allicere,  de- 
mulcoro,  illicere  (19''),  ,lojiti',  assentari,  adulari 
(20^);  u  Belinu:  blandiri  (lljj),  adulari  (37'>),  alli- 
cere (34''.  64'');  u  Bjelostijenievu:  blasphemare, 
stultizare,  ,g)aditi',  mulcere,  lenire,  moUire,  blan- 
diri, mitigare,  placare,  dulcem  facere,  demulcere, 
permulcere;  u  .Jambresicevu:  blasphemare;  u  Vol- 
tigijinu:  schmeicheln,  argern,  anreizen;  u  Stuli- 
cevu: adulari,  palpare,  stultum  esse,  ,nuditi'  inci- 
tare,  excitare,  inflammare,  impellere;  u  Vukovu: 
,inilovati,  n.  p.  rukom  koga',  liobkosen,  streicheln, 
blandii-i  (s  dodatkom  da  se  govori  u  primorju); 
u  Daniciievu  samo  refl. :  offendere.  —  Kor.  bharg, 
sjati,  varati.  isporcdi  blag. 

I.  prelazno;  objekat  moze  biti  i  neizreien: 

1.  milovati  (kao  rukom  gladeci)  i  u  opce  po- 
stupati  s  kim  ugadajuci  mu  tako  da  mu  je  milo 
i  clobro,  pazeci  ga,  negujuci:  a)  iejade  hlazni 
jedno  driigo  (ih  sto  se  kao  ie(ade  misli):  Dar 
svaki  ja  (hogj  dijelim  i  blaznim  i  karam,  radujem 
i  cvijelim,  njegujem  i  umaram.  M.  Vetranic  1,  353. 
Svqjom  prijazni  taj  otac  po  sve  dni  i  kara  i  blazni, 
kako  se  nemu  mni.  367.  Moj  cacko!  krijepi  ju 
(majku)  i  blazni  fuveno  i  slatko,  neka  se  bez 
mene  obikne  stojeci,  da  tuzna  ne  veue  suzice  ro- 
neci.  M.  Vetranic  2,  303.  Neka  nas  blazni,  a  ne 
pristrasi.  A.  d.  Bella,  razgov.  133.  —  b)  iejade 
blazni  zivotinu :  Pastir  prodava  sve  ovce  za  male, 
trudne  te  ovce  ni  blazni  ni  }ubi.  M.  Vetranic 
1,  372.  Pasoh  ju  (zvijer)  i  hranih  i  lijepo  liego- 
vah,  gladih  ju  i  blaznih  i  sedlom  darovah.  2,  167. 
Malim  sudom  more  prazni,  zmiju  grije,  lava  blazni, 
vjeru  i  |ubav  tko  god  scijeni  u  nekrepkoj  naci 
zeni.  I.  Gundulic  226.  —  c)  blazniti  moze  tko  i 
rukom-,  i  zivinie  repom:  On  rukom  svojome,  kom 
mori  na  svak  cas  jadovno  srce  me,  blazni,  jaoh, 
i  pita  tebe.  F.  Lukarevic  40.  Pas  trogla-vi  .  .  blaz- 
niv  repom  nas  propusti.  J.  Kavaiiin  392.  —  d)  sto 
tko  blazni,  oiio  moze  biti  i  iimno  sto,  kao  }ubav, 
zloba:  Da  vilam  omrazne,  ke  nisu  umrle,  ke  Jubav 
ne  blazne  ni  druzih  ne  grle.  D.  Barakovic,  vil. 
132.  Misto  karati  zlobe,  ima  li  ih  blazniti?  A.  d. 
Bella,  razgov.  123.  —  e)  u  prcnesenom  smislu 
moze  blazniti  kaka  god  stvar  tjelesna  Hi  umna 
iejade  Hi  sto  drugo:  Prije  ce  svakoja  na  svijeti 
poginut  ner  slavna  rijec  tvoja  igdar  ce  priminut. 
Ovo  misjenje  blazni  me  i  krijepi  .  .  .  i  ove  zalosti 
sve  slatko  probavjam  cekaje  radosti.  M.  Vetranic 
1,  443.  Za  sto  je  toj  more,  ko  goji  i  blazni  razlike 
zlotvore  s  djavo)om  prijazni.  1,  470.  Eazliko  jos 
cvijetje  sve  vidih  tuj  cteci,  sto  blazni  pi-oljetje  po 
tihu  gojeci.  2,  133.  Provodah  zivot  moj,  mu  mla- 
dos  gojeci  veseljem ,  [ubavi  i  dobrom  svakijeme 
kako  gH  gizdavi  prolitja  u  vrime,  ki  blazni  tih 
vitar  a  sunce  kripi  toj.  2,  394.  Zla  zemja  cudo  ni 
kad  debar  rod  rodi,  zgor  sunce  ku  blazni  i  daz 
joj  ugodi.  2,  443.  Slatko  ufanje,  }ubko  ti  me,  jaoh, 
i  mUo  od  svud  blaznis  i  njegujes,  neka  sa  mnom 


BLAZNITl 


429 


BLAZNIV 


sved  stamijes,  liocli,  hodi  u  me  krilo.  I.  Guiidiilic 
32.  Trudni  putnik,  koga  blazni  tilii  vjetric  u  du- 
bravi,  cje6  [ubavi  i  prijazni  ove  pjesui  k  tebi 
spravi.  M.  Pelegriiiovic  201.  Cijeiii  lijeijijem  tra- 
kom  od  .svjetlosti  oci  blazni,  bjeii  i  gine  (dum 
placet,  transit).  B.  Cuceri  165.  S  onom  neured- 
nosti,  koja  u  nmostvu  jilemenitu  i  raskosnu  oci 
blazni  i  veseli.  174.  Tom  besjedom  srce  nami  ra- 
Sirivas,  i  cutimo  I'leku  slados  od  ufaiia,  koja  nas 
blazni.  170.  Svijetlo  ime  i  scjena  od  lijeka  pocne 
blaznit  srce  slabo.  332. 

2.  cineci  sto  je  ugodno  home  privlaciti  ga  na  to 
Hi  ttjem  na  druyo  ito  sto  inu  maze  biti  i  lie- 
ugodno  i  zlo  po  n,  a  po  tome  i  varajuci  ga,  ma- 
miti  (hez  prijevare  Hi  s  prijevarom):  a)  blazni 
cejade  Hi  sto  se  kao  cejade  misli  Hi  stvar,  kao 
naprijed :  Lisica  jegda  ne  obresteti.  jasti  etc,  pri- 
hoditt  vt  prisojno  mesto  i  omrtvit  se;  i  priho- 
dett  ptice  i  skubajut  ju:  ona  ze  skocivSi  i  uhi- 
titt  otL  niht  i  jastt.  Takoj  i  dijavolt  cloveka 
blazniti,,  da  obratitt  jego  vi.  svoju  voju.  Starine 
11,  202.  U  pustinu  tijem  se  spravih,  ter  evjetovne 
sve  prijazni  i  sve  blude  ja  ostavih,  cijem  nas 
djavo  hitro  blazni.  M.  Vetranii  1,  25.  Molim  te 
boga  rad ,  parja'  me  vajmeli  sad ,  vrni  se  k  du- 
bra^a,  juvenoiii  prijazni  ni  sada  ni  po  tom  vece 
me  ne  blazni  torn  rajskom  Ijepotom.  1,  183.  Va- 
§om  jubavi  blaznit  me  ne  mojte;  te  rijeci  medene 
za  c  ne  ce  prignuti  svijes  moju  ni  mene  na  taj 
jad  prijuti.  2,  180.  Pod",  pleti  obore,  gdje  c'  stada 
hi'aniti,  a  vile  od  gore  ne  nioj  tac  blazniti.  2,  186. 
Popijevaj  nebeskoga  zuk  spijevaiia,  blazni,  i  mikaj 
na  skladaiia.  J.  Kavaiiin  .507.  Naroci,  u  kih  cesto 
dull  propasni  objetom  nas  laznijem  blazni.  470. 
Pravo  dobro  blagiijemo,  sto  cemo  se  opojivat 
dobrom  drugim  od  prikazni,  koje  ne  nas,  ueg  vas 
blazni.  501.  Tastinom  tvojili  dobara  (stnjete.'J  nudi, 
blazni  i  vara'.  I  Bordi^ ,  mand.  54.  Sve  stvari, 
kojijem  vuhveno  vabi  i  blazni  izdajno  srca  o-vi 
svijet  liimbeni.  D.  Mattoi  215.  —  h)  izreci  se  moze 
i  onaj  Hi  o»o,  ka  kome  Hi  k  coiitt  privlaci  koga 
onaj  koji  ga  blazni  Hi  na  sto  ga  navodi:  aa)  ti 
dat.  s  prijedl.  k :  Utopno  more  ovi  je  svijet,  koji 
pogibnijeni  vesejima  k'o  varavom  tisinom  k  sebi 
blazni  slabe  duse.  D.  Mattel  332.  —  bb)  u  akus. 
s  prijedl.  na:  Za\'jete  mnoge  ucinih  taj  stoje, 
blazneci  sve  boge  na  trude  na  moje,  da  mcni  ne- 
bogu  u  pustoj  dubravi  nesrecnu  pomogu.  M.  Ve- 
tranic  2,  120.  Jezerom  pliva  riba  zlatokrila,  koju 
sam  blaznila  na  cvijetje  rumeno  i  rukom  gladila 
niilo  i  )uveno.  2,  281.  Taste  ostavi  misli  od  svita, 
ke  covjoka  vode  i  blazue  na  skoncanja  vjekovita. 
D.  Palmotic,  clirist.  8.  Ako  te  svijet,  put  i  djavo 
na  koji  god  grijeh  blazne.  V.  Andriasi,  put.  316. 
—  cc)  II  akus.  s  prijedl.  u:  Ter  zejan  umii-a  a 
umrijet  no  moi-e,  gdje  hitro  juveu  plam  blazni 
ga  u  blude.  M.  Vetranic  2,  67.  —  dd)  u  cijeloj 
recenici  privezanoj  rijecju  da;  To  li  u  zoru  po- 
jete  pjesance  blazneci  satire  da  s  vami  jednaga  i 
poju  i  svire.  M.  Vetranic  1,  66.  Tuj  vidjeh  pro- 
litje,  gdi  vodi  tihi  dan,  i  gdi  blazni  cvitje  da  ide 
zemje  van.  M.  Drzic  25.  Varavi  s\'ijet  podize  svoj 
stijeg  .  .  .  ter  blazni  umrle  da  ga  nasjeduju.  D. 
Mattel  335. 

3.  laskati,  govoriti  Hi  ciniti  kome  sto  mujepo 
voji  zeleii  mu  se  udvoriti  Hi  ga  na  sto  skloniti, 
osobito  laiiici  Hi  varajuci:  a)  blazni  cejade  jedno 
drugo  (Hi  sto  se  kao  cejade  misli)  Hi  svijet:  Ne 
bi  bo  pecali,  kada  bi  vaj  mene  potjerom  prognali 
iz  ku6e  blazene ;  ner  blazne  i  blude,  a  kad  se  sa- 
staju,  celovom  od  Jude  pravu  krv  izdaju.  M.  Ve- 
tranid  1,  472.  Kad  se  smije  (svijet),  plac  uzroci, 
a  kad  blazni,  tad  izdaje.  I.  Gnndulic  232.  Poc'  ga 
cu  blazniti,  neka  so  rijec  gubi,  i  jubav  mu  otkriti, 


nu  ne  tu  ka  }ubi.  F.  Lukarevic  22.  Poce  slatci- 
jemi  besjedami  blazniti  ju,  pake  malo  posli  straS- 
nijemi  prijetnami  strasiti.  B.  Kasic,  per.  18.  Vidio 
sam  najposlije  gdje  se  onomu  cas  podava,  rijecim 
blaznit  ki  umije  a  djelima  skrovno  izdaje.  I.  Ka- 
navelic,  iv.  161.  Nemoj  blazniti.  K.  Magarovio 
48.  Jedni  blazne,  drugi  plijene.  J.  Kavanin  35. 
Blazni  lieem.  M.  Doi-die,  salt.  110.  Morec  blaznih, 
blaznec  hinili.  I.  Dordi6,  maud.  31.  Strasi  me 
svijet,  or  me  jako  }ubi,  pokli  on  najstetnije  za- 
sjede  zapina  srcu  judskomu  kad  ga  uajveie  blazni. 
I.  Dordic ,  ben.  13.  Prem  da  liihova  unutrna 
svist,  koja  jest  oni  viriii  svitnik  koji  ne  blazni, 
govori  inako,  nista  ne  maiie,  sto  se  ne  ugada 
liiliovoj  vo]i,  ne  drzi  se  istinito.  A.  d.  Bella,  raz- 
gov.  38.  Istu  navlas  ispovidnike,  da  i{li)  blazne, 
i  loje.  144.  Blazniti  ali  hvaliti  onega  koji  zlo  cini. 
H.  Bonacio  70.  Da  ne  prudi,  kad  vidi,  nu  blaz- 
niti ni  lojiti,  u  naglosti  zapovidi  da  se  Stajii  ima 
biti.  P.  Knezevic,  pism.  109.  Nikada  nisam  blaz- 
nio  kraja.  N.  Palikuca  70.  Himbena  izdavnico, 
sad  me  blaznis ,  a  kad  se  ovdi  u  svoje  vrijeme 
sastanemo,  ne  ces  mi  grijelie  pozladivat  kako 
sadar.  B.  Cuceri  86.  —  b)  blazni  stvar  tjelesna 
ili  iimna  cejade  Hi  -sto  u  cejadeta,  kao  srce,  jubav: 
Ces  blazni  nas  i  vodi  po  cvijetju  svakomu,  a  pak 
nas  izvodi  po  truu  dracnomu.  M.  Vetranic  2,  78. 
Blaznedi  i  zaplitajuci  srce  moje.  B.  Kasid,  nasi. 
144.  Narav  blazni  bogate,  a  milost  miUije  vecma 
ubogare  nego  bogatce.  219.  Kada  blazni  (sreca), 
tad  izdaje.  ,T.  Kavanin  362.  Obratite  zemji  pleca, 
ona  blazni.  490.  Jedan  pos'o,  koji  mi  jo  po  cudi, 
koji  blazni  moju  jubav  vlastitu.  D.  Mattel  2.  Sarao- 
svojna  nasa  jubav  tako  nas  sladko  hini ,  tako 
blazni,  da  Jepahna  ista  naia  pomaiikaiia  iipenga 
nam  i  zablijesti  nas.  B.  Cucei-i  148. 

4.  scandalizare,  sablaznarati:  na  grijeh  navo- 
diti.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Ako 
oko  tvoje  desno  blazni  te,  izvadi  ga.  Ziv.  is.  72. 
Ako  ruka  tvoja  ili  noga  tvoja  blazni  te,  odsijeci. 
102. 

II.  sa  se,  refleksivno:  a)  kao  naprijed  pod  1.: 
ugadajuci  .sebt  negovati  se.be  preko  pjotrebe.  Ne 
rece  cim  cemo  se  blazniti  ni  oholiti,  nego  §  cim 
cemo  se  poki-itl.  M.  Kaduio  72.  —  b)  kao  na- 
prijed pod  3:  laskati  sebi  misleci  o  sebi  dobro  Hi 
se  dobrii  nadajuci  bez  razloga,  i  tako  varati  se: 
Aste  polucu  boga  ili  blaziiu  se.  Domentijan'>  157. 
Niktore  no  ima  sam  sebe  blazniti  .  .  samom  virom 
misleci  da  samum  virom  postavjen  jest  da  bude 
didic  krajcvstva  nebeskoga.  S.  Budinic,  sum.  189li. 
ISemoj  blazniti  se  s  bogatimi.  B.  Kasic.  nasi.  13. 
Sebe  blaznih,  druzijeh  hinih.  J.  Kavanin  83.  Ne- 
mojmo  se  blazniti:  ako  se  ne  budote  ziviici  usi- 
lovati  da  svetce  naslidite  koliko  mozete,  po  vasoj 
smrti  ne  ce  vas  ceto  svetaca  .  .  u  rajske  perivoje 
pratiti  A.  d.  Bella,  razgov.  128.  Krstjanine,  ne 
blazui  se  da  ti  ne  ces  jos  umriti.  P.  Knezevic, 
pi.sm.  95.  Proklinat  ce  po  sve  vijeke  svoju  ne- 
svijes,  sto  blazneci  tako  ludo  sebe  istijeh  na  vii- 
jeme  se  ne  osvijestise.  B.  Cuceri  74.  Nemojmo 
blaznit  sami  sebe  i  govoriti :  i  prije  smo  se  oslo- 
bodili,  i  sad  cemo  se  oslobodit.  218.  Cuo  je,  vje- 
rovo  je,  hvalio  je,  a  pak  blaznio  sebe  istoga  da 
6e  biti  jos  vi'emena  do  pedepse.  184.  —  c)  kao 
naprijed  pod  4 :  sablaznavati  se :  Da  mu  reku  da 
de  biti  blazon  svak  tko  ne  bude  se  blaznit  su- 
prod  liemu.  Ziv.  is.  82. 

BLAZNIV,  adj.  adulatorius,  koji  blazni  (laska). 
od  xvn  vijeka  (vidi  j'l'iwjer  P.  Radovciia),  iz- 
medti  rjeimka  u  Belinii  (invitabDis  418b)  {  ^^  gfu- 
licevu  (alliciens,  adulatorius).  o  rijecima  i  ceja- 
detit :  Jeda  si  govoril  .  .  rici  .  .  blaznive  laskajudi. 
P.  Eadovcid,  nac.  538.  Svaki  budi  dobrostiv,  a  ne 


BLAZNIVAC  .i30 

blaziiiv.  K.  Ma^aiovi(^  19.  —  Adv.  blaziiivo,  blan- 
tliter,  stulte.   u  Stidicetm  rjciniku. 

BLAZNIVAC;,  bliVznivca,  m.  blaspliemus.  Ni- 
lianoni  kapitami  Doim'tra  blaznivca  od  JudaSa 
Makabojskoga  glava  bo  odseCena.  P.  Vitezovi6, 
kron.  28. 

BLAZNIVO,  adr.  vidi  kod  blaziiiv. 
^  BLAZNIVOST,  bliVznivosti,  /  stiiUitia.  samo  ii 
St  III  ice  f  II  ijccn  ikii. 

BLAZNO,  adiK  vidi  kod  bUlzan. 

BLAZNONAUCAN  blaznonaucna,  adj.  adula- 
toria  arte  praeditiis.  snmo  u  Htidicevii  rjecniku. 
rijei  po  sve  neijuiizdiiixi. 

HLAZNOST,  blaziiu.sti,  f.  blanditiae,  adulatio. 
od  xvi  vijcka  (I'idi  primji-r  Biidiincev),  izmedu 
rjeinika  II  Mikalinu:  blanditiap,  blaiidimeuta,  as- 
sont-atio,  adulatio  (20");  u  Bi'linu:  adulatio  (gTl-), 
blandiuientum  (ll''),  officii  siiruilatio  (186");  u 
lijclostijenievii:  blasphemia,  seductio ,  stultitia, 
adulatio,  assentatio ;  u  .lamhreiiiemi :  blasphemia, 
u  VoUitjijinu:  slnneicliplei,  argerniss;  u  Stuliceou: 
adulatio,  uialuui  oxemplum.  —  a)  preveliko  luja- 
dniic,  kojiiii  (Ijcca  hivcijn  mazna,  mazenc:  Zalis- 
uiui  pngajaiijem,  laskom  i  blazuostiju  dvizu6i 
sini,  bcorc.  S-  Budinic,  sum.  1291'.  —  b)  prevelika 
iiijodnost  i  sto  precec  iigodno:  UOinise  se  hrabreni 
tako  da  mogose  svo  lomiti,  razko.se  od  svita,  blaz- 
uost  od  puti  potlaciti,  i  pakleue  varke  i  himbe 
pridobiti.  A.  d.  Bella,  razgov.  198.  —  c)  mekota  u 
ccjadeta  od  zivota  prevec  ugodna:  Podajuci  dva 
oli  tri  nadarja  jednomu,  razmec.e  .se  red  crkovni, 
skracuje  se  cast  bozanstvena  i  uzranaza  se  poze- 
leiie  i  blaznost  od  isti,  koji  hoce  da  uzivaju  vise 
od  jcdnoga  nadarja.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  23^.  — 
d)  laskane :  Koji  ju  poce  blagijemi  rijecmi  i  blaz- 
iiostijenji  napastovati,  pake  prijeti'iami  nagovarati 
ju.  B.  Kasic,  per.  39.  Da  se  ne  dade  privariti  .  . 
prijate]a  blazriostimi.  B.  Kasic,  rit.  99.  Blaznost 
jest  zlo6a  protivna  kreposti  od  pokaraiia.  K.  Ma- 
garovic  48.  Laz,  ncistina,  blaznos,  potvorstvo  nasu 
ce  jiauiet  osvojiti.  A.  d.  Bella,  razgov.  19.  S  tolicim 
blaznostima  i  lipim  iiosmihom  oko  vas  dohode.  321. 
Odaleci  od  mene  duh  oholosti,  blaznosti.  I.  Kra}ic 
26.  Priopaka  vrsta  gladeiia,  s  kojom  se  sluzi  na 
stetu  iskrnega,  i  blaznosti.  J.   Matovic  xxxii. 

BLAZNOVJEEAC,  blaznovjerca,  m.  supersti- 
tiosus.  Akc.  u  gen.  pi.  blazn6vjeraca.  ii  jednuga 
pisca  prosloga  vijeka.  Jedan  ovizih  blaznoviraca 
(,koji  bi  se  prija  jiustili  svakini  mukam  muciti 
nego  se  mesa  krcpala  oli  vodo  u  kojoj  je  krepa- 
lina  okusiti').  A.  Kacic,  razgov.  102. 

BLAZNOVSTVO,  n.  stultitia.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLAZNUKATI,  blazuflcSm  i  blaznukam,  impf. 
dew.  blazniti.  samo  u  Stuliceini  rjecniku  (blande 
adulari).  rijec  nepouzdana. 

1.  BLAZ,  m.  Blasius.  i.fporedi  Vlas,  Vlasije, 
Blazij.  od  xvi  rijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu. 
Primili  Blazu  nioj !  S.  Mencetic  94.  Blazu  mili ! 
JI.  Pelegrinovic  195.  Blaz  na  ime  on  se  zove.  I. 
Gnndulic  437.  Na  dan  svetoga  Blaza.  L.  Terzic 
206.  U  crkvi  su  Blaza  tvoga.  ,T.  Kavaiiin  316.  Na 
s.  Blaza  biskupa.  F.  Lastric,  od'  303.  Kandelora 
zima  fora.  Veli  Elaz  da  je  laz.  Nar.  posl.  vuk.  128. 

2.  ELAZ,  Blaza,  m.  hyp.  Blazimir  i  Blagomii-. 
dolazi  od  prije  nasega  vremena.  BlazL.  S.  Nova- 
kovi6,  pom.  44.  ispuredi  Blazo. 

3.  BLAZ,  m.  sclo  u  Bosni  u  okrugu  sarajev- 
skom,  u  kotaru  ri!<cgrad.skom.  Statist.  28. 

1.  BLAZA,  m.  hi/p.  Blagomir  i  Blazimir.  Blaza. 
S.  Novakovic,  pom.  44.  Blaza  Jurkovic.  Eat.  416. 


BLAi;EN 


'      2.  BLAZA,  /.   nelo  u  Bosni  u  okrugu  sarajee-        '■ 
skom,  kotaru  vi.soikom.  Statist.  26. 

I      BLA:^AN,  blaZna,  adj.  vidi  mrsan.  ii  naSe  vri- 
1  jeme.   isporedi   blaXiti.  pod  ii :    Mrsna   ili   blazna 
jola.  M.  D.  Mili6evi6,  srb.  854. 

BLA^^E,  m.  hyp.  Bla?,  (Blasius).  u  jednoqa  pisca 
jirosloga  vijeka.  Sposaric  Blaze.  J.  Kavaniii  149. 
mijrna  ac  kao  zenake  rijeci:  luia  i  glave  sveta 
Blaze.  316. 

liLAZRN,  adj.  beatus.  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi 
primjer)  i  u  .fciji'm  rjeinicima.  Comp.  blaXeniji. 
—  (hi  blag;  upraoo  part,  praet.  jhixs.  od  blaiiti. 

1.  bluzen  u  raju ,  ko  uzira  rajsko  dobro.  ko  je 
u  rajskom  dobru ,  sto  je  piino  toga  diibra:  a)  o 
ce(adetu  i  Ho  se  kao  ce(ade  misli:  Blazem.nago 
oti.ca  nasego  i  htitora  gospodina  Simeona.  Sava, 
tip.  stud,  glasn.  40,  155.  Vbshoto  ont  blazeny. 
Mon.  Serb.  3.   Slav)u  Savu  blazentnago.   Glasnik 

II.  12,  2.  Zelijuci  raesto  imiti,  kadi  blazenib  pokoj 
jest,  Mon.  croat.  117.  Crikva  blazene  dive  Marije. 
266.  Po  .>vetoga  Tripuua  blazcnoga.  M.  Drzic  308. 
Po  syetu  Orsulu  i  lie  druzbu  blazenii.  170.  O  pri- 
bivaliste  puno  svakoje  radosti  i  blazenstva!  bla- 
zeni  svi  oui  koji  u  tebi  pribivaju.  A.  Guceti6, 
roz.  jez.  .306.  Bise  (andeli)  stvoreni  blazeni.  M. 
Orbin  5.  Nebo  gdje  stoje  blazeni.  23.  Stenje  pi- 
stole blazenoga  Pavia  opostola.  I.  Bandulavic  1. 
Vlasij  sveti  .  .  .  s  blazenoni  druzbom  leti  u  ne- 
beskoj  visi'ioj  strani.  J.  Palraotic,  dubr.  459.  I  bla- 
zenijeh  i  andela  kuca  svijetla  i  ve^ela.  J.  Kavaiiin 
480.  NaviScene  blazene  vazda  divice.  A.  Kadcic. 
bogosl.  85.   Coviku  putniku  a  ne  blazenim  iz  raja. 

III.  Uzivase  (Josifi)  lice  liegovo  bozanstveno  kako 
blazeni  na  nebu  i  raju.  Nije  Ii  dakle  blazen  bio 
na  ovom  svitu  prije  smrti?  .  .  Ma  ako  blazen  prije 
smrti,  o  koliko  blazeniji  na  smrti.  F.  Lastric, 
svet.  21.  Dan  ove  blazene  (Katarine).  J.  Banovae, 
razg.  VI.  Kako  da  bog  ne  bi  mogao  biti  blazen 
bez  spasena  covicjega.  D.  Rapic  395.  Da  ce  ga 
blazena  na  vike  uciniti  na  nebesih.  M.  A.  Ee|- 
kovic,  sabr.  56.  Koji  ga  (nauk)  bude  slidit,  daje 
blaien  i  u  dusi  i  u  tilu.  M.  Dobretic,  bogosl.  159. 
Blazeni  naroda  slovinskoga.  A.  Kacic,  razgov.  14. 
Trpjen  spaseu  po  gotovu  blazen.  Nar.  posl.  vuk. 
321.  Od  sad  ce  me  zvati  blazenom  svi  narastaji. 
Vuk,  luk.  1,  48.  , Blazena  Marija'  zove  se  po  ne- 
kim  krajecima  s.  Marina  (17  juL),  koja  se  zove  i 
blaga  i  ognena  Marija  (eidi  kod  Marija):  Nim 
dolazi  Blazena  Marija.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  1.  Turci 
vicu  Muja  i  Aliju,  Crnogorci  blazenu  Mariju. 
Ogled,  sr.  13.  —  b)  o  cemu  god  u  fakoga  ce(adeta 
(ili  sto  se  kao  celade  misli),  o  negovu  tijehi,  lieu, 
dusi,  stanu,  radni  itd.:  Od  mene  ne  odvrati  (Isuse) 
tvoj  obraz  blazeni.  M.  Vetranic  1,  394.  Ne  od- 
vracaj  mi  zrak  blazeni  vedra  i  blaga  liea  tvoga 
(boze!)  I.  Gundulii  202.  Jeduci  blazeno  tijelo  lie- 
govo.  B.  Kasic,  nac.  36.  Na  nebesa  sobom  ih  od- 
vede  i  svoje  blazeno  vidjenje  u  vijeke  ukaza.  M. 
Divkovic,  bes.  396.  Vidjece  se  blazeno  6ovjecan- 
stvo  Isukrsta  gospodina  nasega.  M.  Orbin  279. 
Kako  cine  i  vide  duse  blazene.  139.  Na  zrak  slike 
liih  blazene  bjese  pogan  bijes  potako.  D.  Palme- 
tic,  Christ.  134.  Nami  ne  zavidiS  ovo  bice  svijem 
blazeno.  J.  Palmotii,  dubr.  1.50.  Daj  svjetlosti  tve 
blazene  da  se  odkrije  ures  lipi.  A.  Vita}ic,  ostan  1. 
Nikadar  me  nisipustio  prez  obrane  tve  blazene. 
J.  Kavaiiin  475.  Culi  blazena  liih  spijevaiia  i  ve- 
sefa  neizrecena.  495.  Buduci  ti  rekao  ustima  tvo- 
jim  svetim  i  blazenim.  B.  Pavlovic  29.  Budu6i  od 
prvoga  casa  zacetja  u  utrobi  divicanskoj  du§a 
negova  bila  blazena  i  slavna  s\'im  onim  blazen- 
stvom  koje  sada  uziva  u  raju.  F.  Lastric,  test.  65. 
Proslaviti  i  uciniti  blazenu  narav  covitansku.  F. 


BLAiiEN 


431 


BLADEN 


Lastric,  test.  I-IS.  Nihove  zabave  blazene.  Ziv. 
is.  2.  Bla^ene  i  svete  iispomene  Cirilo.  A.  Ka- 
niilio,  kam.  697.  —  c)  o  mjeshi  gdje  je  toko  dohro, 
po  torn  i  0  samom  raju:  K  blaienima  stranam 
teci.  I.  Gundulic  107.  Eaj  blaieni.  J.  Palmotic, 
dubr.  388.  Pomno  k  nebu  oci  uzvisi,  oiidi  j'  tebi 
Stan  blazeni.  I.  Kanaveli6,  iv.  124.  Neka  mjesta 
na  blaieiia  s  tebe  uzletim.  J.  Kavaiiin  136.  — 
d)  0  stanu  punom  tahoga  dobra,  Hi  o  takoj  radni : 
O  blaienuoje  obestanije,  o  blaienna  nadeJda !  Mon. 
Serb.  72.  Cekajuii  blazeno  ufanje  i  priSastjo  slav- 
noga  velikoga  boga.  N.  Eaiiina  20b.  tit.  2,  13. 
Cekajuci  blazeuu  ufauje  i  prisastje  slave  velikoga 
boga.  Bei-nardiu  5.  Za  ielud  li  .  .  .  ostavicu  pir 
blaJeni,  nerazdijen  gdi  se  dili  kruh  prisveti  od 
andela?  I.  Guudulic  2-18.  Slatkoga  kao  cukora 
uzivase  slas  blazenu.  Tako  ninozi  kad  prijase 
slavnu  piiu  plenienitu  (pricesce),  u  srcu  se  rado- 
vase  kroz  obiluu  slas  cestitu.  A.  Vitajic,  ost.  65. 
Od  potribe  jest  ciniti  dobro,  koje  nas  vodi^  u 
blaieni  iivot  vikoviciii.  B.  Leakovic,  gov.  26.  Ce- 
kaju6i  blazcna  nadaila.  Vuk,  tit.  2,  13. 

2.  blcden  na  zem^i-,  ku  je  na  zemji  dostojan  da 
bade  hlazcn  na  nebu  ili  cim  se  to  zashduje,  sto  tome 
vodi:  a)  o  ccjadefii  i  dnsi  iiiii:  Pri  blazenneinb  i 
prepodobiieuiL  otbci  naseint  protii  svetogortsci'ini.. 
Moil.  Serb.  48.  Svaki  brat  i  sestra  od  ove  blaf.ene 
druzbe.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  64.  Odluka  niudra 
poc  u  rede  nib  blazenc.  J.  Kavaiiin  16U.  Noj  covik 
je  blazen  bio.  V.  Dosen  147.  Blazene  duse  coek. 
Nar.  posl.  vuk.  16.  —  h)  o  radni,  stanu,  zivotu, 
pismu:  Eazumevb  bla^enuju  ziznt  ottca  mojego. 
Mon.  Serb.  9.  Navodeci  svakoga  djeli.  rijeci  i  mo- 
litvom  na  lie  blaieno  i  bogojubno  prigrjenje.  A. 
Gucetic,  roz.  mar.  83.  O  koliko  je  korisno  i  bla- 
zeno spoznanje  ovoj !  B.  Kasic,  nac.  38.  Privesti 
ga  na  blazeni  dospitak  svojili  trudih.  P.  Radov- 
cic,  nac.  217.  Da  nioze  nkazati  ponizenstvom  bla- 
zenijeme  kako  djela  ugadati  inia  s  bogom  u  svako 
vrijeme.  I.  Kanavelic,  iv.  46.  Nima  tumaceci  pisma 
blazeua.  A.  Vitajic,  ost.  373.  U  djevistvu  sfcec  bla- 
zenom.  J.  Kavaiiin  299.  Blazeno  si  ti  uboztvo.  75. 
Blazeno  ovo  jedinstvo  i  sloznost  crkve  istocne  sa 
zapadnom.  A.  KanizliO,  kam.  v.  —  c)  o  ieladetu 
osobito  kad  mu  se  zeli  da  bade  blazeno  na  nebu 
ili  kad  iiiu  se  to  prorice.  all  u  narodnom  yovoru 
ncma  p)'itorde,  nego  se  mjesto  toga  gorori  adv. 
blago  s  dat.  (vidi  kod  blago).  Blazeni  ubozi !  jere 
vase  jest  kra[evstvo  bozje.  N.  Eaiiina  173.  luk. 
6,  20.  Bla?,eni  jesii  koji  cuju  rijec  bozju  i  shra- 
nuju  liu.  N.  Eaiiina  60.  Ink.  11,  28.  Blazeni  nirtvi 
ki  buduci  u  niilosti  bozjoj  u  lioj  uniiraju.  P.  Ea- 
dovcii,  nac.  20.  Bla?.eiii  oni,  koji  cine  dobro  P. 
Posilovic,  nasi.  14.  Blazeni  koji  placu,  jere  ce  se 
razveseliti.  Azbukv.  15.  Blazeni  jesu  ubozi.  J.  Ka- 
vanin  518.  Blazeni  koji  iiisu  vidili,  a  virovali  su. 
M.  A.  Rejkovic,  sabr.  26.  Blazen  ko  sv'e  grijelie 
pazi  a  u  tude  ne  ulazi.  Poslov.  dan.  6.  A  liemu 
je,  Milosu,  ove  r'jeci  govorio:  ah  blazena  majka 
tvoja,  koja  te  je  porodila!  Nar.  pjcs.  bog.  10.  Ali 
kra|u  budimski  Ogiieu-Vuku  odgovara:  bila  niajka 
blazena,  koja  te  je  porodila !  48.  —  u  prenesenom 
smislu  mjesto  t'c(adeta  tttniba  ma:  Blazena  utroba, 
koja  te  je  nosila.  N.  Eaiiina  GO.  luk.  11,  27. 

3.  kao  blagosloven  (koje  vidi)  i  blagoslovjen 
(vidi  blagosloviti),  i  upravo  mjesto  tijeh  rijeci: 
a)  0  bogu  ihogorudici  i  o  imenu  nezinu:  Blazena  ti 
medu  zenami.  N.  Eaniua  15''.  luk.  1,  28.  Blazena 
ti  jesi  meju  zenami.  Bemardiu  3.  Visiii  bog  bla- 
zen bio,  ki  stvori  svak  stvor.  M.  Drzic  414.  Bla- 
zena majka  (Manja)  bila,  ka  je  sinka  porodila! 
423.  Blazena  i  blagoslovjena  budi,  o  divice  inilo- 
stiva!  M.  Jerkovic  104.  0  djevice,  da  je  blazeno 
tvoje  ime  i  ti  u  vijek  vrh  svijeh  zena.  J.  E.  Gu- 


cetic, mol.  19.  —  h)  0  vodi:  Vodicom  blazenom 
da  mrtvijeh  pokropi.  M.  Vetranic  1,  137.  Nijesi 
pokropjen  u  blazenoj  vodi.  2,  216.  Blaiena  vodica 
nas  ni  oprala.  2,  222.  Ovi  grob  okropit  blazenom 
vodicom.  N.  Dimitrovii  106.  I^opom  posveienim 
blaiene  vode  pojimase.  P.  Zoranic  7211.  —  c)  u 
torn  ce  smislu,  biti  sto  se  u  Crnoj  Gori  hadnacice 
zoou  i  blaiene  palice,  kojih  se  pet  nalaze  preko 
badnaka  i  koje  se  presipaju  psenicom  i  prelije- 
vaju  crvenijem  vinom  (isporedi  badiiacica) :  Na- 
loiiSe  blaiene  palice.  Pjev.  cr.  18.  Ogled  sr.  20. 
Vuk,  rjec.  30b. 

4.  blazen  takoder  na  zemji,  ali  ne  kao  naprijed 
pod  2,  nego  ko  uziva  zemalsko  dobro,  ko  je  u 
zema(skom  dohru ,  kao  srecan ,  cestit ,  ali  toliko 
koliko  sc  moze  biti  u  raju,  kao  u  raju,  kao  rajska 
dobra  da  uziva ,  Hi  Uto  je  tako  dobro  kao  da  je 
iz  raja ,  kao  da  je  rajsko  dobro  u  nemu.  (ispo- 
redi blag,  blagosloven,  blagoslovan,  blagosloviti). 
a)  0  (•e^adetu,  narodu:  Koji  si  bil  uzrok  da  sam 
ja  blazon  zvan.  S.  Mencetic  243.  Tko  su  toj  od 
nasijeli  V  rad  ti  bill,  rekoli,  znat',  za  c  bi  se  vi'bu 
svijeh  blazeni  mogli  zvat.  N.  Najeskovic  1,  318. 
Od  ovako  je  vojske  kapetan  blazen,  er  vazda 
viktoriju  ima.  M.  DriAc  215.  Blaien  se  mo2e  rit' 
Oovik  taj  na  svlti ,  ki  bude  prijate}a  takoga  do- 
biti.  D.  Eaiiina  97^.  Blazena  sred  gore  pastirska 
mlados  taj.  F.  Lukarevic  52.  Kad  bi  znao,  ko 
te  vapi,  ko  te  zudi  i  celovim  ko  te  budi.  bla- 
zen bi  se  nazivao.  I.  Gumlulic  184.  Bladen  oni 
iiad  sve  ine,  ki  pogodnu  Jubu  nade.  J.  Kavanin 
47.  O,  blazeni  svi  narodi,  gdi  se  ovi  soko  rodi. 
V.  Dosen  36.  —  b)  mjesto  cefadi  grad  nihov  i 
mjesto  cejadeta  ruka  inu:  Blazen  se  ovi  grad  vrh 
grada  svakoga  moze  rijet',  pokli  sad  uzdrii  ta- 
koga spijevaoca  u  scbi.  N.  Naleskovic  1,  310. 
Blazena  ta  ruka  ka  niu  (s')  skuta  tice.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  149.  u  tow  smislu  i  dan  as  u  poslovici: 
Blazene  su  mnoge  rucice  (ji'r  mnogo  urade).  Nar. 
posl.  vuk.  16.  —  c)  0  stvarima  tjelesnim:  Tezak 
zabrazdi  blazeiiu  zemjicu.  M.  Vetranid  1,  9.  Ne 
htjeh  ga  raniti,  po  zvijezde  blazeno !  2,  139.  Na 
bijele  mehke  prsi,  .  .  .  blaga  uarav  ke  joj  stavi  za 
blazine  dvT  blazene.  J.  Kavaiiin  198.  Sveta  zcmja 
i  blazeua,  gdi  je  otrov  sazezeua.  V.  Dosen  110. 
Pride  u  blazeuu  spilu  .  .  .  Francesko.  I.  Dordic, 
ben.  26.  —  tako  sada  u  Dubrovniku,  kad  bi  se 
sto  uioglo  klcti,  ali  se  ne  ce  da  kaze  proklet:  Do 
podiie  sam  stajao  u  toj  blazenoj  komardi  dok  sam 
oku  mesa  kupio.  Vuk,  rjec.  30''.  —  d)  o  vrcrnenu : 
Sto  miuu  vrinie  toj  i  oni  dni  blazeni.  M.  Vetra- 
nic 1,  10.  To  b'  bila  blazena  noc  al  da,nak  mili. 
P,  Zoranic  13.  Dan,  ki  se  moze  rit'  blazen  i  cestit. 
I.  Gundulic  60.  Buduci  prispio  oni  blazeni  cas  i 
hip.  B.  Kasic,  is.  2.  U  blazenom  kad  vremenu  vi 
cvatoste.  J.  Kavanin  190.  Za  sricnom  i  blazenom 
starinom  uzdiseiuo.  A.  Kaiiizlic,  kam.  i.  —  e)  0 
sreci,  razUcno  izrecenoj:  Ako  se  priobrati  u  zlu 
srecu  COS  blazena,  daleko  ce  svak  te  slati  J.  Pal- 
motic, dubr.  308.  Udes  taj  blazeni.  405.  —  f)  o 
radii  i,  stanu :  Krai  Vladislav  .  .  .  pun  blazene  ve- 
lic.ine.  I.  Kanavelic,  iv.  4.  Boze  krajim  daruj  mir 
blazeni.  105.  Sanioco!  u  svem  blazena  si.  J.  Kava- 
iiin 482.  0  blazenog  miriia  uzivaiia!  M.  A.  Relko- 
vic,  sat.  167.  —  g)  o  uzlu  u  prenesenom  smislu 
mjesto  zenidbc:  Blazenim  uzlom  zavczav  pridruziie. 
P.  Zoranic  34''.  —  It)  osobito  kad  se  sto  tjelesno  ili 
umnu  kao  blagosifajuci  hvali  sto  je  tako,  sto  je 
nemu  tako  dobro.  Hi  se  zeli  da  bi  tako  bilo :  Bla- 
zena sva  mista ,   kada   te   gdi  vidih !   S.  Mencetic 

286.  Blazen  cas  i  vrime,  najprvo  kada  cah  lije- 
posti  sve  ime !  286.  Blazena  lijepos  tva,  blazena 
tva  mlados,   pokle  se  meni  sve  darova  za  rados ! 

287.  Blazeni  jadi  i  vaj,  ki  stvorih  Jo  sade,  zeleci 


BLA?.ENAC 


482 


BLA^ENSTVO 


obrai!  tvoj.  '287.  BlaXen  trak  od  iize  ]uvpne,  u 
kojoj  stvorih  plat  i  suze,  Xoloci  da  sam  tvoj.  287. 
BlaXoni  hip  i  fas,  kad  iiaiii  so  olijavi!  M.  Vctra- 
nii  4,  3'Jl.  Blazcni  taj  kiiiJac!  H'.tl.  Blazon  biidi 
Jas  vesolja  tolika!  D.  RaraUovit,  vil.  149.  Blazon 
bio  oas  primili,  kad  nie  s  tobom  oes  .sastavi !  J. 
Palmotic,  dubr.  4Hti.  Mlazono  rijeci  i  svjeti,  kojo 
u  to  potratih!  blazoni  tnuli,  kojo  iiodnijch  kro- 
cjec  tobo!  I.  Dordio,  bon.  48. 

5.  Blazona  Go.spa,  sch  u  Dalmaciji  hliza  Sta- 
roga  Orada.  Koport..  17. 

().  It  iiiienima  hiliiiiit:  a)  Blazona,  contaiiroa 
benodicta  L.  B.  Hiilok,  ini.  18.  —  h)  Blazona  bola, 
mati-icaria  L.  B.  Sulok ,  im.  12.  532.  —  c)_  Bla- 
^.eni  oka),  contaurea  benodicta  L.  G.  Lazic  154. 
Viik,  rjoe.  SO''.  d<ita~i  od  prasloga  vijeka:  TJznii 
travo  blazonog  ckaja.  Z.  Oriolin  287.  ckaj  blazeni, 
carduus  benedictus.  494. 

7.  ado.  blazono.  beate.  Blazeno  pocivtsega.  Men 
Serb.  19.  >Iezino  tilo  u  nasomu  nianastiru  blazeno 
pociva.  J.  Banovac,  razg.  vi. 

BLAZENAC,  blAionea,  m.  beatus.  isporedi  bla- 
zeuik.  u  jednoga  pinca  ■pruHuga  vijeka.  Akc.  u 
gen.  pi.:  bliizeiulca.  Sva  ce  tijela  od  blazenac  na- 
kon  suda  take  biti.  J.  Kavai'iin  521.  Duse  osudiiih 
i  blazonac.  560. 

BLAZENAK,  blazinka,  m.  geum  urbanum  L. 
pjrosloga  vijeka  ii  jednoga  jnsca:  caryophyllata. 
Z.  Orfelin  489.  Uznii  korona  blazenka.  83.  i  M 
Stidiceeu  vjecniku ,  ydje  je  same  ,herbae  genus', 
t  it  jednoga  i>isca  naseya  vremetia  u  znacenu  naj- 
prij'e  staijenom.  B.  Sulok,  im.  18. 

BLAZENICA,  /.  beata.  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (134b),  Iljelustijencevu  i  Stu- 
licevu.  0  hogorodici:  Blazonici  b.e  priporuoujem, 
korunicu  govorini.  M.  Drzic  134.  Blazenica  me 
slobodi.  153.  Po  kotorsku  blazonicu!  252.  0  Ma- 
riji  Manda\enl:  Komu  da  so  prida  blazenica,  koja 
dilexit  multum,  nog  onomu.  I.  Dordic,  mand.  in. 
0  S('.  Hkolaf.tici :  Ivloko  je  zove  blazonicom.  I.  Dor- 
dic, bon.  54.  0  filazenoj  Mariji'  (vidi  kod  blazon): 
Dok  evo  ti  svote  blazenice.  Nar.  ijjes.  petr.  2,  4. 
BL.4.ZEN1CKI,  adj.  beatorura.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  i  u  rjeiniku  Stulicevu.  Sto  ino 
istu  bogoslovci  za  blazenickoga  bogovidjeiia?  I. 
Dordic  ben.  132.  Svjetlos  blazenicka.  135. 

BlAzENIK,  m.  boatus.  od  xv  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  iz  Glasn.).  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (134^), 
Bjelostijencevti,  Voltigijma,  Stulicevu  i  Daniii- 
cevu.  it^poredi  blazon,  a)  hlazen  na  nebu:  Svem 
dvoru  blazenika.  J.  Kavaiiin  484.  Bozja  milost .  . . 
stvara  od  gresnika  blazonike.  I.  Dordic,  mand.  06. 
Buduci  u  raju  )ubav  medu  bogoni  i  blazonicima. 
I.  Dordic,  salt.  13.  Ovoga  blazenika  tijelo.  I.  Dor- 
dic, ben.  84.  No  moguci  nista  uciniti  ni  bogu,  ni 
blaienicima.  A.  d.  Bella,  razgov.  35.  Biti  u  broju 
blazenika.  Besjede  kr.  25.  Srecno  doprijet  do  po- 
koja  i  slave  blazenika.  L.  Radii  54.  Blazenik  u 
put  }ucku  povracen.  A.  Kalic  528.  —  b)  ko  na 
zeinli  zasluzuje  hlazenstvo  nebesko:  Kadi  straz- 
dustiilit  blazenikb.  Glasnik  11,  77. 

BLAZENIT,  adj.  vidi  blazon,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  kao  blazon  pod  3  i  4:  Aj  uz- 
trpnos  blazenita,  volika  1'  su  tvoja  mita !  J.  Ka- 
vai'iin 60.  Tri  krat,  pet  krat  blazeniti  oni  hip  se 
nazvat  raoc  do.  227. 

BLAZENITI,  bldzonim,  impf.  beare.  od  pros- 
loga vijeka,  izmedu  rjecnika  u  VoUigijinu  iStii-^ 
liceru.  1.  prelazno:  a)  u  prarom  znacenu,  ciniti 
blazenim  na  nebu:  Potopit  so  svi  zeleci  u  obraz 
liegov  blazoneci.  J.  Kavanin  499.  Resi,  raduje  i 
blaieni   sve   i  svakoga,   i   stvara   vjecnu  slavu  i 


blazonstvo.  A.  Kali6  156.  —  h)  ,blazeniti  dne', 
provoditi  u  zema\skom  dobru:  Bo|o  da  na  syijeti 
za  vremena  ja  uiivam,  .  .  .  medu  Bakom  i_  Ci- 
))rinom  blaXeniti  mojo  dneve.  J.  Kavanin  15.  — 
2.  sa  so,  rejleksivno:  znacene  kao  pod  1,  a:  Svi 
blaiionG  se  ili  ti  blazeni  bivaju.  1.  Velikanovic, 
upuc.   1,  323. 

BLA^.ENO,  adv.  vidi  hid  blazon. 
BLAZENOST,  blilzenosti,  /.  boatitndo.  isporedi 
blazonstvo.  od  xvn  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu (134i»),  Bjelostijendevu,  Voltigijinu  i  Stuli- 
cevu. Ti  si  na's  raj  svo  radosti,  i  pristo|o  blaze- 
nosti.  Azbukv.  38.  O.sam  blazonosti.  15.  Od  tebe 
meui  hodi  blazono.sti  vid.  J.  Kavanin  513.  Ah  da 
bi  moga"  sada  imati  ono  vrimo  s  cim  sam  moga' 
kupiti  viSnu  blai>>onos.  A.  d.  Bella,  razgov.  8.  Bu- 
duci da  jo  blazenost  broz  svakoga  zla,_  a  svakoga 
dobra  podpuno  posidovane.  D.  Rapid  99.  I  u 
ovouie  zivotu  mir  more  se  reci  pocetak  blaJe- 
nosti.  125.  Da  vesoje  obradovaiia  i  nodospivene  J 
blazenosti  zadobiju  na  nebesih.  A.  Kanizlic,  bo-  ^ 
go}ub.  226.  Diva,  kojoj  ime  jest  blazenost.  A.  Ka- 
niilid,  roz.  72. 

BlAzENSKI  ,  adj.  boatorum.  u  jednoga  ijisca 
prosloga  vijeka:  Kazat  ne  znaduci  vid  blazenski. 
J.  Kavanin  492. 

BlA^ENSTVO,    n.   beatitudo.    od   xiii   vijeka 
(vidi  pod  1  prvi  primjer)  i  u  svijem  jjeinicima. 
(u  jednoga  pisca  xvi  vijelca  i  .sn   zavrsetkom^  -ije: 
Vicnega    blazonstvija.    §.    Budinid,   ispr.   27).   — 
1.  u  raju,  staiie  u  kom  tko  u  raju   uziva  dobra, 
a  po  torn  i  samo  rajsko  dobro :  Kb  vecnomu  pre- 
loH  so  blazonstvu.    Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,178. 
Mon.   sorb.  4.    Duse   u   paklu ,    kojo    gledaju   raj 
vjocna  blazenstva.   M.  Drzic  278.   Boze!  za  tvojo 
blazonstvo  i  slavno  tve  ime,  molim  te,  slisi  me. 
M.  Drzid  472.    Vicno  blazonstvo  daruje  svim,   ki 
ovo  veruju.  Katek.  1561.  33.  O  pribivaliste,  puno 
svakoje  radosti  i  blazenstva!  A.  Gucetid,  roz.  jez. 
306.   Da  nikada  ne  vidlte   lica  bozijega,  u  komu 
je  sve  veselje,  sve  uzivanje  i  sve  blazonstvo  sve- 
tijeh  u  krajevstvu  nebeskomu.  M.  Divkovid,  bes. 
36.  Bise  (andeli)  stvoroni  blazoni  samo  jednijem 
blazenstvom    naravnijem.    M.^  Orbin    5.    Jzgubili 
smo  istino  blazenstvo.  B.  Kasic,  nasi.  44.  Cetiri  su 
blazenstva  tola:   svitlina,    lagsina,   taucina  i  ne- 
umrlnost.   F.  Glavinic,  cvit  65.    Da  cete  mi  dati 
viciie  blazenstvo.  P.  Radovcic,  nac.  66.  Nastojati 
de   da   se   prilipi   na  svaka  -sTata  od  kudo   sveta 
prilika,   kakono  zaklad  od  blazenstva.    M.  Bijan- 
kovid  38.  Ulizlo  u  kudu  ovu  po  ulazenju  snizen- 
stva  nasega  viciie  blazenstvo !  L.  Terzid  10.  Tako 
dusa  i  voja  Judska   blazenstvo   zeli.   S.  Margitid, 
fala  225.  Kad  bog  dobro  bude  izniti  meu  osmera 
sva  blazenstva.   J.  Kavaiiin  412.    Blago   s'  puku, 
ki  se  umije   tvom   blazenstvu  veseliti.    I.  Dordid, 
salt.  303.  Da  veselije  hrle  put  blazenstva.  I.  Dor- 
did,  ben.  130.  Dostignuti  blazenstvo  vrhunaravsko. 
A    Kadcid,  bogosl.  9.    Andeo   poznaje  da  ga  bog 
uzdrzi  u  blazenstvu.    A.  Bacid  481.    Sluiiti  bogu 
blazenstvo  je  duse.  S.  Badric,  nac.  36.    Isukrste! 
tvoja  jedna   sladka   rijec   bila   bi   meni  raj,   sve 
moje  blazenstvo.  V.  M.  Gucetid,  pohv.  193.  Kako 
Jezus  na  gori  objavi  osam  blazenstva.  Ziv.  is.  68. 
Od  viciiog  blaze(n)stva.  F.  Lastrid,  svet.  178.  Od 
sedam  blazenstva.  J.  Banovac,  blagos.  114.  Uprav- 
}ati  duse  krsdanske   na  vikovicno  blazenstvo.  A. 
d.  Kosta,  zak.  1,  64.  Bog  mu  daje  krunu  od  bla- 
zenstva. A.  Kacid,  razgov.  18.    Govorase  da  pra- 
vedni   do   sudnega    dana  ne   uzivaju    blazenstvo. 
A.  Kanizlic,   kam.  654.    Blazon  je   on   neizmjer- 
nijem  nacinom,  blazenstvom  bozaustvenijem,  ere 
je  pravi  bog.  D.  Mattel  331.  Ovo  je  najvede  svetih 


BLAZEI^E 


433 


BLAZITI 


n  nebesih  blazenstvo,  za  kojim  uzdisemo.  I.  Ve- 
likanovic,  upuo.  1,  384.  Eijec  iimrla  nijo  podobna 
ono  blazenstvo,  koje  u  tebi  (u  rajii)  uiiva  se, 
prikazati.  B.  Cuceri  321.  Kako  bijase  onda  va§e 
blazenstvo?  Vuk,  gal.  4,  15.  —  2.  hlagoslov ,  tt 
jednoga  jyisca  xvi  vijcka ;  isporcdi  blazen  pod  3 : 
Blazenstvo  od  gospodina  svrhu  glave  pravednoga. 
N.  Eaiiina  170''.  u  I.  Bandulaviia  186  blagcsov. 

—  3.  na  zem]i,  stanc  u  koine  biva  tko  dustojan 
nebeskoga  hiazenstva.  isporcdi  blazen  pod  2.  samo 
kao  tituo  crkvenijem  poglararima:  Pro.sisc  I'legovo 
blazen.stvo  (piapii).  B.  Kasic,  igii.  105.  Prosimo 
tvoje  blazenstvo.  A.  Kanizlic,  kam.  430.  —  4.  na 
zemji.  stane  u  koin  je  tko  nzivajuci  koje  dobro 
zemajsko  tako  zadovofan  kao  da  bi  iia  nebii  uzi- 
vao  dobra  nebeska,  a  po  torn  i  samo  dobro  ze- 
inalsko  koje  koga  tako  sadovojava.  injtorcdi  blazen. 
pod  4:  Ako  vidis  (a  snii)  djecu  main  ali  da  s  liimi 
igras,  toj  prilikuje  blazenstvo.  Zbor.  137''.  'Per  u 
nem  (u  svijetu)  stavjaju  sve  .svojo  blazenstvo.  M. 
Marulii;  103.  Veseli  tvoj  smili,  medoua  i  ric  taj, 
lip  uzras  i  hod  tih,  juvpn  jo  siatki  raj,  iiad  kime 
blazenstva  meni  ni.  M.  Drzic  5.  Kad  Hcce  ru- 
mono  bez  sumiio  pozirah,  u  koin  sve  juveno  bla- 
zenstvo zamirah.  16.  Majko,  ma  radosti!  majko, 
me  blazenstvo  I  38.  O  srico !  .  .  blazenstva  tva  su 
sva  —  za  svo  er  su  zrit  lipa  —  nekripka,  laziva. 
D.  Ranina  131'\  Blazenstva  su  ovo  prava,  ovako 
se  lijepa  uziva  mlados.  I.  Cxundulic  382.  Blazen- 
stvo se  uieni  cini  s  Jobrim  si'cem  uzivati  ovi  lip 
vis  i  u  I'leni  stati.  M.  Gazarovic  61.  Govtuvci 
qd  blazenstva  svitovnoga.  P.  Posilovic,  cvijct  21. 
Zenska  dobra  glava  niir  je  i  sladost  od  zivota, 
cas,  blazenstvo,  ures,  slava.  J.  Kavai'iin  45.  Vjeeuo 
i  vremeuito  blazenstvo  za  saniijeli  je  pravcdnika 
odredeno.  I.  Dordic,  salt.  1.  .Svakoni  raili  da  ugodi, 
.  .  .  svoj  opcini  u  svom  srcu  pokoj  eiiii,  nek  bla- 
zenstvo II  I'lem  stece  svak,  tko  ga  se  nc  odrece 
V.  Dosen  36.  Svaki  zeli  srican  i  blazen  biti,  ali 
se  mlogi  varaju  koji  misle  da  se  ovo  blazenstvo 
zadrzaje  u  bogastvu,  u  postejiu,  u  dostojanstvu  i 
raskosju  svitovnemu.  B.  Leakovic,  nauk  11.  Sve 
svoje  blazenstvo  u  canku  i  bokalu  polazc.  D. 
Obradovic,  sav.  89. 

BLAZENE,  n.  1.  felicitas,  kao  blazen.stro  pod  i. 
XVI  vijcka,  a  tadaje  na  krajii  bilo  -uje  iiijesto  -no. 
Blazenja  i  radosti,  sve  dobro  od  svudo  dupiistit 
mladosti  vasoj  bog  da  butle.  D.  Drzic  448.  Cic 
togaj  nu  dike  parjajto  i  blazenja.  472.  —  2.  mi- 
tigatio.  —  3.  oaniiuin  esus,  mrictie.  —  oba  po- 
^edna  znacena  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporcdi 
blaziti 

BLAZEV,  adj.  Blasii,  sto  pripada  Blazii.  Selo 
Blazevo  i  Lovretiiio.  Men.  croat.  271.  Ovo  po- 
biguutje  u  planinu  Blazevo.   F.  Lastric,  od'  304. 

BLAZEV  DOL,  »;.  selo  u  Ilrcatskoj  u  podzii- 
paniji  zagrebackoj.  Schem.  zagr.  1875.  72.  Pre- 
gled  22. 

BLAZBVA  LIJKA,  /.  selo  ii  hrvatskom  pri- 
■morju  XV  vijcka.  Da  selo  s.  Mariji  u  Otocac  Bla- 
zevu  Luku.  Mou.  croat.  126. 

BLAZEVAC,  Blazevca,  m.  1.  selo  u  llrvatskoj 
u  podziipaniji  karlovaikoj.  Schem.  segn.  1871.  6'J. 
pisu  ga  i  Blazevci.  Pregled  31.  —  2.  selo  u  Bosiii 
u  okrugu  zvornickom.  Statist.  88.  —  3.  prczime 
(Blazevac).  u  nase  vrijeme.  bice  po  mjestii  odaklc 
je  ce(ade.  Gligorije  Blazevac.  Rat  252. 

BLAZEVCI,  Blazevaca,  m.  pi.  1.  selo  u  Hroat- 
skoj,   koje  pisu  i  Blazevac.  ridi  Blazevac  pod  1. 

—  2.  selo  u  Bosiii  u  okrugu  banoluckom,  kotaru 
tesanskom.  Schem.  bos.  1864.  36.  Statist.  41. 

BLAZEVIC,  m.  1.  prezime  pu  oca  Blazu  (Bla- 
I 


sins),  od  XV  vijcka.  Mon.  croat.  52.  113.  330.  A. 
Kacic,  kor.  494.  Schem.  bos.  1864.  xxvi.  Sehem. 
zagr.  1875.  209.  Vuk ,  nar.  pjes.  2,  660.  na  po- 
s^cdnem  mjestu  vioglo  bi  biti  i  od  Blaz,  Blaza; 
tada  bi  akcenat  bio  Blazevic.  —  nalazi  se  i  u 
Turaka,  ali  ce  biti  po  kakom  mjestu.  znaieci  ce- 
(ade  iz  toga  iiijcsta  (isporcdi  da{e  pod  2) :  Ki-aj 
Halila  Omer  Blaiievicu.  Nar.  pjes.  juk.  101.  — 
2.  selo  u  Bosni  u  okrugu  zrornickom,  kotaru  sre- 
brnickom..  Schem.  bosn.  1864.  25.  pogrjeska  ce 
biti    ,Blazievic".  Statist.  94. 

BLAZEVO,  n.  selo  u  Srbiji  n  oknti/u  toplickont. 
Sr.  Nov.  1879.  176. 

BLAZICEVIC,  («..  prezime,  od  imena  Blazic, 
koje  samo  nc  dolazi  a  koje  bi  moglo  biti  hyp.  od 
Blaz.  XVI  vijeka.  Mou.  croat.  185.  339. 

BLAzIC,  wt.  prczime  po  ocu  Blazi.  u  nase  vri- 
jciiic.  D.  Avramovic,  sv.  gora  252.  262.  isporcdi 
Blazici.  Pat.  171.  340. 

BLAZICEV,  adj.  sto  pripada  Btazicu.  neka  se 
loza  viuova  u  Dalmaciji  zove  Blazicev.  B.  Sulek, 
im.  18. 

BLAzICI,  Blazica,  in.  pi.  selo  u  hroatskom  pri- 
morju,  u  podziipaniji  rijeckoj.  Schem.  segn.  1871. 
48.  Pregled  7.  isporcdi  Blazic. 

BLAZIJ,  m.  Blasius.  isporcdi  Blaz.  xv — xvii 
pijeka.  Blazi.  Mon.  croat.  120.  Blazij.  134.  M.  Al- 
bcrti  x.xxii. 

BLAZIJEVIC,  m.  prczime  po  ocu  koine  je  iiiie 
,BkdijK  XVI  vijcka.  Gaspar  Blazijevic.  Mon.  croat. 
280.  —  isporcdi  Blazevic. 

BLAZIMIR,  m.  iinc  inusko,  prijc  nasega  vrc- 
inena.  S.  Novakovic,  pom.   1-1. 

BLAZINA,  /.  kao  blazenstvo  jiod  4,  u  jcdnuga 
pisca  XVII  vijcka.  Brodijasc  .  .  .  lijop  dobitnik  i 
jiun  slave  .  .  .  Ponositoj  u  blaziiii  taj  cas  stupaj 
k  I'ioj  obrati.  I.  Gundulic  55. 

BLAZINA,  /.  cidi  blazina.  ii  jednoga  pisca, 
XVII  vijeka.  S  blaziiiami  i  s  triina  ubrusi  potribi- 
timi  za  nusu.  M.  Bijankovic  83. 

BLAZITI,  blazim,  iiiipf.  bean:,  beatiim  prae- 
dicare,  mitigare,  carues  edere.  Akcenat  kaki  je  u 
inf.,  taki  je  a  aoristii  cijcloin  osim  2  J  3  sing., 
u  imperat.  cijelom,  u  part,  praet.  act.  ii,  i  jos 
je  i  dragi  slog  dug  u  part,  praes.:  blazoci  i  ii 
part,  praet.  act.  i :  blilziv ,  blaiii vsi ;  u  svijem,  jc 
oslalijcin  ohlicima  kaki  je  u  praes. :  u  iinperf. : 
blazah,  u  2  i  3  sing.  aor.  blazi,  u  part,  praet. 
2MISS.  blazen.  —  Od,  xiii  vijeka  (vidi  primjer  Do- 
mcntijanop),  izmcdu  rjccnika  u  Belinu  (bearo 
134:1),  II  Bjclostijcncevii  (beare ,  beatificare  18»), 
«  Stulicevu  (beare),  «  Vukovu  (mitigare  i  mrsiti) 
i  H  Daniiicevu  (beare).  —  Od  blag. 

I.  prclazno: 

1.  beare,  ciniti  koga  blaSenim  na  nebu:  xni 
vijeka:  Sl  auLgely  ravtny  sttvoru  vy,  i  blazu 
vy  vt  veky.  Domentijaua  146. 

2.  beatum  praedicare,  nazivati  koga  bla'cnim 
hvalcci:  .xiv — xvi  vijcka:  Vb  silit  vselit  blazu  i 
stav|u  Savu.  Mon.  serb.  91.  Od  svih  (sinova)  ces 
vidit'  ploda,  i  od  tej  plodi  pak  poroda,  od  poroda 
jos  uaroda,  i  blaziti,  ko  jili  rodi.  M.  Pelegrinovic 
185. 

3.  mitigare,  lenire,  uinirivati,  utisavafi;  u  na.ie 
vrijeme :  Covek  je  stanc  blaziti :  ta  nemoj  zeno, 
za  boga!  Nar.  prip.  vuk.  173.  Car  je  stane  bla- 
ziti, i  jedva  je  malo  umiri.  Nar.  prip.  vuk.-'  209. 
Vidarica  stara,  \>a,  junakom  teske  rane  blazi.  Osvet. 
2,  174.   Tko  Ii  da  vam  smrtne    blazi   jade?   4,  61. 

II.  neprclazno:  carnes  edere,  mrsno  jcsti,  mrsiti. 
samo  a  Vukovu  rjecniku  (gdjc  se  dodaje  da  se 

28 


BLAi?;:^iiv 


434 


BLEJANE 


govori  ,do(e  preko  Morave').  isporedi  blagovati  i 
blazan. 

BLA^Jv-  gledaj  blaSk-. 

BLAZl^IV,  adj.  blasphomus.  samo  u  ijecnicima 
Bjclostijenccvu  i  Jamhrcsicevu ;   u   oba  .blazlyiv'. 

BLAZNENE,  n.  blaiiditiap ,  adulatio.  isporedi 
blazniti.  iiijt'xto  -i>.iic-  jm'.sm  i  -zno-  i  -zi'io-.  dolazi 
od  prushiga  vUeka,  izmedu  rjecnika  u  lielinu 
(.blaznoiijd'  blandimpntum  lll>.  adulatio  37''.  ,blaz- 
giienjo'  iiicsoatio  30''.),  u  Stuliicvu  (,blaznenjo' 
stultitia,  ,blaznjenjo'  adulatio)  i  u  Vukovu  (,blaz- 
ieiio'  blanditiao).  —  Ovdi  ga  mole  bratja,  ovdi  ga 
nutkaju  suzo  svojo  jadne  majko,  ovdi  so  natjoco 
svako  svjetovno  blaznei'ie  (,blaznienjo')  da  se  iia 
svijet  opet  on  vrati.  V.  M.  Gucetid,  pohv.  1-M 
Ponositi,  kad  su  fajeni,  ohole  se;  ni  na  sto  god 
ho6e  milolaznim  ugadaiiem  i  blazneiiem  (,blaz- 
nenjem')  priteze.  P.  Knezevic,  osm.  98.  Nije  do- 
pusteno  nastojati  dojti  u  poznaiie  od  stvari  skro- 
viti,  kada  se  sluzi  s  besidami,  s  pismima  i  s  dru- 
gima  bilizi,  nista  neprilicni  dosasnima  zgodami. 
.  .  .  Ako  paka  ova  dilovala  bi  se  od  vitrosti  ta- 
stoga  blazneiia  (,blaznenja')  brez  nijednoga  zdru- 
zena  i  pogodbo  sotonske,  ovi  smrtno  no  bi  sa- 
grisili.  B.  d.  Kosta,  zak.  2,  126. 

BLAZO,  m.  hyp.  Blazimir.  I  od  Brda  Martiniia 
Blaza.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  246.  Senatura  Kadovi6a 
Bla£a.  260.  Blazo  se  govori  u  Ornoj  Gori.  J.  Pav- 
lovi6. 

BLA^OVIKA,  /.  neka  jabuka  u  Hrvatskoj.  M. 
Vajavac.  B.  §ulek,  im.  18. 

BLAZUJ,  m.  1.  ime  musko.  xiv  vijeha.  Glasnik 
II.  12,  17.  85.  94.  —  2.  selo  u  Bosni  u  okru_gu 
travnickom,  kotaru  hipanackom,  kad  samoga  Zu- 
panca.  Schem.  here.  1873.  190.  Statist.  77.  —  3.  zi- 
dine  od  staroga  grada,  koji  se  zvao  i  Vrhbosna, 
blizu  Sarajeva  na  putu  iz  Sarajeva  u  Travnik. 
Zem)op.  bos.  32.  Glasnik  20,  269.  21.  312.  314. 
315.  Blazuj.  22,  49.  jedan  pi^ac  naziva  tako  i  ri- 
jeku  koja  tece  kraj  toga  mjesta.  Kad  Blazuj  do- 
linu  potopi.  Glasnik  21,  341. 

BLAZUJEVICI,  m.  pi.  neko  mjesto  u  Bosni, 
koje  se  spomine  prije  nasega  vremena.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  125.  isporedi  Blazuj. 

BLAZU:^,  m.  neki  znatniji  izvor  u  Hercego- 
vini.  Schem.  here.  1873.  17. 

BLEBETALO,  m.  vidi  blebetaS.  saiiio  u  Vukovu 
rjecniku.  upravo  jc  srednega  roda  j^a  se  govori  o 
muskom  cejadctu  (kao  i  mnogc  zenske  rijcei). 

BLEBETANE,  n.  blateratio.  isporedi  blehetati. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Vrlo  lasno  pada  u  blebotane.  D.  Obradovic, 
bas.  180.  Blebetaiie  posia  ne  opravja.  Vuk,  posl. 
247. 

BLEBETAS,  blebetaSa,  m.  koji  blebece  kojesta, 
blatero.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  jc  Vuk  cuo  u 
Misnu).  Vjetrogoiie,  blebotase.  M.  Pavlinovic,  rad. 
170. 

BLEBETATI,  blebecPm,  impf.  blaterare.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
cevu  (offutire)  i  Vukovu  (blaterare).  AJccenat  kaki 
je  u  praes.,  takije  u  imperf.:  blebetah,  i  u  part, 
praes. :  blebecuci ;  a  kaki  je  u  inf.,  taki  je  u  aor. 
osim  2  i  3  sing. :  blebJtali,  u  imper. :  blcbeci,  u 
part,  praet.  act.  ii :  blebetao ,  blebetala,  i  jos  je 
treci  slog  dug  u  part,  jrraet.  act.  i :  blebetav,  ble- 
betavsi;  mijena  se  u  2  i  3  sing,  aor.:  blfbeta,  i 
u  part,  praet.  pass.:  blebetan.  —  Od  kor.  barb, 
mucati,  nerazgovijctno  govoriti.  isporedi  blabositi, 
brblati.  —  a)  blebece  celade,  kad  govori  kojesta. 


aa)  nrprelazno:  Gledati  ko  kud  prolazi,  laiidati, 
u  vjetar  blobetati.  D.  Obradovio,  bas.  224.  Muba- 
mcd  .se  opet  sili,  brke  free,  glavom  klima,  sad 
blebedp,  sad  zaovili,  sad  raztof.o  usta  nima.  ,T.  Krm- 
potie,  kat.  27.  Bloboci  ti  i  .sluti  ka'  sto  si  navikla. 
S.  !^ubisa,  prip.  2G7.  —  hb)  prclazno,  ali  je  obje- 
kat  samo  sto,  kojesta:  Koji  blebede  kojesta.  Vuk, 
rjeC  31a.  —  I))  blebece  zivotina:  jagne:  Od' otolo, 
jane  mqje!  no  skakuii,  ne  blebedi.  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  346.  Ovca  bleji,  jagne  blebede.  V.  Vrcevii, 
igre  8. 

BLEBETLIV,  adj.  garrulus.  u  nase  vrijeme  u 
knizevnika.  Blobetjiva  Fama.  Nov.  srb.  1835.  108. 

BLEBETUSA,  /.  musko  Hi  zensko  celade  koje 
blebece,  blatero,  mulior  garrula.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rieinika  samo  u  Vukovu.  Blebetusa  kao 
zaba  (kaXe  se  govorjivoj  zeni).  Nar.  posl.  vuk.  16. 
Easrdi  se  race,  pa  nagrdi  zabu:  ,kurvina  klepe- 
tuso,  kurvina  blebetuso !'  Nar.  pjes.  srem.  50. 

BLECA,  /.  studenac.  puteus.  xvi  vijeka  u  jed- 
noga  pisca.  Postana  neznana ;  moze  biti  od  arap. 
feleg,  potocic.  Ne  dalece  od  grada  stojahu  po- 
duboke  blece,  gdi  vodu  cripahu  grajani  ter  p'jahu. 
M.  Marulic  29.  o  nima  veli  na  str.  68:  ,studence, 
ki  bihu  pod  gradom,  fini  cuvati'. 

BLECAN,  blocna,  adj.  koji  bleci,  balans.  u  jed- 
noj  pjesmi:  Eano  javi  blecno  ovce  dvoru.  Pje- 
van.  95. 

BLeCaNE,  n.  balatus.  isporedi  blefiati.  Upre- 
gavsi  dvi  muzace  krave,  kojiziju  teoce  kod  ku6e 
zatvorise,  da  ne  ositivsi  niovo  blefiane  krave  uprav 
otidu.  E.  Pavii,  ogled.  224.  Odkud  ovo  rikaiie  i 
blecaiie  marve  u  mojih  usiju?  234. 

BLifiATI,  blcSim,  impf.  balare,  blejati,  blekati. 
od  prosloga  rijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vol- 
tigijinu  (grijeskom  ,bleciti')  i  u  Stulicevu  (gdje 
grijeskom  kod  blekati  stoji  praes.  blef.ira).  Od  ko- 
rijena  koji  vidi  kod  blek.  —  Blece  ovce.  J.  Ka- 
vanin  378.  Ovo  nama  ovde  ovca  bleci.  Nar.  pjes. 
kras.  1,  129. 

BLEOVA,  dra  sela  u  Bosni  u  okrugu  zvornic- 
kom ,  kotaru  srehrnickom :  Blecva  pravoslavna, 
Blecva  turska.  Statist.  93. 

BLED  A,  /.  nugae.  prosloga  vijeka  u  jednoga 
pisca.  Od  blesti.  Ki  su  videc  slijepi  ostali,  .  .  svi 
grjesnici,  ki  uporeda  vaudeo  cuse,  k'o  da  je  bleda. 
J.  Kavaiiin  443. 

BLEDENE,  «.  balatus,  blateratio,  blejane,  ble- 
iane,  blcbetane.  samo  u  rjecnicima  Mikafinu  (,glas 
od  ovce,  blejaiio;  ludo  govoreue,  blateratio')  i  u 
Bjelostijencevu.  Od  blesti,  koje  vidi. 

BLEDITI,  vidi  kod  blesti. 

BLEDIV,  adj.  nugax.  xiv  vijeka.  od  blesti.  Ott 
bezbozniliB  i  bledivyht  prokletyht  babunt.  Glas- 
nik 42,  181. 

BLEDOSLOVITI,  blodoslovim,  iwyj/.  nugari. 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu 
(3,  556).  isporedi  blesti.  Vasakogo  <lobra  i  zla 
boga  biti  povina  bledoslovi.  Glasnik  10,  249. 

BLEJ,  m.  balatus,  bleka.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

BLEJAN,  m.  nekaka  trava,  u  basmi:  Ja  se  umih 
sa  blpjana,   da  svako  u  me  blene.   J^.  Kovacevic. 

BLEJANE,  n.  1.  balatus,  blccaiie,  blekane.  od 
xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika(inu,  u  Belinu 
(135''),  Stulicevu  i  Vukovu.  Tako  i  jaiiac  tihi  .  .  . 
blejaria  glas  no  dvize.  A.  VitajiC,  ost.  171.  Koje 
ovo  blejane,  koje  cujem  V  kojo  raukaiie  od  volova  ? 
A.  d.  Bella,  razg.  39.  —  2.  hiatus,  zijane.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 


BLE.TATI 


435 


BLENTTTI 


BLEJATI,  blejim,  impf.  balaro,  blateraro,  liiare. 
Od  XVI  vijeka ,  izmedu  rjecnika  u  Mika\inu  (ba- 
lare),  u  Belinu  (balare  135b.  blaterare  191''),  u 
Voltigijinu  (blocken) ,  u  StuUcevu  (balare ,  etfu- 
tire)  i  ii  Vukovu  (balare,  hiare).  —  Od  kor.  bhar, 
zujati,  vikati.  —  1.  balare,  blecati,  blekati.  bleji 
ovca  i  jagne:  Ovcica  jala  bi  blejati.  M.  Vetranic 
2,  95.  Kakono  ti  janecce ,  koje  strigu,  a  ono  iii 
bleji  ni  usta  svojije  otvora.  M.  Divkovic,  nauk. 
13.  Ne  moze  (bravie)  blejati,  jecati  ni  cicati.  M. 
Divkovic ,  bes.  288.  On  (janac)  nesriean  bleji 
s  puta.  A.  Vitajic,  ost.  261.  Kad  ovca  bleji,  izgubi 
zalogaj.  Poslov.  dan.  42.  Ovco  bleje,  poglcduju 
na  me.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  38.  Dobra  ovca  mnogo 
ne  bleji,  ali  mnogo  vune  daje.  Nar.  posl.  vuk.  59. 
Ona  se  prometnu  ovca,  i  poce  kroz  kucii  blejati. 
Nar.  prip.  vuk.  146.  Bleje  stada.  D.  Danicic,  sud. 
5,  16.  —  ce]ade  bleji  samo  kad  se  jednaci  s  ov- 
com:  Ne  pjevaj  ti,  neg'  blej',  koze  ine  gdjo  pasu. 

1.  Gundulic  139.  On  (hijesan  mladic)  zavija,  rika, 
jeoi,  .  .  laje,  blyji,  veiSi.  D.  Palniotic,  clirist.  368. 
— •  ti  jednoga  pisca  xvi  vijeka  3  sing,  pracs.  bleje, 
moee  biti  grijeskom:  Jaganac  smi|cno  ne  blejo 
ni  mu6i.  M.  Vetranic  1,  154.  —  2. ^blaterare,  ble- 
betati.  IStom  blejis.  Bella  191''.  Sta  si  ti  more 
sinoc  blejao  pred  prostim  judimaV  Magaz.  1851. 
41.  —  3.  liiare.  zijati,  kad  se  tko  zagleda  u  sto 
ne  znajuci  sto  je  Hi  ne  mislcii.  isporedi  bloniiti. 
Bleji  kao  June  (Zagledao  se  kao  tele  u  sarona 
vrata).  Nar.  posl.  vuk,  16. 

BLEJITKATI,  blejukam  (  blojuceni,  iiiqif.  dem. 
blejati.  samo  a  StuUcevu  rjecniku,  :a  koji  ee  biti 
i  nacineno. 

1.  BLEIC,  m.  1.  balatus.  od  xvii  eijehi,  iziiiedu 
rjecnika  u  Mikaliitu,  Belina  (135'>l,  Bjclustijen- 
ievu,  StuUcevu  i  Vukovu.  Od  kor.  bhark,  zujati, 
vikati.  Makar  blek  ne  ostao,  t.  j.  da  bi  ni  jedna 
ovca   ne   ostala.   Vuk,   rjec.  31».   vidi   i   dale.  — 

2.  znacene  se  prenosi  na  ovna  na  kom  jc  zvono 
(isporedi  zvonar);  u  jednoj  pjesmi:  Ubicu  mu  vola 
ispod  kola,  zaklacu  mu  bleka  isjiod  zveka.  V.  Bo- 
gisic,  zbor.  597. 

2.  BLEK,  m.  frustum,  laciiiia,  pustula.  od  nem. 
flock,  samo  u  rjcinicima  Bjelostijencevu  (kus,  falat, 
frustum,  frustulum;  krpa,  odera,  comissura,  junc- 
tura;  pustula,  ulcus.  2,  19^1.  bleki,  variolae  1,  1243*) 
i  u  Voltigijinu  (fleck). 

1.  BLEKA,  /.  1.  balatus,  blek.  u  nase  vrijcme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  postaiia  kojega 
je  blek.  Stoji  bleka  ovac"  za  jaiicima.  Nar.  pje.s. 
vuk.  4,  187.  Stoji  bleka  ovce  i  jagnadi.  4,  401.  Na- 
vrvjese  okolo  jiega  bog  zna  koliko  jagnica  od 
svake  vrste  i  skacuci  uza  n  stane  ili  bleka.  Nar. 
prip.  vuk.  127.  Kakva  je  to  bleka  ovaca  u  usima 
mojimV  D.  Danicic,  Isam.  15,  14.  —  2.  stultus,  lud, 
koji  bleji  gledajuci  sto  a  ne  znajuci  sto  je,  i  po 
torn  lud.  postaiia  istoga  kojega  jc  i  pod  1.  ispo- 
redi blejati,  zijati,  i  bleka.  samo  u  nase  vrijcme, 
izniedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdjc  se  napo- 
mine  da  se  govori  u  Boci).  Niti  je  Bajo  sjilaka 
ni  bleka.  S.  l^ubisa,  pric.  59. 

2.  BLEKA,  /.  stultus,  ludak.  isporedi  pod  blek, 
s  kojim  je  jednoga  postaiia.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. gdje  se  napoinine  da  se  govori  u  Boci.  is- 
poredi bleka,  bleko,  blekov. 

BLEKANE,  w.  balatus.  isporedi  blekati.  od  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  3iikalinu  (20*). 
Kazlici  glasi  i  blekanja  ziviue.  Starine  1,  218.  Meju 
blokanjem  od  ovaca.  B.  Kasic,  is.  84. 

BLEKAST,  adj.  stultus,  hid,  nedotupavan.  u 
nase  vrijeme,  u  Hrvatskoj  i  Dalmaciji.  N.  Brant- 
ner.  M.  Pavlinovic.  isporedi  bleka  (Utd),  od  cega 
je  i  postalo. 


BLEKAS,  blekasa,  m.  vidi  blfika.  ti  nase  vri- 
jeme, u  Dalmaciji.  M.  Pavlinovic. 

BLEKATI,  blekam  i  blecom,  impf.  balare,  ble- 
jati. od  xvn  vijeka  (isporedi  blekaiie),  izmedu 
rjecnika  u  Mikajinu  (20*  samo  u  inf.),  u  Belinu 
(blekati,  blekam  135'')  i  u  StuUcevu  (blekati,  ble- 
kam). Postana  kojega  je  blecati.  —  Blecu,  ricu  i 
kakocu.  J.  Kavaiiin  409. 

BLEKXUTI,  bleknem,  pf.  balare.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  u  StuUcevu  i  Vukovu.  Od 
blekati.  Blekne  kao  ovan.  Nar.  prip.  bos.  1.  41. 
Pa  kad  bleknu  tridest  podojnica.  Nar.  pjes.  u 
M.  D.  Milicevica,  ziv.  1,  22. 

2.  BLEKNUTI,  blekuiim,  pf.  corruero,  pasti  so- 
bom  lujiivsi.  na  Krkii,  samo  o  ce(adetH:  Bleknul 
je.  I.  Milcetic.  Vostai'ia  kojega  je  i  blekuuti 

BLEKO,  ni.  vidi  bleka,  blekas.   M.  Pavliuovii. 

BLEKOV,  blekova,  to.  vidi  bleko  Blekov  put 
pod  noge,  pa  bjez'  doma.  M.  Pavlinovic,  rad.  77. 

BLEKUTATI,  blekniem,  ii/ip/.  dem.  blekati,  u 
nase  vrijeme.  Oko  no  so  jai'ie  vije,  te  skakuce  i 
blekuce.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  346. 

BLEM ,  III.  vidi  bun ,  bunika.  isporedi  blen, 
balam,  balan.  samo  u  StuUcevu  rjecniku  i  u  dva 
pisca  nascga  vrcmena,  od  kojih  ce  prvi  biti  uzeo 
od  Stulica  a  drugi  izrijekom  kaze  da  je  uzeo  od 
obojice.  Cas.  ccs.  muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulok,  im. 
18.  rijec  vrlo  slabo  polvrdcna,  a  mogla  bi  biti 
postana  istoga  kojega  je  bun  i  bunika. 

BLEN,  III.  vidi  bun,  bunika.  /,s^;o)w/j^blem. 
.samo  u  jednoga  pisca  na.sega  vrcmena.  Sloser- 
Vukot.  flora  639.  rijec  slabo  potvrdena  kao  i  blem. 

BLENA,  /.  vidi  bleka.  Da  ste  bleiie.  M.  Pav- 
linovic, sjiis.  233.  isporedi  blenuti,  su  cim  jednoga 
postaiia. 

BLENAST,  adj.  vidi  blekast.  M.  Pavlinovic. 
Postaiicm  od  bleua. 

BLENDIJA;  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  aleksi- 
nackom.  K.  Jovanovic,  rec.  93 

BLENDIJSKI,  adj.  sto  pripada  Blendiji.  Op- 
stina  blendijska.  K.  Jovanovic,  rec.  93. 

BLENKOVACA,  /.  potok  u  Drobiiacima.  V. 
l^esevic. 

BLENTAV,  adj  stupidus,  lud,  ,koji  ne  zna  ni 
dvije  u  nakrst'.    M.  Ruzicic.   Postanem  od  blena. 

1.  BLENUTI,  blcnem,  pf.  vidi  bleknuti.  Samo 
u  StuUcevu  rjecniku.  Od  blejati. 

2  BLENUTI,  blcnem,  impf.  stuperc,  stupefieri, 
stupofacere,  deficcre.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Voltigijinu  (betiiuben).  Od  korijena 
od  kojega  je  blejati.  znacei'iem  stoji  blejati  i  ble- 
nuti jcdiio  uz  driigo  kao  zvecati  i  zvekan.  ispo- 
redi zablenuti  se.  —  1.  neprelazno :  a)  blcne  ce- 
(ade,  kad  gleda  bez  svijesti  od  cuda  Hi  od  straha 
ili  samo  ne  misleci  nista  Hi  o  onomu  u  sto  gleda, 
a  po  tom  moze  biti  da  ga  i  ne  vidi,  stupere.  Kako 
kada  dragi  kamen  clovik  bude  trudno  steka',  .  . 
ter  mu  bude  pak  ukraden,  i  najti  ga  vec  ne  ceka, 
da  ni  clovik,  svak  bi  reka'.  stane  blenuc  vas  pri- 
paden.  D.  Barakovic,  vil.  170.  Stah,  blenuh  (,blen- 
nuh')  kako  slip.  27.  Slobodno  pogledaj,  ter  sa 
mnom  besidi ,  ni  bleni  ni  mlidi ,  ni  veni  tako 
zdrav,  ni  cezni  ni  sidi.  29.  Gospodin  me  jisti  uudi, 
a  gospoja  za  tim  vece  posniihnuv  se  glavom  krece, 
gdi  ja  blenem  ter  se  cudi.  177.  Nikud  sela  ni  bi- 
jela  stana,  pa  da  blenes  tri  bijela  dana.  Osvet. 
2,  15.  Beg  kao  da  spusti  pogled  svoj  i  na  to  mesto. 
Svak  bi  pomislio:  zali  sto  se  ucini  steta.  Ne!  on 
to  ne  vidi:  on  o  tom  ne  misli;  on  upravo  i  ne 
gleda   —   on  je   Turcin,   i  jos  beg  —  on  samo 


BLESAN 


436 


BLIHNA 


blene!  M.  B.  Mili('ovi^,  vo6.  88.  Blnno  po  saboru 
kao  6ovek  boz  svosti.  M.  D.  Mili6ovi('' ,  jur.  10. 
Gledaju6i  to  nosroAo  nijo  ni  s  kim  litola  rofii  pro- 
govoriti ;  samo  jo  blonula  sad  u  ovo,  sad  u  ono. 
M.  D.  Miliiovid,  lot.  vofi.  252.  —  b)  blene  pamet, 
kao  ulabi,  isdaje,  nestaje  je,  deficere.  Da  iiivot 
no  vouo,  da  lisco  no  blidi,  da  pamot  no  blono,  da 
brada  ne  sidi.  D.  Barakoviii,  vil.  273.  -  2.  pre- 
laino,  stupef'acoro :  Ona  moja  prijatojica,  ka  bez- 
rediio  iiipiio  jubi,  sad  mi  je  sara  zmija  zlioa,  ka 
1110  ugriza  ostrijem  zubi,  zvijezdom  blene,  tekom 
tira,  i  ho6o  me  da  pro^dira.  J.  Kavai'iin  401!. 

BLESAN,  Hi.  stupidus.  samo  u  Vi(koru  rjecnikii. 
isporcdi  blesast.  Korijen  bhars,  od  bhar,  od  ko- 
jega  je  blejati  i  blenuti.  isporedi  zablebnuti  so,  za- 
blositi  se,  blezga. 

BLESAST,  adj.  stupidus.  u  naie  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vttkova.  postana  kojeyu  je 
i  blesan.  a)  o  ce}adctu:  Izgledase  blesast,  kao  da 
je  van  sebe.  M.  D.  Milicevic,  vec.  107.  —  b)  o 
rijeci:  Ako  sam  zapisao  koju  svoju  grku  ili  koju 
tudu  blesastu.  M.  Pavlinovic,  razg.  113.  —  c)  adv. 
blesasto:  Starao  blesasto  pogleda  po  Judma.  M.  E). 
Milidevii^,  let.  vec.  2.51. 

BLESIKANE,  n.  fulguratio,  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  i  Jambresicevii.  isporcdi  blesikati. 

BLESIKATI,  blesikam,  imj)/.  fulgurare.  i  sa 
se:  blesikati  se.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijen- 
cevu (bez  se)  i  u  Jambresicevu  (sa  se  32G).  u  Stti- 
licevu  rjecniku  ima  ,blezikati,  blezicem  i  blezi- 
kam',  a  to  ce  biti  zlo  prepisano  iz  pomenutijeh 
rjecnika.  —  e  je  od  staroga  e,  te  bi  u  juznom 
govoru  bilo  bjesikati.  isporcdi  blijeskati. 

BLESIKAVAC,  blesikavca,  m.  fulgurator.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku.  isporcdi  blesikati. 

BLESIKAVICA,  /.  fulgur,  iiuina.  samo  u  Bje- 
lostijencevu rjecniku  (19a). 

1.  BLESICA,  /.  blesasto  cefade  musko  ili  zensko. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  stoji  da  je  blesan 
i  da  sc  govori  u  Boci).  isporcdi  blezga,  s  kojim, 
maze  biti  istoga  postana  promijenivsi  zg  na  sk. 

2.  BLESKA,  /.  cicatrix,  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku, u  koji  je  uzcto  iz  brevijara,  ali  ce  biti  zlo 
prepisana  ,blizna'  (vidi  kod  blizni),  pa  je  Stulic 
od  toga  nacinio  joste  i  bleskast  i  bleskav,  cica- 
tricosus. 

BLESKAST,  vidi  kod  bleska  pod  2. 

1.  BLESKATI,  blSskani,  vidi  blijeskati. 

2.  BLESKATI,  bleskam,  impf.  balbutire,  tepati. 
samo  u  jcdnoya  pisca  prosloga  vijeka.  je  li  ak- 
cenat  stavlen  koji  treba,  ne  zna  se.  isporcdi  blez- 
gati,  s  kojim  moze  biti  jednoga  postana  promije- 
nivsi zg  na  sk.  Matere  podigavsi  dicicu  kazivase 
prstom  govoreci:  eno  Ignatije!  a  bebe  bleskajuci 
iste  rici  izustivaso.  A.  Kanizlic,  kam.  264. 

1.  BLESKAV,  adj.  fulgidus.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu rjecniku  (1,  5881').  u  juznom  bi  govoru 
glasilo  bjeskav.  isporcdi  blijeskati. 

2.  BLESKAV,  vidi  kod  bleska  pod  2. 

BLESKVA.  /.  tragopogou  pratensis  L.  u  jed- 
noga pisca  nascga  vremcna,  koji  vcli  da  se  govori 
na  Hvaru.  B.  Sulek,  im.  18. 

BLESNUTI,  vidi  kod  blestiti. 

BLESNIVATI,  vidi  kod  blestiti. 

BLESTATI  SE,  fulgere.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. bice  samovo^no  promijeneno  blistati  se. 

BLESTI,  bledem,  impf.  blaterare,  blasphemare, 
balare,  ludo  govoriti,  blcbetati,  huliti,  blejati.  Od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikn(inu  (,ciniti 
glas  od  ovce,  balare;    ludo  govoriti,  blaterare')  i 


11  Bjclostijenievu  (balare,  balbutire,  blaterare.  in- 
sulse  loqui).  —  c  je  od  staroga  <i.  Korijen  Xihanlh, 
vrtjeti,  mesti,  mesti  se.  isporcdi  blud.  —  a)  blas- 
j)hcmare ,  huliti :  Mnoga  iiia  bledu6i  govorahu 
na  li.  N.  Raiiina  lOSb.  luc.  22,  65.  u  istom  obliku 
grijeskom  sa  o  mjesto  u ,  kao  da  bi  bio  inf.  blo- 
diti;  BlodoSte  ukoriznami.  J^etop.  saf.  57.  —  b)  bla- 
terare, blehctati:  Vokw  cut  sto  bledo  oslova  no- 
manstina  jedna.  M.  Dri^i6  .307.  Pustiti  djavla  da 
blede  ca  niu  drago.  P.  Radovfii,  na6.  134.  u  jed- 
noga pisca  pyrosloga  vijeka  grijeskom  sa  t  mjesto  d : 
Okol  sprome  tancaj,  skafii,  a  nek  Mikol  sprda  i 
blete.  J.  Kavanin  174.  —  c)  balaro,  blejati,  ble- 
kati.  samo  u  Mikafinu  i  Bjelostijencevu  rjecniku. 
BLESTITI,  blestim,  impf.  balare,  blejati.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  stoji  da  je  uzeto  iz  Mi- 
ka]ina ;  ali  u  Mikalinu  stoji  blesti ,  te  je  Stulic 
zlo  prepisao,  a  od  svuga  zla  prijepisa  jos  nacinio 
i  blesnuti  i  blesnivati. 

BLEVAK,  blevka,  m.  liolosteum  umbellatum  L. 
K.  Crnogorac,  bot.  96. 

BLEZGA,  /.  insulsus,  fatuus,  stultulus.  u  nase 
vrijeme,  izmectu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (gdje 
su  i  znacena  koja  su  stavjetia).  Govori  se  i  u 
Hercegovini  i  u  Crnoj  Gori  o  mlitavu  cej,adetic. 
N.  Duci6.  Postana  tamna :  e  ce  biti  od  staroga  ^, 
a  korijen  moze  biti  bharg,  udariti,  hipati,  zujati, 
vikati.  isporcdi  rus.  brjazgatt  (udariti,  zvecati), 
i  St.  slov.  br^zdati  (sonare);  ali  su  oba  glasa  zg 
jo,i  tamna,  kao  i  u  mnogim  drugim  rijecima.  ispo- 
rcdi blezgati  i  bleska  i  bleskati  i  b]uzgati. 

BLEZGATI,  blezgam,  impf.  blaterare,  blebetati, 
govoriti  kojesta.  u  nase  vrijeme,  u  hrvatskom  pri- 
morju.  postane  vidi  kod  blezga.  isporcdi  bajezgati, 
bajuzgati. 

BLEZIKATI,  vidi  kod  blesikati. 
BLICITI,  blicim,  imjif.  similem  esse,  hiti  nalik 
na  koga,  biti  s  kim  jedne  ,bilici'.  u  nase  vrijeme, 
u  Dalmaciji.  od  bilic,  izgubivsi  invo  i.  Komu  blici 
ovo  dite?  M.  Pavlinovic. 

BLIDA,  /.  falsum,  kao  prijevara,  laz.  u  nase 
vrijeme  u  Dalmaciji:  Daju  u  svit  te  blide.  J. 
Grupkovic.  moze  biti  da  je  -i-  samo  u  zapadnom 
govoru,  mjesto  juznoga  -ije-  od  staroga  e,  koje 
bi  stojalo  mjesto  e,  st.  slov  q,  kao  u  prisvijedjeti, 
i  kao  sto  stoji  je,  st  slov.  e,  mjesto  §  «  mjesec 
(mes^ci).  postanem  od  blesti  (blesti),  koje  vidi. 
isporcdi  bliditi  i  bleda. 

BLIDITI,  blidim,  impf.  conturbare,  smetati. 
XVI  i  XVII  vijeka  u  dva  pisca.  postane  vidi  kod 
blida.  Sjcna  kip  slijedi,  a  hudi  neiiavis,  prid  zna- 
nim  ki  blidi  nerazumuu  svaku  svis.  D.  Raiiina 
38'J.  Da  stra  rasciniti  moze  zenidbu,  hoco  se  stra 
veliki,  koji  blidit  i  poplasiti  moze  i  jakoga  co- 
vika.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  158. 

BLIDOVIC,  m.  prczime, _u  nase  vrijeme.  Nikola 
Blidovi6,  Jovan  Blidovic.  Sem.  prav.  1878.  17. 

BLIHA,  /.  alapa,  p}uska.  samo  ti  Bjelostijen- 
cevu rjecniku  s  dodatkom  da  je  rijec  ,dalmatin- 
ska'  (18a-.  361a).  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  is- 
porcdi blihati  i  blihnuti. 

BLIHANE,  n.  alvi  profusio.  isporcdi  blihati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  i  to  sa  j  mjesto  h:  blijane. 
BLillATI,  bliham,  mhjj/.  a)  inundare,  redun- 
daro.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  —  b)  vomerc, 
b^uvati.  H  Jambresicevu  rjecniku  (1048*)-  —  c)  fluit 
alvus  pecori.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  i  to  sa  j 
mjesto  h:  blijati.  —  isporcdi  blihnuti. 

BLIHNA,  /.  alluvies.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku, gd^jc  stoji  da  je  uzcto  iz  brevijara  glagol- 
skoga.  isporedi  blihnuti. 


BLIHNIVATI 


437 


BLIJEDJETI 


BLEHNIVATI,  lillhmijem  i  blilmivam,  impf. 
a)  perfundere,  polijcvati.  samo  u  Bjelostijencevii 
rjccniku  (gdjeje  samo  praes.  blihmijem).  —  b)  ma- 
nare,  feci,  curiti  (po  malo).  samo  u  Siulicevu  rjei- 
niku  (gdjc  je  inf.  blihnivati  i  praes.  blihnivam). 
^  c)  alapis  caedere,  pluskati,  davati  zaumice. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecnikii.  —  isporedi  blih- 
nuti. 

BLIhNUTI,  blihnem,  pf.  a)  perfundere,  politi, 
u  Bjelostijencevu  rjecniku.  aspergere,  poprskati, 
u  VoUigijinu  rjecniku  (anspritzen).  —  b)  manare. 
u  StuUcevu  rjecniku.  —  c)  alapam  ducere,  pfus- 
nuti,  dati  zausnicu.  ti  Bjelostijencevu  rjecniku. 
—  isporedi  bliha.  —  Postana  tamna:  i  ce  biti  od 
staroga  y,  a  korijen  vwse  biti  blirus,  vrfjeti,  ma- 
hati,  izmetati.  isporedi  b}uvati,  od  istoga  korijena 
we  rasirena  glasom  s. 

BLIJA ,  /.  rijeka  u  Bo,<<ni.  Zemlop.  bos.  49. 
mo^e  biti  da  j  .^toji  mjesto  h.  isporcd,i  blihnuti. 
BIJ.TANE,  n.  vidi  kod  blihaiie. 
BLIJATI,  blijani,  vidi  kod  blihati. 
1.  BLIJED ,  bliji'da,  adj.  pallidus.  -ije- je  i)0 
jiiznom  gocoru  od  staroga  t;  mjesto  iega  je  u  is- 
tocnom  govoru  e,  u  zapadnom  i.  —  Akcenat  kaki 
je  u  stavlcnom  gen.  sing.  masc.  (blijeda,  ist.  bl/'ila, 
sa^).  blida),  taki  je  it  srijein  oblicima  numinahii- 
jem  i  u  onijem  slozenijcm  koji  su  samijcniU  no- 
minalne,  osim  ace.  sing.  masc.  jednakoga  s  nom. 
i  osim.  voc.,  koji  se  govori  .samo  u  slozenom  ob- 
licju.  izinedu  nominalnijch  oblika  jos  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  fern.:  blijede,  blije- 
dom.  u  slozenijem  oblicima  svijem  mijena  se:  bli- 
jedi  (ist.  bledi,  zap.  blidi).  —  Kompar.:  blPdi  (ist. 
bledi,  zap.  blidi).  —  Dolazi  od  xv  vijeka  (vidi 
pod  a.  primjer  iz  Daniciceva  rjecn.)  i  u  svijem 
rjecnicima.  —  Od  kor.  bhardh,  .yati  —  a)  o  cc- 
{adetu,  lieu  mu,  obrazu,  iisni,  tijelu:  Tvoj  lijepi 
obraz  bjese  blijed  i  popjuvan.  Zbor.  1081'.  Stvori 
obraz  tvoj  jaki  no  pepel  blid.  S.  Mencetic  251. 
Kada  ga  ugleda  bljedega  pepela.  N.  Na|eskovic 
1,  123.  Ni  mogao  skrit  niz  blido  lieo  plac.  M. 
Drzic  4.  ^uven  trud  satvoril  ni  te  take  bleda, 
ueg  te  jo  napunir  zavidos  zla  ijeda.  D.  Kanina  38. 
Licem  blijedijem  i  pogrdenijem.  A.  Gucetic,  roz. 
jez.  208.  Tjelesa,  koja  su  sada  blijeda,  zuta  i  griiba, 
biti  CO  po  sudiiemu  dni  sedani  puta  Ijepia.  M. 
Divkovic,  bes.  401.  Suzam  peru  blijeda  lica.  J. 
Palmotic,  dubr.  25.  l^iubav  nije  satvorila  zavid- 
nika  tako  blida.  J.  Kavanin  57.  Nemilo  truje  (sa- 
vidnik)  svuda  nsnom  blijedom.  57.  Onj  ne  postaju 
mrSaviji  i  blidi.  E.  Pavic,  ogled.  399.  Ne  lice  kako 
je  blijedo!  Bosjede  kr.  11.  Vazda  blido  nose  lice. 
V.  Dosen  88.  Nevjestice,  bleda  fci  si!  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  490.  —  0  ce}adetu,  o  koni  se  kaze  da  je 
blijedo,  kad  se  hoce  da  kaze  i  gdje  je  na  tijelu 
svom  blijedo,  moze  se  kazati  u  instr.  Hi  «  lok. 
S  prijedl.  na  Hi  u :  u  instr. :  Bleda  licemt.  Da- 
nicic  3,  556.  —  u  lok.  s  prijedl.  na:  Potru  srce 
bi  ledeno  i  na  lieu  blijed  prihodi.  A.  Vitajic, 
ostan.  138.  —  u  loc.  s  prijedl.  u :  Vidim  hodit 
djevojcicu,  jaoh,  od  truda  vece  palu,  placnu  u 
zgledn.  blidu  u  lieu.  I.  Gundulic  40.  U  lieu  jure 
blid.  B.  Kruarutic  9.  Blida  u  obrazu.  P.  Posilo- 
vic,  nasi.  78.  U  srcu  zalosne  i  u  obrazu  blide. 
J.  Banovac,  prip.  138.  Blijed  je  u  lieu.  Besjede 
kr.  234.  Blijed  u  lieu,  obliven  sxnrtnijem  znojem. 
B.  Cuceri  199.  Miiica  je  sjetna  nevesela,  u  obrazu 
bljeda  i  potmula.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  256.  —  b)  o 
smrti  i  o  sjeni,  kad  se  sjen  kaze  mjesto  mrtvaca: 
aa)  0  smrti :  Na  ociju  s  smrti  blijedom  zvase  tvoje 
ime  slavno.  D.  Pahnotic,  christ.  35.  Strah  se  vidi 
blide  smrti.  I.  Zanotti,  en.  2,  26.  Blijede  od  smrti 
obijeze   zivijem    ognem  srce  uzeze.   I.  Kanavelic, 


iv.  245.  Smrt  blida  kada  pride.  A.  Vitajifi,  ist.  520. 
Crni  raspi  smrti  blide.  J.  Kavanin  27.  —  bb)  o 
sjeni:  Ter  izidu  blijede  sjeni  gasit'  suncju  svjetlos 
gori.  I.  (xandulic  66.  Ponijeti  vlas  ima  moju  lijepu 
k  sjenam  blidim.  105.  —  c)  0  cvijetu,  o  mjesecu 
i  mjesecini,  o  zvijezdama,  o  ognu,  lieu  vinskom: 
^jubko  svaka  sad  prinesi  blidi  cvitak  i  rumeni. 
I.  Gundulic  72.  Jur  zvijezde  blijede  ostaju,  bije- 
lom  rukom  jasna  zora  od  koraja  vrata  otvora.  27. 
Sred  svijetla  srebra  svoga  smrknut  mjesec  blijed 
hodase.  J.  Palmotic,  dubr.  300.  Ogan  .  .  .  blijed 
je,  mrkao ,  bez  svjetline.  J.  Kavanin  397.  A  tu 
okna  noma,    da  zavii'i   mjosecina   blijeda.   Osvet. 

1,  37.  Onda  vino  lice  .svoje  tako  dobija  da  jo  tim 
blede  sto  je  zestocije  i  naglije  prevrelo.  P.  Bolic 

2,  38.  —  d)  0  konu,  ali  samo  u  svctom  pismu  na 
jednom  nijestu:  Gle,  koii  blijed,  i  onome  sto  sje- 
dase  na  liemu  bjese  imo  smrt.  Vuk,  otkr.  6,  8.  — 
e)  o  blatu,  koje  se  s  porugom  kaze  a  misli  se  srebro, 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  O  robovi  bli- 
dog'  blata!  V.  Dosen  55.  —  f)  o  stanu  i  radni, 
kad  je  bez  potrcbne  boje  Hi  kad  navlaci  bfedilo 
na  onoga  ko  je  u  takom  staiiu:  o  mladosti  i  sta- 
rosfi:  Blijedu  svu  mlados  s  uzdahom  trajaliu.  D. 
Drzii  405.  Grijeb  traje  i  blijodoj  u  starosti.  J. 
Kavanin  5.  —  o  fepoti:  Mnokrat  po  puti  vidjet 
je  lijejios  taj  jak  cafran  prizuti,  i  blijeda  kako  vaj. 
M.  Vetranic  2,  54.  —  o  strahu  (prepadu),  gladu, 
lakomosti:  Slaba  moc,  blid  jiripad,  uboStvo,  za- 
lost.  D.  Barakovii,  vil.  35.  Blidi  me  strah  tad 
popade.  I.  Zanotti,  en.  2,  5.  Smrtna  otrovna  kuga 
i  S  nome  raskazani  glad  i  blijedi.  I.  (TUiululii''.  480. 
Prismagnuta  tuj  lakomos  blijeda  i  mledna  naliodi 
se.  N.  Marci  66.  —  o  ,opisu^ :  To  jo  blijedi  npis 
licgova  neuraorna  truda.  S.  ^ubisa,  prip.  253. 

2.  BLIJED,  m.  pallor,  blcdilo.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  rijeka :  Ka  bez  straha  i  bez  blida 
s  drugom  plijoni    morska    drva.    J.  Kavanin  273. 

BLIJEDAN,  blijedna,  adj.  vidi  blijed,  adj.  Od 
XVI  vijeka ,  izmedu  rjecnika  satno  u  Stuliieva. 
Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo;  ako  je  onaki  kaki 
je  stav{en,  mijena  se  u  slozenijem,  oblicima:  bli- 
jedni.  —  Za  blijedno  tve  lice.  M.  Vetranic  1,  119. 
Stati  id  svejer  blidna  u  velikom  strahu.  B.  Kasic, 
per.  93.  Blednimi  licmi  i  placnima  ocima  jedan 
drugomu  zalostan  glas  povidase.  F.  Glavinic,  cvit 
141.  U  nialo  doba  dovedo  se  na  taku  blidnu 
mlednost,  da  inom  pogledu  kazase  se  ko  bili  lir. 
A.  d.  Bella,  razgov.  113. 

BLIJED JETI,  blijedim,  impf.  pallescere,  pal- 
lere.  po  juznom  je  govoru  i  ije  i  je  od  staroga  e, 
te  u  istocnom  govoru  glasi  bledeti,  u  zapadnom 
bliditi.  isporedi  blijed.  —  Akcenat  se  ne  mijena. 
Bolazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
{inu  (samo  sa  se:  bliditi  se),  ic  Belinu  (blijediti 
381''),  u  Bjelostijencevu  (bledeti,  .s  praes.  bledem 
od  bledojem),  u  VoUigijinu  (bliditi,  blijediti),  u 
Stulicevu  (blijediti),  u  Vukovu  (blijedjeti,  blijedeti, 
blijediti).  —  staro  1  sinr/,  praes.  blijedu  dolazi 
XVI  vijeka  (vidi  u  primjcrn.  D.  Ranine) ;  osim 
ohicnoga  imperf.  blijedah,  dolazi  istoga  vijeka  i 
blijedijeh  (vidi  dale  u  primjerima  M.  Vetranica 
i  F.  Lukarevica). 

1.  neprelazno,  pallescere,  bivati  blijed:  a)  bli- 
jedi celade  i7t  koji  dio  tijela  mu:  6a,  blidis?  M. 
MaruUc  26.  Cini  u  mukah  [uvenih  da  blidim.  S. 
Mencetic  180.  Blidi  (obraz  moj)  kako  cvit  na 
mrazu.  118.  Vas  blidim  i  venem  .  .  od  tuge.  M. 
Vetranic  1,  261.  Venem  i  blidim  trudeci.  2,  10. 
Sama  blijedase  jaki  no  zuti  ruj.  2,  156.  Venus  .  . 
blijedise  i  venijese  pricudno.  2,  152.  Kad  prisise 
koza,  kada  lica  blide ,  kada  slabost  mnoza.  P. 
Hektorovic  67.    Licce  ne  smrtno  blidi.   M.  Drzic 


BLI.TEDNITI 


488 


blijeStati 


112.  Vono,  fezno,  gasno,  blidi,  snlinn,  ixitio,  Icojini, 
taje.  A.  Cubranovic  1."):).  Gorpc  (ja)  Uako  sulio 
drvo  all  jodim  svii'a,  fjasnu,  tozim,  blidu,  vonu, 
kopi\n  i  Riuu  II  viko.  D.  KaiUna  105.  Lici  mu 
blidili  u  jaJii  i-mnonm.  P.  Zonuiii''  ■!().  Od  straha 
vas  blidiiii.  F.  Lukarovii':  25.'!.  Nijoiua  lusta  u  sobi, 
svih  strana  blidiw.  :ii:i.  Krijo  .sc  ona,  ja  joj  pi- 
som,  kako  za  noiii  H;a.siioni,  blidiiu,  vrnciu.  I.  Gnn- 
dulic  222.  Od  zoje  blidito.  D.  Barakovic,  vil.  30. 
Od  nikof^a  srama  blidi.  171.  Da  mi  s  toga  liscc 
blidi.  218.  Lice  blijpdi,  usno  criio,  nadiina  se  nos, 
upadaju  o6i.  M.  Orbin  73.  Co.saiska  blide  vista. 
I.  Ivanisevii  105.  U  Zalosti  .sabuii  i  blijcde.  D. 
Palmotic,  christ.  9.  Od  sumuo  i  od  straha  svi  zo- 
stoko  kopne  i  blide.  45.  Prid  kijcm  lunozi  strasno 
blido,  kad  izvrati  jiof^lpd  zlobui.  ,1.  Palmoti('r,  dubr. 
78.  Zelpci  ue  Ijopotvi  veno  za  nom,  sahno  i  blidi 
212.  U  pohlepah  blidi.  38G.  Pasa  u  pnjovu  snu-tno 
blidi.  3G2.  Jako  sani  zajubjen ;  odkiul  ginoin,  bli- 
dim.  P.  Vitczo^^c,  odi].  ()5.  Blijedit  ce  obraz  tvoj 
rumoni.  J.  Kavai'iin  43.  Blidi  i  mladi('-,  vene,  sane. 
A.  Kaiiizlic,  iizr.  228.  Koza  se  jezi,  obraz  blidi. 
D.  Eapic.  105.  Vaja  strasiti  se  od  ovoga  i  bliditi. 
P.  Knezevii'',  pism.  96,  Kraj  blijedi  true  i  smeta 
se.  Besjede  kr.  51.  Kada  )udi  od  umora  blide. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  G.  Od  mjeseca  blijodi  i  vene. 
Poslov.  dan.  88.  Boje  so  jedan  put  zacrjoniti  nego 
sto  puta  blijedeti.  (Bo]e  je  jedan  put  pregnuti  to 
kazati  ono  sto  coeku  nije  po  voji,  nogo  da  ga 
one  muci.)  Nar.  posl.  vuk.  2G.  —  mjento  na  ii- 
jelii  giJje  cc^adc  hJijedi,  moze  biti  izreccno  u  mstr. 
ill  n  lok.  s  prijedl.  na  Hi  u :  u  iiistr. :  Kako  da 
ne  venem  i  liccem  ne  blidini?  S.  Mencotic  297. 
—  u  lok.  s  prijcdl.  na:  Na  placnom  blidim  lieu. 
A.  Vitajii,  ist.  22.  Sa  sta  cejad  na  obrazu  blidi. 
J.  S.  Ee}kovii,  ku6.  207.  —  u  lok.  s  iM'ijedl.  u: 
U  lieu  brigom  blidi.  J.  Palmotii,  dubr.  302. 
Poce  u  obrazu  bliditi.  J.  Banovac,  pred.  106.  — 
b)  mjesto  onijeh  koji  sii  u  paklu  moze  se  reii  da 
"pakao  blijedi:  Pred  kijem  pakao  trepti  i  blijedi. 

1.  Kanavelic,  iv.  283.  —  c)  blijedi  bi]e:  trava, 
dub,  list,  crijet:  Blidi  travica  tolik  broj  videci 
od  plaonijeh  djevica.  M.  VetraniA  1,  131.  Taj  je- 
dan cvijet,  koji  ti  ne  zene,  er  sunco  no  vidi,  na 
pospjeh  neg  vene  i  sahne  i  blidi.   N.  Najeskovic 

2,  106.  Ti  on  teme}iti,  Dubrovnice,  si  dub,  koji  .  . 
susom  criz  lito  ui  vene  ni  blidi.  H.  Lucie  261. 
Vidi,  zelen  lis  gdi  blidi  na  hrastu,  na  boru.  F. 
Lukarevic  9.  Neg  sam  jak  smeten  list  na  stablu 
ki  blidi.  D.  Barakovic,  vil  276,  Vid  krajicu  cvi- 
jetja  ruzu,  k'o  .  .  .  pri  veceru  blijedi.  J.  Kavanin 
43.  Trava  blijedi.  J.  Rajic,  pouc.  1,  5b.  —  d)  bli- 
jedi zlato,  suHce,  lice  zvijezdi,  svjetlost,  mramor: 
Za  sto  zlato  blidi,  tere  nima  mira.  P.  Hektoro- 
vic  31.  Nodi  slavna  (hozicna),  pri  tvojoj  svitlini 
cinil  bih  da  blidi  sunce,  ko  dan  cini,  nek  a  ti  za- 
vidi.  H.  Lucie  279.  Ova,  prid  kom  blidi  sunca 
svitlos,  no  ce  vike  da  izlijeci  moje  vride.  D.  Ra- 
liina  115.  Prid  licem  od  danice  svim  zvizdami 
blidi  lice.  V.  Dosen  133.  Gdi  se  miri  i  sad  vide, 
gdi  mramori  toki  blide.  M.  Gazarovic,  )ub.  65.  — 
e)  blijedi  fepofa:  Ondi  (u  raju)  mladost  se  ne 
stara,  lipota  ne  blijedi.  I.  Grlicic  268.  l^iepotu 
onu  dusi  udijelito  ka  ne  blijedi  i  ne  gine.  A. 
Boskovideva  52. 

■Z.  sa  se:  pallere,  prosipati  od  sebe  blijedost, 
sjati  se  od  hlijedosti,  onako  kako  se  moze  od  ne 
sjati.  izmedu  rjecnika  samo  u  Mika^inu.  Jos  pe- 
pelom  porusena  sva  so  okolo  poja  blide.  D.  Pal- 
motid,  Christ.  134.  Blidahu  se  usta  od  posta.  J. 
Filipovic  1,  491. 

BLIJEDNITI,  blijddnim,  impf.  vidi  blijedjeti. 
samo  M  Stuliceru  rjecnikK.  ako  bi  se  govorilo,  gla- 
silo  bi  blijedueti,  blijednim. 


BLI.TEDNOST,  blijfednosti,  /.  pallor,  blijedost. 
xvii  i  xviii  vijeka,  izmeilu  rjeinika  samo  ti  Belinu 
(53(1''  blieduos).  Ivada  oni  koji  u  crkvah  nastoje, 
mnogovrstnom  blidnostju  tanine.  I.  Zanotti,  i  ned. 
priS.  18.  Od  pokore  ukazuju  blidnost  u  obrazu. 
S.  Margitid,  fala  240.  Usno  li])o,  kako  vase  ru- 
menilo  u  blidno.st  se  proniinilo!  P.  Knezevid, 
niuka  52. 

BLI.TKDN.A,  /.  blijettene.  u  jednoga  pisca  proi- 
loga  vijekd.  Ti  si  sa  svim  tvojim  jiostom  i  bled- 
nom  rda.  D.  Obradovid,  sav.  11. 

BLIJEDOST,  blijddosti,  /.  pallor,  h}edilo,  b}e- 
doia.  od  xiv  injeka  u  dva  pisca  i  u  rjecnicima 
MikaJ,inu,  lijelostijcnictni,  Jambresicevu,  Voltigi- 
jinu,  Stuliceni  i  Daniiicevu.  Bledostb  stmrttnaa. 
Domontijan''  137.  Bizi  s  moga  obraza  sramezjiva 
blidost  moja.  M.  Gazarovid,  jub.  49. 

BLIJEDENE,  n.  pallor,  isporedi  blijedjeti.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka  (a  tada  je  jos  glasilo 
blijedjenjo)  i  n  Stulicevu  rjecniku.  Vaj  da  li  .  . 
tamno  blijedjenjo  za  tugu  juvenu  ne  more  svrnuti 
na  milos  ures  tvoj?  Mencetid-Drzid  494. 

BLIJESAK,  blijeska,  m.  splendor,  fulgur.  — 
ije  je  u  juznom  govoru  od  starnga  e,  mjesto  cega 
je  u  istoinom  e,  u  zapadnom  i.  Dolazi  od  svi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Bjelostijencevu ,  Jam- 
breiiicevu  i  Voltigijirm  (13),  m  sva  tri  kajkavski 
,blesk',  fulgur.  Postana  tamna:  najvise  se  misli 
da  ,je  od  kur.  bharg  (bhrag),  sljati,  prem  da  gla- 
sovi  sk  mjesto  g  jos  nijesit  protumaieni,  kao  i  u 
mnogim  drugim  rijeiima.  —  1.  fulgur,  muna.  Od 
prestola  ishajahu  bliski  i  groini.  Anton  Dalm., 
apoc.  4,  5.  —  2.  splendor ,  samo  u  zagoneci  i  u 
nekih  sadasnih  knizemiika :  U  blijesku  pa  blijesku 
ogaii  gori,  a  u  ogaii  covjek  stoji  (odgonet{cij :  ogle- 
dalo).  Nar.  zag.  nov.  150.  Svijetle  puske  ogiiu 
blijesak  daju.  Osvet.  4,  51.  —  3.  rubicilla,  pyr- 
rhula,  nem.  gimpel,  ptica  koja  se  zove  i  dlaska. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (,blesk'  1,  1064. 
2,19). 

BLIJESKA,  /.  scintillatio  oculorum,  svjetlica 
ispred  ociju  n.  p.  od  udarca,  blijesnak,  svijetnak. 
samo  u  Viikomt  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Risnu).  Postana  kojega  je  blijesak. 

BLLJESKANE,  n.  a)  fulguratio.  ii  Jambresicevu 
rjecniku  (,bleskanje'  1,  B2C}i-).  —  b)  ,Bleskanje  ocih, 
iskre  ke  so  vide  pred  ocima'.  u  Bjelostijencevu 
rjecniku  (additam.).  vidi  blijeska, 

BLIJESKATI,  blijeskam,  impf.  fulgurare,  si- 
jevati.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bje- 
lostijencevu (1,  .589a),  Jambresicevu  (326*)  i  Stu- 
licevu: u  sva  tri  ,bleskati',  u  prva  dva  samo  sa 
se  (,bleskam  so',  fulguro) ,  u  trecem  bez  se  (ful- 
gere).  —  Postane  vidi  kod  blijesak.  isporedi  blis- 
kati.  —  Chim  rjecnika  samo  ujednoj  pjesmi  pros- 
loga vijeka:  Madi  brjesk(aj)u,  junaci  se  s'jeku. 
Nar.  pjes.  bog.  208. 

BLIJESNAK,  m.  vidi  blijeska.  isporedi  blije- 
stati.  same  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  Poledese  mu  blijes- 
naci.  Vuk,  rjec.  31i\ 

BLUEST,  m.  liallucinatio.  .s-awio  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLIJeSTANE,  n.  halucinatio  *  de  ooulis,  qui 
nimia  luce  perstringuntur.  samo  u  Stuliceru  rjec- 
niku, gdje  i  znacene  koje  je  starleno.  isporedi  bli- 
jostati. 

BLIJEStaTI,  blijestim,  impf.  fulgere,  oculorum 
aciem  praestrictam  habere.  Od  xvi  vijeka  (vidi 
primjer  iz  Zbor.),  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (ru- 
tilare,  lucere,  coruscare,  iz  brevijara)  i  u  Vukovu, 


BLIJESTENE 


439 


BLISTATEi;.AN 


(gdjeje  inf.  blijeStiti,  praestringimtur  oculi  splen- 
dore).  isporedi  blijestiti.  —  Fo  nekim  krajevima  st 
glasi  i  sc,  kao  i  u  drugim  rijecima.  —  Od  korijena 
od  JtojVf/rt  je  blijesak.  —  1.  neprelazno:  a)  blijesti 
mjcsec ,  zvijezda ,  i  driigo  iito  svijetlo :  Mjesec  .  . 
sad  velicat  obao  blijesti.  J.  Kavaiiin  '214.  Zvi- 
jezda .  .  .  jedna  sama  od  tolicijeh ,  ke  na  tvrdad 
zvjezdenoga  neba  blijei5ce.  467.  Pomno  pazim 
sunca  paru  .  .  .  sva  je  ja.sna  i  u  svjetliiii  zamiritoj 
VihSti  472.  Kuziaiia  sii  ponizani  miri,  ki  grad  od 
svud  grle,  .  .  .  kuzi  i  pera  uzorita  s  prijeda  rijom 
stijenom  bliste.  484.  pogrjeSka  3  pi.  bliscu :  Plescu 
im  ruke,  bliscu  im  kose.  J.  Kavanin  499.  — 
b)  blijesti  cejade  Hi  zivotina  ocima,  kad  oiima 
jako  otvorenim  gleda  ne  trepcuci  iciko  da  se  oci 
svijetle,  praestrictis  oculis  intuori:  Kada  (covjek 
na  smrti)  bude  ocima  uzmetati  i  zavrai^ati  blije- 
sto6i  nima.  Zbor.  174'>.  Orao  iiarav  tuj  ima,  k  vi- 
sinam  kad  le.ti ,  da  nigdar  ocima  ni  blijesti  ni 
trepti,  s  velikom  krjeposti  put  sunca  leteci,  visiie 
se  svjetlosti  nasitit  zelefi ,  ter  mnokrat  po  vas 
dan  s  vefera  do  mraka  vija  se  kako  pjan  vrhu 
svijeli  oblaka.  M.  Vetranid  2,  64.  —  c)  oci  b!i- 
jeste,  kad  ih  jaka  sijetloat  zanjeni,  kad  od  jake 
svjetlosti  ne  mogii  da  gledaju  nego  ostajiici  otvo- 
rene  samo  se  svijetle.  Hi  kad  se  «  starosti  gubi 
vid  te  se  gleda  ocima  jako  otcorenim  ne  trepcuci 
tako  da  se  oii  svijetle,  praestringi :  Svjetlos  taj 
sada  doli  nas  zaslijepi  gorcije  od  jada,  i  oci  nam 
blijeste ,  vid  smo  izgubili.  M.  Votranic  2,  203. 
Kad  starost  dojde,  .  .  kad  budu  bliscati  oci,  zlo 
gledajuc,  a  usi  Susnati,  to  gore  slisaju6.  P.  Hek- 
torovii  67.  Suncanoj  pri  .svjetlosti  slabe  se  oci 
gube  i  blijeste.  D.  Palraoti6 ,  clirist.  72.  Gdi  od 
zlata  bliste  oci.  V.  Dosen  62.  Blijeste  mn  oci. 
Vuk ,  rjec.  Sib.  Obilicu ,  zmaju  ogiieviti ,  ko  te 
gleda,  Ijlijeste  mu  oci.  P.  Petrovi6,  vijen.  72.  — 
d)  kao  ,ito  pod  c.  oci  blijeste,  kad  im  nestaje  vida, 
tako  u  prenesenom  smislu  blijesti  svijest  i  nni- 
drost ,  kad  joj  nestaje  site :  Srecnijem  }udem  na 
visini  svijes  i  mudros  blijesti  i  gine  (homo,  dum 
in  honore  esset,  non  intellexit).  I.  Dordii,  salt. 
159.  psal.  48,  21.  —  2.  prelazno,  illustrare,  pro- 
svjet}avati.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka, 
i  to  samo  part,  praes.  act.,  a  da  bi  u  torn  zna- 
ceriu  bio  drugi  inf.  i  drugi  akc,  nema  potvrde: 
Biskup  .  .  .  otole  k'o  s  istoka  zvak  svjetlosti  sve 
prostire,  po  drzavi  blistec  oka  svih  vlastnika 
prave  vire.  J.  Kavanin  94.  —  3.  sa  se :  a)  sa  sub- 
jektom:  aa)  subjekat  su  oci,  zjenice;  znacene  kao 
pod  1,  c.  bez  se :  Pri  jasnosti  otajstva  toliko  pri- 
visoka  bliste  se  i  andeoske  zenice.  A.  d.  Bella, 
razgov.  225.  Oci  se  blisce.  M.  Pavlinovic.  — 
bb)  subjekat  samo  to,  videri,  ciniti  se  (kad  se 
konie  cini  sto  da  je  I'lesto  drugo) :  To  se  tebi 
bli§calo.  M.  Pavlinovic.  —  I)  bez  subjekta:  zna- 
cene kao  naprijed  kad  su  subjekat  oci  Hi  pamet : 
Blijesti  se  noj  Qudskoj  pameti)  pri  (,prid')  tolikoj 
zarkosti  rajskijeh  zraka.  A.  Kalic  156.  Blisci  mi 
se.  M.  Pavlinovic. 

BLIJESTENE,  n.  splendor,  same  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  (i  u  nega  sa  sc  mjesto  st)  i  u 
Stulicevu  rjecniku  (,dicitur  de  oculis,  qui  nimia 
luce  perstringuntur').  bice  pogrjeska  mjesto  blije- 
stane.  Isuse ,  bliscene  vicne  slave ,  u  koga  zele 
anjeli  zagledati  se.  M.  Alberti  427. 

BLIJESTITI,  blijestim,  impf.  jamacno  grijes- 
kom  mjesto  blijestati  u  rjecnicima  Belinu,  Stuli- 
cevu  i  Vukovu:  u  Belinu  (1»)  stoji  perstringere 
oculos,  koje  se  tumaci  ,zablijestiti  komu  oci',  za 
tijem  se  dodaje  ,blijestiti,  bUjestim',  te  bi  se 
moglo  misliti  da  je  prelazno,  ali  stoji  bez  po- 
tvrde.   u  Stulicevu  je  samo  sa  se :   ,blijestiti   se 


komu,  blijestilo  se,  oculorum  aciem  perstrictam 
habere',  ali  potvrde  nema,  a  u  torn  je  znalenu  i 
blijeStati  se.  u  Vukovu  stoji  ,blije§titi,  blijeStim' 
.«  primjerom  ,blijeste  mu  oci',  a  Aim  se  ne  po- 
tvrduje  injinitiv,  koji  ce  biti  grijeskom  uzet  samo 
prema  praes.,  jer  se  u  drugim  oblicima  slabo 
govori. 

BLlJUN ,  m.  hyp.  blizanac ,  od  kojega  je  naj- 
prije  postao  blijo,  koji  se  ne  govori,  pa  od  nega 
blijuu.  samo  u  jednoj  pjjesmi  nestampanoj  i  iz 
■lie  It  Vukovu  rjecniku  (gdje  stoji  da  je  adj.  i  bez 
znacena).  Te  mu  zakla  dva  blijuna  sina.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  Sl^. 

BLINSKI  KUT,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
blizH  Petriiie.  Sehem.  zagr.  1875.  22.  §em.  prav. 
1878.  73.  RazdjeJ.  kr.  22. 

BLINA,  /.  1.  nizina  na  koju  se  voda  staee 
s  brda  i  na  noj  duze  lezi.  u  Dahnaciji.  M.  Pav- 
linovic. isporedi  blihna  —  2.  sclo  n  hrvatskoj 
krajini  blizu  Petriiie.  §em.  prav.  1878.  72.  Eazdjej. 
kr.  22.  bin  je  grad  xv  vijeka :  Kako  je  selo  Selce 
gradu  Blii'ii  vazda  pristojalo  i  nigdar  Komogojni. 
Mon.  Croat.  251.  u  spomenicima  latiiiski  pisanim 
spomine  se  i  od  xm  vijeka:  Nobiles  de  Blina. 
Mon.  ep.  zagr.  1,  63. 

BLISAK,  blTska,  m.  splendor,  fulgor.  samo  u 
rjecnicima  Voltigijinu  (wetterleuchten)  i  Stuli- 
cevu (s  tumacenem  koje  je  .sfavleno,  u  oba  ,blisk'. 
moze  biti  da  je  samo  zapadnim  govorom  mjesto 
blijesak. 

BLISKA,  /.  splendor,  fulgor.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  isporedi  bliskati. 

BLISKANE,  n.  fulguratio.  samo  u  rjecnicima 
Voltigijinu  i  Stulicevu.  isporedi  bliskati. 

BLISKATI ,  bliskam ,  impf.  fulgurare.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu 
(samo  sa.  se:  bliskati  se,  fulge.scere.  1.  588),  ?t 
Voltigijinu  (blitzen)  i  Stuliceru  (fulgere,  splen- 
dere,  coruscare,  fulgurare).  Postana  kojega  je 
blijeskati  s  drugom  prnmjenom  vokala.  —  1.  sa 
subjektom,  a  to  je  sijetlost,  zrak.  O  svitlosti  vi- 
koviia,  .  .  .  bliskaj  laskatanjim.  i  sva  iznutn'ia  od 
srca  mojega  probij.  A.  Georgiceo,  nasi.  205.  Od 
svud  tucni  bliska  i  svijeti  zrak  uzezen  od  sabaja. 
J.  Krmpotic,  kat.  62.  Zrak  pristrasno  buci,  svak 
cas  z  ogiiem  bliska.  M.  Kuhacevi6  120.  —  2.  sa 
se:  a)  sa  subjektom:  znacene  kao  naprijed  bez 
subjekta.  u  rjecnicima  Bjelostijenievu  ^fulgesco, 
bliskam  se.  1,  588'')  i  u  Stulicevu.  —  b)  bez  sub- 
jekta, sijevati  (o  muni):  Bliska  se,  fulgurat.  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BLISKAV,  adj  fulgens.  samo  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencevu (fulgens.  1,  SSSti)  j  Stulicevu  (splen- 
didus,  coruscus). 

BLISKAVICA,  /.  fulmen,  muna.  u  jednoga 
pisca  xvii  vijeka.  Zaludu  bliskavice,  gradi,  gromi, 
triskavice.  A.  Georgiceo,  pril.  67. 

BLISKOST,  bliskosti,  /.  propinquitas,  blizoca, 
blizost.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  od  blizak. 
Blizkost  je  reka  vinogradu  skodjiva.  P.  Bolic 
1,  108. 

BLISTANE,  n.  fulguratio,  fulgor,  splendor. 
isporedi  blistati.  od  xiv  vijeka  (a  toga  je  vijeka 
bilo  na  kraju  -nije),  izmedu  rjecnika  u  Vukovu 
i  Danicicevu.  Blistanija  i  mltnije.  Domentijanli 
155,  Pozlate  i  blistane.  D.  Obradovic,  sav.  41. 

BLISTATEl^AN,  blistate)na,  adj.  fulgens.  xiv 
vijeka  i  u  nase  imjeme  u  gdjekoga  pisca.  Mira 
sego  blistatejtnyhi,  ukrasenij.  Glasnik  24,  261. 
Bez  imena  blistate}nih  drzava.  M.  Pavlinovic, 
spis.  190. 


BLISTATI 


440 


BLIZANAC 


BLISTATI,  bllstfuii,  imjif.  fulffore.  od  xin  ri- 
jcka,  i:mcdii  rjcc'iiiica  u  iStitliccru  (samo  sa  so)  i 
II  Viikovii  (l)cz  so  (■  sa  sc).  I'ostana  kojcga  je 
bliskati,  s  promjcnom  glnsa  k  tia  c,  koje  .sc  sto- 
jeci  isa  s  opet  promijcnilo  «a  t.  —  1.  neprelaano: 
Blogodoti.  bo/.ija  blistiiaso  vi.sudu.  Donieutijaii" 
201.  Sunco  blista  svetlijp.  J.  Rajii,  pnuC.  1,  2. 
Blista  zlato  na  I'lomu.  Vuk,  I'jcr.  HV'.  Plam  6e 
vji'i-no  blistat'  tvojo  zubjo.  P.  Petrovic,  vijcn.  v. 
Svijetlo  se  bitro  otraKUso  a  blistaju  ostri  bajo- 
iieti.  Nar.  pjos.  kras.  1,  1113.  Vjornost  u  torn  puku 
iioprijokonia  blista.  Osvot.  1,  25.  —  2.  sa  so:  zna- 
ijene  kojc  Je  i  naprijcd.  Nijo  sve  sto  so  bli.sta 
dragi  kamoii.  D.  Obradovic,  ziv.  31.  Zlato,  Sto  se 
blista.  J.  Eajii,  pou6.  1,  13.  Ona  sc  (zcmja)  bli- 
stase  kao  snijeg.  I).  Danicic,  jisal.  OS,  14. 

BLIsTAV,  adj.  fulgens.  u  jednoga  pisca  na- 
scga  vremcna.  Dimula  blistava,  aiicylocboira  sploii- 
dida.  J.  Sloser,  kor.  392.  trcak  blistavi,  carabus 
iiitens.  17.  gonetar  blistavi,  dj'schirius  iiitidiis.  30. 
ghihak  blistavi,  agonmn  inicaiis.  41.  !a])ovac  bli- 
stavi, iiol3'drusus  corusous.  078. 

BLISTA  VAC,  bl'istavca,  m.  fulgens.  u  jednoga 
pisca  naUcga  vremcna.  Blistavci,  nitiduliiii.  .7  Slo- 
ser, koi-.  209. 

BLISkovA,  /.  manastir  u  TTercegovini  blizii 
Bijeloga  poja.  sada  zidhic.  Glasnik  29,  180. 

BLISTINA,  /.  propinquitas.  srod.stvo.  isporedi 
bliiistvo.  XVI  vijeka  u  spomcniku  u  kom  mjesto 
st  stoji  sc,  kao  sto  se  po  nekim  krajerima  i  yo- 
vori.  Ja  nisam  za  bliscinu  nistar  rckal  da  bi 
Pednic  blizi'ii  Radkovicu.  Mon.  croat.  199. 

BLISTVO,  )i.  vidi  blizistvo.  xvi  vijeka.  UliitiSe 
sve  blistvo  liegovo.  ^etop.  duk}.  crn.  30. 

BLITATI,  bli6em,  impf.  balbutire,  iepati,  hla- 
hositi,  mucati.  u  jednoga  pisca  proslnga  vijeka. 
Da  mi  bistro  odgovoris  jakno  goris;  ako  i  jazik 
przen  blice,  na  zakletvo  svrsen  bit  ce.  J.  Ka- 
vanin  394. 

1.  BLITVA,  /.  1.  beta,  bitva,  cvekla,  cikla,  meko 
zeje.  Od  lat.  blitum.  Od  xvi  vijeka  (najprije  u 
Vrancicevti  rjeiniku)  i  n  svijem  rjecnicima  osini 
Daniciceva.  Blitvu  i  broskvu  sad  zagrta'.  J.  Kava- 
liiu  82.  Blitva,  koja  reste  n  vi-tlu.  N.  Palikuca  43. 
Skuvajblitve.  J.  Vladmirovii!' ,  lik.  32.  Kud  luk 
vaja,  kud  li  sijat  blitvu.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  1.5. 
Cikla,  uiki  zovn  blitva,  drugacije :  crvena  repa.  135. 
Blitva,  beta  vulgaris  L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  __2,  47. 
B.  Sulek,  im.  19.  amarantus  blitum  L.  B.  Sulek, 
im  482.  Blitva  ,di\'ja',  beta  sylvestris.^  Mikaja 
20^.  Bjelostjenac  19''^  beta  maritima.  Cas.  ces. 
muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  19.  pitoma ,  lior- 
tensis.  Bjelostjenac  19'>.  morska,  b.  maritima  L. 
B.  Sulek,  im.  19.  bijela,  b.  cicla  L.  b.  vulgaris  L. 
B.  Sulek,  im.  19.  crjena,  crna,  b.  rubra  L.  19. 
gluha  Hi  luda,  beta  insipida.  Stulic  1,  44=-.  b.  ma- 
rina L.  B.  Sulek,  im.  19.  pasja,  b.  vulgaris  L.  19. 
konska,  arum  maculatum  L.  19.  —  isporedi  bitva. 
—  2.  p)reziine,  jipravo  nadimak  mjesto  prezimena. 
Todor  Blitva.  Sem.  prav.  1878.  61. 

BLITVENI,  adj.  betaceus.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (141^),  Bjelostijencevu  (blitveu),  Stidicevu 
(blitven)  i  Vukovu.  Blitveni  list,  blitveno  sjeme. 
Vuk,  rjec. 

BLITVENICA,  /.  homo  plumbeus,  cotjek  nc- 
zgrapan  i  nedotupavan.  samo  u  rjecnicima  Belinu 
(141a)  i  Bjelostijencevu.  bice  prevedeno  tal.  bieto- 
lone.  is2>oredi  blitveiiak. 

BLITVENACA ,  /.  potamogeton  L.  u  jednoga 
Xiisca  nasega  vrcmena,  sa  i  iza  v  po  zaiJudnom 
govoru:  Blitviiiaca  vodena,  potamogeton  natans 
L.  E.  Sulek,  im.  19. 


BLITVKNAK,  blitveiiika,  m.  vidi  blitvonica. 
samo  u  Bjclostijcnccmi  rjchviku. 

1.  BLIZ,  bliza,  adj.  propinquus.  dolazi  pouz- 
dano  kao  adj.  istom,  od  xvii  vijeka,  i  bice  p)ostao 
od  tuda  sto  se  adv.  bliz  izlazeci  iz  obicaja  uzimao 
za  adj.;  izmcdu  rjccnika  samo  u  Stutiievu  (a  i 

1  u  nemu  iz  brevijara).  —  a)  sto  je  blizu  mjestom : 
Pastiri  otidoso  iz  mjesta  bliza.  M.  Radnic  552. 
Mudrost  bozja  gloda  stvari  blizo  i  daleke,  za  sto 
dopire  od  jednoga  kraja  do  drugoga.  158.  Pritijaso 
ogai'i    blizim    ku6ani.    Tnrl.    blago   2,  04.    Rijeka 

i  blizu  zemlu  niiuiohodi,  a  daleku  natapla.  Poslov. 
dan.  107.  tako  i  sada  u  Dalmaciji:  Mi  smo  blizi 
(se(anin  sefauinu).   .1.  Cjrupkovic    tako   ce   biti  i 

I  u  jednoj  jvesmi  istcwskoj:   Sprav}aj,  Mare,  i-uho, 

I  svaca  ti  je  bliza.  Nar.  pjes.  istr.  2,  4.  —  b)  sto 
je  blizu  vremenom :  Koje  (nemoci)  jim  naviscuju 
smrt  blizu.  P.  Radovcic,  nac.  14.  Ako  pozna  da 
je  bolest  velika  i  bliza  smrt.  L.  Torzic  152.  Isti- 
niti  bijeg  blize  smrti.  .7.  Matovic  492.  Mnokrat 
u  tijehi  istomu  motri  nam  se  bliza  smrt.  B.  Cu- 
ceri  150. 

2.  BLIZ,  adv.  i  pracp.  propo.  od  xiii  vijeka, 
izmedii  rjccnika  samo  u  Stulicevu  i  Daniiicevu. 
—  Od  kor.  bhargb,  udarati,  tiskati,  zbijati,  stis- 
kivati.  —  isporedi  blizu. 

1.  adv. ;  a)  cemu  je  .Ho  blizu.  inoze  biti  neizre- 
ceno.  prosloga  vijeka:  Tu  bliz  Ombla  potece  se. 
■T.  Kavanin  190.  Bliz  budi  n  pogibili.  L.  Terzi6 
244.  —  b)  cemu  je  sto  blizu,  moze  biti  izreceno: 
aa)  u  dat.,  xni — xvii  vijeka  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  (dolazi  i  s  enkl.  dat.;  toga  radi 
ce  i  s  nim  biti  adv.  i  ne  praej).) :  aaa)  blizu 
mjestom:  Blizt  bojestiimi.  se  jego  sBpasenije  jego. 
Domentijan'''  53.  Blizi.  jestt  gospodt  vtsemt  pri- 
zyvajustiimi,  istinoju.  135^  Tako  mi  budi  bliz  i 
vazda  pomocnik ,  boze !  S.  Budinic ,  sum.  195''. 
Bliz  budi,  gospodine,  mojenju  nasemu.  M.  Alberti 
352.  Boze,  bliz  budi  prozbam  nasim.  '140.  Bliz 
budi  molitvami  nasim.  L.  Terzic  193.  —  bbb)  blizu 
vremenom:  Pastir  svim  smrti  da  se  bliz  vidase 
zivot  svoj ,  ki  strti  zla  boles  nagjase ,  vocma  ga 
vile  plac  morase.  D.  Ranina  23.  Ireneo  .  .  bi  bliz 
vrimenom  apustolskim.  S.  Budinic ,  sum.  49'>.  — 
bb)  u  akus.  s  prijedl.  na,  kad  je  radi'ia  ono  cemu 
se  veli  da  je  tko  blizu,  radna^  koja  sc  misli  ra- 
diti :  Bog  jest  bliz  na  osvetu.  S.  Budinic,  ispr.  37. 
cc)   cijelom  recenicom ,   koja  se  veze  rijecju  da: 

(  Korab  tvoga  zivota,  koji  po  moru  ovoga  sveta 
pliva,  bliz  dolazi  da  se  sakrusi.  J.  Rajic,  pouc.  3,  2. 

I      2.  praep.   s  gen.   xiii  — xv  vijeka  i  u  jednoga 

1  pisca  prosloga  vijeka:  Byvi.su  jemu  blizt  grada. 
Stefan  kr.  0.   Blizt  gospodt   vtsehb   bojestiht  se 

!  jego.  Mon.  serb,  9.  Obretaje  se  blizt  skriibestiihi.. 

i  Domentijan^  327.  Blizi.  selt  monastj-i-skiihi..  Mon. 

i  serb.  80.  Na    Topila  blizt   Kumetice.    126.   Blizt 

;  jesi  stkruseniht  srtdtcemt.  Danilo  59.  Z  Lobo- 
tint  blizt  Sena.  Mon.  croat.  45.  Behomt  vt  kupe 
i  drugt  di-uga  blizt.  Glasnik  11,  168.  i  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca:  Probusi  ili  vraii  ili  bliz 
vrai'ia  dugu.  Z.  Orfelin  207. 

BLIZAK,  bl'iska,  adj.  propinquus.  prosloga  vi- 
jeka ».  jednoga  pisca.  Comp.  blizi  vidi  na  po  se. 
Koju  strah  i  nevoja  i  bliska  smrt  davi.  J.  Rajic, 
boj  95. 

IjLIZAN,  blizna,  m.  vidi  blizanac.  xvi  vijeka 
u  jednoga  ^ii-'ica.  sada  samo  pi.  bliznovi,  bliznova, 
bliziiuviiua.  Vuk,  rjec.  31'>.  —  Blizan  se  razbludio, 
a  blizan  mladalian  gorsku  vil  vidio,  ne  javi  neg 
u  san.  M.   Drzic  87. 

BLIZANAC,  blizanca,  m.  geminus.  Akcenat  se 
mijei'ta  u  gen.pl.:  blizanaca.  Oba  su  a  umetnuta, 

1  pa  kad   trcba  odpada  samo  drugo:    moze  a  biti 


BLIZANAK 


441 


BLIZO 


umetnuto  i  samo  na  drugom  mjestii:  bllznac,  a 
tada  Hi  ostaje  na  istom  mjestu  u  svijem  pade- 
zima:  bliznaci,  gen.  pJ.:  bliznica,  ili  je  u  osta- 
lijeni  padeiima  kao  had  je  u  nom.  sing,  ttmetnuto 
na  oba  wjetita  :  bllznac,  blizanoa  (bliznac,  blizanci. 
Mikaja  20'').  —  Dolazi  od  xv  vijeka,  ali  toga  vi- 
jeka  hez  a  (blizntCB.  Starine  10,  119),  a  s  umet- 
niitim  a  na  oha  mjesta  od  xvi  vijeka  (vidi  pri- 
nijer  N.  Ranine),  izmedu  rjeinika  u  Mika}inu 
(bliznac,  blizanci  20''),  u  Belinu  (blizanac  339a. 
blizanci  315".  329»),  u  Bjelostijencevu  (blizanac, 
blizanci),  it  Stulicevti  (blizanac,  bliznac),  u  Vii- 
kovu  (blizanac,  blizanca).  —  Korijen  vidi  kod 
adv.  bliz.  isporedi  blizan,  blizanak.  —  a)  o  ce\adi: 
aa)  u  nom.  sing,  umetnuto  a  na  oba  mjesta  (otpa- 
dajuci  kad  trcba  na  drugom):  Toma,  koji  se 
zvase  blizanac.  N.  Rai'iina  77''.  Koji  se  zove  bli- 
zanac. 172''.  Ovan,  junac,  blizanac  (u  zodijaku). 
Zbor.  127.  Jcsu  1'  ziva  dva  blizanca  sina?  Nar. 
pje.s.  vuk.  2,  458.  A  na  rnke  nosi  kolijevku,  i  u 
nojzi  dva  blizanca  -sina.  Pjevan.  10.  —  bb)  u  nom. 
sing,  umetnuto  a  samo  na  drugom  mjestu:  Ki  se 
zove  bliznac.  Anton  Dalm.,  ioan.  11,  IG.  na  istom 
mjestu  ostaje  a  i  u  drugim.  padezima:  Zdruzeni 
bliznaci.  D.  Barakovic,  vil.  110.  ^ena  mu  jiorodila 
bijasc  dva  bliznaca.  Turl.  blago  2,  25G.  Imade  dva 
sina  bliznaca.  A.  Kacic,  razgov.  23.  Eodivsi  dva 
sina  bliznaca.  2G.  Ma,jka  i  dva  I'lezina  sina  bliz- 
naca. I.  J.  P.  Lucie,  isk.  35.  Goji  krajo  dva  bliz- 
naca sina.  Nar.  pjes.  juk.  45.  —  h)  o  volovima: 
Na  dva  blizanca  vola.  M.  E>.  Milicevi6,  ziv.  02.  — 
c)  pi.  Blizanci  ime  selima,  vidi  na  po  se. 

BLIZANAK,  blizanka,  m.  vidi  blizanac.  Akc. 
u  gen.  pi.  bllzanakii.  U  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  n  Stulicevu  i  Vukovu.  Pricuvaj  mi  dva  bli- 
zanka sina.  Nar.  pjes.  vtik.  rjec.  31 -i.  Na  krilu 
joj  dva  blizanka  sina.  Pjevan.  107. 

BLIZANCI,  Blizanaca,  m.  pi.  a)  selo  u  hrrat- 
skoj  krajini  blizu  Gospica.  Scheni.  segn.  1871.  31. 
—  b)  selo  u  Hercegovini  ii  kotaru  mostarskom.. 
Schem.  here.  1S73.  106.  Statist.  105. 

BLIZANICA,  /'.  gomina.  .snmo  u  Vukovu  rjee- 
niku.  isporedi  h\\'is,\i]s.s.,  bliznica.  Akc.  u  gen.  pi.: 
blizaniea,  gen.  sing.:  blizanice,  instr.  sing,  bliza- 
nic5m.  Fostane  vidi  kod  blizanac. 

BLIZANKA,  /.  vidi  blizaniea.  it  nase  rrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu  i  u  Vukovu. 
govori  se  i  o  ovci  (u  Vukovu  rjecniku  samo  o 
ovci  bez  snaeena) :  Svaka  ovca  dvoje  jaganaca,  a 
blizanka  troje  ojagnila.  Nar.  pjes.  viik.  rjec.  31». 

BLIZENCA,  neko  mjesto,  koje  se  spomine  prije 
nasega  vremcna  samo  po  imenu.  moze  biti  ii  Ugar- 
skoj.  S.  Novakovic,  pom.  125. 

BLIZIKA,  ,/'.  ridi  blizika,  cejade  iz  rodhine.  u 
Hercegovini.  N.  Ducid. 

BLIZIKUCE ,  /.  pi.  selo  u  Boci  kotorskoj  u 
Bastrovicima.  Sem.  bok.-kot.  1875.  26.  Kepert.  39. 

BLIZNA,  /'.  1.  vidi  kod  blizni.  —  2.  ime  se- 
lima: a)  selo  u  Ornoj  Gori  u  Piperima.  Glasnik 
40,  21.  .Blizna'.  J.  Pavlovic.  —  b)  selo  u  Dalma- 
ciji  blizu  Trogira.  Schem.  sib.  1875.  19.  Kepert. 
34.  —  c)  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajeoskoiii,  ko- 
taru cajnickom:  Statist.  12. 

BLIZNAC,  blizanca  i  bliznaca,  m.  vidi  blizanac. 

BLIZNAD ,  /.  coll.  gemini.  «  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjehiika  sumo  u  Vukovu.  U  istijeh  udovic' 
jadnijeh  po  bliznad  se  porodila  muska ,  sve  po- 
smrcad  onijeh  Rovcana.  Pjevan.  247. 

BLIZNAJIV,  adj.  vidi  bliznajiv.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (u  dodat.). 

BLIZNAK,  bliznaka,  m.  vidi  blizanac.  u  nase 


vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
dodajcjla  je  Vuk  iuo  u  Crnoj  Gori).  —  aj  o  ce- 
fadi :  Ciima  .  .  .  u  ono  selo  ne  mozo  uci  koje  su 
oborala  dva  brata  bliznaka,  na  dva  blizanca  vola. 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  G2.  —  b)  u  prenesenom 
smislu  0  dva  zrna  koja  se  svezana  medu  sobom 
verizicom  mecu  u  pusku  (isyoredi  singirlije) :  A 
divno  sam  *eka  napunio ,  u  n  sam  vrga'  dva 
brata  bliznaka.  Ogled,  sr.  78.  — •  c)  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  pozarevaikom.   K.  Jovanovid,  rec.  144. 

BLIZNAKINa,  /.  puska  dvocijevka.  u  Srbiji. 
Sve ,  sve ,  samo  da  mi  ne  odnese  bliznakinii.  S. 
Novakovid. 

BLIZNE,  bl'izneta,  n.  blizanac  Hi  blizaniea, 
geminns,  gemina.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BLIZNI,  /.  2^1-  M  platnu  ono  sto  bude  kad  se 
u  brdo  uvedu  dvije  zice  mjesto  jedne  i  tako  ostane, 
ili  kad  .ST  u.  tkanu  prekine  jedna  zica  (bilo  od 
potke  Hi  od  osnove)  i  tako  se  oie  te  .'se  m  idatnu 
poznaje.  samo  u  Vukovu  rjeiniku,  gdje  se  tako  i 
tumaii  i  dodnje  da  su  blizni  ono  prvo  u  Srbiji 
koliko  se  Vuk  opominao,  a  drugo  u  Srijemu,  i 
da  se  ondje  zovu  i  bllzne,  a.  jcdno  bl'izna,  i  da 
zene  uvlaie  iglom.  konce  u.  blizne  da  .ve  ne  bi  jw- 
znavale.  —  JRijei  je  postanem  istoga  korijena  ko- 
jega  je  i  blizanac,  samo  snaienc  ne  ce  biti  uzeto 
od  blizanca.  nego  po  korijenu,  kojemu  je  znaiene 
udarati,  tiskati,  zbijati,  bice  kao  naldjeno  sto  ili 
gdje  je  sto  udaroio,  kao  bifcg  na  iciiiu,  hifeg  od 
rane,  pozi^ak   (koji  se  u  .«(.   .s7o/'.  i  zove  blizna). 

BLIZNICA,  /.  1.  chalybs,  nado,  celik.  isporedi 
acal,  ocal,  ooilo.  Od  xiv  vijeka,  izmedu  rjeinika 
u  Mikajinu  (20''.  275''.  350''),  u  Belinu  (IG^-),  u 
Bjelostijencevu,  Stulicevu  i  u  Daniiicevu  (3,  556). 
Postanem  od  korijena  od  kojega  je  adv.  bliz,  u 
znacenu  udarati.  Prilozi  cartstvo  mi  (crkvi  ar- 
handelovoj  u  Prizrenu)  kovaca  Eudla  .  .  .  sb  do- 
hodikomt  sto  jestt,  davalt,  cartstvu  mi  za  godiste 
sedmL  desett  nadt  mertnj'hb  i  bliznico  koliko 
jestb  trebe  crtkvi.  Glasnik  15,  302.  i  sada  u  Sta- 
?'o»(  Vlaliu  stariji  (udi  zovu  ielik  bliznica.  M. 
Kovacovic.  —  2.  vidi  blizaniea.  prosloga  vijeka, 
u  rjeiniku  nijednom.  n  smislu  prenesenom  od  ie- 
ladeta  na  umne  stvari:  Bozja  }ubav  i  vira  jesu 
dvi  blizniee.  J.  Banovac,  pred.  57.  Ovo  milosrdje 
s  Isusom  bi  porodeno  i  zove  se  negova  bliznica. 
J.  Banovac,  razg.  139.  Ifinbav  bozja  i  jubav  iskr- 
liega  blizniee  jesu.  P.  Knezevic,  osm.  351. 

BLIZNITI ,  bliznim ,  impf.  geminos  parere.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  u  Stulicevu  (dupli- 
care,  geminare,  cemu  nema  potvrde)  i  u  Vukovu 
(gdje  je  samo  sa  se).  —  1.  neprelazno :  Kad  ko- 
kos  snese  jaje  dvojak  (s  dva  zujca),  sluti  da  blizni 
gazdarica.  M.  B.  MiUcevie,  ziv.  2,  68.  u  tom.  pri- 
mjeru  kao  da  je  perfektivno.  —  2.  sa  se,  u  istom 
smislu.  0  ovcama:  Stado  ovaca  jednakih,  koje  se 
sve  blizne,  a  nijedne  nema  jalove.  D.  Danicio, 
pjes.  4,  2.    _ 

BLIZNOCA,  /.  propinquitas,  blizoia,  blizost.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Polak  bliznoce  i 
da}ine.  ^I.  Dobretic  96. 

BLIZNOST,  bliznosti,  /.  propinquitas.  blizoia,^ 
blizost,  bliznoca,  bliznost.  u  Mikajinu  rjeiniku  i 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  nase  vrijeme 
u  jednoga.  U  takvu  mistu  ne  bi  se  moglo  ziviti 
zaradi  bliznosti  istocaja  ili  ti  elementa  ogna  i 
suosti  aera.  A.  Bacic  458.  Kromje  drugi  u  bliz- 
nosti vojska.  S.  Tekelija  u  Letop.  119,  15. 

BLIZNOVI,   bliznova,   m.  pi.   vidi  kod  blizan. 

BLIZO,  «.,  adv.,  praep.  propinquitas ,  propin- 
quum,  propinque,  prope.  adjektiv  srednega  roda, 
koji  dolazi  sam  bez  substantiva  u  nekim  oblicima 


nLIZO(^A 


442 


BLIZU 


nomitinlnijcm  mnogo  jirijc  od  cijeloga  adj.  bliz 
(kdji  fiiti),  i>o  torn  It  ubiikii  blizo  ;'  kao  ado.  i 
kdu  jiraep. 

1.  kno  adj.  u  sndi'ivm  rodu  hez  suhstantiva  od 
xiii  vijeka,  alt  xamo  ii  yen.  sing ,  i  to  a)  .<  prijedl. 
ladi  xamo  xiii  lujekit:  Ako  si  kbto  uz|ulLii  stati 
bliza  raJi  ili  na  Scnici  ili  gdii.  Mon.  sorb.  41.  — 
b)  s  prijedl.  iz  od  xvi  vijeka:  za  prijedloyom 
moze  akcenat  ostati  hez  promjenc:  iz  bliza,  obic- 
nije  se  mijena:  iz  bliza  (Vuk,  rjoi".  21H'i):  Narod 
iz  bliza  i  iz  daleka  ino/.o  ju  p;ledati.  Zbor.  1 14. 
Iz  bliza,  comimis.  Vrancir  21.  Drajij  jc  kami  sred 
niliova  cola  vidjot'  sunco  iz  bliza.  I.  (jtuiidiilic  425. 
Tro.struko  iiruzjo  djavao  nosi,  kiijijem  iias  rvo : 
iiajprv<i  strijplom  iz  daleka,  drugo  sulicom  iz  bliza, 
tretje  ma<"em  ali  ti  sab]om  jos  iz  bliiega.  M.  Div- 
kovi6,  bos.  293.  Nije  ni  mudrost  biti  se  iz  bliza 
s  neprijatejpin.  M.  Radnid  361.  Petar  slijedaso 
spasitpja  iz  daleka  a  ne  iz  bliza.  ,'504.  Iz  bliza  ga 
dvore  i  sluze.  J.  Palmotii,  dubr.  243.  Ki  me  iz 
bliza  nadskof  ise.  A.  Vitajic,  i.st.  I(i5.  Koji  ga  je  iz 
bliza  razgled'o.  T.  Dordic,  salt.  31(5.  Nib  iz  bliza 
i  udi}  prima.  J.  Banovac,  pied.  127.  Koga  nisi 
otio  ni  iz  bliza  ftuti.  F.  Lastric,  ned.  343.  Pa  ee 
vidjet  boga  ne  iz  daleka,  neg  iz  bliza.  Besjede 
kr.  26.  Sad  iz  bliza  ceka  napast.  A.  Kaniilii, 
Toi.  122.  Ho6u  to  s  kriXem  iz  bliza  slijediti.  D. 
Mattei  337.  Koje  iz  bliza  trijcba  je  rvati.  B.  Cu- 
ceri  38.  Staii  |udi  vide  bo}e  iz  daleka  nego  iz 
bliza.  A.  TomikoviA  102.  Iz  dalek'  joj  se  ukloni, 
iz  bliza  joj  se  pokloni.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  587. 
Bo|e  re  iz  da]ega  jubiti  nego  se  iz  bliza  mrziti. 
Nar.  posl.  vuk.  '26.  mjesto  iz  po  nckim  kritjevima 
okrneno  z:  Ki  ce  mo§kata  zobat',  z  bliza  mu  ga  j' 
obhajat'.  Nar.  pjes.  ist.  2,  42. 

2.  adv.  blizo,  prope,  jsporedi  blizu.  moze  imati 
pred  sobom  i  prijedlog.  od  prosloga  injeka:  a)  hez 
prijedl. :  Kad  blizo  dodes.  D.  Obradovic,  bas.  300. 
Blizo  kada  se  dognaju.  Golubica  5,  183.  Neka  on 
prikupi  vojsku  blizo.  M.  Nenadovic,  mem.  185. 
—  b)  s  prijedl.;  za  prijedlogom  se  iwjena  akc: 
na  blizo ,  i'l  blizo :  aa)  iia :  Bivsi  na  blizo  kod 
niove  vojske.  E.  Pavic,  ogled.  232.  Bivsi  obadve 
vojske  na  blizo.  "239.  Boji  je  na  blizo  prijate] 
nego  na  daleko  brat.  D.  Obradovic,  bas.  127.  — 
hh)  u :  Sastavimo  camac  jedan  drugom  ii  blizo. 
M.  Nenadovi6,  mem.  104. 

3.  praep.  s  gen.  prope,  isporedi  blizu.  od  xvii 
vijeka.  obicno  pred  gen. ,  a  nalazi  se  i  za  uim : 
Ja  vas  radostan ,  videc  se  prid  seli ,  kih  mi  je 
blizo  stan.  D.  Barakovic,  vil.  339.  I  pogubi  sil- 
noga  glavara  blizo  ravna  po}a  bilajskoga.  A.  Ka- 
cic,  razgov.  249.  Blizo  s'  Ive  penger  dogodio. 
Nar.  pjes.  mar.  59.  Kad  mu  sunce  blizo  podne 
bilo.  75.  Blizo  kule  bana  Zrinanina.  Nar.  pjes. 
kras.  1,  2. 

BLIZOCA,  /.  propinquitas,  vicinia,  blizost.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (201".  gdje 
najprije  i  dolazi),  u  Belinu  (765^),  Bjelostijencevu 
i  Stulieevu.  Ova  blizoca  nije  od  potribe  da  je  po 
sve  naravska,  t.  j.  da  se  ispovidnik  i  pokornik 
mogu  rukama  dotiknuti.  A.  Kadcic,  bogosl.  189. 
Blizoca  bozja  jest  smrt  griha.  J.  Banovac,  pred. 
64.  Navisti  nam  blizodu  zarkoga  sunca.  M.  A. 
Rejkovic,  sat.  172.  Tko  ne  zna  da  je  prilicnos  i 
blizo6a  plodna   majka   od   ]ubavi?   B.  Cuceri  24. 

BLIZONAC,  Blizonca,  m.  neko  mjesto  pod  ni- 
tmma  u  Srbiji  u  va}evskom  okrugu.  isporedi  Bli- 
zone.  jamacno  ce  po  covjeku  iz  Blizona  biti  tako 
nazvano.  Niva  Blizonac.  Sr.  Nov.  1866.  350. 

BLIZONE,  Blizona,  /.  pi.  selo  it  Srbiji  u  okrugu 
vafevskoin.  K.  Jovanovid,  rec.  100.  U  Blizonama. 
M.  D.  Milidevic,  srb.  413. 


BLizONSIcI,  adij.  sto  pripada  selu  Blizonama. 
Blizonski  vi.s.  M.  D.  Milidevid,  srb.  362. 

BlitzOST,  blizosti,  /.  propinquitas,  blizoca.  u 
naie  vrijeme.  Idu  pjese  zbog  blizosti.  V.  BogiSid, 
zbor.  240. 

BLIZU,  adv.  i  jjraep.  Od  xm  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  Domentijanov;  ali  moze  biti  da  je  samo  u 
poznijem  prijepisu ;  tada  pouzdano  dolazi  oil  xiv 
vijeka.  vidi  primjere  iz  Mon.  serb.)  i  u  rjecni- 
cima  svijem.  Upravo  je  loc.  .<sing.  od  adjektiva 
koji  cio  nije  bio  u  ohicaju.  isporedi  blizo  i  bliie. 
korijen  vidi  kod  adv.  bliz. 

I.  adv. ;  blizu  moze  biti  mjestom,  vremenom.  srod- 
strom,  jednacenem : 

1.  hlizu  mjestom,  u  pravom  Hi  a  prenesenom 
smislu :  a)  komu  je  Hi  cemu  je  blizu  moze  biti 
neizreieno:  TuXde  blizu  poklonivL  se.  Domenti- 
jan"  267.  Gospodin  blizu  jest.  N.  Ranina  14''. 
Da'te  joj  da  stupi  gdje  godi  blizu  tu  N.  Na)es- 
kovic  1,  265.  U  stran  blizu  na  plandisda  iivine 
priuzbivSi.  P.  Zoranic  IQii.  Tuj  blizu  u  Zadru.  19. 
Al'  JR  dalek,  ali  blizu?  hocu  li  .se  s  I'lim  vod  stati? 
O.  Maiibradic  161.  Ali  t'  se  dostojat'  nije  meni 
liih  slike  gledat'  ni  blizu  stat'.  200.  Blizu  ne  stoj 
bez  opreda.  J.  Kavanin  43.  Pripravjajte  put  go- 
spodi'u;  gospodin  bo  blizu  jest.  F.  Lastrid,  ned. 
24.  A  blizu  je  opet  dada.  V.  DoSen  187.  Ne  da 
Turkom  blizu  pristupiti.  A.  Kacid,  razgov.  205. 
Da  nam  se  kaze  prom  daleko  Sto  je  blizu,  pade 
kod  nas.  B.  Cuceri  155.  Ako  je  malo  mlijeka,  ali 
je  blizu  rijeka.  Poslov.  dan.  2.  A  kad  blizu  ugle- 
dase  Marka.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  422.  To  ne  smije 
pristupiti  blizu.  3,  34.  Ta  so  magia  primaknula 
blizu.  3,  214.  Pa  su  Ture  blizu  napustili.  4,  392. 
Mir  vama  dajnima  i  onima  koji  su  blizu.  Vuk, 
ef.  17.  —  u  prenesenom  smislu:  Gdi  dovik  .  .  .  sve- 
kolike  falinke  .  .  .  protrese ,  ali  ...  no  govoredi 
bas  onako  blizu,  da  se  tko  god  ne  ositi.  M.  A.  Re)- 
kovic,  sat.  10.  —  b)  komu  je  ili  cemu  je  blizu 
moze  biti  izreceno:  aa)  u  dat.  bez  prijedl.  (tako 
dolazi  i  enkliticki  dat. ;  toga  radi  ce  blizu  s  dat. 
biti  adv.,  a  ne  pjraep. ;  isporedi  i  dale) :  aaa)  hez 
ikoje  druge  rijeci  koje  radi  bi  stajao  dat.:  Selo 
blizu  mestu.  Mon.  croat.  84.  Da  se  ganu  odonle 
i  da  ne  stoje  blizu  despotu.  230.  Ostro  i  tvrdo 
stijenje  pomorskijem  blizu  krajim.  I.  Gundulid  40. 
Sto  je  lijepo  blizu  ocima,  da  i  od  srdca  nije  da- 
lece.  382.  Svak  mu  zeli  blizu  biti.  D.  Palmotid, 
Christ.  38.  Svetom  krizu  ti  si  blizu.  I.  V.  Bunid, 
mand.  38.  §to  je  dalek',  blizu  je  ocima.  I.  Dordic, 
mand.  58.  —  hbb)  u  recenici  je  i  druga  rijec  koje 
bi  i  same  radi  stajao  dat.:  Nije  moc'  dosodi  nit 
s  pameti  blizu  dodi  jasnoj  bozjoj  velikoci.  V. 
Dosen  3.  BUzu  sam  mu  doga  dogonio.  Nar.  pjes. 
viik.  1,  541.  Kad  se  Mitru  primaknuo  blizu.  2,  632. 
Kad  je  blizu  Turcim'  doledeo.  4,  284.  —  bb)  u 
dat.  s  prijedl.  k:  Tebi  nije  mod'  k  nojzi  blizu 
doci.  M.  Drzid  108.  Cuvao  se  je  od  lie  kao  od 
neprijateja  tako  da  joj  ne  dade  ni  blizu  k  sebi 
pristupiti.  A.  Kanizlid,  kam.  211.  Nemojte  mu 
sabju  privatati,  ni  vi  k  Marku  blizu  prilaziti.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  226.  —  cc)  u  gen.  hez  prijedloga:  ge- 
netiv  je  enkliticki,  cega  radi  blizu  s  Aim  ne  ce 
biti  prijedlog  nego  adv.,  a  adv.  s  nim  stoji  kao 
verba  ticati  se.  hvatiti  se,  ostaviti  se  ili  kao  adj. 
pun,  prazan,  sit,  gladan,  dostojan,  i  kao  adj.  blizi. 
i  s  redovnim  gen.  kad  je,  moglo  bi  se  sumnati 
je  li  doista  prijedlog  za  to  sto  mu  se  ne  mijena 
akc.  (koliko  se  zna)  prema  rijecima  pred  kojima 
stoji.  vidi  pod  n. :  Tri  base  vidnici ,  s  kimi  se 
veduje  (car)  .  .  .  bUzu  ga  jahahu.  B.  Kmarutic  10. 
,Ter  me  j'  blizu  zaJost  mnoga.  A.  Vitajic,  ist.  65. 
Da  me  bodes  blizu  stati.  A.  Vita)id,  ost.  842.  Za 


BLIZU 


443 


BLIZU 


§to  tako  na  daleko  zavite  6iiiis,  bivSi  te  bog  to- 
liko  blizu"?  S.  Margitic,  ispov.  63.  —  dd)  u  gen. 
s  prijedl.  do:  Kopaju  bais  do  mozga  blizu.  J.  S. 
Rejkovii,  kuc.  282.  Kad  su  bili  do  Klisure  blizu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  141.  Kad  je  bio  blizu  do  Ud- 
bine.  3,  178.  Stize  Marko  blizu  do  Kosova.  2,  22.1. 
Te  dorata  kona  podigrava,  a  dogna  ga  blizu  do 
devera.  2,  553.  —  ee)  u  injin.:  Bib  zacjei  osvete 
ugristi  blizu  lioj  krvnice  usui  te.  F.  Lukarevic  37. 

2.  blizu  rremenom:  a)  Icomu  je,  Hi  cenm  je  hlizu 
ne  kaze  se:  Bje.se  blizu  uzmeni  dan  svetca  Xidov- 
skoga.  N.  Eaiiina  70.  Oto  je  blizu  noc.  M.  Drzic 
106.  Blizu  jest  lito.  I.  Bandiilavic  1.  Blizu  jest 
vrime,  da  pokoru  svrsim.  F.  Glavinii,  cvit.  133. 
Kada  je  jur  blizu  smrt.  P.  Eadovcid,  nac.  2.  Ne 
smi§)a  da  je  smrt  blizu.  J.  Kavaniu  390.  Da  je 
blizu  tezi  boj.  J.  Matovic  281.  Kad  vec  blizu  pri- 
staje  Mihoje.  J.  S.  Iie]kovic,  kuc.  351.  Bijase  blizu 
praznik.  Vuk,  jov.  7,  2.  —  b)  Icomu  je  Hi  cemuje 
blizu,  moze  biti  izreie.no :  aa)  u  dat.  bez  prijed- 
loga:  Blizu  srartna  muka  Lsukrstu  bjese  vece.  D. 
Palmotic ,  christ.  2.  —  bb)  u  dat.  s  prijedl.  k : 
Dovrsivsi  ovo  govorenje  i  buduci  blizu  k  zapadu 
suncanomu,  izisavsi  iz  templa  dqjde  u  Betaniju. 
P.  B.  Bak5i6  12.  —  cc)  n  ak.u.<.  s  prijedl.  pred: 
Blizu  prid  minu  miseca  kastri  se  voce.  J.  S.  Re)- 
kovid,  kuc.  83. 

3.  blizu  srodstvom:  komuje  tko  tako  blizu,  moze 
se  kazati  u  dat.,  a  moze  set  ne  kazati  izrijekom: 
Mati  z  bratom,  ki  mi  su  blizu  po  kiri.  Mon.  croat. 
189.  Koliko  mu  je  bio  blizu  u  bractvu.  Stat.  po|. 
ark.  5,  253.  Ali  bi  ih  vece  bilo,  ki  mu  su  jednako 
blizu.  261.  Kad  se  jedan  boji  od  kojega  zla  teska 
i  velika  oli  sebi  oli  svojim  blizu  u  krvi.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  446.  Za  to  se  nazivaju  bratja  gospo- 
dinova,  za  sto  su  mu  bili  blizu  rodjaci.  F.  Lastric, 
od'  146.  Budu6i  toliko  blizu  rodjaci  Isusovi.  F. 
Lastric,  svet.  161.  u  prenesenom  smislii :  Ove  dvi 
vrste  od  griha  mnogo  se  blizu  nalaze  u  rodstvu 
od  zloce.  M.  Zoricic,  osm.  31. 

4.  hlizu  jednacenem,  kad  malo  nedostaje  da  bi 
sto  bilo  Hi  da  bi  bilo  onoliko  Hi  onako  kako  ,s-e 
kaze  drugom  rijccju.  isporedi  skoro,  gotovo.  a)  uz 
brojeve  i  druge  rijeci  kojima  .ie  kazuje  koliko,  a 
to  su  vas,  po,  veci  dio,  dosta:  Bjehu  koji  jodose 
blizu  cetiri  tisuco.  N.  Rai'iina  151b.  niar.  H,  9.  Koji 
jest  blizu  pedeset  mi}a  daleko  od  I'lih.  F.  Vrancie, 
iiy.  47.  Sedamdeset  blizu  godiSc  sUizila  si.  P.  Ka- 
dovcic,  nac.  41.  Jur  cetres  Ijeta  blizu  proslo  bjese. 
D.  Palmotic,  christ.  49.  Ucu'ieno  je  blizu  trideset 
simbola.  A.  Bacic  28.  Ima  blizu  tri  sta  godina. 
J.  Filipovic  1,  167.  Ne  ima  koji  ciiii  dobro,  ne 
ima  blizu  ni  jednoga :  svi  su  se  ponistili.  F.  La- 
stric, test.  332.  Sve  je  ovo  vama  blizu  i|adu  puta 
kazivano,  niti  se  pristaje  kazivati.  F.  Lastrii,  ned. 
154.  Ovo  prorok  prorokova  vidivsi  u  duhu  blizu 
na  ijadu  godina  prije.  F.  Lastric,  svet.  20.  Pri- 
vede  pod  krilo  privedroga  principa  blizu  dvi  i}ade 
kuca.  A.  Kacic,  razgov.  187.  Nazva  se  kra]  blizu 
svega  svijeta.  F.  Lastric,  svet.  121.  Podlozi  blizu 
veci  dio  svega  okolisa.  17.  Ucineno  bi  miicane 
blizu  po  sata.  F.  Lastric,  ned.  226.  Jos  ni  blizu 
nije  dosti.  V.  Dosen  74.  Koju  je  blizu  vazdan 
sprav}ala.  Nar.  prip.  bos.  1,  87.  Jedan  drugome 
dosta  blizu  nalicali.  S.  i^ubisa,  prip.  224.  —  b)  uz 
adj.,  part,  praet.  pass.:  Taj  pjesan  (uvena,  ku 
hvalis  sad  takoj,  ni  blizu  takmena  k  onojzi  nije 
drugoj.  D.  Kaiiina  137.  Jur  plav  nasa  blizu  strena 
vidjase  se.  D.  Palmotic,  christ.  360.  TolLko  velik 
jest  da  je  bhzu  veii  svih  inih.  I.  T.  IVIrnavii,  ist. 
89.  Privisoko,  blizu  bozanstveno  mogustvo.  F. 
Lastric,  test.  ad.  14.  Privelika  i  blizu  neizmirna 
(muka  Isusova).  F.  Lastric,  test.  146.  More  biti 
da  bi  blizu  mrtav  pao  od  stida  i  srama.   F.  La- 


stri6,  ned.  16.  —  c)  uza  subst.:  Toj  (umirane)  ni 
zledi  ovoj  ni  blizu  prilika.  D.  Raiiina  18.  —  d,)  uz 
verb. :  Blizu  izdise  pod  iestokim  bici.  F.  Lastrid. 
test.  114.   Ovo  je  sulica  od  nespoznanstva,  sulica 
ledena,    toliko  jaka,   koliko  jo  u  srcu   momu   na- 
dobila  blizu  i  ugasila  onu  od  jubavi.  156.  Na  to- 
liko je   zao   obicaj    uzrastao    kod   neki   da   blizu 
prodaju  a  ne  udaju  divojaka.  F.  Lastrid,  od'  173. 
5.  moze  imati  pred  sobom  prijedl.  na  i  u,  s  ko- 
\  jima  mu  se  akc.  mijena :  na  blizu,  ii  blizu,  i  koji 
i  znacene  svoje  sastar]aju  ,«  negovijem.  ostalo  moze 
biti  kao  naprijed. 

a.  na  blizu:  a)  mjestom:  aa)  bez  onoga  komu 
bi  Hi  cemu  bi  bilo  yia  blizu:   Kad  se  kamenje  ili 

i  pak  tej  vode  gdi  bude  plamenje  na  blizu  prigode, 
\  svruci  se  ali  plam  od  nih  se  ugasi.  N.  Najesko-vic 
1,  338.  Ne  samo  s  strahom  cekat  na  blizii  jest 
mene,  da  i  na  dalece.  H.  Lucie  198.  U  li  (u  ogaii.) 
hotec  ticati  na  blizu  zlo  pece.  D.  Raiiina  44.  Ka  li 
(stvar)  ono  svim  bo}e  od  tizih,  ke  lizu,  iz  dalek 
vidi  se  nego  li  na  blizu?  i'iV'.  Buduii  jedan  brat 
od  vas  na  blizu  bio  primjen  i  jubleu,  drugi  vam 
prida  iz  daleka  koji  god  dohodak.  D.  Zlatarii''.  viii. 
Kose,  ke  zvah  zlatom  prije,  jaoh,  zablijcsten  s  nih 
na  blizu,  poznam  da  su  [ute  zmije.  I.  Guiidulii 
231.  Ki  na  blizu  i  na  daleko  bihu.  F.  Glavinic, 
cvit.  336.  Kad  bihomo  jur  na  blizu.  I.  Ivanisevid 
201.  On  vazda  jest  na  blizu  u  svih  mistih.  A.  Vi- 
ta}ic,  ist  493.  Zakliiiam  vas  sve  andele  paklene, 
toliko  na  daleku,  koliko  na  blizu.  L.  Terzic  265. 
Ovo  nije  uciniti  ispovid  na  daleko  i  po  pismu 
nego  na  blizu,  na  usi  ispovidniku.  A.  Kadcii, 
bogosl.  208.  Ne  znadete  li  vi  da  so  ma6em  side 
na  blizu?  F.  Lastrid,  ned.  25.  Bijase  medu  riima 
rat,  .  .  .  buduci  da  su  na  blizu.  N.  Palikuca  40. 
Razgovarat  se  i  smijati  se  s  onim  koji  su  na 
blizu.  I.  J.  P.  Ludic,  bit.  51.  Ucini  da  u  zabitnoj 
dalecini  \ndu  nasem  prikai^e  se  sto  je  na  blizu  i 
prid  nami.  B.  Cuceri  155.  Smrt  hoda  na  blizu  i 
vece  ju  vidim.  A.  Tomikovii  15.  Ako  nije  na 
blizu  nikoga.  J.  S.  Rejkovii ,  kuc.  238.  A  kada 
se  na  blizu  sretose.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  328.  Ne- 
majuii  dnigarica  na  blizu.  M.  D.  Milidevic,  let. 
vef.  230.  —  bb)  komu  je  Hi  cemu  na  blizu,  moze 
biti  izreceno:  aaa)  u  dat.  bez  prijedl.,  kao  na- 
jtrijed  ])od  1,  b,  aa. :  Kad  pak  na  blizu  budu  ti 
gdi  stati,  opet  mi  zdravje  se  minuto  povrati.  D. 
Ranina  96.  bbb)  u  gen.  bez  jirijedl.,  kao  na- 
prijed pod  I,  b,  cc:  Vazda  ga  je  zlo  na  blizu. 
I.  Ivanisevic  189.  —  ccci  u  gen.  s  prijedl.  od: 
Kad  se  na  blizu  upazim  od  smrti.  D.  Ranina  97*i. 
Kad  na  blizu  od  mejane  dode.  Pjevan.  8.  —  ddd)  u 
instr.  s  prijedl.  s :  Na  blizu  s  Porom  indijskim 
carem  stojimo.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  291.  Koji 
su  na  blizu  .sa  Srbima.  Vuk,  nar.^  PJes.  1,  400.  — 
6)  vremenom :  Smrt  na  blizu  jest.  S.  Budini6,  ispr. 
97.  Videci  spasite}  nas  na  blizu  zlobu  svjetovnu 
i  zestoku  smrt,  koju  imase  podnijeti,  uljeze  u  vrt. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  175.  Nika  ce  biti  baS  prid 
'  oni  strahoviti  dan  na  blizu.  F.  Lastric,  ned.  10. 
Znate  da  je  moje  priminuce  na  blizu.  I.  Dordic, 
ben.  46.  —  c)  srodstvom:  Rojaka  na  blizu  bra- 
tom ^idovi  zovihu.  F.  Glavinic,  cvit.  118.  — 
d)  kako  su  po  nekim  krajevima  obicniji  oblici  slo- 
zeni  nego  nominalni,  nalazi  se  i  mjesto  na  blizu 
u  Bjelostijencevu  rjecniku  (Id^)  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  na  blizom:  Nego  se  cesto  jedna 
kod  druge  na  blizom  nahode.  I.  Jablanci  22, 

b.  ii  blizu:  a)  mjestom:  Pribivati  u  blizu  s  nima. 
M.  Radnic  449.  U  blizu  side  i  jedno  drugo  tice. 
J.  Filipovic  2,  124.  Ima  li  ovdi  u  blizu  gdi  god 
koja  gospoja?  M.  A.  Rejkovic,  sabr.  11.  Vatra  i 
slama  ne  mogu  u  blizu  stajati.  Nar.  posl.  vuk.  32. 
—  b)  jednakoscu:  Istina  da  je   amanet  i  ostava 


TILIZTTKRATAC 


444 


BLI?.ATI 


dostnublizn,  nli  oppt  sa  svijoni  nijo  j(>cliui.  Vuk. 
pisma  40. 

II.  })rnrp.  s  gen.;  jinjrisc  stdji  prcil  yen.,  moze 
hiti  i  rastavlen  od  neija  enkUtii-lcom  rijcijii,  a  nn- 
lazi  se  i  za  vim.  nkeeitnt  mii  ne  (kiiliko  se  xiid 
zna)  ne  viijena  pretiin  rijeciiiia  pred  kojhiia  xtoji. 
Blizu  koga  Hi  eega  moze  tko  Hi  .^lo  hiti  wjestom 
Hi  vremciiom. 

1.  blizu  wjeKtom  u  pravom  Hi  u  preneaenom 
smishi:  a)  prijedhxj  stoji  pred  gen.:  TJIizii  (loniu 
jego.  Domcntijana  273  Blizu  mono  jpsi.  Daiiilo 
125.  U  Tuzehi,  blizu  Plocc  Moii.  sorb.  203.  Josu 
tpj  jiolarp  blizu  onej  drugo  mqjo  jmlafo.  2ilO. 
Blizu  jjrada  bjp.se  mjesto.  N.  Raiiina  110''.  Bvijp 
plavi  stPri  blizu  kraja.  149li.  Svak  liorp  biti  blizu 
prijatpja  svijein  cpstita.  ,T.  Palmotic,  dubr.  308. 
Koliko  jo  triba  da  je  blizu  misnika  kruli  i  vino? 
A.  Kadcif^,  bog.  54.  Blizu  gore  .=:ta(h)u.  P.  Kiip- 
2evic,  ziv.  12.  Sise,  koje  je  zenam  blizu  .srca  narav 
dala.  A.  Kanizlio,  utof.  183.  Hoti  tako  srica  lio- 
gova  da  blizu  toga  i5ko|ica  jedna  mala  brodiea 
izjpdri.  A.  Kaoic,  razgov.  25.  Sio  blizu  odra.  B. 
Cuceri  25.  Kad  jo  bio  blizu  dvoj-a.  Nar.  pjps.  viik. 

1,  350.  Ovaj  klobuk  blizu  kraja  bjpso.  2,  303.  Kad 
su  bili  blizu  Kupinova.  2,  574.  Blizu  tebo  zivloti 
ne  niogu.  1,  381.  Ja  posijah  bjelic.u  senicu  dalek' 
sola,  blizu  puta.  1,  502.  A  kad  blizu  ilvora  dolazise. 

2,  41.  Ja  cu  iri  blizu  druma,  Zekn.  4.  270.  —  b)  pri- 
.jedlog  pred  gen.,  all  rastavlen  od  nega  eiiklitickim 
sani,  si  itd. :  Tko  opci  s  dobrima,  blizu  jo  dobra 
taj.  M.  Drzii  22.  Blizu  je  nega  zejna  vila.  I  Gun- 
dulic  354.  Blizu  je  tebe  tvoja  zeja.  354.  Blizu  smo 
Onega  mista,  komu  gremo.  Starine  4,  112.  Dodose 
mene  zvati  nad  liu,  blizu  je  kuce,  odma  otido. 
F.  Lastric,  ned.  345.  Ova  tuga  blizu  je  nas  i  vele 
bliza  neg  scijenimo.  B.  Cuceri  203.  —  c)  pirijedl. 
iza  gen. :  Sve  one  banove  i  kraje  tej,  ki  su  drzavo 
me  ove  podalek  i  blizu,  posl'o  sam  uprasat.  F. 
Lukarevii  239.  Istom  da  sam  tebe  blizu,  .  .  o  ju- 
bavi  ma,  mirna  bicu  sred  planina.  I.  Gundulic 
19.  Jaiiicam  stat  ni  zdravo  vuka  blizu.  J.  Ka- 
vaiiin  368.  Nepotrebna  je,  i  kletve  blizu.  Vuk, 
jevr.  6,  8. 

2.  blizu  vremenom:  a)  prijedl.  pred  geti.:  Jur 
blizu  konca  zitak  moj  krozi  toga  bise.  P.  Zora- 
nic  21).  Zone  blizu  poroda.  A.  Crucetic,  roz.  35. 
Koji  su  blizu  smrti.  M.  Bijankovic  4.  Za  boles- 
nika  blizu  smrti.  L.  Terzic  356.  Kad  je  zena  blizu 
tezka  poroda.  I.  Grlici6  119.  Kad  se  nabodi  blizu 
smrti.  A.  Kadcic ,  bogosl.  147.  Zena  prisobna, 
blizu  poroda.  F.  Lastric,  ned.  425.  Bolestan  blizu 
smrti.  402.  —  h)  jjrijedl.  iza  gen.:  Kada  bi  se 
on  nasao  smrti  blizu.  P.  Posilovic,  nasi.  48''. 

3.  moze  imati  pred  sobom  prijedloge  na  i  u 
(kao  naprijed  pod  I,  51:  a)  sa  na;  na,  blizu:  Da 
nidna  zvir  prika  na  blizu  tebe  doc  ne  bude.  D. 
Eanina  22li.  Nahodeci  se  toliko  na  blizu  gospo- 
dina.  A.  Gucetic,  roz.  mar,  145.  Na  blizu  ne  ro- 
stise.  D.  Barakovic,  vil.  228.  —  b)  na  u :  i'l  blizu : 
Neci  redovnici  u  blizu  pustiiie.  I.  Dordic,  ben.  27. 

4.  sastai'la  se  sprijeda  sa  po:  poblizu  (kao  po- 
velik) :  Kad  dode  onako  u  naokolo  iduci  opet  po- 
blizu onoga  trna  onda  stane.  Vuk,  ziv.  233.  indi 
i  na  po  se:  poblizu. 

5.  moze  irred  sobom  imati  prijedlog  do:  oba 
osfaju  svaki  u  svom  znacenit,  a  akc.  se  ne  mijena : 
do  blizu :  Kad  je  bio  do  blizu  Budima.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  56.  I  dodose  do  blizu  kapije.  3,  435. 

6.  )(  jednoga  pisca  xvi  vijeka  dolazi  u  prije- 
vodil  za  lat.  apud:  Blizu  judi  ovo  je  mucno,  ma 
prid  bogom  sve  su  stvari  moguce.  N.  Kaiiina 
228''.  mat.  19,  26.  Jere  je  blizu  vas  pribivao.  N. 
Eanina  _138.  ioan.  14,  17. 

BLIZUKEAJAC,  blizukrajca,  m.  finitimus.  samo 


u  Stiilice7-H  rjeHmilcu,  gdje  ima  i  blizukrajan  (adj.), 
blizukrajanin,  blizukrajina  (rpgio  contcrmina),  bli- 
znkiajka,  lilizukrajkiiia.  sve  nepouzdano. 

BLIZUSTANE,  n.  praesentia.  samo  u  StuUeevu 
rjecniku,  gdje  ima  i  blizustati  (adosso),  blizusto- 
jai'ip  (praosontia) ,  blizustqjei  (praesons).  sve  ne- 
pot(zdano. 

BUZUSTEAN,  adj.  finitimus.  samo  u  StuU- 
eevu rjecniku,  gdje  ima  i  blizustranac  i  blizu- 
stranski.  sve  nepouzdano. 

BLIZUZEMl^AC,  m.  finitimus.  samo  a  StuU- 
eevu rjecniku  (hez  gen.),  rijec  nepouzdana. 

BLIZAN,  bliXna,  adj.  propinquus.  xvii  i  xviii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  y'oltigijinu  (blizan,  vi- 
cino ,  confinante,  parento)  i  u  StuUeevu  (blizan, 
vicinus  ,  proximus  ,  consanguineus  ,  affinis).  — 
lomp.  bllzniji.  —  Postanem  od  adv.  blize.  — 
1.  sto  je  blizu  mjestom,  u  pravom  Hi  u  prene- 
scnom  smislu:  a)  iemu  je  Hi  komu  je  blizu,  ne 
kaze  se  izrijekom :  Dokli  od  blizno  Arbanije  mjesto 
svako  no  obidu.  I.  Gundulii  373  (u  drugom  pri- 
jejtisu  blizne).  Sve  prode  grcke  strane  blizne  i 
daJG.  371  (u  drugom  prijepisu  bliie).  Koja  jest 
materia  sakramonta  pokoro  dalecna  i  blizna'?  I. 
Zanotti ,  upit.  18.  Prid  vratmi  od  crikvo  ali  u 
cimatoriju  bliznomu  da  se  ne  fine  triske.  M.  Bi- 
jankovift  84.  Nike  (parohije)  josu  bliznije.  121. 
U  gradu ,  gdino  katolicanska  vira  vazda  je  ne- 
oskvrnpna  na  sramotu  bliznih  (,blisnili')  odmet- 
nikov  i  Muhamedove  taSte  hvale  stolovala.  A.  d. 
Bella,  razgov.  57.  Eazur  od  Sodome  i  od  drugijeh 
bliznijeh  gradova.  J.  Matovic  390.  Marija,  kako 
bliznija  od  svakoga  drugoga  stvorena,  pace  sjedi- 
I'lPna  s  Isukrstom.  Grgnr  iz  Varesa  54.  Da  otide 
g  drugomu  zupniku  blizne  zupe.  M.  Dobretic  130. 
Koga  na  nosila  sluge  stavivsi  donise  u  jedan  grad 
najblizniji.  A.  Kacic,  korab.  330.  Prizvati  svoga 
susida  najbliznijega.  71.  Klekni  i  obmi  se  put 
najbliznije  crkve.  D.  Mattei  141.  Koliko  je  vrsta 
tezijeh  prigoda?  Dvije,  jedne  su  blizne  a  druge 
dajne.  T.  Ivanovic  8.3.  Gdje  god  podes,  glas  do- 
biti  do6e  u  strane  blizne  i  daje.  Zgode  15.  Go- 
spoda  Mostara  i  ostala  bliznija  gospoda.  I.  J.  P. 
Lucii,  isk.  28.  —  b)  komu  je  Hi  cemu  je  blizu, 
.stoji  u  dat. :  Meni  su  drazji  i  meni  blizniji.  A. 
Georgiceo,  nasi.  277.  Koji  su  blizniji  bogu.  J.  Ma- 
tovic 319.  Ti  boze  jesi  blizan  tvojijem  vjernijem. 
L.  Eadic  14.  —  2.  sto  je  blizu  vremenom :  Nasa 
.smrt  toliko  je  bliznija  koliko  se  ve6e  okasnila. 
I.  P.  Marki  21.  Ovi  .  .  bili  su  .  .  blizniji  (grijes- 
kom  ,blizenii'  sa  e  mjesto  c  po  tadasnem  pravo- 
pisu)  od  nas  vremenu  smrti  i  uskrsnutja  nasega 
spasiteja.  Ziv.  is.  51.  Jedna  je  priprava  koja  se 
zove  dalna,  a  druga  blizna.  Besjede  kr.  188.  o 
istoj  pripravi  na  istoj  strani  ,blizena'  bice  stam- 
parska  pogrje.ika.  Ne  buduci  stvari  bliznije,  nego 
da  bude  ubijena.  J.  Mato%'ic  515.  Ni  smrtna  ne- 
moi  ni  blizno  sudene  moze  smetati  liegovu  pamet. 
Misli  kr.  31.  —  3.  koji  je  blizu  u  rodu:  Za  duse 
roda  moga  krvnoga,  bliznih.  I.  Krajic  24.  Prihodi 
mater  s  druzbom  najbliznije  rodbine.  Grgur  iz  Va- 
resa 70.  Ostavili  su  me  moji  blizni  (dereliquerunt 
me  propinqui  mei).  A.  Tomikovic  350.  —  4.  adv. 
comp.  bliznije,  siqierl.  najbliznije:  Ona  bliznije  pri- 
stupaju  k  stvari.  J.  Matovic  32.  Kako  nam  se 
vidi  da  je  najbliznije   do   istine.    T.  Ivanovii  79. 

BLKATI,  blizam,  impf.  appropinquare.  2'^os- 
loga  vijeka  u  jednoga  pisca  (izmedu  rjecnika  sam.o 
u  Stidiievu  i  to  iz  brevijara:  blizati,  admovere,  bli- 
zati  se,  accedere,  adventaro).  —  1.  prihlizavati  se 
mjestom :  Bliza  k  nami  smrknutog  lica  oruznik .  M. 
Katancio  52.  —  2.  priblizavati  se  vremenom :  Svr 
toga  bliza  naseg  Dafnide  svetac.  M.  Katancio  41. 


BLIZE 


445 


BLI^I 


BLI^E,  adv.  i  itracp.  propius.  od  xv  vijcka 
(vidi  pri'i  primjer,  ako  je  rukopis  doista  toga 
vijeka;  inace  od  xvi  vijeka),  izmedu  rjeciiika  u 
Mika]inu  (,blisge'  20')),  u  Belinu  (,blixo'  7651)), 
u  Stuliievu  (,blixe')  i  u  Vukovii  (311)),  u  ydje- 
kojega  pisca  prosloga  vijeka  grijeikom  blizje,  ali 
vrlo  rijetko  (vidi  u  primjerima).  —  Fostanem  je 
sredni  rod  komparatira  blizi  (koje  vidi),  same 
mu  je  drugi  slog  kratak.  —  isporedi  blizu,  prcina 
cemii  stoji  kao  komparativ.  Koinparativ  hudnii 
moze  imati  nza  se  i  ono  su  iim  biva  poredene. 
sa  naj  dolasi  i  kao  superl. 

I.  adv. :  blize  moze  biti  mjesiom,  vremenom,  arod- 
stvom  i  jednaienem: 

1.  mjestom.  u  pravom  Hi  ii  ijrenesenom  smislu: 
a)  komn  je  Hi  ceinti  blize,  moze  biti  neizreceno: 
aa)  bez  onoga  su  cim  bi  bilo  poredene:  Pristupiv 
bli^e  sta  prid  cesara.  Starine  1,  218.  Pristiipuju 
malo  blize.  0.  Mazibradic  174  Bizei  ide  blize. 
V.  Dosen  182.  Niti  smide  ,bliije'  (,blixje')  pristu- 
piti.  Nadod.  76.  Daleko  ih  ugledao  kiieze,  a  malo 
ih  blize  susritao.  Krmpotid,  mal.  11.  Ko  je  blize, 
k  zemji  pogleduje.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  324.  I  Ba- 
riane  sto  .su  blize  bili.  4,  517.  On  se  bjeSe  blizo 
primakuuo.  4,  74.  Sedlah  koi'ia,  podoh  taino,  bliz' 
po  bliie,  priblizili  se.  1,  362.  Ugleda  iiiajka  Mi- 
lenka,  blize  ih  inajka  susreta.  1,  311.  Kad  se, 
pobro,  sastanemo  bliie.  3,  54'J.  —  bb)  izreieno  je 
i  su  cim  biva  poredene:  Blize  je  kosu}a  ncgli 
dolama.  Poslov.  dan.  6.  —  b)  komu  je  Hi  ceiini 
je  blize,  moiebiti  izreceno:  aa)  u  dat.  bcz  prijcdl. 
aaa)  bez  druge  rijeci  koje  bi  radi  stajao  dat.: 
Kako  bi  naprijeda  poklisaru  carskom  blize,  pozna 
istinu.  I.  Guudulic  348.  Opot  je  malo  blize  kuci. 
Nar.  posl.  vuk.  240.  —  bbb)  u  rcccnici  jc  i  draga 
rijec  koje  radi  stoji  dat.:  Vec  so  gradu  blizo  pi-i- 
maknuli.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  245.  —  bOj  u  dat. 
s  prijcdl.  k :  Misec  voima  diluje  negu  ni  jodna 
zvijezda,  .  .  jer  jc  blize  k  nami.  M.  Kadnic  4'J. 
Ids  k  babi  blize.  V.  Dosen  157.  Blize  k  ogiiu 
cede  primaknite.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  87.  Primice 
se  ka  Kosovu  blize.  4,  215.  No  se  k  liemu  blize 
priblizava.  3,  186.  Blize  k  mene,  da  se  udarimo. 
3,  28.  —  cc)  u  gen.  s  prijcdl.  do:  Do  srca  ide 
blize.  V.  Dosen  83.  No  ima  li  tko  blize  do  Marka. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  432.  —  dd)  u  akus.  s  prijedl. 
pred :  Daleko  ga  soja  ugledala,  malo  blize  pred 
lieg'  isetala.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  40. 

2.  vremenom:  a)  bez  iccga,  ccmu  bi  bilo  blize: 
Jos  bli^e  rok  primakne.  V.  Dosen  59.  —  b)  cemii 
je  blize,  moze  biti  izreceno  u  dat.  s  prijcdl.  k: 
K  smrtuoj  nevoji  kad  covjek  blize  jes.  N.  Dimi- 
trovic  49.  K  smrti  blize  vodi.  V.  Dosen  8. 

3.  srodstvom:  komu  je  blize,  moze  biti  izreceno 
u  dat.:  Koji  mi  je  blize  rodjak.  M.  Divkovic, 
nauk  2381'. 

i.  jednaijeitem  (isi)oredi  blizu):  a)  bcz  iccga  su 
cim  hi  bilo  poredene:  Tko  godi  vecma  Isukrsta 
}ube  srcem  i  djelom,  oni  su  vccma  i  blizo  iznu- 
tniijem  nacinora  majka  Isusova  i  bratja  Isusova. 
M.  Divkovic,  bes.  117.  —  b)  izreceno  je  i  su  cim. 
se  poredi:  Blizje  (,blixje')  poganski  nego  krstjan- 
ski.  A  Kadcic,  bogosl.  59. 

5  na  koji  god  prcdnih  nacina  dolazi  i  super- 
lativ:  Serafini  }abe  boga  uzgauim  nacinom  na 
priliku  komornikov,  za  sto  su  mu  najblize.  F. 
Glavinic,  cvit  322.  Oko  I'lcga  su  najblize  .  .  mis- 
nici.  F.  Lastric,  svet.  92.  Koji  k  selu  najblizje 
(.najblixje')  lezi.  I.  Jablanci  (.12. 

6.  mogu  pred  nim  biti  prijedlozi,  koji  ma  sc 
znacene  sastavfa  s  ncgocijein  (isporedi  blizu  pod 
I,  5) :  to  su  na,  u,  iz,  na  koje  prelazi  akcenat,  a 
blize  ostaje  bez  akcenta:  a)  na  blize:  Ako  mi  na 
bUze   vidit  se  das  kada.   H.  Lucie  278.    Ubostvo 


ne  dize,  da  nijesmo  mi  (ubozi)  drazi  vilami  na 
blize,  k'o  jaci  u  snazi.  I.  Gundulii''  151.  On  na 
blize  svom  brzodom  svojom  tada  Dilavera  no  do- 
stize,  neg  li  izvan  Carigrada.  542.  Tad  nima  slo- 
bode  pristui)it  na  blize.  D.  Barakovic ,  vil.  1.32. 
Bog  vece  na  blize  zazivase  Ignacija  na  pomoc. 
B.  Kasic,  ign.  44.  Jozef  u  Egiptu  vladajuii  bratji 
svojoj  ka  mu  na  daje ,  t.  j.  po  otcu ,  bihu ,  dva 
darova  liliba,  a  Benijanimu,  ki  na  bliie,  t.  j.  po 
otcu  i  matori,  pet  jili  prikaza.  F.  Glavinic,  posl. 
77.  —  b)  i'l  blize :  Pogledala  na  daleko  mlada, 
ugledala  Omera  devera,  vas  u  crno  a  na  koiia 
crna;  u  blize  ga  susretala  mlada.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  466.  S  obje  strane  su  zaliva,  gdje  malo  raz- 
da|e,  gdje  u  blize,  sve  velike  kuce.  Vuk,  kov6.  30. 

—  c)  iz  blize :  Sivi  oro  streloviti  suncanoga  kad 
se  liea  sprav[a  iz  blize  zrak  paziti.  D.  Palmotic, 
clirist.  319.  Ko  ovaj  svet  poznaje  iz  blize.  M.  D. 
Milicevic,  jur.  7.  govori  se  i  ,iz  blizega'.  vidi  kod 
blizi. 

7.  sastavla  sc  sprijeda  s  rijecju  po:  poblize 
(kao  povelik) :  Nu  poblize  k  ogiiu  hodmo.  A.  Vi- 
tajic,  ost.  50.  Eliz'  poblize  (,po  blize') ,  priblizih 
se.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  362.  vidi  i  na  po  se:  po- 
blize. 

II.  pracp.  s  gen. :  luijvisc  stoji  pred  gen.,  moze 
biti  i  rastav\cn  od  nega,  a  moze  stajati  i  za  nim. 
moze  biti  i  u  superlativu  sa  naj.  su  cim  se  po- 
redi moze  biti  i  ne  biti  izreceno.  a)  pred  gen. : 
aa)  su  cim  se  poredi,  izreceno  je  takoder  u  gen. : 
Dusa  bUze  Isukrsta  nego  sebe.  F.  Glavinic,  cvit 
35.  —  bb)  bez  iccga  su  iim  bi  bilo  poredene:  Kako 
jo  suncc  od  nas  da|e,  .  .  tako  je  blize  vas.  J.  Ka- 
vai'iin  474.  Prodao  gospodi  mletackoj  Skadar  i 
ono  sto  jc  blize  grada.  A.  Kacic,  razgov.  (jO. 
Blago  vama,  koji  ih  vidito,  vi  ste  blize  boga  i 
cudesa.  P.  Petrovic ,  vljon.  92.  —  b)  prijedlog 
pred^gen.,  ali  rastavjcn  od  nega  cnklitickim  je: 
kaze  se  i  su  cim  sc  poredi:  Blize  je  gruba  lijep 
neg  gvcroka  slijep.  Poslov.  dan.  6.  —  c)  iza  gen. 
Ca  jo  boga  blize.  M.  Marulic  108.  Toliko  kra- 
|estva  nebcskoga  hoce  biti  blize.  F.  Glavinic,  cvit 
8  (ii).  Tica  sto  se  vise  dize,  to  je  svoga  grada 
blize;  .  .  .  tako  covik  sto  jo  nize,  to  je  svoga  doma 
blize.  V.  Dosen  17.  —  d)  sa  naj:  najblize:  Naj- 
blize boga  jesu.  F.  Glavinic,  cvit  (i.  Vezijor,  cara 
ki  je  najblize.  I.  Gundulic  303.  Koji  ima  najblize 
ni  svoju  crkvu.  M.  Dubretic  295.  Tesku  onomu 
tko  j'  najblize  Marka!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  432.  — 
e)  moze  bili  sastavjeii  sprijeda  s  rijecju  po  (is- 
jioredi  naprijed  pod  I,  7.  i  vidi  blizu  pod  II,  4): 
kaze  se  su  iim  se  poredi:  Negova  vika  osnovu  po- 
blize pocetka  kouea  ner  bozica  pristrize.  I.  Iva- 
nisevic 334. 

BLIZI,  (((//.  comp.  propior.  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjer  N.  Raiiine),  izincdu  rjccnika  samo  u  Be- 
linu (,blixij,  blixja',  finitinius  1951'.  ,blixi,  blixa' 
propincjuior  765^)  i  Stuliccvu  (,blixi,  blixa',  pro- 
pinquior).  I'ostaneiii  je  komparativ  od  adjektiva, 
koji  u  positivu  nijc  bio  u  obicaju  cio  (prem  da 
u  poznije  rrijcmc  dolazi  bliz  i  blizak,  koje  vidi). 
isporedi  blizu  i  blizu.  Korijcn  vidi  kod  adv.  bliz, 

—  U  nckih  pisaca  grijcskom  i  blizji  a  u  jcdnoga 
i  bliziji  (vidi  pod  6).  —  Blizi  moze  biti  mjestom, 
vremenom,  srodstvoin,  jednaienem,  a  su  iim  bi 
bilo  poredene,  moze  biti  i  ne  biti  izreceno. 

I.  mjestom,  u  pravom  Hi  prenesenom  smislu: 
a)  komu  bi  Hi  iemu  bio  blizi,  ne  kaze  se:  Sve 
])rude  grckc  strane  blize  i  dale.  I.  Gundulic  371. 
Da  mu  od  tie  put  je  blizi  brodit.  J.  Kavaiiin  138. 
Bliza  je  kosu]a  nego  hajina.  Nar.  posl.  vuk.  16. 
Dokle  god  dopire  scoska  zemja,  dotle  su  i  kuce 
rastrkano;  tako  covek  moze  imati  blizega  kom- 
siju  iz  da'ugoga  sela  nogo  iz  svoga.  Vuk,  dan.  2,  99. 


BLI^ICA 


446 


BLl^ISTVO 


Bliii  padn  a  dalni  ostade.  P.  Potrovii,  S6cp.  165. 
O  toiii  i  no  sai'ia,  jor  imado  i  bliJ.ijoli  brifija.  Osvet. 
3,47.  —  b)  komu  Jc  Hi  cemu  je  Ho  bliie,  muze  sc 
izreci:  au)  u  yen.:  Jos  bliii  vasoga  jos  dvora 
(dub)  i  mjostom  povisi  i  inlaJi  od  bora.  N.  Na- 
jo5kovi(5  1,  !)18.  Trojstva  najbliia  jo  Maiija.  I. 
AnciiS,  Ofjl.  2!!.  Evo  tobe  iizvi.sujem,  n  ('■o.stitoj 
mojqj  hi/.i,  i  s  odlukom  naredujem  da  mo  nitkor 
nijo  bli/.i.  P.  Vuloti6  3il.  Na  otoku  mora  nasili 
uzrostoSe,  ako  i  josu  Vilizi  kraja  talijaiiskili.  J. 
Kavai'iin  239.  Priblazoiui  diviou ,  koja  bliia  Isn- 
krsta  viso  od  svakoga  druffoga  stvoreiia.  Grfjur 
iz  'V'areSa  25.  Mi  smo  blizi  rati  nego  niira.  P. 
Petrovi^,  slob.  209.  —  bb)  u  dat. :  Koja  su  bliia 
fiovjotanskomu  razurau.  J.  Matovid  120. 

2.  vremenom  :  Sada  voce  jest  blizo  nase  spa- 
senje  nego  mnahorao.  N.  Eaiiina  13.  rom.  13,  11. 
Sada  staiiovito  blize  jest  nase  spasenje  nego  smo 
verovali.  Bernardin  1.  Sada  stanovito  blize  jest 
nase  spasenje ,  nego  smo  mi  -larovali.  I.  Bandu- 
lavio  1.  Osvem  ove  da]e  priprave  iste  u  misnicih  | 
i  blizu.  Besjedo  kr.  28G.  Jer  nam  je  sad  blize 
spasene  nego  li  kad  vjorovasmo.  Vuk,  rim.  13,  11. 

3.  srodstvom ;  Grih  u  svojoj  vrsti  jest  voce  oli 
mane  tci.\,  kako  jest  blize  oli  daje  rodstvo.  Turl. 
blago  2,  137.  Bivsi  u  rodu  najblizi  earn.  A.  Ka- 
niXlif ,  kara.  33.  Jest  istina,  ja  sam  ti  osvetnik ; 
ali  ima  joJte  bliii  od  mens.  D.  Danicic,  rut.  3,  12. 

4.  jednacenem :  Prvi  i  blizi  grad  u  diki  glaso- 
viti  Hvar  se  broji.  J.  Kavaiiin  137. 

5.  u  srednem  rudti  dolazi  i  sam  bcs  substan- 
tiva  u  nekim  padezima.  isporedi  blizo  i  blizo. 
a)  u  gen.  s  prijedl.  iz,  od  xvii  vijeka:  Trostruko 
oruzje  djavao  nosi,  kojijem  nas  rve :  najprvo  stri- 
jelom  iz  daleka,  drugo  sulicom  iz  bliza,  tretje 
macem  ali  ti  sab}om  jos  iz  blizega.  M.  Divkovic, 
bes.  293.  Ako  ko  god  iz  bliiega  budo  srecan  raz- 
umjeti.  A.  Boskoviceva  8.  Zaratit  se  iz  blizega. 
B.  Cuceri  38.  Kad  je  nas  zivot  jur  na  svrsi,  ter 
pocnemo  iz  blizega  drugi  svijet  ugledati.  191. 
Gledao  je  Luka  iz  blizega.  Osvet.  3,  97.  .ttojeci 
tako  u  gen.  sa  iz  moze  jos  sprijeda  dohiti  po 
(kao  poblize,  koje  vidi  kod  blize),  te  se  sve  sastav(a 
u  jedno:  Poizblizega.  S.  Milutinovic,  ist.  srb.  294. 
—  b)  u  lok.  s  prijedl.  na;  samo  ii,  jednoga  jjisca 
XVI  vijeka :  Ne  kako  na  visem  da  ovijeh  (pjesnika) 
imamo,  neg  or  smo  na  blizem  neg  s  vami  ovamo. 
N.  Na|eskovic  1,  319. 

6.  u  nekih  pisaca  prosloga  vijeka  grijeskom 
blizji,  u  jednoga  i  bliziji:  kao  pod  1,  a.:  Ribe 
blizjih  mora.  J.  Kavaiiin  22.  Episkop  skinut  od 
bliijih  (,bli.\jih')  episkopa.  A.  Kanizlic,  kam.  100. 
Odide  u  najblizju  (,najblixju')  ki-cmu.  M.  A.  Re}- 
kovic,  sabr.  27.  —  kao  pod  1,  b,  bb:  Base  meni 
u  torn  iua  mjesta  meni  blizja.  J.  Kavaiiin  147. 
Koliko  je  stvar  koja  blizja  (,blixja')  ogiiu  i  svit- 
losti,  toliko  je  vecma  vruca  i  svitla.  A.  Kanizlic, 
utoc.  148.  —  kao  pod  2:  Koji  sastavi  blizja  u 
doba  oba  svijeta.  J.  Kavaiiin  95.  Od  svetaca  na- 
sijeh  ruka,  koli  blizjih,  koli  davnih.  295.  U  vi-e- 
mena  nam  blizija  bio  je  slavan.  184.  Kad  jedan 
zlo  stoji  i  sumni  se  od  negove  blizje  (,blixje') 
smrti.  A.  Kadcic,  bogosl.  159.  — •  kao  pod  5 :  Slide 
iz  blizjega  jaganca  neoskvrnenoga.  Grgur  iz  Va- 
resa  125. 

BLIZICA,  /.  propinquitas,  blizoca,  blizost.  samo 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  samo  u  lok.: 
Hotje  ostati  s  nami  u  prisvetom  otajstvu  tja  do 
skonfaiia  svijeh  vrjemena,  i  ne  u  jednom  i.stom 
mjestu,  nu  svakoj  u  strani  zema)skoga  okruga, 
da  bi  se  sa  svakijem  namjerio  i  bio  svakomu  u 
blizici.  D.  Mattel  251. 

BLIZIHAVSTVO,  n.  vidi  blizistvo.  samo  ii  jed- 


nom spomeniktt  xv  vijeka,  a  iz  nega  u  BaniH- 
cevu  rjecniku.  lako  moze  biti  .Hamparska  pogrjeska 
u  spomeniku.  Ni  po  bliiihavstvu  ni  po  milosti. 
Spom.  sr.  2,  105. 

BLl/^IICA,  /.  propinquus,  eognatus,  koje  komu 
rod.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.  bHiikfi,  a  samo 
je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bliziko, 
blizikom.  Dolazi  od  xin  vijeka,  izniedu  rjcinika 
a  Jielinu  (vicinitas  224".  vicinia  765i'),  u  Stuli- 
ceva  (proxima,  propinqua,  vicinia)  i  u  Danicicevu 
(propinquus).  —  Korijcn  vidi  kod  adv.  bliz.  — 
Jlijei  je  zenskoga  roda,  ali  se  gnrori  i  o  muskom 
6e\adetu.  Dolazi  o  rodu  po  debeloj  i  po  tankoj 
krvi,  blizem  i  da^em,  i  o  rodenom  bratu.  u  naj- 
vise  se  primjera  ne  moze  vidjeti  kakav  je  rod.  — 
1.  o  jednom  ce^adetu  u  jednini,  a  o  viie  u  mno- 
zini:  Cara,  bliziku  sogo  (Strijeza).  Stefan  kr.  23. 
Domentijan*  209.  Tako  dostojni  jesray  vtsegda 
peSti  se  sami  soboju,  jako  da  ne  ostavimt  pesti 
se  blizikoju.  Domentijan"  291.  Ako  bi  ki  ubil  ni- 
koga  kmeta  ili  od  roda  kmet,  da  bi  se  no  mogal 
jeti,  vpadi  v  osud  libar  100  blizikam  .  .  .  Od  tih 
libar  100  ima  imiti  ditca  ubijenoga  polovicu,  a 
drugi  pol  noga  bliziki.  Ta  osud  krivac  plati.  Ako 
ubigne,  imaju  nega  blizike  osud  platiti  pol.  Zak. 
vin.  65.  Od  tih  blizik.  Stat.  Xtc.  ark.  2,  281.  Sveto- 
vavi.  so  s  vlasteli  nasimi  z  bratijomt  i  zt  bliiikami. 
Mon.  Serb.  242.  St  svojemi  vlasteli  i  blizikaml 
rotih  se.  312.  Nigdore  mojih  blizik.  Mon.  croat. 
62.  Tozi  ima  biti  Radoja  Cavlovica  kako  brata  i 
bliziko  Mihailova  (Cavlovica).  Spom.  sr.  2,  121. 
Knozt  Vlatko  Popovict,  blizika  i  rodjakt  kneza 
Braila  Tezalovica  i  negove  gospode  Jelaco.  Mon. 
sorb.  495.  Blizika  onogaj  komu  osijofie  Petar  uho. 
N.  Raiiina  109.  ioan.  18,  26.  Od  vasega  blizike 
Jurja  Kobasica.  Mon.  croat.  215.  Taj  nesan  bi 
liiju;  da  ini  Susane  i  blizik  no  sviju.  M.  Marulic 
83.  Blizike  i  rod  tvoj,  komu  dika  bise,  tisce  u 
nepokoj.  P.  Hoktorovic  bl.  More  biti  da  iz  da- 
loco  blizika  tvoja  po  rodu  jesam.  P.  Zoranic  2*. 
Draznik  i  Novak  buduci  blizike  jednolitci.  30. 
Blizika  onoga  komu  Petar  odsifco  uho.  Anton 
Dalm.,  ioan.  18,  26.  Ki  bi  uvridili  judo  crikvene, 
kim  se  pristoji  obirati  u  mostirih,  .  .  ili  bliziko  i 
prikrvnih  liihovih.  S.  Budinic,  ispr.  137.  Slisase 
susidi  i  bliziko  lieje.  Bernardin  90  luc.  1,  58.  u 
istoga  bice  stamparska  pogrjeska  ,blizika':  Eli- 
zabet  blizika  tvoja.  Bernardin  3.  luk.  1,  36.  Vazda 
se  nade  blizika  (neko  od  svojto)  po  debeloj  ili 
tankoj  krvi.  V.  Bogisic,  zbor.  357.  —  2.  ii  jed- 
nini 0  vise  iejadi,  kolektivno:  Ne  zovi  bratju  ni 
bliziku.  Anton  Dalm.,  luk.  14,  12.  Izidi  van  iz 
tvoje  zem|e  i  od  blizike  tvoje.  Anton  Dalm.,  djel. 
7,  3.  Prizva  Jakova  otca  svoga  i  vsu  svoju  bli- 
ziku. 7,  14.  Ako  se  dile  bratja,  ili  sinovi  od  oca 
ili  ina  (u  drugom  prijepisu  ini)  blizika,  kim  se 
podoba  razdiliti.  Stat.  po}.  ark.  5,  250.  Doceki- 
vajuc  svojtu  i  bliziku.  S.  l^ubisa,  pric.  137.  stam- 
parska pogrjeska  moze  biti  ,blizika' :  Neko  od  bli- 
ziko.  V.  Bogisic,   zbor.  374.   ali  isporedi   blizika. 

BLIZLNA,  /.  propinquitas,  blizoca,  blizost.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Voltigi- 
jinu  (nachbarschaft,  verwandtschaft).  Blazeni  Be- 
nedik  pribivase  blizu  stana  Florenciova ;  .  .  .  ta 
blizina  iidahnu  nacin  Florenciju.  I.  Dordii,  ben. 
38.  Blizina  i  nenavidost  uciiii  nesklad  medu  liima. 
D.  E.  Bogdanic  21.  O  blizini  smrti.  B.  Cuceri  150. 
A  jos  cuje  u  blizini  trijeska.  Osvet.  3,  71. 

BLIZISTVO,  n.  propinquitas.  od  xiv  vijeka 
(vidi  pod  2  primjer  iz  Mon.  croat.),  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Danicicevu.  poslije  xvii  vijeka  ne 
dolazi.  s  pred  t  stoji  mjesto  starijcga  cts,  mjesta 
cega  su   iieki  pisali  i  t  i  samo  s.   Postanem  od 


BLI^ITI  SE 


447 


BLDglh 


bliXika.  —  1.  rod,  srodstvo:  Ni  po  bliXifitvu  ni 
po  miloSti.  Spom,  sr.  2,  107.  Hotijase  vjerenicu 
pustiti,  koja  mu  se  pristojase  po  blizictvu  i  po 
krvi  u  rodbini.  A.  Gruceti6.  roz.  jez.  162.  Uzlom  . .  . 
nerazdijenoga  ,blizistva'  duhovnoga  vezanoj.  I. 
Ivanisevic  18,  —  2.  rod,  rodhina,  cefad,  koja  je 
u  rodu.  dolazi  i  o  roditelima  (vidi  prinijer  Ber- 
nardinov).  Da  su  Netrmca  i  nega  bratju  i  bli- 
iiCtvo  plemensko  negovo  v  ubojstvi  cista  i  prava 
naSli.  Mon.  croat.  4.5.  Kada  ne  bi  imela  blizicstvo. 
Stat.  krc.  ark.  2,  281.  Kada  ui'ojaliu  ditica  I.siisa 
,blizistvo'  negovo  da  ucine  po  obicaju  zakona  za 
nega.  Bernardin  88''.  (parentes)  luc.  2,  26.  Izasla 
jesi  iz  zem]e  tvoje  i  od  blizictva  tvoga.  Nauk 
Brnard  9. 

BLIZITI  SE,  blizJm  se,  impf.  appropinquare. 
isporedi  blizati  se.  samo  u  rjecnicima  3Iika(inu 
i  Stulicevu,  i  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
Svetcani  dan  se  blizi.  L.  Milovanov  94. 

BLIZNICA,  /.  1.  propinqua,  cognata.  isporedi 
bliiika.  samo  o  zenskom  ce^adetu.  xvi  *  xvn  vi- 
jeka.  Potaknuta  (Marija)  od  angela  .  .  .  posluzit 
staroj  bliznici  (Jelisaveti).  B.  Gradi6,  djev.  154. 
Hodi  prijateljice  i  bliznice  moja !  183.  Starca  Za- 
chariju  i  Elisabetu,  bliznicu  svoju,  polioditi.  F. 
Glavinic,  cvit.  209.  —  2.  preiac,  prijeka  staza, 
kuda  je  hlize,  proxima  via.  u  nase  vrijemc,  u  Hr- 
vatskoj.  L.  Mrazovi6. 

BLIZNIK,  m.  propinquus.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medti  rjecnika  u  BcUnii  (propinquu.'i  765*.  susjod, 
proximuR  592''.  affinis  44'').  m  Bjelostijenccvu  (su- 
sjed),  u  Voltigijinu  (nacbbar,  verwandt  1,9),  i  n 
StuUcevu  (proxiinus,  propinquus,  consangiiineus, 
affinis).  —  Orf  blizan.  —  1.  rod,  srodnik,  bllzika: 
Prijate|i  jur  moji  protiv  meni  stase  i  bliznici.  N. 
Dimitrovic  63.  Ti  si  se  pepelu  i  kalu  bliznik  i 
rodjak  uci:iio.  B.  Gradie,  duh.  22.  Bogovo  pokupi 
na  pir  tad  bliznike  negove.  D.  Barakovic,  vil. 
143.  Bliinik  si  i  didid  baScine  te  viran.  152.  Koji 
se  imenora  i  vjerom  zovu  jirijateji  Isukrstovi  i 
bliznici.  M.  Divkovic,  bes.  301  Sve  rodjako,  pri- 
jateje  i  bliznike  i  di-uzbeniko  od  zloca  ocisti.  M. 
Divkovi6,  nauk'  414.  P.  Posilovic,  nasi.  82.  Po- 
tribe  rodjakov,  bratov,  bliznikov,  prijatcl.  P.  Ka- 
dovcic,  nat.  427.  Da  duso  nase  brace,  bliznika  i 
dobrotinilaca  nasije  oslobodis.  I.  Ancic,  svit.  116. 
Ostavi  prijatole  i  znance  i  rodjake  i  bliznike.  M. 
Eadni6  422.  Da  ne  pribivaju  s  dnigima  |udmi, 
nego  li  s  rodjaci  ali  bliznici  samo  od  prvoga  ko- 
lina.  M.  Bijankovic  135.  Prid  susidi  i  bliznici  ime 
moje  prikor  bise.  A.  Vita|ic,  ist.  90.  Pristoji  so 
puku  obranomu,  koji  jest  bliznik  bozji.  532.  Sve  .  .  . 
bliznike  .  .  .  od  zloca  ocisti.  S.  Margitic ,  isjiov. 
279.  Od  isti  rodjaka  i  bliznika  (,blisnika')  lice 
uklaiiamo.  A.  d.  Bella,  razgov.  72.  Bratju,  bliz- 
nike i  dobrocinioce.  S.  Badric,  nac.  88.  Potribe 
nasi  roditeja,  bratje,  bliznika.  B.  Pavlovic,  pripr. 
38.  Sve  rodjake,  prijateje,  bliznike  i  druzbenike 
nase.  F.  Lastric,  od'  82.  Za  bracu,  bliznike.  A. 
Kanizlic,  bogojub.  570.  DuSe  nase,  bliznika  naiili. 
J.  Banovac,  blagos.  213.  Za  duse  brace,  sestara, 
bliznika  i  dobrocinaca  nasijeh.  I.  A.  Nenadic, 
nauk  249.  Razgovor  prijateja,  bliznika,  i  rodjaka. 
J.  Matovic  411.  —  2.  susjed ,  vicinus.  isporedi 
bliziiak,  bliznik.  Tko  iina  za  bliznika  jedimga  ko- 
vaca,  no  dade  mu  isprvice  spavati.  M.  Kadnic  269. 
Dal  si  rad  nas  da  bliznici  men  soboni  se  nasi 
rate.  A.  Vitajic,  ist.  259.  Draca  je  zao  bliznik  ali  ti 
susid.  S.  Margitic,  fala  277.  Oni  u  vrijemc  be- 
sjede  misli  o  poslih  vremenitijeh.  oni  se  razgo- 
vara  s  bliznikom.  Besjede  kr.  17  Videci  svoga 
konsiju  oli  bliznika.  M.  Dobretic  210.  Biskupi 
prvobiskupu  nepodlozni   odabrati  ce  kojega  bliz- 


nika prvostolnika  i  u  negov  drXaviii  sabor  pri- 
oditi.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  63.  Koji  od  kad  do  kad 
zame6e  kakav  govor  .s  bliznikom.  A.  Kalic  28. 

BLIZNINA,  /.  propinquitas,  hlizina,  blizoca.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Nije  zadosta  bjezati  od 
svijeta ,  nego  joster  od  sve  negove  okolovine  i 
bliznine.  M.  Eadnid  308. 

BLIZNOCA,  /.  propinquitas ,  srodstvo.  u  jed- 
noga 2nsca  prosloga  vijeka.  0£ito  postene  (publica 
honostas)  nije  drugo  nego  jedno  izvansko  prijate)- 
stvo  i  bliznoca  f ejadi  medu  sobom,  koje  izlazi  od 
isprosena,   zaruceiia  i  vincana.   M.  Dobretic  560. 

BLIZNOST,  bliznosti,  /.  propinquitas.  Od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (propinquitas 
765^),  Bjelostijencevu  (blizoca,  vicinitas)  i  u  Stu- 
licevti  (propinquitas,  proximitas).  —  1.  u  pravom 

smislu,  blizina  mjestom  Hi  vreinenom  :  Izmitanje 

zlamen  jest  bliziiega  konca,  to  jest  raspa  svita; 
bliznost  jest  zlamen  blazenstva.  I.  Zanotti ,  pr. 
ned.  pri-s.  .30.  Nikima  prid  o6i  metaSe  bliXnost 
smrti  gorke.  D.  Rapid  21.  Ovo  se  pristoji  da  bi 
se  prikazao  grijeh  }udi  koji  obifaj  imaju  iudeti 
baStino  blize  ali  kude  susjedne  .  .  .  tere  bliznost, 
koja  so  postavja  u  dio  prijatojstva ,  obrada  se 
s  grijehom  pozude  od  jubavi  na  mrzost.  J.  Ma- 
tovid  423.  —  2.  srodstvo :  Od  bliznosti  ili  od  afi- 
nitadi.  B.  Kasid,  rit.  240.  Iraaju  se  postaviti  ku- 
movi  u  sluzeiiu  ovoga  sakramenta,  s  kojijema  se 
zdruzuje  ona  dubovna  bliznost  i  svojta,  koja  za- 
brai'iuje  zenidbe.  J.  Matovic,  kat.  184.  Sveti  s  Isu- 
krstom  krajujudi  tako  su  Isukrstu  i  bogu  blizu, 
od  koje  vcca  bliznost  izmisliti  se  ne  moze.  Oni 
bo  ne  samo  jesu  baStinici  Isukrstovi  i  sinovi  bozji 
po  posinov|enu,  nego  jedno  takodor  s  Isukrstom, 
koji  je  glava,  tilo  cine.  I.  Velikanovid,  upud. 
I  1,  413. 

BLIZNAJIV,  adj.  po  cemu  su  hJizni  (vidi  blizni, 
f.).  samo    It   Vukovu   rjccniku:   ,bliznaivo  platno'. 

BLI^NAK,  m.  vicinus,  susjed.  isporedi  bliznik, 
bliznik.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Ako  ga 
(tijelo)  milujes  vise  od  onoga  nego  inias,  zivudi 
u  nasladeiiima,  gojis  jednoga  neprijateja;  ako  li 
mu  dizes  jiotribno,  ubijas  tvoga  bliziiaka  i  gra- 
danina.  M.  Radnid  115.  Svaki  dan  .  .  .  ukopavarao 
I  naSe  blizi'iako.   177. 

BLIZNENE,  n.  radane  hliznadi.  isporedi  bliz- 
niti. 

BLIZNI,  (((//.  propinquus.  Od  xiii  vijeka  (vidi 
jirvi  primjer  pod  3  i  pod  1),  izmedu.  rjecnika  u 
Vrancicevu  (propinquus,  proximus),  u  Mika\inu 
(proximior,  vicinior,  propinquior),  u  Belinu  (pro- 
pinquus 765a.  appositior  23''.  proximus  592''),  u 
Bjelostijencevu  (vicinus.  proximus,  propinquus, 
accola.  finitimus,  conterininus),  u  J amhresicevu 
(propinquus,  accola),  u  Voltigijinu  (naher  13),  i 
u  Daniciceru  (bliztiib,  propimjuus).  —  Nominal- 
niiii  ohlicinia  nema  potvrde  (u  jednoga  pisca  pros- 
liiga  vijeka  ima  ,s  blizrii  biskupi'.  A.  d.  Kosta 
;  1,67.  ali  je  to  prenia  statiu  u  kom  je  jezik  tada 
j  vec  bio  pogrjeska  (kao  sto  se  i  mjesto  jironomi- 
\  fialnijeh  oblika  nalaze  nominalni).  Postanem  je 
od  adr.  blize.  —  Po  torn  postanu  svom  dolazi  i 
kao  komparativ  imajuci  uza  se  sto  su  cim  biva  po- 
rcdetie;  po  tome  dobiva  sprijeda  naj,  tc  dolazi  i 
kao  snperlativ;  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
ima  i  nsobit  komparativ :  blizriiji  (vidi  pod  6).  — 
pisarska  ce  pogrjeska  biti  na  jednom  mjestu: 
blizbni  clovekt.  Mon.  serb.  525. 

1.  blizu  mjestom,  u  pravom  Hi  u  prenesenom 
smislu  (isjioredi  obliziii) :  a)  bez  icega  cemu  bi 
hilo  blizu:  Pri  komt  ihi>  sele  cteta  najde,  da  plati 
selo  blizne.   Mon.  serb.  52.    Savu,   blizbnago  ho- 


BLi^isri 


448 


BLOEU§A 


dataja  o  iias  ki.  bofju.  12r).  Susodi  blizi'ii  (,\)liziii'). 
Mon.  ('i-oat.  SI.  Oil  bli/.i'iili  (,bli/,iiili')  i  (ialeciiili 
straii.  1-1)  Nijcilau  tvoj  susjoii  bli/.i'ii.  Zbor.  57. 
Bli/.uo  d\ibjo  ]io  diibravi  graup  u  voilu  skloiii  doli. 
I.  Guiidulii  -105.  Mnogo  drugo  blij.i'io  grado.  ]*. 
Vitezovii ,  kron.  50.  PosadSi  u  blizi'm  sela.  L. 
Terzii  317.  Kojo  (vode)  tiliiui  tooonjoiu  bli/.iia 
pola  natapaju.  A.  Vitajit,  ost.  113.  Prostira  oblas 
na  svu  zoiuju  bliii'm  i  da[u.  1.  DordiA,  salt.  151. 
Pripovijoda  svoja  dobica  vise  blizi'iijoli  iipprijatol- 
skijoh  dr2ava.  \\ii.  Matorija  blizi'ia  i  dalof^iia.  A. 
Kadfic,  bogosl.  12.  Izisavsi  dva  lava  iz  blizue 
sumo.  E.  Pavio,  ogled.  3HI.  Ditesco  jcdiio  blizi'io 
svoje  konsijo.  F.  Lastrie,  od'  26.  Buduti  so  raz- 
bolio  jedan  pustinak  posla  u  bliziii  nianastir  mo- 
le6i  starosine  da  mu  posaje  misnika.  F.  Lastrii'-., 
ned.  IGl.  Svim  biskuponi  od  Italijo  i  blizi'ii  otoka. 
M.  Zorific,  osm.  viii.  Da  posavsi  u  blizi'ia  sola 
kupe  sebi  blagovaua.  J.  Baiiovac,  blagos.  170. 
Prigoda  blizi'ia  i  prigoda  daja.  J.  Baiiovac,  pred. 
122.  ICad  so  druga  vatra  pusi,  .samo  bliziia  dimom 
dusi.  V.  Doseu  114.  TI  bliziiili  drzavah  A.  Ka- 
nizlid,  kam.  895.  Za  tizira  upali  se  bliziia  kuca. 
M.  Zoricic,  zrc.  37.  Podlaga  il  ti  matorija  od 
krstei'ia  jest  dvostruka,  bliziia  i  daJa.  M.  Dobrotic, 
bogosl.  25.  Mlogo  bliziio  uarode  pridobio  jc.  I.  Vc- 
likanovio,  upuc.  1,  102.  Ako  si  u  kakvoj  blizi'ioj 
prigodi  grisnoj,  ukloni  ju.  B.  Lcakovic,  gov.  83. 
Pokosena  bliziia  sena.  M.  Ncnadovic,  prot.  27. 
Pobigne  va  bliznu  goru.  Nar.  prip.  mikul.  79. 
Glas  se  dade  po  blizAih  selijeli.  Osvct.  3,  35.  — 
h)  cemn  je  hlizu,  mozc  biti  izreceno :  aa)  u  dat. : 
Bliziil  jiimu.  V.  M.  Gucetic.  pohv.  117.  Nitko  uije 
bio  posli  divioo  bliziii  vrilu  od  svake  milosti,  to 
jest  Isusu,  osim  I'lega  (Josjpa).  A.  Tomikovic  36.  — 
bb)  u  gen.  s  prijcdl.  do :  Sto  god  paii  loza  imade, 
uoz  se  svakoj  na  dva  oka  dade,  koja  bliziia  do  glavo 
se  vide.    J.  S.  Eejkovic,   kuc.  178.   vidi  i  pod  li. 

2.  blisii  vrcmenom:  a)  bez  iccga  cemii  bi  bilo 
blizu:  Smrt  bliziia  i  glavna  potriba  stiskaju  iskati 
pomoc.  P.  Radovcic,  nac.  128.  Dvoje  vrsti  pri- 
prave  potribne  su  jedna  daleka  druga  bliziia.  529. 
Pridobiven  od  straha  bliziie  smrti.  A.  d.  Bella, 
razgov.  156.  Prvi  je  die  priprava  daja,  drugi  je 
priprava  bliziia.  Be.sjede  kr.  251.  —  b)  cciiiu  je 
sto  t^rcmcHom  blizu,  maze  biti  izreceno:  aa)  u  gen.: 
Advenat  prihodi  u  iiedijii  bliziiu  svetoga  Aiidrije. 
I.  Baiidulavic  v.  P.  Posilovic,  nasi.  xv.  —  bh)  a 
lok.  s  prijedl.  po :  U  dan  bliziii  po  svetomu  Toini. 
I.  Bandulavi6  15. 

3.  blizu  u  rodii,  >irodntvom:  Ni  st  mnoju  ni  po 
mne  sb  bliztiiimi  niojimi.  Stefan  kr.  3.  Niht  pie- 
menu,  kako  bliziia  krfcvt  podaje.  Mon.  serb.  284. 
Hi  synb  ili  VMiukb  ili  kto  otb  roda  nasego  bliziii 
ill  dalni.  333.  Kako  jest  Juraj  pravi  bliziii  sino- 
vacb  kneza  Braila.  514.  Ki  godi  bi  Po|icaninb 
robio  s  Turei  ali  s  martolosi,  ali  se  pridao  Tur- 
kom  ali  u  Turke  posao  bote,  od  svoje  vo]e,  li  je 
duzan  najpri  glavom,  a  imanje  gre  u  opcinu; 
ako  li  plenienscinu  inia,  gro  bliziiemu.  Stat.  po}. 
ark.  247.  Gdi  se  dilo  bratja  bliziia  ili  daoiia.  250. 
Da  se  plenienbscina  ue  more  prodati  ni  zaloziti 
u  tmi,  toj  rekuci  otaj,  a  na  vlastito  od  bliziiega, 
da  inia  se  prodati  svitlo ,  bilodaiio ,  i  pnnuditi 
prvo  bliziiega  svoga.  260.  Meju  bratiju  blizbiiu 
(jblizLiiu')  i  daltiiu.  Mon.  croat.  57.  Ja  uisam  za 
bliscinu  nista  rokal,  da  bi  Pednic  bliziii  (,blizni') 
Badkovicu.  199.  Svaki  bliziii  (stamparskom  gri- 
jcskom  ,blizji')  tor  ziiaii  blizu  liu  slideci.  M.  Ma- 
rulic  88.  Imaju  biti  niucenoj  bliziii  rodjaci.  B. 
Kasic,  rit.  359.  Bliziie  oli  dajo  kolino  do  cetvi-- 
toga  ne  promiiiuje  sliku  grilia.  A.  liadcic,  blagosl. 
211.  Ista  narav  ukazuje  prije  Jubiti  one  koji  su 
blizni.  A.  Bacic  47.  Koliko  se  u  bliziiemu  kolinu 


sagrisi,  toliko  jo  veil  grih.  108.  ^udije  obiCavau 
bli/.iio  rodjake  zvati  bratjom.  F.  Lastrie,  svot.  161. 
BliJ.iii  bratu6od,  bliiiia  bratuecda.  M.  Dobrotii, 
bugosl.  549.  S  rodicom  bliziioin.  430. 

4.  blizu  po  jyrijatejstvn,  druzbi:  Sv.  Ivan  .sjode 
polak  lioga  (husa),  or  nijodan  od  uconikov  no  bi 
liomu  toliko  bliziii  i  obitejni.  P.  B.  Baksit';  29. 
Kada  si  vidio  tvojo  bliziie ,  tvojo  prijateje ,  ro- 
djake i  komsijoV  D.  Rapiii  66.  Sam  vec  za  se  da 
no  znade,  nit'  za  bliziieg  prijateja.    V.  Dosen  80. 

5.  covjeianiitvoin :  svaki  se  covjek  zone  bliziii 
druyomu,  proximus.  isporedi  isknii.  bez  substan- 
tiva.  Sumiia  na  iskriiega  i  bliziiega  da  to  ne  po- 
krade.  Zbor.  1(>7''.  Kto  jest  moj  bliziii  V  Anton 
Dalm.,  luc.  10,  29.  Ako  bi  u  igri  ))rplniiil  bliz- 
iiega. F.  Glavinic,  svit!.  67.  Zone  poze|enje  bliz- 
iiega. P.  Vitezovic,  odij.  44.  Svi  su  dakle  bliziii 
medu  sobom  i  isknii.  F.  Lastrii,  ned.  291.  Da 
jubi  svoga  bliziiega,  svoga  iskriioga.  M.  A.  Ro}- 
kovic,  sabr.  56.  !^ubi  bliznega  svoga  kao  samog 
sobe.   Vuk,  mat.  19,  19. 

6.  u  istom  oblicju  dolazi  i  kao  komparativ  ima- 
juci  uza  se  izreceno  i  su  cim  biva  poredene,  a  po 
torn  sa  naj  i  kao  superlativ.  kao  komparativ  stoji 
i  11  gdjekojim  prednim  pirimjcrima,  samo  nije  u 
nima  izreceno  su  cim  se  poredi.  u  jednoga  pisca 
dolazi  i  osobito  oblicje  a  komp.  a)  kao  kompar.: 
Ili  hoces  ili  ne  ces,  smrt  tebi  bliziia  ne.go  cije- 
nis.  B.  Cueeri  71.  Kad  ovo  dospijc  govoreiie,  bit 
cemo  bliziii  smrti  nasoj  neg  smo  bill  iz  pocetka. 
213.  —  b)  sa  naj,  kao  superlatii::  od  xv  vijeka: 
aa)  kao  naprijed  pod  1:  Kb  najbliziiemu  selu. 
Spom.  sr.  1,  58.  Pribiva  na  nebesih  b.  divica  bo- 
gorodica  u  blazenstvu ,  najbliziia  kod  Isukrsta. 
B.  Kasic,  is.  112.  U  onomu  na  desno  najbliziiemu 
imao  je  siditi.  F.  Lastrie,  ned.  28.  Ova  su  ocu- 
ceiia  kaiio  jediie  najbliziio  prigodo.  B.  Leakovic, 
nauk  382.  u  prenesenom  sinislu:  Posli  boga  naj- 
bliziie  iniamo  roditeje.  A.  Kadcic,  bogosl.  513.  — 
bh)  kao  naprijed  pod  3:  Glas  je  .  .  .  vasijeli  naj- 
bliziiijeh  rodjaka.  Besjede  kr.  43.  Kako  je  lie  kci 
(Marija)  Isusova  mati,  onako  inu  je  sveta  Ana 
najbliziia  rodioa  kako  coviku.  F.  Lastrie,  od'  350. 
Rdarija  nevrednosti  kci,  .  .  a  jauku  najbliziia  ro- 
dioa. Poslov.  dan.  107.  Da  smo  mi  dva  mlada 
najbliziia  rodjaka  pravi  bratucedi.  Nar.  pjes.  ist. 
2,  105.  —  cc)  jednakosca  (isporedi  blizi):  Jest 
onomu  sakramentu  najbliziii  (sakrameuat  od  tila 
Isusova  sakramentu  od  ki'izme).   M.  Dobretic  53. 

—  c)  za  kompar.  osobito  oblicje  ,bliziiiji'  samo  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Buduci  bliziiiji 
(,blixgniji')  posvetilistu.  A.  Kadcic,  bogosl.  38. 

BLIZNIK,  /«.  vidi  bliznik.  1.  kao  bliznik  pod  1, 
srodnik,  blizika:  Svijetu  bjehu  tujinci,  bogu  do- 
maci  i  bliziiici  i  di'azi  prijateji.  B.  Kasic,  nasi.  30. 

—  2.  susjcd,  vicinus,  kao  bliznik  jjod  2 :  Zovnuvsi 
konsije  ili  ti  bliziiike.  F.  Lastrie,  ned.  159.  Zao 
jezik,  navlastito  medu  kucani  domacim  i  bliziiici. 
193.  Vatra  medu  cejadma ,  medu  bliziiici ,  tolike 
rici,  tolike  smutiie.  218. 

BLOR,  m.  nekaka  zmija.  isporedi  blavor  i  blaor, 
s  ko}im  je  jednoga  postai'ia.  u  nase  vrijeme  iz- 
■mcdu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdjc  se  dodaje  da 
se  gocori  u  Crnoj  Gori  i  da  je  ,velika  sarena 
zmija  plosne  glave,  za  koju  se  pripovijeda  da 
moze  do  15  stopa  biti  dugacka  i  govece  udaviti', 
i  da  je  ,ovakijeli  blorova  bilo  do  skora  u  jezeru 
Skadarskome,  a  sad  se  slabo  koji  nalazi,  i  to 
mali,  kao  i  druge  zmije  po  nasijem  zemjama'.  — 
Vinograde  neokopane  ugusio  blor  i  muhar.  S. 
^ubisa,  pric.  143. 

BLORUSA,  /.  nekaka  zmija.  isporedi  blor,  od 
kojega  je  i  postala.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 


BLUCl6l 


449 


BLUDAK 


nika  samo  u  Vukovu,  gdje  se  dodaje  da  se  govori 
u  Crnoj  Gori  i  da  je  ,du]a  i  tana  od  blaora'. 

BLU6l6l,  m.  pi  selo  u  Hercegouinl  u  okrugu 
mostarskom,  kotaru  konickom.  Statist.  115. 

BLUCENE,  n.  ineptiae.  isporedi  blutiti.  samO 
u  Vukovu  rjecniku. 

1.  BLUD,  m.  error,  voluptas,  libido,  fornicatio, 
adulterium.  Od  xiv  vijeka  (vidi  primjer  iz  Bus. 
zak.)  i  M  rjeinkima  svijem  osim  Mika(ina  i  Vu- 
kova:  u  Vraniicevu:  menda;  u  Belinu:  lascivia 
(426'i),  libido  (437b),  fornicatio  (325^);  u  Bjclo- 
stijencevu:  error,  erratum,  erratic,  deviatio,  forni- 
catio, peocatum,  delictum;  u  Jainhrciiccru:  error; 
M  VoUigijinii:  irrthum,  fehler;  u  StuHcevu:  las- 
civia, mores  dissoluti,  debilitas  mentis,  plireuesis, 
en-atum ;  u  Daniiicevu :  adulterium.  —  Korijen 
vidi  kud   blesti   (bledem).   u  je  od  staroya  a.  — 

1.  error,  misao  drukcija  nego  Mo  hi  trebalo,  i 
po  takoj  misli  djelo,  osobito  it  ijeri.  xvi — xvii 
vijeka :  I  ti  poni  odsud'  dati  grad  i  nas  svili,  pri- 
stani  na  taj  blud,  u  ruke  od  sil  tih.  iVI.  Marulic 
30.  Akior,  jer  bo  vi,  kolika  mo6  biSo  bog,  kim 
dobiSe,  poganski  blud  pusti,  u  ki  pri  zivise,  poca 
zakou  b|usti.  55.  Kriva  svidoctva  sud  pravo  je 
retratat,  a  ne  upast  u  bind.  89.  Turke  sve  pod- 
vi-atit  za  blud  liili  nevere.  '248.  Linost  svakoga 
je  uzrok  bluda.  205.  O  smamnici  puni  bluda  ter 
misjenja  mnogo  luda !  P.  Hektorovic  90.  Triba  ti 
je  stvarmi  skazat  tvoj  blud,  a  ne  ricnii  mazat. 
102.  Jer  u  bludu  zivotuju,  cim  pogauske  boge 
stuju.  125.  Hlepe  vratiti  se  s  bluda.  153.  Neka 
daj  tad  judi  cteci  me  nevo|e  mogu  kroz  moje 
blude  tvoriti  sto  je  bo]e.  D.  Eai'iina  SI-''.  Blud  se 
zove  kad  se  ino  cini  ner  ima  ciniti.  Nauk  Bniard. 
06.  U  mnoge  blude  upadaju  i  u  pomai'ikanja  pro- 
tiva  vjeri.  M.  Divkovic,  bes.  430.  Pomolimo  se  i 
za  poluvirce  i  odmetnike,  da  bog  otme  uili  oda 
svih  bludov.  I.  Bandulavic  lOS.  Angel  .  .  u  oho- 
liji  od  boga  odvrati  se,  odvraccn  svouui  bludu 
pridruzi  se.  F.  Glaviuic,  cvit  43'J.  Valdeuski  blud 
sada  SB  je  zacol.  P.  Vitczovic,  kron.  85. 

2.  voluptas,  Haslada  velika ,  koja  znnosi  da  sc 
ni  za  sto  driigu  nc  liajc ,  u  cciiiit  god,  osobito  a 
lubavi,  all  nczazorna.  xvi  vijeka.  a)  u  i'c(adcta: 
Da  uialu  povene  u  ze|noj  jubezni,  neka  uie  juveru' 
razumi  boljezni,  neka  zna  juvon  Idud.  S.  Mon- 
cetic  43.  Milost  mi  dopu.sta  dva  licca  gorusta,  u 
kih  je  }uven  blud.  229.  Gdi  sam  ja  poznala  pla- 
ninski  svaki  blud,  a  sad  sam  ostala  slijedeci  svaki 
trud.  M.  Vetrauic  1,  93.  Miris  i  taj  cvijot  ucini 
na  on  svijet  me  srce  zanijeti,  ter  ostali  u  bludu 
dalece  sebe  van,  jak  tczak  u  trudu  kad  vidi  prvi 
san.  2,  114.  Da  s'  zasal  u  blude  s  tom  vilom  da- 
lece. 2,  315.  Drag  ti  je  Juven  blud,  svemogi  moj 
boze!  N.  Najeskovic  1,203.  Vas  mi  ovi  trud  i 
ove  gorkosti  cine  se  Juven  blud  i  njeke  radtjsti. 
1,  203.  —  6^  u  zivotine:  Ovce  i  koze,  goveda  i 
kravc  gojno  se  pouose  i  mii-no  boravo,  ter  tilio 
planduju  -slisaje  vrliu  nas  andeli  gdje  poju  u  toll 
meden  glas ;  a  od  pasa  straznika  pri  stadu  gdi 
bdimo  zlamenja  velika  ocito  vidimo,  gdje  ne  ce 
da  laju  nakazni  videci,  uer  ovuj  noc  traju  u  bludu 
lezeci.  M.  Vetranic  1,  305.  Leteci  (orao)  da  takoj 
vas  danak  provodi,  gdje  svjetlos  zivot  svoj  u  blude 
zavodi,  zavodi  u  blude,  gdje  svjetlos  priziva,  ter 
svojo  sve  trude  pri  suucu  zabiva.  2,  G4.  Oko  I'lili 
(voda)  pticice  tiraju  juven  blud.  M.  Di-zic  72. 

3.  libido,  preoclika  ze}a  za  uiioatlein  izinedu 
muskoga  i  zenskoga,  osobito  za  nedopustenini,  i 
po  torn  zazonta ;  kao  upm^ivane,  upala.  xvi — xviii 
vijeka.  a)  u  ce]adi:  Veil  se  bit  ce  sud  i  svrha 
svita  onda ,  kad  stare  }uven  blud ,  ne  razlog  uz- 
vlada.  M    Drzic  100-  Nemu  u  lieu   plam   pribiva 


goruc  kako  plam  ogiieni,  a  celo  mu  blud  ]uven 
la§ti,  resi  i  odiva.  S.  Bobajevic  232.  Koga  ni  od 
zena  kad  god  blud  zamamil  ?  D.  Rauina  lOb. 
Kletva  nije  toj ,  |ubovuik  ku  tvori  mladici  gi- 
zdavoj,  u  bludu  cim  gori.  I.  Gundulid  23.  Sve 
tjera  blude ,  kako  hofie  Turoin  svaki.  574.  Od 
zemje  jirez  bluda  bi  roden  Adam  svet.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  158.  Koji  je  podlozan  bludu.  K.  Ma- 
^arovic  99.  Cijem  ga  uzize  blud  skroveni  i  na  li 
stere  vlas  poganu  unutnii  plam  juveni,  cisto  ti- 
jelo  svoje  najbrze  sred  ostroga  trna  vrze.  I.  Dor- 
dio,  ben.  201.  Da  nit'  skitiia,  niti  rici,  nit'  plac 
I'lezin  blud  izlici.  V.  Do.sen  100.  Od  bluda  za- 
slipjen.  A.  Kacic,  korab.  200.  —  b)  ii  zivotine 
Vepri  bludom  razezeni.  I.  Dordic,  mand.  GO. 

4.  nedopusteiio  iizivanc  izmcdu  miiskoga  i  zen- 
skoga, bilo  Hi  ne  bilo  koje  ozeneno  Hi  udato,  for- 
nicatio, adulterium.  isporedi  kurvarstvo,  prejuba. 
xiv — xvin  vijeka.  Ako  koja  (,koj')  vladika  bludi. 
ucini  svojimt  clovekoinL,  da  imt  se  obe  ruke 
otseku  i  nosovi  urezu  sudorat,.  Zak.  du5.  49.  Blud 
ali  koja  godijer  nocistoca.  N.  Eanina  59.  efos.  5,  3. 
Zenu  uhicenu  u  bludu.  N.  Eauina  09.  loan.  8,  3. 
Smrtni  grijeli  jest  blud  puteni.  Zbor.  167.  Trbuh 
pun  i  sit  slidi  puteni  blud,  cistocu  pronosit  liemu 
je  tesko  i  trud.  M.  Marulic  82.  Oliolost,  zavidost, 
blud.  Katek.  1561.  100.  Od  srtca  izhode  zala  mi- 
sjenja, ubojstva,  prijubodivstva,  bludi,  lupescine. 
Bernardiu  281).  mat.  15,  19.  Rastrati  blago  svoje 
ziveci  necisto  v  bludu.  Bernardin  25''.  luc.  15,  13. 
U  smrdecu  bludu  muogu  rastijahu  moji  prikori. 
I.  Gundulic  227.  Sin,  ki  dio  blaga  ocina  rasu, 
Mm  sve  blude  tiri.  218.  Onde  moje  divstvo  iz- 
gubili  i  sva  se  bludu  dab.  F.  Vi'ancic,  ziv.  106. 
Da  mogu  sa  liimi  blud  tirati.  106.  Jakos  vasa 
primoguoa  potlacila  j'  blud  puteni.  B.  Kasic, 
per.  X.  Ako  bi  tikal  zenu  nespodoljno  radi  bluda. 
F.  Glavinic,  svitl.  06.  Sagrijesiti  s  zenom  blud- 
nicom  jest  blud  preprost.  S.  Matijevic  19.  Tako 
lipost  huda  ne  ce  uzrok  biti  bluda.  A.  Georgiceo, 
pril.  55.  Ugasi  u  meni  svako  ganutje  i  smiuienje 
bluda.  P.  Kadovcic,  nac.  470.  8rod  bluda  neci- 
stoga  zajilete  se  i  zami'si.  D.  Palmotic,  christ.  24. 
Ki  se  u  tamnom  inia  bludu  rodit.  I.  Kanavelic, 
iv.  467.  Oci  suze  pripravite,  da  mo  blude  poto- 
pite.  I.  V.  Bunic ,  mand.  18.  Da  k  mladicu  na 
blud  poci  jur  odiuku  bjese  dala.  A.  Vitajic,  ost. 
45.  Na  blude  blago  razda.  J.  Kavanin  393.  Ki  se 
na  blud  vrze.  146.  Pozuda  naprijod  hodi ,  dokle 
utopi  nas  u  bludu.  I.  Dordic,  uzd.  17.  Upao  si  u 
blud.  A.  Kadcic,  bogosl.  196.  Dao  se  po  bludu. 
J.  Banovac,  prip.  10.  Ubojstva  i  blude  cinito.  J. 
Banovac,  pred.  36.  Napastova  Efrenia  na  blud.  65. 
Od  srdca  izhode  prijubodinstva,  bludi,  lupeztine. 
A.  Kanizlic ,  utoc.  341.  Kad  s  bludnicoia  blud 
cinase.  V.  Dosen  128.  Zabrai'iujo  sve  vrste  bluda. 
Turk  blago  2,  133.  —  u  nose  vrijeme  u  nckih  pi- 
saca:  Od  skotskog  silonickog  bluda.  Osvet.  1,  48. 
Blud  se  lako  uvlaci  u  prazninu  duse  i  u  uerad 
tijela.  M.  Pavlinovic,  rad.  135. 

2.  BLUD,/.  vidi  blud,  m.  xvi— xvii  vijeka.  samo 
M  sliku.  Jer  te  take  spravi  ne  bihu  od  bludi,  da 
svete  jubavi  i  praveduili  cudi.  M.  Marulic  38. 
O  nesricni,  smamui  judi,  tere  grisni  od  svih  bludi. 
P.  Hektorovic  134.  Ne  moze  od  bludi  uteci  ju- 
vene  Pluton  bog,  ki  sudi  tej  strane  pakljene.  D. 
Rauina  10''.  Ta  opako  sudi,  ta  hodi  po  bludi.  D. 
Barakovic,  jer.  27.  Moga  srca  hude  bludi  perivoj 
su  lie  hud  bili,  gdi  oci  hudijeh  daztU  liudi  liu  su 
budu  iizgojili.  B.  Betera,  cut.  169. 

BLUDAK,  bludaka,  m.  erraus,  erro.  saino  u 
Stulicevii  rjecniku,  gdje  je  zabijezeiw  da  je  drugi 
^Jog  dug.  rijeci  nema  potvrde. 

29 


BLUDAN 


450 


BLUDAN 


BLUDAN,  bludna,  01^.  Pi-rore  captua,  volup- 
tariiis,  adulter.  Od  xiii  vijeka  (indi  pod  3  prvi 
lirimjcr)  i.  11  nvijem  rjeinicima  osim  Jaml/resiceva: 
u  y'raniiccvii :  lascivus;  it  3lika(inu:  iinjmrus, 
hixuriosus,  incontinons,  libidinosus,  inipiiilicus, 
salax ,  intcmpprans;  m  Bclinu:  voluptarius,  pri- 
gnut  11a  putoiio  naslado  (l)(!7l>),  libidinosus  (liWi), 
lascivus  (•i2(i''),  obscoeiuis  (702»);  w  lijclostyen- 
6evu:  vagus  (knjkavski  ,bludon'.  vidi  i  bludon); 
u  Voltigijinu :  iveibiscb,  iippig,  schwolgorisob ;  u 
Stulicern:  libidinosus,  luxuriosus;  u  Vukovu  samo 
jbludni  sin',  filius  prodigus;  u  Daniiiievu:  adulter. 

—  Comp.  bludnijl  (vidi  pod  2,  b).  —  isporedi  blud, 
od  cega  jc  i  postalo. 

1.  II  kof/a  su  misli  drugacye  nego  sto  hi  tre- 
halo ,  osobito  0  vjeri ,  te  je  kao  zasao  s  pravoga 
pvta,  i  sto  se  tnisU  tako,  sto  se  p)0  takom  misfenu 
cini,  sto  je  prema  nemu  (isporedi  blud  pod  1): 
a)  0  ie^adetii  koje  tako  tnisli,  errore  captus:  Pri- 
prostih  uceci,  bludnih  upravjajui.  P.  Hektorovid 
46.  Neumiiu  i  bludnu  pomoc  i  nauk  dati.  P.  Zo- 
rani6  T*.  Zli  nauci,  za  kojimi  jakno  rike  potekose 
bludni  puci.  J.  Kavauin  455.  —  b)  0  misli  i  mjesto 
ne  u  p)renesenom  smislu  0  putu,  plenus  erroris, 
falsus:  Obratiti  grisiiika  od  bludna  puta  liegova. 
I.  Bandulavi6  148.  Jeda  nije  znanos  tasta,  misao 
bludna ,  ludo  umino  .  .  .  svako  ovdi  zlatociiie.  J. 
Kavanin  55. 

2.  u  cenm  je  naslada  Hi  sto  cini  nasladu  ka- 
kovu  znaii  blud  pod  2,  voluptarius:  a)  0  kosuti: 
Vidili  bludnu  zvir,  ju'itihu  kosutu.  D.  Drzi6  386. 

—  h)  0  mjestu:  rajti,  travi:  Bib  prognan  iz  raja 
bludnoga.  M.  Vetranic  2,  210.  Da  no  rece:  ovi 
mod  i  mana  izvira  i  tefe  s  istoka  sunSana,  iz  raja 
bludnoga,  gdi  je  tamo  zadosti  obilja  svakoga  od 
rajske  sladosti.  2,  288.  Na  bludnih  travicali  .s-iT 
opceno  nukajui  me  sesti  tinise.   P.  Zoranic  10''. 

—  e)  0  ijetrii:  Vazda  bludni  vihar  tiho  na  gra- 
nah  od  dubov  stase.  P.  Zoranii  58''.  —  d)  0  miru 
i  misli:  Kad  tamna  no6  prinese  san  trudnim,  ter 
ih  obujmi  pokoj  mirom  bludnim,  sve  mukom 
bude  razmi  Slavic  ter  ja.  D.  Drzic  409.  Sankom 
bludne  i  trudno  misli  olahcasmo.  P.  Zoranic  43''. 

—  e)  u  torn  smislu  0  pjesmi,  0  knizi,  kiio  (ubavna, 
eroticus ;  xvi  vijeka :  Tko  bude  ctil  mojo  bludne 
ovo  pisni.  H.  Lucie  222.  Nu  meu  iue  namirih  so 
na  onu  bludnu  knigu,  koju  0\'idij  mnogo  hitro 
od  strane  Parizeve  izmisli.  185.  isporedi  i  dafe 
pod  3,  c,  Ml. 

3.  lakom  na  uzivane  izmedii  muske  i  zenske 
strane,  koji  se  daje  na  takovo  tisivane,  osobito  na 
nedopusteno,  kakovo  znaii  bind  i^od  3  -i  4,  i  sto 
takom  uzivanu  pripada ,  u  cemu  je ,  sto  ga  do- 
nosi,  sta  od  nega  biva  itd.,  libidinosus,  adulter. 
a)  0  ce{adetu  koje  se  da  na  tako  uzivane:  Bludnyj 
synr,.  Sava  7.  Bludnije  ostavjenije  grebomi.  po- 
davB.  Mon.  serb.  547.  Na  zenu  bludnu  stavjaj 
strazu.  Zbor.  18.  Ako  li  ces  [ubav  od  bludnih 
zen  imit.  M.  Marulic  132.  Od  bludue  zene.  P. 
Zorani6  7.  Tvqji  su  bludni  prijateji  vazda  bili. 
I.  Gundulic  220.  Ije  sa  mnnm ,  sa  mnom  pije ; 
jakno  zmija  vrat  mi  obkruzi,  )uta,  otrovna  i  ve- 
oma  bludna,  bezocna  i  lakoma.  226.  Na  zlo  nagla 
(zena).  gnusno  bludna.  M.  Orbin  2(5.  Pokupi  se 
velik  puk  i  mladaca  bludnijeh  i  nocistijeh.  B. 
Kasic,  per.  197.  Kako  ih  vidise  i  I'lili  plemenitu 
lijepost  razgledase,  pntenom  pozudom  —  buduci 
TJgri  vrlo  narod  bludan  —  veoma  so  uzego.so.  144. 
Negovu  bludnu  ]ubi  trijos  ogiien  ubi.  D.  Palmo- 
tic,  Christ.  364.  On  co  uciti  bludne  i  mekoputue 
ostrinom  zivota  svoga.  A.  ICanizlii,  utoc.  213.  O 
kolika  ce  zalost  biti  budalastima  i  bludnima  ze- 
nama!  D.  Eapic  8.  Bludno  )ude  macem  kara.  V. 
Dosen  110.  —  sada  u  naroanom  govoru  samo  u 


torn  smislu,  i  to  samo  0  bludnom  sinu  u  jevan- 
de]u  (luk.  15,  11),  koji  se  s  drugc  strane  naziva 
i  razmetni,  filius  prodigus :  Bludni  sin.  Vuk,  rjec. 
32".  —  b)  0  zivincctu  (isporedi  blud  pod  3,  h) : 
Koji  jest  veio  bludnija  zvijor  nego  li  jo  na  ^i- 
jotu.  Zbor.  9I'.  Mozo  se  prilikovati  zloca  od  blud- 
nosti  lijku,  koji  jo  mnogo  bludan.  K.  Ma^arovid 
100.  Ali  snaSa  bludna  vidra  kad  nesramno  kazo 
nidra.  V.  Dosen  105.  —  c)  0  cemu  god  sto  takom 
uzivanu  na  koji  nacin  pripada,  sto  se  nim  cini, 
u  cemu  se  pokazujc,  sto  k  nemu  vodi,  sto  od  iiega 
dolazi,  odakle  ono  dolazi  itd. :  aa)  0  srcu,  iz  koga 
izlazi,  koje  ga  trazi,  0  lieu  i  oku,  na  kom  se  po- 
kazuje,  o  duhu,  koji  k  nemu  vuce:  Od  duha  blud- 
noga oslobodi  nas.  M.  Divkovic,  nauk^  309.  Ako 
si  pogledao  bludnijem  srcem  ili  poi^udom  koga 
god.  B.  Kasi6,  zrc.  64.  NepoStena  }ubav  stanom 
u  ne  bludnom  lieu  stoji.  D.  Palmotid,  christ.  29. 
S  bludna  oka  da  ne  veno.  J.  Kavanin  368.  Sebe 
osvaduje  od  svoga  bludnoga  srca.  A.  Kad6i6, 
bogosl.  525.  Od  duha  bludnoga  oslobodi  nas.  J. 
Banovac,  blagos.  211.  Vatra  ziva,  bludno  srce 
koju  ima.  V.  Dosen  87.  —  bb)  0  grijehu:  Ne  u6ini 
grijeh  bludni.  N.  Kaiiina  6211.  Upadaju  u  bludni 
grijeh.  B.  Kasic,  zrc.  189.  Ufiinio  sam  grih  bludni 
s  zenskom  glavom.  A.  Kadcic,  bogosl.  196.  Pads 
u  grih  bludni.  J.  Filipovic  1,  277.  Navest  dru- 
goga  na  grijeh  bludni.  I.  A.  Nenadi6,  nauk  131. 
Tko  bi  u  bludni  grih  upadnuo.  I.  J.  P.  Lu£i6, 
razg.  25.  —  cc)  0  djelu:  U  jedenju,  u  pitju  i  u 
bludnu  djelovanju.  M.  Orbin  57.  Ki  svoj  dio  prosu 
bludnijeh  sredu  djela.  J.  Kavanin  52.  Tilo  cisto 
od  svakega  dila  bludnoga.  H.  Bonacic,  nauk  72. 
Ocitovat  bludno  dilo.  V.  Dosen  98.  Je  li  svako 
djolo  bludno  grijeh?  L  A.  Nenadii,  nauk  130.  — 
dd)  0  misli,  ze}i,  voji:  Pozude  i  pohlepe  bludne, 
putene.  A.  Komulovic  47.  Imati  bludne  ili  zle 
misli.  14.  Ako  si  pristao  na  .  .  zejenja  .  .  bludna. 
B.  Kasic,  zrc.  64.  Tebi  eto  grijeh  se  smrsi  blud- 
nijeh misli.  I.  V.  Bunic,  mand.  25.  Lifiiti  i  od- 
maknuti  bludne  pozude  toliko  od  druga  koliko 
od  sebe.  A.  Kadci6,  bogosl.  497.  Zarad  svoje 
bludne  vo}e.  V.  Dosen  105.  OdbacQi  su  nedo- 
stojnu  i  neuztegnutu  pozudu  bludnu.  A.  Kanizlic, 
kam.  440.  Pozude  bludne  izpuniti.  A.  Kacid,  korab. 
196.  Pocne  cutjet  u  pamoti  misli  bludne.  I.  Dor- 
dic,  ben.  25.  —  ee)  0  kakoj  god  radni  ili  stanu 
sto  u  takom  uzivanu  biva,  sto  iz  nega  izlazi,  sto 
nega  radi  biva,  kao  0  zivotu,  jubavi,  pogledu,  snu, 
slasti,  sili,  obijesti,  ognu  (u  prenesenom  smislu), 
ticanu,  napastovanu  itd. .;_  Jo  li  nepodobno  i  blud- 
nim pogledom  poglodal  ?  S.  Budinio,  ispr.  65.  Ako 
si  nosio  jubav  bludnu.  B.  Kasic,  zrc.  65.  Da  ti 
se  sni  san  bludni.  67-  Rad  bludno  obisti.  D.  Ba- 
rakovic,  jar  116.  Utaziti  vrucinu  bludnu  i  ukro- 
titi.  P.  Kadovcic,  nac.  505.  U  bludnoj  zivjo  lasti. 
D.  Palmotic,  christ  32.  Pogledi  bludni.  I.  T.  Mr- 
navic,  ist.  101.  Poj'te  od  mene  sve  tastino,  zle 
raskose,  bludni  bijesi.  A.  Vita]ic,  ostan.  362. 
Sgasit  bludni  plamen.  J.  Kavanin  65.  Djevojcice 
svojijem  bludnijem  opcenom  priblaznise  ga  da 
se  klaiia  nihovii  lazivom  bogu.  I.  Dordic,  salt. 
368.  Bludnoj  sili  pridali  su  sve  mladice.  I.  Dor- 
did,  mand.  184.  Pozelinem  oli  ticanem  oli  gledom 
bludnim.  A.  Kadcic,  bogosl.  250.  Dusa  oslobodena 
od  bludnoga  napastovaiia.  V.  M.  Gucetid,  pohv. 
113.  U  bludnoj  i  necistoj  jubavi  zivot  provodase. 
A.  Kanizlic,  utoc.  95.  Bludnik  za  jedan  cas  od 
nasladeiia  bludnoga  djavlu  dusu  prodade.  F.  La- 
strid,  ned.  400.  Iz  bludnog  doklo  gada  ne  do- 
pano  grobnog  smrada.  V.  Dosen  88.  Tolika  I'  je 
bludna  slipost?  113.  Bludne  slasti  sto  ne  daje.  88. 
To  i  bludna  vatra  cini.  83.  Niki  od  liih  opaki  i 
bludni  zivot  provode.   M.  Dobretid  130.  —  ff)  0 


BLUDATI 


451 


BLUDITI 


ceniu  tjeUsnom,  ali  ne  u  pravom  smislu :  o  mati, 
otrovu,  dimu,  mrezi,  strijeli:  Od  svake  mace 
bludne  Cista.  J.  Banovac,  pred.  51.  Tako  bludna 
otrov  plane.  V.  Dosen  101.  Dim  se  bludiii  uvik 
pusi.  84.  Koga  bludne  srarse  mriie.  65.  Da  bi 
vas  bludna  .strila  nikad  ne  udrila.  92.  —  gg)  o  da- 
nima,  u  koje  biva  tako  uzivane:  Nosricne  vam 
poklade,  .  .  pogani  dnevi,  .  .  bludni  dnovi.  B.  Lea- 
kovid,  gov.  61.  —  hh)  o  rije&i,  govoru,  2>jesmi, 
kao  sramotan,  obscoenus :  Bludna  govorenja  .  . 
bludne  pisni.  §.  Budinic,  sum.  37.  Pjesni  bludne. 
B.  Kasic,  ZTc.  65.  Ako  si  govorio  rijeti  bludne. 
65.  Ako  si  liodio  .  .  na  komedije  bludne.  61.  Da 
se  paze  od  nepostenih  ricih  i  bludna  razgovarai'ia. 

A.  Kadtic,  bogosl.  246.  U  bludno  razgovarane. 
J.  Banovac,  pred.  47.  Da  nisi  nepostene  i  bludne 
riSi  govorio.  A.  Kanizlii,  bogojub.  132.  Kada 
bludne  pisme  piva.  V.  Dosen  153.  Pivao  pismicc 
bludne.  Turl.  blago  2,  290.  —  ii)  o  kuci,  u  kojoj 
biva,  meretricius,  lupanar :  Ja  te  hocu  u  bludni 
Stan  ciniti  pe]ati.  F.  Vrancic ,  ziv.  49.  —  kk)  o 
6e]adetu  rodenu  od  toga  nedopiistenoga  uzivana, 
nothus:  No  primaju  zakoni  da  sin  bludni  ulize  u 
bastinu  dobara  ocinije.  M.  Radnic  112. 

4.  adv.  bludno :  a)  znacene  kao  tuijirijcd  pud  1 : 
Sad  vidih  velo  cudno ,  gdi  Impolit  ide  bludno. 
P.  Hektorovic  147.  —  b)  znacene  kao  naprijcd 
pod  2 :  Vrijes ,  ki  bludno  zatravi  covjeku  svoju 
svijes.  M.  Vetranio  2,  288.  Povrh  cela  ruse  vlase, 
ke  till  vjotric  bludno  odvece  niz  bio  vrat  nam 
sad  razmoco.  I.  Gundulic  70.  —  c)  zttaccne  kao 
naprijcd  pod  3:  Zivuci  bludno.  N.  Ranina  58. 
luk.  15,  13.  I.  Bandulavic  49.  Tko  od  pi'ije  sluzec 
bludno  dni  provodi.  I.  Gundulic  293.  Medu  sobom 
se  bludno  vajaju.  A.  Kadcic,  bogosl.  537.  Bludno 
se  ticajuci.  158.  Sto  zakla  Oloferna  nego  lipota 
gospodicne  Judite ,  kojoni  se  otijaso  bludno  slu- 
zitiy  F.  Lastric,  test  351.  Bludno  obtit  brani. 
V.  Dosen  110.  Za  kojim  se  bludno  maiui.  121.  — 
, bludno  grijesiti'.  moechari:  Ne  sagrijesi  bludno. 

B.  Kasic,  zrc.  63.  Azbukv.  8.  H.  Bonacic  16.  S. 
Badric,  nac.  20.  J.  Banovac,  razg.  39.  I.  A.  Ne- 
nadic,  nauk  130.  E.  Pavic,  jezgra  87.  J.  Matovic 
386.  Kada  krades,  ruke  ti  ne  gore;  kada  bludno 
grisis,  guba  i  suga  ua  te  ne  dolaze.  D.  Eapic  76. 
maze  se  reci  i  s  kim :  Lot  sagrijesi  bludno  s  vlas- 
titijem  kcernia.  M.  Radnic  417.  Zcleci  s  nonie 
bludno  sagrisiti.  A.  Kacic,  korab.  199.  2enu,  s  ko- 
jom  cesto  bludno  grisi.  M.  Dobrotic  100.  Da  je 
s  negovim  bratom  bludno  sagi'isila.  75.  Bludno 
sagrisiti  s  zenskom  glavom.  1.  J.  P.  Lucie,  razg.  55. 

BLUDATI,  bludom,  impf.  vidi  kod  b|udati. 

BLUDEN,  adj.  vidi  bludan.  it  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Da  se  u  bludenih  nima  naslajevati 
grihov.  F.  Glavinic,  svitl.  30. 

BLUDICA,  /.  meretrix,  isporcdi  bludnica.  samo 
u  Vrancicevu  rjecnikii  (61). 

BLUDILO,  n.  deliciae.  xvi  i  xviii  vijeka,  iz- 
medu  rjccnika  samo  u  Stulicevu  (moUities,  deli- 
ciae, voluptas).  a)  o  djetctu  u  koni  roditeji  nalazc 
osobitii  milinii:  Ne  umori  sina,  bludilo  tve  milo. 
M.  Drzic  35.  Ovo  je  vazda  I'legovo  bludilo  bilo, 
a  moja  speranca.  329.  —  /;)  o  driigom  ccmii,  u 
cemu  tko  nalazi  osobitti  miUnu:  O  novo|na  duso 
moja !  .  .  kud  bludila  nika  tvoja  trazis  izvan  boga 
tvogaV  P.  Knezevic,  osm.  259. 

BLUDISTE,  «.  lupanar.  prosloga  vijeka.  ispo- 
redi  bludniste.  Da  se  skitas  po  svinia  ocitim  blu- 
distim.  Turl.  blago  2,  79.  U  bludiste  (misto,  gdi 
uepostene  zene  obicaju  se  zadi-zavati)  slati.  I.  Ve- 
likanovic,  prik.  26. 

BLUDITEl^ICA,  /.  errabunda.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu   rjecnikw  (20"). 


1.  BLUDITI,  bludim  i  blGdim,  orrare,  decipere, 
blandiri,  lasoivire,  fornicari.  Kad  je  «  praes.  blu- 
dim, onda  se  akc.  mijena  samo  u  2  i  3  sing,  aor,  : 
bludi.  a  kad  je  u  jJCrtcs.  bludim,  onda  je  taki  i 
u  impf. :  bliidah  i  u  2  i  3  sing.  aor. :  bliidi ,  m 
part,  praet.  pass.:  bluden,  a  u  svijem  ostalijem 
oblicima  kno  ii  inf.,  samo  je  joii  po  jedan  slog 
dug,  koji  je  dug  u  svakoga  glagola :  bliideci,  blii- 
divsi.  —  Staro  1  sing,  praes.  bludu  nalazi  sejos 
XVI  vijeka  (vidi  u  primjeru  Menicticevu).  —  is- 
poredi  blusti.  —  Dolazi  od  xiv  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  Danilov)  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Dani- 
ciceva :  u  Vrancicevu :  luxuriari ;  u  Mika(inu : 
lascivire,  luxuriare,  libidinari,  eluxuriari,  sa  se: 
!  blandiri  sibi ;  u  Belinu :  lascivire  (426'>),  libidi- 
nari (43911),  fornicari  (325''),  sa  se:  blandiri  sibi 
(2071');  u  BjelostijeiiccDu:  orrare,  aberrare,  niente 
aberrare,  vagari,  luxuriare,  luxuriari,  eluxuriari, 
libidinari,  lascivire,  sa  se,  blandiri  sibi ;  u  Jam- 
hrcsicevu:  errare;  u  VoUigijinu:  sicli  irren,  schwel- 
gen ;  «  Stulicevu :  libidinari,  scortari,  errare,  aber- 
rare, sa  se,  sibi  indulgere,  blandiri ;  u  Vukovu : 
bluditi,  bludiin,  maziti,  niniia  indulgcntia  corrum- 
poro,  sa  se,  nimie  sibi  indulgero  (s  dodatkom  da 
se  govori  u  Duhrovniku).  —  I'ostancm   od  bind. 

—  Drugo  znaci  kad  je  pracs.  bludim,    a  drugo 
i  kad  je  bludim. 

i  A.  bluditi,  bludim,  zasavsi  s  puta  Hi  kojekuda, 
\  ne  znajuci  kuda,  lutati,  errare.  a)  u  pravom 
j  -fmislu,  tjelesno:  ao)  o  ce(adctu  i  zivini:ctu:  Bje- 
i  homo  njokada  kako  ovce  bludeci.  N.  Ranina  131''. 
'  Ipetr.  2,  25.  Kako  no  kad  bludi  .sobom  simo  tamo 
bisan  pas  men  judi,  pojti  no  unii  kaiiio,  ncr  se 
vrti  samo_.  M.  Marulic  9.  ^uveno  bludi  jak  ranen 
jolincac.  S.  Mencetic  237.  Blujahomo  kako  bravi. 
P  Hektorovic  151.  Najde  I'lega  jedan  clovik  blu- 
deiii  V  jioju.  Bernardin  21.  Kako  smrtni  grijeli 
cini  gresnika  bluditi  i  zaci  s  pravoga  puta  od 
spasenja,  poznaje  so  po  prilici  puka  izraolskoga, 
koji  cetrdeset  godista  bludi  po  pustiiii.  M.  Div- 
kovic,  bes.  252.  Bludis  j5o|om  sam.  D.  Barakovic, 
vil.  294.  Bludih  k'o  ovca,  skot  ka  o.stavi.  .L  Ka- 
vaiiin  51.  Koj  po  ovom  nioru  bludi.  510.  Sto  ti 
tuda  bludis?  Nadod.  27.  Bludiii  su  u  pustirii  sad 
ovamo  sad  onamo.  I.  Velikaiiovic,  upuc.  1,  79.  Iz 
doma  uiog  protiran  bludiin.  P.  Katancic  43.  I  po 
snigu  uok  ona  no  bludi.  J.  S.  Re]kovic,  kuc.  92. 
u,  nase  vrijeme  samo  u  knizevnika:  Bijele  ovce 
bez  zvonara  blude.  Osvet.  1,  31.  Momce  kaze  tko 
je  i  odklo  je,    i  za  kijem  po  plaiiini    bludi.  2,  42. 

—  bb)  0  dusi.  sreci,  pamcti,  kao  naprijed  o  ce- 
ladetu:  Pohoditi  duse,  ke  u  mir  tamni  blude.  Mon. 
Croat.  246.  Sreca  ovaj  gre  bludeci,  ter  vas  skupa 
svih  zatice.  M.  Pelegrinovic  181.  Pamet  daleko 
bludi  od  molitve.  I.  Velikanovic,  upuc.  3,  269.  — 
cc)  u  pravom  se  smislii  uzima  o  ccladetu  i  onda  kad 
se  misti  da  besputno  zivi:  Dull  necisti,  koji  navede 
Kajina  da  ubijo  brata  svoga,  navede  i  ostale  jude 
na  svakojake  zloce  i  opacine,  tako  da  vas  svit  u 
gi'isi  bludase.  E.  Pavic,  ogled.  14.  Koji  bi  ostavio 
boga  i  bludio  po  zlocama  i  opacinama.  B.  Lea- 
kovic,  gov.  150.  —  b)  u  umnom  smislu,  zastra- 
nivati  od  istinc,  misliti  dajeistina  sto  nije,  kao 
varati  se:  Nastavbiiikt  bludestiimt.  Danilo  295. 
O  koliko  blude  ki  kazu  dosasna.  M.  Marulic  9. 
Tko  misalju  bludi.  111.  Vazda  su  bludiii  ovi  srcem. 
M.  Divkovic,  bes.  252.  Kako  pode  sumniti  i  blu- 
diti od  vjere  i  zakoiia  Isukrstova.  871.  U  svom 
broju  bludi.  J.  Kavaiiin  467.  Bludi  crkva  liiova. 
A.  Bacic  153.  Niceta  bludi,  a  poklisari  istinu  go- 
vore.  A.  Kanizlic,  kam.  459.  Bludi  ne  znajuci  sto 
uci  evandeje.  236.  Blude  i  varaju  se  koji  ovako 
seine  i  drze.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  362.  Ja  ovako 
vi'hu  toga  sudim.   Mislim  da  bas   daleko  ne  blu- 


BLUDITI 


452 


BLUDNICA 


dim.  J.  S.  Ro]koviA,  kuc.  liV2.  Bludito  ne  razii- 
miju<''i  piama  ni  Uripost  bozju.  B.  Loakovi/',  iiauk 
130. 

B.  bluditl,  bludim: 

I.  prelazno: 

1.  gubiti  put,  znlaziti  s  }>t(ia  pogrijesh\si,  errarc 
via.  vbjekal  jc  put.  snmo  ii  Jt'diiofia  pisca  xvi  vi- 
Jeka:  Ncvojnih  i  In  put  bludc,  uvcdi  u  kuiu  tvoju. 
Boruardiii  15''.  isa.  58,  7. 

2.  varati,  docipere.  samo  u  jednoga  pisca  xvii 
vijcica  i  u  BjehisHjenieru  rjciniku.  Ja  no  bih  rad 
da  vas  ki  posudi  da  moju  vas  doSad  ric  vas  moja 
bludi,  ter  da  moni  ne  kan  ta  boj  dostignuti,  i  da 
6u  /.ajti  van,  tev  vas  odbignuti.  B.  Krnarutid  27. 
ICoji  drugoga  bludi,  traductor,  deceptor.  Bjelo- 
stJGnai!  20:'. 

3.  kao  hlazniti,  milovati  (rukom  gladeci),  pre- 
vec  ugactati,  laskati,  maziti,  peciii,  blandiri.  od 
XVI  rijcka  i  u  nase  vrijeme  n  narodnom  govoru. 
objekat  mozc  biti  i  ne  izreccn.  a)  celade  (Hi  sto 
se  kuo  cejade  misli)  bludi  cejade  Hi  zivotinu :  Da 
sobom  ne  travi  veie  pamet  moja,  bludeii  ozoja 
z  druzbom  starih  poet.  M.  Marulic  7.  Jer  me  ne 
hti  pokarati,  ni  od  igro  ustavjati ;  jer  me  bludi 
potolicom  da  se  misam  meju  dicom.  2.S2.  Tko  mi 
ce  jubiti  tve  lice  pribilo  i  tebe  bluditi  vazamsi 
na  krilo?  M.  Vetranid  2,  315.  Dosta  si  budila  u 
oborijeh  pastire  i  milo  bludila  da  t'  poju  i  svire. 
2,  292.  Ne  bi  po  pecali,  kada  bi  vaj  mene  potje- 
rom  prognali  iz  kude  blazene  ;  ner  blazne  i  blude, 
a  kad  se  sastaju,  celovom  od  Jude  pravu  krv  iz- 
daju.  1,  472.  Ja  in  najti  sve  tej  rici,  ja  te  tovit 
i  bluditi.  A.  Cubranovic  149.  Gore  je  kad  nas 
bludi  nego  kad  nas  nenavidi.  M.  Eadnic  183. 
Kada  bludi  onda  fata  (srijH).  215.  Veli  bog:  jeda 
cu  ill  blaziti?  jeda  cu  ib  bluditi?  A.  d.  Bella, 
razgov.  133.  Bluditi  dijete,  t.  j.  maziti.  Vuk,  rjec. 
32='.  —  b)  cejadc  bludi  svoje  tijelo:  Goji  i  bludi 
svoju  put.  A.  Kalic  34.  —  c)  bludi  rjctar:  Kad 
vjetric  tih  bludi,  potrebna  kad  je  nam  sjen.  O. 
Mazibradic  202.  —  d)  bludi  zora  zonju.:  Kada 
zora  zemju  bludi,  zarko  sunce  svakom  sudi,  onda 
Eistu  majka  budi.  Nar.  pjes.  petr.  1,  51. 

II.  nejyrelazno ;  je  li  mu  praes.  s  akc. :  bliidim, 
ne  zna  se  za  cijelo,  ali  se  moEe  misliti  prema  sii- 
diti,  sudim ;  truditi,  triidim ;  grijesiti,  grijesim ; 
straziti,  strazim. 

1.  igrati  se,  ludere.  isporedi  blud  pod  2  (kao 
pustiti  se  u  ,blud'  u  torn  znacenu).  samo  u  dva 
pisca  x\T  i  sviii  vijeka :  Sjede  puk  jesti  i  piti, 
i  ustase  bluditi.  N.  Kanina  153.  Ikor.  10,  7.  Tu 
s  liom  blude  i  igraju  u  skro'vito  lie  dje\'ice,  kc 
za  niladcG  nic  ne  haju.  J.  Kavanin  196. 

2.  moeolia)-i,  ciniti  ,blud'  «  znacenu  tiegovu  pod 
4.  XVI — xviii  vijeka.  Ni  se  dvoj  ni  strasi  da  ce 
}udi  reci  da  sa  mnom  poSla  si  povo}no  bludeci; 
jer  neka  slid  i  si'am  otajde  od  tebe,  vas  taj  grUi 
ja  cu  sam  vazeti  vrh  sebe.  H.  Lucie  197.  Ne  blu- 
dite.  Katek.  1561.  58.  Tri  stvari  i  bogu  i  Judem 
velmi  su  mrzece:  bogatac  lakomac,  star  clovik,  ki 
bludi,  i  ubog  potreban  oliole  zle  oudi.  D.  Kanina 
98''.  Tko  god  pusti  zenu  svoju  i  drugu  dovede, 
bludi.  A.  Bacic  418.  Trgovac  misli  o  trgovini; 
bludnik,  kako  ce  bluditi.  L.  Vladmirovic.  slavod. 
50.  Zena,  koja  bijase  bludila,  bude  kamonovana. 
Turk  blago  2,  137.  Ja  sam  vece  jiuta  bUidio. 
I.  J.  P.  Lucie,  doct.  21.  —  s  instr.  i  prijedl.  s: 
S  kcerami  svojimi  (Lot)  bludi.  .T.  Kavanin  26. 
Kraji  zemle,  koji  su  s  nom  bludili.  E.  Pavic, 
ogled.  680.  Koji  je  s  liom  bludio.  F.  Lastric,  ned. 
401.    Samo    s   liime    da    b'   bludila.    V.  Dosen  91. 

ni.  sa  se:  1.  refleksivno :  znacene  kao  pod  I,  3, 
i  to  a)  kao  maziti  se,  peciti  se:  Eazmi  smi-t  je- 
dinu  ja  no  vim  zlo  vece  ner  meni  istinu  vjerovat 


gdi  no  6g:  i  cvilim  i  tutu,  tor  taj  vila  od  goro 
mni  da  so  ja  bludu :  a  toj  bit  ne  more ;  bez  ogna 
dima  za  6  ne  vidi  clovik  ziv,  takoder  ovi  plac 
ne  more  bit  laziv.  §.  Moncotic  122.  A  ti  ka?.eS 
diku  tvoju,  kako  da  so  u  cvijetju  bludiS.  M.  Ve- 
tranic  1,  419.  Bludi  se  dijete.  Vuk,  rjec.  32",  gdjc 
se  dodaje.  da  se  govori  u  Dubrovnika.  —  h)  kao 
umilavati  se,  laslcati:  Kad  bi  upazila  da  ima  vri- 
jeme toli  lasno,  svedor  bi  ga  poliodila  bludedi  se 
bozobrazno.  J.  Palmotii,  dubr.  108.  —  2.  recipr. : 
znacene  kao  pod  I,  3,  jedno  drugn  milovati,  jedno 
drugom  umi{avati  se.  subjekat  jc  samo  jedna  strana 
a  druga  stoji  u  instr.  -s  prijedl.  s:  Vidis  li  spilu 
onu  ?  ondi  ona  vede  lu-at  .  .  .  opdi  se  bluditi  s  pa- 
stirom,  koga  je  uzela  jubiti.  F.  Lukarevic  101. 
u  prenesenom  smislu  a  vjetru:  Na  sve  strane 
trepte  stijezi  junackima  na  kopjima,  gdje  se  vje- 
tric blag  s  nebosi  tiliijem  dahom  bludi  s  liima. 
J.  Palmotic,  dubr.  221.  —  3.  pasiv.:  sa  suhjektom, 
kao  pomctati  se,  conturbari.  isporedi  pod  I,  2. 
Klincae  moj,  prava  jubav  moja!  s  tobora  mi  so 
bludi  V  nodi  va  dne  glava.  Ja6ke  23. 

2.  BLUDITI,  vidi  b}uditi. 

BLUDIV,  adj.  libidinosus.  samo  u  jednoga  pisca 
XVI I  rijeka.  isporedi  bludniv.  Jos  se  cuvahu  po 
ti  nacin  od  mesa  koze,  da  ne  samo  ne  htijaliu  ga 
taknuti,  da  i  ne  imenovati,  za  budud  da  je  zivo 
bludivo  i  za  to  protivno  zivjenju  cistode.  P.  Ea- 
dovcid,  nac.  505. 

BLUDNEZ^^IV,  adj.  libidinosus.  samo  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  Mladac  bludnezjiv  sagrje- 
suje,  ma  star  cini  se  malinit.  Zbor.  18^. 

BLUDNICA,/.  meretrix.  Akc.  u  gen.  pi. :  blud- 
nica,  gen.  sing. :  bludnice,  instr.  sing. :  bludnicom. 
Od  XIV  vijeka  (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Belinu  (fornicaria  325='.  meretrix 
48211)  i  Stulicevu  (mulier  libidini  dedita,  luxu- 
riosa).  it  narodnom  govoru  nije  u  obicaju.  ispo- 
redi kurva.  —  Eazumeju  bludtnicu,  jako  za  slBzy 
tejilyje  mnogyiht  dltgovt  ostav|enije  prijett.  Da- 
nilo  61.  Ako  bi  bila  bludnica  od  plade.  Stat.  po}. 
ark.  5,  284.  Eazvrze  dio  svoj  s  bludnicami.  N.  Ea- 
niua  59.  lue.  15,  30.  Ostavise  onuj  bludnicu.  Zbor. 
71b.  Nijesam  ja  vila  ni  druga  bludnica,  nog  li 
sam  cista  djevica.  M.  Drzid  416.  Ki  je  razsul  blago 
svoje  z  bludnicami.  Bernardin  26.  Nisi  cista,  da 
bludnica.  Nauk  Brnard.  65').  Imena  su  mi:  ve- 
stica  .  .  .  vila  .  .  .  bludnica.  Starine  10,  283.  Kako 
jedna  bludnica  bezocno  govoris.  F.  Vrancic,  ziv. 
48.  Bludnica,  ka  nepravicno  dobude.  F.  Glavinid, 
s^'itl.  99  Bludnici  i  bludnice  .  .  biti  ce  polivani 
gorudim  paklom  A.  Kasic,  nasi.  51.  Sagrijesiti 
s  zenom  bludnicom  jest  blud  proprost.  S.  Mati- 
jevic  19.  Ova  od  prije  zla  bludnica,  pacok  isti 
grijeli  i  zloba,  od  najdrazijeh  nasljednica  bozijeh 
bjese  u  toj  doba.  D.  Palmotic,  Christ.  23.  Kako 
liodu  ostaviti  bludnicnV  P.  Posilovid,  nasi.  5.  Kur- 
vari  idu  gdi  su  bludnice.  S.  Margitid,  fala  253. 
Bludnicu  vragovitu  odvrz'  i  s  liom  stati  nemoj. 
J  Kavanin  34.  Svijet  me  sudi  za  bludnicu.  I.  Dor- 
did,  mand.  38.  U  sadaiia  vrimena  ne  samo  ima 
bludnica,  dali  jos  i  pri|ubodivaca.  J.  Banovac, 
pripov.  182.  Susrite  jednu  ocitu  bludnicu.  J.  Fi- 
lipovic  1,  3.30.  Bludnica,  koja  je  osudena  za  jedno 
dva  tri  li  prilubodinstva.  F.  Lastrid,  ned.  17.  Nije 
pustio  bludnicam  i  zenam  necistim  da  ga  pojube. 
A.  Kanizlid,  utoc.  IBS.  Ima  sliku  od  bludnice. 
V.  Dosen  6.  Zasrauiite  se  od  jiogleda  zene  blud- 
nice. J.  Matovid  387.  Konakovati  u  kudi  jedne 
bludnice.  A.  Kacid,  korab.  104.  S  Aim  grisi  kao 
bludnica  s  bluduikom.  M.  Dobretid  539.  Ugleda 
jednu  zenetinu  bludnicu.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  68. 
Ubojioo  i  lupezi  i  bludnice  i  razbojnici.  B.  Guceri 


BLUDNICICA 


453 


BLUDNOST 


41.  Jesi  li  se  vezao  s  bludnicom?  J.  Rajic,  pone. 
1,  581^.^ 

BLUDNICICA,  /.  hyp.  bludnica.  samo  u  Belinu 
rjcaiiJcii  (-iSSa). 

BLUDNICIN,  adj.  meretrieis.  Ako  bi  imao 
grohe  bludnicine.  J.  Eajic,  pouc.  3,  19. 

BLUDNICINA,  /.  auym.  bludnica.  u  jednoga 
pisca  2)rosloga  vijeka.  Ne  cu  biti  odkrivena  za 
jednu  sraradnu  bludniciiiu.  I.  J.  P.  Lncic,  razg.  44. 

BLUDNICKI,  adj.  meretricius ,  scortatorum. 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it  Belinu 
(482'').  Nemoj  razmetnuti  vjeru  komu  godijer,  za 
5to  se  ne  dostoji  covjek)i,  bnduci  ovo  stvar  blud- 
nicka.  K.  Ma^-arovic  63.  Bludnicki  zivot.  Bella 
4821J.  Blndnicka  ulica.  483.i.  Ufacena  bi  u  blud- 
nickoniu  dilu.  E.  Pavio,  ogled  563.  Od  bludnicki 
stvari.  Nadod.  205.  Na  bludnicku,  meretricio  more. 
Bella  4821'.  —  Adv.  bludnicki,  meretricio  more. 
Bella  482K 

BLUDNIK,  w.  erro,  scortator.  Od  xiv  Hi  xv 
vijeka  (vidi  pod  2  prvi  primjer)  i  xi  srijem  rjec- 
nicima  osim  Vranciceva  i  Vultigijina:  u  Mika- 
jinu:  inipurus,  luxuriosus,  incontinens,  libidinosus, 
impudieus,  salax,  intemperans  (20),  mulierosus, 
mulieratus  (595^);  u  Belinu:  voluptarius  (567^),  li- 
bidinosus (438a),  fornicator  (325"),  scortator  (483a) ; 
u  Bjelostijencevu:  traductor,  deceptor,  erro,  erra- 
biindus,  ,eretnik';  u  Jainbrcsicevu :  erro;  ti  Stuli- 
cevu :  scortator,  ganeo,  erro;  u  Vukoi'u:  erro;  iu 
Danicicevu :  scortator. 

1.  erro,  koji  luta,  ,hludi'  (vidi  bliiditi  jiod  A) : 
a)  u  pravom.  stnislu,  ali  ne  unaj  koji  zade  s  puta 
isgubirii  (ja,  nego  ko  )iahvaUce  ide  kojekuda,  ko 
sc  .skifa,  skitac.  u  torn  znaceAu  samo  u  Viikovu 
rjeiniku  (gdjc  se  napomine  da  se  govori  po  za- 
padnijem  krajeinma).  —  h)  u  prenesenoin  smislu, 
ko  je  u  vjeri  zasao  s  pravoga  puta ,  Uaereticus : 
Ovo  su  vladanje  sv.  majko  crkve  hotjeli  rasuti 
mnogi  bludnici ,  odpadnici  i  odmetnici.  M.  Div- 
kovic,  bes.  298.  Ja  sam  oni  bludnik,  koji  rekoli 
u  mem  srcu,  nije  boga.  M.  Jerkovic  13.  IVova- 
cian  jeretnik  i  bludnik.  P.  Vitezovic ,  kron.  39. 
Isti  simbol  ispovidajuce  bludnike  prima  u  opcene 
svete  crkve.  A.  Kanizlic.  kam.  201. 

2.  scortator,  adulter ,  kurvar.  isporedi  bludan 
pod  3.  0  coijeku  i  zirint'ctu:  Pevaci.  bludnik. 
Glasnik  11,  170.  Nemoj  biti  ubojica  ni  bludnik. 
N.  Raiiina  228.  mat.  10,  18.  Ako  bi  bludnici  bili 
pobijani,  kako  se  ciiiase  u  vrijeme  staro,  kamenje 
bi  pomankalo.  Zbcr.  18.  Kolici  su  ziobni  bludnici 
prostenje  i  milost  primili.  A.  Gucetic ,  roz.  jez. 
300.  A  to  su  dludnici  ki  tote  doliode.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  317.  0\a  ce  biti  bludnik  i  pun  grijeha. 
M.  Orbin  195.  Koja  drzi  u  kuci  bludnika.  I.  Drzic, 
naiik  gond.  124.  Naredi  bludnikom  poste.  B.  Ka- 
sic,  rit.  52.  Eedovniku  bludniku  bihu  deset  go- 
disc  (pokore)  odluceni.  P.  Eadovcic ,  nac.  494. 
Bludnici  ne  ce  ulisti  u  raj.  I.  T.  Mrnavic,  ist,  100. 
Odmicuci  bludnike,  bludnice.  M.  Bijankovic  39. 
Koliko  roditeja,  koji  na  svitu  bijahu  cineni  bogo- 
Jubni  i  dobri,  nace  se  na  sudu  bozjemu  medu  .  .  . 
kamatnicima,  bludnicima?  A.  d.  Bella,  razgov.  187. 
Koji  si  ngotovio  vikoviciii  plamen  od  sumpora 
svim  bludnikom.  A.  Kacic ,  bogosl.  255.  Ti  si 
bludnik,  mislis  kako  ces  tvoje  bludnosti  provodit. 
J.  Filipovic  1,  286.  Jedan  mladic,  opaki  bludnik. 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  114.  O  necisti  bludnice!  J. 
Banovac,  pred  109.  Bludnik  za  jedan  cas  od  na- 
sladena  bludnoga  djavlu  dusu  prodade.  F.  Lastric, 
ned.  400.  Bludnosti  .  .  cemer  }uti  .  .  smradni  blud- 
nik cini,  V.  Dosen  82.  Mlogi  jesu  bludnici.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  209.  S  nim  grisi  kao  bludnica  z  blud- 
nikom.  M.  Dobretic   539.   Bihu   pogani   bludnici. 


A.  Kacic,  korab.  18.  Zene  koje  s  prijnbodlvcima 
ili  bludnicima  ocito  zivu.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  51. 
Ovim  glasom  prozvani  su  bili  razbojnici .  blud- 
nici. J.  Eajic,  pouc.  3,  2''.  Takvi  bludnik  biva 
uzrok  tudih  griha,  necisto  govoreci,  necisto  doti- 
cuci  se.  B.  Leako^'ic,  nauk  337.  u  nase  vrijeme  u 
nekih  kni^evnika:  Cedo  nije  tuzno  za  bludnika 
gi'ijeli  umrijeti  duzno.  Osvet.  1,  48. 

BLUDNISTE,  n.  lupanar.  isporedi  bludiste.  u 
jednoga  pisca  svii  vijeka  i  u  rjeciiicima  Belinu 
(145a)  (  Stuliccvu.  Nemoj  razmetnuti  viru  komu 
godir,  za  sto  se  ne  dostoji  ooviku,  buduci  ovo 
stvar  bludnista.  P.  PosUovic,  cvijet.  119.  isporedi 
bludnicki. 

BLUDNISTVO  ,  n.  meretrioium ,  knrvarstoo. 
prosloga  vijeka.  mjesto  s,  koje  je  jired  t  postalo 
od  6.  pisu  i  c.  Jer  se  po  tomu  stavja  mladica  gii- 
beci  svoju  sricu  na  put  od  bludnistva.  A.  Kasic, 
bogosl.  530.  Andeo  ukaza  mu  veliku  bludnica, 
s  kojom  su  so  kra}i  zemajski  zarucili  i  koja  od 
vina  liiovoga  bludnictva  opila  jeste  sve  one  koji 
na  zemji  piibivaliu.  E.  Pavic,  ogled.  684. 

BLUDNIV,  adj.  libidinosus.  ispioredi  bludiv.  pro- 
sloga vijeka  u  jednoga  pisca.  Kamilu,  ko  je  naj- 
vece  bludnivo  zivo  sto  se  nahodi  na  svijetu.  K. 
Ma^-arovic  83. 

BLUDNO,  adv.  vidi  kod  bludan. 

BLUDNOR.TECAN,  bludnorjecna,  adj.  lascive 
loquen.s.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  I  co|ad 
su  bludnoricna  toj  pogani  .  .  slicna.  V.  Dosen  93. 
Sablast  biva  bas  ovaka  bludnoricna  zena  svaka.  97. 

BLUDNOEJECKA,  /.  lascive  loqnens  muliex-. 
H  jednoga  pi'ica  prosloga  vijeka.  Bludnoricka  sti- 
pavcu  slicna.  V.  Dosen  iii.  Bludnoricka  u  skup- 
stini  ono  s  bludnim  ricma  cini  sto  ucini  vihor 
gori  u  varosu,  kad  sto  gori.  97. 

BLUDNO.SKITACAN,  bludnoskitacna,  adj.  ve- 
nerivagus.  samo  u  Stuliccvu  rjecniku,  za  koji  je 
bez  sumne  i  nacineno. 

BLUDN6sT,  bludnosti,  /.  laseivia,  libido,  for- 
nicatio,  adulfcerium.  Od  xvi  vijeka,  izmedu,  rjec- 
nika u  Vrancicevu:  laseivia;  u  Mika^inu:  incon- 
tinentia, libido,  intemperantia,  laseivia,  salacitas, 
luxiu'ia  (21);  u  Belinu:  illecebrae  (667''),  laseivia 
(426''),  libido  (437''),  venereum  vitium  (771a) ;  u 
Bjelostijencevu :  fornicatio,  incontinentia,  intem- 
perantia, libido,  luxuria,  ineretricatio,  concubitus 
vetitus,  salacitas;  u  Voltigijinu:  irrthnm,  sehwel- 
gerei;  u  Stuliccvu  :  luxui-ia,  libido.  —  1.  laseivia, 
stane  u  koiii  sto  drazi  na  naslade  tjelesnc.  ispo- 
redi bind  pod  2  i  bludan  pod  2.  Bludnost  moji- 
,  jeb  od  pogleda  tve  je  oci  potamnela.  I.  Dordic, 
:  mand.  88.  Djaci  neka  govore  oficije  s  bogo}ub- 
stvom  prid  bogom,  da  mogu  s  istinitostju  pameti 
ugoditi  bogu,  a  ne  s  bludnostju  glasa  usi  puka 
j  slisajucega  nasladivati.  P.  Knezevic,  osm.  136.  — 
2.  libido,  kao  blud  pod  3:  Neka  ju  na  vo}e  svak 
moze  imati,  i  s  liom  sve  do  vo|e  bludnosti  pri- 
jati.  M.  Bunic  100.  Ako  te  bludnos  ka  podzize 
podhibno,  u  trbuh  ne  slaga'  neg  sto  je  potribno. 
M.  Buresic  252.  Dokli  od  lie  ono  stekoh,  sto  ma 
I  bludnos  vecma  zudi,  i  sto  ona  huda  odvise  dala 
od  prije  mnozijem  bise.  I.  Gundulic  226.  Ugasi 
u  mojem  kipu  svu  jiotac  goruce  bludnosti.  P.  Ea- 
dovcic, nac.  470.  Ujacivaju  se  suprotiva  privaram 
vrazjim,  bludnosti  od  puti.  M.  Bijankovic.  34.  Ako 
te  takne  lakomost,  .  .  ako  te  napastuje  bludnost,  .  . 
ako  te  poteze  prozdrlost.  .J.  Filipovic  1,  92.  Zena 
bludnostju  goruca  jest  vridna  i  dostojna  svake 
odurnosti.  D.  Eapic  20.  Koga  nagla  bludnost  pali. 
V.  Dosen  8.  Ispuniti  s  nome  svoje  bludnosti.  M. 
Dobretic  574.    Bijase   priko   nacina   uzgan   blud- 


BLUDNOTEOVAN 


454 


BLUDENE 


nosti.  A.  Kafio,  razg;.  03.  Pritiska  Ijludiiost  puti. 
J.  MatoviA  217.  Usasona  svaka  bliuhiost  |)utona. 
303.  Da  jo  zabranoiia  svaka  bhulnost  uiiutrna 
.srca.  888.  mo^e  hiti  da  koji  i;:i)iedH  orijcli  pri- 
mjcra  ide  pod  3  a  Icaji  odandc  ovdiiio.  —  3.  Ibr- 
uioatio,  ailultoiiuni,  /.'(lo  bind  pod  i.  Koji  su  po 
naravi  priKimti  )ia  bludndst,.  Zbor.  '.)''.  Ui'lo  ilo- 
vodi  iia  bludnost.  15''.  Kad  budoni  satro  i  porazio 
oholas  i  bludnost  s  ustalijem  i,'rijesi.  A.  Gucetii', 
roz.  joz.  28f!.  Vino  tor  bludnos  taj  nijosu  bez  gor- 
kosti,  togaj  .so  uklai'iaj,  drugo  isti  radosti.  M.  Bu- 
i-esid  254.  Za  novu  niu  diuzinu  uzoh  onib,  u  blml- 
nosti  koji  kIiui.  I.  Gundulic  22.").  Dan  danasni 
vote  .sp  na.stoji  na  bludnost  nego  li  nasi  stari  li- 
nahu.  M.  Orbin  49.  Prignuti  na  bludnost  ali  na 
grijoh  puteni.  S.  Matijevic  14.  Bjose  so  dala  na 
svoie  bludnosti.  I.  Drzic,  nauk.  gond.  (!7.  Ni  oi- 
stoc.e ;  bludnost  svagdi  so  nahodi.  P.  Vitezovii*', 
odi).  45.  Zabraiiuje  so  .  .  bludnost,  sto  jest  sa- 
griSiti  s  ncdivom.  I.  J.  Mrnavii,  ist.  100.  Tebi 
ispovidam  sve  bludnosti  moje,  tilesne  i  duhovno, 
cii'ienc,  misjeno.  T.  Mrnavic,  nauk.  1702.  29.  Pro- 
dajes  narode  ii  bludnosti  svojoj.  S.  Margitir,  fala 
1G9.  Bludnost,  koja  je  zloca  protivna  cistoii.  K. 
Ma^arovic  99.  Bludnos,  koja  potopi  svit.  A.  d. 
Bella,  razgov.  75.  Gos])oda  ga  na  bludnos  napa- 
stovase.  I.  Dordii'i ,  salt.  360.  Ako  bi  zarufinik 
s  drugom  upao  u  bludnost,  moiie  odstupiti  od 
viro  zarufinica.  A.  Kad6i(^,  bogosl.  40().  Ostaviso 
grih  i  bludnost.  M.  Dobretii  103.  Kad  so  divojka 
.  .  .  odvede  na  svrbu  bludnosti.  A.  Baoic  108.  Po- 
glaviti  grisi:  lakomost,  bludnost.  Pisanica  54.  Ti 
si  bludnik,  mislis  kako  cos  tvoje  bludnosti  pro- 
vodit.  J.  Filipovic  1,  28G.  Za  bludnost  da  so  ubijc. 
J.  Banovac,  pred.  37.  Jer  se  sve  cesto  vide  uboj- 
stva,  bludnosti,  lupestva,  osvete,  i  druga  zla.  J. 
Banovac,  razg.  40.  Najvece  na  bludnost  probu- 
duju  nepostene  rici.  64.  Bludnosti  i  putenoga 
griha  noprijatej.  A.  Kanizlic,  utoc.  188.  Dicica  po 
otajnomu  pri|ubodinstvu  i  bludnosti  bijau  rodena. 
A.  Kanizlic,  kam.  87.  Bludnost  nevincana  s  ne- 
vincanom  bila  je  zabrai'iena.  559.  Kripost  od  ci- 
stoce,^kojaje  protivna  bludnosti.  M.  Zoricic,  osm. 
111.  Cuje  se  da  je  raedu  vami  bludnos.  Besjede 
kr.  22.  Ikor.  5,  1.  Nit  ima  otrovuijega  jeda  nego 
li  je  bludnost.  F.  Lastrid,  ned.  148.  Najpri  smradnu 
bludnost  cini.  V.  Dosen  109.  Radi  bludnosti  svaki 
neka  ima  zenu  svoju.  309.  Da  bi  bludnost  ucinio. 
I.  A.  Nenadic,  nauk.  128.  Ucau  da  grih  nije  blud- 
nosti ciniti.  A.  Kacic,  korab.  372.  IJpade  u  blud- 
nost z  drugim.  M.  Dobretlc  156.  Po  bludnosti 
razumije  se  najprvo  prijubodiustvo ,  pak  i  svaki 
drugi  puteni  grih.  B.  Leakovic,  nauk.  331.  —  u 
prenesenom  smislu  ,bludnost  duhovna',  koja  biva 
kad  vjerenik  ostavi  vjeru  svoju  i  si-oje  vjerenice 
pa  prijede  u  drugu:  Bludnost  duhovna,  t.  j.  ako 
je  ki  virenik  upao  u  poluvirstvo.  A.  Kadcic,  bo- 
gosl. 406. 

BLUDNOTEOVAN,  bludnotrovna,  adj.  lue  ve- 
nerea laborans.  samo  u  Stuliievu  rjecniku,  za  koji 
ce  hiti  i  nacineno. 

BLUDNOVATI ,  bludnujem  ,  impf.  luxiiriari. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana.  is- 
poredi  bludovati. 

BLUDNAK,  m.  adulter,  isporedi  bludnik.  pro- 
sloga  vijeka  u  jcdnoga  pisca.  Zaki-aiuje  se  greb 
ocitim  kamatnikom,  bludnakom.  A.  d.  Kosta  1,  198. 
Protiva  .  .  svetoprodajnikom   i   bludnakom.  2,  18. 

BLUDOCUDAN,  bludodudna,  adj.  indole  lasci- 
vus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  ima  i  blu- 
doiudnost  i  bludodudstvo.  sve  nepouzdano. 

BLUDODJELOVANE,  n.  fornicatio.  ujednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  bludotvomost.  Svak 


tko  odpusti  Xenu  svoju,  neg  ako  za  bludodjolo- 
vai'io,  i  drugom  so  oXeni,  pri)ubodjolujo.  Ziv.  is. 
117. 

BLUDODJE^E,  n.  fornicatio.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  bludotvomost.  Mnijahu 
da  pod  ovom  rijecim  ,no  ucini  jirijubovstva'  zdr- 
Xase  se  samo  bluilodjojo  zene  udato  s  tiidijem  co- 
vjokom  i  fovjoka  oienena  s  f.cnom  no  svojom,  a 
no  vpio  ?,eno  noudate  h  covjokom  neoionenijom  ni 
f.ovjeka  nen/.enona  s  neudatom  zenom.  ^iv.  is.  72. 

BLIIDOPl.FEVKA,/.  carmen  fesconninum.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BLUDOST,  bludosti,  fornicatio,  vidi  bludnost 
pod  3.  XVI  ■/  XVII  vijeka.  Utecite  od  bludosti.  N. 
Rai'iina  227.  Ikor.  6,  18.  Sega  sveta  bludost  pri- 
magai5o  tvoju  bludost.  M.  Marulid  319.  Na  smrti 
spomcnuti  se  od  svoje  bludosti.  P.  Posilovic,  nasi. 
lO'i.  T)obro  morem  znati  da  jo  bludost.  P.  Vite- 
zovic,  odi|.  67. 

BLUDOStINA,  /.  augm.  bludost.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku.  To- 
licijem  bolestima  tijeia  svoga  i  srca  pricistoga 
zaplati  mill  spasitej  bludostino  budijeh  greSnika. 
D.  Mattel  322. 

BLUDOTV6rn6sT,  bludotvomosti ,  /,  forni- 
catio. u  jednoga  xnsca  pjrosloga  vijeka.  Tko  ot- 
pusti  Xenu  svoju  priko  bludotvomosti.  ^iv.  is.  72. 

BLUDOVANE,  n.  fornicatio.  xvii  i  xviii  vijeka, 
izmeda  rjecnika  u  Selinii  (482'')  i  Stulicevu.  Pri- 
|ubodinstvo,  bludovanje,  rici  nepostene.  I.  T.  Mr- 
navid,  ist.  169.  Iz  srca  ishode  .  .  bludovana.  Ziv. 
is.  97.  U  bludovanu  potrati  sto  god  bjese  imo.  116. 

BLUDOVATI,  bludujem,  im})/.  moecbari,  luxu- 
riari.  isporedi  bluditi.  od  xvii  vijeka ,  izmedu 
rjecnika  u  llelinu  (meretricari  482'')  i  Stulicevu 
(luxnriari).  —  1.  moecbari:  Da  se  gre  osvetiti  ili 
opiti  ili  bludovati.  F.  Glavinic ,  svitl.  23.  Sesta 
zapovid :  ne  bluduj.  66.  Nego  li  je  pusti  poci  blu- 
dovati po  svemu  svijetu  da  bi  liu  mogao  svak 
imati.  P.  Posilovic,  cvijet.  117.  Da  je  receno  sta- 
rijcma:  ne  bludujes.  J.  Matovic  xxvin.  s  instr.i 
prijedl.  s:  Tezko  svakom ,  ki  kupuje  s  dvojom 
krvi,  s  kim  bluduje.  J.  Kavanin  38.  Jur  je  blu- 
dovao  s  liom  u  srcu  svomu.  J.  Matovic  388.  — 
2.  luxuriari,  Mvjeti  u  raskosju,  nasladivati  se.  is- 
poredi blud^jod  2:  Koji  skupja  od  srca  svoga  ne- 
pravedno,  drugim  skupja  i  u  dobrih  negovi(h) 
drugi  ce  bludovati.  S.  Badric,  nac.  26.  eccl.  14,  4. 
—  3.  errare,  lutati.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena.  Da  s  liim  nije  vila  putovala ;  bore  mio,  kud 
li  bludovala !  Osvet.  3,  10. 

BLUDOZVIJEZDA,  /.  planeta.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijec  po  .sre  nepouzdana. 

BLUDSTINA,  /.  vidi  bludostina.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BLUDAHAN,  bludahna,  adj.  dem.  bludan,  la- 
scivulus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce 
biti  i  nacineno. 

BLUDAbAN ,  bludasna ,  adj.  vidi  bludahan. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  na- 
cineno. 

BLUDENE,  n.  fornicatio,  aberratio,  blanditiae. 
Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi  primjer) ;  isprva 
je  glasilo  bluzdenije ;  xvi  je  vijeka  na  kraju  gla- 
silo  -nje;  mjesto  d  nalazi  se  grijeskom  i  d.  iz- 
medu rjecnika  dolazi  u  Belinu:  ,bludenje',  blan- 
dimentum  (11''),  ,bludjenje',  lusus  (364'');  u  Stu- 
licevu: .bludjenje',  blanditiae;  u  Vukovu:  bludene, 
nimia  indulgentia,  corruptio  per  nimiam  indul- 
gentiam.  isporedi  bluditi.  znacene  moze  biti  svako 
koje  je  u  bluditi  i  bluditi  se,   ali  primjera  nema 


i 


BLUJATI 


455 


b:^edilo 


za  svako.  —  1.  fornicatio.  u  jednoga  pisca  xui 
vijeka,  a  tada  se  pisalo  bluzdenije.  No  bluzdenije, 
nb  pace  zitije  cisto.  Domentijana  241.  —  2.  er- 
ratic. XVI  i  xvin  vijeka:  Jeda  uije  rekal  oficij,  .  . 
jeda  ga  jest  priki-seval  bludenjem  misli.  §.  Bu- 
dinic,  ispr.  58.  Sluzio  jo  .Takob  prvi  sedam  go- 
dina  Labana ,  pak  na  svrhi  oviju  godina  misto 
Eakele  data  mu  je  bila  Lija.  Promislimo  Jakoba 
u  ono  vrime  i  vidimo  jjrivaru  liegove  Jubavi  i 
bludei'ie  liegova  misjena.  A.  Tomikovii  67.  — 
3.  blanditiae.  prosloga  vijeka.  Strahote  obaraju 
moci,  bludena  zaslipjiiju  razum,  a  jubav  necista 
primam}uje  voju.  A.  Tomikovic  327. 

BLUJATI,  vidi  bjuvati.  )(  jednoga  pisca  pros- 
loga vijeka  u  sliku,  kao  da  je  u  torn  znacenu,  a 
sa  1  mjesto  j,  kao  sto  se  nalazi  i  blusti  rnjesto 
bfusti.  Atlagi6a  pasu  ulovi,  pak  u  Bresii  liega 
odjjravi ,  da  na  mejah  trovna  guja  ne  bi  ojieta 
rate  bliija'.  J.  Kavaiiin  202. 

BLUNA,  /.  fatuus,  cejade  sJaba  razuma,  ne- 
razumno.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  tii- 
maci  ,eine  einfiiltige  person,  simplex  fi-ater',  i 
dodaje  da  se  govori  «  Hroatskoj.  Postaua  ne- 
znana. 

BLUOVNICA,  /.  u  Bosni  rijeka  koja  utjeijc  u 
Lasvu.  Zemjop.  bos.  22.  izmedu  u  i  o  bice  is- 
palo  h.  u  jednoga  pnsca  maze  biti  grijeskom  Bluo- 
vica.  T.  Kovacevic  27. 

BLUEA,  /.  neka  trava  koja  raste  po  barama 
i  toko  se  zove  u  Boci  kotorskoj.  u  jednoga  pisca 
tiasega  vreinena.  Luzina  i  mocvara,  gdje  blura  i 
stura  rastu  preko  covjeka  visine.  S.  J^ubisa,  prip.  2. 
Nadu  mrtvacka  nosila  opletena  prucem  a  prosi- 
vena  blurom  i  likom.  19(i. 

BLUST,  ;«.  vidi  kod  b]u.st. 

BLUSTAB,  blustra,  m.  vidi  blustro.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Otvori  tabarnakul,  .  .  iz- 
vadi  s.  sakramenat  iz  blustra,  .  .  postavi  nasrid 
oltara,  zatvori  blustar.  L.  Terzio  .38(i.  Izradi  blu- 
star  i  postavi  s.  sakramenat  u  blustar  iz  kazala. 
350. 

1.  BLUSTI,  bludem,  impf.  crraro,  vidi  bluditi 
(pod  A).  XVI  i  XVII  vijeka  u  dea  pisca,  u  jednoga 
u  praes.  a  u  dnigoga  u  inf.,  u  obojice  u  .dikii. 
Neka  puku  skazan  bude,  da  nitkore  vec  ne  blude. 
P.  Hektorovic  150.  Vidih  .  .  .  dva  pavica  lugom 
blusti,  kih  pavica  z  giiizda  ])usti,  da  jur  J'ojdu 
stat  osoba.  D.  Bai'akovic,  vil.  217. 

2.  BLUSTI,  bludem,  vidi  bjusti. 
BLUSTRA,  /.  vidi  blustro.   samo  u  Stulicevii 

rjecniku  (urua,  in  qua  suffragia  colliguntur). 

BLUSTRO,  n.  pyxis,  isporedi  blustar  i  blustra. 
od  XVI  vijeka  (vidi  primjer  N.  Baiiine) ,  izmedu 
rjccnika  samo  u  Bclinu  (pixis,  ,sud  za  prislav- 
noga  sakramenta'  567''.  urna  145b).  Postanem  od 
st.  nem.  bluostar,  zrtva,  tako  daje  najprije  sudic 
u  kom  se  hrani  priiest,  pa  su  po  iiemu  prozvani 
i  drufii.  —  a)  sudic  u  kom  se  hrani  pricest,  pyxis: 
Drzeci  prid  sobom  u  jednomu  blustru  prisveti 
sakramenat.  B.  Kasic ,  per.  128.  Izvadi  blustro. 
B.  Kasic,  rit.  62.  Izvadi  blustro  ili  ti  sud  u  komu 
je  prisveti  sakramenat.  J.  Filipovic  1,  91.  — 
h)  sudic  za  mirisnu  mast,  pyxis,  alabastrum.  Do- 
nese  blustro  pomasti.  N.  Eaiiina  85.  luc.  7,  37. 
Blustro  mi  dones'te,  mirisna  gdi  je  pomas.  M. 
Vetranic  2,  353,  —  c)  urna,  sud  u  koji  se  mecu 
glasovi:  Ovi  andeo  nahodi  se  i  ko  glavar  stoji 
sto  god  vise  kneza ,  slusa  svako  govorene ,  broji 
u  blustru  sve  balote.  B.  Cuceri  97.  Da  bog  sa- 
cuva  da  ne  bi  kad  god  i  u  vijece  doso  i  u  blustro 
uvuko  svoju  ruku.  347. 

BLUTA,  /.  mucor,   vimim   mucidum,  pAijesan 


na  vimi  i  vino  pjesnivo,  pokvareno.  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mikalimi  (mucor,  ,bluta 
od  vina'  21),  u  Belinu  (mucor,  muflfa  del  vino 
501''.  vinum  mucidum  767'^),  u  Bjelostijencevti 
(mucor),  u  VoUigijinu  (scbimmel)  i  u  Shdicevii 
(mucor).  —  Postanem  ce  biti  od  tal.  biotto,  lomb.- 
tal.  blot,  go,  jadan,  sr.  lat.  blutare,  isprazniti, 
izasuti.  —  Proz  zube  cijedim  blutu.  M.  Vetrani6 
1,  18.  Da  pograbe  malo  blute,  sto  ja  hranih  u 
pivnici.  1,  22.  Ja  tebe  cuvam  od  zla  covjeka,  od 
oeta  i  blute.  M.  Di-zic  290.  Ukrali  su  onem  go- 
sparu  na  jemai'iu  pet  ses  vijedar  jiolu  masta  polu 
blute.  B.  Cuceri  347.  Tko  umije,  lijepo  ije ;  a  tko 
ne  umije,  blutu  pije.  Poslov.  dan.  134.  i  sada  je 
u  Uercegovini  bluta  pokvareno  vino.  N.  Ducic. 
BLUTAN,  bliitna,  adj.  mucosus,  mucidus.  samo 
u  rjecnicima  Mikajinii  (21)  i  Stuliievu.  isporedi 
bluta. ^ 

BLUTAV,  adj.  vidi  blutan.  samo  u  rjeciiicinia 
Mika{inu  (776t),  Belinu  (501b)  i  Stuliievu.  Vino 
blutavo.  Mikaja  776''. 

BLUTA VITI  SE,  blutavim  se,  impf.  vidi  blii- 
titi  se.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BLUTIS,  blutisa,  m.  qui  ineptit,  tko  bluti.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  yovori 
u  Bisnu).  isporedi  bliititi. 

BLUTITI,  blutlm,  impf.  ineptire,  gouoriti  koje- 
sta  hez  prilike.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se 
tv7naci  kako  je  stavjeno,  i  dodaje  da  .se  govori  it 
Misnuj.  isporedi  blutis.  Postaiia  neznana. 

BLUTITI  se,  bliitim  se ,  impf.  i  pf.  mucere, 
muccseero.  samo  u  rjecnicima  Mikalinu  (uzblutiti 
se,  mucesco;  biti  blutan,  muceo,  mucidus  sum), 
u  Bjelostijencevu,  VoUigijinu  (bez  se,  sohimmlicht 
werdcii)  i  u  Stulicevu  (mucere,  mucescere).  da  je  i 
impf.  i  pf.  stavfeno  je  po  napomenutom  tumaceiiu 
Mika(inu.  —  ispioredi  bluta,  od  koje  je  i  postalo. 
Bl^ECIvANE,  n.  strepitus.  isporedi  bjeckati  se. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

Bl^ECKATI  SE,  bjeckam  so,  impf.  strepero. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje  da  se 
govori  0  blatu  i  o  drugoin  cemu  takom  (,voui 
kotho  und  dergl.').  isporedi  bjeckavica.  Od  kor. 
bhark,  tiskati,  vrtjeti,  nii'sti,  od  kojega  i  brckati, 
brokavica. 

B^^ECKAVICA,  /.  viae  lubricitas  et  udor.  brcka- 
vica.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  sc  dodaje  da 
se  govori  «  Dubrorniku).  isporedi  bjeckati  se. 

B^iECVA,  /.  vidi  bjecva.  po  krajevima  gdje  se 
i  u  drugim  rijecima  rnjesto  bje  govori  b}e.  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BLEDAST ,  adj.  .subpallidus.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Sloser,  kor.  241. 

B^jEDICAST,  adj.  subpallidus.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena  po  istocnom  govoru  sa  ble-  rnjesto 
bje-.  Svagda  jo  bledicast  (alabastar).  D.  Popovic, 
jiozn.  21. 

B^jEDILO,  )(.  pallor,  b]edoca.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinii  (20t>),  Belinu  {b'ii&>)  i 
Stulicevu.  b|e-  postavsi  u  juznoin  govoru  od  sta- 
roga  ble-  (rnjesto  cega  je  u  istocnom  govoru  ble-, 
u  zapadnom  bli-)  glasilo  je  xvi  vijeka  -blje-,  pa 
se  ni  poslije  nije  drugacije  pisalo  latinskim  slo- 
vima.  isporedi  blijed.  —  a)  bjedoca,  blijedost :  Bla- 
zeno  bljedilo,  ko  stece  moj  obraz,  kopneci  nemilo 
na  suncu  kako  mraz.  D.  Ranina  66.  U  lieu  smrt 
nosu  s  bljedilom  cudnime.  40.  Da  li  je  .  .  tamno 
bljedilo  .  .  obraz  taj  pokrilo?  D.  Zlataric  90b. 
Gdje  ctijase  ruzica  i  cvijetje  pribilo,  samo  osta 
sred  lica  sad  moga  bljedilo.  M.  Mazibradic  110. 
Bljedilo  je  na  mom  lieu  upisalo,  jaoh,  da  zamau 


B];iEDINA 


45fi 


B^UDO 


srco  niojo  rnzgorjonu  jo  ognu  malo.   I.  Ouiululii 
'2lil.    Pun  snu'tiia  blidila.   D.  Haraknvii',  vil.  !)5r!. 
Smrtiio   f>:a   stizo   po   lieu  blidilo.    I.  T.  Mniavi('', 
osm.   109.   U  bliililu  /latiKiimi.  R.   KasiA,  lit.  '.i~t>. 
Strali  luu  pnziia  ii  bljoililu.  1.  Kanavolii,  iv.  ll(i. 
§to  se  straSiS  i  bljedilo  po  tvomu  so  lieu  .stero?  ^ 
A.  Vita|i<^,  ost.  1-10.    Bjrli  u  lieu   problijodila;  ..  | 
sad   so   uJ.iZah   iz  bljodila.    I.  RonliA ,   niaiid.  21. 
Pusti  nok  zaXarei'ie,  a  za  tim  i  blidilo  mono  pro- 
uzme.    J.  Filipovii  1,  vi.    Kad   .si   godir   vumona, 
jur  je  milost,  isproSena;   a  blidilo  kad  so  zglcda, 
svak  se  strasi  i  svak  prcda.  P.  Knezovic'',,  pism.  2.  [ 
Vidini  smrtnoni  u  bljcdilu  turski  mjosee  .a;djo  za- 
pada.  Zgodo  1(!.  U  lieu  svaeijoniu  bljedilo.  B.  Cu-  , 
ceri  215.  Jur  so  odavna  I'lomu  rumonilo  s  obraza 
smaknulo   tor   so   u   .snirtno  b|oiiil<)   obratilo.    A. 
Kali6  190.  Otklo  ti  jo  moj  kia|u  tanka  kniga  do- 
panula,  tor  si  liee  runieno  u  b|edilo  prom'jouio? 
Nar.  pjes.  bog.  93.  Smutna  Turad  mufo  mrainor- 
kome,  .  .  a  kof.u  ini  bjedilo  probija.   Osvot.   1,  GO. 
—  h)  cim  se  maze  lice  da  biide  blijedo:  Jere  po- 
grjuju  blidilom    obraz    svoj.    Bernardiii  14''.  mat. 
H,  16.   Nu  mazu  i  lijope  naravna  bljodila,   i    fdni 
I'lih  lijope  ne  narav  neg  sila.  I.  Gundulii  145.       \ 
B^EDINA,  /.   pallor,    isporedi  b)edilo.   «-  je.d-  \ 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Blidina  iz  obraza  od-  \ 
stupi.  F.  Lastrie,  svet.  92. 

BLEDOCA,  /.  pallor,  isporedi  blodilo.  od  pros- 
loga  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Stuliievu   i  Vu-  j 
kovu.  Kolika  blidoca,  drtarie  i  strahota   ima  biti  | 
u   onomo    koji   tebe    boga   ima    neprijateja?    D.  ] 
Rapic  75, 

B!^Ed6lIK,  adj.  facie  pallida.  «.  nase  vrijeme.  j 
§to  si  tako  bledolika?  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  9. 

B^^EDOLIKA,  /.  mulier  facie  pallida,  u  nase  vri-  | 
jeme.  Oj  djevojko  bledoliko!  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  9.  ' 

B^^EDONOG ,  ^adj.  pallipes.  u  jednoga  pisca 
nasega  vrcmena.  Si}kas  bjedouogi,  bembidium  pal- 
lipes Dufts.  J.  Sloser,  kor.  78. 

E^jEDOTAMAN,  b]edotamna,  adj.  e  pallido  ni- 
gricans, n  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Marija 
je  svojim  porodenem  rastirala  strahovite  blido- 
tavne  sine  noeni  tmina.  A.  Toraikovid  280. 

BJ^EDOVIT,  adj.  pallidns.  isporedi  blijed.  u 
nase  ■vrijeme.  Lica  bledovita.  Jacke.  .34. 

B:^EDAHAN,  bjedahna,  adj.  dem.  blijed.  samo 
u  StuUceni  rjecniku.  isjwredi  bjedan. 

B!^EDAN,  adj.  dem.  blijed.  u  nase  vrijeme,  is- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Treca  je  mana 
na  tebi  sto  si  mi  blodan  probledan.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  391. 

B^^EDASAN,  bjedatina,  ccdj.  dem.  blijed.  samo 
u  StuMcevit  rjecniku. 

Bl^ENUTI,  bjenem,  pf.  offulgere.  isporedi  b]es- 
nuti,  od  cegaje  i  postcdo  izgubivsi  s  (kao  pjenuti 
od  pjesnuti).  Kad  iza  kise  ili  zimi  obasja  sunce, 
reco  se  (u  Srbiji):  bjenulo  sunce.  ^.  Kovacevic. 
B:^ESNUTI,  bjesne,  pf.  disserenascit,  razvedriti 
se.  u  nase  vrijeme  u  jednoga  piisca.  Posfanem  od 
blijeskati.  Kad  bilo  u  prvim  kokotima,  kisa  pju- 
stala  (,p|u.stila'),  koliko  je  bog  dao;  .  .  niomak  rece 
gostima  da  se  spremaju  na  put,  eda  pred  zoru 
bjesne.  S.  ^ubisa,  pric.  73. 

B^^ESTILO  ,  n.  praestrictio  oeulorum ,  .<ttane  u 
kom  oci  hlijeste.  od  xvii  vijeka,  izmedii  rjemika 
samo  u  Stuliievu  (,dicitur  de  oculis  qui  nimia 
luce  perstringuntur').  Bjestilo  od  oci  putenijeh 
tako  pamet  mnozijem  zas|ep}uje.  V.  Andriasi,  put. 
231.  B}estilo  s  oci  tvojijeh  otri.  265.  Ne  kako  mi, 
koji  dohodne  stvari  smetano  i  u  blistilu  privi- 
damo.  A.  d.  Bella,  razgov.  201. 


B^ftsTIV,  adj.  fulgons.  prosloga  vijeka  m  jcd- 
noqa  pisca  i  u  rjeiniku  Stidiuevu.  jlajine  bjestive. 
'Ziv.  is.  100. 

B^-fc^ATI,  vidi  bjeXati.  pa  krajevima  gdje  se 
i  u  driigim  rijeiima  mjesto  bje-  govori  bje-.  Nogo 
b|oi>.i  iz  bijelo  kulo.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  4.52. 

Bl^UtJNUTI,  b)rienem,  pf.  dem.  bjunuti.  «  «rt.se 
vrijeme.  Nisam  mnogo  bjuvao,  no  sam  samo  raalo 
b]uenuo.  M.  Kovacevic. 

B^U(JIC.'\,  /.  euphorbia  lathyris  L.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  19. 

1.  B\jUDA,  /.  vidi  b|udo.  Akc.  se  mijet'ia  u 
gen.  pi.:  b|uda.  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing.:  b]i'ide,  b|iidom.  Od  xv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Vukovu  i  Danicicevu.  Jedna 
b|uda  (zlatna),  tegli  Sotiri  litre  i  7  aksaga.  Mon. 
sorb.  407.  Gdje  si  krenuo  s  torn  bjudom?  S.  ^n- 
bisa,  prip.  200. 

2.  B^iUDA,  /.  eustodia.  siraza.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Mi  smo  (andcli)  ki  driiimo  srcnu 
bjudu  svakom  od  vas  ne  zaludu.  J.  Kavanin  504. 

1.  B^UDAR,  m.  vascularius,  koji  gradi  bfuda. 
.•tamo  u  Mtikajuiu  rjecniku,  gdje  se  jos  tumaci 
rijecima:   ,strugar,   tornidore,   tornio'.   14".  390''. 

2.  B^jUDAR,  bjudara,  ?».  conservator,  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  bjusti. 

BLUDATI,  b|udem,  impf.  vidi  bjusti,  od  cega 
je  i  postalo.  samo  u  dva  pisca  xvii  i  xviii  vijeka, 
samo  u  praes.,  i  to  cakavski  sa  j  mjesto  d,  a  u 
starijega  i  sa  1  mjesto  \,  koje  vidi  i  kod  bjusti  i 
bjuditi.  —  a)  sa  1  mjesto  ]:  Gdi  ga  bluju  prve 
straze.  D.  Barakovie,  vil.  223.  Pakleni  blujera  gaj. 
298.  Krajevu  polacu  ti  bluju  (,blugliu')  i  paze. 
310.  —  b)  sa  J,  a  u  znacenu  kao  bjusti  ^jod  II : 
Kartar  oni,  ki  na  stolih  mjede  svoje  ludo  sfriga, 
ne  mori  ga  izgub  toli  k'o  ga  mori  gorka  briga, 
kada  mu  se  poruguju  svoji  dusmani ,  ki  o  nem 
bjuju.  J.  Kavanin  411. 

B^^UDITI,  bjudim,  impif.  vidi  bjusti.  Od  xiii  vi- 
jeka (vidi  primjer  iz  Zak.  vin.,  ako  je  doista  toga 
vijeka  rukopjis;  inace  istom  od  xvi  vijeka:  vidi 
primjer  M.  Marulica),  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(242b.  255a)  i  II  Stulicevu.  —  nalazi  se  i  sa  1 
mjesto  j  u  jednoga  piisca  xvii  vijeka.  vidi  i  kod 
bjusti.  —  1.  prelazno:  I^udi,  ki  bjudeci  (.bludedi') 
svojih  .  .  .  zakon.  Zak.  vinod.  53.  Golubica  prid 
liimi  leteci  put  bjuditi  ja.  P.  Zoranic  32.  Izre- 
kose  da  je  dosta  vojevoda  sam  bjudit  pute  priko 
mosta.  P.  T.  Bogasinovic  17.  Poslije  tizijeh,  ki 
vas  bjude.  J.  Kavanin  206.  Da  ga  dvori  i  grad 
bjudi.  502.  Za  to  te  molim  da  me  bjudis.  466.  ■ — 

2.  neprelazno:  Postavjen  s'  da  bjudis  svrhu  kr- 
stjani  ti.  M.  Marulic  242.  —  3.  .sa  se ,  pasivno, 
sa  snbjektoni:  Ovaj  zapovid  obsluzuje  se  i  bjudi 
trimi  kripostmi.  S.  Budinic,  sum.  29.  —  4.  sa  1 
mjesto  j :  Sam  strazu  bludeci.  I).  Barakovie,  vil. 
116.  Redovnice  nocne  .straze  blude.  243. 

Bl^IJDIV,  adj.  servabilis.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
I  niku. 

B^iUDNO,  adv.  caute.  u  jednoga  pisca  xiii  vi- 
jeka (ima  i  u  Stulicevu  rjecnikit,  ali  iz  brevijara). 
Bjudno  i  smotrLno   SBgledajusta.   Sava,  tip.  stud, 
glasn.  40,  160. 
I      BlfiUDO,    n.    patina,    zdjela,  plitica.    isporedi 
t  bjuda.   Akc.  .se  mijena  u  gen.  pi.:   bjiida,.    Dolazi 
I  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu  (scu- 
tella),   u   Stulicevu   (patina),   u   Vukovu   (,zemjan 
.  sud  za  jelo,  cinija,  kalenica',    cemu  se  dodaje   da 
j  se  govori  u  Pastrovicim.a.)  i  u  Danicicevu  (patina 

3,  556).  Postanem  niisli  se  daje  od  gotskoga  biuds 
I  (mensa).  —  Kalezi  i  bjuda  nafortnaja.  Danilo  36. 


b:^iinuti 


457 


B'^USTI 


Naklade  kameiiija  gradnago  va  b}udo  veliko  sre- 
brtno.  Glasnik  10,  260.  32,  252.  Disknsy, . .  bjuda. 
21,  161.  Da  joj  on  cas  bude  data  na  bjndu  to  jest 
na  plitiei   glava.   iiiv.  is.  91. 

B^UNUTI,  bjiinem,  jj/.  evomere.  oil  xvi  Hi  xvii 
vijeka,  iznieitii  rjecnika  .tamo  u  Viikomi  (hna  i  u 
Stuliccvu,  all  u  znaienu  ,bujati,  infervescore',  lio- 
jemu  iienia  potrrde).  Korijen  vidi  kod  bjuvati.  — 
1.  prela:nu:  Azt  b}nna  jadi.  moj  ua  kamikt..  Sta- 
rine  11.  198.  Ti,  Etna.  b]nni  zdah  goruia  plamika. 
D.  Barakovic,  vil.  302.  Ovaj  odmah  uskoci  u  pec, 
pa  b}une  iz  sebe  .silnu  vodu  i  zar  pogasi.  Nar. 
prip.  %aik.'-  273.  —  2.  neprela:no:  a)  ito  hi  moglo 
biti  objekat,  izrice  se  u  instr. :  Uzbuci  mora  buk, 
piiiami  bjunuse.  D.  Barakovif,  vil.  293.  —  b)  ito 
hi  moylo  biti  objekat,  nikako  se  ne  kaze:  Poela 
6e  odma  na  n«ta  b]nnuti.  F.  Dordevic  '>7. 

BlfiUS,  m.  cruptio  (sanguinis),  ti  jcdnoga  pisca 
naSega  vremena.  isporedi  bjuvati.  Promisli  da 
jedan  novi  b|us  krvi  ne  bijase  daleko,  nu  bojeci 
se  da  s  tijem  i  ne  svrSi,  uze  moliti  molitvo.  M. 
Vodopif',  dubr.  18G8.  240.  bice  poi^tnlo  od  blusniiti, 
koje  aamo  ne  dolazi  a  u  kom  jc  izmedu  sin 
ispalo  k.  isporedi  blustiti. 

B^jUSIC\,  f.j'icka  loza  vinova  crtia  grosda.  M 
Dalmaciji.  B.  Sulek,  im.  19. 

Bl^UST,  m.  vidi  kod  bjust. 

B^USTA,  /.  ^iVft  blustro.  ujediioga  pisca  2'>roi- 
loga  vijeka  u  pjesmama  nastanipauini  ii  7iaic  vri- 
jeme,  namo  na  jednoiii  mjestu,  i  to  it  lok.  ,u  blusti', 
koje  moze  biti  da  je  grijeskom  tako  naitampano 
mjesto  ,ubUistri'  (isporedi  blustra).  Pak  .se  obratih 
bozjoj  kuci,  gdi  u  bljusti  svedba  (.svicdba')  sa- 
hi'anja  se.  J.  Kavanin  543. 

Blf.USTE^,  in.  custos.  cuvar.  u  jednoga  pisca 
XIII  vijeka.  Jeze  mi  jestt  bjustelb  moj  posi.lalL 
ott  vj'stniiht  vysofct  svojiht.  Dumentijan''  251. 
Padetb  ott  strany  tvojeje  tysusta  bjuste}i.  mojilit. 
299.  B}uste]e  slovesLnyiht  stadb.  322. 

B]^USTI ,  b|udem  ,  impf.  custodiro ,  obsei-vare, 
cuvati,  paziti.  Dolazi  od.  xiii  vijeka  (vidi  primjerc 
Stefana  kra}a  i  sv.  Save),  ali  xviii  vijeka  vei 
vrlo  rijetko,  a  sada  nije  u  obiiajti;  izmedu  rjec- 
nika u  Belinu  (custodire  362''.  defendere  255*), 
u  Stidicevu  (servare,  custodire,  defendere)  i  u 
Danicicevu  (custodire).  —  Akcenat  se  ne  zna  za 
cijelo :  stavjen  je  prema  presti  i  ki-asti,  i  po  tome 
sto  je  u  Stulicevii  rjecniku  zahijezeno  ,bljudsti, 
bljudem';  ako  je  dubro ,  onda  je  u  svijem  obli- 
cima  kako  je  u  tijeh  glagola.  —  U  nekih  pisaca 
dolazi  i  sa  1  mjesto  }.  vidi  dale  pod  IV.  —  Po- 
stanem  misli  se  da  je  od  korijena  od  kojega  je 
bdjeti  i  buditi,  tako  daje  medii  b  i  n  icmctniito  j, 
a  toga  radi  opet  mcdu  b  i  j  umetnuto  1,  koje  se 
sa  j  sastavla  u  ]. 

I.  prelazno: 

1.  ,blude'  se  Hi  cava  sto  se  'eli  da  tko  ne  uzme, 
da  se  ne  izgubi,  da  ne  ittece,  da  mu  tko  ne  naudi, 
da  se  ne  povrijedi.  tko  ,b],ude',  moze  biti  ce(ade 
Hi  sto  se  kao  cefade  misli,  a  u  prenesenom  sinislii 
i  stvar  tjelesna  Hi  umna.  komu  se  Hi  cemu  se 
ne  da  pristupiti  k  onomu  sto  se  b\ude,  t.  j.  od 
koga  se  Hi  oda  sta  se  cava,  moze  biti  i  ne  biti  izre- 
ceno:  a)  bez  i  iega  oda  sta  bi  se  cuvalo:  aa)  sto 
se  cuva,  to  je  ce(ade :  aaa)  cuva  se  ce(ade  da  ne 
utece:  Poveleno  bystb  vedenu  byti  vh  gradb,  i 
tamo  bjusti  i.  Dauilo  2]  3.  Ter  ga  povedite  k  Ipo- 
litu,  da  ga  b|ude.  P.  Hektorovic  143.  S  pomnom 
strazom  cuva'  i  bjudi  Korevskoga  tamnicara.  I. 
Gundulic  309.  —  bbb)  cuva  se  celade  da  mu  .se 
zlo  ne  dogodi:  Da  ihb  bjudu  i  pomagamb.  Mon. 
Serb.  183.  Svojom  svetom  rukom  bjusti  ce  ill.  N. 


Eaiiina  211.  Jednak  hoti  bit  sinovom  tvojime  i 
milo  nili  (ubit  i  b}usti  sve  vrime.  N.  Dimitrovid 
95.  Svemogu6i  oce  bJudi  sad  cesarom  riniske  judi. 
P.  Hektorovic  85.  Andeli  mi  shizo  b}uduci  me. 
B.  Gradi6,  duh.  25.  Stoje  oko  ne  dvorani,  koji  ju 
nastoje  pomagat  i  bjusti ,  da  na  smrt  tu  hudu 
otit  se  ne  pusti.  F.  Lukarovic  163.  Koji  paze, 
fuvaju,  vladaju  i  bJudu  po  naredbi  bozjoj  puk 
krstjanski.  M.  Divkovic,  bcs  277.  Bog  te  cuvaj 
otce  i  b}udi!  M.  Divkovic,  kat.  118.  Nastoj  tvrdo 
da  ih  bjudes ,  dokle  ja  ti  dodem  redi  da  so  na 
dom  vratit  budes.  D.  Palmotie,  christ.  298.  Ceka- 
juci  zejno  onoga,  ki  sved  bjude  pravednoga.  I. 
Dordi6,  salt.  176.  objekat  neizrecen  izrijekom,  ali 
se  razumije:  Tva  miles  cuva  i  b}ude,  tko  ii  tebi 
iraa  ufaiie.  I.  Dordic,  salt.  98.  —  bb)  sto  se  cuva, 
stvar  jc  tjelesna,  a  cava  se  da  se  ne  izgubi,  da 
tko  ne  uzme,  da  se  ne  osteti:  Grada  da  ne  rabo- 
ta.ju,  ni  ga  bJudu.  Mon.  serb.  52.  Da  bjude  gradb. 
Glasnik  ii.  12,  129.  Kako  vinograd  gust,  kad  je 
vo6e  zrilo,  koga  ne  bude  bjust  pudar  ni  pudilo. 
M.  MaruUc  57.  Da  bjudu  droraa  i  klance  zaskoco. 
19.  Uzrih  jednoga  od  strazan,  ki  bjudu  perivoj. 
§.  Mencetic  252.  Tko  tudu  stvar  bjude.  336.  Po- 
stole  bjudi.  M.  Vetranid,  2,  102.  Dosadsi  dubravi, 
ku  visni  bog  bjude.  N.  Najeskovic  1,  229.  Straz- 
nil-e,  ki  gledas  i  bjudes  stuileni  kladenae.  D.  Ea- 
iiina 28.  Sada  sam  put  bjudi.  P.  Zoianic  7.  Boie, 
bjud'  ovi  Stan.  M.  Bunic  43.  Da  Ii  tudl  vitezovi 
hoc'  krajestvo  tve  da  bjudu  V  I.  Gundulic  451. 
Strah  vinograd  bjude.  Poslov.  dan.  115.  —  cc)  cuva 
.se  .sto  umno,  da  .se  ne  bi  pokvarilo,  razvrglo,  da 
ga  ne  bi  nestalo,  da  se  ne  bi  izgubilo,  kao  rijec, 
zakon,  zivot  itd. :  Glagoly  moje  da  bjudetb  vaju 
srbdbce.  Sava  4.  Bjudenib  zapovedi  bozbstvtnyje. 
Danilo  161.  U  ki  pri  zivise,  poca  zakon  bjusti. 
I  M.  Marulii  55.  Da  ju  (milo.st)  ja  budem  u  vijeke 
uzivati  i  da  ju  vijek  bjudein.  N.  Dimitrovic  92. 
Ona,  ka  zivot  moj  sve  snujo  na  sviti,  kad  bi  ga 
imala  prikinuv  odniti,  tada  ga  vec  prede  i  cuva 
i  bjude.  D.  Ranina  8211.  Hocii  ga  (djevojastvo) 
bjusti  i  sacuvati.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  119.  ^ivot 
svak  bjude  nada  svu  mo6  svoju.  D.  Zlataric  69*". 
Car  sveca  Mahumeta  zakon  bjusti  hoce  i  bozi. 
I.  Gundulic  488.  Imamo  paziti  i  bjusti  duse  na§e. 
M.  Divkovic,  bes.  863.  Slobostinu  da  svu  bjude. 
J.  Kavanin  272.  Vlast  mu  bjude  sva  gospoda.  285. 
—  dd)  ,bjude'  se  i  straza,  kao  sto  se  i  cuva,  kad 
se  stra'i:  Da  bjudu  strazu.  Zak.  dus.  46.  Ki  strazu 
bjudose.  M.  Marulic  40.  Strazu  bjuduci  kako  se 
trjebuje.  M.  Drzic  426.  Da  bill  ja  strazu  ne  bjul. 
D.  Zlataric  30''.  —  b)  oda  .sta  se  cuva,,  moze  biti 
izreceno :  aa)  u  gen.  bez  prijedloga :  Nu  nijedna 
prika  stvar  ne  strasi  nikadar,  ubostvo  er  bjude 
svake  ju  nesrece.  F.  Lukarevic  53.  —  bb)  u  gen. 
s  prijedl.  od:  Bjuo  ga  je  od  negovijeh  neprija- 
teja.  N.  Raiiina  217.  K  tomuj  me  jos  bjudi  pri- 
slavna  vlas  tvoja  od  himbe  zlijeh  judi.  M.  Ve- 
tranic  1,  151.  Od  pi-otive  svake  slavan  me  kriz 
bjude.  1,  386.  Zivot  od  smrti  najvede  bjudi  ti. 
F.  Lukarevic  82.  Od  sta  me  bog  bjudi!  O.  Mazi- 
bradic  152.  Vlastite  ti  drzave  od  tui-skijeh  sila 
bjudi.  I.  Gundulic  339.  Dusu  od  vjecne  smrti 
bjudes.  D.  Palmotie,  christ.  621.  —  cc)  u  dat. 
s  prijedl.  suproc:  Kojijeh  milos  grad  nam  bjude 
protivami  suproc  svima.  J.  Palmotii,  dubr.  5.  — 
dd)  cijelom  recenicom,  koja  se  privezuje  rijecju 
da  i  u  kojoj  se  porice :  Bjudi  me  na  taj  cas,  .  . 
da  ne  bi  ka  napas  tuzna  me  privaril'.  N.  Dimi- 
trovic 48.  —  c)  sto  .se  cava,  nalazi  se  jednom  i 
u  gen.:  Da  paze  i  bjudu  dusa  krstjanskije.  M. 
Divkovic,  bes.  459.  —  d)  moze  biti  i  bez  objekta, 
ai  se  razumije:  koga  god,  svakoga,  koga  Hi  sto 
treba,  o   cemu  je  rijec,  a  oda  sta  se  cuva,  ono 


B^jUSTITEV 


458 


Bj^vimi 


moze  i  tada  biti  izreieno  kao  naprijed:  Za  J 
velmi  uklaiia  od  grijeha  i  bfude  taj  miso  svak- 
dai^a  od  sinrti  prihudo.  N.  Dimitrovid  48.  vidi  i 
da(e  pod  II. 

i.  jbfude'  xc  i  oiida  had  «c  saiiio  motri  Hi  past 
na  ito,  Hi  gleda.  Bjudos  ])ropasti  (intuoiis  abys- 
80s).  N.  Kai'iiiia  IS"),  dan.  !t,  55.  Kad  lifco  rmnono 
ovojzi  od  RoMjioj  sadruXii  )uvoiio,  sto  je.s  tuj  posal 
moj ?  No  diugo  iipr  bjusti  no  pozor  of ima.  S. 
Men6oti6  iJHH.  Junak  .so  .strijoja  iz  roXanoa  luka, 
djevojka  ga  b|ula  iz  zelena  luga.  Menfietift-Drzio 
508. 

II.  ncprelazno:  inaie  u  znaicnu  kno  pod  I,  2: 
Izido  b|usti,,da  iznonad  Egisto  no  prido.  D.  Zla- 
tariii  33''.  Noki  rvu  .so,  I'leki  bjudu,  da  zaplatke 
sve  dobudu.  J.  Kavai'iin  279. 

III.  sa  .so:  1.  pasivno,  sa  subjektom:  znaiene 
kao  i)od  I,  1.  Neka  so  blago  tnj  skroveno  ta6 
b|nsti  u  zemll  budo.  D.  Zlatarie  10''.  Sto  so  no 
bjiide,  pa.s  i  maika  jedo.  Poslov.  dan.  123.  Sto 
mnozi  Judo,  raucno  so  bjude.  123.  —  2.  reflck- 
siryio :  znacene  kao  pod  I,  1 :  a)  hez  i  vega  od  iega 
bi  se  cuvalo :  Bjudete  sebe.  Sava,  tip.  liil.  glasn. 
24,  173.  Tko  so  no  bjude,  pasti  ie  se  niz  most. 
M.  Maruli6.  90.  Daju  svit  Judora  no  sluzit  jubavi, 
a  sebe  no  b|udem.  S.  Mentetid  174.  B|udi  se, 
b|udi  se,  blizn  t'  su  zlotvori.  M.  Vetranic  1,  47. 
Za  toj  se  b}udite.  M.  DrXii  41)1.  BJudi  so  i  ne- 
moj  u  tuzi  pak  me  klet.  D.  Zlatarie  9b.  Zivi  i 
b|udi  sam  sebe.  F.  Lukarevic  31.  —  b)  od  cega 
se  ctiva,  izrice  se:  aa)  u  gen.  bez  prijedloga:  Kad 
si  dobrciriian,  protivScine  se  b)ud'.  M.  Marulic 
128.  Er  so  lie  ni  s  lukom  lovca  ne  bih  bjul.  S. 
Monceti6  21.  Sebe  da  b|udii  |ubavi.  D.  Dr/.ic  395. 
Neka  se  svak  b|vide  tac  vode  nezdrave.  405.  Neka 
se  grijeha  bjudu  veto  tvrdo  i  dan  i  nor.  N.  Di- 
mitrovii  42.  Ubostvo,  .  .  koga  se  svak  bjude.  5. 
Cuvaj  se  i  bjudi  macehe  proklete.  D.  Eaiiina  lOT^. 

—  bb)  u  gen.  s  prijedl.  od :  Od  djavla  mogu  se 
bjusti. ^Zbor.  GO.  Tko  se  je  bjusti  rad  od  zeje  ju- 
vene.  S.  Mencetic  11.  Nitko  se  ne  bjudi  od  brige 
ni  cuvaj.  166.  Ako  si  razunian  nieu  judi,  protivna 
podnosi,  a  od  bludnijeli  se  bjudi.  D.  Kaiiina  131. 

—  cc)  u  dat.  s  prijedl.  suproc :  Isukrs  napasnom 
suproc  zmaju  svetijeme  se  pismom  bjude.  £).  Pal- 
motid,  Christ.  383.  —  dd)  infinitivom,  uz  koji 
Je  poricane,  a  moze  biti  i  tvrdene,  u  jednakom 
smi^lu:  Mudar  se  vijek  bjude  u  tugu  ne  priti, 
N.  Dimitrovic  20.  Zaliho  smijati  mudar  se  covjek 
bjude.  N.  Dimitrovic  19.  Ima§  pomnivo  bjusti  se 
ne  uzet  omrazu  s  nijednijera  spjevaocem  N.  Ra- 
liiua  VIII.  —  ee)  cijelom  reienicom  2irivczanom,  u 
kojoj  je  Hi  poricane  Hi  tvrdene,  kao  naprijed 
itz  inf. :  Bjudi  se  jeda  kako  ostanesi  vtnejudu 
tlikusti.  Stefan  kr.  12.  Da  se  budem  moc  bjusti 
da  t'  zgrijesit  ne  budem    N.  Dimitrovic  .52. 

IV.  sa  1  nijesto  j  u  nekih  pisaca  (vidi  i  kad 
bjuditi):  Ti  ga  se,  gospo,  bludi.  M.  Pelegrinovic 
175.  Sve  ti  toj  bog  dobrim  skupi,  i  bind'  tvojih 
od  pceleca.  186.  Djevstvo  druge  tvoje  bludi.  D. 
Palmotic,  christ.  232.  Pomni  pastijer,  ki  ju  (ov- 
cieu)  blude.  391.  Cklo  zatvoreno,  koje  od  vjetra 
lijep  dvor  blude.  585. 

B^USTITEl^,  m.  custos,  cuvar.  sanio  xni  i  xiv 
vijeka  u  dva  pisca  (ima  i  u  Stuliceoii  rjccniku, 
ali  iz  ruskoga).  Kt  bjustiteju  svojemu  Hristu. 
Domentijan*  137.  Bjustiteja  i  pastyra  slovest- 
naago  stada.  Danilo  247. 

BljjUSTITI ,  bjustim ,  imj)/.  vidi  bjusti.  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka  jednom  u  sliku :  Neka 
prudni  or'o  doli  ne  zahodi  na  bogato  mjesto, 
neg'  ga  s  gora  bjusti,  da  ga  tuj  ki  ne  zausti.  J. 
Kavanin  288. 


B]|jUftAO,  bjusca,  VI.  bryonia.  u  jednoga  pisca 
nasega  vrcmenu.  Slosor-Vukot.,  flora  934.  isporedi 
debejata,  tikva. 

B^jIT.^T,  m.  tamua  L.  od  xv  vijeka  (B.  Sulek, 
ini.  19),  izmeda  rjecnika  u  Bjelostijenievu  (kaj- 
kavski  bjusc,  blyusch',  asparagus  sylvestris  201') 
i  u  Vukovu  (.nekakva  trava,  koja  gore  raste  kao 
loza,  a  korijen  joj  jo  kao  rotkva').  ima  i  u  Stuli- 
ccvii,  ali  iz  ruskoga  i  u  znacenu  kojega  je  brstan. 

—  Bjust,  tamus  ouropaeus  L.  J.  PanCic,  flora 
biogr.  246.  flora  biogr'.  449.  tamus  communis 
L.  B.  Sulok,  im.  19.  —  nalazi  se  i  sa  s6  mjesto  5t, 
kao  sto  se  po  iiekimjirajevima  govori  i  u  drugim 
rijeiima:  bjuSc.  B.  Sulek,  im.  19.  pogrjeska  t'e 
biti  1  mjesto  j:  blusi.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  47. 
B.  Sulek,  im.  19.  —  neki  i)iiiit  i  sa  st  mjesto  st, 
ali  druge  potvrde  nema  da  bi  se  doista  tako  go- 
vorilo:  bjust,  tamus  communis  i  humulus  lupu- 
lus.  Cas.  ces.  muz.  1852.  4,  47.  tamus  L.  J.  bloser- 
Vukot.,  flora  1103.  ,bjust'  i  ,b}ust  divji'  tamus 
communis  L.  B.  Sulek,  im.  19.  —  ne  samo  sa  st 
mjesto  st  nego  i  sa  1  mjesto  j,  a  tomu  je  joi  mane 
prilike  da  se  doista  tako  govori:  blust,  tamus 
communis  i  humulus  lupulus  i  sonohus  asper. 
Cas.  6es.  muz.  1852.  2,  47.  humulus  lupulus  B. 
Sulek,  im.  19.  —  Postanem  ce  biti  od  kor.  bhrusk 
(od  bhru),  vrtjeti  se,  uvijati  se.  isporedi  brstan 
i  bjuStiti. 

BJ^^uStiTI,  blustim,  impf.  fastidire.  samo  u 
Vukovii  rjccniku.  kao  stuzivati  se,  ali  se  govori 
samo  da  srce  kome  bfusti:  BjuSti  mi  srce,  n.  p. 
kad  covjek  jede  mnogo  grozda.  Vuk,  rjec.  32*. 
drugim  oblicima  osim  pracs.  nema  potvrde,  te 
moze  biti  da  inf.  tiije  bjustiti  nego  blustati.  — 
Postanem  ce  biti  od  kor.  bhrusk  (od  bhru,  od 
koga  je  bjuvati),  vrtjeti,  izbacivati.  isporedi  bjus 
i  bjust 

BJ^USTUR,  m.  neka  trava  kojoj  je  lisce_  nalik 
na  Usee  od  duvana,  ali  nema  stabla,  negoje  Usee 
odmah  do  zemje.  M.  Kovacevic.  Postanem  ce  biti 
od  bjust. 

B^jUTAK,  bjiitka,  adj.  vidi  bjutav.  u  nase  vri- 
jeme,  izmedii  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Vino  je 
od  nega  (od  grozda  kakvo  biva  kisne  godine) 
slabo  i  bjutko.  P.  Bolic  1,  120.  Ako  takvu  kiselu 
vodu  ostavis  na  toplom  mestu  da  stoji ,  onda  ce 
kiselina  iz  ne  na  poje  izletiti,  a  voda  ce  ostati 
bjutka.  2,  12.  Rakija  malo  bjutka.  F.  Dordevic, 
peel.  46. 

B^itJTAV,  adj.  nihil  sapiens,  fastidium  creans, 
■Ho  je  tako  neugodno  it  grlu  da  se  od  nega  maze 
bjuvati.  isporedi  bjutak.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
meda rjecnika  u  Bjelostijenievu  (lividus,  luridus, 
exanguis),  u  Jambresicevu  (luridus,  lividus),  u 
Voltigijinu  (blutlos),  u  StuUcevu  (languidus,  do- 
bilis)  i  u  Vukovu  (fastidii  plenus,  nullius  saporis). 

—  a)  u  pravom  smislu :  More  u  sebi  vodu  imade, 
ali  ne  kako  drugi  potoci  i  rijeke  slatku  i  ladnu, 
nego  kiselu,  odurnu,  bjutavu  i  slanu.  D.  Rapid 
207.  Jer  slanina  od  tog  je  bjutava.  J.  S.  Rejko- 
vic,  kud.  362.  Jede  li  se  bjutavo  bez  soU  ?  D.  Da- 
nicid,  jov.  6,  6.  —  b)  u  prenesenom  smislu,  insul- 
sus :  Ta  molitva  je  bjutava  kao  corba  neslana. 
F.  Lastric,  ned.  235.  —  c)  adv.  bji'itavo,  insulse : 
Paka  ce  svoje  posle  nepomnivo  i  bjutavo  djelo- 
vati.  P.  Knezevid,  osm.  111. 

B:^UTAV0,  adv.  vidi  kod  bjutav. 

B](.UTAV6ST,  bjiitavosti, /.  sapor  nullus.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  BJutavost  slabi(h) 
vina.  P.  Solid  2,  136. 

B^iUTITI.  bjutim,  im}jf.  vidi  bjusti.  ti  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  jednom  w  sliku.  bez  sumne 


b:5'"ptkav 


459 


BLTJVOTINA 


pokvareno  od  bjusti.  Gdi  arkandeo  cuvac  bjuti 
grad.  J.  Kavauin  492. 

B!^tJTKAV,  adj.  vidi  bjutav.  samo  u  Stulicevu 
rjecnilcu  (saporis  expers). 

B^UVAC,  bjuvafa,  vi.  vomitor.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku  (gdje  stoji  da  je  useto  iz  Hahde- 
liceva  rjecnika,  a  ondje  ga  nema). 

B^jUVACICA,  /.  quae  vomit,  samo  ti  rjecmcima 
Belitm  (778J;),  Bjelostijencevu  (2,  201))  i  Stulicevu. 

BHiUVALAC,  bjuvaoca,  ni  vomitor.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (7781)),  Bjelostijencevu  (2,  20''), 
JambreSicevu  (,bjuvalac'  1048),  Voltigijinu  i  Stu- 
licevu. 

B^jTJVALICA,  /.  quae  vomit,  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku 

B]|jUVANAK,  b)uvanka,  m.  vidi  bluvaiiak.  u 
jednoga  pisca  pro.sloga  rijcka.  Ncsvijesni  i  psn- 
vanei  bozji  i  }udski  nasljeduju,  kih  jezici  zli  bju- 
vanci  .sami  sebe  sader  truju.  J.  Kavaiiin  449. 

BI^UVANOVAC,  Bjuvanovca,  jn.  selo  u  Srbiji 
ti  okrugu  krajinskom.  K.  Jovaiiovic,  ref.  122. 

B^UVANOVACkI,  adj.  ko  pripada  selu  Bfu- 
vanovcu.  Bluvanovafka  opStina.  K.  Jovanovii,  rec. 
122. 

B^^iUVANAK,  bjuvanka ,  m.  vidi  b]uvotiiia. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  Akcenat  se  wijena  u 
gen.  pi.:  bjuvaiiaka. 

Bl^UVANE,  w.  vomitio.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mikalinu  (14>i),  Belinu  (778''),  Bjelo- 
stijencevu, Jambvesicevu,  Voltigijinu,  Stulicevu  i 
Vukovu.  sa  -iije  na  krnju  mjcsto  -ne  dolti,zi  xvii 
vijeka,  a  tako  su  i  poslije  ydjekoji  pisali  latinskim 
slovinia,  jirem  da  jos  xvii  vijeka  dolazi  i  sa  -lie 
(vidi  primjer  Badnicev).  Od  liekoKa  b|uvaiija,  koje 
imase.  I.  Drzic,  nauk  gond.  19.i.  Tko  se  /.eli  pri- 
cestit,  potribno  je  da  tijelo  svqje  ima  zdravo  od 
velika  kas}a  i  od  bjuvaiia.  I.  Grlitii,  put.  115. 
Krvavo  ,bjuvanje'.  Bella  778''.  Da  .se  ustavi  b]u- 
vane.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  54.  —  nalazi  se  i 
bez  v  izmedu  u  »  a  xvn  i  xvni  vijeka,  a  kakoje 
tada  nestajalo  pa  nekim  krajevima  h,  te  se  slovo 
h  pisalo  i  gdje  ne  treba,  nalazi  se  i  u  ovoj  rijeci 
mjesto  izbacenoga  v  (vidi  i  kod  bjuvati):  Ako 
gledaju  u  vodu,  obicaje  mnogijem  smutiti  .se  glava 
i  prikrenut  mu  se  trbuh  i  doc  mu  bjuane  (,bg;liu- 
hagne').  M.  Eadnic  390.  Voda  mlaka  zapodire  bju- 
ane (.bgluhagne').  505.  Uzrokovati  sebi  po  kojoj 
stvari  b}uane  (,bgliuagne-).  M.  Dobretic  13G. 

B^;UVAKA,  /.  russula  emetica  Harz.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  ira.  19. 

Bl^UVARACA, /.  cephaelis  ipecacuanha,  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  K.  Cmogorac,  bot. 
X48. 

BH^UVATI,  b}iijem,  impf.  vomei-e.  Akcenat  kaki 
je  u  inf.  taki  je  i  u  aor.  cijelom  osim  2  i  3  sing. : 
b}uvah,  i  u  part,  praet.  act.  i  s  drugim  slogom 
dugim :  b)uvav,  bjuvavsi ;  a  kaki  je  u  praes.  taki 
je  u  impf.:  bjiivah,  u  2  i  3  sing,  aor.:  b|uva,  u 
part,  praes. :  bjiijuci ;  part,  praet.  pass. :  bji'ivan, 
part,  praet.  act.  ii:  bjilvao,  bjiivala;  a  mijena  se 
u  imperat.  cijelom:  b)uj.  —  Dolazi  od  xv  vijeka 
(vidi  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Da- 
niciceva.  —  Postanem  od  kor.  bhru,  vrtjcti,  mcsti, 
izbacivati.  —  1.  neprelazno:  a)  ne  kaze  se  sto  bi 
se  bfujuci  izbacivalo:  aa)  u  pravom  sinislu:  Aste 
kto  b]ujett  sto  jubo  izedt.  Starine  10,  91.  Velik 
bise  zrlac,  .  .  pijan  u  vice  bluva.  M.  Marulic  71. 
Kon  od  ovsa  ne  paruje,  nit  od  mekin  osal  bjuje. 
P.  Vitezo^^c,  cvit.  45.  Xacine  bjujuc  baru.  V.  Do- 
sen  150.  Koji  jizbine  ne  mogu  uzdrzat  i  cesto 
bjuju.   M.  Dobretic  66.   Pocne   bjuvati,   te  i  ono 


srce  izbaci.  Nar.  prip.  vuk.  139.  —  bb)  u  prene- 
senom  smislu,  kao  ruzno  govoriti,  a  rece  se  po- 
ruge  radi:  Mnogo  bjuju6  protiva  viri.  I.  Anfiic, 
vrat.  2,  4,  221.  —  b)  sto  se  b]ujuci  izbacuje  maze 
biti  izreceno  u  instr. :  Bjuje  zmaj  zivimi  glaviami. 
D.  Baiakovii,  vil.  336.  ^ivim  ognem  bjuje.  D.  Ba- 
rakovii,  jar.  113.  Divokoza  kad  nebesna  bjuje 
snijegom  s  lijeva  s  desna.  J.  Kavaiiin  261.  Krvju 
bjuju6i.  A.  Kacic,  korab.  319.  —  2.  prelazno:  u 
ahus.  stoji  .ito  se  bfujuci  izbacuje,  a  to  moie  biti 
i  neizreceno:  a)  u  pravom  smislu:  Puui  stumak 
.  .  .  bjuje  (,bluje')  sve  van.  M.  Marulid  286.  Hocu 
te  pocet  iz  mojih  ust  bjuvati.  Anton  Dalra.,  apoc. 
3,  16.  ^juta  od  sedam  glava  zmija  u  iskrah  tam- 
nijeli  bjujuA  ijede.  I.  Gundulifi  474.  Zinaji  bjuju 
jid.  D.  Barakovic,  \il.  107.  Svi  bjuju  ogaii  iiv. 
312.  Niz  6ejust  pjene  otrovne  bjujui.  I.  Kana- 
velic,  iv.  557.  Jedni  grlom  krv  bjujuci.  B.  Bet- 
tera,  oron.  26.  U  obraz  mi  iivi  ogaii  bjuju.  I. 
GrlifiA  265.  Drakuni  ogiieni  otrov  i  smrad  iz 
.sebe  bjujuii.  128.  U  srce  ti  temer  tiska  a  u  dusu 
otrov  bjuje.  A.  Vitajie!',  ost.  23.  Dodo  smrt,  i  pri- 
riie  mu  f.i\'ot  na  po,  finec.  ga  bjuvat  (,bglivat'), 
sto  je  s  nepravdom  stekao.  J.  Banovac,  razg.  90. 
Paru  daj,  rakiju  bjuj.  Vuk,  nar.  posl.  324.  tako 
paliao  b(uje  .Uo  je  u  I'temu,  t.  j.  duse :  Pakao  po6e 
bjuvat  duse  ke  4eri5e.  M.  Marulic  179.  tako  ie- 
;  lade  bjujuci  krv  bjuje  i  du.iu,  kad  se  hote  s  po- 
;  grdom  da  kaze  da  p>uhla  dusu:  Dusu  u  ki-vi  bjuj 
i  riga'.  I.  Gundulic  546.  —  b)  u  prcnesenom  smislu 
kao  naprijed  pod  1,  a.  bb. :  Ustmi  obole  rici  bjuju. 
A.  Vitajic,  ist.  48.  Vrli  liih  bjuju  nagle  rijeii. 
J.  Kavaiiin  449.  Riga  kletve,  bjuje  proklinaiia  i 
strahovite  psovke.  A.  d.  Bella,  razgov.  159.  Bju- 
juci psosti  protiva  bogu.  A.  Bacic  155.  Suproc 
komu  on  psovke  bjuje.  ^iv.  is.  66.  Ocito  laii 
]  bjuje.  V.  Doaen  137.  Eic  svaka,  sto  se  6uje,  smrad 
j  od  smrada  gori  bjuje.  163.  Ovinia  prUicne  buda- 
,  lastine  bi  bjuvao.  M.  A.  Rejkovic,  sabr.  56.  — 
3.  sa  se,  pasivno  sa  suhjektom:  Ne  znam  kako  se 
mogu  bjuvati  tolike  psovke  protiva  provideiiu 
bozjemu.  A.  Tomikovic  142.  —  4.  nalazi  se  i  bez 
V  izmedu  u  i  a  xvii  i  xviii  vijeka,  a  kako  je  tada 
nestajalo  glasa  h  po  nekim  krajevima,  te  se  slovo 
h  pisalo  i  gdje  ne  treba,  nalazi  se  i  it  ovoj  ri- 
jeci mjesto  izbacenoga  v:  Ako  ne  ce  bjuati  (,bglu- 
hati').  N.  Radnic  140.  Da  svrhu  kuca  nasi  gum- 
bare  pocmu  grmiti  i  vatru  svrhu  krovoya  nasi 
iz  sebe  bjuati  i  sipati.  D.  Rapic  414.  Cini  ga 
bjuati.  F.  Lastric,  od'  63. 

B:^UVAVAG,  bjiivavca,  m.  vidi  bjuvalac.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (1,  1279*)  i  Jambre- 
sicevu  (1048);  u  oba  kajkavski  ,bluvavec'. 

Bl^UVAVKA, /.  fjfZi  bluvacica,  bluvalica.  sanM 
u  Bjelostijencevu  rjecniku  (1,  1279*). 

BJ^UV^^IV,  adj.  vomitorius.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

B^iUVOTAK,  bjuvotka,  m.  vidi  bjuvotina.  samo 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka;  samo  u  akus. 
pi.,  te  bi  nom.  sing,  mogao  biti  i  bjuvotka.  bez  v 
grijeskom  s  umetnutim  h  (vidi  kod  bjuvati):  O 
lasci,  koji  niste  drugo  nego  psi,  koji  se  na  svoje 
povracaju  bjuotke  (,bljuhotke').  D.  Rapic  249. 

Bl^UVOTINA,  /.  vomitus,  sto  se  izbjuje.  Akce- 
nat se  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna 
sloga  duga:  bjuvotina,  a  u  gen.  i  instr.  sing, 
samo  zadni:  bjuvotine,  bjiivotinom.  Dolazi  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu,  Belinu 
(778b),  Stulicevu  i  Vukovu.  u  jednoga  pisca  xvn 
vijeka  i  u  nekih  xviii  vijeka  bez  v  medu  u  i  o, 
i  u  prvoga  grijeskom  s  umetnutim  h  (vidi  i  kod 
bjuvati).  —  a)  u  pravom  smislu:  Vmul  se  je  pas 
na   svoje    bjuvotine.    Anton   Dalm.,   2petr.  2,  22. 


B^UVUKATI 


4G0 


BNETAGKI 


Tko  so  po  ispovijodi  povraift  nn  gri-ijolio,  aam 
sebo  malo  vrijpiina  fiiii  im  priliUu  psa,  koji  sc 
na  sviijo  bjuvdtine  povrai''a.  M.  Divkovii'  ,  bos. 
416.  liizo  opota  povraraiiio  so  iia  b|uvotino.  M. 
Orbiii  -Kl.  Koja  so  lasno  povrafa  na  bluvotino. 
B.  KaSid,  ign.  80.  Viatili  .<!u  so  na  b|uvotiuc. 
P.  Radovfcii'',  symb.  187.  Josam  so  poviatio  ka- 
kono  pas  na  bjnvotino.  P.  Posilovic':,  nasi.  1.T2. 
Da  so  jedaii  posli  priPostena  liobjiijo,  .  .  ako  bi 
so  to  zgodilo  nicdii  uroiii  vrinioiia  od  priCpstoi'ia, 
va|alo  bi  b]uvotimi  postaviti  n  misto  j)osvocono. 
A.  Kadcii,  boo;osl.  1(58,  Ako  jodan  na  bjvivotiiiu 
povrati  so.  A.  Kne/.evic,  osm.  179.  Kano  pas  na 
svoje  bjuvotinc  povra(''aju  .so.  ,T.  Eaji(!',  pouc.  3,  2G. 
Povraca  so  na  bjuvotinu.  Posluv.  dan.  'J'.l.  Pas  so 
povra(^a  na  svoju  b[uvotin\i.  Vuk ,  2potr.  2,22. 
Jer  su  svi  stolovi  puni  bjuvotine  i  noristotc.  D. 
Danicic,  isa.  28,  8.  —  &c;  v  i  s  umttnutim  h:  No- 
moj  se  povracati  kako  no  pseto  na  bjuotino  (,b{>liu- 
hotine').  M.  Radnii  422.  BJuotine.  J.  Filipovir''- 
1,  171.  F.  Lastric,  test.  208.  F.  Matic  48.  M.  Zo- 
rifiic ,  zrc.  189.  —  h)  u  prcnescnom  smislu  .s(o 
ruhio,  yndno,  grdno,  gad,  grdilo,  fooditas,  abo- 
minatio.  Misniku  zabraiieno  pijanstvo,  jor  jo  b]u- 
votina.  I.  Ancic,  svit.  xviii.  U  svako^a  osta  b|uvo- 
tina  i  prignutjo  na  grije(li).  44.  Nit  iraajii  u  sebi 
b[uvotine  tilesno  pozudo.  I.  Ancic,  ogl.  4.').  bezY: 
Ovo  su  pogrdo  bjuotine  i  skrbine  s.  crkve.  koji 
glasom  viru  ispovidaju  al  cinenem  zatajujii.  F. 
Lastri6,  nod.  .■V24.  —  c)  vje.sticja  bjuvotina,  ne- 
kalca  gjiva  koja.  po  (jumniMima  gdje  pocne  slama 
truhlUi  i  po  truhlim  paneviiiia  izraste  sa  noc, 
zuta  i  crveiia  Icao  sul;rncn.  u  Srhiji.  L.  Stnja- 
novic. 

B]fiUVUKATI ,  bjuvukam  i  bjuvucom,  impf. 
dCM.  b]uvati.  mmo  u  Stulii-cvu  rjecnikti,  za  koji 
ce  hiti  i  nacinoio. 

B^^IIZGACA,  /.  1.  lieka  kruska,  koja  se  zove  i 
jeribasma,  u  Srbiji.  S.  Novakovic.  —  2.  pi.  bjuz- 
gace,  neke  kraste  po  lieu,  koje  se  zovti  i  p(uskace. 
u  Srbiji.  ^j.  Kovacevic.  —  isporedi  bjuzgati.  — 
Akcenat  se  mijena  u  oba  znacena  u  gen.  pi.: 
bjiizgaca ,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i 
instr.  sing. :  bjuzgace,  bjuzgacom. 

Bl^IJZGANE,  n.  1.  strepitus  nimbi  etfusi,  p^u- 
stane.  na  Rijeci.  F.  Pilepic.  —  2.  ineptiae,  ba- 
Jezgane.  u  Liei.  Vec  ne  mozes  slusati  negova  b|uz- 
gaiia.  J.  Bogdanovic. 

B^^UZGATI,  bliizgiun,  imjif.  effundi  cum  stre- 
pitu,  ineptire.  Od  prosloga  vijcka.  Postai'ia  kojega 
brizgati  (koje  ridi).  —  1.  plustati.  u  primorju 
hrvatskom.  Bjuzga  kisa.  F.  Pilepic.  —  2.  govoriti 
kojesta  bez  prilike,  balezgati,   bafuzgati.  u  Lici. 

a)  neprelazno  Hi  prelazno  samo  sa  sto,  svasta, 
kojesta:  Odlazi,  sta  tu  bjuzgas  svasta?  Xe  va|a 
tako    prod    djeeom    bjuzgati.    .T.    Bogdanovic.   — 

b)  sa  se  pasivno:  Ovamo  se  bjuzga,  prcka  i  be- 
sidi,  sto  posteno  uho,  sto  i  dusu  vridi.  M.  Ku- 
hacevic  103. 

B^^tlZGAV,  adj.  strepens,  fatuus.  u  nase  vri- 
jeme.  od  bjuzgati.  1.  kad.  se  zenija  od  mnoge  kise 
raskvasi  tako  da  se  bjccka  kad  se  ide,  veli  se  u 
Liei  da  je  ,b}uzgavo  vrijeme'.  Jedva  idem  po  ovom 
bjuzgavom  vremenu.  J.  Bogdanovic.  —  2.  koji 
bfuzgn,  kojesta  govori:  Bjuzgav  covjek.  J.  Bog- 
danovic. Covjek  ozbi]an  i  hrabren  smijesan  je  i 
dosadan  bjuzgavim  i  vioglavim  covu)kom.  M.  Pav- 
linovic,  spis.  1S9.  —  isporedi  bluzgati. 

B^jUZGAVAC,  b}uzgavca,  »;.  neka  s(ira,  kno 
gaiiarika,  tanke  (uske  i  vrlo  vodena.  u  Srbiji.  1^. 
Kovacevic.  Akcenat  kaki  je  u  gen.,  taki  ostaje  i 
u  svijem  oblicima  osim  ac.  sing.,   koji  je  jediiak 


\  s  noin. ,  i  gen.  pi. ,   gdje  je  blftzgavaoa.   —   Od 
b]uzgav. 

Bl^frZOAVICA,  /.  1.  vidi  bjoCkavica,  br6ka- 
vica.  u  llrralskoj.  P.  Brantnor.  —  2.  jaka  kila, 
koja  bluzqa,  nimbus,  isporedi  p[usak.  na  Rijeci. 
F.'  I'ilopi/-.  --  Od  bjuzgav. 
i  BI,.,ilZNUTI,  bli'izncni,  pf.  offundi.  Od  prosloga 
tnjeka.  Od  bjuzgati.  isporedi  briznuti  i  pjusnuti. 
I  Udij  bjuznu  krv  iz  sviju  rana.  M.  Pavisii  20. 
j  Provri  ziva  krvca,  koja  bjuznu  na  zid.  31.  Bjuznu 
mu  krv  na  usta.  1^.  Kovatovid.  K'o  bujica,  kada 
s  gradoni  bjuzno  niz  vrleti.  Osvet.  3,  95.  —  u 
pomenutoga  pisca  prosloga  vijcka,  koji  vise  puta 
ima  bjuznuti,  bice  stamparska  piogrjeska  na  jed- 
nom  mjestu  jbjiznu':  Probadajuc  mu  bok  kopjem, 
bjiznu  odkle  ninoga  krv.  M.  PavisiA  19.  u  dru- 
goga  maze  biti  takoder  stamparska  poyrjeska  na 
jcdnoin  mjestu  ,bojuznu':  Bojuznu  (.bogliuuznu') 
mu  iz  usta  krv,  sopolina  i  bale.  Turl.  blago  2,  130. 

BNliCI,  BnotAka,  m.  pi.  Venetiae,  Mleci.  xv  do 
xviii  rijeka,  izmeetu  rjecnika  u  Vrancicrru  (Bnetci), 
Stuiiixva  (Bnetci)  i  u  Danicicevu  (Btnottci).  is- 
poredi Beneci  Bnetak ,  Bnetke ,  Mneci ,  Mleci. 
jired  c  otpada  t,  ali  ga  t'leki  i  pisu.  izmedu  b  i 
n  bilo  je  h  od  staroga  o.  isporedi  bnetacki.  Iz 
BnetakB.  Spom.  sr.  1,  38.  Mon.  sorb.  465.  Gredu 
u  Bnetke.  Spom.  sr.  1,  C4.  Z  Bnetak.  Mon.  croat. 
89.  U  Bnecih.  310.  Od  kud  Buetkom  bise  tolika 
imanja?  N.  Dimitrovic  102.  U  Bnecijeh.  N.  Na- 
jeskovic  1,  322.  Bnetke  uzvisi  i  slavom  ogradi. 
H.  Lucie  285.  Ovdo  u  Bnecijeh.  M.  Drzic  334.  U 
Bnetcih.  Bornardin  i.  U  Bnecijeh.  I.  Gundulic  215. 
Prvi  grad  za  Bnetci.  D.  Barakovio,  vil.  148.  Iz 
Bnetak.  M.  Gazarovii  vii.  U  Bnetcih.  I.  Bandula- 
vid  300.  U  Bnecijeh.  I.  Drzii,  nauk  gond.  136. 
B.  Kasic,  fran.  40.  U  Bnecih.  M.  Bijankovic  11. 
I.  Krajic  3.  —  u  jednoga  pisca  prosloga  rijeka 
dolazi  i  lok.  mjesto  gen. :  Posred  Bnecijeh.  J.  Ka- 
vanin  207.  Od  Bnecije.  277. 

BNECAjSTIN,  m.  Venetus,  Mlecanin.  xvu — xviii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Mikajinu.  (,Bne- 
canin'  21^).  pred  c  otpalo  je  t,  koje  su  neki  i  pi- 
sali.  u  pi.  je  bez  zadnega  -in,  a  u  gen.  pi.  mi- 
jena se  akc. :  Bnecana.  Z  mora  odvodise  demije 
Bnetcanom.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  40.  Bneoanina. 
M.  Angel,  razm.  i.  Zadobise  Bnecani  Veronu.  P. 
Vitezovic,   kron.  114.   Bnecani.    J.   Kavanin  247. 

BjSECIC,  m.  vidi  Bnecanin.  isporedi  MIecic.  u 
nase  vrijeme  u  Istri.  Svi  Hrvati  da  bi  poziveli  a 
Bnecicen   da  bi  ogeii   dali'    Xar.   pjes.   ist.  2,  65. 

BNECKI,  adj.  vidi  kod  bnetacki. 

BNESKJ,  adj.  vidi  kod  bnetacki. 

BNETACKI,  adj.  venetus,  mletacki.  od  xin  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mikajinii  (21'>),  Stulicevu 
i  Danicicevu  (btnetbCBskyj ,  btnettcBkyj).  a  je 
umetnuto,  a  izmedu  c  i  k  bilo  je  ls.  isporedi 
Bneci.  nalazi  se  i  bez  nmetnutoga  a,  a  tada  od- 
pada  s  pred  c,  te  glasi  bnecki  (vidi  daje) ;  na- 
lazi se  i  sa  s  mjesto  c  (vidi  dale),  a)  sa  t  mjesto 
poznijega  a.  i  sa  s  pred  k,  xin  vijeka.  Dreva 
'  bbnettcfcska.  Mon.  sorb.  54.  —  b)  takoder  sa  t 
mjesto  a,  ali  bez  s,  xiii  vijeka:  Opcine  bnett- 
ctkoj.  Mon.  Serb.  43.  —  c)  «  umetnutim  a,  od 
XIV  vijeka:  Perpert  bnetackiht.  Mon.  serb.  104. 
Dukatb  zlatihb  bnetackiht.  549.  Gospoda  bnetacka. 
N.  Najeskovic  1,  335.  Bnetacki  stig  po  moru  pro- 
nasa.  H.  Lucie  285.  Veca  (mjera)  od  bnetacke. 
Stat.  poj.  ark.  5,  288.  Da  pise  gospodi  bnetackoj. 
Starine  10,  8.  Bnetacke  krvi  sin.  D.  Barakovic, 
vil.  5.  Jedno  (drijevo)  bise  tursko  a  drugo  bne- 
tacko.  B.  Kasic,  ign.  28.  Bnetacki  protivnik.  I.  T. 
Mrnavic,  osm.  20,  Bnetackoga  grada.  J.  Kavanin 


BNETAK 


461 


BO 


201.  u  naSe  vrijeme  ii  Istri:  §to  ce  meni  turske 
vislinine,  dok  ja  imam  bnetackih  cekina?  Nar. 
pjes.  istr.  1,54.  —  d)  s  nmetnutini  a,  all  sa  s 
mjesto  6,  kako  se  po  nekim  krajevima  govori :  Go- 
spodi  BuetaSkoj.  M  Gazarovic  141.  Bnetaska  go- 
.spoda  nega  uznosahu.  J.  ArmoluSic  vii.  Od  pri- 
vedroga  gospodovanja  bnetaskoga.  M  Bijankovic 
20.  A  stavi  se  pod  tutiju  .  .  .  slavna  duzda  bne- 
taskoga. J.  Kavariin  112.  Bnetaskoga  vijeca  dika. 
105.  —  e)  hez  umetnutoga  a,  a  po  torn  i  bez  t 
pred  c:  Bnecki.  samo  u  Stuliceuii  rjcctiiku.  — 
f)  bez  umetnutoga  a,  kao  pod  e.,  ali  sa  s  mjesto  c, 
kao  2'od  d. :  Bneska  vojska  poplasi  se.  J.  Kavanin 
281.  Od  bneskoga  vica.  233.  —  g)  adv.  bnetacki, 
Venetorum  more,   u  Stulicevu  rjecniku. 

BNETAK,  Bnfetka,  m.  1.  vidi  Bnecanin.  xm 
do  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika^inu  (21) 
i  Daniciievu  (1,  91).  Hi  jestt  dubrovcanini.  ili 
bnetLki,.  Mon.  serb.  153.  Bnetci  odtkupuju  ro- 
bove.  Spom.  sr.  1,  10.  Buetku  gospodiuu.  M.  Ma- 
rulic  242.  —  2.  vidi  Bneci,  Venetiae.  isporedi  Mle- 
tak.  XV — xvii  vijeka,  izmedii  rjecnika  ii  Stulicevu 
i  Danicicevu  (1,  91).  Odt  Bosne,  odt  HrLvatt  i 
odb  Bnetka.  Mon.  serb.  274.  Radi  rati  pocete  meu 
Bnetkom  i  Solimanom.  B.  Kasic,  ign.   57. 

BNKTASKI,  adj.  vidi  kod  bnetacki. 

BNETATI,  bnetam,  impf.  M  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  na  jcdnom  mjestu  kao  da  je  ,navajivati' : 
riah  sjever  iz  hike  kada  Ii  jos  dune,  krvave  sve 
riike  iiuja  se  uapune,  na  veslo  gdje  bneta,  sto 
nioze  najbrice ,  da  plata  opota  nazad  ga  ne  vrze. 
M  Votranic  1,  IIH.  —  I'ostancm  bi  moglo  hiti  a 
svezi  sa  benetati,  izgubivsi  e  i  razvivii  na  drugi 
nacin  znacene  od  koga  je  i  ono  kiije  je  »-  benetati. 

BNETCI,  vidi  Bneci. 

BNETCANIN,  vidi  Bnocanin. 

BNETKE,  Bnetika,  /.  pi.  vidi  Bneci,  Mleci. 
samo  II  Mikalinu  rjecniku  (21".  2B2").  isporedi 
Mnetko. 

BNETKINA,  /.  Veneta,  Mletkina.  a)  u  pravom 
smislu.  u  nase  vrijeme  u  Istri.  S  ,Bnedkiriama'. 
Nar.  jijes.  ist.  2,  93.  —  b)  neka  smokva,  ali  gri- 
jeskom  sa  e  viedii  t  i  k,  u  jednoga  2^'sca  nasega 
vremena,  koji  ueli  da  je  nasao  u  rukopisu  xvi 
vijeka:   ,Bnetokinjo'.   B.  §iilek,  im.  19. 

BNETKINICA,  /.  dem.  Bnetkina.  To  je  zagle- 
dala  Bnetkiriica  mlada.  Nar.  pjes.  ist.  2,  156. 

BO,  conj.  enim.  Od  xii  vijeka  (vidi  pod  2  prvi 
primjer),  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Hjelosti- 
jencevu,  Stulicevu,  Vukovu  i  Daniciievu,.  —  Ko- 
rijen  vidi  kod  ba.  —  Ne  moze  stajati  na  prvom 
mjestu  u  recenici,  nego  najobiiin'jc  iza  prve  rijeci 
ili  ako  se  prva  inace  ne  rastarja  od  druge,  onda 
za  nima;  ali  moze  stajati  i  da{c,  osobito  a  pjcs- 
mama. 

1.  u  recenici  kojom.  se  kazuje  uzrok  ccmu  na- 
prijcd  recenom  stoji  kao  jer,  vezuci  je  za  prednu, 
reienicu.  uzrok  moze  i  ne  biti  pravi,  nego  moze 
biti  i  sto  kao  uzrok  receno  cim  se  samo  osvjctjiije 
sto  naprijed  receno. 

a.  ii  recenom  poslu  stoji  bo  samo:  Otkrij  oci 
moji,  da  razumejn,  .  .  na  te  bo  upvaju.  Mon.  sorb. 
10.  Cekahu  dokle  se  smuti  voda.  Andeo  bo  go- 
spodinov  po  brjemenu  shodasc  u  lokvu  i  smuce- 
vase  vodu.  N.  Kanina  47.  ioan.  5,  45.  Vidiv  Isusa, 
rad  bi  vele ,  bjese  bo  zelio  mnogo  brjemeua  vi- 
djetl  liega.  N.  Eanina  104.  luc.  23,  8.  Rece  mn: 
podi  u  zem|u  haladinsku,  tuj  bo  ti  je  rekao  go- 
spodin  zivjeti.  Zbor.  38l>.  Koliko  blude,  ki  kazu 
dosasna?  clovik  bo  to  ne  zna.  M.  Marulic  9.  Ca 
se  meni  mni ,  bog  ti  toj  dopusti.  On  bo  je  tako 
htil.  P.  Hektorovic  57.   Lipo  ti  bise  meni  pogle- 


dati,  kad  riba  ploviSe,  gdi  iu  on  zamlati.  Oni  teg 
tezati  hitro  bo  umise.  48.  Cutim  mnogu  s  gorci- 
nom  nevo]u,  .  .  .  kad  bo  se  ozriin  zad,  tuge  me 
obajdu.  .58.  Komu  bib  jih  ufanije  oporucil,  mimo 
tebe  ne  nahodim  nikogare ,  ti  bo  me  si  na  toj 
potaknuo.  H.  Lucie  186.  A.  Vidu  po}a  i  zeleni, 
a  ne  vidu  kcerce  moje.  B.  Ona  bo  je  tuj  gdje 
stoje  svi  cestiti  i  blazeni.  I.  Gundulic  106.  To  je 
jedna  velika  ludost  biiati  jos  misjenje  od  smrti ; 
ne  ce  bo  za  to,  za  6  oni  ne  ce  o  tomu  misliti, 
smrt  ne  priblizati  se  k  liimi.  P.  Radovcid,  nac.  12. 
Uzmite  ga  vi  i  propnite ,  ja  bo  u  liemu  ne  na- 
hodim uzroka.  L.  Terzic  29.  U  poje  svi  so  skupa 
uputise,  to  bo  misto  jest  najboje.  P.  Vuletic  80. 
A  u  noj  se  ne  stanuje,  cudna  bo  se  treska  cuje. 
J.  Kavanin  29.  Druga  krjepos  u  ufanu  krjepkom 
stoji,  .  .  .  i  ubozima  prem  dostoji;  ne  ce  1'  bo  oni 
vjekoviti  s  ne  uboztva  raj  dobiti  ?  337.  Ukazuje 
se  iz  svetoga  pisma;  Stije  bo  se  u  kniga.  A.  Ba- 
fio  512.  Znaj  i  teme|ito  viruj  da  dobra  koja  cinis 
za  mrtve  ne  gube  se;  molitva  bo  tvoja  povraca 
se  u  krilo  tvoje.  J.  Banovac,  pripov.  58.  Bizite 
strane  suprotivne;  pridobio  bo  je  vas  gospodin 
nas.  J.  Banovac,  blagos.  337.  Uteci  se  stari.sinam, 
ovi  bo  su  duzni  tebi  tvoje  potribe  nac.  P.  Fili- 
povii,  istom.  12.  Drugi  put  dadu  ti  i  razlog  obil- 
niji;  sad  bo  mi  je  kratko  vrime.  F.  Lastric,  test. 
XII.  Odite  da  uzademo  na  brdo  gospodinovo  ;  ondi 
bo  cu  poznati  lasno  i  razabrati  jedne  od  drugi.  98. 
Obrati  se ,  te  se  s  liom  zaruci ,  da\'no  bo  si  to 
noj  obedao.  100.  Slavni  kriz  od  visala  razbojnika 
pride  na  glave  kraja  i  cesara;  vidi  bo  se  i  Stuje 
na  nio-v'im  krunama.  F.  Lastric,  od"  324.  Koliki 
razgovor  imaju  imati  pravovirni  n  ovorau  imenu 
otac!  koga  ce  bo  se  bojati  oni  tko  imade  oca  sve- 
mogucega?  118.  Tako  vain  se  smiju  vrazi  kad 
se  ispovidate  brez  pokajana.  Ne  samo  bo  tko  se 
ispovidi  brez  skrusena  ne  cini  sebi  koristi  du- 
hovne,  nego  jos  vecu  stetu.  F.  Lastrii ,  ned.  03. 
AH  svrhii  sviju  recenije  hipeza  najopaciji  jest 
nenavidost,  za  sto  ovi  je  najskrovitiji,  unutra  bo 
je  u  srcu  193.  Poznaiie  svoje  dili  nadnpunise,  do- 
savsi  bo  prikazaso  mu  tavnan.  201.  Ta  jubav  od 
asikovai'ia  odvrati  svo  misli  od  boga  i  spasena, 
ne  mislo  bo  oni  o  drugoinu  nego  o  onomu  sto 
mihiju.  .306.  Nitko  i(h)  drugi  no  usiluje  nego  pri- 
lika,  to  bo  vide  od  vas.  404.  Poznati  ce  vridnost 
nezinu,  naci  ce  bo  u  lioj  lipe  priUke.  E.  Pavic, 
ogled.  XII.  Ne  smijeni  prid  tebe  izici,  go  bo  sam.  9. 
Ne  mogu  ustati  i  posteiio  ti  uciniti,  zlo  bo  se 
cutim.  70.  Sud  izabrana  jest  ovi;  .  .  .  ja  bo  in 
ilemu  ukazati  koliko  mu  je  potribuo  trpiti.  A. 
Kanizlic,  fran.  24.  A  znate  Ii  za  sto'?  Ne  cini  bo 
se  kako  se  iina  ciniti.  D.  Rapic  45.  Bi  pokarana 
od  boga,  obrati  bo  je  bog  u  kip  soli.  M.  Zoricic, 
osm.  131.  Kud  oci  tud  i  paiuet,  mucno  bo  je 
jednu  stvar  gledat  a  o  drugoj  misliti.  L.  Vlad- 
inirovic,  slaved.  48.  Nemoj  se  na  me  srditi,  ako 
sam  te  licuniirceni  zazvao.  jesi  bo.  P.  Knezevic, 
osm.  242.  Ova  pomaiikana  tko  nade,  neka  oprosti; 
tome  bo  jo  svaka  kniga  podlozna.  V.  Doseii  ix. 
Slidi  hrta,  kad  tira,  niti  zejan  ima  niira  dokle  zcca 
ne  udavi,  prem  da  nega  sad  ostavi ;  prije  neg  bo 
lov  svoj  nacnie  i  krv  zejno  lizat  zaciue  .  zgrabi 
lovac  lov  od  zubi.  71.  Ali  sobom  to  nahode  u 
svatove  koji  liode;  dok  bo  godi  tko  svatuje,  nitko 
nega  ne  postuje,  dal'  svak  psuje  i  svak  kudi  da 
je  straziii  od  svi  |udi.  158.  Od  ovdi  se  moze  po- 
znati uzvisei'ic  i  plemenitost  krstjauske  mudrosti ; 
.  .  .  u  ovomu  se  bo  razlikuju  medu  sobom  kr- 
stjanska  filosofija  i  mudrost  ovoga  svijeta.  J.  Ma- 
tovic  13.  Zvati  ce  se  ime  negovo  Jezus,  on  ce 
bo  uciniti  spasen  puk  svoj.  29.  Ova  jest  bo  casa 
krvi  moje.  200.  Bog  zabraiiuje  svjedozbu,  koja  bi 


BO 


462 


BOB 


moglft  prinijeti  dosadu  ali  Stetu;  Stijo  so  bo  u 
kAigah.  4()i).  Jeda  li  ho  ponosis  svjotlosti  daviiijoh 
plemonaV  .  .  No  doisto ;  spoznas  bo  da  vijmici  od 
starijeh  sviti  svolinu  na  folu  udi|o.  D.  Mattel  vii. 
I  niodu  istima  krstjaniina  nabodo  so  nilogi  saino 
imenoiu  krstjani  a  u  dilima  sa  svini  iiovirnikom 
i  nezuabo^ceiu  jesu  prilifni.  Naliodc  bo  so,  koji 
izpovidaju  viru  i  zakon  Isukrstov  a  no  J.ivu  po 
viri.  B.  Leakovi(^-,  gov.  3.  it  krnoj  recenici:  Pri- 
stanimo  od  ovoga  govoiiti ,  evo  bo  Beriiardin. 
P.  Kuoievi6,  osm.  G3.  —  sada  u  narodnom  go- 
voru  veoma  rijetko :  Dugo  nam  je,  a  daleko  nam 
je  .  .  .  od  Sii'ia  bo  od  grada  naSega  do  Budinia 
grada  Sirokoga  ima  dvaost  i  totiri  dana.  Nar. 
pjes.  juk.  133.  On  bo  je  znao.  u  Vukuru  rjecnika 
{32^)  s  dodatkom  da  se  govori  u  Dubroriiiku.  — 
recenica  u  kojoj  je  bo  nalazi  sc  i  prcd  onom 
kojoj  se  u  r'loj  kaie  uzrok,  u  jeditoga  pisca  proi- 
loga  i^jeka:  Nu  bo  je  sluga  po  naravi,  koga  mvi- 
dros  ne  uznosi,  a  ono  je  gospar  pravi  koga  razuiii 
gvoj  ponosi,  taj  priklada  umrloga  zivucoga  mjoste 
boga.  J.  Kavanin  360. 

b.  u  recenicama  kojima  se  kazttje  uzrok  kao 
pod  a..,  stoje  druge  rijeil  koje  i  same  znaie  uzrok 
te  recenicu  u  kojoj  su  vezii  za  prednu,  a  za  nima 
stoji  i  bo  utvrdujuii  isto  znaceiie:  a)  iza  staroga 
za  Ae,  XIV  i  xv  vijeka:  Za  ne  bo  ti  behu  moji 
prSrodito]ije.  Mon.  serb.  187.  233.  292.  —  h)  iza 
za  Sto  (za  f),  od  xvi  vijeka  i  danas:  Eeci  mi: 
6esa  rad  takoj  me  sad  mori?  za  sto  bo  ne  6e 
sad  nitko  liu  da  dvori.  N.  Na}eskovi6  2,  91.  Ja 
vidim  u  moni  inako  toj  djelo,  kroz  ures  ]uveni  i 
lice  tve  bijelo.  Za  c  bo  je  tebi  stan  sred  srca 
sred  moga.  2,  13H.  Kada  tko  sam  sebe  daje  za 
prijate|a,  daje,  za  sto  bo  voli  prijatela  nego  li 
sanioga  sebe.  M.  Divkovic,  nauk  55.  Za  to  vi  ne 
slusate,  za  sto  bo  nijeste  od  boga.  M.  Divkovic, 
bes.  329.  Nijesi  mi  ucinio  kako  mi  si  obecao;  za 
sto  bo  smo  se  pogodili  da  stojim  samo  jednu  uru, 
a  cinio  mi  si  stati  jedno  godiste.  M.  Orbin  125. 
Moze  li  biti  veca  plemenstina  nogo  biti  sin  bozjiV 
za  sto  bo  je  ova  plemenstina  opcena  svakomu. 
M.  Eadnic  75.  Ova  zapovid  slaze  se  s  sestoni, 
za  sto  bo  u  sestoj  zabraiiuju  se  dila  izvaiiska,  a 
n  ovoj  poielena  iznutrna.  A.  Bacic  134.  lli  je  do- 
brota  boija  jaca  obogacaju6i  lii  svojim  milostnia, 
il  JB  zloca  niova  pogrdujuci  boga?  Za  sto  bo 
nigda  vidcna  .  .  .  nisu  taka  cudesa.  F.  Lastric, 
test.  14.  Najamnik  pobigue,  za  sto  bo  je  najamnik 
niti  se  pristoje  na  liega  ovce.  F.  Lastric,  od'  217. 
Bog  u  starom  zakonu  obranom  puku  svomu  za- 
brani  jisti  i  na  posvetiliste  prikazivati  labuta 
pticu;  za  sto  bo  je  labut  prilika  od  licumirca. 
F.  Lastric,  ned.  301.  Cilii  noc  pokoja  naci  ne 
mogadijaSe,  za  sto  bo  mu  se  je  i  u  snu  ono  po- 
zivane  prikazivalo.  A.  Kanizlic,  fran.  83.  A  za  sto 
to?  nego  za  sto  bo  bijase  svitu  umro.  158.  Naj- 
vecma  za  to  za  sto  bo  je  on  najprvo,  najvece  i 
neizmirno  dobro.  206.  Postade  nas  otac,  ne  samo 
za  Sto  bo  nas  od  nista  stvori ,  nego  i  osobito  za 
sto  bo  nas  na  drvu  prisvetoga  kriza  zace.  A.  Ka- 
nizlic, uzroci  117.  Dojti  co  vrime  u  koje  bi  se 
grisnik  hotio  kajati,  ali  ne  ce  moci  .  .  .  Za  sto  bo 
kada  je  mogao ,  onda  nije  hotio.  D.  Rapic  58. 
Koliko  je  kuca  .  .  .  zatamanilo  se ,  pak  se  veli : 
ne  zna  se  za  sto.  Zna  se,  te  dobro;  za  sto  bo 
tude  nije  povraceno.  M.  A.  Kejkovic,  sat.  19.  Dvo- 
strukim  ovo  osobito  razlogom  potvrdii jeni.  Prvo : 
jer  bo  sveti  otci  pristari  to  govore.  Drugo :  za  sto 
bo  vidimo  da  ovo  virovaiie  svc  crkve  jesu  pri- 
mile  jos  od  prvih  rrkve  vikova.  I.  Velikanovii'-, 
upuc.  1,  328.  Za  sto  bo  je  znao.  u  Vukovu  rjec- 
niku  s  dodatkom  da  se  tako  govori  u  Duhrovniku. 
—  reienica  u  kojoj  je  ,za  sto  bo'  nalazi  se  pred 


onom  kojoj  se  uzrok  u  t'loj  kaze,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Ali  za  sto  bo  so  ovo  u  snu  do- 
godi,  za  san  i  za  nista  dr/.aso.  A.  KaniJ.lii,  fran. 
66.  —  c)  iza  joro  Hi  okrncnoga  jer  (or),  od  xvi 
vijeka  i  danas:  Vrati  so  u  colu  tvoju,  joro  bo  ti 
jo  bog  prostio  svaki  grijoli.  Zbor.  45.  Nije  nitkor 
kako  ja,  .  .  er  bo  me  no  6e  svit,  ne  6e  mo  nebesa. 
N.  Najeskovid  2,  98.  K  aolu  pognah  stadaureda; 
ere  bo  mi  srce  ne  da  tuj  tekati  kratka  fasa.  I. 
GunduHA  81.  Izidi  od  mono,  jer  bo  fovik  griSnik 
jesam.  F.  Lastric,  nod.  283.  —  vidi  vise  kod  jere 
J  jer.  —  u  jednoga  pisca  proiloga  vijeka  dolazi  u 
pjesmi  bo  pred  jor:  Tvu  uzvelifa  krjepos  mnogu. 
Bez  tvojo  bo  er  pomoii  no  co  nista  uciniti.  J.  Ka- 
vanin 66.  Moli  boga  .  .  . ;  od  nega  bo  er  izbodo 
sva  ova.  293.  —  d)  iza  part,  praes.  buduii ,  kad 
i  sam  pokazuje  uzrok ;  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka :  Nije  dopuSteno  ro6i  krivo  svjedocanstvo 
protiva  sebi,  buduci  bo  na  I'leki  nacin  svaki  is- 
kriii  sebi.  J.  Matovii  407. 

c.  bo  ima  na  kraju  domctnuto  t  (okrneno  od 
conj.  ti,  koje  vidi)  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka. taj  se  dometak  nalazi  i  sada  kad  pred  bo 
ima  jer:  jer  bot  (vidi  kod  jer).  Pak  Mariju  moli 
da  im  se  smiluje;  .  .  zna  bot  po  Mariji  da  sva 
raogu  biti.  A    J.  Knezovi6,  xiiii. 

2.  od  korijena  buduci  kojemii  je  znacene  samo 
pokazivane  a  po  torn  nemajuci  u  sebi  nista  sto 
bi  samo  .sobom  znacilo  uzrok,  dolazi  i  gdje  nema 
uzroka,  te  pokazivanem  samo  utvrduje  Uo  se  kaze, 
i  to  u  recenicama  u  kojima  se  izrice  sto  god  ko- 
liko toliko  (vise  Hi  marie)  drukcije  prema  pred- 
nima,  a  tijem  se  izjcdnacuje  (kad  vise,  kad  mane) 
s  rijecima  a,  da,  nu,  nego.  a)  iza  pa6e,  kao  a 
2)red  pace  (vidi  a  piod  II,  C,  4,  a,  /.  na  str.  27) : 
XII  i  XIV  vijeka:  No  ostavi  mene  vladika  moj  i 
mojego  zelanija,  pace  bo  radujett  se  o  grestnice 
kajusti  se.  Mon.  serb.  5.  Ne  mogutt  vtsi  udrtzati 
jesttstvo,  jako  ne  dati  cto  jubo  komu  ott  ssrod- 
nikb,  pace  bo  i  stblaztnb  vt  bratijahfc  velija.  Zak. 
dus.  31.  —  b)  kao  a  pod  II,  B,  2  (na  str.  13): 
xiii — XVII  vijeka:  Kto  li  se  drtzne  pretvoriti,  da 
prime  gnevt  i  nakazanije  ott,  krajevbstva  mi.  sije 
bo  vse  pisa  krajevtstvo  mi,  da  je  vsemb  u  svede- 
nije.  Mon.  serb.  16.  Spasu  naseniu  rektsomu : 
slavestihfc  me  proslav}u;  .  .  .  i  aste  kto  postiditt 
se  mene,  .  .  .  i  spasfc  clovecbski  postiditb  se  jego 
.  .  .  vb  slave  svojej ,  sego  bo  radi  i  si  muzb  .  .  . 
mnogije  trudi  podbjetb.  17.  Igru  igrahu  ka  se 
zove  karuza,  cudna  bo  je  vele.  Aleksand.  jag. 
stariue  3,  323.  A  on  trecom  rece  im:  cto  li  bo 
zla  stvori  oviV  M.  Alberti  496.  —  c)  kao  a  2>od 
II,  B,  3,  b  (na  str.  18):  xm  vijeka:  Aste  li  vb  ve- 
liky  postb  prilucitb  se,  .  .  .  togda  bo  tbkmo  vb  su- 
botu  pojemb  panahide  za  mrbtvyje.  Sava,  tip. 
stud,  glasn.  40,  160.  —  d)  i  danas  u  tom  smislu 
(u  kom  se  i  na  suprot  neccmu  stav}a  drugo  Ho) 
utvrduje  poricanje  iza  rijeci  aj :  Aj  bo ,  non.  u 
Vukovu  rjccniku  (2*'),  gdje  se  dodaje  da  se  tako 
govori  u  Dubrovniku.  isporcdi  aj  pod  9. 

3.  u  staro  sc  vrijeme  dodavalo  ozad  rijecima 
i,  li,„ili,  u,  koje  vidi. 

BOB,  boba,  m.  faba.  vicia  faba  L.  Od  xv  vi- 
jeka (u  rukopisii  iz  kojcga  ga  spomiuc  B.  Sulek, 
im.  19),  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Daniciceva. 
—  Od  kor.  bhab,   nadimati  se,   okruglu   biti.  — 

1.  u  pravom  smislu:  Ako  vidis  bob,  ali  ga  uz- 
blagujes,  tnj  prilikuje  nemoc.  Zbor.  131.  Svud 
joj    bradavice   kako   bob    rastijehu.    M.   Vetranic 

2,  192.  Bob  i  leca  korizmina  brana  jes.  M.  Drzic 
362.  Ja  ne  mogu  blagovati  vasega  zelja  i  boba. 
M.  Divkovic,  bos.  409.  Bob  i  priprostiti  jececi 
uzmuozaju  mlijeko  u  zenama.  M.  Radnic  119. 
Kruh  se  cini  od  voca.  to  jest  od  kestena,  boba  itd. 


BOBA 


463 


BOBAS 


A.  Baci6  307.  J.  Banovac,  razg.  226.  Svaki  pivac 
ne  poznaje  boba.  N.  PalikuAa  48.  Poprii  boba. 
J.  Vladmirovii,  lit.  25.  Uzet'  sladki  bob.  Poslov. 
dan.  148.  Oj  na  delu  na  golemu  bob  se  zeleni. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  396.  Kuma  kumi  gralia  bije- 
loga,  starosvati  boba  glavatoga.  1,  533.  Kako  moie 
roditi  vareni  bob?  Nar.  prip.  vuk.  133.  Od  boba 
i  od  popa  puna  su  usta.  Nar.  posl.  vuk.  231. 
(,od  boba'  vaja  da  kad  se  jede,  a  ,od  popa'  jer 
vmogo  znaci).  —  u  bob  se.  vraca :  ^Ka.o  da  je  u 
bob  vra£ao.  Nar.  posl.  vuk.  130.  Sto  bajete  kao 
bajalice,  ali  babe,  kad  u  bob  vracaju?  P.  Pe- 
trovic,  vijen.  67.  kad  se  hoce  da  rece  da  Ho  inalo 
vrijedi,  rece  se  da  ne  vrijedi  boba :  od  xvi  vijeka : 
Ka  ne  biSe  vridna  boba.  M.  Manilic  288.  Znane 
vaja  da  je  uz  postenu  cud;  inace  one  ne  vrijedi 
boba.  M.  Pavlinovic,  rad.  143.  sto  se  uzima  da 
bob  malo  vrijedi  a  pop  mnogo  (kako  je  malo  na- 
prijed  spomenuto),  za  to  kad  se  iste  da  tko  sto 
rece  iipravo  kako  jest  a  da  ne  okrajci,  rece  se: 
Eeci  bobu:  bob,  a  popu:  pop.  Nar.  posl.  vuk.  271. 

—  Bob  u  mohuni,  siliqua  fabacea.  Mikala  21^'. 
fabae  in  siliquis.  Bella  800".  isporcdi  bozaha.  — 
Kora  od  boba,  fabae  tunica,  folliculus.  lXika]a 
21a.  Bob  varen  s  korom.  21'''.  Bob  u  kori.  faba 
folliculata.  Bella  306*.  —  Crno  od  boba,  hilum. 
Mika}a  21*.  Oko  od  boba,  hilum.  Bella  306-1.  stu- 
116  46''.  —  Slama  od  boba,  fabalia.  Mikaja  21''. 
isporedi  bobovina.  —  Mladi  bob,  fabae  recentes. 
Bella  306a.  _  Veliki  bob.  Mikala  21*.  Mali  bob. 
Mikaja  21a.  Bjelostjenac.  Bella  306a.  kad  se  hoce 
da  rece  da  cega  ima  mnogo,  rece  se  da  ga  ima 
kao  maloga  boba:  U  nas  gospode  kao  maloga 
boba.  S.  Ijjubisa,  prip.  133.  U  priuiorju  crkava  i 
zvona  kao  maloga  boba.  191.  —  Bob,  vicia  faba  L. 
J.  Panci6.  bot.  295.  B.  Sulek,  im.  19.  —  Crni  bob, 
ochrus  pallida  Pcrs.  B.  Suiek,  im.  19.  ,divji',  vicia 
nax'boneusis  L.  19.  morski,  cotyledon  umbilicus 
L.  19.  sviiiski,  hyoscyamus.  Bjelostjenac  (1,  640"). 

B.  Sulek,  im.  20.  tusti  (,tusti'),  sedum  maximum 
Rchb.  B.  Sulek,  im.  20.  vucji,  lupinus.  Bella  447''. 
lupinus  hirsutus  L.  i  coronilla  sccuridaca  L.  B. 
Sulek,  im.  20.  pominc  se  i  ,turski'  «  Stulicevu 
rjecniku,  ali  iz  ruskoga,  a  ima  ga  iz  Istrc  i  od 
Slovenaca  i  B.  Sulek,  im.  20;  isojjyrum  i  pha- 
seolus  coccineus.  —  2.  vidi  braboiiak.  isporedi 
bobak  (pod  2).  prosloga  vijeka  u  poslocici:  Ne 
zna  od  kud  koza  bob  toci.  Pnslov.  dan.   77. 

1.  BOBA,  /.  malo  sto  okniglo.  u  nase  vrijeme, 
izmedit  rjccnika  samo  u  Vukoiui  (samo  ova  can- 
cri).  Postana  kojegaje  i  bob.  —  1.  racja  boba,  ova 
cancri.  Vuk,  rjec.  32a.  Svi  |uskari  nose  jaja  — 
bobe.  J.  Pancic,  zool.  272.  —  2.  j)uce  vinovo,  aci- 
nus, u  jednoga  piscn  nascga  vremcna.  Sladak 
jest  iz  grozda  c'jed,  kad  su  zrelo  bobe.  L.  Milo- 
vanov  108.  —  3.  «  krompira  rod,  tuber:  Krom- 
pii'i  izniknu,  ukaze  se  najprije  cimina,  pa  onda 
cvijet  a  za  ovijem  bobe.  Nar.  prip.  v\\k.  276.  — 
4.  kao  mala  bradavica,  kakovijeh  vise  izlazi  po 
glavi  n.  p.  u  curica,  verruca,  isporcdi  bobica.  Na 
lisama  se  nalaze  kadsto  svakojake  mesnate  na- 
rasli,  boje  obicno  crvene,  i  zovu  se  kresta,  ako 
stoje  na  gornoj  strani  od  glave,  a  bobe.  ako  su 
narasle  na  celu,  obrazu  ili  siji.  J.  Pancic,  ptic  6. 

—  5.  sitan  pifak,  lapillus.  J.  Grupkovic.  —  6.  pi. 
bobe,    scrophularia   nodosa  L.   B.  Sulek ,   im.  20. 

2.  BOBA,  /.  morskci  riba  koja  se  zove  i  bukva, 
boops  vulgaris  Cuv.  Cas.  fes.  muz.  1854.  183.  Od 
tal.  bobba,  prema  iemu  je  i  akcenat  stavlen. 

BOBAC,  bopca,  m.  hyp.  bob.  samo  u  pjesmama 
i  iz  nih  u  Vukovu  rjecniku.  Navadi  se  pipac  vra- 
bac  u  bobac.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec,  32''.  I  starac 
mi   stapak   dade,   te  iscerah   brzolovca  iz  bopca. 


Nar.  pjes.  vuk.  here.  289.  Ta  posijah  sitan  bobac 
na  dolac.  V.  VrSevio,  igre  34.  Ja  posejah  bobac, 
navadi  se  vrabac ,  pipac  na  bobac.  Nar.  pjes. 
srem.  67. 

BOBAC,  m.  veronica  beccabunga  L.  kakav  je 
zadni  glas,  ne  zna  se  za  cijelo:  dolazi  u  dva 
pisca  nasega  vremena,  od  kojih  jedan  pise  , bo- 
bach'.  (5as.  6es.  muz.  1852.  2,  47.  a  drugi,  koji  je 
od  prvoga  uzeo,   pise   ,boba6'.   B.  Sulek,   im.  20. 

BOBAJA,  m.  ime  musko.  xiii  vijeka.  Mon.  serb. 
59.  Danitic  1,  52.  isporedi  Bobe. 

BOBAK,  bipka,  m.  1.  faba  minor,  sitni  bob 
(vidi  mali  bob  kud  bob),  u  rjeinicima  Mikafinu 
(21a),  Belinu  (306a),  Bjelosfijencevu,  Voltigijinu  i 
Stulicevu.  —  2.  vidi  braboiiak.  it  nase  vrijeme  na 
Rijeci.  isporedi  bob  (pod  2).  Bobak  ovfji.  F.  Pi- 
lepid. 

BOBAL,  m.  prezime  u  jednoga  pisca  pro§loga 
vijeka  mjesto  Boba}evic.  Vita  Bobal.  J.  Kavaiiin 
184.  isti  ga  jjisac  piie  i  Bobali;  Domana  Boball. 
178   i  Bobaj.  178. 

BOBAL16,  m.  vidi  Boba|evic,  «  jednoga  pisca 
profiloga  vijeka.  Bobalica.  ,T.  Kavaiiin  184. 

BOBAlfi,  HI.  1.  neko  mjesto  u  Dalmaciji  u  Ne- 
retvi,  V  jednoga  jJ'Sca  prosloga  vijeka.  Do  kastela 
Krvavca,  koji  bijase  ukraj  rike  Neretve  niie  Bo- 
ba)a.  Norini,  prip.  82.  —  2.  vidi  kod  Bobal. 

B0BAl^EVl6,  m.  prezime,  u  Dubrovniku ,  od 
XIV  vijeka.  Mise  Boba|evi6.  Mon.  serb.  180.  Da- 
nicii  1,  52. 

1.  BOB  AN,  bobna,  adj.  vidi  kod  bobni. 

2.  BOBAN,  bobina,  m.  .saxum,  kamen.  Prosloga 
vijeka  na  jcdnom  mjestu  i  u  Belinu  rjecniku  (643a, 
gdje  se  dodaje  da  je  rijei  prostacka,  i  pise  ,bo- 
baan,  bobana',  po  iemu  je  i  akcenat  stavjen).  is- 
porcdi bobanica.  —  Postana  tamna :  moze  biti  od 
bolvan,  bovan.  —  Od  kud  bih  se  nad'o  pogaCi  od 
tud  me  dopade  boban.  Posl.  dan.  88. 

BOBANI,  Bobana,  m.  pi.  knezina  blizu  Tre- 
liina.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Vukovu, 
Pastijeri  smo  od  Bobana  N.  Na)eskovic  1,  165. 
Bobani.  T.  Kovacevic  88. 

BOBANICA,  /.  vidi  boban.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku (643a,  gdje  se  dodaje  da  je  rijec  prostacka). 

BOBANIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Jakova  Bo- 
banica. Mon.  Croat.  206.  n  se  mo£e  citati  i  n. 

BOBANE,  n.  staiie  koje  biva  kad  se  curici  bo- 
baju.  isporcdi  bobati  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BOBAR,  bobra,  hi,  vidi  bobr. 

1.  BOBARA,  /.  1.  vidi  bobarica.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku.  isporedi  bobarac.  —  2.  planina  u 
Bosni'blizu  Hlijevna.  Glasnik  20,  266.  327.  22,  49. 
Ide  vojska  rado  i  veaelo,  te  Bobaru  prijedose. 
Nar.  pjes.  kras.  1,  177. 

2.  BOBARA,  /.  otocic  kod  Duhrovnika.  Prije 
ce  se  sastat  Mrkan  i  Bobara.  Poslov.  dan.  101. 
Star  kako  Bobara.  114. 

BOBARAC,  bobarca,  m.  vidi  bobarica.  samo  u 
Vukovu  rjecniku.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.: 
bobaraca. 

B0B.4RE,  /.  pi.  a)  selo  u  slavonskoj  krajini 
blizu  Oradi.ske.  Razdjej.  23.  —  b)  selo  u  Bosni 
u  bauoluckom  okrugu,  u  kotaru  tesanskom.  Sta- 
tist. 41. 

BOBARICA,  /.  cancer  fomina,  ova  gestans,  rak 
koji  ima  bobu.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi 
bobara,  bobarac.  Akc.  u  gen.  pi. :  bobarica,  gen. 
sing. :  bobarice,  histr.  sing. :  bobaricom. 

BOBAS,  m.  negda  grad,  sada  zidine  od  nega 


BOBATI SE 


4G4 


BOBONITI 


K  lioxni  u  okritgu  traniickom,  Icotaru  jajackiim.  ' 
Zomjoj).  bos.  '25.  I 

b6bATI  SE,  bobfim  so,  imj)/.  dohivati  buhu.  ' 
(ridi  hi'iha  jtod  4).  namo  it  \'iiki>ru  rjecniku.  Miiogi 
6uri(5i  pocikaju  kud  so  bobajii.  Vuk,  rJo6.  !?2''. 
Akrenat  kaki  je  >i  inf.,  taki  je  u  nor.  cijelom  i  u 
jiart.  pract.  act.  ii,  (  ,/o.s  jc  jedan  slot]  dmj  u  3 
pi.  jirdea. :  bcUiaju,  ii  part,  praes. :  bubajfiii,  jiart. 
prait.  net.  i;  buliav,  b(')bn,vsi;  u  ostalijem  je  ob- 
licima  kiio  a  1  .•iing.  praes. 

BOBE,  Bobota,  m.  tine  musko,  xiv  vijeka.  iz- 
medit  rjeciuka  samo  u  DaniHcevu  (3,  550).  Bobe. 
Glasiiili  II.  12,  95.  122.  Glasnik  15,  290.  Daht  mu 
Bobota.  Glasnik  ii.  12,  57.  isporedi  Bobaja,  Bo- 
bani6,  BoboSanov,  Bobesic'!,  Bobetic,  Bobif;iii,  Bo- 
bic,  Bobojevci.  —  I'ustanem  je  hyp.  od  imena 
koje  samo  ne  dolasi,  a  kuje  nioze  biti  od  kor.  bab, 
luidimati  se ,  prsnuti,  praskaii,  ztijati.  isporedi 
boboniti,  bobotati. 

BOBEEI6,  m.  prezime.  u  vase  vrijeme.  Mladen 
Boberic.  §em.  prav.  1878.  94.  isporedi  Bobe. 

BOBESaNOV,  adj.  sto  pripada  covjckii  kojemu 
je  ime  Bobesan  ('«  to  ime  samo  ne  dulazi).  xiii 
vijeka :  Dragani,  BobeSanovt  sint.  Men.  serb.  62. 
isporedi  Bobe. 

BOBESiC,  m.  prezime.  od  xvii  vijeka.  Starine 
11,  104.  Schem.  zagr.  1875.  209.  isporedi  Bobe. 

b6bETI('\  m.  prezime,  od  imena  Bobe,  koje 
vidi.  Bobetic  Stipan.  A.  Kafiic,  korab.  487. 

BOBETINO  BRDO,  n.  selo  u  Bosni  n  okrugu 
zvorniikom,  u  kotaru  bije]inskoin.  Statist.  85.  is- 
poredi Bobe. 

1.  BOBICA,  /.  faba  iiiLiior,  sitan  hob.  isporedi 
i  bobak  (vidi  i  mali  bob  kod  bob),  od  proslogu 
vijeka,  izmedii  rjecnika  it  Belinu  (SOGi),  Bjelosti- 
jencei'ii  (20''),  Stiilicerii  i  Vukovii  (gdjc  se  dodaje 
da  se  govuri  u  Bubrorniku).  isporedi  bobica. 
Kona  imam  u  mojim  podrumima  kao  .sitne  bo- 
bice.  Nar.  pi'ip-  vrc.  170.  (isporedi  mali  bob  kod 
bob).  Grob  naspimo  bobicom.  S.  l^ubisa,  pi'ip.  241. 

2.  BOBICA,  /.  dem.  boba.  od  prosloga  vijeka. 
a)  11  bi\u,  baca.  u  zove,  a  smreke:  Naberi  zrelih 
bobica  od  zove.  Z.  Orfelin  222.  Bobico  smrekovo. 
95.  Eakija  od  smrekovi  bobica.  P.  Bolic  2,  423. 
Bobica  u  viiiove  loze,  u  velebija,  u  pefcrova  krsta, 
u  borovnice.  J.  Paiicic,  tiora  biogr'.  48.  —  b)  naj- 
vise  pi.  bobice ,  ,knu  male  kraste  koje  izlaze  it 
iurica  po  glavi  kail  sc  bobaju'.  Viik,  rjec.  32''. 
vidi  boba  jjod  4. 

3.  BOBICA,  m.  nadimak,  koji  dolazi  mjesto 
prezimena,  u  nase  vrijeme.  Toma  Bobica.  Eat  121. 

BOBICAST,  adj.  nalik  na  bobice.  u  jednoga 
pisca  nascga  vremena.  Bobicasti  plodovi.  J.  Pau- 
cic,  bot.  80. 

BOBICAV,  adj.  vidi  bobicast.  11  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  Izgledaju  (zrnca  n,  kacunka)  pod 
mikroskopom  kao  celcata  bobicava  niasa.  K.  Cr- 
iiogorac,  bot.  69. 

BOBICICI,  Bobicica,  m.  pi.  selo  it  Ornoj  Gori 
u  Bjclopavlicima.   Glasnik  40,  20.  isporedi  Bobe. 

BOBIC,  HI.  prezime.  u  nase  vrijeme.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gore.  274.  Schem.  diao.  1877.  66.  ispo- 
redi Bobici. 

BOBICI,  Bobica,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
uzickom.  K.  Jovaiiovic,  rec.  153.  isporedi  Bobic 
i  Bobe. 

BOBIJA,/.  ime  selima  i  brdima.  1.  sela:  a)  selo 
u  Ornoj  Gori  u  rijecknj  nahiji.  Glasnik  40,  19. 
—  b)  selo  u  Bosni  u  banoluckom  kotaru  blizii 
Ivanske.  Schem.  bos.  1864.  72.  —  2.  brda :  a)  dva 


brda  viSe  Xabfaka  mala  i  velika  Bobija.  Vuk, 
rjeC.  32''.  —  h)  u  Srbiji:  aa)  u  Eaderini  dva: 
mala  i  velika  Bobija.  Vuk,  rjef;.  32''.  —  bh)  u 
okrugu  rudnilkom  jcdno.  Vuk,  rje6.  32''.  —  cc)  u 
okrugu  valevskom  jedno  vise  Va(eva  i  jedno  u  op- 
iini  petniijkoj.  ^.  Kovatovii. 

BOBIKA,  /.  sedum  tolepliium  L.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  20  isporedi  bobisto. 

BOBIN,  adj.  Uo  pripada  cejadeta  kojemu  je 
ime  Boba  (a  to  ime  samo  ne  dolazi).  xiv  vijeka. 
Na  bobinu  osojnu  iiila  je  meda  selu  Kumanima 
u  Srbiji  na  Dunavu.  Mon.  serb.  199.  Od  Dragu- 
sina  Bobina.  Glasnik  24,  269.  isporedi  Bobe. 

BOBINAC,  Bobinca,  m.  prezime.  od  xvi  vijeka. 
Vid  Bobinac.  Mon.  croat.  244.  S.  Bobinac.  Schem. 
scgn.  1871.  94.  isporedi  Bobin. 

BOBINKA,  /.  variola,  naevus,  stigma,  samo  u 
Stiiiicevii  rjecniku.  isporedi  boba. 

BOBISTE,  n.  sedum  telephium  L.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  20.  isporedi 
bobika. 

BOBLIJA,  /.  copia.  samo  u  Vukovu  rjecniku 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Srijemu).  Citavu 
bobliju  mesa  pojede.  Vuk,  rjec.  32''.  —  Postana 
tamna ;  moze  biti  pokvareno  od  bubla. 

BOBNI,  adj.  vidi  bobov.  od  xiv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  it  Mikalinu,  Stulicevii  (u  kom  ima  i  no- 
minahio  boban)  i  Danicicevu  (3,  550).  ,Na  bobnij 
potokt'  isla  je  meda  selu  Sakatu  xw  vijeka.  Glas- 
nik 15,  287.  Bobna  muka,  bobna  kasa.  Mikaja  21''. 

BOBNA,  /.  kao  zelena  paprika  koja  se  i  kitha 
za  jelo.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Biogradu).  isporedi  bobosara. 

BOBNACA,  /.  crassula  L.  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.    B.  Sulek,  im.  20. 

BOBNAK,  bobiiaka,  m.  sedum  telepliium  L.  11 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  20. 
BOBOJEVCI,  Bobojevaca,  m.  pi.  kao  daje  bilo 
selo,  XIV  vijeka :  Oti.  Bobojevtci.  je  isla  meda  pla- 
nini  Ogradenikii.  Glasnik  15,  300.  Danicic  3,  556. 
isporedi  Bobe. 

BOBOK,  m.  musko  ime  u  pjesmi,  za  salu  iz- 
misjcno.  a  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Era  Bobok 
udari  Kulina  po  paucu.  M.  Marulic  254. 

BOBOLE,  /.  pi.  selo  koje  je  bilo  negdje  blizu 
Zice  u  Srbiji  xiii  vijeka.  Bobole  si.  Cecinomt. 
Mon.  serb.  11. 

BOBOLICE ,  vidi  bozbolice.  samo  u  Vukovu 
',  rjecniku. 

j       BOBOLNIK,  m.   telephium   infectum.   u  Stuli- 
cevu  rjecniku  i  11  jednoga  pisca  nasega  vremena, 
koji  tumaci:  orobanche  car}  <.jphyllata  L.  B.  Sulek, 
!  im.  20.  isporedi  bobovnak. 

BOBOLUSKA,  /.   lathyrus  latifolius  L.   u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  se  tjovori 
na  Cresu.   B.  Sulek,  im.  20.   moze  biti  da  bi  tre- 
balo  ]  mjesto  1,  i  s  mjesto  s. 
I      BOBO^j,  m.  asarum,  kopitnak.  u  Stulicevu  rjec- 
niku i  u  jednoga  pisca  nasega  vremma,  koji  tu- 
1  maci:  ficaria  ranunculoides  Eotli.  B.  Sulek,  im  20. 
I      BOBOl^USKA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bihai- 
\  kom,  kotaru  petrovackom..  Statist.  53.  govori  Ii  se 
u  nominalnijem  oblicima  Hi  u  sloSenim,  ne  zna 
se.  moze  biti  i  s  da  je  pogrjeska  mjesto  s. 

BOBONITI,  bobonim,  impf.  strepero,  zujati, 
razlijegati  se.  it  Jednoga  pisca  xvi  vijeka.  —  Ko- 
rijen  bab,  nadimati  se,  praskati,  lupati.  isporedi 
zaboboniti,  bobotati.  —  Nih  josce  slave  brec  po 
zemji  boboni.  M.  Marulic  60. 


BOBONAK 


465 


BOBOVICKI 


BOBONAK ,  bobondka,  m.  vidi  kod  boboviiak. 

BOBONATI,  bobinam,  impf.  garrire,  govoriti 
kojeita,  brh}ati.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
isporedi  bobouiti,  s  kojim  je  jednakoga  postana. 
NaloJili  piva  i  jestiva,  ter  uz  pivo  svasto  bobo- 
nali,  ponajjafie  o  turackih  zali.  Osvet.  4,  34. 

BOBOPLODAN,  bob6plodna,  adj.  vidi  bobo- 
rodan.  samo  ti  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

BOBOEODAN,  boborodna,  adj.  fabaiius.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana 

BOBOS,  in.  vidi  bob ,  kojemu  je  dodan  grcki 
zavrsetak  sale  radi  u  prici  xvi  vijeka.  Bobosa  ni- 
stepitavca.  Starine  2,  312. 

BOBOS,  m.  ime  micsko  xiii  vijeka.  Zupan  Bo- 
bos.  Mon.  Croat.  17.  isporedi  Bobe. 

BOBOSAEA,  /.  neka  krupna  paprika,  koja  nije 
vrlo  ^uta,  te  se  i  peie  za  jelo  nadjevena  mesom. 
u  Srbiji.  ^.  Kovaoevic.  isporedi  bobna  —  Po- 
stanem  ce  biti  od  kor.  bab,  naduti  se,  napeti  se. 

BOBOSAEKA,  /.  vidi  boboSara.  T^.  Kovafievic. 

BOBOSkA,  /.  vidi  bobosara.  1^.  Kovafevic. 

BOBOSKAV,  adj.  ,boboskava  paprika',  vidi  bo- 
bosara. 1^.  Stojanovic. 

BOBOT,  m.  1.  fremitus,  murmur,  potmuo  glas, 
potmtda  vika.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
na  mjestu  gdje  znacene  nije  sa  scijciii  jasno,  te 
maze  biti  i  mala  drugacije  nego  sto  je  stavfeno, 
i  tt  Stulicevu  rjecniku  (gdje  je  dc-ntium  ex  fri- 
gore  concussio).  isporedi  bobotati.  —  Kad  putom 
gi'edise,  s  ponistar  od  zgora  svud  bobot  stanise 
i  placna  romora.  D.  Barakovic,  vil.  .51.  —  2.  zdri- 
jelo  kroz  koje  protjece  Veliki  Pck  vise  sela  Debe- 
loga  Luga  u  Srbiji.  Glasnik  13,  270.  tako  nazvanu 
jamacno  po  glasu,  koji  je  pod  1. 

1.  BOBOTA,  /.  1.  selo  u  SrijCDiu.  Schem.  diac. 
1866.(38.  Sem.  prav.  1878.  17.  Pregl  113.  ispo- 
redi Bobote.  —  2.  samo  u  zugoneri:  Cncerice  cu- 
cere  pod  bobote  za  zem}i ,  cueerici  dolaze,  babu- 
rice  odnose  (odgonetlaj :  kvocka  na  jajima).  Nar. 
zag.  nov.  87.  wjesto  bobote,  cueerici  i  baburice, 
nalazi  se  i  boboti,  cucerice  i  babulice.  Vuk,  rjec. 
763».  u  nom.  sing,  ima  bobota.    Vuk,  rjec.  32''. 

BOBOTANE ,  n.  crepitus,  isporedi  bobotati. 
samo  u  rjecnicima  StuUceiiu  (dentium  ex  frigore 
concussio)  i  u  Vukovu  (tremor  prae  frigore). 

BOBOTATI,  bobocem,  impf.  crepitare.  Akccnat 
kaki  je  u  praes.  faki  je  u  impcrf. :  bobotah,  i  u 
part,  praes.:  bobocGci;  u  ostalijem  je  oblicima 
kao  u  inf.,  osim  2  i  3  sing,  aor.,  gdje  se  mijena: 
bobota,  i  jos  je  jedan  slog  dug  u  ^uirt.  praet. 
act.  i:  bobotav,  bobotavsi.  —  iJolazi  od  xvii  vi- 
jeka (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika  u  Stu- 
licevu, (dentes  prae  frigore  concutere)  i  Vukovu 
(cokotati,  tremerc  prae  frigore,  s  dodatkom  da  se 
govori  u  Boci).  —  Korijen  vidi  kod  bobouiti.  is- 
poredi bobot,  bobutiti.  —  a)  boboce  prazna  bacva 
i  ce]ade  kad  .se  jednaci  s  nom..  isporedi  zvocati. 
Sud  .  .  .  ako  je  prazan,  prem  ako  ga  vele  malaliuo 
taknes,  veoma  zvoci  i  gude.  Onako  .  .  .  tko  je  sta- 
novito  prazan  i  s  kijera  nije  Isukrsta,  prem  ako 
je  najmaiisom  stvarju  taknut,  sto  mu  nije  drago, 
tudje  pocrae  bobotati  kako  i  prazna  bacva,  ku- 
nuoi,  psujuci  i  srdeci  se.  M.  Divkovic,  bes.  410. 
—  b)  bobocu  zubi,  kad  ne  stoje  tvrdo  nego  kla- 
micu,  pa  se  ^cujc  kako  udaraju  jedan  o  drugi, 
kao  klepecu.  Sto  ce  momce  starici?  U  babe  zubi 
bobocu,  brzo  ce  baba  pod  plocu.  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  270.  —  c)  boboce  cejade  udarajuci  zub  o  zub 
od  zime.  isporedi  cokotati.  wjoic  biti  dodan  istr. 
zubima:  Bobocuci  zubima  ispod  stnike.  Nar.  prip. 


vi'6.  177.  moze  biti  i  bez  toga  dodatka,  ali  u  pri- 
mjeru  koji  imamo  stoji  impierf.  grijeskom  naiinen 
prema  praes.  bobocase  mjesto  bobotase :  Scepana 
je  taj  dan  spopala  groznioa,  pak  se  u  posteji  pri- 
gurio,  i  pod  pustom  bobocase.  S.  !^ubisa,  prip.  93. 
u  jed)ioga  2>isca  ima  i  inf.  tako  grijeskom  na- 
cinen  prema  praes.  i  s  dodatkom  ,zub  o  zubu' 
(mjesto  zub  o  zub),  koje  ne  ce  biti  objekat  gla- 
golu,  nego  ce  biti  dodatak  kao  da  bi  stajao  izvan 
recenice:  Pocne  starjeSina  bobocati  zub  o  zubu 
od  velikoga  mraza  i  zime.  Nar.  prip.  vrc.  176.  — • 
d)  boboce  cejade  srcem,  kad  mu  srce  skace  i  lupa 
od  straha.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Grujo 
drhce  kao  prat ;  .  .  skrboce  zubima,  boboce  srcem. 
S.  l^ubisa,  i^rip.  141. 

BOBOTE,  Bobota,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  it  okrugu 
kruievackom.  K.  Jovanovic,  rec.  126.  isporedi  Bo- 
bota. 

BOBOTOVO  GEOBl^E,  n.  mjesto  u  Hercegovini 
u  Oacku.  V.  !^e§evic. 

BOBOV,  adj.  fabaginus,  isporedi  bobni.  od  xv 
vijeka ,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (306*),  Bjelo- 
stijenccpu,  Jambresicevu,  Voltigijinu,  Stulicevu  i 
Vukovu.  —  a)  u  praoom  smislu:  Hi.  brasnomt 
bobovemt  smcsivt.  Starine  10,  103.  Koliko  im  na- 
udiJeV  Koliko  stini  baceno  u  liu  bobovo  zrno.  A. 
Kanizlic,  kam.  846.  Boja  je  i  bobova  slama  nego 
prazne  jasli.  Nar.  posl.  vuk.  21.  —  b)  u  imenu 
bi(u :  bobova  ki'iga ,  soraniervvurz ,  orobanche  L. 
Vuk,  rjec.  32i>  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Du- 
brorniku).  Gas.  cos.  muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek, 
im.  20.  —  c)  u  iiiicnima  mjcsnim,  vidi  dafe  na 
po  se. 

BOBOVA,  /.  adj.  dra  sela  u  Srbiji:  jedno  u 
okrugu  cajecskom  a  drugo  ii  cuprijskom  K.  Jo- 
vanovic, rec.  101.  180. 

BOBOVA  iJLICA,  /.  selo  a  Crnoj  Gori,  u  Gra- 
horu.  Glasnik  40,  18. 

BOBOVAC,  Bubovca,  Hi.  1.  ime  mjestima:  a)  u 
Bosni  Hcgda  grad,  stoliea  banska  a  poslije  i  kra- 
(coska;  pomine  se  od  xiv  vijeka;  sada  zidine; 
blizu  Sutjeske.  U  nasemt  gradu  Bobovtcu.  Mon. 
Serb.  185.  U  gradb  Bobovact.  282.  Danicic  1,  52-3. 
Zem|oji.  bos.  34.  Schem.  bos.  1864.  19.  —  b)  selo 
u  hrvatskoj  krajini  blizu  Kostajnice.  Schem.  zagr. 
1875.  134.  Eazdje}.  kr.  22.  —  c)  dva  sela  ii  Hr- 
vatskoj u  podzupaniji  krapinsko-toplickoj ,  pisii 
ih  kajkavski:  Bobovec.  Schem.  zagr.  1875.  101. 
103.  Pregled  56.  —  2.  covjek  iz  Bobova  (vidi  Bo- 
bovo): A  moj  kume  Bobovac  llija!  Pjev.  cm.  l'J4. 
Prevari  se  Bobovac  llija  Nar.  pjes.  juk.  608.  — 
3.  covjek  iz  sela  Bobove:  Jovan  Bobovac.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  399.  —  4.  bobovnak,  sedum  tele- 
phium.  L.  B.  Sulek,  im.  20. 

BOBOVAN,  bobovna,  adj.  vidi  bobov.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BOBOVCEV,  adj.  sto  pripada  corjcku  Bobovcu: 
Ka  bijelu  dvoru  Bobovcevu.    Nar.  pjes.  juk.  607. 

BOBOVE  ^UTI,  /.  pi.  neko  mjesto  na  starom 
putu  izmedu  Dubrovnika  i  staroga  Brskova,  moze 
biti  u  Grahovu,  gdje  je  i  Bobova  Ulica.  Upao 
si  u  Bobove  l^uti.  Poslov.  dan.  147.  u  spomenicima 
latinski  pisanijem  spominu  se  xni  vijeka.  K.  Ji- 
recek,  haudelsstrassen  69. 

BOBOVICA,  /.  1.  fabacia,  pogaca  bobova.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  moze  biti  daje  i  na- 
cineno. —  2.  ime  selima:  a)  selo  u  Hrvatskoj  u 
podiupaniji  zagrebaekoj.  Schem.  zagr.  1875.  202. 
Pregled  20.  —  b)  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom,  kotaru  konickom.  Statist.  117. 

BOBOVICKI,  adj.   sto  pripada  selu  Boboviku. 

30 


BOBOVIK 


4GG 


BOCA 


Gdi  se  sastajii  roko :  vlailiniirsUa  i  bobovifika. 
Pi-ot.  5ab.  mag:.  ISH. 

BOBOVIK,  Bdbovlka,  m.  sclo  u  Srhiji  u  okrugu 
Sabacliom.  K.  Jovanovii,  rot.  176. 

BOBOVINA,  /.  fabalia,  hobova  slama.  samo  u 
rjehiicima  Jielhui  (.'iOiJ"),  iStuliccru  i  Vukuvu  (u 
dinlatku). 

BOBOVISKI,  aclj.  sto  'pripada  selii  Ilobovistu. 
Boboviska  opstina.  K.  Jovanovi6,  ro6.  1)1. 

BOBOVi&TA,  n.  pi  vidi  kod  boboviste. 

B6B0ViSTE,  n.  1.  locus  fabis  consitus,  ,mjesto 
bobom  posadeno'.  samo  u  fituliccim  rjevnikii,  gdje 
ima  i  bobovistvo,  kuje  ,je  bes  t^umi'ie  i.:mis(eno  za 
rjecnik.  —  2.  ime  mjcntima:  a)  pi.  Boboviiita,  selo 
u  Hcrcegovitii  blisii  Trebina.  N.  Du6ic.  pogrjeiika: 
Boboristp.  Statist.  124.  —  b)  ado  u  Dalmaciji  na 
osfrvif  Jiracii ;  pihi  ga  sa  sc  mjesfn  st:  Bobo- 
visfo.  Schcm.  phar.  1874.  16.  Rej)ert.  dal.  31.  — 

c)  sclo  II  hrvaUkom  primorju  blizu  Sena;  pirn 
ga  Uikodcr  Bobovisce.  Schom.  sogu.  1871.  23.  — 

d)  selo  H  Srbiji  u  okrugu  aleksinackom:  Bobo- 
viste. K.  Jovanovi6,  reJ.  91. 

BOBOV^E,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
krapinsko-toplickoj.  nijcstani  govorc  kajkai^ski  Bo- 
bovje.  Sc^hem.  zagr.  1875.  36.  Pregled  51. 

BOBOVNIK,  boboviiika,  m.  telephiurn.  isporedi 
bobovi'iak.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  ii  Mi- 
kajinu  (telephiurn),  m  Belinu  (telephiuni  306'"'),  u 
Bjelostijencevu  (teleijhium),  u  Stulicevu  (herbae 
genus)  i  ti  Vukovu  (herbae  genus,  .s  dodatkom 
da  se  gotwri  u  Dubroviiiku).  I  bobovuik  i  divja 
rata.  M.  Vetrani(^  1,  14.  Boboviiik,  fiearia  ranun- 
culoides.  Ciis.  res.  muz.  18.52.  2,  47.  B.  Sulek, 
im.  20.  sedum  telephiurn  L.  i  sedum  maximum 
Echb.  B.  Sulek,  im.  20. 

BOBOVNAK,  m.  telephium.  isporedi  boboviiik. 
Od  prosloga  rijeka .  izmedu  rjecnika  ti  Bjelosti- 
jenciu'u  (telephium),  Jambresiievu  (telephium,  u 
dodatku) ,  u  Stulicevu  (telephium)  i  u  Vukovu 
(sedum  telephium).  Bobovnak,  sedum  telephium 
L.  G.  Lazic  129.  sedum  maximum  Sut  J.  Paiicic, 
flora  biogr.'  450.  ii  jednoga  2>isca  jos  je  i  vero- 
nica beccabunga  L.  i  cardamine  pratoiisis  L.  i 
nasturtium  aquaticum  Wallr.  B.  Sulek ,  im.  20 
bobovnak  vrtni,  lepidium  sativum  L.  B.  Sulek, 
im.  21.  bobovnak  ,zdeiicni',  nasturtium  officinale 
EBr.  B.  Sulek,  im.  21.  —  govori  se  i  bez  v  u 
ugarskih  Hrvata:  boboiiak.  Vijeiiao  1878.  69.  2. 
B.  Sulek,  im.  482. 

BOBOVO,  n.  mjesto^blizn  planinc  ^ubicne  iz- 
medu Tare,  Drinr  i  Vehotine:  Taru  vodu  zdravo 
prolazise,  dok  izisli  na  Bobovo  ravuo  .  .  .  i  haj- 
duci  zdravo  pregazili  sve  Bobovo  i  Ogradeuicu 
i  Lubicuu  zelenu  planinu.  Ogled,  sr.  255.  Nosite 
me  u  selo  Bobovo.  Pjev.  cm.  194. 

BOBOVSKI,  adj.  sela  Bobove.  Bobovska  op- 
stina. K.  .Tovanovic,  rec.  180. 

BOBR,  m.  fiber,  castor,  vidi  dabar,  .s  kojim  je 
jednoga  postana.  samo  u  rjecnicima  Mika^inu 
(21''.  54».  )Hi  prvom  wjcstu  stoji  ,bobra',  nli  ie 
grtjeskdiii  biti  sustav(cno  a,  kojim  moze  bili  da 
.vp  hiio  pokazati  gen.)  i  u  Stulicevu. 

BOBEINA,  /.  librina  caro.  .sauto  u  Stulicevu 
rjecnika, 

BOBEOV,  adj.  fibrinus.  samo  u  Stuliicvu  rjei'- 
niku. 

BOBEOVINA  ,  /.  fibrina  pelUs.  samo  u  Stuli- 
cevu rjccniku. 

BOBUC,  w.  vicia  narbonensis  L.  Gas.  ces.  muz. 
J.852.  2,  47.  B.  Sulek  im.  21. 


BOBUG,  m.  rijeka  ncgdje  blizu  Podgorice  i 
sela  Gorice  u  Crnoj  Govt,  u  pjesmi:  Koliko  je 
sila  uvatila  od  Gorice  do  vodo  Bobufia.  Pjev.  cr. 
142. 

BOBUGATI,  b6bufam,  impf.  spumam  abundo 
agero.  samo  n  Stulicevu  rjecniku  (sa  znacenem 
koje  je  stav(eno).  isporedi  bobu6iti  se. 

BOBUGITI  SE,  bobucim  se,  impf.  bulliro,  iz- 
bijati  bobuke.  vidi  bobuk,  od  cega  je  i  postalo. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu 
rjecniku  (gdje  je  bez  se,  spumam  abuiide  agere). 
Udari  stapom  vodu  od  jezora  .  .  .  Na  strasni  uda- 
rao  vidjo  so  sejaninu  k'o  da  je  po  svoj  zom|i 
tresi'ia  ustala,  i  vidje  tu  vodu  vreti  i  bobucit  se 
na  klokune  i  valovo.  I.  Dordic,  ben.  167. 

BOBUOENE,  n.  crepitus,  murmur,  isporediho- 
butiti.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (SSSi)  ,bobut- 
tejnje'  oxaestuatio)  i  u  Stulicevu  (,bobutonje',  sa 
znacenem  koje  je  siavfeno). 

BOBUK,  m.  bulla,  klobiik  (na  vodi).  u  jednoga 
pisca  prosloga  rijeka  i  u  Vukovu  rjecniku.  Od 
kor.  bab,  nadimati  se.  isporedi  bebuk.  Ee§etom 
skup]a  vodene  bobuke.  J.  Eajic,  pouc.  1,  5. 

BOBUl^ICA,  /.  pilula.  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka. Jest  (istina)  pica  vele  potrebita  zarad  zi- 
vota  coecjega,  prem  da  on  ne  ce  prozvakati  ju 
kako  no  bobujicu  gorku,  ali  korisnu  bolesniku. 
M.  Eadnii  292.  Postanem  od  bijba. 

BOBUNAK,  m.  veronica  beccabunga  L.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im  21.  is- 
poredi  bobovnak  i  boboiiak ,  od  cega  ce  biti  i 
■postao  promijeniosi  se  u  glasovima. 

BOBUSA,  /.  1.  rieko  mjesto  xiv  vijeka  blizu 
Gtidimjc,  moze  biti  selo  koje  je  i  sada  ondje,  na 
karti  ,Babus"  na  Sitnici.  ,Na  drumt  ^ase  Bobuse' 
isla  je  meda  Gadlmfi.  Mon.  serb.^182.  Danicic 
1,  53.  —  2.  vicia  narbonensis  L.  B.  Sulek,  im.  21. 

BOBUSAG,  bobusca,  m.  neka  bifka  u  Dalma- 
ciji.   Gas.  ces.  muz.  1852.  2,  47.   isporedi  bobusa. 

BOBUT.  m.  sambucus.  u  Belinu  rjecniku  (u 
drugom  izdanu  2,  288'')  i  u  dva  pisca  nasega  vre- 
mena: sambucus.  Gas.  ces.  muz.  1852  2,47.  vi- 
burnum opulus  L.  B.  Sulek,  im.  21. 

BOBUTITI,  bobutim,  impf.  crepitare,  murmu- 
raro,  klokotati.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (353''  ex- 
aestuare,  gorgogliare,  il  rumoreggiare  dell'  aqua, 
che  esono  da  luogo  stretto)  i  Stulicevu  (crepi- 
tare, murmurare).  Postana  kojega  je  bobotati. 

1.  BOCA,  /.  xantliium  spinosum  L.  J.  Pancic, 
flora  biogr.'  450.  Samo  u  nase  vrijeme.  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  je  samo  plantae 
pungentis  genus).  Mesaju  lekovite  trave  kao :  ru- 
jiku  i  bocu.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  15.  Bijela 
boca,  xanthium  strumarium  L.  i  criia,  xanthium 
spinosum  L.  B.  Sulek,  im.  21. 

2.  BOCA,  m.  ime  musko,  hyp.  Borisav.  Pohodi 
u  Jagodiiiu  svoj  dug  traziti  od  Boce  Prokupca- 
nina.  Djel.  prot.  25.  isporedi  Bocin. 

3.  BOCA,  /.  pila,  lagena,  lopta,  staklo  (sud). 
Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  boca,  a  samo  je  i 
zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  boce,  biicom. 
—  Od  tat.  boccia  (a  oba  recena  znacena),  mlet.  tal. 
bozza.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Voltigijinu  (samo  fiasche)  i  u  Vukovu 
(samo  lagena).  —  1.  pila,  lopta.  samo  u  jednoga 
pisca  xvii  vijeka:  Koji  se  igraju  kotr|ke,  promi- 
I'luju  boce,  i  bivsi  oni  koji  je  izgubio  izvrgao  iz 
ruko  bocu  zlocestu ,  kada  nega  dode  red ,  uzme 
dobru  M.  Eadnic  564.  —  2.  lagena,  hocuH,  bo- 
tuja,  gostara,  staklo  (sud),  sklcnica.  Vidi  u  jednoj 
boci  jedan  veliki  grozd.  J.  Banovae,  pred.  9.  Ima- 


BOCAK 


467 


boCan 


dijahw  jedno  samo  oko,  ali  ue  iiosijau  ga  na  celu 
kako  druzi,  nego  u  spegu  bocu  u  jodnoj  skafcu- 
)ici  zaklopjeno.  A.  d.  Bella,  razgov.  215.  Metni  u 
jednu  boon  caklenu.  J.  Vladmirovif,  lik.  25.  Punu 
bocu  vode.  28.  Boce,  gostarice,  ainije.  A.  Kacic, 
korab.  226.  Na  ti  bocu  ovu  vode  ladne.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  614.  Pod  pazulio  bocu  trusovine.  2,  612. 
Za  te  dase  dvije  boce  blaga.  4,  22.  Boca  je  strasni 
sud.  Nar.  posl.  vuk.  28. 

BOCAK,  boqka,  m.  xautliiiim  .spinosum  L.  i 
carduus  L.  B.  Sulek,  im.  21. 

BOCANE,  ».  dem.  punctio.  isporedi  bocati.  Od 
XVII  vijeka,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukotnt.  — 
a)  u  pravom  smislu:  Buduci  dostojni  probodena 
sulicom  tuzimo  se  od  bocana  djetiiiije.  M.  Eadnic 
222.  Bocane  bus  niti  ubija  niti  truje.  D.  Obrado- 
vic,  bas.  131.  —  b)  u  prenesenom  smislu:  aa)  kad 
savjest  grize  koga :  Oua  bocaiia  svisti  i  duso  vaSo. 
F.  Lastric,  svet.  111.  —  hh)  kad  ko  rijecima  hoca 
koga:  Gdi  je  nesklad  i  bocaiie  ostrim  ricma.  F. 
Lastric,  od'  320. 

BOCANEVCI,  Bocanovaca,  m.  pi.  selo  u  Slavo- 
niji  u  podhipaniji  osjeckoj.  Pregled  100. 

BOCA  TAN,  bocatna,  adj.  salsus,  slan,  samo  o 
vodi.  vidi  bucat.  u  jednoga  pisca prosloga  vijeka: 
Bog  za  uzdarje  licgove  poniznosti  ciiiase  ga  (oriz) 
ploditi  joste  usrid  bocatni  voda  I.  J.  P.  Lucie, 
isk.  14.  Vino  obicavase  primisivafci  sada  s  kva- 
sinom,  sada  s  vodom  bocatnom.  15.  i  sada  it  l)al- 
maciji.  M.  Pavlinovic. 

B(JCATI ,  bi'Jcam ,  impf.  dem.  bosii ,  pungere, 
stimularo.  ()d  prosloga  rijeka,  ismedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  a)  u  pravom  smislu :  kona  ostru- 
gama:  Ostrugami,  kojim  se  koni  bocaju.  A.  Kaiii- 
zlic,  uzr.  219.  —  b)  u  prenesenom  smislu:  aa)  um- 
nijem  nacinom  kao  poticati  koga  da  sto  iicini: 
Po  nadaiiu(ci)  izuutri'iim,  kojim  ticp,  boea  i  na- 
pomiiia  u  srou  i  panioti  onoga  holicu,  onoga  usil- 
nika,  otimaoca,  lupeza,  da  so  ostauu  zloca.  F. 
Lastric,  od'  93.  —  bb)  kao  zajedati  koga  zabav- 
jajuci  mu  sto ,  koreci  ga ,  vellicare :  Ciiii  uii  se, 
svi  6et6  uaci  dosta  rana,  kojim  j'e  ovo  trno  ra- 
nilo  dusu  vasu,  i  tako  cete  se  zastiiliti  bocati  Zu- 
dije  poradi  sto  trazau  kriva  svidocanstva.  F.  La- 
stric, ned.  179.  —  cc)^o  saijesti,  kad  koga  grize, 
stimulare ,  mordere :  Sto  smucuje ,  boca  i  grize 
covika  u  dusi.  F.  Lastric,  ued.  50.  Bocace  i(h) 
kad  kad  svijest.  52. 

BOCE ,  adt\  punetim ,  bodimice.  samo  u  Jam- 
bresiceva  rjccnikii  (,bodcze'). 

BOCIKA,  /.  vidi  boca  2)od  1.  B.  Sulek,  im.  21. 

BOCLN,  adj.  sto  p)ripada  Boci  (vidi  Boca  pod  2). 

Vinograd    kod  Bocine    kuce.    Sr.  Nov.   1872.  448. 

BOCIvA,  /.  vidi  boca  pod  1.  u  Srbiji  (oko  I^es- 
kovca).  M.  Bm-ovic. 

BOCKANE,  n.  dem.  bocane.  isporedi  boekati. 
Od  XV 11  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Velicanstvo,  tko  ga  posiduje  nedostojno,  jest  mu 
bockaiie  od  muka.  M.  Badnic  51. 

BOCKATI,  bockam,  impf.  dem.  bocati.  Ud  pros- 
loga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  a)  a 
pravom  smislu:  Jer  boekati  ne  (dine)  nozevi  mare. 
J.  S.  Eejkovic,  kuc.  331.  Moz'  ga  u  zivac  nozem 
boekati.  S.  j^ubisa,  pric.  71.  XJzese  boekati  ga 
iglom.  M.  D.  Milicevic,  jiir.  99.  Da  bi  zito  bilo 
jedro,  saraju  pecenieu  bockaju6i  je  drenovim  dr- 
vencetom.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  49.  Pomoz'  bore, 
moj  kordcu !  sada  no  cu  tebe  ostrogom  boekati. 
Nar.  pjes.  istr.  1,  43.  —  b)  u  prenesenom  smislu : 
aa)  vidi  bocati  piod  b,  aa:  Uuutrne  u  srcu  na- 
daimuce  bockalo  ga  je  da  ne  otide.  B.  Cuceri  129. 


—  bb)  vidi  bocati  2)od  b,  bb :  Oesto  bi  ga  boekali 
i  podrugivali  se  s  liim.  A.  Kalic  339. 

BOCMAN,  m.  panis  furfureus.  samo  m  Vukovu 
rjedniku.  gdje  je  i  znacene  koje  jc  stavjeno,  i  jos 
se  dodaje:  ,U  Loznici  jekmekfcijo  imale  su  otprije 
prvo  obiene  somune,  ili  simite,  po  tom  natrenike, 
pa  oiida  bocmane'.  Rijecje  tuda:  imajuje  i  Busi 
(bosman,  brasnenica)  i  Slovaci  (bosman,  veliki 
kolac) ;  moze  biti  od  tur.  batman,  mjcra  kojom  se 
hjeb  mjeri.  po  tome  bi  bocman  bio  hjeb  neke  mjere, 
a  od  brasna  kakoga  mu  drago. 

BOCNUTI,  bocnem,  pf.  dem.  pungore.  Od  jiros- 
loga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Srno 
ditej,  ter  ju  bocne.  A.  Kaniilic,  roz.  7.  Pcela  ga 
(medijeda)  bocne  u  gubicu.  D.  Obradovic,  bas. 
130. 

BOCOTINA,  /.  punetus.  isporedi  baeotina.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Ne  6iui  scjene  od  re- 
ceiia  i  mrmjana  }udskoga,  jero  su  bocotine  koje 
ti  mogu  ciniti  malu  stetu.  M.  Radnic  15. 

BOCUN,  bocuna,  m.  vidi  boca.  samo  u  Vukovu 
rjecnika  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Ornoj 
Gori).  _ 

1.  BOCA,  ime  ce^adetu,  mu.ikom  li  Hi  zenskom, 
ne  zna  sc.  postanem  je  hyp.  od  Borisav  Hi  Bori- 
sava  ill  od  koga  god  imena  koje  se  pocine  glaso- 
rima  bo.  Jirije  nasega  vremena.  S.  Novakovic, 
pom.  45.  isporedi  Boean. 

2.  BOCA,  /.  vidi  baoca. 

3.  BOCA,  /.  u  jijcsmi  mjesto  Foca,  Voca,  moze 
biti  stamparskom  grijeskom  pomijesavsi  iirilsko 
B  i  V.  I  od  Boce  ravnc  i  Tasli^o.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  443. 

1.  BOCAC,  Bocca,  m.  ime  injeslima:  selo  s  gra- 
dicem  na  Vrbasu  blizu  Varcar  -  Vakupa  u  sadas- 
nem  okrugu  travniikom,  kotaru  jajackom.  Zera|op. 
bos.  25.  Statist.  69.  Bocca.  S.  Novakovic,  obi.  100. 
i  ,/o.s  jedno  u  istom  kotaru.  Statist.  69.  i  jedno  u 
okrugu  i  kotaru  banoluckom.  33. 

2.  BOCAC,  bocea  (bosca),  to.  1.  dem..  bodac, 
punctiuncula.  samo  u  Jamhresieevu  rjecniku  (,bod- 
checz').  —  2.  tribolium  Mac-Leay.  J.  Slosor,  kor. 
549. 

BOCACI,  Bocaka,  m.  pi.  .selo  u  Ilrvatskoj  u 
podzupaniji  zlatarskoj.  mjestani  govore  kajkavski: 
Bocaki.  Schom.  zagr.  1875.  26.  Pregled  60. 

BOCAt;,  m.  kraj  u  hroatskoj  krajini,  u  neg- 
dasnoj  otockoj  regimeitti,  gdje  je  sada  izmedu 
drugih  nijesta  i  Kosin.  xv  i  xvi  vijeka.  dolazi  i 
u  jil.  pi>  (udma  koji  su  u  nemu.  Malini>,  ki  je 
sveto  Elene  vi.  Bocacilit.  Moii.  croat.  99.  istoga 
vremena  «  knestvu  buskom :  Grad  Kosiii  (,Kosin'), 
ki  je  V  Buzali  v  Bocaci  v  knestvi  buskom.  Mon. 
Croat.  172.  Dasmo  reconoj  crikvi  v  nasom  go- 
spoctvi  V  Bocaci  (, Bocaci')  v  v(e)likih  Psivicih 
polovicu  graccine.  180.  u  spomenicima  latinski 
pisanijem  spomine  sc  xi  vijeka  kao  zupa  u  pi. 
(kao  naprijed):  ,iuppam  Bui/ani  et  Boi,-achi'.  F. 
Kacki,  doc.  88. 

BOCADIR,  m.  selo  u  Hrvatskoj  a  podhipaniji 
zlatarskoj.  Sehem.  zagr.  1875.  26.  Pregled  60. 

1.  BOCAN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik 
II.  12,  16.  52.  84.  125.  I'ostanem  moze  biti  od  Boca. 

2.  BOCAN,  m.  ciconia,  strk.  samo  u  Mika}inu 
rjecniku  (21b.  228b.  589b).  isporedi  bocan.  iVie- 
znana  postana ;  ima  i  u  Ceha :  bocan,  ti  Po^aka : 
bocian. 

BOCAN,  bocna,  in.  vidi  bocan  piod  2.  samo  u 
Stulicevti  rjecniku  (,bocsanj')  s  genetivom  kaki  je 
stav^eii. 


bo6ar 


4G8 


boda6 


BOCAE,  BoJ'ilra,  «i.  selo  it  Batiatu.  §om.  prav. 
1878.  95. 

BoCknE,  n.  rixatio.  isporedi  biCiti  se.  samo 
u  Vukocu  TJei-niku. 

BOCICA,  /.  dem.  boca.  od  proUoga  rijeka.  Akce- 
nal  sc  ne  mije)\a,  samo  su  i  oba  zadna  sloga  duga 
u  gen.  pt.:  bodica.,  o  namo  i  zadni  u  gen.  i  instr. 
King  :  buticP,  boticoni.  Oiiu  mast  poplavi  porom, 
tor  saiani  u  jednoj  boiici.  J.  Vladmirovid.  lik.  19. 
Evo  ti  ova  botica  puna  vode.  Nar.  jirip.  vuk.  147. 

1.  BOCIC,  »i.  !?;!e  i  prezime.  od  xv  rijeka.  is- 
poredi BoCa  pod  1.  —  a)  prezime :  Vitko  Bof  i6b. 
Mon.  eroat.  77.  —  2.  ime:  Bofifi  MilovanoviA.  Sr. 
Nov.  1808.  227. 

2.  BOCIC,  m.  dem.  bok.  samo  n  rjecnicima  Be- 
linu  (SIS")  i  StuUcevu. 

BOCIN,  m.  ime  musko.  xiii  vijeka.  Postanem 
maze  bill  od  imena  Bo£a,  koje  vidi.  Bo6int  Pra- 
setidt.  Mon.  serb.  40. 

BOCINA ,  /.  attgm.  bok.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mi- 
jena  u  gen.  pi.:  b6fcina,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  II  gen.  i  instr.  sing. :  bicinS,  b6cinom.  Pro- 
klete  bile  tvoje  bocine,  koje  su  bUe  uvik  pune 
svake  necistode !  £).  Kapii  4.  Jedva  nogu  krenu, 
dojde  voda  do  bocina.  139.  Na  pomazane  bocina. 
B.  Leakovi6,  nauk  222.  Nu  (vunii)  najtanu  trbuh 
i  bo6ine  i  trgovcu  najvi'idniju  tine.  J.  S.  Rejko- 
vi6,  ku6.  230.  Udario  ga  u  bocinu.  Vuk,  rjec.  38>>. 

BOCINAC,  Bocinca,  m.  neko  mjesto  pod  vino- 
gradima  i  livadama  m  Srbiji:  jedno  u  oknigu 
pozarevackom ,  drugo  ti  cuprijskom.  Vinograd  u 
Bocincu.  Sr.  Nov.  1866.  161.  Livada  u  Bocincu. 
1875.  1348, 

BOCINCI,  Bocinaca,  m.  pi.  neko  mjesto  koje  se 
samo  po  imenu  pomine  prije  nasega  vremena.  S. 
Novakovid,  pom.  126. 

BOCIN&C ,  »».  prezime.  xiii  vijeka  isporedi 
Bocin.  Mon.  serb.  4.  Danifiid  1,  68. 

1.  BOCITI,  bocim,  impf.  curvare,  kriviti,  sa- 
vijati,  previjati.  u  nekih  pisaca  nasega  vremena. 
Rijec  nije  sa  svijem  pouzdana.  postanem  bi  bila 
od  bok.  isporedi  bociti  se.  —  1.  prelazno:  Turi 
vrelo  u  liedra  mu  jaje ;  przi  jaje,  suzaii  poigraje ; 
.  .  .  sazegla  rebra  suzai'i  boci.  Osvet.  4,  16.  — 
2.  sa  se,  refleksivno:  Da  b'  i  st'jeua  proplakala 
tvrda,  kamo  1'  ne  6e  ka  se  jadom  boci,  silenikom 
dvorec  c'jele  noci.  Osvet.  1,  27.  Kakono  se  boce 
rodioci,  kad  ostanu  s'jedi,  neveseU,  bez  zamjene. 
2,  60.  All  glava  ne  hce  slecef  s  trupa;  krv  se 
to6i,  zrtva  grce  boci.  4,  63. 

2.  BOCITI  SE,  b6cim  se,  impf.  obniti,  rixari. 
od  XIII  vijeka,  izmedu  rjeenika  u  Mikajinu:  ad 
latus  ire,  bedriti  se  (21b);  u  Stidicevu:  oblique 
incedere;  u  Vukovu:  rixari;  uDanieicevu:  ringi, 
obniti  (1,  68.  3,  559).  isporedi  bociti.  —  Postanem 
od  bok.  isporedi  beciti,  bacati.  —  1.  obniti,  opi- 
rati  se,  siiprotiviti  se.  to  ce  biti  u  najstarijem 
primjeru:  Aste  li  .  .  .  i  jeste  bocitb  se  i  pritb 
se,  .  .  .  da  izgonetb  jego  iz  manastvrja.  Sava,  tip. 
hil.  glasn.  24,  190.  tip.  stud,  glasn.  40,  149.  — 
2.  certare,  tjernti  se  s  kirn  oruzjem,  biti  se:  Svu 
jakosti  silu  skupi,  da  se  s  Eosim  bije  i  boci.  J. 
Krmpotic,  kat.  59.  —  3.  rixari,  kao  svadati  se, 
rijecima  se  tjerati:  On  se  boci  s  I'lime;  oni  se 
bo6e;  oni  se  boce  medu  sobom,  izmedu  sebe. 
Vuk,  rjec.  38i>. 

BOCJI,  adj.  lateralis,  sto  pripada  boku.  samo 
u  rjecnicima  Belinu  (4261')  {  StuUcevu.  isporedi 
bo6ni. 

BOCKA,  /.  ac^.  igla  bez  usica  a  s  glavom,  ba- 


tuSka,  babjaca,  iioda.  u  na^e  vrijeme,  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori).  je  li  doista  adj.,  kako  Vuk 
bifezi,  maze  se  sumnati.  Postanem  maze  biti  od 
baofa,  pa.  je  ao  sazcto  u  o,  a  u  znacctlu  uzeta 
joj  glava  kao  drzak  u  maia.  Cijode  ill  boiiko  ill 
bumbafe.  D.  Popovii,  pozn.  162. 

BOCKINCI,  B6ckinaca,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  oyeckoj.  Prcgled  101. 

BOCKOR,  m.  vidi  opanak.  u  ugarskih  llrvata. 
od  mag.  bocskor.  Nos  ima  kot  bofekor.  Jacke  236. 

BOCKOVAC,  Bofkovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
■podzupaniji  krizevaikoj.  mjestani  govore  kajkav- 
ski  Bofikovec.  Schem.  zagr.  1875.  178.  Pregled  66. 

BOCnI,  adj.  lateralis,  u  nase  vrijeme  u  kni- 
ievnika.  Bo6no  rebro;  boCni  §av.  J.  Panfiid,  flor. 
biogr^.  434.  Ruko  jedre  za  bofina  rvana.  Osvet 
2,  46. 

BOCNICA,  /.  rijeka  koja  utjece  u  Drim,  ne- 
daleko  od  Decana.  xiv  vijeka.  Na  Bofitnicu,  kako 
pristaje  u  Drimt.  Glasnik  ii.  12,  101. 

BOCNAK,  m.  theca  ampularum,  sprema  za  boce. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori). 

BOCI,  B66a,  m.  pi.  ime  selima :  a)  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  krusevaikom.  U  Bocima.  M.  D.  MiliAevic. 
mjestani  govore  akus.  i  za  nom. :  Bo6e.  K.  Jova- 
novi6,  rec.  131.  —  b)  selo  u  Bosni  blizu  Zovika 
u  okrugu  zvornickom:  Bo6i.  Statist.  86.  pogrjeska: 
Boci  Statist.  132.  takoder  akus.  i  za  nom.  Bo6e. 
Schem.  bosn.  1864.  24. 

BOCIN,  m.  tako  zovu  djeda  u  Dalmaciji  po 
ostrvima.  M.  PavUnovid. 

BOCKA,  /.  georgina  variabilis  Willd.  u  ugar- 
skih Urvata.  Vijenac  1878.  692.  B.  Sulek,  im.  482. 

1.  BOD,  m.  genus  picturae  ope  acus,  nekdkav 
vez.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  —  Od  bosti. 

2.  BOD,  m.  vidi  bad  pod  2.  scopulus.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  koji  ce  sam  biti  tako  pro- 
mijeiiio  bad  misleci  da  tako  treba  (da  bi  iinao 
otkle  izvesti  po  svojoj  misli  ime  Boduo).  Ter  mi 
omrzne  ta  vitoski  bod  i  podem  na  Vis.  S.  ^iU- 
bi§a,  pric.  12. 

BODA,  /.  1.  kao  silo,  ali  debelo,  cim  se  buse 
rupc  na  opancima  za  uputu,  punctorium.  u  Sr- 
biji. L.  Lazarevid.  L.  Stojanovic.  isporedi  probo- 
jac,  zumba.  —  2.  vifuske,  kojima  se  jede  u  Bosni. 
Zemjak  1871.  br.  2. 

BODAC,  boca,  m.  punctus,  pungens,  stimulus. 
Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. :  bodaca.  Pred  c  ot- 
■pada  d,  ali  ga  neki  i  pisu.  —  1.  pleuritis,  bo- 
dezi,  probadi,  protisli.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjee- 
nika u  Mikalinu,  Belinu  (5721)),  Bjelostijencevu 
(kajkavski  bodec),  Jamhresicevu  (bodec)  i  u  Stu- 
Ucevu. Od  gute  skucase,  od  fibre,  od  bocUi.  M. 
Marulic  152.  Ozdravjen  od  ponte  iU  bodca.  B. 
Kasic,  ign.  102.  Protiva  bodcu  ili  ti  sangiji.  A. 
Kanizlic,  bogojub.  481.  —  2.  pungens,  koji  bode, 
u  znace.Hu  tako  opcenitom,  po  kom  bi  bodac  mogao 
biti  i  covjck  i  rogato  zivince,  samo  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku;  a  u  Vukovu  s  dodatkom  ,n.  p.  vo', 
i  to  je  vo  koji  dobro  bode,  koji  boduci  se  s  dru- 
gini  nadjaca.  —  3.  stimulus,  cim  se  bode,  ostan. 
samo  u  rjecnicima  Voltigijinu  i  StuUcevu. 

1.  BODAC,  boddca,  m.  1.  cim  se  bode,  stylus 
acutus.  samo  u  Belinu  rjecniku.  —  2.  koji  bode, 
n.  pr.  vo,  bos  petulcus.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjeenika  samo  u  Vukovu.  Ako  je  vo  prije  bio  bo- 
dac. D.  Danicic,  2moj.  21,  29. 

2.  BODAC,  boddca,  )n.  mreza  u  koju  se  uk]eve 


BODACIC 


4G9 


BODEZ:^rV 


vece  hvataju  u  Crnoj  Gori,  retis  genus,  savio  w 
Vukovu  rjecniku.  isporedi  bodar,  bodarac.  Posta- 
nem  ce  tesko  biti  od  bosti,  nego  moze  hiti  istoga 
kojega  je  obod,  izguhivsi  sprijeda  o. 

BODAClt,  m.  vidi  Budaci6. 

BODACITI,  bidacim,  pf.  pugione  aliquem  fe- 
rire,  uboufi  koga  bodacem  (isporedi  bodac  pod  1). 
savio  u  Stiilicevu  rjecniku. 

BODALI&TE,  n.  cim  se  bode,  punctorium.  samo 
u  Jambresicevii  rjecniku  (,bodalische'). 

BODAl^i,  bod)a,  m.  nekakva  trava  bodlikava  u 
Crnoj  Gori.  u  Vukovu  rjecniku. ^C3.rim\s  L.  i  ken- 
trophyllum  lanatum  Dec.  B.  Sulek,  im.  21.  ,bo- 
daj  budobi,  stricak  dugackih  bod}ika'.  21.  pi. 
bodji,  folia  acerosa.  21. 

BODAN,  bodna,  adj.  pungens.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (bodni,  punc- 
torius  1,  1000b),  Yoltigijinu  (bodni,  stechend)  i 
Stulicevu  (bodan,  pungens).  Sitami  bodnimi  sple- 
ten  kraj  potoka.  t>.  Barakovic,  vil.  304.  Topirice 
i  bodne  rauhe.  J.  Kavanin  409. 

BODAR,  bodara,  hi.  retis  genus,  indi  2.  bodac. 
M  Crnoj  Gori.  1^.  Kovacevid. 

BODARAC,  bodarca,  »f.  vidi  bodar.  u  Crnoj 
Gori.  \i.  Kovacevii. 

BODATI,  bodam,  impf.  pungere.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Valom  priti  lieka,  a  I'leka 
batkom  boda.  J.  Kavanin  197. 

BODAVICA,  /.  u  zagoneci  o  kravi:  Cetiri  ce- 
tirice,  peta  sesta  klapavice,  sednia  osma  bodavice. 
Nar.  zag.  nov,  103. 

BODEC,  bndeca,  m.  neka  mala  rihn,  koja  bode. 
u  Dubrovniku.  L.  Zore,  rib.  18. 

BODEGRAJ,  m.  selo  m  .slavonskoj  krajini  blizu 
Nove  Gradiske.  Schem.  zagr.  1875.  52.  RazdjeJ. 
kr.  23. 

BODEL,  »n.  dipsaous  sylvestris  L.  B.  Sulek, 
im.  21.  _ 

BODENIK,  bodenika,  m.  confossus,  covjek  ubo- 
den.  u  jednoga^  pisca  xvii  vijeka.  Ne  moguc  vilu 
zabiti,  ka  resi  Sibenik,  ni  ranu  zaviti,  ka  jure 
nima  lik,  gram  kako  bodenik  Trogiru  po  miri. 
D.  Barakovic,  vil.  261. 

BODENE,  n.  punctio.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mika^inu  (gdje  najprije  i  dolazi,  sti- 
mulus, stimulatio,  punctio),  u  Belinu  (punctio 
596».  stimulatio  709"),  u  Bjelostijencevu  (punctio, 
stimulatio),  u  Jamhresicevu  (punctio  1,  813),  u 
Voltigijinu  (stupfen),  u  Stulicevu  (punctio)  i  u 
Vukovu  (punctio).  —  a)  u  pravom  stnislu:  Sva- 
kim  boderiem  iglice,  kojom  sije.  A.  Kanizlic,  uzr. 
149.  —  b)  u  prenesenom  smislu,  u  dnsi:  Napu- 
nimo  se  nemira  i  straha  od  bozje  pravde,  .  .  .  cu- 
timo  )uto  bodene  u  svako  doba  i  u  svakom  mjestu, 
i  u  odru  i  za  trpezom,  i  u  kuci  i  izvan  kuce. 
Besjede  kr.  65.  I?odene  od  skrbi,  tuge,  nevo}e. 
Bjelostjenac  21*. 

BODES,  m.  lignyodes  Schonh.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Sloser,  kor.  640. 

BODEZ,  m.  punctus.  samo  u  instr.  bodezom, 
punctim,  bodimice.  samo  u  Belinu  rjecniku :  raniti 
bodezom.  596i>. 

1.  BODEZAN,  b6dezna,  adj.  pungens,  bodezan, 
bodezfiv.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(595l>),  Voltigijinu  (14)  i  Stulicevu.  A  pak  nega 
(maca)  vrh  bodezni  (,bodesni')  napravivsi  k  srcu, 
klice :  ovo  plata,  koju  stize  svak  pod  stigom  od 
}uvezni.  A.  Cubranovic  158.  Vrh  lijeve  se  noge 
drzi  vas  kolicak  vitez  bijesni,  a  uzdignut  lakat 
drzi  britke  sab}e  vrh  bodezni.  I.  Gundulic  545. 
Zemja  bodezne  plodi  drace.   D.  Palmotic,    christ. 


327.  OStra  od  trna  i  bodezna  }uta  kruna.  600.  IT 
bodezne  bjeXi  drace.  I.  Dordii,  ben.  201. 

2.  BODEZAN,  bodezni,  /.  cuspis,  o.Har  vrh.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (acumen 
29a.  cuspis  596^1)  i  Stulicevu  (gdje  je  i  zenskoga 
i  muskoga  roda,  gen.  bodezni  i  bodezna,  acies, 
cuspis).  —  a)  u  pravom  smislu:  Bodezan  k  srcu 
obrati  svom  zlotvoru  nesmi|eno.  I.  GunduHA  545. 
Bodezni  od  zgar  }utu  ranu  u  stegno  mu  taj  cas 
poda.  545.  Naostrise  svoje  jezike  jak  bodezan 
maca  ognena.  I.  Dordic,  salt.  206.  —  b)  incitatio, 
kao  podbadane.  Srjed  razblude  car  udesan  kad  i 
rukom  svom  ubije  —  vojstva  malu  za  bodezan 
(,bodesan')  —  zene  sebi  najmilije.  J.  Kavanin  238. 

BODEZOM,  vidi  kod  bodez. 

BODEZ,  m.  1.  pugio,  woi  tanak  i  si}at,  kojim 
se  bode,  a  ne  sijece.  od  xv  vijeka.  izmedu  rjec- 
nika u  Vrancicevu  i  Bjelostijencevu.  Ott  jeza 
kozu,  jeze  imatt  jako  bodeze.  Starine  10,  111.  — 
2.  pleuritis,  protisli ,  bodac.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu  (samo  pi.  bodezi  2111) 
i  u  Vukovu  (gdje  je  sing.,  a  u  zenskomu  rudu, 
s  dodatkom  da  se  govori  u  Srijemu).  Kad  navali 
srdobo}a  na  covika,  al  groznica,  .  .  i  od  glave 
juta  bolest  i  bodeii  sa  s  kasjom  P.  B.  BakSifi 
221.  M.  Lekusic  160.  BodeXi  u  :^eskovcu  sto  i 
protisli.  M.  Durovii.  —  3.  punctio,  bodene.  u  op- 
cenitom  znacenu  u  Stulicevu  rjecniku.  Er  sam  se 
cudila  koji  joj  se  (macki)  bodez  dogodio,  da  me 
ovako  ocebrskala.  M.  Vodopii  u  Dubrovn.  1868. 
188.  —  u  pirenesenom  smislu  pi.  bodezi  od  tuga 
i  nevoja,  aculei  sollicitudinum.  Mika}a  22*.  Bje- 
lostjenac. —  4.  cavillator,  koji  bocka  rijecima.  u 
Hercegovini.  N.  Ducic. 

BODEZAK,  bodeSka,  m.  dem.  bodez  (pod  1), 
pugiunculus.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (kaj- 
kavski  ,bodezek'). 

BODEZAN,  bodezna,  adj.  pungens.  isporedi 
bodezan,  bodezjiv.  a)  o  macu,  kop(u:  Kopjajim 
se  sjahu  i  meci  bodezni.  M.  Marulic  13.  Gdi  no 
prizimahu  kopja  bodeznoga.  59.  Kopja  bodezna 
svud  lete.  D.  Barakovic,  vil.  79.  Orlovi  krejuti 
na  kop)i  bodeznih.  111.  Svaki  sablu  pass,  bodezni 
mac  u  svih.  B.  Krnarutic  12.  Mac  bodezni  ti  vi- 
teski  buduc  smrti  razlomio.  I.  Kanavelic,  iv.  55. 
—  b)  0  trnu,  ckaju  itd.  Kud  projdes,  vazdi  je 
bodeznih  osinac.  D.  Barakovic,  vil.  253.  Vrh  bo- 
dezne sparozine  cesto  bi  se  on  stavio.  I.  Kana- 
velic, iv.  26.  Tko  pojem  drace  Jute  al  bodezno 
trno  sije.  A.  Vitajic,  ost.  278.  —  c)  o  ratu,  boju, 
u  kom  se  bode  koplima:  U  bodezne  rati  prez  koiia 
ne  gre  se.  D.  Barakovic,  vil.  79. 

BODEZIStA,  n.  pi.  dva  sela  u  Bosni  u  okrugu 
zvornickom  blizu  Brck<^a:  jedno  Gorna  Bode- 
zista  a  drugo  Dona  Bodezista.  Schem.  bosn.  1864. 
24.  26.  pogrjeska  Boderista.  Statist.  86.  132.  ispo- 
redi Bodeziste. 

BODEZiSTE,  w.  selo  u  Hercegovini  u  Gacku. 
Statist.  113.  V.  l^esevic.  isporedi  Bodezista. 

BODEZJIV,  adj.  pungens,  bod{iv.  od  xvii  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (acutus  29*.  55*'. 
pungens  595'')  i  u  Stulicevu  (pungens).  —  a)  o 
draci:  Ono  lice,  gdi  mi  siva  u  ruzicah  zora  bUa, 
sad  je  draca  bodezjiva.  I.  Gundulic  231.  Draca 
bodezjiva.  I.  Kanavelic,  iv.  25.  Koji  si  hotio  biti 
uboden  bodezlivijem  dracam.  V.  M.  Gucetic,  pohv. 
27.  Druga  kruna  bijase  spletena  od  draca  bodez- 
jivijeh.  Besjede  kr.  29.  Usred  drace  bodezjive.  I. 
Dordic,  ben.  200.  Izvadi  iz  srca  ostalijem  ovu 
dracu  bodezjivu.  B.  Cuceri  303.  —  b)  o  smrijeku : 
Bodezjivi  smrijeci  sta  su?  J,  Kavanin  28.  —  c)  o 
slami :  Polozen  .  .  .  vise  slame  bodezjive  u  jaslijeh. 


B0DE?4IV0 


470 


BODNUTI 


B.  Cuceri  27.  —  d)  o  kostrijeti:  Stav]ah  bodo?,- 
livii  l;nstTot  iia  so.  I.  Dordii,  .salt.  109.  Oblafi  ko- 
iu|ii  oil  li(Hlc/.|ivijoli  licislicti.  M.  A.  Ciufotifi,  pohv. 
210.  Muii  tiji'lo  svojo  kostrotima  bodcX|ivijpm. 
B.  Cucoii  (!.  —  e)  u  jirencsenom  smMii  o  rijet'i, 
imenu  :  Kroijec  tofja  inioiia  cpsaru  bodi>z|iva 
^udjoli  iiavodoso  Pilata  da  ga  osudi.  ^iv.  is.  160. 
Olio  rijoti  l)odG/,}ivo,  oiio  rijofi  isprazno.  Bosjodo 
kr.  ■28(>.  Na  rijei'i  bodoz|ivo.  Mi.sli  krst.  -19.  §to  ('■o 
biti  od  tolikijeh  rijofi  iipprikladnijch,  lazivijeh; 
bodp/.livijob?  B.  Ciicori  116.  Imas  H  u  src.n  dav- 
iiijoh  oniiaza  ijcd  potajan,  koji  so  kazo  na  tvom 
je'zikvi  u  bp.sjodah  bodozlivijoli?  280.  —  f)  adv.  bo- 
doXlivo:  aa)  u  prafom  umislu:  Strijola  izlotjola 
bodezlivo  iz  ruke.  I.  Dordic,  .salt.  430.  —  bb)  u 
jirenesenom  smislu:  Bodoijivo  odgovara.  A.  Kalid 
398. 

BODE^^IVO,  adv.  vidi  kod  bodoXjiv. 
BODE^NIK,  m.  1.  pungens,  fim  .se  bode,  u 
jednoga  2)'»'C«  xvii  vijckn  i  u  Stulicemi  rjeiniku 
(pungens).  samo  o  main:  Niki  nosi  kopje  i  bo- 
deinik  svita'.  B.  Barakovic,  vil.  73.  Kad  biso  vas 
podrt  I'lega  mac.  bodeznik.  354.  —  2.  selo  u  Bosni 
M  okrugu  sarajevskom,  ti  kotaru  viiegradskom. 
Statist.  28. 

BOD16,  VI.  prezime.  ti  nase  vrijeme.  u  Srbiji 
u  Hagibegovcu.  Rat  89. 

BODELICA,  /.  eirsium  acualo  L.  B.  Sulek, 
im.  22. 

BODILO,  n.  stimulus,  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jcka  i  It,  naie  imjemc.  Ubo  ma  i  pre  z  bodOom. 
M.  Drzic  845.  Tesko  ti  je  protivu  bodila  pracati 
SB.  Vuk,  djel.  9,  5.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena  kao  da  je  bajiitiet :  Naperena  pod  oruzjem 
vojska  i  topuzi  i  bodila  bojua.  Osvet.  2,  66. 

BODI^^E,  n.  bod^iva  trava.  u  nase  vrijeme  u 
pjesmi :  Podala  lioj  poste}  trua  i  bodi}a.  Nar. 
pjes.  mikul.  144. 

BODIMICE,  ado.  punctim.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (596^1),  Sttilieevu  i  Vu- 
kovu.  Bodimice  udariti  koga.  Vuk,  rjec.  34^1.  Da 
ga  udre  cordom  bodimice.  Nar.  pjes.  juk.  249. 

BOMN,  m.  ime  mitiiko  xiv  vijeka  i  u  pisaca 
prosloga  vijeka;  ismedu  rjecnika  samo  u  Dani- 
cicevu.  Bodint.  Mon.  serb.  60.  Glasnik  11.  12,  31. 
35.  105.  Bodin,  ki  se  uazva  earoni.  J.  Kavaiiiu 
250. 

BODINOV,  adj.  sto  pripada  Bodinu.  Bodinove 
zene.  J.  Kavaiiin  257. 

BODIROGE,  Bidiidga,  /.  pi.  dva  sela  u  Her- 
cegovini  n  okrugu  mostarskom  u  Jjubomiru.  Sta- 
tist. 107. 

BODITE^j,  m.  qui  fungit.  u  Bjelostijencevu 
rjeiniku  (punctor  1,  IOOOIj)  a  osim  nega  samo  u 
zagoneci  i  iz  ne  u  Vukotm  rjeiniku  (u  dodatku). 
Tri  cetiri  hoditeja,  peti  sesti  boditeja,  sedmi  osmi 
poklopis  a  deveti  zavi-tis.  (odgonetfaj :  vo.)  Vuk, 
rjec.  805''.  Nar.  zag.  uov.  22. 

"BODIV,  adj.  vidi  bod}iv.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BODLAK,  bodUka,  w.  rhamnus.  u  Stulicevu 
rjeiniku.  BodJak  zenski,  centaurea  benedicta  L. 
B.  Sulek,  im.  22.   rijee  nije  sa  svijem  pouzdana. 

b6d^A,  /.  spina,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjei- 
niku samo  u  Vukovu.  na  bifu  je:  Bodja,  aculeus. 
J.  Pancii,  bot.  19.  —  Neko  strmenito  hrdo  n  vra- 
carskom  srezu  u,  Srbiji  zove  se  takode  Bud|a. 
Glasnik  19,  105. 

BODpACA,  /.  horba  spinosa,  ispioredi  dra6a. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 


(gdje  sc  dudajc  da  se  govori  u  I'rnoj  Ouri).  Do 
nojmado  puta  nikakvoga  n'ako  tvrda  i  dra6a  bod- 
Jaf'a.  Pjovau.  14.  Stricak  ili  bod]aiSa,  carduus 
Gaort.  Sloser-Vukot.,  flora  701.  Bod]a(;a,  ono- 
pordon  aeanthium  L.  B.  Sulek,  im.  22. 

BODl^AV,  adj.  vidi  bod|iv.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  Blatusao  bodjavi,  berosus  spi- 
nosus.  J.  Closer,  kor.  110. 

BODLICA,  /.  crvena  bodjica,  carduus  nutans  L. 
B.  Sulek,  im.  22. 

liODl^IKA,  /.  spina.  Akcenat  se  mijena  u  gen. 
pi.:  bddltka,  a  samo  je  i  zadiii  slog  dug  u  gen. 
i  instr.  sing.:  bodlikO,  bodjikom.  —  Dolazi  od 
svii  vyjeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  — 
1.  jedna  hodla,  spina:  Prioi5tro  bodjiko  tmove 
kruno  probolo  jcsu  glavu.  P.  B.  Baksic  112.  M. 
Lekusii  91.  —  2.  neka  bodfiva  trava,  herba  quae- 
dam  .spinosa.  u  Vukovu  rjeiniku. 

BODl^IKAST,  adj.  spinosus.  u  nase  vrijeme. 
a)  0  biju,  o  listu  mu:  Lis6e  je  zbog  gusti  dlatica 
bodjikasto.  P.  Bolii  1,  36.  —  b)  0  zivotini:  Ska- 
kavce  bod]ikaste.  D.  Danicic,  jer.  51,  27. 

b6d;^IKAV,  adj.  spinosus.  11  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vttkovu  (u  dodatku).  a)  0 
biju,  o  listu  mu:  List  se  bod}ikav  pokazuje.  P. 
Bolid  1,  42.  —  b)  0  zivotini:  Kozusiiak  bod|ikavi, 
dermestes  vulpinus  Fab.  J.  Sloser,  kor.  323.  — 
c)  u  prenesenom  .smislu  o  sali,  govoru,  rijeii: 
Bodjikave  posalice.  M.  D.  Milidevii,  opst.  9.  Zli 
jezici  rado  pricaju  bodjikave  price.  M.  D.  Mili- 
devic,  vec.  156. 

b6d^;INA,  /.  punctum,  rana  uiinena  bodenem. 

od  XVII  vijeka.  Tecaliu  niz  ono  prisveto  celo  kap}e 
od  krvi  iz  prigorkijeh  i  Jutijeb  bod}ina  trnove 
krune.    P.   B.   Baksic  140.    M.'  Lekusic  110. 

BOD^^IV,  adj.  pungens.  isporedi  bodezjiv.  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu  i 
Vukovu.  a)  0  nozu:  Protiva  podi  ovijem  nozi  bod- 
Jivijem.  D.  Zlatari6  71''.  —  b)  0  draii,  trnu  i  dru- 
gom  biju  i  iemu  god  sto  je  od  nega  nacineno, 
sto  mu  pripada :  Listje  bodjive  draco.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  19.  Od  bod|ivoga  i  priostroga  trna.  P. 
B.  Baksic  167.  Na  bozanstvenu  glavu  postavise 
mu  bodjivu  i  krajevsku  krunu.  M.  Lekusic  82. 
Okruiien  bodJi-\njem  dratam.  V.  M.  Gucetid,  pohv. 
190.  UstavSi  iz  triia  onoga,  triia  ostroga  i  bodji- 
voga  okol  sebe  ugloda  ruzice.  Nadod.  23.  Bodjivo 
trne.  A.  Tomikovii  ix.  Medu  bod]ivim  trnem.  B. 
Leakovii,  nauk  141.  Zelen  na  nem  jer  bod}ivu 
gleda.  J.  S.  Ee}kovic,  kuc.  124.  Bodjivom  korovu 
nije  bog  dao  rogove.  Nar.  posl.  vuk.  20.  —  c)  0 
zivotini,  nezinu  tijehi :  Trece  pokaraiie  bijau  silne 
i  bodjive  musice.  E.  Pa\ac,  ogled.  106.  Kad  jez 
ude  u  jamu,  poce  pruzat  svoj  bodjivi  zivot.  J. 
Banovac,  pred  16.  Bodjivi  grgec,  acerina  vulgaris 
Guv.  J.  Pancic,  ribe  66.  —  d)  0  zici  gpozdenoj,  o 
biiu:  Uzela  je  povoj  od  gvozdeni  i  bodjivi  zica 
pleten.  A.  Tomikovic  354.  Ja  in  vas  sibati  bodji- 
vijem  bicevima.  D.  Danicic,  Icar.  12,  11.  —  c)  u 
prenesenom  smislu  0  rijeiima:  Jesi  li  govorio 
rici  .  .  .  bodjive?  P.  Knezevic,  osm.  20.  Rici  bod- 
Jive,  pogrdjive.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  447. 

BODl^UK,  m.  paliurus  aculeatus  Lam.  B.  Su- 
lek, im.  22.  rijei  ne  sa  svijem  pouzdana. 

BODNIK,  m.  stimulus,  ostan.  isporedi  bodiiak. 
samo  u  rjeinicima  Bjclostijenievu  (stimulus,  acu- 
leus, bucentum,  acaena  21''),  11  Voltigijinu  (sta- 
chel)  i  u  Stuliievu  (stimulum). 

BODNUTI,  bodncra,  pf.  pungere.  xvii  vijeka 
u  jednoga  pisca  i  u  rjeinicima  Stuliievu  (semel 
pungere)  i  Vukovu  (bocnuti).  Iz  verige  pak  odri- 


BODNAK 


471 


BOG 


jesi  istii  zmiju.  ku  mnokrati  bodnu  silom,  da  po- 
spjesi   jiecati  ga  i  trovati.   I.  Kanavelic,  iv.  564. 

BODNAK,  m.  vidi  bodnik.  samo  n  rjecnicima 
Bjelostijenicvu,  Voltigijinii  (15)  i  StuUcemi. 

BODOCA,  /.  vizlasto  cejade  zensko  Hi  muslco, 
petulans.  v  nase  vrijeme  u  Srbiji.  \i.  Stojanovic. 

BODOGAJ,  m.  prezime.  sv  vijeka.  Pred  Bo- 
dogaj  Gai5para.  Mon.  croat.  130. 

BODOLIC,  m.  prezime.  xv  vijeka.  Sudca  Grga 
Bodolita.  Mon.  croat.  97.  moze  biti  da  1  stoji  za  }. 

BODOLIST,  m.  kentrophylluru  Neck,  ii  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  rijec  vrlo  nepouzdnna.  Bo- 
dolist  ill  svjetlika.  Sloser-Vnkot.,  flora  758. 

BODO^jA  ,  /.  selo  u  Ugaivkoj  hlizu  Moliaia. 
Sem.  piav.  1878.  40. 

BODO^jIN,  m.  ime  iumi  sela  Guherevaca  u  Sr- 
biji. \i.  Stojanovic. 

BODOE,  m.  telmatopliilus  Heer.  J.  Sloser,  kor. 
297. 

BODOEKA,  /.  neka  riba.  J.  Pancic,  rilio  8. 

BODOV,  adj.  .^to  pripada  covjeku  kojemu  je 
ime  Bod  Hi  Bodo,  ali  to  ime  ^amo  tie  dolazi. 
XIV   vijeka.   Pri    citkvi   bodove.   Glasuik  13,  374. 

BODOVALCI,  Bodovajaca,  m.  pi.  selo  u  sln- 
vonakoj  krajiiii  blizu  Gradiske.  Razdje|.  23.  Od 
Orubico  do  Bodovajaca.  Eegul.  save  74. 

BODEENE,  n.  ostrene.  isporedi  bodriti.  samo 
II  Vukoru  rjeeniku. 

BODEITI,  bodrim,  impf.  acucro,  oUrili.  samo 
u  Viikoi'u  rjeeniku  gdje  se  dodaje  da  se  gorori 
na  Rijeci.  Izmedii  rise  Bijeiana  zapitanijeh  o 
toj  rijeci  samo  neki  mogose  reci  da  sc  gorori.  ali 
ne  dritgai'ije,  nego  samo  ,bodriti  skaricc'  a  to  o 
igri  koja  se  nemacki  zove  schere  scbleifen.  rijec 
je  bez  siimne  tiida,  moze  biti  od  tal.  foderare, 
postavlati,  naclaciti. 

BODETJSKO,  m.  ime  mtdko  xv  vijeka.  Spom. 
sr.  1,  121. 

BODULCICA,  /.  dem.  Bodulka.  Bodulcice  po 
bogu  sestrice!  Nar.  pjes.  ist.  2,  127. 

BODULICA,  /.  zeiisko  ce^ade  izmedu  Ilodida. 
ti  Viikovu  rjeeniku.  isporedi  Boduo. 

BODULK*!,  m.  prezime  u  jednoga  pisea  pros- 
loga  fijeka.  J.  Kavanin  374. 

BODULKA,  /.  vidi  Bodulica.  Nauk  Bodulkaui. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  127. 

BODU^jKA  ,  f.  geranii  species  quaedani.  B. 
Sulek,  im.  22.  521 

B(;)DU0 ,  bodula ,  m.  ime  kojim.  u  Dalmaciji  i 
u  hrratskom  primorjii  zovu  ioijeka  s  obli'nih 
otoka.  Od  poijetka  prosloga  vijeka,  izinrdu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  Akc.  u  gen.  pi. :  bodula.  — 
Postanem  ce  biti  od  tal.  bf'itolo,  pscto  malo  a  (uto, 
i  covjek  pakostan  a  nejak  da  bi  kimte  mogao  do- 
saditi.  tako  bi  znacenem.  bio  blizu  bezjaku.  —  U 
nasoj  Bosni  i  u  nasemu  jeziku  svaki  grad  ima 
svoje  rijeci  i  izgovarane  osobito;  i  za  to  recemo 
ono  je  Sokac,  ono  je  Ercegovac,  ono  je  Boduo, 
i  tako  se  poznajemo  tko  je  odaklem.  S.  Margitic, 
ispov.  IV.  Grsti  vam  se  na  onu  cejad,  koja  su  od 
vas  niza,  ter  ji  pogrdujete,  govoreci  im:  ti  si 
Vlah,  Boduo,  Kranac  i  drugacije.  J.  Banovac, 
pred.  98.  Kajkavaca  i  Bodula,  nema  ih  ni  mi- 
lion.  M.  Pavlinovic,  razg  20.  Boduo.  S.  ^^ubisa, 
pric.  13. 

BODVA,  /.  tridens,  ostve.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu  s  dodatkom  da  se 
govori  u  Slavoniji.  Govori  se  i  u  Srbiji  u  \esko- 


vackom  kraju,  i  ondje  su  u  ne  tri  do  cetiri  Hlka. 
M.  Durovic. 

BODANI,  Bodanil,   in.  pi.  manastir  u  Backoj. 
Vuk,  rjec.  34'>.   Sem.  prav.  1878.  146. 

BODANSKI,   adj.  sto  pripada  manastiru  Bo- 
danima.  Vuk,  rjec.  841'. 

BOG,  boga,  m.  deus  Akcenat  kaki  je  u  gen. 
sing,  taki  ostaje  u  svijem  oblicima,  osim  gen.  pi., 
gdje  je  boga.  u  mnozini  moze  imati  -ov-  a  moze 
biti  i  bez  liega:  bijzi  i  bogovi;  kad  ima  -ov-  onda 
u  gen.  opet  ostaje  akc.,  .samo  su  joS  oba  zadna 
sloga  dnga:  bogova.  —  Dolazi  od  xii  vijeka  (vidi 
pod  2,  b.  prri  primjer)  i  u  svijem  rjecnicima.  — 
Od  kor.  bhag,  davati.  —  Znatnije  prilike  kad  se 
izrice  i  nacini  kako  se  izrice: 
1.  u  zeji: 

a.  «  pozdravu  na  sastanku  i  na  rastanku: 
a)  na  sastanku  pozdraviti  koga  zeleci  mu  dohro 
od  boga  kojim  god  obicnijein  naeinom  kaze  se 
,nazvati  boga'  Hi  ,nazivati  boga',  a  odgovoriti  mu 
na  taki  pozdrav  kaze  se  ,prihvatiti  boga'  Hi  ,pri- 
hvatati  boga':  Kad  ko  nazove  boga,  t.  j.  kad 
rece:  dobro  jutro!  ili;  pomoz'  bog!  ili :  dobar 
vece !  odgovori  se  u  Crnoj  Gori ;  dobra  ti  sreca ! 
A  u  Srbiji  se  mjesto  ovoga  odgovori:  bog  ti  po- 
mogao !  ili :  bog  ti  dobro  dao !  Hi ;  dao  bog  dobro ! 
ili :  dobro  ti  bog  dao !  Vuk,  nar.  posl.  60.  Go- 
spoda  mu  visiieg  boga  nazva:  bozja  t'  pomo6, 
budimski  trgovcel  Nar.  Jijes.  vuk.  2,  640.  A  on 
Marku  boga  ne  naziva.  2,  353.  Iva  im  je  boga 
nazivao,  banica  mu  boga  privatila.  3,  499.  Pa  mu 
turski  boga  nazivase,  a  Kulin  mu  boga  privatase. 
4,  197.  Noj  Dragutin  dobro  jutro  vice,  sprain  iieg' 
siialia  na  noge  skocila,  Dragutinii  boga  prifatila. 
2,  46.  Mene  bozjii  jiomoc  nazivao  ...  a  ja  liemu 
boga  ne  prilivatili.  2,  352.  Tako  se  tamo  svakad 
bog  prilivata  u.stajuc.i  na  noge.  M.  D.  Milicevic, 
let.  vec.  244.  u  jednoj  pjesmi  mjesto  nazvati  boga 
Hi  bozju  pomo6  stoji  ,bog  pomoc  nazivati' :  Kapu 
skida,  bog  pomo6  naziva.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  230. 
2.34.  tome  Vuk  dodaje:  ,ii  govoru  bi  se  kazalo: 
bozju  pomoc'.  ali  moze  biti  da  je  tu  ,bog  pomoc' 
rcceno  tako  da  bog  .•itoji  u  nom.  a  pomoc  M  akus., 
a  glagol  izostarlen  kojemu  je  bog  subjekat  «  po- 
,  moc  objekat ,  te  ■•<€  misli:  da  bi  dao!  —  Rijeci 
\  kojima  se  naziva  bog  tako  da  je  medu  nima  i 
j  subsl.  bog  (isporedi  bozji),  jesu  bog  u  nom.  i  po- 
'  moci  ili  pomagati  u  imperat.  Hi  u  part,  praet. 
act.  II,  i  u  dat.  onaj  kome  se  govori,  ali  moze 
biti  i  bez  toga  poslediuga:  Poniozi  ti  bog!  Mi- 
ka|a  22^.  Bog  ti  pomozi,  slatka  i  ugodna  Marijo ! 
P.  Posilovic,  nasi.  66').  Ima  se  pribliiiti  k  ne- 
mocniku  i  z  dragom  ga  vojom  pozdraviti  govo- 
reii :  bog  ti  pomozi  i  dao  ti  svoju  svetu  milost ! 
140'i,  bez  dativa:  Pomozi  bog!  Nar.  po.sb  vuk. 
254.  Pomaga'  bog!  253.  —  Rijeci  kojima  se  pvi- 
hvata  bog  tako  da  je  medu  nima  i  subst.  bog, 
razlicne  su:  ili  su:  ,bog  ti  dobro  dao',  izmedu 
kojili  se  moze  izostaviti  ti.  Nazove  domacinu: 
,dobar  vece !'  a  domacin  mu  prihvati :  ,bog  ti  do- 
bro dao!'  Nar.  prip.  vuk.  92.  A  ona  mu  pomoc  pri- 
fatase:  bog  da'  dobro!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  47'2.  Nojzi 
bozju  pomoc  nazivala,  ona  liojzi  jepse  privatila: 
bog  d'o  dobro,  mladi  seratlija!  3,202.  , Bozja  t' 
pomo6,  budimski  trgovce!'  ,ba'  bog  dobro,^  go- 
spodo  erde}ska!'  2,  640.  Bozju  su  mu  pomoc  na- 
zivali:  bozja  pomoc,  dakone  Stevane!  A  on  liima 
lepse  odgovara:  d'o  bog  dobro,  dva  putnika  stara! 
2,  7.  ili:  ,bog  ti  pomogao',  gdje  se  takoder  moze 
ti  izostaviti:  Nazovem  mu  ja:  pomoz'  bog!  Aon 
mi  odgovori:  bog  ti  pomogao!  Nar.  prip.  vuk. 
204.  ,Bozja  pomoo  cerko  dizdareva!'  ,Bog  po- 
luog'o,  snaho  i  zaovo !'  Nar.  pjes.  vak.  1,  620.  Hi: 


BOG 


472 


BOG 


,bog  ti  u  pomoi':  Pasa  I'lonm  pomo^:  piifatio: 
bog  t'  u  poinof,  gorska  Imramijo!  Nar.  pjos.  juk. 
GOif.  Hi:  .boK  ilaj',  ccmu  se  moze  doduti  Jos  iim- 
perat.  bndi,  a  diit.  ii  hum  bi  bio  o)tnj  komu  sc 
gofori  moze  biti  i  ne  biti:  Bozjii  pomoc  gospodi 
nazivaso ;  sva  inii  so  gospocia  na  noi^.ico  podigoSe : 
bog  daj  tebi,  Stjopaiio,  i  tobi  mi  srei'^a  dobra! 
Nar.  pjcs.  bog.  25.  Ter  im  podo  dobru  sictu  .Tab- 
Jifima  nazivati:  dobra  vami  sroc'a  budi,  dva  Jah- 
iita  lulla  brata!  Bog  daj  tobi,  divojUo,  i  tobi  mi 
dobra  srooa  bila!  Nar.  pjos.  niikl.  boitr,  20.  Pa 
im  nazove :  ,pomoz'  bogl'  ,Todna  nm  <id  I'lili  rece: 
bog  daj  budi  gospodiim !  Nar.  prip.  vuk.  140.  — 
Hi :  ,bog  s  tobom'  Hi  ,bog  s  vama' :  Bozju  joj  je 
pomo6  privatio :  bog  mi  s  tobom,  pasina  Hajkuno ! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  (ilii.  Turski  aga  boiju  pomoi 
zvase;  odgovai'a  kolo  djevojaka:  bog  i  .s  tobom, 
ago  sumadijnski!  i,  1.57.  Pak  im  bozju  pomoc  na- 
zivaliu;  sva  gospoda  I'lima  odgovara:  bog  i  s  vama, 
nasi  vitpzovi !  5,  284.  vidi  i  dale.  —  Sto  se  rije- 
cima  ,pomozi  bog'  naziva  bog,  sn  to  lead  tko 
s  kim  niti  je  roil  iii  poznanik  te  se  i  ne  sastaje 
s  t'lim  da  bi  mit  mogao  reci  te  rijeci,  veli  se:  Ni 
rod  iii  pomozi  bog.  Nar.  posl.  vuk.  222.  —  b)  na 
rastaiikii:  aa)  tko  polazi  gorori  oxotiie  tko  ostnje: 
s  bogom  ostani  Hi  ostaj  Hi  ostavaj  Hi  stoj,  Hi  bez 
verba,  samo  s  bogom :  Ostani  s  bogom !  §.  Men- 
cetii  245.  Stoj  s  bogom!  24(1.  Ostaj  s  bogom, 
moja  vilo !  D.  Drzic  41.S.  Sve  z  bogom  ostajte ! 
M.  Vetranii  2,  255.  Da,  -s  bogom  ostavaj !  N.  Na- 
(eskovic  1,  185.  Nu  s  bogom  ti  ostan'!  1,  190.  Z  bo- 
gom sada  svi  ostajte !  P.  Hektorovic  100.  Ostan'te 
z  bogom,  o  pastijeri  i  po]a  i  rijeke  i  hizi,  svi  z  bo- 
gom! D.  Zlatarie  74''.  O  moje  dubrave,  ostan'te 
s  bogom  vi!  F.  Lukarevic  133.  Otidoh,  s  bogom 
stoj !   M.  Bunic  -49.   Ostaj  s  bogom !   podoh  vece. 

1.  Gundulic  513.  Davsi  I'limi  i  od  liih  primivsi 
najposledne  , ostajte  s  bogom'.  B.  Kasic,  fran.  38. 
Cacko,  majko,  rodjaci  .  .  svi  ostanite  s  bogom! 
V.  Andrijasevid,  devot.  GO.  S  bogom,  s  bogom 
ostanite  moji  nesredni  dvori !  I.  V.  Bunic,  mand. 
11.  Ostaj  s  bogom,  mila  majko  moja!  A.  Kacii, 
razg.  87.  Ostan"te  z  bogom !  B.  Cuceri  348.  Ostani 
mi  s  bogome,  nije  kada  govoriti.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  44.  S  bogom  ostaj,  moja  rnzo  rumena!  Nar. 
pjes.  vuk.  1,402.  S  bogom  ostaj,  moj  mili  ujace! 

2,  154.    Ostan'  s  bogom,   zomjo   Sumadijo !  4,  312. 

—  bez  verba,  savto  s  bogom :  Prijatejska  druzbo, 
s  bogom!  I.  Gundulic  33.  S  bogom  po}a,  s  bo- 
gom luzi,  s  bogom  svijetlo  nebo  moje !  98.  Ovako 
bez  obzira  strasne  od  tresne  svak  utjece,  ni  za 
malo  ue  ima  mira  da  ni :  s  bogom !  drazijem  rece. 
J.  Palmotic,  dubr.  2G4.  S  bogom.  Mikaja  22*.  Svi 
z  bogom !  vapije.  D.  Barakovic,  jar.  92.  S  bogom, 
tonem  u  ponore.  J.  Kavanin  418.  S  bogom,  crkve 
i  pripovidana !  priuzim}u  se  kola  i  druge  ispraz- 
nosti.  J.  Banoyac,  prip.  97.  Da  prije  reeem  s  bo- 
gom onijem.  Ziv.  is.  105.  Z  bogom,  dvori  bili! 
A.  Kanizlic,  roz.  49.  Nit  ,s  bogom'  rekoli.  26.  Ode 
ne  rece  ni  ,s  bogom!'    Vuk,   nar.  pjes.  here.  133. 

—  i  na  svrsetkii  pisma  isto  tako,  s  verbom  Hi 
bez  verba :  I  s  bogom  sad  ostaj  !  N.  Dimitrovic 
104.  I  s  bogom  ostavaj!  N.  Na}eskovic  1,  311.  Za 
sad  vam  rec'  drugo  ne  imam.  S  bogom  stoj ! 
1,  298.  A  sada,  cvijete  moj,  s  bogom  ostani !  2,  14. 
Pravo  ti  toj  veju.  I  s  bogom,  cvijete  moj !  2,  58.  — 
bb)  tko  ostaje  govori  onome  tko  polazi:  aaa)  podi 
s  bogom,  hodi  s  bogom,  s  bogom  posao:  Pod' 
s  bogom!  S.  Mencetic  245.  Hod'  s  bogom!  dobar 
lov  bog  ti  dao  da  lovis!  N.  Najeskovic  1,  185. 
S  bogom  podi ,  taj  srecan  put  da  imas !  2,  15. 
S  bogom  i  ti  pod'  eestita!  I.  Gundulic  33.  Podi 
s  bogom,  duso  moja!  I.  Kanavelic,  iv.  148.  Podi 
s  bogom  nasa  neve !  Nar.  pjes.  viik.  1,  36.  Podi  mi 


a  bogom,  sestrico!  1,311.  Podi  s  bogom,  da  naS 
zeto  mio !  Nar.  j)jos.  potr.  2,  603.  S  bogom  jiosao ! 
Nar.  posl.  vuk.  18.  —  isto  sc  tako  govori  i  kad  se 
zeli  da  tko  otidc,  a  govori  se  Hi  lijepim  naeinom  Hi 
srdito:  Dasmo  'rvri.tku  listb  odi.  opdino,  i  on  re£e : 
sto  mi  su  ti  listoviV  podi.to  z  bogomb.  Spom.  sr. 
1,  112.  Molim  to,  pod'  s  bogom.  fi.  MenfetiA  251. 
Hodite  s  bogom  tja;  ni  niogu  tej  stvari  ni  umi- 
jom  sudit  ja.  N.  Najcskovii  1,  211.  Toj  to  sam 
molio  da  s  bogom  podos,  aj'?  1,  185.  Ajdo  s  bo- 
gom, darivam  ti  Xivot.  .7.  Banovac,  prod.  30.  Ja 
sam  bio  kod  sudca,  ali  on  meni  ovako  sudi :  ti 
si  znao  da  su  tvoji  koi'ii  naucni  ogrado  priska- 
kati :  za  sto  je  nisi  sapoo  V  .  .  .  Ajdo  s  bogom. 
M.  A.  Ro)kovi6,  sabr.  71.  Hoiu  li  ti  do6'  pomodi 
crpat'  vodicuV  Idi  s  bogom,  star  na  koiiu,  volim 
sama  i  do  nodi  nego  s  tvujom  pomodi.  Nar.  pjos. 
vuk.  1,  294.  On  joj  srdito  rece:  idi  s  bogom, 
kad  mi  ))omodi  no  mozos.  Nar.  prip.  vuk.  83.  — 
bbb)  bog  s  tobom  (vidi  i  naprijed) :  A.  S  bogom 
ostavaj !  B.  Bog  s  tobom !  N.  Najeskovid  2,  191. 
Podi ;  bog  s  tobom !  2,  55.  Blazena  ma  do  bit' 
smrt,  ako  samo  ovu  rijec  mi  ti  budeS  rit",  rijec 
s  groznim  suzama:  bog  s  tobom,  duso!  F.  Lu- 
karevid  149.  Bog  s  vama!  (odgovori  se  u  Kotoru 
onome  koji  polazedi  rode :  s  bogom  ostajte.  U 
Srbiji  se  mjesto  toga  odgovara :  s  bogom  po.sao !) 
Nar.  posl.  vuk.  18.  isto  tako  i  na  svrsetku  2nsma : 
I  bogt  s  vama!  Spom.  sr.  1,  1.  Bog  s  tobom! 
I.  Ivanisevic  18.  —  tako  i  na  svrsetku  prijmvi- 
jetke  zeli  pripovjedac  da  bi  bog  bio  i  s  nim  i 
s  onima  koji  su  shisali:  Ibog.snama!  Nar.  prip. 
vuk.  122.  —  M  torn  smislu  i  samo  bog  m  nam. 
dodajc  se  cemu  reienom,  kao  da  bi  sc  pokazalo 
da  je  tome  kraj ,  da  nista  dafe  nema,  da  vise 
nema  o  torn  govora:  Moj  otac  imao  je  mnogo 
djece,  a  malo  bida.  Kad  sam  od  iioga  isao,  dao 
mi  je  dvadeset  sterlinga,  pa  bog.  M.  Pavlinovic, 
rad.  122.  Lezi  kodi  mrtav,  pa  bog.  Nar.  prip. 
mikul.  G.  —  ccc)  bog  u  druzbi  Hi  u  druzbu,  s  dat, 
u  kom  je  onaj  komu  se  zeli,  a  moze  tako  zeleti  i 
oboje,  jedno  drugom:  Odijam  se  moja  vilo,  bog 
da  nam  bude  u  druzbu!  D.  Drzic  413.  Rec'  joj, 
or  gine  zivot  moj  u  tuzbi  zarad  lie  jedine;  i  bog 
ti  u  druzbi!  N.  Najeskovid  2,  112. 

b.  u  drugim  zelama,  kojima  se  zeli  sto  od  boga : 
a)  da  bog  da  koje  dobro  Hi  da  sto  bude :  aa)  koje 
dobro :  Bogt  vi  daj  zdravije !  Mon.  serb.  7.  Bog 
mu  dao  sa  zivotom  zdravje !  Nar.  pjes.  vuk.  3,  332. 
Nek  mu  bog  da  i  sredu  i  zdravje !  4,  529.  Bog 
mu  dao  u  raju  naseje !  nama ,  brado ,  zdravje  i 
veseje !  3,  83.  Da  bog  dade  svakom,  tko  sto  bode ! 
1,  221.  —  bb)  da  Mo  bude  Hi  ne  bude,  da  sto  jest 
Hi  da  nije:  Bog  bi  dao  da  danas  krstjani  uskrsnu 
u  dusi  neumrlo !  J.  Banovac,  razg.  167.  Nahodi  li 
se  u  sadai'ia  vrimena  msdu  krstjani  ovaki  griha? 
Ah  bog  bi  dao  da  se  ne  nahodi !  107.  Bog  bi  dao 
da  bi  razumili !  F.  Lastrid,  ned.  294.  Ispovidate  li 
se  od  ovizi  pomarikaria?  Ah,  bog  bi  dao!  132. 
Ako  mu  konic  oronu,  da  bog  da  da  mu  prerone 
Nar.  pjes.  \^^k.  1,  225.  Bog  bi  dao  da  bi  dobro 
bilo!  1,  258.  Daj  nam,  boze,  vojevati  a  Morave 
ne  broditi.  1,  431.  Da  bog  da,  sine,  da  zdrav  oti- 
dei5,  da  zdrav  otides,  i  natrag  dodes.  1,  490.  — 
tako  sc  izrice  zeja  i  kad  se  sumiia  je  li  ono  sto  se 
zeli  da  bi  bilo,  Hi  kad  se  upravo  protivno  inisli: 
Bog  bi  dao  da  ne  ima  vede  nemUosrdja  medu 
krstjani  nego  milosrdja !  al  ima,  ima.  J.  Banovac, 
pripov.  .50.  Ima  li  danas  ovakih  zena?  Ah,  bog 
bi  to  dao !  al  ne  ima,  ne.  104.  Coek  odgovori  mu 
(Nasradinu)  da  je  malo  prije  onud  prosao  (Na- 
sradinov  magarac)  i  odnio  kudi  tovar  drva.  Onda 
Nasradin  rece:  da  bog  da!  ali  kako  ja  znam,  ne 
nosi   on   vise  di'va.   Nar.  posl.  vuk.  47.  —  b)  da 


BOG 


473 


BOG 


bog  porno  Xe:  Car  ga  blagosi]a:  kume  Marko,  bog 
ti  pomogao !  Nar.  pjes.  vuk.  2,  197.  Ni  vodu  rauti, 
ni  zlo  govori,  nego  govori:  bo2e  pomozi!  1,85. 
Gospoda  u  slavu  napija :  pomoz  bo^e  i  sveti  Dor- 
dije  !  2,90.  No  je  junak,  bog  mu  pomogao !  4,221. 
A  sad,  braco,  a  pomozi  hoie '.  za  krst  fasiii  i  vjeru 
Hristovii.  4,  319.  Srbin  ima  obicaj  reii:  ,boze  po- 
mozi' i  prekrstiti  se,  kad  sjede  za  trpezu  da  jede. 
Vuk,  2iv.  297.  —  c)  da  bog  plati,  kad  sc  zahra- 
{i4Jc  na  demu;  u  insaca:  Hvala  ti  sinko!  prem 
guber  ne  imab,  i  da  ti  bog  plati !  N.  Na|eskovic 
1,  191.  Hvala  t'  budi!  ...  da  t'  bog  plati!  S.  Bo- 
bajevir  215.  —  d)  da  bog  no  da  ito  zlo,  da  sa- 
cuva  od  kalcoga  da :  aa)  da  ne  da :  Ja  kada  bih, 
sto  bog  ne  daj,  ii  tvom  bitju,  od  tijeli  stvari  iz- 
kiisil  bih  ove  f'ari.  M.  Pelegriiiovic  199.  Opak  jo 
nafin  svim,  koji  me  ufis  ti;  no  daj  bog  .s  da- 
rovim  k  Dubravci  lioditi!  I.  Gundulif  154.  Ne 
daj  bog !  dens  avertat.  Mikaja  22^.  Al  biste  ho- 
tili  da  vain  dopnste  ono  za  sto  vas  karaju?  Ne 
da'  bog!  .T.  Banovac,  pred.  U.S.  Uzimajuci  dakle 
nda  JezTikrstova  uf.initi  cu  iida  bludnice?  Ne  daj 
bog!  J.  Matovie  .^90.  Ikoi-.  (5,  15.  —  icsto  se  ta- 
kom  zelom  samn  jako  jiorice:  Majde  ne,  nikako, 
ni  dao  tega  bog!  N.  Najeskovii^  1,  2.31.  Ne  daj 
bog,  nije  istina.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  8.  Govoreci 
djavao  u  prilici  zmije :  ne  daj  bog  da  6ete  umriti. 
33.  ,Ia  ne  cmilim ,  no  da'  bog,  za  tobom.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  3G1.  —  hh)  da  sacuva;  mjesto  toga 
glagola  mogu  hiti  i  drugi  takoga  znaiena:  da 
ukloni:  Govoreri  da  su  rici  —  a  to  ukloni  bog  — 
s  turskira  jezikom  misane.  I.  Bandulavic  iv.  da 
oslohodi:  Jeda  cemo  sciniti  ...  da  vojvodi  svom 
.  .  .  maiie  .su  ucinili  ?  O.slobodi  boze !  F.  Lastric, 
test.  223.  da  saiiira,  da  cttva:  Sto  biste  hotili'? 
da  pripovidaoci  na  vas  nacin  pripo\'idaju?  Sa- 
cuva' bog!  J.  Banovac,  pred.  118.  Kako  ('•emo 
poravnati  ova  dva  svidoka?  Da  jedan  ili  drugi 
vara  se?  Boze  .sacuvaj  to  i  pomisliti!  F.  Lastrie, 
test.  324.  Cuvao  vas  bog!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  193. 
Da  te  bog  sacuva  veilra  bozica  i  oblacna  Dur- 
deva  dne !  Nar.  pos).  vuk.  50.  —  i  ovaka  je  zefa 
cento  samo  poricane:  Bi  li  ti  za  vas  ovi  svit  otisao 
u  pakao?  .  .  .  bog  .sacuva'!  J.  Banovac,  razg.  93. 
Hocu  li  dakle  uzeti  ude  Hristove  i  od  nih  naci- 
niti  ude  kurvine  ?  Boze  sacuvaj !  Vuk,  Ikor.  6,  15. 

—  e)  da  bog  bude  s  kim  (vidi  i  najyrijed  pod  a.)  ; 
glagol  moie  cesto  izostati:  aa)  tako  se  zeli  onome 
ko  ciiii  sto  po  iemit  hi  se  trehalo  hojati  da  mu 
se  ne  bude  dogodilo  sto  zlo :  O  moj  zete,  bog  mi 
s  tobom  bio!  Sto  si,  zete  jutros  podranio?  a  u 
obraz  sjetno  neveselo?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  267.  Bog 
mi  s  tobom,  dragi  gospodaru!  sto  si  tako  sjetno 
neveselo?  Nar.  pjes.  vuk.  here.  22.  Bog  nam  s  to- 
bom, Momcilo  vojvoda!  i  prije  smo,  brate,  pili 
vino,  al  nijesmo,  brate,  drijemali.  Pjev.  crn.  20(j. 
tako  ce  hiti  i  sto  se  rece  kad  se  kome  stane  stu- 
cati,  a  rece  Hi  sam  Hi  mu  rece  drugi :  Bog  s  do- 
brijem!  Nar.  posl.  vuk.  19.  gdje  \'uk  misli  da 
znaci:  ,da  bi  ga  bog  spomenuo  s  dobrijem  de- 
lima'.  j>rilicHije  je  da  je  izostav^eno  budi  Hi  bio ! 

—  bb)  osobito  se  tako  ieli  kad  tko  govori  Hi  cini 
sto  kao  da  nije  pri  svijesti  (kao  da  ga  davo  za- 
vodi):  Kadija,  bog  s  tobom,  sto  mi  toj  govoris? 
I.  T.  Mrnavic,  osm.  36.  Bog  s  tobom,  sto  ti  je? 
A.  Kanizlic,  kam.  112.  Bog  mi  s  tobom,  rodite)u 
Durdu !  nisam,  babo,  aga  od  Ribnika.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  401.  Bog  s  tobom!  sta  ti  govoris,  to  ni- 
jesu  drva  nego  kukuruzi.  Vuk,  nar.  posl.  110. 
Bog  s  tobom,  zeno!  otkuda  sad  bukova  mczgra? 
202.  Bog  s  tobom,  zeno !  kako  ce  se  livada  strici  ? 
to  je  koseno.  Nar.  prip.  vuk.  181.  —  tako  se  i 
cijelom  drustvu  kaze  kad  tko  god  tako  sto  cini 
ili  govori:   Bog  s  nama  de!   (kad  se  cemu   cudi, 


kao  ludu  ili  davolskom  poslu.)  Nar.  posl.  vuk.  19. 
Govori  kao  bog  s  nama.  43.  —  f)  zeli  se  pokoj- 
niku  da  ga  bog  prosti,  da  mil  dusu  prosti,  da 
mu  dusi  pokoj  da:  Bogt  da  iht  prosti!  Starine 
10,  263.  MiloS  ti  je,  gospo,  poginuo  kod  Sitnice, 
kod  vodo  studene,  deno  mlogi  izginuli  Turci;  .  . 
Bog  da  prosti ,  ko  ga  je  rodio !  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  295.  Bog  da  prosti  gospodar  -  MiloSa !  4,  529. 
Koji  pogine,  toga  bog  da  prosti!  M.  D.  Mili6evi6, 
vee.  184.  Bog  da  mu  dusu  prosti!  Nar.  posl.  vuk. 
17.  Bog  da  mu  dusi  pokoj  da!  17.  —  g)  zeli  se 
da  bog  spase,  da  prosti  grijeh,  da  ^ivi  koga,  i 
svako  dotiro  muze  se  zefeti  da  uiJini:  Spasi  bog! 
Nar.  posl,  vuk.  292.  ,Jaki  bo^e,  oprosti  mi  greha. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  327.  Da  bog  u  grijeh  ne  upise ! 
Nar.  po.sl.  vuk.  48.  Bog  da  f.ivi  Krajevica  Marka ! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  425.  Bog  te  zdravo  i  mirno 
nosio ,  od  dusmansko  ruke  zaklonio !  3,  393.  Da 
bog  ne  ukrati!  Nar.  posl.  vuk.  48.  —  h)  kad  se 
sto  nzalud  ucini  Hi  potrosi,  rece  se:  ;^ali  boXe! 
(n.  p.  tolike  muke,  tolikijeh  novaca  itd.)  Nar. 
posl.  vuk.  79.  J^ali  boj.e  tri  oke  sapuna  sto  poarfii 
bula  na  Arapa!  79.  u  takoj  prilici  mjesto  boXe 
refie  se  kasto  i  bog.  Vuk,  nar.  posl.  79.  «  kni- 
zevnika  i  onda  kad  sto  nije  onako  kako  bi  tre- 
balo:  Jer,  zali  boze,  viSi  dio  puka  vjeruje  prije 
zlu  nego  dobru.  S.  ^iubisa,  pric.  42.  —  i)  kad 
sto  nije  onako  kako  bi  se  ze(elo,  ali  mozc  podnijeti, 
rece  se:  I  bozo  pomozi,  n.  p.:  Ako  je  tako,  i  bo^e 
pomozi.  Nar.  posl.  vuk.  94.  — ^  k)  ieli  se  da  sto 
bude  od  boga,  kao  da  hog  da:  Zivot  niu  od  boga! 
Nar.  posl.  vuk.  81.  Od  nas  pesma,  a  od  boga 
zdravje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  00.  Od  boga  ti  zdravje ! 
(odgovori  se  kad  ko  pozdravi  rijeciraa :  .zdrav  si !) 
Nar.  posl.  vuk.  89.  231. 

2.  u  zaklinanu  i  uvjerarai'iu:  a)  glagolom  kleti 
ili  zakliiiati  (Hi  drugim  toga  znacet'ta)  kaze  se 
izrijekom  da  se  ko  zakline  Hi  da  drugoga  za- 
kline;  bog  stoji  u  instr.,  a  u  staro  vrijeme  i  u 
akus.  s  prijedl.  u:  Klbnemo  se  knezu  u  gospo- 
dina  boga.  Mon  serb.  34.  Rotismo  se  vt  gospoda 
boga.  320.  Zaklehb  se  bogomt  zivimt.  274.  Za- 
klinam  te  bogom  zivijem  da  receS  nam.  N.  Ba- 
I'lina  91''.  mat.  26,  03.  Jovan  mu  se  bogom  kuni- 
jase.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  82.  Kunem  ti  se  bogom 
istinijem.  1,  004.  Pa  je  vodu  bogom  zaklinala. 
1,  475.  —  h)  zeli  se  da  hog  ucini  sto  Hi  ne  ucini 
prema  onome  sto  se  zakletvom  izrice:  tada  je  u 
zakletvi  rijec  tako  odgovarajuci  onome  sto  se  za- 
kletvom izrice  (isporedi  tako),  a  maze  hiti  i  bez 
ne  kad  se  razumije :  Tako  mi  bogt.  poraagaj.  Mon. 
serb.  2.  Kako  hodemo  sije  vse  shraniti,  tako  da 
nast  bogb  Sblu-ani.  271.  Sije  vse  kako  hocemo 
shraniti ,  tako  da  ni  ne  ubije  bogb.  48.  A  tako 
te,  moj  brate,  ne  ubio  bog  veliki !  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  27.  Tako  mi  kad  god  jadnoj  bog  pomogao ! 
Nar.  posl.  vuk.  301.  —  bez  tako :  Ustan'  more, 
mladano  Bugarce!  Bog  ti  staru  ne  ubio  majku. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  140.  —  glagol  kojim  se  izrice 
ono  sto  bi  hog  ucinio  mo£e  hiti  izostavlen  kad  se 
razumije  medu  onima  medu  kojima  se  govori: 
Tako  mi  bog  oca!  (t.  j.  sacuvao  u  zdravju).  Nar. 
posl.  vuk.  300.  —  c)  u  zakletvi  je  rijec  tako  (kao 
naprijed  pod  b.),  koja  se  moze  i  izostaviti,  onaj 
koji  se  zakline  u  dat.,  a  bog  u  gen.,  bez  glagola, 
ali  se  misli  biti  (budem)  bez  subjekta  kao:  da  bi 
bilo.  tako  se  moze  tko  i  sam  zaklinati  i  zaklinati 
drugoga,  dolazi  od  xv  vijeka.  aa)  ,tako'  stojt: 
aaa)  ce^ade  se  samo  kune:  Tako  ni  boga!  Spom. 
sr.  31.  Tako  nanib  boga!  36.  Tako  mi  boga! 
Mon.  serb.  409.  Vjera  moja  i  tako  mi  boga!  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  130.  3,  337.  4,  222.  A  tako  mi  boga 
velikoga!  2,  381.  Tako  meni  boga  velikoga!  1,  551. 
A  tako  mi  boga  istinoga!  1,  553.   Tako  mi  boga 


BOG 


474 


BOG 


jedinoga !  2,  7G.  —  bhh)  Ce]ade  saklinc  druyo  ce- 
jade  Hi  Mo  druijo:  Tako  ti  boRa!  .  .  o  horn  go- 
s[>oila  divaiio?  Nar.  pjos.  vuk.  1,  58(5.  Tako  ti  boga, 
Ivano  .  .  .  kupuj  mu  run  juuarko.  1,  oHO.  Tako  v" 
boga,  dva  siva  sukolal  il' sto  braZ-a  ili  bratiu-odi? 
1,  1(>2.  —  1>h)  bcs  tako:  tuta)  icfade  xe  samu  lame 
(Hi  ito  sc  itzi)iia  kao  Pelade):  Boga  mi,  ja  cu 
k  tobi  sutra  dnjti.  B.  Loakovic,  iiauk  29G.  A  Ijoga 
mi,  mojo  dnigariee!  nijo  blago  ni  srcbro  iii  zlalo. 
Nar.  I'jps.  vuk,  1,  222.  Jvoi'iio  I'lojzi  vriskom  od- 
govara:  oj  boga  mi,  lijopa  djovojko!  nijo  mi  so 
go.spodar  zonio,  nego  misli  tobom  o  juseni,  ],  209. 
A  boga  mi,  nij'  umro  Rado.  3,  359.  Boga  mi  iu 
I'loga  objositi.  2,  412  Boga  mi  so  no  bill  iioturiio. 
3,  123.  —  bbb)  celade  zakJinc  druijo  ccjrtde  Hi  ito 
drugo:  Zovni  ga,  majko,  boga  ti !  Nar.  pje.''.  vuk. 

1,  415.  0  boga  ti,  iioznani  juiiace,  gde  .si  dobra 
zadobio  doga  ?  1,  542.  Boga  tobo ,  stara  nasa 
majko!  tko  popali  iiasn  b'jolo  dvore?  2,  (!21.  Po- 
bratime  Cupicu  Stojanc !  vrat'  so  natrag,  boga  ti 
jednoga !  pust'  Turciiia  jediiog  oglasnika.  4,  192. 
Boga  vama,  fietiri  devnjke!  2,  G22.  Oj  boga  vara, 
dva  bijela  golubal  jeste  1'  .skoro  od  te  Bosne  po- 
nosneV  1,  358.  Oj  boga  vam,  dva  vraiia  gavraiia! 
otkuda  ste  jutros  polo('-cli?  2,  293.  —  <■«,')  mjeato 
ovake  zakletce.  gdjekoji  pobohii  (iidi  (kao  da  imena 
bosjega  lie  poininu  uzalud)  gurore:  bora  mi,  * 
broda  mi,  i  gloga  mi !  Vuk,  rjoc.  32''.  vidi  i  hod 
bor,  brod,  glog.  —  d)  bog  ii  noin.,  a  koji  se  za- 
kline  u  akitn.  bez  iijega  driigoga.  jamacno  je  izo- 
stavlen  kakav  glagol,  moh  biti:  cuvao  (vidi  >ia- 
jirijed  ,tako  mi  bog  oca !')  Hi  pokarao.  dolazi  od 
XV  I'ijeka.  iiinogi  piUii-  obje  rijcci  ii  Jediio:  b(Sgme. 
taka  je  zaklctra  slabija  od  one  pod  c.  (Vuk,  rjec. 
SSb) ;  upravo  se  i  iie  misli  da  je  zakleiva  nego 
samo  da  jace  utvrdiije  gocor.  aa)  cejade  se  tfamo 
zakliiie :  Bogt  me  nast  tvojomt  dobrotomb  u  veca 
dobra  dcda  kt  tebe  zavezujeSt.  Spom.  .sr.  1,  30. 
Ako  vam  je  di-ago  bog  me  pociunti^  iijekoliko. 
Zbor.  80.  Bog  me  ti  umii-a  tvoj  sluga.  S.  Mencetic 
318.  A  bog  me  dvaes  a.spri  znam  tko  bi  za  li  dao. 
N.  Najeskovic  1,  183.  Bogme  sam  iznio.  M.  Orzic 
30.  Bogme  toga  trpeti  ne  cemo.  Mon.  Croat.  303. 
Kad  prispije  sila,  bog  me,  je  otiti.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  162.  Malo  ces  naci  da  se  paze,  nego  u  svakoj 
rijeci:  bogme,  bogme,  bogme,  vira  i  bog.  S.  Mar- 
gitic,  ispov.  31.  Bogme  nije.  Bogme  nije.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  117.  Bog  me  tako  jest.  Turk  blago 

2,  92.  Sada  za  najmaiiii  stvar  .  .  .  bogmaju  se  .  .  . 
pak  jos  i  po  dva  put  jedni  pogovore:  bogmo  i 
bogme  jest  ili  nije.  M.  A.  Kejkovic.  sat.  19.  Ne  cu 
bog  me,  udovico  Ando,  ne  du  brata  zenit'  udo- 
vicom.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  229.  Bogme  ti  se  ozenio 
dragi.  1,  265.  Ne  dam,  bogme,  mog  bisera  b'jela. 
1,  430.  Aja,  bogme,  care  gospodine.  2,  404.  Bogme, 
care,  joste  nije  vreme,  2,  405.  Ooe,  bog  me,  moj 
vitez  Todore !  2,  493.  Ja  imadem  u  Kotarim'  blaga 
vi.se  bogme  nego  u  Turaka.  3,  123.  Bogme,  brate. 
mrijeti  vajade.  3,  124.  Noma  nama  od  Sena  Ta- 
dije!  bogme  nam  je  Tade  poginuo.  3,  165.  Da  mu 
ne  da  bogme  davo|ega.  4,  340.  Bogm'  eto  me, 
Avdi-Jriuca  Uso!  4,  431.  To  je  bogme  daleko.  Nar. 
prip.  -(aik.  57.  Bogme,  baba,  idem,  da  bib  se  i 
ne  vratio.  117.  Sluge  bogme  prepanu  se.  166. 
Zmija  stane  ziveti  sa  svojom  nevestom,  te  ti  ona 
bogme  zatrudni.  69.  Zovne  ga:  hajde  komSija,  da 
idemo  na  panadur.  Ali  mu  on  odgovori :  bogme 
ja  ne  mogu,  njeli  mi  vuci  noias  koria.  Vuk,  nar. 
posl.  1.  govori  se  i  bez  g  pred  m:  bime:  Ne  cu. 
bome,  moja  mila  majko.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  253. 
Eece  bome  da  bi  se  on  zenil.  Nar.  prip.  mikul.  7. 
Oni  bome,  kad  je  nima  dobro,  za  druge  i  ne  mare. 
S.  Tekelija  u  Letop.  120,  14.  Znas,  bome,  da  smo 
mi  judi  Hrvacani.  M.  Pavlinovi6,  razg.  47.  —  kao 


Mo  se  govori  bora  mi  vijeslo  boga  mi  (vidi  na- 
prijed),  tako  i  bor  mo  mjcslo  bog  mo.  vidi  kod 
bor.  —  bb)  celade  zakline  drugo  icjade,  ali  za 
onn  Mo  samo  govori,  lako  da  bog  to  stoji  upravo 
tiijcsto  bog  me;  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka: 
Sto  mnito?  bog  te  sam  na  razlog  stavio  tri  di- 
nara.  N.  Najcskovii  1,  249.  Bog  to  im  ja  dobro 
znam  razlog  vas.  249.  Bog  to  cu  pukiuiti ,  ako 
vas  taj  mine.  250.  —  c)  bog  u  noin.,  a  koji  se  za- 
kline u  dat.  bez  icega  drugoga,  ali  ce  biti  izo- 
stae(cno  jo  (jest),  kao  da  bi  se  reklu:  bog  ti  je, 
t.  j.  imas  ga  (pa  gledaj  kako  ce  ti  od  nega  biti). 
dolazi  od  xv  vijeka  (vidi  pod  bb.).  dativ  se  moze 
iizostaviti.  aa)  cefade  se  zakline^samo.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka:  Jos'  li  zdrav?  Sto  so  to  posluje? 
U  vodi  bogmi  jo.  M.  DrXi6  83.  —  bb)  cejade  za- 
kline drugo  cejade;  ali  osiin  rijeii  bog  stoji  jos 
koja  u  nom.,  i  to  dusa,  vjera,  svoti  Jovan,  bratska 
(}ubav).  i  to  se  moze  razumjeti  kao  da  bi  se  rcklo 
,du.sa  ti  je',  t.  j.  imas  je,  gledaj  Mo  ce  od  ne 
biti.  tako  i  vjera  i  bratska,  a  .Tovan  kao  Mo  se 
raziimije  bog.  s  dativom:  Preporucuju  Stepana 
Vlatku  s  negoveuiL  delomi.  i  raoju  zadusninu: 
bogt  ti  i  dusa  ti.  Spom.  sr.  2,  126.  Bog  ti  a  dusa 
ti!  Nar.  posl.  vuk.  19.  Bog  vam  a  dusa  vam! 
Vuk,  pisma  27.  Ne,  bog  ti  i  sveti  Jovan!  Prav- 
donosa  1852.  3.  Bog  ti  i  bratska!  Nar.  posl.  vuk. 
19.  Teske  pusko,  i  gdje  li  i  koga!  ka'  je  nosis, 
bog  t'  i  bratska,  Stanko?  P.  Petrovic,  vijen.  31. 
uz  bog  (Noie  stajati  i  jodan :  Jedan  ti  bog  a 
jedna  boza  vjera!  Nar.  posl.  vuk.  111.  —  cc)  ce- 
jade  se  zakline  samo,  ali  hcz  dativa  u  kom  bi 
stajulo  a  sa  jos  kojoiii  rijeii  kao  pod  bb. :  Bog 
i  dusa  (moja)!  Nar.  po.sl.  vuk.  17.  Jeste,  caro, 
bog  i  nina  dusa!  Nar.  lyes.  vuk.  2,  161.  Bog  i 
bozja  vjera!  Nar.  posl.  vuk.  17.  Vjera  i  bog! 
36.  —  u  torn  se  smislu  iza  rijeci  istina.  kad  ona 
stoji  u  rccenici  kao  prem  da,  dodajc  kad  kad  bog, 
kao  potvrda  onome  Mo  se  haze  u  recenici.  Istina. 
bog,  rad  bih  da  jos  du)o  zive.  M.  Kuhacevic  76. 
—  f)  bog  i  tko  se  zakline  stoji  u  dat.  bez  icega 
drugoga,  a  po  sroj  prilici  misli  se  kakav  glagol  u 
inf.,  moze  biti  doci  ili  govoriti,  kao  da  hi  se  reklo: 
tako  ti  bogu  doci  Hi  govoriti.  tako  zakline  ce- 
(ade  drugo  cefade  Hi  Mo  drugo:  Bogu  tebe,  Krajo- 
vicu  Marko !  —  Oj  bogu  ti,  mill  sinko  Marko !  — 
Oj  bogu  ti ,  nasa  arambaso !  —  Oj  bogu  vi,  ki- 
ceni  svatovi!  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  32''.  Bogu  vama, 
dvije  tico  erne!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  6.  —  g)  bog  u 
iiistr.  a  tko  se  zakline  u  dat  bez  icega  drugoga. 
instrumental  stoji  kao  lokativ  s  prijedlogom  po, 
kao  da  bi  se  reklo  po  bogu,  t.  j.  boga  se  dr'eci, 
onako  kako  bog  zaporijeda.  a  glagol  je  izostavleu 
jamacno  u  infinitivu,  radi  kojega  stoji  dativ,  kao 
da  bi  se  reklo:  tako  ti  po  bogu  (a  ne  po  kom 
covjeku)  govoriti  ili  ciniti.  dativ  se  moze  i  iz- 
ostaviti  kad  se  razumije.  aa)  celade  zakline  drugo 
(Pelade:  Bogom  tebi,  mila  snabo  moja!  dva  mi 
diila  na  derdef  padose,  bog  bi  dao  da  bi  dobro 
bilo !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  258  —  bh)  celade  se  za- 
kliiie samo,  ali  bez  dativa,  a  s  rijeiju  dusa  ili 
bog,  takoder  u  instr.  (kao  naprijed  u  nom.:  bog 
i  dusa) :  Da  ne  pobjeze ,  bogom  i  dusom,  narod 
ga  hocase  zgneciti.  Pravdonosa  1851.  br.  8.  — 
u  tain  je  smislu  ,reci  bogom  i  dusom'  kad  se  go- 
vori po  zakletvi:  Eekose  bogom  i  dusom.  Mon 
sorb.  415.  —  h)  bog  m  lok.  s  prijedl.  u,  a  ko  se 
zakline  u  dat.  i  rijee  tako,  bez  icega  drugoga.  a 
bice  izostavlen  glagol  u  infinitivu,  moze  biti  umri- 
jeti  ili  biti  (budem).  rijec  tako  moze  se  i  izosta- 
viti.  samo  proMoga  vijeka  u  nekim  pjesinama. 
aa)  celade  se  zakline  samo:  Tako  meni  u  bogu, 
majko  moja ,  volikomu !  Nar.  pjes.  bog.  93.  — 
bb)  ccjade  zakline  drugo  cejade:  Tako  tebi  u  bogu 


BOG 


475 


BOG 


majko  moja  veliiomu!  Nar.  pjes.  bog.  14.  Ah  tako 
ti  u  bojg:u,  moja  jubi,  velikoinii!  115.  136.  Tako 
vama,  djevojke,  u  bogu  u  volikomu.  118.  —  lieg 
tako:  U  bogu  vam,  dvoja  robja  mlada!  ali  ste  mi 
bratac  i  sestrica?  254.  —  i)  ,^iv  je  bog'  Hi  ,zivi 
bog'  .s  datirom  u  kom  stoji  onaj  koji  se  kune, 
a  i  Vez  nega.  maze  se  i  je  izostaviti.  aa)  hez  dot. 
samo  ,ziv  je  bog'  ili  ,zivi  bog'  xvi  i  xvii  vijeka : 
Vinu  mi  bi  zaman ,  za  c  ona  procini  me  rijeci 
kako  .san ,  ziv  je  bog  istini.  S.  Mencetic  172. 
Zive  bog,  pojti  6u  gljedati  ta  tvoj  boj.  F.  Vran- 
cic,  ziv.  59.  —  lb)  s  dat.  a  bez  je :  ,ziv  bog'.  ])red 
dat.  nii  i  ti  otpada  v  od^  ziv.  .xvi  vijeka:  aaa)  ce- 
Jade  se  zctkline  samo:  Zi  mi  bog  i  dusa,  sve  toj 
znam  za  sto  hoc'.  N.  Najcskovic  1,  '252.  —  bb)  cc- 
{ade  zakline  drugo  eeladc:  Rad  moje  jubavi,  zi 
ti  bog  i  dusa,  te  rijeci  ostavi.  N.  Najoskovic  1,  248. 
Pitaj  ih  za  lecu  i  sude,  zi  ti  bog.  1,  249.  —  k)  ri- 
jecima  ,bog  je  svjedok'  Hi  ,jaraac'  ili  ,bog  zna' 
iitvrduje  se  sto  se  gorori:  aa)  Bog  mi  je -svjedok. 
Mika}a  22a.  Bella  259*.  Pravdonosa  1852.  23.  — 
bb)  ,bog  jamac'  daje  se  Hi  ostav^a  koiiie  Hi  se  na 
boga  jamca  cini  sto:  Tvrda  cu  ti  jamca  ostaviti, 
tvrda  jamca,  boga  istinoga,  drugog  jamca  bozu 
vjeru  tvrdu,  kako  6u  ti  otkup  douijeti.  Nar.  pjes. 
Tuk.  '2,  275.  Davam  ti  jemca  boga,  da  ('■u  ga  ve- 
zana  opremiti  u  Kotor.  S.  ^^ubisa,  pi'ip.  231.  Da 
me  pusti  na  boga  na  jemca.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  9G. 
—  cc)  negda  ,bogb  ve',  sada  ,bog  zna',  kao  ,bog 
je  svjedok'  a  po  torn  i  kao  da  bi  se  reklo:  doista, 
bas,  jainacno.  isporedi  bog  me.  Bogt  ve,  jert 
v.semu  sto  ce  biti  pocteno  gospodt.stvu  vi,  jesmo 
veseli.  Mon.  serb.  7.  Bogt  ve,  ne  bismo  se  po- 
stedC'li.  19.  Jer  je,  bog  zna,  siromah.  Starine  11, 
110.  Je  1'  na  tebe  mnogo  dugovaiia?  .Tes',  bog 
zna,  Tiircin  Asan-ago,  sedam  stotin  dukat.  Nar. 
pjes.  bog.  299.  Oj  devojko  u  Kuslatu  gradu!  bog 
zna,  jesi  u  golenui  jadu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  509. 
Eno  labud  ludoga  Jovana  de  luu  pusti  u  jilaninu 
visti.  Bog  zna,  mu  jo  Jovan  poginuo;  liajte, 
brado,  da  vidimo  ondo.  2.  34.  A  Scepan  je,  bog 
zna,  opraznio.  Prazan  sjedi,  nista  ne  imade.  2,  631. 
Bog  zna,  ima  dobra  gospodara.  3,  218.  Bog  zna, 
decu  pogubiti  caliu.  Ogled,  sr.  502.  To  ne  bila, 
bog  zna,  kukavica,  vec  jubica  bcga  Busatlije.  464. 
Ijjepote  joj  u  svijetu  nejma,  za  cara  bi,  paso,  trobo- 
vala.  AT  je,  paso,  bog  zna,  za  junakom;  I'lU  ti 
Batric  bez  jada  ne  dade.  Pjov.  cm.  42.  pj'CfZ  zna 
maze  otpasti  g  od  bog:  I  bozna  ih  objesiti  tase. 
Pjev.  crn.  149.  Ma  jo  psina  ostarala,  bozna.  208. 
sa  ^  mjesto  z  po  crnogorskom  govoni:  I  bozna 
se  otkupit  odahu.  Pjev.  cr.  21.  —  u  torn  sniislti 
i  ,neka  bog  zna' :  Neka  bog  zna,  dobra  biti  ne  ce. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  110.  —  takoder  se  potvrduje 
da  je  sto  istina  kao  ono  sto  bog  zna  (a  ne  samo 
Jitdi,  koji'  se  nioyu  i  prevariti)  poslopicom:  To  i 
bog  zna.  Nar.  posl.  vuk.  317.  vidi  i  daje.  —  1)  za- 
kletva  je  kao  ,tako  ti  boga',  kad  se  molbi  dodaje: 
,ako  boga  znas'  Hi  ,ako  znas  za  boga'  Hi  ,ako 
boga  jubis'.  Otvor'  vrata,  ako  boga  znados.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  469.  Suti,  sejo,  ako  boga  znades. 
2,  41.  Ne  dajte  me,  ako  boga  znate.  2,  123.  Vec 
potec'te,  ako  boga  znate!  4,  257.  Ako  znades  boga 
istinoga,  daj  ti  mcne  tvojega  dogata.  2,  65.  Po- 
bratime,  ako  znas  za  boga !  .  .  da  mi  danas  vjeru 
pretm-imo.  4,  327.  U  nib,  Muso,  ako  boga  jubis! 
4,114.  —  m)  kao  ,hog  je  avjedoV-  takaje  2J0tvrda 
i  jVJeruj  boga':  Jc  1'  istina,  nas  paso  cestiti?  Al' 
govori  pasa  od  Budima:  veruj,  mlada,  boga  jedi- 
noga,  sto  ja  reknem,  poreknuti  ne  cu.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  324.  —  n)  zakletva  bit'a  i  kad  se  koiiiu 
kaze  da  iito  ucini  ili  se  samo  piitanem  poziva  da 
odgovori,  pa  se  to  namjenuje  bogu,  kao  da  bi  se 
cinilo  bogu  ili  iz  (ulavi  k  boga.  u  takoj  zakletvi 


stoji  bog:  aa)  u  gen.  s  prijedl.  dijel,  koji  sada 
nije  ?(  obicaju:  Od  kuda  sad  ova,  boga  dil,  izide? 
§.  Mencetic  25.  Ah  brate,  moju  te,  stani  djer, 
boga  dil !  N  Nalesko\'ic  1,  227.  Dubravko,  boga 
dil!  sto  tebe  narav  taj  tako  jo  urosil'  Ijepotom? 
F.  Lukarevic  5.  —  bb)  u  gen.  s  jirijedl.  radi  (vidi 
daje  i  izvan  zakletve):  Prosti  mi,  boga  radi. 
Zbor.  1.  Rec'te  mi,  boga  rad.  M.  Vetranic  1,  39. 
Pod'te  vi  iuud  sud  iskat',  boga  rad!  N.  Naje- 
skovic  1,  219.  O  more,  boga  rad,  kroz  hudo  tve 
dilo  sto  se  tac  kazes  sad  proc  meni  nemilo?  D. 
Kaiiina  581'.  Sinko,  htjej  boga  rad  majci  se  smiliti. 
D.  Zlataric  34.  Jeda  s'  gdi  boga  rad  mogla  ovdi 
vidjeti  srecom  psa  moga  sad?  P.  Lukarevic  42. 
Nemoj,  Vuce  despoto,  radi  boga  velikoga!  Nar. 
pjes,  bog.  45.  Udijeli  boga  radi.  Nar.  posl.  vuk. 
152.  (isporedi  da}e  za  boga).  —  cc)  u  akus.  s  pri- 
jedl. po:  Krsti  me,  po  boga!  Zbor.  73.  Po  boga 
po  iiva  i  lice  to  tvojo,  ko  suncu  odsiva,  ne  6u 
ja  za  vas  svijet  toj  tvojoj  svjetlosti  nijednu  stvar 
lazno  rijet.  M.  Vetranic,  2,  135.  Po  boga  ziva,  ne 
poznavam  nega.  P.  B.  Baksi6,  razm.  75.  Po  obi- 
caju opacih  vojnika  govori  za  svaku  rijec:  bog 
me,  po  boga!  Turk  blago  88.  —  dd)  u  akus.  s  pri- 
jedl. za:  Gospode,  za  boga,  sto  mi  toj  velite? 
N.  Najeskovic  1,221.  Ma  za  boga,  od  koga  se 
stidis?  J.  Banovac,  pripov.  37.  Ma,  za  boga,  je  li 
to  istinaV  J.  Banovac,  razg.  32.  Za  boga,  kazite 
mi.  A.  Kanizlic,  kam.  895.  Nemojt',  vuci,  za  boga ' 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  195.  O  za  boga,  rumena  ruzice, 
kad  si  rasla,  na  sto  si  gledalaV  1,  230.  A  za  boga, 
ostarala  majko !  odrijesi  mojo  b'jele  ruke.  2,  33. 
No  za  boga,  bane  Zadranino!  pusti  mene  iz  tav- 
nice  klete.  3,  412.  A  za  boga,  cobane  Mihate! 
je  r  istina  sto  mi  ]udi  kazu  ?  3,  428.  Ne  za  boga, 
Babovic  Jovane !  nemoj  moju  ukinuti  glavu.  4,  118. 
No  za  boga,  dragi  gospodaru !  pos|i  nama  vojske 
i  gebano.  4,  371.  Ali,  braco,  za  boga  jednoga!  da 
se  danas  nakidamo  glava.  4,  456.  Nemoj  za  boga ! 
Vuk,  rjec.  32''.  Daj  za  boga !  Udijeli  za  boga.  3'2b. 
Opomiiiem  so  kako  su  siromasnija  deca  bogatijoj 
govorila :  pruzi  ruku ,  pa  reci :  udijeli  za  boga 
(ili  boga  radi,  ili  na  bozji  put),  pak  cu  ti  dati 
paru.  Pak  je  slabo  koje  to  celo  uciniti,  a  koje 
bi  ucinilo,  zaista  bi  mu  dali  paru,  ali  bi  ga  ro- 
diteji  poslije  karali  i  moze  biti  izbili.  Vuk,  posl. 
152.  vidi  i  daje  izvan  zakletve. 

3.  u  proklinaiiu ,  u  kom  se  'eli  kome  zlo  od 
boga:  a)  da  bog  sudi,  plati:  Ako  li  kbto  sije 
prctvori ,  da  mu  bogt  sudi.  Mon.  serb.  6.  Muci, 
ncbore,  sudio  ti  bog  veliki'  Nar  pjes.  bog.  54. 
Tu  nije  niko  bio  nego  oni  trojica,  bog  ih  sudio! 
Pravdonosa  1852.  8.  Tko  ovo  koporeV  Ah  da  vam 
bog  )>lati!  Za  sto  mi  nebore  ne  daste  pospati? 
N. 'Na}eSkovic  1,213.  —  b)  da  bogubije:  Da  ga 
bogb  ubije  i  krtstt  cbsttni.  Mon.  sorb.  70.  S  Ma- 
rojom  sam  doSao,  da  ga  ubije  bog!  M.  Drzi6  '292. 
All  bog  ga  ubio!  J.  Filipovic,  prip.  1,502.  Kad 
se  rasrdite,  psujo  jedno  drugo:  ubio  bog,  tko  na- 
miri  i  sastavi!  J.  Banovac,  razg.  83.  Ubio  te  bog! 

1.  A.  Nenadic,  nauk  129.  Ko  se  ne  ce  pojubiti, 
ubio  ga  bog!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  173.  Prevari  se, 
da  ga  bog  ubije !  2,  19.  Ziva  tebe  bog  ubio !  2,  80. 
Ta  strasan  je,  da  ga  bog  ubije !  2,  346.  A  kakva 
je,  da  je  bog  ubije!  od  sviju  je  i  veca  i  ]epsa. 
3,  360.  Sto  cinite?  da  vas  bog  ubije!  sto  finite, 
jer  se  no  bijete?  4,  180.  Ubio  ga  zivi  bog!  Nar. 
prip.  vuk.  113.  Bog  ga  jaki  i  mrtva  ubio!  P.  Pe- 
trovic,  vijen.  80.  —  tako  se  proldinu  i  stvari  tje- 
lesne  i  umne:  Bog  t'  ubio,  goro  Eomanijo!  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  1:?.    Grad-Stalacu ,   da  te  bog  ubije! 

2,  .505.  Dok  on  dode  na  gradsku  kapiju,  tvrda 
bjese,  da  je  bog  ubije!  2,  478.  Ostav'  sabju,  da  je 
bog  ubije !  2,  240.  Bog  t'  ubio,  moj  zlatni  prstene! 


BOG 


476 


BOG 


1,838.  Bog;  t'  ubio,  kujiiiio!  1,4-10.  (Jiilaii  .iniiak, 
da  jxa  buf,-  iibijo!  2,  5-l().  Tu  no.sloga,  da  jo  bog 
ubijo!  1,  ;tlO.  iiijcslo  ubiti  nalasi.  xe  i  posjoii:  I 
kazujo ,    bog  jo  posjokao  I    P.  Potrovii ,  vijoii.  87. 

—  c)  da  bog  sapno,  i-azori,  snioto,  no  vidi  koga; 
Ako  prestupimo  i  jodno  odi.  soga,  da  iiy  bogt 
sfcphiio.  Moil.  sorb.  '2;i.  Kto  li  dri.ziioth  i  malo 
5to  odb  sihi,  ra/oriti,  logo  bogi,  da  razoritt.  ()8. 
Ko  to  no  da,  ko  1'  to  siiiotaV  bug  nam  ga  smoo! 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  -120.  Viclito  li?  bog  vas  no  vidio ! 
2,  196.  —  d)  da  tko  od  boga  :iado :  ne  kaze  se 
Sta  da  node,  neyo  se  mixli  ono  sto  je  zasluzio: 
Sta  uCiiii?  da  od  boga  nades!  Nar.  pjes.  vuk. 
1,256.  O  snaSico,  da  od  boga  nados!  rasta  si 
mi  pomrsila  platno?  1,  61(1.  Za  sto  brato,  da  od 
boga  nados!  za  sto  zgubi  nioga  pobratimaV  2,  342. 

—  e)  da  bog  da  da  se  koiiic  dof/odi  koje  zlo :  Eda 
bog  da,  5  I'lim  se  pomauiila!  Nar.  pjos.  vuk.  1,  273. 
Da  bog  da  je  lovci  uvatili !  1,  274.  Eda  bog  da, 
voda  ga  odnela.  1,  383.  To  su  dvori  age  Arap- 
age;  da  bi  bog  da',  ostali  mu  pusti!  2,  G22.  A 
da  bog  da  i  sveti  Nikola  da  ti  nocas  udare  Br- 
dani,  da  ti  rusu  posijeku  glavu.  4,  480. 

4.  u  nadanu  i  uzdanu,  kad  se  tko  zeleci  sto  Hi 
hoteii  ciniti  sto  oslana  na  hoya,  a  to  kazc  bez 
rijeci  koja  bi  sobom  znacila  7iadane  Hi  usdane: 
a)  ,bog  6e  dati':  Bog  ce  dati  da  6o  dobro  biti. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,512.  —  b)  ,eda  bog  da':  Jeda 
bog  da.  Mikaja  22*.  Bella  259a.  Eda  bog  da,  te 
nam  dode!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  176.  Eda  bog  da, 
te  ne  dode!  1,  175.  —  c)  k  onome  sto  se  veli  da 
ce  biti,  uzdajuci  se  da  ce  biti  all  opet  ostarfajtici 
u  bozjoj  riasti,  dodaje  se  ,ako  bog  da':  Ako  mi 
bogt  da,  i  budu  gospodart,  kako  strnt  bylL,  da 
si  hode  svobodno.  Mon.  serb.  19.  Koga  cerao  drugi 
put  istomaciti,  ako  bog  da.  F.  Lastri6,  od'  41. 
Nije  mi  se  gospodar  vjerio,  ni  vjerio  niti  ozenio, 
nego  misli  tobom ,  ako  bog  da.  Nar.  pjes,  vuk. 
1,  300.  Ako  bog  da,  te  se  natrag  vratira,  lepsim 
6u  te  darivati  darom.  2,  303.  A  ja  znadem  do  cu 
te  oteti,  ako  bog  da  i  sreca  junacka.  2,  395.  Ako 
bog  da,  dobicemo  Turke.  4,  185.  To  se  Turcin 
tako  pofalio,  zaboravi  reci:  ako  bog  da.  4,212. 
Al'  ne  veli  Turcin:  ako  bog  da!  vec  se  Turcin 
u  silu  uzdase.  4,  71.  I  to  paso  Srijem  ne  raseli, 
a  ti  cos  ga  paio  raseliti ;  ali  ne  ces ,  paso ,  ako 
bog  da.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  33a.  ^Ako  bog  da' 
Srbi  govore  kad  god  sto  ugovaraju  da  rade,  ili 
se  cemu  nadaju  ili  Sto  zele :  ako  bog  da,  ici  cemo 
na  projece  tamo  i  tarao;  bice  kise  ako  bog  da; 
ne  CO  tako  biti,  ako  bog  da.  Vuk,  rjec.  32''.  — 
tako  se  nalazi  i  onda  dodano  kad  se  kaze  da  ce 
bog  sto  uciniti:  Bog  ce  nama  pomod',  ako  bog  da. 
Pjev.  crn.  13.  —  kad  tko  ide  kuda,  pa  bi  drugi 
htio  zapitati  kuda  ide,  rece  mu  sanio:  ako  bog 
da:  Stojan  kova  i  opremi  doga,  pa  posjede  doga 
debeloga:  besjedi  mu  ostarila  majka:  ako  bog  da, 
moj  sine  Stojane?  Nar.  pjes.  vuk.  3,  130.  ,Ak6 
bog  da'  kaze  se  mjesto:  kuda  ces?  kud  si  posao? 
kuda  si  naumio?  jer  vele  da  sa  rijeci  ,kud'  ne 
vaja  zapitati;  ako  bi  ko  zaboravivsi  se  ili  nava- 
lice  zapitao  koga  sa  ,kud',  onaj  mu  kasto  odgo- 
vori :  idem  u  kudi}evo  da  te  skudim.  Vuk ,  rjec. 
33a.  —  e)  kad  tko  pregne  na  sto,  sto  maze  i  zlo 
biti  po  n,  uzdajuci  se  u  boga  rece:  sto  bog  da: 
Bi  li  mene  mogla  nauciti  ja  kako  bih  zadobio 
Hajku?  Sam'  u  moje  ruke  da  dobijem,  pa  sto 
bog  da  i  sreca  junacka.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  181.  — 
f)  uzdane  u  boga  kazuje  se  i  kad  tko  sto  zlo  sni, 
pa  mu  drugi  hrabreci  ga  rece  da  je  san  laza  a 
bog  istina:  A  ne  boj  se  Kra}evi6u  Marko!  dobar 
junak  dobar  .san  usnio:  san  je  laza,  a  bog  je 
istina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  365.  San  je  klapa  a  bog 
je  istina.  2,  45.  —  g)  uzdane  u  boga  izricuci  kaze 


se  i  bog  je  dobar  ili  jak  ili  jakostan  ili  sva- 
fiji:  Bog  jo  dobar,  sinovi  ko  dodi.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  299.  Dobar  je  bog  (ali  su  i  davoli  jaki).  Nar. 
po.sl.  vuk.  .59.  Bog  je  jak!  Bog  je  jakostan!  (§to 
da  bog!  da  ako  bas  ne  bude  kao  sto  neko  govori 
ili  ?.eli).  17.  Ako  jo  ko  jaii,  no  i  bog  je  svacij.  4. 
—  h)  uzdane  se  u  bnga  izriie  i  rijcHma  ,eda 
boga',  %tz  koje  se  misli  glagol  bude ,  i  bez  eda  a 
s  gtagolom  ima:  Ja  sam  idem  kroz  zemju  arap- 
sku ,  eda  boga ,  da  ja  sostru  nadom.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  621.  Eda  boga  i  bogorodico!  kako  smo 
se  pobili  s  Turcima,  .  .  svagde  jesmo  Turke  raz- 
bijali,  .  .  eda  i  sad  Turke  razbijemo.  4,  246.  tako 
prema  onome  ko  se  misli  da  je  jaci  od  drugoga, 
rece  onaj  o  kom  se  misli  da  je  slabiji:  Ima  malo 
i  nioga  boga.  Nar.  posl.  vuk.  103.  —  i)  kad  bi 
tko  htio  kome  reci  da  izmedu  pidi  u  nega  jedi- 
noya  polaze  sve  svoje  uzdane,  reci  ce  razlicnijem 
nacinum  da  se  prvo  u  boga  pa  onda  u  n  uzda, 
da  mu  je  u  torn  prvo  boy  pxi  on :  tako  xv  vijeka 
govori  covjek  na  sudu:  Pojti  mi  tja  s  ovoga  mala 
ostaiilia  mojo  plemenSdinc,  ako  bog  i  vi  (sudije) 
ne  prigledate  i  pokoja  milo.stivo  ne  uCinite.  Za 
to  molim  boga  i  vse  da  biste  me  pod  starost  ne 
poslali  po  tujih  stranah.  Mon.  croat.  157.  tako  i 
danas:  Dosao  sam  bogu  pa  vama  u  ruke.  Prav- 
donosa  1852.  8.  «  torn  je  smislu  i  poslovica:  Na 
bogu   i   na  tebi  moja  deca!   Nar.  posl.  vuk.  185. 

5.  kad>  se  hoce  o  cemu  kaze  da  covjek  ne  zna 
niti  maze  znati,  kaze  se:  ,bog  zna'  ili  ,neka  bog 
zna' :  Dode  sto  Judi,  koji  su  zla  pocinili  neka  bog 
zna  koliko.  F.  Lastric,  nod.  196.  Bijase  tada  u 
Jeruzolimu  neka  bog  zna  koliko  stotina  i|ada  judi. 
F.  Lastrid,  od'  231.  Kad  bih  i  stoti  dio  hotio 
kazat,  zna  bog,  kad  bill  dovrsio.  B.  Cuceri  166. 
Bog  zna  voce  hoces  li  ih  tvojim  ocim  sagledati. 
Nar.  pjes.  bog.  5.  Dune  vetar,  te  odnese  galiju 
bog  zna  kuda.  Nar.  prip.  vuk.  52.  Bog  zna  kad 
cu  ja  opet  imati  cast  ovdje  medu  vama  sjediti. 
Vuiv,  pisma  24.  —  tako  i  kad  sto  nije  kako  bi 
trebalo,  pa  covjek  ne  ce  to  da  kaze:  Ako  izvrse, 
bog  znade  kako  (izvrse).  F.  Lastric,  svet.  127. 

6.  sto  bog  daje  Hi  cini  Hi  sudi  itd.,  za  ono  se 
veli  da  je  ,od  boga'  (vidi  i  naprijed) :  Sto  je  od 
boga,  slado  je  od  meda.  Nar.  posl.  vuk.  356.  Od 
boga  zdravo,  a  od  cara  mirno.  (Odgovori  se  kad 
kad  na  pitaiie:  kako  si?)  231.  Da  mi  je  ovo  od 
boga,    ovoga   n'jesam   dostojna.    Nar.   pjes.   vuk. 

1,  '224.  Vec  to  bila  dobra  sreca  od  mila  boga.  1,  58. 
Ovo  nije  od  boga  morija.  2,  42.  Kra]  na  cara 
udariti  ne  ce ,  niti  moze  krajevstvo  na  carstvo, 
jer  je  tako  od  boga  postalo.  4,  135,  Od  boga  se 
radovali!  1,  141.  —  kako  bog  daje  i  da  se  umre, 
po  tome  se  i  mre  od  boga,  i  to  se  veli  onda  kad 
se  mre  prirodnom  smrcu:  tako  o  zivincetu  jos 
XIV  vijeka :  Ako  kont  lipbse  u  komt  selu ,  a  ne 
bude  ga  selo  ubilo  ni  odtgnalo,  nb  umrfclo  ott 
boga,  da  ne  plate  nista.  Zak.  dus.  50.  tako  i  sada 
0  celadetu;  a  buduci  da  se  svak  od  koga  tko 
umre  naziva  krvnik,  za  to  se  k  rijecima  od  boga 
u  ovoj  prilici  dodaje  jos  ,od  staroga  krvnika'  u 
pjesmi:  Nit  ti  mozes  umrijeti,  Marko,  od  junaka 
ni  od  ostre  sabje,  .  .  .  vei  ces,  bolau,  umrijeti, 
Marko,  ja  od  boga,  od  starog  krvnika.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  440.  —  veli  se  da  je  sto  ,od  boga  grje- 
hota'  i  hoce  se  da  kaze  da  je  to  s  ncgove  strane, 
prcd  nim,  da  on  tako  sudi,  da  on  za  to  prima: 
Od  boga  je  velika  greota,  a  od  |udi  zazor  i  sra- 
mota  kod  tri  snae  da  ti  nosis  rucak.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  120.  Ovo  j'  glava  jednog  gospodara,  greota 
je  od  boga  jednoga   da  je  kluju  orli   i   gavrani. 

2,  324. 

7.  ,boga  radi'  ili  ,za  boga'  cini  se  sto  namje- 
nujuci  bogu,  kao  da  bi  bogu  Hi  iz  {ubavi  k  bogu 


BOG 


477 


BOG 


bilo  ucineno :  boga  radi :  Da  daruje  suXne  po  tam- 
nici  radi  boga  i  krsnog  imena.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  97.  Koga  no  je  Bakal  odranio  uz  ko|eno  k'o 
rodonog  sina  zarad  boga  i  zaradi  duse.  4,  269. 
A  ko  ima  od  srca  poroda,  taj  nek  kupi  danas  jo§ 
jediioga  (izmedu  robla),  jednog  sina  ili  milu  6ercu, 
zarad  boga  i  zaradi  duSe.  4,  201.  Darujte  me 
braco  moja!  .  .  .  zarad  boga  jedinoga.  1,  143.  Po- 
darujte,  obradujte,  porad  boga  jedinoga.  1,  143. 
—  za  boga  se  daje  Hi  dijeli:  Ni  za  boga  ni  za 
du!>u  ne  dava  mi  nitko  nista.  M.  Vetranic  1,  18. 
Ke  (rubetine)  za  boga  meni  dase.  1,  24.  Sto  za 
boga  udelite  i  za  dusu  nanienite,  andel  piSe,  go- 
spod  gledi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  145.  UdeF  sto  god 
za  boga!  1,  130.  —  za,  hoga.  prosi  se  Hi  iste :  Poce 
meu  nbozijemi  za  boga  prositi.  B.  Kasic,  ign.  14. 
Za  boga  prositi  a  za  dusu  dijeliti.  Nar.  posl.  vuk. 
82.  Ko  za  boga  iSte ,  va}a  niu  dati ,  ako  i  ne  bi 
bio  siromah.  152.  —  za  boga  se  cine  i  druga  djela 
boga  ugodna:  Stuiie  se  imaju  za  boga  ukopati. 
B.  KaJic,  rit.  141.  —  w  torn  se  siidslu  , prima  za 
boga'  kad  tko  mini  sto  za  Uo  ga  tko  u  nevo}i 
zamoli  nazvaviii  ga  po  bogti  bratom  ili  zensko  se- 
strom,  a  prima  se  za  boga  da  se  uiini:  Oua  brati 
mlade  nosioce:  bogom  bra6o,  mladi  nosioci,  spu- 
stite  ga  na  zem}icu  carnu  da  ga  jadna  ja  mrtva 
celivam  .  .  .  To  su  oni  za  boga  primili.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,259.  Kumi  Rada  dijete  Jovane:  bogom 
brate,  ciri^'ija  Rade,  ue  vodite  mene  po  svijetu  . . . 
To  je  Rade  za  boga  primlo.  2,  35.  Pa  je  poi^e 
bogom  sestrimiti:  bogom  sestro,  Hjepa  devojko, 
baci  meni  jednu  krpu  platna ,  izvadi  me  iz  vode 
Marice  .  .  .  Devojka  je  za  boga  primila.  2,  340. 
Povice:  da  si  mi  po  bogu  brat!  izvuci  me  na 
poje  .  .  .  Coek  primi  za  boga.  Nar.  prip.  vuk.  182. 
—  u  takoj  prilici  Turcinu  koji  je  bogom  brateci 
molio  Goretica  Pavla  da  mu.  pos^e  dordii  negova 
brata,  odgovara  Pavao :  Vii'a  moja,  bego  Selman- 
bego!  Ja  se  tvoga  boga  ne  odricem;  nij'  u  mene 
tvoga  brata  dorda.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  556. 

8.  bogom  Hi  po  bogu  brat  ili  sestra  kaze  ce- 
\ade  crjfadetu,  kad  ga  bratimi  ili  seslrimi  (is2}0- 
redi  pod  6) :  Bratimi  ga  Varadinka  Mara ;  bogom 
brate,  tursko  momce  mlado !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  598. 
Bogom  brate ,  Rade  neimare !  2,  124.  Pa  i  stade 
bogom  bratimiti :  bogom  braco,  dva  gelata  lulada ! 
2,  162.  Pa  je  poce  bogom  sestrimiti :  bogom  se- 
stro lijepa  devojko!  2,340.  Da  si  mi  po  bogu 
brat!  Nar  prip.  vuk.  182.  Ustan',  ropce,  moj  po 
bogu  brate!  Nar.  pjes.  vuk.  1,577.  jetrvice,  po 
bogu  sestrice!  2,  15.  —  kad  sc  pobratime  Hi  po- 
sestrime,  onda  se  opct  tako  zovu  (Hi  vijesto  brat 
i  sestra  kazu  pobratim  i  posostrima) :  Do  sad  si 
mi  verna  sluga  bio,  od  jako  si  bogom  pobratime. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  300.  Do  sad  si  mi  robuiica  bila, 
a  od  sad  ces  po  bogu  sestrica.  1,  458.  Ja  imadem 
bogom  pobratinia.  3,  370.  Daniciuu  bogom  po- 
sestrimu.   1,  158.    A   u   moje   bogom   posestrime. 

2,  35.  —  tako  se  bogom  i  bi'ate  (Hi  bratime)  i 
sestre  (ili  sestrime) :  Bogom  brati  do  dva  pobra- 
tima.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  247.  Koj'  je  mene  bogom 
pobratio.  2,  318.  Ja  sam  tebo  bogom  bratimUa. 
1,  604.  Bratimim  te  bogom  istinijem.  2,  392.  Bo- 
gom sestri  mlad  momak:    bogom   sestro  kupino! 

1,  440.  Pa  je  poce  bogom  sestrimiti.  2,  340.  i  o 
pobratimstvii  se  kaze  da  je  bogom  pobratimstvo : 
Potvrdimo  bogom   pobratimstvo.    Nar.  pjes.  vuk. 

3,  378.  —  isto  je  tako  i  o  posinku;  kad  se  sini: 
Bogom  sinko ,  Krajevicu  Marko.   Nar.  pjes.  vuk. 

2,  391.  kad  se  vec  posini:  Brze  da  si,  moj  po  bogu 
sinko !  Nar.  pjes.  vuk.  2,  367.  i  posinuje  se  bogom : 
Posini  ga  bogom  istinijem.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  390. 
—  tako  se  i  kumu  kaze :  Bogom  kume,  Krajevidu 
Marko!   Nar.  pjes.  vuk.  2,  244.   tako   se   i   kumi 


bogom,  kad  se  vrlo  moli:  Pa  ih  kumi  bogom  ve- 
likijem;  nemojto  me  u  jamu  bafiivat'.  Nar.  pjes 
vuk.  2,  33.  Kumim  nega  bogom  istinijem,  nek 
me  pusti  iz  tamnice  klete.  2,  380. 

9.  s  bogom  .se  cini  sto  Hi  ide  kuda,  a  osobito 
putuje,  kao  imajuci  ga  ii  pomoci  (isporedi  i  na- 
prijed  u  zejij :  S  mirom  s  bogom  setah.  M.  Driic 
377.  S  milim  bogom  sve  se  moie.  Nar.  posl.  vuk. 
290.  S  jednijem  bogom  na  sto  neprijateja.  287. 
I  odoSe  s  bogom  putovati.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  10. 
Digose  se  s  bogom  putovati.  3,  509.  —  i  bes  s, 
kao  drzci'i  se  boga,  oslanajiici  se  na  n,  alirijetko: 
Digose  se  bogom  putovati.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  302 

10.  ,do  boga' :  kad  se  hoce  da  kaze  da  je  ko  u 
velikoj  nevo\i,  kaze  se  da  se  do  boga  ciije  uzdi- 
sane  negovo  ili  piiska :  Kad  uzdisu ,  do  boga  se 
cuje.  Nar.  pjes.  vuk,  1,  272.  Pisti  Marko,  do  boga 
se  6uje.  2,  379.  —  tako  i  kad  ko  u  velikoj  7ievofi 
vice:  jao  Hi  avaj  ili  tesko  meni,  dodaje  tijein  ri- 
jeiima  rijeci  do  boga,  kao  ieleci  da  bi  se  vika 
negova  cula  do  boga :  Jao  mene  do  boga  miloga ! 
Nar  pjes.  vuk.  1,  369.  Avaj  mene  do  boga  jed- 
noga!  2,  56.  Jaoj  meni  do  boga  visnega!  2,  74. 
Tesko  mene  do  boga  visnega!  3,  37.  —  pred  ri- 
jeci do  boga  moze  se  dometnuti  i  i:  Jao  mene  i 
do  boga!  Nar.  i)jes.  vuk.  1,  283.  A  vaj  mene  i  do 
boga  moga!  3,  384.  —  i  radosnomu  vikanu  ,blago 
meni'  dodaje  se  ,do  boga'  kao  zeleii  da  se  radost 
i  do  boga  cuje,  a  ne  samo  ludi  da  znaju:  Blago 
mene  do  boga  viSnega!  Nar.  pjes.  vuk.  2,156. 
('  tada  se  pred  rijeii  ,do  boga'  moze  dodati  i  i: 
Blago  mene  i  do  boga  moga !  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  523.  —  vidi  %  pod  20. 

11.  ,na  boga':  u  istom  smislu  u  kom  se  kaze 
da  se  sto  daje  za  boga  (vidi  pod  7),  moze  se  ka- 
zati  i  da  se  namjeiiuje  na  boga:  Gdino  stoje 
dobra  dela  i  riscanskc  podelice,  koje  ste  mi  po- 
delili  i  na  boga  namenili.  Nar.  pjes.  vuk  1,  146. 
—  tako  i  kad  se  sto  cini,  cemti  sc  zeli  bozji  bla- 
gosov,  ka'e  sc  na  boga,  namjenujuci  nemu  tako 
da  hi  mu  ugodno  bilo,  da  bi  i  on  dao  da  bade: 
Potegli  smo  na  boga  i  srecu  a  po  tvoju  sceru 
l^oposavu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  517.  —  tako  i  kad 
se  u  kakvoj  tieco(i  dogodi  Sto  dobro,  od  cega  ne- 
stane  nevofe,  pa  se  taj  dogadaj  kaze,  dodaje  se 
,na  boga',  kao  da  se  dogodilo  da  se  bogu  ugodi, 
da  je  tako  bog  htio :  Na  boga !  n.  p.  ne  udari 
kisa,  dode  on.  Vuk,  rjec.  32''.  Na  boga !  dode  pop 
ter  ih  utisma.  S.  Ijjubisa,  prip.  151.  Na  boga! 
nade  Mijat  jedan  grcki  brod.  225.  vidi  i  daje 
pod  17.  —  govori  se  i  gledati  Hi  pogledati  na 
boga,  kao  sjccati  ga  sc  ili  sjetiti  ga  sc,  te  ciniti 
po  negovoj  voJ,i,  i  to  smilovati  se  (isporedi  i  pod 
17):  Bjese  mi  strazica  i  na  boga  pogledala,  oni 
mi  je  pustise  iz  tamnice.  Nar.  pjes.  bog.  137. 
Ne  bi  li  se  duSa  nasla,  koja  bi  se  smilovala  i  na 
boga  pogledala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  141.  Gledajuci 
na  boga  odoli  prosit'  za  boga.  Nar.  posl.  vuk.  42. 
tako  i  milostiv  biti  na  boga,  t.  j.  kad  se  pomene 
bog:  AX  je  Marko  milostiv  na  boga.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  218. 

12.  ,pod  bogom'  Hi  ,u  boga'  dodaje  se  kad  se 
hoce  jace  da  kaze  u  potvrdivaiiu  sve  a  u  pori- 
canu  nista,  kao  kad  se  kaze  u  potvrdivanu:  gdje 
je  god  sto.  Hi  u  poricanu:  nigdjo  nista.  Stoje  pod 
suneem  i  pod  bogom  sve  pod  mojim  bi  podlogom. 
J.  Kavai'iin  45.  Nista  pod  bogom  ili  pod  jakim 
bogom,  n.  p.  nema,  ne  zna.  Vuk,  rjec.  33^.  Gazda 
cijeli  dan  nije  mu  pod  bogom  nista  poslao  da  jede. 
Nar.  prip.  bos.  1,  1.  Sto  je  god  u  boga  zivotirie, 
sve  se  skupi  na  hranu.  Nar.  prip.  vuk.  179.  Nisto 
ti  u  boga  krasnije  (ili  Jepse).  Nar.  posl.  vuk.  225. 

13.  ,u  ime  boga',  rijetko  mjesto  ,u  ime  bozje' 
(vidi  kod  bozji),  ali  obicno  kad  bog  stoji  s  kakvim 


BOG 


478 


BOG 


pri(}jevom ;  yovori  sc  lad  sc  mi.sli  Hi  poiinc  Sto 
ciniti,  pa  se  :cli  da  hi  kau  :a  huya  hilo  iiciiiriio, 
po  tome  da  hi  hogii  hilo  ugodno,  da  hi  liilu  sret)io 
(vidi  i  kod  iiiio) :  Vod'  jo,  vodi,  u  inic  boga.  Nar. 
jijcs.  vuk.  1,  150.  Svi  rociuio :  u  irao  boga !  da 
ovo  budo  u  fas  dnbar!  1,  li.  toko  i  u  zdravici: 
Zdrav  da  si  mi!  Ni  u  mojo  iii  u  tvqjo  zdi-av|o, 
vo6  u  iino  boga  istiiioga!  .  .  .  i  u  moga  bistra 
^ofcrdnna,  koji  ce  ti  srce  prekinuti.  Nar.  pjos. 
vuk.  i,  lOG. 

M.  boga  moliti  Hi  bogu  se  moliti  (ixporedi  ino- 
liti  i  moliti  so) :  Boga  moli  iirosona  dovojka :  Jjri- 
digiii  me,  boze,  od  bolesti.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  281. 
Kad  ja  lozom ,  molim  boga  za  te.  1,  639.  Boga 
moli  i  umolila  ga.  2,  11.  Sila  boga  ne  moli.  1,  2. 
Id'  u  crkvu,  bogu  s'  moli.  1,  G13.  Da  s'  umijo  i 
bogu  se  moli.  2,  64.  Podranio,  bogu  se  molio. 
4,  324.  Josto  prve  case  ne  popio,  vec  jo  drzi  i 
bogu  se  moli.  4,  298.  Idem  se  za  n  bogu  pomo- 
liti.  1,  243. 

15.  livaliti  boga,  zahvajivati  bogu:  Zivi  boga 
livalo.  Nar.  posl.  vuk.  81.  ::ahvajiije  se  govoreci: 
livala  ti,  boiio!  Hi  livala  bogu!  a  zahvaliije  sc  i 
na  dobrii  i  na  zlu:  Mili  boze,  na  svemu  ti  fala! 
koji  si  mi  bio  na  pomnci.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  3G. 
Bogu  livala,  Srbi  zadobise.  4,  518.  Hvala  bogu 
na  nogovu  daru  (kad  se  home  sto  zlo  dot/odi). 
Nar.  posl.  vuk.  340.  Fala  bogu,  fala  vclikcmie! 
od  kako  je  svijet  nastanuo,  takvi  zulura  nijo  po- 
stauuo.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  152.  —  tako  se  zahoafnje 
i  kad  se  corjek  cudi  cemu,  osohito  zlu:  Fala  Bogu, 
cuda  velikoga!  Nar.  pjes.  vuk.  I,  157.  Vala  bogu! 
vala  jedinome!  gde  mi  vlasi  zai'iu  u  nedoju!  1.  168. 
Fala  bogu,  fala  jedinome !  u  jadnoga  Mihaila  bana 
kako  noma  muskoga  deteta!  2,  61.  Vala  bogu, 
braco  Crnogoi'ci  I  ja  kako  se ,  braeo ,  izrodismo ! 
to  nestade  med  nama  junaka.  4,  37.  Fala  bogu, 
rdavoga  drusta!  3,  177.  —  na  pitane:  kako  si'? 
odyovara  se:  livala  bogu!  —  kad  kome  zakva]iije 
tko  na  kakoiii  dobru,  onaj  mti  odyovara:  bogu 
hvala!  . —  vidi  kod  hvala. 

IG.  jpomenuti  boga'  guvori  se  i  onda  kad  tko 
sazoee  hoyn  u  poiiioc  prcgnvsi  na  sto,  osohito  it 
nevofi,  strahoti:  Kad  se  Janko  vide  na  nevo]i, 
on  pomeuu  boga  istinoga,  od  pojasa  sabju  po- 
tegao.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  323.  Al'  se  bane  lualo 
pre])anuo,  pa  pomenu  boga  istinoga  u  ordiju  tur- 
sku  ugazio.  2,  272.  A  kada  se  Turcim'  izm'jesamo, 
da  svi,  braco,  boga  pomenemo,  a  po  jednu  pusku 
izbaciino.  4,  186.  .A  poteze  teska  buzdohana,  I'loga 
d:ze,  a  boga  pomiiie:  jaki  boze,  oprosti  mi  greha, 
hocu  crkve  da  salomini  vrata.  3,  327. 

17.  .poznavati  boga'  i  ,znati  za  boga'  govori  se 
i  onda  kad  se  misli:  postupati  prema  tome  znanti, 
raditi  kako  je  bogu  ugodno;  a  it  torn  se  smislu 
govori  i  ,smisliti  boga'  i  ,hajati  za  boga'  (ispo- 
redi  i  jmd  7  i  11):  Te  kusajte  sve  vere,  i  sve 
redom  gradove,  znade  1'  svaki  za  boga  i  za  ime 
bozije.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  128.  ,Ta  vam  falini,  bla- 
godarim  na  vasemu  lepom  daru,  koji  boga  pozna- 
jete,  koji  mene  darivate,  1,  148.  Krajisnike  Turke 
novjernike,  koji  dragog  boga  ne  poznaju,  no  imaju 
ni  vjero  ni  duse.  4,  194.  Koji  jimak  za  boga  ne 
znado.  3,  162.  A  ovcari  za  boga  hajase,  pustiSe 
ira  korjeniike  Turke.  4,  517.  Trgovoi  mu  cijenili 
noze:  ta  jedan  niu  dva  dukata  daje  a  drugi  mu 
tri  dukata  daje,  treci  smisli  i  boga  i  dusu,  te  mu 
dade  cotiri  dukata.  '2,  97. 

18.  ,metnuti  boga  na  koga'  hoce  reci:  inoleci 
koya  za  sto  zakleti  ga  (isporedi  pod  2  ,ako  boga 
znas'  i  pod  7  ,boga  radl') ,  a  takii  molbii  odbiti 
toliko  jc  koliko  ,odreci  se  boga':  Ter  so  moli  i 
prosi  i  boga  na  me  metnu,  ter  se  ne  mogoh  boga 
odreci  radi  vire  Muliamedove.  Starine  11,  152. 


r,).  tko  ne  zna  za  boga  Hi  «c  haje  za  boga 
(kao  pod  17),  rece  se  daje  bez  boga,  kao  bez- 
bo£an;  ali  samo  u  knizevnika:  Zala  robii'io  i  boz 
boga!  (Ja  ti  jo  skrivila,  da  lio6os  njo  dobra  dila 
smutiti?  F.  Vranfiii,  ^iv.  88.  Pilat  bijaso  dentil, 
broz  boga,  a  uzo  i  mito.  I.  Aiiftic,  svit.   160. 

20.  ,za  prava  boga'  i  ,na  prava  boga'  govori 
sc  kad  se  kome  uiini  koje  zlo  bez  ikakve  krivice, 
kao  da  hi  se  reklo:  za  tudu  krivicu,  i  to  bozjii, 
koji  je  ipak  prav,  dakle  ni  za  sto:  Za  prava 
boga.  Mikaja  827'>.  Poce  pitati  jednog  po  jodnoga 
za  sto  jo  prikovan  na  galiju.  Jedan  roco :  za  prava 
boga.  M.  A.  Re}kovi6,  sabr.  8.  Za  prava  boga. 
Vuk,  rjec.  32''.  rijeci  prav  moze  se  dodati  i  pravcit : 
Za  prava  pravcita  boga  (n.  p.  globili  ga).  Nar. 
posl.  vuk.  85.  ■ —  tako  i  sa  na  mjesto  za :  Na 
prava  (pravcita)  boga.  Vuk ,  rjec.  32''.  —  mjesto 
boga  govori  se  i  na  pravdi  boga.  Vuk,  rjoc.  .32*. 
—  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  ,na  pravednu 
bogu' :  Moj  zlotvor  udrio  me  na  pravednu  bogu. 
V.  M.  Gucotic,  pohv.  64. 

21.  ,do  zla  boga'  rece  se  o  cemu  vrto  neobicnu, 
osohito  o  cemu  vrlo  tcsku  Hi  skupu,  kao  da  bi 
sc  reklo  da  je  tako  da  i  boya  iini  zlijem :  Tesko 
do  zla  boga!  Nar.  posl.  vuk.  314.  Skupo  do  zla 
boga!  Vuk,  rjoc.  33'^.  Selo  se  (od  straha)  stavi 
do  zla  boga,  i  svak  se  u  kucu  zabijo,  tok  izleti 
iz  puklotine  slijepi  miS.  S.  ^ubiSa,  prip.  240. 

22.  ,kako  te  ibog  uci'  rece  se  kad  koga  ne  mole 
iovjck  svjetovati,  ncgo  bi  mu  inacc  rckao  da  radi 
kako  sam  najbofe  zna:  Kako  to  bog  uci  (n.  p. 
radi,  cini  sto,  t.  j.  kako  najboje  znas).  Nar.  posl. 
vuk.  127.  —  kad  ko  misli  da  ne  moh  koga  svje- 
tovati, jer  on  zna  bole,  rece  mu  da  ga  je  bog 
naucio:  Ja  nijesam  od  nauka  tvoga,  jer  je  tebe 
i  bog  naucic.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  80. 

23.  ,kako  bog  hoco',  ,kako  je  bogu  drago' :  prvo 
sc  odgovori  (u  Dubrovniku)  kad  ko  zapita:  kako 
si  ?  Kako  bog  hoce.  Nar.  posl.  vuk.  125.  a  drugo 
kad  se  hoce  da  kaze  n.  p.  da  snijeg  vrlo  pada: 
Ide  snijeg  kako  je  milom  bogu  drago.  Nar.  posl. 
vuk.  96. 

24.  kad  ko  govori  o  cemu  kao  da  je  sad,  a  ono 
odavno  hilo  pa  i  proslo ,  rece  se  u  podsmijehu 
kao  da  ce  skoro  boy  dati  da  hudc:  Skoro  bog  da! 
Nar.  posl.  vuk.  288. 

25.  a  vok.  priziva  se  bog  ne  samo  kad  se  zeli 
da  bi  ucinio  sto,  dao,  pomoyao  itd.  (kao  naprijed 
u  zeli,  zaklinanu,  prokliAanu  itd.),  nego  jos  oso- 
hito: kad  se  covjek  cemu  cudi:  Mili  boze,  cuda 
velikoga!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  1.  Mili  boze,  velike 
nopravde!  1,  399.  Boze  mili,  srca  slobodnoga! 
4,231.  Boze  dragi,  ogiievite  vojske!  4,  397.  — 
tako  i  kad  je  covjek  u  smetni  ne  znajuci  sto  a 
zeleci  znati:  Ah  mili  boze  i  dragi!  ima  1'  sto 
sire  od  mora?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  196.  Ah  moj 
boze  blagi !  gdi  T  je  sad  moj  dragi !  1,  268.  Mili 
bozo,  sta  cu  i  kako  cu?  3,  42 

26.  .bog  i  covjek'  Hi  ,bog  covjek'  naziva  se 
Isus:  Mati  boga  i  clovika  narece  se.  F.  Glavini6, 
ovit  279.  Mater  boga  i  covika.  J.  Kavanin  518. 
bez  i:  Ocu  jednoga  boga  covjeka.  Cestitosti  49. 
Ime  materi,  koja  ovoga  boga  covika  porodi.  J. 
Banovac,  razg,  49.  Mesija  bog  covjek  bi6e  kraj. 
Ziv.  is.  22.  Ti  bog  covjek,  ti  uas  stvoritej.  D. 
Mattei  323,  Svijeh  neizgovornijeh  kreposti  boga 
covjoka.  Stit  13.  Svesti  sina  bozijega  iz  raja,  a 
covjeka  uzvesti ;  zemji  plod  udijelit  boga  covjeka. 
A.  Kalic  431. 

27.  u  prenesenom  smislu:  a)  zahvalno  celade 
naziva  dobrotvora  bogom  svojim,  ali  dodajuci 
,p(}d  bogom';  u  jednoga  pisca:  Zivot  mi  s'  dal  i 
fast,  i  slobod  ako  das,  li  hocu,  da  t'  jo  vlast,  da 

I  mi  zapovidas.  Jer  pravda  i  razlog  svaJd  ce  dobri 


BOGA 


479 


BOGA]^ 


toj,  gospodin,  pace  bog  pod  bogom  da  si  moj. 
H.  LuciJ  253.  —  h)  o  cejadetu  Tioje  hesputno  zivi 
i  trbuhu  prei'ec  ugada,  veli  se  da  muje  bog  drnga 
i  trbuh;  u  jednoga  pisca:  Ona  (draga)  i  trbuh 
moj  bog  s  nebi  bjehu.  I.  Gundulie  2'26.  —  c)  u 
narodnoj  pjesmi  bezdusna  zena  ne  hoteci  znati 
za  boga  kaze  o  m  uzu  svom  da  joj  je  bog :  Imam 
boga  iia  domu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  130. 

28.  bogovi  neznabozaiki :  Ni  boge  od  zlata  ne 
finite.  N.  Eaiiina  03.  Za  tudijemi  bozi  nomojte 
hoditi.  64.  Vjerujemo  zlate  bogo  i  srebrne  i  ka- 
mene.  Zbor,  30.  i^uveni  bog.  N.  Na}e5kovic  2,  117. 
Svi  kolici  bozi  ostali  doli  jesu  s  neba  pali.  P. 
Hektorovic  99.  Od  tiida  bo  mnozi  izadose  }udi 
vridni,  na  pol  bozi.  H.  Lucie  28.5.  O  boze  Juveni ! 
D.  Eaiiina  47''.  Morski  bog.  P.  Zoranic  2&>.  Od- 
luci  da  otvori  boj  visnime  bogovome.  I.  Gun- 
dulic  65.  Bog  suncani.  5.  Od  boja  bog.  317.  Od 
oriizja  boga  dvore.  317.  Bozi  nad  ki'uhom  i  vi- 
nom.  D.  Barakovic ,  vil.  142.  Tako  se  pokloni 
bogom  poganskijem.  P.  Po.silovic,  cvijet  39.  Bogu 
od  lozja  s}emo  case  cijela  grozja.  J.  Kavaiiin  25. 
Izvan  ostaloga  stada  takih  bogova.  A.  d.  Bella, 
razgov.  239.  Tomacila  je  odgovore  vi'agodusnoga 
drvenoga  boga.  A.  Kanizlic,  utoc.  582.  Nego  su 
mloge  bogove  drzali  stujuci  za  boge  razlika  stvo- 
reiia.  F.  Lastric,  ned.  255.  Na  koga  su  mnozi  na 
toga  i  bozi.  Nar.  posl.  vui.  188.  Ciji  su  mnozi 
onoga  i  bozi.  347.  —  nazivaju  se  krivi,  lanii,  la- 
zivi,  himbeni,  varavi,  ricpravi:  Krive  boge  viru- 
ju6i.  P.  Hektorovi6  124.  Ki  se  bogom  laznim  po- 
klaiiato  tero  praznim.  91.  Klaiiahu  se  lazivijem 
i  nepravijem  bogovom.  M.  Orbin  273.  Ti  I'lihovi 
idoli,  to  jest  himbeni  bozi.  P.  Eadovcic,  nac.  297. 
Himbeni  bogovi.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  207.  Svi 
bogovi  laz|ivi  i  varavi  jesu.  F.  Lastric,  od'  233. 
Ostavjeni  su  krivi  bogovi.  A.  Kanizlic,  kam.  v. 
Idole,  ali  ti  lazjive  bogove.  A.  Kacic,  korab.  32. 
Otare  jjosvecene  krivim  bogovima.  Turk  bUngo 
2,  122.  Ako  bi  krivim  bogom  prikazauo  sto  bilo. 
I.  Velikanovic,  upuc.  2,  334.  Zabranuje  nam  krive 
bogove  drzati.  B.  Leakovic,  nauk  273.  —  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  lok.  iiijesto  gen.:  Bog 
od  bozib.  J.  Kavaiiin  248. 

1.  BOGA,  m.  hi/j).  bog  isporedi  bogo.  od  xvi 
■injeka,  izmedu  rjecnika  same  tt  Viikoou.  akceiiat 
se  mijena  u  rue. :  bogo.  —  Boga.  Anton  Dalm., 
djel.  2,  7  (dominu.s).  Tko  se  priporueije  gospodinu 
bogi.  M.  Divkovic,  nauk.  96.  —  «  jednoga  i>isca 
XVII  vijeka  u  mnozini  o  neznabosaikim  bogonima: 
Prvo  boge  na  me  da  bi  izlili  sr^bu.  I.  Zanotti, 
en.  2,  15.  —  sada  guvore  djeci  kad  grmi:  Kara 
se  bfiga.  Vuk,  ijec.  .33''.  ali  i  osim  djetinega  go- 
vora  u  vocatirii,  koji  je  jednak  i  kad  je  noin. 
boga  (  kad  je  bogo.  vidi  kod  bogo. 

2.  BOGA,  m.  hyp.  Bogosav.  'vidi  Bogo.  Sr.  Nov. 
1878.  49.  78.  178.  328. 

EOGABOJAZ^IV,  adj.  -vidi  bogobojaz|iv.  samo 
u  Bjelostijeiiceru  rjecniku  (.bogabojazliv'  23"). 

BOGABOJEC,  adj.  deum  timeiis.  ridi  kod  bo- 
jati  se. 

BOGABOJECOST,  bogubojScosti,  /.  timor  dei. 
od  bogabojec.  samo  ii  jednoga  pisca  xvi  vijeka : 
Toga  tasta  jest  bogabojecost.  Anton  Dahii.,  jak. 
1,  26.  (religio).  isporcdi  bogabojecstvo 

BOGABOJECSTVO,  n.  vidi  bogobojecstvo.  u 
jednoga  pisca  pro,iloga  vijeka.  Hvaleci  liegovu 
mudrost  i  bogabojecstvo.  K.  Pejlci6  33.  isporcdi 
bogabojecost. 

BOGABOJA'O,  adv.  vidi  bogobojno  samo  u  Bje- 
lostijencevu  rjecniku  (23a). 

BOGAC,   b6kca,  m.   pauper,   mendicus.  jyred  c 


mijena  se  g  na  k,  a  iieki  pisu  i  bez  te  promjene. 
Dolazi  od  pirosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bje- 
lostijencevH  (kajkavski  bogec,  mendicus  1,  773^. 
pauper  1,877*),  m  StuUcevu  (mendicus,  pauper) 
i  u  Vukonu  (mutilus,  mendicus,  s  dodatkom  da 
se  govori  u  Hrvatskoj).  Postanem  od  ubogac,  iz- 
gubivsi  s  prijeda  u,  kojc  ce  se  biti  najprijc  pro- 
mijenilo  u  v,  i  ])0  tom  v  j^red  b  otjialo;  a  tako 
ce  se  rijeH  ubogac  biti  promijenila  medii  kajkav- 
cima.  —  1.  siromall,  prosjak.  Nema  veceg  bokca 
od  popa  udovca.  Nar.  posl.  vuk.  202.  —  2.  boga}. 
samo  M  Vukovu  rjecniku.  na  nje  samv  preneseno 
prvo  znacene,  te  se  tako  save  ne  za  to  .Ho  je  bo- 
ga}, nego  sto  prosi. 

BOGACTVO,  n.  vidi  bogatstvo. 

BOGACA,  /.  neka  planina  koju  je  Stefan  Ne- 
mana  dao  Ililandaru.  Mon.  serb.  6. 

BOGACEVA  POl^ANA,  /.  neki  vrh  homojskih 
pilanina  u  Srbiji.  Glasnik  43,  289. 

BOGACEVO,  n.  dva  sela  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  krihvaikoj.  Schem.  zagr.  1875.  178.  185. 
Pregled  65.  68. 

BOGA  CIO,  m.  prezime.  u  nasc  vrijeme  u  pjesmi. 
Bogom  brate ,  Bogacic  Ilija !  Nar.  pjes.  stojad. 
2,  126. 

BOGAIJINA,  /.  augm.  bogatac.  satno  u  StuU- 
cevu rjecniku  (,bogatcina')  za  koji  ce  biti  i  na- 
cineno. 

BOGACKI,  adj.  mendicorum,  prosjacki.  ispo- 
rcdi bogac,  od  cega  je  i  postalo.  samo  u  Bjelo- 
stijeni:evu  rjecniku  (kajkavski  bogecki.  Bogecka 
torba  nema  dua.  1,  773^). 

BOGACONKA ,  /.  neka  jabuka  u  Medumurju. 
B.  Siilek,  im.  22.  isporcdi  pogaconka,  s  kojom  je 
ista  rijec._ 

B0GA(;A,/.  divitiae,  bogatstvo.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Nastojmo  sadar  u  zivotu  gori 
na  nebu  prikujiiti  bogace,  koje  podlozne  nijesu 
sili  od  sinrti.  B.  Cuceri  13.  Porod  umijeSen  od 
malo  praha  ucini  svaki  od  nas  svoju  prikazu  svi- 
jetlu  kad  god  posred  vijeia  gospodskoga,  na  po- 
sjedu  u  }epoti,  trgovackijeh  po  trpezah  z  boga- 
com.  A  pak  u  prah.  237.  Nahodini  se  u  bogaci. 
267.  Sto  je  scijenio  i  prikupio  u  zivotu:  gospo.stvo, 
svijetla  imena,  liogacu.  3K9. 

BOGACENE,  n.  radna  kad.  tko  koga  bogati  Hi 
,s'c  sam  bogati.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  ti 
StuUcevu  (481')  *  u  Vukovu.  Vazda  ubozenje  do- 
brinom  pitajuc ,  a  svo  bogacenje  prazno  ostav- 
Ijajuc.  P.  Zoranic  52. 

BOGA.TAV^ENE,  n.  vidi  bogojavjeiie.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Svetkovinu  bogajav- 
jeiia.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  133. 

BOGALINAOKI,  adj.  sto  pripada  scUi  Boga- 
Uncima.  K.  Jovanovic,  rec.  110.  gdje  je  grijeskom 
bogajinacki 

BOGALINIJI,  Bogalinaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  jagodinskom  M.  D  Milicevic.  moze  se 
iuti  i  u  jed.  Bogalinac,  a  grijeskom  pisu  Boga- 
|inac.  K.  Jovanovic,  rec  110.  u  mjestana  sta- 
ri)iski  Bogalinci. 

BOGA]^,  m.  pedibus  mutilus,  covjek  bez  noge 
jedne  ili  ohje  ili  uzetijeh  nogu  tako  da  ne  moze 
stati  na  noge  ni  hoditi.  samo  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  Postanem  tesko 
ce  biti  II  svezi  sa  bogac  i  ubog  znacena  radi; 
■prije  m.oie  biti  od  tur.  bogum,  mag.  bog,  cvor; 
po  tome  hi  Iioga]  bio  tako  nazvan  sto  je  kao  sve- 
zan  u  kvrgu.  isporcdi  bogav,  bogavica.  —  Da 
nades  jednoga  bogaja,  koji  nema  ni  jedne  noge, 
nego  samo  trup.  Vuk,  dan.  5,  92.  Nar.  prip.  vuk'. 


BOGAHiAST 


480 


BOOAT 


308.  Nomam  kjasta  ni  boga]a,  nemam  nema  ni 
slopa.  M.  F).  Mili6ovi6,  Xiv.  2,  25.  Tko  6e  nomu 
na  uraiink  dodi,  .  .  ja  1'  bog;a]a  privest'  bulcsnika. 
Oavot.  2,  IS. 

BOGAl^AST,  adj.  pcdibus  mutilus,  koji  je  kao 
bognl.  .tanii)  n  nase  rrijemi;  i;meitit  rjectiika  namn 
II  Vukorit.  aomo  o  celutletit:  Dovodi  aiiio  Hiri>inalio, 
i  k|asto  i  boga|aste  i  slijojie.  Vuk,  luk.  14,  21. 

BOGA^KA,  /.  sensko  iefade  boga\asto.  I.  Pav- 
lovid. 

b6gAN,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Bogo.  prije 
naiega  ivetnena.  S.  Novakovid,  pom.  44. 

BOGANEB6jk6,  adj.  vidi  kod  bojati  so. 

BOGANOVCI,  Biiganovaca,  m.  pi.  selo  u  Bonni 
u  okrugu  travniikom.  Schem.  bosii.  18G4.  50.  Sta- 
tist. 73. 

BOGAR ,  m.  vidi  bogatac.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijef  vrlo  nepousdana,  koju  ce  biti  na- 
cinio  sam  Stulic  previa  ,boga6',  kojc  ima  iz  ru- 
skog  rjecnika,  misleci  da  svaka  rijec  koja  se  svr- 
siije  na  ac  trcba  da  se  svrsuje  i  na  ar. 

BOGARADAN ,  bogaradna ,  adj.  mendicaus, 
kome  se  boga  radi  daje,  prosjak.  Od  ,bi)ga  radi'. 
u  jednoga  pisca  xin  vijeka.  Ize  se  obretajutt 
vthodestii  i  ishodeStii,  ili  bogaradtni  ili  rabota- 
juStii  mestu  tomu.  Domentijan*  156. 

BAGARODICA,  /.  vidi  bogorodica.  u  jednom 
spoineniku  xiv  vijeka.  mozc  biti  pogrjeska.  Pre- 
sveta  bogarodica.  Mon.  serb.  113. 

BOGAROS,  m.  neko  mjesto  koje  se  spominc 
samo  po  imenu  prije  nasega  vremena.  moze  biti 
It  Ugarskoj.  S.  Novakovid,  pom.  125.  isporedi  Bo- 
garus. 

BOGARUS,  m.  I'leko  mjesto  koje  se  pomine  samo 
po  imenu  prije  nasega  vremena.  moze  biti  ti  Ugar- 
skoj.   S.  Novakovid,   pom.  125.    isporedi  Bogaros. 

BOGAS,  m.  neko  mjesto  u  Slavoniji  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  u  pjesmi  11'  visoki  Nevojas, 
zeleni  Bogas,  il'  Slavojubnik  (Almus)  vam  sta- 
jalis  bija(se)?  jer  Orlava  bila  iiije,  nit  ladni  Vu- 
cjak  vidi  vas,  nit  Kresnica  rika.  M.  P.  Katancid 
48.  isporedi  Bogaski. 

BOGASTVO,  H.  vidi  bogatstvo. 

BOGASINOVIC,  m.  prezime.  od  imena  Bogasin, 
koje  samo  ne  dolazi.  xvii  vijeka.  P.  T.  Bogasi- 
novid,  Beca  grada  obkruzene.  6.  Jelu  Bogasino- 
vica.  A.  Kacid,  kor.  452. 

BOGASKI,  adj.  blizu  Mitroeice  u  Srijcmu  ima 
prijekop  koji  pisu  Bogaski  prijekop,  a  mjesto  po 
kom  ga  tako  zovu  pisu  Bogas.  Eegul.  sav.  39. 
isporedi  Bogas. 

BOGASTINA ,  /.  vidi  bogatstvo.  od  prosloga 
vijeka.  Daj  tvojoj  dici  .  .  .  od  krjeposti  bogastine. 
J.  Kavaiiin  107.  Onake  bi  i  vi  isle,  da  vas  Alah 
nije  doveo  u  moju  kudu,  u  ovaku  bogastiuu.  M.  D. 
Milidevid,  jur.  82. 

BOGAT,  adj.  dives,  orf  xiii  vijeka  (vidi  primjer 
sv.  Save)  i  u  svijem  rjecnicima.  —  Komp.  bo- 
gatiji.  —  Kor.  bhag,  davati ;  po  tome  bogat  onaj 
kome  je  dato,  te  ima.  isporedi  bog. 

1.  sto  tko  ima,  te  je  bogat,  ne  kaze  se:  a)  o  ce- 
(adetu,  rodu  mu  ili  domu:  Pride  jedau  clovjek 
bogat.  N.  Raiiina  "J4b.  mat.  27,  57.  Tko  jubi  vino 
ne  de  biti  nigda  bogat.  Zbor.  16.  Bogatijoga  s  bo- 
gatijim  pomisasmo.  Mon.  croat.  258.  Da  bogat  u 
gori  poklikne  zvat  koga,  gora  s  liim  govori,  ako 
tuj  nije  koga;  a  ubog  sred  puka  da  vika  najvede, 
njeka  je  odluka,  nitko  ga  cut'  ne  de.  O.  Mazi- 
bradid  188.  Bogat  ima  ubogoga  nadijeliti ;  opet 
ubogi  ima  za  bogatoga  moliti  boga.  M.  Divkovid, 


bes.  8.  Smrt  jednako  snahodi  i  mlade  i  stare,  bo- 
gate  1  ubogo,  lijepo  i  grube.  M  Orbin  40.  Jed- 
nomu  dovjoku  bogatu  obilnu  jotinu  baStina  do- 
nese. /iv,  is.  111.  Ele  znadem  da  bogati  blago 
svojo  zna  tajati.  V.  Dosen  38.  No  dinijasp  razlike 
medu  bogatim  i  siromaSnim.  A.  Kani^lid,  kam. 
22.  Kripost  podijivaSe  bogatu  i  siromaliu  jednako. 
A.  Kacid,  razgov.  20.  Kad  dodoSe  pred  dvore  bo- 
gatoga Gavana.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  129.  No  niSte 
se  potrebni,  no  ponose  bogati.  1,  138.  Dvorbu 
dvori  bogat  u  bogata.  2,  617.  Svo  so  jedan  za 
drugoga  jemci,  svo  bogati  te  za  bogatoga.  3,  323. 
Debelo  lijepo  a  bogato  mudro.  Nar.  posl.  vuk. 
57.  Jos  jo  Fata  od  roda  bogata.  1,  245.  Od  bogato 
kudo  ^arkovida.  3,  474.  —  b)  o  zemfi,  selu  i  dru- 
gom  takom  mjestu  gdje  ima  svega  izobila,  o  po\u 
od  koga  se  dobiva  velika  fcori.si;  Tebi  se  pristoje 
drzave  bogate.  H.  Lucid  191.  Bogata  po}a.  M. 
Driid  240.  Imam  sobom  lijeke  mnoge  od  boga- 
tijeh  onijeh  strana.  O.  Maiibradid  218.  Bogate 
Sirije.  D.  Barakovid,  vil.  338.  NastaniSe  se  u  toj 
bogatoj  zemji.  A.  Vitajid,  ist.  361.  Lipa  grada, 
bogata  otoka !  A.  Kacid,  razgov.  162.  Vojsku  vodi 
na  bogatu  Madvu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  194.  Povede 
jo  u  MIetke  bogate.  Pjevan.  190.  —  c)  o  razli6- 
nijem  stvarima  koje  mnogo  rrijede :  aa)  obastini, 
o  blagu:  Jer  mu  rodjak  oli  prijate}  ostavja  bo- 
gatu bastinu.  A.  Kaddid,  bogosl.  404.  Toliko  bo- 
gato blago.  B.  Kasid,  fran.  62.  Dobrote  vjedne 
tvoje  blago  toli  jcs  bogato.  I.  Kanavolid,  iv.  56. 
—  bb)  0  daru,  plijenu,  haracu,  koristi:  Bogate 
mu  prosu  dari.  D.  Barakovid,  jar.  35.  DarovaSe 
mu  bogate  darovo  od  zlata.  B.  Kasid,  ist.  15.  Bo- 
gate mu  sa}uc  dare.  I.  Kanavelid,  iv.  185.  S  bo- 
gatima  darovi  poklisare  jest  odpravio.  A.  Ka- 
ni^lid ,  kam.  600.  Plijen  bogati  i  cestiti.  I.  V. 
Bunid,  uiand.  16.  Bogat  barad  neprijate)  dobi.  D. 
Barakovid,  jar.  14.  Bogatu  fajdu  uzoti  I.  Jablanci 
100.  —  cc)  0  dragom  kamenu,  biseru,  zlatii,  rudi, 
cosi,  svili:  Ostavi  svojoj  zarucnici  jedan  bogat 
dragi  kamen.  M.  Radnid  246.  Jeda  biser  daje  bo- 
gati? J.  Kavanin  445.  Zlato  vazda  svijetlo  i  bo- 
!  gato.  528.  Drago  kamene ,  bogate  rude ,  obilna 
blaga.  A.  d.  Bella,  razgov.  181.  Gdi  je  sad  coha 
bogata  V  J.  Kavanin  454.  Buba  snuje  svoju  bo- 
gatu svilenu  jiredu.  S.  ^ubisa,  prip.  7.  —  dd)  o 
voiu,  0  lozi:  Na  sva  jur  jidra  spravil  bih  se  na 
to,  da  vrzem  za  nidra  toj  voce  bogato.  H.  Lucid 
218.  Kad  travom  kosmatom  po}e  se  povije ,  a 
lozom  bogatom  vrba  se  odije.  I.  T.  Mrnavid,  osm. 
169.  —  ee)  o  odijela,  negovijem  dijelovima:  Ru- 
hom  ju  odijud  cistim  i  bogatim.  H.  Lucid  250. 
Covjece,  vrijednu  das  bo)e  ti  je  imiti  nog  bogat 
zlatan  pas  svijem  blagom  na  sviti.  O.  Mazibradic 
187.  U  bogatoj  odjedi.  I.  Gundulid  441.  Gdje  su 
ruha  tva  bogata?  562.  Ja  sam  joj  obedavala  bogate 
hajine.  B.  Kasid,  per.  38.  Podrise  odoru  bogatu. 
I.  T.  Mrnavid,  osm.  127.  Tu  stavi  slavne  odjece 
i  bogate.  D.  Palmotid,  clirist.  42.  U  ruhu  tad  bo- 
gatu sja.  J.  Palmotid,  dubr.  301.  Nositi  hajine 
bogate.  M.  Radnid  72.  Na  glavi  mu  jes  bogata 
zuta  od  perja  i  zelena  kita.  I.  Kanavelid,  iv.  30. 
Bez  oliolije  ruha  bogatoga.  A.  Kadcid,  bogosl. 
157.  Prodava  bogate  i  uresne  svoje  obude.  V.  M. 
Gucetid,  pohv.  109.  Na  boga  je  bogato  odelo. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  56.  —  ff)  o  kakoj  god  stvari 
skupocjenoj  Hi  s  nakitom  skupocjenijem:  Posteja 
bogata  trava  do  bit'  moni.  M.  Bunid  84.  Car 
uljeze  usred  hrama  u  mjesto  uresno  i  bogato,  gdi 
u  nacin  svjetla  plama  dragi  kami  sja  i  zlato. 
I.  Gundulid  493.  Hrani  u  jednomu  srebrnomu 
sudu  bogati  ubrus.  B,  Kasid,  per.  115.  Bogati  za- 
tvori,  vratnice  i  prazi.  D.  Barakovid,  jar.  61.  Go- 
spoda  stav}aju  na  odito  stvari  bogate  kuca  svojih. 


BOGAT 


481 


BOGATAC 


M.  Eadnid  370.  Mlogi  oltari  bogati.  A.  J.  Kne- 
zovi6  275.  —  gg)  o  nakitu  i  nacinu  kojhn  je  sto 
nakiceno :  Vrh.u  saga  tkanijeh  zlatom  stoji  tug- 
djela  zgar  ci-vena,  zlatnom  zicom  i  bogatom  sva 
napravom  izvezena.  I.  Gundulii  299.  Sestoperac  je 
on  priraio  vas  u  suhu  zlatu  okovan,  i  bogata  i 
velika  naprava  mu  jo  vidjet'  s  dvori,  rucica  mil 
sva  kolLka  u  kamenju  dragom  gori.  455.  Dijelak 
od  onoga  bogatoga  ui-esa.  I.  Drzic,  nauk  gond. 
335.  Na  nih  biso  bogat  iitps.  B.  Kmarutii  8. 
Ovo  su  bogata  nakicei'ia.  M.  RadniA  82.  —  hh)  0 
stolii,  trpczi,  ohjcdu,  gdje  je  ohi^e  i  sve  skiipo- 
cjeno:  Hodimo  na  bogatu  trpezu  od  onoga  kruha 
2ivoga.  A  Gu6eti6 ,  roz.  mar.  148.  Obilne  ih  tu 
trpeze  i  bogate  docekase.  J.  Pabnotic,  dubr.  222. 
Lazaru  ne  da  jesti  ni  mi'vico ,  odbi  koga  ispod 
stola  bogatoga.  J.  Kavaiiin  393.  Obid  vrlo  lip  i 
bogat.  J.  Filipovic  1,  14.  —  d)  o  stvarima  unmi- 
jem,  0  kojima  se  rijecju  bogat  ponajvise  kaze  da 
je  u  nima  mnogo  onoga  sto  znaie,  da  su  velike, 
obilate:  aa)  o  milosti,  milosrdu,  koje  maze  da- 
vati  izobila,  moze  mnogo  uciniti:  Da  i  my  cistu 
i  bogatu  oti,  boga  milostt  primemy.  Sava,  tiji. 
stud,  glasn.  40,  176.  Ako  giuh  napre  srcu  mi  na 
vrata,  fiui,  da  jili  zapre  tva  milost  bogata.  H. 
Lucid  282.  Da  pridem  ka  bogatomu  i  golemomu 
milosrdju  tvojemu.  F.  Vrancid,  irv.  45.  —  hh)  o 
sreci,  s  kojom  je  bogastvo:  Er  je  sreca  svijem 
bogata  sved  u  temu  gradu  bila.  J.  Palmotii,  dubr. 
343.  —  cc)  0  razumu,  koji  mnogo  maze:  Eazum 
tvoj  bogati  sve  moze  satvorit'.  O.  Mazibradic  136. 
Ki  bogat  razum  bti  mudro  ste6.  D.  Barakovic, 
vil.  374.  —  cc)  0  stanu,  u  kom  je  covjek  hogat: 
Ako  dojde  na  bogatijc  stanje.  H.  Budinid ,  ispr. 
111.  —  dd)  0  vrijednosti  velikoj:  Kameni  bogate 
vridnosti.  D.  Barakovid,  vil.  102.  —  ee)  o  slohodi, 
koja  daje  veliku  vlast :  Ki  uzdrze  svijetlog  plama 
davna  plemstva  i  bogate  slobostine.  J.  Kavanin 
192.  —  ff)  0  poglcdii  (,vidu'),  kojim  se  vidi  sto 
mnogo  vrijedi :  Da  im  se  vijek  ne  ki-ati  vid  svim 
6estit  i  bogati.  J.  Kavaiiin  499. 

2.  sto  tko  ima  te  je  bogat,  Hi  sto  u  kakoe  stvari 
ima  te  se  veil  (kao  naprijed)  da  je  hogata,  moze 
biti  izreieno,  i  to  moze  hiti  tjelesno  sto,  a  u  i)re- 
nesenom  smislti  i  ie]ade  i  umno  sto.  izrice  se: 
a)  u  instr.:  aa)  u  instr.  stoji  tjelexno  sto  tli  u 
prenesenom  sniislu  ce^ade :  Svako  misto  pribogato 
sudim,  u  kom  si  ti  listo.  Tobom  je  bogato.  H. 
Lucid  191.  Cekam  jesen  svim  bogatu.  O.  Mazi- 
bradid  225.  Svjetovnijem  blagom  bogat.  B.  Kasid, 
per.  181  Selo  bogato  je  zitom,  vinom,  modom, 
maslom ,  mlijekom ,  viinom  i  potrebom  svakom 
inom.  J.  Palmotid,  dubr.  329.  Mudar  svjetom, 
bogat  blagom.  J.  Kavaiiin  241.  Bogati  imanstvom. 
F.  Lastrid,  test.  60.  Ova  bndudi  bUa  blagom  bo- 
gata. F.  Lastrid,  od'  346.  Pinozma  bogat.  Turl. 
blago  2,  57.  Od  meue  je  i  visa  i  lipsa  i  bijelim 
ruvom  bogatija.  Nar.  pjes.  viik.  1,  242.  Bijase 
vrlo  bogat  stokom.  D.  Danicid,  Imoj.  13,2.  — 
bb)  u  instr.  stoji  sto  mnno,  o  cemu  se  rijecju 
bogat  kaze  samo  da  ga  mnogo  ima  tko  (isporedi 
pod  1,  d) :  Bogatyj  strastimi.  Sv.  Sava  10.  Ki 
bogat  kripostju  si  svakom.  H.  Lucid  189.  Izgubi 
milost  bozju,  kojom  je  dusa  bogata  i  ukrasona. 
M.  Divkovid,  bes.  40  Neskladom  bogata  (Belona). 
D.  Barakovid,  vU.  58.  Bogati  dobrotom  i  istinom. 
D.  Danicid,  psal.  86,  15.  —  cc)  mjesto  samoga 
instr.  tialasi  grijeskom  i  instr.  s  prijcdl.  s :  u 
prenesenom  sniislu,  kad  cega  samo  mnogo  ima  u 
koga:  S  kosami  sijedijema  bududi  ti  bogat.  M. 
Buresid  250.  A  sgoda  je  s  tim  bogata  i  pripuna 
tja  do  vrata.  V.  Dosen  187.  —  b)  u  gen.  (kojim 
se  u  drugim  prilikama  kazuje  da  cega  ima) :  xvii 
t  xviii  vijeka     ali  rijetko:  Izvadi  prsteu   i   pas 


jedan,  bogat  zlata  i  bisera.  F.  Glavinid,  cvit  223. 
BijaSe  jedan  dovik  bogat  toliko  vede  zloda  koUko 
bijase  od  blaga  naprden.  P.  Posilovid,  nasi.  4. 
Ti  bogat  svijeh  dobara.  V.  AndriaSi,  put.  409. 
Pokle  po  ovoj  svoj  drzavi  sbirah  cvijete,  nu  ne 
krati  da  ih  berem  u  tvoj  dubravi,  gdi  je  perivoj 
liUi  bogati.  J.  Kavaiiin  175.  —  mjesto  samoga 
gen.  nalazi  u  pisaca  xvi  i  xvii  vijeka  po  tudem 
jeziku  gen.  s  prijedl.  od:  Znam  da  si  od  zlata, 
za  ke  se  svijet  ko}e ,  gospoje ,  bogata  i  puna  do 
vo}e.  N.  Na]eskovic  2,  18.  Neka  nastoje  bit  bo- 
gati od  dobrijeh  djela.  I.  Drzic,  nauk  gond.  277. 
Ostaviti  svoje  sinove  bogate  od  stvari  tilesnije. 
P.  Posilovid,  nasi.  8'\  —  c)  u  gen.  s  prijedl.  s, 
kojim  se  upravo  kaze  samo  uzrok;  ?<  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka:  Sol  mu  vedu  daje,  da  jos 
bogat  s  lie  ostaje.  J.  Kavaiiin  142.  —  d)  u  lok. 
s  prijedl.  n,  kojim  se  pokazuje  u  cemu  je  hogat- 
stvo :  XVII  i  XVIII  vijeka :  U  blagu  bogati  a  dicni 
dobrotom.  D.  Barakovid,  vil.  9.  Bjehu  bogati 
vele  u  milosti.  B.  Kasid,  nasi.  30.  Bududi  bogati 
u  svijem  stvai-ima.  J.  Matovid  491.  Bogat  u  svemu, 
navlastito  u  jaspra.  M.  Dobretid  110. 

3.  na  kome  bogat  pokazuje  svoje  bogatstvo  da- 
juci  mu  ohilno,  moze  se  kazati  ti  dat.  s  prijedl. 
prema:  Da  je  bogat  prema  svim  koji  zazivaju 
liega.  P.  Radovcid,  nad.  365. 

4.  u  srcduem  rodu  (osim  kad  se  govori  o  ce- 
}adetu  kao  naprijed  pod  1)  dolazi  kao  snbst.  u 
znacenu  kojega  je  i  bogatstvo :  Podaj  dorku  Vi- 
lipu  Magaru,  te  de  ona  biti  u  bogatu.  Nar.  pjes. 
viik.  2,  480. 

5.  adv.  bogato:  Car  Mustafa  na  visini  svijetlo 
lu-eSen  i  bogato,  sjase  carskoj  u  hajini.  I.  Gun- 
dulid  561.  Sedam  klostrov  uzida,  bogato  darova. 
F.  Glavinid,  cvit  72.  Bogato  je  uresena  krma. 
B.  Bettera.  oron.  12.  Ja  sam  bogato  obucen.  J. 
Filipovid  1,  14.  Po  liegovima  mokotama  stajati 
de  zita  disto  debelo  i  bogato.  I.  Jablanci  73.  Zraci 
na  sve  narode  izobilno  i  bogato  izlivaju  se.  D. 
Obradovid,  ziv.  118  Poklaiia  mu  jodnu  bogato 
nakidenu  misnu  odidu.  A.  Tomikovid  194.  —  ,va- 
rati  se  bogato'  kao  mnogo,  vrlo,  (uto;  u  jednoga 
jiisca  XVI  vijeka:  Za  c  se  u  toj  varate  bogato  i 
debelo.  M.  Votraiiic  1,  229. 

b6gATAC,  bdgaoa,  m.  dives,  bogat  covjek,  bo- 
gatun.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mika- 
linu  (22a.  grijeSkom  ,bogatas'),  w  Belinu  (HiQ"'), 
Bjclostijenievu,  Voltigijinu  i  u  Stulicevu.  t  ot- 
pada  pred  c,  a  neki  ga  i  pi'su.  Akc.  u  gen.  pi. 
bigataca.  Lasiie  de  kamilija  uljosti  proz  usi  od 
iglo  neg  U  bogatac  uljosti  u  kra}estvo  nebesko. 
N.  Raiiina  228.  Bogatac  bududi,  pun  svega  imanja. 
P.  Hektorovid  6.  Ovi  jo  Tudesak  prvi  bogatac 
od  svijeh  Tudosaka.  M.  Drzid  255.  Bogatac  mnogo 
je  bir,  kih  .so  sad  mou  naju  spomena  sva  zgubil', 
ter  se  ved  no  zuaju.  D.  Eaiiina  58.  Ah  da  bi 
ovoj  razumjeli  svi  bogaci  i  plemonci.  B.  Gradid, 
djev.  150.  Nisu  li  bogatci  oni?  Anton  Dalm.,  jak. 
2,  6.  ^elise  se  uasititi  mrv ,  ke  padaliu  od  stola 
onoga  bogatca.  Bemardin  23b.  Bogatac  sve  vlada 
i  svemu  red  daje.  O.  Mazibradic  189.  Kako  se 
stije  od  bogaca.  M.  Orbiu  43.  Umri  bogatac  i 
pogreben  bi  u  paklu.  I.  Bandulavid  45.  Nemoj 
se  slaviti  bogatac  u  bogatstvu  svojemu.  F.  Gla- 
vinid, cvit  453.  Mnozi  bogatci  na  svitu  malo  se 
spomiiiu  od  samih  sebe.  P.  Radovcid,  nac.  109. 
Evo  ti  onoga  vohkoga  bogaca.  P.  Posilovid,  nasi. 
12b.  Ova  vatra  skoncava  bogatce  i  plemide.  M. 
Radnid  274.  Da  ne  upade  u  ruke  nevirnika  i  bo- 
gataca  lakomi.  S.  Margitid,  fala  65.  Bogatca  ne- 
srednoga.  J.  Kavanin  393.  Da  do  mnogo  lasne 
mod  ulisti  debel  konop  u  iglene  usi,  nego  u  raj 
bogati  lakomac  al  u  nebo  lakomi  bogatac.  L.  \i\i- 

31 


BO&ATAJSTVO  4 

buSki  95.  Sto  jo  bogatcima  saviSe.  A.  d.  Bella, 
razgov.  2'J.  Kiiga  jodnako  mcto  ubogaro  i  bogatco. 
I.  I)ordi(?,  salt.  xvi.  Uogatac  bi  ukopan  u  iiaklu. 
A.  Batid  ISO.  Bogatao  imadiSo  dosta  ovaca.  J. 
Banovac,  razg.  10(i.  Jeda  bogatac  lakom  ))niio- 
rutujo  so  boguV  F.  Lastrii',  nod.  DO.  Kad  budos 
s  bogacem  u  jiakhi.  A.  ,1.  Kiiozovi6  50.  VidivSi 
ova  bogatac  oiii.  A.  Kanizlit ,  utoc.  (18.  Zaloii 
oiioga  sii'oiuaska,  komo  niki  bogatac  jedinu  oto 
ovcu.  D.  Eapi6  39.  ,Tao  vami,  bogatoi!  M.  Zo- 
rifiic,  osm.  10(3.  Nu  sada,  o  bogatci,  platite.  J. 
Matovi6  308.  EasrdivSi  so  protiva  bogatcu.  A. 
Katid,  korab.  li)7.  Od  bogatca  uciiii  so  siromah. 
D.  Mattoi  161.  Va|a  ovdo  razumcti  takoga  bo- 
gatca,  koji  s  bogodaniiu  svojim  bogatstvoui  dobra 
rodu  svojemu  no  cini.  D.  Obradovi6,  f.iv.  110. 
Dojdo  djavao  medu  bogaco.  B.  Leakovid,  gov.  4G. 
Umro  je  siromah  Lazar  i  bogatac  Gavan.  M.  A. 
Eo)kovi6,  sabr.  73.  Bogatac  jo  nedarovit  kako 
stabar  neplodovit.  Poslov.  dan.  7.  De  ^iv}a§e  oso- 
biti  I'leki  bogatac.  G.  Zeli6  68.  —  cega  ima  tho 
toUko  daje  bogatac,  nalazi  se  u  gen.  s  prijedl.  od 
u  jednoga  ^^isca  svi  vijeka :  Bogatac  jo  od  peset 
tisud  dukata.  M.  Drzid  274.  —  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  ima  na  jednom  mjestii  gen.  sing,  bo- 
gasca,  ali  ce  hiti  stamparska  pogijeska  iirilsko 
s  mjesto  iirilskoga  t:  K6i  jednoga  bogasca.  M. 
Divkovid,  nauk  276.  —  n  jednoga  pisca  pirosloga 
vijeka  ima  u  sliku  dat.  pi.  bogacem,  ali  ce  tako 
biti  napisano  samo  za  oko  slika  radi:  Er  bo  ne 
de  piak  bogacem  sve  naplatit  gorko  odvede,  i 
ogorea  i  potlacen   rigat   gosbe.   J.  Kavanin  280. 

BOGATAJSTVO,  «.  vidi  kod  bogatstvo. 

BOGATAN,  b6gatna,  a^.  vidi  bogat.  samo  h 
knigama  koje  su  insane  vise  crkvenim  jezikom  do 

XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu  i 
u  Stuliceru.  Oba  stkrovisti  mini  bogatLneji.  Do- 
mentijana  73.  Bogattnoju  blagodetiju.  213.  — 
ad.v.  stari  bogattue:  Zemja  bogatue  daronositt. 
Mon.  Serb.  332.  —  drugi  adv.  bogatno:  Gospodt 
bogattuo  izlija.  Domentijan"  96. 

BOGATAST,  adj.  ditissmius,  divitiis  affluens. 
samo  u  StuKcevu  rjecniku  (s  ttmacenem  koje  je 
stavjeno).  rijec  nepouzdana. 

BOGATASTVO,  n.  vidi  kod  bogatstvo. 

BOGATAS,  bogatasa,  m.  vidi  bogatac.  samo  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  je  Vuk  ciio  u  Boci).  Akc. 
se  mijena  u  vok. :  bogatasu.  —  Ne  smeta  im  nino 
siromastvo,  fujete  li  liiove  zborove?  svi  ka'  da 
su  bili  bogatasi.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  548.  Skloni 
se  da  ide  kod  kojega  bogatasa  sluibu  traJiti. 
Nar.  prip.  vuk.'  286.  Jako  veliki  bogatas.  Nar. 
prip.  mikul.  1.  Bogatasi  ingleski.  M.  Pavlinovid, 
rad.  16.  U  riemu  (selii)  nema  sejaka  velikih  bo- 
gatasa. M.  D.  Milidevid,  let.  vec.  233. 

BOGATASKI,  adj.  sto  piripada  bogatasima. 
divitum.  Bejase  gospodskih  i  bogataSkih  sinova. 
M.  D.  MUidevid,  zlosel.  14.  —  adv.  bogataski :  Pro- 
vodio  se  bogataski.  M.  D.  Milidevid,  des.  par.  67. 

BOGATAV,  adj.  vidi  bogatast.  samo  u  iStuli- 
cevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BOGATI,  bogam,  impf.  bogom  zaklinati.  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka  i  u  Stulicevti  rjecniku  (gdje 
je  samo  sa  se).  —  1.  prelazno:  Koju  me  sietu 
bogas?  M.  Drzid  325.  —  2.  sa  se:  refleksivno, 
kleti  se  bogom.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  ispo- 
redi  bogmati  se. 

BOGATICA,  /.  bogaio  cejade  zensko  Hi  9nusko. 

XVI  i  XVII  vijeka  u  dva  pisca.  a)  o  zenskom  ce- 
(adetu :  Koliko  se  govori  od  bogatica  s  velicijem 
prdijami.  M.  Drzid  200.  —  b)  o  muskom:  Za  §to  je 


12  BOQATJETI 

bo)o  poniziti  se  s  krotkijem  nogo  li  biti  izmetnut 
od  boga  7.  bogaticami  i  velikijem.  M.  Radnid  480. 
BOGATIC,  m.  dva  sela  u  Srhiji:  jedno  u  okrugu 
sabackom  a  drugo  u  vafevskom.  K.  Jovanovid, 
rod.  100.  177.  l-'ak  Bogatid  solo  preledoSo.  Nar. 
pjes  vuk.  4,  183. 

BOGATICANIN,  m.  dovjek  iz  sela  Bogatica. 
Bogatidaiiin  (Jaja  Berid.  Prot.  5ab.  mag.  42. 

BOGATldjSIvI,  adj.  Ho  pripada  selu  Bogaticu. 
Opstina  bogatidska.  K.  Jovanovid,  rod.  177. 

BOGATIJA,  /.  divitiao,  bogastvo.  isporedi  bo- 
gada.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Stulicevu.  Nijo  blaXenstvo  ni  pokoj  mirau  u  blagu 
i  bogatijani  od  ovoga  svijeta.  V.  AndriaSi,  put. 
228.  Vojstit  suprot  svjetovnijoli  gizda  i  bogatija. 
^iv.  is.  115. 

BOGATINAC,  Bogatinca,  m.  prezime,  jamaino 
po  mjestu  odakle  je  iejade.  u  nase  vrijeme.  Od 
Pavla  Bogatinca.  Prot.  sab.  mag.  6. 

B0GATiNCEVl6,  m.  j'rezime.  u  nase  vrijeme. 
isporedi  Bogatinac.  D.  Bogatincevid.  §em.  srb. 
1881.  298.^ 

§0GATIR,  bogatira,  m.  vidi  bogatac.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka,  koji  je  uzeo  iz  rus- 
koga  jezika,  gdje  znaci  junak ,  te  mu  promijenio 
znacene  misleci  da  je  od  bogat,  a  nije  nego  od 
mongolskoga  bagliadur,  junak.  Vi  bogatiri !  niste 
sami  znali  5ta  ste  tra^Ui.  J.  Eajid,  pouc.  1,  50. 
Nemilosrdni  bogatir.  2,  62.  Bogatir  zaledi  se  sam 
u  sebi  razmisja:  sto  du  raditi?  ne  znam  kud  6u 
devati  bogatastvo  moje.  2,  70. 

BOGATITE:^,  m.  ditan?.  xiii  i  xiv  vijeka.  TTbo- 
gyimt  bogatitejt.  Domeutijana  183.  Nistiimt  bo- 
gatite}.  287.  Danilo  302. 

BOGATITI,  bigatim,  impf.  ditare.  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (29  gdje  naj- 
prije  i  dolazi),  u  Mika}inu  (22»),  Toltigijinu 
(samo  sa  se) ,  u  Stulicevu  i  Vukovu.  —  1.  pre- 
lazno, u  pravom  i  u  prenesenom  smislu:  Uboga 
srca  nasa  milosdu  bogati  svojom.  F.  Glavinid, 
cvit  42.  Moze  li  kapjica  more  bogatiti?  I.  T. 
Mrnavid,  osm.  69.  Bogatiti  nih.  P.  Posilovic, 
nasi.  81".  Neka  ne  pristane  bogated  nas.  M.  Rad- 
nid 283.  Ni  r  pravije  da  svoje  sluge  bog  bogati, 
a  ne  druge  ?  A.  Vita}id,  ist.  224.  Milosti,  kojijem 
bogati  me,  svjedode  mi  |ubav  negovu.  D.  Mattel 
56.  To  nas  bogati ;  stoka  }udo  bogati  ovdje.  Vuk, 
rjed.  33a.  Sama  je  (opcina)  crkvu  gradila,  kitila 
i  bogatila  kako  je  mogla  i  umela.  M.  D.  Mili- 
devid, opst.  41.  —  ohjekat  neizrecen :  Gospod  si- 
romasi  i  bogati,  ponizuje  i  uzvisuje.  D.  Danicid, 
Isam.  2,  7.  —  2.  sa  se :  refleksivno ,  ditescere.  u 
pravom  i  prenesenom  smislu.  Bogatiti  se,  dite- 
scere. Mika)a  221j.  Da  se  (zemja)  slavi  tolikim 
blagom  i  bogati.  F.  Lastrid,  test.  385.  Zlato  ne- 
besko,  kojim  se  dusa  bogati.  F.  Lastrid,  ned.  89. 
Bogati  se  dusa  darovi  duha  svetoga.  F.  Matid  86. 
Ne  na  hasnu  bliziiega  bogate  se.  J,  Bajid,  pouc. 
1,  50.  Tako  biva  onome  koji  sebi  tece  blago  a 
ne  bogati  se  u  boga.  Vuk ,  luk.  12,  21.  Za  sto 
bezboznici  zive?  stare?  i  bogate  se?  D.  Danicid, 
jov.  21,  7.  Raded  zanatom  i  bogated  se  obrtom. 
M.  Pavlinovid,  rad.  27.   isporedi  bogatjeti. 

BOGATJETI,  bogatim,  impf.  ditescere,  pasta- 
jati  bogat.  bogatiti  se.  od  xiv  injeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Mikajinu  (,bogatiti'  22''),  ii  Bjelostijen- 
ievu  (,bogateti'  s  i^^'o^s.  ,bogatem'  od  bogatejem), 
ti  Jambresicevu  (,bogatim'),  u  Stulicevu  (,bogatiti' 
48'j)  i  u  Danicicevu.  —  u  pravom  i  u  prenesenom 
smislu:  Bogateti  dely  blagymi.  Domentijanb  175. 
Ta  se  slobod  ne  nahodi  bogatit  po  tujoj  skodi. 
P.  Vitezovid,  cvit  76. 


BOGATNICA 


483 


BOGATSTVO 


BOG-ATNICA,  /.  mnlier  dives,  zensko  cefade 
bogato,  hogatica.  isporedi  bogatan.  u  nah  vri- 
jeme,  izmedit  rjeinijca  samo  u  Stulicepii.  Bogat- 
nice!  bogatnico!  A.  Kalii  264.  Da  se  jur  po- 
trebne  i  potisteno  .s  plemenitijem  i  bogatnicam 
natjefiu.  585. 

BOGATNICIN,  adj.  sto  pripadabogatnici.  samo 
u  StuUcevii  rjecniku. 

BOGATNICKI,  adj.  ad  divites  spectans.  savw 
u  Stulicemi  rjecniku,  gdje  ima  i  adv.  bogatnifiki, 
divitum  more. 

BOGATNIK ,  »i.  vidi  bogatac.  u  vase  vrijeme, 
izwedu  rjecnika  samo  u  Stuliceint.  Ubogi  Lazar 
leZi  kod  vrata  bogatnika  i  prosi.  A.  Kali6  254. 
Bog  je  radi  siromaha  ucinio  bogatnika ,  rad  bo- 
gatnika ucinio  siromaha.  2G1. 

b6GATNIKOV,  adj.  sto  pripada  hof/atniku. 
samo  %i  Stulicemi  rjecniku,  gdje  ima  yrijeHkom  i 
bogatnitov. 

b6gaTN0,  adv.  vidi  kod  bogatan. 

b6gATN1ITI,  bAgatnem,  pf.  jMstati  begat, 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje  stoji  da  je  uzeto 
iz  Mikalina  rjeinika,  a  ondje  nema,  nego  ce  hiti 
sam  Stulic  nacinio. 

BOGATO,  adv.  vidi  kod  bogat. 

B0GAT0P6dATE];j  ,  m.  divitias  dans,  samo 
u  jednoga  pisca  xiv  vijeka  i  ti  Danicicevu  rjec- 
niku. Sija  bogatopodateja  vtsehb  uStodrasta.  Do- 
mentijan''  42.  O  boze  bogatopodateji.  vtseht  ute- 
sivB.  133. 

EOGATOST,  bogatcsti,  /.  vidi  bogatstvo.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Otci  daju  boga- 
tosti,  sam  bog  ^enu  od  nnidrosti.  .T.  Kavanin  40. 
Nego  vase  bogatosti   razsipasto  u  tamnosti.   565. 

BOGATOS,  m.  vidi  bogatac.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (gdje  se  napomiiie  da  se  govori  u  voj- 
vodstvu).  zavrsetah  je  magarski,  prema  tome  i 
akcenat.  U  gen.  pi.  diiga  sii  i  oba  zadiia  sloga  ; 
biSgiltosS,.  isporedi  bogatus,  bogatas. 

BOGATOVATI,  bigatujem,  imp/,  vidi  boga- 
tjeti.  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Zlo  bo- 
gatovati  i  libvo  tvoriti.  S.  Budinic,  ispr.  75.  Bo- 
gatujudi  i  kupeii  i  tvrdo  drzeci.^GS.  Kada  boga- 
tujemo  pliiinom  tnjoga  blaga.  S.  Budinii!',  sum. 
130.  _ 

BOGATSKI,  adj.  ad  divitos  spootans,  sto  pri- 
pada hogatima.  ii  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u 
Stulicevu  rjecniku  (gdje  ima  i  adv.  bogatski,  opu- 
lenter,  splendide).  Pribivaju  u  ku6ah  kra|evskijeh, 
gospodskijeb  i  ,bogadskijeh'.  M.  Divkovif,  bos.  49. 

BOGATSTVO,  n.  divitiae.  t  pred  s  mose  ot- 
pasfi,  te  glasi  i  bogastvo,  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjer  N.  Dimitrovica) ;  isto  tin  moze  se  i  sa- 
staviti  u  c,  te  glasi  i  bogactvo,  takoder  od  xvi 
vijeka  (vidi  primjer  N.  Ranine) ;  medu  isto  t  i  s 
nalazi  se  i  nmetnuto  a:  bogatiatvo,  a  tome  umet- 
nutom  a  nalazi  sejos  dodano  y.  bogatajstvo  (vidi 
pod  3).  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  pod  2  pri- 
vijer  Stefana  kra^a)  i  u  svijem  rjecniama:  u 
Vrancicevu  bogatstvo  i  bogastvo  (30.  71),  tako  i 
u  Vukovu;  u  Mikalimi  samo  bogastvo  (IS''.  22'>), 
tako  i  u  Belinu  (016^) ;  Jt  Jambresicevu  samo  bo- 
gactvo; u  Stulicevu  bogastvo  t  bogatsvo  (poUjcdne 
moze  biti  pogrjeska  mjesto  bogatstvo);  u  ostali- 
jeina  bogatstvo. 

1.  stane  bogata  cej-adeta  Hi  drugoga  cega  sto 
moze  biti  bogato  (vidi  kod  bogat.  gdjekoji  izmedii 
primjera  koji  idu  mogao  bi  se  uzeti  i  da(e  pod  2) : 
a)  u  pravom  smislu,  kad  je  bogatstvo  stane  u 
kom  se  ima  mnogo  tjelesnoga  dobra:  sa  ts:  Ott 
hvalestihb  se  svojeju  siloju  i  premudrostijii  i  bo- 


gatstvomB  i  dobrorodijomL.  Sava,  tip.  hil.  glasu. 
24,  205.  tip.  stud,  glasn,  40,  l(i4.  l5obar  svacili 
ranoStvo  na  velikii  zlu  promijeni,  i  bogatstvo  u 
ubostvo.  I.  Gundulic  21S.  Bo}e  jo  postoiie  u  si- 
romastvn  nego  bogatstvo  bez  poStena.  Nar.  posl. 
vuk.  25.  Bogatstvo  pokriva  horjatstvo.  17.  —  bez 
t  pred  s :  Treba  je  da  svo  koliko  primimo  i  pod- 
nesemo  dobrovojno:  ali  ti  daje  gospodin  bog  ali 
ti  nzima,  ali  ti  je  bogastvo  ali  ti  jo  ubof.tvo.  M. 
Divkovii,  nauk  86.  Eece:  sto  mi  prudi  bogastvo 
i  plemensiina  ?  P.  Macukat  20.  Bivsi  on  zivio  u 
bogastvu.  J.  Kavanin  390.  Iskati  druga  prili6na 
u  bogastvu.  A.  Kadcic,  bogosl.  401.  Naufite  u 
bogastvu  biti  duhom  ubozi.  F.  Lastric,  tost.  ad.  61. 
.Teste  li  vi  oni  koji  ste  po  milosti  bozjoj  n  sva- 
kome  dobru  i  bogastvu  bili?  I).  Rapic  74.  Duh 
opacine  ili  ti  bogastva.  84.  II  s  bogastvom  il 
s  oblasti  ili  s  kojom  di-ugom  sricom,  zdravjem, 
glasom  il'  uraicom.  V.  Dosen  47.  Bogastvo  ovog 
svita  razum  smuti  i  pokvari.  52.  Da  primi  silu 
i  bogastvo  i  premudrost.  Vuk,  otkr.  5,  12.  Tako 
so  i  u  govoru  hvalio  i  junastvom  i  bogastvom  i 
sva£im."Vuk,  nar.  pjos.  4,  287.  ~-  sa  c  mjesto  ts; 
a  mjesto  sa.moga  c  pisu  i  cs  i  tc:  Dostojan  jest 
jaganac  uzeti  krjoposti  i  bogacstvo  i  mudrost  i 
jakost  i  silu.  N.  Eanina  199''.  apoc.  5,  12.  Biti 
prostran  ii  uboztvu ,  izmjerit  so  u  bogatctvii. 
Zbor.  10.  —  b)  H  prenesenom  smislu,  kad  je  bo- 
gatstvo stane  u  kom  se  ima  mnogo  nmnijeh  do- 
bara :  bez  t :  Vi  bisto  rokli  da  je  vase  sii-omastvo 
dusevno  bogastvo.  J.  Banovao,  pripov.  106.  Bo- 
gastvo bo2jo  koliko  je?  V.  Doson  in.  U  kome 
imamo  izbavjeno  krv|u  iiegovoui  i  oprosteiie  gri- 
jeha  po  bogastvu  blagodati  I'legove.  Vuk,  ef.  1,  7. 
—  sa  c  mjesto  ts :  Da  da  vani  po  bogactvu  slave 
svoje  krjepost.  N.  Rauina  ISSi^.  eph.  3,  16. 

2.  am  je  tko  bogat.  u  torn  znacenu  dolazi  i  ii 
mnozini  u  knizevnika:  a)  ti  pravom  smislu,  kad 
su  dobra  tjelesna  ono  ciinje  tko  bogat:  sa  ts  (tts): 
Nasladinii,  se  nekradoraoga  bogatbstva.  Stefan  kr. 
16.  Vbse  in-inesonojo  bogattstvo  predati  vi.  ruce 
jemu.  Danilo  358.  No  moreto  sluziti  boga  i  bo- 
gatstvu.  I.  Bandulavic  172.  Ako  bi  ufal  u  bo- 
gatstva  odvise.  F.  Glaviuii,  svitl.  83.  U  skupjaiiu 
bogatstvi.  M.  Radnii  5.  Koji  imaju  bogat.stva  i 
blago  i  od  liih  pomazu  siromaliu.  A.  Bacic  228. 
Bogatstvima  varavim  ovoga  svita.  Turl.  blago 
2,  170.  Napunivsi  brodovo  svakoga  bogatstva  po- 
\Tati  se.  A.  Kacii,  razg.  4.  Povrati  se  z  bogat- 
stvoin  velikim.  A.  Kacii,  kor.  334.  Pozelivsi  liiovo 
bogatstvo,  zlato,  srobro,  a[inu,  oli  koju  drugu 
stvar.  156.  Zdi-av}e  je  najveie  bogatstvo.  Nar. 
posl.  vuk.  89.  Da  je  pored  svega  prevolikoga  bo- 
gatstva bio  vrlo  tvrd  i  nemilostiv.  Vuk,  nar.  pjes. 
1,  127.  —  bez  t:  Bogastvo  bez  truda  nije  moo 
dobiti.  N.  Diraitrovic  6.  Bogastva  moja  mi  6es 
ne  da.  N.  Najeskovic  2,  18.  Skot,  pinozi,  bogastvo. 
Katek.  1501.  28.  S  kirn  se  nabodl  bogastva  dio 
ve6i.  O.  Mazibradii  189.  Siuovom  ako  ti  bogastvo 
ne  moz'  dat',  ufci  ill  truditi  i  hranu  dobivat'.  M. 
BureSii  24-1.  Sto  mi  va}a  zlato  ino  i  bogastvo 
neizrecenoV  I.  Gundulic  351.  Od  bogastvije.  I. 
Aucic,  ogl.  59.  Gdi  su  im  sada  bogastva?  P.  Po- 
silovic,  nasi.  13.  Bogastva  bez  broja  utopjena  u 
valima-  B.  Bettera,  or.  27.  Bogastvo  s  trudom  se 
dobiva.  S.  Margitic,  ispov.  42.  Poce  pogrdivati 
bogastva  svitovi'ia.  P.  Macukat  21.  Tot  su  rude 
srebi-a  i  zlata,  .  .  .  i  bogastva  obilata  i  svakake 
narehosti.  A.  Vitajic,  ostan  7.  Jes'  bogastva  i  cas 
obra?  no  ist'  ka  se  ostavjaju.  J.  Kavamn  28.  Bi- 
jase  obec'o  bogastva  neizrecena.  I.  Dordic,  salt.  ix. 
Dionik  svi  bogastvi  svitovi'ii.  J.  Filipovic  1,  197. 
Rika  obogada  grad  bogastvi  tilesuim.  F.  Lastric, 
test.  254.    Jedna   dusa   vise  vala  nego  li  vas  ovi 


BOGATUN 


484 


BOGDAK 


svit  sa  svim  bogastvi  svoim  i  blagom.  F.  Lastri6, 
nod.  832.  Koji  iiuaju  bogastva.  J.  Banovac,  uboj. 
30.  Ostaviso  bogastva  i  obraSo  u  ubostvu  zivit. 
J.  Banovac,  razg.  02.  Sva  bogastva  vriiiienita  od 
ovoga  svita.  M.  ZoriciiS  osni.  105.  Oni  koji  istu 
bogastvo  ,  u]iadu  u  iiapa.stovai'io.  Bo.sjodo  kr.  22. 
Miiogi  ostavo  bogastva  zlu.  L.  Vladmirovii,  sla- 
vodob.  32.  1  iia  sopro  obilato  svo  bogastvo  svojo 
strato.  V.  Uosoii  150.  Da  no  uti>iuG|uju  svoja  ufaua 
u  bogastvima.  Turl.  blago  2,  170.  Sada  como  u 
bogastva  jilivati.  S.  l^iibisa,  prip.  2ti6.  —  .sa.  c 
nijesti)  ts ,  o  mjesto  samoga  c  ^j/sk  i  cs :  Skupili 
su  bogacstva.  N.  Kaiiiiia  188.  Bogactvo  od  bo- 
gatijeh,  kijeh  iiijo  volo,  ne  more  uoiiiit  da  grad 
no  ide  svak  6as  na  gore.  M.  Drzic  219.  Iz  mo- 
jijoh  ruka  sva  bogactva  od  svijeta  izlaze.  399. 
Uzamsi  bogactva  i  stada  Labauova.  A.  Gucetid, 
roz.  jez.  251.  Nasladio  sam  se  u  svih  bogactvih. 
B.  Kasi6,  rit.  134.  —  b)  u  prenesenom  smislu, 
lead  je  bogatntvo  mnostvo  cega  mnnoga:  sa  ts: 
Jemuze  ottctstvo  grobt  a  bogattstvo  grSsi.  Mon. 
Serb.  84.  —  bez  t :  Bogastvu  se  mom  dostoji  obiliio 
se  svijem  davati,  al  se  ubostvu  tvom  pristoji  iskat, 
prosit  i  kucati.  A.  Vitajic,  est.  334:.  Sto  godi  bo- 
gastvi imade  bog.  F.  Lastrii,  test.  299.  Za  Sto  je 
Isukrst  izlio  nama  sva  svoja  bogastva.  290.  §to 
god  bogastva  imade,  sve  je  izlio  u  ovomu  sa- 
krameiitu.  A.  Kanizlii,  uzr.  72.  Blago  liegovo  i 
bogastva  josu  duhoviia.  J.  Matovic  05.  Blago 
nebeskijeh  bogastva.  220.  Bogastvo  duhovno.  B. 
Leakovic,  gov.  117.  —  sa  c  mjesto  ts:  Gospodar 
od  neba  i  od  zemje,  u  komu  se  zdrze  svakolika 
bogactva.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  9. 

3.  u  home  gud  prednein  znaienu  dolazi  i  s  ne- 
him  razlikama  u  oblicjii,  koje  sada  nijesu  tt  obi- 
cajii:  a)  s  umetnutijem  a  medu  t  i  s:  xv — xviii 
vijcka:  Komu  (su)  bogatastvo  gresi.  Mou.  croat. 
93.  Po  bogatastvu  milosti  liegove.  Anton  Dalm., 
ef.  1,  7.  Bogatastva  vasa  saguila  josu.  Anton 
Dalm.,  jak.  5,  2.  Blago  i  bogatastvo  zemje  nase 
vze  1  svojoj  zemji  prilozi.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  220.  Vb  bogatastve.  Starine  11,  195.  Ti  budi 
sam  sva  iiada  moja  i  bogatastvo  moje.  M.  Alberti 
406.  Krov  bogatastva  moga.  406.  Na  zem}i  pri- 
bivaj,  i  sebo  u  uejo  brani  bogatastvu,  ko  je  bog 
pripravil  ovdi  svemu  judstvu.  A.  Georgiceo,  nasi. 
67.  Imas  bogatastvo.  J.  Eajid,  pouc.  2,  721).  — 
b)  sa  j  iza  istoga  umetnuioga  a;  samo  u  jcdnoga 
pisca  prosloga  vijeka:  Budi  sva  nada  moja,  bo- 
gatajstvo  moje.  I.  Krajid  45.  Krov  bogatajstva 
moga.  45.  —  c)  sa  ije  na  krajii  mjesto  o:  xiii  i 
XIV  vijeka  i  u  jednoga  pisca  svi  vijeka :  Gdo  ta- 
kova  bogatLstvija  obresti?  Mon.  serb.  58.  Ras- 
tociht  bogatbstvije  moje.  Danilo  315.  Cuditi  se 
o  bogastviju  nebeskomu.  S.  Budinic,  ispr.  94.  — 
d)  u  jcdnoga  pisca  prosloga  vijeka  sa  s  mjesto  s 
u  sliku,  bez  suiniie  samo  za  oko  napisano  tako 
slika  radi :  Boga  poznat  da  je  svasto,  a  nistarstvo 
tvoje  kazati ,  to  je  obihiost  i  bogastvo.  J.  Ka- 
vaiiin  356. 

BOGATUN,  bogati'ma,  m.  vidi  bogatac.  samo 
ti  nase  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo  ii  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori). 
Jer  su  bogatuni  negovi  puni  nepravde.  D.  Da- 
nicic,  mih.  0,  12.  Velikasi  i  bogatuni.  M.  Pavli- 
novic,  spisi  412. 

BOGATTJS,  m.  vidi  bogatac.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu  rjeciiikii  (21)  i  u  pjesmama  ugarskih  Hr- 
vata.  zavrsetak  je  us  od  magarskoga  o§.  isporedi 
bogatoS.  Hodte  bogatusi.  Jafiko  163. 

BCJGAV,  adj.  tumidus,  nodosus.  u  nase  vri- 
jeme, u  Dalmaciji:  bogava  ruka,  otekla,  na  kojoj 
je  kakav  otok;  stap  bogav,  cvornat.  J.  Grupkovio. 


Postanem  ce  biti   od  ma^.  bog,   ivor.   isporedi 
boga),  bogavica,  bogositi  se 

b6gaVA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  iuprijskom. 
K.  Jovanovift,  reft.  181.  U  Bogavi.  M.  D.  Mili- 
6evi6.  wjestani  gonore  joi  starinski  Bogava.  Po- 
stana  kojega  je  i  Bogavac. 

b6gaVAC,  Bftgavca,  m.  imemuSko.  xiv  vijeka. 
Bogavtcb.  Glasuik  ii.  12,  114.  Bogavact.  Spom. 
sr.  1,  22.  Postanem  od  Bogav,  koje  samo  ne  do- 
lazi a  koje  bi  moglo  postati  kao  hyp.  od  Bogosav. 
Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo. 

BOGAVCIC,  111.  prezime,  po  ocu  Bogavcu.  xv 
vijeka.  Biidisavt  Bogavciii..  Mon.  serb.  319.  Da- 
niiid  1,  53.  Z  bratjom  Bogav6i6i.  Stat.  poj.  ark. 
5,  290. 

BOGAVICA,  /.  morbus  articularius,  ulozi,  ko- 
stobola.  u  nase  vrijeme  u  Dalmaciji  J.  Grup- 
kovio. Od  bogav,  koje  vidi. 

BOGAV161,  III.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sa- 
rajevskom,  kotaru  visockom.  Statist.  25.  isporedi 
Bogava. 

BOGAVSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bogavi.  Bo- 
gavska  opstina.  K.  Jovanovid,  roc.  181. 

BOGAZ,  m.  fauces,  zdrijelo,  klanac.  od  tur. 
bogaz  (grlo  i  klanac).  u  nase  vrijeme  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mijena  u 
gen.  pjl. :  bfigaza.  —  a)  u  pravom  smislu :  Pa  spa- 
dose  u  bogaze  tvrde,  zasjedose  u  bogazim  Tui-ke. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  459.  Drustva  nialo  a  i  to  ne- 
vjesto,  ne  poznajo  staza  ni  bogaza.  4,  182.  Na 
jedan  bogaz  navrijesmo.  Pjev.  crn.  176.  Na  Ostrogu 
bogaz  zatvorise.  Ogled,  sr,  48.  —  ,zavaliti  bogaz', 
t.  j.  sobom,  izginuti  u  bogazu :  Ludo  cemo  zavalit' 
bogaze.  Nar.  pjes.  juk.  204.  —  b)  retis  genus, 
preda  u  koju  se  riba  hvata.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  vojvodstvu). 

BOGAZLUK,  m.  tiirski  bogazlyk,  koza  ispod 
grla,  osohito  u  lisice,  u  koje  su  ispod  grla  bijele 
dlake.  samo  u  Vukovu  rjecnika. 

BOGAZIJA,  /.  impedimenta,  prtjag.  od  franc. 
bagage.  od  prosloga  vijeka:  Bogaziju  iz  grada 
iznese  Nemac.  Glasuik  20,  14.  Bogaziju  otimaju 
Prajzu.  S.  Stefanac  42.  Svoju  bogaziju  nosi.  Djel. 
prot.  51. 

BOGA^NACA,  /.  neka  vodenica  na  Zasavici  u 
Srbiji  u  pocetku  nasega  vijeka.  od  bogaz  koji  je 
u  Turaka  i  kos  u  vodenica  gdje  se  zito  zasipa, 
grot;  po  torn,  ce  bogaziiaca  biti  vodenica  s  takim 
bogazom.  Slobodno  gradu  seoi  za  ,Bogazna6u'  vo- 
denicu  na  Zasavici.  Prot.  §ab.  mag.  110. 

BOGC-  gledaj  bokc-. 

1.  BOGDA,  Hi.  ime  musko,  hyp.  Bogdan.  samo 
u  jednoin  spomeniku  xrv  vijeka.  Glasnik  15,  289. 
isporedi  Bogde. 

2.  BOGDA ,  /.  rijeci  ,bog  da'  od  ,ako  bog  da' 
sastav(ene  i  uzete  kao  davane  bozje  kojemu  se  tko 
nada  u  jednoj  pjesini,  samo  u  710111.,  Hi  je  moze 
biti  zlo  nastainpano  mjesto  bog  dat':  Ne  de  1' 
bogda  i  sreda  don'jeti.  Bos.  prijat.  1,  48. 

3.  BOGDA,  /.  zrno  psenicno.  od  tur.  bogdaj, 
psenica.  u  jednoj  pripovijeci  kao  mjera  za  tezinu : 
Ako  odrezes  ciglu  bogdu   vise.   Magaz.  1868.  60. 

BOGDABOJ,  III.  ime  musko.  prije  nasega  vre- 
mena.  S.  Novakovid,  pom.  44. 

1.  BOGDAN,  Bogdaua,  m.  ime  musko.  Akcenat 
kaki  je  u  gen.  ostaje  i  u  ostalijem  oblicima,  samo 
se  u  vok.  mijena:  Bogdane.  Dolazi  od  jiocetka 
xiu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu  i  Dani- 
cicevu.  u  spomenicima  latinski  pisanim  dolazi  i 


BOGDAN 


485 


bogdeSa 


XI  vijeka.  F.  Eacki,  doc.  132.  Bogbdani..  Mon. 
Serb.  12.  Danici6  1,  61.  3,  557.  Mace  vojsku  Bog- 
dan  Juze  stari.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  297.  Vinograd 
je  !^utico  Bogdana.  2,  219. 

2.  BOGDAN,  Bogdana,  m.  zem^a  Tcarabogdanska, 
Moldavia,  samo  ii  jednom  spomenikii  xvii  vijeka. 
1628  idose  Turci  na  Bogdant.  l^etop.  saf.  85.  ispo- 
redi  Karabogdan,  Bogdancev.  i  u  Turdka  je  u 
istom  znacenu  Bogdan  i  Bugdan:  moze  biti  da 
je  u  nih  i  postalo  od  Moldavia. 

BOGDANA,  /.  1.  ivie  zensko.  dolazi  i  prije 
nasega  vremena,  izmedu  rjecnika  samo  ii  VuIcovk. 
S.  Novakovic,  pom.  44.  Sr.  Nov.  1867.  48.  w  spo- 
menicima  latinski  pisanim  dolazi  xiv  rijeka.  Mon. 
ragus.  1,  56.  —  2.  u  zagoneci  o  mlinii:  Zaklopota 
bogdana  na  nebesih  pod  nama ;  svaki  bezi  iz  kiiie, 
kad  bogdana  klopoce.  Nar.  zag.  nov.  135. 

1.  BOGDANAC,  Bogddnca,  m.  ime  muSko,  hyp. 
Bogdan.  xiv  vijeka.  Bogdan(i>)c!..  Glasnik  15,  289. 
Danicid  3,  558. 

2.  BOGdAnAC,  Bogdanca.  m.  covjek  iz  zemfe 
jEogdana',  iz  Karahogdanske,  Moldavus.  isporedi 
Bogdan  pod  2.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pjl.: 
BigdanacS.  xvii  vijeka.  Tii  Bogdancim  voJGVodu 
prida,  ki  po  A  dosU  bjehu.  I.  Gundulii  336.  Na 
pledima  bojne  imaju  Vlahe  i  Srb|e,  i  smioni 
Bogdanci  ib  jos  fiuvaju.  I.  Kanaveli6,  iv.  14. 

BOGDANCEV,  adj.  sto  pripada  Bogdancu,  co- 
vjeku  iz  zemje  ,Bogdana',  iz  Karahogdanske:  po 
neinu,  jednom  mjesto  svijeh,  naziva  se  zemfa  ni- 
hova  XVII  vijeka :  Hod:  Mehmedi  na  Bogdancevu 
zem}u.  Glasnik  10,  275.  Danicic  1,  61. 

BOGDANCIC,  m.  prezime,  od  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  229.  Danicic  1,  61.  3,  558.  Lov  lovio  Bog- 
dancidii  Pavle.  Nar.  pjes.  potr.  1,  250. 

BOGDANICA,  /.  1.  iine  zensko,  hyp.  Bogdana. 
Zemjak  1871.  br  2.  ii  spomenikii  latinski  pi'ianu 
dolazi  XIV  vijeka,  ali  hi  moglo  biti  i  nmsko  ime: 
Jone  de  Bogdaniza.  Mon.  rag.  1,  104.  —  2.  selo 
u  Srbiji  u  okrugu  uzickom.  K.  Jovanovii,  rec.  156. 
—  3.  brdo  u  Srbiji  u  okrugu  knezevackom  blizu 
Knezevca.  M.  D.  Milicevic,  srb    826. 

BOGDANICIC,  m.  presime,  od  Bogdanica.  xvii 
vijeka.  Bartolomeo  Kasic  Bogdanicid.  B.  Kasic, 
nac.  4. 

1.  BOGDANIC,  m.  prezime,  po  materi  Bogdani. 
od  XIII  vijeka.  Mon.  serb.  41.  Danicii  1,  60.  Mon. 
Croat.  201.  Daniel  Emir  Bogdanic.  D.  E.  Bogdanic, 
dog.  VIII.  Svagda  si  mi  prvi  jiiriSao  sa  nasijem 
Bogdanicem  Dordem.  Nar.  i>jes.  kras.  1,  184. 

2.  BOGDANIC,  m.  ime  mjestima.  postanem  dem. 
muskoga  imena  Bogdan.  1.  brdo  sa  zidinama  u 
Lici:  Bogdanic.  m  Vukovu  rjecniku.  —  2.  sela: 
je  Ii  i  iiima  isti  akcenat  koji  je  hrdu,  neznase: 
a)  selo  11  hrvatskoj  krajini  u  Lici  blizu  Smifana. 
Schem.  segn.  1871.  34.  —  6)  ii  Bosni  selo  u  sa- 
rajevskom  okrugu.  Statist.  17. 

BOGDANIJA,  /.  Moldavia,  isporedi  Bogdan 
pod  2.  Kraj  prostrane  Bogdanije.  I.  Gundulic  434. 
Lasiie  ti  ces  dobit  paka  Bogdaniju.  I.  Kanavolic, 
iv.  15.  na  jednom  se  mjesiu  razlikuje  od  Mol- 
davske:  Ugrovlabijskyje  zem}i  i  Moldavskyje  i 
Bogdanije.  S.  Novakovic,  pom.  125. 

BOGDANOV,  adj.  .sto  piripada  Bogdan  u  (co- 
vjeku).  Na  Bogdanovii  liivu.  Glasnik  15,  2fiO.  Da- 
nicic 3,  557.  Uzi  Bogdanov(n)  (ze)m]u.  Glasnik 
35,  121.  Otidose  Bogdanovu  dvoru.  M.  A.  Ee}- 
kovic,  sat.  144.  Al'  govori  Bogdanova  |uba.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  549. 

BOGDAnOVAC,  Bogdanovca,  m.  1.  selo  u  Me- 
dumurju,  pirn  ga  kajkavski :  Bogdanovec.  Schem. 


zagr.  1875.  141-  —  2.  neko  mjesto  u  Srbiji  ii  okrugu 
podrinskom..  Zemja  ii  Bogdanovcu.  Sr.  Nov.  1873. 
543. 

BOGDANOVCI,  Bogdanovaca,  w.  pi  selo  u 
Srijemu  blizu  Vukovara.  Schem.  diac.  1877.  44. 
Pregled  115. 

BOGDANOVICA , ,  /.  neko  mjesto  u  Srbiji  u 
okrugu  vafevskom.  Niva  u  Bogdanovici.  Sr.  Nov. 
1870.  580.  Zabran  u  Bogdanovici.  1873.  714. 

B0GdAN0Vi6,  m.  prezime.  od  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  96.  Danicic  1,  60.  Bogdanovidi.  Glasnik  ii. 
12,  67.  Francesko  Bogdanovii.  Norini,  pripis.  60. 
Milan  Bogdanovii.  E;at  335.  —  p>h  Bogdanovidi, 
Bogdano\nca.  m.  pi.  zaselak  ii  opcini  kremanskoj 
u  Srbiji  u  okrugu  uzickom.  \.  Stojanovic. 

BOGdAnOVINA,  /.  neko  mjesto  w  Srbiji  u 
okrugu  uziikom:  Zemja  u  Bogdanovini.  Sr.  Nov. 
1870.  269. 

BOGDANSKI,  adj.  Moldaviae,  Karabogdanski. 
isporedi  Bogdan  pod  2.  n  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka: Bogdfinski  vojevoda  I.  Gundulii  321.  U 
bogdanska  po}a  ravna.  340.  U  bogdanskoj  rati. 
378. 

BOGDANTJSa, /.  neka  loza  vinovabijela  grozda 
u  Dalmaciji:  bogdanuSa  mala  i  vela.  B.  Sulek, 
im.  22. 

BOGDANE ,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  jago- 
dinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  111.  Hvali  se  vino 
iz  Bogdana.  M.  D.  Milicevic,  srb.  209. 

BOGDANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bogdanu: 
Bogdanska  opstina.  K.  .Tovanovic,  ref.  111.  Na 
brdu  bogdariskom,  bas  knd  vinograda,  ima  stara 
crkvina;  kazu  da  je  ostala  od  Jug-Bogdana.  M. 
D.  Milicevic,  srb.   181. 

1.  BOGDASA.  m.  ime  miisko,  hyp.  Bogdan. 
XIV  vijika.  Glasnik  ii.  12,  15.  25.  45.'  49. 

2.  BOGDASA,  /.  planima  blizu  Plava.  xiv  vi- 
jeka. Plavtske  planine :  Treskavioa  .  .  .  i  Bogdasa. 
Glasnik  ii.  12,  56. 

B0GdAsEVI6  ,  ?n.  prezime.  xiv  vijeka.  Kuca 
Vltkote  Bogdaseviia.  Glasnik  24,  273. 

BOGDASI,  Bogdasa,  m..  pi.  selo  u  Bosni  u 
travnickom  okrugu.  Statist.  70. 

B0GDA§l6,  m.  ime  sclima:  a)  selo  u  Boci  ko- 
torskoj.  Schem.  cathar.  1876.  6.  §em.  bok.-kot. 
1.S75.  15.  Kepert.  9.  —  b)  .s'p?o  )/  Uercegorini.  vidi 
Bogdasici.  —  c)  selo  u  Bosni  blizu  sela  i^ujice  u 
okrugu.  travnickom,  kotaru  hlevanskom.  Schem. 
here.  1873.  Ifl4.  —  d)  selo  u  Slavoniji  u  podzu- 
pianiji  pakrackoj.  Pregled  96.  —  isporedi  Bog- 
dasiii. 

BOGDASICI,  Bogdasica,  m.  pi.  a)  selo  u  Bosni 
u  okrugu  sarajevskom,  kotaru  rogatickom.  Statist. 
20.  —  b)  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mostar- 
skom,  kotaru  bilecskom.  T.  Kovacevic,  bos.  107. 
V.  l^esevic.  grijeskom  Bogdasid.  Statist.  108. 

BOGDAT,  vidi  Bagdat.  u  jednoga  pisca  na 
jednom  mjestu  u  nekim  prijepisima  mjesto  Bagdat: 
Pasa  od  Bogdata.  I.  Gundulic  330. 

BOGDE,  Bogdeta  (ncyda  Bogdete),  n.  hyp. 
Bogdan.  samo  xiv  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  122. 
Glasnik  15,  289.  294.  Spom.  sr.  1,  26.  Danicic 
1,  61.  3,  558.  isporedi  Bogdo. 

BOGDES,  m.  musko  ime.  od  xiv  vijeka,  a  sada 
nije  u  obicaju.  Glasnik  15,  272.  293.  S.  Nova- 
kovic, pom.  45.  Danicic,  3,  558. 

BOGDESA,  m.  ime  musko.  prije  nasega  vre- 
mena. samo  u  jednom  spomeniku.  S.  Novakovic, 
pom.  45.  gdje  se  veli  da  je  musko  ime. 


BOODIOA 


486 


BOGMETATI 


BOGDICA,  adv.  vidi  bogdico.  Nijosu  iiama 
tako  sovijrili  oiii  l)rije  tobe ,  a  da  su,  bogdica, 
kud  bi  daiias  naS  kraj  bio?  M.  D.  Miliiovii,  vo6. 

BOGDlcfi,  adv.  od  rijcii  ,bog  da'  uzetijeh  od 
,ako  bog  da',  ,da  bog  da',  naiincn  advcrab,  kuji 
se  umcce  ic  kutidicionalne  rcicnicc  Icao  da  bi  se 
reklo:  ,da  jo  bog  dao',  Hi  ,sre6oni',  ,kojom  sro- 
iom'.  —  isporedi  bogdica.  —  Da  jo  bogdico  on 
doJao !  Da  sani  ja  bogdico  to  onda  zuao !  Vuk, 
rjo6.  33'i'.  Da  snio  bogdico  cnli  glas  sodam  naSili 
biskupa.  M.  Pavliiiovi6,  raz.  spis.  23'2. 

BOGDICeVIC,  m.  prezime.  xiv  vijeka.  Beri- 
slavt  Bogditovidi..  Glasnik  ii.  12,  52.  125. 

b6gDIL0,  m.  ime  miiSko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  51.  123. 

BOGDINAC,  Bftgdlnca,  m.  vidi  Bogdinci. 

bSgDINCI,  BSgdinaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  aleksinaikom.  mjestani  govore  aku.s.  i  za 
nom.:  BSgdmce.  M.  D.  Mili6evi6.  iiisu  ga  Bog- 
dinac.  K.  Jovanoyid,  re5.  92. 

BOGDJENOVIC,  m.  prezime  xv  vijeka.  -je-  je 
od  staruga  e,  a  po  tome  iJ('si«  prezime  istomu  io- 
vjeku  i  Bogdenovi(^j.  i  Bogdinoviit  i  Bogtde- 
novicB.  Mon.  serb.  508.  509.  515.  mjesto  toga  do- 
lazi  i  Bogdanovic  prezime  istomu.  Mon.  serb.  506. 
Danicic  1,  61. 

BOGDO,  in.  hyp.  Bogdan.  u  naSe  vrijeme.  Vi- 
dela  je  Bogdu  dvoro.  Nar.  pjcs.  vuk.  1,  345. 

BOGE]^,  m.  ime  musko.  upravo  hyp.  od  Bogo, 
koje  je  opet  hyp.  od  Bogosav.  samo  u  Viikovu 
rjecniku,. 

BOGETA,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Bogo,  koje 
je  opet  hyp.  od  Bogosav.  dolazi  od  xv  vijeka.  Zu- 
pan  Bogota.  Spom.  sr.  1,  108.  Danicii  1,  54.  Od 
Bogete  Dukova  Vukidevioa.  Pjev.  crn.  52. 

BOGETIC,  m.  1.  prezime,  po  ocii  Bogeti.  1647 
bi  obran  Mio  Bogotic  od  Visovca.  Norini,  prip.  57. 
Schem.  bos.  1864.  98.  A.  Bogetic.  Scliem.  diac. 
1877.  66.  F.  Bogotic.  Eat  354.  —  2.  ime  selima: 
u  Bahnaciji  tri  sela :  jedno  blisu  Obrovca,  drugo 
blizu  Brniia,  trece  blisu  Knina.  Ropert.  6.  15.  16. 
isporedi  Bogetiii. 

BOGETICI,  Bogetida,  m.  pi.  ime  selima:  u 
Crnoj  Gori  jedno  u  Plesivcima  a  drugo  u  Bjelo- 
pavlicima.    Glasnik  40,  19.  20.    isporedi  Bogetid. 

1.  BOGICA,  m.  hyp.  Boga  (od  Bogosav).  u  nase 
vrijeme.  Sr.  Nov.  1867.  311.  1878.  br.  94.  Bozana 
ci  Bogice  Minica.   M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  185. 

2.  BOGICA,  /.  1.  pauper  mulier,  mendica,  siro- 
masica,  prosjakina.  samo  a  Bjelostijenievu  rjec- 
niku (1,  772''.  878a).  isporedi  bogac.  —  2.  neka 
jdbuka  u  Hrvatskoj.   B.  Sulek,  im.  22. 

BOGICIOA,  /.  neka  jcdmka  u  Hrvatskoj.  B. 
Sulek,  im.  22.  isporedi  bogica. 

1.  BOGIC,  m.  ime  musko,  hyp.  od  Bogo  (Bo- 
gosav). od  XV  vijeka.  izmcdu  rjecnika  u  Vtikovu 
i  Danicicevu.  Mon.  serb.  483.  Misli  jadna,  ziv 
joj  Bogie  ido.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  42.  Bogid 
Ilio.  Eat  352.  Bogie  Eadivojovic.  412. 

2.  BOGli,  m.  prezime,  od  imena  Boga.  od  pros- 
loga  vijeka.  Luka  Bogid.  Norini,  prip.  61.  Ea- 
dovan  Bogid.  Eat  378. 

b6gi6eV,  adj.  sto  pripada  Bbgieu.  No  izlazi 
}uba  Bogideva.  Nar.  pjes.  vuk.  hero.  41. 

BOGICEVCI,  Bogicevaca,  (».  jj/.  dva  sela  u 
slavonskoj  krajini  blizu  Nove  Gradiske :  jedno  u 
opcini  okucanskoj:  goriii  Bogidevci.  Eazdje}.  kr. 
13.  grijeskom  ,Bogicevci'.  Sclieni.  zagr.  1875.  52. 
a  drugo  u  opcini  masicskoj,  a  to  su  doni  grijes- 


kom ,BogiCovei'.  Ea/.djoj.  kr.  13.  —  Iz  Bogide- 
vaca.  M.  A.  Eelkovid,  sat.  26. 

BOGICEVK.!,  m.  prezime,  po  ocu  Bbgieu.  Ev' 
poscta  iiogidovid  Anto.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  245. 

BOGILO,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  9.  25.  34. 

BOGINA,  m..  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  81.  postaiiem  ic  biti  augm.  od  Bogo  (Bogosav). 

1.  BOGINA,  /.  dea,  bozica.  od  xvii  vijeka,  iz- 
mcdu rjecnika  samo  u  Stuliccvu.  Akc.  se  mijena 
u  gen.  pi. :  bnginfl,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug 
u  gen.  i  instr.  sing.:  bogiiie,  biginom.  BogiAa 
jubavi.  P.  Vitezovid,  kron.  5.  Ceres,  ku  su  drzali 
za  kruSnu  boginu.  5.  U  slavi  kao  nekakova  bo- 
gii'ia  bijaSe.  D.  Obradovid,  bas.  277.  Dijela  u 
kradbi  ni  do  bog  ni  bogine.  Poslov.  dan.  16. 

2.  b6gINA,  /.  zensko  ime.  u  Srbiji.  ^.  Kova- 
Sevid.  Bostanem  hyp.  od  Bogosava. 

BOGINAV,  adj.  variolai-um  vestigiis  deformis. 
ospicav.  u  nase  vrijeme,  izmcdu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Visok,  boginav  u  lieu.  M.  D.  Milidevid, 
vec.  217. 

BOGINE,  boglnfl,  /.  pi.  variolae,  ospice,  kraste, 
se.se.  od  xvn  vijeka,  izmcdu  rjecnika  u  Mikajinu 
(22'>.  386''),  Stulicevu  i  Vukovu.  osim  rjecnika  u 
drugim  knigama  istom  u  nase  vrijeme.  Postaiiem 
od  nem.  pocken,  pi.  od  pocke,  koje  glasi  i  bocke 
i  bockel ,  koje  su  u  Hrvatskoj  usimali  za  bock, 
te  su  prcvodili  i  sada  ih  zovu  koze  i  kozice.  — 
Svomu  je  sinu  triput  navrnuo  bogine.  M.  Pa- 
vlinovid,  rad.  59.  Od  malih  bogiia.  M.  D.  Mili- 
devid, ziv.  2,  41.  Od  velikili  bogiiia.  41. 

BOGIS,  Bogisa,  vi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kru- 
sevackom.  K.  Jovanovic,  red.  125. 

1.  BOGISA,  /.  iris  germanica  L.  u  rjecnicima 
Belinu  (344^),  Stulicevu  i  u  Vukovu  (gdje  se  do- 
dajc  da  se  govori  u  Dubrovmku).  isporedi  peru- 
nika,  macic.  —  Bijela  bogisa,  Ulium  candidum  L. 
B.  Sulek,  im.  22.  carigradska,  iris  xiphioides  Ehrli. 
B.  Sulek,  im.  22. 

2.  BOGISA,  m.  ime  musko.  postaiiem  hyp.  od 
Bogo  (od  Bogosav).  xiv  i  xv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  "15.  17.  19.  Mon.  serb.  554.  Spom.  sr.  2,  61. 
Danicid  1,  02. 

BOGISIC,  m.  1.  prezime,  po  ocu  Bogisi.  od  xiv 
vijeka.  Glasnik  ii.  12,  12.  80.  Mon.  serb.  544.  Da- 
nicid 1,  62.  Sem.  srb.  1881.  298.  —  2.  selo  u  Boci 
kotorskoj.   Sem.  bok.-kot.  1875.  17.  Eepert.  39. 

BOGLICKA,  /.  iicka  vinova  lozq  na  Hvaru. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremcna.  B.  Sulek,  im.  22. 

BOGMANE,  /(.  uvjeravane  rijecima:  bog  me 
(vidi  bogmati  se).  od  prosloga  vijeka,  izmcdu  rjec- 
nika samo  u  FH/.'0(vt :  ^  Jezik  bogmanu  naucan. 
A.  Kanizlid,  fran.  104.  Cuvajte  se  dakle  i  iskore- 
nite  izmedu  vas  bogmane.  J.  Banovac,  razg.  177. 
Ali  prazno  jos  bogmane  boga  grdi  sto  god  mane. 
V.  Dosen  140. 

BOGMATI  SE,  bogmam  se,  impf.  cesto  gooo- 
riti  bog  me  uvjcravajuci  (nidi  kod  bog),  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Bogmam 
se.  D.  Kriianid  u  Radu  16,  197.  Sada  se  za  naj- 
maiLU  stvar,  za  najmaile  obedaiie,  potvrdene  i  za- 
nikai'io,  pace  inlogo  puta  za  istu  laz  boginaju. 
M.  A.  Ee|kovic,  sat.  19.  §ta  se  bogmas?  Nemoj 
se  bogmati.  Vuk,  rjcc.  33l>. 

BOGME,  vidi  kod  bog  pod  2. 
BOGMETANE,  n.  oidi  bogmane,  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BOGMETATI,  bogmetam,  impf.  vidi  bogmati 
se.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 


BOGMILOVICI 


487 


BOGOCASTAN 


B6GMrL0VI(!!I ,  Bogmilovica,  m.  pi.  selo  u 
Crnoj  Gori  u  Pjeiivcima.  Glasnik  40,  lit. 

BOGMITI  SE,  bigmim  se,  impf.  vidi  bogmati 
se.  L.  Kovacevic. 

1.  BOGO,  m.  hyp.  bog.  isporedi  boga.  od  pros- 
loga  vijeka.  Akccnat  se  mijena  u  voh:  bogo. 
Kako  bogo  nadalazi  sva  stvorena,  onako  psovka 
sve  drnge  grihe.  J.  Bano\'ac,  prip.  56.  Bogo  mill, 
cuda  golemoga!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  171.  Slatki 
bogo !  sto  li  cu  ti  jako  ?  i,  2 17.  Bogo  mill,  I'jepe 
li  smo!  Nar.  pjes.  petr.  I,  232. 

2.  BOGO,  m.  hyp.  Bogosav.  od  xiv  vijeka.  Pri- 
boje  i  Bogo.  Glasnik  ii.  12,  107.  Bogo  Kodic.  Rat 
379. 

BOGOBLAGODJETAN,  bogoblagidjetna,  adj. 
divina  gratia  plenus,  M  koine  je  hozja  hlaflodet. 
u  jednoga  jj/sea  xni  vijeka.  Rozdtsi  gospoda  i 
bogomi.  obogatevtsi  bogoblagodettna  nareee  se. 
Domentijan^  203. 

B060BLA;^EN,  adj.  per  deum  beatus.  xiv  vi- 
jeka, izmeSu  rjecnika  smno  u  Baniiicevu.  Bogo- 
blaXeni  ucitejt  nast  Sava.  Glasnik  11,  190. 

BOGOEOJAC,  Bogibpjca,  m.  ime  muSko  xi  vi- 
jeka u  spomeniku  latinski  pisanu.  F.  Eacki,  doc. 
102.^^ 

BOGOBOJAN,  bogobojna,  adj.  deum  tiraens. 
od  XV  vijeka,  ali  vrlo  rijetko ,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu.  S  muzi  bogobojnimi.  Mon. 
Croat.  1.56.  Kada  malo  bogobojan  u  razkosi  toj 
sjedase.  J.  Kavanin  26.  —  Adr.  bogobojno:  Da 
pravpdno  i  bogobojno  ziverao.  P.  Kiiezevic,  osm. 
275.  Koji  meni  bogobojno  i  sveto  sluze.  354. 

1.  BOGOBOJAZAN,  bogobojazni,  /.  dei  timor. 
Samo  u  Stuliceru  rjecniku,  i  to  is  misala. 

2.  BOGOBOJAZAN,  bogobojazna,  adj.  deum  ti- 
mens.  od  starijega  bogobojazntnt,  bogobojazntna, 
koje  dolaei  xni  injeka  (Domentijan-i  lOO),  i  sada 
bi  glasilo  bogobojaznan ,  bogobojazna ,  pa  je  od 
obiika  kakav  je  piosledni  nacinen  nov  nominativ 
bogobojazan ,  a  tako  dolazi  u  nase  vrijeme ,  iz- 
mcdti  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (is  misala)  i  u 
Vukovu  (,bogob6jazan').  Pobo^an  i  bogobojazan. 
Vuk,  djel.  10,  2.  Prepiraso  se  s  bogobojaznima, 
17,  17.  Moja  je  ku6a  pobozna  i  bogobojazna.  S. 
^jubisa,  prip.  217.  Nas  jo  narod  z]e  bogomojan, 
ali  je  barem  bogobojazan.  S.  !^ubisa,  pric.  79. 

BOGOBOJAZANSTVO,  )!.  dei  timor.  xiii  i  xiv 
vijeka,  a  tada  nije  bilo  a  medu  z  i  n.  St  vbsa- 
kyimi.  bogobojazntstvomt  hoditi.  Domentijan^ 
233.  Vtspitasta  jego  sb  bogobojaznLstvomL.  Da- 
nilo  13. 

B0G0B0.JAZ1^1V,  adj.  vidi.  bogobojazjiv. 

BOGOBOJAZNAN,  adj.  vidi  kod  bogobojazan, 
bogobojazna. 

BOGOBOJAZNIV,  adj.  deum  timcns.  xiii  i  xiv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu.  is- 
poredi bogobojazjiv.  Bogobojaznivy  ertnorizci. 
Sava  8.  Bogobojaznivt  muzt.  Domentijan"  262. 
Zitiju  bogobojaznivu.  Danilo  171.  Muza  bogobo- 
jazniva.   Glasnik  24,  262. 

BOGOBOJAZljilV,  adj.  deum  timens.  pred  ] 
stoji  z  mjesto  z,  koje  neki  i  pisu,  izmedu  toga 
z  i  ]  ispalo  je  ni :  postanem  je  od  bogobojazan, 
bogobojazni.  isporedi  bojaz}iv.  dolazi  od,  proUoga 
vijeka.  Nista  ne  moze  biti  gore  od  ijritvornog 
,bogobojazliva'  lazisveca.  D.  Obradovic,  bas.  432. 
Jesu  li  bogobojazjivi  i  imaju  li  kakve  svetiiie? 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  552.  Izgledase  bogobojazjiv  i 
krotak.  S.  ^iubisa,  pric.  144. 

B0G0B0JAZ]^IV6ST,  bogobojazjivosti,  /.   dei 


timor.  ««  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca.  Tu  se 
udi-uzila  bogobojazjivost  s  vojnickim  vezbanima. 
M.  D.  Milicevic,  zlosel.  116. 

BOGOBOJEC,  adj.  deum  timens.  xvii  i  xviii 
vijeka,  ali  rijetko.  isporedi  bogaboje6  kod  bojati 
se.  Tko  je  od  vas  bogobojecV  I.  Bandulavic  89. 
Bogobojeci  eesar.  S.  Badric,  ukaz.  41.  Kazgleda- 
juci  bogobojecu  Suzanu.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  69. 
Bogobqjec.  clovik.  M.  Kuliacevic  74. 

BOGOBOJE^STVO,  n.  dei  timor.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca,  i  u  nega  je  6  pred  s  od- 
haceno:  Faleci  negovu  mudrost  i  bogobojestvo. 
S.  Badri6.  ukaz  36. 

BOGOBOJNICA,  /.  mulier  deum  tiraens.  samo 
u  StulieevH  rjecniku. 

BOGOBOJNIK,  m.  deum  timens.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

b6G0BO.TN0,  adv.  vidi  kod  bogobojan. 

BOGOBOJNOST,  bogobc'ijnosti ,  /.  dei  timor. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Bogobojnostju 
ne  meksas ,    mojbom  se  ne  giba§.   D.  Kapi6  156. 

BOGOBOJPTVO,  n.  dei  timor.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka :  Kripost  bogobojstva.  I.  T.  Mrnavi6, 
ist.  75.  Ufanje  i  bogobo(j)stvo.  75. 

BOGOBOJSA,  m.  ime  musko  xi  vijeka  u  spo- 
meniku latinski  pisanu.  F.  Racki,  doc.  64. 

BOGOBOKAC,  bogobf'irca,  m.  cum  dec  pugnans. 
od  XVI  vijeka,  samo  u  jednoj  knizi  toga  vijeka  i 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena;  izmedu  rjecnika 
u  Stulicevu  i  Danicicevu.  Akc.  se  mijena  n  vok.: 
bi'igoborce,  i  u  gen.  pi.:  bogoboraca.  Bogoborci 
zvezdocastija  probodeste  hitrosti..  Glasnik  10,  250. 
Da  se  kako  ne  nadete  kao  bogoborci.  Vuk,  djel. 
5,  .39. 

BOGOBORAN,  bogoborna,  adj.  cum  deo  pug- 
nans. XV  vijeka.  u  jednoga  pisca  i  u  Danicicevu 
rjecniku.  Bogobomi  ostre  jezykt.  Glasnik  11,  53. 

BOGOBORSTVOVATI,  bogoborstvujem,  mpf. 
cum  deo  pugnare.  xiv  vijeka:  BogobortstvujuSte. 
Glasnik  24,  264. 

BOGOBRACA,  /.  skraceno  i  okrneno  ,bogom 
braca'.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Bogo- 
braco  Crnogorci!  S.  l^ubisa,  prip.  105. 

BOGOBRAT,  m.  1.  bozji  brat,  dei  frater.  slo- 
zeno  bog  i  brat,  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
Bogobrat  Jakov  sveti.  J.  Raji6.,  pouc.  1,  lOt".  — 
2.  skraceno  i  okrneno  ,bogom  brat',  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Reci  bogobratu  Diku.  S. 
l^ubisa,  prip.  234.  Ja  te  primam  za  bogobrata. 
S.  l^ubisa,  pric.  69. 

BOGOCASNICA,  /.  mulier  deum  colens.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  od  bogocastan. 

BOGOCASNIK,  m.  deum  colens.  od  bogocastan. 
izmedu  s  i  n  isjiada  t,  koje  neki  i  pisu.  od  pros- 
loga vijeka,  ismedu  rjecnika  u  Belinu  (566b)  j 
Stulicevu.  Jozef  coyjek  bogocastnik.  Ziv.  is.  39. 
Biskupu  veliku  bogocasniku.  A.  d.  Bella,  razgov. 
106. 

BOGOCASNO,  adv.  vidi  kod  bogocastan. 

BO(.t6gASN6sT  ,  bogocasnosti ,  /.  dei  cultus, 
reUgio.  od  xvii  vijeka,  ismedu  rjei^nika  samo  u 
Stulicevu.  od  bogocastan.  ismedu  sin  ispada  t, 
koje  neki  i  2nsu.  Djelo  od  bogocasnosti.  B.  Ka.si6, 
zrc.  46.  Dila  klanaria  ili  ti  bogofasnosti.  A.  Ka- 
nizlio,  utoc.  447.  Dilovaiia  bogocasnosti.  I.  J.  P. 
Lucie,  nar.  23. 

BOGOCASTAN,  bogocasna,  adj.  deum  colens, 
religiosus.  Of?  prosloga  vijeka,  ismedu  rjecnika 
samo   u  Stulicevu,   adv.   bogocasno   i   u   Belinu 


bogo(5aste6 


BOGOGLASAN 


(274").  t  ispada  izmedu  s  i  n,  kad  se  medti  7iima 
node,  a  neki  ga  i  jhsu.  od  bog  i  Cast.  —  o  ce- 
(adetu,  srcii  mu,  ustima:  BogoPasni  stioSc.  A. 
Kafic,  korab.  871.  Bjobu  iinali  voju  bogo]ubnii 
i  bogotastna  src^a.  .1.  Matovit  221.  Od  bogocaHiii 
wsta  tvoji  prijali  .su.  (irgur  iz  VaroSa  7i!.  -  o 
molitvi,  rijcHma:  Noka  bi  so  posvotila  svotijoma 
i  bogo6a8tiiijom  molitvama.  J.  Matovii  182.  Za- 
kletva,  koja  so  f'ini  svotijoma  i  s  bogofastnijom 
rijofiiiia.  178.  Bogooasni  i  svoti  sinibol.  A.  Ka- 
n{kli6,  kam.  181).  —  o  djclu:  Da  ovo  dilo  bogo- 
faslmo  budo  jilodiio  na  s\a,v\\  boXju.  M.  Zorif;i6, 
osm.  VI.  Na(['i  se  na  svotacnim  bogocasnim  dilim. 
Grgur  iz  VaroSa  103.  Razgorjot  ih  proz  bogo- 
fiftstiie  zabavo.  D.  Mattoi  xi.  Da  bi  to  nadvorAo 
bogofcastno  djelo  zdnizili  z  djolom  unutrnijem  jii- 
bavi  proma  kojoj  god  kreposti.  159.  —  Adv.  bo- 
g6fasno ,  com}),  bogofiasnije.  Da  so  bogocastno 
iniaju  uzdr^ati  rijeci.  J.  Matovii  18.  Ako  so  no  bi 
bogo6astno  posvoiovala  i  primala  stvar.  189.  BjeSe 
obifiaj  prid  ^udjelima  bogocastnije  podpuno  ob- 
sluievati  zakone  Xonidbene.  311. 

BOGOCASTEC,  adj.  religiosus,  pius.  ]}roiloga 
vijeka,  izmedu,  rjeinika  u  Belinu  (274a.  5(3(ib)  j 
Sttdiceiyu.  Cejad  toU  plemenita  i  bogofiasteda.  A. 
d.  Bella,  razgov.  75. 

BOGOCASTITE]^ ,  m.  deum  colons,  samo  u 
StuUcevu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BOGOCASTIV,  adj.  deum  colens,  religiosus. 
od  xin  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  StuUcevu 
i  Danicicevu.  a  je  umetnuto  mjesto  t,  koje  se  u 
prva  vremena  pisalo.  —  o  cejadetu:  BogocLstivii 
roditeju.  Stefan  kr.  2.  Bogoctstivaago  kraja.  Mon. 
Serb.  561.  Muza  prava  i  bogocastiva.  AJeksand. 
jag.  starin.  3,  281.  —  o  djelii :  Prikazujemo  bogai 
djela   bogojubna   i   bogocastiva.    J.  Matovic  358. 

BOGOCASTN-  gledaj  bogocasn-. 

BOGOCASTOVAN ,  bogocastovna ,  adj.  pius. 
samo  u  Belinu  rjeiniku  (5661')  s  primjerom:  fie- 
dom  bogocastovnim',  za  koji  se  veil  da  ga  ima 
M.  Alberti,  ali  u  toga  pisca  nije  tako,  nego  ,bo- 
goctovnim'  (vidi  kod  bogostovan). 

BOGOCASTVO,  n.  numinis  ciiltus.  samo  u  Stu- 
Ucevu rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BOGOCASTVOVATI ,  bogocastvujem ,  impf. 
deum  colore,  samo  u  StuUcevu  rjeiniku.  rijei  ne- 
pouzdana. 

BOGOCASCE,  n.  dei  cultus.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  samo  u  StuUcevu  (aU  iz 
brevijara).  zavrsetakje  -see  postao  od  -stije,  iewu 
je  najprije  ispalo  i,  te  neki  pisu  i  -stje.  Hti  istom 
vrstom  bogocastja  nagovorit.  J.  Kavaiiin  296.  Bi- 
zati  od  udaje  cinase  se  stvar  protivna  zakonu  i 
bogocastju.  Grgur  iz  Varesa  121.  Klaiiati  se  s  bo- 
goca§cem  izvaiiskim.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  16.  Da 
puk  na  bogocastje  razeze  se.  66.  Biti  co  liima  za 
izgled  bogojubstva,  bogocastja  i  branena  crkava. 
133. 

_B0G0CAS(!;ENE  ,  «.  dei  cultus.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (latriae  cultus 
Sf".  religio  61011.  pietas  274»)  i  u  StuUcevu  (nu- 
minis cultus).  mjesto  §6  nalazi  se  i  st,  a  neki  pisu 
i  stj  i  St.  Latria  roci  6e  naski  bogocasteiie,  t.  j. 
£inerie  iznutrne  i  sdvorasne,  s  kojim  toliko  s  pa- 
metju  koliio  prignutjem  tila  ponizujemo  so  i  kla- 
namo  bogu.  J.  Ban o vac,  razg.  76.  Pomaiikavsi 
bogocasienu  (-stj-).  Ziv.  is.  15.  Imaju  nastojati 
na  svetost  i  na  bogocas6efie  (-stch-).  J.  Matovic 
359.  Da  bi  se  puk  .  .  uzhranio  na  cast  i  bogo- 
casdene  (-stch-)  pravoga  boga.  309.  Da  se  ima 
sluziti  sakramenat  s  vecijem  bogocascenem  (-stch-) 
i  svetosti.  171.  Sva  otajstva  nasega  bogocasceiia 


(-stcli-)  i  vjoro.  65.  Podaje  so  voAa  Cast  bogo- 
6aS6ona  (-stch-)  sakraniontu.  159.  Tomu  srcu  pri- 
stojo  sva  priklonstva,  sluXbo  i  bogo&asdoAa  (-stj-). 
D.  Mattoi  144.  Nepomniv  na  molitvo  duXne  i  na 
ina  bogocaSiona  (-stj-)  zapovidjona?  T.  Ivanovi6 
139.  Ima  li  so  najveiim  ,boga6astciiora'  (latria) 
i5tovati  gospodin  naS  Isukrst?  A.  Volikanovi6, 
upu/j.  1,  412.  Brez  svakoga  skruisona  i  bogafa- 
stcna  (-stj-)  govoro.  3,  273.  Pravo  bogo6as6ei'ie 
(schj-).  I.  J.  P.  Lu6i6,  nar.  20.  ,Bogo6a8toile'.  B. 
Loakovii,  nauk  278. 

B0G06aStENE,  n.  vidi  kod  bogotasdoAe. 

BOGOCIN,  m.  neko  mjesto  u  Dalmaciji  xv 
vijeka.  Ivan  MartinuSevid  z  Bogodina.  Mon. 
Croat.  79. 

BOGOCOV.TEC.TI  ,  adj.  dei  hominis.  isporedi 
bogocovjck.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Di- 
lovaiia  bogocovicja.  A.  KaniiJlid,  utod.  548. 

BOGOCOVJEK,  m.  dous  homo,  vidi  bog  pod 
26.  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stu- 
Ucevu. Isukrst  bogodo^'jek.  T.  Ivanovid  50.  91. 

BOGODAHNOVEN,  adj.  a  doo  inspiratus.  xiv 
i  XV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniiicevu. 
Bogodthnovenu  synu.  Danilo  198  Bogodthno- 
vennyj  Stefant.  Glasnik  11,  53.  na  jednom  mjestu 
dolazi  kao  ime  musko:  Bogodthnovem..  S.  Nova- 
kovid,  pom.  44. 

BOGODAN,  adj.  a  doo  datus.  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjeinika  u  StuUcevu,  Vukovu  i  Daniii- 
cevu. Vt  bogodanej  mi  vlasti.  Mon.  serb.  335. 
OtB  bogodanago  mi  imanja.  557.  Ko  cita  sa  zdra- 
vim  bogodanim  razumom.  D.  Obradovid,  ziv.  85. 
Bogodanu  slobodu.  M.  Pavlinovid,  spis.  172. 

BOGODARAN,  bogodama,  ailj.  a  deo  donatus. 
u  nase  vrijeme.  Bogodamo  zadovojstvo.  Nar.  pjes. 
viik.  5,  530.  Bogodamu  objubio  kumu.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  12. 

BOGODAEOVAN,  adj.  a  deo  donatus.  xiii  i 
XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  satno  u  Daniiicevu. 
Bogodarovanima  jemu  duhovnima  ocima.  Mon. 
Serb.  72.  Sl  bogodarovanmimb  synom.  Glasnik  ii. 
12,  2.  Bogodarovannago  mi  cartstva.  Mon.  serb. 
134.  Bogodarovauinoju  mi  cariceju.  133.  St  bo- 
godarovannoju  mi  materiju.  189.  Vtsego  bogo- 
darovannago  mi  stbora.  571.  Sa  bogodarovanemi 
velmozami  krajevtstva  mi.  230. 

BOGODAVAN,  bogodavna,  adj.  pius,  pobozan. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku  s  tumaienem  koje  je 
stavfeno  i  s  dodatkom  da  se  govori  u  Slavoniji. 
a  jamaino  se  samo  onaj  izmedu  poboznijeh  ludi 
tako  zove  koji  rado  bogu  daje  prilahici  crkvi. 

BOGODO,  Bogodola,  m.  selo  u  Hercegovini  u 
kotaru  mostarskom.  Bogodo.  Schem.  here.  1873. 
160.  Bogodol.  Statist.  105. 

BOGODOJLA,  /.  dei  nutrix.  u  jednoga  piisca 
prosloga  vijeka  o  rimskoj  bozici  Rumini.  Kumna 
bogodojla  rimska.  V.  Dosen  vii.  Bogodojlu  izmi- 
slise,  kojoj  Rumna  ime  bise.  104. 

BOGODUSAN,  bogodusna,  adj.  pius,  pobozan, 
dusevan,  ,koji  iesto  ide  u  crkvu  i  bogu  se  moW. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku  s  tumaienem  koje  je  stav- 
\eno  i  s  dodatkom,  da  se  govori  u  Risnu. 

BOGODVORSTVO,  n.  doi  cultus.  .samo  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Vise  stvari  bogo- 
dvorstvu  pristojnijeh   besjedahu.    B.   Cuceri  244. 

BOGOGLAS,  m.  praeco  dei.  xiii  vijeka  u  jed- 
noga 2)isca.  Bogoglase  Simeone.  Domentijan*  37. 

BOGOGLASAN,  bogoglasna,  adj.  deum  prae- 
dicans.  xiii  i  xiv  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Daniiicevu  (3,  557).    Bogoglastnaago   Savy.    Do- 


BOGOGLASOVATI 


489 


BOGO:^iXJBAN 


mentijana  86.  Oba  slavija  bogoglasLna.  168.  Truba 
bogoglastna.  223.  Bogoglastnej  cevtnici.  Danilo 
186. 

BOGOGLASOVATI,  bogoglasujem ,  impf.  di- 
vinitu.s  praedicare.  xiii  vijeka  u  jediioga  pisca. 
Bogoglasuje  pesnt  Vbskri.seiiija  gospodtua.  Co- 
rn entij  an''  303. 

BOGOGKDAN,  bogtSgfdna,  adj.  blasphemus. 
prosloga  vijeka  u  jednoya  pisca.  —  o  iovjehu, 
jeziku  inu,  rijeiima,  djelu:  Da  bi  tako  bogo- 
grdnomu  lazcu  virovali.  A.  Kanizli6,  kam.  56. 
Vise  puta  u  griSna  usta  na  bogogrdni  jezik  stav- 
Jaju.  A.  Kanizlii,  uzr.  77.  Bogogrdne  rifci.  A.  Ka- 
niilid,  kam.  690.  Jesu  se  slu^ili  nikojim  bogo- 
grdnim  opranem.  150. 

BOG^GliDNIK ,  m.  blasphemus.  u  jednoga 
pisca  proUoga  vijeka.  Mlogi  se  bogogrdnici  opa- 
koga  svoga  obicaja  ostaviSe.  A.  Kanizli6,  utof. 
264.  Da  ie  se  nesri6ui  bogogrdnici  krivo  zakli- 
nati.  A.  Kanizlii.  kam.  101. 

B0G0g6.DN6sT,  bogogfdnosti,  /.  blasphemia. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Od  koga  ova 
bogogrdnost,  da  se  je  boje  poturCiti  nego  pori- 
miti?  A.  Kanizlic,  kam.  847. 

BOGOGRDIVATI ,  bogogfdujem,  impf.  blas- 
phemare.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  Bogo- 
grdujete  duha  svetoga.  A.  Kaniilic,  kam.  760. 

BOGOHVALAN,  b6gohvalna,  adj.  deum  lau- 
dans.  XIV  vijeka  u  jednoga  pisca.  Bogohvaltnaja 
usta.  Danilo  123.  231. 

BOGOIZBEAN,  adj.  a  deo  electus.  xiv  vijeka 
u  jednoga  ^jjsca  i  u  Stulicevu  rjecnikti.  O  dvo- 
jice  bogoizbranna !  Domcntijanb  217. 

BOGOiZEEDAN,  bogoizredna ,  adj.  deo  egre- 
gius.  XIV  vijeka  n  jednoga  pisca.  Bogoizrodnimb 
iitijemb.  Domentijanb  81. 

BOGOjAvi^ENIJE,  n.  vidi  bogojav|ene. 

BOGOJAV^ENSKI,  adj  epii^haniorum.  u  nase 
vrijeme.  Bogojav}enska  vodica  (osvecena  na  hogo- 
javlene).  Vuk,  rjec.  33'>.  Bogojavjenska  vodica 
cuva  se  kao  svetiria.  M.  D.  MiliceviA,  ziv.  1,  53. 
BOGOJAV^jENE,  n.  epiphania.  od  xiii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Stulicevu ,  Vukovti  i  Danici- 
cevu.  mjestn  -lie  na  kraju,  kojeje  postalo  od  -nije, 
moze  se  i  sada  gdje  gdjc  po  narodu  istocne  crkve 
cuti  i  -nije.  isporedi  vodokrs6e.  —  Vt  naveceriji 
svetaago  bogojavjenija.  Domeutijan"  329.  Na  blag 
dan  bogojavjeiia  ili  ti  vodokrsca.  A.  Kanizli6, 
kam.  34.  Pripovijedaju  da  se  nocu  u  oci  bogo- 
jav}ena  svake  godine  otvora  nebo ,  i  da  ce  onda 
bog  dati  svakome  sto  zaiste ,  samo  da  ne  isto 
viSe  nogo  jedno.  Vuk,  rjec.  SS^.  Mnogi  se  na 
bogojavjeiie  ujutru  prije  sunca  kupaju  u  potokii 
ili  u  rijeci.  Vuk,  rjec.  33^.  Od  bozica  do  bogo- 
javjenija.  Vuk,  nar.  posl.  343.  • —  crkva  posveiena 
bogojavfenu  zove  se  takoder  bogojav}ene :  Crtkovi. 
bogojavjenije.  ^etop.  saf.  72. 

1.  BOGO.JE,  m.  inie  musko.  hyp.  od  Bogo,  a 
to  od  Bogosav.  Od  siv  vijeka  izmedu  rjecnika  u 
Vukovu  i  iJanicicevti.  Mon.  serb.  97.  Glasnik  ii. 
12,  4.  5.  Danicic  1,  .59.  3,  557. 

2.  BOGOJE,  .<ielo  u  jednoga  pisca  grijeskom 
nijesto  Bugojevo,  koje  vidi.  Brzo  vojska  i  na  Zubce 
sade ;  a  kad  bila  na  selo  Bngoje.  Osvet.  3,  95. 

BOGOJEV,  adj.  Ho  j)ripjada  Bogojii.  Bogojevi, 
syni.  Glasnik  ii.  12,  6.  Bogojevo  seliste.  Glasnit 
II.  12,  9.  Mon.  Serb.  92.  Vikaliste  Bogojevo.  Mon. 
serb._  197.  Danicic  1,  60. 

BOGOJEVAC,  Biigojevca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  niskom,  srezu  leskovackom.  Sr.  Nov.  1879. 
175. 


BOGOJEVIC,  m.  1.  jtrezime,  po  ocu  Bogoju. 
od  XIV  vijeka.  Priboje  Bogojevidi..  Glasnik  ii. 
12,  20.  Dobre  Bogojevicb.  Glasnik  15,  297.  Radem, 
Bogojevicb.  Spom.  sr.  2,  26.  Danicid  1,  60.  3,  557. 
VasDije  Bogojevid.  Rat  172.  —  2.  selo  u  Bosni 
u  okrugu  tramiickom,  kotaru  jajackom.  Statist.  67. 
isporedi  Bogojeviii. 

BOGOJEV161,  Bogojevica,  m.  pi.  ime  selima: 
a)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uziikom.  K.  Jovanovid, 
re6.  162.  —  b)  selo  u  Hercegovini  blizu  Trebina 
i  Zubaca.  V.  l^iosevif.  pogrjeska:  Bogojevid.  Sta- 
tist. 125.  —  isporedi  Bogojevid. 

BOGOJEVO ,  n.  selo  u  Baikoj.  §em.  prav. 
1878.  .30. 

BOGOJNO,  n.  varos  u  Hercegovini  blizu  Duvna. 
Vuk,  rje6.  33''.  drugi  piiu  Bugqjno,  koje  vidi. 

BOGOKLANANE,  «.  vidi  bogo6a§6ene.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Od  klanaiia  bodega, 
koje  so  zove  bogoklaAaAe.  J.  Matovid  xvi. 

BOGOKRIVAC,  bogokrivca,  m.  dei  corruptor. 
u  jednoga  pisca  proHoga  vijeka.  Prokleti  Arias 
crkvokradni  bogokrivac.  D.  Rapid  100. 

B0G6:^EPAN,  bogi)epna,  adj.  deo  conveniens. 
XIII  i  XIV  vijeka,  u  knigama  pisanim  po  crkvenim, 
izmedu  rjecnika  u  Daniiicevu  (ima  i  u  Stulicevu, 
alt  iz  ruskoga).  Bogolepnaja  sluzba.  Sava,  tip. 
hil.  glasn.  24,  188.  tip.  stud,  glasn.  40,  147.  Bo- 
golepbiiyj  Sava.  Domentijan  79.  89.  —  Adv.  bo- 
gojepno:  Svojima  predistima  rukama  bogolepno 
vbzbmb  prbstb  i  otb  prbsti  sbzdavb  nase  tele. 
Mon.  Serb.  166. 

1.  BOGOI^jUB,  adj.  dei  amans.  oi  xiii  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Danicicevu.  Sb  bogolu- 
byimb  podi-uzijemb  svojimb.  Stefan  kr.  3  Svetago 
koreno  bogojubije  vetvi.  Mon.  sorb.  72.  Bognjubu 
i  svetu  duSu.  Nauk  Brnard.  55.  Vjeruj  sinko  otcu 
tvomu,  ko  su  i  djedi  bogojubi.   J.   Kavanin   221. 

2.  BOGOl^iUB  i  BOGOl^flB,  m.  ime  musko.  u 
nase  vrijeme.  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Bogo)ub  Katid.  Eat  350. 

BOGO^iUBAC,  bogojvipca,  m.  dei  amans.  xiii 
i  XIV  vijeka.  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (ali  iz 
brevijara)  i  u  Danicicevu.  Akcenat  se  mijena  u 
vok. :  bogojupce,  i  u  gen.  bogiSjubaca.  —  Oba  bo- 
gojubbca.  Domentijan^  54.  72.  Bogo}ubbou  kraju. 
335.  Svetyj  bozij  bogojubde.  Domentijanb  53. 

BOGO^jUBAK,  bogojupka,  adj.  dei  amans.  xvi 
vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku.  — 
0  celadetu.^radni,  misli,  nacinu:  Prvi  bogojubak 
krstjanin.  S.  Budinid,  ispr.  52.  ^  Skupstine  milih 
bogo}nbcih  i  pohvalnih  muzi.  S.  Budinid,  sum. 
172''.  Bogolubka  divica.  171.  Bogojubko  izvrsenje 
nniVi  rici.  SO.  Misalju  bogo}ubkom  .  .  ctujemo  Isu- 
krsta.  32''.  Eedo\niim  i  bogojubkim  nacinom.  22. 
—  Adv.  bogojupko:  Bogojubko  trude  i  umaraju 
ovo  tilo.  1.52''. 

BOGOl^UBAN,  bogdjubna,  adj.  dei  amans,  plus, 
religiosus.  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi  primjer),  iz- 
medu rjecnika  u  Mikajinu  (pius,  religiosus,  pie- 
tate  praeditus),  u  Belinu  (pius  274^),  w  Stulicevu 
(deo  devotus,  pius,  religiosus)  i  u  Danicicevu 
(dei  amans).  —  Komp.  bogojiibniji.  —  a)  0  ce- 
jadetu,  dusi  mu,  srcu:  Bogojubny  otbcb  na§b. 
Sava  2.  Bogo|ubbnyj  krajt.  Domentijan''  335.  Po 
izvo}euiju  bogojubnaago  srbdbca  jeje.  Mon.  serb. 
137.  O  dui5o  bogojubna!  Zbor.  120''.  Svijema  bo- 
go}ubnijem  krstjanom.  A.  Gucetid,  roz.  jez.  2. 
Bogojubni  bogoslovac  fra  Matije  Divkovic.  M. 
Divkovid,  naui  i.  Isukrst  je  bio  ponizan,  tih, 
bogojuban  u  svijeh  stvareh  duhovnije.  11''.  Na- 
ucitej  bogojubni.  M.  Orbin  52.  Bogojubnijem  kr- 


BOriO^.UBAN 


490 


BOQOI^UBIV 


Btjanom.  B.  Kasic^,  ign.  5.  Pozdravismo  bogojul^no 
doma^ino.  T>.  Palmotic'-,  clirist.  255.  Bognjulmi 
bjehii  oba.  J.  Palnnitii'',  dulir.  Kit.  Majko  boKo- 
jubna.  S.  Marffiti(^,  isjiov.  271).  Ni.sto  istiiiito  bn- 
gojubni.  I.  P.  Marki  (15,  Bogolnban  n  stamst. 
K.  Mttf^arnvic  83.  Bnon|ii|)ni  Stiofo.  A.  Vita|ic'', 
ostan  VI.  A.  Bati6  xi.  noKo|ubiii  Potar.  ,T.  Ka- 
VftAin  91.  Stiocu  bogolubnoinu.  J.  Bannvar,  obit.  7. 
Marija,  sva  bog:o|nbna.  .T.  Ranovac,  blapfns.  '271. 
0  slisaoci  i  bratjn  bngo]ubna!  F.  LastrW,  test.  97. 
Koji  so  toliko  fino  bogojubni,  rekao  bi  fovik  da 
su  jurvo  zakorafiili  jodnom  nogoni  ii  raj.  F.  La- 
Btrii,  ned.  340.  Jedan  bogojnban  biskuji.  J.  Fili- 
poviA  1,  350.  Stado  zvano  bofjojubno  liraAo  male. 
P.  KneXovii:,  iciv.  9.  Oh  duso  bogojubno !  Sto  fi- 
nite? D.  EapiA  1.  Toliko  se  strasite,  moji  bogo- 
Jubni  sluSaoci !  Besjpde  kr.  139.  Devovere  se,  to 
jest  posvotiti  so  za  koga  pod,  1  od  ovuda  izaslo 
je  ime  od  bogojubnoga  1  od  bogo}ubstva.  Grgur 
iz  Varesa  136.  Koje  crkva  sveta  nijo  metnula 
u  broj  sveti,  da  bo  opdenito  i  o6ito  stuju  od  bo- 
go}ubiu.  A.  Kasl6,  razgov.  14.  Cesar  katolicanskl 
i  bogojubni.  M.  Dobrotii  49G.  Duse  bogojubne ! 
B.  Leakovic,  gov.  20.  Op6i  s  judma  dobrlma  i 
bogolubnima.  A.  Tomlkovii  101.  Bogojubnijl! 
Bella  274*.  vidi  i  dafe  pod,  f.  —  h)  o  rijecima, 
kojima  se  polmsuje  fubav  k  hogu,  koje  utvrBuju 
u  jubavi  k  bogu ;  take  i  o  molifvama,  midima.  kni- 
gaina,  zazivanu :  Bogojubnimi  molbami  boga  uz- 
moliti  za  n.  P.  Zoranic  72^.  Bogo|ubnimi  mojenji. 
S.  Budinic,  sum.  17.  Eazmisjanje  drugo  bogo- 
)ubnj.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  107.  §ti  koju  god  bo- 
gojubiiu  knigu.  B.  Kasi6,  per.  9.  K  ispovijedi 
molitva  bogo}ubna.  S.  Matijevio  96.  Bogo}ubna 
razmisjanja  od  zivota  Isusova  i  smrti  liegove, 
P.  Kadovcid ,  nac.  2.  §titi  knige  bogojubne.  M. 
Badnic  435.  Tri  bogomile  i  bogojubne  molitvo. 
L.  Terzii  32.  Narediti  mu  koje  molbe  bogojubne. 
A.  Kadcii ,  bogosl.  249.  Ozdravice  (grjesnik)  od 
sviju  bolesti  duhovni  po  bogojubnu  zazivanu 
ovoga  svetoga  imena,  J.  Banovac,  razg.  70.  Sa- 
stavjeno  ovo  dilo  bogojnbno  u  nas  hrvaski  jezik. 
M.  Zoricic,  osm.  v.  Bozanstveno  velicanstvo  uslisa 
molitve  bogojubne.  J.  Matovic  430.  —  c)  o  (ii- 
bavi,  kreposti,  ze\i,  koja  dolasi  od  }id)avi  k  hogu : 
6oto\'iji  k  Jubavi  bogojubnoj.  S.  Budinic,  ispr.  27. 
Koliko  u  meni  mogu  plemenite  i  bogojubne  tvoje 
kreposti.  B.  Kasid,  ign.  6.  Z  tiogojubnnm  zejom. 
P.  Radovcii,  nac.  1.  —  d)  o  djelima ,  stvarinia, 
Ho  se  cine  iz  }ubavi  k  bogu  Hi  kojima  se  poka- 
ztije  fuhav  k  bogu;  tako  a  zavjetu,  pripravi,  za- 
bavi:  Od  oporuka,  koje  su  mrtvi  oporucili  na 
bogojubne  stvari.  S.  Matijevic  71.  Naprav'te  mu 
zgrade  svete,  ter  u  liima  ispunite  bogojubne  sve 
zavjete.  N.  I.  Bunic,  dubr.  5.  Da  ga  mogu  pri- 
miti  s  pripravom  bogojubnom.  A.  Kadcic,  bogosl. 
152.  Bogojubno  c.ini  dilo.  V.  Dosen  196.  Po- 
trebno  je  ciniti  djela  bogojubna.  J.  Matovic  392. 
Koliko  je  maiie  imao  bogojubnih  dila.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  66.  Jesi  li  im'o  omrazu  i  nenavid- 
nost  na  pripovijedaiia  rijeci  bozje,  na  bogojubne 
zabave?  T.  Ivanovic  139.  !^jubiti  i  u  drugiraa 
bogojubna  djela,  to  mozemo.  D.  Obradovic,  bas. 
111.  Bjese  bogojubnoj  u  pokori.  N.  Marci  42.  — 
e)  0  mjestii  gdje  biva  sto  cim  se  pokazuje  fubai^ 
k  bogu:  Moze  aroibiskup  pohoditi  manastire,  crkve 
i  ostala  sveta  i  bogojubna  mista.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  29.  —  f)  moze  imati  uza  se  izreceno  sto 
se  postuje  tako  da  se  postovanem  pokaznje  lubav 
k  bogu ;  a  to  je  Hi  sam  bog  Hi  svctac  Hi  koja 
svetina,  a  izreceno  moze  biti  Hi  u  dat.  bez  pri- 
jedloga:  Fratar  bjese  vele  bogojuban  gospodinu 
bogu  i  blazenoj  gospi.  M.  Divkovic,  uauk  235t>. 
Bijase  veoma  devota  i  bogojubna  trojstvu  pri- 


svetomu.  S.  Margitic,  fala  228.  Utofie  se  s.  Pa§- 
kvalu,  komu  biso  veoma  bogojubna.  J.  Banovae, 
|)rpd.  145.  Da  puk  budo  bogojuban  temu  svetcu. 
V.  M.  Gufeti6,  pohv.  5.  Hi  u  dat.  s  prijedl.  prema: 
Ja  sam  (govori  s.  Orsula)  najsni?,enija  od  djo- 
vica,  prema  kojijem  si  toliko  bogojuban.  A.  Gu- 
cotic,  roz.  jez.  328.  Budi  bogojuban  pram  onim 
duSama  kojo  su  moguie  kod  gospodina  boga.  J. 
Banova(;,  pred.  130.  Koji  su  pravi  bogojubni  ili  ti 
vam  devoti  pram  ovoj  s.  obitoli.  J.  Banovac,  obit.  7. 
Nika  ^ena  bogojubna  prama  b.  d.  Mariji.  M.  Zo- 
ricid ,  zrc.  37.  u  gen.  s  prijedl.  od ,  ali  samo  u 
jednoga  pisca  proHoga  vijeka:  Cesar  bogojuban 
bijase  od  ostadaka  svetih.  Turk  blago  2,  67.  — 
g)  adv.  bogojubno :  Bogojubmo  ispltnati  ti.§teti> 
se.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  167.  Ki  ste  danas 
tot  sliSali,  bogojubno  tore  stall.  P.  Hektorovid 
116.  Bogojnbno  verno  ispovidaju  grihe.  S.  Bu- 
dinid,  ispr.  5.  Koji  nastojo  pripravno  i  dostojno 
i  bogojubno  se  pricestiti.  A.  Komulovid  48.  Ove 
molitve  bogojubno  govoredi.  M.  Divkovid,  nauk 
25t>.  Bogojubno  poniXeni.  I.  Kanavelid ,  iv.  390. 
Eidi  cilovito  i  bogojubno  neka  izusti.  A.  Bijan- 
kovid  26.  Bid  boziju  bogojubno  posluSat.  I.  Gr- 
licid  51.  Jest  protiva  crkvi,  koja  zenidbu  bogo- 
jubno posveduje  i  blagosiva.  J.  Banovac,  pripov. 
181.  Bogojubno  upravjati  Xivot  na  sluibu  boXju. 
S.  Badric,  nad.  4.  Imamo  bogojubno  ^^l•ovati.  F. 
Lastric,  test.  227.  Srdcem  i  dilom  bogojubno  21- 
viti.  A.  Kanizlic,  bogojub.  xi.  Neka  bismo  bogo- 
jubno castili  boga.  J.  Matovid  62.  Govorit  svaki 
dan  oficije  bozanstveno  cisto,  nastojno  i  bogo- 
jubno, to  jest  attente,  olaro  et  devote.  M.  Do- 
bretid  275.  Samo  su  oni  sredni  koji  bogojubno 
zivu.  D.  Obradovic,  bas.  173.  —  komp.:  bogo- 
jubnije:  Koji  .srcanije  i  bogojubnije  noj  sluze. 
B.  Kai5id,  is.  112.  Stati  bogojubnije  i  pomAivije. 
I.  T.  Mrnavic,  ist  132.  Bogojubnije  svetkovati 
dan.  I.  Sordid,  ben.  194. 

BOGO^UBAV,  /.  dei  amor,  sartio  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  i  u  StuUcevu  rjecniku  (gdje 
se  veli  da  je  uzeto  iz  brevijara).  Sveta  i  bogoju- 
bavju  .sva  goruda  Mandalina.  A.  Kanizlid.  uzr.  15. 

BOGO^UBAZAN,  bogojubazna,  adj.  dei  amans. 
xvii  vijekti.  Mnoztstvo  inokt  bogojubaztnyhL. 
Glasnik  32,  272. 

BOGO^iUBEO,  adj.  vidi  bogojuban.  samo  u 
Belinu  rjecniku  (bogojubedi,  plus  274a). 

BOGO:^UBEZAN,  bogojubezni,  /.  dei  amor, 
pietas.  XVI  vijeka  u  jednoga  pisca.  Takovi_  bote 
se  modi  potaknuti  to  vede  na  bogojubezan.  S.  Bu- 
dinic, ispr.  27.  s  dat.  i  prijedl.  k :  Ima  se  izbu- 
diti  bogojubezan  nihova  k  angelom.  43. 

BOGO^^TJBILAC ,  bogojubioca,  m.  dei  amans, 
bogopibac.  u  jednoga  jnsca  prosloga  vijeka.  Akc. 
u  gen.  pZ. :  bogojubilaca.  Jerbo  nas  mlogi  bogo- 
jubioci  izgledom  svojim  pritekose.  A.  Kanizlid, 
uzr.  158.  U  broju  ovih  bogojubilaca.  200. 

BOGOI^jUBITE:^,  m.  dei  amans,  bogo}ubac.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Bjelostijencevu  i  StuUcevu  (u  kom  stoji  da  je 
uzeto  iz  ruskoga).  Akc.  u  gen.  pi. :  bogojubiteja. 
Priuzgani  oni  bogojubitej  s.  Augustin.  A.  Ka- 
nizlid, uzr.  251. 

BOGO^jUBIV,  adj.  dei  amans,  plus,  xiii  i  xiv 
vijeka,  poslije  ga  nema  do  si^rsetka  prosloga  vi- 
jeka, a  tada  i  u  nase  vrijeme  opet  dolazi ;  izmedu 
rjecnika  samo  ii  StuUcevu  (u  kojije  uzeto  iz  rus- 
koga) i  u  Danicicevu.  —  o  celadetu,  duU  mu,  srcu : 
Bogojubivomu  jopiskopu.  Mon.  serb.  17.  Bogo- 
jubivago  Stefana  kraja.  72.  Vt  bogojnbivej  dusi 
svojej.  Domentijan*  18.  Bogojubivi  arhijereji.  D. 


BOGO^UB^E 


491 


BOGO^UPSTVO 


Obradovic,  bas.  185.  BjeSe  care  srca  .  .  milostiva 
i  bogojubiva.  Pjev.  ern.  255.  —  o  gororii  u  kom 
se  pokaziije  {uhav  Ic  ho(ju  Hi  kojim  se  drugi  titvr- 
duje  u  noj :  Bogolubiva  slisanija.  Mon.  serb.  72. 
u  nase  vrijeme  u  jednoj  pjesmi  kao  milostiv  is 
jubavi  k  bogu,  s  akus.  i  prijedl.  na,  kojim  se  kaze 
prenia  kome  je  tako  milostiv :  Bogojubiv  na  svoje 
narode.  Nar.  jijes.  viik.  5,  476. 
BOGOl^TJBKO,  adv.  vidi  kod  bogn]ubak. 
B0G6]^UB]^E,  n.  amor  dei,  {uhav  k  bogu.  samo 
XIII  i  XIV  vijeka,  a  tada  je  bilo  na  kraju  -bije 
■mjesto  -bjo;  ismedu  rjeinika  u  Stulicevu  (,bogo- 
}ubje'  is  misala)  i  u  Danicicevii.  Vtsakomu  bo- 
gojubiju  iiaucenu  byvfcSu.  Domentijan*  121.  Vtsa- 
komu  bogo}ubiju  naufista  i.  Danilo  13. 

BOGO]fiUB!^EN,  adj.  a  deo  amatus.  ii  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  EazmiJjaj ,  duso  bogojubjena. 
P.  B.  BakSic  45. 

BOGO^jUB^^IV,  adj.  vidi  bogojiiban.  poietkom 
nasega  vijeka  u  jednoga  pisca.  Kad  bi  jedaii  ne 
buduci  krSten  umro  za  svetu  virn  krstjansku,  tada 
bi  se  lu'stio  u  svojoj  krvi,  koje  je  vece  bogojub- 
}ivo  nego  .stratiti  svoj  iivot  za  bozju  jiibav.  M. 
Dragicevid'  241. 

BOGO^XJBNICA,  /.  dei  amans.  prosloga  vijeka, 
izmedii  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Slidi  bogo- 
(ubnicu  Mariju.  A.  Kanizlic,  utoo.  431.  Ova  sveta 
bogojubnica.  A.  Kalic  195. 

BOGU^UBNIK,  m.  dei  amans.  nd  prosloga  vi- 
jeka, i^medu  rjeinika  u  Belinu  (vir  roligiosus, 
274a),  ,(,  lijelostijenievu  (vir  religiosus,  vir  amans 
dei),  u  Voltigijinu  (oin  frommer  mensoh)  i  ii  Stu- 
licevu (deum  amans).  Bogojubnik  niknji  na  jio- 
stene  s.  Saverije  jirid  gvob  licgov  mctnuvsi  sviiu 
uzeze.  A.  Kanizlic,  Iran.  lUl.  Nisu  svi  pravi  bogo- 
Jubnici,  koji  jesu  bogomolci.  A.  Kanizlic,  bo- 
go}ub.  X.  Oni  bogojubnici  koji  bi  imali  kupovat 
ovaca  ill  goluba  na  posvotiliste.  Ziv.  is.  53.  Svaki 
bogojubnik  radi  o  kojoj  godi  osobitoj  kreposti. 
I.  Dordic,  ben.  97.  —  s  gen.  Hi  adj.  ili  pronom. 
poss.,  kojim  se  kaze  ko  se  postuje  tako  da  se  tijem 
postovanem  pokazuje  (ubav  k  bogu  (isporedi  bogo- 
juban  pod  f.):  Va]a  da  je  pravi  bogo]ubnik  ovoga 
svetoga.  J,  Banovac,  obit.  70.  Ja  nedostojni  tvoj 
bogojubnik.  I.  A.  Nenadic,  nauk  273. 
BOGOlfiTJBNO,  adv.  vidi  kod  bogojuban. 
BOGO^jUBNOST  ,  bogolubnosti ,  /.  dei  amor, 
pietas.  od  xvi  vijeka,  izmedii  rjeinika  u  Belinu 
(pietas  274''>.  roligio  564"),  u  Bjelostijenievu  (pie- 
tas), u  Voltigijinu  (frijmmigkeit) ,  i  u  Stulicevu 
(dei  amor),  isporedi  [iibav  bozja  kod  bozji,  bogo- 
}upstvo.  a)  fubav  k  bogu,  poboztiost:  Velika  jest 
bogojubnosti  tajna.  Anton  Dalm.,  Itim.  3,  IG.  Velik 
dobitak  jest  bogo|iibnost.  6,  fi.  Da  cjeca  tcj  bogo- 
Jubnosti  primis  platu.  A.  Gucetic,  roz.  joz.  328. 
Svijet  ee  vladat  bogojubnos,  mUos,  vira.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  203.  TJfamo  da  nam  ne  ce  poniankati 
bogojubnost.  M.  Bijankovic  21.  Biskupi  imaju  se 
usUovati  da  obsluzonje  od  sakramenat  bude  se  ci- 
niti  osobitoni  bogojubnostju.  25.  A  vlasteli  i  grajani 
bogojubnost  nialo  liajii.  ,].  Kavanin  173.  S  mno- 
gom  bogojubnosti  svctkuju  iicgovo  ime.  V.  M.  Gu- 
cetic, pohv.  103.  Neka  s'  u  nami  bogojubnost  plodi. 
P.  Knezevic,  ziv.  Gl.  Nemoj  sciniti  da  se  prava 
i  temejita  bogojubnost  zdrzi  u  rnolitvah.  A.  Ka- 
nizlic, bogojub.  X.  Veselo  cvate  u  negovomu  kra- 
jestvu  bogojubnost.  A.  Kanizlic,  kam.  150.  Za- 
radi  bogojubnosti  na  glasu  bijase.  45.  Kucuik  nek 
je  prama  bogu  viran,  pak  kod  kuce  i  izvana 
miran ;  nek  zapocme  od  bogojubnosti  i  nek  ima 
slidece  kriposti.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  15.  —  b)  mo- 
litva  i  drugo  stu  se  cini  na  cast  svetini  da  bi  se 


pokazala  jubav  k  bogu  (koje  moze  biti  i  u  kom 
prednem  prinijeru) :  Dominik  ucini  ovu  slavnu 
bogojubnost.  A.  Gufetio,  roz.  mar.  18.  Naredio 
je  ovu  korisnu  bogojubnost  i  ovo  mojonje.  A.  Gu- 
cetic, roz.  jez.  10.  Kratko  slozenje  bogojubnosti 
krstjanske  (natpns  molitvama).  Azbukv.  18.  Da- 
leko  od  crkava ,  daleko  od  svetUi  sakramenata, 
daleko  od  bogojubnosti,  daleko  od  svakoga  dobra 
dila.  A.  d.  Bella,  razgov.  64.  Ne  govorim  da  imate 
take  bogojubnosti  propustiti.  127.  Bogojubnost 
deveterodnevna.  A.  Kanizlit,  fran.  91.  Bogojubnost 
molitvena.  A  Kanizlic,  bogojub.  i.  —  c)  moie 
imati  -usa  se  dat.  s  prijedlogom  prema  onako  kao 
bogojuban  (I'idi  bogojuban  pod  f.) :  Da  se  u2eie 
i  rasiri  obicajna  prama  nemu  bogojubnost.  A. 
Kanlzlif,  fran.  4. 

BOGO^iUBOVAN,  bogojubovna,  adj.  vidi  bogo- 
juban. u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Ima  op6iti 
s  bogojubovnimi.  S.  Budinid,  ispr.  92. 

BOGO^UBSTVO,  vidi  bogojupstvo. 

BOGOLUPKO,  adv.  vidi  kod  bogojubak. 

B0GO:^UPSTV0 ,  n.  dei  amor,  pietas.  isporedi 
bogojubnost.  p)red  s  stoji  p  mjesto  h,  koje  naj- 
vise  pisu,  a  jedan  ga  pisac  izostwvla  (vidi  da]e). 
Dolazi  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu 
(pietas  274^),  u  Bjelostijenievu  (pietas)  i  u  Stu- 
licevu (dei  amor),  a)  {ubav  k  bogu :  Vb  vtse  zemje 
okrBSttnjg'e  slysano  bystt  sego  blagoctstivaago 
velikoje  bogojubtstvo.  Danilo  130.  Bozje  jubavi 
za  tim  hti  ti  dati,  bogojubstva  pravi  put  u  svem 
drzati.  P.  Hektorovic  50.  Dobrota  i  bogojubstvo 
starijih  nasih.  S.  Budinic,  sum.  7''.  Da  s  bogo- 
jubstvom  slisas.  Nauk  Brnard.  04.  Za  koristan 
svjet  odluci  bogojubstvom  skrit'  ju  z  dvora.  I. 
Gundulic.  296.  U  mnogu  bogojubstvu  u  sve  glase 
najprije  hvala  visiiem  bogu  u  prisvetoj  crkvi  da 
se.  397.  Od  priccstenja  koje  je  ucinio  s  malom 
devocionom  ili  bogojubstvom.  A  Komulovic  30. 
Skruiienjem  i  s  bogojubstvom  priminu.  M.  Div- 
kovic,  bes.  207.  S  tolikom  casti  i  bogojubstvom 
nijesi  Ii  primio  svete  sakramenteV  M.  Orbin  05. 
Zavet,  bogojubstvo  ili  devotion.  F.  Glavinic,  cvit 
422.  Proce.sijuni  imaju  so  kojim  se  pristoji  bogo- 
jubstvom i>roslaviti.  B.  Kasic,  rit.  292.  Neka  bih 
s  velikim  bogojubstvom  mogal  posvetilisce  slave 
jirikazati.  A.  Georgiceo,  pril.  38.  Od  zenskoga 
bogojubstva.  M.  Angel,  razm.  lu.  Ostavivsi  nauk 
i  zrcalo  izvrsnoga  bogojubstva.  P.  Iladovcic,  iiac. 
oil.  Koje  (rijeii)  rastjeruju  bogojubstvo.  M.  Kad- 
nic  275.  Sude  zlameuiti  bogojubstva,  moli  za  nas. 
Azbukv.  30.  Jerbo  je  bogojubstvo  razunmo  brime. 
M.  Bijankovic  10.  Po  bogojubstvu  jesmo  bogo- 
jubni  i  poslusni  bogu.  I.  T.  Mrnavic,  nauk  1702. 
23.  Nagovara  da  se  bogu  dari  prinose  od  vime 
sluzbe  i  lid  svetoga  bogojubstva.  A.  Vitajic,  ist. 
235.  Fale  tebi  uzdati  sa  svakim  bogojubstvom. 
L.  Terzic  235.  Sada  s  malim  strahom  a  s  manim 
bogojubstvom  sidi  .se,  smije  se.  S.  Margitic,  fala 
231.  Ne  odnosi  neg  donosi  vecu  snagu  bogojub- 
stvo. J.  Kavaiiin  351.  Milosti  bozje  koja  hrani 
dusu  u  bogojubstvu.  A.  Kadcic,  bogosl.  100.  Bogu 
cinimo  poklon  s  poboznostju  i  s  bogojubstvom. 
A.  Bacic  51.  U  oficiju  nima  .se  nistare  pridati . . . 
niti  za  osobojno  bogojubstvo,  ili  ti  recem  de- 
vocion.  I.  Krajic  81.  Dica  govore  s  bogojub- 
stvom. H.  Bonacic  121.  Prilike,  koje  nas  na 
Ijogojubstvo  probuduju.  J.  Banovac,  pred.  36.  Bo- 
gojubstv<j  ne  uzdrzi  se  samo  u  zazivaiiu  ve6  u 
naslidovaiiu  svetoga.  .J.  Banovac,  obit.  76.  Sedam 
darova  duha  svetoga :  mudrost,  razum,  svit,  jakost, 
umine,  bogojubstvo,  strah  bozji.  J.  Filipovii  1,  172. 
Zlato  od  devotiona  i  bogojubstva  redovnickoga. 
F.  liastric,  test.  332.    Stojedi  s  velikira   bogojub- 


BOOO];iUVENIK 


492 


BOGOMILOST 


stvom  na  molitvi.  F.  LastriA,  nod.  163.  Koja  jo 
mogiK^a  staiiovitotit  boKC)|ubst,vii  dati.  E.  Pavi('', 
ogled.  V.  Prolmdujo  ims  iia  jn-avo  bogojubstvo. 
A.  Kaiiif.Iic,  frail.  17:!.  Kada  jo  ostudonilo  jiravo- 
viriiih  bof,'o|ubstvn.  A.  Kaiiizlii',  kam.  .')t2.  Prom 
da  jo  Xonsko  jilomo  vo/^iiia  jiriKinito  iia  bogo- 
jubstvo  nogo  rniiSko.  D.  Kapi(^'.  151.  Svi  dovotioni, 
bog;nii]o|.stvo  i  bngojubstvo  biso  pomankali.  275. 
Znaiio  jo  dovocioii  ali  ti  bog;o|ubstvo  vaso  postono 
ku6o.  Ij.  Vladmirovi(''.  slavo(i.  S.  Pohodi  .sva  iiiista 
.s  volikim  ,bogo|nstvfim'.  M.  Zoricnd,  zrc.  17.  Je- 
dnomu  rodo\Tiiku  pimu  ,bogojustva'.  34.  Svrliu 
nerazloiitofja  i  bozrodiioga  bofjojubstva.  I.  A  No- 
nadid,  nauk  205.  Narod  sloviiiski  -s  vplikim  bogo- 
Jubstvom  slavi  i  .svotkujo  dan  .svotoga  .Turja.  F. 
Eadman  3.  S  bogojnb.stvom  inia  so  truditi.  J.  Ma- 
toviA  2.  Drunacijo  i  prez  bogo[ubstva  va§e  znane 
no  vajade  niSta.  M.  A.  Re]kovi6,  sat.  .86.  Da  naso 
bogolubstvo  bude  pravo  i  istinito  a  ne  laijivo. 
Grgur  iz  Varesa  135.  Videdi  nibovo  bogo|ubstvo. 
A.  Kac.i6,  korab.  220.  Bogojubstvo  zapusteno  prida 
so  svacijem  stetnijom  i  krivijom  naucima.  I.  Dor- 
die,  ben.  3.  Na  poboinost,  na  bogojubstvo  josu 
se  prigibali.  B.  Leakovid,  gov.  27.  Koji  vazda  u 
bogo|ubstvu  zivi.  B.  Leako\n6,  nauk  177.  —  u 
torn  smislu  jedan  pisac  govori  bogofuhnoj  gospndi: 
Cvit  ovi  tvojemu  darijem  bogolubsfcvu.  I.  Ivani- 
sevi6,  kit.  84.  —  h)  kao  hogo^uhnost  pod  b. :  Ako 
sam  sto  godi  bogojubno  rekao  i  razmisjao  u  sve- 
tijeh  otajuostek  recenoga  rozarija,  tnj  dobro  i 
bogojubstvo  namjeuujem  blagosti  tvojoj.  A.  Gu- 
cetid,  lOz.  jez.  312.  Nauk  krstjanski  s  mnozijemi 
druzijemi  bogojubstvi.  M.  Divkovie,  bos.  xiv.  Sva 
bogojubstva  brez  ove  }ubavi  nisii  drugo  nogo  pri- 
vare.  I.  P.  Marki  84.  Priporucivati  mn  se  s  ovim 
razlikim  bogo}ubstvi.  S.  Badric,  nac.  4.  Bogolub- 
stvo na  postene  sv.  Franceska.  A.  Kanizlic,  bo- 
gojub.  I.  Posli  ovog  ,bogo}ustva'  prikaza  mu  se 
gospodiu.  M.  Zoricid,  zrc.  16.  Ima  slusati  rijec 
bozju,  nauk  krstjanski  i  na  ostala  bogojubstva  i 
bogomo]a  pristupati.  I.  A.  Nonadid,  nauk  57. 
Bogojubstvo  najvede,  bogu  najugodnije  jest  sveta 
misa.  232.  Broj  od  prostena  za  razlika  bogo- 
jubstva. 232.  U  izvrseiiu  bogojubstva  kakvi  red 
1  kada  drzati  mora.  J.  S.  Bejkovid,  kud.  442.  — 
c)  kao  bogojubnost  pod  c:  s  dat.  bez  prijedloga 
Hi  s  prijedl.  prama:  bez  prijedl.:  Bogojubstvo 
prisvetijem  ranama  Jezukrsta  gospodina.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  258.  cesce  s  prijedl.:  Da  mu  je 
drago  bogojubstvo  prema  svetima.  I.  T.  Mniavid, 
ist.  81.  Ako  no  imamo  prema  nim  bogojubstva. 
I.  P.  Marki  100.  Kako  su  stariji  nasi  prama  za- 
lostima  drage  majke  pokazali  bogojubstvo.  P. 
Knezevid,  muka  4.  Bogojubstvo  pram  svetim 
imate.  P.  Knezevid,  pism.  37.  Od  ovoga  bogo- 
jubstva prama  ditidu  Isusu.  J.  Banovac,  obit.  9. 
Naciii  od  deveterodnevna  bogojubstva  prama  sve- 
tomu  Saveriji.  A.  Kanizlid,  frau.  15.  Zena  nika 
puna  ,bogojustva'  pram  b.  d.  Mariji.  M.  Zoricid, 
zrc.  35.  Ukazuju  malo  casti  i  bogojubstva  prema 
zivomu  bogu.  I.  A.  Nenadic,  nauk.  197.  —  d)  komu 
je  namijeneno,  kao  naprijed  pod  c.  s  dat.  niozc  biti 
izreceno  posesivnim  pronom. :  Majko  bozja !  ganut 
bududi  na  tvoje  bogojubstvo.  M.  Zoricid,  osm.  v. 
BOGO:^UVENIK,  m.  vidi  bogojubnik.  ujednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Koju  (milostinu)  prima  od 
bogojuvenikov.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  132. 

BOGOMAJKA,  /.  mater  dei,  mati  bozja.  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Prislavna  bogomajka. 
V.  M.  Gucetid,  pohv.  73. 

BOGOIVIATERA,  /.  mater  dei,  mati  bozja.  u 
nase  vrijeme  u  pjesmama:  Bog  me  cuva  i  bogo- 
matera.  Nar.  pjes.  petr.  2,  550.  Bog  naredi  i  bogo- 


matera.  551.  Hvala  bogu  i  bogomateri.  235.  u 
pos^edncm  bi  primjeru  mogao  biti  nom.  i  bogo- 
inati,  kojc  vidi. 

nOGOMATERINSTVO,  n.  dei  maternitas.  proS- 
loga  vijeka,  izmcdu  rjeinika  samo  u  Stulicevu. 
Koje  so  blaXonstvo  moze  vodo  nadi  do  bogoma- 
terinstva!  a  koje  so  blaXonstvo  moXo  vise  izrai- 
sliti  do  bogodovjeka!  Bogomaterinstvu  klaiiaju 
so  svi  svotci  i  svetice;  bogodovjoku  sniieno  se 
klaAa  isto  bogomatorinstvo.  V.  M.  Gudetid,  pohv. 
76.  Kako  je  dostojanstvo  bogomaterinstva,  kakva 
je  ona  mati,  tko  bi  nam  dostojno  ukazati  mogao  ? 
A.  Kanizlid,  utod.  6. 

BOGOMATI,  bogdmatoro ,  /.  mater  dei,  mati 
bozja.  od  XIII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Stulicevu 
i  Danicicevu.  isporedi  bogumati.  Prinesu  tebo 
bogomateri.  Mon.  sorb.  58.  i  danas  u  basmi: 
Branko  gredi  gredom,  cvili,  piSti;  susrela  ga 
bogomati.  J^.  Kovafevid.  isporedi  blagnuti. 

1.  BOGOMIL,  adj.  vidi  bogomio. 

2.  BOGOMIL,  m.  ime  muiko.  prije  nahga  vre- 
mena.  S.  Novakovid,  pom.  44. 

3.  BOGOMIL,  /.  vidi  Bogomili.  U  Bogomili 
V  Babune  stasi.  Sidrofajevu.  Glasnik  13,  371. 

BOGOMILAC,  bogdmioca,  m.  pius.  isporedi 
bogomio.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  More  svaki 
bogomilac  svaki  dan  i  u  svaku  uru  k  pridesdenju 
pristupati.  B.  Kasid,  nasi.  274.  —  u  nase  vrijeme 
u  jednoga  pisca  iovjek  bogomilske  (babitnske)  je- 
rcsi:  Nakon  Borida  dode  glasoviti  Kulin,  bogo- 
milac. M.  Pavlino\'id,  razg.  35. 

BOGOMILAN,  bogomiona  i  bogdmilna,  adj. 
pius.  isporedi  bogojuban.  od  xvii  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  M.  Radniia),  izmedu.  rjecnika  samo  u  Stu- 
licevu. —  a)  0  cejadetu,  dusi  mu,  o  zeji,  o  drustvu 
take  cejadi:  Zaradi  nista  se  bogomiona  dusa  ne 
tu^aSe.  A.  Kanizlic,  uzr.  181.  Bismo  upisani  u 
druge  skule  i  skupe  bogomione.  Grgur  iz  Varesa 
138.  Ovi  bogomioni  poglavica.  I.  J.  P.  Lucid,  isk. 
16.  Bogomionim  zejam.  M.  Pavlinovid,  spis.  128. 
—  b)  0  mislima,  pjesmama,  kao  bogojuban  pod  b. : 
Od  razmisjana  i  primisjana  bogomionoga.  M.  Rad- 
nid  412.  Bogomione  slave  pivajudi  na  cast  majke 
bozje.  I.  J.  P.  Lucid,  isk.  3.  —  c)  0  djelima,  za- 
duzbinama,  kao  bogojuban  pod  d.:  Zaduzbine 
bogomione.  I.  J.  P.  Lucid,  isk.  38.  —  d)  o  mjestu 
i  vremenu,  kao  bogojuban  pod  e. :  Nijedan  ne  de 
biti  reden,  koji  ne  bude  upisan  za  oiiu  crkvu  Ui 
za  bogomilno  misto,  cida  kojega  potrebe  odabire 
se.  I.  J.  P.  Lucid,  nar.  40-  Subotiii  dan  da  je 
bogomiini,  bozanstvenima  dili  posveden.  I.  L.  Ga- 
ranin  15.  —  e)  adv.  bogomiono  i  bogomilno :  Koji 
su  cesto  primali  bogomiono  svete  sakramente. 
A.  Kadcid,  bogosl.  3.  Stoje  li  bogomilno  u  crkvi 
na  misi?  245. 

BOGOMILI,  Bogdmila.  m.  pi.  neko  mjesto  ii 
planini  Babiini  blizu  Prilipa  (vidi  Babuna).  siv 
vijeka.  Stast  u  Bogomilehi.  Sidrofajeva.  Glasnik 
11,  134.  Danicid  1,  55.  isporedi  Bogoniil,  /. 

BOGOMILNO,  adv.  vidi  hod  bogomUan. 

BOGOMILO,  adv.  vidi  kod  bogomio. 

BOGOMILOSNICA ,  /.  divina  fruens  gratia. 
samo  a  Stulicevu  rjecniku  sa  znacenem  koje  je 
stavfeno.  rijec  nepouzdana.  isporedi  bogomilostan. 

BOGOMTTiOSNIK ,  m.  divina  fruens  gratia. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  sa  znacenem  koje  je 
stavleno.  rijec  nepouzdana.  isporedi  bogomilostan. 

BOGOMILOST,  bogdmUosti,  /.  pietas.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (pietas,  re- 
ligio,  studium,  devotio  23"),  u  Belinu  (pietas 
274a.  religio  564i>)  i  u  Stulicevu  (dei  gratia).  Po- 


BO&OMILOSTAN 


498 


BOGOMO^A 


stanem  od  bogomio.  —  Brzo  ce  iinati  svrhu  bo- 
gomilost  naSa.  B.  Ka§i6,  nasi.  17.  Da  bude  imati 
vele  goruStu  bogomilost ,  jos  rau  vele  ostaje.  87. 
Cinedi  im  gospodin  —  radi  liih  bogornilosti  —  i 
Cudesa.  B.  KaSii,  ign.  51.  Dopusti  da  se  bogo- 
milos  u  nami  uzmnoii.  I.  Akvilini  352.  Bogomilos 
koje  skupi.  J.  Kavanin  317.  Na  uzmno2oue  od 
hvala  i  bogornilosti  i  diihoviie  }ubavi.  J.  Bauovac, 
blagos.  324.  Cesto  krat  slaba  zena  bogomilos  krivii 
traje.  N.  Marci  74.  Ne  mogu  na  ovu  vasu  tako 
pomnu  bogomilos  nego  ptino  obosolit  se.  B.  Cu- 
ceri  30,  Sladkijem  mlijekom  unutnie  bogomilosti 
priobraca  ih  u  novu  sliku.  172. 

BOGOMILOSTAN,  bogomUosna,  adj.  pins,  u 
nase  vrijeme  u  Srbiji,  izmedu  rjecnika  w  Stuli- 
cevu  (jdivina  fruens  gratia',  cemu  nema  potvrde). 
Koji  je  bogomilostan,  ostavja  po  koju  paru  (crkvi). 
S.  J.  Pelivanovid.  isporedi  ,milostiv  na  boga'  kod 
milostiv. 

BOGOMI^^E,  n.  vidi  bogomilost.  prosloga  vi- 
jeka  u  jednoga  imca :  Poslanice  i  vanjilja  prini 
cjeda  bogomija.  J.  Kavanin  12G. 

BOGOMIO,  bogimila,  adj.  pius.  isporedi  bogo- 
milan,  bogojuban,  bogimiio.  od  xvn  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikafinu  (bogomili ,  pius ,  reli- 
giosus,  pietate  praeditus  221)),  u  Belimi  (bogomili, 
pius  274».  religiosus  610''.  bogomio,  pius  566''), 
u  Bjelu.itijencevu  (bogomil)  i  u  Voltigljinu  (bo- 
gomUi,  andachtig),  u  Stulicevu  samo  adv.  bogo- 
milo.  —  Komp.  bogomiliji  (Bella  274").  —  a)  o 
ce]adetu:  Nije  ni  velika  stvar  ako  fclovjek  bogo- 
mio jest.  B.  Kasi6,  nasi.  23.  Bogomilomu  stiocu. 
I.  Akvilini  6.  Usadi  u  meni  sve  kreposti,  da  oko 
stvari  bo^ijeh  budem  bogomio,  oko  judskijoh  djela 
razborit.  332.  Biti  bogomio.  M.  Radnic  12G.  Pri- 
mite  bogomili  stioci  ovi  moj  ubogi  triid.  L.  Terzii 
VIII.  Ki  bi  }ubio  bogomio  bozju  sluibu.  J.  Ka- 
vaiiiii  173.  Bogomile  virne  zone  uzviSevalui  bia- 
brenstvo  Davidovo.  A.  d.  Bella,  razgov.  55.  Minio 
odtole  put  razdili  svaki  putnik  bogomili.  N.  Marci 
38.  Ovo  nastojane  bogomile  carico  pofaliJo.  A. 
Kanizlii,  kam.  IG.  Otce  bogomili,  da  ti  i  mi  nista 
kaXemo.  112.  Djela  pri.stojna  jiastijoru  vjornu  i 
bogomilu.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  131.  To  isto  sre- 
tamo  u  zivotu  bogomile  Margarito.  D.  Mattel  170. 
Sveti,  moji  bogomili  odvitnici.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
228.  Bogomili  redovnici.  B.  Cuceri  17.  —  b)  o 
molitvi,  razmisfanu,  razgovoru,  kao  bogojuban 
pod  b. :  Tri  bogomile  i  bogojubno  molitve.  L 
Terzii  32.  Eazmisleiia  bogomila  vrhu  kiiiga  Pavla 
sveta.  J  Kavanin  132.  Da  lie  bogomilom  i>ro§nom 
od  sadariih  zala  oslobodimo  se.  A.  Kauizli(!',  utoc. 
710.  Po  takovomu  bogomilu  razgovoru.  A.  Ka- 
nizlic,  uzr.  192.  —  c)  o  djelima,  o  stvarima,  kao 
bogojuban  pod  d. :  Gdi  je  cijena  i  gdi  plata  no 
od  zlata,  neg  od  dili  vjerndi  bogomilili.  J.  Ka- 
vanin 337.  U  svakoj  stvari  bogomiloj  i  ugodnoj 
gospodinu.  J.  Banovac,  obit.  52.  —  d)  adi\  bogo- 
milo :  Neka  mogu  bogomilo  moliti.  L.  Torzid  2.39. 
On  je  sloiio  bogomilo  pjesni.  J.  Kavaiiin  180. 
Ziviti  na  ovomu  svitu  bogomilo.  A.  d  Bella, 
razgov.  13.  Bogomilo  ima  pocoti.  J.  Banovac. 
blagos.  20G.  Koji  sveto  i  bogomilo  priinaju  ovi 
sakramenat.  J.  Matovi6  240.  Nije  od  vei^e  cijene 
pomnivo  poceti  molitve  boianstvene  nego  bogo- 
milo svrsiti.  524.  Koji  bi  ktio  bogojubno  i  bogo- 
milo ozeniti  se.  309.  —  komp.  bogomilije:  Bogo- 
milije  op6iti.  B.  Kasie,  nasi.  34. 

BOGOMIONO,  adv.  vidi  kod  bogomilan. 

BOGOMIONSTVO ,  «.  pietas.  isjwredi  bogo- 
miostvo.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  od  bo- 
gomilan. Sto  J6  bogomionstvo  V  Jest  jedno  Jubez- 
nivo  gauu6e  na§e  pameti  k  bogu  i  k  negovoj  sliizbi. 


A.  Kadcii,  bogosl.  40.  Koji  robe  putuju6e  k  Eimu 
za  svoje  bogomionstvo.  28G. 

BOGOMIOSTVO,  n.  pietas.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca.  od  bogomio.  Sto  se  veiim  bogo- 
miostvom  prikazuje  posvetiliSte ,  to  ve6e  bogu 
zadovojuju.  A.  Kadcio,  bogosl.  65. 

BOGOMISALAN ,  bogomisaona,  adj.  de  dec 
cogitans.  xiii  i  xiv  vijeka  u  knigama  koje  su  pi- 
sane  vise  crkvenim  jezikom;  izmedu  rjecnika  samo 
u  Stulicevu  (,bogomison').  Ott  bogomysltnaago 
ti  ostroumija.  Domentijan*  36.  Bogomyslinyihi. 
prorokt.  40.  Bogomysltnoje  proSenije.  218.  Bogo- 
myslBnyimB  cedomt.  Danilo  256.  JBogomysltnyj 
stvott.  9. 

BOGOMOJSTVO,  n.  vidi  bogomojstvo. 

BOGOMOL,  adj.  deum  jjrocans.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Dumuo  jedno  bogomole. 
J.  Kavaiiin  326. 

BOGOMOLAC,  bogomolca,  m.  vidi  bogomojao. 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjednika  u  Belimi  (ora- 
tioni  incumbens  526'')  i  Stulicevu  (ad  deum  pre- 
ces  fundens,  deum  rogans,  s  dodatkom  da  je  iizeto 
iz  ruskoga  rjecnika)  i  u  jednoga  ^^isca  prosloga 
vijeka:  Nisu  svi  pravi  bogojubnici,  koji  jesu  bo- 
gomolci.  A.  Kaniilii,  bogojub.  x.  Poslao  je  cu- 
vara  da  one  bogomolce  od  groba  otira.  A.  Ka- 
nizlic,  kam.  376.  jos  u  dvojice  jirosloga  vijeka, 
all  u  nih  moze  biti  da  cirilsko  1  stoji  mjesto  \ : 
Sluga  i  ,bogomolac'.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  186. 
Kaluderi,  posnici  i  ,bogomolci'.  D.  Obradovic, 
bas.  184. 

BOGOMOLAN ,  biigomolna ,  adj.  vidi  bogo- 
mojan.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  rjecniku 
Stulicevu  (,ad  divinas  preces  speetans').  Bogo- 
molne  duse  vjeriie.  M.  Vetranii  1,  23. 

BOGOMOLNICA,  /.  vidi  bogomojka.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BOGOMOLNIK,  m.  vidi  bogomojao.  u  rjecni- 
cima  Belinu  (526'')  i  Stulicevu.  govori  se  u  Dal- 
maciji.  M.  Pavlinovid. 

BOGOMO^jA,  /.  preces,  .sacra,  aodes  sacra, 
deimi  precans.  Akccnat  ostaje,  samo  su  jos  oba 
zadna  sloga  duga  u  gen.  pi. :  bogfimoja,  a  samo 
zadni  u  gen.  i  instr.  sing. :  bogimoje,  bog(^moj6m. 
iJolazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu (orationi  incumbens  526''),  u  Stulicevu  (ad 
deum  preces  fundens,  deum  rogans)  i  u  Vukovu 
(templum,  preces).  —  1.  molitva  i  molitve,  a  po 
nima  i  sluzba  boija:  a)  molitva  i  molitve:  Od 
s.  Josipa,  I'logovi  milosti  i  bogomoja.  J.  Banovac, 
oViit.  8.  Bogomoja  ova,  litanije  imenovana.  A.  Ka- 
nizlid,  utoc.  742.  Veliko  po.steue  roditeji  ukazi- 
vase  duliovmikom,  osobito  ufaiie  u  liibove  bogo- 
mojc  iraajuci.  A.  Kauizlic,  kam.  7.  Tada  bi  ni- 
koje  bogomoje  otajno  govorio.  379.  Kad  bi  se 
skupjali  vjerni  na  stvari  bozanstvene  ili  ti  na 
bogomoje.  J.  Matovic  227.  Onda  one,  gdi  vefierne 
nejma,  neka  uce  lipe  bogomoje.  M.  A.  Eejkovi6, 
sat.  47.  Jodan  crkoviiak  nikakva  dobra  ne  iiinase, 
nego  samo  sto  gospinu  bogomoju  pomjivo,  po- 
nizno  i  krotko  govorase.  M.  Zoricii,  zrc.  71,  Bo- 
gomoja, molitve  sto  uce  djeca  u  Jkoli.  Vuk,  rje6. 
33''.  U  oci  daiia  u  koji  solo  nosi  krsta  dodu  pod 
zapis  svestenici,  te  tu  sa  sabranim  narodom  drze 
bdenije.  Oni  najpre  popisu  imeiia  sviju  dusa  u 
torn  selu,  i  sve  ill  poimence  pomenu  sedam  puta 
na  jektenijama.  Opstinska  vlast  nastoji  da  na  tu 
bogomoju  dode  sto  vise  sveta.  Ima  kmetova  koji 
drze  da  je  to  jedna  od  prvih  duznosti  u  opstini; 
za  to  ostro  zapovedaju,  da  iz  svake  kuce  bar  po 
jedno  dode  na  bogomoju.  Na  bogomoju  morate, 
velo  oni,  a  na  igru,  ako  milujete.  M.  D.  Milicevid, 


BOGOMO^iAC 


494 


BOOONEVJERNICA 


slave  64.  —  b)  sluzba  hoija.  ii  Srbiji:  Bio  sam 
u  crkvi  na  bo};:onio)i.  M.  Kovafcvic''.  So)a(u  u  fa- 
causkom  oknigu  u  Srbiji  tiiUo  zovn  litiirjjiju.  I. 
Pavlovid.  —  2.  crkva  Hi  driiyo  vijesto  yilje  se  ko 
iiioli  bogii:  a)  crkva:  Da  vlasima  bogoinoju  gradi. 
Nar.  pjos.  vuk.  1,  1-tl.  Za  zdravjo  crkvo  jonisa- 
lirasko,  diviio  iiaSo  riScaiisko  bog-oinojo.  Vuk,  kov6. 
123.  —  b)  i:ubn,  (jdjc  se  ko  nioii  boijii:  U  svojoj 
sobi  ,bog;ninoji'  uze?.e  svo6u.  M.  D.  MiliL-nvic,  jur 
50.  —  3.  celadc  muSko  Hi  zcnsko  koje  se  rado 
bogu  moU.  sumo  u  rjeinicima  Belimi  i  Stulirevu, 
kako  je  napnjcd  pumenuto.  —  4.  selo  uhrvatskoj 
krajini  oyulinskoj  ii  opcini  krnaikoj.  Som.  prav. 
1878.  68.  isijorcdi  Bogomojo. 

BOGOMOIjjAC,  bogomojca,  i  bogomijac,  bogo- 
mi^jca,  m.  deuiu  ]>recans.  Akcenat  se  mijena  u 
gen.  pi.  kad  Je  u  num.  sing.  bog(jmo}ac:  bogi^- 
mo|aca.,  a  kad  je  nom.  sing.  bogom6]ac:  bogOi- 
niojacS,;  u  voc.  kad  je  nom.  sing,  bogomojac: 
bogomojfe.  —  Dolazi  od  proSloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi  bogomolac.  — 
Bogomojac  Ataiiasije.  Starine  12,  37.  Gledaj  onoga 
bogomojca.  D.  Rapid  382.  Dobrovenii  bogomojact. 
Starino  10,  36.  Imam  dva  kniievnika,  oba  su  bo- 
gomojci.  M.  Nonadovii,  mem.  150.  Otac  ho6e  ta- 
kovijeh  bogomojaca.  Vuk,  jov.  4,  23. 

BOGOMOlriAN,  bogomojna,  adj.  deum  precaiis, 
pius,  koji  se  rado  bogii  moli,  po  torn  i  pobozan. 
Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Voltigi- 
jinu  (fromm).  mjesto  ]  kad  stoji  pred  n  nalazi 
se  u  7>ase  vrijeme  i  j  (vidi  da(e).  a)  o  iejadetu: 
Bogomo}ni  (,bogomoljiij')  puk.  N.  RauinallS.  Da 
jo  dobar,  da  jo  Cist,  da  je  bogomojaii.  A.  Kadcii, 
bogosl.  320.  Nike  bogomo}no  ^encice.  195.  Koja 
je  devota,  bogomojna  i  koja  posti.  D.  Rapid  48. 
Redovnik  dobar  i  bogomojan.  J.  Filipovid,  prip. 
3,  172.  Jodna  bogomojna  divojcica.  L.  Vladmi- 
rovic,  slavod.  91.  RekoSe  mu  bogomojiii  judi. 
Nadod.  83.  Imao  jo  zenu  dobru  i  bogomojnu. 
M.  Zorifiid,  zrc.  43.  Nikad  bogomojnijega  a  no- 
umojnijega.  Magaz.  1851.  21.  I  nas  je  narod  zjo 
bogomojan,  ali  jo  barom  bogobojazan.  S.  ^ubiSa, 
pric.  79.  sa  j  mjesto  j  pired  n:  Puk  bogomojiii 
Lvali  bozanstvo  Isukrstovo.  M.  Dragicevic  199. 
vidi  i  da^c.  —  b)  moze  imati  uza  se  dat.  kao 
bogojuban  j;orf  /. ;  takoder  o  ccladefu:  Da  se 
liezin  sin  saranio,  jer  je  bio  bogomojan  b.  d. 
Mariji.  M.  Zorifiid,  zrc.  73.  —  c)  o  pjesmama, 
molitvama,  u  kojima  se  bog  moli.  isporedi  bogo- 
juban jJod  b. :  Ovijem  bogomojnijem  pjesnima. 
I.  Dordid,  salt.  i.  sa  j  mjesto  }  pred  n:  S  drugim 
molitvama  bogomojnim.  M.  Dragidevid  189.  — 
d)  adv.  bogomojno :  Koji  bogomojno  sluSaju  misu. 
M.  Dragidevid  128.  sa  j  mjesto  }  2>ved  n :  Sveto 
molbe  imaju  govoriti  pomi'iivo  i  bogomojno.  M. 
Dragidevid  77. 

1.  BOGOMOl^E,  n.  preces.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (u  dodatku).  Ako 
su  bogomoja  u  crkvi.  I.  A.  Nenadid,  nauk  198. 
Stra§no  tvoje  bogomoje,  apostole !  Nar.  pjes.  vuk, 
rjec.  dodat.  Da  vis  kako  on  cini  bogomoje!  M. 
Pavlinovid. 

2.  BOGOMOl^E,  Bog6moja,  /.  pi.  selo  u  Bal- 
maciji  na  Hvaru.  Schem.  phar.  1874.  13.  isporedi 
bogomoja. 

BOGOMO^ENE,  n.  precatio.  u  rjecnicim,a  Be- 
limi (oratio  526^)  i  Stuliievu  (precos  dco  factae) 
i  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Izvrsit  duzno 
bogomojene.  M.  Zoridid,  osm.  47.  Modem  slideda 
bogomojona.  154. 

BOGOMO;^ICA,  /.  vidi  bogomojka.  u  jednoga 
pinca  prosloga  vijeka:  Gledaj  onoga  bogomojca 
i  onu  bogomojicu.  D.  Rapid  382. 


BOGOMO^jKA,  /  doum  precans  fomina.  u  nase 
vrijeme.  a)  u  pravom  smislu,  zensko  ie^ade  koje 
se  rado  moli  bogu,  i  pio  torn  pobohio.  B.  Musicki. 
I.  I'avlovid.  —  b)  mantis  roligiosa  L.  J.  Pancid, 
zool.  259.  K.  Crnogorac,  zool.  158. 

BOGOMOJNO,  adv.  vidi  kod  bogomojan. 
BOGOMOljiSTVO ,  n.  precos,  divinus  cultus, 
pietas.  od  xvii  vijeka  (vidi  primjer  M.  liadnica), 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (piotas).  a)  mo- 
litve  i  po  nima  n  opce  sto  se  mnleci  boga  cini 
bogu  u  cast :  V  vrimc  bogonu>j.stva  od  cotrdeset 
ura.  A.  Kanizlid,  uzr.  79.  Da  cine  popovi  i  ka- 
hidori  bdonija  i  bogomojstvo  za  pobjodu  nad  ne- 
prijatejora.  Djelov.  prot.  190.  Prvi  zavjet  imase 
jiravdo  bogomoj.stva  i  svetinu  zemajsku.  Vuk, 
jovr.  9,  1.  sa  j  mjesto  | :  Koji  nigdo  bogomojstva 
nemas  do  garaijo  od  kamena  gradiS ,  i  one  ti 
samo  prazno  trube.  Nar.  pjes.  vuk ,  rjec.  S'3^.  — 
b)  stane  cefadeta  bogomoJHa,  kao  poboznost:  Koji 
je  dignut  od  svako  railosti  odutjivo,  bogomojstva, 
jubavi  i  slatkosti.  jVI.  Radnid  404.  Da  naSa  po^e- 
jeiia  budu  cista,  u  ocima  stid,  u  kolini  bogomoj- 
stvo. D.  Rapid  5G.  sa  j  mjesto  j ;  §to  se  s  vedim 
bogomojstvom  prikazuje  posvotiliSto  sveto  mise, 
to  vode  bogu  zadovojuju.  M.  Dragidevid  126. 

BOGOMRZAC,  bogom.fsca,  m.  qui  deum  odit, 
infonsus  deo.  u  nase  vrijeme.  Akc.  u  voc.  sing.: 
bogomfsto,  n  gen.  pi.:  bog6mrzacfi..  —  Opadadi, 
bogomrsci.  Vuk,  rim.  1,  30. 

BOGOMRZAK,  bogumrska,  adj.  deo  invisus. 
od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danici- 
cevu  (1,  55.  3,  557).  Bogomrtskyje  jerosi.  Domen- 
tijan''  152.  Bogomrtskij  i  Itznij  prorokt.  ^etop. 
saf.  88.  Zono  bogomrska,  da  te  anatema !  S.  ^u- 
bisa,  prip.  235. 

BOGOMRZOSTAN,  bogomfzosna,  adj.  deo  in- 
visus. XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Dani- 
cicevu.  Bogomi'tzostnijo  jerosi.  Domentijant>  148. 

BOGOMUDAR.  bogomudra,  adj.  divina  sajiiens, 
0  bogu  mitdar.  xiv  i  xvm  vijeka.  a)  o  cefadetu: 
Bogomudrij  Sava.  Domentijan''  47.  —  b)  o  tia- 
cinu  u  kom  se  pokazuje  mudrost  o  bogu,  kojega 
se  drzi  dejade  o  bogu  miidro :  Oni  pripovijedalac 
bozjo  rijoci  jest  izvrstan,  koji  izabire  podobno  i 
modne  nacine,  s  kojijem  posvotiva  i  skrusiva  svoj 
puk  bogojubni;  inako,  ako  on  obiro  nacine  ne- 
podobne  i  nemodne  u  svomu  govorenju,  liogov 
govor  iiije  ino  nego  vjotar ,  dim  i  smijeh ,  or  bo 
no  dopiro  na  ovu  svotu  svrbu,  koju  bog  Isukrst 
hodo  od  liega  .  .  .  Zuajto  da  s  onezijem  bogomu- 
drijem  nadinom,  s  kojijem  se  slavi  Isukrst  u  pri- 
povijedanju  liegove  boije  rijoci,  s  istijem  nacinom 
slave  so  i  liegovi  svetci  u  nihovijom  djelima. 
V.  M.  Gudetid,  pohv.  4. 

BOGONEC,  m.  deum  sperncns.  ti  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Ni  bogoned  stvoriteja  tajat  no  de. 
V.  DoSen  2(i3. 

BOGONECAN,  bogonedna,  adj.  deum  spernens. 
u  jednoga  2^isca  proHoga  vijeka.  Al'  od  svake 
opet  drugo  bogonedne  takvo  kuge.  V.  DoSen  259. 

BOGONENAVISTAN,  bogonenavisna,  adj.  deo 
invisus.  xiv  vijeka  ii  jednoga  pisca.  Bogonena- 
visttna  jazva.  Danilo  341. 

BOGONEVJERAC ,  bogoudvjerca,  tn.  atheus. 
inosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (146'') 
i  Bjelostijcncevii.  Nitko  medu  bogonevjorcima. 
I.  Dordid,  salt.  35. 

BOGONEVJERAN,  bogonevjerna,  adj.  atheus. 
samo  u  Stuliccvu  rjecniku. 

BOGONEVJERNICA,  /.  athea.  samo  u  Stuli- 
ievu rjecniku. 


BOGONEVJERNIK 


495 


BOGOPSOVKA 


BOGONEVJEENIK,  m.  atheus.  samo  ti  rjecni- 
cima  Belinu   (1141"),   Bjelostijencevii  i  Stuliceim. 

BOGONEV J^ESTVO ,  n.  atheismus.  samo  u 
rjeinicima  Belinu  (1141)),  Bjelostijencecii  i  S(u- 
licevu. 

BOGONIJEKA.LAC,  bogouijckaoca,  m.  atheus. 
samo  u  rjeinicima  Belinu  (1141'.  ,bugonjokalac, 
bogonjekaoca')  i  Stuliceim  (,bogonjekaoc'). 

BOGONIJ^KANE,  n.  atheismus.  samo  u  rjei- 
nicima Belinu  (lldb)  i  Sfuliceou. 

BOGOjSTOS,  adj.  deum  ferens.  isporedi  bogo- 
nosaii.  xni  vijeka  u  jednoga  2>isca.  Kqju  pohvahi 
VBzmo^eiiit  tebe  prinesti ,  o  bogonose !  Domen- 
tijan''  31.  po  torn  obliku  maze  hiti  i  subst. 

BOG6nOSAC,  boginosca,  m.  deum  ferens.   od 

XIII  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  is- 
poredi bogonosan.  o  Si).  Simeunu  i  Savi:  Oba 
bogonosbca  sttvorista  molitvu  ki.  vistjiemu.  Do- 
mentijana  60.  o  sv.  Ignatiju  (20  dec.) :  Ikona  Igi'ia- 
tija  bogonosca.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  51.  Igi'iat 
bogonosac.  Vuk,  rjec.  34i>.  Za  Sto  se  sv.  Ignatije 
zove  bogonosac.  Nar.  prip.  vuk.'  296. 

BOG6nOSAN,  boginosna,  adj.  deum  ferens, 
koji  hoga  nosi  (u  sebi),  huduci  nadahnut  bogom. 
od  XIII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Stulicecu,  Vu- 
kovu i  Daniiicevu.  o  Stefanu  Nemani:  Priidi,  o 
bogonostne!  Domentijan*  47.  o  istom.  i  sv.  Savi: 
O  dvojice  bogoizbranna,  bogonosna  i  vtseblaJena 
ottcal  Domentijan''  217.  o  kaluderima  svetogor- 
skim :  Prizvaht  Ctsttnyje  i  bogonosnijo  ottce 
kfc  sebe.  Men.  serb.  126.  o  sv.  ocima  crkvenim: 
Tako  mi  trista  i  osamnaest  bogouosnih  otacal 
Nar.  posl.  vuk.  306.  Pomozite  trista  i  sedamdeset 
bogonosnih  otaca!  236,  Pomozite  trista  i  osam- 
desot  bogonosni  otaca!  Vuk,  rjec.  34". 

BOGONOSA ,  m.  vidi  bogonosac.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka:  Nestorije  govorase  da  je 
Isukrst  oovik  bogonoSa,  u  komu  je  bog  pribivao 
kao  i  u  drugih  svetih.  A.  Kanizlii,  utoc.  749. 

B0G06tAC,  bogOLica,  m.  dei  pater,  xiii  i  xiv 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  ti  Daniiicevu.  o  Da- 
vid'U,  Ho  se  u  negovu  plemenu  rodio  Isus:  Bogo- 
ottoi  Davidt.  Domentijan"  3.  Mun.  serb.  65. 

BOG6pANKOVi6,  »».  prezimc.  A.  Kacic,  korab. 
452.  476. 

BOGOPARAN,  bogoparna,  adj.  ad  deum  vo- 
lans.  xin  vijeka  tc  pisca  koji  je  pisau  crkvenim 
jezikom.  Jako  bogoparni  orli.  Sava,  tip.  liiL  glasn. 
24,  171. 

BOGOPODOBNO,  adv.  deo  convenientor.  m  jed- 
noga pisca  XIV  vijeka  i  u  Daniiicevu  rjecniku. 
Bogopodobuo,  jako  moj  Hristost.  Domentijan^  98. 

BOGOPUKLONIK,  m.  adorator.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Istini  bogopoklonici.  D.  Obra- 
dovi6,  sav.  40.  isporedi  bogomojac. 

BOGOPO^iUBIfiEN,  adj.  deo  dUectus.  «  jed- 
noga pisca  j'rosloga  vijeka.  Priprosti,  neoskvrueni, 
fiisti ,  pravedni  i  bogopo]ub}eni  ucinili  se  jesu 
bastinici  s  Isukrstom.  J.  Banovac,  razg.  216. 

BOGOPORIJCEN,  adj.  a  deo  demandatus.  xiii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  0  bogoporucenonib  jemu 
stade.  Domentijan"  225. 

B060P0SLAN,  adj.  a  deo  missus,  xiii  i  xiv 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniiicevu.  Bo- 
gopostlanyj  jemu  stvett.  Domentijan"  122.  Ott 
bogoposlannyje  r3'be.  Domentijan''  98. 

BOGOPOSTAVJfiEN ,    adj.   a  deo    constitutus. 

XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  ii  Daniiiievu. 
Bogopostavjenomu  Stefanu  Urosu  caru.  Mon.  serb. 
172. 


BOGOPOTEEBAN,  bogopotrebna ,  adj.  quem 
deus  requisivit.  xiv  vijeka,  izmedu  rjeinika  .S(M»o 
)(  Daniiicevu.  o  pokojniku:  l^ubtvt,  koja  bistt 
medu  gradomt  Dubrovnikomt  i  sl  bogopotreb- 
nimt  gospodinonib  iupanomt  Belijakorat.  Mon. 
sorb.  241. 

BOGOPOZNANSTVO,  n.  dei  coguitio.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  ^jisca.  Do(^.i  k  istinom  bogopo- 
znanst\'U.  D.  Obradovic,  ziv.  85.  XJ  vede  bogopo- 
znanstvo  dolazi,  D.  Obradovii,  bas.  161. 

BOGOPEIJEMAC,  bogoprijemca,  m.  deum  ex- 
cipiens.  xiii  i  xiv  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Daniiicevu.  isporedi  bogoprimac.  Simeonu  bo- 
goprijemLcu.  Domentijan"  89.  Simeona  bogopri- 
jemca. Domentijan'^  45. 

BOGOPRIJEMAN,  bogoprijemna,  adj.  deum 
excipiens.  xv  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  m  Da- 
nicicevu.  Simeonu  bogoprijemnomu  drugt.  Glas- 
nik  11,  44. 

BOGOPEIJETAN,  bogoprljetna,  adj.  deo  pla- 
cens.  XIV  vijeka.  Bogoprijettnyimi  molitvami.  Da- 
nilo  235.  367. 

BOGOPEImAC,  bogoprimca,  m.  deum  exci- 
piens. »  na.ie  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Stulicevu.  Ona  Hrista  uze  od  Jovana,  Simeunu 
onda  govorila :  bogoprimac  fioban'  Simeune ,  sad 
sazovi  ostale  cobane.  Nar.  pjes.  petr.  1,  35.  Sveti 
Simeun   bogoprimac.    M.  D.  Miliievic,  ziv.  2,  28. 

BOGOPROPOVIJEDAN,  adj.  deum  praedicans. 
u  jednoga  pisca  xiii  vijeka.  Svetyje  i  bogopro- 
povedanyje  sbbory  cesto  stbiraje.  Domentijan" 
287. 

BOGOPROTIVAN,  bogoprotivua,  adj.  cum  deo 
pugnans.  xiv  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Da- 
niiicevu. ProrokL  bogoprotivnylit.  Domentijan'' 
101. 

BOGOPROZEBAN ,  bogoprozebna ,  adj.  divi- 
nitus  germinans.  xiii  vijeka.  isporedi  zeuuti.  Ott- 
rasli.  bogoprozebtnu.  Domentijan"  119.  139. 

BOGOPSOST,  /.  bhaspheniia,  hula  na  boga. 
prosloga  vijeka  ti  jednoga  jnsca.  isporedi  psost. 
Bogopsost  jest  od  iste  vrste.  J.  Banovac,  pred.  132. 

BOGOPSOVAC,  bogopsovca,  m.  blasphemus. 
od  XVII  vijeka.  Akcenat  se  mijena  u  vok.:  b6go- 
psovce,  i  u  gen.  pi. :  bogipsovaca.  Ki  bi  bil  o6it 
bogopsovac.  F.  Glavini6,  svitl.  121.  UzeSe  onoga 
bogopsovca  i  svega  ga  satrSe.  J.  Banovac,  pri- 
pov.  61.  Novi  bogopsovci.  A.  Kanizlii,  kam.  682. 
Svetogrdnici ,  bogopsovci.  I.  Velikanovid,  upu6. 
2,  157.  isporedi  bogopsovalac. 

BOGOPSOVALAC,  bogopsovaoca,  m.  blasphe- 
mus. od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Stulicevu.  Akc.  u  gen.  pi.:  bogopsuvalaca.  Opaki 
6e  u  jodan  cas  u  paka'  propasti,  t.  j.  krivokleci, 
lasci,  bogopsovaoci.  J.  Banovac,  razg.  131.  M 
istoga  pisca  grijeskoin  nam.  sing,  bogopsovaoc. 
J.  Banovac,  prip.  58. 

BOGOPSOVAN,  bogopsovna,  adj.  blasphemus. 
prosloga  vijeka.  Bogopsovna  pogrda.  A.  K.anizli6, 
kam.  487.  Rici  bogopsovne.  I.  Velikanovic.  upu6. 
1,  436. 

BOGOPSOVATI,  bogipsujem,  impf.  blasphe- 
mare.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijci  nepouz- 
dana. 

BOGOPSOVKA,  /.  blasphemia,  hula  na  boga. 
prosloga  vijeka.  Isuse  od  Kaife  bogopsovkom 
okrivjeui!  A.  Kanizlic,  bogojub.  308.  Ovo  kako 
opaku  ric  i  ^bogopsovku  odbacujemo.  A.  Kanizlic, 
kam.  184.  Nih  u  bogopsovke  arijanske  zaplete. 
369.   Strains   bogopsovke.    I.  Velikanovid,   upuc. 


BOQOPSOVNIK 


496 


BOGORODITE^ICA 


1,  290.  Bof^ojisovka  jost  ri6  nepravedua  i  pogrdna 
Ijogu  ill  svotim  rocona.  436. 

BOGOPSOVNIK,  m.  blasplioraus.  od  xvii  vi- 
jeka,  iimedu  rjcinika  u  lielinu  (li!9"),  lijelosti- 
jenievu  i  Htuliccvu.  Gouotaoci ,  bogopsoviiici.  iJ. 
Kasi6,  rit.  01.  Bogopsovnik  bio  bi  koji  bi  rokao 
da  bog  iiijo  jjravodan.  I.  Velikanovii'-,  upui.  1,  i'M\. 
Biti  osiidoii  od  rodovnickoga  poglavico  kao  oj>aki 
bogopsoviiik.  B.  (!ucori  259. 

BOGOPSOVSTVO,  n.  blasphomia.  proxloga  vi- 
jeka  u  jednuga  pixa.  Kakovo  jo  j)okaraiio  za 
bogopsovstvo  narodenoy  E.  Pavii,  jozgi-a  92. 

BOGOPUSTAN,  bog6pusna,  adj.  a  doo  im- 
mi.ssus.  XIV  i  xv  vijeka,  izmedu  rjcinika  xamo  u 
Vaniiicevit.  Postizo  nasi,  grohb  radi  iiaSihi.  bogo- 
pustbuaja  strola,  izmailiteni.  Glasnik  11,  102.  Bo- 
gopustnu  kaziib.  Glasnik  11,  91. 

BOGOR,  VI.  ime  musko.  tako  jedan  pisac  pro- 
iloga  vijeka  VMsiva  kraja  hugarskoga  Borisa.  Kraj 
bugarski  po  inieuu  Bogor.  F.  Lastric,  ned.  32. 

BOGORABITI,  bog6radim,  impf.  iskati  hoga 
radi,  mendicare.  u  nase  vrijeme,  ismedu  rjcinika 
sanio  u  Vukomt.  U  Si-ijemu  i  u  Backoj  i  u  Ba- 
natu  gusle  se  danas  mogu  videti  samo  u  slije- 
paca,  pa  i  oni  moraju  uciti  u  ni  udarati  i  mlogi 
ne  pjovaju  pjesama  nego  samo  bogorade  uza  I'li. 
Vuk ,  nar.  pjes.  1,  xvni.  1824.  VaSi  slijepci  ne 
znadu  niSta  da  pjevaju,  nego  samo  bogorade  uz 
guslo.  Vuk,  nar.  pjes.  1,127.  Vidje  gdje  je,  pa 
ae  stade  moliti  i  bogoraditi  da  ga  pustimo.  M.  D. 
Mili6uvi6,  ve6.  214.  u.  jednoga  pisca  prelasno  tako 
da  u  akus.  stoji  onaj  u  koga  sc  iste:  Providiira 
bogoradimo  da  po§|e  vojsku.  S.  ^lubisa,  prip.  241. 
Pocnu  da  me  bogorade  da  im  neSto  razvidim. 
S.  !^ubi5a,  pric.  26. 

BOGOKADNIK,  m.  mendicus,  prosjak.  samo  u 
Vukocu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u 
Boci).  isporedi  bogoraditi. 

BOGOrAdeNE,  n.  mendicatio.  samo  u  Vu- 
kovu  rjeiniku. 

BOGORAZLICAN ,  bogorazlicna ,  adj.  a  doo 
distinctus.  xm  vijeka.  Oba  stlictna  svotyimi.  ode- 
janijemi.  ,  oba  bogorazlifttua  sluiite|a.  Domon- 
tijan"  266. 

BOGORAZUMAN ,  bogorazunma ,  adj.  doum 
noscens.  xui  i  xiv  vijeka,  ismedu  rjecnika  samo 
u  Daniciievu.  Bogorazumtna  miiza.  Domentijan" 
245.  BogorazumLnyimi  glagoly.  Danilo  125.  — 
adv.  bogorazumno:  Bogorazumno  vsegda  slavu 
vfcsilati  bogu.  Mon.  sorb.  136. 

B0G0RAZUM:^E  ,  n.  cognitio  dei.  xiii  i  xiv 
vijeka,  a  tadajemjesto  -mje  na  krajiibilo  -mije. 
Svojemu  ottfitstvu  prostrantstvo  i  bogorazumijo 
stbiraje.  Domentijan^  261.  Jako  pCela  bogorazu- 
mija  medt  stbii-aje.  310.  Bogorazumijemt  i  cisto- 
toju.  Danilo  236. 

BOGORAZUMNO,  adv.  vidi  kod  bogorazuman. 

BOGOREDOVANE ,  n.  cultus  divinus.  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Bogoredovane  i  jodno 
i  drugo,  toliko  Zudjela  koliko  i  Samaritana  biti 
6e  smaknuto.   2iv.  is.  57.  isporedi  bogorede. 

BOGOREDE,  ti.  cultus  divinus.  n  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  sa  dj  mjesto  d.  Oni  (Samaritani) 
kako  i  ^udjeli  zakon  Mojzesov  ispovijedahu ,  a 
osvem  toga  u  inomu  bogoredju  bjehu  uzinafieni. 
^iv.  is.  56.  isporedi  bogoredovane. 

BOGORODAN,  bogirodna,  adj.  deum  pariens. 
od  XVII  vijeka.  Bogorodno  majke  blago  svetu  sliku. 
J.  Palmotifi,  dubr.  8.  Da  ih  gospod  zgar  pomoze 
i  djevica  bogorodna.  175.  Ufiinise  jos  zavjete  bo- 


gorodnoj  agar  krajioi.  289.  Zatotjo  tvojo  neoskvr- 
Aeno,  bogorodna  divo!  1.  T.  Mrnavii,  nauk  1708. 
29.  Bogorodnu  djovn  })Ozna.  I.  Dordi6,  mand.  76. 
^ivibav  proma  bogorodnoj  krajiei.  I.  Dordi6,  ben. 
09.  Mati  loza  bogorodna.  A.  KaniJ.lii':,  utoC.  872. 
S  majke  alavom  bogorodna  tudnovato  diva  osta. 
A.  KauiXlii,  bogojub.  338.  Divica  bogorodna.  I. 
Volikanovi6,  upuo.  2,  287.  Bogorodna  majka  mila 
za  mono  jo  sved  niolila.  N.  MariSi  102. 

BOCiORODICA,  /.  doipara.  od  xii  vijeka,  iz- 
medu rjcinika  u  Belinu  (450»),  Bjelostijetiievu, 
Stuliievii,  Viikovu  i  Daniiiiemi  (1,  56.  3,  557).  — 
a)  II  pravom  smislu:  Da  mii  jo  supi.ri.nica  sveta 
l)ogorodioa.  Mon.  sorb.  0.  Slavna  bogorodica.  B. 
Gradi6,  djev.  179.  Koji  bogorodici  sr6ono  sluiit 
budu  u  iivotu.  P.  Radovcio,  naC.  392.  ZaSetje 
tvojo,  bogorodico  divico!  I.  Anci6,  svit.  111.  Moli 
za  nas ,  svota  bogorodico !  I.  Akvilini  86.  Sveta 
bogorodico,  moli  za  nas.  Azbukv.  29.  Svota  bogo- 
rodico! Pisanica  67.  F.  Lastric,  od'  79.  Prisveta 
bogorodico!  A.  Kanizlid,  fran.  246.  Moli  za  nas, 
svota  bogorodico !  I.  A.  Nonadic,  nauk  246.  Pri- 
sladka  bogorodico!  D.  Mattoi  285.  A  da  bog  da 
i  bogorodica.  Nar.  pjes.  vuk.  2.  128.  Pa  5to  bog 
da  i  bogorodica.  4,  47.  Daj  mi  boXe  i  bogorodico ! 
1,424.  I3ogo  mill  i  bogorodico!  4,  259.  Pomozi, 
sveta  bogorodico!  G.  Zelic  81.  —  b)  crkva  nojzi 
posvecena  naziva  se  takoder  bogorodica:  Sbzda 
drugy  (manastir),  svetu  bogorodiou  u  Toplici. 
Sava  2.  Namastii-i  krajevsci:  sveta  bogorodica 
studenicLska  .  .  .  i  sveta  bogorodica  gradtfitska. 
Mon.  serb.  14.  Svetomu  hramu  tvojomu,  svotoj 
bogorodici  rtttctskoj.  68.  Crbnogortska  bogoro- 
dica. Glasnik  22,  219. 

BOGORODICAN,  bog6rodi6na,  adj.  doiparam 
spectans.  isporedi  bogorodicin.  od  proHoga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (37^)  i  Stulicevu. 
a)  u  pravom  smislu:  Bogorodicno  fiastenjo,  hy- 
perduliae  cultus.  Bella  37a.  Od  bogorodicna  Ca- 
steiia.  A.  Kanizlifi,  bogojub.  si.  Bogorodifina  6a- 
snost  ve6a  od  svetaftke  casnosti.  A.  Kanizli6,  uto6. 
608.  Kraj  svite  bogorodicno.  A.  Kani^li6,  kam. 
114.  Bogorodicno  fcasteiio.  B.  Leakovi6,  nauk  278. 
—  b)  bogorodicna  trava,  hypericum  perforatum  L. 
J.  Pan6i6,  bot.  212.  K.  Crnogorac,  bot.  19.  vidi 
i  kod  bogorodifiin. 

BOGORODICIN,  adj.  deiparae.  od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  i  Daniciievu 
(3,  557).  —  a)  u  pravom  smislu:  Do  hi'isovula 
bogorodicina  (t.  j.  crkve  nezine).  Glasnik  15,  275. 
Hypordulia  na§ki  6e  redi  bogorodicino  6a§te6e. 
J.  Banovac,  razg.  77.  Od  bogorodicino  ajino.  D. 
Obradovid,  Xiv.  125.  Ikone  bogorodicino.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  71.  —  b)  bogorodicino  kolo,  afjjiuir,  ,prod 
oltarom  u  gdjokojijom  crkvama  izvisono  kolo,  a 
u  gdjokojijom  od  mermora  razlifiite  boje  naci- 
liono,  gdjo  so  tita  jevandolijo,  apostol  itd.'  Vuk, 
rjec.  34*.  zove  se  i  kolo  crkveno.  —  c)  u  ime- 
nima  bilu :  aa)  bog6rodicin  Ian,  linaria  vulgaris  L. 
G.  Lazi6  141.  Vuk,  rjefi.  34".  —  66;  bogorodifiina 
ruka.  M.  D.  Mili6evi6,  ziv.  1,80.  2,  31.  hypericum. 
isporedi  Marina  rucica.  —  ec)  bogorodicina  trdva, 
hypericum.  Z.  Orfolia  489.  hypericum  perfora- 
tum L.  G.  Lazio  148.  Vuk,  rjoc.  34".  vidi  i  kod 
bogorodican.  isporedi  pjuskavica.  u  Stulicevu  rjec- 
niku: ,bogorodicina  trava',  hypericum.  —  dd)  bo- 
giSrodiciuo  ovijoco,   lilium,  lilan.  Vuk,  rjoc.  34a. 

BOGORODICKI,  adj.  vidi  bogorodifian.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BOGORODITE^jICA,  /.  vidi  bogorodica.  pros- 
loga vijeka  u  jednoga  pisca.  Ovo  tako  ugodno  bi 
bogorodite]ici.  P.  Knezevid,  osm.  331.  ^ubi  nas 
bogoroditejica.  351. 


BOGOKODITEJ^iNICA 


497 


BOGOSLOVAN 


BOG-OEODITE^NICA,  /.  vidi  bogorodica.  xin 
i  XIV  vijeka ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danidicevu 
(ima  i  u  StuUcevu,  ali  iz  riiskoya).  Pomolivt  se 
presvetej  bogoroditejbnici.  Domentijana  213.  Vla- 
dycici  nasej  gospozdi  i  bogorodite|tnici.  Mon. 
Serb.  67. 

BOGOEODE,  n.  theogonia.  samo  u  StHlicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno  (,bogorodje'). 

BOGOSADAN,  bogosadua,  adj.  a  deo  plaiitatus. 
XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daiiicicevu. 
Toboju  prijeht  boztstvtnuju  blagodetb ,  procisti 
mi  odrasli  bogosadnej  vt  rode  mojemb.  Mon.  serb. 
203. 

BOGOSAljiK^ ,  m.  prezime ,  koje  je  postalo  od 
Bogoslajic  izgubivbi  1  iza  s.  vidi  Bogoslajic.  J)o- 
lazi  XV  vijeka.  Jelovtct  Bogosa}i6i..  Spom.  sr. 
1,  130.  Danici6  1,  59. 

BOGOSAV,  m.  vidi  Bogcslav,  cemu  je  ispalo  1 
iza  s.  Od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  «  Vukovu 
i  Danicicevu.  Bogosavt.  ^^etop.  1847.  4,  .^.5.  Mon 
Serb.  264.  Spom.  sr.  1,  110.  111.  Kiiez  Bogosav 
stade  besjediti.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  1. 

BOGOSAVA,  /.  vidi  Bogoslava,  cemu  je  at- 
palo  1  iza  s.  tako  dolazi  i  prije  nasega  vremena : 
Bogosava.  S.  Novakovid,  pom.  44. 

BOGOSAVAC,  Bigosavca,  m.  selo  u  Srbiji  n 
okrugic  sabackom.  iza  s  oipalo  je  1.  K.  Jovanovii, 
refi.  175. 

BOGOSAVl^EVICA,  /.  hrdo  u  Srbiji  u  kragu- 
jevaikom  okrugu  blizu  manastira  Drace.  P.  Dor- 
devid. 

b6G0SAV^EVi6,  to.  prezime  po  ecu  Bogo- 
savti.  D.  Avramovie ,  sv.  gora  224.  270.  Rat  88. 
134.  177.  Sem.  sr.  1881.  298. 

BOGOSAZDAN,  adj.  a  deo  creatus.  xv  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Danicicevu.  sa  i.  izmedu 
s  i  z.  Vh  bogostzdannemi  grade,  ^otop.  saf.  53. 

BOGOSESTEA,  /.  bogom  sc.stra,  posestrima.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  Ti  meiio  uzmi  za 
bogosestru.  S.  ]^ubiSa,  prio.  09. 

B0G0SLA:^j1(!;,  «».  prezime,  po  oeu  Bogoslavu. 
pred  I  otpalo  je  v.  xiv  vijeka.  Bogoslajidt.  Glas- 
uik  II.  12,  115.  Mon  serb  243.  Danicic  1,  59.  is- 
poredi  Bogosa|i6. 

1.  BOGOSLAV,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Danicicevu  (1,  59.  3,  557). 
isporedi  Bogosav.  Drugoj  poli  (-slav)  postane  vidi 
kod  Borislav.  Bogoslavt.  Glasnik  ii.  12,  4.  5.  6. 
Glasnik  15,  298.  24,  270.  Spom.  sr.  2,  26. 

2.  BOGOSLAV,  m.  vidi  bogoslov.  i.yjoredi  bo- 
goslavan.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Tri  vrste 
svetih  jesu  ki  osobito  imaju  kruiie,  ke  bogoslavi 
zovu  aureole.  F.  Glaviiiic,  posl.  79. 

BOGOSLAVA,  /.  ime  zcnsko.  xiv  vijeka.  Bogo- 
slave.  Glasnik  35,  121.  isporedi  Bogosava. 

BOGOSLAV  AN,  b6gosla\'Tia,  adj.  ad  houorem 
dei  spectans,  sto  je  bogu  na  slavu.  Od  xiii  vijeka. 
—  a)  u  pravom  sinislu:  Prebyvajustu  vt  cimi 
bogoslavtnd  svetite}stva  svojogo.  Uomentijaii^  295. 
Bogoslavni  dan  uskrsnutja  vazmenoga.  I.  Bandu- 
lavic  283.  Odgovor  bogoslavan  buduci  blazena 
djevica  dala  Elizabeti.  Ziv.  is.  182.  —  b)  u  istoin 
smislu  dolazi  u  nekih  pisaca  mjesto  bogoslovan: 
Dvadeset  fundamentov  u  bogoslavnomu  iiahajamo 
ocitovanju.  F.  Glavini6,  posl.  63.  Tri  bogoslavne 
kriposti  uahodo  se :  vera,  ufanje  i  Jiibav.  74.  Ovo 
su  tri  kriposti  bogoslavne  al  ti  bogoslovne.  I.  An- 
6i6,  ogl.  14.  Da  moze  poznati  bogoslavne  pisce. 
A.  J.  Kuezovic  32. 

BOGOSLICAN,    bogoslicna,    adj.   deo   similis. 


samo  u  StuUcevu  rjecniku,   za  koji  ce  biti  i  na- 
cineno. 

BOGOSLOV,  TO.  tbeologus.  od  xiv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  StuUcevu  (ali  je  u  nemu  adj.)  i 
u  Danicicevu.  isporedi  bogoslovao.  Akc.  u  gen. 
pi. :  bogoslova.  —  Kb  svetomu  bogoslovu.  Do- 
mentijaiil'  187.  loana  bogoslova.  Ijjetop.  5af.  72. 
Theologa  ili  bogoslova.  F.  Glavinic,  cvit  i. 

BOGOSLOVAO,  bogosbWoa,  m.  tbeologus.  od 
XIII  vijeka  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Vranci- 
ceva.  Akcenat  se  mijena  u  vok.:  bogo.slovce,  i  u 
gen.  pi.:  bogislovaciX.  Rece  loanb  bogoslovbct. 
Domentijan^i  254.  Ocu  Kasicu  bogoslovcu.  N.  Di- 
mitrovio  27.  Po  Petru  teologu  ili  bogoslovcu. 
§.  Budiuic,  sum.  2.  Svoti  Tomas  bogoslovac.  A. 
Komulovii  46.  Bogojubni  bogoslovac  fra  Matije 
Divko\ac.  M.  Divkovii ,  nauk  i.  Stiti  svete  te- 
ologe  ali  ti  bogoslovco.  M.  Orbin  6.  Slovinski 
upisa  B.  Kasic  Dalmatin  pop  bogoslovac  od  druzbe 
Jesusove.  B.  Kasic,  nasi,  i.  Bogoslovci  u6e  nas. 
P.  Eadovoic,  sjrmb.  58.  Govore  niki  bogoslovci. 
P.  Posilovic ,  nasi.  326.  Bogoslovci  govore  od 
stvari  visoki  svrhu  nebesa.  S.  Margitio,  fala  in. 
Bogoslovca  visokoga.  J.  Kavai'iin  375.  Sveti  bogo- 
slovac Grgur.  I.  Bordii,  niand.  vi.  Kako  bogo- 
slovci govore.  A.  d.  Bella,  razgov.  45.  Bogoslovci 
u  griliu  dvoje  razlucuju.  A.  Batii  209.  U6e  nas 
sveti  otci  bogoslovci.  J.  Banovac,  pred.  4.  Mlogi 
bogoslovci  o(ie  reci  da  grili  smrtni  u  svetkovinu 
jest  dvostruk.  F.  Lastric,  ned.  125.  Ovo  nijesu 
bogoslovci ,  ovo  su  vragoslovci.  V.  M.  Gucetie, 
pohv.  (i4.  Bogoslovac  prinau6an.  A.  Kanizlii,  fran. 
42.  Ovo  je  prava  istina  po  svakome  razlogu  sviju 
bogoslovaca.  D.  Rapi6  125.  Da  se  sloze  bogo- 
slovci svi  s  pameti.  V.  Do5eu  3.  Po  sudu  svijeh 
bogoslovaca.  J.  Matovii  304.  I  dovodi  bogoslovce 
stare,  koji  znadu  mucb-o  besiditi,  dva  naroda  lii>o 
sjediniti.  A.  Kacit^,  razgov.  154.  Ove  .sve  kolike 
.stvari  ostavjain  bogoslovcem  disputat  u  skula. 
M.  Dobretii  54.  —  taJiO  se  zovc  i  ucenik  koji  uci 
bogoslovskc  naukc :  Da  sam  ruza,  ja  In  se  razvila 
u  caslovcu  mladom  bogoslovcu.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  635.  Dodu  dva  bogoslovca  u  uokakav  manastir, 
Nar.  prip.   vrc.   118. 

BOGOSLOVACIci,  adj.  tbeologicus,  vidi  bogo- 
slovski.  prosloga  vijeka  u  dva  pisca  i  u  rjecniku 
StuUcevu  (u  koji  je  uzeto  iz  brcvijara).  Promi- 
slivsi  dvoje  bogoslovacko  pitaiie.  A.  Kanizlic, 
utoc.  11.  sa  s  mjesto  c,  kako  se  po  nekim  kraje- 
vima  govori  i  u  drugim  takim  rijecima:  Eecoiia 
boKOslovaska.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  4. 

BOGOSLOVAN,  bogoslovua,  adj.  tbeologicus. 
od  XIV  vijeka;  izmedu  rjecnika  u  Iklina  (720^), 
Bjelostijcncevu,  Voltigijinu,  StuUcevu  i  Danici- 
cevu. —  0  covjcku,  tiegovu  govoru,  glasu,  pisanu. 
i  u  prencsenom  smislu  o  jeziku,  peru:  Bogoslov- 
njanb  jezykomt.  Domeutijan''  139.  Po  bogoslov- 
nomu  glase.  Glasnik  24,  250.  Visok  otac  bogo- 
slovan. J.  Kavaiiin  96.  Men  otcima  sve  se  bude 
bogoslovni  prigovori.  375.  Bogoslovnoga  nauciteja. 
I.  Dordii,  salt.  496.  Braniti  ill  svojijem  bogo- 
slovnijem  pisaiieni.  I.  Dordic,  ben.  2.  Hotio  bi 
se  jezik  svetoga  TomaSa  i  I'legovo  bogoslovno 
pero.  A.  Kadcic,  bogosl.  143.  Svete  bogoslovne 
nauciteje  slijedite.  V.  M.  Gucotic,  pohv.  1.  Mnozi 
bogoslovni  razumnici.  B.  Cucori  326.  —  0  zboru 
takih  ludi,  o  plemenu,  u  kum  ih  ima:  V  mudro- 
skupstini  bogoslovnoj.  H.  Bouacic,  nauk  3.  Od 
ove  kuce  bise  mnozi  kanonici,  bise  toliki  i  toliki 
redovnici ;  .  .  .  od  kuda  ces  poznat  da  jo  ovo  bUa 
kuca  ue  samo  od  uzvisenoga  gospostva,  da  li 
joster  bogoslovna.  A.  Kacic,  razgov.  182.  —  o 
nauci,  o  stvari  koja  pripada  u  tu  nauku:  Uceci 

32 


BOGOSLOVeAC 


498 


BOGOSLOVSTVO 


uaiiko  liDgoslovnn.  Bosjodo  kr.  2(Hi.  Vasi  vazgo- 
vori  imaju  biti  o  stvarili  kiijiZevnijpli  i  bo^o- 
slovnijoli.  203.  Nauk  jo  ovo  bogoslovni.  A.  Kalift 
480.  —  tri  ,bogoslovno  krpposti'  ill  jakosti' :  Mu- 
drost  stoji  u  kripostoh  teologaloh,  to  jost  bogo- 
sloviiili,  kojo  krijiosti  trijo.su,  a  to:  vjera,  ufaiijo 
i  |ubav.  S.  'Jiudiiii('',  sum.  '2''.  II  tri  kreposti  bot,'i)- 
slovno,  to  jest  u  vjcri,  u  iifanju  i  u  Jubavi.  M. 
Divkovii,  nauk  209.  .Todiia  od  krjnpo.sti  bogoslov- 
nijoh.  B  KaSit!,  zre.  12G.  ICi-iposti  bogoslovric 
i  poglavnc.  Azbukv.  IG.  Vira  jest  prva  kriposti 
bogoslovnili,  kojc  se  zovu  bogoslovne,  jerc  uprav 
boga  gledaju.  I.  T.  Mrnavift ,  ist.  146.  Uruga 
krjopos  bogcslovna  u  iifaiiu  krjopkom  stoji.  .1. 
Kavaiiin  i!37.  Po  ovima  trima  jakosti  bogoslov- 
nima  udi)e  pametju  naSom  dokutujomo  i  ]ubimo 
boga.  A.  Bacic  42.  Vira  jest  kripost  bogoslovna. 
J.  Filipovic,  prip.  1,  25.  Ki-ipost,  koja  je  od  boga 
iianii  ulita,  zove  se  bogosloviia.  J.  Banovac,  razg. 
241.  Medu  svima  kripostma  krstjanskim  jubav 
di'Ugo  no  samo  diloredne  nego  i  bogoslovne  nad- 
hodi.  F.  Lastrii,  ned.  339.  Po  krsteau  nam  se 
ulivaju  tri  krijiosti  bogoslovne,  to  jest  vira,  ufane 
i  Jubav.  M.  Dobretii  38.  isporedi  bogoslovski.  — - 
prema  uima  i  djelo  i  grijeli:  Ko  bogojubno  svaki 
dan  govori  djela  bogoslovna.  I.  A.  Nenadii,  nauk 
233.  Eazdijuj'e  se  (grijeh)  u  grili  naravni  (philo- 
sopliicus)  i  u  grih  bogoslovni  .  .  .  Grih  bogoslovni 
jest  oni ,  koji  je  protiva  zakonu  bozijemu ,  .  .  i 
zove  se  jjeccatum  theologicum.  M.  Dobretic  197. 
—  Adv  bogoslovno :  Bogoslovno  gonetali.  J.  Ka- 
vaiiin 4G1.  ]VIanda)eni  podoba  se  bogoslovno  be- 
sjediti.  I.  Dordi('-,  mand.  vii. 

BOGOSLOVCAC,  m.  vidi  bogoslovcii.  samo  u 
StuUievu  rjecnikii  (s  gen.  bogoslovcca),  za  koji  ce 
biti  i  naiineno. 

BOGOSLOVCEV,  adj.  theologi.  samo  u  StuU- 
ievu rjecniku. 

BOGOSLOVCiC,  m.  dem.  bogoslovac.  samo  u 
Stuliceim  rjecniku  (,parvi  momenti  theologus'), 
za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BOGOSLOVESAN ,  bogoslovesna ,  adj.  theolo- 
gieus.  XIV  vijeka  u  jednoga  pisca,  ismecfii  rjei- 
nika  samo  u  Baniiiievu.  isporedi  bogoslovau. 
BogoslovesnjTiiB  jezykomt.  Domentijani'  110. 

BOGOSLOVICA,  /.  theologia.  odprosloga  vi- 
jeka, i^medu  rjecnika  samo  u  Voltigijinu  i  u  Stu- 
Uievu (alt  u  posledncm  ,mulier  in  theologia  ver- 
sata',  iemu  nema  potvrde).  —  a)  nauka  o  bogu: 
Drugi  bogoslovci,  kauo  ti  Vega  u  svojoj  bogo- 
slovici  seine.  A.  Kanizlic,  utuc.  13.  S(vete)  bogo- 
slovioo  naucite}.  E.  Pavic,  ogled,  ix.  Svete  bo- 
goslovice  stiocu  vridnomu.  D.  Eapic  i.  Kratko 
skup}ene  cudoredne  ili  ti  morale  bogoslovice.  M. 
Dobretic  in.  Od  kojih  se  goyori  u  bogoslovici. 
I.  Velikanovic,  upu6.  1,  360.  Sto  uci  tankoumna 
bogoslovica.  A.  Tomiko\ac.  3G4.  Po  nauku  bogo- 
slovice. B.  Leakovic,  nauk  342.  —  b)  misao  ili 
stvar  hogoslovska,  koja  ide  u  nauku  o  bogii :  Isto- 
macimo  ovu  negovu  bogoslovicu.  A.  Kanizlic, 
kam.  190.  Trud  u  izkazivaiiu  tajnosti  dubji  bo- 
goslovica. A.  J.  Knczovic  xiii. 

BOGOSLOVIJA,  /.  theologia.  od  prosloga  vi- 
jeka. isporedi  bogoslovica.  Ako  pocetak  bogoslo- 
vijo  ne  znadu.  A.  Bacic  104.  Po  bogosloviji.  J. 
Eajid,  pouc.  1,  53.  On  je  u  Beogradu  ucio  bogo- 
sloviju  jednu  godinu.  ivi.  D.  Milicevid,  vec.  245. 
BOGO.SLOVITE^,  m.  vidi  bogoslovac.  samo  u 
StuUievu  rjecniku,  gdje  ima  i  bogoslo\-ito)an  i 
bogoslovite)ev  i  bogoslovitejski ,  sve  nepouzdano. 
BOG6sL6v^JE,  n.  theologia.  od  xiii  vijeka, 
izmcdu  rjcinika  samo   u  StuUievu  (ali  iz  brevi- 


jara  ,bogoslovje').  na  kraju  -v)o  stoji  mjesto  -viie, 
kojc  se  u  prva  vrijeme  pisalo,  a  od  xvii  vijelca 
dolasi  bez  i:  -vje,  a  s  nmetnutim  1,  koje  se  sa  j 
sastavilo  tt  | :  -v]e  dolazi  xviii  vijeka,  prem  da  se 
jok  pisalo  i  -vje.  a)  nauka  o  boga :  Rekj'  bogo- 
slovija  vi.siMni.  izlivaje.  Domentijana  243.  Od  te- 
ologijo  ali  ti  od  bogoslovja.  M.  Divkovi6,  nauk 
290.  N'astojaliu  na  nauk  svete  teulogije  ili  bogo- 
slovja. B.  Kasii,  ign.  47.  Ivan  nau6i  bogoslovjo 
s]iavaju6  na  krilu  Isusovu.  I.  Ancid,  ogl.  5.  Na- 
ucitpja  s.  bogoslovja.  I.  T.  MrnaviA,  ist.  iii.  Bogo- 
slovla  mostar  glavni.  J.  Kavaiiin  18(J.  Samo  male 
znadu  titati,  a  od  bogoslovja  ni  slovca  A.  Baci6 
25G.  Drago  mi  je  da  svcto  bogoslovje  bratji  to- 
mafiiis  P.  KneXevii,  osm.  66.  Ostavih  sto  je  tane 
u  bogoslovju.  I  A.  Nenadii,  nauk  8.  Imaju  biti 
nautitoli  u  svetomu  bogoslovju.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  220.  Nauk  bogoslovja  bistro  istumacen.  Grgur 
iz  Varesa  17.  Mestri  u  bogoslovju.  I.  J.  P.  Luci6, 
nar.  112.  —  b)  molitve  crkvene:  Bogosloviju  ve- 
cerBiiemu  si.vri.senu.  Donientijanii  86. 

BOGOSLOV^ENE,  n.  dissertatio  de  deo.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Sagrisena,  koja 
budu  uciiiena  u  bogoslovjeiiu,    pivaiiu  i  molenu. 

A.  d.  Kosta,  zak.  1,  50. 
BOGOSLOVNICA,  /.  theologia.  prosloga  vijeka. 

isporedi  bogoslovica,  bogoslovija.  Nauciteji  od 
bogoslovnice.  F.  Lastric,  od'  40.  Uci  mudrozna- 
nicu,  bogoslovnieu,  zakon  crkovni.  I.  J.  P.  Luci6, 
biie  11.  Crkve,  u  kojim  bogoslovnica  ne  more 
se  tumaeiti.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  32. 

BOGOSLOVNIK,  «s.  theologus,  bogoslovac.  pro- 
sloga vijeka.  Skupite  se  sada  kriposnici,  filozofi  i 
bogoslovnici.  L.  ^ubuski  55.  Dva  kanunika  da 
budu  na  liegovoj  (biskupovoj)  sluzbi:  pokornik 
na  ispovidaiiu,  bogoslovnik  na  tumaceiiu  pisma 
svetoga  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  86.  Sidaliste  kano- 
nika  bogoslovnika.  I.  J.  P.  Lucid,  isk.  5. 

BOGOSLOVNO,  adv.  vidi  kod  bogoslovan. 

BOGOSLOVNOST,  bogoslovnosti,  /.  vidi  bogo- 
slovstvo.  .samo  u  Staliievu  rjecniku,  za  koji  ce 
biti  i  nacincno. 

BOGOSLOVOUCITE^i ,  m.  theologiae  doctor. 
samo  u  StuUievu  rjeiniku,  gdje  ima  i  ,bogoslovo- 
ucioc'.  oboje  bez  sumne  izmis{eno  za  rjeinik. 

BOGOSLOVSKI,  adj.  theologicus.  od  xvii  vi- 
jeka, izmcdu  rjecnika  samo  u  StuUievu.  o  nauci, 
znauu,  mudrosti,  dubini,  istrazivanu,  knizi,  ri- 
jeii:   Nauci  svake  knige  naravske  i  bogoslovske. 

B.  Kasi6,,  is.  117.  S  dubocinom  bogoslovskom. 
H.  Bonacic  8.  Jedni  vole  naravske  i  bogoslovske 
mudi-o.sti  uciti.  J.  Banovac,  pripov.  66.  Iziskivane 
bogoslovsko.  F.  Lastric,  test.  36.  Znaiie  bogo- 
slovsko.  A.  Kanizlic,  iitoc.  59.  U  nauku  bogo- 
slovskomu  i  crkveuom.  A.  Kanizlid,  kam.  11. 
Kako  priricje  bogoslovsko  nas  uci.  740.  —  ,kre- 
posti  bogoslovske',  isporedi  bogoslovan:  Koljko 
je  kriposti  bogoslovskih ?  Jesu  tri,  to  jest  vira, 
ufaiie  i  }ubav.  I.  Velikanovid,  upuc.  1,  360.  Kri- 
posti bogoslovske  zovu  se,  jer  bo  su  nami  od 
boga  kano  ulivene  i  dila  nihova  uprav  k  bogu 
tegle  i  okolo  liega  zabavjaju  se.  B.  Leakovid, 
nauk  469.  —  o  prihodu  koji  pripada  bogoslovima: 
V  podavaiiu  dohodaka  bogoslovski,  mestarski, 
naucitejski.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  79. 

BOGOSLOVSTVO,  n.  theologia.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (23),  Belinu  (728b), 
Bjelostijencevu,  Jambresiievu ,  Voltigijinu  i  Stu- 
Uievu. Ono  visoko  bogoslovstvo,  sto  se  zove  sko- 
lastiko.  M.  Bijankovid  118.  Duboko  bogoslovstvo 
ali  ti  teologija.  I.  Dordid,  mand.  vii.  Osta\'imo 
bogoslovstvo.  A.  d.  Bella,  razgov.  57.    Bogoslov- 


BOGOSLOVSTINA 


499 


BOaOSTOVAN 


stvo  kad  je  dovrsio,  od  reda  je  krunu  zadobio, 
Nadod.  101.  Naucit  cu  svu  tanfinu  bogoslovstva. 
B.  Cuceri  32_'. 

BOGOSLOVSTINA ,  /.  theologia.  pro'doga  vi- 
jeka  u  jednoya  pisca  i  u  StuUceim  rjecniku  (,se- 
ries  theologorum').  Sv.  Tomas  iz  Akvina  u  ve- 
likoj  bogosldvstini  govori.  K.  Magarovic  7.  ti 
istoga  pisca  i  sa  sc  mjesto  st,  kao  Ho  se  po  ne- 
kim  krajevima  govori  i  u  drugim  takim  rijeiima : 
Kako  govori  istinita  i  sveta  bogoslovScina.  9. 

BOGOSLUZBA,  /.  miminis  cultus.  mmo  w  Stu- 
licevti  rjecniku,  gdje  ima  i  bogosluzben  i  bogo- 
sluzcc  i  bogoshizene.  sve  nacineno  za  rjecnik. 

BOGOSPASAN,  bogospasna,  adj.  a  deo  salvatus. 
XVII  vijeka,  izmedu  rjcinika  samo  n  Daniiicevu. 
Bogospasnaago  mesta  Jaiieva.  Mon.  serb.  558. 

BOGOSPEEZEN,  adj.  a  deo  conjimctus.  u 
jednoya  pisca  xiii  vijeka.  Cedojubivaago  ottoa  i 
bogosbprezenaago  supruga.  Domentijau'''  88. 

BOGOSPROTIVNIK,  m.  cum  deo  pugnans.  xiv 
vijeka.  Bogosbproti\Tiici.  Glasnik  24,  264. 

BOGOSTIG,  adj.  deum  pcrsequeus.  u  jednoga 
pisca  XV  vijeka.  Na  dulioboi'ca  Makedonija  i  Apo- 
Unai'ija  bogostigy.  Starine  1,  42. 

BOGOSTINOVIC,  m.  prezime.  u  jednoya  pinca 
proiloga  vijeka.  Bogostinovic  iz  Blagaja.  A.  Kacio, 
korab.  452. 

BOGOSTJECAN,  bogostjecna,  adj.  deum  acqui- 
rens.  iirosloga  vijeka  u  jednog  pisca,  i  u  Stiili- 
cevii  rjecniku  (ali  ti  r'lemu  is  hrevijara,  ,qui  deum 
assequitur').  Djelo  vo)a  Judska  naga  bogostjpcno 
tvorit  ne  ide,  ako  vjeciia  pomoc  draga  u  druzbu 
joj  zgar  ne  side.  I.  Doi'di6,  maiid.  ti8. 

BOGOSTRAH,  in.  timer  dei.  samo  n  Stulicevu 
rjecniku.  gdje  ima  i  bogostralia.  oboje  be,::  sumue 
nacineno  za  rjecnik  prema  bogustrasan. 

BOGOSTRASAN,  bogostrasna ,  adj.  deum  ti- 
mens,  pins,  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecniku  samo 
u  Stulicevu.  Komp.  bogostrasniji.  isporedi  bogo- 
bojan.  —  a)  o  cejadetu  Hi  dusi  mu:  Covik  pra- 
vedaii  i  bogostraSau.  I.  Bandulavic  lOG.  Ink.  2,  25. 
Ono  male  bogostrasnih ,  koji  jemaju  pravo  ze- 
linjo  dobro  umriti.  P.  Radovcio,  nac.  58.  Koliko 
vecma  bogostrasan  i  vruc  uzuahodis  so ,  imas 
ve6u  potrebu  od  razuma.  M.  Radnir  538.  Dobri 
i  bogostraSni  }udi.  A.  Vita}i('-.  ist.  160.  Bogo- 
strasan, tih  i  mLraii.  550.  Moj  stioce  bogostrasni. 
A.  Vita]i6,  ostan.  231.  Kraj  bogostrasni.  A.  d. 
Bella,  razgov.  122.  Vrsna  i  bogostrasna  divojka. 
J.  Banovac,  pripov.  154.  Divojcica  plemenita  i 
bogostrasna.  Tm-1.  blago  2,  45.  Naj  bogostrasniji 
krsoani.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  125.  S  mnogim  bogo- 
strasnim  divicam.  Grgur  iz  Varesa  119.  Izvan 
broja  pravedni  i  bogostrasni  dusa.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  75.  —  b)  o  eivotu:  Ovi  bio  jost  zivota  to- 
liko  sveta  i  bogostrasna.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  193. 

BOGOSTRaSNOST,  bogostrasnosti ,  /.  timor 
dei.  prosloga  vijeka  u  jednoya  pisca.  Na  pogibili 
jest  cistoca  meju  raskosam,  ponizuost  meju  bu- 
gatstvima,  bogostrasnost  medu  poslima.  Tiu4. 
blago  2,  144.  u  istoga  pisca  grijeskom  gen.  sing. 
,bogostrasnostja'.  48. 

BOGOSTVARATI,  bogostvaram,  impf.  numi- 
nibus  adscribere.  savio  u  Stulicevu  rjciJHiku.  na- 
cineno za  rjecnik. 

BOGOSTVOEITI,  bogostvorim,  2>f-  numinibus 
adscribere.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  nacineno 
za  rjeinilc. 

BOGOSVAT ,  m.  bogom  svat.  u  jednoga  i>isca 
nasega  vremena.  Vodite  me  k  muzu  kao  bogo- 
svati.  S.  ^ubisa,  pric,  126. 


BOGOSVE^rVATI,  bogosvfedujem,  impf.  con- 
secrare.  samo  u  rjecniku  Belinu  (217li)  i  Stulicevu. 

BOGOSVlilTITI ,  bogosvetim,  pf.  consecrare. 
samo  u  rjecniku  Belinu  (217'')  i  Stulicevu. 

BOGOSVIJETAO,  bogosvijetla ,  adj.  divinitus 
splendens.  xiii  i  xiv  vijeka,  a  tada  je  glasilo 
bogosvetlt,  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu 
(3,  557).  Vb  bogosvetlemb  odejauiji.  Domentijan'' 
222.  BogosvC'tluju  radostb.  119.  Bogosvetlyiub 
svetilnikomb.  Domeutijan'^  177.  Bogosvetlyje  ra- 
dosti  isplbiiista  so.  Danilo  11. 

BOGOSVJETAN,  bogosvjotna,  adj.  a  deo  suasus. 
xui  vijeka  u  jednoga  pisca.  od  bog  i  svjet.  Bogo- 
sbvetbnoje  proseuije  ispltiiu  ti.  Domeutijan*  218. 

BOGOS,  BogibSa,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Bogo 
(od  Bogosav).  XIV  vijeka.  Bogosb.  Glasnik  ii.  12, 
21.  33.  36. 

BOGOSEVAC,  Bogosevea,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  vranskom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  isporedi 
Bogos. 

BOGOSITI  SE,  bogosim  se,  impf.  crescere,  au- 
gescere ,  extendi ,  siriti  se.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku  (s  tumacenem  la- 
tinskim  koje  je  stavjeno  i  kojemu  se  dodaje  da 
se  osobito  gorori  o  bi(u).  u  reienoga  je  pisca  na- 
stamp)ano  u  nase  vrijeme  ,bogozi',  kao  sto  je  i  u 
rukopisu,  ali  ce  i.  biti  samo  za  oko  napisano  slika 
radi  tiijesto  s  (kao  sto  odmah  ti  druyom  stihu 
stoji  u  rukopisu  slika  radi  przi  mjesto  prsi).  Po- 
stanem  ce  biti  od  mag.  bogas,  cvornat.  ra(;vast, 
granat.  isporedi  bogav.  I  sjedi  vi-h  blata,  koju 
bog  umnozi ,  u  kruni  od  zlata ,  i  tuj  so  bogosi 
(,bogozi').  M.  Vetranic  1,  84. 

BOGOSIV,  adj.  dilatandi  vim  babons,  sto  se 
boyosi.  samo  u  Stulicenu  rjecniku  (s  tumacenem 
latinskim,  koje  je  stavjeno).  rijec  nepouzdana. 

BOGOSTIOA,  /.  1.  selo  u  Srbiji  u  Baderini  u 
pocetku  naseya  vijeka.  Vuk,  dan.  3,233.  M.  D. 
Milic^Gvic,  srb.  565.  sada  se  ne  broji  medu  sela, 
neyo  pri2)ada  opcini  tolisavackoj.  I^.  Stojanovic. 
—  2.  rijeka  kod  toga  sela.  Sr.  Nov.  1871.  271. 
1878.  2.50. 

BOGOStoV,  adj.  pius.  u  jednoga  2»scn  pros- 
loga vijeka.  Knegiiia  hrabra,  castna,  bogoStova. 
J.  Kavanin  272. 

B0G0ST('>VA(;,  bogost('ivca,  m.  pius,  religiosus, 
knji  boya  stuje.  od  prosluya  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Belinu  (566'')  i  Stulicevu.  Ako  tko  scini 
da  je  bogostovae.  P.  Knezevid ,  osm.  Mardokeo, 
bogostovac.  A.  Kacic,  korab.  805. 

BOGOSTOVAN,  bogostovna,  adj.  cui  divinus 
cultus  triliuitur,  religiosus,  pius.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (pius  566''.  religiosus 
610'')  i  u  .Stulicevu  (pius,  religiosus,  deo  devotus). 
u  jednoya,  pisca  xvu  vijeka  dolasi  jos  sa  c  mjesto 
s  pred  t  (vidi  da(e).  —  a)  koji  se  stuje  kao  bog : 
o  Isusu:  Nas  s  cedom  bogoctovium  blagoslovi 
divica  Marija.  M.  Alberti  20.  109.  181.  —  b)  koji 
boga  stuje  i  cim  se  bog  .stuje.  isporedi  bogo- 
Juban.  aa)  o  cejadetn:  Svim  vase  drzave  bogo- 
etovnimi  podloznici.  M.  Alberti  v.  Kad  ufa  bogo- 
stovni.  J.  Kavaiiin  500.  Bogostovan  je  vrlo  bio. 
Nadod.  193.  Marija  bi  od  svoji  bogostovui  rodi- 
te}a  posvecena.  Grgur  iz  Varesa  119.  —  bb)  o 
I  molitvi ,  djelu ,  nauci :  Bliz  budi  bogoctovnim 
crikve  tvoje  molitvam.  M.  Alberti  346.  Sveto  za- 
zivat  jest  dilo  bogostovno.  Turl.  blago  2,  60.  Po- 
iioviti  prama  liemu  dila  bogostovna  pokloua  i 
Jubavi.  I.  J.  P.  Lucie,  doct.  37.  Za  to  uauk  bogo- 
stovui znadu.  J.  S.  Repjovic,  kuc.  413.  —  cc)  o 
danu  kad  se  boy  Stuje:  Da  je  dan  subotni  bogo- 

* 


BOGO§TOVAi(E 


500 


BOGOUMAN 


Stovaii.  J.  Matovii  358.  —  c)  adv.  bugostovno: 
Nai'edbo  redovuitke  imaju  so  od  redovnika  bogo- 
stovno  obsluiivati.  P.  Kiieievii,  osin.  l'J3.  Da  so 
imaju  svoto  stvari  svoto  i  bogoStovuo  iljolovati. 
J.  Matovi(i  137^ 

BOGO^TOVANE,  n.  dei  oultus.  od  proxloija 
vijeka,  izmcdu  rjeinika  .samu  u  tituUcevu.  Itiui 
stari  u  bogostovai'iu  dugoviiiiii  u/.ivao  jo  iiiir.  A. 
Kauizlii.  kam.  452.  SagriSujuii  ])rotiva  bogosto- 
vai'iu oli  ti  iiostoiiu  boijomu.  M.  Dobretid  154. 
Po  bogostovai'iu  poznajo  so  bog  za  uzrok  i  po- 
6etak  sviju  stvari.  B.  Leakovii,  nauk  '274.  Bogo- 
Stovane,  roligio.  D.  E.  BogdaniA  25. 

BOGOSTOVATE]^ ,  m.  vidi  bogoStovac.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijed  nepouzdana. 

BOGO^TOVATE^ICA,  /.  mulior  dcum  colons, 
pia.  sa7no  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i 
nacineno. 

BOG6§t6v:^E,  n.  del  ciiltus,  roligio,  piotas. 
od  xvii  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (religio 
564".  610'')  *  Stulicevu  (numinis  cultus).  Na  kraju 
-v}e  stoji  mjesto  -vije,  iemu  je  otpalo  i,  te  se  hes 
nega  pisalo  jednako  i  prosloga  vijeka  a  bez  daje 
promjene,  po  kojoj  medu  v  i  j  dolazi  1,  koje  se 
sa  j  sastavja  u  \.  Ti  (boze)  bogoctovja  davco.  M. 
Albert!  346.  Ki  govori  oficij  s  pomriom  i  bogo- 
§tovjem.  P.  Kadovcic,  nac.  311.  Mogu  uzrok  dati 
iiraa  bogostovja  nihovoga  slavnini  putom  od  raz- 
loga.  J.  Kavaiiin  244.  Razumi  se  pod  razlicnost 
od  bogostovja  da  nijo  dobro  rukovane  modu  Tur- 
fcinom  i  krstjaiikom.  A.  Kadcii,  bogosl.  477.  Ona 
dila  jesu  suprotivna  al  dobromu  nauku  al  viri  ka- 
tolicauskoj  al  uaredbi  pravoga  bogoStovja.  A.  d. 
Bella,  razgov.  250.  Stuj  ga  kako  bogostovja  sahra- 
niteja.  J.  Filipovic,  prip.  3,  vii.  Ovom  zavezom  mi- 
losrdnosti  stegnuti  bogu  jesmo;  odkle  isto  bogo- 
Stovje  ime  uze.  Tui'l.  blago  2,  26.  Bududi  bogo- 
Stovje  zavrzeno.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  89.  RazUkost 
od  bogostovja.  153.  S  himbenim  licumirstvom 
bogostovja  odgovori  mu.  Grgur  iz  Varesa  58.  Da 
svima  sluziti  budes  za  ogledalo  bogostovja.  I.  J.  P. 
Lucie,  bice  20.  Da  se  to  najbo}xQa  po  viri,  ufanu 
i  )ubavi  mozo  izvrsiti;  cemu  ostali  naueite)i  na- 
dodaju  kripost  bogostovja.  B.  Leakovic,  nauk  274. 

BOGOStOVNICA,  /.  mulior  deum  colons,  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku.  rijec  nepouzdana. 

BOGO&TOVNIK,  m.  deum  colons,  aamo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BOGOStOVNO,  adv.  vidi  kod  bogostovan. 

BOGOSTOVNOST,  bogostivnosti,  /.  roligio, 
pietas.  u  rjecnicima  Belinu  (religio,  pieta,  religio- 
siti,  divoziono  564")  i  Stulicevu  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Bogostovnost  jest  dar  liuha  svo- 
toga,  po  komu  biva  da  dobrovojno  i  lasno  za- 
grlimo,  sto  god  jo  na  slavu  i  posteile  bozje.  I.  Ve- 
likanovii,  upu6.  2,  36. 

BOGOStoVSKI,  adj.  religionis.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Nuz  koje  ispisaiie  bogostovsko 
kriposti  i  nezinih  dila  moie  se  reci  da  sve  ostalo 
kriposti  i  bogoslovske  i  dOoredne  na  I'lu  po  niki 
nacin  spadaju,  buduoi  da  sva  dila  i  jediiih  i  dru- 
gih  kriposti  na  to  tezo  da  so  po  I'lirna  bog  po- 
znaJG  i  stuje  kano  pocetak  i  svrha  sviju  stvari. 
B.  Leakovic,  nauk  469. 

B0G0St6vSTV0 ,  n.  dei  cultus,  roligio.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stuliievu 
(numinis  cultus).  GraJo  sami  sebi  jedno  bogo- 
stovstvo  na  I'lihov  nacin.  A.  d.  Bella,  razgov.  88. 
Bi  prikazano  bogu  ijadu  volova  s  velikim  vo- 
se}em  i  bogostovstvom.  A.  Kacid,  korab.  220. 
Sto  razumijos  po  razlicnu  bogoStovstvu ,  koje  jo 
aesta  zaprika  izmodu  razfiinajudih?  L  Velikanovid, 


\x\ml:.  2,  212.  Ako  molitve  ouo  niSta  no  imaju 
pravora  bogostovstvu  i  bogojubstvu  protivna.  269. 
Krivo  stovai'io,  pravoga  bogoStovstva  kriva  na- 
slidnica.  354.  BogoStovstvo  jest  takva  kripost,  po 
kojoj  so  prigibamo  na  urodno  i  podobno  stovai'io 
boiijo.  n.  Leakovic,  nauk  275.  Limedu  iudorodnih 
kriposti  prva  jost  bogostovstvo  ili  ti  svotovoz.  468. 

BOCJOTA.IALAG,  bogotdjaoca,  m.  qui  deum 
esse  nogat.  .samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  isporedi 
bogonijokalac. 

BOGGTA.IANE  ,  n.  atlioismus.  samo  u  rjeini- 
eima  VoUigijinu  i  Stulicevu. 

BOGUTOVA,  /.  imtok  u  Slavoniji  blizu  Ada- 
Sevaca.  Eogul.  Sav.  189. 

BOGOTVORAN,  bogotvorna,  adj.  a  deo  oreatus. 
od  xiii  vijeka.  Bogotvortnyje  ikony  obraza  ada- 
mova.  Domentijan"  298.  Molim  te,  Hriste ,  da 
htjebudes  dat  mi  srco  tvojo  bogotvomo.  D.  Mattei 
270. 

BOGOUBIJCA,  m.  qui  deum  oecidit.  xiv  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  samo  u  IJatiicicevu  (ima  i 
u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  Si  bogoubijoomt 
JudomL.  JVIon.  sorb.  192. 

BOGOUBOJSTVO,  n.  dei  occisio.  prosloga  vi- 
jeka. Da  bi  se  dostojo  prcstit  liima  bogoubojstvo. 
V.  M.  Gucoti6,  pohv.  215.  Da  bi  izmolio  odpu- 
Stefie  bogoubojstva.  D.  Mattei  107.  —  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  i  bogubojstvo :  Zudije  za 
osvetu  bratubojstva  i  zajedno  bogubojstva  iztirani 
su  iz  Zudijo.  I.  Velikanovii,  upud.  1,  44. 

BOGOUCOVJECENE,   n.  incarnatio.  prosloga 
vijeka.    Ovo  pomazane  Isukrsta  jest   ufiineno  po 
milosti  bogoucoviceiia.  A.  Kanizlic,  kam.  767.  Za-  » 
radi  ujeduioiia  naravi  bozje  s  covicanskom  ili  ti 
bogoucovicona.  I.  Velikanovii,  upuc.   1,  201. 

BOGOUCOVJECITI  SE,  bogoucivjofiim  so,  pf. 
incarnari.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  samo 
part,  praet.  pass.  Po  Isukrstu ,  kako  bogoucovi- 
cenu.  I.  Volikanovic?,  upuc.  1,  199.  Jerbo  je  Isu- 
krstovo  covifcanstvo  bogoufioviceno ,  to  je  ujodi- 
neno  bozanstvu.  1,  412.  u  istoga  pisca  na  jednom 
mjestu  moie  biti  grijeskom  ,bogucovjocen'.  2,  52. 

BOGOUPNO,  adv.  ufajuci  u  boga.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Ima  niki  zlameiia  odabrana 
na  zivot,  koja  ako  imas,  moies  bogoufno  drzati 
da  ti  od  obranih  josi.  P.  Knozevic,  osm.  159. 

BOGOUGODAN,  bogoiigodna,  adj.  deo  placens. 
dolazi  XIV  vijeka,  po  torn  ga  nema,  nego  se  istom 
na  kraju  prosloga  vijeka  opet  vraca ;  izmedu  rjei- 
nika u  Stuliceim  i  Danicicevu.  —  o  ie\adetu, 
radni  mu,  mislima,  molitvama:  Bogougodnomu 
jogo  potLstaniju.  Mon.  serb.  122.  Molitvami  bogo- 
ugodniihi  teht  svetiiht  roditejt.  136.  Pomyslt 
bogougodtni..  Danilo  172.  Bogougodno  dobrodje- 
teli.  D.  Obradovic,  ^iv.  71.  Bogougodni  kaluder. 
Nar.  prip.  vuk.  122.  —  adv.  bogougodno:  Zivedi 
pravedno    i   bogougodno.   D.  Obradovid,   irv.  85. 

BOGOUGODNICA,  /.  deo  placens.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BOGOUGODNIK,  m.  deo  placens.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BOGOUGODNO,  adv.  vidi  kod  bogougodan. 

BOGOUK,  m.  cujus  praoceptor  est  deus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (s  tumaienem  koje  je  stav- 
]eno).  rijec  nepouzdana. 

BOGOUMAN,  bogtSumna,  adj.  mente  divina 
praeditus.  xiu  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  Stuli- 
cevu rjeiniku  (ali  ti  t'lemu  iz  ruskoga).  Rogoumt- 
nomu  Sav§.  Domentijan"  45.  Ufiitela  bogoumt- 
naago.  80. 


^ 


BOGOUPASEN 


501 


BOGTjeOVJEeiTI  SE 


BOGOTJPAsEN,  adj.  a  deo  salvatus.  xiii  vi- 
jeka  ujednoga  pisca.  Bogoupasenuju  imi.  pastvu. 
Sava  4. 

BOGOV,  adj.  dei,  hozji.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  tt  Sttdicevu  (u  koji  je  uzeto  iz 
ruskoga)  i  u  Vukovti  (gdje  se  dodaje  da  xe  govori 
u  Grblii).  Odajte  stvari  cesarove  cesaru  a  bogove 
bogu.  Ziv.  is.  134.  Bogu  bogovo,  cesaru  cesarovo. 
Poslov.  dan.  7.  Tako  mi  bogova  doma !  Nar.  posl. 
vuk.  300.  Caru  oarsko,  bogu  bogovo.  V.  Bogisii, 
zbor.  508. 
BOGOVAC,  Bogovca,  m.  vidi  Bogovci. 
BOGOVARA,  /.  namastir  u  Srbiji  u  okrugu 
vafevskom.  Vuk,  rjec.  331'.  Glasnik  21,  19. 

BOGOVADAC,  BogAvadca,  m.  kaliider  iz  ma- 
nastira  Hogovade.  Pri  igumenu  Vasiliju  Petro- 
Ti6u  Bogovadcu.  Bad  1,  188. 

BOGOVANE,  n.  deum  esse,  isporedi  bogovati. 
od  prosloga  injeka  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  AV  bog  za  to  ne  pogiibi  bogovaiia.  V.  DoSen 
133.  Sto  je  gore  vragovai'ie  nego  }ndsko  bogo- 
vane.  80. 

BOGOVATI ,  bigujem ,  imp/,  deum  es.se.  od 
proiloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Stulicevu  (u 
koji  je  uzeto  iz  ruskoga)  i  u  Vukovu.  Akcenat  se 
mijena  kao  u  blagovati.  Hodi  (govori  hog)  isprid 
mene  ti'pit  muke  sve  paklene  i  ondi  ces  pribi- 
vati  dok  ja  budem  bogovati.  P.  Knezevi<^,  pisin.  13. 
Hotijiici  ('""/)  sam  bogovati.  A.  Kaci('',  korab.  3. 
Bog  boguje  (t.  j.  bog  sve  Oini  i  ureduje ,  a  judi 
su  nista).  Vuk,  rjec.  SSb.  Bog  boguje  da  davo 
tuguje.  Pjev.  crn.  236.  —  u  prencscnom  smislu 
0  ludma :  Misle  da  su  s  neba  spali  i  iia  svitu  da 
boguju ,  kad  im  drugi  prilaguju.  V.  Dosen  37. 
•  I  kad  tako  bogujete,  onda  slipo  vragnjete.  80. 
BOGOVCI,  B(jgovaca,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podzupaniji  karlovaikoj.  Pregled  28.  pim  ga  i 
jBogovec'.  Schem.  zagr.  1875.  94.  Akcenat  se  ne 
zna  za  cijelo,  moze  biti  i  Bogovci,  Bogovaca. 

BOGOVETNI,  adj.  govori  se  samo  meda  rije- 
cima  ,svaki  dan'  utvrdujuci  da  je  bas.waki:  svaki 
bogovetni  dan ,  kao  sto  se  govori  , svaki  u  boga 
dan',  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postaiiem  je  od 
adj.  bogov.  isporedi  bogovit. 

BOGOVIC ,  m.  prezime ,  po  ocii  kome  je  ime 
Bogo.  od  XIV  vijeka.  ^etop.  1847.  4,  .54.  Danicic 
1,  54.  Mon.  Croat.  316.  Schem.  zagr.  1875.  259. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  192. 

BdGOVle'I,  Bi5govi(^ri,  m.  pi  dva  sela  u  Her- 
cegovini  n  okrugu  mostarskom,  kotaru  focanskom. 
Statist.  111. 

BOGOVIDAC,  bogovica,  m.  deum  videns.  xiii 
i  xrv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Da- 
niiiievu.  Bogovidtci,  Mojsij.  Domentijan"  16.  Bo- 
govidtcu   Mojseju.    Glasnik   11,  190.    Danilo  171. 

BOGOVIDENE,  n.  visio  dei.  od  xiii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Belinu  (755^);  im.a  i  u 
Stulicevu  all  iz  ruskoga.  -de-  je  od  staroga  -de-, 
koje  se  isprva  pisalo,  a  poslije  mjesto  nega  jed- 
nako  do  kraja  prosloga  vijeka  -dje-.  i  -ne  je  od 
staroga.  -nije,  koje  se  taknder  najprije  jjw(//o,  a 
prosloga  je  vijeka  glasilo  i  pisalo  se  -lie  (-gne), 
prem  da  se  tada  pisalo  i  -nje.  Kt  vystnemu  bogo- 
videniju.  Bomentijan*  84.  Suprotiva  ocigledom 
,bogovidjenu'  Benediktovu.  I.  Dordic,  ben.  132.  Sto 
ino  istu  bogoslovci  za  blazenickoga  ,bogovidjena'  ? 
132.  Ofiigledno  ,bogovidjenje'.  I.  Velikanovii,  upuc. 
1,  414. 

1.  BOGOVINA,  /.  neke  zidine  blizii  rijeke  Zete 
u  Bjelopavlicima  u  Crnoj  Gori.  V.  l^iesevi^. 

2.  BOGO  VINA,  m..  1.  pirezime,  xv  vijeka  u  Po- 


}icima.  Jelovciii.,  Bogovina,  Zecici.  Stat.  po).  ark. 
5,  290.  —  2.  idolum.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka i  u  Stulicevu  rjecniku  (ali  u  nemu  iz  hre- 
vijara).  Pravoga  boga,  nu  pomijesana  s  kipim  i 
bogovinami.  ^iv.  is.  57.  Zabranio  da  se  i  tko  ne 
bude  zaklet  imenom  bogovina.  72.  Koje  (molitve) 
pogani  ciiiahu  svojijem  bogovinam.  76. 

BOGOVIT,  adj.  1.  vieinus  deo,  kao  hlazen.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  o  dusama  u  raju. 
Tu  s'  radnju  i  vesele  .  .  .  ufiiiene  bogovite.  J. 
Kavanin  513.  —  2.  vidi  bogovetni.  na  Rijeci: 
Svaki  bogoviti  dan.  F.  Pilepic.  i  u  Slavoniji: 
Nije  sala  cijeli  bogoviti  dan  prevradati  crnu  zemlu. 
M.  Stojanovid,  nar.  poslov.  230. 

BOGOV.IENCAN,  adj.  a  doo  coronatus.  xv  vi- 
jeka u  jednoga  pisca  i  u  Danieiceim  rjecniku. 
O  bogovencanne.  Glasnik  11,  53. 

BOGOVO;^A,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  hlizu 
Sluna.  Schem.  segn.  1871.  59.  Eazdje).  9. 

BOGOVSKI,  adj.  quod  ad  deos  spectat.  «<  na-se 
vrijcme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Ovo 
je  bogovsko  pice.  M.  £).  Milidevid,  des.  par.  23. 
BOGOZAEAN,  biigoz&ma,  adj.  diyinitus  splen- 
dens.  XIII  vijeka  u  jednoga  2>isca.  Cedu  svojemu 
bogozartnomu  Save.  Domentijan''  175.  Vt  Sirote 
veselija  bogozarfenj-je  duse  svojeje.  305. 

BOGOZBORAN,  bogozborna,  adj.  congrega- 
tionis  a  deo  institutae.  u  jednoga  pisca  xiii  vi- 
jeka, a  tada  je  bilo  st  mjesto  z  pred  b.  Bogo- 
sfcbortnoje  trtitstvo  sttvorise.  Domentijan"  103. 
194. 

BOGOZLAMENIT,  adj.  qui  deum  repraesentat. 
samo  u  Stulicevu.  rjecniku  (s  tumacenem  koje  je 
.stavfeno),  gdje  ima  i  adv.  bogozlamenito  i  bogo- 
zlamenitost. 

BOGOZNANE,  n.  cognitio  dei.  prosloga  vijeka 
H  jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku  Svrseno 
bogoznaiie.  I.  Dordic,  salt.  xix. 

BOGOZRACAN,  bogozrafna,  adj.  divinitus 
splendens.  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu.  Ott  nejeJe  (sv.  trojice)  procvttose 
vsemt  ventci  bogozracnyi  mirno  zivustimL  st  ve- 
roju  na  zem|i.  Mon.  serb.  136.  — •  Adv.  bogo- 
zracno:  Jako  dva  svetila  bogozrafitno  sijajusta. 
Danicid  3,  557. 

BOGOZVAN,  adj.  a  deo  vocatus.  xiii  vijeka. 
Ceda  bogozvanaja.  Domentijan^  234. 

BOGOZVANIK,  m.  a  deo  vocatus.  xm  vijeka. 
Sij  bogozvanikt  .svetyj.  Domentijan^  82.  178. 

BOGOZVANE,  n.  dei  vocatus.  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Damiiicevu.  Kb  bogozva- 
niju  nastavTiiki,.  Domentijan''  75. 

BOGOZIV,  adj.  religiosus.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  jmca  u  rjecnicima  Belinu  (chi  vive  con 
dio,  religiosus  7721))  i  u  Stulicevu  (qui  in  divina 
contemplatione  semper  versatur)  u  piomenutoga 
pisca  dolazi  samo  o  miru,  u  kome  tko  bogu  zivi : 
XJ  liemu  zamjernijem  nacinom  sadruzi  se  i  za- 
grli  s  mirom  bogozivijem  svetobojno  razmirje. 
I.  Dordic,  ben.  94. 

BOGOZIVAC ,  bogozivca ,  m.  religiosus.  samo 
u  rjecnicima  Belinu  (772*')  i  Stulicevu.  i.sporedi 
bogoziv. 

BOGS-  gledaj  boks-. 

BOGS-  gledaj  boks-. 

BOGT-  gledaj  bokt-. 

BOGUBOJSTVO,  vidi  kod  bogoubojstvo. 

BOGUCOVJECITI  SE,  vidi  kod  l.ogoucovje- 
citi  se. 


BOGUOODAN 


502 


ROI 


BOGITOODAN ,  bogugndiia,  adj.  vidi  bogo- 
uffodaii.  u  Jctlnoga  jtisca  pruiUxja  rijeka  i  u  Stu- 
liietHi  rjcviiiku.  Cistoni  i  IjofjuKoilinnii  lubavi. 
T.  Ivanovii  78. 

BOGUJ,  m.  imc  nittsku.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  llu. 

BOGUJFA'AC,  Bi)gHJ("vca,  m.    vidi  Bogujevci. 

BOGUJKVCI,  Bugujcvficil,  m.  pi.  selo  u  Srhiji 
u  okrugii  tnpliikom.  Vise  sola  Bogujovaca.  Ota^b. 
4,  502.  5,  i)l.  mjcitani  govore :  Bogi'ijevoi.  pihi  ga 
grijeikom  i  Bogiijcvac.  Sr.  Nov.  1879.  17(j. 

BOGULIO,  m.  prezimc.  xiv  vijeka.  Rajko  Bo- 
gulidb.  Glasnik  a.  12,  22.  90. 

BOGULIN,  m.  ime  muiko.  xiv  i  xv  vijeka. 
Glasnik  ii.  12,  20.  38.  39.  Spom.  sr.  1,  79.  Daiii- 
6ic  1,  GO. 

BOGIJLINOV,  adj.  sto  pripada  Bogulirm.  Bo- 
gulinovt  jiristavt.  Spom.  sr.  1,  79.  DaiiiCifi  1,  60. 

BOGir^UBIV,  adj.  doi  amans.  xiv  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  it  JJanicicevu.  isporedi  bogo- 
Jubiv.  Bogujubivoj  go.spodi.  Spom.  sr.  1,  17. 

BOGUMATI,  bogumatere,  /.  vidi  bogomati. 
xni  vijeka.  Bogumatori.  Sava,  tip.  liil.  glasn. 
24,  197.    tip.  stud,  glasn.  40,  154.    Mon.  serb.  15. 

BOGIJMIO,  bogiimila,  adj.  vidi  bogomio.  pro- 
sloga  vijeka  Gor'  s  pameti  boguiuilom  kusajuci 
slas  prisvetii.  A.  Vita}i6,  ost.  157.  Crkva  bogu- 
mila.  J.  Kavaiiin  321.  Vrijedne,  kreposne  i  bogu- 
mile.  I.  Dordic,  mand.  viii. 

1.  BOGUN,  m.  ime  miisko.  hyp.  od  Bogo  (Bo- 
gosav).  XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  33.  39.  80  Moii. 
ragus.  1,  142. 

2.  BOGUN,  boguna,  m.  u  jednoj  poslovici  pro- 
sloga  vijeka  moze  biti  isto  sto  i  bagun.  Servam 
za  bogiiua.  Poslov.  dan.  110. 

BOGUNOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  po 
oeu  Bogunu.  Boca  45. 

BOGUEODICA,  /.  vidi  bogorodica.  xiv  vijeka, 
ismedu  rjecnika  samo  u  ffanieicevu.  Odt  preciste 
bogui-odice.  Mon.  serb.  219. 

BOGIISIN,  m.  ime  muiko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  28.  30. 

BOGUT,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka  Glasnik  ii. 
12,  9.  41.  76.  S.  Novakovic,  pom.  44.  isporedi  Bo- 
gutovic,  Eogutovae. 

BOGUTA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  28.  91.  isporedi  Bogutid. 

BOGUTIC,  m.  jirezime,  pto  ocu  Boguti.  xvi  vi- 
jeka. .Turaj  Bogutic.  Mon.  Croat.  281. 

BOGUTOV,  adj.  sto  pripada  Bogutu.  MiHca 
Bogutova.  Sr.  Nov.  1878.  23. 

BOGUTOV  AC,  Bogutovca,  m.  selo  ii  Srhiji  u 
okrugu  cacanskom.  K.  Jovanovid,  rec.  169. 

BOGUTOVACid,  adj.  sto  pripada  selu  Bogu- 
tovcu.  Opstina  bogutovacka.  K.  Jovanovic,  rec. 
169. 

BOGUTOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bogutu.  od 
XIV  vijeka.  Bogoje  Bogutovic.  Glasnik  ii.  12,  60. 
115.  1.32.  Mon.  sorb.  97.  Danicid  1,  GO.  i  sada  ivia 
to  prezime  u  Srhiji.  ^.  Kovacevic. 

BOGUTOVO  SELO,  n.  selo  u  Bo.mi  u  okrugu 
zvornickom,  kotaru  hijfjinskom.  Statist.  85.  M. 
Ruzicid. 

BOGUVIDIG,  rii.  prezime.  xv  vijeka.  Od  Ea- 
doslava  Boguvidica.  Slovinac  1878.  143. 

BOGUVJETAN,  boguvjetna,  adj.  votivns,  hogu 
namijenen.  u  jednoga  ptisca  prosloga  vijeka.  ispo- 
redi uvjetan.  Najplemenitija  je  ona  zabava  bogu- 


vjetna, u  kojoj  se  zatjoru  i  usta  jiicka  i  |iicka 
pamet.  A.  Kalic  518. 

B0(iU7,IV,  m.  ime  musko.  Glasnik  ii.  12,  19.  87. 

BO]  I A  NCI,  bobauaofl,  m.  pi.  vidi  buganca,  od 
koje  su  i  jiostali  jjrovnijenivH  glasove.  u  hrvat- 
skom  immorju. 

B()irON('IC,  m.  prezime.  xv  vijeka.  Matij  Bo- 
honi.cidi..  Mon.  croat.  90. 

BOHOKICANIN,  m.  iovjek  iz  Bohoriia  (vidi 
Bohori('i).  Jinhoridano.  Gla.snik  ii.  12,  75. 

BOHORll'lI,  m.  pi.  zaselak  selu  I^juholicima 
blizu  Jiccana  xiv  i  xv  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  8. 
Mon.  sorb.  93.  265.  Danicid  1,  G8. 

BOHORIN ,  m.  neko  mjcito  blizu  Prilipa  xiv 
vijeka.  Stasi.  vi.  BoliorinO.  Glasnik  11,  132.  13,  376. 
nominativu  nema  potvrde. 

BOHUEANIN,  m.  bomo  imbeoillus,  iovjek  slaha 
razuma.  u  jednoga  plica  xvi  vijeka  kao  da  je  to. 
Postana  ncznana:  moze  hili  od  tal.  bocco  (istoga 
znacena),  .sr.  lat.  bocones  (stulti,  rustici).  Naj- 
kradi  i  najstanovitiji  put,  po  kom  svak  tko  hoce, 
dobro  da  sasma  neknizan,  priprost  i  bohuranin, 
mo2e  na  izvrsnos  .  .  pridi,  no  imajudi  potrebu  od 
tolike  tancine  od  pameti  ni  ostrosti  od  razumka, 
jest  ovo  vrudo  pozejenje.  B.  Gradid,  duh.  63. 

BOIMIJA,  /.  kraj  u  Macedoniji  na  Vardaru 
blizu  grada  Strumice.  xiv  vijeka.  Crtkovt  sv. 
Georgija  u  Boimiji.  Glasnik  24,  235.  236.  253. 

1.  BOJ,  boja,  m.  pugna,  proelium,  bellum,  vor- 
beratio,  verbera.  —  Akcenat  kaki  je  u  gen.  sing, 
taki  je  u  svijem,  oblicima  osim.  ace.  sing,  jcdna- 
koga  s  nom.  i  osim  gen.  pi.,  koji  kad  je  hez  -ev, 
tada  glasi  boja;  u  cijcloj  mnozini  kad  ima  -ev 
mijcna  se  akcenat:  bojevi;  tada  su  u  gen.  pi.  ' 
jos  oha  zadna  sloga  duga:  bojeva.  —  Dolazi  od 
xiv  vijeka,  i  n  svijem  rjecnicima:  u  Vrancicevu: 
pugna,  proelium,  certameu,  dimicatio ,  duellum, 
bellum;  u  Mikajinu:  proelium,  pugna,  conflietus, 
conilictio,  bellum,  certamen;  u  Belinu:  proelium 
(3051'),  pugna  (305b) ,  congressus  (785'') ,  bellum 
(364'');  u  Bjelostijencevu :  dimicatio,  conilictio, 
certamen,  conflietus,  pugna,  bellum,  proelium, 
belli  contentio;  u  Jambresicevu :  certamen,  con- 
flietus, proelium,  pugna,  dimicatio;  u  Voltigijinu : 
krieg;  u  Stuiiievu:  pugna,  certamen,  conflietus, 
bellum,  proelium;  u  Vukovu:  pugna,  verbera;  u 
Danicicevu:  pugna.  —  I'ostanein  od  biti  (bijem). 
1.  hoj  koji  postaje  kad  se  yohiju  dvije  vojske: 
a)  u  opce:  Sto  namt  posluzise  virtno  i  srtdicano, 
najUse  u  turackihi.  bojiht,  ne  stedede  svojiht 
glavt  za  nasi,.  Mon.  serb.  226.  Boj  zastupni  v  poji 
krbavskom.  Mon.  croat.  155.  Stvari  ke  su  za  boj 
potribne.  208.  Zvouo  od  boja  pocese  zvoniti.  Zbor. 
76.  Koga  godi  Macedonaue  na  boju  uhite ,  vsa- 
komu  glavu  odsiku.  Aleksand.  jag.  sta^rin.  3,  259. 
Tko  je  bil  na  boju,  on  se  zna  vladat.  S.  Mencetid 
330.  ICrjepki  bog  od  boja.  M.  Drzid  37.  Cas  ne- 
umrlu  tvoji  djedi  u  boju  vrlu  dobivahu  nedobitni. 
I.  Gundulid  277.  11'  na  domu,  il'  na  boju,  svijem 
sudeuo  umrijeti  je.  571.  Svi  su  izbrani  vitezovi, 
neprijatejski  strah  u  boju.  444.  I  pozno  si  i  vidio 
sred  krvava  juta  boja,  koli  je  teska  sila  svoja. 
308.  Usred  boja  nosmijena  kra)evid  se  gleda  prvi. 
445.  Sred  boja  prika  tvili  junaka  krepos  gleda. 
448.  Sred  krvava  da  Ii  boja  sab|a  vasa,  sab]a 
moja  zivot  mi  je  obranila?  .565.  Sa  svijem  je 
nedostojno  prije  raspasati  pas  od  boja,  nego  Ii 
pade  dobitcanoniu  protivstina  Vjojeva.  M.  Divko- 
vid,  bes.  22G.  Gdi  jesu  vojske  i  boji.  P.  Posi- 
lovid ,  cvijet  182.  Nokrjepka  je  srjoda  u  bojih. 
J.  Kavanin  287.  Krjepko  staste  svi  u  boju.  423. 
Koji   se   uzimaju   za   boj ,   potribno  je   da  imaju 


BOJ 


503 


BOJ 


ko  bi  ih  naucio  i  nvizbao  u  naoinu  od   boja.   A. 
Kadcic,   bogosl.  141.   Koiia   rdava  i  nevridna  za 
boj.  285.    Bjese    u    boju    f>rtlo    I'azbio   Filistee.    I. 
Dordi6,  salt.  x.    Na   boju    udriti  se  s  neprijateji. 
F.  Lastrii,  svet.  7.  Nejiriateji  padali  bi  ii  boju  na 
tisuce.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  197.  Vrsna  i  kriposna 
u  boju  viteza.    A.  Kaiiizlic ,   kam.  2.    Koja  su  za 
zestoki  boj  potribna.  815.  Ako  u  kojoj  stvari  imas 
dio  kako  u  boju  i  vojevaiiu.  M.  Zoricii'-,  osiu.  131. 
Koji   ubijaju   u   boju.    .7.  Matovic  378.    Kako   se 
ovaj  u  boju  vladai*  M.  A.  Ite}kovic,  sabr.  31.  Ne 
nasavsi   nikoga ,    ko  bi  mu  na  put  izasa .   pi'iuze 
sva  mista  brez  boja.  A.  Kacic,  razgov.  20.  Dade 
Jure   od   boja   zlameiio.  91.    Sedam   stotina  ufati 
od  boja  koeija.  A.  Kari6,  korab.  195.  Ako  bi  ro- 
diteji   od   ovi  sinova   bili   zarobjeni   na   pravomu 
boju.    M.  Dobretic,  bogosl.  36.   I  na  kone  sta\dti 
sto  je  bojxi  od  potrebo.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  19. 
Od  zalosna  boja  kosovskoga.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  72. 
Dosta  bilo  boja  po  krajina.  3,  211.    Koji   boja  ni 
videli  nisu.  2,  314.    Od   kako   smo   boja  pozejeli. 
4,  398.  Dogat  mi  je  boja  pozejeo.  4,  230.  Ja  sam 
doru  boju  naucio.  3,  893.  Vest  je  dora  boju  i  mej- 
danu.  3,  394.  Tu  se  dogat  boju  o.sjetio.  4,  229.  A 
Jug  ti  je,  gospo,  pogiiiuo  u  pocetku,  u  boju  pr- 
vome.  2,  294.  Otkud  tebe  ova  britka  sablaV  ili  si 
je  za  blago  kupio?  ili  si  je  u  boju  dobioV  2,  .343. 
Ako  1'   koji    u   boju   pogine.  4,  184.    I   daj   mene 
sabju  postalicu,  nevadenu  trideset  godina,  neva- 
denu    na   boj    nenosenu.    2,  322.    Oruzje    sam   na 
boju  dobio.  3,  427.    A   ti   zovi  dva  Jaksina  sina, 
jer  su,  sine,  na  boju  junairi.  2,  580.  Sve  istui-i  od 
boja    toijovc.   2,  607.    I   on    uze   od   boja   oruzje. 
4,  159.   Moskovi  su  od  boja  junaci.  2,  480.   Kola- 
sinci  s'  od  boja  junaci.  4,  398.  Nakora  boja  kop- 
}em  u  true.  Nar.  posl.  vuk.  188.  Boj  na  Loznici. 
Vuk,  nar.  pjes.  4,  238.  Boj  na  Misai-u.  4,  203.  One 
su  im  u  vrijeme  boja  drzale  kone.  Vuk,  dan.  2,  95. 
No  su  boji  i  strasna  kreseva.  P.  Petrovio,  Seep.  75. 
—  b)  boj  ciniti  i  uciniti,  u  atarije  vrijeme  i  stvo- 
riti:  xiv — xvii  vijeka  stvoriti  (vidi  i  2^od  5):   Na 
tomt    poji    mnozi   oti.    drevhniiht    can.   strasnyje 
bojeve    niezdu    soboju    sttvorise.    Danilo  180.    Bo 
ta  boj  storen  na  svetoga  Fabijana.  Mon.  croat.  94. 
Jovetov  oni  boj,  u  Flegri  ki  stvori.  H.  Lucie  284. 
Slavni  boj  stvorimo.  P.  Vitezovic,  odi].  34.  —  od 
XVI   vijeka    obicnije    ciniti    i   uciniti ;    Filip    boje 
ucinil   bisc  mnogo.   Aleksand.  jag.  starin.  3,  225- 
Ter   odi   tej   smece   cinite  i  boje.    N.  Najeskovic 
1,  229.  Pravedno  je  li  toj  da  vi  sad  cinite  u  mirnu 
mjcstu  boj?  1,231.   Kada  li,  gdi  li  so  za  ku  boj 
ucini?  H.  Lucie  197.  Had  koje  eiiiec  boj  .  .  .  pri- 
krati  zivot  svoj.   D.  Eai'una  12''.    U  naprij'cd  boj 
smioni  od  koristi  nije    nikomu,    da  nu  od  rasjia, 
najlise  oni  ki  se  cini  na  svom  domu.  I.  Guudulic 
454.  Bi  ucinen  boj  vol  leak  na  uebu.  M.  Orbin  7. 
Va|a  da  ne  cine   boja   nepravodna.   A.  Baeic  96. 
Da  se  toliki  bojevi  uciniso.  F.  Lastric,  test.  354. 
Ucini   mnoge   boje.    A.   Kacic,   korab.  312.    Mo- 
zemo  li  boja  uciniti?  Nar.  pjes.  vuk.  3,  195.   Boj 
cinise  puno  i  za  mlogo.  4,  172.  Boj  cinise  tri  bi- 
jela   dana.  4,  244.   vidi  jos  pod  x.  i  ij.  —  c)  boj 
biti,   «<  jedtioga  pisca  i  bojevati,  prije  i  rvati  i 
tepsti:  XVI  vijeka  u  jednogn  pisca  boj  rvati:  Toj  li 
hoc'  rvaf  boj,  ohaj  se  krjeposnijeli.  N.  Najeskovic 
1,  334.    XVII   vijeka  u  jednoga  pisca   boj    tepsti: 
Celo    celora   boj    tepihu.    I.    Zanotti,    en.  2,  6.  — 
boj    bojevati    u  jednoga   pnsca   proUoga    vijeka: 
Srecno  s  Grci   boj    bojiijuci.   J.  Kavanin  254    — 
najobicnije   boj   biti   od   xvi   vijekn :    Clovjek  taj 
s  nebes  od  zgara  poslan  bi,  iz  dalek  ter  kaze  da 
ce  sad  boj  biti ;    kreposti  sve  nase   zanian  ce  tuj 
biti.  M.  Vetrauic  2,  200.  Bijuci  boj.  M.  Bunic  96. 
Boj  biti,  eonfligere.  Vrancic  22.  Vitezovi  koji  boj 


biju  i  vojske  vojuju.  M.  Divkovi6,  bes.  84.  Samim 
srcba  vitezovom  potijebna  je,  kad  boj  biju.  .1. 
Kavanin  57.  Boj  bije,  kad  je  trijeba.  I.  Dordic, 
salt.  221.  Za  sto  se  ne  bi  boj  bio?  J.  Filipovic 
1,  390.  Kada  boj  bijau.  D.  Rapic  324.  Poginu  u 
vojsei  bijuci  boj.  F.  Radman  7.  Ki-iposno  boj  ne 
bije.  V.  Dosen  244.  Boj  da  biju,  o  mii-u  ne  rade. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  70.  Boj  se  bije,  krv  se  proli- 
jeva.  4,  116.  Boj  ne  bije  svijetlo  oruzje  vec  boj 
bije  srce  od  junaka.  Nar.  posl.  vuk.  21.  Ludi  boj 
biju,  a  mudi'i  vino  piju.  171.  vidi  jos  pod  x.  i  y. 

—  d)  biti  se  boja,  iibiti  se  boja,  bojem  se  ubiti 
ili  udariti :  Da  se  bije  boja  svekoliko.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  114.  31G.  Ubise  se  boja  niz  Kopije.  4,  124. 
Ubise  so  bojem  niz  Rudine.  4,  59.  Tud  se  vojske 
bojem  udarise.  Pjevan.  25.  —  e)  boj  pofeti,  za- 
(5eti,  zapoceti :  Pocese  boj.  !^etop.  dukl.  crn6.  3. 
Boj  zaceti.  Mikaja  23^.  U  ime  liegovo  boj  su  za- 
pofeli.  A.  J.  Knezovic  266.  —  f)  otvoriti  boj : 
Odluci  da  otvori  boj  visi'iimo  bogovome.  I.  Gun- 
dulic  65.  Ne  ktivsi  boj  otvoriti.  I.  ZaniSic  47.  — 
g)  boj  zavrci,  zametnuti :  Koji  bi  kra}  botio  poci 
zavrci  boj.  N.  Eanina209i'.  Ink.  14,  31.  Kad  niknu 
smeda  i  bogdanski  boj  zavrze.  I.  Gundulic  464. 
Od  sebe  im  iti  ne  da,  boj  zavr-g'o  da  se  ne  bi. 
J.  Palmotic,  dubr.  355.  Boj  po  malo  zamece  se. 
361.  Na  misto  zametnuti  boj ,  sustavise  rasrzbe. 
A.  d.  Kosta  2,  17.  Jer  Katicu  milo  ne  bijase  boj 
zametat'  u  zomli  neznanoj.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  181. 
Zestokoga   boja  zamotuuse.  4,  319.   vidi  i  pod  ij. 

—  h)  boj  zadrijeti ,  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
(isporedi  pod  2.  zarvati  boj):  Da  se  zli  boj  ne 
zadere.  J.  Palmotic,  dubr,  356.  —  i)  boj  zadjesti : 
Onada  se  boja  zadenulo,  ubise  se  prahom  i  olo- 
vom.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  109.  Kad  so  zadene  boj. 
S.  !^ubisa,  prip.  166.  —  k)  boj  uzbuditi ,  «  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka:  Cjec  mene  bi  uzbu- 
dilo  muostvo  sluga  boj  ogiieui.  A.  Vita}ic,  ostan. 
155.  —  I)  moze  boj  postati,  ti  jednoga  pisca  i 
roditi  se:  U  vremena  njegda  stara  boj  veliki  oni 
posta  od  Pompea  do  Cesara,  svemu  svijetu  stetan 
dosta.  I.  Gundulic  371.  Stoprv  gnjevni  boj  se 
rodi.  ,T.  Palmotic,  dubr. *205.  —  m)  moze  so  boj 
sastati  Hi  stati  se,  kao  sto  se  sastajii  koji  se  po- 
bijii  (isporedi  da(e  pod  p.  boj  razdvojiti) :  ii  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka:  Ter  ce  sva  trava  od  ravne 
pojano  ogreznut  krvava,  gdi  se  boj  sastaiie.  M. 
Vetranic  1,  85.  Hoco  bit  jad  i  cemer  pri}uti  .  .  . 
gdi  ce  taj  stat  se  boj.  1,  86.  —  n)  boj  svi-siti : 
Nemili  boj  svrsiti.  J.  Palmotic,  dubr.  363.  — 
o)  boj  ustaviti:  Boj  zestoki  ustavise.  J.  Palmotli, 
dubr.  204.  Ako  pode  glavarima  za  rukom  usta- 
viti boj  tri  dana.  S.  l^ubisa,  prip.  119.  —  pi)  boj 
razvrci,  raskinuti,  razdvojiti :  Djovicki  se  boj  raz- 
vi'ze.  I.  Gundulic  347.  S  BrdauLma  boja  raski- 
dose.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  410.  I  na  tome  boja  raz- 
dvojise.  4,  122.  —  i])  boj  imati  kao  biti  se,  boj 
primiti  kao  2»istiii  se  u  boj  kad  ga  drtiga  strana 
samece:  S  nimi  ima  boje  prike.  I.  Gundulic  451. 
Ako  ne  ce  imat  boje,  vladu  ima  ostaviti.  J.  Ka- 
vaiiin  346.  Tada  nasi  boj  primise ,  i  braiiit  se 
odluPise.  I.  A.  Nenadic,  sam.  13.  vidi  jos  pod  y. 
—  r)  dobiti  boj,  nadvladati  u  boju,  tako  i  stje- 
cati  boje:  Smili  stvori  zlovojan  u  tuzi,  kad  skusi 
da  nemu  dobise  boj  druzi.  D.  Raiiina  95.  Ki  god 
dobude  od  sinov  mojijeh  boj ,  sve  s  placa  bude 
meni  toj.  M.  Bunic  9.  Oua  dobi  boj.  O.  Mazi- 
bradic.  125.  Stjecat'  on  yjeruje  sve  kolike  srecne 
boje.  I.  Gundulid  541.  Sestina  ili  s  prva  bjese, 
tijem  mogaso  boj  dobiti.  J.  Palmotic,  dubi'.  104. 
Bivsi  se  svrsio  i  pridobio  boj.  I.  Drzic,  nauk 
gond.  213.  —  s)  na  boj  sprav]ati,  opremati  sebe 
ili  drugoga :  Kad  se  na  boj  s  nim  spravjala.  I. 
(xuuduUd  419.  Sinod  mi  je  s  puta  dosa',  a  sjutra 


BOJ 


504 


BOJ 


so  na  boj  sin-av]a.  Nar.  jijos.  vuk.  I,  lilt.  Opioma 
so  iia  boj  iia  Kosovo  2,  TiOil.  Jor  Srbiiio  na  boj 
opromaso.  1,  1(5(5.  —  <)  na  boj  Hi  u  boj  iii ,  diii 
se,  skofiti,  poteziti  so,  iistati,  stati  itd.:  Na  boj 
ide  svak  ]iod  sihi.  I.  Gundulii  290.  Na  boj  s  dva 
krat  stotin  tri  sta  bio  jo  doS'o  vojovoda.  334. 
Supro6  Turcim  na  boj  tozki  s  ornzjom  so  dizo 
ureda.  331).  Kad  vojiijo  kia|,  i  oni  trijelji  na  boj 
da  nstanu.  4«11.  Car  na  jodnom  caratva  kraju  kad 
s  oruXjom  na  boj  skato,  strano  mu  ino  poiivaju. 
453.  Na  boj  srnu  svi  kolici.  J.  Palmotift ,  (hibr. 
3G(i.  Costo  hodo  na  bojovo  dalok  tamo.  N.  Na- 
JoSkovic  1,  !()(>.  Voi;  J  I'lim  u  l)oj.  D.  Kanina  12. 
S  onoin  malom  druf,bom  izido  na  boj.  M.  Div- 
kovi6,  bes.  511.  Kad  godi  su  na  boj  ishodili.  I.  T. 
Mrnavi(^,  osm.  93.  Na  boj  isliodi.  D.  Barakovi6, 
jar.  54.  Ki  za  slavu  na  boj  bode.  I.  Kanavelif, 
iv.  88.  Na  boj  vratite  se.  176.  Neka  no  gredu 
s  liinii  u  6etu  ali  na  boj.  M.  Bijankovi6  107.  Koji 
grode  na  boj.  A.  Vitajifi,  ist.  514.  Skoniti  hra- 
breno  na  boj.  524.  Kad  vojnik  ima  unit  u  boj. 
I.  Grlifcii  14(5.  Potezi  se  na  boj  sveti.  J.  Kavai'iin 
270.  Kra}  s  gospodom  na  boj  lete.  289.  Da  u  boj 
no  gre§  svaki  danak.  4ti8.  Tko  da  sa  mnom  po- 
digne  so  pro6  zlotvorniku?  tko  da  na  boj  stane? 
I.  DordiA,  salt.  323.  Vojnici,  kad  gredu  na  boj. 
H.  Bonafic  90.  Slobodno  na  boj  izade.  .T.  Fili- 
poviA  1,  114.  Koji  bijase  na  boj  izasao.  F.  Lastri6, 
test  183.  Bojnik,  koji  ide  na  pravedni  boj.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  104.  Turci  kada  na  boj  stignn. 
V.  Doson  184.  Da  ue  ides  na  boj  na  Kosovo. 
Nar.  pjes.  viik.  2,  290.  Ko  ne  dodo  na  boj  na 
Kosovo,  od  ruko  mu  nista  ne  rodilo !  2,  310.  Do 
podno  te  u  boj  dolaziti.  4,  375.  Ko  u  boj  no  ide 
taj  ne  gine.  Nar.  posl.  vuk.  158.  vidi  i  dale  pod  y. 
—  u)  udariti  na  boj,  hao  uci  u  boj,  pohiti  se: 
Vojnici  koji  imadu  doisto  na  boj  iidai-iti.  M.  Do- 
bretic  164.  Koji  voli  na  boj  udariti  nogo  piti  ze- 
zenu  rakiju.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  193.  Al'  je  muka 
na  boj  udariti.  4,  254.  I  pripasa  sve  sretno  oruzje, 
sa  kojim  je  na  boj  udarao  i  zdravo  se  natrag 
I50vra6ao.  4,  299.  —  v)  s  boja  .se  vratiti :  Vojvodu, 
kad  bi  se  s  boja  •STatio,  s  tolikim  posteiiom  do- 
cekujuci  proslavjahu.  F.  Lastrii,  test.  223.  — 
.r^  obje  strane  koje  su  u  hoju,  koje  se  hiju,  mogu 
biti  izrecene  u  instr.  s  prijedl.  medu:  Strasnyje 
bojeve  mezdu  soboju  sttvorise.  Dauilo  180.  Po- 
ceSe  boj  meu  sobom.  !^etop.  duk}.  erne.  3.  Medu 
sobom  boj  bijahu.  D.  Palmotic,  christ.  488.  Med 
sobom  boja  bijahu.  F.  Glavini6,  cvit.  138.  TJcini 
se  boj  medu  liima  veLLk.  F.  Lastric,  test.  18.  — 
y)  jedna  od  obijii  strana  koje  su  u  boju,  koje  se 
biju,  ■maze  bitiizrecena:  aa)  u  instr.  s  prijedl.  s: 
Vt  tozde  leto  boj  bystt  despotu  si,  Durdemb  i 
s  Turci.  !^etop.  saf.  75.  Noma  danas  boja  sa  Tiu-- 
cima.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  169.  Boj  Crnogoraoa 
s  Mahmut-pasom.  4,  68.  Boj  Moracana  s  Tur- 
cima.  375.  (vidi  i  dale),  ciniti  boj:  Ki-aj  ne  oini 
vojske  ni  boja  s  onijemi,  koji  mu  su  podlozni. 
M.  Divkovic,  bes.  263.  C5ini  .s  Ugri  boje.  J.  Ka- 
vanin  229.  Sa  mnom  boja  uciniti  ne  ce§.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  80.  biti  boj :  Neka  boj  s  nim  bijemo. 
Mon.  Croat.  217.  Da  z  bozjim  pukom  svim  boj 
bije.  M.  Marulic  21.  Boj  su  bili  s  liimi  Hrvati. 
245.  S  neprijatejim  da  boj  bije.  I.  Gundulic  293. 
S  poglavicom  smrti  imai5e  boj  biti.  I.  Bandulavii 
79.  Ke  su  u  stara  vrimena  boj  bile  s  |udi.  I.  Ar- 
molusii  38.  S  Turci  biju6i  boj.  B.  Krnarutic  6. 
Gore  bismo  s  I'lim  boj  |uti.  D.  Palmotic,  christ.  17. 
Boj  bije  s  Judmi  golemim.  S.  Margitic,  ispov.  35. 
Tezak  boj  sa  svima  on  bio  je  liegda  s  riima.  J. 
Kavanin  275.  Da  boj  bijemo  s  neprijateji.  J.  Ba- 
novac,  pred.  52.  Sin  lie  boj  bi  s  neprijateji.  F. 
Lastric,   test.  184.    Kad   boj    juti  s  Kimom  bise. 


V.  DoSon  134.  Koji  s  Turkom  znado  boja  biti. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  53.  boj  bojevati,  ujednoya  pixc.a 
(isporedi  i  pod  s.  vojovati  boj) :  Src6no  i  s  Grci 
boj  bojiijui";.  J.  Kavanin  254.  boj  zametnuti:  I 
s  Crncinia  boja  zamotnuso.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  123. 
imati  boj :  S  liinii  ima  boju  priko.  I.  Gnnduli6  451. 
Ininde  boj  .fosuo  s  pet  kraja.  F.  La-stri/',  tost.  123. 
poci  na  boj:  Kra|  hotoci  pojti  na  boj  s  drugim 
krajom.  1.  Bandulavii  207.  —  bb)  u  dat.  s  prijedl. 
])rotiv,  suprot,  suprod:  ciniti  boj:  Protiva  nima 
boj  tiniti.  A.  Kadid,  korab.  131.  Da  nisi  einio 
rat  i  boj  nepravodno  protiva  drugomu.  M.  Do- 
brotid  200.  boj  biti:  Boj  do  biti  j)rotiva  tobi  i  ne 
do  to  primodi.  I.  Bandulavid  223.  Kako  do  pro- 
tiva svitu  boj  biti,  gradove  sai^igati.  ,T.  Banovac, 
razg.  139.  Boj  bijudi  Cir  suprot  kra|u  od  Armo- 
nije.  F.  Lastrid,  test.  165.  boj  zavrci:  Koji  bi 
kralj  hotio  podi  zavrdi  boj  suprod  drugomu  kra)u. 
N.  Raiiina  209b.  juk.  14,  31.  izaci  na  boj:  Bududi 
izaSli  na  boj  suprot  liemu.  F.  Lastrid,  test.  ad.  12. 
Izad  na  boj  protiva  Turkom.  J.  Filipovid  1,  114. 

2.  boj  koji  biva  kad  se  dva  cefadeta  (sama  Hi 
joH  s  kojim)  biju  medu  sobotn  da  jedno  drugo  Hi 
ubije  Hi  nadvlada.  ostalo  sve  moze  biti  kao  na- 
prijed  pod'  1.  i  taki  se  boj  mo'e  zametnuti  Hi 
XIV  vijeka  zafvati  (kao  naprijed  zadrijeti),  wioie 
se  uzeti  (kao  naprijed  primiti),  dati,  moze  se  biti, 
v<iditi  (kao  biti  Hi  ciniti),  na  taki  se  boj  moze 
zazivati,  izlaziti.  Gde  se  obrestetb  ubijstvo,  onzi, 
koj  budett  zartvalt  boj,  da  jestt  krivi,.  Zak.  dus. 
36.  Jere  je  u  svadi  boj,  a  u  boju  smrt.  Zbor.  .32''. 
Ato  za  n  pristoji,  on  more  vazet  boj;  to  li  se 
sto  boji,  od  luga  pod  ter  stoj.  S.  Mencetic  330. 
Da  s  nomo  boj  bije.  D.  Drzid  439.  Kad  boj  vo- 
jase.  439.  Istes  nejaka  s  jacijemi  biti  boj.  D.  Zla- 
taric  6.  Bojis  se  zvijeri  ti;  jedne  se  vedma  boj, 
dovjeka,  er  ti  ti  moze  dat  vedi  boj.  M.  Buresio 
252.  Al  ce  se  slaviti  kriposti  u  svojoj ,  na  liee 
tko  biti  ne  bude  sa  mnom  boj  V  I.  Ivanisevid  302. 
Tko  zaziva  di'ugoga  na  boj  od  krvi.  I.  Grlidid  57. 
Vrhu  zazvaila  medu  dva  na  boj ,  sto  reku  na 
megdan.  A.  Kadcid,  bogosl.  274.  Koji  se  zazivaju 
na  ta  boj.  298.  Koji  gledaju  isti  boj.  298.  Kad 
jeduu  veder  s\T5iv5i  (Jakov)  molitve  svoje,  iimo- 
ran  otijase  pocivati,  potriba  mu  bi  svu  nod  boj 
biti.  F.  Lastrid,  svet.  23.  Ne  mogud  s  Goliatom 
boj  biti.  A.  Kacid,  kor.  162.  Boj  zatodni,  zatok, 
duelliim ,  singulare  certamen.  Bjelostjenac  28*. 
Vi  Grujice  ni  videli  nisto,  kamo  li  mu  na  boj 
izodili.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  3(3.  Ko  s  Vojinom  boja 
bio  nijo,  ne  umije  boga  blagodarit.  3,321.  Boj 
medu  sobom.  Vuk,  nar.  pjos.  3,  421. 

3.  boj  je  i  kad  se  zivotine  biju  medu  sobom  Hi 
s  iovjekom,  kad  se  biju  vali,  vjetrovi.  Aio  vidis 
(u  snu)  da  koze  suprod  tebi  boj  biju,  toj  priU- 
kuje  srcba.  Zbor.  137b.  j^  neka  oholi,  ki  o  nista 
boj  biju,  kokoti  i  orli  svoju  ki-v  proliju.  M.  Ve- 
tranic  1,  51.  Andromaku  jubi  Perso  zelom  tome 
da  za  liu  zao  boj  bi  s  nakazni  morskome.  D.  Ka- 
nina 10b.  Mej  nima  (zmijama)  boj  pojamsi.  P. 
Zoranid  27b.  Boj  zmaja  sa  orlovi.  I.  Rajid.  boj  i. 
Orla  vidih  s  rodom  silni  po  zraku  bijudi  boj. 
M.  P.  Katancid  54.  Plijud  on  takoj,  od  vala  hudi 
boj  podo  ga  dobivat.  D.  Eaiiina  58b.  Cetiri  vjetra 
boj  bijahu  posred  mora.  M.  Orbin  72. 

t.  boj  moze  biti  i  medu  umnijem  stvarima,  kad 
se  -Ho  umno  opire  drugome  cemu  umnome  da  bi 
ga  nadvladalo.  Misli  tolik  boj  u  meni  provode. 
M.  Vetranid  2,  162.  A  u  me  to  Ije  stanje  sve 
srce  predase,  ter  strah  zli  i  ufanje  boj  po  nem 
cinase.  D.  Kaiiina  20.  Dvi  stvari,  obje  dvi  prem 
sasma  prihude,  u  sreu  mom  cine  boj  zestok  ne 
pristav :  .  .  jedna  liili  htinjo  jes,  .  .  a  drugo  razlog 
prav.  85b.  Miri  i  gasi  boj  medu  nasim  pozudama 


BOJ 


505 


BO.T 


bezrednim.  A.  Kadfiic,  bogosl.  IfiT.  NestaAe  vo)e, 
koja  u  sebi  bnj  bije  obiruc  sad  zlo  sad  dobro. 
A.  Ba6i6  224.  Boj  pozude  ostav|eii  jest  protiva 
duhu.  J.  MatoviA  168.  tako  boj  medii  koplima, 
koja  se  uzimaju  u  prencsenom  sniiulu  mjesto  mn- 
nijih  stvari:  Ove  dvije  sulice  boj  biju  u  po|u 
srca  gospodina  naseg  Isusa,  prva,  to  jest  uXgaiie 
]uba^^ ,  natezndi  ga  da  doceka  i  primi  treiu  od 
muka,  i  druga,  to  jest  od  nepoznanstva  naiSega, 
ustezu6i  ga  da  ca§e  ove  prigorke  ne  primi.  F. 
Lastrid,  test.  15G. 

5.  boj  u  unworn  smislu,  umnijem  nacinom,  meitu 
iovjekom  i  ioijckom  Hi  drugim  cim.  ostalo  moie 
biti  sve  kao  naprijed.  a)  mectu  dorjekom  i  si'i- 
jetom  Hi  kojim  zlotn,  nevolom,  grijehom;  mcdu 
covjekom  i  tijelom  mu ;  meaa  dusom  i  tijelom  Hi 
kojim  zlom.  Vas  kolik  vijek  si  tvoj  hrabreno 
tvoril  boj  s  tugami  od  svijeta.  N.  Dimitrovid  .SO. 
Da  ne  bi  u  napas ,  s  kojom  boj  tvorimo ,  privel 
nas.  96.  Dokli  u  ovoj  svezaiia  (dasa)  jest  puti, 
po  svak  fias  tini  boj  i  noinir  ft  I'lom  duti.  N.  Na- 
Jeskovid  1,  1.53.  Tko  je  od  svetijeh  bez  boja  bio 
krimen  ?  Nitkor  staiiovito ,  isti  i  takoj  6e5  naci 
da  su  svi  kolici  kroz  vodu  (i)  ogaii  proSli.  B. 
Gradio,  djev.  181.  Nesridu  svedav  svit  spravi  na 
me  boja.  P.  Zoranid  ()2li.  Protiva  ovomu  nepri- 
jateju  (prozdrlivosti)  potribuje  restokrat  poiiav- 
Jati  odluku  .  .  .  i  vlasdim  onizjem  va|a  S  liim  boj 
biti.  S.  Budinid,  ispr.  99.  Tijelo  i  dusa  men  so- 
bom  vazda  boj  dine.  M.  Divkovid,  bes.  4-10.  Kako 
su  jaki  boj  oni  vojevali,  kada  su  od  sebe  grihe 
odagnali.  A.  Georgicoo,  nasi.  3.5.  Duh  ukaza  ple- 
meniti,  ki  vladase  mlados  tvoju,  da  umijo  cijelu 
cas  dobiti  u  protivnoin  svakom  boju,  i  da  ni- 
jedna  zla  nesroda  ne  ima  u  sebi  take  modi ,  da 
vik  moze  s  gorkijeh  sninda  tvoj  kroposti  vi'ha 
dodi.  I.  Gundiilid  270.  Da  se  bise  u  kr.stonju  oru- 
zao  na  boj.  B.  Kasid,  is.  24.  U  ouo  vrime  (na 
smrti)  jemaju  ulisti  u  jedan  boj  i  rvati  jednu 
rvanu  priusilnu  s  takovimi  noprijate}i  da  samo 
milost  bozja  mozo  ih  pomodi.  P.  Radovcid,  nac.  39. 
Rajski  vijenac  od  gorika  ni  j)rcinosi  niti  uziva, 
ki  u  tvrdom  boju  ovdika  po  zakonu  svej  no  biva. 
A.  Vita|id,  ost.  79.  Isukrsta  sliditi  i  drugi  slav- 
niji  boj  j)rotiva  sebi  i  svitu  opakomu  biti.  A.  Ka- 
nizlid,  uzr.  58.  Tko  de  krunu  slave  vicrie  uzivat. 
od  potribe  je  sveder  boj  bit  protiva  neprijatejem 
koji  zabraiiuju  ovo  krajostvo  posidovat,  ovom 
krunom  okrunit  se.  J.  Filipovid  1,  390.  Niti  hode 
boj  biti  protiva  puti.  J.  Matovid  309.  Brez  pri- 
stanka  covika  naskadu  (misli  grijesne),  jer  iz  za- 
side  s  nim  boj  biju.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  58. 
Sakraraenat  krizme  oruza  nas  da  se  bas  bijemo 
i  borimo  s  neprijetejima  nasinia  dusevnima.  O 
da  biste  znali  koliko  su  jaki  ovi  neprijoteji  nasi, 
s  kojima  imanio  boj  biti.  B.  Leakovid,  nauk  176. 
—  M  buju  izmedu  tijcln  i  duie  bivali  x«  muee- 
nici  na  miikama:  Za  ime  boga  boje  bijes.  P. 
Hektorovid  139.  Sada  ti  na  boj  izhodis;  promisli 
da  nebeski  zaruenik  tvoj  g}eda  ta  boj.  F.  Vran- 
cid,  ziv.  59.  Sva  tri  mucenika  dovrsise  slavnim 
bojem.  J.  Kavaiiin  304.  Lspuni  se  zeja  prislav- 
noga  ovog  vitoza  Isusova,  potribito  mil  bi  izadi 
na  boj  i  junastvo  svoje  pokazati ,  al  ga  pokaza 
sa  slavodobitjem  priglasovitim.  F.  Lastrid ,  svet. 
131.  S  ovim  darom  mogu  boj  sad  vodit.  A.  J. 
Knezovid  189.  —  boj  medu  celadetom  i  vragom, 
kad  ga  na  grijeh  navodi:  Triba  boj  biti  sa  vra- 
gom. A.  Georgiceo,  pril.  69.  Koji  (zmnj  pakleni) 
toliko  puta  boj  bijudi  s  nome,  ne  moze  ju  pri- 
dobiti.  B.  Kasid,  per.  72.  Odludi  (Sofanri)  s  nom 
se  rvati  i  boj  biti.  120.  Suprod  zmaju  pak|enomu 
cudnoviti  boj  vojeva.  I.  Dordid,  ben,  202.  Bije 
boj    s   djavlom,    svitom    i   s   tiloni.    J.   Banovac, 


prip.  8.  Nego  se  trpi  napast  djavaoska  i  s  Aim 
se  boj  bije.  F.  Lastrid,  ned.  383.  —  b)  izmedu 
iovjeka  opaka  Hi  nei^jernika  Hi  grjekiika  i  boga 
Hi  istine  i  crkve:  Na  boj  sliodis  suprod  gospo- 
dinu  tvomu  M.  Angel  77.  Boj  biti  suprod  istini 
i  bogu.  I.  Dordid,  ben.  2.  Protiva  noj  (crkvi)  boj 
biju  sa  svim  mogustvom.  A.  Badid  159.  Eretici 
u  boju  proti  crkvi  slaiu  se.  A.  Kanizlid,  kam.  53. 
Boj  pomamni  s  bogom  biju.  V.  DoSen  184.  Crkva 
ima  vojevati  i  boj  biti  protiva  zlima  i  opakima 
koji  u  lie  krilu  zi^ii.  L  Velikanovid,  upud.  1,  296. 
boj  izmedu  takoga  iovjeka  i  svega  svijeta,  sva- 
koga  stvorena:  Tada  bog  oruXade  stvorene,  i  boj 
de  biti  s  Aim  okoliS  zemajski  sujirot  nerazumnim. 
F.  Lastrid,  ned.  8.  Aer  tada  de  gromovi,  strilioam, 
vitrovi  i  muAam  suprot  nemu  (grjeSniku)  boj 
biti.  12.  —  c)  boj  rijeiima  Hi 'pismom,  prepirane : 
Mi  smo  Zajedno  s  vama  protiva  heretikom  boj 
bili.  .T.  Filipovid  1,  73.  Na  Sto  mi  je  sada  pero 
moje  brez  desnice  moje,  brez  koje  boj  biti  ne 
moguV  A.  Kaniilic,  utod.  48.  Za  istinu  boj  kni- 
ievni  biti.   A.  Kaniilid,  kam.  ix.  —  d)  u  pisaca 

XVI  vijeka  dnlazi  i  boj  izmedu  coijeka  i  (ubavi 
Hi  miikd  koje  zadaje  (ubav,  te  se  zove  i  }uven  boj  : 
Na  toj  me  je  dovela  Juvezan  nemila  .  .  .  krepko 
biti  boj  protiva  Aoj  imah.  N.  Dimitrovid  37.  Tomu 
mi  uzrok  bi  juveni  oni  boj.  D.  RaAina  .3.  Tad 
luven  boj  kti  me  zlo  raniti.  10,  Pastir,  ki  raAena 
jes  srca  kroz  strile  od  boja  |uvena.  130.  ^ubvena 
boja  i  rati  dospivam.  P.  Zoranid  5''.  Tebi  Juven 
boj  vik  ne  da  pokoja.  O.  Mazibradid   152. 

6.  buj  koji  biva  kad  tko  bije  koga  samo  da  ga 
izbije.  a)  sama  radna  takova:  Ako  bi  se  tko  s  kim 
svadio,  tere  .se  skubli  ali  bili  proz  rane  ali  mo- 
drice,  oni  tko  jn  pn(^no  boj  plada  osud  po  zakonu 
libar  25.  Stat,  poj,  ark,  5,  2.51.  Od  zenskoga  boja. 
Ako  l)i  tko  komu  bio  zonu  ali  sestru ,  ali  hdort, 
a  prezb  Aihb  uzroka  podobna,  taj  je  duzant  dvo- 
dupao  sioni  osudi..  256.  Tuj  se  de  gospoja  na 
nega  (gospodara)  srditi,  da  do  bit'  do  boja.  N. 
NajeSkovid  1,  240.  Sto  se  dogadaju  mnoge  parbe 
i  boji,  P.  Posilovid,  nasi.  88.  Od  srdbe  stare  iz- 
lazi  nesklad,  boj  i  karba.  P.  Posilovid,  cvijet  58. 
Vede  su  puta  iene  nike  krive  da  )udi  na  Ae 
mrze,  .  .  jer  jim  nisu  poslusne  ni  podloine  kao 
se  ima,  sto  veoma  uzrokuje  sumje  i  sr4;be  i  puuo 
puta  i  boj.  .T.  Banovac,  razg.  108.  Svemu  tome 
(nemiru  medu  dva  seta)  bise  uzrok  jedan  dovik, 
i  vede  ji  puta  bise  na  boj  podbunio.  182.  Tu  se 
inadi,  i  o  boju  odma  radi.  V.  Do.sen  173.  A  ne- 
sloga  uzrokuje  zlobu,  za  tim  zloba  i  boj  i  diobu. 
M.  A.  Re[kovid,  sat.  131.  Tako  ga  iskaraju  i  iz- 
ruze,  da  jedva  bez  boja  ostane.  Nar.  prip.  vuk.'' 
256.  —  b)  sto  se  takom  radnom  ucini,  t.  j.  udarci 
komu  zadani.  znaceci  u  jednini  vise  udaraca  nije 
u  obicaju  u  mnozini,  a  u  jednoga  pisca  dolazi  i 
u  mnozini.  u  gdjekom  se  primjeru  moze  razumjeti 
i  u  znaienu  prednem  pod  a. :  Ostali  boj  ali  rana 
gre  uz  ruku ;  ako  li  bi  bila  modrica,  nosi  libar  5. 
Stat,  po}.  ark.  5,  251.  Gdi  bi  covik  od  boja  uz- 
lezao  1  bolizanb  prija,  i  toliko  dans  izgubio,  tomuj 
zakonb  nije  ini,  nego  ako  bi  se  da  procinilo  po 
dobrihb  [udihb.  255.  Prutom  i  bojem  ga  des  vra- 
titi  od  zla  puta.  M.  Divkovid,  bes.  1.52.  Isukrst 
ne  imase  nikakove  krivine  niti  bjese  dostojan 
boja  ni  smrti.  .382.  Sto  god  posli ,  ved  sa  silom, 
udi,  jedva  s  karom  i  bojem  dokudi.  J.  S.  Rejkovid, 
kud.  155.  Vise  sam  boja  podnio.  Vuk,  2kor.  11,  23. 
Umro  od  boja.  Vuk,  rjed.  35^.  ZIodince  ne  plasi 
tako  ni  zatvor  ni  boj  ni  globa  kao  kad  vide  po- 
gubjena  covjeka.  Vuk,  nar.  posl.  183.  Dopadahu 
boja.    D.  Danidid,   2moj.  5,  14.    u  jednoga  pisca 

XVII  vijeka  ;«  mnozini:  Prija  smrti  mu  davase 
zausuice,  bice,  bojeve.  I.  Ancid.  svit.  222. 


no.i 


nor. 


BOJADIN 


7.  rat,  bolluni.  n  luirodiiom  govoru  nema  toga 
tnaitna,  netio  samo  u  iiekifi  pisnca  xvi — xviu  vi- 
jeka  (moie  biti  po  Inl.  bfllnm,  rat  i  lioj).  Ugrabi 
napokon  lui  (Paritl  Ji'lciiu)  I'lonm  iz  kiico,  i  nogov 
ta6  iostok  ogai'i  svini  so  pravi  da  rotiio  vas  istok 
u  boj  so  postavi.  D.  Rai'iiiia  11''.  Tko  jo  kripostan, 
tko  jo  vrijodan  ili  n  iiiiru  ili  u  boju.  I.  Gundulic 
280.  Sad  niir  zudi  sad  boj  iSto;  vazda  li)epi  na 
promjpiiu.  -ISci.  Da  nu  iizmito  .  .  .  vi  razbirat' .  .  . 
all  niir  jo  sada  vanii,  ali  od  voce  boj  koiisti.  150. 
Ako  u  napiijed  boj  sinioni  od  koi-isti  nije  ni- 
komu.  -iu'l.  Na  boj  leski  put  Podo]a  podo  s  carom 
mnoX  tolika.  475.  I3oj  nam  fjorki  spruv|a  D.  Pal- 
moti(^ ,  Christ.  18.  Bilo  jo  svod  plodno  (ko(eiio) 
Judima  priizvT.snijem  i  u  mini  i  u  boju.  I.  Dordi6, 
boil.  7.  Kartagina  ohola  u  tri  boja  pado  s  stola. 
N.  Marf i  35.  —  ,boj  domaci' :  Ki  tu  s  pucim  od 
zapada  na  doma<5i  boj  istece.  I.  Gunduli6  372. 
Htoi  nevjornos  earn  odkriti  u  domacem  stetnom 
boju.  48t).  Boj  doma(''i  Stetni  ustavi.  I.  Kanavelii, 
iv.  384.  Uzrok  voliko  bune  i  domac-ih  boja.  A. 
Kani?,lii,  kam.  6.38.  Boj  medu  gradane,  bellum 
civile.  Mikaja  23».  Boj  medu  gradauima.  Bella 
S64a.  Boj  domaci,  boj  ku(5ni,  bellum  intestinum. 
Bella  364a.  Boj  inostrani,  s  dvora,  bellum  exter- 
num. Mika)a  28'''.  Boj  morski,  boj  po  moru,  bel- 
lum maritimum,  bellum  navale.  Mikaja  23*.  Boj 
pomorski.  Bella  304". 

8.  dio  vojske  namjeitene  za  boj,  acies,  pugna. 
samo  u  jedtiom  prijevodu:  Se  rekt,  na  velikoga 
koiia  VBsedt,  vojsku  na  tri  bojove  razbi.  Aleksand 
nov.  56.  u  dritgom  prijepi^u  ,zbojeve'.  56.  ti  tre- 
cem  .cesti'.  Starine  3,  261. 

2.  BOJ,  boja,  m.  statura,  tabulatum.  od  tur. 
boj,  visina,  rast,  uzrast.  samo  u  nase  vrijeme. 
—  1.  rast  (vovjecji),  statura.  rijetko,  kad  se  lioie 
upravo  to  da  kase:  Ono  moje  sto  je  na  vratima, 
sredneg  boja,  u  najjepse  doba,  ni  malena  ni 
mnogo  golema.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  126.  cesce, 
kad  se  vishia  covjedja  uzima  kao  iiijera  kojoni  se 
kazujc  visina  cemu  drugome:  Da  naciui  plot  .s  jcd- 
nog  covecijeg  boja.  Djel.  prot.  184.  —  2.  kat  ii 
kuce  ili  u  druge  zgrade,  tabulatum.  isjjorcdi  i 
tavan.  Be  no  mi  je  na  bojove  kula.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  168.  Odvedo  ga  na  bojeve  gorne.  Nar. 
pjes.  stojad.  1,  126.  Karaule  behu  od  brvana.  Doni 
im  je  boj  kao  podrum  i  kao  ar  za  kone,  a  goriii 
boj  je  prava  strazara.  M.  D.  Milicevic ,  let.  vec. 
313.  —  3.  red  naslaganoga  iega,  jednoga  vrh  dru- 
goga ,  kao  i  kat  i  tavan ,  tabulatum ,  stratura. 
Avlija  je  tvrda  i  visoka:  dva  su  boja  kreca  i 
karnena,  a  treci  je  suhe  hrastovine.  Nar  pjes. 
juk.  433. 

3.  BOJ,  vidi  bo,  cemu  je  dodnno  j  (koje  je  i 
u  tadaj).  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Za  to  mi 
zazriti ,  ako  te  ne  hvaUh ,  ne  htij ,  vence  viti ,  i 
sam  boj  to  £alih.  H.  Lucie  206. 

1.  BOJA,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Bogosav,  a 
i  od  drugoga  kojega  itnena  muskoga  koje  se  po- 
cine  glasovima  bo.  isporedi  Bogo.  Akcenat  se  mi- 
jena  u  vok. :  Bojo,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing.:  B6je,  B('>jom.  Bolazi  od  xiv 
vijeka.  Glasnik  ii.  12,  10.  29.  30.  31.  32.  S.  No- 
vakovic,  pom.  46.  A  za  Pejom  Boja  harambasa. 
Pjevan.  180. 

2.  BOJA ,  /.  imp  zensko.  hyp.  od  Bogosava,  a 
i  od  drugoga  imena  koje  se  pocine  glasovima  bo. 
Akcenat  kao  Boja  pod  1.  dolazi  i  prije  nasega 
vremena.    S.  Novakovic,  pom.  46.  Vuk,  rjec.  3-51'. 

3.  BOJA,  /.  hyp.  Bojana  rijeka.  zi  pjesmi.  Rasla 
ruza  rumena  pokraj  vode  Bojane;  Boja  ruzu  do- 
zivje.  Nar.  pjes.  kras.  1,  159. 

4.  BOJA,  /.   turski  boja,  color,  isporedi  mast. 


I  kolur.  akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. :  bAja,  a  samo 
je  i  zadni  slog  dug  ii  gen.  i  instr.  sing. :  b6je, 
bujnm.  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmeilu  rjeinika  u 
Mikalinu  (23''),  Belinu  (728''),  Bjelostijcncevu, 
Jamhresiicvu ,  Voltigijinu,  Stuliievu  i  Vukovu. 
Tko  masti  bojom.  Mika]a  23''.  VidiS  jednu  priliku 
upenganu  s  razlikijem  bojami  M.  Radnie  157. 
Od  koje  bojo  oli  ti  masti  imajvi  biti  svete  odido? 
A.  Kadcii'',  bogosl.  87.  Duga  prom  da  mloge  boje 
moze  imati  niSta  no  mai'io  najfeSco  ima  tri ,  to 
jest  crveiui,  zolenu  i  plavetnu.  A.  Bacic  443.  Boje 
trti.  SO.  Bojo  kojim  imas  pongat  josu  kriposti. 
J.  Filipovic'-,  1,  .343.  Prorainila  so  jo  boja  plerae- 
nila.  F.  Lastri('t,  test.  ad.  21.  U  boji  i  oblicju  rii- 
zico  poznajo  so  i  zlameiuijo  |ubav.  F.  Lastri6, 
svot.  54.  Boje  one  svitlo  i  sjajne.  E.  Pavii,  ogled. 
20.  Voda  nejma  ni  boje  ni  mirisa  ni  .slasti.  A. 
Kanizlii,  utoc.  758.  Ostnigavsi  od  prilika  boju. 
A.  Kanizlii ,  kam.  580.  Marga  u  boji  ili  masti 
svojoj  jest  ili  plava  ili  sivasta.  I.  .Tablanci  83. 
One  izabrane  boje  od  najplemenitije  crjeni.  M.  A. 
Re]kovi6,  sat.  177.  Tolike  zloce  iivima  ali  stra- 
hovitima  bojama  izpisao  je  Pavao  aposto.  I.  Ve- 
likanovid,  upu6.  1,  109.  Svaki  red  ima  i  u  nacinu 
i  u  boji  razlicitu  odicu.  2,  203.  Eazlicni  naciui 
sarenih  i  svakojakih  boja.  D.  Obradovic,  bas.  186. 
Jabuke,  koje  rujna  diei  boja  s  bilom.  M.  P.  Ka- 
tancic  65.  Zrilost  nije  podpuna  u  boji.  J.  S.  Re|- 
kovii,  kuc.  374.  Metni  u  boju  pa  nosi  kao  svoju. 
Nar.  posl.  vuk.  177.  Pa  uzimje  boju  karaboju, 
bijelo  je  obojio  lice.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  384. 

5.  BOJA,  m.  tal.  boja,  carnifex,  gelat,  hahar, 
kocan.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Bje- 
lostijenievu.  Za  to  mnozim  bi  s  uzroka  da  smrt 
primu  prije  roka  .  .  .  Za  to  c'  podnit  svih  nih 
grihe;  dobru  mestru  jesi  u  ruke,  ki  ce  t'  dati 
nove  muko,  kako  tvoja  zled  dostoja,  ki  se  cinis 
)u<ii  boja.  P.  Hektorovi6  162.  Djavli,  ki  su  boje 
i  sjiunite]i  vase  pravde.  P.  Radovcii,  symb.  208. 
Mai'ikase  u  onome  mistu  boja;  prikaza  se  negov 
najstariji  sin  da  ce  ga  on  isti  obisiti.  J.  Banovac, 
prip.  167.  Bozji  boja  srort  je  bila,  kad  je  koga 
pogubila.  V.  Dosen  130.  Zderud  sebe  dok  pokvari 
i  sam  sebi  bude  boja.  179.  Ovale"  naresena  'z  dvora 
priseliSe ;  ma  kamo  ?  gdi  boja  popri  stan  imise. 
M.  Kuhacevic  56. 

BOJAC,  bojca,  m.  pugnator.  akcenat  kaki  je  u 
gen.  sing,  taki  ostaje  u  svijem  ohlicima,  samo  se 
mijena  u  vok.:  bojce,  i  gen.  pi.:  bojaca.  U  nase 
vrijeme,  izmedu  rjccnika  samo  u  Vukovu  (pugna- 
tor acer)  isporedi  bojnik.  —  a)  tko  boj  bije  hrabro. 
isporedi  ubojica,  ubojnik.  Dok  je  junak  di-uzbu 
sakupio,  bojca  Vuka,  rodena  necaka,  i  Zegavca 
negova  necaka.  Nai-.  pjes.  vuk.  3,  432.  Sve  viteze 
i  junacke  bojce.  Ogled,  sr.  36.  !^eskopo}ce  od  kra- 
jine  bojce.  Pjevan.  105.  —  b)  tko  se  rado  bije, 
brz  na  boj:  Ne  pijanica,  ne  bojac  Vuk,  Itim.  3,  3. 
Mnogi  ostanu  na  cistu,  pak  se  svadaju  i  biju :  kad 
nestani  novae ,  nastani  bojac.  S.  ^jubisa,  pric.  9. 
—  c)  orah  kojim  djeca  igrajuci  se  kupe  biju  u 
druge  orahe  slozene  u  kupe  obarajuci  ih.  Vuk, 
rjec.  36^.  isporedi  kupa,  ojnak. 

BOJACA,  /.  kraj  jedan  u  Svilajincu  u  Srbiji. 
U  mestu  zvanom  mdla  Bojaca.  Sr.  Nov.  1871.  520. 
Do  puta  sto  vodi  Bojaci.  1878.  437. 

BOJACNO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
krapinsko-toplickoj.  Schem.  zagr.  1875.  105.  Pre- 
gled  55 

BOJADILO,  }i.  infector  sucus,  cim  se  bojadise. 
u  na.se  vrijeme  u  jednoga  pisca.  Razlicna  bojadila. 
K.  Crnogorac,  bot.  7. 

1.  BOJADIN,  m.  ime  musko.  hyp.  Boja  (Bojo). 
xiv  vijeka.  Glasmk  n.  12,  21.  90. 


BOJADIN 


507 


BOJAN 


2.  BOJADIN,  m.  u  neTcim  slcoramim  narodnim 
pjesmama  mjcsto  Bajazit.  Do  Stambola  caru  Boja- 
dinu.  Nar.  pjes.  petr.  2,  356.  AJ'  be.sjedi  pasa  Boja- 
dine.  3,  240. 

BO.TADISALAC,  bojadisaoca,  m.  infector.  ispo- 
redi  boja^ija.  samo  u  Sttilicevti  rjecniku,  gdje  ima 
i  bojadisaliste,  bojadisalistvo,  bqjadisalnica,  boja- 
disalstvo,  bojadisan  (bojadisna),  bojadisanski,  bo- 
jadisatejan.  sve  nepouzdano. 

BOJADISANE,  k.  tinctus,  infectus.  isporedi 
bojeiie.  od  proiloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
Unu  {72i^),  Stulicevti  i  Vukovii.  Bojadisauu  vina. 
Z.  Orfelin  222. 

BOJADISATI,  bojadisem,  impf.  colorare ,  tin- 
gere,  inficere.  isporedi  mastiti,  bojiti,  bojatisati, 
bojaisati.  Od  tur.  bojadyni.  isporedi  biya.  Od 
prosloga  vijeka,  izmeitu  rjecnika  u  Bdinu  (2011'), 
Bjelostijencevu  (1,  312'>),  Voltigijinn,  Stulicevti  i 
Vukovu.  Nokte  od  nika  bojadisu.  Vuk,  nar.  pjos. 
here.  149.  Vino  bojadisu.  P.  Bolic  2,  14.5.  Pla- 
vetno  bojadisan.  2,  22.  Iz  kopita  crua  krvca  vrca, 
preko  po}a  bojadi.se  travu.  Nar.  pjes.  stojad.  1,  30. 

BOJADISAV,  adj.  coloris  oapax.  samo  u  Stu- 
licevu  rjciniku.  rijcc  nepjouzdana.  isporedi  bojav. 

BOJAGI,  vidi  bajagi.  «  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukoim.  PoSto  je  hojagi  dokazao. 
Vuk,  odgov.  na  utuk  8.  Bojagi  nije  citao    8. 

BOJAGIC,  m.  pyrezimc  Turcinu.  I  kosuju  Bo- 
iagic'  Alije.  Nar.  jjjes.  juk.  562. 

BOJAGIG,  III.  preziine,  po  ocu  bojagiji  (vidi 
bojagija  jiod  1).  -i-  sazeto  od  -iji.  Nikola  Boja^ic. 
Kat  414. 

1.  BO.JAGIJA ,  m.  tur.  bojagy,  tiuctor,  masti- 
lac,  koji  boji  piredu  vunenu.  isp)Oredi  bojar.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vnkovu. 
Vladisav  bojagija.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  71.  U 
Dubrovniku  se  bojagijs  zovu  mastioci.  Vuk,  nar. 
pjes.  1,  381.  One  ducangije,  boja^ije  i  dnige  su- 
majstorice.  M.  D.  MiliAevic,  let.  vec.  234. 

2.  BOJAGIJA,  m.  vidi  bojac,  od  cega  je  i  po- 
stalo  promijenivsi  zavrsetak  na  turski.  samo  u 
Vukovu  rjecniku.  isporedi  bojgija. 

BO.TAGI.l  SKI ,  adj.  tinctorum.  .samo  u  nase 
vrijeme.  a  2nsii  i  bez  j.  Zanat  boja^iski.  M.  D. 
MiJicevic,  let.,  vec.  233.  Bojagiski  esnaf.  Sr.  Nov. 
1879.  1204.  Niva  u  bojagijskom  lugu.  Sr.  Nov. 
1866.  5G0. 

BOJAGINICA,  /.  ducan  u  kom  se  boji  i  u  kom 
se  bojena  vuna  prodaje.  -i-  je  sazeto  od  -iji-.  go- 
vori  se  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  S.  Novakovic. 
U  mom  selu  ima  bojaginica.  M.  D.  Milicevic, 
zlosel.  220. 

BOJAISAR,  m.  tinctor,  bojagija.  od  bojai.sati. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Cijeg  (broca) 
korena  bojaisari  za  cr}enu  boju  iz  inostraiiskih 
vilaeta  potribuju,  .  .  .  koga  morase  trgovci  boja- 
isarom  za  skupe  novce  donijeti.   I.  Jalilanci  169. 

BOJAISATI,  bojaisem,  impf.  vidi  bojadisati. 
prosloga  vijeka.  Bog  nejma  tila,  niti  je  prilika, 
duga  siroka,  bojaisana.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  12. 
Od  dvanaeat  godina  poceo  je  moriti  svoje  tilo  i 
bojai.sati  (,bojajsati')  svoj  kriz  s  ki-vjom.  A.  To- 
mikovid  249. 

1.  Bf)JAK,  m.  ime  musko.  hgp.  Boja  (Bojo). 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  21.  22.  31.  46. 

2.  BOJAK,  bojka,  m.  hgp.  boj.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  ii  Stulicevu  i  Vukovu.  (S)  su- 
naccem  sam  bojak  bila.  Mencetic-Drzic  .507.  Ko 
godi  bije  boj  i  bojak  dobiva.  M.  Vetranic  2,  223. 
Dva  mi  sta   krajevica   od   bojka   ne   dobegla.    P. 


Hektorovid  22.  Za  kripos  za  svoju  tko  bojak  do- 
biva. M.  Drzid  469.  Sve  pod  Budin  vrvi  da  se 
bojak  bije.  J.  Eadojevic  19.  Jer  ga  cini  z  bogom 
bojak  biti.  T.  Babii  37.  I  prija  su  s  narai  bojak 
bili,  al  nas  nisu  nigda  pridobili.  A.  Ka6i6,  razg. 
37.  Bojak  bise  s  I'lima.  J.  Krmpoti6,  mal.  4.  Mo- 
2emo  Ii  .s  Turci  bojak  biti?  Nar.  pjos.  vuk.  2,  312. 
Bojak  bise  dva  bijela  daua.  4,  444.  Jednako  je 
bojak  na  Loznici.  4,  2.51.  Ono  j'  tezak  bojak  bez 
prestanka.  4,  252.  Teski  bojak  mi  s  Turci  tr- 
p]esmo.  2,  327.  Kad  junaku  bnjak  dosadio.  2,  434. 

EOJALI,  adj.  turski  bojaly,  tinctus,  coloratus, 
hojen.  isporedi  pod  4  boja.  u  nase  vrijeme.  ne 
mijena  se  po  padeziina.  Oplet'  mi  kosu  na  fesu, 
bojali  soluf  niz  obraz.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  232. 
Seiorli  mu  kalivu  prikucise  a  bojali  fibuk  zapa- 
lise.  Pjevan.  38.  Na  bojali  ^  cibuk  zapalio.  Nar. 
pjes.  juk.  131.  !^uto  ciknu  Sarac  Kra|evica,  pak 
poleco  po]em  sirokijem,  sve  bojali  istrga  dizgine. 
Nar.  pjes.  petr.  3,  165.  Na  livadi  pod  bojali  kulu. 
Pjovan.  99.  A  ja  odoh  na  bojali  kulu.  148. 

1.  BOJAN,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Boja  i  Bojo. 
(isporedi  Stijan  od  Stojo).  od  xiv  vijeka.  Glas- 
nik II.  12,  11.  52.  79.  Sr.  Nov.  1878.  35.  u  spoine- 
tiikti  latinski  pisanu  dolazi  i  xi  vijeka.  F.  Eafiki, 
doc.  130.  tieki  govore  Bojan.  1^.  Kovacovic. 

2.  BOJAN,  bojna,  adj.  pugnae,  pugnax ,  bel- 
licosus,  militaris,  sto  je  za  boj,  sto  boju  treba, 
sto  je  dobro  za  boj  i  u  boju,  sto  u  boju  biva,  sto 
od  boja  biva.  Od  xv  vijeka  (vidi  pod  5  primjer 
iz  Stat,  po^.),  izmedu  rjecnika  u  Belimi  (,bojni', 
bellicus  364*.  bellicosus  136*.  militaris  487") ;  u 
Bjelostijencevu  (,bojni' ,  bellicus) ;  u  Voltigijinu 
(,bojau',  kriegerisch) ;  u  Stulicevu  (.bojan',  belli- 
cosus, i  ,bojani',  cemu  nema  potrrde);  u  Vukoini 
jbojni',  bellicus,  s  dodatkom:  ,ponajvise  u  pjes- 
mama') Hominalni  nom.  sing.  masc.  bojan  osim 
Voltigijina  i  Stulicevu  rjecnika  ima  i  u  Guiidu- 
lica  i  u  Kavauina  (vidi  medu  primjerima).  — 
1.  0  celadelu  koje  hrabro  i  ratio  boj  bije,  o  takom 
narodu,  vojsci,  ceti,  o  zcmlaiiui  i  mjestima  gdje 
je  taki  narod:  a)  o  ce(a(lctu,  narodu,  vojsci,  ceti: 
Istocni  bojni  puci.  I.  Gundulic  294.  Proc  voji 
svojoj  bojuijoh  Kozak  vojske  hvali,  318.  Sve  bi 
puno  bojnijeh  )udi.  3.35.  U  druzbi  dvanaes  oua 
djevojcica  bojnijeh  ima.  331.  Bojni  Aacko  kierci 
bojnoj  nade  bojna  vjerenika.  3:W.  Dvije  stotine 
bojnijeh  |udi  za  obranu  grad  im  poda.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  169.  Hi-abreno  docekase  bojne  pjesce 
i  koi'iike.  205.  Neka  bojnijem  junacima  u  svakoj 
se   zgodi   obrane.   269.    Gdje   lovci    bojni  s  liima 

[  hrabreno  se  rvu  i  biju.  318.  Vojsku  bojnu  ple- 
mici  ti  vladaju.  355.  Proglaseni  vitez  bojni.  I. 
Kanavelic,  iv.  232.  Na  plecima  bojne  imaju  Vlahe 

I  i  Srbje.  14.  U  vrlini  puk  mogu6i,  bojan,  prostran. 

1  J.  Kavaiiin  272.  Mac  bojnoga  Gedeona.  I.  Dordic, 
salt.  285.  S  strahotom  svoji  bojni  ceta.  Grgur  iz 
Varesa  84.  Sve  dni  bojni  i  snazni  vojnici  nasi 
bili  ste.  A.  Kacic,  razgov.  v.    Gredu  u  pored  sa- 

I  druzene   crnogorske    bojne    cete.    Zgode   6.    Ale- 

l  Sandra  kraja  bojna  svi  u  pjesnih  hvale  i  slave. 
N.  Marci  35.  I  odose  tri  vojvode  bojne.  Nar.  pjes. 

.  vuk.  2,  319.    Kucajinska  bojna  kop|enika.  2,  482. 

I  A  upiju  bojne  Martinice.  Pjevan.  327.  —  b)  o 
mjestiina  i  zem^ama  gdje  je  narod  taki  kao  pod  a. : 
Car  veliki  Rima  bojna.   D.  Palmotic,  christ.   118. 

!  Da  su  iz  spaiiskijeh  bojnijeh  strana.  J.  Palmotic, 

I  dubr.  372.  Knestva  bojna  od  starine.  I.  Kanavelic, 

I  iv.  87.  Ugarska  zem}a  bojna.  41.  Kotor  bojni.  J. 
Kavaiiin   183.  —  c)  u  pirenesenom    .'imislu   mjesto 

!  ce(adeta  o  ruci  mu,  srcu,  krvi,  duhii:  Djeda  oci- 
nijeh  bojna  ruka  grad  pod  sab|om  vlada  ovi.  I. 
GimduUc  304.    Nu  me  bojno   srce  gdi  je?   tuzbe 


BO.TAN 


50S 


BOJAN 


moiii  no  prili^o.  468.  S  bojnom  rukom  nad  pa- 
kljoiip  jnmo  slazi.  D.  Palmnti(^,  christ.  18.  Kad 
jo  dobi  i  posvoji  hojimm  rukom,  I,  Kaiuivolic''. 
iv.  34.S.  Pa.<<U(^i  ovco  .srcd  dulirava  nuHlvjcda  saiu 
udavio  i  sriUta  b'josna  lava;  iifani  i  sad  /.a|)ustiti 
da  mo  moj  duh  lidjiii  no  /■«.  9.'i8.  VidiS  za  ovijoni 
Aiidoina  IniiKohardsko  bojno  od  krvi  vrh  iigar- 
skijoli  pokrajiiia  kruiiu  nosi  ki  najprvi.  ;i7().  Svo- 
jom  svotii'iom  proslavi  volo  voAo  u  kratko  vrijomo 
to  krajcstvo  neg  u  volo  vijcka  svi  kra|ovi  ino- 
kupno  .svojijom  bojnijom  dosnicam  i  mafinia  no- 
dobitnijoiii.  I.  Uordic^,  bon.  iil.  Bqjna  jo  bila  dos- 
nica  Judo  Makaboa.  A.  ToniikoviA  2(i<).  —  2.  o 
iivotinama:  n)  o  iivutinama  koje  se  hijii  x  dru- 
gima:  Lav  bojni  svom  jakosti  svo  nadhodi  zvi- 
jori.  D.  Palmotii,  (diri.st.  129.  Vode  da  jjodadu 
na  smrt  junea  bojna  i  plaha.  SfiCi.  «,  prenesenom 
S7)iidu:  Mnoge  ostaSo  pune  vaja  ostro  ii  pan^e 
bojna  lava  (mUtaikoga).  J.  Kavaiun  213.  Gnn- 
dulii^  Franatica,  pri  cesaru  bojna  ptica  s  Turci 
rva  noumrli.  187.  —  h)  o  iirotinama  kojima  sc 
}udi  sluze  u  hojti :  Poda  narav  lavom  zubo,  zecom 
noge,  nokte  tvrde  bojnim  koiiim,  kime  daju  tugo 
mnoge  na  .svit  mnozim.  D.  Eai'una  114.  Kad  koA 
bojni  ostari,  no  gubi  hrabrosti  prednijeh  dni  u 
prikoj  pogubi.  D.  Zlatarii  2.  Ah,  gdje  ti  su  bojni 
knniV  I.  Gundulid  562.  Odsjedimo  kone  bojno. 
I.  Kanavelii,  iv.  296.  No  brojeci  mnostvo  konika 
ni  bojnih  elcfanata.  A.  Kaci6,  korab.  334.  —  u 
prenesenom  smislu  mjesto  koua  o  negovim  sto- 
pama:  Pobijenijeh  plesati  6e  moji  koiii  stopam 
bojn'jem.  I.  Kanavelie,  iv.  178.  —  3.  o  stvarima 
tjelesnijem  kojima  se  fudi  slide  u  boju  i  o  vre- 
menu  kad  se  boj  bije :  a)  o  oridju,  odijelu,  sedlu : 
Zlim  kopjem  bojnime  prsi  mu  ranise.  D.  Eaiiina 
148''.  Prid  bojnom  sab}om  jutom  prsten  pirni 
6u  se  uljesti.  I.  Gundulic  306.  Odijeva  ga  bojno 
oklopje.  337.  Ako  bi  dal  oruzje  bojno.  F.  Gla- 
vini6,  svitl.  54.  Maci  bojni.  D.'  Palmotic,  christ. 
264.  Bjese  dojeili-ila  plav  oruzja  bojna  puna.  J. 
Palmotic,  dubr.  40.  Tvoje  bojno  docekati  no  ce 
oruije.  I.  Kanaveli6,  iv.  16.  Ki  jim  nose  harbe 
bojno.  28.  Skinuse  kacigu  mu  bojnu  s  glave.  159. 
Za  stit  bojni.  J.  Kavanin  282.  Sulicu  svoju  bojnu 
u  najjucu  zmiju  drezdi.  291.    Maci   bojni   sijeku. 

1.  Dordii,  mand.  10.  Svako  bojno  orudje.  A. 
Kad6i6,  bogosl.  284.  Drzeci  u  ruci  bojno  sabje. 
J.  Eanovac,  pred.  24.  Tko  kripko  srco  ima,  bojno 
kopje  hitro  prima.  "V.  Dosen  1.  Top  me  bojni 
s  nogu  svrze.  127.  Od  boga  si  vas  odpao  i  sakrio 
kopje  bojno.  A.  Kacic,  razgov  16.  Od  pusaka  i 
bojnih  topova.  J.  Krmpotic,  mal.  12.  Predrag 
majci  do  kona  doraste,  a  do  kona  i  do  bojna 
kopja.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  75.  Sve  koiiici  pod  bojnim 
kop}ima.  2,  289.    Pak   poteze   svoje  bojno   kopje. 

2,  407.  S  jedne  strane  topovima  tuku,  s  druge 
strane  bojnim  lubardama.  4,  256.  I  na  koiiu  bojno 
sedlo.  1,  178.  Iz  bojna  ga  sedla  izbacio.  2,  153. 
Pusku  bojnu.  Osvet.  4,  7.  Na  sijku  izostreno  boj- 
nijom topom.  S.  l^ubisa,  prip.  I  —  b)  o  ladama, 
kolima:  Mnogo  bojnijeh  koraba[a  duzd  mletacki 
posilase.  J.  Palmotic,  dubr.  275.  Vjetar  vije  boj- 
nom plavi.  I.  Kanavelie,  iv.  62.  Od  svake  vrste 
ostali  bojni  brodova.  A.  Kaci6,  razgov.  149.  MnoS- 
tvo  kocija  bojni.  A.  Kacic,  korab.  114.  Stigose 
na  bojnima  brodovi.  A.  Kanizlic,  kam.  604.  Mloge 
bojne  on  imade  lade.  Nadod.  123.  Bojno  navi  i 
trgovacka  driva.  M.  Dobtetic,  bogosl.  400.  Imase 
(Nin)  deset  hi}ada  bojnih  kola.  D.  E.  Bogdanic  29. 
—  c)  0  zgradama,  svakojakim  sprmmma,  trub- 
lama,  zastavama  itd.:  Vladalac  jednoga  grada 
ima  obhoditi  bojna  stana,  no  upustiti  svakoga  u 
tvrde.  A.  d.  Bella,  razgov.  21.  Bojnom  trubljom 
mjeste  pjesni  sved  je  sika  i  pokoji.    I.  Gundulic 


337.  Bojne  uzdignu  grede  uzgori.  I.  Kanaveli6, 
iv.  150.  Bojno  trub|e  glas  pustiSe.  96.  Eto  vidi 
I'lega  okoli  bojne  stijoge  uzviSeno.  A.  Vit&li6,  ost. 
263.  Blagosov  zastava  bojnih.  I.  Velikanovlc,  upu6. 
2,  473.  Naiini  bojno  spravo  vrlo  vjeSto  izmiK|ene, 
da  stojo  na  kulama  i  na  uglovima  da  mo6u  stri- 
jple  i  voliko  kamono.  D.  Danifiii,  2dnov.  26,  15. 
Nihovo  je  drzat  spravo  bojne.  Osvet.  4,  13.  — 
d)  0  po}it,  0  idrijelu,  gdje  sc  boj  bije :  Bojna  po)a. 
I.  Gundulid  419.  Po  bojnomu  po)u  loteci.  A.  Ka- 
niilid,  kam.  2.  Pobi  so  s  liima  na  bojnom  Ko- 
sovu.  A.  Ka6i6,  razgov.  9.  Kad  no  bjosmo  na  Ko- 
sovu  bojnom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  327.  Vojska  se  na 
idrijola  ponamjcsti  bojna.  Osvet.  4,  33.  —  e)  o 
danii  II  koji  se  boj  bije:  V  jutro  bojnoga  dnova 
ugovorena.  I.  J.  P.  Luftii,  razg.  67.  —  4.  o  radni, 
stanu  i  femu  god  umnom,  Uo  je  za  boj,  Uo  za 
boj  treba,  sto  u  boju  biva,  sto  od  boja  biva,  u 
opie  sto  se  boja  tice:  a)  o  naiici,  svjetu,  sudu, 
odluci,  inisli:  To  li  te  je  alidit'  f.e)a  vezijerove 
bojne  svjote.  I.  Gundulid  502.  Bojno  odluke  vidi. 
3.39.  Sa  svijom  znanjem  s  nim  se  bije,  ko  bojni 
ga  nauk  u6i.  J.  Palmotid,  dubr.  368.  Bojne  misli 
da  se  opeta  povratile  no  bi.  143.  Odluke  ostre  i 
bojne  tajo6  vrijeXi.  I.  Kanavelid,  iv.  5.  Al  na  boj- 
nom pravom  sudu  zahvala  mu  bi  zaludu.  J.  Ka- 
vanin 241.  —  b)  0  sili  Zajedno  s  onijem  sto  je  u 
noj,  cim  je  sila,  tako  o  moii,  snazi,  vlasti :  Pod- 
lozi  s  bojnom  vlasti  vele  mjesta  i  gradova.  D. 
Palmotii,  christ,  11.  Da  je  jutom  u  tomeru  boj- 
nom silom  satariSe.  J.  Palmotic,  dubr.  357.  Na- 
dahu  so  s  bojnom  moci,  ku  je  pasa  pripravio, 
na  Dubrovnik  da  ce  do6i.  143.  Da  ustavi  bojne 
moci.  420.  A  da  ga  6e  s  mora  uzeti  i  bojnom  ga 
vlasti  oteti.  421.  Narod  dalmatinski  cjeda  bojne 
silo  hvali.  .T.  Kavanin  275.  Bog  je  moni  bojnom 
snagom  boke  opas'o.  I.  Dordid,  salt.  49.  Pod  boj- 
nom vlasti  od  nasijeh  pradjeda  potlacena  latinska 
slava  donosase  harac.  I.  Dordic,  ben.  82.  —  c)  o 
pripravi  (,spravi')  i  sto  ona  obuzima,  o  redit,  na- 
iinu ,  prijevari,  slid:  Ovo  li  su,  o  junace,  tve 
viteske  bojne  spravo?  I.  Gundulic  548.  Svi  na  £ete 
u  siroko  slijede  nacin  bojna  reda,  436.  Gdje  na- 
cini  vasi  bojni  i  djela  su  slavna  ona?  288.  U  ve- 
selju  bojnijeh  sprava  u  sebi  se  obradova.  J.  Pal- 
motic, dubr.  353.  Svudi  razlika  jc  tezijeh  stvari 
bojna  slika,  gdje  smrt  dava  Jute  vaje,  gdje  svud 
trijeska  strasna  vika.  318.  Bojnom  spravom  na  n 
nahodi.  J.  Kavanin  182.  S  bojnom  varkom  pri- 
dobi  vojsku.  I.  J.  P.  Lucii,  razg.  106.  —  d)  o 
ee}i,  gnevu,  pjesmi  (,nacinu')  igri:  U  kojoj  (ko- 
mediji)  ulazi  bojni  nacin  o(d)  moresko  i  tanac  na 
nacin  pastijerski,  M,  Drzic  63.  Dvanaes  kona, 
dvanaos  \\\a,  bojnom  se  igrom  prid  nim  dice.  I. 
Gundulic  442.  Hrabrenijem  su  u  Xejami  bojne 
uzrasli  sred  pozude.  J.  Palmotic,  dubr.  335.  U 
bojnomu  neka  gnje^m  osveti  se.  J.  Palmotic,  dubr. 
426.  —  e)  o  plamenu,  nemiru,  trudu  (tegu),  uda- 
rairu  i  o  samom  ratii :  Ime  debit'  s  bojnijeh  truda. 
I.  Gundulic  339.  S  bojnom  rati  .  .  .  se  uuiijesat' 
sred  junaka  419.  Ni  se  boje  snu'tna  vaja  medu 
bojnijem  tezijem  plami.  J.  Palmotic ,  dubr,  370. 
Bojnoga  sred  nemira  razbijena  pasu  ugleda.  374. 
Tako  6e  zaplatiti  mrtvom  Janku  bojne  trude. 
I.  Kanavelie,  iv.  473.  Posli  bojnoga  naskocena. 
I.  J.  P.  Lucid,  razg.  23.  Poce  ji  pomno  u  boj- 
nomu tegu  vjecbati.  D.  E.  Bogdanii  26.  —  f)o 
sreH,  zgodi,  zlu,  smeii,  raspu :  Tuj  se  Marka  Kra- 
jevi6a  jos  popijeva  bojna  srica.  I.  Gundulic  420. 
Od  bojnijeh  kazat'  zgoda  poklisar  se  carski  uputi. 
321.  Bojno  sme6e  na  ravnini  ugledase.  J.  Pal- 
motic, dubr.  201.  Oruzdja  svaka  strana  natepena 
bojne  hudi.  I.  Zanotti,  en.  2,  5.  Svaki  nafiin  bojne 
zledi.   B.  Bettera,   oron.  16.    Kih  se  pjeva  bojna 


BOJAN 


509 


BOJATI SE 


srica.  J.  KavaAin  233.  Zla  koja  su  sad  ua  zemji, 
nedade,  bojni  rasapi,  trdsne.  Besjede  ki-.  259.  — 
g)  0  djelu :  Spomenuje  ne  velika  i  hrabrena  bojna 
djela.  I.  Gundulic  348.  I  na  bojna  djela  vi-vi  sihia 
vojska  ogiienito.  J.  Palmotic,  dubr.  3G0.  Ixdi  jos 
bojna  djela  slovu.  J.  Kavaiiin  262.  —  h)  o  slavi, 
hvali,  diet,  glasu,  i  u  pretiesenom  smislu  mjento 
slave  o  luvorici :  Bojna  so  hvala  sva  meni  svim 
prikrati,  inoja  se  korugva  gori  dnom  obrati.  D. 
Raiiiua  130.  Bojnora  slavom  k;  se  obeli.  I.  Gun- 
dulid  308.  Junacim  najuzdanijem  s  bojno  hvale. 
475.  Bubiii ,  trubje  i  svii-ale  .  .  .  na  bojne  zovu 
hvale  da  idu  }udi  za  porazom.  J.  Palmotic,  dubr. 
362.  Bojnici  su  potamuili  glas  od  slave  svoje 
bojne.  I.  Kanavelii,  iv.  15.  Koga  ime  i  glas  bojui 
svijeta  obtice  pokrajine.  156.  Nek  se  uzdrze  boj- 
nom  dikom.  J.  Kavaiiin  133.  Vijencima  od  bojne 
lovorike  pouosase  se.  1.  Dordic,  ben.  7.  —  i)  o 
snu,  koji  znaci  boj :  I  ja  sasnub  bojni  sanak,  nit' 
se  strasim  ni  vjerujein,  aV  se  kad  god  zaniis|ujem, 
I.  A.  Nenadic,  samb.  9.  —  5.  «  uredncm  rodii  u 
slozenijem  oblicima  bojno,  gluba  za  boj  (za  ubuj, 
za  udarce.  vidi  1  boj  pod  6):  Pristavu  je  deseto 
.  .  .  od  uvodnoga  i  od  bojnoga  i  od  osluhe.  Stat. 
po).  ark.  5,  273.  —  6.  adv.  bojno:  Nad  svijem 
vjes  i  bitar  silnom  trubjom  bojno  pjeti.  D.  Pal- 
motii,  Christ.  481.  Svak  6as  jafie  bojno  na  nih 
udaraju.  J.  Palmotic,  dubr.  364. 

3.  BOJAN,  bojna,  adj.  terribilis,  strasan,  koga 
se  treba  bojati.  namo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec 
veoma  nejjouzdana. 

1.  BOJANA,  /.  ime  iensko.  hyp.  Boja,  /.  do- 
lazi  i  prijc  nasega  vremena.  S.  Novakovii,  pom. 
46.  Vuk,  ijei.  35l>. 

2.  BOJANA,/.  1.  rijeka  sto  teie  pokraj  Skadra. 
od  XIV  vijeka,  izmetii  rjecnika  u  Viikuvu  i  Da- 
nicicevu.  Beia  obb  ont  polb  reky  Bojany.  Da- 
nilo  125.  U  Zeti  u  svetoga  Srda  na  Bojani.  Mon. 
Serb.  446.  Bar  i  Bojana.  M.  Vetranic  1,  263.  A 
kakav  je  Skadar  na  Bojani !  Nar.  pjes.  vuk.  2,  105. 
—  2.  selo  u  Hrvatskoj  u  podhqianiji  kriskoj. 
Schem.  zagr.  1875.  110.  Pregled  85.  —  3.  riba  u 
jezeru  skadarskom  koja  se  ziive  i  ukjeva,  kojii 
vidi.  samo  u  Vukoni  rjecniku.  moze  biti  da  je 
tako  nazvana  po  rijeci  Bojani.  —  4.  u  pripjevu, 
kao  ime  djevojci :  Posetalo  je  pet  devojaka :  siper- 
peana,   sikom-bojaua  .  .  .   Nar.   pjes.   vuk.  1,  518. 

BOJANCI,  Bojanaca,  m.  pi.  selo  u  hrvatskoj 
krajini  ogidinskoj.  §em.  prav.  1878.  76. 

b6jANI6,  to.  prezime,  po  materi  Bojani.  u 
nase  vrijeme.  S  I'lom  se  biju  oba  Bojaniia.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  113.  Bojanid.  Eat  264.  349.  359. 

BOJANIN,  adj.  sto  pripada  zeni  Bojani.  do- 
lazi  kao  presime;  ispmredi  Bojanic.  Pa  doziva 
Raska  Bujanina.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  115. 

BOJANliI ,  vidi  bojali  Te  istrca  na  bojanli 
kulu.  Ogled,  sr.  449.  Neka  dode  ua  bojanli  kulu. 
Nar.  pjes.  stojad.  2,  46. 

b6jAN0V,  adj.  sto  pripada  Bojanu.  Na  Bn- 
janovt  hridt.  Mon.  serb.  87. 

BOJANOVICE,  B(Sjanovica,  /.  pi!,  neko  mjesto 
kod  Trepce  i  iJosuda  blizu  Deeana  xiv  vijeka. 
Kont  Bojanictt  bila  je  meda  Trepci  s  Dosiidem. 
Glasnik  ii.  12,  41.  115. 

BOJANOVK!;,  m.  prezime,  po  oeii  Bojanu.  od 
XIV  vijeka.  Radiko  Bojanovic.  Glasnik  ii.  12,  23. 
Vuk  Bojanovic.  Ogled,  sr.  77.  Na  toriuu  Boja- 
uovi6'  Vuka.  Pjevan.  36. 

1.  BOJANE,  n.  brdo  u  Hercegovini  izmedii 
Korjenica  i  Grahova.  N.  Ducic.  Postanem  je  adj. 
od  Bojan.  grijeskom  u  pjesmi  sa  u  mjesto  li;  De 


je  ladna  voda  porevala  iz  planine  iz  brda  Bojana, 
od  Klobuka  i  od  Korjeniia  u  Siroko  u  poje  Gra- 
hovo.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  447.  450. 

2.  BOJANE,  n.  metus.  od  xvi  vijeka.  Bojati  se 
svijeh  stvari  kojo  jesu  od  bojanja.  Zbor.  ll^.  Da 
ne  trpi  strali  i  skodu  i  bojanje  priveliko.  D.  Ba- 
rakovii,  jar.  36.  Toliko  jib  spopade  strava  i  ien- 
sko  bojaiio.  Osvet.  2,  56. 

1.  BOJ.\R,  bojira,  m.  miles,  vojnik.  isporedi 
bojac.  Akcenat  se  mijena  u  vok. :  bojaru.  Postanem 
od  boj.  XVII  i  xviii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu  (6831).  487")  t  ii  Stuliceru  (u  kom  ima  i  ,bo- 
jarin,  vir  nobilis'  s  dodatkom  da  je  uzeto  iz  Gun- 
dulicevijeh  pjesama,  ali  ga  w  nima  nema).  Ovu 
odluku  najprije  ucini  on  ocitu  glavi  od  pasa  Di- 
laveru,  s  deset  tisud  ki  bojara ,  u  istodnoj  skup- 
nijeh  strani,  laiisku  jesen  lulada  cara  od  pojafike 
sile  obrani.  I.  Gundulic  297.  Nabuua  je  i  prije 
bilo  i  vrlijeh  jos  bojara,  nu  se  ocitom  silom  smilo 
tegnut'  nigda  nije  u  cara.  497.  Vodase  nas  on 
strau  puta,  da  zli  bojari  kraja  }uta  ne  upaze  nas. 
D.  Palmotic,  christ.  302.  Tvoji  bojari,  tvoji  puci, 
povalit  ce  Otmanida.  J.  Kavaiiin  269. 

2.  BOJAR,  bojdra,  m.  tinctor,  mastilac.  ispo- 
redi bojagija.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  jambresicevu  (1,  121'').  Tu  postage  nikoji 
suknari,  i  bojari,  kozari,  f iimari.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  162.  Mastilac,  bojar,  farbar.  A.  T.  Blagojevid, 
kill.  47. 

BOJARSKA,  /.  adj.  Bavaria,  isporedi  Babur- 
ska,  ]:!avarija.  «  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Od 
duke  od  Bojarske  iJi  Bavijere.  B.  Kasic,  ign.  106. 

BOJAST,  /.  timer,  bojazan.  od  adj.  bojazan, 
koji  vidi.  isporedi  bojaz.  u  jednoga  pi'sca  xvii  vi- 
jeka. Bojast  od  stvari,  koje  6ovik  Jiibi.  P.  Posi- 
lovid,  cvijet  122. 

BOJASTVO,  n.  timor,  bojazan.  od  adj.  bo- 
jazan, koji  vidi.  XVII  rijeka  u  jednoga  pisca  i  u 
nase  vrijeme  u  jednoga.  Posteno  sramovanje  jest 
bojastvo  ciuiti  i  govoriti  svaku  stvar  necistu.  P. 
Posilovid,  cvijet  201.  Ne  pomi|a  glavu  od  junadtva 
ili  od  bojaztva.  Osvet.  3,  153. 

BOJATI  SE,  bujim  se,  impf.  timere.  Od  xiii 
vijeka  (vidi  pud  1  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjcc- 
nicima.  Akcenat  kaki  je  u  inf.  taki  je  i  u  aor. 
cijelom  o.->w«  2  i  3  sing. ;  a  kaki  u  praes.  xi  1  sing, 
taki  je  i  u  osialijem  licima  osim  1  i  2  pL,  taki 
je  i  u  impf.  cijelom:  biSjab  so,  i  u  part,  praet. 
act.  i:  bujav  so,  bojavsi  so.  a  mijena  se  u  1  i  2 
2jI.  praes.:  bojimo  se,  bojite  se;  n  part,  praes.: 
bojddi  se ;  «  iiiiperat.  cijelom :  boj  se ;  M  2  i  3 
sing,  aor.:  boja  se;  u  part,  praet.  act.  ii:  bojao 
se ,  bojala  se ;  u  part,  praet.  pass. :  bojan  (vidi 
da}e  pod  15).  —  Staro  1  sing,  praes.  sa  u  na 
kraju  mjesto  im  nalazi  se  jos  2>rosloga  vijeka 
(vidi  u  prtmjerima).  U  oblicima  u  kojima  stoji 
-oja-  nalaze  se  ti  glasovi  sazeti  u  a,  u  nekih  pi- 
saca  (vidi  da(e  pod  16).  —  Od  kor.  bhi,  strasiti. 
isporedi  bijes.  —  Bojati  se  moze  ce^ade  i  zivinie, 
a  samo  u  prenesenom  smislu  i  drugo  sto,  kad  se 
jednaci  s  ce\adetom. 

1.  bez  i  cega  cim  bi  se  znacene  poblize  odre- 
divalo,  na  sto  bi  se  prostiralo.  Boju  se,  prose. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  192.  tip  stud,  glasn. 
40,  150.  Sb  vami  da  bi  sedeli  ne  bojede  se.  Mon. 
Serb.  54.  Nomojte  se  bojati.  N.  Ranina  50.  mat. 
17,  7.  No  boj  se.  M.  Drzid  119.  Vazda  ufa,  sved 
se  boji  inlados,  ka  je  zatravjeua.  I.  Gundulid  31. 
Ne  bojte  se,  znam  da  istete  vi  Jezusa.  I.  V.  Bunic, 
mand.  36.  A  ne  boj  se,  lijepa  djevojko!  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  399.  Muc',  ne  boj  se ,  draga  moja  }ubo ! 
2,  459.  Kad  arandeo  dode  onako  raueu  pred  boga, 


BOJATI  SE 


510 


BOJATI  SE 


oiula  zaplaCe :  §to  ia,  boio,  ovako  grdau  V  A  bopf 
mu  ro(:o :  f uti ,  no  bqj  so ;  ja  in  imroditi  da  svi 
[udi  imaju  take  im  tabaiiu  kao  malu  dulimi.  Vuk, 
liar.  pjes.  2,  85.  Nikom  iiiSta  no  kazaSo ,  jer  so 
bojahu.  Vuk,  mar.  IG,  8. 

2.  (jeiietivnm  be::  prijedhii/a  iito'e  se  izrcii  tko 
Hi  stv  sirah  zadaje  tijtm  sto  iiwce  niiiiiti  Uto  yod 
iemii  tki)  niji:  rad  te  .sc  to<ja    radi  hoji,    Hi  tijcm 
sto   sobom  donosi   tuko  Hi>  Hi  xlo  je  sohmn  lako 
te  sc  mule  doyoditi.   a)  hoji  ne  velade  Hi  u  prc- 
nescnom  smislu   srce  mu:   aa)  cega  sc  boji  to  je 
bog,   ie\ade  Hi  Uto  se  kao   icjnde  misli:   Koji  so 
boji  boga.  N.  Kauiiia  23''.  Lskaliu  iwga.  ubiti,  ma 
so  bojahu  naroda.  5U''.  Sanson  toliko  iieiziiijornom 
jako.sti  nadarou,  da  ga  se  svikolici  nojirijatoji  bo- 
jahu. A.  Gucetic,  roz.  jcz.   187.    Srce,  kujo  so  iii- 
kogar   ni   strasi   ni   boji.    A.  Georgiceo,  pril.  91. 
Turci  ga  so  bojahu.  P.  Vitezovio,  odi].  8G.  Da  se 
vi  boga  veie  bojite,   nego  |udi     I.  P.  Marki  45. 
Mi   se   svi   boga   bojimo  .  .  .  Kako   ga   so    bojito, 
onako  date  od  liega  i  pomilovani  biti.  J.  Banovac, 
razg.  32.    Niti  so  boje  boga  ni  stai'ijega.   F.  La- 
stric,  ned.  307.    Na  torn  vas  svit  ovi  stoji,  matii 
ve6eg  da  so  boji.  V.  DoSen  43.  Jer  so  svaki  go- 
spodara  boji.  M.  A.  Ee)kovi6,  sat.  148.   Ovi  kra] 
u6ini  se  toliko  velik,  da  se   nijednoga  kraja   ue- 
bojaSe.  A.  Kafiic,  razgov.  36.  Ne  smido  mu  na  to 
odgovoriti  nista,  jer  ga  se  kruto  bojaSe.  A.  Kaci6, 
korab.  186.  Ja  se  bojim  boga  velikoga,  ne  bojim 
se  nikakva  junaka.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  29.    Boji  li 
se   do    boga   i   koga?  2,  29.    Nek   se   svoga   bojo 
starjesine.  2,  269.    Sto  s'  ne  boji  caia   ni    vezira. 
2,  282.  Bojati  so  Jankovio-Stojana.  3,  260.  Pevaj, 
brate,  ti  se  no  boj  vile.  2,  215.  Ko  mnogo  prijeti, 
onoga  se  no  boj.  Nar.  posl.  \'uk.  148.  Ono  neko- 
liko  vojvoda  prslo  po  sumi  kud  koje,  gore  se  boji 
naroda   nego  Tiu-aka.  Vuk,  grada  54.  —  o  ce}a- 
detu  se  govori  i  onda  da  se  koga  ne  boji  kad  nije 
gore  od  nega  u  kakom  poslu,  te  je  savio  slid  otio 
iemu  ne  bi  bilo  rado  kad  bi  se  bojalo:  Cudno  Simo 
kiiigu  izucio ,   ne  boji  se  daka  nijednoga  ni  svo- 
jega   starca   igumana.    Nar.   pjes,   vuk.   2,  65.  — 
bb)  ce(ade  se   boji  zivotine:   Bojis   so   zvijeri   ti, 
jodne  so  vecma  boj.  M.  Bure.sic  252.    Ko  se  boji 
vrabaca,  nek  no  sije  prohe.    Nar.  posl.  vuk.  153. 
—  cc)  cefade  se  hoji   stvari   tjelesne:    Ne  boji  se 
Bajo  puske  ^efordara,   nego   puiske   oputom  sve- 
zane.  Nar.  posl.  vuk.   194.  Ne  boji   se  svaka  i5usa 
boga,   nego   batine.   195.    Morali  su  ga  se  bojati 
kao  iive  vatre.  Vuk,   prav.  sov.  74.  —  dd)  cega 
se  ce(ade  Hi  srce  mu  boji,  maze  biti  static,  kakca 
radiia  i  drugo   sto   umno:    Togo  so  bojte.   Sava, 
tip.  stud,  glasn.  40,  172.  Ne  boji  se  srama.  Zbor. 
lO'i.  Ne  bojahu  se  zapovedi  kra.jevo.  Anton  Dalm., 
hebr.  11,  23.    Srcano  se  bojim  boli,   medu   djecu 
da    ce    uljesti.    O.    Mazibradiii    225.    Kijoci    zene 
rasrcne  nemoj  se  bojati.  M.  Buresio  251.  Nit'  boji 
se  smrti  isto.  J.  Kavaniu  349.    Bojase  ga  se  kao 
groma.  J.  Banovac,  pripov.  240.  Za  ludu  u  milo- 
srdje  ufa,  ako  se  ne  bude  pravdo  bojati.    F.  La- 
stric,  ned.  42.  No  sagrisujemo  kad  so  bojimo  po- 
gibli.  J.  Filipovic  1,  252.  Gdi  so  rane  vec  ne  boji. 
V.  Dosen  50.  Ukora  se  on  no  boji.  15.  Bojeci  se 
zla.   A.  Kacic,   korab.  275.    Isukrst  nijo   so  bojo 
smrti  za  nas  ni  za  nase  spaseiio.  M.  Dobrotic  14. 
Grih,  zaradi  koga  boji  se  velika  zla.  143.  Videci 
moje  srce  toliko  plasivo  i  slabodusno,  da  so  boji 
do  trepeta  svake  protivne   rijeci.    D.  Mattei  292. 
Bojimo  se  goleme  sramote.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  332. 
Bojati   se   kakve  prijevaro.  2,  515.    Svak  se  boji 
muko  i  novoje.  2,  532.  Ja  se  bojim  jada  velikoga, 
on  ce  tvoju  glavu  ukinuti.  4,  327.  Ko  kupus  sadi 
i  krmacu  hrani,  ne  boji  se  gladi.  Nar.  posl.  vuk. 
144.    Ko  se  mraza  boji,   nek   ne  sadi  vinograda. 


154.  —  b)  boji  se  Hvotina:  No  boji  se  lisica  ve- 
coriega  hvalioca  nogo  jutronoga  ranioca.  Nar. 
posl.  vuk.  1,  194.  Boji  ga  so  kao  vrana  skole- 
^ije.  21.  —  c)  boji  se  drvo:  Sto  drvo  vise  stoji, 
vihora  se  vo6ma  boji.  V.  Doson  17.  Tad  bo  koja 
podsiku  so  drva,  no  bojo  se  trule?-i  ni  crva.  J.  S. 
Rejkovir,  kuc.  48. 

.3.  genctifom   s  prijedlogom  od  moze  se  kazati 

od  koya  Hi  odd  sta  Hi  od  kiida  dolazi  ono  ccmii 

nije  rad  onaj  koji  sc  boji  Hi  i-ega  sc  upravo  boji. 

to  maze  biti  izrcceno  Hi  zajedno  s  onijem  cega 

se   tko  boji  (sto  je  spomftiuto  pod  2) ,   Hi  samo : 

a)  oboje :  gen.  s  prijedl.  i  gen.   I>ez  prijedl. :   No 

bojo   so   ni  jednoga   huda   ni   odi>   kogari..   Mon. 

sorb.  467.  Bojfci  so  provare  ott  Nemca.  Rad  1,  186. 

Neviro  so  ja  no  bojim    od   kriposni.  V.  Dosen  1. 

Ja  se  bojim  cote  od  Turaka.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  126. 

Bojati  so  od  Bosno  poioro.  3,  438.  Bojati  se  vojsko 

od  Turaka.  4,  279.  No  bnjto  se  ropstva  od  Kulina. 

4,  195.  • —  b)  samo   gen.   s   prijedl.:    kad  je   sam 

s  prijedloyom  Inko  ostavja  svoje  znacene  pokazano 

pod  a. ,   te  prelazi  u  ono  koje  ima  gen.  bez  pri- 

jedloga  pod  2 ;   ali  mu  je  «  znacene  kao  pod  a. 

kad  kad  sa  svijem  jasno,  a  i  kad  nije  tako  jasno, 

svagda  se  vise  kaie  odakle  moze  nesto  doci  te  se 

netko  boji  (kao  pod  a.)  nego  cega  se  upravo  hoji 

(kao  pod  2),  a  u  gdjekojeya  je  pisca  i  po  talijan- 

skom  mjesto  samoga  genetiva.  Od  koga  so  bojim  ? 

M.  Drzii  147.    Od   sta   ti   bojis   se,   prom  jo  toj. 

M.  Bunid  63.  A  bojade  cjeca  toga  od  roba  se  car 

cestiti.  I.  Gundulii  487.    No  bojei  se  od  potjera, 

o.sjedimo   kone   vrane.  404.    Gospodin  jo   zastito} 

iivota  moga ;  od  koga  cu  se  bojati  ?  M.  Divkovid, 

naok  eob.  Koji  se  boji  od  zapovijedi  mojijeh.  B. 

Kasid,   nad.    27.    Nijesu   so   bojali  od  grijeha.    1. 

Drzid,   nauk  gond.  135.    No  bojede  se  od   malije 

grija,  priodi  se  na  veliko.  I.  Ancid,  svit.  50.    Od 

po  svijeta  ne  bojo  so.  I.  Kanavelid,  iv.  11.  Pociiie 

bojati  se  od  srzbe  bozje.  A.  Vitajid,  ist.  21.  Clovik 

od   nijedno   stvari   ne  ima  se  tako   bojati   koliko 

od  sebe   istoga.   I.  P.  Marki  42.   Kiiiznik  boji  se 

od  kiiiznikov.  J.  Kavanin  486.  Ako  se  ocito  boji 

od  izgubjoiia  zivota.  A.  Badid  94.  Bojaso  se  David 

od  vici'iega   onoga   strasnoga  sudca.   J.  Banovac, 

razg.  92.    Odvrati  od  sta  se  bojimo.   J.  Banovac, 

blagos.  271.    Ako   se   nije  bojati   od   suse  i  zime 

u  vi-tlu.  F.  Lastrid,  test.  254.   O  }udi  male  vire! 

te  oda  sta  so  bojite  ?  F.  Lastrid,  od'  177.  Bojimo 

se  i  od  pokai-ana   nasega  i  od   uvrideiia   bozjega 

zajedno.    F.  Lastrid,    ned.  210.    Oda  zla  so  bojis, 

al  se  u  dobru  no  nasladujes.  210.  Kada  so  bojase 

od  srzbe  i  giieva  Saulova.  J.  Matovid  526.  I  ako 

so  jos   bojis   od   zime.    J.  S.  Eejkovid,  kud.  382. 

E  se  Turci  boje  od  Brdana.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  48. 

Jer  sc  |uto  bojim  od  hajduka.  4,  385.  Sve  se  boje 

od  Crnogoraca.  4,  422.  Ne  boj  se  od  svijetle  puske, 

nego  so  cuvaj  od  cadave.  Nar.  posl.  vuk.  194. 

4.  datirom  .se  moze  izreci  komu  se  Hi  cemu  se 
misli  da  hi  se  moglo  dogoditi  .Ho  god  cemu  nije 
rad  onaj  koji  sc  boji.  a  to  moze  biti  izrcceno  Hi 
samo  Hi  zajedno  s  onijem  sto  je  pomenuto  pod  2 
Hi  s  onijem  sto  je  pomenuto  pod  3.  a)  sam  dat. : 
Sebi  se  vazda  boj  u  com  koris  nega.  M.  MaruUd 
121.  Tuzna  ostah  tebi  se  bojedi.  M.  Vetranic  2,  334. 
Zivotu  se,  kderce,  tvomu  majka  boji.  2,  412.  Bojim 
se  ^l^ubmu'u.  D.  Zlatarid  60.  Od  sta  se  pripada§  V 
Da  se  ja  no  ubijemV  dobru  se  mem  bojis.  63. 
S  razlogom  cjed  toga  se  sebi,  gradu,  carstvu  boji. 
I.  Gundulid  534.  Tko  se  stidi  mono  opovijedati  .  . 
bojedi  so  zivotu,  blagu.  M.  Divkovid,  nauk  SSl". 
Ne  bojis  li  sc  dusiV  M.  Divkovid,  zlam.  67.  Kraj 
boji  so  svom  vladaiiu.  D.  Palmotid,  christ.  16. 
U  dan  smrti  i  suda  clovik  se  ima  sebi  bojati. 
A.  Vitajic,  ist.  147.    Veoma  se  bojase   svemu  sto 


BOJATI  SE 


511 


BOJATI SE 


imadise  i  svomu  istomu  zivotu.  S.  Margitic,  fala 
76.  Svako  se  svomu  vraUi  i  grkjanu  boji.  D.  Rapii 
465.  Bojeci  se  sebi  skoci  s  koiia.  I.  Dordie,  ben. 
138.  Prem  da  se  boji  svomu  zivotu.  A.  Kadcii, 
bogosl.  161.  Ako  se  sebi  boji.  A.  Bacid  231.  Po- 
mozi  me,  jer  se  tako  bojim  sebi,  da  za  svoje  no 
znam  ime.  P.  Kuezevic,  ziv.  50.  Tvojoj  so  kozi 
vise  bojiS  nego  se  pristoji.  P.  Knezevic,  osni.  235. 
Ovi  ako  vide  vuka ,  ostave  ovce ,  bojeci  se  sebi. 
F.  Lastric,  od'  217.  Bojeii  se  sebi  i  krajestvu 
svomu.  A.  Kacic,  korab.  96.  Neg  mu  nemoj,  se- 
striee,  darovima  se  bojati,  jere  mi  on  uz'o  jeduu 
prepuklu  sirotu.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  38.  Kad 
u  selu  kuiia  gori,  svak  se  sebi  boji.  Poslov.  dan. 
43.  No  se  boji  crkvi  Filindaru  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  73.  Kazi  pravo  i  ne  boj  se  glavi.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  496.  Ja  se  gradu  ne  bojim  Zabjaku.  Ogled, 
sr.  450.  Ti  se  ne  boj  cedu  prenejaku.  Nar.  j)jes. 
petr.  2,  509.  Kad  grmi,  svak  se  sebe  boji.  Nar. 
posl.  vuk.  116.  Bojeci  se  zeni  i  deci  dozove  mater. 
Nar.  prip.  vuk.-  233.  Ne  bojte  se  glavi  ni  zivotu. 
P.  Petrovic,  seep.  47.  Pa  svojemu  ne  boji  se  blagu. 
Osvet.  1,  60.  Bojim  mu  se,  poginut  ce  ludo.  3,  130. 
dativ  ,;e  takoder,  a  s  adj.  u  instrumentalu,  kujiin 
se  gdje  gdje  zamjenuje  dat.  sing.  fern. :  Casti  mom 
se  bojim   tuzna,   dragom   casti.   I.  Gundiilic  393. 

—  h)  dat.  (kau  jiod  a.)  i  gen.  hez  prijedl.  (kao 
pod  2) :  Pogibili  obim  se  bojase.  P.  Zoi-anic  'iS^. 
Ako  jedva  govovi ,  i  ako  jui've  pocima  govoriti 
na  stranu,  bojat  mu  se  smi-ti.  M.  Divkovid,  bes. 
411.  Zar  nijesi  cuo  kako  sam  se  tu  neki  dan 
udala,  pa  dosao  sa  mnom  od  milosti  moj  dever 
bojeci  mi  se  kakve  stete  ili  posteiiu  mojemu. 
Nar.  prip.  vrc.  187.  tako  i  kad  je  ,nista'  mjesto 
gen. :  Pustite  ga  starca  nek  poeine,  nista  mu  se 
bojati  uemojte.  P.  Petrovid,  seep.  84.  —  c)  dat. 
(kao  pod  a.)  i  gen.  s  prijedl.  od  (kao  pod  3): 
Ne  6e  se  bojati  ku6i  svojoj  od  zima  snjezanijeli. 
N.  Eaiiina  1871^.  No  ce  se  bojati  kuci  svojoj  od 
studeni  snijega.  I.  Bandulavic  255.  Zlotvor  zivotu 
se  svomu  boji  od  ostroga  prava  suda.  D.  Pal- 
motiA,  Christ.  119.  Kad  se  jedan  boji  od  kojoga 
zla  teska  i  velika  oli  sebi  oli  svojim  blizu  u  krvi. 
A.  Kadcic,  bogosl.  446.  —  d)  dativ  dolasi  kad 
kad  od  svii  vijcka  grijeskom  mjesto  genetiva:  Ja 
se  bojim  s  mudrim  svitom  zasjedami  i  privaram. 
I.  Gundulic.  34.  Zlu  se  koncu  bojeo  car.  B.  Krua- 
rutid  35.  Ona  se  prikoj  zgodi  u  svom  srcu  .sved 
bojase.  D.  Palmotic,  clirist.  209.  Ako  se  ta  znanac 
boji  kojemu  svomu  veliku  zlu.  A.  Kadcic,  bogosl. 
415.  Bojeci  .se  smrti  ili  vo6oj  bolesti.  A.  Bacic  217. 
Ne  imade  se  bojati  ikakvomu  ncpriatejstvu  od 
nase  strano.  I.  Zanicic  188.  Kada  se  vi  bojito 
kojoj  steti  tilesnoj.  F.  Lastric,  ned.  169.  Koji  so 
bojeci  zlu  .  .  .  moliti  ga  pocese.  A.  Kacic,  korab. 
249.  Jer  so  i  on  tomu  boji  sto  mu  basa  prigo- 
vara.  Nar.  Jijes.  bog.  217.  Smijeni  se  onome  sipku, 
jer  mi  rece  da  mi  so  ne  boji.  Nar.  prip.  vrc.  190. 

—  e)  dativ  osim  posla  u  kom  je  pod  a.  h.  i  c. 
vioze  stajati  i  it  drugorn,  u  kom  stoji  i  it  driigim 
prilikatua  pokaznjuei  samo  pripadane:  Ne  boj 
mi  se,  Maro  moja!  nije  ono  suvi  javor,  vec  su 
ono  bjeli  dvori.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  283.  —  po  tome 
mogu  stajati  i  dva  dativa,  jedan  u  torn  poslu  a 
drugi  u  unom  pod  a.  h.  i  c. :  Zena  bojase  se  po- 
stenju  ovijem  kceram.  M.  Divko^ac,  zlam.  22. 
Drugi  ce  se  metnut  u  pogibio  veliku,  i  bojat  mu 
se  zivotu.  F.  Lastric,  ned.  195. 

5.  akusativom  $  prijedl.  za  nioie  se  kazati  da 
strah  u  kom  je  ona.j  koji  se  boji  ide  u  korist 
onome  sto  znaH  rijec  koja  stoji  u  torn  padeztt; 
a  to  je  veoma  nalik  na  ono  pod  4:  Bojim  se  za 
vas.  Anton  Dalm.,  gal.  4,  11.  Ja  se  bojim  za  mo- 
jega  sina,  iistr'jeli6e  mog  sina  jedina.    Nar.  pjes. 


vuk.  1,  254.  A  ne  boj  se  za  to,  ako  bog  da!  3,  445. 
Bojim  se  za  vas  da  se  ne  budem  uzalud  trudio 
oko  vas.  Vuk.  gal.  4.  11.  Ni  ja  ti  se  ne  bill  bojao 
za  slobodu.  M.  Pavliuovii,  razg.  23. 

6.  ge.netivom  s  prijedl.  radi  moze  .se  reH  isto 
sto  je  pod  5 :  Nit'  se  boji  zarad  kese,  da  ju  sudac 
ne  iztre.se.  V.  Dosen  210. 

7.  lokativom  s  prijedl.  o  nalazi  se  izreceno  isto 
sto  i  akusativom  s  prijedl.  za  (pod  5) ,  samo  ti 
jednoga  pisca  xiii  vijeka:  0  dobre  li  se  bojisiV 
Sava,  tip.  liil.  glasn.  24,  192.  tip.  stud  glasn. 
40,  150. 

8.  akusativom  moze  se  izreci  isto  sto  i  gene- 
tivom,  ali  samo  od  pronom.  sto,  ti  jednoga  pisca 
XVI  tnjcka  i  to,  a  xiii  vijeka  u  jednoga  pisca  i 
od  jednoga  subst.:  Bojim  se  zakonu  nalisenije. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  215.  tip.  stud,  glasn. 
40,  172.  Da  se  to  ja  boju,  vecma  me  jos  sili.  M. 
Bunic  63.  obiino  je  sto:  Eto  prem  od  tega,  sto 
se  vi  bojite ,  ocita  bijega.  M.  Bunic  70.  Nemoj 
imati  u  lierau  sumiie  ali  bojati  se  sto  god  od  liega. 
M.  Ma^arovic  66. 

9.  u  instr.  sing,  moze  hiti  dodana  glagolu  rijec 
strah  pokrepftijuci  mu  znaccne  i  pokazajuci  naiin  : 
Ki  se  pravde  od  tvoje  bogofubnijem  strahom  boje. 
I.  Dordic,  salt.  66.  Boje  ga  se  strahom  sinovskim. 
F.  Lastric,  test.  ad.  59. 

10.  s  infinitivom  maze  stajati:  a)  kad  ono  sto 
znaci  injinitiv  S  ostalijem  Ho  se  uza  n  kaze  za- 
daje  strah  koji  ne  da  to  ciniti:  Ne  boj  se  reii 
gradom  zidovskim.  N.  Eauina  17h.  Ni  se  Stedi 
ili  boji  ovako  reoi.  S.  Budinic.  sum.  156.  Ne  htij 
se  bojati  vazeti  Mariju.  Bernardin  5.  mat.  1,  20. 
Nemoj  se  bojati  uzeti  Mariju.  I.  Bandulavic  9. 
Nit'  so  oni  opet  boje  vridat  rane.  V.  Dosen  129. 
Kazivao  bi  da  se  on  boji  jesti  i  piti  preda  mnom. 
D.  Obradovic,  ^iv.  97.  Stra  je  mene,  ja  se  bojim 
|uto  prolaziti  proz  Dugu  krvavu.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  384.  Ja  se  bojim  udrit'  Kolasinu.  5,  376.  Ne 
boje  se  gaziti  po  krvci.  Ogled,  sr.  456.  Ako  se 
bojis  meni  kazati,  a  ti  idi  duhovniku.  Nar.  prip. 
vuk.  190.  No  boj  se  uzeti  Marije.  Vuk,  mat.  1,  20. 
Ako  se  bojis  sam  sici.  D.  Danifcid,  sud.  7,  10.  — 
b)  kad  ono  sto  znaci  injinitiv  s  ostcdijem  sto  se 
uza  n  kaze  zadaje  strah  tako  da  oniij  koji  je  u 
torn  strahii  mi.^li  da  bi  mu  se  moglo  dogoditi  da 
dodc  •«  radnu  Hi  u  stane  kojc  znaci  infinitiv: 
Tim  pohujen  bit'  nikako  s  tega  s'  ures  moj  ne 
boji.  I.  Gundulic  156.  Nij"  kruua,  ka  je  na  visem 
srocnom  \t1iu,  da  ne  boji  se  past  :ia  svrhu.  J. 
Kavaiiin  177.  Grad  izginut  ne  boji  se.  325.  Naj- 
posli  bojase  se  zlo  ximriti.  J.  Banovac,  razg.  133. 
Da  se  svak  boji  upasti  u  koje  zlo  i  pogibio  ii- 
vota.  F.  Lastric,  ned.  208.  Odbacite  ovu  neurednu 
i  zlu  ]ubav  vlastitu  od  sebe ,  pak  ne  bojte  se 
upasti  u  grih ,  za  sto  ne  ce  grih  nikakov  imat 
korijena  odkle  bi  izniknuo.  313.  Bojim  se  goriti 
i  muciti  u  vik.  210.  A  lupezi  pak  doinadi  ne  boje 
se  od  kog  naci.  V.  Dosen  61.  —  c)  ako  je  i  glagol 
koji  stoji  u  injinitivu  rejtcksivan,  sa  se,  onda  se 
jedno  se  moze  izostaviti:  Cic  ribne  kosti  s  stra- 
hom jili  podvize,  bojec  se  nabo.sti.  P.  Hektorovic 
33.  More  ga  obvlada,  bojali  se  potojiit.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  278.  Tako  covik  sto  je  nize,  to  je  svoga 
doma  blize,  i  maiie  se  srusit  boji  kad  na  nisku 
mistu  stoji.  V.  Dosen  17. 

11.  za  recenicu  u  kojoj  je  bojati  se  moze  biti 
rijecjii  da  privesana  druga,  kojom  se  cijclom  iz- 
rice  cega  se  tko  boji  (kao  naprijed  pod  2  gene- 
tivom).  u  privezanoj  se  m,oze  tvrditi  Hi  poricati. 

a.  u  privezanoj  se  tvrdi,  a  u  glavnoj  se  moze 
Hi  tvrditi  ili  poricati.  a)  sto  se  u  privezanoj 
kaze,  kaze  se  kao  misao  onoga  koji  se  boji,  kao 
da  bi  se  reklo  da  bojeci  se  ili  sa  strahom  a  po 


BOJATI  SE 


512 


BOJATI SE 


torn  ne  Select  misli  ono  ^to  jc  u  privezanoj.  aa)  u 
prU'esaitoj  sadaine  vr.  ivipcrj'ekliniijeh  tjhujula : 
Ali  so  ja  boju  da  so  svak  radiijo  novojii  tko  juoju 
razumijo  i  fiuje.  N.  Na|Bskovi(i  '1,  75.  Nijo  mi  rad 
mono,  nog  jer  se  ja  boju  da  nilados  no  voiio  '/.&- 
loci  sad  luoju.  '1,  57.  Su]notiva  .svijoni  mukani  i 
bolostima,  kojijoli  ja  bojini  .so  da  saiii  dostijua. 
V.  Andfiasi,  put.  IIH.  Za  lo  .so  bojati  da  iiu  ostajo 
oui  djava  ua  srcu.  J  liauovac,  ]>iii).  ;i(>.  Ovi  stra- 
hoviti  hiji  ili  ^'as  iiaina  .so  k'\m  da  jo  daloko  od 
lias ,  a  bojim  so  da  uaiii  jo  za  vratoni.  7;i.  Ovdi 
se  bojim  da  mi  so  va)a  zastiditi.  F.  Lastrii,  tost. 
68.  Bojim  so  da  ima  u  puku  krstjanskoinu  koji 
tako  iivu  kako  da  im  zivot  nijo  na  diugu  svrliu 
dat  nego  da  ugodo  tilosini.  71.  Ja  se  bojim  da 
je  to  prijevara.  S.  !^iibisa,  prip.  139.  —  bb)  u 
privezanoj  sadaMie  or.  perfektivnijeh  tjlayola  za 
budiice:  Niti  se  bojiS  vec  da  blago  tvo  zgubiS. 
N.  Dimitrovii  21.  Jer  se  boju  da  ga  iiniori  cosar 
hudi  P.  Hokcoi'ovid  101.  Pamet  so  li  boji  da  toj 
izuvidiv  dobro  rai  posvoji  ki  godir  zavidjiv.  H. 
Luei6  221.  Ni  se  boj  ...  da  Grci  srditi  dojdu  sa 
vojskami.  197.  Er  se  viku  ne  bojito  da  tuj  tko 
god  vas  otruje.  D.  Haniua  50.  Boju  se  da  prod 
carem  pogriJu.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  321.  Na 
ke  puto  smione  zajedril'  je  ma  plav  mala,  no 
bojei  se  da  utone  u  pu6ini  tvojijeh  hvala!  I.  Gun- 
duli6  278.  Kada  no  se  bojati  djetetu  da  Sto  naudi. 
M.  Divkovic^,  naiik  13G.  Boje6i  se  strasjiva  iena 
da  joj  ki  retene  ugrabi  pineze.  F.  Glavinid,  cvit 
206.  Za  to  so  boj  ti  da  im  se  dogodi  kao  i  re- 
fcenoni  kraju.  J.  Banovac,  pred.  78.  Bojim  se  da 
80  izgubim.  J.  Filipovid  1,  173.  Bojedi  se  da  posli 
smrti  liegove  budo  medu  sinovim  nemii-  i  nesklad. 
A.  Kaiic,  razg.  31.  Ne  boji  so  da  mu  iiva,  (riba) 
ve6  daleko  kud  odpliva.  V.  Dosen  99.  Bojeci  se 
da  ga  sotoiia  osramoti.  M.  Zoricic,  zrc.  123.  — 
ec)  u  privezanoj  buduce  vr. :  Ali  se  ja  boju  da 
6e  jo5  visni  bog  osvetit  smrt  moju.  N  Najeskovii 
2,  120.  Za  to  se  bojati  da  <ie  od  nenadiie  svrsiti. 
J.  Banovac,  prip.  239.  Bojim  se  da  6ete  do  malo 
dana  dospit'.  J.  Banovac.  razg.  184.  Ne  boj  se 
da  cu  tvoja  dobra  razasipati.  P.  Lastrii ,  test, 
ad.  58.  Nijo  se  bojati  da  ke  mu  suia  i  vrudina 
dodijati.  252.  Bojim  se,  bojim  da  kada  so  vratim 
te  fuje,  i  oiia  6o  mi  od  zalosti  otidi.  P.  Lastrie, 
ned.  211.  Da  se  ne  imaju  bojati  da  6e  so  igda 
ocitovati.  J.  Matovic  261.  A-ko  mu  brzo  brada 
opatlne,  kako  so  boji  da  liode,  da  ako  se  ko  god 
nade,  tor  ga  osveti.  A.  Kacic,  razgov.  317.  Eece 
im  da  so  no  boje  da  ce  uteii,  buduc  da  je  6ovik 
i  vlastelin  od  beside.  M.  Zorifii,  zrc.  188.  Ere  ti 
so  ja  svo  bojim,  sinko,  da  te  Turoi  tebe  izgubiti. 
P.  Petrovi6,  vijen.  104.  —  dd)  u  privezanoj  proslo 
vr.  sloieno :  Bojali  se  da  nime  sa  svim  su  ostalo. 
H.  Lucii  276.  Bojim  se  da  su  mali  diisu  svoju 
pripravUi.  F.  Lastrie,  test.  256.  —  ee)  it  privezanoj 
kondicional :  Procinimo:  da  se  izvisaju  svi  ne- 
dovoti ;  bojim  se  da  bi  opustio  svijet.  I.  Ancic, 
svit.  19.  Kod  sudca  kad  koii  stoji,  gospodar  so 
nek  ne  boji  da  bi  pravda  kasno  dosla.  V.  Dosen  64. 
—  b)  tko  se  boji,  strah  ga  je  ciniti  ono  Sto  se 
kaie  u  privezanoj  reienici,  kao  pod  10  a'  infini- 
tivom :  (tospodaru,  kad  se  bojis  tako  da  provedes 
svato  kroz  planinu,  daj  ti  meni  musko  odijelo. 
Nar.  pjos.  vuk.  3,  480. 

b.  u  privezanoj  se  j)oriie,  a  u  glavnoj  se  moze 
ili  tvrditi  Hi  poricati.  a)  privezana  recenica,  osim 
poricana  koje  je  u  noj ,  stoji  prema  glavnoj  kao 
naprijed  pod  a,  a.  sto  je  u  privezanoj  poricane, 
za  to  se  objema  haze  da  netko  misli  da  nesto  nije, 
misli  bojeci  se  ili  u  strahu,  a  po  torn  ne  ieleci 
da  nye.  aa)  u  privezanoj  sadasne  vr.  imperfek- 
tivnijeh  glagola:  Ovdi  se  bojim  da  ga  mlogi  ne 


poznaju.  F.  Lastrid,  nod.  202.  —  66^  u  privezanoj 
buduce  vr.:    Jeda  li  se  bojiS,   da  stanovit  ne  6u 
umriti  s  tobom?    F.  Glavini(^i,    cvit  269.    Kad  jo 
iena  blizu  poioda,  od  koga  boji  so  da  no  io  iiva 
ostat.    I.  Grlicic  146.    Tko   so   uz   ove   tlnove  no 
ofcisti  i  ne  pridobijo  nopriatoja,    bojat    mu  so  da 
ga   no    to    nikada    vise  pridobiti.    F.  LastriA,  od' 
211.  Al  so  bojim  kukavica  da  zlo  staro  i  krivioa 
sruaknuti  so  s  tobom  no  6o.  V.  Do.soii  235.  A  pak 
so  no  boj  da  to  no  6o  uslisati.   Turl.  blago  2,  167. 
Bojeci   se   du    mu   mali    kraji6   ne  6o  viran   biti. 
A.  Ka6i6,  korab.  286.    Dakle   vrlo  bojati  se  ima 
da  ne  ie  ni  dobra  vira  od  vikovifii'ioga  izgubloi'ia 
osloboditi.    1.  Volikanovii,    upu6.  2,  81,    Niti   mu 
tko  la.sno  daje  svoje  stvari,  svaki  se  boji  da  takve 
stvari    natrag    ve6   ne   l;e   primiti.    B.   Leakovid, 
nauk  352.    Ali  ti  so  |iito   bojim   da   nam   natrag 
ne  6es   do6i.   Nar.  pjes.  vuk.   1,  91.  —  cc)  u  pri- 
vezanoj  proslo  vrijenie  slozeno:   Boje6i  so  da  ni- 
josu   poslusni  bill   zapovijedi   boXjoj.   J.  Matovi6 
504.  —  b)  u  privezanoj  s  poricanem  haze  se  Sta 
onaj  koji  se  boji  ne  zeli  da  bi  bilo.  aa)  u  prive- 
zanoj sadasne  vr  impcrfektivnijeh  glagola:  Imam 
se  bojati  da  koga   nije   ovdi   tako   slaba.   F.  La- 
strii,  test.  297.    Bojati  se  je   da  nisi  ti  pjan.   F. 
Lastrii,  test.  ad.  36.  KaSto  uzmii  vrana  idrijepca 
pa  ga  odvedu  na  groble  i  prevode  preko  grobova 
u  kojima  se  boje  da  nije  vukodlak.  Vuk,  i\v.  214. 
—   bb)  u  prii'ezanoj  sadasne   vr.  perfektivnijeh 
glagola,  ili  mjesto  nega  2)raes.  budem  s  infini- 
tivom   dokle  je   bio   u   obiiaju:   Bojedi   se   da  ne 
zagine.  Spom.  sr.  2.  100.  Boju  se  da  ne  bude  po- 
misliti  da  sam  se  hotio  narugati  nim.  N.  Rai'iina 
b%^.    Tore  se  bojahu  da  ne  umre.  N.  Najeskovid 
1,  138.  Cadko  se  jo5  boji  da  se  ne  razvrie.  1,  295. 
Jos  bib   se   bojao  da  se  ne  obore.  1,  186.    Bojim 
so ,   gospode ,   cim   ovi   mraz  mine ,   da  sunce  ne 
pode  u  strane  u  ine.  2,  54.  Ja  se  bojim  da  ovako 
ne  uzvapijeS  ti  na  mono.  I.  Gundulid  249.  Bojim 
se  da  ne  bude  scijeniti  da  sam  se  hotil  narugati 
liim.  I.  Bandulavid  47.   Bojeci  se  da  opet  ne  us- 
krsne,  F.  Glavinid,  cvit  298.   Za  sto  se  bojati  da 
se  ne  izgubim.  J.  Banovac,  prip.  108.  Ako  te  su- 
srite,  bojat  se  je  da  ne  poginel.  F.  Lastrid,  test. 
185.  Mati  bojedi  se  da  mu  se  sto  na  putu  ne  do- 
godi. 204.  Bojase  so  da  ne  razaspe  baStine  bratje 
svoje.   F.  Lastrid,   test.  ad.  58.    Bojeci  se  da  mu 
svo  ne  ugrabi   krajestvo.   A.  Kacid,    korab.  278. 
Bojedi   se  da  vedere  neniu   milo   ne   poidere.  V. 
Dosen  201.   Ja  se  bojim  da  ne  smutim   vaSe  ve- 
licanstvo.  M.  A.  Ile]iovid,  sabr.  8.  Bojimo  se  da 
mu   Sto  god   mrzko  ne  udinimo.    I.  Velikanovid, 
upud.  2,  36.   Pak   se  bojim  da  te  ne  uvate.   Nar. 
pjes.  vuk.  2,  98.  Bojati  so  da  no  izginete.  2,  300. 
Ja   se   bojim   da   ne   bude   kavge.  2, 432.    Jer  se 
boji  da  ga  no  probudi.  2,  443.    Boji   se   da   se   u 
liomu  [udsko  sjeme     e  zatre.  Nar.  posl.  vuk.  21. 
Ali  se  boji  da  mu  andeo  ne  oduese   sunce.  Vuk, 
nar.  pjos.  2,  84.   —   cc)  u  privezanoj  proslo  vr. 
slozeno:    Bojim    se    da    nisto    dali    osudo    suprot 
vama.    F.  Lastrid ,    tost.  ad.   130.    Bojim  se  dakle 
da  nije  bilo  lava  holi  i  osvetjivi.  F.  Lastrid,  test 
207.    Bojedi   se   da  ti   se   nije  kojo  zlo  dogodilo. 
A.  Kacid,   korab.  276.  —  dd)  u  privezanoj  kon- 
dicional:  Bojim  se  u  trudu  .  .  .  pomai'ikal  da  ne 
bill.   N.  Dimitrovid  60.    §to   se   bojahu   da  ne  bi 
umro.  N.  Na[oskovid  1,  139.  Tore  so  ja  boju,  gi- 
zdava  taj  vila  da  ne  bi  tuj  moju  sluibu  pogrdila. 
2,  10.  Mnokrat  bojim  se  da  ne  bi,  vaj,  meni  smrt 
zadal  u  gnivu  taj  plamen  Juveni.  D.  Raiiiua  96. 
Bojed  se  da  ne  bih  razgiiivil  kako  god  svis  tvoju. 
32.   Bojeci  se  da   ga  ne  bi   zakrili.    F.  Glavinid, 
cvit  426.  Bojedi  se  da  puk  ne  bi  jim  ga  oteo  iz 
ruku  uihovi.  M.  Lekusid  28.  Bojim  se  da  ne  bih 


BOJATI  SE 


513 


BOJATI  SE 


bez  uzroka  trudio  medu  vami.  J.  Matovic  356. 
Strah  je  mene,  a  bojim  se  juto  da  me  ne  bi  pre- 
tekli  gradani.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  417.  —  ee)  ii  pri- 
vezanoj  slozeni  oblik  u  Icomje  praes.  budem  s  part, 
pract.  act. :  Bojim  se  za  vas  da  se  ne  budem  uza- 
lud  trudio  oko  vas.  Vuk,  gal.  4,  11. 

c.  recenica  moze  biti  privezana  u  koine  god 
prednem  smislu  rijecju  da  i  onda  kad  u  glavnoj 
uz  bojati  se  ima  koji  padez  kao  naprijed  pod 
2,  3,  4,  5,  6.  —  a)  gen.  bez  prijedl.  i  da:  Bojis 
se  tuga  tijeh,  da  6e  te  dobiti.  N.  Dimitrovic  30. 
Ja  za  toj  jubavi  bojec  se ,  kao  godi  da  mene  no 
stravi,  stah.  D.  Kaiiina  125''.  Ne  imaju  se  bojati 
djavla,    da  ce  ji  pridobiti.    F.  Lastri6,   test.  188. 

—  b)  gen.  s  prijedl.  od  i  da :  Mogal  bi  zivot  nas 
bojat  se  od  smi-ti,  gdi  godi  da  ga  dvas  ne  bude 
satrti.  N.  Diniitrovi6  103.  Boju  se  od  mu2a,  da 
sve  toj  ne  uzna.  N.  Na}eskovic  277.  Bojeci  se  od 
onoga  jednoga  sama,  da  ne  bismo  uvrijedili.  J.  Ma- 
tovic 236.  Od  koga  su  se  bojali  da  ne  odvrati 
narod  za  sobom.  Vuk,  grada  90.  —  c)  dat.  i  da: 
All  ti  se  }uto  bojim  da  nam  natrag  ne  6es  doci. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  91.  —  d)  akiis.  s  prijedl.  za  i 
da.  vidi  pod  b,  b,  ee.  —  e)  gen.  s  pnjedl.  radi  i 
da.  vidi  pod  6. 

12.  za  recenicu  u  kojoj  je  bojati  se  moze  biti 
druga  privezana  pitanem,  te  ono  iega  se  tko  boji 
dolazi  kao  pitane,  koje  mii  zadqje  strah  za  to 
Uo  je  odgovor  nepoznat.  Kroz  toj  se  ja  bojim 
hodu  li  tu^an  mo6  ustima  kad  mojim  moj  gresni 
dub  pomoc.  N.  Dimitrovi6  69. 

13.  za  recenicu,  u  kojoj  je  bojati  se  moze  biti 
privezana  druga  u  kojoj  se  kaze  uzrok  strahu: 
Nit  se  boji,  strasnu  propast  sto  posvoji.  V.  Do- 
Sen  4. 

14.  recenica  u  kojoj  je  bojati  se  moze  stajati 
s  drugom  bez  ikakve  rijeii  kojom  bi  bila  rezana 
jedna  za  drugu.  u  recenici  u  kojoj  jc  bojati  se 
nema  nista  vise  osim  toga  glagola  i  una  maze 
stajati  Hi  prcd  drugom  Hi  za  nom  Hi  u  noj. 
a)  uz  bojati  se  kaze  se  ii  drugoj  reienici  misao 
onoga  koji  se  boji  (kao  naprijed  pod  11),  a  n 
misli  mu  je  sto  god  .Ho  bi  moglo  biti  a  on  mu 
nije  rad.  aa)  bojati  se  stoji  naprijed  Hi  ozad: 
Moremo  ga  uslat,  ali  se  bojim,  ne  i^ete  ga  stimat. 
Starine  11,  128.  Bojim  se,  smucujete  so  od  ovoga 
moga  govoreiia.  J.  Banovac,  razg.  42.  Cinite  ve- 
liku  nebarnost,  od  koje  se  ne  ispovidate,  bojim 
se.  77.  Do6i  6e  vrime,  kada  ce  se  svaki  osititi  od 
nesrice,  ali  docne,  bojim  se.  F.  Lastric,  ned.  313. 
Mlad  je,  zelen;  bojim  se,  ozep56e.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  352.  Vec  se  bojim,  hoces  jjoginuti.  2.  108.  Pa 
se  bojim,  izgubidu  glavu.  4,  489.  —  hi))  bojati  se 
umetnuto  u  drugu  recenicu:  Ovo  se  ridko  sad,  i 
u  malim,  bojim  se,  dogada.  F.  Lastrii,  test.  76. 
Niste,  bojim  se,  nikada  jos  pristali.  121.  U  srcu 
drugo  su,  bojim  se,  govorili.  F.  Lastiic,  test.  208. 
Svitovna  raskoSja ,  koja  6e  se  brzo  ostaviti ,  a 
bojim  se,  izgubjeiiem  i  duse.  J.  Banovac,  razg.  86. 

—  b)  uz  bojati  se  kaze  se  u  drugoj  recenici  misao 
onoga  koji  govori  pirotivna  misli  onoga  koji  se 
boji,  koine  govori.  bojati  se  stoji  u  imperat.  s  po- 
ricanem:  Ne  boj  se,  siuko,  krunu  ne  ce§  od  mu- 
cenika  izgubiti.  F.  Glavinii,  cvit  269.  misao  onoga 
kome  se  govori,  kojoj  protivnu  izrice  onaj  koji 
govori  i  tijem  je  pjobija,  moze  biti  bez  icega,  iega 
bi  se  mogao  bojati  onaj  kome  se  govori,  nego  jos 
moze  biti  ic  noj  sto  milo  nemu,  pa  tu  misao  ne- 
govu  pobija  onaj  koji  govori  poricuci  je  Hi  izri- 
cuci  protivnu,  i  jos  mu  veli  da  se  ne  boji.  tada 
imperat.  ,ne  boj  se'  samo  jace  pokrep(uje  misao 
onoga  koji  govori.  Utece,  neg  stignut  te  hi,  ne 
boj  se.  M.  Drzic  317.  Jeda  ce  trgovac  trgovcem 
prodat   istu   robu   po  ono  po  sto  ce  tezakuV   Ne 


CO ,  ne  boj  se ;  za  sto  oni  zna ,  ne  more '  ga  pri- 
variti.  F.  Lastrid,  ned.  119.  Seinite  da  do  ove  po- 
grde  u  snu  prod?  Ne  dc,  ne  bojte  se.  320.  Ali 
za  ove  nije  raj,  ne  bojte  se.  F.  Lastric,  od'  250. 
Od  pokore  veoma  teske,  koju  mu  su,  ne  bojte  se, 
naprtili.  B.  Cuceri  190.  —  c)  bojati  so  dolazeci  i 
gdje  nrma  pravoga  straha  samo  dometnuto  da 
pokrijepi  drugu  misao  kao  u  })os]edhim  pirimje- 
rima,  slabi  u  svom  znacenu  gubeci  iz  I'lega  strah, 
koji  mu  je  glavno,  i  zadrzavajuci  samo  mislene, 
koje  moie  biti  vezano  za  strah  (kad  se  boji  tko 
sa  strahom  misli  sto),  ali  to  mislene  nije  sa  svijem 
pouzdaiio,  nego  je  pomijesano  sa  sumi'iom,  koja 
mu  jos  ostaje  od  straha.  po  tome  se  govori  uz 
drugu  recenicu  .bojim  se'  i  onda  kad  bi  se  moglo 
reci  samo  ,cini  mi  so'  Hi  ,moie  biti'.  Bojim  se, 
doci  ce,  t.  j.  cini  mi  se.  Vuk,  rje£.  36!*.  osobito 
se  govori  tako  imperat.  sing.  ,boj  se'  uz  recenicu 
u  kojoj  je  misao  onoga  koji  govori.  Boj  se,  va}a 
da,  moie  biti.  Vuk,  rjec.  .36^.  Vladiku  je  nesto 
sebi  odvoo  vrlo  brzo,  boj  se,  6e  biti  porad  toga 
vasega  posla.  Golubica  5,  130.  Ne  smije  da  se 
javi ,  boj  se ,  da  mu  so  no  uzme  u  begluk.  M. 
Nenadovid,  prot.  179.  Ali  bi,  boj  so,  trebalo  jo§ 
neSto.  M.  £).  Milidevic,  vec.  60.  I  tako  so  nijesi 
pricestio,  ima,  boj  se,  dvadoset  godina.  219.  Ti, 
boj  so,  ne  pusis.  M.  D.  Milidevid,  zlosel.  218.  Oko 
toga  se  ^ene  nase  svadaju ,  i  boj  se ,  de  nam  to 
najposlo  rasuti  kudu.  280.  —  imperativu  boj  se 
M  tom  2)oslu  moze  se  dodati  ke  (kao  u  danas-ke), 
a  prcd  nim  otpada  e  od  se,  te  se  sve  Zajedno 
pise:  b5j.ske.  Vuk,  rjec.  36". 

15.  dolazi  i  bez  se  neprelazno  kao  naprijed  sa 
se,  i  prelazno,  a  j>o  tom  i  pasivno  sa  so  i  u  part, 
praet.  pass. :  a)  bez  se  neprelazno :  samo  u  jed- 
noga pisca  XVII  vijcka:  I  daled  od  tebe  prosim 
tvoju  pomod  skoucajud  sam  sebe  tot  u  dan  tot 
u  noc,  bojed  da  objubit  ue  d'  me  ner  zabiti.  M. 
Crazarovid  13111.  Boju,  moje  tuzbe  odrnedu  na  vitar. 
131''.  (pogrjeska  ce  biti  pisarska  Hi  stamparska 
ntf  jednom  mjestu  u  spomeniku  xiii  vijeka:  togo 
bo  bojte.  Sava.  tip.  hil.  glasn.  24,215.  jer  isto 
mjcsto  u  drugom  spomeniku  gdje  je  upravo  pre- 
pisano  glasi:  togo  bo  se  bojto.  Sava,  tip.  stud, 
glasn.  40,  172).  —  b)  bez  se  prelazno,  ali  samo 
part,  praes.  bojed.  koji  dolazi  kao  adj.  i  u  kom- 
paratvvH.  objekat  je  najvise  bog,  ali  i  drugo.  od 
XVI  vijeka  (vidi  primjer  Antona  Dalm.).  aa)  obje- 
kat druga  rijec  osim  bog;  Izidi  de  vam  bqjedijem 
imo  moje  sunce  jiravde.  M.  Divkovic ,  bes.  75. 
Koju  si  slatkost  sakrio  tebe  bqjedim.  F.  La.stric, 
tost.  ad.  129.  Gospodin  pidu  dado  bqjedijem  sebe. 
J.  Matovid  191.  —  bb)  objekat  bog :  objekat  pred 
participom,  ali  sa  jos  kojom  rijecju  pridjevenom 
koja  ga  rastavja  od  participa:  particip  u  kom- 
parativu:  Rad  du  prijat  milost,  od  ke  pouizniji 
mogu  bit  i  boga  moga  bojediji  A.  Goorgiceo, 
nasi.  101.  objekat  za  participom:  Plemid  ou  bi- 
jase ,  bogat ,  vrstan ,  bojed  boga.  P.  Knezevid, 
muka  50.  Bijase  vidio  muoga  pokaraiia  s  nebesa 
poslana  svrhu  ne  bojeci  boga.  J.  Banovac,  razg. 
26.  —  objekat  sam  pred  participom:  obje  rijeii 
iesto  pisu  u  jednu  ali  Hi  i  rastavjaju:  Muzi  boga 
bojeci.  Anton  Dalm. ,  djel.  2,  5.  XJze  zenu  lipu 
mnogo  i  bogabojedu.  I.  Bandulavid  57.  Imase 
Ijrijateja  jednoga,  kruto  bogabojeda.  F.  Glavinid, 
cvit  116.  Bogabojedi  mladid.  I.  Ancid,  vrat.  2,  4,  33. 
Mlad,  al  boga  bojed.  _Iv.  Pejkid  20.  Veoma  boga 
bojede  cesarico.  20.  Covik  pravodan ,  bogabojed. 
A.  d.  Bella,  razgov.  138.  Ne  smutiti  boga  bojede. 
A.  Bacid  109.  Poznajudi  jednoga  kneza  boga  bo- 
jeda.  J.  Banovac,  prip.  176.  Krstjani  boga  bojedi. 
F.  Lastrid,  ned.  88.  Dobar,  bogabojed.  97.  Ovi 
bogabojedi  covik.  E.  Pavic,  ogled.  25.  Bogabojeda 

33 


BOJATISATI 


514 


BOJAZAN 


ova  divojka.  A.  Kaniilif,  uzr.  7.  Kada  svoje  boga 
boje6o  iene  ostave.  D.  Knpi6  8.  Latin  i  su  area 
milostiva,  milostiva  i  boga  bojoia.  A.  Ka6i6, 
razgov.  2G.  Covik  boga  boje6.  A.  Ka6i6,  korab.  50. 
Tako  dovota  i  boga  bojoia.  M.  Dobretic':,  bogosl. 
12().  Ima  so  uzoti  za  druga  6o|ade  dobro  i  boga 
bojo6o.  I.  Volikanovii's  u})u6.  2,  220.  i  sa  no,  koje 
stoji  pred  partic. :  Koji  bi  covik  mogu6  na  oruXju, 
silovit,  ,boga  nobojp6'.  A.  Kafii,  korab.  11.  Boga- 
nebojod.  Stulii  '18".  u  jalnoga  pisca  protitoga  vi- 
jeka  dolaci  mjcsto  pasivnoga  kao  drasnii,  koga 
se  treha  hojati:  Sluiiti  svotomu  i  bojecomu  otaru 
tvonui.  B.  Pavlovid,  pripr.  36.  —  c)  sa  so  pa- 
sivno,  ,«(  mihjcktoiH;  xvii  i  xviii  vijeka:  Odluka 
proklestva  ili  pravicna  ili  nopravifina  bojati  so 
ima.  V.  Glavinii,  cvit  452.  Ve6e  ima  so  bojati 
neposluli  iicgo  li  smrt.  K.  Magarovid  92.  Dakle 
so  ima  bojati  vodma  smrt  tila  vi-imenitoga  nego  li 
duSo  vici'ie  l*  F.  Lastric ,  od'  359.  Da  se  ima  bo- 
jati sam  bog.  J.  Matovi6  21.  Ima  se  bojati  bozja 
pravda.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  69.  Kada  se  boji 
napastovaiie  -vT-azje  u  vrime  bolesti.  2,  508.  — 
d)  part,  praet.  pass,  xvii  vijeka:  Vojska  jost  jaka 
i  sciiicna  i  bojana.  M.  Gazarovic  v.  Ne  6es  biti 
bojan  ne  bivSi  staresina,  ali  6es  biti  jub]en.  M. 
Radnii  50.  Bilo  bi  pravo  da  su  bojani.  233. 

16.  It,  oblicinia  u  kojima  su  glasovi  -oja-,  na- 
laze  se  ti  glasovi  i  saieti  u  -a-,  u  jcdnoga  pisca 
XVI  vijeka  i  danas  gdje  gdje  u  iakavaca.  Zacne 
srda  bozjiga  se  bati.  Katek.  1561.  87.  Tako  bi  se 
spana  bal  i  strasil,  kako  smrti.  Postila  1562.  162. 
Toga  so  nemoj  bat.  Nar.  prip.  mikul.  103.  Pocme 
ona  govorit  kako  se  je  ona  vec  bala  da  vec  ne 
6e  ni  do6.  75. 

17.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  dolazi  w  sliku 
part,  praes.  grijeskom  bojuci  se:  Stojah  pjesni 
tuj  pojuL-i  od  nikud  se  no  bojuci,  vuk  da  ce  izit. 
I.  Gundulic  80.  a  xvni  vijeka  u  jednoga  ne  satiw 
taj  ohlik  nego  I  3  pi.  praes.  boju  se :  Puci  plama 
jos  boju  se.  J.  Kavanin  282.  Bojude.  85. 

BOJATISATI,  bojatisem,  imi)f.  vidi  bojadisati. 
Jedan  tese,  di-ugi  bojatise.  Nar.  pjes.  vuk.  here. 
346. 

BOJAV,  adj.  coloris  capax.  isporedi  bojadisav. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  na- 
cineno. 

1.  BOJAZ,  /.  vidi  bojazan,  bojazni.  Postanem 
je  okrnena  bojazan,  okrtlena  u  pisaca  koji  su  za- 
boravlali  bojazan.  isporedi  bojaz,  m.  Dolazi  xvii 
vijeka  ti  jednoga  pisca  (ali  u  nega  tako  da  se  ne 
maze  za  cijelo  znati  rod;  vidi  prvi  prlmjer),  i 
prosloga  vijeka  u  dvojice  i  u  nekih  nasega  vre- 
mena.  Gdi  je  bojaz  od  grija.  I.  Ancle ,  svit  5. 
Kada  je  velika  bojaz  tilesna.  A.  Bacic  420.  Nego 
se  oce  da  je  velika  bojaz.  J.  Banovac,  razg.  267. 
Kad  je  velika  bojaz.  J.  Banovac,  uboj.  17.  Al  se 
cura  cudi  bez  bojazi.  Osvet.  1,  52.  Da  jim  nije 
ni  za  sto  bojazi.  4,  59. 

2.  BOjAZ.  w.  vidi  bojazan,  bojazni,  od  koje  je 
i  postao  kao  i  bojaz,  /.  JJolazi  prosloga  vijeka 
u  nekoliko  pisaca  i  u  nase  vrijeme  u  jednoga; 
izmcdu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Drugi  je  uzrok 
bojaz  svito\'iii.  S.  Margitic,  ispov.  110.  Kad  bi 
bio  bojaz  smrti.  A.  Bacic  281.  Podlozni  budite  u 
svakomu  bojazu.  96.  Da  je  bojaz  velik  u  zivotu 
ili  u  dobrijeh.  425.  Iskusati  sumju  moju  i  bojaz, 
da  je  razloiit.  F.  Lastrii,  test.  62.  Smucivace  se 
bojazom  strahovitim.  P.  Lastric,  ned.  391.  Brez 
bojaza  griSedi.  A.  Kanizlic,  fi-an.  224.  Ako  ces 
me  bojazom  i  pritriom  na  dobro  pritirat.  A.  Ka- 
nizlic,  uzr.  42.  Had  bojaza.  J.  Banovac,  razg.  81. 
Brez  svakoga  bojaza  pokaraiia  bozjega  oliolo  go- 
VoraSe.  D.  Kapid  115.   Ode  brez  bojaza.  P.  Kue- 


Xevid,  pism.  5.  Koliko  jo  duXan  boga  poStovati  i 
strali  ili  ti  bojaz  Aogov  imati.  B.  Leakovid,  nauk 
VII.  A  „od_  krsa  noma  mu  bojaza.  Osvet.  2,  103. 
1.  BO.IAZAN,  bojazni,  /.  timor.  Od  xiii  vijeka 
(vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(548'') ,  Bjelostijenievu ,  Stulicevu  i  Daniiicevu. 
Postanem  od  bojati  so.  Instr.  sing. ,  koji  je  naj- 
prije  glasio  bojazniju,  dolazi  od  xvi  vijeka  bez  i, 
i  to  u  pocetku  reccnoga  vijeka  u  jednoga  jnsca 
bez  da(e  promjene:  bojaznju  (vidi  primjer  N.  Ra- 
nine);  a  kako  nj  nije  bilo  sastavleno  u  jedan  glas, 
te  su  stajala  tri  suglasna  zajedno  znj ,  umetalo 
se  je  a  medu  z  i  n  istoga  vijeka  i  xvii  i  jos  u 
pocetku  xviii  (vidi  primjere  Berniirdinove,  Ban- 
dulaviceve,  liadovciceve  i  Terziieve).  po  .sto  je 
pak  n  i  j  sastav]eno  u  jedan  glas  li,  nestalo  je 
potrebe  umetati  a,  te  sada  glasi  bojainu.  od  xvii 
vijeka  dolazi  i  sa  samijem  i  tia  kraju :  bojazni 
(vidi  medu  primjerima  Chunduliceinjem).  —  a)  bez 
blize  odredbe:  SvrLsena  jubi  bojazni.  izgonitt. 
Sava,  tip.  bil.  glasn.  24,  174.  Da  hode  po  zemli 
krajovtstva  mi  bezt  bojazni.  Mon.  serb.  50.  Uslisa 
ga  s  bojaznju.  N.  Ranina  119ii.  Da  do  staviti  to- 
liki  straht  i  bojazant.  Zbor.  52.  Tako  tada  nima 
bojazan  mioaSe.  M.  Marulid  56.  Smutiti  de  se 
strasnom  bojazanju.  Bernardin  100.  Smudenoj  du5i 
raojoj  zlu  bojazan  nosi  sada  I.  Gundulic  29.  Mo- 
rit'  se  razlog  ni  toliko  tastomo  bojazni  i  mislim 
jadnima.  77.  O  mladosti  tasta  i  plaha,  koja  srnes 
s  nerazbora  bez  bojazni  i  bez  straha,  gdi  poguba 
tva  so  otvora.  296.  Smutiti  de  se  strahovitom 
bojazanju.  I.  Bandulavid  202.  Ne  de  ved  biti  bo- 
jazni. B.  Kasic,  nasi.  55.  Obrate  se  k  gospodinu 
s  vedom  pecalju  i  bojazanju.  P.  Kadovcid,  nad. 
111.  Gorka  obujmi  svijoh  bojazan.  ,D.  Palmotid, 
Christ.  361.  Stahu  u  bojazni.  608.  Negovo  bit  de 
plavi  svemu  moru  od  bojazni.  J.  Palmotid,  dubr. 
21.  Tabor  dignu  pun  bojazni.  J.  Kavanin  322. 
Od  bojazni  potamnio  moj  pogled  jo  prid  tvojijem 
giiivom.  I.  Dordic,  salt.  14.  Zabusen  ostah  vas  i 
zabjen  s  bojazni.  256.  Da  de  nam  dati  da  bez  bo- 
jazni sluzimo  prid  nim  sve  dni  naSe.  Ziv.  is.  30. 
Znane  rada  bojazan.  Poslov.  dan.  159.  On  neka 
vam  je   strah   i   bojazan.    D.  Danicid ,  isa.  8,  13. 

—  b)  s  gen.  bez  prijedl. ,  kojim  se  kaze  koga  se 
ili  cega  se  boji  onaj  koji  osjeca  bojazan  (kao  bo- 
jati se  2Jod  2) :  Otb  bojazni  bozboitnyhL  razboj- 
nikt.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  178.  Mon.  serb.  8. 
Bojazan  otrovitoga  zmaja  da  se  daleko  odrene. 
L.  Terzid  366.  —  c)  s  gen.  i  prijedl.  od,  kojim 
se  kaze  odakle  dolazi  bojazan  (vidi  bojati  se 
pod  3):  Od  Zudjela  imahu  bojazan.  Zbor.  116. 
Mahnitcera  pricestenje  moze  se  dati,  ako  se  kad 
god  svisni  ukazu ,  ako  ne  bude  nijedna  bojazan 
od  nedostojnosti  B.  Kasid,  rit.  61.  Prid  ocim 
nejmaju  bojazan  od  boga.  I.  Dordid,  salt.  34.  Bo- 
jazan od  smiti.  Ziv.  is.  160.  Imade  bojazni  od 
moga  .sina.  133.  —  d)  s  adj.  poss.:  aa)  adjckti- 
vom  se  kaze  onaj  koji  osjeca  bojazan,  koji  se  boji: 
Vidi  Filip  bojazan  carevu  i  razumi,  i  pehar  vazam 
polovicu  popi.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  258.  Z  bo- 
jazanju sinovjon  i  eastnon,  P.  Radovcid,  nac.  444 
Da  se  tebe  boji  bojazanju  sinovjom.  L.  Terzid  113. 

—  bb)  adjektieom  se  kaze  koga  se  boji  tko  (kao 
7iaprijed  pod  h.  genetivom):  Bojazan  vasu  i  ja- 
kost  dado  gospodiu  bog  vas  svrhu  svakoje  zem|e. 
N.  RaAina  48''.  deut.  11,  25.  Nitkor  ne  govorale 
ocito  od  liega  skozi  bojazan  zidovsku.  N.  Ra- 
liina  83.  ioan.  7,  13.  Drzis  me  ...  u  grijehu  bez 
casti,  bez  bozje  bojazni.  0.  Mazibradid  190.  Stra- 
hotu  vasu  i  bojazan  dati  de  gospodin  bog  vas 
svrhu  zem)e,  koju  imate  tlaciti.  I.  Bandulavid  40. 
Bojazan  bozja.  Bella  732".  —  e)  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  glasi  bojezan,  moze  biti  prema  drugim 


BOJAZAN 


515 


BOJENIK 


takim  rijecima  koje  imaju  e  jtred  z  Jvidi  i  kod 
bojaziiiv) :  Bez  straha  i  bez  bojezni.  S.  Budinic, 
sum.  ITb.  Od\Tgsi  vsaku  bojezan  ili  strah  pravde 
bozje.  133. 

2.  BOJAZAN,  bojazna,  adj.  timidus,  metuendus. 
Postanem  od  bojazan,  bojazni,  ali  okrneno  od  sta- 
roga  adj.  bojaziiLni.,  koji  tako  ijlaseci  dolazi  xiv 
vijeka  (Svetyihb  i  bojazuinyhb  tajnt.  Domentijan'' 
164.  Danicii  1,69):  tomu  je,  po  Ho  je  ncstalo 
glasa  h  te  duila  dva  n  jedno  do  drugoija,  odba- 
ceito  jedno  u,  jja  se  u  padezima  u  kojima  hi  se 
naslo  zn  ««  kraju  medii  oba  ta  glasa  timece  a. 
tako  okrneno  dolasi  od  xvn  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Stulicevii  i  u  Vifkovu.  —  Comp.  bo- 
jazniji.  —  1.  koji  se  boji:  a)  bez  blize  odredbe: 
Budi  pomjiviji  i  bojazniji  u  svijeh  finijeU.  B. 
KaJic.  nasi.  80.  Jest  toliko  bojazan  da  ispovida 
da  svak  tko  god  ga  nado  da  ce  ga  ubiti.  M. 
Eadnic  235.  Blazeni  coek  koji  je  vazda  bojazan. 
257.  Cini  iste  bojazne,  poslusne  i  virne  prama 
gospodarom  svojima.  B.  Leakovid,  nauk  314.  U 
ovomu  imamo  biti  opazni  i  bojazni ,  da  ne  su- 
dimo  odma  drugoga  za  zla  covika.  B.  Leakovii, 
gov.  9.  A  ptiii  se  premise  bojazni.  Osvet.  1,  8. 
—  b)  s  gen.,  kojim  se  kaze  koga  se  tko  boji:  Niti 
ine  diie  strali,  kadno  se  iiokazivahu  bojazni  [udi, 
nego  im  promini  uzrok  od  straha  govoreci  im; 
bojte  se  onoga  koji  mo^e  ubiti  tijolo  i  zabacit 
ga  z  dusom  u  pakao.  M.  Eadnic  89.  —  2.  koga 
se  ili  iega  se  treba  bojati,  stra.^an:  Ovo  jest  po 
sve  strahovito  i  bojazno.  M.  Zoricic,  osm.  35.  — 
3.  adv.  bojazno,  timide:  Koliko  bi  ])onizno  i  bo- 
jazno isao  coek  grjesnik,  da  hoce  poznati  samoga 
sebe.  M.  Eadnic  346. 

BOJAZANE,  71.  vidi  bojazan,  bojazni.  samo  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  kao  bojazan  (bo- 
jazni) pod  b.:  Nijedno  bojazaiie  otrovitoga  zmaja 
budo  u  stvoreiii  bozjima.  J.  Banovac,  blagos.  34. 

BOJAZIV,  adj.  metuendus,  strasan.  samo  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Strahoviti,  bojazivi  i 
poklonivi  gospodine  boze  nas.  B.  Kasic,  rit.  417. 

BOJAZLIV,  vidi  bojazjiv. 

BOJAz^IV,  vidi  bojazjiv. 

BOJAZNA,  /.  vidi  bojazan,  bojazni.  samo  ii 
Stulicevu  rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BOJAZNICA,  /.  timida.  samo  u  Stidiceiyu  rjec- 
niku ,  za  koji  ce  biti  i  nacineno  prema  bojaznik. 

BOJAZNIK,  m.  timidus.  xvii  i  xviii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stidicevu.  Ako  sada  svojer 
budes  biti  bojaznik  i  od  smrti  sumnivac.  B.  Kasic, 
nasi.  48.  Vrh  viSiiijeh  bojaznika  milosrdje  ho- 
zanstveno  bit  ce  slavno  (misericordia  domini  super 
timentes  eum).    I.  Dordic,  sal.  347.  psal.  102,  17. 

BOJAZNIV,  adj.  timidus,  bojazliv.  xvii  i  xviii 
vijeka.  Imam  bojaznivo  ufanje.  M.  Gazarovid  112'>. 
Bojaznivim  glasom  govorahu.  P.  B.  Baksic  34. 
M.  Lekusii  35.  —  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka 
glasi  bojezniva  (vidi  i  kod  bojazan,  bojazni); 
Ucini  me,  gospodine,  bojezniva  bez  odpadnu6a 
od  ufanja.  M.  Alberti  431. 

BOJAZNO,  adv.  vidi  kod  adj.  bojazan,  bojazna. 

BOJAZNOST,  bojaznosti,  /.  timiditas.  xvii  i 
XVIII  vijeka;  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu, 
Jambresicevu  i  Stulicevu.  isporedi  bojazjivost. 
Idahu  polak  nega  svi  velikim  strahom  i  bojaz- 
nostju.  P.  B.  Baksii  9.  M.  Lekusic  17. 

BOJAZlj.IV,  adj.  timidus,  metuendus,  sirasiv  i 
strasan.  isporedi  adj.  bojazan  (bojazna).  0(Z  bo- 
jazan, bojazni,  cemii  je  otpialo  n  pred  ]  pa  se  z 
pred  1  promijenilo  na  z  (vidi  primjer  Bandula- 
vicev,  koji  je  najstariji);  neki  pisu  bez  te  pro- 


mjene  bojaz}iv,  a  neki  i  sa  1  mjesto  j  (oidi  u  pri- 
mjerima).  Dolasi  od  xvn  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Bjelostijencevu  (,bojazIiv'  timidus),  u  Jambre- 
sicevu (98.5''  ,bojazliv',  timidus),  ti  Voltifjijinu  (,bo- 
jazliv',  furelitsam)  i  u  Vukovu  (,bojaz}iv'  i  ,bo- 
jaz)iv',  timidus).  —  1.  koga  se  Hi  iega  se  treba 
bojati:  Strasan,  bojazjiv  (,boyaxgliv')  jesi  go.spo- 
dine  boze  nas.  I.  Bandulavic  280.  Ova  ,bojazliva' 
smrt  gdi  rad  boga  biva  i  rad  domovine,  vicno 
im  je  cine  dala.  P.  Vitezovit-.,  odij.  13.  Koji  sam 
jest  strasan  i  , bojazjiv'  nad  sve  poglavice.  A.  Vi- 
tajic,  ist.  235.  —  2.  koji  se  boji,  strasiv:  Kako 
se  moze  roci  od  ispovidnika  bojazjiva  (,bojax- 
gliva',  scrupulosus),  koji  buduci  dobre  duse  a  mlo- 
have  pameti  i  bez  uzroka  suuuii  da  jo  grih  gdi 
nije  griha.  A.  Kadcic^-,  bogosl.  193.  Tako  s  ,bo- 
jazlivim'  naklonom  u  nemu  srce  bi  uzgano.  E. 
Pavic,  ogled.  500.  Lance  i  bice  ,bojazjiva'  sakri. 
A.  Kanizli^,  uzr.  219.  Koja  srdce  nase  ,bojazlivo' 
objaeiti  moze.  A.  Kaniilic,  bogojub.  489.  Zado- 
vojan  mojim  tihim  i  ,bojazjivim'  postupkom.  D. 
Obradovi6,  iiv.  21.  Vide6i  me  odvei  ,boja^}iva'.  21. 

—  3.  adv.  bojazjivo.  samo  u  rjecnicima  Bjelo- 
stijencevu i  Jambresicevu,  (985),  u  oba  sa  1  mjesto  j. 

BOJAZ^IVAC,  bojazjivca,  m.  timidus.  u  nase 
vrijeme  u  jednoga  pisca  i  to  sa  z  pred  j  nepro- 
mijenenhn  na  z.  isjMredi  bojazjiv.  Sve  je  nemo- 
gu6e  bojazjivcem  i  sunmivcom.  M.  Pavlinovic, 
rad.  83. 

BOJA^^jIVO,  adv.  vidi  kod  bojazjiv. 

BOJAZ^jIVOST  ,  bojizjivosti ,  /.  timiditas.  is- 
poredi  bojazjiv,  od  cegajeipostalo.  Od  proSloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Jambre- 
sicevu (985b)  i  Voltigijinv,  u  sva  tri  sa  1  mjesto  j, 
i  sa  z  mjesto  z ;  u  Jambresicevu  i  bojezlivost  (,bo- 
jeszlivoszt'.  vidi  i  kod  bojazniv).  Osudi  ga  na 
smrt,  ne  rad  nenavidosti  jali  zlobe,  vece  samo 
i-ad  ,bojazjivosti'.  E.  Pa\'ic,  ogled.  620.  Postavi 
mu  prid  oci  velicanstvo  stvoriteja,  koji  je  ,bo- 
jazjivosti'  vridan.  439.  —  s  gen.  i  prijedlogom  od 
(isporedi  bojazan,  bojazni,  pod  c):  No  ima  Ne- 
pomuk  od  kraja  .bojazjivosti'.  A.  J.  Knczovii  204. 

—  .s  adj.  poss.  kao  bojazan,  bojazni,  2>od  d,  hb. : 
Ead  , bojazjivosti'  boije  bijase  veoma  na  glasu. 
E.  Pavic,  ogled.  653. 

BOJCA,  /.  dem.  boja  (color),  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BOJCE,  Bojceta,  n.  ime  musko,  hyp.  od  Bojko. 
od  XIV  vijeka.  sada  nije  u  ohicaju.  Glasnik  15,  290. 
Dauicifi,  3,  558.  S.  Novakovi6,  pom.  45.  isporedi 
Bojceta. 

BOJCETA,  m.  ime  musko,  postalo  od  starijega 
Bojce,  koje  vidi.  u  nase  vrijeme,  u  Vukovu  rjec- 
niku. pogrjeska  ce  biti  u  pisat'm:  Bojceta.  S.  No- 
vakovic,  pom.  45. 

BOJCETIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bojceti.  u  nase 
vrijeme.  Schem.  bosn.  1864.  xxvi. 

BOJCIC,  m.  vidi  Bojicic,  mjesto  kojega  i  dolazi 
u  pjesmama.  Na  junastvo  ka'  Bojcii  Alija.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  24.  Drugu  pise  Bojcicu  Aliji.  Nar. 
pjes.  juk.  531 

BO  JOIN,  m.  ime  mu.iko.  od  Bojko.  xiv  vijeka. 
Glasnik  ii.  12,  127.  Glasnik  15,  298.  Danicii  3,  558. 

BOJECNO,  ».  selo  u  Ilrvatskoj  u  podzupaniji 
krapinsko-toplickoj.  Schem.  zagr.  1875.  106. 

BOJECOST,  biVjecosti,  /.  samo  sastavjeno  s  pri- 
jeda  s  gen.  boga.  vidi  bogabojecost. 

BOJECSTVO,  n.  samo  sastavleno  sprijeda  s  gen. 
boga  i  s  bogo.  vidi  bogabojecstvo,  bogobojecstvo. 

BOJENIK,  OT.  i)(fK  bojnik.  u  jednoga  pisca  piro- 
sloga  vijeka.  Bojeuika   J.  Kavanin  124. 


BOXENE 


516 


BOJKOVK^ 


BOJENE,  n.  tinctio.  isi^orcdi  bnjiti.  samo  u 
Vukovu  rjccnikii. 

B(.)JETA,  m,  ime  mnsko ,  hi/p.  od  Bojo.  prije 
nasega  vrcmena.  S.  Novakovii,  pom.  40. 

BOJETIO,  •»!.  prezime,  po  ocu  liojeti.  xiv  vi- 
jeka.  Drajjija  Bojoti(^i,.  Glasnik  ii.  12,  71. 

BOJKVATI.  biSjiijPm,  im2>f-  pugnare,  vojevati. 
od  XVI  injeka,  ali  infinitivti  i  oblicima  u  kojima 
je  osnova  koja  jc  i  u  liemu  nema  potvrde;  izmedit 
rjecnika  samo  u  SluUcevu  (,bojovati').  Ki  se  bez 
pristanka  s  iovjekom  rvu  i  auprotiva  I'lomu  bo- 
jviju.  B.  Gra(li6,  duh.  10.  Ki  joS  ovdjo  .  .  bojuju. 
B.  Gradii,  djev.  l(jy.  Ti,  gospodine,  boAes  da  mi 
bojujemo.  A.  Goorgiceo,  pril.  70.  Koji  bojviju  na 
zomji.  Grgur  iz  VareSa  1.S4.  —  s  akiK.  boj,  kao 
biti  boj :  Sroono  s  Grci  boj  bojujuc.  ,T.  KavaAin 
254.  Da  boj  bojujo  s  zmajom  paklenim.  Grgur 
iz  Varesa  187.  pogrjeika  mjesto  bojujuci  Hi  prije 
■nijesto  bijuAi:  U  boju  bojuii  hrabren  boj.  M.  Ve- 
tranio  1,  55. 

BOJEZAN,  bojezni,  /.  vidi  kod  bojazan,  bojazni. 

BOjilZNIV,  adj.  vidi  kod  bojazniv. 

BOJEZ:^iIVOST,  vidi  kod  boja2)ivost. 

BOJGIJA ,  m.  vidi  bojac,  od  koga  je  i  postao 
promijenivU  zavrsetak  na  turski.  a  na^e  vrijeme, 
M  Lici.  O  fiovjeku  koji  se  rado  svada  i  bije,  re6e 
se:  taj  je  pravi  boj^ija.  J.  Bogdanovii. 

BOJIC,  Bojica,  m.  ime  midko.  hyp.  od  Bojo. 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  23.  92.  vioze  biti  da  i, 
koje  se  pisalo  i  mjesto  ji,  stoji  mjesto  jt:  tada  hi 
bilo  po  sadasmm  govoru  Bojac,  Bojca.  za  cijelo 
se  ne  moze  znati. 

BOJICA,  m.  ime  musko,  dem.  Bojo  i  Boja.  od 
XIV  rijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovu.  Glasnik  ii. 
12,  49.  S.  Novakovi6,  pom.  45.  Mirko  tuce  a  Bo- 
jica s'jece.  Ogled,  sr.  245. 

BOJICIC.  m.  prezime,^po  ocu  Bojici.  u  nase 
vrijeme.  Toma  BojiciA.  Sem.  srb.  1881.  299.  u 
pjesmama  i  Tmrcinu  (isporedi  Boj £16):  Jedno  mi 
Bojicii  Alija.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  146. 

BOJICIN,  adj.  sto  pripada  Bojici.  Zem}a  u 
Bojicinoj  gredi.  Sr.  Nov.  1873.  919.  1874.  74. 

1.  BOJIC,  m.  prezime,  po  ocu  Boji.  od  xiv  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Danicicevii.  Drazeslavi. 
Bojic'i,,  Mon.  serb.  176.  Vukman  i  Vukasiu  Bojici. 
Mon.  Croat.  280.  Boji6.  Eat  137.  Sem.  srb.  1881. 
299. 

2.  BOJIC,  ?n.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  sabackom. 
K.  Jovanovic,  rec.  175.  isporedi  Bojici. 

BOJICI,  B6ji6a.,  m.  pi.  selo  u  Crnoj  Gori  ii 
gornoj  Moraci.  Glasnik  40,  21.  B6ji6i.  J.  Pavlovic. 
ispjoredi  B6ji6. 

BOJICSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bojiiu.  Zem}a 
uz  reku  Boji6sku.  Prot.  Sab.  mag.  156.  Vinograd 
u  bojidskom  brdu.  Sr.  Nov.  1872.  346. 

1.  BOJIN,  w.  ime  musko,  hi/p.  od  Bojo.  od  xiv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukoeu.  Glasnik  u.  12,  7. 
17.  S.  Novakovic,  pom.  45.  D.  Avi'amovii,  sv.  gora 
217. 

2.  BOJIN,  adj.  sto  pripada  zenskom  cefadetii 
po  imenu  Boji.  Bojina  majko!  hoces  Boju  datiV 
Kako  6u  je  dati,  kad  kosuje  nemaV  Nar.  pjes. 
Vila  1868.   14. 

3.  BOJIN,  adj.  caniificis.  isporedi  boja  piod  5. 
Boj  in  palos  pripasati.  V.  DoSen  146. 

BOJIN  DEL,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vran- 
skom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  Bojin  je  od  muskoga 
imena  Boja. 

BOJINAC,  B6jmca,  m.  neko  mjesto  u  Srbiji  u 


okrugu  jagodinskom.  I^ivada  u  Bojincu.  Sr.  Nov. 
1866.  355.  1878.  537. 

BOJINCI,  Bojinacil,  ?».  2'1.  ime  selima:  u  Sr- 
biji jedno  u  okrugu  krtdevackom  i  di^a  u  okrugu 
pirotskom:  od  ta  dva  jedno  su  Voliki  a  drugo 
Mali  Bojinci;  svakomc  je  u  mjestana  akus.  i  za 
nom. :  Bojinco.  K.  Jovanovii ,  refi.  129.  Sr.  Nov. 
1879.  175. 

BOJINOVK/.  m.  pnezimc,  po  ocu  Bojinu.  u 
nase  vrijeme.  Todor  Bojinovii.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  530. 

BOJISNA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vranskom. 
Sr.  Nov.  1879.  176.  mjestani  govore  BojTSna,  a  po 
tome  hi  moglo  biti  i  Bijisna. 

BOJIStE,  n.  locus  pugnae,  bojno  poje ,  pole 
gd^je  se  bije  boj  Hi  gdje  je  bio  boj.  dolaii  samo 
u  nase  vrijeme,  ali  ima  i  mjesta  sto  se  i  od  prije 
tako  zovu.  a)  u  pravom  smislu:  Da  i(h)  je^lOOO 
mrtvi  na  bojistu  ostalo.  Nov.  srb.  1834.  112.  Cije  1' 
6e  se  polomiti  perje,  a  cije  Ii  vijat  na  bojiStu? 
Osvet.  2,  126.  David  brze  i.strfca  na  bojiste.  D.  Da- 
nifid,  Isam.  17,  48.  —  b)  selo  u  Uercegovini  kod 
Nevesina.  Statist.  120.  —  c)  neka  mjesta  pod 
nivama  i  livadama  u  Srbiji,  jedno  u  okrugu  bio- 
gradskom  a  drugo  u  kragujevackom.  Livada  u 
bojistu.  Sr.  Nov.  1867.  47.  Niva  u  bojistu.  1875. 
441.  jedno  se  u  okrugu  po'arevackom  zove  Pije- 
tlovo  bojiste:  .Niva  na  petlovom  bojistu.  Sr.  Nov. 
1875.  869.  —  d)  jil.  Bojista,  brdo  u  Srbiji  u  Za- 
ovinama  na  medi  srpskoj  i  bosanskoj.  ^.  Stoja- 
novic. 

BOJIT,  adj.  vidi  ho^&n,  ubojit.  u  jednoj  pjesmi. 
Prifati  ga  u  sedlo  bojito.  Pjev.  crn.  153. 

BOJITE^,  m.  colorator.  samo  u  Jambresicevu, 
rjecniku.  isporedi  bojar,  bojagija. 

BOJITI,  beijim,  imp)/,  tingere,  mastiti,  bojadi- 
sati.  od  tur.  b6ja.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika u  Stulicevu  (53a)  j  ^  Vukovu.  Da  ja  bojim 
moje  oke.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  272.  Djevojci  boja 
nokte  u  amamu.  Vui,  nar.  pjes.  1,  25.  Boji  doga 
tri  bijela  dana.  Nar.  pjes.  stojad.  1,  22.  A  krv 
boji  koiie  do  kolana.  Osvet.  2,  133 

1.  BOJKA,  /.  ime  zensko,  hyp.  Boja.  prije  na- 
Sega  vremena.  S.  Novakovic,  pom.  45. 

2.  BOJKA,  /.  pugnns,  pesnica.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  na  jednom  mjestu,  jamacno  kakvom 
god  pometnom.  U  pravdah  i  u  svadah  postite,  i 
udarate  bojkom  nepravednom.  N.  Eaiiina  39.  isa. 
58,  4.  u  drugih  isto  mjesto :  Na  pravdah  i  na  pri- 
govaranjii  iezinate,  jazikom  udirate  iskniega  zlo- 
beci  nemilostivo.  Beruardin  15''.  Na  pravdanje  i 
na  prigovaranje  postite,  i  udarate  rukoin  nepra- 
vodno.  I.  Bandulavic  31. 

BOJKIC,  m.  prezime,  po  materi  kojoj  je  ime 
Bojka.  u  nase  vrijeme.  Rat  349. 

BOJKO,  »H.  ime  musko,  hyp.  Bojo  i  Boja.  od 
XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu 
(1,  63.  a,  558).  Glasnik  ii.  12,  4.  5.  7.  8.  Mon.  serb. 
97.  S.  Novakovic,  pom.  45.  akcenat  mo'e  biti  i 
Bojko  kao  Gojko  *  Gojko  Hi  Eajko  i  Rajko. 

BOJKOV,  adj.  sto  pripada  Bojku.  Bojkova 
voda  (iioki  izvor  u  Srbiji  u  vracarskom  srezu). 
Glasnik  19,  106.  akcenat  moze  biti  i  Bojkov.  ispo- 
redi Bojko. 

BOJKO VCI,  Bojkovaca,  m.  pi.  selo  blizu  sta- 
roga  Xegligora  i  sadasAega  Kumanova.  xiv  vi- 
jeka. Mon.  serb.  114.  Danicii  1,  63.  akcenat  moze 
biti  i  Bojkovci.  isporedi  Bojko. 

BOJKOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bojku.  u  naie 
vrijeme.  MUeta  Bojkovi6.  Sr.  Nov.  1880.  852.  dkce- 


B0JK0Vl6l 


517 


BOJNIK 


nat  maze  biti  i  Bojkovic.   isporedi  Bojko.  —  pi. 
Bojkovi6i,  BojkovIiS,,  knezina  u  Grbfu.  Vuk,  nar. 

pOSl.    XVIII. 

b6jK0VI(!!I,  Bojkovica,  m.  pi.  vidi  kod  Boj- 
kovii. 

BOJMONTI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  h]evanskom 
kotaru.  Statist.  70.  sumnati  treba  je  li  mil  ime 
dobro  naitampano. 

BOJMUT,  Bojmiita,  ■«(.  zdrijelo  u  Pivi  u  Her- 
cegovini.  V.  !^esevic.. 

BOJNA,  /.  a)  selo  u  lirvatskoj  krajini  blizii 
Gline.  §em.  prav.  1878.  72.  Razdjej.  12.  pomine 
se  od  XVI  vijeka:  Z  Bojne.  Mon.  croat.  250.  u 
spomenicima  latinski  pisanim  dolasi  i  xiii  i  xiv 
vijeka.  Mon.  ep.  zagr.  1,  55.  2,  76.  —  b)  dva  sela 
u  Bosni:  jedno  u  okrugu  bihaiskom  a  drugo  u 
travnickom.  Statist.  32.  62.  Sohem.  bosn.  1864.  81. 

BOJNA  DRACtA,  /.  selo  w  hnmtakoj  krajini 
kod  Karlobnga.  Schem.  segn.  1881.  ,S0. 

BOJNAT,  in.  ime  musko.  prije  nasega  vreinena 
u  dva  spomenika,  u  kojima  se  moze  citati  i  Bo- 
jinat,  te  se  ne  moze  za  c.ijelo  znati  kako  tqiravo 
glasi.  S.  Novakovi6,  pom.  45. 

BOJNI,  lyidi  bojan,  bellicus. 

BOJNICA.  /.  certamen,  bellatrix,  instrunientum 
bellicum.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjednika  h  Belinit. 
(bellatrix  364".  mulier  militaris  683''),  Bjelostijen- 
ceint  (bellatrix),  u  Jambresicevu  (bellatrix  1,  64ii), 
ti  Stuliccim  (bellatrix)  i  u  Vukovu  (Ijellicu.'i).  — 
1.  boj,  certamen  (isporedi  vojuica).  samo  ii  jed- 
noga  pisca  xvi  vijeka  a  na  mjestu  zlo  napismm: 
Ufiini  ga  od  negovo  bqjnice  da  oni  dobudu.  N. 
Raiiina  207.  sap.  10,  12.  u  dnigoga  isto  wjc.-ito: 
Rvanje  jako  poda  liemn,  da  bi  dobio.  I.  Baiidu- 
lavic  237.  —  2.  zensko  koje  boj  bije,  bellatrix. 
XVII  i  XVIII  vijeka:  Nije  bojnik  ncg  bojnica.  I. 
Gunduli6  337.  Dobro  poznam  ja  bojnieu  slavnii 
svuda.  443.  Sto  hoces  Ijopse  i  sto  mozes  zudjeti 
lasi'io  nego  u  meku  boju  slaba  bojnica  saiiiom 
lubavim  od  svijeh  grijeha  hrabrena  i  slavna  do- 
bitnica  biti  (tenerae  militiae,  delicati  conHictus 
est  amore  solo  de  cunctis  criminibiis  reportare 
victoriam).  V.  Andriasi ,  put.  35.  Boj ,  bojnica, 
poje  od  boja,  suproc  meni  dusa  je  inoja.  I.  Dordic, 
mand.  1.  i  o  crkvi,  koja  se  takodcr  imenuje  uz 
tu  rijec,  ecclesia  militans :  Cjeca  [ubavi,  koja  pro- 
hodi  medu  pravovernicima  crkve  bojnice  na  zemji 
i  medu  blazenicima  crkve  slavodobitne  na  nebu. 
Besjedo  kr.  241.  —  3.  danas  samo  o  .':jiraraina 
bojnijem,  koje  se  i  svojim  osobitijem  imenom  imc- 
nuju  uz  ovu  rijec,  kao  lubarda,  pnska,  galija: 
Te  pripali  bojnieu  lubardu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  458. 
Puce  pu§ka  bojnica  junaeka.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec. 
36*.   Jos    dacu  ti  bojnieu    galiju.   Pjev.  crn.  188. 

BOJNICAR,  m.  miles,  bojnik.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Ne  smi  zatec  bojnioara  bez  nad- 
metnijeh  svojih  muzara.  J.  Kavardn  94.  Svi  ogneni 
bojnicari  po  naravi.  102. 

BOJNICIG,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Mon.  croat. 
79.  Slovinac  1878.  143. 

BOJNICKI ,  adj.  militum ,  militaris ,  bellicus, 
beliicosus.  od  xvii  vijeka  izmedii  rjecnika  ?<  Mi- 
kalinu  (763a),  Belinu  (502a),  Stidicevu  i  Vukovu. 
kako  po  nekim  krajeinma  c  pred  k  m  oi'okim  ri- 
jecima  glasi  s,  nalazi  se  i  u  ovoj  (vidi  da(ej.  — 
1.  sto  pjripada  vojnicima,  sto  je  u  vojnikd:  o  ne- 
vjernosti,  o  starjesini:  Nu  sve  rane  srca  moga  i 
muke  su  i  zalosti  s  neposlulia  viteskoga  i  s  boj- 
nicke  nevjernosti.  I.  Gundulic  288.  Zena  Urije  boj- 
nickoga  nadcelnika.  I.  Dordi6,  salt.  xiv.  —  2.  tko 
je  za  bojnika,  sto  je  za  bojnika,  sto  se  pristoji 


bojniku,  kao  bojni:  a)  o  narodu  ii  kom  su  ]udi 
bojnici:  Slavni  i  bojnicki  narod.  J.  Kavanin  241. 

—  6)  0  oruzjit,  i  spravama:  Bojnicka  sprava, 
instrumontum  militare.  Bella  502.  Oruzjem  boj- 
nickijem.  Ziv.  is.  9.  I  bojnicke  puske  dohvatise. 
Ogled,  sr.  476  Dovezi  bojnicku  galiju.  Pjev.  cm. 
189.  —  c)  o  djelu  i  cemii  god  nmnom:  Prigrli 
on  nauke  bojnicke.  B.  Kasic,  ign.  8.  Po  razlogu 
bojnickomu.  B.  Kasii,  fran.  11.  Na  nacin  bojnifiki. 
B.  Kasic,  rit.  293.  Varka  bojnicka.  Mikala  703a. 
Vidmo  sad  ovdi  liegovu  bojnicku  krepos.  I.  Dor- 
dic, ben.  94.  U  bojnickoj  slobodi  odbranenijem. 
194.  Pocetak  svijeh  djela  bojnickijeh.  B.  Cuceri  6. 

—  sa  g  mjesto  6:  Bojniska  kuca.  J.  Kavaiiin  316. 
Da  puci  su  bojniskoga  puni  znana.  275.  —  3.  adv. 
bojnicki,  bellatorum  more,   u  Stulicevu  rjecniku. 

—  4.  .sto  pripada  selu  Bojniku:  U  bojnickom 
poju.  Ota*b.  4,  356. 

BOJNIK,  bojnika,  m.  miles,  bellator,  pugnator, 
homo  pugnax.  Akcenat  kaki  je  u  gen.  sing,  taki 
ostaje  u  svijem  oblicima,  samo  se  u  vok.  mijena: 
bojnice,  a  u  gen.  pi.  i  zadni  je  slog  dug :  bojnika. 

—  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjednika  u  Mi- 
kajinu  (781)1)  vojnik,  bellator,  pugnator,  miles), 
It  Belinu  (proeliator  204a,  pugnator,  vojnik,  vitez 
364a),  u  Bjelostijencevu  (kao  u  Belinu'),  u  Jam- 
breiicevu  (kao  u  Mikajinu),  u  Voltigijinu  (krie- 
ger),  u  Stulicevu  (bellator) ,  u  Vukovu  (pugnator 
i  homo  pugnax,  .•>  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj 
Gori).  —  1.  covjek  koji  se  bije:  a)  iiojnik  u  opce, 
miles :  Gdi  se  bojnici  perjani  stajabii.  M.  Vetrani6 
1,  54.  Pobi  brez  broja  bojnike.  H.  Lucii  275. 
Z  bojnici  svojimi.  Anton  Dalra.,  luk.  23,  11.  Boj 
biju  bojnici  srditi.  D  Raiiina  12''.  Kako  se  ko- 
liilyu  i  bojniku  pristoji  pomagat  i  branit  tuzne  i 
obnevo}ene.  B.  Gradic,  dub.  38.  Naman  vojovoda 
od  bojnika.  A.  Gucetii,  roz.  jez.  133.  Skup  boj- 
nika. I.  Gundulic  59.  iSkupise  sve  bojnike  stra- 
zane  od  dvora  Pilatova.  B.  Kasic ,  is.  57.  Da  je 
liegov  bojnik  i  sodat.  I.  Drzic,  nauk  208.  Pod'te, 
pod'tc,  moji  bojnici.  D.  Palmoti6,  christ.  21.  Zli 
bojnici  bivsi  spleli  trnovitu  tvrdu  krunu.  I.  Aivi- 
lini  266.  Kad  obiknu  pocivaiie  i  vitezi  i  bojnici, 
na  hrabreno  vojevaiie  mrze  izvaiie  svi  kolici.  I. 
Kanavelic,  iv.  9.  Tuj  hrabrenijoh  mnoz  bojnika 
kao  na  strasan  boj  gredise.  A.  Vitajic,  ostan  200. 
Vrli  bojnik ,  ki  sulicom  probih  prsi  ja  prokleti. 
J.  Kavanin  51.  Bojnici  opojeni  strasnijem  bijesom. 
I.  Dordic,  mand.  85.  Kra)  posla  bojnike  da  ga 
umore.  I.  Dordi6,  salt.  x.  Pustinaci  videii  boj- 
nika oholo  obucena.  A.  d.  Bella,  razgov.  93.  Od 
bojnika  mnrnara.  I.  A.  Nenadic,  samb.  3.  Bojnik 
koji  ide  na  pravedni  boj.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
104.  Pogubivsi  185.000  bojnika  svojih.  D.  E.  Bog- 
danic  35.  Glavari  i  bojnici.  B.  Cuceri  402.  —  u 
prenesenom  smislu:  tko  bije  duhovni  boj:  Spomeni 
se  od  bojnikov,  koji  su  prida  tobom  slavno  mar- 
tirstvo  podnesli.  F.  Vrancic,  ziv.  57.  Pokloni  sa- 
moga  sebe  ne  sinku  pridragomu  za  bojnika.  B. 
Kasic,  ign.  11.  Ko  godi  smrt  i  rane  za  cas  ne- 
beskoga  kraja  ovdi  ne  podnese,  na  dan  sudni 
bojnik  slavan  ne  ce  se  ukazati.  V.  Andriasi,  put. 
10.  Tko  cje6  bozje  slave  i  jubavi  obhodi  gradove 
i  gorucom  besjedom  priteze  na  put  od  spasena 
duse  izgubjene,  moze  se  poprav  rijeti  bojnik  Isu- 
krstov,  koji  slazi  u  zatociste  od  rati  suproc  pa- 
kjenim  vojnicarim,  ter  iz  liihovijeh  cejusti  silom 
isteze  vas  plijen  od  dusa  zarobjenijeh.  I.  Dordic, 
ben.  94.  —  h)  hrabar  vojnik,  koji  se  dobro  i  rado 
bije,  bojac,  pugnator,  bellator.  Ah,  da  je  taka  tri 
bojnika  nasa  vojska  jos  imala,  ne  bi  lie  se  steta 
prika  naricala.  I.  Gundulic  327.  U  vrijeme  kraja 
Atile  svu  Francu  rob}ahu  i  plinahu  Ugri  bojnici. 
B.  Kasic,  per.  11.  Po  svoj  vojsci  ligbii  stavi  obe- 


BOJNIKOVAC 


518 


BOE 


6aju6  daro  dati,  koji  bqjnik  da  sn  spravi  proma 
i\emu  vojovati.  P.  T.  Hogasiiuivic  11.  Sam  David 
nado  .so,  koji  .so  uslobodi  iztcVn  ua  zatofiSto  .s\i- 
jiroi  gori  reteiioiu  liojiiiku.  I.  Durdii!',  .salt.  ix. 
Ti,  Jat'iitc,  lio('-os  biti  vojnik,  iia  oruJiju  i  srdfani 
bojiiik  M.  A.  Kp|ki>vii,^.sat,.  l,'i(;.  Mai'  jo  kipom, 
al'  jo  volik  bqjnik.  S.  Stofanac  ■lii.  Azijansko  ki 
bojniko  .svojo  lu'iiii  pocllo/.niko.  N.  Marci  35.  I 
junaku,  va|ahiui  bojnikii.  Oglpd.  m:  1(!8.  De  god 
bjese  lakc-a  i  bqjnika.  G!).  Svo  puskara  i  juta  boj- 
nika.  'ITO.  Da  bog  poiiioXo  iiogove  doiioialo  i  I'lo- 
govo  vojiiike  i  bojniko.  Nar.  pje.s.  vuk.  1,80. 
c)  Irz  na  boj,  tko  se  rado  bije  s  drufjim,  osobito 
da  ga  izbijc ,  i  tko  se  pobije  s  drugim  da  bi  ga 
izbio,  homo  pugnax.  isporedi  bojac  pod  b.:  No 
pijanou,  no  bojniku.  Anton  Dalin.,  Itim.  B,  3.  Za- 
tvorili  sii  dva  bojnika,  t.  j.  dvojicu  5to  su  se 
tukli.  Vuk,  rjof.  30".  —  2.  ime  selima:  a)  sclo  u 
Srbiji  u  oicrugii  tuplickum.  Sr.  Nov.  1879.  176.  — 
b)  sclo  u  Bosni  u  okrugu  sarojevskom,  Statist.  9. 

BOJNiKOVAC,  Bojnikovca,  m.  selo  u  Hrvat- 
skoj  «  podzupaniji  krizevaikoj.  Schem.  zagr.  1875. 
180.  pisH  ga  i  kajkavski  Bojnikovec.  Pregled  65. 

B0JN]K0Vl6,  m.  prczime,  xvi  vijeka.  Mon. 
Croat.  235. 

BOJNIStVO,  n.  militia,  posao  bojnicki,  voje- 
vane.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjeinika  it,  Mikalinu 
(vojska,  exercitus,  copiae  787^),  u  Belinu  (militia, 
arte  di  guerra,  vojevane  486a),  i  „  Stulicevu  (vo- 
jevaiie).  s  ^jrerf  t  stoji  mjesto  6,  koje  neki  i  jiisti. 
Na  negovo  bojnittvo  upisanima.  B.  Kasic,  rit.  10. 
Zna  kt.liko  bojnistvo  otvrdiva  duha  covican.skoga. 
A.  d.  Bella,  razgov.  78. 

BOJNO,  adv.  vidi  kod  bojan,  bojua  (bellicosus). 

BOJNOCUDAN,  bojnoiudna,  adj.  indole  bel- 
licus.  ^  samo  u  Stulicevu  rjecniku ,  m  kom  ima  i 
bojnocudnost,  bojnocudstvo.  sve  nepouzdano. 

BOJNOJAMA,  /.  vallum  vallo  oppositum.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  i  izmisjeno  pretna 
tal.  contravallazione. 

B6jNOK6P^ANiK,  m.  bojni  kop}anik  (vidi 
kod  bojan,  bellicus),  koji  se  bije  bojnim  kopjem, 
hastatus.  samo  u  jednoj  narodnoj  pjesmi,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu.  Sedamdeset  bojnokopja- 
nika,  kopjanika,  izbrani  junaka.  Nar.  pies.  vuk. 
2,  496.  498. 

BOJNOMOiAN,  bojnomodna,  adj.  bellipotens. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  bojno- 
modnik,  bojnomogud,  bojnomogudnik.  sve  za  rjec- 
nik  nacineno. 

b6jNOST,  b6jnosti,  /.  timor,  bojazan.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdaiia. 

BO  JO,  m.  ime  musko,  hyp.  od  Bogosav  a  moze 
biti  i  od  svakoga  imena  koje  se  pocine  glasovima 
bo.  Bolazi  i  prije  nasega  vremena,  izmedu  rjei- 
nika samo  u  Vukovu.  S.  Novakovid,  pom.  45.  Oko 
mlada  Boja  Makosina.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  128. 
Dobar  junak  Makocevid  Bojo.  Pjev.  cm.  326. 

BO JOMIJESANE ,  n.  coloris  mixtio.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima  i  bojopomijeSaiie. 
obojc  sasma  nepouzdano. 

BOJOSTEASIV,  adj.  belli  pericula  expavescens. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima  i  bojostra- 
sivac.  oboje  sasma  nepiouzdano. 

BO,JOTVORAN,  bojotvonia,  adj.  belliger.  .sa»>o 
u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima  i  bojotvored.  oboje 
sasma  nepouzdano. 

BOJOV,  adj.  ito  pripada  Boju.  Mene  babo  za 
bojega  dao,  bas  u  Mletke  za  Bojova  sina,  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  267. 


BO.IOVAN,  bojovna,  adj.  bellipoton.s.  samo  u 
Stulircvu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

HO.IOVATI,  bojujom,  vidi  bojevati.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku. 

b6.TOVIC,  m.  prezime,  po  oeu  Boju.  u  naie 
vrijcmc.  Pogubiso  Bojovid  vojvodu.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  78.  Bojovid.  Rat  86.  403. 

BOJOVK^l,  Bijovida,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  uzickom.  K.  Jovanovid,  rod.  154.  isporedi 
Bojovid. 

BOJOVJESTAN,  bojovjeSna,  adij.  bellandi  arte 
peritu.s.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  u  kom  ima  i 
bojovjoStina.  oboje  bez  sumne  naiineno  za  rjeinik. 
iz  nega  ic  biti  prva  rijei  i  u  jednoga  pisca  na- 
Icga  vremena,  koji  joj  je  promijenio  5  wa  s :  Jed- 
noc  pade  Tatar  bojovjestan.  Osvot.  3,  17. 

BOJOVNIK,  m.  bellator.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku, gdje  ima  i  bojovnica.  oboje  nepiouzdano. 

BO,JSE,  vidi  kod  bojati  se  pod  14. 

BOJSKE,  vidi  kod  bojati  se  porf  14. 

BOJSKA,  /.  selo  m  Bosni  u  okrugu  travniikom. 
Schem.  bosn.  1864.  50.  Statist.  75. 

BOJSKI,  adj.  bellicus,  bojni  (vidi  bojan,  bel- 
licus). prosloga  vijeka.  Ispuni  vilaeto  bojskima 
spravama.  E.  Pavid,  ogled.  371.  —  if  zenskom 
rodu  bojska  bez  supstantiva  kao  vojniiki  zakon, 
vojniiko  pravilo,  u  jednoga  pisca :  Lipo  nega_  iz- 
pratila  vojska,  po  uredbi  kako  nosi  bojska.  S.  Ste- 
fanac  25.  —  adv.  bojski ,  kao  junaiki.  Pak  se 
junak  obdrzao  bojski.  S.  Stefanac  24.  Kad  se 
drza  bojski.  47. 

BOJSTVO,  n.  pugna,  boj.  xvi  vijeka  u  jednoga 
pisca.  Ne  dvizi  s  jacijem  sebe  bojstvo.  Zbor.  32l>. 

BOK ,  boka ,  m.  latus.  Akcenat  kaki  je  u  gen. 
sing,  taki  ostaje  u  svijem  oblicima  osim  ace.  sing, 
jednakoga  s  nom.  i  osim  loc.  sing.:  b6ku,  i  gen. 
pi.  boka.  u  mn.  moze  imati  i  ov,  a  tada  je  akc. 
kao  i  bez  nega:  boci,  bokovi,  samo  u  gen  dolazi 
jos  dugi  na  oba  zadna  sloga:  bokova.  dual  gen. 
boku  jos  dolazi  xiii  i  xiv  vijeka  i  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  (vidi  primjer  Domentijanov, 
Banilov  i  Kataniicev).  —  Dolazi  od  xni  vijeka 
(vidi  primjer  Domentijanov)  i  u  svijem  rjeini- 
cima  osim  Daniiiceva:  u  Vrancicevu:  latus  (54), 
lumbus  (57);  u  Mikajinu:  ilia  (211).  231j);  u  Be- 
linu: latus,  bedi-o  (813*),  boci,  ilia  (313a);  u  Jjjg. 
lostijenievu:  latus,  lumbus,  pleura,  (boci)  ilia; 
u  Jamhresicevu:  lumbus,  latus;  u  Voltigijinu: 
seite;  u  Stulicevu:  latus,  (boci)  Uia;  u  Vukovu: 
latus.  —  Od  kor.  bhak,  tiskati,  zbijati,  stezati, 
sklapati,  drzati  u  sklopu,  skupa,  da  se  ne  ras- 
klopi,  ne  razvrgne,  ne  razdvoji,  tako  da  bok  to 
iini.  isporedi  bacati.  —  Bok  je  u  opce  izmedu. 
ietiri  strane  iega  god  ni  predna  ni  zadna,  nego 
ostala  jedna  i  druga,  desna  i  lijeva.  —  1.  u  ie(a- 
deta,  od  koga  se  prenosi  i  >ia  drugo  sto :  a)  gorni 
dio  reiene  strane  imajuci  znatne  osobine,  po  nima 
se  i  zove  osobitijem  imenom:  rebra,  s  toga  je  boku 
ostao  samo  doni  dio,  ispod  rebara:  Ti  pribUi 
va§i  boci  zaslipjuju  duse.  M.  Marulid  301.  Za 
tim  je  ne  mal  stog  nemodi  na  meni,  u  bedri  je 
ulog,  a  bok  bez  bolje  ni.  P.  Hektorovid  71.  Boci 
mi  pukose  od  smijeha,  M.  Drzid  55.  Kasjat  demo 
i  bok  nas  (,nas')  de  boljet.  282.  Uza  me  je  vedi 
gospodar ;  vedi  manemu  pod  bok  dava.  234.  Imam 
bilja  od  nimosti,  i  od  zubi,  i  bok  koga  boli,  ovoj 
svaku  bolest  toli.  M.  Pelegrinovid  177.  Ovo  se 
pomazanje  cini  .  .  .  na  bokovije.  M.  Divkovid, 
nauk  242''.  Cjeda  grijeha  putenoga  narav,  bedre, 
bokovi,  stegna  i  golijeni  neizrecenijem  ogiiem 
gore.   M.  Divkovid,   bes.  184.    Niki  na  tri  skodi, 


BOK 


519 


BOK 


skakati  se  klade,  a  niki  za  bgci  s  driigom  se  po- 
pade.  D.  Barakovic,  vil.  45.  Gini  boke  ne  svicami 
2gati.   F.  Glavinic,  cvit  50.    Na  boke  joj  metnut 
ogaii.    P.  Posilovic,   nasi.   129.    Duzan  jo   utinit 
zlamenje    s.    kriza    na    boko\'ih.    I.    Grlicic   158. 
Ostav'te  boke  nage.   J.  Kavanin  198.    Sada   srce 
na    sve    boke   zuc.  441.    Je  li   od   potribe    mazati 
noge  i  boke  ?  A.  Kadcii,  bogosl.  172.  U)em  va|a 
da  pomaze  bolesnika  na  bokovi.  A.  Baiiic  396.  Kad 
pridobijes  jednoga  neprijateja,  onda  se  .s  drugim 
uzmi   po   boke.    F.  Lastric,  ned.  311     Neprijate} 
joj  bok  probode ;   i   nuto   cudnovata   poroda !  di- 
teJce    rucicu    kroz   ranu  priizivsi    iz    ne    bi    izva- 
deno.   A.  Kanizlic,    utoc.  33.    Tu  pruzaju   mnogi 
ruku,  za  bokove  da  ju  vuku.  V.  Dosen  100.  Ako 
bi  liih  bofela  glava ,  ako  li  bok ,  ako  li  noga.  J. 
Mato^^6  519.  L'jepoga  je  stasa  i  obraza,  .  .  tanka 
boka,  ravna  i  visoka.  J.  Krmpotii,  mal.  18.  Primi 
noi  u  bok,  ...  a  criva  na  zemfu  istoci.    I.  J.  P. 
Luii6,  razg.  7.  Tezafiki  smok  ijripijevat'  a  le^acki 
bok  obirat'.    Poslov.  dan.  126.    Ne  gleda   ni   oka 
ni  boka.  71.  Belu,  riimenu,  ema  oka,  bela  boka. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  514.  Tvoja  Mara  crna  oka,  duge 
kose,  tanka  boka.   Nar.  pjes.  vuk.  here.  269.    Ne 
gledaj  me  izbijena  oka,  vec  puna  boka.  Nar.  posl. 
viik.  19G.    Re? e  kuckajuci  se  po  trbuhu :  ako  mi 
je   i   ostetio   dva  oka,   vidite  li  ova  dva  punana 
boka?  Nar.  prip.  vrfi.  160.  Staro  i  mlado  od  smi- 
jeha  sebe  za  bokove  hvata.   V.  Vrfevii,  igre  iv. 
Tisnu  jedan   cb-ugomu   mac  svoj  u  bok.    D.  Da- 
nicii,  2sam.  2,  16.  —  u  prenesenom  smislii  dolazi 
bok  i  mjesto  onoga  Ho  je  pri,  bokit ,  t.  j.  mjesto 
spaga:   Is6u  s'  jjisci   i    svjedoci   (ti  parbi),   otvo- 
raju  s'  ruke  i  boci.  J.  Kavanin  573.  —  had  cega 
nema  a  ne  moze  se  biti  bez  nega,  nego  treba  doba- 
viti  kako  god,  reie  se:  ,lz  oka,  iz  boka',   a  vaja 
da  se  misli :  od  onoga  sto  je  na  ocima,  sto  sc  vidi, 
i  od  onoga  sto  je  pri  boka,  sto  se  n  jiojasio  nasi, 
te  se  krije:  Iz  oka,  iz  boka  (makar  otkud,  otkud 
ti  drago  n.  p.  na6i  sto,  sastaviti).  Nar.  posl.  vuk. 
100.   Kad  je   sve  to  iz  oka  iz  boka  skuckao.   M. 
PavlinoviiS,  rad.  74.  Va]a  da  da§  zvona  iz  oka  il 
iz  boka.  S.  l^iubisa,  prip.  219.  —  b)  -u  istom  zna- 
ieiiu  a  u  prenesenom  smislu,  u  kom  se  dio  govori 
za   cijelo  Hi  mjesto  za  ono  sto  je  na  ncmu ,  do- 
lazi XVI — XVIII  vijeka  u  prijevodima  svetoga  pisma 
i  kad  se  govori  po  svetom  pismu  a  i  inace  (oso- 
bito  u  mn.)  za  mjesto  kuda  se  coijek  pase  i  gdje 
se  misli  da  mu  je  najreca  sila,  odgovarajuci  lat. 
lumbus,  kao  bedra  (kojii  vidi)  a  kad  kad  i  mjesto 
bubrega,  renes.  Bude  pravda  pas  bok  (lumborum) 
liegovijeh  i  vjera  odpas  bedar  (renura)  liegovijeli. 
N.  Eaiiina  161".   isa.  11,  5.    Pravdom   pasuc   boci, 
M.  Marulic  87.  U  rukah  su  dila,  u  bocih  napasti. 
206.  Budite  boci  vasi  pripasani.  Bernardiii  8.  Da 
mi   pripasemo   boke   nase   cistocom.   A.  Gucetic, 
roz.  jez.  166.  Za  sto  su  se  boci  moji  podruganja 
napunili.   I.  Gundulic  197.    Imanio   pripasati  bo- 
kove nase  cistoiom.  M.  Divkovic,  bes.  243.  Opa- 
sivase  se  po  bocijeh.   B.  Kasic,  ign.  15.    Biti  ce 
pravda  pas  bokov  liegovili  i  vira  pripasaj   bedar 
negovih.   I.  Bandulavic  5.    Budite   bocmi   vasimi 
pripasani.  17.   luk.  12,35.    Iskusujes,   gospodine, 
boke  (renes)  i  srdca.  90.  jer.  11,  20.   Pripasa  ja- 
kostju  boke  svoje.  255.    Biiduci  ja   u   bocih   kri- 
postnim  naeinom  iz  Glamoca  prid  silnikom   pre- 
nesen  u  Lstriju.  F.  Glavinic,  cvit  xvi.  Stojte  z  boci 
vasim  pripasanim  u  istini.  L.  Terzi/'  238.  Pripa- 
savsi  boke  svoje  slidi  mestra.   F.  Margitic,   fala 
112.    Od  Durdevic'   ki   su   kuce  i  od  Sorgova  ki 
su  boka.  J.  Kavai'iin  177.  To  su  cuda  veomi  veoa 
neg  da  ustaran  bok  zacine.  520.  Pripasati  verigam 
svoje  boke.  A.  d.  Bella,  razgov.  31.  Opasi  juuacki 
boke  tvoje.    A.  Kadcic ,   bogosl.  37.    On  je   meni 


bojnom  .inagom  boke  opas'o.   I.  Dordii,   salt.  49. 
Er  su  moji    boci   bludni   puni    napasti  i   pozudni 
grijeh   slijediti.  121.    .Ter  bo   te  je   on  od  vlasti- 
toga  boka  svoga  priporodio.  A.  Kanizli6,  uzr.  118. 
Covjek    izhodi    iz    boka  Adamova   s    naravi    iste- 
cenom.  Besjede  ki\  121.  Ali  malo  raari  za  to  Ada- 
mova  boka  jato.  V.  Dosen  214.    Cuje   u   snu   da 
ga  dva  andela  priko  bokova  opasase.  M.  ZoriCic, 
zrc.  10.  Pojas  kozni  oko  bokova  negovih.  I.  Ve- 
likanovic,    upuc.    1,  514.    Na    glavi    mu    grozdja 
vincac  oko  boku  lista  lancac.  M.  P.  Katanfiic  75. 
—  c)  za  gorni  dio  take  strane ,  koji  se  zore  svo- 
jijem  imenom  rebra  (Hi  u  siretn  smislu  prsi),  do- 
lazi XVI — xviii  vijeka  prema    lat.  latus.   Boze,  .  . 
koji  vid  povi'ati  Longiiiu,  ki  ti  bok  sulicom  pro- 
plati.  H.  Lucie  281.  Udrivsi  po  boku  Petra.  Anton 
Dalm.,  djel.  12,  7.    Komu   dvignu  jedno  rebro  iz 
jednoga  od  liegovijeh  boka.  M.  Orbin  11.  Da  joj 
otvori  bok  lijevi  i  da  joj  izvadi  lie  srce.  B.  Ka§i6, 
per.  83.    Da  dusa  moja  bude  pokopana   u   Jubez- 
nivu  spilicu   boka  Isukrstova.    P.  Eadovcii,  nac. 
390.  Bog  mu  izvadi  rebro  iz  boka.  P.  Macukat  25. 
Ajme   ruke   provriene !   ah   i   noge   probijene !  .  . 
ajme  boce  otvoreni !  P.  Knoievii,  muka  52.    Po- 
nesi  ovam'  ruku  i  metni  na  bok  moj,  vidi  i   takni 
rane  moje.  F.  Lastric,  od'  215.  Da  bok  moj  i  srdce 
sulicom    probodeno   bude.    A.  Kaniili6,  uzr.  100. 
Krv,  koju  si  proboden  sulicom  iz  prisvetoga  boka 
prolio.  A.  Kanizlii,  bogojub.  567.  Gledajte  negove 
rane  i  oni  Ijok,  koga  ste  kop}em   raztvorili.    Be- 
sjede kr.  190.    Vodom  i  krvju,   koje  su  isteklo  iz 
boka  Isukrstova.  J.  Banovac,  blagos.  325.  Da  bi 
se   ucinila   (Jeva)   ne   od   noga   ma   od   boka  co- 
vjecjega.    J.  Mato\'ic  315.    Uze   rebro   iz   I'legova 
boka.   M.  A.  Rejkovic,  sat.  90.    Sulica,   koja  raz- 
jazi  bok  Jozusov,  doprije  do  srca.  D.  Mattei  144. 
Iz  raztvorenoga  boka  odkupiteja  razpetoga.  I.  J. 
P.  Lucie,  razg.  51.  —  d)  dolazi  i  za  cijelu  taku 
stranu,  ali  u  prenesenoni  smislu  kao  dio  za  cijelo : 
Niz  zid  doli  niki  na  vrat,  a  niki  na  bok  (padaha). 
F.  Glavinii,  cvit  275.    Pogleda  ga  krivim    okom, 
i  baci  ga  doli   bokom.   J.  Kavanin  461.    Ki  prez 
srama   sepa   na  obadva  boka.    M.  Kuhacevic  35. 
Pocivaju   na   mekanih  postejah  i  s  boka  na  bok 
prevrcu  se.  J.  Ilaji6,  pouc.  1,  56.  —  e)  xiii  i  xiv 
vijeka  dolazi  od  cefadeta  preneseno  na  zemfu  kao 
da  ga  zem{a   ima,  i  to  u  dvojini,  a  po   tom  je 
mjesto  koje  oba  zauzimaju  u  ce\adeta,  i  to  s  pri- 
jeda ,  za  koje  hi  se  sada  reklo  krilo,  a  za  zemfu 
hi  sada  prdicnija   bila   liedra.   Bogosvetloje  ott- 
krtvenije  prijemt    na   vtstoco ,    i  jako  svesta  .  .  . 
otL  boku  zemjinu,  izrastLsi  kt  zapadu  idetb.  Do- 
mentijana  342.  Povelevajett  izeti  se  telu  otL  boku 
zem}bnu.  Danilo  99.  -     /)  takoder  ce  prema  cefa- 
detu  biti  uzefo  i  u  praskve:  Praskve,  kim  ni  rok 
trgane  da  stoje,  jere  jim  sagnije  bok,    kad   dan 
pristoje.    M.  Marulic  78.  —  2.  u  zivinceta  kao  u 
coijeka  pod  1,  a.:  Kon  mala  boka.  B.  Krnarutic  7. 
Ako  zivina  koju  jases  hoce  da  skoci,  uztegnes  ju 
uzdom ;   a  ako  se  ustavi ,    dajes  joj  mamuzami  u 
bokove.  M.  Eadnic  397.  Eajin  junac  probode  ka- 
dijinog   u   bokove.    Nar.   prip.   vix.    103.  —  3.  m 
lade  i  kakve  god  zgrade  strana  desna  Hi  lijeva, 
a  u  mnuzini  kad  se  misle  obje  dolazi  i  za  mjesto 
koje  je  medu  iiima:   Plav   na  bok   nagnu  se.   D. 
Barakovic,  vil.  293.  Vrata  korabje  postaviti  hoces 
s  boka  lie.  I.  Bandulavic  116.  Velicanstvo  od  So- 
lina  kazu  stupi,  kijji,  luci,  boci.  J.  Kavaiiin  164. 
Drijevo   dokle  pluta  .  .  .  sa  svom  tegotom ,  zbje- 
nom  sred  sirokijeh  svojih  boka,  kaze  nam  se  tako 
lagahno.  B.  Cuceri.292.  —  5.  u  kakve  zemfe,  dr- 
zave,  rijeke,  grada,  kao  strana  Hi  kraj:   Pocam 
od  boka  Cilicije.    M.  Marulic  16.    Novimi   potoci 
ter   se   rika  dvignu,   na   oboji  boci  ter  silnu  zid 


BOKA 


520 


BOKAElft 


rignu.  1.  T.  Mrnavii^,  osm.  106.  I56u  i  najdu  dum- 
boku  grrada  Botlpiua  u  boku  poniXnost  bofija  od 
vika.  Nar.  pjos.  ist.  i>,  37.  —  (>.  n  lirdii  strana 
koja  se  jiniia  dii:  tlolinc,  kao  strana.  PusAam 
tlragu,  kii  sail)  kuiiil ,  i  bokovo,  ko  sam  kupil,  i 
jedan  laz,  ki  sam  kupil.  Mon.  croat.  131.  Jok  jo 
u  gori  taSt  zvok,  .  .  kad  se  iivali  nieu  plaiiinsko 
tvrde  boke,  .  .  glasoni  leti  iiiz  dolino.  J.  Kavai'iiii 
405.  —  kdho  fake  slrane  nijcsu  samo  hrdu  xtranc 
nego  i  dolini  koju  zaklanajii,  nasiva  se  bnkom 
i  prosfor  mcttu  nirna,  kan  cijelo  po  siwma  di- 
jelu :  Cut  6es  J.amor  Trogirana  i  u  onom  srocnom 
boku  odjpk  Viiskupa  Ivana.  J.  Kavai'iin  32-1.  — 
V.  u  moru  »<t  kr(yi('  nijesfo  kao  draf/a  ili  okiika, 
zakloneno  krajem,  tako  da  je  voda  u  nemu  mirna 
a  kruj  ,joj  je  kao  hnk,  te  se  po  i'lemu  i  samo  mjesio 
zove  hok,  sinus:  Lovivsi  pristasmo  u  niki  veli 
bok ,  u  komu  imasmo  od  veie  dobar  smok.  P. 
Hektorovii  34.  Gdi  se  love  ribe  toke,  sviiar  nira- 
kom  sviti  boke.  M.  Gazarovi6  60.  —  8.  kako  se 
naprijed  hokom  nasiva  i  ono  sto  je  yncdu  hocima, 
tako  se  zove  i  mjesto  ii  prstena  gdje  se  uglavluje 
kamen:  ,bok  od  prstena,  luogo,  o  parte  dell'aneUo, 
in  cui  s'  incastra  la  gemma,  pala'.  Bella  79i>.  — 
9.  u  gen.  s  prijedlogom  s,  kao  sa  strane,  koja 
moie  hiti  cija  god  ili  cega  god,  a  latere :  s  boka. 
Mikaja  fiSliJ.  (ifiltt.  Bella  313a.  Prikazivac  stane 
nize  s  boka  trpezi.  M.  D.  Mili6evi6,  iiv.  1,  59.  — 
M  naie  vrijeme  u  jednoga  jiisca  ima  i  u  akus. 
s  prijedlogom  o ;  o  bok,  kao  uz,  alt  nema  potvrde 
s  druge  strane:  Nemu  su  o  bok  gotovo  svi  po- 
bo].i  dL-maoini.  V.  Bogisid,  zbor.  521.  —  10.  pred 
akus.  mo  *  te  dolazi  mjesto  bog,  kao  da  se  ne  bi 
bog  spomcnuo,  v.  jednoga  pisca  xvi  vijeka,  ali 
u  prijepisima  poznijim :  Bok  me.   N.  NajeskoviA 

I,  277.  Bok  te.  1,  249.  2.50.  vidi  bog  pod  2,  d.  — 

II.  ime  selima:  a)  selo  m  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji  sisackoj.  Schem.  zagr.  187.5.  24.  Pregled  137. 
—  b)  n  Bosni  dva  sela:  jedno  ii  okriigu  zvornic- 
kom.  Schem.  bosn.  1864.  29.  Statist.  92.  a  driigo 
u  banoluckoni.  Schem.  bos.  1864.  74.  —  c)  selo  u 
Srbiji  u  okrugu  vranskom,  kojc  je  godine  1879 
prozvano  Aleksandrovac.  Sr.  Nov.  1879.  175.  ispo- 
redi  Aleksandrovac. 

1.  BOKA,  /.  tal.  bocca,  usta  i  usee,  semfa  oko 
svcga  relikoga  saliva  morskoga  kod  Kolora  zove 
se  Boka  i  Boka  kotorska,  i  u  mn.  Boke,  tal. 
Bocche  di  Cattaro.  Od  Neretve  put  iztoka  tja  do 
Boko  od  Kotora.  J.  Kavaiiin  189.  Podem  morem 
u  Boku  od  Kotora.  D.  Obradovii,  bas.  328.  Drugi 
porat  zajmi  mi,  Ijepu  Boku  od  Kotora.  Nar.  pjes. 
bog.  143.  Da  smo  cesto  u  Boki  kotorskoj.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  50.  U  Diibrovniku  i  gore  po  Boci. 
Vuk,  nar.  posl.  xxxvi.  Govore  Dubrovcani  u  mn. 
Boke.  Vuk,  kovo.  30. 

2.  BOKA,  /.  selo  u  Banatu  blizu  Beikereka. 
Boka.  S.  Novakovii,  pom.  126.  zove  se  i  Srpska 
Boka.  §em.  prav.  1878.  96. 

3.  BOKA,  /.  antirrhium  orontium  L.  it  jednoga 
pisca  naSega  vremena,  koji  veli  da  se  govori  u 
Dubrovniku.  B.  .Suiek,  im.  22. 

BOKA.TKj,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  ,Bokai(ii,'. 
Mon.  Croat.  47. 

BOKAL,  bokdla,  m.  tal.  bocoale,  gr.  Pavxahov, 
pehar,  poculum  majus.  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  sa»io  u  Vukonu.  1.  peluir,  poculuni.  ispo- 
redi  bokar.  Svakomu  po  jodaii  bokai  napio.  Z. 
Orfelin  .36.  Koji  sve  svoje  blazenstvo  ilrzaso  u 
fianku  i  u  bokalu.  D.  Obradovic,  bas.  102.  Bardak 
se  onamo  (u  Eisnu)  zove  bijel  i  saren  sud  (kao 
Sto  je  u  Srijemu  bokal),  koji  se  u  Srbiji  zove 
bokar  i  milojka,  a  u  Pa5trovi6ima  majuUka.  Vuk, 


kov6.  66.  —  2.  sud  za  nocnu  potrebu,  matula.  u 
primorju.  Vuk,  rjef.  36t>. 

BOKALICI ,  m.  pi.  narcissus  poijticus.  u  jed- 
noga pisca  naiega  vremena,  koji  veli  da  se  govori 
■Ii  Istri.  B.  Sulok,  im.  22. 

BOKAN,  m.  1.  prezime.  Ot  mono  Nikole  Bo- 
kaua.  Starino  10,  22.  —  2.  rhamphus  Clairv.  J. 
Slosor,  kor.  632.  662. 

BOKANI,  m.  pi.  ime  selima:  a)  selo  u  Slavo- 
niji  II  podzupaniji  virovitickoj.  Pregled  111.  pisu 
ga  i  Bokane.  Scliem.  zagr.  1875.  153.  —  b)  selo 
II  Bosni  u  okrugu  travniikom.  Statist.  68.  je  Ii  i 
nemu  akccnat  kakav  je  prvom,  ne  zna  se. 

BOKANKJ,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Mon.  croat.  69. 
BOKANA,  /.   neko  mjesto  u  Srbiji  u  okrugu 
kragujevaikom.    Zomla  u  Bokani.  Sr.  Nov.  1875. 
595. 

BOkAnaC,  BokAi'ica,  m.  selo  u  Dalmaciji  blizu 
Zadra.  spomine  se  od  xv  vijeka.  Na  ,Bokanci'. 
Mon.  Croat.  112.  Z  ,Bokanca'.  112.  Bokaiiac.  Schem. 
jadr.  1876.  25.  Eepert.  37. 

BOKAR,  bokdra,  m.  poculum  majus.  pehar. 
postana  kojega  je  i  bokal ,  s  promjenom  glasa  1 
na  r.  isporedi  bokara.  od  xv  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  u  Danicicevu  i  u  Vukovii.  Dva  sr(e)bri.ua 
bokara.  Mon.  serb.  372.  Jedan  bokart  veliki..  394. 
Sada  se  u  Srbiji  tako  (bokar)  zove  bijel  §aren 
sud,  kao  sto  je  u  Srijemu  bokal,  koji  se  u  Srbiji 
zove  i  milojka.  Vuk,  kovfi.  66. 

BOKAEA,  /.  vidi  bokar,  s  kojim  je  i  postana 
istoga.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
].inu  (vrc,  boccale,  urceus,  truUa,  lageua  23''.  796a), 
u  Belinu  (ebriosus  3781')  i  «  Vukovu.  Druzi  slu- 
zahu  vino  iz  bokare.  M.  Marulic  28.  Lezahu  go- 
stare  ,  kimi  napijahu ,  i  one  bokare ,  u  kih  no 
trubjahu.  255.  A  ima  i  ckvare  onamo  pod  ska- 
lorn  voce  po  bokare  pritopjene  s  salom.  N.  Na- 
jeskovic  1,  259.  Niki  vino  nosi  u  veloj  bokari. 
P.  Hektorovic  11.  Totu  dosadsi  iz  glasa  viknuse, 
bokaru  popadsi  ter  se  napinuse.  43.  Ti  mi  si 
s  njekijem  Tudeskom  dosao,  od  bokare  covjekom. 
M.  Drzic  260.  Toj  bjezi  od  stara,  k  staru  vijek 
ne  hodi,  neg  ako  ga  bokara  pomo^e  kad  godi. 
0.  Mazibradi6  152.  Uzamsi  jednu  bokaru  vina, 
drugu  ulja.  B.  Kasii,  per.  77.  Hoce  F  donet  na 
glavi  miricu  i  u  ruki  bokaru  rakije.  M.  A.  Ee}- 
kovid,  sat.  110.  Nacini  u  Kani  iz  vode  vino  .  .  . 
Ovo  ne  ^'idi  nitko  do  samith)  sluga,  koji  vodu 
nosise  i  sest  kamenitih  bokara  napunise.  M.  A. 
Ee}kovic,  sabr.  26.  Navrh  bokare  laz  a  na  dnu 
joj  istina.  Poslov.  dan.  69.  Gdje  smo  se  na  bo- 
kari poznali?  23.  Priprav'te  mi  dosta  vina,  rujna, 
crvena,  i  rakije  lozovace  prve  bokare.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  339.  —  o  pjancu:  ,bokara  pijana', 
imbriacone ,  inclinato  all'  ubbriachezza ,  ebriosus. 
Bella  3781'. 

BOKAEAE,  m.  koji  gradi  bokare,  figulus.  xvi 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Kad  pocne  mazati  oni  ne 
obraz  star,  vode  kole  trati  neg  Divo  bokarar.  N. 
Najeskovic  1,  293. 

BOKAECli,  m.  digitalis  alba  L.  u  jednoga 
2nsca  nasega  7Jremena,  koji  veli  da  se  govori  u 
JJiibrovniku.  B.  Sulek.  im.  22. 

BOKAEICA,  /,  dem.  bokara.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu  (231')  i  Vukovu.  Kamo 
bokarica  od  osam  kutal  tajV  N.  Na}eskovid  1.  274. 
Sta  cemo  im  darovatiV  Torajicu,  bokaricu.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  343. 

BOKAEK',  )H.  f?c/H.  bokar.  \.  u  pravom  smislu: 
mali  bokar.  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Dje- 
veri  nose  bokarid  vina  nakiden  vijencem,  i  to  se 


BOKAESKI  CVIJET 


521 


BOKOV 


zove  molitva  i  nevjestina  caSa.  Vuk,  nar.  pjes. 
1,  39.  —  2.  cvijet ,  koji  se  zove  i  carev  cvijet, 
lilium  convallium.  u  Mikajinu  rjecnilcu  i  iz  nega 
u  Stulicevu.  coBvallaria  majalis.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  47.  B.  Suiek,  iin.  23. 

BOKAESKI  CVIJET ,  m.  ridi  bokarii  jiod  2. 
B.  §ulek,  im.  23. 

BOKAS,  bokasa,  m.  rhipidius  Tliunb.  J.  Sloser. 
kor.  595.  596. 

BOKAT,  adj.  velihih  bokora,  ventriosus.  snmo 
u  zagoneci  o  zemfanom  stidu  u  kom  se  drzi  ogan : 
Nesto  malo  okato,  bokato,  modu  nogam  vruce. 
Nar.  zag.  nov.  234. 

BOIvATI  SE,  bikam  se,  impf.  luctari,  rvati  se. 
II  hrvatskom  primorju.  postanem  od  bok.  isporedi 
bociti  se.  Pocmu  se  bokat.  Nar.  prip.  mikul.  37. 

BOKAVAC,  bokavca,  m.  vidi  bokva.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  §ulek,  im.  23. 

BOKAVk!;,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugn  zvor- 
nickom.  Statist.  81. 

BOKCALUK,  m.  vidi  bo§caluk.  Tri  jagluka, 
tanka  bokcaluka.  Nar.  pjes.  vnk.  1,  384. 

BOKCiC,  m.  prezime,  od  xv  vijeka.  izmedu 
rjecnika  samo  u  Banilicevu  (1,  62).  k  pred  c  stoji 
mjcsto  g,  koje  se  negda  i  pisalo.  Mirosavt  Bog- 
cicfc.  Spom.  sr.  1,  100.  istome  i'ot'jekii  iia  dritgom 
mjestu  prezime  ,Borcici.'.  114.  a  to  ie  hiti  i)0- 
grjeska ,  koja  je  inogla  lako  postati  od  tuda  sto 
se  staro  cirilsko  g  uzelo  za  r.  Pred  vojskom  jo 
Bokcic  barjaktare.  Pjevan.  66.  isporedi  Bokciuic. 

BOKCIN,  m.  ime  midko,  hyp.  od  Bogosav.  do- 
lazi  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Da- 
nicicevii  (1,  62).  k  jtred  6  stoji  mjesto  g,  koje  se 
negda  i  pisalo.  Bogcint  Koreni<'-L.  Spom.  sr.  1,  23. 
97.  istome  Korenicu  na  dritgom  mjestu  ime  ,Bor- 
fiini.'.  114.  a  to  moze  biti  pogrjeska  u  prepisivatiu 
piostala  onako  kao  Borcic,  koje  vidi  kod  Bokcii. 

BOKCINIC,  TO.  prezime,  po  ocu  Bokcinu.  xiv 
vijeka.  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu  (1,  62). 
k  pred  6  stoji  mjesto  g,  koje  se  negda  i  pisalo. 
BogCiniiB.   Spom.  sr.  1,  22.   isporedi   Bogfcinovi(^. 

BOKCINOV,  af?/.  sto  pripada  liokcimi,.  najed- 
nam  mjestu,  gdje  stoji  ,Borcinov':  Toj  su  refi 
Borf  inovo.  Spom.  sr.  1,  97.  a  misli  se  ,Borcin'  Ko- 
reniA,  kojemuje  ime  po  svoj  prilici  grijeskom  tako 
nastampano  mjesto  jBogcini.'  (vidi  kod  Boktiii), 
te  ce  taka  pogrjeska  biti  i  Borcinov. 

BOKCINOVIC,  m.  prezime,  pto  ocu  Bokcinu. 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu 
(1,  62).  k  pi-ed  c  stoji  mjesto  g,  koje  se  negda  i 
pisalo.  Bogtcinovi6B.  Spom.  sr.  1,  136. 

BOKE]^,  Bok(5[a,  m.  corjek  iz  Bokc  kotorske. 
u  nase  vrijeme.  isporedi  Bokije}.  Sto  su  otprije 
dugo  %Temena  bili  pod  Turcima  i  mijesali  se  vise 
s  Hercegovcima  nego  sa  Boke}ima,  Vuk,  posl.  xxi. 
Bokej  je  ozbijan  i  pun  ponosa.  S.  Lubisa,  prip.  8. 

BOKE^ilCA,  /.  ruza  koja  cvati  i  {eti  i  zimi, 
ali  nema  mirisa,  rosae  menstruae  genus,  samo  u 
Vukovu  rjecniku  s  tumacenem  koje  je  stavjeno  i 
s  dodatkom  da  se  govori  u  Dubrovnikti.  isporedi 
bokejka.  ime  ce  joj  biti  od  Boke  kotorske.  ispio- 
redi  Bokej. 

BOKE]r.KA ,  f.  vidi  bokejica.  u  Vukovu  rjec- 
niku. rosa  bengalensis  Pars.   B.  Sulek,  im.  23. 

BOKEl^SKI,  adj.  Ho  pripada  Boke(ima  i  ni- 
hovoj  Boci.  Sad  pjevaju  bokejski  ris6ani.  Pjevan. 

BOKESKA,  /.  zensko  cefade  iz  Boke  kotorske. 
Criiogorka  i  Bokeska.  V.  Bogisid,  zbor.  129.  po- 
stanem od  Bokez. 


BOKESkI,  adj.  vidi  bokejski.  postanem  od 
Bokez.  Po  bokeskim  selima.  V.  BogiSic,  zbor.  107. 

BOKETA,  /.  hii-nula.  xv  vijeka  u  jednom  spo- 
meniku,  u  kom  znaiene  nije  sa  svijem.  jasno ;  iz- 
medit  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Postanem  od 
tal.  bocchetta,  dem.  od  bocca,  ustasca,  grace, 
grlic.  isporedi  broketa.  Boketa  jedna,  u  sredi  joj 
jedant  balast  a  okolo  5  perala  i  jedani.  diainan(t)i, 
majahant  i  jedant  rabiniit  na  glavi  odt  angeoka ; 
bokete  tetii-i  s  nesto  biserniht  zrna.  Mon.  serb. 
498. 

BOKEZ,  Bok^za,  m.  covjek  iz  Boke  kotorske. 
od  tal.  bocchese.  Bokezi.  S.  -^jubiSa,  prip.  7. 

b6kIJE^,  Bokijeja,  m.  1.  vidi  Bokej.  Ja  Bo- 
kije], kako  me  vidiS.  S.  l^nbisa,  prif.  18.  —  2.  u 
zagoneci  o  ognilu :  Udrih  majem  u  kamen  grad, 
te  iskoci  devesi)a  kraj,  i  primi  se  u  bokijej  grad. 
Nar.  zag.  nov.  151. 

BOKILE  ,  m.  ime  jarcu.  samo  u  Vukovu  rjei- 
nikn,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Orbjti.  moze  biti 
od  tal.  bocco,  sulud. 

BOKIN,  bokina,  m.  prostomis,  sto  je  cibukii  na 
gornem  kraju  uglavjeno,  te  se  iizima  u  usta  kad  se 
pusi,  nem.  mundstiick.  Od  tal.  bocchino,  ustasca, 
grlic.  U  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu,  gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Boci. 
A  u  ruko  cibuk  carigradski,  u  cibuku  bokin  iz 
Misira.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  36''. 

BOKINAC,  Bokinca,  m.  corjek  iz  sela  Boke. 
J.  Boskovic. 

BOKINKA,  /.  zensko  cejade  iz  sela  Boke.  J. 
Boskovic. 

BOKINKINA.  /.  vidi  Bokinka.  J.  Bo§kovi6. 

BOKINSKJ,  adj.  sela  Boke.  J.  Bolkovi6. 

BOKLIC,  in.  prezime,  u  naUe  vrijeme.  Vasa 
Boklic.  Rat  141. 

BOKOBOLAN,  bokobolna,  adj.  pleuritide  ]a- 
borans.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  u  kom  ima  i 
bokobolnik.  obojc  ce  biti  nacineno  za  rjecnik. 

BOKON,  m.  costa  navis,  u  lade  rehra  iznutra. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  .se  napomine  da  se 
govori  u  Barani.  Od  mag.  bikony  (istoga  zna- 
cena). 

BOKOR,  bokora,  m.  par,  frutex.  od  xvii  vijeka, 
ali  do  nasega  vremena  samo  u  Mikajinu  rjehiiku, 
i  u  nemu  samo  u  jednom  znacenu:  par,  sto  god 
dvoje  (23ii.  93'') ;  a  u  nase  vrijeme  samo  u  drugom 
znacenu:  frutex,  struk  kaki'e  bijke  s  vise  pera  Hi 
grancica,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (bii- 
schel,  staude,  fasciculus  caulium  ejusdom  herbae). 
isporedi  bus.  —  Postanem  od  mag.  bokor  (u  oba 
recena  znacena).  I  u  basci  bokor  ruze  rumene. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  402.  Bus  je  kao  bokor  sa  zem- 
jom  Zajedno.  Vuk,  rjec.  49^.  Na  desno  od  oraha 
izrastao  je  veliki  bokor  raze.  M.  D.  MLlicevi6, 
vec.  330. 

BOKORENE,  n.  fruticatio.  .mmo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BOKORIC  ,  m.  dem.  bokor.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BOKORIS,  bokorisa,  m.  neka  trava  u  pripjevu : 
Raste  trava  bokoris;  Sto  ti,  Maro,  tu  stojis?  ^j. 
Kovaievic. 

BOKORITI  SE,  bokirim  se,  impf.  fruticare. 
samo  »<  Vukovu  rjecniku.  isporedi  bokor.  Bokori 
se  senica.  Vuk,  rjec.  36''. 

BOKOV,  adj.  samo  u  zagoneci:  Sav  svijet 
prodoh,  a  bokovu  kozu  ne  mogoh  (odgonetlaj : 
sjenka).  Nar.  zag.  nov.  205.  ti  istoj  se  zagoneci 


B0K0^^6 


522 


BOL 


mjesto  ,l)okovu'  govori  i  ,(labrovu'  i  ,bakovn'.  lalco 
moze  hiti  pogrjeika  ,bokova'  ntjesto  ,bakovu'. 

b6K0Vi6,  m.  prezimc,  u  naSe  vr^jeme.  Rat 
881.  382. 

b6kOVO,  m.  selo  u  Crnoj  Gori  u  rijeikoj  na- 
hiji.  N.  Ducii.  J.  Pavlovii':.  pihi  ga  i  u  nonii- 
nahiim  olilicima:  S  Bokovoga  u  Crnoj  Gori.  Pjov. 
cm.  173. 

BOKSA,  /.  II  jfdnoga  pisca  proUoga  vijeka 
kao  da  je  crkva.  naMampano  je  sa  g  pred  s,  jto 
tome  je  od  bog.  Ostrognoga  grada  Hvara  .sijodna 
,Bogsa'  i  velika  Stjojiaiia  iiiia  gospodara  zajpdno 
pape  i  mucenika  .svptijoh  kostijo.  ,1.  Kavai'iin  318. 
Na  otaru  ,Bogse'  manSo.  324.  U  saboniu  ,bogsu' 
od  Crcsa  svet'  Zidora  iina  glava.  331. 

BOKSa,  m.  ime  nmi^ko,  hyp.  od  Bogo.  xiv  i 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu 
(1,  62).  k  pred  S  stoji  mjesto  g,  koje  se  negda  i 
pisalo.  akcenat  se  ne  zyia  za  cijelo;  stavlen  je 
prema  ViikSa,  DrakSa,  a  moglo  bi  hiti  i  Bogsa 
prema  Simsa,  StojSa.  —  Bogtsa.  Glasnik  ii.  12,  1.5. 
34.  Bogsa.  19.  Spom.  sr.  1,  117. 

BOK§AN ,  m.  nadimak  mjesto  presimena.  u 
naSe  vrijeme.  Stefan  BokSan  (iz  Novoga  Sada). 
D.  Avramovid,  sv.  gora  267.  Kosta  Boksan  (iz 
Novoga  Sada).  Eat  144. 

BOKSiG,  m.  1.  presime,  po  ocu  BoMi  (vidi 
Boksa).  XIV  vijeka.  Rajko  Bogtsici,.  Glasnik  ii. 
12,  15.  83.  --  2.  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
dakovackoj.  jamacno  istoga  postaiia  kojega  je  i 
prezime.  Boksi6.  Schera.  zagr.  1875.  146.  Pregled 
106.  _ 

BOKSiN,  m.  ime  muSko,  hyp.  od  Boksa  (vidi 
BokSa).  XIV  vijeka.  BogLsint.  Glasnik  ii.  12,  8. 
Bogsint.  76. 

BOKTA,  m.  ime  muiko,  hyp.  od  Bogo.  xiv  vi- 
jeka. k  pred  t  stoji  mjesto  g,  koje  se  pisalo  u 
receno  vrijeme.  Bogtta.  Glasnik  ii.  12,  40.  118. 

b6kTATI,  b6k6em,  impf.  steuati  od  mnogoga 
jela,  nadimati  se  odjcla:  Najeo  se  pa  samo  bokce. 
^1.  Kovafeevic.  Postanem  moze  hiti  od  bok,  kao 
bokove  napinati.  isporedi  nabokati  se. 

BOKTULA,  m.  nadimak  mjesto  prezimena  u 
naie  vrijeme.  moze  hiti  od  imena  Bokta.  Boga 
tebi,  Boktula  Nikola!  Nar.  pjos.  kras.  1,  39. 

BOKUN,  bokuna,  m.  frustum,  zalogaj ,  a  po 
torn  u  opce  komat.  isporedi  kus.  Od  tal.  boccone, 
zalogaj.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (,komat',  s  dodatkom  da  se  govori  po 
primorju).  PritUe  bokuue  ter  sada  probav'te,  koje 
ste  Xderali  bez  muke  i  truda.  M.  Vetranic  2,  387. 
Bokun  jabuke  ugrizoh.  2,  208.  Kuna  .  .  sve  ce  do 
bokuna  kokosi  zaklati.  2,  331.  Bez  lie  ne  mogu 
bokun  okusit.  M.  Drzio  135.  Kao  metlom  mete 
bokune  s  trpeze.  258.  Vinca  puna  casa  i  ki  dobar 
bokun.  S.  Bobajevic  216.  Eazdijelit  s  tobom  ovi 
bokun.  I.  Drzic,  nauk  gond.  341.  Ruke  i  noge 
moje  da  su  bile  na  bokune  izrezane.  V.  Andrija- 
sevic,  dev.  71.  Ali  ga  (sumpor)  stuci  u  bokune. 
J.  Vladmirovic,  lik.  25.  Pogubise  Duriou  Davi- 
dovica,  kojega  isjekose  svega  na  male  bokune. 
Nar.  pjes.  bog.  159. 

BOKUNIC,  »>.  dem.  bokun.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Pak  se  masi  u 
liedra  i  izvadi  jedan  bokunic  kruha.  Nar.  prip. 
vuk.  IIG.  Dajte  nam  ga  bokuniA.  Nar.  pjes.  ist. 
3,  18. 

BOKVA,  /.  1.  vidi  bokvioa  pod  1.  a  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  u  Stuliceim  i  u  Vukovu 
(u  kom  se  napomine  da  se  govori  u  Dubrovniku). 
—  2.  vidi  bokvica  pod  2.   m  Dalmaciji  u  nase 


vrijeme.    Nek   uhvati   bokvu   Xito,  da  ga  led  ne 
odnoae;  jos   nema   bokve  u  iSita.   M.  Pavlinovii. 

BOKVICA,  /.  dem.  bokva,  ali  se  govori  kao 
ona  .•<ama,  kao  da  nije  dem.  Postana  tamna.  — 
1.  plantago.  od  xv  vijeka  (B.  fSulek,  im  2,^),  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu,  Belinu  (561''),  Bjelo- 
stijendevu,  Stulicevu  i  Vukovu.  isporedi  paskvioa, 
trputac,  ZUovlak.  Drugoga  nijo  lijeka  .  .  ner  bo- 
kvioo ,  sljeza  i  drijenka.  M.  Votranii  1,  14.  Dri- 
jenka  s  bok\'icom  kamenkoin  natuce.  2,  92.  Uzmi 
listja  i  korena  od  bokvice.  J.  Vladmirovift,  lik.  31. 
Bokvio.a,  plantago.  G.  Lazii  104.  Cas  6es.  muz. 
1852.  2.47.  B.  Sulek,  im.  23.  plantago  laneeolata 
L.  J.  Panci6,  flora  kn.  srb.  586.  flora  biogr.'  343. 
pi.  media  et  Laneeolata.  B.  Sulek,  im.  23.  —  cma 
bokvica,  betonica  officinalis  L.  G.  Lazi6  140.  — 
.divja'  bokvica.  B.^ftulek,  im.  23.  —  duga  bokva, 
laneeolata  L.  B.  Sulek,  im.  23.  —  mala  bokvica. 
Vuk,  rje6.  Se^.  minor.  Cas.  6es,  muz.  18-52.  2,  47. 
pi.  laneeolata  L.  B.  Sulek,  im.  23.  mala  bokva, 
minor  L.  B.  Sulek,  im.  23.  —  marina  bokva,  pi. 
major  L.  B.  Sulek.  im.  23.  marina  bokvica,  media 
et  laneeolata  L.  B.  Sulek,  im.  23.  —  muSka  bo- 
kvica, pi.  laneeolata  L.  K.  Crnogorac,  bot.  92.  — 
pitoma  bokvica,  major  L.  B.  Sulek,  im.  23.  — 
podvodna  bokvica.  Vuk ,  rjef .  36".  bokva^  pod- 
vodna.  Stuli6  54b.  alisma  plantago  L.  B.  Sulek, 
im.  23.  —  srediia  bokvica.  Stulic  641'.  Vuk,  rjec. 
36').  media  L.  B  Sulek,  im.  23.  —  vela  bokvica, 
pi  major  L.  B.  Sulek,  im.  23.  —  veUka  bokvica, 
pi.  major  L.  i  pi.  cornuti  Gon.  B.  Sulek,  im.  23. 
—  velika  bokva,  alisma  plantago  L.  B.  Sulek, 
im.  23.  —  vodena  bokvica,  alisma  plantago  L. 
B.  Sulek,  im.  23.  —  2.  germen,  ,u  svake  zeleni 
srce,  koje  se  vidi  u  sred  liSAa:  u  koje  rasade 
bokvice  nema,  ili  ako  je  kilava  bokvica,  od  ne 
glavica  biti  ne  moie.'  samo  u  Vukovu  rjedniku. 
vidi  i  bokva.  —  3.  I'rsta  cipola  u  Budvi;  zove 
se  i  hinusa  i  hinica.  L.  Zore,  rib.  21. 

1.  BOL,  boli,  m.  aegrotus,  bolesnik.  xiii  i  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Ko- 
rijen  vidi  kod  bojeti.  0  boltnici  i  o  rabotajustihi. 
bolemt.  Sava ,  tip.  hil.  glasn.  24,  220.  O  bolnici 
i  o  rabotajuStiht  bolevi.  Sava,  tip.  stud,  glasn. 
40,  178.  I^ivb  budeti  bolt.  Danicid  1,  64. 

2.  BOL,  boli,  /.  dolor,  morbus,  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (samo  dolor;  rod 
mu  se  ne  kaze),  u  Belinu  (dolor  274''.  morbus 
400a.  453b)^  u  Bjelostijencevu  (kao  u  Belinu),  u 
Jamhresicevu  (isto  tako),  u  VoUigijinu  (samo 
krankheit)  i  u  Stulicevu  (dolor,  aegritudo).  — 
Akcenat  je  stavfen  jedno  po  tonus  sto  se  tako  go- 
vori u  hrvatskom  primorju,  a  drugo  sto  se  u  nekih 
jiisaca  nalazi  nom.  sing,  .bool'  (Vrancifi  30),  a 
gen.  sing.,  nom.  pi.  i  ace.  pi.  ,bolli'  (D.  Barakovic, 
vil.  29.  P.  Eadovcic,  nac.  18.  A.  Vitajic,  ost.  15. 
16.  H.  Bonacic  129) ;  po  tome  kaki  je  akc.  u  nom. 
sing,  taki  je  i  u  ace.  sing,  jednakom  s  nom.,  i  u 
instr.  sing.  b6}uj  a  kaki  je  u  gen.  sing,  takije  u 
cijeloj  jednini  osim  pomenuta  dva  oblika  i  osim 
loc,  a  u  mnozini  u  nom.,  ace.  i  voc:  boli;  a 
mijena  se  u  loc.  sing. :  b61i,  u  gen.  pi. :  bili,  u 
dat.  i  instr.  i  loc. :  b61ima.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  ali  u  prijepisu  xvm  vijeka  dolazi  jednom 
u  gen.  pi.  bolije  (U  bedri  je  ulog  a  bok  bez 
,bol'je'  ni.  P.  Hektorovic  71).  —  Korijen  vidi  kod 
bojeti.  — •  1.  dolor,  bol.  m.:  a)  tjelesna:  Razbi  ih, 
da  jim  bol,  zivih  jih  ne  pusti.  M.  Marulic  48. 
Prikloni  dir  glavu  doli,  da  ti  podam  smrtne  boli. 
P.  Hektorovid  108.  Dobrovo}no  jer  jih  (muke) 
primas,  za  to  boli  od  nib  nimas.  140.  Jeda  naoin 
i  lik  budu  i  drugoj  ti  nac'  nemo6i,  da  ti  budem 
sto  pomo6i  vrloj  boli  i  tvom  trudu.    M.  Pelegri- 


BOL 


BOLA 


novic  201.  Udri  me  nim  da  znam  po  liscu  do  boli. 
D.  Barakovid,  vil.  29.  Da  pridobije  boli  iste  smrti, 
P.  Eadov6i6 ,  nac.  18.  Er  nebeska  lu-esenja  po 
gorkoj  se  boli  imaju,  i  vijenci  se  od  mucenja 
s  teskijeh  muka  uzivaju.  A.  Vita}i6,  ost.  16.  Cjeo 
toga  podni  Isus  kriza  boli.  J.  Kavaiiin  49.  Mrvo, 
ti  s'  mi  bol  od  zuba.  399.  Ozlediti  svoje  boli  i 
svoje  muke  uzmnoiiti.  A.  d.  Bella,  razgov.  201. 
All  otruj  se  kuznu  u  dahu,  povjetarce  najmilije, 
boli  tp&ke  i  smrt  plahu  svaki  odihaj  moj  da  pije. 
I.  Dordi6,  mand.  13.  Sva  u  ki-vi,  sva  u  boli.  A. 
Kanizlic,  fran.  143.  Tako  on  gola  stegna  sveza  i 
stegnu  da  bi  se  od  truda  i  boli  prinemogao.  159. 
Ti  bi  rad  trpio,  ali  brez  muke  i  boli?  A.  Ka- 
nizlii,  uzr.  108.  Zubna  bol.  Bella  275.  Bol  glavna. 
Bjelostjenac  24'>.  Je  li,  sele,  do  boli  udarac?  Nisi, 
Ivo,  do  boli  udrija,  nego  si  me  do  smrti  ubija. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  125.  Prem  se  bo}u  prenemaze. 
Osvet.  1,  39.  —  b)  dusevna,  kao  tuga,  jad:  Bolju 
se  tvom  boju,  rad  ju  sam  izlicit.  H.  Lucie  243. 
Da  bolju  boliti  ne  da  (hog)  ti ,  kom  boUs.  246. 
Za  to  tebi  tvoju  sredu  pravo  i  smino  hocu  re6i, 
a  u  kratku,  tieka  t'  vedi  ne  dam  poraz  i  bol  vedu. 
M.  Pelegrinovic  173.  Oblicje  nutriiu  bol  ocito  ska- 
zovase.  P.  Zoranic  2.  Takoga  sred  poraza  ki  ti 
umori  duh  na  poli,  ti  svijes  stavnu  svijetu  ukaza 
i  uztegnu  plahe  boli.  I.  Gundulic  270.  Treba  je 
da  nu  (duhi)  muka  mori,  boli  tlace,  tuge  trude. 

A.  Vitajic,  ost.  15.  Grijeh  je  veli,  a  mal  od  vece 
gorak  plac,  .  .  da  svjedoci  boli  i  smece.  J.  Ka- 
vanin  370.  Ti  me  ucviii  mnogom  boli  Jutijeh 
steta.  I.  Dordii,  salt.  235.  Tot  se  poce  zalostiti 
i  krv}u  svojom  prisvetom  potiti  od  muke  i  boli. 
H.  Bonacic  129.  Isti  boli  duhovnog  \'idara.  Osvet. 
4,  61.  —  moie  biti  i  od  jubavi :  Obican  jest  poraz, 
slatka  je  bol  i  zled,  ku  cini  tvoj  obraz,  ku  cini 
tvoj  pogled.  H.  Lucii  204.  Tvoja  je  ocita  muka 
i  potriba,  a  mene  ski-ovita  po  srcu  bol  siba  245. 
Bol  jubvenib  ran,  ka  je  u  srcu  mom.  P.  Zo- 
ranic 14.  Za  me  jaoh  vaje  i  za  me  sve  boli  nista 
se  ne  haje.  O.  Mazibradid  178.  —  po  torn  se  pjeva 
da  je  i  u  slai'tija :  Iduc  gorom  u  prosetu  ja  djo- 
vica  mlada  s  jutra  zorom ,  kad  u  pjesni  slavic 
boli  sklada.  D.  Eaiina  lOSb.  —  2.  morbus,  Jiolest, 
nemoc:  a)  tjelesna:  u  opce,  koja  god:  Kad  je  bol 
nagla  i  smrtna,  mutuo  je  odvratiti  misal  od  one 
muke.  P.  Eadovcii,  nac.  243.  Velika  bol  naucna 
je  potaknuti  dusu  da  se  kad  godir  srcenije  utefie 
k  bogu  vece  nego  bi  prez  boli  ucinila.  244.  U}em 
kada  kolina  namaza,  odmah  svekolike  boli  ne- 
stade.  A.  Kanizlic,  bogojub.  440.  Zove  ruzne,  slipe 
nemo6nike,  da  se  peru  i  od  boli  lice.  A.  Kanizlid, 
roz.  90.  Sok  pun  mirisa  iz  nega  izhodase,  koji 
sve  boli  u  6as  ozdravjaso.  P.  Knezevic,  ziv.  59. 
Kad  se  bolan  cuvat  ne  ce,  on  dopada  boli  vece. 
V.  Dosen  94.  Nekoliko  u  svetom  vandeju  naho- 
dimo   nemocnika,   koje  od  boli  teskijeh   ozdravi. 

B.  Cuceri  5.  Davna  bol,  morbus  vetus.  Bella  453''. 
Tvrda  bol,  morbus  valens.  453.  —  ra^licne,  po- 
hlize  kazane:  Srcane  se  bojim  boli  medu  djecu 
da  ce  uljesti,  da  im  nesvijes  ne  odoli  cjeca  voca, 
ke  ce  jesti.  O.  Mazibradic  225.  Slab  i  nemocan 
od  boli  zeludca.  A.  Kanizlic,  fran.  192.  Od  boli 
ociju  oslobodeni.  A  KauizUc,  bogojub.  464.  Uze 
za  ruku  covjeka,  koji  bolovase  debelom  boli.  Be- 
sjede  kr.  142.  Bol  suha.  M.  Kuhadevii  107.  Bol 
kuina.  115.  Bol  vodena,  hydropisis;  bol  na  srcu, 
cardialgia;  bol  na  nogah,  podagra;  bol  na  ruku, 
chiragra;  bol  na  kolenu,  gonagra;  bol  od  boca, 
pleuritis.  JambreJic.  —  b)  moralni  nedostatak: 
Bol  lakpmosti  penezne.  Jambresic. 

3.  BOL,  m.  dolor,  morbus,  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (samo  dolor). 
Akcenat  se  mijena  u  loc.  sing.:  bolu,  u  gen.  pi. 


kad  je  bez  ov :  b6ia.  i  u  cijeloj  mnoiini  kad  ima 
ov :  b61ovi,  tada  je  u  gen.  pi. :  bolova.  prije  kao 
da  je  bilo  u  gen.  sing,  i  bola,  a  po  tome  i  u  osta- 
lijem  oblicima,  jer  se  nahodi  u  nekih  pisaca  .bolla' 
(P.  Knezevi6,  pis.  17.  A.  KaciA,  razg.  45),  ,bollom' 
(F.  Lastrid,  test.  386.  A.  Kaci6,  razg.  237).  — 
Korijen  vidi  kod  bojeti.  —  1.  dolor,  bol  koji  se 
osjeti  kad  koga  sfo  zaboli:  a)  tjelesni:  Poznaje 
da  mu  je  sva  narav  smrtnim  bolom  pritisnuta. 
I.  Clrlicii  260.  Od  bola  nije  se  mogao  maknuti. 
.T.  Banovac,  pred.  85.  Kad  bol  obrizaiia  obifiaje 
najveci  biti.  E.  Pavic,  ogled.  76.  Nisi  bola  smrt- 
nog  cuo.  P.  Knezevic,  pism.  32.  Dok  dugotrpni 
bol  smrti  ne  projde  krozi  srca  pol.  M.  P.  Ka- 
tancii  73.  Kad  oni  bijahu  u  bolovima.  D.  Da- 
nifii,  Imoj.  34,25.  Ne  6e  li  te  spopasti  bolovi 
kao  icnu.  kad  se  porada?  D.  Danicii,  jer.  13,  21. 
IzdahnuSe  isti  dan  bez  bola  i  muke.  S.  ^jubisa, 
prip.  199.  Kad  mu  bolovi  dotuie.  215.  Nekomu 
se  cini  da  su  ga  bolovi  spopali.  275.  Ko  se  od 
bola  za  bradu  skube.  275.  Da  mi  kaXe  kakva 
leka  od  nekakih  bolova  u  crevima.  M.  D.  Mili- 
cevii,  vec.  346.  —  b)  didevni ,  kao  tuga,  jad: 
Kako  ti  jest  i  danaSnega  gubavca  dotaknutje 
dosta  bola  zadalo.  D.  Rapid  101.  Koliki  bol  cutim 
zarad  tvojih  nevoja.  A.  Kaniilic,  karn.  129.  Komu 
jos  veci  bol  poklisar  zadade  ne  ktijudi  pocekati. 
132.  Bolom  srdca  naSa  takni.  I.  Velikanovic,  prik. 
95.  Kako  si  se  usudio  doc  mi  u  kucu,  da  mi  po- 
zlijedis  teSki  bol  ?  S.  !^jubisa,  prip.  55.  —  2.  mor- 
bus, holest :  a)  tjelesn  i:  Da  nas  cuva  od  svakoga 
bola  kuznog.  P.  Knezevid,  pism.  17.  Ali  te  je  za- 
bolila  glava  od  groznice,  bola  velikoga  ?  A.  Kacid, 
razg.  45.  Mijkovid  se  bolom  razbolio.  237.  —  sada 
u  torn  znacenu  samo  u  pjesmama,  a  ni  u  nima 
ne  ce  biti  upravo  holest  (morbus)  nego  bol  u  pr- 
voni  znacenu  (dolor) ,  koji  dolazi  od  bolesti ,  pa 
se  on  uzima  mjesto  bolesti  (tako  moze  biti  da  je 
i  u  oba  predna  pirimjera) :  Kako  li  je  dite  Niko- 
lica  bolujudi  devet  godin'  dana!  .  .  Al  je  bratac 
sestri  govorio:  donesi  mi  vode  iza  gore,  dini  mi 
se,  draga  sestro  moja,  da  de  mome  bolu  biti  bo}e. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  593.  Razbolidu  s'  bolom  brez 
bolesti.  3,  549.  Ja  cu  s'  toJko  bolan  uciniti  od 
zla  bola,  teSke  srdoboje.  2,  357.  Ali  Mujo  bolom 
bolovase.  Nar.  pjes.  juk.  385.  Bol  boluje  Maricid 
Mijate.  Nar.  pjes.  mar.  141.  Razboli  se  majka 
Anicina  od  groznice  bola  vehkoga.  Nar.  pjes.  istr. 
1,  60.  —  b)  u  prenesenom  smislti  od  {ubavi  tako 
da  moze  biti  i  ugodan:  Nitko  ne  ima  pomisliti 
da  je  mati  sina  bozijega  nemocu  kojom  god  umrla 
ili  ti  bolestju  tilesnom,  nego  je  priminula  boloBi 
priugodnim  priuzgane  jubavi  bozije.  F.  Lastrid, 
test.  386.  l^ubavju  uzgano  gorijase  (mati  bozija), 
pace  ne  samo  gorijase  nego  joster  i  bolovase, 
kojim  |nbeznivim  bolom  i  slatkim  zeledi  umrijeti. 
387.  Razboje  so  bostangija  Mujo  od  zla  bola  od 
jasikovana.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  17. 

4.  BOL,  m.  selo  u  Dalmaciji  na  otoku  Bracu. 
Schem.  phar.  1874.  15.  Repert.  30.  Na  Bolu  u 
otoku  brackom.  A.  Kacid,  kor.  472. 

1.  BOLA,  /.  dolor,  morbus,  od  prosloga  vijeka. 
1.  dolor:  Osim  bole,  koju  imade  vedma  od  ostale 
dice,  koja  vece  puta  rad  obrizovaiia  umiru,  uze 
na  se  izvansko  zlameiie  griha.  E.  Pavic,  ogled. 
485.  Da  je  kroz  muku  .  .  .  ne  samo  u  tilu  vede  i 
u  dusi  najvedu  bolu  ocutio.  E.  Pavid,  jezgra  26. 
U  falake  liega  postavivsi  i  nemilo  ondi  nagrdivsi ; 
kada  bola  negova  pristade,  on  na  noge  opet  zdrav 
ustade.  Nadod.  74.  Posli  mores  ucit'  ga  (zdri- 
jepca)  u  kola,  kad  je  pi-osla  vec  raiiena  bola. 
J.  S.  Rejkovid,  kud.  234.  Vajala  se  jabuka  od  Ma- 
rina kojena  do  Scepova  kojena,  probi  Scepu  ko- 


BOLA 


524 


BOLAN 


leno;  ialila  go,  Marija  .  .  .  \ni  |)o|ubi  kojeno,  §6epii 
bola  prel>o]o.  Nar.  pjes.  viik.  horc.  •2(10.  —  2.  mor- 
bus: On  istu  bo|ann  uiarvicii  od  slabosti  i  bolo 
izlici.  NaiUid.  lOH.  Na  I'li  kii/.na  bola  (htdo.  lilO. 
Odniali  mr>  jo  bola  ufatila,  drzala  mo  dvijo  godi- 
nico.  Nar.  jijcs.  mar.  -IS.  U  jTvoj  (■ii  bolu  bolo- 
vati.  188.  Sva  tri  (^'omo  bolu  bolovati.  Nar.  pjos. 
kras.  1,  JU.  MoroS  li  mi  bolu  prolKjleti?  Ul. 

2.  BOLA,  ./".  bulla,  diploma,  tal.  bolla.  isporedi 
bula.  XVII  vijeka  ii  jednoga  pisca.  Akcenat  sc  mi- 
jena  u  gen.  pi. :  bola.  Hola  Ivana  xxii  pape.  I. 
An6i6,  svit.  8.  U  drugoj  boli.  9. 

BOLAHAN,  bdlaUua,  adj.  deni.  bolan.  od  pro- 
iloga  vijeka.  Bolahiiu  juiiaku.  Nar.  pjes.  bog. 
79.  Progovara  bolahna  Ajkuua.  Nar.  pjes.  vuk. 
hero.  57. 

BOLAK,  bolka,  m.  hyp.  bol,  morbu.s.  pro.sloga 
vijeka.  Milkovii  jo  bolak  (,bollak')  pribolio.  A. 
Ka6i6,  razg.  237.  Ja  sam  ti  se  bolkom  pobolio. 
Nar.  pjes.  bog.  252. 

1.  BOLAN,  bilna  i  b(')ua,  ad,j.  aeger,  aegrotus, 
morbidus,  dolens,  dolendus,  dolore  afficiens.  — 
Od  xui  vijeka  (vidi  pod  1  iwvi  primjer),  ismedu 
rjetnika  u  Belinu  (aeger  453ii.  aegrotus  39(i'j.  do- 
lens Sla),  u  Bjelostijenicvu  (aeger,  aegrotus,  do- 
lorosus,  dolens),  ii  Jambre.sicevu  (aeger,  ,bolon' 
1,  24^),  u  VoUigijinu  (krank  16),  u  Stulicevu 
(aeger ,  aegrotus) ,  u  Vukopu  (aegrotus)  i  u  Da- 
nicicei'u  (debilis).  —  U  oblicima  u  kojima  1  nije 
rastav(eno  od  n  glasom  a,  nego  stoji  izmedii  o  in 
na  kraju  sloga,  mijena  ,se  na  o,  te  Re  oba  o  sa- 
zimaju  u  jedno :  tako  od  poietka  prosloga  vijeka 
(vidi  u  primjerima  L.  Tersic,  A.  Kacie),  all  i  bez 
te  promjene  u  isto  vrijcme  a  i  sada,  prem  da 
rijetko.  —  Akcenat  kaki  je  u  stavjenom  gen.  sing, 
masc,  takijc  i  u  ostalijem  oblicima  nominalnijem 
osim  ace.  sing,  masc,  koji  je  jednak  s  nam. ;  a  a 
slozenijem  oblicima  svijem,  mijena  se:  bolni  Hi 
boni.  (ti  Vukovii  rjecnikii  nije  zabilezeno  da  se 
akcenat  mijena  u  sloienim  oblicima,  a  to  bi  zna- 
cilo  da  se  ne  mijena;  ali  drnge  potvrdc  tomii 
nema.)  ii  nominalnijem  oblicima  moze  se  ciiti  i 
bolan,  bolna:  ,bolan  je  prebolan'  (^i.  Kovacevic). 
—  Comp.  b61niji  (.mmo  u  Bclmu  rjecniku :  bolniji, 
najbolniji  Slij).  —  Posianem  od  bol.  —  1.  koji 
botuje,  bolestan,  nemocan,  aeger,  aegrotus,  mor- 
bidus: a)  bez  i  cega  cim  bi  se  znaceiie  poblize 
odredivalo,  Hi  samo  s  adv.:  aa)  o  ee]adetu:  Za- 
povedajemt  izbrati  boltnymt  keliju.  Sava,  tip. 
hil.  glasn.  24,  220.  tip.  stud,  glasn.  40,  178.  Ako 
se  kto  obrete  startct  boltnt,  da  mu  se  daje  mer- 
tikt  jako  i  na  trapeze.  Glasnik  !•"),  306.  Bolan 
nemocnik  od  groze  boleci.  M.  Vetraui6  1,  416. 
Eto  sam  bolan  vas,  kroz  toj  me  ozdravi.  N.  Di- 
mitrovid  55.  Kad  budu  ja  bolan,  tko  mi  ce,  jaoh, 
like  ciniti  noc  i  dan,  kad  mi  nije  tve  dike?  N. 
Najeskovic  2,  110.  On  lioj  na  skuti  bolan  lezase. 
D.  Eanina  23'>.  Imam  jedno  cudno  zrnce:  tegav 
bolnijeh  liim  da  ozdrave.  0.  Mazibradic  222.  Pri 
bolnu  ne  vicj.  D.  Barakovic,  vil.  69.  Niki  sab}om 
rani,  da  bolan  proc\'ili  koga  srica  nani.  73.  Anton 
leto  dan  leza  bolan.  F.  Glavinic,  cvit  182.  Kako 
bolna  podjekuje.  I.  Ivanisevic  187.  Bolna  gosta 
priporuci.  J.  Palmotio,  dubr.  105.  Po  koj  (rici) 
bolan  puk  se  izlici.  A.  Vita|ic,  ist.  3.  Ima  bolna 
suzna  nelagodna.  A.  Vita|ic,  ost.  30.  Mi-tav,  bolan, 
suzan,  z'o  sam,  svakojaki  tvoj  sam.  J.  Kavanin 
574.  Ozdraviti  bolna  nemodnika.  V.  M.  Gucetin, 
pohv.  4.  On  i  bolan  i  nemocan  ne  6e  da  se  omrsi. 
107.  Ozdrav]aju  bolni  svuda.  J.  Banovac,  izkaz. 
35.  Kad  se  bolan  cuvat  ne  co,  on  dopada  boli 
vede.  V.  Bosen  94.  Na  koga  si  sabfu  povadio? 
na  jednoga  suzna  nevo}noga ,   izraiiena ,   bona  i 


krvava.  A.  KaJid,  razj?.  125.  UpraSa  ga  bolni 
papa.  I.  Dordid,  ben.  195.  Legli  zdravi,  a  ustali 
bolni.  ,J.  Kajid,  pouf.  1,  It".  Bolna  lice.  J.  S.  Koj- 
kovic,  kud.  308.  Sto  mi  si  na  dvor  doSao?  sto  li 
meno  ti  dozivas,  bona  i  uovolnaV  Nar.  pjes.  bog. 
182.  Ko  je  bolan,  nek  jabuke  jode.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  576.  Evo  danaske  dovet  godina,  kako  ja  tajim 
bolnog  Duricu.  1,  491.  Bolan  jeste,  umrijoti  bode. 

2.  18(>.  Ucini  so  bez  novoje  bona.  2,  31.  Loio  Jana 
bona  boz  bolesti.  3,  553.  Zalostiva  na  bona  ju- 
naka.  3,  267.  Ko  bolan  nije  bio  ta  bogu  nije 
mio.  Nar.  posl.  vuk.  135.  TeSko  bonu  u  domu 
golu.  31.3.  Bolan  zdravu  nosi.  Nar.  prip.  vuk.  227. 
Hromi  koni  a  junaci  bobii.  Ogled,  sr.  34.  .Tadno 
robjo  krastavo  i  bono.  Osvot.  2,  181.  u  istoin 
smislii,  samo  preneseno  od  iefadeta  na  duSumu: 
Nezdrava  si ,  bolna  si.  D.  Mattei  197.  —  s  adv. 
mnogo:   .Tore  shm  mnogo  boli.n.   Mon.  serb.  518. 

—  bb)  0  zirinietn :  NosaSe  uzu ,  kojom  se  noge 
pute  bolnijom  zivinami.  J.  Dordid,  ben.  111.  To 
ne  kudim,  jer  s  bolne  divine  otruje  se  i  zdrava 
pogino.  J.  S.  Rejkovid,  kud.  384.  Ako  se  u  vrime 
ne  skine  (pipa),  kokoS  bolna  od  pipe  pogine.  279. 
Bolna  (pura)  pade  kao  da  ju  tko  ubi.  100.  — 
cc)  0  tijehi  u  kom  je  bolesf,  o  udu  u  komje  bolest 
Hi  u  kom  su  bolovi,  koji  boli:  Bolna  uda  da  po- 
cinu.  D.  Barakovid ,  vil.  214.  Istiskana  kad  se 
duSa  s  boluijera  tijelom  rve  i  dijeli.  D.  Palmotid, 
Christ.  39.  Uzigrat  de  bolne  kosti.  I,  Dordid,  salt. 
166.  Postavivsi  bonu  glavu  na  grob.  I.  J.  P.  Lucid, 
isk.  37.  —  dd)  0  stanii  koje  dolazi  od  bolesti  Hi 
koje  je  u  ne  same,  s  kojim  je  ona  sastav^ena, 
morbi.  tako  o  neimji,  gorkosti,  naglosti,  ognu: 
Ko  gre  svo  nezdrav,  Ijekare  pod'  isti,  ki  jesu  svim 
visti  novojam  bolnima.  D.  Raiiina  1081'.  Cin'  da 
umine  nemod  bolne  mo  gorkosti.  I.  Dordid,  salt. 
13.  Trpeci  veliku  bolest  od  glave,  da  za  se  druksa 
ne  znadise  od  naglosti  bolne.  J.  Banovac,  pred. 
153.  Pogasit  de  bolni  ogai'i.  B.  Cuceri  351.  Nek 
se  cuva  od  bolne  nevoje.  J.  S.  Rejkovid,  kuc.  372. 

—  b)  s  nekim.  padezima:  aa)  s  gen.  i  prijedl.  od: 
u  torn  padezii  stoji :  aaa)  bolest  kao  najblizi  uzrok 
(nidi  viSe  kod  bolestan) :  Blagoslov  koj  se  dini 
svrhu  ovaca ,  kada  su  bone  od  gube.  L.  Terzid 
225.  Ana  j'  moja  od  gorice  bona.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  578.  —  bbb)  ud,  u  kom  je  bolest,  te  je  od  nega 
doslo  stane  koje  znaci  bolan,  i  tako  bolescu  koja 
je  u  nemu  cini  te  je  tko  bolan  (vidi  i  kod  bo- 
lestan) :  Bolan  od  sljezene.  Bella  453''.  Bolan  od 
bedre.  654^.  —  bb)  s  lok.  i  prijedl.  u :  u  tom  pa- 
dezu  stoji  tijelo  u  kom  je  bolest  kad  se  kaze  da 
se  tko  imajuci  ondje  bolest  nalazi  bolan  (vidi  i 
kod  bolestan) :  Ki  u  puti  bolan  jesi.  I.  KanaveUd, 
iv.  130.  —  cc)  s  instr.,  u  kom  stoji  ud  na  kom 
je  bolest,  te  je  po  nemu  doslo  Hi  nastalo  stane 
koje  se  izrice  rijecju  bolan  (vidi  i  kod  bolestan) : 
Koprive  im  (kravama)  gigericu  lice,  dugo  krava 
kom  bolna  ne  rice.    J.  S.  Relkovid,  kud.  229.  — 

2.  sto  boli,  sto  zadaje  bolove  tjelesne,  kao^  lut,  do- 
lore afficiens,  acerbus:  o  rani,  o  muci:  Sto  rana 
liegova  se  bolna  ozdi-avjase ,  toj  se  moja  druga 
nova  vedma  zestocase.  D.  Ranina  105.  Da  se  rana 
stara  bolna  jur  zatvori.  D.  Barakovic,  vU.  242. 
Iz  bolne  utUne  vre  potok  krvavi.  I.  T.  Mrnavid, 
ist.  184.  U  spomeni  od  takove  bolne  muke.  M. 
Jerkovid  60  —  3.  komii  su  bolovi  u  dusi  i  sto 
cini  u  dusi  bolove,  kao  jadan,  tuzan,  zalostan, 
dolens,  maestus,  dolendus,  dolore  afficiens:  a)  0 
ic^adetu,  u  kojega  su  taki  bolovi:  Moz'  li  znat, 
kada  ja  toliko  bjeh  bolan ,  da  ne  imah  pokoja 
ni  n  nod  ni  u  dan?  N.  Na[eskovid  2,  50.  Bolan 
narice,  da  vesel  zaciiie.  D.  Barakovid,  vil.  .356. 
Toj  zalosti  konca  ne  bi,  osta  bolan  i  nevese'.  D. 
Barakovid,  jar.  35.  JoS  ne  dobro  ove  rijedi  bolni 


BOLAJSr 


425 


BOLE^rCA 


Petar  izgovara,  a  Isukrs  na  n  se  prijeci.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  7.  Bolne  cvile  lie  druzice.  B.  Bet- 
ters, or.  15.  toko  i  o  graclu,  lead  se  usima  mjesto 
cejadi:  Da  Zadar  do  zUe  vas  bolan  ostane.  D. 
Barakovi(^,  vil.  57.  Da  Zadar  ponice  u  tvrda  te- 
neta,  da  bolaii  narice  do  mala  diteta.  64.  —  ?( 
totn  znacenu  ccsto  snila  dolazi  v  nom.  sing.  masc. 
i  fern,  bolan  i  bona,  kad  se  kome  gorori  zaleci 
ga  ill  kad  se  gorori  u  opce  zaleci  sto  Hi  ne  odo- 
bravajuci,  a  bice^  skraceno  od  ,bolan  ne  bio!'  ;' 
,bona  ne  bila!'  Sto  je,  bolan,  sbigo  Milutine? 
zar  izdade  cara  na  Kosovu  ?  Nar.  pjes.  vxik.  2,  293. 
Na  Jto  si  se,  bolan,  prevario?  2,  342.  Nerrioj, 
bolan  ,  mene  ostaviti.  2,  378.  Jesam  li  ti,  bolan, 
govorila  da  ne  cinis  u  nedejii  kavge?  2,  409. 
06e§,  bolan,  vise  dovost'  vojske '?  4,  167.  Ali  si  se, 
bolan,  pomamio,  ali  si  se  silom  posilio?  4,438. 
Kad  li,  bolan,  Tiirci  jalaknuse.  4.  174.  Sta  ti  ucini 
bolan  brate!  Vuk,  rjec.  BG^.  Pitala  zaba  koniacu, 
kad  se  prevalila  preko  jednoga  kamena ;  sto  ti  bi 
bona?  Nar.  prip.  vre.  213.  it  jcdnini  stoji  i  kad 
se  govori  mnozini:  Sto  se,  bolan,  'nako  ne  vla- 
date?  Nar.  pjes.  vuk.  4,  247.  —  b)  o  radni,  stanu, 
cemu  god  umnom  Hi  o  iemu  god  tjelesnom  sto  se 
uzima  kao  iiiitno,  dolazi  u  pisaca  znaceci:  sto  od 
tuge  biva,  sto  se  od  tuge  eini,  od  cega  dolazi 
tuga,  sto  tugu  zadaje,  kao  jadan,  tuzan,  kad  kad 
i  kao  {lit.  aa)  ito  se  u  tuzi  Hi  od  tuge  cini,  kao 
tuian:  Taj  leden  ja  kami  nineA  razbit'  s  mojima 
bolnima  zejami  i  nadbam  tamnima.  D.  Ranina 
I29I1.  Svak  ide  od  voje ,  prez  bolna  uzdaha ,  da 
si£e  i  koje.  D.  Barakovii,  vil.  78.  —  bb)  sto  tugu 
zadaje,  u  (emu  je  tuga,  kao  tuzan,  jadan:  Bolna 
je  ma  sriia.  M.  Gazarovii  107''.  U6ih  se  mla- 
jahan  brime  bolno  nosit  jubeno  svaki  dan.  112''. 
—  cc)  takoder  sto  tugu  zadaje,  kao  pit:  Ako  vi 
kad  dusa  kom  zledi  bolnome  vasu  svis  sadruza, 
vik  ne  ie  za  liu  lik  ni  mao  da  kusa.  D.  Kauina 
lib^.  Boz  .stralia,  bez  stida  lica  pokazase,  puni 
bolna  jida  Turkom  jagmu  dase.  I.  T.  Mrnavir, 
osm.  53.  Ter  nam  bolni  jad  naprijeda,  nazail 
Jubav  stupit  ne  da.  I.  Dordi?.,  mand.  81.  —  4.  adv. 
bolno,  aegre,  dolenter:  Ter  mi  je  bolno  sad  .  .  . 
toliko  trudan  jad  razmisjat  u  sebi.  M.  Veti'anic 
1,  101.  Eadosno  se  bolim  a  bolno  raduju.  P.  Zo- 
ranic  25. 

2.  BOLAN,  adj.  vidi  b51an,  bina,  cemuje  upraro 
hyp.  kao  i  bolahan.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu.  Akc.  ostaje  bez  promjene. 
Da  bolana  ne  dangubis.  V.  Dosen  169.  Tko  svojo 
rani  tilo,  bolano  je.  91.  O  moj  brate,  bolani  Doj- 
iine!  Nar.  pjes.  vuk.  2,462.  Utegose  bolana  Doj- 
cina.  2,  465.  A  moj  babo ,  bolani  Murato.  Pjev. 
cm.  252. 

3.  BOLAN,  m  hyoscyamus  niger  et  albus  L. 
samo  u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  nioze  biti 
grije§kom  mjesto  balan  (vidi  balan  pod  2).  Gas. 
6es.  muz.  1852.  2,  47. 

4.  BOLAN,  m.  ime  rmdko.  xi  vijeka.  samo  u 
spomenicima  latinski  pisanijem.  F.  Kaeki,  doc.  82. 
130. 

BOLANCA,  /.  lieki  novae,  od  sr.  lat.  balautia, 
cega  nema  u  rjeinicima,  nego  se  nahodi  u  spo- 
menicima koji  sada  izlaze  na  soijet ,  te  mu  ni 
znaiene  jos  nije  dosta  poznato,  a  postanem  ce 
biti  od  gri.  paXilriiov,  kesa  novcana  i  kesa  no- 
vaca  i  to  250  dinara  (a  po  nekima  i  neki  novae, 
maze  biti  jedan  od  2.50  sto  su  se  brojili  u  kesu, 
te  bi  bilo  drugo  ime  dinaru).  —  Akc.  se  mijena 
u  gen.  2d. :  bolanaca.  —  Dolazi  od  xui  do  kraja 
xvui  vijeka.  bilo  ih  je  koje  su  nazivali  ,tuste'  (vidi 
dafe  u  primjeru).  bila  je  mana  od  dinara  (vidi 
u  primjeru  is  Stat.  pol).  —  Biskup   (kad  krsti 


crkvu)  nima  imiti  od  krScenja  ne  ve6e  vrnez  be- 
netackih  soldini  40 ;  .  .  zakan  nima  imiti  od  toga 
istoga  krscenja  ne  vece  bolanac  15,  vrnez  bene- 
tackih.  Zak.  vinod.  55.  Podb  penu  10  bolanact 
tltstihi.  Mon.  croat.  44.  Vt  penu  16  b(o)l(a)u(a)cB 
tlEstihi..  48.  Za  pakal  39  bol(a)n(a)ci..  62.  Na 
drugi  pozovL  ako  ne  pride,  da  plati  drugu  desett 
bolanact.  Stat.  pol.  ark.  5.  247.  Zivina  velika.  ca 
su  goveda  i  koni  i  tovarci,  gdi  se  najdu  u  vino- 
gradu  zimi,  tada  svaka  glava  placa  dinart,  a  zi- 
vina di-obna  dazna  je  svaka  glava  bolancu.  267. 
Ni  krale  ni  bane  ne  iskupe  bolance.  M.  Marulid 
255.  Bog  me.  ne  ja  pet  tisu6  bolanata  siuu ;  ne 
djeci  u  ruke  dinare.  M.  Drzic  250.  Majahna  ustaca 
bolaneom  razrizana.  P.  Zoranii  20.  Zaludu  je  da 
je  Kotor  za  bolancu,  a  bolance  nije.  Poslov.  dan. 
154. 

BOLANCICA,  /.  neka  jabuka  na  Cresu.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena,  u  koga  moze  biti 
stamparskom  grijeskom  stoji  bolancica.  B.  Sulek, 
im.  23. 

BOLANGA,  /.  bilans,  libra,  mjerila.  od  tal. 
mlet.  balanza,  tal.  bilancia.  11  nale  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  I'ukovu  (bez  znaiena).  Pa 
izmjeri  plocu  na  bolangu.  Nar.  pjes.  vuk.  rje6.  36l>. 

BOLATI,  bolam,  impf.  signare,  pecatiti,pe- 
catom  bijeziti.  od'  tal.  bollare.  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danicicevu.  isporedi  zabulati.  §to 
bi  se  godi  naslo  u  koga  liiht  trbgovact  ili  sluga 
srebra  nebolana,  da  mu  se  ne  more  ino  uzeti 
srebro  nego  onoliko  samo  koliko  se  najde  srebra 
nebolana.  a  onoj  sto  je  bolano  da  ponese  na  slo- 
bodnu  ili  mu  u  Dubrovnikt  ili  inuda  kuda  mu 
drago.  Mon.  serb.  487. 

BOLBOLICE,  vidi  bozbolice.  samo  u  Vukovu 
rjecniku,  gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Barani. 

BOLC,  m.  sclo  u  Hrvatskoj  upodzupaniji  kri- 
zecackoj.  Scheni.  zagr.  1875.  1G8.  Sem.  prav.  1878. 
S3,  upravo  su  dva:  veliki  *  mali  Bole.  Pregled  69. 

BOLCAK,  m.  bracliiale,  misicni  oklop,  samo  u 
rjccniciina  Belinu  (armatura  del  braccio;  drveni 
bolcak,  braeciale  di  legno  da  giuocare  al  palloue. 
140'')  i  u  Stulicevu:  u  oba  je  prvi  slog  dug,  a 
gen.  bolcka,  koje  se  ne  moze  izgovoriti  narodnim 
govorom,  a  po  tome  i  0  cijeloj  rijeci  treba  sum- 
itati.  postanem.  je  bez  sumne  rijec  ista  sa  balcak. 

BOLCICA,  /.  dem.  bol,  boli.  xvii  vijeka  samo 
u  jednoga  pisca.  Vidim  to  bolcicom  kako  mases 
krili.  P.  Vitezovic,  odij.  51. 

BOLCIN,  m.  ime  jnusko.  xiv  vijeka.  BoIlcuib. 
Glasnik  11.  12,  23.  92.  moze  biti  da  je  1  glasilo  ], 
te  bi  bilo  hyp.  od  Bojoslav.  isporedi  Bolin. 

BOLEC,  Boleca,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugii  bio- 
gradskom.  K.  Jovanovic,  rec.  99.  Iz  Boleca  sela 
malenoga.  Nar.  pjes  vuk.  4,  143.  gdje  stampar- 
skom grije-ikom  stoji  ,Beloca'. 

BOLECICA,  /.  rijeka  koja  lekuci  pokraj  Bo- 
leca utjece  w  Dunavo  nize  Biograda.  M.  D.  Mili- 
cevid,  srb.  60. 

b6lE(!!,  vidi  kod  bojeti. 

BOLECICA ,  /.  vidi  bojetica.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  napio- 
minc  da  se  govori  u  Risnu).  Postanem.  od  part. 
bolec  (vidi  kod  bojeti).  Opet  podose  da  noge  pri- 
biju,  i  ne  moguci  do  zamjerke  doniknuti ,  opet 
pocese  potezati  tako  da  mu  svekolike  rane,  bole- 
cice  i  modrice  ponovise  i  povrijedise.  M.  Div- 
kovic,  bes.  386.  Ruzne  bolecico  ve6  so  razpiraju, 
krvave  puklice  novu  bol  pridaju.  I.  T.  Mmavie, 
osm.  17.  S  tve  dobrote  bolecicam  lijek  i  zdrav)e 
cekajudi.  J.  Kavaiiin  88.  Rat,  glad,  kugu,  usionos, 


BOLEDOVATI 


526 


BOLEST 


bole&ioe  (,bolo6ico')  i  nistoto  i  smrt  istu.  517. 
ImadiSe  na  rameni  jednu  bolo6icu  tako  anaZnu 
da  sobom  ne  mogaSo  maknuti.  J.  Banovac,  prod. 
152.  Utroba  i  osobito  crijovo  zadilo  uzraiieno  bo- 
ledicam  guoj  mu  spu-^taso.  ;^iv.  is.  38. 

BOLEDOVATI,  bolodujom,  impf.  vidi  bolovati. 
samu  u  jcdnoga  pisca  prosluga  vijcka.  Tosko  ,bo- 
leduvaSe'  patriarka,  da  no  mogai^o  do6i  u  skup- 
stinu.  K.  Pojki6  76. 

BOLEGLAV,  m.  coniuin  maculatum  L.  B.  §u- 
lek,  iin.  23.  isporedi  boliglav,  bologlav. 

BOLhSNICA,  /.  inulier  aogrota,  valetiuiina- 
rium.  od  prosloga  vijeka,  izmedii  rjeinika  samo 
u  Stulicevii  (,bolostnica')  i  Viikovu  (u  oba  samo 
mulier  aegrota).  Akcenat  ostaje,  samo  sti  u  gen. 
pi.  joS  oba  zadna  sloga  duga:  bol^snica,  a  mmo 
zadni  u  gen.  iinstr.  sing.:  bolisnico,  boltsnicom. 
—  Od  bolestan.  izmedu  sin  ispalo  je  t.  —  ispo- 
redi holnica..  —  1.  zensko  iejadc  bono:  Ova  ,bo- 
lesnica'  padnula  je  u  nike  grije.  M.  Zoricic,  zrc. 
145.  —  2.  kuca  za  lonu  cejad:  Gdi  je  u  ,bolo3- 
nicama'  brigu  imao  i  nastojaiie.  A.  Tomikovit 
243.  Koji  su  vidili  da  je  Elisabeta  jednu  visoku 
i  plemeuitu  ,bolesnicu'  svojira  troSkom  uzidati 
Cinila.  355. 

BOLESNICAE ,  m.  valetudinario  praefectus. 
samo  u  StuUcevu  rjeiniku  (,bolestniiar')  isporedi 
bolni6ar. 

BOLESNICIN',  adj.  miilieris  aegrotae.  samo  u 
StuUcevu  rjeiniku  (,bolestnifiin'). 

BOLSSNICKI,  adj.  Uo  pripadc  bolesnicima  i 
boles7iicama,  bonoj  celadi,  sto  je  za  nih.  od  pro- 
iloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu. 
Ti  idi  u  gostionicu  bolesnifiku  te  2m  od  lemo- 
zina  kako  i  di-ugi  siromasi.  F.  Lastri6,  ned.  170. 
Ondi  u  onoj  duSi  ucini  kucu  bolestnifiku  od  sviju 
grisni  bolesti.  D.  Rapid  446. 

BOLESNIK,  bolesnika,  7n.  aegrotus,  bolnik, 
nemocnik.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
savio  u  StuUcevu  (.bolestnik')  i  Vukovu.  Akcenat 
ostaje  kaki  je  u  gen.  sing.,  samo  se  mijena  u  vok.  : 
bolesnifie,  a  u  gen.  pjl.  samo  je  i  zadni  slog  dug  : 
bolesnika.  —  isporedi  bolestan,  od  cega  je  i  po- 
stalo.  —  Za  bolesnika  blizu  smrti.  L.  Terzic  356. 
Bolesnik  u  golemu  ogiiu  zeli  studnu  vodu.  S. 
Margitid,  fala  184.  Molitva  vire  saranide  boles- 
nika. A.  Bacid  394.  Nemilosrdna  ruka  likareva 
ne  ubija  bolesnika  ve6  ozdrav}a.  J.  Banovac,  prip. 
107.  Bolesnik,  koji  cesto  priupada  u  istu  bolest. 
F.  Lastrid,  od'  118.  Bludnoga  bolesnika.  V.  Dosen 
83.  Jest  dopusteno  samijem  bolestnicima.  I.  A. 
Nenadid,  nauk  184.  Posia  ga  u  kudu  opdenu,  gdi 
se  primaju  bolesnici.  M.  Zoricid,  zrc.  176.  More 
se  pricestit  bolesnik.  M.  Dobretid  62.  Stvar  fale 
dostojna  je  naciniti  kude  za  bolestnike  i  putnike 
I.  Velikanovic,  upuc.  1,  403.  Ah  tuzni  bolesnice! 
B.  Leakovid,  nauk  21'J.  Bolesnik  malo  jede  ali 
mnogo  trosi.  ISTar.  posl.  vuk.  21.  Tko  de  liemu 
na  uranak  dodi,  .  .  ja  1'  bogaja  privest  bolestnika. 
Osvet.  2,  18.  Do  sad  jost  nije  Jekar  pitao  bolest- 
nika: kako  ti  je  ime?  PravdonoSa  1852.  31.  — 
moze  mu  i  bolest  hiti  izrecena  u  gen.  s  prijed- 
logom  od:  Prikaza  mu  se  jedan  siroma  bolesnik 
od  debele  nemodi.  F.  Lastrid,  od'  271.  Imadijahu 
bolesnike  od  raclicnijeh   bolesti.  Vuk,  luk.  4,  40. 

BOLESNIKOV,  a^.  aegi-oti.  Ne  odstupi  od  po- 
ste)e  bolestnikove.  Nov.  srb.  1834.  193.  Ona  ostavi 
onde  krajdid  od  kakve  bolesnikove  haline.  M.  D. 
Milidevid,  i,iv.  2,  30. 

BOLESNIV,  adj.  doloris  refertns,  acerbus.  xvii 
i  xvin  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu 
(jbolestniv').   Od  bolestan  (koje  vidi  pod  2  i  3). 


kako  mjesto  bolest  ima.  i  bolijost  u  julnom,  go- 
rwru  i  bolist  u  zapadnom  (vidi  bolest  pod  3  i 
bolistan  kod  bolestan),  taku  i  ova  rijei  dolazi  u 
zapadnom  govoru  i  sa  i  mjesto  e.  Sto  jo  Isukrst 
kuiiio  svojom  .  .  .  smrti  tolikom  bolesnivom.  P. 
Posilovid,  cvijot  173.  Nastoji  bolesnivom  molit- 
vom  boXaustvonu  podopsu  s  glava  pravovjornijoh 
odvratiti.  I.  Dordid,  salt.  270.  —  sa  i  u  zapad- 
nom govoru  iza  1  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  : 
Bolisnivo  i  tuzno  obrizovanjo  vasega  sinka.  P. 
Radovdid,  nad.  450. 

BOLESNO,  adv.  vidi  kod  bolestan. 

BOLESNONOSAN ,  bolosnonosna ,  adj.  dolore 
affoctus.  samo  u  StuUcevu  rjeiniku  (,bolestno- 
nosan').  rijei  posve  nep>ouzdana. 

BOLESNOST,  bolesnosti,  /.  dolor,  morbus, 
aogrotatio.  samo  u  Stidicevu  rjeiniku  (,bolest- 
nost^).  rjjei  sa  svijem  nepouzdana. 

BOLEST,  bolesti,  /.  morbus,  dolor.  Akcenat 
kaki  je  u  nom.  sing,  taki  je  samo  joS  u  ace.  sing., 
a  kaki  je  u  gen.  sing,  taki  je  i  u  ostalijem  obli- 
cima;  mijena  se  samo  u  Inc.  sing.:  boldsti  i  u 
gen-  Pl.  boldsti.  —  Dolazi  od  xv  vijeka  (vidi  pri- 
mjere  iz  Spoyn.  sr.),  izmedu  rjeinika  u  Mikafinu 
(dolor  23b),  u  Belinu  (dolor  274b.  275'>.  morbus 
275b-  353b.  453b),  u  Bjelostijenievu  (dolor),  u  Jam- 
bresicevu  (dolor  1,  230.  morbus  1,  573),  u  Volti- 
(jijinu  (ki-ankheit),  u  StuUcevu  (dolor,  poenitontia, 
oontritio,  aegritudo),  u  Vukovu  (morbus)  i  u  Da- 
niiicevu  (morbus).  —  Mjesto  e  nalazi  se  i  ije 
(vidi  da]e  pod  3).  —  Postanem  od  adj.  koji  se 
nije  saiuvao  a  koji  je  bio  obliijem  kao  bol,  boU 
(aegrotus),  j)0  iemu  i  ima  e  pred  st,  mjesto  o, 
koje  je  u  drugih  takih  rijeci. 

1.  morbus,  nemoi: 

a.  tjelesna:  a)  na  ie]adetu:  a)  u  opce,  koja 
god :  Bese  se  ukazalt  belegt  odt  bolesti  u  nasemt 
gradu.  Spom.  sr.  1,  170.  Na  zaju  moje  bolesti  i 
simrtti.  Mon.  serb.  518.  Ni  plac  ni  vikanje  m 
boles  ne  de  vede  bit.  N.  Ranina  223.  apoc.  21,  4. 
Kako  so  ima  dati  likarija  bolestimam.  I.  Ancid, 
svit.  84.  Ako  bi  djavol  uzrokova'  bolest.  I.  Terzid 
276.  Da  bi  bio  slip,  ali  k}ast,  ali  gubav,  ali 
da  ima  koju  drugu  bolest.  P.  MaciJsat  22.  Ki 
ozdravja  sve  bolesti.  J.  Kavanin  510.  Bolesnik  u 
jednoj  bolesti  moze  se  vede  puta  pridestiti.  A. 
Bacid  324.  Kada  bolest  pritisne,  mudno  se  moze 
drugo  misliti  nego  Sto  dutis.  J.  Banovac ,  razg. 
243.  Ako  ne  bi  bio  zadovojan  za  sluzbu  zarad 
bolesti  ili  druge  mlohavosti.  P  Filipovid,  istom. 
28.  Kad  no  te  bolest  pritisne,  podnesi.  J.  Fili- 
povid, prip.  1,  9.  U  bolesti  .  .  disto  se  ispovide. 
F.  Lastrid,  svet.  64.  Kara  ih  vise  puta  gladom, 
bolestma,  golodom.  F.  Lastrid,  ned.  295.  Pokazuju 
milosrdje  u  bolestma  i  di-ugim  potribama.  301. 
Na  dite  bolest  iz  nenada  stize  i  smrtnoj  posteji 
priteze.  A.  J.  Knezovid  15.  Ondi  nije  plada,  nije 
suza,  nije  vike,  nije  bolesti,  nije  smrti.  Besjede 
kr.  36.  Koga  bolest  ne  zakine,  ne  zna  zdravju 
prave  cine.  V.  Dosen  126.  I  jos  me  je  bolest  ob- 
rvala  od  starosti  i  tezke  zalosti.  A.  Kadid,  razgov. 
110.  Prvje  nego  u  tu  bolest  upade.  M.  Dobretid 
89.  Budud  ju  bolest  saplala  i  na  smrt  dovela.  126. 
Kada  se  nahodimo  u  kakvoj  pogibili.  kada  smo 
u  bolesti,  a  najvode  na  das  smrti.  L  Velikanovic, 
upud.  2,  289.  Da  ne  de  u  ovoj  bolesti  umriti.  M.  A. 
Rejkovid,  sabr.  33.  Pridigni  me,  boze,  od  bolesti. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  284.  Svile  mu  se  kosti  od  bo- 
lesti !  1,  266.  Ne  imao  u  bolesti  sanka !  1,  555. 
Pak  se  Marko  bolan  udinio  bez  bolesti,  od  mu- 
drosti  teske.  2,  357.  Od  straha  se  u  bolest  metnuo. 
4,  126.  I  tesko  ga  bolest  obrvala,  pa  se  kona  dr- 
zati  ne  moze.  4,  250.   Bolest   ga  jela!   Nar.  posl. 


BOLEST 


527 


BOLEST 


vuk.  21.  Bunca  kao  baba  u  bolesti.  30.  Iscjejujuii 
svaku  bolest  i  svaku  nemo6  po  )udima.  Vuk.  mat. 
9,  35.  Oni  se  isoje}ivahu  od  bolesti.  Vuk .  djel. 
19,  12.  Bez  vode  udari  bolest  i  pomor.  S.  Lubisa, 
prip.  119.  —  2)0  sill  svojoj  naziva  se  velika,  vrla, 
teSka,  mucua,  smrtna  ili  na  smrt,  yjo  iiaglosti 
nagla,  po  trajanu  duga,  u  jednaj  pjesini  i  uska; 
velika  (vidi  i  daje  pod  b.  ff.) :  Prede  stm  bil  u 
velike  bole.sti  i  skribi.  Mon.  .serb.  518.  U  jednoj 
velikoj  bolesti  bi  ostavjena  od  likara.  J.  Banovac, 
obit.  75.  Bolesnik ,  koji  je  u  velikoj  bole.sti.  M. 
Dobretic  62.  Kad  bi  tko  bio  u  velikoj  bolesti. 
B.  Leakovic,  nauk  391.  —  vi-la:  Meni  ti  mnokrat 
pride  s  mrzle  no6i  boles  vrla,  spustiv  mi  se  usred 
grla,  da  mi  Uca  sva  problide.  M.  Pelegrinovic  198. 
—  teska:  Ne  boluje  od  teSke  bolesti,  ve6  od  tuge, 
jada  i  ialosti.  A.  Kacii,  razgov.  45.  Ve6  evo  mo 
teSka  bolest  nasla,  te§ka  bolest,  srdoboja  }uta. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  358.  —  rnucna:  Muciia  bolest, 
cue  kraste  jute.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  528.  —  smrtna: 
Isti  likari  sciiiiie  da  je  bolest  na  smrt.  A.  Ka- 
niilid,  fran.  66.  Kad  dode  u  grad,  nade  ga  bolest 
smrtna.  A.  Ka6i6,  razgov.  136.  Kada  so  naliodi 
u  smrtnoj  bolesti.  I.  Velikanovio,  upuc.  2,  234. 
Smrtna  bolest.  Vuk,  nar.  pjes.  1,419.  —  nagla; 
Ako  se  dogudi  nagla  bolest,  moze  se  prieestiti  i 
da  nije  postan.  J.  Banovac,  razg.  234.  —  duga: 
Duga  bolest  smrt  gotova.  Nar.  posl.  vuk.  71.  — 
uska  u  jednoj  pjesmi  u  svezi  s  preduim  govorom : 
Stori ,  majko,  mekanu  posteju,  ne  steri  je  dugu 
ni  Sii'oku,  ve6  je  steri  usku  i  pokratku :  usku  cu 
ti  bolest  bolovati,  a  u  kratko,  majko,  preminuti. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  322.  . —  o  bolesti  se  kaze  da  je 
na  kome:  Kaka  bolest  na  ovom  junaku,  taka 
bolest  na  mom  bratu  bUa!  Nar.  pijes.  vuk.  1,  569. 
Koji  najprije  ulaXase ,  po  sto  so  zamuti  voda, 
ozdravjaSe,  makar  kakva  bolest  da  je  na  liemu. 
Vuk,  jov.  5,  4.  (i-idi  i  da{e).  —  b)  na  po  se: 
aa)  naravna,  na  suprot  bolesti  kojoj  bi  mogao 
biti  uzrok  tuda  sila:  Jednu  uo6  udaviso  i  raz- 
glasiSe  da  jo  lunro  od  bolesti  naravne.  A.  Kacic, 
razgov.  65.  —  bb)  unutariia:  Bolest  unutarna, 
malum  intestinum.  MLka|a  23''.  —  ec)  skrovna, 
potajna :  Boles  skrovna,  dolor  coecus.  Bella  274''. 
Da  ima  koju  drugu  bolest  potajnu.  M.  Dobretic 
440.  —  dd)  otrovna,  pogana,  kidna:  Da  ima  koju 
drugu  bolest  potajnu ,  koja  je  pogana  i  otrovna. 
M.  Dobrotii  440.  Da  upane  u  koju  bolest  tesku 
i  poganu  od  koje  se  mucno  izliciti.  434.  Dosla 
bi  guba  ili  koja  druga  otrovna  i  kuzna  bolest 
na  zdrava  di-uga.  I.  Velikanovid,  upuc.  2,  232.  — 
ee)  bolesti  se  razlikuju  kad  se  kaSe  iid  ili  na  tijelti 
7/ijesto  gdje  su  (cesto  su  nalik  na  bol,  dolor,  kako 
se  u  nekim  jezicima  i  nazivaju ,  ali  se  u  nas  ne 
misli  samo  to,  neyo  cijelo  stane  koje  cine  bolovi). 
mjesto  ili  ud  izrice  se:  aaa)  u  loc.  s  prijedlo- 
goni  u:  Boles  u  skjanijeh.  Bella  2751'.  Boles  u 
koljenu.  353".  Ti  cos  bolovati  tesko  od  bolesti  u 
crijevima.  D.  Danicic,  2dnev.  21,  15.  —  bbb)  u 
gen.,  kojim  se  kazuje  pripadane ,  a  po  torn  samo 
onda  dobro  kad  je  supsta>itii-u  koji  stoji  it  torn 
padezu  pridjevena  jos  koja  rijei:  Pored  bolesti 
moje  glave.  Vuk ,  nar.  pjes.  1,  xiii.  nalazi  se  i 
sum  siipst.  u  pisaca  prosloga  vijeka,  ali  na  sihi 
za  drugim  jezicima:  Da  koji  godi  bude  trpiti 
bolest  grla,  ozdravi.  L.  Terzii  206.  Od  ogiiice, 
bolesti  glave  i  svake  druge  nemoii.  277.  Boles 
glave ,  trbuha.  Bella  275''.  Boles  sljezene.  453''. 
Napopadase  ga  tezka  bolest  zubi.  I.  J.  P.  Lucie, 
izk.  40.  Glave  i  nogu  bolesti.  J.  Rajic,  pouc. 
1,  26.  —  ccc)  u  gen.  s  prijedl.  od,  cim  se  ka- 
zuje odakle  sto  dolazi,  a  po  torn  dobro  samo 
onda  kad  se  kaze  mjesto  odakle  dolazi  stane  koje 
je  u  bolesti,   ali  u  pisaca  najvise   stoji  prema 


tudem  gen  s  prijedlogom:  Ali  ga  najde  bolestfc 
odt  nogu.  Spom.  sr.  1,  130.  Uhiti  ga  bolest  priXe- 
stoka  od  stonka.  B.  KaSii,  ign.  58.  Boles  od  zuba. 
Bella  275''.  Boles  od  bedre.  654*.  —  ddd)  ime  udn, 
koje  bi  stajalo  u  gen.  za  pripadane  kad  bi  mu 
blla  pridjevena  druga  rijei,  zamjenuje  se  adjek- 
tivom  koji  postaje  od  nega:  tako  zubna  bolest: 
Ot  zubne  bolesti.  Starine  10,  92.  Bolest  zubna. 
M.  Lekusic  160.  Protiva  zubnoj  bolesti.  A.  Ka- 
nizlic,  bogojub.  481.  Jedan  sveti  ima  milost  ozdra- 
viti  od  groznice,  drugi  od  zubno  bolesti.  A.  To- 
mikovii  383.  To  mi  je  zubna  bolest.  Nar.  posl. 
vuk.  319.  —  otna  ili  ociiia :  Protiva  ofinoj  bolesti. 
A.  Kanizli6,  bogo}ub.  481.  Ociiia  bolest.  Vuk, 
rjefc.  284^.  —  nozna:  Bolestt  noinaja.  Glasnik 
42,  316.  Teske  nozne  bolesti  dopade.  A.  Kani41i6, 
bogo}ub.  440.  —  zglobna,  clanena :  Boles  zglobna. 
Bella  106''.  275''.  Protiva  tlanenoj  bolesti.  A.  Ka- 
nizli6,  bogojub.  481.  —  ff)  itekima  je  ime  rijei 
bolest  s  kakim  adj.:  aaa)  suha  bolest,  tabes, 
phthisis,  isporedi  suSica:  Protiva  suhoj  bolesti. 
A.  Kaniilii,  bogojub.  481.  Suhu  bolest  dok  za- 
dobi.  V.  Dosen  177.  Suha  bolest.  J.  Rajic,  pouc. 
1,  26.  Vuk,  rjec.  727''.  Ka^u  da  je  umro  od  suhe 
bolesti.  Vuk,  sov.  92.  Pusticu  na  vas  strah,  suhu 
bolest  i  vi'ucicu.  D.  Danicic,  3moj.  26,  16.  — 
bbh)  debela  bolest,  hydrops,  koju  neki  po  tudim 
jezicima  zovu  i  vodena :  Covjek  na  kom  bjese  de- 
bela bolest.  Vuk ,  luk.  14,  2.  Od  debele  bolesti. 
M.  D.  Miliievic,  ziv.  2,  45.  Ovoga  ogiiustina  jest 
pritrgla,  onoga  vodena  bolest  umorila.  D.  Rapii 
263.  Protiva  vodenoj  bolesti.  A.  Kanizli6,  bogojub. 
481.  Vodena  bolest.  J.  Raji6,  pouc.  1,  26.  Kamen 
biva  il  bolest  vodena.   J.  S.  ReJkovi6,   kui.  395. 

—  ccc)  gorska  bolest  ili  velika  bolest,  epilepsia, 
koja  se  zove  i  samo  gora  i  gorica  (koje  vidi  na 
po  se):  Gorska  bolest.  Vuk.  rjec.  95^,  Pada  od 
gore  ili  gorske  bolesti.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  578. 
Velika  bolest.  Vuk,  rjec.  57".  Padaoci  ili  ti  ve- 
liku  bolest  imajuci.   I.  Velikanovid,  upud.  2,  153. 

—  ddd)  Vasija  bolest,  pytiriasis.  J.  Pancic,  zool. 
256.  —  gg)  razlikuju  se  i  uzrokom,  koji  se  kaze 
H  gen.  s  prijedl.  od  i  koji  mole  biti  jiraiioj  bo- 
lesti i  jubav:  Nije  bolest  od  boga  poslana,  nego 
bolest  od  jasikovana.  Nar.  jyes.  vuk.  here.  18.  — • 
hh)  koje  imaju  svoje  osobito  ime,  uz  to  se  ime 
nazivaju  i  bolescu:  tako  srdoboja,  mjesto  koje  se 
kaze  i  satno  srce :  Bise  bana  bolest  obrvala,  srdo- 
boja, velika  nevoja.  A.  Kacii,  razgov.  216.  Vojska 
im  se  jesto  pobojela  od  bolesti  teske  srdoboje. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  314.  Jer  sam  jadan  tesko  obojeo 
od  bolesti  od  srca  zivoga.  3,  266.  Teke  dode,  Vojin 
se  razboje  a  od  srca  bolesti  junacke.  3,  524.  — ■ 
tako  i  za  kraste:  Iza  nega  bolest  udarila  .  .  . 
mucna  bolest,  one  kraste  Jute.  2,  528.  —  p)  na 
zivinietu:  a)  ii  opcc:  Jos  po  rana  natari  mu 
(zdrebetu)  meda,  on  bolesti  uzeci  se  ne  da.  .7.  S. 
Rejkovic,  kuc.  424.  Konska  bolest  u  grlu.  Vuk, 
rjec.  651^.  Curja  bolest.  762''.  U  bolest  bacaju 
zivotuio.  J.  Pancic,  zool.  256.  —  h)  na  po  se:  uz 
osobito  ime:  A  dobri  se  koiii  pobojeli  od  bolesti 
koiiske  sakagije.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  314.  —  y)  na 
bifu:  Cokot  je  od  bolesti  sacuvan.  P.  Bolic  1,  2.52. 

b.  dusevna :  a)  kad  tko  pomjeri  pamecu  vise  Hi 
mane:  Da  bude  osloboden  od  svake  bolesti  tila  i 
pameti.  L.  Terzi6  199.  Kolike  slabosti  i  bolesti 
uma  plasna  dece  uzrokuje!  D.  Obradovii,  ziv.  5. 

—  b)  nedostatak,  po  kom.  covjek  iini  sto  god  sto 
ne  bi  trebalo:  Grih  od  slabosti  naravne  jest,  .  . 
kad  se  srdi  ili  sto  drugo  cini,  na  sto  tilesna  narav 
nateze,  jer  sva  ova  imaju  pocetak  od  grilia  istoc- 
noga  i  zovu  se  bolesti  naravne  ili  slabosti.  J.  Ba- 
novac, uboj.  21.  —  e)  stane  u  koje  dolazi  dusa 
covjeku  kad  zgrijesi:  Kad  u  bolest  griha  upade. 


BOLEST 


528 


BOLEST 


.1.  Banovac,  razg.  190.  Dopiistio  je  nam  gfospodin 
da  so  sluXimo  zalogom  onum  I'legovom  .  .  .  u  bo- 
lestma  duliovnim  za  liliariju.  ¥.  Lastric,  tost.  302. 
2.  dolor,  bol  (vidi  bol,  bola,  pod  1):  a)  tjelcsni: 
Imase  u  tijelu  svomu  vcliku  bolost  za  jcdnu  no- 
nio6,  koju  imaSo  u  tijolu  mnogo  zlu.  Zbor.  G9''. 
Ima  so  jn'oeiniti  ka  jo  raiia  od  kojo  ?.e56a,  .  .  . 
all  od  kojo  so  primo  vo<^o  bolo.sti  i  tcSko6e  i  tra- 
^enja.  Stat.  po).  ark.  i>,  25(i.  Najmai'io  da  jo  koj 
bolosti  u  gla\'i,  oiii  fas  bog  mo  joj  sain  kokos 
nda\'i.  N.  Na|oskovic  1,  253.  Umire  on  sada  kroz 
bolos  od  rana,  kojo  mu  ti  zada.  2,  52.  Da  nioijani 
sve  mil  izzegvi  i  bolost  niu  srcu  stcgnii.  P.  Hok- 
torovii  137.  Ni  muka  ni  bolosti  ni  prigorki  krii 
...  lie  niogaso  to  uzdrXati.  A.  Guoeti6,  roz.  jez.  95. 
Pravo  je  da  oiuti  bolos  stijona  stanovita,  kad  se 
no  htje  ti  gaimti  na  mladahiia  moja  lita.  0.  MaXi- 
bradi6  184.  Eanu  ku  kad  lijefiS  bolosti  je  lijek 
boles.  M.  Buresic  255.  Zivot  boles  zlu  ocuti.  dusa 
smrtne  nopokoje.  I.  Gundulid  207.  Ogradile  su 
mene  bolesti  od  smrti.  M.  Divko^af,  bes.-  314. 
Tolika  bolest  bi  muke  Isusove.  358.  Nije  samo 
odutio  smrtne  bolesti  za  jedan  fas,  nego  li  vele 
puta.  358.  Da  budu  rajati  s  privelikom  bolesti. 
M.  Orbin  35.  NemocSi  nase  on  podnese  i  bolesti 
naSo  on  nosi.  I.  Bandulavii  95.  isa.  53,  4.  Podniti 
nemoci  sa  svim.  tugami,  bolestima  i  mueenstvi. 
L.  Terzif.  40.  Ti  zeno  radades  s  velikom  bolestju. 
P.  Macukat  26.  K'o  se  smuda  ranen  fovjek  al 
gutavac  u  svom  jidu  srjed  bolesti  gorke.  J.  Ka- 
vaiiin  408.  Tako  jo  potribno  da  bolest  moje  muke 
bude  najteZa.  M.  Lekusii  25.  Izmucen  privelikimi 
bolestima.  115.  Trpio  }utu  bolest  u  svi  udi.  J. 
Banovac ,  obit.  37.  Cujale  primuf nu  bolost  na 
kriiu.  37.  Svi  koji  prolazite  putem,  hodite  i  vidite 
nahodi  li  se  bolest  prilifna  mojoj.  70.  Isus  bolest 
ova  rane  ne  6u.  J.  Filipovid  1,  99.  Smrtna  po- 
stejo  .  .  .  bolfesti  puna!  F.  Lastric,  test.  100.  Za- 
dadoSe  toliku  bolest  kolika  bi  bila  zadosta  smrt 
mu  uzrokovati.  F.  Lastric,  test.  ad.  (i3.  Sve  Sto 
je  tijelo  niekahnije,  sve  6uti  vefu  boles,  kad  je 
udreno.  Besjede  kr.  55.  Kadajuci  taku  bolest  ou- 
jaSe.  M.  Zoricic,  zrc.  38.  Suze  lete  niz  obraze  od 
bolesti  }utijeh  bata.  N.  Marci  82.  Prinemo^en 
ne  rad  bolesti  od  feibika.  B.  Cuceri  315.  U  svojoj 
nemoci  napokonoj  bolesti  je  trpjela  neizgovorne. 
381.  Pokrijepit  ga  i  razgovorit  medu  smrtnijem 
bolestima.  376.  —  b)  diixevni,  kao  jad,  tiiga,  za- 
lost:  Od  bolesti  svaki  od  liih  grizijese  se.  Zbor. 
58.  Ima  se  priklono  moliti  za  zgrijesenje  svoje  i 
gorku  6utiti  u  srcu  svom  boles.  N.  Dimitrovic  58. 
Misjaje  u  srcu  muke  tve  velike  i  prijutu  smrcu 
i  jute  bolesti,  ke  majka  tva  draga  htje  za  nas 
podnesti  videci  te  naga.  N.  Najeskovid  1,  119. 
Kad  tomu  izljesti  iz  tijela  duh  bude,  sve  mu  6e 
bolesti  minuti  od  svude.  1,  182.  Bolesnu  suzami 
boles  se  odlaga.  M.  Drzic  12.  Bog  me  ti  razu- 
mijem,  velika  je  to  boles.  247.  Kako  plod  dub 
ima,  tac  boles  ima  plac.  D.  Eanina  46''.  Bolest 
od  grihov  smrtnih  ima  biti  veca.  S.  BudiniA,  ispr. 
28.  Od  kojih  ces  tuge,  bolesti  i  suprotive  primiti. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  96.  Cutimo  bolest  od  grijeha 
naSijeh.  151.  Zle  bolesti  i  nemile  ne  co  moje  srco 
pustit.  F.  Lukarevic  251.  U  nemu  dokle  s'  ti, 
dotle  ce  trudi  bit'  i  sve  bolesti.  M.  Bunic  81. 
Da  s  mene  imati  ne  budes  ku  boles.  M.  Mazi- 
bradic  109.  Sve  da  su  u  meni  bolesti  od  svita. 
129.  Ne  nioze  so  znat,  k'o  bude  svrsiti  ce,  jaoh, 
bolesti  i  tolici  raspi  tvoji.  I.  GunduUo  43.  U  ovoj 
jutoj,  vaj,  bolesti  pustite  me,  jaoh,  umrijeti.  44. 
Z  bolesti  teske  umuknu  (gremik),  kako  da  mu 
srce  puknu.  239.  Od  bolesti  i  od  zalosti  zavrc' 
rijeci  plaf  mu  ne  da.  336.  Vid,  koja  me  boles 
cijepa.  391.  Zudi  imati  vefe  kajanje  i  vedu  bolest 


nego  li  ju  imaS.  A.  Komulovid  7.  Imamo  plakati 
naSe  grijelio  i  s  pravom  bolosti  kajati  se.  M. 
Orbin  tiO.  Na  Ijolest,  pokajanje  i  skruSenje  sreano 
potegnuti  pokornika.  B.  Kasid,  rit.  52.  Jemati  u 
.svakoj  ispovidi  jednu  voliku  bolest  i  mrzost  na 
griho  J.ivota  mimosastnoga.  P.  Radovdid,  nad.  113. 
Smrtno  zlo  bolesti,  ke  u  srcu  podnijeh  momu. 
J.  Palmotid,  dubr.  215.  Izpovide  so  z  bolestju  iz 
srca.  1.  Aiifid,  svit.  93.  No  imam  one  ispune  bo- 
lesti i  pokajanja. .  V.  Andrijasevid,  dev.  .56.  Kada 
cjed  bolesti  govorase:  ?.alosna  jo  dusa  moja  do 
smrti.  I.  Akvilini  319.  Ne  brez  bolesti  i  duda 
poznali  smo.  M.  Bijankovid  28.  PofoSe  ciniti  svi 
vodi  plad  i  bolest,  koji  nigdar  nije  bio  na  svitu. 
P.  Posilovid,  cvijot  54.  Da  dopustis  liemu  pravu 
bolest  od  svi  nogovi  grihov.  L.  Terzid  119.  U 
jeci  i  jauku  tu^no  srco  i  bez  glasa  Vaia  boles, 
trud  i  muku.  I.  V.  Bunid,  mand.  16.  Cuvsi  to 
oduti  toliku  bolest  u  srcu.  S.  Margitid,  fala  96. 
Boje  je  zacrjeniti  se  u  obrazu  od  sramote  nego  li 
imati  bolest  u  srcu.  K.  Magarovid  42.  Srdenu 
boles  pravu  prim'  na  vedu  das.  J.  Kavaiiin  312. 
Naravnom  i  neredbenom  bolesti  kidajud  vlase  le- 
leka  i  bugari.  I.  Dordid,  mand.  vi.  Mnogo  (pjesme) 
izmedu  ostalijeh  u  tudijoh  rukah  sahranise  se, 
ter  idu  s  mojom  bolesti  po  rukah.  vii.  Vidje  dobri 
dadko  svoje  sinke  zalostive,  i  ovijem  rijedima 
sjede  liihovu  boles  zamirivati.  I.  Dordid,  ben.  83. 
Hode  li  mod  svoju  bolest  rad  ovoga  izgubjena 
oblakSati?  A.  d.  Bella,  razgov.  234.  Bolest  izvrsnu 
i  Jubeznivu  cida  griha.  A.  Kadcid,  bogosl.  104. 
Pristani  na  niolbe  majke ,  koju  vidiS  u  tolikoj 
bolesti.  M.  Lekusid  23.  Skrusei'ie  jest  bolest  za 
grihe  uciiene.  A.  Bacid  384.  Imade§  veUku  Jalost 
i  bolest  kad  me  uzgledas  svezana.  J.  Banovac, 
pripov.  76.  Nit  umidu  skupit  griha  svoji ,  ni  za 
lie  bolest  u  srcu  probuditi.  J.  Banovac,  pred.  114. 
Od  sedam  bolesti  poglaviti  divice  Marijo.  J.  Ba- 
novac, obit.  46.  Ski'usene  jest  bolost  ili  ti  Xalost 
iznutania  u  dui5i  i  srcu  poradi  griha  ucirienih. 
F.  Lastrid,  ned.  62.  Ima  bolest  za  grihe.  J.  Fili- 
povic  1,  204.  Prigorka  bolest  ili  ti  zalost.  A.  Ka- 
nizlid,  uzr.  107.  Nije  bolesti  tako  cemerne.  Be- 
sjede kr.  283.  Ja  tebe  pogrdi,  pogazi,  prope,  i  ti 
si  to  vidio  i  dutio  s  velikom  bolestju.  M.  Zoridic, 
osm.  22.  Teska  bolest  na  nu  dode,  kada  zem)u 
jubit  poce ,  gdi  gospodin  propet  bise.  A.  Kacid, 
razg.  16.  Da  je  on  imao  bolest  od  svoji  griha. 
M.  Dobretid  90.  Skrusene  nista  nije  drugo  nego 
srdca  i  duse  ialost  ili  ti  bolest  i  odredene  od 
griha  ucinena.  I.  Velikanovid,  upud.  2,  265.  Da 
joj  srce  puca  od  bolesti.  B.  Cuceri  376.  Ali  slijedi 
u  bolesti  svojoj  placni  prorok  kazati  nam  pravi 
uzrok  od  svijeh  zala.  6.  — ■  moze  MU  i  od  lubavi . 
Cjed  togaj  uzroka  boles  me  obujmi  prituzna  i 
gorka.  Mencetid-Drzic  475.  Od  tad  mi  nod  i  dan 
uzdasi  su  cesti,  ke  srco  mode  van  za  cida  bolesti. 
H.  Lucid  245.  Ne  mogudi  takoj  sili  moja  misaJ 
odoljeti,  ni  bolesti  smrtne  skriti,  dnevi  i  nodi  ka 
me  cvili.  S.  Boba}evid  223.  Ka  Quhav)  mi,  vaj, 
zlu  boles  s  cemerom  sve  dava.  D.  Raiiina  3.  Kla- 
denac  ki  onoj  jes  vode  studene.  ki  }udi  ozdi'avja 
bolesti  JuveneV  120. 

3.  mjesto  o  dolazi  u  juznom  govoru  ije  a  u 
zapadnom  i,  ohoje  od  staroga  e,  koje  je  opet  po- 
stalo  od  e  produliv'si  se  (kao  sto  se  o  produjilo 
u  a  It  oholast).  najprije  tako  dolazi  xv  vijeka  u 
spomeniku  u  kom  dolazi  i  sa  e  (vidi  da(e  jtni 
primjer),  po  torn  opet  dolazi  xviii  vijeka  u  nekih 
pisaca  u  kojih  dolazi  i  sa  e,  a  po  nckim  kraje- 
vima  i  danas  u  narodnom  govoru;  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori 
u  Crnoj  Gori).  a)  znaiene  kao  naprijed  pod  1. : 
S  togaj  uzroka  bolesti  ustano'/ismo  se.  Spom.  sr. 


BOLESTAN 


529 


BOLESTAN 


1,  170.  Ozdravjajudi  tebe  od  bolijostt.  K.  Maga- 
rovi6  27.  EazboU  se  bolom  brez  bolisti.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  618.  Bolijesti  od  lie  teze  nije.  P.  Petrovic, 
seep.  160.  Puk  raspusti,  da  se  ne  bi  u  toliko 
mnostvo   prosula   bolijest.   S.  ^iubisa,   prip.   288. 

—  b)  znacene  kao  naprijed  jwd  2,  a. :  V  bolijesti 
poradati  6e§  sinove.  J.  Matovic  40.  Jesukrst  pod- 
nije  privelike  bolijesti  u  tijelu.  49.  Koji  ne  ce 
utedi  nepodnosive  bolijesti  i  muke.  391.  —  c)  zna- 
cene kao  naprijed  pod  2,  h.:  Bolijest  vrsti  take 
da  bolijesti  sve  nadhita.  A.  Vitajic,  ost.  234.  Po- 
trebuje  da  se  istinito  pokaje  bolijestju  i  skru- 
seneru  izvrsnijem.  I.  A.  Nenadii,  nauk  51.  Uda- 
rajuii  se  u  prsi  radi^  bolijesti  da  sam  iivrijedio 
dobroga  boga.  170.  Sto  se  pristoji  unutariioj  bo- 
lijesti duha.  J.  Matovii  50.  Boleci  se  vapije  u  bo- 
lijestima  svojijema.  235. 

BOLESTAN,  bolesna,  adj.  aeger,  aegrotus, 
morbidus,  dolens,  dolendus,  dolore  afficiens.  Od 
XV  vijeka  (x'idi  primjer  iz  Spom.  sr.),  izmedit 
rjecnika  v,  Mika}inu  (aeger,  infirm  us,  aegrotus, 
morbosus,  niorbo  affectus),  ti  Belinu  (aeger  435^. 
aegrotus  396'>.  maestus  21a.  dolens  275^),  u  Bje- 
lostijencevii  (aeger,  infirmus,  aegrotus),  u  Volti- 
gijimi  (ki-ank),  u  Stulicevu  (aeger,  aegrotus),  u 
Vukoim  (aegrotus)  i  m  Banicicevu  (aegrotus).  — 
Izmedu  sin  ispada  t,  a  I'leki  ga  i  pihi.  prema 
oblicima  u  kojima  tako  ispada  t,  moze  se  cuti 
bez  nega  i  nam.  sing,  masc.:  bolesan  (Vuk,  rjec. 
36^.  vidi  i  dale  u  primjerima).  —  Komp.  bolfes- 
niji  (samo  u  Belinu  rjecniku  453^).  —  Od  bolest. 

—  Kako  bolest  dolazi  i  sa  ije  mjesto  e  m  juznom 
govoru  a  u  zapadnom  sa  i,  tako  se  nalazi  u  za- 
padnom  govoru  i  bolistan  (vidi  daje  pod  4).  — 
1.  na  kome  je  bolest,  koji  boluje,  bolan,  nemocan, 
aeger ,  aegrotus ,  morbidus :  a)  bez  i  iega  cim  bi 
se  znacene  poblize  odredivalo  Hi  samo  s  adv.: 
aa)  0  cefadetu:  Gdje  moze  izvidat  bolestan  ranu? 
O.  Mazibradid  197.  Bolestan  budui  car.  B.  Elrna- 
rutid  35.  Sinovi  duzni  su  roditeje  raniti,  osobito 
ako  su  stai-i,  bolesni.  A.  Bacii  92.  .Jer  je  mlohav 
i  bolestan.  P.  Filipovid,  ist.  31.  Svi  jesu  bolestni, 
rdavi  i  mlohavi.  D.  Rapid  234.  Ispovidi  se  bo- 
lesni. J.  Banovac,  razg.  180.  Kad  bolesna  san 
ufati.  V.  Bosen  83.  Malo  se  dobro  I'uje,  buduc 
da  je  bolesna.  N.  Palikuda  45.  Za  to  vaja  da 
bolestno  (cejade)  lioi.  M.  A  Relkovid,  .sat.  130. 
Nahodedi  se  bolestan  na  svojoj  poste)i  bi  ubijen. 
A.  Kacid,  razg.  36.  Drugi  rekose  da  su  ga  bo- 
lesna ponili  u  Jedrenu.  108.  Bolesnoga  svakora 
brigom  ima  pomodi.  I.  Velikanovid,  upud.  2,  234. 
Niti  bi  dao  sebe  bolestna  u  ruke  takom  [ekaru. 
D.  Obradovid,  iiv.  62.  Tad'  gqvori  bolestan  Doj- 
dine.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  462.  Nemu  veli  bolesan 
Dojcine.  2,468.  Bolesna  je  sinod  omrknula.  3,  126. 
Zdrav  bolesnu  ne  razumije.  Nar.  posl.  vuk.  89. 
Ne  trebaju  zdravi  ]ekara  nego  bolesni.  Vuk,  mat. 
9,  12.  —  s  adv.  vele,  tesko,  disto  (skoro,  gotovo) : 
Vele  bolestanb.  Spom.  sr.  2,  126.,  Bolestan  je  si- 
roma  vele.  F.  Lastrid,  od'  175.  Negov  sin  toliko 
bijaSe  vele  bolestan.  koliko  likari  bijahu  jui-  odre- 
dili  ga  da  se  izlicici  ne  more.  280.  Zena  jedna 
tesko  bolesna.  A.  Kanizlid,  fran.  65.  Ode  Adam 
tuzan  i  zalostan,  porad  grilia  bas  cisto  bolestan. 
M.  A.  E8}kovid,  sat.  95.  vidi  jos  pod  b.  —  bb)  o 
zivincetu:  Lisica  rede  da  je  bolesna  i  da  ne  moze 
idi.  Nar.  prip.  vuk.  226.  —  cc)  o  tijelu,  o  iiijestu 
na  tijelu,  o  udu:  Sto  ne  modi  bude  uciniti  put 
bolesna,  ucinide  bozanstvena  milost.  M.  Radnid 
488.  Bolesnu  ruku  lagahno  mi  tako  izgladi  da 
mi  oblahca  tosku  muku.  I.  Kanavelid,  iv.  578. 
Mater  joj  otkrivase  bolesna  mista.  J.  Banovac, 
pred.  142.  Ako  bi  jedno  koje  god  udo  bilo  bo- 
lestno i  nemocno.  J.  Matovid  96.  Sto  ne  bi  udinio 


od  svoga  tila,  da  mu  je  tako  bolesno.  M.  Do- 
bretid  160.  Kad  se  izvadi  bolestan  zub.  Vuk,  posl. 
280.  —  dd)  0  stanu  s  kojim  je  sastavlena  bolest, 
koje  postaje  od  ne,  i  to  o  sanioj  nemodi  u  jednoga 
pisca:  Njeki  su  nemodni  bolesnom  nemodju  a 
njeki  ubostvom.  M.  Divkovid,  bes,  532.  —  b)  s  ne- 
kim  padezima:  aa)  s  gen.  i  prijedl.  od,  kad  se 
kazuje  od  kuda  dolazi  te  je  tko  bolestan,  sto  mu 
uzrokuje  to  stane.  n  torn  padezu  moze  stajati: 
aaa)  sama  bolest,  u  knjoj  je  tko,  koja  je  najblizi 
uzrok  stanu  negovu,  koja  ga  iini  bolesnim:  Bo- 
lestan od  gute.  K.  Pejkid  67.  Bolestan  od  groz- 
nice.  J.  Banovac,  pred.  145.  Veoma  bolestan  od 
poganca.  150.  Evo  dovik  niki  bolestan  od  debele 
nemodi  bijase  prid  nim.  F.  Lastrid,  od'  271.  Ja 
nijesam  bolesna  ni  od  kakve  bolesti.  Nar.  prip. 
vrd.  4.  Privodose  mu  sve  bolesne  od  razlicnijeh 
bolesti.  Vuk ,  mat.  4,  24.  —  bbb)  iid ,  u  kom  je 
bolest ,  koji  bolescu  koja  je  u  nemu  cini  te  je  ie- 
(ade  bolesno :  BijaSe  toliko  bolestan  od  ociju  da 
ne  vidase.  M.  Radnid  300.  —  ccc)  sto  god,  sto 
mole  biti  uzrok  bolesti :  Bila  je  bolesna  od  jubavi. 
A.  Tomikovid  70.  Kad  se  za  kakva  gospodina 
ka?.e  da  je  od  najmauega  dega  bolestan.  Vuk, 
posl.  227.  —  bb)  s  gen.  i  prijedl.  s  kao  naprijed 
pod  aaa.,  all  tako  dolazi  samo  bolest  koja  se  zove 
gora:  Koji  zavrdu  i  padaju  od  nialkaduka,  mi  re- 
cemo  z  gore  bolesni.  M.  Dobretid  303.  —  cc)  s  lok. 
i  prijedl.  u:  u  torn  padezu  stoji  tijelo  Hi  ud  u 
kom  je  balest,  kad  se  kaze  da  se  tko  imajuci  ondje 
bolest  nahodi  bolestan:  Tqj  ucLtiiht  bude  u  puti 
vele  bolestant  a  u  pameti  krepakB.  Spom.  sr. 
2,  126.  Bolesna  u  uhu.  J.  Banovac,  pred.  1.52. 
Bolestan  u  zglobijeh ,  u  skjanijeh.  Bella  loet". 
2751).  353b.  -_  ^g)  s  instr.,  u  kom  stoji  bolest  Hi 
rana  Hi  koji  ud  gdjc  je  bolest,  kad  je  to  kao  put 
j  kojim  je  doslo  Hi  nacin  kojim  je  postalo  stane 
koje  se  rijecju  bolestan  kaze:  Kad  jo  smrtnom 
bolestju  bolestan.  J.  Filipovid  3,  222.  Da  mu  je 
tako  bolesno  (tilo)  smrtnom  ranom.  M.  Dobretid 
160.  Bolestan  ustima.  Bella  143.  —  ee)  s  akus.  i 
prijedl.  na,  ,<  gen.  i  prijedl.  blizu  i  do:  n  tijem 
padezima  stoji  rijec  smrt,  kad  se  kaze  koliko  na 
gore  ide  stane  bolesnikovo:  Nahodedi  se  bolestan 
na  smrt.  ,1.  Banovac,  pred.  49.  Kada  bi  ona  na 
smrt  bolesna  uzdisala.  A.  Kanizlid,  bogojub.  438. 
Koji  mu  bolestan  bijase  blizu  smrti.  F.  Lastrid, 
ned.  402.  BjeSe  bolestan  do  smrti.  Vuk,  fil.  2,  27. 

—  c)  ,pasti  bolestan',  razbo(eti  .se:  Dodo  u  gi-ad, 
jiade  bolestan ,  ali  brzo  ozdravi.  K.  Pejkid  52. 
Udovica  toliko  plaka  da  pade  bolesna.  J.  Fili- 
povid 3,  3.50.  —  2.  sto  boli,  sto  zadaje  bolove  tje- 
lesne,  kao  (ut,  dolore  afficiens,  acerbus:  a)  o 
stvari  tjelesnoj:  Bolesno  ti-ne.  P.  Posilovid,  nasi. 
1771'.  Ponoviti  vede  poste  i  bolesnije  bice.  V.  M. 
Gucetid,  pohv.  168.  —  b)  o  mud:  Muka  tako 
veUka,  zestoka  i  bolesna.  A.  Komulovid  33.  Koje 
si  bolesnom  mukom  odkupio.  V.  Andrijasevid,  dev. 
108.  Prikazujudi  bolesnu  muku  Isusovii.  J.  Ba- 
novac, pripov.  76.  —  3.  koga  u  duH  boli,  sto  za- 
daje dusi  bol,  kao  jadan,  tuzan,  zalostan,^  dolens, 
maestus,  dolendus,  dolore  afficiens:  a)  o  cefadetu, 
koje  tuzi:  Za  grijeh  svoj  bjese  bolestan.  Zbor. 
60.  Vrati  sina  meni  bolesnoj.  lOS*.  Bolesnu  su- 
zami  boles  se  odlaga.  M.  Drzic  12.  Ti  mene  ode 
bolesnu  u  tuzbi.  466.  O  visni  boze  moj !  .  .  mofu 
te  sada  ja  bolestan  svim  dosti,  zgrijesenja  sva 
moja  milosno  ti  prosti.  D.  Raiiina  147.  Roditeji  bo- 
lesni izvan  mjere  ojod  priteske  nezgodo.  I.  Dordic, 
ben.  79.  moze  biti  i  od  jubavi:  Placni  i  bolesni 
ki  kroz   )ubav    sad   bodite.    N.  Na]eskovid  1,  169. 

—  b)  o  srcu:  Otvorit  du  bolesno  moje  srce.  L. 
Radid  4.  Plac  minu,  srdce  bolestno  ostade.  M.  P. 
Katancid  56.  —  c)  o  radAi ,  stanu ,  sto  od  jada 

34 


BOLESTIV 


580 


BOLm 


biva,  ito  se  odjada  iini,  Sto  se  s  jadom  iini,  Ho 
je  imno  jada,  u  iemu  se  pokazuje  jad ;  tako  i  o 
siisaina  koje  se  od  jada  tiju :  aa)  o  zivotu :  No- 
miro  i  gorki  iiojiokoj ,  iia  i)resu  ki  stiro  bolosni 
iivot  moj.  N.  Naloskovi(';  1,327.  —  66^  o  zlu: 
Mo  zledi  bolesno  prikrati.  D.  KaAiiia  96.  —  cc)  o 
rijeci,  glasu,  ispoi'ijesti,  iidbi,  uzdahu,  hodx :  Tobi 
bi  refcena  oim  bolesna  ri^  od  tvoga  sinka.  P.  Po- 
silovi6,  nasi.  71.  Da  .so  ova  (ispovijcst)  moXo  slo- 
bodnijo  roc'-i  bole.sna.  A.  Kad<5i6,  bogo.sl.  3-i4.  Modu 
veseji  ovoga  dnova  fujom  bolesnu  tuXbu  s.  Ber- 
narda.  .T.  Baiiovac,  pripov.  97.  Cu  noboski  6a6ko 
glas  bolesni  svoga  sina.  Besjedo  kr.  54.  Stupajo 
krvavo  i  bolosne.  L.  Radi6  35.  Da  mu  prinose  xi 
liara6  koju  god  suzu,  bolesni  koji  god  uzdah.  D. 
Mattel  319.  S  glasom  bolesnim  po6e  ovako  pro- 
govarati.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  93.  —  dd)  o  tajni : 
Ova  otajstva  zovu  se  bolestna.  I.  Grlifii6  287.  — 
ee)  0  suzama:  Ona  sva  mokra  od  bolesnih  suza. 
J.  Banovac,  razg.  162.  Plaouci  s  bolesnim  snzama. 
I.  J.  P.  Lu6ic,  razg.  63.  —  d)  o  mjestu,  gdje  su 
jadi ;  o  cemu  god  sto  zadaje  jade ;  o  vremenu  kad 
dodu  jadi:  DoSadSi  na  bolesnu  goru  od  Kalva- 
rija.  V.  Andrijasovid,  dev.  143.  U  bolesnomu  por- 
gatoriju  pedepsati.  57.  Majka  tvoja,  koje  prisvetu 
duSu  u  vrimo  tvoje  muke  bolestni  mac  projde. 
L.  Terzid  193.  Trudna  casa!  bolesna  liipa!  V.  An- 
drijasi,  put.  127.  —  4.  mjesto  e  nalazi  se  i  po 
zapadnom  govoru  u  jednoga  pisca  (o  cemu  vidi 
kod  holest  pod  3) :  Lazno  se  eiiiase  da  je  bolistan. 
J.  Banovac,  pripov.  70.  —  5.  adv.  bolesno,  aegre, 
dolentei':  Za  c  mi  je  bolesno  razbirat  te  jade. 
M.  Vetranic  2,286.  Grijesi,  u  kojijeh  se  bjehu 
vole  bolesno  usmrdjeli.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  13. 
Bolesno  i  suzno  uzdisuii.  A.  Kadcic,  bogosl.  3. 
Stupa  po  putu  dracevu,  noge  su  mu  bolesno  kr- 
vave.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  108.  Pribolesno  ka- 
ju6i  se.  D.  Mattel  264. 

BOLESTIV,  adj.  dolens,  dolore  afficiens,  insa- 
luber.  isporedi  bolestan.  od  xvii  vijeka.  akccnat 
se  ne  zna  za  cijelo;  stavjen  je  prema  milostiv. 
1.  tuzan,  jadan,  zalostan,  dolens,  niaestus:  a)  o 
ce^adetu  i  o  ptici:  Sa  bolestivimi  bo)ase  se  a  sa 
veselecimi  se  vesejase.  F.  Vraucid,  ziv.  74.  Kako 
bolestiva  grlicica  ucini  tvoje  gi'iizdo.  M.  Angel  15. 
O  prisveta  djevice  bolestiva !  L.  Eadic  98.  —  h)  o 
srcu,  0  duhu :  Prastas  svakom  veoma  slavno,  kada 
skrusno  srce  ima,  dull  bolestiv  i  umijen  od  tebe 
je  vazda  smi]en.  J.  Kavanin  52.  Za  pravednu 
neku  razsrgbu  moga  srca  bolestiva  sluzit  cu  se 
onijem  rijecim.  B.  Cuceri  58.  —  2.  sto  zadaje 
ialost,  jad,  tugu,  dolore  afficiens.  isporedi  jadan. 
Podnijet  liocu  suprotive  i  dosade  s^^jeta  ovoga, 
ako  i  jesu  bolestive.  J.  Kavaiiin  136.  Ne  bi  bilo 
toliko  da  su  samo  tasta  (dohra  zemalska),  iiego 
jostera  su  zalosna,  cemerna  i  bolestiva.  A.  d.  Bella, 
razgov.  166.  —  3.  sto  zadaje  holove  tjelesne,  kao 
]ut ,  dolore  afficiens ,  acerbus :  Okriuien  bolesti- 
vom  krunom  trnovom.  I.  A.  Nenadic,  nauk  241. 
—  4.  nezdrav,  msaluber:  Jer  je  ova  zemla  jako 
bolestiva  i  vilovita.  G.  Zelic  39.  —  5.  aar.:  bo- 
lestivo,  dolenter:  Ki  stoje  bolestivo  tugujuci.  M. 
Angel  81. 

BOLESTIVO,  adv.  vidi  kod  bolestiv. 

BOLESCLNA,  /.  vidi  bolestina. 

BOLESCAHAN,  bolescahna,  adj.  dem.  bolestan. 
samo  u  Stuliievu  rjecniku  (,bolestjalian'),  gdje  ima 
i  ,bolestjasan'.  oboje  sa  svijem  nepouzdano. 

BOLES^^IV,  adj.  valetudiuarius,  dolens,  niae- 
stus. od  XVI  vijeka,  ali  samo  u  jednom  immjeru 
sve  do  xviii  vijeka,  te  u  nemu  lako  moze  biti  po- 
grjeska  mjesto  bolezjiv ;  pouzdano  od  xviii  vijeka, 
izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu  (samo  valetu- 


dinarius).  Od  bolost,  iemu  je  t  nasavsi  se  medu 
s  i  1  ispalo,  pa  se  s  pred  ]  promijcnilo  na  S.  — 
1.  valotudinarius ,  slaba  zdrav^a,  ko  je  iesto  bo- 
lestan, ko  cesto  pobolijeva.  u  torn  znaienu  dolazi 
od  prosloga  vijeka.  a)  o  6e\adetxi  i  tijelu  mu: 
Da  bi  so  i  nama  to  ne  slutilo  Sto  i  bolosjivu 
tolu.  J.  Rajic,  pou6.  26.  KaXe  se  bolosjivoj  ieni. 
Vuk,  posl.  58.  Ako  si  boleSJiv.  P.  Boli6  2,  42.  — 
b)  0  bifu:  Cokoco  je  na  takoj  zemji  krijavo  i 
boloSjivo.  P.  Bolift  1,  115.  —  2.  dolens,  maostus, 
zalostan,  tuzan.  xvi  i  xviii  vijeka.  prvi  primjer 
nijc  ptouzdan:  Od  svuda  pun  smedo,  bolosliv  i 
tu?.an.  S.  Boba|ovi6  210.  Pogledaj  priboleS|ivu 
majku  bozju.  M.  Zorifiid,  osm.  110. 

BOLES^IVOST,  boleSJivosti,  /.  valetudinis  im- 
becUlitas.  u  nase  orijeme.  Da  se  savjotuju  o  bo- 
lesjivosti  negovoj.  Nov.  srb.  1834.  85. 

BOL^iStINA,  /.  augm.  bolest.  u  nah  vrijeme, 
izmedii  rjeenika  samo  u  Vukovu.  glasi  i  bolescina 
(Vuk,  rjefi.  37a).  -gg.  je  postalo  od  -stk-  (od  bo- 
lest), a  -St-  od  toga  -5c-.  p>o  nekim  krajevima  §c 
glasi  i  id.  Na  popa  groznica,  na  Turcina  bo- 
lescina !  M.  D.  MUidevid ,  ziv.  2,  8.  Da  se  od  te 
bolesdine  vida.  S.  ^ubiSa,  prip.  229. 

BOLEZAN,  vidi  bojozan. 

BOLEZAJ>IA,  /.  vidi  bojezan ,  od  koje  je  i  po- 
stala.  samo  u  nase  vrijeme  u  pjesmi  i  iz  tie  u 
V^ukovu  rjecniku.  isporedi  bo|ezana.  A  bog  pusti 
tesku  bolezanu,  bolezaiiu  strasnu  srdoboju.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  3. 

BOLEZ^ilV,  vidi  bo}ez}iv. 

BOLFAN,  »n.  dva  sela  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  koprivnickoj ,  od  kojih  se  jedno  zove  mali 
Bolfan.  Bolfan.  Sclieni.  zagr.  1875.  163.  Sem.  prav. 
1878.  82.  Pregled  73.  Mali  Bolfan.  Scbem.  zagr. 
1875.  162. 

BOLFANG,  m.  ime  musko,  nem.  Wolfgang,  xvi 
vijeka.  Knezu  Bolfangu.  Mon.  croat.  212. 

BOLIC,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  BoUcb.  Glas- 
nik  II.  12,  23.  91.  isporedi  Bolidev,  Bolicevac.  Po- 
stanem,  od  imena  koje  se  nije  sacuvalo  a  koje  je 
moglo  biti  Bola,  od  koga  je  i  Boloje  i  Bolid. 

BOLICA,  m.  ime  musko.  xi  vijeka  u  spomeniku 
latinski  pisanu.  F.  Kacki,  doc.  67.  od  xvii  vijeka 
kao  prezime:  Visku  Bollici  vitezu  svetoga  Marka 
hrabrenomu  vlastelinu  kotorskomu.  I.  Ivanisevid 
258.  Kavalir  Bolica  iz  Kotora.  A.  Kacid,  korab. 
489. 

BOLICEV,  adj.  sto  pripada  Bolicu.  xiv  vijeka. 
BolidevB  zett.  Glasnik  15,  272.  Danidid  3,  559. 

BOLICEVAC,  Bolicevca,  m.  I'leko  mjesto  pod 
nivama  u  Srhiji  u  okrugii  jagodinskom  kod  sela 
Jasike.  liiva  u  Bolidevcu.  Sr.  Nov.  1868. 131.  ispo- 
redi Bolicev. 

BOLIC,  m.  prezime.  dolazi  od  xiv  vijeka.  Glas- 
nik 24,  269.  Sjjom.  sr.  2,  38.  Mon.  croat.  229.  Sem. 
prav.  1878.  80.  Postanem  od  imena  od  kojega  je 
i  BoUc,  koje  vidi. 

BOLIGLAV,  m.  cicuta  L.  B.  Sulek,  im.  23. 
isporedi  boleglav,  bologlav. 

BOLIGLAVA,/.  vidi  boliglav.  B.  Sidek,  im.  23. 

BOLIJEST,  /.  vidi  kod  bolest. 

BOLILO,  711.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik 
15,  297.  Danidid  3,  558.  Postanem  od  istoga  imena 
od  kojega  je  i  Bolic. 

1.  BOLIN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Mon.  sorb. 
564.  Glasnik  ii.  12,  20.  27.  52.  Danicid  1,  64.  Po- 
stanem od  istoga  imena  od  koga  je  BoUo. 

2.  BOLIN,  adj.  sto  pripada  covjeku  kojemu  je 


I 


BOLINAK 


531 


BOLOST 


ime  Bola,  koje  se  iine  samo  nije  saiuvalo.  Do  Bo- 
linega  broda,  Mon.  croat.  7.  moze  hiti  da  n  stoji 
mjesto  n,  tada  hi  adj.  bio  od  Bolin.  u  latinskom 
je  prijevodii :  Bolin  bred,  u  talijanskom  Botinega 
broda.  Starine  0,  178.  179. 

BOLINAK,  bolinka,  m.  dolor,  hoi  (tjelesni).  u 
nose  vrijeme  u  jednoj  iijesmi  i  is  I'le  u  ViikoiHi 
rjeiniku.  hide  hyp.  od  bol.  I  Vojina  za  bolinak 
pita.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  526. 

BOLINk!;  ,  711.  prezime.  Mikula  Bolinic.  Stat. 
krc.  ark,  2,  291. 

BOLINOVIC,  m.  prczimc.  xiv  vijeka.  po  ocii 
BoUnu.  Glasnik  ii.  12,  23.  Glasnik  15,  289.  Da- 
nicic  3,  558. 

BOLEMEGA,  /.  ime  zensko.  xi  vijeka  u  spome- 
niku  latinski  pisami:  ,BolinGga'.  P.  Racki,  doc.  92. 

BOLIVIAN,  in.  selo  u  Barani,  niaij.  Bolmany. 
§em.  prav.  1878.  39. 

BOLMANAC,  Bolmanca,  m.  covjek  iz  sela  Bol- 
mana.  dolasi  kao  prezime.  Stevan  Bolinaiiac.  Sem. 
prav.  1878.  96. 

BOLNICA ,  /.  valetudinariuiii,  miilier  aegrota. 
Akc.  u  gen.  pi.  bolinea,  a  u  geti.  sing,  i  instr. 
sing,  samo  je  i  zadni  slog  dug :  bolnice,  bolnicom. 
—  1  iza  o  stojeci  na  kraju  sloga  moze  se  promi- 
jeniti  na  o,  koje  se  s  prednim  o  sazima  u  jedno, 
te  glasi  i  bonica.  isporedi  bolan ,  bnlna  i  bona, 
od  iega  je  i  jmstalo.  hez  1  dolazi  od  prosloga  vi- 
jeka (vidi  pod  2)  a  s  -Aim  od  xiii  (vidi  dale),  u 
nasc  vrijeme  i  sa  1  i  bez  y'tega.  —  1.  kiica  za 
bolne,  valetudinarium.  u  torn  znacenii  dolazi  od 
xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  .'<amo  u  JJanicicevu 
(ima  i  u  Stidicevu,  ali  iz  rnskoga).  Ignmenu  po 
vsegda  vh  bolinicu  prilioditi.  Sava,  tip.  hil.  glasu. 
24,  220.  tip.  stud,  glasn  40,  178.  Postav]i.  boltnico, 
i  tu  sttvori  mnoztstvo  mnogo  odrovt,  mokfckyje 
posteje  vtzlozt  vrthu  ihi..  Danilo  134.  Kto  se 
razboli,  da  je  u  bolniei,  a  hromoa  i  slepca  da  ne. 
Glasnik  15,  308,  Bolniei  liilandarskoj.  Mon.  serb. 
195.  Bolnice  stcinise  se.  l^ietop.  saf.  52.  Uciniti 
mnoge  bolnice.  P.  Macukat  72.  Mejine  pocinu 
bonicom  mletatkom  a  svi'suju  gebanom  6esaro- 
vom.  S.  ^jubisa,  prip.  2.  Bonice  savinske.  Slovinac 
1881.  147.  U  bolnicu  medu  toskim  ranenicima 
donesose  bolnicari  jednoga  dobrovo|ca.  M.  D.  Mi- 
liievic ,  des.  par.  70.  —  2.  hoino  ei^ade  zensko, 
mulier  aegrota.  u  torn  znacenu  dolazi  od  proHoga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bclinii  (73h),  Bjelosti- 
jencevu,  Voltigijinu  i  Stidicevu.  Noseci  sakra- 
menat  nad  bonicu.  A.  Kadcic,  bogosl.  541.  Ne 
moj  se  s  bonicom  grijesiti.  S.  l^ubisa,  prip.  200. 

BOLNICAR,  m.  aegrorum  minister,  tko  dvori 
bolnike.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Stulicevu  (,valetudinario  praefectus').  Milan  bol- 
nicar.  Rat  36.  Za  raiienike  i  bolesnike  imaju  bol- 
nicari. M.  D.  Miliiievic,  vec.  61. 

BOLNICARKA,  /.  aegrorum  ministra,  zensko 
cejade  koje  dvori  holne.  Bolnicari,  bolnicarke  ne- 
hotice  se  prikujiisG  oko  posteje  I'legove.  M.  D. 
Miliievic,  des.  par.  71. 

BOIjNICIN,  adj.  raulieris  aegrotae.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku. 

BOLNICKI,  adj.  aegrorum,  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BOLNIK ,  m.  aegrotus.  od  xvi  vijeka ,  izmedu 
rjeinika  u  Belinu  (bolnik  73a'),  Voltigijinu  (bol- 
nik),  Stulicevu  (bolnik)  i  Vukovu  (bolnik  i  bonik). 
Postavsi  od  bolan,  boLna  i  bona,  dolazi  sa  1  i 
bez  1  onako  kao  i  ta  rijei;  bez  1  dolazi  od  xvii 
vijeka  (vidi  primjer  I.  Aniiia),  ali  i  sa  1  dolazi 
i  danas.  Tere  sam  jak  bolnik  kad  no  zla  dva  ima 


N.  Najeskovic  1,  351.  Ovako  Juvena  bolnika.  S. 
Boba|evic  219.  Bolnika  pomo6i  ne  moze  on.  M. 
Gazarovi6  49.  Ne  mogosmo  ozdraviti  ovoga  bo- 
nika.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  5.  Ne  imade  prid  misu 
jisti  niSta  ni  piti,  izvan  bonika,  I.  Anci6,  svit.  3. 
Tko  ima  se  zvat  nad  bonike.  I.  Ancid,  ogl,  xxv. 
Neka  bonik  dobro  i  sveto  uini-e.  L.  Terzic  viii. 
Spomene,  koje  ima  ciniti  misnik,  kad  pohodi  bo- 
nika. 151,  K'o  se  mice  po  loznici  bijedan  bolnik. 
J.  Kavai'iin  397.  Ide  licnik  u  onega  bolnika.  A.  d, 
Bella,  razgov,  172.  Pricestiti  bolnika  ili  zcb-ava. 
J.  Banoyac,  razg.  236.  Ti  cas  oni  bolnik  ucini  se 
zdrav,  Ziv,  is,  65.  Bi  zvan  nad  bonika  ispovidnik. 
M,  Dobretic  91.  Izvida  noizbrojne  bolnike.  I.  Dor- 
die,  ben,  35,  Bolnik  ne  ocekuje  li  izleceua?  J. 
Rajic,  pouc.  3,  32,  Pristupi  k  posteji  bonika. 
1.  J.  P.  Lucie,  izk.  30.  Dadose  mi  tog  bolnika  da 
lecim,  Nar.  pjes,  vuk,  1,  351,  Bonici  se  pitaju. 
Nar.  posl.  vuk.  28,  Da  ja  trazim  I'jeka  za  bonika, 
Nar,  pjes,  juk,  440,  _  Car  boniku  tio  govorase,  Nar. 
pjes,  j)etr,  1,  60,  Negove  su  setile  od  bonika  do 
bonika.  M.  Pavlinovic,  razl.  spis.  228.  Bonici  stanu 
rijevati  na  jata  u  Maliino.  S.  l^ubisa,  prip.  91.  — 
s  gen.  i  prijedl.  od  (isporedi  Ijolan  i  bolestan) : 
Bolnik  od  ognice,  Bella  306''',  Bolnik  od  skjana. 
3531', 

BOLNIICOV,  adj.  aegroti,  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku  (gdje  ima  zlo  i  bolnicev), 

BOLNISTE,  n.  valetudinarium,  vidi  boluica 
pod  1.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (400a)  i  Stu- 
licevu. 

BOLNISTVO  ,  n.  valetiidinarium  ,  vidi  bolnica 
pod  1  i  bolniste.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca 
i  u  Stuliinni  rjeiniku.  U  bolnistvu  ili  ti  stanu 
od  nemocnika.  A.  Kanizlif,  uzr.  60. 

BOLNO,  adv.  vidi  kod  bolan,  bolna. 

BOLNOST,  boLnosti,  /,  dolor,  samo  u  rjeini- 
cima  Belinu  (dolor  274'')  i  Stulicevu   (bolovane). 

BOLNO.STANISTE ,  n.  valetudinarium,  vidi 
bolnica  pod  1  ('  bolniste.  prosloga  vijeka  u  dva 
pisca  i  u  rjecnicima  Belinu  (400''')  i  Stulicevu. 
Odnesen  na  tudili  ruku  u  bolnostaniste.  A.  Ka- 
nizlic,  Iran.  93.  U  crkvici  od  bolnostanista.  P. 
Knezevic,  osm.  331, 

BOLNOSTANISTVO ,  n.  valetudinarium.  vidi 
bolni(-a  jwd  1.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  u  kom 
ima  u  istom  znacenu  i  bolnostane. 

BOLINIAHAN,  bohialma,  adj.  dem.  bolan,  bolna, 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku  u  kom  ima  i  boLnasan. 
oboje  sa  srijem  nepouzdano. 

BOLNASAN.  boluasna,  adj.  vidi  kod  boh'iahan. 

1,  BOLOGLAV,  adj.  capite  laborans.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

2.  BOLOGLAV,  m.  conium  maeulatum  L.  i  pa- 
paver  rhoeas  L.  i  ballota  nigra  L,  B.  Sulek,  im. 
28.  24.  isporedi  bologlav  i  boliglav. 

BCJLOJE,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  8.  41.  45,  Vostanem  hyp.  od  imcna  od  kojega 
je  i  Bolic  i  Bolii, 

BOLO.JEVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Boloju.  xiv 
vijeka.  Glasnik  ii.  12,  6,  10.  23.  25. 

BOLOMAOE,  BolcSmaca,  /.  pi.  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  pozeskoj.  Sem.  prav.  1878.  80.  Pre- 
gled  89. 

BOLOSBDE ,  n.  vidi  srdoboja.  srt»(o  u  rjecni- 
cima Mikajinu  (24")  i  Stuliievu. 

BOLOST,  bolosti,  /.  dolor,  bol  tjelesni  i  dusevni. 
isporedi  bolest.  xvi  i  xviii  vijeka.  Od  bolan,  bolna 
(odbacivsi  n).  Ali  ti  oholos,  ali  ti  visok  um,  jedna 
je  toj  bolos,  ka  je  svim  stetam  drum.  S.  Mencetic 


BOLOVAN 


582 


BOLOVATI 


174.  Ne  dutiv  bolosti  ni  miike  svitovne,  ni  nigdar 
ialosti  u  srcu  jadoviio.  D.  DrXid  380.  Er  mo  jo 
strijala  bcz  niiliio  milosti  i  trud  s  raiiom  dala, 
ki  jo  pun  bolosti.  373.  Ociuia  jo§  ui  iiioi  zatajit 
2alosti,  ko  suzo  dan  1  uo6  cvUoii  s  bolosti.  375. 
U  bolosti  polip.sa  iivot  nioj  od  volje  £alosti  iuteti 
nepokoj.  M.  VotrauiA  1,  452.  Od  velje  bolosti  na 
pokon  taj  tovar  po  tleb  so  iiprosti.  2,  170.  Ne 
utopiti  so  u  ovako  moro  od  sviju  bolosti.  J.  Ba- 
novac,  pripov.  7.  Da  vidis  u  krilu  tvojo  6ori  joduu 
zmiju  juticu,  koju  bi  bolost  imala?  252. 

1.  BOLOVAN,  m.  imc  pkmini  hod  sela  3I(isu- 
tista  XIV  vijeka.   Glasnik  15,  278.   Danitid  3,  559. 

2.  BOLOVAN,  bfilovna,  adj.  vidi  bolan,  bolna. 
u  jednoj  pjesmi:  Stara  ti  jo  mati,  stara  i  bolovna. 
Ja6ke  156. 

BOLOVANE,  n.  aogrotatio,  dolor,  od  xvii  vi- 
jeka, izmedii  rjecnika  u  Belinu  (morbus  400». 
dolor  274),  u  Stulicevu  (morbus,  infirmitas)  i  u 
Vtikovu  (aegrotatio).  —  1.  aegrotatio,  stane  koje 
hiva  kad  tko  bolujc:  Kraj  mu  tice  od  hajine,  na 
tegnutjo  tor  kriposno  ustavja  se  krv  i  gine  bo- 
lovanje  nemilosno.  D.  Palmotii,  christ.  377.  David 
bi  pedepsan  teSkijem  bolovanem  u  tijelu.  I.  Dor- 
did,  salt.  15.  Osta  pod^dnut  gladu,  bolovaiiu,  smrti. 
Ziv.  is.  3.  —  2.  dolor,  bol,  boloin:  a)  tjelesm:  Bu- 
dudi  trpio  dvije  godine  bolovai'ia  nevlrovana.  M. 
Eadnid  51.  Bolesnik  ne  de  nadi  podivaiia,  dokle 
mu  ne  odstupi  bolovaiie.  373.  U  bolovaiiu  des 
radati  dicu.  E.  Pavid,  ogled.  9.  —  b)  dusevni, 
tuga,  jud,  zalost :  Ti  srce  moje,  plakat  jos  lijeno 
si,  bolovanje  toll  jako  gdi  spasitej  tvoj  ponosi. 
D.  Palmotid,  ckrist.  180.  Smiri  nase  bolovanje. 
334.  Bolovanje  pusti  priko,  pusti  siize.  J.  Pal- 
motid, dubr.  44.  Pobjegavsi  (svijet)  ostavja  coeka 
s  bolovanem  i  nevojom.  M.  Radnid  253.  Da  uziva 
s  najtezega  bolovaiia  moga  ovamo.  I.  Dordid, 
mand.  71.  Puna  je  gorka  bolovaiia  duSa  moja. 
I.  Dordid,  salt.  298.  Videdi  bozanstveni  sia  Ju- 
beznivoga  bolovaiia  ieju  majke  svoje.  F.  Lastrid, 
test.  388. 

BOLOVATI,  bilujem,  impf.  aegrotare,  dolere. 
Akcenat  kaki  je  u  inf.  taki  je  i  u  aor.  cijelom 
osim  2  i  3  sing. :  bolivah,  i  u  part,  pjraet.  act.  i 
gdje  je  i  treci  dog  dug:  bolivav,  bol6vavsi;  a 
kaki  je  u  praes.  taki  je  i  u  imperf.  cijelom :  b6- 
lovah,  u  part,  praes. :  b61ujudi ;  i  u  imperat.  s  dru- 
gim  slogom  dugim :  bilfij ;  mijena  se  u  2  i  3  sing. 
aor.:  bolova,  i  u  part,  praet.  act.  ii:  biilovao, 
bolovala.  —  Dolasi  od  xvii  vijeka  (vidi  prinijere 
0.  Maiibradica  i  I.  Gundulica),  izmedu  rjecnika 
u  Belinu  (aegrotare  73''.  706''.  dolere  Sli).  275'*),  u 
Bjelostijencevu  (dolere),  u  Voltigijinu  (erki-anken), 
u  Stulicevu  (aegrotare)  i  u  Vnkovit  (aegrotare). 
—  Fostanem  od  bol,  bola. 

I.  neprelazno: 

1.  aegrotare,  bolnu.  biti  tijelom  od  kakve  bo- 
lesti :  a)  bez  i  cega  cim  bi  znacene  bilo  blize  odre- 
ieno,  Hi  samo  s  adv.:  aa)  o  cejadetu:  Bolova 
(David)  SOS  mjeseca.  I.  Dordid,  salt.  134.  Kada 
ozdravi  onoga  drtavca,  koji  bolova  28  godina.  F. 
Lastrid,  nod.  364.  Gdi  Jorarn^  bolovase.  E.  Pavid, 
ogled.  330.  Lazar  bolovase.  Ziv.  is.  125.  Kad  bo- 
luju,  sto  im  bise?  V.  Dosen  174.  Ovako  isti  bo- 
lujudi  umoli  redovnike  da  ga  odnesu  u  crkvu. 
M.  Zoricid,  zrc.  49.  On  od  rana  pribolit  ne  mo?,e, 
ved  bolujud  dusicu  ispusti.  A.  Kacid,  razgov.  197. 
Sto  mi  nisi  kazala  da  moj  dragi  boluje,  da  mu 
nosim  pouude?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  179.  Boluj,  du§o, 
al'  uemoj  umreti.  1,  283.  Evo  danaske  devet  go- 
dina kako  ja  tajim  boliiog  Duricu :  daiiom  boluje, 
nodom  vojuje.  1,  491.  Kaaboje  se  nilada  Pavlo- 
vica,  bolovala  devet  godin'  dana.  2, 17.  Jer  ti  dugo 


bolovati  ne  du.  3,  522.   Za}aSe  Sto  ste  6uli  da  je 

bolovao.  Vuk,  fil.  2,  2C,  —  s  adv.  vrlo,  teSko: 
Iina  so  sluziti  ovi  sakraiiionat  bolestnim,  ako  vrlo 
boluju.  I.  Volikanovid,  upud.  2,  146.  Ti  des  bolo- 
vati toSko.  D.  Danidid,  2dnov.  21,  15.  —  bb)  o 
zivinHctu:  Ncka  u  napridak  ne  boluju  (ovce).  L. 
Terzid  225.  .Jolen  pase  po  zagorju  travu,  za  dan 
paso,  za  drug!  boluje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  273.  — 
cc)  0  tijelu  i  udu:  Rastegnuta  .sahnu  uda,  poni- 
ieno  odi  boluju,  cosarska  blide  usta.  I.  IvauiSevid 
105.  Tijolo  liegovo  dok  jo  2iv  boluje.  D.  Danidid, 
jov.  14,  22.  —  dd)  o  bi^u :  Cokodo  moio  bolovati. 
P.  Bolid  1,  262.  Drvo  boluje.  2,  412.  —  b)  s  tiekim 
padezima:  aa)  s  gen.  i  prijedl.  od  (vidi  hod  bo- 
lostan  pod  1,  b.).  u  torn  padezu  moze  stajati: 
aaa)  bolcst  Hi  rana  (kao  uz  bolestan  porf  1,  6, 
aa,  aaa.) :  No  boluje  od  teske  bolosti.  A.  Kadid, 
razgov.  45.  Sa[e  bog  na  Judo  ?,estoke  rane  i  na 
zivine  liiove,  od  kojih  jako  bolovahu.  A.  Kacid, 
korab.  68.  On  boluje  od  jutijeh  rana.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  528.  Koja  je  dvanaest  godina  bolovala  od 
tedoiia  ki-vi.  Vuk ,  mat.  9,  20.  Bolovahu  od  Su- 
}eva.  D.  Danidid,  Isam  5,  13.  Od  cume  mogu  bo- 
lovati i  prebojeti,  a  topu  noma  lijeka.  S,  l^ubisa, 
prip.  276.  —  bbb)  ud  u  kom  je  bolest  (kao  uz 
bolestan  jwd  1,  b,  aa,  bbb.) :  Bolovati  od  glave. 
Bola  73».  BolovaSe  od  nogu.  D.  Danidid,  Icar. 
15,  23.  Kad  je  ona  bolovala  od  noge.  Pravdonosa 
1852.  9.  —  ccc)  sto  god  sto  moie  biti  uzrok  bo- 
lesti  (kao  uz  bolestan  pod  1,  6,  aa,  ccc.) :  Ne  bo- 
luje od  teske  bolesti,  ved  od  tuge,  jada  i  zalosti. 
A.  Kadid,  razgov.  45.  —  bb)  s  lok.  i  2>rijedl.  u: 
u  torn  padezu  stoji  Hi  tijelo  Hi  ud  (kao  uz  bo- 
lestan pod  1,  b,  cc),  Hi  stane  bolesti:  Ako,  u  puti 
dijem  boluju,  druzi  stoje  bez  pokoja,  koju  boles 
jaoh,  ja  cuju,  gdi  je  nemodna  du5a  moja  f  I.  Gun- 
dulid  246.  Bolovati  u  zglobijeh,  u  Sklanijoh.  BoUa 
lOGb.  Pritisnut  zestokom  boli  od  unutrnega  ogfuca 
pade  prinemo^en  u  poste}u,  i  bolova  u  zestocini 
od  tijeh  plama  do  uskrsnutja  gospodinova.  I.  Dor- 
did, ben.  59.  —  cc)  s  instr.,  u  kom  stoji  bolest 
(kao  uz  bolestan  pod  1,  6,  dd.)  :  Bolovati  ogiiicom. 
BoUa  307".  Uze  za  ruku  covjeka,  koji  bolovase 
debelom  boli.  Besjede  kr.  142.  Ali  Mujo  bolom 
bolovase.  Nar.  pjes.  juk.  885.  —  dd)  s  instr.  i 
prijedl.  za:  u  torn  padehi  moze  se  kazati  onaj 
koga  ieleci  boluje  tko,  boluje  od  te  ze\e:  Tredi 
mi  je  (teret)  bolujem  za  nime.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  638. 

2.  dolere ,  doloribus  aifectum  esse ,  bol  podno- 
siti,  biti  ubolovima:  a)  u  tjelesnom  smislu:  pod- 
nositi  tjelesne  bolove,  biti  u  bolovima  tjclesnijein: 
Bog  se  cini  covjek;  rad  covjeka  tuguje,  boluje, 
umire.  A.  Kalid  240.  tako  o  cejadetu  i  dusi  mu 
u  paklu:  Sto  pomaga  umrlomu  da  svijem  svi- 
jotom  gospoduje,  po  gospostvu  kada  tomu  u  vi- 
jeke  mu  dub  boluje.  D.  Palmotid,  cliiist.  8.  Prode 
tisude  godista  i  nakon  toliko  vrjemona  biti  du 
kako  sada  zavezan  ovijem  pakjenijem  verigami. 
Ah  misli  pristrasne!  Za  vazda  gorjeti,  za  vazda 
trpjoti,  za  vazda  bolovati  bez  nijednoga  ufaiia! 
Misli  kr.  47.  Koje  muke  trpe  po  sred  ogiia  pa- 
kjonoga  duse  osudene!  .  .  .  Boluju  sveder  obkru- 
zene  zestokijem  plamom.  43.  —  b)  u  prenesenom 
smislu:  o  dusi,  kad  je  nemirna  grijcha  radi  Hi 
inace  kad  je  u  kakom  zlu:  OdistUi  grijeh  su  hudi, 
s  koga  je  dusa  bolovala.  B.  Betera,  dut.  21.  Da 
ona  (dusa)  sted  u  zlobi  muke  i  grizno  nima  u 
sebi,  tad  ju  djaval  jur  zarobi  .  .  .  Tom  mukom 
kad  boluje,  tad  ju  zovem  na  pokoru.  A.  Vitajid, 
ost.  338.  —  c)  takoder  u  prenesenom  smislu  o 
cefadetu,  i  srcu  mu,  kao  tuznu  biti,  tuziti,  tugo- 
vati:  Zled,  kom  srdasco  moje  boluje  iiepokojno 
i  dan  i  nod.  O.  Maiibradid  203.  Svak  bugari,  svak 


B0L0VI6 


533 


BO:^AN 


boluje,  svak  u  strahn  svom  mahnita.  J.  Palmotii, 
dubr.  236.  Ne  radujii  s',  neg  boliijit  (ii  pakhi) 
J.  KavaAin  452.  Ovd'  bolujem ,  ovd'  da  tuiim, 
s  Aima  da  so  pak  sadriizim.  507.  Rece  da  tko 
place  nazbi}  svoj  grijeh,  nije  mogui  lu-eseno  bo- 
lovati.  I.  Dordii,  mand.  vi.  I  kad  di-ugog  mnogi 
fale,  tnli  da  I'lcga  svi  obale,  i  sto  vise  fale  c.uje, 
ve6ma  tuzi  i  boluje  kao  da  bi  svaka  fala  liemu 
grdnu  ranu  dala.  V.  Do5en  115.  tako  i  kad  tko 
od  tuge  iznemoyne  i  huce  da  umre :  Prem  ako  bo- 
lesti  i  ne  imam  tilesne,  ecce  amore  languoo :  evo 
}ubavju  bolujem;  za  sto  bo  zelim  umriti  i  biti 
sa  sinom  mojim  Isusom.  F.  Lastrid,  test.  387. 

n.  prelaznn:  objekat  samo  hoi,  holest  Hi  rana, 
subjekat  cejade,  inace  znaiene  kao  pod  I,  1 :  Bol 
boluje  Maricii  Mijate.  Nar.  pjes.  mar.  141.  Pod 
cadorom  nikog  ne  bijase ,  ve6  sam  Jovo  bolest 
bolovaSe.  Nar.  pjes.  vila  186().  801.  Usku  6u  ti 
bolest  bolovati.  Nar.  pjes.  petr.  1,  322.  Sva  tri 
6emo  bolu  bolovati.  Nar.  pjes.  kras.  1,  111.  Volim 
jeduu  bolovati  ranu  nego  dvije,  moj  jedini  sine. 
Nar.  pjes.  juk.  53.  61. 

BOLOVIC*;,  vidi  kod  Bo)evici. 

BOLOVINA,  /.  tieka  loza  vinova  crna  grozita. 
u  jediioga  pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  se 
govori  u  Dalmaciji.  B.  Sulek,  im.  24. 

BOLOVNICKI,  adj.  vidi  bolnicki:  Ide  u  bo- 
lovnitko  boravi§te.  Bosjede  ki-.  231. 

BOLOVNTK.  tn.  chelidonia  (celidonia  minore). 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (.bolovnik')  i  iz  t'lega 
u  jednoga  j'isca  (koji  inisli  da  hi  mogla  biti  po- 
grjeska  mjesto  bobovnik).  B.  Sulek,  im.  24.  is2)0- 
redi  rasa,  rosojias. 

BOLOZ,  m.  nadiniak,  koji  dolazi  proshga  ri- 
jeka  mjesto  imena.  isporedi  bolozan,  s  kojim  je 
jednoga  postana  i  znacena.  Ha^  Bolozi.  Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  71. 

BOLOZAN,  m.  vidi  borozan  (truhaf),  od  cega 
je  i  postalo  promijenii-si  r  na  1.  m  nase  vrijeme 
u  jednoj  pjesmi  i  iz  tie  u  Vukovu  rjecniku  (gdje 
grijeskom  stoji  da  je  laSa).  u  primjeru  koji  ide 
misle  se  trubaii  koji  na  ladama  trube  rozurima. 
isporedi  Bolozanovii  i  Boloz.  —  Idu  V  Savom 
vodom  bolozani?  Siju  Ii  vec  Turci  lubenice?  .  .  . 
Idu  Savom  vodom  bolozani.  Nar.  pjes.  viik.  3,  373. 

BOLOZANOV16,  m.  prezime.  po  oca  bolozanu. 
Sto  jo  prosi  Bolozanovicu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  56H. 

BOLSiN,  m.  ime  miisko  xiv  vijeka.  Glasnik  11. 
11,  20.  88.  Postatiem  moze  biti  od  istoga  imena 
od  kojega  je  Boloje. 

BOLSINOVIC,  m  prezime,  po  ocu  Bolsinu.  xiv 
vijeka.  Glasnik  11.  12,  20.  88. 

BOLTA,  /.  vidi  bota. 

BOLTAGIJA,  m.  mercator,  ducangija.  Od  bolta, 
s  turskim   nastavkom.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BOLTANE,  n.  cameratio.  samo  u  Bjelostijen- 
cevu  rjecniku. 

BOLTATI,  boltam,  impf-  camerare,  cetneriti, 
graditi  na  bolfit,  na  sood.  isjwredi  botiti.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu,  Jamhresicevu  (1,  129) 
i  Voltigijinu  (u  kom  je  samo  part,  praef.  pass. 
boltan). 

BOLTIZAE,  Wi.  vidi  Baltazar.  xvi  i  xvii  vijeka. 
Kneza  Boltizara.  lion,  croat.  185.  ,Bolthysar\  310. 
Boltizar.  F.  Glavinic,  cvit.  5. 

BOLVAN,  m.  idolum,  idololatra.  vidi  balvan, 
s  kojim  je  jednoga  pjostana.  1.  idolum.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Bjelostijenceini ,  Jam- 
hresicevu, Voltigijinu  i  Stulicevu.  Joram  bolvane 
je  nasleduval.  P.  Vitezovid,  kron.  11.    Koji  bol- 


vanom  sluzi  aU  ne  moll.  Bjelostjenac  25^.  -— 
2.  idololatra,  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  is- 
poredi bolvanin.  —  3.  grad  u  Srbiji.  vidi  Bovan. 

BOLVANCAC,  vidi  kod  bolvancid. 

BOLVANCIC,  m..  dem.  bolvan.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  u  kom  ima  i  bolvancac  s  gen.  bol- 
vancca,  kojc  se  ni  izgovoriti  ne  moze.  oboje  hes 
sumne  tiacineno  za  rjecnik. 

BOLVANIK,  m.  idololatra.  samo  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku  (25a-).  isporedi  bolvanin. 

BOLVANIN,  OT.  idololatra.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu,  (25a)  ^  Jamhresicevu ,  Votiqijinu 
(gdje  je  grijeskom  isto  sto  i  bolvan,  idolum)  i 
Stulicevu. 

BOLVANSKI,  adj.  idololatricus.  samo  u  rjec- 
nicima Bjelostijencevu,  JambrcUcevu  i  Stulicevu 
(,bolvanski'). 

BOLVANSTVO,  n.  idololatria.  samo  u  rjecni- 
cima Bjelostijencevu  (25''),  Jamhresicevu  i  Stuli- 
cevu. u  Voltigijitiu  grijeskom  .bolvarstvo'. 

BOLVANSTVOVATI,  bolvaustvujem,  imperf. 
idola  colere.  samo  ti  Stulicevu,  rjeinikti,  za  koji 
ce  hiti  i  ^raiineno. 

BO!^,  okrneno  bo|e,  koje  vidi  kod  boji 

1.  BOl^A ,  /.  morbus,  dolor,  upravo  hyp.  od 
bolest  i  bol ,  all  se  govori  i  kao  ohje  te  rijeci. 
Akc.  se  mijena  u  voc:  b6|o,  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  i  u  gen.  pi.:  h6]e, 
b('i]om,  bcSJa.  — •  U  nase  vrijeme,  izmedu  rjeHnika 
samo  u  Vukovu.  —  1.  holest,  morbus,  a)  na  (ela- 
detu:  aa)  u  opce,  kakva  god:  Ne  brini  se  Vlasid' 
momf  e  mlado !  Nisam  ti  se  bo}om  razbolila.  Nar. 
jijos.  bos.  prijat.  1,  37.  Bi  to  jo  bo]a  obrvala. 
Osvet.  3,  37.  lUja  so  na  smrt  razbolio ;  otisli  su 
sva  tri  u  primorje  ...  a  Ilija  da  s'  od  bo}e  Tjeci. 
Nar.  pjes.  kras.  1,  64.  Jos  se  takve  boje  (otoci, 
gtike,  krajnici)  leeo  i  iivitom,  kad  se  f.ivitom 
naoini  na  I'lima  Solomunovo  slovo ;  pa  se  posle 
civit  nogama  rastr|a  kao  da  se  i  bo)a  tako  razide. 
M.  D.  Milidevid ,  iiv.  1,  29.  —  bb)  na  po  se  ,ve- 
lika  boja',  epilepsia,  gorska  bolest,  gora.  Vuk,  rjec. 
37".  Kad  se  spomene  veUka  bo}a,  crni  prist.  Vuk, 
posl.  345.  —  b)  na  hi{u:  O  bo}ama  cokota.  P. 
Bolid  1,  158.  —  2.  dolor,  bol  (bola):  a)  tjelesni. 
BoJa,  hgj)-  bol.  Vuk,  rjeu.  37^.  —  b)  u  prenesenom 
smislu  kao  jad,  zalost:  Eto  Turkom  opet  nove 
boje.  Osvet.  2,  187.  Kad  cu  Mirko  sto  mu  veli 
vila,  juta  ga  jo  boja  zadosila.  3,  160. 

2.  BO^jA,  /.  neko  strmenito  hrdo  u  vracarskom 
srezu  u  Srhiji,  koje  se  zove  i  Bodja,  koju  vidi. 
Glasnik  19,  106. 

BOlfiADINOVIC,  m.  prezime.  xv  vijeka.  Petri. 
Bo|adinovici..  Spom.  sr.  2,  44.  Danicid  1,  65. 

BO!^AHAN,  bojahna,  adj.  dem.  boji,  melius- 
oulus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  adv. 
bojahno.  oboje  nepouzdano.  isporedi  bojasan. 

BO^jAK,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  11. 
12,  25.  72.  Postanem  ce  biti  hyp.  Bojeslav. 

BO:^AN,  adj.  dem.  bolan,  bolna.  isporedi  bo- 
lahan.  od  xvii  vijeka  (vidi  primjer  M.  Radnica). 

1.  aegrotus,  bolan,  bolestan:  a)  0  cejadetu:  Cio 
misec  bojan,  nista  ne  mane  veseo.  A.  Kanizlid, 
fi-an.  222.  Tito  bijase  sveudi)  bo}an.  A.  Kanizlid, 
utoc.  530.  Bojan  Ivo  pod  borom  lezase.  Nar.  pjes. 
bos.  prijat.  1,  35.  —  h)  o  zivincetu :  Istu  bojanu 
marvieu  od  slabosti  i  bole  izlici.  Nadod.  106.  — 

2.  dolore  afficiens ,  dolore  refertus ,  acerbus ,  sto 
holi,  sto  zadaje  bol:  a)  u  tjelesnom  smislu,  kao 
\ut:  Usaditi  u  srcije  uepristanitu  uspomenu  od 
bojne  muke  sina  bozjega.  M.  Eadnid  172.  —  h)  v, 


BO^iANAC 


534 


BO:^iESLAV 


umtiom  smislii,  kao  tidan:  Bo]na  uspomona.  M. 
HatluiA   177. 

BO:^jANAC,  Bo]aiica,  m.  prezime.  u  nasc  vri- 
jeme.    I).  Avrainovi6,  sv.  gor.  207.  208. 

BOI^ANIC,  HI.  (Iva  sela  u  liosni:  jcdno  u  okrugu 
banolutkum  a  drugo  u  okrugu  zvornickum,  kotaru 
magloj.ikoiii.  Statist,  iiii.  i)l. 

b6^ANIN  ,  m.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na 
jednom  mjesitu,  maze  biti  grijeskovi  vijesto  bo- 
]arin.  Ubog  i  bogat  u  vrijomo  u  .svako  bo]aiiin 
i  kuriat  lonii  s\-ijes  jodnako  imanja  zoloii.  M.  Vn- 
tranic  1,  139. 

b6^AR,  bo|ara,  m.  vidi  bojarin. 

BO^iARIC,  TO.  prezime,  u  nase  vrijeme.  §om. 
prav.    1878.  30.  37.  41. 

BO^AKIN,  m.  optiiiiatum  tinus.  zavrietak  in 
otpada  u  mnozini :  bojiiri.  u  jcdnini  glasi  i  bijfir, 
boJAra,  ali  pouzdano  samo  u  naSe  vrijeme,  te  se 
u  mnozini  we  razlikuje  rijec  jedna  od  druge.  kad 
je  u  jed.  bo|ar ,  onda  se  akc.  mijena  n  vok. :  bo- 
Jare.  —  Dolazi  od  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  ti 
Stulicevu  (bojar  i  bojarin),  u  Vtikovu  (smno  bo|ar) 
i  u  Danicicevti  —  Od  boji,  koje  je  znaiilo  i  veci, 
pa  tome  kao  velikas  u  sadainctn  goeoru.  —  TJ 
staro  je  vrijeme  bio  coojek  vtanteoskoga  reda: 
Veltmozamt  i  bojaroint.  Stot'an  ki'.  2'J.  Bo}are 
malyje  i  velik3'je.  Sava  3.  Vlastele  moji  i  bo- 
}are.  .5.  St  miiogymi  crBnLci  i  bojari.  13.  Kto 
jubo  odt  boJari.  krajevtstva  mi.  Mon.  serb.  20. 
Odttesf,  da  nij  ui  odt  kogare  sola  ni  bo|arinu  ni 
sokalt.nikii  ni  popu.  98.  Ni  bojarinu  ni  sokalLiiiku 
mkomure.  Glasnik  ii.  12,  02.  134.  St  mnoztstvomi. 
naroda  bo}arb  jego.  Domentijanii  07.  Grazdanomi. 
VBSerat  i  bojaromt.  Danilo  109.  Imese  bo}arina 
nekojego.  !^otop.  saf.  50.  Ako  bogati.  muzt  boz- 
umanb  budo  i  ludo  uzgovori,  i  poslusaju  ga  i 
reku :  pomnf-ito ,  bojarini,  govori.  Aili.iv  9,  142. 
Sazva  (Faraun)  vlastole  i  bojare.  Zbor.  20''. 
Mnoz  bo]arov  vlasliih.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  4.5. 
i  danas  se  u  torn  znaienu  pise:  Carevi  zema[ski 
i  bojari.  Vuk,  otkr.  0,  15.  Trgovci  tvoji  bijaliu 
bojari  zemajski.  18,  23.  —  od  prosloga  vijeka  do- 
lazi i  za  svakoga  uglednijega  i  imucnijega  covjeka 
ako  i  nije  vlasteoskoga  roda :  Vencanice  od  siroma 
1  for.,  a  od  srediiega  150  novci6a,  a  od  bojarina 
3  forinta.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  .3,  201.  Sto  u  kucu 
bojar  mece.  V.  Dosen  200.  Ako  ne  co  sluzit  go- 
spodara,  ili  koga  drugoga  bojara.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  00.  Drugacije  da  taj  bojar  znado  koliko  ga 
takva  niojba  stade,  on  ju  no  bi  nigda  sa.stavio.  78. 
Za  nom  sjedo  kmeti  i  bojari.  Nar.  pjes.  petr.  2,  70. 
Braco  moja,  kmeti  i  bojari.  98.  Ako  no  mozo 
opcina,  a  no  cemo  mi  bojari  te  pute  sobom  na- 
praviti.  J.  Cfrupkovio,. 

BO^^AEI,  BojAra,  m.  pi.  sclo  u  Srhiji  u  okrugii 
niskom:.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BO^ARKA,  /.  zena  bojarova.  u  nase  vrijeme. 
samo  u  Vtikovu  rjeiniku. 

BO^ARKINA ,  /.  vidi  bojarka.  samo  u  Vn- 
kovu  rjecniku. 

BOJf/ARSKI,  adj.  optimatum.  samo  ti  Vukovii 
rjecniku. 

BO^jASAN,  bojasna,  adj.  dem.  boji,  melius- 
culus.  samo  n  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepoitz- 
dana.  isporedi  bojahan. 

BO^ASKI,  adj.  dem.  boji,  raoliusculus.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Karamanie  iztumaske 
latin.skfi  je  ucinia  svjetje  druzih  i  bojaske.  J.  Ka- 
vaiiin  160. 

BOGATI,  bojam,  impf.  aegrotare,  bolesnu  biti. 
u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.   Od  bojeti.   Muci  ve  ' 


3  bogom  tja,  ii  m'  ti,  mjah  da  boja.  N.  Najeakovifi 
1,  200. 

BO^jAvATI,  b6jS.va,  impf.  dolere,  iesto  boleti 
u  nasc  vrijeme.   Bojava  mo   tosie.   J.  Qrupkovid. 

BOJjjE,  adv.  vidi  kod  boji. 

BOIjiEBRAT,  TO.  ime  musko,  xiv  vijeka,  u  spo- 
meniku  latinski  pisanu:   ,Bolliobrat'.    Mon.   rag. 

I,  121. 

BO^EDRAG,  TO.  ime  musko,  ix  vijeka,  u  spo- 
mcniku  latinski  pisanu.  F.  Ra£ki,  doc.  16. 

BOlpiEDRUG,  m.  ime  musko,  xi  vijeka,  u  spo- 
meniku  latinski  pisanu.  F.  Ra6ki,  doc.  128.  130. 
131.   135. 

BOlfiEHNK!!,  m.  pi.  neko  selo,  koje  se  sponnne 
prije  nascga  vremena  samo  po  imenu.  Bojehtnidi. 
S.  Novakovi6,  pom.  120.  Bolehtni^L.  120.  jamaino 
ce  biti  isto  koje  se  jnsalo  i  Bojeniii,   koje  vidi. 

BO^EMIR,  TO.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  564  Danicic  1,  05.  u  spomeniku  latinski 
pisanu  dolazi  xi  vijeka.  F.  Rauki.  doc.  172. 

BO^ENIOI,  m.  x)l.  selo  u  Uercegovini  izmedu 
dajnica  i  I'lcvaja  u  planini  Kovacu  (na  karti 
jBoljanio').  pomine  se  m  jednoga  pisca  xvii  vijeka, 
i  bice  isto  koje  se  pisalo  i  Bolehtnici  (vidi  Bo- 
jehni6i).  K  Bojeniiih  hode  otole  kroz  planinu  Ko- 
vacevu  .  .  .  Pjevje  .  .  .  i  Prijepoje  jos  prodoSe.  J. 
Palraotic,    dubr.  174. 

BO^jENOVICI,  BijenovKa,  m.  pi.  selo  u  Dal- 
maciji  blizu  Stona.  Schem.  ragus.  1876.  30.  Re- 
pert,  dal.  24. 

BOl^ENE,  n.  dolor,  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Belinu  (287^)  i  Stulicevu.  Mjesto 
glasova  jo  bilo  je  najprije  IS,  cega  radi  u  za- 
padnom  govoru  xvi  vijeka  dolazi  Ii  (vidi  primjer 
M.  Marulica) ;  ali  od  istoga  vijeka  u  juznum  go- 
voru i  od  XVII  u  zapadnom.  dolazi  (prema  takim 
rijeiima  od  glagola  cetvrte  vrste)  je  (vidi  primjere 
I).  Banine  i  M.  Gazarovica) ;  mjesto  toga  jedan 
pisac  koji  je  pisao  zapadnijem  govorom  xvii  vi- 
jeka ima  le  (vidi  medu  primjerima).  neki  pisci 
XVIII  vijeka  koji  su  pisali  jaznijcin  govorom  imaju 
,lie'  i  ,lje',  koje  moze  biti  i  po  tadasuem  pravopisu 
mjesto  je.  Zavrsetak  I'le  ^"J^tavsi  od  nije  glasio  je 
XVI  i  XVII  vijeka  nje,  ali  istoga  vijeka  dolazi  vec 
i  lie.  —  1.  tjelesno:  Za  rami  izliciti  izriz'  zlo  i 
vTz'  van,  ter  6e5  odpuditi  bolinjom  bolizan.  M. 
Marulic  148.  Bojeno  (,boljenjo')  glave.  Bella  2S7a. 
—  2.  dusecno,  kao  tuga,  hdost:  Tim  boUmo  grih 
na  svili  svim  bojenjem  pokornime,  er  kad  nam 
se  uzme  vrime,  jaoli,  sagrijesih,  man  je  riti.  D. 
Eaiiina  144''.  Ter  ovo  bojeue  bojai5e  sa  svakim. 
M.  Gazarovic  1211'.  Po  komu  bolenju  zatiru  se 
gi'isi.  I.  Ancle,  svit.  88.  Zivot  jest  obastrt  od  bo- 
jSna.  M.  Eadnid  120.  Ne  ce  bog  hotiti  da  posje- 
dujes  mnogo  vremena  i  uzivas  ono  u  sto  se  uzdas, 
nego  da  ga  ostavis  z  bojeiiem.  137.  Imamo  imati 
bojoiie  za  onizijem  koji  su  posli  naprijed.  160. 
Lupajuc  se  od  bojona  (,boliegna')  u  svojo  prsi. 
Ziv.  is.  101. 

BO^^ERAD,  r».  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik 

II.  12,  85.  109. 

BO^ESAVAC,  Bojesavca,  m.  selo  u  Bosni  xv 
vijeka.  Mon.  serb.  439.  Danicic  1,  65.  iza  s  ispalo 
je  1.  isporedi  Bojeslav. 

BOlriESLA^^ilC ,  m.  prezime,  po  ocu  Boleslavu, 
XIV  vijeka.  Gla.snik  ii.  12,  21.  25.  90. 

BOLESLAV,  m.  ime  musko,  xiii  i  xiv  vijeka. 
Mon.  serb.  56.  565.  Glasnik  ii.  12,  18.  24.  25.  Da- 
nicic 1,  66.  3,  559.  u  spomenicima  latinski  2)isa- 
nim  dolazi  i  xi  vijeka.  F.  Racki,  doc.  52.  54.  — 


B0];iESLAVl6 


535 


BO^-ETI 


isto  ime  fudma  drugih  naroda  a  i  svojega  pisu 
pisci  XVII  (■  xviii  vijeka  po  ttidem  pisanu  Bole- 
slav.  I.  Gundulic  428.  F.  Glavinic  133.  J.  Ka- 
vanin  131.  J.  Filipovic  1,  218.  takoder  za  tudim 
piscima  i  Boleslavo.  F.  Glavinic,  cvit  132.  Nadod. 
158.  isto  tako  i  Boleslao  J.  Kavanin  301.  u  jed- 
noga  i  Bolislav:  Bolislavi,  Kresimiri.  J.  Kavanin 
244. 

B01^ESLAVl6,  m.  prezime,  xii  i  xni  vijeka. 
Mon.  Serb.  7.  ^19.  40.  Danifiid  1,  65. 

BO^^lfcSNIji,  adj.  dew.  boji,  meliusciUus.  u  nose 
vrijeme  u  JJalmaciji.  M.  Pavlinovid. 

BOl^ESA,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  hyp.  Bo- 
leslav.  Glasnik  15,  298.  Danici6  3,  559. 

b6:^ETA,  in.  ime  musko,  xiv  vijeka.  hyp.  Bo- 
)e.slav.  Glasnik  ii.  12,  12.  79. 

BO^iETI,  bdlim,  impf.  dolere,  aegrotare.  Akce- 
nat  se  mijena  u  1  i  2  pi.  praes. :  bolimo,  bolite, 
a  samo  je  i  drtigi  slog  dug  kao  ti  ostalom  praes. 
u  imperf.  cijelom :  b6|ah,  u  part,  praes. :  biledi, 
i  u  part,  praet.  act.  i:  b6}ev,  bo}evsi.  —  Dolazi 
od  XIII  vijeka  (vidi  prvi  yrimjer).  glasovi  Je  stoje 
u  juznom  govoru  mjesto  staroga  le,  mjesto  ccga 
je  u  zapadnom  govoru  li  a  u  istocnom  le.  za- 
padno  dolazi  od  xvi  vijeka  (§.  Mencetic  168.  199. 
Aleksand.  jag.  starin.  3,  280) ;  jiizno  takoder  od  xvi 
vijeka  (N.  Dimitrovii  35.  N.  Najeskovic  1,  125), 
i  to  sa  Ij  iiesa.stai'lenim  u  \  dolazi  od  toga  vre- 
mena  do  poietka  xviu  vijeka  (B.  Gradic,  duh.  16. 
A.  Gucetii,  roz.  jez.  32.  76.  I.  Gundulic  245.  M. 
Orbin  76.  D.  Palmotii,  christ.  68.  B.  Bettera,  6ut. 
71.  I.  Akvilini  324) ;  tako  u  jednoga  piisca  i  u 
drugoj  polovini  xvni  vijeka,  ali  ie  vec  hiti  samo 
po  tadah)em  pravopisti  (D.  Mattoi  96.  306) ;  sa  Ij 
sastav]enim  ii  J  dolazi  od  drnyc  liolorine  xviii 
vijeka  (J.  Matovii  185.  234.  443'.  1.  Pordic,  ben. 
43).  —  Staro  i  sing,  praes.  boju  dolazi  jos  xvi 
vijeka  (M  Marulii  226.  S.  Mencetic  94.  N.  Dimi- 
trovic  42.  N.  Najeskovic  1,  110.  P.  Hektorovic 
118.  H.  Lucid  243.  D.  Ranina  146),  ali  i  u  sa- 
dasnem.  oblicju  bolim  dolazi  w  isto  vrijeme  i  u 
istijeh  pisaca  (M.  Marulid  193.  S.  Mencptid  339. 
M.  Vetranid  1,  54.  2,  .304.  H.  Lucie  233).  —  U 
rjeinicima  dolazi  svijem,  ali  u  Vraniicevu  samo 
sa  se  (boliti  se.  dolere  30),  u  Mikafinu  isto  tako 
(boliti  se,  dolere,  laboraro,  queri  24"),  u  Belinu 
bez  se  (143b),  so  se  (dolere  31''.  27.5a.  qjieri  423". 
poenitere  553"),  u  Bjelostijencevu  (sa  se  i  bez  se), 
u  Jambresicevu  bez  se,  u  Voltigijinu  bez  se,  u 
Stulicevu  bez  se  i  sa  se,  u  Vuliovii  bez  se,  ii  T)a- 
nicicevu  isto  tako.  —  Kor.  bhar,  ti.'ikaii,  udarati. 

I.  neprelazno: 

i .  aegrotare ,  bolnu  biti  tijelom  od  kakve  bo- 
lesti,  bolovati.  subjekat  ce(ade.  tako  dolazi  do  xvin 
vijeka  i  toga  vijeka  u  rjecnicima,  ali  sada  u  na- 
rodnom  govoru  nije  u  obieaju.  a)  bez  i  cega  cim. 
bi  se  blize  pokazivalo  zriacene  glagolii,  Hi  samo 
s  adv.:  Nacett  boleti  prepodobtnyj.  Stefan  kr.  18. 
Bolestu  nekojemu.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  187. 
tip.  stud,  glasn.  40,  146.  Pade  vt  juti.  nedugi,,  i 
naceti  boleti  krepi.ce.  Danilo  47.  Drugo  ti  ne 
pise,  u  mjesto  nego  li  od  pisma  izdise,  jak  smrtno 
tko  boli.  N.  Najeskovic  2,  74.  Tko  poje.  tko  cvili, 
.  .  .  tko  cini  zapovid,  tko  bolan  sve  boli.  D.  Ea- 
nina  86.  Jeda  ce  boliti  nemocan  tko  nije?  I.  Iva- 
nisevic 310.  Bez  bolesti  gredu  od  tole,  kao  da 
nijesu  vijek  boljeli.  D.  Pabnotic,  christ.  68.  — 
b)  s  nekim  padezima:  aa)  s  gen.  i  prijedl.  od, 
kao  bolovati  pod  I,  1,  b,  aa,  i  kao  bolestan  2'Od 
1,  6,  aa.:  u  torn  padezu  stoji  sama  bolest:  Boje 
je  muzu  od  velike  nemoci  boliti.  Aleksand.  jag. 
starin.  3,  280.  Bolan  nemocnik  od  groze  boleci. 
M.  Vetranic  1,  446.  Boliti  od  kuge.  Bella  91''.  — 


bb)  s  instr.,  kao  bolovati  pod  I,  1,  b,  cc,  i  kao  bo- 
lestan pod  1,  6,  dd.:  u  torn  padezu  stoji:  aaa)  bo- 
lest Hi  mjesto  ne  u  opce  zlo  (staro  zlijed)  Hi  Sto : 
Nacett  boleti  naprasBnoju  bolezniju.  Danilo  83. 
Ogniceju  bolevt.  Glasnik  11,  82.  Sto  mi  je,  ne 
vim  ja,  ni  poznam,  cim  boju.  §.  Menfietic  98. 
Vided  teskom  da  bolesti  Juto  bole  svi  gradani. 
D.  Palmotid,  christ.  137.  Ki  te§kom  zledim  bole. 
68.  Boliti  kugom.  Bella  91tJ.  —  bbb)  ud  (vidi  hod 
bolestan  j)od  1,  6,  dd.) :  Aste  kto  pijetB  vina 
mnogo  i  glavoju  bolitb.  Star.  10,  90.  .Tegda  kto 
bolitb  odima.  109.  Potacnik  i  gdare  glavom  ni 
bolio.  I.  T.  Mmavid,  osm.  161.  Bojeti  nogami. 
Bella  453b.  Bedrom  bolim.  654". 

2.  dolere,  podnositi  bol  dusemii,  ialiti,  tuziti. 
subjekat  cejade  Hi  mjesto  t'lega  .srce  mu,  dusa  i 
drugo.  tako  dolazi  xiv — xviii  vijeka,  ali  sada  nije 
u  obifaju  u  narodnom  govoru.  a)  o  ce^adetu: 
aa)  bez  i  cega  cim  bi  se  blize  pokazivalo  znacene 
glagolu :  Moja  mnoga  dini  me  uraiti  bolizan  dru- 
goga  boli  razumiti,  onoga  navlasto  razumiti  boli, 
koji  je  ni  za  cto  osujen  da  boli.  H.  Ludid  247. 
Oba  smo  prem  mucni,  bolimo  jednako,  buduci 
razludni  na  dalek  ovako.  O.  Maiibradid  154.  Htihu 
vas  prositi  neka  ne  bolite;  da  je  svim  umriti  na 
pamet  primite.  P.  Vitezovid,  odij.  10.  Skoncaju  se, 
bole  i  tuze.  I.  Kanavolic,  iv.  403.  Molim,  bolira, 
duh  li  izpustim.  J.  Kavanin  33.  —  hb)  s  nekim 
padezima:  aaa)  s  gen.  i  prijedl.  radi:  Od  mojih 
ja  dana  volik  sam  jur  dio  time  zlom  bolio  radi 
plemenite  gospoje.  H.  Lucid  245.  —  bbb)  s  instr. 
kao  naprijed  pod  1,  b,  bb. :  Od  mojih  ja  dana 
velik  sam  jur  dio,  deklice  izbrana,  time  zlom 
bolio.  H.  Lucid  245.  Da  bolju  boliti  ne  da  ti, 
kom  bolis.  246.  Jedan  smih  di'ag  toli ,  ki  cinit 
ima  vlas  da  zledim  no  boli  taj ,  s  kim  gre  hud 
poraz.  D.  Ranina  3^.  Pate  i  istijem  zlom  bole  i 
zene  udate  za  Judi  ohole.  I.  Gundulid  147.  Za 
isto  bolim  tugam  Jutim,  er  spomenom  mrem  od 
grijeha  I.  Dordid,  mand.  93.  —  u  jednoga  pisca 
i  krivinom  bojeti,  t.  j.  biti  pod  krivicom,  prema 
lat.  laborare:  U  veliku  skupu  toli  ne  umje  se 
iiad  nitkore,  da  krivinom  kom  no  boli,  da  pra- 
vedan  rijet  so  more.  D.  Palmotid ,  christ.  74.  — 
ccc)  s  lok.  i  prijedl.  u,  kad  se  kaee  radna  Hi 
stane  u  kom  se  vrsi  ono^  sto  glagol  znaci:  Ne 
da  m'  u  zejah  da  boju.  S.  Mencetjd  49.  Mnogo 
sam  u  tuzi  razlici  ja  boUl.  1(>8.  —  ddd)  s  lok. 
i  prijedl.  o,  kad  se  kaze  koga  se  Hi  cega  se  na 
koji  god  nacin  tile  ono  .s'to  glagol  znaci:  Sice  o 
dusi  mojej  bolisi  i  trudisi  se.  Domentijanb  45.  — 
cc)  s  cijelom  recenicom  koja  .se  privezuje  rijecju 
da  (mjesto  sto,  kao  uzrok) :  Daj  da  iz  svega  srca 
moga  budem  bolit'  neprestano,  da  uvrijedih  tebo 
boga.  J.  Kavanin  555.  —  b)  mjesto  ce(adeta  o 
srcu  mu,  zivotu,  mladosti,  uzdahu.  ostalo  moze 
biti  kao  naprijed.  Pozni  jad,  kim  boli  zejno  mo 
srdacce.  S.  Mencetid  123.  Za  toj  se  pouzdah  lie 
lipos  jos  molit  da  zejni  moj  uzdali  ne  pusta  ved 
bolit.  199.  Kom  bolju  bojase  nesridna  ma  nJadost. 
H.  Lucid  202.  Tva  mlados  tezim  boU.  O.  Mazi- 
bradid  173.  O  lijepa,  .  .  .  gani  se  na  moje  stado, 
da  u  smrtnom  skoucanju  zivot  moj  ne  boli.  I. 
Gundulid  157. 

II.  prelazno: 

1.  znacene  kao  pod  I,  2;  objekat  je  sam  bol 
dusevni,  zalost,  tuga.  Hi  grijeh  i  koje  god  zlo  sto 
zadaje  bol  dusevni,  sa  cega  podnosi  tko  taki  bol. 
subjekat  ie}ade.  samo  xvi  vijeka:  Daj  mi  plac  i 
suze,  zled  moju  da  boUm.  M.  Marulid  193.  §.  Men- 
cetic 339.  Ovu  bol  i  zalost  u  vike  ja  bolit,  nego  li 
da  sam  prost,  ne  mogu  ne  volit.  H.  Lucid  246. 
Nesridna  sad  ove  i  bolim  tuzice.  233.  Doll  u 
paklu,  svaki  duh  gdi  grijeh  svoj  boli  za  zli  avoj 


BO],iETI 


53G 


BOl^ETI 


iioposlnli.  D.  Bai'iiiia  35.  Tim  liolimo  grih  na  sviti 
sviiu  bo|eiijeiii  jjokoriiiiiip,  Jcr  km)  nam  so  nzniu 
vniXM>,  jaoli,  .sagrijosili,  man  jo  riti.   hW'. 

2.  doloro,  bill  civiii,  ;:(i(liirtiti,  uzrujcuvati,  bolum 
dusiidivnii,  bolum  obu:imati,  bultmi  naptmati-  snb- 
jelcat  Jr  Mo  gud  od   ccya  dolazi  hoi ,   Mo  zadajc 
hoi,  a  pn  torn  Mo  i  unviu  ii  bolit  biiduci  pronlirc 
<ja,   a   objtUat   ccjade  Hi   Uvinie  koje  osjeca  ta,j 
bol,  rijetlio  Mo  drugo.  titlco  od  xvi  vijeka  i  datuis. 
a.   sa   subjfktom    i   ubjektom ;    a)   u    fjelesvom 
smisht,  kad  je  bol  koji  se  osjeca  tjclesan:  a)  bez 
i  iega  cim  bi  se  glagolii  zmicene  jos  blue  poka- 
zitmlo :  aa)  objckat  cc(adc  it  subjckat  tijelo  Hi  iid 
Hi  koje  mjcMo  na  tijelu:   No  nuigii  lioditi,  ncigo 
mo  bolo.  Zbor.  391'.   Rameiia  pa  bojahu,  ka  liiliu 
puna    modric  od  udorac.    Staiino  1,  227.    Stomak 
mo  boli.  M.  Di'/.ic  182.  Boli  ga  glava  i  zubi.  277. 
Upita  ga:    sto   te   boliV   Odgovori  on  da  ga  boli 
srce   i   da   cuti   slabost   velioku   u   svemu   tijelu. 
B.  Kasic,  nac.  62.    Kad  jih  bole   zubi.    B.  KaSi6, 
per.  55.    Cesto  ju  bole  zubi,  glava,  srce.  94.  Sva 
uda  bole  ga,  glava,  pr.si,  ruke.  M.  Orbin  74.  Sto- 
mak te  boli.  V.  AndrijaSi,  put.  251.    Jednu  2enu 
veoma  o6i  bo)a(b)u.   F.  Lastrii,   ned.  316.    Koga 
glava  boli.  V.  M.  Gucetii,  pohv.  163.  Vita  Jelo, 
mene  boli  glava.   Nar.  pjes.  vui.   1,  271.    Tu  i(h) 
noge  bolese.    1,  129.    Muci   vilo ,   grlo   te  bolelo ! 
1,  572.  Ruza  ga  se  nazobala,  srce  je  boli.  1,  497. 
Bio  Duka,   pa  ga  boli  ruka.  2,  4G0.    Cxlava  li  ga 
boli?   Nar.  posl.  vuk.  41.    Boli  vlahiiiu  peta,   da 
ne  6eS}a  vime.  21.  Koga  se  mrzi  jubiti,  ka2e:  bole 
me   usta.  136.   Koje  nemaju  ralijoka,   ili   ih   sise 
bole.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  124.   Ono  se  stane  previ- 
jati   i  jaukati  da  ga  boli  trbnh,  Vuk,   posl.  354. 
Mnogi,  osobito  djeca,  kad  fuju  prvi  put  od  go- 
dine  da  zagrmi,   vajaju  se  po  zem}i,   da   ih   one 
godine   leda  ne  bole.  Vuk,  rjec.  103*.  —  bb)  ob- 
jekat   lirotina  a  sicbjekat  kao  naprijed:  Fauna 
nam   noge  bole  .  .  .  Fauna   nam   leda   bole.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  184.  F.sa  grlo  boU,  a  ne  mene.  Nar. 
posl.  vuk.  265.  —  cc)  objekat  udo  a  subjekat  krv 
ili  bolest :  Ah,  ruke !  .  .  kako  vas  ne  boli  vasa  krv 
uefista,    kad  se  liili  krv  proli,  ka  je  prava  vaSa 
ista?   F.  Liikarevid  314.    Lakomost  je   tezka  ne- 
moc ,    kqja   boli   Judska   uda.    J.   Kavanin  55.  — 
dd)  objekat  bijka.  ridi  daje  pod  b,  aa.  —  b)  s  ne- 
kim  imdezima:   aa)  s  gen.  i  prijedl.  od,   aim  se 
kazuje  uzrok  (vidi  kod  od):   objekat  cejade:   Za 
one,   koje  bole  oci  od  kiiiga.   I.  Ancic,  ogl.  160. 
Ter  ga  bole  oci  ali  glava  ali   stomak   od   ki'iiga. 
I.  Anci6,   vrat.  2,  4,  71.    Za   dva   zalogaja  vocke 
zabranene  ne  samo  nasijem  prvoroditejem  iz  raja 
otjeranijem  neg  i  nami  su  zubi  utrnuli,  i  jos  ih 
nijesmo   probavili,   ter   nakon   vede  od  ses   tisui 
jeta  joster  nas   od   nih   boli  srce.   B.  Cuceri  41. 
Od  vina  ga  Juto  boU  glava.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  159. 
objekat  bi]ka :  A  ob  zimu  povale  se  (loze  vinove) 
doli,  da  je  srce  od  smrzli  ne  boli.  J.  S.  Eejkovic, 
kuc.  178.  —  bb)  s  gen.   i  prijedl.  s,   cim  se  ta- 
koder  kazuje  uzrok  (vidi  kod  s):  objekat  cejade: 
Vita  Jelo,  mene  boU  glava.   Bolan  Jovo,  ne  boli 
te  s  mene  vec  te  boli  s  triju  djevojaka.  Nar.  pjes. 
wik.  1,  271.  objekat  zivince :  Jer  s  ne  (trave)  cesto 
i  neg  (zivince)  criva  bole.  J.  S.  Ee}kovi6,  ku6.  383. 
—  cc)  s  instr.  i  x>rijedl.  za,  cim  se  kazuje  sto  se 
zeli  imati  tako  da  u  toj  zeji  biva  ono  sto  glagol 
znaci  (vidi  i  bolovati  pod  I,  1,  b,  dd.):  Koja  mi 
je  tanka  i  visoka,  za  onom  me  glava  boli,  majko ; 
koja  mi  je  b'jela  i  rumena,  za  onom  me  srce  boli, 
majko  ...  To   izusti   a   dusu   ispusti.    Nar.   pjes. 
vnk.  1,  239.  —  fi)  u  prenesenom  smislu,  kad  je 
hoi  dusevan,  zaiost,  tuga.  subjekat  moze  biti  umno 
i  tjelesno  sto;   objekat  cejade.  a)  subjekat  radna 
ili  stane :  hoi,  bolest,  tuga,  zlo,  nevo\a :  Vidi  nam 


so  da  bolesti  od  grijeha  no  bole  nas.  A.  QuCetid, 
roz.  joz.  151.  Pomozi  mo,  ako  Sto  nemile  bole  te 
tugo  mo.  F.  Lukarovii'!  14.  Mono  tvoja  taj  ne- 
sreda  boli  sad  u  srcu.  131.  Zlo  me  no  te,  znam, 
boliti.  D.  Barakovii,  vil.  227.  Ta  nevoja  kako  mo 
bojola.  P.  PetroviL',  vijon.  19.  s  lok.  i  prijedl.  u, 
kad  se  kaze  gdje  je  navlastilo  taki  bol :  U  srcu 
me  ovo  boli.  O.  Ma?.ibradi<i  195.  —  b)  subjekat 
dusa :  aa)  kad  se  tnisli  da  je  na  uoj  kako  zlo  ili 
kaki  ncdostatak  onako  kao  rta  tijelu:  Pazi,  gdi 
te  dusa  boli,  pak  sp  lici,  no  dangvibi.  V.  Dosen  51. 

—  bb)  kad  koga  UMi  kakav  yrijch  u  kom  se  na- 
liodi:  Da  ga  dusa  steze  i  boli,  M.  Dobretic  75. 
Ako  ga  dusa  boli  duzan  je  prikazati  ispovidniku 
.sve  kako  jc.  I(i9.  —  cc)  kad  ko  kiqmjuci  sto  daje 
koiiki)  mu  podnosi  pomislivsi  na  dusu  da  je  ne 
ogrijcsi  ako  bi  dao  mane:  Evo  ti  prodadoh  po- 
lovicu  pamoti ,  a  ti  daj  koliko  (para)  imaS  pri 
sebi,  ili  koliko  te  du5a  boli.  Nar.  prip.  vrc.  172. 
Dao  sam  za  nu  (ptisku)  laiii  Setiri  dukata,  daj 
mi  za  I'ln  Sto  te  duSa  boli;  evo  dva  dana  da  ni- 
jesam  okusio  kruiine  napore.  S.  ^ubii^a,  prij).  176. 

—  dd)  kad  je  komu  zao  u  opce:  Dusa  jih  no 
boli.  D.  Barakovii,  jar.  80.  koga  zali  onaj  koga 
boli  duia,  mo'e  se  izreci  u  instr.:  Boli  me  duSa 
tobom.  Bella  207".  —  c)  subjekat  srce,  kad  je 
komu  vrlo  iao :  Srce  Pdvlu  bolase ,  srce  joj  pu- 
case.  Starine  1,  233.  Ja  vidu  i  mene  po6e  srce 
boljet.  Bog  me  bih  je  uzeo,  da  me  ho6e.  M.  Dr2i6 
202.  Srce  ga  ne  boli.  D.  Barakovi6,  vll.  52.  Niti 
bi  me  toliko  jubeznivo  srce  moje  bolilo.  F.  La- 
strii,  test.  106.  Koga  srce  ne  boli,  ni  oci  mu  ne 
plafiu.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  185.  Koga  srce  ne 
boli,  tega  o6i  ne  plafiu.  Poslov.  dan.  47.  Sapni 
puce  pod  grlom,  da  se  grlo  ne  b'jeli,  da  me  srce 
ne  boli.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  412.  —  s  akus.  i  prijedl. 
za  ili  s  gen.  i  prijedl.  radi,  kad  se  kaze  koga  je 
zao  onome  koga  srce  boli,  te  mu  je  i  dobru  rad: 
Koj  srce  u  dar  ponih ,  ke  me  za  nu  Juto  boU. 
Jer  kad  ona  minia  bude ,  veselo  in  tad  umriti. 
M.  Buni6  98.  Boli  nas  srdce  zaradi  braie  nale. 
A.  Kanizli6,  kam.  865.  —  s  instr.  kao  naprijed 
s  akus.  i  za:  Srce  te  mnom  boli.  O.  Mazibradid 
154.  —  s  instr.  i  prijedl.  za,  kao  zaliti  za  kim: 
Ne  boli  ga  srce  za  nim,  jer  ih  nije  jedna  mati 
rodila.  Nar.  posl.  vuk.  195.  —  s  akus.  i  prijedl. 
na,  kad  se  kaze  na  sto  je  kome  zao,  sto  bivajuci 
zadaje  kome  zaiost:  Dobra  ce)ad  i  bogojubna, 
koju  srce  boU  na  bo^ija  uvrjedena.  B.  Cuceri  46. 
isto  tako ,  kad  se  kaze  na  koga  je  kome  zao ,  na 
koga  sumna  da  mu  je  sto  ucinio :  Javi  kako  mu 
je  koza  ukradena  i  da  ga  na  svoje  sejane  srce 
boli.  Nar.  prip.  vrc.  145.  Na  koga  ima  sujma, 
ovamo  bi  rekli :  na  koga  ga  srce  boH.  V.  Bogisi6, 
zbor.  563.  —  s  infin.,  kad  se  kaze  sta  je  zao  ci- 
niti  onome  koga  srce  boli:  BoU  srce  me  boj  biti 
za  tezku  stvar  toli  s  mojijema  na  sviti.  M.  Bunic 
25.  Isusa  boU  srdce  razsta^at  se  od  tebe.  A.  Tomi- 
kovic  62.  —  s  cijelom  reeenicom,  koja  se  privezuje 
rijecju  da,  kao  naprijed  s  infin. :  Kad  se  ovoliko 
vojske  svilo  da  trazi  jednoga  covjeka,  sramota 
je  kad  ga  ne  nade.  No  ste  vas  tri  stari  i  mudri, 
pak  pronadite  lijek  ovoj  glavoboji,  jer  i  nas  srce 
boli  da  vojstimo  na  tu  sirotiiu.  S.  ^^ubisa,  prip. 
121.  s  cijelom  reeenicom,  koja  se  privezuje  rijecju 
sto,  kad  se  reeenicom  kaze  uzrok :  Za  onu  stvar, 
za  koju  se  ne  zalosti,  niti  ga  srce  boU,  sto  ju  je 
ucinio.  F.  Lastric,  ned.  62.  —  d)  subjekat  drob, 
kao  napmjed  srce,  kad  je  kome  zao  na  koga,  kad 
na  koga  sumna  da  mu  je  sto  ucinio:  Na  zenu 
me  rli-ob  boU,  da  me  je  prosocila  gospodi.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  283.  —  e)  subjekat  glava,  kad  se  mnogo 
brine  onaj  o  kome  se  veli  da  ga  glava  boli:  Dosta 
me  glava  boli  od  domadega  posla.  S.  ^lUbisa,  prip. 


BO^ETI 


537 


BO^iETI 


135.  Neka  te  za  to  ne  bob  glava.  43.  —  f)  sub- 
jekat  stvar  tjelesna,  koje  je  komti  zao,  kad  je 
ima  pa  se  kako  god  rastavi  s  nom :  Ne  darivaju^i 
pSenice  i  nista  od  svoga  clavaju6i  sto  bi  ga  moglo 
bo}et.  Cestitosti  44. 

b.  bez  objekta,  alt  se  misli  ko  se  namjeri,  ko 
god,  svatko.  ostalo  moze  Inti  kao  naprijed.  Jegda 
usta  bolett.  Starine  10,  89.  Oil  ovizijeh  Ijepota 
oci  bole.  M.  Dr^ic  410.  Sree  ko  ni  zdravo,  kad 
boli,  ne  tici.  E).  Barako-sdc,  vil.  69.  Od  dobra  po- 
nukovai'ia  ne  boli  glava.  N.  Palikuia  21.  Od  sale 
glava  ne  boli.  Nar.  posl.  vuk.  236.  Be  zub  boli 
tu  i  jezik  bjezi.  Nai-.  posl.  vuk.  73.  Od  znana 
ze}a  glava  ne  boli.  Nar.  posl.  vxik.  233.  —  vidi 
i  daje  pwd  c. 

c.  bez  suhjekta.  ne  kazc  se  sto  cini  bol,  tiego 
savio  da  hoi  hiva.  ostalo  moze  biti  kao  naprijed. 
a)  s  objektom :  Kad  ga  tioem ,  gdi  ga  boli.  V. 
DoSen  251.  Od  liih  (bradavica)  jnnca  bas  veoma 
boli.  J.  S.  Eejkovid,  ku6.  423.  De  koga  boli,  onde 
se  i  pipa.  Nar.  posl.  \'uk.  75.  tako  bez  suhjekta 
a  s  objektom  govori  se  u  Dahnaciji  mjesto  bo- 
lestiu  biti :  Boli  me,  t.  j.  bolestan  sam ;  bo}elo  me. 
Vuk,  rje6.  37*.  —  b)  bez  objekta :  Ranu  liciti  boli. 
V.  Dosen  vi.  Posijeci  po  jednom  prstu,  boli ;  po- 
sijeci  po  drugom,  boli.  Nar.  posl.  vuk.  256.  Biju 
da  boU.  PravdonoSa  1852.  10. 

in.  sa  se,  rejleksivno,  dolere,  laborare.  1.  u 
tjelesnom  smislu  kao  bolorati  i  podnositi  bolove. 
xvii  i  xviii  vijeka,  ali  rrlo  rijetko.  subjekat  ce- 
jade :  Boliti  se  od  glave ,  od  nogn ,  laborare  ex 
capita ,  ex  pedibus.  Mikaja  24^1.  Kada  se  je  pri- 
bliXila  k  rodoiiu,  boledi  so  vapije  u  bolijostima 
svojijema.  J.  Matovi6  235.  isa.  20,  17.  subjekat 
tijelo  :  Put  se  moja,  ot6e,  boli  da  si  mono  ti  pu- 
stio  u  Xestokoj  smrtnoj  boli.  A.  Vitajic,  ost.  299. 
—  2.  ti  umnom  smislu,  kao  naprijed  pod  I,  2  bez 
se,  zaliti,  tuziti.  subjekat  ie]ade  i  samo  u  prene- 
senom  znaienu  sto  drugo.  xvi — xvm  vijeka,  a 
sada  nije  u  obiiaju.  ci)  bez  i  iega  cim  bi  se  zna- 
cene  glagolu  blize  odredivalo :  Ne  moj  gledati  jere 
se  bolim.  Zbor.  121.  U  sebi  misleci  muku,  ku  6e 
trpit ,  gorko  se  boleci  ja  tako  govorit.  M.  Ma- 
rulic  181.  Tko  nejma,  boli  se;  tko  je  imal,  jos 
ve6e.  N.  Dimitrovic  4.  Daj  mi  znat'  Jezuse,  neka 
se  daj  bo}u.  N.  Na)eskovi6  1,  110.  Sam  u  sebi  ja 
se  bo|u.  P.  Hektorovic  118.  Evo  se  ve6'  bo)u 
smiSjajui  prvanu  slast  nogo  nevoju  trpeci  sa- 
danu.  H.  Lucii  236.  Vas  molim,  da  se  tuzna  vec 
ne  bolim,  htjojte  mi  ga  ukazati.  S.  Bobajevic  233. 
Evo  otac  tvqj  i  ja  boleci  se  iskahomo  tebe.  Po- 
stila  1562.  19.  luk.  2,  48.  Eadosno  se  bolim  a 
bolno  raduju.  P.  Zoranic  25.  Boljeti  cemo  se.  A. 
Gucetii,  roz.  mar.  106.  Ke  tuge  nemile  cine  ti 
da  takoj  bolis  se  i  tuzis?  F.  Lukarevic  118.  Zov' 
me,  da  se  bolim.  M.  Mazibradi6  107.  Ali  tuina, 
gdi  se  bolim,  sto  govorim  ?  I.  Gunduli6  352.  Sa 
bolestivimi  bo}ase  se.  F.  Vrancic,  ziv.  74.  Za  sto 
se  imamo  toliko  boliti  i  kajati  ?  B.  Kasic,  zrc.  26. 
Nemoj  se  boliti.  D.  Barakovic,  vil.  144.  Kajat  cu 
se  i  bolit  dokle  budem  ziv.  A.  Georgiceo,  pril.  34. 
Bolim  se  i  kajem  sa  svim  srcem.  P.  Eadovcic, 
nac.  121.  Sad  se  bolim,  sto  bih  se  na  oni  cas  od 
smrti  bolio  (ali  ti  boljela).  I.  Akvilini  324.  Tko 
postavi  svoju  jubav  u  stvari  svitovne,  ceste  pute 
otuzi  se  i  boli  se.  P.  Posilovic,  cvijet  15.  Majka, 
ka  se  boli  i  proplaka  od  milosce.  J.  Kavaniu  328. 
Tuguje,  boli  se,  i  zalostivi  se.  A.  d.  Bella,  razgov. 
54.  Ako  uzivam,  sto  se  boUm?  Kad  se  bolim, 
cemu  uzivam?  I  Dordic,_mand.  93.  Ja  se  bolim 
i  kajem.  H.  Bonacic  23.  Cuvsi  ovo  poce  se  veoma 
s  placem  boliti.  J.  Banovac,  pred.  76.  Smuti  se 
dakle,  slugo  bozja,  smuti  se,  boli  se.  M.  Zoricic, 
osm.  43.  Ako  se  male  kajem  i  boUm,  cini,  gospo- 


dine,  da  se  ja  veima  bolim.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
219.    Ne  moie   reci  da  nije  krepost   bojeti   se    i 
kajati.   J.  Matovii  234.    Da  se  jedan  -sejanin  oli 
kozar  boli  i  Jalosti  da  nije  ki^ajem.   M.  Dobretii 
208.   Kaje  se  a  ne  boli  se.   I.  Velikanovic,  u))uc. 
1,  13.  Istii'ani  iz  kuco  oba  se  bolo  i  kaju.  I.  J.  P. 
Lucii,  nauk  12.  —  u  prenesenom  znacenu  ytijesto 
ce^adeta  subjekat  srce  mu,  zivot,  mladost :  Mladost 
moja  tuzna  boli  se  i  place ,  jere  ju  za  suzna  va- 
zeti  ne  race.   H.  Lucie  245.    Srce  moje  boli  se  i 
jaduje.   D.  Mattei  91.    Moj  se  zivot  boljet   obr'o, 
er   uvrijedili   vjecno    dobro.   I.  Gundiili6  245.  — 
/3)  s  nekim  padezima :  a)  geti.  bez  prijedloga,  kad 
ono  sto  stoji  u  torn  padezu  zadaje  taku  zalost  da 
se  nom  covjek  odvraca  od  nega;  kao  kajati  se: 
Ter   se   grihov   svak   vas   boli.    M.   Marulic  313. 
Za  to  so  bolim  tolike  moje  nepravde  i  ja  so  od- 
ricem.  P.  Posilovic,  nasi.  92.   Grisuik  boli  se  sr- 
ceno  s%dh  grihov.  I.  T.  Mrna'V'it,  ist.  136.  Svojijeh 
so   grijoha   boljeti.   D.  Mattei  96.    tako  je  i   ovo 
gdje  je  iikor  ono  sto  stoji  u  gen.,  te  je  kao   sti- 
djeti  se,   sramiti  se:    On   govoronjem   tim  i   nu- 
kanjem  takim  uzeze  srce  svim.  Till  se  rici  bole, 
satore  ojdoSe.  B.  Kruarutic  34.  —  b)  gen.  sa  sta- 
rijem  prijedl.  cije6,  kao  sa  radi  (vidi  dale) :  Paskoj 
se  bolefi    cic   toga   dostojno.    P.    Hektorovic  26. 
Ako  si  .  .  bolio  se  cje6a  liegove   cesti.   B.  KaSid, 
zrc.  59.  —  d)  gen.  s  prijedl.   do:   u  torn  padezu 
s  tijem  prijedlogom  dolazi  dusa  i  srce,  te  se  kaie 
da  zalost  dopire  do  duse  i  do  srca,  a  tijem  se 
pokazuje  veca:   Sto  uzrok  ja  imam  boljet   se   do 
duse.  N.  Najeskovid  1,  325.  Boliti  se  do  du5e,  do 
srca.  Mika}a  24'>.  Bella  275t'.   Bo}a5e  se  do  du§e, 
ter  gorko  cvijase  puk.  Besjede  kr.  222.  —  e)  gen. 
s  prijedl.  iz,  u  torn  i)adezu  s  tijem  prijedlogom 
stoji  srce,   te  se  kaze  da  ialost  izlazi  iz  srca,  a 
tijem  se  pokazuje  veca:  Boli  se  iz  srca.  B.  Ka5i6, 
rit.  114.    Sada   od   ni   kajem  se  i  bolim  iz  svega 
srca    moga.    S.   Margitic,    ispov.   58.   —  /)   gen. 
s  prijedl.  od:   aa)  kao  naprijed  bez  prijedloga: 
Prostite  meni  grihe  mojo,  jer  se  od  svih   bolim. 
M.  Marulic  228.   Da  so  od  grijeha  mojijeh  bo)u. 
N.  Dimitrovic  42.    Ima   se   svaki   nas  u  srcu   od 
zloba  boljet  i  kajati.  35.  Da  se  s  pravijem  srcem 
od  grijeha  boli.   B.  Gradid,  djev.  61.   Od  kojijeh 
se  stvari  ima  grosnik  boljeti.  B.  Gradid,  duh.  16. 
Clovik  pokoran  boli  se  od  grihov  uoiiienih.  S.  Bu- 
dinic,  ispr.  4.    Boljeti  cemo  se  od  svijeh   grijeha 
nasijeh.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  76.  Koji  se  ne  kaje 
i   ne   boli   od   takovih   grijeha.    A.  Komulovid  6. 
Kadi  jubavi  bozje  boli  se  iz  srca  od  svakoga  uvri- 
denia  kakogodir  protiva   gospodinu   bogu  i  iskr- 
nemu  uciiena.   B.  Kasid,  rit.  114.    Odluku  novu 
zade ,  da  so  od  grijeha  boli  i  place.    I.  Gundulid 
239.  Boliti  se  od  sagrisenja.    P.  Radovcid,  symb. 
56.    Kajudi  se  i  boleci  od  grihov.  A.  Vitajid,  ist. 
147.   Od   grijehova   mojih   bolim   se.   J,  Kavanin 
575.  Da  se  boli  od  griha.  A.  Kadcid  210.   Imaju 
se   kajati  i  bojeti    od   grijeha   smrtnijeh.   J.   Ma- 
tovid  185.   Boledi  se  od  svoji  griha.  M.  Dobretid 
49.  Ti  bi  se  za  ludu  bolio  od  tvojijeh  krivina  i  na 
ne  mrzio.  D.  Mattei  96.  Kako  se  imadeS  od  grija 
boliti.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  22.  —  hb)  kad  se  kaze 
da  ono  sto  stoji  u  gen.  samo  zadaje  zalost,   od 
nega  dolazi  zalost,   te  je  kao   uzrok;  a  to  moze 
biti  i  ce{ade,  kojega  je  kome  zao :  Od  tvoje  zgode 
i  nezgode  tvrdo  se  bolimo.  M.  Drzic  417.   Boljet 
so  ne  imas  nikakva   razloga   mucanja   od   moga. 
F.  Lukarevid  81.    Clovik  ustrp|ivi  vecma  se  boli 
od  zlobncsti  drugoga  uego  od  svoga  pogrdenstva. 
B.  Kasid,  nasi.  51.  Imati  zavidost,  to  jest  boljeti 
se   od   dobra   iskriiega.    S.   Matijevid  87.    Pontio 
blag  i   nega  prima  i  druga,  i  s  besjedam   milo- 
stivijera,   boli  se   od   liih   teskijeh  tuga.   D.  Pal- 


BOl^ETI 


538 


BOl^iETI 


motid,  Christ.  216.  ^alost  jest  kada  JSovtk  Zalosti 
se  i  boli  so  od  jedno  stvari  veie  nego  se  priatoji. 
P.  Posilovid ,  cvijot  48.  Zla  tuda  pla£e  i  boli  se 
od  nili.  M.  Iiadni(^  102.  Boli  so  od  dobara  tudijo. 
279.  Od  tuga  boljcti  so.  B.  Botera,  int.  71.  Ja  so 
bolini  zajoiino  s  tobom  od  gorko  bolijosti  i  Zalo-sti 
koju  si  oi'-utila  poznavsi  u  ma6u,  koji  ti  proro- 
kova  Siiucun,  muku  gorkii  tvoga  sina.  I.  A.  Ne- 
nadi6,  nauk  2G1  u  gen.  ielade:  Boli  so  vooma 
od  ubozijeh.  I.  Dr?.i6,  nauk  gond.  72.  —  cc)  had 
je  u  gen.  srco,  te  se  haze  da  zalost  od  nega  do- 
lazi,  a  tijem  .se  vcca  pohaziije:  Bolis  li  so  od 
svoga  srca.  M.  Bijaukovid  55.  —  g)  gen.  s  prijedl. 
Tail,  kojim  se  kazuje  uzrok  (vidi  hod  radi):  Bo- 
Jaso  se  sama  u  sebi  radi  iaiosti  liegove.  B.  Ka5i4, 
is.  93.  Gdje  rad  svoje  majke  izbrane,  ne  rad  sebe 
sill  se  boli.  A.  Vitajii,  ost.  20'1:.  Da  so  ja  zalujom 
i  bolim  rad  nevo|a  tudi.  J.  Banovac,  obit.  27.  U 
srcu  bolim  se  zarad  mojo  neharnosti.  J.  Filipovid 
1,  .^39.  Placem  i  bolim  se  zarad  gi'ija  inoji.  M. 
Zoricic,  osm.  63.  —  h)  gen.  s  prijedl.  s,  kojim  se 
kazuje  uzrok:  Ako  se  ini  puiii  jada  bole  z  dobra 
izgubjena.  I.  Gundulic  246.  S  male  moje  bolesti 
svej  se  bolim.  J.  Kavariin  555.  Da  se  ne  bi  bolio 
s  bolijesti  od  ove  vi-ste.  J.  Matovii  251.  S  tvoje 
Ijubavi  boljet  cu  se  svaki  cas  vece.  D.  Mattel  306. 

—  i)  gen.  s  prijedl.  vrhu,  svrhu,  kad  st  kaze  za- 
lost nad  kini  Hi  nad  dim :  Boliti  ce  so  svrhu  nega 
kako  no  so  bole  na  smrti  prvorodenoga.  I.  Ban- 
dulavic  259.  Zakar.  12,  10.  moze  se  tijem  padezem 
i  prijedlogom  izreci  i  tko  mai'ie  zali  nego  drugi 
Hi  sto  tko  mane  zali  nego  drugo  ito:  Er  se  on 
vrhu  svih  ovih  u  sebi  bojaSo  nepravom  smrti  liih. 
F.  Lukarevic  269.  Tebe  )ubim  svrhu  svake  stvari, 
i  za  to  se  kajem  i  bolim  se  sa  svim  srcem  svrhu 
svakoga  zla  da  sam  tobe  uvridila.   L.  Terzic  11. 

—  k)  dat.  hez  prijedl. ,  kad  .se  hoce  da  kaze  da 
je  kome  zao  onoga  sto  stoji  u  torn  padezu,  kao 
da  je  zalost  tome  namijeitcna,  da  hi  mu  na  dohro 
hila :  Pozali  joj  zlu  nezgodu ,  i  boje  se  svoj  ne 
zledi.  I.  Gundulic  463.  Ako  bude  potreba  da  raz- 
bijem  zavjet,  .  .  .  bolim  se  zavjotu.  Ziv.  is.  179. 
Izcekiv'o  sam  jeda  bi  ko  god,  boleci  se  mojoj  bo- 
lesti, dos'o  me  utjesiti.  D.  Mattel  204.  —  I)  dat. 
s  prijedl.  suprotiva,  kad  se  kaze  na  koga  jc  kome 
zao,  na  koga  se  zali :  Nejmamo  se  dake  boljoti 
suprotiva  bogu,  kad  nam  posje  razlike  suprotive. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  32.  —  m)  akics.  hez  prijedl., 
ali  samo  sto,  kad  se  samo  neodredeno  kaze  da  je 
kome  sto  zao:  Hi  se  ohoUs,  rac.i  mi  yilo  rit,  ill 
se  sto  bolis,  u  tanac  ter  ne  c'  prit.  S.  Mencetic 
86.  Da  sto  je  zao  meni,  sto  li  se  ja  bo|u,  no  ce 
se  da  Xeni.  N.  Najeskovio  1,  283.  —  n)  akus. 
s  prijedl.  kroz,  kojim  se  kazuje  uzrok :  Kroz  koju 
zivot  moj  se  boli.  D.  Drzie  447.  Koji  se  vec  boli 
od  mono  kroz  svoj  vaj.  D.  Eaiiina  70'\  —  o)  akus. 
s  prijedl.  na,  kad  .se  kaze  na  koga  je  Hi  na  sto 
je  kome  zao,  na  koga  Hi  na  sto  zali  Hi  se  zali 
(vidi  kod  na) :  Neka  .so  no  bo)u  na  tebe  sve  me 
dni.  S.  Mencetic  94.  Neka  se  ue  boli  na  te  me 
srdacce.  184.  Na  te  se  boleci  ter  piham  i  jadam. 
M.  Vetranic  1,  114.  Vece  krat  culi  toj ,  gdje  se 
on  na  boga  bojase  za  grijeh  svoj.  F.  Lukarevic 
269.  U  komu  (listu)  na  mono  boli  se  svijes  tvoja. 
O.  Mazibradic  144.  Govorit  uze  s  nimi  vooma 
dvornoj  u  |ubavi  boleii  se  na  nesrecu,  ka  je  Du- 
hrovnik  porazila.  J.  Palmotic,  dubr.  295.  Ako  se 
u  cemu  na  cara  boUte.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  115. 
Dodite  i  bolite  se  na  mene,  ako  vam  ja  man- 
kavam.  M.  Radnic  535.  Ne  moj  da  se  na  te  bolim. 
S.  Margitid,  ispov.  253.  Boli  se  na  svoga  pomoc- 
nika,  sto  mu  pomoc  ne  posi}e.  I.  Dordic,  salt.  32. 
Boli  se  na  svoje  himbene  prijateje.  132.  .Tuda 
meStra  s  celovanem  izdade,  i  vrlo  se  Isus  na  liega 


bo)a5G  rad  negove  nevimosti.  J.  Banovac,  razg. 
159.  —  p)  akus.  s  prijedl.  za  (kod  kojega  vidi 
viSe) :  aa)  kad  se  kaze  uzrok :  KazaSe  mu  da  je 
Isus  uskrsnuo  i  da  ga  su  vidjoli ;  za  toj  se  tvrdo 
bo|aso.  Zbor.  117''.  Za  toj  so  ja  bolim.  M.  Vo- 
tranii  1,  54.  Nejma  se  za  tu  stvar  boljeti  ni  tuiit. 
N.  Dimitrovid  72.  Za  smrtno  toj  rano  er  se  svi 
bolimo.  N.  Najoskovii  1,  143.  Ne  moj  se  majko  ti 
za  muke  za  ove  na  Judu  boljeti  ni  na  zle  ^idove. 

1,  125.  Da  sG  on  za  zlo  liihovo  s  plafiom  boli  u 
srcu.  A.  Vita]  id,  ist.  101.  Ja  te  molim,  noka  se 
za  to  vod  ne  bolim.  S.  Margitid,  ispov.  215.  — 
hb)  kad  je  zalost  koju  glagol  znaii  kao  zamjena 
onome  sto  stoji  u  akusativu,  kad  se  onom  laJoscu 
kao  naplacuje  ono  sto  znaci  rijec  koja  je  u  ahtts. : 
Za  grijeh  tvi'do  se  bojase.  Zbor.  44''.  Ki  se  za 
grih  boli.  M.  Marulid  283.  Grihe  sve  ostavjam 
ter  se  za  grih  (moze  hiti  za  nih)  boju.  226.  Za 
zledi   sve   moje   bolim   se   i   kajem.    M.  Vetranid 

2,  304.  Da  se  boliti  za  ziobo  me  budera.  N.  Di- 
mitrovid  38.  Kad  groSnik  boliti  bude  se  za  grijeh 
svoj.  94.  Za  grijohe  velike  se  svi  bole.  N.  Na- 
jeskovic  1,  143.  Ne  du  ih  (grijeha)  vede  nikadar 
uciniti,  nego  du  so  vazda  za  sve  boliti  kakono 
se  i  sada  bolim  i  svejer  du  se  boliti.  B.  Ka5id, 
nasi.  268.  ^estoko  boleci  se  za  grih  ufiinen.  A. 
Bacid  387.  Da  se  dovik  posli  griha  udinena  ne 
boli  za  iste.  .J.  Banovac,  pripov.  34.  —  cc)  kad 
se  kaze  da  .se  podnosi  zalost  na  korist  onome  Sto 
.stoji  u  akus.:  Za  me  sve  boli  nista  se  ne  haje, 
nista  se  ne  boli.  O.  Mazibradid  178.  Za  svijot  se 
Isus  jednom  boli.  J.  Kavaiiin  318.  —  r)  u  instr., 
kojim  se  kazuje  uzrok,  a  to  moze  hiti  i  (Pelade: 
Ona  se  tim  boli.  M.  Marulid  219.  Bolite  se  dobrom 
naSim ,  tim  je  teze  mukam  vasim ;  taj  zavidost 
vas  i  trudi.  296.  Mojim  zivotom  nista  se  ne  boliS. 
S.  Mencetid  115.  Zojno  prosuzi,  tobom  se  boledi. 
M.  Vetranid  2,  40.  Ne  da  se  mnom  boli  ni  da  me 
zaluje.  2,  156.  Er  se  on  (Isus)  bo}ase  vedma  ne 
bolesti  nog  mukom  ,  ku  znase  da  ima  podnesti. 
N.  Naleskovid  1,  122.  Ter  se  mnom  ne  boli,  nog  U 
se  jos   vece   cjed   toga   oholi  kroz  moje  nesrede. 

2,  94.  Nesridna  nikade  ne  moj  pogrditi,  da  te  ne  ■ 
dopade,  dim  des  se  boliti.  P.  Hoktorovid  39.  Bolju  I 
se  tvom  bo|u,  rad  ju  sam  izlioit.  H.  Lucid  243. 
Srce  no  gorko  tuzi  boledi  se  nime  toh.  M.  Drzid 
112.  Trpeza  boli  se  nime,  ki  kao  metlom  mete 
bokune  s  trpeze.  258.  Tvrdi  taj  kami,  ki  bUzu 
nih  stase,  nih  tugami  se  zlo  bojase.  D.  Rauina 
23''.  Koji  se  ne  boli  nesredam  mojima  711".  Zvir 
za  sve  zestoka  er  mnogo  veli  se,  nu  smrti  ne- 
govom  daj  tuzno  boli  se.  109''.  Ki  se  boliti  more 
onim  ki  sagrisuju  za  neznanje.  Bernardin  7^.  hebr. 
5,  2.  Luda  ti  s',  bolim  se  tobom  jos  od  prije.  D. 
Zlatarid  21''.  Cim  se  ti  moz"  bolit?  226.  Mnom  vi 
htjojte  se  boljeti.  268.  Znam  da  mnokrati  moji- 
jemi  jadovi  bolis  so  vedma  ti  neg  moji  sinovi. 
M.  Bunic  5.  Srce  mo  koli,  visfd  zna,  sve  -(Tijeme 
tobom  so  jur  boli  i  ocem  tuznijeme.  23.  Nevjer- 
stvom  se  tvojijem  boU.  I.  Gundulic  370.  Mojim 
se  ona  trudom  boli.  224.  Ne  imam  tko  ce  se  mnom 
boljeti.  M.  Orbin  76.  Za  to  se  ti  bojase  neizmjer- 
nom  bolestju.  P.  B.  Baksid  136.  Bozja  majka  ra- 
zajeua  ubogom  se  kucom  boli.  D.  Palmotic,  christ. 
315.  Ni  so  tezijem  tko  boli  ni  to  tko  zali.  V.  An- 
drijasi ,  put.  306.  Srco  bozanstveno ,  ti  se  boUs 
nasijem  bijedam.  D.  Mattel  104.  Ko  se  ne  boU 
iz  srca  tuznijem  Lazarom?  A.  KaUd  254.  —  gri- 
jeskom  mjesto  samoga  instrumentala  nalazi  se  kad 
lead  i  s  prijedl.  s;  Bolijesti.  s  kojom  se  bolimo 
od  izgubjena  milosti  bozje.  J.  Matovid  244.  Nije 
zadosta  bolest  s  kojom  se  tko  boU.  M.  Dobrotic 
184.  —  s)  instr.  s  prijedl.  s :  tako  stoji  ,sve  srce', 
te  se  kaze  da  ono  .sto  cini  (^efade  cini  i  srce  mu, 


BO^iETI 


539 


BOH1EVI6 


da  hi  se  ialost  vecma  poJcazala :  Bolim  se  sa  svim 
srcem.  L.  Terzii  11.  76.  L.  Radii  6.  —  t)  instr. 
s  prijedl.  za,  kad  se  kaze  da  tko  za  kim  Hi  za 
cim  zali:  Jakov  se  bojase  vazda  za  Jozipom.  I. 
An6i6 ,  vrat.  2,  4,  2.  —  n)  lok.  s  jmjedl.  o ,  kad 
se  zalost  koja  je  u  glagolu  tice  na  koji  god  nacin 
onoga  sto  stoji  tc  torn  padezu :  Za  to  se  mati  o 
protivStini  i  o  smrti  sinovjoj  vele  ve6ma  boli  i 
Jalosti  nego  li  otac.  M.  DivkoviA,  bes.  354.  — 
v)  lok.  s  prijedl.  u,  kad  se  ka~e  radna  Hi  stane 
u  kom  se  i-rsi  sto  glagol  znaci:  TJ  ubostvti  se  ne 
boUte,  ni  u  bogactvu  oholite.  D.  Kanina  50ii.  Ter 
srce  u  tuzi  velmi  zlo  boli  se.  93^.  osim  takoga 
siana  dolazi  i  u  6emu  tko  nalazi  sehi  zalost,  sto 
mu  zadaje  zalost,  u  jednoga  jiisca:  Kako  je  mo- 
gu6e  da  se  vi  bolite  vece  11  najmaiioj  vasoj  bo- 
lesti  nego  u  svi  rana  Isusovi?  J.  Banovac,  razg. 
161.  nalazi  se  i  ,u  sebi',  cim  zalost  biva  veca : 
Er  se  on  vrhu  svih  u  sebi  bojase  nepravom  smrti 
nih.  F.  Lukarevii  269.  M  torn  padem  s  istijem 
prijedlogom  dolazi  i  srce  i  dtisa,  te  se  kaze  da 
se  zalost  u  srcu  i  u  duii  osjeca,  a  tijein  se  veca 
pokazuje :  Ima  se  svaki  nas  u  srcu  od  zloba  boljet 
i  kajati.  N.  DimitroviA  85.  Boliti  se  u  dusi,  biti 
nemiran  11  duSi,  morderi  eonscientia.  Mikaja  24". 
U  srcu  svej  boli  se.  I.  Kanavelic,  iv.  78.  Place 
muku  bozjeg  sina,  u  srcxi  se  svomu  boli.  A.  Kaci6, 
razg.  16.  jednom  hez  prijedloga,  moze  biti  samo 
stiha  radi :  Za  toj  se  ja  bojah  mom  srci  od  vece. 
S.  Mencetid  285.  —  y)  s  infinitivom,  kad  je  koine 
zao  ciniti  ono  sto  znaii  glagol  koji  je  u  infini- 
tivu:  Sto  uzrok  ja  imam  boljot  so  do  diiso  bez 
tebe  zivjet'  sam,  s  kojijem  bjeh  sve  jcdno  i  s  koji- 
jem  dan  i  no6  srcem  bjeli  zajedno.  N.  Na|oskovi<' 
1,  325.  Malo  se  jui-  bolim  moju  zled  viditi.  D. 
Baiiina  15.  Bojaliu  se  tijelu  sluziti  jos  i  u  po- 
trebi.  B.  Kasio,  nasi.  30.  Bolim  se  no  zgodit.  I. 
Ivanisevic  272.  Vece  se  boli  uvridit  svoga  boga, 
neg  upast  vi  ikakovo  driigo  zlo.  Turl.  blago  2,  10. 

—  S)  s  cijelom  recenicom ,  koja  mo~e  biti  prive- 
zana :  a)  rijeijii  sto,  kad  se  privezanom  recenicom 
kazuje  nzrok:  On  se  boli,  ne  sto  ixmii'e,  neg  Sto 
ostavja  pobratima.  I.  Gundulid  527.  Ne  boli  se, 
sto  umira  za  vjeru.  J.  ICavaiiin  100.  Jer  bo  se 
David  bojaso  11  srcu,  sto  je  boga  uvridio.  J.  Ba- 
novac, pripov.  35.  Ni  o(d)  sta  se  vise  no  bolimo 
nego  sto  smo  u  tastad  vrime  izgubili.  M.  Zoricic, 
osm.  66.  —  h)  rijecju  gdje,  kad  se  takoder  uzrok 
kazuje  privezanom  recenicom:  Tko  vole  o  smrti 
svo  misli  na  svit  saj,  bolec  se  gdi  nami  sve  stvara 
zestok  vaj,  no  uziva  zivota.  D.  Rai'iina  93.  Cemu 
dakle  ja  da  se  bolim,  gdi  mi  je  ugrabjen  moj 
sinak?  I.  Dordic,  ben.  43.  Jer  mi  se  potreba  ra- 
dovati  .  .  .  a  ne  bojet  so  gdje  ga  sara  izgubio.  43. 

—  c)  rijecju  da,  grijeskom  mjeslo  Sto  (vidi  kod 
da):  Tim  se  ocito  vece  boli  da  uzdani  Ali-aga 
vraea  mu  so  kasno  toli.  I.  CTiindulic  5tiO.  Velo 
ceS  so  boliti  da  si  toliko  nepoman.  B.  Kasid,  nasi. 
17.  Boleci  se  da  su  izgubili  toliko  dobro.  M.  Orbin 
182.  Boleii  se  da  je  uvridil  boga.  P.  Radcjvcio, 
na6.  201.  Da  bi  se  bolio,  da  jest  sagrisio.  P.  Po- 
silovic,  nasi.  30.  Ter  se  bolim  da  zaiii  i  mene 
duh  tascine.  J.  Kavaiiin  334.  U  srcu  bolim  so  da 
sam  ovu  neharnost  imao.  J.  Filipovic  1,  339. 

IV.  part,  praes.  act.  osim  sluzbe  koja  mu  je  kao 
i  drugima  od  dritgih  glagola,  dolazi  i  kao  adj.: 
1.  M  znacenu  kojeje  naprijed  pod  1,  1,  kao  bolan, 
bolestan.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka:  Stan  bole- 
dijeh  s  desne  strane.  I.  Gundulic  532.  —  2.  u 
znacenu  koje  je  naprijed  pod  II,  2,  u  tjelesnom 
i  umnom  smislu  sto  boli.  xvi  i  xvii  rijeka:  Boleci 
zub  tribuje  skoro  izvrici.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  237.  Trudno  je  bolecu  ranu  razvijati.  H.  Lucie 
232.    Srce   mu  jad   rize  i  rana   boleca.   D.  Bara- 


kovi6,  vil.  132.  Ranu  otvori  mu  boleiu.  M.  Ga- 
zarovid  36.  Da  nas  Siba  boleda  ne  bije.  I.  Ivani- 
gevid  333.  Neharnost  toliko  ved  mi  je  boleda.  274. 
Ona  smrt  bi  nemu  boleda.  M.  Radnid  159.  Neka 
ne  budeS  obastrt  od  ne  (smrti)  straSnije  tuga  i 
boledije  muka.  M.  Radnid  201.  —  3.  u  znacenu 
koje  je  naprijed  pod  I,  2,  kao  tidan,  zalostan, 
jadan,  xvii  i  xviii  vijeka:  PosvetiliSte  ovo,  boze, 
od  bolede  duse  u  sebi,  ufati  je,  da  pri  tebi  sved 
i  s\Tidi  vele  moze.  I.  Gundulid  201.  Hrlo  uslisi 
me  bolede  ove  iz  srca  glase.  208.  Sved  je  tuXna 
i  boleca.  I.  V.  Bunid ,  mand.  28.  Ako  bi  imali 
samo  oblicje  bolecega  i  pokornika.  J.  Matovid  269. 

—  tako  i  sto  zadaje  tugu  Hi  jad :  Prod  meni  ure- 
kose  rat  boledu.  I.  Dordid,  salt.  180.  —  4.  kome 
je  zao  koga,  ko  koga  zali  (isporedi  pod  I,  2,  i 
m,  2).  u  naSe  vrijeme:  Nekakoj  bolesnoj  Xeni 
padne  na  um  usred  zime  na  bukovu  mezgru.  Kad 
joj  muz  kaze :  ,bog  s  tobom  zeno !  otkuda  sad  bu- 
kova  mezgra?  Sad  bukve  pucaju  od  mraza',  ona 
mu  odgovori :  ,e  moj  coece !  nema  boledoga,  a  on 
bi  nalozio  vatru  oko  bukve  pa  bi  se  bukva  otkra- 
vila,  i  bilo  bi  mezgre'.  Vuk,  posl.  202.  A  imaSe 
baba  boledega,  te  mu  ilobar  tain  opravjaSe.  Pjev. 
crn.  121.  Lele  mene  do  boga  jednoga  I  da  nikoga 
nejmam  boledega!  188.  Ota^bine  i  boledega  nije. 
S.  Ijjubisa,  prip.  176.  Namjerim  se  na  duhovnika 
boleda  i  milostiva.  227. 

BOlfiETICA,  /.  rana  kakva  na  tijelu  koja  sama 
od  sehe  izade,  vulnus.  Od  proiloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  sumo  u  Vukovu.  isporedi  boledica.  Go- 
vori  bajalica  kad  lijevom  rukom  baje  oko  kake 
bo]etice.  Vuk ,  posl.  109.  Kad  so  ko  tuzi  da  mu 
jo  od  male  kakve  bojetice  zlo.  24(!.  Neka  svestenik 
vidi  bojeticu.  D.  Danicid,  3moj.  13,  3.  List  od  du- 
vana  krge  uamazu  niodom  i  paucinom,  i  to  pri- 
lepo  na  boleticu  (nicinit).  M.  D.  Milidovid,  ziv. 
2,  55.  u  knilevnika  i  kao  bol,  dolor:  Razgonava 
bojeticu  kukova  (vino  gorlco).  Z.  Orfelin  329.  Nije 
mi  zao  jute  bojetice  sto  sam  pretrpio  nego  sto 
sad  moram  bez  usiju  oditi.  D.  Obradovid ,  bas. 
132.  Nitko  se  ne  mogaso  domisliti  ovoj  mojoj  u 
glavi  bojetici.  G.  Zelid  5.  j/.  istoga  pisca  i  boje- 
dica,  moze  biti  grijeSkom  mjesto  boledica  Davali 
su  mi  vina,  moze  biti  da  se  opijem  i  da  tako 
bojedicu  toliko  ne  osedam.  G.  Zelid  421. 

BOlfiETIN,  Bojetina,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
krajinskom.  K.  Jovanovid,  red.  124. 

BO];jfcTINKA,  /.  rijeka  kod  sela  Bo\etina.  Na 
protivnoj  strani  izvire  Bojetinka.  Glasnik  43,  267 

BO^iETINSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bo\etimi. 
Bojetinska  opstina.  K.  .Tovanovid,  red    124. 

BOl^EVAC,  Bojevca,  m.  1.  neko  mjesto  blizii 
I'rilipa  XIV  vijeka.  Glasnik  13,  371.  Danicid  1,  65. 

—  2.  dva  sela  u  Srbiji:  jedno  u  okrugu  kruse- 
vaikom  a  drugo  u  crnorijeckom.  K.  Jovanovid, 
rjec.   129.   166. 

BO^jEVACKI,  adj.  1.  sto  pripada  Bojevcu.  Bo- 
levacki  srez.  K.  Jovanovid,  red.  vi.  —  2.  sto  pri- 
pada  Bolevcima:  Bojevacki  vok.   Regul.  sav.  35. 

BOlfiEVCI,  Bi'ijevaca,  m.  pi.  selo  u  Srijemii  blizu 
Zemuna.  ^em.  diac.  1877.  50.  Sem.  prav.  1878.  14. 
Razdjej.  25. 

1.  BOlfiEVIC,  m.  1.  .selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom,  srezu  srebrnickom.  Statist.  93.  —  2.  covjek 
iz  plemena  Hi  sela  BoJeiHcd  (vidi  Bojevici) :  Sa 
200  biranijeh  Podgorana,  Sotinida  i  Bojevida. 
Magaz.  1868.  72.  dolazi  i  kao  prezime  corjeku  od 
tuda :  Otlen  Vuksan  u  Crnicu  dode  u  serdara  Bo- 
jevid  Masana.  Ogled,  sr.  494.  Pak  on  prizva  .  .  . 
Bojevida  Tura:  dizi,  Turo,  crmnidku  nahiju.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  261. 


BO];iEVK'; 


540 


BO^iEZAN 


2.  B6^E\^C,  m.  i^ovjek  inmian,  imaiicm  holt 
od  drugoc/a ;  it})ravo  sin  takoija  covjeka  (isporeai. 
grdovio).  u  jednoj  pjcifmi:  Paso  mi  jo  poi-oz  udario 
im  siroto  i  siromaSico  po  stotinu  grosa  bijnlijoh  ; 
na  bojoga  i  na  bojeviia  pu  stotinu  Xutijeh  opkina. 
Pjpv.  crn.  ril. 

BO^EVl(!I,  Bt'j|ovi('S. ,  m.  pi.  pleme  i  selo  u 
Crnoj  Gori  u  Crmnici.  Olasnik  40,  19.  20.  Evo 
idu  krvavoj  Crmnici,  u  gizdavo  solo  liolovico. 
Pjov.  crn.  'U.  Iz  lijopa  sola  Bo]evi(''a.  Nar.  pjos. 
vuk.  5,  211.  —  grijeikom  ,Bolovi6':  Iskopa  je  uasi. 
i  Bolovi6a  i  Dupilo.  Starino  10,  22. 

1.  BO^jEZAN,  bftjezni,  /.  morbus,  dolor,  ispo- 
redi  bolcit.  Od  xin  vijeka  (vidi  prvi  pminjer), 
izmedti  rjecnika  samo  u  Belinu  (.bogljezan'  274i'. 
,boljezan'  275''),  Stutiiem  i  u  Vaniiivevu.  mda 
nije  u  olifaju  u  narodnom  govoru,  nego  sc  na- 
lazi  samo  u  gdjekojega  knizevnika.  Glasovi  )o 
stoje  mjesto  staroga  le  u  juznom  govoru.  a  u  za- 
padnom  je  li,  u  istocnom  le.  juhio  dolazi  od  xvi 
vijeka,  i  to  sa  Ij  Hesastav\enim  u  j  od  poceika 
toga  vijeka  (vidi  primjer  N.  Ranine)  do  kraja 
XVII  i  u  poietku  xviii  vijeka  (vidi  primjer  I.  V. 
Buniia  i  A.  Vita^ica).  istina,  dolazi  tako  i  na 
kraju  toga  vijeka  (I.  Dordii,  ben.  4.5),  ali  vei  ne 
ie  hiti  po  izgovoru  nego  po  kolebai'm  tadah'iega 
pravopisa.  sa  Ij  sastavlenim  u  ]  dolazi  od  druge 
polovine  xvi  vijeka ,  ali  toga  vijeka  samo  it,  jed- 
noga  pisca ,  u  koga  mnogo  cesce  dolazi  sa  Ij  ne- 
sastav]enim  u  \  (vidi  primjer  D.  Eanine).  za- 
padnc  bolizan  dolazi  takoder  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjere  M.  Marulica),  ali  u  vi§e  pisaca  koji  su 
pisali  tijem  govorom  dolazi  po  istocnom  govoru 
bolezau  (vidi  it  iJrimjerima  P.  Hektoroviia ;  P. 
Zoranica,  B.  Barakovica  i  drugih).  po  istocnom 
govoru  dolazi  kad  kad  i  u  pisaca  koji  su  pisali 
juznijem  govorom  (vidi  i  kod  bojezniv  i  bojezjiv). 
—  U  instr.  sing.,  kad  se  svrsuje  na  ju,  xvi  ;'  xvii 
vijeka  nije  bilo  j  sastavfeno  s  prednim  n  u  I'l,  j'a 
se  toga  radi  medu  z  »  n  nmetalo  a:  boljezanju 
(vidi  It  primjerima).  —  U  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka nalazi  .se  u  sltku  gen.  pi.  ,boljezan',  kao  da 
hi  hila  rijec  s  osnovom  na  a  muskoga  Hi  zenskoga 
roda  (Vik  mi  dan  jedan  ne  prode,  kad  sto  zlih 
boljezan  na  mens  ne  dode.  D.  Raiiina  61^).  tako 
u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca  ace.  pi.:  bo)ezne 
(Ono  fiezne  uz  lahke  ,boliezne'.  Osvet.  3,  4).  — 
Postanem  od  bojeti.  —  1.  morbus,  bolest,  u  pra- 
vom  smislu,  tjelesna :  Tfckmo  viny  nekije  pravyje 
ill  bolezni.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  211.  Druga 
boleznt  mortskaja  kt  temt  priloii  se.  Domen- 
tijan*  326.  Nacett  boleti  naprastnoju  bolezniju. 
Danilo  83.  O  glavnej  bolezni.  Starine  10,  88.  Ne- 
zdravje  nase  on  strpi  a  boljezan  nasu  on  podnese. 
N.  Ranina  101.  isa.  .53,  4.  Ja  te  krstim  i  ponav- 
jam,  jos  bolezni  te  ozdrav}am.  P.  Hektorovic.  96. 
Gdi  bi  covikt  od  boja  uzlezao  i  bolizani.  prija. 
Stat.  po].  ark.  5,  255.  Svoje  sluge  i  druzinu  nima 
u  bolezni  zapustiti.  Postila  1562.  24.  Najgrjega 
clovika  od  muzi  krozi  bolizan.  Bernardin  48''. 
isa.  5,  3.  Ni  6e  biti  bolizni  ve6e.  Bernardin  104. 
apoo.  21,  4.  Dr^ati  u  srcu  uspomenu  od  gorkijeh 
boljezni  i  zestoke  moke  tvoje  i  od  gorkoga  kriza 
tvoga.  A.  Guceti6,  roz.  jez.  211.  Trave  i  bilja 
razliia  boljezni  ozdrave  nemoina  covika.  0.  Mazi- 
bradic  132.  Gospodin  pomozi  nemu  na  odru  bo- 
lezni negove.  M.  Alberti  275.  —  2.  dolor,  hoi: 
a)  hoi  tjelesni:  Moje  radi  bolezni,  juze  prijeliL. 
Mon.  Serb.  89.  Podobajett  samovojtno  vbdati  se 
kb  strastemt  i  boleznemt  telestnyimi..  Banilo  27. 
Isukrst  trpje  smrt  i  boljezan.  Zbor.  117.  Htje 
(Isus)  .  .  .  u  Jutoj  boljezni  na  smrt  prit.  N.  Di- 
mitrovic  89.  Ne  imam  boljezan  od  zuba  u  glavi. 


N.  Najeskovidi  1,  187.  Da  pndno.se  bolozni  i  ne- 
vo]o  iiomo6i  svoje.  S.  Budini6,  sum.  98''.  Muka 
jo  vjofna,   I'lo  boljezni  bez  svrho  su  i  boz  kraja. 

I.  Gundulii'^  2.Sfi.  Likara,  ki  najmanom  bolozni 
ima  vraciti  ili  li^iti.  K.  Glavinid,  svitl.  92.  Bo 
lizan  i  nuiku  pritrpi  sinak  tvoj.  M.  Jerknvic;  58 
Trpiti  .  .  .  bo)ozni  od  nemoii.  B.  Kasid,  fran.  90. 
Primio  si  bolizan  priminutja  i  znoja  krvavoga. 
L.  Terzi6  107.  —  b)  bol  didevni,  kao  tuga,  jad, 
zalost:  Skrhbi  i  bolezni  objeSe  VLz}ub]onna  ti 
(lieda.  Mon.  serb.  244.  Taknut  boljezanju  srd?.a 
nom.  N.  Ranina  115.  Imoj.  6,  G.  Kade  porod 
dijoto,  no  spomenuje  se  veie  od  boljezni.  N.  Ra^ 
I'lina  132'>.  ioan.  16,  21.  U  svako  brijemo  tuge  i 
boljezni.  Zbor.  177''.  Bolizni  i  truda  bog  6e  te 
slobodit,  ako  bizei  bluda  pravo  budeS  hodit.  M. 
Marulic  95.  Sfekuju  cvijcnja  i  gorke  boljezni. 
§.  Mencetic  7.  Da  mi  te  vile  boljezni  odloJe.  M. 
Votranid  2,  124.  Toliku  boljezan  i  cemer  prijuti 
u  sebi  oiuti.  N.  Dimitrovid  35.  Da  bude  .  .  .  za 
grijeh  boljezan  u  srcu  imati.  48.  Nu  mi  je  bo- 
ljezan, er  stojim  od  druzijeh  u  ruci  zavezan.  N. 
NajeSkovid  1,  301.  Ne  moj  se  fiuditi,  da  cvilim  u 
pjesni;  uzrok  si,  kruno,  ti  od  moje  boljezni.  2,  51. 
Za  sto  svak  ima§e  veliku  boljezan,  tko  ua5u  vi- 
daSe  privjernu  Juvezan.  2,  75.  Tko  u  drage  (na- 
stampano  ,druge')  stvari  mnogu  |ubav  stavja,  bo- 
lezan  ga  vari,  kada  jib  ostavja.  P.  Hektorovid  39. 
Ki  (uzdah)  me  vru6i  tako,  da  dobivat  ve6ega  ne 
mogu,  ni  smihom  pokrivat  bolizan  mu  mnogu. 
H.  Lucid  202.  Ne  znamo,  ni  §to  je  jaoh  ialos, 
ni  Sto  je  boljezan,  ku  pati  taj  mlados  kroz  Jubav 
noc  i  dan.  M.  Drzii  80.  Koga  (lijeka)  ako  primit' 
budes  u  Jubavi,  ma  {uvezni,  ciniti  6u  sve  boljezni 
tej  sroane  da  zabudes.  A.  Cubranovid  148.  Za 
radi  Juvezni  nemile  podnese  boljezni.  D.  Ranina 

II.  No  imav  nijedne  vik  boljezni  vi  spijevate 
slatke  pjesni.  50''.  Oj  tamni,  priludi  zavidni  zlefie 
moj,  veomi  ti  zestoke  sve  prijaS  bojezni,  6uv,  ki 
god  |uveni  gdi  spijeva  me  pjesni.  119''.  Ovo  vi 
u  pjesni  ispisan  |uven  boj ,  ki  mi  da  bojezni  Ze- 
stoke tolikoj.  129.  Zona  kada  rodi,  bolezan  ima. 
Anton  Dalm.,  jov.  16,  21.  Pozivih  ufajud  u  takoj 
Jubezni,  prigodu  prehtajud  i  lik  moj  bolezni.  P. 
Zoranid  3i>.  Taknut  bolizanju  srtcenom.  Bernardin 
57''.  Imoj.  6,  6.  Veselje  djevioe  Marije  nadade  bez 
mjere  svaku  zalos  i  boljezan.  A.  Gudetid,  roz. 
mar.  1G8.  Odutjeti  u  srcu  boljezan  od  nepraved- 
nosti.  A.  Gucetid,  roz.  jez.  228.  Ako  t'  su  boljezni 
(,boljesni'),  zov'  me  da  se  bolim.  M.  MaXibradid 
107.  U  suzali,  s  boljezni  ke  ronim.  108.  Cutjeh 
sve  nesrece  i  gorke  boljezni.  O.  Mazibradid  129. 
Boljezan,  ka  travi  mu  mlados.  131.  Zalosne  bo- 
ljezni na  svitu  nije  te,  s  bremenom  koju  dni  na 
pokon  ne  skrate.  I.  Gundiilid  26.  Gori,  ali  plame 
krije  gore  trped  vik  boljezni.  333.  Da  negovu 
bolezan  pojudi  na  dvor  dam.  D.  Barakovid,  vil. 
22.  Koji  imaju  boljezan  svrhu  tuJnijeh  i  nevo}- 
nijeh.  M.  Divkovid,  bes.  88.  Imamo  vidjeti  i  pro- 
cijeniti  tuge  i  nevoje  i  zalosti  nasega  iskrnega  i 
imati  boljezan  (,boljezan')  i  svrhu  nib  plakati. 
118.  Moze  gresnik  toliku  gorkost  i  toliku  bo- 
ljezan imati  za  svoje  grijehe.  250.  Imati  boljezan 
od  svijeh  svojijeh  grijeha.  M.  Divkovid,  nauk  373. 
Taknut  bolizanju  srdca  iznutra.  I.  Bandulavid  115. 
Imoj.  6,  6.  Skrusenje  jest  bolezan.  F.  Glavinid, 
svitl.  27.  Zavidnici  de  od  bojezni  zavijati.  B.  Ka- 
sid,  nasi.  51.  Aj  tko  mi  de  suze  dati  i  bolezan 
srcu  momu?  I.  Ivanisevid  46.  S  istom  bolizanju 
ili  skmsenjem  moze  nastojati.  I.  Zanotti,  upit.  12. 
Gledaj  ove  pjesni,  .  .  .  u  nDi  nades  tvo  boljezni. 
I.  V.  Bunid,  mand.  41.  Bolizan  od  griliov  daruj 
nam  gospodine.  F.  Parcid  14.  Svi  plad  kaiu  i 
cvi)enje,   svijeh   boljezan   tuina   lovi.   A.  Vitajid, 


BO^J^EZAN 


541 


BOl^EZrV 


ostan.  322.  Gledaj  mu  boljezan  ter  me  usliSi.  I. 
E)ordi6,  salt.  32.  Prosim  da  se  od  pla6a  i  od  bo- 
Ijezni  ustavite.  I.  Dordic,  ben.  45.  it  nase  tirijeme 
u  jednoga  jnsca :  Pa  koliko  ocima  ga  .stize ,  to- 
liko  ga  predtifie  ,bolieziiju'.  Osvet.  1,  32. 

2.  BO^jEZAN,  bijezna,  adj.  morbi,  aegrotus, 
dolens,  dolore  afficien.s.  Postanetn  je  od  bojozan, 
bojezni,  ali  okrneno  od  staroga  adj.  bolezuLiiB, 
koje  dolasi  xiii  vijeka  (Trudy  bolezntnyimi  zitija 
sego.  Danilo  256.  Vtzdvigsi  me  otL  odra  boleznt- 
nago.  Mon.  serb.  143)  i  koje  je  xvi  vijeka  glasilo 
bolezaiiant  (Glasnik  10,  259.  Daiiicic  1,  65).  od 
toga  se  okrnilo  bojezan,  bojezua,  onako  kao  adj. 
bojazan,  bojazna  (kod  kojega  vidij.  tako  okrnetio 
dolazi  XVI — xviii  vijeka,  izmedu  rjccnika  satiio  u 
Stulicevu.  —  Comp.  bolezniji  (vidi  dajc  u  primje- 
rima).  —  1.  aegrotus,  bolati,  bolestan,  u  tjelesnum 
smislu:  Ov  svotac  ima  oblast  i  milost  od  grla 
boleznih  ozdravjivati.  P.  Glavinii,  cvit  46.  — 
2.  dolore  afficieus,  doloribus  refertus,  sto  boli,  u 
tjelesnom  smislu:  U  svomu  boleznomu  obrezanju. 
B.  Kasii,  is.  13.  Svu  boljeznu  i  ki'vavu  bihu  on 
6as  okrunili  mu6na  Isusa  svetu  glavu.  A.  Vitajii?., 
ostan.  169.  Zdravi  rane  boleznije.  J.  Kavaiiin  567. 
—  3.  dolens,  tristis,  tuzan,  jadan,  salostan,  pmn 
jada,  sto  zadaje  jad :  o  cefadetu,  srcu  mu,  zivotii, 
rijeii,  misli,  o  tuzi,  zalosti  i  noci:  Tko  li  te  iz- 
rani  boliznom  tuXicom  ?  §.  Menfcetid  283.  U  ruke 
da  se  da  onojzi  od  gospoj ,  Ijepotom  ka  vlada 
boljezni  (,boljesni')  zivot  moj.  N.  Na}eskovic  2,  79. 
Kako  britku  strilu  boleznu  spusti  ric.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  48.  Malo  tko  prez  rane  al  srca  bolezna 
s  obih  stran  ostane.  79.  Ni  zalosti  boleznije.  212. 
Koja  je  gospodin  u  ovu  Mosnu  i  boleznu  not 
pritrpio.  B.  Kasid,  is.  52.  U  boliznomu  srtcu.  M. 
Angel  17.  StraSno  cudo,  .  .  .  bo|ezno  promisjauo. 
F.  Lastri6,  test.  97.  SaviSe  bojezno  izkazano.  110. 
Bo(ezna  majka  primi  Ivana  za  sina.  1 18.  —  4.  ado. 
bojezno,  tuzno:  Bolezno  uzdisahu.  M.  Voti-anic 
1,  336. 

3.  BO^EZAN,  nij  vidi  bo}ezan,  bojezni,  od  cega 
je  i  postalo.  u  nase  vrijeme  u  mohtvi:  Sahrani 
me,  gospode  boie ,  ubostine ,  siromaStino,  .  .  .  te- 
Skoga  bo|ezana.  M.  D.  Mili6evic,  jurm.  52. 

BO^jEZANA,  /.  vidi  bojezan,  bojezni.  u  Srhiji. 
M.  D.  Milicevic.   isporedi  bolezana. 

BOI^EZANAN,  vidi  kod  bojezan,  bojezna. 

BO^fizi^IV,  adj.  vidi  boje^jiv. 

BO:^jEZNrV,  adj.  aegtotus,  dolens,  dolore  af- 
fectus,  dolore  afficiens.  ii>2)0redi  bolestiv,  bojezjiv. 
XVI — XVIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu 
(275b)  i  Stulicevu.  —  Comp.  bojeznlviji.  —  Od 
bojezan,  bojezni.  —  1.  aegrotus,  iiiorbidus,  bola)i, 
bolestan  od  tjelesne  bolesti.  a  cefadctu  i  tijelu  mu : 
Tolika  je  milost  ove ,  bolizniva  da  telesa ,  ki  su 
vire  Isusove,  mnogi  od  lie  lik  odnesa.  D.  Bara- 
kovi6,  jar.  134.  Pristupam  kako  bolezniv  k  likaru 
iivota.  M.  Alberti  402.  —  2.  dolore  aftectus,  do- 
lens, ko  podnosi  bolove,  koje  u  bolovima,  na  kome 
su  bolovi,  u  tjelesnom  smislu:  Ti  u  porodu  bo- 
Uzniva.  I.  Ivanisevid,  kit.  322.  Pogledaj  ovu  bo- 
leznivu  priliku  (Isusa  raspeta),  ter  placi  grihe. 
J.  Banovac,  razg.  163.  —  3.  dolore  afficiens,  acor- 
bus,  sto  boli,  sto  zadaje  bol  it  tjelesnom  smislu, 
kao  (ut:  Ne  moze  se  .  .  izmisliti  stvari  bolezni- 
vije,  jadovnije  i  nepodnositije  od  pakla  i  od  uuik 
negovih.  S.  Budinid,  sum.  1761'.  Procijenivsi  muku 
Isusovu,  koja  je  bila  vele  boljezniva.  M.  Divkovid, 
bes.  242.  Bolezniva  rana.  I.  T.  Mrnavid,  osm.  16. 
Rane  gorke  boliznive.  I.  Ivanisevic  51.  Boliznivo 
muke  trpi.  104.  Izmucen  nepodnosnimi  tugami 
boleznivih  cavala.  M.  Lekusid,  razm.  115.  Da  jos 


iivi  sidu  u  pako  boloznivi.  I.  DorJid,  salt.  177. 
—  4.  koga  boli  it  duH,  ko  podnosi  taki  bol  i  sto 
zadaje  taki  bol.  a)  o  cefadetu  i  it  prenesenom 
smislu  mjesto  cejadeta  o  srcu  mu :  aa)  kao  tuzan, 
jadan,  mlostan,  dolens,  maestus,  tristis :  Tad  gle- 
dajud  mene,  majko  jubezniva,  ved  nada  sve  2ene 
budes  bolizniva.  M.  Marulid  176.  S  kriza  doli 
pozriv,  rede  joj  bolizniv.  186.  Boljezniv  Ije  tako 
gdi  pladno  tuguju.  M.  Vetranid  1,  151.  Niste  bili 
boleznivi  griliov  vasDi  radi.  F.  Glavinic,  posl.  40. 
Ako  koga  t'ratra  bolezniva  da  jest  u  redu  vijase, 
tako  ga  utiiiase  da  u  najiriiiak  veselo  redu  slu- 
zase.  F.  Glavinic,  cvit  218.  Bolezniva  Marija  malo 
se  od  tega  hajase.  P.  B.  Baksid  5.  Veselec  se  bo- 
lizniva da  u  tebi  bog  pribiva.  I.  Ivanisevic  75. 
Boleznivijeh  uasljednika.  I.  Dordid,  mand.  vi.  Di- 
vice  bolezniva!  J.  Banovac,  obit.  58.  —  o  srcu: 
Nigdar  toko  boliznivo  do  tad  ne  bi  srce  moje. 
D.  Barakovid,  vil.  204.  U  mojem  srcu  boliznivu. 
I.  Ivanisevic  29.  !^uta  mu  zalos  mnoga  boljeznivo 
srce  rani.  A.  Vitajid,  ostan.  94.  On  izvida  bolez- 
niva srca  gorkoj  u  zalosti.  I.  Dordid ,  salt.  487. 
Koliko  uzdasi ,  jauci  i  cvili  jesi  izustio ,  koji  svi 
izhodahu  iz  onoga  boleznivoga  i  tuinoga  srca. 
M.  Lekusid  98.  Srce  pokorno  i  boleznivo  otvora 
raj.  J.  Banovac,  pripov.  36.  —  bb)  kome  je  zao 
koga,  kao  ialostiv,  condolens,  miserens :  ^ene  su 
mUostivije  i  boljeznivije  nego  li  muzevi ;  za  to 
se  mati  o  smrti  sinovloj  vele  vedma  i  zalosti 
nego  li  otac.  M.  Divkovid,  bes.  354.  —  b)  o  stvari 
tjelesnoj  Hi  umnoj ,  koja  zadaje  duievni  bol,  u 
kojoj  se  on  pokazuje,  s  kojomje  on,  sto  se  u  takom 
bolu  lini,  dolore  afficiens,  doloribus  refertus: 
aa)  0  stvari  tjelesnoj:  Ustanite  se,  ki  jidete  hjib 
boliznivi.  M.  Alberti  66.  Drugi  rozarij ,  koji  se 
zove  bolizniva.  M.  Jerkovid  42.  Da  bi  mimoSla 
od  liega  ova  casa  bolizniva.  L.  Terzid  107.  Ti 
prolivaJe  boleznive  suze.  J.  Banovac,  obit.  27.  — 
66)  o  cemu  itmnom,  radni,  stanu,  itd.:  Da  ne  bi 
odutil  bolizniv  jos  poraz.  S.  Mencotid  306.  Pet 
je  otajst\'i  veselije  i  radosnije ,  drugu  je  pet  bo- 
ljeznivije i  zalosuije.  M.  Divkovid,  nauk  231".  Ona 
vole  boljezniva  rijec  svakoga  milosrdja  dostojna. 
M.  Divkovid,  bos.  287.  Slisi  vesel  pocotak  ti,  da  li 
svrhu  boleznivu.  M.  Gazarovid  28.  Ono_  tuzno 
i  boliznivo  na\asdenje.  M.  Jerkovid  30.  Cetvrto 
otajstvo  boleznivo  F.  Parcid  .30.  —  4.  adv.  bo- 
jeznivo ;  a)  kao  s  bolom  tjelesnijem :  Krv,  za  grih 
svita  boliznivo  ka  je  prolita.  I.  Ivanisevid  49.  — 
b)  kao  s  bolom  dusevnijem,  tuzno,  zalosno:  Bo- 
ljeznivo se  ski'use.  M.  Divkovid,  bes.  64  Dobu- 
deno  z  strahom  uzdi-zimo,  i  uzdrzano  na  skon- 
fcanju  zivota  boleznivo  ostavjamo.  F.  Qlavinid, 
posl.  IS.  Plakase  boleznivo.  P.  B.  Baksid  96. 

BOl^EZNO,  adv.  vidi  kod  bojezan,  bojezna. 

BO^iEZNOST,  bojeznosti,  /.  dolor,  jrarf,  tuga, 
zalost.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Takve  j' 
okornosti  ma  srica  nemila  k  mojoj  boliznosti  vi6- 
noj  doprimila.  P.  Vitezovic,  odij.  2.  Da  ispovim 
moje  bulezuosti  silo.  51. 

BO^jEZNOVANE  ,  n.  dolor,  samo  u  Stulicevu 
■rjecniku  (dolor,  aegritudo).    isporedi  bojeznovati. 

BO^iEZNOVATI,  bojeznujem,  impf.  dolere,  tu- 
ziti  (tuzim),  tugovati.  xvii  vijeka  u  knizi  pisanoj 
p)0  erkvenim  i  u  rjecnicima  Stulicevu  (,obolestiti') 
i  Danicicevu  (aegrotare).  Jegda  jave  budett  bedy 
dejstvo,  togda  javjeny  byvajutj,  pesni  pladjuStiihi., 
nineviskomu  glasu  strastiju  podebeste  se,  pade  2e 
otb  onehf.  bedndjse  bolezuujuste.  Glasnik  11,  115. 

BOl^EZIV,  adj.  dolens,  maestus,  tuian,  zalo- 
stan.  vidi  bojezjiv,  od  cega  je  i  postalo  izguhivsi  \ 
iza  z.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  moze 
biti  i  grijeskom :  Za  besjedam   smionijem   tezim 


BOl^Ei^l^IV 


542 


BO^il 


t)o]eXiva  bog  ofitijom  prom   biljozim  iz- 
luuia  odkriva.   V.  Palmotii,  clirist.  174. 


ufeiiika  bi 
daviiika    h 

liOyii'/,]^l\' ,  (idj.  apger,  aogrotus,  doleiis,  dolo- 
rib\is  atlVctus,  dolore  al'ficiens.  isporedi  bolan,  bo- 
lestaii,  bojozniv.  Od  xvi  vijcka,  izmedju  rjecnika 
sai)io  i<  Jlelinu   (bolezjiv,   dolons  275".   dolorosus 
2751'.  iiiatvstu.s  21''),  u  Stulih'vit  (boloJ.jiv,  doloro- 
sus) (  i(  y'ukoiui  (boleijiv,  valetudinarius).  Cump. 
bo|oJ.|iviji.  -    rostanem  od  bo)6zan,  bojozni,  iemu 
je  utpalu  n  prcd  \,  pa  se  z  pred  |  prom-ijenilo  na 
?, ,  mjcsto   kujegii  I'leki  piiii  i  z,  all  rijetko.  — 
I.  ai>grotus,   bolan,  holcstan   od  tjelesne  hulesti. 
u  lorn  znaicnu  vrlo  rijetko :   Ako  Ijekar  moj  no 
budoS  ti  biti  (hose),   sve   dni   cu   ovakoj  boloijiv 
iiviti.  N.  Dimitrovii   55.    Iz   potoka   bistra   vadi 
u  kacigi  vodu  iivu,  i  noj  lice  blijodo  liladi,  oziv- 
|iva   bolezjivu.   I.   Kanavelic,   iv.    72.  —  2.  vale- 
tudinarius,  ko  cesto  poholijern,  holcsjiv  (vidi  bo- 
les|iv  pod  1).  Bolei|iv.  Vuk,  rjec.  SG*).  s  dodatkom 
da  se  yovori  ii  Lici.  —  3.  dolens,  doloribus  affec- 
tus,  ko  podnosi  holove  tjelesne,  ko  je  u  takim  bo- 
lovima,  na  komc  su  Hi  na  cemu  su  taki  bolovi: 
0  cefadetu,  o  tijchi  mu,   o  negovoj  prilici:  Koji 
te  na  drvu  od  kriza   razpese,   na   komu   bo|ez|iv 
viseii  sej  rijeci  govorase.  A.  Gruceti6,  roz.  jez.  193. 
S   prisvotijem   tijelom    ranavijem   i   bo)ez}ivijem. 
208.   Isukrst   na   nemu   propet  s  prilikom   bojez- 
Jivom.   I.  Drzi6,  uauk  gond.  331.    Ako  tko  bude 
pogledati  ovo  obliCje  i  bo}ez}ivu  priliku.  B.  Ka5i6, 
is.  59.  —  4.  dolore  afficiens,   acerbus,   ko  Hi  sto 
zadaje  holove  tjelesne,  sto  boli,  (at:  a)  o  ce\adetu: 
Bugahu  so  i  sinjejahu,  o  Jesuse  milostivi,  or  ne 
znahu   sto   cinahu    nevjcriiici   boljezjivi.    M.   Ve- 
tranic  1,  322.  —  h)  o  smrti,   tniici,  rani,  udarcu, 
nemoci   (bolesti) :    Boljezjivu    smrt   dase   onomuj. 
Zbor   701).  Umrije  priruznom  i  boljezjivoni  smrtim 
od  kriza.  B.  Gradic,  duh.  77.  Podiiijeti  muku  bo- 
jezjivu.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  111.  Koja  muka  biso 
bolez|ivija    i    sramotnija.    B.  Kasic ,   is.   56.    Eto 
s  desne  ruke  i  s  live  ruso  od  krvi  rijeke   izviru, 
kijeni  su  rane  bolez]ive  vi'ata  usilna  na  svu  miru. 
A.  Vitalic,  ostan  232.  Kad  navali  na  covika  teska 
nemoc  boleXjiva,  tad  je  smrtna  ta  prilika  kad  pod 
nemoc  sebe  skriva.  M.  Lekusic  159.  Od  bolezjivi 
udaraca.  A.  d.  Kosta  2,  28.  —  5.  dolens,  maestus, 
tristis,  koga  boli  u  dusi,  ko  podnosi  hoi  dusevni, 
kao  jadan,  tuzan,  zalostan.  o  cefadetu  i  u  pre- 
nesenom  smislu  o  cemu  u  cejadeta.  a)  o  celadetu : 
Otide    mnogo    pristrasen   i   boljezjiv.    Zbor.    17^. 
Sto  Ii  sto  boljezjive?  107.  Da  sudi   grjesnike  bo- 
ljez}ive.  dO^.   Ni  mozem  odahnut  bolizjiv  cvileci. 
D.  Drzic  364.   Toli   boljezjiv  bez  grijeha  tugiiju. 
M.  Vetranic  2,  77.  Sada  me  pomozi,  gdje  trudim 
bolji'zjiv.  2,  143.  Za  koji  sud  vole  boljez|iva  pod- 
nosini  ovi  trud.   M.  Drzic  466.   Tac  oba   umrise, 
jednoga  zgubiv  mac,  drugoga,  ki  bjese  bo|ez}iv, 
grozan   plac.   D.  Raiiina  23''.    Osta   svetac   bozji 
za  to  boleijiv.   B.  Kasic,  fran.  165.    Kad  te  vidi 
dikla  tu^na,  bojezjiva.  I.  V.  Bunic,  maud.  31.  Pri- 
svetoj    majci    neizrecenijem    nacinom    bolezjivoj. 
I.  A.  Nenadic,  nauk  253.    Bojezjivi   odluciso   po- 
vratit  se.  Ziv.  is.  188   Jevo  su  sve  pokorne  i  ,bo- 
Ijezlive'  pri(d)  tobom.  N.  PaUkuca  36.  —  n  cefa- 
detu i  zaleci  ga,  pokazujiici  zalost  prema  nemu 
(isporedi  jadan,  til^an,  bolan) ;   Muzu   moj   boliz- 
jivi,  ovogaj  grijeha  ne  cu  da  ti  ucinis.  Zbor  57. 
Ajmeh  boljezjiva!   78.  —  h)  o  cemu   u  celadeta, 
gdje  narocito  osjeca  zalost,  gdje  se  pokazuje  zalost 
koju  osjeca:  aa)  o  srcu  i  duhu:   Razmisli  srcem 
bolje^jivijem.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  181.  Posveti- 
liste  jest  bogu  duh  bojezjiv.  A.  Gucetic,  roz.  jez. 
78.  Unutrni  crv  izgrize  tve  srdasce  milostivo  ke 
u  sebi  prikrati  se,  sto  bi  veoma  bojezjivo.  I.  Gun- 
dulic  270.  Suze  srecne  i  cestite,  ke  skrusena  dusa 


liva,  ah  drago  ti  izhodite  iz  srdafica  boleijiva. 
I.  V.  Bunii,  mand.  26.  —  bh)  o  lieu,  oiima :  Pla- 
6u6i  tvrdo  z  boljezjivijemi  obrazi.  Zbor.  112'>. 
Kroz  to  grozno  svod  plaCite,  o6i  naSo  bolezjive. 
I.  Gundulic  272.  —  cc)  o  suzama:  Od  suza  bo- 
ljoX)ivijeh.  Zbor.  lOOl).  —  dd)  0  glasu ,  uzdahu, 
2)oyledu:  Z  glasom  boljeX]ivijcm.  Zbor.  93.  Ove 
uzdahe  bolezjive  ne  odreni.  I.  Kanavclii,  iv.  106. 
Pru?,ivsi  bo|eXliv  poglod  k  svomu  .sinku.  ^iv.  is. 
190.  —  ee)  0  ispovijesti :  Da  bude  (ispovijest)  bo- 
lezjiva,  to  jest  pla6na  i  skruSona.  M.  Dobretid 
142.  —  ff)  0  iivotu:  Bolozjiv  Xivot  moj.  D.  DrXii 
401.  —  gg)  u  luhavi,  kojom  se  yokazuje  da  je 
home  zao  koga,  kao  zalostiv:  l^ubav  bolezjiva 
trudide  svaki  cas  s  vece  Xejnijem  brinudem  da 
istrazi  nove  nacine ,  kako  ga  slatko  razgovoriti. 
D.  Mattei  71.  —  6.  sto  podize  bul  u  dusi,  sto  za- 
daje dusevni  bol,  tugu,  jad,  zalost,  u  cemu  se 
ptokazuje  to,  sto  je  puno  toga,  kao  tuzan,  jadan, 
zalostan,  kad  kad  i  kao  lut,  doloro  afficiens,  do-  _ 
loribus  rofertus,  dolendus,  acerbus.  a)  0  cemu  M 
tjele^nom:  U  tamnicu  boljez^i\^^.  Zbor.  105.  Ovo  « 
rozario  razdijelivsi  ga  u  tri  rozaria:  prvo  u  ve- 
selo,  drugo  u  boje^ivo,  tretje  u  slavno.  A.  Gu- 
cetid,  roz.  jez.  19.  —  b)  o  radni,  stanu,  (;cmu  god 
umnom:  Veliki  glad  boljoz]ivi.  Zbor.  77''.  Pocui 
-spovijedat  bolezjivu  besjedu.  D.  Zlatarid  72.  Da 
ne  place  porazena  u  tuzi  bolezjivoj.  76''.  U  6e- 
tvi'tak  pet  otajnosti  vesebjeh,  u  ,petak  bo|ez)i- 
vijeh.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  22.  Cuted  boles  od 
svijeh  jacu  s  djela  toli  bolezjiva.  J.  Palmotid, 
dubr.  43.  Da  sniede  bolezjive  tuznijem  diklam 
sladko  utjose.  197.  Tuga  bolezjiva,  koja  na  nacin 
priostroga  maca  raztvorila  bi  ti  prsi.  Grgur  iz 
Varesa  88.  —  7.  adv.  bojezjivo,  dolente :  a)  u  tje- 
lesnom  smislu,  s  bolom  tjelesnijem:  Ciniti  vas  du 
umoriti  boljezjivo.  Zbor.  51.  —  h)  tuzno:  Koli 
boljezjivo  moj  zivot  tuguje.  M.  Vetranic  1,  42. 
Podoh  da  nadu,  tko  sviri  toli  boljezjivo.  M.  Drzic 
415.  Poznajuci  bolezjivo  grijehe.  J.  Matovic  496. 
Da  bi  se  spomenuli  zalostno  i  bojezjivo.  497. 
Bolezjivo  zavika.  I.  Dordid,  ben.  167. 
BOl^EZl^IVO,  adv.  vidi  kod  bojezjiv. 
BO^jEZ^jIVOST,  bojezjivosti,  /.  animi  dolor, 
poenitentia.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  (,bolezji- 
vost'  sa  znacenem  koje  je  staojeno),  gdje  ima  i 
,bolezjivstvo'  u  istom  znacenu. 

BOl^EZNIV,  adj.  vidi  bojezniv  i  bojezjiv,  od 
kojih  je  i  postalo  tijem  sto  je  drugoj  zavrsetak 
-jiv  zamijenen  zavrsetkom  prve  -niv.  samo  u  tri 
pisca  XVI  i  XVII  vijeka:  u  prvom  se  primjeru  moze 
citati  i  boljezniv  i  boljeziliv,  ali  se  u  trecem  ne 
moze  citati  drugaciji  nego  bolizniv  (po  zapadnom 
govoru).  Svi  koji  imahu  nemoci  razliie  boljeznive, 
privodahu  nih.'  N.  Raiiina  64''.  luk.  4,  40.  Neka 
CTiju  boljeznive  tuzbe  moje.  M.  Vetranid  1,  12. 
Nega  vidih  prasna  i  placna  bolizniva  i  kalna 
svega.  I.  Zanotti,  en.  2,  20. 

BOl^I,  adj.  comp.  major,  meUor.  Od  xii  vijeka, 
ali  toga  vijeka  samo  kao  adv.  (vidi  pod  3  prvi 
primjer),  inace  od  xiii  vijeka  (vidi  primjere  Ste- 
fana  kr.  i  sv.  Save)  i  u  svijem  rjecnicima  osim 
Voltigijina,  gdje  ima  samo  adv.  (,bol.5e'  i  ,bolje'). 
—  Osim  nom.  sing.  masc.  i  neutr.  u  svijem  je 
drugim  ohlicima  iza  j  bilo  joste  s,  i  to  xiii  i  xiv 
vijeka  (vidi  pod  1)  i  u  dva  tri  pisca  xvi  vijeka 
(Bojsa  gospoctva.  Starino  3,  257.  BojSih.  303.  Na 
bojse  obradajuci.  Katek.  1561.  2.  Od  mnogo  rebac 
bojsi  jeste  vi.  Bernardin  100  mat.  10,  31).  iz  tijeh 
je  ohlika  prelazilo  s  i  u  notn.  sing.  masc.  i  neutr., 
i  to  od  XIII  vijeka  (Bojtsij  proovtte.  Stefan  kr.  26. 
XVII  vijeka:  Bojsi  junak  od  nas.  Starine  11,  100). 
ali  su  preobladala  ana  dva  ohlika  hez  s  tako  da 


BO^il 


543 


BOl^I 


SM  US  nih  svi  drtigi  poguhili  svojc  s,  i  to  od  xiv 
vijeka  (vidi  pod  2  prve  primjere  iz  Mon.  serb.). 
prema  tome  su  n  kajkavaca  svi  oblici  dvojaki: 
sa  s  i  hez  s  (,bolsi,  bolyi'.  Bjelostjenac  1,  TTOb. 
Jambrelid  1,  549".  ,bolyega  ali  bolsega'.  Bjelo- 
stjenac 2,  25").  —  Nomi.nalni  oblici  sada  nijesii 
u  obicaju,  nego  samo  slozeni,  kao  u  svakoga  drii- 
goga  komparativa.  —  Sa  naj  bitta  superlativ  kao 
i  od  drugih  komparativa.  —  U  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  nam.  sing,  i  boj  (vidi  jwd  2,  i.). 

—  U  adv.  dolazi  i  j  mjesto  1  (vidi  pod  3,  b,  d.). 

—  Od  kor.  bhar,  dizati,  dizati  se,  veliku  biti, 
silnu  biti.  isporedi  boriti  se. 

1.  major,  veci.  samo  xiii — xvi  vijeka,  i  to  sa  s, 
kako  je  receno  naprijed.  Razoru  zittnicu  i  bojsu 
SLzizdu.  Stefan  kr.  9.  Sego  radi  tre.bujutL  boj.1.- 
sago  jadenija.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  169. 
BoJtSaa  pridavati.  Mon.  serb.  75.  Bo]Sa  i  silnija 
gospoctva  i  carstva  od  vasega  prijal  je.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  257. 

2.  melior,  komparativ  za  dobar,  od  kojega  sa- 
moga  komparativ  nije  u  obicaju.  i  u  torn  zna- 
cenu  dolazi  od  xiii  injeka :  sa  s  toga  vijeka :  Tebe 
bojtse  dano  a  ninS  pozleje.  Sava,  tip.  hil.  glasn. 
24,  210.  —  bez  s  od  xiv  vijeka:  a)  o  cefadetu: 
aa)  0  ce]adetii  samo  kao  cefadetu  it  opie.  cejade 
se  naziva  bo}im  po  razliiriijem  dobrijem  osobi- 
nama  svojim,  koje  se  lie  kazu,  Hi  po  kojoj  god 
takoj  osobini,  po  cemu  god  stoje  u  celadeta  dobro. 
Da  naglaviti  [udijo  i  boji  prisegu.  Mon.  sorb.  218. 
Toliko  je  boJi  od  andola.  N.  Raiiina  22.  hebr.  1,  4. 
Od  mnogo  \Tabaca  boji  jeste  vi.  N.  Kaiiina  209. 
mat.  10,  31.  Da  grih  ostavLmo  da  bo}i  bivamo. 
M.  Marulii  34.  Poslusna  bo|im  od  tebo  budes  bit. 
M.  Vetrani6  429.  Bojega  s  bojim  pomisasmo  ubo- 
iijega  3  ubozijim.  Mon.  croat.  258.  Ni  bise  huji 
od  Aleksandra  ni  boJi,  vsi  jodnaci  onizjem  .  .  . 
bihii.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  251.  Nijesmo  mi 
boji  od  biskupa.  F.  Vranci(^.,  ziv.  55.  hto  bismo 
imali  bit  bojl,  toj  gori  izlazimo.  M.  Orbin  46. 
Ja  sam  boji,  sluga  gori.  V.  Dosen  146.  Neka  joj 
se  puni  voja,  da  je  od  svog  muza  boja.  108.  Bivsi 
i  ja  u  ratii  s  ostalima  ni  ]U'vi  ni  poslidrii  ni  naj 
boji  tii  naj  gorji,  nego  u  polak.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  7.  On  je  boji  nego  li  ga  fale.  Nar.  pjos.  viik. 
1,  9.  Tebo  c'  dati  niajka  za  bojega,  za  bojega  i 
bogatijega.  1,  241.  I  jepsa  je  i  boja  ud  tebo.  1,  267. 
Jos  su  mene  i  boji  prosili.  1,  531.  A  krasnu  pesmu 
zapoceo  od  svi  nasi  boji  i  stariji.  2,  216.  Jaob 
mene  do  boga  miloga!  gde  pogubili  od  sebe  bo- 
jega. 2,  410.  Kujii  svata  dvanaest  stotina  po  iz- 
boru  bojeg  od  bojega.  2,  579.  Boji  bojim  otidoso, 
a   tebe  jedva   dopadoh  i  ja.    Nar.   posl.  vuk.  27. 

—  tncdu  razliinim  dobrim  osobinama  po  kojima 
se  ie{ade  naziva  bofim,  maze  biti  i  zdravje,  po 
torn  dolazi  i  kad  se  hoie  o  ccjadetit  da  kaze  da 
ozdi'avja:  Svaki  liip  naprid  lioji  sam,  er  tvoju  ]u- 
bezan  koji  cas  vidib  doc ,  parja  mo  bojezan.  S. 
Meucetic  254.  —  moze  se  celadc  i  imciiorati  iinc- 
nom  kojim  se  kaze  sto  je  i  opet  se  nazivali  bolim 
po  cemu  god  nekazanom:  Cesar  nistar  boji  pace 
jo§  srditiji.  F.  Glavinic ,  cvit  316.  Boji  jo  gost 
nego  prijatej.  Nar.  posl.  vuk.  27.  Djovojka  je 
boja  od  udovice.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  227.  ,Ar  je 
boje  trideset  hajduka  ali  starac  Starina  Novace '?' 
.  .  .  ,Boje  bjese  tridest  dobrih  druga,  ali  tvoje 
srece  ne  bijase'.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  14.  —  u  pre- 
nesenom  smislu  o  kiic.i  mjesto  cefadi  u  noj:  Boje 
i  srtdcnije  ku6e  odt  ovezi  nemate.  Spom.  sr.  1,  23. 

—  bb)  0  ie\adetu  na  po  se  imenovanom  imenom 
kojim  se  kaze  sto  je:  tada  se  naziva  bojim  po 
osobini  koja  nm  je  u  torn  imenu:  Nitko  namt 
ne  more  biti  boji  svediteji.  koliko  vasa  milostt. 
Spom.  sr.  1,  1.  Mimo  Dubrovnitt  bojega  prijateja 


vasa  jubovB  ne  ima.  1,  21.  Nitkori.  ne  moie  biti 
boji  steznikb  semuj  mirii  koliko  gospodint  krajt. 
Mon.  serb.  367.  Izadi  mi  na  mojdan  junafiki,  da 
vidimo  ko  je  boji  junak.  A.  Kacic,  razgov.  56. 
U  mog  dragog  boju  majku  kazu.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  25.  A  boji  sam  junak  od  Turaka.  3,  123.  Da 
se  vidi  ko  je  junak  boji.  4,  7.  Sve  bojega  zlicu  i 
krvavca.  4,  4fi8.  —  b)  o  iivotiiii:  Prinesi  menje 
dva  kozlica  najboja.  N.  Ranina  56.  Imoj.  27,  9. 
Dacemo  ti  konajos  bojega.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  141. 
Ta  od  Sarca  bojeg  koiia  nema,  nit'  nada  mnom 
bojega  junaka.  2,  440.  Nego  ude  u  moje  volove, 
te  izabra  bojeg  i  bojega.  3,  449.  Boji  je  svrafiak 
u  ruci  nego  soko  u  planini.  Nar.  posl.  vuk.  28. 
tako  i  0  lovu,  kad  se  misli  ono  Uo  se  idovi:  Ja 
sam   bojeg   lova   ulovila.    Nar.   pjes.  vuk.  1,  543. 

—  c)  o  stvari  tjelesnoj:  Vcoa  i  boja  zapisanja 
postavi.  Spom.  sr.  1,  124.  Ka  t'  se  najboja  plav 
vidi?  P.  Hoktorovic  29.  Samo  toj  meni  bit  6e 
lik  najboji.  D.  Zlatarii  35''.  Jedan  dub  fini  boji 
plod  u  jednom  mjestu  nego  li  u  drugomu.  M. 
Orbin  57.  Svitami  najbojimi  obuce  nega.  I.  Ban- 
dulavid  47.  Imoj.  27,  15.  Ja  cu  tebi  boju  kitu 
dati.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  23.  A  salices  i  boju  ja- 
buku.  2,  122.  Te  on  trail  de  je  boje  vino.  2,  368. 
Jesam  jednu  boju  sakovao,  boju  sabju  a  bojem 
junaku.  2,  406.  Boji  je  i  crn  kolac  nego  prazna 
torba.  Nar.  posl  vuk.  27.  Boja  jo  i  bobova  slama 
nego  prazne  jasli.  21.  —  tako  u  prencsenom  smislu 
kad  se  sto  tjelesno  kaze  za  diihovno :  Vridne  casti 
svoje  dosta  je  Cavcicu,  boji  dio  od  koje  za  c  6e 
dat  Drzicu.  M.  Drzic  18.  Priklonivsi  se  k  bojoj 
i  milosrdnijoj  strani.  s.  Budinic,  ispr.  15.  Nasli- 
dujto  darov.scine  boje.  I.  Bandulavic  222.  Ikor. 
12,  31.  I  nasu  cud  stranu  ne  cemo  na  boju  obratit. 
A.  Vitajic,  ostan.  385.  —  tako  i  o  drugom  svi- 
jetu:  Urad  duhovni  bojeg  svijeta.  J.  Kavai'iin  334. 
Pun  dostojanstva  dili  se  s  ovog  svita  na  boji. 
A.  Kacic,  razgov.  12.  —  d)  o  cemu  utiinom,  radni, 
stanu,  i  o  vremenu:  Za  boju  svedocbu  i  tvrbdavu 
soj  povejo  postavismo  pecatt.  Mon.  serb.  230. 
Neka  je  mno  cena  boja  nero  inomu,  jere  shvab 
vast,  a  neka  je  mojemu  cloveku  boja  cena  nere 
inoga  clovoka.  247.  Hitrost  najboju.  Zbor.  2911. 
Mladi  bihu ,  prez  brad ,  jakosti  najboje.  M.  Ma- 
rulic  11.  Ima  bit  tva  lijopos  boja  ner  dobrota. 
S.  Mencetic  74.  Cistoca  toliko  jo  boja  koliko  je 
i  trudnija.  B.  Gradic,  djev.  26.  Da  da  visni  sre6u 
boju.  I.  (iiuidulic  570.  Ova  I'legova  misao  boja  je 
nego  nijodna  druga.  M.  Orbin  100.  Nu  bi  pravda 
vazda  boja  sudila  se.  J.  Palmotic,  dubr.  109.  Ja 
se  mlada  bojom  dobru  nadam.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  63.  Da  degodi  boje  sluzbe  trazim.  2,  139.  Ne 
bi  1'  srebro  boje  srece  bilo.  3,  421.  Boje  je  po- 
stene  u  siromaStvu  nego  bogatstvo  bez  postena. 
Nar.  posl.  vuk.  25.  Boja  je  mrsava  pogodba  nego 
pretila  pravda.  21.  Boji  je  dobar  glas  nego  zlatan 
pas.  27.  Iz  ovoga  doma  izjegla  u  dobri  cas,  a  u 
drugi    ujegla  u  boji    cas!    Nar.  pjos.  vuk.   1,  xiii. 

—  c)  0  cemu  god  tjclcsiumi  Hi  uiimom  izrecenom 
rijecima  stvar  Hi  to  Hi  Sto:  Oa  je  boje,  toga  pri 
nestaje.  M.  Marulic  99.  Ka  je  stvar  najboja  i  gora 
na  svitiV  D.  Rai'iina  6S.  Pokle  si  molil  za  ono 
sto  jest  boje.  F.  Vrancic,  ziv.  18.  Boje  je  iSta 
nego  nista.  Nar.  posl.  vuk.  24.  —  f)  moze  imati 
uza  se  koji  padez:  aa)  gen.  s  prijedl.  radi,  za 
uzrok:  Meso  i  debjina  hoces  da  je  tvoja  cina. 
O!  i  to  li  jude  vai'a  da  su  boji  rad  tovara.  V. 
Dosen  21.  —  bb)  dat.,  kad  sc  kaze  da  je  kome 
korist  od  onoga  sto  znaci  boji:  Kome  ja  boji 
ta  mene  gori.  Nar.  posl.  vuk.  147.  —  ce)  akus. 
s  prijedl.  na,  kad  rijec  koja  stoji  it  torn  padezu 
znaci  kakav  posao  pa  se  hoce  da  kaze  o  kakvom 
cejadetit  da  moze  vrsiti   taj  posao,  da  se  na  n 


BO^il 


644 


BOl^I 


maze  dati  bo^e  neijo  clrugo  Hi  bofe  nego  na  clrugi 
pusao:  Da  bi  mogli  (mladici)  biti  bo|i  na  sluzbu 
boiju.    B.  Kasii,  ign.  45.  —  dd)  akus.  s  prijcdl. 
po  (koji  vidi),  had  je  Ho  na  korist  onome  sto  stoji 
It  torn  padezu :  Koji  slide  bo|og  po  se  viia.  J.  S. 
Eojkovif'i,  ku6.  170.  —  ee)  akus.  s  prijedl.  za  (koji 
vidi),  kad  je  tko  Hi  ito  na  korist  onome  ito  stoji 
u  tow  padezu:  Plac  i  tuga  i  Zalos  za  dusu  bo|a 
jos.   N.  Diniitrovic  50.    TraXi  drvo   ob   zimu  dri- 
novo,  za  zubafu  iiaj  bo|o  jo  ovo.  J.  S.  Eojkovio, 
ku6.  23.  Kad  so  hoco  ila  kaXo  da  jo  siroraaU  cook 
bo|i  za  kakav  posao  nogo  bogat.  Vuk,  iiar.  posl. 
41.  —  ff)  u  lok.   s  prijedl.   u,   kad  se  u  kakvoj 
radni  Hi  stanii  pokazuje  da  je  tko  hoji  Hi  sto 
da  je  bo]e:   Bas  ni  bludna  srdoboja  nijo  nista  u 
torn  bo|a.  V.  Doscn  84.   Pak  so  }udi  med  .sobom 
nadmiiu  koji  boji  u  kojemu  vidn.  M.  A.  Re}kovi6, 
sat.  161.  —  g)  ti  zenskom  rodu  bez  supstantiva, 
kojemu  bi  bilo  pridjeveno,  a  misli  se  stoar  u  mn- 
nom  smislu  Hi  u  opce  sto  boje:  aa)  misli  se  stvar 
u  iimnom  smislu,  kao   nesto:  A.  Nijesam  te  joS 
bio,  za  to  si  srdita.  B.  Bo)a  t'  je  tej  biti,  s  kijema 
se  razumijes ;  al  eto  rijec  riti  prid  nima  ne  umijes. 
N.   Na]e5kovic    1,  247.    Driigu   ti   hqcu   rit,   nog 
rekob,  jo§  bo}u.  P.  Hektorovic  1.3.  Nerau  Marko 
bo}u   progovara.    Pjev.   crn.   133.    Boju   6es   cuti 
nego  ces  reii.  Nar.  posl.  -vnik.  28.    tako  i  pridje- 
vena  participu  praet.  2iass.:  Boja  je  jedna  raz- 
misjena  nego  stotina  ucinenijeh.   Nar.  posl.  vnk. 
21.  —  tako  ce  biti  i  u  gen.  s  prijedl.  od  u  smislu 
u  kom  se  kaze  da  je  sto  od  konsti,  od  pomoci: 
Kad  krajici  kniga  dolazila,   ne   bila  joj  mila  ni- 
koliko ;  e  ma  joj  se  od  boje  ne  moze,  no  mi  sitnu 
na   kojenu   pise.    Pjev.   crn.   32.   —   bb)   misli   se 
stane    bole:    Obrnimo    dake    na   boJu   i   projdmo 
putom  na  desnu.  P.  Zoranii  10.  Obrativ  na  bo}u 
sve  moje  ludosti  D.  Barakovic,  vil.  20.  Ca  t'  prudi, 
pripravi,  obrativ  na  boju.  67.  Podvigoh  jidra  skut, 
prominih  na  bo}u.  339.  —  cc)  misli  se  stvar  tje- 
lesna,  i  to  hafina :  Ziv  1  zdrav  derao,  na  bo}u  pro- 
mijenio.  Nar.  posl.  vuk.  81.  —  h)  u  srednem  rodu 
dolazi  bez  supstantiva  kojemu  bi  bilo  pridjeveno 
pokazujuci  Hi  stane  koje  se  moze  nazvati  bo]im 
Hi  u  opce  stvdr  tjelesnu  Hi  umnu  kao  subst.  dobro 
s   adj.   vece:    vece   dobro.    Bo|emu   nadijemo    se. 
Spom.   sr.    1,  23.    Zla   staros   .satre   snagu   i   sve 
boje.   M.  Drzi6  94.    Ko   dobro   fiini   boje  do6eka. 
Nar.  posl.  vuk.  137.  Dobi-o  mi  jo  i  bojem  se  na- 
dam :  u  cem  hodim  u  tome  i  spavam.  16.  osobito 
u  aktisativu  s  nekim  prijedlozima :  s  prijedl.  na 
(koji  vidi) :   Da  bi  umnozilt  odt  dobra  na   boje. 
Spom.  sr.  1,  95.    Ne   sciniS   da   mi   gre   na   boje. 
S.  Menfefcid  284.    Kad  mu  se  jest  na  boje   obra- 
tilo.   Anton  Dalm.,   ioan.  4,  52.    Hodeci   s   dobra 
na   boje.   A.  Gufetic,   roz.  jez.  121.    Sve   obratit 
na  nih  boje.  O.  Mazibradi6  221.  Na  boje  se  pojti 
spravi.   D.  Barakovic,  vil.  171.    Na  boje   obratiti 
JSivot  svoj.  B.  KaSii,  ign.  36.  Na  boje  vazda  uprav- 
jati  svoje  zivjene.  A.  Vitajii,  ist.  239.   Prominiti 
iivot  na  boje.  A.  Bacii  385.  Prija  6e  zivot  izgu- 
biti  nego  li  ce  ga  na  boje  okreuuti.  J.  Baiiovac. 
pred.  10.  Stare  dobre  stvari  s  vrimenom  popravit 
se   na  boje   mogu.    J.   S.   Eejkovi6,   kuc.    17.  — 
s  prijedl.  za  (koji  vidi) :   Jer  svitu  za  boje  moja 
6e  smrt  biti    M.  Marulic  175.  Ne  znam  ta  srjeca 
komu  bi  za  boje.   S.  Mencetic  253.    Cin'  da  moj 
trud  moze   bit   za   boje.  302.    Po  lioj  za  boje  no 
more  ni  sto  prit.  331.  Kada  se  za  boje  .sto  komu 
govori.   M.  Vetranii  1,  99.   Sto  ce  t'  bit  za  boje. 
2,  165.   Bogu,  koji  jedini  zua  ca  nam  je  za  boje. 
P.   Hektorovic   54.    Povradenjo    od   ispovidi   jest 
brie  za  boje  nego  li  za  potribu.  §.  Budiuic,  ispr. 
10.  Za  boje  obrase.  D.  Barakovic,  vil.  73.   Pokle 
ae  svidise  da  bude  za  boje.  D.  Barakovid,  jar.  52. 


Koliko  mu  se  vidi  za  boje.  I.  Antid,  ogl.  13.  Sto 
jo  za  boje  nije  ^aliti,  nogo  je  sniXno  uztrpiti.  J. 
Kavanin  73.  Sto  se  kada  nam  za  boje  vidi.  M.  A. 
Rejkovid ,  sat.  179.  —  s  prijedl.  u :  Koja  mi  da 
nevojo  za  obradenje  mojo  u  boje.  I.  IvaniSevid  39. 
Sve  mu  u  bojo  raste  i  plodi.  I.  Kanavelid,  iv.  20. 
Neg  si  {m  (narav)  u  bole  promijenio.  I.  Dordid, 
ben.  43.  —  u  torn  smislu  moie  uza  se  imati  i 
posses,  pron.  Hi  adj.  Hi  gen.,  kojim  se  kazuje  pri- 
padafie:  O  vaSemb  bojemu  mnogo  josmo  veseli. 
Spom.  sr.  1,  58.  Svitovat  bih  rad  sad  tebe,  .  .  . 
ne  iiijedno  cid  zln  vojo,  nego  samo  za  tvoje  bojo. 
P.  Hektorovic  122.  Koliko  jest  za  boje  naSe.  S.  Bu- 
dinid,  sum.  20''.  Za  boje  duSa  nasijob.  A.  Grudetid 
roz.  mar.  283.  Od  mono  si  cusan,  a  za  tvoje  boje. 
D.  Barakovid,  jar.  42.  Scijenim  da  je  svekoliko 
voja  bozja  i  da  je  za  boje  moje.  M.  Divkovid, 
bes.  87.  Za  boje  tve  toj  bit  more.  M.  Gazarovid 
25.  Da  razmisli  za  boje  svoje  ili  silom  od  muka 
umorena  urarijeti  ili  odredi  se  Isukrsta.  B.  Kasid, 
per.  39.  Bog  nami  posila  suprotive  i  nemodi  za 
boje  naSe.  V.  Andrijasevid ,  dev.  2.  Sve  dohodi 
od  ruke  bozje  za  boje  i  korist  tvoju.  M.  Radnid 
391.  Kojimi  nas  pedipsa  za  boje  naSe  desnica 
tvoja.  A.  Vitajid,  ist.  308.  Za  krstjanstva  svega 
boje.  J.  Kavanin  262.  Ni  za  boje  duse  naSe.  H. 
Bonacid  53.  Kada  no  bi  za  boje  bilo  zarudenikov. 
A.  d.  Kosta  1,  49.  Za  boje  nezino  i  sve  kude.  M. 
Dobretid  535.  Er  je  sveder  nastoj'o  na  nase  boje. 
D.  Mattel  168.  ii  torn  smislu  zamjemijuci  sup- 
stantiv  moze  biti  predikat  s  glagolom  biti  (budem)  S 
supstantiva  koga  god  roda:  Boje  jo  bozid  kuzan  ^ 
nego  juzan.  Nar.  posl.  vuk.  22.  Boje  je  prazna 
vreda  nego  vrag  u  vredi.  25.  —  i)  tijednoga  pisca 
prosloga^vijeka  grijeskom  boj  kao  da  ne  bi  bio 
komp. :  Cin'  da  tebe  tude  zgode  put  boj  obrat 
naucuju.  J.  Kavaiiin  88.  Ja  ti  mislim  .  .  boj  pri- 
kazat  pakao.  445.  Svijeta  boja.  399.  Svjeta  boja. 
470. 

3.  adv.  boje,  magis,  melius,  u  Vukovu  rjecniku 
s  dvojakim  ahcentom:  boje,  melius,  i  boje,  citius 
(37a),  ali  ce  prvo  biti  pomijesano  s  adj.  u  sred- 
nem rodu,  jer  taka  razlika  u  znacenu  nije  mogla 
uC'initi  razlike  u  akcentu. 

a.  u  znacenu  koje  je  pod  1,  kao  vecma.  samo 
XII — XIV  vijeka,  i  to  sa  s.  Obnovibi  svoju  dedinu 
i  bojtse  utvrtdihi..  Mon.  serb.  4.  BojtSe  da  po- 
tvrtditt..  167. 

b.  M  znaienu  koje  je  pod  2.  bez  s  od  pocetka  xiv 
vijeka  (vidi  da^e  pod  b.  prvi  primjer):  a)  mjesto 
predikata  u  recenicama  bez  subjekta:  Da  dadu 
gde  se  nima  bojo  vidoti  bude.  Mon.  serb.  507. 
Uzmi  striza  lipa  od  bacve  u  prau,  neka  te  ocisti ; 
mozes  vrdi  i  rosopasti;  od  ovoga  nejma  boje.  J. 
Vladniirovid,  lik  46.  A  dobro  sam  do  tebe  dosao, 
vrlo  dobro,  boje  bit'  ne  moze.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  423. 
u  takoj  recenici  krnoj  bez  glagola:  tako!  tako! 
nikad_boje  neg  lindina  kad  se  koje.  V.  Dosen 
245.  Sto  prije,  to  boje.  tako  je  izostavjen  oblik 
kondicionalni :  Kojemu  sam  dosta  virovao;  al, 
da  budem,  boje,  mirovao.  M.  A.  Rejkovid  sat.  5i. 
Boje  da  sam  rodila  klupko  prede.  Nar.  posl.  vuk. 
22.  —  osobito  s  glagolom  biti  (budem),  bivati, 
jest,  u  recenicama  bez  subjekta,  u  kojima  ima 
joste  sto  sto  se  za  adv.  veze:  aa)  s  dat.  aaa)  sto 
se  adverbom  kaze,  kaze  se  po  stanii  u  kome  tko 
zivi  Hi  se  u  koje  vrijeme  nahodi :  Da  im  je  boje 
bilo  u  Egiptu.  F.  Lastrid,  test.  14.  Boje  bi  nam 
bez  teb'  bilo.  V.  Dosen  39.  O,  mnogi  ti  sebe  trude, 
da  im  s  blagom  boje  bude.  71.  To  su  moje  zaovice, 
.  .  .  s  nima  de  mi  bojo  biti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  64. 
Uzmi  mene,  bice  boje  tebe.  1,  563.  —  bbb)  sto  se  ad- 
verbom kaSe,  kaie  se  po  zdravlu,  kad  tko  ozdrav]a. 
u  dativu  moze  biti  cefade,  ali  i  bol  mu  i  rana: 


BOl^I 


545 


BO^il 


Svrliu  nemocnijeh  rake  postave,  i  boje  im  bude. 
N.  Eanina,  ISBb.  mark.  IG,  18.  Kada  mu  bo}e  bi. 
N.  Eaiiiua  167.  ioan.  4,  52.  Jer  ti  ce  bit'  boje  i 
minut'  boles  taj.  N.  Najesko^'i6  2,  128.  !^uta  zmija 
kog  nakoje ,  vele  da  mu  biva  boje ,  onu  zmiju 
kad  ubije  i  na  ranu  riu  privije.  V.  Dosen  115. 
Da  ga  vidis ,  razbojela  bi  se ;  da  ga  jubis,  boje 
bi  ti  bilo.  Nar.  pjes.  yuk.  1,  458.  Naj  ti  vode,  ne 
bile  ti  boje!  1,  306.  Cini  mi  se,  bi  mi  boje  bilo. 
2,  32.  Ni  umrije,  iii  mu  boje  bilo.  3,  524.  Te  bi 
odahnuo  i  bilo  bi  mu  boje.  D.  Danicic ,  Isam. 
16,  23.  u  dat.  hoi  Hi  rane :  Da  ce  mome  bolu  biti 
boje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  593.  Kad  li  mu  je  ranam' 
boje  bilo.  3,  528.  —  hh)  s  alius,  i  ■prijedl.  po  (vidi 
kod  po) :  Koje  sto  daje  od  nas  bude,  to  ce  po 
nas  boje  biti.  A.  d  Kosta  1,  9.  Na  'nom  svitu 
bit  ce  po  te  boje.  M.  A.  Kejkovic,  sat.  78.  Ne 
kaXe  baba  kako  je  san  snila,  ve6  kako  je  po  nu 
boje.  Nar.  posl.  vuk.  200.  —  cc)  s  akus.  i  prijedl. 
za  (vidi  kod'  za) :  Ako  cinimo  cesce,  boje  je  za 
nas.  A.  Kadcic,  bogosl.  361.  Ivi'eni  decu  do  ze- 
lena  Lima;  sto  je  vece,  to  je  boje  za  te.  Nar. 
pjes.  -vuk.  2,  535.  —  dd)  s  infinitivom,  koji  moze 
imati  i  svoje  dodatke.  osiin  uega  moze  adv.  imati 
i  druge  svoje  dodatke  kao  naprijcd  (isporedi  biti, 
budem,  na  sir.  353a).  infinitip  kad  ima  svoje  do- 
datke, po  kojima  se  lako  wo:e  razumjcti  Hi  se 
razumije  medu  oiiima  koji  (jovore,  maze  se  izo- 
staviti  a  sami  mu  dodaci  ostati:  Od  srama  boje 
jes  crveuu  kad  god  bit,  neg  tugu  i  boles  u  sreu 
ocutit.  N.  Dimitrovic  5.  Na  svitu  ciniti  ca  nam, 
je  najbojo?  P.  Hektorovic  29.  Boje  t'  je  pravednu 
o  malu  ziviti,  a  dusu  narednu  i  pamet  imiti,  neg 
veliko  blago  s  grisi,  ki  te  koju,  i  sve  ca  ti  drago 
imiti  na  voju.  40.  Samii  cloviku  boje  je  stojati 
neg  sto  zlih  prijateja  uza  se  imati.  D,  Eauina  88. 
Boje  je  umuknut.  D.  Zlataric  29.  Vele  jest  boje 
jednome  smrt  podnijet'  uer  imat"  uevoje,  ter  sto 
krat  na  cas  mrijet.  M.  Bunic  89.  Boje  vam  je 
smrt  stignuti,  i  u  boju  s  kopjem  pasti,  neg  li 
tako  poginuti  bez  zamjene  i  bez  casti.  I.  CJun- 
dulic  292.  Tamo  ti  je  otit  boje.  J.  Kavaiiin  220. 
Da  je  boje  nizko  biti,  neg  visinu  objubiti.  V.  Dosen 
14.  Ne  bise  li  po  nas  boje  iza  Jordana  brez  straha 
stati  neg  ulizavsi  u  zemju  neprijatejsku  od  liih 
poginuti'?  A.  Kacic,  kor.  109,  Boje  ti  je  izgubiti 
glavu  nego  svoju  ogr'jesiti  du5u.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  193.  Boje  je  umjeti  nego  imati.  Nar.  posl.  vuk. 
25,  Boje  je  posteno  umrijeti  nego  sramotno  zivjeti, 
25.  Boje  je  s  mudrim  plakati  nego  s  ludim  pje- 
vati.  25.  Boje  je  biti  i  izbijenu  nego  posve  ubi- 
jenu.  22.  Mislim  da  ih  je  boje  i  ovdje  naStam- 
pati,  nego  da  izostanu  .sa  svijem,  Vuk,  pjes.  1,  188, 
Boje  ti  je  u6i  u  iivot  liromu  ili  kjastu,  nego  li 
s  dvije  ruke  i  dvije  noge  da  te  bace  u  ogaii 
vjecni.  Vuk,  mat.  18,  8.  recenici  bez  sabjekta  moze 
biti  izostae]eH  glagol:  Boje  biti  tebi  slipu  neg 
viditi  2enu  lipu.  P.  Posilovic.  nasi.  201''.  Govore 
da  im  se  boje  poturcit.  J.  Filipovic  1,  191.  Boje 
ici  caru  u  Jedrene  da  mu  kazem  sto  sam  ucinio, 
nego  da  me  Turci  nemu  tuze.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  428.  Boje  se  jedan  jnit  zacrjeniti  nego  sto  puta 
blijedeti.  Nar.  posl.  vuk.  26.  Boje  se  s  junakom 
biti  nego  s  rdom  jubiti.  26.  injinitiv  izostavlen  a 
sami  mu  dodaci  stoje:  Boje  je  ikad  nego  nikad. 
Nar.  posl.  vuk  23.  Boje  je  s  niirom  nego  s  cii'om. 
25.  Boje  u  grob  no  bit  rob.  27.  Bojo  jo  kukavicu 
u  ruci  no  sokola  u  planini  (imati).  24.  Boje  je 
navrb  laza  nego  nadno  raza  (doyovarati  se).  24. 
Boje  je  iz  glavice  nego  iz  tamnice  (gledati).  22, 
Boje  je  i  raiienu  nego  (po  sve)  ubijonu  (biti).  24, 
Boje  ti  je  nodas  ovsenice  nego  sjutra  pogace,  27, 
—  ee)  s  cijelom  recenicom,  koja  se  privezuje  ri- 
jecju  da  Hi  neka :  aaa)  u  privesanoj  da  (vidi  oise 


kod  da) :  Boje  je  da  pitaju :  cija  je  ovo  nevjesta, 
nego:  6ija  je  ovo  devojka?  Nar,  posl,  vuk.  23, 
Jer  ti  je  boje  da  pogine  jedan  od  udova  tvojijoh, 
nego  li  sve  tijelo  tvoje  da  bude  baceno  u  pakao. 
Vuk,  mat,  5,  29,  Ne  mislite  da  je  nama  boje  da 
jedan  covjek  umre  za  narod,  nego  li  da  narod 
sav  propadne,  Vuk,  jov.  11,  50.  Boje  je  za  vas 
da  ja  idem,  Vuk,  jov,  16,  7.  recenici  bez  subjekta 
izostavlen  glagol:  Boje  da  te  smrt  prijeka  digne 
nego  suza  sirotiiiska  stigne.  Nar,  posl,  vuk,  22. 
Ko  se  od  judi  krije,  boje  da  ga  uije.  154.  i  u 
privezanoj  izostavlen  glagol  zajedno  sa  da,  jer  se 
iz  predne  razumije:  Jovo  mi  se  sankom  kara, 
kao  da  so  razgovara,  boje  sankom  nego  s  majkom, 
Nar,  pjes,  vuk,  1,  193,  bbh)  u  privezanoj  neka 
(vidi  vise  kod  neka) :  recenici  bez  subjekta  izo- 
stavlen glagol:  Boje,  neka  on  od  viska  posti,  J,  S, 
Rejkovic,  kuc.  346.  Kad  cu  mloge  rascveliti  majke, 
boje  neka  place  moja  sama,  Nar.  pjes.  vuk.  3,  425. 
—  b)  dodaje  se  glagoUma.  wz  nih  cesto  pokasuje 
samo  da  ono  sto  glagol  znaci  biva  u  vecoj  mjeri 
onako  kako  treba  da  biva,  te  se  prema  snacenu 
koje  je  u  ylagola  moze  izjednaiiti  sa  vectna,  vise. 
Da  mu  je  milostt  ki'ajevLStva  mi  hoditi  svobodno 
po  mojej  zemji.  kako  i  druzimt  vasimB  dubrov- 
canomt ,  pace  i  boje,  Mon,  serb,  67.  Vise  i  boje 
vselit  svojiht  predniht  jestt  jubilt  grada  Dubrov- 
nika.  210,  Joste  boje  pouo%dti,  311.  On  umije  od 
druzijeh  boje  trgovati.  Zborn.  41'.  Sakriv  ga  pod 
listje  s  liitrinam  cudnime,  cic  boje  da  liim  lov 
ucini  na  vrime.  D.  Eanina.  1021).  ;^ubav  najboje 
toj  zna.  M.  Bunic  92.  Da  to  pismo  boje  vidu. 
0  Mazibradic  174,  Svaki  dan  to  boje  klada  se 
lipsi  red,  D.  Barakovic,  vil,  107.  Ca  brze  i  boje 
mogase,  dotece,  D,  Barakovii,  jar,  53,  U  jubavi 
jos  boje  vazga  se,  F,  GlaviniA,  cvit  334,  Domisja 
se  koliko  boje  moze,  P,  Eadovcic,  symb.  157. 
Gradani  boje  su  u  torn  uvjezbani.  J.  Kavaiiin 
114.  Boje  tilesno  ziviti.  A,  Kadcid,  bogosl,  2,  Isto- 
maci  mi  ovo  boje,  J,  Filipovic  1,  200.  A  ti  na- 
mjesta'  jubezjive  rijeci  kako  boje  umijes.  I,  A, 
Nenadic,  nauk  231,  Smrt  li  onu  boje  cinii'  V, 
Dosen  176,  Sto  te  boje  ne  izmiri(h)i'  51,  Koja 
uci  lipo  govoriti,  pravo  pisat  a  jos  boje  stiti, 
M,  A,  Eejkovic,  sat.  34,  Koji  boje  kakav  zanat 
zuade,  161,  Ako  li  ti  ugodna  ne  bude,  cini  boje, 
sii'oko  je  poje.  A,  Kacic,  razgov,  209,  Od  mene 
si  boje  uranio,  293.  Kako  moze  boje  prode  na- 
jjrijeda.  I.  Dordic,  ben,  167,  Kako  umije  boje,  do- 
smuca  se.  192.  Vise  koua  jase,  boje  sabju  pase. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  105.  Mladiii  me  dobro  hoce, 
dobro  ho6e,  boje  nose.  1,  174,  One  gospod  boje 
zna  nego  oni  sto  kazu,  1,  132,  Pazite  mi  moga 
gospodara  boje  nego  starog  Milutina.  2,  172,  Na 
jutru  mu  nazva  dobro  jutro,  a  boje  mu  care  pri- 
vatio,  2,  173.  Boje  ce  te  braoa  udomiti.  2,  625. 
Te  ib  pase  boje  milovase  i  veziri  boje  darivase, 
3,  262,  Boje  cuva  prebijelu  kulu,  3,  286.  Cati  boje, 
pope  Grnogorce !  4,  17,  U  neg'  bi  se  mog'o  pouz- 
dati,  boje  u  lieg  neg'  u  desnu  ruku.  4,  297,  Udri, 
brate,  ako  boje  mozes,  2,  176.  Pobise  se,  boje  ne 
mogose,  4,  441,  Tako  hana  slomila  krajica,  salo- 
mila,  u  more  sagnala,  te  se  more  napunilo  boje 
a  od  mrtva  kona  i  junaka,  Pjev.  ci'u.  32.  Ti  se 
uemoj  zalit  na  tazbinu,  boje  kazi  nego  li  je  bUo. 
226.  Boje  vide  dva  oka  nego  jedno.  Nar.  posl. 
vuk.  22.  Ko  zna  boje,  siroko  mu  poje,  138.  Ko 
boje  moze,  da  ga  bog  pomoze.  135.  Da  bi  se 
pjesme  boje  razumjeti  mogle,  Vuk,  nar.  pjes.  1,  vi. 
Da  bi  se  boje  vidjeti  mogio,  240,  —  glagol  moze 
biti  izostavlen  kad  se  razumije  iz  ostaloga  go- 
vora:  Cesagiju  popadem  u  ruke,  al  mi  mlogo  ne 
zadaje  muke ,  jer  ga  suknem  od  uha  do  repa, 
Sto  bi  boje?  jeda  mu  ne  krepa,  M,  A,  Eejkovic, 

35 


BO^I 


546 


bo^kovaCki 


sat.  55.  Skofii  kolo,  da  skoCimo!  da  vidimo  ko 
6e  bole.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  176.  —  Ho  se  govori 
,dobro  htjcti  koga',  prema  tome  dolasi  i  ,bo|o 
htjeti'  bjcdnacujun  sc  sa  vo|cti,  m  dva  pisva 
prosloya  vijeka ;  u  driigoija  od  nih  dvujicc  bice 
po  nemackom:  Mi  krv  iirolijomo,  a  oii  za  to  no 
haje  hotiju6i  boje  krvnika  iiogo  svoje  virne  voj- 
nike.  A.  Kafiic,  korab.  210.  KopaAo  asovi  hoie 
kupus  bole  nego  motikaiiia.  J.  S.  Re]kovi6,  kuc';. 
218.  —  uz  glagol  uaci,  had  putniku  rekii:  ,dobro 
doSao!'  a  on  odgovori:  ,boje  nasao."  znaiene  se 
advcrbu  lice  stana  onijeh  kojima  se  govori:  Dobio 
dosao ,  surafie !  —  Bo)o  tebo  nasao ,  zoto !  Nar. 
prip.  vuk.'  198.  —  us  reii  i  druge  glagole  la- 
koga  snacena  moze  se  znaiene  adverhti  ticati  i 
onuga  sto  se  govori  (a  ne  samo  govoretia),  a  to 
je  tada  kao  blize  k  istini  Hi  vise  onaku  knko 
prema  sebi  samom  treba  da  je :  Niova  crkva  bo}e 
6e  se  zvati  ereticka,  nego  li  prava.  A.  BafiiA  156. 
Brez  ovoga  dara  duha  svetoga  mucno  se,  ili,  da 
boJe  recem,  nije  se  moguceod  privare  sotonske 
ucuvat.  J.  Filipovic  1,  174.  Sto  iievirnik  zem}om 
upravjase,  il,  da  reknem  boJe,  rasipaSe.  M.  A.  Re(- 
kovio,  sat.  32.  —  uz  hoditi  i  druge  glagole  takoga 
znaiena  moze  se  znaiene  adverbu  ticati  brzine 
kojom  se  navrsiije  sto  glagol  znaii,  te  je  kao  brze : 
Rece  mu:  hod'  boje.  D.  Barakovic,  jar.  12.  Trc'te 
boJe  po  bogatoj  Macvi.  Nar.  pjes.  vuk,  4,  251. 
Al'  to  Turcin  nista  ne  slusase,  no  svo  bo[e  jjojem 
izdii'ase ;  cera  nega  Rosniiu  Stevane.  3,  310.  Ali 
nemu  kniga  zapovida  da  on  bo}e  ide  na  megdane. 
Nar.  pj<-'s.  mar.  68.  tako  i  uz  hajde:  Hajde  boJe, 
Krivokapio  Joko !  Nar.  pjes.  vuk.  4,  522.  tako  i 
uz  kiipiti,  kad  se  gleda  na  brzinu  kojom  biva  ono 
sto  znaii:  Kupi  boJe  silu  i  ki'ajinu.  Nar.  pjes. 
juk.  202.  tako  i  bez  glagola  kad  se  ce(ade  vec 
nalazi  u  kakoiii  2J0shi,  kome  se  gleda  na  brzinu: 
Tuj  naredba  svaka  svim  }udem  dovole,  posla  sva- 
kojaka  do  [ute  nevoje,  ta  brzo,  ta  boJe,  niki  zad, 
niki  sprid,  kako  mrav  kroz  po)e,  zanose  oka  vid. 
D.  Barakovic,  vil.  56.  tako  i  kad  tko  koga  zove 
bez  glagola :  K  mene  boje,  crni  kaluderu,  k  mene 
boje  i  cadoru  mome.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  74.  u  istom 
poslu  dolazi  adv.  i  oknien  ozad  u  pjcsmi :  A  bo j' 
k  mene,  moja  vjerna  jubo !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  200. 
A  bo}',  sestro,  ako  boga  znades.  1,  200.  u  istom 
znacenu  dolazi  za  adverbom  brze  da  bi  se  poka- 
zala  jos  veia  brzina ;  kako  brze  vec  stoji ,  sa  to 
s  nim  moze  stajati  boje  uz  glagole  vrlo  razlicne, 
uz  koje  brze  moze  stajati:  Ouara'  idi  brze  boje. 
Nadod.  83.  Izisavsi  on  u  poje  trazi  koi'ie  svuda 
brze  boje.  94.  Kad  Latini  kiiigu  proucise,  brze 
boje  pustise  Milosa.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  214.  Brze 
boje  vatru  nalozise.  3,  420.  Onda  ja  brze  boje 
osedlam  pijevca.  Nar.  j)rip.  vuk.  202.  Pa  se  brze 
boje  vrati  natrag.  Vuk,  nar.  pjes  2,  84.  Kad  de- 
vojka  to  cuje,  ona  brze  boje  potrci  za  proscima. 
Vuk,  nar.  posl.  179.  Otac  ga  brze  boje  zaraota  u 
curak.  354.  —  pokazujuci  da  je  radi'ia  koju  glagol 
znaii  u  vecoj  mjeri  onaka  kaka  treba  da  je  da 
bi  se  uradila,  Hi  u  vecoj  mjeri  nego  druga.  mo£e 
stajati  i  kad  je  slo  Hi  ruzno  Hi  nemilo  ono  sto 
se  radi:  Sve  cu  kazat;  nu,  jaob,  boje  naricacu 
neg  spovijedat.  I.  Gundulic  386.  Kada  trnati  jez 
pun  naperi  se  jabuk,  tada  psi  naj  boje  zgrabe  ga. 
F.  Glavinic,  posl.  36.  A  tko  boje  vino  dere,  da 
na  jubav  hlepi  boje.  J.  Kavaiiin  23.  Udarivsi  ga 
jo5  boje.  J.  Banovac,  pripov.  155.  Paklena  bo 
kuca  boje  od  paklenog  brta  koje.  V.  Dosen  118. 
Ni  moj  otac  nije  zuao  stiti,  al  je  znao  malo  boje 
piti.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  38.  Cijem  se  uzmnaza 
nemo(''.,  stisno  boje.  B.  Cuceri  13.  Sabjom  seku 
boje  od  Senana.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  425.  Begu  boje 
pojjritoze  ruke.  3,  12U.  Al'  se  oui  vise  razdrazise, 


i  na  Turke  boje  udariSe.  4,  374.  —  isto  tako  po- 
kazujuci samo  da  ii  vecoj  mjeri  biva  ono  Mo  glagol 
snaci,  uz  glagol  davati  s  genetivom,  koji  se  go- 
vori kad  se  kasuje  koliko,  isjednaiuje  se  sa  vise  : 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka :  Boje  mlika  ispo- 
kojna  daje  krava  J.  8.  Rejkovii,  kuii.  404.  — 
znaiene  adverbu  moze  se  ticati  vise  onoga  sto  se 
zeli  uiiniti  radnom  koju  glagol  znaii  nego  same 
radne,  kad  se  gleda  kakao  joj  je  svrsetak,  sto  od 
ne  biva,  te  joj  se  samo  prema  tome  dodaje  adv. : 
Jer  vrudina  udi  cvitju  mladom  i  svacerau  sto  iz 
zemje  vadiS,  da  ga  s  mista  na  misto  razsadi§: 
s  toga  boje  prid  ve6er  se  sadi ,  kripak  ob  noc 
jer  sad  stoji  mladi.  J.  S.  Rejkovii,  ku6.  188.  — 
c)  uz  genetiv,  kojim  se  kazuje  koliko,  s  glagolom 
jest  bez  subjekta ,  nalazi  se  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka,  pokazujuci  kao  naprijed  pod  b.  da  u  vecoj 
mjeri  sto  biva  i  samo  na  taj  naiin  izjednaiujuci 
se  sa  vise  (vidi  i  naprijed  pod  b.) :  Jes  mlijeka, 
jes  sira  i  k  tomu  joS  boje  jubavi  i  mira,  jes  brasna 
do  voje.  M.  Drzi6  83  —  d)  sa  j  mjesto  j  nalazi 
se  u  dva  pisca  xvii  i  xviii  vijeka:  Koliko  ga 
boje  budem  razumi'.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  18.  samo 
u  sliku:  Dost  je  meni  da  na  boje  budem  zivot 
obratiti.  J.  Kavanin  333.  Livadu  kosit  boje.  360. 
Neka  u  redu  svetom  stoje,  napredkujuc  sve  to 
boje.  503. 

BOJ^INA,  /.  praestantia,  melior  rerum  conditio. 
■u  nase  vrijeme.  a)  stane  u  kom  je  tko  kad  je  bo(i 
od  drugoga:  Vele  Turci  de  si  junak  dobri,  ama 
ti  je  bojina  za  ludu:  ne  kce  otist'  do  Niksida 
grada  da  te  vide  niksicke  gazije.  Pjev.  crn.  283.  — 
b)  stane  u  opce  bo(e  od  drugoga  stana:  O  bojini 
on  se  nasoj  stara.  S.  Milutinovid,  pjev.  crn.  328. 

BO^jINAK,  bojiiika,  m.  melior  rerum  conditio, 
convaleseentia,  emendatio.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
mcdu  rjeinika  samo  u  Stuliievu  (status  in  melius 
mutatio,  emendatio,  correctio)  i  u  Vukovu  (melior 
rerum  conditio),  isporedi  bojitak.  —  a)  boje  stane 
u  bolesti,  kad  je  bolniku  boje:  Davahu  mu  glas 
da  nije  mu  sin  umro,  neg  da  zive  zdrav.  Upita 
ih :  u  koje  doba  on  bjese  im'o  bojinak.  Ziv.  is.  60. 
Povrhu  nemocnika  ruke  nalagace,  i  bojinak  imace. 
171.  —  b)  boje  stane  u  zivotu,  u  moralnom  smislu, 
kad  se  iejade  popravi :  Bez  bojinka  i  jednoga  od 
zivota  primaju  tako  neskladno  i  neujudno  kraja 
od  kraja  ii  svoju  kucu.  B.  Cuceri  246. 

BO^lTAK,  bojitka,  m.  melior  rerum  conditio. 
isporedi  bojinak.  u  nase  vrijeme.  S  jubavi  bojitka 
i  napredka.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  414.  Da  vidim 
bojitke  koje  je  stekla  nauka.  M.  D.  Milicevic,  opst. 
48.  Razvitak  deteta,  liegov  bojitak.  M.  D.  Srlili- 
cevid,  zlosel.  260. 

BOJ^IY,  adj.  aeger,  sto  boli  koga.  xvii  vijeka 
u  jednoga  pisca.  o  oiima:  Koji  imaju  ofci  bojive, 
stave  prid  nih  svitu  zelenu.  M.  Radnid  383. 

BO^iKA,  /.  morbus,  hyp.  boja.  u  nase  vrijeme. 
Rastvori  se  nobo  da  vidis  svakojake  bojke.  M.  D. 
Milidevid,  ziv.  2,  48.  Ali  je  ona  imala  neku  tajnu 
bojku ,  koju  ki-iju.  M.  D.  Milidevid ,  des.  par.  8. 
bolesno  mjesto  na  tijelu:  Svaku  bojku  neka  za- 
muze  svojim  mlekom  zena  dojija,  pa  de  prodi. 
M.  D.  Milide-t'ic,  ziv.  2,  68. 

BOl^KO,  m.  ime  musko,  hi/p.  Bojeslav.  xiv  vi- 
jeka i  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  u  pjesmi.  Glas- 
nik  n.  12,  44.  47.  Bojko.  D.  Zlatarid  36b. 

BO!^KOVAG,  Bojkovca,  m.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  travniikum.  Schem.  bosu.  1864.  49.  T.  Ko- 
vacevid  34.  grijeskom  ,Bolkovac'.  Statist.  75.  ispo- 
redi Bojkovci. 

BO^KOVACKI,  adj.  sto  pripada  Bolkovcima. 
Bojkovacka  opstiaa  K.  Jovauovid,  re6.  145. 


B0:^.KOVCI 


547 


BONO 


BOlfiKOVCI,  B6}kovaca,  m.  pi.  1.  selo  u  Srbiji 
u  okrugii  rudniikom.  K.  Jovanovic,  rec.  145.  — 
2.  Icao  prezime  porodici  xv  vijeka  u  hrvatskoj 
krajini :  Vrh  malina,  ki  je  kupil  ta  isti  Martiiiac 
od  jBolkovac',  Mon.  Croat.  136. 

BO^jKOVICI,  Bojkovica,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  .'iarnjeoskom.  Schem.  bosii.  1864.  55.  gri- 
jeskom  Bo|kovic.  Statist.  15. 

BO^iMA,  adi>.  magis,  melius,  bo(c  (vidikod'bo\i). 
Od  proiloga  vijeka,  iemedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovii.  —  tiz  glagole:  Ova  se  istina  bo}ma  ukazuje 
iz  svetoga  pisina.  A.  Baci6  466.  Bo|ma  ganuti 
srca.  E.  Pavic,  ogled,  xii.  Milost  i  prijatejstvo 
s  bogom  sam  trazi,  da  dobivsi  ju  bojma  ju  znade 
fuvat.  1.81.  Kandila  ue  samo  no  potriiu  se,  vece 
jos  bojma  razgorivsi  pirosvitle  se.  141.  Da  ga  jos 
bojma  od  snncane  zestine  zakloni.  4'29.  Da  se 
onomu  dade  koji  je  bojma  upravio  svoj  talenat. 
601.  Kada  tiho  vitar  popuhuje,  bojma  se  cuju 
zvoua.  D.  Eapic  349.  Poslusajte  dok  bojma  vi- 
dimo.  59.  Poslusajte  bojma.  357.  Onaj  prihvalni 
aded  sve  bojma  se  slidi.  I.  Jablanci  101.  Nastojte 
u  napridak  bojma  dolaziti  na  ova  govoiena.  B. 
Leakovic,  nauk  19.  Promotrimo  bojma  sto  su  ove 
kriposti.  274.  Da  biste  ih  bojma  razumili.  394. 
Ne  ima  nijedne  (holesti) ,  po  kojoj  bi  se  bojma  i 
vecma  grih  mogao  pokazati  nego  li  guba  na  tilu 
covicanskom.  B.  Leakovic,  gov.  35.  Zar  lie  se  na 
cas  smrti  bojma  mo6  pripraviti?  98.  Buduci  ona 
dobra  onda  bila  opcena,  bojma  su  se  providale 
udovice.  A.  Tomikovi6  379.  Kad  su  u  tavniku 
pcele,  onda  bojma  legu  novi  narod.  F.  Dordevic 
52.  Pcele  onda  bojma  prionu  raditi.  56.  Da  bi  se 
bojma  milovale.  Osvet.  1,  4.  i  kad  .se  gJagolom 
haze  sto  zlo  Hi  ruzno  Hi  nemilo  (vidi  i  boje  kod 
boji) :  Da  mu  ne  dade  slobode  bojma  sagrisivati. 
A.  Bacii  376.  Vicite  bojma;  spava,  more  bit,  vas 
bog.  E.  Pavic,  ogled.  307.  Da  moze  u  zcmji  bojma 
istrunuti.  I.  Jablanci  59.  —  na  jediiom  mjestti 
moze  hiti  grijeskoiu  bojme:  Mozete  se  bojme  do- 
govoriti.    Bud.  spom.  glasn.  n.  3,  205. 

BO]|jNIK,  m.  vidi  bolnik.  prosloga  vijeka  m  jed- 
noga  pisca.  isporedi  bojan.  Zuam  da  ona  razve- 
seli  zlovojnike,  ugleda  potrebnike,  razgovori  boj- 
nike.   Besjede  kr.  222. 

BO^SANE,  w.  emendatio.  u  jediioga  pisca  xvi 
vijeka,  a  tada  su  glasoei  lie  jos  glasili  nje ;  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Stulicevii.  Spovid  svoju 
cini  umijeno,  a  no  liini,  s  poniienjem  i  .skruse- 
njem   i   s   bojsanja  odluoenjem.   M.  Marulic  259. 

BO^jSATI,  bijsam,  impf  meliorem  faeere,  me- 
liorem  fieri,  xvi  vijeka,  izmedti  rjecnika  samo  u 
Stulicevu.  Od  adj.  boji  dokle  je  ii  nemii  Jo.s  bilo 
S  iza  j.  —  1.  prelazno:  popravlati ,  ciniti  bo^im 
ce\ade:  objekat  moze  biti  neizreecn:  Strah  bozji 
bojsa.  Nauk  Brnardov  4''.  —  2.  neprelazno:  bo(i 
bivati:  Po  daru  bozjemu  bojsamo.  Nauk  Bernar- 
dov  31".   Da  nastojiS  bojsati   u   dobrili  dilih.  bS^. 

BO^^SAV,  adj.  meliorem  reddens,  sto  cinibo]im, 
sto  popravla.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  vrlo 
nepouzdana. 

BOJfiUN,  m.  mjesto  u  Istri.  pomine  se  od  xiii 
vijeka.  List  posjite  v  ,Bolun'.  Mon.  croat.  8.  Po- 
plenise  Bojun  i  Vran.  94. 

BOJ^UNI,  m.  pi.  dva  sela  u  Hcrcegoviiii:  jedno 
blizu  Stoca  a  drugo  hlizu  Hrasna.  Schem.  rag. 
1876.  57.  60. 

BO^iUNSKI,  adj.  sto  pripada  Ilopwu.  Bo- 
Juntski.  Mon.  croat.  259. 

BOMBA,  /.  vidi  bumba.  xvii  vijeka  u  jednoga 
pisca  i  to  sa  n  mjesto  m,  i  u  nase  vrijeme  (sa  m). 


Lunbarde  ga  biju,  bonbe  i  karkasi.  J.  Radojevic 
17.  Sto  nijesu  bombe  razorile.  Pjev.  crn.  249. 

BOMBAK ,  bombdka ,  m.  vidi  bumbak.  xv  vi- 
jeka II  jednom  rukopisu  (B.  Sulek,  im.  24)  i  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Tu  se  vriie  pune  bom- 
baka  i  vune.  B.  Krnarutic  34. 

BOMBAE.A ,  /.  pyrobolus.  isporedi  kumbara. 
od  franc,  bombarde.  u  nase  vrijeme.  Iz  ni  se  mogu 
bacati  i  bombare.   S.  Tekelija,  u  Letop.  119.  71. 

BOMBARDA,  /.  top  iz  koga  se  mecu  ,bombare'. 
isporedi  lubarda.  od  franc,  bombarde.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Topi  i  bombarde  Praga 
jesu  tukle.  A.  J.  Knezovii  261. 

BOMBAZIN,  adj.  vidi  bumbazin.  u  nase  vri- 
jeme u  Istri.  Ijiubi  kupi  baretu  bombaiinu.  Nar. 
pjes.  istr.  2,  38. 

BOMBOROV,  adj.  samo  u  zagoneci:  Na  duu 
mora  bomborovo  jaje  (odgonetjaj :  zrno  u  pusci). 
Nar.  zag.  nov.  65.  mjesto  toga  dolazi  i  tambu- 
rovo,  dundulovo.  bumbulovo,  sumbulovo,  simsi- 
lovo  i  saudulovo. 

BOME,  okrneno  bog  me,  koje  vidi  kod  bog. 

1.  BONA,  /.  zensko  ime  Bona.  Opatica  gospa 
Bona.  M.  Marulid  258. 

2.  BONA,  Hi.  ime  musko,  hyp.  od  Bonaventura. 
isporedi  Bone,  Bono.  Bonu  Serafina  prava  u  dusi 
i  u  puti.  J.  Kavaiiin  176.  Svetoga  Bone  muce- 
nika^  Nadod.  97. 

BONACA,  /.  tal.  bonazza,  bonaccia,  tranquil- 
litas,  tisina  na  morn,  od  xvi  vijeka.  isporedi  bo- 
nacica.  Zapovidje  vjetru  i  moru,  i  uciiiena  jest 
bonaca  velika.  N.  Raiiina  32''.  mat.  8,  2G.  Kada 
z  bonacom,  kada  s  vjetrom.  Zbor.  84.  Vele  krat 
je  isprosio  vjetra  drijevom,  koja  se  nahodahu  u 
tisini  ili  bonaci.  B.  Kasic,  fran.  169.  Po  jugu  i 
buri,  fortuni.  bonaci.  M.  Kuhacevic  40. 

BONACICA,  /.  dem.  bonaca.  u  nase  vrijeme  u 
Istri.  Kud  Mikula  jadi-ise ,  bise  tiha  bonacica. 
Nar.  pjes.  ist.  6,  10. 

b6nACi6,  »i.  prezime.  od  prosloga  vijeka.  Bo- 
nacicu  iz  Braca.  H  Bonacici  3.  M.  Bouacic.  Schem. 
rag.  1876.  62. 

BONBA,  /.  vidi  bomba. 

b6nE,  m.  musko  ime,  hgp.  Bonaventura.  ispo- 
redi Bona  i  Bono.  Otac  sveti  Bone,  kog  u  redu 
rodi  sveti  Frane.  L.  ^iubuski  55. 

BONGA,  /.  canis  vertagus,  vacca  macra,  hrt 
i  mrsava  krava  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se 
dodaje  da  se  govori  ii  Backoj.  Kao  bonga,  kaze 
se  slaboj  zeni.  Vuk,  rjec.  37^.  Rijec  je  tuda,  inace 
tamna,  moze  biti  od  mag.  bongyor,  kudrav,  pa 
mu  znacene  promijeneno.  isporedi  zbongati  se. 

BONGIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Milun 
Bonnie.  Rat  353.  isporedi  bonga. 

BONICA,  /.  vidi  bolnica. 

BONIC,  m.  prezime,  po  oeu  Boni,  xvi  vijeka. 
Jakova  Boniia.  Mon.  croat.  187. 

BONIK,  m.  vidi  bolnik. 

BONTNOVO,  n.  mjesto  u  Dubrovniku  navrh 
Pila,  otkle  se  pociue  slaziti  u  Gruz,  prozvano_  po_ 
covjeku  koji  se  zvao  Bonini  i  onde  imao  kucu  i 
bastinu.  L.  Zore.  Bolazi  prosloga  vijeka  u  poslo- 
vici:  Ceka  te  mestar  Vjeti-ilo  pod  Boninovijem. 
Poslov.  dan.  12. 

BONKOVIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
202.  isporedi  Bono,  ali  bi  lako  mogla  biti  po- 
grjeska  .Hamparska  mjesto  Borkovic. 

BONO,    m.   ime   musko.   hyp.  od  Bonaventura. 

* 


BONOMEZ 


548 


BOR 


Bono  Beni6.  Noi-ini  60.  Schem.  bos.  1864.  99. 
moglo  hi  hiti  i  od  Bonifacius,  ali  nema  jwtvrde. 
BONOMEZ,  m.  villi  bajemez.  pruHoga  vijeka 
u  pjesmi:  Uok  mi  jo  zdrava  ku6a  Biograilo,  oko 
i\ega  Sauci  i  jedenci,  a  na  liomu  bojui  bmioniozi. 
Nar.  pjes.  bog.  319. 

BONIK,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvorniikom. 
Statist.  87. 

BOPC16,  m.  presime.  u  naie  vrijeme.  u  pjesmi. 
postana  neznana,  a  pirn  ga  sa  b  jjred  6.  Jodiio 
biSo  Ivan  kapetano,  a  drugo  jo  Smi|ani6  Ilija,  a 
tredo  jo  Bobficu  Jovano.  Nar.  pjos.  juk.  428. 

BOE,  bora,  m.  pinus.   Akcenat  kaki  je  u  nom. 
sing,  taki  je  samo  jos  u  ace.  sing.,  koji  jc  i  inaie 
jednak  .s  nom. ;  a  kaki  je  u  gen.  sing.,   taki  je  u 
svijem  ostalijem   oblicima;  mijena  .se  samo  u  loc. 
sitig.:  b6ru,  i  u  mnoiini   u  svijem  oblicima  kad 
imajii  -ov-  b6rovi ;  tada  su  u  gen.   i  oba  zadna 
sloga  duga:  birova;  u  istom  se  obliku   mijena  i 
kad   nema  -ov-   bora.  —    Dolazi  od  xiv  vijeka 
(vidi  prvi  primjer)   i  u  svijem.  rjeinicima,  i  to 
znaceci  pinus  u  31ika(inu,   Belinu  (5G6a),   Stuli- 
cevu,    Vukovu  i  Lanicicevu ;   a  u    Vran&iievu  je 
larix   (a  pinus  je  u  nemii  jela) ,  u  Bjelostijen- 
cevu  i  Jambresicevu  ^waipeius  (a  pinus  je  u  nima 
,smrek',  u  Bjelostijencevu  i  bor  1,  919''),  tako  i  u 
Voltigijinu:  vracbholder.  —  Postana  jos  tamna: 
maze  biti  od  kor.  bhar,   vrtjeti  se,  vreti,   kiptjeti, 
od  koga  je  grcki  ipaQ/^axov,  lat.   fermentum,  2^0 
svoj  prilici  i  tiem.  brennen.    tako  bi  bio  prozvan 
po  svojoj  smoli.  —  a)  u  praoom  znaienu,:  Meda 
.  .  .  u  borb  i  od  bora  u  slepij  potoki.  Glasnik  ii. 
12,  39.  Mon.  serb.  94.   U  suha   bora.   Glasnik   11. 
12,  113.    Na  pisany  bort.   Glasnik  27,  291.    Kako 
prisicen   bor   na  zemju   padose.   M.   Marulic   29. 
Grad  mi  ce  pobiti  vinograd  i  bori.  17.  Tva  lije- 
pos  jes   tvora,    ka  nigda  no  gine,  jak   zelen  sa 
bora  i  listak  s  masliue.    §.  Mencetid  89.  Nije  jele 
ni  bora.  M.  Vetranid   1,  4.    Tuj   za   6as   u   hladu 
sjedosmo  pod  borom.   N.   Najeskovid  1,  315.    Tor 
niktor   mlado   dni   povi'nut  no  more,  jak  kad   se 
skoreni  zolon  bor  srid  gore.   H.    Lucie  213.   Pod 
sjeni  sjedeci  od  bora  zelena.  D.  Ranina  138.  Eho 
mej  bori   odgovara  dolcem.  P.  Zoranii  14''.    Pod 
kim  stablom  si  jib  vidilV  Pod  borom.  Bernardin 
31.  dan.  13,  58.  Jela   jubi  jelu   i   bora   }ubi  bor. 
D.  Zlatarid  416.  Mil-  lupajuc  jaoe,  vlada  obsjece- 
nim  borom  jacim.  I.  Gundulii   524.    Tako   ostali 
.  .  .  sam  na  gori  predajuci  kako  jaiie  blizu  vuka 
meu  bori.  D.  Barakovii,  vil.  169.  Kitui  bori,  jole 
vite.  D.  Palmotic,  christ  59.  Ususili  bi  se  borovi, 
da  im  so  no  izvadi   niki   dio   smole   stisnute.   M. 
Eadnii  94.  Modu  gusta   dubja   i   boi'o.   I.  Kana- 
velic,  iv.  414.   S  prve  rane  doF  ne  pada  majci  u 
krilo  bor  visoki.  A  Vita}i6,  ostan  28.  Suprotivna 
vijek  komSije  ni  bor  trpi  nerazlozaii.  J.  Kavaiiin 
407.  Oko  riega  su  grauati  borovi.  F.  Lastrii,  svet. 
53.  A  na  po}u  di  je  mejdan  bio,  vitezo^ri  bor  su 
usadili  za  junaka  lipu  uspomenu.  A.  Kacic,  razg. 
268.  Vise  dragog  zelen  bor  izraste,   a   vis'  drage 
rumona  ruiica,  pa   so   vijo   ruza   oko   bora.   Nar. 
pjes.  vuk  1,  240.  Iz  mornka  je   zelen   bor   nikao, 
iz  divojke  vinova  lozica,  i  fata  se  boru  za  ogranke. 
1,244.   II'  si  rasla  na  bor  gledajuAi,   il'  na  jelu 
tanku  ponositu?  1,  312.   Dva  su  bora  na  poredo 
rasla,  medu  liima  tankovita  jela;  to  no  bila  dva 
bora  zelena,  ni  mett  nima   tankovita  jela,  vec  to 
bila  dva  brata  rodena,  jedno  Pavle  a  drugo  Kadule, 
medu  nima  sestrioa   Jelica.  2,  14.   Da   se,  jadna, 
za  zelen  bor  vatim,  i  on  bi  se  zelen  osusio.  2,  319. 
O  javore,  zelen  bore!    1,  449.   Lozi   trupjo  jedno 
na  drugomu  .  .  .  kano  8nop|e  kad  ib  grad  povaja, 
il  skrhani  bori  od  vibara.  Osvet.  2,  164.  —  Bijeli 


bor,    pinus   balepensis   L.  J.  Sloser-Vukot.,   flora 
1044.    Cas.  Cos.  muz.  1852.  2,  47  B.  Sulek,  im.  15. 
24.  pinus  sylvostris  L.  J.  Pancii,  Sum.  drv.  150. 
isporedi   sosna,    bjelobor.   —  Cmi    bor,    pinus  pi- 
naster. Cas.  6es.  muz.  1852.  2,  47.  J.  Slosor-Vukot. 
flora  1045.   B.  Sulek,   im  24.  pinus   laricio   Poir. 
J.  Panc-i6,  flor.  biogr.'  462.  B.  iSulek,  im.  24.  pi- 
nus nigricans   Host.   B.   Sulek,   im.   24.   isporedi 
crnobor.  —  Crveni  bor,  pinus  austriaea  Host.  B. 
Sulek,  im  24.  —  IJivji  (,divji')  bor,  i)inaster.  Mi- 
kaja  24*.  Bella  bitG"-.  Stulid.    pinus   sylvostris   L. 
Cas.  tos.  muz.  1852.  2,  47.    B.  Sulok ,   im.  24.  — 
(ilatki  bor,  pinus  strobus  L.  B.  Sulek,  im.  24.  — 
Gluhi   bor,   pinus   austriaea   Host.    Cas.  cos.  muz. 
1852.  2,  47.    B.  Sulek,  im.  24.  —  Mali   bor,   teu- 
crium  chamaepitys  L.  B.  Sulek,  im.  24.  —  Morski 
bor,   pinus   pinaster.    Cas.   ces.    muz.   1852.  2,  47. 
pinus   maritima  Ait.   B.  Sulek  im.  24.  —  Obicni 
bor,   pinus  silvestris  L.  B.  Sulek,  im.  24.  —  ^Pi- 
tomi  bor,  pinus.  Mikaja  24*.  pinus  pinea  L.  Cas. 
ces.   muz.   1852.  2,  47.   B.  Sulek,   im   24.  —  Bor 
evitas,  erythraea  eentaurium  Pers.  B.  Sulek,  im. 
24.  —  b)  u  starijem  pjesmama  nazioa  dragi  dragu 
borom:  Planinski  moj  bore!  S. Mencetid  56.  Kroza  6 
se  gnijevas  tac  jos  na  me,  moj  bore !  130.  Nu  sada 
moj  bore,  sree  mi  povrati.  D.  Barakovic,  vil.  269. 
—  sada  M  Istri  zena  naricuci  za  muiem  naziva 
ga  borom:  Dru^e  moj,  muzu  moj,  rano  moja,  sree 
moje,  veliko  dobro  moje,  boru  (mjesto  bore)  moj ! 
Nar.  pjes.  ist.  5.  4.  —  c)  dosta  cesto  dolazi  mjesto 
bog,  do  se  ne  bi  pominalo  ime  bozje,  u  zaklinanu 
i  uijeravanu,   a  proklinanu,  rede  u  drugim  pri- 
likama,  ali  istom  od  prosloga  vijeka:  aa)  it  nom. 
s  akus.  bor  me,  koje  i  u  jedno  pisu,  kao  bog  me 
(vidi  bog  pod  2,  d):  od  prosloga   vijeka:   Borme 
ne  cu,  jor  nisam  budala.  M.  A.  Ee|kovic,  sat.  142. 
Hodu,  borme.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  514.  Aja  borme! 
drago  d'jete  moje.  Nar.  pjes.  juk.  109.  Nisam  bormo, 
brate,  utekao.  163.  Borme  sam  ga  poarcila.  Nar. 
pjes.    petr    1,  127.    To  je,   borme,   za  nas   veliki 
novae.  Prip.  bos.  1,  97.  Borme,  pope,  dobro  kiiige 
ka^u.  Osvet.  1,  93.  Nameri  se  bormo  na  hajduki. 
Nar.  prip.  mikul.  2.  —  bb)  u  gen.  s  dat.,  kao  bog 
pod  2,  c. ;  samo  u  nase  vrijeme:  Tako   ti   bora, 
sederli  Stane!  Nar.  pjes.  vuk  1,  216.    O   bora   ti, 
mlad  JakSicu !  2,  619.  Da  ti  bora,  Barako\'ic  Ibro ! 
3,  551.  O  bora  mi,  iz  gore  hajduci!  ja  sam  taman 
iz  Lijevna  grada.  3,  481.  Bora  vami,  kideni  sva- 
tovi.  3,  514.  Bora  tebi,  otce  kaludere !  Nar.  pjes. 
juk.  65.    Bora   tebi    gospodine   kraju !   Nar.   pjes. 
mar.  3.  A  nijesmo,  bora  mi.  Nar.  pjos.  petr.  1,  179. 
E  bora  mi,  to  je  davno  bilo !  Osvet.  2,  45.  i  s  pri- 
djevima  jedan  i  velik,  koji  se  i  bogu  pridijevaju: 
Sestro  moja,  bora  ti  jednoga.  Nar.  pjes.  vuk.  hero. 
111.  A  tako  mi  bora  velikoga.  Nar.  pjes.  juk.  164. 
pretjerano  s  pridjevom  zelen,  s  kojim  se  vec  ne 
moze  misliti  bog  a  samo  se  mjesto  nega  moze  reci 
bor,  nego  izlazi  kao   da  se  covjek   doista  kune 
borom.  da  bi  tako  doista  i  narod  govorio,  nema 
dosta  potvrde :  A  tako  ti  bora  zelenoga !  Nar.  pjes. 
juk.  58.  Tako  mi  bora  zelenoga !  Osvet.  2,  162.   na 
jednom  mjestu  u  pjesmi  nastampano  bor'  vam  kao 
da  bi  bio  okrnen  gen.  stiha  radi,   ali  moze  biti 
da  je  nom.  s  dat. ;  vidi  bog  pod  2,  e. :  Bor'  vam 
sinci,  sivi  sokolovi!  evo  mo  je  vrlo  zabolilo.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  550.  —  cc)  u  dat.  s  dat. :   vidi  bog 
pod  2,  /. :   u  nase   vrijeme:   Nut'   ti   boru,   moja 
mila  majko!  da  me  budes  za  Ivana  dala,   sad   bi 
ono   moji   svati  bili.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  242.   Tebi 
boru,  dite  Nikolica !  koja  ti  je  golema  uevoja  ter 
si  dosa'  za  goru  na  vodu?  1,  594.  Tebi  boru,  Ba- 
rakovid-Ibro !   3,  549.  —   dd)   u   akus.   s  prijedl. 
za,  i  to  ne  u  pravom  akus.,  koji  ima  bor,   nego 
u  yen.  mjesto  akus.,  kao  za  boga;  vidi  bog  pod 


BOEA 


549 


BORAN 


2,  n.  dd. :  Ne  nmri,  sinko,  za  bora !  Nar.  pjes.  vnk. 
1,  418.  A  da  vidi  za  bora  miloga.  Osvet.  3,  122.  — 
ee)  u  lok.  s  prijedl.  po,  kao  u  akus.  s  prijedl.  za : 
u  nose  vrijeme  u  kvizevnika:  O!  po  boru,  ko  bi 
razbajao  te  dusevne  zamaSaje  silne !  Osvet.  3,  4. 
—  ff)  u  akus.,  takoder  ne  pravoni  nego  u  gen. 
mjesto  akus.  sa  ako  znas,  kao  ako  boga  znas ; 
vidi  hog  pod  2,  I.:  ii  nase  vrijeme  u  knizevnika: 
Pa  mu  Davor  djecu  podavio,  sve  do  jednog,  ako 
bora  znate  !  Osvet.  2,  60.  Pat'  !i,  vilo,  ako  bora 
znades?  Osvet.  3,  162.  —  gg)  ,da  bor  ubiie',  mjesto 
,da  bog  ubije' ;  vidi  bog  pod  3,  h.;  od  prosloga 
vijeka:  Kra|  od  Bospo,  da  ga  bor  ubio!  Kaci6, 
razgov.  64.  Ah!  kakva  je,  da  je  bor  iibije.  Nar. 
pjes.  juk.  220.  O  junace,  bor  t'  ubio.  Nar.  pjes. 
petr.  1.  169.  — •  1th)  ,od  bora  naci'  mjesto  ,od  boga 
naii';  vidi  bog  pod  3,  d.:  u  knizevnika  nasega 
vremena  :  Muka  lale!  sa  cetiri  strane,  a  s  Vii- 
6ila  da  od  bora  nade!  Osvet.  2,  76.  —  ii)  osim 
zdklinana  i  proklinana  u  drugim.  prilikam.a  u 
nase  vrijeme  u  knizevnika:  Da  si  moja  rneni  bo- 
rom  majka.  Osvet.  2,  61.  A  to  momak  i  od  bora 
traii.  Osvet.  2,  65.  Bore  mio,  teska  napadana! 
Osvet.  3,  132.  Bore  mio!  tko  se  tamo  dio?  Osvet. 
4,  29.  u  posjednim  bi  se  primjerima  moglo  mi- 
sliti  da  je  vok.  od  bog  s  promjenom  glasa  i.  na 
r.  all  toj  promjeni  u  toj  rijefi  nema  potvrde.  — 
d)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  crnorijeckom.  K.  Jo- 
vanovid,  re6.  165. 

1.  b6i?.A,  /.  plica,  ruga,  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  moze  biti  na  hajini  i 
na  lieu.  Od  brati,  berem. 

2.  BORA,  m.  vidi  Boro.  On  ugloda  Boru  bar- 
jaktara.  Nar.  pjes.  mar.  42. 

8.  BORA,  /.  u  jednoj  pjesmi  i  is  ve  u  Vulcovu 
rjecniku  mjesto  bor.  Bade  momce  za  boru  zelonu. 
Vuk,  rjec.  STh. 

1  BOBAC,  borca.  m.  certator.  od  xiii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikafinu  (koji  se  rve,  lucta- 
tor,  palaestrita,  palaestricus) ,  u  Bjelosfijenieni 
(agonista,  athleta,  luctator,  palaestricus,  certator, 
pugil,  gymuicus),  u  Stulicevu  (luctator,  pugnator). 
u  nase  vrijeme  samo  u  knizevnika.  Korijen  vidi 
kod  boriti  se.  —  Nikto  stpej  snomt  bbdrago  svo- 
jego  bortca  pobeditt.  Sava,  tip.  hil.  gla.sn.  24,  222. 
tip.  stud,  glasn.  40,  180.  Syria  vide  jako  nekojego 
borca  ili  iskusna  vojevodu  za  lit  podvizajusta  se. 
Domentijanb  45.  Borci  u  krv  svi  lezahu,  koji 
slavno  tu  padose.  P.  Petrovic,  s6ep.  98.  Borci 
stall,  pa  se  zablehnuli.  Osvet.  2,  66. 

2.  BOR  AC,  Borca,  m.  neko  mjesto  xiv  vijeka 
blizu  Prizrena  kod  sela  i^ikfe,  kojoj  je  isla  meda 
na  Bortcfc  i  na  Bresnicu.  Glasnik  15,  286.  Danicic 
3,  559.  Postanein  ce  biti  dem.  od  bor. 

BOBAC,  Borca,  •»!.  1.  u  Srbiji  u  sadahioj  Gruzi 
XIII  vijeka  zupa :  Zupe  Moravu,  Bortct,  Lepenici 
obe.  Mon.  serb.  13.  ondje  grad  xv  vijeka:  Vt  slav- 
nemb  grade  Borci.  Mon.  serb.  269.  Gradt  Bortct. 
Konstantin  filos.  glasn.  42.  271.  Cart  Muratt  primi 
BortCB.  ^jetop.  saf.  77.  Danicic  1,  67.  sada  zidine: 
Zidine  od  staroga  grada  u  nahiji  kragujevackoj 
u  Gruzi.  Vuk,  rjec.  37''.  i  selo  je  sada  ondje.  K. 
Jovanovic,  rec.  118.  M.  D.  Milicevic,  srb.  226.  — 
2.  M  Hercegovini  selo  na  Nereivi  blizu  izvora 
nezina.  Magaz.  1861.  52.  S.  Novakovic,  obi.  79. 
Statist.  113.  Borac,  Borca.  V.  ]Jjesevic.  tu  je  po 
svoj  prilici  bio  xv  vijeka  grad  vojiwde  Radosava 
Pavlovica:  Izt  Borca  u  Dubrovnikt.  Mon.  serb. 
310.  U  slavni  gradi.  Boract.  402.  Danicic  1,  67. 
neki  i  okolinu  tako  nazivaju:  U  .predielju'  Borcu. 
Zem|op.  bos.  3.  Borac  je  prijedio  od  Grodeja  do 
sela   Bjelinida    u    koni6koj   nahiji.   N.   Ducid.   — 


3.  selo   u  Bosni  u  okrugu  sarajevskom,  kotaru 
rogatickom.  Statist.  21. 

BORAC,  boraca,  m.  borrago  officinalis  L.  od 
tal.  borrace.  isporedi  borazina.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  K.  Cmogorac,  hot.  18. 

BORACKl,  adj.  a)  negdasnega  grada  Borca  u 
Hercegovini.  Po  knezu  borackomi..  Mon.  serb.  399. 
Danicic  1,  68.  —  6}  sadasnega  sela.  Borca  u  Sr- 
biji. Boracka  opstina.  K.  Jovanovid,  refi.  165. 

BORACKJ,  adj.  Ho  pripada  selu  Borku  (u  Sr- 
biji). M.  D.  Miliievid. 

BORAG,  m.  vidi  boraiina.  samo  u  Jambresicevu 
rjeiniku  (indicul.). 

BORAGA,  /.  vidi  borazina.  samo  u  Bjelosti- 
jencevii  rjecniku. 

BOBAJA,  selo  u  Dalmaciji  na  putu  izmedu 
Sibenika  i  Trogira.  Repert.  39. 

BORAJINA,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  ,Boraina'.  Schem.  here.  1873.  228.  is- 
poredi Borajna. 

BORAJKA,  m.  neka  gora  u  Dalmaciji  blizu 
Sibenika  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  isporedi 
Boraja.  Tolike  vojvode  Borajka  gora  zna.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  348.  Tad  poznah  sva  mista  bnetaJke 
drzave  i  diibi  do  lista  Borajke  dubrave.  339. 

BORAJNA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajev- 
skom, kotaru  iajnifkom.  ,Borajna'.  Statist.  11. 
isporedi  Borajina. 

BORAK,  b6rka,  m.  1.  h>/p.  bor.  od  xvi  vijeka. 
u  rjecniku  nijednom.  Zaspali  pod  borkom.  D.  Drzic 
436.  Kraj  livade  zelen  borak  a  pod  borkom  bio 
satorak.  Mencetid-Drzic  510.  Vir  vodeni  pod  bor- 
kom vrijeSe.  M.  VetraniA  1,  182.  Legoh  pod  bor- 
kom na  travi.  N.  Drzi?  431.  Ko  jo  brtrak  presa- 
dio,  te  se  zeleni?  Nar.  pjes.  'i^.  Kovacevid.  — 
2.  hippuris  vulgaris  L.  zoi^e  se  i  mafji  rep.  Sloser- 
Vukot.,  flora  1060.  J.  Pancii,  flor.  kn.  srb.  299. 
flor.^  biogr.'  4-50.  B.  Sulek,  im.  24.  equisotum  L. 
B.  Sulek,  im.  24.  —  3.  itne  mjestima  a)  u  Srbiji: 
aa)  xiii  vijeka  selo  vegdje  blizu,  iice:  IT  ,Teli.cihL 
Bori^kt.  Mon.  serb.  11.  Danicic  1,  67.  —  bb)  selo 
u  okrugu  biogradskom.  K.  Jovanovid.  rec.  95.  0 
iz  Borka  kneze  Simeune!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  253. 
—  cc)  It  okrugu  valevskom  selo.  K.  Jovanovic, 
rec.  105.  —  h)  neko  mjesto,  po  svoj  prilici  selo. 
XIV  vijeka  negdje  blizu.  Hecana:  Do  Bori.ka.  i 
proma  Bortku  uzt  delt  isla  je  meda  modroj  Sla- 
tini,  kojaje  bila  zimoviste  stoci  mannstira  Decana. 
Glasnik  ii.  12,  56.  12S.  o  isfom  mjesfu  reli  se 
istoga  vijeka  da  je  .zahjehi  u  Slatini'  isla  meda 
do  Borka  i  oti.  Borka  na  onu  stranu.  Glasnik 
15,  283.  Danicic  3,  559.  —  c)  selo  u  Bo.wi  u  okrugu 
travnickom.  Schem.  bos.  1864.  41.  Statist.  69.  — 
d)  brdo  u  Srbiji  u  okrugu  smederevskoyn:  Zemja 
pod  vinogradom  u  brdu  Borku.  Sr.  Nov.  1875. 
681.  —  e)  planina  u  Dalmaciji  blizu  Omisu,  s  dru- 
gim  akc:  B6rak,  Borka.  u  Vukovu  rjecniku. 
BORAK,  Borka,  »i.  vidi  kod  borak,  pod  e. 

1.  BORAN,  boma,  adj.  sinuosus,  saborit.  odxvn 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (boma). 
Od  b6ra,  b6re.  xvn  vijeka,  o  vijencu,  kao  gtist, 
sabijen,  spissus :  Etc  vile  prigizdave  zlatne  prame 
cvijetkom  rese,  a  goranin  divji  izljeze  s  vijencem 
bomim  oko  glave.  I.  Gundulid.  178.  —  sada  o 
halini  sinuosus:  Ko  ti  reza  bomu  suknu?  Nar. 
pjes    vuk,  rjefi.  371'. 

2.  BORAN,  m.  aries  (instrumentum  bellicum 
ad  diruendos  muros).  samo  u  Bjelostijenfevn  rjec- 
niku (1.  127''.  2,  25i>.  335'').  ima  i  u  Stulicevu  ali 
iz  ruskoga,  i  to  u  pravom  smislu  ovan.  Bjelo- 
stijenac  dodaje  da  je  rijei  ,dalmatinska',  ali  o 


BOKANCI 


550 


BORAVITI 


torn  trcha  sumnati  za  to  Ho  je  izmcdu  tolikih  kni- 
zevnika  nema  ni  u  jednuga.  isporedi  baian. 

BOEANCI,  Boranfwa,  m.  pi.  sdo  u  Srhiji  u 
okrugu  topliikom,  srezii  kosaniikom.  wjeUani  go- 
vore  akus.  i  za  nam.:  Borance.  Sr.  Nov.  1879. 
17G. 

BOKANI,  m.  pi.  aelo  u  Ilercegovini  blizu  Klo- 
biika.  Schom.  horo.  1873.  236. 

BOKANK;,  m.  prezime,  u  vase  vrijeme.  Milos 
Boraiii(!'.  Kat  91.  Od  imcna  koje  samo  ne  dolazi, 
a  koje  hi  mugla  biti  Borana,  hyp.  od  ienskoga 
imena  Borisava. 

BOEAJS'IJA,  /.  phaseoli  virides,  imiuaturi.  samo 
u  Vukovu  rjecniku,  gdje  je  i  znacene  koje  je  stav- 
leno.  Od  arap.  biiraiii,  cibus  delioatus.  isporedi 
buranija. 

BORANOVIC,  m.  selo  u  Bo.^ni  u  okrugu  sa- 
rajevskom,  kotaru  visegradskom.  Statist.  27.  Od 
imena  koje  samo  ne  dolazi  a  koje  bi  moglo  hiti 
Boran,  hyp.  od  Boro,  od  Borisav. 

BOEANA,  /.  planina  ii  Srbiji  u  Badevini.  Vuk, 
rjec.  371'.  M.  D.  Mili6evic,  srb.  519.  Videli  smo 
dimove  oko  Brasine  u  Borani  (,Boraiii').  M.  Ne- 
nadovio.,  protok.  47. 

BOEANE .  n.  vidi  boreiie.  isporedi  borati  se. 
satno  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Skladno 
mi  doodi  rvane  i  boraiie  patriarke  s.  Jakova  s  an- 
delom.  F.  Lastric,  svet.  23. 

BORAST  ,  adj.  rugosus,  yun  bora,  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  o  bradi:  Ka  (brada)  lasasta 
i  borasta.  J.  Kavanin  410.  i  u  nase  vrijeme  u 
jednoga  pisca:  Borasto,  faltenformig.  A.  Haj- 
denak  17. 

BOEASTVO ,  n.  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka. mole  biti  mjesto  ,boravstvo'  u  znacenu  bice, 
esse:  Da  od  duse  i  od  boga  jedna  ista  stvar  se 
cini ,  s  toga  uznesi ,  liti  s  toga ,  siii  bora'stva  i 
obsini.  J.  Kavaiiin  514. 

BORASICA,  /.  vidi  kod  Borasnica. 

BORASNICA,  /.  planina  u  Hercegovini  blizu 
Konica.  Glasnik  20,  395.  22,  49.  ista  ce  biti  kojii 
pisu  Borasica.  Schem.  here.  1873.  16.  isporedi 
Borci. 

BORAT ,  borta,  m.  tal.  bordo,  neko  platno  i 
sukno.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Vi  ste  u  ono 
vrijeme  bile,  kad  se  je  u  bortijeh  hodilo;  a  ove 
su  u  ovo,  kad  se  i  svila  dere  i  dobro  se  dere, 
er  jes  od  sta.  M.  Drzii  213. 

BORATI  SE,  boram  se,  impf.  vidi  boriti  se. 
isporedi  boraiie.  m  jednoga  pisca  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu,  i  to  bez  se,  a 
s  dodatkom.  da  ima  u  Gundulica,  a  u  Gundidica 
nema,  nego  ce  Stulic  biti  nacinio  od  imperfekta. 
Borali  su  se  i  rvali  s  oruzjem  od  vrucijeh  mo- 
litava.  F.  Lastric,  svet.  177. 

BORA  VAC,  Boravca,  m.  ime  musko  u  jednom 
spomeniku  xv  vijeka;  ali  ce  biti  pogrjeska  u  pre- 
pisivanu  Hi  u  stampanu  mjesto  Bogavao.  Spom. 
sr.  1,  176. 

BORAVILAC,  boravioca,  m.  ineola,  habitator. 
samo  u  StuUcevu  rjecniku  (,boravioc').  rijec  ne- 
pouzdana. 

BORAVISTE,  n.  hospitium,  domioilium,  gdje 
tko  boravi.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  StuUcevu  (u  kom  ima  i  zlo  nacineno  bo- 
ravistvo).  Mete  boraviste  od  nemocnika.  Besjede 
kr.  218.  Ide  u  bolovniSko  boraviste.  231.  Ovi  moj 
dom  boraviste,  znam,  za  malo  je  D.  Mattei  285. 
Srce  u  svako  doba  spraviio  primit  nas  i  bit  nam 
utofiiSte,   boraviste.  20.   Srcu  Jezusovu   najsveti- 


jemu  i  najugodnije.mu  Aegovu  boraviStn.  Stit  23. 
Nihovo  jo  boraviste  nebo.  A.  lCali6  299. 

BORAVITEl^,  m.  iiicola,  habitator.  samo  n 
StuUcevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BORAVITE^ICA,  /.  ineola.  samo  u  StuUcevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BOEAVITI,  b6ravim,  impf.  degere.  Akcenat  se 
mijena  samo  u  2  i  S  sing.  aor. :  boravi.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  satno  u  StuUcevu  i  Vu- 
kovu. —  I'osianem  od  biti  (budoui),  gdje  je  i  iza 
b  postalo  od  y,  a  to  od  u,  pa  .se  u  pred  o  j'ro- 
mijenilo  na  v,  a  po  torn  nasavsi  sc  iza  b  otpalo. 

1.  ncprclazno:  a)  boravi  celade  i  sto  se  kao 
celade  misli  i  zivince.  aa)  moie  biti  izreceno  raz- 
licnijem  nacinom  i  mjesto  Hi  vrijeme  boravjenu, 
i  s  kim  Hi  medu  kim  Hi  bez  koga  tko  boravi; 
moze  i  nacin  boravjetkt  biti  izrecen  adverbom: 
Cestita  gospoja  gdje  sama  boravi.  M.  Vetranid 
2,  36.  Same  vile  gdi  borave.  1,  13.  S  liimi  svi 
vrazi  pakljeni  borave.  2,  163.  Zvijeri  gdi  gojno 
borave.  1,  8.  Kako  se  je  bez  mene  vjerao,  tako 
bez  mciie  i  boravi.  M.  Drzie  212.  Sebi  same  svud 
lozista  priprave  (kune  i  Usicc),  kad  ih  stigne  trud, 
da  gojno  borave.  421.  U  kojoj  dubravi  ona  sad 
boravi?  F.  Lukarevio  6.  On  s  tobom  dan  i  noc 
boravi.  40.  Vece  o  sebi  ti  boravi.  O.  Mazibradii 
217.  Gdje  (ii  konusnici)  od  kona  svega  istoka 
izbor  i  cvijet  vas  boravi.  I.  Gundulii  532,  Veselo 
zivem,  stojim,  hodim  i  boravim.  M.  Jerkovic  19. 
Bivsi  od  prije  boravio  bezdruzine  do  tries  Ijeta. 
D.  Palmotic,  chrisfc.  345.  Zirna  zvijer  boravi  po- 
sred  kala  i  gnusosti.  78.  I  ribi  se  jos  ne  prosti 
u  rijekami  ka  boravi.  J.  Palmotic,  dubr.  223.  Da 
ne  ide  niko  iz  po|a,  neg  uz  pasu  da  boravi.  355. 
Za  liim  opet  vece  k  sridi  neznabozci  ini  borave 
(u  paklu).  J.  Kavanin  443.  Medu  umrlijeui  bog 
boravi.  I.  Dordic,  salt.  219.  Boraveci  pod  ki'ilom 
iacka  vjecuoga.  80.  Zudase  u  mjestu  zabitnu  bo- 
raviti.  I.  Dordic,  ben.  17.  Boravis  u  otarskom 
skrovistu  zatvoren  cekajuoi  nas.  Stit  15.  Tko  bla- 
guje  put  moju  i  pije  moju  krv,  boravi  u  meni  a 
ja  u  liemu.  D.  Mattei  255.  Kad  u  mlada  moja 
jeta  boravjah  u  Eimu.  B.  Cuceri  143.  Neka  upita 
erkve,  mjesta  i  sve  kuce,  u  kojijeh  je  boravio. 
154.  Sa  svijem  mislim  i  pozudam  gori  na  nebu 
boravjase.  269.  Na  cijoj  zemji  boravimo?  A.  Kalic 
276.  Dull  sv.  u  liemu  boravi  k'o  u  svom  domu. 
112.  Kako  boravis?  De  boravis?  Vuk,  rjec.  371). 
Borav}aliu  pod  sjenieama.  D.  Danicic,  nem.  8,  17. 
Ko  me  slusa,  boravioe  bezbrizno.  D.  Danicic,  pric. 
1,  33.  Docim  Mirko  boravio  s  Lukom,  eto  nemu 
na  cete  jiinaka.  Osvet.  2,  159.  —  u  jednoga  pisca 
,boraviti  sa  zvijezdom',  kao  drzeci  se  ne:  Da  pu- 
tom  uprave,  ki  zvizda  pokaze,  da  za  nom  borave 
i  sUde  i  traze.  D.  Barakovic,  jar.  94.  —  bb)  moze 
biti  izreceno  i  stane,  u  kom  nahodeci  se  tko  bo- 
ravi, kao :  zivot,  san,  (ubav,  zlo,  itd. :  Samo  blazen 
ti  se  pravi,  u  Jubavi  tko  boravi.  I.  Gundulic  73. 
Cejad  svijetla  i  kreposna  u  slobodi  ka  boravi.  443. 
Bjese  vrijeme,  u  snu  mUom  trudni  umrli  kad  bo- 
rave. _  D.  Palmotic ,  christ.  94.  U  zivotu  boravi. 
541.  S  nim  boravi  sad  u  veseju.  J.  Palmotic,  dubr. 
437.  Ne  bi  u  zlu  boraveci  smio  ilega  zamijeniti 
za  upingan  grumen  kala.  J.  Kavanin  32.  Do  cim 
u  snu  mojem  boravih.  508.  Znase  u  komii  ras- 
pustenu  zivotu  borav|ase  ti  skup.  I.  Dordic,  ben. 
27.  Tko  boravi  u  bogojubnu  samozivstvu.  94.  Bo- 
raviti  u  bitju  prilicnu,  kako  je  liemu  drago.  D. 
Mattei  244.  —  cc)  s  lok.  i  prijedl.  o,  kao  zivjeti 
0  cemu:  Blazen  se  veli,  tko  svoju  svijes  spravi, 
da  mnogo  ne  zeli  a  o  malu  boravi.  M.  Vetranid 
1,  139.  —  dd)  s  instr. :  aaa)  u  instr.  bog,  kad  se 
hoce  da  kaze  da  bog  cini  ili  daje  te  se  vrsi  ono 


BOEAVITI 


551 


BOBfiAC 


!fo  glagol  snaci:    Tobom,   boze,   sva   borave,   ti 

vladalac  svemu  jesi.  B.  Pahnotic,  christ.  604.  — 

bbb)  u  instr.  radna  i  xtane,  had  se  hoce  da  kasc 

da  se  tko  tijevi  bavi,  da  to  radi  Hi  podnosi :  Neka 

tiij  svak  muci  i  placem  boravi    M.  Vetranic  2,  209. 

Da  hudijem  vec  diloru   nitkor  ne  boravi.   N.  Di- 

mitrovic  92.  A  vjerno  tko  dvori  di-uzima  s  [ubavi, 

vazda  pak  napokon  zlom    tugom   boravi.    D.  Ra- 

nina  116.  Nasa  da  goroina  nas  ozdravi  od  noiiice, 

kom  bora\'i  dnsa.  .T.  Kavaiiin  10,5.  Ki  boravp  torn 

poixidom.  347.    Ne  zna   sto  JR   dobro   tko  zlijem 

nije  boravio.  Poslov.  dan.  77.  —  ee)  subjekat  maze 

imati  uza  se.  predikat ,  kojim  mii  se  izrice  stane, 

a  tada  moze  biti  hez  i  cctja  stn  je  naprije/l  spo- 

menuto  Hi  moze  i  biti  sto  od  toga :  Nfimima  svej 

boravi.    I.  Kanavo.lic ,  iv.  255.  vidi  i  daje  pod  b. 

—  ff)  veoina   rijetko  hez  i  cega   sto  je  naprijed 

spowenuto :    Pro.'yake    ne    cujuci   i   ue   videci    ki 

goluju,    zled    im   mukom    odmecuci,    ki    borave   i 

gladuju.  J.  Kavai'iiii  10.  —  talco  bez  i  cega  dolazi 

u  jednoga   pisca   prosluga    vijeka  mjesto   budnu 

biti;  Boravite  dakle,  jer  ne  znate   u   koje   vrime 

gospodin   vas   jest   za   dojti.    Turl.    blago    2,  308. 

Doliodi  od  misli  necistili.  sto  boravce  imadoemo, 

od  kojih  jirilike  ostaju  u  pameti  onoga  koji  spava. 

139.  —  b)  11  preneseiiom  smishi  moze  borariti  i 

umno  sto,  radna,  stane,  itd. ;  ostalo  kao  naprijed : 

Tadaj  ce  poznat  trud   i   cemer   pakljeni,   koji  je 

s  jadom  hud  boravio  u  raeni.  Menceti6-Drzic  457. 

Koja  stvar  pribiva  ali  ti  boravi  u  vam,  ka  laziva 

taj  cas  se  ne  objavi?  F.  Lukarevic  2H.  Od  same 

jubavi,  s  kom  bi  rek  svaki  duh   da   sada  boravi. 

197.   Mir  sada   men    nami    boravi.   304.    Sred    sr- 

dacca,  jaoh,  sumiiiva   nirazan  njeki  strah  boravi. 

I.  Gundulic  29.    Slatko  ufanje,  s  kim  boravi  ze}a 

moja  sama.  .32.    Oh  da  je  cestit,  ko  daleko   bjezi 

od  silne  liih  [ubavi,  ko  da  u  svijeh  je  srce  priko 

i  da  jedna    cud    boravi.   .T.    Pahnotic,    dubr.    120. 

U  Jubavi  sklad  boravi.  462.  Bolozni  skrovite  pod 

krovom  borave.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  16.  Sred  kuce 

me  nije  zlotinstvo  boravilo.    I.  Dordi6,  salt.  338. 

Doisto   Jubav  u  srcu   boravi.    D.   Mattei   50.   kao 

naprijed  pod  a,  ee. :  Sref a  stavna,  krepka  i  prava, 

nepomicna   ka   boravi,  nebeska  je  samo  slava.  I. 

Kanavelic,  iv.  266.  —  c)  i  simce  boravi  u  jrdnoga 

pisca:    Kako    vjecni   dan   tu   nije,   svijeth"   sunci 

gdje  boravi  y  I.  Gundulic  351. 

2.  prelazno.  objekat  moze  biti  stave  i  vrijeme. 
a)  stane  u  kome  se  tko  nahodi.  te  se  o  I'lemie 
bain,  podnosi  ga,  u  iiemu  iiik  vrijeme  prolazi: 
XVI  i  XVII  rijeka  samo  zlo  stane,  kao  trud,  tttga, 
zalost:  Ne  bih  ovi  trud  boravio  s  tuzicom.  Men- 
cetic-Drzi6.  483-  Neka  svak  boravi  sto  mu  da 
ces  svoja.  M.  Vetranic  1,  9.  Razlike  tuzice  taj 
s  jadom  boravi.  2,  57.  Ki  s  trudom  borave  razlike 
zaiosti.  2,  160.  Tko  li  mi  brani  boraviti  zalosti 
priduge?  I.  T.  Mrnavi6,  osm.  15.  tt  nase  vrijeme 
u  nekih  pisaca  suzanstvo,  briga  i  tako  sto  izre- 
ceno  samo  rijecjii  sto;  Turi  na  liih  kletve  vjeko- 
vite,  neka  tuzno  borave  suzanstvo.  Osvet.  1.  14. 
Svake  brige  boravio.  Osvet.  2,  60.  Kad  spazise 
vojsku,  stase  brigu  boraviti.  Osvet.  4,  33.  Ne  bi 
li  mu  gusle  tumacile,  sto  je  proz  noc  srce  bo- 
ravilo. Osvet.  3,  9.  u  istijeh  pisaca  nasega  vre- 
mena  i  sto  nije  zlo,  a  to  boraviti  kao  ciniti,  ra- 
diti:  A  komu  bi  ginut  zao  bilo,  nek  uzimje  predu 
i  predivo,  pa  nek  ide  gdje  preje  divane,  i  s  tim 
svoje  boravi  junactvo.  Osvet.  1,  67.  Ma  ne  bi  1' 
jim  ne  kazala  krivo,  u  Trebinu  sta  borave  Turci. 
Osvet.  2,  73.  M  narodnom  govorti  sada  samo  san 
boraviti,  a  to  ce  reel  sto  i  sa)«o  spavati;  od  pro- 
sloga  vijeka :  Egipkina  san  bora^'i.  N.  Marci  23. 
Podose  ti  pocivati  i  boraviti  tiha  sanka.  Nar. 
pjes.  bog.  95.  Bez  devojke  san  boravit  ne  cu.  Nar. 


pjes.   vnk.    1,  486.    Pak   on   leze   sanak   boraviti. 

2,  109.  Oci  sklopi,  te  boravi  sanak.  5,  279.  Pod 
oruzjem  i  sanak  borave.  2,  475.  On  lezase,  sanak 
boravjase.  4,  482.  —  b)  vrijeme,  i  to  dan,  noc, 
kao  provodifi  dan  Hi  noc,  daniti,  nociti.  od  xvir 
vijeka:  Koj  pravedne  dni  boravi.  D.  Palmotic, 
christ.  73.  S  gresnici  dni  boravi.  116.  Tuj  puklom 
pod  grebeni  pridusena  noc  boravi.  I.  Dordi('-,  mand. 

3.  Pa  su  ondo  nojcu  boravili.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  33. 
632.  E  cu  ode  noccu  boraviti.  Pjev.  crn.  250.  Tu 
je  Mirko  danak  boravio.  Osvet.  142. 

3.  sa  se:  a)  pasiimo  bez  subjekta:  Gorom  i  po 
brdih  gojno  se  boravi.  M.  Vetranic  2,  266.  Kako 
se  boravi  ?  Kako  ste  tuj  .stali  V  2,  306.  Kada 
se  zivot  iztraj'o  u  pribivalistu  svijeh  kreposti  i 
ugodno  se  u  liemu  boravilo.  D.  Mattel  188.  — 
b)  rejieksivno,  ali  samo  na  jednom  vijestu,  a  ni 
ono  nije  sa  svijem  pouzdano,  jer  moze  biti  da 
se  pripada  samo  drugom  glagolu:  Ovo  ti,  go- 
spoje,  svezana  s|em  ziva,  koji  mnis  da  tvoje  na 
silu  uziva.  Vidis  li,  nikomu  gdi  stete  sada  ni. 
neg  li  se  o  svomu  boravi  i  hraui  ?  N.  Najeskovic 
2,  118.  2Jred  stete  bice  izostavlen  prijedlog  s. 

BORAVl^ENE,  71.  vita,  status,  isporcdi  bora- 
viti. ■«  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovii.   Avaj !  kuzna  nima  boravjeiia.  Osvet.  2,  60. 

BORAZDE,  n.  vidi  borazina.  samo  u  Vukovu 
rjecnika,  s  dodatkom   da  se  govori  u  primorju. 

BORAZINA,  /.  tal.  borraggine,  boiTago.  ispo- 
rcdi borac.  zove  se  i  krastavica  i  lisicina  i  voluji 
jezik.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it 
Mika^inu  (24'')  i  u  Vukovu,  ali  je  u  Vukovu  svako 
2>ro]etnc  zefe,  kao  pakolec.  Borazina,  borrago.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  2,  47.  borrago  officinalis  L.  B.  §u- 
lek,  im.  24. 

BORAZINICA ,  /.  dem..  borazina.  samo  u  Vu>- 
kovu  rjecniku,  i  to  u  znaccnu  u  kom  je  n  nciiiu 
borazina,  koju  vidi. 

BORBA,  ./'.  oertamen.  samo  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjet'nika  w  Stulicevu  i  Vukovu.  Korijen  indi 
kod  boriti  se.  a)  u  pravovi  smislu,  tjelesna  borba: 
Mnogo  dobi  u  borlii  mogdane.  Nar.  pjes.  vuk, 
rjec.  37''.  Borbi  nasoj  kraja  biti  ne  ce  do  istrage 
turske  ali  nase.  P.  Petrovic,  vijen.  5.  Borba  se 
zavi-ze.  Osvet.  3,  ll(i.  Evo  ima  toliko  godina,  sto 
borbe  zamecete.  Osvet.  S.  29.  U  ovijem  krvavijem 
borbama  S.  ^ubisa.  prip.  81.  Hajducke  borbe  za 
slobodu.  116.  —  b)  umna  borba:  Vi  znate  koliku 
borbu  imam  za  vas.  Vuk,  kol.  2,  1. 

BORBIC'A ,  /'.  dem.  borba.  Od  svake  najmane 
borbice  pobjodu  gradi.  Nov.  srb.  1835.  38. 

BORCI,  Borakil,  m..  pi.  a)  jezero  kod  sela  istnga 
imena  blizu-  Konica  i  planine  Borasnice  u  Iler- 
cegovini.  Zem[op.  bos.  4.  —  b)  selo  u  Hercegovini 
blizu  Konica  kod  pomenutoga  jezera.  Schem.  hero. 
1873.  176.  uzim,ajuH  mu  ace.  za  nom.  pisu  ga  i 
Borke.  Statist.  li7.  Glasnik  20,  :-?06.  21,  313.314. 
315  22,  49.  —  c)  dva  sela  u  Bosni:  jedno  u  ko- 
taru  banoluckom  a  drugo  u  jajackom.  Statist.  33. 
65.  —  d)  dva  sela  u  Slavoniji  a  podzupaniji  pa- 
krackoj:  doiii  i  gorni,  koja  prema  ace.  Borke 
grijeskom  pisu  ti  nom.  Borki.  Pregled  96.  — 
e)  selo  u  Medmnurju,  koje  pisu  u  ace.  i  za  nom. : 
Borke.  Schem.  zagr.  1875.  141. 

BORCA,  /.  1.  dunavska  otoka  koja  se  odvaja 
prema  Biogradu  i  utjece  u  Tamis.  Vuk,  rjec.  38^. 

—  2.  selo   na   desnoj  strani   te  otoke.  Vuk,  rjec. 
3fi^.  Sem.  prav.  1878.  54.  S.  Novakovic,  pom.  126. 

—  3.  ■'ielo  ne  daleko  od  Konica  iduci  u  Sarajevo. 
Zemjop.  bos.  9. 

BORCAC,  Borcaca,  m.  1.  selo  u  Ervatskoj  it 
podzupaniji  sagrebackoj.  mjestani  govore  kajkav- 


bokCani 


552 


BOEIJA 


shi:  Bortoc.  Schcm.  zaRr.  1875.  62.  ProRlod  18. 
—  2.  niouephilus  Muls.  J.  Closer,  kor.  r)47.  552. 
BOKCANI,  m.  pi.  selo  «  liosni  u  okritgu  irav- 
niikom  blizu  Hupanca.  gn'jeMom  Boriani.  Statist. 
75.  132.  pUu  mil  i  aktis.  sa  now.  BorJiane.  Schom. 
here.  IS?,!^.  184. 

1.  BORCANIN,  m.  iovjek  is  Borca  (u  Srhiji). 
P.  Dordovi6.  Akc.  u  pi.  Borcani. 

2.  b6kCANIN,  m.  iovjek  is  iiela  Borka  (u  Sr- 
biji).  M.  D.  Milicovic,  lot.  vo6.  322. 

1.  BOECANKA,  /.  sensko  ce}ade  is  Borca  (u 
hragnjevackom  okrugii  u  Srbiji).  P.  Dordovio. 

2.  b6eCANKA,  /.  sensko  iefade  is  sela  Borka 
(u  Srbiji).  M.  D.  Miliievic. 

BOeCaNSKI,  aclj.  sela  Boria  u  Srbiji.  P.  Dor- 
devic. 
BOECEC,  vidi  Borcac. 
BOEC16,  vidi  kod  Bokoio. 
BOECIN,  m.  inie  muSko  xiv  vijeka.  Spom.  sr. 
2,  27.  all  kako  je  na  driigim  mjestima  po  svoj  pri- 
lici  pogrjeska  mjesto  ,BogtcinL'  (vidi  kod  Bokcin), 
lake  moze  biti  i  na  torn,  isporedi  i  Bokcid. 

BOECINE,  /.  pi.  selo  u  Eercegovini  blizu  Mo- 
stara.  Scliem.  hero.  1873.  156. 

BOEDE^j,  m.  selo  u  Srbiji  u  okriigu  krajin- 
skom.  K.  Jovanovid,  rec.  123.  Od  rumun.  bordeiu, 
koliba. 

BOEDOSKI,  adj.  presime  u  nase  vrijeme.  Sem. 
prav.  1878.  21. 

BOEE,  m.  ime  musko.  hyp.  Borisav.  xiv  vijeka 
i  u  nase  vrijeme.  recenoga  vijeka  ne  dolazi  u 
drugom  oblikii  osiin  nom.,  a  bes  sumne  je  bio 
gen.  Borete  i  Boreta ;  sada  je  gen.  Bora,  isporedi 
Boro.  —  Bore.  Glasnik  11.  12,  52.  123.  12-1.  Glas- 
nik  15,  297.  Danicic  3,  559.  Do  cadora  Bora  bar- 
jaktara  .  .  .  Pobratime  Bore  barjaktare !  Nar.  pjes. 
vil.  1867.  352. 

BOEENA,  m.  ime  musko  ix  vijeka  u  knisi  grcki 
pisanoj.  F.  Eacki,  doc.  358.  Od  korijena  od  ko- 
jega  je  boriti  se.  isporedi  Borenao. 

BOEENAC,  Borenca,  )».  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krizevackoj.  mjestani  govore  kajkavski 
Boreneo.  Schem.  zagr.  1875.  182.  Pi-eglod  68.  is- 
poredi Borena. 

BOEENIIC,  borenika,  m.  vidi  borac.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijencevti  i  Stulicevu. 

BOEENE,  n.  certatio.  od  xv  vijeka,  a  u  to  je 
vrijeme  jo.s  bilo  na  kraju  -nije,  po  torn  -nje,  a 
pouzdano  od  prosloga  vijeka  -ne;  izmedu  rjec- 
nika  u  Mikapmi,  Bjelostijencevu ,  Jambresicevu, 
Stulicevu  i  Vukovu.  —  a)  tjelesno :  aa)  vojnicko : 
Sii  podvizi  i  borenija  i  trudi  novago  velikomu- 
ceniia  Lazara.  Glasnik  21,  164.  Nas  zivot  jest 
kako  jedna  vojnica  ili  borenje  na  zem}i.  S.  Bu- 
dinic,  sum.  20.  Soldat  izhod  borenja  razumno  ima 
prociniti.  F.  Glavinic,  c\'it  394.  Oriizje  bojno  to- 
lito  od  brambe,  koliko  od  borenja.  F.  Glavinic, 
svitl.  54.  Triba  je  druzinu  lu'kati  k  borenju.  P. 
Vitezovic,  odil.  21.  Koji  ga  je  pozivao  na  boreiie 
vojnicko.  A.  Tomikovic  129.  I  na  gustu  mi  je 
maglu  tezko,  gdje  ne  vidim  borene  vitezko.  Osvet. 
2,  126.  —  bb)  mitcenicko,  na  mukama.  tjelesnim: 
Tom  ricju  ukrip)ena  u  mucnom  branju  i  borenju 
kripka  ucinivsi  se,  slugam  rece.  Stariue  1,  223. 
Cetrdeset  nas  je  u  borenje  ulizlo.  F.  Glavinic, 
cvit  70.  —  b)  duhovno :  aa)  sa  suprotivstinama 
svjetskim:  Borenje  jest  zivot  clovika  vrliu  zem}e. 
F.  Glavinid,  posl.  vm.  Jer  je  ovo  vreme  borena.  J. 
Eajid.  pouc.  1,  51''.  —  bb)  u  samom  dnhu,  s  mu- 
kama koje  bivaju  ti  duhu:  Ove  dve  Jubavi  pocele 


su  so  boriti,  poradi  koga  borona  tko  moXe  izka- 
zati  koliko  se  je  liezino  srdco  muiilo.  A.  Tomi- 
kovid  26.  U  borenu  molase  se  bo]e.  Vuk ,  luk. 
22,  4-i. 

BORETIC ,  m,.  prezime  xv  vijeka  na  jednom 
mjestii.  lako  moze  biti  pogrjeska  u  prepisivanu 
mjesto  Bogetid  (vidi  kod  Bokdid  i  Bokcin).  Spom. 
sr.  1,  162.  Danidid  1,  66. 

BOEEVATI,  borevam,  impf.  vidi  boraviti.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  bice  pogrjeska  mjesto 
boraviti.  S.  Dominik  borevajuci  u  Boloni ,  tosko 
se  razbaja.  V.  M.  Gudetid,  pohv.  125. 

BOEEZ,  m.  boreas.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka. 
Qrmi  nebo,  vibrom  magli,  more  smuti,  borez 
dase.  I.  Zanotti,  en.  2,  11. 

BOEHAN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  postanem 
hyp.  od  Borislav.  BorthanB.  Glasnik  11.  12,  7.  74. 

BOEICE,  n.  vidi  Boricje. 

BOEICEVAC,  BoridSvca,  m.  1.  selo  u  hrvatskoj 
krajinl  blizu  Gospica.  Schem.  segn.  1871.  36.  1881. 
34.  Eazdje).  kr.  17.  grijeskom  Boridevac.  Schem. 
prav.  1878.  63.  —  2.  saselak  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji varazdinskoj.  Pregled  45.  —  3.  vidi  Bo- 
ricevci.  —  4.  brdejak  vise  Vajeva  u  Srbiji.  \.  Ko- 
vacevid. 

BOEICEVCI,  B6ricevac§,,  m.  pi.  selo  u  Slavo- 
niji  u  podzupaniji  poseskoj.  Pregled  89.  Schem. 
zagr.  1880.  47.  grijeskom  pisu  i  Boridevac.  Schem. 
zagr.  1875.  45. 

BOEICEVIC,  m.  prezime.  od  xvi  vijeka.  od 
imena  koje  samo  ne  dolazi  a  moglo  bi  biti  Boric, 
hiip.  od  Borisav.  Men.  croat.  188.  244.  §em.  srb. 
1881.  299. 

BOEICINA,  /.  rubiaoea.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena,  bez  sumne  nacineno:  Boridine,  ru- 
biaceae.  J.  Sloser-Vukot.,  flora  cvi. 

BOEICJE,  n.  selo  u  Hercegovini  u  Pivi.  V.  l^ie- 
sevid.  iza  d  moze  se  odbaciti  j  kao  i  u  drugim 
takim  rijecima.  u  zagoneci  o  topu  kad  pukne: 
Tele  rice  na  Borice,  ki-ava  cuje  dak  na  Bosnu. 
Nar.  zag.  nov.  185. 

1.  BOEIC,  m.  1.  dem.  bor.  u  nase  vrijeme.  Iz 
Ivina  (groba)  zelen  boric  nice.  Nar.  pjes.  mar.  56. 
—  2.  hippuris  vulgaris  L.  i  pinus  pumOio  L.  B. 
Sulek,  im.  24.  isporedi  borak. 

2.  BOEIC,  m.  prezime.  od  xiv  vijeka,  po  ocu 
Bori  (isporedi  Bora,  Bore,  Boro  od  Borisav).  Ra- 
doslavt  Boridt.  Glasnik  11.  12,  132.  Kuca  Borida. 
A.  Kadid,  kor.  472.  Borid.  Schem.  segn.  1871.  102. 
Schem.  diac.  1877.  62.  §em.  prav.  1878.  87.  nose 
ga  i  Turci:  Prelijepa  Borica  Begzada.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  445. 

3.  BOEIC,  m.  ime  mu.sko  xv  vijeka.  samo  na 
jednom  mjestu.  lako  moze  biti  pogrjeska  u  prepi- 
sivanu mjesto  Bogie,  a  mogla  je  pogrjeska  lako 
postati  od  tuda  sto  se  staro  cirilsko  g  uzelo  za  r 
(vidi  i  kod  Boretid,  Bokdic,  Bokcin).  Spom.  sr. 
1,  31. 

BOEICAK,  boridka,  m.  1.  hijp.  borid,  borak. 
Prik  boridkov  bi  skakala,  da  bi  brzja  bila.  Jacke 
50.  —  2.  ribes  rubrum  L.   B.  Sulek,  im.  24. 

1.  BOEIJA,  /.  tur.  bory,  truba,  tuba.  Akcenat 
se  mijeiia  u  gen.  pi.:  borija,  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bdrije,  borijom. 
Dolasi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu (gdje  je  samo  pi.  borije,  ein  musikalisches 
instrument),  u  prvom  primjeru  nije  sa  svijem 
jasno  znacene:  Pride  v(ase)  m(ilosti)  borozanB  i 
Zajedno  nosoci  boriju.  Starine  10,  9.  Udarivsi  bo- 
rija, zavapi  Katarina.  M.  Divkovid,  kat.  143.  Pred 


BORIJA 


553 


BORITI 


nim  svire  u  borije  sopci  nove  ii  nacine.  I.  Ea- 
naveli6,  iv.  337.  Svirke  i  piskove,  ti-ub)e  i  borije. 
I.  Grlicii  268.  Tu  su  dipli,  bor'jr  gusle.  J.  Ka- 
vanin  498.  Udarise  careve  borije.  A.  Kacic,  razgov. 
64.  Ne  moj  ni  ti  udarati  u  borije  i  nakarade.  Nar. 
pjes.  bog.  6U.  Udarise  zile  i  borije.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  458.  Ustavite  zile  i  borije.  3,  457.  Pobaease  zile 
i  borije.  4,  258. 

2.  BORI.JA ,  /.  gora  u  Bosni  blizu  Sarajeva. 
Glasnik  20,  353.  21,  299.  22,  4i1. 

BOKIK,  borika,  m.  pinetum.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjccnika  samo  it  Vulcoru.  Plovis  k  brac- 
kim  rudinam,  korculskim  borikom.  M.  Pavlinovic, 
raz.  spis.  122. 

1.  BOEIKA,  /.  1.  vidi  bor.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjccnika  samo  u  Tztkovu  (gdje  je  i  znacene 
Jcoje  je  stav(eno).  dolazi  n  pjesmi  preina  born  kao 
zensko  prema  muskom  i  vije  se  oko  nega.  Iz  Omera 
zelen  bor  nikao,  iz  Merime  zelena  borika,  borika 
se  oko  bora  vila  kano  svila  oko  kite  smija.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  259.  a  u  jednoga  je  pisca  nasega 
vremena  osohito  drvo :  abies  jieetinata  i  ,prava 
borika'  isto  drvo-^B.  Sulek,  im.  24.  25.  —  2.  ony- 
cetaea  Stepb.  J.  Sloser,  kor.  296.  305. 

2.  BOEIKA,  m.  i  f.  ime  miisko  i  zensko,  hyp. 
od  Borisav  i  Borisava.  a)  musko,  xiv  vijeka :  Sint 
mu  Borika.  Glasnik  ii.  12.  39.  —  b)  zensko,  u 
nase  vrijeme.  Sr.  Nov.  1878.  35.  ^.  Kovacevic. 
M.  Kovace-i-ic.  dolazi  i  prije  nasega  vremena,  ali 
se  ne  maze  znati  je  li  musko  Hi  zensko.  S.  No- 
vakovii,  pom.  45. 

BORIKIC,  m.  prezime  po  materi  kojoj  je  ime 
Borika.  u  nase  vrijeme.  Eat  396. 

BOEILAC,  borioca,  m.  vidi  borac.  od  prosloga 
vijeka :  Dobre  duse  .  .  .  stat  ce  s  andeli  i  z  bo- 
rioci  (,izborioci').  J.  Kavariin  571.  Vidjeste  li  da 
prez  boga  nema  borioca.  Osvet.  2,  1G3.  Najslav- 
iiijega  borioca  za  slobodu.  M.  Pavlinovic,  rad.  11. 

BOEELO,  m.  ime  musko.  hyp.  Borisav.  od  xiii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  same  u  Daniiicevu.  rece- 
noga  vijeka  dolazi  samo  kao  ime  caru  hitgarskom, 
i  nominatiini  mu  nema  potvrde:  Cara  bltgart- 
skago  Borila.  Stefan  kr.  21.  Domentijan''  104. 
iiiace  i  u  nom.  dolazi  od  xiv  vijeka:  Borilo. 
Glasnik  ii.  12,  48.  54.  Glasnik  24,  245.  Sponi.  sr. 
1,  34.  Borila.  S.  Novakovic,  pom.  45. 

BOEILOVIG,  m.  prezime.  po  ocu  Borilu.  od 
prosloga  vijeka.  Vuka  Borilovica.  Glasnik  17,  315. 
I  s  nima  je  Borilovic  Vuce.  Ogled,  sr.  22. 

1.  BOEINA,  /.  ime  selima:  a)  selo  u  Herce- 
govini  u  Nevesinu.  V.  ^jesevic.  —  h)  selo  u  Bosni 
u  okrugu  sarajevskom.  Schem.  bosn.  1864.  55. 
Statist.  13.  je  li  i  nemu  akcenat  kao  prvoiii ,  ne 
zna  se  za  cijelo.  isporedi  Borine. 

2.  BOEINA,  /.  taeda,  luc  od  hororine.  M.  Dii- 
rovic. 

3.  BOEINA,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  nomina- 
tivu  nema  potrrde.  Po  oficiale  Lovrece  Borine. 
Mon.  Croat.  289. 

BOEINAC,  Borinea,  m.  .selo  u  Srbiji  ii  Pustoj 
Bijeci  ne  daleko  od  I^eskovca.  Otagb.  4,  358.  i  neka 
mjesta  pod  liradama  zovu  se  tako  u  okrugu  sme- 
derevskom  i  jagodinskom:  Livada  u  Borincu.  Sr. 
Nov.  1875.  112.  1871.  774. 

BOEINE,  Borina,  /.  2>l.  selo  u  Srbiji  u  ekrugu 
podrinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  135.  b'ila  su  dva: 
jedno  goriia  Borina  a  drugo  doiia  Borina,  pa  su 
sjedinena.  Vuk,  dan.  3,  233.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
564.  jedno  ce  od  nth  biti  doslo  u  zagonetku  o  piusci 
dok  su  jos  bila  na  po  se:  Lajka  laje  u   dolini, 


cak  se  cuje  u  Borini  (,borini').  Nar.  zag.  nov.  181. 
isporedi  Boricje. 

BOEINSKI,  adj.  sto  xiripada  selu  Borinama: 
Boriuska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  135. 

BOEINCI,  Boriuaca,  m.  pi.  selo  u  hrvatskom 
primorju  xvi  vijeka.  To  isto  selo  misa  nive  i 
senokose  z  Borinei.  Mon.  croat.  214. 

BOEISAV,  m.  vidi  Borislav. 

BOEISAVA,  /.  ime  zensko.  Zem)ak  1871.  br.  2. 
isporedi  Borislav. 

BOEISAVAC ,  Borisavca ,  m.  neJco  mjesto  pod 
nivama  u  Srbiji  u  okrugu  kragujevackom.  Niva  u 
Borisavcu.    Sr.   Nov.   1875.  91     isporedi  Borisav. 

BOEISAVi^EVIC,  m  prezime,  po  ocu  Borisaxm. 
u  nase  vrijeme.  T).  Avramovii,  sv.  gora  200.  228. 
Eat  84.  §em.  srb.  1881.  299. 

BOEISLAl^IC,  m.  prezime,  po  ocu  Boridavu. 
XIV  vijeka.  pred  ]  ofpalo  je  v.  ,Borislalici.'.  Glas- 
nik II.  12,44.  118.  131. 

BOEISLAV,  m.  ime  musko.  od  xm  vijeka.  prvoj 
je  poll  (Bori-)  korijen  od  koga  je  boriti  se.  Bori- 
slavB.  Mon.  serb.  '29.  59.  Glasnik  ii.  12,  16.  31. 
Danicii  1,  66.  3,  560.  —  iza  s  tnoze  otpasti  1,  te 
glasi  i  Borisav  if  nase  vrijeme  i  prije  nasega  vre- 
mena. S.  Novakovic,  pom.  45.  Eat  97.  352.  400. 
—  Borisavom  zovu  u  Srbiji  djeca  i  jednu  od 
zvijezda  vlasica,  koje  si'e  zovu  imenima  judskim. 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  4. 

BORISLAV16,  m.  prezime.  vidi  Borisavfevid. 
u  nase  vrijeme.  I  s  nima  je  Borislavic  Vuce.  Pjev. 
cm.  18. 

BOEISOVO,  n.  selo  negdjc  blizu  Stipa  xiv  vi- 
jeka. Selo  Borisovo.  Glasnik  24,  251.  254. 

BOEIS,  •»[.  ime  musko.  xiv  vijeka.  hyp.  od  Bo- 
rislav. Mon.  Serb.  179.  Danicic  1,  66. 

BORISA,  )«.  ime  musko.  od  xiv  vijeka.  hyp.  od 
Borisav.  Glasnik^  11.  12,  50.  54.  Glasnik  15,  297. 
Danicic  3,  559.  Cu  1",  Borisa,  meno,  kapetane! 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  358. 

BORISEV,  adj.  -Ho  pripada  Borisu.  u  nase 
vrijeme  dolazi  kao  pirezime.  Boca  8. 

BORISIC. ,  m.  prezime,  po  ocu  Borisi.  od  xiv 
vijeka.  Glasnik  11.  12,  53.  Spom.  sr.  1,  100.  101. 
Danicic  1,  66. 

BORISTE ,  M.  synagoga ,  zbornica.  u  jednoga 
pisca  xvi  vijeka.  Od  brati,  borem.  Ustav.si  Jesus 
od  borista.  N.  Eaiiina  V>4'\  Ink  4,  38.  UstavSe 
njekoji  od  borista.  N.  Eanina  23.  djol.  6,  9. 

BOKITE]^,  m.  a)  rertator,  borac.  xv — xviii  vi- 
jeka. izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (24b),  «  Belinu 
(114b),  Bjelostijencevu  (,boritel'),  Jambresicevu 
(,boritel'),  Voltigijinu  i  Stulicevu.  Krjepci  vitezi 
i  boriteji  slavni.  Mon.  croat.  155.  Ja  sam  boritej 
i  branite]  za  spaseiie.  A.  Tomikovic.  5.  —  b)  ever- 
sor.  prosloga  vijeka.  Sto  nam  pisete  da  smo  bo- 
rite|i  i  razoriteji  obstinstva.  Bud.  spom.  glasn.  11. 
3,  155.  —  isporedi  boriti. 

B0EITE:^EV,  adj.  certatoris.  samo  u  Bjelo- 
stijenceru  i  Jambresicevu  rjecniku  (,boriteIov  dar', 
agonothesia). 

BORITE^iSKI,  adv.  athletice.  samo  u  Jambre- 
sicevu  rjecniku  (,boritelski'). 

B0RITE^.STV0,  n.  athletica.  samo  u  Jambre- 
sicevu  rjecniku  (,boritelstvo'). 

BORITI,  b6rrm,  impf.  aggredi,  oppugnare,  pu- 
gnare,  certare.  —  Akcenat  se  mijena  samo  u  1 
i  2  p/.  praes.:  borimo,  borite,  ;'  «  2  t  3  sing, 
aor. :  bori.  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  sa  se  (vidi 
pod  3  primjer  Stefana  kr.),  a  bez  se  od  xvi;  iz- 


BOKITI 


554 


BORJE 


medu  rjeinilca  hes  so  xmno  ii  Stulicevn,  a  sa  se 
u  srjcma  nifim  Jldhia:  u  Vraniiceru:  luetai'i;  u 
Mikuliiiu:  luil(>r(i  palaostra.  oertare  lacortis:  u 
EJehmtijcncerii :  luctari,  certaro,  dccortaro,  luctaro, 
in  agone  coutcndoro,  iinpuKiiare,  oppugnaro ;  u 
Jainbresiceiyii :  luctari;  u  Voltigijinu:  ringeii;  u 
Stuliccrn:  certare,  aomulari,  contondore;  u  Vu- 
koru:  certaro;  ti  Daniiiievu:  pugiiaio.  —  Kor. 
bhar,  udarati,  hiii.  isporciU  brati  (boroin),  bra- 
niti  se. 

1.  prclazno:  a)  ohjekat  ve\ade,  koje  uz  part, 
praet.  pass,  hira  suhjekiit.  kan  udarati  na  koga, 
nava(irati,  napadali.  xvi — xviii  vijcka,  alt  i^eoma 
rijctko:  Vazda  rvaiii  i  boroni  jesmo  nd  razlicih 
napastt'h.  S.  Budiuii!-,  sum.  '20.  Ako  to  put  bori 
huda  i>ohotii]ja.  A.  Komulovic  70.  No  bi  te  ta,j 
mrtvacki  borio  .san.  G.  Zeli6  7.  —  b)  ohjekat  rat 
i  borba.  prosloya  rijeka  u  jednogn  j'isca  i  u  naie 
vrijeme  u  jednoga:  S  Pipiuora  boi-ec  rati.  J.  Ka- 
vajiin  210.    Boi-bu  bore  jaci  momci.  Osvet.  4,  61. 

2.  neprclazno;  kao  dale  pod  3  sa  se.  xvii  i 
xvui  rijeka  ti  dva  pisca:  Ne  bizecim  nego  bo- 
reeim  kruiia  se  daje.  F.  Glavinic,  cvit  211.  S  Pe- 
trom  borio  jo  prama  Karlu.  J.  Kavaiiin  184. 

3.  sa  se ,  pugnaro ,  certaro ,  kad  drojc  udara 
jedno  na  drugo,  dvije  vojske,  dva  cefadeta  Hi  sto 
se  misli  kao  ce}ade,  dinje  zivine  jedna  na  drugu 
Hi  na  cotjcka  Hi  covjek  na  nii,  Hi  sto  god  dvoje. 
izreceno  moze  biti  Hi  oboje  razlicnijem  naiinom 
Hi  samo  jedno:  a)  kazu  se  obje  strane  koje  se 
bore:  a)  obje  se  kazu  jednijcm  imenom  ii  mnozini 
Hi  s  brojem  dva :  aa)  bore  se  vojske,  mjesto  kojih 
se  mogu  kazati  i  gospodari  im:  Dva  se  brata  bore 
oko  vjere,  a  oko  liih  liijade  vojnika.  P.  Petrovie, 
vijen.  27.  —  bh)  bore  se  dva  ce}adeta,  kad  se  u 
svadi  biju  Hi  u  prenesenom  smislu  kad  se  samo 
svadaju :  Rad  I'lih  zene  kod  giiizda  se  bore.  J.  S. 
Eejkovic,  kuc.  32.  Da  nevjeste  ne  zaticu  zava, 
da  s'  ne  kore  i  u  dvorim  bore.  Nar.  pjes.  juk. 
235.  —  cc)  bori  se  u  prenesenom  smislu  i  umno 
sto,  radna,  stane:  Ove  dvi  Jubavi  susritnuvsi  se 
u  no  prisvetomu  srdcu  uzbunile  su  se  i  pocele 
su  se  boriti  hotiju6i  jedna  drugu  pokvariti.  A. 
TomikoviA  26.  Bore  se  u  putnika  dvije  zeje.  S. 
^/iibisa,  prip.  4.  —  b)  samo  se  za  jednu  stranu 
kaze  da  se  bori,  a  druga  se  izrice:  aa)  u  instr. 
s  prijedl.  s:  aaa)  bore  se  vojske,  mjesto  kojih  se 
moze  kazati  i  drugo  sto,  ali  se  one  misle:  S  kim 
no  se  Rim  bori  od  svita  o  stanje.  H.  Lucie  264. 
S  neprijateji  kad  bori  se,  kad  Ii  u  miru  tihom 
stoji.  J.  Kavaiiin  209.  Bore  Ii  se  s  gradom  Ko- 
lasinom?  Nar.  pjes.  vuk.  5,  541.  Mi  se  sami  ne 
mozemo  boriti  s  carstvom  turskijem  Vuk ,  sov. 
23.  —  bhb)  cejade  s  ce^adctom  bori  se  neprija- 
te]ski  da  bi  jedno  drugomu  dosadilo:  Ne  mogu 
SI.  nimt  boriti  se.  Glasnik  13,  361.  —  ccc)  ce^ade 
s  ce^adetom  bori  se  samo  igre  i  zabave  radi,  ali 
vojnickim  nacinom:  Da  se  i  one  s  muzim  bore 
na  mejdanu.  J.  Kavaiiin  279.  —  ddd)  cejade  se 
bori  sa  zvjerkom.  Hi  zvjerka  su  cim  god :  S  raedve- 
dom  boreci  se  primogal  si  ga.  F.  Glavinic,  svitl. 
10.  Kako  se  s  azdajom  bori,  pa  mu  nista  ne  naudi? 
Nar.  prip.  vuk.  60.  Bori  se  kao  ala  s  bericetom. 
Nar.  posl.  viik.  28.  —  eee)  u  prenesenom  smislu 
bore  se  stvari  tjelesne  jedna  s  drugom :  Rijeka  se 
s  morem  bori.  Poslov.  dan.  107.  Tavni  mjesec  da 
se  s  krstom  bori.  Nar.  pjes.  petr.  2,  271.  —  fff)  u 
prenesenom  .smislu  kad  borba  nije  tjelesna  nego 
duhovna,  kad  se  tako  bori  ie^ade  s  celadetom  Hi 
sto  se  kao  cefade  misli.  Hi  kad  se  cefade  bori  s  du- 
hovnim  dim:  Besovt  borestiliL  se  s  nami.  Stefan 
kr.  25.  Za  c  se  boris  z  bogora?  Htarine  1,  223. 
Da  se  bijemo  i  borimo  s  neprijetejiraa  nasima  du- 
sevnima.  B.  Leakovic,  naiik  176.  —  tako  kad  se 


dva  cefadeta  natpijevaju :  pred  rije^jti  koja  se  po- 
iine  glasom  a  izostavjen  prijedlog:  Minute  ove 
dni  (s)  Silvanom  ja  no  kad  natje('-u(';  u  i)jesni  bo- 
rah  se  za  obklad.  D.  Raiiina  135''.  eefade  se  bori 
s  umnini  cim:  s  nevofom,  s  mukom:  Oni  so  s  ne- 
vo)om  bore.  M.  PavlinoviA,  rad.  141.  S  onijem,  ki 
so  s  mukom  bore.  Osvet.  1,  38.  taho  i  s  pamecu, 
kad  dvoumi,  kad  se  muci  mislima  ne  znajuci  sto 
bi  Hnio :  Stanem  se  boriti  s  pamoiu.  Pravdonosa 
1852.  33.  fefade  se  bori  s  du.som,  kad  je  na  umoru : 
To  govori,  a  s  duSom  se  bori.  Nar  pjes.  vuk. 
2,  113.  4,  209.  —  bb)  u  dat.  s  prijedl.  protiv,  Hi  u 
gen.  s  prijedl.  suprot:  aaa)  kao  kad  se  biju  vojske: 
Dobai'  kapitan  kad  protiva  neprijatelu  bori  so. 
F.  Glavinic,  cvit  83.  —  bbb)  bori  se  zivotina,  a 
s  prijedl.  je  cefade :  Kako  lav  proti  lovcem  sr6eno 
bori  se.  F.  Glavinii^,  cvit  86.  —  ccc)  bori  se  ce- 
]ade,  a  s  prijedl.  je  stvar  tjelesna:  T\Tdo  jest 
tobi  proti  ostnu  boriti  so.  F.  Glavinii ,  cvit  35. 
—  ddd)  borba  duhovna:  Ki  suprotiva  vori  bore 
se.  F.  GlaviniA,  cvit  38.  Proti  heretikom  tako  se 
borase.  296.  Kako  se  imaju  vladati  i  boriti  suprot 
svita.  M.  A.  Eepjovii,  sabr.  32.  —  ft)  kaze  se  samo 
jedna  od  obiju,  a  druga  ne,  nego  .se  Hi  razumije 
iz  ostaloga  govora  Hi  se  misli  ko  se  Hi  sto  se  na- 
mjeri:  a)  bori  se  cefade :  Gospoda  hiratska  i  bani 
hrvatski  dvigose  vojsku  prot(i)vu  im  (Turcima), 
i  tu  boriSe  se  braniju  velijeju.  Mon.  croat.  115. 
Sluge  inoje  bi  se  stanovito  borili.  Anton  Dalm., 
ioan.  18,  36.  Ako  se  borimo ,  borimo  se  jeda  bi 
u  miru  pocivali.  F.  Glavinic,  posl.  viii.  Turci 
u(b-ise  na  krscanski  tabor  i  uciniso  strasan  boj 
boreci  se  borenjem  velikim.  P.  Vitezovic,  kron. 
131.  Pa  se  junak  i  borio  hamo.  Osvet.  2,  146.  — 
b)  bori  se  vjetar:  Nek  se  vitar  kroz  pen^ere  bori. 
J    S.  Re}kovic,  kuc.  293. 

BORIV,    adj.   vincibilis,  expugnabUis.   samo  u 

Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BORIVOJ,  Borivoja,  m.  ime  musko.  u  nose  vri- 
jeme. Borivoj  Nesic.  Rat  325. 

BORJAD,  m.  selo  ti  Ugarskoj  u  Barani.  Sem. 
prav.  1878.  39. 

BORJANOV,  adj.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Sem. 
prav.  1878.  92.  isporedi  Borjanovii. 

BORJANOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme, 
Sem.  prav.   1878,  26. 

BORJE,  n.  coll.  pini.  od  xiv  vijeka,  izmeiu 
rjecnika  u  Belinu  (566'i),  Stulicevu,  Vukovu  i  Da- 
nicieevu.  na  kraju  -je  .ttoji  mjesto  -ije,  koje  se 
pomenutoga  vijeka  pisalo.  —  1.  u  pravom  zna- 
cenu:  (Meda)  na  borije.  Glasnik  ii.  12,  43.  Mon. 
Serb.  95.  (Meda)  kont  cestoga  borija.  Glasnik  ii. 
12,  67.  Pod  borjem  u  hladu.  M.  Marulic  29.  Gdi 
jelje  i  boije  ziv  clovjek  uziva.  M.  Vetranic  1,  7. 
Gdje  jelje  i  borje  s  topolom  rastjese.  2,  133.  Ze- 
leno  boije  zemji  se  pokloni.  M.  Drzic  429.  Uz 
bistri  vir  pod  borjem  sjedase.  D.  Raiiina  22''.  Dri- 
novje,  jelje  i  borje.  P.  Zoranic  42l>.  Tako  Zadar 
borjem,  ko  varos  odgoji,  pod  gustim  staborjem 
svoje  srce  pokoji.  D.  Barakovic ,  vil.  46.  Struci 
izvrzeni  mnoz  borja  kazuju.  I.  T.  Mmavic,  osm. 
167.  Uputi  se  u  planinu  gusta  borja.  J.  Palmotid, 
dubr.  103.  A  borje  je  .sve  zeleno  simo  i  tamo 
razvedeno.  J.  Kavanin  480.  Popovi  su  dvori  bor- 
jem ogradeni,  borjem  i  javoijem.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  101.  Mutna  tece  Tara  valovita,  ona  va|a  drvje 
i  kamene ,  na  noj  noma  broda  ni  cuprije ,  a  oko 
lie  borje  i  mramorje.  2,  105.  nalazi  se  i  u  mno- 
zini kad  je  po  viie  borova  na  vise  mjesta:  Borja 
tore  jelja  zide  su  nadili.  M.  Marulic  58.  Svud 
borja  povajena.  J.  Kavanin  .557.  dolazi  i  za  jedan 
hor  u  pjesmama  u  Istri:   Prid  dvorom  joj  zelen 


BOEKA 


555 


BOROVAK 


borje  resa,  zelen  borje,  zelena  naranca.  Nar.  pjes. 
istr.  1,  15.  Zrasla  su  mi  dva  borja  rumena.  Nar. 
pjes.  istr.  1,  57.  —  dolasi  i  w  zaklii'mnu  kao  bnr 
(koji  vidi) :  Borja  tebi,  [ubo  Nikolina,  pokloni  mi 
Dragoman-divojku.  A.  Kacic,  razg.  1-47.  Ah  borja 
mi,  moj  costiti  care !  Nar.  pjes.  bog.  239.  —  '2.  ime 
brdima:  a)  brdo  ii  Srbiji  u  cacanskom  okrugu. 
M.  D.  Miliievic,  srb.  724.  —  b)  brdo  u  Bomi 
ne  daleko  od  Bane  Luke  k  Tesnu.  Glasnik  21,  348. 
22,  49.  —  3.  ime  selima :  a)  u  Hrvatskoj  dva  sela, 
jedno  u  podzujjaniji  varazdinskoj  a  drugo  u  kri- 
zevackoj.  Schem.  zagr.  1875.  33.  17G.  Pregled  48. 
66.  —  b)  selo  na  poluostrvu  Pe{escii  blisu  Du- 
brornika.  Schem.  rag.  1876.  44. 

BOEKA,/.  vidi  b6ra  (na  ha^ni).  ^.  Kovacevii. 

BOEKO,  m.  ime  musko,  hrp.  Boro  (Borisav). 
S.  Novakovio,  pom.  45. 

BOEKOVAC,  Bc'jrkovca,  m.  selo  u  Jfrvatskoj 
u  podzupaniji  zlatarskoj.  u  mjestana  kajkavski: 
Borkovec.  Schem.  zagr.  1875.  29.  Pregled  59. 

BOEKOVCANIN,  m.  covjek  iz  Borkovca.  dolazi 
kao  prezime  u  nase  prijeme.  Sem.  prav    1878.  14. 

BOEKOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Borkn.  nd  xvi 
vijeka.  Mon.  croat.  193.  P.  Vitezovic,  kron.  197. 
A.  Kacic,  kor.  391.  Akc.  maze  biti  u  imc.  i  Bor- 
kovi6u!  Vuk,  rjeo.  37Ij.  a  taki  bi  mogao  biti  i  u 
ostalijem  oblicima.  Zelen  bor!  Bilrkovicu!  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  320. 

BORKOVICI,  BiSrkovicfi.,  m.  a)  selo  u  Herce- 
goinni  ii  Fivi.  N.  Ducic.  V.  ^esevic.  —  h)  selo  ii 
Bosni  u  kotaru  banoluikom.  Statist.  3.3. 

BOEKOVO,  n.  a)  mjesto  xiv  vijeka  negdje  blizu 
Prizrena:  I  Borkovo  mesto  sto  se  nahodi  u  Podt- 
brezehi.  i  .  .  .  vse  sto  je  nadi  Borkovo.  Mon.  serb. 
564.  Danicic  1,  67.  —  b)  ,B6rkovo',  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  cacanskom.  K.  Jovanovic,  rec.  172. 

BOEJLIV,  adj.  pugnax,  belliger.  samo  it  Stuli- 
cevu   rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BOEME,  vidi  kod  bor. 

BOENIK,  in.  ime  musko  u  pjesnii  jednoija  pisca 
XVI  vijeka  izmislcno.  Bornik  i  Slavko.  P.  Zuranii 
47''.  Bornice  moj.  11. 

BOEO ,  m.  ime  musko,  hyp.  Borisav.  isporedi 
Bore  t  Bora,  u  nase  vrijeme.  Akc.  u  t'oc;  Boro. 
Drugu  sije  Boru  kapetanu  Nar.  pjes.  vuk  5,  270. 
Lov  lovio  Eisnaniue  Boro.  Nar.  pjes.  vuk.  here. 
59.  Uze  Boro  zelena  barjaka.  Nar.  pjes.  mar.  42. 

BOEOCfOVO,  n.  a)  plaiiina  u  Bosni  blizii  Pa- 
prace.  Vuk,  rjec  37b.  j  Papracu  blizu  Borogova. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  103.  Pod  visokom  goi-om  Boro- 
govom.  2,  212.  —  b)  selo  kod  te  planine  u  okrugu 
zvornickom.  Statist.  98. 

BOEOJE,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Boro  (Bo- 
risav) od  XIV  vijeka,  izinedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovii;  II  spometiikii  latinski  pisanu  dolazi  i  xi 
vijeka.  F.  Eacki,  doc.  171.  Boroje.  Glasnik  ii. 
12,  5.  7.  10.  S.  Novakovic,  pom.  45.  Kum  Boroje 
nek  ide  na  kuma.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  27. 

BOEOJEVCI,  Borojevaca,  m.  a)  zaselak  selu 
Badanovcima  xiv  vijeka  u  sadastioj  Srbiji  iiegdje 
blizu  Balajina  Broda  (koji  vidi).  Mon.  serb.  198. 
Danicic  1,  67.  —  bj  selo  u  Slavoniji  it  podzupa- 
niji dakovackoj.  Pregled  105. 

BOEOJEVIC,  711.  1.  prezime,  po  ova  Borojii. 
od  XIV  vijeka.  G-lasnik  ii.  12,  7.  D.  Avraiuovic, 
sv  gora  256.  —  2.  selo  u  Srbiji  u  okrugu.  cacan- 
skom.   K.  Jovanovic,  rec.   173.    vidi   i   Borojevici. 

BOEO.JEVICI,  Borojevica,  m.  pi.  ime  selima: 
a)  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mostarskom  blizu 
Stoca.  Schem.  rag.  1876.  57.  pisii  ga  grijeskom  i 


Borojevid.  Statist.  122.  —  b)  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini  blizu  Eostajnice.  Sem.  prav.  1878.  73.  Eaz- 
dje).    kr.  22. 

BOROKA,  /.  vidi  Barovka. 

BORONGAJ,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
zagrebaikoj.   Schem.   zagr.  1875.  70.   Pregled   17. 

BORONOSA,  m.  i  f.  pinifer.  samo  u  Stiilicevu 
rjeiniku.  rvjei  nejjouzdana. 

BOEONA,  m.  ime  volii.  \.  Kovafievic.  M.  Ko- 
vacevic. 

BOEONTNA,  /.  selo  u  Crnoj  Gori  u  Bjelopav- 
licima.  J.  Pavlovic.  pogrjeska  ie  biti  ,Boromna'. 
Glasnik  40,  20. 

BOEOSA,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  204.  isporedi  Borosi6.. 

BORO§IC,  ?)!..  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagi'.  1875.  227.  isporedi  Borosa. 

BOROTA,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Sem. 
prav.  1878.  6.  Eat.  318. 

BOEOV,  adj.  pineus.  od  xiv  vijeka,  izinedu 
rjecnika  u  Mika^inu  (24a),  Belinu  (566a),  Bjelo- 
stijencevu  (juniperi),  Voltiijijinu  (von  wachholder), 
Stulicevu,  Viikovu  i  Vanicicevu  (1,  66.  3,  559). 
(Meda)  na  borovu  kyku.  Glasnik  15,  272.  (Meda) 
u  borovu  jireseku.  Danicic  1,  66.  Voce  borovo. 
Mikaja  24*.  Pod  borovim  stablom.  D.  Barakovic, 
'  jar.  70.  Od  jiloda  borova.  I.  Dordic,  salt.  88.  Bri- 
zovo,  jelove  i  borove  stabre  posaditi.  I.  Jablanci 
39.  Smole  borove  skuvaj.  J  Vladmirovic,  lik.  9. 
Vidi  da  mu  je  koza  tvrda  kao  borova  kora.  M. 
Zorici6,  zrc.  60.  Prodoh  gnru ,  prodoh  drugu  i 
trocu ,  kada  dodoh  u  cetvrtu  borovu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  332.  Oj  na  brdu  na  borovu  bor  se  zeleni. 
1,  521.  Trn  mu  pod  rep  i  borova  sesarka.  Nar. 
posl.  vuk.  321.  —  jos  s  kojom  rijecju  dolazi  u 
imenima  bifu :  Borovo  cvijede ,  calluna  vulgaris. 
B.  Sulek,  im.  75.  Borova  gjiva,  iieka  gliva.  25. 
Borov  mlec,  takoder  iieka  gliva  25.  —  ti  ime- 
nima mjcsnim,  kao  Borova  Glava,  vidi  na  po  se. 

BOEOV  VEH,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Zaborskoga.  Schem.  segn.  1871.  55. 

BOEOVA,  /.  adj.  selo  u  Slavoniji  u  podzupa- 
niji virovitiekoj.  Schem.  zagr.  1875.  152.  Pregled 
110.  _ 

BOEOVA  GLAVA,  /.  a)  planina  ii  Bosni  blizu 
Iflijevna.  Zemlop.  bos.  28.  —  /;)  selo  pod  torn 
planinom.  Statist.  70. 

BOROVA  RAVAN,  Borov?  Ravni,  /.  selo  u 
Bosni  II  okrugu  travnickmn.  Statist.  75. 

BOROVA  STRANA,  /.  planina  u  Srbiji  u  ca- 
canskom okrugu.  M.  D.  Milicevic,  srb.  645. 

BOROVAC,  Borovca,  m.  1.  ime  brdima:  a)  brdo 
II  Hercegovini  izinedu  Drobiiaka  i  Tusimne  na  li- 
jevoj  strani  rijeke  Bukovice.  N.  Ducic.  Vrijeme  je 
vojsci  polaziti,  polaziti  vojsci  uz  planinu  u  Bo- 
rovca navrh  Bukovice.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  396.  — 
b)  brdo  u  Srbiji  ii  okrugu  uzickom.  M.  D.  Mili- 
cevic, srb.  578.  —  2.  iine  selima:  a)  selo  u  sla- 
vonskoj  krajini  blizu  Gradista.  Schem.  zagr.  1875. 
54.  Eazdje}.  kr.  23.  —  b)  tri  sela  ii,  Bosni:  jedno 
It  kotaru  cajnickom  a  dva  u  kotaru  rogatiikom. 
Statist.  12.  20.  23.  —  c)  u  Srbiji  dva  sda:  jedno 
It  okrugu  uzickom  a  drugo  u  knezevackom.  K.  Jo- 
vanovic, rec.  158.  114.  —  3.  prezime,  po  mjestu 
odakle  je  ce(ade  (isporedi  Borovo).  ii  nase  vri- 
jeme. Schem.  diac.   1877.  66. 

BOROVACKI,  adj.  .ito  pripada  selu  Borovcu. 
Borovacka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  114.  Boro- 
vacka  reka.  Glasnik  19,  295. 

BOEOVAK,  Borovaka,  m.  zaselak  Bijeloj  Sti- 


BOROVAN 


556 


borSt 


jeni  u  Srbiji  u  oJ;riigu  cacatiskom.  K.  Jovanovid, 
ret.  171. 

BOROVAN,  borovna,  adj.  pincus,  borov.  samo 
u  Stiilireru  rjecnihti.  rijec  nepousdana. 

BOROVCI,  BorovHca,  m.  pi.  ime  sclima :  a)  selo 
u  Daimaci,ji  blizti  Metkoviia.  Schera.  spal.  1862. 
19.  Report.  19.  —  b)  selo  ii  hrvatskom  primorju 
bliztt  Sena.  Schem.  scgn.  1871.  23.  —  c)  aelo  u 
Srbiji  u  okrugu  iacanskom.  K.  .lovanovid,  rec. 
171. 

BOROVCICI,  BorovSica,  m.  pi.  selo  u  Ilerce- 
govini  u  Nevcsinu.  Statist.  120. 

BOROVICA,/.  1.  juniperus  communis  L.  snireka, 
kleka.  isporedi  borovnica.  Od  prosloga  vijcka, 
ismedii  rjecnika  samo  ii  Vukoim.  Fostanem  od 
bor.  —  Kad  zatvori.s,  borovicom  kadi.  J.  S.  Re}- 
kovi6,  72.  Borovica,  juniperus.  J.  Sloser-Vukot., 
flora  10-10.  juniperus  communis  L.  B.  Sulek,  im. 
25.  Borovica  crlena,  div}a  ili  morska,  juniperus 
oxycedrus  L.  B.  Sulek,  im.  25.  —  2.  selo  u  Bosni 
II  okrugu  sarajci'skom,  kotaru  visoikom.  Zemjop. 
bos.  34.  Statist.  2G.  upravo  su  dva,  jedno  do  drti- 
goga:  Borovica  dona  i  gori'ia.  Schem.  bos.  1864. 
19.  20. 

BOROVICAN,  borovicna,  adj.  juniperi.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedit  rjecnika  u  Bjelostijencevu 
(borovicni),  Jambresicevu  (,borovicno'  1,  464'')  i 
Stidicevu  (pineus).  Kade  se  borovionim  ili  smri- 
kovim  zniem.  J.  S.  Rejkovic,  kuc    244. 

BOROVICANIN,  m.  covjek  iz  Borovicc.  dolazi 
nijesto  prezimena  u  nase  vrijeme.  Rat  242. 

BOROVICKI,  adj.  1.  juniperi,  smrekov:  u  za- 
goneci:  A.  Koja  je  suma  bez  lisca?  —  B.  Boro- 
vicka  ili  smrekova.  Nar.  zag.  nov.  252.  —  2.  sto 
pripada  seln  Borovici:  Borovicka  ruda.  T.  Ko- 
vacevio  7. 

1.  BOROVIC,  m.  nekaka  vrlo  sitna  bundeeica, 
koja  se  tako  zove  u  Slavoniji.  Vuk,  rjec.  37'>.  B. 
Sulek,  im.  25. 

2.  BOROVIC,  »i.  prezime,  po  ocu  Boru.  od 
XIV  Hi  XV  vijeka:  Protomajstort  Borovict  Rad(e). 
Glasnik  21,  44.  M.  D.  Milicovic,  srb.  184.  Bo- 
rovii.  Rat  176.  355. 

BOROVICKA,  /.  zena  kojoj  je  muhi  prezime 
Borovii.  J^iAioa  Borovicka.  M.  D.  Milicevic,  zlosel. 
312. 

BOROVIK,  Borovika,  m.  selo  u  Slavoniji  u  pod- 
zupaniji  dakovaikoj.  Schem.  diac.  1877.  24.  Pre- 
gled  104. 

BOROVINA,  /.  lignum  pineum.  u  rjecnicima 
Mikafinii,  Belinu  (566^),  Stulicevu  i  VuJcovu. 

BOROVINIC ,  »i.  prezime  vlasteoseoskoj  poro- 
dici  u  Bosni  sv  vijeka.  od  muskoga  imena  Bo- 
rovina,  koje  samo  ne  dolazi  (isporedi  Borovinin). 
Mon.  serb.  294.  Danici6  1,  66-67.  isporedi  Boro- 
vinici. 

BOROVIN161,  »i.  p/.  selo  u  Hercegovini  u  mo- 
starskom  okrugu.  Statist  111.  isporedi  Borovinic. 

BOROVININ,  adj.  sto  pripada  covjekii  kojemu 
je  ime  Borovina,  koje  ime  samo  ne  dolazi.  xvi 
vijeka.  Sint  Borovinint.  Mon.  croat.  189.  isporedi 
Borovinic. 

BOROVisTE,  n.  piiietum.  samo  u  rjecnicima 
Mika^inu,  Belinu  (566*),  Bjelostijencevu  (,boro- 
visce',  junipretum)  t  Stulicevu  (u  kom  ima  i  zlo 
nacineno  ,borovi§tvo'). 

BOROVIT,  adj.  pinifer.  samo  u  rjecnicima  Be- 
linu (566a)  i  Stulicevu. 

BOROVITA,  /.  adj.  selo  u  hrvatskoj  krajini 


ne  daleko  od  Gline.  §em.  prav.  1878.  72.  Razdje}. 
kr.  12. 

BOROV^iANI,  BcSrovjana,  m.  pi.  selo  u  Hrvat- 
skoj u  podzupaniji  koprivnickoj.  Schem.  zagr. 
1875.  161.  Pregled  74. 

BOROV^ANIN,  m.  covjek  iz  mjesta  Borova  ili 
Borove.  u  pjesmi,  w  kojoj  grijeskom  stoji  Borav- 
jani :  Falili  se  Dubravjani  i  Boravjani.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  297. 

BOROVNICA,  /.  1.  vaocinium  myrtillus  L.  J. 
Pancii,  bot.  317.  flora  srb.  485.  vaccinium.  Sloser- 
Vukot.,  flora  957.  u  Vukovtt  rjecniku  isto  .s<0  i 
borovica,  juniperus.  —  2.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
banoluikom.  Statist.  43.  —  3.  planina  u  Bosni 
na  rijcci  Jadru  blizu  srpske  granice  prema  Im- 
boviji.  T.  Kovacevii  62. 

BOROVNIK,  Borovnika,  m.  vrh  nasred  Luka- 
vice,  izmedu  Niksica  i  Bjelopavlica.  Vuk,  rjec.  37t>. 

BOROVNACA,  /.  vidi  borovnica.  u  nase  vri- 
jeme. It  dva  pisca  dolazi  tako  da  se  znacene  ne  , 
moie  pouzdano  znati:  Divje  vo6e:  oskoru§i,  bo- 
rovnace.  Zemjop.  bos.  5.  Od  divjeg  voda  nalazi 
se  oskorusa,  borovnaca.  T.  Kgvacevic  6.  treei  veli 
da  je  isto  sto  boro\Tiica.  B.  Sulek,  im.  25. 

BOROVNAK,  borovndka,  m.  1.  sib  od  borov- 
nica i  gdje  su  porasle  borovnice.  M.  Kovafievic. 
Nastani  se  (bravenak)  po  boroviiacih.  J.  Ettinger 
116.  —  2.  turdus  pilaris  L.,  bravenak,  branug.  tako 
nazvan  po  borovici  kojom  se  hrani.  samo  u  rjec- 
nicima Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  (1,  1006a). 
—  3.  s^id  od  borovine,  ,vas  juniperinum'  (isporedi 
bor).  u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

B0R0VnAk0Vi6,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Seni.  srb.  1881.  299. 

BOROVO,  n.  a)  selo  u  Slavoniji  blizu  Osijeka. 
Sem.  prav.  1878.  16.  §em.  diac.  1877.  28.  Pregled 
115.  U  Borovu.  A.  Kanizlic,  uto6.  xxin.  —  b)  dva 
sela  u  Srbiji:  jedno  u  okrugu  krusevackom  a  drugo 
u  pirotskom.  K.  Jovanovic,'re6. 131.  Sr.  Nov.  1879. 
175. 

BOROVO  POl^E,  n.  a)  selo  u  Dalmaciji  na 
ostrvu  Visu.  Repert.  19.  —  b)  po]e  u^  Bosni  na 
Borovoj  Glavi  blizu  Hlijevna.  Pa  izas'o  na  po}e 
Borovo.  Nar.  pjes.  juk.  563. 

BOROVSKI,  adj.  vidi  borov.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BOROVSKO,  n.  adj.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
sarajevskom,  kotaru  rogatickom.  Statist.  22. 

BOROZAN,  m.  tur.  boruzen,  trubac,  tubicen. 
isporedi  bolozan.  xvi  vijeka.  Ovamo  k  namt  pride 
v(ase)  m(ilosti)  borozant.  Starine  10,  9.  pogrjeska: 
,receuoga  porozana'.  0. 

BORSKI,  adj.  a)  borsko  po)e  negdje  blizu  Pri- 
zrena  xiv  vijeka,  moze  biti  po  selu  tako  nazvano : 
Kako  putt  ishodi  ott  bortskoga  po)a,  .  .  i  kako 
se  staje  s  putemi.  prizi-entskymi,.  Glasnik  15,  301. 
Danicic  3,  559.  —  b)  sto  pripada  selu  Boru  u 
Srbiji  u  okrugu  crnorijeckom:  Borska  ravnica. 
M.  D.  Milicevii,  srb.  876. 

BORSUK ,  m.  jazavac.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. rijec  nepouzdana. 

BORSINCI,  Borsinaca,  m.  pi.  zaselak  selu  Ogra- 
deniku  xiv  i>ijeka.  Glasnik  15,  279.  Danicic  3,  5.59. 

BORSOD,  m.  ime  jednoj  zupaniji  u  Ugarskoj. 
Borsod  .  .  Bac.  I.  Kanavelic,  iv.  86.  isporedi 
Borsot. 

BORSOT,  m.  selo  u  Backoj,  mag.  Borsod.  S. 
Novakovic,  pom.  126. 

BORSt,  m.  u  jednoga  pisca  na'sega  vremena 


BORTAKE 


5S7 


BOSANSKI 


(B.  Sulek ,  im.  25),  koji  veli  da  je  nasao^  u  dru- 
goga,  all  m  toga  drugoga  stoji  ,borset'  (Gas.  ces. 
muz.  1852.  2,  47),  a  to  nije  nista  drugo  nego  do 
prepisano  iz  Stuliceva  rjeenika  .borsct'  (acanthus), 
kod  kojega  izrijekom  stoji  da  je  uzeto  iz  ruskoga. 
tako  je  i  jedno  i  drugo  rijec  koje  nema. 

BOETANE,  n.  bolovaiie.  samo  u  Vukovu  rjcc- 
niku.  isporedi  bortati. 

BOETATI,  bc'ji-tam,  impf.  bolovati.  u  naie  vri- 
jenie,  izinedu  rjeenika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  do- 
daje  da  jc  Viik  cuo  u  Backoj).  I'ostanem  ce  hiti 
od  mag.  borltani,  vrci,  ohoriti,  ohdliti.  —  U  jed- 
noga  pisca  i  prelazno  s  akus.,  u  kom  stoji  holest 
i  drugo  sto  se  podnosi:  LakSo  bi  joj  kugii  bortat 
bilo  u  rodenom  zavicaju.  Osvet.  3,  141.  Ostavivsi 
i  vlast  i  imaie ,  u  tudiui  boitat  pokarane.  4,  15. 

BOETUL,  m.  vidi  Bartul.  samo  na  jednom 
mjestu.  Gospodinu  Bortiilu.  I.  Ivanisevic  271). 

BORTUN,  m.  neka  vclika  lada.  samo  u  Bjelo- 
stijencecu  rjeiniku.  Od  nem.  bord. 

BORUCANIN,  m.  covjek  iz  Boruta.  u  pjesmi 
istarskoj  hez  in  u  jedn. :  Divojcice,  kega  bis  ubrala, 
biS  li  tela  BorucanaV  Borucana  nikad  ni  jeuega: 
Borudani  predrtaui.   Nar.  pjes.  ist.  2,  166. 

BORUJ,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Grlasnik  ii. 
12,  70. 

BORUJSKI,  adj.  iieki  kraj  u  Bugarskoj  xiii 
vijeka  zvao  se  borujska  hora.  Mon.  serb.  3. 

BORU^^A,  /.  ime  kravi.  M.  Kovacevic. 

BOEUT,  m.  a)  selo  u  Hercegooini  blizu  llrasna. 
Schem.  ragus.  1876.  60.  —  b)  selo  u  Istri.  Scliem. 
terg.  1876.  4.  isporedi  Borucanin. 

BOS,  bisa,  adj.  uon  calceatus.  Akcenat  hikije 
u  nom.  sing,  taki  je  jos  u  nominalnom  ace.  sing, 
masc,  koji  je  i  inace  jednak  s  nom.,  a  kaki  je  u 
stavfenom  gen.  sing,  (bbsa)  taki  je  u  svijem  osta- 
lijem  oblicima  nominaliiijem,  a  ii  slozenijem  se 
mijena:  bosi.  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi 
primjer)  i  u  scijem  rjeaiiciina  osim  Vranctieva. 
—  Kor.  bbas.  s'/jati,  svijetliti  se.  —  a)  o  cejadetu 
neobiivenu :  Hodestu  onomu  bosu.  Stefan  kr.  3. 
Nagyje  i  bosyje  odevati  i  obuvati.  Sava,  tii).  hil. 
glasn.  24,  217.  tip.  stud,  glasn.  40,  176.  Ijoroji 
bosi  sluzetfc  svetuju  liturbgiju.  Domentijan''  313. 
Sto  bosa  idos?  M.  Drzic  134.  Ne  nagi  odiveii, 
ne  bosi  obuven.  B.  Krnarutie  37.  Tako  gol  i  bos 
prihodi,  koga  zena  za  nos  vodi.  J.  Kavauiii  25. 
Grladan,  bos  i  nag  po  vi'atijeh  upi.  I.  Dordic. 
salt.  379.  Andeli  peiigaju  se  bosi  i  goli.  J.  Fili- 
povi6  1,  67.  Ne  bi  isla  u  po  zime  bosa  u  crkvu. 
A.  Kanizlii,  utoc.  451.  Jeda  more  oditi  bos  po 
ieravici,  da  mu  se  no  ozegu  tabaniV  F.  Lastric, 
ned.  304.  Nego  hodim  ja  i  dica  bosa.  M.  A.  Re}- 
kovii,  sat.  69.  Putujuci  bos.  A.  Kacic,  korab.  203. 
Nije  zdravo  hodit  bosu.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  228. 
Nit  si  gola  preodela,  uiti  bosa  preobula.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  133.  Je  li  bosa,  il'  je  obuvena  V  1,  573. 
Snijeg  pade  o  Durdovu  danu,  no  moze  ga  tica 
preletjeti,  djovojka  ga  bosa  pregazila.  1,  220.  Ja 
gam  bosa  do  Trogira  dosla,  ja  cu  bosa  i  do  cara 
doci.  1,  400.  Je  V  ti  bosoj  po  suijegu  zima?  1,  528. 
Daj  ti  meni  dvanaest  vojvoda,  gole,  bose,  u  ko- 
su)i  taukoj  j  ja  cu  tebi  tri  stotin'  Magara,  sve  na 
konma  pod  oruzjem  svetlim.  2,  486.  —  b)  u  pre- 
nesenom  sniislu  o  crkvi  u  zlti  stanu,  jednaeeci  je 
s  cejadetom.  Crkva  stoji  odrta,  gola  i  bosa.  M. 
Dobretic  332.  —  c)  o  cefadetu  se  veli  da  je  boso 
i  onda  kad  su  mu  na  golijem  nogama  i  papiiie, 
te  upravo  nije  obuveno :  Jeste  bosa  u  papuce  zute. 
Nar.  pjes.  viik.  4,  389.  —  d)  o  nogama:  Boscma 
nogama   hode   po   pustynakb.    Domentijan"  133. 


Vas  svit  bib  obagnal  .  .  .  josce  z  bose  noge.  M. 
Marulii  102.  Ini  su  ti  s  noge  bose.  252.  Grredu 
s  noge  bose.  289.  Obje  mu  su  noge  bose.  I.  Grun- 
dulid  436.  Koji  je  trideset  i  tri  godisca  svrhu 
tebe  bosim  nogami  hodio.  L.  Terzii  308.  S  bo- 
simi  nogam  putovase.  J.  Banovac ,  pred.  139. 
Otici  na  bosili  nogu-  M.  Dobretic  112.  Bosijeh 
noga  liodeci.  I.  Dordic,  ben.  182.  —  e)  o  konu 
nepotkovanu :  Branec  se  i  koii  bos  kopiti  raz- 
mita.  D.  Barakovic,  vil.  105.  Ja.su  kone  neko- 
vane  i  navlas  ih  bose  drze.  I.  Kanavelic,  iv.  341. 
Brate  Pavle,  kona  pozelio,  koga  gonis  bosa  priko 
gore.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  580.  Na  bosu  koiiicu. 
Pjev.  cm.  10.  Bos  je  koiiic  u  sve  cetri  noge.  Nar. 
pjes.  mar.  118.  —  /)  i  o  psu  n  posloviei:  Bos  kao 
pas.  Nar.  posl.  vuk.  28.  —  g)  o  hodu  bosim  no- 
gama: Boso  hozdenije.  Domentijauij  116.  —  h)  o 
siromastvu  u  kom  je  ie^ade  boso :  Pritisce  vas 
golo  i  boso  ubostvo.  A.  Kanizlic,  utoc.   130. 

BOSA,  /.  hgp.  Bosijka.  L.  Kovacevi6. 

BOSANAC,  Bosanca,  m.  vidi  Bosiiak,  Bosna- 
niu.  u  nase  r.rijeme,  izmedu  rjehiika  samo  -u  Vu- 
kovu. isporedi  Bosanci.  —  Akcenat  se  mijena  u 
vok.:  Bosiuice,  i  u  gen.  pi.  Bosanaca.  —  Jer  Bo- 
sanci mlidijau  Turci.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  310. 

BOSANCI,  BOisanaca,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podsupaniji  karlovackoj.  Schom.  zagr.  1875. 
79.  Pregled  31. 

BOSANCIC  ,  m.  prezime,  pio  materi,  kojoj  je 
ime  Bosanka.  u  nase  vrijeme.  Zarija  Bosanoid. 
Nar.  pjes.  ])etr.  1,  354. 

1.  BOSANKA,  /.  a)  zensko  ce^ade  iz  Bosne.  u 
rjeinicima  Mikafinu  (25^1),  Bjelostijencevu  i  Vu- 
kovu. isporedi  Bosankiiia,  Bosiiakiiia.  —  b)  cu- 
tura  bosanka,  kakova  se  pravi  u  Bosni:  Bosanka 
(utura  nije  plosna  kao  ploska,  nego  je  okrugla  i 
dugujasta.  Vuk.  ijec.  38^.  —  c)  motika  bosanka, 
kaka  se  u  Bosni  kuje ,  na  tri  ngla  kao  zidarska 
lopatica.  P.  Bolic  1,  216.  —  d)  ncka  kruska,  koja 
se  zove  i  Bosnaca ,  jamacno  iz  llosne  presactena. 
Bjolostjenac  26''.  —  e)  brdo  vise  Bubrovnika.  Vuk, 
rjec.  38a.  .{■  na  nemu  seoce.  Scliem.  rag.  1876.  23. 

2.  BOSANKA,  /.  ime  zensko.  hyp.  od  zenskoga 
imena  Bosna,  koje  vidi.  2>rije  nasega  vrcmena  i 
u  nase  vrijeme.  S.  Novakovic,  pom.  45.  Glasnik 
30,  94. 

BOSANKINA,  /'.  zensko  cejade  iz  Busne.  pro- 
sloga  vijeka.  ^jepse  djevo  Bosankiiio.  J.  Kavaiiin 
276.    Tri  djovojke  Bosankiiie.  Nar.  pjes.  bog.  13. 

BOSANLIJA,  m.  vidi  Bosanao,  od  kojega  je  i 
postao,  promjenivsi  zavrsetak  na  turski.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu. 
Bosanlija,  nije  Licanino.  S.  Stefanac  34.  A  kad 
culi  Tiu-ci  Bosaulije.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  309.  A 
tako  vi,  Bosanlije  Turci!  Pjev.  crn.  52. 

BOSANOVCI,  Bosanovaca,  m.  pi.  selo  u  Bosni 
u  donem  Skojiju.  T.  Kovacevic  34. 

b6sANSKA,  /.  adj.  vidi  Bosna  (zemja)  ujed- 
noga  pisea  prosloga  vijeka.  To  videii  u  Bosan- 
skoj  }udi  liima  ne  bi  vladane  po  cudi.  Nadod.  201. 

BOSANSKI,  adj.  a)  sto  pripada  Bosni  zeniji 
kojim  god  nacinom.  od  xu  vijeka,  i  to  sa  t  mjeto 
a,  koje  je  umetnuto  po  sto  je  glasa  i  nestalo; 
sa  a  od  xiv  rijeka  (vidi  u  primjerima) ;  izmedu 
rjeenika  u  Vukovu  i  IJaniciceru.  Bant  bostnski. 
Mon.  sorb.  1.  Kako  je  zakont  bio  rnedu  gospo- 
domt  bosauskomi.  staromt.  102.  Gospodina  svemt 
zemjamt  bosanscerat  i  humLscemj.  i  doiiemi.  kra- 
jemt.  102.  Da  podu  iskat'  lijepos  novu  po  bo- 
sanskoj  krajevini.  I.  Gundulic  373.  Koje  molitve 


BOSAK 


558 


BOSINAC 


skupl  i  istoraafii  iz  djafkoora  jozika  u  bosanski 
jezik  srpskijemi  slovi.  M.  Divkovii,  nauk'  193. 
Bosanski  sokoli.  D.  Barakovic,  vil.  9:i.  Po  kra- 
jinah  lirvatskih  i  bosaiiskili.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  3. 
Otidose  u  bosansku  kra|e\-inu.  J.  Palmoti6,  dubr. 
58.  Nauk  krstjanski  istomai'en  u  jozik  bosanski. 
I.  Gr!i6i6  i.  OzaloSfeno  kraln.stvo  bosansko.  F. 
Lastrii,  tost.  iv.  U  nas  jezik  bosanski.  179.  Bra- 
nito|a  naseg  bosanskojj^a  i  zastititela  sv.  Iliju.  F. 
Lastric,  svet.  105.  Bosanska  arnia  jest  jedan  stit 
i  na  uomu  po  miseca  i  jedna  zvizda.  A.  Kacid, 
razg.  183.  A  sestrica  pa§e  bosanskoga.  Nar.  pjos. 
vnk.  1,  164.  IzgiboSe  bosanske  spahije.  4,  '292. 
Vrano  koi'ie  roda  bosanskoga.  3,  319.  Malo  1'  vi 
jo  bosanskih  planina?  4,  342  —  b)  sto  pripada 
rijeci  Bosni:  Bosanske  pojane,  ravnica  gdje  iz- 
vire  Bosna.  Glasnik  22,  49-50.  —  c)  adv.  bosanski, 
M  znaienu  kojc  je  pod  a. :  Ako  ja  bosanski  upi- 
Sem  ove  rifii.  B.  KaSid,  rit.  xv. 

BOSAR,  m.  nelco  injesto  u  hrvatskom  primorju 
XV  vijeka.  Mikola  z  Bosara.  Mon.  croat.  54. 

BOSELAK,  boseoka,  m.  vidi  bosilak.  u  jednom 
riikopisu  XV  vijeka.  Sulek,  im  25. 

BOSIC,  m.  a)  prezime  po  materi  Bosi.  u  nase 
vrijeme.  Sem.  srb.  1881  299.  M.  D.  Milicevid,  let. 
vec.  119.  —  b)  selo  u  Bosni  u  kotaru  travniikom. 
Statist.  60. 

BdsiL,  m.  vidi  bosilak.  xvi  i  xvii  vijeka  i  ii 
rjecnicima  Belinu  (130b)  i  Stulicevu.  Ti  si  bosil 
moj.  §.  Menceti6  267.  Ne  daj  nizicu,  kaloper  ni 
bosil.  M.  Vetranio  1,  90.  Brasmo  bosil  i  }ubicu. 
1,  238.  Od  tad  je  gojila  majka  me  Jelena  kako  no 
bosila  kiticn  zelena.  H.  Luci6  236.  Kada  mi  vodis 
moje  braneuje,  moju  perlu,  moj  bosil.  M.  Drzic 
33.  Slatka  voda  bosil  goji.  I.  Ivanisevic  217. 

BOSILAC,  bosiloa,  m.  eryngium.  samo  u  Stu- 
liceva  rjecnikit.  rijec  nepouzdana. 

BOSILAK,  bisioka,  m.  1.  vidi  bosijak.  isporedi 
bosil.  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu, 
Belinu  (130a),  Bjelostijencevu  i  Stulicevu.  Troskot 
mi  je  za  bosilak.  M.  Vetrauii  1,  15.  Zalfija,  ru- 
tica,  bosilak.  I.  Jablanci  183.  daiiati  u  narodnijein 
pjesmama  u  padezu  svakom  osim  nom.  i  aktis. : 
Blago  tebe,  struce  bosioce !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  437. 
Ja  mu  dadoh  kitu  bosioka.  1,  285.  ^jeti  bace  stru- 
fiak  bosioka.  2,  377.  kad  treba  nom.  Hi  akus.,  onda 
se  uzinia  bosijak,  koji  vidi.  ali  se  nalazi  gdje  gdje 
i  kvaraii  nom.  i  akus.  bosiok :  Prometnu  se  ona 
u  bosiok.  Nar.  prip.  vuk.'  260.  Kad  li  se  ,bosijok' 
sije.  Nar.  pjes.  petr.  1,  72.  Na  ,bosijok'  rani  mlade 
momke  mami.  137.  Iznikao  u  sred  zime  ,bosijok'. 
S.  l^ubisa,  prip.  237.  —  2.  ime  musko.  ti  nase 
vrijeme.  grijeskom  pisn  u  nam.  Bosiok.  Sr.  Nov. 
1871.  231.  284.  297.  isporedi  Bosiokovii  i  Bosijka. 

BOSILICA,  /.  ,pogaca  koju  kuvaju  i  katoliei 
po  Zagorjti  i  po  Primorju  na  mlado  )eto'.  M.  Pav- 
linovid.  vidi  vasijica,  s  kojoin  je  i  postana  istoga. 

BOSILSKI,  adj.  vidi  bosijkov.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku. 

BOSI^,  m.  vidi  bosijak.  u  nase  vrijeme.  Pasa 
ti  je  na  bosi}  panuo.  Magaz.  1867.  16.  Bosij.  Cas. 
ces.  muz.  18.52.  2,  47.   B.  Sulek,  im.  25. 

BOSILAK,  bosijka,  m.  ocimum  basilicum  L. 
XVI  vijeka  u  jednoga  p)isca  na  jednom  mjestu  i 
danas  u  narodnotii  govern,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vtikovu.  isporedi  bosil  i  bosilak.  Postanem  od 
lat.  basilicum,  grc.  ftaaikixov  (carski),  od  cega  je 
najprije  postalo  bosil  i  bosi},  pa  od  toga  bosilak 
i  bosifak.  —  Ja  bill  bosi}kom  vazel  se  satvorit. 
S.  Mencetic  131.  Radojicin  kon  s'  izmace  lepoj 
Mari  u  bosijak.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  1 78.  Bosijak  se 


od  mirisa  daje.  1,  422.  Miriso  mu  du5a  kao  ran' 
bosijak.  1,  106.  Ja  bosijak  .sojem,  meni  pelen  nice. 
1,  439.  Uzabradu  stnik  bosijka.  1,  409.  Svakom 
svatu  po  kitu  bosijka.  1,22.  J'o  Ncnade,  moje 
jarko  sunce  .  .  .  Moj  bosijoe  iz  zelene  basce!  2,  81. 
Mojo  kdori,  moj  rani  bosi}ak.  1,212.  naziva  se 
sitan  po  cvijetu  i  listu:  Nosi  kitu  sitnoga  bo- 
si}ka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  246.  —  naziva  se  zelen 
po  listu  a  bio  po  cvijetu:  Bere  li  se  struk  bo- 
si}ka  zinii  zelenaV  Nar.  pjes.  vuk.  1,  293.  Ja  noj 
dado  struk  rumene  ruze,  ona  mene  struk  bela 
bosi}ka.  2,  1G4.  —  s  nekim  pridjevima  dolazi  kao 
ime  i  drugom  bifu:  ,Divji  bosilak',  pulegium. 
Stulic  56'i.  isporedi  puliS.  —  Konski  bosijak, 
mentha  sylvestris  L.  G.  Lazid  140.  Vuk ,  rjec. 
289''.  J.  Pandic,  flor.  biogr.''  455.  —  Vodeni  bo- 
sijak, gripanum.   B.  Sulek,  im.  26. 

BOSIJOE,  n.  vidi  bosijak.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu.  Gdi  drobno  bosije  moj 
prozor  prikriva.  D.  Barakovid,  vil.  267.  Soko  gleda 
u  bosije,  u  bosiju  kolo  igra.  M.  P.  Katancid,  fruct. 
71.  Tri  devojke  cvece  posejale ,  brdom  smi}e,  a 
dolom  bosije.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  396.  U  smiju  se 
sastajasmo,  u  bosiju  rastajasmo.  1,  275.  Cim  mi- 
risu  nedra  tvoja  .  .  .  ili  smijem  iF  bosi}em?  1,  407. 
Nakiti  me  smi}em  i  bosijem.  1,  551.  De  je  od  ne 
kapja  krvi  pala,  onde  raste  smije  i  bosi}e.  2,  17. 
Oplesce  ti  jasle  javorove ,  metace  ti  smija  i  bo- 
si}a.  1,  15.  Ova  je  zena  gojila  ovi  struk  bosi}a 
Nar.  prip.  vuk.'  258.  —  kad  se  o  kakom  zlu  hoce 
da  kaze  da  je  nista  prema  drugome  zlu,  rece  se: 
To  jc  smi}e  i  bosije.  Nar.  posl.  vuk.  380.  Citluk- 
sahibije  su  i  u  Srbiji  narodu  bile  gore  i  teze  od 
sviju  ostalijeh  Turaka,  ali  su  opet  one  prema 
bosanskijem  citluk-sahibijama  bile  smije  i  bosije. 
Vuk,  ziv.  261. 

BOSI^^jEVAC,  Bosijevca,  m.  pi.  covjek  iz  Bosi- 
{eva.  Akc.  u  gen.  pi. :  Bosi}evaea.  Od  xv  vijeka. 
To  selo  tako  daju .  kako  zakoni.  i  plementstina 
meju  Bosi}evi.ci.  Mon.  croat.  91. 

BOSI^^EVO,  n.  dva  sela  u  Hrvatskoj:  jedno  u 
pjodhipaniji  karlovackoj  a  drugo  u  kriskoj.  Po- 
stanem od  muskoga  imena  Bosi} ,  koje  samo  ne 
dolazi  a  jedno  je  s  imenom  Vasi}  (Basilius).  Od 
XV  vijeka.  Pisan  na  Bosijevu  1461.  Mon.  croat.  92. 
Turska  vojska  na  konih  pregazi  Kupu  pod  Vi- 
nicom,  i  robjase  vse  do  Hrasta,  ostavivsi  pisce 
pod  Bosi)evom.  P.  Vitezovic,  kron.  166.  Bosi}evo. 
Schem.  zagr.  1875.  79.  109.  Pregled  30.  85. 

BOSi;^EVSKJ,  adj.  sto  pripada  selu  Bosi]evu. 
Staresina  bosijevBski.  Mon.  croat.  91. 

BOSI^^INA,  /.  selo  u  Balmaciji  blizu  Trogira. 
Schem.  sibon.  1875.  19.  Repert.  34.  pogrjeska: 
Od  hrabrene  Bozijine.  I.  Kanavelid,  iv.  500.  ispo- 
redi Bosijevo. 

BOSIJKA,  /.  ime  zensko.  dolazi  i  prije  nasega 
vremena,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od  grc. 
BaalXita,  kao  i  Vasilija,  samo  s  promijenenim 
glasovima.  ali  se  u  narodu  ne  odvaja  od  cvijeta 
bosijka,  nego  se  misli  da  je  on  sam  uzet  u  ien- 
skom  rodti  za  ime.  Bosiltka.  S.  Novakovid,  pom. 
45.  Bosijka  bila  nam  je  na  mjesto  matere.  D. 
Obradovid,  ziv.  19.  Idi  tamo,  Bosijka  djovojko. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  159. 

BOSILKOV,  adj.  ocimi  basilici.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi  bosiokov. 
Nad  nim  mase  granom  bosijkovom.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  162.  Mladozeno,  grauo  bosijkova!  1,  38.  I  pa- 
lice  simsii-ove  i  zavoriie  bosijkove.  1,  161.  Tamo 
kazu  goru  javorovu  i  u  gori  vodu  Bosijkovu. 
1,  158.  Bosijkova  mast.  Farmak.  148. 

BOSINAC,  bosinca,  m.  inula  conyza  DC.  i  pu- 


BOSIOCKI 


559 


BOSONOG 


licularia  vtilgaris  Grtn.  u  jednom  rukopisu  xv 
vijeka  i  iz  nega  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
B.  Sulek,  im.  26.  isporedi  businac. 

BOSIOCKI,  adj.  vidi  bosijkov.  satno  u  Stuli- 
cevu  rjecniku.  rijec  vrlo  nepouzdana. 

BOSIOKOV,  adj.  vidi  bosijkov.  od  bosilak.  do- 
lazi  od  XV  vijeka,  ali  toga  vijeka  jos  sa  1  nepro- 
mijenenim  u  o,  i  to  tdko  da  se  ne  muze  za  cijelo 
znati  treba  li  citati  1  Hi  ].  sa  o  dolazi  od  pro- 
Uoga  vijeka.  Bosilbkovo  seme.  Starine  10,  108. 
Stade  ti  ga  buditi  kitom  cv'jeca  bosiokova.  Nar. 
pjes.  bog.  62.  Od  inirisa  od  bosiokova.  Nar.  pjes. 
petr.  2,  586. 

BOSIOKOVIC,  in.  prezime,  po  oeii  Bosioku 
(vidi  kod  bosilak).  ii  nase  vrijeme.  Kat  399. 

BOSJAK,  bosjAka,  m.  bos  vo.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  kao  da  to  znaci.  Podignem  mu 
(voluj  noge,  da  mu  vidim  papke;  kad  li  je,  tamo 
on,  bosjak  i  mekoputast  u  sve  cetiri.  S.  I^ubisa, 
pric.  35. 

BOSKOPOl^E,  n.  Moscopolis,  grad  u  Arbaviji 
blizu  Berata.  I  prostrana  seller  Boskopoja.  Ogled. 
sr.  229. 

BOSKVA,  /.  imperatoria  ostruthimn  L.  «  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  20. 
isporedi  bozgva. 

BOSMAN,  m.  brdo  u  Srbiji  u  srezii  golubackom. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  1025. 

1.  BOSNA,  /.  ime  rijeci  i  zem^i,  i  jednom  selu. 
Bez  sumne  je  ostalo  od  starijega  tudcya  naroda. 
pisalo  se  u  ttcdijem  jezicima  x  njeka  Bosotia  (F. 
Racki,  doc.  407),  poslije  i  Bosina  (Mon.  rag.  1,  721. 

—  1.  rijeka  koja  izvire  blizu  Sarnjeva  a  utjece 
u  Savu  kod  Samoa,  od  xvii  vijeka ,  izmedii  rjec- 
nika  samo  n  Vukovu.  Od  rike  Bosne.  F.  Glavinii'-, 
cvit  XV.  Vino  piju  Novak  i  Kadivoj  a  kod  Bo.siic 
kod  vode  studene.  Nar.  pjes.  viik.  3,  1.  —  2.  zemfa 
na  pomenutoj  rijeci,  po  noj  i  prozvana,  s  kojom 
su  vremenom  gospodari  nezini,  najprije  bani  a 
poslije  krafi,  posastav{ali  i  druge  obliznc,  pa  .iit 
se  i  si'e  zajedno  pod  jednijem  gospodarem  biidiici 
zvale  i  zovu  Bosna,  prem,  da  sit  se  one  i  razli- 
kovale  od  ne  svojim  imenima,  koja  se  i  sada  drze. 
Dolazi  od  xui  vijeka  (vidi  piod  b.),  izmcdu  rjec- 
nika  u  Mikalinu,  Vukovu  i  L'anicicevu.  a)  u  uzem 
smislu  u  kom  se  razlikuje  od  drugih  dijelova,  xiv 
i  XV  vijeka:  Bant  Bosni  i  Usori  i  Soli.  Mon.  serb. 
105.  Kra]i.  srtbjemt,  Bosne,  primoriju,  hli.mtsce 
zemji,  dolbniniB  krajemt,  zapaduemi  strananib, 
Usore,  Soli  i  Podriniju.  225.  226.  231.  248.  258.  448. 

—  b)  u  sirem  smislu,  n  kom  se  raziimiju  i  drugi 
dijelovi  nezini,  od  xiii  vijeka:  U  BosLne.  Mon. 
Serb.  30.  Zakonb  ki  je  prtvo  bio  medu  Bosnomt 
i  Dubrovuikomt.  101.  Bivsi  krajt  Bosni.  254.  De- 
spoti  i  kraji  od  Bosne  sto  bjeliu.  M.  Vetrani6  1,  46. 
Sokolovic  pasa  od  Bosne.  I.  Gundulic  326.  Kako 
se  u  Bosni  govori  jezikom  slovinskijem.  M.  Div- 
kovic,  nauk  43.  U  Bosni  blizu  sela  Olova.  B.  Ka- 
Si6,  is.  118.  Po  svoj  Bosni  plemenitoj.  S.  Margit-it', 
ispov.  144.  Plodna  Bosno !  J.  Kavaiiin  286.  Za  sto 
je  malo  crkava  ovdi  u  Bosni.  F.  Lastric,  ned.  319. 
Ova  sabja  osvoji  Carigrad,  .  .  .  osvojice  i  Bosnu 
ponosnu.  A.  Kaci6,  razgov.  143.  Te  lepoto  u  svoj 
Bosni  nema.  Nar.  pjes.  vidi.  1,  281.  Jer  ako  se 
ja  rasrdim  na  te,  sva  nas  Bosna  pomirit'  ne  moXe. 
1,  344.  Dao  bih  mu  na  Bosni  vezii-stvo.  2,  403. 
Da  poceka  sa  Bosne  vezira.  3,  51.  Oko  lie  se  zemle 
zavadise,  slavna  Bosna  i  Ercegovina.  1,  536.  Hocu 
tebe,  slugo,  pokloniti  u  drzavu  zemju  Bosnu 
slavnu.  2,  170.  A  na  onoj  na  Bosni  ponosnoj, 
onde  bjese  Bosko  Bosiianine.  8,  54.  Da  je  vodi  u 
Bosnu  ponosnu.  8,  482.   Od  cestite  Bosne   kame- 


nite.  4,  206.  Nek  se  vali  po  Bosni  kamenoj.  4,  193. 
Jedan  (ferman)  posla  Bosni  kalovitoj.  Ogled,  sr. 
163.  Nemoj  mene  Bosni  kalovitoj !  ne  mogu  ti 
Bosnom  upraviti.  Nar.  pjes.  juk.  597.  Kad  ucb-ise 
janicari  Turci  iz  te  nase  Bosne  kalovite.  Nar. 
lijes.  petr.  2,  630.  —  u  prenesenom  smislu  dolazi 
i  mjesto  gospiode  bosanske  i  u  opcc  mjesto  naroda, 
i  to  od  XV  vijeka:  lu-ajt  i  vsa  Bosna  (,Bosana', 
gdje  je  medu  s  i  n  samo  napisano  a  2>o  tadasnem 
obicaju,  a  bez  glasa  je)  namt  da  vse  primorje. 
Mon.  serb.  255.  Tu  mu  dode  zem]a  Bosna  slavna. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  180.  Dok  dovede  tu  ponosnu 
Bosnu.  3,  51.  Brze  kupi  Bosnu  plemenitu  .  .  .  brze 
s  Bosnom  da  si  kod  Otina.  Nar.  pjes.  mar.  152. 
Pa  je  svojoj  Bosni  govorio:  sad  mi  s  mirom  u 
paradi  stojte  160.  —  po  mje.it a  Srebrnici,  gdje 
je  bio  manastir  franciskanski,  zvalo  se  je  cijelo 
podruije  tijeh  fratara  u  Bosni  Bosna  srebrna  i 
ardentina  (jjo  lat.  argentina) :  S  junackijem  cetam 
dode,  kih  srebrna  Bosna  poda.  J.  Palmotid,  dubr. 
75.  TJ  ocinstvu  ovom  mom ,  Bosni  srebrnitoj.  F. 
Lastric ,  test.  in.  Iz  provincije  Bosne  ardentine. 
M.  Divkovic,  nauk  i.  —  grijeskom  u  jednom  spo- 
meniku:  ki.  Bone  mjesto  ki  Bosne.  Spom.  sr.  169. 
S.  Novakovi(^,  obi.  41.  —  kako  se  gdje  gdje  govori 
s  mjesto  s  nalazi  se  i  a  ovoj  rijeci:  BoSna  moja 
mojoj  zemJi  glava.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  609.  same 
je  itamparska  pogrjeska  sa  z  mjesto  s  (vidi  i 
dale) :  Od  nase  pro^ancije  Bozne.  M.  Divkovic, 
nauk  XXIV.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  tu- 
dinski  Bosina :  Kraja  Rasine  i  Bosine.  J.  Kavaiiin 
184.  takoder  tudinski  Bosnija,  prosloga  vijeka: 
Bosnija  zein}a  i  Hercegovina.  Nar.  pjes.  bog.  .322. 
M  nekih  i  iz  magarskoga  jezika  Bosiia:  Nek  jo 
.Bosiija'  sva  kolika  tvoja.  Nadod.  202.  tnko  i  u 
Bjelostijenievu  rjecniku  ,Bosnya',  a  kako  se  u 
nemu  s  moze  citati  i  z,  po  tome  ima  u  Voltigijinu 
rjecniku  Bozna  i  Bozua.  —  grijeskom.  kao  da  bi 
bio  adj.:  Bosnoj  -mjesto  Bosni  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  Drugi  k  Bosnoj  jait  uzese  priki. 
Nadod.  11.  —  3.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
zlatarskoj ,  mole  biti  po  Judma  iz  Bosne  dosc- 
(enim:  Scliein.  zagr.  1875.  182.  Pregled  61. 

2.  BOSNA,  /  ime  zensko.  Od  B<isa  (Icao  Radua 
od  Rada,  Vidua  od  Vida).  If  nase  vrijeme,  u 
Vukovu  rjecniku  (gdje  se  veli  da  je  nadimak 
zenski  u  L'rnoj  Gori). 

B(  )SNIC ,  m  prezime  po  viateri  Bosni.  u  nase 
vrijeme.  Scliem.  segn.  1871  102.  t-cheni.  rag.  1876. 
62. 

BOSNIJA,  /.  vidi  kod  Bosna. 

BOSNOVI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  hitaru  bauo- 
luckom.  Statist.  33. 

BOSOCA ,  /.  pedum  nuditas ,  bosota ,  bosotina. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
Bosoiu,  golocu,  glad  i  zedu  tr23Je.  M.  Divkovic, 
nauk  19.  Ni  ocuti  goloce  ni  bosoce.  M.  Divkovic, 
bes.  580.  Isukrst  svoje  apostole  izkusa  golocom 
i  bosodom.  S.  Margitic,  fala  152.  Zivot  lie  bi  u 
gladu  i  zedi,  u  golooi  i  boso6i.  F.  Lastric,  svet. 
112.  Ubostvo  te  je  do  goloie  i  bosoce  pritislo. 
A.  Kanizlic,  utoc.  37.  Kada  on  na  gori  u  goloci, 
bosoci  i  postu  mojase.  A.  Kanizlii,  uzroci  141. 
Koji  svoj  zivot  u  gladu,  zedi,  goloii  i  bosoci  pro- 
vodi.  D.  Rapic  54. 

BOSOHOD,  adj.  pedibus  nudis  incedens.  xvii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Fratar  kamalitanskili  bo- 
sohodih.  P.  Radovcic,  syuib.  213. 

BOSOHODEC,  adj.  vidi  bosoliod.  u  jednoga 
pisca  xvii  vijeku.  Druzba  bosohodecih.  P.  Ra- 
dovcic, symb.  212. 

BOSONOG,  adj.  nudipes.  od  xvi  vijeka,  izmedu 


bosonoStvo 


560 


BOSTI 


rjeiiiika  u  Vraniiievu  (nudipos),  u  Mika(ini(  (l/nx 
S'lO,  «  Iifli)iii  (nudis  podibus  568''),  u  Jijeloxti- 
jenci'ou  (bos),  u  Jainhrexicceu  (nudipos  1,  G08),  u 
VuUiijijinu  (blosstussig),  u  StuUietxi  (bos),  u  Vu- 
Icovu  (,u  jodim  nogu  obuveu  a  u  drugu  bos,  al- 
tero  podo  iiudus').  bc3  sumiic  jc  bosoiiog  i  onaj 
koji  ,je  .samo  u  jcdnu  iioiju  bos,  i  sada  sc  u  obii- 
nom  govorit  samo  o  nemu  kaze  da  je  bosono^:  (kao 
sto  stoji  u  Vukovu  rjccnikii),  a  tko  jc  ii  obje  noye 
bos,  0  nemu  sc  vcli  samo  da  Je  bus.  alt  it.  pri- 
mjerima  koje  imamo,  i  starijein  i  novijcm,  Ijoso- 
iiojip  je  sto  i  bos.  A  tko  gro  bo.soiu)K  sdi  drata 
svo  iiikuo,  trijoba  je  uapokon  obodoii  da  viktio. 
D.  Eanina  97.  Poei  kad  godijer  bosonog  u  gospo 
izvaii  Mantue.  M.  Orbiii  112.  Uputi  se  u  Spauu 
bosonog  i  bez  bicava.  B.  Kasic,  ign.  48.  Hojase 
svejt'r  bosonoga.  B.  Kasi6,  per.  125.  Od  bosono- 
zijeb  FranCeSkina.  B.  Kasic,  fran.  4.  Meceti  Te- 
vriski  bosonog  obajdoh.  I.  T.  Mruavio,  osm.  142. 
Po  ulicab  i  po  putovih  vidahu  se  mnoge  zene  u 
ba}inali  raskiuutijeli,  bosonoge,  ras2jleteiie.  I.  Ka- 
navelic,  iv.  542.  Crn  vas,  bosonog  i  gologlav.  A. 
Vitajii,  ostan  405.  Hodila  bi  .  .  .  po  putu  ogiie- 
nomo  .  .  .  bosonoga.  J.  Kavaiiin  411.  ImaS  boso- 
nog odit.  P.  Filipovic,  istom.  33.  Bosonog  odio 
pisioe.  F.  Lastri6,  test  ad.  111.  Vidjele  bi  se  mla- 
diee  s  kosama  razpletenijem ,  bosonoge.  Besjede 
kr.  174.  Neka  bi  on  vas  kolik  svoj  puk  posl'o  bo- 
sonog u  lieku  crkvu.  I.  Dordic,  ben.  196.  Mladif. 
bosonog,  gologlav.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  24.  Otisla 
je  bosonoga.  I.  Velikanovic,  prik.  84.  Pastijerce 
bosorogo.  B.  Cuceri  131.  Er  se  jadue  n'jesmo 
naucile  bosonoge  ici  po  kamenu.  Nar.  pjes.  bog. 
305.  U  koSuji  bosonoga  preigracu  preko  po)a. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  191.  Bosonoga  bez  kajsar-pa- 
puca.  Nar.  pjes.  petr.  1,  244.  —  u  Belinu  rjec- 
nikti  inia  i  adv.  bosonogo  (563^),  all  mu  nema 
potvrde. 

BOSONOSTVO ,  j(.  pedum  nuditas.  u  jcdnoga 
pisca  2»'osloga  vijeka.  s  pred  t  stoji  injesto  z.  od 
bosonog.  Mnogi  nasliduju  ostrinu  koludarsku  i  u 
bosonostvu.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  106. 

BOSONOZAN ,  bosinozua ,  adj.  vidi  bosonog. 
samo  u  StuUcevu  rjecnikii,  za  koji  ce  biti  i  naci- 
neno. 

BOSONOZICE,  adv.  nudis  pedibus.  samo  u 
StuUcevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BOSON  OZITI,  bosuuozi^m,  imp/,  nudis  pedibus 
incedere.  samo  u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  vrlo 
nepouzdana. 

BOSOTA,  /.  pedum  nuditas,  bosotina,  bosoca. 
XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu. 
Bosoty  radi  nogu  jego.  Domentijan''  24. 

BOSOTICA,  /.  verbena  officinalis  L.  B.  Sulek, 
im.  26. 

BOSOTINOST,  bositinosti,  /.  vidi  bosotina. 
samo  u  StuUcevu  rjecniku,  ydjc  ima  i  bosotiustvo. 
oboje  bez  sumne  nacineno  za  rjecnik. 

BOSOTINA,  /.  pedum  nuditas,  bosoca,  bosota. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu 
i  Vukovu.  Golotiiiu,  bosotiiiu  .  .  ja  ti  prikazujein. 
V.  AndrijaSevic,  dev.  87.  Tilo  muoe  s  golotinom 
i  s  bosotiuom.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  29.  Ma6uha 
je  Euzu  gladiiiom  i  bosotiuom  morila.  S.  ^ubisa, 
prip.  38. 

BOST,  m.  dva  sela  u  hrvatskoj  krajini:  jedno 
kod  Ogulina.  Schem.  segn.  1871.  51.  a  drago  bUzu 
sela  Bariluviia.  KazdjeJ.  la-.  21.  ovo  drugo  pisu 
i  Bost.  Schem.  zagr.  1875.  83. 

BOSTADIN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeku.  Glasnik 
15,  295.  Danicio  3,  559. 


BOSTAKOVINA,  /.   selo    u  Bosni  u  okrugu 

zvorntikom  blisu  Srebrnice.  Statist.  95. 

BOSTAN,  m.  tur.  bostan,  vrt,  hortus.  od  pro- 
stoga  viji'ka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  — 
a)  vrt  icakav  god,  za  sto  god.  Iz  velikoga  bo- 
stana  kra(a  brandiburskoga.  I.  Zani6i6  117.  Sa- 
dito  vi  vo6e  i  sijto  bostane,  ako  ne  ima  kise  iz 
neba,  zaludu  se  sadi  i  sije.  E).  Rapi6  347.  Pro- 
cvasco  ti  cvitje  po  pojana,  u  bostanu  ruzica  ru- 
mona.  F.  Kadman,  26.  Vrtao  ili  ti  bostan.  A.  T. 
Blagojovic,  kin.  16.  U  bostanu  srca  svoga  usadico, 
,Jele,  tebe.  A.  Kaci6,  razgov.  17.  Ruzu  sladku  da 
veseli  i  u  bostan  da  dovede.  M.  P.  Katanci6  71. 
Jedni  sade  raskosuo  bostane.  ,T.  S.  liojkovic,  kuc. 
2.  Dva  cvijeta  u  bostanu  rasla:  plavi  zumbul  i 
zelona  kada.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  401.  Djevojka  je 
livadu  gojila,  po  livadi  bostan  posijala,  po  bo- 
stanu cvijet  svakojaki.  1,  286.  —  b)  vocnak :  Niti 
drzi  druge  baSce  nego  vodiiaka  ili  bostana  i  ku- 
hiiisku  bascu  ili  vrta.  I.  Jablanci,  178.  —  e)  vrt 
za  dine  i  lubenice:  Bostan  sadi  bostangija  Mujo, 
bostan  sadi  bogu  se  mo}ase:  daj  mi,  bo^e,  da  mi 
bostan  rodi.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  17.  —  d)  i  same 
dine  i  lubenice:  Vuk,  rjcc.  38a.  Obrati  zelen  bo- 
stan. Nar.  posl.  vuk.  230.  Kako  radi,  obraio  zelen 
bostan,  t.  j.  propa§6e.  Vuk,  rjeiS.  38". 

BOSTANCli,  m.  dem.  bostan.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (u  dodatku). 

BOSTANGI-BA§A,  m.  tur.  bostan^-basy,  sta- 
rjesina  nad  dvorskom  strazom  cara  turskoga,  co- 
hortis  praetorianae  praefeotus.  isporedi  bostan- 
gija. XVII  vijeka.  Koje  grose  car  daruje  bostan^i 
(,bostauciO  basi.  Starine  11,  114. 

BOSTANGIJA,  m.  tur.  bostangy,  vrtlar  i  voj- 
nik  od  dvorske  straze  cara  turskoga,  hortulanus, 
cohortis  praetorianae  miles,  od  xvii  vijeka  (vidi 
prvi  priinjer),  izmedu  rjecnika  u  Vukovu  (hortu- 
lanus) i  Danicicevu  (hortulanus).  1.  vrtlar  svaki, 
osobito  koji  sije  dine  i  lubenice  i  krastavce:  a)  vrt- 
lar svaki:  Izgua  ,bostanzije'  iz  monastira.  Da- 
nicio 3,  559.  Posetalo  zlato  materino  po  bostanu 
i  po  dulistanu,  setajuci  bostangije  kara.  Nar. 
pjes.  petr.  1,  186.  —  b)  koji  sije  dine  i  lubenice 
i  krastavce :  Bostan  sadi  bostangija  Mujo,  bostan 
sadi,  bogu  se  mojase :  daj  mi,  boze,  da  mi  bostan 
rodi.  Nar.  pjes.  vuk.  hero.  17.  —  2.  vojnik  ^  od 
carske  straze:  Orla  tega  na  medvjeda  bostangija 
pusti.  J.  Palmotic,  dubr.  320.  u  torn  ce  smislu 
biti  i  u  narodnoj  pjesmi :  A  tako  mi,  carev  bo- 
stangija! Pjev.  crn.  138. 

BOSTANISTE,  n.  mjesto  gdje  je  bio  bostan.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Niva  u  bostanistu.  Sr.  Nov.  1873.  1164. 

BOSTANLUK,  m.  vidi  bostan.  u  pjesmi:  Ja 
bi  znala  gdje  bi  cvala,  u  carskome  bostanluku. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  264. 

BOSTANOV,  adj.  peponum,  od  dina  i  lube- 
nica.  samo  u  Vukovu  rjec7iiku.  Bostanovo  sjeme. 
Vuk,  rjec.  38*. 

BOSTAN,  m.  vidi  bostan  (svaki  vrt).  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukotm  (gdje  se 
napomine  da  se  govori  ti  primorju).  U  bostanu 
tri  sofe  sadila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  397.  Devojke  su 
bostan  po.sadile.  1,  397. 

BOSTI,  bodem,  impf.  pungere.  od  xiii  vijeka 
(vidi  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjccnicima  osim 
Daniciceva.  Akcenat  se  mijena  u  praes.  1  i  2 
pi. :  bodemo,  bodete ;  M  aor.  2  J  3  sing. :  bode ;  u 
part,  praet.  act.  ii  u  nom.  sing,  masc,  gdjese  na 
kraju  1  mijena  na  o  te  se  s  prednim  o  sazima  u 
jedno :  bo ;  u  part,  praet.  pass,  u  svijem  padeiima 
osim  nominalnoga  nom.  i  ace.  sing,   masc:   bo- 


BOSTI 


5H1 


BOSCA 


dena,  i  u  svijem  slozcnijcm  ohlicima :  bodoni,  bo- 
dena.  u  otstalijcm  ohlicima  ostuje  akc.  bez  pro- 
■mjene,  samo  je  i  drnr)i  slog  ihuj  ti  rijcloiii  prnen. 
(osim  pomcnuta  dvaiica):  bodus,  u  cijdmii  aor.: 
bodali,  *  a  pari,  prae.s.:  boduci.  —  Imperf.  sp, 
ndliodi  dvojak:  bodali  (vidi primjcr  M.  IMvkoviia) 
i  stiiri  koji  sada  nijc,  u  ohicajii,  i  to  u  jiisnom 
(jovoru :  bcidijeli  (mdi  priinjcr  M.  Vctrmiica)  i  a 
zapadnom:  bodih  (vidi  priinjere.  J),  llarakoniia 
i  A.  Vitaliia).  —  KurijeM  bhadh,  kopaii,  liskati. 
isporcdi  bodro,  bijeda. 

1.  prelasno.  ohjckat  moze  hili  i  neizreceii.  a)  hude. 

ce^ade  ko]i{em  Hi  cim  druyim,  sto  muse  hili  Hi  nc 

biti  isreceno:   Bczt   strOlL  sti-cjaje  1  bezL   kupija 

body.    Domontijau-'  'J8.    Ovy  strejajustc ,  drugyjo, 

ze   boduste.    Dauilo   185.    iSti/.ncM    bodose    iiinozib 

Jcipacami.  M.  Marulic  .50.  Boden  jo  od  voce,  tor 

protiv  zlotvonx  cniilo  razmorn  pak  sipa  j)o  moru. 

M.  Votranic  1,  111).  Bez  milosti  lupa,  oijopa,  bode, 

sijece.  I.  Gundulic  5-10.  Kono  obijosno,  koji  se  uo 

dadu  uzdoiu  vladati,  bodu  i(li)  ostriigani.  S.  Mar- 

gitic,  fala  277.  Jcsu  ofcisli  grebe  otvorat  i  tilesa 

mrtva  best  i  rizat.  J.  Filipovic  1,  220.  O  luagarca 

stap  satari,  to  magarao  riialo  mari;  sibaj,  mlati, 

tuci,   bodi,   on   lagano  opot  bodi.  V.  Doseu  212. 

Silovito  na  Turkc*  udriso.  jodiii  siku,  jedni  bodu 

Turke.   A.  Kacio,  razgov.  220.    Gospodicic   bode 

koiia   bez    pristardia.    1!.   Cvicori   2li0.  —   b)   bode 

zivinie,  roiidto  rogom,  Jez  bod\ama,  bode  i  pccla 

saokom ,  koinarac  ltd. :   (idi  mo  bodu  oami  i  ko- 

mari.    M.  Votranic   1,  21.   Vcdovuoiri    toni    iiarodu 

kostiio  poda  rogo  iiarav,    kimo  bodu.    1).  Kai'iiiia 

114.   Da  ga  nikoliko   pcola  bode.    M.  Kadiiio  15. 

Joz   poce   lisicu   bosti.   .1.  Banovao,   prod.  Iti.    U 

tudoj  zem]i  krava  roznii  bodo  vola.  Po.'<lov.  dan. 

143.  —  c)  bode  i  utrar  Ijclcsna  silaata   Hi  oilr- 

lata,  kao  koplc,  trn,  kameii  iUL:  Bosa  hrjdo,  ihara 

bodo.    M.  Drzic  27i).    Ka  bodo  najgoi'o   jiri    plotu 

zla  dracaV    D.  Kanina  122.    /^vala   pristat  oo   mo 

bosti.  I.  Ivanisevio  HOI.  Ostan,  ki  mo,  bodo.  ,1.  .\r- 

niolusic  V.  Putom  kamou  tvnl  bodisc.  A.  Vitajii', 

ostan  223.    Ua  jib  ostra  ilrai'a   bod(\  d.  Kavai'iiu 

40.  Koja  (kopla)  kada  stanu  lio.sti.  V.  Doson  123. 

Jurvo  truak   bodo.  A.   Kanizlic. ,  kaui.   17.    To  jos 

vocma  ostro  tn'ie  bodo.  .1.  S.  Kolkovio,  kuo.  21.   1 

niojc  kopje  bode.  Poslov.  dan.  20.  Hodii  mo,  majko, 

dedovo  kosti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  207.  —  d)  u  prc- 

ncscnoiii  siiiislic  bode  ci'{(ide  Hi  jczik  iiiii  lead  go- 

vori  Ho  driujoija  vrijeda:   Kako  no  volovi  bodu 

rozmi,   onako  ti  olioli    ilrugo    bodu    oholijomi   ri- 

joomi.  M.  Divkovic,  bos.  GIH.  Tad  bode,  tad   lizo 

jubenim  umorom.  1).  Earakovio,  vil.   150.  Do.st  jo 

tim,  ki  plode,  da  ili  vr.sta  I'lili    poznajo,  a  bezua- 

nac  noka  bode.   J.  Kavai'iin  7!l.   Jozik,  koji  bodo 

i  kad  gladi.    B.  Cuceri  35.   Urpi    tudu   cas  jodo- 

vitijem  mrniosenom,  bodo  svoga  noprijato|a.  303. 

grijeikom  s  iristr.  i  prijedl.  s  m.jesto  xamoya  iiislr. : 

Otvorona  |udi  mnogi  su  jezika,  .•<  kojim  bodu  do 

srca.   A.  d.   Kuozovio   280.   —   e)   n  preiiescnom 

siiddti  bode  i  miino  Uto ,   kad  koya  u  dusi  imici, 

kao  jad,  grijeh  i  kako  god  zlu,  a  lakim  cim  maze 

bosti  i  dtisa:  Taj  oemor  toli  jut  gdjo  ga  tac  bo- 

dijeso.   M.  Vetranii  2,  169.   C-frisi  me  bodiliu.   D. 

Barakovic,  jar.  111.   Sve  one  grille  koji  ga  naj- 

vece  bodu  i  grizu.  A.  Kadcic,  bogosl.  217.  Svaka 

potriba,  sve  zalosti  i  suprotivstine  vvimenito  nose 

uza   se   ostro  tnio:    bodu,   to  jest  i  mueo  covika 

iznutra  kakono  true  zdvora.   F.  Lastric,  od'  221. 

grijeikom.  s  instr.  i  prijedl.  s  mjesto  saiiioga  instr. : 

Nije    ikomu    pristojno   primiti  sv.  pricosoo,  koga 

bode  dusa  s  grijoliom  sinrtnijem.  d.  Matovic  221. 

—  f)  umno  sto  moze  boHi  i  poticuci  koga  na  sto : 

Nozgode,  ubostvo  i  nenioci  no  bodu  li  uas,  da  so 

k  bogu  obratimoy  B.  Cuceri,  bos.  6G.  —  g)  u  da- 


hovnom  smislii  bosli  nmeeii  kao  pod  c.  maze  i 
tjelesno  sto,  kad  se  samo  lease  .Ho  tjelcsno  n  misli 
se  umno:  Sad  mo  ov  mao  bod<^  pokorom,  ku  ne 
nn'iah.  T).  Barakovic,  vil.  205.  Obratio  sam  se  u 
tugaU  mojijc ,  kada  bodase  trnak.  M.  Divkovic, 
bes.  332.  Naliode  tri'ia  koje  bode  i  muci  I'lihove 
duse.  M.  Radnic  IBO.  Tnio  od  progonstvi  bodu6i 
nas  cisti.  F.  Lastric,  test.   iii. 

2.  sa  se :  kad  bode  jednu  driigo  (recipr.) :  a)  oboje 
isreceno  jcdnom.  rijecju  u  mnozini:  Kako  da  se 
bodu  |udi.  M.  Votranic  2,  271.  Slobodu,  za  ku  se 
sad  sijeku  po  svijotu  i  bodu.  N.  Najeskovic  1,  307. 
Da  se  i  na  mac  grodu  bosti.  J.  Kavanin  172.  Tu 
se  siku  pisci  i  koi'iici,  tu  so  bodu  silni  kopjenioi. 
A.  Kacic,  razgov.  220.  Bodu  se  volovi,  coruibus 
so  inviccui  potunt.  Vuk,  rjec.  38a.  —  b)  jediio 
isreceno  kao  snbjckat,  a  driigo^u  instr.  s  prijedl.  s  : 
Da  se  sice  ili  bode  s  nimo.  S.  Budini6,  'spr.  148. 
S  Turci  se  boduci.  D.  Barakovic,  vil.  r).  Tesko 
jc  sutu  s  rogatiui  bosti  so.  Nar.  posl.  vuk.  314. 
—  c)  izreeeno  samo  jedno  kao  subjekat  a  drugo 
se  nc  izrice,  nego  se  misli  ko  god,  koji  sa  svoje 
strane  moze  i  nc  pristajati  u  tu  radnu:  Njeka 
je  buna  gori,  .  .  .  tko  godi  se  pjan  bodo.  M.  Dr- 
zic 203.  Najprije  so  uspari  zrak  i  mube  se  po- 
cinu  vocma  bosti.  M.  A.  Re}kovic,  sat.  175.  Bode 
so  krava,  oornu  petit.  Vuk,  rjec.  38^.  —  tako  i  ii 
rccenici  bez  subjekta,  u  kojoj  je  bosti  u  inf.:  Da 
se  sic  i  bosti  tebi  jo  broz  mukc.  H.  Lucie  256. 
Er  mi  ga  6u  nauoiti,  k'o  so  je  Icopjem  bosti.  Nar. 
pjes.  mikl.  beitr.  50. 

BOSUT,  m.  1.  rijeka  u  Srijemu,  koja  ntjece  u 
Sam  nize  BaiJc.  Vuk,  rjec.  38;^  ,ios  to  drugo  vode 
uatapaju  ...  Bio,  Bitu]a,  Bosiit,  Vuka,  Studva. 
M.  A.  Rclkovic,  sat.  25.  Bas  na  uscu  kod  vode 
Bosnia.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  207.  —  2.  selo  na  utoku 
te  rijeke  u  Saru.  Vuk,  I'jcc.  38a.  Scliem.  diac. 
1800.  82.  Som.  prav.  1878.  10.  Istom  Tiu'ci  na 
konak  odjali  u  TJosutu  prod  bijolom  krcmom.  Nar. 
pjos.  vuk.  4,  207.  tiurcija  je  bio  rodom  iz  Srijema 
iz  sola  Bosuta.  Vuk,  nar.  pjos.  4,  108. 

B()8UTA,  ,/■.  1.  selo  u  Srbiji  u  okriigu  riidnic- 
kom.  K.  Jovanovic,  rec.  145.  —  2.  kod  toga  scla 
di'a  poloka,  Volika  i  Mala  Bo.suta,  koja  se  sa- 
slav(iijii,  .s'rt  jo.s  iri  druga ,  te  postajc  Kacer.  M. 
D.  Milicovic,  srb.  300.  —  3.  n  pjesmi  ucka  voda 
u  Biigarskoj  na  piUii  od  Vidina  u  Trnov:  Nek 
to  coka  na  vodi  Bosuti.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  448. 
BOSUTSKl,  adj.  Ho  pripada  rijcci  llosutu. 
Bosutski   prijokop.  Rogul.  sav.  54. 

BOS,  adj.  tur.  bos,  prasan,  vacuus,  ne  mijena 
se  po  padezima.  samo  tt  nase  vrijcme.  ismedu 
rjeenika  samo  u  Vnkoim.  Kad  prvu  kapu  digno 
(kad  se  igraju  prstcna),  .  .  .  moze  kazati:  bos  (t.  j. 
])razno),  a!i  onda  se  dizu  one  kapo  gdjo  se  misli 
da  noma  prstona.  Vuk,  rjec.  6171).  Hoga  roce: 
moja  i  tvoja  vjera  bos  vjera,  a  popovska  vjera 
bas  didi  vjera.  Nar.  prip.  vrc.  86. 

BOSAK,  boska,  )«,.  tal.  bosco,  nemus,  gaj,  lug. 
u  jednoga  pisca  xvu  vijeka.  nominatlvu  nema  po- 
tvrde.  No  imaju  drzat  boske  od  lova;  .  .  .  i  ako  ih 
hoce  drzat,  noka  ib  obgrade  okolo,  ili  dopuste  da 
so  moze  lovit  izvan  nib.  1.  Drzic,  nauk  goud.  273. 
BOSARIJA ,  ./'.  vidi  isjecak  (od  pecena  brava 
ono  izmcdii  biUoea  i  rebara).  turski  bos,  prazan, 
i  ara  sredina.  samo  u  Vukovn  rjeenika. 

BOSCA,  /.  tur.  bogca,  u  Ho  se  uvija  .Ho  i  upi- 
jeito  Ho.  samo  u  nase  vrijemc,  izmcdu  rjeenika 
samo  u  Vukovu.  isporedi  bosta.  —  a)  u  Ho  se 
ueija  Ho  god,  iuvolucrum.  Vuk,  rjec.  38''.  i  uvi- 
jeno  Ho,  samolano  Ho,  zavitak,  samotu^ak,  sve- 
1  salt-  fasciculus.   Pa   dovati   boscu  iz  pengera,  u 

86 


BOSfiAIiUK 


562 


BOSNANI 


I'loj  svila  i  u  I'loj  kadi  fa,  ii  j'loj  toko  a  u  I'loj  do-  I 
lame.  Pjev.  cm.  12H.  it  jeilnvj  pjesmi  lok.  bosci, 
zio  izgovoreno  Hi  sapi.iuno:  Treia  nosi  u  boci 
dulsijo ,  .  .  .  a  cotvrta  u  bosci  ha]ine.  Nar.  pjos. 
vuk.  hero.  15.  —  b)  opvegaia,  praocinctorium : 
OpreXina  je  od  -same  vunene  piodo  razhfnijoh 
boja ,  a  bosf'a  jo  od  platna ,  pa  u  tkai'iii  isarana 
vunenoni  ili  paimiinom  predoni.  Viik,  I'jeO.  38''. 
Ima  na  subi  kosuju,  iara|j(i,  nazuvic.o,  cipole  ili 
opankc,  boisfu  (keeoju).  M.  D.  WiWtevU-.,  ziv.  1,  (ill. 
—  c)  HCtjl>o(i  duvan ,  uiootiaiiae  geims  optimum. 
Viik,   rjot.   381). 

BOScALUK,  m.  douum  amictus,  kvsu(a,  (jace, 
bjeirc  i  sto  god  od  odijela  sto  se  dcijc  na  dar. 
turski  od  bosca,  hoju  vidi.  samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjednika  samo  u  Vukovu.  I  evo  ti  sodam 
boiioaluka,  nit'  sn  tkani  niti  su  prfideni  ni  u 
sitno  brdo  uvodeni ,  ved  od  cista  zlata  sajevani. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  392.  Sve  svatove  redom  dari- 
vao  kog  jaglukom,  koga  boscalukom.  2,  517.  Dala 
im  J6  b'jele  boscaluke.  2,  524.  Junacima  tanke 
boscaluke.  2,  552. 

BOSCEV16,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  An- 
tonije  ,Bo^oevic'  iz  Stanine  Eeke.  M.  Nenadovii, 
protok.  68. 

EOSePOR,  W'.  Hcko  wjesto  kod  Omii]a  xv  vi- 
jeka,  na  koje  je  isla  meda.  Bosepor  i  Ardobrad. 
Mon.  Croat.  103. 

BOSEVAC,  Bosevca,  m.  vidi  Bosevci. 
BOSEVCI,  Bosevaca,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podhtpaniji   karlovackoj.   Preglod  27.  pUu  ga 
i  Bosevac.  Schem.  zagr.  1875.  96. 

BOSeVO,  n.  Hcko  wjesto  pod  nivama  u  Srbiji 
u  okrugu  knezevackom.  Niva  u  Bosevu.  Sr.  Nov. 
1869.  298. 

BOSIC,  m.  2)rezime,  u  nase  vrijeme,  samo  na  jed- 
nmii  mjestu.  Prot.  sab.  mag.  192.  isporedi  Bosin. 
BOSIN,  m.  imc  musko,  xiv  vijeka.  Bratt  mu 
BosinB.  Glasiiik  11.  12,  59.  Postanem  bi  moglo  hiti 
od  imena  koje  samo  nc  dolasi,  a  moglo  bi  glusiti 
Bosa,  hyp-  od  Borisav. 

BOSKA ,  /.  fruticetum ,  grm ,  bus.  bice  od  tal. 
boseo,  gaj.  u  Istri.  (V)  tretjem  lugi  boska  jese- 
nova,  nutra  lezi  jtiba  Ivanova.  Nar.  pjes.  ist. 
2,  80.  ^122^.  _ 

BOSKANE,  w.  govorene :  bos.  isporedi  boskati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BOSKATI,  boskam,  impif.  govoriti  bos.  u  igri 
prstena.  Vuk,  rjec.  'i&'.  neprelazno:  Ako  nade 
prsten  boskajuci,  onda  se  broje  svi  koiii.  Vuk, 
rjec.  6171'.  j  ga  se,  pasivno,  bez  subjekta:  Mjesto 
anibara  moze  se  kazati  ,bos'  (t.  j.  prazno),  ali  kad 
se  boska,  onda  se  dizu  one  kape  gdje  se  misli 
da  nema  prstena.  Vuk,  rjec.  617*'. 

BOSkI,  adv.  ut  deo  placet,  ].udski,  lijepo  kao 
sto  bog  miluje.  samo  it  Vukovu  rjecniku  {gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  Backoj).  isporedi  bozanski, 
su  cim  je  jednoga  postana. 

BOSKO,  m.  hyp.  Bozo,  od  xiv  vijeka,  izmedti 
rjecniku  .samo  u  Vukovu.  pred  k  stoji  5  mjesto  z, 
koje  se  isprva  i  pisalo.  Boztko.  Glasnik  11.  12,  12. 
.54.  S.  Novakovic,  pom.  45.  Bosko.  S.  Novakovic, 
pom.  45.  Pred  nima  je  Bosko  Jugovifiu.  Nar.  pjes. 
vuk.^_2,  289. 

BOSKOV,  adj.  sto  pripiada  Bosku.  Boskovu  cu 
osvetiti  glavu.  Nar.  pjes.  petr.  3,  329.  dolazi  i 
mjesto  prezimena:  Mirko  Boskov.  Bud.  spom. 
glasn.  11.  3,  76. 

BOSKOVIC,  m.  prezime,  po  pcu  Bosku.  Braci 
Boskovic.  A.  Boskoviceva  m.  Cuvam  b'jele  ovce 
Boskovicu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  65. 


BOSKOVKJI,    BoSkovii'fi,    m.  pi.    ime   selimu: 

a)  did  .lela  u  liosni:  jedno  u  okrugu  sarajevskom. 
a  drngo  a  banoluikoin  (koje  .sr  zoee  i  AleksiAi). 
Statist.  1 1.  36.  —  b)  selii  u  ilercegorini  u  okrugu 
mosidrskotii.  Statist.  111. 

Bf)SNUTI,  bosnSm,  pf.  reei  bo§  u  igri  prstena. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  boskati. 

BOSN.'XCI,  BoSiiaka,  ni.  pi.  ime  mjestima:  n)  selo 
•u  Bosni  a  okrugu  biliackom.  Statist.  54.  —  b)  selo 
u  slavoiiskoj  krajini  brodskoj.  Schem.  diac.  1806. 
68.  jjisu  ga  i  Bo.snaki.  Ra/.dje|.  kr.  24.  —  c)  selo 
u  iSrbiji  u  okrugu  lopiiikom.  Sr.  Nov.  1879.  171). 
—  d)  krcij  blizu  Avale  u  Srbiji.  M.  R.  Milicevic, 
srb.  63.  Nive  u  Bosi'iacima.  Sr.  Nov.  1865.  217. 
Livada  u  Bo.snacima.  1866.  17(i.  —  Isporedi  Bo- 
si\ak. 

BOSNACA,  /.  zena  iz  Bosne  i  neka  kruska  u 
Bjclostijencevu  rjecniku.  vidi  Bosanka. 

BOSNACKI,  adj.  a)  .Ho  pripada  BosAacima, 
ludima  koji  zive  u  Bosni.  u  Vukoru  rjecniku.  — 

b)  sto  pripada  selu  Bosnaku.  Opstina  bosnacka. 
K.  Jovanovic,  rec.  139. 

BOSNAK,  Bosiidka,  m.  covjek  iz  Bosne.  ispo- 
redi Bosanao,  Bosnanin.  Alec,  se  mijena  u  voc: 
BSsnace.  —  a)  u  pjravom  znaicnu.  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika(inu  (2oa),  Bjelostijencevu, 
Voltigijinu  (,Boxnjak'),  Vukovu  i  Danicicevu.  Za 
ine  bostiiake  hocemo  pecalitt.  Spom.  sr.  1,  46. 
Boj  su  bili  is  liimi  Hrvati,  Bosi'iaci,  Grci  ter  La- 
tiui,  Srbji  ter  Pojaci.  M.  Marnlic  245.  Na  konijeh 
svi  Bo.si'iaci  sjahu  svijetlo  odjeveni.  I.  Guudulic 
326.  Bosnak  Mate  Divkovica.  J.  Kavaiiin  127. 
Znadem  da  neke  starije  gospoje  stiti  znadu  kiiigu, 
koju  su  se  ali  u  Bosni  ali  od  Bosnaka  jos  pod 
tui'skim  vladaiiem  ali  malo  poslije  naucile.  Pisa- 
nica  5.  Svega  naroda  slovinskoga,  a  navlastito 
nasi  Bosnaka.  Grgur  iz  Varesa  16.  Pridali  su  se 
Bosnaci  Beli.  A.  Kacic,  korab.  419.  Niki  goje 
(dine  i  lubenicej  stipajuc  vrliove,  koje  bliziiih  od 
Bosnaka  znamo.  J.  S.  Rejkovie,  kuc.  310.  I  Bo- 
siiake  na  glasu  junake.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  45.  — 

b)  dolazi  i  mjesto  prezimena  covjeku  koji  se  do- 
selio  is  Bosne.  Marko  Bosnak.  Bud.  spom.  glasn. 
II.  3,  77.   Milan  Bosnak.    Sem.  srb.  1881.  299.  — 

c)  ime  selima  :  u  Srbiji  tri  sela:  jedno  it  okrugu 
poiarevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  139.  i  dva  u 
okrugu  sabackom:  Veliki  i  Mali  Bosnak.  177.  — 

d)  neka  vinova  loza  crna  grozda:  crni  bosnak. 
B.  Sulek,  im.  26. 

BOSNAKINA,  /.  zensko  cejade  iz  Bosne,  Bo- 
sanka. u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Akc.  se  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i 
oba  zadna  sloga  diiga:  Bosiiakina,  a  u  gen.  i 
instr.  sing,  samo  zadni:  Bosiiakine,  Bosuakinom. 
Ozenio  sam  se  Boinakinom  lijepom  divojkom. 
Nar.  pjes.  mar.  187. 

BOSNAKOVIC,  tn.  prezime,  po  ocu  koga  su 
zvali  Bosiiakom.  Schem.  bos.  1864.  xxvi.  Eat  348. 
Sem.  srb.  1881.  299. 

BOSNAK.USA ,  /.  zensko  cejade  iz  Bosne ,  Bo- 
snakina,  Bosanka.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Akc. 
kao  u  Bomakine,  kod  koje  vidi. 

BOSNANAC,  Bosiianca,  ?».  vidi  Bosanao,  Bo- 
.snak.  u  nase  vrijeme  u  ugarskih  llrvata:  Bo- 
isiianci.  Jacke  203. 

BOSNANI,  Bosnana,  m.  pi.  ime  selima :  a)  dva 
sela  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  krizevackoj :  Stari 
i  Novi  Bosiiani.  Scheui.  zagr.  1875.  167.  Pregled 
66.  —  b)  u  Srbiji  tri  sela:  jedno  u  okrugu  kra- 
gujevackom,  drugo  u  cuprijskom,  trece  u  jagodin- 
skom.  K.  Jovanovic,  rec.  120.  179.  108.  jedno  se 


boSnantn 


563 


BOTOLA 


spomine  prije   nasega  vremena  samo   po  imenu 
BoSilani.  S.  Novakovii,  pom.  126. 

BOSnANIN,  »i.  covjek  iz  Bosne,  Bomak,  Bo- 
sanac.  Od  xiv  vijeka,  izmedu  rjccnika  samo  u  Vu- 
kovu  i  Vanicicrvu.  Ake.  u  pi.  BSsnani.  —  Start 
instr.  pi.  Bosiiami  dolazi  xv  vijeka  (vidi  daje  u 
primjeru).  Ako  ima  dubrovcanint  koju  pravdu 
na  bosrianinu.  Mon.  serb.  101.  Dobrimi  bosiiami. 
400.  440.  Pohitase  mnoge  Bosnane.  l^etop.  duk]. 
firnc.  '25.  Pokle  je  u  nemu  Bosiianin  pop  Ivan. 
D.  Barakovid,  vil.  373.  Tumacenjen  Ivana  Tomka 
Mrnavica  Bosiianiua.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  iii.  Prid 
vojskom  Bosiiatii  se  vide.  B.  Krnarutic  16.  Bosna 
alavi  Reju  Bosiianina.  A.  Kacii,  razgov.  302.  S  Bo- 
§riani  bosanski  govorit'.  Poslov.  dan.  108.  Janko 
gleda  Reju  Bosiianina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  477.  Onde 
bjese  Bosko  Bosiiauine.  3,  54.  —  stamparska  ie 
pogrjeska  biti :  Boiinanina.  M.  Divkovic,  naiik  xxii. 
vidi  i  kod  Bosna. 

BOSNANOVIC,  in.  selo  u  Srhiji  u  okritgu  va- 
fevskom.  K.  Jovanovid,  rec.  102. 

BOSNANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bosnanima 
u  Srbiji  u  ukruyu  jagodinskom.  Opstina  bosiian- 
ska.  K.  Jovanovic,  I'ec.  lOS. 

BOSNO,  m.  hyp.  Bosnak.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

BOSpOR,  m.  neka  kisela  juha  s  bijelim  lukom 
u  Hrvatskoj  i  Slavomji ,  alliatum.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu. 
govori  se  i  u  Slavoniji.  F.  Ivancic.  Bice  kao  i 
slovacko  bospor  od  sr.  lat.  basum,  bijeli  luk,  i 
porrum,  bijeli  luk  (Matzenauer,  ciz.  slov.  116). 

BO§T,  m.  vidi  kod  Best. 

BOSTA  ,  /.  vidi  bosca.  Sve  pokrije  velikom 
bostom.  M.  D.  Mili6evic,  zlosel.  326. 

BOSTERIEN,  m.  pokvareno  Borysthenes,  Dne- 
par.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Tibiska  i  Bo- 
6terien.  M.  Vetranic  1,  263. 

BOStVEN,  a(ij.  vidi  bozanstven. 
BOStVO,  n.  vidi  bozanstvo. 

1.  EOT,  m.  prezime.  xvi  vijeka.  Andrias  Bot. 
Mon.  Croat.   194. 

2.  BOT,  m.  fal.  botto,  ias,  momentum,  samo  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Tudje  u  jedan  bot  vaze 
ga.  M.  Marulii  16.  Ludost  je  obitat  sani  sobi  dug 
zivot  a  na  oblast  nimat   od   ure  jedan   bot.  147. 

3._  BOT ,  rijecca  bo  sastav}ena  ozad  sa  t  od 
conj.  ti.  vidi  kod  bo  pod  1,  c. 

1.  BOTA,  /.  fornix,  camera,  taberna.  od  tal. 
volta.  Iza  o  promijenilo  se  1  na  o,  jia  se  sazelo 
s  prednim  u  jedno,  a  po  nekim  se  krajevima  jos 
drzi  1,  tc  rijcc  glasi  i  bolta.  .s  promjenom.  glasa 
o  na  u  glasi  i  bulta,  koje  I'idi  na  po  se.  Od  xvii 
vijeka  (sa  u  i  prije;  indi  bulta),  izmedu  rjccnika 
u  Mikalinu  (bota  25a.  119b),  «  BeUnu  (bota  7771'), 
u  Bjelostijenievu  (bolta,  bota),  u  Jambresicevu 
(bolta),  u  Voltigijinu  (bolta,  bota),  u  Stulicevu 
(bota)  i  u  Vukovu  (bolta).  —  1.  svod.  cemer.  toga 
je  znacena  u  svijem  pomenutijem  rjecnicima  osim 
Vukova.  a)  bez  1 :  Kuca  na  botu.  Mika}a  25*.  Gra- 
diti  na  botu.  119b.  Uciniti  klit  na  botu  pod  zem- 
]om.  P.  Macukat  60.  TJ  loznici  krajevoj  koja  bise 
na  svod  oli  ti  na  botu.  A.  Kadcic,  bogosl.  91. 
Uzidana  u  gornu  stranu,  to  jest  botu  ili  ti  cemer. 
I.  Velikano^ac ,  upuc.  1,  281.  —  b)  sa  I:  Crkve 
ove  strana  goriia  iU  ti  bolta.  A.  Kanizlic ,  utoc. 
367.  Na  svitiiacib  visecih  o  bolti.  I.  Velikanovic, 
upuc.  1,  495.  —  2.  ducan,  stacun.  fogaje  znacena 
izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  i  u  Vti- 
kovu,   u  kom  se  jos  dodaje  da  je  ,veliki  ducan'. 


Du6an,  a  po  mjesti  bolta.  A.  T.  Blagojevic,  kin. 
35.  Nahodi  se  u  lioj  39  vojnickih  a  70  varoSkih 
kuda  i  jedanaest  bolti.  M.  A.  Rejkovid,  sat.  27. 
Unidite  u  bolte,  unidito  u  ducane  medu  zana^ije. 
D.  Rapic  119.  §to  jo  Jova  skupo  kupovao  sred 
Pirosa  u  najveioj  bolti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  631. 
Posle  je  postao  trgovac:  otvorio  je  boltu.  M.  D. 
Milicevic,  des.  par.  55. 

2.  BOTA,  /.  od  tal.  botta,  udarac,  mah,  ictus. 

a)  u  jednoga  pisca  pirosloga  vijeka  u  prenesenom 
smislu ,  impressio ,  appulsus :  Poste  dva  krat  u 
subotu,  bde,  placu  se,  pokore  se,  da  ucine  vecu 
botu,  kad  svetiiiom  oprave  se.  J.  Kavaiiin  377.  — 

b)  u  pravom  ce  smislu  kao  udarac  biti  u  zago- 
neci:  Zabobuta  bota,  te  padoh  s  plota  u  bogato 
selo,  u  dusevne  zeue.  (odgonetjaj :  pcela.)  Nar. 
zag.  nov.  187.  —  c)  koliko  se  u  jedan  jnit  (u 
jedan  mah)  izvadi  zlicom  palente  iz  kotla.  u  I/ici. 
J.  Bogdanovic.  isporedi  botati. 

3.  BOTA,  /.  stap,  kijaca,  fustis.  samo  u  Bjelo- 
stijenievu rjecniku.  bice  od  mag.  bot  (istoga  zna- 
cena). 

BOTAC,  m.  od  tal.  bottaccio,  vinski  sud,  boca. 
samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  i  to  u  sliku, 
te  moze  biti  da  na  kraju  stoji  c  mjesto  c  slika 
radi  samo  za  oko.  Noem,  drugi  otac  po  potopu, 
plijuc  u  vinu,  bio  se  obvinio  jakno  botac.  J.  Ka- 
vaiiin 26. 

BOTAJICA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bano- 
luckom.  Seliem.  bosn.  1864.  33.  Statist.  39. 

BOTANE,  «.  zbijane  dlanima.  isporedi  botati. 
J.  Bogdanovic. 

BOTAR,  botra,  m.  vidi  kum.  xv  vijeka.  od  lat. 
compater,  od  cega  je  i  kum.  isporedi  botra.  Si 
sutt  svojim  botromt  zlaja  slovesa  glagolali.  Arkiv 
9,  112. 

BOTATI,  botam,  impif.  vafajuci  medu  dlanima 
zbijati,  kao  p\eskati.  od  tal.  (di)bottare.  Kada 
djeca  izvadenu  iz  kotla  bi'itu  {vidi  bota  pod  c) 
uzmu  u  ruko  te  je  kuvaju  rukama ,  roce  im  se : 
sta  botate  tu  palentu?  J.  Bogdanovic  «  Lici. 

1.  BOTICA,  /.  dem.  bota.  mali  svod.  od  pro- 
sloga vijeka.  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
Krcat  je  spotioa  k'o  Pustijerna  botica.  Poslov. 
dan.  50. 

2.  BOTICA,  /.  dem.  bota  (vidi  bota  pod  3), 
clavicula,  kijacica.  samo  u  Bjelostijencevu  rjec- 
niku (1,  294t>). 

BOTIC,  m.  prezime.  ^s.-v  vijeka.  izmedu  rjecnika 
samo  u  Danicicevu.  Sismant  dijak  Botiit  odt 
Jeleca.  Mon.  serb.  512. 

BOTINAC,  Botinca,  m.  dva  sela  u  Hrvatskoj: 
jedno  u  podzupaniji  zagrehackoj,  ii  mjestana  kaj- 
kavski  Botinec.  Schem.  zagr.  1880.  15S.  Pregled 
21.  drugo  u  podzupaniji  bjelovarskoj :  Botinac. 
Pregled  78.  Schem.  zagr.  1880.  125. 

BOTINOVAC,  Botinovca,  m.  dva  sela  u  Hrvat- 
skoj u  podzupaniji  koprivniikoj,  jedno  Botinovac 
a  drugo  kajkarski  Botinovec.  Schem.  zagr.  1.880. 
116.  122.  Pregled  72.  73.  ovo  drugo  pisti  grijes- 
koni  Bastinovec.  vidi  Bastinovac. 

BOTITI,  botim,  impf.  graditi  na  botu.  conca- 
merare.  isporedi  boltati.  samo  u  rjecnicima  Be- 
Unu (298'')  i  Stulicevu. 

BOTOCI,  Botoka,  m.  pi.  neko  mjesto  ii  hr- 
vatskom  primorju  xv  vijeka.  dolazi  samo  u  loc. 
Vt  BotociliB  1  zribi  zemje.  Mon.  croat.  99.  ispo- 
redi Botuci. 

BOTOLENA,  /.  vidi  butulena. 

BOTOLA,  /.  vidi  butula. 


BOTOLENKA 


564 


BOZGOVINA 


b6tOLENKA,  /.  ridi  butulenka. 

BdTOLINA,  /.  potok  u  sclu  Zaharima  u  Srbiji 
u  okniyu  vajevskom,  koji  u  istom  selu  ponire  u 
zonlii.  l|j.  Kovacevic. 

BOTCJS,  m.  selo  u  Banatu.  Som.  prav.  1878.  56. 
pominc  se  i  prije  naSega  vremena.  S.  Novakovi6, 
pom.  12(). 

BOTOVO,  n.  selo  u  Jlrvatskoj  u  podzupaniji 
koprivnickoj.  Schem.  zagr.  1875.  155.  Pregled  72. 

BOTRA,  /.  vidi  kuma.  xv  vijeka.  isporedi  botar, 
od  iega  je  i  naiineno.  To  suti.  bludeSte  st  bo- 
trami.  Arkiv  9,  116. 

BOTUCI,  Botuka,  m.  pi.  selo  u  hrvatskom  pri- 
morju  XV  vijeka,  moze  hiti  into  koje  je  na  jednom 
vijestu  zapisano  Botoci  (koje  vidi).  Selo  Botuoi. 
Mon.   Croat.    137.    Nam  da  .  .  .  selo  Botuke.   172. 

BOTUKA,  /.  lagena,  Vdca.  od  tal.  bottiglia. 
samo  u  Vukoi'ti  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  primorju). 

1.  BOTUN,  m.  selo  u  Bosni  blizu  Skopja  i  Ku- 
presa.   Schem.   bosn.   1864.  75.   T.  Kovacevii  35. 

2.  BOTUN,  m.  tal.  bottone,  udarac  Hi  bodac 
rijecima.  isporedi  bot.  samo  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka:  Od  vrazijeli  dotuna  zivjet'  mi  nije  moo', 
gto  mi  ce  botuna  na  iiru  za  te  do6'.  N.  Najeskovii 
1,  254. 

3.  BOTUN,  in.  calceus,  cizma.  od  tal.  bottone, 
franc,  botte,  bottine.  ii  nase  vrijeme  u  Istri.  Onde 
su  divojke,  nimaju  ni  botun  .  .  .  Ondo  su  divojke, 
nimaju  kosuje.  Nar.  pjes.  ist.  2,  168. 

BOTUNEGA,  /.  neko  mjesto  u  Istri.  Botunega. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  167.  isporedi  Botunezanin. 

BOTUNEZANIN,  m.  musko  iefade  iz  Botunege. 
grijeskom  dolazi  i  u  sing,  hez  -in  u  Istri.  Divoj- 
cice,  bis  li  tela  Botune^ana?  Nar.  pjes.  ist.  2,  167. 
BOTUNICI,  in.  pi.  trifolium  ochroleucum  L. 
M  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  se 
govori  u  Istri.  B.  Sulek,  im.  482. 

BOTUN ,  m.  selo  u  Bosni  w  Birm.  pirije  na- 
sega  vremena :  Botuni..  S.  Novakovi6 ,  pom.  126. 
je  li  na  kraju  doista  n,  ne  zna  se  za  cijelo.  blizu 
Birca  ima  planina  koja  je  na  karti  zapnsana 
,Botanj'. 

BOTUNA,  /.  ime  selinia:  a)  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  krusevackom.  K.  Jovanovii,  rec.  125.  — 
b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajevskom,  kotaru 
fojnickom,  blizu  Kreseva.  Statist.  15. 

BOTUNE,  M.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kraguje- 
vaikom.  K.  Jovanovic,  rec.  116.  U  selu  Botunu. 
M.  D.  MUicevic,  srb.  767. 

BOTUNSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Botunu.  Bo- 
tunska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  116. 

BOTUE.  7)1.  scirpus  palustris  L.  od  xv  vijeka 
(B.  Sulek,  im.  26.  gdje  je  i  znacene  koje  je  stav- 
jeno).  Iskat'  kojenac  u  boturu.  Poslov.  dan.  33. 
Stapat'  se  stapom  od  botura.  121._Botur  od  si- 
saka,  sparganium  orectum  L.  B.  Siilek,  im.  26. 
isporedi  baturak. 

BOTUKA,  /.  vidi  biitura. 

BOTURAN,  m.  artemisia  abrotanum  L.  B.  Su- 
lek, im.  26. 

BOTURI,  m.  pi.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Petrine.   Schem.  zagr.  1875.  20.   Eazdje).   kr.  22. 
b6tURi6i,   E6turi6a,   m.  pi.  selo  ti  Srbiji  u 
okrugu  kru.icvackotn.  K    Jovanovic,  rec.  125. 

BOTUEOVAC,  Boturovca,  m.  neko  mjesto  koje 
se  spomine  prije  nasega  vremena  samo  po  imenu. 
S.  Novakovid,  pom.  126. 


BOTUSa,  /.  selo  blizu  Deiana  xiv  vijeka,  bet 
sumne  isto  koje  je  u  drugom  spomeniku  zaiiisano 
BatuSa  (vidi  Batu§a^JO(l!  b.):  U  BotuSi.  Glasnik  ii. 
12,  131. 

BOTUSaNI,  m.  pi.  varos  u  Eumunskoj,  u  Ka- 
rahogdanskoj.  Gdi  je  zem}a  i  )udi,  gdi  1'  su  ti 
FoksaniV  Galac,  Barlat,  Bukurost,  gdi  li  Botu- 
Sani?  Svo  uze§6.  J.  Eaji6,  boj  13. 

BO  VAN,  m.  ime  mjestima  i  kamen.  isporedi 
balvan,  s  kojim  je  istoga  postana.  izmedu  o  i  v 
ispalo  je  1,  koje  se  drzalo  jos  xiv  i  xv  vijeka.  u 
drugim  znacenima,  u  kojima  je  u  obiiaju  po  ne- 
kim  krajevima,  drzi  se  1  jednako :  vidi  na  pjo  se 
bolvan.  —  1.  ime  mjestima:  a)  xiv  i  xv  vijeka, 
a  tada  se  jos  drzalo  1,  grad  u  sadamoj  Srbiji  u 
okrugu  aleksinackom  blizu  Aleksinca,  sada  zidine. 
Ott  BolLvana  vsako  godii5te  po  pett  sttt  krustci. 
soli  (da  se  daje  manastiru).  Glasnik  24,  273.  U 
Bolvanu.  283.  VtzetB  Bolbvant.  Konstintin  fil.  u 
Glasn.  42,  307.  sada  selo  kod  toga  mjesta :  Bovan. 
K.  Jovanovi6,  rec.  92.  M.  D.  Milidevii,  srb.  786. 
—  b)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  krusevackom :  Bovan. 
K.  Jovanovi6,  rec.  129.  —  c)  selo  u  Bosni  u  okrugu 
sarajevskom,  kotaru  visegradskom:  Bovan.  Statist. 
29.  —  d)  selo  ti  Crnoj  Gori  u  Bjelopavlicima: 
Bovan.  Glasnik  40,  26.  —  c)  selo  u  Hercegovini 
blizu  Stoca:  Bovan.  Schem.  rag.  1876.  57.  — 
2.  kamen.  od  prosloga  vijeka.  je  li  i  u  torn  sna- 
cenu  akcenat  isti  koji  je  naprijed ,  ne  zna  se  za 
cijelo.  a)  kamen  stanac.  izmedu  rjeinika  samo  u 
Stuliievu  (,sasso  grandissimo  radicato  in  terra, 
saxum  ingens').  Tu  je  i  bovan,  gdi  s  kojeni  pavSi 
obijeg  upri  u  stijeni.  J.  Kavaiiin  321.  —  b)  kamen 
koji  se  moze  dignuti,  kamenica:  Stjepanov  jedan 
bovan,  s  kim  je  bio  kamenovan.  J.  Kavaiiin  328. 
Bovan  jo  obla  stijena  koja  se  moze  dignuti  ru- 
kom.  M.  Pavlinovic.  I  vikli  se  metat  kamenova; 
.  .  .  osta  Zule  utrinu  uijere6i ,  ode  Vule  bovane 
beruci.  Osvet.  2,  142. 

BOVANSKI.  adj.  sto  pripada  mjestu  Bovanu 
u  Srbiji  blizu  Aleksinca.  Bovanska  kUsura.  M.  D. 
Mili6evic,  srb.  777.  Bovanska  pojana.  786.  Vino- 
grad  u  brdu  bovanskom.  Sr.  Nov.  1872.  315. 

BOVICKI,  vidi  boviiski. 

BOVIC,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu  To- 
puskoga.  pomine  se  od  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
237.  239.  Schem.  zagr.  1875.  188.  §em.  prav.  1878. 
70.  Eazdje}.  kr.  22. 

BOVICANIN,  m.  covjek  iz  sela  Bovica.  Moje 
bratje  Bovican.  Mon.  croat.  238. 

BOVICSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bovicu.  mjesto 
is  nalasi  se  i  c  xvi  vijeka.  Sndao  bovicki.  Mon. 
croat.  250. 

BOZA,  /.  indi  baza.  B.  §ulek,  im.  27.  rijec  nije 
sa  svijein  pouzdana.  bice  nacihena  od  ,bozovina', 
koju  vidi. 

BOZANIC,  m.  prezime.  xvi  vijeka.  Martina  Bo- 
zanica.  Mon.  croat.  241. 

BOZAVAC ,  bozavca ,  m.  prost  naprstak.  M. 
Pavlinovii.  postana  neznana.  moze  biti  od  twr. 
boz,  sur. 

BOZBOLE,  adv.  dosta,  isobila.  od  turskoga 
bol,  mnogo,  i  boa,  koje  ne  znaii  nista  nego  samo 
pjokrepluje  znacene  druge  rijeii.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  Ima  bozbole.  Vuk,  rje6.  35^. 

BOZBOLICE ,  adv.  vidi  bozbole ,  od  iega  je  i 
nacineno.  samo  "u  Vukovu  rjecniku.  gdje  gdje  se 
govori  i  bobolice  i  bolbolice,  koje  vidi. 

BOZGOVINA,  /.  vidi  bazgovina.  rijec  rrlo  ne- 
pouzdana,  moze  biti  postala  pisarskom  grijeikom 


BOZGVA 


565 


BOZANSTVEN 


mjesto  bazgovina.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
viena.  B.  Sulek,  im.  27. 

BOZGVA,  /.  imperatoria  ostruthium  L.  u  Stu- 
licevu  rjeaiiku  (gdje  je  isto  sto  bozurak,  a  bo- 
zurak  paeonia  i  bulla,  te  se  ne  zna  za  cijelo  je  U 
to  oboje  i  bozgva)  i  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena  u  koga  je  znacene  koje  je  stav{eno.  B.  Sulek, 
im.  27.  isporedi  boskva. 

BOZNA,  okrneno  bog  zna.  vidi  kod  bog. 

BOZO^IN,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  toplickom. 
St.  Nov.  1879.  176.  Akcenat  se  ne  ena  za  cijelo: 
zna  se  samo  da  je  u  poslednem  slogii  i,  a  je  U 
i  u  ostalijem,  ^ladezima  f  Hi  i,  ne  zna  se. 

BOZOVCI,  Bozovaca,  m.  pi.  selo  negdjc  hlizu 
Prizrena  xiv  vijeka.  Glasnik  15,  302.  Daui6i6  3, 
558. 

BOZOVINA ,  /.  vidi  bazovina.  rijec  sa  svijem 
nepouzdana.  bice  ispisana  iz  Stuliceva  rjecnika, 
gdje  je  nacinena  od  ruskoga  boz,  koji  je  takoder 
u  I'lemu  (kao  i  bozov  i  bozoviste  i  bozovistvo  i 
bozovski),  pa  tako  dosJa  u  kilign  jednoga  jiisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  27. 

BOZUK,  m.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena 
mjesto  boiuk,  koje  je  po  turskom  izgovoni  bozic. 
VijuA  zito  kad  mu  vjetra  nema,  sto  je  nasa  zita 
polovina,  da  bi  nemu  visa  pola  bila,  pa  da  ima 
za  bozuka  svoga  djeci  peci  prisnijeh  krstnica. 
Osvet.  2,  49. 

1.  BO^A,  /)(.  ime  muMo.  hgp.  Bozidar  (moze 
biti  i  Bogdan  i  Bogcsav).  isporedi  Bozo,  akcenat 
se  mijena  n  vok.:  Bozo.  Dolazi  od  xiv  vijeka,  a 
u  spomeniku  latinski  pisanu  i  xi;  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovti.  ,Boza',  ,Bozza'.  F.  Eacki, 
doc.  1.30.  Bo^a.  Glasnik  ii.  12,  17.  18.  Majka  Boiu 
jutro  vefie  kara:  sine  Bozo,  ^iv  no  bio  raajci! 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  399. 

2.  BO^A,  /.  prasicica  ugojena  za  bozic.  u  I)u- 
brovniku.   ispioredi  bozura.    Dubrovnik    1870.   19. 

BOZAJA,  m.  ime  musko.  xni  vijeka.  Mon.  serb. 
12.  Danicid  1,  62. 

BOZA.TIC ,  m.  prczime ,  ii  nase  vrijeine.  §em. 
zad.  1876.  51.  isporedi  Bozaja. 

BO^AK  ,  b6ska,  m.  hijp.  bog.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stuliccvu  (amuletum). 
a)  jagiic  askrhie  nacineno  od  cega:  Kreposti  od 
bozaka  ili  agnus  dei  blagoslovjenijeh  od  sv.  otca 
pape.  B.  Kasic,  nasi.  xx.  —  b)  0  Faunii:  Nade 
.  .  .  drecnog  bozka  Fauna.  J.  Kajic,  boj  110.  — 
c)  reliquiaro,  spremica  u  kojoj  .se  drzc  svete  moci : 
Koje  (kose)  u  bozak  stav[eue  i  na  neniocnike 
postav}ene,  ozdravjahu  ih.  B.  Kasic,  fran.  210. 

1.  BOZAN,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Boza  i  Bozo. 
od  XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  69.  85.  S.  Novakovic, 
pom.  45.  Sr.  Nov.  1878.  14. 

2.  BO^AN,  bozna,  adj.  divinus.  samo  u  rjec- 
nicima  Vrnncicevu  (30)  i  Bjelostijencevu;  u  Stu- 
liceva samo  adv.  bozno,  pie,  religiose,  sancte,  kao 
i  pobozno. 

BOZANA,  /.  1.  ime  zensko.  dolazi  i  prije  na- 
sega vremena,  izmedu  rjecnika  samo  n  Vnkovu. 
S.  Novakovid,  pom.  45.  M.  D.  Milicevic,  let.  veB. 
185.  postanem  hyp.  od  zenskoga  imena  Boza,  koje 
samo  (koliko  se  zna)  nije  u  obicaju  za  zensko 
ce}ade.  —  2.  rijeka  u  Srbiji  u  Homolu.  Glasnik 
43,  271. 

BOZANIC,  m.  prezime,  po  materi  Bozani.  u 
nase  vrijeme.  Prot.  sab.  mag.  186.  Eat  108.  180. 
Sem.  zad.  1876.  51. 

BOZANIN ,  adj.  sto  pripada  Bozani.  Bozanin 
otao.  M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  185. 


BOZANKA,  /.  neka  kruska,  ,gottesbim'.  B.  Su- 
lek, im.  27.  rijec  nepouzdana. 

BOZANOVICA,  /.  lieko  mjesto  pod  nivama  u 
Srbiji  ti  okrugu  knezevackom.  Niva  u  Bozanovici. 
Sr.  Nov.  1875.  939. 

BOZANOVIC,  m.  1.  prezime,  po  ocu  Bozami. 
od  prosloga  vijeka.  Odabraie  Vukmira  Bozanovida 
uzdana  junaka.  Nar.  pjes.  bog.  151.  Bozanovid. 
Eat  29.  331.  —  2.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom,  kotaru  ncvesiiiskom.  Statist.  120.  ispo- 
redi Bozanovici. 

b6^ANOVi6i,  B6Xanovida,  m.  pi.  selo  u  Her- 
cegovini u  okrugu  mostarskom  kotaru  focanskom. 
Statist.  111. 

BOZANOVO,  n.  neko  mjesto  pod  nivama  u  Sr- 
biji u  okrugu  biogradskom.  Zemja  u  Bo2anovu. 
Sr.  Nov.  1871.  731.  1872.  2. 

BOZAnSKI,  adj.  divinus.  isporedi  bogki.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu, 
Jamhresicevu,  Voltigijinu  i  Stulicevu.  On  bivSi 
sin  bozanski  do  smrti  so  jo  ponizio.  J.  Kavaiiin 
383.  Bozanska  je  milost  od  teb'  odstupila.  A.  J. 
Knezovic  135.  Gle,  sto  dini  bozanska  pravica. 
M.  A.  Ee|kovic,  sat.  56.  Neka  _gleda  bozanske 
m'edbe.  89.  u  zagoneci:  Bozansko  zdaiio,  [udsko 
stvorene,  zmija  osedlana.  (odgonet^aj :  most.)  Nar. 
zag.  nov.  137.  —  Adv.  bozanski ,  divine,  ii  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu. 

BOZANSTVEN,  adj.  divinus.  Najpmje  je  rijec 
glasila  buzLstvint,    i   tako   dolazi  od  xii   vijeka 
(bozLstvLnynib   duliomt.    Mon.  serb.  3) ;    all  se  u 
torn  ohlicju  drzi  osim  crkvetiijeh  kniga  samo  do 
polovine  XV  vijeka,  i  to  tako   da  u  jednom  spo- 
meniku pisanu  na  svr.setku  xiii  Hi  u  jioietku  xiv 
vijeka,   ali  sacuvanii   u  poznijem  prijepisu  ima 
umetnuto  a  meda  t  i  v :  bozbstavnago  (Mon.  serb. 
72),  a  u  prvoj  polorini  xv  vijeka  ima  umetnuto  a 
medu  V  i  n ;  boztstvanbnomb  rectju  (Mon.  serb. 
367).   istoga  vijeka   dolazi  i  sa  a  umetnutim  ne 
samo  medu  t  i  v  nego  i  medu  z  i  s:   bo^astav- 
nomt  (Mon.  serb.  466).    To  se  je  oblicje  (bez  re- 
(enijeh  umetaka)  prema  drugim  adjektivima,  koji 
pred  nastavkom  imaju  6,  promijenilo  tako  da,  je 
medu  V  t  n  doslo  e:   tako  promijeneno   bez  da}e 
promjene  dolazi  xiv  i  xv  vijeka:   boztstvenimt 
(Mon.   serb.  134.   Mon.  Croat.  99).   tomu   oblicju, 
po  sto  je  nestalo  t,  otpalo  je  s  iza  z,  a  z  se  pred  t 
promijenilo  na  s:  tako  dolazi  jedoM  put  xv  vijeka: 
boStvenuju  (Mon.  serb.  322).  alije  u  istom  obliiju 
ucinena  i  druga  promjena ,  po  sto  je  t  nestalo : 
umetnuto  je  a  medu  z  i  s,   te  je  rijed  gla,sila: 
bozastven,   a   najposlije  je  iza  umetnutoga  a,  jos 
dodano   n,   te  glasi:   bozanstven.  —  Postavsi  od 
bozanstvo  znaci  upravo  sto  pripada  bozanstvu, 
a  2)0  torn  i  bogu,  sto  se  nega  kako  god  tice,  sto 
dolazi  od  nega,  sto  je  kao  u  nega.  —  Comp.  bo- 
zanstveniji.   —   a)  bez  n  iza  umetnutoga  a.   od 
XIV  do  p)rvijeh  godina  xviii  vijeka.   izmedu  rjec- 
nika samo  u  Stulicevu  i  Danicicevu  (1,  63).  Kra- 
soti  bozastven(i)je  naslazdajuste.  Mon.  serb.  133. 
Bozastvenuju   blagoditt.  233.   Bozastvena   blago- 
detL.  430.  Bozastvena  naredenja.  N.  Eaiiina  lllb. 
Majoi  bozastvenoj.  Zbor.  45*1.  Iz  svoje  bozastvene 
dobrote.  Katek.  1561.  21.  U  tvoje  boiastvene  kri- 
posti    da   si    uzmozna  u  svem   uzdaju  se.    P.  Zo- 
ranic   7^.    Provrite    nektarom    bozastvenim.   42'>. 
Orudje    bozastvene  dobrote.    S.  Budinic,  ispr.   12. 
Prid  obrazom  milosti  tvoje  bozastvene.  Bernardiu 
14.  Po  svojemu  bozastvenomu  nauku.  F.  Vranoic, 
ziv.  16.  Milost  nije  drugo  nego  Ii  stvar  bozastvena, 
koja  cini  clovjeka  dionika  naravi  bozastvene.   A. 
Komiilovic  28.  Bozastvena  pomoc  pribivaj  vazda 


BO?.ANSTVEN 


666 


BO^ANSTVO 


a  iiauii.  M.  Alborti  43.  Stvar  boiastvona.  M.  Ga- 
zaiovit  17.    Jur  iie   svoj    nego   bof.ji   boXastvona 
sviini  uaOiiii  slijaso  zavotno.  F.  Glavinit,  cvit  .'552. 
Za   to   sH    utiho   Jaju   bo^astvono.   A.  Goorgiceo, 
nasi.  9;).   Koji  no  govori  oficija  boXastvcnoga.  S. 
Matijovii  51.   Na  raz]ni5|aiija  slvari  bo?.astvenili. 
M.   JorUuvi6   7.    Na  boXastvonu   glavu   postaviSo 
rail  bodlivu  krunu.  P.  B.  Baksii;  100.   Tko  60  se 
proliladiti  vodom  milosti  boXastvouih.  M.  Angel  2. 
Po  ludskoj   naravi   vrimenit  jo ,   da  li   po   bo?.a- 
stveiioj   naravi  jest  vikovi'ii.   P.  RadovciA ,  symb. 
33.   Ne   uvrlditi   velifiastvo   boiastveno.   P.   Posi- 
lovic,  nasi.  So''.  U  trili  sobstvih  boXastvenih.  I.  T. 
Mi-navii,  nauk  ki-.  1702.  3.  —  b)  sa  n  iza  a.  od 
XV  vijeka  do  danas ;   izmedu  rjeinika  u  Vranii- 
ceou  (religiosus),  u  Mikafinn  (divinus  25*),  u  Be- 
limt   (divinus   273") ,    u   Bjelotitijencevu   (divinus, 
religiosus,   pius,   timens  deum),   u  JamhreUievu 
(divinus  1,  227),  u  Voltigijinu  (gijttlicb,  andachtig) 
i  u  Stulicevu  (divinus).   Pred  boianstvenim  veli- 
Sastvom.  Mon.  croat.  144.  Pjosni  bozanstvene.  D. 
Kanina  142.  O  blaXena  zem]o,  gdi  so  nahodi  ovo- 
lika  slava  i  bozanstvono  velicanstvo.  A.  Gufietic, 
roz.  jez.   9.   Darove   bozanstvene   razmiSJase.  90. 
Eece  joj  naredbu  boXanstvenu.  94.  Srce  od  gres- 
nika   svim   priklona   i   skrusena  ne  ce  milos  bo- 
2anstvena  pogrditi.  I.  Gundulii  201.  Tko  da  iskaze 
lica  tvoga  sve  liposti   bozanstvene?  268.   Da  mu 
uzdvigne  srce  na  nebeska  i  na  boZanstvena  bla- 
godarja.    A.   Komulovic  48.    Nastojmo   na   stvari 
bozanstvene.  M.  Divkovic,  bes.  162.  U  kojoj  cemo 
slavl  vidjeti  istinito   bitje   bozanstvono.  336.    Da 
budes  poceo  od  stvari  boianstvenijeh.  M.  Orbin  8. 
Hraneci  se  samo  boianstvonijemi  razmisjanijemi. 
B.  Kasic,  ign.  14.  Da  sliias  bozanstvene  zapovidi. 
I.  Baudulavic  287.  Kada  bozanstvono  mojase  ofi- 
cije.   r.  Glavinic,  cvit  51.    Pjevat   oficije   bozan- 
stvene.  I.  Drzii,   nauk   gond.   264.    Ako   bitje   i 
narav  boZanstvena  ne  reste.  P.  Eadovci6,  nac.  169. 
Placna   majka   bozanstvena.   D.  Palmotic,  christ. 
209.  Po  boianstvonoj  oblasti.  I.  Zanotti,  upit.  11. 
Bozanstvono  milosrdjo.  I.  Kanavelic,  iv.  51.  Narav 
bozanstvena.  Azbukv.  2.  Nastojati  razmis|enju  da- 
rov  bozanstvenih.   I.  T.  Mrnavi6,  nauk  kr.  1702. 
16.   Doneso  u  ruka  svojih   maslinu   bozanstvonu. 
S.  Margitid ,  fala  9.   U   onoj   crkvi   bozanstvenoj 
imaju  mista.  30.   Kako  ga  pogleda  ocima  bozau- 
stvenim.  77.  Misli  da  si  prid  bozanstvenim  obra- 
zom.  I.  Grlicid  269.  S  visoke  odluke  bozanstvene. 
J.   Kavaiiin   331.    MUos    bozanstvena    I    Dordi6, 
mand.  9.  Desnica  bozanstvena.  I.  Dordic,  ben.  1. 
Od  zla  ispuneiia  svoga  bozanstvonoga  posia    A. 
Kadcii,  bogosl.  229.    Ovo  dilo  jest  najbozanstve- 
nije.  J.  Filipovic  3,  341.  Dvije  naravi,  bozanstvena 
i  covicanska.  F.  Lastric,  test.  63.  Ukazati  bozan- 
stvonu  slavu   svoju.  59.    Bozanstveni   naucite}  s. 
Jerolim.  228.  Pogrditi  u  nemu  bozanstvono  kra- 
Jestvo.  E.  Pavii,  ogled.  618.  Oni  bozanstveni  sa- 
kramenat  tila  Isusova,   komu  se  mi  klaiiamo  na 
otaru.  J.  Banovac,  razg.  41.  Neka  zazelis  svitlost 
bozanstvonu.   M.  Zoricic,   osm.  18.   Od  obsluzoiia 
zakona  bozanstvenijeh.   J.  Blatovic  vii.   Poznaiie 
volicnosti  bozanstvene.  15.  Bozanstvono  covjcan- 
stva  Isusova  otajstvo.  Grgur  iz  Varesa  24.  Ciniti 
sluzbo  bozanstvene  i  crkvone.   A.  Kanizlic,  kam. 
28.  Jedinstvo  bivstva  medu  kipi  bozanstvenim.  M. 
Dobretic  28.   Podlozi  sebe  bozanstvenoj   narodbi. 
511.    Ja    se    u    bozanstvono    tvojo    srco  sakrivam. 
D.  Mattel  308.   SpasiteJ  nai5  s  bozaustvenom  be- 
sidom  svojom  potvrdiva.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  70 
Da  jo  liegovo  bozanstvono  velicanstvo  kod  kuce. 
M.  A.  Eejkovic,   sabr.  24.    Sve   bozanstvene  silo 
negove.  Vuk,  2petr.  1,  3.  —  c)  adv.  bozanstvono, 
divine,  divinitus:    O  dva  svijotiiaka  bozanstvono 


prid  bogom  svijetodi.  M.  Divkovit,  nauk  232.  Koja 
su  bozanstvono  naufona.  J.  Matovii  9. 

BO^ANSTVENITI,  boXanatvenim,  impf.  numi- 
nibu.H  adscribere.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje 
itna  i  boZanstviti.   ohoje  sa  svijem  nepouzdano. 

BO^.AnsTVENO,  adv.  vidi  kod  boXanstven. 

BO^AnSTVENOST,  boXinstvenosti,  /.  divini- 
tas.  od  XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  m  Stu- 
liievu  (u  kom  ima  i  boJianstvonstvo,  koje  je  bez 
sumne  nacineno  za  rjccnik).  a)  bez  n  iza  a:  Jest 
u  f.loviku  ni£tar  boz  tve  bozastvono.sti.  M.  Alborti 
358.  —  b)  sa  n  iza  a:  Zlobnost  koja  so  protivi 
boZanstvenosti.  A.  Kosta,  zak.  2,  124. 

B0;%ANSTVITI,  vidi  kod  boXanstveniti. 

BO^ANSTVO,  re.  diviuitas.  Od  xiii  vijeka.  naj- 
prije  je  bilo  boztstvo,  a  kad  je  i.  nestalo,  pisalo 
se  bez  nega  a  sve  drugo  ostau^alo  bez  prumjene 
Hi  se  mjesto  Zs  pisalo  samo  z,  prem  da  se  i  pred 
t  mijenalo  na  §.  ali  su  nastale  i  druge  promjene 
kad  je  t  nestalo :  najprije  se  mjesto  nestaloga  t 
umetnulo  a  medu  i  i  s,  te  je  rijei  glasila  bojJa- 
stvo ;  poslije  se  iza  umetnoga  a  dodalo  joHe  n, 
te  glasi  bozanstvo.  —  U  jednoga  j'isca  xvi  vijeka 
ima  iz  crkvenijeh  kniga  i  sa  zavrsetkom  ije  mje- 
sto o:  bozastvije  (Dusom  i  bozastvijem.  S.  Budi- 
ni6,  sum.  3t>).  —  a)  bez  a  medu  z  i  s,  a  s  t.  Hi 
bez  nega.  xni — xv  vijeka  i  u  jedtioga  pisca  pro- 
sloga  vijeka;  izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu. 
Pokazuje  boztstvo  i  clovectstvo.  Domentijan*'  270. 
Trojice  vb  jedinomt  boztstve.  Mon.  serb.  77.  Svo- 
jimt  boZstvomt.  322.  Slava  budi  bogu  otcu,  sinu, 
duhu,  presvetomu  trojstvu,  jedinomu  bozstvu.  Pi- 
sanica  94.  bez  a  a  sa  z  pred  t:  boztvo  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku.  —  b)  s  mnetnutim  a  medu  i. 
i  s.  od  XIV  do  svrietka  xvn  vijeka;  izmedu  rjei- 
nika samo  M  Vrancicevu  (divinitas)  i  Daniiicevu. 
Po  milosti  jogo  bozastva  Mon.  serb.  235.  PraviSt 
svojijem  bozastvom  vsu  vasejenuju.  311.  Od  bo- 
zastva nogova.  N.  Banina  169b.  Narav  boZastva 
prostit  pripravna  je.  M.  Marulid  121.  VirujoS  li 
ti  u  trojstvo,  u  vikovne  sve  bozastvo  oca,  sina, 
duha  sveta?  P.  Hektorovic  120.  Koji  bi  dostojan 
bozastvo  mo  prijat.  P.  Zorauio  17.  Da  liega  (Nep- 
tuna)  bozastvo  razpravja  ju.  35.  Drugo  sobstvo 
u  bozastvu.  §.  Budinid,  sum.  56.  Dostojan  je  jaiiac 
vazoti  kripost  i  bozastvo.  Bernardin  97.  Bozastvo 
ne  stoji  u  tasdem  kamenju.  F.  Vrancid,  iiv.  35. 
Zakon  bozastva.  I.  T.  Mrnavid,  osm.  130.  Srce, 
koje  jest  kazalo  i  bozastva  ogledalo.  A.  Goorgiceo, 
pril.  87.  Koje  (stvari)  boZastvu  tvomu  nisu  ugodne. 
M.  Jorkovid  33.  Da  bi  mu  pomod  bozastvo  ne 
podalo.  M.  Angel  42.  Bozastvo  pokiiva  trojstvo 
u  jedinstvu.  D.  Barakovid,  jar.  128.  Mi  kada  se 
ogledamo,  no  dajemo  bitje  nase  onoj  prilici ;  da 
li  ju  bog  daje  u  zrcalo  svoga  bozastva.  P.  Ra- 
dovcid,  symb.  35.  —  c)  sa  n  iza  umetnutoga  a. 
od  XVI  vijeka  do  danas,  i  u  svijem  rjecnicima 
osim  Daniciceva  (u  Vrancicevu:  pietas,  religio; 
u  Mikafimi:  divinitas;  u  Belinu:  divinitas  273^1; 
u  Bjelostijenievu:  divinitas,  religio,  pietas;  u  Jam- 
bresicevu:  divinitas;  u  Voltigijinu:  gottheit;  u 
Stulicevu  i  u  Vukovu :  divinitas).  aa)  bozja  narav, 
vlast,  u  opce  sve  iim  je  bog:  Gdje  budo  boZan- 
stvo  i  carstvo  i  covjecanstvo  moje.  Zbor.  176t'.  j 
Koje  je  bozanstvo  toj  vrazje,  cid  koga  plac,  nemir,  ■ 
sulanstvo  stjoco  se  za  boga?  M.  Drzic  96.  Prid  pri-  ^ 
stolje  tvoga  svemogudega  bozanstva.  A.  Gucetid, 
roz.  jez.  82.  Sve  bozanstvo  vod  ne  cijeni  (Dijana), 
nog  koli  jo  uzivat'  tebe  spravna.  I.  Gundulid  183.  U 
Isukrstu  jo  bozanstvo  i  covjecanstvo,  ali  je  jedan 
kip.  M.  Divkovic,  bes.  17.  Ode  redi  da  je  u  bogu 
jedno  samo  bozanstvo,  ili  demo  redi,  bitje  i  narav 
bozanstvena.  Azbukv.  2.  I.  T.  Mrnavid,  nauk  kr. 


BO^AlSfA 


567 


BO^I(!! 


1702.  3.  Bozanstvo,  koje  je  bilo  sluceno  s  6ovi- 
canstvom.  P.  Macukat  '27.  Po  bozanstvu  dotaknu 
nebesa.  S.  Margitic,  fala  275.  Bozanstva  slavna 
tvoga  zdraka  mila  J.  Kavanin  370.  Bo2anstvo 
visne  moci.  I.  Dordie,  raand.  31.  Puk  bogomioni 
hvali  bozanstvo  Isukrstovo.  A.  Kadcic,  bogosl.  101. 
Podah  sve  sto  ima  volicanstva  bozanstvo  liegovo. 
A.  d.  Bella,  razgov.  231.  Bozanstvo  sastavilo  se 
s  covicanstvom.  A.  Bacii  13.  Nije  sin  maiii  od 
oca  u  bozanstvu.  12.  Oca  i  sina  i  duha  svetoga 
jedno  jest  bozanstvo.  S.  Badri6,  nac.  17.  Koji  is- 
povidi  tvoje  bozanstvo.  J.  Banovac,  obit.  38.  Da 
6e  sin  bozji  u  istom  fcovicanstvu  i  bozanstvu  na 
svrsi  svijeta  opet  doci.  F.  Lastric,  od'  37.  Na 
bozanstvo  jiogledam.  A.  Kanizlic,  uzroci  3.  On 
pati  u  covifanstvu  i  bozanstvu.  D.  Rapii  220. 
Da  bi  ocitovao  bozanstvo  svoje.  J.  Matovic  .58. 
Evo  ti  se  zaklii'ie  bozanstvom  svojim.  A.  Kacic, 
korab.  22.  Sjedirieiie  iiricudnovato  i  nedostignuto 
negova  bozanstva  i  coviPanstva.  M.  Dobretic,  bo- 
gosl. 45ii.  Da  negova  bozanstva  budemo  dionici. 
I.  Velikanovic ,  upu6.  2,  405.  Pokraj  bozanstva 
imao  je  i  pravo  covicanstvo.  B.  Leakovi6,  gov.  39. 
Ima  li  u  toj  knizi  sto  god  od  bozanstva?  Vuk, 
ijefi.  34''.  Vjecna  sila  i  bozanstvo.  Vuk,  rim.  1,  20. 
—  bb)  u  prenesenom  smislu  dolazi  mjesto  samoga 
toga,  all  vcoma  rijetko :  Grad  avima  vjeran,  drag 
bozanstvu.  J.  Kavanin  175.  Otar  od  Baala,  po- 
ganskoga  bozanstva.  I.  Dordic^,  ben.   100 

BOZANA,  /.  faba  in  folliculo,  bob  u  mohuni. 
od  XVI  vijeka;  izmedii  rjcinika  u  Mika(inu  (bob 
u  mohuni,  bozaiia,  siliqua  fabacea  21''.  bozaiie, 
mohune  od  boba,  siliqua  fabacea  25a),  u  Bdinu 
(fabae  in  siliquis  SOfia  fave  fresche  123''),  u  Stti- 
licevu  (faba  in  folliculo)  i  u  Vukoi'u  (gdje  sr  'veli 
da  se  govori  u  Ihibrovniku ,  i  da  je  mahuna  od 
boba,  siliqua  fabacea,  a  od  yraha  da  se  zove  mo- 
huna).  Postanem  ce  biti  (zaJedno  s  tal.  baccello, 
istoga  znac<^'ia)  od  arap.  bakla,  -pi.  bukul,  bob. 
Puno  ti  je  sad  po|o  travice  i  cvijetja,  bozana  do 
vo)e  jak  u  sred  proljetja.  N.  Dimitrovic  103. 

BOZARNIG,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Od  Frana 
Bozarniea.  Mon.  croat.  256. 

BOZASTVEN,  adj.  vidi  bozanstven. 

BOZASTVO,  n.  vidi  bozanstvo. 

BOZAVA ,  f.  selo  u  Dalmaciji  blizii  Zadra. 
§em.  zadr.  1876.  36.  Repert.  36. 

BOZDAR,  ')«.  ime  tmtsko.  okrneno  Bozidar.  prije 
nasega  vrentena.  S.  Novakovic,  pom.  45.  Mihal 
Angeo  od  Bozdari.  J.  Kavanin  181.  isporedi  Boz- 
darevac,  Bozdarevi6. 

BOZDAREVAC,  Bozdarevca,  m.  dra  sela  u 
Srbiji:  jedno  u  okrugu  biogradskom  a  drugo  ii 
rudnickom.  K.  Jovanovic,  rec.  95.  145.  isporedi 
Bozdar. 

BOZDAREVIC,  iii.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskoiii,  kotaru  konickom.  Statist.  116.  isjio- 
redi  Bozdar. 

BOZE,  m.  ime  mitHko.  vidi  Boza  i  Bozo.  Boze 
Vuckovic.  A.  Kacic,  korab.  487. 

BOZEM,  adv.  quasi,  twkativu  boze  (od  bog) 
dodano  na  kraju  m  od  me  Hi  mi,  te  se  govori 
kad  se  hoie  da  kaze  da  sto  ne  biva  doista  nego 
samo  da  se  ciiii,  kao  toboze,  tokorse,  bojagi.  u 
nase  vrijeme.  Zale  se  da  su  neki  domovi  obicaj 
ovaj  ostavili,  bozem,  sto  im  se  bodu  goveda.  M. 
D.  MUicevic,  ziv.  2,  25.  Zove  nas  na  skupstinu, 
bozem,  da  nas  za  nesto  pita.  M.  D.  Milicevic, 
vec.  196.  Udarismo,  bozem,  prece.  M.  D.  Milicevic, 
jur.  30.  Grade  od  kala  topove  i  pjeskaju  u  prosce, 
bozem,  pucaju  i  biju  se.  33. 


BO^ET ,  m.  neJco  mjesto,  koje  se  jednom  spo- 
mine  prije  nasega  vremena,  a  maze  biti  da  je  w 
pisanii  skraceno  mjesto  Bozetiii.  S.  Novakovi6, 
pom.  125. 

BOZETA,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 

12,  49.  09.  ^ 

BOZETICI,  m.  pi.  neko  mjesto,  koje  se  spomine 
prije  nasega  vremena  u  jednom  spomeniku  i  to 
tako  da  bi  moglo  biti  i  prezime.  S.  Novakovic, 
pom-   125. 

BOZEVAC,  B(5ievca,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
pozarevackom,.  K.  Jovanovic,  rec.  137. 

BOZEVACKI ,  adj.  sto  pripada  selu  Bozevcu. 
OpStina  bozevacka.  K.  Jovanovid,  rec.  137. 

BOZEVNO,  adv.  divine,  boSanstveno.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (273a)  ^  Bjehstijencevu  (26*)  i 
Stuliceru. 

BOZEVNOST,  /.  vidi  bozanstvo.  .■^amo  u  Stu- 
liicvu  rjecniku,  gdje  ima  i  bozevstvo.  oboje  na- 
cineno  za  rjecnik. 

BOZEVO,  n.  neko  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji 
u  okrugu  knezevackom.  Niva  u  Bozevu.  Sr.  Nov. 
1869.  298. 

1.  b6zICA,  /.  dea,  bogina.  od  xvi  vijeka,  i  ti 
svijem.  rjecnicima  osim  Vranciceoa,  Vukova  i  I)a- 
niciceva.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. :  bdzica,  a 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
b6zice,  bftzicom.  —  a)  n  pravom  smislu,  u  ne- 
znabozackih  naroda :  Devet  bise  bozic  i  meju  nimi 
Apolo.  M.  Marulio  67.  Pogrdili  kriposti  i  znanje, 
kim  htiso  bozica  od  rnudrosti  stavit  mo  najvise.  H. 
Lucie  189.  Veiiere  bozica.  M.  Drzic  29.  Hvasta- 
juci  se  i  vise  viciiih  bozic  sebe  uznoseci.  P.  Zo- 
ranic  8''.  —  Lijepa  bozica  od  dubrava,  ka  u  lovu 
danke  traje.  I.  Gundulic  33.  Bozica  od  osvete. 
J.  Kavanin.  442.  Noj  se  kako  jednoj  bozici  po- 
klaiiahu.  A.  d.  Bella,  razgov.  243.  Fidija  ukresa 
cudnim  nacinom  ii  kipu  bozico  jVlinerve,  svoju 
priliku.  J.  Banovac,  pripov.  199.  Noj  se  kako  bo- 
iici  poklonUi.  F.  Lastric,  test.  355.  Rece  da  ga 
vjera  ne  nauci  da  je  jedan  bog,  da  bi  se  bio  po- 
klonio  Mariji  k'o  bozici.  Besjede  kr.  226.  Vila 
srida  u  staro  vrime  bozicom  nazvana.  A.  Ka- 
nizlic, roz.  11.  Koju  mahniti  za  veliku  bo2iou 
drzaliu.  A.  Kacic,  korab.  21.  Lug  posve^en  ne- 
cistoj  bozici  Veneri.  I.  Dordie,  ben.  41.  Al  je  tilo 
bozici  podobno.  M.  Katancic  67.  —  b)  u  prene- 
senom smislu  dolazi  o  zenskom  celadetu  pohvale 
nidi :  Reci  cu  t'  da  s'  bozica.  M.  Gazarovic  70. 
Kad  Apele  sve  bozice  kce  priliku  upisati.  B.  Kasic, 
ppi-.  XII.  Zdrava  o  djevice  svijeli  djevica,  od  ne- 
besa ti  si  blaga  slava,  dika  i  bozica.  J.  R.  Gucetic, 
mol.  22.  Kada  je  postovana,  bozica  je  a  no  zena. 
I.  Ivanisevic  154.  Ne  vec  vila  i  bozica,  neg  mo- 
rina  i  vjestica.  J.  Kavaiiin  43.  Bozica  si  male 
mane.  I.  Dordie,  salt.  146.  Koga  rodi  Teresa  kra- 
lica,  odicena  na  zemji  bozica.  J.  Krmpotic,  mal. 

13.  Koji  onu  opaku  smrdecicu  zove  imenom  svoje 
gospode,  svoje  bozice?  B.  Cuceri  86.  — pogrjeska 
bozican'  mjesto  bozicam'  u  sliku.  J.  Kavanin  392. 

2.  BOZICA,  m.  i  f.  a)  musko  ime,  hyp.  Boza. 
XIII  vijeka.  Mon.  serb.  12.  Danicic  1,  62.  —  b)  ime 
zensko,  u  nase  vrijeme.  u  Vukovu  rjecniku.  posta- 
nem dem..  od  zenskoga  imena  Boza,  koje  samo  nije 
u  obicaju  za  zensko  celade,  a  od  kojega  je  i  Bo- 
zana. 

BOZICIN,  adj.  deae.  Prinese  pred  bozicino  lice 
zrtje  i  molbu  sluibenica  ne.  P.  Zoranic  40. 

1.  BOZIC,  m.  dem.  bog.  Akcenat  se  mijena  ii 
gen.  pi. :  bozica.  —  1.  u  pravom  smislu,  mali  mlad 
bog  neznabozacki.  od  xvi  vijeka.  Srebrn  pasao, 
srebrn  nozic,  uresena  kako  bozi6.  M.  Marulid  269. 


Bo2;i(!; 


508 


BO^I^KO 


Molite  dragoga  jiliihoga  djetii!'a  (s)  strilama,  onoga 
ognonoga  boiiia.  M.  l)i/-i(:  12;i.   Gdi   si,   koji    si 
kaku  bof.it;,  a  no  stvoii'uo  bio?   I)    liapii,  7-1.  IJ 
uai'odu   so  prita   da  su  Srbi   iiiiali  neko   zasebno 
kuiaiisko   bo?.i(''o.   M.  D.  Milicovic,    alavo    11.  — 
2.  hhii/ditn  kad  sc  arctkiije  rodei'ie  Isiisovo  (kao 
da  jc  tada  mUidi  hoy),  dies  natalis  Jesu  Christi. 
u  torn  znaienu  dolazi  od  xiii  vijeka,  i::medu  rjci- 
nika  u  Belinu  (B-IG"),  lijdostijencccu,  VoltiiJijinK, 
Stulicevu,   Vukovti  i  Ditniciccvu.   Da  ti  damo  do 
bozica.   Moil.  serb.  23.   Da   noso   di'Lva    o  boiiei. 
Glasnik  15,  805.  Do  i)ri.voga  boziia,  rozbstva  liri- 
stova.  Mou.  sci-b.  314.  Na  navoderjo  boziia.  Men. 
Croat.  61.   0  boziiu   tri   dni  vojiii  su   meso   pro- 
davati   brez   mii-e   na  oci.   Stat.  po].   ark.  5,  2'J5. 
S  totkom   nijesani  li  .svaki  bozic   na  misu  bila? 
M.  Drzic  2titi.  Osini  dan  po  bozicu.  Bernardin  8. 
Ni  pctak  ni   bozio   u  incui   ui   slozau.   D.   Bara- 
kovicf',  vil.  33.  Boiii,   to  jest  dan  porodenja  Isu- 
krstova.   M.  Divkovic,   nauk   131.   Na   boziA,   na 
prvu  uiisu.   Baudulavic  11.   Mnozi   poste  boziiu. 
P.  Posilovic,  nasi.  xv.  Dogovor  ciiiasmo  na  Niko} 
dan  pred  bozic.  Glasnik  17,  315.  Oni  mu  se  pri- 
jate)   ukaza   na  bozic.   S.  Margitic,   fala   97.   Na 
bozic  da  bi  i  ne    spavao,   mogao  bi  se  pricestit. 
A.  Bacic  320.    Cemu  sam  se  jmno   nadao,   a  na- 
vlastito  jucer  na  bozid.  J.  Banovac,  razg.  12.  Go- 
vorene  na  bo2ic.   F.  Lastrii,   od"  384.   Na  bozic. 
A.  Kanizlic,  bogo}.  231.  Umri  na  dan  boziia.  M. 
Zoricic,   zrc.   229.   Na  bozic   se   sve   ovo  dogodi. 
A.  Kacic,   razgov.   300.   Slavno   porodene  Isukr- 
stovo,   koje  bozic  zovemo.   I.  Velikanovic,  npuc. 
1,  479.  Dvi  prije,  dvi  posli  nedi}e  za  boziceni.  J. 
S.  Bejkovic,  kuc.  403.  Senani  se  u  lov  podignuli 
sre6e  radi  na  bozic  u  jutru.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  419. 
Bo]e  je  bozic  ku2an  nego  juzan.  Nar.  po.sl.  vuk. 
22.   Duni,  juze,   po  boziiu  pete;   nehvala  ti  kad 
bude  devete  (nedjeje).  71.  Duga  noc  kao  u  oci  bo- 
iica.  71.   Kao  da  so  ni  na  boiic  nije  h]eba  naio. 
130.  Namece  se  kao  socivo  na  bozii.  189.    U  oci 
bozica,   po  sto  se  badi'iaci   unesu  u  ku6u  i  naloze 
na  vatru ,   uzme  domacica  slame  i  kvocuii  (a  za 
nom  djeca  pijucu6i)  prostre  po  sobi.  Vuk,  rjeJ.  34. 
(Na  bozic)  jjrije  nego  sjedu  za  rucak,   skujie  se 
svi  oko  sofre  te  se  mole  bogu   (drzeci   svako  po 
jednu  vostanu  svijecu  u  rukama)  i  niirbozaju  se, 
t.  j.   iz}ube   se  svi   redom   govoreci:  ,mir   bozji ! 
Ristos  se  rodi,  va  istinu  rodi,  i)oklanamo  se  Eistu 
i  Kistovu  rozanstvu.'  34.  Na  bozic  se  obicno  ruca 
s  vrece  (prostre  se  prazna  vreca  injesto  carsava 
ili  po  Carsavu),  i  sofra  se  ne  dize   (niti  se  kuca 
cisti)  za  tri  dana.  35.   Prvi   dan  bozica  niko   ni- 
koine   ne   ide  u  ku6u   osim   polazajnika.   35.   Na 
nekijem   mjestima   (kao  po  Bosni  i  Hercegovini) 
sjacu  na  bozic,  t.  j.  doinacin   rano  u  jutru  vice: 
sjaj  boze   i   bozicu   nasemu  ili   nasoj   (po   imenu 
svijem  kucanjma  redom).  35.   U  Backoj  momcad 
posjedaju  na  koiie  pa  po  poju  ,vijaju  bozic.'  35. 
Na  bozic  ruca  se  glava  svake  stoke  koja  so  ima. 
Kad  se  potla  objeda  gasi  vostena  svijeca,  starje- 
sina  izgovara:  u  debar  cas,  u  ime  Isusovo!  svaka 
nam  se  zla  sreca  ugasila,  a  dobra  uzegla  !  Ako  se 
svijeca  ne  uduue  ,od   tri  kapje  vina,    misli  se  da 
CO  domacin  dugovjecan  biti.   M.  Pavlinovic.  Ku- 
nuci  rcce  se:   zao   ti   bozic!   tako   od  xvi  injeka: 
Zao  bozic  toj  vili  i  onomu  ki  te  ustrili!   M.  Drzio 
104.  Zao  ti  bozii!  Nar.  posl.  vuk.  85.  —  u  pjesmama 
koje  se  pjevaju  na  hozic  misli  se  i  dijete  Isus: 
Za  staroga  za  badiiaka ,   za  mladoga   za  bozica. 
Nar,  jjjes.  vuk.  1,  116.  Bozi6  baje  po  svem  svetu. 
1,  115.   Bozic,  bozi6   bata   na  oboja  vrata.  1,  117. 
U  bozi6a   tri   nozi(^a.   117.   Bozic   sjedi  u  travici. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  43.   «  turn  sc  smislti  naziva  i 
Kveti.  Sjutra  ce  vam  sveti  bozic  dodi.  Nar.  pjes. 


vuk.  here.  313.  —  3.  mladi  Hi  mali  ho'/Xh  zove 
se  osmi  dan  jjo  bozicu,  kad  se  svi'tkujc  obrezane 
Isusovo  i  2)0cinc  mlado  ili  novo  feto,  dan  1  Jan., 
koji  se  zove  i  Vasi]ov  dan.  Imanio  svetiti  bozii, . . . 
mladi  bozic.  M.  Divkovio,  uauk  131.  Na  mladi 
boiii  be.sjoda.  M.  Divkovii,  bes.  122.  Govorei'ie 
na  mladi  bozii,  F.  Lastrid,  od'  293.  Na  mladi 
bo^ic  ili  ti  na  obrizovane  gospodinovo.  F.  Lastric, 
svet.  3.  Mali  bozic.  Vuk,  rjec.  343i>.  Koliko  bi 
pijovao  s  praga  skocio  (kaZo  se  da  toliko  dan 
oduja  do  maloga  bozida).  Nar  po.sl.  vuk.  145. 
Mnogi  |udi  pred  bozic  nacine  slamnicu,  te  s  lie 
kao  s  trpezo  jedu  od  badriega  due  do  malog  bo- 
zida. Vuk,  rjed.  35.  Do  malog  boJida  govori  se, 
kad  so  dvojica  sretu  na  putu,  ili  kad  koji  kom 
dodo  u  kucu :  Ristos  so  rodi  (mjosto  dobro  jutro, 
poiuoz  bog  i  debar  voce)  i  odgovara  se;  va  istinu 
rodi;  tako  i  kad  se  pije,  mjosto;  spasuj  se  i  na 
zdravjo.  35.  Mali  bozid  pada  u  vek  u  onaj  dan  u 
koji  je  bio  i  veliki.  M.  D.  Milicovid,  ziv.  2,  5.  — 
Sto  su  dva  bozica,  jedan  jwd  2  a  drugi  ovaj, 
s  toga  se  u  mnozini  hez  ikakoga  pridjeva  razu- 
mijn  oba:  Medu  bozicim  stat  u  Gruzu  a  medu 
gosi^odam  u  gradu.  Poslov.  dan.  60. 

2.  BOZIC,  m.  ime  musko.  postanem  dem.  od 
Bozo,  po  covjeku  se  tijem  imenom  zove  i  selo. 
1.  ime  musko  od  xiv  vijeka.  izmedu  rjecnika  saino 
M  Danicicevu  (1,  63.  3,  558).  Boja  i  Bozict.  Glas- 
nik n.  12,  10.  Pribilt  i  Bozict.  10.  Bogoslavb  i 
Bozict  i  Bogdant.  18.  Popi.  Bozict.  22.  Bozidt 
Krupicidt.  Glasnik  15,  272.  Bozict  Prtcibradidt. 
272.  Bozict  Dobrenovidt.  Mon.  serb.  264.  Bozic 
Grdovic.  Mon.  croat.  205.  Bozidt.  S.  Novakovid, 
pom.  45.  —  2.  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvornickom, 
kotaru  srebrnickom.   Statist.   94.  isporedi  Bozidi. 

3.  BOZIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bozi.  od  xvii 
vijeka.  Ivan  Bozid.  Stat.  po}.  ark.  5,  311.  Bono 
Bozid.  Norini  68.  Bozidi.  A.  Kacid,  kor.  487.  Mi- 
losa  Bozida.  Prot.  sab.  mag.  54.  Dimitrije  Bozid. 
Eat.  356. 

B0Zi6ATI  SE,  boXldam  se,  impf.  cestitati  bozii 
jedno  drugom.  Nisam  se  ni  s  kim  Jubila,  nego 
sam  se  bozidala.  M.  Pavlinovid. 

BOZICEV,  adj.  sto  p)riiMda  Bozicu.  u  pjes- 
mama bogicnim,  razumije  se  Isusov :  Bozideve  tri 
sestre.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  835.  Crkvu  gradi  Bo- 
iideva  majka.  842. 

BOZICEVIC,  m.  prezime  po  ocu  Bozicu,.  od 
XVI  vijeka.  Fi-ancisku  Bozidevidu.  H.  Lucid  282. 
Bozidevida  pjesni  livale.  J.  Kavaiiin  102.  Bozi- 
devid.  A.  Kadic,  kor.  452.  pogrjeska:  Bo^icevida. 
J.  Kavaiiin  99. 

BOZICI,  Bozida,  m.  pi.  cetiri  sela  u  Bosni :  a)  u 
okrugii  zvornickom,  kotaru  vlasenickom.  Statist. 
94.  —  b)  u  okrugu  sarajevskom,  kotaru  fojnickom. 
Statist.  13.  Zem}op.  bos.  7.  —  c)  u  okrugu  bi- 
hackom,  kotaru  prijedorskom.  Statist.  54.  —  d)  u 
istom  okrugu,  a  kotaru  kostajnickom.  Statist.  50. 
Bozidi.  M.  Ruzicid. 

BOZICKO,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Vukovu  i  Danicicevu.  2iostaHem 
od  imena  Bozid.  Bozidka  Bolida.  Spom.  sr.  2.  38. 
Bozidko.  S.  Novakovid,  pom.  45.  pogrjeska  ce  pi- 
sarska  biti  sa  c  mjesto  d,  koja  je  mogla  doci  od 
tuda  sto  se  za  d  pisalo  k,  2^ak  da  ne  bi  dva 
k  bila  jedno  do  drugoga  svako  drukcije  glaseci, 
stavjalo  se  6  mjesto  prvoga  za  d :  Bozicko  Brtlidt. 
Mon.  serb.  243.  Bozictko.  S.  Novakovid,  pom.  45. 
—  jedan  pisac  xvii  vijeka  tako  prevodi  latinsko 
ime  Dominicus  pto  torn  sto  se  lat.  dominus  go- 
vori kao  i  boy.  Fra  Ivan  Bozidko,  podrije(t)lom 
Vinuo,    naucite]  i  opdeni  iziskalac.   M.  Divkovid, 


B0ZICK0VI6 


569 


BOZJAKOVINA 


nauk  xxiii.  istoga  isti  pisac  u  drugoj  hnizi  pise 
Fra  Ivan  Dominiko  primenkom  Vinus,  mestar  i 
opceni  iziskalac.  M.  Divkovic,  bes.  xiv.  isti  se 
Ivan  sam  ^jfxe  latinski:  Frater  Joannes  Domi- 
nicus  Vignitius ,  magister ,  generalis  inc^uisitor. 
M.  Divkovic,  bes.  xiv.  i  svetoga  Dominika  isti 
pisac  tako  zove:  Sveti  nauciteji!  s.  Benedikte! 
s.  Francesko!  s.  Antune!  s.  Bozicko !  s.  Brnardo! 
M.  Divkovic,  nauk-  307.  «  drugih  pisaca  na  istom 
mjestu  Dominik:  S.  Antoniju!  s.  Benedikte!  s. 
Bernarde !  s.  Dominice !  s.  Francisko !  M.  Alberti 
331.  S.  Antune  !  s.  Benedikte  !  s.  Bernarde  !  s.  Do- 
minice !  s.  Francesko !  B.  Kasii,  rit.  92. 

BOZICKOVIC,  m.  presime,  po  ocu  Bozicku.  u 
nase  vrijeme  na  jednom  mjestu,  ali  grijeskotu  sa 
6  mjesto  c:  ,Bozickovi6'.  Boca  22. 

BOZIONI,  adj.  festi  natalis  Christi.  od  xvi  vi- 
jeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (gdje  ima 
i  nominahio  bozican)  i  ti  Vukovii.  isporedi  bo- 
iitiii.  U  kojoj  (pjesmi)  sa  svii  moc  slaviti  ne  kratih 
bozicuu  ovu  noc.  H.  Luci6  278.  Meu  osam  dan 
bozicnih.  Bernardin  1^.  Na  sam  bozicni  dan.  P. 
Vitezovic,  ki-on.  137.  Na  boziinu  no6.  A.  Kauizlic, 
bogoj.  230.  Pjesma  bozicua.  E.  Pa\ac,  jezg.  158. 
Pjcsnie  bozidne.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  117.  Boziini 
razan,  svijeca.  Vuk,  rjec.  35''. 

BOZICNICA,  /.  ,dar  koji  se  daje  prijatejtt  na 
znamene  kakoga  vese^a,  xonium'.  m  Bjelustijenievu 
rjecniku.  a  it  jednoga  pisca  nasega  vrcmcna,  u 
Hrvatskoj  dar  koji  daje  mladozena  djecojci  kad 
je  zarucuje,  i  to  je  jabiika  u  kojii  je  zadjeven 
koji  norac.  Djecak  pruzi  devojki  bozicnicu  (ja- 
buku)  nacitkanu  cvancikami.  V.  Bosisio,  zbor. 
160.  —  u  jednoga  pisca  nasega  vremena  ncka  ja- 
buka  u  Hrvatskoj.  B.  Sulek,  im.  27. 

BOZICNAK,  m.  helleborus  niger  L.  B.  Sulek, 
im.  27.  isporedi  bozitnak. 

BOZIONI,  adj.  ridi  bozitni. 

b6zi60VANE,  n.  celebratio  festi  natalis  Chri- 
sti. sa7no  u  Vukovu  rjecniku. 

BOZICOVATI,  biSzie'ujem,  «)y;/.  agere  diem 
festum  natalitiorum  Chri.sti.  u  Vukoim  rjecniku  i 
u  jednom  jiismu  xvii  rijcka,  gdje  je  kajkavski 
sa  -uva-  mjesto  -ova-:  Kado  bude  boiicuvala  pri 
majko.  Starine  12,  2. 

BOZIDAE,  VI.  ime  musko  od  xv  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Vukovu  i  Uanicicevu.  Dijakt 
Bo^idart.  Men.  serb.  460.  Vino  sluzi  sluga  Bo- 
Xidaj'o.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  202. 

BO^IDAkAC,  Boziddrca,  m.  prezimc,  u  nase 
vrijeme.  Mibajlo  Bozidarac.  Eat  B23. 

BOZIDAEKA,  f.  ime  zen.'iko.  u  nase  vrijeme. 
Sr.  Nov,  1878.  33." 

BOZIJEV,  adj.  selu  je  Luhinu  u  Peku  xiv 
vijeka  isla  meda  ,na  raskrtstije  kodt  Bozijeva 
krtsta'.  Men.  serb.  199. 

BOZIJI,  vidi  bozji. 

BOZIKA,  /.  ime  zensko.  u  nase  vrijeme.  po- 
stanem  kao  i  Bozica.  L.  Ivovacevic. 

BOZIKIC,  m.  prezime,  po  materi  kojoj  je  ime 
Bozika.  ii  nase  vrijeme.  Sr.  Nov.  1878.  368. 

BOZIKOVAC ,  Bozikovca ,  m.  selo  u  Bosni  ii 
okrugu  travnickom;  kotaru  jajackom.  Statist.  65. 

BOZIKOVINA,  /.  ilex  L.  ,Sloser-Vukot. ,  flora 
609.  ilex  aquifolium    L.  B.  Sulek,  im.  27. 

BOZILO,  m.  ime  musko.  ti  nase  vrijeme.  od 
Boza,  Bozo.  Za  .sina  Bozila.  D.  Avraniovic,  sv. 
gora  250.  isporedi  Bozilovic. 

BOZILOVIC,  m.  pirezime,  po  ocii  Bozilu.  od  xv 
vijeka.  Mon.  croat.  72.  Sem.  srb.  1881.  298. 


BOZHjINA,  /.  vidi  kod  Bosijina. 

1.  BOZIN,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka.  po- 
stanem  hyp.  Boza,  Boio.  Glasnik  ii.  12,  21.  39. 
Eat  87.  176.  Sr.  Nov.  1878.  57.  64.  99. 

2.  BOZIN,  adj.  sto  pripada  Bozi.  Bozina  mati. 
Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  78.  ,Bozina  reka'  potok,  od 
kojega  sastai^jena  s  drugima  postaje  rijeka  Lipa 
u  Homolu  u  Srbiji.  M.  D.  Milicevic,  srb.  942. 

BOZINCI,  B(5zinaca,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  banoluckom  hlizu  Dervente.  Schem.  bosn. 
1864.  35.  Statist.  39. 

BOZINOVAC,  Bizinovea,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  kiie'erackom.  nazvano  po  covjcku  Bbzinti. 
K.  Jovauovie,  rec.  111. 

BUZINOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bozinu,  i 
ime  selu.  a)  prezime.  od  xv  vijeka.  Spom.  sr.  1,  79. 
Danicic  1,  62.  A.  Kacii,  kor.  452.  Nov.  srb.  1835. 
73.  Eat  37.  361.  Sr.  Nov.  1880.  1229.  —  b)  selo 
u  Hcrcegovini  u  okrugu  mostarskom,  kotaru  ne- 
vcsinskom:  Statist.  119. 

BOZINEVOI,  BoJinevaca,  m.  pi.  selo  izmedu 
Vrane  i  Kumanova.    S.  Novakovic,  nov.  brd.  89. 

BOZITI,  bftzim,  impf.  nazivati  kome  boga  Hi 
hozju  pomoc  (vidi  kod  bog  1,  a.),  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukoeu,  gdje  se  napo- 
mine  da  dolazi  samo  u  pjesmama.  —  Prelazno: 
objekat  je  ce\ade  kome  se  bog  naziva:  Bozio  je 
Jankovii  Stojane :  bozja  pomoc ,  .sirotico  stara ! 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  169. 

BOZITKO,  TO.  ime  mu^ko,  xv  vijeka  u  jednom 
spomeniku.  moze  hiti  da  grijeskom  stoji  t  mjesto  6 
(isporedi  Bozicko).  Spom.  sr.  2,  63.  Danicic  1,  62. 

b6zITKOVI6,  m.  prezime.  xv  vijeka  u  jednom 
.'ipomeniku.  moze  biti  da  grijeskom  stoji  t  mje- 
sto 6.  Spom.  sr.  1,  117.  Danicid  1,  62. 

BOZITNAK,  Hi.  sto  god  sto  pripada  boiicu. 
nalazi  .se  samo  badnaku  pridjeveno.  u  nase  vri- 
jeme. t  2»'ed  n  stoji  mjesto  6,  isporedi  bozidnak. 
Da  kitimo  naSe  ku6e  i  badiiake  bozitiiake.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  340. 

BOZITNI.  adj.  vidi  boziini.  od  proUoga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  postanem  od,  bozii 
promijenivsi  i  na  t  pred  n.  a  prosluga  vijeka  do- 
lazi jos  sa  6.  Izvan  dneva  bozidnega.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  135.  sa  t  mjesto  c:  Od  bozitiie  slame  gdje- 
koji  nose  na  liive  da  bi  bo}o  rodile.  Gdjekoji 
udaraju  rogom  od  bozitiioga  peciva  vodku  ne- 
rotkinu  po  zilania  govoredi:  ja  tebe  rogom,  a  ti 
mene  rodom.  Vuk,  rjec.  35''.  Na  bozitiie  poklade. 
S.  Ijjubisa,  prip.  192. 

BOZJACKI,  adj.  sto  pripmda  bozjacima  Hi  sto 
je  kao  u  bozjaka.  u  nase  vrijeme  u  jednoga  2»sca 
na  jednom  mjestu  gdje  znaiene  nije  jasno,  te  moze 
biti  da  je  j^isac  mislio  i  drugo  sto:  Gledas  lava, 
gdje  no  zubi  skripa,  .  .  .  al  ne  vidis  bozjackoga 
kipa.  Osvet.  4,  11. 

BOZ.JAK,  m.  1.  mendicus.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od  adj.  bozji,  moie 
biti  za  to  sto  boga  radi  prosi  i  za  boga  mu  se  di- 
jeli,  te  je  po  tome  bozji.  Cujte  bra6o  bozjaci.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  130.  I  besjede  bozjaci.  130.  Pa  ga 
dade  bozjakii.  131.  —  2.  upupa,  pupavac.  zove  se 
i  bozji  pijetao  (vidi  kod  bozji).  u  nase  vrijeme, 
u  rjecnicima  Stulicevu  i  Vukovu,  (gdje  se  dodaje 
da  se  tako  govori  u  Dubrovniku).  pisu  i  bozijak 
(isporedi  bozji).  Bozijak,  upupa  epops.  Slovinac 
1880.  311'. 

b6zJAKOVi6,  m.  prezime  u  nase  vrijeme.  Kod 
Durda  Bozjakovica.  Prot.  sab.  mag.  32. 

BOZJAKOVINA,  /.  selo  ti  Hrvatskoj  blizu  Za- 


BO^.Tl 


570 


BO^JI 


greba.  Proglod.  23.  Schoni.  zagr.  1875.  06.  70.  po- 
mine  se  od  xvi  vijcl-a.  ,Bo.<ial{o\\"ina'.  Mon.  croat. 
801.  Poj^Ki  Bozjakovinvi.  P.  Xitexovii,  kron.  17:2. 
—  pripadala  je  rcdovniciina  Icoji  su  se  zvali  lat. 
fratrcs  niilitiap  teinpli  i  saino  tomplarii  i  voje- 
vali  su  za  ho'ji  grab,  te  bill  kao  boXji  vojnici, 
a  po  tome  bice  ih  narod  zvao  boi^jacima  (kao  Ho 
ih  sadaj;)'iizevnici  zovu),  %  po  niina  selo  nihovo. 
BOZJI.  adj.  divinus.  od  xii  vijeka  (vidi  dale 
pod  I,  a.  prvi  primjcr)  i  u  svijem  rjecnicima  osim 
Vranci6eva. 

I.  u  nbliiju  ima  promjcna  koje  treba  na  po  se 
razgledati.  iznajprije  je  imao  i  nominalne  oblike, 
te  ylasio  bo^ij ,  bozija  (vidi  da]e  pod  a.).  —  no- 
minalni  ohlici  (kao  i  drugim  adjektivima  s  istijem 
vastai:kom)  izadose  iz  obicaja,  prem  da  se  po  koji 
gdje  gdje  nahodi  (vidi  daje  piod  e.),  a  mah  uzese 
slozeni,  te  i  nom.  sing.  masc.  dobi  na  kraju  i: 
boziji  (vidi  daje  pod  a.).  —  izmedu  z,  i  j  ispade  i 
(kao  i  drugim  rijecima  s  istijem  nastavkom),  te 
posta  bozji,  bozja  (vidi  daje  pod  b.),  prem  da  se 
jos  nalazi  i  sa  i  (vidi  daje  pod  a.).  —  dosavU  j 
iza  z  moze  se  i  odbaciti  (kao  i  u  drugim  rije- 
cima) te  po  nekim  krajevima  glasi  i  bozi,  boza 
(vidi  dafe  pod  d.).  —  i  kad  se  drzi  i  izmedii  z  i  j, 
moze  se  u  ohlicima,  u  kojima  iza  z  dolazi  iji,  sa- 
zeti  iji  ((  i,  te  i  na  taj  nacin  postaje  bozi,  bozim, 
bo2ih  (vidi  daje  pod  c).  —  neki  su  se  slozeni 
oblici  zamijenili  pronominalnijem  (kao  i  u  drugih 
adjektiva)  po  nekim  krajevima  te  glase  u  juznom 
govoru  i  bozijeh,  bozijem,  kao  da  bi  bilo  od  sta- 
rine  v  iza  i.  (vidi  daje  pod  f.).  —  kalco  je  nomi- 
nalnijeh  oblika  nestalo,  ne  moze  biti  oblika  bozij, 
koji  2>isH  neki  za  nom.  i  ace.  sing.  masc.  —  a)  sa  i 
izmedu  z  i  j  dolazi  od  prvijeh  vremena,  a  nalazi 
se  i  danas,  ali  se  «.  staro  vrijeme  s  nepmizdana 
pravopisa  rijetko  mogu  rasjjoznati  taki  cijeli  ob- 
lici od  drugili.  cijeli  su  bez  sumne  u  ovijem  pri- 
mjerima:  xn— xv  vijeka:  Bozijovi,  pomo6iju.  Mon. 
Serb.  4.  Bozija  evangelija.  32.'  Mati  bozija.  48.  68. 
Ime  boXije.  Spom.  sr.  1,  171.  xvii  vijeka:  Siiiovi 
boziji.  I.  Ancic,  svit.  2.  xvni  vijeka :  Zapovidi  bo- 
iijih.  I.  T.  Mrnavic,  nauk  14.  Bozijega.  J.  Ba- 
novao,  razg.  xi.  Mati  bozija  8.  Bozija  rijec.  Bes. 
kr.  3.  Majka  bozija.  A.  Kacic,  razg.  152.  Bozije 
ruke.  218.  Po  bozijem  putu.  B.  Cuceri  13.  Bozije 
milosrdje.  48.  Bozijii  pravdu.  57.  u  nase  vrijeme: 
A  do  suda  bozijega.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  147.  Te 
napio  u  slavu  boziju.  2,  99.  Jagiie  bozije.  Vuk, 
jov.  1,  29.  Sina  bozijega.  Vuk,  luk.  3,  38.  Sinovi 
boziji.  Vuk,  jov.  1,  12.  —  tako  i  nom.  siyig.  masc. 
nominalni  xiii  vijeka  (prem  da  je  napisan  tako 
kako  bi  bio  napisan  i  slozeni) :  Eabt  bozij.  Mon. 
serb._  26.  a  slozeni  napisan  tako  da  ne  moze  biti 
sumne  dolazi  u  pocetku  xviii  vijeka:  Strah  boziji. 
P.  Posilovic,  cvijet  96.  Glas  boziji.  129.  —  b)  bez  i 
izmedu  z  i  j  dolazi  od  xm  vijeka,  i  po  torn  svega 
vremena  i  danas  najobicnije.  cesto  se  s  2}ravoi)isa 
ne  moze  raspoznati,  ali  je  u  ovijem  primjerima 
bez  sumne:  xm  vijeka:  Po  milosti  bozje(j).  Mon. 
Serb.  28.  Bozja  evangelija.  28.  xv  vijeka:  Sina 
bozja.  Mon.  serb.  424.  431.  xvi  vijeka:  Bozja. 
Zbor.  28b.  37b.  BoXju.  Anton  Dalm.,  gal.  2,21. 
Bozjom  (,boxjom').  D.  Eaiiina  vin.  Bozju  slavu. 
P.  Hektorovic  4  (u  izdanu  1568  ,boxyu'  2b).  Bozje 
Jubavi.  24  (u  izdanu  1568  ,boxye'  17).  Krajevstvo 
bozje  (,boxye').  Bernardin  lb.  Sina  bozjega  (,bo- 
xyega').  lb.  xvii  vijeka:  Bozjom  (,boxyom')  mocju. 
F.  Vrancic,  ziv.  22.  Sina  bozjega  (,boxyega').  23. 
XVIII  vijeka:  Bozjega  (,boxyega')  dneva.  L.  Terzic 
338.  Eodbinici  bozji  (,boxgi').  F.  Parci6  44.  Straha 
bozjega  (,boxjega').  A.  Kadcic,  bogosl.  202.  Za- 
povid  bozja.  256.  Milost  bozju  (,boxju').  H.  Bo- 
nafiid  115.  Sluge  bozje  (,boxje').  J.  Banovac,  razg. 


25.  Slug©  boXJGga  (,boxjega').  A.  Kani^lii,  fran. 
77.  Uskoci  bozji  (,boxji').  V.  Dosen  vii.  Slavu 
bozju.  10.  Pravda  bozja  (,boxja').  J.  Matovii  59. 
Darovo  bozje  (,boxJG').  B.  Leakovid,  gov.  62.  u 
nase  vrijeme:  Slava  boXja.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  146. 
Bozje  lice.  147.  BoJcju  majku.  161.  Boijoj  crkvi. 
3,  60.  Boiiji  prokletnici.  2,  127.  tako  i  nom.,  ace, 
voc.  sing.  masc.  slozeni:  xvi  vijeka:  Mir  bo2ji. 
Bernardin  2.  xvii  vijeka:  Sin  boXji.  F.  Vran6i6, 
ziv.  23.  wiw  j^ijeka :  Jaganac  bojji.  A.  KaniXlic, 
bogosl.  385.  Covifie  bozji.  A.  Kanizlid,  kam.  311. 
Dar  boXji.  V.  Dosen  56.  u  nase  vrijeme:  Kad  su 
bozji  zakon  savrsili.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  24.  A  kad 
zakon  bo2ji  savrsise  2,  191.  —  c)  iji  saieto  u  i 
u  svakom.  obliku,  u  kom  bi  po  onom  sto  je  po- 
kazano  2>od  a.  moglo  biti,  dolazi  od  xm  vijeka, 
ali  XIII  i  XIV  vijeka  nije  sa  svijem  pouzdano,  jer 
bi  .se  tako  pisalo  i  kad'  bi  samo  prvo  i  bilo  iz- 
baieno:  xm  vijeka:  Eabi.  bozi.  Mon.  serb.  29. 
Mirt  bozi.  29.  33.  xiv  vijeka:  Strahomt  bozimi.. 
Mon.  serb.  80.  Svetict  boiiht.  219.  xvi  vijeka: 
Sin  boXi  (,bozgi').  N.  Eanina  16.  20.  Dar  boM 
(,boxi').  D.  Eanina  viii.  Duh  bozi  (,boxi').  viii. 
XVII  vijeka:  Strah  bozi.  M.  Divkovi6,  nauk  4b. 
S_trahom  bozim.  5.  Sin  bozi  (,bozci').  J.  E.  Gu- 
cetic,  mol.  8.  xviii  vijeka:  Sin  bozi  (,boxi').  F. 
Lastric,  ned.  98.  Sinovi  bozi.  F.  Lastric,  test.  208. 
Dar  bozi  (,boxi').  I.  A.  Nenadid,  nauk  165.  tako 
i  danas,  i  to  ne  samo  po  onijem  krajevima  po 
kojima  se  j  iza  z  izhacuje  (vidi  pod  d.),  ali  je 
zlo  nastampano  .sa  ij  (koje,  kako  je  napomenuto, 
ne  moze  biti)  mjesto  i:  Bo^i  (nastampano  bozij') 
andeli.  Nar.  pjes.  viik.  1,  136.  I  radi  su  bozi 
(jbozij')  ugodnici.  4,  131.  Bozi  (,bozij')  bio!  1,  292. 
Bozi  (,bozij')  zakon.  1,  255.  —  d)  bez  j  iza  z,  po 
sto  je  i  izmedu  z  i  j  ispalo  (po  onom  sto  je  po- 
kazano  pod  b.),  dolazi  od  xm  vijeka,  ali  ne  sa 
svijem  piouzdano:  do  xvi  vijeka  dolazi  samo  u 
spomenicima  cirilski  pisanim  a  u  nima  se  cesto 
jiisalo  e  i  o  mjesto  je  i  jo,  te  se  iz  nih  moze  samo 
zasvjedociti  da  iza  z  nije  bilo  i:  xm  vijeka:  Po 
milosti  boze(j).  Mon.  sorb.  28.  Boze  evangelije. 
32.  XIV  i  XV  vijeka:  BozBomt  milostiju.  Mon. 
serb.  217.  405.  Sina  boztega.  453.  xvi  vijeka:  To 
je  sve  boze  i  tvoje  (,tvoe').  Stat.  poj.  ark.  5,  288. 
izmedu  p>isaca  koji  su  pisali  latinskim  slovima 
dolazi  samo  m  jednoga  na  jednom.  mjestu ,  ali  it, 
poznijem  prijepisu:  Istinu  bozu.  M.  Drzic  174. 
XVII  vijeka  samo  u  jednoga  pisca  koji  je  pisao 
cirilskim  slovima,  te  opet  nije  sa  svijem  pouz- 
dano :  Bozega.  M.  Divkovic,  nauk  4b.  Bozemu.  53 
ni  malo  nije  pouzdanije  jos  na  jednom  mjestu  7ia 
kraju  istoga  vijeka  takoder  cirilski:  Vira  ti  bo2a. 
Starine  10,  24.  sa  svijem  se  pouzdano  moze  znati 
samo  da  se  ii  nase  vrijeme  guvori  bez  j  ii  Crnoj 
Gori  i  po  susjedstvu:  A  boia  ti  pomoc.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  410.  Deno  jeste  boze  nezakonstvo.  2,  4. 
A  dajem  ti  bozu  vjeru  tvrdu.  2,  19.  Cm  ti  obraz 
na  bozem  divanu.  2,  558.  Oko  prijestola  bozega. 
1,  78.  oblici  u  kojima  se  u  torn  govoru  izmedu 
z  i  i  izbacuje  j,  izjednacnju  se  s  onima  pod  c, 
II  kojima  se  iji  sazima  u  i:  Zbor  zborise  bozi 
apostoli.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  4.  Bozi  amanet.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  61.  —  e)  nominalni  su  oblici  veoma 
rijetki  i  u  staro  vrijeme,  a  sada  jedva  se  koji 
moze  naci  u  pjesmi.  xii — xv  vijeka:  Pospeseni- 
jemt  bozijomt.  Mon.  serb.  4.  Po  milosti  bozi 
(i  je  sazeto  iji).  50.  Odt  raba  bozija  i  vaSega. 
Spom.  sr.  1,  174.  Izvolintjemt  bozijemt.  Mon. 
serb,  427.  Sina  bozija.  4.50.  xvi  i  xvii  vijeka: 
Bozja  gnjeva.  Zbor.  178b.  Bozja  sina.  H.  Lucid 
278.  P.  Hektorovic  145.  Bozju  sinu.  145.  U  jimenu 
bozju.  F.  Vrancid,  ziv.  22.  Sina  bozja.  I.  Bandu- 
lavid  10.  Suda  bozja.  A.  Georgiceo,  nasi.  125.  xviii 


BO^JI 


571 


BO^JI 


vijeka:  Bozja  sina.  I.  Dra2i6  51.  Bozja  grada.  J.  ' 
Kavaiiin  479.  Prid  ofiima  bozji.  J.  Bauovac,  pred. 
64.  razg.  25.   Medu   svim   dilovani   bozji.   J.  Ba- 
novac,  razg.  165.  u  tiase  vrijeme  ?t  pjesmi:  Bozja  , 
od  vas  ne  ostalo  traga.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  128.  —  i 
f)  mjesto  nekih  slozenijeh  ohlika  nalaze  se  i  pro- 
nominalni  od  xv  vijeka,  i  to  instr.  sing.  masc.  i  i 
neutr.  i  gen.,   dat.,   instr.  i  loc.  pi:  xv  vijeka: 
Izabranehb  bozelit.  Mon.  serb.  456.   Izabranijeht 
bozijehb.  460.  xvii  vijeka  :  Od  velicaustva  bozijeh. 

1.  Gundulid  209.  Darovma  bozijem.  M.  Eaduic 
149.  sada  samo  ti  juznom  govorti:  U  slavu  svijeh 
gvetijeh  bozijeh  ugodnika.   Nar.  pjes.  vuk.  1,  78. 

U.  znaceci  sto  bogii  pripada  na  koji  god  nacin, 
Sio  bog  ima ,  sto  je  u  nega ,  znaii  i  sto  on  cini 
Hi  daje,  Ito  od  nega  dolazi,  i  sto  je  nemit  na- 
mijeneno,  sto  se  nemit  cini,  nemu  daje.  a)  o  ce- 
jadetu  i  sto  se  kao  delude  misli:  Eabt  bozij.  Mon. 
serb.  26.  Mati  bozija.  48.  BjeSe  andeo  bozi.  Zbor. 
7*.  Sin  bozi  ja  jesam.  N  Na]eskovi6  1,  135.  .Tere 
jeste  sinove  bozji.  Bernardin  8.  Takav  bi§e  zivot 
co^'jeka  istinito  i  sasraa  bozjega.  B.  Kasic,  ign.  8.S. 
Mucenika  oba  bozja.  J.  Kavaiiin  332  Zejase  sto 
godi  od  moci  sluge  bozjega  imati.  A.  Kanizlic, 
fran.  77.  Cine6i  da  6e  ji  majka  bozija  braniti  od 
turske  sab)e.  A.  Ka6i6,  razgov.  152.  Sluzio  sam 
bozju  majku.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  161.  Zbor  zborise 
boM  apostoli.  2,  4.  Ve6  su  ono  dva  bozja  andela. 

2,  10.  I  radi  su  bozij  ugodnici.  4,  131.  O  covece 
pravednice !  jedan  bozij  sluzbenice !  ako  mislis 
bozij  biti,  cini  dobro  za  zivota.  1,  137.  Bozij  vazda 
bio!  (odgovori  se  onome  koji  refe:  sluga  vasa. 
U  Primorju.)  Nar.  posl.  vuk.  20.  —  kad  ko  na- 
zove  kome  boga  Hi  bozju  pomoc,  moze  mn  se  od- 
govoriti:  bozji  bio:  , Bozja  pomoA,  Angjelija!'  .  .  . 
jBoiij  bio,  mlad  delija!'  Nar.  pjes.  vuk.  1,  292. 
tako  se  reie  i  biagosilnjuci  kogn :  Da  si  bozji ! 
M.  Pavlinovi(?.  —  zaklinuci  kogn  reie  se:  ,ako  si 
bozji',  kao  ako  znas  za  boga:  Cuj,  ako  si  bozji! 
M.  Pavlinovic.  Kazi  mi,  ako  si  bozji!  M.  Pavli- 
novic,  razg.  16.  —  kad  tko  hoce  da  kaze  komu 
da  se  samo  u  boga  i  u  nega  uzda,  reie  nm :  bozji 
i  tvoj,  priznajuci  tijem  da  mu  je  u  vla.fti,  podvr- 
gavajuci  se  negovoj  vlasti  (isporedi  i  daje  pod  b.) : 
Ja  bozji  pa  vas.  Pravdonosa  1851.  br.  8.  —  trap, 
znaieci  porod,  natrazje,  naziva  se  ti  pjesmi  bozji 
pa  tome  sto  ga  bog  daje  i  sto  je  po  tome  i  niio 
hogu :  Ak"  uzela  mila  brata  svoga,  bozja  od  vas 
ne  ostalo  traga ,  do  van  zmijo  i  kamena  stanca ! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  128.  —  kao  sto  je  naprijed 
bozji  ugodnik  onaj  koji  je  bogu  ugodio ,  bozji 
mucenik  onaj  koji  je  za  boga  make  podnio,  tako 
je  bozji  i  grjesnik,  otpadnik  itd.,  koji  bogu  grijesi, 
koji  je  od  boga  otpao ;  tako  i  prokletnik ,  bcz- 
dusnik,  suludnak,  koji  je  to  u  boga:  .Ta  neboga 
grjesnica  bozja.  M.  Drzic  134.  Uskoci  bozji  brez 
vire.  V.  Dosen  vii.  Bisne  bozje  odpadnike.  6.  Vrat' 
se  natrag,  bozja  otpadnice!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  561. 
Hajt'  otole ,  bozji  prokletnici !  127.  Hajt'  otole, 
bozji  bezdusnici.  127.  O  junace,  bo2ij  suludnace! 
1,  381.  -  b)  0  stvari  tjelesnoj  i  o  zivincetu,  i  kad 
se  reie  tjelesno  sto  a  misli  sto  umno :  Sveta  bozja 
evantgelija.  Mon.  serb.  28.  Znajte  jere  jest  car- 
stvo  bozje  (,bosgie').  N.  Eanina  131'.  Trub|a  trubi 
bozja.  Zbor.  28''.  Po  bradu  bozju !  da  vrag  uzme 
dusu  i  onijem.  M.  Drzic  368.  Ovo  i  Milova,  po 
brasance  bozje!  374.  Pjesan  je  dar  bozi.  D.  Ra- 
nina  viii.  Kra}evstvo  bozje.  Bernardin  lb.  Da  si 
djelo  bozjih  ruka.  I.  Gundulic  187.  S  tijem  je 
sudim  pridrazima  vrh  bozjega  slavna  tijola  suzam 
zadazdjela.  I.  V.  Bunic,  mand.  20.  Nit'  ugleda 
nit'  napipa  ikad  itko  bozjeg  kipa.  V.  Dosen  268. 
Bozija  ga  pogubila  ruka.  A.  Kacic,  razgov.  135. 
Ne  samo  sebe  nego  jester  djecu  i  sluzbu  po  bo- 


zijem putu  razrediva.  B.  Cuceri  13.  Koji  su  oko 
prijestola  bozega.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  78.  Boije  lice 
celivala.  1,  147.  Pa  ih  boze  sunce  izgorelo.  2,  5. 
Da  smo  duzni  svetoj  bozjoj  crkvi.  3,  60.  Iz  tvojib 
usta  u  bozje  usi!  Nar  posl,  vuk.  100.  Badavad 
se  ni  bozij  grob  ne  feuva,  10.  Tako  mi  ovoga 
blaga  bozjega!  (hjeba).  303.  kad  se  hoce  kome  da 
reie  da  je  od  iega  gospodar  tako  da  moze  iiniti 
sto  hoce,  reie  se:  to  je  bozje  i  tvoje  (isporedi  i 
naprijed  pod  a.) :  Kada  kani  kmetict  pojti  od 
gospodara  svoga,  tada  .  .  .  zatvorivbSi  u  dvoru 
svomu  i  u  kuci  sve  ca  ima,  .  .  .  ima  prizvati  svoga 
gospodara,  ter  mu  reci :  gospodine,  to  je  sve  bozje 
i  tvoje,  vojant  ca  osta^dti,  vo)anB  ne  ostavi.  Stat, 
po}.  ark.  5,  288.  —  c)  o  iemu  umnom:  Utvrtdihi 
bozijovt  pomociju.  Mon.  serb.  4.  Po  milosti  bo- 
zijej  ventcanny  kra)t.  10.  Milostiju  boziju.  Mon. 
Croat.  4.  Prizvavt  ime  bozije.  Spom.  sr.  1,  171. 
Cjec  toga  dode  rasrda  bozja  (,bosgia').  N.  Raiiina 
Stlb.  Ti  si  bila  vazda  djeva,  ukloni  uas  boXja 
gnjeva.  Zbor.  178b.  Po  tvoja  usta  sam  govori  duh 
bozi.  N.  Na)eskovi6  1,  322.  Na  boiju  slavu.  P. 
Hektorovic  4.  Kad  bi  druzi  tako  fiinili,  bozi  bi 
se  zakon  tjerao  i  zakon  od  naravi.  M.  DrziA  219. 
Mir  bozji.  Bernardin  2.  Protiva  zapovijedem  bo- 
zijem. M.  DivkoviA,  nauk  4l>.  Bozja  veli6ina  u  po- 
cetak  svijet  satvori.  I.  Gundulid  228.  Car  zakon 
b(usti  hoce  i  bozi.  488.  Boj  se  suda  bozja.  A. 
Georgiceo,  nasi.  125.  Tko  je  bez  bozjega  zvaiia. 
A.  Kadci6,  bogosl.  2.  SvemoguAstvo  bozje.  J.  Ba- 
novac.  razg.  25.  Bozija  ce  ga  rijec  oCistit.  Be- 
sjede  kr.  3.  Pravda  bozja  u  paklu  sjaje.  V.  Dosen 
VI.  Sveti  Pava  pripovida'  je  ric  boiju.  A.  Kacic, 
razgov.  5.  Umijo  u  dusi  cuvat  boiiju  milos.  B. 
Cuceri  13.  Kad  su  bozji  zakon  savrsili,  devojka  se 
sa  rodom  oprasta.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  24.  I  ostase 
bozji  blagosovi.  2,  3.  Gospod  mi  te  darivao  i  ve- 
lika  slava  bozja.  1,  146.  Te  napio  u  slavu  boiiju. 
2,  99.  Tako  mi  onoga  glasa  bozjega ,  a  bog  je 
istina!  (kad  se  cuje  zvono).  Nar.  posl.  vuk.  303. 
Bozja  voja.  Nar.  prip.  vuk.  142.  kad  se  sto  po- 
iine  iiniti  uzdajuH  se  u  boga  reie  .se :  u  ime  bozje 
(vidi  kod  ime  i  kod  bog) :  Evo,  braco,  u  ime  bozje 
istem  kcer  nasega  brata  za  moga  sina.  Vuk,  kov6. 
44.  —  ,bo2ja  pomoc!'  govori  ce}ade  iej-adetti  do- 
Sav.si  k  I'lemu,  a  moh  reci  i  drugome  iemu  kad 
mil  kao  iefadetu  govori  (vidi  i  kod  bog  pod  1.  a.): 
Bozja  pomoi,  djevojcice!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  294. 
A  boza  ti  pomoc!  1,410.  ,Bozja  t'  pomoc,  bu- 
dimski  trgovce!'  ,Da'  bog  dobro,  gospodo  erdej- 
ska!'  2.640.  Bozja  pomoc,  zeleno  jezero!  bozja 
pomo6,  moja  kuco  vjecna!  2,  394.  bozja  se  pomoi 
naziva,  zove,  daje,  iz  daleka  i  vice,  a  kome  se 
naziva  on  je  prihvata  Hi  prima  (vidi  i  kod  bog 
pod  1,  a.):  Od  nevoje  mu  ne  mogase  bozju  po- 
moc nazivati.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  35.  Bozju 
mu  pomoc  naziva :  bozja  ti  pomoc,  Mileuko  I  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  310.  I  nazvah  joj  bozju  pomo6.  1,  422. 
Sva  joj  vojska  bozju  pomoc  daje.  1,  436.  Pa  joj 
Imbro  bozju  pomoc  zvase :  bozja  pomoc  materino 
zlato !  A  ona  mu  pomoc  ^  prifataSe :  bog  da  dobro, 
celebija  Imbro!  1,  472.  Nemu  Milan  bozju  pomoc 
daje,  Dragutin  mu  }evse  prifatio.  2,  45.  I  kra}ici 
bozju  pomoc  daje,  krajica  mu  bozju  pomoc  prima. 
2,  67.  Bozju  pomoc  naziva  joj  Marko:  bozja  po- 
moi, kosovko  devojko!  Devojka  se  do  zemje  po- 
klana:  zdravo  da  si,  delijo  neznana!  2,  417.  1 
Komnenu  bozju  pomoc  vice.  Male  ga  je  Komnen 
poznavao,  pa  je  nemu  bio  govorio :  zdravo  da  si, 
paso  Seidime !  2.  455.  Bozu  pomoc  nazivao  ,Iele : 
boza  pomoc,  krfmarice  .Jelo !  odgovara  krcmarica 
.Tela:  da'  bog  dobro,  Komnen-barjaktare !  3,  179, 
On  Turcima  bozu  pomoc  daje  .  .  .  svaki  liemu 
boiu  pomoc  prima.  3,  212.  —  jjubav  bozja'  moze 


Bo2.n 


572 


Bo2.n 


biti  i  ona  kojom  ho(j  jubi  koga  (koja  je  u  hofja, 
i  po  tome  ncf/ova)  i  ona  kojom  tko  (uhi  hoi/a 
(koja  jc  hogu  namijencna,  i  po  tome  hoiju  pri- 
pada,  po  tomejenegova):  u  prvom  smMu:  ViJi- 
6omo  volicinu  vifii'io  i  nei/mirno  liibuvi  bozjo.  F. 
LastricS,  rtoi\.  267.  u  drugom  smislii:  JCi  Stimaju 
da  bozja  Jubav  jost  dobitak.  Anton  Dalni.,  Itim. 
C,  5.  riudiino  pviliPni  sorafiiioni  u  ]uliavi  boijoj 
i  bratinskoj.  K.  (ilavinif,  cvit  3'24.  l^ubav  svitoWia 
i  boija  no  niogu  zajodno  stajati.  S.  Margitic'',  fala 
207.  Podnosoci  svako  niuko  rad  jubavi  boiijo  J. 
Banovac.  razj;'.  ISo.  Molitva  ako  iomo  da  k  bogu 
idc,  va|a  da  so  u  nasomu  srcu  uzezo  od  jubavi 
boije  i  iskn'icga.  L.  Vladmirovic,  slaved.  5U.  Za 
5to  velis,  da  se  ne  moze  srdco  k  bogu  obratiti 
brez  jubavi  boXje?  I.  Volikanovid,  upue.  2,  70.  — 
tako  je  jstrali  bozji'  onaj  kojim  se  tko  bojihoga: 
Straliomi,  boJ.imi..  Mon.  ,scrb.  SO.  Da  je  poietak 
od  pravoga  zuanja  strali  bozij.  I.  Gundulid  192. 
No  ima  straha  bozjega.  M.  Divkovid,  nauk  4''. 
Da  budo  iivio  bezredno  i  bez  straha  boXjega.  A. 
Kadci(^,  bogosl.  202.  Ova  slipoda  juska  izlazi  od 
mala  straha  bozjoga.  J.  Banovac,  pripov.  5.  Ko 
izgubi  sram  judski,  izgubi  i  strah  bozij.  Nar.  posl. 
vuk.  139.  —  tako  moze  biti  bnzje  i  drugo  §to  tko 
cini  bogii,  dohro  Hi  zlo,  kao  sliizba,  postovaiie, 
uvreda,  nenavidost :  Kako  u  sluzbi  bozjoj  imamo 
vazda  ici  naprijed.  M.  Eadnii  515.  Da  sluzimo 
bozu  leturdiju.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  G.  Protiva  po- 
Stenju  bozemu.  M.  Divkovid,  nauk  53.  SagriSujuAi 
protiva  bogoStovaiiu  oil  ti  postenu  bozjemu.  M. 
Dobretii  154,  Ondi  se  zivi  daleko  od  stovaiia 
bozjega  i  negove  sluzbe.  I.  Velikanovic ,  upiic. 
2,  200.  Sto  je  bozje  uvrideile.  A.  Kadcic,  bogosl. 
220.  SkruSene,  po  komu  se  zalostimo  za  grihe, 
za  Sto  su  uvrideiie  bozje ,  kao  najvecega  dobra 
naSega.  J.  Banovac,  razg.  255.  ^jubav  samog  sebe, 
nenavidnost  bozja.  I.  Velikanovic,  upu6.  1,  351. 
—  tako  je  i  ,ufane  bozje',  koje  tko  ima  u  boga: 
UJgati  se  u  jubavi,  viri  i  ufanu  bozjemu.  A. 
Kadfi6,  bogosl.  173.  —  tako  i  pjesme  koje  se  pje- 
vaju  bogu:  Cuse  pridragosne  i  bozje  pjesni  au- 
geoske.  B.  Kasid,  ign.  82.  —  tako  je  i  ,vjera 
bo2ja',  koju  Judi  daju  jedan  drugom  kao  da  je 
bogu  daju,  Hi  kao  pred  bogom  utvrdujuci  bogom, 
bozjim  srjedocanstvom  (vidi  i  kod  vjera) :  I  dajem 
ti  bozu  vjeru  tvrdu,  dvas  cu  ti  ga  izmjerit'  sa 
zlatom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  19.  Od  boga  ti  bozju 
vjeru  dajem,  drzacu  te  kako  svoju  glavu.  4,  66. 
I  tu  bozju  vjeru  zadadose,  da  ni  jedan  jubi  ne  do- 
kaze.  2,  118.  I  zadaj  mi  bo2u  \'jeru  tvrdu.  2,  54G. 
No  je  1',  brado ,  bozja  vjera  tvrda,  da  ni  jedan 
Jubi  ne  dokaze?  2,  118.  Od  mene  ti  bozja  vjera 
tvrda.  2,  546.  talio  i  zaklinii  jedno  drugo  govo- 
reci :  Vira  ti  boza.  Starine  10,  24.  Bozja  ti  vjera. 
I.  A.  Neuadid,  nauk  117.  Bozja  (ti)  vjera  (i  po 
triput) !  Nar.  posl.  vuk.  20.  Ne ,  bozja  ti  vjera, 
Mandusidu!  P.  Petrovic,  \'ijen.  57.  —  i  za  mir 
utvrden  onako  kao  naprijed  vjera,  rece  se  bozji: 
I  odera  hijadu  ovaca  na  mir  bozij  i  na  vjeru 
tvi-du.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  522.  —  i  za  zajam  tako 
■idvrden:  Uzese  u  bozi  zajami..  Glasnik  49.  11.  — 
i  za  amanet  isto  tako  utvrden  rece  se  bozji,  te  se 
nim  kiinii  (nidi  i  kod  amanet):  Predaj  mu  ga, 
boiij  ti  amanet!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  115.  Tako  mi 
amanota  bozjega !  Nar.  posl.  vuk.  300.  —  a  torn 
smislu  dolazi  jos  uz  ueke  rijeci  utordajuii  i  po- 
vecavajiiii  ono  sto  znace,  kao  da  bi  ono  Sto  znace 
i  pred  bogom  bilo  ono  a  kamo  li  pred  fudirna, 
da  je  vrlo  veliko,  od  iega  vece  ne  moze  biti :  tako 
je  bozja  istina ,  pravda ,  nepravda ,  nezakonstvo  : 
U  istinu  bozu  smijeh.  M.  Drzid  174.  Ovo  sam 
dobio  na  veliku  bozju  pravdu.  Pravdonosa  1851. 
br.  30.  Obnosi  me  tuda  majka  bozjom  nopravdom. 


Nar.  pjo8.  vuk.  1,  613.  Deuo  josto  bozo  nezakon- 
st\ct.  2,  4.  tako  strahota,  sila :  Prepado  so  od  boXjo 
strahoto.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  65.  Ko  do  sili  bozjoj 
odoljcti?  ko  1'  pobiti  sve  carovo  Turkei"  4,245. 
4  kad  se  sila  ka'e  mjesto  mnogo :  Sila  boicja,  solir 
viol ,  mirum  (|uantum.  Vuk ,  rjo6.  679''.  uz  vri- 
jemo,  kad  je  zlo  vrijeme:  Bozjo  vr'jomo  udarilo 
bise:  tuda,  brato,  od  detiri  litre.  Nar.  pjos.  juk. 
79.  tako  U3  dan  i  jutro,  kad  stoji  s  rijecju  svaki, 
utm'dujuci  da  je  doista  svaki  (vidi  i  bog  pod  12 
i  bogovotni) :  Svaki  boXji  dan.  M.  Pavlinovid. 
Svako  bozjo  jutro.  S.  !^ubi§a,  pric.  14.  —  ,sud 
liozji'  osim  smisla  u  kom.  je  naprijed  spomenut, 
gopori  se  i  za  onaj  koji  ce  biti  na  svrsetku  ovoga 
svijcta,  strahii  sud :  Ne  znam  kako  do  bit  na  sudu 
bozijemu.  M.  Dobretid,  bogosl.  394.  Rajsko  slave 
uzivala  ta  u  carstvu  noboskomo  a  do  suda  bozijega. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  147.  I  naso  de  zadu^bino  slu^it' 
od  vijeka  do  suda  bozjega.  2,  201.  —  dolazi  u  'en- 
skom  rodu  bez  supstantiva,  a  misli  se  rijei  Hi  vo]a 
Hi  sto  (jod  sto  bog  cini  Hi  daje:  Ko  de  pored' 
boiju  i  narodnu.  P.  Petrovid,  Sdep.  134.  Trpimo, 
Sto  nam  zli  judi  zadaju,  kamo  li  no  bi  bozju.  S. 
^jubisa,  prip.  169.  —  d)  dva  se  praznika  zovu 
bozji  dan:  aa)  u  naroda  zapadne  crkve  praznik 
koji  se  sove  i  brasancevo ;  Bozji  dan  ali  tilo  Isu- 
sovo  vazda  u  detvrtak  po  dusije  deseti  dan.  P. 
Posilovid,  nasi.  xv.  Na  dan  bozjega  dneva.  L. 
Terzid  338.  —  bb)  u  naroda  istocne  crkve  drugi 
dan  bozica :  Prvi  je  dan  bozid ,  drugi  bozji  dan, 
a  tredi  Stjepaii  dan.  Vuk ,  rjec.  35i>.  Na  hoiii,  u 
vede  ili  sutra  na  bozji  dan  zovu  koga  od  kom- 
sija  na  cast.  M.  D.  Milidevid,  iiv.  2,  26.  Jedno 
vece,  bas  na  bozi  dan.  S.  !^ubi§a,  prip.  38.  — 
e)  u  imenima  nekih  zivotina:  aa)  bozji  pijetao 
Hi  pijevac  Hi  kokotid  ili  peteSid,  upupa.  pujiavac ; 
isporedi  bozjak.  Bozji  pivac.  Mikaja  25*.  Stulid. 
bozji  piteo.  Mikaja  532*.  bozji  petesid.  Bjelostje- 
nac  GGh.  bozji  kokotid.  Bjelostjenac  26''.  Stulid. 
isto  ce  biti  i  bozja  kokosica:  Bozje  kokosico  tuj 
vidjeh.  M.  Vetranid  2,  272.  —  bb)  bozji  vo,  koji 
se  zove  i  rogad,  rogjas,  jelenak,  lucanus  L.  J. 
Sloser,  kor.  341.  —  cc)  bozje  blago,  vidi  mazga. 
Vuk,  rjed.  35''.  isporedi  blago.  —  dd)  bozja  2a- 
bica,  hyla  arborea,  zelena  zaba,  nem.  laubfrosch. 
A.  Ostojid  na  Bracu.  —  .0  w  imenima  bi^u: 
aa)  bozja  brada,  pimpinella  sanguisorba  L.  herr- 
gottsbartlein.  B.  Sulek,  im.  27.  —  bb)  bozji  cvijet, 
agrostema  coronaria  L.  i  viola  tricolor  L.  B.  Sulek, 
im.  27.  —  cc)  bozje  drvce  Hi  drijevce,  artemisia 
abrotanum  L.  Bozje  drijevce.  Mikaja  24''.  846''. 
Bella  IQa..  Stulid.  Bozje  di-evce.  Bjelostjenac  1,  8''. 
Jambresid  (suppl.).  Bozje  drvce.  A.  Kanizlid,  roX. 
104.  G.  Lazic  1.52.  Vuk,  rjec.  35''.  J.  Pandid,  bot. 
360.  zove  se  i  zeje  od  guja  i  srcano  zejo.  vidi  kod 
zeje.  osim  recenoga  znacena  jos  je  i  lonicera  ca- 
prifolium  L.  i  ilex  aquifolium  L.  i  achilea  mille- 
folium L.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B. 
Sulek,  im.  27.  482.  zove  se  i  bozje  drijevo  ne 
samo  u  prvom  znacenu,  nego  i  artemisia  panicu- 
lata  i  lonicera  caprifolium  L.  B.  Sulek ,  im.  27. 
zove  se  i  bozje  drvo  u  jednom  od  pomenutijeh 
znacena,  i  to  lonicera  caprifolium  L.  Cas.  des. 
rauz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  27.  zove  se  i  boiji 
drevac  u  prvom  znacenu,  artemisia  abrotanum.  B. 
Sulek  27.  — ^dd)  bozja  haluga,  neka  trava  po 
vrtovima.  B.  Sulek,  im.  482.  —  ee)  bozja  metica, 
sto  i  bozje  drvce  u  prvom  znacenu.  Bjelostjenac 
1,  S*).  —  ff)  bozja  milost,  gratiola  officinalis  L. 
Cas.  cos.  muz.  1852.  2,  47.  bozja  milosda.  Bjelo- 
stjenac 1,  els'!.  B.  Sulek,  im.  27.  —  gg)  bozja 
plahtica,  carduus  benedictus.  Jambresid  (suppl.). 
u  Vukovu  rjecniku  samo  neka  trava  s  dodatkom 
da  se  yovori  u  Hrvatskoj.  35^.  a  tc  jednoga  pisca 


BO^Lm 


573 


BO^UKICA 


nahga  vremena  balsamita  major  Dest.  koja  se  w 
istoga  zove  i  bozje  plavtice.  B.  Sulek,  im.  27.  — 
hh)  boije  siizice,  Aeka  trava  u  jednoga  pisca  na- 
§ega  vremena.  B.  Sulek,  im.  27.  —  ii)  boJy'a  trava, 
passerina  annua  Wickstr.  S.  I.  Pelivanovi6.  — 
kk)  bozja  travica,  foenum  graeoum.  Mikaja  24,i'. 
Bjelostjenac  26".  Stulii.  trigonella  foeijum  grae- 
cum  L.  Cas,  ces.  muz.  1852.  2,  58.  B.  Sulek,  im. 
27.  zove  se  i  piska^dca  i  prosac.  —  g)  Bozja  stopa, 
neko  mjesto  u  Srbiji  u  Buh'm  u  biogradskom 
okrugu.  Glasnik  19,  105. 

BOZLIN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  samo  na 
jednom  mjestii.  Glasnik  ii.  12,  79. 

BOZNO,  adv.  vidi  kod  bozan. 

BOZNAK,  m.  fadella.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena,  koji  veli  da  je  nasao  zapisano  ,bose- 
gnak  mali'.   B.  Sulek,  im.  28.   rijec  nepouzdana. 

1.  BOZO,  m.  hyp.  od  bozid,  mali  bog  (ispo- 
redi  1  bozi6).  Akcenat  se  mijena  ti  vac:  bo^o. 
—  a)  neznabozaiki ,  koji  se  zvao  Cupido,  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka:  Molite  dragoga  plahoga 
djet,i(ia,  strilama  onoga  ogiiena  bozica,  koji  me 
ustrili,  ...  da  bo^o  goruSti  pogleda.  M.  Driii  123. 
isporedi  boiole.  —  h)  o  Isusu  djetetu  u  pjesniama 
hoiicnim  kao  sto  se  it  pjesmama  naziva  i  hoiik 
(vidi  1  hoiit  pod  2) :  U  Bozica  ti-i  mile  sostrice : 
Boio  aestre  divno  razreduje.  Nar.  pjos,  vuk.  here. 
335.  Granu  sunce  iza  brda  Nijo  suuce  nego  BoXo. 
337.  Zove  Boio  iza  vode :  prevezite  me.  338. 

2.  BOZO,  m.  ime  musko.  hyp.  od  Boiidar  (moze 
hiti  i  Bogdan  i  Bogosav).  isporedi  Boza.  Ake.  se 
mijena  u  voc. :  Bozo,  dolazi  i  prije  naicga  vre- 
mena, izmedii  rjecnika  samo  u  Vnkovii.  Bozo.  S. 
Novakovic,  pom.  45.  Al  ne  dadu  Raskovica  Boza. 
Nar.  pjes.  bog.  268.  Na  melianu  Popovida  Boza. 
Nar.  pjes.  vuk.  448. 

B0^6gE0BAC,  boiogropca,  m.  kahider  od 
bozjega  groba,  iz  Jerusalima,  monachus  saucti 
sepulcri.  samo  u  Viikovtt  rjeiniku. 

BOZOJEVIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Spom.  sr. 
1,  137.  Danicic  1,  63. 

BOZOLE,  M  dodolskim  pjesmama,  bice  upravo 
dvije  rijeci:  voc.  bozo,  mali  bog  (vidi  1  bozo)  i 
uzvik  le,  koji  dolazi  i  iiz  vok.  dodo,  razlika  u 
akcentti  (bozo  i  boiole)  tomti  ne  smeta.  izmedu 
TJeinika  samo  u  Vttkovu.  Udri.  udri,  sitna  kiSa, 
oj  dodo  le,  moj  bozole!  Nar.  pje.s.  vuk.  1,  112.  Mi 
idemo  jireko  sela,  oj  dodo  le,  moj  bozolo!  1,  113. 

BO^OVIC,  »(..  prezime.  po  ocic  Boza.  u  nase 
vrijeme.  Cujete  1'  me,  braco  Bo^oviAi !  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  128.  Cetiri  brata  Bozovida.  Pjev.  crn.  143. 
Bo2ovi6.  Eat  34.   Sem.  srb.  1881.  299. 

BOZUK,  m.  selo  u  Ugarskoj  blizii  Mohaia. 
Sem.  prav.  1878.  39. 

BOZTJN,  m.  neki  grad  u  pjesmama,  ii  koji  se 
ide  u  jednoj  pjesmi  iz  Erdefa  preko  Arapske ,  a 
u  driigoj  od  Prizrena  preko  Leske  i  Arapske,  a 
u  trecoj  od  Zmijana  grada  preko  planina  I'ro- 
loma  i  Ostroga.  jamacno  ce  pjevac  biti  znao  po 
cuvenu  za  Pozun  u  Ugarskoj  pa  ga  stai'lao  gdje 
ga  se  kad  sjetio.  Guru  prosi  od  Sibiila  Janko  .  .  . 
u  Bozunu  gradu  bijelome  u  onoga  od  Bozuna 
bana.  Nar.  pjes.  petr.  2,  897.  Od  Bozuna  do  Pri- 
zrena grada.  3,  340.  Knigu  pise  sa  Zmijana  Rajko, 
te  je  sa]e  do  Bozuna  grada,  na  kojeuo  od  Bo- 
zuna banu.  563. 

BOZUR,  bozx'ira,  m.  paeonia,  bulla,  glomus. 
Postana  vrlo  tamna:  mozc  biti  od  arap.  busur, 
pi.  od  besre,  p)^*polak  i  bubufica.  toga  postana 
moze  biti  u  prva  tri  znacena,  sto  idu,  a  u  osta- 
lima  ce  biti  druga  rijec  i  po   tome  drugoga  pio- 


stai/ia.  —  1.  paeonia.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Stulicevu  i  Vukovic.  isporedi  bozurak, 
koji  dolazi  i  prije.  u  prvom  je  primjeru  samo 
cvijet,  a  bi(ka  na  kojoj  je  zove  se  macinac:  I  ma- 
cinac  gorko  zelje  rodi  bozur  cvit  gizdavi.  D.  Ba- 
rakovid,  jar.  24.  Uzmi  korena  od  bozura  (peonia). 
J.  Vladmii-ovi6,  lik.  16.  I  pod  lozom  bozur  cvet. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  278.  Kad  udari  cvijet  u  pla- 
ninu,  kad  poraste  ruza  na  bozuru,  dizahu  se  pri- 
zrenske  devojke.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  430.  tome  do- 
daje  Vuk:  .ovdje  ruza  vala  da  znaci  bozurov 
cvijet,  kao  sto  se  i  nacinen  od  cega  mu  drago 
na  ruhi  nalik  cvijet  zove  ruza'.  Bozur,  paeonia 
officinalis  L.  G  Lazic  138.  paeonia  L.  Sloser- 
Vukot.,  flora  188.  J.  Pan6ii,  flora  biogr.'  450. 
11  jednoga  pisca  nasega  vremena  i  paeonia  coral- 
lina  Pers.  B.  Sulek,  im.  28.  a  to  je  u  istoga  i 
muski  Hi  planinski  bozur.  B.  Sulek,  im.  28.  Ve- 
liki bozur,  ricinus  communis.  _B.  Sulek,  im.  28. 
Vodeni  bozur,  nviphar  luteum.  Cas.  ces.  muz.  1852. 
2,  47.  i  nymphaea  alba  L.  i  acorus  (calamus)  L. 
i  iris  pseudacorus  L.  B.  Sulek, ^im.  28.  2enski 
bozur,  paeonia  officinalis  L.  B.  Sulek,  im.  28.  — 
2.  bulla,  klohilk.  isporedi  bozurak.  samo  u  Stuli- 
cevu rjedniku..  —  3.  glomus,  smotak  lijepo  smotan : 
Tri  kra|a  idahu,  tri  bozura  iiosaliu :  jedan  boiur 
mesti-a  zlata,  drugi  bozur  tamjan  svoti,  tredi  bo- 
iur  mira  krscanskoga.  M.  Pavlinovic  iz  narodnc 
pjesme.  —  4.  planina  u  Uercegorini  blizu  Jeleca. 
u  Vukovu  rjeiniku.  —  5.  iteko  mjesto  pod  vino- 
gradiina  u  Srbiji  u  okrugn  jiuzarevadkom.  Vino- 
grad  u  Bozuru.  Sr.  Nov.  1861.  178.  —  6.  ime 
nndko  u  pjesmi :  Ja  ne  imam  od  srca  evlada,  ve6 
Bozura  u  besici  sina,  Nar.  pjos.  petr.  2,  43.  ispo- 
redi Bozurin.  isporedi  Bozurovac. 

BOZURA,  /.  praslca  sto  se  kole  sa  bozic.  samo  u 
Vukovu  rjedniku  (u  dodatku),  gdje  se  nnjinminc  da 
.fe  govori  u  Grb^u.  isporedi  bozurica  i  boza  2Jod  2. 

1.  BOZUUAC,  Boiiirca,  »i.  ioijek  iz  sela  Bo- 
zur ne.    \i.  Kovacevic. 

2.  BOzirBAC,  bozurca,  m..  dem.  boXur  (kl'dbHk). 
vidi  bozur  pod  2.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za 
koji  ce  biti  i  naiineno. 

BOZURAGKI,  ad),  sto  pripada  sela  Bozurni. 
upravo  (udma  iz  toga  sela,  liozurcima,  pa  preko 
nlh  i  selu.  Boiuracka  opstina.  K.  Jovanovii,  refi. 
119. 

BOZURAK,  bo^urka,  m.  sto  i  boiur  u  oba  prva 
snaiena,  prem  da  je  p)ostanem  hyi).  od  bozur. 
Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  bizuraka.  1.  vidi 
bozur  pod  1.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Mika{inu  (25^),  Belinu  (553i),  u  Bjelostijenlevu 
(8581'.  gdje  se  zove  i  trojacka  rozica),  Stuliievu  i 
Vukovu.  lev  pasu  bozurak.  M.  Vetranii  2,  280.  Ne 
tamni  nit  gine  na  nacin  svitloga  bozurka.  A.  Ka- 
nizlic,  roz.  118.  Mali  bozurak,  ricinus.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena ,  u  koga  je  i  znacene^  koje 
je  stavfeno,  alt  koji  o  nemu  sumna.  B.  Sulek, 
im.  28.  Zuti  bozurak,  iris  germanica  L.  B.  Sulek, 
im.  28.  —  2.  vidi  bozur  pod  2.  u  torn  znacenu 
dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
linu  (samo  pi.  boXurci),  u  Belinu  (144a),  Bjelo- 
stijencevu  i  Stulicevu.  Bozurci,  koji  se  cine  u  vodi 
kada  dazdi.  Mikaja  25a. 

BOZURCAC,  m.  dem.  bozurak  .sciwio  u  Stuli- 
cevu rjeiniku  (s  gen.  bozurcca),  za  koji  je  i  na- 
iineno. 

BO^URCIC,  m.  dem.  bozurak  n  znacenu  koje 
jc  kod  ncga  pod  2.  samo  u  Stuliievu  rjeiniku. 
rijei  nepouzdana. 

BOZURICA,  /.  vidi  bozura.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku  (u  dodatku). 


BO^JTRK"". 


574 


BRACE 


BOZURTC/,  TO.  dem.  bozur.  (il:c.  u  gen.  pi.:  bo- 
iilrWfi.  1.  sto  i  bo/.ur  w  znaienii  pod  1,  pre.m  da 
je  postaiiem  dem.  od  I'irga.  xv  vijcka.  B.  Sulok, 
im.  28.  —  2.  vmli  bohir  (hiitbiik).  inporedi  boiSur 
pod  2.  sanio  u  Stuliccrii  rjeiniku.  —  3.  meziuni 
Curt.  J.  Sloser,  kor.  180.  491. 

BO>iTIRIN,  m.  ime  miisko.  xiv  vijeka.  Glasnik 
u.  12.  80.  postanem  ie  hiti  od  Boia,  Boi.o. 

BO^URITI,  b^f.unni,  impf.  levitor  fervescerPi 
leviter  spumam  oniittoro  od  boXiu'  uznaicnu  pod 
9,.  samo  u  Stiilicevu  rjeiniku. 

BO^ITRNA,  /.  dva  scla  u  Srbiji:  a)  ii  okrugu 
kragujevackitm.  K  Jovanovi6,  refi.  119.  —  b)  u 
okrugu  topHckom,  srezu  dobrickom.  Sr.  Nov.  1879. 
170.  ovo  drugo  dolazi  proSloga  vijeka  zapisano 
tako  u  gen.  smg.,  da  bi  se  moglo  misliti  da  je 
u  nom.  bilo  Bciim-no;  ,ot  Bozurna'.  Glasnik  49,  12. 
ali  lako  moze  biti  da  je  a  napisano  mjesto  ja, 
tada  bi  mogao  liiti  nam.  Bozuiiie,  ali  moze  i  to 
biti  da  je  zapisan  nom.  mjesto  gen. 

BOZUROV,  adj.  1.  paeoniae.  Da  pije  seme  bo- 
2urovo.  Starine  10,  92.  Bozurov  cvijet.  Vuk,  nar. 
pjes.  3,  430.  —  2.  brdo  Bozurovo,  brdo  u  llerceijo- 
vini  izmedii  Klobuka  i  ^esevica :  Dok  za  brdo 
Boiurovo  bill.  Nar.  pjc.s.  vuk.  4,  50G.  isto  ce  biti 
i  gora  Bozurova:  Kolika  je  gora  Bozurova.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  199. 

BO^UROVAC,  Bozurovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  jagodinskom.  K.  Jovanovii,  reo.  110.  is- 
poredi  boiur  pod  0. 

BRABAC,  brdpca,  m.  vidi  vi-abac,  od  kojega 
je  i  postao  promijenivsi  v  na  b.  isporedi  bravac 
(istoga  znacena,  s  premjegtenim  glasovima).  pro- 
Sloga  vijeka  u  kt'iizi  pisanoj  u  Dubromiikn.  Boje  je 
brabac  u  ruc.i  neg  soko  na  prici.   Poslov.  dan.  7. 

BRABINAC,  brabinca,  to.  vidi  nirav,  od  ko- 
jega je  i  postao  promijenivsi  glosove.  u  Srbiji 
u  J^eskovcu,  najvise  u  pi. ,  i  to  s  nkc. :  brabinci. 
M.  Durovic.  moze  se  cuti  i  brabinci.  P.  Dordevic. 

BRABKA,  vidi  brapka. 

BRABO^^AK,  brabu[ka,  in.  vidi  brabonak.  M. 
Pavlinovic. 

BRABONITI,  brabonim,  impf.  vidi  braboiiati. 
samo  u  Stuliievu  rjeiniku. 

BRABONAK,  braboiika,  to.  baca  ovilis  vel  ca- 
prini  stercoris,  isporedi  bapka.  od  proUoga  vi- 
jeka, izmedu  rjeenika  samo  u  Stulicevu  i  Vukovu. 
Akcenat  kaki  u  gen.  sing.,  taki  je  u  svijem  obli- 
cima  osim  ace.  sing.,  koji  je  jednak  s  nom.,  i  osim 
gen.  pi.:  brabonaka.  Korijen  bharb,  itrtjeti,  ti- 
skati,  bacati.  Nista  nije  cistije  od  ovce,  vele  nasi 
Dalmatinci;  i  nejzine  brabonke  (,brabonke')  is- 
cedi  covek  iz  mleka,  pak  jede  mleko,  niti  mu  se 
gadi.  D.  Obradovic,  bas.  2t)6.  Ostao  kao  brabonak 
na  cjedilu.  Nar,  posl.  vvik.  242.  Stara  baba  u  bra- 
bonke gata.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  SSb. 

BRABONANE,  n.  caprae  cacatio.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BRABONATI,  brab6nam,  imjjf.  cacare  (de  ca- 
pra).  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  brabonak 
i  braboniti. 

BRABONCENE,  n.  sermo  insulsus.  u  Vukovu 
rjecniku. 

BRABONCITI,  braboncim,  impf.  govoriti  ko- 
jesta,  ineptire.  Od  brabonak.  isporedi  ba)ezgati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  Ne  braboiici!  Vuk,  rjec. 

BRABRANAK,  brabranka,  m.  nucamentum, 
resa  na  drvetu.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku 
(jbrabrauki').  Od  korijena  od  kojega  je  i  brabonak. 


1.  BRACA,  TO.  hyp.  brat,  it  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeenika  samo  u  Vukovu.  Udri,  braca,  puca 
niz  I'lodarca.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  SKi.  Zdravo  braca 
poder'o  fielenku.  1,  .552.  Tudog  brata  bracom  zo- 
vem.  1,  144. 

2.  BRACA .  TO.  vidi  brace,  u  Vukovu  rjeiniku. 
akcenat  se  mijena  u  voc. :  brfi,co. 

BRACAN,  Hi.  ime  musko.  postanem  htjp.  od 
Bratoslav.  Od  Bracana  PerCovi6a.  Pjev.  crn.  249. 
Od  Sjcnice  vojvoda  Bracane.  Nar.  pjes  vuk.  5,  139. 
I  sokola  vojvodu  Bracana.  151. 

BRACANOVIC,  m.  prezime  po  ocu  Bracanu. 
Schem.  ('ath.   1876.   13. 

1.  BRACIN,  adj.  sto  pripada  braci.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu.  Dri'de, 
snaso,   kona  bracinoga.    Nar.   pjes.   vuk.   3,  507. 

2.  BRACIN,  adj.  sto  pripada  braci.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BRACO,  TO.  hyp.  brat,  od  prosloga  vijeka  (is- 
poredi adj.  brAcov,  koji  dolazi  i  prije) ,  izmedu 
rjeenika  samo  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Akcenat  se 
mijena  u  voc,  braco.  isporedi  brdca.  Ah,  da  bi 
me  ti  nazrio,  mili  brace  (grijeskom  ,bratco').  J. 
Kavaiiin  416.  Ali  braco  moj!  A.  Kaniilic,  bogojub. 
474.  Braco !  prikrsti  se.  501.  II'  je  s  moje,  il'  je, 
braco,  s  tvoje.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  143.  Ja  6u 
tobi  kazivati,  braco,  kako  ces  me  lasno  izvaditi. 
Nar.  pjes.  bog.  327.  Kaduua  se  bratu  svomu  moli: 
aj  tako  te  ne  zelila,  braco!  Nar.  pjes.  vuk.  3,  531. 

BRACOKA,  TO.  ime  musko.  postana  kojega  je 
i  Bracan.  Pjev.  cm.  67.  PuSkom  gada  Jovasev 
Bracoka.  Pjev.  crn.  239.  Vidis ,  pobro ,  JovaSev 
Bracoka!  238.  Od  Bracoke  Bjelopavlida.  67. 

BRACOV,  TO.  sto  pripada  bracu.  od  xvi  vijeka. 
Bi  cut"  bracov  govor.  F.  Lukarevic,  268. 

1.  BRAC,  Biaea,  m.  otok  n  Dalmaciji,  tal. 
Brazza.  od  xv  vijeka,  izmedu  rjeenika  u  Mika- 
\inu,  Belinu  (1471')  j  Vukovu.  Gdi  se  s  Suletom 
Brae  malo  ca  ne  staje.  P.  Hektorovi6  23.  Pitajte 
Brae  otok.  D.  Barakovi6,  vil.  348.  Na  Bracu.  I. 
Ivanisevic.  103.  Vas  puk,  ki  je  u  Bracu.  J.  Ka- 
vanin  150.  StadoSe  u  Bracu.  A.  Kacic,  korab.  411. 
Iz  Braca.  Norini,  pripis.  62.  Za  Hvarom  je  Brae. 
Poslov.  dan.  152. 

2.  BRAC,  braca,  m.  vidi  berac.  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  i  Jambresicevu.  a  govori  se  i  u 
Dalmaciji.  M.  Pavlinovic. 

1.  BRACAN,  bracna,  adj.  nuptiaUs,  conjugalis. 
od  XIII  vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Stulicevu 
i  Danicicevu.  sada  nije  u  obicaju  u  narodnom 
govoru.  isporedi  brak  pod  1.  Isprosena  byht  po 
zakonu  bracnomu.  Stefan  kr.  7.  Kojih  resi  ona 
bracna  ili  pirna  odezda.  S.  Budinic,  sum.  184. 
Bracna  rastava,  divortium.  Stulid  1,  57'>. 

2.  BRACAN,  bracna,  to.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka  mjesto  vino  (ako  nije  kako  pogrjeska). 
od  brace,  koje  vidi.  Znamo,  da  nije  moci  mno- 
gom'  braenu  odoliti,  ki  u  ogiiice  i  u  nemodi  fiesto 
ima  nas  obaliti.  J.  Kavaiiin  25. 

BRACaNIN,  m.  covjek  s  otoka  Braca.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu.  a)  m  pra- 
vom  smislu:  Dominik  Gospodnetic  Bracanin.  I. 
Ivanisevic  12.  —  b)  neka  vinova  loza  crna  groida 
u  Dalmaciji  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B. 
Sulek,  im.  28. 

1.  BRACE,  braca,  /.  pi.  vinova  komina,  vi- 
nacea.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomitie 
da  se  govori  u  Boci).  isporedi  brece  pod  2.  — 
Postanem.  ce  biti  od  sr.  lat.  brace,  bracium,  hor- 
deum  aqua  maceratum,  ex  quo  fit  cerevisia. 


BEACE 


575 


bra6a 


2.  BRACE,  braceta,  n.  dem-  brat.  !<amo  u  bro- 
jenk'i :  Pitalo  je  brace  mace :  o  boga  ti,  sejo  maeo ! 
]jj.  Kovacevic. 

BKACEVGI,  Bracevai.'fi,  m.  pi.  -felo  u  Slavoniji 
II  podhipaniji  (takovackoj.  Sehem.  diae.  1877.  24. 
Sem.  prav.  1878.  81.  Pre'gled   lf)4. 

BKArJEVO,  n.  vidi  Brasevo. 

BEAC^ICA  ,  f.  vidi  beracioa.  .inmo  ii  Bjelunti- 
jencerK  rjecuikii.  riu  jedmim  iiiJestK  kau  da  je 
Xiogrjeska  ntjeMo  brat'iea:  Nu  bracice  vi  vlastoli, 
kad  god  pusffce  o.sobenu.  J.  Kavauin  107. 

BKACIC,  III.  miiscus,  mahovina.  samo  u  Stii- 
liccvu  rjeiniku,  gdje  jc  sabilezeno  da  je  a  dmjo. 
isporedi  brak  pod  2. 

1.  BKACIN,  in.  neko  tkane,  jmiiacno  svila,  .se- 
rica.  samo  xv  i  xvi  vijeka,  isincdii  rjecnika  xamo 
u  Danicicevii.  Fuslanem  ce  hiti  od  s>:  lat.  bar- 
racaiius,  barchaniis.  isporedi  brhan  i  barsuii.  Za 
kontusb  i  za  brafint,  sto  s(B)mb  iizeli.  n  liega, 
pett  na  desotc  litaVL  srcbra,  tozi  mil  platite. 
Spom.  sr.  2,  64.  .Jedant  veuacacL  bi.'iorani.  po 
ertjenomt  brafinii.  Mon.  serb.  38G.  Povl  ga  v  bra- 
rin.  Arkiv  9,  122.  Bjehu  odjeveni  u  dubalijc  i  xi 
bracin.  Zbor.  34''. 

2.  BRACIN,  in.  selo  u  Srbiji  u  okrugii  aleksi- 
iiaikom.  K.  Jovanovic,  rec.  01.  moze  biti  isto  selo, 
koje  se  spomine  prije  na.iega  x^rcincna  samo  po 
iinCHU.  S.  Novakovif',  pom.  12fi. 

BRAtJINA,  /.  cnllectio,  kujt(eiie.  samo  ii  Stu- 
licevu  rjecnikii  s  primjerom:  otis"o  jc  u  bracinii 
trave. 

1.  BEACINAC,  BraciiK-a,  m.  brdo  u  Srbiji  u 
Jadru.  Vuk,  rjec.  41^.  Do  brda  Braiiiiica.  M.  D. 
MiUcevio,  srb.  418.  iia  jednom  je  mjestu  go,  te 
se  ono  mjestu  zovc  Goli  Bracinac:  Pod  Golim  Bra- 
cincem.  M.  D.  Miliievic,  srb.  420.  —  pogrjeska: 
Na  Brasinci.  M.  Nsnadovic,  mem.  272. 

2.  BRACINAC,  Bracinca,  m.  ioijek  is  sela  Bra- 
cina.  dolasi  i  kao  preziine:  Dordo  Brafinac  Rat 
332. 

BRACINSKI,  adj  sto  pripada  selii  Ilracinu. 
Bi'acinska  opstina.  K.  Jovanovi^,  rcc.  91. 

BRACKI,  adj.  sto  pripada  otoku  Bracu,  a  i 
on  se  sain  zove  brack!  otok.  Od  xvi  vijeka,  iz- 
medii  rjecnika  samo  ii  Vukovn.  nalazi  se  i  sa  s 
injesto  c,  kako  se  po  iiekim  krajevima  i  govori. 
Na  kraj  doprise  Brackoga  otoka.  P.  Hoktorovic 
23.  Vrh  gore  Bracke.  D.  Barakovic,  vil.  2(i2.  Bog 
mi  te  uklouio  mulia  zadarskijeh ,  i  djece  dubro- 
vacke,  bnha  kotorskijeh  i  mladosti  bracks.  Poslov. 
dan.  6.  sa  s  mjesto  c:  Vladici  Braskoj.  I.  Ivani- 
sevic 6.  Braskim  vinom.  J.  Kavaiiin  311. 

BRACNENICA  ,  /.  hajina  od  hraiina.  kao  da 
jc  to  u  jednoga  piisca  prosloga  vijeka:  Da  se  ne 
povrati  niktor  svoje  na  pokrove,  da  bi  imaiia  sva 
odprati',  al'  pohvati'  svoje  sinove,  suki'ui  ugrabi' 
bracnenieu  za  odjecu  i  putnicu.  J.  Kavai'iin  558. 
isporedi  bracnovanik. 

BRACNICA ,  /'.  vidi  piruica.  samo  u  Stalicevu 
rjecnikii,  za  koji  je  bez  sumne  i  nacineiiu. 

1.  BRACNIK,  m.  vidi  bracin  pod  1.  xv  oijeka. 
Device  odevse  .sh  u  debar  bracnik.  Arkiv  :),  144. 
a  dnigom  prrijepisii  bracin.  144. 

2.  BRACNIK,  in.  vidi  pirnik.  samo  it  Slidiievu. 
rjeiniku,  za  koji  je  bez  sumne  i  nuciiieno. 

BRACNOVAN'IK,  m.  tko  wo.^i  odijelo  <id  bra- 
cina,  tko  se  a  svihi  oblai^i,  sericatus.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca,  koji  tako  nazira  biskupa. 
Dero  Buca  mudroznanik  pape  Pija  cetvrtoga,  znau 
svim  bve  dui  bracnovanik,  ki,  da  papu  ni  uduSio 
tapaj,  jos  bi  u  krimiz  sluzio.  J.  Kavaiiin  132. 


BRACU!^jEVIC  ,  m.  prezime.  Jedan  od  ni  fra 
Lovro  bijase ,  Bracu|evic  pridivkom  .«ie  zvaSe. 
Nadod__.  h')0. 

BRACA,  ,/'.  loU.  t'rat.re.s.  isporedi  brat.  —  od 
XIII  vijeka  (villi  pod  a.  priu  primjer) ,  izmedii 
rjeijnika  a  Mikaiinu  (bratja  20),  «  Belinii  (braca 
;!2Ha)_  ,(  Bjelostijeneevu  (braca  29a),  «  VoUigijinu 
(bra6a) ,  m  Htidicevu  (braca  i  bratja) ,  u  Vukovu 
(braca  i  bratja)  /  u  Vaniiiievit  (bratija).  —  is- 
prca  je  glasilo  bi-atija  (vidi  u  primjerima)  ■,  po 
torn  je  ispalo  i,  te  je  glasilo  bratja  od  xiv  vijeka 
(bratbjn.  Mon.  serb.  107.  bratbjc  177.  bratbjomb. 
(jlasnik  2:',  53,  vidi  i  da(e  n  primjerima),  tako  i 
danas  gdje  gdje  (na  iine  u  Bosni  po  varosiiiia. 
Vuk,  rjec.  40'i'.  liratja.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  308.  bratji, 
3()8.  vidi  i  II  primjerima).  dosavHi  t  i  j  jedno  do 
drugoga  sastavilo  .se  u  c:  braca,  i  to  od  xvii  vi- 
jeka (braci.  0.  Ma/.ibradie  123.  M.  Alberti  312. 
M.  Bijankovic  42.  braeom.  I.  Zanotti,  ned.  pris.  4. 
vidi  i  u  primjerima).  —  dokle  je  glasilo  bratja, 
nioglo  mil  se  je  i  oilbaciti  j  ii  oblicima  u  kojima 
iza  ]  dolazi  i:  tako  jos  xiv  vijeka,  ali  zapisano 
tako  kako  bi  se  zapisalo  i  lead  bi  pred  i  bilo  j  :^ 
brati  (Mon.  serb.  1 77) ;  pouzdano  se  tako  nahodi 
XVI,  XVII  i  xvMi  vijeka  (A.  Gucetic,  roz.  jez.  57. 
08.  M,  DivkoviA,  bes.  2.  M.  Radnic  402.  495^.  J. 
Banovac,  prip.  28.  vidi  i  a  priinjerima).  —  Kako 
It  samoj  jedniiii  znaci  mnostvo,  obliei  u  mnozini 
niti  lint  irebaju  niti  sii  tc  obicajii,  ali  se  opet  na- 
hode,  prcm  da  rrlo  rijetko  (vidi  dale  pod  n.).  — ; 
a)  niiiska  tljeca  jednoga  oca  i  jedne  matere,  Hi 
samo  oca  jednoga  Hi  samo  matere  jedne,  braca 
su  medit  sobom  i  sestri  svojoj  (vidi  i  kod  brat): 
Vb  bratiji  mojoj  visbsa  mc  javivb.  Mon.  serb.  9. 
Hranislavb  sb  bratijonib.  01.  Rekose  bratja  Jo- 
zppova.  Zbor.  25''.  Da  se  ja  porotUh  sa  svorn  mom 
bratjume.  D.  Raiiina  123.  I  bratja  ti  zivu  istino. 
I.  Gundulic  300.  Oca,  bratju,  djecu,  ostale  sve 
rodjake  moje.  J.  R.  Gucetic,  mol.  16.  Rece  tada 
.luda  brai'-i:  mi  Osipa  liim  prodajmo.  P.  Vuletic  9. 
JCad  Josi]i  patrijarka  svojoj  brati  u  Egiptu  oci- 
lova  so.  .J.  Banovac,  prop.  28.  Nepoznan  uciiien 
jesam  braci  mojoj.  J.  Banovac,  blagos.  28.  Pa- 
ineti  brace  Ivanovica.  A.  Nenadic,  sam.  84.  Kaza 
.sail  bratji  svojoj.  A.  Kacic,  kor.  37.  Pocese  medu 
se  lipo  ziviti  i  jubiti  .se  kakono  bratja.  A.  Kacic, 
razgov.  SO.  Bjese  sam  u  kuci  izosto  bez  pomnijeh 
roditeja  i  bez  brace.  B.  Cucex-i  15.  Iskra  bratju 
dijeli.  Poslov.  dan.  33.  Obrni  se,  mlada  Mare, 
braca  te  zovu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  34.  Jjubi  oca, 
[ubi  staru  majku,  }ubi  bracu  i  milu  sestricu.  2,  24. 
Koliko  se  braca  inilovala.  pod  liima  se  dobri  koni 
}ube.  2,  43.  Nacini  se  crni  Bugarine,  ni  braca  ga 
poznati  ne  mogu.  2,  138.  Roksandu  eu  po  braci 
poznati.  2,  150.  Lijepo  se  braca  pogodise,  ocevinu 
svoju  pod'jelise.  2,  020.  No  skocise  braca  Bozo- 
vici.  4,  130.  Babo  dade  a  bratja  ne  dadn;  dadoh 
bratji  koiie  nejahanc,  bratja  dadu,  a  seke  ne  dadu. 
1,  .368.  Ako  smo  mi  braca,  nijesu  kese  sestre. 
Nar.  posl.  vuk.  8.  —  kad  .se  hoce  iznjekom  da 
kaze  da  sit  jednoga  oca  i  jedne  matere.  nazivaju 
se  rodena  braca  (ridi  i  kod  brat) :  Rodena  bratja. 
M.  Na|e.skovic  1,  291.  Od  zalo.sti  za  braeom  rode- 
nom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  111.  Ono  su  ti  sve  braca 
rodena.  3,  150.  -  -  b)  mu.skn  celad  koja  sit  rod  u 
razHcnijem  lozaina  a  jednakoga  ko\ena  zovu  se 
takoder  braca  medu  sobom  i  zenskoj  cefadi,  kojoj 
su  isto  tako  rod.  Ovo  mati  tvoja  i  bi'atja  tvoja 
na  dvoru  stoje  i.stiici  tebe.  N.  Rai'iina  45h.  mat. 
12,  49.  Medu  nama  cesto  bratucedi  se  zovu  bratja. 
F.  Lastric,  svet.  101.  —  c)  po  .-.cni  svojoj  naziva 
covjek  braeom  iiezinu  bracu  a  svoje  sure  (vidi  i 
kod  brat):  Sure  moje,  devet  Jugovica!  sto  se, 
brace,   danas  obrukaste?   na   koga   ste  noze  po- 


BRA('!A 


576 


BRA(';E!SrE 


trgnuIiV   Kad   sto,   lirai'o,   vi   laki  jiinaoi,  kamo  i 

nozi,    kaiiio  vaso  sabjo,   U\  no  bisto  sa  niiioin  iia  ; 

Kosovo  y  Nar.  pjos.  vuk.  2,  2S7.   —  d)  lend  Jcdno 

cefade  vise  nth  zajedno  hraliini,  rede  im  da  au 

mu  bogom  braca:  Bosom  biaco,  dva  gdlata  iiilaila, 

liomojto  mo  odiiia  obosili.   Nar.   iij<is.  vuk.  2,  l<i2. 

2)0  tome  sh  i  pohratimi  me.du  sohom  hriua:  Vikiiu 

Marko  oba  pobratima:    liajtc?,  braro,  k  zom|i   iiiz 

cardako.    Nar.    pjos.   vuk.   2,  211.    Mi   smo    braia 

\'jorna  od  postaiia.  2,  227.   u   slarim   He  knujama 

zovu  i  ,tvorima  bratija':  .Soma  (c.aru)  su&lo,  jako 

tvorima   bratija.    Danilo  1!J3.  —  c)   (udi  jedniM/a 

naroda  zuvu  ae  takoder  liracn:  Isus  podni  .-vakn 

psosti  i  pogrdo  od  svojo  bratjo  Zudija.  1.  Aii6i6, 

vrat.   2,  4,  32.   Tu  jo  jailua  sirotii'ia  raja,   to   su 

naSa  bra6a  od  stariuc.  Nar.  pjos.  vuk.  l,  ,51.  Zovu 

vlasima  bracu  svoju  zakona  grokoga.  Vuk,  nar. 

pjes.  1,  3.  —  /)  koji  pripadaja  it  kako  drustvo  ure- 

deno,  zovu  ne  braia :  aa)  koji  pripadaju  ii  jednu 

opcinu:   Odt  Sracimira  i  odb  Burda  i  odt  BalSo 

nasoj  jubovnoj   brati  i  prijato|cmb  knezu  i  sudi- 

janib  i  vlastelomb  dubrovtckimb.  Men.  sorb.  177. 

—  bb)  koji  pripadaju  u  kakav  crkveni  red  (kao  rc- 

dovnici,  kaluderi)  Hi  u  kako  pobozno  drustvo :  Byti 

sb  bratijeju  na  sboristi.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24, 

214.  Igumenom  i  bastorub  i  vbseju  bratijeju.  Mon. 

Serb.  74.  Sva  kolika  bratja,  koja  su  u  ovoj  svetoj 

druibi.  A.  GuSetii,  roz.  jez.  27.   Ostaloj  brati  bi 

za  nauk.  (38.  Proscenja  dopusdena  od  pape  brac^i 

od  tila  Isukrstova.    M.  Bijaukovic  42.   Obicavaso 

6esto   svoju  bracu  na  svetii'iu   svitovati.   A.  Ka- 

niilic,  kam.  4.  Braca  i  sestre  bogojubne  ovn  skup- 

stine.  B.  Cuceri  147.  oaohita  su  reda  mala  braca, 

minoris  observantiae  :   Zapovida  svojijom  fratrom 

maloj  brati.  M.  Divkovic,  bos.  2.  Kratri  od  uiale 

bratjo.  B   Kasic,  por.  Hi).  Stiocu  roda  main  bratjo 

o.  Franc.  A.  Kacii,   razgov.   i.  —  _f/)   fudi    mcdu 

sobom  jediiaceci  se  od  iiiila  su  zoiul  braca:   tako 

sc  ne  saiuo  jednaki  zoru  mcdu  sobom,  nego  i  sta- 

riji  tako  naziva  mladc,  i  mladi  starije,  kad  nista 

ne  svieta  takom  izjednacivanu.   iz  \ubavi,  i  nc- 

poznati  sc  tako  od  inila  nazivaju.  jednaki  medti 

sobom  (maiie  Hi  vise) :  Poslase  (dubrovcani)  svoje 

vlastole  i  bratbju  svoju.  Mou.  serb.  104.  Potvrb- 

dismo   (pise   kra^   bosanski)   vere  s  uasomb   bra- 

tijomb  i  s  nasimi    prijatejbmi,   s   vlasfceli   sb   du- 

brovbckimi.  17li.    LImiva   glavu    ubogoj   brati.  M. 

Radnic  402.  Obazdri  sc  na  druzinu,  reoe  jim:  vi- 

dite  li,  bratjo,  ovu  zenu?  J.  Banovac,  razg.  101. 

Jug  izvadi  kiiige  staroslavno,  to  kazuje  pos|edno 

vrijomo:  vidite  li,  moja  braco  krasna!  Nar.  pjes. 

vuk.  2,  184.  Idem,  sejo,  u  Kosovo  ravno,  za  krst 

casni  krvcu  projevati  i  za  vjoru  s  bracom  umri- 

jeti.  2,  291.  A   daleko   kosti   zanijeti   braci  nasoj 

preko  mora  sina.  2,  539.   Ja   kako  so,   braco,  iz- 

rodismo!  4,  37.  Stau'te,  braco,  da  id  cudo  kazem. 

2,  51.  Sa  svom  bracom  Risiianima.  1,  17(3.  Kupi 
bra6u  sve  Podgoricane.  2,  535.  Svatovi  se  braca 
pogodise.  2,  557.  Kad  si  tako  videu  medu  bra- 
com. 2,  550.  Druzbini  je  braci  besjedio :  oj  druz- 
bino ,  moja  braio  draga !  2,  7(3.  Braco  moja ,  tri 
stotiue  di'uga !  4,  170.  Lijepo  se  braca  namjestise. 

3,  308.  mladozena  simje  svatove  naziva  braiom : 
Oj  svatovi,   moja   braco   di-aga!   Nar.   pjes.   vuk. 

2,  23.  Braco  moja,  lii[ada  svatova !  2,  474.  starje- 
sina  kakoga  drustva  naziva  bracom  svoje  drustvo : 
Skoci  Milos  na  nogo  lagane  pa  govori  svojim 
cobanima:  oj  cobani,  moja  braco  di-aga'  Nar. 
pjes.   vuk.   2,  137.   Vidite   li,   moja  braco  draga! 

3,  177.  Brado  moja  i  druzino  moja!  3,  286.  Opet 
braco  da  se  .sastanemo.  3,  364.  vojvoda  svoju  voj- 
sku  naziva  bracom:  Koiianici,  moja  braco  draga! 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  229.  Braco  moja,  pjesci  i  konici. 

4,  230.  zemafski  (jospodar  naziva  svoj  narod  bra- 


com: Cesar  si ugam  govori:  uliitito,  bratjo,  onega. 
j'.  lloktorovic  133.  Braco  moja,  ki6eni  svatovi! 
Nar.  pjos.  vuk.  2,  545.  Slusajtc  mo,  braco  Crno- 
gorci!  4,  11.  kakav  god  gospodin  svoje  mlade  na- 
ziva bracom:  Bratjo  ma,  svaki  vas  ufan  stoj.  P. 
Ilcktorovii  7.  propovjeilnik  svoje  slusaoce  tako 
naziva:  Bratjo  u  gospodinu.  V.  Lastri6,  tost.  24. 
Bratjo  moja!  F.  Lastri/;,  nod.  74.  i  mladi  starije 
naziva  bracom :  Svi  s(i,  braio,  na  nogo  dignito. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  (i.  i  nepoznuti  se  nazivaju  bra- 
com: Molirn  vi  so  braco  iz  svijcta.  Nar.  pjos.  vuk. 
2,  30.  No  strojajte,  bra6o  iz  gorico !  2,  79.  i  pro- 
sjacima  se  kaze:  braco.  J  prosjaci  nazivaju  bra- 
com one  koji  im  dijele:  (Jujto,  braco,  bozjaci!  Nar. 
pjos.  vuk.  1,  130.  Darujto  mo,  brado  moja!  1,  138. 
—  i  pokojnima  se  tako  kaze:  Bra(':o  moja,  srpske 
vojovodo !  kako  biste,  kal;o  prcminusto  !  Nar.  pjos. 
vuk.  3,  56.  —  h)  braca,  kakva  su  pod  d.  kad  se 
hoce  izrijekom  da  kaze  da  nijesu  rodena  (kao 
pod  a.),  nazivaju  se  norodena  «  pjesmi :  Nosioci. 
braco  niirodena !  uerodona  kao  i  rodena !  Nar. 
pjes.  vulc.  1,  251.  —  i)  znaccue  koje  je  pod  a. 
prenosi  se  i  na  zivotiitu:  Tako  v'  boga,  dva  siva 
sokola !  ir  ste  bra6a  ili  bratueodi  V  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  162.  —  k)  sa  svijem  je  neobicno  sto  jedan 
pisac  prosloga  vijeka  naziva  bracom  brata  i  se- 
stru :  Znas  da  Bako  i  Vcuere,  buduc  bratja  skupa 
stoje.  J.  Kavanin  23.  —  I)  maze  stajati  i  s  bro- 
jevima:  aa)  s  brojevima  vecim  od  cetiri  stoji  m 
gen.  (kojim  se  kazuje  dio):  Dvanaest  bratjo  mu- 
cen(ika).  M.  Divkov)6,  nauk  x.  Pobi  sedamdeset 
svoje  bratje.  M.  Raduic  51.  Sedamdeset  bratje. 
■I.  Banovac,  razg.  34.  Ovo  je  ono  sedam  glasovite 
brace.  E.  Pavio,  ogled.  43S.  U  men'  ima  devet 
brace.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  364.  trdje  su  mojih  devet 
braco  junaka?  1,  386.  U  Momcila  devet  mile  brace. 

2,  106.  Devet  brace  (a)  jednc  gace.  Nar.  posl. 
vuk.  58.  Imam  pet  brace.  Vuk ,  luk.  16,  28.  Pet 
brace  kucu  grade.  Magaz.  1868.  67.  tako  i  s  broj- 
nim  subst.,  za  broj  koliki  mu  drago  :  Trojici  brace. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  106.  —  hb)  s  brojevima  manim 
od  pet  (s  kojima  je  obicnije  brat) :  s  nima  stoji 
takoder  u  gen.  istom  kao  naprijed :  A  za  zdravje 
dvaju  brace  svoje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  622.  neobicno 
je  a  kom  drugom  padezu,  slazuci  se  u  padezu 
s  brojem-:  Pero  jo  ziv  i  ja,  s  kijom  zivem  kako 
dva  rodena  prein  bratja.  N.  Najeskovic  291.  O 
dva  gizdava  i  plenienita  bratjo !  F.  Vrancic,  ziv. 
27.  Izvrsnost  dviju  zeua  sdruzeni  s  dvama  bra- 
tjom  po  sakramoutu  zonidbe.  J.  Banovac,  razg. 
78.  ujednoga  pisca  prosloga  vijeka  stoji  i  uz  broj 
petero:  All  petera  braca  mlogim  uzrok  bila  jesu 
vicnog  placa.  A.  Kanizlic,  roz.  77.  —  m)  predikat, 
kad  je  glagol,  stoji  aa)  u  mnozini :  Sva  ga  braca 
poslusase.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  155.  vise  primjera 
vidi  naprijed.  —  bb)  u  jednini  vrlo  rijetko:  Siro- 
maska  bratjo  moja,  veseli  so.  P.  Knezevic,  ziv.  3. 
Raduj  se  sa  mnom  bratjo  mala!  53.  Braci,  koja 
nije  dosla  na  skupstiiiu.  Si-.  Nov.  1834  (u  besjedi 
knezevoj  na  skiip-itini  1  febr.).  —  n)  oblici  u  mno- 
zini, koji  mu  i  ne  trebaju,  vrlo  su  rijetki  svega 
vremena:  xiu — xv  vijeka:  36  bratijami.  Mon.  serb. 
63.  278.  bratijanib.  517.  536.  540.  tako  i  xvii  vi- 
jeka ujednoga  pisca:  bratjam  mojim.  P.  B.  Baksic 
68.  jos  rede  danas:  Sedamdeset  braca  Ugricica. 
Pjev.  crn.  279. 

BRACAN,  m.  hijp.  braco.  u  Slavoniji.  M.  Mesic. 

BRACENAC,  bi-adeuca,  m.  vidi  bratjenac. 

BRACENIK,  m.  jedan  izmedu  brace  erkvenoga 
reda,  kao  i  brat,  u  jednom  spomeniku  xvi  vijeka. 
S  vo)u  vsih  braceniki  recene  crkve.  Mou.  croat. 
321. 

BRACENE,   n.   vidi  bratimjene.   isporedi  bra- 


BRA.CEVCI 


577 


BEADA 


titi.  Na  zblizavai'ic  i  bracone.  M.  B.  Milicevic, 
veo.  10. 

BRACEVCI,  Bracsvaoa,  m.  j'l-  selo  u  Srbiji  u 
pirotskom  okruga,  srezu  visockom.  Sr.  Nov.  1879. 
175.  mjeslani  yovore  akus.  i  mjesto  nom. :  Bra- 
dovoo. 

BEACICA ,  /.  coll.  hyp-  brada ,  fratci-ciili.  od 
XVI  vijeka,  izmeitii  rjecnika  samo  u  Viikovu.  kad 
je  u  rijeci  braca,  od  koje  je  ova  posUda,  mjesto  c 
bilo  tj,  tnda  je  i  u  onoj  hilo  isto,  pak  se  i  j  jn-ed  i 
izhacivalo  te  je  ylatiila  bratica,  onako  kako  je 
mjcKto  bratji  bilo  i  hrati  (ridi  kod  brad'a).  bez  j 
dolazi  jcdnako  do  druye  puloinnc  proUoga  vijeka; 
u  jednoga  pisca  toga  vremena  dolazi  i  sa  j:  bra- 
tjica  (vidi  II  primjcrima) ;  a  if^toin  na  kraju  toga 
vijeka  dolazi  sa  c  mjesto  tj.  Eratice  moja !  Zbor. 
25''.  Zi  mi  bratica!  M.  Vetranic  2,  257.  200.  Moja 
bratico.  M.  Drzic  180.  Poiiizimo  se,  pridraga  bva- 
tico ,  ovdi  na  ovomii  svijetu.  M.  Divkovic,  bes. 
787.  Ovo  sn ,  bratice  moja,  oni,  na  kojo  .so  tuzi 
stvoritej.  F.  Lastric,  od'  51.  Ne  more,  bratice, 
tko  ne  ce.  F.  Lastric,  ned.  249.  Vidito  li,  bra- 
tjice?  137.  Blago  onomn,  bratjioo  moja,  koji  svi- 
jest  ovaku  ima.  52.  Mila  bracico.  D.  Obradovic, 
bas.  237. 

BRACINAC,  briicinca,  m.  vidi  bratjenac. 

BEAOO,  m.  hyp.  brat,  akcenat  se  mijeiia  u 
voc. :  bra6o.  u  Slavoniji.  M.  MesiA. 

BEAD,  /.  vidi  brada.  u  wnse  rrijeme.  u  hrvnt- 
skom  primorju  a  cakavaca.  iialazi  se  samo  u  nom.. 
sing.:  Kuliko  vaja  krajeva  brad?  Nar.  prip.  mi- 
kul.  113. 

BEADA,  /.  barba,  mentnm.  od  xiv  rijeka,  i 
u  svijem  rjeenicima.  Akc.  se  mijetla  u  ace.  sing.: 
bradu,  ali  moze  hiti  i  bez  promjene:  bradu;  m.i- 
jena  se  u  voc.  sing.:  brado,  u  nom.,  ace.  i  voc. 
pi.:  brade,  M  dat.,  instr.  i  loc.  pi.:  bradama; 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
brade ,  brddom ,  i  u  gen.  pi. :  brdda.  —  Korijen 
bhardh,  dizati  se,  pruzati  se,  isticati  se,  strsiti, 
od  kojega  je  i  brdo.  —  1.  barba;  a)  u  covjeka 
(i  sto  se  kao  covjek  misli)  dlake  od  slijepijeh 
ocijii  niz  ohraze  po  doiiim  vilicama  do  sasta- 
vaka  nihovijeh :  lito  se  obrete  oskubi.  bradu  vla- 
stcliuu  ili  dobru  cloveku,  da  mu  se  i-uka  otsecott. 
Zak.  diisan.  37.  Ako  vidis  (u  siiu)  da  bradu  imas, 
toj  pi-ilikuje  zlo  nada  zlo.  Zbor.  ISSb.  IVDadi  bihu 
prez  brad.  ]\I.  Marulic  11.  Tko  bi  nas  vidio  oba 
dva  goHce  bez  brade.  M.  Drzic  105.  Zami-soua 
visi  brada.  I.  Crundulic  474.  Njeki  kose  i  bradu 
skubijahu  i  gu|aliu.  M.  Divkovic,  bes.  309.  Ostre 
brade  prami  gusti  do  prsi  so  prostiraju.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  55.  Mlad  brade  ne  brije.  B.  Krna- 
rutic  11.  Brada  kaze  pamet  zrilu.  V.  Dosen  22. 
Od  zalosti  nisu  bradu  guli.  A.  Kacic,  razgov.  94. 
Prija  6e  ti  sva  opasti  brada  ueg  ces  imat  kjuce 
bila  grada.  166.  Eadi  obrijane  brade  zenama  su 
prilicni.  A.  Kanizlic,  kam.  222.  Nadut  ufaiieni  i 
gladeii  biadu  tesko  je  cekao  da  ga  car  prida  se 
zovne.  41.  Sto  je  mlado  vlasce  uz  kocije  ...  on 
ne  ima  brade  ni  brkova,  a  Jevsi  je  od  svake  de- 
vojke.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  155.  Moja  majko,  ozeni 
me  mlada  dok  me  nije  obuzela  brada.  1,  380.  Ze- 
nite  ga,  ne  drz'te  ga,  da  ga  brada  ne  prevari,  da 
mu  moma  no  zabavi.  1,  100.  Cim  mi  tale  bradu 
cesja.  1,  518.  Jedan  raije,  drugi  bradu  brije.  2,  337. 
Evo  brade  duzda  od  Mletaka.  Pa  prosipa  bradu 
iz  jagluka.  2.  338.  Hitio  so  u  bradu,  al'  u  bradi 
ni  dlake.  1,  520.  Kad  u  crkvu  ide ,  ziibori  mu 
brada  kao  zuborika.  1,  106.  Svo  ce  biti  do  u  cose 
brada.  Nar.  posl.  viik.  281.  Ko  ima  bradu  on  6e 
naci  i  cesaj.  139.  Pop  se  ne  bira  po  bradi ,  no 
po  glavi.  255.    brada  nice  i  raste:  mladicii,  koji 


je  nema:  Nice  brada.  Stulic  57i'.  Brada  narasla 
a  pameti  ne  donijela.  Nar.  posl.  vuk.  28.  i  kad 
se  obrije,  opet  raste :  Dok  im  opet  brade  ne  na- 
rastu.  E.  Pavic,  ogled.  265.  Ne  smijuci  na  dvor 
izaci  dokle  mu  brada  ne  naraste.  A.  Kanizlic, 
kam.  227.  —  brada  se  goji,  pu.ita,  ostaofa,  nosi, 
kad  se  ne  brije :  Popi  nimaju  brade  ni  dugih  vlasi 
gojiti.  F.  Glavinic,  cvit  216.  Brada  tja  do  prsi 
cica  lie  zgojona.  Oliva  56.  Ki  uzgoji  nize  pasa 
bradu.  J.  Kavanin  6.  Bradu  gojim,  barbam  per- 
mitto.  Bjelostjenae  28*.  Bradu  gojiti,  lasciar  cre- 
scei'e  la  barba.  Stulic  571).  Grcki  sveistenici  pu- 
staju  bradvi.  A.  Kanizlic,  kam.  223.  Pa  obuce  mho 
kaludersko,  pusti  crnu  bradu  do  pojasa.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  370.  Bog  je  najprije  sebe  bradu  ostavio. 
Nar.  posl.  vuk.  18.  Za  koje  se  nosi  brada.  I.  An- 
cle, ogl.  107.  Redovuicl  brade  ne  nose.  P.  Vite- 
zovic,  kron.  36.  Mlaji  brke ,  bradu  sijedi  i  mac 
nosec.  J.  Kavaiiin  173.  Nisu  obicavali  dugu  bradu 
nositi.  A.  Kanizlic ,  kam.  226.  Brade  ne  imadu 
nositi.  A.  Kacic,  korab.  395.  —  brada  sijeda  Hi 
hijela  i  prosjeda :  Bijela  moja  brada.  M.  Drzic 
125.  Vazda  sidi  bradi,  gdi  moz',  cast  ucini.  D. 
Barakovic,  vil.  157.  Ukazat  bradi  sidoj  posteiie. 
A.  Kanizlic.  kam.  621.  A  sjeda  mu  brada  do  po- 
jasa. Nar.  pjes.  vuk.  1,  615.  Mi  dvorismo  eara  od 
malena,  od  malena  pake  do  golema  i  sede  nam 
brade  do  pojasa.  2,  158.  Ne  veruje  devet  vezirima 
bijelijo  brada  do  pojasa.  2,  164.  On  obrici  b'jelu 
bradu.  1,  295.  Proli  suzo  niz  bijelii  bradu.  3,  281. 
Bijela  mu  brada  do  pojasa.  4,  133.  Bijela  mu 
prosla  pojas  brada.  2,  273.  Starac  Foco  jjodavio 
bradu  pa  je  b'jelu  sa  zubima  grize,  ni  on  ne  zna 
s  kiiigom  besjediti.  4,  136.  Sto  trpjesmo,  vise  ne 
mozemo :  bijelijeh  bi'ada  docekasmo ,  na  koiima 
nam  sedla  potrunuse.  3.  88.  Prosjeda  mu  i  glava 
i  brada.  4,  508.  —  driige  razlicne  brade:  rida: 
Oni  nas  Zuho  ride  brade.  M.  Drzic  361.  Od  oe- 
sara  Federiga  brado  rije.  J.  Kavanin  211.  Zuta. 
Bella  12811.  Bjelostjenac  281.  duga.  Bella  128. 
Bjelostjenac.  gusta.  Bella  128.  Bjelostjenac.  Stu- 
116.  ruda  (crispa).  Bella  128.  Bjelostjenac.  Stulic. 
kustrasta,  kosmata.  Bjelostjenac.  rijetka.  Bella 
128.  Bjelostjenac.  cvrsta.  Bella  128.  Bjelostjenac. 
ostra.  Bella  128.  Bjelostjenac.  Stulic.  dosasta,  co- 
sava.  Bella  128.  Bjelostjenac.  laz|iva,  laziva.  Bella 
128.  Bjelostjenac.  pristavjena.  BeUa  128.  Bjelo- 
stjenac. Stulic.  prva,  koja  mladicu  pocine  rasti, 
lanugo.  Mikaja  25h.  Bjelostjenac  28^.  mladic  jirve 
brade.  Mika|a25i'.  bice  preredeno  lat.  barba  prima. 
—  pohvale  radi  naziva  se  sijeda  brada  ii  pjesmi 
bisenia;  Bisorna  brada,  srebrna  casa.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  70.  —  bradatu  covjeku  laskajiici  s  posto- 
vanem  govori  se  zlatna  brado  ii  vekim  pjesmama : 
Zlatna  bi-ado,  stari  ,Tug-Bogdane !  Nar.  pjes.  petr. 
2,  136.  No  cu  li  me,  moja  zlatna  brado!  138. 
Zlatna  brado ,  cetinski  vladiko !  283.  Igumane, 
nai5a  brado  zlatna  1  571.  —  da  je  home  pozlacena 
brada,  rece  se  kad  mu  dopadne  velika  dobit:  Tu 
bi  Turkom  pozlacena  brada.  A.  Kacic ,  razgov. 
172.  isto  tako  i  ,uciniti  bradu  od  zlata':  Eibari 
s  mrezami  ucine  cesce,  kako  oni  kazu,  bradu  od 
zlata,  a  s  udicom  nigda.  L.  Zore,  rib.  12.  —  istO 
se  tako  rece :  puna  saka  brade ,  a  misli  se  velika 
dobit  ili  sreca :  U  mod  bi  mi  upala  sjekira  i  po- 
rasla  puna  saka  brade.  P.  Petrovic,  seep.  180. 
Da  je  k  caru  kao  od  cara,  puna  saka  brade.  Nar. 
posl.  stojan.  42.  —  kome  oskupsti  ili  oguliti  Hi 
zapaliti  bradu,  rece  se  mjesto  osramotiti  ga ;  Uraiju 
godisnice  i  gosparu  bradu  oskupsti.  M.  Drzic  34. 
Pazi  da  ti  ne  oguie  bradu.  A.  Kacic.  razgov.  1. 
Svome  ocu  ti  zapali  bradu ,  staroj  majci  obraze 
ocrni.  Nar.  jijes.  vuk.  3,  107.  u  istom  smislu  i 
pjuvati   kome    u    bradu:    Javno   diuu   da   p)uje  u 

37 


bradaC 


578 


beadaS 


bradu.  P.  Petrovid,  56ep.  GG.  —  da  home  ,opatlne 
brada'  refe  se  mjesto  umrijeti:  Noka  znade  da  do 
mil  su'oma  Milovaii  iia  onu  .staru  ci-noKorsku  od- 
pjovati,  kako  uiiiio  budo ;  ako  li  mu  brzo  brada 
opadiie ,  da  ako  se  ko  god  nade  tor  ga  osveti 
A.  Kacid,  lazgov.  317.  —  prema  tome  i  ,za  moje 
brade'  mjesto  ,/.a  mogn  iivota':  U  mojoj  kiidi  za 
moJG  brade  dva  zakona  biti  ne  6e.  V.  Bogi5i6, 
zbor.  200.  —  ,bradu  u  sake'  reie  se  m,jcsto  ,bjeii' 
kao  iuvoijuci  hradu:  Od  zle  zeno  bradu  u  Sake 
(bjezi).  Nar.  posl.  vuk.  233.  —  brade  nose  oso- 
bito  start  liidi,  a  o  nima  se  misli  da  nc  mogti 
lagati,  sa  to  se  rece  da  ,brado  no  laf.u'  mjesto  da 
bradati  judi  lie  la/.u:  Tako  starci  od  I'olica  kazu  ; 
viruj,  brate,  jer  brade  ne  laXu.  A.  Kaitid,  razgov. 
264.  —  i>o  tome  za  mlada  corjcl-a,  koji  sterna 
brade,  ako  sto  rece  sto  hi  moglo  biti  laz ,  kao 
braiicci  ga  u  salt  reie  se:  Ako  laze,  brada  mu 
ne  smpta  (mlad  je,  moze  mu  jos  podnijeti;  jer 
je  staru  coeku  osobito  sramota  i  grjeliota  lagati). 
Nar.  posl.  vuk.  5.  —  zaklinali  su  se  hradom  xvi 
do  xviii  vijeka,  ali  samo  od  sale  i  od  obijesti: 
Po  bradu  bozju,  da  vrag  uzme  dusu  i  onijem. 
M.  Drzi6  368.  Vrsta  psovanja  sesta:  .  .  koji  go- 
yore  :  po  bradu  Isukrstovu  ali  svetoga  Petra.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  88.  Zaklevsi  se  odieom,  bradom  itd., 
niti  je  zakletva,  niti  je  grijeb.  A.  Bafii  67.  —  da- 
nas  se  samo  Turci  zaklinn  bradom  i  to  Hi  bradom 
svoga  S'ceca  Hi  svojom:  A  ti  aga,  brade  ti  sve- 
ceve.  P.  Petrovi6,  vijen.  46.  Opet  spahija  rece; 
fiujes  vlase!  moje  mi  brade,  nije  pravo  ni  ti  da 
moju  livadu  pases.  Nar.  prip.  vrc.  78.  —  b)  u 
zivotine  brada  nalik  na  covjecju:  u  koze:  Kozja 
brada.  Mika|a  209'>.  Bella  V2St>.  Bjelostjenac.  Ima 
kudu  od  vejira,  bradu  od  koze.  I.  Dordic,  salt.  68. 
Jarac  kad  se  ponapoji  i  nad  vodom  popostoji, 
video  bradu  i  rogove,  ne  ima  li  misli  ove?  V. 
Dosen  21.  —  u  nekih  ptica  perje  ispod  kluna: 
Takova  pera  kazu  se  brada,  ako  zauzimaju  pod- 
bradak.  J.  Pancic,  ptice  6.  —  it  kokota,  vola,  je- 
leiia,  palear,  piodvratnik :  Brada  od  kokota  al  vola. 
palearia.  Mikaja  25'>.  Griva  mu  je  ka'  jelenu  brada. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  429.  —  c)  u  hi]a  sto  visi  kao 
u  covjeka  brada:  n  klasa,  arista,  osje:  brada  od 
klasa.  Mikaja  251'.  —  ^  kukuruza:  brada  kuku- 
ruziia.  Vuk,  rjec.  39^.  zove  se  i  svila.  isporedi 
bradati,  .svilati.  —  2.  mentum,  doi'ii  kraj  lica  co- 
vjecjega  gdje  se  sastavjaju  done  vilice,  gdje  brada 
raste.  u  torn  znacenu  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vranciceini ,  Mika{iHn,  Bjelostijencevii  i  Vnkovu. 
Brada  bez  dlaka,  mentum.  Mikaja  251'.  Izagiiise 
mu  usta,  jezik  i  brada.  Turl.  blago  2,  262.  Brada 
gola  i  prez  dlak,  mentum.  Bjelostjenac  27^.  Jedno 
se  goloj  a  drugo  sijedoj  bradi  pristoji.  Poslov. 
dan.  39.  —  8.  s  nikim  je  pridjevima  ime  bi^u: 
a)  brada  Aronova,  arum  italicum.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  28.  —  b)  biskupoya, 
brada.  vidi  kod  biskupov.  —  c)  bozja  brada.  vidi 
kod  bozji.  —  d)  djedova  brada.  ridi  kod  djedov. 
—  e)  kosutina  brada.  vidi  kod  kosutin.  —  fj  kozja. 
brada.  vidi  kod  kozji.  —  g)  kozlova  brada,  sto  i 
kozja.  vidi  kod  kozlov.  —  h)  ovcja  brada.  vidi 
kod  ovfiji.  —  i)  prcja  brada,  sto  i  kozja.  vidi  kod 
proji. 

BRADAC,  braddca,  m.  vidi  brkas  (riba).  samo 
u  StuUcevu  rjecniku. 

BRADAOA ,  /.  zidine  od  crkve  blizu  scla  Cr- 
lenca  u  Srbiji  u  okruga  pozarevackom.  M.  D.  Mi- 
lidevid,  srb.  1031. 

BRADA JAGA,  m.  samo  ti  pjesmama  i  iz  nih 
u  Vukovit  rjecnikti,  ali  u  nemii  bez  znacena.  u 
2>jesmama  dolazi  za  Turke  koji  se  u  hoju  ne  bijti 
nego  idu  za  vojskom,  te  daju  darove  vojnicima 


koji  osijecaju  i  donose  glave.  postanem  ce  biti 
turski  marda,  Sto  prodavac  iste  preko  onoga  .Ho 
.itvar  vrijedi,  i  aga,  gospodin.  A  iiajpotje  brada- 
jago  Turci,  sto  ne  nose  nista  od  oruzja,  do  na 
ruke  zlatne  perjanice,  a  da  liima  begenisu  glavo. 
Nar.  pjos.  vuk.  rjec  39".  Potrcaco  malo  i  veliko, 
silni  koiii  da  ne  savijaju,  a  pjeSaci  da  nam  grabe 
glave,  a  za  liima  bradajage  stare,  Sto  s'  no  biju 
ni  nose  oruXo,  no  na  ruke  perjanice  zlatne,  gazi- 
jama  da  telenke  daju.  Pjov.  crn.  139. 

1.  BRA.DAN,  m.  gypaetus  barbatus.  J.  Panfiid, 
zool.  204. 

2.  BRADAN,  bradna,  adj.  barbae,  samo  xiv  i 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Dnnicicevu. 
Vlasy  bradnye.  Domentijan''  208.  Glasnik  42,  320. 

BRADANE,  n.  dobirane  brade,  svilane.  ispo- 
redi bradati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BRADAR,  bradara,  m.  tonsor,  berberin.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BBADARA,  m.  prolixa  barba  ornatus.  u  naSe 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu.  Vz 
breg ,  niz  breg ,  na  bregu  kosara ,  u  kosari  bra- 
dara. Nar.  zag.  nov.  235.  odgonet(aj  ce  upravo 
biti:  pop  u  crkvi.  —  i  M  lijepom  se  razgovoru 
kaze  popu :  moja  bradaro !  M.  Kovacevid. 

BRADARAC,  Bradarca,  m.  neko  mjesto  pod 
nivama  u  Srbiji  u  okrugu  pozarevackom.  isporedi 
Bradarica.  Niva  u  Bradarcu.  Sr.  Nov.  1866.  606. 

BRADARACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bradar- 
cima.  Bradaracka  opstina.  K.  Jovanovid,  red  138. 
Do  bradaraekog  poja.  Sr.  Nov.  1866.  177. 

BRADARCI,  Bradaraca,  m.  pi.  dva  scla  u  Sr- 
biji: jedno  u  okrugu  pozarevackom  a  drugo  u 
alcksinackom.  K.  Jovanovid,  red.  91.  138.  mjestani 
govore  akus.  i  za  now. :  Bradarce.  isporedi  Bra- 
darice. 

BRADARICA,  /.  1.  neko  mjesto  pod  nivama  i 
vinogradima  u  Srbiji  u  okrugu  pozarevackom, 
moze  biti  isto  koje  pisu  i  Bradarac,  koji  vidi. 
Niva  u  Bradarici.  Sr.  Nov.  1867.  593.  Vinograd 
u  niestu  zvanom  Bradarica.  Sr.  Nov.  1873.  1133. 
—  2.  vidi  Bradarice. 

BRADARICE,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
pozarevackom  isto  koje  pisu  i  Bradaroi.  Iz  Bra- 
darica. Vuk,  ziv.  17.  isto  ime  dolazi  i  u  jedn.: 
Bradarica.  Vuk,  dan.  2,  73. 

BRADARIC,  m.  prezime  u  nase  vrijeme.  Boca 
15.  isjioredi  bradara. 

BRADAST,  adj.  barbatulus,  hradat  molo.  .samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (27t>)  i  StuUcevu. 

BRADaS,  bradasa,  m.  prolixe  barbatus.  Akc. 
se  mijena  u  voc. :  bradasu ;  u  ostalijem  oblicima 
ostaje  kao  u  gen.,  samo  je  u  gen.  pi.  i  zadni  slog 
dug :  bradaSa.  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika It  Belinu  (129')),  Bjelostijencevu,  Vo'tigijinu, 
StuUcevu  i  Vukovu  (ali  u  nemu  samo  Icnac  bra- 
das).  —  a)  covjek  bradat.  xvi  vijeka  kao  nadimak: 
Kako  nam  pobjeze  u  Dubrovnik  Bradas.  N.  Na- 
jeSkovid  1,  332.  A  Bradas  Ije  brode  ne  de  mod' 
sastati.  332.  —  sada  mjesto  prezimena:  Milan 
BradaS.  Sem.  prav.  1878.  49.  —  b)  u  jednoga 
prisca  prosloga  vijeka  kao  da  je  o  jarcu:  Taj 
skup  smraduijeh  opaiiaka,  kozji  bradas  kojega 
vodi,  poriga  se  tute.  J.  Kavai'iin  154.  —  c)  u 
nase  vrijeme  u  jednoga  pisca  neka  bubina,  sar- 
rotrium  Illig.  J.  Sloser,  kor.  282.  283.  —  d)  lonac 
najveci  od  jednoga  uha,  pa  ima  usnu  kao  bradu 
otobolenu.  Vuk,  rjec.  39*.  —  e)  ime  Selima :  aa)  selo 
kojeje  do  skora  bilo  w  Labu  s  desne  strane  rijeke 
Laba.  Otagb.  2.  4.  211.  —  bb)  vidi  Bradasi. 


BKADASI 


579 


bradijasevk'j 


BEADA&I,  Bradasa,  m.  id.  selu  u  Bosni  u 
ohrugu  sarajevskom ,  kotaru  risockom.  Schem. 
bosn.  18G4.  20.  pogrjeska:  Bradas.  Statist.  24 

BeAdAT,  adj.  barbatus,  od  xv  vijeka,  i  u 
svijem  rjecnicima.  Cotii]).:  bradatiji  (Bella  129''). 
a)  0  iovjeku:  Gartstvo  Konstantina  bradatag-o. 
Glasnik  10,  249.  O  starei  bradati!  M.  Veti-anic 
2,  357.  Bradat  sani  i  .sijed  bio.  M.  jyr/.il-  50.  Cruo 
ovo,  odrpano  i  bradato  prosjace.  A.  Kanizlic,  utoc. 
134.  Bradato  od  cetrdeset  i  osam  godina  dite.  131. 
Ne  slusa,j  ti  toga  bradatoga.  D.  Obradovic,  ziv.  88. 
Velika  judina  i  i)reko  mere  bradata  k  nama  dode. 
D.  Obradovic,  sav.  47.  Gologlavi,  razpleteui  i  bra- 
dati. I.  J.  P.  Lucie,  razg.  26.  Ne  cu  stara  ni  bra- 
data,  vece  mlada  golobrada.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  295. 
I  daj  mi  koiia  alata  i  do  dva  driiga  bradata.  1,  587. 
Mene  stara  proklinala  majka  da  ne  lubim  bra- 
data juuaka.  2,  336.  —  h)  o  hvotini:  Ja  bradate 
vla.sinice  i  liipare  kad  god  parah.  M.  Gazarovic 
30.  —  c)  0  bi(u  i  dijeloi'ima  mu:  U  nekih  su 
bi|aka  listiii  ua  casi  bradati.  J.  Pancie ,  flor. 
biogr.-   37. 

BRADATI,  bradam,  impf.  aristarum  vallo  mu- 
niri ,  svilati.  samo  u  Viikovu  rjeiniku :  kukuruzi 
bradaju. 

BEADATITI,  bradatim,  impf.  barbire,  dohijati 
bradti.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  isporedi  obra- 
datiti  i  bradatjeti. 

BEADAT.TETI.  bradatim,  impf.  ridi  bradatiti. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (s  prae.t.  bradatem, 
od  bradatejem,  kao  razumijcm). 

BEADAVCICA ,  /.  dem.  bradavka ,  verrucula. 
samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (1,  1255)  i  Jam- 
bresiceru  (1023). 

BEADAVICA,  /.  verruca,  papilla,  od  xv  rijcka, 
i  u  svijem  rjecnicima  (u  oba  znaccna)  osim  Vran- 
ciceva  i  Daniciceva.  Akc.  se  ne  mijeiia,  samo  su 
u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  briidavica,  i 
u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadiii:  bradaviee,  bra- 
davicom.  —  Od  korijena  od  koga  je  i  brada.  — 
a)  verruca,  gdje  god  na  tijelu  u  cejadeta  Hi  tt 
zii'inccta:  Svud  joj  bradaviee  kako  bob  rastijelm. 
M.  Vetranic  2,  192.  Tko  ima  bradaviee  na  ruci. 
Mikaja  25l>.  Bradavicam  lik :  istuci  brabaka  od 
ovce ,  zakuvaj  s  medom .  pak  mazi  kuda  su  ti 
bradaviee.  J.  Vladmirovic,  lik.  7.  Dizi  uojzi  (ju- 
nadi)  pocesco  jezike ,  pod  liim  budu  bradaviee 
nike.  .7.  S.  Rejkovic,  kuc.  423.  Na  levom  obrazu 
ima  bradavicu  kao  omaiii  orah.  M  D.  Miliievic, 
jur.  50.  —  b)  na  sisi,  papilla,  u  celadcta  i  zivin- 
ceta:  Bradavica  od  sisa.  Mikala  25''.  Matere  na- 
mazu  pelinom  bradaviee,  da  se  od  sise  dite  od- 
bije.  L.  l^ubuski  10.  Ono  djetesce  u  povoju  iste 
bradavicu  svoje  majke.  V.  M.  Gucetic,  poUv.  .59. 
Zenam,  kada  ji  bole  bradaviee.  J.  Vladmirovic, 
lik.  30.  Kako  mala  dieica  popadaju  bradavicu 
prsiju  svoji  matera.  I.  J.  P.  Lucie,  doet.  41.  Kad 
zeuu  dojiju  bole  bradaviee  na  prsima.  M.  D.  Mi- 
licevic,  ziv.  1,  8G.  —  ti  krare:  Na  liima  (sisama) 
cetiri  dugacke  bradaviee.  I.  Jablanci  117.  —  c)  u 
oku ,  gdje  se  skupfaju  suze :  Brada^-ica  suzna.  oa- 
runcula  lacrymalis.  J.  Paucic ,  zool.  84.  —  d)  u 
bi]a:  Bradavica  se  razUkuje  od  pupujiee.  .J.  Pan- 
cie, bot.  19.  Koreu  tera  zilice,  koje  ua  vrliovima 
imaju  gubice  ili  bradaviee.  K.  Crnogorac,  bot.  28. 

BEADAVK'AN,  bradavicna,  adj.  vidi  brada- 
vicast.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepous- 
dana. 

BEADAVIOAST,  adj.  verrucosus,  samo  u,  rjec- 
nicima Belinu  (573''),  Bjelostijencevu ,  Jambresi- 
cevu  i  Stuliceva.  isporedi  bradavicav. 


BRADA VICAT.  adj.  vidi  brada^dcast.  sam,o  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  veonia  nepouzdana. 

BEADAVICAV,  adj.  verrucosus,  bradavicast. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjccnika  samo  a  Stuli- 
cevu. Bradavicav.  J.  Pancie,  bot.  29.  Stablo  bra- 
davicavo.  J.  Pan6i6,  flor.  biogr.'-  9. 

BEADAVICICA,  /.  dem.  bradavica,  verrucula. 
od  XVII  vijeka,  u  rjecnicima  Mika(inu,  Stulicevu 
i  Vukovu.  Akc.  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba 
zadna  sloga  duga :  bradavieica,  a  u  gen.  i  instr. 
sing,  .samo  zadni:  bradavieiee,  brada vicicom.  — 
Tu  stoji  suzn.a  bradavieica.  K.  Crnogorac,  bot.  14. 

BRADAVKA,  /.  vidi  bradavica.  u  rjecnicima 
Jambresicevu  (1023)  i  Bjelostijencevu  (ima  i  u 
Stulicevu,  all  iz  ruskoga),  i  u  jednoga  jiisca 
nasega  vremena ,  ii  koga  je  ime  bilu :  bradavka, 
verrucaria,  heliotropium  europaeum  L.  B.  Sulek, 
im.  29. 

BRADAVNACA,  /.  sedum  telephium  L.  B.  Su- 
lek. im.  29.  isporedi  boboviiak. 

BEADBA,  /.  ridi  bradva.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  BraJbe,  kose,  klijesti.  J.  Kavaiiin 
394. 

BEADE^i ,  m.  1 .  prezime,  xiv  vijeka ,  upravo 
nadimak.  Miho  Brade}b.  Glasnik  15,  272.  Danicid 
3,  560.  je  li  doista  ]  na  kraju,  ne  moze  se  znati. 
—  2  pediculus,  capreolus,  clavicula,  petefka  i  u 
vinovc  loze  cim  se  hvata  za  kolac.  samo  a  Bjelo- 
stijeni^evu  rjecniku  (,bradel').  isporedi  kvacica,  brk. 

BEADENCI,  m.  pi.  neko  selo,  kojc  se  spomine 
samo  po  imenu  prije  nasega  vremena.  N.  Nova- 
kovic,  pom.   126. 

BEADETINA,  /.  aiigm.  brada.  samo  u  rjecni- 
cima Stulicevu  i  Vukovu. 

BRADICA,  /.  dem.  brada.  od  xvii  vijeka,  i  u 
svijem.  rjecnicima  o,sim  Vranciceva  i  Daniciceva. 
akccnat  se  mijeiia  u  gen.  pi.:  bradioa,  a  samo  je 
i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bradice, 
bradieiim.  —  a)  mala  brada  u  znacenu  koje  joj 
je  pod  1,  i  to  u  opce  mala  brada  i  kad  se  od 
mila  tako  kazc  a  na  po  se  i  mlada  brada  koja 
pociiie  rasti  ndadicu,  barbula  (u,  rjecnicima  Mi- 
kafinu,  Belinu  129'',  Bjelostijencevu,  Jambresicevu, 
Stulicevu  i  Vukovu),  lanugo  (u  rjecnicima  Mika- 
finu ,  Bjelostijencevu,  Jambresicevu  i  Voltigijinu 
lanuggine,  milclihaar).  Zlate  zice  od  bradice  vinom 
umij,  ter  se  napij.  M.  Gazarovi6  116''.  Bradioa 
na  metlicu  Bella  129''.  —  b)  mala  brada  u  zna- 
cenu koje  joj  je  pod  2 :  Ta  tvoja  bradica,  na  koj 
jo  jamica.  Nar.  pjes.  mikul.  165.  —  c)  ime  bifu: 
aa)  bradica,  polypogon  Desf.  Sloser-Vukot.,  flora 
1225.  —  bb)  ovcja  bradica.  ridi  kod  ovcji. 

BrAdIC,  m.  1.  prezime,  od  xvi  vijeka.  Mon. 
Croat.  227.  Schem.  zagr.  1875.  213.  Rat  256.  Sem. 
srb.  1881.  299.  —  2.  ime  selima:  a)  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  podrinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  136. 
pise  se  i  pi.:  Brddioi,  i  to  ce  biti  pravije.  Vuk, 
rjeo.  39a.  —  I))  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvornickom: 
Bradic.  Statist.  91.  —  3.  pi.  bradici,  u  zagoneci: 
Nadoh  tice  bradice,  \'is'  bradida  ustocice,  vis' 
ustocica  nosocice,  vis'  nosocica  gledocice.  vis' 
gledocica  celociee ,  vis'  celocida  Gojko  krmke 
vraca  (odgonetlaj :  brada,  iista,  nos ,  oci,  eelo  i 
iesal  u  kosi).  Vuk,  rjec.  39".  Nar.  zag.  nov.  100. 

BRADIGI,  m.  pi.  vidi  kod  Bradic. 

BEADICSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bradicu. 
Zem|a  u  poju  bradicskom.  Sr.  Nov.  1867.  89.  Bra- 
dicska  opstina.   K.  Jovanovic,  rec.  136. 

BEADIJASeVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Boca  12.  s  glasova  -dija-  nije  sa  svijem  pouzdano. 
isporedi  Bradasevie. 


BRADIJEVlfi 


580 


BRAJA 


BRADIJEVK!!,  m.  preiime.  xv  vijeka.  Mon.  serb. 
470.  -172.  Danifiii  1,  69. 

BEADILO,  m.  Bardylis.  u  jednoga  pisca  pro- 
iloga  z'ijeka.  KraJ  Hradilo,  rodom  ix  Slovinske, 
glava  biJ^e  od  svo  Iliritke.  Nadod.  122. 

BeAdiNA,  /.  1.  augm.  brada.  u  rjeinicima  Be- 
liiiu  (128''),  lijeloslijenccvu,  Voltigijinu  i  StuKvevu. 
—  2.  sclo  u  Hercegocini  u  okriign  mostarskom, 
kotaru  konickom.  Statist.  115.  Zem|op.  bos.  9.  je 
li  i  neniu  akccnat  kao  u  prvom  znacei'iu,  ne  zna 
se  sa  cijelo. 

BRADISTE .  n.  montum.  vidi  brada  pod  2. 
samo    II  .lambrcHiev'U   rjeiniku   (,bradisclie'  553). 

BRADONOS,  adj.  barbiger,  koji  nosi  hradu. 
samo  u  Jamhreiiceru  rjecniku. 

BRADONOSAC,  brad6nosca,  m.  barbiger.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku  (1,  172'').  isporedi  bra- 
donos. 

BR  A  d6  VATIC  A,  /.  barbus,  riha  koja  se  zove 
j  bai'bun.  u  rjecnicima  Stulicevii  i  Vukovii  (wkom 
se  dodnje  da  se  govori  u  Duhroviiiku). 

BRADOVKA ,  /.  agarius  pballoides  Frios.  B. 
Sulek,  im    29. 

BRADOVNICA ,  /.  naevus ,  mludez.  Sloviuac 
1880.  389. 

BRADU^ICE ,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okruya 
uzickom.  K.  Jovanovii,  rec.  152. 

BRADU^KA,  /.  rhopalodontus  Melli(5.  J.  Clo- 
ser, kor.  504. 

BRADURA,  /.  augm.  brada.  prosloga  vijeka. 
isporedi  bradurina.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.: 
bradura,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  it  gen.  i 
instr.  sing.:  bradure,  bradurom.  Zamrsivsi  braduru 
skace  kauo  smusen.  J.  Rajic,  boj  8. 

BRADURINA,  /.  augm.  brada  (iipravo  od  bra- 
dura),  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Akcenat  ostnje,  samo  su  u  gen.  pi.  i  aba 
zadna  sloga  diiga:  bradurma,  a  u  gen.  i  instr. 
sing,  samo  zadni:  bradure,  bradurom.  Iz  krvi  mu 
vii'i  bradui'ina.  Pjev.  orn.  135. 

BRADUSKA,  /.  micropeplus  Latr.  J.  Sloser, 
kor.  215. 

BRADVA,  /.  seeuris,  ascia.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu,   rjecnika  u  3Iikafinu  (seeuris),    u  Belinu 
(ascia  107^.   seciu'is  4fci0a),  u  Bjelostijencevu   (se- 
euris), M  Voltigijinu  (beil),   u  Stulicevu  (seeuris), 
i  u  Vukovu  (ascia,  ast).  —  Akcenat  ostaje,  samo 
su  It  gen.  pi.  i  oba  zadna   sloga  duga:  brada va, 
a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni:   bradve,  bra- 
dvom.  —  Korijena  kojega  je  i  brada.  —  TJ  staro 
je  vrijeme  bila  ubojno  uruzje,  kao  sjekira,  a  sada 
je  samo  osobito  orude  drvodje(sko  kojiin  se  tese, 
nalik  na  sjekiru.  svi  vijeka  dolazi  medii  oriiSem 
kojim  su  u  starije  vrijeme  mucili  mucenike  i  kujim 
su  odsijecaii  gluve:  Imam  klisoe,  bradvu  i  konop. 
P.  Hektorovic  161.  Sjemo  mi  bradvu  da'.  F.  Lu- 
karevic  171.  xvii  vijeka  pjeva  se  u  vojnika  koji 
su  se  bin  pod  Trojom  kao  orude  kojim  su  raz- 
bijali  vrata,    ltd.:   Bradvom   cipat  poce  prage.  I. 
Zanotti,   en.   2,  32.    Ali   podi  .  .  bradvom   razsi- 
kosmo.  31.   i  poslije  i  danas  dolazi  za  tako  sta- 
rinsko  oruzjc:  Vas  grad  i  najvise  svijetlijeb  dvora 
zgrade  i  mire  udorcima  potlacise  tvrdo  od  bradve 
i  sjekiro.  I.  E)ordic,  salt.  246.  Sve  u  riemu  sto  je 
rezano  razbise  sjekii-ama  i  bradvama.  h.  Danioic, 
psal.  74,  ().   u  loin  ce  smislu  biti  i  sada  u  poslo- 
vicama:   Ali  mi   svadbu,   ali   bradvu.   Nar.   posl. 
vuk.  9.   Vuk   tumaci'ci  veil   da  se  jos  misli:  ,daj 
ili  kazi'  i  dodaje  da  se  govori  ,kad  se  ko  za  sto 
moii  ili  ceka  kakii  presudu;  iznaci:  Hi  me  obra- 


diij  ili  ubij ,  posijeci  bradvom'.  Ko  o  svadbi,  ko 
o  bradvi.  Nar  posl.  vuk.  151.  tumaieci  Vuk  do- 
daje: ,vaja  da  je  nekakav  dosao  na  svadhu  pa 
ukrao  bradvu'.  Ali  ce  prema  jyrednem  primjeru 
prije  biti  da  se  neko  nada  dnbru  ili  misli  o  dobru, 
a  drugi  mu  sprema  zlo  Hi  misli  o  zlu.  —  ali  od 
XVII  vijeka  vec  dolazi  kao  orude  drvodjefsko:  Dri- 
vodijne  ruke  ako  ga  obstrane,  bradve  m:iogo- 
struke  ter  mu  koren  rano.  I.  T.  Mrnavid,  osm. 
167.  Bradva  teSe.  J.  S.  Rc]kovi6,  ku6.  21.  Za- 
cudio  se  kao  da  je  vidio  lijevu  bradvu.  Nar.  posl. 
vuk.  87.  Povedose  dvanaest  majstora  pouesoSe 
bradve  i  oprave.  Nar.  pjes.  petr.  2,  107. 

BE.\dV.4.R0VH',  m.  prezime,  u  nose  vrijeme. 
od  rijeei  bradvar  (koji  gradi  bradve),  ali  ta  rijei 
ne  dolazi.  Sem.  prav.  1878.  44. 

BRADV^NI,  adj.  asciae.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku. 

BRADVilTINA,  /.  augm.  bradva.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BRADVICA,  /.  dem.  bradva.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (460^),  Bjelosti- 
jencevu i  Stulicevu.  Akc.  ostaje,  samo  su  u  gen. 
pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  bradvica,  a  u  gen. 
i  instr.  sing,  samo  zadni:  briidvice,  bradvicom. 
Prosloga  vijeka  dolazi  jo.i  kao  sjekirica  u  opce: 
Bise  tezak  uzeo  bradvicu  da  ju  (smokvii)  pod- 
sice.  J.  Filipovii  1,  167. 

BRADVIC,  bradvida,  m.  asciola,  mala  bradva 
(orude  drvodjej.iko).  u  nase  vrijeme.  J^.  Kovacevii. 

BRADVI^j,  bradvija,  m.  velika  bradva.  u  nase 
vrijeme.  u  hrvatskom  primorju. 

BRADVIT,  samo  u  zagoneci:  Ni  bradvom  (,bra- 
dom')  bradvito ,  ni  svrdlom  svrdlito,  a  sve  rupa 
do   rupe    (odgonetfaj:   sace).   Nar.   zag.  nov.  198. 

BRADVITl,  bradvim,  impf.  dolare,  bradvom 
tesati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BRADVilRINA,  /.  augm.  bradva.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BRACAS,  bradasa,  jm.  vidi  bradas.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Car  Konstantin,  pridijev- 
kom  Bradas.  M.  Pavlinovic,  razg.  92. 

BRADASEVIC,  hi.  prezime.  u  nase  vrijeme. 
Boca  18.  isporedi  Bradijasevid. 

BRADOVIC,  ?)(.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Rat 
408.  postanem  od  brado,  koje  samo  ne  dolazi  a 
bilo  bi  hyp.  od  bradas. 

BRAGESE,  bragesa,  /.  pi.  gace,  tal.  brachesse, 
lat.  bracae.  u  nase  vrijeme  u  Istri.  isporedi  bra- 
gise,  bragesice.  Jez,  jez  prez  brages,  kamo  gres? 
Nar.  pjes.  ist.  4,  21. 

BRAGESICE,  bragesica,  /.  pi.  clem,  bragese. 
XVI  vijeka  u  jednoga  pisca.  Nea  ti  nasijeh  bra- 
gesica; u  kojijeU  se  ozenimo,  u  tizijeh  nas  i  uko- 
paju.  M.  Drzic  327.  Ne  moze  li  mi  bit  od  one 
karizice  zubun  i  bragesice?  339. 

BRAGISE,  /.  pi.  vidi  bragese.  samo  u  Bjelo- 
stijencevu rjecniku. 

BRAGODIJER,  Bragodijera,  m.  u  pjesini  prez- 
ime Busu:  A  di-ugo  je  Moskov  deneralu,  na  ime 
ga  Bragodijer  vicu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  336.  Bra- 
godijer  podize  soldate.  4,  337. 

BRAH,  m.  panui,  stara,  iznosena  hafina.  samo 
ujednoj  knizi  prosloga  vijeka;  samo  u  instr.  sing., 
te  se  nom.  sing,  ne  zna  za  cijelo.  postanem  moze 
biti  od  nem.  brack,  izmet.  Za  kom  cu  do  smrti 
s  braliom  ja  hoditi,  ni  6u  vec  zivot  moj  u  svitlo 
oditi.  Oliva.  59. 

1.  BRAja,   m.   hyp.  brat,   u  nase  vrijeme,  iz- 


I 


I 


BEAJA 


581 


BEAJ161 


mectu  rjeiniJca  samo  u  Vukovu.  isporedi  brajo. 
Akccnat  se  mijena  u  voc. :  brajo.  Svi  su  bolesiii 
osim  kilavoga  braje.  Nar.  posl.  vuk.  282. 

2.  BkAjA,  m.  ime  miisko,  hyp.  Bratoslav.  od 
xm  vijeka,  ali  sada  nije  u  obicaju.  Mon.  serb. 
12.  60.  Gla.sn:'k  11.  12,  4.  14.  27.  Danicic  1,  77. 
3,  562.  S.  Novakovic,  pom.  46.  isporedi  Brajislav. 

BlxAJAC,  brajca,  m.  fudi  izmedu  Kupe,  Dobre 
i  Kranske  oko  Oifa  i  Srloga  ismedu  iakai-aca 
i  kajkavaca  zovu  se  brajci.  J.  Torbar.  is2J0redi 
Biaj.sko. 

BEAJAK,  j/(.  hue  mitsku,  hi/p.  Braja.  .\iv  vi- 
jeka. Glasnik  11.  12.  8.  18.  27.  32. 

BRAJAKOVCI,  Briljakovaca ,  vi.  pi.  ficlo  siv 
vijeka  11  Srbiji  neydje  izmeda  Murave  i  Kueajine. 
Danicic  1,  78.  grijeiikom:  Brjakovci.  Mon.  serb.  I'JB. 

BEAJAKOVICI,  Brajakovica,  in.  pi.  selo  u 
Bosni  It  ukriigu  sarajevskom.  Statist.  20. 

BR.A.JAKOVO  BRDO,  n.  selo  u  Urcatskoj  u 
podhipaiiiji  karlovackoj.  Preglcd  .SO.  2''''"  gn  i 
Barjak  brdo,  koje  vidi. 

1.  BEAJAN,  m.  hiji>.  brat,  isporedi  bra.ja  pod  1 
i  brajo,  od  cega  je  i  pw.stalo.  u  iiase  vrijeme,  iz- 
tnedu  rjeciiika  samo  u  Vukovu.  ispmredi  brajon  i 
brajiu.  Jaksic  Mitre,  moj  mio  brajane!  Nar.  pjcs. 
%iik.  2,  633.  Poslusaj  mo,  moj  mili  brajane !  .5,  137. 
Dodi  Bozo,  dodi  mi,  brajane!  Nar.  pjes.  vuk. 
hero.   335. 

2.  BEAJAN,  m.  ime  musko.  lii/p.  Bratoslav.  od 

XIV  injcka,  izmedu  rjeenika  u  ]'HkocH  i  Dani- 
cicevii.  isporedi  Bra.ja  jiod  2,  od  cega  je  i  postalo. 
Brajant.  Glasnik  11.  12,  8.  35.  40.  Mon.  scrb.  185. 
S.  Novakovic,  pom.  46.  isporedi  Brajen  i  Brajiii. 

BEAJANIC,  m.  prezime  xv  vijeka.  Mon.  croat. 
75.  114. 

BEAJANOV,  adj.  sto  pripada  Brajanu.  Deca 
Brajanova.  Spom.  sr.  1,  4.  Danicic  1,  78. 

BEAJANOVICA,  /.  planina  u  Crnoj  Gori  blisii 
Niksica.  Kad  dodose  na  Brajanovicu,  a  ovcari 
puske  ostaviso.  Ogled.  189. 

BEAJANOVIC,  III.  1.  prezime  }io  oca  Brajanu. 
xiv  vijeka.  Glasnik  11.  12,  14.  82.  —  2.  selo  a 
Bosni  u  sarajevskom  okrugu,  koje  se  zore  i  Bjo- 
lugoviua.  Statist.  12.  pogrjeska  ,Brajamovic'.  132. 

BEAJATI,  brajam,  impif.  numerare,  brojiti.  od 
prosloga  vijeka.  a)  u  pravoin  sinislu:  Sve  do  posne 
nedeje  brajale  bi  (koUko  ce  im  kokos  jaja  sni- 
jeti).  V.  Bogisio,  zbor.  119.  —  b)  u  prenesenom 
smislii  sa  se,  kao  i  brojiti  se,  drzali  se  za  sto, 
cijeniti  se:  Veci  bi  se  opet  braja'  prevcliki,  kom' 
ni  kraja.  J.  Kavaiiin  534. 

Bl\AJCEVl6l,  Brajcevica,  m.  pi.  selo  n  Her- 
cegovini  u  okrugu  mostarskoin.  grijeskoin:  Braj- 
cevic.  Statist.  114. 

BEAJC16,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnickom. 
Statist.  59.  iiioze  biti  da  grijeskoin  stoji  j  mjesto  ji. 
isporedi  Brajicic. 

BEAJDA,  /.  pergula,   odrina  u  cinogrudu.  od 

XV  -vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Bjelostijeii- 
cevu  (30),  Jambresicevu  (700)  i  Voltiijijiiiu  (I'ebeu- 
laube).  od  sred.  kit.  braida,  koje  je  od  nem.  breit. 
Dajem  mu  sve  zemje  nasajene,  z  brajdami.  Mon. 
Croat.  64.  Gdi  senica  nikne,  kuko)  mesto  najde; 
prez  zloceste  trave  ni  moc  naci  brajde.  JI.  Ku- 
bacevic  41.  —  neka  loza  vinova:  brajda,  brajda 
mala,  brajda  vela.  B.  Sulek,  im.  29, 

BEAJDIC  SELO,   n.  selo   u  hrratskoj   krajini 

ogulinsVoj  kod  Eakovice.   Schem.  segn.  1871.  54. 

BEAJE,  m.  ime  musko.   ridi  Braja.  xv  vijeka. 


Braje  Jakovcio.  Moil  croat.  86.  mo^e  biti  da  je 
gen.  bio  Brajefca. 

BEAJEHNA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  od  imena 
Braja  (koje  vidi).  Glasnik  n.  12,  21.  89. 

BEAJEN,  m.  hyp.  brat,  isporedi  braja  pod  1 
i  brajo,  od  cega  je  i  postalo.  dolazi  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjeenika  u  Belinu  (329''),  Bjelosti- 
jencevu  (29^),  Stulicevu  t  Vukovu.  isporedi  brajan 
i  brajin.  dolazi  i  za  pravoga  brata  i  za  driiya  i 
prijccteja,  svakoga  koya  bi  iz  {tibaid  zvao  bratom. 
Zdravje  naziva  svojemu  brajeuu.  S  Mencetic  67. 
Mi  dva  brajena.  220.  Dodi  Gojo,  moj  brajena  u 
zabrdje  sam  do  mene.  N.  Na)eskovic  1,  241.  Vitez 
Marko  Krajeyicu  i  brajen  mu  Audrijasu.  P.  Hek- 
torovio  18.  Ca  mnis,  mudrili  slavo,  Nikola  bra- 
jene?  70.  A''ojno  me  obrani,  brajen  mo  odbiie  H. 
Lucie  228.  Frano ,  moj  brajeno  dragi !  M.  Drzic 
185.  0  srecni  na  saj  svit,  Oreste  brajene !  D.  Zla- 
taric  5.  A  vaj  bratcu  prez  brajena !  R.  Barakovic, 
vil.  208.  Kud  ides,  bi'ajeno?  M.  Divkovic,  plac. 
91.  S  dva  brajena  digli  smo  se  iz  Sofije.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  187.  Jaksic  Mitre,  moj  mio  brajene! 
M.  A.  He|kovic,  sat.  143.  Nisu  ono  tri  bora  ze- 
leiia,  voc  su  ono  tri  mila  brajena.  A.  Kacic,  razg. 
61.  Moj  brajene  kraju!  Nar.  pjes.  bog.  62.  Odma 
bratu  na  mustuluk  trci :  men'  mustuluk ,  moj 
mili  brajene!  Nar.  pjes.  vuk,  1,623.  Najstarijega 
djevera  zove  snasa  brajenom.  V,  Bogisic,  zbor. 
382. 

2.  BBAJEN,  m.  ime  mii.iko.  hi/p.  Bratoslav. 
iKlioredi.  Braja  jiod  2,  od  eega  je  i  postalo.  ispo- 
redi Brajan  i  Brajin.  xiii  i  xiv  vijeka,  izmedu 
rjeenika  samo  u  DaniHeevu.  Mon.  sorb.  12.  58. 
Glasnik  11.  12,  5.  6.  28.  35.    Danicic  1,  78.  3,  562. 

BEAJENAK,  braji5nka,  m.  dem.  brajen.  od  xvn 
vijeka.  Ona  majka  klikovase  sinka  svoga  i  bra- 
jenka.  D.  Barakovic,  vil.  197.  Nasemu  brajenku. 
Jacke  32. 

BEAJENKO,  m.  ime  musko.  hyp.  Brajen.  jirije 
iiaieya  vrcmena.  S.  Novakovic,  pom.  46. 

BEAJKJA,  m.  hyp.  Braja  i  Brajo.  ime  musko  i 
prezime.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Vu- 
kovn  (ydjc  je  samo  ime).  a)  kao  prezime,  iipravo 
nadimak,  xvi  vijeka:  Pop  Francisko  ,Braica'.  Mon. 
croat.  216.  —  b)  kao  ime  mu.^ko  dolazi  i  prije 
na.sega  vrcmena.  S.  Novakovic,  pom.  46.  Vuk, 
rjec.  396. 

BRAJICIC,  m.  prezime.  po  ocu  Brajici.  od  xvii 
vijeka.  Bogdan  Brajicic  (.Braichicli').  Arkiv  2,  316. 
Brajicici.  J.  Kavaiiin  134.  Jodno  bjese  Brajicicu 
Zruo.  Pjev.  cm.  149. 

BEAJICNI  DIJEL,  m.  iteki  dijel  (hrdu)  kod  sela 
Fotocca  u  Beku  u  Srbiji  xiv  vijeka.  Na  ststavku 
na  delu  potocuu  i  kukovu  i  ,braicnemB'.  Dani- 
cic 1,  69. 

BEAJIC. ,  III.  prezime,  po  oca  Bruji  od  xiv 
vijeka.  Ozrislavb  Brajicb.  Glasnik  11.  12,  4.  70. 
BratusB  Brajict.  30.  104.  Brajic.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  354.  Sem.  srb.  1881.  299. 

1.  BEAJICI,  Braji6a,  m.  pd.  ime  seliina:  a)  selo 
«  Srhiji  u  okrugu  rudnickom.  K.  Jovanovic,  roc. 
147.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnickom. 
Statist.  63.  je  li  i  neiim  akcenat  kao  prvom,  ne 
zna  se.  isporedi  Bi'djic  i  Brajici. 

2.  BEAJKJI,  Brajica,  in.  pi.  pleme  u  pirimorju 
vise  Biidve  na  granici  crnogorskoj.'Vak.  rjec.  (u 
dodatku).  Vuk,  nar.  posl.  xviii.  Sem.  bok.  kot. 
1875.  25.  Od  tri  komuna:  Pobora,  Mabina  i  Bra- 
jiia.  Starine  10,  38.  Opravio  posao  kao  Petronije 
na  Brajicima.  Nar.  posl.  vuk.  204.  Isao  sam  na 
Braice.  Vuk,  nar.  posl.  204. 


BRAJICSKI 


582 


BKAJ§mCI 


BRA.lICSKl,  adj.  Ho  pripada  Br'djicima.  Na 
sokola  pupa  ,l)raiekoga'.  Pjev.  cm.  72. 

BRAjILO,  m.  ime  miiHlco.  nrl  xiv  rijcka.  po- 
utanem  od  Biaja.  kiiiedu  rjei-.nika  saiiio  u  l)u- 
nicicevu,  a  nalazi  sc  i  danas.  Glasuik  u.  12,  12. 
Mon.  Serb.  841.  544.  Daniftid  1,  69.  Sr.  Nov.  1877. 
1105. 

BKA.IUjOV,  adj.  sto  pripada  Brajilu.  Oba  sina 
Brajilova.  Mon.  sorb.  544.  Dani6i6  1,  6i). 

BEAjITjOVU^,  m.  sclo  n  Bosni  u  okritgu  sa- 
rajei'.fkom  blisii  Gorazde.  grijeskom  ,Brajlovi6'. 
Statist.  17.  moze  biti  da  je  pravo  ime  pi.  Braji- 
lovi6i. 

BEAJIIiSKI,  adj.  sto  pripada  sclii  koje  je  hilo 
XIV  vijeka  negdi<^  hiisu  Prilipa  a  kujemu  sainume 
ime  ne  dolazi  a  bez  sumne  je  isto  kojemu  je  sada 
na  karti  iine  ,Brailovo'.  Brailisku  mezdu.  Glas- 
nik  11,  133.  Dauicic  1,  (J9. 

1.  BRA  JIN,  m.  hyp.  brat,  is^poredi  brajan  i 
brajen,  s  kojima  je  jednoga  postana.  u  wa.se  vri- 
jeme.  Susrete  ga  mladanican  Jaiiiti  brajine.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  613.  Nemu  veli  mladanican  Jaiiin 
brajine.  1,  614. 

2.  BRAJIN,  m.  ime  mu.^ko.  hi/p.  Bratoslav.  is- 
poredi  Brajan  i  Brajen,  .s'  kojima  je  jednoga  po- 
stana.  dolazi  prije  nasega  oremena.  S.  Novakovic, 
pom.  46. 

3.  BRAJIN,  adj.  sto  pri.]}ada  braji.  unase  vri- 
jeme.  izmedii  rjecnika  samo  u  Vtikovu.  Ci.sto  kao 
brajine  gace.  Nar.  posl.  vuk.  348. 

BRAJINA,  /.  .selo  blizii  srpske  granice  na  juyu, 
kod  sela  Brvenika  na  rijeci  Brvenici,  koja  iitjece 
u  Lab.  Otagb.  4,  217. 

BRAJINIC,  m.  prezime.  u  naSe  vrijeme.  Boca  30. 

BRAJINOVAC,  Bi-ajinovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okriigii  jagodinskom.  K.  Jovanovid,  rec.  110. 

BRAJINSKA,  /.  adj.  dva  sela  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krisevackoj :  ,Brainska'  mala  i  velika. 
Pregled  6G. 

BRAJISLA^;l6,  m.  prezime  po  ocu  Brajislavu. 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  44.  118. 

BRAJISLAV,  JH.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glas- 
nik II.  12,  6.  24.  26.  50.  52.  Glasnik  15,  295.  Da- 
nicio  3,  560.  bez  sumne  je  stamparska  pogrjeska 
jBraislakt'.  Glasnik  ii.  12,  20.  isti  se  covjek  na 
driigom  mjestu  naziva  ,Braislavi.'.  88.  Postanem 
ce  biti  od  Bratoslav,  cemu  je  prva  pola  (brato-) 
promijeiiena  prema  hyp.  braja. 

1.  BRAJKO,  m.  hyp.  brajo  i  braja.  u  nase  vri- 
jeme, izmedii  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Bajko 
i  sele  Stulic  58^.  Drugi  viou:  ne  boj  mi  se,  brajko! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  561. 

2.  BRAJKO,  m.  ime  musko.  hyp.  Braja  (Bra- 
toslav). XIV  i  XV  vijeka  (moze  biti  i  u  nase  vri- 
jeme, 0  cemu  vidi  daje),  izmedti  rjecnika  samo  u 
Danicicevu  (1,  69.  3,  560).  Glasnik  ir.  12,  4.  5.  7. 
10.  12.  18.  Glasnik  15,  294.  Mon.  serb.  184.  Mon. 
Croat.  110.  112.  135.  u  nase  vrijeme  %c  poslovici, 
ali  bi  u  noj  moglo  biti  brajko  (brat);  Ima  i  brajko 
gade.  Nar   poslov.  stojan.  79. 

1.  BRAJKO  VAC,  Brajkovca,  m.  selo  u  Srbiji 
u  okrngu  jagodinskom..  K.  Jovanovic,  rec.  108. 

2.  BRAJKO  VAC,  brajkovca,  m.  neka  loza  vi- 
nova,  koja  se  zove  i^  brankovac  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  29. 

BRAJKO  VIC,  m.  1.  prezime,  po  ocu  Brajku.  od 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  26.  S.  Novakovid,  pom. 
46.  M.  Radnid  in.  Norini  56.  Schem.  bos.  1864. 
98.  Scbem.  spal.  1862.  27.  Schem.  zagr.  1875.  213. 


Rat  30.  Som.  srb.  1881.  299.  —  2.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  trai^niikom.  Statist.  59.  isporcdi  Brajkovidi. 

BR.^.IKOVICEV,  adj.  sto  pripada  Brajkovicu. 
Mileva  Hrajkoviceva.  Sem.  srb.  1881.  299. 

BKA.)KOVI(';i,  Brajkovidfi,  m.  pi.  a)  selo  u  Sr- 
biji u  okrugu  uzirkom.  K.  Jovanovic,  rec.  160.  — 
bj  selo  u  llercegovini  u  okrugu  mostarskom.  Sta- 
tist. 112. 

BR.^.JMIL,  m.  musko  ime,  x^v  vijeka.  postainem 
od  Bratmil  {isporedi  Bratmilovci)  promijenivH 
prru  jiolu  brat-  ?ia  braj-  prema  braja,  brajo.  is- 
porcdi Brajislav  i  Bratomil.  zapisano  dolazi  tako 
da  bi  se  moglo  iitati  i  Brajiinil.  Glasnik  ii.  12,  29. 
35.  87. 

BRAJNE,  m.  hyp.  braja,  brajo.  od  xvii  vijeka. 
Za  to  brajne,  imas  ziiati,  da  hode  te  najti  oblast 
bozja.  Ivan  trog.  3''.  Dobar  si  von  cul,  brajne ! 
F.  Vrancid,  ziv.  19.  Jure  brajne  mili !  D.  Bara- 
kovid,  vil.  367.  Ne  plasi  se,  brajne  Jake !  J.  Ar- 
molusid  3.  Pol  moi-a  sam  rozice  trgala,  .  .  brajnu 
sam  ill  brodid  nakrcala.  Nar.  pjes.   istr.  2,  36. 

BRAJNI,  adj.  sto  pripada  braji.  Pak  ju  (djete- 
linu)  mede  pred  brajnemi  koiii.  Nar.  pjes.  ist.  2,  80. 

BEAJNIC,  m.  dem-.  brajne.  Zac  jubcida  druga 
cu  dobavit,  a  brajnida  nikad  nijednoga.  Nar.  pjes. 
istr.  2,  36.  129. 

BRAJO,  m.  hyp.  brat.  Akcenat  se  mijena  u  roc. : 
brajo.  isporedi  braja.  Od  xvi  vijeka  (vidi  primjer 
B.  Drzica),  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu. 
Dolazi  i  za  pravoga  brata  i  za  druyoga,  s  kim 
tko  lijepo  zivi.  a)  o  pravom  brata:  Za  sto  je, 
brajo,  nod  i  joste  nije  zora.  M.  Di-zid  444.  Hra- 
breni  brajo  moj !  D.  Raiiina  79''.  moze  biti  da  je 
pravi  brat  i  u  ovoj  poslovici:  Sta"sd  braju  malom 
prs  u  rilicu,  ne  umije  ni  zagristi.  Poslov.  dan. 
125.  —  b)  0  pobratimu:  Moj  brajo,  kazi  mi.  M. 
Vetranid  2,  324.  —  c)  o  drugu  i  ptrijatefu:  Moj 
brajo,  koli  krat  kle  mi  se !  D.  Drzid  433.  Ne  moj 
se,  brajo,  bit.  M.  Drzid  105.  Pravo  brajo  mojoj 
kuli  bjeloj.  Nar.  pjes.  juk.  313.  u  torn  se  smislu 
moze  reci  i  zenskom  (isporedi  brat) :  Grube,  brajo, 
bogme  bes  sale.  M.  Drzid  226.  —  d)  snaha  dje- 
vera  zove  tako :  Nemoj  mi  se  zaustavit'  mladi 
brajo !  Nar.  pjes.  vuk.  5,  458.  ,Da  Ii  nijesam  ja 
brat  tvoga  muza?'  — ■  ,Istina  je,  brajo,  ali  su  vam 
zemje  podije}ene.'  Nar.  prip.  vrc.  18.  Najstarijega 
djevera  zove  snasa  brajenom,  drugoga  brajom. 
V.  Bogisid,  zbor.  382.  V  Boci  je  brajo  muzevji 
rodak  zeni.  Vuk,  rjec.  39li. 

BRAJOV,  adj.  sto  pripada  braju.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Ovo  Ii  je 
brajov  duduk?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  518. 

BRAjOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  kojemu  je  ime 
Brajo,  koje  ime  samo  ne  dolazi  a  moze  biti  hyp. 
od  Bratoslav  kao  i  Braja,  koje  vidi.  Priskocilo 
tridest  Brajovida.  Ogled.  469.  Milid  Brajovid.  M. 
D.  Milidevid,  srb.  847. 

BRAJSKO,  n.  adj.  zemja  gdje  zive  Brajci  (vidi 
Brajac).  J.  Torbar. 

BEAJSA,  m.  ime  musko.  upravo  hyp.  od  Braja 
(Bratoslav).  od  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Danicicevu  (3,  560).  Glasnik  n.  12,  35.  Glasnik 
15,  297    S.  Novakovid,  pom.  46. 

BRAJSIC,  m.  prezime,  po  ocu  Brajsi.  xiv — xvi 
vijeka.  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu  (1,  70. 
3,  560).  Glasnik  15,  298.  Spom.  sr.  1,  79.  Mon. 
Croat.  ^304. 

BRAJSIN,  adj.  sto  pripada  Brajsi.  Brajsint 
lazB  (kod  mjesta  Brajsinaca).  Mon.  serb.  87.  Da- 
nicid  1,  70. 

BRAJSINCI,    Brajsinaca,   m.  pi.  ncko  mjesto 


BEAJUN 


583 


BRANA 


XIV  vijeka  blisu  Prisrena  i  rijelce  ToplnJie  i  nela 
Bijele  Crkve  i  Paganise  (na  karti  ,Bagarus').  Odi 
BrajsintCB.  Mon.  serb.  87.  Dauioic  1,  70. 

BRAJUN,  m.  ime  musko,  upravo  hyp.  Braja. 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  24.  51. 

BEAJUNA,  m.  ime  muxko.  xiv  vijeka.  ftamo 
jednom  covjekii  (ali  na  dva  mjctita).  Glasnik  ii. 
12,  38.  112.' 

1.  BKAK  ,  m.  conniibium ,  nuptiae ,  zenidba, 
udaja,  svadba.  od  xiii  vijeka,  izwedii  rjecnika  snmo 
u  Vraniiceou  (matrimonium),  u  Stuliccvii  (ii  knji 
je  uzeto  iz  hrevijara  i  iz  niskoga  rjecnika,  te  ima 
i  nacineno  od  toga  brakcac  i  brakcid,  i  iz  misala 
brakovati  ;'  brakovoda),  i  u  Danicicevu.  do  xvi 
vijeka  nahodi  se  samo  u  knigama  u  knjima  sc 
mijesa  jezik  .ia  crkvenim;  xvi  mjeka  osim  t.akih 
kniga  samo  u  Vrancicevu  rjeiniku;  xvu  vijeka 
samo  H  jednoga  kuizeimika;  xviii  vijekii  takoder 
samo  ti  jednoga ;  u  nase  vrijeme  samo  it  gdjckoga 
knizevnika.  —  Postanem.  od  brati  (uziinati).  —  Ne 
bysth  price-sttni.  vtoromu  braku.  Sava  fl.  Brakt 
da  ne  byvajeti.  bez  ventcanija.  Zak.  dusan.  29. 
Kada  obrati  vodu  va  vino  na  brace.  Arkiv  9,  99. 
Vtse  podslintcnyje  care  i  kneze  rays}ahi.  stbrati 
na  veselo.sti  braka  tvojego.  Aleksand.  nov.  73. 
Satvori  brakt  sa  zenomi,  .svojomt.  Zbor.  32. 
K  goziibi  prislatkoga  braka  tvoga,  mUi  gospodine 
Isukrste!  I.  Kra|ie  32.  Nemu  svijest  prijeti  za 
stlaoena  braka  cast  mrijeti.  Osvet.  1,  .59.  —  ftu- 
duci  da  na  svadhi  biva  gozba,  dolazi  i  za  yozbu, 
i  to  gavransku,  u  jednoga  pisca  xvir  vijeka:  Voj- 
ske  ostav|ene  za  gra-STanski  braci.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  37. 

2.  BKAK,  m.  neka  trava  morska  i  jilitko  inJe.<ito 
gdje  raste.  od  xvi  vijeka,  izmeda  rjecnika  samo 
u  Stulicevu  (fmtex  ramosus ,  qid  circum  brovia 
nascitnr).  Bice  od  tal.  brago,  (jlib,  te  ce  trava 
hiti  nazvana  po  mjestii  ijdje  raste.  ali  se  sue  do 
nasega  vremena  samo  trava  tako  zove.  —  Akcenat 
se  mijena  u  loc.  sing.:  brakii.  —  a)  trava.  isporedi 
bracin.  Ter  ce  brak  prisahnut,  ki  plodi  morski 
kraj.  M.  Vetranic  1,  288.  Vijem  da  ti  je  (Nep- 
tunu)  vlas  dana  od  mora  od  slana  da  s'  tolik  go- 
spodar,  u  kruni  od  braka.  2,  19.  Zlosrdo  poderes 
do  struka  s  vaogom  brak.  2,  20.  Riba  ona,  ka 
s  traka  osam  gre  plijuci,  na  kraju  vrh  braka 
osekla  buduci.  D.  Eaiiina.  77.  Bi-ak,  trava  mor- 
ska.  L.  Zore,  rib.  23.  M.  Pavlinovic.  Brak,  fucus 
marinus.  Cas.  ces.  muz.  18.i)2.  2,  47.  B.  Sulek, 
im.  29.  —  6)  mjesto  gdje  ta  trava  raste  (moze 
biti  da  se  grijeskom  mijesa  mjesto  s  travom):  .jie- 
6ina  pod  morem :  dobra  je  svaka  ptica  od  jata, 
a  riba  od  braka  lagana  je  i  zdrava'.  M.  Pavlinovi6. 
,Mjesto  u  moru,  gdje  ima  leglo  od  riba'.  I.  Mil- 
cetic  na  Krku.  ,greben  ispod  vode  u  moru'.  K. 
Kulisic  na  Krku. 

BRAKOVCI,  Brakovaca,  m.  pi.  selo  n  Bosni 
u  okrugu  zvornickom,  kotarit  srebrnickom.  Sta- 
tist. 9.5. 

BRAKUS,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme  Schem. 
segn.   1871.  94. 

BRAL,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Popi>  Bralt 
Stanimiricb.  Glasnik  ii.  12,  7.  74.  maze  biti  hyp. 
od  Bratoslav.  isporedi  brale. 

BRALAC ,  bralca ,  m.  vidi  berac.  samo  ii  Stu- 
licevu rjecnika. 

BRALE,  »!.  hyp.  brat,  m  7iase  vrijeme,  izmedii 
rjecnika  .mmo  u  Vukovu.  Akc.  se  mijena  u  vok.: 
braie  (u  Vukovu  rjeiniku  stoji  i  u  nam.  brale, 
ali  ce  biti  p>omijesano  s  voc,  u  kom  se  najvise  i 
govori).  Za  ran',  Pavle.  za  ran',  mili  brale!  Nar. 
pjes.  vuk.  1,4.   Hajde,  brale,  na  tanke   cardake. 


2,  236.  Evo  ima  pet  nedoja  dana  otkad  nema 
moga    milog   brala!    M.  D.    Milicevic,   ziv.  1,  G4. 

BRAIiICA,  /.  vidi  beratica.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku. 

BRALOVIC,  TO.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Na 
jedan  niah  viknu  mu  Bralovic.  M.  D.  Milicevic, 
vec.  213.  Bralovic.  Eat  83.  Sem.  srb.  1881  299. 
pogrjeska:  Bragovic.  Eat  250. 

BRA^ilNA,  /  dva  sela  ii  Srbiji :  jedno  u  alek- 
sinai^kom  okrugu  a  drnr/o  ii-  krusevackom,  nha  na 
Moravi  jedno  na  jednoj  a  drago  na  drugoj  strani 
K.  Jovanovic,  rec.  91.  127.  isporedi  bi-ajinski. 

BRA^LNAC ,  Brajinca ,  m.  iovjek  iz  Brajine. 
dolazi  i  mje.'ito  prezimena.  Milosav  Bra}inac.  M.  D. 
Milicevic,  jur.  30.  Savu  Bra]inca.  Sr.  Nov.  1879. 
88.  Kosta  Brajinac.  Sem.  srb.  1881.  299. 

BEAliINSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bra^ini. 
od  XIV  vijeka.  Crtkva  brajinbska  sv.  Nikola  (na 
desnoj  strani  Morave).  Mon.  serb.  197.  Bralinska 
opStina.  K.  Jovanovic.  rec.  91. 

BEAMBA,  /.  defensio,  tutela,  obrana.  glas  m 
stoji  pred  b  mjesto  n,  ali  isti  pisci  pisu  i  n  i  m. 
od  XVI  vijeka.  Postanem  od  braniti.  —  a)  radna 
kojom  tko  koga  Hi  sto  brani  u  tjelesnom  Hi  itm- 
nom  sniislu :  Ne  imij  k  sebi  prijeti  }udi  za  branbu, 
ni  praha  ni  lumbarad.  Mon.  croat  208.  Obetuje 
svim  vernim  bozju  pomoc  i  brambu.  Postila  15G2. 
30''.  Da  prime  misto  branbe  od  krivine.  Anton 
Dalm.,  act.  25,  16.  Oruzje  toliko  od  brambe,  ko- 
liko  od  boreuja.  F.  Glavinic,  svitl.  54.  Nav  ima 
oruzje  za  brambu  proti  neprijatelu.  F.  Glavinic, 
cvit  447.  Zestok  u  branbi  matere  crikve.  429.  Ter 
jim  branbu  vere  katolicanske  tvrdo  priporuci.  288. 
—  b)  nacineno  Mo,  za  sto  se  tko  zaklana  bra- 
neci  se,  propugnaculum :  Dati  gospodi  vladaveem 
Sto  im  pristoji,  opci  zid,  brambe,  oruzje.  Postila 
1562.  122.  Koga  brambe  sve  satira.  .T.  Kavanin 
185.  —  c)  u  prenesenom  smixlu  o  ieladetu  koje 
koga  Hi  sto  brani:  Petar,  bramba  kra|stva  pre- 
velika.  J.  Kavanin  261.  Obi  branba  irgriciia.  94. 
BEAMOR ,  bramora,  m.  vidi  mramor  (od  cega 
je  i  jiostalo  promijctiivsi  prvo  m  na  b).  samo  u 
jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka.  Niti  grmi  nit  se 
zem]a  trese,  nit  udara  more  u  bramore.  Nar.  pjes. 
bog.  314. 

1.  BR.A.N,  /.  pugna,  defensio.  od  xiii  vijeka, 
izm.edu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu  (ima  i  u 
Stulicevu,  ali  iz  brevijara  i  iz  ruskoga  rjecnika). 
samo  w  knigama  u  kojima  .^e  jezik  mijesa  s  crkve- 
nijrm.;  izmedu  drugih  snmo  ii  jednoj  prosloga 
vijeka,  ali  u  drugom-  znaienu  (vidi  pod  2).  — 
Postanem.  od  staroga,  brati  se  (lioriti  se),  koje 
vidi.  —  1.  boj,  rat.  Vt  braneht  pomagajej.  Mon. 
serb.  26.  Cara  Mihaila  ubiht  na  brani  toj.  Glas- 
nik II.  12,  65.  Borise  se  braniju  velijeju.  Mon. 
Croat.  155.  Dobru  bran  brah.  S.  Budinic,  sum. 
293.  Muja  gotovi  se  k  brani.  J.  Eajic,  boj.  22. 
—  2.  obrana.  ii.  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
isporedi  brana.  Primi  snagu,  ...  da  mu  je  vrastva 
bran  turskoga.  J.  Kavanin  314. 

2.  BEAN,  Hi.  duga  zenska  hajina  u  Boci  ko- 
torskoj.  u  nase  vrijeme.  Od  tal.  brano,  krpa.  Na 
pleci  kamizolu,  .  .  .  svrh  toga  bran  (dugacku  ha- 
jinu).  Vuk,  kovc.  97 

BRANA,  /.  defensio,  tutela,  moles,  occa.  Od 
XVI  vijeka  (vidi  da^e  prinijer  M.  Marulica)  i  u 
svijem,  rjecnicima  osim  Daniiiceva ,  o  cemu  vidi 
da^e.  Akcenat  se  mijena  u  voc.  sing.:  brano,  a 
■iamo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  i 
gen.  pi.:  brane,  brauom,  brana.  —  Postana  ko- 
jega  je  braniti. 


BHANA 


584 


beandiburCe 


1.  obrcnia,  koja  vioze  hiti  i  tjidestta  i  cJiihorna, 
a  muie  nc  rcii  u  prenescnom  smislu  i  u  airje.lni 
koji  kogii  brani  i  o  struri  kojom  se  pomaze  bra- 
neci  xc.  V  turn  ::nact)ii<  dulusi  od  xvi  vijcka,  iz- 
vtedii  rjiniikti  u  Vraniicevu:  defeusio,  patroci- 
iiium,  iiinesiiliuui ,  tutaiuon,  nmninientum ,  jiro- 
piigiiaculuui ;  M  Mikn(iliii :  pati-ocininin,  defciisio 
(2G) ;  ■«  Belinu :  defeiisio  (2551'),  tutela,  la  ciira 
dpi  pupillt)  (7l!)ii) ;  if  Bjelostijenievu  :  propugimtio, 
propiiguaculum,  muiiimentum,  praesidiuni,  tuta- 
uien,  tuitio,  defoiisio ;  «  Jambresiievu :  tutela,  de- 
fensio,  tutamen,  praesidium,  tuitio;  u  Voltigijinu: 
obramba,  braniSte,  festuiig ;  ii  Slttlicevu:  defensio, 
patrociiiium ,  tutela,  propugnacnluni,  praesidium. 
toga  siiacena  sada  ncma  ti  nanidiumi  ijovorii,  uU 
se  u  h'li^ennika  nahodi.  —  a)  radi'ia  kojum  iko  1 
koga  Hi  Ho  brant  ii  tjeh'snoni  Hi  unmom  -twislu: 
Ovdi  bi  od  jjotrebc  opota  rvati  se  s  bogojubnosti 
oiioga  jiuka  i  s  dragosti  od  rodjaka  cijec  brane 
svetoga  ubostva  i  ponizenstva  Isukrstova.  B.  Ka- 
§ic,  igii.  55.  Ne  noseci  sobom  nijednu  pomo(!-  od 
brane  jucke.  B.  Kasic,  fran.  G7.  Obicaj  gospodina 
nasega  jest  iiadariti  svece  svoje  izvrsnostju  liekom 
\Thu  ncmodi,  dajuci  I'lini  posobitu  branu  i  nad- 
gledanje  vrh  onijeb  Judi  koji  su  od  ovijeli  mu- 
ceni.  168.  Koji  se  je  za  brauu  slave  tvoje  utopio. 
B.  Kasic,  is.  59.  Zaklinam  tebe  (so)  bogom,  koji 
te  je  na  branu  roda  cloTicjega  satvorio.  B.  Kasic, 
rit.  12.  Gospodin  mu  podao  branu  vrh  odra  bo- 
lezni  liegove.  102.  Da  koji  godir  od  uega  (jela) 
budu  uzeti,  tila  zdravje  a  duse  branu  prime.  2G5. 
Hoces  stati  tute  tuzno  tor  gledati  na  sve  strane, 
all  ti  n'je  nigdir  brane.  P.  Posilovic ,  nasi.  203. 
Da  u  slavi  uzvisi  se  vrlom  branom.  J.  Kavaiiin 
278.  Ki  su  brane  liih  obrali.  310.  Sto  je  nedoku- 
ceni  uzdrzite}  zema]skoga  klupka  .  .  .  umrlomu 
coviku  za  negovu  potribitu  branu,  branu  i  odicu 
ostavio.  M.  A.  Relkovic,  sat.  5^  TJ  progonst^a^ 
brana.  B.  Leakovii,  gov.  163.  Covik  zeli  opro- 
stene  griba.  branu  od  neprijete)a  duhovnih.  B. 
Leakovic,  nauk  396.  danas  u  tout  snaicnu  u  jcd- 
iioga  knizcvniku:  To  mix  lu-ana  i  od  glada  brana. 
Osvet.  2,  35.  • —  b)  u  prenesenom  smislu:  o  ceja- 
detu  koje  koga  brani:  Ti  s'  .  .  .  nasa  bi-ana  i  scit. 
M.  Marulic  215.  Da  je  divica  nami  brana.  P.  Po- 
silovic, nasi.  60.  Gladnih  lu'aua,  tuznih  brana. 
Azbukv.  38.  Nije  ogiienih  jaiiicara,  iztocnoga  koji 
cara  bihu  brana  tvrda.  J.  Kavaiiin  269.  —  po 
tome  i  0  tojsci  koja  sto  brani:  Dane  stane  vjer- 
nom  puku  skupjat  brane.  J.  Kavaiiin  113.  Zem}e 
arbanaske,  odtle  im  idu  brane.  281.  —  c)  ta- 
koder  u  p>renesenom  smislu:  stvar  kojoni  se  tko 
jiomaic  braneci  se:  Da  bude  (kriz)  utisenje  i  brana 
protiva  vrlim  strilam.  B.  Kasic,  rit.  271.  Ova 
(liazna)  da  im  je  brana  izuca.  J.  Kavanin  217. 
—  d)  It  istom  smislu  i  iiijesto  gdje  se  tko  mo^e 
zakloniti  i  braniti:  Ka  so  najti  moze  brana,  ka 
tvrdinom  jest  stvoi'eua,  najzad  da  ui  razorena 
sva  kolika  lieje  stranaf  J.  Armolusic  16. 

2.  moles,  brana  n  vodenice.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  sumo  u  Vukovu.  tako  nazvana  po 
tome  sto  ustavla  vodu,  ne  dajoj,  brani  joj  teei. 
Vojska  prelazi  preko  Topcideiu,  ali  no  moze  brzo 
da  prede  preko  vodenicki  brana.  M.  Nenadovic, 
mem.  91.  Oraiie  kod  brane  kaluderske.  Sr.  Nov. 
1861.  778.  Vajda  opet  uspor  od  Stevanove  brane  r' 
M.  D.  Milicevii,  vec.  284. 

3.  occa,  drfaia,  znbaca.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Bjelostijenievu  (occa,  crates),  u 
Jambresicevu  (occa),  ic  StuUccvu  (h-pex,  crates 
occatoria)  i  u  Vukovu  (occae  genus),  tako  te  biti 
nazvana  po  tome  sto  je  isprepletana  i  gusta,  te 
brani  proci  kroza  se.  Vlaciti  branu.  Bjolostjeuac 
1,  375''.   Boje   se  i  na  brani  voziti  nego  pjeSice 


hoditi.  Nar.  posl.  vuk.  26.  Prevuci  branu,  pak 
hajde  u  Bosnu  na  liranu.  2(iO,  Metnu  i)i  pod  pile 
i  pod  brane  gvozdene.  D  Danici6,  2sam.  1-',  31. 
Po  k:iinenitoj  zeni|i  no  njogu  duboko  da  oru,  i 
tako  im  ne  treba  drjata,  nog(j  samo  bi'aua  (grana). 
Vuk,  liar.  posl.  1:60.  lu  Vuk  raztikuje  Ijraiiu  od 
drface  nagovjeslujuci  da  je  od  grana,  kao  sto 
i  u  rjeiniku  veli  da  je  occae  genus,  razlika  ce 
biti  samo  otuda  Sto  prije  nije  ni  bilo  drugih  nego 
od  grana,  pa  nima  i  osialo  imc  a  druge  dobilc 
drugo. 

BEANA  BACIC,  selo  u  Jiosni  u  okrugu  zvor- 
nickom,  kotaru  srebrniikom.  Statist.  94. 

BEANAC,  brdnca,  «».  defensor,  occator.  Akce- 
nat  kaki  je  u  gen.  iaki  je  i  ostalijem  padezima, 
samo  se  mijcna  u  voc. :  branfie  i  u  gen.  pi. :  bra- 
naca.  Dolazi  od  prosloga  vijeka  u  oba  znacena, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu,  Bjelostijencevti,  Jam- 
brehcev'U  i  Stulicevu,  ali  ne  u  svakom  znacenu,  a 
cemu  vidi  da(e.  ■ —  1.  koji  koga  brani,  branic,  bra- 
nitcj.  izmedu  rjecnika  samo  m  Belinu  (actor  cau- 
sarum  122'')  i  u  Stulicevu  (defensor,  patronus, 
tutor).  Andelske  dvi  delije,  Grske  branci  i  Por- 
sije.  J.  Kavaiiin  370.  Zakrilite}  tvoj  i  branac. 
521.  —  2.  koji  brana.  isporedi  viae,  vlacar.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  (1,  ()28). 

BEANAN,  brana,  adj.  belli,  xiv  i  xv  vijeka,  a 
tadaje  glasilo  brauBnt.  samo  u  knigama  u  kojima 
se  mijesa  jezik  sa  crkvenim,  izmedu  rjecnika  samo 
ti  Danicicevu  (1,  72.  8,  560).  Od  staroga  bran,  boj. 
O  odijelu,  oruzju,  trubi,  i  o  {udma  sto  su  za  boj. 
Vtstrubise  truby  brantnyje.  Danilo  184.  Odeja- 
nije  branmoje.  349.  Brannoje  oruzije.  Domen- 
tijan'i  159.  StvBkupivi.  brannoje  Viso,  i  syna  po 
sredo  postavJL.  Glasnik  11,  73. 

BEANANE,  n.  occatio.  samo  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencevu i  Vukovu. 

BEANATI,  branam ,  imjtf.  occare,  branu  vuci 
preko  orcma,  vlaciti,  drjati.  od  prosloga  vijeka 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Stulicevu  i  Vu- 
kovu (gdje  se  dodaje  da  je  Vuk  cuo  u  Hrvatskoj). 
govori  se  i  ti  Herccgovini.  N.  Ducio. 

BRANBA,  /.  vidi  bramba. 

BRANCA,  /.  skrga.  od  tal.  brancbia,  lat.  bran- 
chia.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Mi- 
ka]inu.  On  mu  potopari  goruc  suk  pod  braucu. 
M.  Marulic  254.  Ubiti  onu  ribetinu  za  branoe. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  42. 

BEANCICI,  Brancica,  m.  pi.  selo  u  Sj-biji  u 
okrugu  rudnicko)n.  K.  Jovanovic,  rec.  145.  jjo- 
mine  se  i  prije  nasega  vremena.  S.  Novakovic, 
pom.  126. 

BEANGICSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Branii- 
cima.  Brancicska  opstina.  K  Jovanovic,  rec.  145. 

BEANDEBURGO,  m.  nem.  Brandenburg,  is- 
porcdi  Brandibur,  Brandiburag.  prosloga  vijeka. 
Princip  pade  sred  poja  Vracara,  Brandeburgo  na 
po)e  Pancevo.  Nar.  pjes.  bog.  320. 

BRANDIBUR,  m.  vidi  Brandiburag.  u  jednoga 
2}isca  prosloga  vijeka.  'UAi]  su  odstupili  Braudi- 
buri  od  Zlatnog  Praga.  I.  Zanicic  90.  Na  Moskove 
Brandibur  ustade.  229. 

BRANDIBURAG,  Brandiburga,  m.  nem.  Bran- 
denburg, u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  ispo- 
redi Brandeburgo,  Brandibur.  Al  Soltikov  nista 
s'  no  pristrasi,  sto  ga  tako  Brandiburag  strasi.  I. 
Zanicic  229. 

BRANDIBUKCE,  Brandibuicota,  n.  mlad  Bran- 
dibur. u  jednoga  pisca  x>yosloga  vijeka.  I  bas  ne 
znam  kakvo  Braiidiburce  .  .  .  pusku  uze.  I  Za- 
nicic 249. 


BEANDIBUEGE^ 


585 


BEANIK 


BEANDIBIIEGEZ,  m.  vidi  Erandiburag.  ujed- 
noga  pisca  xvii  rijeka.  Prinoipu  od  Brandibur- 
gezi.  J.  Eadojevic  12. 

BEANDIBUESKI,  tidj.  iiem.  \on  Braiidenbin-g. 
^woiloya  vijcka.  itiporcdi  Braiidibur.  l\ia|a  braii- 
dibursliug.    J.  Zaiiicie  1.  U  Biaiuliburskfij    zoniji. 

1.  .lablanci  165.  —  mji'stu  zenija  biandibureka  do- 
lazi  i  samo  Brandiburska.  Kra]  od  Braudibuiskc. 
J.  Zanific  102. 

BEANDLA,  /.  luuiculus  iiiceudiaiiu.s,  fitH  (io- 
pot^>iki).  od  t'lcni.  braudlein.  braiitl,  iif/arak  sanio 
u  Vulcovu  rjeinikn.  licndje  ic  u  'iiak:  vrijcmc  yo- 
rorilo 

BEANDIIS,  in.  fibra  radicis,  oajiilhi.s  radicis,  Si- 
lica koja  ide  is  glavne  zile  h  hila.  u  vase  vrijeme. 
Vostanem  ie  hiti  od  tal.  brandello,  brandoue,  krjia, 
brandire,  wahati;  po  tome  kao  Lrak,  prumen.  is- 
pjoredi  brandusa  i  prandus,  Iz  glavne  zile  tanke 
zilice,  koje  brandusima  zovemo,  izrastajn.  P.  Bolic 

2,  27.  Poloznica  u  zcm]i  stoji  do  god  ue  istera  zi- 
lice, koje  se  zovu  brandusi.  K.  Crnogorac,  bot.  62. 

BEANDUSA,/.  di-iVia,  jrramen.  ujednoga  pisca 
XVII  rijeka.  postai'ic  vidi  kod  brandus.  Samo  bran- 
duso  i  prbala  niz  celo  inijc'm  vilam  vise ,  a  uz 
glavu  s  cela  uzdala  rozici  se  nioji  vise.  J.  Gun- 
dulic  156. 

BEANDIISIG,  111.  niarmoropus  SchiJnb.  J.  Slo- 
wer, kor.  642. 

BRAKE,  Braneta,  m.  ime  ntusko.  hyp.  Brauimir 
i  Braui.sav.  xiv  vijeka.  dolazi  auino  u  iioin.  Glasnik 
ij.  12,  50.  122. 

BKANEGOVIL'I,  Branegoviea,  ?«  jj/.  ime  nije- 
st'u:  zidine  od  aturoya  gradica  u  Srhiji  ti  okrugu 
valerskom  i  srezu  valcv.'ikuni  tia  desnoj  stratii  ri- 
jcke  Gruca.  Vuk,  rjec.  39i'.  —  selu  blizu  lijeh  zi- 
dina.  M.  D.  Militevic,  srb.  366.  -107.  grijeskoiii  ga 
pisu  Branegovi6.  K.  Jovanovii,  rec.  100.  —  I'o- 
atanem  od  imena  koje  samo  nije  u  ohiiaju  a  gla- 
silo  hi  Braneg,  Jiyp.  od  Braiiisav.  o  je  od  sta- 
roga  e.  isporedi  Branesci. 

BEANESCI,  Branezaca,  m.  pi.  ime  selima: 
a)  selo  u  Srhiji  tt  okriigu  uzickom.  M.  D.  Mili- 
cevie,  srb.  620.  pomine  se  i  prije  nasega  vremena: 
jBraneztsci',  S.  Novakovic,  pom.  126.  isto  ce  mje- 
sto  hiti  zapisano  grijeskoin  ,lirancci'.  12.  grijeskom 
ga  pisu  Branczac.  K.  Jovanovic,  rec.  Iti-l.  vidi  i 
Branezae.  hez  suiiine  je  e  po  istocnom  govorii  od 
staroya  e,  te  nijesto  neya  dolazi  prosloga  rijeka  i." 
Eodio  sam  se  u  selu  Bianisci  u  uzickoj  uabiji. 
Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  36.  vidi  i  Braiiesei.  I'o- 
stana  kojega  i  Brauegovici.  —  h)  selo  u  Bosni  u 
okrugu  hanoluckom.  Statis.  37. 

BEANETA ,  »».  ime  rnxsko.  iipravo  hyp.  od 
Braniniir  (' Bianisav.  xiv  rijeka.  Gla.^iiik  u.  12,  126 
isjjoredi  Brane. 

BEANETICI.  Bi-anetica,  m.  pi.  dra  sela  u  Sr- 
hiji u  okrugu  rndniekom:  gorni  i  doiii  Branetici. 
K.  Jovanovic,  rec.  146. 

BEANETl6.SKi,  adj.  sto  pripada  selu  Braneti- 
citna.  0]istina  braneticska.  K.  Jovanovic,  rec.  146. 

BEANEZ,  m.  neko  mjesto  pod  nivama  u  Sr- 
hiji u  okrugu  krayujevacknm.  Niva  u  Branezu. 
Sr.  Nov.  1873.  753.  jusk  i  Braiiez.  753. 

BEANEZAC,  Branesoa,  m.  a)  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaviji  pakrackoj.  Pregled  137.  poyrjeska 
,Biazeuac'.  96    —  h)  vidi  Braiiesci. 

BRANI  DO,  Branoga  Dola,  iii.  srlo  ii  Ilercc- 
govini  u  okrugu  mustarskom.  Statist.  108. 

BRANICA,  /.  uzahrana  jahuka  Hi  kruska,  a 
i  drugo  voce  zenslioga  roda,  koje  se  maze  i  brati 


■i  trcsti,  pa  je  uzahrano,  a  ne  otreseno.  samo  u 
Vukuru  rjecniku. 

BRANIC,  111.  defensor,  hranitej,,  branac,  hra- 
nilae.  Akc.  se  mijei'ia  u  gen.  pi.:  branica.  Tlolazi 
od  xvu  vijeka,  izinedu  rjehiika  samo  u  Vukomi 
(gdje  se  dodaje  da  se  yavori  u  Cnioj  Gori).  Da 
ce  biaiiic  biti  liiliova  zivjenja  I  T.  Mrnavii, 
osm  123.  Muz  je  branic  zene  i  deteta,  narod  bra- 
nic  crkve  i  plemena.  P.  Petro^dc,  vijen.  95.  Branic 
je  nas  bog.  D  Danicii,  psal.  46,  7.  l^udi,  koji  ga 
ne  znaju  iz  blize,  misle  da  je  on  svud  i  svakud 
prijatej  naroda  i  branic  slobode.  M.  D.  Milicevii, 
let.  vec.   114. 

BEANIGEVAU,  Branicevca,  m.  a)  covjeh  iz 
Braniceva.  u  nase  vrijeme,  izwedu  rjeenika  samo 
u  Vukovii.  Ake.  se  inijena  samo  u  yen.  pi:  Bra- 
nicevaca;  M  ostalijem  ohlieima  ostaje  kakav  je 
u  yen.  sing.  A  do  Jova  Petra  Branicevca.  Nar. 
pjes.  vuk.  2.  202.  —  b)  hrdo  u  Srhiji  na  utoku 
Mlave  u  Dunav.  Glasnik  43,  261.  —  c)  I'leka  loza 
vinova  u  Hrvafskoj  m  jednoga  pisca^  nasega  vre- 
mena, i  to  kajkavski  branicevec.  B.  Sulek,  im.  29. 

BEANICEVIC,  m.  prezime.  xiv  i  xv  vijeka. 
Glasnik  ii.  12,  53.  126.  Mou.  croat.  124.  postanem 
od  imena  koje  samo  ne  dolazi:  Branic,  a  hilo  hi 
upiraeo  hypi.  od  Branimir  i  Branisav. 

BEANICEVKA,  /.  1.  zensko  a'lade  iz  Brani- 
ceva. Vuk ,  rjec.  391).  isporedi  Branicevkiua.  — 
2.  branicevka  muha,  nekaka  iiiiiha  Icojoj  je  leglo 
«  Braniievu.  zove  se  i  golubacka  muha,  simulivim 
reptans  golubacense.  Vuk ,  rjec.  SBl^.  rliigio  co- 
lumbacensis.  K.  Crnogorac,  zool.  152.  Golubacka 
se  niube  u  Sumadiji  zovu  i  Branicevke.  Vuk, 
rjec.  931'.  u  onome  kraju  (kod  Golupca)  postaju 
u  projece  nekake  muho  koje  se  razilaze  ne  samo 
onuda  po  okolini  nego  prelijecu  kadsto  i  })reko 
Morave  u  Sumadiju  i  onamo  se  zovu  muhe  Bra- 
nicevke. Vuk,  ziv.  228.  —  3.  iieka  loza  vinova  u 
Hrvatskoj :  bijela  i  crna  branicevka.  B.  Sulek, 
im.  29. 

BEANICEVKINA,  /.  zensko  cejade  iz  Brani- 
ceva. Vuk,  rjec.  40i>.  akc.  u  gen.  pi.  Branicevkiiia. 
Kucevkine  i  Branicevkiiie.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  506. 

BEANICEVO,  n.  kraj  u  Srhiji  na  Dunavu, 
,od  Morave  2>a  dole  do  Porccke  rijeke  i  do  Oinol- 
skih  planiiia'.  Vuk,  rjec.  40.  Od  xiii  vijeka,  iz- 
medu  rjeenika  m  Vukovu  i  Danicicevu.  Hi  do 
B-bdyne  ili  Branictva.  Mon.  serb.  3.  U  Branicevu. 
Mon.  Serb.  198.  Glasnik  24,  264.  U  Kucevu  i  Bra- 
nicevu I.  T.  Mrnavic.  osm.  12.  Kad  su  bili  kod 
Kuceva  grada,  kod  Kuceva  i  kod  Braniceva.  Nar. 
pjes.  vulc.  2,  506.  Branieevo.  M.  D.  Milioevie,  srb. 
1015.  Bad  42,123.  S.  Novakovi6,  obi.  116.  Ead 
56,  112. 

BEANICEVSKI,  adj.  sto  pripada  Branicevu. 
Vb  branicevtskyje  strany.  Akat.  sv.  Save  u  Sr. 
^jotop.  1864.  92.  Vt  drtzave  zem}e  branicevtskyje. 
Danilo  115.  Zdrelo  branicevtsko.  Mon  serb.  194. 
212.  Bii-t  branicevsky.  Danicic,  1,  71.  Branicevski. 
Vuk,  rjec.  40a. 

BRANIDBA,  /.  defensio.  prosloga  vijeka  «  jed- 
noga pisca.  d  pred  b  stoji  mjesto  t,  koje  je  u  re- 
cenoya  pisca,  i  nastampano.  isporedi  branitva. 
Stijei)U  i  Durda  .  .  .  prijat  htjeste  na  branitbe. 
J.  Kavaiiiu  186.  Kad  ga  svrati  iz  visina  na  bra- 
nitbu  svoga  trima.  516. 

BRANIK,  branika.,  m.  1.  munimentum,  propu- 
gnacuUim.  mjesto  uacii'ieiio  za  ohranii.  od  xvi  vi- 
jeka. H  rjecniku  nijednom.  Ako  bog  ne  svida,  na 
liranicib  vahtar  zaman  bdi.  M.  Marulic  28.  Jaki 
na  braniku.  Nar.  posl.  vuk.  108.  Bilo  bi  lijesa, 
iz  kojeg  bi  se  bio  niogao  stesati  tvrd  branik.  M. 


BRANILAC 


586 


BRANITEi;; 


Pavlino\'i(^,  rnzg.  99.  —  2.  zc.m^a  Icuja  ima  svoga 
gosjxxlara,  te  je  zahrancna  druyom,  sabran,  bra- 
nevinn,  hranenica.  Vuk,  rje6.  IGl''.  ^.,  Kovafiovii^. 
Niva  u  bi-aniku.  Sr.  Nov.  18G5  'MH.  Niva  u  Man- 
gukiuu  braiiiku  187.").  43.  —  3.  u  puske  odozgo 
Ho  jwkriva  obaracu.  isporedi  straza.  samo  u  Vu- 
kot'it  rji'cniku.  —  4.  Ujevi  (debcli)  kraj  it  raonika 
od  usiju  pa  gore  do  nokta.  zovn  se  i  uspcrica 
(a  lijeva  oHra  strana  save  se  pero).  samo  it  Vn- 
kovn  rjeiniku. 

BRANILAC!!,  bninioca,  m.  dofonsor,  hranii,  bra- 
nitej,  braiiac.  Akc.  u  gen.  pi.:  brinilafifi.  Od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu. 
Ne  pristoji  se  sudciina  branincima  iinati  uzdig- 
nuto  pristo]o.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  99.  Branioci 
svojeg  ogi'iiSta  izlaze  svijetu  na  vidik.  Dubrovnik 
1868.  142. 

BRANILICA,  /.  quae  defendit.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijec  nepousdana. 

1.  BRANILO ,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Danicicevu.  Glasnik  '27,  292. 
Mon.  Serb.  178.  postanein  od  Braniiuir  i  Branisav. 

2.  BRANILO,  n.  1.  cim  se  covjek  braui  od 
vmlia,  mahaJo,  mu.scarium.  samo  u  lijelostijen- 
cevu  i  JambreUcevu  rjecniku.  —  2  mjesto  naci- 
neno  za  obranu ,  munimentum ,  propugnacuUitn. 
isporedi  braiia,  braiiik,  branisto.  samo  ii  rjecni- 
cima  Voltiijijinu  (fostung)  i  Stulicevu. 

BRANILOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Branilu. 
od  XI"  vijeka.  Glasnik  15,  272.  Danicic  3,  .560. 
A.  Kaci(^,  kor.  4.j2.  —  isporedi  Branilovici. 

BRANILOVICI,  Branilovicil.  m.  selo  ii  Herce- 
govini  u  okrugu  mostarskom  Statist.  133.  pisu 
ga  i  Branilovic.  114. 

BRANIMIR,  m.  ime  musko,  koje  dolazi  u  spo- 
menicima  latinski  pisanim  ix  vijeka:  Branimir. 
F.  Racki,  doc.  8.  0.  Branimer.  Rad  42,  207.  inace 
XVIII  vijeka:  Branimir.  A.  Kacic,  kor.  416. 

BRANIONICA,  /.  vidi  branilica  samo  u  Stu- 
licei'u  rjecniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 

BRANISAl^ICI,  m.  pi.  selo  koje  .se  pomine  samo 
po  imenti  prije  nasega  vijeka,  sada  nepoznato. 
S.  Novakovii,  pom.  126.  iza  s  ispalo  je  I,  a  prred 
}  ispalo  je  v. 

BRANISAV,  m.  vidi  Branislav. 

BRANISLAl^IC,  m.  prezime  po  ocu  Branislavu. 
pred  j  ispalo  je  v.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  18.  125. 

BRANISLAV,  )»..  ime  musko.  od  xiv  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Danicicevu.  (3,  500).  Bra- 
nislaVL.  Glasnik  ii.  12,  42.  55.  Glasnik  15,  295. 
—  iza  s  moze  mu  se  izbaciti  1:  tako  jos  xv  i  xviii 
vijeka :  Branisavi,.  Spom.  sr  1 ,  36.  Mon.  serb. 
480.  Danicic  1,  70.  Bud.  spom.  Glasn.  ii.  3,  77.  i 
sa  I  dolazi  prosloga  vijeka,  ali  o  }udma  koji  su 
zivjeli  mnogo  prije :  Branislav.  J.  Kavanin  245. 
A.  Kacic,  kor.  416. 

BRANlSiN,  m.  neko  mjesto  u  hrvatskom  pri- 
morju  kod  Bribira  xiv  vijeka.  Pocantsi  od  Glu- 
bokoga  V  Branisin.  Mon.  croat.  2 

BRANISTE ,  n.  propugnaculum.  isporedi  bra- 
nik,  branilo,  brana  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika u  Mikafinu  (2'>),  Belinu  (131t>),  Bjelostijen- 
cevu  (28a-),  Jambresicevu  (795b),  Voltigijinu  i  Stu- 
licevu. mjesto  st  dolazi  i  s6,  kao  .Ho  se  po  'n.ekim 
krajevima  izgovara  svako  st.  Bijec  dolazi  naj- 
prije  u  spomeniku  u  kom  je  godina  zapisana  gla- 
golski  i  procitana  1379;  ali  se  u  nemu  spomiiie 
na  otoku  Krku  tursko  braniste,  a  reiene  se  go- 
dine  nije  moglo  ondje  tako  zvati,  za  to  ce  godina 
biti  zlo  p)roiitana   mjesto  1479.   S  jednim  kalom 


velikim,  kadi  so  zovo  braniSde   tursko  (na  otoku 
Krku).  Mon.  croat.  44.   Braniste  od  krajine    Mi- 
ka(a  26.  Drzava  nedobitna  cije6  utvrdcnijoh  bra-         ■ 
nista  i  gradova.    I.  Dordiii.  salt.  197.    Ti    si   bra-         1 
niSte   me  hrabreno.   420.   Braniste   prsno.   Stulii 
1,  SSb.  —  vise  mjesta  pod  nivama,  vinogradima 
i  livadama  ima  u  Srbjji,  koja  se  tako  zovu:  u        J 
okrugu  aleksinackom:  Niva  kod  BraniSta.  Sr.  Nov.        I 
1870.  694    u  okrugu  (-upriiskiim.  Niva  u  BraniStu 
1875.  249.  It  okrugu  hnrii'mikom:  Livada  u  Bra- 
niStu.    1871.    841.' Viiiograd    Braniste.    1867.314. 
«  okrugu,  krajinskom:  Niva^u  Braiiistu.  1871.  141. 
u  okrugu  pozarevaikom-:    Niva  u  Branistu.  1875. 
1235. 

BRAniStVO,  n.  defensio,  obrana.  samo  u  jed- 
noga  pisca  xvii  vijeka.  (ima  i  u  Stulicevu  rjec- 
niku, ali  znacei'ia  istoga  kojega  je  braniste,  te  je 
bez  sumne  i  nacineno  za  rjeinik  od  te  rijeii). 
pred  t  stoji  s  mjesto  c,  koje  reieni  pisac  })ise. 
Boze,  branictvo  osobito  ludske  nemo6i !  B.  Kasi6, 
rit.  103. 

BRANITE!^,  m.  defensor,  isporedi  branic,  bra- 
nilac,  branac.  akcenat  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi. 
i  oba  zadna  sloga  duga:  branitola.  Dolazi  od  xvi 
vijeka  (najprije  u  Vraniiievu  rjeiniku),  u  rjecni- 
cima  svijem  osim  Vukora  i  Daniiiceva,  ali  se  na- 
lazi  i  sada  u  narodnom  govoru  (vidi  dale)  :  u 
Vraniiievu:  defensor,  patronus,  tutor:  u  Mika- 
jinu  isto  i  jos  propugnator ,  advocatus ,  adsti- 
pulator;  u  Belinu:  fautor  (182a),  stipator  (361"). 
patronus  (593^1) ,  tutor  (749'«) ,  actor  causarum 
(122b) ;  -11  Bjelostijenieim :  defensor,  patronus,  ad- 
vocatus, tutor,  protector,  propugnator,  tutator, 
sospitator;  u  Jambresicevu:  defensor,  tutor,  ad- 
vocatus; u  Voltigijinu:  vertheidiger;  u  Stulicevu 
kao  u  Vraniiievu.  —  Znaiene  muje:  tko  koga  brani 
kojim.  god  naiinom;  a  dolazi:  a)  o  bogu,  andelu, 
svecu:  Bog  svetoga  Mihovila  poda  crikvi  za  cu- 
vara  i  braniteja.  F.  Glavinic,  cvit  134.  Boze  od 
svakoga  krajestva  braniteju !  I.  Akvilini  344.  I 
poznase  gospodara  i  stvoriteja,  svega  judstva  bra- 
niteja i  spasite}a.  Azbukv.  34.  Isukrste  braniteju 
nas!  L.  Terzic  299.  Hrabreni  braniteli  toj  su  svetci, 
prijateji.  J.  Kavanin  327.  Moj  prislavni  cacko  i 
braniteju  na  nebu  toliko  veliki!  Cestitosti  57. 
Hod'te  k  vasem  braniteju,  o  grjesnici.  I.  Dordic, 
mand.  201.  Da  ga  drzi  za  svoga  braniteja  i  od- 
vitnika  pri  bogu  svemogu6emu.  A.  Kadcic,  bogosl. 
133.  Isukr.st  je  nas  branite}.  J.  Filipovi6  1,  566. 
Moj  prislavni  braniteju !  P.  Knezevic,  ziv.  49.  Sa- 
verio ,  krstjanskoga  cesarstva  braniteju !  A.  Ka- 
nizlic,  fran.  237.  O  andele  blagosovjeni  cuvaru 
i  braniteju  moj  privirni!  A.  Kanizlic,  bogojub. 
383.  Bog  ce  svagda  tvoj  branite]  biti.  E.  Pavic, 
ogled.  394.  Isukrste,  koji  si  branite}  i  zasti- 
titej  svili  krscana.  J.  Banovac,  bogoslov.  53. 
Imat  na  nebesi  braniteja.  F.  Matii  82.  Bog  ve- 
liki niov  vojvoda  buduci  i  branitej.  A.  Kacid, 
koi'ab.  75.  Zastava,  na  kojoj  upengani  jesu  sveti 
crkve  pomocnici  ili  ti  braniteji.  I.  Velikanovic, 
upuc.  2,  513.  Ona  zna  da  ima  boga  za  braniteja. 
Misli  kr.  23.  Isti  andeli  strazani  nasi  i  brani- 
teji u  zivotu.  B.  Cuceri  95.  Andeo  branitej.  A. 
Tomikovic  xi.  Ako  je  bog  branite]  zivota  moga. 
I.  J.  P.  Lucio,  isk.  17.  Istina  jest  da  je  Isukrst 
nas  branitej  i  zagovoritej  kod  otca  nebeskoga. 
B.  Leakovid,  nauk  280.  Bezbrojnijeh  nebeskijeh 
braniteja  tvojijeh,  koji  nepristavno  paze  na  tvoju 
pomod  i  obranu.  A.  Kalii  496.  —  o  svecu,  kojega 
koja  drzava  Hi  mjesto  ili  pleme  ili  iejade  drzi 
za  .n^oga  osobitoga  braniteja:  Nasega  braniteja 
sveta  Vlasi.  N.  I.  Bunii,  dub.  4.  Sv.  Marku  bra- 
niteju i  odvitniku  republike  mletacke.  I.  T.  Mrna- 


BEANITE]^AC 


587 


vie,  nauk  1708.  40.  Koga  (sv.  Dujma)  Spletu 
sreca  mila  branitcja  da  s  nebesi.  I.  Drazic  7. 
Braniteja  naseg  bosaii.skoga  i  zastitite|a  s.  Iliju. 
F.  Lastric,  svet.  105,  Sve  kuce  od  ovoga  plemena 
drze  svetoga  Ivaua  za  svoga  branite]a.  A.  Kacic, 
razgov.  209,  —  h)  o  corjeku  u  opcf,  koji  brani 
koga  ili  Ho  tjelesnim  ili  unmim  nacinom:  Ono 
je  slika  sjeveruoga  braniteja.  I.  Guudulid  442. 
Glavna  nejirijateja  brauite}  se  ou  postavja.  .529. 
Branite}e  zakona.  F.  Glavinic,  cvit,  204.  Bi  za- 
mjerni  branite]  kakoiio  bise  drag  prijatej  svetoga 
Ignacija  i  liegove  druzbe.  B.  Kasic,  ign.  43.  Tko 
je  toll  moguc  od  vas  bio  koji  vam  je  zivot  pod'o, 
kad  je  zgradu  mu  razbio?  .  .  tako  iz^^Tsna  brani- 
teja tko_  godi  od  vas  meni  ukazi.  1.  Kanavelic, 
iv.  380.  Cuvalac  i  branitej  zakona  bozjega.  S.  Mar- 
gitic,  fala  41.  Kopna  i  mora  delije,  grada  i  kra|a 
braniteji.  J.  Kavanin  111.  Da  ga  je  nazv'o  sa- 
branitejem  izraelskoga  puka,  branite|em  svoje 
krune.  A.  d.  Bella,  razgov.  55.  Eretici  i  poma- 
gaoci  i  branite}i  ooiti.  A.  Bacic  202.  Iz  ovoga  se 
poznaje  koliko  je  srican  bio  ovi  piik  tada,  kada 
je  srcane  branitefe  imao ,  koji  se  znadijau  proti- 
viti  onima  koji  ga  trazise  po  krivoiuu  iiauku  u 
zlo  metnuti.  E.  Pavic,  ogled.  103.  Mcju  krajma 
pripomiiivi    braniteji    papa   i   crkve.    Turl.   blago 

2,  122.  Ona  ne  ce  biti  tako  srecna  naci  jednog 
braiilte}a  kako  ste  vi  iiasli.  A.  T.  Blagojevic,  kin. 
79.  I  zakona  bozjeg  braniteja.  M.  A.  Kojkovic, 
sat.  179  Mnozi  (manikeji)  utekose  se  k  Stipann 
hercegu,  koji  bise  niov  branite}.  A.  Kacic,  razgov. 
65.  Od  progonite]a  svete  vire  ucini  se  branite}. 
A.  Kacid ,  korab.  364.  Grad  je  tvi'dam  nedobit- 
nijem  svud  okruzen,  uuutra  je  snaXna  vojska  vi- 
teskijoh  branite}a.  B.  Cuceri  185.  Stec'  prijateja, 
branite)a,  pomocnika.  A.  Kalic  16.  Ti  mi  bjese 
upravite}  i  savjetnik  i  branitej.  Nar.  pjes.  vuk. 
kovc.  112.  Kukajuci  i  suze  roneci  bez  muzeva  i 
bez  branite}a.  Ogled  sr.  55.  —  c)  0  covjeku  kome 
sc  ostai'lajic  nirotc  da  ih  hrani  i  za  nih  se  stara 
mjesto  roditela,  tntor:  Branite}  od  sirota.  Mi- 
ka]a  20a.  Ostaviti  brauitc}e  sinovom  ali  kieram. 
Bella  749.  Starisine  su  .  .  .  gospodari ,  nancito)i, 
bi-anite}i.  H.  Bonacic  70.  Pristade  da  kod  nega 
kano  ti  cuvara  i  braniteja  divojka  ostane,  A.  Ka- 
nizlie,  utoc.  72.  Josef  imase  biti  liegov  (Isusov) 
straznik,  liegov  branite}.  Besjedo  kr.  201.  Imaju 
se  postovati  poglavice,  vladaoci,  branite}i,  na- 
stojnici,  naucite}i.  J.  Matovii  371.  Suprotiveci  se 
tomu  lie  rodite}i  ili  branite]i,  pod  kojili  uiirav- 
}enem  i  oblastju  nahodi  se.  I.  Volikanovic,  ui)uc. 

3,  215.  Eazumiju  se  na  misto  otaca  .  .  .  branite}i. 
ranite}i,  naucite}i.  B.  Leakovic,  nauk  309.  —  d)  o 
covjekn  koji  na  siulu  brani  drugoga^  Hi  stvar  ne- 
govu :  Uzeti  braniteja.  Mika}a  26a.  Nezine  pravde 
branite}.  A.  Kanizlic,  kam.  89.  Niki  advokati,  to 
jest  zazvanici  i  branite)i  parbe  produzaju.  F.  La- 
stric, ned.  .335.  Ostali  jesu  odvjetnioi  pravda  i 
branite}i.  J.  Matovic  413.  Sudci,  parci,  oLi  ti  bra- 
niteji, latini  reku  advocati.  M.  Bobretic,  bogosl. 
303.  Braniteji  na  sudu.  I.  Velikanovic,  upu6.  1,  470. 
Kada  parci  ili  ti  braniteji  i  drugi  nastojnici  na 
sudu  jesu  ki-adjivci?  452.  Nije  slobodno  braniteju 
stvar  braniti  koja  mu  se  vidi  kriva.  452.  —  e)  0 
psu,  koji  kucu  ctira  i  brani:  Pas  je  kuti'ii  bra- 
nitej a  vo  branitej.  V.  Bogisic,  zbor.  624.  —  f)  u 
prencsenom  smislii  o  slvari  tjelesnoj  ili  uinnoj, 
kojom  se  tko  brani,  o  kojoj  se  mole  u  prenesenom 
smislti  reci  da  koga  brani  i  cava.  Bio  mu  je  kriz 
branitej.  J.  Kavanin  305.  Ova  je  zapovijed  stra- 
zanin  i  branitej  svaciji.  A.  Kalic  277. 

BKANITE^iAC,  branitejca,  m.  cidi  branite}, 
samo  u  Stalicevii  rjecniku ,  sa  koji  je  bez  sumiie 
i  izmisleno. 


BHANITE^iSTVO 

BEANItEI^AN,  branitojna,  adj.  defensionis. 
prosloga  vijcka  u  jednoga  pisca  i  u  rjecnicima 
Beliiiu  (tutelaris  749^.  praesidiarius  683ii)  i  u 
Stuliievu  (defendendus).  Vladaiie  koje  razgleda 
posobnu  korist  podloznikov  i  izvrsuje  se  po  oblasti 
sucevoj  kakono  podaiia  branitejna  sirotama.  A.  d. 
Kosta,  zak.  2,  37.  Vojnik  branitejni ,  miles  prae- 
sidiarius. Bella  683b. 

BRANITELICA,  /.  defenstrix.  Od  xvi  vijeka 
(vidi  primjere  M.  Brziia  i  A.  Gucetica),  isnmtu 
rjeenika  u  Mikalinii:  protectrix,  propugnatrix 
(818);  u  Belina:  patrona  (593a),  tutrix  (749^);  m 
Bjelostijeniem, :  propugnatrix,  defenstrix,  protec- 
trix; u  Jambresicevu :  patrona  (679),  ii  Voltigi- 
jinu :  vertheidigerinn ;  u  Stulicemi :  quae  defendit. 
Akcenat  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna 
sloga  duga:  branitejica,  a  u  gen.  i  instr.  sing, 
.samo  zadni:  brinitejice,  branitejicom.  —  a)^  o 
bogorodici  i  o  sveticama:  Djela  .  .  .  branitejice 
nase.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  21.  Imamo  potrebu 
ove  pomocnice  i  branitejice.  B.  Kasic,  is.  118. 
Da  mi  od  ove  moje  najzadiie  voje  bude  brani- 
tejica slavna  majka  vazda  diva  Marija.  P.  Ra- 
dovcio,  nac.  388.  K  tebi  se  uticem,  branitejice 
dobrostiva!  L.  Terzic  52.  Divica  Marija  jest  kod 
piavde  bozje  nasa  branitejica.  J.  Filipovic  1,  5ti6. 
Vesejau  se  sajuci  na  nebesa  prijaku  branite}icu.  F. 
Lastric,  test.  388.  Ona  je  odvitnica,  branitejica  i 
majka  nasa.  A.  Kanizlic,  utoc.  24.  U  ime  nasih 
braniteja  i  branite}ica.  J.  Banovac,  blagos.  278. 
Drugoga  nejmamo  nego  utociste  Marijino,  koja 
kako  branite}ica  ovoga  sidalista  more  se  za  nas 
uteci  prid  bozanstvenim  svojim  sinom.  Grgur  iz 
Varesa  75.  —  b)  o  kom  god  zenskom  cejadetti,  koje 
brani  koga  ili  sto :  Pozva  odmotnicu  i  branitejicu 
odmetni6tva.  A.  Kanizlic,  kam.  632.  —  c)  u  pre- 
nesenom smislii  0  strari:  aa)  o  .Hitu:  Ja  sam 
s  rudelom.  s  mojom  branite}icom.  M.  Drzic  268. 
—  bb)  0  lozi,  za  koju  se  tko  zaklaua,  te  ga  hrani: 
Kosuta  iz  skrovista  onega  zelenoga  polagano  je 
pi-ovirila,  i  .  .  .  pocela  je  listje  pasti  loze  svoje 
branite}ice.  B.  Cuceri  224.  —  cc)  ,kuiga  brani- 
tejica', literae  securitatem  itineris  praestantes. 
Kiiige  branitejice ,  kako  mu  drago  dopusoeno, 
nijednoga  pomoci  imadu  da  ne  bude  moni  biti 
osvaden.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  99.  Nijedan  ne  imade 
VL/Axati  nadareiie  kiiiga  branitejica  priko  pet  go- 
dina.  99. 

BEANItE^jNIK,  m.  miles  praesidiarius.  .tamo 
u  lielinii  rjeenikn:  Branitejnik  od  tvrde.  683''. 

BEANITELNOST,  /.  protoctoris  munus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku' (u  stavlenom  znacet'm),  za 
koji  je  bez  sumiie  i  nacineno. 

BRANITElf.SKI ,  adj.  ad  patronum  spectans. 
samo  u  Stnliceru  rjecniku  (u  znaceini  stavlenom). 
rijec  nepouzdana. 

BEANITElfiSTVO,  n.  defensio,  tutela,  ubrana 
isporedi  brana.  Od  xvii  vijeka,  izmedu,  rjeenika 
u  Mikalinu:  patrocinium,  defensio  (26a);  u  Be- 
linu:  tutela  (17''),  defensio  (25.5")),  patrocinium 
(548a) ;  i  u  Stulicevu :  protectoris  munus.  Najprije 
dolazi  u  B.  Ka.Hca,  i  to  s  promjenom  glasa  J 
na  o  (kao  sto  se  sada  govori  .ponedeonik')  i  pjo 
tome  grijeskom  sa  1  mjesto  o.  —  Pokripjen  bo- 
zijem  braniteostvom,  B.  Kasic,  ign.  44.  Zivoti  od 
svetijeh  nami  su  ,branitelstvo'  suprotiva  poganom. 
B.  Kasic,  per.  v.  Pod  ,branitelstvom'  liegovijem. 
B,  Kasii,  fran.  175.  Ufaiie  u  tvoje  branitejstvo. 
S.  Badrii,  prav.  77.  Ti  si  branite}stvo  moje.  56. 
Blag  dan  odvitovaiia  ili  ti  branitejstva  divice 
Marije.  A.  Kanizlic,  utoc.  413.  Po  liezinu  mate- 
rinskomu  branitejstvu.  A.  Kanizlic,  fran,  202.  A 
s  vam  zelim  u  vijek  prijatejstvo,  obecajem  moje 


BEANITEOSTVO 


588 


BEANITI 


braiiitcjstvo.  I.  Zani6i6  198.  Primi  braiiitplstvo 
spasei'ia  mojega.  P.  Kiiczevii,  osm.  '24.  Koji  jo 
istoga  na  sebe  primio  branite)stvo.  I.  Vclikanovi6, 
upuc.  1,  277. 

BEANITEOSTVO,  w.  vidi  branite)stvo. 

BEANITI,  bruiuni,  inij)/.  defendorc,  prohibore, 
impodiro.  Alccenat  kaki  je  u  inf.  tnki  je  u  aor. 
cijetom  osim  2  i  3  sing. :  brdiiib,  m  impcrat.  cije- 
loiii:  bniiii,  u  part,  praet.  act.  ii;  braiiio,  i  s  dru- 
yim  slotiom  dugim  n  part,  praes.:  briiiiedi,  i  part, 
pract.  act.  r.  braniv,  bniiiivSi;  a  kaki  je  u  praes. 
taki  jc  u  impcrf.:  branah,  m  2  i  :-!  .sing,  aor.: 
brani,  i  u  part,  praet.  pass.:  bnincn.  —  iJulasi 
od  XIII  vijeka,  ali  toga  vijcka  samo  u  spomeniku 
samvanom  u  poznijem  prijepisii  (vidi  pod  1,  2,  a. 
primjer  iz  Mon.  croat.),  osim  nega  poiizdano  od 
XIV  vijeka  (vidi  pod  I,  1,  h.  bb.  primjer  iz  Mon. 
Serb.);  u  r.jecnicima  svijem.  —  Korijen  bliar,  od 
koga  je  i  boriti  sc. 

I.  prelnzno : 

1.  defenders,  zaklanati  i  cuvati  koga  Hi  sto 
kojim  god  nacinom  odbijajuei  od  nega  zlo,  ne 
dajuci  da  mu  se  ucini  zlo.  braniti  moze  ce^ade 
Hi  sto  se  kao  cejade  misli,  Hi  zi'oince  Hi  stvar 
tjelcsna  Hi  umna.  zlo  koje  se  odbija  moze  biti  i 
ne  biti  izreceno;  isto  tako  i  cim  se  to  cini.  — 
a)  zlo  koje  se  odbiju  neizreceno:  a)  «  tjelesnom 
smislu:  aaj  brani  ce{ade  Hi  sto  se  kao  cejade 
misli,  a  sto  brani  to  jc  ce{ade  Hi  zivotina  Hi 
stvar  tjelesna  Hi  umna:  Khio  obreStett  so  takovi. 
jakczo  ty,  brane  zem|u  ottctstvija  svojega?  Da- 
nilo  50.  Pod  javorje  .  .  .  pridi,  gdi  dva  venca  .  .  . 
hraiiii,  i  s  liim  slavja  luzaniua,  koj' jak  oci  braiiii. 
D.  Eauiua  lOG.  Tad  bi  iz  svake  dozv'o  strane 
inostranco  i  tudine,   tve  ki'a}evstvo  da  oni  brane. 

1.  Gundulic  451.  Braniti  Urajinu.  Mikaja  26a. 
Bistvo  i  glavn  bi'anoc  svoju.  J.  Kavaiiiii  423.  Sad 
nas  bijes,  sad  nas  branis.  J.  Kavaiiin  24.  Imao 
bih  i  ja  koga,  koji  bi  me  sad  branio.  P.  Kne- 
ze\'ic,  muka  28.  Odabrase  drugoga,  koji  bi  zapo- 
vidao  i  grad  branio.  A.  Kanizlic,  fran.  69.  Ne 
oruza  svoju  desnicn  prema  vain,  nego  vas  brani. 
Besjede  ki'.  66.  Vitezo\a  svoj  grad  brane.  V.  Dosen 
193.  Brzo  s  kraja  kruna  spano,  gdi  vojnici  liu 
ne  brane.  125.  Junak  bise,  al  je  poginuo  krst 
braneci,  s  Turcini  bojak  bijnc.  A.  Kaeic,  razgov. 
198.  Neka  umre  s  ostalim,  koji  otiso  sazgati  ovog 
slugu  bozjega.  Ne  vidi  li  se  kako  ga  bog  brani  ? 
M.  Zoricid,  zrc.  114.  Tu  su  mloga  kopja  izlom- 
}ena  .  .  .  branec,  gospo,  svoga  gospodara.  Nar. 
pjes.   vuk.   2,  294.    Joste   brane    jopotu   devojku. 

2,  585.  Vuka  nema  da  Brdane  brani.  4,  432.  Brani 
bratu  glavn  i  oruzje.  4,  428.  Boja  biju,  brane  ra- 
lienike.  4,  115.  —  moze  cejade  braniti  tjclesnijem 
nacinom  i  umno  sto:  Pravu  oni  vjeru  brane.  I. 
Gundulic  281.  Mac  udije  svi  vitozi  van  vadahu, 
kazuc  vjeru  da  braiiahu.  J.  Kavaiiin  337.  Koji 
branec  ginu  viru  ili  doniovinu.  V.  Dosen  178.  — 
bb)  brani  i  zivotina:  Pas  kad  i  kad  zubom  rani, 
ali  opet  stado  brani.  V.  Dosen.  43.  —  cc)  brani 
stvar  tjelesna,  Hi  sto  se  misli  kao  stvar  tjelesna, 
a  sto  brani  moze  biti  ccfade  Hi  stvar:  Tko  ima 
razlog,  ima  jaku  I'uku,  koja  ga  brani.  M.  Drzic 
405.  Grad  ili  brar'iase  od  istoka  i  brjegovi ,  kim 
nije  mjera.  I.  Gundulic  322.  Ne  moze  strfci  svit 
ca  brane  nebesa.  D.  Barakovic,  vil.  4.  Grad  s  trim 
ogradain  ke  ga  brane.  J.  Kavaiiin  315.  Nisu  zi- 
dovi  koji  brane  }ude,  nego  [udi  iinadu  braniti  zi- 
dove.  A.  Kaf'ic,  razgov,  106.  Da  istu  zeuu  bozja 
desnica  ne  bude  branUa,  more  biti  da  bi  jo  uda- 
vile.  M.  Zoricic,  zrc.  38.  —  b)  u  itmnom  smislu, 
kao  razlozima  pravdati,  m  opce  umnijcm  nacinom 
ne  dati  da  se  komu  ili  cemu  naudi:  aa)  brani 


Pelade,  a  sto  brani  moic  biti  kao  naprijed:  Baba 
brani  junaka.  V.  Dosen  iii.  Vidim  da  ti  2ene  to- 
liko  braniS.  N.  I'alikuca  20.  Da  zna  vlastima  od- 
govarati  i  cijelu  kucu  braniti.  V.  Bogi.sii,  zbor. 
39.  Da  ga  brane  prod  sudora.  546.  —^  sto  tako 
brani  cejade,  moze  biti  i  umno  sto:  Clovik  sa- 
grisiijo  kada^  no  brani  glas  iskn'iega  nepravedno 
oklovetana.  S.  Budinid,  ispr.  64.  Braniti  cast.  Mi- 
kaja  26'''.  Branedi  tvrdo  svoju  ric.  P.  Eadovcic, 
nao.  538.  Koji  brane  vlastita  ]joinaiikatia.  M.  Ead- 
nic  VII.  Da  do  braniti  istinu.  A.  Kanizlic,  kam.  307. 
Tako  mnogi  grilio  brano.  V.  Dosen  215.  BraniSe 
stare  sliparije  govorodi :  od  kuda  vojniku  znaiie 
satire  pisatiV  M.  A.  Eo|kovic,  sat.  17.  Ovoga  ne 
mogu  braniti  ni  po  sto,  bududi  da  su  mu  protiva 
svi  bogo.slovci  i  nauciteji.  M.  Dobretid  91.  Evo 
jos  dva  druga  ]n-imjera,  za  kojo  mislim  da  ih 
niko  ne  do  modi  braniti.  Vuk,  pisma  25.  —  bb)  u 
prenesenom  smislu  brani  pero  mjesto  onoga  ko 
'Aim  pise:  Kom  se  tude  pero  klaua  i  brani  ga. 
y.  Dosen  75.  —  ccj  stvar  umna  brani  celade: 
Cim  covik  cini  koje  druge  vrsto  grihe,  moze  imat 
sto  god  ogovora,  prom  da  ih  ovi  ogovori  ne  mogu 
braniti.  J.  Banovac,  pripov.  58.  Da  ni  tamna  laz 
ne  brani.  V.  Dosen  139.  Mornar  ima  jiravo  da 
ga  zakon  brani.  M.  Pavlinovid,  rad.  96.  —  [i)  iz- 
rice  sc  zlo  koje  se  odbija.  ostalo  sve  moze  biti  kao 
naprijed  pod  tc.  a  zlo  koje  se  odbija  moze  biti  Hi 
celade  i  sto  se  kao  cefade  misli,  ili  zivince  ili 
stvar  tjelesna  Hi  sto  umno ;  a  moze  biti  izreceno : 
a)  u  gen.  bez  pyi'tjedloga:  xvi — xviii  vijeka.  ali 
rijetko :  Brani  nas  hudobe.  S.  Mencetid  340.  Visiii 
bog  jes  s  nami,  koji  nas  zla  brani.  N.  Najeskovid 
1,  225.  Sred  jedne  on  stase  jake  kolijevcice,  koja 
ga  braiiase  tej  silo  vodene.  F.  Lukarovid  182.  Go- 
dista  nije  svoja  branio  tej  nezdodi.  11.  Koja  brani 
po  sva  lita  zla  svakega  vjerne  puke.  A.  Vitajid, 
ost.  62.  Braniino  ih  vjecne  steto.  J.  Kavaiiin  .506. 
Ova  sveta  divica  jest  naina  jodan  grad,  zid  i 
zaslon,  koji  nas  brani  pedipsije  bozije.  J.  Ba- 
novac, razg.  140.  —  b)  u  gen.  s  prijedlogom  od: 
od  XIV  vijeka  i  danas :  Budi  brane  ottctstvo  tvoje 
ott  nasilija.  Danilo  26.  Ako  kto  ime  sto  govoriti 
ili  nasilovati  gradu  Dubrovniku  za  sizi  dohodtkt, 
da  ima  krajevtstvo  mi  ott  toga  liiht  braniti.  Mon. 
Serb.  188.  Cuvati,  obarovati  i  braniti  zupu  i  grad 
i  mesta  vise  pisana  oda  vsakoga  zla,  odt  sile, 
tadbbo  i  odt  vsakoga  gospodina  i  vlastolina.  218. 
Bog  mane  od  vsakoga  zla  brani  i  cuva.  Katek. 
1561.  20.  Javor  zeleni,  ki  zgiba  (s)  strana  svih 
u  Ijeto  sve  grane ,  od  zraka  suncanih  da  mene 
sved  brane.  D.  Eaiiina  130.  Dubi  razkosan  hlad 
od  suncenih  zrakov  branedi  ciiiahu.  P.  Zoranid 
10t>.  Stado  cuva'  i  brani  od  vucje  ti  sile.  I.  Gun- 
dulid  158.  I  kaineiije  tvrdo  umisti  (bog),  da  me 
brani  od  zlijeli  steta.  244.  One  zivine  Isusa  od 
studeni  braneci.  M.  Jerkovid  25.  Jeda  bi  ga  od 
zime  branili.  I.  Ancid ,  svit.  32.  Tko  me  }ubi, 
bude  miran  i  od  zgode  braiien  teske.  A.  Vitajid, 
ost.  46.  U  prsili  kiiz  ki  shrani,  od  svakoga  zla 
te  brani.  J.  Kavaiiin  255.  Silo\nte  od  sramote 
branec  dikle  i  sirote.  384.  Koji  su  ga  od  nepri- 
jatejske  sile  branili.  A.  d.  Bella,  razgov.  10.  Brani 
nas  od  svih  zala.  J.  Banovac,  pripov.  129.  Koje 
brani  od  tolikije  neprijateja,  F.  Lastrid,  test.  64. 
Branide  vas  od  ogna  i  drugih  uemodi.  F.  Lastrid, 
od'  300.  Od  himbenoga  neprijateja  brani  me.  A. 
Kanizlid,  bogojub.  526.  Zemju  .  .  .  milujemo,  jer 
nas  hrani  i  od  mrtvog  glada  brani.  V.  Dosen  14. 
Zakon,  koji  brani  od  ubojstva  zivot  Jiidski.  J.  Ma- 
tovid  386.  Jer  te  brani  od  svakog  zameta.  M.  A. 
Rejkovid,  sat.  155.  Braiiit  ju  (vjeru)  stanovito  od 
liezini  neprijateja  i  progoniteja.  M.  Dobretic  52. 
Lemozina  od  svakoga  griha  i  od  smrti  brani.  B. 


BEANITI 


589 


BEANITI 


Lpakovii,  gov.  177.  No  braiahu  robje  od  Turaka. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  115.  Da  Graliovo  branim  od 
Turaka.  4,  48fi.  I  deseta  fak|a  okovana,  iz  ne  su 
mu  do  tri  pera  zlatiia,  sto  junaka  biju  po  ple- 
cinia,  a  po  kraj  ne  krilo  okovaiio,  sto  jiinaka 
biani  od  vreinena.  3,  96.  Brat  iiaciui  ^dlan  sator, 
df,  jih  brani  od  sunca.  Nar.  prip.  mikul.  43.  Spaija 
je  duzan  .svoje  sejake  braniti  od  svake  bijede  i 
ncpravde.  Vuk,  dan.  2,  79.  On  nije  dosao  da  brani 
Milc3nka  od  nega.  Vuk,  grada  24.  —  c)  u  dat. 
s  prijedloyom  proti :  Da  ih  ocemo  braniti  proti 
v.«akomn.  Mon.  Croat.  137.  Proti  kraju  sloboscinu 
branase  crikvenu.  F.  Glaviuic,  cvit  429.  —  d)  u 
ittatr.  s  prijedlugom  pred,  u  jcdnoya  pisca  xvi 
I'ijeka  (ridi  i  Icod  pred) :  Ona  cvit  .  .  brani  prid 
mrazom.  S.  Mencetic  193.  —  y)  maze  hiti  izre- 
ceno  i  cim  se  brani,  a  ostalo  kao  naprijed:  Neka 
budo  (koMcdija)  braiiena  vasim  razumom.  M.  Dr- 
J.io  62.  Drivo  hladom  zem]u  od  sunca,  na  koj 
raste,  brani  svojim.  F.  Glavinid,  cvit  392.  Ki 
(hog),  ako  rukom  .svom  ne  brani,  man  su  zidi  i 
grajani.  J.  Kavaiiin  190.  Er  ga  brani  bog  cudesi. 
256.  Jednim  istom  jajcem  tilo  svoje,  ne  velim 
toliko  hraiiaso,  koliko  od  smrti  branase.  A.  Ka- 
uizlic,  uzr.  218.  Jer  te  brat  Kam  svojim  trudom 
hrani,  a  brat  Jafet  svujom  krvju  brani.  M.  A. 
Eejkovic,  sat.  1.55.  Ne  dadu  ga  posjoc'  Moracani, 
no  ga  ogriem  iz  pusaka  brane.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  410.  —  J)  ohjekat  se  nalazi  i  u  gen.  wjesto 
akus.,  alt  viio  rijetko  i  u  pjcsmama  a  izvan  nili 
jos  rede,  i  to  istom  od  prosloga  vijeka,  cega  radi 
ne  ce  hiti  niMa  drugo  nego  akus.  zamijenen  ge- 
netivom:  izuan  pjesama:  Duzni  smo  svi  najprvo 
braniti  postena  bozjega.  F  Lastric,  ned.  175.  m 
pjesmama:  Pas,  koji  se  mecom  hrani,  bu|e  svoga 
rucka  brani.  V.  Dosen  167.  Brani  grada  kano 
svoju  glavu.  A.  Kacic.  razgov.  218.  On  pos'jece 
trideset  Turaka,  koji  brane  varakli  kocija.  Nar. 
pjes.  juk.  321.  —  fj  ohjekat  moze  hiti  i  neiznxen: 
Ledne  od  zime  da  plam  siiti  a  od  vrucina  da 
hlad  brani.  A.  Vitajic,  ost.  9.  Pravi  zlotvor  tvoj 
potajni,  od  kojega  bog  sam  brani.  J.  Kavai'iin  31. 
Proklestvo  zabraiiuje  svidociti.  ako  je  svidok, 
braniti,  ako  je  parac.  A.  Kadcic,  bogosl.  17.  Tam- 
noj  rdi  da  dvorite,  koja  bije  a  ne  brani.  V.  Dosen 
149.  Moze  biti  da  se  jos  dogodi  neprijatel  da  od 
kud  navali ,  molit  smete  i  hranu  popali ;  za  to 
mora  tko  godire  branit  i  tko  moli  i  tko  ce  ga 
hranif.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  155.  ,Ne  daj,  bane, 
tvojo  ofii  came,  dosta  si  ih  puta  pojubio'.  ,Dok 
[ubio,  dotle  i  branio,  sad  nek  brani  Duka  zulum- 
caru'.  Nai'.  pjes.  vuk.  2,  179. 

2.  prohibere ,  impedire,  negare,  smetati  da  se 
ne  moze  imati  Hi  iipotrebiti  ili  uzivati  Hi  riiiiti 
sto,  kao  ne  dati,  kratiti,  ne  dopustati.  komu  se 
tako  smeta  ili  ne  da,  moze  hiti  i  ne  hiti  izrei'eno: 
a  smetati  tako  moze  ili  cejade  (i  sto  se  kao  de- 
lude misli)  ili  stvar.  a)  u  tjelesxom  smislii,  kad 
se  djelom  smeta  ili  ne  da:  a)  bez  onoga  komu  se 
ili  cemu  se  smeta  Hi  ne  da:  Vidte  tuznu  mlados 
iiasu,  ter  ne  bran'te  stvar  najdrazu,  da  so  liomc 
pomozemo.  N.  Nafeskovic  1,  162.  Tuzico,  .  .  .  ke 
cutim  tebe  rad  i  tvojijeh  Ijepota,  za  kojo  ovo  sad 
ne  branim  zivota.  2,  12.  Za  lie  ja  Jubav  suzo,  krv 
i  umrijet'  ne  branih  nebog  prav.  2,  95.  Lik  rani 
dati  i  braniti.  H.  Lucie  245.  Do  vik  taj  pozor 
branitc,  u  kom  je  rani  lik.  245.  Pitam  ono,  sto 
braniti  toli  mane  ima  ona  koli  vecma  ho6e  biti 
nemilosna.  I.  Gundulic  257.  Braniti  prolaziste. 
Bella  670''.  Jedan  krmacu  tjera  stapom  i  hoce 
da  je  satjera  u  kazan,  a  ostali  svi  vaja  to  da 
brane  i  svojijem  stapovima  da  je  odbijaju.  Vuk, 
ziv.  281.  —  u  torn  smislu  u  spomeniku  xiii  vi- 
jeka (sacuvanu  m  poznijem  prijcpisu)  dolazi  part 


praes.  kao  da  hi  se  reklo :  izuzimajuci  ili  osim: 
Mi  vam  dopuscamo  pasti  zivine,  napajati  po  svoj 
nasoj  kuntradi,  braneci  skode  i  starch  prepovedi 
i  vinograd.  Mon.  croat.  5.  —  b)  moze  se  izreci  i 
kome  se  Hi  cemu  se  sto  ne  da  Hi  krati,  i  to :  aa)  u 
dat.:  aaa)  brani  u  torn  smislu  cefade  Hi  sto  se 
kao  cejade  misli:  Boze  nioj,  milosti  blazene  branit 
mi  ne  moj,  M.  Vetranic  1,  434.  Da  s'  taj  vir  vo- 
deni  za  vile  shranila  i  vazda  po  sve  dni  tudinom 
liranila.  2,  110.  Ne  bran'  mu  zivota,  ako  t"  ga 
usprosi.  2,  254.  Lica  tvojega  nemoj  nam  braniti. 
N.  Dimitrovic  25.  Sto  mi  branise  tizim  me  shra- 
nise.  M.  Drzic  4.  Ona  jih  vece  liemu  branase. 
P.  Zoranic  75.  Gdje  da  vece  ja  se  obratim ,  kad 
mi  ista  kuca  moja  pomijenja  brani  svoja  ?  F.  Lu- 
karevic  261.  Drago  lice  toj  hranis  mi  po  vas  dan. 
M.  Bunic  90.  Ne  bran'  mi  juveni  tvoj  pogled.  94. 
Ne  branimo  mu  §to  iste.  M.  Divkovic,  bes.  126. 
Da  mu  ne  branimo  ono  sto  pita.  M.  Orbin  65. 
Na  lik  zavracanje  mrtvim  je  braneno.  I.  T.  Mr- 
navic,  osm.  16.  Ovo  tuzni  prsi,  s  kimi  te  ja  hranim. 
ovo  ti  su ,  sinko ,  ja  ti  jih  ne  branim.  Oliva  48. 
Pustima  Judma  i  cobanom ,  koji  sikirania  brez- 
posleni  sumu  kre.skaju ,  vaja  sad  sikire  braniti. 
J.  S.  Eejkovic,  kui.  224.  ,Ar  daj  meni  trideset 
katana'.  ,Ne  branim  ti ,  more ,  ni  sav  sereg  a 
kamo  li  trideset  katana'.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  558. 
u  i^renesenom  smislu,  a  kom  se  kaze  stvar  a  misli 
se  ce}ade:  Tvoj  ures  izbrani,  moju  te,  da  meni 
s  pogledom  ne  brani  taj  celov  medeni.  D.  Eaiiina 
32.  Turci  postave  dvije  velike  galije  da  brane 
ladama  izvoz  niz  jezero.  S.  l^ubisa,  prip.  82.  — 
hhh)  brani  stiuir  tjelesna:  Gdi  moze  sunacce  da 
svitu  zrak  brani?  D.  Drzic  370.  Mjesece,  tvoje 
mi  prijazni  ne  brani  na  voju.  M.  Vetranid  1,  41. 
A  ti  zsar  zeleni,  .  .  .  ne  bran"  mi  tve  sjeni.  M. 
Drzic  40.  —  bb)  u  gen.  s  prijedt.  od,  kao  da  se 
otio  sto  se  brani  uklana  od  koga  i  tako  mu  se 
ne  da:  Ispase  ne  ima  braniti  susidt  od  susida. 
Stat,  pojic.  ark.  5,  265.  Neg  ti  ce  misal  bit  unu- 
tarna  mila,  ka  se  je  na  taj  svit  u  Abramu  vi- 
dila,  ki  sinka  od  tebe  nte  hotje  braniti.  N.  Dimi- 
trovii  68.  Otac  visi'ii  zgar  od  sina  braniti  ne 
moze  nijednu  stvar,  neg  li  ga  smiriti.  82.  Zdravje 
ti  posila,  moj  druze  izbrani,  ko  srce  iz  tijela  od 
tebe  ne  brani.  N.  Najeskovic  2,  79.  Od  mene 
brani  sve  gizde  juvene.  M.  Drzic  20.  Branis  od 
mene  angelsko  tve  lice.  74.  Nok  nu  ilu'ldu)  kuo- 
nik  od  sebo  ne  brani.  J.  S.  Eo|kovic,  kuc.  174. 
—  c)  sto  se  ne  da  moze  hiti  izreceno  injinitivom. 
i  tada  moze  braniti  Hi  cejade  Hi  kakca  stvar. 
suhjekat  moie  hiti  infinitivu  isti  koji  je  i  glagolu 
braniti  (7/  drugi:  aajsubjekat  isti.  Dusu  i  tijelo 
ne  braiia  ja  zgubit.  S.  Mencetic  17it.  Ki  tvu  vlas 
lie  branis  zgubiti  istom  da  tud  poraz  moz"  kako 
viditi.  D.  Eaiiina  38''.  —  hb)  drugi  sulijekat  gla- 
golu braniti  a  drugi  infinitivu,  ali  se  injinitivu 
su/jjekat  ne  kaze  izrijckom:  U  ko  godi  bi  vrirae 
toga  dila  liimt  rati,  ne  branila  gospodovati  i  uzi- 
vati. Mon.  Serb.  290.  Branece  dati  dohodak  ce- 
saru.  N.  Eaiiina  104.  luk.  23,  2.  Tko  brani  mene 
krstiti?  N.  Eaiiina  128.  act.  8,  36.  Nit  mu  ces 
branit  rnoc  u  milos  tvu  priti.  N.  Dimitrovic  73. 
Za  6'  mi  branis  s  tobom  iti.  P.  Hektorovic  93. 
Umrit'  s  tobom  men'  ne  brani.  93.  Ki  se  jat  i 
ubit  za  mene  ne  brani.  H.  Lucie  280.  Kuda  mi 
ces  brani  sdruziti  tvoj  ures.  M.  Drzic  13.  Vidit' 
ne  brani  tve  mu  licce  na  prozoru.  A.  Cubranovic 
155.  Ter  mi  lice  jupko,  milo  viditi  ne  brani.  D. 
Eaiiina  lOoli.  Pod  zelenim  grmom,  ki  gustinom 
od  listja  svoga  zraku  sunceuu  do  drobne  ti-avice 
dojti  branase.  P.  Zoranic  38''.  Andelski  ures  tvoj 
uzivat  ne  brani.  M.  Bunic  91.  Eijeke  duboke  i 
drace   i   graue   tej    tvoje   visoke   k   tebi   mi   prit 


BEANITI 


590 


BEANITI 


biano.  92.  BraniS  lubavi  u  srce  tvojo  prit'.  0. 
MaiiibradiA  1S8.  Vapiti,  jaoh,  naprijeila  suza  brano, 
plat  mi  no  da.  I.  (Jiimlulii  87.  Svpta  vjora  pit' 
nam  vino  brnni  sviuii  188.  I'oilo  i/.abrano  .  .  . 
uiivat  so  brano  Moviku  ubogu.  D.  Barakovii'-, 
vil.  28.  Kvo  voda,  tko  brani  mi  se  kr.stiti  V  I.  I3an- 
dulavio  1-12.  act.  8,  86.  No  brani  se  uf'atiti.  S.  Mar- 
gitii,  fala  GS.  Ko  ti  jo  branio  dobro  dilovati  ?  M. 
ZorU'ii,  osm.  127.  Sto  mi  brani  roci  da  nijo  iz- 
molio?  A.  Kani/.lio,  kam.  274.  Ako  mi  brano  pjo- 
vati,  no  brano  mi  jilakati.  Nar.  posl.  vuk.  .'').  Novci 
se  ne  brano  i  dvaput  brojiti.  22(i.  —  had  j'c  bra- 
niti  b€3  poricana,  nw:e  us  infinitiv  bili  poriranc 
ne  mijinajuii  smisla :  Kada  bi  inn.  godi'i  ratt 
branila  no  vladati  retonomi,  gradoniL.  Mon.  sorb. 
303  —  d)  sto  se  ne  da,  maze  hiti  izreeeno  reie- 
nicom,  koja  se  prircziije  rijecju  da:  aa)  u  prive- 
zanoj  poricane:  Bivsi  put  opioni,  niko  mi  braniti 
ne  moze  da  nime  ne  budem  hoditi.  D.  Kanina 
102'>.  Joda  H  kto  more  braniti  da  se  ovi  no  krsto  ? 
Anton  Dalm. ,  act.  10,  47.  O  srce !  .  .  branit'  mi 
modi  ne  6'  nepravim  silami ,  da ,  nad  nira  6im 
plaJem ,  colov  mu  si  ne  dam.  M.  Buni6  83.  Ki 
bi  branil  ili  razgovaral  drugoga  da  ne  bude  pop. 
F.  Glavinid,  svitl.  116.  Niki  braiialiu  onomu  da 
mu  no  da  piti.  M.  Lekusid  125.  Koji  brane  da 
hajduci  svit  ne  di-ze  vet.  u  ruci.  V.  Dosen  125. 
MiSevi  trfie  na  sve  strane  i  sluge  s  batinama 
stoje  te  brane  da  ne  natrce  na  sto.  Nar.  prip. 
vuk.  52.  —  bb)  u  privezanoj  ncma  poricana,  all 
se  haze  isto  sto  i  naprijed  s  poricanem :  Ova 
pomnja  no  brani  da  se  jema  }ubav  staviti.  P.  Ea- 
dov6i6,  nac.  51.  Sta  brani  meni  da  se  krstim? 
"Vuk ,  djel.  8,  36.  Jug  brani  brodu  da  u  krmu 
jedri.  S.  IJjubisa,  prip.  207.  Zavist  im  brani  da  se 
razaberu  i  rasvijeste.  273.  —  e)  sto  se  ne  da,  maze 
biti  neizreceno ,  had  se  razumije:  Da  je  vojant 
pojti,  a  mi  da  ne  branimo  ni  zlo  ucinimo  tomuj 
eioveku.  Mon.  sorb.  219.  Gdje  bi  lanca  zabodena, 
prst  stavi,  a  Isus  ne  brani  mu.  Zbor.  US').  A. 
Ucinit  ne  cos  toj.  B.  Tko  mi  6e  braniti?  F.  Lu- 
karevic  304.  Mojim  se  ona  trudom  boli,  i  obe- 
6ava,  i  opet  brani.  I.  Gundulic  224.  Hoce  da  rijec 
izgovori,  zalos  brani,  boles  ne  da.  239.  I  ako  raz- 
log  hoce  tako,  milos  brani,  Jubav  ne  da.  366.  Od 
svi  (stvari)  jedno  naci  ne  6e  da  ucini  kvara  veie 
nog  bi  covik  oduzdani ,  drugi  nemu  da  no  brani. 
V.  Dosen  43.  Ko  radi,  bog  ne  brani.  Nar.  posl. 
vuk.  152.  Tada  dode  Isus  na  Jordan  k  Jovanu 
da  se  ki'sti.  A  Jovan  braiiase  mu  govoreci :  ti 
treba  mene  da  krstis.  Vuk,  mat.  3,  14.  Pustite 
djeeu  neka  dolaze  k  meni,  i  ne  branite  im.  Vuk, 
luk.  18,  16.  Ja  ne  branim.  Vuk,  rjec.  S^^.  Ko  ti 
brani?  39h.  Ne  cu  braniti  ustima  svojim,  govo- 
ricu  u  tuzi  duha  svojega  D.  Danicic,  jov.  7,  11. 
—  ji)  w  iimnom  smislit,  lead  se  ne  da  uiiinim  na- 
cinoni,  kao  rijecima,  had  se  ne  dopusta,  zabra- 
nuje:  a)  s  objektum:  Ne  brani  (bog)  pravedne 
Jubavi.  N.  Najeskovi6  1,  331.  Koncilio  osobke  im 
sasma  brani.  B.  Gradic,  djev.  141.  Nagovara  na 
divstvo  prom  da  ne  brani  zenidbu.  A.  d.  Bella, 
razgov.  241.  Kako  ste  obsluzili  one  naredbe  cr- 
kovne,  koje  vam  brane  trgovine  ?  Besjede  kr.  260. 
To  bog  brani  od  visina.  V.  Dosen  140.  Sto  ova 
zapovijod  brani  ?  T.  Ivanovic  60.  —  h)  sto  se  brani, 
moze  se  izreci  u  infinitivu:  Jer  kad  likar  jist  za 
vrimo  brani.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  129.  —  e)  sto 
se  brani,  moze  biti  izreceno  recenicom,  koja  se 
privezuje  rijecju  da:  Zakon  koji  brani  da  se  ne  bi 
reklo  krivo  svjedocanstvo.  J.  Matovic  407. 

II.  sa  so: 

1.  znacene  kojcje  naprijed  pod  I.  1.  rctleksivno: 
a)  kao  naprijed  pod  1,  n.  i  y.:  a)  u  tjelesnom 
Sinislu:    Ovi  nad   kim  jo   zai-va  uciAena,   brane6 


sobe,  ter  ga  obranio.  Stat.  po].  ark.  5,  248.  Bran' 
se  oruyem,  zlato  trati,  no  io§  joj  se  (smrti)  odr- 
vati.  I.  Gunduli6  233.  Samo  covik  no  ima  se 
time  braniti  ni  cimo  ozloditi.  P.  Posilovic,  nasi. 
19''.  Tor  so  brani  ter  so  stiti  .svotom  sjenom  slavna 
tijela.  1.  V.  Buni6,  mand.  20.  Branit  se  imaS  noh- 
tim  svima.  J.  Kavailin  352.  On  branec'-i  se  ubije 
noprijatcja  naskocnika  A.  Kad(';i(^,  bogosl  26.  Za 
sto  se  branase  prisjajnim  oi-u^jom.  F.  Lastrii, 
test.  19.  Da  i  scbo  kripko  brano  i  sablasti  dadu 
i-ane.  V.  DoSon  1.  11"  so  s  ostrim  kjunom  brane. 
V.  Do.son  191.  No  ktise  se  ni  malo  braniti,  nego 
odmah  polozise  oruzje.  M.  A.  E.e|kovic,  sabr.  33. 
Al  so  brane  kano  vitezovi  A.  Kaci6,  razg.  96. 
Jer  se  cica  bolosti  ni  malo  braniti  ne  mogo5e. 
A.  Kafiic,  korab.  36.  I  macka  so  noktima  brani. 
Poslov.  dan.  28.  Molices  se,  pomo6i  ti  ne  if^e; 
braniieS  so,  odbranit'  se  ne  mo'S.  Nar  pjes.  ruk 
3,  339.  Braniti  se  vise  ne  mo^omo.  4,  249.  Jadan 
Marko  lozeii  se  brani.  4,  271.  Pak  se  junak  brit- 
kom  sabjom  brani.  3,  428.  No  se  brane  ogiiem  iz 
pusaka.  4,  59.  Tu  se  Srbji  pokoriti  no  6e,  ve6  se 
brane  i  praznim  puskama.  4,  174.  Beg  se  brani 
drvjem  i  kamenem.  2,  47.  I  krava  se  repom  brani. 
Nar.  posl  vuk.  102.  —  h)  u  umnom  smislu :  Da 
so  nejmaju  cijem  branit,  .  .  ho6u  im  odkrit  ono 
sto  govore  bogoslovci  jednostavno.  Besjede  kr. 
3 1 9.  Mnogi,  kad  se  grisi  kore,  branefi  se  odgo- 
vore.  V.  Dosen  215.  Pokornik  ne  ima  se  parbiti 
ni  braniti  na  sudu  bozjemu.  M.  Dobretic  73.  Sa- 
leti  muza  da  joj  kaze  za  sto  se  nasmejao.  On  se 
stane  braniti;  prodi  me  se,  zeno,  bog  s  tobom! 
Sto  ti  je?  ne  znam  ni  sam  Nar.  prip.  vuk  17. 
Otide  u  Carigrad  da  se  odgovara  i  brani.  Vuk, 
nar.  pjes.  2,  565.  —  (i)  kao  naprijed  pod  1.  /3.  Jt 
tjelesnom  Hi  u  umnom  smislu :  a)  s  gen.  i  prijedl. 
od:  Jak  brodar  od  mora,  iz  plavi  kad  gleda  va- 
love  jak  gora,  ter  im  se  on  ne  da,  nog  li  se  jos 
brani  od  take  nevo}e.  N  Najoskovic  2,  123.  Od 
mene  naucite  branit  se  od  zena.  F.  Lukarevic  29. 
Ka  se  od  oci  zlijeh  braniti  ima  D.  Palmotic, 
Christ.  25.  Od  djavoskih  htij  se  branit  svih  za- 
sjeda.  J.  Kavaiiin  402.  Tko  ce  zabrauiti  vitru  da 
ne  puse?  Nitko  doisto;  ali  se  moremo  braniti  od 
nega  zasloiiajuci  se  i  zatvorajuci  vrata.  F.  La- 
stric,  ned.  883.  Da  se  hranec  brani  od  slaboce 
mrtvog  glada.  V.  Dosen  181.  Kako  ces  se  na 
s-^atu  braniti  i  oda  zla  svakakva  braniti  M.  A. 
Eelkovic,  sat.  97.  I  od  pipe  torn  se  (h)ranom  brani 
(gusie).  J.  S.  Ee}kovic,  kuc.  237.  Bele  ruke  tru- 
dise  od  samsova  branec'  se.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  129 
Krajina  so  biani  od  Turaka.  4,  116.  To  se  ogiiom 
od  Turaka  brane.  4,  408.  Nek  se  (h)rani  i  oda 
zla  brani.  2,  382.  Od  kojijeh  (silegija)  se  druk- 
eije  nijesu  mogli    braniti.    Vuk.  nar.  pjes.  3,  445. 

—  b)  s  dat.  bez  prijedloga,  eim  se  kaze  da  je  ono 
ito  tko  cini  hraneci  se  upravleno  nekomu  ili  ne- 
cemu,  te  se  tako  brani  (kao  sto  se  govori  udariti 
kome  kao  na  koga) :  Nemoj  se  zalosti  dopustit 
dobiti,  i  ako  jak  dosti  nijes'  joj  se  braniti.  N.  Di- 
mitrovii  4.  Tko  na  mene  ide  s  oruzjem,  ja  mu 
so  mogu  oruzjem  braniti.  M.  Divkovic,  bes.  254. 
Kojim  ce  se  (h)raniti  i  braniti  potribi  svitoviioj. 
I.  Aneio,  vi-at.  2,  4,  130.  Ne  more  braniti  djavlu 
neprijatej.  194.  Novo  Mjesto  .  .  .  jodno  loto  bra- 
nilo  so  je  Matijasu  kra)u.  P.  Vitozoric,  kron.  129. 
Kako  se  vojuik  brez  oruzja  ne  moze  neprijate}em 
braniti.  J.  Banovao,  pred.  52.  Dusmaninu  da  se 
brani.  V.  Dosen.  180.  Da  se  muham  branit  mogu. 
238.  Sami  znati  mogu  braniti  so  nerazlogu.  264_. 

—  c)  s  dat.  i  prijedl.  protiva:  Da  umije  braniti 
se  protiva  napasti  djavaoskoj.  P.  Posilovii,  nasi. 
XLv.  Videci  da  nijo  moguce  braniti  se  proti  to- 
likomu  muostvu.  A.  Kanizlic,  fran.  69. 


BEANITSTVO 


591 


BRANOV16 


2.  znacene  koje  je  naprijed  pod  I,  2.  u  tjelesnom 

Hi  u  umnom  smislu.  a)  refleksivno:  Tcao  protiviti 
se,  opirati  se:  a)  bez  onoga  koinu  hi  se  Hi  cemu 
tko  proHvio :  Braneci  se  dakle  on  bi  uprosen. 
F.  Glavinii,  cvit  186.  Poce  umivati  (noge)  Judi; 
videii  Petar  da  se  on  ne  braiiase,  veoma  se  oza- 
losti.  M.  Lekusic  33.  —  b)  cemu  se  tko  protivi 
isreceno:  aa)  w  dat.:  Ako  sam  sto  dostojno  smrti 
ucinil ,  ne  branim  se  smrti.  Anton  Dalm. ,  act. 
25,  11.  —  hh)  u  gen.  s  pn-ijedl.  od:  Niti  se  od 
troska  branimo.  Bud.  sjiom.  glasn.  11.  3,  57.  — 
/3)  pasivno:  a)  sa  subjektum:  aa)  bez  onoga  komii 
hi  se  sto  zakracivalo  (vidi  naprijed  pod  2,  «,  a.)  : 
Ako  stvar  prositi  u  koga  kojii  hoc,  prasa(j )  sto 
s'  braniti  s  razlogom  ne  ce  moc.  M.  Dimitrovi6  5. 
tako  i  part,  praet.  pass.:  Kad  voce  braiieno  bude 
okusiti.  N.  Dimitrovic  48.  Voca  braiiena.  D.  Ka- 
liina  14'J''.  Stvari  branene  veouia  zeliti.  P.  Zo- 
ranii  1''.  Eva  prva  braiiena  se  hiti  drva.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  63.  —  hh)  komu  se  sto  zakracitje 
Hi  ne  da,  izriije  se:  aaa)  u  dat.  (vidi  naprijed 
pod  2,  K,  b,  aa.) :  Dava  nam  se  plao  i  tuzbe,  a 
milosti  se  brane.  N.  Najeskovii  1,  238.  Polag 
Jubavi  nioje  se  nastani,  ka  ti  se  ne  brani,  pace 
in  rec  veie;  ka  se  tebi  hrani,  ka  ti  se  nameco. 
H.  Lucie  219.  Pravda  ne  ce,  ni  u  ijednoj  razlog 
strani,  da  se  svoj  rod  majci  brani.  S.  Misetic  229. 
Meni  svjetlos  i  sloboda  jeduako  se  tuznoj  brani. 
I.  Gimdulic  76.  —  hbh)  n  gen.  s  p>rijedl.  od  (vidi 
naprijed  pod  2,  a,  h,  hh.) :  Blagoslov  da  se  moj 
od  tebe  ne  brani.  M.  Vetranid  2,  221.  —  h)  hez 
suhjekta,  a  s  reienicom  koja  se  privezitje  rijecjii 
da:  Teb'  vratnice  eve  bijele  otvaraju  se  svakim 
casom,  ti  ulazi;  ali  se  brani  i  da  pojde  tko  iz- 
vani.  J.  Kavaiiin  492. 

m.  bez  suhjekta  11  znacenu  koje  je  naprijed 
pod  I,  2:  s  poricanem,  kao  da  bi  se  reklo :  nista 
za  to,  nista  ne  smeta,  nihil  iinpedit.  Ne  brani, 
da  apostol  kad  god  ovorau  pozelinu  i  gauutju 
podava  ime  griha.  Turk  blago  2,  195. 

BEANITSTVO,  n.  patrociuiura.  sanio  u  Stuli- 
ievu  rjccniku   (,branitsvo').  rijec  nepouzdaua. 

BRANITVA, /.  patrocinium.  samo  u  rjeinicima 
Bjelostijenceru,  Jamhresiier/i  (u  kom  ce  biti  stain- 
parska  pogrjeska  ,branitvo'),  Voltigijinu  (schutz) 
i  Sttilicevu.  isporcdi  branidba. 

BKANIV,  adj.  ad  defendendum  aptus.  samo  u 
rjecniciiiia  Mik(i(inu  (ali  ne  u  redu,  nego  kod  ri- 
jeci  oruzje)  i  u  Stuliccvu.  Oru2ja  l)raniva,  arma 
ad  tegendum.  ]\Iika|a  381-^. 

BRANIVOJ  ,  Branivoja ,  m.  ime  musko.  xv  vi- 
jeka,  11  spomcnicima  latiii.^ki  jiisariim.  i  xiv.  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Spom.  sr.  1,  52. 
Mon.  rag.  1,  66. 

BRANIVOJEVli,  m.  prezime,  po  oca  Lrani- 
voju.  XVI  vijeka.  Mon.  Croat.  191. 
O   BRANKO,  m.  ime  nm.iko.  postanem  hi/p.  Bra- 
nimir  *  Branisav.  od  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  VukoBu  i  Danicicevu  (1,  71.  3,  560). 

BRANKOV,  adj.  sto  pripada  liranku.  Bran- 
kovo  uciiienje.  Spom.  sr.  1,  164.  Danicic  1,  72. 
Idi,  bjezi,  Brankovo  kojeno !  Pjev.  cm.  291. 

BRANKOVAC,  Bnlnkovca,  m.  ime  mjeslima: 
a)  selo  u  Busni  u  kotaru  travnickom.  Statist. 
61.  —  h)  dio  varosi  Mostara.  \i.  Stojanovic.  — 
c)  mjesto  pod  vocnacima  u  okrugu  krusevackom- 
u  Srbiji.  §}ivak  u  Brankovcu.  Sr.  Nov.  1875.  19. 

BRAnIvOVACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bran- 
kovini.  Opstina  brankovacka.  K.  Jovanovic,  rec. 
100.  Brankovacki  vis.   M.  E).  Milicevic,  srb.  400. 

BRANKOVICA,  /.  selo  u  Crnoj  Gori  u  katun- 
skoj  nahiji  u  Grahovu.  Glasnik  40,  18. 


BRANKO V16,  m.  1.  prezime,  po  ocu  Branku. 

od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danici- 
cevu. Priboje  Branko-\act.  Mon.  serb.  97.  Vltkt 
Brankoviit.  207.  Lazar  da  gizdavu  Maru  Vukii 
Brankovicu.  I.  Gundulic  386.  De  pogibe  Vuce 
Brankovicu?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  294.  Miles  Bran- 
kovic.  Sem.  srb.  1881.  299.  —  2.  doa  sela  u 
Bosni:  jedno  u  okrugu  sarajevskom.  Statist.  23. 
a  drugo  u  okrugu  hanoluckom.  Schem.  bos.  1864. 
59.  Statist.  43. 

BRAnKOVINA,  /.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  va- 
levskom.  K.  Jovanovi6,  rec.  100.  S.  Novakovi6, 
pom.  126.  Rad  1,  186.  Starine  10,  269.  Iz  lijepa 
sela  Brankovine.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  140. 

BRANOGOVOR,  m.  defensio,  apologia,  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Na  ovi  branogovor 
nista  ne  izusti.  A.  Kanizlic,  kam.  101. 

BRANOGOVORAN,  branogovorna,  adj.  apolo- 
geticus.  u  jednoga  pdsca  prosloga  vijeka.  Kojima 
je  on  u  svojoj  branogovoruoj  kiiigi  odgovorio. 
A.  Kanizlic,  kam.  759. 

BRANOJE,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  posta- 
nem hyp.  Branimir  i  Branisav.  Glasnik  11.  12,  19. 
23.  24. 

BRANOJEVIC,  m.  prezime  po  ocu  Branoju. 
XV  vijeka.  Spom.  sr.  1,  HI.  Danicid  1,  71.  pisar- 
ska  ce  pogrjeska  hiti  ,Braojevic'.  Stat.  poj.  ark. 
5,  310._ 

BR.\NOPis,  )/i.  liber  apologeticus.  prosloga 
vijeka.  Branopis  Focia  suprot  Latinom.  A.  Ka- 
nizlic, kam.  IX.  Za  viru  ki-stjansku  dvostruk  bra- 
nopis pisao  je.  I.  Velikanovio,  upu6.  1,  226. 

BBANOPtSAC,  branopisca, »».  defensionis  scrip- 
tor,  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  rjecniku 
Stuliccvu.  Branopisac  Fociov.  A.  Kanizlic,  kam.  48. 

BRANOPiSALAC ,  brauoplsaoca,  m.  vidi  bra- 
nopisac. u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Brano- 
pisaoci  Fociovi.  A.  Kanizlic,  kam.  378. 

BRANOPRAVDAC  ,  branopravdilca,  to.  defen- 
sor, samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  brano- 
pravdas. 

BRANOPRAVDAS,  branopravdasa ,  m.  defen- 
sor, if  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Tada  liezin 
liranopravdas  po  obicaju  onoga  vrimena  misto  lie 
unide  u  vrilu  vodu.  A.  Kanizlic,  kam.  89. 

BR.\N0S,  Branosa,  m.  ime  musko.  xiv  i  xv 
vijeka.  postanem  hi/p.  Branimir  i  Branisav.  Mon. 
serb.  102.  488.  Danicic  1,  71. 

BRANOVA  GLAVICA,  /.  brdo  u  Srhiji  u  uzic- 
kom  okrugu.  Sanac  na  Branovoj  Glavici  u  Krem- 
nima  da  naciui.   Djel.  prot.  4.  isporedi  Branovo. 

BRANOVAC,  Branovca,  m.  1.  selo  u  Hrvatskoj 
«  podzupaniji  zagrebackoj.  Schem.  zagr.  1875.  61. 
Pregled  17.  —  2.  prezime  u  nase  vrijeme.  A.  Bra- 
novae.  Vuk,   nar.  pjes.  3,  587.   isporedi  Branovo. 

BRANOVACKI,  adj.  prezime  u  nase  vrijeme. 
Sem.  prav.  1878.  22.  po  ocu  koga  su  zvali  Bra- 
no  vac,  koje  vidi. 

BRANOVALAC,  branovaoca,  m.  vidi  branitej. 
samo  u  Stuliccvu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouz- 
dana.  isporedi  branovati 

BRANOVATE^,  m.  vidi  brauite}.  samo  M  Stu- 
licevu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 

BRANOVATI,  braiuijeiu,  impjf.  vidi  braniti. 
samo  u  Stuliceou  rjecniku.  rijec  sasma  nepouz- 
dana. 

BRANOV16,  m.  prezime  koje  je  tako  u  jednom- 
spomeniku  xv  vijeka  nastampano  moze  hiti  gri- 
jeskom  covjeku,  koji  se  pisao  Bra.nojevic.  Spom. 
sr.  1,  111.  Danicic  1,  71.  isporedi  Brauovici. 


BRA.NOVICI 


292 


BRANUG 


BRANOVK!!,  hi.  pi.  sclo  u  Bo^iii.  u  okriigu 
zcurnickom.  Slatist.  !)8.  isporedi  Bi-anovo. 

HRANOVO,  ».  ylavica  it  Jezerima  u  Ilerce- 
(jovini.  V.  l^psovic.  postanem  od  imcna  kojc  ndniu 
nije  It  obiit{ju,  a  koje  hi  glusilo  Braiio,  koje  hi 
bilo  hi/p.  0(1  Braniiiiii'  i  Bninisav,  a  od  koija  jc 
i  Branko  i  Braiios.  isporedi  Braiiovao,  Braiiovi^i. 

IVKANSKI,  adj.  bt>lIious.  xiv  vijeka  u  kiiizi  u 
kojoj  se  mije^a  jezik  na  crkvcnim,  i  u  Slnliccvu 
rjecniku,  ali  is  hrcrijara.  postimem  od  ularoga 
brail,  braiii,  koje  vidi.  Braubskojo  tvojo  zitijo  po- 
veilajctb  se.   Danilo  141.   OJC'lo   branb.skojo.   319. 

BrAnIKU,  adj.  defpiisorius.  h  jcdtwya  pi.tca 
xvii  t'ijcka  o  molitraiiia  u  knjima  se  nuili  hog  za 
obranu.  c  je  pontalo  od  atarijega^  tj,  kojc  jc  opct 
od  tij.  isti  pisae  pise  i  tj  i  6.  tUiio  so  iismi  ali 
srcera  niko  molitvioo,  koje  so  zovu  branutjo.  P. 
Posilovii,  nasi.  175.  Molitvo  branuco  prisvetoinu 
prope6u.  17G. 

BRAN  UK  ATI,  branukam,  impf.  deni.  braniti. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijcc  veoma  nepouz- 
dana. 

1.  BRANE,  n.  luctatio.  isporedi.  brati  so.  xv 
vijeka.  o  borhi  na  mukama.  U  mucnoni  bran(j)u 
i  borenju  kripka  ufiinivsi  se.  Starine.  1,  '.^23. 

2.  BRANE,  «.  coUectio.  od  svii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  ii  Mikajinii  (27*  grijeskom  t  berei'ie  1841'), 
Belinu  (198"),  Bjelostijencevii,  Jambresicemi,  Vol- 
tigijinu,  SttiUcemi  i  Vukovu.  —  a)  radna  kojom 
se  sto  here:  Stable  kad  ima  svoj  plod  jest  obla-  ' 
zeno,  jere  jesu  braiia;  ali  pomaiikavsi  plodovi 
jest  ostavjeiio  i  ne  liaju  za  liega.  M.  Eadiiic  26. 
Ele  grozdje  jos  za  brane  nije.  J.  S.  Eejkovic, 
kuc.  350.  Braiie  Vinogradov  ne  po  svuda  u  jediio 
vreme  biva.  Z.  Orfelin  101.  Za  braiio  grozda.  P.  | 
Bolii  2,  5U.  Braiie  kukuriizno,  vinogradsko.  Vuk. 
rjeo.  40^.  Daiiu  radi  da  uzraste  sto  posadis,  i  ju- 
trom  gledaj  da  ti  sjeme  nikne;  ali  kad  dodo  do 
braiia  razgrabice  se  i  ostace  ti  |uta  Jialost.  D. 
Danicic,  isa.  17,  11.  —  b)  sto  se  berc:  Citava  po- 
rodica  cekala  da  joj  se  skulia  nesto  braiia  veceri. 
L.  ^ubisa,  prip.  25.  Digne  s  ogiia  braiie,  izruci 
ga  i  ozme  u  jednu  veliku  zdelu,  obuji,  osoli  i 
proiiiijesa.  28. 

BRANENICA,  /.  1.  mulier  cliens.  samo  u  Stii- 
licevH  rjecniku.  —  2.  vidi  zabran,  braiievina.  samo 
u  Vuliovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  sc  govori 
u  Hrvatskoj). 

BRANENIK,  braiienika,  m.  cliens.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (197'i),  Bjelo- 
stijencevu  (1,  296)  i  Stulicevu.  Tebe  zabit  ne  cu 
ni  opata  brata  tvoga  braiienika  dobra  moga.  J. 
Kavaiiin  152.  Da  se  dostojas  i  mene  primiti  i 
pribrojiti  branenikom  tvojira  A.  Kanizlic,  bo- 
go|ub.  353.  Briiii  se  kakoiio  milostivi  branitej 
braiieiiikom  svojim.  387.  Odvitnik  .  .  .  nasavsi  da 
jest  istinito  tako ,  duzaii  jest  ustegnut  se  i  .  .  . 
ne  naprcat  na  svoga  braiienika  tratbe  nekoristne. 
Turl.  blago  2,  188. 

BRANENE,  n.  defensio,  prohibitio.  od  xvi  vi- 
jeka (vidi  primjcr  N.  Dimitrovica  i  A.  Gueetica), 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (255''.  17''),  Bjelostijen- 
devu  (1,  401ti  jbranenje'),  Jambresicevu  (1,  181'' 
,br-anenjo'),  u  Stulicevu  i  u  Vukovu.  Zadne  -lie 
postavsi  od  nije  i  izguhivsi  i  glasilo  je  -nje  do 
prosloga  vijeka,  a  od  polovine  prosloga  vijeka  do- 
lasi  sastavjetio  u  -lie  (vidi  inimjcre  J.  Banovca). 
1.  defensio ,  obrana.  a)  moze  nza  sc  imati  i  ne 
imati  u  gen.  bez  prijedloga  ono  sto  tko  brani,  a 
taj  se  gen.  zamjeiiuje  kad  treha  adjektivom  Hi 
pronominom  posesivnim  kao  i  u  drugim  prilikama. 
i  uno  sto  se   obranom  odhija   moie  bitl  i  ne  hiti 


izrcceno,  a  izriie  se  u  gen.  s  prijedl.  od  (7/  u  dat. 
s  prijedl.  protiv.  O  alavna  djevice,  braiioiijo  groS- 
nika  od  smrtno  strjelico !  N.  Dimitrovii  45.  Bra- 
lioiije  o<l  svijcsti.  B.  Kasid,  nasi.  195.  Ki  nastoje 
na  braiionja  sveto  matero  crikvo.  M.  Angel  73. 
Ovim  braiionjom  i  zasciienjeiii  utvrdi  iiiene.  I. 
Ivanisevic  130.  Ti  si  jakost  i  braiienjo  i  moft  puka 
tvoga.  A.  Vita|ic,  i.st.  82.  Svota  Marijo,  braiieiio 
pritisiintih.  ,1.  Banovao,  blagos.  271.  —  adj.  Hi 
ponom.  posesieni  mjesto  gen.  bez  prijedloga:  Na 
braiienjo  mojo  poglodaj.  B.  Kasi(^,  rit.  384.  Da  je 
on  i  sbranisco  i  braiienjo  i  zasoidonjo  liegovo.  A. 
Vita|i<i,  ist.  213.  On  biaiienje  naso  jako,  nasa 
kripos  ncskoncana.  .\.  Vita]i6,  ostan  70.  Da  ga  za- 
zivamo  kakono  nase  najmogucnije  branoiie,  pomoi 
i  sastiteiie.  A.  Tomikovic  132.  —  mjesto  gen.  bez 
prijedloga  gdjekqji  pisci  po  tudem  jeziku  iinaju 
gen.  s  prijedlogom  od;  Braiioiije  od  iivota.  A. 
Guceti6  roz.  mar.  122.  Pritvrdo  braiienjo  od  duso 
i  tijela  moga  suprot  svijem  varanjem.  B.  KaSio, 
zrc.  1G9.  Vladaocii  poglavitomu  a  no  vikaru  pri- 
stoje  vrimenita  braiieiia  od  orkve  kakono  pri- 
pravjciio  zgrada  crkovni.  A.  d.  Kosta  1,  41.  — 
b)  moze  biti  izreceno  i  tko  brani,  a  izrice  se  u  gen. 
bez  prijedl.,  pa  se  i  taj  gen.  zamjenuje  kad  treba 
posesivnim  adjektivom  Hi  pronominom  kao  i  pod 
a. :  Koji  uzivaju  ovo  branenjo  svetoga  oca.  B. 
Kasio,  frail.  171.  Ovi  razdvojeni  biso  prim}eni  pod 
krilo  i  braiioiijo  Ivana  Duke.  S.  Badrii,  ukaz.  64. 

—  adj.  Hi  pronom.  posesivni  mjesto  gen. :  Ti  jesi 
moja  poraoc,  i  jes'  otoovo  branenje.  A.  Georgiceo, 
nasi.  347.  Pod  tvoje  branenje  mi  so  uticemo.  B. 
Kasic,  rit.  441.  Da  po  kriposti  tvoga  braiiena 
mogu  bit  oslobodeii  od  svake  pogibili.  J.  Banovac, 
obit.  93.  —  2  detrectatio,  reeusatio,  protiv}ene, 
isporedi  braniti  pod  1,  2  i  pod  ii,  2.  Posli  toli- 
koga  braiieiia  obeca  joj  se.  J.  Banovac,  pred.  65. 

BRANENSTVO,  n.  tutamentum  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Blagosovi  ovi  kruli,  noka  bude  pro- 
tiva  svima  nemocima  .  .  .  braiienstvo.  B.  Kasic, 
rit.  264. 

BRANESCI,  Branezaca,  tii.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugii  travnickom.,  kotarii  glamockom.  Statist.  63. 
isporedi  Branesci  i  Branegovici,  s  kojima  je  jed- 
noga postana. 

BRANEVINA,  /.  1.  vidi  zabran.  isporedi  bra- 
lienica,  branik  (pod  2).  tt,  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Iz  braiievina  obicno  se 
badiiaci  sijeku.  V.  Bogisic,  zbor.  4-11.  Zemja  pod 
liivom  braiievinom.  Sr.  Nov.  1808.  15.  —  2.  ^a- 
selak  u  6cpinu  u  Slavoniji  u  podzupaniji  osjec- 
koj.  Pregled  99. 

BRANEVO,  n.  ime  mjestima:  a)  neko  mjesto 
blizu  Kosova  u  pjesmama.  bez  sumne  Vraiie  u 
sadasHOJ  Srbiji.  Ravno  brdo  i  poje  Kosovo  i  Ja- 
nevo  i  Braiievo  zupno.  Pjev.  crn.  105.  Vis'  Ko- 
sova na  Braiiovo   ravno.    jSTar.  pjes.  petr.  2,  278. 

—  b)  mjesto  negdje  kraj  Drine:  Pos)ite  dva  tri 
momka,  koji  zuadu  dosadasue  logoro  turske,  koji 
su  gledali  po  Braiievn  i  po  begluci.  M.  Nena- 
dovic,  prot.  85. 

BRANIVATI,  braiiiijem,  impf.  defendero,  vidi 
braniti.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Cini  da  me 
kriz  braiiiije.  M.  Divkovic,  nauk'  236. 

BRANKOVAC,  braiikovca,  m.  neka  loza  vi- 
nova,  koja  se  zove  i  Jbrajkovac.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  SiUek,  im.  29. 

I       BRANUG,  m.  tiirdus  pilaris  L.,  bravei'iak,  ho- 

roviiak.  od  prosloga  vijeka,   izmedu  rjecnika  u 

Bjelostijencevu  (turdus,  turdulus,  juniperina  avis), 

i  M  Jambresicevu  (turdus,  krammetsvogol  1006»),  « 

I  VoUigijinu  (di-ossel),  u  Vukovu  (krammetsvogel, 


BRAPA 


593 


BRASENICA 


turdus  pilaris  L.).  Brai'iug  (veAar),  turdus  pilaris 
L.   G.  Lazi6  55.   —  Postane   vidi   kod   braveiiak. 

BRAPA,  711.  ime  musko.  u  jediiom  spomcniku 
XIII  vijeka.  Mon.  serb.  12.  Danicio  1,  72. 

BRAPKA,  /.  vidi  brabonak.  Od  prosloga  vi- 
jeka.  Korijena  kojega  je  i  brabonak.  p  stoji  2)red  k 
vijesto  b.  Istuoi  brabaka  od  ovce.  J.  Vladmirovii, 
lik.  7.  Uzmi  pelina  i  brabaka  ovciji.  12.  Prvo  ce 
sida  glava  slagati  nego  kozija  brabka  (gdje  se 
zasiplc  gnoj,  Jetina  tie  izdaje).  M.  Pavlinovit. 

BRASINA ,  /.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  podrin- 
skom,  srezu  jadranskom.  K.  Jovanovid,  ret.  136. 
Turci  palili  Brasinu.  M.  Nenadovio,  prot.  42.  U 
Radevini  h  selu  Brasini.  Vuk.  ziv.  259. 

BRASKA.  /.  ruga,  vraska,  fraska.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku.  isporedi  braskav ,  braskati.  Po- 
stanem  od  vraska,  promijenivsi  v  na  h. 

BRASKAST,  adj.  vidi  braskav.  samo  u  Stidi- 
ieru  rjecniku,  za  koji  ce  hiti  i  nacineno. 

BRASKATI,  briiskam,  impf.  nigare.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Selinu  (359"), 
Bjelostijencerii  i  Stuliievu.  i  sa  .se:  braskati  se, 
u  rjecnicima  Belinu  i  Stuliceim.  —  Pontancm  od 
braska. 

BRASKAV,  adj.  rugosus.  ii.  rjehiicima  Iklimi 
(359a)  i  Stulicevu.  isporedi  braska. 

BRASKI,  adj.  vidi  bratski. 

BRASKOTINA,  /.  ruga,  samo  a  rjci^iiiciina  Be- 
linu (359^)  ('  Stulicevu.  isporeili  braska,  od  ccga 
je  i  postalo.  Staracka  braskotina,  ruga  anilis. 
Bella  359i». 

BRASKOTINAST,  adj.  vidi  braskav.  samo  u 
SUdiceini  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRASKOTINA  V,  adj.  vidi  braskav.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  hilt  i  nacineno. 

BRASKVA,  /.  vidi  broskva,  praskva.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjeijniku  (30i'). 

BRASLOVl^E,  )).  .■ielo  u  Urratskoj  u  podzu- 
paniji  zagrebackoj.  mjestani  yovore  kajkacski : 
Braslovje.  Schem.  zagr.  1875.  201.  Pregied  20. 
Poslana  tamna. 

BRASTVENIK,  vidi  bratstvenik. 

BRASTVIJE,  n.  u  jednoga  pisca  xvi  rijcka 
nastampano  n  nase  vrijemc  u  znacenu  koga  je 
bratetvo:  Na  nebi  sad  .  .  .  prosiva  svitlostju  u 
rajskom  brastviju,  gdi  ni  iiijedaii  tiud,  jer  svojom 
kripostju  potlaci  svit  i  blud.  M.  Marulic  71!.  u 
rukopisu  iz  koga  je  .Uampano  nenia  v,  a  izmedu 
b  t  a  stoji  r  i  1  upisano  jedno  n  drugo  poprav- 
(anem.  smislu  kao  da  slaho  pristaje  bratstvo, 
prije  bi  tnoglo  biti  blazeiistvo. 

BRASTVO,  vidi  bratstvo. 

BRASUNICA,  /.  germen  eauliuui  hieinale,  ono 
sto  na  kocanii  od  zeja  preko  ziine  izraste  na  novo, 
obraslica.  u  Hercegovini.  N.  Ducic.  it  Dalmaciji. 
J.  Grupkovic.  Rijec  kao  da  je  po.ttala  od  starije, 
koja  je  mogla  negda  glasiti  obrasltnica ,  pa  joj 
sprijeda  otpalo  o,  a  lb  se  promijenilo  na  u. 

BBASANAC,  brasanoa  m.  pistor,  hjehar.  samo 
u  Stuliceim  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BRASANCE,  n.  dem.  brasno.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika^inii  (viaticum  26''),  u 
Stulicevu  (eucharistia)  i  u  Vukovti  (samo  malo 
brasna).  —  a)  cibus ,  jelce  Hi  malo  jela  u  opce 
(isporedi  brasno  pod  1,  a.):  Ne  ima  ufance  tko 
tamo  planduje  da  drugo  brasance  ali  smok  bla- 
guje  neg  hljebac  i  tusac  i  pitje  od  vode.  M.  Ve- 
tranic  1,  141.  —  b)  viaticum,  jelo  sto  se  nosina 
put,  brasnenica  (isporedi  braSno  pod  1,  c):  Cim 


ruho  ja  spravih  i  docim  u  bisak  braSance  po- 
stavih.  N.  Na}eSkovi6  1,  215.  Uzmi  za  poklon  ovu 
zakujicu,  u  kojoj  se  brasance  nosi.  M.  DrHd  416. 
Bra§ance  dodajte  neka  se  blaguje,  pak  lipo  spra- 
vite  neka  se  putuje.  M.  Divkovic,  plac.  90.  — 
c)  corpus  domini,  pjriiesie,  cim  se  priiesiuje.  pre- 
vedeno  cena  (sacra,  domini)  tako  da  je  cena  (ve- 
cera)  uzeta  za  ono  sto  se  vecera,  sto  se  na  veieri 
jede,  brasance  u  znacenu  pod  a. :  Ti  moj  duh  na- 
siti  brasanca  svetoga.  M.  Vetrani6  1,  3G8.  Ovo  i 
Milova,  po  brasance  boiye!  M.  Driic  374.  Kada 
se  na  misi  dize  braSance.  M.  Divkovi6,  nauk  177. 
Donesu  brasance,  tijelo  Isusovo.  M.  Divkovi6, 
zlam.  28.  —  d)  cena  domini,  price§ce  kao  djelo; 
znaeei'ie  pod  c.  preneseno  na  to.  Spasitej  zamedaSe 
posvetiliste  refieno  braSance.  M.  Radnid  281.  — 
c)  farinula,  malo  brasna  (isporedi  brasno  ^jorf  8). 
samo  u  Vitkovu  rjeiniku:  Daj  mi  malo  brasanca. 
Vuk,  rje6.  41".  .Ho  je  i  brasance  malo  brasna  pa 
opet  dolazi  sa  malo,  to  je  kao  sto  kaze:  od  mala 
malo. 

BRASaNCANI,  adj.  corporis  Christi.  samo  o 
danu  u  koji  se  slavi  tijelo  Isusovo,  koji  se  zove 
i  brasancevo.  isporedi  brasance  j^od  c,  od  cega 
je  i  postalo.  Dolazi  od  xvii  vijeka.  Brasanfani 
cetvrtak.  M.  Divkovic,  nauk  svi.  Besida  na  bra- 
Jancani  cetvrtak.  M.  Divkovic,  bes.  615.  Na  tilo 
gospodinovo  ali  ti  na  brasancani  cetvrtak.  S.  Mar- 
gitic,  fala  229. 

ERA&ANCEV,  adj.  vidi  brasancani.  samo  u 
Stuliceru  rjecniku:  brasancev  cetvrtak. 

BRASANCEVO,  ».  festum  corporis  Christi.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  it  Stulicevu 
i  Vukocu.  isporedi  brasance  poil  c,  od  iega  je  i 
postalo.  Procesioni  na  cvitnu  nediju  s  palmaina, 
na  brasanfcevo  s  prisvetim  sacramentom  oltara. 
D.  Rapic  316.  Na  brasancevo,  t.  j.  na  tilo  Isu- 
sovo. F.  Lastric,  od'  334.  Govorene  na  brasan- 
cevo. F.  Lastric,  svet.  84.  Takoder  brasancevo, 
tri  kra]a  .  .  .  ne  imadu  posta  zapovidnoga.  A.  Ka- 
nizlic,  bogolub.  xxxi.  Svetkovina  brasanceva  ili  ti 
tila  Isuki'stova.  A.  Kanizli6,  kam.  605.  Na  vazani, 
duhove,  brasancevo.  I  Velikanovic,  upuc.  2,  394. 
—  n  dva  pisca  Dubrovcanina  sa  s  mjesto  t:  Na 
blagi  dan  tila  gospodinova,  ili  na  braSansevo. 
Besjedo  kr.  211.  Na  zaglavu  osmine  korosanata 
ali  ti  slavnoga  blagdana  braSanseva.  D.  Mattei  27. 

BRASANIOA ,  /.  vidi  brasnenica.  u  nase  vri- 
jemc, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoiui.  n  stoji 
■mjesto  ntn  (brastntnica),  za  to  je  pred  nim  umet- 
nuto  a.  I  u  torbu  mece  brasanicu.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  41".  Ponude  ga  da  ponese  brasanicu. 
Magaz.   1861.  131. 

BRASANSKI,  adj.  vidi  brasancani.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Postanem  od  brasno.  isporedi 
brasance  pod  c.  Na  brasanski  cetvrtak.  I.  Ancic, 
svit.  9.  grijeskom  .brasanski'.  I.  Aucic,  vrat.  2.  4, 

XIV. 

BRASAV,  adj.  fariuaceus.  .sohw  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  veoma  nepiouzdana. 

BRASCINA,  /.  selo  u  primorju  hrvatskom  kod 
Rijeke.  Scheni.  segn.  1881.  79.  ,BraScena'.  Schem. 
segn.  1871.  80.  sc  stoji  mjesto  st,  a  pred  nim  je 
otpalo  t :  po  tome  je  upravo  bratstina. 

BRASENICA,  /.  viaticum,  brasnenica,  braia- 
nica.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
H  Stulicevu.  iza  s  ispalo  je  n.  od  brasnenica.  — 
a)  u  pravom  smislu:  Ne  samo  proseci  kako  ce 
ji  raniti,  da  li  im  dajuci  jos  istu  svoju  brasenicu. 
,1.  Banovac,  pred.  140.  Nije  imao  kada  ponit  ni 
oruzja  ni  brasenicu.  A.  Kacic,  korab.  168.  Imam 
brasenicu  u  torbi.   S.  ^ubisa,  prip.  152.    Spremi 

38 


BRASENICAN 


5'J.l 


bkaSno 


svojeiuu  juimku  braSoiiico  u  torbi.  194.  Oh  moje 
biaseiiice  1  M.  PavlinoviA,  vaz.  spis.  103.  —  h)  u 
prenesenoni  sniishi  priiesfe  na  smrti:  Uzini,  brate, 
brasonicu  tila  gospodiiia  nasega  Isukrsta.  L.  Ter- 
zi6  G. 

BRABENICAN ,  braSoniina ,  adj.  farinai-ius. 
samo  u  Stuliceeu  rjeiniku.  rijec  ncpousdana. 

BEaSeVO,  n.  ridi  Brasovo.  Hotli  cart  Muratt 
iia  Ug^e  podb  Brasevo.  l^etop.  saf.  76.  Danitic 
1,  77.  va  jcdnom  mjestii  i  BraCevo:  Podi.  Bra- 
6evo.  Glasnik  10,  271.  Dani6i6  3,  562. 

BEAsIC,  in.  prczimc,  n  nase  vrijeme.  posta- 
nem  od  imena  Icoje  samo  iic  dolazi  a  koje  bi  bilo 
Brasa,  hyp.  od  Branisav  ('  Bratosav  (Itao  Ea5a  od 
Eadosav).  Eat  184.  366  408.  Schem.  rag.  1876.  62. 

BEASiNA,  /.  selo  hlizu  Duhrovnika.  Schem. 
rag.  1876.  29.  Eepert.  22. 

BEAS^ENCI.  brasjenaca,  m.  pi.  vidi  brasu- 
nica.  J  fJrupkovii.  postana  moze  hiti  istoga  sa 
brasunicom. 

BEASIjjENICA,  /.  vidi  brasiienica,  od  koje  je 
i  postala  promijenivH  n  na  ].  Od  pro.Hoga  vijeka. 
a)  u  pravom  smislu:  Nije  potribe  brasjenioo  pri- 
pravjati  za  put.  F.  Lastrir. ,  test.  189.  Putiiicka 
duho^^la  jizbina  ili  ti  pica  i  bras|cniea.  M.  Do- 
bretic  GO.  Kuhaj  meni  mehke  brasjeaice.  Nar. 
pjes.  juk.  91.  Kvivaj  meni  tanke  brasjeniee.  o.'i. 
Pa  uprti  torbu  obramicu,  u  liu  metnu  tanku  bra- 
sjenicu.  241.  Uzme  .  .  .  strunicu  s  bra§}enicaina. 
Nar.  prip.  bos.  1,  10.5.  A  u  torbi  prijesna  brasjp- 
nica.  Osvet.  1,  55.  —  b)  u  prenesenom  smislu  pri- 
cesce  na  smrti:  Ako  me.  danas  zovnes,  gospodine, 
da  ue  podem  brez  ovc  brasjeniee  (,braslenioe'). 
F.  Lastric,  ned.  239. 

BEAS^jENlK,  brasfenika,  m.  vidi  brasiienik, 
od  kojega  je  i  postao  promijenivsi  u  na  ].  u  nase 
vrijeme.  Praha  tucenika  i  dvopoka  hjoba  brasje- 
uika.  Osvet.  2,  171.  Pet  stotina  kot'ia  tovarnika, 
punili  masla.  hjeba  brasjcnLka.  3,  109. 

BEASLEVICA,  f.  selo  u  hrratsJcoj  krajini  slui'i- 
skoj.  Razdje).   19.  Schem.  cris.  186.S.  28. 

BEASNACE,  n.  ridi  bi'asauce,  ,s  kojimjejediin 
rijec,  samo  mil  je  drugo  a  umetniiio  na  driigo 
mjesto.  u  nase  vrijeme  it  hrvatskom  primorju  i 
po  Istri.  u  znacenii  u  kom  je  brasance  pod  b. : 
Specite  mi  brasnaca.  Nar.  pjes.  mikul.  142.  Pe- 
cite  mi  bi-asnace.  Nar.  pjes.  ist.  6,  11. 

BEASNAE,  brasnara,  m.  1.  qui  farinam  vendit. 
u  Vzckovu  rjecniku.  —  2.  tamcar  brasnar,  tene- 
brig  molitor  L.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
J.  Sloser,  kor.  551.  isporedi  brasi'iikar. 

BEAsNAEA,  /.  1.  cella  penaria,  komora  gdje 
se  drzi  Ho  preko  godine  treba  za  jelo  (u  Vukovu 
rjecniku  molilkammer).  —  71  nu  su  se  na  vladi- 
cinu  dvorii  zatvarali  krivci  svestenici,  te  se  i  sa- 
lvor za  nih  zove  tako  u  Srijemu.  —  2.  rieka  je- 
sena  jabuka,  koja  se  zove  i  ludaja.  u  Srhiji  u 
srezu  vajevskom.  L.  Kovacevio. 

BEAsNARKA,  /.  1.  ij>iae  farinam  vendit  zen- 
sko  ce]adc  koje  prodaje  hrasno.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  —  2.  neka  kriiska.  B.  Sulek,  im.  29. 

BEAsNAST,  adj.  vidi  brasnav.  u  nase  vrijeme, 
izniedu  rjecniku  samo  u  Stulicevu.  Mjenar  bras- 
nasti .  tropideres  dorsalis  Schonh.  J.  Sloser,  kor. 
628. 

BEASnATAST  ,  adj.  vidi  brasnav.  u  jednoga 
jmca  prosloga  vijeka.  .Tesu  li  (zrna)  vece  tvrda 
i  brasnatasta.  I.  Jablanci  75. 

BEASNAV,  adj.  farinosus.  u  nase  vrijeme,  iz- 
iiiedu  rjecniku  u  Stulicevu  i  Vukovu. .  a)  farina 


conspersus,  omucen,  posut  hrasnom.  Ko  u  mlinicu 
unido,  brasnav  izido.  Nar.  posl.  vuk.  158.  Kad 
se  kufka  nauci  brasnave  ?,rvne  lizati.  120.  — 
b)  farinosus,  sto  se  prosipa  kao  da  je  od  brnsna, 
kao  da  je  gruda  brasnn:  jabuka,  krompir.  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

BEASNAVKA,  /.  clitopilus  pruniUus  Scop.  B. 
Sulek,  im  29. 

BEASN^NI,  i  braSnenI,  adj.  farinarius,  sto 
pripada  brasnu,  sto  je  za  brasno.  «  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  u  Vukovu.  Brasnena  torba.  Vuk, 
rje6.  41".  Kola  od  mlina  brasnenoga.  Nar.  prip. 
vuk.-  234.  Nckakvo  selo  nemalo  brasnenog  mlina. 
Nai'.  prip.  vrc.  152.  Brasneni  ])regaj,  acarus  fa- 
rinae  L.  K.  Crnogorac,  zool.  170. 

BEAsNENICA,  /.  viaticum,  vidi  braSnenica. 
od  XVI  vijeka.  a)  u  pravom  smislu:  Za  Sto  nis' 
dal  ni  htil  ponest  kanfienicu ,  s  ke  bi  kad  god 
imil  dobru  brasnenicu.  P.  Hektorovii  23.  Na,  po- 
lovicu  ti  ove  braSnenice.  M.  Drzic  145.  Ova  jest 
ona  cestita  brasnenica  nasega  putovanja.  §.  Bu- 
dinic,  sum.  85.  Dakle  mu  je  od  potribe  poput- 
bina  ili  kako  naski  govorimo  brasnenica.  J.  Fili- 
povic  3,  98.  Koje  bi  FranceJko  svojim ,  kada  bi 
ji  na  put  oiJrav|ao,  za  brasnenicu  davao.  P.  Kne- 
zevid  osm.  180.  Brasnenici  govori:  zaira.  M.  A. 
Ee|kovic,  sat.  34.  Kuva  sinu  lake  brasnenice. 
Nar.  pjes.  mar.  2.  —  b)  u  pjrenesenom  smislu  pri- 
cesce  (isporedi  brasance):  Imenuje  se  prisveti  sa- 
kramenat,  sakramenat  otara,  .  .  .  sveta  trpeza,  po- 
putbina  ili  brasnenica.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  41. 

BEAsNENIK,  m.  viaticum,  vidi  brasnenik.  u 
nase  vri/jeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Mijesi  mi  lake  brasnenike.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec. 
41^.  I  uzese  labke  brasnenike.  Pjev.  crn.  68.  I 
nestalo  lalika  brasnenika.  78. 

BEAsNENKA,  /.  neka  kruska  brasnava.  B. 
Sulek,  im    29. 

BEASN^NAEA,  /.  nel^a  kruska  brasnava.  B. 
Sulek,  im.  29. 

BEASNI,  adj.  vidi  brasneni.  u  nase  vrijeme  u 
jednoga  pisca.  n  stoji  mjesto  ntn  (braSbntnt). 
Brasni  uiliu.  V.  Bogisic,  zbor.  430. 

BEAsNICA,  /.  ridi  brasnenica.  u  nase  vrijeme 
u  jednoj  pjesmi  u  kojoj  dolazi  i  brasnenica.  ispo- 
redi brasni.  Kad  li  majka  pokuva  brasniou.  Nar. 
pjes.  kras.  21. 

BEASNIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem. 
diac.  1877.  66.  postanem  maze  biti  od  imena  koje 
samo  ne  dolazi,  a  koje  je  moglo  postati  od  Brasa, 
koje  takoder  ne  dolazi  a  moze  biti  hyp.  od  Bra- 
nisava  (kao  Vidua  od  Vidosava).  isporedi  Brasic. 

BEASNIK,  m.  neznana  znacena  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku  gdje  stoji  da  je  ,ljetnik',  a  toga 
u  nemu  ncma.  moze  biti  da  je  jednak.  isporedi 
}etnik  i  dusnik. 

BEASNITE^AN,  brasnitejna,  adj.  farinarius. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku ,  za  koje  je  bez  sumne 
i  nacineno. 

BEASNITT,  brasnim,  inipf.  1.  farina  adsper- 
gere.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  —  2.  sumere 
cenam  domini,  priiescivati  se.  samo  u  Bjelosti- 
jenievu  rjecniku.  isporedi  brasno,  brasance. 

BEAsNO,  h.  oibus,  cibaria,  viaticum,  farina. 
Od  XIII  vijeka  (vidi  primjer  Domentijanov)  i  u 
srijem  rjecnicima:  u  Vrancicevu:  esca,  cibaria, 
viaticum;  u  Mikalinu:  viaticum,  farina;  u  Be- 
linu:  cibus  (192"),  cibaria  (771''),  alimentum  (Gl"), 
victus  (771"),  anuoua  (356''),  farina  (SOSl") ;  u  Bje- 
lostijencevu :  viaticum,  extremum  corporis  Cliristi 
viaticum,   farina,    commeatus;    u  Jambresicevu: 


BRASNO 


595 


BRASNO 


viaticum,  commeatus ,  farina  (1.  '29'J) ;  u  Voltiiji- 
jinu:  vettovaglia,  grasoia,  viatico,  voi-rath;  u 
Stiiliceni:  farina,  viaticum,  cibaria;  u  Viikovii: 
farina;  u  Dcmicicevu:  eduliam,  farina.  —  Kor. 
bhar,  nositi,  (lr£ati,  ciivati,  hraniti,  sititi.  isporcdi 
brati  (berem),  brat.  —  1.  jelo,  hrana,  corjeku  Hi 
zivinietu.  a)  jelo  u  o^jce,  sgotov}eno  jelo  Hi  Ho  god 
niineno  tako  Hi  od  sebe  tako  da  sc  odmah  mose 
jesti.  cibus.  xiii — xvm  vijeka.  aa)  sto  }udi  jedu: 
Hvalu  vBzdavt  povele  vtstrnt  prijeti  brastno,  i 
tako  kreposti,  prijemtse  ....  preidose  veliko  more. 
Domentijan*  3iJ2.  Na  vtsakb  dtnt  iznositi  obiltnu 
vina  i  hleba  i  invihi.  brastnt  razlioLnj'ihE  na  po- 
danije  niJtiimi..  Danilo  135.  Otroci  koji  s  igumt- 
nomt  na  putt  gredu  a  ili  s  kojimt  kaluderomt 
po  crtkovnoj  rabote,  da  se  od  kuce  ue  hi-ani,  ni. 
crtkovbuimB  brasnomt.  Glasnik  ii.  12,  G2.  Otroci, 
kto  s  igumtnomt  na  putt  gredu  a  ili  s  kojimt 
kaluderomt  po  crtkovtnoj  rabote,  da  se  crtkovt- 
nymt  brasnomt  hrani.  Mon.  serb.  98.  S  tezi  go- 
lije  ne  iztlazi  razmij  jedant  clovekt,  i  kupivt  si 
nesto  brasna  ttj  cast  pnjde  opett  na  goliju.  Spom. 
sr.  1,  64.  Daje  blagoslov  koristi  tomu,  ki  to  haje: 
,  .  .  brez  sinmie  stoji,  tko  brasnu  zlameu  (hlaijo- 
slov)  da.  P.  Hektorovic  11.  Brasno  sam  primalo 
da  muoztvo  uasicu.  H.  Lucie  283.  Eeku  svi  brasna 
siti  i  ve.seli.  280.  Biguc,  planin  hvojko  bile  mi 
su  brasno  hode.  A.  Cubranovic  142.  Dneu~  i  nocu 
s  tobom  hode,  i  bez  brasna  i  bez  vode  bil'  bill 
sita  uz  lice  tvoje.  S.  Bobajovic  206.  Uoenici  bihn 
posli  V  grad  da  brasno  kupe.  Anton  Dalmat.,  jov. 
4,  8.  Za  brasno  uputih  se.  P.  Zoranic  5.5''.  Brasno 
i  pitje.  S.  Budinic,  sum.  78''.  ^  Uzdrzimo  so  od  .  . 
pice  ili  braSna  mrsna.  149.  Caika  moga  dvorne 
slugo  obiluim  se  brasnom  hrano.  I.  Gundulic  219. 
Zele6  (ja)  kao  zvir,  nu  zaliidu  naci  brasno  u  ze- 
ludu.  219.  Bila  vam  su  brasna  bez  razluke  svaka 
zita  289.  Uceuici  bihn  otisli  u  grad  da  brasno 
kupe.  I.  Bandulavic  .55.  loan.  4,  8.  Ja  imam  bla- 
govati  brasno ,  koje  vi  ne  znate.  I.  Bandulavic 
56.  ioau.  4,  32.  O  svomu  brasnu  tudu  marbu 
cuvam.  Stariue  11,  101.  Za  brasno  i  picu  nasu. 
P.  Eadovtic,  nac.  557.  Okvaseno  komu  brasno 
podam,  taj  se  usudi  djelo  smotrit  zlobno.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  175.  Sirotam  brasno  spravja.  1.  Ka- 
navelic,  iv.  345.  Slugam  zapovida  da  se  brasno 
na  sto  daje.  P.  Vuletic  65  Proklcto  je  brasno 
svako,  koje  tovi  svih  tijeh  tijela  ovd'  za  crve, 
pak  za  pako.  J.  Kavanin  459.  Jak  brasno  pro- 
zdiru  slugs  me  (sicut  escam  panis).  I.  Dordic, 
salt.  34.  Brasno  zaciiieuo  mnozima  omokami.  Bella 
192*.  Blaguje  malo  brasna,  koga  mu  po  konopcu 
spuStuje.  V.  M.  Gucotic,  pohv.  210.  I  tebe  cu  na- 
pitati  brasna  svakojakoga.  Nar.  pjos.  bog.  55.  — 
u  prenesenom  siiiislii  kao  duhovno  jelo:  Rajsko 
brasno.  I.  Dordic,  mand.  127.  On  bjese  brasno 
zivo  sislo  s  noba.  Ziv.  is.  94.  —  bh)  sto  zivoUr'ia 
jede :  Polozise  trupe  rab  tvojih  brasno  pticam  ne- 
beskim.  M.  Albert!  342.  —  b)  Ho  kc  odrednje  Hi 
ostav^a  i  ciiva  da  se  u  potrebi  jede,  ponus,  ci- 
baria, commeatus.  od  xvi  vijeka.  Ter  jim  pusti 
okol  pun  vina  i  brasna  svakoga.  M.  Marulic  70. 
Tko  zeli  dobavit  brasna  se  za  dosti,  pocan  od 
mladih  lit  do  velo  starosti,  dobav'  se  razuma.  P. 
Hektorovic  39.  Jes  mlijeka,  jes  sira,  i  k  tomu 
jos  boje  [ubavi  i  mira,  jes  brasna  do  voje.  M. 
Drzic  83.  Zapovidje  jos  savisc  da  se  posje  nasem 
gradu  Ill-ana,  da  puk  neuzdise  u  zestokom  lacan 
jadu.  I  tu  tako  plav  su  nasu  brasna  i  svega  na- 
punili,  na  zapovijed  sto  siiio  vasu  dobrovojno  mi 
donili.  J.  Palmotic,  dubr.  38.  Brasno  za  mjesee, 
menstruum.  Bella  591*.  Brasno  vojnicko,  amiona 
militaris.  763''.  Odbiti  komu  brasno,  cibaria  alicu' 
dimiuuere.  771''.   u  torn  smislu  i  danas  u  Crnoj 


Gori:  jkuca  od  brasna'  ili  ,puna  kuca  In-asua', 
t.  j.  obilna  svijein  sto  je  :.a  jelo :  Kuca  od  brasna, 
rekne  se  za  gazdinsku  kucu,  de  so  gosti  docekuju 
i  fiaste.  Vuk,  posl.  xnx.  Puna  kuca  brasna,  kuca 
od  brasna,  t.  j.  gdje  se  daje  jesti  svakome  ko 
dode.  Vuk,  rjcc.  41'''.  —  c)  jelo  sto  se  iiosi  na  put, 
brasiienica,  viaticum,  xv — xvii:  vijeka,  a  mose  se 
misliti  i  u  ydjckom  starijem  naprijed  stav}enom 
primjeru:  Ako  kamo  ides  na  put,  ne  nadej  se 
tujemu  braSnu,  na  tvoje  iniej  pri  tebi.  Arkiv 
9,  140.  TJzam  brasno  i  pode  i  dode  ka  brati  svojoj. 
Zbor.  25''.  Do  zore  pociiii,  cim  brasno  pripravim, 
a  pak  se  odijeli.  M.  Vetranic  2,  240.  A  sunce 
prem  roge  na  obor  uas  vrze,  tuj  podbili  brasno 
ja,  sto  mogoli  najbrze  otidoh  vece  tja.  N.  Na- 
}eskovic  1,  216.  Odlucili  .  .  kud  godi  pojti  van  .  . 
brasno  pripravivsi  i  potribe  svake.  P.  Hektorovic 
4.  Brasno  spiuvjajuci,  kud  si  putovala,  druibu 
nukajuci  da  bi  te  ne  ostala.  56.  Do  zore  pocini, 
cijem  brasno  pripravju.  M.  DrXic  462.  Kada  covik 
ide  na  dalek  put,  od  potrobe  je  da  sobom  ponese 
brasno  cijem  se  pokrep}uje  putem  iduci.  M.  Div- 
kovic,  bos.  613.  Brasno  u  bisago  stavito.  M.  Div- 
kovic,  plac.  70.  Da  se  ne  odili  od  I'lih  .  .  .  ncgo 
s  dobrijem  brasnom.  B.  Kasi6,  ign.  56.  Ne  s  dru- 
gom  pratozi  ni  brasnom  nogo  s  samijem  bre- 
vialom  uputi  se.  B.  ICacic,  fran.  32.  Nav  ima 
brasno.  P.  Glavinic,  cvit  450.  Spraviti  brasno  za 
put.  Mikaja  26''.  Tako  im  pomaiika  brasno.  P. 
Posilovic,  cvijet  180.  Brasno  putnikoni  priko  pu- 
stiiie.  8.  Margitic,  fala  296.  Pripravito  vrico,  bra- 
sno i  pinezi,  i  na  put  se  odpravite.  P.  Vuletif  45. 
Brasno  putnijem  pripravjeno  da  ne  bude  psim  vr- 
zeno.  J.  Kavanin  68.  Stavja  se  na  put  bez  sprave, 
bez  brasna,  bez  zlata.  Besjede  ki'.  232.  Ni  zimi 
bez  ruha,  ni  ]eti  bez  brasna  putuj.  Poslov.  dan. 
81.  U  dugu  putu  a  o  main  brasnu.  139.  Ukrcat' 
se  u  brod  bez  braSna.  146.  u  prenesenom  smislu 
kao  duhovno  jelo  koje  se  nasi  na  dtdioviii  put: 
Da  ovi  sakramenat  bude  .  .  .  putovanja  kripostno 
brasno.  P.  Radovcic ,  nac.  4(>3.  iCinz  bi  liomu 
brasno  svuda  i  po  suhu  i  po  voji.  A.  Vitajic, 
ostan  188.  Oiio  pricesteiie  nije  uzeto  kako  no  za 
brasno  duhovuoga  putovana.  A.  Kadcic,  bogosl. 
146.  Evo  se  mi  dizenio  na  ovi  put  duhovni,  a  ue 
mislimo  od  brasna.  Vaja  nam  traziti  i  pripraviti 
brasno  duhovno ,  da  ne  sustaiiemo.  F.  Lastric, 
test.  99.  Prisveto  tilo  Isukrstovo,  koje  nemocnici 
.  .  duzni  jesu  primiti  kano  poputbinu  ili  ti  du- 
hovno putnicko  brasno.  A.  Kanizlic,  bogo|ub.  489. 
Najprije  pokrijepise  se  s  ono  brasna  inalo,  sto  bi- 
j'ahu  donijeli  sobom.  B.  Cuceri  124.  —  d)  u  prene- 
senom smislu  uzima  se  mjesto  onoga  sto  se  hrani: 
tako  se  neiije  zivmce  nasioa  negovo  brasno,  kao 
dahisereklo:  o  negovu  brasnu  zitn,  on  ga  hrani: 
Gdi  bi  se  zgodilo  da  bi  ciji  past  ujio  koga,  .  . 
tada  more  taj  se  kri  (krvj  pitati  od  gospodara 
pasjega  govoreci:  tvoje  je  brasno,  ucini  mi  toj 
zlo.  Stat.  poj.  ark.  5,  293.  —  e)  u  prenesenom 
smislu  kazuje  se  itimi  vrijeme  kad  se  jede:  Prije 
brasna .  ante  cibum  .  54(ib.  po  brasnu.  546'J.  — 
2.  pricesce ,  cim  se  pricescuje.  a)  u  opce :  samo 
11  jednogcc  pisca  xvu  i  u  jednoga  xvm  vijeka 
u  pjesmama ,  gdje  se  pricesce  uzima  kao  hrana 
duhovna:  Za  ovijem  rijecim  brasno  bijelo  cini 
puku  tu  vidjeti,  u  kom  bjese  bozje  tijelo.  J.  Pal- 
motic, dubr.  11.  Snizeno  blagovase  sa  svijom 
slugam  brasno  bijelo,  u  komu  se  nahodase  Jezu- 
sovo  sveto  tijelo.  289.  Brasno  andeosko  u  red  li- 
jepi  orkvi  ostavno,  da  svijeh  krijepi.  J.  Kavanin 
67.  —  b)  prcma  snncenu  koje  je  naprijed  pod  1, 
c,  pricesce  pred  smrt,  koje  se  uzima  kao  na  put 
s  oi'oga  svijeta  na  drugi,  viaticum.  Bivsi  se  vec 
pripravio  uebeskijem  brasnom  da  putuje.  B.  Kasi6, 


braSno 


506 


BKAT 


per.  191.  Viatic,  t.  j.  braSno,  ssa  Sto  se  podaje  u 
iiajzadi'ui  iiru  za  braAno  oiiim,  ki  imaju  od  ovoga 
.svita  putovati.  F.  Olavinif,  cvit  1G7.  Noka  sveto 
biaJno  ftii  viatik  no  Jaju  svitovnim  noiuociiikom. 
M.  Bijankovii'-  1!!1.  Prcm  da  iiije  postan  neinoduik, 
inia  mu  se  podiliti  prisvotu  brasiio.  A.  Kadfiii, 
bogosl.  159.  Primiti  kaku  jo  pristojno  putnitko 
braSno  tijola  Kos])odinova.  Bo.sjedo  kr.  810.  Ovi 
sakramonat  zovo  .so  putnickn  braSno  i  Vetera.  J. 
Matovif  191.  Accipe  viaticum,  vizmi  sveto  brasno. 
B.  Cucori  251.  —  3.  muka,  mlivo,  farina,  znaiene 
pod  1  stegmtto  na  nu  kao  glavnu  hranu.  od  xv 
trijeka.  Muka  brasno  glagojot  se.  Starine  1,  14. 
Koru  rastri  i  Sbtvori  jako  bra§iio.  Daniiic  1,  77. 
Bobovo  braSno.  Starine  10,  84.  Od  brasna,  fari- 
naceus.  Mika|a  '20''.  Braino  od  boba.  26''.  Nigda 
od  jefima  nije  izaslo  brasno  pSonicno.  M.  Radni6 
449.  Ncka  Jto  ti  jo  od  potribe  sa  svili  strana  tebi 
nose :  vino,  brasno ,  meso ,  ribe.  J.  Kavanin  14. 
BraJno  zakiivano  s  u|cm.  A.  Baci6  109.  Od  inalo 
brai5na  i  od  nialo  uja.  J.  Filipovii  1,  424.  Ne 
imadijaSe  drugo  nego  malo  brasna  u  vari6aku.  F. 
Lastric,  od'  204.  Vidit  je  miogo  puta  braSno  dobro 
i  lipo,  al  ako  se  ne  ugodi  zamisiti  i  ispeci,  kruh 
nlti  je  drag  ni  sladak.  F.  Lastrii ,  ned.  27.  Obi- 
cavase  u  nediju  sijati  brasno.  126.  Cistog  brasna 
triest  niira.  E.  Pavi6,  ogled.  285.  Kruh  od  brasna 
psenicna.  A.  Kaniilic,  kam.  491.  Sto  na  brasno 
vi  trosite,  s  kojim  percin  potrusite.  V.  Dosen  214. 
Za  sto  gospoda  fine  samune  malene  a  siromasi  go- 
leine?  Za  sto  siromasi  meiu  ve6e  brasna.  N.  Pali- 
kuca  6.  Ovita  od  senisna  brasna  razmuti  s  vodom, 
tor  pij  kako  mliko.  J.  Vladmirovic,  lik.  19.  Na- 
me}e  se  puna  brasna  vriea.  M.  A.  Rejkovic,  sat. 
67.  Brasno  oli  cvit  od  niliva.  M.  Dobretid,  bogosl. 
340.  Pet  vrica  brasna  jefmena.  A.  Kaci6,  korab. 
176.  PosvetiliSte  cvita  od  mliva,  to  jest,  biloga 
brasna.  I.  Volikanovic,  upuc.  2,  316.  Najcistije 
brasno.  J.  Eaji6,  pouc.  1,  451'.  cini  od  iskvarena 
brasna  kruh  najplernenitiji.  A.  Tomikovii  195.  Vec 
ponesi  u  brasnu  kolace.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  574.  Od 
tog  brasna  ne  budo  pita.  Nar.  posl.  vuk.  236.  Sitno 
brasno  kao  pjena.  286.  Krupno  braSno  kao  zir. 
162.  Zlo  za  zlo,  a  s|ive  za  brasno.  91.  Zlo  jo 
braSno  u  kucu  unio  (kad  ko  sto  ukrade).  91.  Kad 
se  sije  braSuo  za  bleb.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  6.  na 
iritane.  ,za  sto?'  kad  tko  ne  ce  da  odgovori  reic 
u  sali:  Za  babino  brasno.  Nar.  posl.  vuk.  88.  — 
kruto  brasno,  amylum,  I'icm.  stiirkmehl,  ki-aflmohl. 
Cetvrt  funte  krutoga  brasna.  Z.  Orfelin  128.  u 
istoj  knisi,  i  to  na  sir.  489,  bice  nasao  rijei  s  ite- 
mackim  prijevodom  Stulic,  te  u  Hvoj  rjecnik  sta- 
vio  grijeskom:  ,brasno  kruta,  herbae  genus',  a 
odatle  tako  uzeo  B.  Sulek,  im.  30.  —  4.  gorsko 
brasno,  lac  lunae,  nem.  bergmilch.  CI.  Lazic  176. 
Gorsko  braSno  .  . .  nije  nista  ch-ugo  nego  krec  u 
vodi  ispod  zemje  rastvoren.  176. 

BEASNOPUTAN,  brasnoputna,  adj.  viaticus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijcc  reoma  ncpouz- 
dana. 

BEASNOVATI,  brasnujeni,  impf.  1.  cibare, 
hraniti.  xv  i  xvi  nyjeka,  izmedii  rjecnika  u  Be- 
Unu  {1911')  i  Stidicevu.  prelasno  i  sa  se  reflek- 
sivno:  Bici  bi  bijena  i  da  ju  glad  mori  u  tam- 
nicu  vrzena  pod  tvrdi  zatvori ;  svitlost  joj  pro- 
gori  s  nebeskoga  stana,  s  mirisni  stvori  tu  bi 
brasnovana.  Starine  1,  222.  Ja  snazuo  nastoju 
jizbine  sprav}ati,  kojo  pohot  moju  budu  nasla- 
jati,  tor  se  brasnovati  hocu  pri  vrimena  i  piconi 
pitati,   ka   ni'  je   zabraiiona.   S.  Budinid,  ispr.  77. 

—  2.  comedere,  jesti.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

—  3.  sacram  cenam  praebere,  pricescivati.  samo 
u  rjeinicima  Bjelostijeniecu  i  Voltigijinu.  isporedi 


braSno.  —  4.  sacram  cenam  sumere,  priieicivati 
se.  samo  u  Voltigijinu  rjecniku  (bez  so). 

BRASna,  /.  pabulum,  hrana,  pica,  isporedi 
braSno.  samo  u  jcdnoga  pisca  xvi  rijeka.  Ovcami. 
zdravu  braSi'm  naprid  stavi.   Po.stila  1562.  781'. 

BRASNAK,  m.  chenopodium  bonus  Henricus 
L.  B.  Sulek,  im.  30. 

BRASNARA  ,  /.  nekaka  Sfiva  u  Slavoniji.  B 
Sulek.  im.  30. 

BRASNAVKA,  /.  neka  jahuka  brainava.  B. 
Sulek,  im.  30. 

BRASN^NI,  adj.  vidi  braineni.  u  nase  vri- 
jeme.  Iz  I'lega  vadio  sir  koliko  brasi^eni  mlin! 
Vuk,  kovc.  126. 

BRASNENICA,  /.  jelo  sto  se  nosi  na  jmt,  via- 
ticum, isporedi  brasanica,  braSnonica,  braSnenik, 
brasiienik,  brasjenica,  brasno.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Spremi  n.eni  tanke 
brasi'ienice.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  331.  Nesta  jopca  i 
crvena  vinca :  u  torbici  tanka  brasnenica !  3,  302. 
Da  im  dadu  brasiienice  D.  Danicic,  Imoj.  42,  25. 
u  jednoj  pjesmi  i  sto  se  doma  jede:  Al'  mu  dobru 
pripravim  vecoru:  sedam  oka  ml'jeka  mlacenice, 
braSiienicu  kruva  ovsenice.  Nar.  pjes.  \Tik.  here. 
156. 

BRASNENIK,  brasiienika,  m.  vidi  bra§nenica. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  Si- 
giu'aj  mi  laka  brasnenika.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  411. 

BRASNIKAR,  m.  tenebrio  molitor.  K.  Crno- 
gorac,  zool.  85.  isporedi  braSnar. 

BRASOVAN ,  m.  prezime  (u  Banatu).  iipravo 
ce  biti  covjek  iz  Brasova.  Nikola  BraSovan.  Sem. 
prav.  1878.  46. 

BRASOVO,  TO.  grad  u  E'rdeju,  Kronstadt,  mag. 
Brass6.  isporedi  Brasevo.  Podt  BraSovomt.  J^etop. 
Saf.  87.  Danicic  1,  77. 

BRAStINA,  /.  vidi  bratStina. 

BRAT,  TO.  frater.  Od -Kiii  vijeka  (vidi  prvi  pri- 
■mjer)  i  u  svijem  rjeinicima.  U  mnozini  ga  za- 
mjenuje  coll.  braca  (koje  vidi),  ali  se  nahodi  i  u 
mn.  (vidi  dafe  pod  m.),  a  tada  se  mijena  akc.  u 
gen.  pi.:  brata.  —  Od  kor.  bhar,  nositi,  drzati, 
cuvati,  hraniti,  braniti.  isporedi  brati  (berem), 
breme,  braniti.  —  a)  musko  dijete  muskom  ili 
zcnskom  djetetu  istijeh  roditeja  ili  samo  oca  istoga 
Hi  .samo  materc  iste.  St  jedinorodtiij-imt  bratomi. 
mojimt.  Stefan  kr.  19.  Izlezoht  predt  bratomt 
mi  Vladislavomt.  Mou.  serb.  19.  Ubojica  brata 
svoga.  Mikaja  26''.  Ima  1'  sto  draze  od  brata V 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  196.  Za  Durdem  je  kosu  odre- 
zala,  za  deverom  lice  izgrdila,  a  za  bratom  oci 
izvadila.  1,  217.  On  je  prosi,  a  brat  sestre  ne  da. 

1,  537.  Muc",  ne  luduj,  brate,  dobro  moje!  1,  594. 
De  brat  brata  po  sudovim  cera.  2,  4.  Meni  jeste 
bez   krila   mojega   kako   hratu   koji  brata  nema. 

2,  50.  Mcni  jeste  bez  krila  mojega  kako  bratu 
jednom  bez  drugoga.  2,  628.  Tesko  bratu  jednom 
bez  drugoga!  2,  450.  Drzacu  te  kako  brata  svoga. 
4,  192.  Brat  brata  nad  jamu  vodi,  ali  ga  u  liu 
ne  tiska.  Nar.  posl.  vuk.  28.  Ko  ne  drzi  brata  za 
brata,  on  6e  tudina  za  gospodara.  149.  —  bratom 
se  kune  scstra:  Sestra  se  kune  bratom;  ziv  mi 
brat !  ili ;  tako  mi  ziv  brat !  Vuk,  ziv.  272.  Ostavi 
mi  brata  bar  jednoga,  jednog  brata  sestri  od  za- 
kletve.  Nar,  pjes.  vuk.  2,  289.  Da  imadem  brata 
od  zakletve.  290.  --  kad  .se  .sto  prodaje  a  vrijedi 
i  vise  nego  sto  se  iste,  rece  se:  brat  bratu.  —  o 
zlu  bratu:  Ko  ti  je  izvadio  oko?  Brat.  Za  to  je 
tako  duboko.  Nar.  posl.  vuk.  157.  —  brat  nwze 
biti  jedini,  stariji,  mlaii,  sredni:  Oj  Bogdane, 


BRAT 


597 


BRAT 


moj  brate  jedini.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  548.  Ti  imades 
brata  jedinoga.  1,  4G6.    Brat  stariji;   brat  mladi. 
Bella  3211".  Bjelostjonao.  Stulic.  II  na  moga  brata 
najmladega.  Nar.  pjps.  \iik.  1,  312.  Kad  .smo  sred- 
lieg  brata  ozenili.  2,  -ll.  —  had  se  lioce  isrijekom 
da  kaze  da  je  s  kim  jednoga  oca  i  jedne  matcre, 
nazwa  se  rodeni :  Brat  rodeni.  Mikaja  26''.  Negov 
rodeni  brat  bijase.  E.  Pavi6,  ogled,  90.  Rodenom 
svome  bratu.  V.  Dosen  116.  Jovane,  brate  rodeni! 
Nar.  pje.s.  vuk.   1,  213.  Grad  gradila  tri  brata  ro- 
dena.  2,  115.    Vojvode  Mirka  rodeni   brat  Stefan. 
Vuk ,  nar.  pjes.  4,  459.    u    istom   smislti    ,brat  od 
oca  i  matere'  Hi  samo  ,od    matere'  m  pjesmania: 
Vidi,  brate  od  oca  i  (grijeskom  ,n')  majke!   Nar. 
pje.s.  vuk.  4,  101.  Ne  daj  Kr.sto,  brate  od  matere! 
4,  101.  Vec,  liija,  brate  od  matere.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  485.   Jos  ja  imali   dva   brata   od   majke.  4,  38. 
—  kad  se  hocc  da  kaze  da  je  ko  .s  kim  samo  oca 
jednoga   iU  samo  matere  jedne,  da  je  polubrat, 
reie  se  ,brat  po  ocu'  Hi  ,])o  materi'.  Brat  po  ecu. 
Bella  329:i.  Bjeiostjenac.   Stulic.   Brat  jio  materi. 
Mikaja  20''.  Bella  329i.  Bjelo.stjenaf.  Stulic    Brat 
po  materi.  V.  BogiSii,  zbor.  381.  —  b)  maM'o  ce- 
lade  driigomu  muskom  Hi  zenskom  rod  u  drugoj 
lozi  a  jednakoga  ko(ena,   zore  se  takoder  brat, 
isporedi  bratuced.  Stojanova  brata  stricevi/'a.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  170.    Brat  od  .strica.  Vuk,  rjoc.  40''. 
j)0   tome   i   brat   od   tetke.   —    d)  po  zeni  svojoj 
bratom  naziva  zet  mm  svoga,  lieziva  brata:  II 
Vfczjnbjenago   syna  jego,    brata   kraJevLstva   mi. 
Mon.  Serb.  74.  —  e)  kiiniC'etn  je  kiimov  sin  ,brat 
po  kr.stu' :  Brat  pr>  krstu  oiii  koga  ja  iiegov  otac 
na  krstu  dr/.ao.  V.  Bogisic,  zbor.  383.  —  /)  kad 
ie(ade  bratimi  koga ,  rece  mii.  da  irm  je  bogom 
Hi  po  bogu  brat  (vidi  i  kod  bog  i  hid  pobratim) : 
Da  mi  si  bogom  brat!  M.  Vetranic  2,  324.  Bratimi 
ga  bego  Ivan-bego :    bogoiu    brate ,   Filip  momce 
mlado!  izvaili  mi  iz  vode  djevojku.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,464.   Bogom  brate,  Rade  nolmare!  2,  123.    Bo- 
gom brato,  Vaistina  slugo !  visnim  bogom  i  svetim 
Jovanoni  I  do  sad  si  mi  verna  sluga  bio,  od  jako 
si  bogom  pobratime.  2,  301 1.   Ustan'  momce,  moj 
po  bogu  brate!  1,577.    Ne  devere,  moj  ]io  bogu 
brate!  1,  583.  —  po  sto  se  pobrate,  pobratim  se 
zove  i  brat:  PobratUa  Jova  momce  mlado,  pobra- 
tila,  ter  ga  bratom  zvala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  229. 
Pak  besjedi  pobratimu  svome:  a  moj  brate,  voj- 
voda  Milosu!  2,215.  Veli    nemu  ^ubovica  kada: 
o  Mijate,  za  nevoju  brate !  3,  439.  —  taki  se  brat, 
t.  j.  pobratim ,  u  starim   knigama  ,tvori'  (vidi  i 
kod  braca) ;    Pojeht    ga   sa   soboju  i  stvorihb    ga 
sebo  brata.  Arkiv  9,  101.  —  g)  koji  pripadajii  u 
kako  drustpo   iiredeno,   nazivaju  jedan  drugoga 
bratom:  aa)  koji  pripadajii  ujednii  opciiiu:  Radi 
poklisara  vasega  a  nasega  radi   brata  i  prijateja 
(pisu  Sracimir  i  Burad  i  Balsa  Dubrovcanima). 
Mon.  Serb.   177.  Vlastele  i  vsa  opcina  gi-ada  Du- 
brovnika  primise  i  zapisase  mene  za  svojega  brata 
i   gradanina.  229.    Koji   su  od   zuluma  turskoga 
bjezali  u  one  klisure  i  tako  sastavili   citavo  selo 
(Uskoci  u  Crnoj  Gori"),   pa   kad   god   bi    koji   na 
novo   uskocio ,   postao  bi  drug  druzevni   ili  brat 
bez  grijeha.  V.  Bogisic,  zbor.  8.  —  bb)  koji  pri- 
padajii II.  kakav  crkveni  red  (kao  redovnici,  ka- 
litderi)  ili  >i  kako  poboz>w  drusteo:  Blagoslovi  i 
prosti   brate!    Sava,    tip.   hil.  glasn.  24,208.  tip. 
stud,  glasn.  40,  167..    Brata   hilanidartska.   Mon. 
Serb.    116.    Svaki    brat   i   sestra   od   ove   lilazene 
druzbe.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  64,  osobita  je  reda 
,mali  brat',  minoris  observantiae :   Malomu  bratu 
Nikule  i  bratu  jegovu  Frantcisku.   Mon.  serb,  69. 
—  h)  judi  medii  .wbom  jednaceci  se  od  inila  na- 
zivaju, jedan  drugoga  bratom   (vidi  potane  kod 
braca  pod  g.):    Brata  mi   duzu    (pise  car  Stje- 


pan  0  dttzdw  mletaikovi).  Mon.  serb.  153.  Bratu 
i  prijateju  i  susedu  mojemu  kapitanu  Petru.  552. 
Ipolite,  brato  mili,  veseli  se  a  ne  cvili.  P.  Hek- 
torovic  146.  Veliku  vjeru  u  tvoje,  brate  di-agi, 
imam  like  da  cu  zdravje  naci.  S.  Bobajevic  217. 
Rece  mi :  brate ,  znaj  da  padoh  u  pe6al.  B.  Ba- 
rakovii,  vil.  325.  Svaki  brat  pomoli  za  me  boga 
velikoga.  J.  Kavanin  110.  Najposlidiii  razgovori 
starca  Milovana  s  bratom  stiocem.  A.  Kacii, 
razgov.  316.  A  moj  brate,  gromovnik  Ilija!  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  1.  Brate  Janko,  budalasta  glavo! 
2,  486.  Blago  onom  bratu  riscaninu,  koj"  celiva  i 
prilog  pridaje.  2,  75.  Nema  brata,  ni  kioena  svata, 
nema  brata,  tome  da  kmetuje.  2,  546.  .Ter  se  liemu, 
brate,  ne  pristoji  sa  svojim  se  biti  roditejem. 
2,  196.  Volim,  brate,  izgubiti  glavu.  2,  419.  Nema 
smrti  bez  sudena  dana  ni  junaka  bez  prvoga 
brata.  Nar.  posl.  vuk.  204.  Ja  se ,  brate ,  malo 
nasalio.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  468.  I  besede  boijaci : 
cuje.5  brata  Stevane !  1,  131.  Vidis  brate  milo- 
stivi !  1,  139.  Prodi  se,  brate  neznani!  1,  591.  — 
tako  t  aiideo  govori  covjeka:  Misli  o  tomu,  jadni 
brate!  ,T.  Kavanin  517.  —  2)0  tome  se  govori  o 
coijeku  koji  se  kao  brat  vlada,  koji  drugome  dobro 
lioee  i  kome  dobro  liocemo.  o  prijateju :  Brat  je 
inio  koje  vjere  bio,  kada  bratski  cini  i  postupa. 
Nar.  posl.  vuk.  1,  29.  Kad  ja  rat,  niko  nikom 
nije  brat.  Nar.  posl.  vuk.  117.  —  i)  brat  kakav 
je  pod  f.  kad  se  hoce  izrijekoiji,  da  kaze  da  nije 
rodeni  (kao  pod  a.),  naziva  se  nerodeni  u  pjesmi : 
O  Ivane,  da  moj  mili  brate,  nei-odeni,  kao  i  ro- 
deni !  2,  313.  —  kj  znaijena  koja  su  naprijed  pre- 
nose  se  na  zivotinu  i  na  drugo.  aa)  znacene  pod  a. 
dolazi  i  o  zivincelu,  koje  je  od  iste  majke  od  koje 
je  i  drugo:  Sto  Y  dva  osla  jedne  odjoce  jedan 
lur.sav  sred  ledine,  drugi  u  travi  tiiste  skine,  brat 
j  mu  bivsi,  zuat  ga  ne  ce.  f).  Mazibradic  194.  Ima 
jedan  u  bu^aku  koii  kao  da  je  gubav,  tako  se 
cini,  ali  je  najboji;  on  je  brat  moga  koi'ia.  Nar. 
prip.  vuk.  27.  —  bb)  u  znaienii  pod  f.  bratom 
naziva  Cejade  vrana  ii  pjesmi  brateci  ga:  Ja  dva 
vrana,  dva  po  bogu  brata!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  163. 

—  cc)  H  znaeenu  pod  h.  bratom.  od  mila  naziva 
eefade  koi'ia  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Pak 
tvojim  gradom  pojdi,  brate,  srebrne  uzde  gdi  su 
za  te.  J.  Kavanin  155.  tako  u  narodnoj  pjesmi 
cejade  naziva  paiina  bratom:  Paune,  moj  mio 
brate ,  a  paunice   sestrice !    Nar.  pjes.  vuk.  1,  42. 

—  dd)  u  znaeenu  pod  a.  nazivaju  se  u  pjesmi 
dvije  puske  male  dva  brata  rodena  covjeku  koji 
nema  roda  t  kome  su  one  .sva  uzdanica:  Kom  je 
kuca  divan-kabanica,  mac  i  puska  i  otac  i  majka, 
dva  pistoja  dva  brata  rodena.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  464.  —  ee)  tijeloje  brat  pameli  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  Bok  ona  (pamet)  mudro  vlada, 
stid  nas  nije  porad  grada,  iz  kog  pamet  zado- 
bavi  tilo  brata  i  proslavi,  da  brat  jasnu  kada 
slidi  sestru,  jasan  nek  se  vidi.  V.  Dosen  34.  — 
/)  sto  je  cesto  na.lik  brat  na  brata  (u  znacznu 
pod  a.),  za  to  kad  se  hoce  da  kaze  daje  ko  jednak 
s  drugim,  rece  se  da  mu  je  brat :  Gizdav  mahnitu 
bude  brat.  D.  Barakovic,  vil.  156.  Pas  psu  brat 
(t.  j.  kakav  jedan  onaki  i  drugi).  Nar.  posl.  vuk. 
246.  —  tako  je  u  jednoga  pisca  oholomu  brat 
oblacinn:  Zagrli  se  s  bratom.  holi !  kada  ne  ces 
s  Judma  doli,  zagrli  se  s  oblacinom,  koju  slidis 
s  holim  cinom.  V.  Dosen  31.  —  m)  prem  da  se 
u  mnoiini  zamjenuje  rijecju  coll.  braca  (koju 
vidi),  opet  se  nalazi  i  u  m.n.:  Ako  nisu  ostali 
brati  lim  hceram.  Zak.  vinod.  65.  Zapovidamo  da 
ne  brizite  tih  brat  vise  imenovanih,  Mon  croat. 
45.  U  kipu  svojih  sinov  i  bratov.  249.  Druzbo 
cestita  i  )uveni  brati.  M.  Drzic  427.  Iz  bratov 
vasih.    Anton  Dalm. ,   act.   3,  22.    Brati   pridose. 


BEATA 


598 


BRA TAN 


Anton  Dalni.,  Sionii.  3.  Ostasp  tri  brati.  D.  Riv- 
rakovi(^,  vil.  !'.  Pakleni  brati.  D.  Barakovif,  jar. 
113.  Z  ilvimi  brati.  F.  Glavini(!',  cvit  292.  Sodam 
bratov.  252.  Posrid  brat  I'liliovili.  418.  Bratifi  i 
bratovi  niaficin  poKubiti  tobi  jo  zamirno.  I.  T. 
Mrnavir,  osm.  20.  Ki  snio  to  |ubili  vazdar  kano 
brati.  P.  Vitpzovio,  i"li|.  2il.  U  fratara  nialijoli 
brata.  J.  Kavai'iin  :U8.  Oslobod'to  od  zlili  nuiUa 
otee,  djedo,  brato.  RSfi.  Brati.  Bjolostjonac,  .Taiii- 
broSi6,  Stulit'.  —  tnko  i  danas  po  Jirvatskom  pri- 
morju  i  po  Istri:  Imela  jo  dovet  brat.  Nar.  prip. 
mikiil.  18.  Refo  braton.  20.  K(5orko  nioja  draga,  j 
si  nasla  brati?  20.  Tako  .in  bili  dva  brati.  43. 
Kad  su  brati  ki'iigu  razuniili.  Nar.  pjes.  istr.  1,  .'iT.  I 
Na  dovet  brat  mnjih.  2,  113.  —  izmcihi  ostalijeh 
krajcra  yo  uekima  se  nnlazi  samo  u  gen. :  Od 
mojijcb  dcvot  milili  brata.  Nar.  pjos.  vnk.  2,  209. 
Pot  .si  mnjili  brata  jiogubio.  3,  50G.  Sedam  brata, 
sedam  Perovii'a.  4,  1.  No  ti\,  inoro,  vise  kiipit' 
drustva,  s  ovo  brata  dorekadu  Tnvko.  4,  1()9.  Usta 
Zeko  odbirati  dru.^tvo,  ev'  izabra  dovedoset  brata. 
4,  277.  8edain  brata,  svi  sedam  jednaei.  P.  Po- 
troNdi ,  vijen.  81.  U  jodnoj  knci  zivjelo  .sedam 
brata.  Nar.  prip.  vrc.  10.  po  istijon  krajevima 
ncobUno  u  nom.  ima  u  jednoga  pisca:  Sutra  rano 
kano  brati  koiie  pojahati.  Osvet.  4,  52  —  ti)  Dva 
Brata,  blisn  Vrana  u  Srbiji  dva  hrda  i  na  nima 
dva  brijesta.  Otagbina  5,  48.  Rat  122. 

1.  BRATA,  m.  hyp.  brat,  isporedi  brato.  Akc. 
se  mijena  u  voc. :  brato.  po  torn  se  padelu  ne  ras- 
poznaje  kad  je  nom.  brata,  kad  li  brato.  IJ  nase 
vrijeme,  ismcdii  rjccnika  samo  u  Vukovii.  Kazi 
Rado,  kazi  brati.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  340.  Kazi 
brati  i  za  driigo  blago.  3,  437.  Fala,  brato,  fala, 
rode!  1,  147.  Dragi  brato,  delijo  neznana!  2,  31G. 

2.  BRA.TA,  m.  ime  musko.  hyp.  Bratosav,  Bra- 
tomir.  Akc.  se  niijcna  u  voc. :  Brato.  Dolazi  od 
XIV  vijeka,  izmedii  rjecnika  a  Vukovu  i  Banici- 
cevu  (3,  560).  G-lasnik  ii.  12,  19.  Glasnik  15,  291. 

3.  BRATA,  /.  ime  zensko.  hyp.  Bratosava,  koje 
samo  ne  dolazi.  Akc.  se  mijena  u  voc. :  Brato. 
Samo  u  spomenicima  latinski  pisanim  xiv  vijeka. 
Mon.  rag.  1,  197.  213. 

1.  BRATAC,  braca,  m.  hyp.  brat,  od  xiii  vijeka 
■i  u  .svijem  rjecnicima  osim  Vrancircva.  Akcenat 
se  ne  mijena,  samo  su  jos  dva  zadna  sloga  duga 
u  gen.  pi. :  brataca.  pred  c  otpada  t  kad  preda  n 
dode  (braca),  tako  i  pred  c  (brace);  a  neki  ga  i 
pihi.  —  a)  0  pravom  bratu:  Ne  preobidi  brat!,ca 
svojego.  Sava  5.  Ku  Abel  zled  stvori,  ter  ga  tac 
bratac  umori.  M.  Vetrani6  1,  299.  Bratac  tvoj 
priminul  ako  je.  N.  Najeskovic  2,  65.  J^ubav,  ku 
ja  nosim  momu  bracu.  M.  Drzic  198.  Mi  ili  imeno- 
vani  nas  bratac.  Mon.  croat.  279.  ^ubjeni  Oreste, 
brace  moj  !  D.  Zlatarid  19.  Sto  ce  od  nas  brace 
bit"?  F.  Lukarevic  213.  Ni  joj  srce  ganu  tada  .  . 
Jubav  od  dva  braca  mlada  I.  Gundulic  388.  Zgu- 
biv  bratca  i  sestrica.  D.  Barakovic,  vil.  207.  Malo 
dobru  sestru  casti,  mane  braca  razumnoga.  I.  V. 
Buiiic,  mand.  7.  Draga  bratca  ni  V  ubila.  J.  Ka- 
vaiiin  7.  Nek  i  seka  s  nama  ide,  a  i  bratac.  V. 
Dosen  68.  Tri  se  braca  lipo  milovase.  A.  Kacic, 
razgov.  61.  Da  bi  ti  jedinoga  bratca  u  suzanstvo 
Turci  odveli,  ne  bi  li  ti  bilo  mile  negaV  A.  Ka- 
nizli6,  utoc.  404.  Svitnje  ga  kano  mila  bratca.  J. 
Krmpotii,  mal.  3.  Pusta'  rnene,  Ivane  moj  brace, 
u  ra%aio  po)e.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  53.  Seja  na 
udajii,  bratac  na  zenidbu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  107. 
A  bratac  sestri  otporucuje.  1,  214.  Do6i  ce  ti  mili 
bratac.    1,  296.   Tvome  bracu   kalpak    i   celenku. 

1,  550.  Ode  lada  morem  plivajuci  a  Milica  s  bra- 
cem  pevajudi    1,  557.  Nenad  braca  ni  zaznao  nije. 

2,  75.  Svaki  mi  so  zaklinase  tcsko,  koji  braoem,  a 


koji  sestricom.  2,  77.  Rodoni  su  bratac  i  sestrica. 
2,  161.  —  b)  n  druga,  prijale\ii  i  svakom  ku  se 
od  mila  zove  brat  (isporedi  biat  pod  h.) :  No  istom 
ti,  brace!  N.  NajeSkovid  1,  23,5.   Zdrav,  mili  moj 
brato !  M.  Dr?.id  49.   Braf e  moj  (govuri  pisac  ii- 
taocu).    M.  .Torkovid  8.    Ali  scijonis  Imlo,   brace, 
da  si  juta   psa   vidio?   I.  Kanavclid,   Iv.  360.    Ti 
pod'  z  glasom  ccstitime  k  mojim  braciiu  (govori 
Istis  0  .svojim  ucenicima).  I.  V.  Hunic,  mand.  38. 
Ove  i  viso,  brade,  jesu  Skodo  od  grijoha  neizre- 
dene.   J.  Kavaiiin  5.    Odberi  se  koji  bratac,   koji 
bratac,  koja  soko.  Nar.  pjes.  vuk.   1,  144.  —   c)  u 
preditem  .tmishi  naziva  zcna  miiza  bracem  u  kni- 
zevnika:    Kad  so  na  boj  s  I'lim  spravjala,  carica 
mu  je  zUitne  vlase  za  totivo  luUa  dala,  veledi  mu: 
slatki  brace,  ti  iz  moga  strijojaj  prama.   I.  Gun- 
dulid  419.    Ovo  li  su,  slatki  brace,   tvo   zahvale, 
mojo  slave?  548.    -  d)  u  istom  smislu  draga  na- 
ziva dragoga  i  vjerenica  vjerenika  bracem  (sada 
u   narodnom  govoru  ne  bi  smjelo   bili,  jnr  hi  se 
uzelo  da  ga  bratimi  a  djcvnjka  ne  moze  poci  za 
pohratima) :   Dvigni   so   moj    brace ,   er  evo  tebe 
rad  srdaSce  rao  place.  N.  Najeskovid  1,  196.  Brace 
ti,  klecati  sad  nemoj.  F.  Lukarevid  150.  Uzazn'o 
si,  slatki  brace,  kako  draga  tvoja  gine.  O.  Maii- 
bradid  183.    Koli  je,    moj   zudeni   brace,   uzivat' 
tebe   spravna.    I.  Gundulic   183.    ,Sto  tebe,  slatki 
brace,  sloboditi  jos  ne  mogu.  351.  Hvala  visiiem 
bogu,  ki  mi  milost  tu  ne  krati,  da  te  opeta  iiva 
mogu  ovdi,   brace,   ugledati.    J.  Palmotid,  dubr. 
215.   —   e)   od   mila  se  i  zensko   cejade   naziva 
bracem:  aa)  muz  tako  naziva  zenu:   Bog  te  im, 
brace,  ja  dobro  znam  i-azlog  vas.   N.  Na|eskovid 
1,  249.   (Jin',  brace,  vedeni  da  nasu  ponesu.  1,  256. 
Ne  du  ja,  brace  moj,  tolike  milosti.  F.  Lukarevic 
165.  —  bb)  dragi   dragu   (isporedi  pod  d.) :    Zo- 
vudi  ja,   brace,   drago   ime  tvoje.   D.  Drzid  430. 
JoS  bo  se,  brace  moj,  ne  mogu  svim  riti  stanovit 
pod  nebi  od  tvoje  Jubavi.    F.  Lukarevid  210.    Ja 
do   vika   tebe,   brace,    dvorit'  imam  i  lubiti.    M. 
Mazibradid  111.    Ah  toll  li,  brace,   omili    liegov 
razum  ludoj  tebi !  O.  Buresid  239.   All  obrati  na 
me,  brace,  slatki  pogled  tvoj  veseli.  I.  Gundulid 
353.   Da  sto  du  te  s  bude  cesti  mrtvu,  brace,  ja 
raniti?   I.  Kanavclid,   iv.   398.  —  ce)  mati  kcer : 
All,  koja  to,  brace,   sila  tvojoj    majci   ugrabila? 
I.  Gundulic   94.    Kderce   koju  milos   mozes  stedi 
.  .  .  neg  li  ovu  samo,  brace!  96.  —  f)  znaiene  se 
prenosi  od  cejadeta  na  zivotinu  (isporedi   brat 
pod  k.) :  Ne  gubi  bo  sova  slave  rad  goleme  svoje 
glave,   kad  do  sove  seke  sidi ,  i  duk   bratac   kad 
ju  vidi.  V.  Dosen  34. 

2.  BRATAC,  Briica,  m.  ime  musko.  hyp.  Bra- 
toslav,  Brata.  xiv  vijeka.  Glasnik  15,  294.  Danicid 
3,  561. 

BRATAC,  m.  1.  ime  miisko.  hyp.  Bratoslav.  xiv 
vijeka.  Glasnik  n.  12,  46.  98.  —  2.  dva  .sela  u 
Hercegovini  u  okrtigu  mostarskom,  kotaru  neve- 
sinskom:  Doni  *  Gorni  Bratac.  Statist.  119.  Blizu 
sela  Brataca.  Glasnik  48,  442. 

BRATACIC,  m.  selo  u  Srbiji  u  okriigxi  vajeu- 
.'>kom.  K.  Jovanovid,  roc.  102.  Usancio  se  u  Bra- 
tacicu  vajevskom.  M.  Nenadovid,  mem.  166.  drugi 
je  bio  It  Radeviui  jos  godine  1822,  ali  ga  sada 
nema.  M.  D.  Milicevic,  srb.  565. 

1.  BRATAN,  m.  1.  filius  fratris,  sinovac.  is- 
pioredi  bratanac.  xiv  vijeka,  izmeda  rjecnika  samo 
?j  Danieicevu  (3,  560).  Bratant  mu  Bujakb.  Glas- 
nik II.  12,  9.  Bratant  mu  Rajakt.  13.  Z  bratomt 
i  s  bratani.  Glasnik  15,  291.  (St)  synovi  i  z  bra- 
tani.  289.  290.  —  2.  liyp.  brat,  u  nase  vrijeme.  u 
rodenom  bratu:  No  bratane,  mali  Hasan-aga.  kupi 
svate.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  86. 


BBATAN 


599 


BEATI 


2.  BRATAN,  m.  line  musko.  hyp.  Bratoslav. 
isporcdi  Brata.  xm — xv  vijeka,  izmedu  rjccnilM 
samo  u  Dmiicicevu.  Mon.  serb.  12.  "lii.  (Jlasnili  u. 
12.  12,  21.  24.  Spom.  sr.  1,  178. 

BEATANA,  /.  vidi  bratanica.  xamo  u  jcdnotja 
pisca  proiliiga  vijelca.  Siisana,  Uajo  bratqna.  .1. 
Kavanin  297. 

1.  BRATANACJ,  biatanca,  ;//.  1.  filius  fratris, 
sinovac.  isporcdi  bratan ,  biutanic.  od  xv  vijeka, 
iz7nedu  rjeinika  sajiio  u  Stiiliievu  (,cousobrinus') 
i  u  Daniiicevu.  Cetvrtty  syni.  Stefana  prtvo- 
vencaiiago  Vladislavt,  krajb  byvt  po  oceve  skou- 
cani ,  brataiiLCb  svetomu  Savo  prtvoniu.  ^letop. 
saf.  CO.  jBratanao',  bratov  sin  svome  stricu.  \j. 
Kovacevic.  ,Bratanac',  bratov  sin  .scstri  (nctjovoj, 
ocinoj,  a  svojoj  teci).  I^..  Kovacovii.  —  2.  brat  od 
Sirica,  isporedi  bratuced.  Bratii  i  liratanac,  .sin 
stricev.  V.  Bogisic,  zbor.  38,S. 

2.  BEATANAC,  Bratanca,  m.  ime  mn.iko,  iiprarv 
hyp.  Bratan  (kojc  vidi).  xiv  vijeka.  Dedb  nui  lira- 
tantct.  Glasnik  ii.  12,  14.  82. 

BKATANKJA,  /.  hratova  Icii  sestri  uer/ovoj  a 
svojoj  teci ,  hratanicna.  od  prosloga  vijeka ,  iz- 
medu rjeinika  u  Stulicevu  (,(^onsobi'ina')  i  a  Vit- 
kovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  ii  Boei).  .Tos 
6u  tebe  [epi^ijem  darom  darovati,  Tjopom  Mavoni 
bratanicom.  Nar.  pjes.  bog.  3.i. 

BEATANICNA,  /.  vidi  bratanica.  od  proslogu 
vijeka.  Za  ruke  ti  vodase  Tjcpu  Main  bratanicnu, 
gizdavu  djevojku.  Nar.  pjes.  bog.  35.  Moja  bra- 
tanicno!  35.  Docokivajuc  .  .  .  bratanicne.  S.  Lu- 
bisa,  pric.  137. 

BEATANIC  m.  f'ratri.s  filius.  a)  bratov  sin  I'lC- 
govu  braiu  a  svome  stricu,  sinovac.  isporedi  brata- 
nac.  od  xvii  vijeka.  Eado.slavu,  bratanicu  sv.  Savi. 
Glasnik  32,  250.  Starino  10,  53.  Pijoro  Mata  Ivano- 
vica,  bratanic  kneza  Vnka.  I.  A.  Nonadic,  samb. 
20.  Izgnbih  [iibjenoga  bratanica  JVTarka  knoza.  2f). 
Tu  pristize  bratanica  svoga.  Pjov.  cm.  298.  — 
b)  bratov  sin  negovoj  sestri  a  svojoj  teci.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rje&nika  samo  u  Viikovn  (gdje  se 
dodaje  da  .se  govori  m  Boci).  Upita  tetka  brata- 
ni6a.  S.  ^inbisa,  prip.  35.  stamparska  cejiiti  po- 
grjeska  ,bratanicice'  mjesto  bratani/^o:  Zcna  mi 
se  ima  cim  zabavjati  docekivajuc .  .  .  bratanicico 
i  bratanicne,  sestricice  i  sestricne.  S.  Lubifa,  pric. 
137. 

BE.A.TANICEV ,  adj.  sto  pripada  bratanicu. 
Osveti  krv  bratanicevu.  S.  Lubisa,  prip.  164. 

BRATANOVIC,  m.  prezime,  po  ocit  Bratanu. 
XIV  vijeka.  Bratant  Bratanovicb.  Glasnik  ii.  12, 
111.  BratanovicL  VojislavL.  114. 

BRATARSTVO,  n.  vidi  bratstvo.  xv  vijeka. 
drusti'o  crkvenoga  reda:  Bratarstvo  nasega  reda. 
Mon.  Croat.  67.  Prijasmo  vas  v  nase  kumfratar- 
stvo  i  v  bratarstvo.  145. 

BEATATI,  bratam,  vidi  baratati.  u  jcdnom 
SiMmeniku  xvii  vijeka.  bice  samo  grjeskom  jyisar- 
skom  izostavjeiw  a  pred  r.  Mi  nismo  s  vami  do 
sada  bratali.  Starine.  11,  102. 

BEATELIN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glas- 
nik II.  12,  16.  84.  Postanem  ce  biti  hyp.  od  Bra- 
toslav. maze  biti  da  bi  1  trebalo  citati  j.  isporedi 
Brate). 

BEATE]^,  »».  prezime  u  nase  vrijeme.  iipravo 
ime  mjesto  prezimena.  Schem.  oris.  1868.  21. 

BEATEJ^EVIC,  m.  1.  prezime,  xv  vijeka.  Mon. 
Serb.  370.  400.  Danicic  1,  72.  isporedi  Bratej.  — 
2.  selo  u  Bosiii  u  okrugu  sarajevskom.  Statist.  18. 

BEATEN,  m.  vidi  Bratjen. 


BRATENAC!,  bratenca,  m.  vidi  bratjetiac. 

BRATES,  m.  1.  ime  musko.  xm  vijeka.  Mon. 
serb.  12.  Danioic  1,  72.  postanem  hyp.  od  Brato- 
slav. —  2.  selo  manastira  rlackoga  xiv  vijeka. 
Glasnik  20,  218.  wjesto  toga  grijeskom  Bratos. 
Mon.   serb.  68.   bice  .^adami  Bratesic,   koji  vidi. 

BEATESA,  m.  ime  musko  xm  i  xiv  vijeka.  Mon. 
serb.  12.  Glasnik  ii.  12,  6.  72.  Glasnik  15,  292.  Da- 
nicii  1,  72.  3,  560.  n.  spomcniku  latinski  pisanu 
dolasi  i  xi  vijeka.  F.  Eacki,  doc.  135.  p)OStauem 
hyp.  od  Brata,  Bratoslav. 

BRATESEVKj,  m.  prezime,  po  oca  Bratesu, 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  115. 

BRATESIC,  m.  selo  u  Boci  kolorskoj.  8em 
bok.-kot.    1875.    16,    Eeport.   39.    isporedi   Brates. 

BEATESKA  EUEKA  ,  /.  rijcka  koja  utjece  u 
Brcgalnicu  vise  Stipa.  Na  rfiku  Bratoskii  i  prez 
Bratesku  rcku.  Glasnik  24,  268. 

BRATETIO,  m.  neko  mjesto  kojc  se  spomine 
prijc  nasega  vrcmena,  moze  biti  Bratetii^i,  koje 
vidi.  S.  Novakovic,  jiom.  12(i. 

BEATETiri,  m.  pi.  mjesto  ncgdje  kod  Topu- 
skoga,  kojc  se  spomine  xvi  vijeka.  Sudac;  Ivan  iz 
Br.-itctic.  Mon.  Croat.  237. 

BRATETINA,  m.  uugm.  brat,  samo  u  Stulicevu 
rjeinika  (impius  t'ratcr).  rijei  nepouzdana. 

BR.'VTHAN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik 
II.  12,  36.  110.  postanem  hyp.  od  Bratoslav. 

1.  BEATI,  berem,  impf.  logcrc,  colligore,  eli- 
goro,  capere.  —  Akccnnt  se  mijena  u  eijelom.  im- 
perfcktu  od  osnovc  koja  je  u  inf.:  brah,  u  2  i  3 
sing,  aor.:  bra,  u  part,  pract.  act.  i:  brav,  bravsi, 
u  part,  prael.  pass.:  bran;  n  jiart.  pract.  act.  ii 
u  .'ivijcm  padezima  ositn  nom.  i  ace.  sing,  masc: 
brdla,  brali;  «  ostaUjem.  je  oblicima  kakav  je  u 
inf.  i  praes.,  samo  je  jos  jedan  slog  dug  m  part, 
pracs. :  bl'ruii,  i  u  trojakom.  impcrf.  od  osnove  koja 
je  u  praes. :  bJ'rijali,  bcrah,  i  u  starom  koji  sada 
nijc  u  obiiaju :  berth  (po  zapadnom  govoru,  a  po 
juznom  bcrijeh).  —  Kor.  bhar,  dizati,  nositi.  is- 
poredi  breine,  brat. 

I.  prelazno. 

1.  bere  se  bi(e  u  opce  i  sto  na  nemu  raste  (list, 
grana,  cvijet,  rod  ild.)  dok  se  .iilama  drzi  zemjc; 
a  lead  se  bere,  rastavfa  se  od  zemfe  na  kojoj  raste 
Hi  od  svoga  stabla,  i  sto  se  u  vise  puta  uzme 
skde  se  zajedno.  tako  brati  moze  samo  ieladc,  a 
zivotiiia  samo  onda  kad  se  o  noj  govori  da  radi 
kao  ie]ade.  Jeda  beru  od  trnja  grozdjo?  N.  Ea- 
liina  152.  mat.  7,  16.  Ako  vidis  (ii  snu)  da  ma- 
sline  beres,  toj  prilikuje  dobit.  Zlior.  136.  Ako 
vidis  (u-  snu)  da  beres  jabuke,  toj  prilikuje  su- 
protivstvo.  137.  Ako  vidis  (u  snu)  da  Ijekarije 
beres,  toj  prilikuje  dobit.  134.  Caftihu  sve  gore 
cvitkom  od  ruzice;  vila  t'  ga  ber'jase  bijelijema 
rukama.  D.  Drzic  421.  Ako  cvijet  berete  u  giz- 
dave  vence.  M.  Vetranic  1,  66.  Ber'te  ruzu  i  )u- 
bicu.  1,  424.  Tuj  ruzu  berase  i  drobno  bosilje. 
2,  347.  Tri  vile  liode  cvijetje  co  pojem  brat'.  N. 
Na|eskovic  1,  201.  Ter  grede  brahoino  cvijetice 
za  vijeuce.  1,  217.  Tuj  vidih  ja  muoge  gdi  cvitja 
taj  brahu.  1,  315.  Ove  dune  i  jabuke,  ...  ke  sam 
brala  o  poiioci.  S.  Bobajevic  208.  Voce  tko  zrilo 
ne  trga  n  svoje  dni,  man  ga  je  pak  gnilo  brat, 
kad  vec  vrime  ni.  D.  Ranina  7.  Jedna  vil  tuj 
milo  cvitje  stav  sve  brase.  19'^.  Mnogo  travu  brah 
j  godista  konu  momu  po  livadi.  48b.  Berem  rusu 
z  drace.  B.  Gradic,  djev.  44.  Kupiti,  brati,  jiskati 
i  lu'aniti  plod.  S.  Budinic,  ispr.  112.  Mirisno  cvi- 
jetje nebesko  berijahu.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  282. 
Beruc  ruzicn.  O.  Mazibradie  167.  .Tutros  c\'ijetje 


BRATI 


600 


BRATI 


kad  no  brase,  tko  rumeiio  tvoje  lico  i  vrat  bijoli 
tvoj  gilasoV  M.  Burosii';  2i)9.  C'vijctje  iz  skuta 
na  tli  sipa,  ko  za  zlntnijoli  braso  prania.  I.  Gun- 
duli6  :!84.  Brat  md^f  svikdlici  nd  iimHlina  Kram' 
i  pomp.  D.  I'almotii'',  i-luist.  IH.  Vijonco  kiti,  bori 
i-vijofe.  I.  Di)rcli(^,  iiiainl.  111.  Berui^'i  iimslino.  .]. 
Banovao,  piod.  144.  VazJa  bi  on  bio  brao  i  .sbi- 
rao  prislailke  plodo  od  tei,a^&  ^Tta.  J.  Matovid 
48t!.  Gdi  mi  se  zabavJaS?  spavni  li  mak  bereSy 
A.  KaniiliL',  to}..  32  Jesi  li  br'o  trave  u  ti  dan 
a  ne  u  drugi  cijei  lije6ei^a?  T.  Ivanovii  138. 
(irozdjo  bpru6i  o  sebi.  J.  S.  Eejkovi(!',  kuc.  37.") 
Vr.ita  grozdja  koja  se  bere  prije  zrilosti.  A.  To- 
mikovi(^-  1(53.  Drobnu  ni?.u  berijase  Prezdana  I'jepa 
sultana.  Nar.  pjos-  mikl.  beitr.  1,  .57.  Idu4  s  vode 
cvije6e  .-Jam  brala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  232.  Svp  do- 
vojko  ril/.u  beru,  v'jente  vijii.  1,  ISO.  ^ubifice, 
ja  bih  tobo  brala.  1,  227.  Neven  vene  za  goricom, 
lueiio  zovG  da  ga  berem.  1,  27().  Ako  hoieS  brat' 
bosijak.  1,  294.  Da  V  da  berem  kitu  cveda?  1,  331. 
(5ubar  bije,  bpru  li  te  devojko?  1,  368.  Bijo  bere 
po  Mirocu  Vila.  2,  218.  Zeje  bere  aga  Asan-aga. 
1,  529.  Berijahu  cvijet  po  planini.  3,  430.  Ono 
ov'JG(^e  berahu.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  332.  Oko 
vode  t-mije  berijase.  Nar.  pjes.  petr.  1,  112.  Vi§- 
liiiica  rod  rodila,  od  roda  se  podlomila,  nema 
niko  da  je  bere.  Nar.  pjes.  Y\\k.  1,  42.5.  Brati  ku- 
kiiruze,  jabuke,  groXde.  Vuk,  rjef.  40".  Kupiti 
ielud,  brat  travu.  V.  Bogisid,  zbor.  446.  —  ,vino- 
grad  brati'  govori  se  a  misli  se  rod  negoi^;  is- 
poredi  jamati,  trgati :  Za  to  mlogi  do  sad  ne  beru 
vinograda.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  374.  Vinograde, 
mill  rul.osade!  ko  je  tebe  mene  zasadio,  nikada 
to  ve6e  brati  ne  6e.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  .523.  Beru 
kukuruze  i  vinograde.  Vuk,  dan.  2,  103.  Ko  je 
posadio  vlnograd,  a  jos  ga  nije  brao.  D.  Danific, 
5moj.  20,  G.  —  ,zito  brati'  govori  ne  u  IJubrov- 
nikii  mjesto  zeti.  Vuk,  rjec.  40a.  —  ,brati  raiian', 
t.  j.  priit,  od  koga  ce  .se  naciniti  raian:  Brali 
razan,  a  zee  u  gori.  Nar.  prip.  vie.  161.  Potrce 
da  beru  i  djeju  razaii.  176.  —  prema  hilu,  koje 
treba  odvojiti  od  semfe  Hi  od  stahia  kad  se  bere, 
bere  se  i  biser,  koji  treba  odvojiti  od  ,sA'o//i'e,  i 
lupar,  koji  treba  ocupati  od  kamena :  Biser  Mara 
po  jezeru  brala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  201.  Ajilo  za 
mnom  u  moju  zemju,  tam'  biser  rodi,  inajka  ga 
bere,  u  krilo  meie.  1,  331.  Brat  ili  lupit  lupare 
znaoi  odjepjivat  lupare  od  stijena.  L.  Zore,  rib.  32. 
—  M  napomenutom  smislu  govori  jagne  o  sebi  da 
bere  travu :  Travicu  tuj  beru  za  sunca  po  vas  dan. 
M.  Vetranii  1,  15.5.  w  torn  smislu  u  pjcsmi  beru 
i  ptice:  Vlase  berijahu  u  busu  pelina.  M.  Ve- 
tranic  2,  272.  Grlifa  je  proso  brala.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  498.  —  objekat  moze  biti  neizrecen  :  Znam, 
da  prednem  u  proli6u  i  ti  s'  brao.  J.  Kavanin 
510.  Bjese  brati,  ma  ne  spati.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  498. 

2.  brati  se  moze  i  sto  nije  priraslo  ni  za  sto 
kao  pod  1 ;  tada  je  brati  samo  uzimati  i  jedno 
s  drugiin  sastavfati,  kao  kiipiti.  tako  .se  brati 
mogu  stvari  tjelesne  i  ce\ad  i  stvari  umne.  a)  beru 
,se  stvari  tjelesne,  a  bere  ih  ielade  Hi  ziootiiia. 
beru  se  drva  sulia,  opala  sa  stabla  ili.  jos  na 
stablu,  kamene  i  drugo  sto  razmetnuto  ili  sto  je 
na  vise  mjesta:  Ovo  beru  drva  suha.  N.  Ranina 
52.  Kamenje  berihu  u  krilo  rukami.  M.  Marulid 
13.  Ukaza  mu  se  zena  udovica  bcruci  drva.  I. 
Bandulavic  43.  Dragi  kamici  tja  v  Indije  brani. 
B.  Krnarutid  8.  Eeruc  drva  u  gori.  I.  Kanavolic, 
iv.  525.  Koji  u  svetac  di-va  berijase.  S.  Margitic, 
fala  235.  Gdi  top  bojni  s  grada  dere,  onde  babo 
glave  bere.  V.  Dosen  35.  Slobodno  bi  kopja  brala 
i  brimena  nalagala.  228.  A  kada  se  poizmuce 
(djeca),  ve6  se  site  i  nauce  da  klipove   stokud 


beru  dok  ju  (coiku)  trunec''  svu  oderu.  19.  U  du- 
bravi  svak  drva  bere.  Poslov.  dan.  139.  Brnt  sulia 
drva.  V.  Bogisic,  zbor.  llli.  O.sta  Zule  utrinu 
mjorei'i,    ode  Vule   bovano  berudi.   Osvet.  2,  142. 

—  bent  se  novci,  blago,  mitii,  di'inak:  Blago  brati 
da  pristane.  V.  Dosen  72.  Oni  sebi  novf^e  beru. 
233.  A  da  mita  tko  ne  bere,  i  iskri'ieg  krivo  dere. 
233.  (Jarski  aga  po  Grahovu  hoda,  earske  bere 
bez  omaka  dartke.  Osvet.  1,  69.  Podi  zdravo,  beri 
groSa  .sto  .se  viSe  dalo.  Osvet.  4,  40.  —  beru  sto 
piele,  ose,  mravi,  pauci:  Sladi  si  neg  sto  beru 
ose.  M.  Dr?.id  52.  Za  vas  pfele  na  .svit  trade  med 
berudi  po  tom  cvitu.  D.  Raiuna  51.  Uzmi  nauk 
od  malenili  mravi :  .  .  .  hranu  bere  i  5to  kudi  va|a. 
M.  A.  Rejko%'i('',  sat.  147.  Pauk  po  cvijecu  bere 
jed,  a  cela  sakupja  med.  Xar.  posl.  viik.  246.  — 
vuci  beru  slado,  t.  j.  grabe:  Brez  razloga  oni 
zdera,  vuci  pusto  stado  beni.  V.  DoSen  283.  — 
b)  bere  se  ce^ad:  Svakoga  (iovjeka)  pod  krilo  ona 
(Marija)  svoje  bere.  A.  J.  Knezovid  4.  Te  iivodi 
Grkove  svatove ,  kake  svate  Grcidu  sabira ;  ako 
bere  Grke  i  Bugare  ...  tu  ce  biti  .sidar  za  baj- 
duke;  ako  V  bere  Jute  martoloze,  .  .  tu  ce  biti 
muka  za  hajduke.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  24.  Bere 
Novak  kidene  svatove.  3,  24.  Stade  brati  pod  bar- 
jaka  Turke.  3,  335.  Brze  beri  silnu  mnogu  vojsku. 
4,  213.  Pa  on  stade  silnu  brati  vojsku.  4,  216.  vi- 
jeie  mjesto  ce^adi  koja  dolazi  na  vijece:  Pod  ora- 
liom  vice  da  su  vile  brale.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  141. 

—  c)  bere  se  umno  sto:  gisde,  dusa  (na  umoru), 
pomna  (kad  se  tizima  na  um  sto,  kad  se  pazi), 
briga  (kad.  se  tko  mece  u  brigu) :  Iznutrne  d'  gizde 
brati,  a  izvanske  odpusdati.  M.  Marulid  270.  Har- 
bom  udaren  lezi  du5u  beruc.  B.  Krnarutid  19. 
Ako  pom|u  kmet  ne  bere,  pak  ne  gneci  grozd. 
J.  Kavanin  542.  Pusti  ti  nas,  pa  ne  beri  brigu. 
M.  D.  Milicevid,  vec.  180.  Za  oca  devojackog  ti 
ne  beri  brige.  M.  D.  Milicevid,  let.  ved.  196.  — 
u  jednoga  pisca  ,brati  usima  rijeci  kome',  o  paz- 
(ivom  shisanu  (prema  lat.  sermonem  alicujus  le- 
gere) :  Simo  ni  tamo  oci  ne  sterile,  usima  neg 
samo  rici  mu  berise.  H.  Lucid  252. 

3.  uzimati  najbofe,  birati,  i,"birati.  Nek  jim 
misto  u  prisuiiu  beru.  .1.  S.  Re|kovid,  kud.  86. 
No  zafali  visiiem  bogu,  koji  ti  je  mljelio  mlada 
rabra  gospodara.  Mloge  su  ga  inome  brale,  ma 
ga  njesu  odabrale,  tebe  ga  je  sreda  dala.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  6.  A  junaci  po  desnici  brani.  Osvet. 
3,  103. 

4.  sud  u  koni  se  sto  drzi  bere  ono  sto  se  u  nemu 
drii  kad  se  hoie  da  kaze  koliko  moze  stati  u  w, 
kao  primati,  uzimati.  Kupa  bere  devet  litar'  vina. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  232.  Zlatna  kupa  devet  bere 
litar'.  2,  264.  Casa  mnogo  bere.  D.  Danicic,  jezek. 
23,  32. 

II.  sa  se:  a)  pasivno:  aa)  znacene  kao  pod 
I,  1:  Bere  se  vode  zrilo.  J.  Kavanin  41.  Beru  se 
(ruse)  od  pravovjernijeh  za  lijek.  I.  Dordid,  ben. 
26.  S  neradene  (zemfe)  nista  se  ne  bere.  J.  S. 
Rejkovid,  kud.  27.  Tad  s  ne  zetva  podpuna  se 
bere.  30.  Za  puride  nek  se  rebrac  bere.  160.  Bere 

[  li  se  sti-uk  b(jsijka'?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  293.  Kad 
se  bere  vinova  lozica.  Nar.  pjes.  petr.  1,  104.  — 
bb)  znacene  kao  pod  I,  2:  Ele  i  ta  (zivad)  ujedno 
se  bere.  J.  S.  Rejkovid,  kud.  37.  —  b)  refleksivno : 

I  znacene  kao  pod  I,  2 :  Onde  se  svagda  brala  skup- 
stina.  M.  Nenadid ,  mem.  32.  Nek  se  beru  pod 
barjaka  Turci.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  335. 

2.  BRATI,  borem,  impf.  pugnare.  xiii — xvi  oi- 
jeka  samo  u  knigama  u  kojima  se  mijesa  jezik 
sa  crkvenim;  izmedu  rjecnika  samo  ii  Stuliceuu 
(all  iz  brevijara  i  samo  sa  se)  i  u  Danicicevu 
(samo  sa  se).  —  Kor.  bhar,  udarati,  biti,  od  koga 
je  i  boriti  se.  —  1.  prelazno,  ali  je  objekat  .sayno 


BRATICA 


601 


BBATIM 


radna  istoga  znacena  (i  korijena)  kojega  je  i  gla- 
gol:  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka,  i  to  iz  sv.  pisma: 
Dobru  bran  brali.  S.  Builinio,  sum.  293.  —  .««  se, 
recipr.:  Vizbrani  borustimt  se  st  mnoju.  Stefan 
kr.  5.  Bravtsi  se  st  liimt.  Danilo  rt.5.  Brav  .se  na 
Kosovu.  ^etop.  saf.  62. 

1.  BRATICA,  f.  vidi  bradica. 

2.  BRATICA ,  m.  ime  muiko,  lujp.  Brata  (Bra- 
toslav).  XIV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Da- 
nicicevu.   Mon.  serb.  63.    Glasnik  ii.    12,  52.   124. 

1.  BRATICINA ,  /.  vidi  braticna.  od  proUoga 
vijeka,  izmedit  rjeinika  samo  u  Vukovu  (-u  do- 
datku).  Koji  bi  puteno  sagrisio  s  Katarinom,  ne 
bi  niogao  posli  ne  sestrifiinu  ili  braticinu  sebi 
za  ienu  uzeti.  B.  Leakovii,  nauk  251. 

2.  BRATICINA,  /.  nekaka  trava,  o  kojnj  Vuk 
(it  rjecniku)  reli  da  je  visok  korov  po  nivaiita  i  da 
ima  bio  okrugao  cvijet  i  da  se  tako  zoi>e  u  Sri- 
jemu.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  i  is  t'lega  u  jed- 
noga pisca  naScga  vremciia,  koji  mtt  dodaje  zna- 
cene:  chrysanthemum  lencantheum  L.  vel  par- 
thenium  Pers.  B.  Sulek,  im.  30.  Bez  stimne  je 
isto  sto  i  vr&tic  (  pon-atic ,  te  je  i  nacineno  od, 
prvoga,  kojemu  je  v  promijeveno  na  b  (a  maze 
hiti  i  samo  zlo  izgovore.no  ili  iuveno).  po  tome 
moee  biti  da  ni  prvi  vokal  nije  a  nego  a. 

BRATICNA,  f.  fratris  filia,  bratova  kci  (ne- 
govu  bratu  ili  sestri,  a  svome  stricu  ili  feci),  is- 
poredi  sinovica,  bratanica,  braticina  (pod  1).  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mikalinu  (,k(^i 
bratova,  neptis'),  ft  Belinii  (ex  tVatre  neptis  5()ili>), 
u  Bjelostijenievii  (neptis  ex  fratre  i  consobrina). 
It  JambreHccim  (nepti.s  ex  fratre  i  consobrina 
1,  ]42l'),  u  Voltigijinu  (baase)  i  u  Stidicevtt  (,si- 
novka').  Kajo  ondi  z  bratora  Gabinom  i  Susan- 
noni  braticnom  nikoliko  po.sta  goilisc.  F.  Glavi- 
nic,  cvit  99.  Braticna,  liruderstochtor.  V.  Bogisii, 
zbor.  383. 

BRATIC,  m.  1  filius  Iratris.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  n  Vraniiicvu  (,patruelis  bratii'u'), 
u  Belinu  (ex  fratre  nepos  5(  )!)'>),  ti  Bjelostijenievu 
(nepos  e.x  fratre,  fratriiciis;  bratic'd  oonsobrini, 
patnieles),  it  Jamhresicevu  (kao  «  Bjelostijenievu), 
u  Voltigijinu  (vetter),  u  Stuliievu  (nepos,  fiHus 
fratris),  u  Vukovu  (fratris  filius,  bratanic,  sinovac), 
—  Po  postaAu  znaieii  isto  Ho  i  bratov  sin,  maze 
biti  bratic  onomu  komujc  otac  negov  brat,  t.  j.  i 
svomu  stricu  a  oiiini  hra.tii,  i  scojoj  tcci  a  oiinoj 
sestri.  ali.  i  sin  jednoga  brata  mozc  hiti  sinu  ili 
kceri  drugoga  brata  bratii,  buduii  sri  od,  brace 
djeca.  —  a)  bratic  stricu,  sinovac:  Ni  li  mu  striit 
mili  a  on  bratic.  jieniuV  I.  T.  Mruavii',  osin.  78. 
Gundulic  Franatica ,  denerala  bratic  vrli  .  .  . 
s  Turci  s'  rva  .  .  .  svoga  diinda  slijedec  svjeta. 
J.  Kavaiiin  187.  Vrancica  viju  Antona,  Fausta  i 
svoga  s  nim  brati^a.  91.  Al  govori  Hriietiua 
Mujo:  O  braticu ,  dijete  Alile!  Nar.  pjes.  vuk 
8,  282.  —  h)  bratii  teci,  hratanii:  Sestra  Oho- 
zijina  sakri  Joasa  svog  bratida,  sina  Ohozijina. 
E.  Pavic,  ogled.  333.  Hodi,  .sele,  u  selo  na  prelo, 
pak  se  fall  n  selu  drugama  da  su  tebe  zabo|ele 
ruke  (ulajuci  nejaka  bratica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  612. 
A  Stojanu  tetka  govorila:  o  Stojane,  nioj  mio 
braticu!  3,  132.  —  c)  bratiii  jedan  drugorne,  si- 
nooi  dvajii  brace,  hratuiedi,  ili  sin  jednoga  brata 
bratii  kceri  drugoga  brata.  osim  rjeinika  na- 
prijed  spomenutijeh  ii  kojima  se  tuinaie  na  po  se 
bratiii ,  dolazi  a  torn  znaienu  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  koji  prema  sinovima  dvnju 
braie  naziva  bratiiima  sina  bratova  i  kier  se- 
strinu:  Jakov  jest  ujac  divice  Marije,  a  divica 
Marija  i  Alfeo   sin  .Takova  jesu   bratici.   A.  Ka- 


ni^Jii^,  utoc  481.  —  d)  u  pos]ednem,  ie  znaienu 
hiti  sto  se  i  od  mila  govori  kome  god  iefadetu 
kao  brat :  Braticu  moj  !  i  Braticu  moj,  svoj  si  mi ! 
Nar.  posl.  vuk.  28.  gdje  Vuk  napomine  da  se  tako 
u  rargovoru  dodaje  u  Eisnu.  —  2.  hgp.  brat, 
bratac.  u  primorju  hrvatskom.  Srdacni  bratiii 
inoji,  ja  san  vaSa  sestra.  Nar.  prip.  mikiil.  20. 

2.  BRATI6,  m.  vm§ko  ime.  hyp.  Bratoslav.  samo 
u  Vukovu  rjeinikii. 

3.  BRATIC,  m.  prezime,  po  ocu  Brati  (Brato- 
slavu).  od  xiv  vijeka.  Vladoje  Bratiii..  Glasnik  n. 
12,  4.  27.  Goro'cvetb  Bratidt.  17.  85.  FrafeSko 
Bratii.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  6G1.  F.  Bratii.  Schera. 
zagr.  1875.  227. 

4.  BRATI6,  H).  vidi  vratif.  u  dva  pisca  na- 
segn  vremena.  b  je  postalo  od  v,  koje  je  m  vratii 
(Hi  moze  biti  da  nije  dobro  iuveno  Hi  izgovo- 
reno  v).  a  i  ie  biti  pogrjcl;ka  mjesto  c.  rijei  nije 
pouzdana.  isporedi  braticina  pod  2.  Bratii,  chry- 
santhemum tanacetum.  (.'as.  cos.  muz.  1832.  2,  47. 
chrj-santhemum  partheniiiin  Pers.  i  tanacetum 
L.    B.  Sulek,  im.  30. 

BE.\tICI,  Bratiia.  w.  pi.  ime  selima:  a)  selo 
u  Srbiji  u  okrugn  krusevaikom.  K.  Jovanovii, 
rei.  125.  —  h)  selo  u  Bosni  u  okrugu  mostar- 
skom.  Statist.  109. 

BRATIJAKOVIC,  m.  prezime.  xiv  vijeka.  (Jlas- 
nik  It.  12,  50.  122  od  imena  koje  samo  ne  dolazi 
a  kojejr  -postalo  od  imena  Bratije,  kao  i  Bratijan. 

BRATI.TAN,  ;/(.  ime  vinsko.  od  xiv  vijeka,  sada 
nije  H  obiiaju.  <ilasnik  11.  12,  47.  99.  S.  Noya- 
kcivii,  pom.  46.  isporedi  Bratije,  od  kojegn  je  i 
postalo. 

BRATIJANOVIC,  m.  ime  musko,  po  ocu  Bra- 
tijanit.  xiv  vijeka.  Glasnik  11.  12,  27.  102. 

BRATIJE,  m.  ime  nmsko.  xiv  vijeka.  Glasnik  11. 
12,  12.  8.  Glasnik  15,  290.  Danicii  3,  5('>1.  posta- 
nem,  hyp.  od  Bratoslav,   kao   Milija  od  Milosav. 

BRATIJENCI,  l)ratjenaca,  «*.  pi.  vidi  kod  bra- 
tjenac. 

BRATI.TENSTVO,  w.  vidi  bratstvo.  samo  u 
jednoga  pisca  xvi  rijeka.  Iniaju  se  skupiti  svi- 
kolici  od  svetoga  skujia  ili  ti  bratijenstva.  A.  Gu- 
cetii,  roz.  mar.  33. 

BRATIL,  m.  ime  niu^ko,  xiv  vijeka.  Mon.  serb. 
62.  Danicii  1,  73.  isporedi  Bratilo. 

BRATILO,  m.  ime  muHko.  xni  i  xiv  vijeka. 
Mon.  serb.  12.  63.  Glasnik  11.  12,  13.  24.  45.  Da- 
nicii 1,  73.  isporedi  Bratii. 

BRATILOVIC,  ni.  1.  prezime,  po  ocu  Bratilu. 
•  XIV  vijeka.  Glasnik  15,  290.  298.  Danicii  3,  561. 
'  —  2.  hrdo  u  Bnsni  kod  Kladna.  Glasnik  20,  283. 
311.  22,  50. 

13RATIM,  m.  1.  brat  u  kakom  puboznom,  drustou 
svjetskih  (udi,  sodalis.  vidi  brat  j)od  g.  isporedi 
bratstvo,  bratovstina,  bratimstina,  bratstina.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mikalinu  (bratimi, 
confratres,  sodales  26.  27),  a  Belinu,  (confrate, 
uno  della  confraternita ,  sodalis  215''),  u,  Bjelo- 
stijenievu (sodalis,  consodalis,  confrater  29ii),  u 
1  Voltigijinu  (mitbruder),  u  Stulicevii  (sodalis).  — 
Ovo  je  dug,  na  ki  su  drzani  bratimi  i  sestrime 
i  od  rozarija.  M.  Alberti  528.  Druzi  ili  bratimi  od 
prisvetoga  sakramenta.  M.  Bijankovic  41.  Bra- 
timi skupivsi  se  u  svoje  crikvice.  141.  Miiogo 
prostena  mogu  dobit  bratimi  razliki  bratiustva. 
J.  Filipovii  3,  272.  Koje  (svijetnake  i  svijece)  bra- 
timi nose  u  zdruzeriu  sprovoda.  A.  d.  Kosta,  zak, 
1,  199.  Nastojmo  uii  u  brastinu  s.  Josipa  i  tako 
iemo  biti  liegovi  no^a  sinovi  i  bratimi  od  dobre 


BHATTMIR 


602 


BRATTN^JEVl6 


snirti.  J.  Banovac,  obit  88.  Po  proS6pi'in  dopu- 
scpim  brntimoni  piisvPt.of>;ft  lozarija.  L.  Torzi/-  3(1. 
—  2.  jmhraliiii,  i|11(mii  IVatrom  apjipllamus.  n  lijc- 
liistijenaru  rjeniiku  ('iiH')  (  natla  u  narodnom 
yovuru.  iaiioredi  fcratiinstvo.  Prijd  iipgo  so  dogo- 
voriiu  sa  svojijoiii  bratimoni  zinajom,  iiista  ti  no 
uiniji'in  roi'i.  Nar.  piip.  vuk.'  210. 

UKATIMIR,  m.  imc  musko,  xiii  lijeka.  Moii. 
.spib.  in.  DaniCip  1,  7;t.  iaporedi  Bratomir. 

BRATIMITI,  bratimim ,  hiipf.  fratrpm  appcl- 
larp,  moliti  koija  dii  hudc  brat  (pohratim).  inpo- 
redi  bratiti  i  pobratiin.  Od  xv  vijcka  (t^idi  pad 
II  prvi  primjcr),  ismcdu  rjeinika  aamo  u  SliiU- 
ievu  i  Vnkovu. 

I.  prelazno:  .la  .sam  tpl)P  najpro  biatiniila,  za  St' 
mi  nisi  za  bratstvo  priniio?  Nar.  pjps.  vuk.  1,  599. 
vnjvise  u  ncw(i  s  molbom  da  In  tko  ucinio  sto 
kao  brat,  ,jcr  u  neroli  na,jiHse  i  postajii  pohra- 
fimi.  (s  molbom  je  i  it  predncm  primjerii.)  Bra- 
timim to  i  joistP  jedau  put,  iiemoj  mpnc  vojsci 
prokazati.  A'ai'.  pje.s  vuk.  2,  27G.  Pak  bratimi 
ka])i{*iju  mlada :  bog-om  brate ,  kapigija  mladi, 
otvori  mi  im  tavnici  vrata.  2,  96.  ccsto  ima  usa 
se  i  instr.  bogom  (vidi  i  kod  bog):  On  jp  raenp 
bogom  bratimio:  bogom  brate,  npznana  dplijo! 
lie  s'jeci  mi  inoje  ruse  glave.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  347.  Sta  ga  vila  bogom  bratimiti :  bogom  brate, 
kralevicu  Marko!  visiiim  bogom  i  .svetim  Jova- 
nom!  daj  me  puStaj  u  planinu  zivu.  2,  218.  Ilija 
me  bogom  bratimjase  ...  da  mi  ovde  noccu  pre- 
nocimo.  4,  41.  Svu  druzinu  bogom  bratimjase: 
bogom  braco,  mladi  Crnogorci,  nemoj  koji  pusku 
opaliti.  4,  .")7.  Batricu  su  muke  dodijale ,  pa  Os- 
maiia  bogom  bratimjase:  bogom  l)rate,  Corovio 
Osmano!  pos'jeci  me  sab}om  demerlijom.  Ogled, 
sr.  8.  tako  moleci  za  xto  bratimi  se  i  ptica,  sunce, 
drvo:  Poceh  slavica  bratimit  govore:  budi  mi 
strazica  s  vecera  do  zore.  M.  Vetranic  2,  289. 
Sila  sam  ga  (gavrana)  kumiti  i  bratimiti.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  199.  Devojka  je  .luufe  bratimila.  Nai'. 
pje.s.  vuk.  1,  219.  Draga  bratimi  javor.  Vuk,  nar. 
pjes.  1,  263. 

n.  sa  so,  kad  cefade  jedno  drugo  bratimi.  od 
obiju  moie  biti  izreceno  i  samo  jedno :  Jegda  kto 
bratimit  so.  Konstantin  fil.  Starine  1,  34.  oboje 
moze  biti  izreceno  tijem  Ho  je  glagol  it,  mnozini: 
Kada  smo  se  lani  pobratili  o  veselu  danu  Mi- 
trovome,  bratimili  za  zlo  crnogorsko,  da  gonimo 
plijen  crnogorski.  Ogled,  sr.  74.  Moz'  li  znati, 
jes'  li  zapazio  kada  smo  se,  pobi-o,  bratimili,  bra- 
timismo  a  ue  izvrsismo.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  216. 
Moz'  li  znati,  jesi  1'  zapazio,  kada  smo  se,  pobro, 
bratimili?  bratimismo  s',  a  no  izvrsismo.  Hodi, 
pobro ,  u  pitomu  Zupu  da  mi  bracku  nasu  izvr- 
simo,  da  se,  pobro,  darujemo  darom.  4,  89.  Znas  li, 
Luka,  kad  se  bratimjasmo,  pa  nemasmo  da  se 
darujemo ;  hodi  k  mene  u  pitomu  Zupu,  za  tebe 
sara  dara  nabavio.  Pjev.  cm.  213.  Crnogorci  se 
jos  bratime  u  crkvi  i  nesto  im  pop  cita,  a  naj- 
posUje  Jube  krst.  Vuk,  rjec.  512^.  —  oboje  se  iz- 
rice  i  tako  da  je  jedno  subjekat  a  drugo  je  u 
instr.  s  prijedlogom  s :  S  takijem  se  Vilip  ne  bra- 
timi. Nar.  pjes.  vuk.  2,  351.  Bratimi  se  s  pasom 
Ali-pasom.  Nar.  pjes.  vuk.  b,  .506. 

BRATIM^iENE,  n.  appellatio  fratris.  isporedi 
bratimiti.  u.  nase  rrijeme,  izmedu.  rjeinika  samo 
u  Vukovu.  u  jednoj  pjesmi  bez  j.  Kajde  mene  moru 
na  zakuke  na  mirene  i  na  bratimene.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,211.  Sve  javno  bratim|eiie.  M.  Pavlinovi6, 
razg.  64. 

BRATIMSKI,  adj.  fraternus,  bratski,  bratinski. 
XVII  i  XVIII  vijeka.  isporedi  bratim,  od  kojega  je 
i  pontalo  a  koji  se  u  toj  rijeci  uzima  za  svakoga 


iovjeka  koji  se  iz  (ubavi  zove  brat.  Likarija  (za- 
visti)  jest  nastojati  railos6i  bratimskoj.  I.  T.  Mr- 
navic":,  ist.  170.  Korist  od  bratimske  milosie.  A. 
Vitajir,  ist.  476.  Du2nost  bratimske  jubavi,  koja 
jo  opcena  svima.  Gi-giir  iz  Varesa  62.  Daju^'i  mu 
plai'iu  radi  bratimske  [ubavi.  1.  ,1.  P.  Lueic,  isk.  11. 

BRATJ.MSTVO,  h.  frateriiitas,  bratinstvo,  brat- 
stvo. od  piriisloga  vijeka,  izmcdii  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  a)  sveza  medu  pohratimima:  Potar  uze 
viiK  0  i  senicu,  .  .  .  .sveti  Jovan  kumstvo  i  bra- 
timstvo.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  2.  Primi  mene,  Stevo, 
za  bratimstvo.  3,  311.  —  b)  dni,stvo  crkvenoga 
reda  (redovnivko,  kaliulfrsko).  isporedi  bratstvo. 
Va|a  nam  svu  snagu  uloziti  da  se  u  ovo  bratim- 
stvo (manasiira  j'ranciskanskoga)  ])rime  pleiniii. 
P.  Knezevii^',  osm.  234. 

BRATIMKTINA,  /.  sodalitas,  tlruHvo  pmbozno 
svjetskih  ludi,  koji  jedan  drugogn  zovu  bratim 
Hi  brat,  isporedi  bratinstina,  bratovstina,  brat- 
stvo, bratStina.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Beiinu  (2151'),  Bjetostijencevu  i  Stvlicevu.  Mjesto 
st  dolazi  i  s6  kao  sto  se  po  r'lekim.  krajevima  go- 
vori  i  u  dnigim.  rijecima.  pred  tijem  glasovima 
moze  m  i  otpasti  (vidi  u  primjerima).  Postanem  od 
bratimski.  —  Sve  bratiscine  priporucuju  se  sve- 
tomu  Hjerolimu.  M.  Maruli6  289.  Neka  vimi  raz- 
di|uju  dobra  od  bratimscine.  M.  Bijankovic  142. 
Bratimstine  sveta  Karla.  J.  Kavanin  324.  Imati 
lie  oblast  biskupi  polioditi  skupscine  koje  mu 
di-ago,  i  bratimscine  sWtovnika.  I.  J.  P.  Luci6, 
nar.  69.  Zastavi  bratimStinu  dobre  smrti.  I.  J.  P. 
Lucie,  isk.  11.  Od  ministra  generala  ove  bra- 
tistiiie.  P.  Pilipovic,  ist.  47.  Da  bude  jedna  skup- 
stina  i  jedna  bratistina.  26. 

1.  BRA  TIN,  m.  ime  musko.  xiii  vijeka.  posta- 
nem od  Brata  (Bratoslav).  Mon.  sorb.  12.  Danicic 
1,  73.  isporedi  Bratinid. 

2.  BRATIN,  adj.  sto  pripada  bruti.  it,  Vukovu 
rjecnika. 

3.  BRATIN,  adj.  fratris,  bratov,  bratni.  od  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. Brat  mi  jest  i  bratina  oruzija  prosu.  Arkiv 
9,  133.  Bjese  zaklao  bratina  sina.  M.  Divkovic, 
zlam.  10.  Tudje  joj  se  bratina  dusa  ukaza.  M. 
Divkovic,  bes.  454.  Po  bratinoj  smrti.  P.  Vite- 
zovic,  kron.  45.  Koji  od  bratine  nenavidosti  bi 
ubijen.  J.  Matovic  44.  Nosi  bratino  zlameiie.  Nar. 
pjes.  bog,  275.  Da  naslede  bratino  mesto.  Djelov. 
prot.  75.  Podi  s  bogom,  ne  obziri  se  na  bratine 
vrane  koiie.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  36.  Volim  biti  mor- 
skim  ribam"  rana  nog'  Vojinu  za  nevo}u  Juba, 
neg'  Vojiuu,  bratinu  ki-vniku.  1,  586.  Dva  je  moja 
brata  izgubio  i  jase  mi  kona  bratinoga.  Ogled, 
sr.  59.  Bajazit  ponovi  s  Mlecici  ugovor  s  bratina 
straha.  S.  ^ubisa.  prip.  83. 

4.  BRATIN,  adj.  vidi  Mratin,  od  cega  je  i  po- 
stalo  promjenom  glasa  m  na  b.  Bratiu  dan  go- 
vori  se  u  Pastrovicima  i  oko  Budve  mjesto  Mratin 
dan.  T.  P.  Orahovac.  Jedno  vece  u  bozitne  poste, 
bas  u  oci  bratin  dana.  S.  l^ubisa,  prip.  90. 

BRATINA,  HJ.  1.  ime  mu-sko.  xiii  vijeka.  od 
Brata  (Bratoslav).  Mon.  sorb.  12.  Danicic  1,  73. 
—  2.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  jastrebar- 
skoj.  Schem.  zagr.  1875.  198.  Pregled  37. 

1.  BRATINAC,  bratmca,  m.  vidi  kod  bratjenac. 

2.  BRATINAC,  Bratinca,  m.  selo  a  Srbiji  u 
okrugii  pozarevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  138. 

BRATINACKI,  adj.  sto  jiripada  selu  Bra- 
finvH.  Bratinacka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  138. 

BRATINCEVIC,  m.  prezime.  ti  nase  vrijeme. 
Schem.  spal.  1882.  27. 


BRATESnC 


603 


BRATINSTVO 


BRATINIC,  m.  prezime.  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
270.  isporedi  Bratiii. 

BRATINOS,  Hi.  neko  mjesto  u  hrvatskom  pri- 
morju  XVI  vijeka.  Paprotisee  na  Bratino.su.  Mon. 
Croat.  272. 

BKATINOV,    adj.   sto   pripada   Bratiim.   Na 
bratinovu  bukvu.   Mon.  serb.  197.   Danicii'-.  1,  73. 
BRATINOVlfil,  BratinoYica,  m.  pi.  nelo  u  Sr- 
biji   u   okrugu   uzickom.   K.  .Tovanovid,  rec.  160. 
BEATINSKl,   Of?;,   fraternus,   hratski.  od  xvi 
vijeka,   i  u  .irijeni   rjecnicima  oxiin  Vranciceva  i 
Daniiiceva.  —  a)  Mo  pravnj  brnci   (rodenoj  Hi 
tako  II  rodu  da  se  sovu  braca)  Hi  kowe  god  is- 
medu  t'lih  pripada  (ii  jn'avoni  sniislu,  Hi  od  nih 
dolazi,  nima  nc  pristoji,  niiiia  jc  namijencno,  nih 
se  tice) ;   a    to  mo.:e  hiti:    aa)   tjelenno  sto:   Koji 
dize  postpi'ie.  bratin.sko  mesn  jidp  i  iskruesa  ineso 
grize.  £>.  Rapic  234.  Evo  ti  od  mojili  krusaka.  od 
bratinskih   (dvaju  brace)   no   mou-ii  ti  dati.   Nar. 
prip.  vuk.  100.  —  bbj  radua,  atone   i   drnyo  sto 
lltnno  :  Kad  otijase  pogubiti  brata  svoga  Aninona, 
zazva  ga  na  cast  bratin.skii.   F.  Lastrif',  ned.  82 
Nije  li   Josip    po    nenavidosti    i    zlobi    bratin.skoj 
postao   vladalac,   svega  Egipta"?   E.  Pavic,  ogled. 
443.   Posli  ubojstva   bratinskoga  (jednoga  hrata) 
pobigavsi  iz  dvora  ocinoga.  271.  Tri  stvari  naode 
se,  koje  su  bogii  najugodnije :  sloznost  bratiiiska, 
(ubav  iskriiega ,    mnz  i  zena  slozni.  £).   Raijic  S3. 
Ugledavsi    brata   poniziia,    iitrnu   se   ona   davna 
srXba  i  nenavidost  u  nemii,   a   pristnpivsi  |nbav 
bratinska,   s  punim  OL-imain  suza  pritrc'-a  k  nemu. 
A.  Kacic,  kor.  3.5.  —  b)  sto  drugima  koji  se  zovu 
hraca  Hi  kome  god  iznu'du   nih  pripada  (onako 
kako  je  reieno  pod  a.),  a  to  je:  aa)  tjelesno  sto: 
Budalasto  se  usudi  vaditi  truu  iz  bratinski  ociju. 
E.  Pavic,  ogled.  528.  J(^si  li  mdiaj'o  za  blago  si- 
rotinsko,  bratinsko,  crkovno  tebi  pridano  k'o  na- 
stojniku  i  cuvaocuV   T.  Ivanuvit-  151.    Sto  si  mi 
Matka  ugrabio  prije  boja  i  bratinske  niisce.  Pjev. 
crn.  244.  Gdje  nas  zarko  gledati  ce  sunce,  a  bra- 
tinske zakopati  ruke.  Osvet.  2.  124.  —  bb)  radi'ia, 
stai'ie  i  sto  god    umno:   Lubavju   bratinskoni    \n- 
beci   so.    N.   Eaiiina  SO^.    rim    12,  10.    Bratinsku 
Jubav.  Ajiton  Dalm.,  2petr.   1,  7.  U  Jubavi  bozjoj 
i  bratiuskoj  srcen  ukaza  se    F.  Glavinic,  ovit  296. 
Zavidost  bratinske  jubavi.  S.  MatijeviA  94.  Da  se 
nima  nikad  primit  u  zbor  ni  u  nijcdno  viie  bra- 
tinsko ni   siromasko.    Stat    po|.  ark.  5,  318.    Ma- 
tijas  s  Vladislavom   mir  i   bratinsku   jubav   uei- 
nise.   P.  Vitezovie,  kron.  127.    Odovle  izhodi ,  da 
se   vide   svaki   dan   izajti   nova   dila  od  )udi  ovo 
Jubavi  bratinske.   L.  Terzio  vn.    Skrb  bratinsku. 
J.  Kavaiiin  224.    Sto  god  more  bratinsku   Jubav 
uvriditi.  B.  Pavlovic  39.   Puke  plamenom  [ubavi 
bozje   i   bratinske   uzgase.   F.  Lastric,   test.  255. 
Napre  bog  gledi  i  iziskuje  u  coviku   Jubav   bra- 
tinsku pram  iskriiem.  F.  Lastric,  ned.  290.  XiSta 
vecma  covika  ne  navodi  na  nenavidost  bratinsku, 
nego  ze}a  od  vlade.  E    Pavic,  ogled.  194.   Jedan 
s    drugim  jesmo   po   bratinskoj   Jubavi   sjediiieni 
zaradi  covicanske  naravi  nase.   A.  Kanizlic,  uzr. 
120.   Neka  ga  bratinskim  nacinom   opomenu-  _  A. 
Kanizlic,  bogojub.  288.  Bratinsko  dragovane.  Ziv. 
is.  104.   Nije  dostojnijega  djela  bratinske  Jubavi. 
L.  Radic  78.    Neka  im  sto  god  posaje   za   Jubav 
bratinsku   i   prijate|stvo.    A.  Kacic.    korab.    175. 
Zeli  mir  obcenski ,  sklad   i   jubav   bratinsku.   M. 
Dobretic  213.  One  iiavidosti,  oni  nemiri,  kojijem 
se  gasi  jubav  bratinska.  B.  Mattel  322.   Pokazu- 
juci  plame  bozje  i  bratinske  Jubavi  u  svemu  pa- 
stij-skomu  poslu.  1.  J.  P.  Lueic,  isk.  39.  U  cemu 
stoji   pokarane   bratinsko?    I.  Velikanovic,   upuc. 
1,  393.    :^ubav   bratinska  da  ostane   medu   vama. 


Vuk,  jevr.    13,  1.  —  cc)  cefade,  koje  se  takoga 
brata  tice  onijem.  sto  se.  kaze  da  je:   Ako  bi   se 
koji  nasa'  neviran,  ali  lupei,  ali  muzuvir  bratinski. 
Stat.  poj.  ark.  5,  310.  Biti  ce  nevirnik  bratinski. 
318.  —  c)  neutr.  briltinsko,   sto  ndadozena  daje 
bratii  neijestina  kad  je  vodi  iz  kuce  na  vjeniane. 
Izdavaua  jo   vise   puta  zapovest  da  se  bratinsko 
ne  uzima  vise  od  25  grosa.  No  .  .  .  po  nekim  me- 
stima  iskato  je  gotovo  prekomerno  veliko,   tako 
da  su  se  zbog  toga  mlogo   puta  i  kavge  a  ce.sto 
i  bijena  dogadala.   Za  to  .  .  .  od  sada  da  se  bra- 
tinsko po  ,50  grosa  placa.  Nov.  srb.  1834.  185.  — 
d)   ,na   bratinsku' ,    fi-aterne ,    bratskim   naiinom, 
hratski,  kao  dale  pod  e.:   Ne  ktijuci   se   na  bra- 
tinsku   pomiriti.   P.  Lastric,  ned.  158.   Zagrli   ih 
na  bratinsku   svojijem    rukama.    I.  Bordic,  ben. 
161.  Od  pokore  ne  strasi  se,  er  cemo  je  na  bra- 
tinsku razdijeliti.  B.  Cuceri  403.  Na  bratinsku  sve 
nemu   pokaza.    Nar.   pjes.  vuk.  5,  506.  —  e)  adv. 
bratinski,  fraterne,  kao  hrat,  kao  braca,  bratskim 
naiinom,   hratski:   Ba   bratinski   razdijelimo.   O. 
Mazibradic  204.    Hi   ih   uce.   Hi   ti  ih  Jubjeno   i 
bratinski    l;araju.    M.   Bivkovic   272.    Ako   nijesi 
jiokarao    bratinski    iskn'iega.    B.   Kasio. ,   zrc.   56. 
Kad  se  mogu  bratinski  poravnati.  F.  Lastric.  ned. 
159.    Zlobe  i  nenavide  svoga  iskn'iega,   ne  da  ga 
jube  bratinski.  339.  Da  so  imaju  bratinski  Jnbiti 
medu  sobom.  ,T.  Matovic  4.56.  Buzni  su  vise  puta 
(iokarati    bratinski.    I.  Velikanovic ,  ujnic.   1 ,  393. 
Ba  cc  bratinski  ziveti.  Nar.  prip.  vulc.  44.  .Ta  te 
zovem    i  ^molim  bratinski.    Nar.  pjes.  petr.   1,  42. 
BRATINSTVO,  n.  traternitas,   hratstvo.    ispo- 
redi bratimstvo.    (Jd  xvi  vijeka,  izmedii  rjecnika 
u  Belinu   (328''),   Bjclostijem'-cou ,  Jambresiceini, 
Voltigijinu,  Stnliccint  i   Vakovii.  —  a)   sveza  u 
rodu,  II  kojoj  je  hrat  s  bratom  i  sa  sestrom,  i  to 
Hi  rodeni  brat  Hi  tako  rod  da  se  zove  brat  (vidi 
brat) :  Rostvo,  kumstvo  i  bratinstvo.  I.  Ancic,  ogl. 
XXXII.  Ako  se  rastrgue  (jiosinov\eHe),  nejma  ovdi 
vec  drugoga  bratinstva  ni  sestrinstva.  A.  Kadci6, 
bogosl.  423.  —  h)  soeza  w  kojoj  je  pobratim  s  po- 
hratimom  Hi  s  jiosestrimom  (ridi  brat),  isporedi  po- 
bratimstvo.  Bacu  tebi  do  trista  dukata,  jos  k  otome 
zlataii  prsten  s  ruke  za  zalogu  mojega  bratinstva, 
niog   bratinstva   a   tvoga    sestrinstva.    Nar.   pjes. 
vuk.  1,  604.   Ti  mi    nisi   prim'o  za  bratinstvo,  ne 
('■u  ni  ja  tebi  za  sestrinstvo.  1,  604.  —  c)  znacene 
pod  a.  rasireno  nu  sve  (ude  po  postanu   nihovu, 
po  kom  su  se  narodili  od  jednijeh  rodite]a  i  sve 
ih  bog  slvorio.  Nas  tri  stvari  ponukuju  i  uce  da 
Jubimo  iskn'iega  kakouo  sauii  sebe:   najprvo  na- 
ravno  rodstvo,  za  sto  smo  svi  kolici  bratja  i  rod- 
biiia  f)d  jednoga  otca  i  od  jedne  matere ,  to  jest 
od  Adama  i  od  Eve.  i  ovo  naravnijem  rodstvom 
i  bratinstvom ;  a  duhovnijem   rodstvom  i  bratin- 
stvom   svi   smo  od  jednoga  otca,  to  jest  od  jed- 
noga boga.  M.  Divkovii,  bes.  801.    Miloscu   bra- 
tinstva  meu   sobom  Jubeci  se.   I.  Bandulavic  20. 
rim.   12,  10.   Veseleci   se   s   stanovistvom    ufanja, 
nasloneua  na  ovo  cudnovato   bratinstvo  sina  bo- 
zjega.  P.  Eadovcio,  nac.  184.  Pricestito  sinovstvo 
ovo  i  bratinstvo  (izmedu  ^udi  i  Isusa)  promisja- 
juci.  A.  Kanizlic,  utoc.  315.  —  d)  znacene  pod  a. 
preneseno   na   dvoje   ill  vise  cejadi  koja  se  kao 
braca  paze:  ^jubav  i  bratinstvo,  koje  meju  nima. 
Mon.  Croat.  212.    Juda  odpade  od  druzbe ,  skupa 
i  bratinstva  apostolskoga.  M.  Divkovic,  bes.  663. 
S  mnozimi  htil  si ,  ki  pridoSe  k  tebi ,   u  pravom 
tote  bratinstvu  ziviti.  A.  Vitajic,   ostan  413.  Nije 
tuj  iiio  vidjeti  razmi  naredbe  od  milosrdja  prema 
potrebnijem .  od  blagosti  prema  podloznijem ,  od 
bratinstva  prema  jednacijem.    I.  Bordic,  ben.  86. 
—  e)  pobozno  driistvo  svjetskih  JfUdi,  koji  jedan 
drugoga  zovu,  bratom.   isporedi  bratstvo,  bratim- 


bratinStina 


604 


BRATJENAC 


stina,  bratovStina.  Moines  biti  dionik  od  svih  onih 
(lobar,  koja  so  rino  u  ovoj  svptoj  skupSiini  od 
ovoga  bratiiistva  po  svih  straiinli  svita  M.  .Tim- 
kovi(''.  ',1.  dvii  i  Jos  iiiloga  drutjn  obilata  oprosteiia 
mogu  dobiti  navlastito  oiii  koji  sn  u  bratinstvii 
muke  i  smrti  Isusnvi'.  Pisaiiica  72.  Po  biskupiji 
bratiiistva  pou/.dizali  jostp.  E.  Pavii,  ogled,  v. 
Vidi  iz  daleka  gdi  idaSe  jcdan  proi^esion  od  bra- 
tinstva  mrtvarkoKa.  D.  Rapii  271.  Od  namisnika 
Isukrstovih  potvrdone  skiipstine  i  bratiiistva.  A. 
Kaiiizlif,  bogojiib.  xv.  Nastoji  isprositl  mrtvim  u 
ovo  bratiiistvo  upisanim  pnkoj  vici'ii.  284.  Mnogo 
l>rostei'ia  mogu  dobit  bratinii  razliki  bratinstva. 
J.  Filipovii"'  3,  272.  Sastav|aso  bratiiistva  imeno- 
vaua  svotijeli  srca  .Tozusa  i  Marijo.  D.  Mattei 
227.  S  postavjoiicin  iieizbrojiiij(>li  bratinstva  pod 
narokom  i  imonoiu  istoga  .srca  .Tezvisova.  Stit.  5. 
—  f)  svezom  kakva  je  naprijed  mettu  hraiom  po 
rodu  Hi  u  dritgom  smislu  mogu  se  kazati  i  oni 
koji  sii  It  voj,  t.  ./.  hracn  u  kom  god  smishi:  Bra- 
tinstvo  vajmeh  toj  me  ne  poznava.  M.  Vfitranic 
1,  474.  Bratiiistvo  jubeci.  Anton  Dalni.,  Ipetr.  3,  8. 
^ubedi  svoje  bratiiistvo.  .T.  Kavaiiin  498.  Niti  sii 
z  druge  strano  ereXije  izisle  nego  od  onuda  sto 
se  misiiik  bozi  ne  slnsa  niti  se  jedan  ii  crkvi  do 
vrimena  misnik  i  do  vrimena  sudac  na  mistu 
Isukrstovu  ]iroraisja ,  koga  da  po  nanku  bozan- 
stvenomii  sve  bratiiistvo  sliisa,  iiitko  ne  bi  pro- 
tiva  .skiipu  misnika  sto  god  makniio.  A.  Bacic 
167.  —  g)  osohitost  kojom  je  tko  brat,  nve  cim  je 
tko  brat,  u  lorn  smislu  dolazi  tvoje  bratinstvo 
kao  t'tuo  koji  daje  svecenik  si'cceniku.  Bratinstvo 
tvoje  molimo.  A.  Kanizlic,  kaiii.  397. 

BEATINSTINA,  /.  vidi  bratimStina.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  mjesto 
st  gorori  se  po  nekim  krajevima  it.  Koji  imaju 
Ijomju  od  bratinScin.  M.  Bijankovic  91.  Koji  uli- 
zuju  u  bratin.scinu.  188.  Po  naredbi  druzbe  i  bra- 
tinscine  istoga  sv.  rozarija.  L.  Terzic  218. 

BKATINI,  adj.  vidi  brati'u,  brlltin.  ?t  tiase  vri- 
jeme.  Zeiii|a  bratii'ia  na  polak.  Prot.  sab.  mag.  68. 

BRATISLAV,  m.  ime  iniisko.  xiv  vijeka.  Glas- 
nik  II.  12,39.  113.  dolazi  i  prosloga  vijeka  ujed- 
tioga  pisca,  all  o  covjeku  preiasnih  vremena.  Bu- 
dimira  cetinskoga  i  brata  inn  Bratislava.  .1.  Ka- 
vaiiin 230. 

BEATISTVINA.  /.  vidi  bratiinstina.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  bice  postalo  od  bratimstvo, 
pa  je  m  izbaceno  pred  stv.  isporedi  bratistina. 
Koga  pasom  nase  bratistvine  pripasujem.  L.  Ter- 
zic' 313. 

BRATIS,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  53.  125. 

BEATISA,  u  jednom  spomeniku,  gdje  se  ne 
moze  razpoznati  je  li  ime  selu  Hi  cejadetu.  S.  No- 
vakoWc,  pom.   126. 

BEATISEVAC,  Bratisevca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BRATISINCl,  m.  pi.  selo  ii  Srbiji  u  Macvi 
xiv  vijeka.  Danicic  1,  73. 

BRATISKOVCI,  Bratiskovaca ,  m.  pi.  selo  u 
JJalmaciji  blizu  Skradina.  Repert.  39. 

BRATIStEVICA,  /.  neko  mjesto  kod  sela  Pa- 
kise  blizu  Prizrena  xiv  vijeka.  Iz  reke  na  Bra- 
tistevicu.  Glasnik  15,  281.  Danicic  3,  561. 

BRATISTINA,  /.  vidi  bratimstlna. 

BRATITEL,  in.  gentium  doctor,  koji  obrati 
koga  na  vjeru.  kao  da  je  to  izgubivsi  sprijeda 
o  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Poluvjerstva 
progonike,  dobrih  kniga  sloziteje,  .  .  .  Turak'  bra- 
titeje.  J.  Kavariiii  374. 


BRATITI,  briltrra,  impf.  iudt  bratimiti.  orfxvii 
vijeka  (vidi  primjer  />.  Barakovica),  izmedu  rjec- 
nika u  Bjelostijenievii,  Voltigijinu,  Stulicevu  i 
Vukovu. 

I.  prelazno.  objekat  moze  biti  i  neisreien :  Svih 
da  knmini  i  da  bratim,  srceiii  [ubini  sve  u  bogii. 
.1.  Kavaiiin  110.  Da  tiidog  oca  ja  oca  zovom,  da 
tndn  niajku  ja  inajkom  zovom,  da  bratim  tudu 
brain  i  tudo  seje.  Nar.  pjos.  vuk.  ?,iv.  315.  O  Tiir- 
cine,  ?.iv  te  bog  nbio!  bud  me  bratiS,  .sto  mi  ienu 
dajeS?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  361.  Koja  brati,  a  koja 
ocimi.  4,  198.  —  najvise  u  nevoli  s  molbom  da  bi 
tko  ucinio  sto  kao  brat:  Moli  ju  i  brati,  jeda  to 
ntisi.  D.  Barakovii,  vil.  265.  Cinil  bi  .  .  molit  i 
bratiti  J.  Armolusi6  vii.  Dojde  mu  zena  i  dica, 
tor  plakase  i  bratiso  da  bismo  pisali  vaSemu  go- 
.spod.stvu.  Starine  11,  150.  Qua  brati  mlado  no- 
sioce ;  bogom  brafo  mladi  iiosioci !  spustite  ga  na 
zemlicu  frarnu.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  259.  AH  na  drum 
no  smeio  izici,  ve6  iz  goro  bratise  Ivana :  bogom 
brate,  Senkovi6u  Ivo!  vrati  nama  dva  kona  viteza. 
3,  400.  Bogom  brati  do  dva  pobratima:  ,cija  li  jo 
gi-ana  od  bisera?'  1,  247.  Bratio  sam  bega  Radul- 
bega,  da  mi  bracu  pusti  iz  tamnice.  Nar^  pjss. 
petr.  ep.  2,  611.  —  i  zivotinu  brati  celade:  Stonce 
ptta,  kuske  brati  (bogatac).  J.  Kavaiiin  48.  A  kad 
kozp  dodu  blizu,  .  .  brati  kozo  izpod  klado  sto 
ikada  lipse  znade :  bra6o  mila,  .  .  ne  gubite  .svoga 
loba.  V.  Dosen  123. 

II.  sa  se,  kad  cefade  jedno  drugo  brati:  Toma, 
ki  se  s  Tiirci  brati.  J.  Kavaiiin  251.  Ko  se  j'  bio, 
sad  bi  se  bratio.  Osvet.  3,  160. 

BRATIVO.T,  Brativoj'a,  m.  ime  musko.  xiv  vi- 
jeka. Gla.snik  ii.  12,  51.  53.  sada  bi  bilo  Brativojo. 

BRATIVOJEVIO,  m.  prezime  po  ocu  Brativoju. 
xiv  vijeka.  Glasnik  ri.  12,  80.  Glasnik  15,  297. 
Danicic  3,  560. 

BRATJEN,  m.  ime  musko.  xiii  i  xiv  vijeka. 
postanem  od  Brata  (Bratoslav).  -je-  je  po  sadas- 
nem  juznom.  govoru  mjesto  staroga  e,  mjesto  ko- 
jega  dolazi  i  e,  i  to  prije  nego  e.  Bratent.  Mon. 
serb.  12.  Glasnik  ii.  12,  35.  ,58.  Danicic  1,  72. 
Bratcni,.  Glasnik  ii.   12,  42.  109.  129. 

BRATJENAC,  bratijenca,  m.  1.  fi-ater.  upravo 
hyp.  brat.  Akcenat  kaki  je  u  gen.  taki  ostaje  u 
svijem  oblicima,  samo  se  mijena  u  gen.  pi.:  bra- 
tjenaca.  po  sadasnem  je  juznom  govoru  -je-  i  -ije- 
od  staroga  e,  te  je  mjesto  -jo-  u  istocnom  govovu 
-e-.  It  zapadnom  -i-,  a  mjesto  -ije-  u  istocnom  e, 
it  zapadnom  i.  u  juznom  govoru  -tje-  glasi  po 
neliim,  krajevima  i  -ce-,  koje  prelazi  i  u  druge 
oblike  mjesto  -tije-  (vidi  dale).  —  Dolazi  od  xiv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalina  (,bratinci, 
blizanoi,  fratres  gamolli'),  u  Stulicevu  (kao  u  Mi- 
kajimt),  u  Vukovu  (bratijenci,  bratenci,  fratres), 
u  Daniiiievu  (frater).  —  a)  o  pravom  bratu  (kao 
brat  pod  a.),  u  nekim  primjerima  nije  znacene 
sa  svijem  jasno,  ali  se  ni  drugo  nikakvo  ne  moze 
opaziti,  a  iina  i  takih  u  kojima  ne  moze  biti 
sumne.  Dva  bratenca.  Mon.  serb.  563.  Tryje  bra- 
tenBci.  565.  Bratenci ,  koji  su  zajedno  u  jednoj 
kusti,  aste  ihi.  kto  pozove  na  domu,  koji  priideti. 
od  liiht,  ttzi  da  otpii"a;  aste  li  ga  obrete  na  ca- 
revu  dvoru  ili  sudijinu,  da  priideti,  i  recoti. ;  dati 
cu  brata  starejega  na  sudt,  da  ga  dastt,  a  silo 
da  mu  nestt  otpirati.  Zakou  diis.  34.  Tremt  bra- 
tencemt,  Grtguru  i  mene  i  despotu  Lazaru.  Mon. 
serb.  478.  Listi  bihu  dani  tiju  bratincu.  Mon.  croat. 
116.  Udrfczase  naceltstvo  tri  bratenci:  Ug|esa  i 
Vltkasini,  i  Gojko.  :^etop.  saf.  72.  Od  dviju  bra- 
tjenaca  (o  kojima  se  naprijed  veil  da  su  dva 
brata).  Zbor.  92'>.  Kim  judem  bihu  gospoda  tri 
bratiiici ,   ki  bihu  sinovi  kraja  Sviholada.   IjiOtop. 


BRATJENOVIC 


(i05 


BRATO^UBAN 


dukj.  crnfi.  2.  Razsrdise  se  na  ova  dva  bratinca. 
Bernardin  23.  mat.  20,  24.  Poce  knez  izuvidati  se 
za  blago  onih  dviju  bratinac.  F.  Vran6i6,  ziv.  28. 
Trijema  bratijencom  jedan  covjek  sve  koliko  uze 
M.  Divkovii,  zlam.  436.  Ostali  bratinci  negovi 
pomrise.  D.  Barakovic,  vil.  8.  Jer  ne  smije  od 
tri  bratijenca,  bratijenca,  tri  Mniavfeviia.  Nar. 
pjes.  vuk.  2.  190.  U  veliku  kucu  Dizdarii-a  inedu 
mill  devet  bratenaca.  2,  375.  —  h)  o  covjeku  koji 
pripada  «  kako  pohozno  druHvo,  kao  brat  pvd 
g,  bb.:  Prvi  idu  bratinci  }udi  svitovui,  ako  su  od 
koje  god  bratje ,  pa  fratri.  B.  Kasi6,  rit.  143.  — 
c)  svecenik  nanca  sebe  bratijencetn  drugomu  scccc- 
niku :  Tvoje  mijosti  .  .  .  prijiibeznivi  bratinac.  I. 
Zanotti.  ned.  pris.  4.  —  d)  0  svakoni-  covjeku,  kao 
brat  pod  h. :  Ca  godire  ste  uCinili  jednomu  od 
ovih  mojih  bratinac.  Bernardin  17^.  mat.  25,  40. 
—  e)  sa  -ce-  mjesto  -tije-  po  nekim  krajevima 
juznoga  govora :  Do  lieg'  sjedi  sve  devet  sinova, 
progovara  devet  bracenaca.  Nar.  pjes.  petr.  2,  443. 
iz  bblika  u  kojima  je  -ce-  mjesto  -tje-  prelazi  i  u 
one  u  kojima  je  -tije- :  Dva  bracenca  dva  Simo- 
novida.  Oglnd.  sr.  382.  —  f)  mjesto  -tje-  i  -tijo- 
dolazi  u  pjesmama  i  -ci-,  toko  promijeneno  prema 
rijeii  brata:  Ti  imades  devet  mili  brata,  ti  po- 
vedi  devet  bracinaca.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  15.  — 
2.  brat  od  strica,  bratuied.  ali  s  promjcnnin  gla- 
sova  tje  na  ti ;  bratinac ,  briUinca.  samo  it  Vu- 
kovu  rjecniku.  ali  rijec  .'iama  sobom  ne  ce  biti 
toga  znaiena,  nego  kako  tie  bratuied  nasioa  bra- 
tom  (ridi  brat  pod  b.) ,  tako  se  naziva  i  ovom 
rijecju,  koja  kako  je  spomenuto  nije  nista  drugo 
nego  hyp.  brat. 

BRATJENOVIC,  m.  prezime  po  ocu  Brafjeiiu. 
XIV  vijeka.  Brtzota  Brateuovict.  Glasnik  15.  298. 
Dani6i6  3,  5G2. 

1.  BRATKO,  m.  hi/p.  brat,  u  jednoga  jjisca 
prosloga  vijeka  u  rijecima  koje  govori  drugi  Slo- 
venin,  i  u  nase  vrijeme  u,  pjesmi  inedu  rijecima 
koje  govori  Hus ;  tzmedu  rjecnika  satiio  ii  Viikovu, 
gdje  se  dodaje:  ,ovo  se  ovako  pjeva  misloci  da 
bi  ovako  Moskov  kazao'.  —  Zalud  vi6o  i  naski 
se  uci ;  bratko  vojak !  pro  panoha  boga !  pusti 
zivit'.  S.  Stefanac  40.  Al'  ne  dase  moskovska  go- 
spoda:  nemoj,  bratko,  Crnojevic  Savo.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  566.  —  vidi  kod  bratkovina. 

2.  BRATKO,  m.  iine  musko.  hyp.  Brata  (Bra- 
toslav).  XIV  i  XV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  4.  (i.  21. 
22.  Bratiko  KlasBcict.  Glasnik  23,  51.  grijeskom 
Vladko  Klastici.  Mon.  serb.  248.  —  isjioredi  Brat- 
kovic. 

BRATKOV,  adj.  sto  pripada  Bratku.  ])<i  iuve 
Brati.kove.  Mou.  serb.  123.  Daiiiciu  1,  7i;. 

BRATKOVAC,  Bratkovca,  m.  selo  u  llrratskoj 
u  podzupaniji  krapinsko-toplickoj.  mjeslani  go- 
vore  kajkav.-iki :  Bratkovec.  Scheui.  zagr.  1875.  lot;. 
Pregled  55. 

BRATKOVlt',  m.  prezime  po  ocu  Bratku.  tx/ 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  26.  36.  Mon.  croat.  82. 
Sr.  Nov.  1879.  88.  1880.  1377. 

BRATKOVINA,  /.  uvae  genus,  nekako  bijelo 
grozde.  od  xvi  vijeka,  izmedii  rjecnika  .samo  u 
Vukom  (gdje  se  tumaci  kako  je  stav(eno,  i  na- 
pominc  da  se  tako  zove  u  Eisnu).  Ti  mene  pre- 
tilis  inijem  neg  bratkovinom  (grijeskoiii  nastam- 
pano  ,bratko,  vinom')  i  smokvami.  M.  Drzic  290. 
i  u  Dalmaciji  se  tako  zove  neko  bijelo  grozde. 
B.  Sulek,  im.  30. 

BRAT^^jEVO,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uzic- 
kom.  K.  Jovauovic,  reo.  155.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  621. 


BRATl^EVSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Brat}evu. 
Bratjevska  opstina.  K.  Jovanovid,  rec.  155. 

BRATMILOVCI ,  Bratmilovaca ,  m.  pi.  selo  u 
Srbiji  u  okrugu  niskom.  mjeitani  govore  ace.  i  za 
iwm.:  Bratmilovce.  Sr.  Nov.  1879.  175.  od  imena 
Bratmil,  koje  samo  ne  dolazi.  isporedi  Bratomil. 

BRATMIR,  m.  ime  musko.  xiii  vijeka.  Mon. 
Serb.  12.  Danicio  1,  7G.  isporedi  Bratorair. 

BRATNICAN,  bratnicna,  m.  sinovac.  rijec  vrlo 
nepouzdana;  moze  biti  2)ogrjeska  mjesto  hraXanit. 
Radoslavu,  bratnicnu  s.  Savi.  Glasnik  10,  259. 
Danicic  1,  76. 

BRATNIK,  m.  brat,  samo  u  Stulicepii  rjecniku. 
rijec  vrlo  nepouzdana.  n  drugom  izdanu  Bara- 
koviceve  vile  ima  bratnici.  cdi  stamjiarskom  gri- 
jeskom  mjesto  bratinci,  koje  je  u  starijem  izdanu. 
vidi  kod  bratjenac. 

BRATNAK,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka;  ali  ce 
biti  poyrjeska  mjesto  Bratijak.  isporedi  Bratija- 
kovie.  Glasnik  15,  284.  Danicic  3,  5G1. 

BRATNEV,  adj.  fratris,  bratov.  isporedi  bratni, 
od  cega  je  i  postalo.  u  nase  vrijeme.  Vodila  je 
Jelka  dva  koiia  na  vodu,  jednog  bratnevoga,  dru- 
gog  vivjnovoga.  Nar.  pjes.  vila  1867.  63. 

BRATNI,  adj.  fratris,  fraternus.  xiii  i  xiv  vi- 
jeka. izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  u  re- 
ceno  su  vrijeme  bill  i  nominahii  oblici.  a)  bratov: 
Cudo  jeze  sttvori  o  prestavjeiiiji  brata  svojego, 
i  kako  povele  antgelu  dozdati  jego  si.  duseju 
brattneju.  Domentijan^  257.  —  b)  bratski,  bra- 
tinski:  Jakoze  roji  pcelt  delajutt  sbty  niedovtny, 
tako  i  jubovt  bratbiia  cartstvo  boiije.  Danilo  72. 
Bratneje  jedinbstvo    Douientijanb  8. 

BRATO,  m.  hyp.  brat,  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  akcenat  se  mijeua  u  eoc: 
brato.  is}ioredi  brata,  od  koga  sc  u  voc.  ne  raz- 
likuje.  govori  sc  ne  samo  praeom  bratu  nego  i 
drugomc  ko  se  od  miln  zove  brat  (vidi  kod  brat). 
Dragi  brato,  delijo  neziiana!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  418. 
Kad  devojka  to  cuje,  ona  brze  boje  potrci  za  pros- 
cima  i  stiguuvisi  ih  rece  jodnome :  inolim  te,  brato, 
igla  mi  je  u  toj  kosuji  sto  ti  je  mati  nioja  dala, 
nego  dajde  kosuju  da  je  nadem.  Vuk,  nar.  posl. 
179. 

BRATODRA/ilC ,  m.  prezime.  xiv  vijeka.  Mo- 
jani.  Bratodrazict.  Glasnik  ii.  12,  16.  84.  postanem 
ce  biti  od  imena  Bratodrag,  koje  samo  ne  dolazi. 

BRATOHNA,  m.  ime  musko.  xm  i  xiv  vijeka. 
Mon.  Serb.  12.  Glasnik  ii.  12,  ti.  73.  Danicic  1,  75. 
postai'ieiu  hyp.  od  Bratoslav. 

BRATO.JE,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka.  sada 
nije  u  ohicaju.  Glasnik  ii.  12,  11.  20.  57.  Glasnik 
15.290.   S.  Novakovic,    pom.  46.   Danicic   3,501. 

BRATO.lEVIf',  III.  prezime  po  ocu  Bratoju.  xv 
vijeka.  Sjiom.  sr.   1.  136.  Danicic  1,  75. 

1.  HRATOl^UB,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Mon. 
serb.  60.  Glasnik  ii.  12,  35.  38.  Dauicid  1,  74. 

2.  BRATOl^UB,  adj.  fratris  amans.  samo  u  Stu- 
licevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  naciiieno  od  bra- 
to]ubau,  koje  vidi. 

BRATOl^UBAC,  brato]upca,  m.  fratris  amans. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
i  Danicicevu.  —  akcenat  se  mijena  u  voc. :  bra- 
to[upce,  i  u  gen,  pi.  bratojubaca.  —  pred  o  i  c 
mijena  se  b  na  p,  ali  pisu  i  bez  te  promjene.  Jo- 
sifu  drug  bratojubcu.  Glasnik  32,  262. 

BRATUl^UBAN,  bratojubna,  adj.  fratris  amans. 
prosloga  vijeka,  u  jednoga  pisca  (ima  i  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  ali  iz  hrevijara).  Medu  onim  brato- 
)ubuim  uarodom.  D.  Obradovic,  sov.  61. 


BHATO^iUBAZNO 


606 


BRATOUBUCA 


HRATOlriUBAZNO,  adv.  fraterno.  xiv  vijeka  u 
jednoiia  pi.sca  i  u  Vanidicevu  rjeiniku  (1,  74). 
AJto  biatojubtzno  sttvorb  ostaviSi  mono.  Domon- 
tijaii''  1-1. 

BRATO],,UBILAC,  bratojubioea ,  m.  fratris 
amans.  samo  u  Sluliievit  rjecitilcii  (,brato|ubi<io'). 
he^  suim'ie  naiineno  za  rjecnik.  u  t'temu  iinii  i  bra- 
to]ubito|,  iz  brevijara,  i  bratojubitolica,  od  toga 
iiacineiia. 

BRATO]|jirBIV,  adj.  fratris  amans.  u  naie  vri- 
Jeme.  Budite  svi  .  .  bratojubivi.    Vuk ,  Ipctr.  3,  8. 

BRATU^iUB^^E,  n.  tVatorna  carita-s.  xiii  i  xiv 
vijeka  i  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Daniiicevii  (ima  i  u  Stulicevu  ,brato}ubje',  ali 
iz  misala).  isprva  je  mjesto  -b)e  na  krnjii  hilo 
-bije.  Vh  bratojubiji  (ubovt.  Domentijana  21.  Za 
stuzt  brato)ubija.  94.  Milostivnoje  bratojubijomi. 
SBtvoriti.  Domentijan''  198.  Za  bratojubje  no  tre- 
bujete  da  vam  so  pise.  Vuk,  Isol.  4,  9.  Da  poka- 
iete  .  .  .  u  poboznosti  brato|ub]6.  Vuk,  2petr.  4,  7. 

BRATO^-UBOVNIK,  m.  fratris  amans.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRATO^UBOVSTVO,  n.  ridi  bratojubje.  .samo 
u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ie  biti  i  naiineno. 

BRATOl^UPSTVO,  n.  fraterna  caritas,  brato- 
\nb]e.  prmloga  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  Stuli- 
ievit  rjeiniku  (,blatoJubstvo').  jjred  s  stoji  ji  iitje- 
sto  b,  koje  i  pisu.  Nenavidost  protivna  bratojub- 
stvu   (grijeskom   ,bratu}ubstvu').   T.   Ivanovii    11. 

BRATOMIL,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glas- 
nik  II.  12,  20.  51.  isporedi  Bratinilovci. 

BRATOMILIC,  m.  prezime  po  oca  Bratomilu. 
XIV  vijeka.  Glasuik  ii.  12,  132.  Mon.  sorb.  97. 

BRATOMIR,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Mon. 
sorb.  i>'J.  Danicic  1,  74.  i!<2)oredi  Bratraii-. 

BRATOMORAC,  bratomorca,  m.  fratricida.  is- 
poredi  bratoubijca.  samo  u  Jainbrcsicevu  rjei- 
niku (kajkavski  ,bratomorec').  Akcenat  se  mijcna 
u  voc. :   bratomorce ,    i  u  gen.  pi. :   bratomorilca. 

BRATOMORICA,  /.  fratricida.  samo  u  Jam- 
hreiiievu  rjeiniku  (1,  320a).  Akcenat  ostajc,  samu 
su  jos  oba  zadiia  sloga  duga  u  gen.  pi.  :  brato- 
morica,  a  samo  zadrd  u  gen.  i  instr.  sing.:  bra- 
timorice,  bratimoriconi. 

BRATOMORSTVO ,  n.  fratricidium.  samo  u 
Bjelostijeniecu  rjeiniku  (1,  5811').  isporedi  brato- 
ubojstvo. 

BRATONOZIC,  m.  vidi  Bratonozidi. 

BRAT6no2I(';I  ,  Bratonozica,  m.  pi.  plemc  u 
Crnoj  Gori  u  Brdima.  Od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu.  -noz-  ie  biti  promije- 
neno  -ricg-;  isporedi  Bratoi'ieg.  Plemeiia  Vaso- 
jevice,  Bratonozice.  Glasnik  2.5,  44.  Spuni.  bud. 
glasn.  II.  3,  7.  Crno  Gore  i  Bjclopavlica,  loinna 
Kuca  i  Bratonozica.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  530.  Oti- 
dose  uz  Bratonozice.  Pjev.  crn.  42.  u  pjesmama  i 
sing.  Bratonozic:  Trecu  Ivan  situu  knigu  pise 
lomnu  Kucu  i  Bratonozicu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  534. 

1.  BRATONA,  m.  ime  musko.  hgp.  Bratoslav. 
XIV  t  XV  vijeka.  ,Bratona'.  Stat.  krc.  ark.  2,  28G. 
293.  u  spomemku  latinski  pisanu  dolazi  i  pocet- 
kom  XIII  vijelia.  Metam  Bratogiie  et  supra  dicti 
Bogedau.  Mon.  ep.  zagr.  1,  12. 

2.  BRATONA,  /.  planina  kod  sela  Homorana 
izmedu  Prilipa  i  Velesa.  siv  vijeka.  Planinu  Bra- 
toiiu.  Glasnik  11,  134.  Danicic  1,  74. 

BRATOiSjEG,  m.  ime  musko.  xm  i  xiv  vijeka. 
druga  je  2>ula  -lieg  po  sadasnem  juznom  govoru 
od  staroga  -neg,  od  korijena  od  koga  je  liogo- 
vati.  Blatonegi,.  Mon.  serb.  12.  Glasnik  ii.  12,  52. 


BRATONINO,  n.  neko  mjesto  xiv  vijeka  u  Su- 
hogrlu  blizu  Prizrena.  Puti,,  koj  grede  odi>  Rud- 
nikb  u  BratoAino  i  do  broga  baiii.skc  zemle.  Mon. 
serb.  123.  Dani6ii  1,  74. 

BRATORAD,  m.  ime  musko.  xi  vijeka.  u  spo- 
meniku  latinski  pisanu.  Filius  Bratoradi.  F.  Ra&ki, 
doc.  151. 

BRATOSA^jIC,  m.  prezime  po  ocu  Bratuslavu. 
XV  vijeka.  iza  s  ispalo  je  1,  a  pred  j  ispalo  v.  ispo- 
redi Bratoslajid.   Spom.  sr.  2,  113.   Danif;i6  1,  74. 

BRATOSIN,  m.  ime  musko.  xm  vijeka.  Mon. 
serb.  60.  Danicii  1,  74. 

BRATOSINOVSKI,  adj.  .Ho  pripada  Brato- 
sinn.  u  jednom  spomeniku  xiv  vijeka.  Bratosi- 
novLskibt  topiU.  Glasnik  24,  240. 

BRATOSLAl^,  adj.  sto  pripada  Braloslavu. 
XIV  vijeka.  pred  \  ispalo  je  v.  Mati  Bratoslaja. 
Glasnik  15,  305.  GrobL  Bratoslalt.  ,305.  Danicic 
3,  561. 

BRAT0SLA:^IC  ,  m.  prezime  po  ocu  Brato- 
slavu.  XIV  vijeka.  pred  j  ispalo  je  v.  isporedi 
Bratosajii.  Mon.  serb.  97.  Glasnik  ii.  12,  8.  9.  12. 
Glasnik  15,  298.  Danicii  1,  75.  3,  501. 

BRATOSLAV,  m.  ime  musko.  xm  i  xiv  vijeka. 
Mon.  serb.  12.  34.  54.  Glasnik  ii.  19,  4.  13.  17. 
Danicic  1,  74.  3,  .561. 

BRATOSLAVIC,  m.  prezime.  xiv  vijeka.  Glas- 
nik II.  12,  99.  ali  ie  biti  kakva  god  pogrjeSka, 
jer  je  isti  iovjek  na  drugom  mjestn  zapisan  prez- 
imenom  Bratoslajici..  Glasnik  ii.  12,  47. 

BRATOSPODOBl^ENE,  n.  exaequatio  fraterna. 
u  jednoga  pisca  xiv  vijeka,  a  tadaje  zavrsetak  bio 
-nijo.  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniiiievu.  Vtspo- 
minaje  jemu  bratospodobjeiiijo.  Domentijanti  107. 

BRATOS,  9».  1.  ime  musko,  hyp.  Bratoslav.  xiv 
vijeka  i  poslije.  sada  nije  u  ubiiaju  Glasnik  ii. 
12,  11.  14.  15.  Glasnik  15,  290.  Spom.  sr.  1,  79. 
S.  Novakovic,  pom.  46.  Danicic  1,  75.  3,  561.  — 
2.  prezime  plemenu  u  Konarlima  kod  Dubrov- 
nika:  Bratosi.  V.  Bogisic,  zbor.  16.  akcenat  je: 
Bratos,  Bratisa,  s  promijenom  u  gen.  pi.:  Bra- 
toSa.  L.  Zore. 

BRATOSEV,  adj.  sto  pripada  Bratosu:  Bra- 
tosevfc   pristavb.   Spom.   sr.    1,  79.   Danicic  1,  75. 

BRATOTA,  III.  ime  mu.iko,  hyp.  Bratoslav.  xiv 
vijeka.  Glasnik  ii.  12,  47.  99. 

BRATOTEG,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Glasnik 
15,  291.  Danicic  1,  561. 

BRATOTIN  D(3,  BrJUotina  Dola,  m.  selo  hlizu 
Deiana  xiv  vijeka.  Na  Bratotine  dole.  Glasnik  ii. 
12,  13.  Na  Bratotini.  dolj..   15. 

BRATOTVOREliE,  n.  braiimjene,  fratris  con- 
ciliatio.  xm  i  xiv  vijeka  u  knigama  u  koj  ima  je  ' 
jezik  crkveni ,  te  i  zavrsetak  glasi  -nije ;  izmedu 
rjeinika  samo  u  Daniiiievu.  isporedi  brat  /  brada. 
Popravb  jevantgeliskoje  bratotvorenijo.  Domen- 
tijan"'  206.  Bratotvorenijo  preobidevb.  Domenti- 
jan'' 107. 

BRATOTVOKSTVO,  n.  braiimlene,  fratris  con- 
ciliatio.  xiv  Hi  xvi  vijeka.  Cint  bratotvorstvu. 
Stariuo  10,  275. 

BRATOUBLIAC,  bratoubijca,  m.  fratricida.  xiv 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniiiievu.  Da 
jestfc  pricBtens  .  .  .  Kainu  bratoubijcu.  Mon.  serb. 
100.  Glasnik  ii.  12,  66.  137.  isporedi  bratoubijca. 

BRATOUBIJCA,  m.  fratricida,  ubilac  brata 
svoga,  braton  ubojica  (vidi  kod  bratov).  xvii  vi- 
jeka i  u  nase  vrijeme  u  jednoga  pisca ,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Stulicevu  (ali  iz  brevijara:  ,brato- 


BBATOUBOJSTVO 


607 


BKATSKI 


iibica').  j  pred  c  moze  i  otpasti.  KainL  brato- 
ubijca.  G-lasnik  32,  262.  Camao  na  toj  galiji  nekj 
bratoubica.  S.  !^ubi5a,  prip.  65. 

BEATOUBOJSTVO ,  n.  fratricidium ,  bratovo 
ubojstvo  (vidi  kod  bratov) .  od  proiloga  vijeka, 
izniedu  rjecnika  samo  u  Stidiceim.  Bratoubojstvo 
bog  grusti.  J.  Kavaiiin  251.  Da  pocme  brato- 
uboj-stvom.  M  Pavliiiovii,  razg.  10.  isporedi  bra- 
tomorstvo. 

BRATOUMORAC,  bratoumorca,  m.  fratricida. 
samo  u  BjeloKtijencetnc  rjecniku  {kajkavski  ,bra- 
tovmorec'  1,  581'^).  isporedi  bratomorac  i  brato- 
ubijca. 

BRATOUMOEENE ,  w.  fratricidium.  samo  u 
Bjelostijenievu  rjecniku  (kajkavski  ,bratovmore- 
nje'  1,  oSllJ).  isporedi  bratomorstvo. 

BRATOUMORICA, /.  fratricida.  samo  u  Bje- 
lostijencevit  rjecniku  (kajkai^ski  ,bratovmorica'.  1, 
581b).  isporedi  bratomorica. 

BRATOV,  adj.  fratris.  isporedi  bratin,  brati'ii, 
bratiiev.  od  xvi  rijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
{i)iu  (26b),  BjeJostijenceim ,  Jamhresicevu,  Stuli- 
cevu  i  Vukovu.  Da  mke  omastim  bratovoj  u  krvi. 
M.  Bunid  72.  U  brato\^i  kucu  pode  na  stan.  B. 
Kasi6 ,  ign.  49.  Bratova  dva  sina.  I.  Ivanisevic 
332.  Kci  bratova.  Mikaja  26b.  Rasrcbu  bratovu 
susrite.  A.  d.  Bella,  razgov.  152.  Vas  rasrden 
suproc  bratovu  sagrisei'iu.  18G.  SabravJi  ociiio  i 
bratove  kosti.  E.  Pavic,  ogled.  457.  Ukloniti  se 
od  srcbe  i  nenavido.sti  bratove  (grijelkom  ,bra- 
tevG').  63.  Bratov  .sin,  kci.  M.  Dobretic  545.1.  I 
daj  moni  bratovo  zlamei'ie,  sto  je  bratac  po  vojsci 
nosio.  Nar.  pjes.  bog.  275.  I  obute  bratove  ajine. 
Nar  pjos.  vuk.  1,  544.  Kad  ugleda  bratova  do- 
gina.  Nar.  pjes.  juk.  151.  Za  svog  koiia  bratova 
priveza.  Nar.  pje.s.  petr.  2,  52.  Bratov  sin ;  bra- 
tova kci.  Vuk,  rjec.  40a.  Dode  troje  liih  ili  pe- 
toro,  brat  i  sestra  i  kojo  bratovo  dijete.  Viik,  ziv. 
322.  —  nhojstco  u  kum  brat  brata  ubije,  iiaziva 
se  bratovo;  Ubojstvo  bratovo,  frati'icidium.  Mi- 
ka|a  707b.  Koji  (Kajin)  za  In-atovim  ubojstvoni 
na  samo  trepteiic  od  lista  pripada  se.  A.  d.  Bella, 
razgov.  16.  Komu  se  posli  ubojstva  bratova  ci- 
liase  vidit  nad  glavom  mac  osvetitej  negove  opa- 
cine.  Turl.  blago  2,126.  —  ubojica,  koji  ubijc 
sroga  brata,  rtasioa  se  bratov:  IJljqjica  bratov. 
Mikaja  707*.  Bi-atov  ubojica.  D.  Barakovic,  jar.  14. 

BRATOV  AC,  Bratovca,  m.  selo  u  Slnvoniji  u 
podziipaniji  osjeckoj.  Schem.  zagr.  1875.  146. 

BRATOV  AN,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  (tlas- 
nik  II.  12,  5.  27.  31.  .32.  .35.  u  sponictiiku  latinski 
2nsanu  dulazi  i  xiii  vijeka.  Mon.  ej).  zagr.  1,  72. 
pwstancvi  hijp.  ud  Bratoslav  {kao  MUovaii,  Ne- 
govau,  Radovan). 

BRATOVANOI,  Brat^vanaca.  m.  pi.  selo  u  llr- 
vafskuj  u  podiupaniji  karlocackoj.  Schem.  zagr. 
1875.  93.  Preglod  27. 

BRATOVANIC,  m.  prezime,  po  oca  Bratooanu. 
XIV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  33.  107. 

BRATOVCICI,  m.  pi.  selo  u  Herccgovini  u 
okrugu  mostarskom.  Statist.  112. 

BRAT(_)VIN ,  m.  ime  musko.  xiv  rijeka.  samo 
najednom  mjestu.  moze  biti  pogrjeska  mjesto  Bra- 
tovan.  Glasnik  ii.  12,  94. 

BRATOV^^EV,  adj.  vidi  bratov.  govori  se  u 
Backoj.    B.    Musicki.  isporedi  bratovji. 

BRATOV^il.  adj.  vidi  bratov.  u  ugarshih  Hr- 
vata.  isporedi  bratovjev.  Z  bratovjega  groba  roz- 
marin  je  vzrasal.  Jacke  151. 

BRATOVSKI  VRH,   m.  dva  sela  u  Hrmdskoj 


u  pudzupaniji  krapinsko  -  toplickoj ,  jedno  kod 
Klanca.  Schem.  zagr.  1875.  101.  Pregled  56.  a 
drugo  kod  Kralevca.  Schem.  zagr.  1875.  103. 

BRATOVStINA.  /.  fraternitas,  bratstvo.  Po- 
sfanem  od  adj.  bratovski.  mjesto  -5t-  2)0  nekim  se 
krajevima  govori  i  s6,  cemu  mo^e  s  stojeci  medu 
V  i  6  otpasti  te  ostaje  samo  c  (ti  kajkavaca  c). 
—  Dolazi  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bje- 
lostijencevu  (bratovcina) ,  u  Voltigijinu  (bratov- 
6ina),  i  u  Stulicevu  (,bratovcina'  iz  Habdeliceva 
rjecnika,  u  kom.  je  ,bratovchina',  jja  je  ch  ^izeto 
za  c).  — ■  a)  bratsti'o  u  znacenii  rasirenom  na  sve 
one  koji  zive  kao  braca.  sa  s6  mjesto  st:  Da  bu- 
demo  va  nebeskom  narodu  i  plemenu,  va  bra- 
tovscini  i  v  tovarostvi,  u  koj  jest  Isus,  diva  Ma- 
rija,  svi  boziji  sveti.  Postila  1562.  47''.  —  b)  po- 
bozno  drustvo  sijetskih  judi  koji  jedan  drugoga 
zovu  bratom.  isporedi  bratimstina,  bratinstvo  pod 
e..  bratstvo.  sa  6  mjesto  sc ;  Kapelan  koje  se  hoce 
bratovcine  ne  moze  na  svoju  voju  uciniti  prosi- 
sion.  I.  Kra}i6  74.  Samovladalcu  bratovoin  i  pri- 
povidaocu.  1.  u  jednoga  se  pisca  ne  razlikitje  6 
i  c:  Molitva  kojom  se  bogojubna  dusa  Isukrstu 
. . .  veco  pnta  moze  daro^'ati,  navlastito  pako  onda 
kada  se  podaje  u  bratovcinu  make  i  smrti  lie- 
gove.  Pisanica  95.  Odlueujem  da  u  bratovcini 
muke  i  smrti  tvoje  pod  kriza  tvoga  zastavom 
hocu  do  smrti  moje  bogojubno  i  virno  zivjeti.  96. 

BRAT-EEGEMENTA,  /.  ,pripovijeda  sc  da  su 
ovako  za  Najioleonora  rrcmcna  Francuzi  zvali 
naie  graniiare,  koji  su  pod  nima  bili,  sto  su  cesto 
slusali  od  hih  rijec  brat,  n.  p.  odi  brate;  zima 
brate'.  Vuk,  rjec.  40b. 

BEATSKl ,  adj.  fraternus.  isjioredi  bratinski. 
od  XIII  vijeka  (cidi  pod  e.  primjer  sv.  Save),  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu  (samo  adv.),  u  Belinii 
(328b),  Bjelostijenceru  (29b),  Stulicevu,  Vukovu  i 
Danicicevu.  —  t  ^;rerf  s  moze  ispasti,  te  neki  pisu 
braski ;  moze  se  t  sa  s  sastaviti  n  c,  te  neki  pisu 
bracki.  —  a)  sto  piravoj  braci  (rodenoj  Hi  take 
u  rodu  da  sc  zoru  braca)  Hi  kome  god  izmedu 
nih  iwipada  (u  pravom  smislu.  Hi  od  I'lih  dolazi, 
nima  se  /rristoji,  uimaje  namijeneno,  nih  se  tice): 
Proroku  hvaleStu  ]ubovL  brattskuju,  i  glagojustu : 
se  kolt  krasbno  jeze  ziti  bratoma  vt  kupe.  Da- 
nilu  72.  Bracka  mjera  to  je  sve  staro ;  je  Ii  sto 
novoV  M.  Driic  342.  Cesar  posla  Masima  u  Klau- 
dija  brata,  da  od  noga  isjiita  .  .  .  Zacudi  so  Ma- 
sinio  i  ne  rece  rijec.  Malo  posli  bracka  jubav 
pridobivsi  ga  upita  plaeui-i.  B.  Kasic,  jier.  111. 
Primi  ju  .  .  za  dar  vikoviti  nase  bratske  (ubavi. 
I.  T.  Mrnavic,  osin.  12.  Kad  to  zacu  Jak.sicu  S6e- 
paue,  on  se  javi  Mitru  bratu  svome,  .  .  ruko  sire, 
u  lica  se  }ube  i  za  bratsko  pitaju  se  zdravje. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  (i32.  I  braoke  je  krvi  ozednio. 
Grdne  treske  povi'U  ^ieskopoja!  dva  se  brata  bore 
oko  vjcre.  P.  Pctrovic, ,  vijen.  27.  —  ubojstvo  u 
kom  tko  ubije  svoga  brata  naziva  se  bratsko : 
Ubojstvo  brasko.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  147.  —  za- 
kletva  bratom  naziva  se  bratska:  Ostado  mi  sa- 
morana  majka  i  sestrica  bez  bratske  zakletve. 
Nar.  pjes.  vuk  4,  20.  —  b)  sto  drugima  koji  se 
zoru  braca  ili  kome  god  izmedu  nih  prripada 
(onako  kako  je  receno  pod  a.):  V  Jubavi  i  dra- 
gosti  bratskoj.  S.  Budinic,  ispr.  12.  Eadi  bratske 
koristi.  A.  Georgiceo,  nasi.  39.  Ca  moze  bratsko 
dobrolitinje  omaliti.  P.  Eadovcic,  uac.  428.  Niko 
vam  nijo  suprotivau  vasoj  brackoj  Jubavi.  Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  1.52.  Da  ne  laska  nego  izi-ani 
bratski  grivor  si-ce  tvoje.  J.  Kavaiiin  1.  Vaja  ispu- 
niti  svaka  i  naknaditi  state  po  pravdi  crkvenoj 
i  braskoj.  J.  Bauovac,  razg.  55.  Bisku})i  pozdrav- 
}ali  bi  se  s  celovom  braskim  i  jubeznivim.  A.  d. 


BRATSTVEN 


608 


BRATSTVO 


Kosta,  zak.  2,  32.  Tako  mi  bratske  )ubavi !  Nar. 
posl.  vuk.  300.  Biutskoiii  |ubavi  biuiiti'  jodaii 
k  drugome  |iibaziii.  Vuk,  liiii.  12.  in.  I'liku)  I 
vrazda  brai'ka.  S.  ^ubisa.  ju-ip.  i)H.  Nok  so  trijolm 
brackom  vniziloiii.  155.  —  bmtski  izilajiiik,  kuji 
i:dii  Inata  jli  biacii:  Volio  bib  sjmstiti  iluiu  iia 
koru ,  nego  .so  iiazvati  biackiji'in  izdajnikoin.  S. 
LubiSa.  in'i]i.  175.  —  stv  lyripadii  ojicini  koja  nc 
zorc  lirntstio  Hi  Mo  u  I'loj  bira:  Da  iiikad  u 
skupStiiii  brackoj  ne  .sjodo.  Pravdonosa  1851.  br. 
3a.  Ova  prosuda  zvala  se  biatski  sud.  1.S52.  5. 
—  v)  u  ienxkom  rodu  hez  inipst<mtivii  briVtskil, 
vz  koje  sf  maze  misliti  ito  god  mcdu  bracum  bivo, 
ito  jc  brat  bratii  duzan,  nacin  kujim  brat  n  bra- 
toiii  i>ostu2>a,  kao  bratstvo,  bratinstro.  na  [w  se 
dolazi  uaj  0  pobratnnstcu,  o  scezi  medu  polira- 
timima  (cidi  bratstvo  i^od  b.):  Bratiinismo  s',  a 
lie  izvrsisino;  hodi,  pobro,  u  pitoiuu  Zupu,  da 
mi  biackii  nasu  izvrSimo,  da  so  pobro  daiujeiiio 
darom.  Nar.  pjes.  vuk  4,  89.  Junak  Stojau  za 
bratsku  primio.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  40''.  U  tebe 
me  bratska  lie  pomaze.  401'.  tako  kad  tko  inoU 
koga  bralimcci  ya  uz  zaklctvu:  ,bog  ti':  Bog  ti  i 
bratska!  Nar.  posl.  vuk.  19.  Tesko  puskc,  i  gde  li 
i  koga!  ka'  je  iiosis,  bog  ti,  bratska,  StaiikoV 
P.  Petrovic,  vijen.  31.  iza  ti  izosta t^]cno  je  i.  — 
bb)  :.hor  opcinski  u  Boci:  Bracka  zaaci  opoeni 
seoski  skup.  Pravdoiioi5a  1851.  br.  8.  Koji  no  bi 
ispuuio  testamouat  svojega  oca  ili  matero  po 
smrti  40  dana,  da  se  odiuci  od  crkve  i  iz  bracko 
doklo  ga  god  ue  ispuni.  35.  Za  to  jo  od  bracke 
vi5e  puta  jjrikoreu  bio.  8.  —  d)  ,na  bratska',  fra- 
teriie ,  bratskim  nacinom,  kao  da^e  pod  e.:  Na 
bratsku,  frateriie.  Bella  32811.  Pa  ga  ouo  pasco  Co- 
rovica  izbezunii  iiekako  na  bratsku.  P.  Petrovic, 
vijen.  81.  —  e)  adv.  bratski,  fraternc ,  kao  brat, 
kao  braca,  bratskim  nacinom:  Da  naucajeti.  vy 
bratsky.  Sava,  tip.  liil.  glasn.  24,  219.  tip.  stud, 
glasii.  40,  177.  Utesiioje  bi-attsky  napisavt.  Do- 
mentijan''  120.  Toj  imaju  tirati  Pofica  bracki. 
Stat.  pol.  ark.  5,  254.  Nauk  [uveno  i  bratski  neinu 
daj.  N.  Dimitrovic  7.  Bracki  ti  cu  riti.  M.  Drzic 
33.  Da  bi  se  blagostivo  i  bratski  vladali.  J.  Ma- 
tovic  457.  Bratski  preporucavamo.  J.  Rajic,  pouc. 

1,  V.   Oba  ceuio  bratski  carovati.   Nar.  pjes.  vuk. 

2,  194.  Bratski  como  blago  dijeliti.  3,  435.  Brat 
je  mio,  koje  vjere  bio,  kada  bratski  fini  i  po- 
stupa.  Nar.  posl.  vuk.  20.  Vino  pisnio  i  bratski 
zivjesnio.  Pjev.  crn.  H. 

BRATSTVEN,  adj.  fraternitatis ,  .ito  pripada 
bratatrti.  ii  naie  vrijeme  (izmedu  rjeenika  ima 
savio  u  Stuliceini,  ali  iz  ruskOga).  To  bi  se  moglo 
kazati  o  bratstvenoni  imenu.  V.  Bogisic,  zbor.  13. 

BRATSTVENIX,  m.  jedan  od  bratstva,  t.  j. 
porodice,  koja  se  zove  bratstvo.  ii  nase  vrijeme, 
u  rjecnikn  samo  Vnkovii.  pred  stv  maze  se  izha- 
citi  t,  kako  I'leki  i  pisii.  Ubio  mi  je  jednoga  brat- 
stvenika;  ubili  ga  I'legovi  bratstveuici.  Vuk,  rjec. 
40'>.  Kad  ubije  covjok  bratstva  A  oovjeka  brat- 
.stva  B,  tada  su  svi  bratstveuici  ubijenoga  co- 
vjeka  duzni  da  ga  osvete.  V.  _Bogisic,  zbor.  513. 
Imali  su  brastvcnici  vladicini  Negusi  dosta  svojte 
i  prijateja.  S.  ^^ubisa,  prip.  113. 

BRATSTVENISTVO,  u.  osobitosti  kojima  je 
tko  bratstvenik,  svcza  mcdu  bratstvenicima.  a  nasc 
vrijeme.  Brastvenistvo  no  dopusta  zonidbe.  V. 
Bogisic,  zbor.  205. 

BRATSTVENOST,  bratstvenosti ,  /.  vidi  brat- 
stvenistvo.  Ima  srodstvo  prihodece  iz  bratstve- 
nosti. V.  Bogisic,  zbor.  203. 

BRATSTVENAK,  bratstvenaka,  m.  vidi  brat- 
stvenik.  samo  u  Vukouu  rjeeniku. 


BRATSTVO,  n  fraternitas.  isporedi  bratinstvo. 
(id  XIII  rijeka  (vidi  primjer  Stefana  kr.),  izmedu 
rjecuika  a  Bdinu  (32Hi'),  Jijclostijenievu  (581'|), 
Slulicevu,  Vukovu  i  Daniciievu.  —  t  pred  s  maze 
otpasti  tc  ylasi  i  brastvo;  moze  se  isto  t  sastaviti 
sa  s  u  c  te  glasi  i  braotvo ;  we  samo  t  pred  s 
nego  se  i  v  moze  izbaciti,  te  po  nekim  krajevima 
glasi  i  brasto  (Vuk,  nar.  pjes.  1.  1824.  xxxvii).  — 
a)  sveza  u  rodu,  u  kojoj  jc  brat  .<  bratom  i  sa 
sestrom,  i  to  Hi  rodeni  brat  ili  tako  rod  da  se 
zove  brat  (vidi  brat) :  Ako  bi  tko  ubio  brata  pris- 
noga,  no  ima  veto  biti  pojicanini.;  nu  li  bi  se 
nasao  u  Policihi. ,  da  ga  imaju  tirati  sva  Pojica 
u  I'legovu  glavu.  Ako  li  bi  tko  ubio  brata  ne 
prom  prisnoga,  tor  so  posli  iiaiao  u  PojicihL, 
toliko  ima  biti  tiraii,  koliko  mu  je  bio  blizu  u 
bractvu.  Stat.  po|.  ark.  5,  253.  Nije  pravo  po- 
siuonje  ni  brastvo;  no  ce  prijati  sinstva  ali  bra- 
stva.  I.  Ancic,  ogl.  174.  Bratstvo  i  sinstvo  toko 
niece  da  je  prascem  boj'  ziviti  neg  mu  al  brat 
al  sin  biti.  J.  Kavaiiin  215.  —  b)  sveza  a  kojoj 
je  pobratim  s  pohratimom  ili  s  posestrimnm  (vidi 
brat),  isporedi  pobratiinstvo.  .fa  sam  tebe  najpre 
bratimila,  za  st'  mi  nisi  za  bratstvo  primio  ?  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  599.  To  jo  Rado  za  bratstvo  primio, 
ostavi  joj  prozor  na  dojkama.  2,  123.  —  c)  zna- 
ceiie  pod  a.  preneseno  na  dvojc  Hi  vise  cefadi 
koja  se  kao  braca  paze:  Ni  jedinogo  no  ostavi 
oti,  nilit  (manastira) ,  nt  vsakyini  dartmi  ko- 
gozdo  pocite  i  vi>  vsehi.  sihb  svetiluikr,  svoj 
vbzegL  i  bratbstvo  svojo  ostavi  vb  liihb.  Stefan 
kr.  13.  Ne  hostemo  Dubrovnika  ostaviti  i  I'lihb 
bratbstva.  Mon.  serb.  176.  Ucinibb  mirh  i  pravo 
milostivo  i  Jubovno  bractvo  i  prijatejstvo  s  knc- 
zonib  i  vlasteli  i  sa  vsomb  opciiionib  grada  Du- 
brovnika. 368.  Sazva  jos  k  ovomu  i  pope  za 
bratstvo.  M.  Manilic  27.  Bogatstvo  s  jedinstvom 
rastavi  prijazau  i  bratstvo.  M.  Vetranic  2,  88.  U 
}ubavi  toj  angelskoj  primi  sada  brastvo  ovoj.  P. 
Hektorovic  98.  Na  skladb  i  na  mirb  i  bractvo  i 
jedinstvo.  Stat.  poj.  ark.  5,  287.  Bogastvo  razri- 
suje  uzlo  od  naravi  i  pomrsujo  brastvo  od  jubavi. 
J.  Banovac,  pred.  40.  S  kim  so  koji  ni  srost  mnio 
nije,  va}a  da  se  sad  u  bratstvu  nade.  Osvct.  2,  91. 
—  d)  svezom  kakva  je  naprijed  medit  bracom  po 
rodu  ili  u  drugom  smislu  kazuju  se  i  oni  koji 
su  u  uoj,  t.  j.  braca  a  kom  god  smislu :  aa)  koji 
su  u  rodu  tako  da  jedan  drugoga  zovu  bratom : 
Obetovasmo  se  vse  bratctvo  i  pleme  gospodina 
Radosava  u  vsaku  jubavb  iuiati.  Mon.  serb.  320. 
Na  inie  recenoga  vojevode  Stepaua  i  negova  brat- 
ctva  i  plemena.  393.  tako  je  sada  u  Crnoj  Gori 
bratstvo  dio  plemena:  Nahije  se  dijole  na  ple- 
mena, a  plemena  na  bratstva,  familia;  judi  od 
jednoga  bratstva  imaju  jedno  prezime  i  slave 
jedno  krsno  ime  i  tako  su  svi  kao  od  jednoga 
roda.  Vuk,  rjec.  4011.  To  c'  izginut"  brastvo  vla- 
dicino.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  452.  Od  jakoga  brastva 
Vukcevica.  4,  31.  Jako  brastvo  brzo  zaplece.  Nar. 
posl.  vuk.  108.  Jaku  brastvu  jaka  i  pravda.  108. 
Nejaku  brastvu  nejaka  i  pravda.  200.  Kako  se 
po  jirezimenu  zove  ili  —  kao  sto  oni  kazu  — 
od  koga  je  bratstva.  Vuk,  ziv.  94.  Iz  sola  Kovina 
od  bratstva  Tomanovica.  Vuk ,  uar.  pjes.  4,  93. 
Ima  porodica  Ui  bratstava  koji  zauzimju  ne  ri- 
jotko  po  cijelo  selo  a  u  Katunima  i  po  dva  i  po 
tri.  V.  Bogisic,  zbor.  13.  Momak  i  devojka  koji 
pripadaju  istomn  brastvu  ne  mogu  se  uzeti.  205. 
Bratstvo  se  pocim}e  od  prve  diobe  krvne  brac-e, 
pa  potomci  i  ogranci  pojedine  brace  sacinavaju 
bratstvo.  515.  —  bb)  koji  zive  u  jednoj  opcmi 
(isporedi  brat  pod  g,  aa.  i  braca  pod  f,  aa.) :  Mi 
sudacb  i  sa  vsimb  brajtvomi.  purgari,  imivsi  do- 
govorb,   da   bi   vsakomu   bilo   pravo   postavismo 


bratStina 


609 


BRATUCEDA 


dioce,  ki  razdil(e)  mej  bractvomt  kako  koga  pri- 
stoji.  Moil.  Croat.  77.  —  cc)  braca  manastirska, 
ludi  jednoga  crkvenoga  reda  (redovnici  Hi  kalu- 
deri),  koji  u  jednom  manastiru  zive  (isporeili  brat 
pod  g,  hh.  i  braca  pod  f,  hit.) :  SLytkupihi.  po 
male  vremeui  brattstva  90.  Sava  12.  Umiiozilo 
ae  jestt  brattstvo.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  'J4,  185. 
tip.  stud,  glasn.  40,  144.  Ott  nastojestiihi.  igu- 
ment  nioiiastyrLskiilit  i  brattstva.  Mon.  serb.  81. 
Cvjetao  je  iiiaiiastir  bogastvom  .  .  .  i  brastvom 
poboznijem  i  ucenijem.  S.  J^ubisa,  prip.  G7.  Bra- 
stvo  brfieoskoga  maiiastira.  S.  ^ubisa,  pric.  14.3. 
—  dd)  koji  su  vjerom  u  jedinntvu:  Bractvo  \\i- 
bite.  N.  Raiiina  132.  Ipetr.  2,  17. 

BRATSTINA,  /.  fratoriiitas,  bratstvu.  od  xiii 
vijeka,  all  toga  vijcka  sarno  u  spomcniku  sacii- 
vanu  u  rukojjisu  koji  nc  ce  hiti  toga  vi-jcka  nego 
po  svoj  prilici  istom  xvi  vijeka  (nidi  primjcr  iz 
Zak.  vinod.);  pouzdano  dolazi  od  xv  vijcka  (vidi 
pod  b.  prvi  primjer  iz  Mon.  croat.).  Mjesto  st 
dolazi  i  s6,  kao  sto  se  po  liekim  kraji'innui  i  go- 
vori;  pred  uim  mo5e  t  i  otpanti,  a  tako  najvise 
»  piS-u.  —  a)  (udi  koji  su  medii  sohoin  rod  tako 
da  se  zoini  braca :  Ni  rodiiii  brasciiiii  na  ponioo 
sad  nimam.  D.  Barakovid,  \'il.  33.  Pojte  drug 
za  drugom ,  iivite  u  tuzi ;  spi|e ,  klauci ,  luzi  i 
svita  tascina,  drage,  vrsi,  kruzi  budi  vain  bascina, 
neharna  bras(^'ina,  ka  iivo  u  bludu.  D.  Barakovic, 
jar.  13.  —  6)  pobozno  druitvo  svjctiikih  (udi :  Ka 
godi  bratscina  dili  zbor  meju  sobu,  drzana  je 
dati  desGtinu  na  puiii.  Zak.  vinod.  58.  Vinograd 
brasdini  svetoga  Mihovila.  Mon.  croat.  oii.  Da  se 
dadu  .  .  .  v  bratSdinu  sv.  Jakova  dva  diikata.  61. 
Kastaltdi  brascine ,  ka  se  zove  svcte  Marije.  89. 
Zemjo  za  oranje,  ko  je  kupilL  odb  brasdine  svete 
Marije  sb  Krka.  105.  Tu  pol  crikvo  prijeb  od 
brasdini  receno  crikve.  131.  Jesu  safkupili  jeduu 
brascinu  na  slavii  gospodina  boga.  205.  PoStovaiii 
muii  ki  su  bratja  brasdini  sv.  Ivana.  Stat.  krc. 
ark.  2,  291.  Sveti  Hjerolim  odgovara  s\ini  bra- 
§cinain.  M.  Marulid  289.  Za  tim  su  brasdine,  skupi 
osobiti,  u  kih  ni  vasdine  nit'  mcze  zla  biti,  .  .  . 
jer  su  svi  rodeni  na  vinu  i  lilibu,  da  budu  op- 
deni  gradu  za  potribu.  D.  Barakovic,  vil.  120. 
U  prvoni  redu  polozi  pojie ,  u  drugom  fratre ,  u 
tretom  koludrice,  u  cetrtom  brasdine.  F.  Glavinid, 
cvit.  113.  Isprosili  od  boga  onu  pomod,  od  ke  ovi 
ki  su  u  brasdini ,  vedu  potribu  jemaju.  P.  Ra- 
dovcid,  symb.  221.  Bili  su  u  brastini,  primili  su 
odriSene,  i  tako  uzdamo  se  da  su  u  inistu  od  sa- 
ranena.  J.  Banovac,  prip.  52.  Udi  u  brastinu  s. 
Josipa.  J.  Banovac ,  obit.  88.  Blagoslovi  redov- 
nike  od  glavara  pocimavsi,  a  takuder  svitovniko 
napridak  iin  svaki  davsi  si'ii  brastinu  blagoslovi 
dignuv  svetu  I'uku  svoju,  i  blagoslov  liim  ponovi 
kako  s'  oni  crkvu  tvoju.  P.  Kuezevid,  pism.  144. 

BRATUBOJSTVO,  ji.  vidi  bratoubojstvo.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Kain  za  osvetu 
bratubojstva  skitalac  i  bizalac  svrhu  zemje  po- 
stao  je ;  ^udijo  za  osvetu  bratubojstva  i  zajedno 
bogubojstva  istirani  su  iz  Zudije  i  po  svem  svitu 
rasuti.  I.  Velikauovid,  upud.  1,  44. 

BRATTJCED,  m.  frater  patruelis,  brat  od  strica. 
od  XIII  vijcka  (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjei- 
nika  u  Mikalinii,  Belinit  (240''.  329i'),  Bjclosti- 
jencevu,  Stulicevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  Akcenat 
se  tie  inijena,  samo  su  u  gen.  pi.  jos  oba  zadiia 
sloga  dtiga:  bratuceda.  —  a)  sin  jednoga  brata 
bratuced  je  sinu  i  kceri  drugoga  hrata.  po  tome 
se  i  zovu  bratiicedi  sto  sti  djeca  (ceda)  dvaju  Hi 
vise  brace.  Hi  je  bratt  moj  ili  stryct  mi  ili  bratu- 
6edt.  Mon.  serb.  20.  Bratuced  negov.  Mon.  croat. 
45.  KnezL  Tomast  bratucedt  prisni  vojovodi  Iva- 


ni§u.  Mon.  serb.  451.  454.  Slavni  je  oesar  dundo 
tebi,  .  .  a  najvedi  svi  pod  nebi  kra)i  od  krstjan 
bratucedi.  I  Gundulid  278.  Ne  samo  vaSega  svi- 
jetloga  gospodstva  tri  brata  rodena,  nego  li  joSte 
mnogi  rodjaci  i  bratucodi.  M.  Divkovid,  bes.  xvi. 
Po  obicaji  zidovskoj  bratucedi  i  rodjaci  najbliiiii 
zovu  se  brada.  B.  KaJid,  is.  98.  Nadoli  draga 
bratudeda.  I.  Kanavelid ,  iv.  85.  Bratudeda  da 
bjeguda  prime.  .T.  Kavaiiin  182.  Podmu  so  bratja 
i  bratucedi  diliti.  J.  Banovac,  prip.  118.  Od  moga 
bratudeda.  I.  A.  Nenadid,  5am.  3.  Medu  nama 
cesto  bratucedi  se  zovu  bratja.  F.  Lastrid,  svet. 
161.  Ako  bratucedi  oli  sestrinci  budu  ubili  koga. 

A.  d.  Kosta,  zak.  2,  152.  Zovnu  svoga  jednog 
bratuceda.  M.  Zoricid,  zrc.  225.  Ovaj  bile  milostiv 
puno;  radi  toga  svo  rodjake,  bratudede ,  sinovce 
i  ostale  od  negove  krvi  ciiii  skupiti.  A.  Kacid, 
razgov.  41.  Bliziii  bratuded,  bliiiia  bratudeda.  M. 
Dobretid  549.  Otac  (sv.  Placida)  bratuced  s  jedne 
strano  Justinijana  cesara  a  s  druge  prisvetoga 
Benedikta.  I.  Dordid,  ben.  34.  Sva  deea,  moja 
brada  i  bratucedi  baboiii  smo  ga  zvali.  D.  Obra- 
dovid,  2iv.  26.  Bratudedi,  to  jest  dviju  bratje  dica. 
I.  Velikanovid,  upud.  2,  211i>.  Tobija  moj  bratuced. 

B.  Cuceri  31.  U  men'  ima  devet  brade  i  toliko 
bratudeda.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  365.  Koga  traiiS  po 
razboju  mladaV  ili  brata  ili  bratuceda?  2,  316. 
Nemoj  vodit'  tudina  devera,  vod  jal'  brata  jali 
bratudeda.  2,  332.  Brata  nomam ,  bratudeda  ne- 
mani.  2,  333.  On  je  luoni  bratuced  i  ja  sam  I'lemu 
bratuced.  Vuk ,  rjod.  40''.  —  tako  su  bratucedi  i 
ptice  u  pjcsmama:  Tako  v'  boga,  dva  siva  so- 
kola!  il'  sto  brada  ili  bratucedi  V  Nar.  pjos.  vuk. 
1,  162.  —  sinovi  doaju  ili  vik'  brace  kao  naprijed 
zovu  se  i  prvi  bratucedi  jedni  drugima  i  kcerima 
kojega  brata,  a  sinovi  dvaju  ili  vi.ie  prvijeh  hratu- 
ieda  drugi  bratucedi ,  nihovi  sinovi  tredi  bratu- 
cedi i  tako  da(c  po  kofcnima.  Aste  so  obrestett 
ott  I'lOgova  roda  do  tretijego  bratudeda.  Zakoii. 
dus.  33.  Postavi  im  cara  bratudeda  svoga  prvoga. 
Aleksand.  jag.  stariu.  3,  232.  Svojijem  prvijem 
bratucedom  otide  put  Rima.  M.  Driid  224.  Nu 
od  bratje  i  prvih  bratuceda  no  uioie  nitko  uzeti 
za  zenu.  I.  Audid,  ogl.  174.  Prvoga  bratudeda 
s  bratucedom.  A.  Kaddid,  bogosl.  211.  Prvi  bra- 
tuded hvajenih  viteza.  I.  A.  Nenadid,  Sam.  20. 
Bili  su  prvi  bratudedi.  Ziv.  is.  172.  Jedan  negov 
prvi  bratuded.  B.  Cuceri  15.  —  s  brojevima  prvi, 
drugi  ltd.  moze  se  i  sastaviti  sprijeda  u  jednu 
rijei:  prvobratuded,  drugobratuded,  tredebratu- 
ded,  dotvrtobratuded,  potobratuded,  koje  vidi  na 
po  se.  —  bratucedi  i  da{i  od  prvijeh ,  kad  nije 
potrehe  kazati  im  hrojem  kofetio,  nazivaju  se  i 
bez  brojeva  samo  bratucedi,  a  medu  nih  se  uzi- 
maju  i  sinovi  take  bratucede:  Alfeov  Jakov,  ki 
je  bratuced  mu  (Isusu)  po  materi.  £).  Palmotid, 
clirist  347.  Jozip  .  .  bratuded  Isukrstov.  F.  La- 
strid, svet.  16.  Brada  i  sestre  liegove  (Isusove),  to 
jest  bratucedi  i  bratucede.  ^iv.  is.  89.  —  b)  gri- 
jeskom  nazivaju  neki  sinovca  bratucedom  :  Abram 
izbavi  svoga  bratudeda  Lota.  M.  Radnid  376. 
,Bratuded  po  otcu,  sinovac,  nopos  ex  fratre'.  Bje- 
lostjenac  29''. 

BRATUCEDA,  /.  soror  patruelis,  sestra  od 
strica.  od  xvi  vijeka  (vidi  jirimjere  M.  Drzica  i 
D.  Raiiinc) ,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (240t>), 
Stulicevu  i  Vukovu.  Akcenat  se  ne  mijei)a,  samo 
su  u  gen.  pi.  jos  oba  zadna  sloga  duga:  bratu- 
ceda, a  M  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni:  bratu- 
cede, bratucedom.  —  isporedi  bratuded.  —  a)  kci 
jednoga  brata  bratuceda  je  djeci  drugoga  brata. 
Pladudi  smi-t  gospojo  Nike,  bratucede  negove. 
D.  Raiiina  132.  Moja  lijepa  bratudeda  od  milosti 
suze  lijeva.  I.  Gundulid  465.  Bratudeda.  M.  Div- 

89 


BRATUCEDIO 


(110 


BRAV 


kovic,  imuk  255i>.  BratuSodi  svojoj.  P.  B.  BakSiA 
211.  NepoSteno  XivlaSo  (s)  svojoin  liratii<''oiloiii. 
M.  ZoriMi'',  zrc.  '211).  Bliiii'ii  bnitui-oii,  Ijli/.i'ia  bi-atu- 
coda.  M.  IJdbrotii-  T)  I'.t.  Prvo^a  bi-al,uroda  s  bratu- 
^odoiii.  A.  Kadf'ic'-,  boKi)!*!.  21 1.  I'ak  jo  ViDiim  .lola 
govorila:  ]>voHi  Maiidu  niojii  bralui-edu,  od  mono 
jo  i  viJa  i  jopsa.  Nar.  pjo.s.  vuk.  1,  242.  —  kao 
sto  jc  prvi  bratuSod,  dnigi  bratuood  itd.,  tako  je 
i  prva  bratiioinla,  druKa  bratuoeda  /  tako  d(i(e  po 
kofenivia  (vidi  kod  bratucod):  Moju  prvu  bratii- 
6edu.  M.  Drzic  2;i(!.  No  luoio  oionit  so  ouo  se- 
8trom  ni  prvoiu  biatiii-odom.  I.  Aiuii ,  o^l-  174. 
S  prvoni  bratiu'odoni.  Turl.  blafjo  2,  ;i:!l).  S  jji-vom 
bratucodoiu  .lolono  Stilaiuivioov(\  S.  J^ubisa,  prip. 
81.  .s  lirojet'iiiia  prvi ,  drugi  itd.  iiuih'  ac  i  nasld- 
viti  xjirijcda  ujcdna  rijec:  prvubratuooda,  dnigo- 
bratuceda  itd.,  kojc  vidi  na  po  xc.  hratuccde  i 
da{e  od  prvijch  nazivaJH  sc  i  bcz  hrojcva  samo 
bratucodo  kad  nijc  potrebe  hazati  u  kom  sti  ko- 
lenu.  Braia  i  scstre  liegovo  (Isusove),  to  jost 
bratuf-odi  i  bratucedo.  Ziv.  is,  89.  —  b)  «t  nekih 
je  pisaca  hratuieda  i  kci  sestrina  djeci  timskoj 
ill  ienskoj  nezina  brata  Hi  sestre:  Marija  djovic-a 
bila  je  prva  bratuceda  Elizabeti,  kako  jo  bila 
prva  bratucoda  i  Jozefu  svomu  muXu,  docim  Jozef 
bi  roden  od  brata ,  Elizabeta  od  jedno  sostre  a 
Marija  od  druge.  Ziv.  is.  29.  —  u  jednoga  je 
pisca  bratuceda  i  kci  bratuiedova  nctjovoj  bratu- 
cedi:  Mai-ijo  Ideofine,  gospine  bratucede.  P.  La- 
strii,  od'  146.  —  tako  u  nase  vrijeme  jedni  vele 
da  je  i  bratova  kci  bratuceda  sestri  svoga  oca, 
a  svojoj  feci:  Tetka  oceve  strane  kaze  da  sam 
joj  bratic  ...  a  moja  sestra  bratucoda.  V.  Bo- 
giSid,  zbor.  381. 

BKATUCEDK';,  m.  sin  bratucedov:  S  drugo 
strane  bratucedi,  paka  bratucedici,  na  pokon  od- 
bratufedici.  A.  Kadcic,  bogosl.  424. 

BRATUCEDIN,  adj.  sto  pripada  bratucedi. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BRATUCEDO,  n.  vidi  bi-atuced.  u  nase  vri- 
jeme u  pjesmi  i  u  jednoga  pisca  proUoga  vijeka, 
ali  u  nega  u  muskom  rodu.  No  prosi  me,  no  dadn 
me;  ne  otimaj ,  sam  ne  mores;  u  mene  je  devot 
bra6e  i  doseto  bratucedo.  Nar.  pjes.  petr.  1,  123.  — 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  u  muskom  rodu : 
Bratucedo  preplomenit  cesaru.  J.  Kavai'iiu  296. 
BRATUCEDOV,  adj.  sto  pripada  bratucedu. 
samo  u  rjecnicima  Stulicevu  (fiO")  i  Vukovu. 

BRATUCEDSKI,  adj.  sto  pn-ipada  bratucedima 
Hi  kome  god  bratucedu  Hi  bratucedi.  Hi  ih  se 

kako  god  tice.  prosloga  vijeka  u  jednoga  piisca. 

Rodiioubojstva   bratucedska  oli  sestrinska.    A.  d. 

Kosta,  zak.  2,  152. 

BRATUCEVIC,  m..  vidi  Brtucevic. 

BRATUJ,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  hyp.  Bra- 

toslav.    Glasnik  ii.  12,  9.  10.  11.  13.  14.    isporedi 

Bratujevac. 

BRATUJEVAG,  Bratujovca,  m.  brdo  u  .Srbiji 

u  okrugu  krajinskom.  Vinograd  u  Bratujevcu.  Sr. 

Nov.   1871.  488.    Piviiiciste   u   Bratujevcu.   1873. 

1027. 

BRATUJEVACKl,  adj.  sto  pripada  Bratu- 
jevcu. Na  pivnicama  bratujevackim.  Sr.  Nov.  18H3. 

196.  i  sam  se  Bratujevac  zove  bratujevaoko  brdo ; 

Dobro  vino  rodi  na  brdu   bratujevackom    M.  D. 

Miliievic,  srb.  1000. 

BRATUJEVI6,   m>.  prezimc,  po  ocu  Bratuju. 

XIV  vijeka.  tilasnik  11.  12,  0.  72. 
BRATUJIiO,  m.  ime  musko.  hyp.  Bratuj.  xiv 

vijeka.  Glasnik  11.  12,  54. 

BRATULIC,  m.  prezime.  xvi  vijeka.  ,Bratulic'. 


Mon.  Croat.  304.   moze  liiti  da   bi   trelialo   iitati 
Bratujid.  isporedi  Bratuj. 

BRATUJ,  m.  ime  musko.  od  xiv  vijeka.  sada 
nije  u  obicaju.  hyp.  od  Bratoslav.  ,Bratuli.'.  Glas- 
nik 11.  12,  U.  78.  Bratu|a.  S.  Novakovi6,  pom.  46. 
isporedi  Bratu|ovci,  Bratuji. 

BRATlIJfiEVCI,  Bratujovaca,  m.  pi.  selo  u  Sta- 
voniji  u  podzujianiji  poieikoj.  Proglod  89.  tako 
ga  pisu,  aii  ga  mjestani  zovu  Bratu|i. 

BRATUlfil,  Bratuja,  m.  pi.  vidi  Bratu|ovci. 
BRATUN,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  hyp.  Bra- 
toslav. Glasnik  11.  12,  34.  37. 

BKATUNA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  hyp. 
Bratoslav.  Glasnik  11.  12,  37.  111. 

BRATUS,  m.  ime  vmsko.  xiv  vijeka.  Glasnik  11. 
12,  30.  31.  37. 

BR.ATUSa,  /.  *  m.  a)  ime  iensko,  xiv  vijeka. 
u  spomcnicima  latinski  pisanim.  Mon.  rag.  1,  119. 
—  b)  u  nase  vrijeme  prezime.  Scliem.  zagr.  1875. 
227. 

BRATUSiN,  m.  ime  musko.  hyp.  Bratoslav. 
XIV  vijeka.  Glasnik  11.  12,  10.  78. 

BRATUSKO,  m.  ime  musko.  hyp.  Bratus.  xiv 
vijeka.  Glasnik  11,  12,  52.  97. 

BRATUTOV,  adj.  sto  pripada  covjeku  po  imenu 
Bratutu,  koje  ime  samo  tie  dolazi.  proUoga  vijeka 
u  puslovicama.  Pruca  se  k"o  maska  Bratutova. 
Poslov.  dan.  104.  Nadhodi  snaznosti  i  Burjenovu 
i  Bratutovu  masku.  08. 

BRATVA ,  /.  eollectio ,  brane.  samo  u  rjecni- 
cima Bjelostijencevu ,  Jambresicevu  i  Voltigijinu. 
Bratva  viuska,  vindemia;  bratva  klasna,  spici- 
legium.  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambre- 
sicevu. Bratva,  weinlese.  u  rjecniku  Voltigijinu. 
BRAUT,  m.  vidi  Brautic. 
BRAUTIC,  m.  prezime.  Biskup  Brautic.  B.  Ka- 
sic,  rit.  XVII.  J.  Kavaiiin  127.  pos(edni  ga  piie  i 
Braut.  176. 

1.  BRAV,  m.  pecus.  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi 
primjer),  izmedu  rjecnika  u  Mika}inu  (aries ;  brav 
uskopjen,  vervex) ,  u  Bjelostijencevu  (vervex),  u 
Jambresicevu  (vervex),  u  Voltigijinu  (schiips),  u 
Stulicevu  (pecus),  u  Vukovu  (pecus,  oves,  schaf- 
vieli,  oline  riicksicht  aufs  geschlecht  oder  alter; 
porcus  castratus),  w  Danicicevu  (ovis).  —  xv  vi- 
jeka nahodi  se  ace.  sing,  jednak  s  nominativom 
(vidi  u  primjerima).  —  akcenat  se  mijena  u  gen. 
pi. :  bravii.  «  pi.  moie  imati  i  -ov-,  a  tada  se  i 
akc.  mijena:  brilvovi,  tako  ostaje  i  u  ostalim  ob- 
licima  osim  gen.,  gdje  je  brav6va.  —  Postana  joS 
tamna:  misli  se  da  bi  moglo  biti  od  kor.  bUar, 
drzati,  cuvati,  Hi  od  bharv,  gristi,  jesti ;  ali  lako 
moze  biti  od  sr.  lat.  bravus,  junac.  —  a)  brav  je 
ovan,  ovca,  jagne,  jarac,  koza,  jare.  kad  se  hoce  da 
razlikuje,  naziva  se  ovcji  i  kozji  brav.  naziva  se 
jalov  i  uskop}en  za  razliku  od  drugoga,  po  cemu 
je  brav  i  neuskop^cn.  Da  imt.  no  iiamutuje  bezt 
vojo  moso  kupiti,  ili  brave  ili  svinije.  Mon.  serb. 
52.  Od  kill  koli  goved  i  brav,  ke  se  mogu  najti 
najblize.  Zak.  vinod.  56.  Izdava  ott  zem}e  pri- 
stavu  3  perBpore,  .  .  .  otB  govedeta  4  dinari,  oti. 
brava  2  dinara.  Zak.  dus.  38.  Da  daju  proletiji 
po  dva  brava  jalova.  Glasnik  15,  310.  Sviiie  vo- 
Jani.  je  ubiti  kako  i  bravt,  i  ako  je  takovaj  ve- 
lika  sceta,  ka  bi  se  ucinila  u  vrtlu,  vojani,  je  i 
bravB  i  svine  ubiti  i  izisti  kakono  u  \qnogradu. 
Stat.  po|.  ark.  5,  263.  Kozji  bravt,  i  zimi  ki  ogriza 
voce,  duzno  je  glavom.  268.  Zakont  je  zivini  ve- 
likoj  zajati  i  stimati  popasu,  a  drobni  bravb  po- 
jati,  dokle  se  stima  scota.  268.  Tko  ukrede  kozu 
ali  ini  bravb,  duzan  je  volom  ali  toliko  vridnostL 


BRAV 


Gil 


BRAVAR(5l6 


282.  Ako  se  najde  pi-ostt  past,  tada  ono  selo 
vojno  je  ubiti  bravt  dvizi  gosjjodaru  cigovi.  je 
past.  286.  Tuj  voli  kasahu,  tnj  bra-sa  poticn,  pa- 
stiri  zvizdahu  za  liimi  i  vicu.  M.  Marulic  12.  Da 
brava  zakojo,  ne  bi  ostal  veci  (bijeg).  H.  Lucie 
25.5.  Brav  jsdaii  vas  kolik  od  zlata ,  poglavit  i 
vrijedan  spravjen  je  van  vrata.  F.  Lukarevic  252. 
Brav  i  volovine  na  zadarskoj  placi  i  divjo  lovine 
nosaliu.  D.  Barakovic,  vil.  45.  Stah  viseo.  kako  spet 
cotveroiiogi  brav.  28(j.  Vuci  meu  bravi.  D.  Bara- 
kovic, jar.  IS.  Koji  cejad  svudi  ko}u  kako  bravo. 
J.  Armolusii  24.  Brav  uskopjen,  iikopap,  vervox. 
Mikaja  27a.  jVfe  u  telesnom  posvetUiscu  on  prima 
nasladenje  ni  u  telicHh  ui  u  volili  ni  u  bravili 
ni  u  ovcali.  A.  Vitajic,  ist.  151.  Bravi  su  ovcji 
odiveni  (iuduti  sunt  arietes  ovium).  190.  Gr;ld  pobi 
stabla  i  bi-avo.  K.  Magarovic  48.  Trijos  volova  i 
trijes  brava.  Besjede  kr.  97.  KraJ  Cii-o  di-zase  u 
velikoj  cini  idola  imenom  Bela,  komn  se  svaki 
dau  prikazivase  dvanaest  vrica  brasua  senicna, 
cetrdeset  brava  ovcijili.  A.  Kacic,  korab.  301. 
Jedan  koii  vaja  vise  nego  desetero  brava.  M.  Do- 
bretic  227.  Oba  iiva  oderao  brava.  Nar.  pjes.  vuk. 

3,  287.  Osamdeset  i  osaiu  torina,  u  svakoj  je  po 
hijadu  brava.  4,  45.  Pa  ga  zakla  kako  iiva  brava. 

4,  101.  On  im  zakla  brava  jalovoga.  Ogled,  sr. 
78.  Radi  gosta  odmali  zako}p  brava.  Nar.  pje.s. 
vuk.  20i3.  Bila  je  kuca  zadi'uziia  i  silna  i  bijesna, 
pa  je  Zivku  cesto  brave  klala  i  na  sramotu  oti- 
mala,  Vuk,  nar.  pjes.  4,  93.  Na  vodu  je  jelon  do- 
lazio,  i  Komnen  ga  nis  puskii  pogleda,  a  sam 
soboiu  te  je  besjedio ;  fala  hogu ,  fala  istinome ! 
divna  brava  ode  za  hajduka !  Pjev.  cm.  48.  Ko 
umre  u  mrsan  dan,  koje  mu  se  ,dusni  brav':  ovan, 
ovca  ili  goveco.  Na  uekini  mestima  dusui  brav 
ne  sme  biti  vran  ovan  ili  ovca,  a  koza  i  jarac 
nikako.  M.  D.  Milicovic,  Xiv.  1,  122.  Taj  brav 
(dusni  Hi  podusni)  va]a  da  bude  muskome  muski 
a  zenskome  zenski.  128.  —  celadetu  kojc  radi  sto 
hez  pameti  rece  se  da  je  brav  Hi  kao  brav:  Tko 
je  neumic,  ni  clovik  nego  brav.  M.  Marulic  138. 
Tijelo  tko  sluzi  ter  zive  u  zlobi,  s  bogom  se  raz- 
druzi  a  rob  je  hudobi.  Ter  pravo  rijet  mogu,  taj 
filovik  da  je  brav.  M.  Vetranii  1,  141.  Ostah  sam 
kako  brav  u  gori  6uteci  juven  plam,  u  ineni  ki 
gori;  iz  vrata  pak  na  dvor  sam  ti  ja  izadoh,  nu 
kako  taj  mramor  studen  se  ja  nadoh,  i  osta  mene 
van  prituzna  moja  svijes,  ko  sasma  tko  je  pjan. 
2,  347.  Napasti,  podi  tja  i  jesam  li  brav  jedan? 
kuda  ti  podoh  ja  ostaviv  rod  i  stan?  N.  Najes- 
kovic  1,  235.  Blujahomo  kako  bravi,  npzuaju6.  te, 
boze  pravi!  P.  Hektorovic  151.  —  b)  po  nekiiii 
se  Icrajevima  (u  Backoj  i  Banatu  i  po  Shwuniji) 
zdboravla  prvo  znacene  te  se  govori  o  vepru  iistro- 
jenu,  porcus  castratus.  Vuk,  rjec.  39».  isporedi 
bra  vac  jjod  2.  A  brav  meni  kaze :  evo  ima  tri 
godine  dana  kako  zira  ja  vidio  nisam.  Nar.  pjes. 
srem.  69. 

2.  BRAV,  /.  neka  mjera  za  zemlii.  same  u  jed- 
nom  spomeniku  xv  vijeka.  rijec  ie  biti  titda,  moie 
biti  u  svezi  sa  sr.  lat.  braccia  (takoder  mjera  za 
zemju),  koja  je  moyla  doci  ydjeyod  promijeuena. 
—  Da  vsaki  ki  je  sprosil  ali  ki  sprosi  ob6ini 
V  recenom  zaroci  zemje  za  sajenje,  da  mozi  sa- 
diti  a  ne  mozi  vgraditi  ve6e  od  tri  bravi  nete- 
zane  zem)e;  .  .  a  ki  bi  va  to  zasel,  da  plati  tri 
cekina  zlata,  a  vsaki  da  mozi  to  razgrabit  i  pasti 
vnutri,  ca  je  vec  od  tri  bravi.  Stat.  kro.  ark.  5,  291. 

BRAVA,  /.  claustrum.  isporedi  zaklop,  zavor, 
kjucanica,  kliicenica.  Od  xvi  vijeka,  iziiiedtt  rjec- 
nika  II  Mikajinu ,  Belinu  (670''),  Bjelostijencevu, 
Voltigijinu,  Stidicevu  i  Viikoou.  —  Akcenat  se 
mijena  samo  u  gen.  pi.:  brava,  a  samoje  i  sadni 


slog  dug  ti  gen.  i  instr.  sing.:  brave,  bravom.  ^ 
Postanem  ce  biti  od  kor.  bhar,  drzati,  cuvati.  — 
Sva  \Tata  i  sve  brave  otvaraju.  M.  Vetranic  1,  19. 
K|uc.i  i  brave  s  gozdenijem  zapori.  2,  201.  U  mene 
je  kjuc  od  brave.  M.  Drzie  165.  Dignuti  bravu, 
soram  refigere.  Mikaja  27^.  Utvrdena  bravom  i 
kjucem.  B.  Kasic,  rit.  8.  Er  je  on  pokrijepio  tyo- 
jijeh  tvrdijeli  vrata  brave.  I.  Akvilini  101.  Cuh 
gdje  skrip]u  od  tamnico  brave  jako  utvrdene.  I. 
Kanavelic,  iv.  455.  Sve  te  bravo  i  zatvori,  svojom 
snagom  sve  obori.  S.  Margitic,  ispov.  189.  Od- 
uese  ji  zajedno  s  razbijenima  bravama  i  kjuoa- 
nicama.  E.  Pavic,  ogled.  203.  K(uc,  ako  ne  ima 
onoliko  i  onije  isti  izrezotina  koliko  brava  ima 
perdeta,  doisto  ne  more  bravo  otvoriti.  F.  Lastric, 
nod.  243.  Viciiost  je  brava  tucom  mogustva  i  pra- 
vedne  srcbe  bozije  zaliveua,  koja  utiSenu  i  raz- 
govoru  no  da  u  pakao  unici.  408.  K}ucar  unide 
noseci  jednu  bravu.  A.  T.  Blagojevii,  kin.  43. 
Neka  ucini  brave  ustegnutja  na  usta  svoja.  I.  J. 
P.  Lu6i6,  razg.  28.  Al  je  kasno  kad  utece  krava  da 
na  vratih  zakjuca  se  brava.  .1.  S.  Rejkovic,  ku6.  67. 
Otvorena  vrata  devetora  i  deseto  brava  dubi'ov- 
nifika.  Nar.  pjes.  vuk .  2,  98.  Otvorila  devet  kjufia- 
nica  i  desetu   bravu   dubrovacku.  3,  436. 

1.  BRA  VAC,  bravca,  m.  vidi  vi-abae,  kojemu 
sii  samo  premjesteiii  glasovi.  Od  xvi  vijeka  u  Du- 
brorcana.  isporedi  frabac,  brabac.  Tuj  ti  su  bravci 
i  priljopci  i  butici.  M.  Vetranic  2,  270.  Dva  bravca 
(.braoca'l  ne  prodavaju  li  se  mjedenicu?  Ziv.  is. 
90.  Mjesto  vrabac  (passor)  Dubrovcanin  bi  gra- 
danin  kazao  bravac.  V.  Bogisif. ,  nar.  pjes.  bog. 
403.  Bravac,  passero  commune.  Slovinao  1880.  31. 

2.  BRAVAC,  bravca,  m.  porcus.  Akcenat  se  mi- 
jena u  roc.:  bravce.  i  gen.  pi.:  bravaca.  —  Do- 
lazi  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovti.   —   isporedi  brav  jjod   1,   od  koga  je  i 

postao.  On  dotira  stotinu  bravaca,  .  .  .  pak  havliju 
moju  izrovase  M.  A.  Rpjkovic,  sat.  63.  Sve  pi- 
taju  kad  ce  bravce  tuci.  171,  Nade  dva  bravca  a 
oni  se  jednako  kose.  Nar.  prip.  vuk.  112.  Ja  odoh 
bravcu  da  mi  bravac  sala  da.  Nar.  pjes.  srem. 
68.  Vepar,  ki-mak,  bravac,  nazimac,  porcus.  Vuk, 
rjefi.  bl^. 

3.  BRAVAC,  Bravca,  m.  ime  musko.  u  Vukoim 
rjecniku.  Tamna  postana,  ako  nije  od  Braja  (Bra- 
toslav),  promijenivsi  j  na  v. 

BRAVAdIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme  (u  Du- 
brovniku).  Vuk,  nar.  pjes.  2,  650. 

BRA  VANE,  n.  incessus  ut  ovis  est.  isporedi 
bravati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

1.  BRAV.4R,  m.  faber  claustrarius.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  u  Voltigijinu  i  Stulieevu 
(60b). 

2.  BRAVAR,  bra  vara,  m.  opilio,  pastir,  koji 
pa.fe  brdoe,  ovear,  kozar.  od  xvi  vijeka  (ali  u 
spomeyiicima  latinski  pisanim  i  prije,  o  cemu  vidi 
dale,  vidi  i  bravarev),  izmedu  rjecnika  u  Vranci- 
cevu  (110),  Mikajinu,  Bjelostijencevu  i  Stulieevu 
(GO!").  Bravari  ki  su  i  ki  budu ,  da  imij(u)  po- 
tegnut  intradu  dokli  je  v  bravariji  ,  .  .  .  a  to  su 
bravari  sv.  Marije  i  sv.  Ivana.  Stat.  krc.  ark. 
2,  291.  292.  —  u  spomenicima  latinski  pisanim 
dolazi  XI  i  XIV  vijeka.  bravaro.  F.  Racki ,  doc. 
31.  98.  132.  bravario.  169.  bravarius.  Stat,  jadert. 
Lucii,  mem.  di  Traii.  202. 

BRAVARCAC,  vidi  bravarcic.  samo  u  Stuli- 
eevu rjecniku  (s  gen.  bravarcca) ,  za  koji  ce  biti 
naciiieito. 

BRAVARCIC,  m.  dem..  bravar.  samo  u  Stuli- 
eevu rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacincno. 


BRAVAREV 


612 


BRAZDA 


BRAVArEV,  adj.  opilionis,  lito  pripada  bra- 
vdru.  XIV  fijcka.  Ako  bi  u  nokoga  tata  ujeta  1 
ovoa,  a  ve6o  bi  ill  niaukalo,  S  I'lu  budi  vorovano 
V  bravarovi  rote.  Stat.  krO.  ark.  2,  2Hi. 

BBAVAKICA,  /.  1.  ovilo,  ,pojata  u  knjoj  hrari 
stoje:  M.  Pavlinovii*'.  —  2.  ,kruh,  koji  se  u  Ka- 
stelima  mijosi  o  Boiidu  (kao  u  nas  fesnica);  tako 
se  7.B.  to  zovo  Sto  su  po  j'lomu  iiadineni  razlicni 
bravi  (ovoo,  volovi)  a  i  dijote  u  beSici  itd.'  Vak, 
rje6.  89"  tu  je  znaicne  koje  je  pod  1  prencseno 
na  stvar  na  kojoj  se  hoce  da  pokaze  bravarica 
reiena  pod  1,  i  to  pecina  oviarska  u  kojoj  sc 
radio  Isus :  toga  radi  su  bravi  i  dijcte  u  kolijevci. 

—  3.  I'lekaka  ptica  u  jednoga  pisca  2'>'oi<loga  vi- 
jeka,  moze  biti  pliska.  isporedi  govedarka.  Volid, 
vuge,  bravarico  nehajne  su,  er  opdone.  J.  Ka- 
vanin  22. 

BRAVARTJA,  /.  ager  pascuus,  paSnik  za  brave, 
sr.  lat.  bi'avaria,  grex  equorum  .sen  stabulum 
gregis  equarum  proletarii.  samo  u  jednom  spo- 
vieniku  xvi  vijcka.  Da  bravari  imij(u)  potegnut 
intradu  dokli  jo  v  bravariji.  Stat.  krfi.  ark.  2,  291. 

BRAVARKTE,  n.  ovile.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku.  rijec  nepouzdana. 

BRA  VAST,  adj.  pecorosus.  samo  u  Stuliievu 
rjccnikii.  rijec  tiepouzda^ia. 

BRAVATI,  bravam,  impf.  1.  blaterare,  viiitci 
govoriti  kojesta  ludo ,  kao  sto  brav  dreci.  «-  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  A.  Koja  je  trjeska  onoi' 
§to  oni  Tude.^ak  bravaSe  V  B.  Ne  znani ;  ninim  da 
se  je  pomamil.  M.  Drzic  311.  —  2.  errare,  ici  bez 
pameti  kao  brav.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (ut  ovis 
incedo).  isporedi  zabravati. 

BRAVAV,  adj.  vidi  brava.st.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku,  su  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BBAVCAR,  m.  vidi  bravar.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BRAVCE,  brdvceta,  m.  jedan  brav.  od  xvii  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Stuliievu  i  Vukovu. 
Kako  piik  uhiti  bravce,  tudje  mu  stisne  o  grlu 
.  .  .  neka  ne  moze  blejati.  M.  DivkoviA,  bes.  288. 
Kad  bravce  zaleda.  ,T.  Vladmirovi6,  lik.  25.  Ukrast 
jedno  tele  oli  jedno  sitno  brav6e.  M.  Dobretic 
227.  Mnogi  }udi  proricu  kojeSta  iz  pleda  od  pe- 
oena  brava  .  .  .  Sve  ovo  ide  samo  onome  cije  je 
bravce,  t.  j.  kod  koga  so  ojagnilo  i  so  lizalo  dok 
nije  zaklano.  Vuk,  ziv.  238.  Mrko  bravce.  krvave 
kolace.  Nar.  pjes.  petr.  1,  23(5.  Bjeh  pogodio  jedno 
bravce.  S.  ^^jubiSa,  pric.  35. 

BRAVCJI,  adj.  vidi  bravji.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku. 

BRAVENAK,  bravei'iAka,  m.  tiirdus  pilaris  L., 
borovnak,  branug,  venar ,  smrckar.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukocu.  Postana 
ce  biti  jednoga  sa  borovuakom  (istom  pticom), 
od  koga  bi  sc  razlikovao  tijeni  sto  u  osnovi  iza 
y  i7na  vokal  e  (od  (■),  i  sto  mu  je  drugo  o  (koje 
ima  borovnak)  otpalo,  p)a  se  prvo  premjcstilo  na 
negovo  mjesto  prodiijiv.H  se  u  a  (kao  u  jdadne, 
i  u  star.  slov.  planosti.  i  u  ruskom  pereplavtjo 
od  percpolovfcjo ,  polovina).  isto  bi  tako  mogao 
postati  i  branug  (ista  ptica)  izgubivsi  v  yired  n. 

—  Ostavivsi  smrikii  bravei'iak  doleti.  A.  Kanizlii!^, 
roz.  6.  Kara  one  koji  braveiiako  udavjene  jidu. 
A.  Kanizlic,  kam.  558.  Braveiiak,  turdus  pilaris, 
wachboldordrossol ,  kraninietsvogel.  J.  Ettinger 
115. 

1.  BRAVETINA,  /.  caro  ovilla,  bravfe  mcso. 
u  Vukiivu  rjecniku.  isporedi  bravina. 

2.  BliAVETlNA,  /.  augm.  brava.  u  Vukovu 
rjednikii. 


BRAVICA,  /.  dem.  brava.  v  Vukovu  rjecniku. 

BRAVINA.  /.  caro  ovilla.  bravje  meso.  u  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu  ('ovfcina,  vervecina,  ovina) 
i  u  Voltigijinu  (schopsenfleisch).  isporedi  brave- 
tina. 

BRAVJNSKI,  adj.  vidi  brav|i.  u  rjecnicima 
lijelostijencevu  (ovinus,  ovillus,  oviarius),  u  Vol- 
tigijinu (schiipsen)  i  u  Stuliievu  (ovillus,  verve- 
cinus).  (inoj  bravinski;  bravinsko  oko ;  bravinsko 
])le(Se.  Bjolostjonac. 

BRAVJE,  n.  vidi  brav)o. 

BRAVji,  vidi  brav)i. 

BRAVCE,  n.  coll.  pocus,  vise  brava  Zajedno. 
od  XVII  vijeka;  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu 
(139b)  i  Stuliievu.  -v|o  stoji  mjesto  -vijo,  cemu  je 
otpalo  i,  te  ostalo  -vje :  tako  dolazi  jos  proiloga 
vijeka  (tako  i  u  oba  potnenuta  rjecnika),  ali  od 
pocetka  toga  vijeka  dolazi  i  s  umetnutim  1,  koje 
se  sa  j  sastavilo  u  ].  —  Elagosiv|ajte  sve  zivine  i 
bravja  gospodina.  B.  Kasic ,  rit.  237.  Vrh  bravla 
var  iniase.  J.  Kavaiiin  94.  —  u  istom  znacenu 
u  sali  mjesto  zdravje:  Podarite  ko  je  ^to  kader 
za   sevajj  a  za  vase   bravje.  V.  Vrcevii,  igre  16. 

BRAV^jI,  adj.  ovillus.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  ti  Stuliievu  i  Vukovu.  -vji  je  po- 
stalo  od  starijega  -viji,  cemu  je  ispalo  prvo  i  te 
bez  nega  dolazi  xvii  i  xviii  vijeka:  bravji  (tako 
i  u  Stuliievu  rjeiniku,  a  tako  i  sada  m  iakavaca) ; 
po  sto  je  tako  doslo  v  i  j  jedno  do  drugoga, 
umetnulo  se  mcdu  nih  1,  koje  se  sa  j  sastavilo 
u  \:  u  Vukovu  rjecniku  i  nema  druyaeije  nego 
bravji.  —  Ne  meso  teletje  ni  bravje.  A.  Komulovic 
52.  B.  Kasii,  zrc.  154.  Je  li  drazi  vicnemu  bra%'ji 
darV  D.  Barakovic,  jar.  41.  Kako  se  vidi  u  mesu 
bravjemu.  M.  Radnic  298.  Mlika  pijem  bravjega. 
A.  Vitajii,  ist.  1.53. 

BRAVNICE,  /.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
nickom,  kotaru  jajaikom.  Statist.  65. 

BRAVO,  interj.  euge.  od  tal.  i  nem.  bravo,  u 
nase  vrijeme.  Bravo !  bravo !  odgovori  trgovac ; 
po  tome  se  vidi  da  si  covjek  posten.  Nar.  prip. 
vuk.  2  289. 

BRAVSKI,  vidi  kod.  Bravsko. 

BRAVSKO,  n.  planma  u  Bosni  blizu  K(uca: 
Bravsko.  Zem).  bos.  49.  Niz  Bravsko  vam  pole- 
cese  Turci.  Nar.  pjes.  kras.  1,  177.  Prije  zore 
vojska   se  krenula  i  na  Bravsku   odmor  ucinila. 

177.  Da  na  Bravsku  t\Tdu  strazu  stave.  178.  Do- 
ceka  ih  u  ravnome  Bravsku.  188.  Da  na  tursku 
udre  karaulu,  sto  no  ima  na  vrh  Bravska  ravua. 

178.  —  i  selo  ondje:  Bravsko.  Statist.  48.  —  do- 
lazi 0  planini  i  s  rijecju  poje  u  slozenim  ohli- 
cima:  Bravsko  poje.  Glasuik  20,  298.  22,  5(J,  Na 
Bravskom  poju.  21,  355.  iio  tome  se  i  jedan  han 
ondje  zove  Bravski  han.  Glasnik  22,  4.  —  xv  vi- 
jeka dolazi  bez  supstantiva  u  mnozini,  i  to  u  lac, 
u  kom  sc  k  mijenalo  na  c,  pa  se  c  iza  s  moglo 
izhaclti:  Na  Bravsihi.  sto  imt  je  bOo  u  drtia- 
niju.  Mon.  sorb.  439.  —  Postanem  je  od  brav, 
brava. 

BRAZDA,  /.  sulcus,  isporedi  gribja.  Od  xiv 
vijeka  (vidi  primjer  Danilov)  i  u  svijem  rjecni- 
cima osim  Vranciceva  (u  kom  je  gribja).  —  Ak- 
cenat  .s-e  mijcna  u  voc. :  brazdo ;  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  brazde,  brilzdom, 
i  u  gen.  pi. :  brazda.  —  Postana  jos  tamna  radi 
glasova  zd:  moze  biti  od  kor.  bhrag,  lomiti,  ci- 
jepati.  o  glasovima  zd  vidi  kod  bazd.  mjesto  nih 
dolazi  i  zg  u  rijccima  brazgati,  brazgotina  i 
drugima.  —  a)  dubina  koja  se  naiini  kad  se  ore 
Zajedno  s  ono  zemje  Uo  je  dui  ne  s  obje  strane, 


BRAZDANE 


613 


BKAZGOTINA 


Hi  Tcad  se  kopa  tako  da  budu  brazde  kao  kad  se 
ore,  koje  mogu  hiti  i  sire  kao  ii  vinoyradu,  Hi  kad 
voda  izrije  kud  protjece.   aa)  u  pracom  smislii: 
Brazda  Manojlova.  Glasii.  21,  135.  Vas  dani.  orase 
jednu  brazdu.    Arkiv  9,  100.    Niti    so  trapfase  po 
vas   dan   u   brazdi.    M.   Vetranii   1,   7.    Tezak   u 
brazdi  ki  tezi  i  trudi.  2,  If!.  Brazda  duboka.  Mi- 
ka[a  27^1.  Brazde  vodeiie,  potoci,  sulci  aquarii.  27*. 
Ucini  kako  brazde  ili  ti  potoci  po  zemji.  P.  Ra- 
dovcic,  symb.  22.    Za  to   po}e  brazdom   dugom  i 
ne   6e   se   orat   plugom.    J.   Kavanin   379.    Tonu 
vodnom    slasti    pod    te?,ackijem   brazde  ralora.    I. 
Dordid,  salt.  210.  Ciniti  brazde;  potegnuti  brazde. 
Bella  G83''.  Na  projece  vaja  na  plitke  i  uske  brazde 
orati.    I.  Jablanci   43.    Ureduje    svoju    brazdu.   J. 
Raji6,  pou6.  1,  131).   Kad   .so   brazda  pruzi.    J.  S. 
Rejkovic,  kuo.   18.    Plice  brazde  rezu.   110.    Rano 
rani  djevojJica,  brazdu  brazdi,  vodu  raami.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  331.   Graditi  brazdu.  Vuk,  rjec.  391). 
Ovaj  vo  vozi  iz  brazde,  t.  j.  s  desne  .strane,  kud 
brazda  pada,  a  onaj  drugi  od  fiovjeka.   Vuk,  rjec. 
39h.  Najboje  je  svaku  struku  (cokoca)  ili  u  jedan 
clan   ili  u    jednu   brazdu   saditi.    P.  Bolic  1,  149. 
—  brazda  se  zove  i  ona  zemla  sto  .se  prcvafuje 
na  jednu  stranu  kad  se  ore:  to  joj  je  glavni  dio, 
pa  se  po  cijelom  zovc  i  on  tako :  Ja  sam,  ki  pri- 
klonili  siluom  brazdom  lir  prebili.  J.  Kavanin  51. 
Kud  god  hoce  da  mu  brazda  pada.  .T.  S.  Rp]kovio, 
kuc.  19.  Kud  brazda  pada.  Vuk,  rjec.  39''.  Kad  se- 
Jaci  obrazde  da  oru  pr\d  put  od  godine,  vrlo  paze 
koja  CO  im  tica  pasti  na  brazdu:  ako  pailne  vrana, 
bi6e  vrlo  rodna;    ako  padno  pliska,  bico  sa  svim 
rdava.  M.  £).  Milidevic,  ziv.  2,  69.  pirema  tome  i  kad 
se  po  cemii  jmspe  sto,  te  bade  nalik  na  tit  Ijrazdu: 
Koliko  inia  u  kosnici  aaca  toliko  iiiia  brazda  ta- 
kovi  trina    F.  Dordevic  39.  —  bb)  u  prenesenom 
smislii   brazda  i  na  driigom  cemu  kakva  je  na 
zemli:  Seme  boztstvi.noje .   rektso   glagoly  tvoje, 
VLsejalb   VB   brazdy   srbdbct   nasiliL.    Danilo  201. 
Osta  sveto  tilo  .  .  .  izorano  kako  no  na  brazde.  B. 
Kasic,  is.  5G.    Svrhu  ploi-  mojih  ratari  orahu  i  u 
dugo  protegnuse  brazde  svoje.  M.  Angel  35.  Petru 
suze  vru6e  .  .  utinise  brazde  uiz  obraz.  1.  Ancic, 
ogl.  3.  Proli  tolike  .suze  da  obilno  I'lili  teceiie  bijase 
mu  na  lieu  brazde  ucinilo.  A.  d.  Bella,  razg.  101. 
Na  ledima  mojim  orase  oraci  i  vodise  duge  l)razd8 
svoje.  D.  Danicic,  psal.  129,  3.  —  h)  po  piitii  sto 
ostiije  od  kula  trag   nalik  na  brazdu  a  iircdnem 
smislu,   kolotecina,   vagas,   orbita.  aa)  it  jiruvom 
smislu :  Brazda  od  kola.  Mikaja  27-'>.  —  bh)  u  pre- 
nesenom   smislu   kao   red:   Da   mojo   govorene   u 
prikladnoj  i  postenoj  brazdi  ostane,  ne  eu  danas 
govoriti  od  zlode.  D.  Rapic  44f).  Bog  ne  daje  ob- 
last  za  to  da   zakloni  lino  blato,   da  1'  da  linost 
s  nom  progoni  i  u  brazdu   svit  ugoni.  V.  Dosen 
240.  —  c)  u  knizi   vrsta,  versus,   it  tiase  vrijeme 
u  nekih  pisaca:   Strana  2,  brazda  23.   S.  ^jubisa, 
prip.   278.   Ovo  sam  male  brazda  za  sad  napisao. 
M.  Pavlinovic,   raz.   .spis.  351.    —    d)    it  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  mjesto  pluga:    Stavlajuci   ruku 
na  brazdu  (mittens  raanum  ad  aratrum).  F.  Gla- 
vinic,  svitl.  107 

BRAZDANE,  n.  gradene  brazda.  isporedi  braz- 
dati.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (648a)  ,'  Stiilicevu. 

BRAZDAR,  brazdara,  m.  sulcator.  saiuo  ii  Stit- 
liceint  rjecniku. 

BRAZDAS ,  brazdasa ,  m.  a)  vo ,  koji  ore  iz 
brazde  (s  desne  strane),  bos  arator  dexter,  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  (s  dodatkom  da  se  govori  u  Sri- 
jemu).  —  b)  confinis;  mi  .smo  brazdasi  s  rino- 
gradom,  t.  j  brazda  nam  dijeli  vinograde.  samo 
u  Vitkovu  rjecniku  (s  dodatkom  da  se  gopori  u 
Srijemu).  —  c)  aulonium  Er.  J.  Closer,  kor.  283. 


BRAZDAT,  adj.  sulcatus.  u  nase  vrijeme  u 
jednoga  pisca.  Sijak  brazdati,  ditomus  sulcatus 
Fab.  J.  Sloser,  kor.  32.  Vrtica  brazdata,  gyrinus 
striatus  Aubi5.  105. 

BRAZDATI,  brazdam,  impf.  sulcare,  isporedi 
brazditi.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Belinu  (G48ii),  Bjelostijencevii  i  Stulieevu.  —  Braz- 
dan,  striatus.  Bella  648^1.  n  prenesenom  smislu 
mjesto  piisati :  Perom  brazda,  dalmatinske  da  meu 
grade  Splet  sjemeiiak  bio  jo  vazda.  J.  Kavanin 
107. 

BRAZDIij'A,  /'.  dcm.  brazda.  samo  ii  rjeinicima 
Mika^Hu,  Belinu  (683''),  Bjelostijeniemi  i  Stu- 
lieevu. 

BRAZDICANE,  n.  gradei'ic  brazda.  samo  u  Vii- 
kovii  rjecniku. 

BRAZDICATI,  brazdiiam,  impf.  vidi  brazditi. 
samo  It  Vukovu  rjecniku. 

BRAZDICAVAC  ,  brazdi6avca,  ni.  rhyssodes 
Illig.  J.  Sloser,  kor.  289.  samo  u  toga  pisca. 

BRAZDTONICA,  /.  pogaca  koja  se  niijesi  ora- 
iima  prri  dan  kad  poimu  orati.  Prvi  dan  kad 
pocnu  orati,  iznosi  im  se  dobra  uiina :  umesi  se 
vruca  pogafa,  koja  se  zove  brazdionica.  M.  D. 
Milioevic,  ziv.  2,  70. 

BRAZDIT,  adj.  sulcatus.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  Pipa  brazdita,  otiorhynchus  sulci- 
rostris  Sehiinli.  J.  Sloser,  kor.  708.  Krijoglavka 
brazdita,  syncalypta  spinosa.  Ros.si.  330. 

BRAZDITI,  brazdim,  impf.  sulcare,  graditi 
brazdu,  brnzdicati.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika It  Mikajinu,  Belinu  (683''),  Bjelostijenceou, 
Jamhresiceint  (960'>),  Voltigijinu,  Stulieevu  i  Vu- 
koi'ii.  Meu  sudLma  zlata  zuta  fiudne  zrake  i  sre- 
brne  brazdi  ploca  od  mramora.  J.  Kavanin  489. 
Sto  dasku  uz  lemes  privracas  s  mista  brazdoc, 
to  vrime  prifacaS.  J.  S.  Re[kovic,  kuc,  21.  Brazdu 
brazdi,  vodu  mami  ....  Gde  brazdila,  tu  zaspala. 
Nar.  pjes.  viii.  1,  330.  Kad  su  tezaci  brazditi  po- 
coli.  Magaz.  1868.  63.  Brazdi  i  povlaoi  liivu  svoju. 
D.  Danidic,  isa.  28,  24. 

BRAZDOVIT,  adj.  sulcatus.  u  nase  vrijeme  u 
knizevnika.  o  hilit  na  kom  su  kao  brazde :  braz- 
dovit.  J.  Pancic,  bol.  28.  i  o  zivotini:  pogrjeska 
cc  hiti  ,brazdavit'.  J.  Sloser,  kor.  659. 

BRAZGATI,  brazgam,  impf.  sulcare,  brazditi, 
brazdati.  it  jednoga  pisca  xvu  vijeka.  od  brazda 
s  promjenom  glasova  zd  na  zg.  isporedi  braz- 
gotina.  Naglo  doli  zvizdu  pusti,  .  .  svitlost  bise 
u  lioj  vela,  . .  lotec  zrakom  put  brazgase.  I.  Za- 
notti,  en.  2,  46. 

BRAZGOT,  /.  vidi  brazgotina.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka:  Brazgot  sama  al'  muce- 
niku  pristoji  ostat  liom  za  diku.  J.  Kavanin  560. 

BRAZGOTINA,  /.  incisura,  stria,  cicatrix,  ruga, 
u  opce  zarezotina,  parotina,  sto  god  nalik  na 
brazdu.  Od  xvi  vijeka  (vidi  da}e  priinjer  Ber- 
nardinov) ,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevii  (cica- 
trix), «  Belinu  (cicatrix  192'i.  ruga  359''),  u  Bje- 
lostijencevu  (cicatrix)  i  Stulieevu  (cicatrix).  —  Po- 
stanem  od  brazdati,  koje  glasi  i  brazgati,  s  pro- 
mjenom glasova  zd  na  zg.  —  a)  trag  od  rane 
sarasle  i  rana  uska  a  duga :  aa)  trag  od  zarasle 
rane,  cicatrix,  ozi^ak,  pozijak :  Brazgotina,  cica- 
trix. Vrancic.  Brazgotine  davnih  rana  kaze.  J.  Ka- 
vanin 282.  Brazgotina,  bijeg  od  rane.  Bella  192*. 
Brazgotina.  zlamenje  zacelene  rane.  Bjelostjenac 
30a.  Brazgotiu  pun.  30a.  —  bf))  rana  duga  a  uska, 
kao  n.  p.  kad  macka  ogrebc.  Uze  trti  slinoni  ma- 
ciju  brazgotiuu.  M.  Vodopic,  Dubrovnik  1868. 
188.  —  b)  na  lieu   mrstina,  bora,  vraska,  ruga. 


BRAZGOTINAST 


Eastrijeti  brazgotino,  disfar  le  grinze.  Bolla  359''. 
Koja  jo  ovo,  koja  uzhodi  tako  lipa,  lako  svitla 
tako  bin/,  brazKotiiia  y  ,1.  Filiiiovit'  H.  151;.  —  u 
prvnenfiiom  amistu  iizima  ,sc  da  siac  iiiwjii  hili 
take  da  iiiz  ohraz  ostarjaju  lirasijolini'.  (iaporedi 
brazda):  Siizo  iiiu  iirofjarau  obraz  ostavjajur  iiiz 
I'loga  brazKi'lino-  Tui'l.  bhifto  2,  ^T!).  —  c)  na  dlnnii 
gi^je  f!C  Icoin  prvijilia ,  incisura:  Kad  tko  fl;lcda  ii 
brazffotine  od  dlana.  ,1.  lianovac,  prijiov.  li)2.  Ci- 
gani,  koji  po  brazgotinani  luku  nastojo  priroo 
dogadajo.  Turl.  blago  2,  bK  —  d)  sto  sc  pUuci 
povuce  od  jednoga  kraja  do  drugoga,  linoa,  a  n 
kriigit  od  sredinc  mu  do  kraja,  trak,  radius:  Sve 
brazgotino  od  jpdnoga  okolisa  doticur.i  ,sp  srijodo, 
koja  jo  najposlidni  kraj,  u  srijodi  dot.if'o  so  jedna 
druge.  Nijodiia  od  ovizijoh  Iirazgotina  no  oo  so 
odmakiiuti  od  .srijode  da  se  ne  odmakno  od  braz- 
gotina  bliXnije,  niti  ke  biti  uzmozno  odmakiiuti 
se  od  brazgotiiia  no  odinakavSi  so  od  sride.  M. 
RadniA  381.  —  e)  znacic  nad  slovom,  apex:  Naj- 
mane  slovo  ali  jedna  brazgotina  nad  slovom  ne 
6e  inimojti  od  zakona.  Bernadiu  102.  mat.  5,  18. 
Ta  razlikost  i  no  dvojeci  slova  moze  se  dvima 
brazgotiiiama  zgara  postavjenimi  lako  razabrati. 
M.  Albert!  xii.  Brazgotina  vrhu  slova  zgara  po- 
stavjeua,  ka  ide  s  live  ruke  uzgori  k  desnoj, 
na  dugo  se  izgovara.  xii.  Slovce  jedno  ali  jedna 
brazgotina  od  zakona  ne  be  mimojti.  I.  Bandu- 
lavi6  249.  mat.  5,  IS.  Od  ke  regule  s.  ivlaia  ubah 
najmaiiu  ne  pristupi  brazgotinu.  F.  Glavinic,  cvit 
274.  Nemu  bise  mestar  Isus  propeti,  slova  lie- 
gove  rano,  udarci  mu  bihu  na  raisto  brazgotin, 
punti  mu  bihu  cavli,  kijige  prisveto  telo  Isukr- 
stovo.  M.  Angel  2.  Znam  da  cos  najti  poman- 
kanja  u  nacinu  od  govorenja  ili  od  rici  ili  od 
brazgotina.  A.  Vitajic,  ist.  9.  Negovo  se  veli- 
canstvo  ne  moze  skazati  na  svijetu  ovomu,  za  sto 
ga  ne  imam  k  cemu  prilikovati,  bivsi  sva  zemja 
jedna  stvar  od  nista,  kano  jedna  brazgotina.  S. 
Margitic,  fala  47.  Mi  smo  stavili  kad  jednu  braz- 
gotinu a  kad  i  dva  slova,  gdi  smo  vidili  da  se 
produjuje  ric.  J.  Filipo\dc  1,  xii.  Gdi  je  nad  slo- 
vom brazgotina,  ona  je  slovka  duga.  P.  Knezevio, 
muka  5.  Ne  buduci  nikakve  razlikosti  u  ricma, 
slovu  ali  brazgotini.  A.  Kacic,  korab.  317. 

BrAzG-OTINAST  ,  adj.  oicatricosus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

BRAZGOTINA V,  ai^j.  a)  cicatricosus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  —  b)  lineatus.  u  jednoga  pisca 
nasega  vreinena :  Grmcar  brazgotinavi ,  o.leonus 
grummicus  Pnz.  J.  Sloser,  kor.  714.  trcak  braz- 
gotinavi, carabus  oyaneus  Fab.  J.  Sloser,  kor.  18. 

BEAZGOTINICA ,  /.  dem.  brazgotina.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (l'J2a), 
Bjelostijenievu  i  Stulicevu,  u  svjema  nima  mala 
brazgotina  od  rane,  cicatricula,  a  mala  brazgo- 
tina nad  slovom  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka: 
Metnuli  smo  ozgor  nad  ricina  brazgotinicc,  koje 
zlamenuju  da  se  onde  ima  ric  produjit,  il  da  bi 
ondi  imala  bit  dva  slova.  M.  Dobretic  vi. 

BRAZGOTINITI,  brazgotinim,  impf.  cicatri- 
cem  obducere.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijec 
nepouzdana. 

BBAZGOV,  adj.  tuberosus.  u  nase  vrijeme  o 
tikvi  crnoj  po  kojuj  .m  cvoruge  i  hradavice,  koja 
se  zove  i  brukava:  Od  kud  ti  je  ta  tikva  braz- 
gova?  S.  Pelivanovic.  Posia/icm  cc  hiti  od  brazda. 
s  promjenom  glasova  zd  na  xg  (kao  i  brazgotina" 
na  kraju  je  ov  mjesto  av  grijeskom,  sto  se  zaho- 
ravja  rijeci  znacene. 

BRAZGOVIT,  adj.  scabrosus.  a  jednoga  pisca 
nasega  vremena.   Dugojan    brazgoviti,   procerus 


(;i4  BRB^;AVAC 

scabrosus  Dej.  J.  Sloser,  kor.  15.  isporedi  bi-az- 
gov,  ,v  kojim  je  jednoga  postana. 

BKAZANCI,  Brazanaca,  in.  pi.  neko  mjesto  koje 
se  .samo  po  imcnu  spomine  prije  nasega  vremena. 
IS.  Novakovic,  pom.  120. 

BKAZDI'INE,  n.  gradene  brazda.  isporedi  braz- 
diti.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BRUANIO,  n.  contreetatio.  isporedi  brbati.  samo 
u   Stulicevu   rjecniku    (noglocta  contreetatio    S^). 

BRBAT,  m.  res  perturbatae,  ispremctano  sto. 
II  nase  vrijeme.  od  brbati.  Kad  popiju  po  oku 
rakije  i  udu  u  turskc  kuce,  sve  i^o  biti  brbat,  a 
to  ne  CO  ni  bogu  ni  [udina  biti  milo.  M.  Neiia- 
dovic,  mom.    19. 

BRBATI,  brbam,  impf.  contrectare,  traziti  Uto 
p'ipajmi  i  ne  pazeci,  po  tome  i  preva\xijuci  i  pre- 
mecuci,  a  tijem  i  lupajuci.  U  nase  vrijeme,  iz- 
mectu  rjecnika  samo  u  Stnliceryu  (negligenter  con- 
trectare 8i>).  —  Od  kor.  barb,  nerazgovijetno  go- 
voriti,  pustati  nerazyovijetan  glas,  lupati,  ciniti 
sto  god  tako  da  se  iuje  nerazgovijetan  glas.  ispo- 
redi brblati.  brebiti.  —  Div}an  (slijcp)  pocne  po 
jiecini  brbati  tamo  amo,  da  daka  uhvati.  Nar.  prip. 
vuk.  188.  Brbati  u  trebiiiskoj  nahiji  znaci  pre- 
rnetati ,  traziti  rukama  nesto  po  kudi.   N.  Duoic. 

BRBINSKI,  adj.  sto  pripada  nekom  mjestu, 
koje  se  samo  ne  pomine,  itegdje  u  IJalmaciji  xv 
vijeka.  Domi  Petra  brbinskoga  stojcaka.  Mon. 
Croat.  101. 

BRBIR,  Brbira,  Hi.  varos  u  liosni  na  Savi; 
zovu  je  i  Gradiska  bosanska,  prema  kojoj  je  na 
drugoj  strani  Save  Stara  Gradiska.  Brbir.  Regul. 
sav.  116.  pisu  ga  grijeskom  ili  po  turskom  izgo- 
vorii  i  Berbir.  Statist.  38.  tnko  i  prosloga  vijeka. 
J.  Rajic,  boj  57.  —  isporedi  Brebir  i  Bribir. 

BKBLANE,  n.  blateratio,  crepitus,  isporedi 
brblati.  samo  ?<  Vukovu  rjecniku. 

BRBLATI,  brblam,  impf.  blaterare,  crepare. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
rostai'iem  od  brbati.  isporedi  blebetati,  blabositi. 
—  a)  blaterare,  blebetati.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. isporedi  brbjati.  —  b)  traziti  Ho  premecuci 
i  lupajuci  kao  sto  cini  svina  cusom.  Brbla  kao 
prase  po  praznim  naivama.  Nar.  posl.  vuk.  29. 
Kao  sviiia  kad  jede  niekiuo ,  pa  po  nima  brbla 
cusom  i  razmece  ih.  Vuk,  posl.  347. 

BRBLEN,  m.  kao  da  je  nekako  zito  u  Istri. 
Pojili  smo  dosti  kruha :  do  dva  liliba  od  brblena. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  57. 

BRBLO,  m.  blatero,  brbjavae,  blehetalo.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BRB^jANE,  n.  vidi  brblaiie.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BRBLATI,  bi-b}am,  impf.  vidi  brblati.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Voltigijinu  (plaudern  7), 
Stulicevu  (balbutire  8^)  i  u  Vukovu  (u  oha  zna- 
cena  koja  su  u  brblati).  —  a)  kao  brblati  pod  a.: 
Koji  mnogo  brbja.  Vuk,  rjec.  41^.  u  jednoga  pisca 
sa  e  mjesto  a  pred  lienijem  nastavcima  upraes.: 
Rece  joj  da  muci  i  da  ne  brbje.  S.  l^ubisa,  prip. 
144.  —  b)  kao  brblati  pod  b.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

1)RB-^AV,  adj.  garrulus,  koji  mnogo  hfh(a.  samo 
It  Vukovu  rjecniku.  isporedi  bid^avac. 

BRB^jAVAC,  brbjavca,  m.  blatero,  brbfavo 
musko  celade.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Voltigijinu  (7)  i  u  Stulicevu  (12'').  Akce- 
nat  kakav  je  u  gen.  sing,  taki  ostaje  u  svijem 
oblicima,   mijena  se  samo  u  voc:  brbjavce,  i  u 


).  i 


beb:^avica 


615 


BECKOVClNA 


gen.  pi. ;  brbjavaca.  —  Slusajte  brb)avco.  M.  Pa- 
vlinovic,  rad.  55. 

BRB^AVICA,  /.  neka  mui{a,  concbylii  genus. 
L.  Zore,  rib.  22. 

BRB!^IVAO,  brblivca,  m.  blaesu.?,  blatero,  tc- 
pavcic  i  brhjm'ac.  saino  %i  rjecnicima  Bjelostijen- 
cevu  i  Jambresicevu :  n  poii^ednem  .■<anio  (Intgnga 
znaiena  (u  oba  kajkavski  brbjivec). 

BEBO^jKNE  ,  n.  labrorum  crepitus,  ispiyredi 
brbojiti.  sanio  u  Vukovu  rjccniku. 

BEB0]^ITI,  brbojim.  impf.  labris  crcparc.  go- 
vori  sc  0  sinni  da  brbofi,  jcad  po  vodi  trazi  sto 
i  kao  je.de'.  smno  u  Vukovu  rjecniku.  i.ytorcdi 
brblati.  Postanem  od  brbati. 

BEBOEA,  m.  i  f.  balbus,  balba,  tepavac,  tepa- 
vica.  od  proiloga  vijcka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu  (125a),  ((  Bjelostijenceru  (9Ij),  Sfiiliccvu  (8^. 
qui  nimis  praecipitantpr  hiquitur).  —  Postanem 
od  brboriti. 

BEBOEAN,  brborna,  adj.  praecipitantfir  lo- 
quens.  samo  u  Stulicevu  rjccniku. 

BEBOEENE,  n.  locutio  balbutientis ,  tcpnnc. 
isporedi  brboriti.  samo  it  rjecnicima  Tielinu  (i2."ia), 
Bjelostijencevu  (10*)  i  Stulicevu  (praecep.?  locu- 
tio 8i>). 

BEBORICA ,  /.  quae  nimis  praecipitantor  lo- 
quitur, samo  u  Stulicevu  rjecniku  (S''). 

BEiiOElTI,  brborim,  impf.  balbutii'p,  lepat.i. 
od  XVI  vijeka,  .<iamo  u  rjecnicima  Vranciceuu,  Bc- 
linu  (125a),  Bjelostijencvou  (9''),  i  Stulicevu  (prae- 
cijiitanter  loqui  81').  Postanem  od  brbati. 

BRBOSaTI,  bfbosom,  pf.  ilent^n  .liroip ,  kroz 
plac  reci ,  jecajuci  i  tijcm  prekidajuci  giivor  i 
okrnujuci  rijeci,  kao  sto  cini  i  be:  placa.  koji 
brbori  Hi  tepa.  samo  ?f  Vukovu  rjci-niku  (ydjc  sc 
dodaje  da  se  govori  u  Kisnu)  Postanem  od  brbati. 
isporedi  brbositi,  brbositi. 

BEBOSITI,  bi-bosim,  impf.  litcras  oppriuioro, 
govoriti  ncrazgocijctno  i  bno  ne  i'govarc^juci  cije- 
lijeh  rijeci  nego  ih  okrnujuci,  trtositi.  samo  u 
jednoga  pi.Ka  xvii  vijeka.  Postanem  od  brbati. 
isporedi  brbosati,  brbositi.  Jesi  li  ostavil  ki  dilak 
zaniirit  oficija  broz  uzroka  zakonita?  josi  li  br- 
bosil  i  zlo  izgovaral  rici  priseci  vele  i  brzeAiV 
P.  Eadovcic,  nac.  542. 

BEBOSITI,  brbosim,  impf.  mutiro,  nmcati.  od 
xvn  vijeka,  ismedu  rjecnika  u  Mika(inu.  (mutio, 
imperfeeto  loqunr,  mu  facio)  i  u  Stujieeini  (prae- 
cipitant(;r  Ux^ui  8'').  Postanem  od  bj-bati.  isjioredi 
brbositi,  brbosati,  brboriti.  —  Jcdini  primjer  koji 
imamo  u  jednoga  piisca  prosloga  vijeka  nije  dosta 
jasan :  glagol  mo~e  biti  da  je  u  part,  praes.  i  nim 
da  se  kaze  kao  kad  bi  se  reklo:  ne  j)isnuvsi.  Bi- 
gunici,  Barbusici  odbjegose,  ne  brbose,  poginuse 
liih  djetici  nesmotrene  smrtne  od  kose.  J.  Ka- 
vanin  120. 

BEBOTANE,  n.  crepitus,  brbukane.  Iruka  kakva 
je  kad  vodeni  bik  brboce  ili  patka  i  guska.  Ls^io- 
redi  brbotati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BEBOTAliE,  n.  locutio  balbutientis,  blateratio, 
crepitus,  samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (te- 
pane,  blebetaiie  10")  i  u  Vukovu  (brblai'io,  kako 
je  u  brblati  pod  b.).  isporedi  brbotati. 

BEBOTATI,  brbocem,  impf.  orepare,  brhukati. 
vodeni  bik  brboce  kad  vice,  i  patka  i  gnska  kad 
se  zagnuri  te  po  vodi  do]e  sto  trazi.  samo  u.  Vu- 
kovu rjecniku.  Od  brbati.  isporedi  brblati,  lirbojiti. 

BEBOTATI,  brbocem,  impf  a)  balbutii-e,  te- 
pati.  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Voltigijinu 
(lallen).  —  b)  blaterare,   hlebetati.   u   rjecnicima 


Bjelostijencevu,  Jambresicevu  (u  kom  je  praes. 
brbotam)  i  Voltiejijinu  (plaudem).  —  c)  vid/i  br- 
blati pod  b.  samo  %i  Vukovu  rjecniku.  —  Posta- 
nem od  brbati. 

BEBOTITI,  brbotim,  impf.  balbutire,  blaterare, 
vidi  bi'botati  piod  a.  i  b.  Sams  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencevu, Voltigijinu  i  Stulicevu  (u  kom,  je 
praecipitantor  loqui). 

BEBOT^IVAC,  brbot|ivca,  m.  balbutiens,  bla- 
tero. tepavac,  brbfavac.  samo  u  Bjelostijencevu 
rjecniku. 

BEEOTLIVOST,  brbotlivosti,  /.  locutio  balbu- 
tientis ,  blateratio.  .samo  u  rjecnicima  Bjelosti- 
jencevu ,  Voltigijinu  i  Stulicevu  (u  kom  je  prae- 
ceps  locutio). 

BEBEATI ,  brbram  ,  impf.  blaterare ,  vidi  br- 
blati pod,  a.  samo  u  Jamln-esicevu  rjecniku  (1,  68a). 

BEBEAVAC,  bibravca,  in.  vidi  brb}avac.  samo 
u  Jambresicevu  rjecniku  (1,  CS'j). 

BEBUCITI,  brbuclm,  pjf.  manum  immittere, 
jtumariti  a  sto  rukom  ili  glavom.'.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  Postanem  od  bi'bati. 

BEBUKANE,  n.  vidi  brbi'itane.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BEBUKATI,  brbiifem,  impf.  vidi  brbi'itati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 
I  BEG,  okrnen  imperai.  od  brcati  i  brenuti  u 
zagonetkama  0  ladi:  U  brdu  tuc  tuc,  u  vodi  brc 
brc.  Nar.  zag.  nov.  110.  Gorom  kuc  kuc,  u  po}u 
tuc  tuc,  a  u  vodiei  bam  brc.  110. 

BECATI,  bfcani,  impf.  projicere,  baeati,  hitati. 
Od  prosloga  vijeka,  izmettu  rjecnika.  u  Bjelosti- 
jencevu i  Voltigijinu  (7).  Akcenat  se  ne  zna  za  ci- 
i  jeln.  Postanem  ilem.  od  Iirkati.  isporedi  brknuti.  — 
I  No  livrca',  ne  brc.a',  budi  covjek  dovocer.  Poslov. 
dan.  72  sto  bi  moglo  biti  objekat  stoji  kao  orude 
M  instr.:  Kao  da  se  ne  co  liupat'  vodora  brca. 
A.  Kanizlic.  roz.  59. 

1.  BEGE.  n.  dem.  brdo.  isporeili  brdasoe.  pred 
c  otpalo  je  d,  koje  se  negda  i  pisalo  a  poslije  i 
mijenalo  na  t.  xiii — xvn  vijeka,  izmcdu  rjecnika 
samo  u  Danieicevu  (1,  80).  Na  brcstovo  b(r)doe. 
Mon.  Croat.  10.  Uze  brtdr.co  jiravo  u  putt.  Glas- 
nik  II.  12,  41.  115.  U  bri.dBce.  Mon.  serb.  95. 
S  brtca  spusta  se  druzba.  M.  DivkoNnc,  zlam.  14. 

2.  BEGE ,  n.  forum ,  campus.  ,trg  ili  polana 
■usred  mjesta  sa  stupom.  za  zastavu  na  .irijedi'. 
M.  Pavlinovic.  Od  tal.  bersaglio,  berzaglio,  tii.san, 
a  [10  nemu  i  mjesto  gdje  se  bije  nisan,  a  po  torn  i 
drugo  prostrano  mjesto  kao  polana.  Od  prosloga 
vijeka.  Tebe,  Isuse,  imat  cu  sada  u  pameti,  usti 
i  srcu,  tebe  u  sni  i  svakada,  tebe  u  kuci  i  na 
brcu.  J.  Kavaiiin  33.  U  Kastelim  je  na  brcim 
bivao  zbor  seoski  i  onJje  je  o  svetkovinama  kolo 
igralo.  M.  Pavlinovic.  Ne  ce  vise  primorci  pod 
briste,  ni  Po}icani  na  Jurjevac  ni  Kaste}ani  na 
brco.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  243. 

BEOIMICE,  adj.  strictim,  brcnuvsi.  u  nase  vri- 
jeme.  Te  Ai'apa  sabjom  dohvatio,  brcimice,  ali 
smrtimice ,  ukaza  mu  mrke  gigerico.  Nar.  pjes. 
petr.  3,  .321.  I  opet  ga  malo  dobvatio,  brcimico, 
ama  smrtimice.  604. 

BRGKI,  vidi  brdski. 

BRCKO,  m.  Brictius.  isprjrcdi  Brckovic,  Brckov- 
Jani. 

BRC!k6vCINA,  /.  dva  sela  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  krizcvackoj.  Gorua  i  Dona  Brckovcina. 
Schem.  zagr  1875.  176.  177.  Pregled  3.  G5.  c  je 
po  kajkavskom.  govoru  mjesto  st.  Postanem  od 
Brcko. 


BRCKOVK^ 


616 


brCkati 


BRCKOVIC,  m.  a)  prezime,  po  ocu  Brcku.  xvi 
vijtka.  Mon.  croat.  2;!().  28-1.  300.  -  h)  Brckovid 
Drapa,  sclo  it  Hri'atskoj  u  podhtpaiiiji  karlo- 
vackoj.  Schem.  sogn.  1B71.  G7.  Prnglod  31. 

BftCKOVlriANI,  III.  pi.  sell)  u  llrvalakoj  u  pod- 
zupaniji  zagrebackoj ,  tako  nuzvano  po  crkvi  sv. 
Brcka.  Schem.  zagr.  1875.  60.  Preglod  23. 

BRCNUTI,  bfcuom,  pf.  attingoro,  ,malo  saiiio 
dohratiti\  .'iaiiio  ii  Viikovu  rjccniku  (ydje  se  iia- 
pomine  da  se  govori  u  lioci).  Postai'iem  od  brcati. 
inporedi  brtiti,  brknuti,  brkati. 

1.  BR(5,  br5a,  m.  maturitas ,  culmen,  vrijeme 
cemit  najboje,  stane  u  koin  je  Ho  kad  prispije  do 
najholeija  scoya  vremena,  do  najvise  vidne  u  svoin 
razvijaiiu  i  naprcdoi^ann.  U  nase  vrijeme,  izmedu 
rjefnika  saino  u  StuUccvu  (iibertas,  cojiia,  abun- 
dantia  Sb)  i  u  VukoiHi  (,kao  mnozina,  copia',  cemu 
se  dodaje  da  se  goiwri  ti  Boci).  Od  korijena  od 
koga  je  brk,  tako  da  je  po  nemu  kao  vrh.  —  Na- 
lazi  se  samo  u  ovakim  primjcrima:  V  najve6i 
br6  od  grozda,  od  smokava.  Vuk,  ijec.  dot",  jjij^o- 
redi  jek.  Djevojka  u  brc,  t.  j.  za  udaju;  ili  presla 
br6,  t.  j.  presla  godiiie.  J.  Grupkovii!;.  Lip.se  mu 
u  najviiem  brfiu  orana  vo  hraiienik.  S.  ^ubisa, 
prif .  145.  —  gdje  gdje  sc  govori  i  «•  zenskom  rodu : 
Davno  je  mene  brc  jjasala.  J.  Bogdanovic. 

2.  BRC,  /.  vidi  kod  brc,  m. 

BRCA,  /.  copia,  mnozina.  samo  u  Vukovic  rjec- 
iiiku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Boci).  Po- 
staiia  koga  je  brc.  Koliia  je  brca  vojske !  Vuk, 
rjec.  45b. 

BRCAK,  bfcka,  m.  undula,  mali  val  sto  se  dize 
kad  se  po  vodi  gazi  Hi  brcka  (iiiozc  hiti  i  glas 
koji  se  tada  ciije).  U  nase  vrijeme  izmedu  rjeciiika 
samo  u  Viikovu  (sonus  aquae  cum  quis  ti-ansit). 
Postanein  od  brkati.  Ja  ne  gledaiu  tavnoj  noci 
doba  nit'  moj  koiiic  mutnoj  vodi  broda:  putem 
idem,  za  liim  praha  nema ;  vodu  gazim ,  za  nim 
brcka  nema.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  441.  U  jedau  put 
break  udari  iz  jezera;  kad  imas  sta  i  videti! 
aMaha  sa  dvije  glave.  Nar.  prip.  vuk.'   IBS. 

BRCAK,  brcka,  m.  %'ulpia  Gm.  J.  Sloser-Vukot., 
flora  1253.  break  zecji,  festuca  duriuscula  L.  B. 
§ulek,  im.  30.  Postancm  hyp.  od  brk. 

BRCAN,  brfina,  vidi  brcni. 

BRCANSKI,  adj.  sto  prvpcula  Brckoin.  Svede- 
nik  brcanski.  B.  Petranovic,  nar.  pjes.  petr.  1,  351. 

BRCANE,  n.  praeceps  vegetatio.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku  {&>  gdje  se  i  tumaci  kako  je  stav- 
jeno).  isporedi  brcati. 

BRCATI,  brcim,  impf.  capere  incrementa,  pro- 
iieere,  najjredovati ,  jacati,  koristovati.  samo  u 
jednoga  pisca  xvn  vijeka  (samo  ti  praes.,  preina 
kom  hi  iiiogao  hiti  i  drukiiji  infinit.)  i  u  Stuli- 
cevu  rjecniku  (nimis  augeri  8''  s  ptraes.  bream, 
ili  grijeskom  ili  od  drugoga  glagola  koji  se  ne 
nahodi).  —  isporedi  brc ,  s  kojim  je  jednoga  po- 
stana.  —  Svako  postenje  od  ovoga  svijeta  ma- 
lahno  stoji  i  brci,  za  sto  vele  brzo  proliodi  i  svr- 
suje.  M.  Divkovic,  bos.  481. 

BRCELA,  /.  vidi  Brcele. 

BRCELE,  Brftf'la,  /.  pi.  dva  scla  a  C'rnoj  Gori 
u  Crmntci:  Gorno  i  Doiie  Brcele.  mjestani  izgo- 
varaju:  Brcele,  Bi'-cela.  J.  Pavlovit'!.  pomine  se 
od  XIV  vijeka:  Selo  svoje  Brcele  priloziti.  Mon. 
Serb.  112.  reienogu  je  vijeka  u  ace.  ylasilo  i  Br- 
celi:  Da^drtzi  selo  Brtceli  f.Brtcali'l.  112.  Dahi. 
selo  u  Crimnici  imenemt  Brtceli.  113.  Danicic 
1,  82.  prije  nasega  vremena  nalazi  se  u  nam.  i 
Brtceli.  S.  Novakovic,  pom.  126.  —  ncki  pisu  i 
a  jedn. :  Brcela  Dojia  i  Gorna.  Glasnik  40,  20.  TJ 


manastiru  Brfieli.   Dubrovnik  1868.  150.  —  ispo- 
redi Brcolo. 

BRCELO,  n.  neko  mjeslo  na  koje  je  isla  meda 
selu  Brielama  xiv  vijeka:  U  Brtcelo.  Mon.  serb. 
114.  Danicic  1,  82.  isjioredi  Br6ole. 

BR(;E]^ANIN  ,  m.  iovjek  iz  sela  Brcela.  I  sa 
5  liima  mladi  Br^ejani.  Nar.  I'jes.  vuk.  .5,  211. 
mjestani  izgovaraju:  Brcejanin.  J.  Pavlovic. 

BRCENOVA  TRAVA,  /.  neka  trava.  u  Vukoou 
rjeiniku  i  u  jednoga  pisca,  u  koga  je  vinca  minor 
L.  B.  Suiek,  im.  30.  a  po  tome  hi  hila  ista  koja 
se  zove  i  zimozelon. 

BRCENE,  n.  udarane  palaca  u  glaviinu.  ispo- 
redi bfciti.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BRCEOSKI,  ad^j.  sto  pripada  selu  Brcelama. 
Bi'tfieoski  hrisovolt.  Mon  serb.  114.  Danicic  1,82. 
Brastvo  brceoskoga  manastira.  S.  ^ubisa,  prifi. 
143.   mjestani  izgovaraju:   brfieoski.   J.  Pavlovid. 

BRCEVAC,  Brcevca,  m.  selu  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krizevackoj.  Schem  zagr.  1875.  180. 
piisu  ga  i  kajkavski  Brcevec.  Pregled  68. 

BRCIC ,  m.  dem.  brk.  Od  prosloga  vijeka ,  iz- 
tnedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mijena 
u  gen.  pi. :  bS-cida.  —  a)  u  covjeka :  Uz  onoga 
momcica  crnih  brciia.  Nai-.  prip.  vrc.  219.  Morace 
s  crnim  brcicima.  S.  ]r.ubisa ,  pric.  118.  —  h)  u 
bijke:  Oni  brcici  ili  sijcici  koji  za  kosidbom  za 
otavu  izrastu.  I.  Jablanci  107. 

BRCIGOVO,  n.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom,  kotaru  rogatickom.  Statist.  21. 

BRGINA,  /.  augm.  brk.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mijena  u 
gen.  pi. :  bfcina ,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing. :  brcine ,  brcinom.  On  obrici 
b'jelu  bradu,  i  oboji  te  brcine.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  295.  Zasukujem  brcinu.  Magaz.  1868.  66. 

BRCINO,  n.  selo  u  Slavoniji  hlizu  Broda.  ,Ber- 
cino'.  Schem.  diac    1877.  35. 

BRCISTE,  n.  gorna  usna  gdje  rastu  brci.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  C'rnoj  Gori). 
Brciste  mu  je  kao  peta  od  crev}e.  Nar.  posl. 
vuk.  30. 

1.  BRCITI,  brcim,  p>f.  perstringere,  taknuti, 
dodjcti  sc.  isporedi  brcnuti.  n  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  Korijen  bhark, 
tiskati,  od  koga  je  i  brkati  i  brk.  —  Prelaziio: 
Htih  joj  dati  zausnicu,  ter  ju  brcih  po  usuicu, 
jer  bi  hrla  umaknut  se,  ter  je  listo  dotaknuh  se. 
M.  Marulic  263. 

2.  BRCITI,  bf  cim,  impjf.  udarati  paoce  u  glav- 
cinu.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postancm  od  brk, 
koji  se  uzima  kao  sto  god  sijasto,  sto  strsi,  jer  i 
paoci  u  glavcini  strse  kao  si(ci  dok  su  bez  na- 
plataka.  —  Prelazno;  ohjekat  moze  hiti  tocak: 
breiti  todak,  tockove. 

BRCJI,  adj.  extremus,  krajni.  samo  o  peru, 
kakva  su  nekolika  u  p>tica  krilima  na  kraju,  a 
tvrda  su  te  nijesu  dobra  za  pisnne.  isporedi  brcni. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postancm  od  brk,  koji 
se  uzima  kao  sto  god  Hifasto,  po  torn  kao  vrh,  kraj. 

BRCKANE,  n.  1,  agitatio  aquae,  u  Vukovu 
rjecniku.  isp)Oredi  brckati.  —  2.  inscita  scriptura. 
u  Stuliccvu  rjecniku  (8'').  isporedi  brckati. 

BRCKATI,  brCkam,  impf.  clem,  brkati.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (661"), 
Stidiceim  (8b)  i  u  Vukovu,  ah  ne  u  svjema  u 
svakom  znacenu  (o  cemu,  vidi  dafe). 

I.  neprelazno  (ili  prelazno  bez  objckta)  :  1.  raz- 
metati  vodu  da  sc  cuje,  aquam  agitare  cum  stre- 


BRCKAVICA 


617 


BRDASCE 


pitu.    Samo  it  Vukovu  rjecniku.  isporedi  brcati. 

—  2.  kao  bockati  pisuci  rijeci  Hi  sto  god  nemarno 
Hi  nevjesto,  kao  crtarati,  negligenter  scribere. 
Od  prosloga  vijekn ,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(inscite  exarare  661*)  i  u  StuHceru  (insoite  scri- 
bere 8'').  Konstantin  s  liim  u  cesarskom  perivoju 
setajuci  se ,  ustavio  se ,  ter  stapicem  uzo  brckat 
vise  zemje.  I  najprije  na  onem  prahu  jedan  rijez 
dugacak  pet  ses  pedi  potego  je,  a  pak  nad  nim 
drugi  jednak .  i  oba  je  s  oba  kraja  z  dva  kraca 
rijeza  zaklopio.  B.  Cuceri  178. 

II.  sa  se,  refleksimo:  razmetaii  oko  sebe  vodii 
kupajuci  se,  aquum  circumjicere.  Samo  u  Vukomt 
rjecniku.  Brcka  se  u  vodi.  Viik,  rjec.  4.5i>. 

BE.CKAVICA,  /.  1.  viae  lubricitas  et  udor,  put 
po  kom  je  zidak  kao,  te  ne  h(ecka  kad  se  ide, 
bjeckavica.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  —  2.  leo- 
nurus  cardiaca  L.  oko  Nisa.  S.  Pelivanovii.  ispo- 
redi srcanica. 

BE.CKI ,  m.  adj.  vidi  Brcko. 

BRCKO ,  Bffikoga,  n.  adj.  mala  varosica  na 
desnom  hrijegu  Save  nize  Gradiske.  Vuk,  rjec. 
45i>.  ime  joj  je  od  rijeke  Brke,  koja  ondje  utjece 
u  Savu.  Da  bi  isli  Brcko  porobiti.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  279.  Ev'  pogodi  agu  Omer-agu,  iz  Brckoga, 
sto  je  Brckom  glava.  4,  284.  Po  Brckome  i  Brodu 
turskome.  Nar.  pjes.  stojad.  2,  88.  Brcko.  Schem. 
bos.  1864.  24.  26.  govore  i  u  muskom  rodu,  ja- 
maino  vz  padeze  u  kojiina  se  ne  raspmznaje  rod: 
Brcki.  Schem.  bos.  1864.  2(i.  Brcki  i  Brcko.  Zem}. 
bos.  56.  grijeskom  pisu  i  u  zenskom  rodu:  Br6ka. 
Statist.  85.  Eegul.  sav.   160. 

BKCNI ,  adj.  extremus ,  eminens ,  praestaiis, 
tenuis.  Od  xvi  vijeka  {vidi  primjer  B.  IJrzica), 
izmedu  rjecnika  u  StuHceru  (gdje  ima  i  nomi- 
nalno  brcan,  abundans,  copiosus)  i  u  Vukovu  (u 
znacenu  koje  je  dajr  pod  2  i  4).  I'ostanem  od 
brk  (koji  se  uzima  ne  samo  onaki  kakav  je  u 
corjeka,  nego  i  kao  sto  silasto,  po  torn  i  kao  vrh 
i  kraj,  a  po  torn  i  kao  tanko  sto).  —  1.  sto  pri- 
pada  brku  it  covjeka.  u  nase  vrijeme  u  jednoga  kni- 
zevnika:  Luka  pocne  da  brkove  suce,  pak  po  sto 
je  nekoliko  puta  vrhove  brf.ne  preo,  rece.  S.  l^iu- 
bisa,  prip.  136.  —  2.  sto  je  u  ptica  krilima  na 
kraju:  o  peru  koje  im  je  tu.  isporedi  brcji.  od 
XVI  vijeka :  Pak  pcra  iz  krila  sva  brcna  izmace. 
E).  Drzic  440.  Sjaju  mu  se  brcna  pera.  Nar.  pijes. 
vuk.  1,  70.  I  brcna  niu  pera  poskubena.  5,  446. 
Brcno   ti   perje  ojialo.    Nar.  pjes.  vuk.  here.  257. 

—  3.  ko  je  cim  god  bo\i  od  drugih  ]udi,  ko  stoji 
vise  drugih.  isjioredi  brcnik.  u  nase  vrijeme.  Brcni 
covjek.  M.  Pavlinovic.  obicnije  u  kom})-  brcniji: 
Brcnijeg  kneza.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  202.  Tako 
pustaSe  preda  se  jednoga  po  jednoga  od  brcnijih 
Zlatiboraca.  M.  D.  Milicevic,  vec.  207.  —  1.  tanak, 
siroinaski ,  kakav  u  tjeskobi  Hi  nevofi  mozc  hiii: 
bfcni  rucak,  tenuis,  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje 
se  dodaje  da  se  govori  u  Boci). 

BRCNIK,  brcnika,  m.  jirocer,  poglavar.  isporedi 
brcni  (pod  3),  od  cega  je  i  jiostalo.  prosloga  vi- 
jeka. Vi  svi  moji  veziri  i  brcnici  i  delije,  brzo  se 
spravite  i  udarite  na  tabor  kneza  Lazara.  Glasnik 
21,  259. 

BRCNTJTI ,  brcnem ,  i)f.  jednom  mahnuti  po 
vodi  razmecuci  je  da  se  cuje,  aquam  agitare  cum 
strepitu.  sa7no  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  brckati. 

BRD ,  adj.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  o 
krilima,  moze  biti  pogrjeska  mjesto  brz.  Hi  adj. 
od  istoga  korijena  od  kojega  je  brdo,  u  znacenu 
sto  ide  u  vis,  vrletan,  strm,  po  torn  nagao,  prae- 
ceps.  Ovo  ne  ce  da  se  makne  iz  putila,  neg  se 
sune,  neg  se  mece  na  letuSca  brda  krila,  kad 
opazi  dragu  picu.  J.  Kavanin  427. 


BRDA,  Bfda,  n.  pi.  vidi  kod  brdo. 

BRDACCE,  n.  vidi  brdasce. 

BEDA]r.AK,  brdajka,  m.  vidi  brde)ak.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Gdi  no  Sava  u  Dunav 
utice,  na  brdajku  Sumarje  izsice.  Nadod.  196. 

BRDAN,  bjrdna,  adj.  vidi  brdni. 

BRDANAK,  brdanka,  m.  vidi  brdejak.  I.  Pa- 
vlovic. 

BRDAOGE,  n.  vidi  brdasce.  samo  u  rjeinicima 
Belinu  (200^)  i  Stulicevu  (,brdaoc',  m.  9a). 

BRDAR,  m.  koji  gradi  brda  tkalacka,  qui  pec- 
tines  textorios  conficit.  samo  u  V^ukovu  rjecniku. 
isporedi  Brdari. 

BRDARA.  /.  neko  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji 
u  okrugii  krmevackom.  Niva  nazvana  Brdara.  Sr. 
Nov.  1872.  646.  1875.  138.  631. 

BRDAREV,  adj.  Sto  pripada  brdaru.  isporedi 
brdarov.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Brdareva  kneiina  zvao  se  gorni  dec  da- 
nasnega  sreza  tamnavskog  u  va]evskom  okrugu 
u  Srbiji.  M.  D.  Milicevii^.  Naimenovati  vas  kne- 
zom  knezine  Brdareve  u  nahiji  vajevskoj.  M.  Ne- 
nadovic,  mem.  363. 

BRDAREV16,  m.  prczime ,  po  ocu  brdaru.  u 
nase  rrijcine.  i.'ijioredi  Brdarovic.  Kad  to  cuo  Br- 
darevic  Miho.  Nar.  pjes.  juk.  395.  D.  Brdarevii. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  186. 

BRDARI ,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bi- 
hackom.  Statist.  54.  isporedi  brdar. 

BRDAEICA,  /.  1.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  sa- 
backom.  K.  Jovanovic,  rec.  147.  —  2.  kolac  koji 
se  mijesi  na  brdu  od  razboja,  te  po  nemu  osta7te 
trag  od  zubaca  kao  sure.  ^.  Kovaoevic. 

BRDARIO,  m.  prezime  po  ocu  brdaru.  od  xv 
vijeka.  Zgora  trsija  BrdaricevB.  Mon.  croat.  86, 
Po  imenu  Mijat  Brdariiu.  Nar.  pjes.  juk.  389.  M. 
Brdaric.  Schem.  zagr.  1875.  227. 

BRDAROV,  adj.  vidi  brdarev.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BRDAROV16,  m.  vidi  Brdarevi(5.  Dodo  Lazar 
Brdarovic.  Prot.  sab.  mag.  137. 

BRDARSKI,  m.  adj.  prczime,  mjesto  Brdarevic, 
u  nase  vrijeme.  D.  Avramovic,  sv.  gora  262.  Rat 
822.  __ 

BRDAST,  adj.  1.  montuosus,  gdje  je  u  hlizu 
vise  brda,  brdovit.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Mikalinu  (30b),  Belinu  (495tJ),  VoUigijinu 
(.5)  i  Stulicevu.  Evrijenska  zomja  buduci  brdasta 
i  visoka,  odi  gorom  naziva  se.  I.  Dordic,  salt. 
2G9.  Grad  Jeruzalem  i  na  brdastu  mjestu  bjese 
sagradcn  i  mnoga  brda  imase  u  okolo.  437.  — 
2.  acclivis,  sto  se  pruza  u  vis  kao  brdo,  uzbrdit. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Uzilazili  su  mis- 
nici  koju  god  stinu   brdastu.   A.  Tomikovic  125. 

BRDASCE,  ».  dem.  brdo.  postanem  je  od  brco, 
starinski  brtdtce.  s  pred  c  postalo  je  od  c,  koje 
se  nalazi  xvi  vijeka  i  poslije,  a  s  mjesto  nega 
dolazi  od  xvii  vijeka.  Sama  rijei  dolazi  od  xvi 
vijeka  (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika  u  Mi- 
kalinu (brdasce  30''.  107b)  _  u  Belinu  (brdacce 
200a.  brdasce  2000-.  49ob.  496^),  u  Bjelostijencevu 
(brdasce),  u  VoUigijinu  (grijeskom  .bedarscce'  6), 
H  Stulicevu  (brdasce  i  u  muskom  rodu  brdasac) 
i  u  Vukovu  (brdasce).  —  a)  malo  brdo  u  znacenu 
kojeqa  je  brdo  pod  1,  monticulus.  Sa  vsimi  vrhi 
dragami,  brdi,  brdacci.  Mon.  croat.  276.  Blago- 
sivajte  pjlanine  i  brdasca  gospodina.  B.  Pavlovic 
44.  Da  se  popnu  na  brdasca.  I.  Zanicic  24.  Br- 
dasca ukazu  se  opet.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  174. 
Na  brdaScu.  I.  Velikanovic,  prik.  75.  Zlato  izgu- 


BRDAV 


618 


BKDO 


bilo  bi  svojo  stimane,  da  se  na  svakoni  brdasc.u 
jiorada.  A.  Toniikovii  145.  Vinotjrail  im  rodnu 
brdaScu.  D.  DaniriiS  isii.  5,  1.  —  mose  hit)  i  na- 
suto:  BrdaSco  od  7.oiii|o,  huiiika,  tcirao  tubor,  tu- 
mulus. Mika|a  .W'.  Urdasco  od  zpmjo.  tumulus. 
Bella  -litlitt.  —  b)  inalo  hrdo  tkalavko.  sumo  u 
Stulicevu  rjeiniku.  moze  se  misUti  da  jc  i  u  Vu- 
koim,  ali  se  ne  kaze  izrijckom. 

BKDAV,  adj.  ridi  brdast.  samo  u  SlulMcni 
rjecniku.  rijec  nepotizdana. 

BEDCE,  m.  vidi  brco. 

BRDKl^iAK,  brdt^jka,  m.  dcm.  bi-do.  isporedi 
brdasco.  od  prosloga  rijeka,  izmedu  rjeaiika  saiiio 
w  Vitkomi,.  Akcenat  se  tnijena  u  gen.  pi. :  brdO- 
]&kfi..  Prinesp  svojp  pisce  iia  jedan  brdojak.  I.  Za- 
nicii  1(56.  Jolica  so  nko  Cacka  svrsujo  ko.sama  i 
brdojoima.  Vuk.  dan.  '2,  30. 

BRDEN,  m.  neko  hije.  u  jednoga  irisca  naUega 
vremena.  B.  Sulok,  im.  30. 

BflDILA,  brdila,  «.  pi.  u  razhoja  Hi  stana  tka- 
laikoga  ono  u  iemu  stoji  hrdo.  isporedi  oglobje. 
Od  xTi  vijeka,  izmcdu  rjecnika  same  u  Vukoim. 
Kad  iena,  no  znase  razboj  ni  brdila.  M.  Vetraiii6 
1,  10.  Ja  sam  fula  da  si  kujun^ija  .  .  .  Sakuj  moni 
statve  i  brdila.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  IGG,  Da  napravis 
brda  i  brdila.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  218. 

BRDINA,  /.  angm.  brdo.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  same  u  Vukoni.  akcenat  sc  tni- 
jena u  geti.  pi. :  birdina ,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  iinstr.  sing.:  bi-dino,  brdinom.  Osam- 
deset  hi}ada  sami  kamenara  u  brdina  narodio  biSo. 
E.  Pavii,  oglod.  287.  Kolrko  je  drugog  bilo  truda 
po  brdina  i  doliiia  svuda!  Nadod.  6.5.  Nike  so  fa- 
taju  vrhova  najvisih  brdina.  M.  A.  Rejkovic,  sat. 
173.  Ova  svitlost  pozlacuje  doline  kano  i  brdino. 
A.  Tomikovic  148.  Kuda  cos  se  povlaciti  po  br- 
dina po  dolina.  Nar.  pjes.  vtik.  1.  133.  Ode  baba 
u  brdino,  u  brdine  u  doline.  1,  349. 

BRDI§TE,  n.  neko  mjesto  pod  sumom  u  Srbiji 
u  okrugu  knezevackom.  Branik  u  Brdistu.  Sr.  Nov. 
1867.  231. 

BRDNI,  adj.  montanus.  od  xiv  vijeka,  izmedti 
rjecnika  u  Stuliccva  (brdan  9),  u  Vukovu  (brdni) 
i  II  Danicieevn,  (brtdtut).  sada  se  govori  samo 
u  slozeuim  ohlicima.  Brtdtna  voda.  Domentijan'' 
24.  Brdne  vode.  Vuk,  dan.  2,  37.  Od  sviju  brdni 
sela  nisu  se  hotoli  u  ravan  nase}avati.  M.  Nena- 
dovic,  mem.  269. 

BRDNICA,  /.  neko  mjesto  pod  nivama  ti  tSrhiji 
M  biogradskom  okrugu.  Niva  u  Brduici.  Sr.  Nov. 
1873.  527.  1875.  351.  bice  isto  mjesto  koje  pisu  i 
Brdica  jamacno  grijeskom :  Niva  u  mestu  Brdici. 
Sr.  Nov.  1875.  804.  i  pi. :  Niva  ua  Brdicama. 
1869.  77.^ 

BRDNIIv,  m.  neko  mjesto,  koje  se  pomine  prije 
nasega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Novakovio, 
pom.  126. 

BRDNAk,  m.  neko  mjesto  m  Srbiji  u  okrugu 
smcdercvskom.  Vinograd  kod  Brdnaka.  Sr.  Nov. 
1875.  514. 

BRDO,  n.  tnons,  pecten  textorius.  —  Postanem 
u  oba  znacena  od  kor.  bhardli,  tiskati,  zbijati, 
zhijenu  hiti,  strsiti:  brdo  se  u  prvom.  znacenu 
misli  kao  neil.o  zhijeno  tako  da  ide  u  sHak,  te 
str.n,  a  u  driigom  kao  ncstn  cim  se  zhija.  isporedi 
brada. 

1.  raons.  isporedi  brijeg,  gora.  —  Akcenrit  se 
mijena  u  mvo'ini:  brda,  i  tako  ostaje  u  srijem 
padezima  osim  gen.,  gdje  je  bfda.  osim  redovne 
mnozine  ima  jedan  pisac  nasega  vremena  i  brdosa 
(vidi  dale).  —  Rijec  dolazi  od  sii    rijeka   (i-idi 


prvi  primjer)  i  u  sinjem  rjecnicima:  u  Vranii- 
cevu:  c.ollis,  cliviis ;  u  Miku(inu:  mens,  collis, 
clivus;  11  Belinu:  mons  (495''),  olivus  (200".  638'>); 
u  Tijelostijenievu  kao  u  Vrancicevu;  u  Jamhresi- 
cenii  islo  tako;  u  Voltigijinu:  berg  (5);  u  Stu- 
liceim:  mons;  u  Vukovu:  mons;  u  Daniricevu: 
mons.  —  a)  u  pravom  smislu:  Mesto  vise  bn.da 
!ei>,e5te.  Glasnik  25,  307.  Upravo  uz  bri.do  na  pla- 
ninu  brosniCku.  Mou.  sorb.  8.  Po  brfcdu,  kako  so 
kami  vali  u  Godii'io.  26.  .Tako  sli.ni.co  vlso  gory 
i  brhda  osijavaje.  Donientijan''  134.  Ispli,ni  sady 
razliiiwiy  hrtda  i  doly.  Danilo  376.  Na  puti,  koj 
pohodi  u  brtdo.  (Jlasnik  u.  12,  11.  Proko  brbda. 
15.  Uzt  brido.  27.  Kako  Neroda  istece  podL  brL- 
domt.  121.  Nizb  brtdo.  Mon.  .sorb.  1,31.  Ako  budo 
bri.dn  pusto  mezdu  zupami,  sela  okoltnaa,  koja 
su  okolo  toga  brtda,  da  b)udu  straJ.u;  ako  li  ne 
uzb}udu  straXu,  cto  so  ucini  u  tomu  bridu,  u 
pustosi,  steta  ili  gusartstvo  ili  krada,  da  plate 
okoUna  sela.  Zak.  dus.  46.  Selo  s  planinomt, 
z  brtdomt ,  s  po|emi..  Glasnik  24,  251.  Brda  i 
vrsi  svi  so  hoco  sniziti  Zbor.  53.  Ako  \idis  (u 
,'<nu)  da  skoje  ali  brda  uzlaziS,  toj  prilikujo  trud. 
Zbor.  132.  Tor  se  uputivsi  uz  brdo  otide.  P.  Hek- 
toro^dc  24.  Brda  priklona  i  nizoci  brijezi  su  ovo 
.svekoliko.  I.  Gundulic  367.  Svaka  gora  i  brdo 
da  se  ponizi.  I.  Bandulavii  8.  Inc.  3,  5.  Gore, 
brda  i  doline.  F.  Glavinid,  cvit  18.  Brdo  uzide  i 
Tipnti  se  u  planinu  gusta  borja.  J.  Palmotii,  dubr. 
103.  I  sada  so  vidi  kamen ,  koji  ga  prija  u  se, 
kada  ga  otijau  baciti  niz  brdo.  I.  Au6i6,  svit.  5. 
Gore  Zajedno  s  svim  brdima  hvalo  bogu  prida- 
va'te.  I.  Akvilini  44.  Iz  pucine  vjecna  krjepos 
povadi  brda  i  gore.  J.  Kavai^in  71.  Sije  Jalom, 
morem  ore,  a  po  brdijeh  vjotro  tjera.  62.  Sve 
drzave  da  napuni  mlijeko  iz  brda,  med  iz  gore. 
I.  Dordii,  mand.  136.  Vapite  planinam:  padnite 
na  nas,  i  brdom:  pokrijte  nas!  A.  d.  Bella,  razg. 
178.  Odvede  ih  na  brdo  Maslinsko.  F.  Lastric, 
od'  326.  Kako  vice  Musa  kapetane,  razlizu  se 
brda  i  doline.  A.  Kacic,  razg.  115.  Rasla  tanka 
jelika  na  dva  brda  velika.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  179. 
Na  visoku  brdu  golotnome.  4,  171.  .Ja  na  brdo, 
a  simce  za  brdo.  1,317.  Brdom  smi|e,  a  dolom 
bosi}e.  1,  396.  Prosu  mi  se  biser  po  zlacenu  brdu. 
1,  492.  Oj  na  brdu  na  borovu  bor  se  zeleni  1,  521. 
Od  ruke  mu  nista  ne  rodilo:  ni  u  po}u  bjelica 
senica  ni  u  brdu  vinova  lozica.  2,  310.  Pak  ti 
ori  brda  i  doline.  2,  438.  Ode  Grujo  brdom  pje- 
vajuc.i.  3,  10.  Kad  pukose  dvije  Danickine,  slogose 
se  brda  u  doline.  3,  91.  Na  visoku  brdu  Kukut- 
nici.  4,  291.  Svi  na  l^ubic  brdo  otidose.  4,  345.  Na 
Presjeci  brdu  vjetrovi  su.  4.  527,  Brdo  s  brdom 
ne  moze.  se  sastati ,  a  zivi  se  judi  sastanu.  Nar. 
posl.  vuk.  29.  Navrh  toga  brda  imaju  zidine  od 
crkve.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  188.  —  o  velikoj  dalini 
rece  se :  preko  devet  brda ;  Da  ue  bi  prediih  zuba, 
ode  preko  devet  brda  (kaze  se  kad  ko  sto  zausti 
da  rece  pa  se  premisli  i  ocuti,  a  u  sali  i  kad  ko 
posrne  ili  padne  ua  usta).  Nar.  posl.  vuk.  52.  — 
kad  se  mnogo  obecava:  Zlatna  brda  obecavati 
Nar.  posl.  vuk.  91.  —  kad  se  sprema  veliko  zlo 
iz  nenada:  Ne  znav  sto  se  iza  brda  va]a.  Osvet. 
1,  67.  —  u  jednoga  pisca  nasega  vremena  pi. 
brdesa,  cemu  inace  nigdje  nema  potvrd,€:  Ta  br- 
desa  slavna  za  im  nisu  znala.  O.svet.  2,  171.  — 
b)  u  dat.  bez  pjrijedloga  i  s  prijedlogom  k  i  m 
akus.  s  prijedl.  uz  i  niz,  osim  pravoga  znacena 
kao  sto  je  naprijed  govori  se  u  drugoin  smislu, 
i  to:  aa)  u  dat.  bez  prijedloga  i  s  prijedl.  k  i 
akus.  s  prijedl.  uz  govori  se  i  onda  kad  se  lioce 
da  kaze  da  jc  sto  upravfeno  u  vis,  kao  gore,  sur- 
sum:  dat.  bez  prijedl.  n  nase  vrijeme:  Kad  po- 
gledas   brdu    iznad   grada,  sve  porasle  smokve  i 


BKBO 


C19 


BRDANIN 


masliue;  kad  pogledas  stnno  ispod  grarla,  al'  ixi«- 
rasla  senica  bjelica.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  105.  Glednn 
Musa  brdu  i  oblaku.  2,  409.  Primise  se  brdu  na 
planinu,  kad  izisli  brdu  na  planinu.  2,  517.  Oti- 
dose  brdu  u  planinu.  3,  286.  —  dat.  s  prijedl.  k 
od  xvn  vijcka:  Sud  koji  j'e  dnom  obracen  k  brdu 
a  vratlom  s  zcniji,  ne  moze  vode  zacrijpsti.  M. 
Divkovic,  bcs.  201.  Vece  jedan  pote/.e  na  cipogor 
nego  li  ill  do.set  g  brdu.  4.31.  Svaka  stvar  teska 
nastoji  niz  brdo  a  lagana  k  brdu.  S.  Margitic,  fala 
122.  Niti  plamen  s  tolikom  naglostju  ide  k  brdu. 
F.  Lastriii,  test.  149.  Tko  i  je  naucio  (pcele)  da 
najprvo  sagrade  od  voska  one  kircice  cudnovato 
uredene  i  zajedno  slipjene,  pak  da  ib  pune  pri- 
slatkim  niedom,  naUju  i  zatvoro  tako  da  ni  kap 
ne  prolije  .se,  prem  da  nisu  k  brdu  okrenute  nego 
islirenute  ua  stranu?  279.  K  brdu,  .sursum.  Stu- 
lic  9a.  —  alcKS.  s  prijedl.  uz,  talcoder  od  xvii 
vijeka :  TJz  brdo ,  all'  in  su.  Mika}a  750b.  Saditi 
kupu.s  strnioglav  list  a  U7.  brdo  korin.  I.  Ancic, 
svit.  31.  Uzdigne  ruke  uz  brdo  k  nebu.  227.  Di- 
gnut  uz  brdo  tako  go  za  vecu  svoju  sramotu. 
P.  Posilovic,  nasi.  134''.  Trak  rodstva  uzlazi  uz 
brdo  od  sina  do  otca,  od  otca  do  dida.  A.  Kadr'ic, 
bogosl.  423.  Prazna  vreca  stat'  uz  brdo  ne  more. 
Poslov.  dan.  !00.  Uz  brdo,  sursum.  Stulic  O-"*.  Vuk 
42^.  —  bb)  u  akus.  s  prijedl.  niz  govori  se  i  kad 
se  hoce  da  kaze  da  je  sto  uprav^etw  do}c,  deor- 
sum ;  od  xvii  vijeka:  Niz  brdo.  Mika}a  3,3 1'>.  Bi 
obisena  glavom  niz  brdu.  P.  Posilovic,  nasi.  129. 
Trak  rodstva  slazi  niz  brdo  od  otca  do  sina,  od 
sina  do  unuka.  A.  Kadcit'-,  bogosl,  423.  Si'ice  pro- 
mine  sad  uz  brdo  sad  ni/,  brdo  bodeci.  P  Kne- 
zevic,  osm,  65.  Grab  kad  se  vari ,  kad  ga  kjuc 
mece  uz  brdo  i  niz  brdo.  N.  Palikuca  5.  Da  se 
zemja  svagdar  niz  brdo  i  dole  privraca.  I.  Ja- 
blanci  47.  Misli  da  plije  po  vrhu,  a  on  tone  niz 
brdo.  A.  Kalic  330.  Niz  brdo,  doorsum.  Stulic  9^^. 
Vuk  42a,  —  c)  u  jednoj  pjeaml  mjestu  brijeg  Hi 
obala  Hi  kraj,  ripa,  Te  jjroplovi  tu  vodu  Cetinu, 
pi'eplovi  je  od  brda  do  brda.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  570. 
■ —  d)  j>  nekim  je  adjeklirima  i  ime  brdima:  Ba- 
jevo  brdo,  Ve]e  brdo,  Tusto  brdo  ltd.  vidi  kod 
adjektiva,  koja  su  mti  pridjevena.  —  e)  ime  se- 
lima  Brdo:  aa)  u  Hrvatskoj  pet  sela:  po  jcdno 
u  jMdzupaniji  karlovackoj ,  krapinsko-iopiickoj  i 
krizevackoj.  Pregled  26.  52.  r,6.  Scbem.  zagi-.  1S75. 
81.  32.  30.  i  dva  u  podzKpaniji  rijeckoj.  Pregled 
6.  8.  Schem.  segn.  1871.  47.  65.  —  hh)  u  hrvat- 
skoj  krajiiii  k  kotarit  krnaikom.  Eazdje}.  kr.  20. 
—  cc)  u  Istri.  Mon.  eroat.  47.  Schem.  terg.  1876. 
45.  —  dd)  II  Llalinaciji  na  Korcuti.  Schem.  ragus. 
1876.  48.  —  ee)  u  Bosni  deset  sela:  u  sarajev- 
skom  okrur/H  pet,  od  kojih  je  jedno  Gorne  Brdo 
i  jedno  Done  Brdo,  a  pet  ii  trarnickom.  Statist. 
IB.  17.  21.  25.  60.  64.  66.  67.  69.  —  .//)  u  Iler- 
cegovini  a  okrugu  mostarskom.  Statist.  117.  — 
f)  i  s  nekim  je  adjektivima  ime  mjestima:  Bijelo 
Brdo ,  Novo  Brdo  itd.  vidi  kod  adjcktica ,  koja 
su  mu  pridjevena.  —  y)  pi.  Bi-da  ime  krciju  i  se- 
lima:  u)  dm  Crtie  Gore.  Vuk,  rjeS.  41».  Glasnik 
40,  20.  pomine  se  od  xvii  vijeka.  Sva  ostala  Brtda, 
i  ko  je  bio  carev  i  on  koji  nije,  svi  dodose  caru 
u  pomoo.  Stariue  10,  20.  Na  Jezera  pod  Brda  ka- 
mena.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  88.  Za  harace  od  lomnijeh 
Brda.  4,  19.  Pa  otide  niz  Brda  pitoma.  4,  93.  do- 
dajc  im  se  broj  sedam,  moze  biti  po  tome  sto  je 
prije  bilo  u  nima  sedam  plcmena:  Malo  V  ti  je 
sedam  nasih  Brda.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  530.  Kako 
su  se  sigurali  Turci,  ne  boje  se  sve  sedmero  Brda. 
4,  423.  —  li)  sela :  aa)  u  Bosni  pet  sela :  jedno 
u  sarajevskom  okrugti,  dva  u  travniekoni  i  dva  u 
zvornickom.  Statist.  19.  64.  73.  98.  100.  —  bb)  u 
Hercegovini  u  okrugu  mostarskom.  Statist.  112. 


Schem.  rag.  1876.  58.  —  cc)  dva  sela  u  Boci  ko- 
torskoj.  §em.  bok.-kot.  1875.  17.  27. 

2.  pocten  textorius,  u  razboja  Hi  stana  tkalac- 
koga  kao  ce.sa(  kroz  koji  je  prooucena  osnova,  te 
se  nim  sabija  pouiica,  kad  se  ce.  —  Akcenat 
kakav  je  u  nom.  sing,  taki  ostaje  u  svijcm  pade- 
zima,  samo  se  u  geti.  pi.  mijeiia:  bfda.  —  U  torn 
znacenu  dolazi  od  xvii  vijeka,  izmcdu  rjeinika 
u  Mikafinu,  Bjelostijencevu,  Stulicevu  i  Vukoini. 
Brdo  od  krosan.  Mika)a  30''.  Platiio  tkala  lijepa 
devojka  .  .  .  al'  je  nojzi  losa  sreca  bila :  ne  mogu 
joj  niti  ustajati,  ni  srebrno  brdo  udarati,  ni  zla- 
teni  cunak  jirolaziti.  Nar.  pjes.  vuk.  465.  Nit'  su 
tkani  niti  su  predeni ,  ni  u  sitno  brdo  uvodeni. 
2,  392.  Zimi  po  svu  noc  brdom  udaram.  S.  ^u- 
bi§a,  prip.  266.  —  zove  se  i  zensko  brdo.  Vuk, 
rjec.  42a.  —  ,u  jedno  brdo  tkani',  rece  se  u  salt 
kad  se  misli  da  je  jedan  kao  drugi,  ejusdem  fa- 
rinae.  II'  pod  partom  il'  udane,  vse  su  v  jedno 
bi-do  tkane.  P.  Vitezovic,  cvit  127. 

BEDOGLED,  adj.  qui  nimis  sursum  intuetur. 
samo  u  Stidicevu  rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BKDOGLEDAN,  bfdogledna,  adj.  vidi  brdo- 
gled.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

BEDOVAC,  Brdovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  zagrrbackoj.  mjestani  govore  kajkav- 
ski:  Brdovee.  Schem.  zagr.  1875.  74.  Pregled  18. 

BRDOVIT,  adj.  montuosus,  gdje  ima  bi-dd, 
gdje  SH  brda.  od  xvi  vijeka  (prvi  put  u  Vraiici- 
cem  rjecniku).  izmcdu  rjeinika  u  Vrani'icevu,  Be- 
linu  (495''),  Bjelostijencevu,  Voltigijinu,  Stulicevu 
i  Vukovu.  S  brdovitijeh  jurve  je  strana  kroz  pu- 
stosue  putovati.  J.  Kavaiiin  353.  Ako  su  pustare 
brdovite.  I.  .lablanci  38.  Brdovite  sume.  139.  Po 
juzuim  brdovitim  krajevima.  Vuk,  nar.  pjes.  1, 
1824.  XVII.  —  u  srediiein  rodii  i  bez  subst.:  Ovde 
da  bude  planina,  a  ovdo  brdo,  .  .  a  ovde  poje,  .  . 
a  ovde  brdovito  i  kamniiito.  Nar.  prip.  vrc.  75. 
—  kao  brdo  visok,  mentis  inst.ar:  Dizu  u  nebo 
ple^a  brdoviti  vali.  A.  Kanizlic,  roz.  72.  A  valovi 
brdov-iti  kao  jurisem  k  nebu  bite.  J.  Krmpotii, 
kat.__129. 

BEDSKI,  adj.  montanus.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu  i  Vukovu  (ali 
u.  poslediiem  samo  o  onom  sto  pripada  Brdima). 
d  i  s  moze  se  sastaviti  u  c,  j)a  iieki  i  tako  pisu. 
Kora  od  korena  sliza  brckoga  i  vodenoga.  .T.  Vlad- 
mirovic,  lik.  36.  Brdskih  loza  nek  pan  vise  ima, 
J,  S.  Rejkovic,  kuc.  179.  —  sto  pripada  Brdima 
u  Crnoj  Gori:  O  Ilija,  Brdskoj  zem(iglavo!  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  534.  Jor  se  Brdska  deca  posilila. 
4,  19.  Tu  ga  Brdske  puske  docekase.  4,  428. 

BEDUN,  brdiina,  m.  gladius,  virga.  od  sr.  lat 
bordonus,  hasta,  qua  sustentatur  umbella,  quae 
principibus  in  caeromoniis  ju'aetonditur,  tal.  bor- 
done,  stap  putniiki.  —  a)  xv  i  xvi  vijeka  dolazi 
mjeslo  maia:  Kopija  oblomise  se,  .  ,  i  tako  mi.ce 
trhgoso,  ,  ,  Aleksandrt  ,  ,  .  priskocivt  brtdunomt 
jego  jiodt  de.snu  pazuhu  udarivb  probode.  Alek- 
sand.  uov.  105-6.  Starine  3,  295.  u  drugim  ruko- 
pisiina  na  istom  mjestu  jinecemt'  i  ,ancaroinb'. 
Starine  3,  295.  —  b)  u  nase  vrijeme  loza  osjeiena 
na  kojoj  su  dva  grozda.  samo  u  Vukovu  rjecniku, 
gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Boci. 

BEDANI,  j».  pi.  ime  selima.  vidi  kod  brdanin. 

BRDANIJA,  /.  coll.  (udi  koji  zive  u  Brdima 
u  Crniij  Gori,  inaie  Brdani.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Vukovu.  Povedi  mi  listom 
Brdaniju.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  585.  A  cera  ih  Br- 
danija  [uta.  4,  401. 

BEDANIN,  m.  homo  montanus,  Akcenat  se  mi- 


BRfiANKA 


620 


BREBITI 


jena  u  (-ijeloj  mnonni  brdfmi,  I  jus  je  zadni  slog 
dug  u  gen.:  blituna,.  Dulmi  od  prosloga  vijeka. 
—  a)  iko  iivi  u  hrdii.  Hi  u  hrdima,  u  hrihwitu 
kraju:  Tako  lo/.o  bnlaniii  no  kruti.  .1.  S.  linjliovio, 
ku6.  (12.  Mi  primorci  i  brdaiii.  M.  Pavlinovic,  raz. 
spis.  298.  —  h)  iovjck  i:  Itrdd  u  Crnoj  (iuri: 
Brdani  mi  puto  zatvoriso.  Nar.  pjos.  vuk.  •!,  (i9. 
Ban  udadp  sestriiiu  Jolicu  u  j)itomu  varoS  Dako- 
vicu  za  sokola  Brdanina  Pavla.  Nar.  l)jos.  vuk. 
2,  180.  Kud  cos  tamo,  Demo  Brdanino?  2,  112. 
Eto  ide  pasa  sa  Zagorja;  .  .  Gnijo  osta  na  bi- 
jeloj  kuli  iekajuAi  paSu  Brdauina.  3,  20.  —  c)  pi. 
Brdani  ime  aelima,  upravo  (/(di  kao  naprijr.d  pod 
a.,  pa  po  nima  i  selo  im  tako  prozratw.  (la)  ii 
Hrvatskoj  i  Slaroniji  tri  sela:  jedno  u  podzupa- 
niji  koprii'nickqj ,  driigo  u  poscskoj ,  trcce  u  pa- 
kraikoj.  Preglod  Ii.  Hti.  97.  —  bh)  u  krajini.  hrvat- 
skoj i  slavonskoj  tri :  jedno  u  kotarii  rujevac.kom, 
driigo  u  petrinskom,  trecc  u  novogradiskom.  Kaz- 
dje].  kr.  22.  23.  —  cc)  u  Srhiji  tri  sela:  jedno  u 
okrugu  kruievackovi,  drugo  u  riidnickom,  trcce  u 
uzickom.  Jovanovic,  rjefi.  127.  147.  160.  --  dd)  u 
Bosni  cetiri:  jedno  u  okrugu  bihackom,  dva  u 
travniikom  i  jedno  u  zvornickom.  Statist.  53.  64. 
67.  90.  —  d)  brdanin,  taphria  Bon.  J.  Slosor, 
kor.  38.^ 

BS.DANKA,  /.  a)  zensko  ce}ade  iz  Brda  u 
Crrioj  Gori.  Vuk,  rjec.  42*.  Te  ti  predi  kako  i 
Brdanka.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  402.  —  b)  arnica  mon- 
tana  L.  D.  Popovii,  pozn.  268.  B.  Sulok,  im.  30. 
Od  brdanko  zute.  D.  Popovic,  pozn.  268. 

BRBANKIN,  adj.  a)  sto  pripada  Brdanci.  — 
b)  brdankin  cvijet,  flores  arnicae.  D.  Popovic, 
pozn.  268. 

BKDANSKI,  adj.  sto  pripada  brdanima :  a)  sto 
pripada  brdanima  kojima  god,  ludma  koji  zive 
u  brdu:  Oni  kudi  jos  brdanske  krave.  J.  S.  Re|- 
kovic,  kuc.  192.  —  b)  sto  pripada  Brdanima  u 
Crnoj  Gori.  Vuk,  rjec.  42'*.  K  sebi  zove  brdanske 
knezove.  Nar.  jjjes.  vuk.  3,  89.  Iz  krvavih  krsa 
brdanskijeh.  Pjev.  crn.  300.  —  c)  sto  pripada 
selu  Brdanima:  Brdanska  opstina.  K.  Jovanovic, 
rec.  147.  —  Brdanska  rijeka  zove  se  jedna  u  Sr- 
biji  u  okrugu  podrinskom.  Sr.  Nov.  1868.  162. 
jamacno  po  selu  Brdanima  kojega  sada  nema,  a 
koje  je  bilo  godine  1828.  M.  D.  Milicevic,  srb.  564. 

BliDE,  n.  eoll.  brda,  montes  continui.  xvn  vi- 
jeka u  jcdnoga  pisca  i  u  nasc  vrijeme.  mjesto 
-de,  koje  je  po  sadasnem  govoru,  u  pomenutoga 
jc  pisca  -dje.  «  mnozini  moze  stajati  kad  se  hoce 
da  kaze  vise  redova  brda.  dolazi  i  u  prencsenom 
smislu  za  velike  gomile.  U  vrijeme  mno^joga  sni- 
jega  stoje  po|a  bijela  i  lijepa,  ali  rastopivsa  se 
snijeg  vide  se  i  odkriju  brdja  smotlista,  drvja, 
kameiia  i  uecistoce  zomajske.  M.  Radnic.  453.  Brde 
mi  se  bresansko  polozi  a  k  sjeveru  pobrdice  i 
dole  zarubise  mi  Italiju.  M.  PavUnovic,  raz.  spis. 
426.  —  neka  zemfa  pod  vinogradima  u  Srbiji  u 
kruievaikom  okrugu:  Vinograd  u  Brdu.  Sr.  Nov. 
1864.  339. 

BRE,  interj.  turski  bre,  uzvik  kojim  se  jace 
utvrduje  sto  se  kaze  kao  napominuci  da  se  zbi]ski 
misli,  a  tijem  govor  biva  i  ostar,  kao  kad  se  tko 
osijeca,  a  kad  kad  kao  da  se  rece:  cujes?  cu  Ii? 
Hi  a!  da!  ta!  —  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Bre,  uzu  trpiti  jure 
se  nauci.  H.  Lucii  231.  Bre,  kojim  jezikom  be- 
sjedis?  M.  Drzic  174.  Bre,  kojom  grdobom  slave 
nase  koris?  I.  T.  Mrnavic,  osm.  36.  Bre,  br.g  te 
ubio,  Sto  cinis?  161.  Bre,  nebore  care,  pomrca 
ti  slava.  J.  Radojevid  38.  Nenavid|ivac  misli  u 
sebi  govoredi:  bre,  ja  cu  cekati  dokle  god  lako- 
mac   ne   bude   prvi.    D.  Rapid  132.   Gledaj   kako 


ona  ovim  sokakom  6esto  prohodi ;  bro  trazi  ona 
Sto  god,  vidim  ja  na  noj.  314.  Opet  velis;  bre, 
ot('e,  kada  .strah  smrtni  unide  u  srco,  nijo  mo- 
gudo  da  no  pocuro  suzn.  390.  Bre,  mlogo  puta 
nijo  ni  siromastvo  krivo.  F.  Lastrid,  od'  6.  Bre, 
da  vi  znato  sto  ja  znam,  drugqjadijo  bi  govorili. 
F.  Lastrid,  nod.  178.  To  bre  hodes,  srdco  ti  je 
moko.  A.  Kanizlid,  i-o?..  31.  Sekul  joj  je  tiho  bo- 
aidio:  bre,  neviro  Dragoman  divojko,  kamo  vira? 
kamo  dusatvoja?  A.  Kacid,  razgov.  148.  Bre,  pij, 
pij ;  jer  deS  se  kajati.  D.  Obradovid,  ziv.  90.  Bre, 
rairuj,  dobar  jarco.  D.  Obradovid,  bas.  105.  Bro, 
odu  .so  sav  zagi'iuriti.  295.  Bro,  Sto  govoriSV  M. 
A.  Rejkovid,  sabr.  50.  Bre!  kazali  su  judi ;  dr^i 
so.  20.  Ah  bre ,  zonska  straSivice ,  Sto  no  sidoS 
ni?.o  dole?  Nar.  pjes.  bog.  214.  Ona  mu  je  ufatila, 
bre,  junaku  kona  dobra.  76.  Bre  boga  mi,  svekre 
Potro  .  .  .  vazdan  Xesmo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  170. 
Bre  viknuSe  ti  laki  cauSi.  2,  57.  Bro !  dorviSu,  ne- 
sretna  ti  majka!  2,  27H.  Ka'  je  Janko  tame  do- 
padnuo,  bre,  tavnice  cara  tirjanina.  2,  320.  Bre 
ne  laii  crni  Arapine.  2,  390.  Bre,  sestridu,  Jovan- 
kapetane!  vidi  knigu,  casa  no  podasi.  2,  534. 
Bre,  sluSkinje,  briSite  avlije.  2,  527.  Bre ,  koliko 
Novak  podvikuje,  sve  sa  gore  liSde  otpadaSo.  3,  32. 
Bre  ovamo,  bogom  posestrimo!  3,  182.  Bre  se- 
stridu, Tankovid-Osmane!  dokle  Ii  si  detu  podi- 
gao?  3,  279.  Bre  kakva  je  cura  pri.stanula!  3,  472. 
Bre  da  vidis  lijepu  devojku !  3,  480.  Nagoni  se 
junak  na  junaka,  bre,  koji  do  ponaprijed  podi. 
4,  220.  Bre  Sta  ja  marim  za  Brka?  Nar.  prip. 
vuk.  4.  Bre  nije  on  doSao  da  te  vidi,  nego  da  te 
vodi.  37.  Daj  bre!  Kamo  bro!  Ajde  bre!  Vuk, 
rjec.  423'. 

BREBAR,  brebra,  m.  castor,  fiber,  vidi  bobar 
i  dabar,  .s  kojima  je  jednoga  korijena.  samo  u 
rjccnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  (u  oba 
kajkavski  breber).  isporedi  brebir. 

1.  BREBER,  m.  vidi  berber.  ?<  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Drugom  ovca  runo  goji,  drugim  bre- 
ber jajca  stroji.  P.  Vitezovid,  cvit  62. 

2.  BREBER,  hi.  divji  simsir,  berberis  vulgaris 
L.  postanem  od  pomenute  latinske  rijeii.  a  Sla- 
vonij'i.  F.  Ivaucid. 

3.  BREBER,  Brebera,  m.  vidi  Bribir.  u  jednoga 
pisca  xvn  vijeka.  Subide,  kneze  od  Brebera.  P. 
Vitezovid,  kron.  94. 

BREBERCANIN,  m.  vidi  Bribiranin.  isporedi 
Breber  pod  3.  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  Bre- 
bercani.  P.  Vitezovid,  kron.  110. 

BREBERIKA,  /.  berberis  vulgaris  L.  vidi  bre- 
ber porf  2.  B    Sulek,  im.  30. 

BREBERINA,  /.  ruscus  L.,  veprinac.  Sloser- 
Vukot.,  flor.  1143.  ruscus  aculeatus  L.  B.  Sulek, 
im.  30.  anemone  nemorosa  L.  J.  Pancid,  flor.  srb. 
109.  flor.  biogr.'  450.  B.  Sulek,  im.  30.  ima  i  u 
Vukovu  rjecniku  (ali  samo  herbao  genus).  Niti 
jesti  travu  breberLnu.  Nar.  pjes.  petr.  2,  385. 

BREBERNIC.A,  /  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  zagrebackoj.  Schem.  zagr.  1875.  198.  Pre- 
gled'  22. 

BREBEROVINA,  /.  vidi  breber  pod  2.  F.  Ivan- 
did. 

BREBERSKI,  adj.  vidi  bribirski.  isporedi  Bre- 
ber pod  3.  Jurja  breberskoga.  P.  Vitezovid,  kron. 
97. 

1.  BREBIR,  m.  vidi  brebar.  ■■samo  u  VoUigijinu 
rjecniku. 

2.  BREBIR,  Brebii-a,  m.  vidi  Bribir. 
BREBITI,  brebim,  pf.  percutere,  corruere,  lu- 

piti,  bupiti.  u  nase  vrijeme.  Od  korijena  od  koga 


BEEBONITElf, 


621 


BRECITI 


je  brbati,  koje  vidi.  isporedi  breboiiiti.  —  1.  jjre- 
lazno:  Jadna  ovca!  koliko  je  brebi!  J^.  Kovacevii. 
—  2.  neprclazno,  sobom  hipiti,  pasti  lupivsi  sohom : 
Siromah!  brebi  o  ledinu,  koliki  je  dug!  ^.  Ko- 
vacevic. 

BEEBONITE^i,  m.  mussitans,  obmurmurans. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana.  is- 
poredi breboniti. 

BEEBONITE^.ICA,  /.  mussitans,  obmurmu- 
rans. samo  M  Stulicevu  rjecniku  rijec  nepouzdana. 

BREBONITI,  brebonim,  impf.  vidi  breboniti. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BKEBONATI,  breboilam,  impf.  mussitare,  ob- 
murmurare.  .snmo  m  Stulicevu  rjecniku.  isporedi 
brebiti,  od  cega  je  i  jiostalo. 

BREBONENE,  n.  mussitatio.  samo  ti  Stulicevu 
rjecniku. 

BREBONITI,  brebonim,  impf.  mussitare,  mrm- 
fati.  isporedi  breboniti.  u  nase  vrijeme.  Postanem 
od  brobiti.  Sad  graknu  (zene)  sve  ujediio,  sad 
umuknu, . .  .  negda  brebone  iza  zuba.  M.  Vodojiic, 
Dubrovnik  1868.  201.  Breboniti.  L.  Zore. 

BrIiBORNICA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  ogu- 
linskoj.  Sem.  prav.  1878.  68.  Razdjej.  kr.  20. 

BREBROV ,  adj.  castorous ,  dabrov.  u  rjecni- 
cima  Bjelostijencevu,  Jambre.iicevu  i  Stulicevu. 
Brebrova  jajca.  Bjelostjenac  (30),  Jambresic. 

BRSbROVAC,  Brebrovca,  m.  dva  sela  u  Hr- 
vatskoj, jedno  u  podzupaniji  jastrebarskoj.  Pre- 
gled  35.  ^ji^M  ga  i  kajkavski  Brebrovec.  Schem. 
zagr.  1875.  91.  a  drugo  u  podzupaniji  siaackoj. 
Pregled  39.  Postanem  od  brebrov. 

BEEBROVICA,  /.  neko  mjesto  blizu  Topuskoga 

XIII  vijeka.  u  spomeiiiku  latinski  pisanu.  Mou. 
ep.  zagr.  1,  26 

BRECALAC,  brecaoca,  m.  qui  petulanter  lo- 
quitur, samo  u  Stulicevu  rjeiniku  (sa  znacenem 
koje  je  stavleno).  rijec  nepouzdana. 

BRECALICA,  /.  quae  petulanter  loquitur,  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (sa  znaienem  koje  je  .itav- 
Jeno).  rijec  nepouzdana. 

1.  BRECANE,  n.  souitus.  isporedi  bn'H-ati.   Od 

XIV  vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Belinu  (l'jy»),  Stu- 
licevu i  haniiiieou.  —  a)  glas  od  gusala  staroga 
vretnena.  u  torn  znaienii  samo  xiv  vijeka.  Nape- 
vanijouib  cevnice  i  brecanijemi.  gusli.  Domen- 
tijani'  148.  —  h)  zucane  nmha,  susurrus  rausca- 
rum.  samo  u  Belinu  i  Stulicevu  rjecniku. 

2.  BRECANE,  n.  vidi  bn'kaiie,  isporedi  lire- 
cati  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BRECATI,  brCcam,  iiiipf.  pulsare,  strepere, 
susurrare.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjemika 
u  Belinu  (susurrare  499;')  i  u  Stulicevu  (susur- 
rare, tiunire).  Akcenat  je  stavlen  po  tome  sto  u 
aba  pomenuta  rjecnika  stoji  nad  e  znak,  kojim 
se  u  nima  ohicno  bijezi  dugo  .ilovo,  jyrem,  da  u 
prvom  primjeru  koji  ide  pisac  ima  dva  suglasna 
iza  e,  po  cemu  bi  c  bilo  kratko;  moglo  hi  hiti  i 
dugo  i  kratko.  —  Korijen  vidi  kod  breoati.  — 
1.  neprclazno:  a)  kucati,  lupati  kao  sto  .se  iini 
na  vratima :  Neka  se  jos  povrati  brecati  na  vratih 
od  srca.  A.  Kadcic,  bogosl.  232.  —  b)  kao  vikati: 
Ti  me  hoieS  obracat  na  pokoru.  Ni  ti,  iii  ijodan 
drugi,  koji  nam  breoa  oko  usi.  B.  Cuceri  108. 
Moze  se  zvat  lijecnika  po  sto  puta,  brecati  mu  i 
vikati,  sve  zaludu.  151.  Sam  se  na  se  srdi  i  breca, 
smucen  skace,  nezna  gdi  je.  J.  Krmpotii,  kat.  56. 
ovaj  bi  poifedni  primjer  isao  dale  pod  2.  kad  bi 
se  moglo  za  cijelo  znati  da  se  pripada  i  glagolu 
brecati.  —  c)  zucati  kao  sto  cine  midiC-  u  Belinu 


i  Stulicevu  rjecniku.  —  2.  sa  se,  rejleksivuo,  petu- 
lanter loqui,  aliquem  vehomenter  increpare.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (s  tmnacenem  koje  je  stavfeno). 

BRECATI  SE,  breoam  se,  impf  vidi  brekati  se, 
od  cega  je  i  postalo.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  is- 
poredi brecati  pod  2. 

BREGAVICA,  /.  musca  major,  velika  muha, 
brecufa ,  brckufa ,  zundaraca.  isporedi  bnicati.  u 
rjecnicima.  Belinu  (4991j)  i  Stulicevu.  isporedi 
brencusa. 

BRECNUTI,  brucnem,  p/.  inelamare,  invehi, 
viknuti,  prodrijeti  se,  osjeci  se.  u  jednoga  pisea 
nasega  vremena.  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo ;  moze 
biti  i  brd'cnuti,  brecnem.  Od  brecati.  isporedi  brek- 
nuti.  Ve6  kad  brecne  beg  Sultanovi6u,  va|a  da 
se  k  crnoj  zem}i  giba  sto  je  godir  do  kaura  raje. 
Osvet.  2.  109. 

BRECU^A,  /.  vidi  breeavica.  u  7ia§e  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Mijatovica  se 
razvila  kao  livada,  da  na  I'lu  brecu)a  pane,  bi  se 
mo[ak  ucinio.  S.  l^iubiSa,  prip.  243.  isporedi  bren- 
6u5a. 

BRE( '.,  m.  sonitus.  xvi  vijeka  u  jednoga  pisca. 
isporedi  brecati.  Nili  josie  slave  breft  po  zemli 
boboni.  M.  Marulic  60. 

BRECAD,  /.  coll.  catuli,  pa§ead,  Henad.  Od 
brefe,  brefeta.  U  jednoga  jjisca  xvii  vijeka  kao 
ukor  iejadi.  Jos  biste  sad  i  vi,  brecadi  od  sise,  po 
ovoj  Dubravi  za  vilam  digli  se.  I.  Gundulii  159. 

BRECAK,  br6cka,  m.  omophlus  Meg.  J.  §loser, 
kor.  559.  566. 

BRECANE,  n.  sonitus.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Mjedo  ima  zuk  i  bre- 
cai'ie.  M.  Eadnic  380. 

BRECATI,  bn^cim,  impf  souare,  crepare,  stre- 
pere. od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
linu (susurrare  719^1,  u  Jambresicevu  (crepitare, 
crepare),  «  Stulicevu  (susurrare,  tinnire,  uz  inf. 
brecati  61-'>),  (  u  Vukovu  (sonare).  —  Korijen 
bhark,  udarati,  lupati,  zujati.  isporedi  brecati. 
e  je  postalo  od  ^.  —  a)  o  puskama,  kao  pucati : 
Pusko  broce  a  junaci  jece.  Ogled,  sr.  258.  —  b)  0 
tokama,  kao  zvccati:  Toke  breco,  pripashace  zve6e. 
Osvet.  4,  51.  -  c)  o  gacama,  kao  sustati:  Ga6e 
brecc,  inarijasi  zvece.  Nar.  iJJes.  juk.  285.  — d)  0 
muhama ,  kao  zucati:  Igra  na  sambece  kad  uaj- 
vece  mulie  breco.  Poslov.  dan.  31  —  ti  jednoga 
pisca  prosloga.  vijeka  grijeskom  3  pi.  pracs.  brecu : 
Na  oblako  tej  zaglube  oko  svih  so  vrto  i  brecu 
topirice  i  boduo  muho.  J.  Kavanin  409. 

1.  BRECE,  breceta,  n.  catulus,  pa§ce,  stene. 
isporedi  brecad.  Od  xvi  vijeka.  Postanem  od  brek. 
—  XVI  J  XVII  vijeka  dolazi  samo  kao  ukor  ic(a- 
detu:  Onamo  ti,  brece;  govoris  i  ti  tujV  N.  Na- 
Jeskovic  1,  215.  Neka  so  zlo  brece  ne  rve  ve6 
s  6acom.  M.  Drzic  103.  Od  nepravad  cije6  pri- 
kora,  kijem  te  pleso  brece  oholo,  zamnelo  je  po}e 
i  gora.  I.  Crundulic  511.  —  poslije  recenoga  vre- 
mena ne  dolazi  do  sada,  a  sada  se  govori  u  pra- 
voni  smislu  u  hrvatskom  primorju:  To  je  moje 
brece. 

2.  BRECE,  broca,  /.  pi.  vinacea,  drop,  dropina. 
vidi  brace  j'od  1,  s  kojim  su  jednoga  postana. 
Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(766'')  i  Stulicevu  (gdje  su  grijeskom  srednega 
roda).  Placa  prasac  brece.  Poslov.  dan.  95. 

BRECIC,  m.  prezime,  prosloga  vijeka.  Luka 
Brecic  Neretvanin.  Noriiii,  pripis.  61.  isporedi 
Brecnic. 

BEECITI,  brecim,  pf.  torrae  affligere,  oboriti 
koga  na  zem\u ,  kao   da  zvekne ,   o  zem^u   lupiti. 


bre6ni6 


622 


BREIIA 


samu  n  Vukoni  rjecniku.  iiporeili  brocati,  ,s  kojim 
je  jcdnrxja  kurijciia. 

BRECNIC,  VI.  jjrczivie.  xv  i^ijcka.  Spoiii.  sr.  1, 
1(K).  mo:e  hiti  stamparska  pogrjcska  }iiJeslo  Brofiii':. 

BKKDA  ,  /.  ncznana  znar.ena  u  jcdnufin  pisca 
XVI  vijtka.  muze  hiti  od  tal.  bcrtosca,  Jr.  bititiicho, 
AC.  lat.  brotachiao,  kiw  cdrdak  od  brvdna,  a  to 
hi  i  moijla  rijci  ziiaciti.  Svak  satla  liui  sud  tor 
Jiravo  roc"  liioni,  jo  li  tcij  pasja  ('■utl  i  zIoLvor  pa- 
Ideiii,  porasko  Rdjo  brodo,  kojo  sii  siiiraJ  i  ^lul, 
smotaju  i  vrijodo  Uubroviiik  wlavau  K''''tli'  -^'f- 
Vetia'niA  1,  22:^. 

BREDIVl^ANI,  III.  pi.  ueko  mje.-<tu  tilizu  I'ri- 
lipa  XIV  rijcka  (inoic  biti  into  koine  je  sada  iiiic 
tta  karti  ISorudin).  -v|a-  Je  .^tav(ciio  po  sudasiiein 
gororu,  a  u  rcieno  .ie  vrijeme  pit(do  -vo-  i  -vtja-. 
U  Bredivonohi..  Glasnik  13.  liTl.  IL  IBl.  U  Bre- 
divi.jaiiohb.  Glasnik  II!,  iiTG. 

BRED,  adj.  praegnans,  gravidu.s,  zdjetan,  zha- 
ban,  tegofan,  tezak,  ji^'ii^oban,  truhla.  Od  xvi  vi- 
jeka,  izniedu  rjecnika  u  Mikafinu,  Belinu  (.SSS". 
405»),  M  Bjelostijenievu  (kajkacski  breja),  u  Jam- 
brcsicecu  (takoder  kajkai'iiki  brej) ,  u  VoUijjijinu 
(kao  II  Bjdostijenievii) ,  u  Stidicevu  i  u  Vukovu 
(gdje  se  clodaje  da  se  govori  po  zapadnijem  kra- 
jevima).  —  e  jc  u  juznom  i  isfoinoin  govoru  od 
staroga  o.  —  Korijen  bhardh,  tiskati,  nabijati, 
nabijenu  biti,  iiapetu  biti.  isporedi  brdo.  —  Go- 
vori se  0  ccjadetu,  o  zivincctu,  a  u  jyrenesenom 
sminlu  i  o  drugom  cemu.  —  a)  o  cejndetu:  Po- 
hodit  bredu  rodicu.  B.  Gradic,  djev.  1.54.  Breda 
bi6e§  i  neoskvruena.  I.  Akvilini  182.  Nahodi  Ma- 
riju  bredu.  ^iv.  is.  182.  Od  ses  mjeseca  bredu. 
180.  ^ene  brede.  I.  A.  Nenadid,  nauk  149.  Ako 
bi  koji  god  udrio  ienu  bredu.  J.  Matovii  879. 
Gulozan  kao  brcda  zena.  Nar.  posl.  vuk.  46.  Sve 
biti  moJe  do  bred  covjek.  279.  Bijase  breda  jedna 
iena.  Nar.  prip.  vuk.-  258.  Ali  bi  cudo  onda  bilo 
da  sam  ja  bred.  Nar.  prip.  vrc.  12.  —  moze  biti 
izreceno  i  celade  nmsko  s  kojim  je  zensko  ziveci 
postalo  brede,  i  to  ti  instr.  s  prijedlogum  s :  Brede 
su  s  liim  tej  tri.  N.  Najeskovic  1,  273.  Ostane 
s  liim  breda.  Pravdonosa  1851.  br.  25.  —  moze 
biti  izreceno  i  dijete  koje  breda  zena  nosi,  i  to  u 
instr. :  Biv  breda  mnom  mati ,  otide  za  mir  svoj 
u  bo^ov  praSati  sto  se  6e  rodit  noj.  D.  Eaiiiua 
601).  —  b)  0  zivincetu,  i  to  o  kravi:  Brede  kravo. 
I.  Jablaiici  109.  Breda  u  Hrvatskoj  najvise  se  go- 
vori samo  za  kravu.  Vuk,  ijec.  42".  —  c)  u  pre- 
nesenom  smislu  o  gori :  Gore  se  te  tvoje  sve  brede 
stvorise,  a  male  njekoje  pak  mise  rodise.  D.  Ea- 
nina  56b.  Gora  breda  rodi  misa,  velike  hvale  a 
paka  nista.  Poslov.  dan.  24. 

BEEDATI,  bredam.  iiiipf.  praegnautem  facere. 
samo  u  Stuliievu  rjecniku.  isporedi  nabredati. 

BEEDINA,  /.  praegnatio,  graviditas,  triidnoca. 
u  nase  vrijeme  ujednoga  i^isca.  isporedi  bredstvo. 
Kad  mu  niajci  presmagne  mlijeko  zbog  brze  bre- 
dine.  V.  Bogisic,  zbor.  122. 

BRilDSTVO,  n.  praegnatio,  graviditas,  trud- 
noca.  isporedi  bredina.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Belinu  (338i>)  i  Stidicevu.  Ne 
znajuc  otajstva  toga  bredstva.  ^iv.  is.  30.  U  vri- 
jeme bredstva.  A.  Kalii  150. 

BREGALNICA,  /.  rijeka  koja  izvire  vise  Stipa 
i  nize  I'lega  utjece  u  Vardar.  Pomine  se  od  xiii 
vijeka,  izinedu  rjecnika  u  Danicicevu.  e  stoji  po 
sadaiinem  juznom  i  istoiiiom  govoru  mjesto  e,  kojc 
se  prije  pisalo.  Na  Bregalnici.  Mon.  serb.  64.  Glas- 
nik 27,  293.  U  Bregalnicu.  Glasnik  27,  291.  24,  268. 

BREGANA,  /.  a)  dva  sela  u  Hrvatskoj:  jedno 
u  podzupaniji  zagrebackoj  a  drugo  u  jastrcbar- 


skoj.  Proglod  19.  3(5.  Schom.  zagr.  1875.  202.  189. 
—  b)  jiotok  koji  kod  onoga  prvoga  sela  utjede  it 
Savu.  Rogul.  sav.  5,  23. 

]5REG.\NICA,  /.  dva  sola  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji zagrebaikoj.  Selicin.  zagr.  1875.  199.  202. 
Preglcd  20. 

BREfjAVA,  f.  voda  koja  izvire  pod  phininom 
Hrgudom  u  Iferceijovini  i  protjecuci  ispod  grada 
Stoca  utjeie  u  Ncretvu.  Vuk,  rjoc.  42*.  Zom|op. 
bos.  3.  53.  Glasnik  22,  50.  o  je  po  juznom  i  istoc- 
iwin  govoru  od  e,  za  to  zapadnim  govorutn  pisu 
Brigava.  Zein)o|).  bos.  57. 

BREGOVIT,  adj.  clivosus,  gdje  su  bregovi.  Od 
XVI  vijeka,  izinedu  rjeiiuka  u  Bjelostijenceou  (col- 
licosus,  monticulosus ,  moiituosus),  u  Voltigijinu 
(raoiitagnoso,  bergicht) ,  ii  Stuliievu  (brjegovit, 
montuosus)  i  u  Vukoim  (clivosus,  hiigelig).  -e-  je 
samo  u  juznom  i  istocnom  govoru  od  e.  isporedi 
brijeg.  —  Podobant  gore  bregovite  i  jedva  pro- 
hoduej,  VEsakimi  ovostmi  i  drevesi  i  vodami  umno- 
Jajeme,  na  liuie  i  vtshozdenije  neudobno  i  pre- 
bivanije  beduo.  Starine  2,  269.  Po  ravni  vrlo  su 
ku6e  rdave ;  ali  po  bregovitijem  mjestima  ima 
kuoa  vrlo  lijopijeh  i  tvj-dijeh.  Vuk,  ^iv.  248.  — 
Adv.  bregovito,  kao  gdje  su  bregovi,  neravno. 
Tuda  }uba  bregovito  stere.  Nar.  pje.f.  vuk.  3,  226. 

BREGOV!^ANI,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji zagrebackoj.  akus.  dolazi  i  za  nom.:  Bre- 
govjane.  Pregled  19.  pi&u  i  Bregovjana.  Schem. 
zagr.  1875.  76. 

BREGI,  vidi  kod  brijeg. 

BREGOVI,  vidi  kod  brijeg. 

BREGOVO,  n.  selo  na  Timoku  blizu  idea  mu 
i  prema  nemu  na  drugoj  strani  zidine  od  grada. 
Vuk,  rjec.  42-i.  M.  D.  Milicevid,  srb.  980.  I  Timok 
su  vodu  prebrodili  na  Bregovu  selu  velikome. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  218. 

BREGOVSKI,  adj.  Sto  pripada  selu  Bregovu. 
Vuk,  rjec.  42".  Sikolska  reka  kod  bregovske  straze 
pada  u  Timok.  M.  D.  Milicevic,  srb.  944. 

BREGUJ^A,  /.  vidi  bregunica,  s  kojom  je  i  ko- 
rijena  istoga.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. :  bre- 
gilja,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing.:  bregnje,  bregujom.  Dolazi  od  prosloga  vi- 
jeka. a)  merops  apiaster  L.  u  rjecnicima  Belinu 
(brigu)a,  poelozobac,  merops  SSSh)  i  u  Stuliievu 
(briguja).  vidi  bregunica  pod  a.  —  b)  hirundo 
apus  L.  u  Bjelostijenceou  rjecniku  (bregule,  ptice 
bez  nog,  apodes,  cypseli).   vidi  bregunica  pod  b. 

BREGUNICA ,  /.  merops  apiaster,  hirundo  ri- 
paria.  isporedi  breguja.  Akcenat  se  ne  mijena, 
samo  su  u  gen.  pi.  i  oha  zadiia  sluga  duga:  bre- 
gunica, a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  bre- 
giinice,  bregunicom.  —  Postanem  ie  biti  od  bri- 
jeg, te  je  -e-  samo  u  juznom  i  istocnom  govoru  a 
u  zapadnom  i.  —  Od  xvii  vijeka  (najprije  u  Mi- 
kalinu  rjecniku).  —  a)  merops  apiaster  L.  u  rjec- 
niku Mikalinu  (brigunica,  prigoru}a,  apiastra,  me- 
rops), u  Bjelostijencevu  (brigunica,  merops.  apia- 
stra 31").  Bregunice  stanu  na  kosnicu,  probodu 
ju  i  jezikom  izvlaoe  pcele  i  prozdiru.  A.  Maksi- 
movi6  114.  zove  se  i  zlatna  bregunica.  J.  Ziva- 
novic  u  Javoru  1880.  1461.  I'idi  bregu}a  ]}od  a.  i 
pcelozobac  i  pcelar.  —  b)  hirundo  riparia  L.  J. 
Pancic,  zool.  205.  ptice  34.  K.  Crnogorao,  zool. 
91.  s  drugim  imeiiom  latinskim :  hirundo  muraria 
u  Vukovu  rjecniku.  hii-undo  agrestis.  G.  Lazii  59. 
vidi  breguja  pod  b. 

BEEHA,  /.  tussis  clangosa,  veliki  kasa},  hri- 
pavac,  rikavac,  magareii  kasa}.  u  nase  vrijeme  u 
Hrvatskoj.   P.  Brantner  —   Od  kor.  bars,  vikati. 


BREHATI 


623 


BEEME 


BKEHATI ,  brSsem ,  impf.  tussii-e,  tussi  clan- 
gosa  laborare,  hripati.  u  nose  vrijeme  ii  Hrvat- 
skoj.  P.  Brantuer.  —  Kurijen  vidi  kod  brelia.  — 
isjjoredi  broktati  'pod  1. 

BKEHIHj,  m.  presime,  upravo  nadimak,  u  jed- 
noga  pisca  prusloga  vijeka.  J.  Kavaniii  135.  Is- 
poredi  Brehuja,  s  kojim  je  jednuga  pustana. 

BREHUJfiA,  m.  nadimak  miiski.  u  nase  vrijeme. 
postanem  od  brehati.  Pobratimu,  Brouji  Simunu. 
Nar.  pjes.  juk.  312.  Pobratime,  Brouja  Simune! 
319. 

BEEJANOVCI,  Biijanovaca,  m.  pi.  selo  u  Sr- 
biji  ?(  okrugu  niskom,  sresu  jeskovackom.  Sr.  Nov. 

1879.  175.  mjestani  gororc  akus.  i  za  nom.  utarim 
akc. :  BrejS,iiovce. 

1.  BEEK,  m.  sonitus ,  clamor,  isporedi  broka, 
«  kojom  Je  jednoga  postana.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  u  Bjelostijencevu  (,brencanje'). 
a)  glas  od  zvona:  Uz  bi'ek  nirtvackoKa  zvoiia. 
M.  Pavliuovic,  raz.  spia.  425.  —  h)  vika:  Vaja 
3  brekom  na  paripCe.  M.  Pavlinovii. 

2.  BRisK ,  m.  canis,  pseto.  Od  p)roiloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  ti  Bjelostijencevu  i  Voltigijinu. 
isporedi  Jareco  pod  1.  Od  lat.  hva,cco,  lovaiki  pas. 
Za  Au  se  j"  pokajala  da  jii  ni  krekon  hitila:  da 
bi  noj  boje  ti  breki  bile  grade  cuvali.  Nar.  pjes. 
ist.  6,41. 

BREKA,  /.  sonitus,  clamor,  isporedi  brek.  Od 
xYi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (,vika, 
clamor'  u  dodatku).  Od  korijena  od  koga  je  bre- 
6ati.  —  a)  glas  od  zvona:  Hoco  se  oci  obje  od 
buho,  od  kokosi  crue  mlijoka,  fratarskoga  zvona 
breka,  Juc  od  zmijo  pepejuhe.  8.  Bobajevii''  217. 
—  b)  vika,  clamor,  u  Vukovu  rjecniku  u  dodatku. 

BREKANE,  n.  invectio,  osijecane.  isporedi  bro- 
kati  so.  sanio  ti  Vukovu  rjecniku. 

BREKATI  SE,  bri'-kam  .se,  impf .  invehi,  osi- 
jecati  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdjc  se  tumaci: 
jimperiose  dico :  bre',  po  cemu  hi  bilo  od  tur.  bre, 
koje  vidi;  ali  je  to  tesko  potrrditi,  nego  ce  biti 
korijena  istoga  kojcga  je  bn'cati  i  brt'cati.  ispo- 
redi brekuuti. 

BEEKIN8KA,  /.  (((/,/.  selu  u  Slavoniji  u  pod- 
iupaniji    pakrackoj.    Prcglod    97.    Schcni.    zagr. 

1880.  51. 

BREKINA,  /".  sorbus  tonninalis  L.  ime  drvetu 
i  rodu  inu.  Akcenat  se  mijeita  u  gen.  pi. :  brc- 
kiiia,  a  samo  je  i  zadiii  slog  dug  u  gen,,  i  instr. 
sing. :  brekiiie,  brfikii'iom.  U  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu;  u  spomeniciina  latinski 
pisanim  jos  xiii  vijeka  (vidi  da(e).  —  I'ostancm 
ce  biti  od  kor.  bhark,  zhijnti,  napeti  .se,  od  koga 
je  zabreknnti.  e  Je  od  .-itaroga  (;.  —  Tu  je  rasla 
brekina  .  .  .  Podsjekose  brekiiiu.  Nar.  pjes.  viik. 
1,  167.  Brekiiia,  sorbus  torminalis  L.  J.  Paiicic, 
flor.  biogr.-  450.  K.  Crnogorac,  bot.  54.  Crataegus 
aria.  G.  Lazic  133.  u  spomenicima  latinski  pisa- 
nijem  dolazi  jos  xm  vijeka,  ali  s  uinetnutim  e 
medu  b  i  r  po  magarskom  izgovoru:  in  arborem 
berekyna.  Mon.  ep.  zagr.  1,  95.  1U2. 

BREKINE,  Brekina,  /  pi.  selo  u  Bosni  n  okrugu 
bihackom.  Statist.  50.  isporedi  brekina,  kojom  je 
u  mnozini  i  nazvano. 

BREKINOV,  adj.  sorbi  torminalis,  od  hrekine, 
n.  p.  drvo,  list,  samo  u  Vukovu  rjeiniku. 

BREKNUTI,  breknem.  pf.  strepere,  clamare. 
M  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(u  znaienu  kod  koga  ce  se  napomenuti  i  s  dugim 
e,  po  cemu  je  i  stav]en  akcenat).  Od  brecati.  is- 
poredi bricati.  —  a)  zuknuti,  kao  sto  cini  muha. 
samo   u  Stulicevu    rjecniku   (sussurraro,  tirmire). 


—  b)  viknuti,  prodrijeti  se,  osjeci  se,  inclamare, 
invehi.  u  nase  vrijeme  u  nekih  pisaca.  je  li  i  u  tom 
znaienu  akcenat  koji  je  stavfen,  ne  zna  se;  moze 
biti  i  breknuti.  Gdje  da  ja  dodem?  brekne  on. 
Pravdonosa  1852.  33.  No  jo  lirabar  breknut  sa 
divana.  Osvet  4,  4-4. 

BREKOVA,  /.  selo  u  Macoi  xiv  vijeka.  Danicic. 
1,  78. 

BREKOVALUCI,  adj.  sto  pripada  selu  Brekovu. 
Brekovacka  opstina.  K.  Jovanovic,  re6.  162. 

BREKOVI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  it  okrugu  sa- 
rajevskom.  Statist  17. 

BREKOVICA,  /.  a)  selo  u  Bosni  ii  okrugu  bi- 
hackom. Statist.  47.  Zemjop.  bos.  52.  prosloga  je 
vijeka  bio  grad :  Iz  grada  Brekovice.  Stariue  12,  42. 

—  h)  ncko  mjcsto  u  Macvi  xiv  vijeka.  Za  Breko- 
vicu  je  isla  meda  nekim  selima,  medu  kojima  je 
bilo  i  selo  Brekovice  (kojc  vidi).  Danicii  1,  78. 

BREKOVICE,  /.  pi.  selo  u  Maivi  xiv  vijeka. 
Danicic  1,  7b.  isporedi  Brekovica. 

BREKOVO,  n.  selo  u  Srbiji  ?t  okrugu  usickom. 
K.  Jovanovic,  rec.  162.  /.sto  ce  biti  koje  se  spo- 
miiie  i  prije  nasega  vremena  samo  po  imenu: 
Brekovo.  S.  Novakovii,  pom.   126. 

BREKTANE,  n.  anhelatio.  isporedi  brektati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

1.  BREKTATI,  brekcem.  impf.  anlielare,  dah- 
tati,  disuci  nadimati  se.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjeinika  u  Vukovu.  Postanem  bez  sumne  od  bre- 
hati, tako  da  k  stoji  mjcsto  h.  Dolazi  i  u  pre- 
nesenom  smislu  kad  se  tko  od  ijeda  Hi  druge 
tegobe  dusevne  kao  nadima  disuci.  Sevorijan  je 
brektao  od  jeda  na  t\i  odluku,  ali  nije  mogao  da 
vice  na  nu  javno.  M.  D.  Milicevic,  vec.  49.  ^judi 
dute,  brok6u  od  muke,  pogledaju  6as  u  zem|u, 
cas  u  nobo.  194.  Svu  dragu  noe  sani  se  prevrtao 
i  brektao  od  cuda  i  jeda.  M.  D.  Milicevic,  let. 
vec.  138. 

2.  BREKTATI,  brekcem,  impf.  invehi,  osije- 
cati  se,  eikati.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
Od  brekati.  Turcin  pof.o  brektati  na  domacina: 
drzi,  more  koiia!  Nar.  prij).  vrc.  28. 

1.  BRKKlHiA,  /.  vidi  brecu|a,  s  kojom  je  jed- 
noga pustana.  u  jednoga  /)ts'c«  nasega  vremena. 
t'uti  ecte  kako  cu  ja  brecati  u  saboru,  ka'  muha 
breku|a.  M.  I'avlinovic,  raz.  spis.  21.  isporedi 
brencusa. 

2.  BREKIT^A,  /.  vidi  brekina.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  fcJulek,  im.  30. 

BREKUNA  ,  f.  villi  brekina.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  30. 

BRELE,  dva  sela  u  JDalmaciji  blizu  Makarske: 
Goriie  i  Done  Brele.  Schera.  spal.  1862.  15.  Brole. 
Repert.  dalm.  19.  rod  se  ne  zna. 

BRE^UZAK ,  bre}uska,  m  a)  jaje  bez  fuske  u 
samoj  opnici.  M.  Pavlinovic.  —  h)  mjesto  gdje  je 
zemja  bjelusasta.  M.  Pavlinovi6. 

BRElfiUZGA,  /.  ptica  koja  se  zove  i  prdavac. 
M.  Pavlinovic. 

BREMA,  /.  vasis  lignei  genus,  kao  ploska  za 
vodu  od  duzica.  samo  u  Vukovu  rjeiniku  (gdje 
se  dodaje  da  se  govori  oko  Knina).  Postanem 
moze  hiii  hyp.  od  bremenica. 

BREMAN,  bremna,  adj.  onustus,  oneratus.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka  zapadnim  govorom  sa  i 
mjesto  e.  isporedi  breme,  od  cega  je  i  postalo. 
Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  Srce,  konsencija  i 
zaznanjo  moje  jest  vole  brimno.  Katek.  1561.  37. 

BREME,  bremena,  ».  onus.  Akcenat  se  mijena 


BKEME 


624 


BREME 


u  i>l. :  bi-Bm^na ,  i  tako  o.itOije  u  cijeloj  mnoeini 
osim  gen.,  u  kom  je  bromiinil.  —  Dniazi  od  xii 
vijika  (ridi  dale  pod  d.  prvi  primjer  is  Mon. 
Serb.),  iimxjprije  je  meitu  r  i  m  bilo  6,  mjc.^tu 
kojeya  j  e  sada  u  zapadnmn  (/ovoru  i,  a  ti  jus- 
nom  i  istuc7>om  e;  alt  je  u  juznom  ncijda  bilo  jo. 
s«  i  M  sapadnum  gororti  dolazi  nd  xv  vijeka  (vUli 
pod  d.  primjer  iz  Mon.  Croat.);  u  juznom  sa  jo 
od  XVI  vijeka  (cidi  primjer  N.  Ilaiiine)  i  poslijc 
drzi  se  it  >iekih  ^jisnca  i  xvni  vijeka  (eiili  pri- 
mjere  I.  Nenadica),  a  bez  j  aa  mmijem  o  takoder 
u  juznom  gooorii  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  A. 
Guietiea).  —  Nahodi  se  h  srijem  rjeinicima:  u 
Vranciccvu  (brime,  onus,  sarciua,  fascis,  taloii- 
tum) ;  It  Mikalinu  (brimo,  sarcina,  onus) ;  u  Be- 
linu  (breino,  onus  51'>.  173",  savcina  iiiJO''.  liSo''. 
fascis  304*.  pondus  558''.  graviditas  358'');  u  Bje- 
lo.'<tijenievu  (brome,  fascis,  onus,  sarcina,  pondus); 
It  Jambres-icevu  (brome,  onus,  pondus,  sarcina  893. 
fascis  300);  it  Voltigijinii  (hrenie,  last,  schwere); 
It  Stitlicevu  (breme ,  pondus  ,  onus ,  sarcina) ;  u 
Viikovit  (bromo,  onus);  n  Daniciccvii  (onus).  — 
l}va  pisca,  jedan  xvii  a  driigi  xvin  vijeka,  imaju 
get  i  u  muikom  rodu :  brenien ;  pos(ed>H  ima  u 
instr.  pi.  i  bremi  (vidi  da^e  pod  f.).  —  Postanem 
od  kor.  bhar,  nositi.  isporedi  brati,  berem.  — 
a)  u  pravom  smislu:  ito  nosi  svom  silom  Hi  go- 
tovo  svom  silom  cejade  Hi  kfuse,  u  staro  vrijeme 
%  lada:  an)  nosi  ga  decade,  a  moze  biti  i  k\use, 
ali  se  izrijekom  ne  kaze ;  Priloiilii.  drva  nai5a  za- 
konnaa,  koja  donoae  Vrejane  i  Ugnane,  svaka 
kuia  po  80  brement.  Mon.  serb.  532.  Ku  (stvar) 
veie  ielim  ja  sa  svakim  vrimenom ,  nor  trudan 
pokoja  pod  teSkim  brimenoni.  P.  Hektorovid  58. 
Da  se  ne  prti  u  voce  brjeme,  neg  on  raoze  nosit. 
M.  DrJid  229.  Zloce  me  nemilo  nadiJle  su  glavu 
moju,  ter  kao  bremo  tesko  svoju  vlas  na  mone 
naslonile.  I.  Gundulic  197.  Tko  voce  brjemo  drva 
na  ogan  stav}a,  veil  jilamen  cini.  M.  Orbin  161. 
DrJati  brime  na  sebi.  Mikaja  28''.  Vidi  jednoga 
Arapa,  gdi  cipa  drva,  i  buduci  uacipao  veUko 
brime,  poce  ga  dizati,  da  ga  nosi.  J.  Banovac, 
pripov.  205.  Spravjaju  kriX,  stavjaju  mn  ga  na 
rame ,  a  liegov  ca6ko  prilaga  bremenu  ovako 
tezku  sve  grijehe  Judskoga  naroda.  Besjede  kr. 
57.  Tko  brime  na  se  dize,  va|a  da  se  k  zemji 
slize.  V.  Dosen  28.  Molini  te,  uciui  i  mono  tvoga 
kriza  udionikora:  ti  nosi.s  tesko  breme.  L.  Eadic 
51.  Jesi  11  u  brimeni  veliki  s  velikim  koniadi 
gvozdja  male  komadiio  krimice  umisavalay  M. 
Zoricic,  zrc.  129.  Sad  ga  sici  i  slazi  u  brimo. 
J.  S.  Re|kovi6,  ku6.  49.  Kad  po  brime  prid  kravu 
polo^iS.  306.  Nije  rijefi  breme.  Nar.  posl.  vuk. 
217.  Skinu  zvono  sa  zvonika,  .  .  pak  dva  i  dva 
s  nim  na  rame,  izmjonice  kad  im  breme  dotuzi. 
S.  Ijjubisa,  prip.  192.  —  bb)  nosi  ga  kjuse  (ispo- 
redi tovar) :  Tovarac,  koji  nosi  bi-emena  i  tovare. 
M.  Divkovic,  bes.  81.  Koiisko  breme.  Bella  126^. 
I  sto  god  se  jos  pod  brime  preze.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  31.  pogrjeska  ce  stamparska  biti  bribona 
vijesto  brimona:  Nih  koiii  pritili  od  muogo  vri- 
mena,  ne  trudni,  neg  ciU,  pasuc  prez  bribona. 
D.  Barakovic,  vil.  75.  —  cc)  nosi  ga  lada  (isjjo- 
redi  tovar) :  Ideze  be  korabju  bremo  izloziti.  Do- 
mentijan''  185.  —  dd)  moze  imati  iiza  se  stvar 
koja  je  breme ,  te  se  bremenom  kaSe  koliko  je  te 
stvari,  i  to  u  gen.:  Nose  nase  gospode,  najlise 
kad  idu  u  crkvu  ili  na  pir,  brjeme  svite  na  sebi, 
koje  jedva  bi  jaki  bastah  ponio.  M.  Drzii  134. 
Ta  bise  podlega  pod  brimo  kamena  i  doli  nim 
slega  otekla  ramena.  D.  Barakovid,  vil.  55.  Nosed 
breme  suhih  driva  J.  Kavaiiin  475.  Otidite  u 
planinu,  ter  donesite  bremo  drva.  Besjede  kr.  143. 
Oni,  koji  su  priprdeui  velikijem  bremenom  zlata, 


srebra  i  stvari  prilifinijeh,  ne  mogu  proci  proz 
mjosto  toliko  usko.  D.  Mattoi  188.  IJdari  na  turski 
karvan  i  otme  dvanaeat  bremena  fiseka.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  122.  —  b)  dijete  dokle  ga  mati  nosi 
a  ulrobi,  naziva  se  breme;  tako  i  iivinie.  aa)  o 
djetetu :  Jamadno  t'  so,  gospo,  obidu  pri  nor  jeson 
budo  izajti,  da  c'  costito  brimo  najti.  M  Pele- 
grinovid  180.  Nikakova  obiljezja  od  bremena  i 
zdjetstva  u  njo(jl  no  nadose.  M.  Divkovid,  zlam. 
24.  Zapovidjo  dvjoma  andolom  da  onu  starjoSicu 
isjirte  iz  bremena,  kojo  imaSo,  i  da  ono  dijeto 
koje  porodi  dadu  pustinaku.  24.  Sava  prisobna 
jur  biso  brimonom.  D.  Barakovid,  vil.li  94.  Dan- 
gubo  od  noseiia  brimena  u  svojoj  utrobi.  F.  La- 
strid,  test.  397.  Jodnak  mu  jo  trudna  zahodila. 
Nosi  breme  za  godinu  dana,  dode  vremo,  bromo 
da  se  ima,  neniade  se  jedno  musko  dodo,  no  s' 
imado  jodna  zraija  |uta.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  53.  Iza 
cara  ostaue  carica  trudna,  i  kad  dode  vreme  da 
se  breme  ima ,  ona  rodi  musko  dedo.  Nar.  prip. 
vuk.  33.  Da  bi  se  porodija  lasne  rastavila  od  bre- 
mena. M.  D.  Milicevid,  ziv.  2,  31.  u  tom  smislu 
zena  u  bremenu,  s  bremenom,  pod  bremenom: 
Djevica  slavna  bududi  zacula  od  andola  da  sveta 
Elizabeta  bjese  u  brjoraonu.  I.  A.  Nonadic,  nauk 
237.  !^ena  s  bremenom,  t.  j.  trudna,  gravida.  Vuk, 
rjefi.  42'\  Pod  bremenom,  t.  j.  zbabna.  Magaz. 
1868.  58.  tako  pasti  u  bremo:  Cuted  da  je  pata 
u  prisobno  brime.  D.  Barakovid ,  vil.  134.  Ako 
zapadne  u  breme  prije  godine.  V.  Bogisid,  zbor. 
265.  I  tebe  je  nojacka  rodila;  dok  je  s  tobom 
pod  bremenom  bila  od  svakog  je  lice  sakrivala. 
Nar.  pjes.  petr.  3,253.  —  bb)  o  zivinietu:  Glas 
gospodni  oprasta  kosute  bremena.  D.  Danicid, 
psal.  29,  9.  —  c)  po  tezini  koja  je  u  bremenu, 
kiikvo  je  naprijed  pod  a.,  dolazi  i  kao  mjera: 
Isto  jim  vazmite  jedno  brime  dobra  vina,  lipo 
jim  ga  vazmite,  i  dobro  jim  ga  platite.  P.  Hek- 
torovic  20.  Oka  nosi  unaca,  kako  di;  .  .  .  brime 
nosi  librica  i  unaca,  kako  di.  M.  Zoricid,  arit.  66. 
Mira  ol  ti  brime  (pero).  66.  —  d)  znacene  koje 
je  naprijed  pod  a.  prenosi  se  na  sto  god  sto  treba 
ciniti  Hi  podnositi  ili  cim  se  treba  baviti,  posao, 
diiznost,  nevofa,  zlo  ltd.:  aa)  u  opce  sto  treba 
ciniti  ili  podnositi:  Igo  moje  blago  i  breme  moje 
liko  jest.  Mon.  serb.  5.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24, 
172.  Vsako  brime  i  te.skodu  ua  se  vzimfudi.  Mon. 
Croat.  72.  Jaram  moj  sladak  jest  i  brjemo  moje 
lako.  N.  Raiiina  177ij.  mat.  11,  30.  Voce  vremena 
tko  bude  zivjeti,  teza  mu  bremena  bude  dub  pod- 
nijoti.  N.  Najeskovid  2,  127.  Razumno  je  vrime, 
svaka  iznahodi,  vele  tesko  brime  oblahca  kad 
godi.  P.  Hektorovid  28.  Tko  brimo  vazima  dru- 
zim  nauk  dati.  42.  Katunar  tiho  rece:  bratjo,  .  . 
vi  sada  racite  pojudi  ki-iposno  druzinu  ovu  svi- 
stiti.  Tad  oni  rekose:  veliko  brime  milost  tva 
na  ramena  nasa  naprti.  P.  Zoranid  50''.  Oslobo- 
diti  nas  od  pritoskoga  bremena  od  zakona,  koje 
se  jur  ne  mogase  podnositi.  A.  Gucetid,  roz.  jez. 
117.  Znam  ocito  svijem  da  zudis  da  bi  uzraslo 
moje  ime,  ali  tezim  mene  trudis  prtedi  me  u  toj 
brjemo.  O  Mazibradid  205.  Za  sto  de  svak  svoje 
breme  ponijeti  i  nositi.  M.  Divkovid ,  bes.  204. 
Jedan  drugoga  brimona  nosite.  I.  Bandulavid  172. 
gal.  6,  2.  Imaju  mislit  prijo  nego  so  udadu  .  .  . 
bremena  teska  od  udadbe  koja  imaju  nosit.  I. 
Drzid,  nauk  gond.  286.  Jaram  moj  jest  ugodan 
i  brime  moje  lagano.  J.  Filipovic,  prip.  1,391. 
F.  Lastrid,  ned.  376.  M.  Dobretic  218.  To  po- 
slenik  svaki  radi  da  dospije  i  doradi  i  da  s  vrata 
brime  skine,  slatko  za  liim  da  podine.  V.  Doson 
181.  Jer  je  jaram  moj  blag  i  breme  je  moje  lako. 
Vuk,  mat.  11,  30.  —  bb)  sto  je  tko  duzan  davati 
ili  ciniti  po  ugovoru,  po  urcdbi,  po  zakonu  itd., 


BREME 


025 


BREMENIT 


kad  had  upravo  Icao  duSnost  lli  dag:  Koji  na- 
meiu  desetine ,  cai-ine  i  druga,  pi'iliciia  brimeua 
biskupom.  A.  Kadcic,  bogosl.  2SS.  Izvrsuje  brime 
navrzcno  od  ispovidnika.  357.  Da  jedan  zajme 
pineza  ribani  podvozujuci  ga  da  ga  sluzi  dobrom 
ribom  pod  cinu  opcunu,  naiiieie  mu  brime  koje 
ne  muze  u  kripost  zajiiia.  263.  Da  su  druge  po- 
godbe  brinieuite,  ili  z  brimonoin,  a  druge  su  mi- 
lostive  i  brez  brimena.  A.  Bacic  119.  Da  tko 
uzme  brime  na  se,  te  da  tude  sviue  pass.  V. 
Doseii  220.  Tesko  varaa  zakonicima  sto  tovarite 
na  }ude  brernena  preteska  za  iiosene,  a  vi  jedni- 
jem  prstom  svojijem  ne  cote  da  ill  prihvatite. 
Vuk,  luk.  11,  46.  —  cc)  tako  su  breme  i  vise  duz- 
nosti  drzavne,  opcinske,  crkvene  itd.:  Naliodeci 
se  pod  bremenom  pa.stiia  duhovnoga.  I.  Grlici6 
XVII.  Da  rau  pomoze  u  brimenu  od  pastir.stva 
duhoviioga.  A.  Kadcic,  bogosl.  472.  Koji  se  na- 
bode  za  svoje  posle  u  dvoru  riinskomu  ili  u  I'leinu 
uzdrze  koje  brime.  311.  Bez  liili  ue  bi  zakaii  za- 
dovojio  svomu  brimenu.  40.  Da  se  ne  zabraiiuje 
starisini  imati  pomi'iu ,  kako  zapovida  negovo 
brime.  320  Svoja  ramena  pod  tako  veliko  brime 
podmetnuti ,  kakvo  i  koliko  je  pastirstvo  od  to- 
likih  dusa.  A.  Kanizlic ,  kam.  20.  S  dobre  vo}e 
sa  sebe  skine  brime  carstva.  407.  Kad  poglavar 
puk  dobavi  da  ga  vlada  i  upravi ,  zamasito  vrlo 
brime  prima  da  se  muci  s  uime.  V.  Dosen  217. 
Brime  od  biskupata  i  vikar.stva  apostolskoga  u 
Bosni.  M.  Dobretic  v.  Nedostojuo  nosim  ovo  tesko 
breme  manastirske  staresine.  S.  l^ubisa,  prip.  255. 
—  dd)  kao  nezgoda,  neoo^a,  muka,  hriga:  Velikt 
tovarfc  nosimb  na  svojemb  ramenu,  jako  vrtlo 
breme.  Mon.  sei-b.  555.  Na  glavi  mu  je  tezko 
breme.  I.  Gundulic  478.  No  ktijuei  da  toliko 
brime  duse  naso  pritisce,  ako  bi  zarad  nesklada 
u  zakonu  vire  jos  di)e  miogih  dusa  spaseuo  u 
pogibiU  bilo.  A.  Kanizlic,  kam.  873.  Ide  vreme, 
nosi  breme.  Nar.  posl.  vuk.  95.  —  ee)  zlo  koje 
koga  zadesi:  Ne  gledaj  veliku  zlobu  uasu,  nego 
od  nas  oduzmi  ovo  breme,  koje  nejaci  i  nemocni 
ne  mozemo  nositi;  prostri  svemogu  ruku  tvoju 
i  oslobodi  nas  oda  zla,  koje  nas  je  obhitilo.  B. 
Ivasic,  nac.  43.  Da  nisan  mogal  trpili  brime  tesko 
boije.  P.  Radovcic,  nac.  27.  —  jf)  ilo  brigti  za- 
daje,  delude  u  koin  se  trcha  hrinuti:  Toli  je  tezko 
zensko  brjeme ,  da  pod  ilime  i  jak  pada.  J.  Ka- 
vaniu  170.  Jos  je  dite  jedno  tezko  brime.  M.  A. 
Rejkovic,  sat.  39.  Baba  djedu  brjeme  a  djed  babi 
vece.  Poslov.  dan.  5.  Ah  nioj  djede ,  moje  tesko 
breme!  ni  te  mogu  nosit'  niti  ostavit'.  1.  —  gg)  o 
ce]adetu  koje  je  drugimn  na  dosadii,  na  tegohii, 
na  sramutu:  Kud  se  skitas?  jcr  ne  radii?  gladno 
dice  jer  ne  liranis,  i  ne  glcdas  za  odicu?  Odnila 
ti  voda  sricu !  Ali  srica  kad  popliva ,  nek  i  tebe 
nosi  ziva,  .  .  da  nam  s  vrata  brime  skine  muogo 
teze  od  planine.  V.  Dosen  40.  —  tako  je  lijenac 
i  zem(i  breme:  U  linosti  zakopani,  s  kvarom  sto 
vas  zemja  hrani,  i  sto  tak\o  drzi  brime,  kad  ko- 
risti  nije  s  liime?  V.  Dosen  219.  Rad  sta  zemju 
vi  gazite?  .  .  nit  s  ne  radi  odlazite  nit  s  koristi 
nu  gazite,  da  1'  ste  crnoj  zemji  brime.  233.  — 
hh)  zlo  djelo,  grijeh,  breme  je  oiiome  koji  ga  etui, 
negovoj  diisi :  Dusa  moja  je  velikim  brimenom 
oprcena.  Katek.  1501.  30.  Pred  nogama  duhov- 
nika  spovijedat  cu  djela  smina,  da  odrijo.si  meno 
uzuika,  pakla  oprosti,  koj  me  stiska,  svali  i  breme, 
koje  pritiska.  J.  Kavai'iin  07.  Nemoj  nas  zaklati, 
jer  ce  ti  biti  dusi  tesko  breme,  a  imenu  prijekor 
i  sramota.  S.  .^ubisa,  jirip.  108.  —  ii)  tijelo  dusi 
breme:  Dokle  dusa  neizprti  svog  brimena  na  cas 
smrtL  V.  Dosen  202.  —  ej  teiiiia  stcari  tjelesne 
a  u  prenesenom  smislu  i  umne.  tako  dolazi  sa 
samom   sti'arju,    koja  stoji  u  yen.  bez  prijcdluga 


Hi  s  prijedl.  od,  te  je  s  nom  Zajedno  kao  kad  bi 
se  reklo:  stvar  sa  svoin  tczmom  svojom.  aa)  o 
steari  tjelesnoj :  Pade  strasuo  tilo  obrazom  do- 
lika,  kako  brime  velo  od  bora  velika.  D.  Bara- 
kovic,  jar.  53.  Da  jih  tesko  brime  od  liih  (stvari 
zeinajskih)  no  pritisne  i  ne  zadusi.  P.  Radovcic, 
nac.  50.  Noiiztrpnijem  moga  kriza  odlucujem  tezko 
brime  i  gorcinu  od  kaliza  prozdrovom  sladokus- 
nime.  J.  Kavanin  50.  Magle,  dime  i  silnoga  ogna 
brime.  J.  Kavaiiin  401.  Brime  blaga  tko  odvrze, 
k  nebu  ide  on  najblize  V.  Dosen  200.  —  bb)  o 
cemu  umnom:  Covik  se  obali  pod  brimenom  griha. 
I.  T.  Mrnavic ,  ist.  185.  Od  teskih  nasijeh  zlo6a 
pod  bremenom  stat  ne  more  (zemja).  A.  Vitajic, 
ost.  324.  Hteci  tezko  brjeme  od  krivina  navaliti 
sve  na  pleci  svoga  blaga  gospodina.  I.  V.  Bunii, 
mand.  20.  Duzan  nosim  pritesko  od  duga  brime. 
A.  Kanizlic,  uzroci  48.  Briga  mojili  oblaksaju6i 
brime.  A.  Kanizli<!',  kam.  118.  Brimenom  godina 
i  nevofa  pritisnut.  424.  —  f)  u  dim  pisca  xvii  i 
xvui  vijeka  iialazi  se  i  u  muskom  rodu  bremen: 
Bule  vam  nosile  bez  truda  brimena ,  posli  vam 
rodile  u  duge  plemene !  I.  T.  Mrnavic,  osm.  157. 
Ka  ue  lalise  neg  brjemeni,  ne  pomoii  neg  ne- 
mo6i  .  .  .  jesu.  J.  Kavanin  543.  —  «  poii{ednega 
se  nahodi  t  instr.  pi.  bromi  kao  da  bi  bio  nom, 
sing,  brem  ili  bremo:  Ropstva,  koja  grisi  trudni 
na  vrat  su  vam  jjostavili ,  jore  su  nas  ,briemi' 
trudni  neustrjjjivi  prigrlili.  J.  Kavanin  410.  — 
g)  selo  u  Barani,  mag.  Boremend.  Sem.  prav. 
1878.  39. 

BREMEN,  m.  vidi  kod  breme. 

BREMENAK,  bremeuka,  m.  dem.  breme.  samo 
II  rjeinicima  u  Belinu  (120")  i  Stuliievu. 

BREM^NAR,  bremendra,  m.  tko  nosi  breme, 
bajulus.  samu  it  zagoneci  o  puzu:  Bremenar  breme 
nosi;  pseto  ga  vije,  a  on  se  u  bremo  ki-ije.  Nar. 
zag.  nov.  180. 

BREMENAV,  adj.  onerorus.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  u  koga  je  nastampano  je 
mjesto  e  ili  i  iza  r.  Ere  bi  nam  dospijevali  sve 
tej  muke  brjemenave.  J.  Kavanin  571. 

BREMENIiIJA,  m.  vidi  bremenar.  samo  u  za- 
goneei  o  jezu:  Bi'emengija  breme  nosi;  bremen- 
giji  pascad  laju,  bremen^ija  te  u  breme.  Nar. 
zag.   nov.   77. 

BREMENICA,/.  dolii  species,  sud  od  duga  uzak 
II  dug,  tako  da  se  moze  lasno  nositi  na  ramenu 
Hi  dca  natovariti  na  koiUi.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Postanem  od 
breme.  Drzeci  u  drugoj  (ruci)  kantu  ili  ti  bri- 
menicu  punu  vode.  D.  Rapic,  330.  Baba  deda  za 
tikvu  prodala,  ne  imala  vodenoga  suda.  Karala 
je  iz  mabale  kona:  jadna  baba!  sto  si  ga  pro- 
dala? ja  bi  tebi  bremenicu  dala.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  305.  Bremenica  livata  do  30  oka  u  uzickom 
okrugu  u  Srbiji    S.  Pelivauovii. 

BREMENINA,  /.  augm.  breme.  samo  u  Stuli- 
cevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiinena. 

1.  BREMENIT,  adj.  onustus,  onerorus,  prae- 
guans,  gravis.  Od  xvii  vijeka  (vidi  primjer  M. 
JJivkovica),  izmeda  rjecnika  samo  u  Stuliievu, 
(gravis,  ponderosus,  praegnans)  i  u  Vukovu  (gra- 
vida). —  Od  breuie.  —  a)  koji  nosi  breme,  te  mu 
je  tesko  pod  nim,  onustus.  o  zeni  bredoj ,  ali  u 
reienom  znacenu:  Kako  jesi  majko  ziva?  tva  je 
rana  jadovita:  ti  u  porodu  bolizniva,  pri  poroda 
brimenita,  po  porodu  sva  u  trudu,  i  na  pokou 
sve  za  ludu.  I.  Ivanisevic  322.  —  b)  bred,  prae- 
gnans (isjjoredi  breme) :  Starjesica  vidje  da  je 
teska  i  bremenita.  M.  Divkovic,  zlaiu.  23*'.  Zene 
brcmeuite.  I.  Drzic,  nauk  gond.  190.  i  0  zivinietu: 

40 


BKEMENIT 


620 


BRESXE 


Gdi  j'  zdrav  ajer,  dvojeliti  plod,  a  skot  dvaS  bre- 
moiiiti.  J.  Ka\aiiin  13.  —  c)  .^to  je  n  kakvim 
dobroiii  rt:a>iu  lako  da  sa  to  duhro  trcha  sto  6i- 
nili  Hi  dtivuti,  oiuu'onis:  Da  su  drugo  jjogodbo 
briiiionito  ili  /,  brimenoni ,  a  diuge  su  iiiilostivo 
i  brez  brimoiia.  A.  BaMi  119.  —  d)  tezak  kao 
breme,  gi-avis:  Nisii  stablam  tozki  cviti,  ni  orlom 
peri  biemouiti.  ,1.  Kavai'iin  .457.  Zadovo|it  tako 
brimenitoj  duJ.nosti.  I.  L.  Garai'un  5. 

2.  BEKMENIT,  adj.  temporalis,  vidi  vroineuit, 
od  iega  je  i  postalo  promijenivHi  v  na  b  po  nekim 
krajcviiiia.  (hi  xvi  vijcka.  Dulazi  znniei:i  samo 
Ho  je  za  neko  vrijeme,  sto  u  neko  vrijeine  bwa. 
Ne  mojto  j)ribirati  placna  blaga  bremouita.  M. 
Vetranic  1,  85.  Vjociii  jo  tuj  istok,  ki  vijekora 
liiUada  breiuonit  ne  ima  rok.  '2,  '272.  Kazmisjajudi 
privaru  stvari  ininu<''ijpli  i  brcmenitijoli.  B.  G-ra- 
dic,  djev.  !S5.  iSlatko  nziva'  do  vik  vika  )ubav, 
ka  ni  breraonita.  1.  Gundulii  Gl.  Lijepos  telesna 
i  bremenita.  I.  Drzii,  nauk  gond.  39.  Poglavice 
crkovne  i  bremenite.  28.  Zivot  bremeniti.  D.  Pal- 
moti6,  Christ.  204.  Dvim  krunami  naresena  vrze 
prvu  bremenitu.  J.  Kavanin  300.  Da  s  valova 
tolicib  bremenitih  nevo)a  ue  budemo  u  ogiiene 
viciie  valove  upasti.  A.  d.  Bella,  razgov.  43.  Bo- 
lijest  naravska  ono  je  koje  tko  6uti  radi  pedepse 
brjemenite,  na  priliku  kaje  se  tko  i  boli  da  je 
ukrao,^za  sto  ide  u  tamnieu.  I.  A.  Nenadic,  nauk 
164.    Cast  i  poStoiie  sve  je  briemenito.  127. 

BEKMENOSa,  /.  bajulus,  ko  nasi  hreme  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Viikuvu 
(gdje  se  napomine  da  se  gocori  u  Crnoj  Gori). 
Bremenose  nose  naj\'ise  suhe  ukjeve  s  Kijeke  u 
Kotor.  Vuk,  rjec.  42b. 

BREMEN  ATI,  bremenam,  impf.  vidi  bredati. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijcc  nepouzdana. 

BEEMESCE,  n.  dem.  breme.  Od  xvii  vijcka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalimi  (28a),  u  Bcliiiu  (126a. 
558''.  685''),  Bjclostijcneevu  i  Stulicevu.  pred  c 
stoji  s  mjesto  c,  koje  jedan  insac  xvii  vijeka  jos 
p)ise  (vidi  u  xmmjeru  IJivkovicevu),  ali  istoga  vi- 
jeka Blikaja  (u  rjecniku)  ima  vei  s.  Brcmec-ce  je 
moje  u  istinu  lagahno.  M.  Divkovic ,  nauk  15. 
Pravi  prijateji  jedan  drugomu  pomazo  bremecca 
nositi.  M.  Divkovi6,  bes.  9.  Sveza  brimeSce  drva. 
A.  Kaeic,  korab.  22. 

BEEMICAK,  bremicka,  m.  vidi  bremeSce.  samo 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena:  Vlasi  polu  si- 
jede  i  rijetke  na  tjemenu  kazale  su  da  bremicak 
godista  sjedilo  mu  je  na  plecima.  M.  Vodopic,  u 
Dubrovniku  1868.  194. 

BEEN,  m.  dolina  kgd  Dubrovnika  koja  se  na- 
rodnim  jezikom  zove  Zupa,  tal.  Breno,  lat.  Bre- 
num.  vidi  kod  ^upa.  ii  jednoga  pi.'ica  prusloga 
vijeka.  Gundulic  hrabren  potii-a  ih  snazno  na 
Bren.  J.  Kavai'iin  182. 

BEENA,  /.  neko  mjesto  kod  liibHice  blizu  Xice 
sui  vijeka.  e  stoji  mjesto  e.  Eibtnica  st  BrenovL. 
Mon.  Serb.  11.  Danicic  1,  83. 

BEENAK,  brenka,  m.  braucliia,  skrga.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku. 
Bice  od  tal.  branchia.  Prvoj  ribi  koju  uhitis  ras- 
peri  brenak,  i  u  nemu  naii  ces  jedan  stater.  Ziv. 
is.  102. 

BEENAN,  breua,  adj.  luteus,  od  kala.  xiv  vi- 
jeka u  jednom  spomeniku,  i  to  sa  starijem  6  iza 
r.  Kor.  bbui-,  vrtjeti,  mesti.  isporedi  brna.  Oti> 
prLsti  sLzdavt  nase   breno  telo.   Mon.  serb.  1G6 

BEENUE,  bri5nca  i  brenceta,  n,  pistiUum  cam- 
panae,  zvecak,  klatno.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjei-- 
uika  samo  u   Vukovu  (gdje  se  Hajjomiiie  da  se 


govori  u  Gruii).  Postaiiem  maze  biti  od  or^cati 
s  dometniitim  n  (koje  se  nalazi  i  u  drugim  rije- 
cima  iloiHCtiiutu  samoglasnima  koja  su  pusl(da 
od  nasalnih)  isporedi  bren6ati.  Na  ovnu  je  zvono 
od  hijade,  a  u  zvonu  brenco  od  stotine,  po  bren- 
cotu  dragi  kanionovi.  Nar.  pjes.  stqjad.  1,  76. 

BEEN(^ANE ,  n.  tinnitus,  isporedi  breneati. 
samo  u  rjeinieima  Bjelostijencevu  (30")  i  Jam- 
bresiceou  (1,  986"). 

BEI0N6aTI,  brenfiim,  impf.  tinnire,  zveiati. 
vidi  breeati,  od  iega  je  postalo  dobivsi  n.  samo 
u  Jainbresicevu  rjecniku  (1,  986"). 

BKEN6eVIC,  m.  prezime  u  nase  vrijeme.  Janko 
BronCevii  iz  GluSaca.  Prot.  Sab.  mag.  116. 

BEENtiUSA,  /.  sarcoplaga  oarnaria  u  Kasts- 
lima.  A.  Ostojic.  vidi  breeavica,  brecuja,  brekuja. 

BEENDIC ,  m.  Brundusium ,  liQfinfatov ,  tal. 
Brindisi.  xin  i  xiv  vijeka ,  Brentdici.  Domen- 
tijana  298.  299.    Domentijan''  182.    Dani6i6  1 ,  78. 

BEENEBEEKE,  brenebreka,  /.  pi.  vidi  bene- 
vreke.  w  jednoga  pisca  xvii  vijcka  i  u  Stulicevu 
rjecniku.  Opazi  brenebreke  sve  krvave.  J.  Pal- 
motid,  dubr.  104. 

BRENICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  i  srezu 
niskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.   u  mjestana  BrenSca. 

BEENICKI   adj.  sto  pripada  sela  Brenici.  Bre- 

I  nicki  vis.  Eat  55. 

BEENKOVAC,  brenkovca,  m,  I'leka  vinova  loza 

!  bijela  grozda.    u  hrvatskom  primorju.   u  jednoga 

pisca  nasega   vremena :    mali  i  veliki   brenkovac. 

B.  Sulek,  im.  30. 
1 

[  BEENxSKI,  adj.  Sto  pripada  Brenu.  u  jednoga 
;  pisca  prosloga  vijeka.  Boinak  Stjopan  kasteo  bren- 
I  ski  vam  pokloni.  J.  Kavaiiiu  190. 

BRENTA,  /.  nekakav  sud.  od  tal.  brenta,  nem. 

brente.  xv  vijcka  u  jednom   spomeniku  i  u  Jam- 

bresicevu   rjecniku.   Vina  z   dropami    bronat   pet. 

Mon.  Croat.  64. 

BRENTOVIC,  WL  prezime,  u  nase  vrijeme.  §em. 
srb.  1881.  299. 

BEES(  :JEN,  adj.  vidi  besejen.  xvi  vijeka.  Dobro 
si  dosal,  brezcinua  glavo!  Aleksand.  jag.  starin. 
317. 

BEESCJENE,  n.  vidi  bescjene.  u  nase  vrijeme. 
Dao  sarn  u  brosciiie.  M.  Pavlinovid. 

BRESHIMBENIT,  adj.  eertus,  nem.  untriig- 
lich.  isporedi  beshirabeu.  xvii  vijeka  u  jcilnoga 
pisca.  Jere  se  vira  naslaiia  na  istinu  brezhimbe- 
nitu.  I.  T.   Mrnavic,  ist.   146. 

BRESH^iEB0Vl6,  m.  vidi  breXJebovic. 

BRESIKA,  /.  cai'ex  L.  isporedi  ostrica,  sas.  u 
nase  vrijeme  u  jednoga  pisca.   B.  Sulek,  im.  30. 

BEESILAN,  bresilna,  adj.  non  vi  extortus,  bez 
sile.  prosloga  vijcka  u  jednoga  pisca.  Da  odpu- 
stene  bude  slobodno,  brezsilno,  brezprivarno.  A. 
d.  Kosta,  zak.  1,  263. 

BEESINA,  /.  micromeria  montana  Rchb.  i  sa- 
tureja  hortensis  L. ;  bresina  modra,  micromeria 
pygmea  Echb.  S.  Sulek,  im.  .30.  31. 

BEESINACA,  /.  polypala  L.  B.  Sulek,  im.  31. 

BEESJANAC,  Bresjauca,  m.  covjek  iz  Bresja. 
dolazi  mjesto  prezimena.  Atanasije  Bresjanac.  Rat 
391. 

BRESJANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bresju. 
Bresjanska  opstina.  K.  Jovauovic,  rec.  180. 

BEESJE,  n.  vidi  brijesde,  s  kojim  je  jednoga 
postaita  (od  brijost),  samo  sto  je  istocnijem  go- 
vorom  (od  islocuoga  brest),  i  sto  je  pred  j  otpalo  t 


BRESKA. 


)J27 


BRESPAMETAN 


prije  nego  se  s  nim  sastavilo  u  c,  da  hi  moylo 
postati  breS6e  prema  juhiom  brijesoe  (kao  sto  se 
po  nekim  kntjevima  govori  lisje  mjesto  lisce).  — 
dolaii  kao  ime  mjestima:  a)  tri  sela  u  Srbiji: 
jedno  ti  okrugii  Jagodinskom,  drugo  u  iuprijskom, 
trece  u  tuplickom.  K.  Jovanovio,  roc.  107.  180. 
Sr.  Nov.  187!).  17H.  —  b)  mjesta  pod  nivama, 
vinogradiina,  livadama,  takoder  u  Srbiji:  u  po- 
zarevackom  okrugu:  Vinogi'ad  u  Bresju.  Sr.  Nov. 
1861.  256.  Niva  u  Biesju.  1867  369.  Niva  u  malom 
Bresju.  1861.  361.  u  smederevskom  okrugu:  Li- 
vada   u   Bresju.    Sr.  Nov.   1870.   592.  1873.  1023. 

BEESKA,  /.  vidi  breskva. 

BRilSKNIZAN,  breskiiizna,  adj.  vidi  beskui- 
ian.  proiloga  vijcka.  Nego  ih  drze  za  ueznane  i 
brezkiiiziie.  A.  Bacic  257.  Za  neuuiitne  i  brez- 
knizne.  J.  Baiiovac,  isk.  29. 

BEESKNi;?;NiK,  m.  illiteratus.  prosloga  vijeka. 
isporedi  breskuizau.  Nenaucni  i  brezkniznici.  M. 
Dobretic  246. 

BRESKONCAN,  adj.  vidi  boskoncan.  od  xvii 
vijeka.  Uvridih  vas,  boze  moj ,  broskoncanu  do- 
brotLi.  P.  Radovcic,  syiiib.  211.  Breskoncani  i  vi- 
koviii  oni  zivot.  M.  Radnic  68.  O  .slipoco  bres- 
koncana!  K.  Lekusic  111. 

BRESKON&V,  adj  ridi  beskonc-iv.  od  xvii 
vijeka.  Brezkoncivo  blago.  1.  IJandulavic  199.  Pri- 
porodi  ua.s  u  baitiuu  nerasutiiu  i  brezkoncivxi. 
240.  Moguc.stvom  brozkonoivim.  I.  T.  Mniavii, 
ist.  15.  Neka  svagdakrat,  kada  ga  vidiiuo,  sporao- 
nemo  se  }ubavi  I'logove  brezkoncivo.  132.  Boze, 
svitlosti  brezkonciva!  L.  Terzio  221.  U  breskon- 
6ivoj  taiiniosti  inuceci  se.  J.  Banc  vac,  blagos.  303. 

BRESKORLSTAN,  broskurisna,  adj.  ridi  bes- 
koristan.  od  xvii  vijeka.  Tvoja  ilobrociustva  sva 
su  iz])razna  i  bezkorisna.  A.  Kacic,  korab.  273.  — 
Adv.  breskurisno:  Brezkoristiio  miiogo  liti  zivem. 
I.  Zaiiotti,  en.  2,  13. 

BRESKOV,  adj.  a)  persici,  od  hreskvc.  samo  u 
Jambresicevu  rjeiniku:  breskovo  drevo.  1,  709'^. 
—  b)  breskova  trava,  jiolygoimm  persicaria  L. 
isporedi  li.sac.  u  jednoga  pisca  iiasega  ^vremena, 
zapadnim  govorom:  briskova  trava.  B.  Suiek,  im. 
34.  nije  nazvana  iipravo  po  hreskvi  iiego  od  lat. 
persicaria.   isporedi  breskva. 

BRESKOVINA,  /.  lignum  persi.-ao,  breskovo 
drvo.  proslogii  rijeka  a  jednoga  pisca.  Uzmi  lisca 
od  leskoviiio,  sipkoviue  i  breskoviue.  Z.  Orfelin 
276. 

BEESKRAJAN ,  breskrajna,  adj.  vidi  beski-a- 
jan.  prosloga  vijeka.  VidiS  li  ono  brezkr.ajiio  more. 
A.  Kanizlic,  fran.  23.  Noseci  u  ruku  jednu  brez- 
krajuu  verugu.  Grrgur  iz  Varega  81. 

BRESKRVAN,  breskfvna,  adj.  ridi  beski-van. 
prosloga  vijeka.  Posvetio  si  ono  posvetiliste  brez- 
krvno,  koje  ti  prikaziva  na  krizu  krvavo.  J.  Ba- 
novac ,  pripov.  31.  Misa  jest  jedno  posvetiliste 
brezkrvno.  M.  Dobretic  33(). 

BRE8KVA ,  /.  persicus ,  persicum ,  aniygdalus 
persica  L.  Vuk,  rjeo.  42''.  persica  vulgaris  Mill. 
J.  Panci6,  bot.  281.  ime  drvetii  i  rodu  nm.  go- 
vori se  i  bez  v :  breska ;  u  gen.  pjl.  samo  bez  v : 
bresaka.  e  je  u  istocnom  i  juznom  govoru  od  sta- 
roga  e,  mjesto  cega  je  u  zapadnom  gueoru  i: 
br'iskva,  briska.  —  Od  prosloga  vijeka  (vidi  dafe). 
—  Postaneni  od  lat.  persicum,  cemu  je  e  premje- 
steno  za  r  pa  se  produjilo  u  e  (istocno  i  juzno  e,  ; 
zapadno  i),  a  p  .se  pred  r  promijenilo  na  b.  e  se  I 
jos  i  promijenilo  na  a,  te  rijec  glasi  i  braskva 
(koju  vidi)  i  bez  promjene  glasa  p  na  b :  praskva 
(koju  vidi).  —  a)  sa  v :  istocnim  i  juznim  govo- 


rom: bre.skva  u  rjecnicima  Bjelostijencevii,  Jam- 
bresicevu, Voltigijinu  i  Vukovu.  —  zapadnim  go- 
vorom: briskva.  B.  Sulek,  im.  32.  —  b)  bez  v: 
istocnim  i  juznim  govorom:  breska.  M.  D.  Mili- 
cevic.  S.  Novakovic .  B.  Sulek,  im.  31.  —  zapad- 
nim govorom:  Kano  briske,  bademe,  kajsije.  J.  S. 
Rejkovic,   kuc.  46.  Briska.  B.  Sulek,  im.  32.  483. 

BRESKVEN,  adj.  iiorsici,  breskov,  breskvin.  u 
rjecnicima   Bjelostijencevu   (30'')   i  Jambresicevu. 

BRESKVICA,  /.  a)  dem.  breskva.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku.  akc.  u  pl.^gcn.  breskvicil.  —  b)  Ijal- 
samina  liortensis  L.  B.  Sulek,  im.  31. 

BRESKVIN,  adj.  vidi  breskov.  Uzmi  jezgra 
breskvinih.  Z.  Orfelin  214.  Lisde  breskiuo.  P. 
Bolic  2,  261. 

BRESNICA.  /'.  ime  mjestima,  istocnim  i  juznim 
govorom.  isporedi  Brijesnica  i  Brisnice.  Od  brijest. 
—  a)  nckoliico  sela  u  Srbiji :  aa)  jedno  u  okrugii 
rudnickom.  K.  .Jovauovii,  rec.  148.  to  ce  biti  isto 
koje  se  spomine  siii  vijeka:  Brestbnica  st  trtgomt. 
Mon.  Serb.  11.  Dauiiic  1,  84.  —  bb)  jedno  u  okrugu 
sabackom.  K.  Jovauovic,  rec.  177.  —  cc)  dva  u 
okrugu  pozarevaikom ,  srezu  ramskom :  velika  i 
mala  Bresnica,  jedna  do  druge.  K.  Jovanovii,  rec. 
140.  bez  sumiie  ista  koja  se  pomine  xiv  vijeka  u 
Peku:  Z  Bresnicomt.  l)anicic  1,84.  —  dd)  trill 
okrugii  toplU-kom :  u  srezu  dobrickom  jedno  a  u 
srezu  prokiijHickom  dva:  goriia  i  doj'ia  Bresnica. 
Sr.  Nov.  1.S79.  176.  —  ce)  jedno  u  okrugu  vraii- 
skom.  Sr.  Nov.  175.  —  b)  neko  mjesto  xiv  vijeka 
blizu  Prizrena  kod  sela  >^ik(e  na  Drimu.  Na  Bre- 
suicu.  (Ilasnik   15,  28(1.  Dauicic  3,  563. 

BRESNICANIN,  m.  covjek  iz  Bresnice.  P.  Dor- 
do  vie. 

BBESNICANKA,  f.  zcnsko  cclade  iz  Bresnice. 
P.  Dordevic. 

1.  BRESNK'KI,  adj.  sto  pripada  Bresnici.  P. 
Dordevii.  Izmedu  moStaiiickog  i  bresnickog  po- 
toka.  Eat  125. 

2.  BRESNICKi,  adj.  sto  pripada  selu  Bre- 
sniku :  Preko  reke  uz  bri.do  ua  plauinu  bresnicku. 
Mon.  Serb.  8, 

BEESNIK,  Bresnika,  m.  ime  mjestima.  juznim 
i  iztocnim  govorom.  Od  biijest.  a)  sela  u  Srbiji 
u  okrugu  cacanskom,  srezu  studeniikom.  K.  Jo- 
vanovic  172.  —  b)  brdo  na  lijevoj  strani  Ibra 
blizu  Dakova  u  Srbiji  u  srezu  naprijed  spome- 
nutom.  Vuk,  rjec.  42''. 

BRESNO,  n.  adj.  neko  mjesto  kod  Dobritia  na 
Krkti  xiu  vijeka.  Od  brijest.  Do  Brestnoga.  Mon. 
Croat.  316. 

BRESNO  VO\iEi ,  «.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
krusevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  131. 

BEESPAMESTVO,  n.  vidi  brespametstvo. 

BRESPAMETAN,  brespametna,  adj.  vidi  bes- 
painetaii.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Voltigijinu.  Brezpametue  rici  govore.  I.  Ancic, 
vrat.  2,  4,  3.  Da  je  brezpametan.  I.  T.  Mrnavic, 
ist.  105.  Bijaliu  drzani  za  budalasto  i  brezpametne. 
P.  Posilovic,  nasi.  43''.  Hoce  svemoguci  bog  su- 
diti  i  pametne  i  bi-ezpamctne.  P.  Posilovic^,  cvijet 
102.  Da  nije  brezpametan  ili  manit.  I.  Grlicio 
163.  Kako  cine  mnogi  brezpametni  (,brezpamitui'). 
K.  Pejkic  103.  Budalast  bi  i  brezpametan  bio.  A. 
Bacic  4.  Govore  niki  brezpametni  lieretici.  J.  Ba- 
novac,  pripov.  199.  Rece  im:  o  brezpametni!  E. 
Pavic,  ogled.  632.  Privariti  brezpametnu  prvu 
mater  Evu.  Grgur  iz  Varesa  35.  —  adv.  brespa- 
metuo;  Ne  vaja  reci,  kako  jedni  brezpametno  go- 
vore:  da   mi   ovo   bude   od  boga,   ne  bi  mi  zao 


BKESPAMETNO 


G28 


BRESPUTAN 


bilo.  J.  FilipoviA  1,  418.  Budalasta  glavo,  ne  gubi 
86  brozpamotno.  I.  J.  P.  Luci6,  razg.  132. 

BEfcsPAMETNO,   adj.  vidi  hod  bre.spamotan. 

BltfesPAMETNOST,  brespamotuosti,  /.  vidi 
bcspaiiu^tnn.st.  jiroiluga  vijeka  u  jedniHja  pisca. 
O  brozubraziiosti,  o  brozpaniotnosti  moja!  P.  Kno- 
iovio,  osm.  !Sl. 

BRtsPAMETSTVO,  w.  domniitia.  xvii  vijeka  u 
jediwya  piacd.  pred  s  muic  otjtasti  t,  tako  isti  i 
pise:   O  veliko  brezpauiostvo !   P.  Posilovi(':,  nasi. 

BRESPOGIBELNO,  adv.  sine  poriculo.  jjro- 
ilo()a  vijeka  ii  jednoija  pisca,  i  to  m  kompar.  sa 
-eje  na  krajii  nijcsto  -ijo.  Biti  ce  najsigurnejo  i 
brez])o{fibelncje  da  covik  iz  domaiega  dubronisia 
uzim)e.  I.  Jablaiici,  32. 

BEESPOGIBNO,  adv.  vidi  bespogibno.  j'l'O- 
sloga  vijeka  u  jediwga  pisca,  samo  u  komp.  Ako 
je  ugoduije  opditi  s  jeduakim  sebi,  jest  brezpo- 
gibnije  drugovati  s  starijim  od  sebe.  I.  J  P. 
Lufcic,  bit.  22. 

BRESPOKORNIK ,  »i.  qui  poenitentiam  nou 
agit.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Vidim  da  su 
prokleti  koji  odstupaju  od  zapovidi  tvoji,  kano 
su  brezpokornici,  otpadnici.  I.  Ancii,  vrat,  2,  4,  22. 

BRESPOSLEN,  adj.  vidi  besposlen.  od  xvii 
vijeka,  izmedii  rjeinika  u  Mikafinu  i  Voltigijinu. 

a)  0  cefadetu  Hi  sto  se  kao  cefade  inisli:  Ua  ga 
nigdi  ue  uado  djavao  izpraziia  i  brozposlena.  I. 
Anfiii,  svit.  77.  Miiogi  zivu  brezposleui.  M.  Radni6 
16.  Driis  brezposlenu  djecu.  240.  Brezposlen  raz- 
miSJa  ona  koja  niti  su  bila  uiti  6e  biti.  A.  Bacii 
234.  Stat  brezposlen,  jer  di'ugi  za  te  boga  mole, 
ovo  je  privara.  J.  Filipovii  1,  293.  Brezjjosleni 
ne  znadu  Sto  6e  poceti.  E.  Pavid,  ogled.  104.  Da 
ga  brezposlena  vidise,  bili  bi  mu  zamirili.  A. 
Kanizlie,  utot.  550.  No  btise  doii  nego  brozpo- 
sleni  gledase.  A.  Kaniilii,  kam.  817.  Tolike  |ude 
jest  vazda  nasao  brezposlene.  D.  Rapi6,  147.  Broz- 
poslon  sve  lazmisja  izpiazna.  J.  Banovac,  uboj. 
35.  Nade  druge  brezposlene ,  kojim  reco :  za  sto 
daugubite  ovdi?  F.  Lastrii,  od'  184.  Jer  je  grisan 
tko    brezposlen   Ipii.    J.  S.  Kelkovii,   ku6.  35.  — 

b)  od  celadela  Hi  sto  se  kao  cejade  utisli  prelazi 
znacene  na  sto  god  cim  radi,  na  silu  mu,  volu, 
prignuie,  dar ,  pero:  Nasa  voja  uigda  ne  stoji 
brezposlena.  M.  Eadnii  27.  Dajte,  kad  nam  je 
bog  ovi  dar  svete  vire  dao,  da  ga  ne  dr^imo  brez- 
poslena, nego  se  I'lim  slu^imo.  J.  Filipovic  2,  82. 
Ke  moze  biti  brezposlena  i  zaludna  mogudnost 
tvoja.  A.  Kanizli6 ,  utoc.  25.  Na  koju  li  svrhu 
brezposlenim  perom  kiiige  sla^u!  A.  Kauizlic, 
uzroci  VI.  Niti  brezposleno  bijase  ovo  na  |ubav 
prignutje  boga  visuega,  nego  na  to  suiirase  da 
ti  posaje  odkupiteja.  21.  —  c)  o  stvart,  kao  o 
ognti:  Ogaii  nigda  nije  brezposlen.  I.  Grlicid  239. 
—  d)  0  vremenu  u  koje  tko  ne  radi,  o  stanu  u 
kom  ne  radi:  Bresposleu  dan.  Mikaja  27b.  Cela 
ne  poduosi  mnogo  vriinena  mlakoga  ni  brezpo- 
slonoga.  M.  Raduic  423.  Ako  ne  vidi  svoga  oca 
na  drugomu  mistu  nego  u  pivuici  pjanfciiju6i  i 
u  skitacini  brezposlenoj.  F.  Lastrii,  od'  1G7.  — 
e)  o  rijeii,  koju  govori  bresposlen,  koja  nije  ni 
na  Uo :  Od  svije  rijeci  brezposlenije  vratice  razlog 
u  dan  sudni.  M.  Radni6  42G.  Iskat  ce  od  nas  raz- 
log za  svaku  rifi  brezposlenu.  J.  Filipovic  !,  528. 
Za  svaku  rift  brezposlenu,  izprazuu,  to  jest,  i  ne- 
koristnu,  koju  budu  reci  Judi,  razlog  imaju  dati 
u  dan  suda.  F.  Lastrii!',  ned.  26.  Rici  isprazue 
oli  ti  brezposlene.  M.  Dobreti6  239.  —  f)  adv. 
brezposleno,  otiose.  Mikaja  27b.  Svrsuju  Xivot 
brezposleno.  M.  Kadnii  iliO.  ^ivotu  stracenu  dan- 


gubno  i  brezposleno  jest   pravodno   da  odgovore 
trudovi.  488. 

BRESPOSLENO,  adv.  vidi  kod  bresposlen. 

BRESPOSLKNOST,  br(^sij(',slen.isti,  /.  vidi  bos- 
poslenost.  prostoga  vijeka  ii  jediuiga  pisea.  Jer  ju 
vikla  brczjiosloiiost  sladi.  J.  »S.  RcJlcoviA,  ku6.  1.55. 

HRE.SPOSLENAK,  m.  vidi  besposlonak.  xvii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Brozposleriak  daje  u  sa- 
moniu  sebi  nijesto  djavlu.   M.  Radni6  485. 

BRESPOSLICA,  /.  vidi  besposlica.  od  xvii  vi- 
jeka. 1.  kao  besposlica  pod  1:  Svrhu  svije  stvari 
bjozi  brozposliou  i  daiigubu.  M.  Radni6  485.  Mno- 
gomu  jo  zlu  naucila  brezposlica.  485.  Ter  so  6e5e§ 
od  bruzpo.slice  no  imaduci  Sta  cinit.  S.  Margiti6, 
fala  155.  Provodeii  ovo  sv.  dnovo  u  jolu  pitju  i 
brezposlici.  F.  Lastrid,  od'  213.  Koliko  se  vri- 
mena  izgubi  u  brezposlici!  F.  Lastric,  ned.  310. 
Mlogu  je  zlocu  naucila  brezposlica.  B.  Leakovic, 
nauk  339.  —  2.  kao  besposlica  2'od  2;  O  izpraz- 
nosti  .svrliu  svako  izpraznosti  ciniti  scjenu  od 
ovije  prijate]stva  }udskijo!  jesu  brezposlice  i  igre 
djotino.  M.  Radnic  27. 

BRESPOSLOVANE,  w.  otium.  isporedi  bespo- 
slovati.  Od  dangube  i  brezposlovaiia  poce  se  puk 
boiji  klauati  idolom.  M.  Eadnio  485. 

BRESPRAVEDNO,  adv.  injuste,  nepravedno. 
isporedi  bospravodan.  prosloga  vijeka.  Mi  »mo 
brezpravedno  iivot  niov  scinili  brez  posteiia.  S. 
Margitid,  fala  132. 

BRESPRiiSTAN,  adj.  continuus.  xvii  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Molitva  jest  sazdane  brezpri- 
stano  od  sviju  kreposti  M.  Radnii  580. 

BRESPRESTANCE,  adv.  vidi  besprcstance.  od 
prosloga  vijeka.  Ponukova  ji  da  brezpristance 
mole.  E.  PaviA,  ogled.  582.  Brezpristance  vapi- 
jase.  D.  Eapic  276.  Ku6a  tila  nasega  svagdanu 
pati  vatru  od  vrucine  naravne,  koja  brezpristance 
vlaznost  tila  dokoncava.  115.  Karan  brezpristance. 
I.  Velikanovid ,  upu6.  1 ,  94.  Na  dobro  brezpri- 
stance probudujes.  B.  Leakovi6,  gov.  45. 

BEESPRESTANIT,  adj.  perpetuus,  xvii  vijeka 
u  jednoga  })isca.  Zejaso  usaditi  aposto  u  sroije  vjer- 
nikova  brezpristauitu  uspomeuu  od  bojno  muke. 
M.  Radnii  172. 

BRESPR^STANSKI,  adj.  continuus.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Od  strane  docine  brez- 
pristaiisko  moleiie.  A.  T.  Blagojevio,  kin.  83. 

BRESPRIJEKORNO,  adv.  sine  reprehensione. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  isporedi  bespri- 
jekoran.  Tebi  duznost  nadostavja  kriposno  i  brez- 
pi'ikorno  ziviti.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  37. 

BRESPRUijVARAN,  brosprijivarna,  adj.  doU 
expers.  prosloga  vijeka  a  jednoga  pisca.  Da  od- 
pusteiie  bude  slobodno,  brezsilno,  brezprivarno. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  263. 

BEESPEILICAN ,  bresprilicna ,  adj.  vidi  bes- 
prilican.  xvii  vijeka  it  jednoga  pisca.  Jeda  se 
tebi  vidi  brez  posteuja  ovo  misnistvo ,  koje  isti 
andeli,  takoder  bozjo  sluge,  stuju?  I  tako  nije 
brezprilicuo  liiova  postonja.  I.  Aucid,  ogl.  78. 

BRESPUCE,  n.  vidi  bespude.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca,  i  to  jos  sa  tje  mjesto  de.  u  pre- 
nesenom  smishi  kao  bespude  pod  2  Odvradam  i 
ustezem  brezobrastva,  brezputja.  proidrstva.  F. 
Lastrid,  test.  208. 

BRESPUTAN,  brisputna,  adj.  invius,  vidi  bes- 
putan  pod  1.  od  xvi  vijeka.  Radovat  de  se  pu- 
stina  i  mista  Lirozputua.  Berdardin  3'>.  —  Adv. 
bresputno,  inique.  Brezputno  oholi  se  nomilostivi. 
L  Zanotti,  pris.  19. 


BRESPTJTNO 


629 


BEESTOVA 


BRESPTJTNO,  ndv.  vidi  kod  bresputan. 

BEESPUTSTVO .  n.  invia.  isporedi  bespude. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca,  i  to  hes  t  pred  s. 
I  odvede  u  brezpustvo,  sto  ja  drza  mnogo  mnoz- 
tvo.  S.  Margitic,  ispov.  '235. 

BEi;SRCEN,  adj.  inliumanus,  hez  area,  koga 
ne  hoU  crce  kao  da  ga  i  nema,  bezdusan.  xvii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  a)  o  ce^adetu :  Brezsrdceni 
zlo  opacno  Grci  tvore  I.  Zanotti ,  en.  2,  29.  — 
b)  o  cemii  sto  se  hez  srca  cini :  Osvetiti  ze|ah 
dile  brezsrdcene.  I.  Zanoti,  en.  2,  10.  —  c)  adv. 
br^srieno,  inhumane:  On  k  oltarn  Prijama  is- 
tegnu,  Politovoj  na  krvdici  brezsrceno  tad  pro- 
tegnu.  I.  Zanotti,  en.  2,  37. 

BEESRCENO,  adv.  vidi  kod  bresrcen. 

BEESRCNO,  adv.  inhumane,  xyu  vijeka  ii  jed- 
noga pisca.  Koji  vara  vas  brezsrdcno  mnoge  krate. 
I.  Zanotti,  en.  2,  7. 

BRESEDE,  n.  ignavia,  animus  abjectns,  stane 
u  kom  tko  nema  srca  da  cini  Hi  podnosi  Ho. 
XVII  vijeka  u  jednoga  pisca,  i  to  jos  sa  djo  na 
krajii  nesastavlenim  u  d.  Oni,  knji  imado  .srce 
ubiti  svoga  vlastitoga  brata,  jest  toliko  bojazan 
da  ispovida  da  svak  tko  god  ga  nado  da  6e  ga 
ubiti.  Ovo  jest  veliko  brezsrdje  svitoviio,  koji  iz- 
gubivsi  boga,  koji  jest  jakost  i  krepost  du5o, 
ostanu  veoma  slabi.  M.  Radnic  235. 

BRESR§TVO,  n.  inhumanitas,  hezduhiost.  xvii 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Svitovna  oblast  u  krvi,  to 
jest  u  brezsrdtstvu,  nemilosti.  I.  Zanotti,  pris.  19. 

BREST,  vidi  kod  brijest. 

BRESTAC,  vidi  Brestacje. 

BRESTACA,  /.  selo  m  slavonskoj  krajini  hlizii 
Gradiske.  Scbem.  zagr.  1875.  54.  Razdjoj.  kr.  23. 
Postanem  od  brijest.  isporedi  brestak. 

BRESTACANIN,  ??j,  covjek  iz  scla  Brcstaca 
(Brestadja).  J.  Zivanovii. 

BRESTACE,  n.  vidi  Brestafjo. 

BRiiSTACXE,  n.  selo  manastira  Kra.sedola  u 
Srijemu  xv  vijeka,  a  tada  se  pisalo  BrOstaiije. 
Mon.  serb.  5il.  Danifiic  1,  83.  hez  sumne  isto  koje 
sada  grije§kom  pisit  Brestac.  §om.  prav.  1878.  12. 
Schem.  diac.  1866.  77.  Pregled  138.  i  Brestac. 
Preglod  119.  i  na  karti  Brestac  (ne  daleko  od 
Rume  izmedii  Pecinaca  i  Nikinaca).  narod  ga 
zove  Brestace.  J.  ^ivanovid.  a  ii  torn  je  .syj/oo  od- 
baieno  j  iza  6,  koje  hiva  i  u  druyim  rijeiima. 
isporedi  brestak,  od  koga  je  upravo  i  postalo. 

B'R'ESTACKl,  adj.  .Ho  pripada  selu  Brestacu 
(Brestacjii).   J.  Zivanovic. 

BRESTACKINA,  f.Jensko  ie]ade  iz  sela  Bre- 
Staca  (Brestacja).   J.  Zivanovic. 

BRESTAK,  brestaka,  m.  ulmarium,  suma  bre- 
stova.  isporedi  brestik.  dolazi  samo  kao  ime  nc- 
kiin  zem}ama  pod  nirama  u  Srbiji  u  okrugu  crno- 
rijeckom  i  knezevackom.  Niva  u  Brestaku.  Sr. 
Nov.  1872.  551.  1067.  308.  1873.  259. 

BRESTANOVAC,  Brestanovca,  m.  selo  u  Sla- 
voniji  u  dakovackoj  podzupaniji.  Pregled  107. 
pisu  qa  i  Brsjanovec.  Schem.  zagr.  1875.  145.  i 
Brestanovci.  1880.  100. 

BRESTANSKO  GEADISTE,  n.  zidine  od  sta- 
roga  grada  u  Srbiji  u  okrugu  aleksinackom  blizu 
sela  Vringe  i  Bane  na  desnoj  strani  Moravice. 
M.  B.  Milicevid,  srb.  785. 

BRESTAR,  Brestara,  m.  ime  nekim  zeinfama 
pod  nivama  u,  Srbiji  ii  okrugu  pozarevaekom,  i  kra- 
gujevackom.  od  brijest.  isporedi  Brestaric._Udeo- 
nica  kod  Brestara.  Sr.  Nov.  1870.  42.  Niva  u 
Brestaru.  1875.  649. 


BEESTArk!',  m.  neko  mjesto  u  Srbiji  u  okrugti 
pozarevaekom.  postanem  dem.  od  brestar,  koji 
vidi.  Niva  kod  Brestariia.  Sr.  Nov.  1875.  865. 

BRESTEN,  adj.  ulmeus,  hrestov.  xi  vijeka  u 
spomenicima  talijanski  i  latinski  pisanim.  e  na 
oha  mjesta  stoji  mjesto  staroga  e.  ,Brestem'  potok. 
F.  Racki,  doc.  120.  negdje  hlizu  Spfeta.  m  stoji 
pisarskom  grijeskom  mjesto  ni  Hi  po  samom  iz- 
govont  mjesto  n  jired  p.  —  hez  supstantiva  ime 
mjestu  takoder  negdje  blizu  Spjetu,  ali  se  ne  mole 
znati  je  Ii  u  jednini  slozenoj  iliumnozini:  Bre- 
steni.  F.  Eacki,  doc.  131. 

BEESTICA,  /.  a)  rijeka  u  Crnoj  Gori  u  Pi- 
perima.  Na  Bresticu  na  vodu  studonu.  Pjev.  cr. 
326.  —  h)  vidi  Brestice  pod  h. 

BEfeSTIGE,  Brgsti:ca,  /.  pi.  a)  selo  u  Crnoj 
Gori  u  katunskoj  nahiji  u  Btidinama.  Olasnik 
40,  18.  Izdigose  ovce  u  Brestice.  Ogled,  sr.  427. 
Osta  Mehmed  na  Rudine  ra.vne,  a  Murat  je  krajem 
od  Brestica.  Nar  pjes.  vuk.  4,  520.  —  b)  selo  u 
Hercegovini  u  bileckom  kotaru.  V.  LeSevid.  piki 
ga  i  Brestica.  Schem.  rag.  1876.  Statist.  107. 

BRESTI6,  m.  dem.  brijest.  dolazi  xiv  vijeka  u 
jednom  spomeniku  kao  mjesto  na  medi  trgu  Suho- 
tici  u  sadaSnoj  Srbiji  na  donoj  Moravi,  ali  dosta 
nerazgovijetno,  te  hi  rijei  mogla  znaiiti  i  drugo 
Ho:  Na  mlaku  kodi.  Moravc,  ..  na  rtveniki.  o 
Suke  (moie  biti  osude,  ex  hac  parte)  Bresti6a. 
Mon.  Serb.  199.  Danici6  1,  84.  —  u  nase  vrijeme 
ima  ,niva  kod  brestit^a'  u  Srbiji  u  poiarevaikom 
okrugu.  Sr.  Nov.  1875.  241. 

BRESTIDNO ,  adv.  impudenter.  isporedi  be- 
stidno.  Sagrisuju  brestidno.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  140. 

BRESTIDNOST,  brestidnosti,  /.  vidi  bestid- 
nost.  prosloga  vijeka  11  jednoga  })isca.  Brestid- 
nost,  laz,  .sala.  P.  Kne^evic^,  osm.  315. 

BR4sTIK,  brestika,  m.  ulmarium,  suma  bre- 
stova.  dolazi  samo  kao  ime  mjestu.  selo  u  hrvat- 
skoj  krajini  hlizu  Gline.  Sera.  prav.  1878.  71. 
Eazdjej.  kr.  21. 

BR^STINE,  BrSstmfi,  /.  pi.  neko  mjesto  pod 
nivama  u  Srhiji  u  okrugu  sahackom..  Od,  brijest. 
Ugarena  zemja  u  Brostinama.  Sr.  Nov.  1861.  217. 

BRESTISTE,  n.  ulmarium.  samo  u  rjeinicima 
Belinu:  ,brjestiste'  (523a),  fcq/g  ce  biti  pogrjeska, 
u  Bjelostijencevu:  ,breschische',  moze  biti  po  Be- 
linu, i  w  Stidicevu:  ,briesiste'  i  ,briesistvo'.  stte 
nepouzdano. 

BRESTJE,  IK.  vidi  kod  brijesie. 

BRESTOK,  m.  seliHe  negdje  hlizu  Stipa  na 
Lukavici  xiv  vijeka:  Brestokt.  Mon.  serb.  63. 
Danicic  1,  84 

BR^STOV,  adj.  ulmeus.  e  je  u  sadasnem  jui- 
nom  i  istocnom  govoru  od  staroga  e,  mjesto  cega 
je  u  zapadnom  i ;  ali  je  u  juznom  prije  bilo  je, 
koje  se  nalazi  i  prosloga  vijeka.  isporedi  brijest. 
—  Dolazi  od  xm  vijeka  (vidi  dale  prva  dva  pri- 
mjera),  izinedu  rjecnika  u  Slikajinu  (bristov),  u 
Belinu  (brjestov  523a),  u  Bjelostijencevu  (brestov), 
II  Jambresicevu  (brestov),  u  Voltigijinu  (brestov), 
u  Stulicevu  (brjestov) ,  u  Vukovu  (brestov).  Bre- 
stova  mlaka.  Mon.  ep.  zagr.  1,  42.  Na  Brestovo 
brdce.  Mon.  croat.  10.  Drva  brjostova  i  cedrova. 
N.  Marci  37.  Brestovo  drvo.  P.  Boli6  1,  202.  Bre- 
stova  gjiva.  B.  Sulek,  iin.  31.  —  S  kakvim  sup- 
stantivom  dolazi  u  imenim  mjesnijem,  kao  Brestov 
do,  itd.  vidi  na  po  se. 

BRESTOV  DO,  Brestova  Dola,  m.  selo  u  Sr- 
biji u  okrugu  pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BRESTOVA,  /.  ime  selima:  u  Bosni  dva  sela 


BEESTOVA  DRAGA 


(;;!() 


BRESA 


jcdno  u  okrugtt  hanoluikom  a  drugo  m  zvorniikom. 
Statist.  41.  iU. 

BRfes'l'OVA  DR.\OA,  /.  sch>  u  hrrntskom  pri- 
morju  It  jHiiiiupaniJi  dclniikoj.  Schoiii.  .soffii.  1871. 
G8.  Pieglod  10. 

1.  BRfeSTOVAC,  Brfcstuvca,  m.  1.  ime  mjestiiiKi, 
po  linjestti.  naziianim:  a)  selo  hlizu  Dcctina  do 
sela  Zerscva  xiv  vijeka.  Mon.  sorb.  'JH.  '2il.").  Glas- 
nik  u.  12,  o8.  101.  Glasnik  15,  275.  Daiii6i6  1,  81 
8,568.  —  '))  u  sadasnoj  Srbiji  pet  sela:  po  jedno 
u  okri((iu  kragiijevackom,  krqjiDnkom,  crnorijec- 
kom,  niskom  i  toplivkom.  K.  Jovanovii,  re6.  118. 
122.  165.  Sr.  Nov.  1879.  175.  176.  —  c)  selo  u 
liosni  u  okruyii  bihackom.  Statist.  52.  —  d)  u 
Slavoniji  dra  ncla:  jcdno  u  podzupaivji  poleskoj 
a  drugo  u  pakraikoj.  Schem.  zagr.  1875.  40.  48. 
Preglpd  89.  96.  —  e)  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
zlatarskoj  tri  sela:  nijeUani  ih  zoini  kqjkavski 
Brestovec.  Sohem.  zagr.  1875.  28.  29.  Pregled  59. 
60.  —  /;  sell)  u  Backoj.  Sem.  prav.  1878.  30.  — 
g)  selo  u  Banatu.  §em.  prav,  1878.  54.  —  h)  mjesto 
pod  nivatna,  liimdama  itd.:  u  Srbiji  u  okrugii 
pozarevackom :  Gradina  u  Brestovcu.  Sr,  Nov. 
1865.  .S22.  )(  oknigu  jagodinskom:  Niva  u  Bre- 
stovcu. Sr.  Nov.  1873.  1060.  —  2.  hrestov  slap, 
baculum  ulmeum.  samo  u  Vukoou  rjeeniku. 

2.  BRESTOVAC,  Br^stovca,  m.  covjek  iz  sela 
Brestova.  dolazi  mjesto  prezimena:  Nikola  Bre- 
stovac.  Rat  354. 

BR^ISTOVaCa,  /.  1.  fustis  ulmeus,  brestova 
batma.  samo  u  Vukoi'u  rjeeniku.  —  2.  ime  zem- 
fama  pod  nivama,  livadama  itd.  u  Srbiji  u  okrugu 
podrinskom,  subackom  i  pozarevackom:  Zem|a 
Brestovaca.  Sr.  Nov.  1871.  340.  Niva  u  Bresto- 
vaoi.  1874,  74.  1875.  362. 

BRESTOVACid,  adj.  1.  sto  pripada  selu  Bre- 
stovcu. Brestovacka  opstina.  K.  Jovanovid,  rec. 
122.  165.  Brestovacka  bana  vise  sela  Brcstovca 
u  Srbiji  u  crnorijeikom  okrugu,  i  Brestovacka 
rijeka,  koja  teie  onuda  a  iitjece  u  Timok  kod 
sela  Metovnicc.  M.  J).  Milicevic,  srb.  874.  —  2.  sto 
Jjripada  selu  Brestocu.  Brestovacka  opstina.  K. 
Jovanovi6,  rec.  181. 

BRiSTOVICA,  /.  1.  ime  zemji  pod  livadom  u 
Srbiji  u  okrugu  smederevskom,  kao  i  Brestovac  i 
Brestovaca.  Livada  u  Brestovici.  Sr.  Nov.  1873. 
743.  998.  —  2.  neka  gliva.  B.  Sulek,  im.  31.  bez 
sumne  g}iva  sto  raste  na  brestovu  panu.  vidi  i 
kod  brestov  i  brestovka. 

BRESTOVICKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bresto- 
viku.  Brestovicka  opStiua.  K.  Jovauovic,  rec.  98. 

BRESTOVICNA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  ba- 
noluckom  blizu  Qradiske.  Schem.  bos.  18(34.  74. 
pogrjeska  Brestovcina.  Statist.  38,  na  kartama 
Brestovicno. 

BRESTOVIK,  Brestovika,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  biogradskom,  po  brijestu  nazvano.  K.  ,To- 
vanovii,  rec.  98.  isto  mo^e  biti  koje  se  spomine 
prije  nasega  vremena  samo  po  imenu:  Brestoviki.. 
S.  Novako'idc,  pom.  126.  —  i  neko  mjesto  u  Sr- 
biji u  aleksinackmn  okrugu,  gdje  je  do  skora  bila 
meda  i  strasa.  M.  D.  Milidevii'^,  srb.  725. 

BRfeSTOVINA, /.  1.  lignum  ulmeum,  drvo  bre- 
Stovo.  u  rjecnicima  Belinu  (brjestovina  523"-),  Bje- 
lostijencevu  (brestovina) ,  Stulicevu  (,briestoviiia' 
i  grijeskom  ,briesovina')  i  u  Vukovu  (brestovina). 
—  2.  ime  zcm}i  pod  nivama  itd.  u  Srbiji  u  okrugu 
vajevskom:  Niva  u  Brestovini.  Sr.  Nov.  1875.  173. 

BRilSTOVKA,/.  ticka  g}iva.  B.  Sulek,  im.  31. 
bez  sumne  gjiva  sto  raste  na  brestovu  panu.  vidi 
i  brestovica  i  kod  brestov. 


BRIOSTOVl^E,  n.  coll.  ulmi,  tijrfj  brijo§6e.  samo 
u  BjchistijcnicDu  rjei}niku,  i  to  sa  -vjo  na  kraju 
mjesto  -vjo. 

BRKSTOVO,  n.  dva  sela  u  Srbiji:  jedno  u 
okrugu  iuprijskom  a  drugo  u  vranskoiii.  K.  .lo- 
vanovii"'.,  ro6.  181.  Sr.  Nov.  1879.  170. 

BRESTOVSKO,  n.  adj.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
sarajer.tkom.  Schem.  bos.  1864.  42.  Statist.  13. 
Rod  Brestovskim,  Zem}.  bos.  7. 

BRfeSTRAN,  m.  vidi  br.^tran,  br.^lan.  xvi  vi- 
jeka u  jednnga  pisca.  izmedu  rjeinika  samo  u 
Mika(inii  (21'>).  Svim  dubom  tim  stabla  va/.da 
zeleni  brestran  zagrjevase.  P.  Zoranii,  plan.  68. 
Od  brestrana.  Mikaja  27''. 

BRESTRASNO,  adv.  vidi  bestrasno.  u  jednoga 
pisca  -wii  vijeka.  Brezstrasno  boge  svoje  malom 
fiastju  nagrdihu.  I.  Zanotti.  en.  2,  15. 

BRESTRUUNO,  adv.  sine  labore.  isporedi  bes- 
trudno.  xvi  vijeka  u  jednoga  pisca.  Mirno  i  brez- 
trudno  po  svitu  putoval.  H.  Lucie  265. 

BRESUMNEN,  adj.  non  dubius.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Ako  bi  tko  s  istinitostju 
svakojakoj  i  brezsumnenoj  rekao.  I.  J.  P.  Lucie, 
nar.  6. 

BRESUMNIVO,  adv.  vidi  besumnivo.  prosloga 
I'ijeka  u  jednoga  pisca.  Brezsumiiivo  jest  da  .  .  . 
biti  ces  osuden.  P.  KneXevic,  osm.  156,  Oni  brez- 
sumiiivo .  .  bit  CO  placen.  283. 

BRESVIJESNO,  adv.  vidi  kod  brcsvijestan. 

BRESVIJESTAN,  brfsvijesna,  adj.  vidi  besvi- 
jestan.  prosloga  vijeka.  a)  demens,  bezuman,  lud, 
u  pravom  smislu  i  koji  radi  bczumno:  o  iejadetu 
i  o  cemu  god  -sto  .se  bezumno  radi :  Tko  6e  toliko 
bresvistan  biti  da  znajuci  gdi  ec  poginuti,  o6e  da 
ide  u  ono  mi.sto.  J.  Banovac ,  pred.  123.  Koliko 
sam  dobro  ucinila  podnoseci  progonstva  moga 
muza  brcsvistna,  koji  me  nije  drza  kao  druga 
ve6  kao  suznicu.  88.  Bogu  ne  budu6i  ugodno  brez- 
svi.stno  milosrdje  Akabovo.  A.  Kacie,  korab.  245. 
—  b)  mentis  suae  non  compos,  izvan  .lebe:  Smeten 
sudac  to  videci  vec  ne  znade  sto  ce  reci,  neg  s'  u 
sebi  grizijase  i  od  jida  vas  drhtaso.  Stojec  tako 
brezsvijesan  viknu  kako  vo  bijesan.  P.  Knezevii, 
pism.  126.  —  c)  adv.  bresvijesno,  bezumno,  ludo: 
Za  opacinc,  koje  smo  posli  tolike  [ubavi  brez- 
svisno  nciuili.  P.  KneXevic,  muka  G.  Brezsvisno 
i  nerazlozno  sudeii.  P.  Knezevic,  osm.  19.  Sve 
si  brezsvisno  izgubio.  35.  Koji  brezsvistno  i  ne- 
promisjeno  sude  dila  svoga  iskniega.  D.  Rapic 
311.  No  bi  onu  cisto6u  brezsvLsno  izgubili.  J.  Fi- 
lipovid,  prip.  3,  33.  —  Stamparskom  grijeskom.  do- 
lazi sa  z  mjesto  s  Hi  zs :  On  brezvisan  muci.  J. 
Banovac,  razg,  91.  Rici  brezvistne,  P.  Knezevid, 
osm.  20. 

BRESVIJESNAK,  m.  demens,  bezumnik.  pro- 
sloga rijeka  u  jednoga  pisca.  Ah  bresvistiiaci! 
J.  Banovac,  pred.  32. 

BRESVRSAN,  bresvrsna,  adj.  vidi  besvrsan. 
prosloga  vijeka  ii  jednoga  pisca.  Uzrolc  ce  nam 
l)it  sj)asena  i  veseja  brezsvrsnoga.  P.  Knezevic, 
osm.  6.  Negove  krvi  cina  jest  brezsvrsna  i  brez 
brqja.  P.  Knezevic,  pism.  98.  —  Stamparskom 
grijeskom  sa  z  mjesto  s  Hi  zs;  Brezvrsnu  zlobn. 
P.  Knezevii,  osm.  91.  Brezvr.siio  blago.  390. 
Adv.  bresvrsno:  Bresvrsno  (,brezvrsno')  zafa|ujom 
ti.  M,  Zoricid,  osm.  155.  Bresvrsno  (,brezvr§no') 
dostojno.  P.  Knezevic,  osm.  83. 

BRESVRSNO,  adv.  vidi  kod  bresvr.san. 

BRESA,  /.  1.  grad  u  Italiji  Brescia.  Pak  u 
Bresu  nega  odpravi.  J.  Kavanin  202.  Koja  bise 
u  BreSi  kovana.  Nar.  pjes,  ist.  1,  54.  —  2.  puska 


BBESAKrrvTA 


631 


BREZ 


koja  se  dovozila  iz  toga  grada.  izmcttii  rjeinika 
samo  u  Vukomt.  isporedi  bresakiiia,  broSka.  bre- 
sanka,  bresankiiia.  A  kad  pukno  mnja  tanka 
BroSa.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  92.  Navi  Bresu  na  lijevn 
ruku.  3,  93.  Na  tanku  se  Bresu  odbocio.  3,  91. 
bila  je  i  mala  2)iis}ca :  On  potoze  brose  iza  pasa. 
Nar.  jije.s.  juk.  88. 

BEE&AKINA,  /.  puska  iz  Brese.  isporedi  Bre§a 
pod  2.  a  nase  vrijeme,  izmedti  rjecnika  samo  ii 
Vukovu  ((jdje  se  dodaje  da  se  yovori  «  Crnoj 
Gori).    A  11  ruke  drzi  bresakinu.   Ogled,  sr.  454. 

BEESANKA,  /.  vidi  breSakiiia.  u  nase  vrijeme. 
Za  pas  zadi  dv'je  bresaiike  male.  Nar.  pjes.  juk. 
167. 

BE6§ANKINA  ,  /  vidi  bresanka.  tt  nase  vri- 
jeme. Na  nemu  je  puska  bresankina.  Nar.  pjes. 
istr.   1,  r,4. 

BREScASNO,  adv.  vidi  bescasno.  xvi  rijeka. 
Brezfcastno  umriti  hoces.  Aleksand.  jn-sj.  starin. 
3,  312. 

BE.ESCIC ,  W'.  dem.  brijeg.  isporedi  bri  je^ak, 
od  koga  je  upravo  i  postao.  samo  it  Vukooti  rjec- 
niku.  isporedi  brijezi6.  Akc.  u  gen.  pi. :  brescica. 

BRESCUTAN,  brfeSiutna,  adj.  sensus  espers. 
XVII  vijeka  u  jednoga  pisca.  Prokleti  su  od  noba 
i  od  zeinje  i  od  svije  stvorena  brezcutni.  I.  An6i(^, 
ogl.  189. 

BRESKA ,  /.  vidi  bresakina.  u  drt.sc  vrijeme, 
izmedii  rjeinika  samo  u  Vulcovu.  Tanku  Bresku 
drzi  preko  krila.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  331.  Od  obraza 
tanku  Bresku  pali.  4,  66.  Nose  Brcske  na  ruEama 
sjajne.  4,  510.  Sa  pucima  vasijeli  I'rosaka.  Pjev. 
cm.  98. 

BRESKE,  /.  pi.  .selo  u  Bosni  u  okriigii  zvor- 
nickom.  Scliem.  bos.  1864.  23.  StaHsb.  81.  Broske. 
Glasnik  22,  50.  ,Brezke'.  Zem|i)p.  bos.  43.  kako 
glasi  u  gen.,  nije  poznato. 

BREStANE,  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu  Vd- 
iine.  Scheni.  segn.  1871.  37.  ime  ce  hiti  mitskoga 
roda,  a  stai'leni,  ohlik  akus.  pi.  mjesto  nom. 

BRESTISTE,  n.  ulmarium.  vidi  kod  brostiste. 

BRETANIJSKI,  adj.  britannicus.  xvii  vijeka. 
O  Galijalit  brotaniskyhb.  ^letop.  saf.  56.  Danicic 
1,  84. 

BRETENO,  n.  vidi  vreteno.  u  nase  vrijeme. 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdjc  se  napo- 
mine  da  se  govori  u  Imoskom  a  i  na  Koriidi). 

BREUI^A,  vidi  Brehuja. 

BKEV,  m.  breve,  pismo  papino.  od  xvi  vijeka. 
Po  nacin  od  breva.  S.  Budinii,  ispi-.  130.  Sfco 
je  zapovidjeno  od  nega  u  brevijeh.  M.  Orbin  143. 
Mogu  li  se  pri  sobi  nositi  brevi?  B.  Kasic,  zrc. 
42.  Da  ju  digne  po  svomu  brevu  al  ti  bull.  I. 
Ancic,  vrat.  2,  4,  149.  Pisa  jedan  brev  ili  ti  knigu. 

A.  Bacic  158.  Brev  papin  u  tefterani  manastira 
zaostroskoga.  Norini  12. 

BREVELEG,  m.  privilegium.  xin — xv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Daniiicevu.  Pisann  vt  sta- 
riht  kiiigaht  brevelegi.  Mon.  serb.  39.  Kako  so 
uzdrzi  V  nih  starih  listih  i  prevelezih.  279. 

BREVIJAL,  brevijala,  m.  breviarium.  od  tal. 
breviale.  isporedi  brevijar.  Od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  ti  Belinu  (1480).  Pi.^K  ga  hez  j,  jer 
je  tako  tt  jezikii  iz  koga  je  uzet.  Kad  je  1  na 
kraju,  kao  u  nom.  i  ace.  sing.,  moze  se  promije- 
niti  na  o,  te  glasi  i  brevijao  i  izbacivsi  a:  bre- 
vijo   dbrevio'   Bella   148'^).    Zapovidi    u   brevialu. 

B.  Kasic,  per.  89.  I  samijem  brevialom.  B.  Kasic, 
fran.  32.  Poizpravise  psaltir  prije ,  pak  brevial 
pomiiom  cijelom.  J.  Kavanin  125. 


BE.EVtjAO,  bre\'ijA,la,  m.  vidi  kod  brevijal. 

BEEVIJAE,  brevijdra,  m.  breviarium.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Belinu  (148a). 
isporedi  brevijal.  Piki  ga  najvise  bez  j,  jer  je 
tako  u  latinskom  i  talijanskom  jeziku.  Eazaii  pro- 
toci  kroz  negov  brevijar.  M.  MaruliA  254.  Breviar 
jest  kakono  jedua  slast  i  cvit  izabrani.  M.  Bijan- 
kovic  112.  Uze  prnpelo  i  breviar.  A.  Kaniilic, 
fran.  149.  Svaki  redovnik  ovu  ric  ,u  vik'  neka 
zapise  na  prvome  listu  od  breviara.  D.  Eapio  10. 

1.  BREZ,  praep.  sine.  Od  xiv  vijeka  (vidi  pod 
a,  ('.  primjer  iz  Spom.  sr.)  i  u  svijem  rjeinicima 
osim  Vraniiceva  i  Jambresiceva.  Postanem  je  pri- 
jedlog  prez  izjednaien  s  prijedl.  bez  tako  da  je 
uzeo  negovo  b  mje.sto  svoga  p.  Sluzba  mit  je  i 
akccnat  sa  svijem  kao  prijedlogit  bez.  samo  se  tt 
jcdnom  spomeniku  nahodi  s  akus.    (vidi  pod  /._). 

a.  kao  bez  pod  a.:  a)  vidi  bez  pod  a,  a.:  Zgo- 
dilo  bi  se ,  tert  koja  ku6a  pomankala  brezt  na- 
traska  muskoga.  Mon.  serb.  365.  Budite  zene  iiih 
brez  sinov.  N.  Eai'iiua  86i'.  Brez  liega  ni6tar  jest 
ucineno.  Bernardin  9.  Tko  stvori  tebe  brez  tebe? 
A.  Kadcic,  bogosl.  9.  Zena  moie  uciniti  zavit 
brez  muza,  i  muz  brez  zene.  A.  Bacic  76.  Ova 
vo|a  bozja  ne  ispuna  so  brez  nas  nego  po  nama. 
J.  Pilipovio  1,  400.  Brez  mestia  je  naucio.  A.  Ka- 
ni^lic,  kam.  11.  Neznabozac  koji  zive  brez  boga. 
M.  Zoricic,  osm.  106.  Kakvi  Y  svati  brez  mlada 
zenika?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  253.  Jer  otoka  nije 
nigda  sama  brez  hajduka,  ja  brez  mrka  vuka. 
3,  159.  —  b)  vidi  bez  pod  a,  6.;  Vojni  su  meso 
prodavati  brez  mire  na  oci.  Stat.  po).  ark.  295- 
Brez  duge  hajine.  M.  Bijankovic  74.  Bijaso  sam 
i  brez  oruzja.  P.  Posilovic,  evict  57.  Najdose 
idola  oborena  i  brez  glave  i  brez  ruku.  S.  Mar- 
gitii,  ispov.  111.  Kano  koiii  brez  uzde.  S.  Mar- 
gitic,  fala  139.  Ako  je  ugovor  z  djavlom  ucinio 
brez  pisma.  A.  Bacii  59.  Govoro  da  du.se  brez 
tilesa  zivu  posli  ovoga  zivota.  F.  Lastric,  nod. 
331.  K  vukom  kako  jaiici  poj'to  i  brez  stapa  i 
brez  vrice.  P.  Knozevic,  ziv.  7.  Ispuni  se  obodane, 
jer  bo  ga  treci  dan  i  brez  novoa  pustiso.  A.  Ka- 
nviWk,  fran.  68.  O  idi  brez  traga!  A.  Kanizlic, 
roz.  33.  Na  sud,  kra)i !  .  .  na  sud,  ali  brez  krune. 
D.  Eapic  13.  Brod  bi-ez  timuna  ne  moi'o  se  vladat. 
L.  Vladmirovic,  slaved.  13.  Poradi  po.stena  moga 
osta  brez  jezika.  M.  Zoricic,  zrc.  50.  Biokova  nije 
brez  oblaka.  A.  Kacii,  razgov.  201.  Ovakva  za- 
lost  biva  kadkad  s  prolivaiiem  suza ,  kadkad  i 
brez  suza  biva.  B.  Leakovii,  gov.  213.  Da  brez 
beza  koja  ne  ostane.  J.  S.  Ee)kovic,  kuc.  104. 
Prosi  brez  puta,  tko  ido  brez  skuta.  Poslov.  dan. 
103.  Tere  mi  je  otasao  za  druzinom  brez  konica. 
Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  S.  Kakav  danak  brez 
jarkoga  sunca?  kakva  j'  nocca  brez  sjajna  mje- 
seca?  Nar.  pjes.  vuk.  1.  253.  Brez  blaga  je  ne  bi 
ni  udao.  2,  620,  Je  li  sestra  braca  odgojila  brez 
besike  na  desnici  ruci  i"  4,  477.  —  c)  vidi  bez  pod 
a,  c. :  Brezt  bozije  milosti  i  velictstva  ti  ne  bi 
mogli  1  dbnt  tamo  prestati.  Spom.  sr.  14.  Zupu 
brezt  razloga  i  pravde  uze.  Mon.  serb.  445.  Nije 
podohno  da  ju  kamo  strati  ni  obrati  brezt  ve- 
like  nevoje.  Stat.  po).  ark.  259.  Brez  razbora  sude. 
M.  Marulic  9.  Tuj  se  pokripismo  na  voju  brez 
prise.  P.  Hektorovic  8.  Svude  suncena  moc  brez 
stanka  prosiva.  15.  Ka  s'  pri  bogu  .nasla  brez 
broja  milosti.  58.  Brez  prikrseuja.  S.  Budinic, 
ispr.  23.  Brez  pristanka  molite.  Bernardin  21. 
Brez  truda  ne  more  se  kruna  dobiti.  Starine  1, 
229.  Brez  straha  bozjega  i  brez  srama  )udskoga 
svoj  zivot  cini.  4,  114.  Eeci  laz  brez  kletve  i  bez 
stete  rlrugoga  grijeh  je  vaodani.  A.  Komulovic  16. 
Poju  brez  konca:  svet,  svet,  svet.   I.  Baiidulavic 


HRKZ 


082 


BHICZAKONIT 


79.  Mono  su  iiciiavitlili  brcz  uzrnka.  232.  Hoi'u 
(la  sto  liroz  pnfali.  251.  SvchIo  goiis  bicz  jni- 
stniika.  M.  Jorkovi/-  !t5.  Noiiioj  mo  nstaviti  brcs 
poiuori  tiVojo.  84.  V  imo  vrinio  stuiosti  no  ima 
joilim  fas  liroz  tugo  i  zalosti ,  takodor  broz  bo- 
losti.  P.  Po.iilovii,  na.^l.  •!''.  liio  bi  budalast  i  broz 
jiamoti.  P.  Pnsilovi('',  cvijot  28.  Bioz  niaiija.  I.  Za- 
notli,  j>ris.  3.  Koji  bi  ovo  jiropuStali  broz  razlo- 
J.ita  uzroka.  M.  BijaiikoviA  120.  No  Klf^dati  niojo 
griho  voliko  i  gi'dno,  koji  su  broz  broja.  L.  TerziA 
72.  Noka  svi  pribivaooi  ovo  ku('o  budu  stati  u 
mini  slobortni  brez  buk(^  i  smoti'io.  23',).  Umrijoti 
.  .  .  broz  pokore.  S.  Margitii,  isjiov.  2H.  Broz  )iri- 
stanka  molinio  boga.  S  Mar;e:iti(-,  fala  2G3.  Bit 
(!'0  ini  raiUi.st  broz  uzdalia.  J.  Kavai'iin  514.  Zavit.i 
ncii'ioni  broz  vo]o  starijoga  nisu  zaviti.  A.  Baii6 
7G.  Ovo  brcz  ispovidi  nijo  dobi'o.  J.  Banovac, 
})ripov.  34.  Ako  uzvirujenio  broz  sunijo.  J.  Ba- 
novac, razg.  16.  Sami  broz  ponioii  drugoga.  J. 
Banovac,  iiboj.  26.  Vole  krat  broz  nizloga  srdimo 
so.  J.  Fili))ovi6  1,  344.  Bi"oz  dopvisooi'ia  .starisine. 
P.  Filipovid,  istom.  12.  Tko  jo  oni  koji  brez  griba 
2ive?  F.  Lastrii.  od'  96.  Kada  se  zalostito  saviso 
i  brez  natina  u  nevoja  vaSim.  121.  Ovi  crv  I'liov 
jioumira,  nego  ce  %'azda  i  brez  pri.itanka  gristi 
i  muciti  razum  i  pamet  niovu.  F.  Lastrii,  nod. 
392.  Otvorio  usta  svoja  brez  mjero.  395.  Brez 
pristanka.  A.  Kanizlic,  fran.  174.  Nijedno  zlo 
brez  pokaraiia  ne  propusta.  A.  Kanizlic,  kam.  20. 
Dobra  koja  daje  i  sipa  broz  broja.  A  Kanizlic, 
roi.  63.  Vifni  vik  imati  no  more  so  brez  pokore. 
P.  Kne2evi6,  ziv.  5.  Brez  pristanka  place.  M.  Zo- 
riCic,  zrc.  234.  Biz'  delijo  glavom  brez  obzira. 
F.  Kadman  36.  Brez  pristanka  svoje  tilo  pedep- 
saSe.  A.  Kacic,  razg.  16.  Brez  straha  viru  izpo- 
vida.  18.  To  oua  odnese  brez  znaiia  svoga  muza. 
A.  Kaci6,  korab.  32.  Po6ese  broz  obzira  bizati. 
125.  Brez  obzira  gaze  bozje  zapovidi.  B.  Leako- 
vic,  gov.  9.  Ubi  meue  Ma^ar  iznenada  brez  ju- 
nackog  moga  ogledana.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  487. 
Da  mi  6uvas  brez  promene  strain.  2,  488.  Kaz- 
boli6u  s'  bolom  broz  bolesti.  3,  549.  U  uima  jo 
brez  cene  kameiie.  3,  500.  No  se  mici  brez  grdila, 
Mujo !  4,  507. 

b.  kttO  bez  pod  h.:  a)  sa  svaki:  Seine  za  stvari 
istinne  brez  sumne  svake.  P.  Hektorovid  55.  Taj 
li,  mnis,  clovik  lud,  brez  svake  mudrosti,  da  cini 
pravi  sud  od  tvoje  liposti?  H.  Luci6  196.  Brez 
svake  snm}e  slobodna  od  griha.  L.  Terzii  56. 
Brez  svakoga  straha  meui  sada  pravi.  P.  Vuletic 
35.  Sina  brez  svakoga  tilesnoga  nasladena  buduci 
ga  zacela.  J.  Banovac,  razg,  47.  Vaja  da  je  brez 
svakoga  griha.  231.  Da  ga  brez  krivioe  svake 
pridavahu.  F.  Lastrii,  test.  112.  Brez  svake  sum)o. 
D.  Eapic  .32.  F,  Matid  8,  M,  Zoricic,  zrc,  143, 
A.  Kacic,  korab,  105.  Broz  svakoga  opreza  kara 
zlode.  B.  Leakovio,  gov.  156,  —  b)  sa  nijedan: 
Ter  mi  brzo  odgovori  brez  nijedne  toti  laze.  P, 
Hektorovid  148,  Brez  nijedne  moje  vridnosti.  Ka- 
tek,  1561.  21.  Smilivsi  se  na  te  brez  nijednoga 
tvoga  dostojanstva.  A,  Georgiceo,  pril,  20.  Smrt, 
koju  bise  podnila  brez  nijedne  krivice.  I.  Ba- 
novac, pripov,  75,  Jest  istina  brez  nijedne  sumje, 
J,  Banovac,  razg,  171,  —  c)  sa  nikakav:  Brez 
nikakva  dostojanstva.  A,  Bacid  262,  Na  dosto- 
janstvo  misnistva  zvati  me  dostojao  si  se  brez 
nikakva  moga  dostojanstva,  B,  Pavlovid  21.  Muci 
brez  nikakve  zalbe.  F,  Lastrid,  te.st,  304,  Brez 
nikakve  sumje  znajte,  F,  Lastrid,  ned.  38.  Brez  ni- 
kakva straha.  F.  Iladman  22.  Brez  nikakve  muke. 
A.  Kacid,  korab.  106.  Brez  nikakve  stete.  336. 
—  d)  sa  ikakav:  Da  mu  hoti  liivu  brez  ikakve 
plade  pokloniti,  E,  Pavid,  ogled,  51,  Komu  ce 
siuod  brez   ikakve  sumne  privojiti.   A,  Kanizlic, 


kaui.  96.  Svakn  dobro  bn^z  ikukva  z!a.  B.  Lea- 
kovid,  gov.  145,  —  c)  m  ijcdan:  Broz  ijcdno  misli 
za  .stvari  svitovne,  I,  J,  J',  Lucid,  bit,  38,  —  f)  sa 
niSta;  Siroto  broz  nista  nkojiati,  A.  Badid  'X>. 
Broz  nista  sto  primili,  broz  nista  poilajtc,  J,  Ba- 
novac, uboj,  44, 

c.  kao  bez  pod  c, ;  ]?roz  mono  ni  boga,  Ber- 
nardin  4,  isa.  45,  6.  Broz  mono  nijo  boga,  I.  Ban- 
dulavid  6. 

d.  kao  bez  pod  g.:  a)  s  part.  ]iraet.  act.  i  mjc- 
sto  no:  XVII  i  xvui  vijcka  u  dva  2)isca:  Blazeni 
na  nobu  uzivaju  svako  dobro  brcz  primivsi  zla. 
I.  T.  Mrnavid,  ist.  47.  Nit  se  od  ovako  vrsti  griha 
mozo  tko  oslol)odi(ti)  bi-cz  povrativSi  komu  pri- 
stoji  stvar  tuda,  J,  Banovac,  prip,  177,  —  b)  s  in- 
finitivom  po  tudim  jezicima,  jiroHoya  vijcka:  .Ti- 
maju  so  otvoriti  ruko  i  uzdvignuti  do  ramena, 
a  no  vise,  broz  tikati  oltara,  1,  Krajid  58.  Po 
mom  hoditi  brez  utopiti  so.  J,  Banovac,  prip.  68, 
Kazdi|uj\idi  toliko  jedno  koliko  drugo  u  druXbe 
.  .  ,  broz  ikad  dopustit  da  koji  od  nih  projde 
s  jediic  druzbe  u  drugu.  L  L.  Garanin  17.  Drze 
za  igru  misli  grisne  brez  osititi  so  da  grisno  misli 
uzrokuju  osudeno.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  53.  — 
c)  s  rcccnicom  privezanom  sa  drugu  rijccjic  da, 
takoder  prema  tudim  jezicima,  pro'sloga  vijcka: 
Mucis  u  tvojim  paklenim  spijani,  brez  da  ih  ciniS 
jos  ovde  nesridne.  J.  Banovac,  prip.  169.  Stiskujudi 
se,  brez  da  nijedno  ukine  svoj  tovar.  M.  Zoricid, 
zrc.  161.  Izgovarano  rici  pogrdni  brez  da  rici 
protivne  budu  clanku  vire.  I.  J.  P.  Lucid,  razg. 
82.  u  privezanoj  mozc  biti  i  poricane,  ali  je  smi- 
sao'isti:  Da  nam  bog  dade  svega  sto  odemo  i 
mozemo  zazeliti  brez  da  nigda  na  nas  ne  posaje 
koje  nevoje.  J.  Banovac,  prip.  165,  Dnevi  protr- 
kuju  brez  da  se  covik  i  ne  osida  sto  gubi.  J.  Ba- 
novac, pred,  45, 

e,  A'flo  bez  2>od  h. :  Broza  vsake  jale.  Mon,  croat. 
149,  Kad  se  odnima  od  liega  bieza  sta  on  ne  bi 
mngao  biti,  F,  Lastrid,  ned.  114,  Nije  uzdane 
moje  breza  stra.  .302, 

f,  u  jednom  spomeniku  xiv  vijcka,  sacuvanu  u 
poznijem  xirijepisu,  stoji  s  akus.,  a  to  je  od  tuda 
sto  s  akus.  idc  prez ,  od  kojega  je  postalo  brez : 
Brez  podobnu  skuzu  nemoci.  Kajjit,  sen,  ark,  2,  80, 

2,  BREZ,  m.  vidi  breza,  samo  u  rjccnicima 
Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  i  u  jcdnoga  pisca 
nasega  vremena:  brez.  B.  Sulek,  ira.  31.  Stulic 
ima  ,brec'  i  ,brecov'  i  ,brecovje',  a  to  je  od  tuda 
sto  je  z  grijeskom  citao  c, 

BREZA,  /,  betula  alba  L,  Akcenat  se  mijena 
ti  gen.  pi.  breza,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing.:  breze,  brezom,  —  -e-  je  u  juz- 
nom  i  istocnom  govoru  od  staroga  e,  mjesto  iega 
je  11  zapadnom  i.  —  Dolazi  od  xiii  vijcka  u  spo- 
mcnicima  latinski  pisanim  (ad  arborem  breza, 
Mon.  op.  zagr.  1,  96),  i>iacc  od  xiv  (vidi  prvi 
primjer),  izmedu  rjecnika  samo  a  lijelostijenicvu 
(1,  180''),  Jambresicevu  (1,  66*)  i  Vukovu.  —  Od 
kor.  bharg,  sijati.  —  a)  u  pravom  siiiislu:  Putemb 
na  brezu.  Glasnik  27,  291.  Jeda  1'  bi-ize  navit  ne 
de?  V.  Dosen  92.  Ovdi  eeri  visoki,  rasti,  brize, 
bukve,  potajni  lug.  M.  P.  Katancid  42.  Kada  briza 
tira.  J.  S.  Rejkovid ,  kud.  122,  TJsuce  nekolike 
breze,  pa  sve  jjoveze  i  natakne  na  svoju  kijacu, 
Nar.  prip,  vuk,  3,  Breza,  betula  alba  L.  G.  Lazic 
158,  J,  Pancic,  bot,  168,  B,  Sulek,  im,  31.  — 
b)  ime  selima :  aaj  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
krizevackoj.  Schem,  z.agr.  1875,  171,  —  bb)  selo 
u  liosni  II  okrugu  sarajevskom.  Statist.  23.  — 
isp>oredi  i  Breze. 

BREZAKONIT,  adj.  vidi  bezakonit.  od  xvii 
vijeka  (vidi  primjer  P.  Badovcica).  —  a)  o  radni 


BREZAKONITO 


633 


brezduSan 


itd. :  TJkor  jest  jedna  ric  brezakonita.  I.  T.  Mr- 
navic ,  ist.  lOo.  Po  druge  nacine  brezakonite.  J. 
Filipovii  3,  287.  Brezzakoniti  ugovori.  F.  Lastri6, 
nad.  337.  Tolike  zenidbe  da  su  nevajale  i  brez- 
zakonite.  M.  Dobretic  113.  U  dilu  brezakonitomu 
nasladei'ie  naodi.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  1.5.  —  h)  o 
celadetu,  o  sinu,  o  zeni:  Toliko  vece  od  tih  sinov 
brezakonitih  jesi  od  nili  izdana.  P.  Eadovcic,  nac. 
500.  Sin  sluzbenice  i  zone  brezakonito.  A.  Kacic. 
korab.  '20.  —  cj  adv.  brezakonito:  Kuge  protiva 
zlocincem  nastati  bote  i  brezakonito  uzobilovati. 
I.  Zanotti,  pris.  13.  Ne  bi  tako  brezzakonito  zivio. 
J.  Banovac,  prip.  2.  Ulazi  steta  onoga  ditesoa, 
koje  se  od  ni  rodilo  brezakonito.  M.  Dobretic  427. 

BREZAKONITO,  adv.  vidi  Icod  brezakonit. 

BREZAKONSKI,  adv.  inique.  prosloga  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Mi  krajestva  glasovita  brezza- 
konski  preotesmo.  J.  Krmpotic,  kat.  142. 

BEEZAKOiVE,  n.  vidi  bezakoi'ie.  Od  xv  vijeka, 
izmcdn  rjecnikii  .lanm  u  Dnniciccvii.  Nimate  ni 
jedne  zavrtico  ili  brezzaknnja  nad  riimi  uciniti. 
Mon.  Serb.  280.  No  pad  n  zgrisenje  brezzakonja 
huda.  M.  Marulic  94.  Diizan  ostaje  zadovojiti  bogu 
za  brezakonje ,  koje  mu  je  ucini.  I.  T.  Mrnavic, 
ist.  GO.  Izraniti ,  izbiti  i  uciniti  koje  godi  breza- 
konje na  iivotu  ali  tilu  iskniega.  99.  Ostaju  u 
brezzakonu.  S.  Margitic,  ispov.  vi.  Da  se  s  toli- 
kom  lasnostju  lupezi,  kamatnici  .  .  .  ne  odrisuju, 
ne  bi^tolikoga  brezakoiia  bilo.  J.  Banovac,  prip. 
177.  Cudne  zloce,  brezakona  i  slipoce !  P.  Kne- 
ievi6,  muka  26.  Da  brezzakoiip  u  kom  so  nahode 
ne  bi  digli.  J.  Filipovic  3,  2.58.  Kako  so  zadovo}uje 
prvoj  zapovidi  dilujuc  kripost  zakona,  tako  se 
ova  pristupa  zlocama  zakonu  suprotivnim  po  pri- 
korednosti  oli  po  zakracei'iu,  zovuc  se  jedna  uci- 
tane,  druga  brezakohe.  Turk  blago  2,  35.  Nasli- 
dujnio  Josipa  u  srceuomu  opro.steiiu  uvridena  i 
nerazlozni  brezakona  suproc  nami  uciiieni.  Grgur 
iz  Varesa  46.  Pozdra\a  mi  milu  majku  tvoju,  koju 
no  sam  vrlo  uvridio,  brezakoiie  svako  uciuio.  A. 
Kaci6,  razgov.  35. 

^  BEEZAKOV  VRH,  m.  sclo  u  HrcaUkoj  u  pod- 
zupaniji  krapimko-toplickoj.  Scliem.  zagr.  1875. 
107.  Pregled  57. 

1.  BREZAN,  brezna,  adj.  indi  brezov.  samo  u 
StuUcevii  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

2.  BREZAN,  m  phthora  Muls.  J.  Sloser,  kor. 
546. 

BREZANAC,  Brezanca,  m.  zaselnk  Koprivnici 
u  Hrvatskoj.  mjestani  yovore  kajkavski:  Brezanec. 
Pregled  3. 

BREZANE,  vidi  Brezani. 

BREZANI,  m.  pi.  imc  .selima.  izmedu  z  i  a  bice 
ispalo  j,  te  ie  postanem  hiti  od  brezje.  isporedi 
Brezjani.  a)  sclo  u  Bosni  n  okritgu  sarajevskom, 
kotaru  visockom.  Statist.  25.  —  b)  selo  u  Hrvat- 
skoj u  podhipaniji  krizevackoj.  u  mjrUana  ace. 
i  za  nom.:  Brezane.  Schem.  zagr.  1875.  179.  2^0- 
grjeska:  Brezane.  Pregled  69. 

BREZANSKI,  adj.  ito  pripada  selii  Brezni. 
Brezanska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  147. 

BREZARI,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  jastrebarskoj.  Scliem.  zagr.  1875.  89.  Pre- 
gled. 34. 

BEEZAEIC,  m.  1.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon. 
Croat.  283.  —  2.  selo  u  Hrvatskoj  u  pjodzupaniji 
jastrebarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  88.  Pregled  35. 

BEEZBOGE ,  /.  pi.  selo  u  Eonavlima.  Schem. 
ragus.  1876.  33.  isporedi  Bezboge. 

BEEZBEOJAN,  brezbrojna,  adj.  vidi  bezbro- 


jan.  proUoga  vijeka.  Brezbrnjnim  izgledima.  A. 
d.  Bella,  razgov.  105.  Opi-o^ti  bre7:!irojne  moje 
grihe.   M.  Lekusic  140. 

BREZBROJNOST,  brezbrojnosti,  /.  vidi  bez- 
brojnost.  Mikaja  IM-i. 

BREZBROJSTVO,  n.  vidi  bezbrojstvo.  xvn  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Pobivsi  jedno  brezbrojstvo 
liegovije.  M.  Radni6  58. 

BREZC-  gledaj  bresc-. 

BREZDAJNI,  adj.  fiindo  carcns.  isporedi  adj. 
bezdan.  proUoqa  vijeka.  Postanem  od  adj.  boz- 
dani  (vidi  bezdan),  >i  kom  n  stoji  mjesto  nbn,  pa 
mu  nije  samo  odbaceno  prvo  n,  ne.go  jos  domet- 
nuto  j  (kao  u  stojni  mjesto  stoni  od  stolni).  is- 
poredi bezdavni.  Priduboka  prodolina,  koja  brez- 
dajna  jest.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  87.  S  ustima  brez- 
dajnim  svojim.  86.  Ne  mo^e  napuniti  brezdajnu 
jamu  svoga  srca.  6.  Da  misli  nase  idu  dospiti  u 
brezdajnu  dubinu  boXanstva.  Grgur  iz  Vareia  30. 
Noseci  u  ruku  kjuc  brezdajne  jame   paklone.  81. 

BREZDA.TNICA,  /.  vidi  bezdajnica.  M.  Pavli- 
novi6. 

1.  BREZDAN,  adj.  vidi  bezdan,  adj.  U  jamu 
tu  brezdanu.  V.  Dosen  172. 

2.  BREZD.VN,  /.  vidi  bezdan.  it  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  A  valovi  brdoviti  kao  jurisem 
k  neliu  hite,  oblak  hrle  zakvatiti,  da  ga  u  brez- 
dan  morsku  hite.  J.  Krmpotic,  kat.  129. 

BREZDANKA ,  /.  p.byssus.  vidi  bezdanica.  u 
jednoga  pisca  proilnga  vijeka.  Tebo  ko  ce  oslo- 
bodit,  ako  budes  bacen  u  brezdanku  paklenu 
rnedu  djavle?  J.  Banovac,  prip.  20. 

BREZDAnSTVO,  n.  abyssus.  xvii  vijeka  u  jed- 
noga pisca.  Tako  brezdanstvo  i  dubina  jedna  za- 
ziva  drugu.  I.  Ancic,  svit.  44.  Biskupat  brezdan- 
stvo je  od  truda,  muka  i  svije  ostalije  potriba 
broz  broja.  I.  Ancic,  ogl.  97. 

BREZDJELAK,  brezdioka,  7)!.  vidi  bezdjelak. 
prosloga  vijeka  it  jednoga  jiisca.  Ako  istina  jest 
da  moze  postavit  mnoga  tilesa  cila  u  jedno  samo 
misto,  nije  protiva  razlogu  da  moze  stavit  u  jeduo 
isto  misto  joster  dile  istoga  tila,  na  priliku  u 
jednu  malu  ostiju  dali  u  jedan  brezdilak.  Turl. 
blago  2,  242. 

BREZDJETAN,  brezdjetna,  adj.  vidi  bezdjotan. 
od  XVI  vijeka.  On  je  brezditan  i  boz  naslidka. 
Aleksand.  jad.  starin.  3,  220.  Brezditne  porod  dase. 
P.  Knezovic,  pisin.  8. 

BREZDJETNICA,  /.  sterili.s,  nerotkina.  a  nase 
vrijeme  ii  narodnom  govorii.  Brezditnica.  J.  Grup- 
kovic. 

BREZDNO,  n.  abyssus.  isporedi  bezdno,  bezno. 
II  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  On  za  nasu  [ubav 
u  jeduoj  dubjini  i  brezdnu  od  muka  i  zalosti  utopi 
se!  A.  Kaniilic,  uzr.  54. 

BREZDOSPJETNO,  adv.  infinite,  isporedi  bez- 
dospjetan.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Brez- 
dospitno  vise  o  bogu  vi.si5  nego  li  svitlost  o  suncu. 
P.  Knezevic,  osm.  338. 

BREZDUSAC,  brezdusca,  m.  impius  vidi  bez- 
dusnik.  xvii  vijeka  u  jednoga  pisca.  Duzue  su 
take  bi-ezdusce  opoviditi  biskupom  kano  odmet- 
nike.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  225. 

BREZDUSAN,  brezdusna,  adj.  vidi  bezdusan 
pod  2.  prosloga  vijeka.  Focio  brezdusan  stavi 
svetu  crkvu  u  toliku  nevoju.  K.  Pejkic  19.  O 
krivi  i  brezdusni  sudce  I  D.  Eapic  314.  —  adv. 
brezdusno :  Koji  se  bise  puno  uzdigao  brezdusno. 
J.  Banovac ,  prip.  178.  K  Ani  ga  povedose  ne- 
milosno   nurajuci  i  brezdusno   lupajuci.   P.   Kne- 


brkzduSno 


634 


BREZNA 


JSovi^i,  iiiuka  l(i.  BrczdiiSiui  svidoriSo.  22.  Ko  jo 
brezdusno  vi  krvi  luladiimca  niko  svojo  oniaoio. 
1).  Kapii  lil. 

BEEZDUSnO,  ndr.  ridi  kod  biozduSan. 

BRKZTO,  BrezS,  f.  pi.  sclo  u  hrrntskdj  Icrajini 
bliiu  Mi)iinisa  xv  i^ijeka.  U  Brozab.  Moii.  <'i(iut. 
12.").  ispurcdi  bieza. 

BKEZOdA'INA,  ./'.  ridi  brpzovina.  samo  n  Vol- 
tifjijiiiii  fjt-rnikii  (19). 

BKEZCiK.JESAN,  brfezgrjeina ,  adj.  vidi  hez- 
grjeSan.  od  xvi  ri.jeka.  Brczo:risua  ne  ubij.  M. 
Maruli6  90.  Krv  tolikii  brozgriStuh  diti(''.a  proli. 
H.  Lucii  280.  Jpro  su  cisti  i  brezgriSni.  I.  T. 
MniaviA.  ist.  82.  Put  moksu  imadii5e  nog  diteta 
brozgrisnoga.  P.  Knezevic,  ziv.  l(i.  Gladom  ino- 
raSo  i  fiesto  bifiaso  brezgrisno  tllo.  5G.  Prigova- 
rai'ia  svitovna  koja  su  brezgrisna.  A.  d.  Kosta, 
zak.  2,5.  TJ  neznaiistvu  brezgrisnomu.  M.  Do- 
bietii  75.  Imenujeiii  covika  brezgrisna.  I.  J.  P. 
Lufcii ,  izk.  27.  —  adv.  brpzgrisno :  Brezgrisno 
Xivila  si.  P.  Knezevi6,  pism.  112.  Nastojte  brez- 
grisno ziviti.  J.  Filipovii  3,  15. 

BREZGEJESENE,  ».  absentia  peccati ,  inno- 
contia.  i>iporedi  bezgrijesje.  xvii  vijeka  «.  jednoga 
2nsca.  Zlainenovati  nam  darovi  brezgrisenja.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  82. 

BEEZCtRJESNOST,  brezgrjesnosti,  /.  vidi  bez- 
grjcsnost.  u  jcdnorja  piwa  proUoga  vijeka.  Cnd- 
novata  doista  pi'avednost  ili  ti  brezgrisuost  bi- 
jaso  sv.   niladica.  A.  Kanizlid,  bogojub.  4-17. 

BEEZKJA,  /.  dem.  breza.  f<aino  u  Vukovii  rjcf- 
nikii.  isporedi  Brezice. 

BEEZICE,  Brozica,  f.  j)!..  sdn  m  TIrmUkoj  n 
podzupuniji  zlatarskoj.  Scliem.  zagr.  1875.  29.  — 
ime  zemji  pod  sumom  itd.  u  Srbiji  u  okrugu  riid- 
nickoin:  Zabran  u  Brezicania.  Sr.  Nov.  1872.  37.S. 

BEEZICI,  Brezika,  in.  pi.  dva  sela  u  Bosni  it 
hanoluckom  okrugu;  jcdno  hlizu  foce.  Schom.  bos. 
1864.  36.  Statist.  88.  drugo  hlizu  Osove.  Schem. 
bos.  1864.  59.  isporedi  brezik. 

BREZIC'ANI,  Bn"zicilna ,  m.  pi.  dva  sela  u 
Bosni :  jcdno  u  okrugu  i  kotaru  banohickow . 
Statist.  36.  drugo  u  okrugu  bihackom,  kotaru  pri- 
jedorskom.  Statist.  54.  Grlasnik  20,  384.  21,  353. 
22,  50.^ 

BREZICKI,  adj.  .ito  pripada  nekom  mjestu, 
kojc  sc  samo  ne  pomine,  a  bilo  je  negdje  hlizu 
Skopja  XIV :  ,Do  rasputija  brezicLkoga  puti'  isla 
je   mcda   fielu  Brusu   na   P.Hni.   Glasuik  24,  245. 

BEEZIC ,  m.  1.  mlada  breza.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku.  2.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajevskom, 
kotaru  visegradskom.  Statist.  28. 

BEEZICANI,  Brezicana,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  travnickom ,  kotaru  donovakupskom.  Sta- 
tist. 72  (i  medu  popravcima,  a  na  str.  133  Bre- 
zicani). 

BEEZIK,  brezika,  m.  1.  hrezova  suma.  u  rjec- 
niciina  Stulicevu  i  Vukovit.  —  2.  ime  selima: 
a)  selo  u  hrvatskoj  krajini  hlizu  Gospica:  Bre- 
zik. Sera.  prav.  1878.  61.  Eazdjej.  kr.  17.  Brizik. 
Schem.  segn.  1881.  33.  —  b)  u  Bosni  pjet  sela: 
dva  u  okrugu  banoliickom  i  tri  ti  zvornickom: 
Brezik.  Statist.  36.  89.  86.  89.  90. 

BEEZIME,  brezimena,  n.  vidi  pi-ezime,  od  ko- 
jega  je  i  postalo  promijenivsi  p  na  b  uz  prijedlog 
brez.  isporedi  bezime.  kojeje  opet  postalo  od  brez- 
ime ,  zamijenivsi  prijedlog  brez  prijedlogom  bez, 
po  sto  su  se  oba  u  drugoj  sluzbi  izjednaciln.  — 
Dolazi  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Da  je 
lirabren,  brezimo  mn  kaze.  S.  Stefanac  34.  Od 
imcna  brezimc  dobiva.  35. 


1.  BREZINA,  /.  vidi  brozovina.  u  nase  vrijeme 
u  jednoga  pisca.  Metlicama  od  brezino.  S.  Toko- 

lija  u  Lotopis.  mat.  sr.   119.  51.  J 

2.  BREZINA,  /.  vidi  bresina.  U.  Sulok,  im.  31.  1 
BREZINE,  /.  pL   ime  selima:  a)  selo  u  Hr- 
vatskoj u  podzupamji  krizevaikoj.   Schem.  zagr. 
1875.   168.   I'roglod   69.   —   h)   selo   u  slavonskoj         I 
krajini   hlizu  Okucana.   Razdjo).   kr.  23.    Scliem.  1 
zagr.  1875.  49. 

BREZIStE  ,  n.  vidi  brezik.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku,  gdje  ima  i  ,brezistvo'.  oboje  bez  sumnc 
nacineno  za  rjeinik. 

BEEZJACI,  Brozjikil.,  m.  pi.  vidi  kod  brozjak. 

BEEZ.IAK,  brozjAka,  ni.  vidihro.v.ik.  Postanem 
od  brezje.  II  pravom  sc  smislu  ne  govori,  nego  je: 
a)  ime  zcm^i  pod  nivama  itd.  u  Srbiji  u  okrugu 
vafevskom:  Zemjo  ii  Brozjaku.  Sr.  Nov.  1868.  566. 
—  b)  pi.  BrezjAci,  .selo  kojc  je  hilo  joS  1828  u 
Srbiji  II  Podrinu  a  soda  je  piisto.  M.  D.  Mili- 
CHvi6,  srb.  565. 

BREZJANI,  m..  pi.  selo  %i  Bosni  u  zvorniikoj 
nahiji  u  pocetku  nascga  ■vijeka,  moze  biti  isto 
kojc  sada  pisu  Bro/.ani  (kojc  vidi).  Petar  Mandic  iz 
Brezjana  iz  zvoruitko  nahijo.  Prot.  sab.  mag.  49. 

BREZJE,  n.  vidi  brezik.  1.  u  pravom  smislu 
samo  u  StiiUcevu  rjccniku.  —  2.  ime  selima :  a)  selo 
u  Srbiji  u  okrugu  va^evskom.  K.  Jovano-^nft,  rec. 
102.  —  h)  u  Bosni  dva  sela:  jcdno  u  okrugu 
zvornickom'.  Statist.  86.  a  drugo  u  okrugu  bano- 
liickom hlizu  Ponijeva.  Schom.  bos.  1864.  60.  — 
c)  u  Hrvatskoj  osam  sela :  po  jcdno  u  podziipaniji 
jastrebarskoj,  krapinsko-toplickoj,  kriskoj,  krize- 
vaikoj, varazdinskoj ,  zagrebackoj  i  zlatarskoj. 
Preglod  36.  57.  86.  (i6.  47.  21.  62.  Scliem.  zagr. 
1875.  98.  104.  110.  177.  126.  201.  77.  i  jedno  u 
podzupaniji  delniikoj.  Preglod  12.  Schem.  segn.  jj 
1871.  72.  —  d)  selo  u  Meitiimurju.   Schem.  zagr-  i 

1875.  141. 


BREZLAZNO,  adv.  vere,  doista.  xvii  vijeka  u 
jednoga  pisca.  Mislis  da  si  se  osvetio,  ali  brez- 
lazno  ti  pomazes  tvoga  neprijateja.  M.  Radnid 
386 

BREZMIS:^AT,  adj.  improvidus.  xvii  vijeka 
u  jednoga  pisca.  Nemoj  ziviti  brezmisjat  u  ci- 
stoci  svitoviioj.  M.  Radnic  138.  Brezmisjati  Je- 
ruzolim  ue  misjase  o  tuga.  11. 

BREZMIS^iEN,  adj.  improvidus.  xvii  vijeka  u 
jednoga  pisca.  Misao,  koju  imaju  polak  stvari 
duliovnije  cini  i(h)  brezmisjene  od  onizije  koje 
su  od  tijela.  M.  Eadnic  79.  Brezmisjeni  od  svoga 
dobra  .  .  iizdaju  se  u  pomoci.  260.  Cini  tamni- 
carom  brezmis}enoga.  183. 

BEEZMITAN,  brezmitna,  adj.  vidi  bezmitan. 
prosloga  vijeka.  Ja  cu  iz  daleka  biti  sluga  bra- 
tiuski  i  prijate}  brezmitni.  Bud.  spom.  glasn.  ii. 
3,  108. 

BREZMJERNO,  adv.  immoderate,  isporedi  bez- 
mjerno.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Brez- 
mirno  arciti  u  jizbine  i  gosteiia.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  248. 

BEEZMlfiECAN,  brezmjecna,  adj.  laote  carens. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Medu  jalove  il 
brezmjecne  ovce.  I.  Jablanci  132. 

BREZNA,  /.  ime  mjestima:  a)  dva  sela  u  sa- 
dasi'toj  Srbiji:  aa)  jedno  u  okrugu  eacanskom. 
K.  Jovanovi6,  roc.  170.  to  ce  biti  isto  koje  se  po- 
mine XIII  vijeka:  odt  Brezne  dolu  niz  Sutesku. 
l\'[o!i.  sorb.  12.  Danicic  1,  83.  —  hb)  drugo  u 
okrugu  rudnickom.  K.  Jovanovic,  rec.  147.  — 
b)  neko  mjesto,  po  svoj  prilici  selo,  negdje  hlizu 


BEEZNA  GOEA 


6S5 


BEEZOBRAZAN 


Prizrena  do  scla  Bucja  xiv  vijeka :  Ott  Breztne. 
Glasnik  15,  281.  Danici6  3,  563.  —  c)  selo  u  Her- 
cegovini  u  Pivi.  V.  ^l^esevid. 

BEEZNA  GOEA ,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  krapinsko-toplickoj.  Pregled  54.  isporcdi 
Brezno. 

BEEZnAcIN,  adj.  imraodieu.s.  prosloga  vijeka. 
Za  to  je  iirozdrlost  od  dvije.  vrste  :  jedna  od  brcz- 
naf.inoga  jedei'ia.  A.  Bacic  ■23'2.  Breznacino  i  ne- 
vrinienito  i  ncureduo  milovane  i  jubav  nedostojna. 
F.  La.stri6,  ued.  304. 

BEEZNICA,  /.  ime  selima  i  rijeci:  1.  sela: 
a)  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  zlatarskoj.  Schem. 
zagr.  1875.  183.  Pregled  61.  —  b)  tri  selauSla- 
voniji :  jedno  u  podzupaniji  pozeskoj.  Pregled  90. 
Schem.  zagr.  1880.  44.  i  dva  u  (tnkovackoj.  Schem. 
diac.  1877.  21!.  Schem.  zagr.  1875.  147.  od  te  dvije 
prvu  pisu  i  dakovacka  a  dniyu  I'lemacka.  Pregled 
105.  lOfi.  —  c)  selo  u  Jiosni  u  okriigu  zviirnickom, 
kotaru  gracaniikom.  ali  grijeskom  pisu  ,Brosnica'. 
Statist.  87.  tm  karti  ,Bri.snica',  na  popravljenoj 
jBrjeznica'.  —  d)  u  Srbiji  selo  u  okruyu  pozure- 
vackom.  K.  .Tovanovic,  rec.  144.  —  '2.  potuk  u  fir- 
vatskoj  blizu  Jaske.  pomine  se  xvi  vijeka.  Polag 
mosta  i  potoka  Breznice  (,Bresniczo').  Mon.  croat. 
333. 

BEEZNICE,  Breznica,  /.  pi.  I'leko  mjesto,  maze 
biti  selo,  xiii  vijeka  pod  planinom  Zejinom  u  sa- 
dasnoj  Srbiji  u  okrugu  krusevackom.  Nadi.  Brez- 
nicami  ZejinL.  Mon.  serb.  12.  Danicid  1,  83. 

BEEZNICKJ,  m  selo  n  Srbiji  u  okrugu.  toj>- 
liikom.  Sr.  Nov.  1879.  17(;. 

BEEZNICKI,  adj.  sto  pripada  wjeslu  Brez- 
niku  u  sadasnoj  Bugarskoj  blizu  srpske  yranice 
XIV  vijeka.  Breznictsky  piiti,.  Mon.  serb.  (vl.  Da- 
nicic  1,  S3. 

BEEZNIK,  m.  ime  mjestima:  a)  u  Hrvatskoj 
tri  sela :  jedno  u  podzupaniji  jastrebarskoj  i  dva 
u  karlovackoj.  Schem.  zagr.  1875.  87.  96.  99.  Pre- 
gled. 27.  29.  34.  —  b)  selo  u  Bosni  it  okrugu  trav- 
nickom.  Statist.  62.  —  c)  varosiea  u  sadasnoj 
Bugarskoj  blizu  srpskc  granice.  Ota^-biiia  li,  117. 
lib'.  Ead  5G,  183.  185.  isporedi  breznicki. 

BEEZNO,  n.  dva  sela  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji krapinsko-toplickoj:  Brezno  gonie  i  dolnc. 
Pregled  54.  Schem.  zagr.  1880.  197.  isporcdi  Brezna 
gora. 

BEEZOBK'AJAN,  brezobicajna,  adj.  irusolitus. 
prosloga  vijeka.  Po  zakonu  bi-ezobicajnomu  ili  ti 
izvanobicajnomu.  A.  Bacic  271.  Po  zakonu  brez- 
obicajnomu  mogao  bi  (bog)  narediti  da  andeli  i 
duse  od  tila  rastav}ene  sluze  sakramente.  J.  Ba- 
novac,  razg.  207. 

BEEZOBLICAN,  brezoblicna,  adj.  doformis. 
XVII  vijeka  u  jcdnoga  pisca.  Upengati  jednu  pri- 
likii  ruznu ,  brezoblicnu.  M.  Eadnic  71.  isporcdi 
bezobrazan. 

BEEZOBEASTVO,  n.  impudentia.  isporcdi  bez- 
obrastina.  Od  xvii  vijeka.  Bi  ubijeii  .  .  za  radi 
brezobrazstva  negova.  I.  Ancic,  ogl.  148.  Kakvo 
je  to  ■<'ase  brezobrastvo ,  o  krstjani !  da  oni  bog, 
koji  no  je  stvorio  svit,  od  vas  jo  malo  postovan 
a  mane  poslusan  ?  J.  Banovac,  prip.  257.  Bilo  bi 
jedno  veliko  brezobrastvo  boga  molit  a  s  iskr- 
nim  u  uemirn  biti.  .T.  Banovac,  razg.  51.  Za  sto 
mu  se  (IsHSu)  ne  pokazes  haran,  vec  s  tolikim 
brezobrastvom  cinis  tolike  nepodobstine  u  liego- 
voj  kuciV  4().  Koliko  jo  bogii  mrsko  brezoDrastvo 
jednoga  grisnika.  J.  Filipovic  :'.,  164.  Mario  bi  se 
pustosi  vidilo  i  brezobrastva  u  mladezi.  F.  La- 
stric,  .svet.  12.    Brozobi'astvo   tiram   (petulantiam 


coerceo).  41.  Pogledaju  brezobrastvo  i  iieharnost 
skupstino  zudin.ske.  F.  Lastric,  test.  160.  Koji  se 
vajaju  po  smradu  neposteua  i  brezobrastvi.  F. 
Lastri6,  ned  337.  Ukopali  ste  so  u  brezobrastva 
i  bludnosti.  368.  Uz  ove  dneve  od  poklada,  uz 
koje  so  najvece  pustoSi,  brezobrastva.  prozdrlosti 
i  raspustena  na  razlike  opacino  ricma  i  dili  obi- 
caju  ciniti.  F.  Lastric,  od'  191.  Na  niovo  brez- 
obrastvo mnogo  se  bijase  rasrdio.  P.  Knezevi6, 
osm.  136.  tsto  govorimo  od  nesramnosti  i  po- 
lepnosti,  koje  uisii  drugo  nego  jedno  brezobra- 
stvo.   M.,Dobretic  203. 

BEEZOBEAZAN,  brezibrazna,  adj.  impudens. 
vidi  bezobrazan.  Od  xvii  vijeka.  —  a)  kno  bez- 
obrazan pod  2,  a.:  aa)  a  ce{adetu  i  o  dusi  mu: 
Da  misnik  nije  parac  i  neskladiiik,  sto  su  lazoi, 
aramzadci ,  prinosei  od  rici,  smutjivci,  mormora- 
turi  i  zlo  cineci  }udi,  jer  su  brezobrazni,  ne  znadu 
svitovati  sebe  ni  druzije.  Taci  su  prignuti  na 
svako  zlo  i  grije.  I.  Ancii,  svit.  75.  Ako  uspazis 
tebe  istoga,  .  .  .  ne  ces  biti  brezobrazan  sudac  od 
onoga  sto  drugi  cine.  M.  Eadnic  25.  Ako  se  sti- 
dis  od  ]udi,  kako  se  ne  stidis  grisiti  prid  ociraa 
bozjim,  o  brezobrazni  grisnice!  A.  Kanizlic,  fran. 
252.  Brezobrazno  i  okorne  vojnike  na  pokoru 
ganii.  222.  Kakva  bi  dusa  brezobrazna  bila  koja 
bi  se  usudila  docekati  ove  blage  dneve  a  ne  bi 
bila  cista  od  griha?  B.  Leakovii,  gov.  19.  — 
bb)  0  radni,  stanu :  Nemoj  se  stav|ati  suditi  srca 
drugije  .  .  .  Tko  si  ti  da  sudis  slugu  tudega  ?  .  .  . 
Jedva  se  nade  tko  god  prost  od  ove  ispraznosti. 
Svak  hoce  da  dado  likariju  bolostima  tudim.  Uz- 
rok  od  ovizije  sudova  brezobraznije  jesu  tvoji 
grisi.  M.  Eadnii  23.  Odgovararir  brezobrazno  jest 
dostojno  osuderia.  39.  Jest  jcdna  zloca  veoma 
lireznbrazna  nespoznarie.  474.  Ah,  to  jo  prigrab- 
(eno  norazlozno  i  brezobrazno.  F.  Lastric,  od'  139. 
Koliko  ste  puta  naveli  oca  na  srcbu  a  vasim 
holim,  nepokoniim  i  brezobraznim  odgovarariem? 
F.  Lastric,  ned  60.  Molitve  pravednije  po  niki 
nacin  mogu  boga  usilovat.  Ovo  bi  sa  vise  slo- 
bodno  bilo  govororie,  da  no  refiem  brezobrazno, 
(la  ne  bi  cuo  s.  ivandelista.  227.  Ako  vidi  u  di- 
tetu  brezobraznu  slobodu,  gdi  niti  se  boji,  ni  liizi. 
129.  Ako  tko  brezobraznom  slobodom  izneso  drugo 
i.spovidarie  viro.  A.  Kanizlic,  kam.  406.  Brez- 
obrazno ufane  saranit  se  brez  dobri  dila.  M.  Do- 
bretii  199.  —  cc)  0  svijetii:  Toliko  je  svit  ova 
brezobrazan  i  Slobodan  hotijuii  biti  ilrzan  za  pr- 
voga  providite]a  od  veseja  i  radosti.  D.  Eapic 
308,  —  dd)  0  smrti,  kad  se  o  noj  misli  da  radi 
kao  cejade:  Smi-t  brezobrazna,  kako  jesi  mogla 
imati  toliku  jakost  protiva  biti  onomu  koniu  se 
svijet  nije  mogao  protiviti?  P.  J'osilovic,  cvijet 
53.  —  ee)  0  knizi  bez  stida  napisanoj ,  o  peru, 
kojim  se  bez  stida  pise:  Tako  brezobraznu  kriigu 
propustiti  ne  mozemo.  A.  Kanizlii,  kam.  154. 
Brezobraznim  perom  pise.  588.  —  b)  kao  bez- 
obrazan pod  2,  6..-  aa)  o  cefadetii:  Jedna  cesarica 
stavi  oci  i  Jubav  na  jednoga  kovaca,  i  to  cuvsi 
rie  I'odbina  ubise  onoga  nesricnoga,  i  kada  cu  ti 
glas  brezobrazna  cesarica,  rece  sluzbenicam  svo- 
jim :  brzo  donesito  mi  sud  krvi  negove  da  se  na- 
pijem.  S.  Margitio,  fala  135.  Niki  brezobrazni 
kazujuci  nepocinstva  i  opacine  .svoje  uzimaju  u 
smrdjiva  usta  boga  i  svete  faleci  se  da  su  ovo 
il  ono  ucinili.  F.  Lastric ,  od'  72.  Jedan  ^  brez- 
obrazan ruladic ,  koji  je  acinic  pri|ubodinstvo 
s  tudim  drugom,  kazuje  druzini.  F.  Lastric,  ned. 
116.  Ona  je  tako  brezobrazna  da  niti  se  boji  unici 
k  staru  ni  mladu.  400.  Da  ti  znas  koja  je  napast 
brezobrazna  zona,  ne  bi  mi  toga  govorio.  .T.  Ba- 
novac, prip.  42.  —  bb)  0  radni,  stanu:  Koga  Pi- 
latovi   vojnioi  jednoc   konopoi  i  sin^iri   vezase  i 


BEEZOBKAZNICA 


68G 


BREZOVA  DOLA 


frustasp,  al  1000  jnita  neftisti  brezobraznira  svo- 
jiin  iiiisli,  Jejama,  govoreni.  F.  LastriA,  tost.  1G4. 
Okrode  so  k  drustvum  mladozi ,  ali  ni  prilcufiti 
se  no  more,  iz  dalcka  lio  fujo  smrditi  usta  niova 
riftuia  a  —  bog  bi  dao  da  nije  —  i  tilosa  dili 
brczobraziiim  i  bludniiii.  3;i2.  —  cc)  o  jezikn  mjc- 
sto  ccladctu  u  koga  Je:  Jezik  brezobrazni  i  iie- 
fiisti.  F.  Lastri6,  test.  257.  —  c)  adv.:  aa)  kno 
naprijed  pod  a.:  Koji  so  suprotivo  pravdi  bozijoj 
brczobrazno.  I.  AiiMi^' ,  ogl.  -13.  }irpzobrazno  jiii- 
uziiiias  tilo  i  krv  Lsukrstovu.  I.  Antic'',  ogl.  190. 
Mnogi  lazu  toliko  brozobraziio.  M.  Radnii  288. 
Zlotosti  sudi  brczobrazno.  24.  Holu  moju  glavu 
suprot  bogii  momu  brozobraziio  podigao.  I.  Gr- 
Ii6i6,  put.  150.  Brczobrazno  govore,  i  holo  uzdr- 
iaju.  F.  Lastrif,  tost.  247.  Ako  bisto  brezobrazno 
ovu  istinu  zatajili ,  dogodilo  bi  vam  se  ono.  F. 
Lastri6,  ned.  309  Brezobrazno  tajase  da  je  novco 
primio.  A.  Kanizlid,  utoc.  87.  Koji  sam  toliko 
puta  i  po  tolike  nacine  brezobrazno  grisio.  660. 
Meni  brezobrazno  ple6a  okrenuSe.  A.  Kani^lic, 
uzr.  13.  Stid  to  biidi,  nezafalnice  brezobrazni !  50. 
Obtuzio  ga  jest  laiuci  brezobrazno.  A.  Kanizlid, 
kam.  18.  Kajem  se  da  sam  toliko  brezobrazno 
uvridio  te.  P.  Kne?.evi6,  osm.  84.  Pristupajuoi 
noharno  i  brezobrazno  svete  zapovidi  nogove.  M. 
Dobretic  64.  Svakcjako  zlo6e  i  opacine  brcz- 
obrazno diluju.  B.  Leakovio,  gov.  3.  Brezobrazno 
uvridise  liegovo  velicanstvo.  A.  Tomikovii  lOfi. 
—  bb)  kao  naprijed  pod  b.:  Pohlepno  i  brez- 
obrazno pade  I'm  zagrlivsi.  A.  Kanizlic,  kam.  48. 

BREZOBRAZNICA,  /.  vidi  bezobraznica.  jwo- 
sloga  vijcka.  No  stidi  se  ona  brczobraznica  i  oni 
brezobraznik,  koji  zivii  u  smradii  bludnosti,  doc 
s  ostalimi  krstjani  boga  falit.  J.  Filipovii  1,  290. 
Sausona  predobi  jedna  brczobrazniea.  174. 

BREZOBRAZNIK,  m.  vidi  bezobraznik.  Od 
XVII  vijeka.  Fale  se  kada  budu  zlo  ufciniti.  0  tugo 
i  sramoto  neizretena  brezobraznika,  brezrazloz- 
noga  griSnika !  P.  Posilovid ,  nasi.  33''.  Ne  stidi 
se  ona  brezobraznica  i  oni  brezobraznik.  J.  Fili- 
povii  1,  290. 

BREZOBRAZNO ,    ndv.   vidi  kod  brczobrazan. 

BREZOBRAZNOST,  brezibraznosti ,  /.  impu- 
dentia.  vidi  bezobraznost  jjod  2.  Ovako  ufati  sc 
nije  ufaiie  nego  je  .smionstvo ,  brezobraznost.  A. 
Kanizlic,  utoc.  92.  Ne  mogudi  podniti  tolike  brez- 
obraznosti  ovoga  lazca.  A.  Kanizlic,  kam.  305. 
Pogrduje  s  brczobraznostju  dobro  vice,  odgovara 
s  Jutinom  na  ponukovaiia.  D.  Rapid  92.  Jeda  li 
si  za  ovo  krv  na  krizu  prolio,  da  bi  ja  'Stu  krv 
nogami  pogazio?  O  pogrdo,  o  brezobraznosti,  o 
brezpametnosti  moja !  P.  Knezevic,  osm.  84.  Ufaiiu 
i  slobodi  naredi  da  se  ne  prometnu  u  brezobraz- 
nost. 117.  Bivsi  se  pricestili  povratise  se  isti  dan 
na  pijanstva,  na  bludnosti,  kola  itd.  Bog  ne  mo- 
guoi  podniti  ovaku  brezobraznost  pedipsa  i(li). 
M.  Zoricid,  zrc.  167. 

BREZOBRAZNAK,  m.  rjrfi  brezobraznik.  pro- 
sloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Sto  ti  se  cini,  jedan 
brezobraznace,  kad  no  reces :  ,pasja  viro !'  J.  Ba- 
novac,  pripov.  57. 

BREZOBZIRCE,  adv.  vidi  bezobzirce.  Vided 
ovu  komediju  brezobzirce  ode.  Nadod.  183. 

BREZOCAN,  brezocna,  adj.  oculis  carens,  im- 
pudens.  vidi  bezocan.  Od  xvi  vijeka.  1.  koji  nema 
ocijii  u  pravom  smislii:  Hronii  se  dizu  na  noge 
citavi,  .  .  brezocni  vide.  P.  Knezevic ,  ziv.  59.  — 
2.  kao  bezocan  pod  1 :  a)  o  celadetu:  Kad  bogu 
dase  dar  tri  kraji  istocni ,  na  tvoju  main  bar, 
Irude  brezocni.  H.  Lucid  280.  Jer  joj  (bozici  Ve- 
lieri)  sin  brezocni   stri|ajuc    podklada    vas   n.xrod 


istodni  s  onim  od  zapada  289.  Oni  brozodni  i 
£kodni  griSnik.  I.  J.  P.  Lucid,  razg.  40.  —  b)  o 
radni,  stanu:  Jesi  li  ufinio  dilo  koje  nepoSteno, 
nerazbyrno ,  brezocno?  P.  Knezevid,  osm.  21. 
Utvrdivsi  so  brozodni  neposiii(h).  L  J.  P.  Ludid, 
nar.  5G.  —  3.  adv.  brezocno,  impudentor:  Sagri- 
sujudi  skrovito,  ocito  i  brezodno.  F.  Partid  77. 
Takoga  dobrog  gospodara  brezodno  sam  pogrdio. 
P.  Kne?,evid,  osm.  83.  Koji  brezodno  ulaguju  so. 
I.  J.  P.  Ludid,  bit.  3.  Koji  crkvono  zapovidi  brez- 
odno potladi.  I.  J.  P.  Ludid,  nar.  49. 

BREZOCITI  SE,  brdzocim  se,  impf.  impuden- 
tem  esse,  isporedi  bezoditi.  Ko  se  brezodi  supro- 
tiviti.  I.  L.  Garai'iin   19. 

BREZOCNO,  adv.  vidi  kod  brezodan. 

BRfezOCNOST,  brdzocnosti,  /.  vidi  bezodnost, 
bezodanstvo.  prosloga  vijeka.  Ovaea  brezodnost 
sipkom  jubeznivosti  uzbija  J.  Filipovid  3,  vii.  U 
nasa  vrimena  s  novim  obidajem  izadu  bilizi  brez- 
ocnosti.  Grgur  iz  Varesa  111.  Jest  brezodnost  ne- 
poStena  samo  iskati  ovake  vire.  I.  J.  P.  Ludid, 
bit.  29.  Uzvelidala  se  jest  brezodnost  i  potladene 
reda.  I.  J.  P.  Ludid,  nar.  103.  Koji  bi  od  zlobe, 
od  brezodnosti  ili  od  poielena  zaneseni  sto  god 
protiva  istini  zasvidodili.   58. 

BREZOCUTAN,  brezodutna,  adj.  rationis  ex- 
pers ,  inconsideratus ,  insensatus.  xvii  vijeka  ti 
jednoga  pisca.  Nitkore  nije  toliko  brezodutan  da 
hode  da  bude  stare^ina  poznajudi  dugovaiia  sta- 
rcsinska.  M.  Radnid  50. 

BREZOPAZAN,  brezopazno,  adj.  vidi  bezopa- 
zan.  prosloga  vijeka.  Brezobrazno  i  brezopazno 
dijete.  D.  Rapid  836.  —  adv.  brdzopazuo:  Tako 
brezopazno  u  ruku  negovih  umnozajes  vlase.  P. 
Knezevid,  osm.  112.  Nerazborno  diniti  i  brez- 
opazno. 185. 

BREZOPAZNO,  adv.  vidi  kod  brezopazan. 

BREZOPREZAN,  brezoprezna ,  adj.  mcautus. 
prosloga  vijeka.  Za  sto  jesi  tako  nerazlozan  i  ne- 
svistan,  da  zives  Slobodan  i  spavas  brezoprezan  ? 
B.  Rapid  115. 

BREZORUZAN,  adj.  vidi  bezoriizan.  xvii  vi- 
jeka. Ne  pristoji  se  vojniku  ujesti  na  mejdan  brez- 
oruzanu.  M.  Radnid  536.  Code  brezoruzan.  559. 
—  u  jednoga  -pisca  istoga  vijeka  ,brezoruzdjan' 
(vidi  kod  ornzje) :  Brezoruzdjan  strasno  preda.  I. 
Zanotti,  en.  2,  8. 

BREZOV,  adj.  betulae,  e  betula  factus.  ispo- 
redi breza.  Od  xiv  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Bje- 
losiijencevu,  Jambresicevu ,  Stulicevu,  Vukovu  i 
IJanicicevu.  Brezova  luka,  kod  Kovoga  Grada  i 
Bribira  u  hrvatskom  primorju  xiv  vijeka:  Crest 
Brezovu  luku  vt  Masovo.  Mon.  Croat.  2.  Brezova 
ravan,  u  Plani  kod  sela  Grada  xiv  vijeka:  U 
Brezovu  ravtnt.  Mon.  sorb.  94.  Glasnik  ii.  12,  113. 
Danidid  1,  83.  Brezovi  rt,  kod  sela  Grnilovca  u 
Hraitanima  xiv  vijeka,  po  svoj  prilici  u  sadasnoj 
Srbiji:  U  Brezovi  rbtb.  Sr.  l^etop.  1847.  4,  54. 
Danidid  1,  83.  Brizove,  jelove  i  borove  stabre 
posaditi.  I.  Jablanci  39.  Brezovo  drvo.  P.  Bolid 
1,  202.  Brezov  sok.  2,  141.  Brezova  guba,  suber. 
»  Bjelostijencevii  rjecnika  (1,  914''.  1,  1155a).  nidi 
pluto.  —  i  sclima  u  imenu  dolazi  s  kakvim  sup- 
stantivom,  kao  Brezova  Glava,  itd.  vidi  na  po  se. 

BREZOVA,  /.  dva  sela  u  Srbiji :  jedno  u  okrugu 
uzii-kom  a  driigo  u  cacanskom.  K.  Jovanovic,  red. 
151  172.  U  Brezovi  je  beli  niramor.  M.  D.  Mili- 
cevid,  srb.  650. 

BREZOVA  DOLA,  /  selo  u  Hercegovini  u 
okrugu  mostarskom,  kotaru  bileckom:  .Bresova 
Dola'.  Statist.  109.  ime  nepouzdano. 


BKEZOVA  GLAVA 


UST 


BKEZREDAN 


BEEZOVA  GLAVA,  /.   selo  n  hroatskuj  kra- 
jini  ogulmskoj.  Eazdjej.  kr.  19. 
_  BREZOVA  GORA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
iuiianiji  varaidinskoj.  Schem.  zagr.  1875.  31.  Pre- 
gled  49, 

BREZOVAC,  brezovca,  »n.  1.  hrezov  Hap.  sanio 
u  Vukovu  rjecniku.  —  2.  ime  selima :  a)  tt  Bustn 
u  okrugii  svornickom.  Statist.  90.  —  b)  u  Srbiji 
dva  sela:  jedno  u  oknigu  krayiijecackom  a  drmju 
u  uzickom.  K.  Jovanovic,  rec.  lo9.  —  c)  dva  sela 
u  hrvatskoj  krajini  ogulinskoj.  Razdjt'l.  kr.  19. 
Scliem.  segn.  1871.  57.  —  d)  u  Ilroatskoj  pet 
sela:  jedno  u podzupaniji  hjelorarskoj :  Brezovac. 
Schem.  zagr.  1875.  16iJ.  Preglcd  77.  dva  u  pod- 
iupaniji  zayrebackoj :  u  mjestana  kajkavski :  Bre- 
zovec.  Schem.  zagi'.  1875.  72.  186.  Preglod  22.  i 
dva  u  podzupaniji  krizevackoj:  takoder  kajkavski: 
veliki  i  mali  Brezovec.  Schem.  zagr.  1875.  175. 
Pregled  68.  —  e)  u  Meduinurju:  u  mjestana  kaj- 
kavski :  Brezovec.  Schem.  zagr.  1875.  143.  — 
3.  laetarius  tormiuosus  Schaeft'.,  birkeuschwamm. 
u  jednoya  pisca  naseya  vremena,  koji  veil  da  se 
govori  u  uyarskih  Hrvata.  B.  &ulek,  im.  483. 

BEEZOVACA,  /.  a)  brezova  batina.  u  Vukovu 
rjecniku.  —  b)  planina  u  Bosni  na  Uni.  S  bla- 
gom  onu  Una  prebrodise,  Brezovaci  u  logor  do- 
dose.  Nar.  pjes.  kras.  1,  207.  Brezovacu  vrhu  na 
planini.  205.  —  c)  ime  zein^i  pod  nivama  u  Sr- 
biji u  okrugu  vafevskom:  Niva  Biezovaca.  Sr.  Nov. 
186G.  133.  1875.  1351.  —  d)  iieka  kruska.  I.  Pa- 
vlovic.  —  e)  tormeutilla  L.  brizovaca.  B.  Sulek, 
im.  32.  isporedi  steia. 

BEEZOVACKI,  adj.  a)  §to  prijiada  selu  Bre- 
zovcu.  K.  Jovanovic,  rec.  119.  —  b)  sto  pripada 
selu  Brezovi.  K.  Jovaiiavid,  refi.  151.  172. 

BREZOVCI,  Brezovilca,  m.  pi.  selo  u  Hrvat- 
skoj u  podzupaniji  delniikoj.  Schem.  segn.  1871. 
77.  Pregled  14. 

BEEZOVE  DANE,  selo  u,  Bosni  u  okrugu  hano- 
luckom,  kutaru  zepackom.  ali  ce  mil  ime  bid  zlo 
zapisano.  Stati.st.  43. 

BEEZOVICA,  /.  ime  planini,  rijeci,  selu.  a)  jdti- 
nina  u  Bosni  na  putu  izmedii  Sarajcva  i  Mo- 
kroga  i  na  noj  han.  Glasnik  22,  50.  —  b)  rijeke: 
aa)  rijeka  ii  Hrvatskoj  blizu  Zeline.  sastujc  se 
s  Bistricom.  pomine  se  xiii  vijeka  u  spoineniku 
latinski  pisanu.  Mon.  ep.  zagr.  1,  51.  —  bb)  ri- 
jeka i  kraj  uz  nu  a  Srbiji  u  okrugu  crnorijeckom. 
M.  B.  Milicevic,  srb.  871.  —  c)  sela:  aa)  u  Hr- 
vatskoj trisela:  jedno  u  podzupaniji  z.igrcbackoj 
i  dva  u  krapinsko-toplickoj.  Schem.  zagr.  1875. 
197.  35.  36.  Pregled  21.  52.  —  bb)  u  Slavoniji 
selo  u  podzupaniji  virovitickoj.  Schem.  zagr.  150. 
Pregled  109.  Med  Viroviticom  i  Brezovicom.  P. 
Vitezovic ,  kron.  182.  i  zaselak  schi  Slivosevcima 
u  podzupaniji  osjeckoj.  Pregled  101.  —  cc)  u  Sr- 
biji sedam  sela:  dva  u  okrugu  vajevskom  i  po 
jedno  u  okrugu  podrin^kom ,  cacanskom ,  kruse- 
vaikoni,  niskom  i  vrunskoin.  K.  Jovanovic,  rec. 
100.  105.  130.  135.  168.  Sr.  Nov.  1879.  175.  176. 
—  vidi  i  Brezovice. 

BEEZOVICE,  Brezovicil,  /.  pi  a)  selo  u  Bosni 
u  okrugu  sarajevskom,  koturu  cajnickom.  Statist. 
11.  isto  cc  bill  koje  se  pomine  prije  nasega  vre- 
mena samo  po  itimnu.  Brezovice.  S.  Novakovi6, 
pom.  126.  —  b)  zaselak  selu  Zaovinanta  u  Srbiji 
u  uzickom  okrugu.  \i.  V.  Stojanovic. 

BEEZOVICkI,  adj.  sto  pripada  selu  Brezovici. 
Brezovicka  opstiua.  K.  JovanoviA,  rec    130. 

BREZOVIK,  m.  a)  selo  u  Hercegovini  kod  Nik- 
»ica.  V.  Ijiesevic.  —  b)  selo  u  Bosni  u  sarajev- 
skom okrugu,  kotaru  visockom.  Statist.  25. 


BREZOVINA,  /.  a)  lignum  betulae,  drvo  bre- 
zovo  osjeceiio.  u  rjecnicima  Bjclostijencevu,  Volti- 
gijinu,  Stulicevu  i  Vukovu.  —  b)  arbores  betulae, 
drvece  brezovo  neposjecenn,  brezova  suma.  isporedi 
brezik,  brezje.  u  Bjclostijencevu  rjecniku  (,brezo- 
vina  ill  brezovje,  gde  je  vnogo  brez').  Brizovini 
svaka  zcmja  ugodi.  I.  Jablanci   196. 

BREZOVKA,  /.  laetarius  torminosus  SchaeiF. 
B.  Sulek,  im.  31. 

BREZOVLANI,  m.  pi.  a)  selo  u  Slavoniji  u 
podzupaniji  virovitickoj.  Schem.  zagr.  1875.  145. 
Pregled  110.  —  b)  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji krizevackoj.  Schem.  zagr.  1875.  173.  Pregled 
138.  pisu  ga  i  Brezovjan.  Pregled  67. 

BREZOVJ^/E,  n.  vidi  brezje,  brezik.  samo  u 
rjecnicima  Bjclostijencevu  (301')  j  Jambresicevu. 
u  oba  starinski  ,brezovje'. 

BREZOVNACA ,  /.  betulinea.  brozovriafe,  be- 
tulineao.  Sloser-Vukot.,  flora  1035. 

BREZOVO  POl^E,  n.  a)  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini blizu  Gline.  Razdje).  kr.  21.  §em.  prav.  1878. 
71.  —  b)  u  Bosni  u  okrugu  zuoruickom  varosica 
na  Savi.  Zemjop.  bos.  43.  Statist  85.  (  tri  sela. 
Statist.  85. 

BREZRAzBORAN,  breznizborna,  adj.  irnpru- 
dens.  isporedi  bezrazboran.  xvii  vijeka  u  jednoya 
pisca.  Od  brezrazbornoga  suda  se  tuvati  A.  Ge- 
orgiceo,  nasi.   27. 

BREZRAZBORIT,  adj.  vidi  brezrazboran.  is- 
poredi bezrazborit.  xvii  vijeka  u  jednoga  pisca. 
Ovi  covik  bijaJe  zle  naravi  i  tvrde  glave  i  tvrdo- 
glav  i  brezrazborit.  P.  Posilovic,  nasi.   10. 

BEEZRAZBORSTVO,  ;?.  imprudentia.  isporedi 
bezrazbort-tvo.  S  tolikijem  brezrazbo(r)stvom  i 
tvrdosti.  P.  Posilovic!',  nasi.  25. 

BREZRAZLOZAN,  brezrdzloXna ,  adj.  impru- 
dens.  isporedi  bezrazloian.  od  xvii  vijeka.  a)  o 
ce(adetu:  Brezobraznika,  brezrazloznoga  grisnika. 
P.  Posilovic,  nasi  33*".  —  b)  o  radni:  Jesi  li  boga 
brezrazloznom  .  .  zakletvom  uvridio?  P.  Knozevi6, 
osm.  16.  —  c)  adv.  brezrdzloXno.  Rasrdio  sam  se 
brezrazloino.  J.  Filipovid  3,  126.  Ako  covik  sa 
viSe  nouroduo  ili  ti  brezrazlozno  sam  sebe  jubi. 
F.  Lastric,  ned.   109. 

BEEZEAzLOZIT,  adj.  vidi  bezrazlozit,  bez- 
razlozau.  Od  xvii  vijeka.  a)  rationis  expers.  0 
iivotini.  Slide6i  divine  brezrazloiite.  F.  Lastric, 
tost.  208.  —  6)  imprudens,  absurdus.  o  radni: 
Brezrazlozitijem  nacinom  i.steS  posteiia  i  bogat- 
stva.  M.  Eadnic  5. 

BEEZRAZLOZXO,  adv.  vidi  kod  brezrazloian. 

BREZREDAN  ,  brezredna ,  adj.  vidi  bezredan. 
Od  XVII  vijeka,  kao  adv.  od  xvi  (vidi  pod  3).  — 
1.  vidi  bezredan  2)od  1.  a)  o  stcari  tjelesnoj ,  o 
vojsci,  kao  bezredan  pod  1,  c:  Sve  koliko,  to  jest 
otar,  kandiliri,  kandela  da  su  ve!e  cisti,  i  da  ni- 
jedna  stvar  ue  najde  se  brezredna  ili  gnusna. 
M.  Bijaukovic  37.  Smetena  (vojska)  brezredna  i 
pristraseua  poce  bizati.  A.  Kacic,  korab.  208.  — 
b)  0  radni,  stanit,  putu,  t.  j.  nacinu,  kao  bez- 
redan pod  1,  d. :  Kako  tei,  brezredne  zejo  oda- 
gnati.  A.  Georgiceo,  nasi.  12.  Sebe  hinimo  brez- 
rednom  Jubavju,  ku  tilu  nosimo.  62.  Neka  dignu 
care,  koje  cine  brezredno  stovanje  bozje.  M.  Bi- 
jaukovii  6.  Zatvori  vrata  pozelinju  brezrednomu. 
1.  T.  llrnavic,  ist.  110.  Od  brezrednoga  blago- 
vaiia.  J.  Banovac,  uboj.  33.  Adam  sagrisi  zarad 
brezredne  jubavi.  J.  Filii>ovi6  3,  254.  Koji  uzade 
na  pristole  po  putu  tako  brezrednu,  nepostenu  i 
nepi-avednu.  A.  Kacic,  korab.  323.  Lakomost  jest 
brezredno  oli  savise    pozelei'ie    bogastva.    M.  Do- 


BKEZKEDNIK 


638 


BEEg;ANAK 


bretid  203.  Ugada  brozrednim  iiasim  pole-iiam. 
I.  J.  P.  Lufif,  razg.  5.  NiSta  drugo  lie  zapovida 
nogo  da  od  ovo  brpzrodiip  ]ubavi  ('uvamo  so.  I. 
Vplikaiiovic,  upuc.  1,  HH7.  —  2.  vidi  buzrodau 
pod  2.  Da  uijo  koji  zavit  ucinio,  koji  no  bi  iiiogao 
sloiiti  so  s  redcaom ,  oli  da  iiijo  vole  du/.an,  oli 
brozredaii.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  GO.  Koji  se  no 
zovu  u  djastvo  ili  primai'ie  rodova?  Brezrodni,  ved 
ako  bi  so  I'linia  radi  koiisti  crkve  brozredno.st 
odpiistila.  I.  Vclikauovic,  npud.  2,  159.  —  3.  adv. 
brdzredno.  snaccne  lew  najjrijed  ])od  1.  Tor  nije 
brczredno,  da  nas  stiali  obido.  XL  Liicii  2ti9.  Kad 
filovik  brezrednn  sto  godii'o  ziidi.  A.  Goorgicoo, 
nasi.  12.  Kojo  .sto  toliko  brezrodno  zolili.  J.  Ba- 
novac,  prod.  'JU.  Koga  smo  tako  brezrodno  uvri- 
divali.  3.  Tor  ga  (svijet)  tako  brozredno  jube,  da 
se  zaborav|aju  svoga  spasena.  J.  Banovac,  razg. 
112.  Jcr  bo  so  budu  jaganci  iz  takvoga  smijesaiia 
brezi'odno  izlegli.  I.  Jablanci  133.  Bacivsi  oruzja 
brezrodno  pobigose.  A.  Kacid,  korab.  336. 

BEEZEEDNIK,  m.  vidi  bezrednik  pod  2.  Od 
slipi  i  od  svih  ostali  bi'czrednika  oli  ti  irregulara. 
M.  Dobretic  291. 

BRi^ZKEDNO,  adv.  vidi  Icod  brezrodan. 

BREZEEDNOST,  brdzrednosti,  /  vidi  bezred- 
nost.  prosloga  vijeka.  1.  kao  bezrednost  pod  1. 
Uklonit  brezreduost.  Turl.  blago  2,  78.  Zakon 
bozji  jest  duhovni  i  zabraiiuje  brezrednost  }u- 
bavi.  195.  Smesti  brezrednosti  na  drugi  nacin. 
Grgur  iz  Varesa  112.  Zivjei'ie  upraviti ,  brezred- 
nosti ispraviti.  I.  J.  P.  Lucid,  nar.  62.  —  2.  kao 
bezrednost  pod,  2.  Koji  se  no  zovu  u  djastvo  ili 
primane  redovaV  Brezredni,  ve6  ako  bi  se  liima 
radi  koristi  crkve  brezrednost  odpustila.  I.  Veli- 
kanovic,  upud.  2,  159. 

BREZREDSTVO,  n.  inordinatio.  isporcdi  boz- 
redstvo.  xvii  vijeka  ii  jednoga  pisca.  Koje  brez- 
redstvo  stoji  u  vazimanju  jilisa.  I.  T.  Mrnavic, 
ist.  171. 

BEiZRED^TINA,  /.  vidi  bezredstina.  xvn  vi- 
jeka u  jednoya.  pisca,  koji  nijesto  st  ima  §6  ^jo 
govoru  svoga  savicaja.  BrezredScina  srditosti  stoji 
u  trih  stvarih.  I.  T.   Mi-navic,  ist.  172. 

BREZREDE,  n.  vidi  bezredo.  Od  xvii  vijeka. 
1.  kao  bezrede  pod  1.  Da  se  ue  smucivam  kuditi 
i  karati  se  cica  takovi  brezredja.  Grgur  iz  Varesa 
105.  —  2.  kao  bezrede  p)od  2.  Imiiedmient  ali  od 
proklestva  ali  od  obustavjenja  ali  od  brezredja. 
P.  Radovcid,  nac.  545.  Ako  bi  bila  dana  oblast 
ispovidniku  da  more  dispensati  ali  osloboditi  od 
brezredja,  tada  do  priloziti  slideda.  L  Terzic  361. 
Brezredja  potajna  odpusdati  i  prasdati.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  39.  Upao  bi  u  brezredje,  niti  bi  se  mogao 
redit.  M.  Dobretic  32.  Ako  bi  misnik  u  proklestvu 
sluzio,  izvau  pogibili  smi'ti,  u  oiii  cas  upao  bi  u 
brezredje.  I.  Velikanovid,  upud  2,  133.  Od  dvi 
vrste  jest  brezredje:  jodno  po  pomankaiiu  narav- 
nomu,  drugo  po  gribu  i  krivici.  153.  Dojjusceno 
je  biskupima  da  mogu  odpustiti  sva  brezredja. 
I.  J.  P.  Lucid,  uar.  89. 

BREZRODA,  /.  corydaUs  bulbosa  Pers.  B.  Su- 
lek,  im.  31. 

BREZUB,  adj.  vidi  bezub.  m  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  Brze  Turci  ti  brezzubi  svi  bihu.  H.  Lucid 
255. 

BREZUFAN,  adj.  vidi  bezufan.  Svi  nesridni 
brezufani.  L.  Vladmirovic,  slavod.  22.  Kakono 
brezufani  Kajin.  Tiirl.  blago  2,  17. 

BREZUFANE,  n.  vidi  bezufaiie.  pro.Hoga  vi- 
jeka. Druga  svijest  zla  zove  se  brczufaiie,  sto  no 
80  obicaje  redi  dusa  despcrana.  F.  Lastrid,  ned.  50. 


BREZUGOVORAN,  brezugovorna,  adj.  abso- 
lutus.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Zavit  svr- 
soni.  to  jo  brezLigovorni ,  jest,  koi  odito  i  uprav 
broz  svakoga  ugovora  biva  i  dini  se.  I.  Velika- 
novid,  ii|iud.   1,  432. 

BREZUKORAN,  brczukorna,  adj.  vidi  bez- 
ukoran.  a  jednoga  pnsca  xvii  vijeka.  Zajiovidaj 
da  udovice  budu  brozukoruo.  I.  Bandulavid  256. 
Itim.  5,  7. 

1.  BJiEZUM,  m.  vidi  bezuni,  m.  u  jednoga 
pisca  jiro.sloga  vijeka.  Neka  daklo  no  pristupa  ni 
jedan  neumitan  ili  s  tniinam  breziuna  zaslijopjon. 
I.  J.  P.  Ludid,  bit.  9. 

2.  BREZUM,  /.  vidi  bezuin,  /.  u  nase  vrijeme 
II  Dalttiaciji.  U  brezumi,  t.  j.  u  nesvijesti,  u  ne- 
znanu.  M.  Pavlinovid. 

BREZUM  AN,  brezumna,  adj.  vidi  bezunian. 
Od  xvn  vijeka.  Mi  brezumni  iivot  I'lih  mnadl- 
horao  niabnitost.  I.  Bandulavid  202.  Koji  mu  ra- 
zum  dade,  za  brezumua  zlo  poznade.  P.  Knezevid, 
muka  25.  Breziimna  vila,  koju  kiti  zlato.  A.  Ka- 
nizlid,  roz.  48.  Ako  usude  se  rediti  brezumno  i 
neumitne,  biti  de  podlozni  najtezemu  osudenu. 
L  J.  P.  Lucid,  bit.  10. 

BREZUMJETNO ,  adv.  imprudenter.  isporedi 
bezuin jetan.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Koji 
su  za  eretioi  brezumitno  ntiSli.  A.  Bacid  xii. 

BREZUMNOST  ,  brdzumnosti ,  /.  vidi  beznm- 
nost.  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Pun  bu- 
dudi  brezumiiosti.  P.  Knezevid,  pism.  189. 

BREZUZDAN,  adj.  vidi  bezuzdan.  Od  xvii  vi- 
jeka. Tu  vidismo  brezixzdana  Marta.  I.  Zanotti, 
en.  2,  30.  Vitro  brezuzdane.  29.  Pod  prilikom  jed- 
noga neuztegnuta  i  brezuzdana  pri]ubod}ivca.  A. 
Kanizlid ,  kain.  48.  —  adv.  brezuzdauo ;  Naucni 
brezuzdano  ziviti.  I.  J.  P.  Lucid,  izk.  16. 

BREZUZDANO,  adv.  vidi  kod  brezuzdan. 

BEEZVLACNO ,  adv.  vidi  bezvlacno.  Brez- 
vladno,  t.  j.  cisto,  bistro.  I.  Bandulavid  (na  po- 
sjednem  listu). 

BEEZVODAN,  brezvodna,  adj.  vidi  bozvodan. 
od  XVI  vijeka.  Hodit  po  mista  suha  i  brezvodna. 
Bernardin  26'>.  luk.  11,  24.  Po  niistih  brezv(o)dnih. 
I.  Bandulavid  50.  luk.  11,  24.  U  zemji  pustoj, 
stranputnoj  i  brezvodnoj  svita  ovoga.  D.  Rapid 
306. 

BEEZVODICA,  /.  vidi  bezvodica.  M.  Pavli- 
novid. 

BREZVREMENKA,  /.  colcbicum  autumnale  L. 
nem.  herbstzeitlose.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena.  Brezvrimenka.  B.  Sulek,  im.  31. 

BREZVRSAN,  vidi  kod  bresvrsan. 

BEEZANI,  m.  pi.  a)  dva  sela  u  Hrvatskoj: 
jedno  H  podsupaniji  sisackoj.  Sohem.  zagr.  1875. 
195.  Pregled  39.  a  drugo  u  krizevackoj.  u  mje- 
stana  akiis  i  za  nom. :  Brezane.  Pregled.  69.  — 
h)  selo  u  Bosni  u  okriigu  zvorniikom,  kotaru  sre- 
hrnickom.  Statist.  94.  moze  biti  pogrjeska  nijesto 
Brezjani,  koje  vidi.  —  c)  selo  u  Srbiji  u  okrugti 
pozarevackom.  K.  Jovanovid,  red.  138. 

BEEZANIN,  m.  montis  incola,  litoris  incola. 
saino  u  Stulicevu  rjecniku. 

BEEZANKA ,  /.  femina  montis  incola,  litoris 
incola.  samo  ii  Stulicevu  rjecniku. 

BEEZANKINA,  /.  vidi  brezanka.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

BREZANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bresanima. 
Opstina  brezanska.  K.  Jovanovid,  red.   138. 

BEEzAlNIAK,    brezanka,   m.   dem.    brijeg.    Od 


BEEZIC 


(}39 


BRGUJAC 


XVII  vijelza ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijen- 
cevu  (soil)  i  JamhreHcevti  (u  olia  kajkavski  sa  e 
pred  k).  Na  brizaiiku.  P.  VitezoviA,  odij.  78.  Da 
se  zem}a  svagdar  niz  brdo  i  dole  privraca  (kad 
se  ore),  s  kojiui  iioslom  se  takvi  brezaiiei  (,brje- 
zanoi')  izravnaju.  I.  Jablauci  47. 

BBEZIC,  m.  deni.  brijeg.  ud  prosloya  vijeka, 
izmeSu  rjecnika  sumo  ii  Belinu  (brjezic  SOOa)  i 
Stuliceru  (brjezic  &i^).  jsporedi  brescie.  Posaden 
na  jednomu  brjezicu.  Ziv.  is  68.  Janko  ima  lii- 
zicu  na  torn  malom  briziiu.  Jacke  235. 

BEEZINA,  /.  angm.  brijeg-.  u  nase  vrijeme, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Vukovii.  a)  obala:  Tek 
izide  Todi  na  brezinu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  66.  — 
b)  brdina:  Sve  doline  krvi  napojise,  a  brezine 
glavam'  nakitise.  Nar.  pjes.  petr.  '2,  78.  Pregazio 
poje  i  brezine.  3,  20.5.  Ded  zove  s  brezine:  bra- 
nite  me  od  kokosaka,  a  od  pasa  ne  liojim  se.  (od- 
gonetlaj :  snopj.'Ha.i:  zag.  uov.  214. 

BREZIVOTAN,  brezivotna,  adj.  inaniraus.  jy 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Stvari  brezzivotno. 
M.  Dobretic  840. 

BKEZ JA ,  n.  pi.  selo  u  Hosiii  it  okrugu  ziior- 
nickum.  Statist.  89.  moze  biti  pogrjeska  mjesto 
Brezja. 

BREZJE,  n.  selo  n  Bosiii  ii  okrugu,  sanijec- 
skom,  kotaru,  rogaiickom.  Statist.  133.  moie  biti 
pogrjeska  mjesto  Brezje. 

BREZ:^EB0Vl6 ,  m.  tko  nema  hleba  u  svojoj 
kuci  s  nerada  i  lijenosti.  govori  se  u  Srbiji  za 
porugn.  Z.  Kadoiiic.  j)red  ]  otpalo  je  h  (od  li|eb) 
pa  sc  z  (od  brez)  promijenilo  na  z. 

BREZNAT,  adj.  clivosus.  u  jednoga  jtisca  pro- 
sloga vijeka.  Ako  su  pa.siiaci  breznati  (,brijezuati'). 
I.  Jablanci  38.  Na  brezuatoiu  (.brijeznatom')  nije- 
stu.  133.  isporedi  brezuatast. 

BREZNAT  AST,  adj.  vidi  broznat.  ii- jednoga 
2)isca  prosloga  vijeka.  Ako  cajira  jest  uadiKiuita 
i  breznatasta  (.brijeznatasta').  I.  Jablanci  108. 

BREZNIK ,  m.  rijeka  koja  ntjece  u  Sujicn  u 
Bosni.  Zcnijop.  bos.  55. 

BREZNAK,  m.  prezime  u  nase  vrijeme.  Sclipm. 
zagr.  1875.  259. 

BREZOVSKI ,  adj.  prezime.  it  nn.ie  vrijeme. 
Vuk,  nar.  jijes.  2,  64'J. 

BREZUl^AC,  breiii|ca,  m.  villi  brezu|ak.  sumo 
u  Stulicevu  rjccnikti  (brieiujac),  gdjc  ima  i  ,brie- 
2u)cao'  (s  yen.  briezujcca)  i  ,briezujcak'  (s  gen. 
brieiujcka)  i  briezujic.  sve  veoma  nepoitzdano. 

BREZUJ^AK,  In'ezujka,  m.  dein.  brijeg.  Akce- 
nat  se  mijena  u  gen.  pi.  bri)iu)aka.  U  naie  vri- 
jeme, iznteitii  rjecnika  u  Stulicevu  (,brjeiu|ak')  i 
Vukovu.  Planina  se  sva  prosula  docima  optoce- 
nijema  gustijem  breziijcima.  S.  l^ubisa,  prip.  29. 

BRE^il^AST,  atlj.  clivosus.  Gledahu  put  bre- 
zujastoga  Lapada  na  luku  grusku.  M.  Vodopic, 
u  Dubrovniku  1868.  185.  Brezujasti  rat  zvaui  Prc- 
vlaka.  S.  ^ubisa,  prip.  258. 

BREZU^iCAC,  villi  kod  Ijrozujac. 

BREZUJ^CAK,  vidi  kod  bit^zujac. 

BREZU^^CIC ,  m.  dcm.  brezujak.  u  nase  vri- 
jeme. I.  Pavlovic.  J  u  Stulicevu  rjecniku. 

BREZU^IC,  m.  vidi  kod  brezujac. 

BRGACANIN,  m.  ioijek  s  Brgata.  L.  Zora. 

BRGAJKA,  /.  zcnsko  cefaile  s  Brgata.  isporedi 
Brgatka.  L.  Zore.  j  stoji  mjesto  c.  od  Brgacanin. 

BRGALICA,  /.  turtur,  grlica.  a  jednoga  pisca 
XVI  vijeka.  Od  kor.  bharg,  lomiti,  cijepati,  ziijuti. 


j  cvrcati.   Brgalica  ali   dva  ptica  golubov.   N.  Ra- 
liina  ilb^.  luc.  2,  24. 

BRGAT,  m.  brdo  kod  Dubrovnika  i  na  nemu 
'  dva  sela :  gorni  i  doiii  Brgat.  Schem.  rag.  1876. 
28.  Eepert.  22.  Od  xvi  vijeka.  Zupu  nam  prigloda, 
obide  i  Brgat.  N.  Najeskovic  1,  264.  Vodeci  u 
rodnom  Brgatu  zlatne  dni.  I.  Gundulii  149.  Blizu 
tijeh  broinena  daviiijoh  od  zlata  gora  u  nas  ka- 
lueua  hraiiase  Brgata,  gora,  ka  tada  sva  u  dubju 
veliku  gusta  se  dubrava  vidase  putniku.  Brgat, 
ki  stanova  u  gorskoj  Dubravi ,  zakona  oic  nova 
staroga  ne  ostavi  ...  A  gori,  u  koj  sta,  i  ka  je 
vrhu  nas,  od  Brgata  istoga  Brgat  je  ime  danas. 
I.  Gundulii  148-9.  Vidis  onu  hrid  u  moru  kod 
Slovinskijeh  doli  strana  i  visoku  onu  goru,  ka 
je  imenom  Bai-gat  zvana;  ne  do  vele  ondi  vika 
na  slavu  se  nasu  gradi  grad  lijopoga  Dubrovnika. 
D.  Palmotic,  christ.  616.  Da  vlas  tvoja  zapovije 
s  Brgata  ih  vrci  doli.  J.  Palmotic,  dubr.  134. 
Hotjet'  sravuit'  Brgat.  Poslov.  dan.  27. 

BRGATKA,  /.  zcnsko  celade  s  Brgata.  isporedi 
Brgajka.  Pod  Brgatke  vilo  priks.  I.  Gundulic  167. 

BRGELK;  ,  m.  prezime.  u  jednoga  pisca  p)i'o- 
iloga  vijeka.  Brgelic  iz  Livna.  A.  Kaci6,  kor.  452. 

BRGLIJEZ,  brglijoza,  m.  sitta  syriaca.  Slo- 
vinac  1880.  33.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Bjelostijencevu  (.fa  o  mjesto  juznoga  ije: 
brglez,  picus  cinereus.  2,  4.3(il>.  sitta  u  jjridavku). 
Od  korijeua  od  kojega  je  i  brgalica.  —  AH  t 
brglij'ez  (grijeiikom  ,br|ez')  .  u  kamenoj  gdi  god 
}ati.  O.  Mazibradic  162. 

BRGl^ALO,  m.  covjek  koji  brg(a.  blatero.  isjjo- 
rcdi   brgjati.   samo  u  Vukovu  rjeciiikn. 

BRGJ^ANE,  )(.  blatoratio.  isporedi  brgjati.  samo 
It  Vukovu  rjecniku. 

BRG^jATI,  brglam,  imj)f.  blateraro,  govoriti 
brzo  da  se  ne  mo'e  razumjeti.  U  naUe  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  Kor.  biiarg, 
udarati,  litjniti,  zujati.  isporedi  brgalica.  —  Brg(a 
kao  jare  po  lupatku.  Nar.  posl.  vuk.  29. 

BRGO,  adv.  cito,  brzo.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  .fiimo  u  Vukovu  (gdje  se  doilaje  da  se 
govori  po  istocnim  krajevima  Srbije).  —  Od  ko- 
rijena  od  kojega  je  i  brz.  —  Dovati  ju  za  bijelu 
ruku,  jednom  rukom  za  ruku  devojku,  brgo  dru- 
goin  za  bijela  usta  Nar.  ]ijos.  vuk.  3,  184.  Pravo 
ode  u  potoru  brgo.  3,  186. 

BRGOVATI,  bi'gujem,  imp/,  celebrare,  svetko- 
vati.  isporedi  brijeci,  skojimjei  korijena  istoga. 
Samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  Stulicevu 
rjecniku  (.mentionora  facore'  9-i).  —  1.  prclazno: 
Krstjani  iiuaju  brgovati  nodiju.  I.  T.  Mrnavid,  ist. 
92.  —  2.  sa  se,  pa.iiviio:  Brgujo  so  uedija  na  uspo- 
menutjo  istoga  stvoronja.   I.  T.  Mrnavic,  ist.  91. 

BRGUD,  m.  mjesto  iza  grada  Hi  sela  i  ime 
selima.  bice  od  tal.  borglietto,  dem.  od  borgo, 
podgrade.  isporedi  brgudac.  —  a)  kod  Vrbnika 
na  otoku  Krkii  xv  vijeka  mjesto  iza  grada  gdje 
je  negdit  bila  straza:  Te  zemje  loze  v  kuntradi 
vrbanskom ,  kadi  se  govori  ,za  brgud',  kadi  se 
zove  strazica.  Mon.  Croat.  105  —  b)  sada  na 
Krku  zem(a  opiinska  iza  sela  gdje  sejaci  pasu 
stoku,  kiio  ispasa ,  ispust.  I.  Milcetic.  —  c)  ime 
selima :  aa)  selo  ii  Ditlmaciji  blizu  Benkovca. 
Report.  5.  —  bb)  selo  u  Istri.  Schem.  terg.  1876. 
31.  Pjesma  je  cuvena  po  svoj  prilici  na  Brgudu. 
Nar.  pjes.  istr.  1,  28. 

BRGUDAU,  brguca,  m.  dem.  brgud.  xvi  vijeka. 
Ki-sti  ereki  sv.  Jeleni  (u  Bocu  u  Istri)  i  oltar 
V  brgudci.  Mon.  ci'oat.  245. 

BRGUJAC,  Brgujca,  m.  seoce  u  Dalmaciji  na 


BKGULE 


640 


BRIC16 


otoku  Vhii.  misli  se  da  se  sada  u  tamomem  go- 

vorii  i^ttje  a  pred  r,  te  jiiiii :  Bargujuc.  Beport.  39. 

HKGULE ,  BiKfilfv ,  /.  })l.   dva  sela  it  Srbiji  u 

ukniiju    vtilcvskum.    K.  Jovaiiovic,   ro6.    101.    105. 

liKdULI,  m.  2>1-  *fi'o  it  lioci  kotomlcoj.  Soiii. 
bok.-kot.   18,S0.   I'J.  Ropcrt.  39. 

HKLtULK^,  m.  nelo  u  Busni  u  ukriuju  svor- 
nickitm.  Statist.  81. 

BRGULSKI,  adj.  sto  jiripada  selu  Hrgulama. 
Brgulska  opstiiia.  K.  .lovaiiovic,  re6.  105. 

BKGU^A,  /.  solomnitas,  solemnes  epulao,  ludus. 
xvii  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  nase  vrijeme  u 
Dalmaciji.  Od  tat.  bergolare,  saiiti  se,  ialu  zhi- 
jati.  ■ —  a)  avctkovina  i  veseje  kojc  na  svctkovini 
biva:  Kalende  vaSo  i  biguje  ue  iiavidila  je  dusa 
moja.  P.  Eadovcic,  nac.  502.  isa.  1,  14.  —  b)  ve- 
sela  zabava,  resc]e  (i  bez  svetkovine) :  Ne  hoditi 
onamo  gdi  se  tauci  cine,  feste,  nike  brguje  i  ko- 
modije  svito\nie.  P.  Radovci6,  nac.  531.  —  c)  sada 
u  Dalmaciji  veseu  objcd  na  kakav  svctac:  Bio 
sam  na  brguji.  M.  PavUnovic. 

BRGIH>ANIN,  m.  covjek  iz  mjesta  koje  se  zvalo 
Brgule  i  bilo  m  Busni  blizu  Varesa  xvii  vijeka. 
Martin  Brgujauiu  od  Sutinske.  Norini  50.  latinski 
ga  pisu:  Martinus  a  Borgule  prope  Vares  Sut- 
tiska.  Schem.  bos.  1864.  98.  isporcdi  Brgulid. 

BRGULE,  /.  pi.  selu  u  Dalmaciji  u  okrugu  za- 
darskom.    Sem.  zad.  1875.  35.  Repert.  37. 

BRHAN,  m.  vestimeutum  quoddam  muliebre, 
nekaka  suktia  zenska,  tako  nazvana  po  platnu  od 
koga  je.  xvi  vijeka  11  jednoga  pisca  i  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjeinika  u  Stulicevu  (gossipium)  i 
u  Vukovii  (.sukiia  prtena',  cemu  se  dodaje  da  se 
tako  zove  u  Boci).  isporedi  brhanac.  —  Postaiiem 
od  sr.  lat.  baichanus,  parcliauus,  svilen  i  platno 
od  tana  i  vune.  isporedi  barsun  i  bracin.  —  Ti 
imas  modrine,  brhane  i  guiie.  N.  Na)cskovic  1,  261. 
sada  je  prtena  zenska  hafina  u  lioci  kotorskoj. 
Vuk,  rjec.  45^.  isto  i  u  hrvatskom  primorju:  Di- 
vice  goloruke,  u  bijelim  brhauima  i  bijelim  rub- 
cima  s  krajevima  od  ostraga.  V.  Bogisic,  zbor.  224. 

BRHANAC ,  brhanca ,  m.  dein.  brhan.  «t  nase 
vijeme  u  Istri.  Stani  mi  se  gori,  mlada  nevestice, 
ter  mi  si  obuci  ta  lopi  brhanac.  Nar.  pjes.  ist.  3,  9. 

BRI,  vidi  bre.  isporcdi  bro.  u  jednoj  pjesmi 
prosloga  vijeka.  U  liega  mi  bijase  bri  liegova 
britka  sabja.  Nar.   pjes.  bog.   112. 

BRIBIR,  Bribira,  in.  ime  mjestima.  isporedi 
Brbir,  Brebir.  aj  11  Dalmaciji  blizu  Skradina 
selo  i  zidine  od  staroga  grada.  Vuk,  rjec.  43^. 
Repert.  39.  pomine  se  jos  x  vijeka  it  spmnenicima 
griki  pisaniin  kao  ZHpa  ,Brebera'.  F.  Racki,  doc. 
400.  Kveti  Maksim  biskup  od  !^uli]ane  mucenik, 
koji  pripovidajuci  u  Bribii-u  viru  Isusovu  bi  ka- 
menovan  od  nevirnika  A.  Kacic ,  korab.  383. 
Mladin  knez  Bribira.  J.  Kavanin  87.  pisu  ga  i 
Breber  (vidi  i  kod  Bribiraniu  t  kod  bribii-ski) : 
Bela  ucini  Subice  kneze  od  Brebera.  P.  Vitezovic, 
kron.  94.  u  mnozini  kao  da  sii  kne.:ovi  toga  mje- 
sta u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  u  koga  je 
stampano  Bribiri  i  ,Brevieri' :  Bane  i  vikare  btjese 
za  se  namjescati,  i  Bribii-e  i  tem)ilare  tim  vla- 
danem  uzvisati.  J.  Kavaiiin  247.  Knezi  Subii' 
gdi  je  Brebieri  od  vladaiia  umionstvoV  229.  — 
b)  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  rjeikoj.  Pre- 
gled  8.  Schem.  segn.  1871.  44.  od  xiii  vijeka. 
Iz  Bribira  Dragoslav  arhiprvad.  Zak.  vinod.  55. 
Z  Bribira.  Mon.  Croat.  1.  V  Vinodolu  gospodu- 
juci  Novim,  Bribirom,  Grizaui.  82. 

BRIBIRAN ,  m.  vidi  Bribii-anin.  xiv  vijeka. 
Gaspar  Bribiran.   Mon.  cioat.  2. 


BRIBtRANIN,  m.  iovjek  iz  Bribira  (u  hrvat- 
skom jirimorju).  od  xiv  vijeka.  toga  vijeka  u  sta- 
roiii  instr.  pL:  Bi  jiravda  nioju  Bribiraiiii  i  Novo- 
gradi;i  u  Novoiii.  Mon.  Croat.  2.  xv  vijeka  takoder 
u  sliirom  nom.  i  instr.  pi.  i  sa  0  mjesto  prvoga  i 
(vidi  i  kod  Bribir):  Zla  so  zgoda  pari'ia  mej  fratri 
s  Crikvonice  s  jedno  a  s  druge  strane  nipj  Brebi- 
rami;  na  imc  ere  liotihu  Brebirane  jirosli  biti  od 
trgovine  ondi.  Mon.  Croat.  55. 

BRIBIKSKI,  adj.  Uo  pripada  Bribira:  a)  11 
hrvat.skom  primorju:  xv  vijeka  sa  e  mjesto  pr- 
voga i  (ndi  kod  Bribir) :  Vlastele  brebirski.  Mon. 
Croat.  55.  —  b)  u  Dalmaciji:  xvii  vijeka  bre- 
berski  u  jednoga  pisca,  koji  pise  i  Breber  (vidi 
kod  Bribir):  Na  jjrosuu  Jnrja  Breberskoga  kneza 
primorskoga  papa  sibenickoj  cirkvi  biskupa  po- 
stavi.  P.  Vitezovic,  kron.  98. 

1.  BRICA,  /.  hgp.  britva.  saino  u  Vukovu  rjei- 
nika (gdje  sc  napomine  da  se  govori  m  Backoj). 

2.  BRICA,  Hi.  hyp.  brijac,  tonsor,  ali  se  go- 
vori iz  podsmijeha,  jamacno  za  to  Ho  glasi  isto 
onako  kao  kad  se  kaze  za  britvu  (vidi  brica  pod  1). 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomine  da 
se  govori  u  Backoj).  Akcenat  se  mijena  u  voc: 
brico. 

BRICAST ,  adj.  imberbis ,  cosav.  u  Dalmaciji. 
Cuvaj  se  covjeka  bricasta  a  zene  runave.  \i  Ne- 
nadovio.  Postanem  od  brijati,  te  upravo  znaci  kao 
da  bi  se  reklo:   kao  obrijan.    isporedi   bricati  se. 

BRICA  TI  SE,  bricam  se,  impf.  pilos  amittere, 
linati  se.  u  Dalmaciji  Brica  se  iivina,  kad  joj 
pada  stara  dlaka  a  izrasta  mlada;  i  koza,  kad 
s  lie  opuzne  dlaka.  M.  Pavlinovi6.  — ■  Postanem 
dem.  od  brijati  se,  kao  da  bi  se  reklo:  bivati  kao 
obrijan.  isporedi  bricast. 

BRICKA ,  /.  adj.  u  pjesmama  mjesto  britka 
(vidi  bridak).  zaboravjajuci  sto  je  britka  sabja 
uzelo  se  da  je  nazvana  kao  zensko  ce}ade  po  mje- 
stii  iz  koga  je,  pa  je  prema  tome  nacinen  adj. 
britska,  cemu  se  tf  sastavilo  m  c;  a  nalazi  se  i 
sa  ts.  Na  bricke  se  sabjo  udarise.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  118.  Na  bricke  se  corde  udarise.  119.  Za  tu 
sabju  bricku.  Pjes.  crn.  187.  sa  ts:  Britske  sabje 
u  travu  bacise.  Nar.  pjes.  petr.  3,  35. 

BRICKINA  ,  /.  vidi  bricka,  od  cega  je  i  naci- 
neno  kao  britkina  od  britka.  u  pijesiiii  u  nase  vri- 
jeme. Tad'  brickiiie  cordo  povadise.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  44". 

1.  BRIC,  m.  1.  neko  mjesto  gdje  je  bila  meda 
nekim  selima  u  Istri  xiii  vijeka.  Tu  na  Brici  vse 
tako  obredise.  Mon.  croat.  35.  isto  je  mjesto  u 
istoin  spomeiiiku  zapisano  i  ,na  Prici'.  34.  a  ta- 
lijaiiskom  prijevodu  ,na  Bruci'  i  , Prici'.  Starine 
6,  214.  —  2.  sdo  u  Bosni  u  okrugu  banoluekom. 
Statist.  41. 

2.  BRIC,  m.  novacula,  britva  hrijaia.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku. 
Od  konjena  od  kojega  je  i  britva.  Jeda  nijesu 
priostri  klinci  i  brici?  F.  Lastric,  test.  ad.  80. 
Jeda  klinci  .  .  .  i  brici  od  uapasti  .  .  .  ranise  Ka- 
tarinu?  81. 

BRICAK,  bricka,  m.  dem.  brie,  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku,  za  koji  ee  biti  i  nacineno. 

BRICENE,  n.  vidi  brijaiie.  u  rjecnicima  Mi- 
kalinu,  Belinu  (603^),  Stulicevu  i  Vukovu. 

BRICEVIJE,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vran- 
skom,  srezu  masurickom.  Sr.  Nov.  1879.  170.  stam- 
pano Bricevo.  mje.stani  govore  Bricevije. 

BRICIC,  m.  dem.  brie,  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 


BRICILAG 


Ul 


BRIDAK 


BRICILAC,  biicioca,  ni.  villi  brijalac.  saino  u 
StuUcei'u  rjetniku.  rijei  iwpmizdana. 

BRI(5lLISTE,  ».  vidi  bricionioa.  samo  a  Stn- 
licevu  rjecniku,  gdje  ima  i  brifilistvo.  oboje  bez 
sumne  nacineno  za  rjeiiiik. 

BRICIONICA,  /.  tonstrina,  brijaonica,  berber-  \ 
nica.  samo  it  rjecnicinia  Belinu  (129'')  i  Bjelo-  j 
Mijcncei'ii  \ 

BRICITE^,  )//.  t'idi  In-ijalac.  samo  a  StiiUcevu  I 
rjecnika.  rijec  Hasina  nepoiizdana. 

BRICITI,  bridim,  imp/,  radere,  hrijati.  Akcenat 
kaki  je  u  praes.  taki  je  u  impf. :  briiali,  «  2  i  3 
sing.  aor. :  briSi  i  u  part,  praet.  pass,  s  driigim 
slogotn  kratkim:  bricen;  u  svijem  je  ostalijem 
ohlicima  kakav  je  it  inf.,  samo  je  i  drugi  slog 
dug  u  part,  praes. :  bri6e6i  i  u  part,  praet.  act.  i : 
brifiivsi.  —  Dolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec-  , 
nika  u  Mikalinu,  Belinu  (fi03»),  Bjelostijencevu 
(31) ,  Stulicerii  i  Vukoru.  —  Postanem  od  brie, 
brijaia  hritva.  —  a)  u  pravom  smislii,  brijati: 
Pofeo  bi  bricit  sve  dlake  svoga  tijela.  Ziv.  is. 
62.  Na  bradi  ludoj  svak  se  uci  bricit.  Poslov. 
dan.  6.5.  Ovce  se  imaju  strii'  a  ne  bridif.  92. 
Mucno  je  lava  brif-it'.  64.  —  b)  u  prenesenom  \ 
enacenu,  kao  strugatr.  Vidjeli  ate  da  redovnik  \ 
iza  svoga  jiricescei'ia  i>litnicom  zlatnom  brici  .  . . 
si'iezano  ono  platno  na  komu  je  bio  pricest  po- 
sveieni  .  .  .  i  prigleda  jeda  je  koja  mrvica.  B.  Cu- 
ceri  27.  —  c)  takoder  ii  jireiiesenom  ztiacenn,  kao 
brvMti,  otirati:  fSa  .-nzami  brid-i  se  i  smrsujo  is- 
pitai'ie  i  pismo  od  smrti.  M.  Kadni6  112. 

BRitNICA,  /.  villi  brijaouioa,  bricionic-a.  samo 
u  Stuliievu  rjecniku. 

BRICNIK,  m.  tonsor,  brijac,  brijalac,  berber. 
xvii  oijeka  it  jednoga  pinca.  Veli  bricniku  da  mu 
izvadi  dobj-u  krv.  M.  Radiiic  35. 

BRICU,  glasovi  koji  se  vicit  zivincetu  kao  ptrse  , 
(koje  vidi)  u  poslovici  proiloga  vijeka.  Lasno  je  ! 
rijot' :  brif  u .    ma   se  usta  tresu.  Poslov.   dan.  ^3. 

1.  BRID,  m.  acies,   ostrice    Prosloga  vijeka  u  j 
jednoga  pisca  i  u  Stuliievu  rjecniku.  Od  korijeiia 
od  kojega  je  bridak.   Neniila  bridom  iiiaca  svoga  j 
sijeCe.  J.  Kavaiiin  244.    Bridom  na  te  srnu.  201. 

2.  BRID,    adj.    acerbus,    jut.    isporcdi   bridak. 
prosloga   vijeka   u  jednoga  pisca.   a)  o  cemu  sto  j 
je  futo  va  jeziku :   Granka  viiia  nasa  jesu ,  bride  [ 
ribe  blizjih  mora.  J.  Kavaniu  22.  —  b)  o  zvijeri:  ' 
Vuka  da  iztofnoga  grabna  i  brida  svak  se  uciiva. 
J.  Kavaiiin  293.   —   c)   o  celadetu,  o  vlasti,  kad  \ 
se  misli  ccjade  it  koga  je  vlast,  o  gradii,  kad  se  '. 
miale  ]udi  u  ncmu:  TJrai  uzdi-zat  na  beside  krajSno 
vlasti,  obo  bride.  J.  Kavaiiin  193.   grijeskom  na- 
Stampano   ie   mjesto   i:    Straho\'ita    vrla    obsjeda 
ugarskoga   kra|a  brieda.   J.  Kavaiiin  324.    Ki  se 
oprise  ve6  neg  briedom  Rimu.  240. 

BRIDAK,  britka,  adj.  aeer.   —  Od  xiv  vijeka  \ 
(vidi  primjere  Danilov  i  Domentijanov^)  i  it  svi-  \ 
jem  rjeinidma.   u  Vraniicevit :    bridak,    acutus, 
acer,    saur;    u  Mikiilinu:   bridak,  c^tar,  acutus,  ' 
jut,  acer;  u  Belinu:  bridak,  acutus  (44");  u  Bje-  ; 
lostijencevu :  bridek,  kisel,  octen,  Jut,  acris,  acer-  [ 
bus,  acutus;  u  Jambresicevu:  britki,  acutus,  bri-  ; 
dek,  jut,  acerbus  (1,  IS'');  ii  Voltigijinu:   bridek,  \ 
herb ;  u  Stuliievu :  bridak,  britak,  acutus ;  m  Vu- 
kovu :  britka,  acutus ;  u  Daniiiievit :  bridbkt,  acer. 
—  d  kad  se  nade  pred  k  mijena  se  na  t :  britka : 
tako  pisu  gotovo  svi  od  xv  vijeka   (vidi   u  pri- 
mjerinia),  alt  I'icki  pisu  i  bez  te  promjene  jos  pro- 
sloga vijeka  (vidi  it  primjerima).  isto  tako  mijena 
i  pred  c  u  oblicima  u  kojima  se  k  mijey'ialo  na  c 
XV — XVII  vijeka :  britci  (vidi  u  primjerima)  a  tada 

I 


se  t  i  izbaciio :  brici  (vidi  u  primjerima).  iz  ob- 
lika  u  kojima  dolazi  d  pred  k,  te  se  mijena  na  t, 
prelazila  je  promjena  i  u  nominalni  nom.  i  ace. 
sing,  masc,  gdje  su  oba  glasa  rastavlena  jedan 
od  drugoga  umetnutijem  a,  i  to  od  xvi  vijeka : 
britak  (vidi  it  primjerima  P.  Zoraniia,  M.  Le- 
kiiiica,  A.  Kanizlica  itd.),  prem  da  se  drzalo  i 
d  jos  prosloga  vijeka:  bridak  (vidi  it  primjerima). 
sada  11  narodnom  govoru  vei  ne  dolazi  u  ta  dva 
oblika.  cega  radi  i  n  Vitkovu  rjecniku  ima  samo 
u  ienskom  rodu  s  dodatkom  da  je  rijec  stajaia, 
koja  se  samo  pjeva.  —  Komp.  dolazi  samo  jcd- 
nom,  i  to  XVII  vijeka  i  samo  kao  adv.:  britfiije 
(V.  Andrijasi,  put  228).  —  Od  prosloga  vijeka 
dolazi  u  nekih  pisaca.  sa  ije  mjesto  i  (vidi  pod  d.). 
—  Korijen  bhridli  (od  bhri) ,  sjeci ,  od  kojega  je 
i  bridjeti.  isporcdi  brijati,  briti. 

a.  kao  o.^tar  u  pravom  smislu:  a)  o  iemii  sto 
dotjro  sijece  Hi  reie,  o  britvi,  o  nozu,  macu,  sab\i, 
oruzju,  0  kosi,  sjekiri,  o  samom  rijezu,  o  gvoidu, 
kad  se  kaze  mjesto  maia.  Zapovida  cesar  da  se 
priprave  Ijritko  britve.  Starine  1,  222.  Oni  stri- 
lami  bihu  opasani  ter  britci  sabjami^po  sviti  pi- 
sani.    M.    Marulic    12.    Bridak   mac.   S.   Menf.eti6 

123.  Bridak  noz.  M.  Vetranic  1.  154.  Britka  sab|a, 
mac  nemili ,  oStri  uo^i.  N.  Dimitrovic  26.  Kada 
privr-lu  i  britku  lie  (smrti)  kosu  ugledam.  48. 
Prode  srcp  liqj  zalosni  bridak  mac.  N.  Na}e§kovi6 

124.  Uzmi  bridak  not  tere  mi  smrt  zadaj.  2,  43. 
Kad  bi  ti  sagledal  bridak  mac  u  ruci.  H.  Lucii 
275.  Bridak  mac  na  prsi  stav|am.  M.  Drzic  76. 
Mciii  bridak  noz  srdaCce  probada.  468.  Lole  tojzi. 
ku  nesreca  takijem  uzlom  igda  sveXe;  za  c  bri- 
dak joj  mac  vik  reie  srce.  S.  Bobajevic  206. 
Rana,  koju  mac  .  .  .  bridak  satvori.  D.  Raiiina  23. 
Mac  svoj  britki  podira.  137''.  Pojam  svoj  bridak 
mac  P.  Zoraniti  331j.  S  macem  britkim  z  goru 
nam  priti  svim.  59'\  Sred  zamaha  britki  i  dobri 
mac  mu  puce.  I.  (iuudulic  341.  Britka  sabja, 
desua  ruka,  krajevic  je  pribrabreni  krstjauskoga 
svega  puka.  360.  Britke  vucce  pod  lukovim  i 
kopjace  svi  imaju.  440.  Nifije  krvi  jos  ne  popi 
jedne  kapje  gvozdje  britko.  345.  Svak  nosi  pri- 
pasan  bridak  mac  pod  bokom.  D.  Barakovic,  vil. 
108.  Britke  sabje  zuk.  64.  Oruzje  svoje  britko.  96. 
Dusicu  boliznivu  .  .  .  projde  mac  }ut  i  bridak.  M. 
Alberti  423.  Mafi  s  obiju  stran  britci  u  ruku  lii- 
hovih.  35.  Podignuvsi  britku  sab]u.  B.  Kasii,  per. 
140.  Vele  ti  je  jaoli  britka  smrtna  kosa  judskom 
rodu!  P.  B.  BakM6  219.  Trguuti  bridak  noz.  I. 
Ivanisevic  276.  Britku  sabju  izmak.  B.  Krnarutic 
27.  U  grad  smjese  uljesti  s  britkim  ma6im  oru- 
zaui.  D.  Palinotii,  clirist.  137.  Mladac  mac  bridak 
u  desnici  drzase._  302.  Britki  maf  uzima.  I.  Ka- 
navelic,  iv.  245.  Sto  su  t'  to'ci  maci  brici  V  J.  Ka- 
vanin  285.  Imaju  za  jezik  bridke  ma6e.  I.  Dordii, 
salt.  184.  Kaze  nam  britke  sikire.  A.  d.  Bella, 
razgov.  91.  Sab|a  britkoga  riza.  J.  Banovac,  prip. 
258.  Ma6  joj  britak  srdce  prode.  A.  Kanizlii,  utoc. 
714.  Nisu  marili  izgubiti  glavu  pod  bridkom  sab- 
Jom  gniva  turskoga.  M.  Pavii^ii  3.  Britko  oruXje. 
D.  Rapid  230.  Mac  ga  britki  tad  izdade.  V.  Do.sen 
124.  Ter  se  s  britkim  cordam  udariSe.  A.  Kacii, 
razgov.  28.  Britak  mac.  M.  Kuhacevi6  81.  Noz 
bozije  rijeci  ...  po  sebi  bridak  jate  nego  mac 
na  dvije  ruke.  B.  Cuceri  108.  Svaka  rijec  liegova 
britak  je  mac.  A.  Kalic  146.  .sada  samo  o  macu, 
sab^i,  dordi:  Britki  maci  za  junacka  bedra.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  419.  Pake  britke  mace  potrgose.  421. 
Drugu  vojsku  britkom  sabjom  sece.  1,  160.  Stoji 
zveka  britkijeh  sabaja.  2,  399.  U  sebe  so  pouz- 
dati  neinoj,  ni  u  ruku  ni  u  britku  sabju.  2,  277. 
I  britka  mi  sabja  ne  rdala!  2,  76.  I  krepka  ti 
desna   ruka   bilal    i   ostra   ti   bi'itka    sabja   bila! 

4:1 


BRIDAN 


VA2 


BRIGA 


3,  398.  Britka  dorda  da  to  no  obriic  1,  022.  — 
h)  o  (Vmit  sto  bode:  o  trnovoj  kriiw ,  o  strijeli, 
(I  jivohtu  (kad  se  kazc  mjento  klina) :  VidiS  krunu 
britku  kojoni  nio  yokri-soV  M.  Marulii  209.  Kako 
britku  .strilu  boloziiu  pusti  rif.  D.  Baiakovii,  ■\al. 
48.  Kaiio  dosno  noge,  britkijom  gvozdjom  probi- 
joiia.  V.  Andriasi,  put.  22.  Suprotiva  britkijera 
strijolam  svijoh  noprijatoja.  llo.  Cujom  da  mo 
od  tvojo  srCbc  britka  bodo  strila.  A.  Vitft]i4,  ist. 
116.  —  c)  0  iemit  sto  boli  kao  ^iha:  o  hiia:  Na 
mono   dakle    svak   obrati  britke  bifio.   A.  Vita|i6, 

OSt.    l(i(i. 

b.  kao  \ut  tijclu  Hi  duiii,  tt  tjelesnom  i  umnom 
smislit:  a)  o  jelu:  ASte  by  koja  jadf.  bridbka  ili 
krnfiiii.na  predtstavjona  jemu,  jako  da  nikoliXe 
nasladiti.  se  grttani.  jogo.  Danilo  241.  —  b)  o  rani, 
mud :  Pokari  mu  noga  blude  britkom  nmkom  tero 
trudom.  P.  Hektorovic  114.  Hlopi  srce  mojo  go- 
spoji  otvorit  britke  rano.  H.  Luoii  201.  Britku 
muku  paiah.  P.  Zoranii  1.  Britku  zada  ranu  mi 
novira.  I.  IvaniSevii  297.  Baju6  britko  rane.  B. 
Krnarutii  31.  Upisi  .  .  tvojo  britke  rane  krvira 
tvojom.  V.  AndriaSi,  put.  119.  Britko  i  juto  lici 
i-anp.  A.  Vitalic ,  ist.  59.  Cjo6  bolesti  bridkijoh 
raua.  A.  Vitajic,  ost.  168.  Ako  vazniu  snagu  britke 
rane.  I.  Zanotti,  skaz.  10.  Kada  vidlm  britku 
muku.  A.  Kaiiiilii,  fran.  143.  Svo  tri  britko  ran©. 
M.  Kuliafevi6  56.  —  c)  o  smrti,  koncu,  uri,  sudu, 
pravcli,  nevo}i,  sreii  (zloj),  tuzi:  Da  mi  britku 
smrt  zadijes.  A.  Cubranovid  158.  Kad  trpimo  i 
britku  snirt  prod  ocima  vidimo.  Postila  1562.  176''. 
Kill  jo  juLav  na  britko  smrti  dovola.  P.  Zoranii  l^i. 
Kako  na  takov  nerazborit  i  britak  konac  jubav 
more  to  dovesti?  29''.  Na  sud  bo5;ji,  koji  ce  bit 
vele  bridak.  P.  B.  Baksi6  224.  Vidito  moju  britku 
nevoju.  Starino  11,  lOG.  Dode  ura  tijosna  i  britka. 
V.  Andriasi,  put.  362.  Ali  sri6a  britka  izpit  ni 
prostila  iubkoga  napitka.  P.  Vitozovic,  odi}.  (!.  Ne- 
prestani  bic  mogudi  dajo  bozja  pravda  britka.  J. 
Kavauin  429.  Za  spasoi'io  naso  britku  smrt  pod- 
ne.se.  A.  Kauizlio,  uzroci  170.  Evo  britke  tugo. 
V.  Dosen  131.  —  d)  o  pjcsmi  podruffliroj:  Britka 
pjesan.  J.  Kavaiiiri  160.  —  e)  o  krizii^  na  horn 
se  mukc  trpe,  o  desnici  koja  itbija:  Sto  ucini, 
krizu  britki,  tebi  sin  moj  ?  M.  Divkovir,  plaft  57. 
A  nosa  se  britka  dosnica  pohita.  I.  T.  Mrnavic, 
ist.  186.  —  f)  o  ieladctu  u  koga  nema  fiibavi: 
Ont  ze  ue  sladtkL,  ni  i  joste  bridikt  javjase  se. 
Domentijan''  109. 

c.  ado.  britko ,  (uto ,  acorbe.  isporedi  naprijed 
pod  b.  Nije  nigdi  iiitko,  komu  dala  nis'  zabavo, 
kako  da  jo  vlah  s  Krbave,  grdedi  ga  jadno  i 
britko.  M.  PologriiKjvic  190.  Ponizenjora  bitra  vila 
i  tisinom  srca  vozo,  ne  glodajuA  britko  strila, 
ne  govorec  k  seb'  potoXe.  I.  Ivanisevic  216.  U 
svemu  tijolu  britko  se  muciti.  V.  Andriasi ,  put. 
312.  Tvoju  dusu  bridcijo  strijpjati  228.  Voja  za- 
isto  Potrova  biso  raniti  ga  britko  i  vooma.  M. 
Lekusic  53.  Koja  (azd(i,ja)  tako  britko  rani.  V. 
Dosen  7.  Koji  (grist)  tako  britko  ude.  9.  Niti 
rani  moga  cacka  tako  britko.  A.  Kanizlic,  roz.  29. 

d.  mjesto  i  nalnzi  se  ije,  kao  da  bi  i  l>ilo  po 
zapadnom  yovoru  pa  se  htjelo  reci  juznim  govo- 
rom,  pirosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  nase 
vrijeme  u  jednoga  i  u  nekim,  narodnim  yjesmama : 
Brijedkim  macem.  A.  Vitajic,  ostan  11.  Brijodku 
6ordu.  Osvet.  2,  13.  Brijedkim  uozom.  3,  138.  I 
brijetku  iordu  pripa.sao.  Nar.  pjes.  mar.  2.  Od- 
trgni  mu  ti  brijetku  sab|u.  39. 

BRIDAN,  bridna,  adj.  acer,  ferox,  arduus,  ^ut, 
vrletan.  isporedi  bridak ,  s  kojim  je  jednoga  ])0- 
.s-toiia.  prosloga  vijeka.  —  a)  o  covjeku  i  o  zvi- 
jeri,  u  prenesenom  smislu  o  fibrazu'  joj,  kao  fut  ; 
Bridan  kadun  k  I'loj  se  obrati  i  rece  joj :  nu  vec 


muti,..  zamuknula  kamonito!  J.  KavaAin  237. 
Bridan  obraz  triju  modvoda.  292.  —  b)  o  planini, 
kao  vrletan:  No  U3tav|a5o  ib  ni  raskoini  porivoji, 
ni  bridno  pianino.  A.  d.  Bella,  razgov.  94. 

BRIDI61,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podiupa- 
niji  karlovaikoj.  Preglod.  29. 

BRIdJETI,  bridim,  impf.  urore,  mordore.  bridi 
kad  Ho  boli  kao  da  sijeie.  Od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjehiika  u  Mikafinu  (briditi,  ujidati,  mordore),  u 
llclinu  (brucciaro,  dar  brucioro  alio  carni,  commo 
fanno  le  pustoletto  0  simili  raali,  mordero  149'"), 
u  Bjelostijeniemi  (avrbjeti),  u  Stulicevu  (briditi, 
pruriro),  u  Vukovu  (bridjeti,  prurire).  —  Korijen 
vidi  kod  bridak.  —  1.  neprelazno:  a)  bridi  koje 
mjesto  na  tijelw  Hi  ud:  Stid  pokri  moj  obraz,  ki 
vene  bride6i.  M.  Votranii  1,474.  s  dat.,  u  kom 
stoji  onaj  diji  je  ud  koji  bridi:  Bridi  mi  noga. 
Vuk,  rjee.  43''.  —  b)  bridi  i  studen  tih  vjetar: 
Po6ne  da  bridi  ledeni  vjetrid.  S.  ^ubisa,  pri6.  154. 
—  2.  prelazno:  objekat  je  ic\ade  koje  osjeca  da 
bridi,  inaie  kao  pod  1,  a. :  Bridi  me  ruka.  Bella 
149'J.  ^ena,  koju  iestoko  bridijabu  (,bridjaju')  2ile. 
I.  J.  P.  LufliiA,  izk.  24.  Tor  jib  rieko  rano  brido 
)ute  oko  usi  i  oko  nosova.  Osvot.  2,  180.  —  3.  u 
jednoga  pisca  proiloga  vijeka  i  u  naSe  vrijeme 
u  jednoga  dolazi  i  sa  ijo  mjesto  i,  0  demii  vidi 
kod  bridak  j'od  e.  Jad  bozdusna  im  du§a  briodi 
pouornoga  srjod  zvirona ,  kojo  nobtim ,  rozmi  i 
zubmi  razdiraju  u  pogubi.  J.  KavaAin  456.  Pa 
da  vido  sto  jih  6udi  brijode.  Osvet.  3,  31. 

BRIDOGLASAN,  bridc')glasna,  adj.  acuta  voce. 
M  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Pjosnik  uzoriti 
.  .  .  htec  prebitit  bridoglasnom  ujudnosti  Preta. 
J.  Kavaiiin  125. 

BRIDOGLASJE,  n.  vox  acuta,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Ki  u  hvale  rijecne  elogi  brido- 
glasjom  svili  nadstupa.  J.  Kavauin  181. 

BRIDENE,  n.  stane  a  kom  je  ono  sto  bridi, 
sanio  It  rjecnicima  Mika]inu  (bridenjo,  mordacitas, 
acrimonia),  Belinii  (bridjenjo,  mordacitas  149''. 
49G'')  i  u  Stulicevu  (bridjenjo,  prurigo,  pruritus). 

BRIGA,  /.  conditio  affliota,  rixa,  negotium, 
soUicitudo,  cura.  —  Akcenat  se  mijena  11  gen.  pi. : 
briga,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing. :  brige,  brigom.  —  Dolazi  od  xv  vijeka  (vidi 
prvi  primjcr) ,  i  u  svijem  rjeinicima:  u  Vranii- 
cevu :  anxiotas,  cura,  fastidium,  molestia ;  11  Mi- 
kajinu:  sollicitudo,  angor,  cura,  molestia;  u  Be- 
linu:  augor  (40a),  sollicitudo  (685"),  molestia 
(492'');  u  Bjelostijencevu:  augor,  ciu-a,  molestia; 
u  Jambresicevu :  anxiotas  (1,  4l),  cura  (1,  166), 
sollicitudo  (1,  927) ;  u  Voltigijinu :  sorgo ;  u  Stu- 
licevu: studiuu- ,  sollicitudo,  diligoutia,  munus, 
officium,  administratio,  molestia;  u  Vukovu:  cura. 
—  Od  tal.  briga,  dosada,  svada,  posao.  ali  rijec 
nije  ostala  u  tijem  znaienima,  koja  ima  u  tali- 
janskom  jezikii,  nego  se  iz  prvoga  razvilo  zna- 
ccne,  koje  vidi  pod  4. 

1.  conditio  aftlicta,  kao  necoja,  nesreca,  veliko 
zlo  koje  tko  ucini  kome  tako  da  ga  upropasti.  u 
torn  je  smislu  uzeta  dosada ,  koju  znaii  rijec  u 
talijanskom  jeziku.  samo  u  jednom  spomeniku  sv 
vijeka.  Smote  se  va  mue  srce  mojo  .  .  svrhu  brige 
Judi  mojibb  .  .  .  govorim  da  jo  zostoka  ruka  tu- 
racka  po  tolikihi.  smrtohb  i  brigahi.  i  raspeht. 
Mou.  Croat.  107. 

2.  rixa,  svada.  u  torn  znaSenu,  kojega  je  rijec  u 
talijanskom  jeziku,  dolazi  samo  u  jednom  pri- 
nt jeru  XVI  vijeka.  Gdi  godi  cujase  kar  ali  brigu, 
ali  gdi  so  biju  ali  skubu,  onamo  noge  tvoje  bihu 
vele  brze.  Starine  4,  114. 

3.  negotium,  .Ho  god  sto  treba  uraditi  u  umnom 


BRIGA 


643 


BRIGA 


smiilu ,  posao.  u  turn  znaienu ,  koje  ima  rijec  u 
talyanskom  jeziku,  dolazi  samo  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Grem  od  bcga  hlivanskoga,  kako 
vidi§,  nosim  knige  rad  negove  nike  brigp,  zdravi 
kneza  Sibenskoga.  D.  Barakovi6.  vil.  174. 

4.  sollicitudo,  cura.    isporedi  pefiao ,  skrb .  sta- 
rane. 

a.  tegoba  Hi  tjeskoba  u  dim  Hi  nemir  dusevni 
od  misli  da  moze  slo  biti,  da  se  maze  zlo  dogo- 
diti  ili  da  se  dogodilo  a  joS  se  ne  zna,  s  kojom 
se  tni§lu  sastai'la  i  ze\a  da  bi  dobru  bilo.  Od  xvi 
vijeka.  —  a)  u  opce:  Tko  nas  odijeli  od  jubavi 
Kristosove  ?  pefiaoV  ali  briga?  (ti-ibulatio  l*  an  an- 
gustia?).  N.  Raniua  201.  rim.  8,  3-5.  Ako  vidls 
(a  snu)  tijolo  Isukrstovo  da  se  d-piJ;e ,  toj  prili- 
kuje  brigu  veliku.  Zbor.  128''.  Pun  suza ,  pun 
brigo.  zamotcn  ovi  li.s  tebi  u  verige  odprav|a 
moja  .svis.  O.  Maiibradic^  154.  I5tu(!'i  ito  je  ugodno 
nadoh  jade,  brige  i  tugo.  I.  Guiidulii  232.  Sto 
kad  zacu  Mustaj-pasa,  smotou  osta  u  pamcti,  glas 
taki  mu  brigu  uzmnaza,  ne  zna  Sto  ^e  earn  rijeti. 
J.  Palmotid,  dubr.  (il.  Ovi  glasi  gorkijpni  jadom 
uzmnoiiSe  brige  i  sme6e  to  gospode.  384.  Ki  86 
u  srcu  dvorbom  grizo  i  u  lieu  brigom  blidi.  302. 
Od  brige  umira.  414.  K'o  ga  niori  gorka  briga 
kada  mu  se  poruguju  svoji  dusmaui.  J.  Kavaiiin 
411.  Ucvijen  nas  Petar  sreta  pun  pecali,  brige  i 
jada  zarad  svoga  grijeiia  kleta.  I.  Dordi6,  mand. 
76.  Kada  se  prigovaraiie  svi-si ,  zove  ga  k  sebi 
blaiona  mati  Marija  i  ref  e  mu :  sinko ,  sto  nam 
tako  .s'  ucinio  V  nije  mogufe  roii  s  kolikoiu  Za- 
lostju  i  s  kolikom  smo  to  brigom  traiili.  F.  La- 
stri^,  od'  170  Do  skora  j)Oznade  kolika  je  briga 
biti  bogatu.  E.  Pa  vie,  ogled.  2b.  Scinoci  da  u 
Jeruzolimu  ostado,  s  privolikom  brigom  i  pom- 
liom  trazili  su  ga.  A.  Kauiilic,  utofc.  546.  Tko 
god  blago  iejiio  toce ,  nemu  briga  zdravje  pe6e. 
V.  DoSen  8.  Kad  tako  utisi  svoju  brigu ,  pocne 
opet  stupati ,  ali  u  sumiii  da  ne  ide  jjravo.  D. 
Obradovid,  bas.  448.  Govori  puna  brige  i  jiredaiia. 
A.  Kali6  42.  Ved  zami5|en  po  cli'uJiiui  Seta.  A  veli 
mu  Karapanga  Pavle :  sto  jo  tebo  briga  obuzela  V 
Nemu  Bajo  rijec  govorio ;  volika  me  briga  ob- 
uzela :  poveo  sam  tri  stotine  di-uga  i  uveo  u  tur- 
sku  krajinu  da  ih  vodim  proz  goru  zelenu,  bote 
mi  ill  opaziti  Turci,  skrit'  je  mueno  tri  stotine 
druga.  Pjev.  crn.  144.  Bela  marama,  briga  go- 
lema:  da  tudu  majku  majkom  pozove  a  svoju 
majku  da  zaboravi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  73.  Srdacna 
briga.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  268.  (ti  toj  brizi  djevojka 
pjeva .  Ah  moj  boze  blagi !  gdi  V  je  sad  moj 
dragi  I).  Kamo  strali  i  briga  sto  sam  podnosio  da 
ih  gdjo  u  putu  kako  ne  izgubim?  Vuk,  nar.  pjos. 
1,  XIV.  Kad  so  umnozo  brigo  u  sreu  mom,  utjoho 
tvoje  razgovaraju  dusu  moju.  D.  Danicic,  psal. 
94,  19.  —  b)  moze  tko  u  brizi  biti ,  nahoditi  so, 
u  I'loj  iiniti  sto:  Ovacijem  mislim  pamet  i  dusu 
svoju  pasijaJe,  od  niftesa  se  toliko  ne  bojeii  koliko 
mater  i  majSu  starieu  uvi-ijediti,  kojijeh  pamet  i 
misao  jo§  no  znaie,  i  radi  togaj  se  u  velikoj  brizi 
nahodase.  B.  Gradid,  djev.  88.  Svaki  dan  se  bijaso 
s  drugijem  gospodinom,  i  tako  bijuci  se,  vidcci 
da  su  mu  (u)  brizi  i  u  nnici  nogovi  podloznici, 
usta  se  on  joduu  noc  sam  i  pode  u  graJ  svoga 
neprijateja.  P.  Posilovid ,  cvijet  57.  Ti  ugodno 
prijatejo  tje§'  u  jadnoj  liihoj  brizi.  J.  Kavaiiin  23. 
Ulize  u  tuju  zomju ,  veoma  se  bojase  svomu  sto 
imadi§o  i  svomu  istomu  zivotu,  i  u  toj  brizi  go- 
lemoj  spomenu  se  od  zone  svoje.  S.  Margitii,  fala 
76.  On  se  u  velikoj  brigi  nahodi  rad  poklisara, 
budu6i  nikakve  glase  razumio  kako  oui  putovase. 
A.  Kanizlic,  kam.  360.  Kad  se  fiovjek  u  brizi  ili 
u  nevoji  sali.  Vuk,  nar.  posl.  140.  —  c)  moze  tko 
imati  brigu:  Za  toliko  trudc,  muko  i  brigu,  koju 


gospodin  imade  lia  33  godine  dilujuci.  F.  Lastric, 
ned.  206.  Na  um  sve  noj  pada  i  brigu  iraade 
misled:  gdi  je  sada  sinak  moj?  A.  Kaniilid,  roz.  3. 
Pasti  du  ja  niarvu,  nejmaj  brige.  M.  P.  Katancid 
42.  Rede  mene  devojadka  majka :  ,o  moj  zete  Kra- 
jevidu  Marko !  nemoj  vodit'  tudina  devera ,  ved 
jaF  brata  jali  bratudeda".  .  .  A  ja ,  mati ,  brata 
ne  imadem ,  brata  nemani  bratudeda  nemam. 
Veli  liemu  ostarila  majka :  o  moj  sine  od  Prilipa 
Marko !  za  to  nemaj  brige  nikoliko.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  333.  Cekajte  me  na  vodu  Vlahinu,  e  du 
ostat"  u  taboru  turskoni  da  .ja  budem  vojsoi  ka- 
lauze,  da  dovedem  preko  Silica  Turke,  .  .  vi  gle- 
dajte,  tu  ih  dodokajte,  i  za  mene  brige  ne  imajte, 
bog  de  dati  da  se  zamijenim.  Ogled,  sr.  33.  — 
d)  moze  tko  brati  brigu,  kao  imati:  A.  Kako 
dote  prijeci  Drinu?  —  B.  Na  kladama;  pusti  ti 
nas,  pa  ne  beri  brigu.  M.  £).  Milidevid,  ved.  180. 
Za  oca  devojadkog  ne  bori  brige ;  poslao  sam  ja 
liemu  covoka,  koji  de  s  liim  ugoditi.  M.  D.  Mili- 
devid, let.  ved.  196.  —  e)  moze  tko  boraviti  brigu, 
kao  muiiti  se  uom.  samo  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena :  Svake  brigo  Kadam  boravio ,  dim  bi 
kivnu  vaju  doskodio.  Osvet.  2,  60.  Istor  s  jutri 
kail  spaziie  vojsku,  stase  brigu  boraviti  svojsku. 
4,  33.  —  /)  moze  tko  ili  sto  zadati  i  davati  brigu 
komu :  Ogiienoj  u  rati  cejad ,  stara  mati  ku  mi 
brigu  zadal  P.  Hoktorovid  71.  Davati  brigu,  ex- 
hibere  molestiam,  facere  nogotium,  soUicitudinem 
inferre,  soUicitare,  angere,  excruciare,  sollicitum 
vol  miserum  habere.  Mikaja  28''.  Sto  dava  brigu, 
anxifer.  28''.  Davati  brigu  sam  sebi,  struere  sibi 
soUicitudinem.  2.SI'.  Ono  zadade  mu  veliku  brigu, 
kako,  kojim  li  bi  putem  pokUsare  poslao.  A.  Ka- 
niXlid ,  kain.  144.  Strasno  jo  ovo  i  veliku  brigu 
imalo  bi  nami  zadati ,  sto  gospodin  govori :  ako 
116  uzobilujo  piavda  vasa  vodma  iiogo  pisaca  i 
farizea,  ne  ulizeto  u  kra|evstvo  nebosko.  B.  Lea- 
kovid,  gov.  157.  —  ij)  mole  tko  sebe  Hi  drugoga 
niotnuti  ili  vrdi  u  brigu ;  Mctnu  se  u  brigu  go- 
voredi:  Sto  du  sad  podoti?  Mojo  su  zitnice  i  ko- 
sevi  tisni,  ne  znam  kuda  du  postaviti.  E.  Pavid, 
ogled.  574.  Metnu  se  u  veliku  brigu  kako  do  ovo 
biago  saduvati.  B.  Leakov-id,  gov.  47.  Ta  ga  pri- 
vari  da  on  vodku  zabraiienu  jede,  pak  u  brigu 
liog'  i  sebe  vrze,  da  su  goli  poznadoso  brze.  M.  A. 
Ro|kovid,  sat.  97.  —  h)  moze  tko  dati  so  u  brigu, 
kno  mctiiuti  so :  Car  se  vedma  u  brigu  dado.  Nar. 
prip.  vuk.  •  196.  —  i)  moze  se  cotjek  izbaviti  brige 
ili  ocl  brigo :  Sada  sam  izbavlon  od  goleme  brige 
i  smutiie.  A.  Kauiilic,  kam.  307.  Onda  du  se  izba- 
viti veliko  brige.  Vuk,  nar.  pjos.  1,  xiii.  —  Ic)  mo'e 
kome  biti  briga,  kao  kad  se  kazc  da  je  tko  u  brizi 
(oidi  i  dafe  pod  c):  Ode  doli  u  Erdoje  kiiiga,  ni 
mi  za  liu  bas  nikakva  briga,  jer  ju  nosi  prebijela 
vila.  S.  Stofanac  52.  Kad  je  ravno  posuto,  pokrij 
ga,  da  ti  nije  porad  zime  briga.  J.  S.  Rejkovid, 
kuc.  82.  —  uz  poricaiie  moze  briga  stajati  i  u 
gen. :  Za  rudak  mi  nije  brige ,  lasno  du  ga  zg:o- 
toviti,  ali  ko  do  toliko  proso  pokupiti !  Nar.  prip. 
vuk.  160.  —  I)  kao  sto  se  iiaprijed  izrice  u  dat. 
onaj  koji  je  it  brizi,  tako  se  moze  izreci  i  u  ace. 
(vidi  i  da\e  pod  c.) :  Pak  otide  na  skolu  na  Savu, 
no  zuani  kaiuo,  briga  me  je  samu.  M.  A.  Relkovid, 
sat.  62.  —  w)  moze  sto  s  brige  biti  komu,  kao 
zadacati  mu  brigu:  Prosti  dug  ako  bib,  jer  znas 
da  zadati  govor  nije  mod  drzati.  A  napjokon  s  brige 
ni  taj  mi  nije  stvar,  laktom  jer  se  knige  ne  mire. 
I.  Ivanisevid  307.  —  nj  moze  imati  jos  neke  pa- 
deze  uza  se:  aa)  gen.  s  prijedl.  radi,  kad  se  ka- 
zuje  samo  uzrok:  Radi  togaj  se  u  velikoj  brizi 
nahodase  B.  Gradid,  djev.  88  (vidi  jos  naprijed 
pod  b,  k.).  —  bb)  akus.  s  prijedl.  za,  kad  je  brizi 
uzrok  OHO  sto  je  u  torn  padezu  ill  kad  ga  se  briga 


BEIGA 


644 


BRIGA 


tide  tijevi  Sto  se  o  nemu  s  brigom  misli,  koje  moze 
Ititi  i  onda  l^ad  mti  se  dohro  idi:  Za  to  nomaj 
brigo  nikoliko  Nar.  (ijos.  vuk.  2,  388.  Za  rutak 
mi  nijo  briKC.  Nar.  Iiriji.  vuk.  lUi.  I  za  mono 
brige  no  imajto.  Ogled,  up.  33.  (vidi  jo.^  naprijed 
pod  c,  d,  k.).  —  cc)  histr.  n  prijedl.  za,  kad  je 
ono  Sto  stoji  u  torn  padehi  udafeno  Hi  ga  ,jc  ne- 
stalo,  a  zcli  se,  pa  hrigu  zadnjc :  Briga  za  dragim. 
Vuk,  nar.  pjos.  1,221.  Briga  za  Sargijom.  Bo.s. 
prijat.  I,  36.  A  8vp  mi  jo  briga  za  topovma.  Osvet. 
2,  171.  —  dd)  lok.  s  prijedl.  po,  kad  fcga  nema 
a  Mi  .se,  pa  je  od  tiida  briga.  ali  je  ohicniji 
akiig.  .«!  za.  «  ugarskih  llrvata.  ,Dat'  ti  hoou 
bratca  va  zlatnoni  Skrlatcu.'  .Briga  nio  po  bratcu 
va  zlatnoni  §krlatou;  volila  bi  tobo  va  tankoj  ko- 
Su|i  nog  tvojega  bratca  v  svili  i  Skrlatu.'  .lafko 
158.  —  o)  moze  iinati  uza  se  recenicu  privezanu 
relativnom  rijeiju:  Golubicam  navoJu  kAige,  i 
prinose  i(li),  i  tako,  dof-im  dojdu  golubice,  stoje 
u  golemoj  brizi  kakovo  6e  glase  6uti ;  a  kako 
dojdo  golubica,  vooma  se  razgovoro  i  obesole. 
S.  Margitid,  fala  9.  Ono  zadade  mu  voliku  brigu, 
kako,  kojim  li  bi  putom  poklisare  poslao.  A.  Ka- 
niilif,  kam.   144. 

b.  M  stanu  duievnom  kdkvo  je  pod  a.  promts- 
fane,  nastojane  i  trudha  da  se  ne  dogodi  zlo,  da 
se  Sto  sa&uva  u  dobru,  da  mu  je  dobro,  i  u  opce 
da  se  sto  ucini,  da  Sto  biide.  iesto  moie  i  ne  biti 
reienoga  didevnoga  stana,  nego  znacene  ostaje  na 
samom  recenom  promis(anu  i  nastojanu  i  trudbi, 
kao  starane.  takoder  od  xvi  vijeka  (vidi  da\e  pod 
f.  primjer  iz  Zbor.  i  pod  >i,  cc.  primjer  B.  Gra- 
dica).  —  a)  u  opce:  Od  matere  zomje  luauimo 
se,  um  nas  vazda  je  ua  nebi,  ne  pocalimo  se 
niiimre  zemajskim ,  zitje  nase  boz  brig  je.  Ale- 
ksand.  jag.  starin.  3,  283.  gdje  su  posfedne  rijeii 
nastampane  ,bez  brige  _(e)'.  S  harnom  brigom 
tezali  budu  okolo  toga.  S.  Budinic,  .sum.  53.  Da 
ne  obujmoS  srca  sestar  svitovnimi  brigami.  F. 
Vranci6,  ziv.  95.  To  redovnici  mogu  ciniti ;  oni 
nisu  u  brigah  svjetovnih  zapleteni ;  mi  imamo 
ku6e,  diou,  mula,  djevojke.  A.  d.  Bella,  razgov.  8. 
U  sadasna  ■vrimena  .sva  jo  briga  od  zarucnika 
nakidene  i  ispraznosti.  F.  Lastrid,  od'  173.  To  je 
liiova  iela,  briga  i  pomja  viCna.  363.  Razumije 
se  od  brige  neurodne,  nerazloino  i  saviSiie  u  pri- 
minenu  duse  s  tijolom  i  brigama  tilesnim.  F.  La- 
strid,  ned.  357.  Istirano  van,  prid  vrati  lezo  brige, 
jer  unutra  ulisti  im  pokoj  krati  do  biloga  opot 
jutra.  A.  Kanizlic,  uzr.  223.  Koji  oblasti  moje 
dio  na  se  prima,  onaj  rneni  ukazuje  milost  briga 
mojih  oblaki5ajuci  brime.  A.  Kanillic,  kam.  118. 
Sa  svom  brigom  i  pomnom  naredivsi.  G94.  Gledaj 
ve6e  ti  gospode  1  sto  god  cine ,  kud  god  liode, 
poznaios  im  na  ocima  da  je  briga  vazda  s  liima; 
vazda  bo  su  zamisjeni  i  poslovim  zamuceni.  V. 
DoSen  26.  Gdi  za  pokoj  vec  ne  znade,  dal'  od 
brige  tezke  gine.  26.  Brez  brige  lezi  lini.  236. 
On  je  vridan  vikovicne  fale,  jer  uc  bi.so  covik 
brige  male.  A.  T.  Blagojevic,  pjesn.  49.  I  prez 
brige  do  zore  po6iva.  M.  A.  Rejkovic ,  sat.  167. 
Niti  se  ima  odmicati  ova  briga  i  pomna.  I.  Veli- 
kano'V'ii,  upuc.  1,  305.  S  velikijem  tro.skom,  bri- 
gom i  rasipom  zivota  uzdi'zao  si  me  do  danas. 
D.  E.  Bogdanic  vi.  Podnesu  so  muke  (da  bi  sc 
doslo  do  bogatstva)  i  trudi  velo  veci  nogo  li  ih 
moze  i  ko  izgovorit,  morena  od  tijela,  brige  i 
misli,  nemirne  nodi.  B.  Cucori  177.  Sanete  od 
mlogih  briga  misleci  kako  dete  ziviti.  B.  Lea- 
kovid,  iiauk  142.  Pod  tom  brigom  noka  kudnik 
vidi  kakn  sluga  nem'  za  marvom  slidi.  J.  S.  Rej- 
kovic ,  kud.  386.  Briga  ovoga  svijeta  i  prijevara 
bogastva  zaguse  rijec.  Vuk,  mat,  13,  22.  —  b)  moze 
tko  imati  brigu:  Gdi  je  u  bolesnicama  brigu  imao 


i  nastojaAe  vrbu  okuiiti.  A.  Tomikovid  243.  JoS 
nemaju  ovaki   briga   ni   potroba.  Vuk ,  nar.  pjes. 

1,  1824.  XX.  Niti  ima  brige  niti  kakva  dobra.  Vuk, 
nar.  posl.  221.  —  c)  moze  tk4)  brigu  uzeti  Hi  na 
so  uzeti :  No  mojto  brigo  uzimati  o  dnevi  zautra- 
Aemu.  S^iv.  is.  77.  Noka  on  uzmo  brigu  svrhu 
toga.  F.  Lastrid ,  od'  284.  Coban  koji  ovoe  paso 
za  to  brigu  uzme  na  se ,  da  od  mlika  i  od  runa 
postano  mu  kuda  puna.  V.  DoSen  67.  Oni  imaju 
ovu   brigu   na   sel)0   uzeti.    I.  Velikanovid ,  upud. 

2,  26.  —  d)  moze  tko  nositi  brigu :  Ukazati  onu 
odinsku  i  nikad  zadosta  pofa)onu  brigu ,  koju  se 
dostojahu  svojoj  dragoj  Slavoniji  nositi  za  Aezinu 
korist.  A.  Kaniilid ,  fran.  9.  Ne  nosedi  brige  na 
to.  V.  DoSen  22.  —  e)  moie  tko  voditi  brigu :  Ne 
vode  o  Aoj  velike  brigo.  M.  I).  Milidovid,  zlosel. 
199.  —  f)  moze  tko  brigu  dati  Hi  preporu6iti 
komu  Hi  nasloniti  na  koga:  Covjek  koji  jest  lijen, 
nijednoga  dobra  no  podino  i  ne  gredo  mu  od  ruke 
uciniti,  i  nemoj  mu  dati  brige  ni  takodo  straha. 
Zbor.  56'>.  Ovima  jo  tute  briga  dana  duvat.  J. 
Kavanin  489.  Bog  priporuduje  stariSinama  brigu 
svrhu  niovi  mladi.  F.  Lastrid,  ned.  182.  SveSte- 
nikom  briga  na  crkvu  jo  priporudena.  A.  Kani- 
ilid,  kam.  234.  Svaku  brigu  naslaiiajudi  na  boga. 
I.  Velikanovid,  upud.  2,  277,  —  g)  moze  tko  brigu 
izvTSivati ,  ispuAivati :  IzvrSevati  brigu  i  priglo- 
daiie  od  du5a.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  231.  Putenu 
brigu  ne  ispunujte  u  poXeloAu.  M.  A.  Rejkovid, 
sat.  15.  —  h)  moze  se  sto  preporuditi  Hi  izruditi 
cijoj  brizi  Hi  ostaviti  ua  ciju  brigu .;  Du5e  mojoj 
bi'igi  priporudene.  I.  Grlitid  xviii.  Nozinoj  brigi 
izrucono  bijase  stado.  A.  Kani^lid,  utod.  596.  Otac 
nebeski  sina  svoga  i  mator  liegovu  na  tvoju  brigu 
jest  ostavio.  Pisanica  89.  —  i)  moze  tko  imati 
pod  svojom  brigom  sto:  Koji  ne  daju  dobar  i 
j)ravodan  radun  dobara  tudih,  koja  su  pod  svojom 
brigom  imali.  B.  Leakovid,  nauk  344.  —  k)  moze 

i  tko  bi'igu  ostaviti,  na  stranu  ostaviti,  na  stranu 
staviti,  odbaciti ,  skinuti  s  vrata :  OstavivSi  sa- 
visiiu    i    neurednu    brigu   od   stvari   tilesnije.   F. 

I  Lastrid,  od"   267.    OstavivSi   sve   brige   od   stvari 

I  ovoga  svita.  A.  Kanizlid ,  bogojub.  497.  Da  se 
ima  ostaviti  svaka  stvari  za  potribu  zivota  briga. 

,  I.  Velikanovid,  iipud.  1,  143.  OstavivSi  na  stranu 

I  sve  brige  zemajske.  A.  Kanizlid,  bogo|ub.  115. 
Va|a  sve  kolike  brige  svjetovne  na  stranu  staviti. 
T.  Ivanovid  103.  Svaku  spaseha  svoga  brigu  od- 
baci.  I.  Velikanovid,  upud.  1,  357.  Sto  mu  se  briga 
skida   s   vrata.   Vuk,   nar.   posl.    138.  —  I)   moze 

t  kome   biti   briga,   kao  sto  moze  tko  imati  brigu, 

I  briniiti  se:  Kome  nije  briga  druga  nog  ne  dati 
mladem  mira.  V.  Dosen  42.  To  mi  je  deveta  bri^a. 
Nar.   posl.  vuk.  319.  —  m)  kao  ito  je  naprijed 

\  pod  I.  11  dat.  onaj  koji  se  brine:  ^"Jco  moze  biti 
i  u  ace. :  Da  on  zali,  ni  briga  ga  nije.  M.  A.  Re}- 
kovid,  sat.  129.  —  n)  moze  imati  uza  se  razlicne 
padeze,  kojima  .te  na  razlicne  nacine  kaie  komu 
Hi  cemu  biva  briga  cija  na  dobro,  na  korist,  na 

j  napredak,  a  to  je  i  onda.  kad  se  nom  ucini  da 
sto  bude.  aa)  gen.  bcz  prijedloga  (po  latinskom). 

I  prosloga  vijeka :  Briga  du§e  va§e  i  postene  crkve, 
noka  vam  budu  u  pameti.  F.  Lastrid ,  od'  256. 
Odveda  stvari  vrimenitih  briga.  I.  Velikanovid, 
upud.  1,  349.  Odbranono  dice  i  briga  kudo  i  kud- 
nih  stvari.  2,  235.  Jer  tko  svojili  brigu  ne  imade, 
on  30  gorji  od  novirnog  znade.  J.  S.  Ropcovid, 
kud.  16.  —  hb)  gen.  s  prijedl.  od  (po  talijanskom). 
prosloga  vijeka:  Brigu  je  od  sviju  imao.  A.  Badid 
171.  Da  nas  nauci  brigu  od  postena  bozijega.  F. 
Lastrid,  test.  328.  Od  duse  ima  so  imat  veda  briga 
nogo  od  sviju  vrimenitije.  F.  Lastrid ,  ned.  354. 
Tko  brige  ne  ima  uavlastito  od  svoji  kudnije,  viru 
je   zatajao.  412.    Od  sv.  misa  .  .  .  najmanu   brigu 


BRIGA 


645 


BRIGENTIN 


imadu.   A.  Kanif.lic,  bogo]ub.  485.   On  (bog)  ima 
brigu  od  uas.   I.  Volikanovic,  upu6.  2,  277.  Veiu 
brigu  ima  od  .svoga  ?.ivota.   I.  Volikanovic,  prik. 
84.   Od   i\eg    (povrca  yospodskagn)   prostom   nije 
kui^niku  briga.  J.  S.  Relkovic,  kuc.  138.  —  cc)  gen. 
s  prijedl.  okolo.  xvi  vijeka :  Ona  ka  je  udana  svu 
svoju  brigu  ima  okolo  stvari  svjetovnijoh.  B.  Gra- 
dic,  djev.  2fi.  —  dd)  gen.  s  prijedl.   svrhu.   pro- 
Uoga  vijeka:    Za  Sto  ih  bodu  velike  brige  svrhu 
bogastva.   F.  Lastri6,   od'   188.    Bog   priporucuje 
iestoko   stariSinama   a   navlastito   ocem   i    mate- 
rama   brign  svrhu  liiovi  mladi.    F    Lastrie ,  ned. 
131.  Jo5  od  pocola  svita  imade  bog  brigu  svrhu 
Juba\'i    bratinsko    pram   iskniijom   modu    ]udma. 
290.   Da  se  briga   svrhu    istih   imade.   I.  Zanitid 
106.  Svrhu  liih  osobitiju  brigu  ima.  A.  Kaniilii, 
kam.  460.    Imaj  brigu  s\Thu  doma  tvoga.   M.  A. 
Relkovic,  sat.  101.  Oni  imadu  i  brigu  svrhu  spa- 
seAa  svoga.   B.  Leakovid ,  gov.  1.55.    Da  bi  imali 
brigu  svrhu  svojih  mladih.  B.  Loakovif,  uauk  318. 
—  ee)  akits.  s  prijedl.  na  (po  latinskom).  prosloga 
vijeka:   Osobitu  jos  brigu  imadijaSo  na  malu  di- 
6icu   da  uf-e  nauk  krstjanski.   A.  Kaniilie,  Iran. 
47.  Sinovi ,   na   koje   ona   materinsku  brigu  ima. 
A.  Kaniilic,  utof.  96.  Zaradi  brigc  na  .sina.  162. 
Brigu  imaj  na  spasenc  nase.  375,    Imajuci  brigu 
na  svo   kolike    crkvc.    A.  Kanizlic,   kam.  25.    Ne  i 
noseci   brige   na   to    kud   6e   dospit  pusto  stado. 
V.  Doi5en  220.  Na  I'ui  (stoku)  nitko  nejma  brigu. 
J.  S.  Relkovii,  kur.   193.     —  ff)  akus.  .s  prijedl. 
za.  prosloga  vijeka  i  danas  u  narodnoni  (jocorii :  ■ 
Ah  da  budom  vecu  biigu  za  dobra  vikovita  nego 
xa  vrimenita  imao !   A.  Kanizlif,  fran.  248.    Raz-  : 
dijen  na  mlogo  lu'ige;  na  brigu  za  zonu,  na  brigu 
za  dicu,  za  hranu  i  odif'-u.  A.  Kanizlic,  kam.  221.  1 
Briga  za  svo  crkvc.  Vuk,   2kor.  11,28.    Ima  ve-  i 
liku  revnnst  i  brigu    za    vas.  Vuk  ,   kol.  4,  13.   — 
gg)  instr.  lies  prijcdlogn  (kojim  .se  kao  i  u  prcd-  \ 
Him  pjrinijeriiiia  kaze  da  je  briga  na  dubro  unome  i 
ko  stoji  u  torn  padezu  po  tome  .sto  baoeci  se  lietko  i 
nim  s  brigom  nastoji  da  bade,  da  se  acini) :   Na  ' 
kost  vratnu  dok  izriga  ono,  cim  ga  nc  bi  briga.  I 
V.  DoSen  248.   Oni  su  dobili  sto  su  niolili,  vece  j 
jih  nije  briga  zafalnosdom.  M.  A.  Rcjkovii,  sabr.  j 
31.  —  hh)  loc.  s  prijedl.  o    prosloga   vijeka   i   u 
nase  vrijeme  u  narodnotii  gororu:  Ncmojtc  brige 
uzimati  o  dnevi  zautraiH'mu.  Ziv.  is.   77.  Ne  vode  | 
o  noj  velike  brige.    M.  D.  Miliccvic,  zloscl.  199. 
—  o)  mozc  imati  iiza  se  injinitiv,  kojim  se  kaze 
sta  se  misli  briqom.  uciniti:  Ovinia  je  briga  dana 
cuvat.  J.  Kavanin  489.  Uztegni  onu  zo[u  i  brigu 
steci    dobra   vrimenita.    A.   Kanizlic,    fran.    155.  { 
Kome    nije    briga    druga    neg    ne    dati    mladcm  | 
mira.  V.  Dosen  42.   Buduci  na  sebc    uzeli   bi-igu  ' 
kruli  pripravjati.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  402.  — 
p)  s  recenicama  koje  se  prirezaju  rijecju  da  Hi  : 
relativnijem  rijeiima:   aa)  privezane   rijecju  da: 
Gospodar  grijesi  ako  noma  brigu  da  cc)ad  bogu 
sluzi.  Pisanica  26.  Brigu  imati  da  se  kumce  na- 
uci.  89.  Imajuci  vecu  brigu  da  ociste  stalu  nego 
dusu    svoju.    A.  Kanizlic,   bogolub.  116.    Pak  je 
na6i    poglavarc,    koje    briga    malo    tare    duznost 
svoju   da   ispunc.    V.  Dosen   217.    A   muz  joj    se 
smije;    da   on  zali.  ni  briga  ga  nije.    M.  A.  ReJ- 
kovic,  sat.  129.  —  bb)  privezana   relativnom   ri- 
jecju:  Nek  ima  brigu  i  jjomiiu,  kako  ce  djecu  i 
zenu  raniti  i  odivati.  B.  Leakovic,  nauk  247. 

c.  oba  predna  znaccna  (pod  a.  i  h.)  slabe,  te 
se  rijecju  kaze  kao  da  je  komu  stcdo  do  koga  Hi 
do  cega,  za  koya  Hi  za  sto,  da  mu  jc  do  toga  Hi 
za  to,  da  o  torn  razbira,  da  uzima  na  um,  da 
za  to  liaje  Hi  inari,  da  ga  se  tice.  osobito  uz  po- 
ricane  ili  adv.  malo ,  a  i  kad  nema  poricana 
izrijekom   misU  se  kao  kad  se  porice:   Za  stvari 


!  svitovne   malo  imam  brige.   A.  J.  Knezovic  144. 

!  Ne  te  se  catiti  od  osmoga  sabora;  ja  onu  kiiigu 

t  zaiska,  jer  bo  se  u  Aoj    nahode   nikoja   dilovaua 

,  Sestoga  i  sedmoga  siuoda,  a  za  osmi   sabor   nije 

mi  briga.   A.  Kanizlid- ,  kam.  6G3.    Briga  babi  za 

udova  starca.  Nar.  posl.  vuk.  30.  §to  jo  tebi  briga 

kako  sam  ja?  Nar.  prip.  vuk.^  275.    Svaki  naufci 

1  samo  ono  sto  mu  je  kazano,  a  za  ostalo  ga  nije 

j  ni  brige.  M.  D.  Miliiovic,  zlosel.  35. 

!      d,  «  prenesenom  smUlu  naziva  se  brigom  i  ono 

sto  brigu  zadaje,  sa   cega  je  tko  u  brizi  (u  zna- 

cenu  pod  a.)  i  o  cemu  ima  tko  brigu  (u  znacenu 

pod  b.).  a  to  moze  biti  i  ce]ade  i  zivince  i  stvar : 

Putuj    dakle   kiiigo   moja   i   §   liim  (bogoin)  hodi, 

nek  on,  draga  brigo  moja,  tebe  vodi.  A.  Kaniilid, 

roz.  1.  Davor'  Lice  !  davor'  brigo  moja!  da  ja  zna- 

I  dom,  moje  belo  lice,  da  ce  tebe  star  vojno  Jubiti, 

ja  bi  iSIa  u  goru  zelenu,  sav  bi  polen  po  gori  po- 

brala,   tc  bi  tebe ,   lice ,  umivala.   Nar.  pjes.  vuk. 

1,  290.  Oj  devojko,  brigo  materina!  sve  se  brineS, 

udati  se  ne  deS;  udadeS  se  i  pokajades  se.  1,  636. 

Oj  ti  kozo  brigo  moja!  1,  507. 

BRIGADA,  /.  ovce  Hi  koze  nekoliko  gospodara 

j  sastavlene  u  jedno  stado.  samo  u  Bjelostijenievu 

rjecniku   tgdje  se  tumaci:    ,skupi.5fce  ovec  ali  koz 

ved  gospodarov  vu  jednu  fredu.  congrex').  Od  tal. 

'  brigata,  druzina,  ceta. 

BRIGADER,  brigaddra,  in.  vidi  brigadijer. 
BRIGADERIJA,  /.   vlast  hrigaderoca.  samo  u 
:  Bjelostijenievu  rjecniku  (phalangarchia). 

BRIGADIJER,  brigadijera,  m.  tal.  brigadiere, 
j  fr.  brigadier ,  zapovijedmk  od  povelikoga  dijela 
vojskc,  koji  se  save  tal.  brigata,  fr.  brigade.  «s- 
1  poredi  brigada.  mjesto  -ije-  gr^c  gdje  je  u  nbicaju 
-•'-I  g'^jc  y<^ji  -i--  Od  prosloga  vijeka,  izmcdu  rjec- 
nika  samo  u  Bjelostijenccvx,  i  to  sa  e :  brigader. 
Brigadir.  .1.  Rajic,  boj  41.  Izlazi  vladika  i  briga- 
dijer na  Nikside.  Starine  10,  262. 

BRIGADIR,  brigadira,  in.  vidi  brigadijer. 
BRIGANE ,   n.   sollicitatio.    isporedi  brigati.  u 
nase  vrijeme.    Toliko   ih  sjiopade  brigaiie.   Osvet. 
2,  56. 

BRIG  AST,  adj.  animi  molestiis  aifectus,  cu- 
rius.  samo  u.  Stulicccu  rjecniku,  gdje  se  i  tumaci 
kako  je  stav^eno.  rijei  nepouzdana. 

BRIGATI,  br'igam,  impf.  soUicitum  esse,  bri- 
nnti  sf.  Od  prosloga  vijeka  (vidi  pod  3),  izmedu 
rjcenika  samo  a  Stulicevu  (bez  se  i  sa  se).  Po- 
stanem  od  briga.  —  1.  neprelazno.  samo  u  nase 
vrijeme :  O  zadatku  toiku  brigajudi.  Osvet.  4,  29. 
Volim  brigati  sama  u  sebi  nego  nemu  kazati. 
Dubrovnik  1870.  13.  Ne  brigaj  ni  najmaiie.  M.  D. 
Milidevid,  cet.  vec.  91.  tieprelaztio  s  poricanem 
moie  imati  uza  se  i  nista  kao  ni  najmane ;  Ne 
brigaj  nista.  ]^.  Kovacevid.  —  2.  prelazno.  samo 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena:  Tica  .sgodu 
briga,  kojom  ce  da  prhnc.  Osvet.  4,  20.  —  3.  sa 
se,  refleksivno.  od  prosloga  vijeka:  On  nista  se 
ne  briga  prikazati.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  52.  Pa 
s  toga  se  ne  brigalo  di'uge.  Osvet.  2,  30.  Ja  du 
s  nima  biigat  se  udavle.  110.  Nek  sc  ne  brigaju 
za  postoiic.  M.  Pavlinovid.  raz.  spis.  316.  Brigajud 
se  o  tjelesnom  uzivaiiu.  414. 

BRIGAV,  adj.  vidi  brigast.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana  kao  i  brigast. 

BRIGENTIN,  brigentina,  m.  ted.  brigantino, 
laka  lada.  od  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu.  Neki  brigentini  i  plavi  vratise  se 
na  otokt.  Spom.  sr.  1,  58.  Prigoda  mi  so  .  .  pojti 
do  Dubrovnika . .  u  ormanu  brigentinu  .  .  P.  Hek- 
torovid  53. 


BBIGES 


646 


BRIJATI 


BRIgeS,  brigeSa,  m.  briga.  alt  se  govori  samo 
11  gen.  kad  se  hode  da  haie  dalcoga  nije  briga: 
Ja"  mu  yovorini  .  a  on  ni  brigesa.  \.  KovaCovit. 
isporedi  biigis. 

BRIGE^.^ilV.  adj.  soUicitus,  brizjiv.  od  proiloga 
rijcka.  Koliko  su  brigei)iTi  i  noumorivi.  I.  L.  Ga- 
vai'iiu  '22.  liiipef.|iv,  koji  se  mnogo  brine.  M.  Pav- 
linovid. 

BRtois,  bvifiiSa,  m.  vidi  brigGs.  Ja  mu  govci- 
lim,  a  on  ni  brigiSa.  1^.  KovaCovii. 

BKIGl^EVK^,  HI  prezime.  u  na^e  vrijeme.  Schem. 
diac.  1877.  66.  piht  i  Briglevi6.  62. 

BRIGONOSAN,  brig6uosna,  adj.  Mo  brigu  do- 
nosi,  sadaje.  samo  ii  rjeinicima  Belhm  (anxiota- 
teui  ailerons  871))  l  StuUcevu  (anxifer). 

BEIGOSTIA',  adj.  sollicitus,  hrizan .  briilii: 
samo  u  rjeinicima  Belinu,  u  kom  je  samo  adv. 
brigostivo.  anxio  (87''),  i  u  Stuliicvii:  brigosliv, 
diligens,  sojiilus,  accuratus,  industrius.  i 

BRIGOSTIVO,  adv.  vidi  kod  brigostiv. 
BRIGOVATI  SE.  brigujem  se.  impf.  ndi  bri- 
nuti  se.    u  jednoga  pisca  nasega  vremcna.  A  da  \ 
CO  se  oni   brigovati    kod   devleta  i  careva  skuta, 
kako  ce  im  pravdu  dati  Turci.  Osvot.  3.  .57. 

BRIHOVO,  n.  selo  ii  Hrcaiskoj  u  podzupaniji 
karlovaikoj.  pomine  se  od  xvi  vijeka:  Na  Brihovu. 
Mon.  ci-oat.  270.  Scliem.  zagr.  1875.  99.  Preglod  28. 
BRIJAC,  brijca,  m.  tonsor,  brijac,  brijalac, 
bcrbcr.  samo  a  rjeinicima  Bjclostijcnicvu  {&*>.  30i. 
1, 1021")  „  Jambresicevu  (1,  988a). 

BRI JACKINA ,  /.  vidi  brickina ,  cemu  je  bri 
promijencno  na  brija  da  bi  vise  bilo  nalik  na 
brijati.  isporedi  brijatkiiia.  samo  u  pjesmi.  On 
izmahnu  brijackinu  cordu.  Nar.  pjes.  1^.  Kora- 
cevii. 

BRIJAC,  brijaca,  m.  tonsor,  novaoula    Akcenat 
se  mijena  u  voc:  brijacu.    Od  brijati.  —  1.  bri- 
jalac, berber.   Od  xvii  vijeka,  izmectii  rjeinika  u 
Mikalinu  (27.  29),  Jambresicevu  (1,  988)  i  Stuli- 
ievu.    Posavsi   jedan   dan   brijac  briti   cesara.  P. 
Posilovic,    cvijet    100.    Hodeci  brijac   brivati  ce- 
sara. K.  Ma^arovic  .53.  Ako  ce  koga  brijac  obri- 
zati  i  zaklati,    dosta  je  da  malo  oStro  okrene.  J. 
Banovac,    prip.    151.    Odgovori   rnu    brijac.    Nar. 
prip.   vrc.    154.   —    2.   brijaca    britva ,    brijaiica, 
iistra.   od  xvii   vijeka ,   izmedti   rjeinika  samo  u 
Vttkovu.   Da   obrici   kose  jednijem   brijacem.   M. 
Radnic  94.   Odkuci   od   glave  brijac  rukom.  223. 
BRIJACA,  /.  novacula,  brijaiica,  brijaca  britva. 
od  XVII    vijeka ,   samo   u   rjeinicima  Mikajinu   i 
Bjelostijencevu   (Sl-O.   Akcenat  se  mijena  u  gen. 
pi  brijS-ca,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i 
instr.  sing. :   brijace.  brljatom.  —  Britva  brijaca. 
Mikala  281'. 

BRIJACICA,  /.  1.  novacula,  brijaca  britva,  bri- 
jaca, brijac.  .samo  u  Vnkovu  rjecniku.  akcenat  se 
ne  mijena,  samo  su,  >i  gen  pi.  i  oba  zadiia  sloga 
duga:  brijacica,  a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni: 
brijacice,  brijaticom.  —  2.  daphne  cneoruni  L. 
B.  Sulek,  im.  31.  bijela  brijacica,  convolvulus 
cneorum.  31. 

BRIJACKI,  adj.  tonsorius,  sto  pripada  bri,ja- 
iima,  bcrberski.  u  nase  vrijeme.  Sjede  u  stolicu 
brijaoku.  Nar.  prip.  vrc.  155.  Britvu  brija6ku 
iizmi.  D.  Danifii,  jezek.  5,  1. 

BRIJACNICA,  /.  tonstrina,  brijaonica,  berber- 
nicn.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Stulicevu.  Otide  u  berbernicu  (brijacnicu).  Nar. 
prip.  bos.  1,  144. 

BRIJACA,  /.  novacula,  brijaca,  brijaiica.   is- 


poredi brijadi.  od  proiloga  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika .<<amo  u  Belinv  (607''j  ;  Sttdiiew.  Ko  tanka 
briaca,  ka  rezc  5to  treba  I.  Dordii,  salt.  169. 
Zgrabi  on  jednu  brijaiu,  i  nareza  mu  lice  i  ti- 
jolo  na  sto  nijesta.  B.  Cuoori  113.  Daj  noio,  daj 
brijacp.  279.  Rijefi  obodne,  koje  raAaju  k'o  i  bri- 
jai^o.   M8. 

BIltJA^T,  adj.  tonsorius.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Belinu  (607'')  i  Vukovu. 
na  kraju  je  -ii  postalo  od  -tiji,  iemu  je  ispalo 
prvo  i,  te  joi  xviii  vijeka  dolazi  tj  ne  sastav- 
leno  u  6,  ali  xvn  vijeka  dolazi  i  c.  Samo  o 
britvi  kojom  se  brije.  Jednu  kelomnu  od  neba  do 
zom|o.  punu  strijela,  mata,  britava  brija6ijoli.  V. 
AndrijaSi ,  put.  254.  Britva  brijaia.  BoUa  607''. 
Britva  brijatja.  J.  Banovac,  prip.  151.  Razrizi 
brijatjom  britvom.  J.  Vladiinirovic ,  lik.  44.  Ko 
da  jc  brijaiom  britvom  brivao.  Nar.  prip.  vr6.  5. 

BRijA(!;iCA,  /  dein.  brijaca.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BRIJACINA,  /.  augm.  brijaia.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniktt.  rijei  nepouzdana. 

BRtJAK,  brijika,  m.  osisanu  djetetu  pjevaju 
drnga  djeca  rugajuci  mu  .te:  Sisak,  brijak,  tatin 
kijak.  S.  Novakovic. 

BRtjALAC,  brijaoca,  m.  tonsor,  brijai,  berber. 
samo  u  rjeinicima  Belinu  (129''),  Bjelostijenievu 
{&>),  Voltigijinu  i  Stulicevu. 

BRIJALICA,  /.  tonstrix,  zena  koja  brije.  ispo- 
redi barberica.  samo  u  rjeinicima  Belinu  (129''), 
Bjelostijenievu  (7a)  i  Stulicevu. 

BRIJALISTE,  n.  vidi  brijaonica.  samo  u  Stu- 
licevu   rjecniku,   gdje   ima   i   brijalistvo    i*  istOW 
znaienu.  oboje  naiineno  za  rjeinik. 
j       BRIJALNICA,  /.  vidi  brijaonica. 

1.  BRIJANE,  n.  tonsio.  isporedi  brijati.  od  pro- 
iloga vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belimi  (eOSb). 
Bjelostijenievu  (31*),  Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. —  a)  u  pravom  smislu:  Ocito  je  pisao  su- 
prot  brijanu  brade.  A.  Kanizlic,  kam.  224.  Ovaj 
je  moniak  .  .  .  za  svako  brijane  dobijao  po  dva- 
uaest  dukata.  Nar.  prip.  vuk.  190.  Cuju6i  za  bri- 
jane. Vuk,  nar.  posl.  187.  —  b)  linane,  pilorum 
amissio.  Brijane  marve.  J.  S.  Re}kovi6,  ku6.  194. 

2.  BRIJANE,  n.  ietiri  sela  u  Srbiji:  jedno  ii 
okrugu  niskom,  srezu  {eskovaikom.  koje  se  zove 
done.  Sr.  Nov.  1879.  175.  jedno  u  okrugu  toplii- 

}  kom,  srezu  jablaniikom,  koje  se  zove  goriie.  Sr. 
j  Nov.  1879.  176.  i  dva  u  istom  okrugu  a  srezu 
>  dobriikom,  od  kojih  se  jedno  zove  done  a  drugo 
I  gorne.  Sr.  uov.  1879.  176.  —  mjcstani  govore  Bri- 
'  jane.  Ota^bina  4,  355. 

BRIJAONICA,  /.  tonstrina,  berbernica.  od  pro- 

\  sloga  vijeka,   samo  u  rjeinicima:   Belinu   (129''), 

j  Bjelostijenievu  (brijaonica  7''.  brijaluica  1,  1214''), 

Voltigijinu  (brijalnica)  i  Stulicevu  (briaonica,  bri- 

onica). 

BRIJATE^AN,  brijatejna,  adj.  tonsorius.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana. 

BRIJATI,  brlj&m,  impf.  tondere,  radere,  briti, 

brivati,  briiiti.   Od  xvi    vijeka   (vidi  primjer  D. 

I  Zlatarica),  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (603".  603''), 

\  Bjelostijenievu  (31a),  Voltigijinu  i  Stulicevu.  u 

uima  se  ne  spominc  praes.  drugi   nego  brijem,  a 

]  to  je  od  briti ,  pa  se  govori  gdje  su  drugi  oblici 

1  glagola  briti   izasli   iz  obicaja.   primjere  s  tijem 

I  oblikom  gledaj  kod  briti.  primjere  s  impcrf.,  koji 

i  je  jednak  i  za  briti  i  za  brijati ,   gledaj  takoder 

\  kod  briti.  —  Postanem  je  frekventativno  od  briti, 

'  ali  se  govori  i  mjesto    nega.    Himbu   u   njodrijeh 

a  britvu   pod   skutom   sved   drzi  skrovono,    kom 


BBIJATKINA 


647 


BEIJEG 


brija  i  dere.  D.  Zlatari6  47^.  Berberiii  ga  iiaina^e, 
pa  pocno  brijati.  Nar.  prip-  vrc.  155.  Kad  iale 
muskarci  devet  dana  idu  gologlavi  i  ne  brijaju  so. 
M.  D.  Milicevif,  iiv.  2,  G4.  Tu  ih  brija,  i  oni  mu 
za  to  pladaju  po  20  para.  M.  D.  Milidevic,  let. 
vec.  89.  —  u  prenesenom  smislu  nijesto  kositi; 
I  ima6e§  §to  odkosom  brijat.  J.  S.  Rejkovic!',  kui. 
12(!. 

BRijATKINA,  /.  vidi  britkina,  cemti  je  bri 
promijeneno  na  brija  da  hi  bilo  vise  iialik  na 
brijati.  isporedi  brijackina.  samo  u  pjesmama. 
Ou  pripasa  brijatkiiiu  cordu.  Nar.  pjes.  kras.  1,  3. 
Udara  ga  brijatkiiiom  iordom.  44. 

BEIji;6l ,  bfiem ,  impf.  custodire ,  observare, 
curare,  celebrare,  ftivati,  paziti,  hajati,  driati, 
svetkovati.  Od  xiii  do  kraja  xvii  vijeka.  izmcdii 
rjednika  samo  u  Daniiiceini.  -ije-  je  po  sadasiiem 
juznom  govoru  od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u 
sapadnoin  i,  i  dolazi  samo  it  infinitiru  od  xvi  vi- 
jeka. a  do  polovine  xv  vijeka  bilo  je  u  svijem  obli- 
cima  3.  —  Korijen  bliargh,  dizati,  krijepiti,  mno- 
iiti.  isporedi  brijeg,  brz.  —  1.  prelazno:  paziti, 
dobro  gledati,  observare,'  (i)  u  tjelesnom  smislu: 
Lsplmi  sady  razliftny  .  .  brtda  i  doly,  .  .  i  o  tSlii. 
pecaaSe  se  jako  teiart  dobryj  brfigy  i  otrubjajo, 
da  no  koli  obledinejeth  sadi.  jogn.  Danilo  37(i. 
Zvizdu  mi  strzite,  putujte  svo  po  noj  ,  lie  zrake 
brzito  obrazom  vazda  k  noj.  D.  Barakovic,  vil. 
.S38.  —  b)  u  iimnom  syiiislu:  kao  paziti  u  umnom 
smislu,  hajati,  cararo,  diligero:  Prezrt'  nast,  a  i 
13po  b§  no  breSti  nast.  Domontijana  231.  No  bre- 
z6mE,  jaXe  zem|Lska  suti.  288.  Tolike  protti'is  no 
bregiici.  Spom.  sr.  1,  I'lS.  Da  budn  tvojn  voju 
bridi  a  od  zla  se  vazda  strici.  M.  Marulic  279. 
Zapovidi  tvoje  brguc  kako  mogu.  278.  O  Isuse! .  . 
od  tebo  se  no  odvrgoh ,  da ,  spovidam ,  vazda  i 
brgoh.  P.  Hoktorovic  137.  Volicanstvo  tvojo  hvalot 
anjeli,  .  .  nobosa  i  nebe.sko  silo  i  blaioni  seraiini. 
dru^bonim  radovanjom  brgu.  Bornardin  1(17,  No 
samo  brzihu  idoli  himbeni  da  putonn  griliu  bihu 
nauceni.  D.  Barakovid,  jar.  33.  —  c)  sveinn  dan, 
drzati,  svctkovati,  slaviti  praznovati,  colebraro, 
custodire :  Dan  dobitja  no  svako  godis6e  bi  brzen 
i  6tovan  od  svega  puka.  M.  Marulii  5.  Blagdane 
sve  slavi  i  brzi  dan  dive.  M.  Marulic  222,  gdjc 
je  grijeskom  nastam2>a>w  hrii:  u  rukopisn  se  raz- 
liktije  z  (z)  i  i  (x),  a  ovdje  je  z.  Kad  Irud  svoj 
rojeni  dan  br^,aso.  Anton  Dalm.,  mat.  14,  6.  Kad 
vazam  brzahu.  Anton  Dalm.,  mar.  14,  12.  Bla- 
godane  svocene  dni  imanio  bridi.  o.  Budinic,  sum. 
34''.  Koji  no  brzo  i  ne  svetkujo  dni  blagilani.  34''. 
Ni  ta  clovik  od  boga,  ki  subotu  no  brzo.  Ber- 
nardin  34.  loan.  9,  lb.  Na  blagdaiio  i  na  volo  dni 
brzene.  P.  Radovcic,  nac.  551.  Za  to  Zudiji  brzihu 
subotu.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  92.  —  2.  sa  so,  pasivno. 
znacetie  kao  naprijed  pod  c. ;  Toga  radi  brze  se 
on  voli  blagdan.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  35.  Ako  se  su- 
bota  brziso  za  spomii'iak  stvoronja  svita.  91.  Br- 
gu6i  se  svotkovina  na  uspomenutjc  stvoronja.  91. 

BRIJEG,  m.  collis,  ripa.  —  -ijo-  je  u  sadastiem 
juznom  govoru  od  staroga  o,  od  koga  je  u  istoc- 
nom.  o  (brog) ,  u  zapadnom  i  (brig),  isti  glas  od 
koga  je  u  juznom  govoru  ije  u  mnozini  liiva  kra- 
tak  kad  u  noj  pred  nastavnicima  dolazi  ov,  te 
mjesto  ije  biva  u  istom  govoru  je,  ce>nu  j  slojeci 
iza  r  otpada:  bregovi;  all  se  xvii  vijeka  jos  na- 
lazi  i  je:  brjegovi  (vidi  u  primjeru  I.  Gundulica 
sto  I  xviii  vijeka  u  J.  Kavanina  ima  tako,  to  su 
uiinili  u  nase  vrijciite  izdavaci,  a  on  je  pisao  za- 
padnijem  govorom).  —  Akcenat  se  mijeiia  u  loc. 
sing. :  brijogu  (istocno  bregu ,  zapadno  brigu)  i 
It  gen.  pi.  kad  je  bez  ov:  brijega  (brdga,  briga), 
i  u  mnozini  kad  ima  ov :  bregovi  (juzno  i  istocno, 


•  a  zapadno:  brtgovi),  i  tako  ostaje  u  cijeloj  mno- 
zini osim  gen. ,  gdje  je  bregiivfi,  (juhio  i  istocno, 
a  zapadno:  brigiva).  —  Dolazi  od  xiii  vijeka, 
all  toga   vijeka  samo   u  spomeniku  saiuvanu   u 

'  poznijem  prijepisu ,  i  to  sa  o  (vidi  pod  1  pri- 
mjer  iz  Mon.  croat.) ,  inaic  od  xiv  vijeka:  toga 
vijeka  ne  samo  sa  starijem  6,  nego  i  u  istocnom 
govoru  s  pomeniitom  razlikom  (vidi  pod  1  u  pri- 
mjerima   iz  Mon.  serb.),   u  zapadnom  od  xv  vi- 

I  jekn  (vidi  u  primjeru  iz  Stat,  po].)  a  u  juinom 

;  od  XVI  (vidi  u  primjeru  N.  Ranine)  ;  u  rjeini- 
cima  svijem  osim  Vraniiceva:  u  Mikalinu:  mons, 
ripa  (28a),  u  Belinu:  clivns  (200"),  monticulus 
(495'');  u  Bjelostijencevu:  collis,  monticulus,  ripa, 
littus ;  u  Jambreiicevu  isto  tako ;  u  Voltigijinu : 
berg;  u  Stuliievu:  mons,  jugum,  collis,  littus, 
ripa,  ora ;  u  Vukovu  :  collis ,  rijja ;  u  Daniiicevu : 
nious,  ripa.  —  Od  kor.  bhargli,  dizati,  dizati  u 
vis,  tijem  i  zaklaiiati.  isporedi  brijeii. 

1.  collis,  omalcno  brdo,  na  koje  se  izlazi  i  s  koga 
se  slazi  obiinijem  naiinom.  bez  osobite  muke  (sto 
je  omaleno  brdo,  za  to  se  mjesto  brijega  moie 
reci  i  brdo,  ali  ne  brijeg  mjesto  svakoga  brda, 
prem  da  u  jednoga  pisca  u  pjesmi  ima  bregova 
za  koje  veli  da  im  nije  mjere).  Pod  brog  svetoga 
Kocijana.  Mon.  croat.  8.  Preko  poja  upravt  u 
kamenB  .  .  .  i  bregomi.  na  glaviSicu  i  na  putB. 
Mon.  serb.  8(3.  Koni.  Bolo.^ova  broga  u  dolt..  95. 
Glasnik  ii.  12,  40.  Kako  je  Drimi.  tekli.  podt  ve- 
liji  brogt.  96.  Svaka  gora  i  brijog  budo  se  snizit. 
N.  Raiiina  19''.  luc.  3,  5  (mons  et  collis).  Nad  liom 
pnju  dva  slavica  ,  djovojku  su  zvala:  ustan'  gori 
djovojfiica,  sauka  no  zaspala!  magliea  se  brijegom 
krade,  sad  jo  na  te  pala.  Moncetic-Drzic  505. 
Rudinom  to  li  gre  ali  pak  po  brijegu.  M.  Ve- 
tranic  1,  103.  Najti  ccs  spilu  tuj,  gdjo  prvi  naj- 
des  brijeg,  ki  je  velmi  kamonit,  i  muf-an  i  trudan, 
nu  je  mnogo  znamenit  i  tudno  pricudan.  Vrh 
brijoga  vrh  toga  gusta  jo  dubrava.  2,  190.  Pod 
bi-izi  sa  strano.  P.  Zorauic  40.  Brda  prikloua  i 
nizoci  brijozi  su  ovo  svo  koliko.  I.  Gundulic  367. 
Na  brijeg  jcdan  sator  mo6e,  koiia  odsjeda.  423. 
Na  iznosit  brijog  uzide.  335.  Grad  ih  braiiase  od 
istoka  i  brjegovi,  kim  nije  mjora.  322.  Ishode 
bistri  potoci,  koji  kvaso  i  cine  obilno  visoke  goro 
..  i  male  brijege.  I.  Drzic ,  nauk  gond.  4.  Niz 
strmenite  brigovo.  B.  Ka.sic,  Iran.  123.  Kad  so 
niz  brijeg  strmi  poplavica  plalia  obrne.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  368.  No  uzdizo  so  u  visini  nijedna 
gora,  pa  prid  nimo  malahan  so  brijeg  ne  cini. 
J.  Palmotic,  dubr.  55.  Gdi  bijau  planine  i  bri- 
govi,  sada  su  ravnice,  a  gdi  ravnice,  ondi  su 
brigovi.  S.  Margitic,  fala  109.  S  brjogov  jos  na 
vise  stino  suazno  jurvo  proskocimo.  J.  Kavanin 
348.  Niz  pleci  brijoga  strnia.  I.  Dordic,  mand.  2. 
Sion  bija.so  visok  brijog.  I.  Dordic,  salt.  5.  Kad 
so  David  odaleci  od  vojsko,  tor  se  nade  na  vrh 
brijega,  uze  vikat.  Besjedo  kr.  148.  U  onakom 
po]u,  gdjo  mekote  strmo  i  k  brijegu  stoje.  I.  Ja- 
blanci  47.  Po]a  i  brijozi.  B.  Cucori  51.  Na  bri- 
jegu od  maslina.  A.  Kalid  93.  P.sonica  mu  po 
dolu  polegla,  a  po  bregu  na  srp  navalila.  Nar. 
po.sl.  vuk.  1,  380.  Gron  po  svitu  iskat  stakleni 
breg.  Nar.  prip.  mikul.  52.  Sve  goro  i  bregovi 
neka  so  slognu.  Vuk,  luk.  3,  5.  Lika  je  rjecica  u 
Hrvatskoj,  a  Zii-  je  pored  lie  okrugao  brijog. 
Vuk,  nar.  posl.  50.  —  ,kola  dodu  do  brijoga'  Hi 
,k  brijegu',  kao  dode  do  gusta  t.  j.  do  nevofe: 
Dosla  su  kola  do  brijoga.  Poslov.  dan.  19.  Nego 
so  svo  bojim  i  srce  mi  zebe  da  kad  dodu  kola 
k  brijegu,  vi  cote  se  prepanuti,  ostaviti  mo  sama 
i  na  mene  natovariti  svu  krivicu.  S.  l^ubisa  pric. 
93.  —  u  prenesenom  smislu  mogu  sc  bregovima 
nazuati  i  velike  gomile  cega:  Jak  no  davni  dub 


BRI.rEG 


(548 


BEIJliME 


u  gori,  .  .  kad  na  I'l  vilmr  silu  obori,  ka  mu  grano  [ 
svija  i  lomi,   ter  mu   okolo  nn  brjofjfove  po  tleh 
[ei.e  listJG  i  hvoje.  I.  (Tiuidulic  r)2'l. 

2.  i-ipa,  littus,  obala  morska  i  uz  rijeku,  kra;j : 
Na  bregu  mora.  Danilo  133.  U  kopani  bregh  na 
blatS.  Glasnik  ii.  12,  30.  45.  Uzl  Limb  do  blata 
u  kopani  bri^gi,.  40.  Niz  Moravu  na  kladii  u  biogu 
11  Morave.  Moii.  sorb.  197.  Zemla  po  brigu  ali 
po  kraju  liko.  Stat.  po].  ark.  .5,  283.  Rioi  na  bris:u 
stati  se  imamo.  Alpksand.  jag.  star.  3,  270.  Na 
brijegu  rijoke.  Zbor.  37.  TiMio  devojka  .  .  sa  brig 
bela  devojka  Dunaja.  P.  Hektorovic  22.  Potocac 
vodeni  staklon  ))od  jimiSe  a  brizi  piSdoni.  D.  Ba- 
rakovii!',  vil''.  i'5.  Ivan  stajaSe  na  brijegu  od  Jor- 
dana.  M.  Radnic  432.  Vrh  brjegova  mnoge  vode 
Nilu  prude,  Tebru  Skodc.  .T.  Kavai'iin  381.  Po- 
tof ic  liitro  trf i  brez  poiiivaAa ,  niti  ga  cvitovi 
kojim  su  naki(jeni  brigovi  od  prohoda  Aegova 
s  mirisoui  i  lipotoni  mogu  zaustaviti.  F.  Lastric, 
te.st.  ad.  102.  Kako  bi  lade  sri6no  k  brigu  stici 
mogleV  A.  Kaniilic.  utoc.  3118.  Kada  iz  broda  na 
brig  morski  staue.  A.  Kaniilic,  £ran.  63.  Na  po 
mrtav  k  brigu  teSko  dopliva.  192.  Ukaza  im  se 
inalo  vitra;  to  je  niSta,  vele;  ne  de  da  k  brigu 
bize.  D.  Rapic  138.  Talasi  .  .  .  biju  .  .  .  o  brigove. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  176.  Koji  se  nahodi  kod 
briga  jedne  prisiroke  rike  ill  potoka.  A.  Tomi- 
kovic  10.  Da  se  bijem  i  prebijam  od  nemila  do 
uedraga  kao  voda  o  bregove.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  139.  Voda  leti,  brege  dere.  1,  363.  Morava  je 
plaovita:  since  momka  zauijela,  a  jutros  ga  na 
breg  baca.  1,  431.  Pa  uaplovi  na  vodu  Bojanu, 
on  naplovi,  i  na  breg  ispliva.  1,  603.  Pa  galiju 
otiste  od  brega.  3,  298.  Zasjase  se  dunavski  bre- 
govi.  3,  48.  Sto  taj  Dunav  mutan  teiie  'i  DaF  se 
liemu  brezi  lonieV  Nar.  pjes.  vuk.  ziv.  13.  Tiha 
voda  brijeg  roni.  Nar.  posl.  317.  Maleni  bregovi 
brzo  se  preliju.  174.  Bogu  se  moli,  ali  k  brijegu 
grebi.  20.  Isplivavsi  izide  na  breg.  Nar.  prip. 
vuk.  47.  —  u  mnozini  moze  stajati  i  sa  jednu 
obalu:  tada  se  misle  rasliina  mjesta  na  noj ,  a 
to  i  onda  lead  je  samo  jedno  potrebno:  Hi  grmi 
U'  se  zemja  trese?  il"  udara  more  u  bregove?  2,  1. 
Pasla  moma  jeleuke,  na  vodu  ih  navraca,  jelenci 
joj  predose,  al'  ne  moze  ta  moma;  osvrte  se  je- 
ienak,  itze  momu  na  roge,  pak  je  hita  na  brege. 
Nar.  pjes.  vuk.  1.  167. 

3.  u  jednini  i  u  mnozini  ime  iiijestima :  u)  u 
jednini:  a)  it  Hrratskoj  tri  sela:  na)  u  pod- 
zupaniji  safircbackoj :  Breg.  Schem.  zagr.  1875. 
201.  Pregleii  21.  —  bb)  u  podzupaniji  karlovai- 
koj:  Brijeg.  Schem.  segn.  1881.  Breg.  Pregled  31. 

—  cc)  u  podzupaniji  rijeckoj  kod  Drage:  Brig. 
Sehem.  segn.  1871.  61.  —  b)  u  hrvatskoj  krajini 
cetiri  sela :  aaj  kod  Barilovica :  Brijeg.  Schem. 
zagr.  187.5.  83.  EazdjeJ.  kr.  21.  —  bb)  kod  Mrez- 
nice:  Brijeg.  Schem.  zagr.  1875.  83.  —  cc)  kod 
Sluna:  Brig.  Schem.  segn.  1871.  58.  —  dd)  kod 
Perusica:  Brig.  Schem.  segn.  1871.  42.  —  c)  u 
Boci  kotorskoj :  Brijeg.   &em.  bok.-kot.   1875.  20. 

—  d)  II  llerceyovini  blizu  Tre.biim:  Brijeg.  Schem. 
rag.  1876.  59.  —  ,SJ  u  mnozini :  a)  selo  xiv  vi- 
jeka  u  Zayrlatoj  neydjc  blizu  Krusevca  u  Srbiji: 

Brezi.  (jlasnik  25.  264.  —  b)  selo  siv  vijeka  ne 
daleko  od  Pristine  na  rijeci  Drenici  i  potoku 
jelsevickoni :  Brezi,  gdje  je  bio  zabjel  Goli  Humi, 
moze  biti  na  istom  mjestu  gdje  je  sada  na  karti 
selo  ,t>abeIjK  Glasnik  15,  284.  DaniOid  3,  563.  — 
c)  u  Hrvatskoj  scst  sela,  u  mjcstana  kajkavski: 
Bregi. :  aa)  ii  podzupaniji  koprivnickoj.  Schem. 
zagr.  1875.  160.  Progled  3.  —  bb)  u  imdziipaniji 
kriskoj.  Schem.  zagr.  1875.  109.  Pregled  85.  — 
erj  u  podzupaniji  krapinsko-toplickoj  jedni  kod 
Kostela,  po  cemu  se  zovu  kostelski.  Schem.  zagr. 


1875.  35.  Pregled  53.  jedni  hid  liadoboja ,  po 
kome  ih  zovu  radobojski.  Schem.  zagr.  1875.  37. 
Progled  52.  jedni  kod  Ztiboka ,  po  kome  ih  zocu 
zabofki.  Sclicm.  zagr.  1875.  38.  Preglod  55.  jedni 
kod  Pregradc.  Schem.  zagr.  1875.  36.  kod  vekih 
izmedu  oinjeh  sela  u  Hrratukoj  nenia  brda,  nego 
su  bare,  te  ce  biti  nazvana  po  brijegu  u  znaienu 
pod  2,  t.  j.  po  obali,  po  kojoj  se  i  sanM  bara 
onitda  zovc  tnagarski  bereg.  koji  vidi.  —  d)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  traririikom:  Bregovi.  Statist. 
68.  —  y)  s  knkvim  adi-  takoder  je  imi:  brijegu  i 
selu:  Bijeli  Brijog,  Crveni  Brijeg,  Siroki  Brijeg 
ltd.  ridi  na  pio  se  kod  takih  adj. 

BRLJjijIE,  br?mena,   n.    vidi  vrijeme,  kojemu 
je  samo  promijeneno  v  na  b  po  nekini  stranama, 
i  s  kojim  je  i  u  svemu  drugom  jednako.   Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Miku{inu  (brimo  28"), 
u  Stulicevu  i  u  Vukoou   (u  koin  se  dodaje  da  se 
govori  u  Vubroimiku  i  po  okolini,  a  na  drugom 
mjestu  (nar.  jiosl.  xlvii)  vcli  Vuk:  ,pu  soemu  pri- 
morju  i  po  susjednim  krajefima  Crne  Gore  mjesto 
vrijeniO!  govori  se  brijeme').  —  a)  vrijeme  u  oj)ce, 
kad  ito  biva,  tompus:   BjeSe   zelio   mnogo   brje- 
mena  vidjeti  I'lega.  N.  Ranina  104.  Andeo  po  brje- 
menu  shojase.  47.  Da  znate  jere  jest  brijeme  nam 
oda  sna  probuditi  se.  13.  Nemojte  prije  brjemena 
auditi.  19''.   Ne  zapusti  vas  u  brijeme  zlo.  49.  U 
j  svako  brijeme.  Zbor.   1771'.  u  kratko  brijeme  u6i- 
nim  te  jestojsku  crvom.  143.  Odt  minutoga  bre- 
j  mena   do   danaska.    Stariue  10,  7.   U   brijeme   od 
\  zore   otvorih  ocice.   D.  Drzic  421.    Kojoj  bih  bil 
[  sluga    sva    moja   brimena.    Mencetic-DrXic    451. 
]  Pride  brime  i  cas.   M.  Vetranic  1,  10.  U  brijeme 
:  u  svako  bogu  so  pridaju,  1,  145.  Brijeme  se  izvrs^i, 
izide  rok  i  cas.  2,  207.  Kratko  bi  brijeme  bil'.  N. 
1  Dimitrovic  101.    Bi'ijeme,  ko  mine,  starcu  je  jak 
;  u  sni.  N.  Najeskovic  1,  342.    Brijeme  me  je  silo- 
valo.  M.  Drzid.  3.  Kad  vam  bremena  izostane  od 
ctenja  razlicih  mudrih  kiiiga.  D.  Ranina  ix.  Cim 
staro  njekada  brijeme  se  tac  dici.  39.  Na  brijeme 
ubrat   ga   bo}e  jes.  33.    Blago   vami,   ako  ofci  za 
bremena   otvorite.  ISO*).   Koje   se  u  ono   brijeme 
prigodi.  B.  Gradic,  djev.  36.   Brijeme  je,  druzbo, 
sto  ciuimo?  lov  iz  mora  da  vadimo.  I.  Gundulic 
I  20.   Blizu  tijeh  bremena   daviiijeh  od  zlata   gora 
u  nas  kamena  hranase  Brgata.  14S.  Bi-ijeme  hara 
stanac  kami,  i  zestoko  gvozdje  izjeda,  a  hodemo 
mi  da  nami,  ki  smo  od  zemje,  svrhe  ne  dai*  235. 
Otvori  oci  za  bremena.  496.  Veeer  podi   na   bri- 
jeme doma.  I.  Drzic,  nauk  gond.  74.   Neka  dusa 
slavu   stece,   u   kojoj    ce   po  sve  brijeme  uzivati 
.  sve.  J.  R.  Gucetid  18    Sve  s  bremenom  dospijeva. 
i  V.  Andriasi,  put.  289.  Dokle  je  na  brijeme  s  bo- 
,  gom  se  umiriti.  306.   Dokle  si  na  brijeme,  skupi 
pamet.  V.  Andriasevic,   dev.  7.    Ova   se   molitva 
govori  na  svijem  ostalijom  bremenima.    I.  Akvi- 
lini  206.  Gdje  na  brijeme  mir-uo  ostase  sjedineni. 
I.  Kanavelic,  iv.  77.  Od  bremena  cas  ne  ima.  32. 
Daj  brzo,  ali  ti  na  brijeme.  K.  Magarovic  41.  U 
brijeme  kad  on  spavase.  73.  U  brijeme  obilnosti. 
42.  U  brijeme  protivno.  34.  Pijevcu  ali  ti  kokotu, 
koji  se  veseli  i  pjeva  na  bremena,  .  .  .  dan  i  nod 
pjevajuci.  26.  Nih  no  more  smrt  i  brime  uuistiti. 
J.  Kavanin  136.    Da   im  je   vjecna   uspomena  u 
dosasta  sva  bremena.  I.  A.  Nenadic,  sam.  31.  Za 
sto  je  crkva  u  ova  brjemena  zabranila  ta  vese}a  ? 
I.  A.  Nenadic ,  nauk  152.   U  jiitro   ustat  na  bri- 
jeme. 194.  Sve  je  dobro  u  svoje  brijeme.  Poslov. 
dan.  118.   IT  brijeme  od  smokava   nikoga  ne  po- 
znava.  139.  Tko  se  s  perjem  rodi,  prije  bremena 
leti.  133.  Cas  mala,  ma  u  brijeme.  12.  Idem,  majko. 
I  dobro  moje,  brijeme  je  pod'.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  35. 
Podigni   se,   stari  svate,   brijeme  ti  je.  1,82.  — 
b)  na  po  se  vrijeme  kad  je  u  vazduhu  Hi  zraku 


BRIJEKE 


(>J9 


BRIJE^AN 


lijcpu  Hi  ruzno,  iupio  Hi  studetio  ltd.,  tempestas: 
aa)  hide  se  oaobitom  rijeiju  kakvo  je  (n  prvom  pri- 
mjeru  moie  biti  da  nije  o-vo  znaiene  nego  predne)  : 
I^udi  mudri  vazda  na  jodan  iiarin  stoje,  a  dobra 
ptioa  i  u  zlo  brijenie  poje.  D.  Rai'iina  163*'.  Kako 
srao  svi  stegnuti  od  snnca,  nistar  nc  maie  ni- 
jesmo  svi  zgrijani  jednako,  .  .  .  jer  kako  je  bitjo 
all  vrsta  od  tovjeka,  tako  se  o.uje  brijemo  od 
vrufine.  M.  Orbin  Ifil.  Zlameiije  od  zla  breinena 
privide.  V.  Aiidi-iasi,  put.  410.  Kad  dazdi,  da^di ; 
kad  snijezi ,  snijeii;  a  kad  vjetar  duiio,  tada  je 
zlo  brijeme.  Poslov.  dan,  41.  Za  listak  se  zakla- 
liala  od   zla   bremeua.    Nar.  pjes.  vuk.  here.  211. 

—  bb)  ne  kaie  se  kakvo  je,  nego  se  i  za  dobro  i 
za  zlo  kaie  samo  brijeme:  aaa)  koje  6'e  zatekln, 
koje  jest,  kaje  se  po  torn  zua  i  kakvo  je:  Smete 
se  brijeme,  i  bivSi  po6elo  lampat  i  grmjet  6use 
glas.  I.  Driii ,  nauk  gond.  18G.  —  bbb)  dobro : 
Tko  ima  brijeme  a  ceka  brijeme ,  gubi  brijemo. 
Poslov.  dan.  129.  —  ccc)  zlo :  Tauko  jedro  je- 
draSo  iz  Arbanijc,  .  .  .  bi-ijenio  ga  svratilo  pod 
kamene  PoStrovice.  Nar.  pjes.  bog.  156. 

BEtJENE,  n.  tonsio  brijane.  isporedi  briti.  u 
rjecnicima  Mikajinu  (28'j),  Bjclostijeniemt  i  Jam- 
breiicevu. 

BBIjfeSNICA,  /.  ime  sclitna.  isporedi  Brosnica 
i  Brisnice  vd  brijest.  ;;  Bosni  tri  sola  ii  okrugu 
svorniikom ,  od  kojih  su  dva  u  kotaru  inaglaj- 
skom:  Gonia  *  Dona,  a  jedno  it  kotaru  bije(iti- 
skom.  Statist.  92.  85. 

BBIJEST,  brijesta,  m.  ulmus.  —  -ije-  je  po  sa- 
daSnem  juinom  govoru  od  staroga  e,  mjesto  iega 
je  u  isfocnom  e  ( brcst ,  bresta) ,  u  zapadnom  i 
(brist,  brista;.  —  Akcenat  kaki  jc  u  nom.  sing,  taki 
je  samo  jos  u  ace.  i  voc.  sing.,  a  u  ostalijem  je  obli- 
cima  svijem.  kakav  je  It  got.  sing.;  samo  je  it  gen. 
2)1.  i  zadni  slog  dug,  kad  je  bez  ov:  brijfcstfl,  a 
had  ima  ov,  otida  su  dttga  oba  zailita :  brijestovil. 

—  Dolazi  od  SI  vijeka,  ali  toga  ineka  samo  u 
spomeniku  latinski  pisaiiu,  i  to  kao  ime  mjestu 
(vinea  quae  est  ubi  dic.itur  in  Bresti.  F.  Racki, 
doc.  133);  u  narodmm  spomenicima  dolazi  od 
xiii  vijeka,  a  toga  vijeka  samo  kao  ime  selu  (villi 
pod  b.) ,  a  It  prai-fiiii  smislii  kao  drio  od  xiv;  (t 
rjecnicima  svijeiii,  i  to  u  scijciii  u  ziiaco'iu  koje 
je  st,ar{eno ,  osim  Vrancineva ,  gdjc  je  fagus.  — 
Postana  tamna:  moze  biti  od  istoga  korijena  od 
koga  je  breza,  koju  vidi.  —  1.  m  pravoin  smislu: 
V  brestfc.  Mon.  .sorb.  95.  Glasuik  ii.  12,  42.  Na 
brestt.  Glasnik  L"),  304.  U  bresta  dve  vodenici. 
27,  291.  V\-se  luga  okolo  bresta.  293.  Ni  brijesta 
zelena.  M.  Vetranic  1,  4.  Svenut  bris  imase  uz 
suhe  svoje  grane  zeleua  prutja  taj  od  loze  iz- 
brane.  D.  Ranina  107.  Brijes  siroki ,  bor  zeloni, 
joha  bijela.  I.  Gundulic  402.  Sjedoci  prid  brijestom 
u  hladu.  O.  Mazibradic  153.  Gusti  javor,  brijest 
siroki.  J,  Kavai'iiu  195.  Kako  brist  k  sebi  zove 
bliziiu  lozu  da  se  u  visinu  podize.  A.  d.  Bella, 
razgov.  127.  Uzmi  done  kore  od  brista.  J.  Vlad- 
mirovid,  lik.  22.  tJ  brijesta  krusaka  ue  prosi, 
odkle  ih  ne  nosi.  Poslov.  dan.  139.  Brcst,  ulmus 
campestris  L.  G.  Lazic  116.  J.  Pancie,  flor.  biogr.- 
450.  Boli  ili  planiuski  brest,  ulmus  eftusa  Willd. 
J.  Pancie,  Sum.  drv.  119.  flora  kn.  srb.  623.  /.yyo- 
redi  vez.  Crni  brest,  ulmus  campestris  Sm.  J.  Pan- 
cie, sum.  drv.  119.  flora  kn.  srb.  022.  —  2.  ime  mje- 
stinia  u  jednitii  i  it  imiozini:  a)  itjediiiiii:  a)  se- 
liste  XIII  vijeka  negdjc  hlizu  ,^tipa:  BrestL.  Mon. 
sei'b.  63.  —  b)  u  Srbiji  dva  sela :  jedno  it  okrugu 
toplickoiii,  sre:ii  dobricknm .  Brest.  Sr.  Nov.  1879. 
176.  Glasnik  49,  12.  dritgo  u  okrugu  ijacanskom 
srezu  dragacevskoiii:  Brest.  K.  Jnvanovie,  rec.  168. 

—  c)  selo  u  Eosni  u  okrugu  zvornickom:  Brijest. 


Statist.  100.  —  d)  u  Dalmaciji  selo  blizu  Ma- 
karske:  Brist.  Schom.  spal.  1862.  16.  Report.  19. 
Iz  Brista.  Norini  56  A.  Kaoiii,  kor.  468.  Brist  jo, 
pobre,  selo  vilenito.  A.  Kacii,  razgov.  281.  —  e)  u 
hrvatskoj  krajini  slunskoj  selo  blizu  Barilomia: 
Brest.  S'chem.  segn.  1871.  58.  Razdje}.  kr.  20.  -- 
/)  ti  Hrvatskoj  dva  sela:  jedno  u  podzupaniji 
sisackoj.  Schom.  zagr.  1875.  22.  Pregled  39.  po- 
mine  se  xvi  vijeka:  Suprot  Brestu.  Mon.  croat. 
295.  Na  Gorice  vise  Bresta.  295.  drugo  u  podiu- 

!  paniji  krapinsko-topliikoj.  Pregled  53.  —  g)  selo 

\  u  Istri:  Brest.  Schem.  terg.  1876.  47.  pomine  se 
XV  viijeka,  ali  sa  5  mjesto  s  jamaino  grijeikom: 
BreSt.  Mon.  croat.  94.  —  h)  neka  vye.'ita  pod  ni- 
vama  i  livadama  u  Srbiji:  o  okrugu  biogradskom : 
Livada  u  Brestu.  Sr.  Nov.  1863.  204.  M  okrugu 
smederevskom :  Niva  u  mestu  Brestu.  Sr.  Nov. 
1863.  144.  Niva  u  Brestu.  Sr.  Nov.  1873.  687.  1874. 
351.  —  1^)  u  mnozini:  a)  selo  u  Bosni  blizu  Bu- 
gojna:  .Bristovi.  Schem.  bos.  1864.  50.  —  b)  ncko 
nijesto  pod  nivama  u  Srbiji  u  okrugu  §abaikom: 
Niva  u  Bre3to\'ima.  .Sr.  Nov.  1871.  352. 
BRIJESTA,  /.   selo  u  Dalmaciji  na  Pejeku. 

i  Schem,  ragus.  1876.  45.  Repert.  12.  U  BrSjoati. 
L.  Zore. 

!       BRI.JESTAN,  brijesna.  adj.  vidi  brestov.  samo 

I  a  rjedniciiiiit  Belinu  (,brjcstni-  523")  i  Stiilicevu 
(.briestan'). 

j      BRUiSTOVO,  n.  selo  a  Crnoj  Gori  u  Bjelo- 

1  pavliciiiia.  Glasuik  40,  20. 

j      BRLjESTOSa,  /.  ime  kozi.  M.  Kovafievii. 

j  BRLteSgE,  n.  coll.  brijest,  ulmi.  Od  xiv  vi- 
jeka ,  iziHcdu  rjecnika  samo  u  Vukovu  i  Danici- 
cevu.  pomenutoga  je  vijeka  glaailo  brostije;  sa 
stje  na  kraju  mjesto  See  nalazi  se  i  danas  po 
iiekim  stranama;  -ije-  je  samo  po  juinom  govoru 
kao  u  brijest  (koji  vidi).  isporedi  i  bresje.  —  a)  u 
pramm  smislu:  Po  poju  ii  brcstije  (,Brestije'). 
Mon.  Serb.  562.  Znano  lozje  vi  reiete,  koje  mno- 
krat  jos  penete  na  brijest(j)o  toj  liih  milo,  na 
kom   rastee  u  tisini  slatki  dava  sok  od  vina.    D. 

i  Ranina  51''.  —  b)  ime  mjestima:  aa)  selo  u  Hrvat- 
skoj u  podzupamji  zagrebackoj:  Brestje.  Schem. 
zagr.  1875.  71.  Pregled  17.  —  bb)  selo  u  Bosni 
It  okrugu  .'iarajeo.ikDm :  Brijesco.  Statist.  9.  — 
cc)  mjesto  pod  nivama  i  livadama  u  Srbiji  u 
okrugu  biogradskom:  Niva  u  BreScu.  Sr.  Nov. 
1872.  431.  Livada  u  Brescu.  1874.  408.  1875.  729. 
BRI.JEScAC,  m.  dem.  brijezac.  samo  u  Stuli- 
cevu  rjecniku  (.briezcac',  gen  ,briez6ca'),  za  koji 
ce  biti  I  nacineno. 

BRIJESCk!;,  »«.  ilem.  brijezak^  isporedi  brelcid. 
,sa)«o  a  Stulicevu  rjecniku  (,briez6i6'). 
BRI.IETKINA,  /.  rtdi  britkiiia. 
BRI.IETXIK,  m.  gentium  doctor,  u  jednoga 
pisca  proUoga  vijeka  na  jednom  mjestu  u  pjes- 
ma]na  stiimpanim  u  nase  vrijeme.  nacineno  ce 
biti  od  obi-esti,  obrctem,  cemu  je  odbaceno  o.  Sigi- 
frido,  gotski  .brietnik'.  .1.  Kavai'iin  305.  isporedi 
bratite]. 

BRIJEZAC,  brijesca,  m.  dem.  brijeg.  xv\  vijeka 
u  jednom  sp)oineni.ku  i  u  rjecnicima  Voltigijinu 
(,brozac,  bresca'l  4  Stulicevu  (briczac).  Od  bresca 
Filipaiia  do  Trzarni.  Mon.  croat.  41. 

BRIJEZAK,  brijeska,  iii.  hyp.  brijeg.  isporedi 
brescic.  Od  xvi  vijeka,  izmedit  rjecnika  samo  u 
Stulicevu.  Sa.gradivsi  od  kamenja  jedan  briiezak, 
od  tok-  pastijerom  pripovijedase.  A.  Gucetic,  roz. 
joz.  67.  Djetesce  je  na  strmenit  jedan  brijezak  po- 
lozila.  B.  Cuceri   121. 

BRIJEZAN  ,  brijezna ,   adj.   moutanus.  u  na.se 


BHI,TE5CU'. 


650 


BRINUTI 


I'rijcnie.  izmeita  rjeinika  samn  u  Stuliievu  (,brio- 
i.B,ii').  Proko  razlif  ni  broj.ni  laiiaciv.  Nov.  srb.  1884. 
114. 

BRIjfe^Ki,  Hi.  (km.  briji's.  namo  it  Stuliieim 
rjeduktt. 

BRIjft?.NICA,  /.  a)  seln  u  JRosni  it  okrugu 
zvornKkom.  Drijoinica.  Statist.  8i>.  —  h)  sclo  u 
Ugarskoj  u  I'odravini,  mag.  Berzonczo.  Turoi  iia- 
seliio  Briiniou,  ku  bo  ostavil  Klomon  Salaj  16(!(!. 
P.  Vitozovii,  kron.  155.  Ban  Ziin.-iki  Mikula  pozg^a 
Pefiih ,  uzo  Briinicu ,  Bobovac  i  ostala  nokoja 
raesta.  195.  Bobovae  i  Briznicu  6ini  pozgati.  208. 

—  c)  villi  bio^anka.  samo  ii  Stulidcvu  rjeiniku 
(ibriczuica').  vi'lo  tiepouzdano  it  torn  znnienu. 

BRIJE^NlK,  m.  vidi  brozanin.  samo  u  Stuli- 
cent  rjeiniku.  t^rlo  tiepouzdano. 

BRIji;zr!lACA ,  /.  i.^kopana  u  brijegu  pei  za 
h]eb.  furnus  subterraueu.s.  samo  u  Vitkovu  rjei- 
niku. 

BRIJTTKATI,  brijukam,  impf.  dem.  brijati.  samo 
u  Stuliievu  rjeiniku.  vrlo  rtepo^izdano. 

BRIKIINANE,  n.  fraiis,  lagane,  varane.  od  tal. 
briccone,  laza,  varalica.  it  jcdnoga  pisca  xvi  vi- 
jeka:  Ne  ta  siiioro  tvojijeh  slatcijoh  rijofii  ni  .se 
haju  za  brikuiianje  tudosko,  za  kijom  ti  ides.  M. 
\)Ti.\k  25G. 

BRIN,  w.  selo  a  Bosni  u  okrugu  sarnjevskom, 
kotaru  tisockom.  Stast.  26. 

1.  BRINA,  /.  rijeka  u  Bosni  blizu  Hlijevna. 
Zemjop.  bos.  28.  Fostana  neznatia. 

2.  BRINA,  /.  kraj  na  morit.  u  nase  vrijeme  u 
gornoj  krajini  hrvatskoj.  Postana  tamna:  moze 
biti  od  tal.  brina,  slana:  gdje  je  slana,  oiidje  je  i 
vlaga,  kad  se  slana  otopi,  i  magla;  po  tome  bi  zna- 
iene  pomenuto  i  druga  koja  ie  se  pomenuti  pola- 
zila  od  kala  i  gliba.  On  prepliva  svo  duboko  more, 
i  moru  je  na  brine  izis'o,  tu  je  svoje  noge  prekr- 
stio,  j>a  je  onda  Rade  gnvorio.  Nar.  pjes.  marjau. 
114.  —  ,U  Dalmaciji  jo  brina  uzdiguta  zem]a  bez 
gore  i  zem|a  kraj  jarka  sto  se  iz  liega  izbaci ,  i 
bara  gdje  se  patke  i  guske  kup}u,  i  zenija  gdjo 
su  Siiegovi  i  blatni  pntovi'.  ,T.  Grupkovi6. 

3.  BRINA,/.  soUicitudo,  hriga.  ujednoga  pisca 
XVII  v-ijcka.  Od  brinuti.  Al  .sve  vecom  brinom  za- 
ostajat  vaja,  koja  me  s  tvrdinom  do  zom}e  obaja. 
P.  Vitezovii,  odij.  5.  Ter  neka  ti  brine  srce  no 
dohita,  jer  ovako  gine  cast  ovoga  svita.  29. 

4.  BRINA,  /.  neka  vinora  loza  koja  se  zotx  i 
imbrina.  u  Hrvatskoj.  vidi  imbrina,  od  koje  je  i 
postala.  B.  Sulek,  im.  32. 

BRINCIC,  m.  prezime.  xvi  vijeka.  Jurja  Brin- 
oida.  Mon.  croat.  339. 

BRINUCE,  n.  soUicitudo,  cura,  brim.  Od  xvi 
vijeka  (vidi  pod  b.  prvi  primjcr),  izmeau  rjeinika 
a  Mikalfinu,  Bclinu  (40),  Voltigijinu  i  Stuliievu. 

—  a)  vidi  briga  pod  4,  a:  Upita  s  volikim  bri- 
nu6em:  jeda  liekoliko  [udi  imadu  npasti  u  one 
ponoro?  A.  d.  Bella,  razgov.  93.  U  komu  bismo 
brinutju ,  u  komu  strabu  imali  ziyjet?  Bosjode 
kr.  75.  Da  bismo  liih  izbavili  od  liihovijeh  tje- 
skoca  i  brinuda.  J.  Matovic  401.  Koja  bolijost, 
koje  brinuie  moze  se  ikada  prilikovati  tvojoj ! 
I.  A.  Nenadii,  nauk  266.  S  smrti  sve  dosjiijeva: 
dospijevaju  trudi  i  boles  nevo]uoga  nomocnika: 
dospjievaju  nam  i  raskose  i  pacena  i  brinuda.  B. 
Cuceri  248.  —  b)  kao  briga  pod  4,  b. :  Brinutjem 
svih  crikav.  Bernardin  12.  2kor.  11,  28.  Brinutje 
zivota  vrimoiiega  tasce  jest.  Nauk  Bruard.  52.  Od 
vimih  brinutju  negovu  priporuSonih.  B.  Kasic, 
rit.  98.  Oh  tko  bi  odsikao  svako  tasto  brinutje  I 
B.  Kasid,  nasi.  37.  Bez  brinutja  i  jiomstva  uikad 


ne  cei  stodi  krjeposti.  60.  Ako  se  razbolo,  kojo 
brinude,  koja  li  pom]a  da  ozdravo?  A.  d.  Bella, 
I  razgov.  187.  Razbor  hode  da  naj  jade  nafie  brinude 
i  najvede  o  tomu  poslu  budo.  234.  S  bngatstvom 
idu  sudruiona  velika  brinuda.  Bosjode  kr.  8.  Pri- 
dusona  od  pod'ona  brinuda  za  obilnovauera.  ^iv. 
is.  86.  Marta  naprdena  brinuda.  106.  No  osudujo 
brinude  j)ravo.  77.  No  imamo  diniti  kako  mu 
drago  i  sproSno  nego  razborito  i  slavno  svrhu 
svakoga  nasoga  posla  i  brinuda.  I.  A.  Nenadid, 
nauk  182.  Imali  su  svu  pom]u  i  brinutje.  A.  d. 
Kosta,  zak.  1,  201.  Umotnut  du  svako  moje  omiS- 
jaiio  i  brinutje  u  srce  (xospodina  Jozusa,  i  to  do 
mo  hraniti  i  vjorno  gojiti.  D.  Mattoi  15.  S  ko- 
likijeni  brinudom  uzdrz'o  jo  svoju  duSu  distu  i 
spravnu?  Misli  31.  U  poslu  malahnu  priveliko 
brinude.  A.  Kalid  38.  Brinude  za  du5u.  214. 

BRINULA ,  /.  cornum ,  vidi  droAina.  samo  u 
Bjelostijenievu  rjeiniku.  rijei  nepouzdana :  1  mole 
biti  kajkavski  mjesto  j,  i  samo  po  zapadnom  go- 
voru  mjesto  e,  a  b  pisarska  pogrjeika  mjesto  d. 

BRINUTAN ,  brinfitna,  adj.  diligen.s,  sodulus, 
accuratus ,  industrius.  samo  u  Stuliievu  rjeiniku 
(s  titmaienem  koje  je  stavjeno). 

BRINUTI ,    brinem ,  impf.  sollicituin  esse,  cu- 
rare. Od  godinc  1400  (vidi  primjer  iz  Spom.  sr.), 
i  izmedu  rjeinika  u  Mikafinic  (brinuti  se,  angi  cura, 
'  soUicitudiue ,  esse  cui'ae,   curare ,  curam  habere), 
u  Belinu  (brinuti  so,  anxium  esse  401'.  rei  cujus- 
piam  curam  agere  552'') ,    u  Bjelostijenievu  (bri- 
nuti se ,   curare   SSeb) ,  u  Voltiiijinu   (brinuti  se, 
sorgen) ,  u  Stuliievu   (brinuti  i  brinuti  se,   curae 
habere ,  curam  conforro ,   solUcitum  esse) ,  u  Vu- 
kovu  (brinuti  so ,   soUicitum  esse) ,  u  Daniiiicvu 
(brinuti,  curare).  —  Staro  1  sing,  praes.  briuu  na- 
hodi  se  XVI  vijeka  (vidi  u  primjerima  S.  Menie- 
tiia,  N.  Na\eskoviia),  mjesto  toga  ujednoga  pisca 
istoga  vijeka  grijcskoin  slika  radi  briAu  (Za  sve, 
'  or  brinu  zledi  se ,  koj  klaiiam,   vidu  zlo  er  cinu, 
]  a  od  zla   se   ne   uklaiiam.    D.  Raiiina  142).    osim 
imperf.   briiiah  nahodi  se  xvi  vijeka  i  drugi  po 
zapadnom   govoru  brinih   (vidi  primjer   iz  Ale- 
ksand.) ;  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  brinase 
\  (M.  A.  Rolkovid,  sat.  96),  koje  ie  u  to  vrijeme  vei 
;  biti  pogrjcika    mjesto   brinase.    —    Postanem  od 

briga. 
i      I.  neprelazno. 

1.  biti  u  brizi,  osjeiati  u  dusi  tegobu,  tjeskobu, 
nemir,  mislcii  da  moze  zlo  biti  a  zeleii  da  bi 
dobro  bilo  (vidi  briga  pod  4,  a.).  —  a)  bez  i  iega 
iim  bi  se  znaiene  poblize  odredivalo  Hi  dopu- 
nalo :  A.  Ne  vim  tebi  rijet',  hodu  li  mod  doprijet'. 
B.  Blizu  si,  ne  brini,  prijatoja  tvojega.  M.  Bunid 
41.  A.  Pogini,  no  odaj  drustva!  Jos  majci  ostaju 
cetvore  nadvo :  no  de  umroti  od  gladl.  B.  Ne 
brini;  ima  ko  so  za  mene  stara.  M.  D.  Milidevid, 
vec.  310.  —  b)  s  akus.  i  prijedl.  za,  kad  se  ono 
sto  glagol  znaii  tiie  onoga  sto  je  u  torn  padezu 
tijem  Sto  se  o  nemu  s  brigom  misli  (vidi  i  da]e 
pod  III,  2,  a.);  A.  Verujeui  da  ima  pro  boja,  i 
sve  se  narodi  kako  troba;  ali  jo  boj  noki  davo}i 
posao :  gdo  si  mislio  da  do  krv  todi,  tuda  nekad  i 
ne  protrci  vojska,  a  gdje  si  drzao  da  je  najtvrdi 
zaklon,  tu  padno  strovo  od  leseva.  B.  Za  to,  ciko, 
ne  brini.  M.  D.  Milidevid,  vec.  62.  —  c)  s  instr., 
kojim  se  kaze  sto  komu  zadaje  brigu,  .sto  ga  meie 
u  brigu  (vidi  i  dale  pod  III,  2,  a.) :  Neka  vede  ni- 
cijem  ni  brinem ,  ni  bojim  da  me  de§  koji  dan 
od  nega  izbavit,  nogo  li  da  rairan  u  vijeko  budem 
bit.  N.  Dimitrovid  91.  Ter  ako  mu  ni  ovime  loilno 
srce  no  razdozos,  tri  ki-at  o\'o,  kada  lezos,  roc', 
tor  vedo  ne  brin'  time.  A.  Cubranid  150. 

2.  u  stanu  duscvnotn  kakvo  je  pod  1  promisjati, 


BRINUTI 


651 


BRINUTI 


nastojati,  truditi  se  da  bude  dobro  komu  Hi  cemu, 
i  ako  je  to  stvar,  da  budc  naprcdna,  da  se  wnno- 
zava,  da  bude,  da  se  ucini  (vidi  briga  pod.  4,  b.). 
s  akiis.  i  prijedl.  za,  6ini  se  kaze  komu  je  ili  ienm 
je  na  dobro  ono  ito  glagol  znaii:  Mi  tebo  zahva- 
jujemo  kako  .si'bdi.(''nomu  piijatejii,  koj  brineSt  za 
vsakoj  naSt  dltgt.  Spom.  sr.  1,  30. 

3.  oba  predi'ia  znaieua  slabe ,  te  bioa  kao  kad 
se  reie  da  je  komu  stalo  do  koga  Hi  do  iega,  za 
koga  Hi  za  ito ,  za  kim  ili  za  iini.,  da  »iu  je  do 
toga  ili  za  to,  da  o  torn  razbira,  da  razbira  samo 
sto  ce  od  toga  biti,  da  uzima  na  urn,  kao  hajati, 
mariti.  a)  s  ahiis.  i  prijedl.  za :  Ja  za  me  no  brinu, 
za  5to  sam  odlufen  u  iejah  no  vinu  }uvono  bit 
mucen ;  nu  mi  jo  ouih  ial.  §.  MonCctic  37.  Od 
ovoga  se  rada  da  uima  iele  sinovi  smrt,  i  kada 
jesu  blizu  .qmrti,  malo  brinu  za  no.  P.  Posilovi6, 
nasi.  St".  Niste  mi  hotili  odgovoriti,  niste  brinuli 
za  moje  lifii  iii  za  moja  ponukovana  i  karana.  11. 
08tajajuci  veie  dobro  za  maiie ,  kako  ti  stvar, 
koja  ne  brine  za  drugo,  samo  lioi^'O  svoje  vlastito 
dobro.  P.  Posilovii,  cvijet  24.  K.  Ma4;arovi6  17. 
—  6^  s  gen.  i  prijedl.  za,  kao  naprijed  s  akus. 
(kao  i  u  drt<gim  prilikama  po  nekvin  krajevima) : 
Za  toga  (,za  to  ga')  PeraStani  ni  hajahu  ni  bri- 
nahn.  Nar.  pjes.  bog.  172,  —  c)  it  poricanu  moze 
imati  uza  se  ni.sta,  kojiiii  se  satiio  pokrcp]jije  po- 
ricane ,  kao  adverbom ,  kao  da  bi  se  reklo:  ni 
malo :  Ali  umrem  od  dobre  smrti  ali  od  zle .  ne 
cu  niSta  briuuti.  P.  Posilovic ,  nasi.  118.  AV  ne 
cujeS ,  al'  nista  ne  brines  ?  Pjov.  crn.  26.  — 
d)  s  injinitivom :  Nisam  brinuu  znati  ono  sto  bi- 
jaSe  potribnito  za  spasene  moje.  P.  Posilovii, 
nasi.  112''.  Ne  to  brinuti  uSiniti  stotinu  (grijehu) 
za  haramzastvo.  33.  Ja  ne  brinom  izginuti.  I.  A. 
Nenadi(^,  sam.  10. 

II.  prclazno.  1.  metati  koga  u.  brigu,  soUicitu- 
dine  afficere.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  Briuuti 
koga.  Stulic  1,  62''.  —  2.  kao  naprijed  pod  I,  3. 
objekat  je  samo  pronom.  to,  a  pred.  briuuti  stoji 
drttgi  glagol  s  objektom,  koji  prip/ada  i  glagola 
brinuti.  A  toga  ti  djevojka  ni  slusaso  ni  briiiaSo. 
Nar.  pies.  bog.  27.  Toga  banc  Sekulc  ne  ktijase 
ni  brinase.  57. 

III.  sa  se: 

1.  pasiono,  bez  subjekta,  znacene  kao  naprijed 
pod  I,  3.,  ali  sto  bi  bilo  .•,iibjekat  kao  naprijed, 
ono  se  izrice  u  dat. :  Ca  .so  tebi  brine,  novolnice 
hudi,  kad  ni  tvoje  brimo  i  tebi  ne  udir'  M.  Ma- 
rulii  107.  Evo  ja  umiru ;  tebi  so  ne  brine  za 
slu^bu  i  villi  zivot  moj  gdi  gine.  D.  Drzic  423. 
Nu  t'  trud  moj  1  Sto  meni  briue  se  ?  s  ovezijem 
stat  ga  nijo  .  .  .  ja  cu  poc  pravda  gdi  jo.  O.  Ma- 
zibradic  191. 

2,  refieksieno. 

a.  znacene  kao  naprijed  pod  I,  1 ;  a)  be:  i  eega 
cim  hi  se  znacene  pobliie  odredicalo  ili  dopuhalo : 
I  voce  za  inu  stvar  na  svijet  ne  haju  nog  sto  se 
jos  brinu,  or  za  vas  ne  znaju.  N.  Najoskovic  1,  237. 
Tva  ces  [uvena  kad  bude  izit  van,  izvan  se  bre- 
mena  brinuces,  a  za  man.  D.  Raiiina  32.  Brini 
se  ter  brini,  or  luda  na  zlatu  olovo  promini.  90. 
Oh  nemoj  toli  so  nomilo  brinuti,  ako  t'  cos  milu 
slas  cini  tafc  zginuti.  D.  Raiiina  100''.  Niti  se 
prem  brini  zelo6i  slobode.  O.  Mazibradic  154.  Ne 
brin'te  se,  ne  ce  moue  nijedua  satvar  ustaviti.  .7. 
Palmotie,  dubr.  456.  Vidicemo  boga,  .  .  .  koji  ne- 
prominiv,  ne  mini  se,  a  sve  prouiii'iujo,  sve  pro- 
vida,  a  ne  brine  se.  A.  d.  Bella,  razgov.  183.  Ne- 
mojte  se  brinut  govoreci:  5to  6erao  blagovat? 
J.  Filipovic  1,  248.  Ne  brini  se,  care  poocime! 
desnica  je  moja  od  mojdana.  A.  Kacic,  razgov.  86. 
Molim,  ne  brini  se.  J.  Rajic,  pouc.  1,  49.  Ne  brini 
se ,  care ,  gospodine .'   Roksandu  cu  po  braci  po- 


znati.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  150.  Ako  sinovi  liegovi 
budu  u  fasti,  on  no  no  zna;  ako  Li  u  aramoti,  ou 
se  no  brine.  D.  Danidi6,  jov.  14,  21.  —  b)  s  aktm. 
i  ptrijedl.  za,  kad  se  onoga  sto  stoji  u  torn  padelu 
tiie  ono  Ho  glagol  Z7iaii,  tiie  tijem  Ho  se  o  iiemu 
s  brigom  misli ,  koje  moze  biti :  aa)  kad  se  misli 
da  bi  mu  se  moglo  dogoditi  zlo  a  u  toj  misli  ieli 
mil  .se  dobro:  Sto  so,  majko  draga,  placui  za  me 
brineS,  i  jerbo  mi  traga  nijo,  mreS  i  giue§.  A. 
Kanif.lii,  roz.  27.  Ignatiji  povratite  stolicu,  a  za 
nas  ne  brinite  se.  A.  Kaniilif,  kam.  98.  Ti  s'  ne 
brini  za  mlada  zenika.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  254.  Ne 
brini  se  za  tvoju  sirotu :  u  sirote  strine  milostivo, 
one  {^(y  jo  sisom  nadojiti.  1,  573.  —  bb)  kad  se 
misli  da  bi  od  nega  moglo  doci  kako  zlo:  Da  te 
tko  i  tuii,  samo  meni  ruku  pruJi,  ti  se  za  to  ve6 
no  brini.  V.  Dosen  71.  No  brinite  se  ni  za  Sto. 
Vuk,  fil.  4,  6.  —  cc)  kad  se  ito  ieli,  pa  se  o  nemu 
s  brigom  misli  hoce  li  biti:  Zlijem  judem  za  zlo 
Aili  kad  vidii  da  zlo  ni,  jodnom  6o  platit'  grih, 
za  toj  se  ne  brini.  M.  BureSii  248.  Koji  joj  reku 
da  se  obuco  i  da  ide  u  crkvu  a  da  se  no  brine 
ni  za  Sto  u  kufi.  Nar.  pjes.  vuk.  162.  —  c)  s  gen. 
i  prijedl.  cijef,  kojim  se  kaziije  samo  uzrok:  Di- 
teta  f.ift  briniie  so  (rijei  je  o  zeni  koja  nije  imala 
porodn).  Alok.sand.  jag.  starin.  3,  223.  —  d)  s  gen. 
i  prijedl  od ,  kao  .s  akus.  i  za:  samo  u  jednoga 
pi.tcn  XVI  cijcka:  Od  nijedno  stvari  ne  brinite  se. 
Anton  Dalni. ,  fil.  4 ,  6.  —  e)  s  instr. ,  kojim  se 
kaie  sto  brigu  zadaje;  a  zadavati  brigu  moze: 
aa)  0  cemu  se  misli  da  mu  mo£e  zlo  biti  a  'eli 
mu  se  dobro:  Vi  s'  dusom  nasom  ne  brinite.  N. 
Na|o.skovic  1,  246.  Ci6  tej  nesre6o  sad  nam  su, 
dru?.o  moj,  tu2ice  dvaS  ve6c  i  veil  nepokoj  ;  za  sto 
so  vecuia  I'lora  nog  sobom  ja  brinu,  a  ona  vocma 
ranom.  1,  .308.  Voce  so  briiiaSe  nimi,  nego  sam 
sobom.  J^jetfip.  duk|.  erne.  27.  Jo  da  li  t'  se  mnom 
ne  brine,  ni  sto  haje  smirit'  inene  ?  M  Bunic  98. 
I  k'o  cvili  i  k'o  place  i  kako  so  tobom  brine.  O. 
Mazibradic  183.  Niti  ce  se  nadi  koji  ce  vas  na 
pravu  stazu  uputiti.  I  ovo  jest  z.a  sto  se  tobom 
dan  i  noe  brinomo.  A.  Kanizlii,  kam.  368.  Moja 
majko,  ne  brini  so  mnome.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  578. 
No  brin'te  so  nama  daliijama.  4,  136.  —  bb)  o 
cemu  se  misli  da  bi  od  nega  moglo  nastati  kako 
zlo:  Roc'  da  te  zub  boli ,  ja  cu  t'  .svijom  provi- 
dat' ;  nifim  se  ne  brini,  hodi  ve  s  bogom  tja  N. 
Najoskovii''  1,  268.  Tizim  se  no  brini,  proc'  ti  6e 
i  nemir  taj.  1,  331.  Svitla  kruno,  o  cesare,  no  brini 
se  tim  nistare ,  dovosti  Au  ja  kozara.  P.  Hekto- 
rovic  160.  Nicim  se  ne  brinite.  I.  Bandulavic  ,3. 
fil.  4,  6.  ,Ne  mogu  so  fosto  dobro  pripraviti  radi 
razlicijch  po.sala  kui^.nijoli'.  , Nemoj  se  tijem  bri- 
nuti ui  radi  toga  ostaviti  svoto  prifiestenje'.  B. 
Kasic,  zrc.  151.  Ne  brini  so  mojom  kabauicom. 
Nar.  pjes.  vuk,  2,  148.  —  cc^  -sto  se  zeli  da  se 
uiini,  da  bude.  pa  se  o  nemu  s  brigom  misli,  hoce 
li  se  uciniti,  hoce  li  biti :  Nifijem  se  ne  brini,  o 
kra(u ;  sve  cu  ja  rijet  da  se  ucini.  J.  Palmotie, 
dubr.  150.  —  f)  lok.  s  prijedl.  o,  kao  akus.  sa  za 
naprijed  pod  b,  aa. :  Brinuce  se  on  o  meni ,  gdi 
me  dosle  doma  ne  bi.  P.  Vuletic  11.  U  nocasnem 
spanu  momu  josara  niko  sne  vidio ,  i  brinom  so 
sve  o  tomu  tko  bi  mi  ih  stumacio.  28.  —  g)  u 
poricanu  moze  imati  uza  se  nista,  kojim  se  samo 
pokreplnjc  jion'caiie  kao  adverbom.,  kao  da  bi  se 
reklo :  ni  malo.  to  moze  biti  i  onda  kad  vec  stoji 
koji  od  pomenutijeh  padeza.  injesto  nista  ima 
jedan  pisac  xvi  vijeka  i  ,nijodnu  stvar':  A  eac- 
kom  i  mnome  nistor  se  ne  brini.  M.  Vetranic 
2,  253.  Ne  brin'  se  nijednu  stvar ,  bog  s  vami  u 
dru^bi.  2,  295.  Ni^tar  se  ne  brinite.  Bernardin  2. 
fil.  4,  6.  Ako  jest  istina ,  no  ima  se  rasrditi ,  za 
sto  oni  koji  cini  zlo  ima   ustrpjeno  podnijeti  sto 


MRINUTI 


652 


BBINUTI 


um  jost  roceno  i  no  smutili  so  6uti  ono  Jto  so 
nije  smutio  finiti;  ali  ako  jost  la,i ,  no  ima  so 
niJta  briuuti,  za  Sto  voca  sivlia  no  inoro  se  ufi- 
niti  onomu  koji  psujo  i  kara  koliko  iikazati  so 
da  nialo  brino  slusati  svojo  riCi.  P.  Posilovii, 
cvijet  1G2.  Kofo  mu,  da  so  no  brino  niita,  jor  su 
iivino  izgubjono  nasasto.  A.  Katid,  korab.  117. 
Oialosti  so  puno  bojo6i  so  da  niu  so  ne  dofj;odi 
ono  5to  i  ostalini,  ali  buduii  niu  andeo  lekao  da 
se  za  to  no  brino  niSta,  od  voso|a  plakaSe.  275. 
Bihu  rokli  starcu  oi'u  da  so  no  brino  ditotom 
niSta.  -19.  Kofio  mu :  kako  to  mo2o  slidil,  u  koliko 
ja  no  poznani  fovjeka?  Na  ovo  rijoii  audio  joj 
odgovori:  niita  so  no  brini,  or  ieti  stodi  duha 
svotoga.  Bo.sjodo  kr.  205.  Ne  brini  so  ti  iiista  za  to, 
lass  dir  dafiir  koino  grauon  liaaro  wachson.  Vuk, 
rjo6.  43i>.  —  h)  s  recenicama:  aa)  s  reienicama 
II  kojima  se  Tcazuje  samo  uzrok,  h:  mogu  hiti  pri- 
vezane  razliinijem  rijeiima  kojima  ^se  take  reie- 
nice  privezuju  i  za  driige  ylagole:  Sto  so  brinu, 
8r  za  vas  ne  zuaju.  N.  NajeSkovid  1,  237.  Bri- 
nu6e  se  on  o  moni,  gdi  mo  doalo  doma  no  bi.  P. 
Vuletid  11.  —  Ml)  s  recenicama  u  kojima  se  iz- 
riie  Mo  god  o  iemu  se  a  brigom  misli,  a  to  je  Hi 
ito  god  Ho  se  zeli  Hi  sto  se  misli  da  mozc  biti, 
te  se  priveziiju  relaticnijem  rijeiima :  Istom  da 
najposlijo  u  luku  od  spasonja  doplijom;  sto  se 
brinem  koja  i  kolif'ka  uzbudem  pritrpio  ?  B.  KaSic, 
nasi.  229.  Samo  se  brii'iaSe  po  koji  bi  natin  rnogao 
sin  ovu  placu  od  svog  duznika  uzeti,  bududi  da 
niti  sin  poznavase  Gabela  niti  znadijase  puta  E. 
Pavic,  ogled.  366.  —  cc)  s  rccenicom  a  kojoj  se 
isrice  sto  god  Ho  se  zeli  da  bade,  ali  se  s  hrigom 
misli  hoce  li  hiti,  te  se  izrice  s  poricanem  a  bez 
i  kakre  rijeii  kojom  bi  bila  privczana:  Svo  se 
brineS,  udati  se  no  cos ;  udaces  so  i  pokajaecs  se. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  636.  —  dd)  s  rccenicom  takoder 
nicim  neprii^ezanom,  u  kojoj  onaj  koji  govori  iz- 
riie  misao  proticnu  misli  driigoga,  koji  zeli  da 
je  onako  kako  sam  misli  a  onaj  to  pobija  i  kaze 
da  je  sa  svijem  protiriio  tome,  i  joi  mu,  vcli  da 
se  ne  brine  (vidi  i  bojati  se  pod  li):  Imaco  za- 
losni  i  nesricni,  imati,  nek  so  ne  brinu :  znati  ce 
vragovi  diniti  svoj  posao.  F.  Lastrid,  od'  245.  Vidi 
gospodin  s  otara  i  bilizi;  no  brinito  se.  F.  La- 
stric,  ned.  320.  Kad  vam  nije  po  vo]i  oni  i  ovi 
svidok,  ima  i  drugih,  nebrinito  so,  koji  ce  svido- 
citi.  333. 

b.  u,  znaceiiu  kao  naprijed  pod  I,  2:  a)  bez 
i  cega  cim  bi  se  znacene  poblize  odredivalo  Hi 
dopunalo:  vrlo  rijetko:  Sprcsno  straza  glas  do- 
nese :  blizu  je  sambek,  brinito  se.  I.  A.  Ncnadic, 
iamb.  10.  Vrijeme  no  zna  se,  nu  do  biti  kad  so 
najmaiie  nadamo.  Za  to  brinimo  se,  dok  je  vri- 
jeme prijatno  i  dani  spasena,  da  ne  budemo  gorko 
i  zaludu  plakati  naso  lijenosti,  kad  ne  bude  mi- 
losti.  T.  Ivanovid  'J9.  Ko  od  vas  brinudi  se  moze 
primaknuti  rastu  svfijomu  lakat  jodan?  Vuk,  mat. 
6,  27.  —  b)  s  razlicnim  padezima,  kojima  se  svjema 
na  razlicne  nacine  ka'e  komti  Hi  ieviu  ono  sto 
glagol  znaci  biva  na  dohro,  na  korist  na  najjre- 
dak,  a  to  onda  kad  se  onije-m  sto  glagol  znaci  cini 
da  sto  bude,  da  se  ucini,  da  se  dobaci:  aa)  s  akus. 
i  prijedl.  za:  Ne  brinito  se  za  pit.  Anton  Dalm., 
rim.  13,  H.  Brinito  se  za  blago ,  od  kojega  na 
svitu  vedega  nc  imate ,  to  jest  za  dicu  vasu.  Pi- 
sanica  i.  Ako  se  ti  toliko  za  liih  (djecu)  brines. 
A.  Kanizlid,  bogojub.  496.  Nejma  posla  nista, 
nego  se  brine  za  se.  A.  Kanizlid,  uzr.  235.  Tko- 
godir  se  ne  brino  za  mlade ,  onaj  svak  pogibio 
nade.  M.  A.  Rolkovid,  sat.  76.  Za  sombera  nek 
se  brine  jamac.  63.  Vedma  so  brinemo  za  tilo 
nego  za  du5u.  B.  Leakovic,  gov.  125.  Kad  tko 
sve  jednu  odidu  nosi,  a  za  drugu  nc  brine  sc.  25. 


Koji  s((  tako  brineS  za  svakoga  nas.  A.  Tomi- 
kovid  149.  Koliko  se  oni  za  tebe  brinuli !  A.  Kalid 
353.  Za  odijolo  Sto  so  brineto?  Vuk,  mat.  G,  28. 
No  brini  so  za  mojo  dovojko,  nabavidu  tridest 
drugarica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  18.  —  bb)  s  akus.  i 
prijedl.  na  (vidi  briga  pud  4,  b.),  samo  u  jed- 
nuga  pisca  prosloga  vijeka:  SastavjoAo  muSka  i 
ionska  koristnijo  jo  za  2iv|oiio  judsko,  za  Sto  i 
jcdiio  i  drugo  ^ivudi  u  jodinstvu  bo[o  se  brinu 
na  stvari  potribito  iitku.    J.  Banovac,  razg.  266. 

—  cc)  s  gen.  i  prijedl.  od  (vidi  briga  pod  4,  b.), 
XVII  i  xvni  vijeka:  Ne  imamo  so  brinuti  nogo  li 
od  sadasnoga.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  59.  Brinuti  iinadu 
so  od  stvari  crkovni.  I.  J.  P.  Luftid ,  nar.  1 16. 
Gdi  jo  obilno  novaca,  od  ostalih  stvari  nije  se 
brinuti.  I.  Zanidid  7.  —  dd)  s  gen.  prijedl.  okolo 
(vidi  briga  pod  4,  b.),  proMoga  vijeka  it  jednoga 
pisca:  Da  so  .  .  oko  svojili  ovaca  virno  .  .  brinu. 
I.  Jablanci  127.  —  ee)  s  gen.  i  prijedl.  vrhu  (vidi 
briga  pod  4,  b.) ,  samo  u  jednoga  pisca  pruUoga 
vijeka:  Pomiiivo  vrhu  noga  (stada  duhovnoga) 
brinuti  se.  I.  L.  GaraAin  3.  —  ff)  s  gen.  i  prijedl. 
za,  koje  se  govori  po  t'lekim  krajcviina  mjcsto  aku- 
sativa  s  istijem  prijedl  ;  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka :  Trijebi  jo  .  .  .  za  bozbriinijeh  da  se  brinu, 
i  za  izpi'aznijeh   misle  i  trude.    I.  Gundulid  482. 

—  113)  *'  '''*'■  >  samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka (vidi  i  icod  briga) :  Jezusovo  srce  idemu  se 
ne  briiiase  nego  samo  da  se  boiija  vo]a  podpuno 
izvr.^i.  D.  Mattel  60.  Pridaj  so  srcu  onomu  pri- 
svetomu  bez  tolicijeh  nemira  i  predana  o  doSa- 
stomu;  on  se  tomu  brine.  237.  —  hh)  s  instr. 
(vidi  u  prednem  znacenu  pod  a.  t  briga  pod  4, 
b.) :  od  XVI  vijeka  i  danas :  Mudros  ne  spi,  tobom 
se  brino,  na  tvojo  dobro  nastoji.  M.  Drzid  130. 
Svak  jo  drXan  najprvo  ,svoj  poso  nadinit,  pak  se 
tudijom  brinuti.  408.  Negov  grob  neka  mi  mo- 
zemo  daj  tada  s  darovi  draiijomi  pohodit  neg 
sada.  I  on  se  tim  bi-ine.  D.  Zlatarid  11.  Bog  se 
mnom  sam  brine.  O.  Mazibradid  199.  Ko  jo  na  to 
obran,  ti  neka  se  tim  brine.  I.  Gundulid  148.  Ne 
mote  so  brinuti  zivotom  vasijem  govoredi:  Sto 
domo  izblagovati  i  popiti?  M.  Divkovid,  nauk  46. 
Majka  crkva,  koja  .se  vele  pomnivo  brino  svo- 
jijemi  sinci.  M.  Divkovid,  bes.  269.  Osven  tvoga 
spasonja  nista  ino  ne  misli,  samo  se  onezimi  brini 
koja  su  boija.  B.  Kasid,  nasi.  49  Brinuti  so  kudom. 
Mika]a  28*.  Da  se  no  brinemo  nogo  li  stvari  sa- 
danimi.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  59.  Ako  bi  on  mlogo 
postenom  boiijim  i  svojom  dusom  brinuo  se.  I. 
Grlicid  203.  Sagrisuje  tko  ne  mari  koliko  prije 
moze  pridat  ili  platit  sto  jo  tko  komu  ostavio, 
ako  mu  je  to  na  smrti  svojoj  drugi  priporucio 
ili  ako  je  drugim  nadinom  duzan  tijem  so  brinut. 
66.  ,Korisno  jost  slusati  rid  bo^ju ,  ali  ne  imam 
kad,  .  .  sutra  du  podi  na  pripovidane'.  A  ovo  jest 
brinut  se  svojom  dusom  ?  A.  d.  Bella,  razgov.  151. 
Zna  li  visiii  il  haje  li  kazat  svojo  providjene? 
ali  brzek  vrh  visine  nejma,  tko  se  svijetom  brine  ? 
I.  Dordid,  salt.  242.  Neka  svak  sobom  brine  se. 
S.  Badrid  24.  Ovdi  doto  dasu  moju  popiti.  A  pla- 
dom  so  ne  brinite,  za  sto  plada  vasa  obilua  jost 
na  nobesi.  F.  Lastrid,  od'  124.  Ponukuje  nas  da 
se  saviSe  no  brinemo  stvarma  vrimenitim.  266. 
Ti  razbojuLk  nikada  ti  drugoga  dobra  nije  ucinio 
izvau  sto  te  ispovidio  sada,  i  pak  se  liim  brines 
i  zoves  ga  u  raj  nebeski.  F.  Lastrid,  test.  117. 
Brinudi  se  spaseiiem  I'liovim.  394.  Brinuti  se  vise 
dusom  nogo  li  tijelom.  F.  Lastrid,  ned.  357.  Bri- 
nuo so  upravom  od  krajostva.  310.  Koja  se  je 
druzbom  ovom  vazda  brinula.  A.  Kanizlid,  utoc.  v. 
Brinu  so  spasenem  nasim.  A.  Kanizlid,  fran.  118. 
Za  sto  so  Marija  vele  vedma  brine  nama,  da  nc 
poginomo.  A.  Kanizlid,  utoc.  162.  Jozus  priso  je 


BRINUTI 


(553 


BEINENE 


u  Betaniju  s  osamcteset  i  cetiri  ufienika,  .  .  i  tako 
Marta  i  Marija  imahu  se  brinut  objedom  za  to- 
liko  fe|adi.  ^iv.  is.  106.  Nemojte  se  toliko  brinut 
hranom  ni  odjeAom.  Besjede  kr.  132.  Ti  se  miiom 
brines.  P.  Knezevi6,  osm.  189.  U  milosti  ti  kod 
oca  zivis,  pak  so  nicim  na  svetu  ne  brine§.  M.  A. 
Relkovid,  sat.  97.  Ako  dobro  promislite  sve  dui- 
nosti  vaSega  staAa  u  kojemu  ste  zvani  brinuti 
se  duSami.  I.  L.  Garanjin  8.  Natovarit  na  ienu 
neka  se  ona  muii  i  brine  i  sobom  i  dicom.  M. 
Dobroti6  538.  Domaiini  i  domaiice  du^ni  su  do- 
isto  ve(5«  se  brinuti  spaseAem  svojijeh  mladijeh 
neg  li  telesnijem  zdravjem.  D.  Matter  47.  Bog 
se  brine  sirotama.  Nar.  posl.  vuk.  19.  Ne  brinite 
se  dusom  svojom  sta  cete  jesti,  ni  tijelom  u  §to 
6ete  se  obuci.  Vuk,  luk.  12,  22.  —  mjesto  samogn 
instr.  grijeSkom  s  prijedl.  s:  Bog  se  vece  s  nami 
brine.  J.  Palmoti6 ,  dubr.  406.  Molim ,  brini  se 
sa  mnom.  A.  Kaniili6,  bogo}ub.  387.  —  ii)  s  lok. 
i  prijedl.  o;  Ho6u  reci  da  o  dusi  ne  misle,  da 
se  no  brinu  o  raju.  A.  d.  Bella,  razgov.  184.  I 
branu  i  odjedu  bog  pticam  provida,  o  kojijem 
Aegovo  providonstvo  mane  se  brine  nog  o  }udima. 
2iv.  is.  111.  Brine  so  o  onima  koja  gospodinova 
jesu.  A.  Kaniilic,  kam.  221.  Ako  tko  no  ima  kada, 
onda  svojo  da  vo6e  pnsadi,  nek  o  nem  so  sad 
brine  i  radi.  ,T.  S.  Ro|kovic,  kuc.  399.  —  c)  s  in- 
finitivom,  kojim  se  kaze  Ho  se  hrinuci  se  zeli  uci- 
niti  Hi  dokuciti :  Kqji  se  vece  brinu  i  nastoje 
sagraditi  kuce  i  jiolace.  M.  Divkovi6,  bes.  27.  Da 
bi  ti  otvorio  o6i,  brinuo  bi  se  pokajai'ioni  i  po- 
korom  utaiiti  boiju  sr(^)bu.  A.  d.  Bella,  razgov. 
69.  Niti  se  brineS  mene  utisiti.  F.  Lastri6,  test. 
117.  Brinomo  se  vii5e  gojiti  tilu  nego  li  dusu. 
330.  Tko  jo  otrovan,  neka  so  brine  traiiti  lika- 
rije.  F.  Lastric ,  nod.  127.  Buduci  se  on  no  bri- 
na§e  pokajati.  E.  Pavic,  ogled.  268.  Nemu  sa- 
momu  brine  so  ugoditi.  A.  Kalie  426.  —  d)  s  re- 
cenicama  kojc  so  prirezuju  rijerjii  da  Hi  relativ- 
nijem  rijecima.  i  jednima  i  driujima  kaze  se  sto 
se  zeli  uiiniti  Hi  dokuciti  brinuii  se.  aa)  prive- 
zana  rijecju  da:  Tako  se  dijele  od  liega  brinu6i 
se  da  najbrfe  oboAanja  ta  izvrse.  J.  Palmotii, 
dubr.  403.  Ako  se  je  Pavao  tako  brinuo  da  .se 
misto  pripravi  gdi  co  ric  bozju  pripovidati.  I). 
Rapid  54.  Pomiiivo  so  brine  teSko  griha  brime 
da  s  grisnika  skine.  A.  Kanizlic,  roz.  88.  Odveco 
brine  se  da  mu  potribita  no  mankaju.  I.  Velilia- 
novic,  upu6.  1,  382.  —  lib)  prirezanit  rdatimiom 
rijecju :  Koja  jo  korist  zivit'  ovo  malo  vrimona 
na  ovome  svitu,  briuuci  se  kako  co  se  stati  i  zi- 
viti  sticuii?  J.  Banovac,  razg.  86.  Vaja  da  se 
brine  kako  co  zcuu  i  djeou  raniti.  B.  Leakovic, 
gov.  31.  Ne  brine  so  du}o  nog  od  dana  do  dana 
§to  jide.  J.  S.  Rojkovic,  kuc.  70.  Brine  so  (kucni 
starjesina)  kako  6o  platiti  liarac,  porezu  i  ostale 
dacijo.  Vuk,  ^iv.  249. 

c.  u  znaiemi  kao  naprijed  pod  I,  3  :  a)  hez  i 
iega  dim  bi  se  znaiene  poblize  odredivalo  Hi  do- 
punalo:  Al'  tujete,  aP  so  ne  brinite V  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  605.  —  b)  s  instr. :  Sto  se  ne  brine  nmoni, 
toj  se  ne  bo}u;  nog  dvorba  jer  gino  ma,  imam 
zlu  voju.  S.  Moncotic  139.  2ivotom  so  mojijom  ne 
brine  nitko.  I.  £)ordi6,  salt.  474.  U  kolikima  jc 
sixzama  bio  David  kada  je  poznao  da  je  radi  griha 
bog  od  liega  odstupio;  a  ti  se  time  malo  brines, 
pijeS,  jideS  i  veselo  stojis.  Od  kuda  ta  nomarnost  ? 
D.  Rapid  75.  Juda  otido  prid  poglavne  svoceniko 
prinosedi  im  tridosti  pineza  i  govoroci  da  bjese 
sagriSio  pridajudi  tovjeka  pravedna  na  smrt.  Oni 
odgovorise  mu  da  to  liih  ne  tiStaSe  niti  se  tijem 
brinahu.  ^iv.  is.  157.  mjesto  samoga  instr.  gri- 
jeikom  s  prijedl.  s:  Ne  brinase  se  mlogo  s  liio- 
vim  izgovaranem.  E.  Pavic,  ogled.  551.  —  c)  s  re- 


cenicom,  u  kojoj  se  kaie  uzrok,  te  se  privezuje 
rijecju  Sto,  ali  u  jednoga  pisca  sa  da  mjesto  Sto : 
Malo  so  brine  (vrag).  da  nijo  posidovao  Covika  u 
iivot,  ako  ga  paka  dobije  na  svrsi.  P.  Posilovid, 
nasi.  85. 

d.  M  riekih  pisaca  prosloga  vijeka,  koji  imaju 
brinuti  se,  nahodi  se  grijeskom  i  briniti  se  (a  tako 
■mijeSa,ju  i  driige  take  glagole) :  Da  se  brinimo 
k  liemu  u  nebo  dojti.  Pisanica  21.  Nitko  ne  ieli 
za  te  znati,  svak  se  brini  o  svojoj  tugi.  A.  J. 
Kuezovid  2.5''.  Za  so  u  strahu  briniti  se.  A.  Ka- 
niili6,  bogojuli.  475.  Vazda  su  se  brinili  za  dosto- 
janstvo  crkve.  A.  Kanizlid,  kam.  271.  Za  barjak  se 
suase  brine.  V.  Dosen  103.  Sto  se  drugi  za  to  brini, 
sto  tko  sebi  kvar  ucini  ?  253.  O  kupusu  brinit  se 
vajade.  J.  S.  Re}kovi6,  kuc.  77.  part,  praes.:  Sved 
brineii  so  svojijem  djotetom.  ^iv.  is.  40. 

BRINUTIV,  adj.  curiosus.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka  i  u  Stulicevu  rjcciiikii  (diligens,  sedulus, 
accuratus,  industrius).  —  a)  o  iefadetu  koje  se 
brine  da  scdHa  dozna,  i  one  sto  se  ne  moie  znati. 
It  zlu  smislu:  Cemu  ovi  je  ovako  ostavjen  a  oni 
je  na  tolifiko  uzdvignut?  .  .  Ova  su  vrh  svega  61o- 
vicja  umstva  .  .  .  Kada  ti  dakle  ovo  napomina  ne- 
prijate|  ili  jos  njeki  brinutivi  [udi  uziJtu,  odgo- 
vori  nima  onu  besjcdu  prorokovu ;  pravedan  si, 
gospodino ,  i  pravo  je  sudonje  tvojo.  B.  KaSii, 
nasi.  229.  —  b)  o  stanu  u  kom  se  nahodi  tak« 
celade:  Spusti  se  u  boije  hotjenje,  ter  prista  bri- 
nutivo  smucenjo.  B.  Kaiid,  nasi.  56. 

BRINUTIV  AC,  brinutivca,  m.  curiosus,  iovjek 
,brinutie'  (vidi  brinutiv  pod  a.),  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  U  kladab  su  stisnuti  svi  po- 
zudnici,  brinutivci.  B.  KaSi6,  nasi.  168. 

BRINUTIVOST,  brinutivosti,  /.  curiositas.  is- 
poredi  brinutiv.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (gdje 
je  diligontia,  sedulitas,  ciu"a).  zi  nemu  ima  i  bri- 
nutivstvo.  oboje  je  bez  sumne  nacineno  za  rjeinik. 

BRINUTNICA,  /.  procuratrix.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  za  koji  cc  biti  i  naiineno. 

BRINUTNIK,  m.  curator,  procurator,  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BRINANI,  Brlnanil,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podiupaniji  kriskoj.  Preglod  87. 

BRINANIN,  m.  iovjek  iz  Brina:  Brinani  oruzje 
zdvignuSe.  P.  Vitozovic,  kron.  203. 

1.  BRINE,  n  juniporus  oxjcedrus  L.  B.  Sulek, 
im.  32. 

2.  BRINE,  n.  selo  i  negda  grad  u  gurnoj  kra- 
jini  hrvatskoj.  xv  vijeka  biloje  u  mnozini:  V  Bri- 
niht  (,Brinibt').  Mon.  croat.  55.  Z  Brin  (,Brin'). 
136.  istoga  vijeka  i  poslije  do  svrSetka  proiloga 
vijeka  takoder  u  mnozini  izjednaiuje  se  u  loc. 
s  rijeiima  zenskoga  roda:  V  Briiiaht  (,Brinahi.'). 
Mon.  Croat.  56.  136.  V  nasoui  gradu  ,Brinah'.  152. 
154.  160.  164.  V  nasem  gradu  v  ,Brinah'.  173. 
181.  V  nasom  mesti  u  ,Brinah'.  158.  Vi.  BrlAahi 
(,BrinehB').  172.  Podsedose  ga  u  Briiiah.  P.  Vi- 
tezovic,  kron.  130.  U  Kosinu,  Brinali  i  Senu.  M. 
Kuliaievic  73.  —  od  xv  vijeka  dolazi  i  u  jednini 
i  sada  samo  tako:  recenoga  vijeka  u  spomeniku 
latinski  pisanu:  In  opjiido  Brynye.  Starine  5,  119. 
Bijuci  Briiie.  G.  Vitozovid,  kron.  130.  Ostani  mi 
s  bogom,  malo  Briiie  gradu!  Nar.  pjes.  ist.  2,  111. 
Medu  Briiiem  i  2utom  Lokvom,  .  .  okolo  Brina  i 
Zuto  Lokve.^Kras  217.  grijeskom  pisu  Brin.  Raz- 
dje}.  kr.  8.  Scm.  prav.  1878  65.  —  isporedi  brine 
pod  1. 

BBIneNE,  n.  soUicitudo,  brinuce.  od  xvii  vi- 
jeka, izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Nasto- 
janje  niojo  svakdano  briiienje  svih  crkav.  I.  Ban- 


BRINEVA  DKAGA 


G54 


BBITI 


lUilaviA  25.  ikor.  11,  '2K.  KazaSp  u  padnutju  v(>6o 
hrii'ionjo  njofa  ckiicnja.  H.  KaSi(^,  Iran  74.  Stati 
s  imiiii  11  lirii'ioiiju.  I.  L.  Gaiai'iin  r>.  ,Sva  brifionja 
i  poslovaiija  na  ovanjolistaro  nasloni.so.  9. 

15RINKVA  DKAOA ,  /.  sclo  ii  hrvaUkom  pri- 
murju,  u  imdziipaniji  dclniikoj.  Sclioiu.  aegn.  1881. 
77.  Proglod  11. 

BRINKA.  /.  ivnsko  cefade  iz  Brina. 
BRilS'SKI,  adj.  sto  pripada  Drinu.  KnoKina  ■ 
sonska  i  briiiska  (,bi-iiiska').  Mon.  (/roat.  90.  V  iio]i  ! 
,brm9knra'.  13(3.  Va  .brin'skom'  soli.  I.'i9.  U  ko-  I 
taru  ,biinskom'.  P.  Vitezovid,  kron.  203.  Rrii'iski  I 
potok.  Kras  207.  Svo  bi-iiisko  gospode.  Nar.  pjps. 
ist.  1,  112. 

BRIO,  tal.  brio,  .s;/a,  zivost.  dolazi  kao  potvr- 
divanc  onoga  ito  se  gorori.  u  jednoga  pisca  xvi  | 
vijcka,  samo  kad  nahcalice  mijesa  talijanski.  Al  | 
corpo  del  brio,  kakn  ,si  malmita!  N.  Na|oSkovi(!' 
1,  247.  Eno  joj  na  vratijeh ,  per  brio ,  covjeka. 
1,  287.  Majdo  nijp,  per  brio.  293.  Sve,  per  brio 
vero,  u  mene  nioreS  ti.  278. 

BRIOLA,  /.  ime  iensko  xv  vijeka.  Tvojoj  kieri 
Brioli.  Mou.  croat.  ()7. 

BRISA^iKA,  /.  quae  terget.  u  basmi .  Orae  ide  [ 
da  te  izore,  kopac  ide  da  te  iskopa,  brisajka  ide  ' 
da  te  izbrije,  kosac  ide  da  te  i.skosi.  M.  D.  Mili-  i 
cevii,  ziv.  2,  45. 

BRISATI,  brisSm,  impf.  tergoro.  Od  pruUoga 
vijeka,  izmedit  rjeinika  u  Bjelustijencevu  (detor- 
gero,  abstergere,  effricare,  devertore),  u.  Voltigi- 
jinii  (ibwischen),  ('  Siulicevu  (delere).  —  Kor.  \ 
bbrus,  mahati,  Mi,  taruii  gladiti ,  od  kojega  i 
ubrus  i  brus.  i  stoji  mjesto  staroga  y.  —  1.  pre- 
lazno:  a)  briie  se  sa  cega  se  polako  otire  Uo: 
Iz  krvi  ga  uialu  izvadila,  pa  ga  briSc  svilouim  ' 
jaglukom.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  490.  —  b)  brise  sc 
sto  se  s  ccga  polaku  otire:  Briso  suze.  P.  Bolic 
2,48.  —  c)  kao  luesti:  Bro,  sluskine!  brisite  av- 
lije.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  527.  Brisi  dvore  i  fiisti 
harove.  Nar.  pjes.  vila  18(37.  71(3.  —  2.  sa  se,  pa- 
sivno :  Zbrisadu  Jerusalim  kao  sto  .se  briSe  zdjela. 
D.  Dauicic,  2car.  21,  13. 

BKISNICE,  /'.  pi.  dva  sela  u  hrvatskom  pH- 
morju,  od  kojih  se  jedno  zove  Male  Brisnice. 
Schem.  segn.  1871.  21.  24.  prvo  je  i  bez  sumne 
samo  po  zapadnom  govoru.  isporedi  Bresnioa  I 
Brijesnica. 

BRISPA,  /.  neznana  znaieiia  u  jednoga  pisca 

proMoga  vijeka :  Jedan  Zudia  uajdo  u  jednom  ka- 

meuu   nikoliko   listic   od   kore   stabla,    pisanih  u 

tri  jezika,  debolino  kakouo  brispe.  M.  PaviSii  24. 

BRIST,  vidi  kod  brijost. 

BRISTANE,  selo  u  Dalmaciji  blizu  Kniita. 
Report.  39.  i  ce  biti  samo  po  zapadnom  goooru 
injesto  0  (od  6).  ime  ce  biti  muskoga  roda  a  stav- 
\eni  oblik  nom.  mjesto  ace. 

BRISTIVICA,  /.  selo  u  Dalmaciji  blizu,  Tro- 
gira.  Schem.  siben.  1875.  19.  Report.  34.  prvo  ce 
i  biti  po  zapadnom  govoru  od  e. 

BRISEVO,  n.  ime  selima:  a)  selo  u  Dalmaciji 
blizu  Zadra.  Schem.  jadr.  187G.  26.  Report.  36. 
—  b)  selo  u  Bosni  u  okritgu  bihackom.  Schem. 
bos.  1864.  89  U  BriSevu.  Zomjop.  bos.  49.  po- 
grjeska:  Bri§ovo.  Statist.  54. 

BRiSiM,  m.  vidi  ibrisim,  cemxi  je  odmetnuto 
sprijeda  i,  samo  u  2'jesmama.  Svilu  prelo,  'brisim 
prepredalo.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  153.  Robi  kupe  'bri- 
Sira  po  terzijam'.  Nar.  pjos.  petr.  1.  20. 

BRISNICA,  /.  iteko  mjesto  a  Istri  xin  vijeka, 
a  spomeniku  sacuvanu  u  pozinjem  prijepisu.  Ter- 
meni  u  Brisnice.  Mon.  croat.  l<i. 


BRISNIK,  m.  dva  sclo  u  Bosm  u  okrugu  trav- 
niikom  -.  doi^i  i  gorAi  BriSnik.  Statist.  75.  Brisnik. 
Schom.  here.  1873.  184. 

BRITAK,  britka,  vidi  bridak. 
BRITANIJA  ,  /.  Britannia.  Otok  Britanija.  F. 
(jllavini6,  cvit.  345.  Volika  Britanija.  Bella  403''. 
BRITANSKI,  adi-  britannicus.  isporedi  brota- 
nijski.  Britanski  maft  junacki  I.  Gundulii  305. 
Priki)  britanske  kralevino.  I.  Dordi6,  ben.  54. 
Britanski.  Bella  404". 

BrItI,  brijSm,  impf.  tondoro,  radorc.  Od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjeinika  «  Vraniiievu  (raderG),_u 
Mikajinti,  n  Belinii  (samo  ii  pracs.  a  .s  infin. 
brijati  (JOS"),  ii  Bjclostijencem,  u  Jambresiievu 
(samo  u  praes.),  ■u'VoltigiJinu,  Stulicevu,  Vtikovu 
(samo  u  praes.  a  s  injin.  brijati).  —  infinitiv  i 
oblici  u  kojima  je  ista  osnova  sada  sii  vrlo  ri- 
jetki.  isporedi  brijati.  part,  praet.  pass,  trojako 
glasi:  Wit,  briven  i  brijen  (vidi  u  primjerima). 
—  Kor.  bhri  (od  bhar),  sjeci. 

1    prclazno:  a)  u  pravom  smislubrijc  se  iovjek 
Hi  iovjcku  brada,  glava,  kosa.  objekat  moze  biti 
i  ncizreien  :   Majstor  ki  brijc.   D.  Barakovi6,  vil. 
76.    Kako  fratri  kauke   imaju    briti.    F.  Glavinid, 
cvit   432.    Bradom   ne    brivononi.    I.  T.  Mrnavic, 
osm.  33.    Mlad  brado  iie  brije.    B.  Krnarutic  11. 
PoSavsi  jedan   dan   brijaf   briti  cosara.   P.  Pos>- 
lovic,  cvijot  100.  OboiaSe  ouomu,  koji  ga  brijaSe, 
mnoge   pineze,   ako   bi   mu   prLklao   vrat   brijuii 
nega.  100.  Na  suhu  on  brijen  za  sramotu  bi  po- 
.  3tav|eu   na   rugotu     J.  Kavanin  231.   Nut'  praya 
kadijo!  jo5   ni   proces   svrsou ,  a  on  glavti   brije. 
M.  Kuhafievi^  53.    Posal   liegovo   mostrije  j'    sli- 
ditoje  svojo  da  na  suhu  brijo.  36.  Crkvonici  briju 
;  bradu.  A.  Kauiilii.  kam.  222.  Brijen,  brit,  briven. 
Bjelostjonac  31a.  Jodan  mijo,  drugi  Marka  brije. 
Nar.   pjes.  vuk.  2,  404.    Jodni   niiju ,    drugi   kosu 
briju.  2,  254.  Jedan  mijc,  drugi  bradu  brije.  2,  337. 
Moniak  brijiiAi  cara  opazi  da  su  u  Aega  kozje  u§i. 
Nar.   prip.  vuk.  189.    Rece    mu   da   od   sad   uvek 
dolazi  on  da  ga  brije.   190.  Suvu  kosu  briju.  Vuk, 
nar.  posl.  187.  U  Herccgovini  i  zenskoj  deci  briju 
kosu.   86.    Hodi,  brij  de!   Nar.  prip.  vr6.  155.  — 
b)  u  prcnesenom  smislu:   aa)  brije  sabfa,  kad  je 
vrlo  ostra:    Ti   so   sabjom   dite,    da  j'  oltra,    da 
brije.    B.  Krnarutic  18     Glod'   kako    dorda   brije. 
M.  P.  Katandic  47.   —   bb)   brije   vjetar,   kad  je 
till  a  studen:   Sivor,   koji   }uto   rize   lioa   zimom 
brijuc.  A    Kanizlic,  roz.  14.   Prod  zoru  poCne  da 
brijo    vjetri6   s   Lovdona.    S.  :^ubi§a,  pric.  24.  — 
ce)  krstcne  brije  grijehe  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  mjesto  mijc:   Oviju   zabludo    osobite  josu, 
da  krsteiie  nista  ne  pomaze ,  koje  samo  brije  na 
priliku  britve  grihe.  1.  Velikanovid,  upuc.  1,  272. 
—  dd)  mjesto  strici:  Ta  strizo,  ta  brijo,  ta  vunu 
poslujo.  D.  Barakovic,  jar.  27.  Ovcu  brije  i  \iinu 
raztoXo.  J.  S.  Re|kovi6,  ku6.  6.  —  ee)  stoka  brije 
travu  mjesto  pase:   Jer  mokarce  udo  ovca  brije. 
J.  S.  Relkovic,  ku6.  231.  Do  Filipja  nek  jaganci 
sasnu ;    posli    toga    nek    mekoto    briju.    282.    — 
jf)  mjesto   kositi:  smrt  brije:   AV  ni  toga   snirt 
ne  gleda  da  so  kosit  vazda  ne  da,  .  .  .  nikada  joj 
rano  nije,  da  Y  i  kalac  prvi   brije.  V.  Dogen  50. 
2.  sa  se:  k^  pasivno:  a)  znaienekao  pod  1,  a: 
Kose  so  strigu  ali  ti  briju.  S.  Margitid,  fala  248. 
Britvom  se  brijo  glava  i  brada.  J.  Banovac,  prip- 
151.  —  b)   znacene  kao   naprijed  pod  1,  b,  dd.: 
Koja  (vuna)  u  vrnne  so  brije,  noj  zabave  u  pro- 
daji  nijo.   J.  S.  Rolkovid,  kui.  229.   —  ii)  reflek- 
sivno:  a)  u  znaceim  kao  pod  1,  a.:  Britva  ne  6e 
uzaci  ua  glavu  negovu,   to  jest,   ne   6e  se  briti 
nikada.   A.  Kacid,    korab.  133.  —  b)  pilos   amit- 
tere,  linati  se,  mijeuati  dlaku.   u  jednoga  pisca 


BEITKINA 


6a5 


BKITVITI 


proSloga  vijeka:  Ovo  vrime  i  marva  se  brije, 
staru  koZu  novom  dlakom  krije.  J.  S.  Rejkovid, 
ku6.  191. 

BEITKIKA,  /.  britka  sabla.  Od  adj.  britka 
(vidi  bridak),  koje  je  uzeto  hao  subst.,  kojim  se 
naziva  zensko  cejade  Hi  drugo  sto  zcnskoga  roda 
po  mjestu  odakle  je,  pa  je  od  toga  dale  nacinena 
rijei,  kao  ito  bi  i  bila  po  mjestu  za  iejade  Hi  Ho 
drugo  zenskoga  roda.  samo  u  pjesmama.  A  brit- 
kiiie  sab|e  povadise.  Nar.  pjes.  kras.  1,  202.  — 
kao  Ho  se  nalazi  brijetka  mjesto  britka  (vidi  kod 
bridak),  tako  se  i  u  ovoj  rijeci  nalazi  i  ije  mjesto  i : 
Veft  ti  uzmi  cordu  brijetkinu.  Nar.  pjes.  juk.  200. 
Pa  poteie  sab|u  brijetkinu.  Nar.  pjes.  petr.  2,  422. 

BEITKO,  adv.  vidi  kod  bridak. 

BRITKOCA  ,  /.  acrimonia,  acerbitas.  isporedi 
britkost.  samo  u  rjecnicima  Bjclostijenievu  (acri- 
monia), Jambresicevu  (acerbitas)  i  Stulicevu  (pru- 
rigo, pruritus). 

BRItKOST  ,  britkosti ,  /.  severitas ,  acios.  od 
XVI  vijeka,  izmeiu  rjecnika  u  Vratiiiievu  (aspo- 
ritas) ,  u  Mikalinu  (,bridenje ,  mordacitas ,  acri- 
monia') ,  u  Bjelostijencevu  (acrimonia)  i  u  Stuli- 
cevu (brideiie).  osim  rjecnika  samo  u  dva  primjera. 

a)  severitas,  oHrina  u  postupaiiu,  oHro  postu- 
pane:  Vidi  dobrotu  i  osilnost  (britkost)  bo^ju. 
Anton  Dalmatin ,  apost.  15.  —  b)  oHrina  umna, 
oHar  um,  acies.  Daj  meni  razuminja  britkost.  M. 
Alberti  433. 

BRITOF,  m.  vidi  groble.  od  nem.  friedhof.  samo 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Pokopan  bi  u  britofu. 
F.  Glavinii,  cvit  99.  U  britofu.  205. 

BRITOVNA,  /.  vidi  brijaonica.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  za  koji  je  bez  sumne  nacinena  od 
rus.  britovnyj,  britveni. 

BRITSKA,  vidi  kod  bricka. 

1  BEITVA,  /.  novacula,  culter  plicatilis.  — 
Akcenat  se  ne  mijena,  samo  su  tt  gen.  pi.  i  oba 
zadna  sloga  dtiga :  britava,  a  u  gen.  i  instr.  sing. 
samo  zadni:  brltvo,  britvom.  —  Dolazi  od  xv 
vijeka  (vidi  pod  b.  prvi  primjer),  i  u  svijem  rjec- 
nicima osim  Daniciceva :  u  Vraniiievu :  nova- 
cula, tako  i  u  Bclinu  (eOTb),  Bjelostijendevu,  Jam- 
breSicevu  i  Voltigijinu ;  a  u  Mikalinu:  culter  t 
novacula,  tako  i  u  Stulicevu;  a  u  Vukoint:  nova- 
cula i  cultor  plicatilis.  —  Od  korijena  od  kojcga 
je  briti.  —  a)  oHar  noz  u  opce:  U  toj  studeni 
jest  kamoiije  i  led  kako  no  britve  ostro.  Zbor. 
161.  Tuj  britvu  i  taj  noz  u  srcu  nositi.  M.  Vc- 
tranid  2,  347.  Himbu  u  njodi'ijeh  a  britvu  pod 
skutom  svod  drzi  skrovono.  D.  Zlataric  47''.  Kako 
britva  oStra  ucinio  si  zlo.  A.  Baci6  101.  Ua  se 
od  ueba  do  zemjo  sav  aer  priostrima  britvauia 
naperi,  ja  bi  se  od  dneva  danasnoga  tija  do  suda 
straSnoga  kroz  one  britve  brezpristranco  gori  i 
doli  provlacio.  D.  Rapic  172.  Kako  no  britva 
ostra  uCinio  si  privaru.  F.  Lastric,  ned.  71.  taku 
i  danas  u  jednoj  pjesmi  i  to  u  mnozini  mjesto 
jcdnine  kao  Ho  dolazi  i  nozi  za  jedan  noz:  Iz- 
vadio  britvo  iz  kutije,  u  strahu  jo  ocim  zazmii'io 
i  oSinu  troglav'  Arapina.  Nar.  pjes.  vuk.  111.  — 

b)  na  oriidu  kojim  su  u  staro  vrijcme  inucili  i 
gubili  \ude :  Zapovida  cesar  da  se  priprave  britke 
britvo.  Starine  1,  222.  Kola  pripravite,  ostrijo 
britav  na  no  stavte,  .  .  .  neka  ona  zona  na  I'lili 
umre.  M.  Divkovic,  kat.  177.  Neka  uaostri  britve, 
pripravi  lave,  uzeze  ogaii.  B.  Kasic,  per.  37.  Srdit 
kruto  u6ini  jedno  veliko  umestriti  kolo,  ter  ostrih 
od  nada  nakititi  britav.  F.  Glavinii,  cvit  386.  Pod 
ko  (kolo)  punu  od  nada  naticanu  ostrih  britav 
podlozi  dasku.  102.  Postavjena  na  jedno  kolo 
puno  britava  ostrije.  P.  Posilovic,  nasi.  129.  Pod 


kolom  na  zem|i  bijaju  daske  i  u  nima  britvo.  P. 
Radman  14.  Neka  me  riiu  noii,  neka  mo  paraju 
britve.  I.  J.  P.  Luftii,  razg.  109.  —  c)  kojom  se 
brije.  isporedi  brijaS.  Koso  vi-ha  uegova  kako 
britvom  ostruga.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  265. 
Nikada  britve  na  svoju  glavu  ne  dopusti.  S.  Mar- 
giti(?-,  fala  23.  Britvom  se  brije  glava  i  brada.  J. 
Banovac,  prip.  151.  RazriJi  brijatjom  britvom.  J. 
VladmiroviA,  lik.  44.  Britva  ne  6o  uza6i  na  glavu 
i^egovu.  A.  Ka&i6,  korab.  133.  Za  ludu  bradu 
smiona  britva.  Poslov.  dan  152.  Bez  britve  obri- 
jati  (rece  se  mjesto  prevariti  vjeHo).  Nar.  posl. 
vuk.  11.  Britva  nije  nikad  preSla  preko  glave 
moje.  D.  Danitic,  sud.  16,  17.  za  razliku  od  druge 
iesto  joj  se  pridijeva  brija6a :  Kelomnu  od  neba 
do  zeraje,  pmm  .  . .  britava  brija6ijeh.  V.  Andriasi, 
put.  254.  Britva  brijatja.  J.  Banovac,  pripov  151. 
Britva  brijaia.  Bella  607b.  Vuk,  rjefi.  44».  K'o  da 
je  brija6om  britvom  brivao.  Nar.  prip.  vt6.  5.  — 
d)  kojom  vidar  rane  rcze :  Ljekar  mjeri  o5trinu 
svoje  britve,  mjeri  mah  svoje  ruke.  B.  Cuceri  136. 
—  e)  kakva  god  koja  se  otvora  i  zatvora  kao 
brijaca :  Na  britvi  za  pasom  Xena  uosi  veriXiou. 
V.  BogiSii,  zbor.  129.  —  f)  bice  samo  Hamparska 
pogrjeska  brita  mjesto  britva:  Jezike  zlogovorne 
zaziva  imenom  od  maca,  imenom  od  brito,  ime- 
nom  od  strile.  A.  d.  Bella,  razgov.  191. 

2.  BRITVA,  »«.  ime  musko  xiv  vijeka.  Britbva. 
Mon.  Serb.  97.  Dauiiii  1,  79.  isporedi  Britvif. 

BRITVAR,  m.  cultrorum  opifex.  u  naie  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Jedan 
rau  britvar  izguli  4  pineza  za  britvti  koja  nije 
vrijodila  jednoga.  M.  Pavliuovi6,  rad.  112. 

BRITVENI,  adj.  cultris  instructus,  novaculae. 
od  XVII  vijeka,  izmcdu  rjecnika  samo  u  Bjclo- 
stijenievu i  Vukovu.  —  j)0  icmu  su  britve  usa- 
dene:  Staviso  Katariuu  ua  kola  britvena.  M.  Div- 
kovii,  kat.  177.  Bio  je  podipsau  s  mukom  od 
britvonoga  kola.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  149.  u  cemu 
se  drze  britve  brijacc:  Britveni  tok,  xyrotheca. 
Bjolostjenac  31^.  o  korama  u  koje  je  uglavjena 
britva :  Britvene  kore.  Vuk,  rjec.  44". 

BRITVENIT,  adj.  cultris  instructus.  isporedi 
britveni.  Katariue  britvenita  kola.  S.  l^ubuSki, 
pisma  22. 

BRITVETINA,  /.  augm.  britva.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

1.  BRITVICA,  /.  dem.  britva.  Akcenat  se  ne 
mijena,  samo  su  u  gen.  pi,  i  oba  zadna  sloga 
duga:  britvica,  a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni: 
britvice,  bi-itvicom.  —  Dolazi  od  proHoga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bclinu  (607'') ,  Bjelostijencevu 
i  Vukovu.  Britvica  brijaia.  Bella  607''.  Britvica 
za  pera.  725''.  Pade  rau  na  um  britvica,  koju  je 
pri  sebi  imao.  Nar.  prip.  vuk.  188.  Povu5o  sa 
soboin  nekolLko  kola  abeui  kapioa  i  mali  britvica : 
kapice  da  razda  narodu  mesto  fesova  i  salova,  a 
britvice  mesto  ovuzja.  Vuk,  dau.  5,43.  Kazalo 
dijeto  kome  su  zeuc  bile  jioklonile  britvicu  da 
nesto  ne  kaze.  Vuk,  posl.  344. 

2.  BRITVICA,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.   Schem.  here.  1873.  74.    Statist.  105. 

BRITVIC,  m.  yrezime,  po  ocu  Britvi.  od  xvi 
vijeka.  Mou.  croat.  183.  Schem.  spal.  1862.  27. 
isporedi  Britvici. 

BRlTVlfil,  Britvica,  m.  pi.  po]e  u  Brdima 
(u  Crnoj  Gori).  u  Vukovu  rjecniku.  V  po}u  koje 
se  zove  Britvici  (u  Brdima).  Vuk,  posl.  56.  ispo- 
redi Britvic. 

BRITVITI,  britvim,  impf.  vidi  brijati.  M.  Ko- 
vatevic.  Postanem  od  britva  (kao  raditi  britvom). 


RRITVTJEIXA 


G56 


BRIZAN 


BRITVURINA ,  /.  aitij)/!.  biiiva.  sama  ii  Vu- 
kovu   rjccnikit. 

BRIVAC,  biivil6a,  m.  tonsor,  brijai,  brijalac, 
herhcr.  proiloga  vijeka  u  jcdnoga  pisea.  Oljoiasfi 
Aogovu  brivuc'U  voliko  mnostvo  pinoza,  K.  Ma- 
^arovid  Si). 

BRIVALAN.  lii-ivalua,  mlj.  oidi  brijaii.  u  nase 
vrijcme,  na  liijcci.  Britva  biivalna.  F.  Pilopi6. 

BRtVAi^E,  11.  vidi  brijai'io.  u  Vukovu  rjeiniku. 

1.  BRtVATI,  brivani  i  bnv}om,  impf.  vidi  bri- 
jati,  s  kojim  jc  jrdiiofia  pimtana,  samu  Hd  jr  ondir, 
wnetnuto  j  a  ovdjc  v.  od  pruUoga  vijekii ;  uinedu 
rjecnika  samo  ii  Vukoni.  HodciS  briva^.  brivati 
cesara.  K.  Magarovio,  53.  Ko  da  jo  brijacom  brit- 
vom  biivao.  Nar.  prip.  vrt.  5.  m  pniKS.  mjesto  v| 
govori  se  i  vj  »  Crnoj  Gori:  Do  sc  bi-ivju  glavo. 
Pjev.  crn.  189. 

2.  BRIVATI,  brivaiu,  impf.  profiecrc,  napre- 
dovati.  kao  da  to  snaci  u  jcdiiam  rukopisu  xvi 
vijeka.  mose  hiti  od  tal.  brio,  sila  (ridi  brio).  No 
moromo  brivati,  ako  budemo  jednoga  liotinja  na 
ovomu  svitu.  Naiik  Bniard.  16''. 

BRIZ ,  m.  liiiibu.s ,  fimbria,  od  sr.  lat.  frisium, 
trak,  rub,  puruh,  kraj,  krajac,  uhud,  optok.  xvi  i 
XVII  vijeka.  a)  n  .•iedla  kraj  u  naokolo :  Pi.sana 
po  brizi  zlatoin  sodaoca,  M.  Marulii  1-1.  —  b)  n 
usde  trak  koji  .-itoji  koiiii  preko  fela:  Na  sridi 
ima  riz  (slovo  A),  jio  kom  se  poziiajo,  kako  no 
konu  briz  na  (*.elu  kada  je.  D.  Barakovic,  vil.  IdO. 

BRIZAK ,  biizga ,  m.  koliko  iega  it  jedan  put 
hriznc.  vidi  mlaz.  Akcenat  se  mijena  u  mnoiini, 
kad  ima  u  noj  -ov- :  brizgovi.  J^.  KovaSevic.  ispo- 
redi  brizgati,  bruzag. 

BRIZGANE ,  n.  lactis  iii  mamiiiis  affiuentia. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku.   isporcdi  brizgati. 

BRIZGATI ,  brizgEm ,  impf.  prosiliio ,  oii'undi, 
redundaro ,  lactare.  Od  prosloga  vijeka ,  izmedu 
rjecnika  u  BjeloMjenievu  (gdje  stoji  da  je  Ho  i 
jszvizdam',  a  toga  u  nemu  nema) ,  u  Voltigijinit 
(ausschwitzeii ,  nassen)  *  «  Vukovu  (lactare).  — 
Postana  joH  tamna  glasova  zg  radi,  prem  da 
rijec  imaju  i  drugi  Sloveni:  i  je  od  staroga  y; 
korijen  maze  biti  bhrusk  (s  promjenom  glasova  sk 
na  zg),  mahali,  bacati,  sipati.  isporedi  bruzdati, 
bjuzgati  i  bjustiti 

1.  neprelazno:  a)  brizga  sto  god  sto  tece,  kad 
izbija  oditekle :  Trijes  zavit',  neka  vino  brizga. 
Poslov.  dan.  127.  —  b)  brizga  i  ono  odakle  iz- 
bija Ho  god  .sto  tece :  tada  sto  teie  stoji  u  instr. : 
Pak  s  obo  dvi  puta  strano  perivoju  prostlru  se, 
ki  nevehla  stabla  hrane,  .  .  razdvojeni  jednacinora 
simo,  tamo,  na  ravnine,  krajem  raj.skini  brizga(J)u 
vinom,  srodinom  .sladka  voca  clno.  J.  Kavaniu 
481.  —  c)  brizga  zensko  ce{ade  i  zivince,  kad  su 
viu  sise  pune  mlijeka,  te  mlijcko  hocc  da  izbija 
iz  sisa.  Brizga  n.  p.  krava,  ovca,  koza.  Viik,  rjec. 
iS^.  kod  brizgaiia  u  Vukovu  rjeiniku  stoji:  ,das 
anhaufen  dor  milch  im  outer  oder  auch  in  der 
brust'.  po  tome  i  zena  moze  brizgati. 

2  prelazno :  a)  kao  naprijed  pod  c.  samo  sto 
dolazi  objekat,  i  to  u  gen.  partitivnom :  Po  neka 
planinka  vreba  (krstotiose),  te  im  zalije  malo  vode 
za  vrat,  da  joj  muzare  brizgaju  vi§e  mloka.  M.  D. 
Milidovic,  slave  G7.  —  b)  u  istom  samo  prene- 
senom  znaienu :  Dica  mala  to  imadu  prije  ueg 
grih  drugi  znadu  ,  da  laz  tamuu  brizgat  stanu. 
V.  Do5en  139. 

BRIZIK,  vidi  kod  brezik. 

BRIZNUTI,  briznem,  /;/  oliundi,  prorumpere, 

percutere.    od  proUoga   vijeka,   izmedu   rjecnika 

samo  u  Vukovu.   Od  brizgati.   isporedi  bruznuti. 

1.  neprelazno:    a)   moie  briznuti  Ho  god  Ho 


teie,  kad  u  jedan  put  »ilno  potec&  odande  gdje 
je:  mlijeko,  suze:  .Inrko  Kckn  nn  do  smokvo  nipko, 
Xoli  bo  dim  stisno,  mlijeko  van  da  briznc.  Poslov. 
dan.  39.  Briznu  mu  huzo  niz  obraKO.  Pjov.  crn. 
133.  —  b)  moic  briznuti  ielade ,  a  tada  je  i  in- 
finitiv  plakati,  koje  se  u  Vukovu  rjeiniku  tumaii : 
,11  jedan  put  zaplakati',  kao  na  poiinuii  malo  po 
malo,  kako  obiino  biva;  a  upravo  icre&i:  zapla- 
kati tako  da  odmah  i  suse  potcku,  gronu,  udare 
na  oil  silno.  sveza  je  izmedu  prednega  znacena 
i  ovoga  u  misli  koja  je  i  u  navrijeti ,  navaliti, 
udariti ,  te  oba  stoje  jedno  prema  drugom  kao 
,udariSG  mu  suze  na  odi'  2)rema  .udari  u  plad'. 
Briznu  plakat'  Morima  djevqjka.  Nar.  pje.-:.  vuk. 
1,  2.59.  Brizno  plakati.  Nar.  prip.  vuk.  3t).  Odgo- 
vori  ona  i  briznu  plakati.  M.  D.  Milidevid  ,  ved. 
3-19.  mjesto  injin.  plakati  nalazi  se  i  ,u  plad': 
Marica  brizne  u  plad.  M.  D.  Milidevid,  lot.  vod. 
250. 

2.  prelazno :  percutere ,  udariti.  isporedi  p}u.s- 
uuti.  M  ugarskih  Hrvata  u  pjesmi:  Vzami  drivo 
ter  ju  brizni  po  hrbti.  .ladke  265.  isporedi  briJ- 
dati. 

BRIzAN,  briXna,  ailj  sollicitus.  Od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Vranciceru:  anxius;  u  Mika- 
]inu:  anxius,  soUicitu.s,  perturbatus,  suspensus, 
varie  atfoctuy :  »,  Belinu :  anxius  (40'') ,  afflictus 
(461'),  euris  affectus  (384").  inquietus  (407'>) ,  an- 
xietatom  afferens  (87'');  u  Bjelostijencevu:  inquie- 
tus ;  u  Voltii)ijinu:  oin  olender  mensch;  u  Stu- 
liievii :  miser,  afflictus ;  i  u  Vukovu :  sollicitus.  — 
Gomp.  briiniji  (P.  Knezovid,  muka  44.  Bella  40''). 

—  Od  briga.  —  1.  tko  je  u  brizi,  koga  briga  mori, 
zabrinut  (vidi  briga  pod  4,  a.),  od  xvi  vijeka,  a 
dauas  samo  u  torn  smislu  u  narodnom  govoru. 
a)  bez  i  iega  iim  bi  se  znacene  poblize  odredivalo 
Hi  dopunalo :  aa)  o  iefadetu :  Aleksandar  smrt 
svoju  promiS|ajo  no  utisase  so  .  .  .  Baroni  Ale- 
ksandrovi  Aleksandra  brizna  i  zalostna  vele  vi- 
di(v)se  .  .  .  srce  liegovo  obeseliti  hotihu.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  317.  Gdi  s"  sad  mrtva,  briina  i  sve- 
nula  u  toj  boll.  A.  Cubranovic  149.  Kantanje  u 
crikvi  veseli  free  judom,  briznih  sladi,  linih  po- 
lice. Nauk  Brnard.  bb^.  JMetuuso  jednoga  do- 
vjoka  u  tamnicu  tako  da  ovi  bjese  izgubio  sve 
ufanje  i  uzdanje,  i  ve)ase  u  sebi;  ja  se  nikada 
no  du  opro.stiti  iz  ove  taranice.  I  tako  stojeci  vele 
tuzan  i  bviian  udini  zavjot  blazenoj  gospi  govo- 
riti  koruuicu.  M.  Divkovid,  nauk  225.  Briini  mor- 
nari,  suze  roncdi.  F.  Glaviuid,  cvit  402.  Ovd'  de 
se  oholi  smutiie  napuniti ,  a  lakomi  brizni  i  po- 
tribni  biti.  A.  Goorgiceo,  nasi.  63  Golubica  Noju 
briinu  i  nevojuu  noscci  grandicu.  S.  Margitid, 
fala  196.  Vrude  uzdahe  briina  i  zalosna  iz  du- 
boka  srca  podiro.  A  d.  Bella,  razgov.  191.  Ne- 
gova  mila  niajka  ucvijona  isto  ga  za  tri  dni  briJna. 
242.  Kad  je  odrt  i  k  torn  duian ,  nit'  je  briian, 
niti  tuzan.  V.  Dosen  150.  NaSao  sam  ju  odved 
nemirnu  i  briznu.  I.  Vclikanovid,  prik.  37.  Ma- 
rija  ne  dujudi  ovu  rid,  za  to  brizna  pita:  kako 
de  to  biti?  A.  Tomikovid  41.  IzgubivM  se  od  sto- 
tine  jodna  ovca,  ostavja  u  pustini  devedoset  i 
devet,  pak  ido  po  dalekih  mistih  brizan  i  pom- 
liiv  trazedi  ju.  149.  Ona  sjede  brizna,  nevesela. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  627.  PoSetase  brizni  neveseU 
4,  133.  Al'  su  Turci  briini  i  srditi.  4,  287.  —  bb)  o 
stanu  dusernom,  u  kom  je  ielade  brizno  kao  na- 
prijed :  Po  svom  gradu  puni  brizne  tuge ,  da  za 
me  saznadu,  iskaSe  me  sluge.  A.  Kaniilid,  roz.  26. 

—  b)  s  akus.  i  prijedl.  za  (vidi  kod  briga  pod 
4,  a.);  Krajica  brizna  za  puk  zudinski  na  smrt 
osudon.  A.  Kanizlid,  utod.  150.  Briian  za  bradu 
svoju  zavapi.  195.  —  2.  predne  znaiene  sireci  se 
prelazi  od  onoga  koji  je  u  brizi  kao  pod  1,  na 


BKI^AN 


657 


BRKITl 


onoga  hoji  je  u  zlu  i  iicvo(i,  nesreian,  te  bi  s  toga 
mugao  biti  brizan  kao  naprijed,  ali  nije  samo  to 
nego  vise  od  toga:  zalostan,  jadan.  tako  dolazi 
najvise  kad  se  govori  a  koine  zalcci  ga  kao  jadan, 
boliin  (vidi  bolan  jjod  3),  miser,  infelix.  u  torn 
.smi--ilu  dolazi  xvi — xviii  vijeka,  a  sada  nije  it 
obicajn :  Place  brizna  zena  i  jure  rada  je  da  jo 
povedena  z  dicom  mru6  od  zaje.  M.  Manili<^  30. 
Rec'  mi  jo§6e,  duso  brizna!  322.  Sto  cu  ja  za 
boga !  nigdjer  ga,  brizna,  nije.  M.  Vetrauic  2,  239. 
Er  mi  se,  brizna,  mni,  da  mi  6o  nmrijet.  2,  249. 
Nu,  je  sve  to  pri  meni  —  brizna  ti  ja  Sara  — 
kako  san  vuhveni.  2,  258.  Er  ill  je  briznijch  sram, 
ne  znaju  one  zla.  N.  NajeSkovic  1,  187.  Izgubih 
brizna  6as.  1,  262.  Mogu  li  najti  so  gore  tugo  i 
gorcine,  nog  ove  ke  tope  briznu  me  i  dave,  po- 
gruziv  od  slope  tja  deri  do  glave?  H.  Lucii  231. 
Jes'  li  se  ozenio?  Briian  se  okamonio!  M.  Drzii 
22.  Uh,  briina,  da  mono  sad  ne  cuje  tko  godi 
is  planine  72.  Smrtna  strjelica  srce  mi  propade, 
briina  duSica  is  tijela  ispade.  466.  Daj  mi  .  .  .  ki 
godi  broj  pineza,  ki  proseci  svudi  kupim,  jeda 
brizna  jur  odkupim  il'  Dancula  il'  Elesa.  A.  Cu- 
branovii  162.  Er  so  jamili  domodara,  .  .  .  koj'  mi 
vazda,  brizna  jejupko,  doskitaSe  svakih  dara.  M. 
Pelegrinovi6  175.  Vajmeh!  brizna  ito  6u  rijetiV 
S.  Boba}evi6  205.  Gdi  ti  je,  briian,  svijes?  F.  Lu- 
karevii  74.  Kako  hoie  briian  povrnuti,  ako  kapje 
vode  ne  more  dobiti?  F.  Glavinii,  po.sl.  59.  Mrtav 
jest  od  ujidenja  otrovne  gujino  briian  clovik  ovi. 

E.  Glavinic,  cvit  207.  Brizan  clovik  dakle  oemu 
toliko  se  smeta  i  brine ,  pokli  pomiiu  ti  o  nemu 
viini  imas  gospodiue?  I.  Ivanise^'ic  23.  Sto  cu 
briina  tada  rijetiV  V.  Andi'ijasi,  put.  303.  Sto  cu 
brizna,  .sto  in  sada  V  P.  Kuczevi6,  muka  26.  Brizna, 
nejma  posla  nista  nego  da  se  brine  za  sc.  A.  Ka- 
nizlii,  uzr.  235.  Ta  eto  si  brizan  (,brezan')  osta- 
rio,  .  .  ,  a  junake  nisi  zapantio.  A.  Kaficj',  i-azg.  2. 
Ali  si  se  brizan  (,bre4an')  pomamioV  161.  No 
smim  s\'irati  davno  brizan.  M.  I*.  Katancii  43. 
—  3,  posfedtie  znacene  ^jro.siij'HCi'  .st  dale  prelazi 
i  na  ono  sto  nije  kako  bi  trcbalo,  te  zadaje  za- 
lost,  kao  i  zalostan  i  jadan,  miser,  uiisoi-abili.s. 
XVI  i  XVII  vijeka.  a)  o  celadetii  zlu :  Brizni  vi 
taS6i    i   propastni    |udi  1    umorili    sto    ovu    divicu. 

F.  Vraniid,  ziv.  i'S.  Bud  moni  briznu  grisniku 
mila  M.  Alberti  420.  —  b)  o  stvari:  Brizno  im 
imanjo,  a  .ojetna  dobit.  M.  Drzic  321.  Jur  dva 
dola  segaj  svita  izvili  smo  od  toj  strane  radi  nase 
briine  hrane,  jak  cic  medna  pcola  cvita.  A,  Gu- 
branovic  141.  U  ovoj  briznoj  nespravnoj  i  zivin- 
skoj  konusnici.  B.  Kasic,  is.  94.  —  4.  koji  se  brine 
za  sto,  koji  brigu  vodi  o  ccmii,  brizliv  (tuiU  briga 
pod  4,  b.).  samo  pirosloga  vijeka  i  u  nase  vrijerne 
u  jednoga  pisca.  a)  bez  i  cega  cim  bi  se  znacene 
poblize  odredivalo  Hi  dopunarahi:  Kad  ve6e  de- 
lete (pcele  rojeci  se)  kud  ho(io,  .  .  za  grane  se  fa- 
taju  i  drze,  jedna  drugo  u  klu})ko  se  veze.  Brizan 
pfielar  tog  no  ceka,  voce  dok  izleto,  uz  ne  stojio 
meie.  J.  S.  Iie|kovic,  kuc.  237.  Kako  je  mudra 
i  brizna  ova  bogo}ubnost  .  .  .  nastojeci  da  i  pri- 
prosti,  koji  Stiti  ne  znadu,  ociraa  stiju!  A.  Ka- 
nizU6,  fran.  5.  —  b)  s  akas.  i  prijedl.  za  (vidi 
kod  briga  pod  4,  b.) :  Koliio  je  za  nas  brizno  ono 
milosrdno  Marijino  srdce!  A.  Kaiiizlic,  utoc.  342. 
Voce  za  obsluzoiia  zapovidi  nastojo  i  brizni  su. 
I.  Velikanovic,  upuc.  1,  538.  Kucnik  nije  koji 
rano  lize  .  .  .  i  kasno  se  dize;  vec  jo  oni  koji 
vazda  trizan  i  sve  udi}  je  za  kucu  brizan.  J.  S. 
RolkoviA,  kuc,  15.  i  o  radni:  Brizno  nastojaiie 
za  spaseiie.  A.  Kanizlic,  fran.  241.  —  c)  s  gen.  i 
prijedl.  od  (vidi  briga  pod  4,  b.) :  Brizan  vele  od 
liegova  posteiia.  F.  Lastric,  svet.  108.  —  d)  s  gen. 
i  prijedl.  svrhu  (vidi  briga  pod  4,  b.) :  Koliko  je 


moguc,  toliko  brizau  svrliu  postena  bozjega.  F. 
Lastri6,  od'  344.  —  e)  s  dat.  (vidi  i  kod  briuuti 
se):  Nemojto  brizni  biti  za  sutra,  sutrasiii  dan 
brizan  biti  ce  sam  sobi.  I.  Velikanovic,  upuc. 
2,  277.  —  f)s  iiistr.  (vidi  i  kod  briga  pod  4,  b.) : 
Isus  ova  lioj  govori,  da  ju  sto  god  razgovori;  jer 
brizniji  liom  bijase,  nego  s  oniin,  sto  trpJaSe.  P. 
Knezevic,  muka  44.  Brizna  zivotom  negovim  vic- 
nim.  F.  Lastric,  test.  ad.  14.  —  g)  s  lok.  i  prijedl.  o : 
Svaki  je  domacin  samo  o  nastoje6om  brizan.  P. 
Bolic  2,  131.  —  5.  adv.  brizno :  a)  u  znaiet'm  koje 
je  naprijed  pod  1 :  Ide  za  liima  stravicno  i  brizno. 
.S.  ^jubisa,  prip.  141.  ,Kako  to?'  upita  brizno.  170. 
—  b)  u  znacenu  koje  je  naprijed  jjod  4:  Kupila 
je  brizno  do  voieri  klase.  A.  Kanizlii,  uto6.  472. 
Svoju  brizno  i  litinu  gradi.  J.  S.  Ke}kovic,  ku6.  7. 
Svoje  goji  i  brizno  timari.  221.  Motri  brizno  na 
grozdu  jagode.  375. 

BRI^ATI ,  brizam ,  impf.  curare,  samo  u  Stu- 
licevu  rjeiniku  (i  to  iz  misala,  ako  je  dobro  is- 
2>isano  a  ne  nacineno  po  kom  obliku  koji  pripada 
glagolu  brijeii). 

BRizDATI,  briXdim,  impf.  quatere,  kao  Ubati, 
sjeci.  0  vjetni :  Briidi  vjetar.  J^.  Kovatevii.  ispo- 
redi  briznuti  pod  2.  Od  korijena  kojega  je  i  briz- 
gati.  isporedi  briJditi,  bruidati. 

BRf2;DITI,  briidim,  impf.  plorare,  iza  glasa 
plakati.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napo- 
miiie  da  se  govori  u  Srijeinn).  rijec  se  bez  sumne 
rijetko  govori  u  dritgom  obliku  osim  praes.,  pa 
se  misli  da  je  injinitiv  kaki  je  stav(en,  a  ne  ce 
biti  nego  brizdati.  isporedi  brizdati.  Postanem  od 
korijena  od  koga  je  brizgati,  a  po  torn  je  u  zna- 
cenu upravo  trajane  onoga  o  (emu  kad  bude  jedan 
put  kaze  se  da  cefade  brizno  plakati  (vidi  briz- 
nuti pod  1,  b.). 

BRJZDENE,  n.  ploratio.  samo  u  V'ukovu  rjec- 
niku. isjjorrdi  brizditi.  jirenia  onome  sto  je  re- 
ceno  kod  brizditi  mozc  biti  pogrjeska  nijcsto  briz- 
dauo,  i  samo  nacineno  tako  prema  brizditi, 

BRIZEIDA,  /.  Brisois.  isporedi  Brizida.  xv  vi- 
jeka. Vzo  Acoiis  Briieidu  gospn.  Trojan,  rat.  jag. 
ark.  9,  128. 

BRi^pyNE,  n.  curao.  i.'iporedi  briziti,  .s«»/(0  u 
Vukovu  rjcCmiku. 

BRIZIUA.  /.  Brisois,  HQiaiflf.  isporedi  Brizoida. 
XV  vijeka.  Reco  Brizida  gospa.  Trojan,  rat.  jag. 
ark.  9,  130. 

BRl2lTI,  br'iziui,  impf.  soUicitare,  aftligei-e,  im- 
pedirn,  soUicitum  esse.  Od  xiii  vijeka,  ali  u  spio- 
meniku  koji  sc  ne  ce  biti  saijuvao  a  rukopisit  toga 
vijeka  nego  u  poznijem  prijepisu,  pisanu  moze  biti 
islom  na  kraju  xvi  vijeka  (vidi  pod  III,  b.  primjer 
iz  /talc,  vinod.);  osim  nega  od  svrsetka  xiv  vijeka 
(vidi  pod  1  prvi  primjer  iz  Mon.  croat);  izmedu 
rjecniku  samo  n  Stulicevu  briziti  se  (ima  i  bez  se, 
ali  iz  misala  i  sa  znaco'iem  curare,  divinum  offi- 
cium  persolvei-e,  diem  festum  colebrare,  a  u  torn 
ce  smisln  biti  zlo  nacineno  za  rjeaiik  po  kom 
obliku  glngola  brijoci);  i  u  Vukovu  (briziti  se, 
soUicitum  esse,  cemu  .sc  dodaje  da  se  govori  u 
Onioj  Gori).  —  Fostancm  od  briga. 

1.  prelazno:  1.  dosadivati  komu  smetajuei  mu 
n  onom-  sto  je  vlastan  ciniti,  impediro  (vidi  briga 
pod  1).  isporedi  zabavjati.  xiv — xvi  vijeka.  Za- 
povidarao  da  ne  brizite  tiht.  brati,.  Mon.  croat. 
45.  Da  so  no  imijte  va  liu  pacati  ni  ihi.  briziti 
V  toj  istoj  sinokosi.  68.  Da  ga  ne  mozi  nigdore 
iiiipacati  ni  briziti.  94.  Ni  nigdor  bantovan  ni 
brizen.  224.  Obecujuci  .  .  .  kupca  za  nemu  pro- 
dani  kus  konobi  odgovorit  i  osloboditi,  ako  bi 
ga  ki  u  torn  kupu  ca  otel  brizit.  289.   —  2.  do- 

42 


BRI^l^IV 


658 


BRK 


mttivaii  komu  cincci  mil  do,  affligero  (vidi  briga 
pod  1).  XV  vijcla:  Smoto  so  va  mni  srco  inoje  i 
tisnu  se  va  miii  utioba  iiioja  svrha  brigo  |uili 
mojihi..  najiiohi.  gon.ka  i  ?,e.stoka  supiotiviiika, 
ki  od  tolika  vrimoiia  no  prosta  brize.  i  iimiitrajo 
sri6o  i  tilesa  vasa;  tolikojo  Kovoriiii ,  da  jo  y.e- 
stoka  i  divja  ruka  turarka  po  tolikilir.  smrteh  i 
brigalii.  i  raspebi.  i  po  toliki  prolitji  krvi  no- 
voli.iiihi.  judi.  Mon.  croat.  107.  —  3.  M  hrigu  me- 
tati.  soUicitare,  sollicitudino  afficore  (vidi  briga 
pod  4,  a.).  XVI  vijeka:  Ne  bod'  iziskiijud  nebuska 
tajua  znat  ui  misledi  ko  66  vrimo  postat;  dosta 
t'  je  razbirat  i  raisal  briziti  zivot  zdrav  uzdrzat 
ni  duh  oskvriiiti.  P.  Zoranii  52. 

II.  neprdazno:  hrinuti  se,  sollicitum  es.sc  (^yjiit 
briga  pod  4,  b.).  xvn  vijeka  i  u  nase  vrijeme. 
hriiiti  u  kiikcom  poslu  Hi  o  kome  Hi  o  iemu: 
Pokle  Dili  uialo  haju  i  briJ^e  ii  jeduomu  poslu  od 
tolike  vridnosti.  P.  Radovcici,  uafi.  2:59.  Tesko 
tome  ko  o  vama  briii!  P.  Petrovif,  s6ep.  'JG. 

III.  sa  se:  a)  refleksicno:  hiti  u  hrlu,_  bnnuti 
se,  soUicitum  esse  (vidi  briga  pod  4,  a.  i  brinuti 
pod  I,  1  »  III,  2,  a.),  pouzdano  od  xvi  vijeka  i 
danas:  aa)  hez  i  cega  cim  hi  se  znacene  pohli^e 
odredivalo  iU  dopimalo:  Nije  mi  sada  iieg  se 
briiit,  neg  se  tuzit.  M.  Di'iii  142.  —  bb)  s  akus. 
i  prijedl.  za:  Nemoj  se  za  to  briiiti.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjofi.  43.  —  cc)  s  instr  :  Ne  briii  se  nama,  ako 
bog  da.  P.  Petrovic,  S6ep.  37.  —  b)  passiv. :  zna- 
cene kao  pod  I,  1:  Ima  priseci  po  zakomi  prod 
onimi  svedoki,  .  .  .  i  od  to  pravde  iiima  so  voce 
naprid  briziti,  na  pace  posisiou  ta  slobodno  i 
mirno_  uzivaj,  tere  drzi.  Zak.  viiiod.  83. 

BRiz:^IV,  adj.  sollicitus.  od  xvi  vijeka,  izmedii 
rjecnika  samo  ti  Stulicevu  i  Vukovu.  Comp.  briz- 
Jiviji.  —  1.  kao  brizau  pod  1.  xvi — xvin  vijeka: 
Olahfati  brizjive  misli.  P.  Zorauic  35''.  Idahu  vele 
rano  govoreii  medu  sobom  brii|ive :  tko  6o  nam 
odvaliti  kameu  od  vrata  grobaV   F.  Lastric,  ned. 
183.  Srce  liegovo  od  osvete  jest  briijivo.  D.  Rapic 
135.  —  2.  kao  brizan  jjod  4.  proiloga  vijeka  i  u 
nase  vrijeme.  a)  hcz  i  icga  cim  hi  se  znacene  pohliie 
odredivalo :  Trikrat  brizjiv  nas  pohodi,  da  so  komu 
§to   ne   zgodi.   P.  Knezevid,  muka   14.   Razlozno 
mogu   redi  s  brizjivim   Salviauom   da  Isus   medu 
nama  trpi  pogrde.   F.  Lastrii,  tost.  69.   Niti  ta- 
kove  mlogo  izi)itujte,  koji  i  kakov  jest  glas  I'legov, 
po  komu  on  svoje  obrane  ovce  zvati  obicaje ;  nego, 
o  skrbjivi  i  brizjivi  krstjaniue !  samo  otvori  ovan- 
ge}e.  £).  Rapii  301.   Kakono  jedna  brizjiva  mati 
u  kojoj  velikoj  ku6i  punoj  cejadi,  razastira  se  na 
sve  strane  godeci  svakomu  cejadetu  i  dileii  sva- 
komu   Sto  je  komu  od  potribe.   M.  A.  Relkovic, 
sat.  170.   Od  ono   doba  uzmlozavase  briz}ive  sta- 
resine  Novo  GradiSko.  27.  Da  poznamo  kolikima 
tugama,   kolikima  novo  jama,   kakvim   i  kolikim 
potribam  josmo  obastrti,  i  od  ovuda  ucinimo  so 
ponizniji,  brizjiviji,  opazniji,  da  s  veOom  pomiiom 
i  nastojaiiem   trcimo   k  likaru  i  osloboditeju.   I. 
Velikauovii,  upu6.   2,  255.   Milostivi   i   brizji(vi) 
rodite)i.  B.  Loakovic,  gov.  120.  Imali  bi  k  ovomu 
dobromu   i   brizjivomu   pastiru   poteci.    106.   Ne- 
moj te  brizjivi  biti  govoredi:  sto  cemo  blagovatiV 
ili  sto  cemo  pitiV  123.  —  h)  s  akus.  i  prijedl.  za 
(vidi  kod  brizan  pod  4):  Malo  oni  sasma  vide  se 
brizjivi  za  vlastito  spaseiie.  I.  Volikanovic,  upuc. 
1,  535.  —  c)  s  gen.  i  prijedl.  od  (vidi  kod  brizan 
pod  4  i  kod  briga  pod  4,  b.):   Koliko  je  brizjiv 
od  postena   crkve.  P.  Lastric. ,   ned.  320.   Niti  je 
toliko  brizjiv  od  postena  svoga  vlastitoga  koliko 
od   postena   zarucnice   svoje.   319.   —   d)  s  rece- 
nicom  koja  se  privezuje  rijecju  da:  Ja  nijesam 
Jjrizjiv  da  znam.  S.  I^ubisa,  prip.  135.  —  3.  koji 
56  brine  da  mii  je  sve  sto  radi  kako  treba,  da  je 


hez  nedostatka,  diligeiis:  Ti  .si  i  do  sada  brojio 
naSo  ortafko  novce,  pak  je  u  vik  pravo  bilo,  Ja 
znam  da  je  i  sada  pravo.  Da  bi  samo  driigi  tako 
brizjivi  bili  kako  si  ti !  M.  A.  Hojkovii,  sabr.  21. 
-  4.  .ito  liriga  cini,  sto  od  hrige  hiva.  o  iemii  na 
celadctii  sto  je  briga  na  nemu  ucinila,  po  cemu 
se  poznaje  da  je  hrizno,  da  je  u  brizi.  u  jcdnoga 
pisca  nasega  vremena:  Celo  visoko,  briXjivijom 
mrskam  nabrazdano.  Osvet.  3,  65.  —  5.  adv.  briz- 
jivo,  sollicito.  Prom  da  je  briijivo  izbjegavala  da 
se  varoSi  ne  pribliXi.  Nov.  srb.  1835.  120. 

BRI^^IVO,  adv.  vidi  kod  bri?4iv. 

BRIz^jIVOST,  brlzjivosti,  /.  sollicitudo.  od  pro- 
Sloga  vijeka.  a)  kao  briga  pod  4,  a.:  Kad  bi  tko 
porad  vlastite  sumornosti  i  briXjivosti  sebi  ukra- 
6ivao  potribito  razigraiie.  B.  Loakovii,  nauk  475. 
-'  b)  kao  briga  pod  4.  b. :  Ovi  dogadajl  ukazuju 
o&insku  briijivost  boga  svemogudega.  E.  Pavi6, 
ogled.  65.  BriXjivost  ovoga  svita  i  vrimenitog  raz- 
kosja  uzrok  jeste  da  mi  malo  pozor  imadomo  na 
ono  sto  nam  bog  govori.  539.  Za  radi  bi-izjivosti 
ove  matore  jest  bio  tako  brzo  osloboden.  A.  To- 
mikovit  277.  !]^ubavi  i  pomiiom  svakojakom  lie- 
govala  jo  svoju  jodinicu,  ii  kojoj  takoder  naho- 
dila  je  odziv  srcani  i  potpuni  svojoj  jubezjivoj 
briiijivosti.  M.  Vodopid,  dubrovn.  1868.  221. 

1.  BRI^NICA,  /.  mulier  misera,  jadnica.  vidi 
brJJan  jwd  2.  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Stulicevu  (mulier  misera).  A  vi  se  briiiiice  cu- 
vate  za  malo.  M.  Vetranid  2,  330.  Ako  se  jo  ona 
stavila  na  toga  briXnika  Mara ,  a  ja  so  sam  sta- 
vio  na  moju  briznicu  Petrunjelicu.  M.  Driid  273. 

2.  BRfeNICA,  /.  vidi  kod  Brijeznica. 
BKIZNIK,  m.  homo  miser,  jadnik.  vidi  brizan 

pod  2.  XVI  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  rjecnicima 
Belinu.  (afflictor  sui  40b)  i  Stulicevu  (homo  miser, 
sollicitus,  anxius).  Ako  se  je  ona  stavila  na  toga 
briznika  Mara,  a  ja  se  sam  stavio  na  moju  briz- 
nicu Petrunjelicu.  M.  Driic  273.  Smurala  sam  se 
na  tebe  briznika.  357. 

BRIZNO,  adv.  vidi  kod  brizan. 

BRIZNOCUDAN,  briznicudna,  adj.  indole  an- 
xius. samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdatia. 

BRi;iN6CUDN6ST,  briznodudnosti ,  /.  indoles 
anxia.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti 
i  nacinena. 

BRI^NOCUDSTVO,  n.  vidi  briXnocudnost.  samo 
u  Stulicevu  rjcinihu,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRI^NOST,  brizuosti,  /.  sollicitudo.  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu  (angu- 
stiae  801)).  a)  kao  briga  pod  4,  a.:  Evo  zalost 
obdcnska  obedviju  za  diticem  i  obdenska  briznost. 
D.  Rapid  86.  Koji  je  bio  uzrok  od  ovolike  ne- 
ziue  briznosti,  nastojaiia  i  pomue?  A.  Tomikovid 
77.  —  b)  kao  briga  2>od  4,  b. :  Jeda  Ii  staiie  ze- 
nidbe  nije  od  sebe  jaram  tozak,  pak  se  jost  medu 
sobom  mucite!  da  vam  bog  osobito  nije  u  po- 
modi,  briznost  vasu  ne  biste  mogli  ijodniti?  D. 
Rapid  88.  Odbacite  od  srdaoa  vasi  sve  neprikladne 
briznosti,  odncsite  nesklad.  54.  Ti  spavas  sladko 
svaku  briznost  spasena  tvoga  odbacivsi.  111.  Briz- 
nost ili  ti  bdeiie  i  hitrina  za  izpuniti  sto  je  raz- 
boritost  uciniti  odredila.  I.  Volikanovid,  upuc. 
1,  402. 

BRIZOLICA,  /.  caro  assa,  pcceno  meso.  samo 
u  rjecnicima  Mikafiiiu  i  Bjelostijcnievu  (lOt).  Od 
nem.  hav.  brisolon,  kojc  maze  hiti  od  tal.  friggere, 
prziti.  isporedi  brzola,  brzolica. 

BRK,  m.  bavba  labri  su]jorioris;  apox.  —  AJc- 
cenat  se  mijei'ia  u  loc.  sing. :  brku,  gen.  pi. :  bfka 
i  u  cijeloj  mnozini  kad  ima  -ov- :  blrkovi,  u  takoj 


BRK 


659 


BRKA 


mnozini  opet  se  mijena  ti  ffcii.:  bi-kuvfi.  —  Do- 
lazi  od  XVI  vijeka,  izmcdu  rjecniha  u  Mikafinu 
(mystax  SOtj) ,  u  Belinu  (niystax  130'') ,  jt  Bje- 
lostijencciHi  (,vrli'  i  ,inustat;'  7*),  u  JambreUievu 
(mystax  J  ,  585") ,  u  Stulicevu  (labri  siiperioris 
pili)  i  ti  Vukovu  (ciiifinuus  bai-bae  i  ,ouo  zemje 
sto  se  uvuklo  u  vodu').  —  Kor.  bhark,  tiskaii, 
zhijati,  taniti,  silastii  hiti,  strsiti.  —  1.  u  co- 
vjeka  na  gornoj  us)n  dlake  i  u  zivotiue  take 
dlake  ili  drugo  ito  inta  kao  covjek  brke.  a)  u  co- 
vjeka:  Brci  i  brada  k  vragu  mi  tja  pocte.  N.  Na- 
jeSkovic  1,  212.  Brke  za  usi  zadijevaju.  I.  Kaiia- 
veli6,  iv.  340.  Ko  s  bradom  krpa  brke  al  peliarom 
strija  Turke.  P.  Vitezovii,  ovit  155.  Na  gornoj 
ustni  neka  brci  budu  ostrizeni.  M.  Bijankovic  'J4. 
Miaji  brke,  bradu  sijodi  i  mac  nosec.  J.  Kavauiu 
173.  Ne  imaduci  brka  kao  covik.  N.  Palikuca  41. 
Ako  bradu  i  brkove  obrije.  A.  Kaniilc,  kam.  227. 
U  zlo  ga  jo  misto  udario,  vise  brka  u  celo  ju- 
nacko.  A.  Kacic ,  razgov.  254.  Brke  imal  do  ra- 
mena,  kopjem  Turak  pronietival.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  16.  Nije  mi  zao  da  mi  je  uii4  priko  brka 
prisao,  iieg  da  je  druzijem  put  ukazao.  Poslov. 
dan.  82.  Moja  majko,  oieni  me  mlada,  dok  me 
nije  obuzela  brada,  obuzela  brada  i  brkovi.  Nar. 
pjes.  vuk.  1 ,  380.  §to  je  mlado  momCe  uz  kocije 
na  vranci6u  kouu  od  mejdana  a  ne  ima  brado  ni 
brkova,  a  jevsi  je  od  svake  devojke.  3,  157.  Tanka 
brka,  crna  oka.  1,  441.  Plavi  su  mu  do  ramena 
brci.  3,  155.  Crni  su  mu  brci  do  ramena.  4,  506. 
Eidih ,  Mujo ,  do  ramena  brka.  3,  154.  Smedih, 
Mujo,  do  ramena  brka.  3,  154.  Kakvnga  je  na- 
mreena  brka.  3,  338.  Poznajem  ti  celo,  kako  ti 
je,  i  poznajem  oba  mrka  brka.  2,  274.  Ta  strasan 
je,  da  ga  bog  ubije!  brci  su  mu  po  prsima  pali. 
2,  346.  Kakvi  li  su  oni  mrki  brci!  Tanki  brci 
pali  na  ramena.  2,  228.  Panuli  mu  brci  po  pu- 
Ikama.  8,  156.  Ne5to  mu  se  crni  preko  zuba  kolik 
jagiie  od  pola  godine,  sjaju  mu  se  toke  kroz  br- 
kove  kao  jarko  kroz  goricu  sunce.  2,  518.  Sjaju  mu 
se  toke  kroz  brkovo  kano  mjesec  od  petnaest  dana 
kad  obasja  kroz  jelove  grane.  3,  157.  Popi  Ivo, 
a  ne  skvasi  brka.  3,  95.  Lijevijem  okom  progle- 
duje,  desnijem  se  brkom  nasmijava.  3,  360.  brci 
mogu  se  sukati,  gladiti,  presli,  vezati,  uz  obraz 
priviti,  p)od  kalpakovi  drzati:  Ve6  zagrie  svoje 
bile  ruke  i  junacke  zasukujo  brke.  A.  Kacic,  razg. 
94.  Hajd'  junaci,  zasuc'te  brkove.  I.  Zaiiicii  197. 
Zagali  ruke,  zasuii  brke,  i  stani  }ubit'  mladu  de- 
vojku.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  86.  Drugi  junak  smede 
naustice,  treJi  junak  erne  brke  veie,  a  6etvi'ti 
s'jedu  bradu  kre§e.  3,  337.  Crne  brke  uz  obraz 
privio.  3,  546.  A  brkove  pod  kalpakom  drzi.  4,  139. 
Brke  gladi ,  druztvu  progovara.  Nar.  pjes.  juk. 
561.  Mrcih  brka  zapredaju  pramc.  Osvet.  4,  63. 
—  kad  :je  covjek  neveaeo,  onda  ih  objesi  Hi  obori 
ili  mil  oni  padnu,  a  kad  je  veseu,  podignu  ae,  iU 
ih  covjek  podignc:  U  obraz  je  sjetno  nevesolo, 
mrke  brke  nisko  objesio,  mrki  brci  pali  na  ra- 
mena. Nai-.  pjes.  vuk.  2,  267.  No  je  celo  grdiio 
namrdio ,  a  ponisko  brko  objesio.  2,  538.  Za  to 
Marko  hajo  i  ne  liajo,  brkove  je  strmu  oborio, 
jednoga  je  strmu  oborio ,  drugoga  je  na  rame 
bacio.  Nar.  pjes.  juk.  74.  Nek  lincu  zvrkne  oko 
i  brk  mu  so  ponadigne  kad  plemena  slavu  stigne. 
V.  Doseu  211.  Bjese  aga  podignuo  brke,  slucahu 
mu  maslu  i  cicvari ;  sad  mu  oba  niz  bradu  pa- 
dose.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  501.  —  u  jirotesejiom 
smislu  mjesto  covjcka,  poHujuci  ga:  Casni  brce, 
desnica  ti  cvala!  I.  Zanicio  156.  —  prcko  brka 
covjek  govori,  kad  govori  srdito.  A  on  mene  preko 
brka,  a  rasrdi  se :  lezi  doje,  ulegla  se,  zla  ti  go- 
dina !  Nar.  pjes.  vuk.  here.  241.  —  pod  brcima 
se  smije  covjek,  kao  krijuci,  ispod  mukla.  u  kni- 


zevnika:  Zaiie  (govoriti)  smijuci  sc  pod  brcima. 
S.  l^ubisa ,  prip.  25.  Pod  brkom  nam  se  smiju 
Turci.  156.  —  reci  konic  sto  ,u  brk'  kao  i  ,u  oci', 
da  citje  i  vidi  ko  mu  govori,  ne  bojeci  ga  se.  u 
knizevnika:  Kazi  mu  to  u  brk,  ako  si  muzko. 
M.  Stojanovic,  poslov.  92.  Roce  u  brk  biskupom. 
M.  Pavliuovic,  razg.  92.  Bi  li  to  rekao  kalude- 
rima  u  brkV  S.  ^ubisa,  prip.  210.  Nema  srca,  da 
kaze  sihiome  istinu  u  brk.  M.  D.  Milicevic,  jur.  6. 
—  b)  u  zivotiue:  jia)  u  kosmatc  zivotine:  u  med- 
■vjeda,  M  vepra:  Sto  se  trpi,  sto  se  pati  od  mor- 
skoga  od  medvjeda.  .  .  .  zgledati  ga  nije  milo, 
s  brci  cejus  gdi  ocijera  M.  Vetranic  1,  21.  Sva- 
koj  su  od  liih  dvijo  iznikli  veprovi  brci.  S.  ^iU- 
bisa,  prip.  203.  —  bbj  u  raka,  u  ribe  (n.  p.  u 
soma) :  Vaja  da  mu  se  ucinilo  da  je  (rak)  nalik 
na  6elu  po  nogama  i  po  brkovima.  Vuk,  posl.  108. 
Na  gornoj  vilici  (ii  soma)  dva  vrlo  dugafika  brka. 
J.  Panfeic,  ribe  140.  —  2.  u  opce  uzak  Hi  sijast 
kraj,  vrh,  vrsak:  a)  ii  jezika:  Ne  stoji  samo  na 
brku  od  jezika,  nogo  osobito  u  dubjini  od  vo|e, 
ispoviditi  se ,  boce  reii ,  obratiti  se  k  bogu.  D. 
Eapic  45.  —  b)  u  igle,  tt  kopja,  u  noza:  Brkom 
jedne  igle  otrovne  mloge  pomori.  D.  Eapic  140. 
Okrenuvsi  priostri  brk  svoga  kopja  prostfo  ga 
je  na  zemju  mrtva.  A  Tomikovii,  129.  Tada  koru 
oSti'og  no2a  brkom  plitko  pori.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  1.50.  —  c)  u  lopate  gvozdene,  -u  kvake:  Dotle 
koreu  u  zemJu  utice,  dok  lopata  s  usicam  umi6e ; 
i  sto  brkom  u  dnu  ona  sice,  to  jedva  kad  na 
novo  ti  nice.  J.  S.  Re]kovi6,  ku6.  399.  Kvaeica 
se  vidi,  koja  brkom  u  nizinu  slidi,  da  za  lanac, 
koji  visi  ozgore,  .  .  .  zakvacit  so  more.  ,T.  S.  Rej- 
kovic, kuc.  21.  —  d)  II  jaja  vrh  zaosifast ,  vr- 
iika:  Brkom  doli  obraiajuo  cine  da  postavno  jaje 
ne  pogine.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  99.  —  e)  u  pi- 
leta  nakraj  kliina,  sto  mu  trcba  skinuti.  isporedi 
nakjunak.  Nek  se  s  goriieg  brci  skinu  kjuua. 
J.  S.  Re|kovi6,  ku6.  161.  —  f)  vrh  u  torna,  dr- 
veta ,  dimnaka :  Trisak  pogodi  u  brk  najviSega 
torna,  drveta,  ili  sijatog  dimnaka.  M.  A.  Relko- 
vic,  sat.  177.  Da  bi  se  toj  gori  brki  polamali. 
Jafike  308.  —  g)  a  trave  i  kakve  god  bi\ke  kao 
klica,  iznikao,  pahu],  i  kakav  god  ovrsak,  kakav 
god  okrajak.  Trava  i  lis6e  (u  pro]ece)  podigne 
zelene  brke  i  izviruje  iz  zemje.  M.  A.  Rejkovic, 
sat.  174.  Pak  nek  trave  posli  gleda  mlade,  kako 
gusta  izvisito  hodi  kao  da  ju  tko  uzam  za  brk 
vodi.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  41.  Sada  s  riega  (du- 
vaiia)  okidaj  zajiei'ke,  jos  i  cvitne  pocupaj  mu 
brke.  328.  Tu  ju  (lozti  vinovu)  kopao  savivSi  po- 
vali,  .  .  s  jedne  strane  brk  gori  izvira,  s  druge 
strane  od  pana  se  vere ,  od  lieg'  snagu  pak  i 
plodnost  bei-e.  131.  Drugac  zobi  ne  co  bit'  ni  brka. 
396.  Ako  jo  duga  odve6  ta  trava  (koja  se  uhvati 
za  ladu)  i  vidjiva  kad  je  jos  lada  u  moru,  govore: 
jjustila  jo  brke.  L.  Zore,  rib.  9.  po  tome  je  u  loze 
vinove  i  isto  sto  vrsika,  dim  sc  hvata  i  drzi  za  sto 
penuci  se:  Pitome  loze  sto  su  se  obavile  i  br- 
cima splele  oko  pobitijeh  kolaca.  S.  l^ubisa,  prio. 
129.  —  h)  It  lade,  predni  kraj,  prora:  Koji  god 
u  ladi  bijau,  .  .  uiki  vela  skupjaju,  niki  tree  gori, 
niki  doli,  niki  na  brk  a  niki  na  dumen.  D.  Rapic 
112.  —  i)  ,0110  zeiH(e  sto  se  uvuklo  u  vodu',  liu- 
gula.  u  Vukovu  rjeiiiikii  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Vukovaru).  isporedi  rt.  —  k)  brkom,  per 
transennam.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (1,  9*).  — 
3.  s  kakvim  adjcktivoin  ime  je  nekim  bilkama: 
niackov  brk ,  mackovi  brkovi,  zecji  brk  ltd.  vidi 
koil  tijeli  ailjektiva. 

1.  BRKA,  /.  confusio.  u  nase  vrijeme  u  jed- 
noga pisca.  Postana  kojega  je  i  brk.  isporedi 
brkati.  Iskazi  mi  redom  i  bez  brke.  S.  !^ubisa, 
prip.  48. 


BKKA 


r>GO 


BRKl^iAOA 


■2.  BKICA,  /.  (/)  rijekn  «  Bosni  koja  utjecc  u 
Siivii  kod  lirckoi/ii.  Zcmjop.  bos.  42.  4;j.  —  I))  rii- 
rosica  iia  loj  rijt'ci.  Zomjcip.  bos.  43.  Statist,  ft". 
Uilariti  ili  ti  proii  kioz  Hrku  i  Palanku,  iia  vo- 
liko  zlo  udariti.  Nar.  prip.  bos.  1,  100. 

8.  Bl^KA ,  m.  ridi  brko.  Akcenat  se  mijfna  u 
voc:  bfko.  dolazi  kao  vadimak:  Kad  jo  osudio 
iia  smrt  Bi-kii.   M.   1).  Milicevi6,  srb.  ii!J. 

BKKAC,  brkdt'a,  m.  loistus  Froohl.  .1.  Sloscr, 
kor.  14.  staviparska  ie  hiti  pogrijcska:  brkac.  4. 

BKKACA,  /.  coramby.K  heros  F.  K.  Cinogorac, 
zool.  137. 

BRKA^,  brk}a,  m.  ,suh  brk  na  stablu':  OHe- 
prjao  sam  so  na  brka}.  M.  Pavlinovid. 

BKKAN,  m.  pauni  genus,  samo  u  Stiilicevu 
rjecniku  (9»).  isporedi  brhan. 

BEKANLIJA,  m.  vidi  brkona.  Sretne  jednoga 
brkanliju.  Nar.  prip.  bos.  1,  129. 

bAkANE,  n.  confusio.  od  prosloga  vijeka.  iz- 
medu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Brkane  poredka. 
J.  Kajid,  pouc.  3,  BV>. 

BRKAONICA,  /.  tricae,  ,kad  se  kakav  posao 
pobrka'.  samo  m  Vukovu  rjecniku  (sa  znacenem 
koje  je  stavfeno). 

BEKAST,  adj.  acuminatus,  silast.  samo  u  za- 
goneci  o  lastavici:  Na  iirvo  brkasto,  ostraga  vi- 
lasto,  ozgor  kao  jare,  ozdol  kao  jaiio.  Nar.  zag. 
nov.  113. 

BRIiA.§,  brkaSa,  m.  a)  brkat  doijek,  brko.  samo 
It  Stulicevu  rjecniku.  —  b)  vidi  bradovatica.  bar- 
bun,  samo  it  Stulicevu  rjecniku  (barboue,  triglia, 
mullus).  isporedi  brkavica.  —  c)  pollinia  Spr. 
Slosor-Vukot.,  flora  1203. 

BRKA&ICA,  /.  neka  psenica,  nem.  bartweizen. 
B.  Sulek,  im.  32.  isporedi  brkuja. 

BKKAT,  adj.  a)  barbatus.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu  i  Vukovu.  Vidi§ 
hitar  kako  je  i  brkat.  I.  Zanicic  1.56.  Ili  cete  .  .  . 
re6i  ...  da  ste  za  to  zeni  zena,  da  je  ona  s  tim 
poStena,  neka  joj  se  puni  voja  da  jo  od  svoga 
muza  bo|a  .  .  .  Al',  brkate  krasne  ralade !  taj  vam 
uzrok  no  vajade.  V.  Dosen  108.  Tu  dolazi  brkat 
junak  na  vranu  koilu.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  246. 
Za  dva  plava  ne  bill  pare  dala,  za  brkata  ne  bill 
ni  dukata.  119.  Nema  nikakva  Covjeka  bez  brka 
nego  ja,  a  nijedne  zone  brkate  osim  moje.  Nar. 
prip.  vrc.  66.  stamparska  ce  biti  pogijeska  ,Zena 
brkatac'.  65.  mjesto  ,zena  brkata'.  234.  —  b)  cu- 
spidatus,  si^ast.  isporedi  brk.  o  nozu,  o  listu :  Ili 
nozem  brkatim  odkomi.  J.  S.  Kejkovic,  kuc.  306. 
Musko  (duhan)  ima  .  .  .  naokrugao  i  malo  brkat 
list,  zensko  dcbeo,  dlakast.  81. 

1.  BBKATI,  bfkam,  impf.  turbare.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Bjelostijence.ru  (brkam, 
projicio,  abjicio,  s  dodatkom  da  se  tako  govori  u 
Dalmaciji  10a.)  i  n  Vukovu  (miscere  ct  turbare). 
—  Kor.  bhark ,  tiskati,  zbijati,  mesti.  isporedi 
lirk ,  brknuti ,  brcati.  —  a)  u  tjelesnom  smislu : 
Hajka  brka  solute  i  brke.  Pjev.  crn.  317.  —  b)  u 
umnom  smislu  stnetati  da  sto  ne  bude,  kvariti: 
Ne  bi  smoo  brkati  djela.  J.  Eajic,  pouc.  2,  86. 
Kad  bi  ne  samo  brkali,  nego  i  spomagali  sreii 
ovog  slepca.  2,  84ii. 

2.  BRKATI ,  bf ceni ,  impf.  pulsare ,  liorrere, 
turbare.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Bjelostijencevu  (samo  sa  se;  brce  se  ta,  nakanil 
ili  nanienil  je  otud  ali  tarn,  intendit,  proponit 
discedere,  jactat  se  vele  abire,  profugere).  — 
I'ostana  kojega  je  i  brkati ,  brkam.  —  1.  ne- 
prelazno:   a)    minurire,    kao  gukati,    totrkati.    o 


divlein  kukutu.  sumo  ?t  jcdnoga  pisca  xvi  vijeka. 
CujaSo  tamo  petelina  brfcuii.  P.  Zoranii''  68ii.  — 
b)  dizatiscu  tris  kao  izbijati,  strsiti,  horroro.  samo 
u  jednoga  pisca  xviii  vijeka  (i  io  ne  sa  svijem 
pouzdano,  jer  dolazi  samo  3  pi  praes.:  brcu,  a 
to  u  reienoga  pisca  moic  biti  i  pogrjeska  mjesto 
brfie,  od  brcati):  Na  glavi  im  logi  brfu.  J.  ICa- 
vanin  409.  —  2.  prelazno,  kao  brkati,  brkam, 
tiu'bare.  u  jednoga  pisca  nasega  vrcmena :  K'o  u 
paklu  strave  spopanu  ga,  sue  mu  brcu  su/.i'ii  zlo- 
paioni.  O.svet.  4,  1)7. 

BRKATITI,  brkatim,  impf.  barbii-o ,  dobivati 
brkove,  postajati  brkat.  u  nase  vrijeme.  Kad  poSme 
brkatiti  (zena) ,  ono  je  prava  jn-avcata  vjeStica. 
Magaz.  1867.  50. 

BRKAVICA,  /.  vidi  bradovatica.  sarno  u  Stu- 
licevu rjciniku- 

BRKICA,  /.  a)  cobitis  barbatula  L.  J.  Pan6i6, 
ribe  138.  u  Vukovu  rjecniku  pisciculi  genus.  — 
b)  scaphiura  Kirby.  J.  Sloser,  kor.  250. 

1.  BRKI6 ,  w».  prezime ,  po  ocu  koga  su  zvali 
Brka.  od  xviii  vijeka.  Starine  10,  264.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gora  184.  Rat  138.  §em.  srb.  1881.  299. 
Scbem.  bos.  1864.  xxvi.    Scliem.  zagr.   1875.  259. 

2.  BRKIC,  m.  ptinus  L.  J.  Sloser,  kor.  486. 
487. 

BRKISEVINA,  /.  selo  u  ITrvatskoj  u  podhipa- 
niji  jastrebarskoj.  Brkisovina.  Schem.  zagr.  1875. 
191.  Pregled  37.  Kupa  prihvaca  u  svoju  strugu 
mie  Stankovca  kod  Brkisevino  G-linu.  Regul.  sav. 
24.  —  I'omine  se  od  xvii  vijeka  i  kao  grad,  ali 
se  jednako  pisala  sa  0  medu  b  i  r:  Berkisevina. 
Starine  11,  83.  12,  30.  i  grijeskom  pisarskom  sa 
g  mjesto  k:  Bergisevina.  Starine  11,  84.  Takoder 
grijeskom  sa  1  mjesto  r:  Belkiseviua.  Starine  12, 
32.  —  Zvala  .se  i  Brkisevo  xvi  vijeka,  ali  se  i 
tada  pisalo  e  medu  b  i  r:  U  Berkisevu.  Mon. 
Croat.  235.  tako  i  na  kraju  xvii  vijeka.  Starine 
12,  21.  u  spomeniku  latinski  pisanu  pomine  se 
jos  XIII  vijeka:  ,terra  de  Berkis'.  Mon.  ep.  zagr. 
1,  26.  —  Zvala  se  i  Brkuse^nna,  i  to  xvi  vijeka, 
a  pisala  se  takoder  sa  e  medu  k  i  r:  Grgur  iz 
Berkusevine.  Mon.  croat.  237.  Na  krajimi  u  Ber- 
kusevinu.  3t13.  porodica  kojoj  je  pripadala  X)isala 
se  latinski  xvi  vijeka:  ,generatio  de  Borkus'.  Sta- 
rine 5,  150. 

BRKISEVO,  n.  vidi  Brkisevina. 

BRKISEVSKI ,  adj.  sto  pripada  Brkisevini. 
Sudac  ,berkisevski'.  Mon.  croat.  250. 

BRKl^A,  /.  vallus.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjei- 
nika samo  u  Vukovu  (sturmpfahl,  palus  obliquus). 
akcenat  .sc  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i  aba 
zadr'ia  sloga.  duga:  brka}a,  a  u  gen.  i  instr.  sing, 
samo  zadni:  bit-kje,  brkjom.  Od  korijena  od  koga 
je  brk  (koji  vidi),  nazvana  po  tom  sto  je  sijasta  i 
sto  st.rsi  na  koju  god  stranu.  —  a)  kao  kolac,  sto 
se  udara  po  sanievima:  Udariti  brkjo  po  sancu. 
Vuk,  rjefi.  44*.  —  b)  ,granato  drvo  koje  se  udari 
u  zemju  pa  se  na  nega  zelcn  gralt  na  struku  na- 
baci  te  se  susi:  ovo  godine  nasao  samo  pet  br- 
ka}a  gralia'.  Z.  Eadoni6.  Bas  prola^asmo  pored 
jedne  brkje  pasuja  u  liivi.  Sta  moze  ondje  biti 
drugo  do  onaj  neomlaceni  pasuj?  A  cesto  se  do- 
gada  da  je  jedna  taka  brk}a  hajducka  potajnica. 
M.  D.  Milicevic,  vec.  200. 

BRKl^ACA,  /.  vidi  brkja.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Akcenat  se  mi- 
jena u  gen.  pi.:  bj-k|5,c;1,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  brkjafie,  brkjacom.  ■ — 
a)  vidi  brkja  pod  a. :  Uze  se  biti  muskatir  i  ob- 
gradi   se   brkjacama.   Glasnik  20,  14.   —   b)   kao 


bek:^aci6 


661 


BRLOG 


velilca  inotla  kojow  se  zatrora  put,  rupagulum. 
Zatvoreiia  kapija  brkjacom.  S.  Tekelija  u  Lefcopis. 
119,  76.  Celoga  puta  nema  brkjaca.  120,  79.  — 
c)  ,drvo  pred  kiitom,  na  knm  sc  siiH  rub}e  Hi  ha- 
fine'.  na  Krku.  I.  Milcetic.  isporedi  brkja  pod  b. 
—  d)  ,od  drveta  kao  malo  miijalo  na  krcijii  od 
tri  Hi  cetiri  roga,  elm  se  mijesa  prga,  kaSti,  cic- 
vara  i  skorup'.  Vuk,  rjec.  44^  (s  dodatkom  da 
je  to  u  Boci).  Daj  malo  vode  u  bakri  i  brk|acu, 
da  napra-iam  fiorbu.  Nar.  prip.  vrc.  137.  Uzmi 
jednu  brkjaeu  i  uvali  u  kotao  kao  da  mijesas 
Ski-ob  ill  cicvaru.  V.  Bogisid,  zbor.  645. 

BKKXjACIC,  m.  prezime.  U  majstora  Tome 
Brkjafica.  Letop.  112,  166. 

BHKlfiAR,  m.  nadimak  sale  radi.  Todor  Obra- 
dovid  Brkjar.  V.  Bogisic,  zbor.  15. 

BEKNUCE,  ».  projectio.  isporedi  brknuti.  saino 
u  Bjelostijencevu  rjecnikit. 

BRKNUTI,  bfknem,  pf.  projicere,  prosternere, 
gustare.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  w 
Bjelostijencevu  (pi-ojicere,  abjicere  10*).  Od  ko- 
rijena  od  kojega  je  brkati.  isporedi  brcati,  brc- 
nuti.  —  a)  baciti,  hititi,  ohoriti:  Padahu  sve  po- 
legom  prihrabrenim  kad  ijotegom  toga  prodre, 
toga  brkne.  D.  Barakovic,  vila'  140.  Niki  (inu- 
cenici)  u  more  brknuti.  F.  Glavinid,  cvit  xviii. 
Toga  kopje  brkne,  toga  koii  potare.  B.  Kruarutic 
18.  i  sa  se  pasirno :  Grisiiik  brknet  .se  u  jiakal. 
F.  Glavinic,  posl.  57.  —  b)  kao  dodjeti  se  (jela), 
(jeditci  ga)  prikvatiti  se,  zaloHti,  malo  pojesti.  is- 
poredi labrcnuti,  calabrkmiti.  M.  Pavlinovic.  —  i 
u  prenescnom  smislu:  Brknuti  koji  mrvojak  zuana. 
M.  Pavlmovic,  rad.  155.  —  znacene  pod  a.  slaze  se 
s  ovijem  kao  sto  se  u  hitati  slaze  i  bacati  i  hvatati. 

BRKO,  )».  barbatus,  brkat  cnvjek.  isporedi  brka. 
u  vase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i 
Vukoi'U.  Akcenat  se  mijena  u  voc. :  bfko.  Coek 
mu  odgovori;  ,ja  bih  ti  je  rado  dao,  ali  sara  je 
obrekao  Brku'.  Mededovic  na  to  rekne:  ,bre  sta 
marim  ja  za  Brka?  J  a  cu  Brka  ovijem  buzdo- 
vanom'.  A  coek  mu  rekne:  ,be  i  Brko  je  neki.' 
Nar.  prip.  vuk.  4. 

BRKONA,  m.  vidi  brko.  u  nase  nrijcme,  iz- 
medu rjecnika  samo  ic  Vukovu.  akcenat  se  ne  mi- 
jena, samo  su  u  gen.  pi.  i  oha  zadna  sloga  duga: 
bfkoiia,  a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadiii:  bf- 
kone ,  brkonom.  Sinovima  brkoiia  granicar.skili. 
M.  Pavlinovic,  razl.  spi.s.  217. 

BRKOV,  adj.  sto  pripada  brku.  Mrkov  potok. 
Sr.  Nov.  1867.  319.  u  zagoneci:  Dovudc  se  sigo- 
migo,  za  nim  brko  (,brkov')  sitno  liitro;  da  ne 
bi  babine  rupe,  upade  u  brkove.  ruke.  (odgonctlaj . 
macka  i  mis.)  Xar.  zag.  uov.  127. 

BRKOVATI,  bi-kujem,  impf.  vidi  brkatiti.  Mla- 
dic kad  pocne  brkovati.  V.  BogiSic,  zbor.  75. 

BRKOVIC,  m.  a)  prezime  po  ocu  koga  su  zvali 
Brko.  Jovau  Brkovic.  Eat  392.  —  6)  selo  u  Bosnl  u 
okrugu  sarajevskom,  kotaru  cajnickom.  Statist.  11. 

BRKU]|jA,  /.  I'leka  psenica,  tritieum  aestivum 
L.,  nem.  bartweizen.  B.  Sulek ,  im.  32.  isporedi 
brkasica. 

BBIIIUjE,  Birkuja,  /.  pi.  selo  u  Bosni  n  okrugu 
sarajevskom,  kotaru  visockom.  Statist.  2f;.  ni  rod 
ni  akcenat  ne  zna  se  za  cijelo. 

BRKUSANIN,  m.  covjek  iz  sela  Brkitsa.  dolazi 
i  mjesto  prezimena :  Marinko  Brkusaiiin.  Rat  3.34. 

BRKUSE,  Bfkusa,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
cacanskoiii.  K.  Jovanovic,  rec.  174. 

BRKUSEVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Rat 
338. 

BRKUSEVINA,  /.  vidi  Brkiseviua. 


BRLAN ,  III.  iinc  inusko  xiv  vijeka.  postanem. 
od  imena  (Hi  tipravo  nadimka)  koje  samo  ne  do- 
lazi, a  od  koga  je  i  Brlic  i  Brletic,  i  koje  je  moglo 
postati  od  kor.  bhar,  tiskati,  vrfjeti,  vrtjeti  se. 
BrtlauL.  Glasnik  ii.  12,  119.  isporedi  briog. 

BRLEKOVIC ,  in.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Schem.  zagr.  1875.  227. 

BRLEKOVO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podiupa- 
niji  zlatarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  26.  Pregled  59. 

BRLENIC,  III.  selo  u  Hrvatskoj  podzupaniji  ja- 
strebarskoj.    Schem.   zagr.    1875.   88.   Pregled   35. 

BRLETIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
segn.  1871.  88.  isporeoi  Brian. 

BRLEVO,  m.  iieko  mjesto  u  Bosni.  Da  idemo 
ogi  na  Brlevo.  Nar.  pijes.  potr.  1,  302. 

BRLIC ,  m.  prezime ,  od  xiv  vijeka.  od  imena 
koje  samo  ne  dolazi.  isporedi  Brian,  Brletid.  Glas- 
nik II.  12,  126.  Mon.  serb.  243.  Danidid  1,  81. 

BRLINA,  /.  tal.  berlina,  mjesto  gdje  su  se  krivci 
vezani  za  kolac  stav^ali  na  ugled  drugima,  nem. 
pranger.  isporedi  kara.  Od  xiv  vijeka.  Ako  bi 
psovala  niku  dobru  zenu ,  imej  se  vloziti  v  br- 
linu  (.berlinu')  i  plati  4  cekina  zlata.  Stat.  krd. 
ark.  2,  285.  Ako  bi  ke  zeni  pritile  tvarmi,  imej 
se  vlozit  V  biiinu  (.berlinu').  285.  Imaju  proda- 
vati  ribari  vse  kako  je  zgora,  pod  penu  libar  50 
i  jedan  misec  stat  v  brlini  (,berliiii').  289.  Noki 
mu  poruci  da  je  za  to  na  brlini  sto  je  mnogo 
pio.  V.  Vrcevid,  igre  14. 

BRLOG,  n.  volutabrum.  isporedi  brjog.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vranciccvu:  mag.  bar- 
lang  (118);  u  Mika(inu:  mjestu  gdi  stoje  prasci, 
suile,  hara(30);  u,  Belinu:  suile  (573"),  colluvia- 
rium  (656*);  u  Bjelostijencevu:  suile,  hara,  feces, 
coUuviarium  (10);  u  Voltigijinu:  nest  eines  thie- 
res  (7),  i  u  Vukovu:  cubilo  suis.  — ■  Akc.  ostaje, 
samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  br- 
loga.  —  Od  kor.  bhar,  vrtjeti,  vrtjeti  se,  od  ko- 
jega je  i  bara  i  blato.  od  korijena  je  najprije 
postala  rijec  koja  sama  nije  u  obicaju:  brla,  pa 
od  lie  brlog.  —  a)  mjesto  gdje  .si'iiie  lijezu,  naj- 
vise  kaluga,  a  po  navedcnom  tumacciiu  drugih 
rjecnika  mo'e  biti  i  drugo.  izmedu  primjera  koje 
imaino  jedva  u  kom  moze  biti  drugo.  Na  c  ga 
godi  voja  pride,  kako  i  prase  u  brlog  ide.  M. 
Marulic  301.  Gdi  se  u  blagu  vi  tovite  kako  svine 
u  brlogu.  M.  Vetranid  1,  34.  Kad  prase  prokrene 
poda  se  u  brlog  korito.  2,  347.  Prasae  u  brlugu 
svoje  dni  provodi ,  u  bistroj  ni  nogu  ne  ces  mu 
nad  vodi.  N.  Dimitrovic  20.  Tlace  svoju  cas  i 
pravdu  i  razlog  jak  prase,  kad  se  vas  umijesi  u 
brlog.  M.  Drzic  99.  U  sve  se  griehe  ne  iiiako 
nego  li  prasci  u  brlog  zametose.  B.  Gradid,  djev. 
13.  Zivuc  kao  zvijer  (sviila)  u  brlogu ,  ku  sad 
pasem  u  ovoj  gori.  I.  Gundulid  227.  Pod',  sviiio, 
u  brlog,  a  ovdi  ne  lii'oci.  139.  K'o  i  prase  u  br- 
logu vas  zakopan  do  ociju.  J.  Kavaiiin  36.  Da 
se  u  nima  (u  necistotama)  vajaju  vede  neg  vepar 
oli  ti  svina  divja  u  brlogu.  A.  Kadcid,  bogosl. 
248.  Bijcsni  i  kako  zu-na  stada  u  brlogu  tusti  od 
zlobe.  I.  Dordid,  salt.  41.  Koji  se  sve  nahode  u 
grihu  kao  prase  u  brlogu.  J.  Banovac,  prip.  72. 
Prilikuje  ih  prascu,  koji  se  povrada  privrtat  se  u 
brlogu,  odkle  malo  prije  bijase  izisao.  Turk  blago 
2,  283.  Ako  je  prasae,  u  brlog.  Poslov.  dan.  2.  Rije 
k'o  prasae  po  brlogu.  107.  —  b)  mjesto  gdje  li- 
jezu zvijeri  i  ribe ,  loza.  Himba  je  lovcaru  tuj 
brlog  iskati.  I.  T.  Mrnavid,  osm.  17.  Zadruzni 
lovcari,  gdi  zvirovna  stada  slide  po  privari,  kad 
su  jur  zaside  mnoge  ucinili,  sve  slide  brloga 
okruzili,  tad  glasi  dvizaju,  tad  hrti  pusdaju.  48. 
Hrti  'z  brloga  jesu   iztirali   zeca.    170.   Onda   on 


BELOGA 


GC2 


BRi;,AV 


slcoci  kiio  uiodcd  \i  brlngu.  Nar.  inij)  hos.  1,  181. 
Keiiga  so  sjuiSta  vi  voco  lUibiiie  morskc,  gdo  ziinii 
probavi ,  kiio  stu  i  ilniKo  iiaso  ribo  Cine  .skupja- 
juii  se  po  dnb|iin  i  zakloi'ioiiim  mostima  u  vo- 
liko  gomilo ,  koje  nasi  ribari  zovu  rib|ini  brlo- 
zima.  J.  Paiicii,  zool.  21)1.  Ziniu  pvovedu  (ribe) 
po  brloziina.  K.  Crnogorac. ,  zool.  117.  —  c)  nr- 
^isto  iiiJcKlo  kujc  (joii.  (m)  u  u)ite :  Kad  te  stvori 
bog,  hotjo  ta  postavit"  ii  zpiiiju  u  brlog.  0.  Maii- 
bradi6  191.  —  hb)  u  palclu:  Skazal  je  svii  kri- 
post,  netistih  u  brlog  vi?.e,  nam  da  niilost.  M. 
Marulie  ."i2.  Oiii  so  vosolo  u  rajskonui  dvorii,  ovi 
so  drosolo  u  paklonom  brlogu.  B.  Kasii  n  M.  Oi-- 
bina  zrc.  iv.  —  cc)  o  (mhkom  stanu  necistii  i  o 
posteli  ncdiatoj :  Kad  kfisfka  zveka  .staiio,  iz  bv- 
loga  svog  ustane,  sida  k  ruckvi  o  po  daiia  niti 
prana  ni  fesjana.  V.  DoSon  15G.  Dal  kad  kucni 
ca6a  grime,  ku6na  mama  da  S  I'lim  trune  da 
obedvi  trulo  klado  veima  skupa  brlog  smrade. 
'207.  —  d(l)  buniite:  Brlog,  mjesto  gdi  .se  smoio 
gnusoba.  I.  Dordid,  salt.  501.  U  brlog  sam  svr- 
zen  doli  k'o  sud  razbjcn  i  joS  gore.  94.  Ki  uz- 
visi  ubogara  iz  brloga.  889.  —  d)  znacene  pod 
a.  i  c.  u  nmnom  smishi,  preneseno  na  duhovnu 
necistotu,  7ia  necist  iivot:  TJ  griha  brlog  lie  padoli 
s  nimi  ja.  M.  Marulie  43.  U  brlog  taj  jiadu  i  u 
glibijeh  ostanu,  u  telesnom  smradu  ki  svoje  dni 
trajii.  M.  Vetranic  1,  469.  Zivjet'  hoce  srjed  br- 
loga, za  to  im  ne  daino  vidjeti  nas  same.  N.  Na- 
jeskovic  1,  31.5.  Vaj  nieni  nobogu  ovako  jezeie 
doli  n  brlogu  tej  gi'iile  smrde6e.  H.  Lucie  281. 
Nu  podvigni  oci  gori ,  ter  ustani  iz  brloga.  D. 
Barakovic,  vil.  220.  Na  sramotu  tvoje  moci,  ka 
me  drza  u  brlogu,  ustat  hocu  prija  noci.  250. 
Ne  podnosi  da  srce  moje  lezi  u  brlogu  lazivih 
radosti  svitovnih.  M  Alberti  523.  No  dizes  se  iz 
brloga,  ki  ti  od  pakla  jaze  otvora.  I.  Kauavelic, 
iv.  124.  Koji  se  je  slipio  u  brlogu  od  necistoce. 
A.  Kadcic,  bogosl.  361.  Naliode  se  u  ovomu  hu- 
dobnomu  brlogu.  254.  Podusena  u  brlogu,  ziva 
grijesim,  mrtva  bogu.  I.  Dordio,  mand.  43.  Blud- 
nici,  koji  lezite  u  brlogu  od  vasih  putenosti.  A. 
d.  Bella,  razg.  45.  Umece  se  kako  necista  zivina 
u  brlog  od  svake  necistoce.  150.  Koji  su  svakda 
zivili  u  brlogu  nepostenih  nasladeiia  Turk  blago 
2,  312.  Kako  more  iz  brloga  grisnoga  izvuci  se  ? 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  15.  U  brlogu  necistijeh  na- 
sladeiia. B.  Cuceri  7.  Koji  tonu  u  brlogu  od  blud- 
nosti.  181.  Ne  moze  posteno  ziviti  tko  se  va|a 
u  brlogu  vlastitih  misli.  M.  Pavlinovic,  rad.  145. 

—  e)  necistota,  kao  stvar  necista,  od  koje  ne- 
cistota  prijana  za  koga  Hi  za  sto,  u  tjelesnom 
Hi  umnom  smislu,  gnus.  Molim  da  se  dostojis, 
ozdratiti  nemoc  moju,  oprati  brlog,  prosvitliti  sli- 
pocu.  M.  Alberti  402.  Mene  od  svakoga  hudobScin 
brloga  procisti.  422.  Koja  su  izuscena  od  usta 
otrovni  s  svakim  brlogom.  Grgur  iz  Varesa  137. 

—  f)  ime  selima:  aa)  selo  u  Hrvatskoj  h  podiii- 
paniji  karlovackoj.  Schem.  zagr.  1875.  93.  Pregled 
27.  —  bb)  selo  u  hrvaUkoj  krajini  blizu  Otoica. 
Schem.  segn.  1871.  25.  Sem.  prav.  1878.  65.  Eaz- 
dje}.  kr.  17.  pomine  se  od  xvii  vijeka:  Pobigal  u 
Brlog.  Starine  11,  83.  Pod  Brlog  na  sensku  kra- 
jinu.  P.  Vitezovic,  kron.  194.  —  cc)  selo  u  Sr- 
biji  u  okriigu  pirotskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BELOGA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugii  krajinskom. 
K.  Jovanovic,  rec.  124.  ispjoredi  brlog. 

BELOSCI,  Bfloziika,  in.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugii  sarajevskom,  kotaru  kladanskom,  i  okolma 
mu:  Dolinom  Brlosci.  Gla.snik  21,  .321.  TJ  nizini 
BiioScima.  325.  selo  pisu  Brloske  po  svoj  prilici 
grijeskom  n  akus.  mjesto  nom.  Statist.  18.  po- 
grjeska :  ,iz  Brloza'.  Glasnik  20,  363. 


BltliOTA,  w.  homo  spureus.  ,nadimak  ioijckii 
koji  brla  u  gomrcnu  i  djrlovanii ,  ja  li  .se  cesto 
pijanstroni  brluzi.'  M.  Pavlinovid. 

BlUiO^iAN.  bi'loJ.na,  adj.  spurcus.  .tamo  it  jcd- 
noga  pisca  prosloga  tnjeka.  Provodedi  zivot  gnu- 
."ian  i  brloian.  Grgur  iz  Varesa  135. 

nUI/O^KNE,  w.  cubatio  (porc^orum).  .•lamo  u 
Vnkuvii  rjciniku.  isporedi  brlo?,iti. 

miLOZITl ,  brlo^im ,  iinpf.  eoUoearo  in  volu- 
talinim.  ii  naie  vrijemc,  izmcctu  rjecnika  samo  u 
Vukovii.  —  1.  prelazno:  smje.Hati  (svine)  u  brlog. 
Brloiiti  sviiio,  lagpi-n  (die  .schwoine),  coUoco  sues, 
sterno ,  facio  ut  decumbaut.  Vulc ,  rjo6.  44''-.  — 
2.  sa  .so,  refleksivno:  lijegati  u  brlog:  a)  u  pra- 
vom  smislu  o  svinama:  Brloziti  so,  sicli  lagorn 
(von  scliweineu),  .sternor,  procumbo.  Vuk ,  rjec. 
44a.  —  h)  ){  prcnesenom  smislu  o  corjeku,  kao 
va^ati  se  u  brlogu,  u  necistoti  kakoj  biti:  Jedni 
prhaju  u  zrak,  a  veiiiia  basa  po  blatu  i  brlozi  se. 
M.  Pavlinovic,  razl.  spis.  396. 

BELOZNIK,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom, kotaru.  rogatiikotn.  Statist.  20. 

BEL ,  m.  holest  u  rnozgu  ovcjem ,  vertigo.  J. 
Paiicic.  bolest  postaje  od  crra  koji  se  zale^e  u 
■mozgu:   Taenia   coenurus   prebiva  .  .  .  kao   larva 

—  prede  poznata  pod  imeuom  coenurus  cerebralis 

—  u  mozgu  ovaca,  kojima  pociiiava  bolest  br}. 
J.  Pancic,  zool.  282.  Bolest,  koja  se  zove  br}.  K. 
Crnogorao,  zool.  181.  crv  se  zoiv.  brvaj  i  brvica, 
koje  vidi.  —  Korijen  bhar,  vrtjcti,  vrtjeti  se,  od 
koga  je  i  brjav. 

BEl^AGA,  /.  palus,  ka\uza,  bara.  samo  u  Vu- 
kovii rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Crnoj 
Gori).  —  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.:  brjaga, 
a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.  : 
bi-jage,  brjagom.  —  Korijen  kojega  je  i  brlog. 

BE!^AK,  bf}ka,  m.  sturnus,  cvorak ,  skvorac, 
cvr]ak.  Od  pirokloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Voltigijimt,  (staar)  i  u  Vukovu  (sturnus,  cemu  se 
dodaje  da  se  govori  u  Hrvatskoj).  —  Akc.  se 
mijena  u  gen.  pi. :  bf  Jaka.  —  Od  kor.  bhar,  vr- 
tjeti se,  s'ljati.  tako  ee  biti  nazvan  po  perju.  — 
I  da  brjak  navadi  se ,  pazi ,  brjak ,  ili  zvat"  ga 
hoces  skvorac.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  186.  Kada 
brjka  na  drvu  opaze.  186.  Br|ak  ili  cvorak,  stur- 
nus vulgaris.  J.  Ettinger  113.  Krunati  brjak,  me- 
rula  rosea.   114. 

BE^jANE,  m.  perturbatio.  isporedi  brjati.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BR^^ATI,  bfjam,  impf  turbare,  inquinare.  — 
Akcenat  kaki  je  ti  inf.,  taki  je  u  cijelom  aor.: 
brjah,  u  part,  praet.  act.  ii:  bfjao,  i  s  irecim 
slogom  dugim  u  3  pi.  praes.:  bi-jaju,  i  part,  praes. : 
brjajuci,  i  s  drugim  slogom  dugim  u  part,  praet. 
act.  I :  bf  jav,  bf Javsi ;  u  svijem  je  ostalijem  obli- 
citna  kakav  je  u  1  sing,  praes.  —  Dolazi  od  xvi 
vijeka  (vidi  primjer  M.  Vetranica),  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (turbare).  —  Kor.  bhar, 
vrtjeti,  brkati,  kvariti.  —  1.  ,po  canku  prstima 
ili  kasikom  premetati ,  turbare'.  samo  u  Vuliovu 
rjecniku.  —  2.  inquinare,  prlati.  isporedi  ubrjati. 
u  pravom  i  prenesenom  smislu:  Sto  tako  brjate 
sjedine  u  bradi  ?  Mislite  li  bogu  od  griha  razlog 
dat'?  M  Vetranic  2,  361.  Ko  svoj  posao  tini,  ruke 
ne  bija.  Nar.  posl.  vuk.  153.  Ako  brja  svoj  obraz 
slabos6u.  M.  D.  Milicevid,  zlosel.  86.  Za  sto  brjas 
lusta  svoja  takom  jjsovkom?  192. 

BE^AV,  adj.  1.  mente  turbata,  kome  se  vrti 
Hi  mete  ili  mijeSa  po  glavi  te  nije  ciste  pameti. 
samo  u  Vukoni  rjecniku  (gdje  se  tumaci:  unklug, 
stumpfsinnig,  stupidus,  vesanus),  Svaka  je  baba 


be:^avko 


663 


BENE 


brjava  (kad  se  ne  ce  da  rece:  luda).  Vuk,  rjec. 
44*.  znacena  radi  isporedi  brj.  —  2.  inquinatus. 
umrlan  Hi,  itbrjaii  iiin  po  lieu.  I.  Pavlovic.  ispo- 
redi  brjati  pod  2.  —  U  obaje  znacena  rijec  iMoya 
Icorijena  kojega  je  br}  i  brjati. 

BRI^jAVKO,  r».  inquiuatus,  musTio  cejade  uhr- 
{ano ,  brj/avo  (vidi  brjav  ^jod  2,  od  cega  je  rijec 
i  postala).  I.  Pavlovic. 

BR^iEVCI,  Brjevaca,  m.  pi.  rijeJca  u  Herce- 
govini.  Schem.  here.  1873.  16.  isporedi  Br}evo. 

BE^jEVO,  n.  selo  u  Hercegovini  u  Pwi.  V.  ^le- 
Sevic. 

BRl^IV,  adj.  bolestan  od  br{a.  isporedi  brvjiv. 
Ovo  sii  sve  br}ive  ovce.  M.  D.  Milicevio,  jur.  10. 

BE^jOG,  m.  vidi  brlog.  od  proUoga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Kod  no  bludnos 
izvajena  leji  gnusnom  na  brjogu.  N.  Marci  66. 
2iivjeh.  gresnom  u  brjogu.  88.  Covjek  slazi  ii  po- 
tisteno  mjcsto,  slazi  u  brjog.  A.  Kalic  105. 

BR^^OGONOSA,  m.  qui  sterquilinium  colligit. 
samo  It  Stulicevu  rjecniku.  rijec  vrlo  nepouzdana. 

BEl^OTINA,  /.  litura,  tnjesto  na  iemu  uhrlatio 
iim,  i  ono  iim  je  ubrjano.  J.  Grupkovi6.  isporedi 
brjati. 

BE^OZAN,  bfjozna,  adj.  vidi  brlozan.  samo  u 
Stulicevu  rjcdniku  (coenosus,  lutulentus). 

BEl^UG,  1)1.  blato  gdje  se  svine  va\aju.  vidi 
brlog.    isporedi  br}aga.  ]^.  Stojanovi6. 

BE^jUGATI  se  ,  brjugain  so ,  imp/,  valnti  ae 
po  brlugu.  Svine  se  br]ugaju.  \.  Stojanovic. 

BE^jUSA,  /.  pilanina  u  Bi>s>n  u  hlevaiiskoj  na- 
hiji.  Zera}op.  bos.  28. 

BJIMAK,  brmka,  m.  eryngiuin  cainpostre  L. 
B.  Sulek,  ira.  32.  is2Wredi  bennak, 

BEMBEC,  m.  scolymus  liisjianicus  L,  B.  Sulok, 
im.  32. 

BEMBOE,  u  zagoneci  a  iikvi:  Bacih  tikvu  u 
more,  tikva  dade  brnibore,  a  brmbori  trakove,  a 
trakovi  batove.  Nar.  zag.  nov.  221. 

BEMEC,  m.  ista  bijka  koju  pisu  t  bermoz,  koji 
vidi.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Jeda  bih  uasa' 
bus  zelone  travice,  svinaka,  jaglice,  brmeca  dvo- 
struka  korena  al  k]ice.  D.  Barakovic,  vil.  331. 

BEME^j ,  m.  kentrophj  Hum  lauatuin  Dec.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  vcli  du  se 
zove  i  bermej.  B.  Sulek,  im.  32. 

1.  BENA,  /.  lufciun,  kao.  samo  xvi  vijeka.  Od 
kor.  bliar,  vrtjeti,  me.'<ti.  isjioredi  breiian  (gdje  gri- 
jeskom  stoji  bhur).  —  Kruna  bude  na  rioj  (na 
glavi)  od  zestoka  trua ,  savita  u  prut  troj ,  da 
pride  sva  crna,  kako  jedna  brna,  sva  krvju  po- 
lita:  ne  bi  vrgal  zrna,  kadi  bnde  oita.  M.  Ma- 
rulic  173.  Maiie  |uven  stril  scijenase  npg  brnu. 
D.  Drzi6  439.  Da  vsaki  od  brne  zenije  ove  vazme, 
kami  li  drivo  li ,  vsaki  da  iznese.  Aleksand.  jag. 
starin.  3,  283.  Brnom  glavu  posipovase.  314.  na 
oba  posfedi'm  7njesta  u  drugom  rukopisu  prtsti  i 
prstiju.  Aleksand.  nov.  90.  128. 

2.  BENA,  m.  hyp.  Brnarad.  isporedi  Brne, 
Brno,  akcenat  se  mijena  u  voc. :  Brno.  Po  Brni 
Krnaruticu.  B.  Krnarutic  5.  Brnu  gvardijana  pro- 
bodose.  Norini  74.  —  drugo  ce  ime  hiti,  ali  se  ne 
moze  znati  je  li  musko  Hi  £ensko  Brna :  Brtnu. 
S.  Novakovic,  pom.  46. 

BENABA ,  m.  Barnabas.  Sudac  Brnaba.  Men. 
Croat.  11.  18.  Brnaba.  Anton  Dalm.,  a(-t.  4,  36. 
9,  27. 

BENAC.  Brnca,  m.  heko  mjesto  kod  sela  Al- 
tina:  Na  Brtntoi..  Mon.  serb.  94.  Glasnik  ii.  12, 


39.  112.  Danicid  1,  81.  Postanein  od  brna.  ispo- 
redi Brnac. 

BRNACE,  selo  u  Dahnaciji  blizu  Sina.  Report. 
1872_.  39.^ 

BENACA,  /.  indi  drjaca.  isporedi  brana.  ]Jj. 
Stojanovii.  M.  Euzicii.  isporedi  brnati,  od  cega 
je  i  postalo. 

BENACNAK,  m.  vcliki  svrdao  kojim  se  vrti 
brnaca.  M.  Ruzicid. 

BRNAN,  brna,  adj.  lutulentus,  kajav.  kao  da 
je  to  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  na  jednoin 
mjestu.  isporedi  brna.  Za  to  t'  nedam  brnu  ruku, 
da  si  od  mene  prebrodena  prjeko  blata  puna  leda 
k  Orku  ogiienom.  ,T.  Kavanin  392. 

BRNAEAD,  Brnarda,  m.  Beniardus.  xvi  vijeka. 
isporedi  Brnardo  (  Brnarda.  Sveti  Brnarad.  Zbor. 
153''.  ,Baruarad'.  16''. 

BENAED,  m.  vidi  Brnarad.  xvii  vijeka  u  jed- 
noga 2^>sca.  Sveti  Brnard  (,Barnarad').  M.  Div- 
kovic,  nauk  150.  tako  na  torn  mjestu  a  ceice  u 
istoga  pisca  Brnardo. 

BENAEDA,  m.  vidi  Brnarad.  xvi  vijeka.  Br- 
narda Krpacii.  Mon.  croat.  244. 

BENAeDIN,  Brnardina,  m.  Bernardinus.  Sve- 
tago  Brnardina.  Mon.  croat.  128.  S  Brnardinom 
svetim.  F.  Lastric,  test.  99.  ,Barnardin'.  109.  Br- 
nardin  sveti.  A.  Kalic  4GB. 

BRNARDO,  m.  vidi  Brnarad.  od  xiv  vijeka. 
Brnaido.  Mon.  Croat.  26.  Sveti  Brnardo  (.Bar- 
nardo').  B.  Gradic.  djev.  59.  djev.  72.  A.  Guictid, 
r^.  mar.  5.  M.  Divkovid,  nauk  37.  F.  Glavinid, 
cvit  283.    P.  Posilovie,    nasi.  53.   L.  Terzid    100. 

BENAEDOV,  adj.  Bornardi.  Sila  i  sreca  Br- 
nardova.  Nar.  pjes.  bog.  217. 

BENATI,  bii-nfim,  impf.  occare,  drlati.  isporedi 
branati.  1^.,  Stojanovic.  i  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  Kiva  uzorana  .  .  .  brnat'  bi  se  dala. 
Osvet.  3,  156.  isporedi  brnaca.  —  Postanem  od 
brna,  koja  se  uzcla  kao  gruda  zcmje,  a  brnati 
kao  razbijati  grude  vcce  u  mane,  isporedi  prasiti. 

BRNCEVO,  n.  selo  u  hrvatskoj  krajini  u  Lid. 
Schem.  segn.  1871.  38. 

BRNCIC,  ??(.  prezime  n  na.^c  vrijcme.  Schem. 
diac.  1877.  66. 

BRNOULOV,  adj.  .ito  pripada  covjeku  koine  je 
ime  Brncul,  koje  ime  samo  ne  dolazi  a  bice  ru- 
munsko:  Brnculov  potok  u  Srbiji  u  okrugu  crno- 
rijcckoni    Sr.  Nov.  1864.  359. 

BENDANE,  n.  blateratio.  isporedi  brndati.  ,T. 
Bogdanovic. 

BRNDATI,  bfndam,  impf.  blateraro,  jednako 
govoriti  kojesta,  hrb^ati,  lupati.  u  nase  vrijcme. 
Postanem  ce  biti  od  bruudati,  izgubivsi  u.  Odlazi, 
sta  u  \ajek  brnda.s?  J.  Bogdanovic  u  Lid. 

BRNDUSA ,  /.  colchicum  autumnale  L. ,  mra- 
zovac.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek ,  im 
32.  i  crocus  vernus  L.  i  sternbergiana  lutea  Spr. 
B.  Sulek ,  im.  32.  isporedi  brnduska ,  brnduska. 
—  Postanem  od  rum.  brandusa,  brindusa  (od  lat. 
blandus),  primula,  galanthus  nivalis,  colchicum 
autumnale. 

BRNDUSKA,  /.  crocus  vernus  L.  B.  Sulek, 
im.  32.  isporedi  brndusa,  od  koje  je  i  postala. 

BRNDUSKA,  /.  colchicum  autumnale  L.  mra- 
zovac.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomine 
da  se  govori  u  Baraui)  i  iz  nega  u  jednoga  pisca. 
B.  Sulek,  im.  32.  isporedi  brndusa,  od  koje  je  i 
postala. 

1.  BRNE,  Bi-ueta,  n.  hijp.  Brnarad.  xvi  vijeka. 
samo  u  nom.  Brne  Kapustic.  Mon.  croat.  272. 


BENE 


GGl 


BBNICA 


2.  BRNE,  ueko  injesto  Icojc  se  sidiii)  pu  i men  it 
tipoiiiii'ie  prije  ««&</((  vremcna,  a  moylo  bi  se  6i- 
tati  i  Brur.  S.  Novakovir,  iioni.   12(>. 

BKNELK'I,  w.  pi.  selo  u  llrvatshij  u  podzti- 
paniji  rijcikoj.  Scliciu.  sojjn.  1871.  (J2.  Proglod  5. 

BKNESTBA,  /.  vidi  bini.stra. 

BKNETA,  VI.  Iiyp.  Biiianid.  xvi  fijcka.  Briiotii 
Brezarica.  Mon.  crciat.  2SH. 

1.  BRNICA,  /.  neico  mjesto  blizii  Stinife  xiv 
vijeka ,  moze  biti  kud  sadas7'ieija  sela  kojv  ji:  iici 
karti  zapisano  Zabiiie.  u  stoji  vijesto  iitn,  kujc 
se  u  reccno  vrijeme  i  pisalu.  Postanem  od  brnan. 
isporedi  bioiiau.  U  Brtiibiiici.  Glasnik  15,  284. 
Danicic^  3,  502. 

2.  BKNICA,  /.  neka  g^iva.  B.  feulok,  iiii.  ;?2. 
BENI6,  m.  neka  trava.  B.  Sulek,  iin.  32. 
BRNICEVIC ,  m.  prezime,  po  ocii  kome  je  ime 

Bruic,  koje  iiiic  snmo  ne  dolazi  a  muse  bill  dem. 
od  Brno,  Beriiardiis.  xvii  vijeka.  Luka  Bniii'^iwic 
(,Banncevic').   Stat.  poj.  ark.  5,  318. 

BBNISTRA,  /.  genista,  zilka.  od  xvi  vijeka, 
izmedii  rjeenika  t>amo  u  Vukovu  (,brnistra,  zuka', 
cetmi  se  dodaje  da  se  goiwri  u  yori'ieiii  primorju). 
Bude  kako  brnistra  (,barnistra')  11  pustiiii.  Ber- 
nardin  23.  jer.  17,  G  (niyrica).  I.  Bandulavii  45. 
Brnistre  (,barnistro')  tero  drv  poda  11  podloziSe. 
Oliva  41.  Brnistra,  spartiuin  juneeuni  L.  B.  Su- 
lek, ini.  33.  (rlasi  i  bornestra  11  rjeciiicima  Mi- 
kujiiiu  (12  iiika.)  i  Stulicevii  (12'').  i  brnestra, 
sarotbamd.s  vulgaris  Winim.  B.  Sulek ,  ira.  32.  <»' 
brnestra.  B.  Sulek,  im.  33.  i  banistra.  koju  vidi 
na  2)0  se.  —  Postanem  od  tal.  ginestra,  cemu  je 
promijeneno  g  na  b  {isporedi  bistijerna),  a  r 
umetiiuto  prema  savrsetku. 

BRNKA,  /.  erysipelas,  plamenik.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (u  dodatkii,  gdje  se  napomine  da 
se  govori  u  Banatii).  Od  rum.  branca  {koje  je  od 
nov.  grc.  /Jpny/ofj. 

BRNKOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  kome  je  ime 
Brnko ,  koje  ime  samo  ne  dolazi  a  koje  je  hyp. 
od  Brno,  Bernardus.  xiv  i  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
41.  271. 

BRNO,  m.  hyp.  Brnarad.  ispored  Brna  i  Brne. 
Akc.  II  voc:  Brno.  Brno  (,Barno')  Krnarutic.  B. 
Kasic,  rit.  xvii.  J.  Kavanin  127.  Brno  (,Barno') 
Pavlovic.  Norini  01. 

BRNOVIC,  771.  prezime  Turcinu  11  pjesmi.  Na 
toriuu  Dura  Brnovica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  421. 
istomu  u  istoj  pjesmi  stoji  prezime  i  Barlovie : 
A  Durlo  im  Barlovicu  vice.  422. 

1.  BRNA,  m.  hyp.  Brnarad.  isporedi  Brna.  Dom 
Brnu.  J.  Kavanin  179.  Akc.  11  voc.:  Bfiio. 

2.  BRNA,  VI.  vidi  briio. 

3.  BRNA,  /.  brnasta  koza.  u  Vukovu  rjcciiiku. 
i  occa  taka.  I.  Pavlovic.  Akc.  u  voc:  bfuo. 

1.  BBNAC,  Brnca,  m.  a)  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
podrinskow.  K.  Jovanovic,  rec.  136.  moze  biti  isto 
koje  se  pomiiie  samo  po  imenu  prije  nasega  vre- 
mena.  S.  Novakovic,  pom.  126.  Postanem  od  brna. 
isporedi  J  Brnac  i  Bfnac,  Briiaci.  —  b)  masoreus 
Dej.  J.  Sloser,  kor.  28.  po.stana  istoga. 

2.  BRNAC,  Bfnca,  m.  pjlanina  u  Hercegovini 
izmedu  Gacka  i  Neretve.  V.  l^esevic.  Na  Brnca 
u  Nevesinu.  M.  D.  Miliievic,  ziosel.  154.  ispwredi 
Bfnac,  s  kojim  je  jednoga  postana. 

BRNACI,  Brnaka,  m.  pi.  a)  selo  ne  daleko  od 
Novug  Pazara  u  Kolasinu.  pomine  se  od  xiii  vi- 
jeka. U  ,BrLnaceht'.  Mon.  serb.  70.  Brtiiaci.  Da- 
uilo  88.  Vt  Brbnacehi..  87.  —  b)  selo  u  Bosni  u 


iikriigii  sitrajeiskoiii.  Statist.   13.   —   Postanem  od 
brua. 

BRNAKOV'AC,  Urnakovca,  m.  brdo  11  Srijemu 
kod  Orgnri'i'aca.  P.  Boli6   1,  22.   isporedi  Bri'iaci. 

BliKAKOWC,  m.  2'rezime.  Norini  7«  A.  Kacic, 
kor.  452.  Nadod.  54.  Scliein.  bos.  18(1 1  94.  ispo- 
redi Bi'i'iaci,  Brnakovac. 

BRNAST,  (((//.  niaculaui  albam  liabens  in  naso, 
koji  ima  bio  bijeg  «a  noxu.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeenika  samo  u  Vukovu.  Postanem  te  biti 
(III  bn'iiia,  kiio  da  ma  je  na  nosu  briiira,  t.  j. 
koliU  Hi  kolo  (koje  moze  i  ne  bill  sup^e).  On  po- 
sjedo  ata  brnastoga.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  470.  Br- 
nasta koza.  Vuk,  rjec.  44". 

BRNAS,  m.  brnast  kon,  equua  maciilam  albam 
babon-s  in  naso.  u  nase  vrijeme.  izmedu  rjefnika 
samo  11  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  gororl  u 
('rnoj  (jori).  Sabju  paSe,  a  liriiasa  jase.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  490.   Dok  uzjasem  luojega  briiasa.  4,  462. 

BRNASCA ,  /.  neko  mjesto  iiegdje  blizu  Pri- 
zrena  kod  sela  Dub^ana  i  Sijet'uma  xiv  i  xv  vi- 
jeka. Zcniju  na  BrLi'iasLci.  Glasnik  11.  12,  G6.  TJ 
gorLi'iej  Brtnastci.  Glasnik  15,  275.  Da  oru  na 
BrBj'iasci.  277.  Da  kose  na  BrLi'iasfii.  277.  Oti. 
Brti'iaSte.  Glasnik  11,  142,  gdje  je  st  sastav^eno 
u  jedno  slovo  pio  ruskom,  prijepisu,  all  je  bez 
smiine  glasilo  kao  a  prcdfiim  primjcrima.  Da- 
nicic  1,  81.  3,  5G2. 

BRNA  VAC,  Briiavca,  m.  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini  ne  daleko  od  Petriile.  &em.  prav.  1878.  70. 
Razdje}.  kr.  21. 

BRNE,  n.  lutuiu ,  kao.  xni  vijeka  i  u  jednoga 
■pisca  xvi  vijeka,  i  to  sa  -nije  71a  kraju  mjesto  -ne, 
koje  bi  od  nega  postalo  (ima  i  u  Stulicevu  rjec- 
tiiku,  all  iz  brevijara:  ,brnje,  pulvis').  Korijen 
vidi  kod  brna ,  od  koje  je  i  postalo.  Vtzvedt- 
somu  me  oti>  brtnija  tiiitna  Domentijan*  83. 
178.  Ucini  brnije.  Anton  Dalni.,  ioan.  9,  6. 

BRNESTRA,  /.  vidi  brnistra. 

BRNE&,  m.  7iadimak  nmski,  koji  dolazi  kao 
prezime.  Drago  Bn'ies.  Nar.  pjes.  petr.  1,  357.  is- 
poredi  Brnos,  s  koji7n  je  jednoga  postana. 

BRNESA,  /.  ime  kozi,  va}a  da  brnastoj.  samo 
u  Vukovu  ijecniku  (gdje  se  7iapomi7ie  da  se  go- 
vori u  Grbju).  Postanem  od  bnia. 

BRNEUSKA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu, 
Gline.  Sem.  prav.  1878.  70.  Razdje].  kr.  21.  od 
brnast  i  uho. 

1.  BRNICA,  /.  annulus.  kolutic.  Akcenat  se  ne 
mijena,  samo  sic  i  oba  zadna  sloga  diiga  u  gen. 
pi.:  b'fmca,  a  sa7)io  zadi'ii  u  gen.  i  instr,  si7ig.: 
bf nice ,  brnicom.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi 
p7-imjer  Marulicev) ,  izmedu  rjeenika  u  Stulicevu 
(fibula)  i  u  Vukovu  (annulus  ferreus,  inauris).  — 
Postanem  od  staroga  brtiia,  koje  ima  u  starom 
slovensko7n  jeziku  i  Z7iaci  oklop ,  od  star.  7iem. 
brunja,  oklop).  sto  oklop  stoji  oko  tijela  te  je 
tijelo  optoce7io  ni7n,  po  torn  je  brnicom  7iazvano 
i  drugo ,  sto  je  savijeno  u  okrug ,  te  7iim  moze 
biti  sto  optoceno  kad  se  prodjene,  kao  kolut  za 
razlimu  potrebu  ill  nakit,  i  koji  se  nosi  m  usi7na, 
obodac  (u  kom  je  ista  ni.isao ,  t.  j.  obaveden  je  i 
nimje  sto  obavedeno).  —  a)  u  uiima,  inauris,  060- 
dac,  mindusa.  u  torn  znaceiiu  dolazi  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Boci).  Pod  krunom  imase  na  uho 
bniicu.  M.  Marulic  12.  U  usi  zlatne  brnioe.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  65.  A  od  moji  od  zlata  briica.  Nar. 
pjes.  petr.  1,  164.  A  brnice  ka'  zene  u  usi.  P.  Pe- 
trovio,  vijen.  66.  —  b)  sto  se  zivincetu  provlaci 
kroz  gubicu:  .kolutic   gvozden,  n.  p.  sto  metnu 


BEl^ICA 


665 


BR06ANKA. 


medvjedu  iia  usna  kad  ga  vode'.  Vnl(,  rjec.  44. 
Zena  lijepa  a  bez  ra?,uma  zlatiia  jp  bn'iica  u  gu- 
bici  sviiii.  D.  Danici(^,  pric.  11,  2'2.  Za  to  ia  met- 
iiuti  brhicu  svoju  na  iiozdrve  tvojo  i  uzdu  svoju 
II  gubicu  tvoju.  D.  Danicic,  isa.  37,29.  —  kad 
se  huce  Icome  gruho  da  kah'  da  muci,  kao:  jezik 
za  zuhe:  Bn'ucu  na  gubicu !  Nar.  posl.  vuk.  30. 
—  c)  svakojake  drtige:  aa)  na  zavjeaima:  Zastore, 
koji  se  brnicam  srebrnim  uzdr?,aju.  F.  Lastrio, 
test.  352.  —  hh)  na  vratima:  Pa  se  zagiia  Micu- 
novi6  Vufe  na  bijola  viata  od  Trebina,  za  bri'iicii 
rukom  dovatio  i  n  vrata  nogom  udaiio.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  8.  mjesto  toga  ie  biti  2'ogrjeska  stampar-  1 
ska  birnica:  Knoz  dohvati  rukom  za  ,birnicu',  ; 
sto  jo  ukovaiia  pri  vratnicama  crkvenijem.  S.  Lu- 
biSa,  prip.  189.  —  cc)  po  drije  koje  se  drze  medu 
soboni  uzem  prodjemttim:  Tu  mn  vezu  ruke  i  noge 
uzem  u  cetvorak  opietenijem  a  prodjpnutijeni  kroz 
dvije  gvozdene  bruice  sto  se  okrecu  na  cekrk,  pak 
raspuu  medu  dvije  zasadene  grede,  i  stanu  da  ga 
proteiu  S.  l^ubisa,  prip.  214.  —  c)  brnica  kakvu 
je  naprijed  ali  s  jeziieem,  predica,  fibula.  M.  D. 
Miliievic.  Pa  srmali  podveza  tkanice,  na  kojim 
su  od  zlata  briiice.  Nar.  pjes.  juk.  214.  —  d)  nakit 
koji  nose  zenc  u  Ilerceguvini  u  kosi :  binica.  V. 
!^e.sevi6. 

2.  BENICA,  /.  ve-stis  genus.  Od  tal.  burnia, 
sred.  lat.  hibemia.  Brnica,  u  Dalmaciji  suki'ia 
prtena,  koja  se  u  Boci  zove  brban,  a  oko  Sina  od 
platna  zetiska  diigacka  hajina  bez  rukava  upravo 
kao  u  Kotarima  fuhtan.  Vuk,  rjec.  44''.  Hi|ade 
kapa  i  brnica.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  123. 

3.  BENICA,  m.  nadimak  muski.  postanem  dem. 
od  bnia,  bnio,  koje  je  prencse)io  na  covjeka  s  ka- 
kvim  bi(egoiit  na  usni  Hi  na  nosti.  prosloga  vi- 
jeka.   Pavao  Brnica.   Bud.   spom,  glasn.  11.  3,  71. 

4.  BENICA,  /.  ime  selima  i  rijeci.  postana  ko- 
jega  su  Briiaci  i  Brnac.  a)  selo  u  Srbiji  u  okrttgu 
pozarevackom.  K.  Jovanovic,  ree.  141.  —  b)  selo 
u  Dalmaciji  blizu  Sihenik.i.  Eepert.  2ti.  —  c)  ri- 

jeka  u  schi  Viickorici  u  Srbiji  i   mjesto  nz  nu. 
1^.  Kovacevic.  —  isporedi  Briiice  pod  4. 

BENICE,  Brnica,  /.  pi.  a)  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  kragujevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  118. 
—  b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvorniikom.  Statist. 
81.  • —  isporedi  Briiica  p}od  4. 

BENICICA,  /.  1.  dem.  brnica.  samo  u  Stidi- 
cevu  rjecniku.  —  2.  u  zagoneci  o  djetetu  u  ko- 
lijevci:  Krinicica  brnifcica,  u  nu  pojo  zlatni  tic. 
Nar.  zag.  nov.  40.  u  drugim  zagonetkama  bini- 
cica  t  vinicica  mjesto  briiicica. 

BENICKI,  adj.  sto  pripada  selu  Brnici.  Br- 
nicka  opstina.  K.  Jovanovic,  roc.  141.  Eeka  br- 
liicka.  M.  D.  Milicevic,  srb.  1022. 

BENIC,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnickom, 
kotaru   travnickom.    Statist.   62.   isporedi   Briiidi. 

BENICI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnic- 
kom, kotaru  jajackom.  Statist.  65.  isporedi  Briiic. 

BENIK,  Brnika,  m.  vrh  rovacki  do  Trebijesa 
(u  Crnoj  Gori).  u  Vukovu  rjecniku.  Postat'ia  ko- 
jega  je  Brnac  i  Briiaci. 

BENIS,  m.  s  adj.  krupni:  krupni  briiis,  chry- 
santhemum  leucanthemum  L.   B.    Sulek,  im.  33. 

BENO,  m.  brnasto  zivince.  a)  brnast  kon.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  brnas  —  b)  ime  jarcu. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  (jo- 
vori  j(  Grbju). 

BENOS ,  m.  nadimak  muski ,  koji  dolazi  kao 
prezime:  Jovan  Brnos.  Nar.  pjes.  petr.  1,  351. 
postanem  od  brno.  isporedi  Brnes. 


BENUSA,  /.  syntomium  Curtis.  J.  Slosei',  kor. 
204. 

BEO,  vidi  bre.  se  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u 
jednoj  jTJcsmi  prosloga  vijeka.  isporedi  bri.  Eeci 
kada  si  se  bro  najposlije  ispovidio.  B.  Kasi6,  zrc. 
15.  Prid  dvorom  ini  iiaho<le  bro  Mitrovu  dragu 
}ubi.  Nar.  pjes.  bog.  111.  Kada  bijase  Stjepan  ra- 
zumio  bro  Mitrovu  dragu  }ubi.  111. 

BEOCI,  Brodaca,  Hi.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu 
Stona.  isjioredi  brodac,  s  kojim  je  ista  rijec,  samo 
u  mnozini.  Jos  nijcsi  na  Brocijeh.  Poslov.  dan. 
40.  pisu  ga  u  ace.  i  za  nom. :  Broco.  Schem.  rag. 
1876.  36.  Eepert.  24. 

BROCO,  m.  hyp.  Brodanin.  akc.  u  voc.  Broco. 
u  mnozini  je  kao  rijeci  zenskoga  roda:  Broce. 
govori  se  u  sali.  I.  Brlic. 

BEOCAC,  »(.  hyp.  brodac.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku:  brodcac,  s  gen.  brodcca.  rijec  veoma 
nepouzdana. 

BEOCAN,  brocna,  m.  ciconia.  u  Stulicevu  rjec- 
niku, gdje  stoji  da  je  uzeto  iz  Mika]ina  rjecnika, 
ali  ga  u  itemu  nema  nego  ima  bocan  (koji  vidi). 
tako  je  brocan  zlo  prepisana  rijei  mjesto  bocan. 

BROCIC,  m.  dem.  brodak.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku  (brodcic).  rijec  nepouzdana. 

BEOC,  broca,  m.  rubia  tinctorum  L.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
broce.  —  Kor.  bhar,  vrtjeti  se,  s'ljati.  —  Broia 
.se  jos  nahodi,  u  sto  iene  jaja  maste.  M.  Vetrauic 
1,  13.  Broc,  crvenilo.  I.  Bandulavii  na  posfednem 
listu.  Nakopaj  broca,  cim  se  crvene  jajca.  Sta- 
rino  10,  94.  Broca,  .  .  .  smole  bajamove  isusi.  J. 
Vladmirovic  36.  "Na  putu  mu  broc  (i  glogovo 
trne) !  Nar.  posl.  vuk.  190.  Broc,  rubia.  Schloser- 
Vukot.,  flora  925.  J.  Pancic,  flora  sr.  375.  rubia 
tinctorum  L.  J.  Pancic,  bot.  343.  B.  Sulek,  im. 
33.  rubia  poregrina  L.    Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  47. 

—  Divji  broc,  galium  apariue  L.  K.  Crnogorac, 
bot.  20.  galium  molugo  L._  i  galium  tricorne  Echb. 
i  asperula  odorata  L.  B.  Sulek,  im.  33.  Podu  zone 
n  planinu  da  traze  divjega  broca.  Nar.  prip.  vuk.  1. 

—  Jari  broc,  asperula  odorata  L.  B.  Sulek,  im. 
33.  —  Mali  broc,_galium  aparine  L.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  47.  B.  Sulek,  ijn.  33.  —  Mirisni  broc, 
asperula  odorata  L.  B.  Sulek,  im.  33.  —  Pitomi 
bro6  i  Veliki  broc,  rubia  tinctorum  L.  B.  Sulek, 
im.  33. 

BROCA,  /.  drilus  Oliv.  J.  Sloser,  kor.  448.  ^ 
BRODAC,  brocca,  m.  rubia  peregrina  L.  B.  Su- 
lek, im.  33.  isporedi  broc. 

1.  BROCANAC,  Brocanca,  m.  ime  selima.  po- 
stanem od  broc.  a)  u  Crnoj  Gori  dva  sela  :  jedno 
u  Grahovu  a  drugo  u  Budinama  blizu  Onoijosta 
(Niksicaj.  Glasnik  40,  18.  Kad  ugnase  Turke  do 
Brocanca  blizu  b'jela  grada  Onogosta.  Ogled,  sr. 
133.  grijeskom  sa  a  mjesto  o:  Da  udari  ovcam' 
od  Bracanca.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  321.  —  b)  selo  u 
Hercegovini  u  okrugu  mostarskom.,  kotaru  {ubus- 
kom.  Broianac.  Schem.  here.  1873.  208.  grijeskom 
sa  c  mjesto  c:  Brocanac.  Statist.  119.  —  c)  selo 
ti  hrvatskoj  krajini  blizu  Slmia.  Schem.  segn. 
1871.  57.  Razdjej.  kr.   19. 

2.  BR06aNAC,  Brocanca,  m.  covjek  iz  Brocna 
i  vino.  Osobito  se  hvali  vino  Mostarao  i  Brocanac. 
Zem)op.  bos.  53.  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo. 

BROCANICA,  /.  asperugo,  lithospermum.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  2,  47.  asperugo  procumbens  L. 
B.  Sulek,  irn.  33.  mirisna  brocanica,  asperula  odo- 
rata L.  B.  Sulek,  im.  33. 
I  BROCANKA,  /.  galium  aparine  L.  B.  Sulek, 
im.  33.   rubia  tinctorum  L.   Narodiiak  1877.  136. 


BROCANSKT 


066 


BHOD 


BROrANSKl,  adj.  ntgdjc  uko  Decana  bio  je 
XIV  vijcktt  lnoi-i.ni.ski  puti, ,  Icoji  sc  tako  imiyao 
zvati  j)o  «(/«/«  u  knje  je  isao,  nli  sc  mjesto  .sawio 
ne  pomit'ic,  a  moijlo  sc  scad  Bro<!'no.  Glasnik  ii. 
12,  121.  isjjorCili  ]3ro(iio. 

BE0CA8T,  adj.  cnrn  kao  broi:  samo  w  Vu- 
kot'ii  rjecniku. 

BROCE,  M,  vidi  brnc.  nahndi  sc  u  rjeiniku 
Belinu  (6y0->  s  primjcrom  Vetraniicvim,  koji  vidi 
kod  Viroi  i  kojim  se  nc  potvrdiije  ,brocG'),  /  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  koji  je  jamaitw 
uzeo  iz  liclina  rjecnika  (primjcr  vidi  dale) ,  i  u 
Stulicevu  rjeiniku',  it  koji  jc  hiko  mogla  cloii  iz 
liclina,  i  u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji 
sain  veli  da  je  uzco  iz  oba  pomenuta  rjecnika 
po  tome  je  rijec  vrlo  ncpouzdana.  Sad  onaj  .  .  u 
dijackom  jeziku  so  rubia,  .  .  .  po  Dalinaciji  pak 
,brocjo'  zove.  I.  Jablanci  169.  Broce.  B.  Sulok, 
im.  33. 

BROCENICA,  /.  galium  apariiie  L.  i  asperugo 
procumbens  L.  B.  Sulok,  iiii.  33.  isporcdi  bro6a- 
nica  i  broi. 

BEOCElijE,  «.  radi'ia  kojoni  sc  sto  broii.  ispo- 
rcdi bro6iti.  samo  u  Vukocu  rjecniku. 

BEOCEV,  adj.  rubiae.  Brodev  koren.  D.  Po- 
poviij',  rob.  180. 

BEOCEVAC,  brocevca,  m.  cruciaiiella.  grijes- 
kom:  brocevac.  Sloser-Vukot.,  flor.  923. 

BEOCIC,  m.  prezime  u  naSe  vrijeme.  po  ocu 
koga  zovu  Broco.  Sem.  .srb.  1881.  299.  isporcdi 
Brocovic. 

BEOOIKA,  /.  galium  (grijeskom  brocika)^  Slo- 
ser-Vukot., flor.  912.  galium  apaj'ine  L.  B.  Sulck, 
im.  33.  gratiola  (grijeskom  brocika).  Slcsor-Vukot., 
flor.  056.  meka  brocika,  galium  mollugo  L.  B. 
Sulok ,  im.  33.  prava  bi'ocika ,  galium  verum  L. 
B.  Sulek,  im.  33.  isporcdi  brocenica  i  broi. 

BEOCINA,  /.  rubiacea.  brocine  (grijeskom  bro- 
cine),  rubiaceao.  Sloser-Vukot.,  flor.  911. 

BEOCISTE,  m.  mjesto  gdje  jc  rastao  broc. 
Zem}a  u  brocistu  (u  ^Srbiji  u  sabackom  okrugu). 
Sr.  Nov.  1873.  919.  Niva 'u  broci.stu.  1874  74. 

BEOCITI,  br6crm,  impf.  rubia  tingere.  M  nase 
vrijeme,  izmcdu  rjecnika  u  Siidicevu  i  Vukovu. 
Svila  se  redko  broci.  D.  Popovii,  rob.  189. 
^  BEOCNO,  n.  zupa  xv  vijeka  a  sada  kao  kne- 
zina  u  Herccgovini  izmcdu  Mostara  i  J^uboskoga. 
izmedu  rjecnika  u  Vukorii  i  Danicicevii.  Broino 
zupu.  Moil.  serb.  386.  Od  Brocna.  Noriiii  69.  Iz 
Brocna.  A.  Kacic,  kor.  472.  Brocno.  Zemjop.  bos. 
55.  —  glasovi  en  mogu  sc  promijeniti  na  tii,  te 
glasi  i  Brotiio.  Vuk.  rjec.  45*.  Scliem.  here.  1873. 
107. 

BEOCIVI-  gledaj  brotii-. 

BEOCO,   m.  covjek  brocastc  kose.   I.  Pavlovic. 

BEOCOKA,  m.  ime  volu  brocastu.  M.  Kova- 
cevic.  u  zagoneci  o  ogi'm:  De  nas  brocoiia  lezi, 
onde  uikad  trava  ne  nice.  Nar.  zag.  nov.  15.  u 
istoj  se  zagoneci  govori  i  crvenko  mjesto  brocoi'ia. 

BEOCOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  po 
ocu  koga  zovu  Broco.   Zivau  Brocovic.   Eat  177. 

BEOD,  broda,  m.  vadum,  navis.  Akcenat  kaki 
je  u  nom.  sing,  taki  jc  i  u  ace.  sing. ;  ii  nsta- 
lijem  je  oblicima  kaki  je  u  gen.  sing. ;  mijena  se 
samo  u  loc.  sing. :  brodu,  gen.  pi.  kacl  nema  -ov- : 
broda,  i  u  cijcloj  innozini  kad  u  noj  ima  -ov-: 
br6dovi;  u  takoj  mnoiini  u  gen.  jos  su  i  oba 
zadna  sloga  duga:  brodovil.  »ioi'e  i  u  takoj  mno- 
zini  biti  bez  promjene:  brodovi,  a  tadajc  ugen.: 
brodova  (P.  Budmani,    gram.   40).  —  Dolazi   od 


xiii  vijeka.  i  u  snijem  rjecnicima,  alt  ne  u  svijem 
u  oba  znacena ,  nego  samo  u  Vrancicevu,  Mika- 
(inu,  lijclostijcnceou,  Stulicevu  (u  koji  je  u  prvom 
znacenu  uzeto  iz  ruskoga),  u  Vukovu  (gdje  se  na- 
pomine  da  se  u  drugom  znacenu  govori  u  pri- 
morju)  i  u  IJanicicevu,  a  sumo  u  drugom  zna- 
cenu (iiavi.s)  u  Ilelinu,  Jambresicevu  i  Voltigijinu. 
—  Kor.  bliardh,  dizati  ,s-e,  ispinati  se,  dupkc  sta- 
jati.  isporcdi  brada,  brdo.  —  1.  ,na  vodi  one 
mjesto  gdje  .se  prelazi  preko  ne'  (po  rijeiima  Vu- 
kovijem,  a  tako  i  po  Mikajinijem:  ,mjesto  kud  se 
proliodi  priko  rijeke',  a  uz  rijeci  ,prelaziti'  i  ,pro- 
lioditi'  treba  razuwjeti  i  provoziti) ,  vadum ,  tra- 
jectus.  u  torn  znacenu  od  xiii  vijeka.  Da  imt  se 
ne  VLzmoti.  iiikore  daiije  ni  na  vratehi.  ni  na 
moste  ni  na  brodo  ni  na  puti.  Mon.  sorb.  37.  Na 
put,  ki  gro  na  brod.  Mon.  croat.  15.  U  reku  u 
brodb.  Glasnik  ii.  12,  25.  11.  Do  kamenoga  broda. 
20.  Od  broda  cestsntskoga.  .58.  Sto  jestL  priloXilt 
(crkvi)  .  .  .  selo  s  rekomi>,  z  brodom.  Glasnik  24, 
251.  Prilozi  brodt  na  Eavnurat  na  Morave  .  .  .  i 
brodfc  na  Glozanohb  na  Morave.  S.  ^j^^oP'  1847. 
4,  55.  Prilozi  na  Morave  polovinu  broda  (razumije 
se  prihod  od  broda).  Glasnik  24,  274.  Na  brodu 
savskomt  na  Gradistiht.  Mon.  serb.  494.  Do  puta, 
ki  vuce  na  brodt.  Mon.  croat.  170.  Nestanise  t' 
vode,  gdi  no  postojahu,  za  to  vred  na  brode  prid 
se  pope|aliu.  M.  Marulic  15.  Malinisco  na  Dobri 
vise  crikvenoga  broda.  Mon.  croat.  272.  Gospodar 
korabje  i  broda.  D.  Barakovic ,  vil.  66.  Nevoja 
broda  ne  trazi.  Poslov.  dan.  78.  Oj  Cetino,  vodo 
ponosita!  ti  se  sinoc  krivo  kunijase  da  na  tebe 
nide  broda  nema.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  316.  Ja  ne 
gledam  tavnoj  noci  doba  nit'  moj  konic  mutnoj 
vodi  broda.  1,  441.  Brez  broda  je  Drinu  preplovio. 
1,  542.  Zeiiijama  cu  drume  zaprasiti  a  vodama 
zamutit'  brodove.  3,  263.  Niz  Sloravu  vodu  oti- 
dose  od  jednoga  broda  do  di-iigoga.  4,  350.  On 
ne  trazi  mosta  ni  brodova ,  veo  nagoni  koiia  na 
Stupnicu.  2,  622.  De  su  brodi  na  toj  vodi  ladnoj? 
.  .  .  Tvome  dogu  i  tvome  junastvu  svnd  su  brodi 
degod  dodes  vodi.  2,  278.  Pa  se  spusti  pokraj 
vode  Drine,  tvrde  straze  na  brodove  baoi.  4,  264. 
Majka  ide  na  brode,  pak  se  baca  kamenom.  1,  204. 
Teske  brode  da  brodujem.  1,  143.  Na  brodove 
vodi  udarise,  prijedose  vodu  Josaniou,  sedam- 
deset  i  sedam  brodova.  2,  229.  Ludim  se  brod 
kusa.  Nar.  posl.  vuk.  171.  ,zapusiti  brod'  sobom, 
kad  tko  poginuvsi  padnc  u  vodu,  te  ga  voda 
odnese  na  brod  i  ondje  ostavi:  Amo  nema  pase 
(Jaja-pase  ...  no  ga  traX'te  niz  vodu  Moravu,  de 
je  vaina  broda  zapusio.  4,  849.  —  sto  je  brod 
pilitko  mjesto,  po  tome  se  zove  brod  i  u  opce 
plitko  mjesto  zgodno  za  kakav  posao:  tako  je  i 
, mjesto  gdi  se  napajaju  imanja  u  rijeci',  aqua- 
rium. Mika]a  29a.  fako  i  ,u  Crnoj  Gori  u  blatu 
(jezeru)  mjesto  gdje  se  riba  hvata'.  Vuk,  rjec. 
441'.  XJ  us6u  Crnojevica  rijeke  koja  pada  u  ska- 
darsko  blato  imaju  pet  mjesta,  koja  zovu  bro- 
dovi, gdje  se  sakupja  zimi  velika  mnozina  ribe 
uk)eva.  V.  Bogisic,  zbor.  494.  —  2.  od  mjesta  ta- 
koga  da  se  po  nemu  moze  prijeii  preko  vode, 
kakvo  je  naprijed,  prosvano  je  i  cim  se  moze 
samijeniti  tako  mjesto,  t.  j.  na  cemu  se  i  bez 
takoga  mjesta  moze  prijeci  preko  vode  i  u  opce 
po  vodi  voziti,  te  je  brod  sto  i  lada,  navis.  M 
torn  znacenu  clolazi  od  xiv  vijeka.  Jert  bismo 
poslaU  po  nu  brodt.  Spom.  .sr.  1,  12.  Dojde  po 
brodu  ka  Lemnu.  F.  Vranoic,  ziv,  99.  Brodi  pri- 
staju,  gaUje  i  navi.  D.  Barakovic,  vil.  106.  Brod 
na  vesla,  na  dva  vesla;  brod  pokriven;  brod  sa 
spirunom ,  navis  rostrata ;  brod  trgovacki ;  brod 
lupeskij  brod  za  boj.  Mikala  29.  Olalicati  brod 
ali  plav.  P.  Eadovcic,  nac.  90.  Brod  veoma  brzo 


BEODA 


667 


BEODAB 


iduci  svojijem  putem.  P.  Posilovic,  nasi.  5'2.  Ni- 
jedan  dogovor  ali  svit  jest  bo}i  oil  onogar  koji 
se  daje  i\  brodu,  kada  jest  strasno  na  moru.  P. 
Posilovid,  cvijet  98.  Dijeli  .se  brod  od  pristanista. 
M.  Eadnic  169.  Blagoslov  novoga  broda  ali  navi 
L.  Terzic  230.  Gospodar  od  broda.  K.  Magarovic 
43.  Gdje  su  gradi,  gdjc  su  brodi  ?  .T.  Kavaiiin  13. 
G-usarski  brod.  Bella  .")()7l'.  Porinuti  brod,  tisnuti 
brod,  navim  in  aquam  deducere.  5(171'.  Izviici  brod 
na  kraj,  subducere  navim.  507''.  Cini  mi  se  da  je 
bilo  u  brodu.  J.  Filipovic  ],  22.  Koji  se  je  na- 
mjerio  u  tu  Inkii  s  svojira  brodom.  I.  A.  Nenadic, 
Saml.  4.  TJkrca  se  na  brod.  iiv.  is.  98.  Zapovijeda 
Isukrs  moru  da  ne  skace  na  brod  pristrasenijeh 
ucenika.  Besjede  kr.  100.  Da  brodovora  ne  naudis. 
J.  Banovac,  blagos.  14.  Brodova  tvoji  sila  ve6  jo 
moi'U  dosadila.  V.  Dosen  57.  Brod  prez  timuna. 
N.  Palikuia  20.  Buduci  se  razbio  brod.  J.  Ma- 
toviA  232.  NapunivSi  brodove  svakoga  bogatstva 
povrati  se.  A.  Kaci6,  I'azgov.  i.  Do  malo  dana 
dojidrise  brodovi  od  boja.  149.  Z  bojnim  bro- 
dovim.  A.  Ivaci/',  korab.  425.  Sve  im  upali  bro- 
dove.  335.  Kada  im  stigose  4  broda.  A.  Kanizli6, 
kam.  820.  U  pet  samijeli  dana  sve  one  brorle  na- 
cii'iene  i  uresene  porinuse.  B.  Cuceri  397.  Krcase 
ih  u  peraske  brode.  Nai-.  pjes.  bog.  180.  Brod 
opliti,  aquam  e  navi  exthrahere.  Stulic  H3.  Jednu 
6emo  opraviti  vojsku  do  Novoga  grada  bijeloga, 
.  .  .  drugoj  dati  po  moru  brodove ,  neka  voze 
bumbe  i  topove.  Nar.  pjes.  vixk.  4,  69.  Ko  ce 
komod,  nek  ne  ide  u  brod.  Nar.  po.sl.  vvik.  157. 
Bjese  jedna  kuca  prevelika,  u  kojoj  se  gradahu 
brodovi.  P.  Petrovic,  vijen.  57.  Kad  kakav  brod 
prvi  put  u  more  mecu ,  tad  vele  .porinut  brod'. 
L.  Zore,  rib.  10.  —  3.  gdjel'oji  pohozni  (udi  da 
ne  hi  pominali  imena  hozjcya  u  Uelvaiiia  i  za- 
Metvama  govore  brod  nijcsto  bog:  Broda  mi.  Vuk, 
rjec.  32''.  Brod  ubio  majku  tvoju ,  ka  te  I'jepu 
porodila !  Nar.  pjes.  bog.  67.  Kaludere,  da  te  brod 
ubije!  238.  —  4.  ime  mjestima  nasejenim,  gdje  su 
bili  Hi  gdje  su  i  sada  brodovi  u  znacenu  pod  1. 
a)  grad  u  slavonsknj  krnjini  na  .S'oi'J:  Od  onud 
na  Brod.  M.  A.  Ee}kovic,  sat.  118.  Brod.  Scliem. 
diac.  1877.  71.  Sem.  prav.  1878.  81.  Eazdje}.  kr. 
13.  —  b)  u  Hrvatskoj  pet  sela:  aa)  jedno  u  pod- 
zupaniji  sisaikoj,  koje  se  zove  Stari  Brod.  Schem. 
zagr.  1875.  21.  Pregled  39.  moze  biti  isti  koji  se 
XVII  vijeka  zvao  Doni  Brod:  Iz  Donega  Broda. 
Starine  11,  142.  —  bb)  dva  u  podzupaniji  kar- 
lovackoj.  Schem.  zagr.  1875.  99.  Pregled  28.  — 
cc)  jedno  u  podzupaniji  delnickoj.  Schem.  segn 
1871.  70.  Pregled  11.  —  dd)  i  jos  jedno  u  istoj 
podzupaniji,  koje  se  zove  i  Moravice :  Brod  Mora- 
vice.  Pregled  12.  —  c)  u  Bosni:  aa)  varosica  na 
Savi  prema  slavonskom  Brodu.  Schem.  bos.  1864. 
33.  zovii  ga  i  bosanski  Brod.  Zemjop.  bos.  40. 
Statist.  40.  svali  su  ga  i  turski  Brod,  tako  i  na 
kartama.  —  bb)  selo  u  okrugu  zvornickom.  Sta- 
tist. 87.  —  d)  u  Hercegovini  selo  ti,  okrugu  mo- 
starskom,  kotaru  focanskom.  Statist.  109.  —  e)  u 
Srbiji  selo  u  okrugu  niskom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 
—  f)  dva  sela  negdje  blizu  Prizrena  na  Krusev- 
skoj  rijeci  xiv  vijeka:  Selo  Brodi.  i  drugi  Brodt. 
Glasnik  15,  281.  282.  Danic.ic  3,  562.  —  g)  selo 
XIV  vijeka  po  svoj  prilici  islo  koje  je  i  sada  ne 
daleko  od  Prilipa  k  zapadu  na  rijeci  Velikoj,  koja 
se  malo  nize  sastaje  sa  Treskom:  U  Poreci  na 
Brodu.  Mon.  serb.  181. 

BEODA,  /.  abrotanum.  u  nase  crijeme  iziiiedu 
rjecnika  samo  u  Sfulicevu  (gdje  pise  ,brodda',  po 
cemu  je  i  akcenat  stai'jen).  Postanem  cc  biti  od 
abrotanum.  Broda ,  artemisia  abrotanum  L.^  B. 
Sulek ,  im.  38.  artemisia  camphorata  Vill.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  33. 


BEODAC,  broca,  m.  dem.  brod.  Od  xiv  vijeka 
(Tcao  ime  selu;  inace  od  xvi),  izmedu  rjecnika  u 
Mikalinu  (29».  84''.  97''.  58Ga),  u  Belinu  (129'>. 
507'') ,  u  Bjelostijencevu  (802'') ,  u  Stulicevu  i  u 
Danicicevu  (3,  562).  Akcenat  je  stavfen  prema  pi. 
Broci,  koje  indi  (u  Belinu  je  rjecniku  zabifezeno 
bridac,  u  Stulicevu  brodac).  —  1.  navicula,  mala 
lada  :  Supn.K!'  moru  zajedno  otidoSe  svrhu  jednoga 
brodca.  Zbor.  119.  Z  brodci  hodec  okol  kraja.  M. 
Gazarovic  81.  Izide  iz  liegova  broca.  I.  DrfAi, 
nauk  gond.  357.  SisadSi  na  brodac  ili  barku.  B. 
Kasi6,  fran.  169.  Ukrca  se  u  jedan  brodac.  ^Av. 
is.  86.  Popade  liegov  brodac.  I.  Dordic,  ben.  33. 
Brodac  bez  vesala  bjen  od  svudara  protivnijem 
valovima.  B.  Cuceri  152.  Nije  li  trijeba  dobro 
vladat  i  uredno  u  zivotu  na§  mali  ovi  brodac  ? 
22.    Mikula   nacini   brodac.    Nar.   pjes.   ist.   6,  9. 

—  u  prenesenom  snaceAu  sudic  u  komu  se  nosi 
tamjan  u  crkvi,  acerra:  S  kadilnikom  i  brodcem 
tamijana.  B.  KaSic,  rit.  152.  —  2.  ime  mjestima, 
kao  mali  brod,  gdje  se  pirelazi  preko  vode:  a)  zase- 
lak  Kuccvistima  xiv  vijeka :  St  Brodtcemt.  Glas- 
nik 15,  284.  Danicic  3,  562.  —  b)  hod  sela  Scoca 
u  Pologu  XIV  vijeka:  Gde  se  obe  rece  stajeta  pod 
BrodceiUL.  Glasnik  15,  304.  Danicic  3,  562.  — 
c)  dra  sela  u  Bosni  u  okrugu  zvorniikom,  ko- 
taru bijeliiiskom :  doiii  i  goriii  Brodac.  Statist. 
84.  jedno  ce  biti  od  ta  dva  koje  se  pomine  prije 
nasega  vremcna  samo  po  imcnu:  BrodbCb,  Bro- 
dact.  S.  Novakovic,  pom.  126. 

BEODA  OKI,  adj.  sto  pripada  sela  Brocu  u 
Bosni  (vidi  Brodac  pod  2,  c):  Pred  brodacku 
pred  bijelu  crkvu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  202. 

BEODAK,  brotka,  m.  hgp.  brod.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Ulizi  slobodiio 
u  brodak  moj.  P.  Zoranii  70'\  Gdi  brodak  jjri- 
vezan   za  vecim  plivase.   D.  Barakovic,  vil.  277. 

1.  BEODAN,  brodna,  adj.  navigabilis,  navalis. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  (brodni,  navigabilis  1,  802),  «  Jam- 
bresicevu  (brodni,  navalis  1,  5893-)  i  u  Stulicevu 
(brodan ,  navigabilis ,  navalis).  —  a)  navigabilis 
isporedi  brodiv.  Brodne  rijeke.  Stulic  63''.  navi- 
gabilis. Bjelostjenac  802*.  —  b)  navalis:  Brodni 
boj.   Jambresic  590''.    Brodna  oruzja.    Stuli6  G'S^. 

—  c)  o  nekim  zvijezdama :  Brodne  side ,  .  .  .  ni 
plejade  ni  lucide.  J.  Kavanin  471. 

2.  BEODAN ,  m.  artemisia  abrotanum  L.  Po- 
stanem od  abrotanum.  xv  vijeka.  B.  Sulek,  im.  33. 

BEODANIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Juraj  Bro- 
danic.  Mon.  croat.  252. 

BEODAE,  brodara,  m.  portitor,  nauta.  Od  xv 
vijeka  (kao  ime  mjestu,  inace  od  xvi),  i  u  svijem 
rjecnicima  osim.  Vukova:  u  Vrancicevu:  portitor, 
nauta;  u  Mikalinu:  vector.,  portitor;  u  Belinu: 
portitor  (129''),  navicularius  (511'');  u  Bjelostijen- 
cevu: nauta,  portitor;  u  Jambresicevu  isto  tako 
(591.  740);  u  Voltigijinu:  schiftmann;  u  Danici- 
cevu samo  ime  mjestu.  —  1.  iovjek  koji  na  brodu 
prevodi  Hi  prevozi  preko  vode:  a)  kojije  na  brodu 
te  prevodi  (ude.  u  Srbiji.  I.  Pavlovic.  —  b)  koji  na 
brodu  prevozi,  portitor.  isporedi  skelegija.  To  li  te 
1  je  vratit  ze|a  jubovnika  s  duga  puta,  .  .  priletjce 
strilovito  .  .  svim  brodarom  dajuo  mita.  A.  Cu- 
branovic  147.  Toj  zacuvsi  sioni  brodar.  J.  Kavanin 
401.  Akaron  brodar  pakleni.  V.  Dosen  in.  Ne  boji 
se  vrana  brodara.  Poslov.  dan.  70.  Haje  vrana  za 
brodara.  25.  Ko  je  ovdi  na  vodi  bi'odare?  Nar. 
pjes.  petr.  1,  188.  —  2.  ladar,  nauta:  Brodar  od 
mora  iz  plavi  kad  gleda  valove  jak  gora.  N.  Na- 
jeskovic  2,  123.  Isukrst  jest  od  ove  plavcice,  to 
jest  od  svete  majke  crkve,  brodar,  vladalac,  glava. 


BRODAKAC 


008 


BRODICA 


M.  Divkiivic,  bos.  1!)0.  Kako  se  brodaiu  pristoji 
vladati  dobro  drivoiu.  A.  d.  IJolla,  razK-  ~^-  B'o- 
dar,  koRa  val  rva.  I.  Jlordii; ,  iiiand.  12.  Ciidesa 
vidc6i  brodari.  A.  Kanizlic,  fran.  54.  Bojati  co  so 
na  isti  na6iii  brodari,  ladari  i  (initoli,  koji  so  ua 
morn  proiiioiii.  E.  Pavic ,  o^lod.  ()87.  Privodi 
brodara  u  zavitarjo  o1  ti  liiUii  od  spaseua.  M. 
Zorific,  osin.  1:!2.  Ovoj;;a  brodira  brodar  jest  dull 
svoti.  P.  Knczcvic,  osni.  177.  Brodaro  i  brodove 
cini  ORi'iPiii  sazgati.  A.  Kat-ic,  korab.  i)18.  _^ubav 
je  brodar;  una  co  to  boz  stralia  privosti  po  no- 
miriiomu  i  pogibnoniu  morn  ovoga  zivot.a.  B. 
Mattoi  235.  Nije  brodar  vjctrii  gosjiodar.  Poslov. 
dan.  81.  —  3.  iiiie  (jradu  i  hrdu:  a)  grad  xv  vi- 
jeka  u  Hercegovini  prema  planini  BujaJcit,  koja 
je  na  ittolnt  Lima  ii  JJrinu.  Na  planini  na  Bu- 
jaku  prema  naseniL  gradn  Brodarii.  Mon.  scrb. 
414.   Danicii  1,  79.    isporedi   Bujak  i  Brodarevo. 

—  b)  brdo  u  Srbiji  u  okrugii  pozarevailcom :  Vi- 
nograd  u  Brodar-brdu.  Sr.  Nov.  18G3.  286. 

BRODAEAC,  brodaroa,  m.  hi/p.  brodar.  Sinka 
lia}ica  to  je  plaviSica,  sinka  rukavci  to  su  bro- 
darci.  Jacke  192. 

BRODARCI,  Brodaraca,  m.  pi.  selo  u  llrvai- 
skoj  u  podzupaniji  karlovackoj .  Scliom.  zagr.  1875. 
81.  Pregled  26. 

BRODARCE,  brodarceta,  »..  mlad  brodar,  koji 
prevozi  preko  vode.  a  tiase  vrijemc.  I  brodarPc 
jednom  vodom  prode.  Nar.  pjes.  petr.  1,  193. 

BRODARENE,  ii.  trajeotio,  navigatio.  isporedi 
brodariti.  a)  prevosene  preko  vode.  u  Bjeloatijen- 
ceini  rjecniku.  —  b)  vohiie  pa  mora  Hi  po  vodi. 
u  rjecniciina  3Iikajinii ,  Bjelo^tijencevu,  Voltigi- 
jitiu,  Stulicevu  i  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka: 
Tor  mu  klice:  pasju  paru!  ne  cu  stedit  broda- 
reiie.  J.  Kavaiiin  420. 

BRODAREV,  adj.  portitoris,  nautae.  u  rjecni- 
ciina Belinu  (507^)  i  StuUcevii.  iaporedi  brodarov. 

BRODAREVO,  n.  mjesto  i  manastir  (sada  moze 
biti  pust)  H  Hcrceyovini  na  Limu,  moze  biti  isto 
koje  se  zvalo  Brodar  (koji  vidi).  Vt  meste  Bro- 
dai-eve  u  Bosne  pri  rece  Lime.  ^otop.  saf.  60.  72. 
Danicic  1,  76 

BRODARICA,  /.  1.  lada  na  kojoj  se  preoozi 
na  brodu,  navis  vectoria.  Bella  129l>.  507''.  Stulic. 

—  2.  iensko  cefade  koje  na  brodu  iizima  broda- 
rinu  od  onijeh  koji  prelaze ,  u  pjesmama  vila. 
isporedi  brodarkiiia.  u  nase  vrijeme.  Dok  ovo  ti 
vile  brodarice ,  ona  stope  od  paripa  nade ,  .  .  . 
a  nijo  se  vila  dogodila  da  mu  uzme  brodarinu 
tesku.  Nar.  pjes.  petr.  2,  377. 

BRODARIC,  VI.  prezime.  Stefan  Brodaric.  P. 
Vitezovic,  kron.  165.  Boca  29. 

BRODARI JA,  /.  navicularia,  brodarene,  bro- 
darstfo.  samo  u  rjecnicima  Sjclostijencevu  (802) 
i  Jainbresicevit  (590). 

BRODARINA,  /.  portoriuni,  naulum,  navigatio. 
isporedi  brodova.  Od.  xvi  vijeka  (najprije  n  Vran- 
cicevu  rjecniku),  izmedu  rjeinika  ii  Vrancicevu: 
portorium,  naulum;  u  Mikalinu:  naulum;  u  Be- 
linu: naulum  (512b);  u  Bjelostijenceva:  naulum, 
portorium;  u  Stulicevu  isto  tako;  u  Vukovu  isto 
tako.  —  a)  sto  se  placa  na  brodu  da  se  prijedc 
Hi  preveze:  Dok  eve  ti  vile  brodarice,  vila  pade 
kod  tiha  jezera,  ona  stope  od  jjaripa  nade  kud 
jo  parip  dos'o  na  jezero  i  hladne  se  vode  na- 
pojio,  a  nije  se  vila  dogodila  da  mii  uzme  bro- 
darinu tesku.  Nar.  pjes.  petr.  2,  377.  Iste  tesku 
brodarinu  vila.  Nar.  pjes.  kras.  1,  130.  —  b)  stO 
se  placa  za  vobni  na  ladi:  Nijesam  za  pla-\-  ja 
imala  brodarinu,  ku  bi  dala.  N.  Marci  100.  Brod 


ga  za  dusu  prilivati,  i  bez  brodariuo  i  drugog 
troSica  prevozo  ii  Carigrad.  S.  ^^ubiSa,  prip.  225. 
Vratiiu  mu  ih  od  prve  brodarine.  S.  IjjubiSa,  priS. 
19.  —  c)  vozi'ia  na  ladi :  Ne  znam  promiS)aS  Ii 
da  60s  so  jodnom  naci  u  ovora  oceanu  neizmir- 
rioin.  No  znam  sto  si  pripravio  i  Sto  pripravjas 
za  ovaku  dugu  brodarinu.  M.  Zorifii6,  osm.  68. 
Nauk  od  brodarino.  M.  Zoricic,  arit.  prodg.  9. 

BRODARlTr,  brodarim,  impf.  naviculariam 
facoro,  navi  vebere.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika samo  u  Stulicevu.  —  1.  prelazno,  voziti  na 
ladi:  Sad  nas  ti  brodari  i  trg  nam  nastani  u 
vasi  kotari  nam  doslo  neznani.  D.  Barakovic,  vil. 
337.  Ki  po  razspu  solinskome  k  Spjetu  o.stanke 
sve  brodari.  J.  Kavauin  228.  ,Ios  da  dobre  grajske 
stvari  pohlepno  so  okuSuju,  gibno  more  ke  bro- 
dari. 21.  —  2.  neptrelazno,  takoder  voziti  na  ladi, 
taku  radi'iu  raditi:  Primorao  trguje  i  brodari. 
S.  i^iubisa,  Jirip.  7.  Sagradio  brod ,  kojim  je  oba- 
lami  brodario.  M.  Pavlinovic,  rad.  78. 

BRODARKINA,  /.  vidi  brodarica  pod  2.  U 
jezoru  brodarkiiia  vila.  Nar.  pjes.  kras.  1,  130. 

BRODARNICA,  /.  navale,  gdje  se  grade  bro- 
dovi.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (106»),  Bjelosti- 
jencevu  i  Stulicevu. 

BRODARNIK,  m.  armamentarii  navalis  prae- 
fectus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BRODAROV,  adj.  vidi  brodarev.  u  rjecnicima 

Mikalinu  (20'')  j  Stulicevu. 

BRODArOVAC,  Brodarovoa,  m.  selo  u  Hr- 
vatskoj  u  podzupaniji  varazdinskoj.  u  mjestana 
kajkavski:  Brodarovec.  Sohem.  zagr.  1875.  127. 
Pregled  47. 

BRODARO  VANE,  n.  vidi  brodarene.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  brodarovati. 

BRODAROVATI,  brodarujem,  imp/,  vidi  bro- 
dariti. od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Stulicevu.  Bjezi  iz  Palerma,  brodarujo  oko  Va- 
lence,   da   ga  ne  bi  niko   spozn'o.   A.  Kalic  550. 

BRODAROV16,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Zivko 
BrodarovicB.  Spom.  sr.  1,  136.  Danici6  1,  79. 

BRODARSKI ,  adj.  nauticus.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjeinika  u  Mika\inu  (samo  adv.),  u  Be- 
linu (463b),  Bjelostijencevu,  Jambresicevu ,  Volti- 
gijinu  i  Stulicevu.  Brodarski  kruh.  Bjelostjenac 
803'!.  Jainbresic  59111.  Glas  ali  krio  brodarski. 
Bjelostjenac  259^^.  Brodarska  znanost.  Jambresid 
590a.   Xa  brodarsku,  brodarski,  adv.  Mikaja  291'. 

BRODARSTVO,  n.  navicularia,  ars  navalis.  od 
XVII  vijeka  samo  u  rjecnicima  Mikajinu:  navi- 
gatio (29i>);  u  Belinu:  ars  vectoria  (129l>),  ars 
nautica  (463ii) ;  u  Bjelostijenievu:  exercitium  na- 
viculare,  ars  vectoria;  u  Jambresicevu:  navicu- 
laria, brodarska  znanost  i  mestrija  (590») ;  u  Vol- 
tigijinu:  schiffkunst;  u  Stulicevu:  nautioae  artis 
exercitium. 

BRODC-  gledaj  broc-. 

BRODC-  gledaj  broc-. 

BRODEN,  adj.  navalis.  samo  u  Jambresicevu 
rjecniku:  brodeiii.  1,589^.  isporedi  brodan 

BRODET,  m.  tal.  brodetto,  juha,  jusculum. 
Skacao  ti  je  brodet.  Poslov.  dan.  111. 

1.  BRODICA  ,  /.  1.  navicida,  brodac.  od  pros- 
loga vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu. 
Isukrst  iz  brodice  Petrove  uci  mnoztva.  P.  Kne- 
zevic,  osm.  372.  Smucenu  brodicu  vojujuce  crkve. 
J.  Banovac,  blagos.  191.  U  jednoj  brodici  na  srid 
mora.  Turl.  blago  2,  120.  Blizu  toga  sko}iea  jedna 
mala  brodica  izjedri.  A.  Kacic,  razgov.  25.  Sti- 
guuti  drugu  brodicu.   I.  J.  P.  Lucio,   isk.  31.   U 


\ 


BRODICA 


669 


BRODITI 


brodicah.  W.  Pa-vlinovic,  razl.  spis.  412.  —  gri- 
jeskoni  u  Stulicevu  rjeciiiku:  ,bezbrodico,  adiJ.' 
mjesto  bez  brodice:  ,bezbrodife  no  inogali  do6i'. 
141'.  —  2.  rijeka  koja  ufjccc  u  Pek  u  Srhijl  Glas- 
uik  43,  269. 

2.  BEODICA,  /.  neka  hi.^ka.  B.  Sulek,  iiii.  33. 
isporedi  broda. 

1.  Be6di6,  m.  (lem.  brod.  od  xvii  vijeka.  a)  na- 
vicula ,  ladica :  U  dnigoui ,  ne  u  tvom  brodicu 
doma  poj,  ako  nei'  jjod  -vodoin  ostavit  zivot  svoj. 
D.  Baiakovic,  \i\.  328.  Eed  je.st  kako  no  brodic 
uzdani;  .  .  .  ovoga  brodica  brodar  jest  duh  sveti. 
P.  Kuezevic,  osni.  177.  Z  bacvi  jjostane  lip  brodic. 
Nar.  prip.  mikul.  45.  Pol'  mora  sani  rozice  trgala, 
.  .  .  brajnu  sam  jih  brodi6  nakrcala.  Nar.  pjes. 
istr.  2,  36.  More  izjelo,  ako  je  ko  imao  brodica. 
S.  ^Jubisa,  prip.  247.,  —  b)  mcili  brod,  gdje  se  pre- 
lazi  preko  vode:  Ni-s'a  na  brodicu  (■»  Srbiji  u 
okrugu  biogradskom).  Sr.  Nov.  1869.  181.  —  c)  selu 
u  Bosni  hlizu  Zvornika,  moze  biti  isto  koje  se 
zove  i  Brodac.  Iz  sela  Brodida  zvornicke  nahijc. 
Prot.  sab.  mag.  38. 

2.  BEODIC,  m.  presime,  u  nak  rrijeme.  Stojan 
Brodi6  Crnobarac.  Prot.  sab.  mag.  114.  M.  Brodi6. 
§em.  srb.   1881.  238. 

BEODIDBA ,  /.  naulum ,  uavigatio.  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mika^nu  (naulum  291'), 
u  Belinu  (naulum  512''.  navigandi  occasio  370^) 
i  u  Stulicccu  (naulum ,  portorium).  —  n)  broda- 
rina,  naulum:  A^Elesa  moju  diku  za  brodidbu 
podah  tuzna.  A.  Cubranovic  142.  M.  Pelegrinovic 
168.  Izgubif  brodidbu  (pisarskom  grijeskom:  ,bro- 
didva'),  ponos  i  kiriju.  Poslov.  dan.  35.  —  b)  vozi'ia 
na  ladi,  navigatio:  Kad  zapovijed  ta  je  vasa,  da 
.so  vami  ovdi  otvori  sva  brodidba  trudna  iiasa, 
redom  vam  cu  spovijedati  sve  sto  se  je  dogodilo. 
J.  Palmotic,  diibr.  24  NajjepSa  je  feeti'ia  blizu 
mora,  a  brodidba  blizu  kraja.  Poslov.  dan.  G8. 

BRODINA,/.  augm.  brod  (Imta).  u  nnse  vri- 
jctiie,  izmedtt  rjecnika  samo  u  IStulicevii.  Akc.  se 
mijeiia  u  gen.  pi.:  brodma,  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug.  a  gen.  t  instr.  sing. :  brOidiuc,  bnVlinom. 
Dovukao  brodinu  na  sred  to  lokvo  S.  Lubisa, 
pric.  19. 

BRODINE,  Brodina,  /  2)1.  pole  u  Srbiji  ii  okrugu 
uzickom  a  Biosci.  \i.  Stojanovife.  Postanem  augm. 
od  brod  (mjesto  na  vodi  gdje  se  prelazi). 

BRODISTE,  n.  1.  vidi  brod  ^ro<Z  1.  po  stra- 
nama  gdje  brod  u  torn  znacenu  nije  u  obi(!aju. 
11  rjecnicima  PjeloStijencevu  (brodisce,  vadum), 
Voltigijinu  (brodiste.  iiberfahrt)  i  u  Stulicevu  (u 
koji  je  uzelo  iz  Habdeliceva :  brodisde).  —  i  pre- 
neseno  na  mjesto  gdje  se  stoka  poji,  kao  i  brod, 
aquarium,  u  Bjelostijencefu  rjciniku.  —  isto  tako 
preneseno  i  na  »y«.sfo  gdje  lade  pristaju,  prista- 
niste,  luka,  portus.  u  dra  pisca  xvii  i  xviii  vi- 
jeka i  u  rjecniku  Bjelostijencevu.  Portus  ali  ti 
brodisfe.  P.  Vitezovi6,  kron.  88.  Ide  u  brodiSde, 
gdi  su  spaiiolske  galije.  M.  A.  Ee|kovic,  sabr.  8. 
—  2.  mjesto  gdje  se  grade  lade  ('brodoci),  navale. 
isporedi  brodarnica.  samo  u  Jainbresiccvii  rjec- 
niku (1,  589a). 

BEODITE^,  m.  navigans.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.    rijec  nepoiizdana. 

BEODITI,  brodim,  impf.  vado  transire,  uavi- 
gare.  Akc.  se  mijena  ;«  1  t  2  pi.  2»'ae.s. ;  brodimo, 
brodite.  i  2  i  3  sing,  aor.:  brodi.  —  Osim  redov- 
noga  impcrf.  brodah  nalazi  se  iprema  drugim  gla- 
golima  naiinen  po  istocnom  govoru  brodeh  (vidi 
u  prvom  p)rimjeru)  i  po  zapadnom  brodih  (vidi 
pod  I,  2,  b.  u  primjeru  J.  Kavanina),  i  brodijah 
(I.  Gundulic  55).   —   Rijec  dolazi  od  xv  vijeka 


(vidi  prvi  ^yrimjer)  i  u  svijem  rjecnicima  osim 
Daniciieva:  u  Vrancicevu:  broditi  se,  riavigare; 
u  Mikajinu:  broditi,  exercere  navieulariam ,  na- 
vigare;  broditi  se,  vohi  navicula;  u  Belinu:  bro- 
diti ,  navigare  (5071') ;  broditi  se ,  velii  navicula 
(1291'),  navigare  (507'j) ;  u  Bjelostijencevu:  bro- 
diti se,  navigare;  u  Jambresiccvu  isto  tako;  u 
Voltigijinu:  broditi,  scliitlen,  segeln ;  u  Stulicevu: 
broditi,  navigai'e,  vadare;  broditi  se,  navicula  ire; 
u  Vukovu:  broditi,  vado  transire. 
I.  2>relazno  : 

1.  jj?-e/aji7j  2J'''^^o  ^'ode  na  brodu  joj  gazeci  Hi 
se  vozeci.  objekat  je  voda ,  rijeka :  Reka  vtshoz- 
dase  VE  nt,  grazdane  ze  na  kouiht  siju  brodehu. 
Aleksand.  nov.  58.  Vi  znate  kakova  je  Marica, 
vi  ste  ju  brodili.  Mon.  croat.  234.  Hodoo  zemju, 
brodec  vodu.  I.  Gundulic  290.  l^udi,  ki  riku  tu 
brode,  zgube  pamet  i  svist.  D.  Barakovio,  vil.  65. 
Sve ,  sto  mu  se  gore  zgodi ,  Stige  lokvu  pokle 
brodi.  J.  Kavaiiin  394.  To  plote  kosu  siroko,  a 
brodi  vodu  duboko ,  uzdize  skuce  visoko.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  359.  Daj  nam,  bozo,  vojevati  a  Mo- 
rave  ne  broditi.  1,  431.  —  u  jednoga  jjisca  u 
pirenesenom  smislu  corjek  brodi  pogibio:  Pogibil 
s  I'lom  brodih.  D.  Barakovi6,  vil.  252. 

2.  voziti  se  2'0  moru  Hi  yo  kakvoj  god  vodi. 
tako  brodi  celade  i  lada.  objekat  je  po  cemu  brodi. 
a)  brodi  cefade.  moze  biti  izrecena  i  lada  na  kojoj 
brodi,  i  to  u  instr.  bez  prijedloga  Hi  s  prijedl.  s. 
Hi  u  loc.  s  prijedl.  u.  Ja  brodim  more  ovoj  stra- 
liovito.  Zbor.  147'^.  Pojes  pucinu  brodeAi.  M.  Ve- 
tranic  1,  67.  U  gniloj  svi  plavi  pucinu  brodimo. 
1,  107.  Ali  mi  je  more  brodit'  put  Palade  slavna 
grada.  2,  434.  Od  ovoga  svijeta  more  brodi.  N.  Di- 
mitrovii  53.  S  korabjom  brodefi  tuj  morsku  pu- 
cinu. P.  Hektorovic  72.  Niktor  ne  more  od  po- 
ganske  ruke  ono  tiskno  more  broditi  brez  muke. 
H.  Luci6  270.  Bez  menc  smiono  brodis  valovite 
morske  vode '?  S.  Bobajevic  226.  Ki  brode  strasne 
i  pogibne  dubine  sinega  mora.  D.  Ranina  vii. 
More  tko  brodi  tej  svitne  nevo|e.  57''.  Ne  t.w  bit 
usilovan  radi  toga  srcno  more  broditi.  A.  Guce- 
tii,  roz.  mar.  169.  Njeko  emu  zem)u  tezi,  ujeko 
sine  more  brodi.  I.  Gundulic  136.  Brodijase  sine 
vale.  55.  Jos  mora  crnoga  sirinu  brodise.  I.  T. 
Mrnavic,  osm.  41.  Koji  brode  duboka  mora.  I. 
Dr.^ic,  nauk  gond.  187.  Ta  smrt  strasno  suzne 
vodi  .  .  .  ona  pakao  J  liima  brodi  i  propasne  done 
strane.  P.  B.  Baksii  225.  More  ovo  no  cu  brodit 
s  kratkom  plavim  bez  jakosti.  D.  Palmotic,  cbrist. 
348.  Ja  cu  brodit  morske  pjene.  I.  Kanavolic,  iv. 
367.  Slabom  plavi  smisli  brodit  sine  more.  I.  Dra- 
zi6  7.  U  plavcicah  brodet  more.  J.  Kavanin  196. 
Tot  nije  on.  koji  brodi  s  pomorcima  prostrauo 
more?  Besjede  kr.  213.  Vidis  kud  6es  more  bro- 
dit. A.  Kanizlic ,  bogo}.  434.  Mnozi  brode  tesko 
more.  B.  Cuceri  303.  Brodi  sine  more  s  jedrom 
od  mreze.  Poslov.  dan.  10.  Mucno  je  dubrovatko 
more  brodit'  kraja  negledav.s(i).  64.  —  b)  brodi 
lada:  Plavi  brodit'  ne  6e  more,  pace  prije  po  vrh 
gore,  neg  cu  tebe  ja  Jubiti.  S.  Bobajevic  221.  More 
plovec  plav  idase.  B.  Botttera,  or.  11.  Ne  korabja 
brodi  vjerna  more.  J.  Kavanin  520.  Ne  brodihu 
smiona  drijeva  valovite  morske  pjene.  257.  Nare- 
Sene  tako  plavi  brode  more  u  slavi.  N.  Maroi  34. 

3  voziti  sto  p)0  vodi,  osobito  s  jednoga  kraja 
na  drugi,  pti'^^oziti.  a)  prevoziti:  Karon  je  ki 
brodi  duse  u  paklu.  M.  Marulic  70.  Ter  se  duh 
moj  cudi,  sebe  van  stojeci,  gdi  Karon  tuj  trudi, 
toj  mnostvo  brodeci.  M.  Vetranic  1,  115.  Pakjeni 
mrnar  ki  duse  privodi,  toliko  tezku  stvar  ne  moze 
da  brodi.  1,  168.  Plavcica  drivena,  . .  u  (wj  (Karon) 
brodi  rluse  naroda  tamnoga.  D.  Barakovio,  vil.  64. 
Kriz  .  .  .  grli,  jer  s  nim  kako  s  plavi  du5e  vjerne 


BRODITI 


G70 


BRODOSHRANISTE 


brodit  iSie  k  neskontanoj  gori  slavi  na  uebGsko 
piistaiiisfe.  A.  Vitali('-,  ost.  ISO.  —  b)  u  opce  vo- 
ziti  na  latti:  Ki  ili  sad  brodo  po  nior.skoj  pu- 
tiiii.  F.  LuUaievic  2HJ.  Maro  vojsko  bi'odi  na 
c«tiri  prom  otoka.  J.  Kavai'iiii  lb.").  .Jos  psonicom 
jiivo  rode,  a  druzi  ih  jodii  i  brodo.  2!J0.  NoSoiia 
(zanja)  u  iiie  strano  i  prosuta  tjora  silos  svake 
zvijori  otrovauo;  Istri  brodo  ju,  .  .  i  sii)|u  ju  okol 
ku6a.  331.  —  c)  ohjvkut  maze  hiti  i  Inda,  na  kojoj 
je  onaj  koji  brodi.  Lijovom  znoj  obira  (Karon) 
a  desnoni  plav  brodi  ali  ju  otpira.  M.  Votranii 
1,  11.5.  Kada  na  I'lili  vojsko  vodi,  i  deraije  svoje 
brodi.  J.  Kavaiiiu  210. 

II.  neirrdazno : 

1.  naviculariam  faoere,  brodariti.  Lote  rika, 
gdi  Karont  brodi.  D.  Barakovic,  vil.  6-1.  Broditi. 
nastojati  na  brodareiie.  exercere  naviculariam. 
Mikaja  29b. 

2.  voziti  se  na  ladi,  navigare:  Ako  vidiS  (u  snu) 
da  brodiS  s  fortunom,  toj  prilikuje  perikulo.  Zbor. 
84li.  Brodo6i  Alivera  ne  bi  na  broju.  JI.  Pelegri- 
novii  108.  Brodi  ^ejnom  kraju.  I.  Gundulii  364. 
Njeki  rurnari  buduci  veliko  vi'ijemo  brudili  i  ho- 
dili  po  moru.  M.  Orbin  108.  Broditi  suprod  vje- 
ti-u;  broditi  s  vjetrom  u  krmu;  broditi  supro6 
vodi.  Mikaja  29''.  Koji  brodi,  mice  se  i  putuje 
stojo6i  na  mjostu.  M.  Radnic^.  169.  Brodi  s  vje- 
trom protivnijem  kako  no  brodase  gospodin  u 
brodu.  228.  Koji  brode  po  moru.  258.  Korabjima, 
s  kojimi  brodi  svud  po  svijetu.  J.  Kavaiiin  192. 
Brodeii  moroni.  Besjede  kr.  221.  Po  nemirnomu 
i  pogibnomu  moru  ovoga  ^ivota,  kojijem  trjebuje 
broditi,  dokle  se  pride  do  sreine  luke.  D.  Mattei 
235. 

3.  ploviti,  natare.  samo  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Uzmi  ladue  od  studeuca  vode,  nek 
korehe  il  vo6o  I'lom  brode.  J.  S.  Rejkovic ,  kuc. 
427. 

III.  sa  se: 

1.  2Msivno:  a)  sa  subjektom:  aa)  znacene  kao 
pod  1,  1:  Ludijem  se  brod  brodi.  Poslov.  dan.  57. 
Zloftestijem  se  brod  brodi.  158.  —  bb)  znacene 
kao  pod  I,  2 ;  Ledeno  se  more  no  more  broditi. 
M.  Drzii  240.  —  b)  bez  subjekta :  Strasivoga  vrhu 
blata  kud  se  u  pako  brodi  tmasiii.  I.  Gundulic  51. 

2.  refleksivno:  a)  prelaziti  preko  vode  gazeci 
Hi  vozeci  se  ili  mostom  iduci  preko  ne.  Za  to  vred 
na  brode  prid  se  popejahu ;  a  kad  se  brojaliu, 
skloj^iv  moste  nike,  deset  dan  zbrojabu,  brodei 
se  prik  rike.  M.  Marulic  15.  Ovo  ti  se  brode 
turske  kLrizije  karavane.  P.  Hektorovio  20.  Obaj- 
dob,  sve  gore,  brodib  se  prik  sto  rik.  H.  Luci6 
240.  —  b)  voziti  se  na  ladi,  pto  moru  ili  kakoj 
god  vodi,  kao  naprijed  bez  se  pod  II,  2:  Ako  se 
sad  brodis  u  plavci  u  kojoj  mrnare  ter  dvoriS, 
koji  ti  govore  prijeteii  i  prave  da  tebe  umore  i 
s  blagom  rastave.  M.  Vetranic  1,  67.  Mogal  bi 
svak  vidjet  po  moru  po  slanu  da  nam  se  bi'odi 
svijet.  M.  Vetranii  125.  Da  mene  jiotopis,  s  plav- 
com  se  brodeci.  2,  19.  S  fortunom  u  plavi  ako 
se  tko  brodi.  2,  37.  Ribari  i  }udi  od  mora,  koji 
brodeii  so  nigda  s  ovim  a  nigda  s  onim ,  nisto 
su  od  ovoga  a  nisto  od  onoga  slisali.  P.  Hekto- 
rovi6  55.  Mirno  se  brodib  po  morskoj  pucini.  H. 
Lucie  188.  Kad  mi  goda  se  broditi  se  rikom.  237. 
Bila  si  se  jo.s  pripala  vec  neg  riba  u  malo  vode, 
il'  godinom  ki  se  brode ,  kad  jidra  uzru  na  se 
pala.  M.  Pelegrinovic  187.  Kad  no  se  gdi  godi 
po  lieniu  (moru)  on  (covjek)  brodi.  F.  Lukarevic 
140.  Ni  na  nebu  goru  svitle  zvizde  zriti,  iii  plavi 
po  moru  tihu  se  broditi.  D.  Raiiina  139''.  Koji 
(covjek)  brodeii  se  morem  razbije  se.  S.  Budiuic, 
sum.  87''.  Svih  znadise,  jer  se  s  liim  brodise.  D. 
Barakovii,  vil.  329.  Brodoei  se  po  moru.  F.  Gla- 


vini6,  cvit  188.  Koji  se  budu  brodili  u  liomu.  B. 
KaSii,  rit.  257.  DuSa  bi'odi  so  u  ovoj  plavcici. 
M.  Raduic  105.  Kada  se  brodahu  torn  dubinom. 
A.  Vitajic.  ist.  380.  Kako  jo  moguie  i  po  suliu 
broditi  so?  A.  Kanizlic,  kam.  820.  Ko  se  brodi 
vodom  i  domijom,  da  spomino  boga  istinoga.  Nar. 
pjos.  petr.  2,  1. 

BRODI V,  adj.  uavigabilis.  isporedi  brodliv.  Od 
XVII  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Mikalinu  {BO"),  u 
lielinu  (507'')  i  u  Stulicevu.  Bi'odiv,  po  komu  so 
mozo  broditi.  Mika]a  .30a.  Tigris  svuda  jo  brodiv. 
D.  E.  Bogdanic  23. 

BRODLICI,  TO.  pi.  selo  blizii  Decana  xiv  vi- 
jeka, bez  sumne  isto  koje  je  i  .sada  na  Decanskoj 
Bistrici,  na  karti  zapisano  ,Broliii'.  Mode  Pra- 
praAanit  s  Krusevtcemt  i  si,  Brodi.liii.  Glasnik  ii. 
12,  7.  74.  Daht  mu  selo  Brodlide.  59.  Si.  Brodlifii. 
Mon.  Serb.  92.  pogrjeska  je  .Brodniki'.  Mon.  serb. 
pag.  X.  Danicic  1,  79. 

BROD^jIV,  adj.  vidi  brodiv.  od  proUoga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Jamhreiicevu 
(1,  590)  i  Voltigijinu.  Brod|ivi  zalijevi  S.  ^^ubisa, 
prifi.  90. 

BRODNICA,  /.  nautea,  smrd\iva  voda  m  brodu 
(u  ladi).   samo  u  Jamhresicevu  rjeiniku  (1,  591). 

BRODNIK,  m.  portitor,  hrodar ,  skelegija._  u 
jednoga,  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjei- 
niku (gdje  je  nauta,  navita,  nauclerus).  U  brod- 
niku  (Karonu)  vijek  se  dalo  dobrohtjenstva  nije 
ni  malo.  J.  Kavaiiin  420. 

BRODNAK,  m.  artemisia  camphorata  Vill.  B. 
Suiek,  im.  33.  483.  isporedi  brodan,  s  kojim  je 
jednoga  postana. 

BRODOKRSiTI  se,  pf.  naufragium  faoere. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku.  rijec  sa  svijem  nepo- 
uzdana. 

BRODOKrSjE,  n.  naufragium.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku  (gdje  stoji  da  je  uzeto  iz  brevijara). 
rijec  nepouzdana. 

BRODOLIJEPITI,  impf.  navium  commissuras 
hiantes  stipare.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec 
sa  svijem  nepouzdana. 

BRODOLOMAN,  brodolomna,  adj.  naufragus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdayia. 

BRODOLOMIV,  adj.  vidi  brodoloman.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 
1       BRODOMESTAR,  brodomestra,  m.  naupegus. 
;  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (,brodomester'  u 
pridavku).  rijei  ce  biti  naiinena  za  rjeinik. 

BRODONACINATI,  brodonacinam ,  impf.  na- 
vium commissuras  biantes  stipare.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijec  sa  svijem  nepouzdana. 

BRODONOSA,  m.  naviger.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRODOPUTAN,  brod6putna,  adj.  gdje  su  bro- 
dovima  putovi.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Brodoputno  man  zrcalo  jiokazuje  Judem 
luke.  J.  Kavaiiin  479. 

BRODORAZBITI  SE,  brodorazbijem  se,  pf. 
naufragium  facore.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje 
ima  i  brodorazbjeiie  i  brodorazbjenik.  sve  troje 
sasma  nepouzdano. 

BRODORAZBJENIK,  m.  vidi  kod  brodoraz- 
biti  se. 

BRODOSHRANA,  /.  vidi  brodoshraniste.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BRODOSHRANISTE,  n.  navale,  vidi  brodar- 
nica.  prosloga  vijeka  u  jednoga  j>isca  i  u  rjec- 
niku Stulicevu   (u  kom  ima  u  istom  znaienu  zlo 


BRODOSPREMISTE 


671 


BKOJ 


nacineno  i  brodoshranistvo).  Nadose  u  hrodoshra- 
nistu  jednu  korabju  i  sedam  samijob  polugalija, 
ali  sve  slabo  i  rasijaiio.  B.  C'uceri  390. 

BRODOSPfiEMISTE ,  n.  vidi  brodoshrauiste. 
samo  u  StuUccvu  rjccnilcii,  u  kom  iiiia  «  istom 
znaienu  i  brodospromistvo.  ohoje  sa  svijein  ne- 
poiizdano. 

BEODOSRECNO,  adv.  navi  acta  vontis  socuu- 
dis.  samo  u  Stttlicceu  rjecniku.  rijec  vrlo  nepo- 
iizdana. 

BKODOIJLAZiSTE ,  n.  janua  uavis.  samo  u 
Stidicevu  rjecniku,  gdjc  ima  i  brodoulazistvo  u 
istom  znaienu.  oboje  sasma  nepouzdano. 

BEUDOVA,  /.  portorium.  vidi  brodariua  pod  a. 
XIV  i  XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Uanici- 
cevu.  Ni  da  placaju  carine  ni  brodove.  Mon.  serb. 
203.  Placaju  iiami  nase  prave  zakonne  carine  i 
brodovu.  485. 

BBODOVAN,  brodovna,  adj.  navalis.  samo  u 
Jamhreiicevu  rjecn  ikti:  Od  brodo viie  voiiie.  pla6a 
(1,  o90b). 

BKODOVATI,  brudujom,  impf.  vado  transire, 
navigare,  broditi.  Od prosloga  vijeka.  1.  prclazno: 
vado  transire.  vidi  broditi  jjod  I,  1 :  TeSke  pute 
da  putujeni,  teske  brodo  da  brodiijem.  Xar.  pjps. 
vuk.  1,  140.  US.  14-1.  —  2.  ncprelazno:  uavigaro. 
vidi  broditi  pod  II,  2 :  Brodujem  po  pogibnu  moru. 
L.  Radii  31. 

BRODOVINA,  /.  vidi  brodariua,  broilova.  samo 
u  rjednicima  Bjdostijenievu :  nanlum,  portorium ; 
u  J ainbresiievu :  naulum;  ii  Voltiijijinu:  scliifls- 
lohn,  i  u  Stuliceini  (u  koji  je  uzeto  iz  Hahdeli- 
ceva):  naulum,  portorium.  Koji  brodovinn  pobira; 
koji  mjesto  brodovino  piomaze  brodarom  voziti. 
Bjelostijenac  (((  pridavku). 

BRUDOViSTE,  n.  navale,  vidi  brodarnica.  od 
XVII  vijeka.  mjesto  it  nalazi  se  i  sc.  Arsoual  ali  ti 
brodovisde.  P.  Vitezovic,  kron.  156.  U  arsonalu 
ali  ti  brodovisiu  mlotackomu.  A.  Ka6i6,  koi-.  477. 

BRODOV!^E,  II.  coll.  brod,  classis.  k  ««•«  vri- 
jeme  ii  knizevnika.  Proculo  sc  da  voliko  brodovjc 
dolazi.  M.  Pavliiiovic,  rad.  12. 

BROD.SKI,  adj.  1.  navalis.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevtt  (u  pri- 
davku) i  u  Jambresica  (1,  589a).  Brodski  boj.  Bje- 
lostjenac  (a  pridavku).  Easpra  izmedu  kapetana 
brodskog  i  matroza.  Nov.  srb.  1834.  46.  —  2.  sto 
pripada  mjcstii  Brodu:  U  viteSkoj  krajini  sla- 
vonskoj  brod.skoj.  V.  DoSen  i. 

BRODANCI,  Bridanaca,  m.  pi.  sclo  u  Slavo- 
niji  u  podznpaniji  osjeckoj.  Pregled.  100. 

BRODANIN,  m.  covjek  iz  Broda.  Akc.  u  pi.: 
Brodilni.  Ovce  da  jiasu  brodane.  Glasnik  15,  307. 
Danicic  1,  5G2.  covjek  ne  samo  iz  mjesta  Broda 
u  Slavoniji  nego  i  iz  negdasue  brodslce  rcgimcntc 
zove  se  Brodanin :  Ogulinac,  jost  Brodanin  i  Slu- 
nanin.  S.   Stet'anac  39. 

BRODANKA,  /.  zcnsko  cc(ade  iz  Broda.  I. 
Brli6. 

BRODENE,  )(.  a)  vadatio.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. —  h)  uavigatio.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Bel  in  II  (5071))  i  u  Stulicevu,  u  oba  ,bro- 
denjC.  Pogibiluije  jest  brodeiie  po  voda  slatkije 
od  rijeka  ncgo  pjo  voda  slanije  i  gorkije  od  mora. 
M.  Radnic  139.  IJrodene  ovoga  zivota  jost  burjivo. 
165.  Brodei'iem  na  krajine  iuostrano  bogastva  pri- 
kupjati.  B.  Cuceri  204. 

BROJ,  broja,  m.  numerus.  —  Akcenat  kaki  je 
u  nom.  sing,  taki  je  i  u  ace.  sing.,  koji  je  i  inace 
jednak  s  nom. ;  a  kaki  je  u  gen.  sing,  taki  je  i 


■u  ostalijem  oblicima,  osim  loc.  sing.,  gdje  je  briju, 
i  gen.  ]il.  kad  je  bez  -ov- :  broja. ;  u  cijeloj  mno- 
zini  kad  ima  -ev-  mijcna  se:  brijevi;  tada  su  u 
gen.  i  oba  zadha  sloga  dnga:  In-ojova.  —  Korijen 
bhri ,    od   bliar,    uzimali.    isporedi  brati  (berem). 

—  Od  XV  vijeka,  i  u  svijcm  rjeenicima. 

1.  u  pravom  smislu:  koliko  god  cega  sto  .ie  svako 
pojedince  misli.  koliko  ga  je  ujtravo,  moze  biti  i 
ne  bill  izreceno  drugim  rijecima. 

a.  osobitom  se  rijecju  kaze  koliko,  i  to  Hi  sve 
do  jednoga  (n.  p.  deset)  Hi  samo  u  opce  mnogo, 
malo,  toliko  itd.:  a)  uz  rijeci  kojima  se  kaze  ko- 
liko je  cega  napomine  se  rijecju  broj  u  nekim  pa- 
dezima  da  ga  je  onoliko  ako  se  gleda  koliko  ga 
je,  kao  da  bi  se  reklo  da  se  onoliko  nalazi  bro- 
jeci  Hi  kad  se  Hi  ako  se  broji,  ako  mu  se  gleda 
na  broj;  a  ti  su  padezi:  aa)  akus.  s  prijedl.  na: 
Na  broj  24.247  aspri.  Spom.  sr.  2,.  67.  Bihu  dva 
na  broj.  A.  Vitajid,  ist.  261.  Sva  liihova  vojska 
poginu  iia  broj  okolo  sto  i  trideset  tisuca  }udi. 
273.  Na  broj  vojske  cetiri  stotine.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  470.  Posadi  se  |udi  na  broj  oko  pet  liijada.  Vuk, 
jov.  6,  10.  —  bb)  akus.  s  prijedl.  pod:  Pod  broj, 
sine,  na  teftere  kazu  no  u  cara  sto  hijada  vojske. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  265.  —  cc)  akus.  s  prijedl.  u: 
Ca  cini  u  vas  broj  treset  i  tri.  P.  Radovcid,  symb. 
61.  —  dd)  loc.  s  prijedl.  na;  Malo  ih  bi§e  na 
broju,  liiliova  obitil  biJe  mala  iz  pototka.  A.  Vi- 
talid,  ist.  361.  Dvadest  i  Sest  ubio  Turaka  a  ce- 
trdest  na  broju  HriScana.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  327. 

—  ee)  loc.  s  prijedl.  po :  Dvanadost  tisuii  bi§e 
jih  1)0  broju.  M.  Marulii  12.  Tisuia  i  pet  sat  biie 
ill  po  broju.  B.  Krnarutic  12.  —  ff)  loc.  s  prijedl.  u: 
Hoco  li  se  najposlijo  u  krajostvu  priblazenomu 
Isukrstovu  sahraniti  judi  i  zeno  u  broju  jednako, 
ali  do  biti  veco  muskoga  ali  zonskogai'  M.  Or- 
bini,  zrc.  301.  S  druzinom,  koji  su  svi  kolici  u 
broju  deset  bili.  B.  Kasid,  fran.  10.  Kako  su  se 
Dili  umnozali  u  broju.  P.  Radovcic,  uac.  500.  Ne 
htedi  da  virni  ncgovi  budu  mail  u  broju.  A.  Vi- 
talid.  ist.  38:J.  Da  budete  mnozi  u  broju.  406.  — 
gg)  instr.  bez  prijedloga:  Na  liemi.  brojemL  bi- 
sera  230  zrtna.  Mon.  sorb.  386.  Sjodoso  inuzi 
brojem  pet  tisuca.  N.  Rai'iina  70''.  loan.  6,  10. 
Brojom  pot  tisud.  Anton  Dalm.,  ioan.  6,  10.  Se- 
dose  muzi  nigdi  brojem  pet  tisudi.  Bernardin 
31''.  ioan.  G,  10.  Ve}u  da  de  se  jednako  brojem 
sahraniti  na  nobu  musko  i  zonsko.  M.  Orbini  301. 
Velo  da  su  udarci  bili  brojem  voc  od  pet  tisuca. 
B.  Kasid,  is.  56.  PovratiSe  se  one  zautra  dan  bro- 
jem vede.  B.  Kasid,  igu.  49.  Dvaes  cetiri  vidis 
brojem  svetih  Judi.  J.  Kavanin  515.  Koliko  su 
puta  brojem  uciiioni.  A.  Bacid  213.  Va)a  ispovi- 
diti  brojem  koliko  si  puta  take  psovke  govorio. 
F.  Lastrid,  ned.  116.  Sakramouata  novoga  zakona 
u  sve  koliko  brojem  jest  sedam.  M.  Dobretic  17. 
Lna  brojem  podeset  junaka.  Ogled,  sr.  467.  — 
b)  koliko  se  osobitijem  rijecima  kaze  da  je  cega, 
naziva  se  broj.  aa)  o  eemit  se  kaze  koliko  ga  je, 
ono  moie  stajati  it  gen.,  kojim  se  kazuje  dio,  i 
to  Hi  uz  rijec  kojom  se  kaze  koliko  Hi  uz  rijec 
broj.  Hi  uz  ohje  rijeci:  130  dukatt,  ki  broj  pi- 
nezi  pred  nami  prija.  Mon.  croat.  72.  Scini  se  za 
nu  (s)  Mihajem  za  dukat  sedam  i  pol;  i  MiliaJ 
rece  da  je  na  puni  prijel  od  I'lega  ta  isti  broj 
pincz.  249.  Pet  tisud  }udi  bjese  broja.  Zbor.  71. 
Jur  broj  istece  dvaeset  i  tri  lita  da  si  podnio 
pokoru  ovaku.  A.  Vitajid,  ost.  401.  Broj  vojnika 
na  kouma  bijase  dvjesta  hijada.  Vuk,  otkr.  9,  16. 

—  bb)  0  cemu  bi  se  moglo  reel  koliko  ga  je,  kao 
naprijed,  ono  se  moze  uzeti  i  kao  neslo  cemu  pri- 
pada ono  sto  se  rijecjji  broj  kaze  (isporedi  i  daje 
pod  b,  c),  te  mjesto  gen.  kojim  se  kazuje  dio 
moze  stajati  gen.  kojim.  se  kazuje  pripadane  Hi 


BROJ 


672 


BROJ 


ntjcsto  nega  po  potrebi  ad^jchtiv  Hi  pronomen  po- 
sesivni :  taliO  Sf  tialazi  (jeii.  I'lili,  chilclc  je  bio  vi^e 
u  obiriijit  vcyo  pronom.  I'liliov :  Biso  broj  I'lili  ti- 
siu'ii  tisuc.  Boniardin  9(1'  I  Bandulavic  23'2.  apok. 
5,  11.  iiijento  yen.  samoya  yen.  s  prijedl.  od  po 
tatijciuskoni :  Bjoso  broj  od  I'lih  tisufu  tisuca.  N. 
Eaniiia  l'J'Ji>.  pronom.  pososioni:  BjeSo  broj  nihov 
liijada  lii[acla.  Vuk,  otkr.  5,  11.  —  cc)  koliko  .sc 
inisli  da  je  ieya  i  o  i:emn  sc  mixli  da  </<i  je  to- 
liko,  maze  bid  izo-stni'lciio  jriino  Hi  dntyo  Hi  obojc, 
kad  se  iz  otitaloya  yovora  razumijc:  Smota  so 
paniot  .  .  .  Jia  taki  bezbrojni  broj  godiSta.  A.  d. 
Bella,  razgov.  HG.  Jer  si  iinan  odluku  ukrasti  oiii 
broj  volik.  A  Bafic  111.  Ako  se  dogodi  da  so  ta 
broj  niisa  no  izgovori  iia  dan.  A.  ICadcic,  bogosl 
94.  Bit  fto5  usilovan  voce  godista  pribrojit  nogo 
li  je  ua  dubju  listja,  .  .  .  i  kad  ih  budes  pribrojio, 
ponavjat  6e5  ovi  broj  nesrecni  na  stotine  puta  i 
tisuce,  i  sved  ce§  se  ko  na  po6etku  nahoditi.  B. 
Cuceri  360.  —  dd)  o  ieinii  bi  se  moglo  reci  koliko 
ga  je,  moze  se  i  ne  reci,  kad  se  misli  cega  god, 
pa  se  rece  samo  koliko;  po  tome  se  brojevima  na- 
eivaju  i  znaci  koji  se  pisu  mjesto  rijeci  kojima 
se  kazHJe  koliko:  Prvi  broj,  ki  jest  26.  M.  Al- 
berti  xx.  Roko  da  je  srican  ovi  broj  dvanaest. 
F.  LastriA,  svet.  140.  Broj  jiriprostiti,  na  priliku 
9.  M.  Zorici<5,  arit.  2.  One  tri  figuriee  tako  uzete 
uzdrio  broj  desetinu  i  stotinu.  6.  —  c)  sto  znaci 
rijec  kojom  se  kaze  koliko,  uzima  se  kao  nesto 
iemu  pripada  Hi  odakle  dolazi  ono  sto  se  samom 
rijccju  broj  kaze,  te  stoji:  aa)  u  yen.  kojim  se 
kazuje  pripadane :  Broj  dviju.  M.  Radnic  247.  U 
ovomu  broju  trojice  ne  bijase  Focio.  A.  Kanizlic, 
kam.  42.  tako  i  o  yramatickom,  broju:  Govori  so 
brojem  jedinstva.  M.  Alberti  298.  Broj  ve(!;iiie. 
Mikaja,  gram.  3.  vidi  i  da^e.  —  bb)  u  gen.  s  pri- 
jedl.  od:  Broj  od  desetina,  na  priliku  30;  broj  od 
stotina,  na  priliku  100;  broj  od  i|ada,  na  priliku 
2222.  M.  Zoricic,  arit.  2.  i  u  broju  yramatickom: 
Broj  od  jednoga.  A.  Kanizlii,  kam.  193.  ridi  i 
daje.  —  s  prijedl.  od  stoje  i  rijeci  kojima  se  ka- 
zuje koliko  a  koje  nemaju  padeza:  Broj  od  deset, 
numerus  denarius.  Bella  2541'.  (ako  moze  stajati 
i  adv. :  o  broju  gramatickom :  Broj  od  voce.  Bella 
516a.  Broj  od  vise.  A.  Kanizlii ,  kam.  193.  indi 
i  da^e.  —  d)  koliko  se  cega  misli,  kaze  se  rije- 
cima  pridjerenim  rijeci  broj,  kao  veliki,  mali, 
neki,  koji,  koliki,  toliki,  neizbrojni  itd.:  aa)  o 
cemu  se  na  taj  nacin  kaze  koliko  ya  je,  moze 
stajati  u  gen.,  kojim  se  kazuje  dio:  Postavi  niki 
broj  pinez.  Mon.  croat.  198.  Iduci  s  volicijem  bro- 
jem judctva.  Zbor.  50.  Daj  mi  .  .  .  ki  godi  broj 
pineza.  A.  Cubrano\'ic  162.  Ti  danas  pogubi  tolik 
broj  }udi.  Starine  1,  223.  Gdi  plavi  velik  broj  sva- 
kojih  dohodi.  M.  Mazibradii  107.  Kih  nebrojni 
bihu  broji.  J.  Kavanin  239.  Koliki  je  broj  kr- 
stjana?  A.  Kanizlic,  kam.  151.  Ko  moze  iznaii 
vas  broj  mojijeli  misli  necistijeh?  Besjede  kr.  48. 
Govorene  od  mala  broja  obranije.  F.  LastriA,  ned. 
394.  Mani  je  broj  obranije  medu  pravovirnim. 
396.  No  mal  broj  uzdaha.  D.  Mattei  302.  Veliki 
broj  davola.  I.  J.  P.  Lu6i6,  razg.  50.  —  mjesto 
samoga  gen.  rtalazi  se  gen  s  prijedl.  od  p>o  ta- 
lijansknm  u  nekih  pisaca:  Tko  more  brojiti  ne- 
sbrojni  broj  od  onezih.  A.  d.  Bella,  razg.  25.  Broj 
neizbrojni  od  svetijeh  djovica.  Besjede  kr.  244. 
—  bb)  0  cemu  se  tako  kaze  koliko  ga  je,  moze  se 
i  ne  izreci,  kad  se  iz  ostaloya  yorora  razumije: 
Deseti  dan  uzme  svaki  od  vas  jaganca  po  kucab 
svojijeh.  Ako  li  maiii  jest  broj  nego  da  bi  moglo 
biti  za  dovoje  da  bi  izblagovali  jaganca,  prizovi 
susjeda.  N.  Ranina  1071'.  exod.  12,  3.  4.  Od  svuda 
so  kupit  uze  broj  neizbrojni  na  po|anu.  J.  Pal- 
moti6,  dubr.   218.    Koji   se  k  liemu   kup]aliu  .  .  . 


velioijom  brojom.  B.  Kasii,  ign.  33.  Jedni  hoie 
da  zaprifujo  (rodstvo  po  krt'i  zenidbu)  do  Cotvr- 
toga  kolina,  niki  do  sodmoga  kolina,  a  niki  raz- 
toXu  do  bnija  noizbrojona.  A.  Kadcid,  bogosl.  430. 
Broj  neizbrojni  slusa  Vicenoa.  V.  M.  Gu6eti6, 
poliv.  172.  No  govori  na  sudu  povode6i  so  za 
vodim  brojem.  i).  Danicic,  2moj.  23,2.  —  cc)  o 
iemu  bi  se  moylo  reci  koliko  ga  je,  moze  se  ne 
reci,  kad  se  misli  cega  god:  Kako  so  more  dignut 
broj  mali  i  voliki?  M.  Zoricic,  arit.  1.  Koliko 
veci  broj  nadlazi  mani.  12.  —  o  broju  grama- 
tickom: .fodini  broj.  Mika|a,  gram.  3.  Bella  516*. 
Za  sto  prosimo  u  veci  broj:  odpusti  nami  duge? 
,1.  Matovii  501.  Broj  jednostruki,  vocestruki.  Stu- 
li6  1,  64".  vidi  i  naprijed. 

b.  nicim  se  ne  kaze  koliko,  nego  se  samo  misli, 
a  misli  se  Hi  upravo  toliko  i  toliko,  t.  j.  koliko 
jest,  koliko  je  poznato,  koliko  treba.  Hi  samo  ko- 
liko god:  a)  o  cemu  se  misli  koliko  ga  je,  moze  se 
uz  rijec  broj  izreci  u  gen.  kojim  se  kazuje  dio : 
Vele  se  mnozaSe  broj  ucouikov.  Anton  Dalm., 
djel.  6,  7.  Opeta  je  broj  koiiika  u  odjeiah  ple- 
menitih.  I.  Gundulid  425.  U  dva  reda  broj  se 
kipa  starijeh  leskijeli  kraja  gleda.  427.  Ta  ka- 
menje  dila,  a  ta  gvozde  briisi,  ta  broj  gred  pri- 
pila.  D.  Barakovid,  vil.  55.  Dokle  se  ispuni  broj 
bratje  nase.  M.  Divkovid,  bes.  33.  Neka  uzna 
koliko  ima  u  svomu  vladanju  gradova.  koliko  li 
gospode,  koliko  li  siromasi,  i  broj  naroda  i  judi. 
71.  Tko  b'  ikad  izbrojio  broj  fiudesa  i  milosti? 
P.  Knezevi6,  ziv.  46.  Kano  da  bi  hotio  ispuniti 
broj  griha  svqjib.  A.  Kanizlii ,  kam.  141.  Govo- 
riti  sto  i  pedeset  zdravi  Marija  po  broju  psa- 
lama  Davidovi.  M.  Zorifeic,  zrc.  89.  §to  je  naseg 
vika  cina,  neg  prosasti  broj  godina?  V.  Dosen 
45.  Ako  procinimo  broj  oni  blazeni  duhova,  ima- 
demo  virovati  da  je  neizbrojni.  Grgur  iz  Varesa 
26.  Mnozase  se  vrlo  broj  uoenika.  Vuk,  djel.  6,  7. 
—  mjestu  samoga  gen.  imaju  gdjekoji  pisci  po 
talijanskom  gen.  s  prijedlogom  od :  Sagrijesih  vrhu 
broja  od  przine  morske.  A.  Gucetic.  roz.  jez.  190. 
Dokle  se  broj  od  izabranijeh  ne  bude  izvrJiti  i 
ispuniti.  M.  Orbin  192.  —  b)  o  cemu  se  misli  ko- 
liko ga  je,  moze  biti  izostavfeno,  kad  se  iz  osta- 
loga  govora  razumije  Hi  je  inace  poznato:  Va)a 
ispoviditi  brojem  koliko  si  puta  take  psovke  go- 
vorio ;  inacije  ako  broja  pravo  i  cilovito  no  kazes 
ne  vaja  ti  ispovijed.  F.  Lastric,  ned.  116.  u  imenu 
dijela  svetoga  pisma:  Kako  se  stijo  u  kiiigah  broja. 
A.  Bacid  53.  IJ  kiiigah  brojeva.  76.  u  kalendaru: 
Zrcalo  od  epat,  ke  odgovaraju  zlatomu  broju. 
M.  Alberti  xix.  Broj  zlatni.  S.  Margitic,  ispov. 
XXVI.  tako  0  novcima:  Rja  izjij  vam  zlatne  broje. 
J.  Kavaiiin  568.  —  c)  o  cemu  se  misli  koliko  ga 
je,  o  nemu  se  moze  misliti  da  sobom  obuzima  ono 
mnostvo  koje  se  o  nemu  misli  u  broju,  i  tako  mu 
to  mnostvo  pripada,  te  se  o  nemu  govori  da  ima 
Hi  da  nema  broja,  da  mu  jest  Hi  nije  broja,  da 
je  bez  broja,  a  i  na  druge  se  nacine  govori  a 
broju  kao  negovu.  aa)  ima  sto  Hi  nema  broja, 
kad  ga  je  toliko  da  se  misli  da  se  moze  Hi  da 
sc  ne  moze  izbrojiti.  veoma  rijetko:  A  kriposti  u 
razlogu,  ke  se  u  liem  vazda  gnizde,  jimaju  li 
broja  zvizde,  tac  se  u  nem  brojit  mogu.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  435.  Svit  se  plodi,  ne  iraade  broja. 
M.  A.  Re]kovic,  sat.  158.  —  bb)  jest  iemu  Hi  nije 
broja,  ima  mu  Hi  nema  mu  broja,  kad  ga  je  ta- 
koder  toliko  dase  misli  da  se  moze  Hi  da  se  ne 
moie  izbrojiti :  Kim  ne  bise  broja,  kola  tere  stada. 
M.  Marulic  12.  Griliom  nasim  ni  broj.  119.  &to 
su  kimei ,  sto  su  bulie ,  joste  tomuj  nije  broja. 
M.  Vetranii  1,  21.  Zvijezdo,  kijem  broj  ni.  N. 
Dimitrovic  33.  Tuge  i  nevo}e,  kojijem  nije  broja. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  194.   Zvizdam  na  nobi  je  li 


BROJ 


673 


BROJ 


broja  koga?  D.  Barakovii,  jor.  39.  Biskupov 
400,  a  opatom  ni  broja.  F.  Q-laviuiA,  cvit  78. 
Komu  puku  broja  rjije.  S.  Margiti6,  isp.  210. 
Cuda  tvoja ,  kirn  nije  broja.  J.  Kavaiiiu  70.  Nek 
dobitak  od  pokoja  broje,  kome  nejma  broja.  V. 
DoSen  'Hi.  A  mrtvijeh ,  ni  broja  im  uema.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  117.  Vojvodama  ni  broja  lie  ima. 
4,  190.  —  tako  i  nema  broja  od  cega:  V  Marka 
su  mloge  uzavuice :  dvje.sta  popa ,  trista  kalu- 
dera,  .  .  .  od  ostalog  ni  broja  lie  ima.  Nar.  pjos. 
vuk.  2,  410.  —  cc)  nc  sna  ac  6emu  broj  Hi  ne 
zna  mu  se  broja,  kau  nema  broja:  luih  miioi 
pobiSe,  kim  se  no  zua  broj.  B.  Krnarutic  35.  Uci- 
nimo  toliko  lazi,  da  im  se  Ijroja  ne  zna.  J.  Ba- 
novac,  pripov.  IGO.  Bi  iiego%a  vojska  razbijena  i 
isifiena  da  se  broja  ne  zna.  A.  Kaoic,  razgov.  73. 
U£ini  jurii5  na  vojsku,  kojoj  so  broja  ne  ziiadisc. 
A.  Ka6i6.,  korab.  244.  I'o  tri  kop)a  u  pri.jeko  skace, 
po  cetiri  uebu  u  visine,  u  napredak  ni  broja  se  no 
zna.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  140.  A  vojsci  se  ni  broja 
no  znade.  3,  264.  tako  i  ne  zna  se  broj  ce(ja:  Tako 
se  neinilo  isikoso,  da  so  mrtaca  broj  iie  znadiso. 
A.  Katie,  korab.  248.  —  dd)  {emu  nema  broja, 
ono  je  i  hez  broja  :  Ivoiia  skiipi:5e  bez  broja.  Zbor. 
75''.  Eto  sc  bez  broja  godista  navrsi.  N.  Dimi- 
trovid  31.  Mozes  bez  broja  na  izbor  stoc'  sluga 
N.  Najeskovic  2,  97.  'i'ko  bi  \'idio  bez  broja  za- 
losti,  ke  sam  ja  podnio  ojec  tvoje  lijopost.i.  2,  45. 
Ka  s'  pri  bogu  naSla  brez  broja  milosti.  P.  Hek- 
torovii  58.  Da  Troja  gospodstva  za  dosti  i  blaga 
brez  broja  ima  od  vridnosti.  H.  Lm-io  189.  Koi'ia 
i  kami)a,  toga  je  bez  broja.  M.  Drziif'  447.  Puta 
bez  broja  .  .  .  voce  toj  jedoli.  D.  Baiiina  29.  Dava 
mi  iievoje  bez  broja  i  slike.  M.  Baiiic  92.  Ero 
sam  satren  vas  u  niukah  bez  broja.  M.  Maii- 
bradi6  IIG.  Cijoe  siiza,  kojc  ja  dan  i  noc,  hip  i 
cas  prolijevaiii  bez  broja  niz  blijedi  moj  obraz. 
O.  Mazibradic  118.  Neka  tvoji  narodi  bez  broja 
86  uzmnazaju.  I.  Gundulic  574.  Buslii'ia  oua  .  . 
svetih  napimi  se  prez  broja  pokornikov.  F.  G-la- 
vini6,  cvit  18.  Ovi  nastoja  pjeneza  stec  bez  broja. 
D.  Palmotic ,  clirist.  10.  Bogastva  sva  bez  broja 
utopjena  u  valiiiia.  B.  Bettera,  or.  27.  Ne  gledati 
moje  gribo  velike  i  grdne,  koji  su  brez  broja. 
L.  Terzic  72  Svidoci  se  bez  broja  puta.  A.  d. 
Bella,  razgov.  77.  Pokore ,  koje  cinih,  moj  jezik 
red  no  more,  jer  su  strasne  i  brez  broja.  P.  Kne- 
zevic,  ziv.  11.  Toliki,  i  brez  broja,  tako  rokavsi, 
mucenici.  A.  Kanizlid,  kam.  805.  Vojuika  svete 
viro  bez  broja  je.  V.  Do§en  257.  Pun  pcola  prez 
broja.  M.  A.  Rojkovic,  sat.  147.  Brez  broja  se 
radahu.  A.  Kafcic,  korab.  11.  Ter  jib  isikoJo  brez 
broja.  285.  Ostala  brez  broja  ostavjam  na  stranu. 
M.  Dobretic  49H.  Drina  voda  ne  trazi  teftera, 
vece  zdere  bez  broja  junake.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  259.  tako  u  pisaca  i  ,broj  bez  broja'  (kporedi 
naprijed  .neizbrojni  broj't:  Sto  pasa  je  i  sto  bega 
i  viteza  broj  bez  broja.  I.  Gundulic  331.  Broj  bez 
broja  od  knegiiia.  I.  Dordid,  ben.  54.  Staresine, 
kojih  broj  jest  brez  broja.  A  Kanizlid,  kani.  429. 

—  u  jednoga  pisca  i  svrliu  broja  mnogo,  kao  bez 
broja:  1  pitoma  zivad  .  . .  bi  na  zemji  svrhu  broja 
mloga.  J.  S.  Ee}kovic,  kud.  2.  —  ee)  po  pripa- 
danu,  koje  je  u  prednim  primjerima,  moze  ono 
cemu  broj  onako  kao  naprijed  pripada,  stajati 
u  gen.  kojim  se  kaziije  pripadane.  Hi  po  potrebi 
moze  mjesto  gen.  biti  posesivni  adj.  Hi  jyronom. 
(vidi  i  naprijed  pod  a,  b,  bb.) :  gen.  liih ,  dok  je 
bio  u  obicaju  vi§e  nego  adj.  niLov:  Slisah  nih 
broj.  Anton.  Dalm.,  apoc.  9,  16.  —  adj.  posesivni: 
Broj  je  andeoaki  ispunio.  M.  Divkovid,   bes.  396. 

—  pronom.  possess. :  Cuh  broj  nihov.  Vuk,  otkr. 
9,  16.  —  d)  0  cemu  bi  se  moglo  misliti  koliko 
ga  je ,  ne  kale  se  nikako ,  kad  se  misli  cega  god, 


kao  naprijed  pod  a,  b,  dd,  i  d,  cc:  Sva  ta  tri 
broja  Zajedno  sloiivSi  iiajti  de§  koliko  je  dan  i^o 
mini.  M.  Alberti  xxi.  Skupiti  broj.  Mika]a  30". 
Jediustvo  daje  bivaiie  brojovom  i  svijem  stvarnia 
a  broj  dviju  jest  srart  i  rasutak  I'lili.  M.  Radiiid 
247.  Nauk  od  broja,  koji  uci  brojit.  M.  Zoricid, 
arit.  1.  Kazdiliti  jedan  broj  u  mnogo  dila.  36. 
Broj  koji  so  ima  omnozati.  22.  Broj  umnozite]. 
22.  Broj  lazdilite].  37.  Broj  tak,  numerus  par; 
broj  lib,  lumierus  impar.  Bella  516".  U  jednomu 
iiijo  broja.  Poslov.  dan.  140.  i  znak  koji  se  pise 
mjesto  rijeci  kojom  sc  kaziijc  koliko:  Broj  koji 
postavlamo  u  ovomu  skazalu  zlamenuje  list.  A. 
Kaddid,  bogosl.  iii,  Svaki  se  broj  sastavja  od  desot 
prilika.  M.  Zorid,  arit.  3.  —  ,diniti  broj'  lipravo 
sto  i  brojiti,  a  kad  se  broji  iiesto  Ha  jednu  a 
nestu  na  drugu  stranu  bioa  isto  sto  i  lucuniti: 
Cini  dobro  broj ,  i  naci  des  istinito  da  vas  nas 
zivot  nije  drugo  nego  jedan  das.  M.  Kadnic  68. 
Dobro  dini  broj,  i  vidi  kolik  si  dio  dao  svijotu  i 
koliko  si  malo  dao  bogu  od  toga  zivota.  7.  Vidi 
da  iuias  vratiti  bogu  vooma  sidalian  razlog  od 
vrimena,  kojo  si  priiuiu,  i  da  inias  diniti  veoma 
tijesan  broj  od  vrimena,  koje  ti  je  bog  dao.  452. 
Sve  narodbe  (praoila  n  racunici)  iniadu  iskusane 
vlastito,  koje  kaze  jesi  li  uciiiio  broj  i  tvoj  posa 
na  jirav  oli  na  krivo.  M.  Zoricid,  arit.  prcdg.  12. 

—  e)  jirema  nckiin.  padezima  u  kojima  sto.ji  rijec 
broj,  i  preina  tome  misli  li  sc  upravo  toliko  i  to- 
liko Hi  sawo  koliko  god,  dolazi  po  nestu  osobito : 
aa)  misli  sc  mno.itvo  m  koiii  onaj  koji  govori  zna 
koliko  jc  srega  do  jednoga:  aaa)  ,biti  u  broju' 
hoce  rcci  biti  a  mnuMvu  u  koiii  se  zna  koliko  jc 
do  jednoga,  biti  u  mnosleu  izbrojenu :  Da  se  udini 
ispisanje  od  svih  crikav  i  kapel,  kojo  su  u  broju. 
M.  Bijankovid  80.  —  bhli)  ,na  broju  biti'  rede  se 
0  jednom  Hi  o  vise  kad  su  sa  sojema  ostalima 
koji  pripadaju  it  kakvo  mnostvo,  o  kom  onaj  koji 
govori  zna  koliko  ih  treba  da  jc  a  nemn ,  tc  je 
mnostvo  cijelo,  bez  nedoslatka,  kad  se  kaze  da  je 
i  onOiJ  jedan  Hi  da  su  i  oni  u  nemu:  Zgub)eni 
taj  sam  ja  stvor,  ki  t'  ni  na  broju,  tor  dalck  po- 
koja u  tugah  zlih  stoju.  D.  Raiiina  1471).  Ne  mogu 
biti  i  vuci  siti  i  kozlidi  na  broju.  Poslov.  dan.  73. 
Ne  mogu  biti  i  vuci  siti  i  ovce  na  broju.  Nar. 
posl.  vuk  205.  —  ccc)  ,na  broj  biti'  hoce  reci  biti 
Hi  naci  se  onoliko  koliko  treba  da  bi  bilo  cijelo 
mnostvo,  o  kom  se  zna  koliko  treba  daje  u  nemu. 
tako  i  ,na  broj  izadi',  ,iia  broj  se  skujiiti',  ,na 
broj  so  udariti'.  tako  i  ,na  broj  nabrojiti"  kao 
brojcci  naci  da  su  svi  koji  treba  da  su.  Sto  mi 
na  broj  ne  bude  soldata,  za  svakoga  ...  da  mi 
dades  po  dva  Grnogorca.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  340. 
Broji  svojili  hijadu  svatova,  svatovi  mu  na  broj 
izidose.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  478.  Svatovi  se  na  broj 
iskupise.  2,  548.  Svatovi  se  na  broj  udariSe,  na- 
broji  so  svata  sto  hijada.  Pjev.  crn.  178.  Sve  ju- 
nake  na   broj    nabrojila.    Nar.    pjes.    vuk.  1,  217. 

—  bb)  misli  se  koliko  god,  koliko  bude,  a  dokle  se 
govori  moze  biti  da  se  i  ne  zna  koliko  je:  aaa)  na 
broj  skupiti  Hi  metati  Hi  uzunati ,  kao  brojiti : 
Koristi  od  ovo  devocioni  skup}eno  na  broj  ove 
su  koje  slijode.  I.  Drzid,  nauk  gond.  55.  Prid 
bogom  ne  medu  se  na  broj  godista  zla  nego 
dobra;  za  sta  radi  od  Saula,  koji  bi  kraj  dva- 
deset  godista,  govori  pismo  da  krajeva  samo  dva 
godista,  za  sto  dva  godista  samo  bi  dobar.  M. 
Eadnid  164.  Svaka  nasa  suzica  na  broj  hode  biti 
uzeta.  J.  Rajid,  pouc.  1,  21.  —  bbb)  ,po  broju'  Hi 
,brojom',  kao  brojeci,  gledajuci  koliko  upravo,  da 
ne  bi  nista  nedostajalo,  da  tie  bi  bilo  okrneno 
mnostvo  koje  se  misli:  Sto  god  vam  usajem,  sve 
du  vam  brojem  pismom  slati.  Starine  11,  126. 
Kazat  mu  svaka  po  broju.  J.  Banovac,  pred.  7'2. 

43 


BROJ 


07-1 


BKOJ 


Onu  (pjesmii)  po  broju  drugu.  Vuk ,  nar.  pjos. 
1,  '278.  Tako  od  ostali  grilia,  va}a  i  brojom  ka- 
zati.  F.  Lastri6,  ued.  5G.  On  Hjopo  blago  dijcJaSf, 
no  dijeli  brojom  ni  liosaponi  no  kalpakum  barani- 
baSo  Lima.  Nar.  pjos.  vuk.  8,  912.  tako  i  ,brojom 
brojiti' :  §to  6o  mono  stotina  dukataV  na  kantar 
ih  mjeriti  no  znadom  a  brojom  ili  brojiti  no  um'- 
jom.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  141.  —  ccc)  po  broju  ne- 
iijein  Hi  na  broj  negov,  hoie  reci:  kako  on  broji: 
Eodi  so  gospodin  po  broju  inartirologija  riin.skoga 
5199  godista.  B.  Ka5i6,  is.  10.  Dvi  sti  pinozi  — 
to  jo  vise  od  dvadoset  zlatni  dukata  na  na§  broj. 
F.  Lastri6,  nod.  15G. 

c.  6emu  se  kase  broj  kao  naprijed  pod  a,  d,  i 
pod  b,  moze  biti  i  tako  da  se  govori  u  jednini  pa 
se  misli  u  razUinom  obliiju  Hi  u  jednakom  oblidju 
all  I'ise  puta,  te  ga  samo  na  taj  naiin  biva  po- 
jedince  onoliko  koiiko  se  u  broju  misli.  a)  o  zlatii 
i  srebru,  kad  se  misli  viSe  kojeSta  naiineno  od 
nega,  osobito  novci :  Tvoj  zakou  draii  je  moui  .  .  . 
neg  broj  svaki  nebrojeni  prilijepoga  srobra  i  zlata. 
I.  Dordifi,  salt.  414.  Koji  bi  ukrao  .  .  .  koji  god 
veliki  broj  zlata.  J.  Matovi6  258.  —  b)  o  radosti, 
slavi,  plain,  tuzi,  dobru,  milosti,  milosrdu.  kad 
se  si'ako  od  toga  misli  u  razliinijem  oblicima,  u 
kojima  se  javla,  Hi  u  razliinijem  dogadajima,  u 
kojima  se  javja:  Da  mi  bog  dopusti  onda  so  ve- 
selit,  mojojzi  radoeti  no  bi  broj  ispisal.  S.  Men- 
6eti6  293.  Sto  ve6i  nepokoj  pri  budeS  podniti, 
sve  6'  toj,  znaj,  veii  broj  pak  slave  dobiti.  D.  Ea- 
niua  57.  Za  sluibe  moje  6utira  pla6  boz  broja. 
O.  Maiib'-adic  127.  Tuzi  ni  broja.  D.  Barakovic, 
jar.  114.  No  dobru  ni  broja.  E).  Barakovid,  vil.  20. 
Tvoja  milost,  ka  j'  prez  broja.  I.  IvaniSevid,  kit. 
47.  Boze,  kojomu  dobroti  uije  dospitka  ni  milo- 
srdju  broja.  L.  Terzii  302. 

2.  predne  se  znaicne  prenosi  na  Ho  god  iemu 
se  ne  gleda  koiiko  ga  je  niti  se  o  torn  misli  u 
rijeii  broj,  nego  se  misli  sve  zajedno,  siv  mnostvo 
iega  sto  se  Hi  izrijekom  kaze  Hi  se  iz  ostaloga 
govora  moie  razumjeti.  a)  sto  se  kad  nalazi  za- 
jedno, jcdno  s  drugim,  iega  god  radi.  nikakom 
se  rijecju  koja  bi  bila  vezana  za  rijei  broj  ne 
kaie  sto  je,  nego  se  iz  ostaloga  govora  rasumijc 
da  je  ielad  i  Uo  se  kao  6e\ad  misli :  Ti  s'  nada 
sve  svet,  istini  boXo  moj,  ti  dajos  slatko  pot,  .  .  . 
a  ne  skup  tri  krat  troj  divicka  okola  jiridavsi 
joS  u  broj  s  kitarom  Apola.  M.  Marulii  7.  Vilo 
Juvene  it'  sUSat'  u  broju  uz  vodo  studeno  veselo 
gdi  poju.  D.  Raiiina  140.  Jove  i  Pala,  prvi  broj 
u  tancu,  .  .  pak  Marte  i  Juno.  D.  Barakovii  13U. 
—  b)  sve  mnostvo  iefadi  koja  po  iemu  god.  ide  u 
jedan  red,  koja  je  po  iemu  god  jednaka.  mjesto 
iejadi  moze  biti  i  sto  se  kao  ie^ad  misli.  iemu  se 
taki  broj  kaze  moze  biti  izreieno  u  gen.,  kojim  se 
kazuje  dio  (prema  p)rednemu  znaicnu)  Hi  kojim 
se  kazvje  pripadane,  a  gen  se  zamjenuje  acljck- 
tivom  Hi  pronominovi  posesivnim  kad  treba  i  kad 
se  mo^e,  a  moze  i  ne  biti  izrijekom  izreieno,  nego 
se  iz  ostaloga  govora  razumije.  aa)  gen.:  Koji 
mens  mou  redovnikov  broj  dostojao  so  jo  prilu- 
6iti.  I.  Bandulavi6  112.  U  broj  svetib  bi  upisan. 
F.  Glaviiiii,  cvit  19.  Isus  u  broj  svojih  polozi  ga 
apostolov.  IIG.  CrLkva  u  broj  muceuikov  polaze 
ga.  409.  Da  ne  budemo  od  broja  onih  koji  ne 
znadu.  P.  Eadovtii,  syrnb.  26.  Cini  da  sam  u 
broju  onizije,  kojo  ti  Jubis.  P.  Posilovii,  nasi.  67. 
Nebeskib  vojnika  u  broj  se  zdi'uiiste.  P.  Vite- 
zovii,  odi|.  38.  Svoti  Stipan  mudrosti  pun  bijaSo 
i  u  broju  sveti  bise.  S.  Margiti6,  ispov.  164.  Ne 
bududi  u  broju  obslu2ite|a  zakona.  A.  Ba6i6  291. 
Crkva  lioga  stavi  u  broj  svoti.  P.  KneXevii,  iiv. 
82.  Primi  me  u  broj  sluga  tvojih.  A.  Kaniilii, 
uto6.  722.  U  broj  odiuotnika   sobe  je   stavio.  A. 


KaniXlii,  kam.  278.  Koji  bijase  od  broja  Farizoja. 
^iv.  is.  53.  No  bjoSo  u  broju  I'logovijoh  ufonika. 
102.  U  broju  blaXenika.  Besjodo  kr.  25.  Da  so 
upiSe  u  broj  svoti.  M.  Zoriti6,  osm.  viii.  Da  bi 
to  opota  primio  u  broj  sinova  svoji.  39.  Tko  6e 
biti  od  broja  onijoh  opakijoh  |udi?  J.  Matovi6 
468.  Slidl  broj  cosara  od  naroda  slovinskoga.  A. 
Ka6i6,  razgov.  10.  Biso  kuia  moguda,  koju  bani 
bosanski  u  broju  ostale  gospodo  knezova  i  plo- 
mi6a  dr^ahu.  192.  Olodajudi  svojo  stare  u  broju 
Judi  svako  vrsto.  317.  Nitko  no  bi  rad  biti  u  broju 
zioiestili.  B.  Leakovii,  gov.  5.  i  gen.  nih,  dokle 
je  bio  u  obiiaju  vise  nego  pronom.  I'lihov:  Zua 
milos  tva  jijosnivac  djola  sva,  pokol  si  u  I'lili  broj. 
P.  Hektorovio  70.  —  mjesto  samoga  gen.  nalazi 
se  u  pisaca  gen.  s  prijedl.  od  po  talijanskom :  U 
broj  od  izbranijeli  no  io  bit  postavjen.  N.  Dimi- 
trovid  52.  Ja  se  6u  Ije  mod  rijet  u  broju  od  onijeh 
ki  hode  pri  umrijet.  N.  Na)e5kovid  2,  34.  Nijosu 
u  broju  od  ouezijeb  koji  se  imaju  spasti.  A.  Gu- 
detid,  roz.  jez.  130.  Da  bi  nakon  duga  i  destita 
iivota  i  vas  u  broju  od  izbranijoh  pomilovo  i 
posinio.  I.  Gundulid  216.  Da  me  vilozis  u  broj 
od  sluga  tvojijeh.  V.  AndriaSi,  put.  105.  Primi 
me  u  broj  od  obrani  bo^ji.  L.  Terzid  55.  U  broj 
od  mudeuika  primio  ga  je  Isukrst.  S.  Margitid, 
fala  31.  Imaju  se  postaviti  u  broju  od  lupeia.  J. 
Matovid  397.  —  bb)  posesivni  pronom.  i  adj. :  Ku 
vas  angelski  broj  Stuje.  iU.  Marulid  172.  Petru, 
delniku  broja  apostolskoga.  F.  Glavinid,  cvit  20. 
Noka  bismo  ih  uaslidovali,  i  naslidujudi  u  broj 
liiliov  ulizli.  18.  Bududi  u  broju  nasom.  58.  Koji 
bijaSo  u  broju  naSomu.  F.  Lastrid,  svet.  13.  — 
cc)  iemu  se  ovaki  broj  misli,  moze  ne  biti  izre- 
ieno, nego  se  iz  ostaloga  govora  moze  razumjeti: 
Ah !  da  je  proklot  svak ,  ko  ^enam  vjoruje ,  za 
sve  da  ja  prvi  u  tem  bih  broju  bil.  N.  Najoskovic 
2,  35.  Kada  se  sjjomeno  za  di'uzih  moliti,  da  pri- 
\oi\  mene  u  ta  broj  destiti.  P.  Hektorovid  58.  U 
onom  svotom  broju  svih  biSe  srce  jodno.  F.  Gla- 
vinid, cvit  421.  —  talto  kad  se  reie  da  je  tko  u 
broju  s  I'lekima  razumije  se  da  je  medu  nima: 
Tko  da  nu  s  angeli  u  broju  ne  zbraja?  S.  Men- 
detid  82.  Kako  Tezoj  odni  tvu  mladost  prilipu 
tvoj  bratji,  a  oni  kdere  Loucipu,  tako  du  ugrabit 
i  ja  lipos  tvoju,  dotvrti  tore  bit  s  liimi  du  u  broju. 
H.  Lucid  197.  Neka  u  vike  gori  u  slavi  s  tvo- 
jijem  svetijem  jesmo  u  broju.  J.  E.  Gudetid,  mol. 
13.  tako  ,u  mom  broju'  hoce  reci:  medu  onima 
koji  su  moji:  Ki  u  momu  bjehu  broju,  dalek  su 
60  ustavili.  I.  Gundulid  198.  —  tako  se  ii  samoj 
rijeii  broj  razumije  ielad  jedtiaka  medu  sohom 
po  kakoj  osobini,  kao  po  jepoti:  po  noj  je  ,od 
broja'  iensko  iefade  jedno  drugom  kao  i  druga, 
Hi  je  ,bez  broja'  kao  kad  se  reie:  nemajoj  druge: 
Ja  lipsi  nigdar  sklad  no  vidih,  moj  boze,  ni  toll 
hid  ni  mlad ,  ki  drugo  rod  moie ,  ar  svaka  od 
broja  moze  bit  Eloni.  S.  Moncetid  80.  Sava  mu 
bi  zona,  ku  biSe  jur  poja,  visoka  plomena  i  lipu 
proz  broja.  D.  Barakovid,  vil.  126.  —  c)  sve  mnos- 
tvo kojih  stvari  tjclesnijeh  Hi  umnijeh.  one  se  na- 
laze  izreiene  u  gen.  s  prijedl.  od  onako  kao  na- 
prijed 2>od  b. :  Da  ju  svak  prosla%'i  i  u  broj  od 
zvizda  da  mlados  lie  stavi.  N.  Najeskovid  2,  78. 
Da  se  ima  drzati  u  broju  od  sakramenata  ovo 
najposjodno  pomazane.  J.  Matovid  278.  —  d)  u 
zivotine  i  bija  kao  i  vrsta:  Nije  11  se  vidilo  u 
stadu  svaki  broj  da  velmi  nemilo  za  Jubav  bije 
bojy  D.  Eaiiina  13.  Vazda  du  dinit  ja  uz  tvoj  dom 
prisveti  da  budeJ  od  cvitja  svaki  broj  vidjoti.  22. 
Sagradih  jedan  lip  u  poju  perivoj,  u  koji  nasadiii 
o(d)  dubja  svaki  broj.  87. 

3.  mnoHvo,  koje  je  u  broju  u  pravom  smislu, 
prelazi  u  vrijednost:  po  tome  je  broj  i  kao  vri- 


BROJAC 


675 


BEOJILA 


jcdiiost,  kao  cijena.  a)  ,bisei'  od  broja'  Uao  od 
cijene,  od  vrijednosti ,  rasivmije  se  veliJce:  Kosi 
tve  .  .  .  draze  su  rtieni  vec  iieg-  biser  od  broja. 
S.  Men6eti6.  106.  Perle,  koje  su  od  broja.  H.  Lucie 
236.  —  b)  covjek  ,vrijedna  broja'  Hi  ,od  vclika 
broja',  u  jiinnom  smislu  cijenen,  postovan,  znatan: 
U  tobi  liiiiznici  mnozi  se  rodiSe,  veli  razunuiici, 
koji  slavni  bi§e;  )udi  vridna  broja,  kojili  glas 
mukal  ni.  P.  Hektorovii  25.  Eib  ja :  ca  t'  se  6ini 
od  toga  flovika?  Kece :  meni  so  mui  od  broja 
velika.  I  meni,  ja  mu  rili ;  jor  ki  prid  nim  stahu, 
dobro  zamirab  svih  da  mu  Cast  ciiiahu.  36.  — 
c)  ,na  broj  brojiti'  Hi  ,na  broj  stav|ati  5to'  Hi 
jCiniti  broj  od  fiega',  kaO  cijcniti  sto,  tialaziti  i 
poznavati  mu  vrijednost,  misliti  da  vrijedi  sto: 
Prava  ni  na  broj  brojena  sluiba  vec.  §.  Menfietic 
144.  Ne  scinih  tvoju  pravdu  ni  tvoje  bozastvo, 
ni  maiie  stavih  na  broj  tolike  dare  i  milosti,  do- 
puSdene  meni  griSniku  tvomu.  M.  Jerkovii  13. 
Obifiaj  svijeta  jest  ne  bajati  za  nevojnoga  i  bo- 
lesnoga,  nego  iSiniti  broj  od  napricna  i  zdi-ava. 
M.  Radnii  202.  —  vrijednost  sama,  koja  se  na- 
lazi  kad  se  take  ,6ini  broj',  maze  se  isreci  reie- 
nicom,  koja  se  privezuje  rijecju  da:  Kada  prido- 
bijeS  jedan  grijeh,  tini  broj  da  si  ubio  jednoga 
fila.  M.  Eadnii  341.  Ako  se  od  ovoga  ne  obraniS, 
6ini  broj  da  nijesi  ucinio  ni.^ta.  341. 

4.  sto  je  naprijed  pod  1,  b,  c,  hh,  aaa.,  ,metati 
na  broj'  it  pravom  smislu  kao  brojiti,  dolazi  i  u 
prenesenom  smislu  sa  klasti  i  staviti  mjesto  me- 
tati,  tako  da  je  a)  , klasti  na  dobar  broj'  kao  za 
dobro  primiti :  Rici,  koje  prostrib,  na  dobar  broj 
kladl,  jere  jib  istom  rih  milosce  zaradi.  P.  llek- 
torovid  60.  —  b)  , staviti  komu  sto  na  broj'  kao 
staviti  medu  t'legovo  sto  je  ucinio,  a  misli  se  zlo, 
po  tome  kao  kriviti  ga:  Molba  mu  svej  jiravi  da 
na  broj  nevoju  moju  joj  ne  stavi.  Prija  bib  da 
zubi  pasji  me  raznose  neg  ona  da  zgubi  jeduu 
vlas  iz  kose.  H.  Lucid  246. 

BROJAC,  brojca,  m.  1.  indi  brojac.  u  rjecni- 
cima  Bjelostijenievu  i  Voltiijijijiu.  —  2.  deni.  broj. 
M  Stidicevu  rjeiniku  (,brojac'). 

BRO.TAC,  brojaca,  m.  numerator,  isporcdi  bro- 
jalae,  brojilae.  Od  prosloga  mjcka ,  itiiicdu  rjcc- 
nika  saiito  n  Viikuvu.  akcenat  sc  iiiijena  ii  voc. : 
brojacu  ;  saino  je  i  zadni  slog  dug  u  geii.  pi. :  bro- 
jdca.  Ki  bi  mogo  brojac  lako  vjekovai'ia  zuat  to- 
lika  proesapit?  J.  Kavaniu  438.  Gdje  je  pisar? 
gdje  brojac?  D.  Danidic,  isa.  33,  18.  Brojac  u 
Srijemu  koji  vinograde  desetkujo  brojedi  brazde. 
Vuk,  rjed.  44''.  isporcdi  desecar. 

BROJACEV,  adj.  numeratoris.  Opet  de  prola- 
ziti  stada  ispod  ruku  brojadevijeh.  D.  Danidid, 
jer.  33,  13.. 

BROJACEVIC,  m.  prezime,  po  ocu  brojacti.  u 
nale  vrijeme.  Rat  107. 

BEOjACINA,  /.  numeratio,  brojene.  u  liase 
vrijeme  u  jednoga  pisca.  Nakom  te  brojadine  evo 
ti  doek  u  mene.  S.  ^^ubisa,  prid.  97. 

BEOJAK,  brojka,  m.  liyp.  broj.  u  nase  vrijeme, 
iztnectu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  (,brojak').  Kad 
ubroji  Hrnicu  Mujagu,  odmab  mu  so  brojak  po- 
metao.  Nar.  pjes.  juk.  386. 

BROJALAC,  brdjaoca,  m.  numerator,  isporcdi 
brojilae.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  u  ra- 
cunici  u  broju  razlomjemt  (n.  p.  •%)  broj  kojim 
se  pise  koliko  je  dijelova  izniedu  onijeh  na  koje 
je  cijelo  razdijeleno.  Broj  od  isti  poludaka  umno- 
^aj  z  brojaocem  80  a  porod  razdili  s  iiuenovaocem 
130  i  porodide  se  polucaei  od  barila.  M.  Zoricid, 
arit.  75. 

BROJ  AN,  brojna,  adj.  numerosus,  numoralis. 


Od  XVI  vijeka,  izm.edu  rjelnika  u  Belinu  (brqjni, 
uumerabilis  222'\  515''.  computabilis  209''),  u  Bje- 
lostijenievu (brojni,  numerabilis) ,  u  Voltigijinu 
(brojni ,  zahlreicli ,  haufig)  i  u  Stulicevu  (brojau, 
numerabilis).  a)  brojem,  mnogo,  numerosus ;  Ruho, 
nres,  biser  brojni.  M.  Pelegrinovid  175.  Gedeou 
s  tri  sta  samijem  pridobi  jednu  brojnu  vojsku. 
M.  Radnid  238.  —  b)  sto  znaci  broj,  numeralis: 
Na  kojoj  budes  najti  slovo  brojno.  A.  Vitajid, 
ist.  9.  Dva  brojna  bi(ega  ali  ti  numora.  I.  Dordid, 
salt.  511.  U  brojnini  imenima.  Vuk,  posl.  xt. 

BEOJANICA,  /.  1.  vidi  brojaniee.  —  2.  vidi 
poskocica.  po  nekim  krajeviina  u  Srbiji.  J^.  Ko- 
vadevid.  isporedi  brojenica,  brojuica. 

BRO JANICE,  brojiniea,  /.  pi.  rosarium,  kru- 
nica,  odenasi,  kralijes,  krlijeii,  rusar ,  patrice, 
iislo.  isporedi  brojenice.  Od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeinika  u  Slikajinu,  Stulicevu  i  Vukovu;  osim 
rjeinika  samo  ti  jednoga  pisca  proUoga  injeka 
(i  to  u  jedn.),  a  u  naSe  vrijeme  cesie.  Brojaniee 
u  rukama  drzi.  Nar.  prip.  vuk.  121.  Iguman  broji 
brojaniee.  P.  Petrovid,  vijen.  92.  Na  I'jovu  se  pod- 
nimio  ruku ,  a  desnicom  brojaniee  sbraja.  Osvet. 
2,  18.  Zrna  brojanica  prebaea  s  prsta  na  prst. 
S.  l^ubisa,  prip.  146.  —  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  i  u  naie  vrijeme  u  jednoga  u  jednini:  Kru- 
nicu  brojanicom  nazvati  imamo.  A.  Kaniilid,  utod. 
279.  Mala  brojanica  od  visiiastih  zrna.  M.  E).  Mi- 
lidevic,  ved.  283. 

BROJANIC'ARAC,  brojanicarca,  m.  canna :  in- 
dijski  brojanicarae,  canna  indica  L.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  K.  Crnogorac,  bot.  68. 

BROJANSTVO,  n.  niimerositas.  samo  u  jed- 
noga jjisca  prosloga  vijeka.  Tko  d'  poznati  da  tri 
jesu  sobstva ,  a  no  troje  sudanstvo ,  meu  jeduaci 
da  koje  su ,  daje  se  pi'vo ,  a  brojanstvo  vede  i 
maiie  da  ne  da  se?  J.  Kavauin  531. 

BEOJENICA,  /.  1.  vidi  brojenice.  —  2.  vidi 
poskocica.  u  Srbiji  po  gdjekojim  krajcoima.  \i. 
Kovadovid.  T^.  Stojanovic.  isporedi  brojauiea,  broj- 
nica.  tako  ce  biti  nazvana  po  tome  Uo  se  govori 
Hi  pjeva  p>yema  koracima,  koji  idu  brojem.  Sedi 
Mara  na  kamenu ,  to  mi  broji  brojenicu :  ovala, 
dovala,  smokva,  lokva.  itd.  i^.  Kovacevid  iz  na- 
rodne  j)jesme.  Brojenice:  jednole,  dvole,  trole. 
Vila  1867.   774. 

BROJENICE,  brojenieil,  /.  pi.  rosarium,  ispo- 
rcdi brojaniee.  Od  xvii  vijeka,  ali  toga  vijeka 
samo  u  3Iika}inu  rjeiniku,  i  to  u  jedn.  broja- 
nica (40a)  I  inace  od  xviii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Bjelostijenievu  i  Vukovu.  Brojenice  svetogorske. 
Bud.  spom.  glasu.  ii.  3,  36. 

BROJENOST,  brojenosti,  /.  numeratio.  samo 
u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BROJENSTVO,  w.  vidi  brojenost.  samo  u  Stu- 
licevu rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BROJENE,  n.  numeratio.  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjeinika  u  Vranciievu  (88),  Belinu  (222a),  Bjelo- 
stijenievu, Jambresicevu,  Voltigijinu,  Stulicevu  i 
Vukovu.  Kripostmi  resena  brez  mire  brojenja. 
M.  Marulid  165.  U  znauu  od  brojeiia.  M.  Radnid 
403.  Cida  male  tastine  u  brojenu  puka.  A.  Kadcid, 
bogosl.  348.  Po  vodu  takoga  brojena.  Ziv.  is.  21. 
Slabi  i  stisnuti  nadin  brojena.  Grgur  iz  Varosa 
27.  Solomun  izbroji  sve  inostrance  koji  bijahu  u 
zom]i  poslije  brojena  kad  ib  izbroji  David.  D.  Da- 
nicid,  2dnev.  2,  17. 

BROJEVO,  n.  numerus,  broj.  samo  ti  Stulicevu 
rjeiniku.  rijei  sasma  nepouzdana. 

BROJILA,  brojila,  n.  pi.  niti  namjestene  u 
razboju  tkalaikom.  u  jcdnoj  pjcsmi  kao  da  je  to. 


BROJILAC 


07« 


BKOJITI 


Cunak  vidi,  pak  so  tudi:  ,kakvo  j'  ovo  prome- 
talo!'  a  biojila  kad  vidila:  ,5ta  je  ovo  goro  dole?' 
Nar.  iijps.  Vila  18G8.  545. 

BfiOJLLAC ,  briNjioca.  }it.  numerator,  hrojac. 
samo  H  rjeiiiiciiiHt  Jitiknlinii  (iiO")  i  Stultiecu. 
Akc.  II  (jin.  pi.:  briSjililcS.. 

BROJIMIGE,  adv.  numero,  brojem ,  na  broj. 
■u  nase  vrijeme.  M.  Pavlinovic. 

BKOJlTE],i,  Wi.  inimerator,  brojilac,  brojai. 
samo  u  rjecnicima  Mikafitiu,  Belmii  (1".  222"), 
Bjelostijcnicvii,  Vultigijinu  i  Sluliievu. 

BR6jITE^ICA,  /.  femiiia  iiumerans.  samo  ti 
rjecnicima  Belipu  (1»)  i  Bjelostijenievu  (32''). 

BHOJITI,  biojim,  impf.  numerare.  —  Od  xiv 
vijeka  (vidi  prvi  primjer)  i  u  svijem  rjeiidcima: 
u  Yrancicevu:  nuinorare,  computare,  supputare, 
recensere:  u  Mika\inu:  numerare,  computare,  re- 
censere;  u  Belinu:  dinumerare  (222ii),  computare 
(159»);  u  Bjelostijencevu:  numerare;  it  Voltigi- 
jinu:  ziihlen;  u  Stulicevu:  numerare,  u  Viikovu 
i  u  Daniiiievu  isto  tako.  —  Akcenal  se  niijena 
M  1  i  3  pi.  praes. :  biojimo,  hrojite ;  u  2  i  3  sing. 
aoT.:  brfiji;  u  cijelom  imperat.:  broj;  u  cijelom 
part,  praet.  pass.:  brojen;  a  samo  je  i  drugi  slog 
dug  u  ostalijem  licima  pracs.,  u  imperf.:  brAjah, 
»<  part,  praes. :  br6jedi,  i  u  2>art.  praet.  act.  i :  br6- 
jiv,  briSjivii.  —  Staro  1  sing,  praes.  broju  nalazi 
se  joS  XVII  vijeka  (I.  Gundulii  182.  M.  Gazarovii, 
]ub.  78).  u  dva  pisca  proiloga  vijeka  nala::i  se 
grijeikom  3  pi.  praes.  broju  (J.  Kavaiiin  514.  J. 
Matovid  129.  378).  —  Korijen  vidi  kod  broj. 

I.  prelazno: 

1.  u  pravom  smislu,  a  to  je  kad  se  gleda  koliko 
je  cega  uzimajuci  na  urn  svako  pojedince.  Koj 
mu  je  dukate  dalt  i  brojilt  iz  svoje  ruke.  Sjiom. 
sr.  2,  43.  Brojiti  liete  od  onoga  dne  .  .  .  sedam 
nedjel  punih  do  drugoga  dne  .skonfianja  sedme 
nedjeje.  N.  Raiiina  1431'.  Bog  misli  .svakoga  nas 
procjenuje,  takojer  svo  staze  naSe  broji.  M.  Div- 
kovii,  nauk  68''.  Koliko  je  kalendi  proslo  miseci 
niimoSasnili  po6an§i  ih  brojiti  od  miseca  oiujka. 
M.  Albert!  xx.  KupujeS,  prodavas,  .  .  brojis  sre- 
bme  pjeneze.  Besjedo  kr.  70.  Broj  narode  od  sta- 
rina,  od  Adama  .sva  kolina.  V.  DoScn  226.  Bro- 
je6i  novce  jesam  so  male  zakasnio.  M.  A.  Ile]kovi6, 
sabr.  21.  Pak  pciese  tiho  igru  vodit,  sve  kano  ti 
koracaje  brojit.  J.  Krrupoti6,  mal.  18.  Broji  ko- 
zlido  iza  vuka.  Poslov.  dan.  10.  Junaci  se  iz  mora 
izvoze,  brojila  ih  mlada  Durdevica.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  217.  Da  ti  brojim  sve  iute  dukate.  2,  345.  Be- 
lim  grlom  vino  pijeS  i  ocima  biser  brojiS.  1.  115. 
06icama  zvezde  broji.  1,  613.  Suze  roni,  a  godine 
broji.  1,  367.  Bi-ojio  zube  na  dlanu!  (kad  ko  broji 
tudu  stokn ;  jer  judi  nijesu  radi  da  im  se  to  6ini.) 
Nar.  posl.  vuk.  30.  Broji  zalogaje.  (rece  se  pse- 
tetu,  kad  coek  jede  a  ono  gleda  u  n ;  i  za  to  ga 
obi6no  ceraju  i  biju,  jer  se  misli  da  to  nije  dobro, 
kao  da  pseto  coeku  zavidi  i  kobi  ga.)  30.  Sva  dru- 
zina  u  noge  gledaju,  te  opute  broje  na  opanke. 
Pjov.  crn.  313.  broji  se  i  jedno  sto  pripada  osta- 
lonm  cemii  se  gleda  koliko  ga  je:  Sve  je  svate 
redom  prebrojila,  al'  ne  broji  svog  divera  Pavla. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  580.  —  broji  .se  sto  i  onda  kad  se 
ne  uzima  ono  samo  pojedince  gledajnci  koliko  ga 
je  joste  s  cim,  nego  se  upravo  broje  Hi  pmjcdince 
uzimaju  negovi  dijelori  Hi  sto  je  a  iiemn,  te  se 
po  tome  gleda  koliko  je  ono  samo:  Tko  more 
brojiti  nesbrojni  broj  od  onezih  koji  vidise  se  iz 
uenada  od  svita  izdani.  A.  d.  Bella,  razgov.  25. 
Koji  broje  ovo  godiSte  od  vazam  do  vazama.  A. 
Kadcic,  bogosl.  221.  Niki  se  zabavjau  love6i  ribu, 
niki  broje6i  dobitke  od  kamata.  F.  Lastrii,  od' 
150.  Misece  brojise  od  mine  do  mine.  A.  KaniXIic, 


kam.  503.  Tad  bedene  sjajnog  grada  vitezovi  nek 
osvojo  i  dobitak  slavni  broje.  V.  DoSen  244.  Ako 
spondzu  ti  brojis,  apondze  se  ti  nn  nabrojio  !  Nar. 
pjes.  niikl.  boitr.  1,  32.  Broji  priinu.  Poslov.  dan. 
10.  On  sjedaSo,  te  blago  brojai5e.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  36.  Ja  porezu  zapo6nem  brojiti ,  a  on  na  me 
otima  strije}a:  Memed-aga!  zar  ce§  je  brojiti?  ta 
ja  sam  je  jednom  izbrojio.  4,  140.  Plemona  Levi- 
jfiva  nemoj  brojiti.  D.  Danifiid,  4moj.  1,  49.  tako  se 
broje  i  hrojanice  uz  koje  se  govore  motitve,  a  to  se 
cini  po  nekim  brojcvima :  Iguma:i  broji  brojanice. 
P.  Potrovi6,  vijen.  92.  —  brojonica  Hi  brojanica, 
kad  je  poskocica,  broji  so  takoder,  t.j.  pjeva  onako 
kako  se  pjeiiaju  poskocice,  a  u  torn  se  pazi  na  neki 
broj  (isporedi  brojeuica).  Sedi  .Mara  na  kamonu, 
to  mi  broji  brojenicu:  ovala,  dovala,  smokva,  lo- 
kva.  itd.  \t.  KovateviA  iz  narodne  pjesme.  —  ob- 
jekat  maze  biti  i  neizrecen  kad  se  iz  ostaloga 
govora  raziimije  Hi  kad  se  misli  ito  mu  drago: 
Zovo  se  dinar  svr.^eiie  ali  ti  skupjene  od  sviju 
dobara,  za  sto  jedan  svrSuju  broj,  i  nitko  ne  moia 
vise  brojit  od  jednoga,  vo6  ako  ie  iznova  pofteti. 
S.  Margitic,  fala  159.  Pocamsi  brojiti  od  covika, 
koji  se  rada  jedan  od  drugoga  vaja  doci  do  naj- 
prvoga.  A.  Baftic  3.  Ti  6e§  najpri  brojiti ,  pak 
ako  ne  budu  dobre  mire ,  ja  4u  prominit  druge 
teie;  medu  to  pofimi  brojiti,  koje  ti  se  vidit  budu 
da  su  lagaiie,  reci  mi.  N.  Palikuia  58.  Ne  umije 
brojit"  do  dva.  Poslov.  dan.  76.  Po|ubi  je  i  dva 
i  tri  puta,  da  ko  broji.  bila  b'  i  stotina.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  250.  —  glagol  u  pjart.  praet.  pass. :  Pro- 
dati  i  u  vjeru  i  za  brojene  pjeneze.  B.  KaSii, 
zrc.  80.  I  brojene  ovco  kurjak  jede.  Nar.  posl. 
vuk.  94.  isti  part,  bez  subjekta,  a  misli  se  sto  god : 
I  od  brojena  vuk  ukrade.  Poslov.  dan.  29.  isti 
p)art.  dolazi  p)rosloga  vijeka  i  za  mnogo  brojem, 
kao  brojan,  brojna:  Posla  svojijeh  dvornika  k  oni- 
jem  vinogradcima  da  mu  skupe  od  Aih  dohodke. 
A  vinogradci  nekoga  zaklaJo  a  nekoga  kame- 
liem  pobise.  Opet  posla  druge  dvornike  brojenije 
k  nimi,  a  oni  i  tezijem  sto  i  prvijem  uciniSe.  Ziv. 
is.  133.  isti  pjart.  slozen  sa  no  dolazi  i  kao  bez 
broja,  sto  se  ne  mo^c  izbrojiti.  vidi  na  po  se  ne- 
brojen. 

2.  u  istom  smislu  kao  pod  1,  ali  se  vz  to  misli 
jos  ne§to  sto  se  ne  kaze,  a  sto  se  brojeci  cini  tako 
da  je  brojiti  samo  dio  cijele  radne  te  se  govori 
kao  dio  mjesto  cijeloga.  tako  dolazi  mjesto  da- 
vati  brojeci  i  mjesto  brojiti  imajuci:  a)  davati 
brojeci:  Kolike  liarafe  tebi  su  brojili?  M.  Ve- 
tranii  1,  83.  Dat  je  ce  onomu  zlostaru  bes  pr6ije, 
istom  da  dinare  ne  broji.  M.  Drzii  191.  —  bj  ima- 
juci brojiti:  Om  samo  zakon  dvore,  s  kijem  do- 
bitak vedi  broje.  I.  Kanavelio,  iv.  587. 

3.  kaze  se  da  se  broji,  ali  se  u  istinu  ne  broji, 
nego  se  samo  ima  neki  broj  necega  Hi  se  n  nekom 
broju  ima  jedno.  Plemeuita  od  poroda  duge  rede 
ki  brojahu.  I.  ICanaveliA,  iv.  62.  U  plemenu  rodnu 
svomu  Augustina  fratra  broje.  505.  Tri  istom 
klonde  sebi  goji  (Zadar) ,  Spjet  stotinu  svojizih 
broji.  J.  Kavaiiin  164.  Koliko  je  kratak  zivot  od 
mnozi,  prem  da  broje  mnoga  godista?  A.  d.  Bella, 
razg.  7.  Svojijem  sinovima,  kojijeli  dvanes  brojaSe. 
^iv.  is.  23.  Sta  kra|estva  sad  svit  broji,  koja  tudi 
mac  posvoji.  V.  Dosen  125.  Oko  sopre  danas  broje 
mnogo  sluga,  gdi  nastoje  virno  gostom  podvo- 
riti.  152.  Crkva  rimska  brojila  je  152  crkovnaka. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  63.  Jos  varose  brojiS  pleme- 
nite,  koji  tebe  sa  svih  strana  kite.  M.  A.  Eej- 
kovic.  sat.  22.  Patriarha  pod  sobom  broji  dva- 
naest  episkopa.  A.  Kauizlic,  kam.  849.  —  tako  i 
kad  se  o  cemu  kaie  da  se  broji  a  misle  mu  se  di- 
jelovi,  aianovi  (vidi  i  pod  1):  Ovi  pleme  svoje 
brojase  od  kojena  gospodskoga,   no  ga  teSko  zlo 


I 


BEOJITI 


677 


BEOJITI 


stiskaSe  od  uboStva  nevojnoga.  I.  Kanavelid,  iv. 
17.  —  sto  god  ito  u  sebi  ima  vise  ceija,  maze  se 
reci  da  broji  oiio  sto  je  u  nemii  mjesto  da  ima 
u  sebi,  da  je  onoga  onoliko  u  nemu:  Sva  je  ova 
vojska  brojila  sto  hi|ada  momaka.  S.  ^;ubisa,  prip. 
116. 

i.  had  se  tko  Hi  sto  kakvom  radnom ,  koja  se 
ne  kaze,  dodijeva  cega  jednoga  za  drugim  Hi  jed- 
noga  s  drugim,  injesto  same  radne  kojom  to  ciiii, 
kaze  se  da  ono  broji:  kad  tko  bije  ziviiice  po 
rebrima  :  Hrastovom  matragom  rebra  niu  brojase. 
M.  Vetraiiic  2,  166.  —  kad  corjek  s  ^lo/ose/w  o 
bedri  ide  niza  stube  a  palos  udara  u  nth:  Odo 
Eade  niz  tananu  kulu,  za  riiin  jialos  basamake 
broji.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  248.  —  kad  se  sto  recta: 
U  tvrdu  korenu  pcelica  roj  I'oji,  gdi  blagu  rae- 
denu  sacne  krove  broji.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  167. 

5.  kad  se  tko  cega  jednoga  za  drugim  dodijeva 
umom,  jedno  za  drugim  kazuje,  veli  se  da  to  broji, 
kao  redoW'  pominati  ill  kazivati.  isporedi  nabra- 
jati :  Nebore  Pera,  tu  tnge  sada  brojis.  M.  Drzic 
267.  Zajedno  se  svi  raduju,  potlacenijeh  od  hii- 
doba  broje  rati  sad  bez  straha.  B.  Kasic,  nac. 
91.  Sto  ja  brojiru  tolike  kreposti?  B.  Kasic,  fran. 
IV.  Ako  vidi  pokoruika  da  sata  ili  na  pamet  ili 
11  pismu  dobro  zna  grihe  brojiti ,  ni  ga  potriba 
smesti.  F.  G-lavinic.  svitl.  91.  Dugo  je  bane  i 
despote  brojit,  shraniste  kim  zivore.  J.  Kavaiiin 
192  .Tadan  brojeci  hiide  opacino  od  sobo  tvorene, 
spovidje  muke  koje  ga  morahu.  A.  d.  Bella,  razg. 
17.  Eekli  smo  brojeci  izvrsnosti  ispovidi  da  ima 
biti  razborita.  A.  Kadcic,  bogosl.  211.  Prije  ovoga 
govoreiia  broji  sve  koliko  od  sta  iraaju  uzimati 
deseto.  A.  Bacic  192.  Isaija  broji  ovo  darovo  go- 
voreci  da  imadijahu  bit  u  Isusu.  J.  Filipovic 
1,  172,  Ne  cu  ostala  vasa  nastojai'ia  daje  brojiti. 
E.  Pavic,  ogled,  v.  Sve  ne  niogu  brojit  po  imenu. 
A.  Kaci6,  razgov.  201.  Iziskuje  ki'iige  koje  je  slo- 
zio  i  po  imenu  broji.  A.  Kanizlic,  kani.  6.  —  tako 
i  ,rijeci  brojiti'  mjesto  govoriti,  kao  da  bi  samo 
rijeci  jednu  za  drugom  govorio :  Da  li  vami  ri6i 
brojirn  tasce?  I.  Zanotti,  en.  2,  10.  —  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  , brojiti  bukvicu'  ne  ic  biti 
nista  drugo  nego  kazivati  slova  redom  po  glasu: 
U  naskomu  pismu  c  nigdi  za  k  ne  sUizi,  kako 
zna  svaki  koji  bukvicu  nasku  bi'ojiti  naucio  je. 
J.  Filipovic,  prip.  1,  xii,  —  u  jednini  receno  sto 
moze  se  u  orom  smislu  brojiti  takoder  kad  to  biva 
joste  s  cim.  (vidi  i  pod  1) :  Nije  podobno  ovde 
grdobu  griha  brojiti  koji  se  po  ticaiiu  dogadaju. 
J.  Filipovic  1,  474.  —  i  bez  objekta  kad  se  iz 
ostaloga  govora  razumije:  Ako  ze]a  zeli  tvoja 
znati  i  srdce  tuge  nase  kratko  od  Troje  slisit 
boja  konac.  moje  pomci  glase.  Sest  brojit  hocu. 
I.  Zanotti,  en.  2,  5. 

6.  kad  tko  umom  stai^^a  koga  Hi  sto  po  osobi- 
nama  negovijem  ovamo  Hi  onamo  Hi  ga  gdje  na- 
hodi,  kaie  se  da  ga  broji  ovamo  Hi  onamo  ili  da 
ga  gdje  broji,  a  tijem-  se  kaze  kako  ga  cijeni  u 
timnom  smislu,  kaku  mu  vrijednost  nalazi,  s  kim 
ga  ili  s  cim  ga  jednaci.  moze  se  i  ne  kazati  kuda 
se  ili  gdje  se  tako  broji,  nego  samo  da  se  broji, 
a  tijem  se  kaze  samo  da  se  sto  po  vrijednosti 
svojoj  uzima  na  um  ne  govoreci  Jcakva  je  ona. 

a)  brojiti  koga  nada  sto,  hoce  rect:  cijeniti  ga 
vise  od  toga,  nalaziti  da  je  hop',  od  toga :  Nad  li- 
jepos  ku  (Lukreciju)   broje.   S.   Mencetic   87.    — 

b)  dvoje  sto  brojiti  u  jedan  broj,  kao  jednaciti, 
ne  razlikovati:  Vrijeme  .  .  mlada  i  stara  u  jedan 
broj  broji.  M.  Vetrauic  1,  269.  —  c)  brojiti  koga 
medu  druge  ili  medu  drugima,  nalaziti  da  medu 
nth  pripada,  da  je  jedan  od  nih:  Ne  broj  me 
med  lude.  P.  Vitezovic,  odi}.  69.  Jer  sam  jeo,  pio 
odvece,  i  brojen  sam  meju  krivci.  J.  Kavanin  444. 


—  d)  na  broj  brojiti  sto,  kao  uzimati  onamo  gdje 
je  i  drugo  sto  se  cijeni,  cemu,  se  vrijednost  zna, 
a  na  taj  naiiti  i  to  cijeniti,  vrijednost  mu  po- 
znavati:  Prava  ni  na  broj  brojena  slu^ba  vec. 
§.  Menfietic  144.  —  e)  bez  i  cega  cim  bi  se  reklo 
kuda  se  broji  a  po  torn  i  kako  se  cijeni,  sta  vri- 
jcdi.  tako  se  kaze  samo  da  se  sto  u  opce  cijeni, 
da  se  0  liemu  misli  da  nesto  vrijedi.  .Ta  ne  bro- 
jim  sto  zbori  Todosije,  no  sto  ce  tvoriti.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  108.  —  f)  takoder  bez  i  cega  cim  bi 
se  reklo  kuda  se  sto  broji  a  po  torn  i  kako  se  ci- 
jeni, ali  s  rijecju  ,tako'  i  cijelom  recenicom  pri- 
vesanom,  u  kojoj  se  kaze  sto  se  tom  rijedju  misli, 
te  se  na  taj  nacin  kaze  vrijednost  onome  Sto  se 
broji:  Sve  ono  sto  ti  hoces  a  ne  mozes,  bog  tako 
broji,  koliko  da  si  ucinio.  J.  Filipovi6  3,  78. 

7.  kaze  se  da  se  sto  broji  i  onda  kad  se  u  umii 
uzima  kao  ovo  Hi  ono,  kad  se  o  nemu  misli  da 
je  ovo  Hi  ono,  da  je  ovako  Hi  onako.  Sto  se  ili 
kakvo  se  misli  da  je  ono  sto  se  u  torn  smislu 
broji,  moze  biti  izrcceno  razUcnijem,  nacinom: 
a)  u  istom  padezu  u  kom  je  ono  sto  se  broji,  t.  j. 
II  alius.,  kao  predikat  mu:  Moj  iivot  dug  brojim. 
M.  Marulic  113.  Najbojega  broje,  pri  ner  inih 
cuje,  ki  u  stvari  svoje  6ini  ca  tribuje.  P.  Hek- 
torovic  41.  Ti  dakle  dostojna  Derencina  brojis, 
da  t'  bude  za  vojna,  i  da  ga  posvojiS?  H.  Lucie 
248.  Kad  svane  \i\i\  koj  ,  veseje  veliko  vikovne 
to  ne  broj.  D.  Barakovic,  vil.  157.  Odvezat  cu 
dusu  moju,  slobodscinu  koja  zeli,  ovi  zivot  nista 
broju.  M.  Gazarovic  73.  Odkli  sam  pozna  toj, 
vazda  ca  sam  broji'  plemenstvo,  u  samoj  kriposti 
da  stoji.  I.  Ivanisevic  329.  Oeinstvo  nase  brojimo 
raj.  F.  Lastric,  ned  395.  sto  se  broji  moze  biti 
izrcceno  injinitivom:  Koga  bit  sin  ja  moju  naj- 
vecu  slavu  brojim.  I.  Dordic,  ben.  6.  sto  se  broji 
moze  biti  izrcceno  cijelom  recenicom  koja  se  pri- 
vezuje  rijecju  da :  Ovaku  dragu  lipos  kad  u  pomoc 
imas  tvoju,  nijedno  cudo  ja  ne  broju,  da  je  to- 
lika  tvoja  krepos.  I.  Gundulic  182.  —  b)  u  akus. 
s  prijedl.  za :  Oci ,  ke  za  zvizde  na  zemji  svak 
broji.  D.  Kaiiiua  95.  Htec  da  ju  posvoje,  .  .  za 
svoju  da  broje.  D.  Barakovic,  vil.  18.  Za  niStar 
sve  to  brojiti  tribuje.  A.  Georgiceo,  na.sl.  198. 
Ne  bi'oji  ga  za  zlocinoa.  J.  Armolusic  6.  On  tvoj 
zivot  za  svoj  broji.  I.  Dordic,  mand.  74.  Negove 
molbe  ti  za  vece  grijehe  broj.  I.  Dordi4,  salt. 
379.  To  ce  tebi  bog  za  dostojanstvo  brojiti.  P. 
Knezevic,  osm.  287.  sto  se  broji  moze  biti  izrc- 
ceno injinitivom:  Za  moju  brojim  srecu  sa  mnom 
te  imati.  I.  Kanavelic,  iv.  157.  sto  se  broji  moze 
biti  izrcceno  cijelom  recenicom  koja  se  privezuje 
rijecju  da :  Da  od  nemira  ne  umiram,  za  veliko 
cudo  brojim.  I.  Gundulic  467.  Za  zamjernos  odi 
broje  nad  krjeposti  sve  ostale,  da  prije  zivot 
svrsio  je  neg  li  bogu  davat  hvale.  I.  Kanavelic, 
iv.  517.  —  c)  u  akus.  s  prijedl.  u:  Druge  Srbe 
u  paru  ne  brojim.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  491.  One 
koje  u  crkvi  ne  broji_  nitko  ni  u  sto.  Vuk,  Ikor. 
6,  4.  —  d)  u  instr. :  Zenom  djovu  brojec  Mariju. 
J.  Kavanin  453. 

II.  neprelazno. 

1.  mjesto  objekta  recenica  privezana  rijecju  da: 
znaiene  kao  pod  I,  7,  misliti ,  drzati ,  cijeniti : 
Blazeni  brojio  bih  da  su  trudni  moji  puti,  kad 
dostojan  ja  bio  bih  na  slas  onu  izdahnuti.  I.  Ka- 
navelic, iv.  479. 

2.  sto  bi  bilo  ohjekat  prelaznomu  ono  je  suhje- 
kat:  a)  znacene  kao  pod  I,  1,  o  vremenu  koje  se 
broji :  KnezB  i  vlastele  dubrovacci  da  dopustajutt 
na  porttu  cartstva  mi  vsako  godiste  poklisara 
z  daromt  u  sudovebi.  sn.bri.neht  vredtnosti  1000 
dukatt  zlatehi ,  a  da  pociiie  brojiti  odt  danast 
do  godista.   Mon.   serb.  411.  —  b)  znacene  kao 


BROJITI 


G78 


BEOJITI 


fiod  I,  G,  €.:  Doklo  baba  dojila,  dotlo  baba  bro- 
jila.  Poslov.  dan.  19.  Ali  so  mladoj  f^ospodi  pro- 
litjolo  da  i  oni  u  .svijotu  brojo.  M.  Pavlinovic, 
inzfr.  02.  —  c)  ztiacct'ie  Tcao  I,  7,  a. :  Na  ova, 
vaj  ,  vromoiia,  pokoi'ia  ka  bvojo,  nitkn  ni  juvoiia 
pjiMija  voA  da  pojo.  D.  Kai'iina  (i2''.  Vrata  I'lo  nadoh 
ja,  ka  tvrda  tad  brojo,  zatvoii  nomilim  stisnuta 
Rdi  stojo.  84''.  Nogo  Old  i-ost.u ,  koji  mou  stadi 
liranu  imajuc^,  pii^u  iz  iiilika  izbirajuA,  blazon 
iivot  jor  toj  broji.  M.  Gazarovii  05. 

ILL.  sa  so: 

1.  pashfio: 

a.  sa  fubjektom: 

a.  znaiene  kao  pod  I,  1:  Blago,  bisor  i  drago 
kamofio  .  .  .  broji  so  za  vaSo  odkiipJoAe.  Gdi  sto? 
Sto  ga  no  bcrete?  F.  Lastric"',  tost.  162.  Posli  svo- 
tog  kriioToga  dana,  triput  kravo  jo  dojit  zabrana. 
To  so  razumijo  prama  rani  i  sna5;oi'm  krava;  jor 
kojima  so  tako  dojitba  broji,  onima  i  obroke  broz 
varke  i  .snagu  davati  vaja.  J.  S.  Ee)kovi6,  ku6.  361. 

b.  znaiene  kao  pod  I,  3,  koje  je  pasivnome  kao 
biti  brojem  Hi  na  hroj  toliko  i  toliko,  Hi  o  jed- 
nome  kao  biti  u  kakvom  brojti:  Srebruitih  ka- 
dionica,  kandol  .  .  .  i  kalezi  .  .  .  mnoX  se  broji.  J. 
KavaAin  .922.  Od  Lovretid  sam  Nikola  u  nasom 
se  gradu  broji.  103.  TJ  ne  -^-isini  brojo  se  tri  mi)a. 
I.  Dordic  ,  ben.  40.  Tadara  brojila  su  so  tri  go- 
diSta  u  Jezusovu  propovijedanu.  Ziv.  is.  113.  Kad 
prvi  krat  pijevci  obicni  su  pojati  i  broji  se  prva 
zora,  ona  porodi  Jozusa.  183.  Kad  on  bi  povraion, 
brojaSo  se  prvo  godisto  kra]evanu  Arkelaovu.  39. 
Ti  dan  brojaSe  se  dvadesti  i  peti.  31.  Prije  neg 
sin  bozji  dodo ,  brojahu  se  pet  krajestva ,  koja 
bijahu  veoma  glasovita.  Besjede  kr.  150.  Kod  nas 
jedan  rufak  stoji,  kad  so  gosti  mnogo  broji,  viSe 
nego  kod  sejana  za  godinu  stoji  dana.  V.  Dosen 
66.  U  svoj  crkvi  .  .  .  samo  se  brojahu  cetiri  pa- 
trijarke.  J.  Matovic  298.  o  jednom  kao  biti  u 
kakvom  broju,  biti  medu  drugima:  Boleslav  so 
pod  oklopjem  krivousti  gleda  i  broji.  I.  Gundulic 
428. 

c.  znacene  kao  pod  I,  6,  koje  je  pasivnome  kao 
pripadati,  Hi,  biti,  u  fjelesnom  Hi  mnnom  smislu, 
i  kao  vrijcditi.  a)  kao  pripadati,  Hi:  aa)  s  akus. 
i  prijedl.  u :  Kada  bih  u  druzbu  tvoju  so  ja  brojil, 
poStedil  ne  bih  tad  za  tobe  zivot  svoj.  §.  Men- 
Cetid  178.  Neka  se  majstor  broji  u  I'ufet.  Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  16.  Banani  se  i  sad  brojo  u 
Tursku  drzavu.  Vuk,  pjes.  4,  12.  Ja6im  i  Stojan 
broje  se  u  ]ude  imatue.  M.  D.  Milicevic,  jur.  15. 

—  Ml)  s  akus.  i  prijedl.  medu:  Medu  zdrave 
broje  se.  A.  Kacii  397.  Da  se  po  zenidbi  broje 
medu  svitovne  |udo.  204.  On  se  ne  broji  medu 
porodene  od  zona.  F.  Lastrii,  test.  349.  Da  ga 
nisi  pogrdio  zakletvom  lazjivom;  za  sto  se  i  ova 
medu  psosti  broji.  F.  Lastric,  ned  116.  Koii  od 
tuda  ima  slavu  sto  visoko  nosi  glavii ,  a  kom 
glava  nisko  stoji,  med  kone  se  i  ne  broji.  V.  DoSen 
179.  O  torn  sam  nastoji,  med  sotone  da  se  broji. 
255.  Hajduci  sene  broje  medu  ]ude  drustva  }ud- 
skoga.  Vuk,  posl.  340.  —  cc)  s  akus.  i  pridl.  na: 
Toliko  se  Xenki  na  jednoga  muzaka  broji.  J.  S. 
Ko}kovi6,  ku6.  158.  —  dd)  s  dat.  i  prijedl.  k :  I  sve 
cini  sto  k  poslu  se  broji.  J.  S.  Rejkovic,  ku6.  7. 

—  b)  kao  pripadajun  kuda  nalaziti  se  ondje, 
biti:  aa)  s  gen.  i  prijedl  van:  Svim  je  patria 
svit,  ki  se  na  svit  rode;  da  putuju  sto  lit,  van 
se  ie  no  broje.  M.  Marulic  153.  —  bb)  s  lok. 
s  prijedl.  u :  Cini  da  se  oni  u  broju  broje  od  sve- 
tijeh  gori  u  slavi.  I.  Kanavolic,  iv.  55.  Naso  se 
plemo  do  danas  brojilo  u  prvima.  S.  ^lubisa,  prip. 
36.  —  cc)  s  instr.  i  prijedl.  medu:  Djevica  nije 
zona  ni  so  modu  zenami  broji.  B.  Gradic,  djev. 
43.  Ter  se  broji  medu  najprvijem  Dalmatinskijem 


pisoeiin.  T.  Dordii,  ben.  vii.  Modu  nogovim  udi 
brojiti  so.  S.  Badri6,  naf.  (il.  Meju  ovinia  (dui- 
nostima)  broji  so  popravjano  od  zgrada.  A.  d. 
Ivosta,  zak.  1,  248.  —  c)  kao  cijencnu  biti,  vrijediti 
II  tjclesnom  Hi  umnoin  smislu.  kakva  se  vrijednost 
?Hi'.s7i,  mozc  se  izrcci:  aa)  u  gen.  s  prijedl.  od:  Od 
vole  vridnosti  se  brojo  miiozi ,  koji  zole  srce  mi 
dat  svojo.  H.  Lucid  218.  —  bb)  u  lok.  s  prijedl.  u: 
n  nidiioj  men  nami  scjoni  so  ne  broji  drag  kami. 
1 ).  Kaiiina  7.  tako  se  kazc  i  u  iem  je  necemu  vri- 
jednost ,  kao  iim  je  vrijedno :  U  tomu  so  brojo 
zakoiii  I'logovi,  i  u  torn  svi  stojo  i  stari  i  novi. 
P.  Hoktorovid  47.  —  Cc)  advcrbom :  Preni  da  je 
kip  iiczdrav,  malo  so  to  broji.  II.  Lucid  274.  Ve- 
liko  je  milosrdjo,  a  jo§  vodi  od  ruko  dari  tvoji, 
a  naj  voce  pak  se  broji  tva  dobrota,  kojom  6astiS 
sluge.  I.  Kanavelid  494. 

d.  znaict'ie  kao  pod  1,  7;  na  po  se:  a)  kao  pod 
7,  a. :   Eazuman   se  broji  —  da  jo  vidit  priprost 

—  ki  se  boga  boji ;  to  je  prava  kripoat.  M.  Ma- 
rulid  104.  Jeziku,  koji  so  ineu  svimi  ostalinii  na 
svitu  najvedi  broji  i  nahodi.  P.  Hektorovid  55. 
Putnik,  ki  o  jednoj  kosu)i  sve  stoji,  negova  put 
cista  iiigda  se  no  broji.  D.  Eaiiina  92.  Sroda,  u 
bitju  ka  jednom  ne  stoji,  jos  do  ciii't'  da  tva  des 
blaga  so  svim  broji.  101.  Samo  ti  stvar  jednu  vidu 
ka  t'  zlo  stoji,  koja  se  odvede  preiii  sasma  zla  broji. 
95I1.  Izbrani  cvite  moj ,  ki  se  das  ma  brojis.  33. 
Zivot  so  moj  jadan  bez  tebe  sad  broji,  kako  no 
dub  jedan ,  ki  osjeden  suh  stoji.  134''.  Ono ,  ito 
se  )ubi,  zivota  se  hrana  broji.  D.  Zlatarid  66.  Da 
so  samo  vi  zroalo  brojite  od  prave  jubavi.  F.  Lu- 
karevid  166.  Ako  ga  nijesam  ja  rodio,  ne  moze 
brojit  so  krv  moja.  178.  Strasna  so  glad  broji 
nakazan  na  svitu.  239.  Vila  mnogo  je  sred  ove 
dubrave ,  lijepe  so  ke  broje  i  zovu  gizdave.  I. 
Gundulid  147.  Ostatci  se  ovo  brojo  od  starijeh 
Mamaluka.  334.  Gospockoga  od  koljena  brojaSe 
so  plemid  prvi.  J.  Palmotid ,  dubr.  135.  Prilipe 
Jubice,  koja  ovde  stoji,  lipja  od  ruzieo  pri  sva- 
kom  so  broji.  M.  Gazarovid  17.  Meni  ne  broji 
prijate)  se  pravi ,  ove  iste  koji  ni  sa  mnom  na- 
ravi.  I.  Ivanisevid  286.  Er  se  kamenita  nad  dr- 
zave  broji  ine.  I.  Kanavelid ,  iv.  15.  Vjekovitan 
da  se  broji.  J.  Kavaiiin  441.  Ne  brojedi  se  vrime 
od  zivota  ono  viime,  ii  koje  kriposno  ne  ziviSe. 
A.  d.  Bella,  razgov.  7.  Cini  David  dodi  iz  vojske 
Uriju,  da  zenom  spava,  da  bi  se  brojilo  dite 
liegovo.  J.  Banovac,  razgov.  105.  Koja  (polaca) 
brojase  se  dvor  sudistni.  Ziv.  is.  154.  Ne  cinis 
kako  covik,  niti  je  dostojno  da  se  co-sdk  brojis  i 
nazivas.  P.  Knozevid,  osm.  35.  Najvirniji  brojis 
se  sluga  Saulov.  A.  Kadid,  korab.  178.  Komu 
kruna  i  sreca  dopade  na  rusu  glavu,  da  se  broji 
negova  u  Budimu  ki'ajeviua.  Nar.  pjes.  bog.  82. 
Ludi  davalac  malinitu  se  brat  broji.  Poslov.  dan. 
57.  Brojahu  se  kao  najstariji.  Vuk,  gal.  2,  2.  — 
sa  dva  predikata  pron.  poss.,  kad  jedan  dio  pri- 
pada  jednom  ce\adetu  a  drugi  drugom ,  po  torn 
kao  misliti  Hi  gledati  sta  je  jednoga  sta  li  dru- 
goga :  Neg  je  mene  hranio  kako  brata  rodenoga : 
nije  ti  se  brojila  spendca  moja  ni  liegova,  niti 
su  se  brojilo  svile  moje  ni  negove,  niti  su  se  po- 
znali   koni   moji  ni   liogovi.   Nar.   pjes.  bog.  123. 

—  b)  kao  pod  7,  6. :  Sve  ovo  ne  de  se  za  nistare 
brojiti.  I.  P.  Marki  30.  Broji  se  za  poglavit  visni 
darov  posvedeiie  u  utrobi.  I.  Dordid,  ben.  103. 
Voja  za  dilo  broji  so.  P.  KneXovid,  osm.  284.  Da 
bi  se  nami  brojila  ona  za  grijeh.  J.  Matovid  378. 

—  c)  kao  pod  7,  d.:  Posto  mladid  dode  na  go- 
dino,  on  se  broji  domadinom.  V.  Bogisid,  zbor. 
38.  —  d)  mjesto  predikata  onome  sto  se  broji, 
kao  pod  a. ,  moze  biti  gen.  s  prijed.  od ,  kad  se 
home  kaze  rod:  Man  se  brojim   od  slavnoga  Ot- 


BEOJIV 


679 


BRONE 


manskoga  ja  (,je')  koljena,  ako  je  2ena  oca  moga 
pastirica  zaplijeiieria.  I.  Gundulid  304.  —  e)  sto 
bi  moglo  biti  predikat  onowe  sto  se  broji,  kao 
■pod  a.,  izriie  se  cije.lom  recenicoin,  koja  se  prive- 
zuje  rijefju  da:  Neka  mi  se  oni  broje  da  su  ne- 
gova  mlada  djeca.  Nar.  pjes.  bog.  28.  Brojahu  so 
da  8U  neSto.  Vuk ,  gal.  2,  6.  Brojahu  se  da  su 
Btubovi.  2,  9.  M  poslednim  primjerima  maze  biti 
i  pasivno  i  refleksivno. 

p.  bez  siibjekta.  zitaiene  kao  pod  I,  1 :  Tko  6e 
pravo  Sto  miriti ,  prosta  vaga  mora  biti,  i  na 
stranu  gdi  se  broji,  nek  istina  sama  stoji.  V. 
DoSen  62.  Kad  se  momci  bacaju  kamena,  va|a  bi- 
Jegu  svoju  posvjedofiti,  t.  j.  po  drugi  put  baciti 
donde,  inafe  se  ne  broji.   Vuk,  nar.  pjes.  2,  486. 

2.  refleksivno.  inaie  kao  pod  I,  7,  a.  (u  gdje- 
kom  primjeru  moze  biti  i  pasivno  i  refleksivno): 
Ah  da  to  bit  moze,  koli  bih  brojio  se  blaXen  ja! 
F.  Lukarevii  14.  Eodiv§i  ih  brojah  se  u  sebi  bla- 
iena  od  svuda  medu  iuiiu.  227.  Er  me  ne  6'  ti 
k  sebi,  nit  so  mui  brojiS  moj.  226.  Od  slugo,  ki 
se  vas  tvoj  zove  i  broji.  P.  Maiibradid  1.37.  Da 
k  tilu  negovu  otajnomu  dostojim  se  sjediniti  i 
negovo  udo  brojiti  se.  P.  Radovfiii,  nafc.  480.  Mi 
se  brojimo  sinovi  i  sluge  boije.  Ma  jesmo  li?  J. 
Banovao,  pripov.  136.  Jer  gospodin  tko  se  broji, 
gospodstvo  ga  mnogo  stoji.  66.  Onda  tko  se  tri- 
zan  broji,  trapa  kao  kokoS  slipa.  I.i5. 

BEOjrV,  adj.  numerabilis.  Ho  se  moze  brojiti. 
samo  u  rjecnicima  Belinu  (209b  computabilis)  i 
u  Stulicevu. 

BEOJNICA, /.  1.  index,  tabulae,  catalogu.s,  gdje 
je  Sto  popisano  redoin  kao  brojem.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (catalogus  176''), 
11  Bjelostijenievii  (catalogus),  u  VoUigijinu  (vor- 
zeichnissbuch)  i  u  Stulicevu  (razbrajaiie,  compu- 
tatio).  Trebovase  da  budu  raspisani  oni  i  liiliova 
dobra  kakono  ti  gradani  betlemski,  i  stavjeni  u 
brojnicu  s  inijem  koji  bjohu  od  iste  kute.  Ziv. 
is.  31.  Brojnica  .sviju  stari  kra}a  slovinski.  Nadod. 
119.  Da  se  zna  i  razumije,  koje  su  kiiigo  istinito 
prave  i  u  brojnicu  pravih  kniga  stavjeno.  I.  Vo- 
likanovi(^,  upuA.  1,  372.  —  2.  izmedu  pjesama  koje 
pjevaju  koledani  neke  se  zovu  brojnice:  driige  su 
sve  namijenene  nekomu  Hi  necemu,  a  ove  ne,  po 
tome  ce  biti  2}jesme  koje  se  'pjevaju  samo  igrc  radi 
i  brojnica  ce  biti  isto  sto  i  brojanica  t  brojouica 
(poskocica).  Pjesine  koje  so  biojnicc  zovu.  Pjesma 
prva  brojnica.  Vuk,  ziv.  12. 

BROJNICI,  brojnika,  m.  pi.  vidi  brojanicc. 
samo  H  Stulicevu  rjecniku. 

BROJNIK,  brojnika,  m.  ai-gontarius ,  koji  tr- 
giije  novcem ,  injcnac.  prosloga  vijeka  u  jednoga 
pisca.  Tribova  da  ti  priporucis  pinez  moj  broj- 
nicima.  Turl.  blago  2,  310. 

BEOJNOGONETKA,  /.  ars,  qua  per  mimeros 
arcani  aliquid  quaeritur.  savio  u  Stulicevu  rjec- 
niku, za  koji  je  bez  sumne  i  nacinena. 

BROJOBI!^jEG,  m.  abacus,  ,abbaco,  contoggio, 
rochenkunst'.  samo  u  Voltigijinu  rjecniku.  rijec 
sasma  nejiouzdana. 

BEOJOZNANE,  h  numerorum  ars,  vjestina 
brojiti,  racuniti.  u  jednoga  pisca  prokloga  vijeka. 
Bijahu  oni  (Feniiani)  prvi  nasaoci  brojoznaiia. 
D.  E.  Bogdanic  68. 

BROJSKI ,  adj.  numeralis.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Nisam  zabiliziva  s  brojem  mista 
od  s.  pisma ;  .  .  nije  ni  od  potribe  brojskoga  za- 
bilizeiia.  J.  Banovac,  pripov.  iii. 

BROKA ,  /.  1.  tal.  mlet.  broca,  clavulus,  mali 
klinac.  od  prosloga  vijeka.  U  broku  si  udr-io,  ili  ti 
u  ci}.  Poslov.  dan.  139.  U  Hercegovini  broka  mali 


cavao.  N.  Duci6.  —  2.  tal.  brocca,  urceus.  u  naie 
vrijeme  u  Hercegovini.  ,sud  od  tenecke  kao  kova'. 
N.  Dutii.  i^poredi  broketa. 

BEOKAS,  m.  trachodes  Germ.  J.  Sloser,  kor. 
641. 

BEOKETA,  /.  tal.  brocchetta,  hirnula,  mali 
sud  vodeni.  xv  vijeka ,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Daniciievu.  Broketa  jedna  zlata.  Spom.  sr.  60. 
Brokete  dvS  srebrtne.  56. 

BEOKIJEE,  brokijfera,  m.  tal.  brocchiere,  Hit, 
scutum.  XVI  vijeka.  Kamo  djeste  mafie?  kamo 
vam  brokijeri?  N.  Na]e§kovi6  1,  235.  Brokijer 
stavim  na  bedru  u  fas.  M.  Dr^id  46. 

BEOKjfcEINA ,  /.  augm.  brokijer.  Sto  je  taj 
brokjerina?  M.  Driid  44. 

BROKULE,  brSkflia,  /.  pi.  tal.  broccoli,  cymae, 
klice  od  ze\a.  isporedi  prokule.  samo  u  Vukovu 
rjecniku,  gdje  stoji  da  se  gavori  u  Dubrovniku  i 
da  je  ,kaulin'  a  kaulin  je  u  nemu  blumenkohl, 
brassica  botrytis  L. 

BROKITNOVAC,  Brokunovca,  m.  selo  u  Hrvat- 
skoj  u  zupaniji  zagrebaikoj  xvi  vijeka.  Knezu 
Jurju   Mikulidu   z   Brokunovca.   Mon.  croat.  811. 

BROMZA,  /.  vidi  bronza. 

BROMZEN,  adj.  vidi  bronzen. 

BROMZO ,  w.  tal.  bronzo ,  aes ,  tu6.  isporedi 
bromza,  bronza,  bronzo,  bronac.  Od  xvii  vijeka. 
Zapovidi  bog  uzvisiti  zmiju  od  bromza.  I.  An6i6, 
svit.  151.  Planine  od  bromza.  F.  Lastri6,  test.  203. 
Sakriti  se  od  vrufine,  kad  bi  se  pofcelo  bromzo 
usijevati.  F.  Lastri6,  ned.  392.  Dvanaest  lava  od 
bromza  u6ini  Solomun.  F.  Lastri6,  svet.  140. 

BRON,  adj.  tal.  bruno,  fuscus,  mrk,  crnkast. 
isporedi  brun.  xv  vijeka.  samo  u  jcdnom  spome- 
7iiku  (za  to  je  tesko  misliti  da  bi  bilo  st.  slov. 
bron-B,  albus).  Misalidb,  korpuralb ,  uaglavnikt, 
berita  brona.  Mon.  croat.  112. 

BRONA,  /.  vidi  Bronc. 

BRONAC,  bronca,  m.  tal.  bronzo,  aes,  tuc.  ispo- 
redi bromza,  bronca,  brunao.  Od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belinu  (149^)  i  Stulicevu.  Od 
bronca  opet  stoji  uz  gori  kra|a  Alberta  slika  ulita. 
I.  Gundulic  430.  Svijotla  od  bronca  zmiju  gradi. 
D.  Palmotic,  christ.  67.  Od  bronca  sto  jezika  da 
imamo,  .  .  .  ne  bih  rek'o  stoti  dio.  I.  Kanavelii, 
iv.  407.  Neka  nijedua  kripost  i  dilo  djavalsko 
tebi  ne  more  nauditi,  ili  je  utiueno  u  broncu  ali 
olovu,  ali  u  srcbru.  ali  zlatu.  L.  Terzic  241.  Na 
nu  staviti  jednu  priliku  od  bronca.  A.  d.  Bella, 
razg.  92.  Podignuo  zmiju  od  bronca.  Besjede  kr. 
I'Jl.  Od  srobra,  zlata,  bronca.  A.  Kanizlii,  kam. 
580.    Tvrda  od  bronca  vrata   stoje.   N.  Marci  58. 

BRONCA,  /.  vidi  bronac.  od  xvii  vijeka.  Od 
bronco  slika  ulita.  I.  Gundulic  430.  Zmija  od 
bronco  u  pustini.  I.  Drzie,  nauk  gond.  56.  Od 
bronco  glave  grade.  I.  Kanavolic,  iv.  41.  Idoli  od 
bronco  bijahu.  S.   Margitic,  fala  112. 

BEONCEN,  adj.  aeneus,  od  bronca  ili  bronce. 
isporedi  bronzen.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Belinu  (149b).  Er  si  zmija  ti  broncena. 
N.  Na}eskovic  1,  151.  Broncena  vrata  slomi.  I. 
Dordii,  salt.  371.  Stupom  broncenijomo.  I.  Dordic, 
ben.  203. 

BEONCENI  MAJDAN,  w.  vidi  JBronzenak. 

BEONGICA ,  /.  hyp.  Brona.  Volis  li  Broncicu 
ali  Filomenu?  Nar.  pjos.  ist.  3,  20. 

BRONE ,  /.  zensko  ime ,  moze  biti  Veronica,  u 
Istri.  Kad  se  je  otila  Brone  ozeniti,  ona  je  po- 
ccla  na  balkun  hoditi.  Nar.  pjes.  ist.  2,  106.  Oni 
su  poceli  Broni  govoriti.  2,  106. 


BEONK^ 


broStak 


1.  Be6nI(!;,  ni.  j>re2ime,  po  materi  Broni.  u  ] 
naic   vrijeme  u  Dahiiaciji.    §om.  Sib.  1876.  25.       i 

2.  BRONIl!;,    m.   selo  u  Bosni  u  okrugu  sdra-  j 
jev.ikom,  kotaru  rogatiikom.  Statist.  21.  j 

BR0iS't6HJSa  ,  /.  mulier  murmurans,  iensko 
ie\ade  koje  mrmla.  od  tal.  brontoloso.  isporedi 
brontulati.  u  jednoga  pisca  xvii  vijcka.  Starico 
.  .  .  iinaju  bit  .  .  .  ne  skauduluSe,  broiitoluSe,  go- 
voruse.  I.  Driii,  nauk  gond.  289.  ! 

BKONTIJLATI,  broiituiam,  impf.  tal.  broiito- 
laie,  mrmlati,  murmuraro.  tc  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Starci .  .  .  ne  imaju  brontulat,  govorit  vple. 
I.  Driii,  nauk  gond.  29S. 

BRONZA ,  /.  vidi  bronac ,  s  kojim  je  jednoga 
postana.  isporedi  brunza.  jned  z  dolazi  i  m  mje- 
sto  n:  sa  m  dolazi  xvii  vijeka,  a  sa  n  od  xviii; 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (samo  aa  n).  — 
1.  u  pravom  smislu:  sa  ra:  Za  otarom  iina  jedan 
svijetiiak  od  bromze.  M.  Divkovi6,  nauk  305.  Utini 
jednu  zmiju  od  bromze.  M.  Divkovii,  bes.  268.  U 
grisi  otvrdli  kano  bromza.  S.  Margitii,  fala  29. 
BivSi  se  zemja  kano  bromza  ufcinila  od  suSe.  57.  — 
sa  n :  Noge  mu  se  sjajau  kano  usjana  bronza.  E. 
Pa\'ic,  ogled.  664.  Bazpadajte  so  pritvrde  bronze 
svi  majdani.  D.  Rapid  217.  —  2.  sconce  hronzeno, 
kakovo  se  n.  p.  mece  kravi  oka  vrata.  u  Vukovu 
rjeiniku.  isporedi  injedenica.  —  3.  crembalum, 
drombuja.  Zemjak  1871.  br.  2.  tako  ce  biti  na- 
zvana  sto  se  misli  da  je  od  bronze  ti  pravom  zna- 
cenii.  —  4.  neko  mjesto  u  Srbiji  u  vracarskom 
srezti.  Glasnik  19,  107. 

BRONZAN,  adj.  vidi  bronzen.  samo  u  Stuli- 
cevH  rjecniku. 

BRONZ ARNICA,  /.  aeraria  officina.  samo  u 
Stulieevu  rjicniku. 

BBONZAST,  adj.  aerosus.  samo  u  Stulieevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BRONZAV,  adj.  vidi  bronzast.  samo  u  Stuli- 
eevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BRONZEN,  adj.  aeneus.  isporedi  broncen.  do- 
lazi i  sa  m  p)'>'ed  z  mjesto  n,  kao  i  bronza ;  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulieevu  (samo  sa  n).  —  sa  m 
XVII  vijeka :  Da  bude  zid  bromzen  od  zemje  do 
neba.  M.  Divkovid,  nauk  77.  Ni  jedno  srce  nije 
toliko  bromzono  i  kamono.  M.  Divkovic,  bes.  248. 

—  sa  n  od  proiloga  vijeka:  Bijase  ovi  (kip)  .  .  . 
cvrst  zaradi  trbuha  bronzenoga.  P.  Kiieievic,  osm. 
302.  Ucinio  je  zmiju  bronzenu.  I.  Velikanovi6, 
upuc.  1,  80.  U  sudu  bronzenom.  2,  372.  Stupica 
bronzena.    M.  Vodopid   u  Dubrovniku  1868.  186. 

—  Bronzeni  Majdan,  vidi  Bronzenak. 

BRONZilNAK,  BronzeAaka,  m.  selo  u  Bosni 
u  kotaru  banoluckom,  blisu  Bane  Luke.  Zein}op. 
bos.  47.  pisu  ga  i  Briinzeni  Majdan.  Glasnik  22, 
50.  i  Bronceni  Majdan.  Statist.  34.  na  karti  Bron- 
zeni Majdan. 

BRONZICA,  /.  dem.  bronza,  zvonce  bronzeno. 
vidi  bronza  pod  2. 

BRONZI&TE ,  n.  aerifodina.  samo  u  Stulieevu 
rjeiniku,  u  kom  ima  u  istom  znacenu  i  bron- 
ziStvo.  oboje  nepouzdano. 

BRONZO,  «.  vidi  bromzo.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka,  u  koga  je  cesce  liromzn.  Na''iiiivRi 
jiinea  od  bronza.  F.  Lastric,  ned.  392. 

BRONZOKOVNICA ,  /.  aeraria  officina.  samo 
u  Stulieevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRONZONOG,  adj.  aeripes.  samo  u  Stulieevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BRONZONOSAN,    bronzonosna,    adj.    aerifer. 


samo  u  Stulidevu  rjeiniku,  za  Icoji  ie  biti  i  na- 
iitieno. 

BRONZONOZAC,  bronzonoSca,  m.  aoripea.  samo 

u  Stulieevu   rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BRONZOV,   adj.  vidi  bronzen.  u  7ia§e  vrijeme 

u   kniievnika.   S   bronzoviin   andoloiii.    Nov.   srb. 

1834.  159. 

BRONZOZVECaN  ,  bronzozvefina ,  adj.  aori- 
sonus.  samo  u  Stulieevu  rjeiniku,  za  koji  ce  biti 
i  nacineno. 

BROSKA,  /.  imporatoria  ostruthium  L.  u  jed- 
noga pisca  nalega  vremena,  «  koga  se  zove  i  pla- 
ninska  broska.  B.  Sulek,  im.  83.  isporedi  broskva, 
s  kojom  je  i  postana  istoga. 

BROSKA V,  adj.  rugosus,  verrucosus,  macu- 
losus,  nagrden  mrltinama,  vraskama,  bradavi- 
cama,  a  po  torn  i  pjegama,  kao  mrasav.  u  naie 
vrijeme  u  Srbiji,  ali  vrlo  rijetko.  ^.  Kovaftevid, 
koji  je  iuo  o  zenskom  iejadetu  ,ruzna  lica  zbog 
krasta  i  pjega'.  Uijei  ce  biti  jedna  sa  braskav 
(od  vraska),  samo  joj  je  promijeneno  prvo  a  na  o, 
mose  biti  samo  za  to  Ho  se  vec  rijetko  govori  te  se 
zaboravja  kako  upravo  i  glasi.  isporedi  brosku]a. 
BROSKOCVIJET,  m.  nekakav  cvijet  u  jednoga 
pisca  prolloga  vijeka.  Broskocvijeti ,  metoJuSke. 
J.  Kavanin  21. 

BROSIvU^A,  /.  broskavo  zensko  cejade.  ti  Sr- 
biji, vrlo  rijetko.  1^.  Kovacevid. 

BROSKVA,  /.  brassica,  hqius,  vrast,  zefe.  Od 
lat.  brassica.  Od  xv  vijeka  (B.  Sulek,  im.  34),  iz- 
medu rjecnika  u  Mikajinu  (kupus,  brassica  30*. 
221a),  u  Belinu  (kupus,  brassica  181''),  u  Bjelo- 
stijencevu  (kupus),  m  Stulieevu  (brassica,  caiilis) 
i  u  Vukovu  (brassica  oleraoea  napobrassica  L.). 
—  Bazlicna  je :  neka  se  samo  misli  a  razlika  se 
ne  kaze  tiikakvom  rijecju:  Da  bude  broskve  list 
al  na  po  koren  suh,  onda  bi  boji  grist  neg  drugo 
vrime  kruh.  D.  Barakovid,  vil.  331.  Blitvu  i  bros- 
kvu  sad  (bi)  zagrta'.  J.  Kavanin  82.  —  Broskva, 
brassica  oleracea  napobrassica  L.  Vuk,  rjed.  44''. 
B.  Salek,  im.  34.  Zeje,  koga  korene  jedemo,  ka- 
kovo je  broskva ,  repa ,  rotkva.  P.  Bolid  1,  131. 
brassica  oleracea  acephala.  B.  Sulek,  im.  34.  bras- 
sica napus  L.  34.  imperatoria  ostruthium  L.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  2,  47.  53.  B.  Sulek,  im.  34.  — 
razlikuje  se  dodanom  rijecju:  broskva  najezena, 
cauli  crespi ,  brassica  apiana ,  sabellica ;  broskva 
od  cvijeta,  cauli  fiori,  brassica  cypria,  pompejana. 
Mikaja  30".  broskva  glavatica,  brassica  oleracea 
capitata  L.  B.  Sulek,  im.  34.  broskva  glavata, 
brassica  capitata.  Stulid  64'>.  —  tesko  bi  moglo 
biti  drugo  sto  u  jednoj  pjesmi  istarshoj :  Spred 
vama  su  broskvi.  Nar.  pjes.  ist.  2,  88.  —  M  pri- 
morju  hrvatskom.  zovu  tako  i  od  kakoga  god  po- 
vrca  mlado  Usee,  koje  se  u  projece  kuha  i  jede  dok 
neprispije  samo  povrce.  isporedi  pakolef ,  borazina. 
BROSKVAV,  adj.  brassicae,  kupusni.  samo  u 
Stulieevu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 

BROSKVENA  REPA,  /.  brassica  oleracea  gon- 
gyloides  L.  t  brassica  napus  rapifera  L.  xv  vi- 
jeka: broskvena  ripa.  B.  Sulek,  ini.  34.  333. 

BROSKVICA,  /.  dem.  broskva.  samo  u  Stuli- 
eevu rjecniku. 

BRoStaK,  m.  neki  vjetar,  koji  tako  zovu  u 
Srbiji  u  Karanovcu  a  duva  od  Ibra,  i  misle  da 
od  iiega  ^udi  postaju  gusavi.  \.  Kovacevid.  Maze 
biti  da  k  onima  koji  ga  tako  zovu  dolazi  od  naj- 
blizega  broda  na  Ibru  Hi  na  Moravi,  koja  se  kod 
Karanovca  sastaje  s  Ibrom,  te  ce  po  brodu  biti 
nazvan ,  tako  da  je  pred  st  otpalo  d,  i  rijec  po- 
stala  upravo  od  brodski. 


BEOTNA 


681 


BR8KUTI 


BEOTNA,  /,  selo  u  hrvatskpj  krajini  blizu 
Gospica.  Schem.  segn.  1871.  36.  Sem.  prav.  1878. 
62.  Eazdje}.  kr.  17.  —  Od  hroi.  isporedi  Broino 
i  Brotno. 

BROTISIAK,  m.  mjesto  gdje  raste  broc.  Pred  i 
stoji  t  mjesto  k,  koje  neki  i  piht.  V  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (clivus  rubia  con- 
situs  ,  liortus  rubia  consitus).  Za  to  govore  kad 
ga  (vukodlaka)  spomenu  u  kuci :  ,na  putu  mn 
brod  i  glogovo  triie',  jer  su  brotnaci  poki'iveni 
glogovim  trnem.  Vuk,  iiy.  214.  Zemja  pod  za- 
branom  brodiiak.  Sr.  Nov.  1870.  294. 

BEOTNANI,  III.  pi.  selo  u  Lici  xv  vijeka.  Vpe- 
)asmo  ga  v  ,Brocnane'.  Men.  croat.  168.  isporedi 
Brotna. 

BE6Tl^nCE,  BrStnTca,  /.  pi.  selo  blizu  Du- 
brovnika  u  Konavlima.  Schem.  rag.  1876.  35. 
Eepert.  23. 

BE6tN0,  n.  vidi  Broino. 

BEOVA ,  /.  adj.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom,  kotaru  bileckoiii.  Statist.  108.  S.  No- 
vakovic,  obi.  25.  TJ  Brovoj.  N.  Du6i6. 

BE6vIC,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  valevskom. 
K.  Jovanovi6,  rec.  103.  isporedi  Brova.  tamna 
postana. 

BEOZ,  m.  vidi  Ambroz,  od  kojega  je  i  jjo.s-f«7o 
okrnivH  se  sprijeda.  od  xv  vijeka.  Od  Broza  Mar- 
koviia.  Mon.  croat.  91.  Broz  iakan.  129.  Kmet 
Broz.  276.  sada  dolazi  kao  pre:ime:  J.  Broz. 
Schem.  zagi-.  1875.  209. 

BEOZAL,  m.  vidi  Broz.  %i  jednom  spomeniku 
XV  vijeka  istomu  coijeku  kojemu  je  ime  zapisano 
Broz,  zapisatto  je  i  tako  :  Brozal  Markovid.  Mon. 
croat.  91.  woze  biti  da  bi  trchalo  iitati  Broza}, 
te  bi  bilo  hyp    od  Broz  (kao  Vuka}). 

BEOZGVA,  /.  paeonia,  bozur ,  hozurak.  samo 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeciiika  samo  u  Stulicevu 
i  u  Vukovu  (gdje  stoji  da  se  govori  u  Dubrovniku). 
Postar'ia  neznana,  a  ni  znacena  sa  svijem  poxtz- 
dana :  u  Stulicevu  rjecniku  stoji  da  je  isto  Ho 
boiurak ,  re  bo^urak  je  u  nemu  dvoje :  paeonia  i 
bulla,  te  se  ne  zita  je  li  i  brozgva  oboje  Hi  samo 
jedno  i  koje.  u  Vukovu  rjecniku  stoji  samo  da  je 
boiurak,  a  to  je  u  nemu  samo  paeonia ;  ali  maze 
biti  da  je  Vuk  uzeo  iz  Stulicevu  rjeinika  Hi  mu 
iz  nega  tko  pjoslao.  —  isporedi  brozditi ,  su  cim 
bi  moglo  biti  u  svezi. 

BEOZOVIC,  m.  prezime.  po  ocu  Broat,  u  nase 
vrijeme.  Schem.  segn.  1871.  102. 

BEOZDITI,  broXdim,  impf.  se  conjicere,  uva- 
fivati  se  u  umnom  smislu  u  posao  rdan.  isporedi 
zabroMiti.  u  na.ie  vrijeme  u  Boci  kotorskoj.  — 
Postana  tamna,  kojega  je  i  u  Ccha  brozdati  se 
(gaziti  po  vodi,  po  blatu,  po  snijegu):  korijen 
maze  biti  bhrag,  cijepati,  lomiti,  udarati,  uda- 
rajuii  prodirati ,  sobotn  udarati  u  sto ,  i  po  torn 
uvalivati  se.  zd  je  postalo  zg,  a  kako  zg  stoji 
mjesto  g  u  korijenu,  to  jos  nije  dosta  protu- 
maceno  ni  u  drugim  mnogim  rijecima.  isporedi 
brazda.  —  Eedovnici  nijesu  jost  u  takova  djela 
broXdili.  S.  ]|jubisa,  prip.  213. 

BEOZO,  m.  ime  musko.  od  Ambroz.  isporedi 
Broz.  XV  vijeka.  u  jednom,  sjiomeniku  u  kom  pired 
z  stoji  i  s:  Broszo.  Mon.  croat.  97. 

BBS,  m.  vidi  brsata.  u  Dalmaciji  it  nase  vri- 
jeme. 0.stilo  je  vino  na  brs,  gola  brsata.  M.  Pav- 
linovic. 

BESACIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  tamna  po- 
stana. Petart  Brtsacict.  Mon.  serb.  379.  Danicic 
1,81. 


BESANSKI,  adj.  sto  pripada  Brsnu.  i  samo 
se  selo  Brsno  naziva  selo  Brsansko :  Vojsku  krenu 
na  selo  Brsansko.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  95. 

BESATA,  /.  mucor,  vinuui  mucidum,  bluta. 
Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Be- 
linu  (muffa  del  \ano  501*).  Postanein  cc  biti  od 
lat.  bii-sa,  komina  vinova.  isporedi  bersa  (pod  1), 
birsa,  bii-za,  brs.  Popij  u  vinu  brsati  oli  mufi. 
J.  Vladmirovii,  lik.  9.  Gola  brsata.  M.  Pavlinovii. 
BESATI6,  m.  midki  nadimak.  u  Dalmaciji. 
M.  Pavlinovio.  moze  biti  od  brsata. 

BESEC,  m.  selo  u  Istri.  Prit'  va  ,Bersec.'.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  148.  isporedi  brsecki. 

BESECANIN,  m.  iovjek  iz  Brsecina. 
BESECeVO,  n.  selo  blizu  Diibrornika  xiv  vi- 
jeka, koje  se  sada  zove  Brsecine.  Brtsetevo.  Mon. 
serb.  234.  Danicic  1,  81.  8,  563. 

BESilCINE,  /.  pi.  selo  blizu  Dubrovnika.  Schem. 
rag.  1876.  27.  Eepert.  21.  isporedi  Brsecevo. 
BESECKA,  /.  zensko  iejade  iz  Brsecina. 
BESECKI,   adj.   ifo  pripada  selu  Brseiu.   Tu 
je   kantun    brseckoga    kumfina.    Mon.   croat.   46. 
Arkiv  2,  309. 

BESESCiCA,  /.  zensko  cejade  iz  Brseca.  upravo 
dem.  od  Brsedka,  kojemu  0  iejadetu  iz  istoga 
mjesta  neina  potvrdc  a  bez  sumne  se  govori.  Mo- 
§ceninka  ocistila,  BrseStica  (.BersosMca')  pome- 
rila.  Nai'.  pjes.  ist.  2,  42. 

BESKATI,    brskam,    impf.   aqua  lusus  gratia 

adspergere.   samo  u  Stulicevu  rjecniku,   sa  zna- 

ienem  koje  je  stavleno  (9'').  bice  pogrjeska  mjesto 

brckati,    koje  po   t'lekim    krajevima   maze   glnsiti 

brskati    (vidi   brskati).   —   od   ,brskati'   naiineno 

.  je  u  istom  rjeiniku  brsnuti,  a  od  toga  brsnivati. 

BESKOVO,   n.   znatno  trgovaiko  mjesto  xiii  i 

XIV  vijeka  negdje  na  Gornem  Limu  blizu  jezera 

i  Plava.  isporedi  brskovski.  Da  gredu  sb  trtgomt 

I  u  zemju  krajovtstva  mi,  i  gde  gredu  u  koje  mesto 

ili  u  Brtskovo  ili  intde  gde  gode,  da  imt  ne  ni- 

!  kojere   nepravtdc   ni   usilija.   Mon.   serb.  16.    Da 

!  prodaju  .  .  .  u  BrtskovC-  u  trtgu    krajevLStva  mi. 

17.    Trhztnici    vaJi   da   gredu    na   Brtskovo.    46. 

Kako  imt  je  zakont  u  Brtskove  ott  isprtva,  tako 

I  da  imt  je  i  u  Eudnice.  .52.  Koji  kupci  gredu  mimo 

[  Brtskovo,  a  ne  sb\'ra6aju  so  u  Brtskovo,  da  imt 

j  nikto  ne  ime  zabavjati.  53.  Za  trtgovce,  koji  idu 

na  Brtskovo.  Spom.  sr.  1.  27.  Danicic  1,  81.   Po- 

j  slije  svega  ovoga  mislim  da  ne  ce  biti  nista  drsko 

I  ako  izrecemo  .  .  .  da  je  u  Plavu   najlakse  mogao 

j  biti   Birziminium;   da  je    nase   Brskovo   bilo    na 

mjestu    staroga    Birziminiuma.    S.    Novakovic    u 

Radu  37,  17. 

t      BESKOVSKI,    adj.    .Ho  pripada  Brskovu.    U 

brtskovtsknj  zupe.  Mon.  serb.  96.  Glasnik  11.  12, 

58.  Danicic  1,  82. 

BESK.UT,  brskuta,  m.  1  vidi  brzica.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku  (gdje  stoji  da  se  govori  u  Br- 
dima).  —  Kor.  bhrusk,  vrtjeti  se,  hitjeti ;  od  bhrus, 
od  koga  je  brisati.  —  2.  ime  rijeci  po  prvom 
znaceiiu,  u  Crnoj  Gori  u  Kuciina,  i  ime  kraju 
kroz  koji  teie  i  selu  ondje.  mjesto  a  pred  k  go- 
vori se  i  c:  a)  rijeka :  Brckut,  rjecica,  izvire  ispod 
Planinice.  Glasnik  40,  36.  —  bj  kraj :  Jedna  je 
kapetanija  Brckut.  Glasnik  40,  21.  Brckut  rjeiica 
izvire  ispod  Planinice  i  tei'e  kroz  Brckut,.  36.  — 
c)  selo:  A  kad  biste  Brskut  izgorjeli.  Nar.  pjes. 
vuk.  5,  242.  No  na  Brskut  selo  udarise.  5,  251. 
selu  se  ime  govori  i  u  mn.  Brskuti:  I  Brskute  selo 
poharajte.  5,  241.  Neka  udre  na  selo  Brskute.  248. 
BESKUTI,  m.  pi.  vidi  kod  brskut. 


BRSNAT 


082 


BRS^ANICA 


BJlSNAT,  ndj.  froiidosns.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku:  brsiuita  grana,  drvo.  —   Od  brst. 

BESNIVATI,  brsnivam,  impf.  vidi  kod  brskati. 

BESNO,  n.  selo  u  Crnoj  Gori  u  hipi  niksickoj. 
E  na  Brsiio  udariso  Tiirci.  Nar.  pjos.  vuk.  6,  95. 
—  pihi  ga  i  sa  §  mje^o  n,  inoic  hiti  po  mjcsnom 
izgovoru:  BrSno.  Glasnik  40,  19.  BfSno.  V.  ^o- 
Sevi6.  —  isporedi  brsanski,  Brsi'ianin. 

BBSNUTI,  brsnem,  ;)/.  vidi  kod  brskati. 

1.  BEST,  m.  froiidos.  od  xvi  rijeka,  izmedu 
rjcdnika  samo  u  Viikomi.  isjwredi  brst  pod  2.  — 
Ear.  bhar.s,  strsiti.  —  U  jirvom  prinyeru  nije 
dosta  jamo  enadene:  maze  hiti  da  je  pisac  ueeo 
kao  grm,  fruticetum:  Najprvo  in  jubovnika  da 
izbereS  .  .  .  Izabrat  ga  moi'  s  pozora,  gdi  su  Sethe, 
gdi  su  piri,  kolo,  zbori,  rati,  miri,  i  po  crkvah 
prez  zazora.  Ne  6u  bega,  ne  4u  slugu,  ne  6u  stara, 
no  6u  mlada,  ni  bogata,  ni  6u  glada,  ni  6u  lipa, 
ni  6u  rugu.  Sridu  ti  jo  po)a,  brsti  mou  sviraa, 
ke  t'  pominam.  M.  PelogrinoviA  171.  Kada  zirnus 
ve6e  nije  brsta.  J.  S.  Rejkovii,  kii6.  204.  Koja 
zverka  najsilniji  brst  brsti?  (odgonet\oj :  testera). 
Nar.  zag.  nov.  252. 

2.  BEST ,  /.  vidi  brst  pod  1.  Od  proUoga  vi- 
jeka.  §to  koza  jest  u  Sumah  gustih,  gdi  mladano 
nalazi  so  brsti.  J.  S.  Ee}kovi6,  ku6.  334.  Prostrano 
i  tako  obilno  paSom  i  brsiu.  M.  D.  Milicevi6, 
V66.  83. 

BESTA,  /.  vidi  brzda.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Sva  zlatim  zlaraenjem  uzda  ureSena  i  dra- 
gim  kaiuenjem  bise  naroSena,  koga  bihu  po  svoj 
naredeno  vrste  i  povojak  takoj,  a  zlatne  joj  brste. 
B.  Krnarutid  9. 

BESTAN,  m  vidi  brstan.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka  (u  koga  ima  i  brstan)  i  u  naSe  vri- 
jeme.  Uzmi  zdrila  siniena  od  brstana.  J.  Vladmi- 
rovid,  lik.  21.  Uzmi  jagoda  od  brstana.  21.  Malo 
smole  od  niasline  i  od  brstana.  42.  Brstan  dubati, 
hedera  arborpscens;  brstan  zema}ski,  glochoma 
hederaceum.  Cas.  6es.  muz.  1852.  2,  46.  B.  Sulek, 
im.  34. 

1.  BESTANIOA,  /.  dva  sela  u  Bosni  u  okriigu 
sarajevskom,  kotaru  viSegradskom :  Gorna  2  Dona 
Brstanica.  Statist.  28. 

2.  BESTANICA,  /.  convolvulus  arvensis  L. 
B.  Sulek,  im.  34.  brstanica  modrusa,  convolvulus 
tricolor  L.  B.  Sulek,  im.  34. 

BESTAEAC,  Brstarca,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
svornickom.  Statist.  81. 

BESTICA,  /.  verbena  officinalis  L,  B.  Sulok, 
im.  34. 

BBSTILO,  m.  ko  govoreii  presijeca  rijeci.  M. 
Pavlinovii.  isporedi  brstiti. 

BESTINA,  /.  frondes.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  »  Stulicevu  (ramusculus),  u  Vukovu  (augm. 
brst  i  brsnata  grana,  cemu  se  pos^ednevi  dodaje 
da  se  u  torn  znaieim  govori  u  Buhrovniku)  i  u 
Danicicevu  (frondes).  Stltci  brtstinu  ott  leske. 
Dani6i6  1,  82.  UgledaSe  Benedikta  medu  brstinam 
i  zagrancima  obucena  u  zvjerskoj  kozi,  i  posum- 
ni§e  da  je  planinska   zivina.    I.  Dordic,  ben.  24. 

BESTITI,  brstim,  impf.  pasti  brst,  hez  reda 
govoriti,  cvasti.  Akc.  se  mijena  u  1  i  2  pi.  praes.: 
brstimo ,  brstite ,  M  2  i  3  sing.  aor. :  brsti ,  i  u 
part,  praet.  pass. :  birsten.  —  Dolazi  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (pasti 
brst).  —  Od  brst.  —  1.  pasti  brst,  depascere. 
objekat  vioze  hiti  neizrecen.  Da  marva  oko  tebe 
brsti  i  ogriza.  M.  A.  Rejlvovic,  sat.  105.  Koza 
brsti  n.  p.  sumu,  i  goveda  brste,  a  sviiia  ne  brsti. 


nogo  paso.  Vuk,  rjofi.  45*.  Poslao  si  snahu  da 
mi  kroso  da  brstim.  Nar.  prip.  vuk.'  245.  Koja 
zverka  najsitniji  brst  brsti  ?  (odgonet^aj :  testera). 
Nar.  zag.  nov.  252.  —  '2.  pnio  znadene  preneseno 
na  govor  hez  reda:  kad  tko  govoreii  mijeia  sad 
ovo  sad  ono,  kao  zivinie  kad  brsti  iupajuci  sad 
odavdc  sad  odandc:  On  ne  zna  lipo  kazat,  vo6 
brsti,  t.  j.  noma  slasti  ni  reda  u  kazivai'iu  ni 
pripovidaiiu.  J.  Grupkovid.  —  3.  cvasti,  kao  tje- 
rati  brst,  mjesto  kojega  se  misli  cvijet.  u  Dubrov- 
niku.  osobiio  se  rcie  o  maslini  i  rogaiu.  Slovluac 
1880.  389. 

bAsTRAN,  m.  vidi  brStran.  xv  i  xvii  vijeka. 
Br.-<tran  (iz  rukopisa  xv  vijeka).  B.  Sulek,  im.  34. 
Po  usabnutju  brstrana  bi  pedipsan  (Jona).  S.  Ivan 
trog.  24'>,  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  ,bastran' 
(koje  se  maze  fitati  i  ,ba5tran')  bice  Hamparska 
pogrjeika  mjesto  .barstrau',  a  to  glasi  brstran  Hi 
brStran.  Ni  mogahu  ticati  ,ba5tran',  za  bududi  da 
je  prilika  ali  zlamen  od  nofistode  bludne.  P.  Ea- 
dovcid,  nad.  505. 

BRSTEANOVO,  n.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Tro- 
gira.  Brstranovo  (grijeSkom  Brstanovo)  Schem. 
siben.    1875.   18.   Brstranovo.    Report.  34. 

BRSA,  /.  dinoderus  Steph.  J.  Sloser,  kor.  493. 
501.  Ncznana  postana.  isporedi  br§e. 

BESe,  /.  pi.  1.  variolae,  ospice,  hogine,  kraste. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Postanem  moze  hiti 
od  sr.  lat.  bersa,  ]esa,  Uo  se  preplet^i,  po  lieu  kao 
Ho  je  prepletena  jesa.  isporedi  barsa,  br§a.  Od 
sesa  ill  osapnica  ili  brSa.  B.  KaSid,  fran.  172. 

BeScE  ,  n.  vidi  brdasce ,  od  iega  je  i  postalo 
tijem  sto  nije  umetnuto  a,  pa  i  d  pred  S  ispalo. 
samo  u  zagoneci:  Utode  pamrak  sinod  u  mrak  uz 
ono  brsce.  niz  ono  brsce,  krvavo  ti  srce,  ako  ne 
odgonones  (odgonetjaj :  sunce).  Nar.  zag.  nov.  219. 
BeScAN,  m.  vidi  brstan. 
BESCE,  n.  coll.  brst.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulicevu  (,brstje,  plura  germina'). 
Brsdem  se  nazivaju  mlade  grandice  od  trave  i 
od  bi}a  i  od  di-veta,  s  pupojkom  i  cvetom  ili  bez 
toga,  s  listom  ili  bez  lisda.  D.  Popovid,  pozn.  rob. 
270.  Brsde  je  ono  sto  se  brsti.  M   Pavlinovid. 

BESCENE,  M.  depastio.  isporedi  brstiti.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BESKATI,  bfskam,  impf.  vidi  brckati,  cemu 
je  promijeneno  d  pred  k  wo  §,  kao  Ho  biva  i  u 
drugim  rijecima  po  nekim  krajevima.  U  nase  vri- 
jeme u  Dalmaciji,  i  to  s  osohitijem  znacenima 
osim  onijch  Ho  su  spomenuta  kod  brdkati.  —  a)  po 
malo  prcmetati.  Dite  kad  jide  po  zdiUci  brSka. 
M.  Pavlinovid.  isporedi  brkati,  brkam  pod  a.  — 
b)  po  malo  trgovati,  prometati  se.  On  zna  dobro 
brskat.  M.  Pavlino^nd. 

BESl^iAN,  m.  hodera  heUx  L.,  brHan,  brHran. 
Od  XVII  vijeka  (ali  isporedi  br§}anov),  izmedu 
rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Voltigi- 
j'inu  i  Vukovu.  Postane  vidi  kod  brstran.  —  Pod 
'jednim  zolonim  pocivajudi  brSjanom.  F.  Glavinid, 
posl.  10.  Puklina  ona  .  .  .  zarasla  je  od  brsjana. 
I.  Kanavelid,  iv.  116.  Uzme  cuturu  punu  yina, 
na  cuturi  vijenac  od  simsira  i  brslana,  za  vijen- 
com  peskir.  Vuk,  ziv.  305.  Br.^Jan,  hedera.  Sloser- 
Vukot.,  flor.  509.  hedera  helix  L.  J.  Pancic,  flor. 
biogr.-.  450.  —  Ncka  se  gora  zove  Brs}an  gora  u 
pjesmi.  isporedi  brslenov,  brs}anov.  Kroz  Brsjan 
goru  zelenu.  Nar.  pjos.  vuk.  1,  591. 

BES^.ANICA,  f.  a)  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  kriskoj.  Scliem.  zagr.  1875.  116.  Pregled 
87.  —  h)  neka  zemja  pod  nivama  i  vinogradima 
u  Srbiji  u  okrugu  knczevackom.   Zemja  u  Brg]a- 


BE§:^ANKOV 


683 


beStban 


nici.  Sr.  Nov.  1869.  197.  Vinogx'ad  u  Brslanic.i. 
1870.  31. 

BKSl^ANKOV,  adj.  vidi  brsjanov.  ali  mu  je 
dem.,  postariein  od  brSlanak.  koji  sam  ne  dolaH. 
u  jednoj  pjesmi  istarskoj:  Obajt'  mi  jo  tri  gore 
jelove,  tri  jelovo  a  tri  ,bers|aukovo'.  Nar  pjes. 
istr.  '2,  56. 

BRSJ^ANOV,  adj.  hederaceus.  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  JambreUcevu,  Voltigijinu  i  Da- 
niiicevu.  Listije  brtsjanovo.  Danicid  1,  82.  Sta- 
rine  10,  108.  Brtslanovo  seme.  Starine  10,  102. 
Brb5|anovo  korenije.  112.  Brsjanovo  zrno.  Jam- 
breSic.  Volti^i.  —  neutr.  hez  supstantiva  u  jednoj 
pjesmi:  Dok  joj  ne  da§  ici  u  planinu  niti  jesti 
travu  breberinu  ni  plesti  ae  sa  brsjanovijeiu.  Nar. 
pjes.  petr.  2,  385. 

BKS^J^ANOVICA,  /.  araliacea :  brsjauovice,  ara- 
liaceae  Juss.  Sloser-Vukot.,  flor.  508.  7ia  drugom 
mjcstu  moze  hiti  grijeskom:  brsjavico.  lxxviii. 

BE§:^ANSKT,  adj.  jedan  vrh  planine  Ozrena  u 
Srbiji  zove  se  BrSjanski  kamen.  M.  D.  Mili6evi6, 
srb.  778. 

BRSl^EN',  VI.  vidi  brSjan.  isporedi  bretran.  Od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Bjelo- 
stijencevu.  Za  jcdnu  noc  izraste  svr]m  liega  (June) 
jedan  brJJen.  E.  Pavi6,  ogled.  429.  Zgrize  korin 
rocenoga  brSjena.  429.  isporedi  brsjenov. 

BES^jENKA,  /.  evonjmus  europaeus  L.  u  Ilr- 
vatskoj  oko  Zagreha.  ,Brslenka'.  B.  Sulek,  im.  34. 

BES]f.ENOV,  adj.  vidi  brslanov.  Brsjonovo  zruo. 
Bjelostjenac  10'>.  —  u  pjcsmama  i  gora  brsjonova : 
Procvilila  gora  Simsirova;  pitala  je  gora  brsje- 
nova:  sto  je  tebi  goro  simsirovaV  Nar.  pjos.  petr. 
1,  152. 

BE§NO,  n.  vidi  kod  Brsno. 

BeSNANI,  m.  pi.  vidi  kod  Brsnanin. 

BR§NANIN,  m.  covjek  iz  sela  Brsiia.  Posje- 
kose  Brsiianina  Jova.  Ogled,  sr.  401.  —  Po  nima 
se  selo  Brsno  zove  i  Brsnani:  Na  selo  Brsiiane. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  99. 

BESOK ,  m.  datura  stramonium  L.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  34. 

BEStA,  /.  vidi  brstan.  u  nase  vrijcme  u  jed- 
noga pisca.  B.  Sulek,  im.  35. 

BESTAN,  to.  hedera  helix  L.,  br.ifan,  brstran. 
Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjcdnika  u  Belinu  (36711), 
Bjelostijenievu  (1,  626a),  Voltiiiijinu  (5),  Stulicevu 
i  Vukovu  (u  kom  se  dodaje  da  se  qovori  u  Du- 
brovniku).  —  Kako  i  u  drugim  rijciima  po  nekim 
krajevima  st  glasi  &6,  tako  se  nalazi  i  u  ovoj.  — 
I'ostane  vidi  kod  brstran.  —  Jer  me  si  savila 
kako  no  brstan  dub.  §.  Mencetii  185.  Kom  bih 
spet  jaki  no  prem  kami  brstanom  zelonim.  D. 
DrXic  438.  Koje  su  pokrilo  skrobutom  brstani. 
M.  Vetranic  1 ,  99.  Stani  od  brstana  saploteni. 
1,  244.  Perivoj  brstanom  opleten.  2,  197.  Tamjana 
tri  zrua  .  . ,  ke  u  lis  brstana  lijepo  6es  zaviti.  N. 
Na}6skovic  1,  190.  Kako  brstan  stabia  dubi  grli, 
a  golub  golubice  )ubi ,  ma  danice,  vik  to  tvoj 
drag  grli  i  }ubi.  M.  Pelegrinovii  101.  Sred  ke 
ces  puklinu  vidjeti  zaraslu  svih  strana  brstanom 
zelenim.  F.  Lukarevic  92.  Odi  stoji  u  brstanu 
skrovna  satvar  no  velika,  ili  trijeznu  ili  jijanu 
muiu  cinit  da  no  vika.  O.  Mazibradic  230.  Br- 
5tan  se  grli  i  veze  s  dubom  svacijem  u  dubravi. 
I.  Gimdiilifi  136.  ;Stiskat  bx  va  vika  tobo  kako 
brscan ,  ki  stup  oni  stiska.  M.  Gazaravic  10(fi>. 
Stoji  brstan  naslonen  na  jedno  drvo  subo.  M. 
Eadnic  131.  Tako  i  vita  jela  pade,  ter  zajedno 
s  nom  opade  loza  i  brstan.  I.  V.  Bunic,  mand. 
31.  Zidovi  koji  su  lijepo  istesani  ne  dadu  se  br- 


stanu o  sebi  ufatiti.  S.  Margitic,  fala  285.  Kad 
mi  sidne  mladi  brstan  na  zidine.  J.  Kavanin  78. 
Bijase  se  Jona  prorok  prostro  lezati  pod  milu 
zelenoga  brstana  sinu.  A.  d.  Bella ,  razgov.  25. 
Brstan ,  pod  kojim  sidase  Jona  u  ladu.  J.  Ba- 
novac,  pripov.  232.  Bog  ufini  da  onde  nareste 
jedan  brstan.  J.  Filipovii  1,  264.  Kore  od  br- 
stana. J.  Vladrairovii!',  lik.  6.  Zrna  od  brstana.  23. 
Neka  uzmo  istufena  brstana.  23.  Zao  6e  mi  biti 
brstana  do  moje  smi-ti.  A.  Ka6i6,  kor.  268.  Pod 
zelenim  bars6anom.  I.  J.  P.  Lufifi,  razg.  11.  Na 
vrhu  to  masina  spopala,  po  srijedi  brStan  opasao ! 
Nar.  pjos.  vuk.  here.  210.  Bio  je  tu  jodan  stari 
duvar  punan  brstana.  Nar.  prip.  vrc.  144.  Uz  Aih 
ojiriono  kao  brstan  o  dub.  S.  !^ubiSa,  prifi.  119. 
Brs6an.  M.  Pavlinovid.  Brstan,  brstan  dubati,  he- 
dera  helix  L.  B.  §ulek,  im.  35. 

BRStANAK,  brStanka,  m.  geranium  hoderae- 
folium  L.  B.  Sulek,  im.  35. 

BESTANAST,  adj.  haederosus.  samo  u  Stuli- 
cevu rjeiniku,  za  koji  ie  biti  i  naiineno. 

BEStANAV,  adj.  vidi  brstanast.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BE&TANICA,  /.  selo  u  Hercegovini  blizu  Hra- 
sna.  Schem.  rag.  1876.  60. 

BEi^TANlK,  m.  dm  sela:  Goriii  i  DoAi  Br- 
stauik  )(  Hercegovini  blizu  Trijebna.  Schen-.  rag. 
1876.  58. 

BRStANISTE,  n.  locus  hederis  oonsitus.  samo 
u  Stulicevu  rjeinikit,  t/dje  ima  u  istom  znacenu  i 
brstanistvo.  oboje  naiineno  za  rjeinik. 

BESTANKO,  to.  ime  muiko  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka  u  pjesmama.  I.  Gundulid  24.  146.  168. 

BEStaNONOSA,  m.  hederiger.  samo  u  Stu- 
liicvu  rjeiniku  (hoderifor),  za  koji  je  i  naiineno. 

BEStANOV,  adj.  hederaceus.  od  xvi  vijeka, 
i.:mcdu  rjeinika  samo  u  Belinu  (367'')  i  Stulicevu. 
U  zolonci  brstanovi.  M.  VetraniA  1,  419.  Nadoh 
pod  hrastom  u  guscavini  brstanovi  jednoga  sa- 
tira.  M,  Drzic  415.  Najjopsa  je  trava  brStanova. 
Nar.  pjos.  bog.  340.  w  j)jesmaina  i  gora  brstanova. 
isporedi  brsjenov,  brsjan.  Ka  je  gora  od  gore 
naj|ep§a,  aP  klenova  ali  brstanova?  Nar.  pjes. 
bog.  244.  Divna  li  je  gora  brstanova.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  298. 

BESTANSKI,  adj.  vidi  brstanov.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BRStANI,  adj.  vidi  brstanov.  xvi  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  rjccnicima  Belinu  (367'')  i  Stu- 
licevu. Brstanu  (,brstonu')  t'  ovu  ja  darivam  6a5u 
sad,  ku  dobi  svijes  moja  spijovaje  za  oklad.  D.  Ea- 
nina  135''. 

BESTENIK,  Brstenika,  Hi.  neka  mjesto  u  Dal- 
inaciji  blizu  Klisa  xvi  vijeka:  Tada  opusti  Br- 
stenik  i  Kasteo  na  Osinu.  Norini  82. 

BR.STEVAC,  bi'stevca,  m.  pastio  aostiva,  pla- 
nina  gdjc  stoka  ]etujc.  V.  !^esevic.  isporedi  pla- 
nina,  izdig. 

BESTICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  podrinskom. 
K.  Jovanovid,  rec.  135. 

BEStEAN,  to.,  hedera  liolix  L.  samo  xvi  i  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vraniicevu  (44. 
118)  i  u  Mikajinu  (27''.  30'').  —  Bijec  glasi  i 
brstran,  brestran;  br.stan,  brstan;  br5}an,  brs|en. 
svijem  je  korijen  bhrusk,  vrtjeti  se,  uvijati  se. 
brstan  je  postao  od  rijei i  koja  se  sama  nije  sa- 
iuvala  a  glasila  bi  brtstb  promijenivsi  korijenu 
glasove  sk  pred  nastavkom  na  s6,  a  to  na  st. 
brstan  (koji  rijetko  i  dolazi)  postao  je  od  brstan 
samo  tijem  sto  se  mjesto  st  uzelo  st.  —  brsjan  je 


beSth^ast 


fi84 


BRTJKAV 


posfao  od  rijeci  koja  se  takotter  iilje  saiuvala  a 
ghsila  hi  biT>sk]L,  pajojjc  korijenii  glas  k  Izinedu 
s  /  1  ispaii,  a  tada  se  s  pred  j  promijeuilu  na  S. 
brJ|aii  (  brJloii  razliknju  sc  it  postanu  .<aiiii)  kao 
Vulian  i  Vuccn.  —  brstmu  cc  hiti  tako/ter  jjostao 
od  rijei^i  koja  ne  sama  nijc  sacuoala  a  koja  je 
mogia  postati  nasiavkom  rja,  pred  kojim  se  ko- 
rijenu  promijenilo  Hk  na  Sc,  a  to  na  st.  od  br- 
5tran  je  postao  brstran  opct  samo  tijem  sto  se  mje- 
sto  st  tt;e!o  st.  ii  bresti-aii  jc  umetnitto  o,  maze  hiti 
samo  za  to  da  hi  glaanvi  br  i  str  stojeci  znjedno 
hili  blah.  —  u  3Iika]i>ui  rjecnikit  osini  brStran 
ima  i  ,berJti'an'  (1-"),  aU  jc  to  bez  sumne  samo 
po  drukcijem  pisanit  vokala  r,  kao  i  ,vor(:',  vri'; 
(7()9).  Pri  stupu  britraua.  M.  Vetranid  2,  281.  .Ta- 
godo  od  brStrana.  Mika]a  HO''. 

BEbU^jAST,  adj.  .sYfHio  a  zagoncci  o  .:itu:  Zi- 
mom  zoleno  a  litoin  brsujasto.  Nar.  zag.  iiov.  53. 
vaja  da  se  ini.9!i  iisjfr  ,:imi  i  pod  snijegom  zelen, 
a  leti  onaki  kaki  jc  kail  zri,  sut.  —  Postana  hi 
mogto  hiti  istoga  kojega  je  barzast. 

BETATI ,  brtam ,  impf.  u  jcdnoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka,  ncpoznata  znacena;  moze  hiti  lupati, 
vikati.  isporedi  brt]iti,  s  kojim  ie  biti  jednoga 
korijcna.  Nek  Bistonski  mjesoc  brta,  tu  mu  no 
dam  ja  mijeniti,  druzijeh  indi  iieka  svrta,  tu  ne- 
gova  ne  do  biti  mraka.  J.  Kavaiiin  195. 

BRT^ITI,  brtjira,  imp/,  blaterare,  gonoriti  ko- 
jeita,  hrhlati,  prtjati.  a  jednoga  p)isca  nasega 
vremena.  —  Fostanem  moh  hiti  od  kor.  bhar, 
udarati,  lupati,  od  koga  je  i  boriti  se.  isporedi 
brtati.  No  zna  sto  laje,  pak  brtji  svasto  kao  jedna 
sareiia  prokoraorna  tica.  S.  ^ubisa,  prip.  142. 

BETOL,  m.  cidi  Bartol.  samo  na  jednom  mjestii 
XVI  vijeka;  za  to  moze  hiti  da  je  grijeskom  Hi 
skracvvariem  izostavjeno  a  pred  r.  Brtol  Lipkovid. 
Mon.  Croat.  236. 

BETUCEVIC,  »(.  prezime  koje  sc  latinski  pi- 
salo  Bertucius,  tal.  Bertuzzi.  Da  je  prvi  slog  do- 
ista  glasio  Br,  tomu  je  potvrda  sto  u  primjerima 
Hektoroviccvim  u  prvom-  izdanu  stoji  Bar.  —  Hie- 
ronimu  Brtucevidu.  P.  Hektorovid  3.  63.  Brtuce\dc 
prosi.  H.  Lucie  277.  pogrjeske  su  u  rukopisu: 
Bratucevid.  N.  Najeskovid  1,  333.  550.  352.  ispo- 
redi Brtucid. 

BETUCIC,  m.  vidi  Brtucevic.  Pri  kom  se  us- 
hrani  Jeronim  Brtucic  (,Bertucic').  M.  Vetranid 
1,  206.  Pred  Senanim  bil  jo  knez  Brtucid  (,Bar- 
tufiid').  P.  Vitezovid,  kron.  173. 

BEUBNO,  n.  sclo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Gline.  Eazdjej.  kr.  12. 

BEUCAN ,  briicna,  adj.  ignominiosus,  na  kom 
je  brnha.  u  vase  vrijeme  u  jednoga  pisca.  Pa  ja 
stidan  i  brudan.  S.  ^^jubisa,  prip.  232. 

BRUCENKA,  /.  neka  jabuka  n.  Hrvatskoj.  B. 
Sulek,  im.  483. 

BEUCITI,  briioim,  impf.  conviciis  iuoessere, 
riditi,  grdiii.  ti  nase  rrijeme  u  jednoga  pisca. 
Na  to  se  raspali  Beglerbeg,  pak  stano  bruciti 
protopopa  na  grdni  nacin.  S  ^ubisa,  prip.  121. 
Pak  te  opet  grdila,  brucila.  S.  ^jubisa,  prid.  117. 

BEUCICA,  /.  tieko  mjesto  koje  se  spom,ine  prije 
nasega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Novakovid, 
pom.  126. 

BEUDACIEEV,  adj.  .^to  pripada  brudariru, 
koji  sam  ne  dolazi,  a  kao  da  je  hio  covjeJc  nad 
dankom  koji  se  zvao  sr.  lat.  fortagium,  sto  se 
placao  na  gradene  i  opravjane  grada.  ii  jednom 
spomeniku  xiv  vijeka.  Prid  Ivanomt  Kilesu .  si- 
nomt  brudacirevem    iVIon.  croat.  42. 


BRII.TANE,  n.  susurrus.  isporedi  brujati.  u 
naie  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Brujaiic.  Javor  1879.  307. 

BEU.IATI,  bri'ijim,  ?'»y)/.  susurraro.  ii  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  m  Vukovu.  —  Kor. 
bliru,  vrtjeli  se,  vreti,  zujati.  isporedi  bruka.  — 
Samo  o  pcelama  kad  zitje,  i  to  had  ih  je  mnogo, 
kao  II  kohiici.  Cele  bruje  u  koSnici.  Vuk,  rjed. 
45*.  Pfolo  bruje.  Javor  1879.  307. 

BRUJICA,  /.  selo  u  liosni  u  okrugu  sarajev- 
skom,  kotani  rogatiikom..  Statist.  21. 

BRUKA,  /.  ludibrium,  sramota  koja  je  za  pod- 
smjeh,  za  koja  se  kome  driigi  rugaju,  rug.  u  naSe 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (.scliando 
und  spott,  homo  aut  res  ridenda).  Akc.  .se  mi- 
jcna  u  gen.  pi.:  bruka,  a  samo  je  i  zadt'ii  slog 
dug  H  gen.  i  iiislr.  sing. :  bri'ike,  briikom,  —  Od 
korijcna  od  koga  je  brujati.  —  Grdilo  je  i  bruka 
brat  i  sestra.  Nar.  pjes.  vuk.  46.  Ako  ne  de  bruka 
na  dooka,  dock  de  na  bruku.  (!.  Da  je  tebe  stati 
pogledati  teSku  bruku  Bahmuta  vozira,  kako  bjeXi 
glavom  bez  obzira.  Nai-.  pjes.  vuk.  4,  77.  Jer  se 
boje  bruke  i  sramote.  5,  310.  No  Sdose  ih  pustit' 
na  otkupe  za  mletadke  od  zlata  dukate,  ved  na 
tursku  bruku  i  sramotu  zaiskase  madvanske  ve- 
prove.  Pjev.  crn.  22.  Takve  bruke,  takvijeh  gr- 
dila nigdo  niko  jogt  vidio  nije.  P.  Petrovid,  vijen. 
61.  Kud  de  vise  bruke  od  starosti?  38.  Da  po- 
demo  i  poginemo ,  bruka  vrh  bruke.  .S.  ^ubiSa, 
prip.  194.  —  bruka  piica,  kao  glasi  se,  raznosi  se: 
Puknude  ti  bruka  po  svijet\i.  Ogled,  sr.  40.  Ovo 
jo  zlo ,  koje  ne  smem  ni  da  kazem,  da  ne  puca 
bruka.  M.  D.  Milidevid,  vod.  284.  —  od  koga 
bruku  cinili,  naciniti,  napraviti,  uraditi,  pogra- 
diti,  kao  sramotiti  ga,  osramntiti  ga:  Od  desara 
bruku  nacinio.  Pjev.  crn.  109.  Od  nas  grdnu  bruku 
napravise.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  509.  Od  Turaka  bruku 
uradise.  5,538.  Tri  sta  bruka,  tri  sta  sijaseta, 
da  u}eze  u  Moskvu,  poradi.  P.  Petrovid,  seep.  181. 
I  od  nas  de  bruku  pograditi.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  507. 

—  tovariti  koga  briikom.  mnogo  ga  sramotiti: 
Vazda  su  me  brukom  tovarili.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  492.  —  bruku  zadobiti  kome,  svojom  sramotom 
osramotiti  i  drugoga :  I  bismo  se  povrnuli  grdni 
i  krajini   bruku   zadobili    Nar.   pjes.  vuk.  4,  505. 

—  hrukii  kome  ciniti,  sramotiti  ga :  Neki  bi  pre- 
mucao ,  da  mu  se  bruka  ne  dini  po  svijetu.  V. 
Bogisid,  zbor.  263.  —  bruka  se  bije,  Hi  se  s  kirn 
hije  Hi  nabija,  kao  cini:  Ti  prevjeri,  da  se  bruka 
bije.  S.  Ifiubisa,  prip.  43.  Bij  se  bruko,  kada  imas 
s  kime.  P.  Petrovid,  sdep.  12.  Da  se  grdna  bruka 
ne  nabija  s  lijepijem  nasijem  zakonom.  140.  — 
hrukom  se  naziva  cejade  za  ukor :  Jer  je  Hasan 
bruka  nevalala.  P.  Petrovid,  vijen.  19.  Suti  bruko 
manita  suti.'  Vuk,  rjec.  45^.  Vuci  se  otole,  bruko 
i  sramoto.  S.  l^ubisa,  prip.  200.  —  dolazi  i  kao 
nadimak:  Jovan  Adimovic  Bruka.  D.  Avramovic, 
.sv.  gora  196. 

BRUKANE ,  n.  derisio.  isporedi  brukati  se. 
samo  u  Vukovu  rjccniku. 

BRUKATI  SE,  briikam  se,  impf.  habere  lu- 
dibrio,  ludibrio  esse,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (ridore).  —  Od  bruka.  — 
a)  kao  bruku  nabijati,  rugati  se,  smijati  se  komu: 
s  dat.:  Muci,  da  ti  se  judi  ne  brukaju.  Vuk,  rjec. 
45".  —  s  instr.  hez  prijedloga  Hi  s  prijedl.  s: 
Sto  se  starcem  jednijem  brukate?  P.  Petrovid, 
Sdep.  44.  Sve  se  dovjek  bruka  sa  covjekom.  P. 
Petrovid,  vijen.  105.  —  h)  sramotiti  se :  Okani  se 
toga,  nemoj  se  brukati.  I.  Pavlovid. 

BRUKA V,  adj.  tuberosus,  vidi  brazgov.  u  Sr- 
biji.  Brakava  tikva,  po  kojoj  su  cvoruge.  S.  Peli- 


BEUKNUTI 


685 


BKUS 


vanovid.  isporedi  brukuuti,  su  Urn  ce  biti  jednoga 
postana,  snaceci  u  opce  po  cemu  je  iskocilo  Mo  u 
mnoHvu,  osulo  se. 

BEUKNUTI,  bruknem.  pf.  effundi,  nitglo  pole- 
tjeti  guinilom,  sunuti,  huknuti.  u  nale  vrijetne.  Od 
horijena  od  kojega  je  brujati.  —  Div|e  race  bruk- 
nu.-e,   kad  im  se  iz  nenada  pribliii.  P.  Braiitnor. 

BRUKVICA,  /.  mali  klinac  s  glavicom.  od 
tal.  broca.  isporedi  hroka.  U  hrcatskom  2^>'imorju. 
Zem|ak  1871.  2. 

BEULA,  /.  triglochin  L.  §loser-Vukot. ,  flor. 
1108.  juncus  acutiLS  L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  47. 
psamma  arenaria  Beauv. ;  scirpus  laciistris  L. ; 
juDCus  mai'itiraus.  Cas.  ces.  muz.  1352.  2,  47. 
B.  Sulek,  im.  35.  scirpus  holoschoonus  L.  B.  Su- 
lek,  im.  35. 

1.  BEULICA,  /.  line  zensko,  a  moie  biti  i  inuiko, 
za  cijelo  se  ne  zna.  prije  nasega  vremena.  S.  'No- 
vakovi4,  pom.  46. 

2.  BEULICA,  /.  luzula  campestris  DC. ;  juncus 
lamprocarpus  Elirh.  B.  Sulek,  im.  35. 

BEUI^.4.,  /.  vidi  brula.  B.  Sulek,  im.  35. 

BEUlfiAK,  brujka,  m.  klinac  Mo  se  zabija  za 
■»okte.  samo  u  rjeiniciina  Mikafifiu  (saiiio  pi.,  i 
to  ,brujki'  .s  iainaiencm  ,stecchi  die  si  fici'auo 
fra  r  ungue,  calamus')  i  iz  rtega  u  StiiUccvu.  -/«- 
■maino  od  tal.  brulicliio ,  jezna ,  za  kojii  se  kaze 
da  je  kao  da  su  koine  mravi  pod  kozom  Hi  da 
ga  podilaze  mravi. 

BEUMAN,  brumna,  adj.  dobar ,  oi-o  ,  vrstan. 
vajan.  od  sr.  /lem.  frum  (tiichtig,  brav,  wacker, 
gut),  u  nase  vrijeme  it  Istrl,  a  jos  xv  vijeka  kao 
adv.  Svpkrvica  rano  staue,  a  uevesta  brumna  spi; 
mlada  bi  se  rado  stala,  al'  joj  dragi  no  pusti. 
Nar.  jjjes.  ist.  2,  159.  —  adv. :  Ektor  vrze  s  koiia 
mudroga  Uriksesa  brumno  i  Uriksos  pod  koi'iom 
leJaSe.  Trojan.  j)ri6.  arkiv  9,  129. 

BEUMBUl^AK,  bruiabu]ka,  m.  neki  lupar.  L. 
Zore,  rib.  22. 

BEUMEEINKA,  /.  prezime  zensko.  prosloga 
vijeka.  moze  biti  od  nem.  brummerin.  U  Aradu.  . 
nika  zena  bi.se,  .  .  ime  nojzi  Anica  bijaSc ,  Bru- 
merinka  pridivkom  se  zvaSe.  Nadod.  81. 

BEUMNO,  adj.  vidi  kod  brunian. 

BEUN,  adj.  tal.  bruno,  nirk,  crnkast.  isporedi 
bron.  od  xvi  vijeka.  Daj  sukne  pak  brune,  daj 
modre.  N.  Najeskovic  1,253.  Misnik  obuceu  u 
stolu  brunu.  J.  Bauovac,  blagos.  5. 

BEIJNAC,  briinca,  m.  vidi  bronac.  od  prosloga 
vijeka,  ismeda  rjeinika  samo  u  Bjelostijencevu 
(,brunc')  i  Jambresicevu  (,brunc').  Nije  srebro 
nego  brunac  ili  ti  tuo.  A.  Kanizlic,  utoc.  107. 
Uzal  je  od  brunca  jaci  i  ieleza.  M.  Kuhacevii  32. 

BEUNCAE ,  bruneara,  m.  aerarius.  samo  ii 
Jambresicevu  rjecniku. 

BEUNGELA,  n.  pi.  cirri,  prami  ili  vitice  kosa 
sto  se  2>ustaju  niz  obrazc.  u  nasc  vrijeme  ?t  Val- 
viaciji.  M.  Pavlinovic.  —  Bice  od  tal.  bronco, 
gratia,  isporedi  brundela. 

BEUNCEN,  adj.  vidi  broncen,  bronzon.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  ti  Jambresicevu. 
Kaca  V  pustii'ii  bruncena.  P.  Vitezovii,  kron.  7. 
Grad  rvaSe  s  bruncenimi  lavi.  P.  Vitezovic,  odi}. 
14.  Bruncena  ruda.  Jambi'esio. 

BEUNCENICA,  /.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
kao  da  je  top  bruncen :  Bred  veliki  Marcijanu, 
ku  bruncenic  triuajst  jaci,  i  jos  di-ugu  malo  maiiu, 
pane  u}a  zadobibu.  Sencica  7. 

BEUNCENKA,  /.  neka  jabuka  u  Hrvatskoj.  M. 
Vajavac.  grijeikom  brunceiika.   B.  tJulek,  im.  35. 


BEUNCeVIC,  m.  prezime  Turilnu.  I  staroga 
ogu   Brunievida.  P.  Petrovii,  vijon.   15. 

BEUNDA,  /.  crembalum,  drombula ,  bronza 
(kiiju  vidi  pod  3),  od  x%'U  vijeka,  izsiieiu  rjei- 
nika M  Bjelostijenicvu,  Jambresicevu  i  Stulicevu. 
Od  nem.  brummeisen.  —  Cigan  brunde  s  la?,mi 
kuje  a  iidoviu  I'ad  trgujc.  P.  Vitezovic,  cvit  138. 

BEUNDATI,  brundam,  impf.  a)  tidarati  u 
brtindu,  drombii(ati.  u  Hrvatskoj.  M.  Vajavac. 
—  b)  uuirmurare,  mrmlati  sto  Sam  za  se.  u  Hr- 
vatskoj. M.  Vajavac.  isporedi  brudati. 

BEUNDICA.  /.  dem.  brunda.  samo  u  Bjelo- 
stijencevu  rjecn  iku. 

BEUNDELA,  n.  pi.  vidi  brimcela,  s  kojima  su 
i  postaha  istoga.  u  Dalmaciji.  M.  Pavliuovii. 

BEUNKA,  /.  ime  zensko  u  jednuj  pjjesmi  iz 
Verasta.  moze  biti  da  i  nije  pravo  ime  nego  je 
tako  nazvano  crnomanasto  celade,  kao  crnka.  tacla 
bi  bilo  od  brun.  Jadna  mi  se  pomamila,  Brunko ! 
Nar.  ])jes.  vuk.   1,  495. 

BEUNZA,  /.  vidi  bronza.  xvi  vijeka  u  jed- 
noga pisca.  Koji  donasaju  protivnikom  jimena 
Isukrstova  .  .  .  zlata,  srebra,  brunzu  ili  ko  god 
orudje  od  bnja.  8.  Budinii,  ispr.  129. 

BEIINZENI  MAJDAN,  m.  vidi  Bronzeiiak. 

BEUNACA,  f.  I'leka  smokva.  u  rjecnicima  Be- 
linu  (fico  brugiotto,  iicus  lydia  313'')  i  Stulicevu. 
isporedi  bruJeta.  Postanem  ce  biti  od  brun. 

BEU.S,  m.  cos.  Akcenat  se  mijena  u  loc.  sing. : 
I  brusu.  Dolazi  od  xiv  vijeka  (vidi  pod  c.) ;  u  spo- 
meniku  latinski  2>isanu  jos  .xii  (brus  petra.  Lu- 
cius do  regn.  dalm.  et  ci'oat.  ed.  Amstelod.  277) ; 
u  rjecnicima  svijem.  —  Kor.  bhrus,  niahati,  trti, 
taruci  gladiti,  od  kojega  je  i  brisati,  uljrus.  — 
a)  kamcn  kojim  se  ostri  (brasi)  naciiien  tako  da 
se  drzi  u  ruci  kad  se  ostri.  Dodaj  to  Saro  brus. 
M.  Driic  4G1.  Toliko  ni  kipuc  zolez.i  tvrda  kus, 
kad  te  ga  kovafi  tuc,  ali  ga  glode  (.glodye')  brus. 
D.  Bai'akovic ,  vil.  268.  Mac  naoStren  na  brusu 
od  ialosti.  F.  Lastri6,  od'  165.  Kakvini  si  bru- 
som  duian  razuni  tvoj  uaostriti.  P.  Kno^evii, 
osm.  67.  Uzmi  ua  brusu.  Poslov.  dan.  149.  Kose 
klepdu,  pa  ib  ostre  brusom.  Nar.  pjes.  juk.  556. 
Doi'  ie  kosa  do  brusa.  Nar.  pjes.  vuk.  69.  Na- 
mjerila  se  kosa  na  brus.  189.  Brusom  se  ostri 
rukom,  a  toci]  se  obrce  i  na  liomu  se  drzi  ono 
5to  se  o.'itri;  gladilicom  se  obicno  ostre  kose,  ali 
ne  kao  brusom  n.  p.  noz,  nego  s  obje  strane,  a 
brijada  se  britva  ostri  na  gladilici  (ali  ne  na 
onoj  kojom  se  kose  ostre  nego  na  drugoj  koja 
je  za  liu).  Vuk,  rje6.  45a.  Dobio  kao  6ela  na 
brusu  (t.  j.  nista).  Nar.  posl.  vuk.  59  u  torn  se 
smislu  ali  neuludno  kaze:  Hoces  brus,  non  pro- 
ficies ;  dacu  mu  brus.  Vuk,  rjec.  45^.  —  b)  kamen, 
od  koga.  se  nacina  brus  kojim  se  brusi:  Brus, 
wetzschiefer,  argilla  coticula.  G.  Lazic  173.  Brus, 
ruda  iz  koje  se  brusni  kamen  kopa.  Bjelostjenac 
33».  —  c)  ime  brdiina  i  sclinia,  ydjeje  taki  kamen: 
aa)  brda:  aaa)  brdo  blizu  Gracanicc,  koje  sespo- 
mine  xiv  vijeka,  prem  da  se  izrijekom  ne  kaze  da 
je  brdo,  a  i  sada  se  tako  zove:  Po  delu  ]>ravo 
nadt  Brusi,  i  odt  Brusa  po  delu  pravo  na  Ostri 
VrUit  i  odt  Ostroga  Vrtlia  ua  Veleteui..  Mon. 
Serb.  563.  Bauicic  1,  80.  —  bbb)  brdo  kod  sela 
Vrmose  ne  daleko  od  Decana,  xiv  vijeka :  Do  sve- 
togorbske  planine  za  Brust  .  .  .  Planina  Grebent 
i  Brusb.  Glasuik  ii.  12,  117.  —  bti)  sela:  aaa)  selo 
na  Vsihi  kod  breziikoga  pitta  xiv  vijeka:  Seliste 
Brust,  Glasnik  24,  245.  —  bbb)  selo  blizu  Zadra, 
koje  se  spomiite  svii  vijeka :  i'ri  sela  prijase  svi 
Barakovici:  jeduo  je  Plemici,  .  .  drugo  je  selo 
Brus,  a  treto  Ostri  Eat.  D.  Barakovic,  vil.  38.  — 


BRUSA 


68G 


bruSket 


ccc)  varoHica  u  Srbiji  u  oknigu  krxdevaikom.  K. 
Jovanovic,  ro6.  126. 

BRUSA,  /.  grad  u  nuiloj  Aziji.  oil  xiv  vijeka. 
Dori  u  Brusu.  Spoin.  sr.  1,  10.  Diinifii''.  1,  80.  U 
Brusi  svo  pristolo  .stavi.  I.  Omululii''.  .')lj(i.  —  iemu 
trzenom  dodajc  se  spriiida  l/cz  jiroxijene  turskim 
7Ut<''!nom ,  tc  ce  rcci:  iz  Briiso  Hi  onako  kako  sc 
u  lirusi  vcze,  a  tamosYii  jc  vez  na  glasu.  ispuredi 
brusali :  Dusok  ini  jo  djotolina  trava  zoloiia,  Brusa- 
jastuk  Ij  jolo  ruUii  jodno  drugomo.  Nar.  pjoB.  potr. 
1,  214. 

BRT!tSAC,  brusca,  m.  a)  qui  cote  acuit,  ho  brusi. 
samo  It  Jambresicevu  rjciniku  (,bni8oc',  ootiarius). 

—  b)  dem.  brus,  coticiila.  namo  u  rjecnicima  Bje- 
lostijendevu  (.brusoc'  1,  37-1)  i  Stuliccvu. 

BRUSAK,  bruska,  m.  dem.  brus.  isporedi  bru- 
sac.  samo  u  Stuliceeu  rjeiniku. 

BRUSAli,  iz  Brusc.  vidi  kod  Brusa.  Po  du- 
5eku  brusali-jastuke.  Nar.  pies.  vuk.  here.  132.  A 
brusali-jastuk  po  jastuku.  Nar.  pjes.  petr.  1,  227. 

BRUSALO,  11.  vidi  brus  (pod  a),  isporedi  bru- 
silo.  O  ramonu  dugu  puSku  nosi ,  a  u  ruci  kosu 
i  brusalo.  Pjev.  cm.  94. 

BRUSARA,  /.  u  iemu  stoji  brus  kuscu,  vodijer, 
tobalica,  bnilnaca.  ^.  Kovafievii. 

BRUSATI  SE,  brlisam  se,  impf.  ,moriti  se  tu- 
cajiic  se  za  cim  napresito'.  M.  Pavliuovi6.  Koji 
puci  mogu  zapjevati  nad  zavrhom ,  koji  so  bru- 
sati  u  svijaiiu,  a  koji  ridati  na  ogarini  svoje  stro- 
vajene  narodnosti.    M.  Pavlinovid,  raz.  spis.  159. 

—  Kor{jena  kojega  je  brus;  znacene  ce  biti  doUo 
od  vrtjcti  se,  hitjeti  sad  ovamo  sad  onamo. 

BRIJSI,  vidi  bnasali.  Pru2a  ruku  po  brusi-ja- 
stuku.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  812. 

BRUSIC ,  m.  dem.  brus.  samo  m  Vukovu  rjei- 
niku. 

BRUSIJA,  /.  vidi  Brusa.  Krajevski  opet  sto 
prinije  .  .  .  Murat  prihrabreni  u  Drenopojo  iz  Bru- 
sije.  I.  Guudulic  566. 

BRUSILO,  n.  vidi  brus  (pod  a),  samo  u  Mi- 
ka\inu  rjciniku  (31a).  isporedi  brusalo. 

BRUSINA,  /.  augm.  brus.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku. —  Dolazi  i  kao  prezime,  upravo  nadimak 
mjesto  prezimena:  Spu-o  Brusina. 

BRUSITE^j,  m.  qui  cote  acuit.  isporedi  brusac. 
samo  u  Jambresicevu  rjciniku. 

BRUSITI,  brusim,  ivqjf.  cote  acuere.  Akcenat 
kaki  je  u  praes. ,  taki  je  u  impcrf. :  bruSah ,  u  2 
i  3  sitig.  aor.:  brfisi,  i  u  part,  pract.  pass.:  bru- 
Sen;  u  ostalijem  je  oblicima  kaki  je  u  inf.,  samo 
je  i  drugi  slog  dug  u  part,  praes.:  bruseci,  i  u 
part,  praet.  act.  i:  brdsiv,  brusivsi.  —  Dolazi 
od  XVII  vijeka  (vidi  primjere  B.  Barakoviia),  iz- 
medu  rjeinika  u  Mika}inu,  Bjelostijenievu,  Jam- 
bresicevu, Volligijinu,  Stulicevu  i  Vukovu.  —  Od 
brus.  —  1.  prelazno:  a)  u  pravom  smislu:  ostriti 
brusom :  Jedan  poime  brusiti  noz.  Nar.  prip. 
mikul.  102.  —  b)  u  prenesenom  smislu:  osa  brusi 
zvalo,  kao  da  bi  ]uie  ubola:  Kano  da  bib  badnu' 
osu,  .  .  .  brusi  ivalo,  ter  oblita,  ter  se  juta  Lvata 
k  nosii.  D.  Barak ovid,  vil.  219.  —  iovjcka  brusi 
jad,  kao  mori,  tare:  Ni  liliba  ni  piva  on  vefier 
okusi,  femornoga  gniva  tako  ga  jad  brusi.  I.  T. 
Mrnavid,  osm.  49.  —  iejade  brusi  noge,  brzo  ih 
miie,  kao  kad  igra:  Al  eto  ti  drugi  od  svih 
Btrana,  noge  bruse  kano  i  pomama.  J.  Krmpoti6, 
nial.  19.  —  2.  sa  se:  u  prenesenom  smislu:  taruci 
sc  raspadati  se:  Malo  tko  prez  rane  al  srca  bo- 
lezna  s  obib  stran  ostane,  .  .  oprava  zelezna  svitla 
se  i  brusi,  gdi  kopja   bodezna  svud  lete  u  kusi. 


D.  Barakovid,  vil.  79.  otirati  sC:  Nu  (lozu)  sla- 
mom  potruse,  da  so  o  noj  rnrazovi  ne  bruse.  J.  S. 
Rcjkovic,  ku6..  377. 

BRUSKA,  /.  ad^j.  selo  u  Dahnaciji  blieu  Ben- 
kovca.  Report.  5. 

BRUSKl,  adj.  Ho  pripada  varoiici  Brusu  u 
Srbiji.    Bruska   opstina.    K.  Jovanovi6,   roc.   126. 

BRUSNA,  /.  selo  u  Ilercegovini  u  okrugu  mo- 
starskoiii.  Statist.  112. 

BRUSNI ,  adj.  cotis.  brusni  kamen.  vidi  brus 
pod  b.  samo  u  Bjelostijenievu  rjeiniku:  Ruda,  iz 
koje  se  brusni  kamon  kopa.  33". 

BRUSNIGA,  /.  1.  cotaria,  gdje  se  kopa  brusni 
kamen.  samo  u  rjeiniciina  Bjelostijenievu  (33")  i 
Stulicevu.  je  li  i  noj  akcenat  kakav  je  stavfen  i 
kakav  je  dale  selima,  ne  zna  se  za  cijelo;  u  Stu- 
licevu je  rjeiniku  dugo  u.  —  2.  ime  selima:  a)  selo 
u  Srbiji  u  okrugu  rudnickom.  K.  Jovanovid,  re6. 
146.  Ono  jeste  Milan  od  Brusuice.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  177.  —  b)  u  Bosni  ietiri  sela:  dva  u  okrugu 
banoluikom :  Velika  i  mala  Brusnica.  Statist.  40. 
i  dva  ti  okrugu  zvorniikom.  Statist.  86.  92.  — 
3.  vaccinium  vitis  idaea  L.  J.  PanSid,  bot.  317. 
vaccinium.  Closer -Vukot. ,  flor.  957.  vaccinium 
myrtUlus  L.  B.  §ulek,  im.  35.  isporedi  borovnica. 

1.  BRUSNICKI,  adj.  Uo  pripada  sclu  Brus- 
nici.    Brusnicka  op§tina.   K.  Jovanovid,  red.  146. 

2.  BRUSNICKI,  adj.  Ho  pripada  selu  Brus- 
niku.  Brusnicka  opStina.  K.  Jovanovid,  red.  122. 
154. 

BRIFSNIK ,  Brusnika ,  m.  ime  selima :  a)  dva 
sela  u  Srbiji :  jedno  u  okrugu  uziikom  a  drugo  u 
krajinskom.  K.  Jovanovid,  red.  122.  154.  —  b)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  banoluikom.  Statist.  88.  — 
c)  selo  u  Slaruniji  u  podzupaniji  pakraikoj.  Pre- 
gled  95. 

BRUSNINA,  /.  aqua  ex  cote  defluons.  samo  u 
Stuliicvu  rjeiniku. 

BRUSNISTE ,  n.  cotaria,  vidi  brusnica  pod  1. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  gdje  ima  u  istom  zna- 
ienu  i  brusnistvo.  oboje  naiincno  za  rjeinik. 

BRUSOVACA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Sluna.  Razdje}.  kr.  21.  §em.  prav.  1878.  68. 

BRUSANI,  m.  pi.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Gospica:  BruSani.  Razdjej  kr.  17.  u  mjestana  ace. 
i  za  nom.:  Brusane.  Scbem.  segn.  1871.  30. 

BRUSENE,  n.  exacuatio.  isporedi  brusiti.  samo 
u  rjeinicima  Belinu  (55)  i  Vukovu. 

BRUSiC,  »).  prezime.  u  nale  vrijeme  u  Dal- 
maciji.  Sem.  zadr.  1876.  51. 

BRU&IJE,  /.  pi.  selo  u  Dahnaciji  blizu  Hvara. 
Report.  18. 

BRUSKET,  m.  sors,  zdrijeb,  kocka.  od  tal.  bru- 
schette.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo 
u  Vukovu  (talus,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj 
Gori).  —  Brusket  se  mece:  Da  bruSkete  medu,  i 
koga  hto  dopane  na  sredu,  noka  ga  nosi.  Nar. 
prip.  vuk.'  283.  Po  sto  svo  podijele  i  nastave  ma- 
nemu  dijelu  nesto  s  drugo  straue ,  onda  medu 
bruskete,  pa  na  sredu,  koga  §to  dopane ;  n.  p.  6e- 
tiri  su  brata,  uzmu  cetiri  slamke  od  najvile  do 
najmane,  pa  medu  na  dijolove  i  svaki  svoje  nosi. 
Obidno  jedno  musko  dijete  ove  slamke  vadi,  te 
tako  najdu)a  slamka  gdje  se  stavi,  ono  je  dio  naj- 
starijega,  a  najkrada  najmladega.  V.  Bogisid,  zbor. 
344.  —  brusket  se  mece  Hi  stavfa  na  koga:  Metnu 
brusket  na  porodice.  A.  Kadid,  kor.  147.  Stavio 
bruskete  na  kolina  izraelska.  147.  —  na  brusket 
se  wiece  tko:  PostavivSi  na  brusket  aU  ti  zrib 
Jozipa   i   Matiju,    podeSo   boga  moliti   da   obere 


bruSketati 


687 


BRVENIK 


BEUVNO,  n.^selo  u  hrvattskoj  krajit 
Bazdje|.  kr.  17.  Bern.  prav.  1878.  02.  Scli 


jednoga  od  Aih.  A.  Kafic,  kor.  363.  —  brusket 
se  vadi  Hi  poteie:  Poco  vaditi  bru^keto,  i  jjade 
bruSket  na  kolino  Judino.  A.  Katii,  korab.  189. 
Potegnuvsi  bruskete,  pado  bruSkot  svrhu  Matijo. 
363.  —  bruSket  pada  na  koga  Hi  svrhu  koya :  Na 
koga  brusket  padne,  on  6e  biti  kra}.  A.  Kafic, 
korab.  147.  Pade  bruSket  svrhu  Matijo.  363. 

BEUSk£;TATI  se,  bru§ketam  se,  impf.  sor- 
tiri,  zdrebati.  isporedi  brusket.  od  proUoga  vijeka. 
BruSketavsi  se  ona  i\a,  medu  se,  pade  brusket  na 
Jonatu.  A.  Kacic,  korab.  1.5.5. 

BEU.^NACA,  /.  1.  M  cemu  stoji  brus  koseu,  vo- 
dijer,  brusara,  tobalica.  u  naie  vrijeme,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vtikocu  (gdje  se  napornine  da  se 
govori  oko  Ibra)  —  2.  vaccinea:  ,brusnjacc,  vac- 
cineae".  Sloser-Vukot.,  flor.  957. 

BEUST,  in.  bruchus,  hrust.  samo  u  rjecnicima 
JavibreHcevu  (,bruscb'  71b  i  u  dodatku)  i  u  Bje- 
lostijen6evu  (hrusch,  nekoi  bruszt'  1,  19.5»).  tamna 
postana:  maze  biti  od  sr.  nem.  brusclio,  prist, 
mrUalica,  hrshavica. 

BEUTA,  /'.  neka  jabuka  u  llrvatskoj.  B.  Sulek, 
im.  35. 

BEUTICA ,  /.^  neka  jabvka  m  Hrvatskoj.  is2}0- 
redi  bruta.   B.  Sulek,  im.  35. 

BEIJTIKA ,  /.  fieka  jabuka  u  Hrvatskoj.  ispo- 
redi brutica.  B.  Sulek,  im.  35. 

BEUTNA  JABUKA,/.  vidi  brutnika.  B.  Sulek, 
im.  35. 

BEUTNIKA,  /.  neka  jabuka  u  Hrcatskoj.  ispo- 
redi brutika,  brutna.  B.  Sulek,  im.  35. 

tni  u  lAci. 
chem.  soffu. 
1881.'  37. 

BEUZAG,  brflzga,  m.  offusio,  silno  tecene.  Od 
XVI  vijeka ;  do  tiasega  vremeiia  samo  u  dva  pisca 
XVI  i  XVII  vijeka ,  u  obojice  samo  u  instr.  sing. ; 
a  u  naSe  vrijeme  govori  se  u  Balmaciji  u  nom. 
sing,  sa  k  na  kraju  mjesto  g  (vidi  da^e).  —  Ak- 
cenat  se  ne  zna  za  cijelo.  —  Korijen  vidi  kod 
brizgati.  isporedi  bruzuuti ,  bru2dati ,  bjuzgati, 
brizak.  —  Suzo  moje  u  vru}u  bruzgoin  tekuii.  P. 
Zoranic  2''.  Krvi,  koja  mu  iz  glavo  bruzgom  tece. 
M.  Angel  40.  —  sa  k  mjestu  g  ti  ace.  sing. :  Uda- 
rila  krv  na  bruzak;  sve  tece  na  bruzak.  M.  Pa- 
vlinovii^. 

BEUZDA,  /.  mali  zlijcb  kuda  sto  tece.  u  nase 
vrijeme  it  Dalmaciji.  M.  Pavlinovi6.  isporedi  bru- 
zag,  s  kojim  je  jednoga  postana. 

BEUZNUTI,  brfiznem,  pf.  effundi,  silno  poteci, 
bfuznuti,  briznuti.  xvii  vijeka  ti  jednoga  pisca. 
isporedi  bruzag,  bruzdati,  «  kojima  je  jednoga 
korijena.  —  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  —  Bruznu 
van  ta6  vru)a.  D.  Barakovid,  vil.  279. 

BEU^DATI,  bruzdim,  impf.  ofFundi,  silno  teci, 
briidati,  bjuzgati.  isporedi  bruznuti,  bruzag,  .<  ko- 
jima je  jednoga  korijena.  Samo  u  dva  pisca  xvi 
t  XVII  vijeka  i  u  naie  vrijeme  u  Dalmaciji.  gla- 
sovi  id  postavsi  od  zg  glase  po  nekim  krajeviina  zj 
(upravo  M,  kao  S6  mjesto  st,  pa  je  mjesto  d  jjo 
tijem  krajevima  svagda  j).  isto  z  pred  j  moze  se 
opet  promijeniti  na  z,  a  iza  nega  moie  j  i  otpasti. 

—  infinitivu  i  oblicima  u  kojih  je  osnova  kao  u 
nega  nema  potvrde.  —  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo. 

—  sa  i}  mjesto  zd:  Gorkih  suz  daz  iz  oeiju  spu- 
stiv  bruijeii  (.bruxgechi').  P.  Zoranic  60^.  —  sa 
zj  mjesto  i}  (u  oba  pisca  glas  j  napisan  slovom  g, 
kao  u  mogib  M  obojice) :  Ni  od  suz  daz  o v ,  ki 
bruzji  (jbrusgi*).  P.  Zoranid  4''.  Iz  glave  trnjem 
probodene  krv  po  Ucth  bruzji  (,brusgi').  M.  Angel 


48.  —  od  zj  odbaccno  j,  «  Dalmaciji  u  nase  vri- 
jeme: bruzi.  M.  Pavlinovi6. 

BRU^E,  brfi4;1,  /.  pil.  ,djetina  igra  s  novcima 
M  kojoj  se  baca  novae  a  tavan  pak  se  gleda  iiji 
je  dale  Hi  blile  pao  od  odredenog  mjesta'.  samo 
u  Viikovu  rjecniku,  s  tumacenem  koje  je  stavfeno 
i  s  dodatkom  da  se  govori  u  Bisnu.  —  Bijei  je 
tuda:  moze  biti  od  tal.  bruciare,  brugiare,  zeci, 
koje  se  govori  u  nekim  igrama. 

BEUZETA,  /.  tal.  brugiotto,  vidi  brunafia. 
Bella  3131).  B.  Sulek,  im.  35. 

BRV,  /.  palpebra,  ponticulus.  Od  xiii  vijeka, 
alt  ne  n  oba  znacena  u  isto  vrijeme,  o  iemu  vidi 
daje.  —  Kor.  bhru,  vrtjeti  se.  —  1.  palpebra,  tre- 
pavica  (ne  samo  dlakc  na  noj) ,  kapak  na  okii. 
samo  XIII  vijeka  u  jednoga  pisca.  Ne  da  brtvima 
svojima  di'emanija.  Domentijan"  105.  196.  tu  pre- 
lazi  korijenu  znaiene  vrtjeti  se  u  tresti  se,  drhtati, 
treptati.  —  2.  ponticulus,  daska  Hi  greda,  Sto  se 
metne  preko  vodc,  da  samo  judi  inogu  prelaziti. 
isporedi  brvina.  u  torn  znaceiiu  dolazi  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  tt  Bjelostijencevu, 
Jambresiccvu,  Voltigijinu  i  Vukovu  (u  kom  se  tu- 
maii  kako  je  stav^eno).  Mi5  biii  po  brvi.  Jaftke 
259.  tu  prelazi  korijenu  znaiene  vrtjeti  se  m  pra- 
cati  se,  pruzati  se,  dopirati  s  kraja  na  kraj. 

BRVA,  /.  vidi  brv  pod  2.  samo  it  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Od  ne  bude  nad  potokom  brva,  i 
duprija,  most  koja  se  zove.  J.  S.  Relkovid,  ku6.  89. 

BRVA^,  bfvja,  m.  taenia  coenurus,  brvica.  K, 
Cniogorac,  zool.  181.  isporedi  brj.  —  Kor.  bhru, 
vrtjeti  se. 

BRVANCI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
nickom.  Statist.  65. 

BEVANSKI,  adj.  sto  pripada  nekom  nyestu 
koje  se  samo  ne  pomiiie  a  bilo  je  ncgdjc  blizu 
Modrusa  ?«  Hrvatskoj  xv  vijeka.  Na  put  i  pre- 
kri^jo   brvausko   i   sorkovaSko.    Mon.   croat.   170. 

BEVELEZ,  m.  privilegium.  xvi  vijeka.  Da  bi 
mu  poslali  brveleXo  stare.   !^etop.  duk}.  Brn6.  14. 

BEVENICA,  /.  ime  selii  i  rijekama:  a)  selo  u 
Srbiji  u  okrugu  iaianskom ,  srezu  studeniikom. 
K.  Jovanovic,  roc.  171.  yoslane  vidi  kod  Brvcnik. 
—  b)  rijeke:  aa)  rjeiica  u  Srbiji  it  okrugu  ia- 
ianskom, srezu  studeniikom,  koja  ittjeie  u  Ibar 
kod  Brvenika,  po  kom  je  i  nazvana.  M,  E).  Mili- 
iovii,  srb.  058.  —  bb)  rijcka  koja  utjece  u  Lab 
nedaleko  od  po^a  Kosova.  Glasnik  47,  179.  Go- 
disiiica  2,  209.  Rat  152.  Brvenica.  Otaf^bina  4,  211. 
217.  nazvana  takoder  po  Brveniku,  kroz  koji  teie. 

BRVENIK,  'Hi.  ime  mjestima.  postanem  od  brv, 
koja  je  uzcta  ne  kao  brvno  kojim  se  samo  pre- 
lazi preko  vode,  nego  u  opienitom  smislu  kao 
svako  brvno,  od  koga  se  sto  gradi;  po  torn  je 
BrvenLk,  kao  grad  od  brvana  Hi  mjesto  brvnima 
ogradeno  i  utvrdeno,  da  se  mo'e  braniti.  —  a)  u 
Srbiji  It  okrugu  iaianskom,  srezu  studeniikom, 
na  utoku  rjeiice  Brvenice  u  Ibar  negda  grad, 
sada  sidine  od  nega  i  seoce.  Vuk,  rjefi.  41h.  M.  D. 
MiliievicS,  srb.  058.  K.  Jovauovii,  refi.  171.  Stu- 
denicu  ispod  Brvenika.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  199. 
Starac  jedan  od  tuda  pricao  je  da  je  taj  grad  u 
negdasiie  vreme  bio  brvniraa  utvrden.  M.  D.  Mili- 
6evi6,  srb.  058.  tako  se  zvala  i  okolina  oko  toga 
grada :  Na  stari  Vlaht :  vt  eparhiju  novopazart- 
skuju  i  VE  kadilukt  VaroJt  i  Brtveniki..  Glasnik 
25,  44.  tl  hatiSerifu,  kojim  je  obelozena  granica, 
Brvenik  se  zove  predeo  a  no  samo  grad.  M.  E). 
Milicevii,  srb.  058.  —  b)  na  medi  sadaine  Srbije 
prema  Kosovu  negda  grad,  sada  sidine  i  selo  na 
rijeci  koja  se  po  nemii  zove  Brvenica.   Ota^bina 


BEVEI^E 


«88 


BRZ 


4,  217.  Vb  gradb  Bn.veniki,.  Glasnik  47,  178.  u 
spomeiiicima  latiiiski  phanim  Hpomine  se  joi  xiii 
v-ijeka.  Godisnica  3,  2m.  —  liri'cnik  a  crkvoiii  tiv. 
TripiDia  sjtomii'ic  ne  xiv  vijeka  u  spomeniku  la- 
tinaki  pisanu  a  sada  se  ra  n  ne  zna  gdje  jc  hiu. 
Glasnik  47,  17!i.  lako  iiioic  biti  vec  spomenuti 
pod  h.,  jerjc  u  istom  hilo  nasc^e  kutursko,  a  crkva 
Tripuna  sveca  kotorskoga  lako  moze  biti  toga 
nasefa. 

BKVENE,  )(.  coll.  tnibes,  brvna.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  I'ostancm  od  brv,  koja  se  uzima 
kao  svako  brvno  (vidi  kod  Brvenik) ;  a  od  ne  je 
kao  zvjereiio  od  zvijer.  —  Nauiui  grad  novi  .  .  . 
iz  brvoiia.  P.  Vitozovic,  kron.  174. 

BEVICA,  /.  taenia  coenurus.  isporedi  brva}, 
s  kojim  je  jednoga  jiostana.  K.  Crnogorac.  zool. 
181. 

BRVIJAL,  brvijfUa,  m.  breviarium.  isporedi 
brovijal.  Od  xv  vijeka.  Pocetakt  brtvijala.  Mon. 
Croat.  75.  Pustam  Marku  brLvial.  132.  Va  po- 
povske  brvijale.  Anton  Dalm.,  iiov.  test,  prodgov. 

BKVIJAE,  brvijara,  iii.  breviarium.  Od  xvii  vi- 
jeka. Misal  i  brviar.  F.  Glavinic,  cvit  330.  UzamSi 
brviar.  F.  Lastrid,  tost.  ad.  108. 

BRVINA,  /.  vidi  brv  iiod  2.  ii  nase  vrijeme, 
izmeda  rjecnika  sanio  ii  Vukovu.  Uzme  jednu  kesu 
novaca,  to  metne  na  brvinu,  preko  koje  je  male 
po  torn  vajalo  da  prede  onaj  nosretuik.  Nar.  prip. 
vuk.''  310.  Siroka  Brvina,  prelaz  preko  Jozave 
kod  sela  Lugavtino  (it  Srbiji  u  okruga  smedc- 
revskom).  M.  D.  Milicevic,  srb.  151.  Brvina,  mjesto 
u  ataru  sela  RuSna  do  rijeke  Topfidera  (a  Srbiji), 
prozvano  po  brvini  koja  je  prije  bila  uamjeStena 
te  se  prelazilo  preko  rijeke.  Glasnik  19,  106. 

BRVl^IV,  adj.  II  kome  je  brva}  Hi  brvica,  bo- 
lestan  od  br}a.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Brvjiva 
n.  p.  ovca,  t.  j.  bolesna,  pa  svo  ostajo  od  ostaUjeh 
ovaca  i  ponajvise  se  obr6e  u  naokolo  i  tako  vrluda 
dok  ne  crkue.  Govori  se  da  nikakva  zvjerka  ne  i^e 
na  brvjivu  ovcu,  ui  na  zivu  ni  na  mrtvu.  Vuk, 
rjef.  41b. 

BE  VNANE ,  )(.  trabium  superpositio.  isporedi 
brvnati.  saiiw  u  Vukovu  rjecniku. 

BRVNAEA,  /.  kuca  Hi  druga  zgrada  od  brvana. 
u  nase  vrijeme.  M.  Kovacevid.  Ku6o  su  u  Golaku 
brvnare.  Otagbina  4,  548.  Akc.  se  mijena  u  gen. 
pi.:  birvnara,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen. 
i  instr.  sing. :  brvnare,  brvnarom. 

BRVNAS,  brvnasa,  in.  koi'i  koji  je  kao  plosan. 
isporedi  daScak.  —  Samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje 
se  napomine  da  se  govori  u  Hrvatskoj.  —  Od 
brvno. 

BRVNATI,  hivna.m,  impf.  udarati  brvna  jedno 
na  drugo  da  biide  kao  zid.  isporedi  pobrvnati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (trabes  trabibus  super- 
ponere). 

BEVNIK,  Brvnika,  m.  selo  u  Bosni  u  okriigu 
zvornickom.  Zemjop.  bos.  41.  Statist.  93.  akcenat 
se  ne  zna  za  cijelo. 

BRVNO,  n.  trabs.  —  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.: 
birvana.  —  Bolazi  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Bjelostijencevu,  Stulicevii  (gdjeje  ,bravno'  s  do- 
datkom  da  je  is  brevijara,  pa  je  od  toga  naci- 
neno  i  ,bravnc6')  i  u  Vukovu  (brett  an  drei  finger 
dick).  —  Postanem  od  brv  2>od  2,  tako  da  je  brv 
uzeta  u  opcenitom  smislu,  dopiruci  kakvom  god 
prostoru  od  jednoga  kraja  do  drugoga,  a  ne  samo 
preko  vode.  —  a)  u  pravom  smislu:  _V'b  ociju 
tvojeju  brtvno  ne  zrisi.  Starine  2,  286.  Sto  gledas 
slamku  u  oku  brata  tvoga,  a  brvna,  koje  je  u 
oku  tvomu,  ne  procjenujeS.  M.  Divkovic,  bes.  729. 


Da  gredu  obliJi  u  oku  svojemu,  pak  noka  odprifii 
brvno  (,barno')  u  mojomu.  D.  Barakovii,  jar.  126. 
06i  .  .  nisu  za  jedno  veliko  brvno.  M.  Kadnic  24. 
DrXe6i  jedno  brvno  pridugo  na  popriko.  P.  Po- 
silovi6,  cvijot  ir)4.  Od  jedno  dlake  brvno  ucini. 
S.  Margitii,  fala  241.  Zato  i(h)  (zmije)  traiis  po 
nuglovi,  pod  policama,  pod  brvninia.  F.  Lastrio, 
nod.  89.  Sva  su  brvna  kucna  trula.  V.  DoSon  205. 
Ne  odsko^i  od  brvana.  V.  Doson  205.  I  da  mi  se 
6ak  kroz  brvna  vidi.  M.  A.  Re(kovi6,  sat.  116. 
Kod  drugoga  trunke  a  svoga  ni  brvna  ne  vide. 
J.  Eajii,  poufi.  1,  9.  Ona  proviri  kroz  brvna.  Nar. 
prip.  vuk.  225.  Za  Sto  vidis  trun  u  oku  brata 
svojega,  a  brvna  u  oku  svojemu  no  osjeias  ?  Vuk, 
mat.  7,  3.  —  b)  kraj  iega  god  izvisen ,  margo. 
isporedi  greda,  okoli.s,  poles.  Brvno  je  u  Dalma- 
ciji  i  medai5  od  zom}o  kao  greda,  obrastao  ru- 
dinora,  —  i  okolo  gumna  kao  okolii,  —  i  u  sva- 
koga  zida  sto  i  peliS,  —  i  u  vodenici  Sto  i  pelis. 
M.  Pavlinovid.  —  c)  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom. Statist.  90.  —  d)  mjesto  u  Pivi  u  selu 
Piicu,^gdje  je  sjenokos.  V.  :^e5ovi6. 

1.  BRZ,  bfza,  adj.  color.  —  Akcenat  kaki  je  u 
stavjenom  gen.  sing.  masc.  (bfza),  taki  je  u  svi- 
jem  oblicima  nominalnijem  i  u  onijein  slozenijem 
koji  su  zamijenili  nominalne,  osim  ace.  sing.  masc. 
jednakoga  s  nom.  i  osim  voc,  koji  se  govori  samo 
u  slozenom  oblicjit.  izmedu  nominalnijeh  oblika 
jos  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  fem.: 
bfze,  bfzom.  u  slozenijem  oblicima  svijem  mijena 
se:  bfzi.  —  Bolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi  pri- 
mjer),  i  u  svijem  rjecnicima:  u  Vrancica:  citus. 
celer,  volox,  ocior,  pernix,  praeceps;  u  Mika\inu: 
velox,  color,  citus,  rapidus;  u  Belinu:  velox  (756''), 
festinus  (48*'),  rapidus  (6061)),  promptus  (5901>), 
agilis  (52'>) ;  u  Hjelostijenievu :  celer,  volox,  citus, 
festinus,  ocior,  praepos,  alipes,  jiernix,  volucer, 
celeripes,  rapidus;  u  JambreSicevu:  celer,  velox, 
alacer;  ii  Voltigijinu:  schnell,  hurtig;  «.  Stuli- 
cevii: celer,  velox,  citus,  properus;  u  Vukovu : 
citus;  u  Daniciccvu:  celer.  —  Kompar.:  bitzi. 
mjesto  toga  kompar.  ima  i  brziji  ii  Belinu  rjec- 
niku (7561'  gdje  ima  i  brzi) ,  a  kao  adv.  brzije 
dolazi  i  u  starijih  pisaca  (vidi  da{e  pod  4).  samo 
prosloga  vijeka  gdjekoji  2)isac  povodeci  se  za  dru- 
gim  rijeciina  ima  grijeikom  brzji  (vidi  ii  jjrimje- 
rima  A.  Kanizlica  i  oba  lie]kovica).  sto  i  u  1- 
Gundulica  ima  ,brzja'  (408),  bice  zlo  citano  ,bar- 
zcja'  gdje  zcj  trcba  citati  z  kao  i  u  ,snjezcjanijeh' 
(409).  —  Kor.  bhargh,  dizati,  uzvisivati,  mnoziti, 
krijepiti,  pomagati,  ustajati  oko  koga  Hi  cega. 
isporedi  brgo,  brijeg,  brijeci. 

1.  brzo  moze  biti  cejade,  i  zivotina  i  stvar  tje- 
lesna  Hi  umna  moze  biti  brza.  a)  tko  Hi  sto  u 
kakvoj  radni  Hi  staiiu  napreduje  sto  vise  u  sto 
mane  vremena.  a)  o  ce^adetu  i  zivotini:  Strete  i 
drugyj  na  brizomi.  hode  koiii.  Domentijan*  258. 
Brzi  hrt  i  sokol.  S.  Mencetic  77.  Sva  jo  tada  dru- 
iXna.  brze  kone  uztegnula.  P.  Hektorovic  20.  Osao 
trom  a  koii  brz.  M.  Dr2ie  307.  Brzo  kosute.  O. 
Mazibradic  161  JaSu  koiie  vjetra  brzo.  I.  Gun- 
dulic  444.  Oni  vode  brze  hrte.  407.  Jeljen  brzi, 
srna  plaha.  407.  Pasa  .  .  brz  bise  koAskimi  no- 
gami.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  128.  Kon  brz  kako 
sokol.  B.  Krnai-utic  8.  Azael  bio  je  brz  kako  no 
jedan  srndac.  M.  Eadnid  281.  Brzi  ulaci.  I.  Ka- 
navelid,  iv.  21.  Silenu  je  vojsku  sakupio,  mlade 
pisce  i  brze  koiiike.  A.  Kacic,  razgov.  25.  Leti 
junak  na  cilasu  svomu  kano  brza  tica  lastavica. 
232.  !^Judi  brzi  kako  no  srne.  174.  §est  vitozova 
najbrzi.  181.  Ako  su  brzi  volovi,  ali  jo  zem]a 
dijejena.  Poslov.  dan.  4.  Laka  pjesoa  i  brza  ko- 
nrka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  506.  Brz  je  Sarac,  uteii 
mu  §6aSe.  2,  413.   Te  od  lova  niSta  ne  ulovi,  ni 


BRZ 


689 


BBZ 


kosute  brze.  2,  481.  Brz  se  mnogo  puta  premetne, 
pa  ga  i  trom  stigne.  Nar.  posl.  vuk.  29.  Ha!  brii 
od  repa !  839.  —  iiridjeveno  iejadetu  imenovanu 
po  kakoj  raclni  znaii  da  brzo  iini  ono  po  cemu 
je  imenovano :  Jozik  mi  jo  kao  i  poiia  pisaoca  brza. 
I.  Akvilini  138.^ —  b)  o  nogama,  o  krilima,  o  perju 
wjcsto  krila :  Sto  li  gledali  brza  krila  gdjo  put 
neba  ptice  steruV  I.  Gundiili6  241.  Ptica  ohola 
srod  visiiio  plomeiiita  jata  tjora,  a  na  vrsto  maiic 
ino  iiirzi  trudit'  brza  jjora  407.  Brza  j'  krila  otvo- 
rio.  I.  Kanavolic ,  iv.  GO.  Jakom  rukoni,  brzijom 
krilom.  J.  Kavaiiin  422.  Ali  vrimo  kiila  joS  ,brzja' 
imade.  A.  Kaiiizlic,  roz.  19.  Brzo  nogo  to  podbode. 
v.  Do§eii   124.   Brzo  iioge  iznijpse  glave.  Osvotn. 

3,  42.  —  c)  0  srcii  vojiiu  bez  oJclijevana  ciniti  sto: 
Komu  su  posluiini  s  brzijom  i  s  voselijem  srcem. 
J.  MatoviiS  337.  —  d)  o  ocima,  koje  u  jedan  put 
vide  SVC  dokle  dopiru;  ali  samu  kad  se  poredi 
s  drugim  ctm:  Brie  su  oci  od  kona.  Nar.  pjes. 
vTik.  1,  196.  —  e)  0  pameti,  Sto  mislima  inoze  biti 
cas  ovdje  cas  ondje,  misliti  cos  ovo  cas  ono,  i  sto 
se  brzo  domisla.  dolazi  samo  poredcci  sc  s  drugim 
eim :  Pamot  hitra  brza  je  od  vitra.  O.  Mazibradid 
219.  — f)  0  vodi,  rijeci,  potoku:  Brzo  riko.  D. 
DrJii  412.  K  moru  so  zamicu  brzimi  i-ikami.  P. 
Hektorovid  15.  Voda  vele  brza  biSe.  P.  Zoranii 
67'>.  Mos  bo  o]ioli  Dunav  no  da  vrh  sve  rijeke 
drXat'  brzo.  I.  Gundulii  320.  Pitajte  .  .  .  Noretvu, 
brz  potok.  D.  Barakovici,  vil.  34R.  Pribrzijem  ko- 
raCanjem  na  priliku  brzoga  potoka  trtemo  na 
smrt.  P.  Posilovic,  nasi.  13ii.  Ako  izade  iz  svo- 
jega  gnizda  jodna  rijeka  brza,  odnoso  krajeve  i 
vrtle  i  mline.  M.  Radnii  46.  Brze  riko  zom]u 
poje.  V.  DoSon  260.  Gdo  jo  voda  bila  \t1o  brza. 
Nar.  prip.  vuk.  50.  —  g)  o  vjetru:  Brzi  vitar.  A. 
Vita)i6,  ist.  51.  —  h)  o  ladi:  Vb  brtzyhL  golijabt 
husarije  vtsedtse.  Domentijan''  181.  Brze  plavi 
porinite.  J.  Palmotlf,  dubr.  465.  Brzo  plavi  s  ti- 
hijom  vjetrom  tiputise.  N.  Marci  34.  Dodo  u  luku 
jedna  brza  lada.  B.  Cuceri  401.  ■ —  i)  o  rodenici: 
Zem)a  kod  brzo  vodonico  (u  Srbiji  u  okruga  iu- 
prijskom).  Sr.  Nov.  1871.  308.  — j)  o  strijeli: 
Brii  nego  brza  strijola.  I.  Gundulic  384.  Koi\  je 
pod  nom  brza  strijola.  343.  Plav  je  lirla  tac  vi- 
djeti  kako  iz  luka  brza  strijela  ispustena.  J.  Pal- 
niotid,  dubr.  35.  I  na  jiega  bijahu  brz'jom  str'jo- 
1am  navalili.  Nar.  pjes.  niikl.  boitr.  1,  37.  —  k)  o 
prahu  ptisdanom,  koji  se  naziva  brz  po  tome  sto 
brzo  plane  i  nestane  ga,  brzo  iini  svoje :  Nijo  tama 
od  boga  poslana,  vo?.  od  lu'za  pralia  i  olova.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  162.  I  svakouie  lioo  potaninolo  od 
prokleta  topa  i  kunibaro,  od  brzoga  jiralia  i  olova. 

4,  221.  Ma  so  .Takov  iz  f-ardaka  brani  sve  Ijrzijom 
prabom  i  olovoni.  4,  455.  Naniaza  je  voskoui  i  ka- 
tranom  i  sumporom  i  brzijoui  praom.  3,  43.  —  I)  0 
vremcnu,  o  casiiiia,  godinama  :  Vrimo  brzo  jest  nor 
vihar  i  vila.  M.  Vctrani6  1,  268.  Diji  od  vijeka  oasi 
brzi  cine  joj  so.  I.  Gundulic  513.  Da  su  nasa  go- 
diSta  brza.  M.  Orbin  49.  —  m)  o  (jlasu,  koji  se 
brzo  nasi  Hi  brzo  ide:  Glas  ib  bjose  brz  priteko. 
J.  PalniotitS  dubr.  208.  Brzi  glasi  dodose  sv'jotlu 
kraju  budiiuskomu.  Nar.  pjos.  niikl.  boitr.  1,  37. 
—  n)  0  radni,  koja  biva  brzo  Hi  u  inalo  rre- 
7nenu:  Blizu  vira  hrli  Dunaj  no  rini  brza  tijoka. 
D.  Pabnotic,  cbrist.  3.  Stupaj  brzi.  20.  Na  brz 
tijek  mjosta  uzeti.  I.  Kanavclio,  iv.  81.  Za  I'loui 
brzijeni  tijekoui  sunc.e  u  krugu  jiozlaceiiu  lot!.  N. 
Marfii  26.  tako  i  brz  bod,  lirz  korak,  brz  govor.  ~ 
o)  0  putu  kojim  sc  stize  kuda  lirzo ,  ii  malo  vre- 
mena,  kao  j)rofac:  Jezdet'u  brzijoui  putom  joster 
s  brtiui  zvijori  trazi.  J.  Palmotic ,  dubr.  328. 
Sutra  na  ishod  dana  bijela  idu  naprijod  brzijom 
puti.  232.  Koji  tobi,  sestriee,  brze  puto  pritje- 
ca!5e.  Nar.  pjes.  bog.  60.  Pobrzajmo  brziui  putem. 


Nar.  pjes.  vuk.  berc.  329.  —  u  torn  smislu  mole 
biti  da  je  i  Brzo  poje  «  Srbiji  u  okriigu  Sabai- 
kom:  Zemja  u  Brzom  po}u.  Sr.  Nov.  1866.  566. 
—  p)  0  cemu  se  veli  da  je  brzo,  mole  mil  se  jos 
reci  i  kuda  je  brzinom  svojom  upravleno ,  kuda 
ga  brzina  nasi,  a  to  je:  aa)  radiia  ili  djelo,  Uo 
se  misli  ciniti,  a  izrice  se:  aaa)  u  akus.  s  pri- 
jedl.  na:  Tih  bise  u  svitu,  smin  i  brz  na  dilo. 
H.  Lucie  256.  Hode  biti  brii  na  vazetje  tujega 
blaga.  S.  Budinid,  ispr.  117.  Svaki  f.lovik  budi 
brz  na  slisanjo  a  kasan  na  govoronje.  Bernardin 
67.  jak.  1,  19.  Vru4.  ki'opak  i  brz  na  svako  dobro 
djelo.  M.  Divkovid,  nauk  276''.  Nagao  i  brz  na 
osvetu.  M.  Radnii'-.  444.  Brz  na  boj.  Bella  458*. 
Kojizije  su  brzo  nogo  na  prolivaiio  krvi.  F.  La- 
strid,  test.  159.  Prokleto  bile  noge  tvoje,  koje  su 
na  svaku  zlocu  brzo  bile.  D.  Kapii  4.  Na  kvar 
od  sve  Xivadi  su  ,brzji'  (gohibi).  J.  S.  Rojkovic, 
ku6.  317.  Znati  mozemo  da  su  judi  na  svitu  oso- 
bito  sadai'iemu  vrlo  brzi  na  sudene,  a  posli  toga 
na  ogovarane.  A.  Tomikovic  190.  Da  no  bude 
lijen ,  nego  brz  na  sve  ono  Sto  utisti  du5u.  A. 
Kalid  363.  tako  i  na  zlo  i  na  dobro,  koje  se  misli 
uciniti:  Sam  na  zlo  brz  uhodiS  livado.  I.  Gun- 
dulii  149.  Brze  su  nogo  moje  na  zlo.  B.  KaSid, 
nac.  41.  Na  zlo  brzi  nesrednif  e !  D.  Palmotid, 
cbrist.  430.  Bjose  brz  na  zla  sva  kolika.  452. 
Noge  na  zlo  brze.  P.  Posilovid,  nasi.  47h.  l^udi 
po  slabosti  naravi  pokvarone ,  koja  je  bria  na 
zlo,  nego  li  na  dobro,  dilujudi  suprotivno.  F.  La- 
strid,  test.  ad.  19.  Iz  ovoga  se  vidi  koliko  smo 
na  zlo  brzi.  E.  Pavid,  ogled.  127.  Oni  bududi  na 
zlo  brzi,  .  .  .  donesose.  A.  Kadid,  kor.  80.  Znas 
ovaj  narod  da  jo  brz  na  zlo.  D.  Danifid,  2moj. 
32,  22.  —  tieki  piiu  i  u  jcdno :  nizlobf  z ,  mali 
cupidus.  Vuk,  rjec.  389''.  —  bbb)  u  infinitivu: 
Moj  jozik,  ki  svako  zlo  riti  toli  je  brz  i  prik.  N. 
Dimitrovid  87.  Koji  bi  tad  naj  hrii  u  nu  (lokvu) 
skofit  sredan  bio.  D.  Palmotid,  cbrist.  4.S.  Veoma 
brzi  prostit  zlobnim.  B.  Kasid,  nas.  53.  Niti  budi 
brz  lahko  pokarivati  poslovo  tudinske.  M.  Rad- 
nic  4-13.  Mlogi  koliko  su  brzi  jezikom  varavim 
pofaliti  se,  toliko  su  kasni  dili  istinitim  pokazati 
jubav  boziju.  F.  Lastrid,  ned.  277.  Ne  mojte  brzi 
biti  tako  osudivat'.  J.  Banovac,  razg.  155.  Da 
jo  liltra  i  brza  dodi  u  pomod.  A.  Kanizlid ,  utoc. 
197.  Neka  bude  svaki  dovjek  brz  duti  a  spor  go- 
voriti.  Vuk,  jak.  1,  19.  —  bh)  mjcsto,  ali  peoma 
rijetko,  a  i  tada  se  ne  misli  satno  mjesto  nego 
s  radnoiii  koja  na  ncinii  hiva.  nalazi  sc  izreieno: 
aaa)  advirbom:  Gdi  ,godi  cujase  kar  ali  gdi  so 
biju  ali  skubu,  onamo  nogo  tvoje  biliu  vele  brze. 
Starine  4,  Hi.  —  bbb)  u  akus.  s  prijedl.  na:  Ro- 
dusa,  koju  rada  motika  no  slusa,  istom  s  toga 
kod  kudo  se  vrza,  jorbo  nijo  bas  u  poje  brza. 
J.  S.  Rcjkovid,  kud.  413.  —  r)  brz  mozc  biti  tko 
radcci  sto,  nalazcci  se  a  kakvoj  radni;  ona  sc 
tada  izrice  u  lok.  s  prijedl.  u:  U  tcku  bi  brza. 
D.  Rai'ijna  11''.  Vole  brz  i  kratak  bil  jest  u  sli- 
sanju.  S.  Bucb'nid,  ispr.  86.  Ne  drugo  brze  toli  u 
izisastju  bit"  no  mogu.  I.  Giindulid  408.  Opaei 
biti  do  poneseni  na  sud  od  djavola,  ki  de  se  u 
tomu  ukazati  brzi  i  brli.  M.  Orbin  232.  U  po- 
slubu  brz.  F.  (ilaviuid,  cvit  284.  Brz  u  poslijoli, 
djelijob.  Bella  117^.  —  s)  sto  bi  se  moglo  reci  u 
ce^adcta  da  je  brzo ,  mole  sc  reci  da  jc  u  tijcm 
Hi  u  toiii  ccjiide  brzo:  tako  .se  nalazi  brz  umora 
(■  u  snazi:  Brz  uiiiom.  Bella  100''.  Castan  umom, 
brz  u  snagi.  .T.  Kavaniri  119.  —  t)  ,na  brzu  ruku' 
ciniti  .sto,  hoce  reci:  kako  sc  maze  u  malo  vrc- 
mcnn  hiteci  da  Ho  prijc  bude  gotovo ,  ako  i  ne 
bi  bilo  onako  kako  bi  trebalo.  u  nase  vrijeme. 
Kad  so  ko  zovo  kud  na  brzu  ruku.  Vuk,  rjec. 
i.'3^.    Muogo   na  brzu  ruku   probranili   kniga.  M. 

44 


BEZ 


GOO 


BRZ 


PavliIlovil^,  rad.  IW.  —  ji)  tko  se  do  Mo  mane 
rremena  iza  icga  drugofja  naitc  u  radui  po  kojoj 
sc  imentije,  Hi  ito  do  stu  mai'ie  rrciiieim  isa  icga 
dritguj/a  biva.  a)  o  ce(iidctu  (Hi  ito  kao  ic(<idc 
viisli):  Ja  ('■u  biti  brz  svjpilok.  M.  Divkovic,  bos. 
3i.  U  vino  su  )uto  jijanaf^ije,  u  druziiiu  brzo  kav- 
ga^ijo.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  'ilU.  Pa  /.aprosi  Nov- 
kiuu  Jevojkii,  a  Novkii'ui,  brzu  govorkinu.  Nar. 
pJGS.  vuk.  here.  71.  —  b)  o  stvari:  Dati  j'lomu 
brz,  liitar  i  snazau  posluli.  S.  Budinic,  sum.  IS''. 
Jero  6e5  brzu  platu  od  truda  tvojije)i  primiti.  B. 
Ka5i6,  nasi.  55.  Ima  so  nomoinik  ispoviditi  i  va]a 
prije  dobro  protresti  svoju  dusu ,  ako  nijo  brza 
smrt.  L.  Terzii  4.  Da  mi  ili  ?.ivot  ili  brzu  srart 
pokJonis.  A.  KaniXlic,  kam.  SGI.  Dico  jauk  gauuo 
jo  boga  na  ,brzju'  osvetu.  M.  A.  Eejkovic.  sabr. 
65.  Brza  osveta  gotova  steta.  Nar.  posl.  vuk.  29. 
Luda  sila  brza  pogibi.ja.  171.  U  luda  kmcta  brza 
besjeda.  332.  u  torn  smighi  i  dani  mogu  biti  brzi : 
Da  bog  da  mu  pusta  (piiska)  za  glavom  ostanula 
brzije  dana!  V.  Bogisi6,  zbor.  GOl.  —  tako  i  povrce 
koje  brzo  prispijeva:  Mores  sadit  lociko  i  vrzu,  da 
na  stolu  zelen  imas  brzu.  J.  S.  Rejkovii,  kuc.  218. 
2.  adv.  bfzo  i  bfzo,  celeriter,  cito,  brevi,  mox. 
a)  znacene  kao  naprijcd  p)od  1,  a. :  Tko  brzo  trci, 
fiesto  se  ukiduje.  Zbor.  20.  Brzo  pisuii.  Mon. 
Croat.  218.  Hod"  brzo!  §to  si  stao?  M.  Drzi6  56. 
Ima  zlatna  krila ,  kqjijem  brzo  svud  doleti.  O. 
Mazibradic  183.  Bizi  yj-ijeme  moga  ziyota  brzo. 
P.  Posilo\'i6,  nasi.  13.  Sto  se  pametju  cini,  brzo 
se  moze  ucinit.  J.  Filipovic  1,  3-iO.  Brzo  svoje. 
posle  opravivsi.  P.  Kuezevi6,  osm.  142.  Stara 
(godina)  vrlo  brzo  prode.  V.  DoSeu  45.  Sto  ce? 
kuda  li  ce?  priobuce  se  brzo  u  lia|etak  svoga 
sluge.  A.  Kanizlic,  kam.  108.  Kratko  je  vrijeme 
od  zivota,  prohodi  nam  veoma  brzo.  B.  Cuceri 
27.  Brzo  ide,  all  izvan  puta.  Nar.  posl.  vuk.  29. 
Brzo  troi,  a  iz  grla  vice.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  315. 
Pognaj  koua  da  idemo  brzo.  3,  250.  Brzo  k  meni, 
mila  moja  majko!  1,  242.  Vez'te  brzo,  tridest  de- 
vojaka!  1,389.  Svekrvica  brzo  prede.  Nar.  pjes. 
ist.  2,  159.  Gdje  se  igra  brzo.  Vuk,  nar.  pjes. 
1,  177.  Bx'zo  i  nerazgovijetuo  govori.  Vuk,  posl. 
29.  —  (3)  znacene  kao  naprijed  pod  1,  p.  u  gdje- 
kom  se  primjeru  moze  nzcti  i  u  prednem  zna- 
cenu,  a  cesto  je  kao  skoro.  BrBzo  bote  biti  jire- 
dani.  Mon.  serb.  38.  Sljezi  brzo.  N.  Ranina  223. 
luk.  19,  5.  Sjedi  brzo  i  upisi.  152''.  luk.  IG,  G. 
Kako  si  toliko  brzo  mogao  naci?  57.  Odstupili 
su  brzo  od  puta  koji  si  ukazao  nim.  72.  Podi 
6edo,  i  brzo  opet  dodi.  Zbor.  25G.  Otvori  mi  brzo. 
4S^.  Brzo  ozdravi.  72.  Tada  brzo  poce  govoriti. 
dS^.  Oni  brzo  bizati  pocnu,  brezglavni  bo  su.  Alc- 
ksand.  jag.  starin.  3,  261.  Ako  so  ne  remedija 
brzo.  M.  Drzic  221.  Toliko  brzo  ja  imam,  jaob, 
umriti !  F.  Lukarevic  102.  Bog  je  obecal  uas  brzo 
nslisati.  Katek.  1561.  77.  Da  brzo  k  meni  prides. 
Anton  Dalm. ,  2tim.  4,  9.  TJfam  brzo  te  viditi. 
Anton  Dalm. ,  loan.  14.  Da  se  brzo  ne  ganeta 
od  vasega  razuma.  Bernardin  4.  2sol.  2,  2.  Zna- 
ju6i  da  ces  brzo  kusati  tuj  muku.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  224.  Brzo  te  i  toj  proc!  0.  Mazibradic 
154.  Strah  me  da  opet  brzo  odi  sasma  tuzna  sa 
mnom  do6es.  I.  Gundulic  51.  On  ce  brzo  najce- 
stiti'  u  jiibavi  rijet'  se  moci.  354.  Nu  vlas  bo2ja 
brzo  u  sebi  samosija  krsi  i  slama.  573.  Kakq  se 
ho(ie  brzo  poznati.  F.  Vrancic,  ziv.  76.  Brzo  mu 
se  prikaza  prigoda  od  rati.  B.  Kasic,  ign.  8.  Koga 
nfase  brzo  vidjeti.  B.  Kasic,  per.  130.  Brzo  ocemo 
se  opet  viditi.  F.  Glaviuic,  cvit  204.  Ne  zaboravi 
se  tako  brzo.  I.  DrziC,  nauk  goud.  142.  Brzo  ies 
se  zgrijati.  Mikaja  31i.  Zlu  zancicu  sebi  snuje, 
ka  ga  udavit  brzo  ima.  J.  Palraotic,  dubr.  209. 
Za  isto  brzo  brzo  bi  prominil  zivjonje.  P.  Kadov- 


6i6,  symb.  1 16.  Prosimo  da  ovi  svit  brzo  skonfia 
se  i  brzo  pride  dan  sudiii.  I.  T.  Mi'navii ,  ist.  54. 
Postavi  li  naredbn  kudu  tvoju ;  za  sto  cos  brzo 
umrijeti.  P.  Posilovii,  nasi.  23''.  Da  so  bijaso 
talio  brzo  jirominio.  23.  Brzo  i  Cipar  i  Kandija 
bit  to  tebi  povracona  J.  Kavai'iin  213.  Pokripito 
so,  jor  cu  se  brzo  k  vam  povratiti.  M.  Lekusic, 
razm.  2(i.  lioco  li  brzo  bit  sud  posli  smrti  Aiiti- 
krsta?  J.  Filipovii  1,  141.  Ako  sveder  u  strahu 
gospodinovu  stat  ne  budeS,  brzo  ie  se  oborit 
knia  tvoja.  173.  Brzo  6omo  so  viditi.  F.  Lastric, 
svot.  104.  Onako  6eS  golocu  i  ti  brzo  imati.  J. 
Banovac,  pred.  97.  Koristi  ovoga  svita  nisu  nam 
potribite,  buduci  da  cemo  ji  brzo  ostaviti.  J.  Ba- 
novao,  razg.  85.  Bi  brzo  odkrivena.  P.  Knezevic, 
iiv.  28.  &to  vrlo  brzo  gine,  nije  vrsno  mnoge 
cine.  V.  Dosen  22.  Brzo  s  kni|a  kruna  spane,  gdi 
vojnici  nu  ne  brane.  125.  .4ko  su  i  najrazumniji 
u  svom  poslu  (slagaci),  brzo  se  na  slova  samo 
gledaju6i  privare.  ix.  Sto  se  u  kiiigam  ne  na- 
hodi,  brzo  se  izgubi.  A.  Kafiid,  razgov.  1.  Brzo 
se  je  Save  osvetio.  19.  Ne  ostalo  od  tebe  poroda! 
}uba  ti  se  u  crno  zavila!  brzo  tebe  pozelio  babo ! 
26.  Kad  udari  vijar  od  sivera,  naglo  bane,  al 
brzo  pristane.  122.  Da  bi  se  oni  poklisari  brzo 
vratili.  A.  Kanizlic,  kam.  268.  Zudim  brzo  umri- 
jeti, da  se  nadem  s  Jezusom.  D.  Mattel  156.  Osta 
brzo  izbavjen.  I.  Dordic,  ben.  191.  Sunce  nam 
je  na  zahodu,  brzo  ce  nam  zac',  a  nevjesta  na 
othodu,  brzo  ce  nam  po6'.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  35. 
Dobro  ti  rece !  brzo  se  stece.  1,  30.  Brzo  mu  se 
Jekarica  nade.  1,  430,  Moj'  su  ti6i  poletari,  brzo 
00  mi  poleceti.  1,  488.  No  ga  cula  od  pianino  vila, 
k  Jovanu  jo  brzo  poleccla_.  2,  36.  Hoce  Turci  brzo 
carovati.  2,201.  Kad  je  Sarao  sagledao  vilu ,  po 
s  tri  kopja  u  visinu  skace,  po  s  cetiri  dobre  u 
napredak;  brzo  Sarac  dostigao  vilu.  2,  217.  Jer 
j  cete  se  brzo  rastanuti.  2,  440.  XJ  cudu  se  brzo 
I  dosetio.  8,  180.  Brzo  6emo  s'  udarit'  s  Turcima. 
4,  184.  Ded'  ustani  i  golace  kreni ,  da  si  brzo  u 
bjelu  !^esnicu.  4.  250.  Jali  cu  te  brzo  pokajati, 
jaF  cu  svoju  izgubiti  glavu.  4,  331.  Ko  brzo  sudi 
brzo  se  i  kaje.  Nar.  posl.  vuk.  185.  Dodi  bfzo; 
bfzo  ce  on  doci.  Vuk,  rjec.  43».  Sidi  brzo.  Vuk, 
luk.  19,  5.  Sjedi  brzo.  l(i,  6.  Postaraj  se  da  dodes 
brzo  k  meni.  Vuk,  2tim.  4,  9.  Znati  demo  brzo 
svakojako.  P.  Petrovic,  seep.  36.  —  y)  u  znacenu 
kakovo  je  naprijed  pod  ji,  dolazi  i  onda  kad  se 
nema  na  umu  nikakvo  vrijeme  ncgo  se  samo 
!  misli  da  Uo  moze  biti,  pa  se  to  kaze  samom  ri- 
Ijccju  brzo,  kao  da  bi  bilo  vremcnom  blizu,  te  hi 
i  se  u  torn  smishi  brzo  moglo  dogoditi,  brzo  biti. 
tako  je  brzo  kao  da  bi  se  reklo  ,lako  moze  biti' 
ili  ,po  svoj  priliei',  a  po  torn  i  samo  ,moze  biti', 
grc.  T«/«  (brzo  u  pravom  i  u  torn  smisln) ,  forte, 
forsan.  samo  it  jednoga  pisca  xvi  rijeka  (ali  mnogo 
cesce  comp.  brze,  koji  vidi  dale  pod  4,  d').  Ne  go- 
vori nam  gospodin,  da  ne  umremo  brzo  (ne  forte 
moriamur).  N.  Eanina  63.  exod.  20,  19.  isto  mjesto 
u  Bernadina :  da  ne  pomremo  od  straha  28.  u 
Danicicevu  prijevodu :  da  ne  pomremo.  —  JJ  do- 
lazi i  s  nekim  prijedlozima:  a)  sa  do,  koji  sastavla 
sooje  znacene  sa  znaienem  pod  P,  te  biva  kao  da 
bi  se  reklo :  do  malo,  t.  j.  do  malo  vremena,  koje  se 
samdjem  brzo  kaze.  vrijeme  o  kom  se  tako  govori 
moze  biti  i  buduce  i  ^n-oslo,  a  svagda  iza  necega 
drugoga,  te  je  tomu  buduce.  Biti  6e  .  .  do  brzo 
zalogaj  od  liega  drazi  dvas.  N.  Najeskovic  331. 
Do  brzo  ti  zaboravi  boj  pojacki.  I.  Gundulic  359. 
Ali  huda  nad  sve  ine  do  brzo  mu  sroda  uzroci 
da  mu  u  jedno  zrak  pogine  od  dva  sina  i  od  dvije 
oci.  378.  Do  malo  mu  starost  poda  da  se  tako 
costit  pazi,  or  do  brzo  smrtua  zgoda  zivot  mu 
uzo  i  porazi.  J.  Palraotic,  dubr.  100.  Do  brzo  6es, 


I 


BRZ 


691 


BRZ 


vjeruj,  cuti  niene  cjeca  tebe  izdahnuti.  158.  Koje  i 
ja  do  brzo  . .  ufam  nzivati.  V.  Andi'ijasevi6,  dev.  53. 
Sve  mi  spomenuje  da  do  brzo  trijeba  umriti.  B. 
Betera,  cut.  14.  Do  brzo  cos  iia  gosjjodstvo  predno 
•uziti.  I.  Kanavelic,  iv.  318.  Do  brzo  smrt  ga  smlati. 
J.  Kavaiiiii  470.  To  negovo  doSastjo  bide  do  brzo. 
Ziv.  is.  100.  Kako  domo  do  brzo  povidjoti.  32. 
Koji  do  brzo  zlo  zavrsi.  10.  U  zemju  .se  do  brzo 
imam  obratiti.  L.  Radic  18.  Do  brzo  bi  pogrdio 
sve  ostalo.  D.  Mattoi  85.  Ako  ^mli.s  do  bi-zo  iz- 
vrstna  postati.  8t>.  Do  brzo  sc  ucini  dostojiia  svoga 
imena.  I.  Dordio,  ben.  19.  Tako  se  do  brzo  iz 
Suianstva  oprostio !  Nar.  pjes.  bog.  44.  —  b)  sa 
na:  aa)  kao  kad  sc  akusativom  i  tijeni  prijed- 
logom  kazuje  nactti  (n.  p.  na  silu,  na  lijcpo),  te 
ohoje  Zajedno  kazn  isto  Uo  i  samo  brzo  jiod  u., 
samo  sto  se  cini  da  je  nacin  oiiiiji,  a  cini  se  za 
to  sto  se  i  prijedlogom  kaze.  Na  brzo  mu  knigu 
opravila.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  171.  3,  194.  —  bh)  kao 
kad  se  akusatiivm  i  tijem  prijedlogom  kazuje  vri- 
jeme  (na  (eto,  na  jesen),  te  je  kno  i  samo  brzo 
pod  ii.:  Koja  bi  bila  takva  mati,  koja  so  no  bi 
od  ove  ze|e  ca  brzo  zaboravila?  A.  Tomikovid 
24.  Kad  jo  videla  da  uoj  je  na  brzo  iimret.  Nar. 
prip.  mikul.  23.  Nabrzo,  jiroxime.  Vuk,  rjed.  378''. 
vidi  i  na  pio  se  nabrzo.  —  c)  sa  u,  kao  kad  se 
akusativom  i  tijem  prijedlogom  kazuje  vrijemc  (u 
ias,  u  dca  dana,  u  jedan  put),  a  vrijeme  je  po- 
najoise  kao  pod  ft. ,  all  mote  biti  i  kao  pod  u. : 
Ako  li  kako  znas  u  brzo  lijek  dati.  Mencetic- 
Drzic  487.  Jos  ako  ju  (radosl)  stece  kada,  u  brzo 
se  ^  nom  razdili.  N.  Najoskovid  1,  108.  Nomoj, 
cim  zenu  tva  lica  gizdava,  u  brzo  da  svenu.  F. 
Lukarevid  108.  Koja  nouinrloga  mladida  zanijo- 
rivsi,  u  brzo  oba  .  .  .  destiLi  vjerovnici  nadoso  so. 
I.  Gundulid  3.  U  In'zo  dc  oarstvo  pasti.  570.  No 
grada  budo  u  brzo  oborona.  M.  Kadnic  05.  U 
brzo  se  zasraniili !  A.  Vitajic,  ist.  22.  U  brzo  mu 
idu  lita.  512.  U  brzo  svo  to  hodi  kako  magla. 
305.  Sve  u  brzo  to  ciniso.  305.  Dostize  ga  u  brzo 
cstra  pravda.  Ziv.  is.  38.  1  u  brzo  vojsku  jjoku- 
pite.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  382.  Radjivoj  devojci  u 
brzo  svatovi.  Nar.  posl.  vuk.  209.  Iraao  boba,  i 
svakome  se  zaklinao  da  so  vari  u  brzo  kao  jajo. 
Nar.  prip.  vrc.  205.  —  i)  sastaiia  sc  sprijcda  sa 
po:  pobi'zo.  Vozo  nasi  vozari  pobrzo.  M.  Ncna- 
dovid,  meiD.  104.  ridi  i  na  po  sc  pobrzo. 

3.  kao  adverab  osim  oblika  brzo,  pomenutoga 
pod  2,  dolazi  jos  u  nckima:  a)  u  gen.  sing,  no-  j 
minalnom-  s  prijcdl.  do,  radi  kojcga  je  i  itzct  gen., 
kao  da  bez  nega  ne  hi  moglo  biti  do.  inacc  je 
kao  naprijcd  'pod  2  do  brzo.  samo  prosloga  vi- 
jeka  u  jcdnoya  pisca.  Zami.s}ou  i  zalostau  u  sobi 
vradaiJe  so  k  druziui.  Nu  so  do  brza  razvescli. 
Ziv.  is.  108.  —  b)  u  loc.  sing,  slozenom,  koji  ce  i 
biti  dosao  mjesto  nominalnoga  (vidi  dafc  pod  c), 
2)0  sto  je  nominalni  isasao  iz  ubicaja,  i  to  s  pri- 
jcdl. na:  na  brzoni,  kao  naprijcd  pod  2  na  brzo. 
samo  u  lijelostijcncccu  rjecniku  (11^)  (  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijcka.  Iz  ove  zemle  sva  vlaga  na  i 
brzom  .  .  .  izlapi.  I.  Jablanci  18.  Strn  uczin  na 
brzom  u  sjenie  raste,  100.  —  c)  u  starom  iiomi- 
nalnom  loc.  sing.  brtzG,  koji  dolazi  xiv  rijcka  i 
glaseci  u  zapudnom  govoru  brzi  xvi  vijcka.  ali 
ne  sam  ncgo  s  prijcdl.  u  (vi.);  inace  kao  naprijcd 
pod  2  u  brzo.  Vt  brtzd  iztroku.  Mon.  serb.  89. 
Tve  zelo  u  brzi  pune   se   najdite.   H.  Lucid  231. 

4.  adv.  camp.  brze.  —  u  Vukovu  rjecniku  ima 
bifze  (43^')  i  brzo  (43a  ]cod  brzo),  ali  ce  poslednc 
biti  pomijesano  sa  nom.  srednega  roda.  osim  toga 
comp.  nalazi  se  i  drugi:  brzije  u  jednoga  pisca 
XVI  i  u  jednoga  xvii  i  u  jednoga  xvm  rijcka 
(vidi  u  primjerima  M.  Mariilica,  A.  Georgicea  i 
A.  Kalica)  i  sa  e  mjesto  i,  koje  je  postalo  od 


staroga  e,  u  Bjelostijencevu  rjecniku  brzeje.  u 
prvoga  je  nastampano  «  nase  vrijeme  grijeskom 
brzije  (32),  ali  sc  u  prvom  izdat'm  z  i  z  jcdnako 
pise ,  a  II  izdanu  od  1027,  u  kom  se  razliktije  z 
i  i,  stoji  z.  neki  pisci  prosloga  cijeka  mjesto  brze 
imaju  i  brzje  povodeci  se  za  drugim  rijecima 
(vidi  n  primjerima).  —  u)  znaccne  kao  naprijcd 
pod  2,  a. ;  su  cim  sc  poredi  mu£e  biti  i  ne  biti 
izreccno.  a)  su  cim  se  poredi  stoji  Hi  u  gen.  samo 
w  staro  vrijeme  Hi  u  gen.  s  prijedl.  od  Hi  je  pri- 
vezano  rijecju  nego:  Oni  drugi  uceuik  pritece 
brze  Petra  i  dode  prvi  na  grob.  N.  Raiiina  130. 
ioan.  20,  4.  Izljoze  brze  nego  li  strijela.  Zbor.  97li. 
Rukavco  uzvrgli,  bicve  podpasali ;  brze  t'  bi  ti- 
cali  skacuci  dubravom  ner  kad  bi  bigali  jelini 
prid  lavora.  M.  Marulid  13.  Tamo  bjese  niz  Ko- 
sovo brze  od  vjotra  odjezdio.  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  35.  Bjezade  izprid  vas  brzije  nego  pla- 
sive  ovco  izpriti  gladna  vuka.  A.  Kalid  103.  Drugi 
ucenik  trcase  brze  od  Petra.  Vuk,  jov.  20,  4. 
—  b)  bez  i  ccga  su  cim  bi  se  poredilo.  to  je 
kad  kad  samo  u  misli,  a  kad  kad  se  misli  samo 
brzina  veca  ncgo  kad  bi  sc  rcklo  samo  brzo. 
Umiru  prituzan,  a  ne  zuam  krivine,  nisam  ja 
tad  duzaii,  zivot  moj  da  gino.  Umire  br^e  sad  ma 
mlados  domerna  u  i>,e]ali  tebe  rad  lirunice  biserna. 
Umiru  i  vidim  ocito  da  ja  mrem.  D.  Drzid  422. 
Uzjasi  za  nie  na  kona,  toi'  odimo  brze.  I.  Andid, 
svit.  17.  Nije  nam  kasnit,  Sto  inias  vidit,  gledaj 
brzo.  J.  Kavauin  509.  Ukopase  tilo;  skriiiu,  u 
koju  ga  metnuso ,  zivoga  klaka  uasuse ,  jeda  bi 
se  bi-ze  suiai'ikalo  laeso.  J.  Banovac,  pred.  142. 
Sto  on  jbrzjo'  k  iioj  ide,  to  oua  da|o  od  lioga  od- 
mide  se.  M.  A.  Uo|kovid,  sabr.  59.  Idi  brze  dvoru 
bijolomo ,  donosi  mi  staro  sokolovo.  Nar.  lijes. 
vuk.  2,  457.  Uaj'tc,  Turci,  da  brzo  idemo,  ne  bi  li 
so  gore  dovatili.  3,  259.  Povrati  se  dvoru  kuka- 
juci,  brzo  store  mekanu  postoju.  3,  522.  A  mi 
brze,  oblak  brze.  1,  113.  Brzo  dorat,  brzo  bede- 
vija;  brza  mu  jo,  ujeli  je  vuci!  Nar.  pjes.  petr. 
2,  (!  12.  nalazi  sc  i  s  prijedl.  u  (vidi  naprijcd  pod 
2,  (f),  ali  veoma  rijetko:  Jaoli,  sto  so  oni  dan  no 
stvori  najmai'ii  das  jodau ,  u  brze  da  prode  i*  N. 
Najeskovid  2,  85.  ,sto  brzo':  Ca  brze  i  bo}o 
mogase  dotede.  D.  Barakovid,  jar.  53.  Pak  ti  trdi 
JSto  god  brze  mozos.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  573.  Oprcmi 
so  sto  brzo  mogase.  3,  5.41.  —  dodajc  mu  sc  ozad 
ado.  bo|e,  .s  kojim  mu  znaccne  biva  jace,  kao  da 
sto  biva  brze  ncgo  kad  bi  sc  rcklo  samo  brze. 
Ouam'  idi  brzo  boje.  Nadod.  83.  Brze  boje,  quam 
citissimo.  Vuk,  rjod.  43".  Sva  druzina  liega  po- 
sUisala,  brzo  bo]o  vatru  nalozise.  3,  420.  Brada 
otrdo  brze  bo)e  k  ocu.  Nar.  prip.  vuk.  9.  Onda 
ved  vidi  sta  je,  pa  so  brze  bo)o  vrati  uatrag. 
Vuk,  nar.  pjes.  2,  84.  Kako  ga  uglodali,  a  on  se 
brze  bojo  sakri.  Vuk,  rjed.  43^1.  Otac  ga  bi-ze  boje 
zainota  u  durak.  Vuk,  posl.  354.  —  superl.  ta- 
koder  bez  i  ccga  su  cim  bi  sc  poredilo  (isporcdi 
da(e):  Bizaso  najbrze.  M.  Marulid  2oo.  Mac  ki- 
vavi  od  sebo  tja  vrze,  a  podo  jubavi  dvoriti  naj- 
brze. O.  Mazibi-adid  152.  —  fi)  znaccne  kao  na- 
prijcd pjod  2,  ft. ;  su  cim  sc  poredi  moze  biti  i  ne 
biti  izreccno;  a)  su  cim  se  poredi  izrcceno  kao 
naprijcd :  Bi'zo  bi  svitu  rok  i  koiiac  dotekal  nego 
bi  bil  uzrok  da  bill  ja  toj  rekal.  S.  Mendetid  183. 
Hodu  ti  poslati  brzo  nego  ti  scijoniS.  B.  Kasic, 
per.  51.  Epato  kazu  u  kalondai'U  mine  jedan  dan 
brzo  da  so  dogajaju  uogo  predno.  B.  Kasid,  rit. 
32  Jer  ce  zaboravit  |udi  te  brzije  nego  se  u 
tvojoj  misli  procii'iuje.  A.  Goorgiceo,  nasi.  58. 
Brze  mu  je  glavu  odsikao  nego  bi  ga  muiia  osi- 
uula.  A.  Kadid,  razgov.  80.  —  b)  bez  i  cega  su 
cim  bi  se  poredilo  (isporcdi  pod  n,  b.) :  Gdo  ga 
(svijet)  vede  |ubi,   ta  ga  bi-ze  zgubi.    Mon.  Croat. 


BRZ 


692 


BRZ 


317.  Ako  bi  so  mi)f;lo  tozi  drugoj  gosjiodi  ufinitb, 
vaSoj  |ul)vo  bri.io  i  sn.dfnijo.  Spom.  sr.  1,  11).  Da 
jini  bog  brzijo  (,brzijo')  pomo^  .svu  jioilijo.  M .  Ma- 
rulii  !!2.  Sve  drUKo  jos  brio.  S.  Moiu-.otii  (iO.  JJiv.o 
pod',  lona('  istavi.  N.  NajoSkovii  1,  2IS2.  No  mojlo 
ffa  vcc''  frustati,  da  pi-inosto  ovdi  bi?.o,  u  miikii 
iostoku  da  so  \rh\  P.  J  [oktorovii  181.  Poj'  s  I'liin 
brzo,  ila  iisilui  glavu  tomu  noviniiku.  115.  Obiati 
so  k  luoni,  obrati,  Ivoju  voriiu  no  ostavi,  nog  briio 
so  k  I'loj  povrat-i.  O.  MaXibradii  184.  Rr'/.n  tu  ovon 
\Tz',  koju  mi  ukrado.  I.  Gundulii  119.  Hi  brzo 
htjej  !5to  hoAo  vojska  ostala,  ili  ti  so  splesa  i  vrf,e 
izpod  sab)o  glava  jiala.  i'M).  Za  sto  vi  vodito  moju 
sluibeniouV  br?-o  ju  piistito.  M.  Divkovic,  zlam. 
12.  Biso  raotika  puna  gospodskib  ruk,  ...  a  to 
dajuc  nauk;  svak  cclo  opoti,  noka  briie  va.s  puk 
priano  k  raboti.  D.  Barakovi6,  vil.  55.  DavaSo  joj 
mirom  josti ,  noka  bi  brzo  umrla.  B.  KaisiA,  per. 
20ei.  Brio  gradu  pomozi.  I.  T.  Mrnavit;,  osm.  31.  j 
Pravedna  6oTika  vazda  bog  miluje,  od  zla  pri-  ' 
velika  brio  sloboduje.  79.  Joda  bi  se  iz  purgato- 
rija  oprostilo  brio  lemozinom.  I.  Anci6,  svit.  203. 
Na  ovi  strahoviti  zuk  brie  brie  otvorido  se  grebi. 
M.  Zorifiii,  osm.  85.  Nije,  velo,  za  to  samo  kon 
doveden  sudcu  tamo  da  zaludu  istom  rie,  dal'  da 
pravda  dode  brie;  brez  koiia  bi  kaano  dosla.  V. 
DoSen  G4.  Da  svrha  bude  brie.  193.  Tko  odnese 
Aoj  novino  brie?  tko  li  kaza  i  u  smutilu  vrie? 
M.  A.  Eejkovii,  sat.  .59.  Da  su  goli  poznadose 
brie.  97.  Sudacrefe:  vatru  u  noga.  ,Brije' vilajet 
nakupi  suba  grana.  M.  A.  Rejkovic.  sabr.  54. 
Ajde,  ajde,  §6eri,  ama  brie  dodi.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  388.  Moj  Damjane,  moje  jarko  sunce !  Ijepo  ti 
me  bjeSe  obasjalo !  al'  mi  brie  za  goricu  zado. 
1,  406.  Brie  Jcerca  majku  poslusala.  1,  416.  Kad 
je  vecer  o  veceri  bilo,  brie  ide  dvoru  ^^ubovica. 

1,  400.  To  je  uemu  vrlo  mufino  bilo ;  brie  skoci 
na  nogo  lagane.  1,  469.  Da  si  brie  na  Rakitno 
ravno.  1,  564.  Ustaj  brie,  Vatima  devojkol  1,  609. 
2ao  bilo  begu  Milan-begu,  brio  jase  koiia  veli- 
koga ,  pa  on  ode  dvoru  bijelome.  2,  47.  On  se 
bjeSe  vrlo  zacudio,  .  .  .  brie  gradi   lucevu   celiju. 

2,  92.  To  su  braoa  majku  poslusala ,  brie  pisu 
knigu  na  kojenu.  2,  136.  Brie  hajde  na  Kosovo 
ravno.  2,  191.  Brie  hodi,  moj  posinko  Marko! 
propade  mi  triest  bi}ad"  vojske.  2,  366.  Dones' 
brie  sivoga  sokola.  2,  451.  Pobratime,  Dojcevi6u 
Vuce !  brie  li  me,  brate,  zaboravi !  2,  568.  Ja  kad 
vide   Crnojevic   Ivo ,   brie   pita   sestrica   svojega. 

2,  563.  Fala  bogu,  rdavoga  drusta!  kako  brie  pro- 
meniSe  lice  I  3,  177.    Brie  plaii-aj    mene  i  druzini. 

3,  303.  —  ,sto  brie':  Driani  jesu  sto  ,brije'  modi 
budu  obznaniti.  A.  d.  Kosta  1,  74.  —  ,koliko  brie' : 
Koliko  se  brie  ruoie,  quam  primum,  ut  primum. 
Mikaja  280b.  —  nalazi  mil  se  doclano  aprijcda 
vrlo  i  vele  xvii  i  xviii  vijeka,  hao  sto  se  sacla 
pred  svaki  komparativ  moze  dodati  mnogo :  Misli 
da  6e  se  vrlo  brie  svrsiti.  M.  Radnic  13.  Kasno 
poteli  su  a  joS  i  vele  ,brije'  .svrsili  su.  A.  d.  Ko.sta 

1,  45.  —  moze  mu  sprijeda  stajati  ,kad',  kad  se 
pita  ili  6udi  kako  je  moglo  sto  biti  tako  brzo: 
Kad  brie !  (dode,  ucini,  pojede  itd.)  Nar.  po.sl.  vuk. 
115.  Onda  care  Marku  knigu  pise :  brie  hodi,  moj 
pobjuio  Marko:  propade  mi  triest  Uijad  vojske. 
Ali  Mario  caru  odgovara:  kada  brio,  care  po- 
ocime !  Nar.  pjes-  'vnk-  2,  366.  Dvori  moji,  ognem 
sagoi'eli !  a  kade  i^.'i  brio  prokapaste?  2,  461.  Kad 
brzo  nade?  D.  Daniiii,  Imoj.  27,  20.  u  pjesmi  i 
okriieno,  bez  e:  Kad  bri'  ode  sa  juuaka  glava! 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  424.  —  dodajf  mu  se  nzad  adv. 
bo|e  (vidi  naprijed  pod  a.):  Kad  L.itini  kriigu 
proufiSo,  brio  boje  pustise  Milosa.  Nar.  pjc^.  vuk. 

2,  214  —  superlat.  bez  i  cega  su  iim  bi  se  pore- 
dilo.  misli  se  take  brzo  da  brie  biti  ne  moze,  a 


iesto  kao  odmah :  Ti  mi  ga  poSji  6a  najbrie  moreS. 
Mon.  Croat.  229.  Najbrzo  zovito  Oloforna.  M.  Ma- 
riilii  11.  AH  stvor"  da  sam  tvoj,  ali  stvor'  na  smrt 
prid  najbrie  iivot  moj.  S.  Meiicnti6  151.  Po6u 
zvat  svu  svojtu,  tcr  iiii  cu  ukazat  tvoje  galan- 
torijo  i  no  cu  cknjct  najbrie  .'jada.  M.  Drii/;  182. 
Ako  ti  ne  dodos  najbrzo  k  I'lojzi  sad,  mrtvu  jo  6' 
vidjeti.  P.  Lukarovit';  162.  Ku  dado  najbrie.  M. 
Bunic  iOO.  Da  so  najbrzo  .  .  .  van  grada  izvrZe. 
82.  Ma  pjosanco,  sada  podi,  najbrzo  so  ve6  upufci 
pi'om  sum|ivoj  moj  gospoji.  C).  Maiibradid,  183. 
Najbrie  ca  mogu  u  grad  so  odjiravih.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  267.  Pojiaj  se  najbrie.  B.  Kasic,  zrc.  29. 
Da  zcnidbn  najbrzo  srcano  sklopi.  B.  Kasic,  per. 
108.  Nastoj  da  bi  sobo  najbrzo  po])ravil.  A.  Goor- 
gicoo,  nasi.  (i9.  Izpljuj  najbrzo  jid.  317.  David 
istom  prvi  Isami  vrzo,  a  .strasi\'i  trup  najbrie  na 
tie  obori.  1).  Palmotid,  christ.  1.31.  Uhiti  me  tijem 
najbrzo  domacica.  I.  Kanavelic,  iv.  415.  Najbrie 
ustani  iz  toga  smrada.  J.  Banovac,  pred.  109.  Ako 
so  najbrie  no  utoku  k  Isukrstu.  F.  Lastrid,  svet.  45. 
Zapovidje  mu  da  najbrie  ustane.  I.  Dordid,  ben. 
185.  Zametni  se  bremenom  najbrie,  jcr  je  kasno. 
190.  Najbrie  se  odvrg'o  u  cara  u  destitoga.  Nar. 
pjes.  bog.  102.  —  y)  u  znaceim  kakvo  je  pod  [i., 
dolazi  i  onda  kad  se  ne  cc  nikakpo  vrijeme  da 
kaze,  nego  kad  se  hove  da  kale  da  je  necemu  vise 
prilike  da  bude  nego  drugome  cemu,  da  je  Ho 
jjrilicnije  Hi  bo(e  ili  prece  ciniti  nego  driigo,  kao 
sto  se  i  ,prije'  govori  kad  se  samo  dvoumi  pa  se 
rece  da  je  sto  prije  ovako  nego  onako.  cesto  je 
kao  boje,  jadije  i  u  torn  smislu  prijo ,  potius, 
niagis,  imo.  isporedi  pace,  samo  xvi  i  xvii  vijeka 
u  cetiri  pisca;  ali  vidi  i  dale  jiod  (.:  a)  izrice 
se  su  iim  se  poredi,  i  to  privezano  rijecju  nego : 
Ovo  jest  brie  zapovid  nego  svitovanje.  §.  Bu- 
dinid,  sum.  170'^  Ova  zaveza  jest  brie  pedipsje 
niko  nego  li  grill.  S.  Budinid,  ispr.  146  S  tacimi 
imaju  biti  brie  oStri  i  tvrdi  nogo  li  mili.  13. 
Ima  clovik  brie  pobijati  .  .  pohotinje  imanja  nego 
kupiti  blago.  93.  Ako  djak  sumili  da'ibrie  ubil 
jest  nego  ne  ubil.  163.  Tako  da  brie  moie  se 
redi  da  takov  jest  suiaii  blagu  nego  da  on  jest 
gospodar  blagu  svojomu.  68.  —  b)  ne  izrice  se 
izrijekom  su  iim  se  poredi:  Jeda  no  bude  dovoje 
nam  i  vam,  podite  brie  i  kupite.  N.  Raiiina  25,  9. 
mat.  25,  9.  u  Viikovu  prijevodu :  bole  je ,  idite. 
Ne  vnidite  u  grad  samarski,  da  brze  pojte  k  iz- 
gubjcnim  ovcam  hiie  izdrajelske.  Anton  Dalm., 
mat.  10,  6.  Ki  je  ki  imijudi  slugu  ki  priSavsi  iz 
po)a  rekal  bi  mu :  pojdi  lirlo  i  sedi  za  stol  ?  nego 
brie  pravi  k  liemu:  pripravi  mi  da  veceram. 
Anton  Dalm. ,  luk.  17,  7-8.  Za  dto  brze  krivinu 
ne  trpiteV  Anton  Dalm.,  Ikor.  6,  7.  u  Vukovu 
prijevodu:  radije.  Ne  sramuj  se,  nogo  brze  boga 
slavi.  Anton  Dalm.,  Ipetr.  4,  16.  Tomu  ne  imaju 
se  veliciti  grisi  ni  ga  pobijati  karanjem,^  pade  li 
brie  ima  biti  milirn  nacinom  ukrip|en.  S.  Budi- 
nid, ispr.  27.  Ovi  no  imaju  ono  pravo  ul'anje,  pade 
brie  kaiu  taste  .  .  nadanje.  S.  Budinid,  sum.  17. 
Ne  du  smrti  grisniku,  nego  bi-ie  da  se  povme. 
F.  Glavinid,  svitl.  127.  —  iS)  znaieiie  kao  naprijed 
pod  2,  y. ;  bez  i  iega  su  iim  bi  se  poredilo ,  a  u 
komparativu  je  onako  kao  sto  je  i  u  pravom 
siuislu  kad  sc  misli  hrzina  veca  nego  sto  bi  bila 
kad  bi  se  reklo  samo  brzo  (isporedi  pod  «,  b.). 
od  XVI  vijeka.  Tim  uzrok  rad  bill  znat,  za  c  licce 
rumono  za  rados  pozir-at  no  da  mi  Juveno;  brze 
zna,  kad  pozro  ne  Jipos  na  mene,  oni  das  da 
uzmre  ma  mlados.  S.  Mencotid  150.  Za  d  ime 
tve  di-ie  s  naravom  da  sklada,  toj  driu,  kad  brie 
oholas  no  vlada.  Nu  bi  rek  Ijepotom  da  se  ti 
oholiS.  115.  Za  5  te  je  strah  vodi  nor  deri  i 
mene;   ter  brie  lie  lijopos  ne  smis  jur  ni  pozrit, 


BEZ 


693 


BRZ 


a  ner  tva  da  krjepos  moze  noj  vrha  prit.  ii. 
Er  muku  da  ti  znas,  ku  duh  moj  sad  puti ,  veca 
je  brze  dvas  neg  sve  sto  podnije  ti.  N.  Najes- 
kovio  1,  145.  A.  Nu  reci  sto  lioc  rijot,  sve  si-ce 
otvori.  B.  Jaoh  brze  ne  on  smjet.  A.  Kad  t'  veju, 
govori.  1,  177.  Nu  brze  ti  drugix  ne  imas  misliti? 
1,  185.  Brze  spi  (gospodar) ;  neka  ga;  iiije  nocas 
pospao.  1,  202.  A.  Jeda  znas  gdi  sii  ove  vil  ostale? 
B.  Ja  ne  znam ;  brze  su  gdi  zaspale.  1,  205.  Nut 
odi  kosuta,  ali  je  brze  vil.  1,  227.  Tu  ill  ce  ka- 
rati  i  brze  pocet'  bit'.  240.  S  vami  spi  al  ije? 
b.rze  je  on  vas  par?  1,  245.  Brze  ranis  da  je  sam 
jedan  stan  ovi  tvoj?  1,  24G.  Sebi  rijeh;  more  li 
bit'  ovoj  ?  ali  je  bi-ze  san  ?  1,  310.  Brze  ce  on  biti, 
§to  ide  od  onud.  1,  176.  Da  brze  uskrsne  gospoja, 
za  ku  se  razvrie  prislavni  grad  Troja,  . .  .  i  mnoge 
jo§  druge  gospoje  i  vile,  no  bi  ti  za  sluge  dostojne 
sad  bile.  2,  20.  Pjesance,  opet  se  potezaj,  jeda  mi 
debar  glas  poruci  vila  taj.  Jaoh!  ali  brze  ne  c' 
za  mene  hajati  ni  k  meni  doci  vec,  neg  ces  s  liom 
ostati.  2,  53.  Na  nu  se  ne  tuzim ,  neg  na  te,  }u- 
bavi,  neharnoj  da  slui^im,  jer  mo  ti  postavi.  Ona 
mi  nije  kriva,  a  brze  maiio  ti,  nogo  smrt,  ka  ziva 
trpi  mo  na  svijeti.  2,  134.  Brze  bo  Tuvci  ti  brez 
zubi  svi  bihu,  cic  toga  trziti  sitan  kruh  ne  htihu. 
H.  Lucie  255.  Za  taku  oholast,  cula  si  toj  brze, 
angolo  u  propast  dolika  bog  vrze.  243.  Ki  brze 
prilican  bio  sam  ka  nenm,  aj  me,  neobicau  sada 
sam  u  svemu.  254.  Ali  brze  nije  ga  s  vami,  er 
mu  mjesta  vi  ne  date.  S.  BobajeviA  220.  A.  Ah, 
Zagorka,  zla  6es  tvoja  na  ito  t'  ovdi  sad  dovede ! 
B.  Jaoh,  Zagorka  brie  ovo  je.  F.  Lukarovic  144. 
Nije  mo  rad  vidjeti  i  brze  zivot  moj  misli  jos 
uzeti,  i  moguc  bit'  6e  toj.  M.  Bunio  14.  Tijeme 
brie  jos  ce  riti :  pravo  2alit'  nije  ovoga.  I.  Gun- 
dulid  255.  Koje  jo  sagrisenje  on  ucinil  pram  tebi, 
da  imas  uzrok  dati  ga  u  ruke  razbojnika  zalihV 
Brze  jere  si  ti  gospodin  moguci  i  ne  imas  potribu 
od  stvari  nijedne,  ter  za  to  ne  imas  milosrdja 
svrhu  tuznoga,  jer  brze  stanujes  na  nebpsih  i  ne 
ganujes  se  za  stvari  koje  su  na  zemji?  M.  Jer- 
kovi6  72,  Aloksandar  .  .  .  veliki  .  .  .  brze  ne  ima 
prah  toliki  oda  svega  svijeta  svoga,  ki  bi  mog'o 
dosta  biti?  J.  Kavaiiin  29.  Tuze  co|ad  koja  .  .  brze 
ne  bi  imala  fim  ziviti  ovi  dan.  A.  d.  Bella,  razgov. 
53.  Grede  svojim  putem,  samo  se  brze  u  sebi  ba- 
neci.  133.  —  i'irfi  i  dafe  pod  f.  —  u  tout  znacenii 
dola:i  cesto  i  okrnen,  hez  zadnega  o,  i  to  od  xvi 
vijeka,  ali  daiias  rijetko;  izmeSu  rjecnika  u  Vran- 
cicevu  (forsan  I ,  u  Mikajinu  (30'') ,  u  lijelostijen- 
cevu,  Jamhresicevu  i  Stulicevu.  Ka  sam  ja  da  brz 
mnii  da  no  cu  na  pospis  pojt.  M.  Marulic  4(i. 
Dila  je  ucinil  izvrsne  Jubavi,  jos  ina  brz  imil 
ner  listo  ka  pravi.  277.  Ludosti  od  ove  jubavi 
mi§}u  strt,  ku  )ubav  svak  zove,  a  brz  je  druga 
smrt.  §.  Mencotic  223.  Skodu  t'  ne  nose,  nit  do- 
broti  ude,  nit  kriposti  kose,  da  prija  brz  iiriido. 
P.  Hektorovic  60.  Brz  ko  godi  tvoje  srece  smele 
ti  su,  gospo,  misal.  M.  Pelegrinovic  177.  Kad  bi 
clovici  ustali  na  nas,  brz  bi  zivih  pozrli  nas. 
Kada  bi  se  prognivala  jarost  nih  na  nas,  brz  bi 
voda  potopila  nas.  M.  Alberti  60.  p.'^al.  12.3,  2-4. 
Ne  u  dan  blagdana,  da  brz  smetna  ne  budet.  451. 
Bogdan  tebe  brz  no  Jubi?  M.  Gazarovi'-,  94.  Ni- 
hove  dohndke  dnigi  uzivaju,  a  brz  usponiiiiak  od 
nih  ne  imaju  A.  Georgiceo,  nasi.  9.  Ako  na  smrt 
priti  jest  vele  strasjivo,  brz  dugo  ziviti  bit  ce 
pogibjivo.  57.  Neka  nam  ne  govori  g(;spodin,  da 
bismo  brz  ne  umrli.  A.  Georgiceo,  pril.  (16.  Sricne 
stvari  kad  mojo  bijahu,  i  brz  kako  ni  jednomu 
sve  restihu.  I,  Ivanisevic  25.  Nitkore  ni  tebi  usilan 
nego  brz  ludi.  134.  Brz  se  moze  prominiti  tvoj 
prijate}.  236.    Ca  mogu  reci  nego  se  cuditiV   brz 


319.  Brz  ces  mi  reci  da  ne  od  boga,  dali  od  stvari 
stvoi'enih  bilo  je  izvedeno  tvoje  tilo.  P.  Kadovcic, 
symb.  128.  Brz  zelite  vi  izaznati  koji  jo  ta  kra}? 
A.  Vita}ic,  ist.  72.  Nih  na  dobro  poticuci,  brz  da 
bill  jili  obratio.  118.  Al  se  od  liega  brz  bill  skrio 
(abscondissem  me  forsitan  ab  eo).  164.  Bolim  se 
vele  mnogo  da  nimam  one  bolesti,  koju  sam  di'zan 
imati ,  i  brz  nisam  ispovidio  moje  grihc  i  moja 
pomai'ikaiia  L.  Terzic  41.  Koja  je  stvar,  cica  koje 
i-ad  bi  josce  ziviti?  jeda  li  brz  }ubav  od  prijateji? 
155.  Na  rukah  nositi  ce  tebe,  da  bri  ne  opo- 
taknes  o  kamen  nogom  tvojom.  189.  Brz  imati 
hocemo  vrimena  a  brz  ne  cemo.  I.  P.  Marki  40. 
Biti  ce  brz  vise  od  dvadeset  godina.  50.  Ako  mi- 
slimo  nasloniti  na£e  spaseiie  vrhu  jednoga  ne- 
stano^dtoga  ,brz'.  40.  Brz  bi  i  more  presusilo.  J. 
Kavanin  74.  Da  nis'  stiskal  sto  s'  govoril,  hri,  ti 
ne  bih  odgovoril.  1 63.  Bit  6e  ti  potrjebiti  i  bratja 
i  brz  nih  sinovi.  393.  Od  stvorenih  brX  nijedan 
ne  ce  ostat.  566.  Mnogi  brz  (, bars')  imajuci  dosta 
godina,  malo  su  zivili.  A.  d.  Bolla,  razgov.  7.  Na 
cas  od  smrti,  koja  brz  (,barx')  nije  daleko.  83. 
I  sto  je  jos  gore,  od  toga  se  br2  i  no  kaju.  A. 
Kadci6,  bogosl.  290.  Kako  no  u  toliko  dana,  ako 
ne  i  miseci  a  brz  i  godiSta?  386.  Jer  je  protiva 
virnosti  i  pravici  dilovao  i  brz  uzrok  bio  velikoj 
56eti  Potrovoj.  72.  Izvan  scbe  ti  b'  ostala  i  hri, 
mrtva  g  zemlji  pala.  P.  Knezevii,  muka  16.  Uovik 
pravedan,  jeda  bri  ne  obii  i  on  prijatejski  s  bo- 
gom  u  molitvi?  Tiu-I.  blago  2,  9.  Ne  pristupa  li 
brz  virnik  prvu  zapovid  desetice,  kad  Stuje  pri- 
like  ?  2,  77.  Tko  bi  imao  srce  gotovo  ukrast  vele, 
da  bi  mu  doSIo  do  ruke,  da  li  pak  bi  ukrao  malo, 
jer  od  vise  nije  zatekao,  bill  hri  teSko  sagriSio? 
2,  170.  Nihovim  sinovima  jo§  malahnim  a  bri  jo5 
ni  rodenim.  I.  J.  P.  Lucid,  bit.  6.  BH  dode.  M. 
Pavlinovii.  —  7noze  imati  za  sobom  i  rijec  da, 
kojom  bi  Mia  privezana  recenica  kad  bi  se  reklo 
sve  mjesta  cega  stoji  samo  brX,  t.  j.  ,br2e  moze 
biti',  kao  sto  se  govori  i  ,moX'  da'  mjesto  ,moie 
biti  da',  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Koji  sude  i 
misle  da  ako  u6ine  ku  god  stvar  jest  smrtni  grih 
uciniti  tu  stvar,  prem  da  so  hine  hvi  da  u  tomu 
nihovu  sudu,  a  nisco  ne  maiio  li  cine  onu  stvar. 
,§.  Budinic,  ispr.  8.  —  u  torn  znadcnu  dolazi  i 
s  prijedl.  bez  (prez),  koji  mu  ukida  to  znacene, 
kao  da  bi  se  reklo :  bez  onoga  sto  je  brze  u  torn 
smislu,  a  po  torn  je  kao  bez  sumiie,  zaista,  za 
cijelo,  sa  svijeni.  samo  u  dva  pisca  xvi  vijeka. 
Sve  viruju  ja  prez  brze,  ca  mi  svetost  tvoja  kaie. 
P.  Hektorovic  121.  Toj  su  stanovite  obzide  brez 
brze.  H.  Lucie  262.  Za  to  dim,  bez  brze  da  jubav 
oni  cas,  ki  se  ti  odvi-ze,  zgubi  nioc  i  oblas.  268. 
—  f)  M  znacenu  koje  je  pod  y.  i  (T.  dolazi  i  s  do- 
metnutim  na  kraju  k  od  ka,  koje  se  dodajei  dru- 
gim  rijccima  (n.  p.  sadeka).  od  xvi  vijeka  izmedii 
rjecnika  u  Mikalinii  (30i>  forte)  t  u  Stulicevu 
(forte),  a)  kao  brze  2)od  y.:  Svak  slavi  veceras, 
ko  pod  mom  krunom  jos,  hrabrenu  raoju  vlas  i 
me  vil  drag  ures  .  .  .  Zgini  svaka  stvar  straJiva, 
sto  je  u  paklu  sve  uziva'  .  .  .  Brzok  se  naredi, 
pristati  da  bnde  Radaniant  .  .  .  izkusat'  od  zloba 
duse.  I.  Gundulic  101.  Da  smo  u  zabit  postavili, 
boze,  slavno  tvoje  ime,  ti  bi  uzazno;  brzek  ove 
tuge  k  nama  sve  dni  hrle  za  te  samo.  I.  Dordic, 
salt.  143.  Iz  srca  mu  zloba  tmasta  k'o  iz  pritile 
zem)e  izrasta;  brzek  se  on  vas  pritvorio  grde  u 
ze}e  srca  opaka.  241.  Drzis  da  ce  duga  biti  ova 
tvoja  kriva  tisina  ?  varas  se ;  produ}ice  brzek 
dokle  drzeci  ti  da  je  smrt  od  tebe  daleka  ne  pro- 
misjas  ponmo  ostrinu  od  suda.  A.  d.  Bella,  razg. 
17.  Eijec  koja  veli  da  Jezus  kad  je  bio  krsten 
imo  je  tridesti  godista,  ne  ima  podpora  u  van- 
de}u.  Brzek  slicnija  je  istini  rijec  druga  da  Jezus 


BRZ 


(i9'l 


BBZAN 


kad  je  bio  luSt-eii  bio  jc  istom    uljozo  u  tridosto 
godiSte.    '/'A\'.   is.  47.   Zblaznio   .so  je  Juda   vidof 
pomas  piolitu  iia  iiofjo  Jozii.sovo.   Ali  brXok  jiri- 
uzmimo  put  go.'ipodina  sj:asito]a.  8i.  No  bojto  .so 
od  oiiijoli  koji  tijolo  ubijaju  a  no  mogu  dusu  libit, 
nogo  bojto  so  briok   od  onoga    koji   iiiozo  i  duSii 
i  tijelo  pogiibit.  00.  Malo  jo  u  Oaliloji  jio  .solijob 
C'udesa  tvarati  prid  pukoni  dobolijoh  nio/.dani ;  on 
brXek   imo   bi   po6i   ii  Jonizaloni.  118.  U  subotu 
no  mogaliu  j^udjoli  }iodit  i  pvitovat  di|o  od  dvijo 
tisuio  soXai'ia ,  bi/.ck  od  dvijo  tisuio  lakata.  137. 
No  bi  daklo  krivino,  kojom  V)i  ih  avojijom  odgo- 
vorom  Jozus  pi'ikorio.  Nog  briok  niogo  bi  so  tko 
ouditi   da   reioni   odgovor   nijosu  razumjoli.  189. 
—  h)  kao  br?.o  pod  d\:   Rocito  mi  jo  li  odi?   ali 
brzek  .slcrovno  hodi,  no  davSi  .so  ^adjot"  vami.  S. 
Boba]e^^c  230.   Brzok  bi  za  zaklad  cjoc   ?,c)o   |u- 
vone   litjela  ti  oolov  sad  taj   primit  od  mono.    F. 
Lukarevi6  47.  Jos  brzek  istine  no  poznaS ;  .  .  .  nu 
da  zna§  .  .  .  kazao  bi  drugu  svijes.  97.   Nije  vje- 
rovat  ve6  nikomu ;   ali   istina   brzek  to  je ,  i  ne- 
besa  da  uastojo  na  nesrede  Xalosnomn.  261.  Sam 
Salamnn  nahodimo  da  po  sirokom   putu  prodc  i 
u  raskoSah  zivje  i  za  toj  brzek  toliko   sramotno 
grinu.  B.  Gradi6,  djev.  159.  Covjek  malo  krat  ali 
brXek  nigda  kropko  ...  no  stoji.  B.  Gradii,  duh. 
10.  Ako  toliko  sla\Tii  triidi  .  .  .  ne  istu  brzek  vole 
duga  pokoja,  dosta  da  jo  potrobno  kad  godi  otrt 
znoj.    D.  Zlatarii  vii.    Kad  uzbjezii5   od   bistrijoh 
jezera,    nad  ka  so  cestokrat    nadklanas  ti  sada  i 
brzek  zamjeras  tvoj  ukras  i  gizde.  D.  Zlataric  42. 
Toj  da  biides  vracat  htjola,    ijim  bi  ziva  s  nami 
na  svit ,   brzek  ne  bi  zla  patila  i  jos  hudeg ,   ke 
6es  patit.  O.  Mazibradid  194    Tamo,  gdi  gres  sto- 
lovati  u  privedroj   velikosti,   brzek  jos   ios   pun 
zalosti  niisao  hudu  proklinati.  I.  Gundnlii  37.  Da 
ti  je  znati   ko   so   muci   i   sto   pati  Arijadna  tva 
zalosna ,   brzek ,    brzek   s   mojili  zala  tu  bi  milos 
ooutio,  da  bi  kajau   obratio  jodra  jos   put   ovib 
zala.  45.   Brzok  oe  pustit  i  ostavit   bez   pedjepse 
tolike  grijehe.  M.  Orbin  35.  Cjec'-a  volicijeh  i  brzek 
neraspletivih  priprecica.  B.  Kasic,  rit.  xxvui.  Ako 
bi  brzek  dan  eotrnadosti  po  mini  upao  u  dan  no- 
dijni.  9.   Na   rukah   cc    nositi   tebo   da   brzek  ne 
uvridis  o  kami  nogu  tvoju.  102.   Kada  se  uzdvi- 
zalm  ]udi  protiva  nama,   brzek  bi  bili  zive  pro- 
zdrli.  147.   Ne  scini  se  od  druzih   boli ,  da  brzek 
prid  bogom  ne  uzbudes  gori.  B.  Kasic,  nasi.  12. 
Misli  da  je  bo|e  brzek  tako  za  tvoje  izkusenje.  2G. 
TJcini  bog  namisnike  svoje  }udi  umrle,  }udi,  koji 
brzek  liokada  i  oni  su  bili  gresnici.  A.  d.  Bella, 
razgov.  40.   Da   pripovidavsi   druzim,  ja  isti   se 
brzek   odvrzen  ne  cinim.  59.   Mnozim  i  mnozim, 
a  brzek  i  komu   godijer   koji   se   naliodi   u    ovoj 
crkvi.  69.   Tko  (se)  sadara  smije,  .  .  .  brzek  prijc 
godista   ce  jaukati.  145.    Ko   odmice   na   godista 
dobodna,  i  koja  brzok  ne  ce  doci,  svoj  zivot  pro- 
miniti.   158.    Brzek   ova  je   najposledna   korizma 
od  tvoga  zivota.  171.  Eastimo  jubavi  nopristajno 
dokle  mozomo ;  ne  demo  nioci  brzek  za  dugo  vri- 
jeme.  D.  Mattei  4.  Ista  nemotiiica  kretase  ustima, 
brzek  i  ona  molase.   M.  Vodopid,  u  Dubrovniku 
18G8.  195.  —  nekoliko  se  piita  nalazi  grijeikom 
pisarskom  sa  d  it  a  kroju  mjesto  k:  brzcd.  F.  Lu- 
karevid  74.   O.  Mazibradid  234.  i  u  lielinii  rjec- 
nikic   ,barzeoli'.  325').   ali  ii  ilnujom  izdanu  ,bar- 
zcek'.  1,  352". 

2.  BKZ,  adv.  hreo.  saiiio  u  dva  pisca  xvi  i  xviu 
vijeka;  ali  je  u  prvoya  nepousdano :  u  rukopisu, 
■iz  koga  je  stampano  i  u  kom  se  gins  z  redovno 
pise  slovom  z,  stoji  ,bars',  a  iu  moze  biti  s  na- 
pisano  mjesto  s,  kao  sto  je  i  jos  odmah  u  drugoj 
vrsti  napisano  jos' ;  s  pak  u  prooj  rijeci  ne  moze 
biti  drugo  nego  z\  po  tome  se  moze  citati  ,brz', 


a  i  stoji  u  znacenu  hojega  je  bri,  t.  j.  ,rao2o  biti' 
(vidi  hid  adj.  brz  pod  4,  CS.) :  I  ti  da  bi  stupil  na 
lita  starija,  ,brz'  bi  ti  odutil  zla,  smrti  teSkija. 
M.  Marulid  152.  —  ti  driigoga  je  bez  siimne  samo 
stiha  radi  izostai'^cno  na  kiaju  o  a  znacenem 
rijef  stoji  kao  brzo  u  pravom  smislu:  Da,  jor 
tuzim ,  brz  me  uslisi  (velocitcr  exaudi  mo).  A. 
Vitajid,  ist.  208. 

3.  BRZ,  m.  ime  muiko,  xni  i  xiv  vijeka.  Mon 
sorb.  00.  123.  Glasnik  ii.  12,  50.  122.  Danidid  1,  81. 
isporcdi  Brzota,  Brzojovid. 

1.  BRZA,  /.  ridi  brzoda.  samo  u  Stulirevu  rjei- 
niku,  a  tu  je  bez  siimnc  za  siipstantiv  grijeskom 
uzet  adv.  ,u  brzi'  (vidi  kod  adj.  brz),  prem  da  se 
kaze  da  ima  m  Men6etica. 

2.  BRZA,  /.  adj.  selo  it  Srbiji  u  okrugu  niskom. 
St.  Nov.  1879.  175. 

BRZA  pAlaNKA,  /.  rarosica  u  Srbiji  na 
Dunavu  blizu  Kladova.  Vuk,  rjec.  43^.  K.  Jova- 
novid,  red.  122.  po  okolini  je  zovu  samo  Brza. 
M.  D.  Milidovid,  srb.  994.  bez  sumne  se  i  prije 
samo  tako  zvala,  pa  je  tek  poslije  dobila  i  ime 
palanka,  koje  vidi. 

BRZ  AG,  brsca,  m.  velox.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjedtiika  u  Stuliievu  i  u  Vukovu  (ti  kom  se  do- 
daje  da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  —  Akc.  se  mi- 
jena  «  gen.  pd.:  brzaca;  moze  biti  i  u  voc.  sing.: 
brSco.  —  a)  0  covjcku:  Nemoj  vjerovati  prilahkO; 
niti  budi  udijan  ni  brzac.  M.  Radnid  539.  Malo 
vojske,  hijadu  pusaka,  no  sve  br.sca  i  )uta  boj- 
nika.  Ogled,  .sr.  423.  —  b)  omophron  Latr.  J. 
§loser,  kor.  3. 

BRZAHAN,  brzahua,  adj.   hyp}  brz.   od  pro- 

sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
I  namaco  tanahne  kocije,  na  kocije  brzahne  be- 
devije.  Nar.  pjes.  bog.  313. 

BRZA.TA,  /.  a)  selo  ii  Hrvatskoj  u  podhipaniji 
bjelovarskoj.  Progled  80.  Schem.  zagr.  1875.   153. 

—  b)  rijeka  Suna  koja  utjece  ti  Savu  u  hrvatskoj 
krajini  zovc  -se  od  izvora  do  nekle  Brzaja.  Regul. 
sav.  25.  —  Postanem  od  brz  tako  da  bi  prema 
noj  rijcc  musknga  roda  bila  brzaj. 

BEZAK,  brzaka,  m.  1.  vidi  brzica.  u  nase  vri- 

jcme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje  se 
napoinine  da  se  govori  u  Resavi.  Govori  se  i  pjo 
ostaloj  Srbiji.  I.  Pavlovid.  Raskrecio  se  kao  rak 
na  brzaku.  Nar.  posl.  vuk.  270.  —  2.  pasul  i  gra- 
sak  i  kukurnz  koji  brzo  prispijeva.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku,  gdje  se  za  pasii]  i  gramk  veli  da 
se  tako  zove  koji  rano  dospijeva,  a  za  kukuruz  da 
se  tako  u  Slavoniji  zove  ,nekakav  sitan  kukuruz, 
koji  sc  sije  oko  Vidova  dne  (po  sto  Suva  opadne 
i  plostine  sc  prisuse),  pa  buduci  da  brzo  raste, 
opet  prispije  na  vrijeme',  a  to  je  bez  sumne  ku- 
kuruz  koji  sc  oko  Zagreba  zove  latinstioa,  tal  cin- 
quantino.  vidi  brzoliod,  brzorast.  —  3.  riba  koja 
se  zove  i  varavac  (i  vitotrunci  i  povrhusice) ,  al- 
bnrnus  lucidus  Heck.  J.  Pancid,  ribe  'J5.  zool.  236. 

—  4.  kos  od  j)ruca  kojim  se  hvata  riba  i  koji  se  ne 
ostarln  zapet  (kao  ,slepak'),  jer  iz  nega  mo'e  da 
izide  riba.  1^.  Kovacevid.  tako  ce  biti  nazvaii  za 
to  Sto  nim  treba  brzo  raditi.  —  5.  nadimak  co- 
vjcku koji  brzo  govori.  pjo  torn  dolazi  i  mjesto  prez- 
imena.  u  nase  vrijeme.  Dragomir  Brzak.  Sem.  .srb. 
1881.  29'J. 

BRZ,-\KOV,  adj  sto  pripada  Brzaku.  Brzakov 
buiiar.  Sr.  Nov.  1871.  392. 

BRZAKOVIC,  m.  prezime,  po  ocii  Brzaku.  Sem. 

sr.  1881.  299. 

1.  BRZAN,  brzna,  adj.  vidi  brz.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  na  jednom  mjestu  na  kom  je  u  dru- 


BBZAN 


695 


BEZINA 


(fim  rukopidma  brz,  i  u  rjeinicima  Belinu  (18'j) 
t  Stvliceru.  Mos  bo  oholi  Duuav  no  da  vrh  svc 
rijeke  drzat'  brzne,  neg  samo  oni,  ki  mil  od  leda 
stavi  sjever,  ki  ga  smrzne.  I.  Gundulii  320. 

2.  BRZAN,  m.  selo  u  Srbiji  u  okru(ju  krayujc- 
vaikom.  \i..  Jovanovic,  roe.  117. 

BRZANA,  m.  ime  iimsko,  xi  vijcka,  u  sxMine- 
niku  Idtinski  plsanu.  F.  Kacki,  doc.  33. 

BKZANIC,  m.  presimc,  u  nase  vrijcme.  Eat 
172.  hporedi  Brzana. 

BRZANSIci,  adj.  Ho  yripada  selii  llnanu. 
Brzanska  opstina.  K.  JovanoviA,  rcP.  117. 

BKZANE ,  }(.  festinatio.  samo  ii  VukovH  rjec- 
niku.  isporcdi  brzafci. 

BE.ZAR,  lirzara,  m.  saccus,  velika  kesa  od  koie, 
u  kojoj  cohani  nose  sir  za  iizinu.  u  Lici.  J.  Bog- 
danovic.  od  tal.  borsa,  toholac,  kesa,  si:  lat.  bur.sa, 
grc.  piniaa,  koza.  isporcdi  brzdar,  brznar. 

BEZASAN,  bi-zasua,  adj.  hyp  brz.  samo  u 
Stuliievit,  rjecniku. 

BEZATAK,  brzatka,  m.  vidi  brzioa.  u  nase 
vrijemc.  Brzatak  je  di  je  u  rioi  plitko,  pa  tude 
voda  brze  leti  i  obara  se  dok  dodo  do  ravna.  .J. 
Grupkovic. 

BEZATI,  brzam,  impf.  festinare.  od  xvi  vijcka, 
ismedii  rjecnika  u  Belinu  (accoleraro  HH'A,  n  Stii- 
licevii  (festinare,  properaro),  i  u  Vukova  (t'estinaro 
in  opere  facieudo).  Za  tqj  me  no  iizdrzaj ,  neg 
hrli  i  brzaj,  naglo  me  sad  .spravi.  M.  Driiic.  443. 
Putnice,  .  .  .  ne  bi-zaj  toliko,  uu  stupaj  ustavi.  D. 
Eaniaia  G2.  Voce  vaja  da  jodan  oeo  na.s  reces 
s  devocionom,  nego  stotina  brzajuci.  L.  Vladmi- 
rovic,  slaved.  91. 

BRZAVA,  /.  M  zayoneci  neka  rijcka  ili  mjesto, 
moze  biti  da  se  misli  Brsa  Palanka.  Riknu  krava 
ua  Moravi,  cu  se  tele  na  Brzavi  (odijonetifaj : 
puska).  Nar.  zag.  nov.  184. 

BEZDA,  /.  freniim,  ivale  na  uzdi.  samo  xiii  i 
XIV  vijcka.  isporcdi  bi-sta,  koja  u  islom  znaiciUc 
dolani  XVII  vijcka.  I'ostaiia  tamna:  u  svezi  ce 
biti  sa  St.  nam.  brittel  (franc,  bride),  istof/a  zna- 
cena,  bi-ettan,  maliaii,  stczali,  poiczali,  a  tit.  sc 
misli  da  jc  tt  postalo  od  gd,  koje  sc  drzi  a  anijlo- 
saskom  bregdan,  mahali,  potezati.  po  lomc  hi  bilo 
od  kor.  bhargh,  inahati,  tiskati,  ie  bi  it  brzda  bilo 
g  proiiiijcncno  pred  d  na  z,  a  u  brsta  bilo  bi  zd 
zamijcheno  (jlasuvima  st,  kad  jc  rijcc  vcc  izlazila 
iz  obicaja  te  se  zaboravlalo  kako  uprapo  i  r/lasi. 
—  Koiii  vitvorenyi  zlatyimi  brtzdami.  Stel'an  kr. 
29,  Dusa  ispovedanijc  razumevajustija  jako  bri>z- 
doju  otL  neje  drtzit  se  ne  stgresati.  Sava,  tip. 
stud,  glasn.  40,  14B.  jednom  sc  nalazi  i  .brazda' 
a  istoga  pisca  ciji  jc  driti/i  primjcr,  ali  iicma 
jamstva  da  je  dobro  procilaiio  i  nastaiiipano,  te 
moze  biti  potjrjeska:  Jako  brazdoju  odb  uoje  drLzit 
se  ne  sgresati.  Sava,  tip  liil.  glasn.  24,  1S7. 

BEZDAE ,  brzdara ,  m.  sacous ,  kozna  kesa  u 
kojoj  sc  nosi  brah'ienica.  u  Dahnaciji.  M.  Pavli- 
novic.  —  isporcdi  brzar,  s  kojim  je  jcduotja  po- 
stana,  samo  mn  je  umetnuto  d  iza  z. 

BEZDIGA,  /.  vidi  brzica.  ii  nase  vrijcme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vidcovii.  —  niozc  brzdica 
biti  i  tako  jaka  da  (ude  odncsc:  Od  uekoliko 
robova,  koji  sii  se  oude  u  viru  podavili  i  poto- 
nuli,  pa  jjosle  od  ribara  izvadeni,  znadu  se  i  sad 
grobovi  na  levom  brogu  Morave  pod  Preobraze- 
nem;  a  ostalo,  koje  je  brzdica  uvatila  i  odnela, 
saraiiivato  jo  gdo  je  koje  vatano.  Vuk,  grada  93. 

BEZECE,  n.  sclo  u  Srbiji  u  okriujii  kntscvac- 
kom.  K.  Jovanovic,  rec.  12G. 


BEZECSKl,  adj.  sto  pripada  selu  Brzecu.  Br- 
zecska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  120. 

BEZELKJ,  m.  prezime,  xv  vijcka.  U  Matijca 
Brzelica.  Mon.  croat.  110.  mole  biti  da  bi  1  tre- 
balo  eitati  \. 

BKZElj;,  ill  certbia  uiuraria,  nem.  mauei-laufer. 
J.  Ettinger  H12.  n  nase  vrijcme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vakovu  (gdje  samo  stoji  da  se  govori  u 
Slavoniji  i  da  jc  ,tica  plava  a  po  trbuhu  cadasta' 
i  da  ,najvisG  u  jesen  cvrci').  —  Postai'iem  od  brz. 
—  Ne  zuri  tako  kao  brze]  po  drvetu.  Nar.  posl. 
stojan.  232. 

BEZETAN ,  brzetna ,  adj.  attentus  ,  pomniv, 
koji  dobro  pazi  kad  sto  radi.  kao  da  je  to  u  jed- 
noga  pisca  xvii  injeka.  I'ostaiiem  od  brijeii,  br- 
zem.  isporcdi  brzitni.  Ucini  me  dostojna  i  br- 
zetna (,barsetna')  svetim  otarim  tvojizim  slugu. 
I.  Aucic,  svit.  107. 

BEZI,  adv.  vidi  kod  adj.  brz  i)od  3,  c. 

BEZi  BEOD,  m.  selo  a  Srbiji  u  okrugu  nis- 
koiii.  Sr.  Nov.  1879.  173.  Na  Brzom  Brodu.  Eat 
57.  pisii  ga  i  nc  mijenajuci  prvii  rijcc:  Od  Brzi- 
broda.  48. 

BEZlCA,  ./'.  codec,  gdje  tece  brzo  prcko  kamena. 
samo  M  Vakovu  rjecnikii,  sa  znacenein  koje  je  stav- 
jeiio  i  kojemti  je  jos  dodano :  locus  ubi  flumen  per 
silices  doproporat.  isporcdi  brzdica,  brzak,  brza- 
tak, brskut. 

1.  BEzic,  brzica,  m.  velox,  brzac.  u  naiie  yrj- 
jemc,  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovu.  a)  o  co- 
vjeku.  Za  zdravje  knezeva  i  vitezova,  brzica  i 
mladica,  trgovaca  i^putnika!  Vuk,  kovc.  124. — 
b)  liarpalus  Fab.  J.  Slosor,  kor.  9. 

2.  BEZIC ,  III.  prezime,  xvi  vijcka.  Mon.  croat. 
j  324.  329. 

BEZINA,  /.  celei-itas,  brzoca,  brzost.  od  xvi 
vijcka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (festinatio  47'>. 
agilitas  52''.  cel'oritas  ISS'j.  rapiditas  GOG'',  velo- 
citas  757:i),  u  Bjelostijcncevu,  Jarnbresicevu,  Vol- 
tigijinu,   StuUicvu  i  Vtikovii.  —  Akc.   sc  mijena 

\  uacc.  isiiig.:  brziira,  u  voc.  sing.:  brzino,  u  noiii. 

\  ace.  voc.  pi.:  biV.ine,  i  u  gen.  pL:  brziua,  a  samo 
je  i  zadi'ii  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  brz'me, 
brzinom.  —  Izrec   koliko   ne   bi   niogao  jezik  ni 

I  jiegova  brzina.  Zbor.  10Gi>.  Nebesku  brzinu  tko 
moze    stignuLi?   M.  Votranic   1,  429.    Brzine   na 

i  svijet  nije,  koju  ona  no  pritjcce.  O.  Mazibi-adic 
183.  Put  Varsova  da  svak  slijedi  pod  oruzjem  u 

i  brzini.  I.  Gundulic  417.  Cetiri  kreposti  uahodimo 
u  suncu,  to  jest  najprvo  svjetlost,  drugo  brzina, 

j  tretje  tancina,  cetvrto  beztrudstvo.  M.  Divkovic, 
bes.  401.  S  brzinom  od  parneti  svi  ce  vidjeti.  M. 

i  Orbin  239.  S  kinii  ricmi  zlamenujo  jednu  najvecu 
brzinu.  P.  Radovcio ,  nac.  13.  Trcaces  brzinom 
ua  nebo.  M.  Eadnic  510.  Iduci  u  brzini  k  dru- 
gomu.  91.  Ide  vrijeme  toliko  n  brzini  da  jedva 
buduci  doslo  u  jedan  cas  jest  proslo.  165.  Medu 
tolikijem,  koji  idu  sirokijem  putem  od  grijolia  i 
idu  po  brzina  u  pakao,  ima  Ii  tko  godi  tko  ce 
doci  za  mnom?  399.  Ne  imas  hitrine  koju  mnoge 
od  liih  (Hvina)  imaju,  ni  brzinu  liihovijo  o6u- 
cena.  352.  Na  zapovijed  ciju  brzino  u  svom  ti- 
jeku  sunce  ustavja.  B.  Betera,  cut.  3.  S  tolikom 
porajom,  brzinom  i  nastojaiiera  ucini  se.  S.  Mar- 
gitic,  fala  30.  Jelinsko  tijek  brzine.  I.  Bordic, 
salt.  49.  Trijcba  je,  kad  visiii  zove,  da  mu  se  on 
cas  ozovete,  ter  da  ga  slijedite  svom  brzinom. 
Besjede  kr.  192.  On  earn  cudnovatom  snagom  i 
brzinom  omilova.  A.  Kanizlic,  kam.  256.  Bez  pri- 
stanka  leti  i  nas  zivot  vise  zemje  takijem  mahom 
i  brzinom,  da  tja  ostav}a  iza  sebe  vjotre  iste  i 
trjoskove.   B.  Cuceri  234.   Eadi  brzine   u  lotenu. 


BKZlTEl^ 


fiOC. 


BRZOLOV 


J.  S.  Ro|kovi6,  kuf.  1G2.  Na  tu  svrhu  luos  pro- 
straii  vrio  vrhu  Tiso  riko  u  viloj  brziiii.  Nar. 
pjos.  bog.  101.  No  mogoli  so  jiriniakiuiti  oil  vi- 
sino  vito  jolo  . . .  od  brzino  Xubor-vodo.  Nar.  pjos. 
viik.  1,  8(il.  No  .s(^o  fokat  carion  gospodu,  .  .  no 
iz  dvora  na  brzinu  bjcXi.  1,  ■ill.  Koi'i  so  kroz 
dlaku  no  livali,  nogo  kroz  brzinu.  Nar.  posl.  vuk. 
150.  Da  so  ilii'iS  kako  zee  bi-zinom.  Vuk,  kovC. 
127. 

BRZlTE^i,  VI.  fostinator.  samo  u  BtuUievu  rjei- 
niku,  ;a  koji  cc  biti  i  naiineno. 

B1IZITE]|jICA,  /.  (luao  fostinat.  samo  «<  Stuli- 
ievu  rjciniku,  za  koji  ie  biti  i  naiineno. 

B^^ZITI,  bfzini,  impf.  accoleraro,  incitarc.  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Vranciiev^i  (brziti 
so,  accoleraro),  u  Bclinu  (accoleraro  471'),  ^  YqI. 
tigijinu  (brziti  so,  oilon  S)  i  u  Vtikovu  (incitaro). 
—  1.  prclnzno:  Znan  lovac  za  zvirim  ku  ima  no 
brzi  svoj  stupaj ,  nogo  li  za  onom  ka  bjoJii.  D. 
Kaiiina  lU'i.  Kriposti  stozerue  .  .  .  pospisaju  i  brzo 
...  V  nas  svoju  mod.  S.  Budinii,  sum.  329.  Sveto 
pomazai'ie  no  brzi  .smrt,  dali  jo  klaiia.  Turl.  blago 
2,304.  Brziti  koi'm,  incitaro.  Vuk,  rje6.  43".  — 
2.  sa  so :  a)  zuriti  se,  hitjeti,  festinare.  u  Vranci- 
ceini  i  Volti/jijinu  rjccniku.  b)  utrkivati  se,  cur- 
sitaro.  u  Srbiji  oko  Nisa:  Brzili  su  so  (utrkivali 
su  so  na  koiinia);  da  se  brzimo.  M.  D.  Miliccvii. 

BKZITNI,  adj.  sollomnis,  svcian.  xvi  vijeka  u 
dva  pisca.  Od  brijcci,  brzom.  Prozovoto  ovi  dan 
brzitiU  i  prisvoti.  N.  Eanina  143').  3moj.  23,  21. 
Bernardin  72.  u  prvoga  stoji  grijeskom  ,barsitgi', 
gdje  je  iza  g  izostavlcno  n.  BiSo  tada  blizu  dan 
brzitni  blagdaii  zudijski  od  prikrsdonja.  Bernar- 
din 38b.  loan.  7,  2. 

BEZIV,  adj.  fbstinandi  vim  babens.  saino  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

BEZJEJ,  m.  ime  muiko,  xm  vijeka.  Brtzej. 
Mon.  sorb.  12. 

BRZJETI,  bfzim,  impf.  festinare.  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Vranciccou  (brziti,  pro- 
perare,  festinare),  m  Belinu  (brziti,  festinare  47''. 
accelorare  48-'.  ire  velociter  77i>),  u  Bjelostijcn- 
cevii  (bi'zeti),  u  Voltigijinu  (brziti,  eilen)  i  u  Utii- 
licevu  (brziti,  properare,  festinare).  —  Vijek  nojma 
jezik  tvoj  na  govor  brziti  (,brz  iti').  N.  Dimitrovid 
14.  I  stijena  gdi  godi  kad  pade  iz  gore,  priprici 
put  vodi,  da  brzit  ne  more.  P.  Hektorovic  70. 
Oba  dva  klikoSe,  pisam  zacinuci  po  tilio,  ne  brzed. 
22.  ^juti  so  i  jidi  po  sridu  vojske  stav,  brzeci  vas 
blidi  da  zrefie  svoju  prav.  D.  Barakovic,  vil.  62. 
Brzeci  ide  u  pustinu.  F.  Glavinic,  cvit  15.  Da 
od  ovega  .  .  .  brzedi  otidcs.  B.  Kasic ,  rit.  367. 
K  tebi  brzim,  ti  primi  me.  I.  Ivanisevic  45.  Ni- 
maju  ispovidnici  brziti  udi}e  dati  odrisenje.  P. 
Kadovoid,  nac.  114.  Kucom  redi,  k  crkvi  brzi.  J. 
Kavanin  85.  Ne  brzi  tako  plaha  rijeka.  V.  M. 
Gucetic,  pohv.  120.  —  part,  praes.  dolazi  i  kao 
adj.  xv^xviii  vijeka,  kao  brz,  nagao:  Ne  ima 
covjek  brzed  biti  hotijuci  sve  znati,  cuti,  vidjeti . . 
B.  Gradid,  duh.  30.  Za  .sto  bjese  brzede  dudi,  tu- 
tako  zapovidi.  B.  Kasic,  per.  172.  Brzeca  na  grijeh 
}uti  nasa  narav.  I.  Dordid,  mand.  73.  ^jubav  je 
brzeda  i  plodna  dilima.  Turl.  blago  2,  16.  Nemoj 
bit  tako  plah  i  tako  brzed.  B.  Cuceri  359. 

BRZNAR,  brznara,  m.  vidi  brzar.  u  Lici.  J. 
Bogdanovid.  —  Postana  kojeya  je  i  brzar,  samo 
ne  tipravo  od  rijeii  od  koje  je  brzar,  nego  preko 
druge  od  ne  nacinene,  koja  sama  nije  u  obiiaju. 
BBZNOST,  brznosti,  /.  celeritas,  brzina.  ispo- 
redi  brzau,  od  iega  je  i  postala.  prosloga  vijeka 
n  jednoga  pisca.  Porad  lasnode,  naoka  i  brznosti 
na  dobra  dila.   B.  Leakovic,  nauk  467.   Mo2e  se 


promatrati   za   niku   lasnocu  i  brznosL,    koja  Co- 
vika  dini  laka  i  brza  na  dobro  dilovano.  467. 

BRZO,  (  brzo,  adv.  vidi  kod  adj.  brz. 

BRZOB.IEtJ,  adj.  velox  in  fugiondo.  samo  u 
Stulicevu  rjciniku,  gdje  ima  i  brzobjeXan  i  brzo- 
bjoino  i  brzobjogno.  sve  naiineno  za  rjecnik. 

BRZ()(!A,  /.  celeritas,  brzina,  brzost.  od  xvi 
vijeka  (vidi  primjer  N.  Vimitrovica),  izmedu  rjei- 
nika  u  Mikajitiu  (volocitas,  celeritas,  proporatio, 
fostinatio ,  acceloratio) ,  u  Jlclinu  (celeritas  183''. 
festinatio  47''.  582".  rapiditas  606'') ,  u  Stuliievu 
(volocitas,  celeritas,  proporatio)  i  u  Vukovu  (vo- 
locitas). —  a)  u  prarom  smislu:  Na  bli?.e  svom 
brzodom  svojom  tada  Dilavora  no  dostif.o,  nog  li 
izvan  Carigrada.  I.  Gundulid  542.  Kola,  koja  se 
sa  volikom  brzodom  obradahu.  F.  Vrandid,  i,iv.  13. 
Otiskujudi  s  volikom  brzodom  misao.  I.  Drzid, 
nauk  gond.  166.  Udini  .  .  .  ovi  dugi  put  s  brzo- 
dom i  lulostju  volikom.  B.  KaSid,  is.  91.  Redov- 
nici  stari,  kojim  je  obifaj  ili  od  brzode  ili  od 
nopomjo  ustarala.  M.  Bijankovid  47.  Promisliti 
brzodu  s  kojom  proLode  tvoji  dnevi.  M.  Radnid 
1G6.  Trcudi  u  brzodi  k  grobnici.  125.  Posluh  drag 
i  ugodan,  koji  no  se  cini  udij  sa  svom  brzodom. 
J.  Banovac,  prod.  83.  Tri  prilike  nahodim  za 
kratcinu  od  zivota  i  brzodu ,  kojom  proleti.  B. 
Cuoori  234.  Onomu  koji  lilepi  i  brzoda  je  lijona. 
Poslov.  dan.  91.  —  b)  kao  hitost,  liitna,  fosti- 
natio: Tri  stvari  debar  svjot  no  daju  vrsiti:  br- 
zoda, srdnu  bit  i  sto  god  iuditi.  N.  Dimitrovic  9. 
Al  istrda  bano  Bugarine  od  brzode  u  ko§uji  tan- 
koj.  Nar.  pjos.  srom.  99. 

BRZOGOVORKINA,  /.  mulior  praeceps  in  di- 

condo,   brza  na  govor.   u  nase  vrijeme  u  pjesmi. 

Progovori ,  ja  1'  du  se  zoniti  Kotorkinom,    brzo- 

I  govorkii'iom.  Nar.  pjos.  vila  1867.  398.    vidi  brza 

govorkiiia  kod  brz. 

BRZOHOD,  m.  brzak  kukuruz.  vidi  kod  brzak. 
M.  Pavlinovic.  zea  ma5-s  praeoox.  Cas  ces.  muz. 
1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  35. 

BRZOHODAC,  brzihoca,  m.  a)  koji  brzo  hodi, 
concitate  arabiilans.  samo  u  rjecnicima  Belinu 
(163^)  i  Stulicevu.  —  b)  kukuruz,  vidi  brzohod. 
Cas.  cos  muz.  1852.  2,  47.  B.  Sulek,  im.  35. 

BRZOHODI ,  Brzohoda,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  po'arevackom.  K.  Jovanovid,  rec.  139. 

BRZOHODSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Brzo- 
hodima.  Brzoodska  opstina.  K.  Jovanovid,  rec. 
139. 

BBZOJEVIC,  m.  prezime.  od  imena  Brzoje,  koje 
samo  ne  dolazi.  isporedi  Brz ,  Brzota.  Brzojevid 
iz  Rogoznice.  A.  Kacid,  kor.  452. 

BRZOKONIK,  m.  eques  levis  armaturae.  od 
prosloga  vijeka.  Hoti  da  se  brzokonici  na  niko- 
liko  dana  nadu  pod  Svetigradom.  A.  Kacid,  razg. 
99.  Dok  ja  tamo  dodem,  a  brzokonici  sve  popalili. 
M.  Nenadovid,  mem.  64. 

BRZOKUHA,  /.  lonac  u  kom  se  na  malom 
ogmc  brzo  kuha,  authepsa.  samo  u  Jambresicevu 
rjecniku. 

BRZOLADAR,  brzoladara,  m.  nauta  navis  ac- 
tuariac,  ladar  na  brzoj  ladi.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Poslao  je  sest  brzoladara.  A.  Ka- 
nizlid,  kain.   107. 

BRZOLIJEK,  m.  lijek  koji  brzo  lijeii.  I  do- 
ncse  lika  brzolika.  M.  Pavlinovid  iz  neke  narodne 
pjesme. 

BRZOLOV,  adj.  citus  vonator  (canis).  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Pred 
liima  su   rti   brzolovi.   Nar.  pjos.  vuk.  rjec.  43*. 


BRZOLOVAC 


697 


BU 


BRZOLOVAC,  brzoWvca,  m.  citus  venator.  « 
nose  vrijeme,  izmedu  rjeaiika  samo  u  Viikovu. 
TJ  liega  su  rti  brzolovci.  Nar.  pjos.  vuk.  rjoe.  43^. 
Ova  se  pjesma  pocino  kako  je  neki  covjek  po- 
sijao  bob  vise  knee  na  dolac,  pa  so  navranila 
tica  brzolovac.  Vuk,  pjcs.  here.  '289.  Te  isiei-ah 
brzolovca  iz  bopca.  Nar.  pjos.  vuk.  here.  289.  Na- 
vrani  so  brzolovac  na  bobae.  V.  Vrcevic,  igre  34. 

1.  BRZONOG,  adj.  eeler  pedibus.  u  rjecnicima 
Belinu  (5G3a) ,  ]!jclostijenccvn,  Jambresicevu  i 
Stuliceim. 

2.  BKZONOG,  III.  dromius  Bon.  J.  Sli>sor,  kor.  5. 
BKZONOZAC ,    brzi'mosca,    m.    color    podibus. 

saino  n  Stulicevii  rjeiniku,  gdjc  inia  i  ,brzo- 
nozka'  i  ,brzonozan'  i  ,brzonoziti'  oxpoditum  esse 
ad  ambulaudum.  si'e  nepouzdano. 

BRZONA,  in.  brz  corjek  Hi  zivince.  namo  u 
zagoneci  o  niisu:  Nas  brzoiia  tudu  proju  krado. 
Nar.  zag.  no  v.  131. 

BEZOPALANACKI ,  adj.  ifo  pripada  Brzoj 
Palanci.  Vuk,  rjec.  43*.  U  srczu  brzopalanackom. 
K.  Jovanovic,  ro6.  122. 

BRZOPALANGANIN ,  m.  covjek  iz  line  Pa- 
lanke.  Vuk,  rjoc    43^. 

BRZOPLET ,  m.  1.  plot  u  hiti'ii  na  hrzu  riiku 
opleten ,  sepis  sjiccics  tumultuariae.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  isporedi  luzoplotica.  —  2.  covjek 
koji  ne  pazi  Ma  raili  neyo  sve  na  precac,  homo 
praecep.s.  samo  n  Vukovii  rjecniku. 

BRZOPLOTICA,  /.  vidi  brzoplet  2)od  1.  ii  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijcka.  Najprvo  va|a  okolo 
one  basce,  gdi  6o  covilc  zivu  ogradu  nahraniti, 
s  kojeni  i  prutom  tanak  i  rijedak  plot,  liako  judi 
imadu  aded  reci,  brzoploticu,  naplesti.  I.  Jablanci 
180. 

BRZORAST,  m.  kiikurus  hrzak.  vidi  kod  brzak. 
u  JJercegovini.  N.  Ducii. 

BRZOREK,  adj.  koji  brzo  govori  ne  misleii 
sta,  pa  rekne  Ho  rdavo,  praecipiti  lingua,  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecniku  samo  u  Vukovu  fydje  se 
napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  Svi  cute 
i  niisle,  a  jedan  lirzorek  zapita.  Nar.  prip.  vre. 
144.  Bi'zoreka  zona.  212.  Da  jo  odvec  rjecit  i  br- 
zorek    V.  Vrcevic,  igro  9. 

BRZOREKA,  m.  homo  lingua  praecipiti.  Brzo- 
reka  pun  grijeha.  Nar.  posl.  vuk.  29. 

BRZOROD,  m.  brzak  kukuruz.  vidi  kod  brzak. 
B.  Sulek,  im.  35. 

BRZORODAN,  brzorodna,  adj.  sto  brzo  rod  do- 
nosi,  praocox.  Brzorodna  psonica.  Zemlak  1871.  2. 

BRZOEUK ,  adj.  manu  promjitus ,  u  koga  su 
rukc  hrzc  na  zlo.  od  prosloga  vijeka,,  izmedu  rjec- 
nika  u  Belinu  (4583)  i  Stulicevii.  Negov  jo  otac 
bio  vrlo  brzoruk  na  nejacicu.  Pravdonosa  1851. 
br.  8. 

BRZOSOK ,  m.  ime  mjesecu  aprilu  u  jednom 
rukopisu,  blize  nepoznatu.  Aprilt  rekomyj  i  brt- 
zosokt.  Glasnik  21,  20. 

BRZOST,  brzosti ,  /.  celoritas,  brzina,  brzoca. 
od  XVI  injeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (brzos, 
celeritas  IBS'",  festinatio  582a)  j  ,<,  Stulicevii.  Cu- 
diti  se  budu  u  brzosti.  N.  Ranina  209''.  Filonove 
hrabrosti  i  brzosti  pocudi  se.  Aleksand.  jag.  .sta- 
rin.  3,  293.  Koji  bizi  na  svu  brzost.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  30.  O  da  mi  je  tvoja  snaga  i  brzo.sfc!  D. 
Obradovid,  has.  263. 

BRZOTA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  35.  Glasnik  15,  298.  Danicic  3,  562. 

BRZOTECA,  m.  taohypoius  Grav.  J.  Sloser, 
kor.  122. 


BRZOTIC,  m.  prezime  po  ecu  Brzoti.  xiv  vi- 
jeka. Mon.  Serb.  59.  Danicic  1,  80. 

BRZOTRK,  adj.  celoriter  currens.  u  nase  vri- 
jeme. Da  jo  bog  dao  medu  nama  brzotrka  momka, 
da  ga  dostigno.  Nar.  prip.  vrc.  175. 

BEZOTVORAC,  brzotvurca,  m.  qui  aliquid  ce- 
loriter facit.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  inia 
i  brzotvornost  i  brzotvoriti.  sve  nepouzdano. 

BRZOVAN,  brzovdna,  »».  celer.  Akc.  se  mijeiia 
u  voc. :  bizovano.  a)  u  jednoj  pjesmi  pridjeveno 
pijetlu :  Pjotlovane  brzovano !  Nar.  pjes.  vuk.  iiv, 
10.  —  b)  brzak  kukuruz.  vidi  kod  brzak.  M.  Pav- 
linovic. 

BRZOVAT,  adj.  mjesto  brz  it  jednoj  pjesmi  i 
iz  ne  u  Vukovu  rjecniku.  U  nega  su  koiii  brzo- 
vati.  Nar.  pjos.  vuk.  rje6.  43->. 

BRZOVIT,  adj.  vidi  brz.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Priko  brzo\atih  potoka  prolazeci. 
A.  Kanizlii^,  fran.  220.  Trkom  naglim  i  brzovitim 
iduci.  A.  Kanizlic,  uto6.  443. 

BRZOVOI^NO,  adv.  extemplo,  actutum,  odinah. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  vrlo  nepouzdano. 

BRZ,  adv.  vidi  kod  adj.  brz  pod  i,  J. 

BRZAK,  adv.  forte,  vidi  briek  kod  adj.  brz 
pod  i,  I.  Brzak  6e  doci  (prijo  ho6o  nego  ne  ie). 
M.  Pavlino\dc. 

BRZATI,  bi'-zam,  impf.  festinare.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (i  ondje  samo 
imperat.  brzaj,  brzajto,  k  cemu  se  dodaje  da  se 
govori  ,kad  se  ko  zove  kud  na  brzu  ruku').  Briaj 
sinu  Aleksandre.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  266. 
Brzaj  k  mono,  ako  boga  znado5.  Nar.  pjes.  vuk. 
rjec.  43a.  Brzaj  brato,  Kajovii  Domire !  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  432.  Br^aj  Uso,  kurtaliSi  Usa !  4,  429.  Briaj, 
nosi  kiiigu  babu  mome.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  76. 
Kupi  svate,  briaj  amo.  244.  No  brzajte,  da  ga 
izmaknete.  Pjev.  crn.  51.  Brzaj,  ako  boga  znas, 
mrco.  Nar.  prip.  vuk.-  29.5.  Brzaj  pope!  lij ope  ti 
bogomole!  ako  ga  ozdravis,  na  poklon  ti  sve  §to 
nasega  di-zis.  Nar.  ))rip.  vrc.  56. 

BRZE,  adv.  vidi  kod  adj.  brz. 

BRZECI,  adj.  vidi  brzitni.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  ali  moze  biti  pogrje^ka,  jer  neina 
jamstva  da  je  dobro  stampano.  Oskvrnat  da  se 
stavi  dan  brzeii  ki  so  mece,  a  u  crkvu  se  utec' 
ne  ce.  J.  Kavanin  172. 

BRZEK,  adv.  vidi  kod  adj.  brz  pod  4,  (. 

1.  BRZENE,  n.  incitatio.  isporedi  brziti.  .■iamo 
u  Vukovu  rjecniku. 

2.  BRZENE,  n.  festinatio.  isporedi  brzjeti.  samo 
u  Belinu  rjecniku  (,brzenje'  festinatio  5S2a). 

BRZINA ,  /.  vidi  brzina.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Vecora  brziuom  imas  istjerati  iz  srca  srCbu. 
M.  Radnic  275. 

BRZOLA,  /.  assum,  assum  tenue.  samo  u  Bje- 
lostijcncevu  rjeiniku.  Postane  vidi  kod  brizolica. 

BRZOLICA,  /.  dem.  brzola.  samo  u  Bjelosti- 
jenievu  rjecniku. 

BRZUN,  »)..  vidi  barsun.  samo  u  Stulicevu  rjei- 
niku {9b),  gdje  stoji  da  je  iz  Mikajina,  ali  ga  u 
Mikajinu  rjecniku  neina,  nego  je  u  neina  barsun 
(koji  vidi).  tako  je  brzun  rijei  koje  nema. 

BU,  glas  kojim  hoce  koga  da  uplase.  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Baba  korizma  .  .  .  ide 
po  varosi  i  skaco  isprod  kuca  i  vice:  bu!  bu !  bu ! 
Vuk,  rjec.  91).  Za  liima  pristane  sila  djece  koja 
viou:  bu  djede!  bu  baba!  Vuk,  ziv.  19.  u  zago- 
neci 0  ladi:  Preko  poja  bam  bu,  u  gorici  plan 
p]us,  u  vodici  bam  brc.  Nar.  zag.  nov.  110.  o  ce- 


min 


fins 


BUBAN 


ladetu  0  kom  ,sc  minlt  da  nc.  -^na  iii  tqihiiUi  koija 
povikarsi  bu,  ni  samo  pokuzati  da  mu  Hi>  nijc 
po  roji  mtik)ii(rsi,  a  }to  torn  i  knjc  nisin  ncziia: 
No  umijo  ni  bu.  ni  mu.  Poslov.  ilan.  7(i. 

BUB,  ghisoi'i  uzeii  vd  rijeci  bubnuti,  koji  se 
isgotmrajii  kad  se  hocc  da  ka'e  kako  jc  kti  kof/a 
hithiiiio.  hmcitii  rjccnika  samo  u  Iljcloxlijoicccu 
(n  pridavku).  Bub  lnji  po  mojom  Iirbt.u  imjilr'. 
Bjolostjonae.  .labtiku  uzmc  i  s  iWrno  noga  bub! 
u  prsa.  V.  BoKisii',  zljor.  228 

BUBA  ,  /.  bostiola,  insoctum.  od  xvii  t'ijcka, 
izniedu  rjcinika  u  Mikalitiu,  lirliim  (121i'),  Bje- 
lostijcnderti,  Sttiliievu  i  Vukorii,  ali  nc  u  svakom 
znaccitu,  kako  ce  se  dafe  vidjcti.  —  Akc.  se  mi- 
jcna  u  (jcn.  pi.:  buba,  a  saiiio  jc  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  bi'tbi" ,  bi'ibom.  —  Kor. 
bab,  nadimati  sc,  napinati  se,  okntghi  biti.  ko- 
rijenu  jc  doslo  ozad  jos  n,  koje  mu  se  premjestilo 
iza  a ,  te  je  glasio  bamb.  po  tome  je  u  postalo 
od  staroga  i^.  ■ —  a)  u  opce.  izmedu  rjecnika  u 
Bjclostijcnievu  (gdje  .stoji  da  je  isto  sto  crv)  i  u 
Vukovu  (gdje  se  tumaci:  bestiola  molesta,  un- 
geziefer).  Ot  buba.  sto  se  nahodi  na  hrastovu 
drbvetu  kakono  fasice  i  u  liiht  se  nahodo  zrLnca 
kakono  papart ,  rastuci  iht  i  posipaj  gdeno  su 
bube.  Starine  10,  94.  Podize  bog  dosaste  noci 
bubu,  koja  zgrize  korin  reconoga  brsjena.  E.  Pa- 
vic,  ogled.  429.  Snirdi  kao  buba.  Nar.  prip.  vuk. 
179.  u  torn  smi.iht  kao  gudna  buha  kaze  se  i  o 
celadetu  za  pog^du.  I.  Pavlovi6.  —  b)  svileua  Hi 
sviona  buba,  bombyx.  cesto  se  ona  razumijc  i 
kad  se  ne  kazc  da  je  svilcna.  izmedu  rjecnika  u 
Mikalinu  (31''),  u  Belinu  (124')),  i  u  Stulicevu,  u 
sva  tri  bez  rijeci  ,svilena'  Hi  ,sviona'.  Kako  sviona 
buba.  V.  Andriasi,  put.  81.  Vec  je  vrime  da  se 
sime  dili  svilnih  buba.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  199. 
SviJne  bube  kako  se  zatvore,  dan  deveti  lepirom 
se  stvore.  318.  Od  bube  ]epir,  a  od  jepira  buba. 
Poslov.  dan.  87.  Pepelom  s  cesnico  posipaju  svi- 
lene  bube.  Vuk,  ziv.  6.  Svilena  buba,  bombyx 
mori.  G.  Lazic  86.  Buba  snuje  svoju  bogatu  svi- 
lenu  predu.  S.  ^ubisa,  prip.  7.  —  c)  zlatna  buba, 
scarabaeus  am'atus.  G.  Lazic  82.  musea  bispauica. 
Farm.  76.  Nadu  zlatne  bube  na  trojicin  dan  na 
drvetu  jasenu,  zatvore  ih  u  tikvu  dok  no  po- 
erkaju,  posle  ih  istucaju  i  daju  da  pije  (onaj 
kogaje  ujelo  bijesno  pseto)  u  vodi  ili  rakiji.  M.  D. 
Milicevic,  ziv.  2,  61.  —  d)  buba  mara,  coccinella 
septempunctata.  J.  Pancic,  zool.  259.  isporedi 
mara,  babe  (pod  2),  baburica.  —  e)  crna  buba, 
blatta  orientalis  L.  G.  Lazic  83.  K.  Crnogorac, 
zool.  158.  isporedi  svaba.  —  /)  majska  buba, 
moloe  proscarabaeus  L.  K.  Crnogorac,  zool.  138. 
—  g)  glista  koja  se  zamctne  u  djHctu,  a  zove  se 
i  ojadelica.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  tu- 
maci kako  je  stavleno  i  dodajc  da  se  govori  u 
Misnu.  —  h)  carcinoma,  cancer,  bolest  koja  sc 
zove  i  zivina.  jamacno  za  to  tako  nazvana  sto 
se  misli  da  se  jc  zaJegla  buba.  —  i)  kuga,  euma, 
pestis.  same  u  Mikajinu  rjecnika  (31'')  i  iz  nega 
u  Stulicevu. 

1.  BUBAC,  biipca,  m.  ictus,  udarac  kojim  tko 
koga  bubne.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi 
bubnuti. 

2.  BUBAC,  bupca,  m.  hyp.  bubreg,  ali  se  go- 
vori za  zeludac  od  zivadi.  u  Srbiji.  isporedi  bu- 
balo.  Bubac  od  kokosi  zenskom  a  od  pevca  mu- 
skom  izvade  i  prebace  preko  kuce.  M.  D.  Milidevic, 
ziv,  2,  57.  Ptice  imaju  vrlo  jak  zeludac  (bubac"). 
K.  Crnogorac,  zool.  78. 

3.  BUBAC,  biipca,  m.  dak  koji  uci  na  pamet, 
buba,  a  slabo  razumijc.  u  Srbiji,  u  nase  vrijcmc. 
isporedi  bubalo.  J^.  Kovacevid. 


4.  liUliAC,  Bupca,  hi.  ime  musku.  xv  aijeka. 
Spom.  sr.  1,95.  Danicid  1,85.  postaiiem  hyp.  od 
Bubanu. 

BUBA(;,  m.  galla.  isporedi  SiSka.  u  Hrvatskoj. 
M.  Va|avac.   B.  Snlek,  im.  35. 

BUB,\('EHAN,  bubac'orna,  adj.  pamuCan,  xyli- 
nus.  od  nov.  gri.  fiauiiitxnjtrui.  xv  vijeka.  lidezi 
hartijn  bubaccrnu.  Starine  10,  108.  isporedi  bum- 
bacan. 

BUBALICA,  /.  a)  udarac  kojim  tko  koga  buba, 
ictus.  ({  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  kao  da  je 
toga  znadena.  Duh  mi  k'o  so  peco  i  k"o  u  ovo 
dno  tamriice  trpi  Jute  bubal ico.   .1.  Kavaiiin  .394. 

—  h)  djctina  igra  u  kojoj  .sr  buba  u  leda.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  s  dodatkom  da  se  govori  u 
vojvodstvu.  isporedi  buba]ica. 

1.  BUBALO,  m.  a)  koji  buba  u  pravom  smislu, 
udara  u  Indian,  butn'iar.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

—  b)  dak  koji  uci  na  pamet,  bUba,  a  slabo  razu- 
mije.  isporedi  bubac.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  ^. 
Kovacovic. 

2.  BUBALO ,  n.  vidi  bubreg.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  bubac  pod  2. 

BUBA^,  bub]a,  m.  vidi  buban.  samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Kad  pocnu  .  .  .  bub)i  zvoniti  i 
trubjo  medene.  M.  Vetranic  1,  86. 

BUBA]^EVl6,  m.  vidi  Bobajonca,  mjesto  cega 
dolazi  M  jednom  spomeniku  xiv  vijeka.  Spom.  sr. 
2,  36.  Danicio  1,  85. 

BUBA!^ICA,  /.  vidi  bnbalica  pod  b.:  Skup]aju 
se  (momci  i  djevojke)  i  to  se  zove :  prelo ,  igra- 
liste,  buba]ica.  u  Banatu.  V.  Bogisic,  zbor.  487. 

BUBAN,  )/(-.  a)  neki  pasu],  u  Hrvatskoj.  B.  §u- 
lek,  im.  35.  —  b)  ime  nekim  mjestima  u  Srbiji, 
kod  kojih  su  i  na  kojima  su  livade,  vinogradi 
itd.:  u  okrugu  kragujevnckom:  Livada  u  Bubanu. 
Sr.  Nov.  1.861.  363.  Livada  kod  Bubana.  1868.  257. 
«  okrugu  crnorijeckom:  Vinograd  kod  Bubana. 
Sr.  Nov.  1871.  148.  1875.  865.  ima  i  izvor  u  Gruzi 
(u  kragujevackom  okrugu)  koji  se  zove  Buban. 
P.  Dordovic.  isp)oredi  Bubanovac. 

BUBANA,  m.  ime  musko  xiii  vijeka.  Mon.  sorb. 
39.  42.  Danicio  1,  85.  Korijen  kojega  je  bubaii,  u 
znacei'iu  zujati.  isporedi  Bubac. 

BUBANIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bubani,  xv  vi- 
jeka. Mon.  Croat.  69. 

BUBANIN,  adj.  sto  piripada  Bubani.  Mon.  serb. 
249.  Danicic  1,  85. 

BUBANOVAC,  Biibanovca,  m.  ime  izvoru  u 
Srbiji  u  sabackom  okrugu.  Prica  u  Pocerini  veli 
da  je  u  selu  Bukoru  pod  brdom  Glavicom  za- 
tvoren  izvor  Bubanovac,  jia  je  voda  koja  je  nekad 
tu  izvirala,  probila  u  Macvi,  i  to  je,  veli  se,  Za- 
savica.  M.  D.  Milicevic,  srb.  419. 

BUBAN,  bubna,  m.  tympanum.  Akcenat  ostaje 
bez  promjenc  u  svijem  oblicima  i  u  mnozini  kad 
je  bez  -ev-:  biibiii,  u  gen.  pi.  bivaju  i  oba  zadna 
sloga  duga:  bubaiia;  a  kad  ima  u  mnozini  -ov-, 
onda  sc  mijena:  biibrievi,  tako  i  u  osfalijem  pa- 
deiima,  a  u  gen.  su  i  oba  zadna  sloga  duga: 
biibneva.  —  Volazi  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer 
M.  ilarulica)  i  u  svijem  rjecnicima  osim  Dani- 
ciceva.  —  Korijen  vidi  kod  bubati.  u  je  od  sta- 
roga a.  —  Velicine  mole  biti  razlicne:  po  noj  se 
i  u  Vukovu  rjecniku  razlikuje:  ,grosse  tiirkische 
trommel,  tympanum  turcicum'  i  ,trommel,  tym- 
panum, dobos',  i  za  ovaj  se  drugi  veli  da  se  po 
zapadnijem  krajevima  zove  buban.  —  1.  u  pra- 
vom smislu:  a)  u  opce:  Uzamsi  buban  u  svoje 
ruke.  M.  Divkovic,  bos.  76.  Da  pianino  prinosim 
a   ]ubavi   ne   uzimam ,    nisam   drugo   nego   kako 


BUBAN 


699 


BXIBATI 


jedau  bubai'i  ili  talambas  isprazan.  F.  Lastric, 
ned.  193.  Ikor.  13,  1.  Zadobili  sino  .  .  .  mloge  | 
bubneve  i  razlicito  oriizje.  I,  Zanicic  110.  Pak 
dobavi  bubai'i  i  svirale.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  85.  i 
Majstor  od  orgiija,  od  bubnova.  Itj8.  Pristao  kao 
Sipka  uz  bxibai'i.  Nar.  pasl.  vuk.  262.  Uzme  bub- 
neve i  talambase.  Vuk ,  nar.  pjcs.  2,  106.  Uzo 
bubai'i  u  luku  svoju.  D.  Danicic,  2moj.  1.5,  20.  | 
—  h)  moze  tlco  buban  iidarati,  nabijati;  Hoc'  bu-  ' 
ban  udarat'y  tu  ccs  bit'  .sit  i  pjan.  I.  Guiidulic 
152.  Golobrad  posteiije  to  prija,  kad  buban  na- 
bija  vitezi  kupeci,  vitar  mu  podvija  zastavom  po  [ 
pleci.  D.  Barakovic,  vil.  15.  Mladico  bubno  udarat 
naucene.  A.  Vitajio,  ist.  199.  Turski  buln'iari  u  lijo- 
voj  ruci  drze  Sipku,  pa  kad  bubaii  sprijed  udare 
majicom  onda  ga  i  ostrag  sinu  sipkom.  Vuk,  posl. 
263.  —  c)  moie  tlco  u  buban  udarati,  t\\l-\,  lupati, 
u  jednoga  pisca  proSloc/a  rijeka  i  zvoniti:  Koji 
udara  u  bubaii.  Mikaja  31^.  V  bubiii  udriSo  plin 
sprida  goneii.  B.  Krnaruti6  21.  Bubno  iznos'te, 
u  lie  udar'te.  A.  Vita}i('-. ,  ist.  26-1.  Udaiajuoi  u 
bubiie.  A.  d.  Bella,  razg.  97.  U  bubiie  udarahu 
I.  Dordic,  salt.  220.  U  bubneve  udarase.  E.  Pavic, 
ogled.  195.  U  bubaii  tukuci.  195.  U  bubiicve  zvo- 
ne6  i  tepsiju.  I.  Zanifii  16.  Udariso  u  bubiiovo  i 
talambase.  A.  Kanizlic,  kam.  825.  U  bubiie  udrise. 
B.  Cuceri  400.  Uza  liih  je  isao  covjek  jedan  s  bub- 
lioni,  te  je  u  li  jednako  udarao.  Vuk,  piama  32. 
U  bubaii  i  gusle  neka  mu  udaraju.  D.  Daiiicic, 
psal.  149,  4.  Pociie  lupali  u  bubiiovo  i  u  ostale 
sprave.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  106.  —  d)  bubaii  bubiia, 
buba,  udara,  bije,  tufe,  kuri,  dajuci  od  scbc  ijlas 
had  tlco  udara  u  A:  Bubiii  su  bubiiali.  M.  Ma- 
I'ulic  58.  Gdi  liubaii  .svaki  udara,  cujes  i  gdi 
trubje  trube.  I.  Gundulic  435.  Crnim  odili  bubaii, 
ki  bubase.  D.  Barakovic ,  vil.  3.50.  Kako  bolan, 
ki  se  muci,  .  .  .  u  glavi  mu  bubaii  knci.  213. 
S  iirnebosom  oda  svudi  biiluii  oboli  udaraju.  J. 
Palmoti6,  dubr.  42.  Pasinijem  prid  satorom  trubje 
1  bubiii  udarise.  74.  Ciiialiu  bubiie  bubati  i  svi- 
rale svii'iti.  J.  Baiiovac,  prip.  252.  Dnk  no  staiie 
bubaii  tuci.  V.  Doseii  151.  Udaraju  bubiii  i  svi- 
rale. J.  Krmpotic,  iiial.  12.  Udarise  bubiii  i  svi- 
rale. Nar.  pjes.  vuk.  2,  302.  Uilaraju  bubiii  i  svi- 
rale. 3,  503.  Bubiii  biju,  a  svirale  svire.  4,  169. 
Bubni  tuku,  a  svirale  svire.  Nar.  pjes.  juk.  387. 
Buba  r  bubo.ii  Tuzlo.    kapetana?    Bos.  prij.   1,  38. 

—  cj  moic  se  bubaii  ustaviti,  a  to  je  kad  sc  pre- 
ataiie  udarati  u  n:  Usta^■ito  bubiie  i  svirale.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  159.  Zau.stav'te  svirke  i  bubiieve. 
3,  503.  • —  f)  Icaze  se  samo  bubaii  a  ne  misU  se 
on  sam  nego  i  glas  negov ,  lead  tlco  udara  u  n: 
Kako  jesu  izasle  svo  zone  z  bubiievi  i  s  tanci,  Ma- 
rija  naprijed  svirajucii  i  tanae  vodeei  govoraSc.  M. 
Divkovic,  bes.  76.  Svi  u  cniu  gredihu,  bubiia  ni 
trumbite  prida  se  nimihu.  Oliva  41.  S  trub[am, 
s  bubiiima  uzvode  je  iia  goru.  I.  Dordic,  salt.  .Kiii. 
Vode  ga  priko  grada  .  .  .  s  bubiievi  i  sviralama. 
F.  Lastric.  test.  IIG.  A  kad  zuna  kladu  kluje, 
misli  (strasitnca)  da  se  bubaii  cuje.  V.  Dosen  122. 
U  dvoru  su  bubiii  i  svirale,  a  prid  dvorom  divno 
kolo  igra.  A.  Kacic,  razg.  35.  Nit  se  cuju  bubiii 
ni  svirale.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  575.  Oguglao  kao 
ciganski  kon  bubaii.  Nar.  posl.  vuk.  2:il.  Hvalite 
ga  s  bubiiem  i  vese]em.  V.  Danicic,  psal.  150,  4. 

—  9)  pjevati  uz  buban,  t.  j.  udarajxiH  u  buban: 
Pivajn  uz  bubiie  u  ruci.  Turk  blago  2,  148.  — 
mjcsto  uz  u  dva  pisca  xvii  i  xviii  vijeka  inia  u 
.s  lokat.  po  tudem  jezikii:  Hvalite  liega  u  bubiiu. 
M.  Albert!  196.  U  bubiiu  i  u  prigudnici  pojte 
nemu.  35.  Falite  ga  u  dipla,  bubiii  i  skupstina. 
B.  Pavlovic  46.  —  h)  pod  bubaii  skakati,  t.  j. 
igrati  us  bubaii,  kad  drugi  udara  u  buban,  i 
pod  buban  oglasiti  sto,  t.  j.  bubnavsi  prije  da  se 


si'ijct  skupi  i  cuje.  u  dra  pisca  .wii  i  xviii  vi- 
jeka. Druzi  poskakuju  pod  bubaii  i  svirale.  I.  T. 
Mrnavic,  osm.  06.  Prod  dvorom  pod  bubaii  odluku 
prostase.  M.  Kuhacevic  56.  —  i)  na  bubaii  pro- 
davati,  f.j.javno,  bubncm  oglasujuci:  Tiido  stvari 
na  bubaii  prodavati.  B.  Leakovic ,  nauk  305.  — 
k)  glas  mu  se  razlicno  naziva :  glas ,  zuk ,  zvek, 
urnebes,  buka,  jeka :  Kako  so  bubiia  glas  po  gradu 
postavi,  svaki  je  oni  cas  pri  svojoj  zastavi.  D.  Ba- 
rakovic, vil.  109.  Tada  ce  sve  koliko  pro6i  kako 
dim  i  vjetar  i  kako  no  zuk  od  bubiia.  M.  Div- 
kovic ,  bes.  421.  Zvek  bubaiia  i  truba|a  .  .  .  na 
boj  zovo.  I.  Kanavelic,  iv.  61.  Pod  zuk  bubiii, 
truba)  bojnili  .  .  .  sva  ugajaju  radovaiia.  J.  Ka- 
vaiiin  498.  U  urnebosu  od  bubaiia  .  .  .  glas  ne 
cuje  se.  A.  d.  Bella,  razgov.  78.  U  buci  od  bub- 
lieva  i  svirala.  F.  Lastric,  tost.  161.  Stade  jeka 
bubiia  i  svirala.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  458.  —  2.  buban 
je  u  Vraniicevu  rjccniku  i  glas  kakav  je  od  bubna, 
,bombus,  hair,  ali  druge  potvrde  nema.  isporedi 
naprijed  pod  f.  —  3.  kos  od  jjruca  kojim  se  riba, 
hvata,  nassae  genus,  samo  u  Vukoini  rjecniku  (gdje 
sc  dodaje  da  sc  govori  u  rojvodstvu).  nazvan  tako 
sto  je  nalik  na  buban  u  pravom  znacenu.  —  4.  ime 
mjestima :  selo  u  Srbiji  blizu  Nisa.  Sr.  Nov.  1879. 
175.  dva  mjesta:  jeduo  u  sclu  Kahuterici  a  drugo 
n  selu  Kumodrazu  blizu  Biograda  u  Srbiji:  na 
prvom  od  ova  dva  iiiia  rupa  i  u  lioj  voda  koja 
u  vijek  stoji,  a  za  drugi  vele  da  je  tako  prozvan 
sto  su  nckad  ondje  mnogo  udarali  u  bubneve  turski 
rnjnici  odinarajuci  se  ondje.  Glasnik  19,  107.  m 
licrccgovini  ima  znatan  izvor  koji  se  zove  Buban 
dolac.  Scliem.  here.  1873.  17. 

1.  BUBANA,  /.  pereussio,  pulsus,  bubane.  samo 
u  Mika]inu  rjecniku. 

2.  BUBANA,  /.  izvor  kod  sela  Slanaca  u  Srbiji 
blizu  Biograda.  Glasnik  19,  107. 

BUBANCICA ,  /.  tympanistria,  bubnarica.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  rjecnicima^  Belinu 
'(72U')  i  Stidiccvu.  Modu  divojcicami  bubancicarai. 
B.  Kasic,  rit.  377. 

BUBANE,  n.  a)  pulsatio.  u  rjecnicima  Mika- 
jinu  (pereussio,  pulsus,  bnbaiije  od  nogu,  sup- 
plosio  pedum),  u  Bjelostijencevu  (tunsio  indis- 
creta,  pereussio  fortis,  nogami,  supplosio  pedum, 
ob  tla,  allisio),  u  Jambresicevu  (tunsio),  i  u  Stu- 
licevu  (ictus,  pereussio,  verberatio).  —  b)  tympani 
pulsatio.  u  rjecnicima  Belinu  (721i'),  Bjelostijen- 
cevu, Stuliccvu  i  Vukovu.  —  isporedi  bubati. 

BUBANIIv ,  ni.  tympanista.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  a  bice  nacineno  od  ruskoga  bubenik. 

BUBAK,  m.  koji  hrani  svilenc  bube  Hi  nima 
trgujc,  qui  bombyces  colit  aut  emit  et  vendit. 
od  prokloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  n  Vu- 
kovu (.koji  trgiije  svilcnijem  buhama').  a)  koji 
hrani  svilcne  huhe:  Kad  prvi  put  store  se  (list) 
po  liima  (po  svilenim  bubama),  tada  bubar  lie  se 
cistit  prima,  to  jost:  kad  se  na  list  novi  veru, 
skiipa  s  listom  na  stranu  so  beru.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  243.  —  b)  koji  iiima  trguje:  Progrizu  se  iz 
svojih  galeta,  al  tolika  nije  od  liih  steta,  samo 
bubar  ne  primiti  ne  ce,  al  je  kuciiik  seb'  u  brpu 
mece.  J.  S.  Re|kovi<5,  kuc.  318. 

BUBAEICA,  /.  zensko  cejade  koje  hrani  svi- 
lcne babe ,  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  Akc. 
se  ne  mijena,  samo  su  i  oba  sadna  sloga  duga  u 
gen.  pd.:  bubarica,  a  samo  zadiii  n  gen.  i  instr. 
sing. :  bubarice .  bubaricom.  —  Kad  se  osusi  od 
rose  list,  lieg'  kuci  bubarice  nose.  J.  S.  Eejkovic, 
kuc.  288. 

1.  BUBATI,  bubam,  impf.  pulsare.  —  Akcenat 
kaki  je  u   infinitivu  taki  je  u  aoristu  cijelom: 


BUBATI 


im 


BUBNUTI 


bubah,  u  purl,  jirael.  act.  1 1 .'  ln'ibao,  it  :j  jjl.  j)i-ai:s. 
t  u  part,  penes,  s  trecim  .s/oi/ow  dugim:  bubajw, 
bubajuci ;  u  osialijcm  je  olilicima  svijcin  Jcao  u 
1  sing,  jrracs.  —  Dolazi  od  xvi  vijcka  (ridi  pri- 
mjer  B.  (fradica),  iimcdu  rjcinika  n  Mikalinu: 
lujiati,  pulsaro,  iicrciitoi-o ;  u  lielinu:  vorboraro 
(vorbo  basso  o  del  volgo  ll!'2''),  tympanizarp  (7'21''); 
u  Hjdostijcnccvu;  tundoro,  iiorculoro,  vorboraro 
fortitor,  allidero,  tympanizaro;  u  JainbreHiievu: 
tundoro,  poicutoio;  u  VoHigijinu:  trommpln;  u 
Stuliccvu :  pulsaro ,  cacdoro ,  porcutorp ,  tympani- 
zaro ;  i  u  Vlikoru:  udarati  u  biibai'i,  jmlsaro  tym- 
panum. —  Koi:  bab,  nadimali  .sc,  prsnuti,  praa- 
kati,  lupati.  korijcnu  je  doslo  ozad  n,  koje  mu 
se  premjcstilo  iia  a,  tc  je  gla.iio  bamb,  tako  je  u 
postalo  od  staruga  i\.  —  1.  prelazno:  udarati  Hi 
lupati  tako  da  se  cuje  glas  kao  od  iega  nadu- 
raiia,  Sup}a.  buhati  moze  tko  cejade  Hi  huban  Hi 
drtigo  Sto :  Svi  se  svadajii ,  a  vrazi  i(li)  zcstoko 
bubaju.  L.  ^^ubuski  48.  Ostavi  svojim  virnim  imo 
svojo  po  niki  nafin  za  talambas,  kojim  bi  stra- 
sili  neprijatejc,  isto  ako  bi  ga  dostojuim  jezikom 
udarali  i  bubali.  F.  Lastri6,  tost.  21.  Nomao  se 
cim  pokriti,  ni  sebo  ni  zene,  ni  deteta  kod  sebe, 
neg'  te  iena  bubala  dok  ti  dusa  ispala,  da  bi  oim, 
nog  niWm,  ve6  drzalom  nioticnim.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  89.  sto  0  sto:  Koji  zadavi  misal  necistu  ii  svomu 
pocetku  i  udara  je  i  buba  o  kamen.  Turl.  blago. 

2,  159.  —  2.  neprelazno :  a)  buba  tko  Hi  Uo  u  sto, 
po  cemu ,  dim ,  cim  ii  sto ;  Zagrezli  su  viri  ma- 
linski,  ni  tokui  po  liih  voda  hviri  u  kolo  bu- 
bajuc.  P.  Zoi'anii  57.  Napuse  kozu  ovnovu,  te 
uzme  motku  pa  po  kozi  pocme  bubati.  Nar.  prip. 
bos.  1,  42.  Biibajuii  onim  bubiiem.  F.  Lastrio, 
test.  21.  itistr-  s  prijcdl.  a  mjesto  samoga  instr.: 
Z  nikim  u  zemju  bubaliu,  a  nikoga  zelizom  pro- 
badaliu.  F.  Glavinic,  cvit  428.  —  b)  buba  vetko, 
ali  bez  i  cega  na  cemu  bi  se  vrsilo  sto  glagol  znaci, 
a  tada  je  bubati  isto  iito  i  udarati  u  bubai'i.  Bu- 
bati na  boj.  Mika}a  31''.  Bubati  da  se  skupo  voj- 
nici.  81b.  Tko  de  diplit',  nek  jaradi  cuva;  tko 
6e  bubat'i  nek  svatove  gluSi.  Osvet.  2,  129.  — 
c)  buban  buba,  daje  od  sebe  glas  kad  tko  udara 
u  n:  Bubaii,  ki  buba§e.  D.  Barakovi6,  vil.  254. 
Trub|e  vesele  trubit  udrise ,  a  bubiii  bubati.  B. 
Krnarutid  30.  Medu  to  tinahu  bubiie  bubati  J. 
Banovae,  pripov.  252.  Suze  roni^Mijatova  jnba, 
kada  buban  preko  pose  buba.  S.  Stefauac  25. 
Buba  1'  buban  Tuzlo  kapctana?  Bos  prij.  1,  38. 
—  d)  posledne  se  znacene  prenosi  od  bubna  na 
cejade,  te  je  kao  govoriti  koje  sta  bez  prilike,  kao 
i  lupati.  I.  Pavlovic.  is})oredi  bubnuti.  • —  e)  u 
istom  dale  prenesenom  smislu  o  daku,  koji  uci 
na  pamet,  da  moze  samo  na  izust  izgovoriti  i  ne 
razumijuci.  u  Srbiji  u  nase  vrijeme.  ^.  Kovacevic. 
isporedi  bubao,  bubalo.  —  3.  sa  se:  a)  reflek- 
sivno :  znaiene  kao  pod  1 :  Kanionom  se  mnokrat 
u  prsi  bubajuci.  B.  Gradic,  djev.  157.  Bubajuci 
se  u  prsi  porad  skruseiia.  Turl.  blago  2,  16.  U 
prsi  od  bolesti  (zalosti)  bubati  se.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  28.  —  b)  pasivno:  aa)  sa  subjektom:  raz- 
glasivati  se  bubiiem  (isporedi  naprijed  pod  2,  b.)  : 
A  na  kozi  Stipinoj  se  buba  jos  i  sada  ta  nesrica 
svuda.  Nadod.  211.  —  bb)  bez  subjekta:  znacene 
kao  pod  1 :  Igra  u  kojoj  se  buba  u  leda.  Vuk, 
rjec.  45''. 

2.  BUBATI,  bubam,  impf.  bo^eti.  samo  ii  dje- 
tinem  govoru.  na  Krku.  Buba  te  glava,  Maj-i(:c? 
I.  Milcetic. 

BUBICA,  /.  clem.  buba.  u  nase  vrijeme,  ismedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akc.  ostaje,  samo  su  u 
gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  bi'ibica,  a  u 
gen.  i  instr.  sing,  samo  zadni:  biibice,  biibicom. 


Ovde  moia  biti  kaka  bubica.  Nar.  Jirip.  vuk.  104. 
Ona  bubica  sto  |eti  nodu  leti  i  svijetli.  Vuk,  ziv. 
(iO.  —  bubica  niara  (vidi  kod  buba):  Govore  do- 
vojke  bubici  mari.  Vuk,  posl.  123.  ona  se  zove  i 
sarona  bubica.  Vuk ,  rjec.  345i.  —  svijotla  bu- 
bica, lampyris  noctiluca  L.  G.  Lazic  83.  isporedi 
krijesnica,  svitajka,  svitac,  svijetnak.  bez  sumne 
I  je  to  i  zlatna  bubica,  za  koju  u  Vukovu  rjecniku 
j  (210'>)  stoji  da  se  govori  u  Crnoj  Oori  i  da  je 
isto  i  svijetnak,  kod  kojega  se  ne  pomine  nikakva 
bubica  nego  kod  rijeci  svitac  t  krijesnica  kale  se 
da  .se  zove  i  svijetnak.  —  kao  sto  se  svilena  buba 
zove  i  samo  buba  (ridi  kod  buba),  tako  i  bubica 
u  liisnu.  Vuk,  rjeS.  (u  dodatku).  u  torn  ce  smislu 
biti:   Kadisna   kao  bubica.   S.  :^ubi5a,  priC.  118. 

BUBICAN,  biibitna,  adj.  bombycum.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku   rijei  nepouzdana. 

\  BUBICIC,  m.  prezimc.  U  po§tenoj  jednoj  ku6i. 
Bubicica  ova  bise.  P.  KneXovii,  pism.  83.  ispo- 
redi Bubac,  Bubana. 

1.  BUB16,  m.  a)  prczime.  prosloga  vijeka.  Sta- 
rine  10,  38.  J.  Kavaiiin  04.  isporedi  Bubac,  Bu- 
bi6ev.  —  b)  selo  u  Valmccciji  blizu  Skradina. 
Repert.  25. 
1  ^  2.  BUBIC,  IB.  lotus  corniculatus  L.  u  Istri.  B. 
Sulek,  im.  35. 

BUBICEV,  adj.  .sto  pripada  iovjeku  po  imenu 
Hi  prezimenu  Bubicu.  xiv  vijeka.  BubiStevt  zett, 
Glasnik  15,  272.  Danicic  3,  5t;3.  isporedi  Bubac, 
Bubana. 

BUBIN,  adj.  bombycinus.  isporedi  buba.  samo 
u  rjecnicima  Belinu  (124'')  i  Bjelostijencevu. 

BUBINA,  /.  augm.  buba.  u  naie  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akc.  se  mijena  u 
gen.  pi.:  bfibina,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing. :  bubine ,  biibinfim.  Da  ne  bi 
covjek  ne  videii  sta  pije  popio  kaku  bubinu. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  150.  Zvjeriiie  i  bubine  i  ptice 
nebeske.  Vuk,  djel.  10,  12.  Posla  ua  nih  bubine, 
da  ih  koJu.  D.  Danicic,  psal.  78,  45. 

BUBITI,  biibim,  pf.  vidi  bubnuti.  neprelazno: 
soboM  udariti  padnuvsi.  Ala  bubi  o  zeuiju !  ^. 
Kovacevic. 

BUBK-  gledaj  bupk-. 

BUBLA,  /.  massa.  isporedi  guka.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od  ko- 
rijcna  od  kojega  je  bubaii,  bubati,  bubreg.  ispo- 
redi boblija.  Ova  vicnost  jest  okrugla  bubla.  L. 
!]^ubuski  55.  Daruj  nama,  striko  nasa,  oku  brasna, 
bublu  masla.  Vuk,  2iv.  65. 

BUBLICA,  /.  selo  u  Srbiji  izmedu  Kursumlije 
i  l^eskovca,  blizu  sela  Statovca.  sada  pusto.  Rat 
148. 

BUBLINKA,  /.  bulla  aquae,  klobUk.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku.  bez  potvrde. 

BUBNU6e,  n.  casus,  isporedi  bubnuti.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BUBNUTI,  biibnem,  pif.  pulsare.  —  Akcenat 
ostaje  bez  promijene,  samo  je  i  drugi  slog  dug  u 
2  i  3  sing,  aor.:  biibnu,  i  11  part,  praet.  act.  1: 
bi'ibnuv,  biibnuvsi,  i  part,  praet.  pass.:  biibnufc. 
—  Dolazi  od  XVI  vijeka  (vidi  primjer  M.  Maru- 
lica),  izmedu  rjecnika  u  ^likajinu:  udriti,  percu- 
terc  31'';  w  Belinu:  percutcro  (554*),  verberare 
(132''),  allidere  (64i'>),  ruere  (156'');  u  Bjelosti- 
jencevu: tundere,  percutere,  verberare  fortiter, 
allidere;  u  Voltigijinu:  niederschlagen;  u  Stu- 
licevu: cadere,  tundere,  concutere;  u  Vtikovu: 
pulsare.  —  isporedi  bubati.  —  1.  prelazno:  uda- 
riti Hi  lux>ili  tako  da  se  cuje  glas  kao  od  iega 


BUBNAK 


701 


BUBREG 


naduvana,  Siq]}a.  a)  udariti  hoga  fako:  Malo 
koji  djava  osta  ii  paklu.  koji  me  nije  bubnuo. 
M.  Zori6ic,  zrc.  239.  —  b)  bacili  koga  fako  da 
padnuvH  sohom  udari.  kako  je  reieno:  Ufati  jo 
po  svionu  pasu,  pa  je  bubiiu  iia  meriner-kaldrmu, 
razleti  so  iia  sto  uStnipaka.  Nar.  pjes.  juI;:.  GO. 
—  c)  u  prenesenom  smislu:  rcci  sto  bez  prilikc, 
nc  proinislivU  (vidi  bubati  2'Od  2,  d.).  objckat  jc 
samo  ,sto  god'  a  misli  se  ono  sto  sc  tako  rcce. 
On  saino  tek  Inibno  po  sto  god.  S.  Vulovic.  Bnb- 
nuti.  I,  Pavlovi6.  —  '2.  neprelazno :  a)  udariti 
cim  u  sto  kao  pod  1,  a.:  Bubiio  pesnicoin  u  vrata. 
Nar.  prip.  viik.'  21'2.  —  b)  bacili  kao  pod  1,  b., 
a  Ho  bi  bilo  objekat  ono  stoji  u  instr. :  TJzdvig- 
nuvsi  bubnul  josi  ninome.  M.  Alberti  323.  — 
c)  jj«(/«?(('.si  sobom  udariti  kao  pod  1,  6.:  Gdi 
liegov  bubiie  bat,  no  zuam  roc  stvar  goru.  D. 
Barakovii,  vil.  G8.  Farauii  co  od  iztoka  jadno 
bubnut  iz  visoka.  J.  Kavauin  21.5.  Po  sto  skiuc 
slaninu  i  uprti  na  leda,  pode  gredom  da  se  vrati 
natrag,  pa  se  iiekako  omakne ,  te  padue  ua  sred 
ku6e,  de  je  spavao  covok  sa  zeiiom  i  s  decom. 
Kad  ovaj  bubiie  sa  slaninoni  medu  I'lili,  a  fiovek 
skoci  onako  u  mraku,  pa  stane  vikati.  Nar.  prip. 
vuk.'  300.  Bubno  u  I'lega  bala  sijena.  Magaz.  18(38. 
58.  —  d)  od  iidarca  dati  od  sebe  glas  kakav  je 
naprijed  (vidi  bubati  pod  2,  c).  Sutil  (jrozoga 
po  trbuhu  jusnu,  trbuli  bubnu  s  toga,  S4ap  na 
poli  hrusnu.  M.  Marulii  254. 

BUBNAK,  m.  vidi  bubai.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  Belinu^rjecniku  (,buubgndk' 
tamburello,  crusnia  721'').  Cuje  se  glas  bubiiaka. 
I.  A.  Nenadic,  samb.  10.  S  krme  svijetnak  odni- 
je§e,  diple  i  svire  i  bubnake.  24. 

BUBNANE ,  71.  tympani  pulsatio.  u  nase  i^ri- 
jeme,  izinedu  rjecnika  u  Stuliceuu  i  Vukovu.  U6i- 
nio  si  od  mono  pri6u  narodima,  i  postao  sam 
bubnaio  medu  nima.  D.  Dani6i6,  jov.  17,  U. 

BUBNAR,  bubnira,  m.  tympanista.  od  xvn 
vijeka,  ali  do  nak'ga  vremena  samo  u  rjecnicima, 
i  to  u  Mikalinii,  Belinu  (721''),  Bjelostijenicvu, 
JambrcUcevu, ,  Stuliccpu,  i  Vukovu.  —  Akceiiat 
kaki  je  ii  gen.  sing,  taki  ostaje  i  u  ostalijem  pa- 
dezima,  mijci'ia  se  samo  M  voc:  btibiiaru  (biib- 
nS,re),  a  u  gen.  pi.  samo  je  zadni  slog  dug :  bub- 
lidrfi.  —  I  bubnari  bubneve  baci.se.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  2.58.  Ho6e  li  biti  kakva  dobitka  ili  po- 
klona,  kao  Sto  se  dajo  bubiiarima.  Vuk,  nar.  jiosl. 
842.  Turski  bubnari  u  lijevoj  ruci  drze  sipku, 
pa  kad  buban  sprijed  udare  majicom  onda  ga  i 
ostrag  §inu  iSipkom.  262. 

BUBNARA,  /.  ime  nekom  mjestu  pod  vivama  i 
livadama  itd.  u  Srbiji  u  okrugu  sabackom.  Zoni}a 
nazvana  Bubnara.  Sr.  Nov.  1872.  494. 

BUBNARGI,  BiibnarJlca,  m.  pi.  selo  u  Hr- 
vatskoj  u  podzupaniji  karlovaikoj.  Schem.  zagr. 
1875.  99.  Pregled  28.  spomine  se  od  xvn  vijeka: 
W  B-n'bnarchyh.  Mon.  Croat.  304. 

BUBNAREV,  adj.  tj-mpanistae.  samo  u  \'u- 
kovu  rjecniku. 

BUBNArIOA  ,  /.  tympanistria.  samo  u  rjecni- 
cima Jijclostijencevu ,  Jambresicevu,  i  Stulicevu. 
isporcdi  bubancica. 

BUBNARIC,  m.  dem.  bubiiar.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naciticno. 

BUBNArOV,  adj.  tympanistae.  .samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  bubiiarov. 

BfjBNATI,  bubiiani,  impf.  pulsare  tympanum, 
sonare.  —  Akcenat  se  mijena  u  praes.  1  i  2  mn. : 
bubuAmo ,  bubnate;  aor.  2  i  3  jed.  bi'ibnS,;  na 
prvom  slogu  bez  pjromjene ,   a  drugi  je  slog  dug 


osim  praes.  sing,  jos  u  cijelom  imperf. :  bi\bAiih , 
M  cijelom  imperat.  bubnaj,  part,  praet.  act.  i :  biib- 
I'lav,  bubi'iavJi ;  tako  treci  slog  u  3  pi.  praes.  biib- 
naju ,  jiart.  jjraes.  bubi'iajucSi.  --  Dolazi  od  xvi 
vijeka  (vidi  primjer  M.  Marulica) ,  izmedu  rjec- 
nika u  Jijclostijencevu,  Stulicevu  i  Vukovu,  ne  u 
svjema  nima  u  svakoiii  znaienu  (o  iemu  vidi  dale). 

—  a)  bubna  ccfade,  kad  udara  u  buban.  u  torn 
znaceiiu  u  sva  tri  pomcnuta  rjcduika.  Prid  kolom 
bijuci  bubiiahu  nakari.  M.  Marulic  14.  Bubnam 
na  poboj.  Bjelostijenac  33".  —  b)  bubiia  buban, 
kad  tko  udara  u  n  (vidi  i  kod  buban).  u  rjei- 
niku  nijednom.  Bubni  su  bnbnali.  M.  Marulii  58. 

—  c)  u  prenesenom  smislu:  bubnaju  judi,  t.  j. 
govore  kojesta  javno ,  runiorom  ditl'orro.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

BUBNEVATI,  vidi  bubnati.  Pocme  rukama 
bubiiovati  u  penger  kao  n  dobos.  M.  PavUno- 
vic,  rad.  177. 

BUBNEVIC ,  m.  prezime  Turcinu,  jamahio  po 
mjestu  Bubiiu,  odakle  je  bio.  Gde  je  slavno  raz- 
bio  agu  Bubnevioa.  M.  D.  Milicevic,  srb.  608. 

BUBiVI,  adj.  tympani.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. rijec  veoma  nepouzdana. 

BIJBN16,  m.  dem.  bubaA.  Mali  bubAii.  Nar. 
pjes.  juk.  618  (ne  u  pjesmi).  Bubui6  za  vezene, 
sticktrommel.  A.  Hajdenak  53.  akcenat  moze  biti 
i  bubfiK,  bubfd6a. 

BUBNIK,  m.  vidi  bubAar.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BUBNINA,  /.  augm.  bubaA.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku 

BUBOJ,  m.  ficaria  ranunculoides.  B.  Sulek,  im. 
35,  isporedi  bobo),  s  kojim  je  jednoga  postana. 
na  kraju  je  j  mjcsto  |. 

BUBNO,  m.  rece  se  covjeku  za  porugu.  u  Sr- 
biji. P.  Dordevi6. 

BUBOLICA,  /.  pustula,  puhvica,  bubujica.  samo 
u  Mikajinu  rje(-niku  (528").  Od  korijena  od  ko- 
jega  je  i  bubujica. 

BUBORAK,  biiborka,  m.  neka  riba  11  Srbiji. 
J.  Panfiic,  i-ibe  8. 

BUBOTA,  /.  vorberatio.  .samo  u  posloi'ici  i  iz 
ne  u  Vukovu  rjecniku.  Subota  daijka  bubota.  Nar. 
posl.  vuk.  296.  poslovica  je  postala  od  tuda  Ho 
je  bio  obifaj  u  subolu  biti  (take  u  skoli. 

BUBOTAK,  bubotka,  m.  pugui  ictus,  udarac 
kojim  tko  koga  bubne.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
Akc.  u  gen.  pi. :  bubotRka. 

BUBOVNIK,  bubovnika,  m.  vidi  bobovnik.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  Svo  Aeke  trave 
vari  i  privija:  omana,  SJeza,  bubovnika.  S.  \x\.- 
biJa,  prip.  91. 

BUBOZDER,  m.  zivotina  koja  bitbe  Mere.  Bu- 
boXdori,  iusectivora.  J.  Panci6,  zool.  181. 

BUBRECATI,  bubrecam,  itnpf.  resonare.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BUBREG,  m.  ren.  od  xvi  vijeka  i  u  svijem 
rjecnicima  osim  Vranciceva  i  Daniciceva.  —  Ak- 
cenat se  mijena  u  gen.  pi.:  blibrega.  —  U jed- 
noga pisca  XVI  vijeka  nalazi  se  nastampano  xvii 
vijeka  u  nom.  sing,  sa  k  na  kraju:  bubrek  (vidi 
u  primjeru  31.  Brzica).  tako  i  u  Jambresicevu 
rjeiniku  ne  samo  u  torn  padezu,  nego  i  u  nom. 
pi. :  bubreki  (859'').  —  e  je  u  istocnom  i  juznom 
govoru  od  staroga  e,  mje.sto  iegaje  u  zapadnom  i; 
a  u  je  od  staroga  n.  —  Korijcn  vidi  kod  bubati. 
znaiene  mu  je  u  ovoj  rijeci  naduti  se,  nadutu 
biti.  isporedi  bubaA,  buba,  bubla.  —  a)  u  pra- 
vom  smislu:  Vrthu  bubroga.  Starine  10,  95.  Vidu 


BUBREG 


702 


BUCAT 


te  u  goju,  pokojno  gdi  stojiA,  jak  bubrok  xi  loju, 
gdi  se  i'jepo  tovis.  M.  Drii6  (55.  Moso  volujo  i 
kozjo  tusto  koje  biulo,  da  so  niiiia  draXjo  od  or- 
laka  prodavati  i  oiii  ki  bikaro,  da  uimaju  bubi'i- 
gov  odkidati.  Stat.  po|.  ark.  5.  .SOfl.  Ispitav  srca 
i  bubi-igo.  M.  Albcrti  2G1.  Ugasio  u  tobi  i  u  bu- 
biizi  tvoji  vlagu  bludnosti.  L.  Torzi6  2G0.  Maze 
iioiiio<''iiika  .  .  .  iia  bodro  ili  bubrigo.  13.  Splotiva 
()d  bubi'Oga.  E.  Pavic,  (igle<i.  -lOll.  Oiti  {■a  pravod- 
nost  pojas  loda  I'legovijoli  i  vjora  okrug  I'logovijoh 
bubrcga.  ^iv.  is.  !).  Dobro  mu  jo  k'o  bubrogu  u 
loju.  Poslov.  dan.  IH.  Plijo  k'o  bubrpg  u  loju.  'Mi. 
Odbi  mi,_majko,  nogam'  bubrogc.  Nar.  posl.  vuk. 
1,  '21)7.  Zivi  kao  bubrog  u  loju.  81.  Ojiriio  usnu 
kao  luzau  bubreg  (kad  sc  pece  na  ug(evfit).  240. 
Ni  od  mubo  bubreg  (ne  raogu  ostaviti).  Rece  so 
u  pogodbi  kad  se  .sto  prodajo.  221.  —  b)  strobilu.s, 
iisaiica  omorikova.  B.  Sulek,  im.  3.5. 

BUBREGOBOLOVATI,  V)ubrogobolujem,  impf. 
renibus  laborare.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za 
koji  jc  i  nacineno. 

BUBREGOVIO,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Eat  248.  isporedi  Bubroskovii. 

BUBREK,  vidi  hod  bubreg. 

BIJBEESCAC,  bubrescca,  m.  vidi  bubresfid. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (bubrezcac),  gdje  inia 
i  bubregdac.  oboje  sa  strijem  nepouzdano. 

BIJBRESCIc;,  m.  dem.  bubrezak.  samo  u  rjei- 
nicima  Stulicevu  (bubre2ci6,  osim  kojega  ima  i 
zlo  nacinen  bubregcic)  i  u  Viikoi'u.  isporedi  bu- 
brezii.  Ak^..  u  gen.  pi. :  bubrescicS,. 

BUBRE&KI,  adj.  renalis.  samo  u  Jambresiccvu 
rjecniku  {8b0'>  gdje  ylasi  ,bubrocki'  preina  bubrok, 
koji  vidi  kod  bubreg). 

BUBRESKOVIC,  m.  prezimc.  prije  nasega  vre- 
mena.  BubroJkovioi..  S.  Novakovi6,  pom.  46.  is- 
poredi Bubregovic. 

BUBREZAC,  bubresca,  m.  hyp.  bubreg.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepoiizdana. 

BIIBEEZAK,  bubreska,  m.  dem.  bubreg.  sada 
se  govori  kao  bubreg,  kao  da  nije  dem.  Bolazi 
od  XVI  vijeka,  iziiieitii  rjecniku  samo  u  Vukoeu. 
Akc.  u  gen.  i>L:  bubrezaka.  —  Bib  se  zalognuo 
tobom  kao  bubreskom  od  kvartjorica  od  mlijeka. 
M.  Drzii  40G.  tako  se  sada  zove  gdje  gdje  i  zc- 
ludac  u  zivadi.  isjjoredi  bubac.  Bubac  od  kokosi 
.  . .  prebaoe  preko  kuie.  Gdo  padne  tu  ga  boni 
(od  zeluca)  zakopa,  nikad  vise  ne  jede  bubrezak 
i  ne  6e  ga,  vele,  boleti.  M.  D.  Miliievic,  ziv.  2,  57. 

BUBREZAN,  bubrezna,  adj.  rcualis.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  bubroski. 

BUBREZIC,  m.  dem.  bubreg.  u  rjednicima  Mi- 
kalinu  (31a),  Jidinu  (6301'),  Bjeloslijencevu  i  Stu- 
licevu. isporedi  bubresoid.  Akc.  u  gen.  pi:  bu- 
breXida. 

BIJBREZNACI,  bubreznaka,  m,  pi.  caro  ronum, 
meso  okb  bubregd.  samo  u  Vukoeu  rjecniku.  u 
mnozini  se  govori  za  to  sto  su  dvije  strane:  na 
jednoj  jedan  bubreg  a  na  drugoj  drugi;  a  za 
jednu  stranu  jamacno  bi  se  reklo  bubrezi'iak. 

BUBRE^NAK,  m.  vidi  kod  bubroziiaci. 

BUBUl^,  bubu}a,  m.  lapillus,  obao  kamen,  ub- 
lutak.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjccnika  samo  u 
Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  oko  Budve). 
—  Od  korijena  od  kojega  je  bubrog.  Navalise 
psovati  i  u  mene  bubujima.  Pravdonosa  1852.  8. 

BUBtHilCA,  /.  pustula,  grumus,  nodulus,  pruni 
species,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjccnika  w  Stuli- 
cevu (samo  u  drugom  znaienu)  i  u  Vukovu  (samo 
u  prvom  zna6enu).  Ahcenat  ostajc,  samo  su  u  gen. 


pi.  i  aba  zadna  sloga  duga:  bubu|ica,  a  u  gen. 
i  instr.  sing,  samo  zadni:  bubu]ic5,  bubu|icom. 
-  Od  korijena  od  kojega  je  bubreg  i  bubuj.  — 
a)  imstula  ,  cihu(ica ,  bubolica  ,  puhvica.  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu.  isporedi  bubolica.  V.o- 
vjek  u  kojega  bi  na  koXi  bio  otok  ili  krasta  ili 
bubu|ica.  D.  DaniSid,  3moj.  13,  2.  —  b)  grumus, 
huiiika,  gomila  zem^c.  .samo  a  Stulicevu  rjecniku. 

—  c)  mali  cvor  sto  .sc  i  na  predi  nade.  L.  Zore. 

—  d)  neka  sitna  okrugla  s^va.  B.  Sulek,  im.  784. 

BUBU^jICICA,  /.  dem.  bubujica  u  znacenu  koje 
joj  je  pod  b.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

BUBUN,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  u  Srbiji. 
Rat  371.  bice  rumunsko  od  rum.  buba,  krasta, 
kao  krastav,  ospicav. 

BUBUSINAC,  Biibusmca,  m.  sclo  u  Srbiji  u 
okrugu  pozareoackom.  K.  Jovanovic,  re£.  138.  is- 
poredi Bubusiuci,  koje  ce  biti  pravije. 

BUBUSlNACKI,  adij.  sto  pripada  selu  Bubu- 
sincu.  Bubusinacka  opStina.  K.  Jovanovi6 ,  re6. 
138.^ 

BUBIJSINCI,  Bubusinaca,  m.  pi.  vidi  Bubu- 
Sinac.  Iz  Bubusinaca.  Vuk,  2iv.  17. 

BUG,  m.  drvo  kojim  rihari  udaraju  po  vodi 
da  se  riba  plaH  i  bjezi  u  mre£u,  lov  ribarski 
s  nim,  motka  kaka  god.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  u  Belinu  (132i'),  Bjeloslijencevu 
i  Stulicevu,  ali  nije  u  svakom  svako  znacene  (o 
iemu  vidi  dale).  —  Postanem  od  bucati.  —  a)  re- 
ceno  ribarsko  orude,  clava  piscatoria  ad  pisces 
exagitaudos.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (132'')  i 
Stulicevu.  isporedi  pobuk ,  bucalo.  —  b)  lov  ri- 
barski s  tijem  orudein.  Po6i  na  buo.  L.  Zore,  rib. 
44.  —  c)  motka  kakva  god,  portica.  samo  u  Bje- 
lostijencevu  rjecniku,  u  koji  mo'c  biti  da  je  uzeto 
iz  Belina  rjeinika,  pa  staojeno  samo  to  opcenito 
znaiene. 

BUCA,  /.  vas  aquarium  ligueum.  drven  sud  u 
kom  se  nosi  voda,  upravo  kao  zban,  od  malijeh 
duga,  malo  plosan,  dugufastijcli,  dana,  su  dvije 
jame  na  dnu  koje  je  obrnuto  gore:  na  jednu  se 
ujeva  voda,  i  ona  je  na  srijedi,  a  na  drugu, 
koja  jc  na  kraju  uza  same  duge,  pije  se  ili  toil. 

—  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.:  buca.  —  Postana 
kojega  je  i  boca.  —  Govori  se  u  Srbiji.  S.  Nova- 
kovic.  ^1.  Kovacovic.  M.  Kovacevic.  M.  Durovic. 
I.  Pavlovid. 

BUCAKOV16,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom.  Statist.  IG. 

1.  BUCALO,  n.  drvcno  svono  navrnuto  na  pa- 
licu  kojim  se  plase  gavuni  kad  se  love.  L.  Zore, 
I'ib.  44.  Od  bucati.  isporedi  buc. 

2.  BUCALO,  n.  vas  lignoum  butyro  conficieudo, 
stlip,  bucka.  u  Srbiji.  \i.  Kovaoevii.  —  Od  bucati. 

BUC  AN,  m.  strix  bubo,  jejina.  Slovinao  1880. 
30.  isporedi  bocaii. 

BUCANE,  TO.  a)  exagitatio  ac|uae  clava  pisca- 
toria. u  Stulicevu  rjecniku.  —  b)  laceratio.  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  bucati. 

1.  BUCAT,  m.  lagoua,  sud  za  vodu  i  za  vino, 
od  XV  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniiicevu. 
Postana  kojega  je  boca  i  buca.  Bucatb  jedant 
serpentint  naiJrajouB  zlatomt.  Mon.  serb.  498.  Da 
uznio  oni  bucat  (koji  je  naprijed  nazvan  buklija). 
Zbor.  60.  Ako  vidiis  (u  snu)  bucat  kou  sebe,  toj 
prilikuje  privarenje.  \?ib^.  Vinca  im  rujnoga  pun 
bucat  nalijte.  M.  Vetranic  2,  252.  —  sada  je  u 
Dalmaciji  sto  i  zban  ili  buca,  koju  vidi.  M.  Pav- 
liuovid. 

2.  BUCAT,  m.  neka  riba  morska.  L.  Zore,  rib. 


BUCAT 


703 


BUCAjfe 


20.  M.  Pavlinovic.  tetraodon  lona.  Cas.  cos.  muz. 
1854.  183.  od  tal.  boca,  takoder  nclca  riba. 

3.  BUCAT,  adj.  salsus,  slan.  o  vodi.  samo  u 
rjecnicima  Selinit  (638'')  i  Stuliccmi.  isporedi  bo- 
catan,  buoata.  svc  cc  troje  biti  od  tal.  booata, 
cijed.  Akcenat  se  we  ziia  sa  ctjclo. 

BUCATI,  bucara,  iiii2>f.  mugiro,  crppitaro,  la- 
cerare.  —  Akcenat  kaki  je  u  infinitioii  taki  je  u 
cijelom  aor.:  biicah,  u  part,  praet.  act.  ii:  bucao. 
u  3  pi.  p>raes.  i  part,  praes.  s  trecim  sloyom 
diigim :  bucaju,  bucajGci ;  u  ostalijem  je  oblicima 
kao  u  1  sing,  praes.  —  Bolasi  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Belinu  (132i^),  Sttdicevu  i  Vu- 
kovu,  ali  ne  u  svjema  nitna  u  svakom  znacei'iu 
(o  cemii  vidi  dale).  —  Postanem  dem.  od  bukati, 
koje  vidi. 

I.  neprelazno.  1.  mugire,  kao  i  bukati.  u  nase 
vrijeme.  Stanu  bucati  i  rikati,  rzati  i  revati.  Ma- 
gaz.  1867.  61.  —  2.  drvctom  koje  se  zove  buc  i 
pobuk  udarati  i)o  vodi  loveci  ribu,  kao  buku  ci- 
niti  iidarajuii,  clava  piscatoria  aquara  exagitare. 
u  torn  znacenu  dolazi  od  xvi  vijeka,  izmeitii  rjec- 
nika u  Belinu  (132'))  i  Stulicevu.  Kud  je  ribam 
crida,  pobukom  bucajuc.  P.  Hektorovii  5.  Dovede 
sina  za  potribe,  koji  s  Aim  prisede,  da  buca  na 
ribe.  5.  Bucati  ua  gavune  (hitati  gavune).  L.  Zore, 
rib.  44. 

n.  pirelazno.  cijepati,  dcrati,  lacevare.  cijepa- 
juci  ciniti  da  .sVo  buci,  da  puca.  isporedi  bukati, 
razbuciti,  razbuciti.  ii  nase  vrijciiw,  izmedu  rjec- 
nika samo  V  Vukovu.  Platno  buca,  to  rane  zavija. 
Nar.  pje.s.  petr.  zen.  317. 

BUCATI  SE,  biieam  se,  imp.  catulire,  subaro. 
od  prosloya  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelo- 
Stijencevu  (samo  ujednom  znaceha).  rostai'iem  od 
bukati.  isporedi  bukariti  se  i  bucovan.  —  a)  buca 
se  kudka,  catuliro,  kiicati  se,  tjerati  se.  u  Bjelo- 
stijenccvu  rjecnika.  —  b)  buca  se  krmaia,  subare, 
bukariti  se.  u  Srbiji  u  l^jeskovcu.  M.  Durovid. 

BUCATIC,  m.  dem.  bucat,  laguncula.  Uzamsi 
bucati  c  i  bjake.  Zbor.  58. 

BUcAVICA,  /.  mreza  kojom  .se  love  gavuni, 
koja  se  po  nima  zove  i  gavunara.  isporedi  buc  i 
bucati,  po  cemu  je  i  nazvana,  jer  treba  bucati, 
da  bi  gavuni  isli  u  nu.  Bucaviea  jo  sa  svijoui 
uska  oka,  jer  je  gavun  mala  ribioa.  L.  Zore, 
rib.  44. 

BUCI,  Biika,  in.  pi.  ime  selima.  isporedi  buk. 
a)  selo  u  Hrvatsknj  blizu  Bisca  xv  vijeka.  Sku- 
pismo  se  v  Bucih.  Mon.  croat.  130.  —  b)  selo  ti 
Srbiji  u  krusevackom.  okrugu.  K.  Jovanovii,  rec. 
128.  ((  nemu  ima  i  (ckovifn  voda  koja  se  tako 
zove.  M.  D.  Milicovic,  srb.  709. 

BUCIO,  m.  2>rezime.  vidi  Pucii,  mjesto  kojcga 
dolazi  u  jednom  .sjwmeniku  xiv  vijeka.  Niksa  Bu- 
eici.  Mon.  serb.  241.  Danicic  1,  90. 

BUCIOI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
nickoin.  Statist.  G5. 

BUCIFAL,  ni.  Bucephalus,  prezime,  xv  vijeka, 
u  Ilrvatskoj.  Zan  sint  Mateja  Bucifala  z  Novoga. 
Mon.  Croat.  51.  isporedi  Bucifal. 

BUCIKOKA,  /.  rhamuus  int'ectoria  L.  B.  Suiek, 
im.  35. 

BUCTNTOR,  m.  tal.  bucintoro,  lada  na  kojoj 
se  vozio  dazd  ndetacki  kad  je  kaka  svecanost  bila. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Duzd  niletacki 
z  galijama  u  bucintoru  dode  prid  cesara.  S.  Ba- 
dric,  ukaz.  70. 

BUCIO,  biicjela,  m.  vidi  bucalo,  buc,  pobuk. 
L.  Zore,  rib.  44. 

BUCITIN,  adj.  vidi  bucitiu. 


BUCKAST,  adj.  buoculentus,  krupan  u  lieu, 
dcbelijeh  obraza.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijen- 
ievii  i  Jumbresicevu  (u  oba  buccatus).  Postanem 
od  bucko,  koje  vidi. 

BUCKAT,  adj.  ime  musko,  xiu  i  xiv  vijeka. 
bez  sumnc  rumimsko.  kao  dem.  od  rum.  buzat, 
itsnat,  od  buza,  usna.  Buckatt.  Mon.  serb.  12.  Da- 
idcic  1,  90.  Bratt  mu  Buckatt  i  iSTenadL.  Glasnik 

11.  12,  49.  Bucltatfc  ,  a  sint  mu  Bogdaut,  a  bratt 
mu  Kadoslavt.  50. 

BUCKATOVIC,  m.  prezime  p)0  ocu  Buckatu. 
XIV   vijeka.    Krajislavt   Buckatoviit.    Qlasixik   ii. 

12,  82 

BUCKO ,  m.  bucculentus ,  samo  u  Bjelostijen- 
cevu  rjecniku  (buccatus).  Od  mag.  buczk6,  debeo 
a  nizak.  isporedi  buckast. 

BUCLIC,  m.  pirezime,  xv  vijeka.  Anton  z  Gri- 
zan  Buclic.  Mon.  croat.  123.  moze  biti  od  rum. 
buzila,  usnata.  isporedi  Buckat. 

BUCMAST .  adj.  facie  obesa.  samo  u  Vulcovu 
rjecniku.  Od  mag.  buszma,  dcbelijeh  obraza,  koje 
je  opet  od  rum.  buza,  usna. 

BUCONA,  'Hi.  vidi  bucov,  s  kojim  je  i  postana 
jednoga.  J.  Pancic,  ribe  99. 

BUCONIC,  m.  pirezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
here.  1873.  254. 

BUcOV.  m.  riba  koja  se  sove  i  bitcona.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (pisoi- 
culi  genus),  alburuus  mento  Heck.  Kn.  ,T.  Pan- 
ci6,  ribe  99.  cyprinus  cyprinorum,  cyprinus  rapax. 
K.  Crnogorac,  zool.  120.  Od  mag.  buco  (streber- 
barsch). 

BtJCOVAN,  blkovna,  atlj.  subans.  samo  u  Vu- 
kovu rjciniku:  bucovan  n.  p.  nerast,  kad  se  bu- 
karo  lirmaCe.  50''.  Od  bi'icati  se. 

1.  BUC,  m.  ime  musko,  xiii  vijeka.  Mon.  serb. 
12.  Danicid  1,  90.  isporedi  Bucic. 

2.  BUC,  vidi  kod  Bucje. 

BUCA,  /.  lagena,  cucurbita.  od  tal.  boccia,  sud 
za  pice  i  lopta.  Akcenat  se  mijena  n  gen.  pi. : 
buca.  —  a)  sud  za  pice,  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje  stoji  da  se  govori 
u  Dubrocniku  i  da  je  staklen  okrugao  sud  sa 
grliccm  gore,  u  Dalmaciji  je  mjeden  sud  kao  pola 
bukare.  M.  Pavlinovic.  —  b)  tikva  i  bundeva  zove 
se  tako  oko  Zagrcba.  dolazi  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (cucurbita)  i 
yoltigijinii  (kiirbiss).  Bufca  ili  tikvaua,  cucurbita. 
Sloser-Vukot. ,  flora  93G.  Zona  je  muza  za  bu6u 
prodala.  Jacko  247.  piht  i  bu6a.  B.  Sulek,  im.  35. 

BUCAC,  bucca,  m.  pelicanus.  samo  %i  rjecni- 
cima Mikafinu.  (32-'),  Belinu  (550'>)  i  Stulicevu. 
Tamna  postana.  isporedi  bucaii,  bucan. 

BUCAK,  Bucaka,  m.  voda  u  Grbfu.  u  Vukovu 
rjecniku,  gdje  se  samo  toliko  kaze  o  noj.  posta- 
nem ce  biti  od  bucje. 

1.  BUCAN,  biicna,  adj.  strepens.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  Od  buka,  bucati.  Bucna 
hvala  svakolika.  J.  Kavai'iin  825. 

2.  BUCAN,  m.  maze  biti  isto  sto  i  bocan,  ci- 
conia.  na  Krku  majke  plaseci  zlu  djecu  vele  im 
da  ce  ih  bucan  odnijeti.  I.  Mileetid. 

3.  BUCAN,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Scliem. 
segn.  1871.  96. 

BUCANSIvI,  adj   vidi  bucjanski. 

BUCANE ,  n.  fremitus ,  strepitus.  isporedi  bu- 
cati. od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu: 
fremitus  (330^),  i-eboatio  (615'') ;  «  Jambrcsiccvu : 
boatus;  u  Stulicevu:  bom  bus,  murmur,  fremitus; 


buCae 


704 


buCevina 


«  Vulioru:  torpor  capitis  saovitia.  —  a)  morsko: 
niti  ('■0  ialost  ni<':a  strftha  bufanja  morskoga.  I. 
Baiidulavii!;  1.  luk.  21,  2h.  Zbog  burkaiija  i  bu- 
ciuija  morskogu.  F.  Olaviiiii,  pcsl.  i3'2.  Sproiu 
simiti'io  bui'aiija  iii()rskoj;a.  1.  Zaiiutti ,  priS.  22 
Miirskoga  raJ  burai'ia.  ,1.  Kavai'iiii  557.  StraSno 
biif-aiHi  luoia.  A.  BaWi''  50'2.  Morsko  burai'io.  A. 
Kaiiiilic,  frail.  1G7.  —  b)  kojc  bii'ii  oil  iiriii(ui'iiic, 
(lii:(la,  vjrtrii,  ild. :  Da/.,  srad,  .strike  .strali  i  Im- 
fanjo  voliko.  A.  Vitajir,  ist.  2U().  Jazici  ro  t'  oil 
plaiiuina  a  bui'ai'iu  Irjoskovitu  kazat.  .1.  Kavai'iiii 
891.  —  c)  buiane  ,voluesko',  boatu.s.  u  Jambrc- 
siccvit  rjedniku.  —  d)  \udsko:  Malinila  bufanja 
Judska.  A.  Vitajii,  i.st.  314.  —  c)  bucaiio  glavo, 
torpor  capitis  (a  crapula).  u  Vukovii  rjecniku. 
maze  biti  iza  injaniena,  ali  i  inaic.  isiiorcdi 
buoati. 

BUCAR,  m  prczimc.  u  nase  vrijeme.  Scliom. 
zagr.  1875.  259. 

BIJCATA  ,  /.  voda  kuja  se  pomijfsa  s  moron. 
na  Krku.  I.  Milcptic.  vidi  adj.  bucat  (pod  3), 
s  kojim  je  jednuga  postana. 

BUOATI ,  but  im  ,  iinpf.  fromerp ,  strepore.  Od 
XVI  i-ijeka  (vidi  primjer  M.  Maruliia) ,  izmedu 
rjeinika  u  Belinu:  fremere  (330a),  strepore  (712''), 
incondite  stropitare  (123''),  reboare  (615"),  tu- 
multuari  (748») ;  u  Bjelostijencevu :  tumere,  tu- 
multuaro,  incondite  strepitare;  u  JmnbreHceim: 
boare ;  «  Stulicecu, :  intumescere ,  resonare ,  re- 
boare; u  Vtikovu:  turbatum  esse,  fervere ,  sae- 
vire ;  u  Danicicevu :  strepere.  —  Korijen  ■vidi  kud 
bukati. 

I.  neprelazno.  1.  sa  subjehtom:  a)  buci  sto  iini 
buku :  more  i  vali  mu :  Ti  u  kretanje  ciniS  klasti 
i  u  straSnu  smutnu  more ,  ter  da  buci  u  dubini 
i  da  bilim  valom  pini.  A.  Vita}i6,  ist.  189.  Onemu 
valo\'ito  bu6i  more  u  kudi.  A.  d.  Bella,  razg.  43. 
Bu6i  more.  Vuk,  rjefi.  SO^.  Buco  vali.  D.  Dauicii, 
jer.  31,  85.  maze  bufati  na  koga,  kad  buceci  na- 
va^(je  na  n:  Sve  i  da  more  na  liili  (MIetke)  buti, 
Jivu  preko  vjcfnih  jeta.  J.  Kavanin  208.  —  t^o, 
zmaj :  IzadoSe  k  liemu  na  boj  dva  zmaja  straho- 
vita  bu6e6i.  A.  Kaci6,  korab.  305.  Ovde  kazu  Ja 
krava  niumi ,  a  vo  da  buci.  Nar.  prip.  vrfr.  184. 
Kofi  lie. ,  vo  bu6i.  V.  Vrf evic ,  igre  8.  —  niji's- 
nicc,  bubni:  Bute  tcj  tvojo  mjesnice  k'o  spila  po 
goi'ah,  iz  koje  od  vjetar  dme  sila.  I.  Gunduli6 
139.  Svire  svirale ,  bubni  bute.  V.  M.  Gudotic, 
pohv.  218.  —  ogan:  Ogaii  buci  prik.  B.  Bettera, 
oron.  23.  K'o  so}en  da  je  (ogan),  buti.  J.  Kavanin 
397.  —  jak  glas  od  icga  god,  po  torn  i  rijei, 
slava,  ivie:  Ho6e  li  iz  grobov  jos  mrtvi  ustati, 
od  pusak  kad  gromov  taj  potne  bucati.  M.  Ve- 
tranii  1,  86.  Rezna  buci,  buna  rasto.  I.  Kana- 
veli6,  iv.  556.  Grom  buci  u  visini.  A.  Vitajic, 
ist.  480.  Da  pristane  u  naprijeda  bufati  oko  mene 
scjena  i  hvala.  I.  Dordii,  ben.  80.  Nada  sve  bufat 
6e  ove  tuzbene  rijefci.  Besjede  kr.  153.  Ter  6o 
bufat  po  inima  imo  tvoje  mjestima.  N.  Marci  86. 
Glas  6e  im  bufati  kao  more.  D.  Danicid,  jer.  6,  23. 
—  ielad  i  jedno  cejade:  Potiho  nauci  mlajsih,  da 
te  ttuju,  a  vele  ne  bu6i  okol  nili  da,  cuju.  M.  Ma- 
rulii  109.  Pune  sr^be  i  temera  one  u  sobi  bu6o 
time,  jak  na  vihru  od  sjevera  dubje  u  gori  po- 
sred  zimo.  I.  Gunduli6  345.  Trepte  stijezi ,  bufo 
Judstva.  434.  Videii  Isus  surlavce  i  mnoztvo  bu- 
ce6i.  I.  BandulaviA  183.  mat.  9,  23.  Vec'v  zrjolo 
tako  odluci,  a  nek  otac  viCo  i  buti.  J.  Kavanin 
169.  Svej  6e§  vidjet  da  nejaM  vecma  bu£i.  78. 
Kad  (5u  Pilat,  ne  bucite,  rete.  P.  Knezo^^6,  muka 
28.  &to  oni  fratar  buf i  onoliko  (prvpovijedajuci) '? 
komii  onoliko  govori?  F.  Lastri6,  test.  121.  No 
bu6i    toliko.    A.    T.   Blagojevid,    kin.   38.    Gdiuo 


Kenski  sabor  buti.  V.  DoSen  248.  Nogo  viJ;o  i  po 
kuii  buf.i.  M.  A.  Ro}kovit,  sat.  100.  Koji  buce 
smijuii  se  na  takovu  mistu.  I.  J.  P.  Lutii,  nauk 
16.  BuPi  vo6ma  tko  mane  razloga  ima.  Poslov. 
dan.  10.  ^ono ,  vlasi  i  orasi  no  mu6o  nog  bufo. 
159.  ],iudi  kad  buto,  ^ono  nok  muco.  Nar.  jiosl. 
vuk.  172.  Bufi  Talo  po  ])ocini  st'joni.  Nar.  pjes. 
juk.  545.  mo'c  tko  bucati  na  koga,  kau  vikati: 
Posli  puno  muko  i  umora  ufati  (pan)  lovinu; 
ma  stoV  dotrfo  lovac  nada  I'l,  i  ufati  ga  za  vrat 
buco/ii  na  I'l :  jmsti !  puisti !  J.  liauovac ,  razgov. 
91.  No  buci  na  vuka,  da  ti  glas  no  digno.  Po- 
slov. dan.  70.  mozc  tko  bucati  trub|om:  Z  dosno 
buco  trub[am.  B.  Cuceri  43.  —  b)  bun  mjesto 
gdje  je  buka,  te  se  od  buke  razUjezc:  ZciM|a  bu- 
6aaSe.  Glasnik  11,  111.  Zoni)a,  kud  hoj.alui,  od 
suz  mokra,  i  od  glasa  bucaso  liihova.  F.  GlaviniA, 
cvit  113.  Pod  vojskom  zemla  buci.  B.  Krnaruti6 
16.  Vikanjo  so  cujo  oholo ,  kijom  se  rusag  vas 
razlijoga  i  sve  gore  buco  okolo.  D.  Palmotii, 
clirist.  193.  Na  rogobor  usioni  miri  od  crkvo  svi 
buCahu.  107.  Gdi  kraj  joSter  bu6i  zadarskoga  bi- 
jela  grada.  J.  Kavanin  324.  Jak  godinom  nebo 
kada  vrh  zem}e  se  ori  i  bu6i  242.  Neka  zem]a 
s  morem  buci.  I.  Dordii,  salt.  333.  Nobo  gromu 
u  mnogu  bu6i.  330.  Aer  bufi  s  grmjavinam.  I.  B. 
Radii  106.  To  besjedi ;  ali  bu6i  sveto  templo 
tijora  govorom.  N.  Marfii  47.  NegoS  bu6i,  odjo- 
kujo  Durmitor.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  494.  Izvadi  mo 
iz  jamo  koja  bufi.  D.  Danici6,  psal.  40,  2.  Gdje 
bu6i  pustos.  D.  Danifii,  5moj.  35,  10.  —  c)  u 
prenesenom  smislu  mjesto  onoga  tko  budi  rcie  se 
da  buii  ono  sto  iini  da  on  buci:  tako  buii  vino, 
buie  novci:  Cijelo  vince  igru  u6i,  ve6e  fini,  nego 
buci.  J.  Kavanin  23.  Vino  ne  mufii,  nego  bn6i. 
Nar.  posl.  vuk.  35.  Dinari  ne  mnce,  neg  bu6e. 
Poslov.  dan.  16.  —  d)  bez  buke  bu6o  usta  i  glava: 
usta  buce,  kad  tko  pojede  sto  futo  pa  ga  jutina 
grise  po  ustima,  pali.  Buce  usta  n.  p.  od  paprike. 
Vuk,  rjof .  50''.  glava  buci,  kad  se  koine  od  mno- 
goga  pica  Hi  od  mnogih  nemirmh  jnisli  iini  da 
mu  vri  XM  glavi.  I  sad  mi  buci  glava  od  juce- 
ranega  piia.  Vuk,  rjefi.  bO'^.  i  za  usta  i  za  glavu 
glagolu  je  znacene  kao  nabrekmivsi  pucati  (koje 
opet  dolazi  od  nadimati  se,  a  to  od  nadimati  se 
buceci).  —  2.  bez  subjekta:  a)  u  pratwm  smislu, 
kad  se  iini  buka:  Buii  ispod  zemjc.  Poslov.  dan. 
10.  —  b)  kao  napirijed  pod  d.:  U  glavi  mi  bu6i, 
u  ^oludcu  zavija.  D.  Rapii  186. 

II.  sa  so:  pasivno  bez  suhjekta:  Zapovida  da 
se  no  buii.  F.  Vrancii,  i,iv.  60.  Otidimo  odonle 
gdi  se  buii.  J.  Filipovii  1,  311.  Tu  se  pije,  tu 
se  piva,  tu  se  buii.  F.  Lastric,  ned.  320. 

1.  BUCE,  n.  vidi  kod  bucje. 

2.  BUCE,  bi'iieta,  n.  piulus  gallinae  indicae, 
cure,  pile  od  budije.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  — 
Od  budac,  budija.  prcrf  c  otpalo  je  d. 

BtlCENE,  n.  vidi  bucaiie.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medit  rjeinika  u  Mikajinu  i  Stulicevu.  Ciia  bu- 
ienja  morskoga  i  valov.  Bernardiu  1.  Bjese  da- 
leko  od  svijetovnijeh  buienja.  B.  Kasii,  per.  121. 
Bizi  od  }udskoga  buienja.  B.  Kasid,  nasi.  15. 
Bucenjo  valova.  B.  Kasii,  rit.  219.  U  nestrpjeiiu 
jo  buieiie  rijoii.  M.  Raduii  224.  Vikaliu  svidoceii 
valovi  straSnim  buienom  na  moru.  A.  d.  Bella,, 
razgov.  21.  Lov  s  velikom  spravju  i  s  buioAom 
zastavjon.  A.  d.  Kosta  2,  184.  Da  nado  misniko 
.  .  .  u  buieiiu  i  u  inadu.   I.  J.  P.  Lucii,  bit    51. 

1.  BUCEVINA,  /.  oxygala,  ticko  kisclo  mlijeko. 
samo  u  Vukocu  rjeiniku.  isporedi  uzbucati.  po- 
stanem  od  buiati ,  tako  da  mu  je  znaiene  u  uz- 
buiati  preslo  od  nadimati  se  u  kipjeti,  vreti,  kao 
kad  vri  sto  lioic  da  uskisne  (formontare). 


BUCEVINA 


705 


BUCJE 


•2.  BUCEVINA,  /.  laserpitium  trilobum  L.  B. 
Sulek,  _im.  36. 

1.  BUCICA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  banskoj. 
Schem.  zagr.  1875.  187.  Razdje].  22.  potjrjeska: 
Buci6i.  Sem.  prav.  1878.  70. 

2.  BUCICA,  /.  dem.  buoa  i  buca.  Akccnat  sc 
ne  myet'ia,  samo  su  i  oha  sadna  sloga  duga  a 
gen.  i>l.:  biicica,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr. 
sing.:  biicice,  biiciconi.  . —  a)  mala  biica.  \i.  Ko- 
vacevic.  —  h)  mala  buca,  i  to  aa)  sudii  (vidi 
buca  pod  a.),  izmedu  rjecnikn  ii  Mika}inu  (sudak 
od  uja  31a)  i  Stulicevu.  Ne  bi  ii  ti  mogao  oiiu 
bucicu  vina  uzet  sobom,  koju  no  u  varosii  po- 
pije§,  pak  ju  odiiit  ter  popit  s  tvojom  eoladjuV 
J.  Filipovi6  1,  44.  —  bb)  tikvica,  bimdevica  (vidi 
buJa  pod  b.).  samo  u  Bjelostijenievu  rjecniku 
(,bucliicha'). 

BUCI6,  m.  prezime  i  ime  selima.  postanem  ce 
biti  od  imena  koje  samo  tie  dolazi  a  moglo  bi  biti 
Bu6a,  hyp.  od  Budimir.  isporedi  Buc.  —  1.  pres- 
ime,  od  xiv  mjeka.  Brajakt  Bubiii..  Giasnik  11. 
12,  27.  102.  No  ill  sti2e  .  .  .  soko  Buiic  Luka. 
Pjev.  orn.  325.  D.  Bucid.  Sem.  sib.  1875.  25.  — 
2.  ime  selima:  a)  selo  u  Srbiji  m  okrugu  toplii- 
kom,  srezii  dobrickom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  Giasnik 
49,  12.  —  b)  selo  it  Bosni  u  okrugu  sarajevskom. 
Statist.  18.  isporedi  Bufiici  pod  2. 

1.  BUCICI,  biicica,  m.  pi.  piilli  indici,  curici. 
saino  u  Vukovu  rjecniku.   isporedi  buce,   budac. 

2.  BUCI61,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
nickom.  Statist.  59.  Schem.  bos.  1864.  83.  Schem. 
here.  1873.  184.  isporedi  Buci6. 

BUClFAL,  m.  Bucephalus.  Na  velikom  koni 
Bucifali.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  322.  isporedi 
Bucifal. 

BUCIJE,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Giasnik  11. 
12,  59.  96. 

BUCIK,  m.  selo  %i  Bosni  xi  okrugu  zvorniSkom. 
Statist.  81. 

BUCIN,  m.  selo  negdje  blizu  Prilipa  xiv  vi- 
jeka, moie  biti  isto  kom  je  sada  na  karti  ime  za- 
pisano  ,Bu6u'.  Giasnik  11,  132.  13,  372.  Dajiicii 
1,  90. 

1.  BUCINA,  /.  ime  zemlama  pod  nivama,  vino- 
gradima,  livadama  itd.  u  Srbiji:  u  okrugu  kru- 
sevackom:  Livada  u  Bucini.  Sr.  Nov.  1872.  482. 
4873.  347.  u  okrugu  kragujevackom :  Zein|a  u  Bu- 
6ini.  1873.  939.  u  okrugu  cuprijskom:  Livada  jiod 
Bucinom.  1872.  729.  u  okrugu  crnorijeckom :  Niva 
u  Bucini.  1873.  1122.  «  okrugu  krajinskom :  Vino- 
grad  u  Bucini.  1874.  287. 

2.  BUClNA,  /.  cucurbita  lagenaria.  L.  B.  Sulek, 
im.  36.  vidi  buca  pod  b. 

BUCINAC,  Bucinca,  m.  selo  u  Srbiji  11  okrugu 
toplickom,  srezu  dobrickom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

BUCINCIC,  m.  prezime  xiv  i  xv  vijeka  u  Du- 
brovniku.  Mon.  serb.  240.  491.  Danicic  1,  98. 

BUGINIC,  m.  prezime  xv  vijeka  u  Dubrovniku, 
ali  ce  biti  pogrjeska  mjesto  Vucinic.  Mou.  serb. 
287.  Danicid  1,  90. 

BUCINOVIC ,  VI.  selo  u  Bosni  u  okrugu  svor- 
nickom.  Statist.  95. 

BUCISTA ,  n.  pi.  neko  selo ,  kojc  se  samo  po 
imenu  spomine  prije  nasega  vremcna.  S.  Nova- 
kovid,  pom.  127. 

BUCITI ,  biicim ,  impf.  vidi  bucati.  Dolazi  od 
svi  vijeka  (vidi  primjer  M.  Marulica) ,  izmedu 
rjecnika  u  Vraniicevu  (39.  108.  u  ncmu  nema 
bufiati),  M  Mikalinu  (u  kom  takodcr  nema  bu- 
<5ati),   u  Belinu  (123''.  712''),   u  Bjelostijeucevu, 


Jambresicevu,  Voltigijinu  (u  kom  nema  bucati) 
i  Stulicevu.  Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo :  koji  je 
stavjen,  stavfen  je  za  to  sto  gotovo  «t  svijeh  pisaca 
stoje  dva  slova  za  c.  Gdjekoji  primjeri  u  sadas- 
nem  vr.  stavfeni  kod  bucati  onijeh  pisaca  koji 
ce  se  ovdje  spomcnuti  mogli  bi  Hi  i  ovamo.  — 
Postanem  od  biika  (stropitus).  —  1.  neprelazno: 
Zamani  bi  bucit.  M.  Marulic  55.  Jodovita  pun 
cemera  poce  u  sebi  bucit.  1.  Gundulic  539.  More 
strasuo  buciti  ce.  I.  Zanotti,  pris.  22.  Za  mani 
vam  istom  bucili.  J.  Kavai'iin  565.  More  i  rike 
straliovitim  glasom  bucice.  J.  Filipovic  1,  142. 
J.  Banovac,  razg.  2.  Da  bi  pristala  (zena)  buciti 
za  iiima.  Ziv.  is.  97.  Svudara  bucice  rati.  137. 
Stidili  bi  se  toliko  buciti  sujirot  Zudiom.  F.  La- 
strid,  ned.  176.  More  de  uzavriti  i  buciti.  A.  Ka- 
iiizlid,  bogojub.  33.  A  kad  od'nud  tako  liijaii  dojde, 
on  po  kuci  ved  buciti  pojde.  M.  A.  Relkovic,  sat. 
72.  Slijedi  bucit  i  zavijat  s  takoni  tresriom  u 
svemu  tijelu ,  da  odar  pod  liim  i  vas  stan  na 
okolo  tresli  su  se.  B.  Cuceri  95.  —  2.  sa  se,  re- 
fleksivno,  kao  buieci  dizati  se;  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  On  talase  tisi,  ne  da  im  se 
bucit.  A.  J.  Knezovid  xsxii. 

BUCITIN,  adj  nekoga  Bucite,  koji  se  inaee 
sam  ne  spomine.  u  jednom  spomeniku  xv  vijeka. 
Na  Cerovidi,  ki  se  zval  Bucitiu  dvor  (blizu  Mo- 
drusa).  Mon.  croat.  84.  u  drugom  prijepisu  Bu- 
citin.  84. 

BUCIV,  adj.  resonans,  reboans.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BUCJANSKI ,  adj.  sto  2>^ip'ida  selu  Bucju. 
glasi  i  bucanski,  a  negda  je  glasilo  bucijanski, 
kao  sto  Budje  glasi  i  Buce,  negda  Bucije  (vidi 
kod  Budje).  ^  a)  sela  Bucja  (Buia)  11  Srbiji  u 
okrugu  krusevackom.  xiv  vijeka:  Crtkovi.  budi- 
jansku  (,buciansku').  Giasnik  24,  281.  pogrjeska 
ce  biti  isloga  vijeka  u  drugom  spomeniku  ,bu- 
canska' :  Crtkovi.  mati  bozija  ,bu6ani.ska'  sb  seli : 
Bucije,  Okruglica.  Giasnik  24,  274.  —  b)  sela 
Bucja  takoder  u  Srbiji  u  kne'evackom  okrugu: 
Opstina  bucjanska.  K.  Jovanovid,  red.  113.  — 
c)  sela  Bucja  takoder  u  Srbiji  u  okrugu  crno- 
rijeckom: Opstina  bucanska.  K.  Jovanovid,  red. 
165.^ 

BUCJE,  n.  coll.  bukva  i  bukova  niezgra  i  ime 
mjestima.  Od  xiv  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu  (1,  90.  3,  565).  zavrsetak  je  -dje  negda 
glasio  -cije;  sada  moze  i  otpasti  j  iza  d,  kao  i 
u  drugim  rijecima.  —  1.  kao  mnostvo  bukava,  a 
tijem  suma  bukova,  bukvik,  lucus  fageus.  isporedi 
bukav]e ,  bukovje.  u  prvom  primjeru  moze  biti  i 
ime  mjestu  na  komje  taka  suma:  Uzt  rttt  preko 
posredt  bucija  i  posredt  Ibiiistt  (isla  je  mcda  selu 
Komaranima  blizu  Dccana).  Giasnik  11.  12,  40. 
Mon.  serb.  95.  Danicic  1,  90.  Balaban  bukdo  kroz 
zeleno  budje  (odgonetjuj :  cunak).  Nar.  zag,  nov. 
241.  M  torn  se  smislu  zovc  Bucjo  jedna  suma  u 
selu  Bcga]ici  u  Srbiji.  J^.  Stojanovic.  a  Veliko 
Bucje  planina  u  selu  Staparima  u  Srbiji  u  okrugu 
uzickom.  J^.  Stojanovic.  takih  mjesta  koja  se  u 
torn  smislu  zovu  Bucje  ima  vise:  tako  se  jedno 
u  selu  Upatiji  a  danasnoj  podzupaniji  jastre- 
barskoj  u  Hrvatskoj  pomine  xvi  vijeka:  Iniinje 
ko  ima  v  Opatiji  v  Bucu.  Mon.  croat.  331.  — 
2.  bukova  mczgra,  succus  fagiucus.  M.  D.  Mili- 
devid.  Zuji  bucje,  to  se  liime  hraiii.  Pjev.  crn. 
231.  —  3.  ime  selima,  po  prvom  znaccnu:  a)  selo 
blizu  Prizrcna  xiv  vijeka.  Selo  Bucije.  Giasnik 
15,  281.  Dauicid  3,  565.  —  b)  u  sadasnoj  Srbiji 
cetiri  sela:  jedno  u  okrugu  krusevackom ,  koje  se 
spomine  od  xiv  vijeka :  St  seli :  Bucije ,  Okru- 
glica.  Giasnik  24,  274.    sadu  u  mjeitana  Buce. 

45 


BUfijI 


70fi 


BUCOGLAV 


K.  Jovanovid,  reS.  130.  drttgo  «  okrugu  cacan- 
skom :  Bu?;p.  172.  trece  u  okrugu  kuezevackoiii : 
Bucje.  113.  f.etvrto  u  ukrugu  crnorijcikom:  IJucjo. 
165.  —  c)  u  Jiosni  u  okrugu  svorniikotii  (ha 
sela:  jedno  u  kotaru  brcatiskom:  Bufje.  Statist. 
8G.  a  drugo  u  kotarii  srebrniikom:  Bufo.  i)5.  — 
d)  u  Slaroiiiji  tri  scla:  jedno  u  podzupaniji  da- 
kovaikoj :  Butjo.  Progled  104.  a  drugo  u  podhi- 
2)aniji  pakrackoj,  koje  grijeskom  pUu  Bu6.  Scliom. 
zagr.  1875.  50.  Pregled  95.  trcie  u  slavonskoj  kra- 
jint  blizu  Gradiske:  Bufijo.  Schein.  zagr.  1875.  56. 
Eazdje|.  28.  —  e)  u  pjesmi  neko  mjesto  n  Bu- 
munskoj:  Uzo  meni  puSku  ^overdana,  koja  bjciso 
u  Bu6ju  kovata,  u  BukreSu  gradu  okivata.  Pjov. 
cm.  262. 

BU(5jI,  adj.  sto  pripada  Buvjii.  xiv  vijeka,  a 
tada  je  glasilo  buuij.  Butijim  putoint ,  kako  is- 
pada  Bufiij  putt  Glasuik  ii.  12,  15.  Mon.  serb. 
93.  Danifiii  1,  90. 

BUCKA,  /.  vas  ligueum  butyro  conficiondo, 
sud  u  kom  se  mlijeko  razbija  da  se  odvoji  maslo, 
stiip,  biicalo,  huika.  u  tiasc  vrijeme,  izmedu  rjei.- 
nika  sa7no  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se  govori 
u  Srhijt).  —  Korijtna  kojega  je  biioalo  (istoga 
znaiena),  bucati  (derali),  bukati  (razmetati),  raz- 
buciti  (razderati,  raskinuti,  rasporiti).  vidi  kod 
bukati. 

BTJCKATI,  bii6k&m,  iwpf.  u  siapn,  koji  se  zove 
i  bucka,  razhijati  mlijeko  da  se  odvoji  maslo.  u 
Srbiji.  Mleko  se  bucka  obicno  no6u  po  hlado- 
vini.  M.  D.  Milicevii,  srb.  858.  Sir  od  iiebuckanog 
mleka.  8!i5.  po  nekim  krajevima  u  Srbiji  i  biic- 
kati. 

BUCKI,  adj.  sto  pripada  Bucju  (Biicu)  u  Sr- 
biji u  okrugu  krusevackom.  Zabran  ii  bufikom 
kjucu.  Sr.  Nov.  1861.  762.  Zabran  ii  buckom  jjoju. 
1874.  408. 

BUCKOVICI,  n.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sa- 
rajev.ikom.  Statist.  16. 

BUCMALA,  /.  jedan  zaselak  u  Srbiji  hlizu 
Sokola  zvao  se  tako  dokle  su  Turci  ondje  bili. 
K.  Jovauovid,  red.  88.  rijee  ce  biti  slozena  tur- 
skim  nacinom:  prva  6e  pola  buc  biti  okrneno 
bucje,  a  druga  je  mahala,  koju  vidi. 

BUUNICA,  /.  ime  slapu  u  Srbiji  u  Jadru  kod 
Trsica.  u  Vukovu  rjeiniku.  nazvana  ce  biti  po 
bucanu. 

BUCOK,  m.  nootua,  sova.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku  (gdje  se  napomine  da  se  govori  na  Korculi). 
isporedi  bukofi,  s  kojim  ce  biti  jedna  rijec,  samo 
joj  glasovi  premjesteni. 

BUCOVIC,  m.  prczime,  ii  nase  vrijeme.  od  imena 
koje  samo  tie  dolazi,  a  moze  biti  Euco  hyp.  od 
Budi.<^av.  §em.  srb.  1881.  62. 

BUCUCIC,  m.  dem.  bucuk.  ^.  Kovacevic. 

BUCUK,  m.  sitna  mjera  kao  sinik.  turski  bu- 
cuk, pola.  u  Srbiji.  J^.  Kovacevic. 

BUCUM,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  knezevae- 
kom.   K.  Jovanovi6,  re6.  112.   isporedi  Bucumet. 

BIICUMET,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  topli6- 
kom,  srezii  jablanickom,  sada  pusto.  Eat  148. 
Ota^b.  4,  556. 

BUG,  r>i.  glomus  orinium,  kosa  na  glari  uzdig- 
nuta  i  zamrsena  kao  klupiko.  u  vase  vrijeme  w 
Srbiji,  u  Bosni  i  u  Srijemu.  od  tal.  boccia,  lopta. 
isporedi  buoa,  bu6i,  buciti  se,  bupa.  —  Na  maloj 
glavici  imao  je  bu6  neceslano  kose.  M.  D.  Mili- 
ievii,  ve6.  299.  ,Bu6  mu  kao  da  mu  je  izio  \'uk 
kozu  na  glavi'  (pa  ostala  kozlina),  rece  se  kad 
je  ko  razbaruSen.   M.  Eu5ici6.   ,Nosi   pravi   bu6 


!  na  glavi',  reilJe   se   o  ienskom  koje  visoko  SeSja 

!  kosu.  P.  .T.  Markovii. 

I      1.  BUCA,  m.  prezime,  koje  dolazi  od  xiv  vijeka. 
j  Mon.  serb.  105.    Danicic':  1,  90.    Ako   car  da,   ali 
Bu6a  ne  da.  Poslov.  dan.  1.  isjmredi  Bufic. 

2.  BUCA,  /.  a)  pila,  globus,  lopta,  zrno  (kao 
Mo  je  puiiano).  isporedi  bilca  pod  1.  BuAa  bud' 
drveiia,  bud'  gvozdona.  ,).  Bogdanovi6.  — •  b)  ou- 
curbita.  vidi  bu6a  j)od  h.  B.  Sulek ,  im.  35.  — 
Postanem  u  oba  znaiena  od  tal.  boccia,  kao  i 
bSca,  bu6a.  isporedi  bu6. 

3.  BiJCA,  /.  fimbria,  resa,  kitica.  u  naie  vri- 
jeme u  Srbiji.  postanu  kojega  je  i  bu6.  Podvozice 
s  bu6ama.  M.  D.  Milicevi6,  let.  ve6.  91. 

BUOANIC,  m.  prczime,  xv  vijeka.  Mon  serb. 
275.  DaniciA  1,  91.  pogrjeska  ce  biti  u  drugom 
spomeniku  Bucanint.  Mon.  serb.  273. 

BU(!;ANIN,  vidi  kod  Bu6ani6. 

BIJCATI  SE,  buiam  se,  impf.  globis  ludere, 
kotrSkati  se  bucama.  vidi  bu6a  pod  2,  a.  J.  Bog- 
danovi6. 

BUCAV,  adj.  cupav ,  neoieSlane  kose.  isporedi 
bud.  V.  Ilic. 

BUCENE,  n.  vidi  srdene.  isporedi  buditi  se. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUCI,  buda,  m.  pi.  ludi  genus,  ntka  igra.  samo 
u  Vukovu  rjeiniku  s  dodatkom  da  se  govori  ti 
Bisnii:  igrati  na  bude.  Vuk,  rjefi.  50".  bice  isto 
sto  i  bude.  vidi  buda  2)od  2,  a. 

BUOIC,  m.  prezime,  po  ocu  Buci,  od  xiv  vi- 
jeka. Mon.  serb.  150.  Danidid  1,  91.  Tu  ga  srete 
Budidu  Malisa.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  422.  Budid  Luka 
i  Pejovid  Drago.  Ogled,  sr.  209. 

BUCITI  SE,  bucim  se,  imj)/.  irasci,  nadimati 
se  od  srdne,  nadutu  biti  srdeci  se.  samo  u  Vu- 
kovu rjeiniku.  —  Postanem  od  bud,  koji  se  po 
svom  postanu  uzima  kao  nesto  naduto,   napeto. 

1.  bUcKA,  /.  vidi  bucka.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku (s  dodatkom  da  se  govori  u  Srbiji).  Posta- 
nem  od  bucka,  kojoj  je  pyromijencno  c  na  c  da 
bi  bilo  vise  nalik  na  budkati. 

2.  BUCKA,  /.  ime  zensko  xvi  vijeka.  Za  uzrok 
ne  hdere  Budke  (,Buchke').  Mon.  croat.  285. 

BUCKALO,  m.  drvo  kojim  ribari  buikaju  po 
vodi  te  mame  somove  na  udieu,  pertica  piscibus 
excitandis.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  od  budkati. 
—  isporedi  bucalo,  pobuk. 

BUCKANE,  n.  crepitus,  isporedi  budkati.  samo 
u  Vukovu  rjeiniku. 

BUCKATI,  bi^ickam,  impf.  lupati  po  vodi,  cre- 
pitum  dare,  samo  u  Vukovu  rjeiniku :  §ta  buckas 
po  toj  vodi?  Vuk,  rjefi.  50*.  Od  mag.  bugyka, 
buckalo,  bugykdzni,  mutiti  vodu  nim. 

BUCKURIS,  budkurisa,  jh..  ^jice  mutno  od  koje- 
cega  smijesano,  pokvareno  kojeiim.  P.  J.  Mar- 
kovid.  isporedi  buduris.  Bice  od  mag.  bugybo- 
i'dkos,  sto  se  pjeni. 

BUCMA, /.  usukano  sto.  od  tur.  bokmek,  sm- 
kati,  presti.  u  nase  vrijeme.  Daj  mi  Jovo  jednu 
litru  zlata ,  da  iisufiem  budmu  oko  vrata.  Nar. 
pjes.  pctr.  1,  268.  Sprediii  kraji  zubuna  .  .  .  izve- 
zeni  svilenom  budmom.  S.  J^ubisa,  pric.  125. 

BUCNUTI,  bi'idnem,  jif.  crepitum  dare,  dati 
glas  kao  voda  kad  se  udari  po  noj.  isporedi  bud- 
kati ,  od  iega  je  i  postalo.  samo  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Pa  ga  baei  u 
zindan-tavnicu.  budnu  voda  do  svilena  pasa.  Nar. 
pjes.  juk.  461. 

BU66gLAV,  adj.  u  koga  je  hue  na  glavi.  u 


BUfiUR 


707 


BUDALAST 


nase  vrijeme,    Umedu  rjecnika  samo  u  Vukom,     moro  lasno  razumiti.  S.  Badrid,  ukaz.  20.  Videdi 


gdje  se  napomine  da  se  samo  pjeva.  dolazi  o 
sovi:  Id'  odatle  sovo  bucofflava!  iSTar.  pies,  vuk 
1,  532. 

BUCUR,  samo  u  zagoneci  o  lcul;uru.:u:  Sudui- 
bucur  u  devet  kozuha.  Nar.  zag.  nov.  107.  bice 
nncineno  od  buc,  Imo  napeto  sto. 

BUCURIS,  m.  vidi  buckuris. 

BUD,  vidi  Jcod  biti  (budem). 

BUDA,  /.  tabenia  vasorum  ligiiooruni ,  ducan 
V  kom  se  ptrodajii  drveni  siidt.  samo  u  Vulcovu 
rjecniku ,  gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  rojvod- 
stvu.  Sto  je  u  starije  vrijeme  nema,  niti  se  sad 
nalazi  po  driigim  krajevima,  s  toga  ce  biti  od 
nem.  budo,  2)i'em  da  je  mogta  k  Nijemcem  doci 
od  Blovena,  kako  neki  misle. 

BUDAC,  biica,  m.  gallopavo,  ci'irak,  tukac,  pu- 
ran.  satno  u  Vukovti  rjecniku.  Akc.  se  mijena  u 
voc.:  bfifie,  i  u  gen.  pi.:  budaoa.  Od  tudc  rijcci, 
koja  se  jo.i  ne  zna.  isporedi  budija,  buce. 

BUDACI,  VI.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugii  sara- 
jevskom.  Statist.  22.  kako  glasi  gen.  i  akus.  ne 
zna  se. 

BUDAGIC,  m.  prezime,  od  xiii  vijeka.  Mon. 
Serb.  23.  Danicii  1,  85.  Stat.  po}.  ark.  5,  290.  ne- 
koliko  puta  dolazi  i  sa  o  mjesto  u :  BodaCii.  Mon. 
serb.  241.  259.  295.  299.  320.  ali  samo  jednom  iz- 
medu  vise  nih,  a  i  nemu  samom  dolazi  i  sa  u: 
Mon.  serb.  262.  347.  Spom.  sr.  101.  134.  Daniei6. 
1,  85.  jedan  je  izmedu  nih  xiii  vijeka  zapisan 
grijeSkom  jedan  put  i  Bolacict.  Mon.  serb.  39. 
BUDA6kI,  adj.  a)  dva  sela  u  hrpaiskoj  kra- 
jini  ogulinskoj:  Goiiii  i  Doiii  Budacki.  Razdje). 
20.  §eni.  prav.  1878.  67.  68.  —  b)  prezime,  xvi 
vijeka.  Jurja  Buda6koga.  Mon.  croat   331. 

1.  BUDAK,  m.  a)  ime  musko,  xiv  vijeka.  upravo 
hyp.  od  Budisav.  isporedi  Bude ,  Budoje ,  Buda- 
kovac.  Glasuik  ii.  12,  46.  90.  —  b)  isto  imc  do- 
lazi kao  prezime  x%'i  vijeka.  Tomasa  Budaka.  Mon. 
Croat.  308.  —  c)  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizii 
Gospica.  Schem.  segn.  1871.  33.  Razdjej.  17. 

2.  BUDAK,  m.  ralKim,  trnokop.  od  tur.  budak, 
grana,  cvor  u  drveta.  od  prosloga  vijeka,  izmcdu 
rjecnika  samo  u  Viikopu.  a)  u  pravom.  smislii: 
Neka  kopa  budakora.  D.  Obrado^'ic,  has.  245.  Ko 
ima  zdrava  leda  i  misice  a  nikakva  zauata  no. 
zna,  nemu  je  najveca  zaduzbina  budak  kupiti. 
D.  Obradovic,  sav.  115.  Uzeo  bi  tniokop,  budak 
i  sikiru.  B  Leakovic,  gov.  195.  ITzoh  budak,  s  cim 
sam  argatov'o,  pa  s  budakom  odoh  u  Lajduko. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  2.  Kqji  je  dejao  drzalitni  za 
budak.  Vuk,  nar.  posl.  199.  —  b)  u  prencscnom 
smislu  kaze  se  i  za  tupa  covjeka.  I.  Pavlovic. 
Pravi  je  budak.  Nar.  posl.  stojan.  15. 

BITDAKOVAC,  Biidakovca,  m.  sclo  u  Slaooniji 
u  podzupaniji  viroritickoj.  Scliem.  zagr.  1875. 
150.  Preglod  110.  isporedi  Budak. 

BIJDALA,  /.  stulfcus,  stulta,  ludo  cel-ade  (musko 
Hi  zensko).  od  tur.  budala,  istoga  znacciia.  Od 
xvi  vijeka,  izmcdu  rjecnika  it  Belinu  (48ia  651i'), 
Voltigijinu,  Stuliccvu  i  Vukoeu.  —  Akc.  se  mijeua 
u  voc.  sing. .;  biidalo,  roc.  pi. :  bi'idale,  i  u  gen.  pi. :  j 
budala.  —  Sto  ti  jo,  budali),  u  tomuV  D.  7Aa,-  j 
taric  57''.  Svo  brcz  nauka  duh  sveti  zove  Imda- 
lami.  I.  Ancic,  svit.  xix.  Djavao  nauci  .svojo  bu- 
dale  da  pogrduju  jude.  80.  Budalo,  nocas  co  ti 
odnijeti  dusu.  M.  Radnii  9.  Da  svo  .^tavi  na  po- 
gibio  u  jednu  igru,  bismo  U  svi  rekli  da  je  bu- 
dala? S.  Margitic,  fala  182.  O  se|aninr  budalo! 
P.  Macukat  41.  Koji  roco  bratu  svomu:  budalo! 
A.  Baci6   131.   Ako   slip   uije   ali   budala   velika. 


to  Irud,  uzo  ga  za  budalii.  J.  Banovac,  prin.  78. 
O  budalo,   o  slipfio!   ta   ne   vidiS  li  da   kud    god 
okrenes  oci,  drugo  ne  vidis,  nego  pokarane  pri- 
strasnof  D.  Rapid  60.  Ako  tko  more  ovo  misliti 
brez  straha  i  drtaiia,   slobodno  mu  se  more  reci 
da  je  najveca  budala  od  svita.  F.  Lastrid,  od'  282. 
Budale  su  se  uOiuili.   F.   Lastric,   svet.  79.    Koja 
bi  budala  pristala  ua  ti  ugovor?  P.  Lastric,  ned. 
393.  Da  su  razlike  budale  i  budalastine.  186.  O ! 
budale  vrtoglave !  V.  Dosen  37.  Ma  se  dobro  vidi 
da  si  budala.  N.  Palikuca  17.   More  biti,  koji  ce 
J  lui   roci:    budala  bi  ja  bio  najveci.    A.  T.  Blago- 
I  jcvic,  pjes.  51.    Bonue  ne  cu,  jer  nisam  budala. 
:  M.  A.  Re[kovic,  sat.  142.    Cii'iase   se  kako  jedna 
budala.   M.  Zoricii,  zre.  69.   Da  bi  snazno  udrio 
;  na  Turke,    po   nesrici  ter  da  izginemo,   svak   bi 
j  reka" :    nut  budale  Janka !   sto   ucini  od  svoji  ju- 
naka!  A.  Kacic,  razg.  140.  Doveli  ste  mi  budalu 
I  na    misto   Davida.   A.  Kacii,   korab.  169.   Ovako 
budale  ne  znajudi  pogrduju  nasu  svetu  vodu.  A. 
Kani21ic,    kam.   228.    Rokao   je   budala   u   srdcu 
svomu :  nije  boga.  I.  Velikanovic,  upu6.  1,  9.  Ni- 
sam li  ja  budala  bio?  J.  Rajio,  pouc.  1,  79.  Dje- 
vojko,    luda   budalo!    Nar.   pjes.  vuk.  1,  196.    Ne 
budali,    kad    budala   ni.si.  1,  461.   Mudra   budala. 
Nar.  posl.  vuk.  183.    Budala   kad   cuti,    misle  ga 
da  je  mudar.  30.   Pa   su   ga   druga   braca  drzala 
za    budalu.   Nar.   prip.   vuk.  75.    BaS   sam   prava 
budala.  195.  Budale  slijepe!  Vuk,  mat.  23,  19. 
^  1.  BUDIlAST,  adj.  stultus,  hid.  Comp.  buda- 
lastiji.    Od  budala.    Od  xvii  vijeka,  izmedn  rjec- 
nika u  Mikajinu,  Belinu  (123'J.   487*.   655a),  u 
Bjclostijenieini,  Jambresicevu ,  Voltigijinu,  Stuli- 
ievu  i  Vukovu.  —  a)  o  celadetu:  Dokle   su   bez 
pameti  i  budalasti  ...  da  no  mogu  procijeniti  sto 
je  pricestje.  M.  Divkovid,  nauk  158.  Scijeno6i  kako 
biidalasta  i  bezpametna  uasega  spasiteja.  M.  Div- 
kovic,  bes.  377.  Manit  je,  lud  je  i  budalast.  I.  An- 
cid,  vrat.  2,  4,  13.  Nije  li  on  medu  svijem  buda- 
lastijem  pribudalast?  P.  Posilovii,  nasi.  7''.  Va|a 
da  se  ucinis  budalast.  M  Radnii  19.  Sto  oni  bu- 
dalasti i  slipi  narodi  ciniSe.  S.  Margitic,  fala  38. 
Za  sto  je  ])ijan  covik  vece   budalast  nego  razu- 
man.  A.  Bacic  233.  Budalast,  koji  jest  tako  roden. 
397.  Tko  bi  toliko  budalast  bio  ?  J.  Banovac,  prip. 
169.  Budalasti  covice !  J.  Filipovic  1,  479.  Pisano 
je  da  su  budalasti  brez  broja  na  svitu.  F.  Lastric, 
od'  111.  Niti  tako  budalasti  biau  da  bi  istinu  za- 
tajili.  A.  Kanizlic,  kam.  804.  Cuvaj  dobro  da  ti  no 
dojdc  za  zenu  zona  budalasta  i  grizjiva.  D.  Rapic 
9(i.  Vlasino  jedna  budalasta!  N.  Palikuca  39.  Bu- 
j  dalasti,  slipi,  nimi  i  glulii   mogu  se  krizmat.   M. 
Dobreti6  59.    Tko   negu   budalast  ne  bi  primio  i 
zagrlio   ovi   zakon.   I.  Velikanovic,   upuc.  1,  193. 
Pot    budalastih    devojaka.    J.  Rajic,  pouc.  1,  21''. 
A  za  uinie  budalasti  Tale.  Nar.  pjes.  juk.  170.  — 
bez  sumnc  slamparskom.  grijeskom  .budasti'  mjesto 
budalasti :    O    budasti  i  kasni   srcem   na   pomilo- 
vaiie!  F.  Lastric,  ned.  186.  —  h)  o  srcu  i  o  glavi: 
Potavnilo  jest  budalasto  sree  niovo.   F.  Lastric, 
test.  272.  Stidcci  se  sluziti  onim  budalastih  glava 
x-azlogom.  A.  Kanizlic,  kam.  739.  Ko  ce  moni  iz- 
vaditi  iz  mozga  kojekakve   stvari,  s  kojima  sam 
ja  bio  moju  budalastu  djetii'isku  glavu  napunio? 
D.  Obradovic,    ziv.    25.    Brate    Jauko,    budalasta 
glavo!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  482.  —  c)  o  sliari  umnoj, 
radhi,  stanu,  itd. :  Od  budalaste  mudiosti  od  svi- 
jeta.  M.  Radnic  viii.  Da  sam  koju  rijec  budalastu 
rekao.  S.  Margitic,  fala  150.  Nevirno  i  budalasto 
obecai'io.   A.  Bacid  74.    Bo]e  je   mucati  nego   la- 
gati  i  budalaste  rici  govoriti.  J.  Banovac,  razg. 
194.  Utouuti  u  boloj  i  budalastoj  mudrosti  svojoj. 
F.   Lastric,   svet.   80.   Vice   ucini.se;  ma  kakovo? 


BUDALAST 


708 


BUDALO 


slipo  i  budalasto.  182.  No  osidato  li  so  da  s\i  ug^o-  \ 
vori ,  na  kojo  vi  iesto  ijristajete ,  mlogo  ludi  i 
budalastijiV  F.  Lastrid,  iied.  393.  No  sliditi  svoje 
svi.sti  ni  suda  budalasta.  51.  Nikoji  la?.i  tako  bu- 
dalasto iznose.  A.  Kani?,li6,  kam.  229.  Razumi  pi- 
tai'ie  budalasto.  N.  Palikuia  31.  Niti  budalasto 
ri6i  rece  jirotiva  bogu.  A.  Kaiiii,  korab.  58.  Po  | 
svojoj  7,lo6\  i  budalastoj  j)ameti.  M.  Dobretit  417.  ■ 
Budalasta  J-oJa.  B.  Loakovi6,  gov.  10.  Budalasta 
snaga  brzo  iiialakse.  Nar.  posl.  vuk.  30.  —  d)  o 
,stvari',  kad  .ve  misli  kakvo  djelo  Hi  kad  se  kaze 
kao  i\esto :  Za  Sto  jest  stvar  budalasta  prositi,  5to 
se  more  ne  dati  s  razlogoin.  P.  Posilovii,  cvijot 
77.  —  e)  ,na  budalastu'  kao  adv.  budalasto :  Upa- 
sti  na  budalastu  u  usta  onogar  lava.  P.  Posilovi6, 
cvijot  23.  —  f)  adi\  budilasto,  stulte :  Budalasto 
saui  sebi  oboiavaSe  mnoga  godista.  M.  Kadni6 
28b.  Budalasto  misleii  oboriti  ono  pristoje.  A. 
Baiii  163.  Sto  se  kaje  pijanac,  za  Sto  je  u  pi- 
janstvu  budalasto  kesu  ispraznio.  F.  Lastric,  nod. 
35.  Kako  niki  budalasto  misle.  I.  Jablanci  171. 
Budalasto  si  ufiinio.  A.  Kacii,  korab.  153.  Buda- 
lasto razasu  sve  bogastvo.  I.  J.  P.  LuCic,  razg.  4. 
Budalasto  iole  i  zahtevaju.  D.  Obradovid,  bas.  36. 
Budalasto  gataju.  J.  Raji6,  pou6.  2,  28b. 

2.  BUDALAST,  /.  ludost.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku  (487a). 

BUDAxASTO,  adv.  vidi  kod  budalast. 

BUDAliASTVO,  n.  vidi  budalastina.  samo  u 
jednoga  2nsca  prosloga  vijeka.  Budalastvo.  J.  Ka- 
vanin  55. 

BUD  ALAS ,  budaUSa ,  m.  stultus  homo  aut 
equus,  hid  covjek  Hi  koti.  u  7iase  vrijeme,  iz- 
medu  rjeenika  samo  u  Viikovu.  a)  o  covjekn:  Od 
OraSca  budalasa  Talu.  Nar.  pjes.  juk.  predgov. 
42.  Budalas  za  cas  je  presjekao  lipu.  Nar.  prip. 
bos.  1,  135.  — ■  b)  0  kot'ui:  Od  OraSca  budalinu 
Tala  na  kulasu  kouu  budalaSu.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  263. 

BUDALASTAHAN ,  budalastahna ,  adj.  dem. 
budalast.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  ,budalastja- 
han',  osim  cega  ima  i  ,budalastjaSan'.  oboje  na- 
iineno  za  rjecnik. 

BUDALASTINA,  /.  stultitia,  ludost.  od  xvii 
vijeka,  izmedii  rjeenika  u  Belinu  (123b.  548b. 
655a),  Stulicevu  i  Vukovu.  Od  budalast.  Po  ne- 
kim  krajevima,  gdje  svako  it  glasi  S6,  dalazi  tako 
i  u  ovoj  rijeii.  Akcenat  ostaje,  samo  su  u  gen. 
pi.  jos  i  aba  zadna  sloga  duga:  budalastina,  a  u 
gen.  i  instr.  si?ig.  samo  zadi'ii :  budalastine,  buda- 
Ustinom.  —  Velika  bi  bila  budalaS6iua.  I.  An6i6, 
vrat.  2,  4.  109.  Budalastina  jest  ciuiti  scjenu  od 
svijeta.  M.  Radnii  8.  Koliko  je  velika  budala- 
stina! P.  Posilovic,  nasi.  7b.  Da  jest  luudrost 
ovoga  svijeta  budalastina  pri  bogu.  P.  Posilovic, 
cvijot  14.  Tko  6eka  fale  od  judi  svitovni,  golema 
je  budalastina.  S.  Margitic,  fala  150.  Cinit  buda- 
lastine. 144.  Ti  mu  mozes  bud'lastinu  oprostiti. 
J.  Kavanin  445.  Budalastina  pameti,  koja  u  nikini 
jest  od  porodeiia.  A.  Bacic  223.  Mladost  u  bu- 
dalastinab  provedo§e.  J.  Banovac,  pred.  47.  Uz- 
dizat  se  u  plemenitosti  umrloj  jest  budalastina. 
67.  Spomene  se  onih  dobara  i  veseja,  koja  je  na 
ovome  svitu  u  budalastine  stratila.  J.  Banovac, 
prip.  212.  Bolest  pameti  jest  budalastina.  J.  Ba- 
novac, uboj.  26.  Nije  ufao  u  ispraznosti  i  buda- 
lastine lazjive.  J.  Filipovic,  prip.  1,  267.  Nikim 
zaslipjenim  6ini  se  budalastina  ovo  virovati.  P. 
Lastrid,  svet.  78.  Neka  se  fale  svojora  mudrinom ; 
do6i  CO  sat,  kada  do  poznati  svoju  bndalaStinu. 
F.  Lastrid,  nod.  188.  Da  su  razlike  budalo  i  bu- 
dalastine. 186.   OdrediSo   cudnovato   dilo   uciniti, 


iz  koga  se  posli  poznado  oholost  i  budalaStina 
I'liova.  E.  Pavii,  oglod.  24.  Kraj  isti  scinio  bi  go- 
voreiie  takovo  za  budalastinu.  A.  KaniJ.lid,  uzr. 
36.  All  noliarnosti !  ah  iiospoznanosti  I  pafto ,  ah 
slipodo  i  budalastino  J.ivinska!  D.  Rapid  77.  Mi 
ludi  I'liov  f.ivot  drzamo  budalastinu.  M.  Zoricid, 
osm.  87.  Koja  je  najveda  budalastina  u  doviku? 
N.  Palikuda  29.  Izgubivsi  svojom  budalastinoni 
svo  dri^ave.  A.  Kadid,  razgov  52.  Daklo  je  bu- 
dalaStina taki  ugovor  i  diniti.  M.  Dobrotid  506. 
Mojo  budalastino  dale  su  mi  na  konac  poznati 
da  sam  slab  i  nerazuman.  D.  Obradovid ,  ziv.  8. 
Kada  bi  tko  u  ovu  budalaStinu  ujiao  da  boga 
zanika.  I.  Velikano\'id,  upud.  1,  10.  Zaslipjeni  od 
ovake  skodne  budalastine.  I.  J.  P.  Ludid,  razg.  52. 
U  trazeiiu  budalaStino  ^ivot  provoditi.  J.  Rajid, 
poud.  1,  5.  Ovinia  prilicne  budalastine  bi  b}uvao. 
M.  A.  Re|kovid,  sabr.  56.  Milosrde  brez  pravdo 
nije  milosrde ,  nego  budalastina.  B.  Loakovid, 
gov.  141.  BudalaStina  je  razlidna.  Nar.  posl.  vuk. 
30.  Pravda  i  istina  imaju  samo  po  jedan  put  a 
lai.  i  budalaStina  imaju  ih  koliko  ko  hode.  Vuk, 
pisma  29. 

BUDALASTINICA,  /.  dem.  budalaStina.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Didica  . . .  slide  svoju 
budalaltinicu  poskakujudi  od  radosti.  F.  Lastrid, 
test.  179.  Nasmija  se  naudite)  tolikoj  priprost;- 
tosti  i  budalaStinici.  F.  Lastrid,  nod.  255. 

BUDALA§TV0,  n.  vidi  budalaStina.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijei  nepouzdana. 

BUDA.LIGA,  /.  dem.  budala.  samo  u  rjeini- 
cima  Belinu  (466a)  {  Stulicevu. 

BUDALIC,  Hi.  prezime,  xvii  vijeka.  od  budala. 
Frano  Budalid.  Norini  75.    Schem.  bos.  1864.  98. 

BUDALINA,  /.  augm.  budala.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmeitu  rjeenika  u  Belinu  (448b.  654b),  Stuli- 
cevu i  Vukovu,  ali  proMoga  vijeka  samo  u  Belinu 
rjecniku.  Tamo  bjeSo  jedna  budalina.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  371.  Jedno  bjese  budalina  Tale.  3,  111. 
Ugleda  ga  Tale  budalina.  3,  185.  Id'  otole,  jadna 
budalino!  Pjev.  crn.  161. 

BUDALISANE,  n.  vidi  buda)e6e.  isporedi  bu- 
dalisati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUDALISATI,  budiliSem,  impf.  vidi  budaliti. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUDALITI,  budalim,  impf.  vidi  ludovati.  od 
xviii  vijeka,  izmedu  rjeenika  u  Mikalinu  (stupe- 
fieri),  u  Belinu  (ineptire  655a),  Stulicevu  (hebe- 
score)  i  u  Vukovu  (stulte  loqui).  —  Od  budala. 
—  Tko  zacimje  zle  i  nediste  misli  u  pameti,  udi} 
podim}6  budaliti.  J.  Banovac,  pred.  15.  Al  du  se 
paziti,  no  du  budaliti  kao  do  sad.  F.  Lastric,  test. 
187.  Kako  budaliti  poce  (Adam),  sav  razum  iz- 
gubivSi  i  zapovid  bozju  potladivSi,  u  suzanstvo 
griha  upade.  D.  Rapid  73.  Ne  budali,  pobro  Ra- 
dovane.  A.  Kacid,  razg.  2.  Ludaci  budalise  sveto- 
grdno.  A.  Kauizjid,  kam.  112.  Ne  budali,  povika 
Pavlija.  M.  A.  Rejkovid,  sat.  70.  —  sada  samo 
kad  tko  govori  misleci  da  je  onako  kako  govori 
a  drugi  mii  hoce  da  kaze  da  nije  onako,  ali  opet 
rijec  znaci  ludovati:  No  budali,  draga  kderi  moja. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  251.  Ne  budali,  moja  stara 
majko!  1,468.  Ne  budali,  lijepa  devojko!  2,44. 
Ne  budali,  Kra)evicu  Marko !  2,  327.  No  budali, 
dragi  gospodaru.  3,  329.  No  budali,  moja  vjerna 
slugo.  3,  330.  Ne  budali,  kad  budala  nisi.  1,  461. 
Ne  budali ,  pobro  Arapine !  ja  nijesam  tebe  pre- 
vario.  3,  317.  ,Uzmi,  Mato,  koga  tebi  drago,  da 
ne  redes  da  jo  prijovara.'  Govori  rau  ne  jaki  Ma- 
tija:  ,ne  budali  Kuno  Hasan-ago !  ja  ne  trebam 
mada  nijednoga'.  3,  388. 

BUDALO,  n.  vidi  budala.  u  rjecnicima  Mika- 


BUDALOST 


709 


BUDIMER 


linu  (nebulo ,  socors ,  iners) ,  u  Bjelostijeiicei>ii, 
Voltigijinu  i  Stulicevu.  ni  u  jednom  osim  Stuli- 
ceva  ne  kaze  se  rod,  a  u  Stulicevu  je  m.  —  osim 
pomenutijeh  rjecnika  dolazi  same  u  pjesmi  ugar- 
skih  Hrvata:  Ti  si  grubno  biidalo.  Jacke  261. 

BUDAXOST,  /,  vidi  budalastina.  samo  u  rjec- 
nicima  Mikafinu,  Beliiia  (123''),  Bjelostijencevu, 
Jamhresicei'u,  Voltigijinu  i  Stulicevu. 

BUDA^iENE,  n.  vidi  ludovane.  isporedi  buda- 
liti,  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BIIDA!^jSKI,  adj.  vidi  bucl}anski.  aje  umetmito, 
a  iza  d  otpalo  v.  xvi  vijeka.  Od  kneza  budajskoga. 
Starine  10,  37. 

1.  BUD  AN,  m.  ime  mnlko.  hyp.  Budisav  i  Bu- 
dimir.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  23.  55.  isjioredi 
Budanovi6. 

2.  BUDAN,  budna,  adj.  vigil,  od  proiloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  akcenat 
se  mijena  u  sloienijem  oblicima:  budni.  —  Kori- 
jena  kojega  je  buditi.  Bogu,  ki  je  u  svjetih  svojili 
cudan,  vijek  pravedan,  u  vijek  budaii.  J.  Kava- 
nin  314.  Da  ukaie  koliko  i  kako  imadu  bditi  i 
budni  biti.  D.  Rapid  111.  Nit  pravo  pocivain,  nit 
sam  pravo  budna.  A.  Kani^lid,  roz.  32.  Mudrost 
budna  oka.  94.  Prinodise  budni  one  noci.  A.  Ka- 
nizlid,  kam.  526.  Kad  prvi  san  prospavaju,  onda 
su  budni  i  bde  do  zore.  M.  A.  Eejkovic,  sabr.  41. 
Moli  se  bogu  sto  sam  zaspala,  a  da  sam  budna 
bila,  ne  bi  ti  dobio  ni  tih  opanaka.  Nar.  prip. 
vuk.  91.  Ja  spavam,  a  srce  je  moje  budno.  D. 
Danicid ,  pjes.  5,  2.  —  Adv.  budno :  Budno  pazi 
da  spreci  tu  sramotu.  M.  D.  Milicevic,  let.  vec. 
189. 

3.  BUDAN,  »(.  magnarum  fabarum  genus,  .samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BUDANCEVICA,  /'.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  hjelovarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  156.  Pre- 
gled  82.  isporedi  Budan. 

BUDANICA,  /.  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
virovitickoj.  Pregled  110. 

BUDANOV16,  m.  prezime,  po  ocu  Budanu. 
prosloga  vijeka.  Katarina  hdi  vojvode  Budanovica. 
M.  Kuhacevic  42. 

BUDAN,  Budna,  m.  selo  u  Hercegovini  u  Pivi. 
Statist.  110.  V.  :^e§evic. 

BUDASEVO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji sisaekoj.  Schem.  zagr.  1875.  23.  Pregled  138. 

1.  BUDE,  Budeta  i  Budete,  m.  ime  musko,  hyp. 
od  Budislav  i  Budimir.  xiv  vijeka.  samo  u  nom. 
Glasnik  11.  12,  127.  isporedi  Budica. 

2.  BUDE,  /.  hyp.  budala.  M.  Pavlinovio. 
BUDELA,  m.  ime  musko,  xiv  i  xv  vijeka,  hyp. 

od   Budislav  i  Budimir.    Mon.   serb.    219.    Spom. 
sr.  1.  103.  Danicic  1,  85. 

BUDE]^.  m.  dva  sela  u  Bosni  u  okrugu  bihac- 
kom,  kotaru  kluckom:  Gorni  i  Doni  Bude|.  Sta- 
tist. 48. 

BUDENCI,  Budenaca,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podzupaniji  zagrebackoj.  Pregled  23.  pisu  ga  i 
Budenec.  Schem.  zagr.  1875.  67. 

BLTDI,  rijec  kojom  se  vabe  budije :  Budi  I  budi ! 
t  budi  blitka !  \j.  Kovafievic. 

BUDICA ,  m.  ime  musko ,  hyp.  Budislav  i  Bu-  , 
dimir.  xiv  vijeka.  Glasnik  11.  12,  52.  124. 

BUDICINA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
PetriAe.  Schem.  zagr.  1875.  132.  Sem.  prav.  1878. 
72.  Eazdje).  22. 

BUDIC,  m.  a)  prezime,  od  xiv  vijeka.  od  imena 
koje  samo  ne  dolazi  a  bilo  bi  Buda,  hyp.  od  Bu- 


dislav i  Budimir.  Mon.  serb.  123.  Danicic,  1,  86. 
3,  564.  ^Budimiru  Budicu.  I.  Ivanisevic  143.  J. 
Budic.  Sem.  zad.  1876.  51.  —  b)  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  pakrackoj.  Pregled  95.  bez  sumne 
isto  prezime  uzeto  i  za  ime  selu. 

BTTDIJA,  /.  gallina  indica,  cura,  curka,  tuka, 
■misirka,  pura,  purka.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
isporedi  budac.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  bii- 
dija,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  i  gen.  i  instr. 
sing.:  budije,  budijom. 

BUDILAC,  budioca,  m.  excitans.  u  rjecniku 
Stulicevu  (.budioc')  i  ujednoga  pisca  nasega  vre- 
mena.  Da  bude  budilac.  M.  Pavlinovic,  razl.  spis. 
59.  Akc.  u  gen.  pi. :  budilaea. 

BUDILiStE,  «.  yteko  mjesto  blizu  Prizrena 
XIV  vijeka.  Meda .  .  oti.  BudiliJta  us  potokt.  Glas- 
nik 15,  282.  isto  ce  mjesto  biti  i  u  pi.:  Nad  Bu- 
diliSta.  Glasnik  15,  271.  Danicid  3,  563. 

BUDILNIK,  m.  vidi  budionik. 

1.  BUDILO,  71.  suscitabulum.  samo  u  rjeini- 
cima  Slikajinu  (510a),  Belinu  (252*),  Bjelostijen- 
ievii  i  Stulicevu.  isporedi  probudilo. 

2.  BUDILO,  m.  ime  musko,  hyp.  Budimir  i 
Budislav.    xiv  vijeka.    Glasnik  11.  12,  17.  85.  100. 

BUDILOV ,  adj.  sto  pripada  Budilu.  Na  Bu- 
dilova   kucista.   Glasnik   15,  291.   Danicid   3,  563. 

BUDILO V16,  m.  prezime,  pjo  ocu  Budilu.  xiv 
vijeka.  Glasnik  15,  299.  Danicic  3,  563. 

BUDILOVINA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kru- 
sevaikom.  K.  Jovanovid,  red.  127. 

1.  BUDIM,  m.  ime  mjestima.  Akc.  se  mijena  u 
loc. :  Budimu.  Od  korijena  od  kojega  je  i  Budimja, 
koju  vidi.  —  a)  grad  u  TJgarskoj,  tat.  i  mag.  Buda. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Be- 
linu, Stulicevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  isporedi 
Budin.  U  Budimu.  Mon.  serb.  547.  Primi  mu 
BudiuiB  stolny  grad.  I^etop.  saf.  83.  Ja  Budim 
tuzaii  grad  k  nebesom  klikiiju.  M.  Vetranid  1,  52. 
U  Budim  .slavui  grad.  N.  Dimitrovid  99.  S  voj- 
skom  iz  Biidima  sam  se  odpravi.  I.  Guudulic  383. 
Tko  ne  va|a  u  Budimu  gradu,  ni  u  Pesti  badjavad 
no  dadu  pit  i  jesti.  M.  A.  Rejkovid,  sat.  126.  Otisla 
se  st'jena  od  Budima.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  404.  Kuma 
kumi  od  Budima  kraja.  2,  516.  —  b)  dva  sela  u 
Hrvatskoj:  jedno  u  podzupaniji  jastrebarskoj  a 
drugo  u  varazdinskoj.  Schem.  zagr.  1875.  98.  33. 
Pregled  36,  48.  nima  se  akcenat  ne  zna  za  cijelo. 

2.  BUDIM,  m.  prezime  u  nase  vrijeme,  a  negda 
po  svoj  prilici  ime  musko.  postanem  maze  biti  od 
buditi.  isporedi  Budimovid,  Budimka  (pod  2),  Bu- 
dimkovid.  Stanimir  Budim.  D.  Avramovid,  sv.  gor. 
260. 

3.  BUDIM,  m.  cacti  species.  B.  Sulek,  im.  36. 
BUDIMAC,    Budimca,    m.    covjek   iz  Budima 

grada  u  Ugarskoj.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  is- 
poredi Budimlija.  Akc.  se  mijena  u  voc.  sing. : 
Biidimce,  i  u  gen.  pi. :  Budimaca. 

BUDIMA^SKI,  adj.  sto  pripada  Budim(i.  od 
XIII  vijeka.  Jepiskupi.  budimjtskyj.  Mon.  serb. 
60.  Oti  strany  zupy  budimltskyje.  Danilo  293. 
Danicic  1,  85.  isporedi  budimjanski.  —  u  pozni- 
jim  rukopisima  grijeskom  i  budimski.  ^etop.  saf. 
54.  zupy  budimtskyje.  Danilo  170.  298. 

BUDIMCI,  Budimaca,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  osjeckoj.  Sem.  prav.  1878.  16.  Pre- 
gled 100. 

BUDIMILOVIC ,  >».  prezime,  xv  vijeka.  u  jed- 
nom spomeniku.  bice  pogrjeska  mjesto  Budmilovid. 
isporedi  Budmil.  Spom.  sr.  1,  141.  Danidid  1,  85. 

BUDIMIR,   m.  a)  ime  musko.  od  xiv  vijeka. 


BUDIMIKA 


no 


BUDIONIK 


i:medu  rjeiiiika  ii  Viikovu  i  Daniiiveva  (I,  85. 
;^,  01)8).  Korijai  je  prroj  )io!i  (Buili)  kuji  je  i  u 
Inuliti.  Moil.  sorb. 'J7.  GlasiiiU  ii.  i'2,  21.  50.  Cflivs- 
iiik  15,  2!17.  Budimini  Bmlic'n.  I.  Ivaiii.sovir  1-J3. 
Kiajova  }o  u  Diilmaii.ji  i  ivntskoj  zemji  BuJiinir 
kinl  svoti.  A.  Kacio,  kor.  413.  —  b)  sada  se  na- 
laii  i  kno  prezime.  Schcni.  lioro.  1873.  254.  - 
c)  t<elo  II  IJalmaciji  biisii  Sinn,  tako  prosvano 
imcnum  iorjcifji'm.  Roiicrt.  1872.  28. 

BUDIMIRA ,  /.  line  zeiisko.  prije  naSega  vre- 
nieiui.  S.  Novakovii,  pom.  4(;. 

1.  BUDIMKA,  /.  a)  zensko  icjade  iz  Bwlimn 
grada  u  Ugamkuj.  u  tinSe  vrijcme,  izmedu  rjec- 
nika  sanio  ?(  Vukovu.  Eastavi  ili  Budimka.  Nar. 
jijps.  vuk.  1,401.  —  h)  hijda  bimdeva,  koja  se 
I'lCgdjc  :ove  }ioea,  't'legdjc  misiraCa,  negdjc  bugarka, 
ncgdjc  iiia^vankn.  u  Vvkovu  rjcinihi,  gdje  se  do- 
dajc  da  nc  govori  m  Bosni.  onamo  ie  biti  dosla 
od  liudiwa '  iigamkoga  i  za  to  tako  nazvuna.  — 
c)  I'leka  jabiika,  koja  se  tako  zone  u  Srbiji  n  nzic- 
kom  okniga.  Vuk,  rjoc.  4(1''.  B.  isulok,  im.  30.  bice 
i  ona  doncsciia  od  istoga  Budima,  i  po  nemu  tako 
nazvana. 

2.  BUDIMKA,  /.  a)  ime  zensko.  u  nase  vrijeme 
i  prije.  isporedi  mttsko  ime  Budini  (2>od  2),  .s  kojiiii 
je  jednoga  postana.  S.  Novakovic,  pom.  40.  Zom- 
lak  1871.  2.  Sr.  Nov.  1878.  18.  —  b)  ime  kravi.  y. 
Kovacevic.  postanem  ie  biti  jedno  ime  s  prednini. 

BUDIMKOVIC,  111.  pirezime.  u  nasc  vrijcme.  u 
Srbiji.  ^.  Kovaf evic.  od  imena  Budimko ,  koje 
samo  nije  u  obiiaju  a  moglo  je  postati  od  mus- 
koga  imera  Budim  (pod  2). 

BUDIMLiC,  m.  jjrezivie,  po  ocu  Budimliji.  i 
je  sazeto  iji,  mjesto  cega  pisu  i  ij.  dolazi  od  xvn 
vijeka.  Budimli6  Mustafa.  Starine  12,  2.  Dordije 
Budimliji.  Vuk,  iiar.  pjes,  3,  570.  —  seJo  u  Bosni 
Japra  pise  se  sada  i  Budimli6a,  a  to  je  u  gen. 
Statist.  54.  —  pogrjeska  Budimjijc.  Nar.  prip. 
mar.  26. 

1.  BUDIMLIJA,  m.  vidi  Budimae.  ii  nase  vri- 
jcme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  od  tiir. 
Budiinli.  Kad  se  2eni  Budimlija  Jova.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  037.  pogrjeska  Budimjija.  Nar.  pjes.  mar. 
6.  28. 

2.  BUDiMLIJA,  /.  nekaka  jajmka  koja  se  zone 
i  budimka.  Vuk,  rjec.  46i>.  B.  Sulek,  im.  36.  po- 
stana kojega  je  i  Budimlija  (pod  1). 

BUDIM^jA,  /.  ime  mjestima.  Od  korijena  od 
kojega  je  buditi,  tako  da  je  znacenem  kao  straza, 
straziste.  a)  mjesto  na  Limu  izmedu  Plava  i  Bi- 
jeloga  Poja,  negda  glavno  mjesto  ziipi  koja  se  po 
noj  zvala  budimajska  (vidi  kod  budimajski)  i  sto- 
lica  vladicanska  s  crkvom  sv.  Burda,  sada  selo. 
spoviine  se  od  xii  vijeka.  Prtvoslavt  (brat  Stefana 
Nemaiie)  stzda  crtkovt  sv.  Georgija  vt  Budimji. 
!^etop.  saf.  59.  u  Budimje  68.  Cetvrttago  (vladiku 
postavi  sv.  Sava)  u  Budim(})i  vt  hrame  sv.  Geor- 
gija. ]f.et.  5af.  59.  u  Budimji.  69.  Medu  Plavomt 
i  Budimlomi..  Mon.  serb.  95.  Danicic  1,  85.  —  sada 
i  u  sredAem  rodu  Budimje.  it  Vukovu  rjecniku, 
gdje  stoji  da  je  blizu  Sjenice  kod  vode  Vape ,  po 
cemti  hi  bilo  drugo  mjesto,  ali  ce  biti  isto.  — 
b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajevskom,  pogrjeska : 
,Budimlija'.  Statist.  27. 

BUDIM;^ANSKI,  adj.  vidi  budimajski.  xvii  vi- 
jeka. Mitropolitu  budim janskomt,  Starine  10,  265. 

BUDIM^jE,  n.  vidi  Budimja.  Jes  Jelena  na  da- 
leko  dala.  cak  daleko  u  Budimje  dala.  Nar.  pjes. 
vil.  1866.  '833. 

BUDIMOV,  adj.  grada  Budima  u  Ugarskoj.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Budim  smo  izdali  po- 


oanom  u  i  uko ,  .  .  Budimov  placai  glas  i  tuiba 
no  mala  s  raspom  jo  vrhu  nas  od  boga  zgar  pala. 
M.  Votranii  1,  58.' 

BUDIMOVk!;,  m  prezime,  po  ociCBudimu.  §em. 
))rav.  1878.  49. 

BUDIMSKl,  i  budimskr,  adj.  sto  pripada  gradu 
Hiidimti  u  Ugarskoj.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika tt  Vukovu  i  Daniciievu.  Pasa  budimski.  ^o- 
top.  saf.  81.  Budimskoga  paso.  I.  Gundulic";  320.  U 
jodnomn  .saboru  budimskomu..  J.  Filipovit  1,  529. 
Ivraj  budim.ski  svoga  Xoni  sina.  M.  A.  Rojkovic, 
sat.  144.  Taman  dodo  na  budimska  vrata.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  50.  Otkido  so  lada  od  budimskog 
grada.  1,  406.  Poigrava  pojein  budimskijem.  2,  06. 
Da  sakupi  budimslco  dovqjlio.  2,  52.  Bra6u  moja, 
budimski  trgovci !  2,  038.  I'lakala  devojka  za  bu- 
dimskom  ladoui.  1,  401!.  Da  mi  dados  sve  budim- 
sko  blago,  2,  598.  Od  onoga  kraja  budimskoga. 
2,  362.  Glcda  lioga  budimska  krajica.  2,  06.  Uzap- 
lio  drzavu  budimsku.  3,  323.  —  vidi  i  kod  bu- 
dimajski. 

2.  BUDIN,  m.  ime  mjestima.  isporedi  Budim 
(pod  1),  ,s  kojim  je  jednoga  postana.  a)  vidi  Bu- 
dim pof/  1,  a.;  dolazi  od  xv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Bjeloslijemcvu,  Voltigijinu  i  Daniciievu. 
U  Budinu.  Spom.  sr.  1,  175.  Da  jo  kraj  na  Bu- 
dini. Mon.  Croat.  217.  Ako  .  .  .  Budina  dostupis 
na  zdravju  sa  mnome.  H.  Luoio  241.  Cesaru  jesi 
Bndin  podlozia.  J.  Eadojovic  10.  Iz  Budina  voj- 
sku  odpravi.  J.  Kavaiiin  234.  —  b)  u  hrvatskom 
Xwimorju  kod  Bakra  mjesto  na  kom  je  bio  vino- 
grad  xv  i  xvi  vijeka.  8  vinogradom  toga  oltara 
ki  je  na  Budini.  Mon.  Croat.  64.  Vinograd  Budin 
pod  Bakrom.  285.  —  c)  ncko  mjesto  u  Slavoniji 
u  pozcskoj  zupaniji.  Arkiv  2,  340. 

2.  BUDIN,  »;(.  ime  musko  xm  vijeka.  Mon.  serb. 
12.  Danicic  1,  86.  od  korijena  od  koga  je  buditi. 
isporedi  Budim  pod  2. 

BUDINA,  m  ime  musko,  xi  vijeka,  u  spome- 
nicima  latinski  pisanim.  F.  Eacki,  doc.  165.  166. 
171. 

BUDINUICJ,  H(.  vidi  Budinic.  Simon  Budincic. 
B.  Kasi6,  rit.  xvji. 

BUDINIC,  m.  prezime,  od  xv  vijeka.  isporedi 
Budin  2'od  2.  Dajko  Budinistt.  Glasnik  15,  272. 
Knizice  popom  Budiiiiiem  tomacene.  S.  Budinic, 
ispr.'-  257.  isti  se  jepisao  i  Budineo:  Pop  Simun 
Budineo  Zadranin.  S.  Budinic,  sum.  2.  M.  Budinic. 
Schem.  rag.  1876.  62. 

BIFDINSKI,  adj.  vidi  budimski.  xvii  vijeka. 
Kraja  budinskoga.  F.  Glavinic,  cvit  140.  Pasa 
budinske  krajine.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  57. 

BUDINSTAK,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji  varazdinskoj.  mjestani  izgovarajii  sc  mjesto 
St;  Budinscak.  Schem.  zagr.  1875.  129.  Pregled  47. 

BUDINSTINA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupa- 
niji  zlatarskoj.  mjestani  izgovaraju  s6  mjesto  st: 
Budinscina.   Schem.   zagr.   1875.   29.   Pregled  60. 

BUDIN  GEAD,  m.  vidi  Budim  pod  1,  a.  u  jed- 
noga pisca  xvn  vijeka.  Da  mu  se  Budiii  grad. 
B.  Krnarutic  5. 

BUDINAK,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini  ogu- 
linskoj.  Eazdjej.  19. 

BUDINI,  adj.  gallopavonis,  iurji.  isporedi  bu- 
dija.  samo  u  Vulwvu  rjecniku:  budine  jaje,  bu- 
diiia  bolest. 

BUDIONICA,  /.  mulier  exoitans.  samo  u  Stu- 
lieevu  rjecniku,  za  koji  ie  biti  i  nacineno. 

BUDIONIK,  »i.  a)  koji  budi,  excitans.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (budilnik  i  budionik).  —  b)  po 


BUDISA^ili 


711 


BUDITI 


manastirima  drveno  klepalo  u-  koje  se  udara  u 
jutru  da  se  bude  kaluderi.  it  Vukovit  rjecnikii 
(budionik). 

BUDISA^jIC  ,  m.  presime.  vd  xiv  vijeka.  vidi 
Budislajic,  od  kojega  je  postalo  izijiibivsi  1  iza  s. 
Mon.   Serb.    102.    Danicic  1,  86.   J.  Kavanin  232. 

BIJDISAV,  m.  vidi  Budislav,  cemii  je  otpalo  1 
iza  s.  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vukovii  i 
Danicicevu.  Budisavt.  Mon.  serb.  102.  319.  Spom. 
sr.  1,  24. 

BUDISAVA,  /.  neko  mjesto  koje  se  samo  po 
imenu  spomine  prije  nasega  i^remena.  S.  Nova- 
kovic,   pom.   126. 

BUDISAVLE,  n.  selo  u  Hercegovini  u  okrugii 
mustarskom.  Statist.  110. 

BUDISAV^jEVIC ,  111.  preziiHc,  po  ocii  lliuU- 
savu.  Seui.  pi-av.  1878.  02. 

BUDISLAlji,  adj.  sto  pripada  lUulislava.  xiv  vi- 
jeka, iziiiedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu  (3,  564). 
U  Budislajt  potokt,  .  .  koiiL  Budislajiht  kucistt. 
Glasnik  15,  293. 

BUDISLAlfilC ,  m.  prezime,  xiv  vijeka,  po  ocu 
Budislavu.  pred  \  otpalo  je  v.  Glasnik  ii.  12,  10. 
23.  77.  Glasnik  15,  298.  299.  Danicic  3,  563. 

BUDISLA^SKI,  adj.  vidi  Budisla}.  xiv  vijeka. 
U  Budislajt  potoki,  i  potokoiub  Budi-slajtskimt. 
Glasuik  15,  293.  Danici6  3,  564. 

BUDISLAV,  m.  ime  musko.  od  xiii  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  DaiiiHicevii.  isporedi  Bu- 
disav.  postane  prvoj  puli  vidi  kod  Budiinir.  Mon. 
serb.  12.  55.  Glasnik  ii.  12,  7.  IG.  Mon.  croat.  183. 

BI'DISLAVAC,  Budislavca,  m.  selo  u  Urvat- 
skoj  u  podhipaniji  varaidinskoj.  mj<'siani  govore 
kajkavski :  Budislavec.  Scliem.  zagr.  1875.  125. 
Preglcd  44. 

BUDISLAVIC,  m.  prezime  od  xv  vijeka.  ispo- 
redi  Budislajic,  Budisavjevic.  Mon.  Croat.  60.  F. 
Vrancic,  ziv.  114.  J.  Kavanin  147. 

BUDI§A,  m.  ime  musko,  hyp.  Budislav  i  Bu- 
dimir.  xiv  vijeka.  izmedii  rjecnika  samo  u  Dani- 
cicevu. Glasnik  ii.  12,  17.  Glasnik  15,  20. 

BUDISIC,  TO.  prezime  i  ime  selima.  od  Budisa. 
a)  prezime.  od  xiv  vijeka.  Glasnik  15,  298.  Mon. 
Croat.  149.  175.  253.  Bud.  spom.  gla.sn.  ii.  3,  75. 
Danicic  3,  564.  —  b)  ime  selima:  aa)  selo  u  Sr- 
biji  u  ukrugu  podrinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  135. 
—  bb)  selo  u  Bosni  u  okrugti  traniii:koni.  Sta- 
tist. 50. 

BUDISNA  EAVAN,  Budisne  Eavni,  /.  selo  u 
llercegovini  u  okrugu  mostarskom,  kotaru  ko- 
nickom.  Schem.  bos.  18G4.  57.  Statist.  117. 

BUDITE^j,  m.  excitator.  samo  u  rjecnicima 
Mikafinu,  Bjelostijenceru,  Jambresicevu,  Voltiiji- 
jinu  i  Stulicevu:  it  svjema  je  corjek  koji  budi  a 
u  Mikalinu  i  ,ure  koje  bude'. 

BUDITEl^ICA,  /.  a)  excitans.  samo  u  rjecni- 
cima Bjelostijencevu,  Jambresicevu  i  Stulicevu:  u 
sva  tri  zcnsko  ee]ade  koje  budi,  a  u  Bjelostijen- 
cevu i  ,vura  ka  budi'.  —  b)  ulmaria,  trava  koja 
se  zove  i  kozja  trava.  Bjelostjenao  1,  12.T2^.  B. 
Sulek,  im.  36. 

BUDITI,  budim,  impf.  excitare.  Akcenat  kaki 
je  u  praes.  taki  je  i  u  imperf.:  budah,  u  2  i  3 
sing,  aor.:  budi,  i  u  part,  praet.  pass,  s  drugim 
slogom  kratkim:  biiden;  ti  ostalijem  je  oblicima 
svijem  kao  u  inf.,  samo  je  i  drugi  slog  dug  u 
part,  i^raes. :  budeci ,  i  u  part,  praet.  act.  i :  bii- 
div,  biidivsi.  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  Domentijanov),  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu, 
Belinu  (252^),  Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Vol- 


tigijinii,  Stulicevu  i  Vtikovu.  —  Kor.  bhudh,  pa- 
ziti,  straziti,  od  koga  je  i  bdjeti  *  budan.  i.'^poredi 
bjusti. 

I.  prelazno:  1.  a  pravoni  smislu  kao  prekidati 
kome  san.  prekidati  san  Hi  buditi  inoze  .Ho  mu 
drago,  a  kome  san  prekida  te  ga  budi,  mole  biti 
ce^ade  i  zivotiiia.  Ideze  postpa  na  precudtuoj  toj 
trave,  precistoju  jego  materiju  budimt  za  pospe- 
senije  puti.  Donientijana-  311.  Nad  liom  poju  dva 
slavica  ter  djevqjku  bude.  Mencetic-Drzic  506. 
Slavice  tiho  budis,  .  .  .  lugom  budis  sve  satire. 
M.  Vetranic  1,  419.  Pod'te  pospjeSno  gorom  svi 
ter  lovce  budite .  neka  doc'  svi  budu  kon  toga 
jezera,  gdi  vi  zvijer  prihudu  sagnaste  jucera.  F. 
Lukarevic  5.  Toj  H  podes  bez  potrebe  psa  tur- 
kati  i  buditi .  ter  te  cuje ,  ali  ogrebe ,  nemoj  ti 
psa  pak  kriviti.  O.  Mazibradic  219.  Kad  bi  znao 
.  .  .  celoviin  ko  te  budi,  blazon  bi  so  nazivao.  I. 
Gundulic  184.  Mornari  ga  budahu  i  karahu  ga 
da  se  ustane.  J.  Banovac,  pripov.  245.  Budi  ih 
opet,  i  kad  ih  probudi,  ostavja  ih.  Besjedo  kr.  84. 
Jerbo  onog  isto  zdravje  budi  u  prozorje,  kad 
ustaju  }udi.  M.  A.  Ee]kovi6,  sat.  164.  Gospodar 
gospodi  na  krilu  zaspao,  gospoda  ga  budi.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  193.  Sama  sam  ga  uspavala.  sama 
cu  ga  i  buditi.  1,  409.  Ode  majka  da  budi  mla- 
deuce.  1,  256.  Budila  me  tananom  sib}ikom,  da 
joj  budem  tanka  i  visoka.  1,  313.  Bratac  spava, 
a  sestrica  veze ;  seja  bi'ata  iglicom  budila:  ustan' 
brate.  1,  428.  Kad  me  budis ,  u  oci  me  jubis. 
1,  229.  I  sam  sjede  strain  da  pocuva;  cuvao  je 
noci  do  ponoci,  pa  on  budi  svoju  drnzinicu :  usta- 
nito,  nioja  druzinice !  4,  28.  Pet'o  poje  na  gredi, 
te  on  budi  snasicu.  1,  520.  —  objckat  moic  biti 
i  neizrecen:  Ure,  koje  bude.  Mika|a  32*.  —  moze 
biti  dodano  ,od  sna',  ali  vrlo  rijetko:  Poslati  6e 
svoje  andele  da  od  sna  bude  i  iz  dno  greba  .  .  . 
svijeta  ziva  i  umrla.  J.  Kavanin  559.  —  2.  kao 
nnprijed,  samo  se  ne  budi  cefade  ni  zivotina,  ncgo 
stvar  tjelcsna  o  kojoj  se  misli  kao  o  cejadctu  Hi 
zivincetu  da  spava:  Moja  gorka  tuzba  budi  gluhe 
planine,  a  ti  ivrdi  sanak  S])is!  M.  Drzii  401.  Na 
to  samoga  scbo  mitkajuiii  i  .uagovarajuci ,  i  bu- 
deci isti  saltir  kako  zivo  razborito.  A.  Vitajic, 
ist.  169.  Znaj  da  moje  srce  budis,  da  vec  stare 
nokte  pruzim.  V.  DoSen  125.  —  ,planiuu  buditi' 
dolazi  i  oiida  kad  se  ne  misli  upravo  ona  nego 
\udi  Hi  zivotine  sto  u  iioj  spavaju:  Neka  svati 
ne  bude  planine  bez  pitaiia  tvoga  al'  Limova. 
P.  Petrovic,  vijeu.  73.  —  3.  u  prcnesenom  smislu 
kao  opominati  koga  da  pazi,  da  bude  na  oprezu, 
i  nagovarati  ga,  poticati  i  kako  god  navracati 
na  sto.  a)  bez  i  cega  na  .Ho  bi  iko  koga  tako 
budeci  poticao:  St.arisinc!  puk  pazite  i  budite! 
V.  Dosen  230.  Nebeska  nas  sva  visina  .  .  .  dira, 
budi,  zove,  vice.  262.  —  b)  na  sto  tko  koga  tako 
budeci  police  Hi  nagovara  Hi  navraca,  moze  biti 
izreceno  ujtkns.  s  pirijedl.  na:  Budite  jih  na  dela 
duhovna.  S.  Budinic,  ispr.  45.  Prem  na  zlo  da 
budi.  D.  Barakovic,  vil.  115.  Inijeh  budi  na  igre 
casne.  I.  Kanavelic,  iv.  466.  Knestva  na  boj  zove, 
na  rat  budi.  61.  Mnoge  stvari  ludc,  sto  covika 
sve  na  griho  bude.  T.  Babi6  4.  Poglavar  kada 
triidi ,  na  poslove  mlade  budi ,  da  ne  trunu.  V. 
Dosen  216.  Na  kripost  puk  budite.  2'20.  —  c)  na 
sto  tko  koga  tako  budi,  moie  biti  izreceno  cijelom 
recenicom  koja  se  privezuje  rijecju  da  Hi  neka: 
Glas  trubje,  koja  ce  buditi  svako  stvorenje,  zivo 
i  mrtvo,  da  bude  na  tvoju  pravdu  prikazati  se. 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  308.  S  tobom  budi  tvoje  ne- 
cake,  neka  budu  svijesti  jake.  J.  Kavanin  152. 
—  4.  takoder  u  prcnesenom  smislu  moze  tko  Hi 
sto  buditi  kako  stane  Hi  radt'iu,  kao  zametati, 
podizati,  kako  god  ciniti  da  nastane:    Moj   glas 


BUDIV 


712 


BUDROVCI 


i  jezik  iiomilos  bmie/i.  M.  Diiir  12.  On  aam  pn 
vo|i  svoJDJ  buili,  poiltiie  i  iiag:ara  iia}iasti,  S.  Bu- 
dini6,  ispr.  20.  Zvijozilo,  sail  kaiioto  ziak  iiiilosiii, 
sad  krijeto  iianii  svijomo,  u  sroijeli  buJo(f'.  tijonu) 
sad  sniijoh  niili,  sad  jilai  groziii.  I.  (Jundulii  21. 
Sij  onirazo,  zlolie  budi.  480.  Nova  iifai'ia  vo('-nia 
budi.  513.  Domate  istu  bojo  budit.  1.  Kaiiavelic'', 
iv.  9.  Jed  i  omrazo  ako  biuli.  I-IB.  Njoki  ovako, 
njeki  oiiako  smitiii  iia  I'lo  comer  budo.  A.  Vitalir, 
ost.  49.  To  u  lioiiui  ra<lost  budi.  V.  DoSon  II.'). 
Sama  ova  miso  ne  budi  li  u  tobi  i"ieko  uiiutn'ie 
radovai'ioV  Misli  kr.  89. 

n.  sa  so;  a)  rejteksiviin :  aa)  znaiene  kao  na- 
j)rijed  pod  1  :  Tiijobi  jo  da  bde  no6)iu  tmimi  i 
za  onijeh  se,  ki  sjie,  bude.  I.  Gundulii':  482.  Kad 
80  }udi  zoiom  budo.  D.  Palniotii'^,  ehrist.  292.  Vidi 
gdjo  iiiu  glava  jiada  kroz  udarac  smrtni  hudi,  tor 
otskato  on  6as  tada  i  u  strahu  se  teuiu  budi.  J. 
Palniotii,  dubr.  419.  Kad  se  Mara  budi,  noka 
mene  jubi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  201.  Nek  miriSe, 
nok  so  6esto  budi.  1,  451.  —  bh)  kao  nnpvijed 
pod  2 :  A  u  krivca  kada  diram,  dirani  za  to,  da 
se  budi,  da  mu  rana  ne  naudi.  V.  Dosen  251. 
—  h)  pasiviio:  kao  naprijed  piod  4;  To  ti  se  glas 
budi  duliovnoga  roda  D.  Barakovif,  vil.  115.  Meu 
otcima  svo  se  bude  bogoslovni  prigovori.  J.  Ka- 
vaiiin  375.  Oni  neniiri,  kojijem  se  gasi  jubav  bra- 
tinska  a  bude  i  goje  neprijatcjstva.  D.  Mattel  322. 

BUDIV,  adj.  qui  excitari  potest,  samo  u  Stuli- 
cevu  rjci'miku.  rijec  veoma  nepouzdana. 

EUDIVOJ,  Budivoja,  m.  ime  viusko.  xiv  vijeka. 
Glasnik  ii.  12,  7.  52.  u  spomeniku  latinaki  pisanu 
i  xm  vijeka.  Men.  ep.  zagr.  1,  111.  sada  bi  gla- 
silo  Budivoje.  isporedi  Budimir,  Budislav. 

BUDJETI,  budim,  inq)/.  vidi  bdjeti.  samo  ii 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  na  jednom  mjestu,  moze 
biti  stampiarskom  grijeskom.  Salirani  nas  kada 
bdimo,  cuvaj  nas  kada  spimo,  da  mi  budemo  bu- 
djeti  s  Isukrstom.   M.  Divkovic,  nauk  1640.  406. 

BUDK-  gledaj  butk-. 

BUD^jA,  m.  ime  musko.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  21.  89.  moze  biti  od  Budislav  i  Budimir. 

BIJD^ANrN,  m.  covjek  iz  Budve.  izinedu  d  i  1 
ispalo  je  v.  Akc.  se  mijena  u  mn. :  Biidjani.  U 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Kako  bi  Budlani  na  brdo  izisli.  Vuk,  nar.  pies. 
1,  188. 

BUD^^ANKA,  /.  zensko  cefade  iz  Budve.  ispo- 
redi Budjanin.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika 
same  u  Vttkomi.  Pitale  ga  Budjanke  devojke.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  413.  Put  oinedi  Budlanci  devojci. 
1,  50. 

BUD!^iANSKi,  adj.  sto  pripada  Budvi,  upravo 
Budlanima,  pa  po  nima  i  noj.  isporedi  budajski. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Od  kad  sam  se  rodio  od  majke,  n'jesam  Jepse 
devojke  vidio,  sto  sam  danas  u  kolo  budjansko. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  300.  izmedu  d  i  \  ispalo  je  v 
(vidi  kod  Bud}anin),  a  nalazi  se  i  bez  d:  U  bu- 
janskoga  kneza.  S.  ^jubisa,  prifi.  101.  Bu}ansko 
poje.  114.  —  neki  grijeskom  pisu  i  d  i  v,  koje  se 
izmedu  A  i  ]  izbacuje:  Kod  rijeke  budvjanske. 
Ogled,  sr.  508. 

BUDMAN,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  negda 
je  bez  sumne  bilo  ime.  prva  mu  je  pola  kao  u 
Budimir,  a  druga  kao  u  Vukoman  i  Vukman, 
koje  vidi.  Sem.  srb.  1881.  300. 

BIJDMIL,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik  i:. 
12,  4.  prva  je  pola  kao  ti  Budimir. 

BIJDMILI(!;i,  m.  pi.  selo  u  Bosni  ii  okrugu 
sarajevskom.  Statist.  10. 


BUDMTr,  m.  a)  ime  viuHko.  u  jednoga  pisca 
prosluga  vijeka.  isporedi  Budimir.  Budmira  co- 
tinskoga.  .1.  Kavailin  230.  -^b)  dva  sela:  Veliki 
i  Mali    Budmir  u  Barani.   Horn.  prav.  1878.  39. 

BUDNK;,  m.  prezime,  xiv  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika samo  u  Daniiiievu.  Mon.  sorb.  97.  Glasnik 
II.  12,  53.  00.  Na  Budnii^a  potokb.  Mon.  serb.  198. 
moze  biti  od  zenskoga  imcna ,  koje  je  moglo  biti 
Budna,  /(.'/i'-  od  Budiinira  (kao  Vidna). 

BUDNO,  adv.  vidi  kod  budan. 

BUDOJE ,  m.  ime  mu^ko ,  hyp.  od  Budislav, 
Budimir.  xiv  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  23.  .33.  49. 
Glasnik  15,  297.  Danicii  3,  564. 

BUDO.IEVk';,  m.  prezime,  po  ocu  Budoju  xiv 
tnjeka.  Glasnik  ii.  12,  18.  19.  20. 

BUDOMERk!;!,  ?».  selo  u  Hrvatskoj  blizu  To- 
puskoga  xvi  vijeka.  Sudac  Kirin  iz  Budomeri6. 
Mon.  Croat.  237. 

BUDOR,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme  Schem. 
zagr.  1875.  259. 

BUDOS,  Budosa,  m.  planina  u  Crnoj  Gori  iz- 
medu Niksica  i  I'jesivaca.  V.  ^jeSevic.  Vuk,  rjefi. 
47a.  Od  vrli  Garca  do  tvrda  Budosa.  Ogled,  sr. 
44.  A  sve  bjeze  uz  Budos  planinu.  44. 

BUDOSI,  Bud(')sa,  m.  })l.  selo  u  Hercegovini  u 
okrugu  mostarskom.  Statist.  100. 

BUDOV,  adj.  .sto  pripada  iovjeku  kome  je  moglo 
ime  biti  Budo  (isporedi  Budovio).  to  bi  moglo  biti, 
ali  je  na  mjestu  nerazgovijetnu  u  jednom  spome- 
niku XIV  vijeka,  gdje  se  veli  da  je  selu  Kamijevu 
isla  meda  ,na  drenansku  dolinu  na  vrtsiuu  zde 
budova  kusaka  za  gojicinu  nivu  u  baru'.  Mon. 
serb.  199. 

BUDOVAR,  m.  potok  u  Srijemu  koji  kod  Ba- 
novaca  utjeie  u  Dunavo  a  zove  se  i  Balko.  Regul. 

sav.  206. 

BUDOVIC,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  od  imena 
koje  samo  ne  dolazi,  a  moglo  bi  biti  Budo  hyp. 
od  Budimir.  Glasnik  24,  269.  270. 

BUDOZAlfi ,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom. Statist.  26. 

BUDOZE^jA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uiickom. 
K.  Jovanovio,  rec.  1.52. 

BUDOZE^^SKI,  adj.  sto  pripada  selu  Budoze]i. 
Budozejska  reka.  M.  D.  Milicevid,  srb.  580. 

BUDOZIG,  m.  neko  mjesto  xiii  vijeka  najezeru 
skadarskom  kod  sela  Krusevice,  kojoj  je  meda 
isla  ,na  Budozigi,'.   Mon.  serb.  26.  Danicid  1,  86. 

BUDRE,  samo  u  poslovici:  Sudre  Budre  Mi- 
lica,  kamo  piple  piplica?  Poslov.  dan.  125. 

BUDREZI,  Budrega,  m.  pi.  vidi  Budrizi. 

BUDRICIC ,  m.  prezime.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  J.  Kavaiiin  330. 

BUDRIJA,  /.  mjesto  u  Istri  xiii  vijeka.  Go- 
spodin  Andrej  z  Budrije.  Mon.  croat.  40. 

BUDRIZI,  Budriga,  m.  pi.  selo  nedaleko  od  sa- 
dahie  srpske  grunice  prema  Kosovu  na  Moravi 
Binii  blizu  Gnijana.  pomine  se  od  xiv  vijeka. 
Putt,  koj  grede  k  Budrigom.  Mon.  serb.  264.  M 
isto  vrijeme  dolazi  i  sa  e  mjesto  i :  Selo  Budrezi. 
Mon.  serb.  198.  Danicid  1,  86. 

BUDROVAC,  Budrovca,  m.  dva  sela:  jedno  u 
Jlrvatskoj  u  podzupaniji  bjelovarskoj,  a  drugo  u 
Slavoniji  u  podzupaniji  virovitiikoj.  Pregled  81. 
109.  Schem.  zagr.  1875.  150.  155.  isporedi  Bu- 
drovci. 

BIJDROVCI,  Biidrovaca,  m.  pi.  dva  sela :  jedno 
u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  karlovackoj.  Schem. 


BUDUCI 


713 


BTJGAEIJA 


«agr.  1875.  92.  Pregled  26.  a  druyo  u  Slavoniji 
u  podzujmtiiji  dakovackoj.  Schem.  diac.  1866.  54. 
Pregled  lOi.  isporedi  Budi-ovac. 

BUDUCI,  vidi  kod  biti  (budem)  pod  II,  5,  a  i  b. 

BUDU6n6sT,  budufnosti,  /,  tempus  futurum. 
u  nase  vrijemc.  Mislile  su  n  buduciio.sti.  Nov.  srb. 
1834.  53.  Za  takoga  nijo  budui'nost.  S.  ^ubisa, 
prip.  273.  Akc.  moze  biti  i  budutnost. 

BUDUJEVICI,  m.  pi.  selo  u  Bosiii  u  oknuju 
sarajevskoni,  kotaru  rogatiikom.  Statist.  21.  moze 
biti  pogrjeska  mjcsto  Budojeviii. 

BUDULIO,  m.  prezime,  xv  i  xvi  vijeka.  Mon. 
Croat.  103.  205 

BUDULO,  Hi.  ime  7misko,  xiii  vijeka.  u  spome- 
niku  latinski  pisatiu.  Mon.  ep.  zagr.  1,  164. 

BUDVA,  /.  grad  i  varoSica  na  moru  u  Boci 
kotorskoj.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Be- 
linu  (151")  i  Vukotm.  Selo  vise  Budbve.  Starine 
10,  4.  Soko  leti  prcko  Budve  grada.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  413. 

BUDVANIN,  m.  vidi  Bud|anin.  od  proUoga 
vijeka,  po  talijanskom  govoru.  Pastrovici  i  Bud- 
vani.  J.  Kavanin  135.  Bubic  Budvanin.  Dubrov. 
1868.  152. 

BUDVANSKI,  adj.  vidi  budjanski.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  po  talijanskom  govoru. 
Lade   bdiju  s  pruda  budvanskoga.   Osvet.  2,  103. 

1.  BUD,  /.  vidi  buda.  samo  u  Vukont  rjehnku. 

2.  BUD,  m.  selo  a  Bosni  u  okrugii  sarajevskotn, 
kotaru  rogatickom.  Stati.st.  21. 

BUDA,  /.  mucor,  plijesan.  isporedi  bud  pod  1. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  gdje  se  dodaje  da  moze 
biti  daje  malo  mane  od  plijesni.  Postanem  ce  biti 
od  pers.  buj,  vona,  zadah,  miris,  smrad,  buiden. 
vonati. 

BUDANOVCI,  Budanovaca,  m.  pi.  selo  u  Sri- 
jemu.  Sem.  prav.  1878.  12.  Schem.  diao.  1866.  76. 
Pregled  119. 

BUDABA,  /.  zabic,  ranula.  .samo  u  Vukovu 
rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Srijemu). 
Moze  biti  od  tur.  bo^ek,  crv. 

1.  BUDATI,  biidara,  impf.  mucescere,  pjesni- 
viti  se.  u  nase  vrijeme.  Hjeb  poceo  vec  da  buda. 
^j.  Kovacevic.  isporedi  buda. 

2.  BUDATI,  budam,  impf.  vidi  buditi.  samo  it 
Stuliievu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  nacineno  gri- 
jeskom  od  imperf.  budah,  koji  je  gdje  god  nasao 
pisac. 

BUDAV,  adj.  mucidus,  pjesniv.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  buda. 

BUDA  VINA,  /.  augm.  buda.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  sa  snacenem  koje  je  stav^eno. 

BUDAVITI,  biidavim,  im})f.  mucescere,  p\esni- 
viti  se.  isjwredi  biidati.  u  nase  vrijeme.  B.  Musicki. 

BUDEN,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  27.  58.  Od  iinena  koje  samo  ne  dolazi  a  moglo 
je  biti  Bud,  hi/p.  od  Budimir  i  Budisav,  kao  Bad 
od  Radosav.  isporedi  Budevac. 

BUDENE,  n.  excitatio.  u  rjecnicima  Stuliievu, 
i  Vukovu.  u  Mikajinu  ,budenje'. 

BUDEVAC,  Budevca,  m.  a)  prezime,  u  nase 
vrijeme.  Sr.  Nov.  1879.  1170.  Hat  81.  .Sem.  srb. 
300.  —  b)  neko  mjesto  u  Bosni  On  je  cuv'o  na 
Budevcu  strazu.  Nai-.  pjes.  kras.  1,  208.  —  Po- 
stanem  od  iinena  od  kojega  je  i  Buden. 

BUGACANE,  «.  suctus.  isporedi  bugacati.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

BUGACATI,  bugacam,  impf.  sugere,  upijati. 


0  papiru  koji  propu.Ua  mastilo.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  bice  od  tal.  buca,  rupa,  bucare,  busiti, 
prodirati,  probijati,  prolaziti,  idaziti. 

BUGACAV,  adj.  bibulus.  o  papiru  koji  pro- 
pusta  mastilo.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  od  bu- 
gacati. 

BUGANCA,  /.  tal.  buganza,  pernio,  rujba,  va- 
sica.  samo  u  Mikafinu  rjecniku.  isporedi  bohanci. 

BUGANCICA,  /.  dem.  buganca.  samo  u  Mika- 
{inu  rjeiniku. 

1.  BUGAK,  m.  vidi  Bugarin.  u  rjelnicima  Be- 
linu  (152'')i  Bjelostijencevu  (34''.  gdje  ima  i  Bul- 
gar)  i  Jamhresicevu  (1,  73b  samo  Bulgar)  i  kad 
kad  u  narodnijem.  pjesmama  i  iz  nih  u  Vukovti 
rjeijniku.  Te  glodaju  kona  u  Bugara.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  140.  Povali  se  medu  devojkama  de  s'  oteo 
koiia  od  Bugara.  2,  143.  —  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka  u  nekim  padezima  bez  a  izmedu  g  i 
r,  kao  da  bi  a  bilo  umetnuto:  Bugre.  J.  Kava- 
nin 244.  Bugri  259.  —  pred  drugim  rijeiima  na- 
lazi  se  ttirskim  naiinom  mjesto  adj.  bugarski : 
A  svrh  svega  Bugar-kabanicu.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  138.  Skide  s  leda  Bugar-kabanicu.  2,  150.  Bu- 
gar-Morava  jtisu  u  nase  vrijeme  Moravu  koja  se 
zove  Binca  Morava,  koju  vidi 

2.  BUGAR,  m.  porcus,  svitice.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu ,  gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Boci.  Tamna  postana:  moze  biti 
od  tal.  boccalone,  koji  vice,  ciii.  isporedi  bugariti 
(zapijevati  cvileti).  —  Ubio  sam  bugara.  Vuk, 
rjcc.  46a.  XT  Boci  svine  so  zovu  bugari,  a  jodno 
bugar.  Vuk,  posl.  xlvi.  Vepar  je  ovdje  isto  sto  i 
prase,  krmak,  bugar,  svina.  V.  Bogisid,  zbor.  659. 

BlIGARAC ,  Bi'igarca,  m.  vidi  Bugarin.  u  jed- 
noga j)isca  prosloga  vijeka.  To  Bugarci  bise. 
Nadod.   168. 

BUGARANA,  /.  lossus,  zapijevane.  u  nase  vri- 
jeme u  Lici.  postanem  od  bugariti  (zapijevati). 
Cuje  se  u  ku6i  velika  bugarana ;  va)a  da  je  neko 
umro.  J.  Bogdanic. 

BUGARflAD,  /.  coll.  juventus  bulgarica.  samo 
u  Vickovu  rjecniku. 

BUGARCE,  bi'igarceta,  n.  Bulgarus  puer.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecniku  u  Vukovu.  Otkud 
ides  mladano  Bugarce?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  139. 

BUGARCICA,  i  Bugarcica,  /.  dem.  Bugarka 
(vidi  Bugarka  pod  1).  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUGARCIC,  m.  prezime,  po  materi  Bugarci. 
Sem.  srb.  1881.  300. 

1.  RUGARENE,  n.  mutatio  in  Bulgarum,  obra- 
cane  u  Bugarina.  isporedi  bugariti  pod  1.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

2.  BUGARENE,  n.  a)  nenia,  zapijevane.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori 
u  Hrvatskoj).  —  b)  cantatio.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  Belinu  rjecniku  (cantatio  166''). 
Kad  razgledam  uzivana  i  u  moje  bugarene  svi- 
jetu  ih  predam  na  spasene.  J.  Kavanin  493.  — 
isporedi  bugariti  (zapijevati). 

1.  BUGARIJA,  /.  zem^a  bugarska.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Kraji 
glasoviti  Bugarije  J.  Kavanin  259.  A  on  sjede 
u  zemju  bugarsku,  i  umiri  zemjvi  Bugariju.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  171.  —  po  tudim  jezicima  tieki  su 
XV — XVIII  vijeka  pisoji  Bulgarija:  Obujamsi  Bul- 
gariju.  Mon.  croat.  155.  Bulgarija.  P.  B.  Baksii 
VII.  1.  Ancic,  ogled.  112.  S.  Badric,  ukaz.  16.  A. 
d.  Kosta  1,  133. 

2.  BUGARIJA ,  /.  tur.  bulgari ,  tambura ,  na- 
zvana  po  Bugarima.   u  nase  vrijeme.  Bugarija, 


BUGARIN 


711 


BUGARKA 


sitaa  bugarija,  kriipna  biigarija.  Rad  39,  91).  J  00. 
101. 

BUGARIN,  m.  Bulgarns.  Akc.  ostaje  samo  su 
It  gen.  pi.  i  oha  zadna  sloya  duya:  Biigai-ru  I)o- 
hisi  od  xm  vijeica  (vidi  pod  h.),  izmedu  rjecnika 
H  Mikalixu,  Beliiiu  (152''),  lijelostijeiicecu  (t/dje 
ima  i  ,BuIgariii') ,  Vitkorii  i  Danicicevu  (1,51). 
—  XI  jc  poMalo  od  l7. ,  1  dolazi  mjesto  iicga  od 
XIV  vijeka  (vidi  pod  a.),  isporcdi  bugai-ski.  u  jed- 
iiom  spomeniku  xiii  vijeka  nalazi  ne  ul  mjcalo  It 
(vidi  b.) ;  tako  i  u  nekih  pisaca  proHloga  vijeka 
po  tudim  jezicima.  —  a)  u  pravom  smislii:  co- 
rjek  bugarfkoga  roda:  Stefani.  can.  i  samodrt- 
2tcb  .sri.b]emb  i  grbkomt  i  blbgaroniL.  Mou.  sorb. 
128.  Oruiija  da  no  nose  ni  u  bugare  ni  u  basa- 
rabinu  zomtju.  Mon.  serb.  146.  161.  Kazu  Srbji  i 
Bugari  bistre  vode  sedam  vrela.  I.  Gundulic  312. 
Obrati  sv.  Metodio  .  .  .  Bugare.  I.  Dordic,  ben.  5. 
Sctale  se  tri  devojke  tamo  dole  u  Bugare.  Nar. 
jijcs.  vuk.  1,  441.  Da  co  biti  boja  s  Bugarima. 
2,  1C9.  NaJini  se  crni  Bugariue.  2,  138.  Ako  rnene 
bog  i  sreca  dado,  to  dobijem  kraja  Bugarina. 
2,  170.  —  u  jednoga  piinca  xvi  vijeka  bice  pisar- 
ska  pogrjeska  mjesto  bo]arin:  Ali  je  Bugariu  i 
festit  vladalae,  ali  jo  kurjatin  potisten  takraeno. 
M.  Vetranio  1,  213.  —  prosloga  vijeka  u  nekih 
pisaca  pa  tudim  jezicima  sa  ul  mjesto  n :  Zaradi 
Bulgara.  A.  Baci6  245.  Suprot  Bulgarom  povede 
vojsku.  A.  Kaniilic,  kam.  2.  —  b)  prezime,  •upravo 
nadimalc  mjesto  prezimcna,  od  xiii  vijeka:  Semi,- 
junt.  ,Bu'garmt'.  Mon.  serb.  45.  Dragoslavt  Bu- 
garint.  Glasnik  ii.  12,  52.  RadoslavB  Bugarini.. 
Glasnik  24,  273.  Miloje  Bugarin.  §em.  sorb.  1881. 
231.  Filip  Bugariu.  Rat  137.  —  c)  ime  musko,  xiii 
i  XIV  vijeka:  Popt  BltgarinB.  Mon.  sorb.  59.  Zla- 
toje  i  Bugariut.  Glasnik  ii.  12,  48. 

BUGARINE,  /.  |)Z.  neko  mjesto  pod  vinogra- 
dima  u  Srbiji  u  okrugii  sabackom.  Vinograd  u 
Bugarinama.  Sr.  Nov.  1873.  235. 

BUGARINOVAC ,  Bi'igariuovca ,  m.  selo  u  Sr- 
biji u  oknigii  topUckom,  srczu  dobrickom.  Sr.  Nov. 
1879.  176. 

BUGARISTE,  n.  neko  mjesto  pod  livadama  u 
Srbiji  II  okrugii  krusevackom.  Livada  u  Bugaristu. 
Sr.  Nov.  1864.  339. 

1.  BUGARITI,  biigarim,  impf.  mutare  iu  Bul- 
garum,  obracati  u  Bugarina.  saino  u  Vukovu  rjec- 
niku,  prclazno  i  sa  se  rcfleksimo. 

2.  BUGARITI,  biigarim,  impf.  canere  neniam, 
canere,  zapijevati,  pjevati  Ho  zalosno,  pjevati.  — 
Od  XVI  vijeka  (vidi  primjere  P.  Hektorovica),  iz- 
medu rjecnika  u  Mikajinii:  zacinati,  canere,  con- 
cinere,  cantare;  !(  Belinu:  cantaro  (166^.),  inepto 
loqui  (541a);  «  Bjelostijencevu:  popevati;  u  Vol- 
tigijinu :  cantare  e  un  urlare,  singen ;  u  Stuliccvu : 
canere;  u  Vukovu:  zapijovati,  s  dodatkom  da  se 
govori  u  Hrvatskoj.  ali  imn  i  u  poslovici  za  koju 
Vuk  veli  da  se  govori  a  Boci  (vidi  daje  pod  1). 
po  tome  ce  rijcc  biti  n  obicaju  po  svemu  pri- 
morju.  —  I'ostaiia  tamna:  moze  biti  od  talijan- 
ske  rijeii,  koje  .same  nema  u  rjeinicima  koji  su 
va  ruci  (a  odgovarcda  bi  sr.  lat.  bucculare,  buc- 
cam  inflare) ,  ali  ima  od  iic  boccaloiio,  i  bocea- 
lona,  muiko  i  zensko  cefade  knje  vice  i  koje  cvili, 
place,  po  tome  je  od  cvijeti  (jaukati,  kukati)  po- 
stalo  glavno  znacene  zapijevati,  a  iz  iiega  druga, 
osobito  n  knizeimika.  vidi  i  kod  bugarstica.  ispo- 
rcdi i  bugar  2'Od  2.  —  1.  zapijevati.  od  xvii  vi- 
jeka, i  danas  u  narodiiom  govoru  Od  svuda  se 
u  dubini  razorenijeh  iz  gomila  strahovitoj  u  vr- 
Uni  cuju  glasi  puni  cvila;  od  svuda  se  vika  cuje, 
od  svuda  se  pomoc  pita,   svak  bugari,  svak  bo- 


luje,  svak  u  strahu  svom  mahnita,  .1.  Palmotid, 
dubr.  263.  Matoro  i  svo  Xone  od  pobjenijeh  bu- 
gareii  ernijem  ruliom  pokrivene  otidoSe  k  paSi 
u  smeci.  359.  Place  ii  popijevkab  kneza  Nikolu 
knegiiia  Vidosava,  koja  kidajuc  vlaso  loloka  i  bu- 
gari :  jaoh  ve  si  lioj  zalosnqj !  I.  Dordii ,  luand. 
VI.  Kad  so  gospi  svist  povrati,  o6i  sestram  tad 
obrati,  ter  zapofce  bugariti  i  narifiuc  govoriti :  ah 
moj  bozo,  jadna  ti  sam!  sestre  milo,  tuXna  ti 
sam!  ...  ah  moj  sinko  prigizdavi,  moj  raskosu  i 
lubavi,  kud  cu,  kamo  1'  sad  brez  tebe?  P.  Kne- 
zovi6,  muka  17.  Saji  luda  na  vojsku,  pa  za  liim 
bugari.  Nar.  posl.  vuk.  351.  Nemoj  tako  bugariti. 
J.  Bogdanovid  u  Lici.  —  toga  ce  znaiena  biti  i  u 
poslovici  prosloga  vijeka :  Zaman  bugaris.  Poslov. 
dan.  155.  smisao  ce  biti:  zaman  kuka.s,  ne  ce  se 
nikom  sascditi,  ne  ces  prevariti.  —  2.  pjevati  sto 
zalosno,  u  pjesmi  kazivati  zalostan  dogadaj.  xvi 
i  XVII  vijeka  u  dva  pisca.  a)  neprelazno:  Uz  toj 
odgovorih:  Paskoje ,  hvala  ti!  a  pak  Nikoli  rih: 
bugari  sada  ti.  P.  Hektorovic  19.  Tako  bugarivsi 
boji  put  obrati  htise.  22.  Vi  ste  pripivali,  buga- 
rili  dosti.  45.  Bugarite  i  pojte,  Ii  da  smo  po  hladu, 
veselo  nastojte,  u  Staromu  Gradu.  48.  Bugarscicu 
peti  sede ;  okol  sopro  ki  ga  slise,  ta  problidi,  ta 
uzdise,  svim  'z  ociju  riku  'zvodo.  Svaka  mati,  koja 
rodi,  poklo  slisa  bugariti,  vucjim  glasom  ja  vapiti 
i-ad  nesrioe,  ka  se  zgodi.  D.  Barakovic,  vil.  19.5. 
—  b)  prelazno.  objekat  je  sama  taka  pjesma  i 
sto  se  u  noj  pjeva,  izreceno  rijecju  sto.  Evo  ti 
saju  oni  srbski  nacin  kojim  jo  Paskoj  i  Nikola 
svaki  150  sebi  bugarscicu  bugario.  P.  Hektorovi6 
49.  Bugarscice  one,  koje  su  moji  ribari  bugarUi. 
54.  Sve  ono,  ca  je  Paskoj  i  Nikola  bugaril  i  spi- 
val.  54  drugo  su  bugariti  a  drugo  spijevali.  — 
3.  pjevati  kako  junacko  djelo  Hi  kakav  dogadaj, 
ali  i  u  opce,  sto  god  i  kako  god,  moze  biti  i  ve- 
selo. XVII  i  xviii  vijeka.  a)  neprelazno:  U  bubid 
ndrise ,  plin  s  prida  gonedi ,  robje  ko  dobise  ve- 
zano  vodeci,  k  Sigotu  cine  put  na  konih  bugarec. 
B.  Ki'narutic  21.  Prije  pocimje  ko  Sirene  slad- 
kim  glasom  bugariti.  J.  Kavaiiin  359.  Sta  mi  sad 
ostaje?  dvi  povojne  stvari,  s  kimi  moje  srce  tanca 
i  bugari :  jedna  je  vose}e.  . .  .  druga  je  ufaiie.  M. 
Kuhacevic  77.  Tad  on  pun  veseja  prionu  radostno 
ovak'  bugariti.  131.  —  6)  prelazno :  0  prislavni 
krajevicu !  nedobitna  tvoja  dila  ja  bugarec  sla- 
van  bicu.  I.  Gundulic  315.  Poceh  bugariti  pir 
despota  Vuka.  D.  Barakovic ,  vil.  26.  Ere  imam 
bugariti  za  nas  odvjet  uih  zorane  u  prisastno 
popijevaiie.  J.  Kavaiiin  310.  —  c)  sa  se,  pasivno: 
Djela  od  slave  da  u  sla^d  bugare  se  u  nib  viku. 
I.  Gunduli6  313.  —  4.  u  prenesenom,  smislu  kao 
govoriti  kojesta,  inepte  loqui.  u  jednoga  knizev- 
nika  XVI  vijeka.  Njesto  je  snio,  ter  pjan  sad  bu- 
gari. M.  Drzic  30. 

1  BUGARKA,  /.  Bulgara.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (152''),  Bjelostijencevu 
(a  kom  ima  i  Bulgarka  341')  i  u  Vukovu.  —  Od 
Bugarin.  —  a)  u  pravom  smislu:  A  Bugarka 
liemu  bosjedase.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  337.  Onda  rece 
Bugarci  devojci.  2,  338.  —  b)  hijela  bundeva.  koja 
se  zove  i  Budimka,  koju  vidi.  Vuk,  rjec.  497''.  gdje 
se  napomine  da  se  tako  zove  u  Srijemu.  —  c)  neka 
gcm(a  pod  nivama  n  Srbiji  u  okrugu  kraguje- 
vackom:  Niva,  uazvana  Bugarka.  Sr.  Nov.  1873. 
955. 

2.  BUGARKA,  /.  vidi  bugarstica.  prosloga  vi- 
jeka u  jednom  rukopisu  nazvane  su  tako  dvije 
pjesine:  jedna  o  smrti  jednoga  junaka  a  druga 
ojunacknm  djelu.  Pjesan  bugarka.  Nar  pjes.  mikl. 
beitr.  3.  pogrjeske:  bugarska.  Nar.  pjes.  bog.  52. 
78,  u  rukopisu  je  na  oha  mjesta  bugarka. 


I 


BUGAEKINA 


715 


bugarStica 


1.  BUG-ARKIl^A ,  /.  Biilgara.  od  proUoga  vi- 
jeka,  izmeitu  rjecnika  u  Belinu  (152'')  i  Bjelo- 
sHjencevH.  Od  Bugarka  jiod  1.  Laksp,  lakse,  lopa 
Jano,  lepa  Jano  Bngaikiiio.  ^i.  Kovacevic  iz  na- 
rodne  pjesme. 

2.  BUGAEKINA,  ./:  vidi  bugarstif-a.  Od  bu- 
garka  pod  2.  xvn  i  xviii  vijeka,  ismcdu  rjecnika 
^^  Belinu  (caiitio  107'')  i  Stulicevu.  —  u  primjc- 
riina  koje  imaino,  koliko  se  maze  rasahrali,  raz- 
iimiju,  se  pjesme  o  junnckim  djelima.  Cu  zvijer, 
ptica ,  kami  i  ilrvo  skladne  i  sladko  bugarkiAe. 
I.  Guiululic  313.  Bugarkine  jnr  pristale  i  pje- 
vana  bjehu  draga.  383.  pjesme  u  koje  je  razdi- 
je(en  Osman  1.  Gundulica  prepisivac  xvii  vijeka 
naziva  bngarkii'ie.  I.  Gundulir  vii.  viii.  Gladnn 
htjet  pjevati  dragomedne  bugarkine.  J.  Kavariiu 
20.  Eek'  bi^da  Orfej  tu  se  rodi  i  darova  bugar- 
kine. 194.  Cisto  djove  k'o  knegiiie,  .  .  .  kini  vla- 
stitc  bugarkine  dano  je  pjevat.  3G9. 

1.  BUGAESKA,  /.  adj.  Bulgaria,  isporcdi  bu- 
garski. 

2.  BUGAESKA,  /.  adj.  .s  rijerju  pjosau  dolazi 
kao  bugar.stica,  koju  vidi,  s  kojnm  je  i  postana 
jednoga.  samo  na  jednom  mjcstu  u  rukopisu  pro- 
sloga  vijeka  o  pjesmi  u  kojoj  se  pjeva  zadjevica 
medu  junaciina.  Xar.  i>jos.  mikl.  beitr.  3.  Nar. 
pjes.  bog.  75.  isporedi  bugarka  pod  2. 

1.  BIJGAESKI,  adj.  bulgaricnis.  od  xiii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  M.ka^inu,  Belinu  (1.52''),  Bje- 
lostijeni:evu  (u  kom  ima  i  bulgar.ski),  Jamhresi- 
cevu  (samo  bulgarski  1,  73"),  Voltigijinu  (samo 
bulgarski),  Vukovu  i  Danicicevu.  isporedi  Buga- 
rin.  sa  u  mjesto  start jcga  lb  dnlrizi  od  xiii  ci- 
jeka  (vidi  u  drugom  x'rimjeru).  Vlso  zcm|o  blt- 
garBske.  Mon.  serb.  3.5.  Caromt  bugartskom.  44. 
Vb  zemju  bltgarskuju.  Domontijan^'  328.  Stefant 
kra}B  vseh  srtbskiU  i  pomorskili  zem}b  i  predelt 
grtcBskih  i  blLgartskibb.  Glasnik  ii.  12,  .53.  Cim 
pod  tobom  zemje  ostanu  srbske,  raske  i  bugar- 
ske.  I.  Gundulic  420.  UzD^ozan  Iii  vazet  i  zom]e 
bugarske.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  20.  Samuel  kraj  bu- 
garski.  J.  Kavai'iin  251.  Dok  se  vratim  iz  zemje 
bugarske.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  1G9.  Na  Mijajla  kraja 
bugarskoga.  2,  1G8.  Pa  obuei  bugarske  lialiue. 
3,  24.  Crne  kapo  kroja  bugarskoga.  8,  319.  Zbaoi 
s  glave  bugarsku  subaru.  2,  150.  Id'  odatle,  crni 
Bugarino!  da  s'  donio  bugarsku  kopanu,  ako  bih 
ti  i  usuo  vina;  za  te  nisu  case  pozlacene.  2,  143. 
— ■  u  nekih  pisaca  xvn  i  sviu  vijeka  pjo  tudim 
jezicima  sa  ul  mjesto  a:  U  bulgarskoj  kustodiji. 
I.  Ancic,  ogl.  106.  Od  Mihaila  kraja  bulgarskoga. 
S.  Badric,  ukaz.  45.  S  bulgarskim  krajem.  A. 
Kanizlic,  kam.  2.  —  rjecica  koja  s  Crnoga  Vrha 
tece  u  Mlaru  u  Srbiji  u  okrugu  poiarevachom 
zove  se:  Bugarska  Eeka.  M.  B.  Milicevic,  srb. 
1020.  —  u  nase  vrijeme  i  kao  prezime:  Bugarski. 
Sem.  sr.  1881.  299.  300.  —  adv.  bugarski:  Ovo 
je  malo  po  bugarski.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  219. 

2.  BUGAESKI,  adj.  suillus,  svinski.  od  bugar 
(svince).  sa»io  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  napo- 
mine  da  se  govori  u  primorju.  Bugarsko  meso. 
Vuk,  rjec.  4H1'. 

BUGAESTICA ,  /.  pjrsma  o  smrti  kakoga  ju- 
naka  Hi  o  zalosnu  dogadaju  Hi  prema  pjesmi  a 
smrti  junackoj ,  koja  hiva  s  djelom  junackim, 
pjesma  0  djelu  junackom  u  opce.  —  xvi  i  xvii 
vijeka  ti  cetiri  j'isca,  i  u  rjecnicima  Mikajinu: 
zacinka,  cantilena;  ti  Belinu:  cantatio  (167a)  i 
u  Stulicevu:  cantatio,  cantilena.  —  Tri  pjesme 
imamo  cijele,  koje  su  izrijekom  nazvane  bugar- 
gtice:  dvije  u  P.  Hektoroviea  (17.  19),  one  se  misle 
u  prva  dva  primjera  Hektoroviceva ,   a  objema 


ginii  junaci ;  treca  je  u  B.  Barakooica  (vil.  197), 
ana  se  misli  u  aba  primjera  Barakoriceva,  u  noj 
tuzi  sestra  Barakoviieva  sto  su  joj  sin  i  drngi 
brat  otisli  u  svijet  pa  se  ne  vracaju  i  glas  joj 
dolazi  da  se  ne  ce  ni  vratiti.  n  ostala  tri  ]iri- 
mjera  dolaze  bugar.stice  samo  po  imenn:  u  Hek- 
torovicevu  irecem  primjeru  dosta  je  jasno  da  se 
misle  Hi  iste  onake  kakve  su  u  nega  dcije  vec 
pomcnute  Hi  pijesme  o  velikim  junackim  djelima, 
koja  je  tesko  rjcrovaii;  u  primjeru  Gazarovicevu 
vidi  se  da  su  pjesme  o  vclikoj  nesreci,  o  zalo.siii- 
jem  dogadajima;  a  u.  primjeru  Kanavelicevu,  bu- 
duct  da  ill  pjerciju  vojnici,  moze  se  misliti  da 
su  0  junackim,  djelima.  —  Bugarstice  je  pjevao 
narod,  i  po  tome  su  bile  narodne  pjesme:  tomu 
je  potvrda  sto  su  ill  Hektoroviea  pjevali  ribari 
i  sto  HeMorovic  pise  svome  prijate]u:  ,jere  si 
moze  biti  i  od  druzih  slisal  bugarscico  one  koje 
su  moji  ribari  bugarili'  (54).  ali  nijesu  bugarstice 
bile  samo  narodne,  nego  su  .'se  tako  zvale  i  pjesme 
koje  su  pisali  uceni  Judi:  Hektorovic,  u  koga  se 
bugarUica  zove  i  bugarstina,  veli  da  ce  ga  za- 
pitati  prijatel  korcci  ga  sto  je  u  svoju  kiiigu 
uzeo  i  narodne  bugarstine:  ,za  sto  nisi  sam  od 
tvoga  uma  koje  godi  bugarscine  i  pisan  Izmislio 
i  slozio,  nego  si  posal  one  stvari,  ke  i  druzi 
umiju,  ])ovidati'?'  (54);  bugarstica  u  Barakovica, 
buduci  da  se  u  lioj  pjeva  sto  se  je  dogodilo  u  ne- 
govu  rodu,  bice  po  sroj  prilici  iiegova,  pa  samo 
slozena  onako  kako  su  se  pjevale  narodne;  pjesme 
u  koje  je  razdijc(en  Gundulicev  O.sman  i  koje  ni- 
cim  nijesu  blize  narodnijem  pjesmama  nego  druge 
koje  mu  drago  i  iije  mu  drago,  prepisivac  u  sredini 
xvn  vijeka  sluzeci  se  rijecju  bugarkiiia  (istoga 
znacena  kojega  je  i  bugarstica)  naziva  bugarkine 
(vidi  kod  bugarkiiia).  a  ni  narodna  se  pjesma 
nije  svaka  zoala  bugarstica:  Hektorovicu  su  pje- 
vali ribari  o.sf'm  pomenutijeh  bugar.stica  i  druge 
pjesme  occvidno  narodne  (9.  22),  pa  on  samo  prve 
naziva  bugarsticama  a  druge  pjesmama  i  samo 
za  prve  veli  da  Hi  ribari  bugare  a  za  druge  da 
ill  pjevaju:  ,bugars6iee  one,  koje  su  moji  ribari 
bugarili,  i  ouu  istu  pisan,  koju  obadva  zajedno 
jiripivaso'  (54).  ,sve  ono  ca  je  Paskoj  i  Nikola 
bugaril  i  spival-  (55).  ,vi  ste  pripivali,  bugarili 
dosti'  (45).  ,bugarite  i  pojte'  (48).  Iz  toga  ce  biti 
jasno  da  su  se  bugarstice  zvale  pjesme  osobite 
vrste,  i  to  po  onome  sto  je  u  nima  pjesme  onake 
kakve  je  naprijed  receno  da  su.  —  Postanem.  misli 
se  daje  bugarstica  bez  sumne  od  narodnoga  imena 
Bugarin  i  samo  da  treba  protumaciti  kako  je 
mogla  biti  prozvana  po  tome  imenu,  te  je  u  naj- 
novije  vrijeme  izasla  niisao  da  je  po  tome  imenu 
prozvana  za  to  sto  se  Srbi  nazivaju  i  Bugarima 
u  nekim  knigama,  po  cemu  bugarstica  ne  bi  bila 
nista  drugo  nego  narodna  srpska  pjesma.  ali  .je 
vec  receno  da  bugarstica  nije  bila  samo  narodna 
pjesma  i  da  se  ni  svaka  narodna  pjesma  nije 
zvala  bugarstica,  te  bi  tesko  bila  razumjeti  za  sto 
bi  se  izmedu  pjesama  istoga  naroda  samo  neke 
zvale  negovijcm  imenom,  a  druge  ne,  kako  li  bi  se 
imenom,  koje  bi  znacilo  pjesme  srpskoga  naroda, 
mogle  nazvati  pjesme  Gunduliceve.  osim  toga  Hek- 
torovic, prvi  koji  spomine  bugarstice,  ostro  Hi  raz- 
likuje  od  srpskoga  imena  govoreei:  ,recimo  po 
jednu  .  .  .  bugariiiinu  srednu,  .  .  da  srbskim  na- 
cinoni'  (17),  gdje  je  jasno  da  mu  rijec  ,bugar- 
.scina'  nije  isto  sto  i  pjesma  onijeh  kojih  nacin 
naziva  , srbskim'.  najposlije,  osim  svega  sto  bi  se 
jos  moglo  napomenuti,  iz  khiga  u  kojima  se  Srbi 
nazivaju  i  Bugarima  nije  moglo  ime  Bugarin  u 
tom  znacenu  prijeci  u  narod  i  tako  prijeci  da  bi 
od  nega  mogla  u  narodu  postati  i  do  danas  se  sa- 
cuvati  rijec  bugariti  (zapijevati).  toga  svega  radi 


BUGARSTINA 


71G 


bu6ati se 


sastiKi  Je  leSko  vjerovati  da  je  bugarStira  mogla 
postati  od  narodnoga  ivicna  htigarskoga,  iicgo  ic 
biti  postaiin  koje  je  kazaiio  kod  bugariti  pod  2,  a 
po  torn  se  2>o.itanu  moze  u  kratko  reci  daje  pjesma 
u  kojoj  se  bugari,  i  isprva  je  hez  siimne  bila  za- 
pijevka  (kao  Mo  je  bugariti  i  datms  zapijevati), 
pa  je  iz  toqa  znaiena  sa  svijcm  lako  mogla  pri- 
jeci  11  znacene  naprijed  receno.  isporedi  I)ugar- 
Stina,  bugarka,  bugarkii'ia,  bugarska  pjpsan,  bn- 
gariti,  bugarai'ia.  —  Mjesto  st,  koje  je  postalo  od 
sk,  dolazi  i  sk,  kako  se  po  r'lckim  krajevima  yovori 
i  u  drugim  rijeiima.  —  Akcenat  je  i  na  dnigom 
slogu  stai'leii  za  to  stoje  u  Belinu  i  StuUccra  rjec- 
niku  zabHezeno  da  je  drtigi  slog  dug.  —  Nacin, 
.  .  .  kojim  jp  I'askoj  i  Nikola  svaki  po  sobi  bu- 
gar56icu  bugario.  P.  Hektorovii  49.  Jero  si  .  .  i 
od  drnzib  slisal  bugars(?ice  one,  koje  su  moji 
ribari  bugarili.  54.  Mi  i  sve  strane  naSega  jezika 
drXe  i  seine  bugarScice  za  stvari  istinne ,  a  ne 
za  laXne,  kako  su  pripovisti  nike  i  pisni  mnoge. 
55.  Niko  dite  mladolito  .  .  .  ja  spivati  jadovito, 
bugarscicu  peti  scde.  D.  Barakovid,  vil.  195.  Po- 
klisara  jah  moliti  bugarscicu  da  mi  rece,  s  ko 
sideiira  suza  stece,  ho6e  1'  mene  oboliti.  Obitam 
ti  moju  veru,  poklisar  mi  roce  tada,  no  6'  mo 
slisat  mo6  od  jada.  195.  Tako  gredu  zdol  gor 
gradi,  kra}estva  se  tim  dospiju,  bugarSiice  toj 
ne  kriju.  M.  Gazarovic  64.  NareSeni  i  napravui 
pod  oruzjera  svijet]ahu  se  a  na  posluh  kralev 
spravni  iz  dalefie  klanahu  se;  i  na  fias  mu  skladne 
u  glase  drzec  k  nebu  s  srcem  lice  svaka  druzba 
na  po  na  se  popijevahu  bugarstice  (,bubarstioe') 
I.  Kanavelii,  iv.  501. 

BUCTARSTrNA,  /.  vidi  bugarstica.  u  dva  pisca 
XVI  i  xvn  vijeka  i  u  Mikalinu  rjecniku  (gdje  ce 
biti  pogrjeska  ,bugarscina'  32b).  Recimo  po  jednu 
.  .  .  bugarscinu  srednu,  ...  da  srbskim  nacinom. 
P.  Hektorovic  17.  Za  sto  nisi  sam  od  tvoga  uma 
koje  godi  bugars6ine  i  pisan  izmislio  i  slozio, 
nego  si  posal  one  stvari ,  ke  i  druzi  umiju,  po- 
vidati?  54.  Zdravice  pijahu  bugarscine  pojed.  B. 
Kmarutic  23. 

BUGDALIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Grguru 
Bugdalicu.  Mon.  croafc.  108. 

BTJGIJA,  /.  exhalatio  major,  samo  u  Vnkovu 
rjecniku.  od  twskoga  bug  para. 

1.  BUG^^AB,  m.  manipulus,  rukovet.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku.  od  mag.  buglya,  navi(ak, 
stag,  isporedi  bagja. 

2.  BUG^iAE,  bugjara,  m.  bulla,  kao  srce  od 
zlata  Hi  cega  drugoga  sto  se  nosi  na  prsima  kao 
hamajlija  i  taka  zrjezdica  i  kolutic  na  pojasu. 
samo  u  Bjelostijenceini  rjecniku  (1,  1971)  s  dodat- 
kom  da  je  rijec  ,dalmatinska').  Od  mag.  bogUr, 
okovan  kamen,  kopca,  petja. 

BUGOJCIC,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugn  i  ko- 
taru,  travnickom.  Statist.  59.  isporedi  Bugojevina. 

BUGOJEVINA,  /.  selo  u  Hercegovini  kod  Tre- 
bina.  N.  Dufiic.  isporedi  Bugov. 

BUGOJEVO  SELO,  n.  selo  u  Hercegocini  u 
Zupcima.  N.  Ducic. 

BUGOJNO,  H.  vidi  Bogojno.  Zemjop.  bos.  27. 
Schem.  bosn.  1864.  50.  Statist.  73. 

BUGOK,  m.  neko  mjesto  koje  se  samo  po  imenu 
spomine  prije  nasega  vreinena.  S.  Novakovic,  pom. 
126. 

BUGOV ,  adij.  prezime ,  xiv  vijeka.  OtL  Eajka 
Bugova.  Glasnik  24,  269.  tam7ia  postanal  moze 
biti  istoga  korijena  od  kojega  je  Bigren.  isporedi 
Bugoj6i6,  Bugojevina,  Bugutovic. 

BUGOVINA,  /.   selo  u  Hercegovini  u  okriigu 


mostarskoni,  kotaru  trebinskom.  Statist.  123.  moie 
biti  pogrjeska  mjesto  Bugojevina,  koju  vidi. 

BUGUTOVI6,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Juraj  Bu- 
gutovii.  Mon.  croat.  73.  isporedi  Bugov. 

BUGVA,  /.  boops  vulgaris  Cuv.,  riba  morska 
koja  se  zove  i  bukva.  Cas.  60s.  muz.  1854.  184. 
vidi  bukva  pod  2,  s  kojom  je  istoga  postana. 

BUGA,  /.  talus,  fustis.  od  tur.  biigiil,  kocka. 
u  naSe  vrijeme ,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
—  a)  fiko  tri  prsta  dugacko  i  podebelo  drvo,  od 
prilike  kao  pokratak  vran ,  koje  se  tjera  Stapo- 
vima  u  igri  koja  se  zove  krmaia'.  Vuk,  rjeii.  304. 
i  u  dudatku,  gdje  napomir'ie  da  se  tako  zove  u 
Sumadiji.  isto  se  drvo  zove  i  krmaCa  i  gu^a.  — 
6)  batina  u  knje  je  na  gornem  kraju  ivor,  ki- 
jaca.  u  Vukovu  rjeiniku,  gdje  se  jos  dodaje  da 
se  tako  zove  u  vojvodstvu.  Vufie  bu^u  za  sobom. 
Nar.  prip.  vuk.'   212. 

BIKjACk"!,  m.  dem.  bu^ak.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BUGAk,  bu^ilka.  m.  tur.  bu^ak,  ugao,  kut,  an- 
gulus.  od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  glas  se  g  pisao  slovima  kojima  su  se 
pisali  i  c  i  i,  i  slovima  gi,  gy,  ex.  cz.  —  a)  u  pra- 
vom  smislu:  Stvari  malovrsne  stoje  sakrivene  u 
,bucacih'  od  kuce.  M.  Radnic  370._  PobjeXe  u  kra- 
jeve  i  ,bu6ake'  od  pustiue.  422.  Zeliti  ce  da  ih 
prozdre  pakao  i  da  ih  sakrije  u  jedan  svoj  ,bu- 
cak'.  557.  Sad  star  stoji  u  ,buzaku'.  J.  Kavanin 
157.  Da  je  kuoa  bozja  ku6a  od  molitve  a  ne  ,bu- 
cak'  hrsuzluka.  E.  Pavic,  ogled.  595.  Opaka  po- 
zeleiia,  koja  su  po  ,bucaci'  naiega  srea  posa- 
krivana.  185.  Da  sve  moje  bu^ake  (,bugiake') 
oSistim.  A.  J.  KnezoviA  82.  ^ena  u  jednomu  bu- 
gaku  (,bucxaku')  a  dica  u  drugomu  od  glada  uz- 
disu.  D.  Rapic  263.  U  kutu  ili  ti  bu^aku  (,bu- 
gyaku')  zudinske  drzave.  A  Kanizli6 ,  bogojub. 
257.  Po  bu|*acih  hodajudi  govorase.  A.  Kanizlid, 
kam.  778.  Pure  .  .  .  jaja  .  .  .  u  svakojake  bu^ake 
(,bucxake')  raznesu.  I.  Jablanci  152.  Svitlost  ne- 
gova  zagloda  u  inesetni  bu^ak  (,bucxak')  svakoga 
poja,  brda  i  doline.  M.  A.  Re^kovid,  sat.  172.  Glas 
yam  zvoni  nad  svakLm  bu^akom  (,buxcakom'). 
S.  Stefanac  12.  U  svakomu  bu^aku  (,bucxaku') 
varoSa.  A.  Tomikovic  238.  Nikakav  tajni  ,buzak' 
.  .  .  ne  moze  sakriti  nase  zlocinstvo.  J.  Rajic, 
pouc.  1,  29''.  Staro  listje  sa  dubretom  digni  i  u 
bu^uk  (jbucxak')  na  hrpu  ga  prigni.  J.  S.  Re)- 
kovic,  kuc.  243.  Otvori  mu  i  trecu  komoru,  u  bu- 
gaku  koza  bivojaca.  ISTar.  pjes.  vuk.  3,  438.  Ima 
jedan  u  bugaku  kon  kao  da  je  gubav,  tako  se 
cini,  ali  je  on  najbo[i.  Nar.  prip.  vuk.  27.  —  h)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  banoluckom.  Statist.  33.  Schem. 
bos.  1864.  46.  —  c)  ime  mjestima  pod  livadama, 
nivama  itd.  u  Srbiji :  u  okrugu  valevskom :  Livada 
u  Bugaku.  Sr.  Nov.  1868.  5.  u  okrugu  knezevac- 
kom:  Niva  u  Bugaku.  Sr.  Nov  1871. 180.  u  okrugu 
pozarevaikom:  Zemja  u  Bugaku.  Sr.  Nov.  1875. 
516. 

BUGAKXIJA,  m.  ex  tenebris  jure  consultus, 
Aem.  winkeladvokat.  u  nase  vrijeme  u  Srbji.  I. 
Pavlovic. 

BUGAN,  bugana,  m.  vo  iz  Srbije.  zove  se  tako 
u  Srijemu.  isporedi  bugu]a,  s  kojom  je  jednoga 
postana.  P.  .T.  Markovic. 

BUGANE ,  n.  igraiie  huge,  isporedi  bu^ti  se. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (u  dodatku). 

BUGAST,  adj.  peta  visokih  kao  bujja.  Nosi 
preplotene  opanke,  koji  su  mnogo  lepsi  od  onih 
bu^astih  varoskih  cipela.  M.  D.  Milicevic,  ve6.  58. 

Btr(jATI  SE,  biigam  se,  impf.   igrati  se  buge 


BU6U]^A 


717 


BUHINI 


Hi  kmiace.   isporedi  buga.   samo  u  Viikovu  rjec- 
niku  (u  dodatku). 

BUGtUjA,  /.  krava  mala  i  mahjeh  rogora  all 
dobra.  samo  u  Vttkovu  rjeiniku.  postanem  ce  hiti 
od  tur.  buga,  bik  i  bivo.  isporedi  bu^an. 

BUHA,  /.  pulex.  od  xv  vijeka,  i  u  svijem  rjec- 
nicima  osim  Daniiiccva.  Akcenat  se  mijei'ia  u 
voc.  sing.:  biiho,  u  nom.,  ace.  i  voc.  pi.:  biihe,  i 
u  gen.  ph:  buha,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u 
gen-  i  instr.  sing  :  bi'ihe,  buhom.  —  Bez  h,  ko- 
jega  je  po  nekim  stranama  nestalo,  dolazi  u  I'lekih 
pisaca  xviii  vijeka  i  n  nase  vrijeme  u  narodii; 
mjesto  izgub}enoga  L  icmece  se  po  nekim  kraje- 
vima  V  u  nase  vrijeme.  —  u  je  postalo  od  H  i 
dolazi  od  xvi  vijeka.  —  Kor.  bhrus,  mahati,  vr- 
tjeti  se,  skakati.  isporedi  brus,  brisati,  Busovii. 
Oti  bltht.  Starine  10,  88  Priide  kt  Aej  gostija 
jeje  bltha.  Starine  2,  276.  Ki  nimaju  buliu  Inula 
utvrjenja  zalizlu  u  uhu.  M.  Maralic  49.  Svak,  sa 
psi  tko  Ujeie,  s  buhami  ustaje.  N.  Dimitrovid  15. 
Stvor'mo  ga  buhome.  M.  Drzid  57.  Naies  tko  te 
6e  od  buha  odpudat.  127.  Jedna  buha  kako  te 
smeta !  V.  AndriaSi,  put.  312.  Mogu  se  ploditi  iabe, 
bue.  A.  BaCic  447.  Karaju  za  zloie,  kojizije  su 
puni  kao  buha.  F.  Lastrii ,  ned.  302.  Podnosi 
mimo  .  .  .  ujid  buha.  P.  Kneievii,  osm.  270.  Da 
utuii  svako  moie  us  il'  ^tIo  taStu  buhu.  V.  Do- 
Sen  166.  Lav  s  fiampari  razdri  nozdre  da  buu 
smakne.  N.  Palikuia  7.  DodoSe  bue  u  vrime  zimo 
k  Celam.  8.  Ne  pristaje§  i§tu6i  smaknuti  jednu 
buhu  malahnn.  A.  Kafiii,  korab.  173.  Opudati 
buhe.  Bella  7031'.  Kad  se  draga  svlati  i  oblati  i 
kad  cera  buve  proz  kosu)u.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  437. 
Ne  budi  mi  po  ko2uhu  buha.  2,  354.  Pa  se  cini 
ka"  da  buhe  trazi.  Pjov.  cm.  210.  Ko  sa  psima 
lijeze,  pun  buha  ustaje.  Nar.  posl.  vuk.  152.  I  u 
buhe  iuc  ima.  106.  Ne  tn  to  ta  buha  ujosti  (ne 
ces  te  srece  imati).  210.  Vrei  koiuu  buhu  u  usi, 
stavit  komu  buliu  u  ulio,  dat  mu  misliti,  injicerc 
scrupulum  alioui.  Mika|a  655''.  762*.  Metnuti  konio 
buhu  u  uho  (Jcazati  wu  sto  da  se  uznemiri').  Nar. 
posl.  vuk.  178.  —  morska  buha,  cymothoa  oestrum. 
J.  Pancic,  zool.  275.  —  vodena  buva,  daphnia  pu- 
lex. K.  Crnogorac,  zool  175.  —  od  buva  trava, 
matricaria  chamomilla.  G.  Lazic  153.  —  cvet  od 
buva,  flores  chamomillan  vulgaris,  prstenak,  ti- 
trica.  Farm.  98.  —  buha,  neka  sitna  cnia  trcsna 
oko  Varazdina,  ydje  je  kajkavski  zovu  boha.  M. 
Vajavac.  B.  Sulek,  im.  36.  —  u  djetinim  igrama 
zore  se  buha  najmane  dijete  koje  ne  pripada  ni 
jednoj  strani  ncgo  igra  sa  svakom.  —  nalazi  se 
i  kao prezivie,jipravo  nadimak  mjesto prezimena: 
Jovan  Buha.  Sem.  prav.  1878.  88. 

BDHAC,  buhca,  m.  1.  alapa,  udarac  sakom. 
na  Krku.  I.  Milfietic.  isporedi  buhati  (pod  2), 
biisiti.  —  2.  u  zagoneci  o  kukuruzii:  Easla  resa 
pod  nebesa ,  za  liom  buhac  dig'o  trupac :  stani, 
reso ,  moje  meso.  Nar.  zag.  nov.  107.  isporedi 
buhav  (pod  2)  i  nabubnuti,  po  cemu  ce  biti  kao 
napeto  sto. 

BUHAC,  buhaca,  m.  1.  ,bubina  (nalik  na  buhu), 
sto  lado  jede  rasad  kupusni'.  Vuk,  rjec.  SO^.  chry- 
somela  oleraeea.  Cr.  Lazic  83.  Frisko  dubre  od 
kona  buhace  plodi.  J.  S.  Eejkovii,  kuc.  139.  — 
2.  ,trava  na  koju  rado  dolaze  bube  buhaci'.  Z. 
Radonic.  chrysanthemum  cinerariaefolium  Vis. 
B.  Sulek,  im.  36.  isporedi  buhaca,  busina. 

BUHACA,  /.  1.  pulicaria.  Stulic  66''.  pulicaria 
Gaert.  Sloser-Vukot.,  flora  794.  inula  conyza  DC. 
B.  §ulek,  im.  34.  isporedi  busina.  —  2.  selo  u 
hrvatskoj  krajini  blizu  Sluna.  Razdje).  20.  Sem. 
prav.  1878.  68. 


BUHACAK,  buhicka,  m.  plantago  cynops.  G. 
Lazii  105. 

BUHACICA,  f.  plantago  psyllium  L.  B.  Sulek, 
im.  36. 

BUHACINA,  /.  vidi  buhaftica.  B.  Sulek,  im.  36. 

BUHAC,  buhaca,  m.  vidi  buha6  pod  1.  ii  Sr- 
biji  u  jagodinskom  okrugu.  S.  I.  Pelivanovic. 

BUHANAC  ,  buhanca ,  m.  vidi  bugauca.  ispo- 
redi bohauci.  u  Hrvatskoj  na  Rijeei.   F.  Pilepid. 

BUHANE  ,  n.  tjerane  buha.  isporedi  buhati 
pod  1.  ((  Lici.  BuvaAe.  J.  Bogdauovid. 

BUHAR,  m.  1.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uziekom: 
Buar.  K.  Jovanovii,  reC.  10.  159.  —  2.  nadimak 
od  sale:  Buvar.  V.  Bogii5i6,  zbor.  15. 

BUHARA,  /.  career,  zatvor.  naziva  se  tako  za 
porugu  i  u  saU  sto  u  nemu  ima  mnogo  buha.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Da  ne  vidi  kako  i  ti  moieS  u  buaru.  M.  D.  Mi- 
licevii,  let.  vef.  123.  Buvara.  J.  Bogdanovid. 

BUHARICA,/.  1.  pulicaria,  conyza,  buhaca. 
Bjelostjenac  1 ,  167'>.  385a.  buvarica  N.  Dudid. 
buharica,  inula  conj-za  DC.  i  pyrethrum  roseum 
L.  i  cinerariaefolium  Ten.  B.  .Sulek,  im.  36.  — 
2.  subucula  nocturna,  ko-iufa  koja  se  u  vece  oblaii, 
u  kojoj  nema  buha:  buvarica.  .T.  Bogdanovic. 

BUHARSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Buharu. 
Buarslca  obstina.  K.  Jovanovic,  red.  159. 

BUHAST,  adj.  pulicosus,  i)mi  buha.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijenievu,  Jambresicevu  (1,  811") 
i  Stulicevu. 

BUHAS,  m.  neki  sijerak.  B.  Sulek,  im.  483. 

1.  BUHATI,  biiham,  impf.  pulicibus  se  libe- 
rare,  tjerati  buhe  sa  sebe.  u  Lici.  Buvati.  J.  Bog- 
danovid. 

2.  BUHATI,  buham,  impf.  pulsare,  bubati,  lu- 
pati.  od  prosloga  vijeka ,  izmedu  rjecnika  samo 
a  Bjelostijenievu.  Od  kor.  blius,  nadimati  se,  pu- 
cati,  udarati  da  puca,  lupati.  isporedi  nabuhnuti, 
buhnuti,  biisiti,  buhac.  vidi  i  kod  bah  (infitiae). 
—  Podela  ga  sukom  buhat.  .Tacke  267. 

1.  BUHAV,  adj.  pulicosus,  pim  buha.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijenievu  (34a)  i  Stulicevu. 

2.  BUHAV,  ad,j.  mollis,  o  meku  hfebu  koji  kad 
se  pritisne  opct  se  nadigne:  buhav  hjeb.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku  (gdjc  se  dodaje  da  .se  govori  it 
Backoj).  —  Kor.  bhus,  nadimati  se.  isporedi  bu- 
hati, nabuhnuti,  buhavan,  buhovica. 

BUHA  VAC,  biihavca,  m.  buhav  hjeb.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku. 

BUHAVAN,  biihavna,  adj.  vidi  buhav  jjod  2. 
od  iega  je  i  postalo.  a)  o  h^ebu :  buhavan  hjeb. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku.  —  b)  o  zemfi  koja  se 
drobi,  koja  je  supjikasta,  solutus.  u  Srbiji.  J^. 
Kovacevid.  isporedi  buhovica. 

BUHAVICA,  /.  vidi  Buhavice.  Hajde  s  nima 
pravo  Buhavici.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  182.  I  odose 
gori  Buhavici.  5,  183. 

BUHAVICE,  Biihavica,  /.  pi.  planina  u  Crnoj 
Gori  blizu  planine  Ostroga.  isporedi  Buhavica. 
Pak  odose  pojem  Niksickijem,  .  prijedose  preko 
Buavica,  .  .  dok  dodose  na  Kopijo  ravno.  Ogled 
sr.  137.  Dokle  dode  u  Ostrog  planinu,  tu  je  Luka 
kona  ostavio,  a  otide  preko  Buavica,  dokle  dode 
u  Verizovide.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  92. 

BIIHIN,  m.  prezime,  od  prosloga  vijeka.  Bud. 
spom.  glasu.  ii.  3,  76.  Rat.  228. 

BUHINI,  adj.  pulicis.  sayiio  u  Vukovu  rjeiniku 
s  primjerom:  buhina  trava.  isporedi  buharica, 
buJina. 


BUHNUTI 


718 


BUJAN 


BUllNUTI,  buhnom,  pf.  invohi ,  exavdosceio, 
ovelii.  od  proihiga  rijcka,  izmedu  rjecnika  u  lie- 
Unit  (objurgaie,  iiavikati  na  koga,  isj)rijeciti  so 
na  koga ,  bulimiti  na  kofi;a.  (iTO")  i  u  Stulicevu 
(iiiconsiclorato  loqui,  adgredi  aliquora).  —  Od  bu- 
hati.  isporcdi  bftiiti.  —  Jiolazi  i  hex  h:  bunuti, 
isiiiedu  rjecnika  saiiio  u  Stidicetui  (,osJBknuti  so 
na  koga-).  —  ")  o.ycci  kc  na  kugii,  navaliti  na 
kvya  rikuni,  hiikimti  na  koga.  namo  n-  pomenu- 
iijim  rJcriHcima.  --  b)  razijorjcll  nc  u  jedan  put 
vclikiiH  2)hi)iieiuiiii,  hnknuli:  Nouistu  iskricu,  da 
ogai'i  ne  bnno,  utrnuti.  A.  Kauizlic ,  fran.  18!3. 
—  c)  kao  jiodij/imti  sc,  popeti  sc  ii  prcnesenom 
smislti,  cvolii.  Jvi  od  kmeta  Zaiina  llali-ago  Vrano 
pobiJGsnoga  na  cast  zota  bunu.  J.  Kavanin  135. 
isporedi  buknuti 

BUHNAK  in.  liydropipor.  aamo  u  Jamhresi- 
cen  rjccmku  (sa  znaiencm  koje  jc  stavjcno  i  ko- 
jernu  sc  jo.f  dodaje:  iliibkraut)  i  iz  ncga  ujcdnoga 
pisca  nasega  rrcnwna,  koji  dodaje:  polyRonnm 
hydropippr  L.  B.  Suiek,  im  3(). 

BUHOBER,  in.  u  sajiroj  pripovijecl  tako  jc 
nazvan  rak.  Pi-ipovijeda  se  da  jo  kazao  Srbin 
Turcinw  da  so  tako  zove  rak ,  pa  mu  ga  dao  da 
niu  kupi  buho  po  sobi  i  no6u  po  posteji.  Vuk, 
rjec.  50. 

BUHORICi,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Men.  croat. 
185. 

BUHOSERINA,  /.  pulicls  stercus.  T^.  Kova- 
6evi6.  isporcdi  buSinak. 

BUHOTINA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugii  sara- 
jevskom.  Statist.  11. 

BUHO  VAC ,  Biihovca ,  m.  covjek  iz  BuJiova, 
a  dolazi  mjesto  pyrezimena.  Paskal  Buovac.  No- 
rini  63. 

BUHOVICA,  /.  terra  soluta,  buhavna  zemja. 
u  Dahnaciji.  Buovica,  zem]a  crna  i  meka  sto 
pijo  vodu.  M.  Pavlinovic. 

BUHOVO,  n.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskom.  Statist.  105.  Schem.  here.  1873.  74. 
Postana  nepoznata,  mo^e  biti  istoga  kojega  je 
bubav  2>od  2.  i  buhovica. 

BUIN,  buiua,  m.  equus  veetarius,  jumoutum, 
neki  velik  kon  tegleci.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukuvn.  Postana  neznana;  bcz 
siimne  tuda  rijec.  Cudan  sicar  na  kosiju  tura, 
kazu,  tura  tri  tovara  blaga,  a  pod  blago  tri  koi'ia 
buiua,  uz  buine  tanana  robiiia.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  '279.  A  za  liima  od  zlata  kocijo,  u  kocijam'  ce- 
tiri  buina.  3,  281.  mcdit  u  i  i  ncki  pisu  j  :  Uzme  mu 
kocije  od  olova  i  dva  biijina.  Nar.  prip.  bos.  1,  96. 
Uprezite  dvanajcst  bujina.  Nar.  p.jcs.  stojad.  2,  27. 

BUINA ,  /.  neka  kiscla  ervenkasta  jabuka : 
, buina'.  B.  Sulek,  im.  36. 

BUINA,  /.  .•iclo  w  hrvatskoj  krajini  banskoj. 
Eazdje}.  22.  pogrjeska:  Busna.  Sem.  prav.  1878. 
74.  postana  tamna.  ne  sna  se  je  U  izmedu  n  i  i 
ispalo  h  iJi  j. 

BUJ,  adj.  stultus,  lud.  xiii — xvi  vijeka  u  kni- 
gama  u  kojima  se  mijeka  jezik  s  crkvenijem ;  iz- 
medu rjecnika  samo  n  Stulicevu  i  Danicicevu. 
Kor.  bliu,  od  kojega  je  biti  (budem),  a  kojemu 
znacene  prelazi  od  rasti  ti  silno  rasti,  jacati, 
siliti  se,  silovitu  biti,  od  site  se  zanositi,  zane- 
senu  biti  u  pameti.  Buja  miru  i  nemoSttna  i  izr.- 
gnanaja  izbra  bogt.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  205. 
BezumijeniL  bujiht  dovt.  Donientijau'^  67.  !^udijo 
buji.  Danilo  192  Od  toga  imamo  priliku  u  onih 
pet  divic  bujih  ili  bezumnih.  S.  Budinio,  sum.  51. 
Grubota  ili  buje  slovo.  242. 

BUJA,  /.   ime  kraci.    a  Lici.  J.  Bogdanovii'-. 


isporedi  buj ,  bujau ,  bujati ,  s  kojima  je  jednoga 
korijena. 

BU.TAC,  bujdCa,  m.  juniporus  oxycedrua  L.  B. 
Sulek,  im.  36.  Postaiiem  od  bujati. 

BUJACA,  /.  a)  neka  traoa:  Voda  od  vinovo 
loze  i  iz  travo  bujaie  dobra  jo  ^oiskiiiu  za  kosu. 
M.  D.  Miliievic,  iiv.  1,  117.  —  b)  neka  velika 
tikva,  cucvirbita.  zovc  se  i  vela  tikva.  Cas.  iies. 
muz.  1852.  47.  Fostanem  u  oba  znacena  od  bujati. 

BUJACANIN,  m.  covjek  iz  sela  Tiujacica.  Akc. 
u  pi.:  Bujacani.  \j.  Kova6evi6. 

BUJA6I(>,  m.  1.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem. 
zad.  1876.  51.  —  2.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  va- 
(evskom.  K.  Jovanovic,  re6.  100. 

BUJ.4gIN,  m.  ime  musko  xiv  vijeka  Glasnik 
15,289.  295.  Danicii  .3,565.  isporedi  Bujak,  od 
kojega  je  i  postalo. 

BUJAD,  /.  pteri.s.  isporedi  paprat.  «.  naSe  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovu.  Postanem 
od  bujati.  Bujad,  ptoris.  Slosor-Vukot.,  flora  1318. 
pteris  aquilina.  J.  Pan6i6,  flor.  biogr.^  450.  bot. 
136.  B.  Sulek,  im.  36.  Dok  ne  cvita  bujad  iui,i- 
canii.  Nar.  pjes.  mar.  179.  Kuva  se  korene  od 
slatko  bujadi.  M.  D.  Miliievic,  iiv^  2,  52.  Bujad 
sladka,  polypodium  vulgare  L.  B.  Sulek,  im.  36. 
bujad  planinska,  Ho  i  samo  bujad.  B.  Sulek, 
im.  36. 

BUJADIKA,  /.  struthiopteris  W.  Sloser-Vukpt., 
flor.  1320.  struthiopteris  germanica  Will.  B.  Su- 
lek, im.  36. 

BUJADINA,  /.  a)  augm.  bujad.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  —  b)  ,zem}a  tusta  po  dubravam 
od  lisca  i  erne  zcmje  ka'  gnoj'.  J.  Grupkovic. 
isporedi  bujadi'iaia. 

BUJADNICA,  /.  a)  selo  koje  se  zove  i  Srb  u 
hrvatskoj  krajini  u  Lici.  RazdjeJ.  kr.  7.  —  h)  pi. 
Bujadnice,  ime  mjestu  pod  nivama  u  Srbiji  u 
okrugu  uzickom.  Niva  u  Bujadnicama.  Sr.  Nov. 
1873.  671.  isporedi  bujadiiafia. 

BUJADNICE,  /.  pi.  vidi  kod  Bujadnica. 

BUJADNACA,  /.  zem}a  na  kojoj  ima  mnogo 
bujadi.  isporedi  papratnaca.  same  u  Vukovu,  rjec- 
niku. isporedi  bujadina. 

BUJAK,  m.  1.  ime  musko  xiv  vijeka.  Glasnik 
II.  12,  9.  Glasnik  15,  295.  Danicic  3,  565.  postana 
kojega  je  i  ime  Bujan.  isporedi  Bujko.  —  2.  pla- 
nina  na  utoku  Lima  u  Brinu.  Glasnik  20,  336. 
21,  293.  22,  50.  pomine  se  od  xv  vijeka:  Na  pla- 
niui  na  Bujaku  prema  gradu  Brodaru.  Mon.  serb. 
414.  Danicic  1,  90.  postanem  inoie  biti  od  staroga 
buj  M  znaccnu  koje  je  u  bujan,  bujati;  ali  je pla- 
nina  mogla  biti  nazvana  i  covjecjim  imenom. 

BUJAKOVAC ,  Biijakovca ,  m  ime  mjestu  pod 
vinogradima  u  Srbiji  u  okrugu  krusevackom.  Vi- 
nograd  u  Bujakoveu.  Sr.  Nov.  1861.  762.  1872. 
72.  1875.  60. 

BUJAKOVIC,  m.  1.  prezime,  xiv  vijeka  po  ocu 
Bujaku.  Glasnik  ir.  12,  102.  —  2.  selo  u  Bosni  a 
okrugu  zvornickom.  Statist.  94. 

BUJAKOVINA,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  Statist.  111.  isporedi  Bujak,  od  koga 
je  i  postalo. 

1.  BUJAN,  »(.  ime  musko  xiv  vijeka.  Mon.  sorb. 
97.  Glasnik  ii.  12,  50.  54.  60.  DaniCic  1,  90.  po- 
stanem hyp.  od  Bujislav  i  od  Bujimir,  prem  da 
sc  prvo  ne  nalazi  u  to  vrijeme  a  drugo  samo  kao 
ime  selu.  isporedi  Bujak,  Bujko. 

2.  BUJAN,  m.  nckaka  riba.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  tako  zove  u  Hr- 
vatskoj). Postanem  mole  biti  od  bujan,  bujati. 


BUJAN 


719 


BUJUR16 


3.  BUJAN,  bujna,  adj.  praeceps,  luxuriosus.  ii 
naie  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(ima  i  u  Stiilicevu,  all  is  ruskoga).  Postanem  od 
bujati.  —  a)  0  nagloj  jakoj  kisi,  praeceps.  samo 
u  torn  enacenu  11  Vukovu  rjeiniku:  bujna  kisa. 
47a.  —  Jj  0  rnstenu  bila,  luxuriosus.  Od  bujnog 
lastena  cokota.  P.  Bolic  1,  98.  —  pogrjeska  ce  biti 
mjesto  bojno:  Sve  oruzje  bujno  prifatio.  Nar.  pjes. 
juk.  207. 

BUJANA,  /.  neko  mjesto  kod  Bini'ia  u  Hrvat- 
skoj  XV  vijeka.  Ca  koli  more  najvece  prigraditi, 
ako  more  do  poll.  Bujane.  Mon.  croat.  78. 

BUJANIC,  m.  presime,  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
230.  288. 

BUJANOVCI,  Bujanovaoa,  m.  /il.  selo  hlicii 
Vrana  na  sastaveima  Morave  i  Moravice.  11  mjc- 
stana  ace.  i  za  nom.:  Bujanovce.  Otaj^biua  b,  41. 
grijeskom  Bujanovac.  Rat  115. 

BUJANOVIC,  m.  prezime,j)d  xiv  vijeka,  po 
ocu  Bujanu.  Glasnik  11.  12,  94.  Sem.  diac.  1877.  66. 

1.  BUJANE ,  11.  vidi  bucane.  isporedi  bujati. 
samo  u  Vukovu.  rjeiniku. 

2.  BUJANE,  )),.  turgor,  isporedi  bujati.  samo 
u  Vukovu  rjeiniku. 

1.  BUJATI,  bujim,  'iin2)f.  fremere,  buiati.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  — 
Korijen  su  glasovi  bn ,  koji  je  rasiren  glasom  k 
u  bukati.  isporedi  bucati ,  previa  ieniu  stoji  bu- 
jati kao  zujati  jjrema  zucati.  —  Voda  buji  u  naj- 
£e§ci  k}ue.  S.  l^jubisa,  prip.  162. 

2.  BIFJATI,  bujam,  impf.  turgescerc,  luxuriaro. 
samo  II  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  rjeinieima 
Stulicevu  i  V^ukovu.  ■ —  Kor.  bhu,  od  kojega  je 
biti  (budem) ,  p)reJazeci  u  znaienu  od  rasti  ti 
silno  rasti,  silno  nnpredovati  u  rastu.  —  a)  0 
biju,  0  cvijetu  i  s  nega  jjrencseno  0  gradu  na- 
prednu:  Pri  -STuliei  jednoj  grinak  ali  bus  anite 
vela  uzgojen  bujaso.  P.  Zoranic  60''.  Gust  (grad) 
kako  dubrava,  puniji  neg  sipak,  voc  puka  neg 
mrava,  ve6  buja  neg  c^tak.  B.  Barakovic,  vil. 
121.  —  b)  u  Vukovu  se  rjeiniku  upucuje  na  na- 
bujati,  a  hid  nabujati  stoji  samo:  ,u.  p.  nabujalo 
tijesto'.  po  tome  je  u  obiiaju  o  tijestu:  buja  tijesto. 

BUJATKA,  /  pteris  una,  .'itruk  bujadi.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Trska 
ne  znaci  ,kad  je  mala',  nego  samo  jedna  iz  cije- 
loga  svoga  drustva,  kao  n.  p.  travka,  slaraka, 
bujatka.  Vuk,  pisma  43. 

BUJAVICA,  /.  selo  u  slavonskoj  krajini  blizu 
Okuiana.  Eazdje|.  23. 

BUJDIC,  OT.  prezime,  u  nase  vrijeme.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gora  210.  §era.  srb.  1881.  300.  bice  od 
rumunskoga  boita,  pialikuia,  bungija. 

BUJICA,  /.  a)  torrens,  bujna  kisa  kad  silno 
teic  potokom.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika 
samo  u  Vukovu.  Bujica  mlavi  uz  poplavi.  Osvet. 
3,  28.  Plijeui  vojska  k'o  bujica  ;z  mrka  oblaka.  9.5. 

—  b)  stolo,  zaperak.   u  Istri.   B.  Sulok,  ini.  36. 

—  u  oba  znaiena  piostanem  od  bujan,  bujati. 
BUJK^!,  m.  neko  mjesto  koje  .se  samo  po  imenu 

spomine  prije  nasega  vremena.  S.  NoA-akovic,  pom. 
126.  isporedi  Buji?.i. 

BUJI61.  Biijica,  »?.  p}l.  ime  selima:  a)  selo  u 
Srbiji  u  okrugu  uziikom.  K.  .Tovanovii^,  rec.  152. 

—  b)  selo  blizu  ]hd>rovnika.  Scliem.  rag.  1876. 
28.  —  Postancm  od  imena  Buja,  kojc  samo  ne 
dolazi  a  moze  biti  hyp.  i  od  Bujislav  /  od  Bu- 
dislav  Hi  Budimir.  isporedi  Bujovii. 

BUJIMIE,  •»!.  dva  sela  u  Srbiji  u  okrugu  alek- 
sinackom.  grijeskom  p/sft  Bujmir.  K.  Jovanovid, 
re6.  91. 93.  Prva  je  p)0la  (Buji)  postaiiem  od.  bujati. 


BUJIMIESKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bujimiru. 
Vinograd  u  bujimirskom  brdu.  Sr.  Nov.  1875.  228. 

BUJIN,  bujina,  m.  vidi  buin. 

BUJINAC,  Biijinca,  m.  brdo  u  Srbiji  na  Mlavi. 
Glasnik  43,  309. 

BUJISLAV,  w.  ime  musko.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  ,Bujslav'.  J.  Kavaiiin  140. 
Prva  je  pola  (Buji)  postaiiem  od  bujati.  isporedi 
Bujiniir. 

BUJISLAVA,  /.  ime  sensko.  xiv  vijeka  u  spo- 
meniku  latinski  pisanu,  u  kom  bi  moglo  biti  tako 
napisano  i  mjesto  Bujislav.  ,Giue  do  Buyslava'. 
Mon.  rag.  1,  242. 

BUJITI,  bujim,  impf.  djetina  rijei  mjesto  spa- 
vati.  biie  h.ijp.  od  buvjoti  (kao  pajiti  od.  spavati), 
te  upravo  znaci:  utiSavsi  se  u  mint  biti,  poiivati. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Paji,  buji,  zlato  materino!  Vuk,  rjec.  485a. 

1.  BUJKO,  m.  ime  musko,  hyp.  od  Bujislav. 
xiv  vijeka.  Glasnik  n.  12,  15.  20.  21.  Akc.  moie 
biti  i  Bujko. 

2.  BUJKO,  m.  cuaestlietus  Er.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena  naiineno  ce  biti  od  bujan  prema 
stavfenom  grckum  imenu.  J.  Sloser,  kor.  188. 

BLfJKOV,  adj.  sto  piripada  Biijku.  Od  Bujkova 
vinograda.  Glasnik  11.  12,  67.  130. 

BUJKOVAC,  Bujkovca,  m.  ime  selima.  ispo- 
redi Bujko,  od  koga  je  i  postalo.  a)  selo  koje  je 
bilo  u  poietku  nasega  vijeka  u  Srbiji  u  okrugu 
kragujevaikom,  a  sada  ga  nema.  Vuk,  dan.  2,  66. 
M.  f).  Milicevii,  srb.  297.  —  b)  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  vranskom.  Sr.  Nov.  1879.  176. 

BIJJNA,  /.  ime  zensko.  u  na.se  vrijeme.  Sr.  Nov. 
1878.  347.  postanem  moSe  biti  hyp.  i  od  Buji- 
slava  i  od  Budimira. 

BUJNOST,  bujnosti,  /.  petulantia.  u  nase  vri- 
jeme u  kiiizevnika.  Vasa  bujnost  ne  osta  na  tibom 
putu.  M.  D.  Milic^evi6,  ziosel.  49. 

BUJOVIC,  m.  pirezime.  od  imena  Bujo,  koje 
samo  ne  dolazi  a  moze  biti  hyp.  i  od  Bujislav 
i  od  Budislav  Hi  Budimir.  Od  prosloga.  vijeka. 
Bujovici.  J.  Kavaiiiu  133.  I  pred  liima  Bujovic 
Ivano.  Nar.  pjes,  bog.  180.  pogrjeska  Bujevii.  A. 
Kafic,  kor.  489.  isporedi  Bujiii. 

BUJBUNTIJA,  /.  vidi  buruntija.  Nemu  vezir 
sije  bujruntiju.  Pjev.  crn.  99.  Da  ni  dade  tursku 
bujruntiju.  Ogled,  sr.  13. 

BUJSIL,  Hi.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik  11. 
12,  15.  51.  Glasnik  15,  296.  Danicic  3,  564.  Po- 
stanem od  buj  (u  znacenu  koji  je  u  bujan  i  bu- 
jati) i  sila. 

BUJSTVO,  n.  stultitia.  xiv  vijeka.  od  buj.  Pre- 
stati  ott  jarosti  bujstva  svojego.  Domentijanb  109. 

BUJSA,  m.  im.c  musko,  xiv  vijeka.  hyp.  od  Bu- 
jislav. Glasnik  11.  12,  48.  100. 

BUJUKLIC,  m.  prezime,  u  7iase  vrijeme.  od 
tnr.  biijiik,  velik.  1  je  sazeto  iji.  Bujuklic.  Prot. 
•sab.  mag.  72.  M.  D.  Milicevic,  srb.  463. 

BIFJUR,  okn'ieno  tursko  bujurun,  koje  je  im- 
perat.  od  bujura-ak,  zapovijcdati,  izvofeti.  u  naie 
vrijeme,  i  to  kad  se  govori  Turiinu  Hi  kad  Tur- 
iin  govori;  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Bu- 
jur  Musa  kupusa!  —  Neka  bako  i  mesa.  Nar. 
posl.  vuk.  30.  —  nalazi  se  i  neokriieno,  ali  sa  m 
na  kraju  mjesto  n;  bujurum:  Pocne  jedan  dru- 
goga  iiuditi :  bujurum !  Nar.  Jirip.  vrc.  86. 

BUJUE16,  m.  neko  selo  u  Ornoj  Gori  i  po 
nemu  iovjek  iz  nega.  Od  malog  sela  Bujurida, 
otle  zovu  Bujurida  Stanka.  Pjev.  crn.  326. 


BUJUEUM 


720 


BUKA 


BUJURUM,  ridi  kod  bujur. 

1.  Bt)K,  m.  a)  vidi  bukva.  xvi  vijeka  «  jed- 
noga  pisca  i  sad  (/((/c  (jdje  1">  priiiiorju,  ismedti 
rjeaiika  samo  u  StuUccni.  Jodan  za  diuzijem  gon 
buk  i  uzdisp.  I>-  Zlataric  41b.  Buk,  bukva,  fagus 
sylvatica.  Cas.  60s.  mux.  1852.  2,  47.  —  b)  })0 
drvetu  je  htikri  nazvaiui  bukvom  i  kniga,  pismo, 
a  po  noj  na  po  se  driiyo  slovo  u  cirUskoj  biik- 
vivi:  Olio  se  upravo  zovc  buki  (buky),  a  xvi  i 
XVII  vijeka  i  buk.  ispuredi  buka  pod  1  i  bukva 
pod  1.  Ke<:i:  azb,  buki.,  glaffolo  Zbor.  36l>.  Od 
svetoga  Matije  buk  jo  nodjojuo  slovo.  M.  Biv- 
kovi6,  nauk.  xviii. 

2.  BUK,  m.  strepitus.  —  Akcenat  se  mijena  u 
loc.  »ing. :  buku,  w  gen.  pi.  kad  je  bez  -ov- :  buka, 
u  cijeJoj  mnozini  kad  ima  -ov- :  bi'ikovi,  a  u  takoj 
se  mnoiini  opet  mijena  u  gen.  pi.:  bukc'iva.  — 
Od  XVI  vijeka,  izmedti  rjeinika  samo  n  Bjelo- 
stijencevH,  StuUcevu  i  Vukovu,  ah  nije  m  sva  tri 
svako  znaiene  (0  ietnu  vidi  dale).  —  Korijen  vidi 
kod  bukati.  —  1.  «  pravom  smisht,  kao  buka, 
strepitus.  od  xvi  vijeka,  izmedxi  rjeinika  samo  ii 
Stiilicevu  (1,60'').  a)  koji  se  iini  musickim  oru- 
dem  sa  zicama,  u  koje  se  udara:  Ze^no  uzdiSu  u 
muci  i  trudu,  gdi  tvoj  buk  uslisu,  jak  gusli  gdi 
gudu.  M.  Vetrani6  1,  66.  —  b)  koji  iini  voda, 
more,  valovi:  Dokle  se  vitra  zuk  na  boje  obrati, 
i  sina  mora  buk  valove  odvrati.  D.  Barakovic, 
vil.  80.  Svit  bi  se  pristrasi',  gdi  stano  mora  buk. 
107.  Mukloga  vala  buk.  D.  Barakovic,  vila'  95. 
Nile  6ini  oglunuti  sve  narodo,  koji  stoje  blizu 
nega,  svojim  bukovi.  S.  Margitii,  fala  22.  — 
c)  koji  biva  od  groma:  Kad  groina  buk  prasno. 
£).  Barakovid,  vil.  28.  Vei  nego  triska  buk.  27. 
S  oblaka  gromna  buk.  D.  Barakovid,  jar.  93.  Pa- 
ta6i6  Petar  i  Papratovii  Vuk,  jedan  vihar  vetar, 
a  drugi  groma  buk.  B.  Krnarutic  18.  —  d)  koji 
biva  od  vjetra :  Vitra  buk.  D.  Barakovic,  jar.  58. 

—  e)  koji  biva  od  cega  teskoga  kad  padne  Hi 
koji  izlazi  iz  kake  siip]ine :  DignuvSi  prisveti  krii 
gori,  usadivsi  ga  u  kamen,  potresajudi  iiim,  dokle 
ga  uzdizaliu,  s  velicijem  buci  (,buhczi')  voce  puta 
pustise  pasti  na  zemju.  P.  B.  Baksic  126.  S  ve- 
licimi  buci  (,buczi')  vece  puta  pustise  ga  pasti 
na  zemJu.  M.  Lekusic  100.  Nista  nije  gore  od 
debela  buka  iz  rdava  trupa   Nar.  posl.  vuk.  225. 

—  2.  predne  znaiene  preneseno  na  mjesto  gdje 
voda  pada  buceci,  gdje  od  ne  biva  buk  u  pred- 
nem  znaienu,  locus  cataractae  strepitosus.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Onde  u 
buku  ima  pastrme.  Vuk,  rjec.  47.  Te  se  bukovi 
bele.  M.  Nonadovic,  mem.  105.  Tu  se  ladna  voda 
ustavila,  u  (grijeskom  ,i')  bukove  sebe  prikupila, 
jako  borje  po  vodi  stanulo.  Nar  pjes.  vuk.  4,  448. 
Deno  voda  bukom  tece,  tu  mi  Mara  noge  pore. 
Nar.  pjes.  vuk.  here.  260.  —  3.  po  buku  u  prvom 
znaienu  zovc  se  tako  i  upala  u  kraye,  kad  vodi, 
coeundi  ardor,  samo  u  StuUcevu  rjeinika  (1,  67^). 

—  4.  impetus,  navala,  kad  tko  navali  kuda  Hi 
nadre  kuda.  nazvana  po  prvom  znaienu,  kao  da 
biva  s  bukom  u  prvom  znaienu.  samo  u  Bjelo- 
stijenievu  rjeinika  (gdje  se  dodaje:  similitudo  a 
porcis  sumpta,  qui  cum  impetu  vel  irruunt  ad 
aliquem,  vel  fugiunt).  —  5.  po  znaienu  pod  2  ime 
selu  u  Slavoniji  u  podzupaniji  pozeskoj.  Schem. 
zagr.  1875.  40.  Pregled  90.  _—  6.  a  istoni  smisla 
i  mjesto  pod  nivama  itd. :  Cair  u  Buku.  Sr.  Nov. 
1866.  649. 

1.  BUKA,  /.  a)  vidi  bukva.  u  Srbiji  po  nekim 
krajevima.  S.  I.  Pelivanovic.  —  b)  pi.  buke,  ime 
drugom  slovu  11  cirilskoj  bukvici.  isporedi  bi'ik  i 
bukva  i)od  1.  Ucio  sam  ovako:  az ,  buko,  vede. 
M.  Nenadovi6,  mem.  18. 


2.  BUKA,  /.  strepitus.  od  xvi  vijeka  (vidi  pri- 
mjer  M.  Maraliia) ,  i  "a  svijem  rjeinieima   osim 
Daniiiieva:  a  Vraniiievu:  fremitus,  murmur,  tu- 
inultus;    It   Mikafinu:   clamor,    strepitus   populi, 
froniitus  turbae,  tuniultus,  raotus,  oonclamatio ;  u 
Belinu:  clamor  inconJitus  (123b),  fremitus  (330»), 
crepitus  (658''),  strepitus  (712''),  tumultus  (748a); 
u  Itjelostijenievu:  tuiuultu.s,  motus,  fremitus,  stre- 
pitus,   clamor   inconditus,    murmur;    u   Jambre- 
.w-cvu:    tumultus;    u   V(dtigijinu:    larm ,    getose, 
aufruhr;   M  StuUcevu:   rumor,   strepitus  (67*);  u 
Vukovu:   mugitus.   —  Korijen  vidi  kod   bukati. 
—  a)  koju  iini  voda,  more,  vali :  Z  bukom  tokom 
niza  liu  (goru)  posrne  vodica  potokom.  H.  Lucid 
288.   Gdi   ne   fiujem   neg  li  buku,  jak  no  gdi  se 
more  smuti.  S.  Bobajevii  213.  Ako  je  drvo  utvr- 
deno  u  rijeoi,  dine  buku  vode  koje  na  liega  uda- 
raju.   M.  Radnid  449.  Vode   hudijeh   smuti§e  se, 
i  svu  buku   dut  diniSe.   I.  Akvilini  143.    Zle  go- 
dine  svoje  ostavja  dugovite  valske  buke.  J.  Ka- 
vanin  4.    SmirivaS  .  .  uzaviolijeh   buku   od   vala. 
I.  Dordid,  salt.  209.   Od  valova  duje  buku.  A.  d. 
Bella,  razgov.  43.    Evo   maknutje  i  buka   velika 
udini  se  u  moru.   F.  Lastrid,  od'  177.    Potok  .  .  . 
ori  se  i  reve  strasnom  bukom,   ko  da  prijeti  sve 
na  okolo  potopiti.   B.  Cuceri  131.    Prikaza  huku 
i  buku  morskn.  B.  Leako-iad,  gov.  2.  —  b)  koja 
biva  od  groma:  Ali  na  ogiiu  plam  potamni,  pod 
nami  se  tie  ustrese,  crkva  od  groma  bukom  zamni. 
I.  Gundulid  170.  On  treskovitijeh  gromova  tvori 
buku.   D.  Palmotid,   christ.  368.    Grm)avina   dim 
veliku  buku.  M.  Radnid  196.  Muna  s  gromom  .  . 
oblake   razcipjuje   s   tolikom   bukom   i   praskom. 
D.  Rapid  296.  S  bukom  neizrecenom  grom  pude. 
I.  J.  P.   Lucid,   razg.   102.   Bukom   strasnom    od 
gromova.  B.  Cuceri  65.  —  c)  koju  iini  vjetar  i 
zlo  vrijeme:  Ako  s  bukom  u  ke  doba  zavije  sje- 
ver  ledeni  se,   u  trjeskovijeh,   u  gradu   oba  (ob- 
laka) crni  ostanu.  I.  Gundulid  445.  Jona  .  . .  spa- 
vase  ne  cujudi   nikakve  buke.   J.  Banovac,  razg. 
132.  Motati  oblake,  buke.  J.  Banovac,  blagos.  256. 
Cude  se  neobicajna  nika  buka  od  vitro va,   gro- 
mova i  muiia.  F.  Lastrid,  ued.  11.  Tomu  zimska 
ridko  udi  buka.  J.  S.  Relkovid,  kud.  330.  —  d)  koju 
iini  ogan:  Vitri,  krupe,  ledi,  ter  od  ogiia  buke. 
M.  Marulid  116.  —  e)  koja  biva  od  trabaja,  bub- 
neva,  svirala :  Ali  koja  buka  ovo  od  trubaja  i  od 
glasa  povjetarcem  sad  se  ukaza?  L  Gundulid  11. 
U  buci  od  bubneva  i  svirala.  F.  Lastrid,  test.  161. 
—  /)  koja  biva  od  oruzja  i  drugih  stvari  koje 
lupaju:  Na  oru^ne  buke  tade  gora  i  poje  strasno 
zamni.  I.  Gundulid  347.  Skripa  od  drva,  buka  od 
stijena  do  nebesa  grom  uzdize.  J.  Palmotid,  dubr. 
260.  Ako  bi  postavio  gdi  nogu,  da  mu  udini  buku, 
tere   da  ga  tako  mogu   duti.   P.  Posilovid,  cvijet 
89.  K.  Magarovid  47.  Daske  od  kudo  pocese  opa- 
dati  i  daleko  dvi  mijo  cu   se   buka.    S.  Margitid, 
ispov.  88.  Jeste  li  kada  saliate  motrili,  kako  hode 
sve  polako ;  a  kada  dojde  vrime  da  udaraju,  onda 
se  pocmu   kolesa  okretati,   ustane  zvrka,    buka, 
lupa,    bi  rekao  da  ce  se  sve  polomiti.   D.  Rapid 
272.  Da  mu  buka  (od  mlina)  ne  zaglusa.  V.  Dosen 
248.  Kakvo  mu  je  kopje  kostanica?   na  nemu  je 
tri  sta  praporaca,  medu  I'lima  od  mededa   glava, 
dime  plasi  koue  i  junake,  a  u  nojzi  dvanaest  pi- 
skova:    kad  polece  kopje  kostanica,   stade  zveka 
tri  sta  praporaca,   stade   buka  od  mededa  glave, 
stade  cika  dvanaos  piskova.  Nar.  pjes.  petr.  2,  415. 
—  g)  koja  iini  sto  vrelo  u  hladnoj  vodi:   Kada 
se  u  vrilo  maslo  metne  vode,   koliku  buku  dini? 
F.  Lastrid,  test.  157.  —  h)  koju  cine  zivotine  koje 
god  i  na  po  se  vo,  kokos,  krijes  (cvriak) :  Tuguje 
zemja  strasnom   tresiiom,  ...  a  zivine  svekolike 
cuduovatim  strahom,  bukom  i  drtaiiem.  F.  Lastrid, 


BUKA 


721 


BUKAGIJE 


test.  98.  Buka  .stoji  macvauskih  volova.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  187.   Kokos  cioa  jeduoga  jnja  c.ini  veliku 
buku.  P.  Posilovio,  cvijet  147,   Od  krJG.sova  .stoji 
biika,    da    nije    moui    vidjot    sanak.    M.    Vetranic 
1,  21.  —  i)  koju  cini  cefade  Hi  sto  se  kao  cefadc 
misli  vicuci  Hi  Iwpajuii  Hi  jedno  i  driigo  iineci : 
S  taciiui  bukami  Levite  dojdose,  kadiio  miri  sami 
hiericki  padosc.  M.  Marulio  15.  Ne  bise  tko  sviri 
jii  z  bukom  govori.  28.    Ki  tiho  brez    bake    pra- 
vim  puteni  hode.   P.  Hektorovic  56.    Da  je  viuo, 
veca    bi    od    pjosnivaea    htika    bila  u  mjestii    neg 
od  letustijeh  ptica  u  zelenoj  gori.  M.  Drzic  399. 
Da  tada  svak  boles  pozna  (u  pakln),  trad  i  iiiuku, 
neniLi-,   jad,  hudu  ces,  plac,  suze  i  buku,  i  sto  je 
bit'  blazen,   i    sto  je   porazen.    S.  Bobajevic  212. 
Z  bukoin  i  oruzjem  pocese  sici  liega.  ^lotop.  duk|. 
erne.  35.   Jeda  ue  znas,    u   zamnenju   i   u   kojoj 
buci   stane   uobo   i   zemja   svake   strane,   kad  je 
vojska   na   dijejeuju?   I.   Gimduliu   32.    Kako  .  .  . 
mogose   bez   buke   tolike    plavi   izit'   u  jedno   iz 
luke?   39.    Oko   lie   su   sjedinili  Po)aci   se   svi   u 
buci ,    i   sto   maca   izvadili   suproc  jednoj    samoj 
ruci.  410.  Knez  sa  velikom  bukom  dojde  onamo. 
F.  Vrancic,  2iv.  36.    Da  Zadar  u  ruke  prez  rati, 
prez  buke.    D.  Barako\'ic,  vil.  41.    Imamo   govo- 
riti  ne   s   treskom ,   z   bukom   i   s   oholostju.    M. 
Divkovi6,  bes.  439.   Buko  nijedne  ne  cinimo.  M. 
Divkovic,  plac.  35.  Cuse  ueko  velike  viltc  Ignaei- 
jeve,  .  .  .  uljezose  na  onu  buku  i  viku.  B.  Kasic, 
ign.  52.   Eadi  cesa  buka  velika  u  puku  ucmi  se. 
F.  Glavinic,  cvit  206.  Od  |udske  se  varuj  koliko 
moz'  buke.  A.  Georgiceo,  nasi.  17.  U  smctnu  buku 
svu  vojsku  stavise.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  64.  Nado 
veliku  tresku  i  buku  u  kuei.  I.  Drzic.  uauk  gond. 
178.   Koliko   krike   i   buke   od   nijedne   vridnosti 
puka  i  dieine  V   M.  Angel  32.    Odlipjeni  od  buke 
i  smetenja   ovoga   svita.   P.   Radovcic ,    symb.   6. 
Jase   mnoz   Turak   prez    buke.    B.  Krnarutio   12. 
Kroz  sto  vrata  silna  stana  orna  vojska  gusta  iz- 
lazi,    s   buke    strasno    pakljeni    se   tresu   jazi.    D. 
Palraotii,  christ.  21.    Porodi   ga   ti   brez  muko  i 
svitoviie  joste   buke.   P.  Posilovic,   nasi.   61.   Za 
koje  moi'e  biti  koja  zla  ric  ali  buka.  114.  Ciueci 
na  te  buku.  200.  U  torn  su  mistu  vazda  buke.  203. 
Svijet  poce  ciniti  buku.  M.  Radnic  17.  Z  bukom 
i  zvoiieneni  ne  moze  se  cuti  Isus.  87.  Nu  ti  tur- 
ske  buke !  P.  Vitezovic,  odi}.  39.  U  grad  so  smi- 
sase  krstjani  i  Turci,  nisce  se  ne  iiuje  u  volikoj 
buci.  J.  Radojevic  25.  Evo  tvoji  protivnici  strasnu 
buku  cine.   A.  Vita|i6,  ist.  270.    Kada  je  u  ku6i 
golema  buka  ali  gamor,  ne  moze  se  cuti  tko  na 
dvoru  kuca.    S.  Margitic,  fala  163.    Hoditi  u  lov 
s  velikom  bukom  i  pripravom.  A.  Kadcic,  bogosl.  4. 
Ne  cinimo  ovo  u  dan  blagdana,  da  se  no  bi  uci- 
nila  buka.  M.  Lekusic  28.  Uzdize  se  velika  buka 
u  puku.  61.   Di  jo  mnostvo,  onde  jo  cesto  buka. 
S.  Badric,  uac.  34.  Ovi  strah  iuia  svaki  pametui 
uavlastito  od  jednoga  moguca  poglavice,  koji  priti 
s   velikom   bukom.   J.  Banovac,   razg.   24.   Vapi- 
juci  s  bukom  i  pomamom:  da  se  propne.  F.  La- 
strio,  test.  159.  Bog  ne  6e  u  crkvi  nikakove  buke. 
F.  Lastric. ,  ned.  320.    Snisavsi  Mojsija  s  pianino 
s   dvima  daskama,  6uvsi  buku  i  ugledavsi  zlatno 
tele  Jiakono   ti   i   niovo   opako   vesoje.   E.  Pavic, 
ogled.  126.  Kada  sotona  u  jednu  kucvi  upado.  onda 
biva  lupa.  buka,   praska.    D.  Rapic  296.    Brandi- 
buri   tad   digose   buku.   I.   Zanicic   214.    tSlijopac 
cujuc  tresku  prohodnika,  upita  od  kud  ona  buka 
bjese.  Ziv.  is.  128.  Neka  jo  misto  gdi  nije  buke. 
M.  Zoricic,  osm.  142.  Cuje  buku  od  vojnika.  Be- 
sjede  kr.  54.  Otide  sam  na  kraj  mora,  daleko  od 
buke  i  od  bune.  210.   Ako  so  hooes   od  svitovne 
buke  ukloniti.  A.  d.  Bella,  razgov.  60.  Mi  kakono 
glulii  na  buku  poslova  svitovnih  nista  od  nih  ne 


cujuci.  A.  Kanizlic,  bogo)ub.  247.  Dali  gosti  dignu 
buku,  za  porcine  da  se  vuku.  V.  Dosen  150.  Ondi 
buka  stoji  na  lotre  i  tato.  M.  Kuhacovic  38.  Jeda 
cinis,  Otmanovic  care,  da  su  vrebci  vlastela  mlc- 
tacka,  tor  ji  mislis  z  bukom  poplasiti?  A.  Kacic, 
razg.  Iti3.  Razbivsi  sudo  od  zemje  neka  cine  buku. 
A.  Kacic,  korab.  125.  Cujuci  buku  i  veseje  uoobi- 
cajno.  262.  Smili  i  buka  mladani  juuaka.  J.  Krm- 
potic,  nial.  21.  Imadu  se  vincat  skrovito  .  .  .  bi-ez 
nikakova  vosoja,  brez  triske  i  buke.  M.  Dobretic 
479.  Da  udare  u  trub]e,  i  s  bukom,  s  treskom, 
s  urnebesom  od  glasa  daihi  razumjoti.  I.  Dordic, 
ben,  123.  Sotati  zaludno  \\o  trgovistu  usred  buke 
puka.  I,  J.  P,  Lucie,  bit.  18.  Ali  se  ne  more  umi- 
riti  pucka  buka.  I.  J.  P.  Lucie,  isk.  23.  Zajedno 
buku  i  pijanstvo  prazuuju.  J.  Rajic,  pouc.  1,  34. 
Ukloniti  se  od  vike  i  buke.  B.  Leakovic,  nauk 
406.  Tu  su  gajde,  tu  su  svirale,  huka,  buka, 
pjesma  i  arata  velika.  Nar.  prip.  vuk.-  276.  Ako 
se  i  svice  na  li  mnostvo  pastira ,  on  so  ne  plaSi 
od  vike  liihove  niti  se  pokorava  na  buku  nihovu. 
D.  Danicic,  isa.  31,  4.  Stotina  grla  povice,  da  se 
jedva  od  tresko  i  buke  razximije.  S.  ^;ubisa,  prip. 
244.  —  prema  oouj  opcenitoj  buci  koju  cini  iovjek, 
moze  jc  i  na  po  se  ciniti  sam  glas  eofjecji ,  pje- 
ranc,  jaukaiic,  plac,  rijcci,  molitve:  Ja  ucim  brez 
buke  rici  i  vikanja.  A.  Georgiceo,  nasi.  223  Tako 
nastojase  brez  nijedne  buke  od  glasa  all  ti  zuka, 

'  a  mnoge  suze  muce  prolivase.  P.  Posilovic,  nasi. 

'  22i>.  Buka  od  spijevaiia.  M.  Radnic  122.  Gdje  se 

'  slisa  buka  kruta  od  jaukana  i  od  placa.  J.  Ka- 
vanin  29.  Protiva  djavlu  s  bukom  molitava  na- 
sijoli   iuia   so   vojevati.    .1.   Matovic   432.  —  k)  a 

'  opce,  huka  koja  moze  hiti  na  koji  god  od  spome- 
nutijch  nacina  Hi  na  vise  mh  zajedno,  a  pobliie 
se  ne  kale :  Ne  znam  kako  srco  im  ne  tropece  na 

I  svaku  buku,  koju  ouju  misleci  da  gredu  sluzbenici 

I  pravde  bozje.  P.  Radovcic.  nac.  31.  To  rokav  iz- 
cezuu  s  tolikom   bukom   da   se    cinaso,   svijet  se 

I  obori.  H.  Margitic,  ispov.  97.  Neka  svi  pribivaoci 
(ive  kuco  budu  stati  u  miru  slobodni  brez  buke 
i  smetiie.  L.  Terzic  239.  U  jednome  gradieu  ve- 
lika so  buka  ob  noc  cujase,  da  u  nonm  }udi  pri- 
bivat'  ne  smidaliu.  J.  Banovac,  razg.  35.  Nek  te 
smeta  buka,  praska.  A.  Kanizlic,  roz.  34.  Ovo  je 
dull  mira,  koji  u  dusu  ulazi  brez  svake  buke. 
A.  Tomikovic  118. 

3.  BUKA,  /.  L'idi  Boka.  Kotor  u  Buci.  A.  Kacic, 
korab.  429.  U  Buci  kotorskoj.  427.  U  Buci  od  Ko- 
tora.  Norini  85. 

4.  BUKA,  m.  ime  musko,  jainacno  hyp.  Bu- 
colus.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  J.  Ka- 
vai'iin  309.  isporedi  Bukic. 

BUKAC,  bukaca,  iii.  mugitor.  od  xvii  vijeka, 
izmertu  rjecnika  u  Mikalinu,  Stulicevu  i  Vukovu, 
ali  ne  u  svjema  u  svakom  znacenu  (vidi  dale). 
—  Od  bukati.  —  a)  vo  koji  buce.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  —  b)  ptica  koja  se  zove  i  bukavac  i 
vodoni  bik,  aidea  stoUaris  L.  samo  u  ijecnicima 
Mikalinu  i  Stulicevu.  —  c)  iocjek  nezadovo(an 
cim,  koji  vice  na  to  i  hoce  da  pokvari.  isporedi 
bukavac.  Crna  ti  vojska!  dodose  nekoliko  lii  te 
sve  pokvarise  i  ja  sam  se  jedva  spasao,  a  oni 
bukaci  odose  sa  knez-Pejom  i  umirise  se.  M.  Ne- 
nadovic  66.  —  dl  iovjek  koji  se  rado  hoce  da  rve 
s  drugiina  uzdajuci  se  u  svoju  snagu.  V.  ]^esevic. 
L,  Kovacevic.  —  e)  anemone  L.  B.  Sulek,  im.  36. 

BUKACA,  /.  strix  bubo,  bu^ina.  Ij-  Kovacevic. 
1^.  Stojanovic. 

BUKAGIJE,  bukagija,  /.  pZ.  iur.  bukagi,  puto, 
pedica.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  m 
Vukovu.  —  a)  mecu  se  covjeku  na  noge:  Tako 
bi  u  misna  mu  doba  pale  lisico  s  ruku  i  bukagije 

46 


BUKAGRIJA 


722 


BUKATI 


s  nogu.  I.  Aucii,  svit.  37.  Sada  u  grihu  jeste 
suzi'ii  u  bukagija  sotona  imkleno.  D.  Ka])ii'.  240. 
Tisiui  sinciifl  k  ocu  u  bukagija  i  u  tauinici  svo- 
zaiui.  F.  Lastric,  uod.  355.  Na  nogo  inu  niece 
biikagije  teSke.  Nar.  jjjes.  bog.  291.  Okova  ga 
sve  u  gvoido  }uti);  a  na  nogo  dvoje  bukagije,  a 
na  ruko  dvoje  helenzuke,  Nar.  pjes.  vuk.  2,  41.3. 
Isijeie  s  nogu  bukagije.  1,546.  —  b)  konskc:  I 
na  Luku  moce  gvozde  }uto,  a  na  noge  konske 
bnkagije,  konopcem  mu  savezao  ruke.  Nar.  pies. 
vuk.  4,  90. 

BUKAGRIJA,/.  u  nekim pjesmania  loUm  kapa, 
koja  se  u  bojima  zove  bugar.ska;  po  tome  (■£  hiti 
pogrjeska  nyeslo  bugarija.  A  kroji  mu  kapu  bu- 
kagriju.  Nar.  pjes.  mar.  18.  Prifat'  dor  mi  kapu 
bukagriju.   134. 

BlIKAL,  bukdla,  m.  vidi  bokal,  bukar.  oil  xiv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu.  Dva 
bukala  nova  od  mida.  Kapt.  sen.  ark.  2,  82.  3  bu- 
kala.  Spom.  sr.  2,  99.  Ja  cu  ti  dat  vina  iz  bukala. 
Nar.  pjes.  istr.  2,  28. 

BUKALICA,  /.  sprava  od  suhe  tikve,  kojom 
se  buce.  B.  Musicki. 

BUKALIJE,  bukalija,  /.  ]]i-  vidi  kod  bukajije. 
BUKALISTE,  k.  mjesto  gdje  goveda  bucu,  locus 
ubi  niugiunt  boves.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUKAl^IJE ,  bukajfja ,  /.  pi.  vidi  bukagije.  u 
jednoga  pisca  proUoga  vijeka,  koji  pile  i  buka- 
lije,  i  u  StuUcevu  rjecniku  (u  kom  su  ,bukalje'). 
Tko  vojnikom  lak'  vjeruje,  bukajijam  sam  se  kuje. 
J.  Kavanin  252.  sa  1  mjesto  ]:  Huna  bukalija, 
slavna  djevo,  na  se  ne  da.  J.  Kavanin  211. 

BUKANIC,  bukanica,  m  vidi  bokunic.  2>ro- 
sloga  vijeka.  Igra  od  ruke  nije  dobra  ni  bukanic. 
Poslov.  dan.  30. 

BUKANA,  /.  ime  glavici  sa  zidinama  od  gra- 
dica  u  Lici.  ii  Vukovu  rjecniku. 

1.  BUKAlJlE,  n.  a)  mugitus.  —  b)  disjectio.  — 
isporedi  bukati.  samo  w  Vukovu  rjecniku. 

2.  BUKANE ,  n.  selo  u  Rercegovini  u  okrugu 
mostarskom,  kotaru  trebinskom.  Statist.  122. 

BUKAR,  bukara,  m.  vidi  bokar.  a)  u  pravom 
smislti.  XV  vijeka  u  jednom  spomeniku  i  u  rjec- 
niku Banicicevu.  3  bukart,  potezu  37  litrt  i  uncu. 
Men.  sorb.  407.  u  drttgom  prijepisu  istoga  spo- 
meniku (ako  je  dobro  nastampano):  3  bukala. 
Spom.  sr.  2,  99.  —  b)  nadimak  muskom.  cc(adetu 
velike  glave  (misli  se  da  mu  je  glava  kao  bukara). 
u  nase  vrijeme  w  Dalmaciji.  M.  Pavlinovic. 

1.  BUKARA,  /.  vidi  bokara.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Voltigijinu  (mass,  krug). 
Svaki  mi  je  dan  dohodila  bukara  vina  i  jedan 
somun  kruha.  M.  Divkovic,  nauk  1781'.  u  istoga 
pisca  na  jednom  mjestu  sa  g  mjesto  k  bcs  sumne 
stamparskom  grijeskom:  Bugara  vina.  178.  Pro- 
miiiuju  se  l;ako  no  bukare,  sudovi.  M.  Radnic 
358.  Starice  na  kominu  uz  bnkaru  cijela  pica  .  .  . 
pjevaju.  J.  Kavanin  170.  Ne  bi  mogao  se  sluziti 
s  ricma:  ovo  je  casa,  nego  bi  vajalo  reci:  ovo  je 
bukara.  A.  Bacic  334.  Svakomu  vojniku  u  desnu 
ruku  dade  po  jcdnu  svicu  uzezenu,  al  sakrivenu 
u  jednu  bukaru  zemjanu  .  .  .  Svi  zajedno  navale 
na  vojsku  polupavsi  bukaro  jednu  o  drugu.  F. 
Lastric,  test.  182.  Ako  su  hotili  piti,  skaliale  su 
im  zabe  u  case  i  bukare.  D.  Rajjic  60.  Ova  zena 
vaja  da  je  duboko  u  bukaru  zagledala.  313.  Uznii 
vode  u  casu  ili  u  bukaru.  J.  Filipovic  3,  17.  Daj 
mi  dizvu  il'  bukaru,  posestrimu  moju  staru.  V. 
Dosen  169.  Vrc,  slavonski  bukara,  korsov,  me- 
rioa.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  37.  Case,  vrci,  bukare 


bihu  od  Cistoga  zlata.  A.  Kafiio ,  korab.  228.  Da 
bi  se  cvitje  u  bukari  ili  drugom  sudu  na  otar 
motalo.  I.  Velikanovic,  upuc.  361.  Otac  joj  drzeci 
u  rukama  bukaru  vina  ovako  daje  dobru  rnolitvu. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  xii.  Bukara  .se  govori  u  Mo- 
staru  kao  u  Trobii'iskom  kraju  lionata  (koju  vidi). 
N.  Ducic.  U  Lici  je  bukara  drven  sudic,  okovan 
gvoMem  a  u  imucnijem  kucama  zutijem  liiiiom. 
iz  koga  kudani  vodu  piju.  Ona  drzi  2  do  3  litre 
vode.  J.  Bogdanovi6. 

2.  BUKARA,  /.  tumultus,  deloctatio  tumul- 
tuosa.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Sri- 
jemu).  —  Od  bukati.  —  Narcdba  r-rkvona  zabra- 
nuje  ro6i  misu  bez  spavana  u  noci  onomu  misniku 
koji  jo  pro§ao  noc  u  ki-^^mi  napijaju6i  vino  .  .  . 
Nije  grih  reci  misu  ne  buduci  spavao  u  noci, 
ako  .se  je  prosla  noc  bez  buke,  triske  i  bukare. 
A.  Kadcic,  bogosl  78.  M.  Dragicevic  152.  U  Sri- 
jemu  je  obifiaj  da  se  uz  mosojede  svako  ve6e 
skupe  djevojke  (male  i  velUce)  i  mlade  (a  i  od 
muSkina  dodo  gdjekoje)  nasred  sola,  pa  naloze 
vatru  (ponajvise  od  dubreta  i  od  smetlista)  i  oko 
ne  igraju  i  pjevaju;  i  to  se  zove  bukara  ili  va- 
triste :  ajdemo  na  bukaru ,  pjevaju  djeca  na  bu- 
kari. Vuk,  rjoc.  47b. 

BUKARENE,  n.  subatio.  isporedi  bukariti  se. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUKARITI  SE,  biikarim  se,  impf.  subare,  cve- 
lati  se ,  btlcati  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku :  bu- 
kari se  krmaca.  47'>.  Postanem  od  bukati,  kao 
da  od  nemira  osobito  buce  lead  se  bukari.  ispo- 
redi bucovan,  biicati  se. 

BIJKATI,  bukam  i  biiceni,  ivipf.  fi-emere,  stre- 
pere,  mugire,  disjicere,  coitum  appetere.  —  Akce- 
nat  kakije  u  injin.  taki  je  u  cijetom  aor.:  biikab, 
u  part  praet.  act.  ii :  bukao,  u  part,  praet.  act.  i 
«  drugim  slogom  dmgim :  biikav,  bukavsi,  u  3  pi. 
praes.  kad  1  sing,  glasi  biikilm,  i  to  s  trecim  slo- 
gom dugim:  bukaju,  «.  part,  praes.  act.  s  trecim 
slogom  dugim,  kad  i^raes.  glasi  bukam :  bukajiici, 
i  s  drugim  slogom  dugim  kad  praes.  glasi  bucem : 
biicilci,  i  u  cijelom  imperat.  kad  praes.  glasi  bu- 
cem :  biici ;  ii  ostalijem  je  oblicima  kakav  je  u 
praes. ,  i  to  it  cijelom  imperf. :  biikah ,  u  cijelom 
imperat.  kad  praes.  glasi  bukam :  biikaj,  i  u  part, 
praet.  p)ass. :  bukan.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjer  M.  Marulica),  izmedu  rjecnika  u  StuU- 
cevu (samo  sa  se,  a  s  jjraes.  bukam  se)  i  Vukovu 
(s  praes.  bucem,  mugire,  disjicere).  —  Kor.  buk 
(od  glasova  bu,  od  kojih  je  bujati),  pustaii  iz  scbe 
glas  bu.  isporedi  bucati. 

1.  neprelazno,  kao  bucati,  cinitibuku:  a)  o  zi- 
votini,  i  to  0  govecetu.  u  Vulcovu  rjecniku:  mugii-e. 
u  zagoneci,  u  kojoj  se  ne  kase  govece,  ali  se  misli, 
jer  su  od  nega  mrtva  opanci,  o  kojima  je  zago- 
netka:  Zivo  biikalo,  mrtvo  u  kolu  igralo.  (odgo- 
net^aj :  opanci).  Nar.  zag.  nov.  152.  —  o  gavranu 
i  jejini:  Gavrane,  koji  bucu.  J.  Kavanin  93.  Jazvi 
lajii,  a  jehine  bucu.  Osvet.  4,  70.  —  o  zvijeri  u 
opce  i  0  pceli:  u  zagoneci:  Koja  zvjerka  boz  je- 
zika  buce'?  (odgonetjaj:  pcela).  Nar.  zag.  nov.  252. 
—  b)  0  ognu  (isporedi  bucati  i  buka) :  Srzbe  ve6i 
plami  zezise  bo  puka  ner  ogau  u  slami  uniien 
kad  buka.  M.  Marulii  92.  —  c)  o  cefadetu,  kad 
sejednacisa  zivincetom:  Ucini  se  budalast  i  poce 
se  kj'iviti,  bukati  i  kakono  vuk  vijati.  A,  Kacic, 
korab.  168.  kad  razuzdano  zivi  kao  u  buci  (ispo- 
redi spraskati) :  Zdera  i  buka.  J.  Kavanin  36. 

2.  prelazno,  disjicere,  rasmctati,  kao  sto  cini 
govece  rozima:  razmetati  sto  kao  s  bukotn,  kao 
Imceci  ili  tako  da  sto  buci.  isporedi  bucati ,  raz- 
buciti  i  da^e  pod  3,  a.  Goveda  bucu  sijeno.  Vuk, 


BUKAV 


723 


BTIKNUTI 


rjec.  47''.  Sto  god  voko  buce,  sebi  za  vogo  baca. 
Nar.  posl.  vuk.  354. 

3.  sa  se:  a)  rasipati  se,  disjici.  inporedi  na- 
jynjcd  pod  2.  Bacaj  tako  sjeme  da  so  buka  u 
zraku.  P.  Brautner.  —  b)  coitum  appetore,  vo- 
diti,  o  kravi,  u  smislii  u  komscveli:  krava  oodi. 
samu  u  Stidicevit  rjecniku,  s  praes.  buka  se.  ispo- 
redi  bucati  se,  bukariti  se. 

BUKAV,  blikvi,  /.  fagus,  bukim.  xiv  vijeka 
11  upomenicima  lafinnki  pisaniiii.  kajkavaki  sa  o 
■liijesto  a.  Ubi  est  arbor  bukcu.  Men.  ep.  zagr. 
■>.  1-20. 

BUKAVAC,  bukavca,  m.  a)  ardea  stellaris  L., 
fodcui  hik,  bitkac.  Vuk,  rjec.  4T'\  J.  Ettinger  212. 
Akc.  u  gen.  pi.  bukavilca.  —  b)  coucitator  bun- 
gija.  samo  u  Viikovn  rjcatiku.  isporedi  bukac.  — 
c)  Guphurbia  spinosa  L.  B.  Sulek,  im.  3(i. 

BUKAVCA,  /.  glans  fagiua,  bukov  zir.  ispo- 
redi bukvica.  samo  it,  Bjelosiijencevu  rjecniku,  i 
to  sa  e  mjesto  a  kajkavski. 

BUKAV^^E,  n.  coll.  bukva.  isporedi  bukovjo, 
bufje.  dolazi  samo  kao  vme  selima,  i  to  kajkavski 
sa  e  mjesto  a  i  sa  vjo  mjesto  v}e:  dca  sela  u 
Hrvatskoj,  jedno  u  podzitpaniji  sisackoj.  Schom. 
zagr.  1875.  192.  Pregl.  41.  a  druyo  u  podzupa- 
niji  zagrebackoj.  Schem.  zagr.  1875.  72.  ovo  po- 
sfedne  pisu  i  Bukovec.  Pregled  22. 

BUKGENE ,  n.  ardor,  isporedi  buki jeti.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BUKESKA  RI.TEKA,  /.  rijeka  kojn  utjccc  ii 
Ibar  u  Srbiji  u  iacanskom  ukrugu.  M.  D.  Mili- 
cevio,  srb.  G4<i. 

BUKEZ,  Bukeza,  m.  vidi  Bokez.  Bukezi  i  ostali 
Dabiiatini.  A.  Kacic,  korab.  483. 

BUKIC,  m.  prezime,  u  nasc  rrijemc  u  Dalma- 
ciji.  mozc  hiti  od  imena  Buka.  Scm.  sib.  1875.  25. 

BUKILA,  /.  cetrrt  stara.  sr.  Inf.  bncellus.  u 
nasc  vrijcme,  izmcdn  rjccnika  samo  n  Vukovu. 
Boji  JG  star  uego  bukila.  Nar.  posl.  vuk.  28.  U 
jedan  star  idu  cetiri   bukile.   Vuk ,  nar.  posl.  28. 

BUKINI,  Hi.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugii  zvor- 
nickom.  Schem.  bosii.  1SH4.  23. 

BUKLICA,  /.  dcm.  buUIija.  i  je  sa.ieto  iji.  x  ne- 
sazetim  ii  u  rjecnicima  Mikafiiiu  (:12''.  405»)  i 
Ilelinu  (149i');  sa  samijem  i  u  rjecnici)iia  Belinu 
(SIS!"),  Bjelostijenievu  i  Stulicevu. 

BUKLK!,  »t.  selo  u  Hcrcegovini  a  Nevesinu. 
Statist._  Hi). 

1.  BUKLIJA,  /.  ploska.  od  nov.  grc.  jkoxa/.tov, 
finovxit).ior ,  st.  grc.  i-tcivxii>.iov ,  sr.  lat.  bancalis. 
isporedi  bukolija,  bokal.  —  Akc.  se  mijena  u  gen. 
pi. :  biiklija ,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen. 
i  instr.  sing. :  buklije,  biiklijom.  —  Dolazi  od  xvi 
vijeka.  izmedu  rjccnika  u  Vrancicevu:  lagena;  u 
Mikalimi:  oenopliorum,  lagena,  obba,  ampliora; 
«<  Belinu:  matara,  scortea  (145*),  kondijcr,  ciruea 
(149a),  oenopliorum  (313^);  u  Bjelostijcnccvu: 
,konder' ;  u  VoUigijinu :  Hascbe  ;  n  Stulicevu : 
oenopliorum;  u  Vukovu:  .ploska,  ponajvise  ona 
koju  nose  prosci'.  —  Odstavi  mi  moju  bukliju. 
Zbor.  591'  (til  ifg  mcdo  daje  isti  sud  zore  bueat). 
Jer  no  bi  buklije  onde  ni  peliara.  P.  Ilektorovic 
25.  Bukliju  najdosmo  s  peharoni  na  kraju.  27.  A  ja 
vas  zivot  moj  hranim  najmiliji  poceuici  ugodiioj 
i  dragoj  bukliji.  I.  Gundulic  152.  Ko  iuia  dobro 
vino  u  kuci,  sve  su  na  vratim  buklije.  N.  Pali- 
kuca  G7.  Supa)  kotlic  i  buklija.  I'oslov.  dan.  125. 
Nemoj  prsten  vadit  na  devojku  ni  vaditi  prosacku 
bukliju.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  234.  I'a  ti  uzmi  kicenu 
bukliju.  Nar.  pjes.  petr.  2,  621.  —  U  Srbiji  u  tizic- 
kom  okrugu   spremi  se  (o  krsnom  imenu)  bakrac 


(ill  velika  casa)  medenog  vina  (u  siromaSnili  sve- 

cara  medene  rakije).  Na  taj  bakrac  (ili  casu)  stavi 

se  kolac  okicen  bosijkom  (u  durdcvstaka  sjivovom 

grancicom) ,    na   nemu  je  kolut  zapajeno  .svcce  i 

kadionica   sa    zaroiu    i    tamiiauom ;    u  viuu  (ili   u 

rakiji)  imaju  tri  jabuke,  takode  okicene  bosijkoui, 

i  po  koji  orab ,  sve  to,  tako  spreiujeno,  zove  se 

buklija.  M.  E).  Milicevic,  slave  54.  —  V  Slavoniji 

kad  mladoleitin  otac   ili   mjesto  nega  drugi  tko 

pohodi  kucu   isprosene   djevojke  prvi  put,  a  po- 

;  hodi  je  s  buklijom,   i   kad   u    nedjeju  pred  vjen- 

j  cane  sva  rodbina  mladozeuina  pohodi  knca  ispro- 

\  sene  djevojke,  ti  se  pohodi  zovu  buklije,  i  to  prvi 

I  mala,  a  drugi  velika.  V.  Bogisie.  zbor.  166. 

2.  BUKLIJA,  /.  nakit  kao  naprstak ,  sto  nose 

djevojke  na  pleteniei  u  bosanskoj  krajini.  M.  Ku- 

zicic.  t(d;i  cc  biti  i  a  Boci  kotorskoj :  Uz  cuk  su 

isporedeuo   desetak   buklija   i    praporaoa.    S.  !^u- 

bisa,  pric.  124.  —  Fostancm  ce  biti  od  tur.  boklii, 

1  nahrano  (sahorito)  sto,   Hsuka)io,  zavezano,  bii- 

'  kliim,  bora,  pletcnica,  cvor. 

BUKLIJAE,  buklijara,  m    oeiiophororum  opi- 

fex.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

BUKLIJAS,  buklijasa,  m.  koji  nosi  bukliju  na 

svadbi.   Prvi    pred   svatovima   ide   (u  Dalmaciji) 

svirac   a   za   sviracem  buklijas;    on   svagda  biva 

dijete  od   10  do  15  goJina,  na  ramenu   nosi   bu- 

racu  vina,  kolac  i  peceno  piece  mesa.  V.  Bogisic, 

i  zbor.   246.    Putcm   koga   god   sretaju    (svatovi   u 

Hercegovini) ,  nude  ga  pit  iz  buklije,    koju   nosi 

ili  prvjenae  ili  osobiti  buklijas.  249. 

'       BUKLINA,  /.  augiii.  buklija.  samo  u  Stulicevu 

1  rjecniku.  rijec  veoma  nepouzdana. 

j      BUKLINKA.  /'.  vidi  bozurak.  samo  u  Stulicevu 

I  rjecniku,  gdje  se  nc  kaseje  Ii  u  oha  znaccna  kojih 

je  bozurak.  Hi  samo  u  jcdnom.  I'ostanem  moze  biti 

od  tur.  bokliim,  cvor.  isporedi  buklija  2>od  2. 

BUKLATI,  bukjani,  imp/,  strejiere,  crejiare.  u 
nase  vrijeme.  od  bukati.  «)  o  icladi,  kao  bucati, 
vikati :   Zenetine  bukjaju  po  kuci.  M.  Pavlinovic. 

—  6)  0  crijevima,  kao  burlati.  crepare.  bez  sub- 
jekta:  Bukja  u  trbuliu.  M.  Pavlinovic. 

BUK^JAVINA ,  /.  strepitus .  treska ,  praska.  u 
nase  vrijeme  Kail  baci  ouu  stinu  u  jamu,  stade 
bukjavina.  M.  Pavlinovic. 

BUKBIVAC',  bukjivca,  m.  ccrtandi  cupidus.  kao 
prznica.  isporedi  bukac  pod  d.  u  nasc  vrijeme  it, 
jednoga  pisca.  Ni  ]iravdagija  ni  bukjivac.  M.  Pav- 
linovic, raz.  spis.   125. 

BLTKNUTI,  biikneni ,  pf.  niugituni  cdero,  ru- 
gituni  edere,  eruriijiere,  exsurgere,  adolcscere.  — 
Akcenat  kaki  je  u  inf.  taki  je  u  cijedom  imperat. : 
bukni,  u  cijelom  aor.:  buknuli,  u  part,  praet. 
act.  11. ■  buknuo,  *  «  part,  praet.  act.  i  s  drugim 
slogom  dugim :  bukiiuv ,  bi'ikiiuv.si ;  osim  praes. 
drugih  ohlika  nema  u  kojima  bi  se  akc.  mijenao. 

—  Od  XVI  vijeka  (vidi  primjer  M.  Marulica), 
izmedu  rjccnika  u  Belinu:  flammam  exsurgere 
(13li);  u  Stulicevu:  violenter  ofl'undi,  vegetari; 
u  Vukovu:  mugitum  edere,  exardescero,  oppo- 
nere  se ,  adolescere.  —  Korijeii  kojega  je  bukati 
prelazeci  od  pruvoga  znacena  (povikati  bu)  u  na- 
valiti  s  bukom  a  po  torn  i  kao  s  bukom,  naduti 
,sc  buciiii  a  po  loin,  i  kao  bucuci,  a  od  tuda  u 
naglo  i  silno  podignuti  se  i  nastati  i  naglo  i 
silno  porasti.  —  1.  «  pravom  smislu:  pustiti  od, 
sebe  glas  bu.  o  govccetu,  o  zvijeri,  prema  nima 
i  0  nenavidosti:  Strasna  zvir  uaskoci  nic,  sedam 
glav  jimise,  .  .  .  sa  svimi  kupuo  i  strasno  na  me 
bukuu.  P.  Zoraiiic  7.  Isred  pakla  najezena  raz- 
drtijem  glasom  bukuu  uenavidos.  I.  Kauavelic, 
iv.  557.  Bukuu  vo.  Vuk,  rjec.  47''.  —  2.  navaliti 


BUKNAlSrE 


724 


BUKOVA  GREDA 


naglo  idnci  Hi  letcci  ili  tckiici  Hi  duvajnii,  naglo 
itstati.  naglo  nastati,  uzruMi,  viah  uzcti ,  naglo 
H  kakom  atay'iu  otici  u  luijjrrdak:  a)  o  ludiiia, 
kad  narate  iduci  kuda :  Druzbii  sva  baroin  po 
viata  ta  bukmi  z  Inikom  iia  tlvor.  M.  Marulic  55. 

—  b)  0  (itdma,  kad  sc  naglu  dignu,  i  to  aa)  kad 
se  naglo  dignu  na  koga  Hi  na  sto  protiveii  se, 
kao  sto  .<t'  govori  i  skociti  Hi  nxtati  a  inoze  hiti 
i  samo  rijerima.  Oiii  tc  svi  Ijuknuti  na  tebe. 
\'uk,  rjcc.  471'.  —  bb)  kad  se  naglo  dignu  i  cega 
drugoga  radi,  kao  od  vesela.  kao  i  skoiiti.  u  toin 
smislti  preneseno  na  drveta^ :  Bukuuse  u  veseju 
kitni  fcedri,  vite  jele  (laetatae  sunt).  I.  Dordid, 
niand.  13U.  —  c)  0  ptici,  kad  naglo  poleti  ili 
prime:  Eto  jedna  golubica  iz  duba  iz  desne  buknu 
i  prid  liiini  leteii  put  b}uditi  ja.   P.  Zorani6  32. 

—  d)  0  rijeci,  kad  naglo  potece  i  navali:  Buk- 
uuse iz  nega  (iz  {esnika)  zestoke  rijeke.  Nar.  prip. 
vuk.  118.  Pusti  jednu  suzu,  dok  —  bukiiuse  strasiie 
rijeke,  te  se  za  malo  svi  ne  potopise.  131.  —  e)  o 
vjetru,  kad  naglo  dune:  UzmoJan  vitar  na  nas 
buknu  po  ta  put  da  mene  posrnuti  i  pasti  nazad 
cini.  P.  Zoranic  8,  Trepetat  svit  jame,  kad  bukne 
siver  van.  £).  Barakovii ,  vil.  283.  —  f)o  ognu, 
kad  se  naglo  razgori  i  uzmc  mail,  naglo  postane: 
Buknu  vatra.  Vuk,  rjec.  4711.  ]{(i,^  gg  j-gjg  li^  ,ogan 
bukne',  tada  nioze  biti  jos  dodano:  ,u  plamen': 
Prosvjetjene  ogaii  novo  uze,  i  u  cis  plamen  buknu. 
I.  Gundulic  170.  i  ono  sto  ognem  gori,  moze  buk- 
nuti:  tada  moh  biti  dodano:  ,plamenom':  Sdrh- 
tase  se  jazi  erni,  propas  plamom  ve6ijem  buknu. 
I.  Gundulid  475.  —  g)  o  ratu,  kad  nastane  i  uzme 
mah :  Buknu  rat.  M.  Pavlinovic,  rad.  96.  —  h)  o 
cejadetu  i  o  biju,  kad  cejade  dode  do  potrehne  sile, 
kad  uzraste,  a  bile  kad  naglo  naraste:  Buknula 
djevojka.  Vuk,  rjefc.  47b  (^  dodatkom  da  se  govori 
u  Dubrovniku).  I  trava  bukne  kad  brzo  izreste. 
M.  Pavlinovic.  —  i)  o  boletici  Hi  otoku,  kad  naglo 
otede,  2>Q  torn  i  o  udu  na  kom  to  bude,  koji  naglo 
otece :  Cir  bukne ,  nicina  bukne.  M.  Pavlinovic. 
Lijeva  mu  noga  buknula.  M.  Pavlinovic,  rad.  25. 

—  k)  kako  naprijed  bije  bukne  rastuci,  tako  i  slava 
nastattsi  i  mnozeci  se:  Tuj  ce  od  kuce  Davidove 
buknut  slava.  I.  Dordie,  salt.  449. 

BUKNANE  ,  n.  ardor,  isporedi  bukuati.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

BUKNATI,  bukiiam,  impf.  flagrare.  od  bukati. 
isporedi  buknuti ,  buktjeti.  Ud  ^jrosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od  mladosti  do 
starosti  pozar  bukiia  od  bludnosti.  V.  Dosen  89. 
Bukna  vatra.  Vuk,  rjec.  48». 

BUKOC,  m.  noctua,  jejina.  od  prosloga  vijeka. 
Postanem  ce  biti  od  bukati.  isporedi  bukaca,  bu- 
cok.  Bukoc  je  dobar  da  ti  }udi  ne  mogu  nista 
uki'asti.  Izezi  bukoca ,  pak  oui  prah  davaj  zivo- 
tini.  J.  Vladmii-ovic,  lik.  7.  Gutam  likarija:  uznii 
bukoca  oli  jejinu ,  ter  je  operusaj ,  raskuvaj  ga 
sto  mores  boje,  pak  onu  mast  poplavi  perom,  .  .  . 
ma^i  kuda  boli.  18.  Bukoc  je  ptica  poput  cuka, 
all  je  veda  osobito  glavom  i  ocima.  M.  Pavlinovic. 
Bukoc,  bubo  maximus.  Progr.  spal.  1880.  11. 

BUKOLARAC,  Bukolarca,  w.  prezime.  u  nase 
vrijeme.  hem.  srb.  1881.  300. 

BUKOLIJA ,  /.  vidi  buklija,  s  kojom  je  i  po- 
stana  istoga.  samo  u  Bjelostijenievu  rjecniku  (7a). 

BUKOLORAMNO,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
toplickom.  Sr.  Nov.  1879.  17G.  u  mjcstana  Bu- 
koloramno,  ali  a  u  nilt  moze  biti  i  mjesto  a.  ispo- 
redi Bukoravno. 

BUKOR,  m.  ime  covjeku  i  selu.  od  xiii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  ii  Danicicevu.  Postanem  bi 
sc  moglo  misliti  da  je  od  urban,  boukoure,  lijep. 


ali  se  0  toj  arbanaskoj  rijeci  misli  daje  od  turske, 
a  u  pomcnuto  vrijeme  nije  jos  nista  moglo  doci 
od  Turaka ;  po  tome  ce  biti  nd  korijcna  od  koga 
je  bukati.  isporedi  Bukur.  —  a)  ime  muiko.  xiii 
vijeka.  Mon.  serb.  12.  13.  —  b)  prezime,  u  nase 
vrijeme.  Rat  156.  —  c)  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
sabaikom.  K.  Jovanovid,  red.  175.  Iz  Bukora. 
Prot.  sab.  mag.  68. 

BUKORAVNO,  n.  ueko  mjesto  koje  se  samo  po 
imemt  spomine  prije  nasega  vremena.  S.  Nova- 
kovid,  pom.  126.  moze  biti  isto  mjesto  koje  se 
sada  zove  Bukoloramno ,  te  6e  ovo  j)o^edne  biti 
pokvareno  u  Arbanasa. 

BUKOROVAC,  Biikorovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu   kragujevackom.    K.  Jovanovid,  red.   117. 

BITKORSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bukoru. 
Na  tromedu  galovidsku,  bukorsku  i  gradojevicku. 
Prot.  sab.  mag.  195. 

BUKOSA,  /.  zaselak  selu  Vranicima  xiv  vijeka. 
Glasnik  15,  278.  Danidid  3,  564. 

BUKOSAREVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Rat  226. 

1.  BUKOV,  adj.  fageus,  faginus.  od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu ,  Jambresicevu 
(1,  297"),  Voltigijinu,  Stulicevu ,  Vtikovu  i  Dani- 
cicevu. Na  Bukovi  studentci.  (va^a  da  je  bio  pod 
bukvom  Hi  u  bukovoj  dupji).  Mon.  serb.  92.  Bu- 
kova  dubrava ;  bukov  zir ;  bukova  kupica.  Bjelo- 
stjenac  34!^.  34''.  Od  bukovoga  zira  i  salo  u)atasto 
postane.  I.  Jablanci  145.  Metnl  u  bure  bukova 
iverja.  Z  Orfelin  114.  Drvo  bukovo.  P.  Bolid 
2,  120.  Sova  sjedi  na  bukovu  paiiu.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  531.  Zavi  nega  u  bukovo  Usee.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  314.  Eda  boga  i  bukova  lada.  214. 
Nekakoj  bolesnoj  zeni  padne  na  um  usred  zime 
na  bukovu  mezgru.  Vuk,  nar  posl.  202.  Sta  grad 
biti  topom  bukovijem.  P.  Petrovic,  vijen.  54.  Bu- 
kova g}iva,  gl'ira  koja  rasfe  na  bukoru  pami.  B. 

I  Sulek,  im.  37.  —  S  kakvim  supstantivom  dolazi 
u  imenima  mjesnijem,  kao  Bukov  do,  itd.  vidi 
na  po  se. 

2.  BUKOV,  m.  adj.  mali  namastir  u  Srbiji  kod 
Negotina.  M.  D.  MiUdevid,  srb.  956.  zove  se  i  Bu- 
kova i  Bukovo,  koje  tndi. 

BUKOV  DO,  Bukova  Dola,  m.  a)  neko  mjesto, 
moze  biti  i  samo  do,  u  hrvatskom  primorju  iz- 
medu Bribira  i  Noroga  grada  xiv  vijeka.  Ki  put 
tece  skozi  Bukov  Dolt.  Mon.  croat.  2.  • —  b)  neko 
mjesto  blizu  Prilipa  i  manastira  Treskavca  xiv 
vijeka.  Ott  puti  Bukova  Dola.  Glasnik  13,  376. 
Danicid  1,  87.  —  c)  do,  u  kom  izvire  Veliki  Rzav 
u  Srbiji  u  okrugu  uzickom.  Izvire  iz  Bukovog 
Dola.  M.  D.  Milicevic,  srb.  581.  —  d)  selo  u  Bosni 
u  okrugu  sarajevskom.  Statist.  18. 

BUKOV  VRH,  Biikova  Vi-ha,  hi.  selo  u  hrvat- 
skom primorju,  u  podzupaniji  delnickoj.  Schem. 
segu.  1871.  72.  Pregled  12. 

BUKOVA,  /.  adj.  mali  namastir  u  Srbiji  kod 
Negotina.  Vuk,  rjec.  48*.  zove  se  i  Bukov  i  Bu- 
kovo, koje  vidi. 

BUKOVA  GLAVA,  /.  a)  neko  mjesto,  po  svoj 
prilici  brdo,  na  medi  sela  Vranica  kod  Ncrodim(e 
XIV  vijeka.  Glasnik  15,  298.  Danicid  3,  564.  — 
b)  brdo  ispod  kojega  izvire  rijeka  Oreskovica  u 
Srbiji  u  okrugu  krajinskom.  M.  D.  Milicevid,  srb. 
943.  —  c)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  niskom,  srezu 
{eskovackom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BUKOVA  GOBA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
travnickom.   Statist.  76.   Schem.  here.   1873.  198. 

BUKOVA  GREDA ,  /.  selo  u  Bosni  blizu  To- 
i  Use  u  okrugu  zvornickom.  Schem.  bosn.  1864.  29. 


BUKOVA  EAVAN 


725 


BUKOVICA 


BUKOVA  RAVAN,  Biikove  Eavni,  /.  neU 
mjesto  blisu  ^.esJcoi'ca  i  Zletova  i  rijeke  Zletove 
XIV  vijeka ,  po  svoj  prilici  ondje  gdje  je  sada 
selo  ,Biikovska'  (tia  karti).  Nadt  Bukovu  Eavani.. 
Glasnik  27,  291. 

BUKOVAC,  biikovca,  m.  1.  hukov  Ma}),  ba- 
culus  fagirras.  u  Vukovu  rjecniku.  —  2.  imc  se- 
lima:  a)  a  Srbiji  dva  sela:  jedno  u  okrugu  va- 
levskom  a  drugo  u  cuprijskom.  K.  Jovanovic,  rec. 
102.  181.  —  b)  selo  u  Hercegovini  a  Pivi.  V.  l^e- 
sevic.  —  c)  ii  Bosni  tri  sela:  jedno  u  okrugu  svor- 
nickom.  Statist.  85.  i  dva  u  banoluikom.  Statist. 
38.  39.  Schem.  bos.  186i.  35.  36.  —  d)  u  Hrvatskoj 
deset  sela :  jedno  u  podhipaniji  deliiickoj.  Pregled 
11.  Schem.  segn.  1871.  74.  dra  u  podzupaniji 
karlovackoj:  Goriii  i  Doiii  Bukovac.  Preg-led  28. 
Schem.  zagr.  1875.  99.  jedno  u  ^wdsupaniji  jastre- 
barskoj :  Bukovac.  Pregled  3i.  2>>su  ga  i  kajkavski 
Bukovec.  Schem.  zagr.  1875.  90.  dva  u  podzupaniji 
koprivnickoj :  Veliki  i  Mali,  oba  kajkarski  Bukovec. 
Pregled  72.  73.  Schem.  zagr.  1875.  1G4.  165.  t7'i  u 
podzupaniji  zagrebaikoj ,  sva  tri  kajkavski  Bu- 
kovec, od  kojili  je  jedno  Goriii,  drugo  Doliii  Bu- 
kovec. Pregled  17.  Schem.  zagr.  1875.  72.  a  trece 
samo  Bukovec.  Pregled  22.  pos^edne  piki  i  Bu- 
kevje.  Schem.  zagr.  1875.  72.  jedno  u  pod'upaniji 
slatarskoj,  kajkavski  Bukovec.  Pregled  59.  Schem. 
zagr.  1875.  27.  dva  se  izmedu  ovijeh  spominn  xvi 
vijeka  u  tadasnoj  zupaniji  zagrebackoj :  Na  Bu- 
kovcu  Selnici  liih  donesti.  Men.  croat.  269.  Pri 
Bukovcu,  kastelu  kneza  Ozegovica.  311.  —  e)  u 
hrvatskoj  krajini  tri  sela:  jedno  blizu  Ogulina  i 
dva  blizu  Gospiia.  Eazdjej.  kr.  20.  17.  18.  Schem. 
segn.  1871.  17.  39.  42.  —  f)  n  Srijeniu  selo  blizu 
Karlovaca.  Vuk,  rjec.  48'''.  Razdje).  kr.  25.  Sem. 
prav.  1878.  7.  —  g)  u  Ugarskoj  u  Medumurju, 
kajkavski  Bukovec.  Schem.  zagr.  1875.  143.  — 
3.  inie  mjestima  pod  nivama,  vinogradima  itd.: 
u  Srbiji:  u  okrugu  aleksinaekom :  Livada  u  Bu- 
kovcu. Sr.  Nov.  1870.  694.  u  jagodinskom:  Vitio- 
grad  u  Bukovcu.  1874.  357.  u  kragujevackom,  rud- 
nickom,  smederevskom:  Niva  u  Bukovcu.  1863. 
466.  115.  1870.  318.  —  4.  ime  izvoru  it  Srbiji  u 
Jadru  u  trsickom  polu.  Vuk,  rjec.  48".  —  5.  pj-ej- 
ime  covjeku  po  mjestu  odakle  je ,  koje  moze  biti 
Bukovo  i  drugo  po  bukvi  nazvano.  od  xiv  vijeka. 
Budislavt  BukovtcB.  Glasnik  ii.  12,  57.  Sabor 
cini   Bukovac   Al-aga_.    Nar.   pjes.  vuk.   here.  26. 

—  6.  plantago  L.  B.  Sulek,  im.  37.  isporedi  bok- 
vica,  bokavao. 

BUKOVAC,  Bukovca,  m.  selo  u  Srbiji  u  Bra- 
niceiui  xiv  vijeka.  BukovLct.  Glasvik  24,  265.  jo.i 
jedno  istoga  vijeka  u  Srbiji  negdje  izmedu  Mo- 
rave  i  Kui:njine,  ali  sa  c  mjesto  c  moze  biti  gri- 
jeskom:  Bukovtct.  Sr.  l^etop.  1847.  4,  48.  Men. 
Serb.  197.  —  isporedi  Bukovce. 

BUKOVACA,  /.  1.  batina  bukova,  fustis  fa- 
ginus.  u  Vukovu  rjecniku.  moze  biti  i  podebela, 
kakve  se  gdje  gdje  sijeku  za  ogrjev.  A  kakva  su 
ti  drva'?  Imam  dvoja  kola:  jedna  bukovaca  a 
druga  batica.  M.  D.  Milicevic,  vec.  335.  —  2.  selo 
u  Bosni  u  okrugu  bihackom.  Statist.  52.  —  3.  ime 
mjestima  pod  nivama  itd. :  u  Srbiji  u  okrugu  rud- 
nickom:  Livada  u  Bukovaci.  Sr.  Nov.  1872.  144. 
u  pozarevackom. :  Livada  na  Bukovaci.  1873.  47S. 

—  4.   gjiva  koja  raste  na  bukovu  panu,  bukova 
gljiva.  B.  Sulek.  im.  37. 

BUKOVACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Bukovcu. 
Bukovacka  opstiua.  K.  Jovanovic,  rec.  107.  122. 
181.  —  dolazi  i  mjesto  prezimena  xvi  vijeka:  Ive 
Bukovacki.  Mon.  Croat.  244.  Mikula  Bukovacki. 
250.  __ 

BUKOVCI,   Biikovaca,   m.  pi.   selo  u  Bosni  u 


okrugu  sarajet\?kom.  Schem.  bosn.  1864.  43.  Sta- 
tist.  14.  U  Bukovcima.  Zemlop.  bos.  36. 

BUKOVCA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  krqjin- 
s/fco?)j  blizu  Negotina.  M.  B.  Milicevic,  si-b.  897. 
979.  996.  pisu  ga  i  u  srednem,  rodu:  Bukovce. 
K.  Jovanovic,  rec.  122.  isporedi  i  Bukovce. 

BUKOVCAK,  Bukovcaka,  m.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podzupaniji  sisackoj.  Schem.  zagr.  1875.  188. 
Pregled  41.  irred  c  je  otpalo  s,  te  stoji  mjesto  sc 
2)0  kajkavskom  gocoru  mjesto  st  od  sk. 

BUKOVCAN ,  m.  prezime,  mjesto  Bukovcanin, 
jM  mjestu  Bukovcu.  u  nase  vrijeme.  Schem.  zagr. 
1875.  210. 

BUKOVCANI,  Biikovcana,  m.  pi.  selo  u  sla- 
vonskoj  krajini  blizu  Okucana.  KazdjeJ.  kr.  23. 
pisu  mu  ace.  i  za  nom. :  Bukovcane.  Schem.  zagr. 
1875.  48. 

BUKOVCE,  ».  selo  u  Srbiji  ti  okrugu  jago- 
dinskom,  srezu  bjelickom.  K.  Jovanovid,  rec,  107. 
M.  D.  Milicevi6,  srb.  205.  isporedi  Bukovca. 

BIIKOVI,  Biikova,  m.  pi.  planina  u  Srbiji  medu 
valcvski.m  i  uzickim  okrugom.  Vuk,  rjec.  48^.  M.  B. 
Milicevic,  srb.  361.  577.  Vec  ajdemo  u  Bukove 
tvrde.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  48^. 

1.  BUKOVICA,  /.  1.  gora  Hi  suma  bukova.  Da 
prolista   suma   bukovica,   a   zakuka  u  lioj  kuka- 
vica.  Pjev.  crn.  63.  —  2.  imc  planinama  i  brdima: 
a)  planina  u  Dalmaciji  kod  Obrovca  (vidi  i  daje 
])od  3).   Podigla  se  jedna   ceta  mala  ...  od  Ko- 
tara   krvave   krajine,  ...  tri  planine   6eta  preka- 
sala:  Bukovicu  i  Orahovicu  i  Otresu  zolenu  pla- 
iiinu ;    dok   izide   u   goru  Petrovu ,   onde    trudna 
ceta  pocinula.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  143.  ista  ce  biti 
i  ovdje,  prem  da  se  pjeva  kao  da  je  blizu  Cari- 
grada:  Nek  se  dignu  cetiri  planine:  Kamendara 
pod  Stambolom  gradom,  Bukovica  i  Orahovica  i 
Kestena  visoka  ]ilanina,  neka  podu  na  Stambola 
grada.  3,  62.   ista  ce  biti  i  ovdje,  prem  da  bi  se 
moglo   misliti  da  je  u  znacenu  pjod  1 :   Da  otide 
u  primorje  ravno,  da  on  vidi  po  primorju  ravnom 
a  lista  Ii  krajem  bukovica  a  kuka  Ii  po  noj   ku- 
kavica.  Nar.  pjes.  stojad.  2,  106.  —  b)  planina  u 
Bosni  blizu  Travnika.  Zemjop.  bos.  22.  —  c)  pla- 
nina u  Hercegovini  izmedu  T/ubuskoga  i  JJalma- 
cije.   N.  Ducic  u   glasn    40,  28.  —  d)  planina  u 
Hercegovini  sada  u  Crnoj  Gori,  u  Drobiiactma 
blizu  Sinavine  i  Jezera:    Polaziti   vojsci   uz   pla- 
ninu  u  Bnrovca  na  vrh  Bukovice.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  396.    Da  ja  idem   gori  Bukovici ,  da  ja  cuvam 
strazn  od  Brdana.  4,  477.   ista  planina  moze  biti 
i  ovdje  prem  da  hi  mogla   biti  i  tamosna   rijeka 
(vidi  pod  5):  Ja  otidoh  u  Moracu  goriiu  do  Tu- 
simne,  do  moje  starine;  pokupicu  vojsku  do  Tu- 
simiie ,    do   Tusimiie   i   do   Bukovice ,    Bukovice, 
fcuracke  krvnice.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  384.  —  e)  pla- 
nina u  Crnoj  Gori  vise  Cuca  i  Ceklica.  N.  Ducic 
n  glasn.  40,  27.  —  f)  brdo  u  Srbiji  u  knezevackom 
okrugu.    Glasnik  19,  297.  —  3.  istocni  kraj  Dal- 
maciji, izmedu  Bosne,  Hrvatske,  ravnoga  Kotara 
i  Otresa  planine.  Vuk,  rjec,  4S».   isporedi  Buko- 
vica pod  2,  a. ,  po  kojoj  je  prozvan.  —  4.  ime 
mjestima  pod  bukovom  sumom  i  pod  nivama,  Ii- 
vadamo.  itd.    u   Srbiji:    u   okrugu   biogradskom, 
srezu   vracarskom  dva   mjesta  pod  bukovim  su- 
mama.  Glasnik  19,  108.  jjorf  nivama  i  livadama: 
u   okrugu  pozarevackom:    Niva   u   Bukovici.    Sr. 
Nov.  1873.  795.  u  smederevskom:  Zemja  oraca  u 
Bukovici.  1870.  592.  u  uzickom:  Livada  u  Buko- 
vici.  1873.  671.  —  5.  ime  rijekama:  a)  u  Bosni 
rijeka  pod  Bobovcem.  Zemjop.  bos.  34.  —  b)  rijeka 
u  Drobnacima  kod  planine  Bukovice.  po  kojoj  je 
i   nazvana   (vidi  pod  2,  d.).   N.  Ducic    u   glasn. 


miKOVIOA 


726 


BTTKOVSKI 


40,  R5.  V.  IjjeSevic.  Ona  vojska  iiiz  TnSinu  niimi, 
i  inijcdo  vodu  Bukoviou,  pa  u|pzo  u  Jvicn  vojska,. 
Oglpii.  sr.  '142.  I  pri.jcdo  vodu  IJukovicii,  doklii 
dodo  lavnqj  Sii'mviiii.  443.  —  (>.  imc  sclima  : 
a)  Kcio  II  llrntlskoj  n  podziipaniii  jofitrcharskoj. 
Preglod  'M.  Soliom.  zasi'-  1H75.  1)0.  —  l>)  u  Slii- 
ro>iiji  cciiri  svla:  jedmi  «  pndSiipdiiiJi  poiesjcoj. 
Proj^lod  il!S.  Sclioin.  zagr.  1875.  'll.  i  Iri  u  viro- 
riticlioj:  Nova.  (lori'ia  i  Doi'ia  Bnkovioa.  Pregled 
110.  Schom.  za.£;r.  1S75.  147.  14i).  1880.  102.  -  - 
c)  II  hrvatskaj  krajini  nelo  hlizu  Gline.  Ra7.djp|. 
kr.  21.  SeiTi.  jirav.  1878.  70.  isporedi  Bilkovica. 
—  d)  u  Bosni  ietrnacst  sela:  jedno  u  sarajev- 
skom  okriiffu.  Statist.  15.  cetiri  iilxmoluckoin,  od 
kojili.  se  jcdtio  save  i  VeliUa  a  jedno  i.  Mala  Bii- 
kovica.  Hi!.  39.  42.  jedno  u  hihavkom  okrugu.  48. 
cetiri  u  travniikom.  5i).  (15.  70.  ietlri  u  SBOrnie- 
kom  ,  nd  kojih  se  jedno  sore  i  Goriia  a  jedno  i 
Dona  Bukovica.  85.  92.  ilfl.  —  e)  u  Ilerceyovmi 
dca  ■■ieUt,  oba  u  okrufjii  niostarskom.  Statist.  HI. 
115.  —  f)  sclo  u  Crnoj  Oori  u  Brdima.  N.  Duric 
u  glasn.  40,  22.  —  g)  it  Srhiji  iiest  xela :  jedno  u 
okrugu  caeanxkom,  srezic  karanocaikom .  a  to  ee 
hiti  tsto  kojc  sc  spominc  joi  xiii  vijeka.  Mon.  serb. 
11.  Danicic  1,  87.  K.  .Tovaiiovii,  ref.  170.  jedno 
u  okrugu  kruievaikom.  128.  dva  u  okrugu  po- 
drinskom:  Goriia  i  Doiia  Bukovica.  134.  dva  u 
okrugu  va^evskom,  takodcr  Goriia  *  Doiia  Buko- 
vica. 100.  101.  i  jedno  kojega  sada  ncma  a  hilo 
je  XIV  vijeka  I'legdje  izinedu  Morave  i  Kucajine. 
Mon.  scrb.  190.  Daiiicic  1,  87.  —  7.  manaslir  u 
Srhiji,  koji  sc  sada  zove  Mijkov  manastir,  u  po- 
zarevackom  okrugu.  M.  D.  Milicevic,  srb.  1104. 
Glasnik  21,  95.  —  8.  thymus  serpylluiii  L.  B. 
Sulek,  ini.  37. 

2.  BUKOVICA,  /.  selo  u  hrvatskaj  krajini  blizu 
Karlovca.  Eazdjej.  19.  Schem.  zagr.  1875.  86. 
Sem.  prav.  G9.  Bukovica.  J.  Adamovic. 

BTJKOYICANIN,  m.  1.  covjek  iz  Bukovice ,  i 
to  onoga  kraja  u  Dalmaciji  koji  se  tako  zore 
(vidi  Bukovica  pod  3).  Vuk,  rjec.  48'''.  —  2.  covjek 
iz  sela  Bukorika.  i  to  onoga  u  Crnoj  Gori :  Svije 
Bukovicant.  Starine  10,  23. 

1.  BUKOVICKI,  adj.  sto  pripada  selu  Buko- 
vici,  i  to  Gornoj  u  Srhiji  u  okrugu,  vajevskom, 
te  se  sastavja  sprijeda  s  tijem  adj.,  had  se  Jioce 
upravo  ona  da  kaze:  gornobukovicka  opstina. 
K.  Jovaiiovic,  rec.  101. 

2.  BUKOVICKI,  adj.  sto  pripada  sehi  Buko- 
viku  u  Srbiji  u  okrugu  kragujei-ackoin:  ^Buko- 
vicka  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  119.  Cuvena 
bukovicka  kisela  voda.  M.  D.  Milicevic,  srb.  226. 
294.  Bukovicki  potok.  Glasnik  19,  290. 

BUKOVIC,  m.  a)  selo  u  Dalmaciji  blizu  Bcn- 
kovca.  Repert.  5.  —  b)  izvor  negdje  u  Hercego- 
vini.  Schem.  here.  1872.  39.  —  c)  prezime,  ali 
grijeskom  nastampano  wjesto  Vukovic.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  516.  otac  mu  je  bio  Vuk  Golubovic. 

BUKOVIK,  in.  1.  ime  brdima  i  planinama: 
a)  brdo  kod  sela  Kuseva  u  Zeti  xiv  vijeka:  Na 
vrtlib  Bukovika.  Glasnik  ii.  12,  120.  —  b)  brdo 
u  Srbiji  u  okrugu  rudnickom..  M.  D.  Miliievic, 
srb.  307.  —  c)  planina  u  Srbiji  u  okrugu  aleksi- 
naikom.  M.  D.  Milicevic,  .srb.  778.  —  2.  ime  zem- 
lama  pod  uivama,  livadama  itd.:  u  Srbiji:  u 
okrugu  bioyradskimi :  Zem|a  ii  Bukoviku.  Sr.  Nov. 
1866.  28(i.  u  r.aleviikom :  Niva  u  Bukoviku.  1872. 
419.  1875.  133.  u  crnorijeckom :  Livada  u  mestu 
zvanom  Bukovik.  1875.  460.  —  3.  vlasinski  (Hi 
vlasotinaijki)  srez  u  Srbiji  u  okrugu  niskom  narod 
zove  Bukovik.  Otagbina  5,  592.  593.  —  4.  ime  se- 
lima:  a)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kragujevackom. 


K.  Jovanovic,  rec.  119.  moie  hiti  isto  koje  se  spo- 
minc i  prije  nasega  uremcna,  ali  unmo  po  imenu. 
S.  Novakovii'-,  pom.  126.  —  b)  u  Crnoj  Gori  u 
Crmnici.  N.  Dui'io  u  glasn.  40,  20.  —  c)  u  Bosni 
Iri  sela:  u  okrugu  sarajevskom.  dva  i  u  zvornic- 
kom  jedno.  Statist.  23.  25.  89. 

BIJKOVINA,  /.  a)  drvo  hukovu  nsjeieno  Hi 
bukova  drra  (nasjecena),  lignum  fagoum.  u  rjei- 
nicima  Stuiiecim  i  l^ukovu.  —  b)  drvti  biiknvo  Hi 
drrelii  bukora  na  korijenu,  bukva  i  buknc,  lagus, 
I'agi.  IJubrava  od  bukovine.  Bella  .'i(jO='.  Bukovina 
najbo]c  bogcniso  ilovacu  zemju.  I.  .lalilaiici  196. 
Hrastovina ,  bukovina ,  oerovina  .  .  .  debolo  na- 
ia.stu.  179.  A  koliko  lako  vice  Novo,  z  bukovine 
polije6e  li.sce.  Pjev.  crn.  271.  —  c)  suma  bukova, 
bukvik,  mnostvo  bukovine  u  znacenti  pod  b.,  lucus 
fageus,  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (lucus  fageus) 
i  Voltiyijinu  (bucheiiwald). 

BUKOVIStE  ,  n.  lueu.s  fageus.  vidi  bukovina 
pod  c,  bukvik.  samo  u  rjeinicima  Belinu  (300") 
i  Stuliievu.  u  pos^ednem  ima  i  zlo  nacineno  u 
iatom  znaicnu  buko^dstvo. 

BUKOV^ANIN,  m.  covjek  iz  nekoga  mjesta 
hlizu  Sena  xvi  vijeka,  koje  .se  moglo  zvati  Bukovo 
Hi  drukcije  po  bukvi.  Bukov|ane :  Juraj  Milecict 
za  Buk(ov)jani>.  Mon.  croat.  182. 

BUKOV!^E,  n.  coll.  bukva  *  ime  mjestima.  -v)e  je 
po  sadasnem  govoru  mjesto  starijega  -vje,  koje  se 
jos  gdje  gdje  drzi  a  kojeje  opet  od  starijega  -vije. 
-ov-  je  od  u,  od  kojega  v  (ajv)  )(  bukva.  isporedi 
bucje,  bukavje.  —  Od  xiii  vijeka  (vidi  pod  2). 
izmedu  rjecnika  .samo  u  Bjelostijencevu  i  Stuli- 
ievu. —  1.  M  pravom  smislu,  mnostvo  bukava  a 
tijem  suma  bukova,  hukvik,  lucus  fageus.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijencevu  (bukovje)  i  Stuliievu 
(bukovje).  —  2.  ime  mjestu  na  kom  je  bukovle  u 
prvom  znacenu  xv  vijeka  kod  Osja  u  Hrvatskaj 
u  sadasnoj  padhtpaniji  karlocackoj:  Tomt  dra- 
gomt  posridt  bukovja.  Mon.  croat.  170.  (.sto  ie 
hiti  mjesto  koje  se  spomine  xiii  vijeka  kao  ribolav 
u  .spomeniku  latinski  pisatiu,  i  to  u  pi. ;  Bukovia. 
Mon.  ep.  zagr.  1,25.  —  3.  ime  selima:  a)  u  Hr- 
vatskaj cetiri  sela:  jedno  u  podzupaniji  zagre- 
backaj:  Bukovje.  Pregled  19.  Schem.  zagr.  1875. 
73.  jedno  u  podzupaniji  krizevackaj:  Bukovje. 
Pregled  67.  Schem.  zagr.  1875.  169.  jedno  u  pod- 
zupaniji karlovackoj:  Bukovje.  Pregled  29.  Bu- 
kovje. Schem.  zagr.  1875.  84.  i  jedno  u  podzu- 
paniji jastrebarskoj :  Bukovje.  Schem.  zagr.  1880. 
172.  Pod  Plisivicom  u  Bukovju,  hrvatskoga  kra- 
jestva  drzanju.  F.  Glavinic,  cvit  xx.  —  h)  u  hr- 
vatskaj krajini  hlizu  Simla  dva  sela:  Goriie  i 
Doiie  Bukovje.  Razdje).  kr.  9.  —  c)  u  slavonskoj 
krajini  blizu  Broda:  Bukovje.  Bazdje}.  kr.  13. 
Schem.  diac.  1877.  34.  Odonud  na  Bukovje.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  118.  —  d)  u  Bosni  u  sarajeoskom. 
okrugu:  Bukovje.  Statist.  26.  —  e)  u  Hercegovini 
u  mostarskom  okrugu:  Bukovje.  Statist.  115.  — 
f)  u  Medumurju:  Bukovje.  Schem.  zagr.  1875.  143. 

^  BUKOVNICA,  /.   sorbus    torminalis   Crtz.    B. 
Sulek,  im.  37.  isporedi  brekiiia. 

BUKOVI^AK,  m.  alphabetum,  hukvica.  u  jed- 
noga  pisca  xvi  vijeka.  Cirulicske  i  hrvatske  ta- 
blicR  ili  jbukovnak'.  Anton  Dalm.,  nov.  test,  predg. 

BUKOVO,  n.  a)  selo  ii  Srbiji  u  okrugu  poza- 
revackom.  K.  Jovanovic,  rec.  143.  —  b)  mali  ma- 
nastir u  Srhiji  kod  Negotina.  ^.  Kovacevic.  zove 
se  i  Bukov  i  Bukova,  koje  tndi. 

BUKOVSKI,  adj.  a)  sto  pripada  selu  Bukovu. 
Bukovska  ojistina.  K.  Jovanovic ,  rec.  143.  — 
h)  Bukovska  Dobra,  vidi  kod  Dobra. 


bitkovStak 


727 


BUKVTCA 


BlIKOVSTAK,  m.  potok  Tiod  ^ubina  u  Herce- 
fiovini.  Glasnik  20,  304.  329.  22,  50. 

BUKRES,  m.  glavni  grad  u  Rimiunakoj,  Buca- 
rest.  a  vase  vrijeme  isinedn  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  isporedi  Bukurest.  Otidose  ka  Bukresu 
sradu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  450.  Odande  otide  u 
Bukres.  Vuk,  grada  20. 

BUKRESKI,  adj.  sto  pripada  Bukrcsu.  Da 
popuni  gdekoje  clanove  bukreskoga  mira.  Vuk, 
grada  141. 

BIIKSO,  m.  busus,  vidi  biis.  xvi  vijclca  u  jed- 
■Hoga  pisca.  nominativii  nema  potvrde.  iiioze  hiti 
da  nrijeskom  stoji  ks  mjesto  ss.  Gdi  .  .  .  nit  je 
buk.sa  ni  cepresa.  M.  Vetranic  1,  13. 

BUKTATI ,  bukcem  ,  imp)/-  sonare ,  crepitum 
edere.  u  na.ie  vrijeme.  od  bukati.  —  a)  kao  huc- 
kati  po  vodi:  Vodom  ide,  ne  bukce;  travom  ide, 
ne  suSka.  (odgonetjoj :  sjenka).  Nar.  zag.  nov.  206. 
—  k)  Ho  i  puhtati,  puktati,  kao  duvati.  o  nekim 
zivoHnama.  moze  hiti  da  dolazi  grijeskoin  mjesto 
puhtati.  Guster  bukce  uvrh  kuce,  plete  gaoe  da 
putuje.  (odgonetlaj :  vatra  i  dim).  Nar.  zag.  nov. 
43.  Balaban  bukce  kroz  zeleno  bucje.  (odgonetjaj : 
cun).  241.  Buva  bukie,  petigora  igra,  sam  se  bog 
cudi.  (odgonetlaj :  mlin).  135. 

BUKTJETI,  buktim,  impf.  flagrare,  silno  go- 
rjeti  u  plainen.  od  prosloga  rijeka,  izmedii  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  Od^  bukati.  isporedi  bukiiati, 
buknuti,  bucati,  buka.  Sto  se  pak  po  onoj  vatri 
razumije?  Ne  drugo  nego  jubav  prama  bogu,  da 
vazda  u  nasemu  srcu  cica  lioga  gori,  bukti  i 
planti.  D.  Eapic  428.  Bukti  vatra.  Vuk ,  rjec. 
48a.  XJ  kuci  bukti  velika  vatra.  M.  D.  Milicevic, 
slave  33. 

BUKULA,  f.  hrdo  u  Srbiji  n  kragiijevackom 
okrugu  vi.ie  sela  Biikovika.  Vuk,  rjec.  48^.  M.  D. 
Milicevic,  .srb.  220. 

BUKUMIR,  m.  prezimc,  u  na.se  vrijeme  u  Sr- 
biji. iipravo  nadimak  mjesto  prezimena.  Tanasko 
Bukumir.  Rat  181. 

BUKUR,  m.  ime  miisko  xiii  i  xiv  vijeka.  ispo- 
redi Bukor,  s  kojim  je  jednoga  postana.  Mon. 
Serb.  61.  Glasnik  n.  12.  5.  38.  122.  Danicic  1,  87. 

BUKURESKI,  adj.  vidi  bukreski.  Bukureski 
ugovor.  M.  D.  Milicevic,  srb.  723. 

BUKUREST,  m.  vidi  Bukres.  od  xv  vijeka. 
Vfc  grad(u)  Bukurestu.  Glasnik  24,  295.  Galac, 
Barlat,  Bukurest.  J.  Rajic,  boj  13.  U  Bukurestu. 
M.  D.  Milicevic,  jur.  93. 

BUKUROVAC,  Biikurovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  pirotskoin.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BUKUROVIC,  m.  prezime,  u  uase  vrijeme.  Sem. 
prav.  187S.  89. 

1.  BUKVA,  /.  fagus.  od  sf.  t'lem.  buocha  (istoga 
znacena).  Dolazi  od  xiv  vijeka  i  n  .■ivijem  rjeini- 
cima  osim.  Vranciceva.  Akcenat  ostaje,  samo  sii 
H  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga :  biikava,  a  ii 
gen.  i  instr  sing,  zadni:  btikve,  buk\'6m.  —  a)  u 
pravom  smislu:  Vyse  babine  bukve.  Glasnik  ii. 
12,  42.  Ki.  dvema  bukvama  NikoUnema.  128.  Na 
Bratinovu  bukvu.  Mon.  serb.  197.  Na  sarene 
bukve.  197.  Divjem  dubjem  iz  okola  ogradeno 
svud  je  u  sebi  od  bukava  i  topola,  ke  se  uz- 
rastom  peiiu  k  nebi.  J.  Palmotic,  dubr.  329.  Ovdi 
ceri  visoki,  rasti,  brize,  bukve,  potajni  lug.  M.  P. 
Katancic  42.  Ja  bih,  sinko,  sa  bukve  jabuku.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  31.  Sad  bukve  pucaju  od  inraza.  Nar. 
posl.  vuk.  202.  U  nekakoj  vrleti  sjekao  veliku 
bukvu  za  drva.  Vuk,  posl.  47.  Bukva,  fagus  .syl- 
vatica  L.  J.  Pancic,  flor.  biogr.  -  450.  B.  Sulek, 
im.  37.  —  b)  ime  planini,  brdii,  selu  itd. :  aa)  pjla- 


nina  u  Bosni  kod  Kitpresa.  Zemjop.  bos.  27. 
20,  326.  22,  50.  —  bb)  Pisana  Bukva,  brdo  u  Sr- 
biji u  knezevackom  okrugu.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
723.  —  cc)  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajevskom. : 
Bukva.  Statist.  16.  Schem.  bos.  1864.  54.  ~  dd)  i 
u  mnozini  Bukve,  selo  u  Bosni  u  travnickom. 
okrugu.  Statist.  60.  —  ee)  takoeter  u  mn.  Bukve 
ime  mjestima  pod  nivama,  u  Srbiji  u  okrugu  va- 
levskom:  Niva  u  Bukvama.  Sr.  Nov.  1863.  200. 
1870.  239.  Zemja  u  Bukvama.  1870.  240.  —  c)  o 
tiipoglavu  ccjadetu  recc  se  za  porngu  da  je  bukva, 
stipes,  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  .se  tumaci 
,dummkopf,  stultus,  stulta'.  isporedi  bukvan.  — 
d)  litera,  slovo,  nazvano  po  bukvijos  u  Nijemaca, 
od  kojih  je  rijec  dosla ,  .Ho  se  negda  rezalo^  na 
bukovu  drvetu  mjesto  pisana.  samo  u  StuUcevu 
rjecnika  i  u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  te 
tako  moze  hiti  da  je  uzeto  iz  ru.'^kih  kniga.  ispo- 
redi biik  i  blika  pod  1.  Izmedu  svi  bukava.  S. 
Mrka),  salo  15. 

2.  BUKVA,  /.  morska  riba  koja  se  zove  i  bugva, 
koju  vidi.  postanem  od  tal.  boco.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  u  StuUcevu  (,booe,  box')  i  Vu- 
kovu (gdje  je  samo  ,nekaka  morska  riba').  boops 
vulgaris  Cuv.  Cas.  ces.  muz.  1854.  184.  tal.  bobba. 
L.  Zore,  rib.  20.  box  vulgaris  C.  D.  Kolomba- 
tovid',  pesc.  7. 

BUKVAN,  m.  tupoglav  iovjek ,  stipes,  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdje 
se  tumaci:  ,lud  ili  suludast  co%gek,  dummkopf, 
stnltus'.  —  Od  bukva.  —  Akc.  se  mijena  u  gen. 
pi. :  biikvana.  —  Iraa  poslovaca  tupana,  kao  sto 
inia  kiiizevnika  bukvana.  M.  Pavlinovic,  rad.  103. 

BUKVAR,  m.  alphabetum,  abeoedarium.  od 
jirosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  StuUcevu  i 
Vukovu.  Od  bukva,  kako  se  negda  zvalo  i  slovo 
i  kniga.  —  a)  slova  sva  zajedno,  potrebna  kojemu 
jeziku  i  u  redu  kojim  idu  jedno  za,  drugim.,  huk- 
vica.  U  cirilskomu  bukvaru  i  u  onomu  koga  gla- 
go|asi  zovu  jerolimskim.  Ziv.  is.  vin.  Na  okolo 
apostola  rijec  slavonska  ime  kaze,  krasna  i  slavna 
sva  ostala  iliricki  bukvar  slaze.  ,1.  Knnpotic,  kat. 
72.  —  h)  kniga  iz  kojc  .se  uci  citati  poznajuci 
najjjrije  slova:  Dicica,  koja  pocimaju  kuigu  uciti, 
imadu  u  bukvaru  ovi  sirnbol.  A.  Kanizlic,  kani. 
737.  Mlogo  hijada  bukvara  ili  ti  aboccvica  jest 
na  svitlost  dao.  886.  Iduci  s  bukvarorn  u  ruei  u 
.skolu.  D.  Obradovic,  ziv.  21.  Djeca  su  u  skoli 
pociiiala  uciti  iz  rukopisa,  jcr  bukvara  nije  bilo. 
Vuk,  ziv.  299. 

BUKVARA,  /.  mreza  kojom  se  ribe  bukve  hva- 
taju.  L.  Zore,  rib.  11.  42.  isporedi  bukva  j)od  2. 

BUKVARAC ,  bukvarca ,  m.  dijetc  koje  uci 
bukvar.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Akc.  se  mijena 
u  gen.  pi. :  bukvaraea. 

BUKVARSKI,  adj.  ad  literas  elementares  spec- 
tans  vel  juxta  ordiuem  literarum  elementarium 
dispositus.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  gdje  se  i 
tumaci  kako  je  stavfeno. 

BUKVE,  Blikava,  /.  pi.  vidi  kod  bukva  pod  1. 

BUKVEl^IC!,  )«,.  neka  riba  morska  nalik  na 
ribu  bukvu.  ali  mana  od  ne.  L.  Zore.  pogrjeska 
stamparska  buklejic.  L.  Zore,  rib.  20. 

BUKVEN,  adj.  vidi  bukov.  samo  u  Jambre- 
sicevu  rjecniku  f296''). 

BUKVETINA,  /.  augm.  bukva.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

1.  BUKVICA,  /.  dem.  bukva  i  u  drugim  zna- 
cenima.  Akc.  ostaje,  samo  su.  i  oba  zadna  sloga 
duga  u  gen.  pi. :  bi'ikvica,  i  samo  zadni  u  gen.  i 
instr.  sing. :  biikvice,  biikvicom.  —  a)  u  pravum 


■RTTKVTCA 


728 


BULA.TK' 


Diafenu,  mala  hiil'ra.  od  proslnga  rijeka,  hniedu 
rjcciiika  sanio  u  Viihoni.  Mlmla  sunia  nilnuvli  slain 
mino,  sador   oiiuil  biikvicii   i   /.inv.  .).  8.  Kp|l«)vic':, 


kuc. 


h)    hiikoi'   ~ir,   iiXawH   faf;ea.   aamo   u 


Vnkoint  rjecnikii.  isporedi  bukavca.  —  c)  itne  xc- 
Utiia:  aa)  ii  llcrceyorini  ii  okruyu  mnntarskom 
selo  Bukvica.  Statist.  111.  -  hh)  u  Jiosni  u  okrwju. 
traniickom  selo  Glulia  Bukvica.  Statist.  GO.  — 
fl)  ali>hal)ptiim.  od  xvi  rijeka,  ismedu  rjecnika  u 
Mikalinu  (58i'),  Bcihm  \\0'k  m\  43r)iv),  ISjclo- 
stijenicvu  (1"),  VoUigijimi,  Stuliceru  i  Viikovu.  od 
bukva  onako  kao  bukvar,  koji  ridi.  NaiiM  mo  i 
bukvi<'U.  M.  Dr/.ir  1(J().  Bukvica.  B.  Kasii'-,  iiac. 
108.  Slovom  iiaJio  bukvieo  i  ('urilicci.  M.  Alborti  x. 
Bukvica.  M.  Orbin  :f29.  Ilciti  bukvieu.  Mikala  t>H': 
Ka'no  slide  u  bukvici.  I.  Anci6,  vrat.  2,  1,  xii. 
Od  Gvrijonsko  bukvico  ali  ti  alfabeta.  I.  Dordii'-., 
.salt.  405.  Sebe  drf.i  za  velika  svitoznanca,  a  no 
umi  ni  bukviou.  A.  d.  Bella,  razgov.  123.  Koji 
bukvieu  nasku  brojiti  naucio  je.  J.  Filipovid  1,  xii. 
Poiamsi  od  bukvice  .  .  .  kako  so  obicaje  ufiiti. 
A.  d.  Kosta  1,  89.  Ne  ce  Rade  skule  ui  bukvice. 

A.  Ka6i6,  razgov.  274.  Za  .sto  biskup  pise  s  pa- 
licom  pastirskom  svrhu  posuta  na  kriz  po  podu 
crkvonom  pepela  bukvieu  grf  ku  i  latinsku '?  I.  Vo- 
likanovic,  upu6.  2,  496.  U  lioge  uci  bukvieu  a  u 
Hera  (,Eora')  6ur(i)licu.  Poslov.  dan.  140.  Napisi 
mi  na  lipovoj  dasi5ici  bukvieu.  G.  Zeli6  10.  Da  . . . 
sastavi  i  odredi  srpsku  bukvieu.  Vuk,  pisma  3. 
—  e)  rijeii  impisane  alfahctickim  redom:  Drezelio 
niku  bukvieu  dokazuje,  u  kojoj  so  grisi  oni  uz- 
drze.  P.  Knezevic,  cam.  31.5.  ^jo  torn  i  najiiscmo 
sto  vece  i  razdije}eno  u  ilanke  tako  da  clancima 
piTa  slova  idu  alfabetickim  redom:  Bukvica  s. 
Bouaventure.  S.  B,adri6,  nac.  32.  Zapisi  bukvieu 
o^Ti  u  sreu.  37. 

2.  BUKVICA,  /.  mdi  bokviea,  od  koje  je  i  pio- 
stala  promijenivsi  o  na  u,  da  hi  hila  nalik  na 
hiikni.  od  XV  vijeka  (B.  Sulek,  im.  37).  Bukvica, 
plantago.  Mika]  a  ^  33*.  mala  bukvica ,  plantagn 
lanceolata  L.  B.  Sulek,  ini.  37.  ,bukvica  stridna', 
plantago  media  L.  ii  rukopinii  xv  rijeka.  B.  Su- 
lek, im.  37.  bukvica,  betoniea.  Jambresic.  Stulie. 
Sloser-Vukot.,  flnr.  .580.  betoniea  officinalis  L.  B. 
Sulek ,  im.  37.   clinopodium.   Bjelostjenac  1,  297^. 

B.  Sulek,  im.  37.  littorella.  Sloser-Vukot.,  flor.  710. 
asterocephalus  suaveolen.s  Wallr.  B.  Sulek,  im.  37. 
crria  bukvica,  betoniea.  Z.  Orfelin  489.  betoniea 
officinalis  L.  B.  Sulek ,  iin.  37.  bijela  bukvica, 
primula  veris  L.  B.  Sulek,  im.  37. 

3.  BUKVICA,/.  I'leka  riba  morska,  jamacno  ista 
koja  se  zove  i  bukve}ic.  Gas.  ces.  muz.  1854.  184. 

BUKVICNI,  adj.  alphabeticus.  Bella  BOb.  ex 
betoniea  i  ad  literas  elementares  spectans.  Stuli6 
1,  67b. 

BUKVIC,  im.  o.)  mlada  bukva.  fagus  parva.  u 
nose  vrijeine,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Buk\'ici  oko  puta  cesti  kao  konopje.  M.  Nena- 
dovic,  mem.  278.  Priveze  koiia  za  bukvic.  Nar. 
prip.  bos.  1,  60.  —  b)  prezime,  od  xv  vijeka.  Mon. 
Croat.  160.  Rat  39.  Sr.  Nov.  1879.  1233.  Sem.  srb. 
1881.  300.  —  c)  vidi  Bukvici. 

BUKVICI,  Biikvica,  in.  pi.  selo  ii  Bosni  ii. 
okrngu  travniikom.  Schem.  bosn.  1864.  82.  pirn 
ga  grijeskoiii  i  Bukvic.  Statist.  .59. 

BUKVLTET^ATT  ,  bi'ikvijejajii  ,  impf.  govoriti 
kojcsta  ludo,  ineptii-e.  kao  da  to  znaii  u  poslo- 
vici  proiiloga  vijeka.  isporedi  bukva ,  bukvan. 
Istom  kvijejas  i  bukvijejaS.  Poslov.  dan.  34. 

BUKVIK,  bukvlka,  m.  Suma  bukova,  lucus 
fageus.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  —  a)  u  pravom  smislu.  Hajduk   cesja 


kiku  u  bukviku.  Nar.  pjes.  vuk.  rjof^  47''.  Ovamo, 
(inauio  )io  bukviku.  Nar.  i>rip.  vuk.  2,  302.  Niva 
u  bukviku.  Sr.  Nov.  1868.  280.  —  h)  ictiri  sela 
n  Bosni  u  okrugu  svornickom,  od  kojih  je  jedno 
Doiii  i  jedno  Gori'ii  Bukvik.  Statist.  85.  86.  90.  97. 

BUKVINA,  ,/■  a)  augm.  b\ikva.  u  naiie  vrijeme, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Vukovu.  l)e  gugu4e  svrh 
ono  stngline  ka'  jeina  .svrli  truk^  bukvine.  P.  Po- 
trovic,  vijeii.  36.  —  b)  ))0])ulus  alba,  samo  u  Stu- 
licevu  rjccniku  i  is  ncga  u  jednoga  pisca  nasega 
vrcmena.  B.  Sulek ,  im.  37.  u  istom  znaienu  ima 
u  iStulicevu  rjecniku  i  bukvovina.  obojc  vcoma 
nepouzdano. 

BUKVOTOC,  »».  ondophloeus  Er.  ?t  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  koji  ce  biti  i  naiinio.  Slo- 
ser,  kor.  282. 

BUKVOVINA,  ./■.  vidi  kod  bukvina. 

1.  BULA,  /.  sena  Turkina.  od  tur.  bula,  ujna. 
Od  XVI  vijeka,  ismedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Bje- 
lostijencevH,  VoUigijimi  i  Vukoim,  u  svjema  samo 
u  snacenu  reienom.  Akc.  se  niijena  u  gen.  pi.: 
bula.  —  a)  u  pravom  smislu :  Da  t"  bule  sve  za- 
vide.  M.  Pelegrinovi6  187.  Bulo  vam  nosile  bez 
truda  brimene.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  157.  O !  mnoga 
ti  bula  kuka.  V.  Dosen  35.  Ako  ne  smis  treat  niz 
Kotai-e ,  a  ti  podi  s  bulom  u  omare.  A.  Kaci6, 
razgov.  237.  Dok  se  Xene  z  bulama  poznaSe.  M.  A. 
Rejkovi6 ,  sat.  32.  VaSe  bi  se  vladike  crna  ruha 
nanosile ,  sto  de  ga  se  nanositi  nase  bulo  i  ka- 
done.  Nar.  pjes.  bog.  45.  Turci  k  barii ,  a  bule 
iz  bane.  Nar.  pjes.  ^^lk.  1,  568.  Hoce  turske  bule 
prokukati.  4,  507.  Da  bula  esapi  sta  mece  u  pitu, 
nikad  je  ne  bijela.  Nar.  posl.  vuk.  48.  —  b)  trava 
koja  se  sore  i  turcinak  i  bulka.  Turcinak  ili  bula. 
P.  Bolic  1 ,  223.  papaver  dubium  L.  B.  Sulek, 
im.  37.__ 

2.  BULA,  /.  bulla,  od  xvi  vijeka.  ismedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (gdje  je  samo  pecat,  s  do- 
datkom  da  je  to  u  Pastrovicima).  Od  tal.  boUa. 
—  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  bula.  —  a)  u  pra- 
vom znacenu,  pecat :  Koji  je  dostojan  otvorit  libro 
i  odbulati  bule.  N.  Eaiiina  199.  Sinoi  mene  crna 
kniga  dode,  crna  kiiiga,  a  u  crno  doba,  crnom 
bjese  bulom  zabulana.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  395.  — 
h)  po  pecatu  naziva  se  i  pismo  s  pecatom,  i  to 
samo  papinsko :  Vsako  godisce  ova  bula  ponavja 
se.  S.  Budinic,  ispr.  134.  Kako  je  naredeno  u 
bulah  recenoga  pape.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  30. 
Nejma  nikakve  bule ,  kanona  ni  nikakva  zakona 
crkovnoga.  M.  Dobretic  150.  U  jednoj  apostolskoj 
knizi  ali  ti  buU.  I.  Dordic,  ben.  135.  —  c)  kako 
se  i  pecat  zove  bula  sa  to  sto  je  okrugao  i  pup- 
cast  kao  mjehicr  ili  klobiih  na  vodi  (lat.  bulla, 
tal.  boDa),  po  tome  je  bula  i  zrno  kukuruzno  na 
vatri  dobro  raskokano,  kokica.  Zem}ak  1871.  br.  2. 
J.  Bogdanovic.  V.  Arsenijevic.  isporedi  bu[a. 

BULAC,  Bulca,  m.  neko  mjesto  kod  sela  I^u- 
hizne  blizu  Prizrena  xiv  vijeka.  Na  Bultot.  Glas- 
nik  15,  273.  Danicic  3,  564.  isto  ce  biti  mjesto 
koje  se  spomine  i  prosloga  vijeka :  Bulacb.  S.  No- 
vakovio,  pom.  127. 

BULA6,  Hi.  neko  mjesto  koje  se  spomine  samo 
po  imenu  prije  nasega  vremena,  i  to  tako  da  se 
rnoze  citati  i  Bulafa.  S.  Novakovic,  pom.  127. 

BULACANIN ,  m.  iovjek  iz  mjesta  Bulaca  (ili 
Bulace).  S.  Novakovii,  pom.  127. 

BULAJIu ,  m.  prezime.  od  proiiloga  vijeka. 
Marko  ,Bulaic\  Norini  58.  Schem.  bosn.  1864.  98. 
,Bulaica'  Boja  Malovica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,^439. 
Od  jakoga  brastva  ,Bulaica'.  4,  446.  Bulajio.  Sem. 
srb.  1881.  300. 


BTJLAN 


729 


BULIN 


BULAN,  Buhia,  m.  ime  midko ,  xiv  vijeka: 
Bultnt.  Glasnik  n.  12,  107.  nije  sa  svijem  po- 
uzdatio,  jer  stoji  medu  imenima,  koja  istijem 
redom  xtoje  i  na  drugom  mjesiu,  pa  na  torn 
drugom.  mjcstu  mjesto  toga  imena  stoji  Bogoje. 
Glasnik  ii.  12,  33. 

BULANDISATI,  bulanclisem,  i?/.  kao  polu- 
djeti,  srnusiti  sc.  od  tur.  bulanmak ,  sttditi  se.  u 
nase  vrijeme  u  jcdnoj  pjcsmi.  Selam  nazva  Tur- 
kinam  divojkam ;  sve  su  bnlo  selam  odprimile, 
a  lipa  mu  zarairila  Zlata  i  Luki  je  ona  govorila : 
jesi  r,  tursko  momcp,  bulandis'o?  znas  de  god  jo 
cudo  divojaka  a  nemade  nikog  od  Turaka,  da  se 
selam  ne  naziva  onde.  Nar.  pjes.  mar.  77. 

BULANKA,  /.  neka  jabuka :  cr|ena  kao  jabuka 
bulanka.  B.  &ulek,  im.  37. 

BULANE,  n.  kokane  (kukurusnijeh  zrna).  u 
Lici.  V.  Arsenijevic. 

BULAT,  m.  nadimak,  xiv  vijeka  i  it  nase  iiri- 
jeme.  tamna  postana.  isporedi  Bulatovac,  Bula- 
tovi6,  Bulin  (pod  1),  Bulka  (pod  1).  Eajko  Bulatt. 
Glasnik  ii.  12,  87.  111.  Bulatu  dasrao  nive.  131. 
Dedima  nasim  Bulatima.  Pjev.  crn.  334. 

1.  BIJLATI,  bulam,  impf.  pecatiti.  od  tal.  bol- 
lare.  isporedi  zabiUati  i  bula  pod  2.  u  naSe  vri- 
jeme. Presude  pisane  na  karti  bulanoj.  V.  Bogisi6, 
zbor.  512. 

2.  BULATI,  bi'ilam,  impf.  kokati  (kuktiruze). 
od  bula  pod  2,  c.  u  nase  vrijeme.  Zemjak  1871. 
br.  2.  V.  Arsenijevic. 

BULATOV,  adj.  sto  pripada  Bulatii.  Na  Bu- 
latove  sele.  Gla.inik  ii.  12,  131. 

BULATOVAC,  Bidatovca,  m.  selo  u  Srhiji  u 
okrugu  toplickom.  Sr.  Nov.  1S79.  176.  isporedi 
Bulat  i  Bulatovci. 

BtFLATOVCI,  Biilatovaca,  m.  pi  selo  u  Bosni 
u  okrugu  zvornickom.  Statist.  100.  isporedi  Bu- 
latovac. 

BULATOVIC,  m.  a)  prezime,  u  na.se  vrijeme.  is- 
poredi Bulat,  od  kojega  je  i  postalo.  Od  Radovana 
Miloseva  Bulatovica  iz  Rovaca.  Pjev.  cm.  53.  Ti 
pogubi  dvije  porodiee ,  Vlahovica  i  Bulatovica. 
244.  Svetozar  Bulatovic.  Sem.  srb.  1881.  300.  — 
b)  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mostarskom.  Sta- 
tist. 117. 

BULATOVICI,  Bulatovica,  m.  pi.  selo  u  Crnoj 
Gori  u  Kovciina.  Glasnik  40,  21.  isporedi  Bula- 
tovic. Trece  Vuksan  od  B.ulatovica.  Ogled  sr.  489. 

BULAZGANE,  n.  nugae.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena  iz  Dalmacije  piostanem  moze  biti 
od  bajuzgati ,  s  premjestenim  glasovima.  To  sve 
uadimane  nije  bilo  nego  prazni  dim  i  puko  bu- 
lazgane  podlih  udvorica.  M.  Pavlinovic,  razg.  94. 
U  zlotvoru  pokracujemo  jos  jedini  predmet  bu- 
lazgaiia.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  304. 

BULAZNITI,  bulaznim,  impf.  alucinari,  ludo 
kojcsta  govoriti.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (bun- 
cati).  isporedi  bulazneiie.  moze  biti  od  tur.  bu- 
lanmak, mutiti  se,  mesti  se,  stuzivati  se,  mi'de 
bulanmasy,  stuzivane,  bluvane.  po  tome  bi  bilo 
kao  govoriti  kojesta ,  od  cega  se  drugome  stuzuje. 
ispioredi  balanzane,  bulandisati. 

BULAZNENE,  n.  alucinatio.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukotm  (buncane). 
isporedi  bulazniti.  mjesto  zu  pisu  i  zu.  Kad  ce 
u  grob  baciti  toliko  veliko  bulaznene.  .J.  Rajic, 
pouc.  2,  58. 

BULBUL,  m.  tur.  bulbiil,  slavuj.  isporedi  bum- 
bul.  dolazi  samo  kao  nadimak  mjesto  prezimena 
u  nase  vrijeme.  Marko  Bulbul.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  345. 


BtFLCE,  bulceta,  n.  mlada  bula,  Turkina  dje- 
vojka  na  udaju.  Kako  bulce  po  kafezu  skace. 
Pjev.  crn.  315.  A  to  bulfe  jedva  docekalo.  Nar. 
pjes.  stojad.  2,  65. 

BULDIRJAN,  m.  Valeriana,  odofen.  od  liem. 
baldrian  (istoga  znacena).  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Z.  Orfelin  489. 

BULDUM,  turski  1  sing.  perf.  od  bulmak,  naii: 
nasao  sam.  samo  u  zagoneci  o  mlinu:  Kako  del- 
dum.  tako  buldum.  Nar.  zag.  nov.  135. 

BULE,  m.  nepoznata  znacena  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka.  moh  biti  ime  iovjeku ,  o  kom  se  sto 
pripovijedalo  u  ono  vrijeme  u  Uubrovniku.  ispo- 
redi Bulin  j)od  1  i  2.  U  ovizijeh  bi  se  kortidana 
izrizikao  bule  i  bulin.  M.  Drzic  275. 

BULENTIN,  bulentina,  m.  neka  sprava  ri- 
barska.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  isporedi  bu- 
letati.  Bulentiu  vas  mi  snieta  kurentija  s  plahom 
vodom.  M.  Vctranic  1,  17.  i  sada  u  Dubrovniku. 
L.  Zore. 

BULET,  m.  selo  hlizii  Dubrovnika.  Schem.  rag. 
1876.  26. 

BIILETATI,  buletam,  impf  Iwatati  ribu  na 
btilentin.  u  jednoga  2>^sca  xvi  vijeka  i  sada  u 
Dubrovniku.  L.  Zore.  sa  se  pasivno  bez  subjekta: 
Ali  kad  se  pak  buleta,  kolo\Tat  mi  vrti  brodom. 
M.  Vetranii  1,  17. 

BULETI6,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bano- 
luckom.  Statist.  42. 

BULETIN,  buletina,  m.  libellus,  pisamce.  tal. 
buUetino.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Na- 
pisa  joj  jedan  buletin,  zapecati  ga  i  ucini  nadpis. 
J.  Banovac,  pred.  130. 

BULETINA,  /.  augiii.  bula  ('e)ia  Turkina). 
Poslusa  svoje  buletine.  Pjev.  crn.  278. 

BULGUR,  m.  tur.  bulgur,  vidi  bungur.  sauio 
u  rjecnicima  Belinu  (303'')  i  Bjelostijencevu. 

BULICICI,  Bi'Uicica ,  m.  pi.  selo  u  Bosni  it 
okrugu  sarajevskom.  Schem.  bosn.  1864.  20.  Sta- 
tist. 24. 

BULIC,  m.  a)  prezime,  od  xvii  vijeka.  Stat. 
po}.  ark.  5,  311.  Sem.  prav.  1878.  16.  82.  Eat  98. 
140.  Sem.  srb.  1881.300.  i  u  Turaka:  No  govori 
Bulic  Huseine.  Ogled,  sr.  181.  —  b)  selo  u  T)al- 
maciji  blizu  Benkovca.  Report.  5.  isjioredi  Bulici. 
—  Vostanem^  je  prezime  Turcinu  bez  sumi'ie  od 
bula,  koju  vidi  pod  1 ;  je  Ii  istoga  postana  i  prez- 
ime drugih  i  ime  selu,  ne  zna  se  pouzdano.  ispo- 
redi Bulat,  Bulin. 

BULICI,  Bulica,  m.  ime  selima.  a)  selo  u  hr- 
vatskoj  krajini  slunskoj.  Razdje).  kr.  19.  —  b)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  iravnickom.  Schem.  bosn.  1864. 
44.  Statist.  65.  —  isporedi  Bulic. 

BULIGATI ,  buligam ,  impf.  vidi  glavati,  gla- 
vatati.  u  na.se  vrijeme  u  Dubrovniku,  ,po  svoj 
prilici  od  tal.  brulicare,  vrvjeti'.  L.  Zore,  rib.  41. 
Kad  je  tisina,  more  jo  cesto  u  kraju  po  skorupu 
masuo;  ...  na  to  se  kupe  ribe  a  najvise  cipoli 
ili  skakve  i  tu  glavataju.  To  glavatati  u  kraju 
zovu    buligati :    buligaju   cipoli.    L.  Zore,  rib.  41. 

BULIK,  m.  vidi  bu]nk.  samo  u  Bjelostijencevu 
rjecniku  (,reta'). 

BULIKAN,  m.  Vulcanu.s.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  ispjorcdi  Bulkan.  Er  se  tuj  ,bulikan'  pod 
gorom  udomi ,  da  riga  suhi  plam ,  da  trijeska  i 
gromi.  M.  Vetranie  1,  219. 

1.  BULIN,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka  Glasnik  11. 
12,  0.  72.  isporedi  Bulat,  s  kojim  ce  biti  jednoga 
postana,  i  Bulinovac  i  Bulka  (pod  1). 

2.  BULIN,   «J.   nepoznata  znacena  u  jednoga 


mjestani  govore  kaj- 
zagr.  1875.  33.  Pre- 


BULIN  7.W 

pisca  XVI  vijeka.  moie  bill  iim  iovjelm.  inporedi 
bule.  vidi  i  Buliii  pod  1.  U  ovizijoh  bi  so  korti- 
ctana  izrizikao  bule  i  bulin.  M.  Brzic  275. 

3.  BIILIN,  ndj.  slo  pripada  buli,  zcni  Turkini. 
To  pogodi  M\>ja  Buliiion-a.  Nar.  pjos.  vuk.  4,  121. 
Marko  Viiliii  i  Husoin  Bulin.  Girled,  .sr.  184.  Bu- 
liiio  Brdo  u  Srbiji  u  okntyu  pozareuackom .  M.  D. 
Milicevic,  srb.  1084.  Bulin  potok  u  Srbiji  u  okruyu 
biogradskom.  Sr.  Nov.  1807.  283.  Bulina  voda  u 
Srbiji  u  ukrugu  smedcrevakom.  18G8.  79. 

BULINAC,  Bi'ilinca,  m.  a)  selo  m  Ilrvatukoj  u 
podiupaniji  bjelovarskoj.  Scbem.  zagi-.  1875.  170. 
Preglcd  78.  —  b)  ime  mjestii  pod  livadama  u  Sr- 
biji u  okruf/H  jagudinskom.  Cair  u  Bulincu.  Sr. 
Nov._  1872.  112. 

BULINOVAC,  Biilinovca,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugii  knczevaikom.  K.  Jovanovii,  roc.  112.  is- 
poredi  Bulin  jjod  1. 

BULINAK,  m.  potok  u  Srbiji  kod  sela  Ku- 
ijlera  n  okrugu  posarevackom  i  zemja  na  iicmu: 
Niva  kod  Buliiiaka.  Sr.  Nov.  1874.  443.  1878  433. 
mjcsto  pod  nivama  Siiiiiama  itd.  u  Srbiji  u  okrugu 
cuprijskom:  Niva  zvana  do  Bulinak.  18i;9.  77. 
Branik  u  Buliiiaku.  Sr.  Nov.  1875.  24  Zemja  u 
Buliiiaku.  1878.  460. 

BULISINAC,  Bulisinca,  m.  selo  w  Hrvatskoj  u 
podzupaniji   varazdinskoj. 
kavski:    Bulisinec.    Schem 
gled  48. 

1.  BULKA,  /.  ime  zensko ,  xiv  vijeka,  ii  apo- 
meniku  lUinski  pisanu.  Mon.  rag.  1,  97.  isporedi 
Bulin.  ^ 

^2.  BULKA,  /.  trava  koja  se  zove  %  bula  i  tur- 
iinak,  papavcr  rhoea.s.  isporedi  bula  pod  1,  od 
koje  je  i  postalo.  J.  Pancio,  flor.  biog.-  4.50.  Farm. 
99.  B.  Sulek,  im.  37. 

BIJLKAN ,  Bulkana ,  m.  Vulcanus  ,  brdo  ogne- 
vifo.  isporedi  Bulikan.  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka. Misto  je  Vulkan,  paklen  vrh  .srid  mora,  ali  ti 
rec  Balkan.  D.  Barakovic,  vil.  327.  Neka  gre  lo- 
viti  prilipke  u  Bulkan.  333.  ii  Mikalinu  rjecniku 
ima  Bolkan  i  uza  n  talijanski  Bolcano  (24^'). 

BULODENICKI,  adj.  neki  se  MleHi  xiv  vijeka 
naziva  Nikola  Gorgi  markesh  Bulodenicki.  Glas- 
nik  27,  286. 

BUL06,  m.  turba,  inetez.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  nase  vrijeine  u  Dalmaciji.  2>o- 
stanem  be  biii  od  tur.  bulak,  smijesano,  ispreme- 
tano.  isporedi  buloga,  buloziti.  —  Da  se  u  ista 
(injesta)  ne  prima  tasta  zabava,  da  se  ne  kazuju 
gonetke.  da  se  ustavi  bvilog  i  buke  suda,  da  se 
ne  cine  pogodbe.  Turl.  blago  2,  76.  Bulog  je  mo- 
taiie  i  mijesaiie  naroda,  u.  p.  kad  dolazi  kakav 
gospodin.  Sta  je  onaj  bulog  onanio  ?  J.  Grupkovic. 

BULOGA,  /:  mulier  tumultuosa,  zensko  cejade 
koje  nmogo  vice,  u  Dalmaciji.  M.  Pavlinovic.  is- 
poredi bulog,  s  kojim  je  jednoga  postaiia. 

BULOGE,  /.  pi.  selo  koje  se  spomine  prije  na- 
sega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Novakovic.  pom. 
126.  moze  hiti  isfo  koje  se  sada  zove  Bulozi,  koje 
vidi.^ 

BULOZI,  Biiloga,  m.  pi.  a)  selo  u  Bosni  u 
okrugu  sarajevskom ,  kotaru  rogatickom.  Statist. 
20.  —  b)  strmo  brdo  blizu  Sarnjeva.  Glasnik  20, 
303.  22,  50.  —  postanem  ce  u  oba  znacena  biti 
od  tur.  bnlag,  potok. 

BULOZITI,  biilozim,  inipf.  concitare,  huniti. 
u  nase  vrijeme  u  Dalmaciji.  po.'ttnn.em  od  bulog, 
koji  vidi.  Isao  si  onarao  buloziti  svijet.  J.  Grup- 
kovic. 

BULSKI,  adj.  sio  pripada  bulama  Hi  kojoj  god 


BU^ES 

buli  (Turkini).  od  prosloga  vijeka.  Od  onda  jo 
jiostalo  caraiie,  visticiluk  i  bulsko  varane.  M.  A. 
Re|kovi6,  sat.  33. 

BULTA,  /.  vidi  bota  pod  1.  samo  u  Vraniiievu 
rjecniku  (fornix,  camera,  testudo)  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Luci,  .  .  vrh  kih  stcro  bulla  jaka 
drnbnijeh  stinfiii'  zlatna   klaka.   J.  Kavaiiin  481. 

BULUK,  m.  vidi  bujuk.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  On  vojsku  razdili  na  troje  buluke.  J.  Ka- 
dojovic  14. 

BULUMA(',  bulumdca,  m.  vidi  bulumao. 

BULUMAC,  bulumaca,  m.  tur.  bulama^,  skrob, 
puis,  ij  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
Icovu  (,nekakvo  jolo  od  brasna').  Satri  macka  i 
bulumaca  (odgovoi'i  ii  sali  onaj  koga  zapitaju  §ta 
je  jeo  a  on  no  ce  upravo  da  kaze).  Nar.  posl. 
vuk.  275.  —  govori  se  i  sa  c  mjcsto  c:  bulumac. 
^j.  Kovacevic.  I.  Pavlovic.  Bulumac  je  i  Xitko 
zamijeSeno  brasno  s  vodom  cim  pomazuju  hjebari 
hjeb  kad  jo  u  pola  pecen.  ^.  Stojanovi6. 

BULUMENTA,  /.  turba,  mnostvo  }udi.  od  tal. 
foltamente,  gomilom.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
niku samo  u  Vukovii,  gdje  se  napomine  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori.  govori  se  i  u  Srbiji.  T^.  Ko- 
vacevic. 

1.  BU^jA,  /.  granum  zeae  mais  tostum,  zrno 
kukuruzno  tia  vatri  raskokano,  kokica.  u  Srbiji. 
l^.  Stojanovic.  vidi  bula  x>od  2,  c,  od  koje  je  i 
postala. 

2.  BULA,  /.  perca  fluviatilis  L.  J.  Pancic,  rib. 
62.  isporedi  bujes,  bandas. 

1.  BUl^AK,  m.  vidi  bujuk.  u  jednoga  pisca 
xvn  vijeka  Bujak-basa  za  nim  jase.  J.  Palmotic, 
dubr.  79. 

2.  BU^AK,  bu[ka,  m.  kao  da  je  neka  zivotina 
u  jednoga  pisca  naiega  vremena:  Cvrce  Turci  u 
kuli  gorucoj  kano  bujci  na  zeravi  vrucoj.  Osvet. 
1,74. 

BU^AN,  m.  a)  ime  musko  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  38.  48.  Mon.  serb.  268.  Danicic  1,  87.  isporedi 
Bulin.  —  b)  isto  ime  dolazi  mjesto  prezimena 
prosloga  vijeka.  B.  Bujan  od  Sina.  Norini  62.  66. 

BU^ANI,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  cuprij- 
skom., srezu  paracinskom,  od  xiv  vijeka.  Mon. 
serb.  196.  Danicic  1,  87.  K.  Jovanovic,  roc.  179. 
,Bulani'.  S.  Novakovic,  pom.  126. 

1.  BU:^ANSKI,  adj.  Mo  pripada  selu  Buja- 
nima.  Bujanski  brod.  Sr.  Nov.  1867.  108.  Bujan- 
ska  opstina.  K.  Jovanovic,  rec.  179. 

2.  BU^^ANSKI,  adj.  vidi  kod  budjanski. 
BUifiARICA ,  /.   selo  u  Boci  kotorskoj ,  u  Pa- 

strovicima.  Sem.  bok.  kot.  1875.  27.  Report.  7. 

BUlf/ASKO,  m.  nadimak  mjesto  prezimena,  xvii 
vijeka.    Otac   Mijo  Bujasko.    I.  J.  Ancic,  svit.  8. 

BlUiBU^j,  m.  vidi  bumbul.  u  Srbiji  u  ^eskovcu. 
M.  Durovic. 

BUifiE,  /.  pi.  mjesto  ii  Istri,  lat.  BuUeae.  is- 
poredi bulski.  Prit  ti  je  u  Bu}e.  Nar.^  pjos.  ist. 
2,  168.  insu  ga  i  sa  j  mjesto  \:  Buje.  Sem.  trst. 
1878.  54. 

BUI^ENE,  n.  exsertio  oculorum.  isporedi  bu)iti. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BU^ESOVCI,  Bujesovacii,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  vranskom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  u  nije- 
stana  akus.  i  za  nom.:  Bujesovce. 

BU^iES,  m.  riba  koja  se  zove  i  buja  i  bandar, 
i  okun.  vidi  buJa  pod  2.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  u  Stulicevu  i  u  Vukovu  gdje  stoji  da  se 
tako  zove  u  Backoj  i  u  Barani  (14.^  48"). 


BU]^EVl6l 


731 


BUJ^iETICI,  m.  pi.  selo  ti  Bosni  u  olcnigti  svor-  I 
nickoin.  Statist.  98. 

1.  BIJ^^INA ,  /.  strix  bubo  L.  isporedi  sova.  u 
nose  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo.  ti  Vulcovu 
(,sova').  a)  .strix  Imbo.  J.  PanciA,  zool.  204.  Doviki- 
va6e  se  bu[ine.  3D.  Danicic,  isa.  13,  22.  —  b)  selo 
u  Hercegovini  blisu  Konica.  Zemjop.  bo.s.  38.  — 
e)  wjesto  pod  sjenokosima  ii  Srbiji  u  okrugu  po- 
zarevackom :  Livada  u  Bu}ini.  Sr.  Nov.  1803.  434. 

2.  Btf^INA,  /.  mas.'ia  siguatoria.  u  nase  vrijeme. 
ocL  tal.  boUino.  isporedi  bula  pud  2  i  bu|a  pod  1. 
Nime  se  (cinoberom)  bojadisu  bujine  (oblatne). 
D.  Popovic,  rob.  79. 

BU:^INOVAC,  Bujinovca,  m.  mjesto  pod  ni- 
vama  u  Srbiji  ii  okrugu  kragujevaikom  u  selu 
Saturni:   Niva  u  Bnjinovcu.    Sr.  Nov,  1878.  261. 

BLUjIOKA,  /.  koja  bit^i  oCi,  quae  exserit  ocu- 
los.  samo  u  Vukovu  rjecuiku.  o  zabi:  Kurvina 
bujioko.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  4S-i.  isporedi  bu|oka, 
bujook. 

1.  BtllfilTI ,  bujim ,  impf.  exsorere  (oculos).  u 
ncde  vrijeme.  u  rjecuiku  uijednom ,  ali  je  u  Vu- 
kovu samo  sliicajno  izostalo,  jer  ima  bujeiie  a  u 
prvom  izdav'm  ima  i  bujiti.  govori  se  samo:  bu- 
jiti  oci.  Postana  tamna:  maze  biti  da  je  pred  \ 
otpalo  h,  te  se  govori  mjesto  buhliti.  isporedi 
buhnuti,  nabubnuti,  podbuo  (podbula). 

2.  BIHjITI,  bfijiUi,  impf.  torrere  (grana  zeae 
mais).  kokati.  isporedi  biija  pod  1,  od  koje  je  i 
postaio.  u  Srbiji.  J^.  Stojanovic. 

BU^IVKA,  f.  villus,  ruta.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  kao  da  je  to.  nominaticu  nema 
potvrde;  moze  biti  i  bujivak.  Ka  (brada)  gunava 
zapuStaiia,  ua  bu|ivke  ka  stroliasta,  ka  lasasta  i 
borasta.  J.  Kavaiiin  410. 

BUl^OKA,  /.  ime  ovci  u  gornoj  knijitii  hrvat- 
skoj.  V.  Arsenijovic.  o  sa'eto  oo,  te  je  isto  .Ho 
bulooka.  vidi  bujook. 

BU^^OOK,  adj.  u  koga  su  oci  izhulene  (velike, 
ispalc),  oculis  exsertis.  «  Vukovu  rjecuiku.  isjio- 
redi  bujiti, 

BiH,OOIiA.ST,  adj.  vidi  bulool;.  u  Vukovu  rjec- 
uiku. 

BU^jSKI,  adj.  sto  pripada  mjestu  Bu.(aiiia.  xiii 
vijeka.  Ivomunu  ,buI.skomu'.  Mou.  eroat.  33. 

BUlfiUBASA,  m.  sastavleuc  rijeci  bujuk  *  basa, 
starjcsina  nad  bu^ukom  vojuika,  kao  pukovnik. 
prvoj  je  rijeci  otpalo  krajt'ie  k;  a  nalazi  se  i  sa 
k  promijenenim  na  g  pred  b :  bu}ugbasa.  mjesto 
g  pred  b  uala~i  se  i  m;  bulumbasa,  koje  vidi 
na  po  se.  —  Volazi  sumo  ii  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  Nu  .A.limete.  turska 
bujubaso !  Nar.  pje.^:.  vuk.  4,  648.  Pred  j'lima  je 
gradska  bu}uba.sa.  .5,  100.  Bujubasa,  Bjelic  Igiia- 
tije !  4,  274.  —  sa  g  pred  b :  Da  ste  iznasli  kri- 
voga  Vasu  bu)ngbasu.  Golubica  5,  201.  Bujugbasa 
Jurisicu  Stanko.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  180.  —  neki 
pisa  i  k  mjesto  g  prema  turskom  goruru:  Na 
trideset  buljukbasa.  Osvet.   1,  16. 

BU^jUBASIGA  ,  m.  dem.  bujubasa.  Optuze  ga 
nekaki  knescici  i  bu|ubasice.  Vuk,  dan.  1,  78. 

BULUBASIC,  m.  ptrezime,  po  ocu  bit(ubasi. 
Seheiii.  spal.  1862.  27.  pisu  ga  neki  i  sa  k  pred 
b  (vidi  kod  bu|ubasa):  Doku  Bnjnkbasi(-a.  Prnt. 
sab.  mag.  21 1. 

BU^UBASIN.  adj.  sto  pripada  buluhasi.  u  Vu- 
kovu rjecuiku.  Bujubasina  voda  zove  se  neki  izvor 
u  vracarskom.  srezu  u  Srbiji.  Glasnik  19,  108. 

BU^UBASINICA  ,  /.  zena  bufubasina.  u  Vu- 
kovu rjeiniku. 


BtTMBAfiAN 

BII^jTJBASOVANE,  n.  vrsene  vlasti  bufubasine. 
u  Vukovu,  rjecuiku. 

BIILUBaSOVATI,  bu)ubasujem,  impf.  biti  bu- 
(ubasa.  u  Vulcovu  rjecuiku. 

BUIjjUBASTVO  ,  n.  vlast  bu^ubasinn.  dolazi 
samo  sa  k  pred  h  (vidi  kod  bujubasa).  Isteruje 
Vasija  iz  bu]ukbasstva.  Golubica  5,  174.  Bu]uk- 
basi  Konstantinu  pod  ,bo]ukbaSstvo'.  M.  Neua- 
dovii,  prot.  23. 

BUlfiTJBI,  m.  pi.  sela  I'legdje  blizu  Dccana  xiv 
vijeka.  Bujubi.  Glasnik  ii.  12,  37.  111. 

BtFl^UGBASA,  Hi.  vidi  bujubasa. 

BU^UGII',  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u  Sr- 
biji. Rat  40. 

BU^jUK,  m.  tur.  biilUk,  dio,  dio  vojske,  ceta, 
gomila,  po  tom  i  crjadi  gomila,  stoke  gomila,  krd, 
turba,  turma.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  isporedi  bulik ,  buluk ,  bujak 
pod  1.  —  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  biijuka.  — 
a)  0  cefadi,  osohito  o  vojsci:  Viditi  .  .  .  cete  i 
bujuke  ali  copore  vojske.  M.  Eadnii  246.  Sada 
se  vracam  z  dviraa  bujuci  ali  ti  s  cetam.  S.  Mar- 
gitic,  fala  212.  Pak  ih  (vojnike)  razredl  na  tri 
bujuka.  F.  Lastric,  test.  182.  Na  bujuke  k  moru 
pobigose.  A.  Kacic,  korab.  410.  Vas  grad  kupi 
se  na  bujuke.  I.  J.  P.  Lucie,  razgov.  87.  Jos  raz- 
goni  Turke  na  bujuke.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  294. 
Veo  trgose  sabje  od  pqjasa,  stase  zbijat'  Turko  u 
bujuke.  4,  231.  Al'  eto  ti  bujuk  devojaka.  2,  236. 
Posastajasmo  se  u  bujuke,  od  bujuka  nacinise  se 
cete  a  od  ceta  vojska.  M.  Nenadovid,  mem.  74. 
—  b)  0  stoci:  Poplasio  bi  buJuk  goveda.  Nar. 
posl.  vuk.  2.5.1. 

BU^jUMBASA,  m.  vidi  bujubasa.  u  nase  vri- 
jeme ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoim ,  gdj^  se 
napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori.  Prestic'  ce 
vas  bujumbasa  Moho.  Nar.  pjes.  4,  402.  Turcin 
mnase  da  je  bujumbasa.  4,  412.  Pred  I'lima  su 
dobre  bujumbase.  5,  39.  Stan',  postaui  turski  bu- 
jumbasa! Pjev.  crn.  23. 

BIHjUNA,/.  vidi  bujina.  u  Jlanatu.  V.  Arse- 
iiijevic. 

1.  BUMB.A.,  /  djetina  rijcc  za  voda,  bua.  od 
tal.  bombo  (istoga  znacena).  samo  u  rjecnicirna 
Stuliccvu  (jbumbo')  i  Vukovu,  gdje  se  napomine 
da  se  govori  u  Duhrovniku. 

2.  BUi\IBA,  /.  pyrobolus.  od  fr.  bouibo,  tal. 
bomba,  lat.  bombus.  isporedi  bomba.  od  prosloga 
vijeka.  S  jedne  strane  biju  ga  topovi,  s  druge 
strane  bumbe  ognevite.  A.  Kac.ic ,  razgov.  166. 
Noc  i  dan  lumbarda  bumbe  u  grad  mece.  M. 
Kuhacevic  1.50.  Topovima  izvalise  od  Novoga 
tvrde  zide,  a  bumbama  novske  kule  i  junake  iz- 
vajase.  Nar.  pjes.  bog.  175.  Neka  voze  bumbe  i 
topove.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  69.  Da  potezu  bumbe 
i  topove.  4,  438.  Ostavise  .  .  .  prah.  olovo,  bumbe 
i  lubarde.  Pjev.  crn.  249.  Puce  bumba,  a  pace 
lubarda.  Ogled,  sr.  426.  —  u  iiekim  losim  pjes- 
mam.a  kao  da  se  uzima  mjesto  bubiia:  Pripasaso 
sabJe  dimiskirie,  udarise  bumbe  i  svirale,  razvise 
se  svileni  baijaci.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  77.  Puce  .  .  . 
zelena  lubarda,  udarise  bumbe  i  svirale,  krenu.se 
se  tri  turska  vecila.  98. 

BUMHAOA,  /.  i.gla  bez  usica  a  s  glavom,  bab- 
(aca,  batuska,  bocka,  iioda,  .^piodn.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
napomine  da  se  govori  u  Slavoniji).  Postatiem 
ce  biti  od  mag.  gombostu  (istoga  znacena).  Bocke 
ill  bumbace.  D.  Popovic,  srb.  162.  U  kosu  upletu 
i  bumbacami  pribodu  vrpce.  V.  Bogisic,  zbor.  127. 

BUMBACAN,  bumbacna,  adj.  gossipinus,  pa 


BTJMBACIO 


732 


BUN 


mucav.  isporedi  bnmbnk  ('  bubaioran.  samo  n 
rjeaiicima  IMiiiit  (12(1'').  Bjelostijencevii,  Jam- 
bresicevu,  Voltigijinu  i  Stulicevu. 

BUMBA(;i(',  bumbafica,  m.  hi/p.  buinbak.  sami) 
u  jednogn  pixca  xvi  vijeica,  i  to  sa  n  mjesto  m 
pred  b.  Kako  malo  alaea  (,maloslaca')  u  bunba- 
cicu  bib  t,p  lii-anio.  M.  DrXic  22<>. 

BUMBAl/'KI,  adj.  ludi  bumbafan.  u  nase  vri- 
jeine,  izmedti  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Na  biun- 
baCkoj  Xnori.  Jacke  03. 

1.  BUMBAK,  bumbilka,  m.  gossijuuui,  pamiik. 
od  sr.  gr.  finufiuxior,  sr.  lat.  bambacium,  tal.  bam- 
bagio.  isporedi  bombak.  Od  xvi  vijelia,  ismcdit 
rjecnika  u  Mikalinu,  lielinu  (,bumbak'  12G''), 
Bjeloslijcncerii ,  Jambresicevu ,  Voltigijinu  i  Stu- 
licevu  (bumbak).  neki  pisu  i  n  mjesto  m  pred  b. 
Kad  so  gdi  usoru,  s  prnStenjem  rekuci,  u  bum- 
bak poberu.  N.  Dimitrijevid  101.  Pak  smo  mehsi 
od  bumbaka.  N.  Na}eskovic  1,  157.  Prabom  onim 
zasipati  opci  cesto  nSi  tvoje,  i  bumbakom  zati- 
skati  za  ci6  vjetra,  znaj,  dobro  je,  M.  Pclegi-i- 
novifi  200.  Bil  oblak  kako  od  cista  bumbaka.  P. 
Zoranic  75li.  Svile  dobva  cina,  bumbaka  i  vune. 
D.  Barakovic,  vil.  44.  Bumbak  ili  pamuk.  B. 
Kasic ,  rit.  9.  Balotice  od  kuein ,  od  lana  ali  od 
bumbaka.  M.  Bijankovic  .59.  Otrti  ce  mista  po- 
mazaua  novim  bumbakom.  L.  Terzic  12.  Stiiie 
mu  se  bumbak  cine.  A.  Vitajic,  ost.  203.  Sedam 
balotica  od  bumbaka  oli  ti  pamuka.  A.  Kadcic, 
bogosl.  179.  K."o  prame  duge  bumbaka  bijela  i 
razces|anp..  B.  Cuceri  234,  U  I'lili  nametase  .  .  . 
vi'ece  lana  i  bumbaka.  Nar.  pjes.  bog.  99.  I  ostar 
noz  mek  bumbak  ne  reze.  Poslov.  dan  30.  Od- 
liraneu  je  u  skatulici  od  bumbaka.  89.  Ubit'  batom 
od  bumbaka.  143.  Donesi  mi  bumbaka  za  potku. 
J.  Bogdanovic.  K'o  t'  mi  se  privija  i  s^ola  k  bum- 
baku.  Jacke  3.  Poda  li  meci  tnie  malmazine  a 
poda  se  svilu  i  bumbaka.  Nar.  pjes.  istr.  1,  19. 
sa  u  mjesto  m:  Iznajde  brat"  buubak.  .T.  Armo- 
luiic  53.  U  stvari  predenoj ,  bunbaku ,  svili.  L. 
Terzic  242.  ^ 

2.  BUMBAK,  bumbaka,  m.  vidi  bumbar.  samo 
u  VukovH  rjecnika,  gdjc  se  napomine  da  se  govori 
■u  Eisnu. 

BUMBALO,  n.  u  jednoj  pjesiid  losoj  kao  da 
stoji  mjesto  buban.  isporedi  bumba.  Sve  topovi  i 
nase  kumpare  i  bumbala ,  nase  nakarade.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  482. 

BUMBAE,  m.  apis  terrestris  L.  od  prosloga  vi- 
jeka,  ismedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Od  bumba. 
—  Topirico,  zli  bumbari.  J.  Kavaiiin  409.  Jos  su 
mene  i  boji  prosili  .  .  .  Inimbarovi  age  i  agije. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  531.  Kazale  cele  bumbaru  kad 
je  bio  dosao  da  prezimi  kod  liih.  Vuk,  po.sl.  77. 
Bumbari.  J.  Paucic,  zool.  260.  Bumbar  i  debji  je 
i  veci  a  i  rutaviji  od  pcele.  G.  Lazic  88.  ,tresti 
bumbare',  cokotati:  Stoje  pred  vi-atima  dokle  im 
god  drustvo  ne  otvori,  te  od  zime  tresu  bumbare. 
V.  Vrcevic,  igre  60. 

BUMBARANE,  n.  murmur,  isporedi  bumba- 
rati.  samo  n  Vukovu  rjecniku. 

BUMBAJRATI,  bumbaram,  impf.  murmurare, 
ziijati  kao  bumbar.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  II  Vukovu  (samo  u  drugom  znacenu) 
a)  0  bumbaru:  Bumbar,  kad  loti,  zuji,  mum}a, 
bumbai-a.  K.  Crnogorac,  zool.  140.  —  b)  o  cefa- 
detu,  0  kom  se  hoce  da  kaze  da  mu  govor  zuji 
kao  bumbar  kad  bumbara.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku, gdje  se  tumaci:  dumpf  sprechen ,  wie  die 
hummel  summt. 

BUMBARECE,  n.  arap.  miibareki,  cestitane, 
blagoslov.  isporedi  bumbareci.   Gazijama  da  daju 


celonke  i  za  glave  tursko  bumbarede.  Pjev.  cm. 
140. 

BUMBARE(3I,  arap.  miibarek,  sreian,  cestit. 
dolazi  samo  kao  adv.,  kao  srecno,  kad  se  cestita. 
BumbaroAi,  Turci  brado  draga!  bumbareci  roba 
zarobili!  Pjov.  orn.  50.  2>isu  i  sa  n  mjesto  m: 
Bumbarofi,  turska  gazipaSo!  Pjev.  crn.  314. 

BUMBAREVO  RRDO,  n.  mjesto  u  Srbiji  u 
kragujevackom  okrugu  na  putu  iz  Kragujevca  u 
('acnk.  \j.  Kovacevi/;.  P.  Dordevii.  Niva  u  Bum- 
barevom  brdu.  Sr.  Nov.  1867.  195. 

BUMB.\SlR,  bumbasira,  m.  arap.  mubaSir,  ko- 
misar.  isporedi  mubaSir.  Vodi  strasnoga  bumba- 
sira. Nar.  prip.  vuk.  222. 

BUMBATI,  bumbam,  impf.  vidi  bumbiti.  na 
Krku.  I.  Milfietic. 

BUMBAZIN,  adj.  gossipinus,  pamucati.  od  tal. 
bonibagino.  isporedi  bomba?.in.  Od  xvi  vijeka.  To 
prppisah  s  barti  bumbazine  na  bartu  bergaminu. 
Stat.  krfi.  ark.  2,  296.  Na  liarti  bumbazinoj.  Mon. 
Croat.  316. 

BUMbA^INA,  /.  a)  charta.  od  tal.  adj.  bom- 
bagino.  isporedi  bumbazin.  xv  vijeka.  dolazi  i 
sa  n  mjesto  m.  Za  senttenBciju,  ka  se  pe6ati  na 
buHLbazini.  Stat.  po).  ark.  5,  259.  Tastamenat  biSe 
pisan  na  bumbazini.  Slovinac  1878.  143.  Ki  bise 
pisan  na  bumbazini.  143.  —  b)  p)amucno  platno, 
textile  gossipiniim.  od  tal.  bambagino.  m  nase 
vrijeme  u  Lici.  Donesi  nekolika  lakta  bumbazine, 
da  djetotu  skrojim  kosujicu.  J.  Bogdanovic.  Bum- 
bazina.  V.  Arsenijevic. 

BUMBICA,  /.  dem.  bumba.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku  (,bumbice'). 

BUMBIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Dva 
Bumbica  i  dva  Badiievida.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  274. 

BUMBIR,  m.  vidi  bumbor.  .s  kojim  je  i  po- 
stana  istoga.  samo  u  jednoj  pjesmi.  Bozic  zove 
s  Ubala :  .doran'te  mi  bumbira'.  Bozic  zove  s  Le- 
denica:  ,doran'te  mi  devenica'.  Nar.  pjes  vuk. 
here.  341. 

BUMBITI,  bumbim,  impf.  djetina  rijec  mjesto 
piti.  od  bumba.  samo  u  rjecnicima  Stulicevu  i 
Vukovu  (u  kom  se  napomine  da  se  govori  u  Du- 
brovniku). 

BUMBOR,  m.  placenta,  pogaca.  ■';amo  u  Belinu 
rjecniku  (320''),  gdje  se  i  tumaci  kako  je  stavjeno. 
isporedi  bumbir.  Postanem  ce  biti  od  tur.  bumbar, 
kobasica.  po  tome  bi  bio  nekakav  kolac  nalik  na 
kobasicu.  a  ne  npravo  pogaca. 

BIJMBREG,  m.  vidi  bubreg.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  u  koji  ce  biti  uzeto  iz  Jambresiceva ,  a 
u  nemu  je  ,bumbrek'.  govori  se  i  u  hrvatskom 
primorju. 

BIJMBUL,  m.  tur.  biilbiil,  slavuj.  isporedi  bu}- 
buj.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. A  u  lugu  bumbul  poje.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  329.   Dva  bumbula  svu  noc  prepjevase.  1,  481. 

BUMBUXOV,  adj.  slavujev.  isporedi  bumbul. 
samo  u  zagoneci  o  zrnu  puscanom:  Na  dnu  mora 
bumbulovo  jaje.  Nar.  zag.  nov.  65.  isporedi  bom- 
borov. 

BIJMNITI,  bumnim,  impf.  vidi  bubnati,  od 
cega  je  i  postalo  promijenivsi  b  ptred  n  na  m. 
prosloga  vijeka.  Ne  moze  se  i  glurait'  i  bumnit'. 
Poslov.  dan.  74.  Pada  ga  i  bumnit'  i  glumit'.  93. 
kad  ko  sto  naopako  radi :  Bumni  u  surlu,  gluraci 
u  buban.  10. 

1.  BUN,  buna.  m.  hyoscj-amus.  bunika.  u  )iase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu  (u 
kom  se  napomine  da  se  govori  u  Hrvatskoj).  u 


BUN 


733 


BUNAGA 


je  postalo  od  1b.  Korijen  bhai- ,  i-rtjeti ,  mesti, 
smesti.  isporedi  blan ,  blanuti  se ,  balam ,  blena. 
blen.  Kao  da  se  buna  nazobao.  Nar.  posl.  vuk. 
130.  Na  de  tebi  buna  i  tatuna,  prevar'  Turke,  u 
vino  im  baci.  Nar.  pjes.  kras.  1.  .SO.  Bun ,  hyo- 
scyamus.  Slosei'-Vukot.,  ttor.  639.  Jiyoscyamus  ni- 
ger  L.  i  atropa  belladoua  L.  B.  Sulek,  im.  37. 

2.  BUN,  in.  ime  iiiusko  xiii  i  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  12.  13.  Glasnik  ii.  12,  31.  51.  moglo  bi  biti 
rumunsko  bun,  dohar;  all  kako  ima  Bunislav, 
moglo  je  postati  od  toga. 

1.  BUNA,  /.  turba,  .strcpitus,  turaultu.s,  .seditio, 
perturbatio,  impeditio.  od  xvi  vijeka,  izmedit  rjcc- 
nika  u  Mika]inu :  seditio,  concitatio,  motus  populi, 
tumultus;  u  Belinu:  seditio  (7i'.  6641)),  tumultus 
(748«),  perturbatio  (271");  »  Bjelostijencevu:  ,zbui-- 
kaiie  i  buka' ;  ii  StuJiieim :  concitatio,  seditio ;  •(( 
Vukovic:  seditio.  —  Od  kor.  bbu,  od  kojega  je 
biti  (budem)  i  bujati ,  bujica  i  staro  buj ,  a  ko- 
jemu  znaceiie  iirelasi  od  siliti  se  i  silovitu  biti 
u  nemirnu  biti,  uznemirivati.  —  1.  metez  s  bukoiii: 
a)  smijesana  vise  ^udi  vika,  kao  vreva,  graja,  tu- 
multus: Sto  je  tamo  taj  buna?  sto  se  taj  smijeh 
spravi?  M.  Vetranic  2,  331.  Da  ne  ima  koje  tezoro 
ovi  covjek,  ter  ga  lioce  u  ci-kvu  veceras  skrit, 
da  mu  u  kuAi  ne  perikula  u  buni  od  pira.  M. 
Drzii  221.  Njeka  je  buna  gori  ua  vostariji.  263. 
Kad  im  dundo  Maroje  u  kucu  uljezc ,  toprva  ce 
facende,  trjeske,  bune  bit;  konti  ce  se  iskat;  di- 
nari  su  spendani.  294.  Bjezec  dvorsku  bunu  svom 
se  Isusu  vas  obrati.  J.  Kavaiiin  92  Ucini  se 
straSna  buna  i  golem  plac  po  svemii  Egiptu.  E. 
Pavid,  ogled.  110.  Otide  sam  na  kraj  mora,  da- 
leko  od  buke  i  od  bune.  Besjede  kr.  210.  Jer  ce 
lasno  i  sred  bune  .svjetovnijeli  posala  i  truda 
upravjati  sve  na  cas  boiiiju.  D.  Mattel  302.  Gdi 
se  sve  ovog  sveta  budalastine  odbacaju.  gdi  vika 
i  buna  mjesta  ne  imade.  J.  Rajic ,  pouc.  1,  2Bli. 
Uzdigni  se  vise  bune  i  treske,  koju  cine  oko  tebe 
svjetovne  izvaiie  stvari.  B.  Cuceri  IS.  Svojijem 
pripovijestima  cinasc!  malo  ploda  a  vele  bune, 
i  vele  do  te  mjere  da  joduom  posred  govoroi'ia 
zgrabise  ga  i  odvedose  na  zboriste.  179.  Nepri- 
stavna  buna  medu  slugom  i  gospodarom.  A.  Kalic 
108.  Nesto  buna  u  gori  zelenoj.  Nar.  pje.s.  vuk. 
3,  340.  Jos  veca  buna  biva.  Vuk,  mat.  27,  24.  taka 
je  buna  i  kad  tko  radi  Mo  po  tisini,  ali  drugi 
osjetc  pa  dignu  rikii  sa  nim :  Ne  mozes  odniti 
vricu  s  novel  prez  bune.  M.  A.  Rejkovic,  sabr. 
41.  Sada  da  gledamo  kako  ceiuo  to  pamotno  ure- 
diti,  da  onu  vricu  izmaknomo  ne  ucinivsi  nika- 
kovu  bunu.  41.  Hi  kad  tko  javi  .s7o  stra'i,  te  se 
ucini  graja:  Ustade  ne  jauk ,  odtrka  na  strazu, 
ucini  bunu,  sudac  posla  arambasu  i  pandure. 
M.  A.  Ee]kovi6,  sabr.  41.  —  b)  buna  kakra  je 
naprijcd  od  {ttdi,  luoie  biti  i  od  pasa,  fremitus: 
Vucica  .  .  .  bune  se  ne  boji  ni  laje  od  pasa.  M. 
Vetranic  2,  327.  Od  pasa  nije  cuti  ni  bune  ni 
lave.  M.  Drzic  424.  . —  c)  taka  buna  moic  biti  i 
od  oruzja  i  od  mora,  strcpitus,  fremitus:  Uzlio- 
deci  pobrdieam  kalvarija  posred  bune  tolikoga 
oruzja  i  vi'vo  neizbrojna  jiuka.  D.  Mattel  324. 
Iz  prijeka  vihar  dunu,  more  od  zemje  vrijo  erne, 
dize  bunu,  slap  na  lade  bijesan  srne.  J.  Krmpotic, 
kat.  129.  —  2.  mete.^,  kakav  biva  kad  pidi  nesa- 
dovo}ni  iistanu  na  vlast  kakvu  god,  pod  kojom 
su,  te  se  smcte  dotadani  mir  i  red,  seditio.  Po 
svijeb  putijeli  ktje  da  saspe  rati,  bune,  omraze, 
stete,  raspe.  D.  Palmotic,  christ.  94.  Ccsarom  ne 
dadu  se  bune  znati,  ke  dizu  se.  J.  Kavai'iin  263. 
Ucini  se  buna  u  svemu  piiku.  E.  Pavic,  ogled. 
158.  Drzeci  ovo  ki-uiieno  za  jednu  bunu.  333.  Zi- 
veci  svaki  o  svojoj  glavi  ne  cine  uikakvu  dobro, 


no  bune  i  kavge.  D.  Obradovic,  ziv.  58.  Ono  malo 
gebane  bilo  je  dosta  da  se  buna  pocne.  Vuk,  dan. 
3,  174.  Videci  da  od  te  bune  sad  pred  zimu  nista 
biti  no  moze.  Vuk,  grada  59.  Buna  Agi-Prodanova. 
07.  —  i  djeca  nepjokorna  vlasti  pod  kojom  su, 
t.J.  rodite^skoj,  cine  bunu,  a  u  prenesenom  smislu 
i  osjecana  fudska :  Unutrna  pohotjenstva  vele  gora 
nog  opaka  djecetina  bunu  cine  i  svevoje.  B.  Cuceri 
212.  Obsjedeua  od  bune  i  sile  puteue.  A.  Kalic 
423.  —  buna  se  moie  zametnuti,  zavrii,  zakuhati, 
uzbuditi  (u  jednoga  pisca),  podignuti,  dignuti: 
Drzase  ga  za  covika  nemirnog,  koji  bunu  trazi 
zametnut.  E.  Pavic,  ogled.  104.  Kakvo  se  bune 
mogu  zavrci,  kada  za  krunu  tudi  se  pucmu  jag- 
miti.  A.  Kanizlic.  kam.  440.  Losa  sriia  liemu  jest 
dopala,  kad  se  buna  bise  zakuvala.  Nadod.  31. 
Proti  nemu  dogovorise  se  i  bunu  zakuvase  u  puku. 
A.  Kanizlic,  kam.  799.  Sluzeci  se  ovom  prigodom 
vecu  bunu  uzbudise.  365.  Podigao  je  veliku  bunu. 
J.  Eajii,  pouc.  2,  59.  vidi  jos  malo  da^e.  —  moSe 
se  metnuti  u  bunu  narod:  Koji  vas  puk  u  bunu 
metnuse.  E.  Pavii,  ogled.  154.  —  buyia  se  moze 
iitaziti,  utiiati,  umiriti:  Utaziti  bunu,  seditionem 
sedare.  Mika}a  743''.  Da  6e  se  buna  u  crkvi  uti- 
siti.  A.  Kanizlic,  kam.  384.  Kako  je  Mojsija  uz- 
dignute  bune  umirio?  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  64. 
Dok  je  Milos  ntisavao  bunu.  Vuk,  grada  62.  — 
kome  se  bunom  pokazujc  iieprijatefstvo,  moze  se 
izreii  u  akus.  s  prijedl.  na ,  mjesto  cega  se  na- 
lazi  i  dat.  s  prijedl.  suproc  i  gen.  s  prijedl.  pro- 
tiv:  Videci  da  je  pasa  ostao  samo  s  nekoliko 
krgalija  podignu  bunu  na  liega.  Vuk,  dan.  3,  143. 
Dize  bunu  na  I'l.  D.  Danicic,  Icar.  15,  27.  Svu 
bunu  vmutriiijeh  pohotjenstva  suproc  nami  po- 
diginitu  ukrotiti.  B.  Cuceri  .301.  Pocetak  bune 
proti v  daliija.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  130.  —  3.  sme- 
ten  mir  i  tisina  u  opie,  jjerturbatio :  a)  ,buna  u 
zraku',  kad  jc  zlo  vrijemc:  Grahor  siju  za  ozujka 
jnnia,  kad  n  zraku  nije  nikakva  buna.  J.  S.  Ke}- 
kovic,  kuc.  122.  259.  —  h)  nemir,  koji  bira  u 
(!-e(adcta  kail  mu  sto  prekida  misli  kojima  se  bavi 
i  odvrara  mu  piamcl  na  dvugo :  Ona  (dusa)  po- 
dobna  bi  bila  smosti  svu  cejad  na  okolo ;  za  to 
zudjcli  smo  da  u  nase  crkve  ne  ulazi ,  da  ne 
stavja  puk  u  bunu.  B.  Cuceri  96.  —  c)  nemir, 
kojim  se  (udi  uznemirc  i  smetu  n.  p.  na  kakav 
zao  glas:  Kazide  so  po  vojsci  glas  .  .  .  da  .su 
Turci  uzeli  i  Beograd  i  Smederevo,  pa  otisli  u 
zem}u  da  araju  i  da  robe ;  za  to  ude  u  Jude  buna, 
te  ostave  logor  i  topove,  i  pobegnu  kud  ko  zna. 
Vuk,  grada  52.  —  4.  smctna,  koja  ne  da  sto  ci- 
niti  Hi  ne  da  onako  ciniti  kako  se  svagda  cini, 
impeditio :  Nek  se  s  gori'ieg  brci  skinu  kjuna,  da 
jim  nije  u  liraiienu  buna.  J.  S.  Ee}kovic,  kuc.  161. 
Da  joj  (kokosi)  nije  u  jeziku  buna.  279. 

2.  BIINA,  /.  a)  rijeka  koja  utjece  it  Neretru  nize 
Mostara  u  Hercegovini.  Vuk ,  rjec.  48b.  Zem}op. 
bos.  353.  iirci  su  je  u  x  vijeku  pisali  llova.  F. 
Kacki,  doc.  407.  postaua  neznana.  Otolen  se  \oj- 
ska  podignula,  i  Bunu  ti  vodu  pregazila  i  u  Stolac 
konak  ucinila.  Nar.  ijes.  vuk.  4,  469.  o  skitacu 
rece  se:  Tko  je  obio  Bunu  i  Bunicu.  Bella  749''. 
Poslov.  dan.  129.  isporedi  Bunica.  —  b)  seoce  u 
Hercegovini  na  utoku  rijcke  Bune  u  Neretvu. 
Zemjop.  bos.  54.  Schem.  here.  1873.  1.54.  Schem. 
rag.  1876.  58.  bio  je  ondje  x  vijeka  grad,  koji  su 
grcki  pisali  Bovu.  F.  Racki,  doc.  407.  —  cj  dva 
sela  u  Hrvatskoj  u  pod^upaniji  sisackoj:  Velika 
i  Mala  Buna.  Schem  zagr.  1875.  189.  Pregled  41. 

BUNAG,  Bunca,  m.  tako  se  naziva  rijeka  Buna 
u  poslovici:  Obisao  je  Bunca  i  Bunicu.  Nar.  posl. 
vuk.  rjec.  48''.  isporedi  Bi!uia. 

BUNACA,  /.  vidi  buuaca.  od  xvi  vijeka.  Juha, 


BUNACAl^TE 


734 


BUNARSKI 


kojoj  so  lino  uzvidi  kako  u  nirtvom  nioru  na 
Lokiumnu,  kad  jo  biiiiaca.  M.  DrXic  261.  Ja  sam 
mrnar  od  buiiao.o.  •111.  Koji  raznioco  valovo  od 
mora  i  tiui  buiiacu.  1.  Driic,  uauk  gund.  373. 
Biinaca  jo  nioro  ufatila.  Pjov,  cm.  301. 

BUNACANE,  ».  doliriuiu.  .1.  BogdanoviiS.  i^ipo- 
rcdi  buiiacati. 

BUNACATI,  buiuVcaiii  ,  iiitjif.  doliraro,  aliu-i- 
iiai'i.  u  >iaic  vrijciiic.  isporedi  buncati.  Sta  ti,  teto, 
govorisV  Nista,  vujo,  buiiacaiii.  Nar.  prip.  vuk. 
227.  Kada  tko  u  snu  ili  ii  kakvoj  teSkoj  ogno- 
vitoj  bolesti  svasta  govori ,  [luli  roku:  bunaca 
svasta,  uijo  dobro.  J.  Bogdanox'ii!'..  —  bes  sumne 
hi  sc  rcklo  i  kad  tko  hadan  i  be::  bolesti  govori 
kojeSta  ludo,  kao  i  buncati,  koje  vidi. 

BUNAPAB.TE,  m.  presimc  taUjamko  Bona- 
parte. Vise  vojsko  nog  u  Bunajiarta.  Pjev.  cni.  87. 

BUNAR,  buiiara,  i  bi'mar,  bi'inara,  m.  turski 
bunar,  izvor,  atudenac,  kladenac ,  tons,  puteus. 
Od  xvii  vijvka,  izmedu  rjecnika  ii  Mika^nu  (33*. 
167a),  Belinu  (578"),  Bjelostijencevu,  Stulicevu  i 
Vtikovu,  u  srjema  nima  sanio  puteus.  —  Akcenat, 
kad  je  u  nom.  bunar,  onda  je  satiio  jos  u  ace. 
sing,  faki ,  a  u  ostalijcm  Je  ohlicima  kakav  je 
u  stav}enom  gen.  sing. ;  a  kad  je  u  nom.  sing. 
bunar,  otida  se  mijena  n  loc.  sing:  bunaru,  i 
II  mn.  kad  ima  -ov- :  bunarovi ,  i  taki  ostaje  u 
svijem  padesima  take  mnozine,  osim  gen.,  gdje  je 
bunarova.  kad  je  nom.  sing,  bunar,  onda  u  mn. 
ne  dolazi  -ov-.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
II  mn.  i  sa  -ex-  mjesto  -ov-  (bunareva.  E.  Pavic, 
ogled.  673).  —  a)  izvor.  xvii  i  xviii  vijeka,  a 
sada  u  torn  snacenu  nije  u  obicuju.  aa)  u  pra- 
vom  smislu:  Do  vrutka  Ibera,  bistroga  bunara. 
D.  Barakovio,  vil.  87.  Tko  zna  sto  zlanienuju  oni 
bunarovi  od  sunipora.  S.  Margitic,  fala  111).  Koje 
Isaija  prorok  naziva  fontes,  vrutko  ili  ti  bima- 
rove  F.  Lastric,  svet.  181!.  —  bb)  u  prenesenom 
smislu:  Sunec  bunar  jest  i  uzrok  svako  svitlosti. 
I.  Zanotti,  pris.  16.  Isukrst  bunar  jest  niudrosti. 
16.  Koga  nauka  receni  naucite)  nije  izmislio,  .  .  . 
uego  ga  je  zagrabio  iz  bunara  s.  ivandeja.  F. 
Lastric ,  test.  271.  Blizoca  bozja  jest  .  .  .  bunar 
sviju  kriposti.  J.  Banovac,  pred.  61.  —  cc)  sada 
se  nalazi  kao  vlastito  ime  gdjekom  izvoru.  Glasnik 
19,  108.  —  b)  studenac,  kladenac,  puteus.  od 
XVII  vijeka.  aa)  u  pravom  smislu:  Vidje  u  sni 
gdi  jedno  djetetce  vadase  ribu  iz  jednoga  bunara 
zlatom  udicoiu.  M.  Divkovic,  bes.  125.  Isus  trudau 
od  putovauja  sidasc  svrhu  bunara.  862.  Vrata  ili 
usta  od  bunara :  zaklopac  od  bunara.  Mikaja  38*. 
Zatvora  bunar  svoja  usta  svi-liu  liega.  M.  Kadnic 
40.  Kako  jest  ispotezao  s  volikom  luukoin  vodu 
iz  jednoga  priduboka  bunara.  P.  Posilovic,  cvijet 
153.  Blagoslov  gustirne  ali  bunara.  L.  Terzic  240. 
Ucinili  su  sebi  bunarove  sup]e,  koji  ne  mogu  vode 
drzati.  S.  Margitic,  fala  233.  Ostavivsi  vrucak 
zivi  hti  sagradit  razruseni  scbi  bunar.  J.  Ka- 
vanin  428.  Sidoci  Isus  kod  bunara.  A.  Bacic  415. 
Zagrabicete  vode  iz  studenaca  ili  ti  bunarova.  F. 
Lastri6,  svet.  125.  Upade  u  jedan  bunar  prisusen. 
J.  Banovac,  prip,  214.  Vidi  jednoga  covika,  gdi 
priliva  ono  jezcro  u  jedan  bunar.  205.  Izvadivsi 
ga  iz  bunara.  E.  Pavic,  ogled.  79.  Baci  ga  u 
jedan  bunar.  M.  Pavisic  19.  Iskopali  su  sebi  bu- 
narove ili  ti  nakapnice  razasute  (cisternas  dissi- 
patas),  to  jest  saranista,  koja  vode  uzdi'zavat  ne 
mogu  A.  Kanizlic,  uzr.  13.  Studenci  ili  ti  bunari. 
A.  Kanizlic,  kam.  590.  Kada  je  Samaritanka  kod 
bunara  bila.  £).  Kapic  87.  Ko  ne  moze  otici  na 
jedan  bunar,  ide  na  drugi.  N.  Palikuca48.  Uzamsi 
priliku  baci  jo  u  bunar.  M.  Zoricic,  zrc.  25.  Voda 
naravua,  kakono  iz  rike,  iz  mora,  iz  bimara.   M. 


Dobrotii  24.  Studenac  ali  ti  bunar  vodeni.  A 
Kaf-ii,  korab.  23.  Dubite  i  kopajte  janio  ali  ti 
bunarc,  bog  Ae  ih  napuniti  vode.  252.  Kladenci, 
to  jest  bunarovi.  I.  Volikanovic,  upui.  2,  508. 
Svaka  basca  ima  svoj  bunar.  D.  Obradovic,  bas. 
382.    Bunar  jest    provoi   dubok.    ,1.  Kajic ,   pouc. 

1,  88.  II  bunar  ga  zakopavamo.  B.  Cueeri  99.  AT 
jiovika  iiosto  iz  bnnara.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  153.  I 
u  gori  bunar  voda  studona  u  bunaru  jedan  kamon 
mormcra.  403.  Bunar  voda  svaka  glavobo|na,  uilo- 
vlca  svaka  .saniovojna.  1,  229.  Nize  nogu  bunar 
iskopajte.  2,  26.  Nadnesi  sc  nad  bunar  nad   vodu. 

2,  441.  Kogod  dode  Urvinoni  planinom  niedu  jele 
stui'.enu  l)unaru.  2,  442.  Nije  u  bunar,  vo6  kraj 
bunara.  Nar.  posl.  vuk.  219.  Studenac  i  kladenac 
je  bunar  (gdje  se  voda  zahvata  ili  vuce).  Vuk, 
pis.  42.  —  bb)  u  prenescnom  smislu:  Za  sto  je 
vrsnija  jodna  kapjica  bozanstvonoga  utjeseiia  nego 
visoko  nioi'c  i  duboki  bunari  utjesena  svitoviiije 
i  judskiju.  M.  Radnic  274.  —  c)  duboka  jama, 
iskopana  da  se  u  lioj  cuvaju  novel:  Tek  poceSe 
koj)ati  bunare  u  odaje  u  svome  Uaremu,  i  sasipat 
ruspe  u  bunare.  P.  Petrovic,  seep.  168.  —  d)  dub^e 
mjesto  u  vodi,  kao  vir,  locus  fluminis  profundior. 
u  Banatu.  V.  Arsenijevic.  —  e)  ime  selima:  aa)  u 
Bosni  dva  sela:  jedno  u  okrugu  baiioluckom.  Sta- 
tist. 39.  a  drugo  u  okrugu  travnickom  blizu  Jajca. 
Scbeni.  bos.  1864.  85.  ovo  drugo  pirn  i  Bunari. 
Statist.  65.  —  bb)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  jago- 
dinskom.  K.  Jovanovic,  rec.  107.  —  d)  ime  zem]i 
piod  nivama :  Niva  u  Bunaru,  !t  Srbiji  n  okrugu 
pozarevaikom.  Sr.  Nov.  1873.  795.  isporedi  bu- 
narina. 

BTJNAEAC,  bunarca,  m.  dein.  bunar.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  cc  biti  i  nacinen. 

BtJNAIiAN,  biinarna,  adj.  vidi  bunarski.  samo 
u  Stulicevu   rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

BUNAKl'AC,  bunarcca,  m-  dem.  bunarac.  samo 
i  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  vrlo  ncpouzdana. 

BUNARCIC ,  m.  dem.  bunar.  u  nase  vrijeme, 
\  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Iskopaju  bu- 
narcic.  Nar.  prip.  vil.   1867.  463. 

BUNARGIC,  m.  prezime,  po  ecu  bunargiji.  i  je 
sazeto  iji.   Rat  353.    Sem.  srb.  1881.  300"  ' 

BUNARGIJA,  m.  tur.  bunar|y,  koji  kopa  bu- 
nare, puteai-ius.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Belinu  (177'').  isporedi  bunarnik. 
Mall  so  moze  za  novce  prodati,  bunargija  i  ladar 
ga  plati.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  358. 

BUNARI,  »;.  pi.  vidi  kod  bunar  jiod  e. 

BUNARIC,  m.  dem.  bunar.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu. rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Zemja  kod  bu- 
narica.  Sr.  Nov.  1861.  137.  Pod  gorom  kod  bu- 
narica.  1867.  487. 

BUNARINA ,  /.  augm..  bunar.  u  nase  vrijeme. 
a)  u  pravom  smislu:  U  bunarini  velika  zaba. 
Nar.  prip.  ^nik.-  208.  Livada  kod  bunarine.  Sr. 
Nov.  1871.  416.  1872.  316.  1873  939.  —  b)  ime 
mjestu  pod  livadama:  u  Srbiji  u  okrugu  biograd- 
skom.  Trava  na  livadi  u  Bunarini.  Sr.  Nov.  1871. 
698.   Livada   u   Bunarini.   1873.   1040.   1874.  414. 

BUNARISTE,  n.  mjesto  gdje  je  bio  bunar.  Bu- 
nariste  niva  (u  Srbiji  u  okrugu  aleksinackom) . 
Sr.  Nov.  1875.  907. 

BUNARICA,  /.  niontia  tbntana  L.  J.  Slosor- 
Vukot.,  tior.  308. 

BUNARNIK,  m.  putearius,  bunargija.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (578*)  i  Stulicevu. 

BUNARSKI,  i  bunarski,  adj.  a)  putealis.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  ilikajinu  (33*), 
Belinu  (578i»),  Bjelostijencevu  (1003*),   Stulicevu 


i 


BUNA§ 


735 


BUNICA 


i  Vukovu.  Otvorise  se  sve  dubjiiie  bunarske.  E. 
Pavi6,  ogled.  16.  Voda,  bila  ona  tekuoa  ili  sto- 
jeca  ili  buuarska  ili  potocna.  E.  Pavii,  jezgra  47. 
I  buuarsku  (wdu)  za  dobru  iiahode.  J.  S.  Re|- 
kovii,  kuc.  183.  Voda  bunarska.  B.  Leakovic, 
nauk  163.  —  b)  ito  pripada  selu  Bunaru:  Bu- 
narska opstina.  K.  Jovanovic,  i-ec.  107. 

BUNAS ,  111.  iteko  wjcsto  na  tnedi  nela  Globice 
na  rijeci  Ztctovskoj  xiv  vijeka:  Kolnikoint  nadt 
Bunast  i  osude  Bunasa  uizt  delb.  Gla.siiik  27,  291. 

BUNB-  gledaj  bumb-. 

BUNCANE ,  n.  aluoinatio.  ispioredi  buiicati. 
a)  govorene  u  snu:  Sa  snom  i  noinim  bunca- 
liein.  J.  Eajic,  pouc.  1,  IQiJ.  —  b)  yovorene  kao 
u  smi,  bez  reda  i  istine  i  bez  pirilike:  Sto  se  i 
od  nas  samih  nalazi  zaludno  lieko  buncaue  o 
duzini  svojib  dana.  J.  Eajic,  pou6.  1,  GO'J.  Ali  je 
to  lazji%'o  buucaiie.  2,  So^.  bto  kaze  ...  to  je  samo 
negovo  buncaiie.  Vuk,  odg.  na  laz.  11. 

BUNCAEATI ,  buucaram ,  impf.  vidi  buncati, 
od  cega  je  i  postalo.  govoriti  kojesta  izvan  sehe 
u  holesti.  Hoteo  je  skakati  s  kola,  butiearao  ne- 
prestano.  S.  Tekelija  u  Letopisu  120,  47. 

BUNCAT,  m.  ime  musko  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  82.  mose  biti  rumunsko. 

BUNCATI,  buncam,  impf.  delirarc,  alui.-iiiari. 
isporedi  bunacati,  trabuniti,  tlapiti.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukotni  (lo(iiii 
quasi  G  somno ,  alucinari).  I'ostanem  ad  buna, 
po  iemu  je  kao  govoriti  u  buni  Hi  zbunena  i  po- 
metena  i  pomjerena  uma.  isporedi  bunovan,  bu- 
novati.  —  a)  u  pracom  sniislii:  govoriti  it  nc- 
svijesti,  izvan  sebe  u  bolesli  Hi  u  snu:  Bunca 
kao  baba  u  bolesti.  Nai'.  ))jes.  vuk.  30.  Napast 
od  glavobo}e  i  preteskog  onog  sna,  po  koni,  kad 
bi  se  razabrao,  buncao  bi.  G.  Zelic  7.  Ako  bunoa, 
mazi  uiu  teme  sviiiskom  mascu.  M.  D.  Milicevic, 
ziv.  2,  40.  Mi  misjasuio  da  bunca.  M.  P.  Milicevic, 
let.  vec.  139.  —  b)  govoriti  kqje.ita  kao  n  snn, 
bez  reda  i  istine  i  bez  prilikc:  Ali  jos  budalistije 
kJape  i  buncaju  nilcoji.  A.  Kanizlic,  uzr.  xii.  Vi- 
soko  o  sebi  buncati  pocine.  J.  Eajic,  pour.  1,  15. 

BUNCEVICA,  /.  suma  u  selu  Usecenici  u  Srbiji 
u  okriuju  va^evskom.  \j.  Kovacevic.  isporedi  bun- 
cev}e. 

BUNCEVl^E,  n.  morska  irava,  kuja  se  zove  i 
sice  i  voga,  lat.  alga,  samo  u  Miknlina  rjecnika 
(606'')  sa  znaienem  koje  je  stavleno  i  .<«  j  mjesto  \. 
Mole  biti  od  nem.  binse,  juncus,  scirpus.  isporedi 
Buncevica. 

BUNGIC,  m.  x>resime  koje  tako  dolazi  njediiom. 
spomcnikii  xv  vijeka,  bez  sumne  mjesto  I3undic. 
Mon.  Serb.  472.  Danicic  1,  89. 

BUNCICI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  u  okriigu 
mostarskom.  Statist.  112. 

1.  BUNDA,  /.  vostis  pellicea.  isporedi  ci'irak, 
suba.  od  mag.  buuda  (istoga  znacena).  a  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stidicevu  (clilamys, 
vestis  superior)  i  h  Vukovu  (vestis  jiellicea,  s  do- 
datkom  da  se  govori  u  vojoodstvu).  Ja  ti  kupim 
lipu  bundu.  Jacke  11. 

2.  BUNDA,  /.  musko  Hi  zensko  cejade  koje  bun- 
dija.  vidi  bundijati.  u  Dahnaciji.  M.  Pavlinovic. 

BUNDALOVIC ,  m.  prezime ,  u  nase  vrijeme 
Nar.  pjes.  kras.  1,  190. 

BUND  AS,  buudasa,  m.  eplcomctis  Burni.  J. 
Sloser,  kor.  347.  381. 

BUNDA VA,  /.  vidi  bundeva.  u  nase  vrijeme, 
gdje  gdje  u  lirvatskoj.  V.  Arsenijevic.  i  ti  Bosni: 
Krupna  glava  kano  ti  bundava.  Osvet.  4,  11. 


BUNDEVA ,  /.  cucurbita  pepo  L.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (,cucur- 
bita  melo').  isporedi  ludaja.  Akc.  se  mijena  u 
gen.pl.:  bundeva.  Postana  neznana:  mozc  biti 
od  tur.  mudewer,  okrugao,  a  tako  bi  mogla  biti 
nazvana  u  novije  vrijeme  za  razUku  oil  tikve, 
koja  je  obiaio  dugujasta.  Za  bundeve  osobito 
mari.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  60.  Kao  preko  bun- 
deva (kad  ko  sto  govori  bez  slike  i  bez  pravoga 
reda,  t.  j.  kao  da  se  ide  preko  bundeva).  Nar. 
posl.  vuk.  132.  Posijao  bundeve!  (kaze  se  kad 
ko  padne.)  256.  Tolike  ti  bundeve  rodile!  318. 
Pripovijeda  se  kako  se  Arnautin  ozegao  pocenoni 
bundevom.  Vuk ,  jiosl.  153.  Bundeva ,  cucurbita 
j)epo,  kod  nas  se  seje,  jer  je  mnogi  rado  i  ku- 
vauu  i  pecenu  a  osobito  ukisejonu  jedu.  G.  Lazic 
160.  cucurbita  pepo  L.  B.  Sulek,  im.  37. 

BUNDEVAE.A.,  /.  guzvara  s  bundevama.  P.  J. 
Markovic.  B.  Musicki. 

BUNDEVICA,  /.  dem.  bundeva.  a  Vukovu  rjec- 
niku. 

BUNDEVSKI,  adj.  cucui-bitaruni :  bundevski 
cvijet.  Vuk,  rjec.  48Ij. 

BUNDIG,  '«»  prezime,  od  xiii  vijeka.  Mon.  serb. 
40.  299.  402.  Danicic  1,  89.  A.  Kalic  504.  Eat  232. 

BUNDI.TAS,  bundijasa,  m.  covjek  koji  bundija. 
vidi  bundijati.  u  JJalmaciji.  M.  Pavlinovic. 

BUNDIJATI,  bundijani,  impf.  ludo  kojesta  go- 
voreci  uznemirivati  \ade.  u  JJalmaciji.  M.  Pav- 
linovic. Postana  ce  biti  kojcga  je  buncati. 

BUNEJ,  m.  selo  a.  Branicevu  xiv  vijeka.  Glas- 
nik 24,  265. 

BUNGASIJE,  bungasLJa,  /.  pi.  ,gace  erne  i 
tanke  sto  su  nositi  start  primorci  poput  grckih'. 
M.  Pavlinovic.  mozc  biti  od  nov.  grc.  ifovviiojor 
finaxiov,  plumphose. 

BUNGOEOVINA,  /.  selo  u  Bo.mi  u  okragu 
travnickoiii.  Sclirm.  bos,  1S61.  45.  Statist.  65. 
isporedi  bungur. 

BTINGUK,  m.  lur.  bulgur,  prekrupa,  polenta. 
isporedi  bulgur.  u  nase  vrijeme.  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu:  , bungur  kukuruzan  ili  senican". 
481).  ]\fe  poznajem  ja  nasega  bungura.  Nar.  posl, 
vuk.  208.  Kad  se  zeni  bungur  nionico  nilado. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  533. 

BUNGUEAC,  bungurca,  in.  dem.  bungiu'.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Pitali  bogoslovca  kad  je  svi'sio  nauko :  ,sta  ti  je 
najteze  bilo?'  ,Caslovac  i  bungurac'.  Nar.  prip. 
vrc.  220.  _ 

BUNGUEANE.  m.  mlevenc  biiiigura.  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  buugurati. 

BUNGUEATI,  bunguram,  impf.  mleli  bungur. 
samo  u  Vukovu  rjecniku:  Ne  moze  vodeuica  da 
me}e,  nego  bungura.  Vuk,  rjec.  48'-'. 

BUNGUEISATI,  bunguriseui,  impf.  vidi  bun- 
gurati.  B.  Musicki. 

BUNGUEOV,  adj.  sto  %iripada  bunguru.  Ze- 
nidba  bungurova.  Vuk,  pjes.  1,  533. 

BUNGIJA,  m.  concitator,  koji  buni.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  ispo- 
redi bunilac,  bunite}.  Obtuzo  lue  da  sam  ja  bun- 
gija,  S.  Tekelija  u  Letop.  120,  18. 

BUNIBEOD,  Bunibroda,  m.  dva  sela  u  Srbiji 
doni  i  goriii ,  oba  u  okragu  niskom ,  srezu  lesko- 
vackom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

1.  BUNICA,  /'.  rijeka  u  Hercegovini.  pomiue  se 
od  prosloga  vijeka ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu (48'').  Tko  je  obio  Bunu  i  Bunicu.  Poslov. 
dan.  129.  Obisao  je  Bunca  i  Bunicu.  Vuk,  rjec.  481'. 


BUNICA 


730 


BUNITI 


2.  BtlNICA,  /.  vidi  bunika.  Slosor-Vukot.,  flor. 
688.  689.  Cas.  6ps.  muz.  lHrr2.  47.  B.  Sulok,  im.  37. 

1.  BUNK',  m.  preiime:  a)  prezime  vlastcoskiij 
jionxUci  V  Dubrufniku,  Jcuje  dolazi  od  xv  vijcka 
a  latiuaki  ,se  pisalo  do  Bona,  od  ccga  cc  biti  i 
postalo.  Danicic  1,  88.  Vlahu  Buiiiou.  D.  Rai'iina 
93.  Maro  Bunio.  I.  Giiiiilulic''  1112.  —  h)  prezime 
po  drugim  xtranam  osim  Diibrovnika,  kojc  ce 
biti  driifioga  postat'ia :  Tako  pado  Bunicii  .Tovaiio. 
Nar.  jijos.  kras.  1,  12(i.    Mak.sini  Bunic.   Kat  383. 

2.  BUN1(3,  m.  selo  u  hrrati<kui  krujini  blizii 
Gospiia.  Kazdjej.  kr.  18.  Sclioiu.  .sogn.  1871.  40. 
bem.  jirav.  1878.  62.  n  Vukovu  rjecnikii  yradic. 
48''.  Malkoc  pasa  iiastaiii  Buiii('-  u  Krbavi.  P.  Vi- 
tozovic,  kron.  148.  Niz  Krbavii  do  Buiiica  bila. 
Nar.  pjos.  mar.  59. 

BUNIJA,  m.  nadimak  iiijeslo  prezimcna,  ii  naie 
vrijeme.  Miladin  Bunija.  Eat  98. 

BUKIJAD,  bunium  L.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena :  ,bHniad'.  B.  JSulok,  im.  37.  rod  se  ne  zna. 

BUNIJEVAC,  BunijGvca,  m.  vidi  kod  Bunevac. 

BUNIJEVKA,  /.  vidi  kod  Buuevka. 

BUNIKA ,  /.  liyoscyamus.  isporedi  bim ,  bu- 
jiika.  ti  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stiilicevu 
i  Vukovu.  Postane  vidi  kod  bun  pod  1.  Kao  da 
so  bunike  najeo.  Nar.  posl.  vuk.  130.  Bunika, 
hyoscyamus  niger  L.  G.  Lazic  110.  J.  Panfiic, 
flor.  biogr.'  450.  B.  &ulek ,  im.  483.  Bijela  bu- 
nika, h.  albus  L. ;  crna  bunika,  h.  niger  L.  B.  Su- 
lek,  im.  37. 

BUNIKOVIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Mon.  eroat. 
235.  moze  biti  i  pugrjeska  mjesto  Bojnikoviij. 

BUNILAC ,  bunioca ,  m.  concitator.  proiloga 
vijeka  u  jednoga  pisca  i  u  StuUcevu  rjecniku 
(jbunioc').  isporedi  bunitpj.  Takovi  bunioci.  J.  Ka- 
vanin  455. 

BUNILO,  ?H.  ime  muHko,  xiii  i  xiv  vijeka.  Mon. 
Serb.  12.  59.  Danicic  1,88.  isporedi  Bun,  Buni- 
slav,  Bunisa. 

BUNILOVIC,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  Glasnik 
12,  50.  Glasnik  15,  298.  299.  Danicic  3,  564. 

BUNEST ,  adj.  sto  pripada  cejadetu  kojemu  je 
ime  Buna,  ali  to  ime  samo  ne  dolazi.  Na  Buninu 
pact.  Mon.  serb.  197.  Danicic  1,  88.  Bunino  ku- 
ciste  zove  se  neka  zem}a  piod  itivama  u  Srbiji  u 
podrinskom  okrugu:  Niva  u  Buninu  kucistu.  Sr. 
Nov.  1871.  144. 

BUNINA,  /.  .stercus,  fimus,  gnoj,  nem.  diinger. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  postane  vidi  kod  buniste. 

BIJNIONICA,  /.  concitatrix  samo  u  StuUcevu 
rjecniku,  za  koji  cc  biti  i  naciueno. 

BUNIONIK ,  m.  concitator.  samo  u  StuUcevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  naciueno. 

BUNISLAV,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik 
15,  296.  Danicic  3,  564. 

BUNISA,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik 
15,  298.  Danicic  3,  564. 

BUNISTAR .  m.  koji  po  bunistima  kradc.  go- 
vori  se  kao  ukor  kradjincu.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  napominc  da  se  govori  u  Crnoj  Oori). 

BUNISTE ,  n.  fimetum ,  smetUste.  isporedi  bu- 
niste. od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu, 
Belinu  (434^),  Bjelostijencevu,  StuUcevu  i  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori). 
Postanem.  cc  biti  od  nov.  grc.  povriu,  krav}a  ba- 
lega.  isporedi  bunina.  —  a)  u  p)i'avom  smislu: 
mjesto  gdje  se  baca  smecc,  bunak:  Levento  scijene 
za  nista  kao  pomet  od  buniiita.  M.  Vetrauic  1,  225. 
Krivi  starci  da  se  budu  u  buniste  ukopati.  2,  342. 


i^cjaso  biti  po  smrti  ukopan  u  smetliStu  ili  bu- 
nistu.  B.  Kasic,  ign.  85.  Kakono  odbaSene  ajine 
na  bunistu.  S.  Margitic,  fala  175.  Slava  .  .  ne  .  . 
vrzcna  jo  na  Imnista.  J.  Kavai'iin  288.  No  tilo  .  . 
bi  baceno  u  bunisto.  J.  Filipovic  2,  90.  Usrardi 
se  toliko  da  ga  iz  dvora  izbaoiso  na  buniste.  F. 
Lastrii,  ned.  411.  Izirec'^e  se  na  buniJto.  ^iv.  is. 
97.  Kuca  .  .  od  buiiista  biva  gora.  V.  Doson  207. 
Jov  na  bunistu.  .F.  Rajic,  pour.  1,  49.  A  kokos  ti 
ostav|a  bunista.  .1.  S.  Kejkovi/',  kui.  279.  Svaki 
je  kokot  u  svoni  bunistu  goapodar.  Puslov.  dan. 
117.  Presti,  i)rosti,  a  pak  na  bunisto  vrci.  100. 
Nit'  sam  orac ,  nit'  sam  koj^aC ,  vec  sain  kokin 
tancovoda:  od  bunista  do  bunista,  doklo  sunoe 
no  zaide.  Nar.  ])jes.  vuk.  1,  511.  Da  ne  gine  bisor 
u  buniste.  P.  Petrovic,  vijen.  42.  —  b)  po  mjestu 
svom  zove  se  tako  i  .samo  smece,  fimus :  Sve  pro- 
cinujom  kako  gnoj,  bunisto  i  skotinu.  F.  Lastric, 
nod.  3G4.  Od  bunista  da  nacini  smradno  blato  u 
misini.  \^  Doson  172. 

BUNISTVO,  H.  vidi  buniste.  samo  ii  StuUcevu 
rjecniku,  za  koji  je  i  nacincno. 

BUNIT,  adj.  concitatus.  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku. rijec  nepouzdana. 

BUNITEl^,  m.  concitator.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikajinu,  (33a),  BeUnu  (7'>.  664''), 
Bjelostijencevu  i  StuUcevu.  isporedi  bunilac.  Bu- 
nite}e  i  zasidniko  protiva  gardinalu.  A.  Kadcic, 
bogosl.  303.  Imahu  za  glavara  nekoga  Judu  Ga- 
lilejanina  covjeka  buniteja.  Ziv.  is.  40. 

BUNITI,  bunim,  impf.  tumultuari,  conoitare, 
turbare,  impodire.  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  M 
Vetranica),  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (buniti, 
seditionora  facere),  u  BeUnu  (buniti  se,  deficere 
7'>) ,  u  Voltigijinu  (buniti,  lannen,  murmeln) ,  u 
StuUcevu  (buniti ,  seditionem  conflare)  i  u  Vu- 
kovu (buniti,  conoitare;  buniti  se,  imperium  fran- 
gere).  —  Akc.  kaki  je  u  i)roes.  taki  je  u  cijelom 
impf. :  buiiab ,  u  2  i  3  sing.  aor.  biini,  i  u  part, 
piraet.  pjass.  s  drugim  slogom  kratkim :  burien ;  tt 
ostalijem  oblicima  kao  u  inf.  —  Postanem^  od  buna. 

I.  neprelazno:  tumultuari,  ciniti  bunu,  buku 
(vidi  buna  pod  1).  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka. O  pufe,  ne  buni,  neg  muce  i  s  mirom  tuj 
stani.  M.  Vetranic  2,  378. 

II.  prelazno:  1.  }ude  uznemirujuci  podizati  da 
smetu  mir  i  red,  koji  se  zatekao,  conoitare.  mjesto 
rijeci  koja  upravo  znaci  jude  maze  biti  i  druga 
u  kojoj  se  razumiju  fudi  (grad,  srce  itd.) ;  komu 
se  takim  nemirom  misli  nauditi,  moze  biti  izre- 
ceno  u  akus.  s  prijedl.  na  ili  u  dat.  s  prijedl. 
procu,  a  moze  i  ne  biti  izreceno.  i  sto  se  takim 
nemirom  lioce  da  dokuci,  moze  biti  izreceno  rece- 
nicom  koja  se  privezuje  rijecju  da.  a)  mir  i  red 
koji  se  smeta  kad  ko  koga  buni  moze  biti  u  opce 
onaj  koji  je  medu  Judma  jednijem.  i  drugim :  Na 
krstjane  Turke  buni.  I.  Gundulic  480.  Da  me 
ufato  za  to  sto  sam  bunio  Crnogorce  da  svoje 
Turke  pobiju.  Glasnik  17,  315.  —  b)  mir  i  red 
koji  se  smeta  kad  ko  koga  buni  moze  biti  onaj 
za  koji  se  stara  vlast:  Vapijase  svak  ovako  su- 
proc  caru  bunec  sile.  I.  Gundulic  486.  Ne  ima 
srama  grad  bunit  suproc  nama.  D.  Palmotic, 
Christ.  116.  Jesi  Ii  bunio  pukV  T.  Ivanovic  146. 
Otidu  da)e  da  bune  narod.  Vuk,  dan.  3,  158.  — 
2.  uznemirivati  koga  drazeci  ga  na  sto,  poticuci 
ga,  movero,  conoitare:  Glas  ovaki  Turko  buni, 
da  nije  toga  ko  ne  zeli  stan  da  plijenom  tijem 
napuni.  J.  Palmotic,  dubr.  59.  —  3.  boj,  svadu  i 
drugo  sto  takovo  podizati,  raspafivati,  excitare: 
A  domace  istu  boje  budit,  bunit  i  razeii.  I.  Ka- 
navelio,  iv.  9.  Za  to  buni  svade  (,svagdjo')  i 
smece.   I.  Kanavelic,   iv.  18.   —   4.  uznemirivati 


BUNIV 


737 


BUNAK 


koga  11  opce,  perturbare:  Cim  iioiigodiiu  dusa 
uosi  ali  ugodnu  miso,  s  toga  taj  cas  srcu  mir 
donosi  ill  nemir  buni  nega.  A.  BoSkovicova  u 
D.  Mattel,  srce  354.  —  5.  .smHati,  impediro:  Jer 
vru6ine  lie  (bube)  n  posUi  biine.  J.  S.  Eo)kovi6, 
kuc.  287. 

III.  sa  se:  I.  refleksivno :  a)  uzncmirivati  se, 
concitari.  aa)  u  Mvotini.  kad  se  krene  tz  svoga 
mira  ill  poplasi:  Tuj  vihar  ue  krSi  najmaiie  ze- 
leui,  .  .  .  iiiti  se  zvijer  buiii,  da  plahoiii  iiaravi 
ziosrda  otruni  jedan  list  na  travi.  M.  Vetraiiic 
2,  272.  Prosa  iiii  fpipUcima)  uspito,  ueka  so  no 
bune.  2,  332.  —  bb)  o  vojsci,  kad  ac  dize  i  skiip(a ; 
Kad  se  otajno  i  skrovito  vojska  buui.  I.  Kaiia- 
velic,  iv.  42.  —  b)  znaicne  kao  naprijed  pod  II, 
1,  a.:  Bune  so  (pogani)  da  uzegu  i  razkopaju  sve 
manastire  i  porobe  krstjano.  I.  Aiicic,  vrat.  2, 
4,  172.  —  c)  protiveci  se  vlasti  odmetati  se,  kau 
pod  II,  2,  b.,  imperium  detrectaro:  Misli  (narod) 
da  mu  se  nepravda  cini ,  pak  so  protivi  i  buni. 
D.  Obradovic ,  ziv.  67.  Narod ,  koine  je  zuluin  i 
onako  bio  dodijao ,  stane  se  vecma  i  veenia  bu- 
niti.  Vuk,  dan.  3,  156.  Kad  Turci  vide  da  se  raja 
pocine  buniti.  159.  —  2.  recipr.,  uznemirivati  se 
medu  sobom,  kao  najjrijed  pod  II,  2,  prenesenu 
na  stvari  koje  zajedno  lezeci  gnyu,  pa  kao  jcdna 
drugu  nznemirtije  drazeci  je  i  tijem  pomazuci  da 
gnije:  U  liu  (jamu)  sve  sto  trunc  daj  nek  siuise 
zajedno  se  bune ,  i  nek  gniju  u  gotovoj  nipi. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  29. 

BUNIV,  adj.  seditiosus.  samo  it  ijeciiicima  Be- 
linu  (6641')  i  Stulicevii. 

BUNLIVO,  adj.  seditiose.  samo  it  Belinu  rjec- 
nikii  ("'').  isporedi  buiiivo. 

BUNOJEVIG,  m.  selo  it  Boci  kotorskoj  blizit 
Sisna.  Kepert.  11.  moze  biti  pogrjeska  iiijesto  Bu- 
novici,  koje  vidi. 

BUNOSEVAC,  Buiio.sevca,  m.  sclo  u  Srbiji  it 
okrugii  vratiskom.  Sr.  Nov.  187'J.  175. 

BUNOVAN,  biinovua,  adj.  somisoinnus,  ko  se 
probudi  alt  jos  iiije  sa  svijem  pri  sebi,  jos  se  iiije 
razabrao  oda  sna.  isporedi  trapovijesau.  ii  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  it  Vukovii.  I'ostu- 
nem  od  buna,  isporedi  bunovati.  Te  on  budi  sna- 
sicuj  skoci  snasa  bunovua.  Nar.  pjes.  vuk.  1,521. 

BUNOVANE,  n.  delirium,  staiie  it  koiii  je  ce- 
(ade  kad  je  iznan  sebe  od  bolesti.  samo  it  rjecnikii 
Mikajinu  (,tlapa  radi  nemoci ,  plirenesis')  *  iz 
nega  u  Stulicevii  (deliramentum,  phronesis).  ispo- 
redi bunovati. 

BUNOVATI,  buuujem,  imjjf.  dolirare,  biti  izvan 
sebe  od  bolesti.  samo  u  rjecnikii  3Iika{inii  (,biti 
izvan  sebe  od  nemoci,  phreneticuin  esse',  ,koji  bu- 
nuje,  phrenetious')  i  iz  nega  u  Stulicevii  (desipere, 
deliramenta  loqui).  Postanem  od  buna,  isporedi 
bunovan,   buncati.    —  Akcenat   kao   it   banovati. 

BUNOVCI ,  Bunovaca ,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugii  sarajevskom.  Statist.  10. 

BUNOVI,  in.  pi.  selo  u  Hercegooini  it  okriigu 
mosiarskom.  Statist.  109. 

BUNOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Bitnit,  xiv  vi- 
jeka.  Glasnik  ii.  12,  51.  isporedi  Buuovici. 

BUNOVICI,  m.  pi.  selo  it  Boci  kotorskoj  blizii 
Risna.  Sem.  bok.-kot.  1875.  19.  ptsM  gu  i  Buno- 
jevic  moze  biti  grijeskom.  Repert.  11.  isporedi 
Bunovic. 

BUNOVINA,  /.  mandragora    B.  Sulek,  im.  38. 

BUNOVIT,  adj.  seditiosus,  koji  se  brzo  buni. 
samo  u  zagoneci :  Visok  tata,  plosiia  mama,  buno- 
vit  zet,  manita  devojka.  (odgonetlaj :  iiebo,  zemla, 
vjetar  i  magla).  Nar.  zag.  nov.  142. 


BUNSKI,  adj.  sto  pripada  sclu  Buni  it  Hr- 
vatskoj.  Pri  bunskoni  niostu.  Mon  .   oroat.  812. 

BUNSOV,  111.  prezime,  u  nase  m-ijciiic  ii  Srbiji. 
Milos  Bunsov.  Rat  45. 

BUNT,  m.  vidi  bunta.  u  pocetkii  nasega  vijeka. 
Dajemo  vam  znati  da  se  u  iiahiji  beogradskoj 
pojavio  lieki  bunt.  M.  Nenadovii,  mem.  323. 

BUNTA,  /.  seditio,  bitiia.  u  jednoga  pisca  pro- 
iloga  vijeka.  od  vein.  bund,   isporedi   bunt,  pun- 
I  tarija.  Utisava  buntu  razjarenog  naroda.  D.  Obra- 
!  dovic,  bas.   11. 

j  BUNTAS.  buntasa,  in.  homo  seditiosus,  biin- 
I  tovnik.  u  pocetku  nasega  vijeka.  od  bunta.  Lopove 
I  i  buntase  da  povata.  Djelov.  prot.  8. 

BUNTJELIC,  w.  prezime,  it  nase  vrijeme  u 
Dalinaciji.  Schem.  rag.  1876.  62. 

BUNTOVAN,  biintovna,  ad^j.  seditiosus.  «  nase 
vrijeme.  od  bunta.  isporedi  buntovnik.  Od  bun- 
tovne  vojske.  Nov.  srb.  1831.  71.  Buntovna  cud. 
M.  Pavlinovic,  raz.  opis.  51. 

BUNTOVANE,  n.  seditio.  «  nase  vrijeme.  Jav- 
jaju  da  su  bila  lieka  buntovaiia.  Nov.  srb.  1835. 
140.  _ 

BUNTOVNICKI,  adj.  seditiosorum.  Buntov- 
nickog  poglavara.  Nov.  srb.  1835.  195. 

BUNTOVNIK,  Hi.  homo  seditiosus.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  it  Stulicevii  i  Viikovu  (gdje 
se  dodaje:  ,moze  biti  da  je  ova  rijec  postala  u 
nase  vrijeme').  isporedi  bunta,  od  koje  je  i  po- 
stalo.  Najprve  buutovnike  po  zakonu  stratit  htise. 
J.  Kavaiiin  183.  Buutovuici  navale  sto  prije  da 
zavladaju  gradoui.  Vuk,  dan.  3,  143.  Buntovuioi 
su  bili  sve  po  izboru  boji  od  bojega.  Vuk,  grada 
63.  Vi ,  jediii  buntovnit-i  svoga  eara.  M.  Nena- 
dovic,  mem.  87.  Da  se  hvataju  buntovnici.  M.  D. 
Milicovic,  vec.  23.  Buntovnici,  da  .se  nijoste  po- 
digli !  D.  Danicic,  psal.  66,  7. 

BUNTOVSTVO,  n.  seditio.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.   Buntovstvo  tela.   Z.  Orfelin  18. 

BUNUS,  m.  selo  koje  se  samo  po  imenu  spo- 
mine  prije  naiega  vremena.  S.  Novakovi6 ,  pom. 
127.  moze  biti  isto  koje  se  sada  zone  BunuSka, 
koju  vidi.  i  na  karti  Bunui5,  koje  pisii  i  Bunos 
i  Bunis.  Eat  118. 

BUNUSKA,  /.  selo  u  Srbiji  ii  okritgu  niskoin, 
srczu  leskovackom.  Sr.  Nov.  1879.  175.  isporedi 
Buuus. 

BUNUTI,  bunem,  pf.  vidi  kod  buhnuti. 

BUN,  m.  ime  nekoj  zemfi  na  otokii  Bracii  xin 
vijeka:  ,Buni>'  okladi,.  Starino  13,206.  isporedi 
Buiie. 

BUNA,  /.  caverna,  rupa,  jama,  pecina.  od  xvi 
vijeka.  od  tal.  bugua,  ko.%  ko.iarica,  bugno,  kos- 
nica.  isporedi  builka,  bunac.  K  zjatju  buiie  jedne 
dojdosmo,  ka  unutri  kako  siroka  pecina  rasko- 
sivase  se.  P.  Zoranic  8.  Uz  zjatje  bune  jedne  na 
stini  pod  borom  sideci  zena  jedna.  64.  Ter  okom 
gdi  smirah,  razgledah  udije  morski  pod,  razbirah 
bune,  krug  i  spije.  D.  Barakovic,  vil.  279.  Ugle- 
dah  visoko  pod  krugom  buiie  zjat.  286.  Prid  bu- 
lioni  posidili.  287.  Slisati  to  bise  iz  buiie,  pri  koj 
stall,  buiia  se  stresise,  kad  bi  van  pihnu'  zdah. 
288.  sada  je  buna  it  Dalinaciji  rupa  sto  se  ostavja 
po  kucnijein  zidovima  za  golitbove,  sto  se  it  zemfi 
iskopa  da  se  uhimti  zijerka,  i  sto  se  gdje  god 
nacini  da  voda  prolazi.  J.  Grupkovic. 

BUNAC,  bi'uiea,  m.  kotac,  stabuluui.  u  Dalina- 
ciji na  Visit.  L.  Mrazovic.  Od  buiia.  isporedi  kos 
i  kosara. 

1.  BUNAK,    buiiaka,    in.   fimetum,   bitniste.    u 

47 


BUNAK 


738 


BURA 


)iaSe  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu 
(quisquiliae).  Postaiie  vidi  kod  buiiisto.  Osta  luajka 
stura  im  buiiaku.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  39. 

2.  BUNAK,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  iwdzupaniji 
zagrehaikoj.   Scliem.  zagr.   1875.  68.   Proglod  22. 

BtTNANCI,  Biii'mnaca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u 
okniga  toplidkom.  Sr.  Nov.  1879.  176.  mjeitani 
govore  tiom.  i  za  akus.:  Bunance. 

BUNANI,  ?».  pi.  a)  selo  negdje  blizu  Decana 
XIV  I'ijeka,  a  tada  je  u  iiom.  glasilo  Bui'iane:  Selo 
BuiWie.  Glasnik  ii.  12,  34.  108.  —  b)  selo  u  Hr- 
vatskoj J(  podzupaniji  kri&koj.  Schem.  zagr.  1875. 
118.  Pregled  84. 

BUNE,  /'.  pi.  ime  iiekoj  zemji  na  otoku  Bracu 
XIII  vijeka.  IJ  ,BuiiahE'  vse.  Starine  13,  209.  no- 
minativu  nema  potvrde.  bice  ista  zeinja  koja  je 
u  istom  spomeniku   zapisana  i  ,Buut'.  vidi  Buii. 

BUNEVAC,  Buiievca,  m.  covjek  ji  Backoj  koji 
govori  zapadnijem  govorom.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Postana  tamna: 
sto  se  misli  da  ,moXe  biti  da  se  tako  zovu  od 
hei'cegovaike  rijeke  Bune,  od  koje  su  so,  kao  sto 
se  pripovijeda,  negda  amo  doselili'  (Vuk,  kov6.  2), 
tomu  se  opire  zavrsetaJc  -evac ;  X'^'ij^  bi  moglo  biti 
od  imena  covjecjega  Bun,  koje  se  samo  ne  nalazi, 
ali  mose  biti  hyp.  od  Bunislav  Hi  od  Bonifacius 
{kao  Rad  od  Radosav),  te  bi  nazvani  biti  po  co- 
vjekii  koji  ih  jc  preselio  Hi  po  sv.  Bonifaeiju, 
kojega  moze  biti  da  su  negda  osobito  slavili.  Sokci 
ill  buAevci  (,bunievei').  D.  Obradovii ,  bas.  306. 
Kg  posti  sredu ,  on  je  rkac ,  a  ko  subotu ,  on  je 
buiievac  (.Bunevaot').  D.  Obradovii,  sov.  59.  Zovu 
ih  u  Backoj  Bunevcima,  .  .  .  a  i  sami  reku:  ja 
sam  Bunevae.  Vuk,  kovc.  2.  —  dolazi  i  kao  prez- 
ime:  Ivan  Buiievac.  Vui,  pjes.  2,  652.  vidi  i  Bu- 
lievci.  —  V  oblicima  u  kojima  je  drugi  slog  dug, 
te  glasi  -lie-  govori  se  po  nekim  krajevima  -nije- 
nijesto  -ne  kao  da  bi  ti  glasovi  bili  od  staroga 
-ne- :  Bunijevci.  sto  ?«  Vukovu  rjecniku  ima  i  u 
nom.  sing.  Bunijevac  (ccmu  se  dodaje  da  se  tako 
govori  u  Hrvatskoj),  bice  pogrjtska  uz  one  oblike 
u  kojima  je  taj  slog  dug. 

BUNEVACKI,  adj.  sto  pripada  Bunevcima.  u 
Vukovu  rjecniku. 

BUNEVCI,  Biinevaca,  m.  pi.  a)  selo  u  hrvat- 
skom  primorju.  Pregled  13.  —  b)  selo  u  Hercego- 
vini  blizu  Trebina.  Statist.  122.  isporedi  Buiievac. 

BUNEVCINA,  m.  i  f  augm.  Buiievac  i  Bu- 
lievka.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUNEVKA,  /.  zensko  cefade  u  Backoj  koje 
govori  zapadnijem  govorom..  isporedi  Bunevae.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Buiievka.  Vuk,  kovc.  2.  —  mjesto  -ne-  govori  se 
po  Hckim  krajevima  i  -nije-,  kao  da  bi  ti  glasovi 
bili  od  staroga  -ne-.  Bunijevica.  u  Vukovu  rjec- 
niku, gdje  se  dodaje  da  sc  govori  u  Hrvatskoj. 

1.,  BinNIC.4,  /.  vidi  buuika.  Narodiiak  1877. 136. 
B.  Sulek,  im.  37. 

2.  BUNICA,  /.  dem.  biiiia.  J.  Grupkovi6. 

BUNIKA,  /.  vidi  buuika.  P.  Bolic  2,  325.  List 
od  buiiike.  Fannak.  100. 

BUNIKOVO,  n.  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  u 
okrugu  kragujevaikom  kod  sela  done  Satorne: 
Niva  u  Buiiikovu.  Sr.  Nov.  1877.  1079. 

BUNIStE,  n.  vidi  buniste.  u  nase  vrijeme  iz- 
medu rjeinika  .samo  u  Vukovu.  a)  kao  buniste 
pod  a. :  Svaki  pijevac  na  svom  buiiistu  jaci.  Nar. 
posl.  vuk.  277.  Prtiste  na  buiiiste  a  nesreca  u 
ku6u  265.  Al  govori  petlovane;  ja  mog'  biti  oda- 
ba£a  od  stotinu  kokoSaka  da  ih  vodim  od  bunista 


do  buiiiSta.  Nar.  pjes.  vuk.  Xiv.  10.  —  b)  kao  bu- 
niste pod  b.:  Vrana  o  buiiistu  a  soko  o  mesu, 
jja  oboje  na  Durdov  dan  izlote.  Nar.  posl.  vuk.  39. 

BUNIV,  adj.  seditiosus.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. isporedi  buiiivo. 

BIJNIVO,  adv.  seditiose.  samo  u  Mikajinu  rjei- 
nika (33ii).  isporedi  bunjivo. 

BUNIVOST,  buiiivosti,  /.  seditio.  samo  u  Stu- 
licevu  rjeiniku,  gdje  ima  i  buiiivstvo.  oboje  na- 
iineno  za  rjecnik. 

BUNKA,  /.  vidi  buna,  od  koje  je  i  postala.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Pridi  golubice  moja  u 
utlinah  kamenih,  u  buiikah  gomilnih  (in  caverna 
maceriae).  Bernardin  94.  cant.  2,  14. 

BUPA,  /.  sonitus,  lupa.  samo  u  nase  vrijeme. 
od  kor.  bup ,  lupati.  isporedi  bupati ,  bupiti.  0 
glasu  koji  se  iuje  kad  puske  pucaju:  Stoji  bupa 
sjajnijeh  muSketa.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  370. 

BUPANE ,  n.  vidi  lupaiie.  u  Vukovu  rjeiniku. 
isporedi  bupati. 

BUPATI,  bupain,  impf.  vidi  lupati.  samo  ii 
Vukovu  rjeiniku  (gdje  se  napomine  da  se  govori 
u  Perastu).   isporedi  bupiti.    postanem  od  bupa. 

BUPILO,  n.  neko  mjesto  blizu  Ravanice  u  pjesmi 
i  iz  ne  u  Vukovu  rjeiniku.  isporedi  bupiti,  od  iega 
je  i  postalo.  Ode  care  (Lazar)  crkvi  Ravanici 
da  on  vidi  kaka  niu  je  erkva.  Kad  je  care  bio 
prema  crkvi,  sinu  crkva  kao  jarko  sunoe,  konu 
Jidraka  u  oci  udari,  pod  careni  je  koiiic  poskocio 
i  sa  sebe  cara  obaUo,  tu  se  zove  Carevo  Bupilo. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  210. 

bUPITI,  biipim,  pf.  vidi  lupiti.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu,  gdje  se  napo- 
mine da  se  govori  u  Perastu,  ali  se  govori  i  u 
Srbiji,  i  neprelazno  kao  tresnuti  sohom  o  zem]u. 
I.  Pavlo^dc,  isporedi  bupati,  bupnuti. 

BIJPKATI,  biipkam,  impf.  murmurare.  samo 
V,  Stulicevu  rjeiniku:  ,bubkati',  po  iemu  je  od 
bubati. 

BUPNUTI,  biipuem,  pif.  padajuci  sohom  lupiti 
0  sto,  corruere  cum  strepitu.  ii  nase  vrijeme.  od 
bupiti.  isporedi  bubnuti,  biisiti.  Navlas  bupne  o 
dolinu  kao  da  je  poginuo.  V.  Vrcevio,  igre  54. 
Bupnuti  sto  i  biisiti.  K.  Crnogorac. 

BUR,  m.  minctio,  pnsane.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu.  Od  kor.  bhur, 
vrtjeti  se,  vreti,  prema  iemu  stoji  bur  sa  svojim 
znacenem  kao  kvasiti  i  kisa  prema  kvascu.  ispo- 
redi buriti  (raiugere) ,  buran  (pluviosus) ,  burke. 
Sail  salom,  buri  burom,  a  ne  tici  rukom.  Poslov. 
dan.  120. 

1.  BURA,  /  procella,  tempestas,  jak  vjetar, 
vihar.  od  xni  vijeka  (vidi  pod  b.  prvi  primjer), 
izmedu  rjeinika  u  Stulicevu  (u  koji  je  uzeto  iz 
ruskoga),  u  Vukovu  (,sturmwind,  procella',  sto  je 
jos  k  tome  dodano,  ono  je  a  drugoj  buri,  koju 
vidi  na  po  se)  i  u  Daniiicevu.  —  Kor.  bhur, 
vrtjeti  se,  verti.  nadimati  se.  isporedi  buran,  bur. 
—  Isprva  je  glasila  burja,  za  to  je  instr.  sing, 
bio  bureju.  —  a)  u  pravom  smislu :  Veliki  vetrs 
i  bui-a  mala  drevesa  ne  povreZdajett.  Starin.  2,  271. 
Dodoh  u  dubinu  mora,  i  bura  potopi  mene.  J. 
Banovac,  blagos.  27.  psal.  68,  3  (2).  Bura  na  moru 
bijase  sve  veca.  D.  Dauicic,  jon.  1,  11.  —  b)  n 
prenesenom  smislu:  Tihoje  pristaniste  vltnaje- 
mymt  bureju  grehovuoju.  Mon.  serb.  58.  Da  uti- 
sisi  bum  jutiiju  duse  i  tela  mojego.  Mon.  serb. 
244.  Kada  vitri ,  bure  i  vihri  progofienja  ereti- 
caskoga  rvu  crkvu.  S.  Budinic,  sum.  55b.  Ja  sam 
cisto  pred  ofiima  imao  kakvu  su  buru  na  sebe 
privlafiili.  D.  Obradovic,  bas.  392. 


BURA 


739 


BURDEl^NICA 


2.  BURA,  /.  boreas,  sjever.  od  ted.  bora,  od 
XIII  vijeka,  izmeda  rjecnika  u  3Iikalinu,  Bjc- 
lostijencevu,  Jambresiceou,  VoUigijinu  i  Vukovu. 
—  a)  sjeoer ,  sjevcrna  sir  ana :  Rasohatica  vsa 
SB  vsinii  liivanii  ua  jugt  i  ua  buru  jo.  Starino 
13,  209.  Z  bure  jest  put  obci,  a  z  juga  jest  put, 
ki  gre  kt  hizamt.  Mou.  croat.  i-iO.  Imaju  gledati 
iia  buru.  Narucii.  i37ij.  Obrativsi  .se  k  strani  od 
bure.  L.  Tex-zic  325.  Propastnim  ostaliiu  odgova- 
ram  vjetrec  s  bure.  J.  Kavaiiin  1.53.  Da  ste  pro- 
kleti  s  juga  i  s  bure.  J.  Bauovac,  blagos.  179.  — 
b)  sjever,  vjetar  sjeverni ;  S  ostriuom  garbiui  (,gr- 
bini')  uzmutiSe  more,  pak  bura  zapini  Jvignuv  se 
sa  gore.  P.  Hektorovic  72.  Od  kude  bura  ishodi. 
P.  Zoranic  7i'.  Koji  prode  vrime  bure,  lie  maiika 
inu  nista  drugo  nego  pocivati.  P.  Posilovic,  nasi. 
1981).  Bura  ga  (cvijet)  opajuje.  M.  Radiiic  1G8. 
Po  jugu  i  buri ,  fortuni ,  bonaci  u  pivai'iu  vasi 
proliajaju  daiiei.  M.  KuhaCevic  -10.  Napadue  iia 
nas  straovita  bura.  D.  Obradovic,  bas.  380.  Kad 
bura  dune,  svakoinu  je  bude.  Poslov.  dan.  41. 
Puva  bm-a  iia  Radula.  Nar.  pjos.  vuk.  242.  Bura 
goni ,  vrag  se  zeui.  Nar.  posl.  vuk.  30.  Bura  mi 
JG  zibarica  bila.  Nar.  pjes.  mikul.  139.  Bura  se 
po  priinorju  gdjesto  zove  i  vjetar  od  ki'aja  (t.  j. 
sa  zetDJe).  Vuk,  rjec.  -19^.  isporedi  zgorae. 

3.  BURA,  /.  borax.  sa}iio  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena,  koji  re  biti  useu  iz  niskih  kiiiga. 
Od  pers.  bora  (istoga  znacena).  Vode,  u  kojoj  je  1 
lot  bure  rastopjeno,  sipaju  u  vino.  P.  Bolic  2,  263. 

■1.  BURA,  III.  vidi  buro.  saino  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

BURACA ,  /.  lagenae  species ,  kau  cutiira  od 
kozc.  od  tal.  borraccia,  iiiijeh.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  ii  Vukovu  (gdje  .sc  napomiue 
da  se  govori  a  Hrvatskoj  i  Dalmaciji).  Uzme  bu- 
racu  vina.  V.  Bogisic,  zbor.  241.  nalazi  se  i  sa  c 
mjesto  c :  U  biu'aco  uatocise  pivo.  Nar.  pjes.  juk. 
165.  Nalivajte  u  burade  pivo.  435. 

BURAC,  Buraca,  Hi.  iiiie  musko.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isjwredi  Burja. 

BURACA,  f.  vidi  buraca. 

BURAD,  /.  coll.  dolia,  isporedi  bure.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izinedii  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Jer  im  stoje  burad  i  kace  ua  poju.  D.  Obradovic, 
ziv.  59.  Burad  svud  okolo  eistiti.  Z.  Orfelin  57. 
Tu  se  burad  opravjaju.  Nar.  prip.  vuk.  100.  Nade 
nekoliko  buradi.  Vuk ,  dan.  1,  73.  Kace ,  burad. 
P.  BoUc  2,  55. 

BURADA ,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uzickom. 
K.  Jovanovid  162. 

BURADSKI ,  uilj.  sto  pripada  selu  Buradi. 
Buradska  opstina.  K.  Jovanovic  162. 

BURAG,  biu'aga,  m.  venter  animalis.  isporedi 
kujeii.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika.  samo  u 
Vukovu  (thiermagen).  Od  rum.  burik,  ptipak,  um- 
bilicus.  II'  o  vaSe   il'  nase   burage.    Osvet.  4,  35. 

BURACtIJE,  biu-agija,  /.  pi.  nespretna  obuca. 
od  tal.  borraccia,  mijeh.  u  nase  vrijeme  u  Lici. 
Nosi  tamo  te  tvoje  buragije.  J.  Bogdanovic. 

1.  BURAK,  biu-ka,  m.  vidi  bur.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

2.  BURAK,  buraka,  m.  ime  konu  Muhamedovu, 
arap.  burak.  Usede  na  koua  svog  starog  biu'aka. 
J.  Rajic,  boj  15. 

1.  BURAN,  biirna,  adj.  a)  procellosus,  tui'bu- 
lentus,  violentus.  od  sv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu.  piostanem  od.  bura,  procella. 
aa)  0  vjetru:  Vitar  buran  jedan  daliuu.  Aleksaud. 
jag.  starin.  3,  272.  Posle  burnih  vetrova.  J.  Rajic, 
pou6.  3,  31.   Dunu  nasuprot  nemu  buran  vjetar. 


Vuk,  djol.  27,  14.  —  bb)  o  kiU:  Kako  burna  kisa 
iz  oblaka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  374.  5,  187.  Ogled, 
sr.  470.  — •  cc)  0  dogadajima  i  o  vremenu  u  kojc 
binaju  faki  dogadaji:  Zaboravjaiie  burni  i  mutni 
dogadaja.  Nov.  srb.  1834.  69.  Na  sadasiii  burni 
vremeni  nisnio  se  mogli  sakupiti.  Bud.  spom. 
glasn.  II.  3,57.  —  b)  pluviosus,  kisovit.  samo  u 
Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  je  to  u  Bod), 
postanem  od  bur,  ali  ne  u  iiegovu  znaiei'm  negb 
u  opcenitijem,  od  kojega  je  i  negovo  postalo,  a 
to  je  kvasiti.  isporedi  burnik,  buriiak,  burke. 

2.  BURAN,   burna,  adj.  borealis.   vidi  burni. 

3.  BURAN,  burana,  m.  vidi  bunar,  od  kojega 
je  i  postao  preiiijestivsi  glasove.  u  Srbiji  u  Macvi. 
\i.  Kovacevic. 

BURANIJA,  /.  vidi  boranija.  1^.  Kovacevic.  I. 
Pavlovic.  kaze  se  u  sali  i  sa  djecu  i  main  go- 
spodu.  I.  Pavlovic. 

BURAS,  in.  ime  musko.  prije  nasega  vremena. 
S.  Novakovic,  pom.  46.  isporedi  Burja. 

BURASKA ,  /.  tal.  burrasca ,  tempestas  ,  bura 
(pod  1).  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Ulizavsi 
(Jona)  u  brod  podiie  se  udije  velika  buraska. 
M.  Radnic  226. 

BURATI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom.  Statist.  22. 

BURAV,  adj.  pusillus  et  ventriosus,  nizak  a 
Irbusat.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  Postanem  od 
burag,  kojeinu  je  odbacen  zavrsetak.  isporedi  buro 
i  ku]av,  pupav. 

BUEAZER,  111.  tur.  pcrs.  biirador,  brat,  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikoou, 
gdje  se  napomiue  da  sc  govori  u  Bosni,  ali  se 
do  skora  moglo  euti  i  u  Srbiji.  prosloga   vijeka 

[  dolazi   kao   nadimak   mjesto  prezimena:    Dmitar 

I  Burazer.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  77. 

,      BURAzEROVICA,  /.  zena  Burazerova.  Marija 
Burazerovica.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  248. 

BURAZ,  m.  vidi  borazina,  i'  kojom  je  i  posiaiia 
jednoga.  xv  vijeka.  B.  Sulei,  im.  38. 

BURAJ^A,  /.  vidi  bui-azina.   B.  Sulek,  im.  38. 
BURAZIN,  III.   vidi  burazina.   od  prosloga  vi- 
jeka.   SUza,    bakvice,  .  .  .   burazina    (,burassina'), 

'  zutinice.   J.  Vladmii'ovic,  lik.  14.  Burazin  ,divji', 
echium  vulgare  L.  B.  Sulek,  im.  38. 

I       BURAZINA ,    f.   vidi   borazina.   Cas.  ces.  inuz. 
1872.  47.  B.  Sulek,  im.  38.  pogrjeska  ce  biti  sa  z 

I  mjesto  z:  Naberi  .  .  .  srpuje  i  burazine.  S.  J^ubisa, 
prie.  7. 

I      BUECA,  /.  selo  o  Bosni  u  okrugu  travnickoin, 
kotaru  jajackom.  Statist  68. 

BUECAN ,    m.    succiuum.    od    iieni.    berusteiu. 

samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  isporedi  burstin. 

BUECIN,  m.  rijec  koja  nista  ne  znaci  nego  se 

pjeva  u  brojenici  uz  Turcin:   Turcin  buroin,  ka- 

urin  decicak.  1^.  Kovacevic. 

BUEDE!^,  m.  a)  koliba.  od  rum.  bordeiu.  u 
nase  vrijeme  u  Srbiji.  Da  popravi  kuce  i  burdeje. 
Djelov.  prot.  84.  dolazi  i  kao  ime  mjestima  kuda 
s/i  ncgda  bile  take  kolibe:  u  okrugu  pozarevackom: 
Niva  u  Burdeju.  Sr.  Nov.  1863.  62.  1872.  613.  1873. 
351.  u  okrugu  smederevskom:  Niva  u  Burdeju. 
1874.  403.  Niva  ua  Burdeju.  1875.  392.  Niva  u 
Burdejima.  1867.  379.  —  b)  prostitutio.  od  tal. 
bordello,  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

BUEDElfilTI,  burdejim,  impf.  prostituei-e.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku.  isporedi  burde|. 

BURDE]|iNICA,  /.  lupanar.  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencevu i  Jambresicevu.  isporedi  bui-de|. 


BURDE^SKI 


740 


BURIN 


BURDE^SIvf,  adj.  lupanaris.  samo  u  Bjelo- 
stijendtru  rjednikti  (I,  752"). 

BURDIMO,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  kneie- 
vaikom.  M.  D.  Mili6evi6,  srb.  845.  piSu  ga  i  Bur- 
dim.  K.  Jovanovi6  112. 

BURDIMSKI,  adj.  Ho  pripada  selu  Burdinm. 
Burdiniska  opStina.  K.  Jovanovic  112. 

BURDI^ATI,  burdiSiS,m.  impf.  tal  bordeggiaie, 
broditi  suprot  vjetrii,  adverse  vento  navigaro.  u 
jedtwga  pisca  proiloga  vijeka.  Kud  god  ste  ja- 
drili  ali  burdiiali,  vali  su  vas  posud  za  sko|a 
driali.  M.  Kuliafievid  40. 

BURDUS,  m.  perflatus,  piromaja,  vjetromet.  u 
7taie  vrijenie  u  Dalmaciji.  Ovdje  sam  na  burdusu 
od  bure.  M.  Pavlinovid.  Postanem  moze  biti  u 
svezi  sa  burdiiati. 

BURE,  bfireta,  v.  dolium.  od  xvii  vijeka,  is- 
7nettu  rjeinika  u  Mikajinu  (cadus,  bario)  i  Vukovii 
(dolium).  Od  sr.  lat.  bureta,  amphora,  fr.  burette. 
isporedi  burilo.  Vinsko  bure.  D.  Rapid  267.  Svako 
vinsko  upokrivaj  bure.  J.  S.  Re]kovi(!;,  ku6.  426. 
Odmah  pukno  jedan  obru6  na  buretu.  Nar.  prip. 
vuk.  25.  Prazno  bure  zvefii.  Nar.  posl.  vuk.  259. 
Veliki  je  kao  bure  od  krastavaoa.  33. 

BUREBIC,  m.  presime  u  jednoga  pisca  pro- 
iloga  vijeka.  J.  Kavanin  134. 

BUREK,  m.  prezime,  ti  nase  vrijeme.  e  moze 
biti  da  je  kajkavski  mjesto  a.  Schem.  zagr.  1875. 
259. 

BURJilNOE,  burinoeta,  n.  dent.  bme.  u  tiale 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Milos 
je  pleo  katarice,  pa  fiak  gradio  i  po  neko  burence. 
M.  B.  Milidevii,  ve6.  39. 

1.  BURENE,  n.  urinae  redditio,  pi§ane,  vii- 
zane.  isporedi  biiriti.  samo  u  rjecnicima  Belinu 
(5281))  i  Vukovu. 

2.  BURENE,  K.  ira,  srdene.  isporedi  biiriti  se. 
samo  u  Vukovu  rjecnikti. 

BURESiC  ,  7n.  prezime ,  xvi  vijeka.  N.  Na|e-  ] 
Skovid  1,  330.  347.  B.  Ka§i6,  rit.  xviii.  ; 

BURETk!),  m.  prezime  u  jednoga  pisca  pro-  i 
sloga  vijeka.  J.  Kavanin  127. 

BUREZ,  m.  urina,  mokraca.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (528'>),  Bjelostijencevu  i  Stulicevu.  Postane 
vidi  kod  bur. 

BURE^AN,  biireXna,  adj.  urinalis.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku,  gdje  ima  i  burezatejan.  pios^edne 
sasma  nepousdano. 

BUREZNACAC,  bureziiacca,  m  dem.  bureziiak. 
sa7no  «  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  i  7iacineno. 

BUREZNACIC,  m.  rfewj.  bureXnak.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 

BUREZNAK,  m.  matula,  Jiocni  sud.  u  rjecni- 
ci7na  Belinu  (528^),  Bjelostijencevu  i  Stulicevu. 
isporedi  burez. 

BURE^OBOLAN,  bureiobolna,  adj.  stranguria 
laborans.  samo  n  Stulicevu  7Jecniku,  za  koji  je  i 
nacineno. 

BURGICA,  /.  dem.  burgija,  -i-  je  sa'eto  -iji-, 
mjesto  cega  pisu  i  -ij-.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (burgijca).  Pro- 
busi  bure  burgicom.  Z.  Orfeliu  285. 

BURGIC,  m.  prezime,  u  na§e  vrijeuie.  Rat  44. 
Postai'iem.  od  burgija,  a  to  je  bez  sui7me  bilo  kotne 
nadimak. 

BURGIJA ,  /.  tur.  burgu ,  svrdlic ,  svrdao ,  te- 
rebra.  tt  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu ,  gdje  se  veli  da  je  burgija  7nali  svrdlic, 
a  u  Crnoj  Gori  ona  dugadka  sto  se  cibuci  vrte, 


a  7txala  da  se  ondje  zove  svrdao.  Akc.  se  mijena 
u  ge7t.  jjl. :  bfirgrju, ,  a  samo  je  i  zadt'ii  slog  dug 
u  ge7i.  i  instr.  sing.:  burgijG,  burgijom.  Burgijom 
so  buSi,  gdje  ne  moie  Silom.  Nar.  posl.  stojan.  15. 

BUROIJANE,  71.  concitatio.  isporedi  burgijati. 
sarno  u  Vukovu  rjeiniku. 

BURGLTaS,  burgijdsa,  »».  a)  ko  gradi  Hi  pro- 
daje  burgije,  (jui  terebras  conficit  aut  vendit.  m  Sla- 
voniji.  F.  Ivandii.  —  b)  homo  circumforaneus,  ko 
je  rad  svuda  biti.  u  Vukovu  rjecniku.  —  c)  proxe- 
neta  -suarius,  ko  ide  po  selima  za  prave  trgovce, 
te  kaparisava  svi7'ie  ili  7notri  gdje  se  mogu  dobro 
ku2}iti.  isporedi  kalauz.  u  Srbiji.  iz7nedu  rjeinika 
samo  M  Vukovu.  VidaS  trgovfiida,  kalauza,  burgi- 
jaSa,  koji  motri  Sta  se  jevtino  moXe  kupiti  §ta 
li  skupo  prodati.  M.  D.  Miliievid,  vefi.  42.  Medi 
se  iir;  burgijaSa  nema,  pa  devojke  lupaju  ba- 
kraSe.  353.  Nema  burgijaia,  da  kaparisavaju  ve- 
prove.  354.  —  d)  concitator,  kao  bungija  tajni. 
u  Slavoniji.  F.  Ivandid.  isporedi  burgijaSiti.  — 
e)  teretrius  Er.  J.  Sloser,  kor.  250.  260. 

.BURGIJASITI,  burgijaSim,  impf.  conoitare, 
bimiti,  podhadati  }ude  da  se  bune.  isjioredi  bur- 
gijati pod  b.  B.  MiSicki.  K.  Cmogorao. 

BURGtjATI,  burgljam,  i7npf.  a)  terebrare,  6m- 
Uti  burgijom.  u  Slavoniji.  F.  Ivandid.  toga  te 
biti  znace7'ia,  7ie  %i  pravom  smislu,  u  zago7ieci: 
Klindo  visi,  pendo  zja ;  klindo  pendu  burgija  (od- 
g07iet]aj :  sise  u  krave  i  vedrica.)  Nar.  zag.  nov. 
207.  —  b)  concitare,  buniti,  podbadati  Itide  da 
se  bune.  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  busiti. 

BURGIJCA,  /.  vidi  burgica. 

BURICA;  /.  drve7i  sud  od  duzica  sa  zaklopcem 
i  s  dva  uha,  u  kom  se  nosi  hrana  pastirima  i 
fudma  koji  rade  u  piofu.  it  Istri.  isporedi  bure, 
s  kojim  je  jednoga  2)osta7'ta.  Popal  Stipan  buricu, 
razbil  macki  glavicu.  Nar.  pjes.  ist.  4,  10. 

BURICE,  n.  Yieko  mjesto  u  zagoneci.  7noze  biti 
zlo  izgovoreno  mjesto  Borifie,  koje  vidi:  Krava 
rice  na  Burioe,  a  tele  joj  se  u  Bosuu  cuje.  (od- 
gonetfaj :  top  kad  pukne.)  Nar.  zag.  nov.  185. 

BURIC,  m.  a)  prezime,  od  prosloga  vijeka.  Od 
Burida  sada  vilo  pivaj.  S.  Stefanac  41.  U  sokola 
Burida  Dukana.  Ogled,  sr.  494.  Burid.  Schem.  rag. 
1876.  62.  —  b)  selo  u  hrvatskoj  krajini  ogulinskoj. 
Razdje}.  kr.  20. 

BURI6eVAC,  Buridevca,  7n.  grad  u  Bosni  u 
okrugu  bihackom  blizu  Klise.  Zemjop.  bos.  50. 

BURILCEVO,  n.  rieko  injesto,  koje  se  spomvne 
samo  po  imenu  prije  7iasega  vremena.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  127. 

BURILO,  71.  vas  aquarium  ligneum,  drven  svd 
za  vodu  od  20  do  25  oka,  kao  bure,  ali  mnogo 
duze  nego  sire,  da  se  lakse  moze  uprtiti  7ia  leda 
ili  natovariti  «a  kona  po  dva,  s  obje  strane  po 
jedno  (u  Hercegovini).  Burilo  je  bez  uha  a  su 
dvije  rupice.  V.  !^esevid.  isporedi  biica.  U  naSe 
vrijeme,  izmedu  7Jec>iika  samo  u  Stulicevu  (do- 
liolum).  ^ena  s  burilom  ide  na  vodu.  V.  Vrcevid, 
niz  219.  Sprijed  klupko,  straga  raXaii,  a  u  srijedi 
burilo  (odgonet(aj :  macka).  Nar.  zag.  nov.  126. 
Na  cuki  curilo,  na  bukvi  burilo,  na  varde  grade, 
na  stup  se  bere.  (odgo)ietjaj :  pcela.)  186. 

BURILOVAC,  Burilovca,  m.  tieko  7HJesto  pod 
r'dvama  u  Srbiji  u  okrugu  kragujevackom.  Zemja 
u  Burilovcu.  Sr.  Nov.  1874.  223. 

1.  BURIN,  adj.  borealis.  samo  u  Jambresicevu 
ijecniku. 

2.  BURIN,  m.  i?»e  tursko.  Burin- bega  od  Ja- 
senovoga.  Nar.  pjes.  vuk.   3,  274. 


BTJKINA 


741 


BURMA 


BTTRINA,  m.  prezime  u  Dubrovniku  svi  vijeka. 
Kamo  tvoj  Burina?  O.  Mazibradic  188. 

BUEINCI ,  Biirinaca ,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  it 
vkrugu  toplickom.  St.  Nov.  1879.  176.  iitjcUani 
govore  ace.  i  za  nom.:  Burince. 

BTJEINCIC,  III.  prezime.  u  imSe  crijcine.  Sr. 
Nov.  1881.  960. 

BUBINE ,  /.  pi.  a)  selo  blizii  Spicn  it  Criioj 
Gori  XIV  vijeka:  Dubovicu  st  Buiinaiiii.  Glasnik 
20,  218.  pogrjeska:  Ziburina.  Mon.  serb.  68.  — 
b)  livada  «  ielu  Zuovinaina  u  Srbiji  u  okriigu 
uzickom.  \i.  Stojanovid.  tako  ee  biti  ime  i  malom 
jezeru  onclje.  Bijeli  Rzav  izvire  iz  malog  jezerca 
Burina.  M.  D.  Milicevic,  srb.  581. 

BURINI,  m.  pi.  selo  j<  hrvatskom  priinorju 
blizu  Bahra.  Sohem.  segn.  1871    61. 

BURIONICA ,  /.  mjesto  pred  kucom  pokriveno 
gdje  stoji  bnrilo  s  vodom.  u  Hercegovini.  N.  Du6ic^ 

1.  BUEITI,  bvirim,  impf.  mingere.  moJcriti,  pi- 
sati.  od  proUoga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Be- 
limi  (258*'),  Bjelostijencevu  (samo  sa  se),  ii  Stu- 
liiemi  i  Viikovu  (u  koni.  .se  ■napomine  da  se  govori 
u  DubrO'vniku).  Postane  vidi  kod  bur.  —  1.  ne- 
prelazno:  §ali  i5aloj"n,  buri  burom,  a  ne  tici  rukom. 
Poslov.  dan.  120.  Buriti  na  koga.  Bella  528l>.  — 
2.  $a  se ,  u  istom  znacenu  u.  svijem  pumenutijem 
rjecnicima  osim  Vukova.  Buriti  se  na  koga.  Stulic. 

2.  BURITI  SE ,  burim  .se ,  impf.  irasci ,  srdifi 
se,  upravo  nadimati  se  i  dui'nti  od  srdi'ie,  tume- 
scere  ira.  sa»(ti  u  Vukoini  rjeaiiku.  Postane  vidi 
kod  biira  pod  1. 

BUEIV,  adj.  uiinam  cien.s.  samo  a  Stiilicevu 
rjecnika.  rijec  nepouzdana. 

BUEJA,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  26. 

BURJAM,  m.  nadiinak.  u  nase  vrijeme.  G.  Jo- 
vanovic  Burjam.  D.  Avramovic,  sv.  gora  266. 

BURJAN,  in.  .sambucus  ebulus  L.,  apta.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Viikovu  (gdje  se 
napomine  da  se  govori  u  Branicevit).  —  Kor. 
bhur,  nadimati  se,  biijati.  isporedi  bura  pod  1. 
Treba  uzeti  koren  burjana  (aptike)  i  taj  koren 
dobro  otuc.ati.  M.  D.  Milidevic,  ziv.  2,  HI.  Burjan, 
sambucus  ebulus  L.  J.  Pancic,  flor.  biogr.-  258. 
B.  Sulek,  im.  38. 

BURJANISTE ,  n.  mjesto  gdje  raste  burjan. 
dolazi  kao  ime  mjestti,  pod  nivaiiia  u  Srbiji  u 
okriigu  pozarevackoin.  Niva  u  Burjanistu.  Sr.  Nov. 
1866.  156. 

BURJANSKI,  adj.  sto  pripada  burjanu,  gdje 
ima  mnogo  burjana.    Livada  u  burjanskom   poju 
Cu  Srbiji  u  okrugit  pozarevackoin).  Sr.  Nov.  1861.  j 
9-1.    Kuca   u   burjanskoj   mali  fu  Pozarevcti).    Sr. 
Nov.  1863.  462. 

BURJANE ,  n.  coll.  burjan.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  ga  uziina  kao  korop  u  opce: 
Uzmu  aptugu,  kukutu  ili  drugo  zeleno  burjane. 
S.  Tekelija  u  ^jetop.  119,  5. 

BURJENOV,  adj.  sto  pripada  covjeku  po  imenu 
Burjenu,  koje  ime  samo  ne  dolazi.  isporedi  Bur- 
jam,  prosloga  vijeka  u  poslovici:  Nadhodi  snaz- 
nosti  i  Burjenovu  i  Bratutovu  masku.  Poslov. 
dan.  68. 

BURJUNTIJA,  /.  vidi  buruntija.  On  mu  dade 
sitnu  burjuntiu.  Nar.  pjes.  juk.  504. 

BURKA,  /.  kao  da  je  neka  mala  lada.  u  Du- 
brovniku. prosloga  vijeka  u  poslovici.  isporedi 
urka.  Korisnije  je  otroku  od  urke  neg  gosparu 
od  burke.  Poslov.  dan.  49.  isporedi  burlot. 


I  BURKANE,  n.  fremitus,  strepitus,  perturbatio. 
isporedi  burkati.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Bjelostijencevu  (vidi  dale),  a)  morsko, 
kao  bucane:  Zbog  burkauja  Ui  bucanja  morskoga. 
F.  Glavinic,  posl.  32.  —  b)  it  opce  bucane,  biika, 
tumultuatio.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecnika.  — 
c)  jburkane  zeluca',  stuzivaiie,  nausea,  samo  u  Bje- 
lostijencevu rjecnika. 

BURKATI,  bui-kam,  imp/,  turbare,  tumultuari. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijen- 
(;evu  :  tumultum,  confusionem,  seditionem  facere ; 
u  Jambresiceva:  confundere,  tumultuari ;  u  Volti- 
gijinu:  stiirmen;  u  Stiilicevu:  tumultum  facere 
(iz  Habdeliceva).  —  Od  bura  pod  1.  —  1.  pre- 
lazno ,  kao  premetati:  Dok  je  jaje  citavog  mi- 
hurka,  liega  zalud  ni  kvocka  ne  burka.  J.  S.  Rej- 
kovic,  kuc.  99.  —  2.  neprelazno,  kao  biwati  i  bu- 
niti  se,  tiimultuari,  seditionem  facere.  potvrde 
druge  nema  osiiii  ito  je  naprijed  spomenuto  iz 
drugih  rjecnika.  —  3.  sa  se,  pasivno  bez  sicb- 
jekta:  burka  mi  se  u  ^elucu,  t.  j.  stuzitje  mi  se, 
nauseo.  samo  u  Bjelostijencevu  rjeiniku. 

BURKE ,  adv.  fluxu  non  interrupto :  ide  mu 
krv  burke  iz  nosa,  t.  j.  mlazom  tece.  u  Srbiji. 
J^.  Kovacevii.  Od  buriti,  mingere.  isporedi  pisati. 

BURKO,  m.  bryoporus  Kraatz.  J.  Sloser,  faun, 
kor.  1,  122.  155. 

1.  BURLAV,   adj.  bucculentus,   u  obrazu  na- 

j  diiven.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje: 

,n.  p.  u  obrazu',  po  cemu  bi  muijao  biti  burlav  i 

j  kako  drukcije  a  ne  samo  u  obrazu.  isporedi  burav, 

s  kojim  ce  biti  jedna  rijec,  samo  je  dometnuto  1. 

i       2.  BURLAV,  adj.  imbecillus,  slabacak.  M.  Ru- 

i  zicic.  Postaiiem  ce  biti  od  tiir.  burulmak,  preoi- 

jati  se  od  bola. 

BURLAVITI,  biulavim,  impf.  infirmari,  slabiti. 
M.  Ruzicic.  isporedi  bijrlav,  od  cega  je  i  postalo. 
BURLET ,    in.  prezime,  xiv  vijeka.   tamna  po- 
stana.  Dobrilo  Burtlett.  Glasnik  ii.  12,  36. 

BURLIKANE ,  n.  ploratio.  isporedi  burlikati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BURLIKATI,  burllcem,  impf.  plorare,  plakati 
ricuii.  samo  it  Vukovu  rjecniku.  Postaiiem  ce  biti 
od  tur.  burulmak,  previjati  se  od  bola.  pa  se  to 
znaiene  proiiiijenilo  onako  kao  u  kriviti  se,  koje 
osim  pravoga  znaceila  ziiaci  i  rikati  kao  govece. 
■ —  Akcenat  kaki  je  u  praes.  taki  je  jos  samo  u 
imperf. :  burlikah ;  u  svijem  je  ostalijem  oblicima 
kakav  je  it  inf.,  samo  je  i  treci  slog  dug  u  part, 
praes. :  burliciici,  i  a  part,  praet.  act.  i :  burlikav, 
burlikavsi. 

BURLOT,  m.  tal.  burlotto,  brulotto,  camac 
kojim  se  zapalaju  neprijatelske  lade,  u  nase  vri- 
jeme. Tri  burlota  s  ognem  ucinio,  svu  pasinu 
iiotu  zapalio.  Pjev.  crn.  305. 

BURIpiANE,  n.  scrutatio  in  jusculo.  isporedi 
bur[ati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BtlRlf/ATI ,  burjam ,  impf.  a)  perturbare ,  pre- 
metati po  kakvoj  zidiiii.  isporedi  br}ati.  —  b)  bur- 
^aju  ma  crijeva,  intestina  crepant.  isporedi  karat: 
se.  —  u  aba  znacena  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
postaiiem  od  bura  pod  1.  isporedi  burkati. 

BUR^jIV,  adj.  turbulentus.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Brodene  ovoga  zivota  jest  burjivo. 
M.  Radnic  165. 

BURMA,  /.  tur.  burma,  sto  god  uoijeno,  saoi- 
jeno,  zavojito.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu  (annulus,  cochlea).  —  a)  an- 
nulus,  prsten,  cdi  samo  gladak:  Na  liu  metnu  lipo 
obiJizje,  tri  sadaka  od  svile  cr}ene  i  tri  burme  od 


BUBMAD 


742 


BtTRTJNdHJK 


suoga  zlatR.  A.  Knfir,  razgov.  117.  Sada  deaiin,  ' 
sada  livii  diijii  nikii,  da  so  po  I'lima  burmo  sjaju.  ; 
J.  Knnpotir,  iiial.  IS.  Na  ruci  inu  sjajiia  burma. 
Nar.  pjes.  viik.  1,  ;V27.  To  izvadi  do  tri  burme 
zlatiio.  3,  r>'2r).  S  ruko  skide  burmii  pozla(^omi. 
2,  317.  Prsteii  izgubila,  burmii  sakrusila.  1,  101. 
Pak  ijokupi  burme  i  pr.stene.  2,  151.  —  h)  cochlea, 
~aroj  l;ali  je  u  srrdla:  Svako  mu  jo  (puce)  oil 
po  litre  zlata,  a  pod  grloni  litra  i  ])o  zlata,  kojo 
mil  so  na  burmu  od^'ija,  to  vojvoda  I'limo  pije 
vino.  Nar.  pjos.  vuk.  2,  483.  A  kqjo  jo  pnco  pod 
gi'ocom,  ono  je.sto  od  (i-i  litre  zlata,  i  ono  so  na 
burmu  otvora,  to  junaci  I'lime  piju  vino.  ,3,  37.5. 
Svaki  nosi  po  tridost  strijela,  svaki  nosi  po  dva- 
de.'it  jiusaka,  svo  na  jodan  arzlak  izgoiieno,  a  na  j 
j'odan  fakmak  dogonene ,  .svo  na  jodnu  burmu  ! 
zavi.jeno.  3,  3.33.  —  c)  koliko  se  saruica  jednom 
obai'ije  oko  glave:  Zlato  .Tovo  saruk  zavijaSe  a 
draga  mu  ogledalo  drzi ;  kako  koju  burmu  zavi- 
jase ,  svoju  dragu  u  lice  Jubjase.  Nar.  p.jos.  vil. 
18G7.  710.  Oko  glavo  laor  zavijaso ,  kako  koju 
burmu  dogonase,  svoju  dragn  u  lice  )ub}ase.  Nar. 
pjes.  petr.  1,  162.  —  d)  ydje  se  voda  savija,  fle- 
xus:    Niva   u   me.stu  burma.    Sr.  Nov.  1873.  299. 

BUEMAD,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  Glasnik  ii. 
12,  120.  rijei  tuda. 

BUEMASI,  in.  pi.  vidi  Burmazi. 

BUEMASeVIC  ,  m.  presime.  u  naie  vrijeme. 
Schera.  segn.  1871.  103. 

BUEMAZ,  m.  ime  miisko,  prije  nascga  vrcmena. 
S.  Novakovi<^.,  pom.  46.  isporedi  Burmazovic. 

BUEMAZI,  Biirmaza,  m.  pi.  selo  u  Herccgovini 
u  okrugw  mostanskom ,  kotarii  stolackom.  Statist. 
122.  pogrjeska  ce  hiti  Burmasi.  Schem.  ragus. 
1876.  57.  isporedi  Burmazovic. 

BUEMAZOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  \.  Kovacevic.  Bice  od  tur.  burnaz,  nosat. 
■isporedi  BurnazoviA. 

BUEMENAK ,  bunneiidka ,  m.  mali  svrdlic.  ii 
lAci.  V.  Arsenijevi(^.  isporedi  burma,  od  koje  je 
i  p)OStao. 

BUEMUGIJA ,  m.  koji  prodaje  hurmnt.  samo 

u  Vnkovu  rjecniku. 

BITEMTJT,  m.  tabacum  eontritum,  quod  na- 
ribus  hauritur.  od  fur.  burnu,  nos,  i  otu,  trmm. 
M  nase  vrijeme,  izmedit  rjecnika  samn  u  Vnkovu. 
isporedi  burnut.  Sto  6e  babi  burmut  u  kutiji? 
Nar.  pjes.  petr.  2,  149.  Smrcuci  bm-mut.  M.  D. 
Milicevic,  voC.  282. 

BUEMUTICA,  /.  cistella  tabaci  contriti,  quod 
naribus  haui-itur.  samo  u  Vukovii  rjeiniku. 

BUENAZOVIC,  m.  prezime.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  A.  Kafic,  korab.  452.  isporedi 
Burmazovid. 

BURNI,  adj.  borealis,  sjeverni.  od  bura  jiod  2. 
od  xm  vijeka.  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  ispo- 
redi burni.  Burna  strana.  Starine  13,  207.  Pri- 
hode  z  burne  strane.  Narucn.  38.  Evo  oni  od 
burne  strane  mora  pridu.  Bernardin  36^.  Od  polu- 
nooi,   od   burnije  strana.   M.  Divkovio,  bes.  248. 

BUENIK,  m.  vidi  burnak.  samo  it  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Crnoj 
Gori). 

BTJENUT,  m.  vidi  burmut.  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belinii  (719ii).  —  sto  je 
burmut  od,  duvana,  po  tome  jedan  pisac  prosloga 
vijeka  tako  naziva  i  duvan.  Burnut  n  praliu  prim- 
]on  na  nos  oli  u  luli  pusen  kroz  kamii5.  M.  Do- 
bretid  393.  Ne  ima  uzimat  burnuta  oli  ti  duhana 
ni  na  nos  ni  na  usta.  393. 


BUENAK,  m.  salamandra,  duMevnak,  Inirnik. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (,bfirnak').  postane  vidi 
kod  buran  jjod  1,  b. 

BUENATI,  bun^am,  impf.  vacillare,  infirma 
esse  valotudine :  bun'ia  brod ,  kad  je  bez  dobra 
krmara  te  se  vrti  sad  tamo  sad  amo;  bun'ia  6e- 
|ade,  had  hoce  da  se  razboli,  kao  kuiia.  Slovinac 
1880.  389.  postanem  ee  biti  od  tur.  burulmak, 
savijati  se,  prevrtati  se,  prcmetati  se,  previjati 
se  od  bolesti.  isporedi  biirlav. 

BURNI,  adj.  boreali.i,  sjeverni.  od  bura  pod  2. 
isporedi  burni.  xvii  vijeka.  akcenat  .ie  ne  zna  za 
cijelo.  U  no6i  po  zvizdah  biiri'ii  kraj  drXito.  D. 
Barak()vi6,  vil.  338.  Zavijajut  s  svako  strane, 
zorhe,  z  buriio,  z  desno  i  live.  I.  Zanotti,  on.  2,  29. 

1.  BUEO,  111.  ventriosus,  hurav  covjek.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  od  bu- 
rav.  u  torn  ce  znaienu  biti  i  nadimak:  Pogubi 
ga  Nikolica  Buro.  Nar.  pjes.  kras.  1,  1G5. 

1.  BURO,  ni.  iracundus,  koji  se  huri ,  srditko. 
od  buriti  se.  .samo  u  Vukovu  rjecniku.  Sto  si  se 
buro  naburio?  Vuk,  rjefi.  491'. 

BUEOJEVI61,  Burojovica,  Hi.  2>l.  i^elo  u  Srbiji 
u  okrugu  nzickom.  K.  Jovanovid  151. 

BUEONE,  Biirona,  /.  pi  selo  u  Crnoj  Gori  u 
\esaiiskoj  naliiji.  N.  Du6i6  u  Glasniku  40,  20.  V. 
^ieSevid. 

BUEOVAC,  Burovca,  w.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
2}oinrevackom.  K.  Jovanovid  142. 

BUEOVACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Burovcu. 
Bui-ovacka  opstina.  K.  Jovanovid  142. 

BUEOVIC,  m.  pirezime.  pirosloga  vijeka.  Buro- 
vioi.  J.  KavaAin  133.  Gospoda  kotorska  Burovidi. 
A.  Kacid,  kor.  492.  Dode  vrli  ago  Memed-ago  na 
dvorove  Tripa  Burovica.  Nar.  pjes.  bog.  167. 

BUEOVO,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  biograd- 
skom.  K.  Jovanovid  97. 

BUESA,  /.  tal.  borsa,  sred.  lat.  bursa,  kesa,  cru- 
mena.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomine 
da  se  govori  u  Dubrovniku  gradu,  a  u  okolini 
cesa). 

2.  BURSA,  /.  vidi  Brusa.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka,  moze  hiti  grijeskom.  Bursa,  Erzerum.  I. 
Gundnlid  328. 

BUESAC,  Biu-sada,  m.  ime  musko.  prije  na- 
sega  vremena.  S.  Novakovid,  pom.  46. 

BUESICI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom,  koiaru  rogatickom.  Statist.  20. 

BUESTIN,  m.  vidi  burstin. 

BURSI,  11  posloinci,  vidi  kod  ursi. 

BURSTIN ,  m.  electrum ,  succinum.  od  nem. 
bernstein.  isporedi  burcan.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  {34'>) ,  Voltigijinu  i  Stulicevu :  u 
oba  poslediia  napisano  kao  da  hi  glasilo  burstin. 

BUESTINSKI,  adj.  succineus.  samo  m  Stuli- 
cevu rjecniku,  i  to  sa  s  mjesto  s.  isporedi  bui'stin. 

BUETANE,  n.  nausea,  isporedi  burtati  se  (kod 
burtati).  samo  u  rjecnicima  Mikajinu  i  Stulicevu. 

BUETATI,  burtam,  impf.  1.  prelazno:  cornu 
petere,  hosti  rogom:  koza  me  je  burtala.  Slovinac 
1880.  389.  —  2.  .sa  se,  pasivno  bez  subjekta:  nau- 
seare,  stuzivati  se  na  moru.  samo  u  rjecnicima 
Mikajinu  i  Stidicevu :  biu'tati  se  komu.  Stulid 
68^.  —  U  oba  znacena  postana  kojegaje  i  bortati. 

BTJRU,  tako  se  tepa  u  Hercegovini  u  trebinskoj 
nahiji  kozi  koja  ne  (ubi  svoje  kozle.  N.  Dudid. 

BUEUNGUK,  m.  tur.  burun^uk,  vrlo  tanko 
platno,  koje  se  providi  (toile  anglaise,  gaze,  crepe, 


BTTETTNGtrKLI 


743 


BUS 


schleiertuch,  krepp,  flor).  od  proUoga  vijeJca,  is- 
medii  rjecn.ilM  samo  u  VuJcovii  (,tanko  bijelo  svi- 
leno  platno').  Priliva  se  svila  na  divojci ,  vijaju 
se  zlatni  ,buruncuci'.  F.  Radman  32.  Na  krilu 
joj  krpa  burung-uka,  po  lioj  veze  grane  pozla- 
6ene.  Nar.  pjes.  petr.  1,  119.  —  pred  drtigim  sup- 
stantwom  stoji  na  turski  nacin  bez  promjene 
vijcsto  ,od  burunguka':  Da  ne  mete  burunguk- 
koSuJe.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  262.  —  proMoga  vijelia 
nalazi  se  i  kao  nadimak  mjesto  prczimena:  Jovan 
Burunguk.  Bud.  spom.  gl.asn.  ii.  3,  77. 

BURUNGUICLI,  od  hurunguka.  turski  adj.  koji 
se  ne  mijena  po  padesima.  u  7iase  vrijeme,  izmeSu 
rjecnika  samo  u  Vukoru.  Po  gacama  burungukli 
kosu}a.  Nar.  pjes.  vnk.  1,  .859. 

BURITNTIJA ,  /.  fiu:  bujuruldn,  sapovijest  Hi 
naredba  npraritela  zema}skog  od  xvii  vijekii,  iz- 
iiiedii  rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi  bujriin- 
tija,  burjuntija.  Evo  ti  ot  pase  buruntija.  Starine 
10,  19.  Kako  jeste  vojsku  pokupio  bez  fermana 
i  bez  buruntije  i  bez  r'jeci  cara  cestitoga.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  193.  On  ne  gleda  careva  fermana 
ni  pasine  sitne  buruntije  4,  847.  Dacu  riemu  sitnii 
buruntiju  da  ne  dava  grosa  ni  haraca  dok  od 
liega  tece  muske  glave.  4,  99.  Poruci  kmetovima, 
te  mu  izvade  od  pase  buruntiju,  i  onda  opet  izide 
medu  }ude,  i  poslije  toga  niko  mu  ne  smije  spo- 
menuti  za  ono  §to  je  hajdukujuci  ncinio.  Vuk, 
■tiv.  269. 

BURU.^KATI,  buruskam.  i}iipf.  valusknti  se 
s  kim.  kao  da  je  to  u  jednoj  pjfsiiii  iiasegn  vre- 
mcna.  od  tur.  burusmak,  rrtjcti  se  s  kim  Hi  oko 
koga,  saiujati  se  oko  ccga.  No  bi  li  se  strukom 
zakitio  i  devojkom  Stankom  ozenio .  da  zajedno 
kitno  buruskamo.  Nar.  pjes.  petr.  1,  118 

1.  BUS,  m.  fasciculus  (florum),  frutex,  calamus, 
eespes.  Od  xvi  vijeka  (vidi  priwjer  M.  Marulica), 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu :  caulis,  tliyrsus,  .sea- 
pus,  CLilmus,  eespes;  u  Belinii:  eespes  (187),  ca- 
lamus (707),  planta  (561);  u  Stulicemi:  calamus, 
caulis,  eespes ;  u  Vukovu :  eespes,  frutox  (kojenm 
se  poslednemu  dodaje  da  se  u  torn  znacei'iu  go- 
vori  u  Dalmaciji).  —  Akc.  se  mijena  u  loc.  sing.: 
bi'isu,  gen.  pi.  busa,  i  u  cijeloj  mnozini  had  ima 
-ov- :  biisovi,  a  tada  sii  u  gen.  i  oha  zadva  sloga 
duga:  bvisova.  —  Kor.  bhus  (od  bhu,  hiti,  Inidem), 
silno  rasti,  bujati.  isporedi  buhav.  —  a)  kao  kita, 
vise  strukova  zajedno  Hi  jedan  a  kitast ,  kad  se 
uzabere,  fasciculus  (florum):  aa)  itpravoin  smislu:  \ 
Ter  od  cvitja  busi  za  klobuk  zaticu  M.  Marulic 
13.  l^ubica  pripros  cvit,  nu  lipo  za  c  voiia,  ni  I 
vitez  taj  na  svit,  ki  ne  co^  sit  s  kona,  da  lie  bus 
utrgne  i  stavi  za  klobuk.  S.  Mencetic  334.  Cvitja  i 
busi  zbrani.  B.  Krnarutic  18.  —  bb)  predne  zna- 
cene  preneseno  na  ce^ad,  kao  i  kita :  Bus  krizatih 
gdi  je  Bolica,  s  Boleslava  ki  je  isteko  jakno  i 
cvijetje  iz  granioa?  J.  Kavailin  131.  Knez  i  pie-  ^ 
mic  i  gradani  .  .  .  stoje  u  hrpah  i  u  busih.  .T. 
Krmpotic,  kat.  81.  Na  igru  ih  srbe  noge,  na  bu- 
sove  plesat  sile.  119.  —  b)  kao  bokor,  vise  stru- 
kova gustijeh  zajedno  Hi  jedan  a  kitast.  na  ko- 
rijenii  Hi  s  korijenom,  a  u  jacega  bila  kao  grmic 
Hi  sevaric,  frutex.  Na  kih  cti  gija  bus.  S.  Men- 
cetic 89.  Gdi  bjese  slatki  kus  clovjeka  hranica 
svakoga  bilja  bus  i  bistra  vodica.  M.  Vetranic 
1,  8.  Vlase  berijahu  u  busu  pelina  ter  gnijezda 
pletijahu.  2,  272.  Pri  vrujioi  jednoj  grmak  ali  > 
bus  anite  vele  uzgojen  bujase.  P.  Zoranic  60b. 
Cvijet ,  na  busu  ki  je  zelenu ,  sunce  prosi ,  rosu  I 
pita.  I.  Gundulic  28.  Ako  opade  lijepa  rusa  ... 
i  ostavi  vrhu  busa  drace  snii'tne  mjeste  cvijeca. 
268.  Pelina  gorka  bus  u  prsi  iznika'.  D.  Bara- 
kovic ,  vil.  268.   More   svake   trave  bus  van  riga 


i  mece.  280.  Jeda  bill  nasa'  bus  zelene  travice. 
331.  SklonUa  je  placna  lica,  ka  joj  smeta  jad 
sioni,  ter  je  vidjet  k'o  jubica,  kad  na  busu  svoj 
vrat  skloni.  J.  Palmotic,  dubr.  160.  Krotka  ce 
desnica  zilu  izguliti,  usilna  desnica  vec  krat  bus 
pridriti.  I.  T.  Mruavic,  osm.  115.  Gdje  nade  bus 
lovora  zelenoga  tu  ce  naci  zakopano  tijelo  moje. 
I.  Kanavelic,  iv.  536.  Nape  luk  i  pusti  strijelu 
lovac  znani,  gdje  grui  gusti  sakrivase  zvijer  ne- 
milu ;  glas  zalosan  i  pun  sme6e  iza  busa  cu  ze- 
lena.  300.  Zelene  jak  bus  trave  do  mrve  jih  sve 
izise.  P.  Vuletic  36.  Vid  .  .  .  ruzu  .  .  .  k'o  sjedec 
na  svojeni  busu  pri  veceru  blijedi.  J.  Kavaiiin  43. 
Maslinove  mirne  buse.  227.  Komu  ostavi  prijeka 
steta  plot  bez  busa,  bus  bez  cvijeta.  I.  Dordic, 
mand.  5.  Na  dragom  svom  busu  rumenu  diklicu 
proljetnu  vid  rusu  od  ovijetja  krajicu.  179.  Rusa 
.  .  .  medu  cvijetjpm  odi  za  krajicu  sved  broji  se, 
.  .  .  lie  je  miris  vrhu  svega  kad  na  busu  jutrora 
zene.  A.  Boskoviceva  45.  Cvijetu,  koji  je  procvatio 
na  busu.  Besjede  kr.  71.  Izezen  bus  od  trave.  I. 
Jablanci  30.  Vaja  od  sada  buso  k  zemji  priviiiuti. 
170.  Postavise  ga  u  jedan  bus  triia,  M.  Pavisic 
27.  IT  jedan  bus  trave  liega  skrovito  postaviSe. 
A.  Kaeic,  korab.  60.  Uzmnozio  bog  take  pleme- 
nite  mladike  oko  tebe,  da  gusti  bus  ob.sjede  te. 
D.  Mattei  ix.  Dva  lijana  od  jednake  biliiie  i  iz 
jednoga  istoga  busa.  A  Tomikovic  185.  Primi- 
zavat'  kako  pas  uz  bus.  Poslov.  dau.  102.  Hvoja 
biva  bus ,  a  bus  jiak  dub.  27.  Nema  busa  de  ne 
ima  trupa,  niti  trave  de  ne  ima  glave.  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  49''.  Bilo  mu  u  klasu  klasato  a  u  busu 
busato !  Nar.  pjes.  vuk.  here.  352.  —  c)  kao  struk 
jedne  bilke  izmedu  .^hibijik,  kao  zita,  kupusa,  u 
kojHi  je  ipak  gusto  Usee,  calamus,  caulis :  Priporit 
cijene  kus,  kupusa  divjega  ako  gdje  naJu  bus. 
M.  Vetranic  1,  141.  Bus  od  zita,  culmus.  Mikaja 
33b.  bus  ill  struk  locike  ali  kupusa,  eespes.  33'>. 
bus  od  trave  do  kolinca,  caulis.  33i>.  bus  od  ko- 
liuca  upravan ,  thyrsus ,  scapus.  SSb.  Jedan  bus 
kupusa  moze  dat  uzrok  smrti  hi|adu  muha.  N. 
Palikuca  62.  Sedam  klasova  iz  jednoga  busa  se- 
nicna.  A.  Kacic,  korab.  41.  —  d)  ,kao  bokor  sa 
zem]om  zajedno^  (kako  se  tumaci  11  Vitkovu  rjee- 
niku).  Hi  nesto  trave  sa  zenifom  zajedno,  izdig- 
nuto  izmedu  okolnc  trave  kao  gomilica  (vidi  busa) 
Hi  iskopano  da  .se  presadi,  eespes,  grumus  her- 
bidus.  isporedi  busen,  busenica,  busati.  Nazimac 
kus  knpa  bus  pod  kotlokrpovom  kucom  (odgo- 
net(aj :  krtica).  Vuk,  rjec.  49l>.  Nar.  zag.  nov.  105. 
Sve  ih  redom  pokopala  lijepo  i  zelenim  nakitila 
busom.  Nar.  pjes.  juk.  85.  Pak  se  slozi  (koA)  do 
zemjice  erne,  bakraclije  busa  zafatise,  sve  po  poju 
travu  zagrizuju.  518.  Sad  se  pura  pobusa  velikim 
sirovim  busovima.  M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  267. 

2.  BUS,  m.  buxus,  simsir.  od  tal.  busso.  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu,  Belinu 
(153^),  Bjelostijencevii ,  Stulicevu  i  Vukouu  (gdje 
.s'e  napomine  da  se  govori  u  Duhrovniku  i  grijcs- 
kom  stoji  pod  bus,  kao  da  bi  mu  bio  taj  akcenat). 
Gdi  .  .  .  nit  je  busa  ni  cipresa.  M.  Vetranic  1,  478. 
Pohvali  perivoj  .  .  .  i  bazde  i  buse,  s  ilimi  tama- 
rise  P.  Hektorovic  35.  Ki  (perivoj)  vas  okolo  u 
priliku  zida  zelenim  busom  okruzen  bise.  P.  Zo- 
ranic 68.  .Javor,  cipres  i  uviti  busi,  ki  plod  ne 
imaju.  J.  Kavaiiin  28.  —  gdje  se  zove  drugacije 
ondje  mu  je  ime  preneseno  na  drugu  bi^ku :  Bus, 
aira  cespitosa  L.  B.  Sulek,  im.  38.  Bus  ili  busika, 
aira  L.   Sloser-Vukot.,  flor.  1268. 

3.  BUS,  /.  vidi  busija.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Naglom  ga  omutio  zloglas  izdac 
s  tamne  busi,  er  junacki  ne  bi  vrijedan  s  liim 
se  pobit  na  prav  mejdan.  J.  Kavaiiin  123. 


BUSA 


744 


BTJSIJA 


1.  BUSA,  /.  opspcs,  (fiunins  horbidus ,  husoi, 
vidi  bus  pod  1,  d.  Od  prosloya  vijelia.  V  ovoj 
zom|i,  ako  jirom  dosta  vlago  inmclu,  nista  no 
mai'io  no  1110^11  so  rasiriti ,  nogo  >i  busi  stisniito 
ostaiiu.  I.  .laiilanci  '20.  Ako  su  ]nt  livadi  buso, 
kojo  kdsit  no  ilailu  niortn  so,  jjliig  nprogni  i  buso 
priori.  .T.  S.  Hojkovio ,  kuo.  171',.  Pafii('',em  rtaju 
so  buso  s  nilaiioni  travoiii.  Ull.  Kopaj  zemju  (nico 
voclce)  ill  bnsa  na  koron  s  lodiiio  niot'-i.  311.  Bi'isa, 
je  u  Srbiji  ilto  i  buson.  \i.  Kovaoovii'-. 

2.  BUSA,  /.  praeiloiios  maritimi,  vidi  gusa, 
koja  .se  je  pow/jesala  s  biisijom.  u  nase  rrijeme 
u  jednoj  2yesmi.  No  bi  mu  je  mutna  voda  xa.- 
nosla  a  nekmoli  turska  busa  razbila.  Vnk,  kovfi. 
84.  }.i\.  139. 

BUSAC,  busoa,  in.  dem.  bus  ^jorf  1.  namo  u 
StuUcevK  rjeiniht.  rijei  nepoitsdana. 

BUSA(!!A,  /.  Yieka  gfiva,  kojih  raste  vise  Za- 
jedno kao  bus.  B.  Sulek,  im.  483. 

BUSADOSA,  m.  presime,  xiv  vijeka.  Pavbli. 
Busadosa.  Glasnik  11.  12,  120.  rijei  tuda. 

BUSAK,  buska,  m.  dem.  bus  iwd  1.  it  jednoga 
pisca  xvn  vijeka  i  u  rjecnicima  Belinic  (707^)  i 
SUdiieim.  Eto  cti  cvijetioe  po  ovoj  dubravi,  i  u 
miris,  ki  dijeli  na  busku  zelenu,  uzdise  dan  bijeli 
i  zoru  rumenu.  I.  Gunduli6  120. 

1.  BUSANE,  n.  a)  cespitum  positio.  isporedi 
busati.  —  b)  fruticatio.  isporedi  biisati  se.  —  u 
oba  znacena  same  u  Vtikovu  rjecniku. 

2.  BUSANE,  n.  planctus.  isporedi  bu.sati  se. 
samo  u  Vi'.kovu  rjecniku. 

BUSAR,  m.  neko  injesto  pod  nivama  u  Srbiji 
u  okrugii  biogradskom :  Niva  na  Busaru.  Sr.  Nov. 
1875.  (590.  is2)oredi  Busari. 

BUSARI ,  M.  pi.  selo  koje  je  bilo  u  Srbiji  go- 
dine  1822  ti  tadasnoj  nahiji  cuprijskoj,  a  suda 
ga  nema.  Vuk,  dan.  2,  71.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
1135.  isporedi  Busar. 

BUSAST,  adj.  fruticosus.  u  jednoga  pisca  pro- 
Sloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  busat. 
Zito  gusto  i  busasto  izraste.  I.  Jablanci  101.  — 
adv.  busasto :  Gusto  i  busasto  budu  strne  i  klaso 
istjerali.  I.  Jablanci  58. 

BUSAT,  adj.  fruticosus.  u  naSc  vrijeme.  Bilo 
mu  u  klasu  klasato ,  a  u  busu  busato ,  u  trsu 
trsato.  Nar.  pjos.  vuk.  here.  352.  Po  dnu  je  (jjse- 
nica)  busata.  Magaz.  1868.  65.  Posta  busat  cokot. 
D.  Danicii,  jezek    17,  6. 

1.  BIJSATI,  busani,  impf.  1.  prelazno,  oespi- 
tibus  consternere.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika 
samo  u  Vukovu.  isporedi  bus  jmd  1,  d.,  od  iega 
je  i  postalo.  Pa  cu  tada  tebe  ozeiiiti  crnom  zera- 
}om  i  zelenom  travom  i  busanom  lijepom  dje- 
vojkom.  Nar.  pjes.  juk.  121.  —  2.  sa  se,  rejle- 
ksivno,  fruticare.  isporedi  busiti  se.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
bus  piod  1,  b.,  od  cega  je  i  p>ostalo.  Eusa,  ka  se 
liscem  resi  i  busa.  J.  Kavanin  541.  U  dno  mu 
se  busalo,  u  srijedi  trsalo,  na  vrhu  klasalo !  Vuk, 
kovc.  121. 

2.  BUSATI,  busam,  impf.  plangere,  udarati, 
biti,  tuci,  hipati.  od  xvi  vijeka  (vidi  primjcr  M. 
Marulica),  izmedu  rjeenika  samo  u  Vukovu  (samo 
.Srt  .se).  Akcenat  se  mijcna  kao  u  bubati.  Posta- 
iiem  bi  moglo  biti  od  tal.  bnssiue,  kucati,  lupati; 
ali  radi  nekih  znacena  u  busnuti  i  radi  rijeii 
busnovit,  bnsovan,  nabusit,  bice  narodna  rijcc,  i 
to  od  korijena  istoga  od  koga  je  buliati.  a  u  gdje- 
kom  primjeru  moze  hiti  da  je  i  talijanska  rijei, 
ali  se  ne  moze  raspoznati.  —  1.  prelazno:  Vali 
ju  (plav)  busabu   nemilo  s  obi   stran.   P.  Hekto- 


rovio  72.  —  2.  tieprelazno:  a)  slo  hi  moglo  hiti 
ohjekat ,  stoji  u  akus.  s  prijedl.  u :  Val  rovuti 
slidi  tor  busa  u  popi.  M.  Marulic  31.  Ja  samo 
druzbu  bizoi'  i  po  kraju ,  u  ki  od  gor  more  grc- 
duci  busa.  P.  Zoranii  2.  —  b)  bez  i  iega  iim  hi 
objekat  bio  zamijcnen:  Vozijor  silni  sjouio  tamo 
skaro  i  lupa,  rve  udorac  grad  obilni,  mlati,  hvista, 
busa  (u  drugom  jn-ijepisu  livisa) ,  lupa.  I.  Gun- 
duliA  543.  Narav  bo  jo  ncmu  (ovnu)  dana  da  pri 
torn  Vjusa  i  lujia.  J.  Kavanin  472.  Vrata  zatvo- 
rcna.  Kuca,  busa,  no  oziva  se  dnsa.  S.  l^jubiSa, 
prip.  12.  —  3.  sa  se,  rejteksivno:  udarati  .ie  rti- 
kama  u  prsi  od  zalosti:  Kad  on  to  ouje,  stane 
se  busati:  ,i  ti  li  .si  moja  sreca!'  Nar.  prip.  vuk. 
91.  —  najvise  se  dodajc  ,rukama  u  prsi'  Hi  samo 
,n  prsi' :  Kad  ga  vidi,  stane  se  busati  rukama  u 
prsi.  Vuk,  dan.  1,  71.  Bu.saSe  se  u  prsi.  M.  D. 
Mili6evi6,  let.  vec.  148. 

1.  BUSAV,  adj.  cesposus,  busenit.  w  naSe  vri- 
jeme, izmedu  rjeinika  samo  u  Stulicevu  (cespi- 
tibus  plonus).  Busava  zemja,  puna  busa.  M.  Pav- 
linovid.  —  Od  bus  p)od  1. 

2.  BUSAV,  adj.  koji  duva  na  mahove.  Busav 
je  vitar  u  primorju.  M.  Pavlinovic.  —  Od  tal. 
busso,  lupa. 

BUSAVICA,  /.  busav  vjetar.  M.  Pavlinovii.  od 
busav  pod  2. 

BUSE^E,  selo  u  Bosni  u  okrugii  sarajevskom. 
Statist.  14.  ni  rod  mu  ni  akcenat  nije  se  mogao 
doztiati. 

BUSEN,  biisena,  m.  cespes.  vidi  bus  pod  1,  d. 
Akc.  se  mijena  u  loc.  sing.:  busenu  (moze  biti  i 
H  gen.  pi.:  busena).  Samo  u  Vukovu  rjecniku. 

BUSENICA ,  /.  vidi  busen.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

BUSENIT,  adj.  cesposus.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Vxtkovu.  Od  busen.  ispo- 
redi busav  2^od  1.  Busenita  zem|a,  orane.  Vuk, 
rjec.  50a.  u^  busenite  obalo.  M.  Pavlinovic,  raz. 
spis.  422. 

BUSENACA,  /.  polygala  major  L.  Cas.  ces. 
muz.  1852.  48.  B.  Sulek,  im.  38. 

BUSENE,  n.  coll.  busen,  cespites,  grumi  her- 
bidi.  isporedi  bus  pod  1,  d.  i  busa.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Naci 
hotete  da  su  vise  imali  go.spodara  nego  je  na 
jiivi  busena.  D.  Rapii  442.  Mnogi  se  spotieahu 
o  kameiie  i  o  buseiie.  M.  D.  Milicevid,  vec.  273. 

—  nalazi  se  i  kao  ime  mjestu  pod  nivama:  Niva 
u  Busenu  (u  Srbiji  u  okrugu  smederevskom).  Sr. 
Nov.  1873.  251. 

BUSEVINA,  /.  ime  mjestima  pod  nivama  u  Sr- 
biji u  okrugu  jtozarevaikom  i  cuprijskom:  Niva  u 
Buseviui.  Sr.  Nov.  1868.  181.  1873.  423.  1874.  14. 

BUSIC,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bihackom. 
Statist.  52. 

BUSIJA,  /.  insidiae,  zasjeda.  od  tur.  pusu 
(istoga  znacena).  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  S. 
Budinica) ,  izmedu  rjeinika  u  Mikalinu,  Bjelo- 
stijenievu,  Jambrcsiievu,  Stulicevu  i  Vukovu.  Akc. 
se  mijena  u  gen.  pil.:  biisija,  a  samo  je  i  zadni 
slog  dug  u  gen.  i  instr.   sing. :  biisije ,   biisijom. 

—  aj  injcsto  gdje  se  zasjeda:  Hodiso  1'  vitezi  u 
nocne  busijeV  D.  Barakovic,  vil.  .300.  Raspa  vas 
ucuvah  i  u  busijab  tvrdo  obranih.  I.  Zanotti,  en. 
2,  30.  Staviv  .so  u  busiju.  J.  Kavanin  245.  Uci- 
niv.si  se  arambaSa  .  .  .  zasida  vami  u  busiji.  D. 
Rapi6  161.  Kadno  su  davali  ostru  na  ne  vatru 
iz  busije.  I.  Zani6i6  179.  U  busiju  pade.  M.  Ku- 
ha6evic  156.  Nit'  mi  tebe  srila  iz  busije  sUa.  A. 
Kanizlic,  roz.  2.   Ter  zasida  za  busije  po  gorici. 


BUSIKA 


745 


BUSBTOTI 


A.  Ka6i6,  razgov.  37.  Ali  Eadi  bog  i  sriia  dade, 
prija  Turak  u  ^busiju  pade.  292.  Ide  s  I'lima,  pak 
busije  pravi.  ^5.  Stefanac  B9.  Dvanaest  Turaka 
iskoci  iz  busije  ua  liega.  I.  J.  P.  Lucid,  izk.  18. 
Svoga  brata  metnl  na  bu.sijn.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  44. 
Kad  dopade  bratu  u  busiju,  al'  na  bratu  ru.se  glave 
nejma.  2,  47.  Ispadnite  na  drum  za  busiju.  2,  78. 
Novak  stado  druniu  u  busiju.  3,  12.  Ut'atili  sve 
bu.sije  redom.  3,  480.  Da  crkvenu  zatvorim'  avliju 
da  busije  sebe  pogradimo,  pa  da  ovde  dofiekanio 
Turke.  4,  170.  Pa  je  Crnogorce  docekivao  iz  bu- 
sije. Vuk,  nar.  pjes.  4,  94.  —  h)  mjesto  Icao  na- 
prijed  i  covjek  Hi  ludi  koji  u  nemit  zasjcdnu: 
Ogiiena  busija  od  babilouskili  gor  Zudijem  do- 
dija.  D.  Barakovio,  jar.  05.  Uciniti  busiju,  zasjosti 
tajno ,  insidiari ,  instruere  insidias.  Mikaja  708b. 
Turci  Nimco  izvabise  na  busiju.  P.  Vitezovi6, 
kron.  179.  Da  s  ovim  barjakom  neprijatejske  bu- 
sije i  vojske  slavno  i  zdravo  projdes.  L.  Terzic 
234.  Od  busija  gii'iase.  A.  Kafiii,  korab.  125.  Gdi 
ce  oni  zasLst  i  busiju  ueinit.  M.  Dobreti6  573. 
Vrlo  ih  su  u  busiju  docekali.  Nar.  pjes.  bog.  172. 
Kad  ih  je  bila  busija  kod  Radinaca,  jedna  mnoga 
sila.  Bud.  spora.  glasn.  ii.  3,  203.  I  on  6era  tri 
tovara  blaga,  pravo  ide  drumom  niz  planine; 
doko  pade  u  busiju  tvrdu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  13. 
Kad  nagazi  na  prvu  busiju.  3,  lii2.  Zib'avo  prodo 
sve  busije  redom.  3,  483.  —  c)  fudi,  koji  ^asjcdnu 
na  mjestu  kakvo  je  pod  a. :  Tad  Zadar  opstupe 
okolo  busije.  D.  Barakovii'-,  vil.  74.  Had  busijami 
od  zlocinaca  sad  otkrivenom  silom.  E.  Kasic,  fran. 
120.  Busije  oruznikov  celo  celom  boj  tepihu.  I. 
Zanotti,  en.  2,  6.  Mecuci  busije  i  zaside.  A.  Kafiic, 
korab.  254.  A  Milan-beg  pometa  busije.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  47.  I  busije  raloge  postavio.  3,  200.  Tu 
me  brate  doeeka  busija.  4,  40.  Ter  i  ovu  isjekli 
busiju.  Nar.  pjes.  juk.  140.  Skoci  busija  iza  ka- 
mena.  S.  Xjubisa,  prip.  153.  —  dj  u  prcnesenom 
smislu  zasjeda,  kad  se  is  putaje  radi  kmne  o  zlu : 
Oboruzani  .  .  .  protivu  .  .  .  vsim  busijam  djaval- 
skim.  hi.  Budinic,  sum.  2.38.  Odkri  liini  zanfiee 
i  busije.  B.  Kasic,  fran.  107.  Progoni  silu  vrazju 
i  himbene  negove  busije  dvigni.  B.  Kasir- ,  I'it. 
366.  Odstupile  sve  busije!  252.  Odkrivsi  busiju 
ove  prijevare.  M.  Badnic  18G.  —  c)  nalazi  sc  i 
kao  nadimak  mjesto  prezimena  u  wn.se  vrijeme : 
Andrija  Busija.    Sem.  prav.  1878.  80. 

BUSIKA,/.  aira  L.  Sloscr-Vukot,,  Hoi-.  12G8. 
isporedi  bus.  pod  2. 

BUSILOVAC,  Busilovca,  m.  selu  h  Srbiji  u 
okrugu  cuprijskom.  K.  Jovanovic  179. 

BU SILOVACKI ,  adj.  Sto  pripadn  selit  Busi- 
lovcii.  Busilovacka  opstina.  K.  Jovanovir  179. 

BUSINA,  /.  inula  conyza  DC.  B.  Sulek,  im.  38. 

BUSINAC,  businca,  m.  inula  conyza  DC.  i  ci- 
stus  L.  B.  Sulek ,  im.  38.  Businac  mirisni ,  po- 
lycnemum  L.  38. 

BUSING,  adj.  zaselak  selu  Korisi  xiv  vijeka. 
Busino.  Glasnik  15,  274.  Businu  meda.  274.  Da- 
nicic  3,  565. 

BUSINSKI,  adj.  sto  pripada  Businu.  Do  mede 
busintske.  Glasnik  15,  278.  Danicic  3,  565. 

BUSINAK,  HI.  pulicaria  vulgaris  Grtn.  B.  Su- 
lek, im.  38.  pogrjeska  ce  biti  s  mjesto  s.  isporedi 
buSinac. 

BUSINE,  11.  vidi  buseiie.  ti  jtdnoija  pit;ca  pro- 
sloga  vijeka.  postauem  od  bus  pod  1.  JoS  se  liima 
i  busiue  vadi.  J.  S.  Re]kovic,  kuc.  101. 

BUSIOKA,  /.  ueko  (■efade  zeiisko,  moze  biti  tako 
nazvano  po  mjestu  iz  koga  je.  isporedi  Busejo. 
Busioku  zubacku  djevojku.  Osvet.  2,  83. 


BUSiSTE,  n.  busetum.  od  bi'is  pod  2.  »  rjec- 
nicima  Belinu  (153")  i  Stulicevu,  u  kom  ima  i 
zlo  nacineno  it  istom  znacetm  busiStvo. 

BUSITI  SE ,  busim  se,  impf.  fruticare,  biisati 
se.  u  jednoya  pisca  xvi  vijeka.  Basilk  se  busase 
s  murtelom  zelenom.  M.  Marulic  78. 

BUSJE,  n.  coll.  bus  pod  1.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medii  rjecnika  samo  u  Sttdicetnt  i  Vukooii  («  kom 
se  nayomine  da  se  govori  it  Dahnaciji).  a)  fru- 
tetum.  isporedi  bus  j)od  1,  b.:  Busje  ko  plijasmo 
vec  .se  je  ubusilo.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  120.  Kri- 
jase  se  medu  busje  od  planine  (inter  fruteta).  I. 
Dordic,  ben.  21.  Plamen,  ki  se  u  poju  svud  po 
busju  razmahnita.  I.  Dontici,  salt  401.  Kako  iz 
jednoga  busja  tolike  granc  isticu,  tako  sve  kri- 
posti  izlaze  od  }ubavi.  Turl.  blago  2,  12.  —  b)  ce- 
spites.  isporedi  bus  pud  1,  d. :  Dobar  mu  se  malin 
pomamio,  .sve  pod  liime  zecki  poskakuje,  iz  le- 
dine  bu.sje  izvafuje.  Nar.  pjes.  juk.  451.  518. 

BIISJI,  adj.  buxeus.  samo  ii  Stitlicemi  rjecniku. 
rijec  ncpouzdana. 

BUSKOVIC,  m.  prezime.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  J.  Kavaiiin  135.  232. 

BUSLOMAN,  Hi.  vidi  busromanin,  isporedi  Bu- 
sloraanin.  xvii  i  xvm  vijeka.  Svaki  busloman.  B. 
Kriiarutic  35.  Tvrda  srca  buslomanu.  J.  Kavai'iin 
292. 

BUSLOMANIN ,  m.  vidi  busromanin.  isporedi 
busloman.  it  jednoga  2>isca  xvii  vijeka.  Kad  jur 
buslomanin  ni  drzan  boj  biti.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  64. 

BUSLOMANSKI,  adj.  uiusulmanorura,  sto  pri- 
pada buslomanima.  isporedi  besermenski,  bestr- 
manski.  xvi  i  xvii  vijeka.  Ki  s  malo  |udi  razbi- 
jahu  mnostvo  buslomansko.  M.  Marulic  240.  Tako 
mi  vjere  moje  buslomauske!  M.  Drzic  173.  Obi- 
tamo  nasom  virom  buslomanskom.  Starino  10,  14. 
Buslomansku  pravdu  kadija  dileei.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  28. 

BUSLOMANSTVO,  n.  rod  bnslomanski  i  vjera 
buslomanska.  xvii  i  xviii  vijeka.  Svemu  buslo- 
manstvu  da  sam  u  suzaiistvu.  I.  T.  Mrnavic,  osm. 
185.  Sve  svetosti,  ke  grad  pri  ima.  buslomanstvo 
rugom  uruze.  J.  Kavanin  3l5. 

BUSNUVI,  Busn6va,  m.  pi.  sclo  u  Slaooiiiji 
u  podzupaniji  pozeskoj.  Scliem.  zagr.  1875.  40. 
Pregled  89. 

BUSNOVIT,  adj.  iratus,  liitit.  isporedi  bu- 
sovan.  It  nase  vrijeme.  Busnovit  je  kao  iza  sua. 
Nar.  posl.  stojan.  181. 

1.  BUSNUTI,  biisnem,  pf.  plangere ,  invehi, 
ingruere,  inepte  dicere.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Viikovu  (samo  sa  se).  Od 
busati.  —  1.  prelazno:  reci  sto  bez  prilike,  kao 
bubnuti,  liipiti.  objekat  je  samo  pronom.  sto,  sto 
god,  svasta.  Taj  je  covjek  kadar  svasta  busnuti, 
t.  j.  reci  u  drustvu  i  razgovoru  sto  bas  i  ne  spada 
u  taj  razgovor.  J.  Bogdanovic.  —  2.  neprelazno : 
a)  kao  osjeci  se  na  koga.  isporedi  buhnuti.  Kad 
brada  ili  ti  sinovci  upitaju;  gdi  su,  sti-ice,  novoi? 
onda  na  ne  busne  i  navali:  jeda  ste  mi,  veli,  po- 
magaliV  M.  A.  Re)kovic,  sat.  136.  isporedi  buso- 
van,  nabusit.  —  b)  doci  naglo  iz  nenada,  hritpiti, 
bahnitii  ('ytdi  bahnuti  pod  2).  it  Srbiji,  a  basmi: 

:  Prije  meni  busnuo  neg  kasiku  kusnuo;  prije  meni 

:  bahnuo,  neg  dusicom   dahnuo.   I^.  Kovacevic.  — 

j  3.  sa  se,  refleksivno,   udariti  se  rukama  u  prsi 

od  zalosti.  isporedi  busati  se.  Busnu  mi  se  Amza 

kapetane:   ala  mens  ne  rodila   majka  ...  do  ko- 

bila  koja  doga  moga!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  39. 

2.  BUSNUTI,   biisnem,  pf.  osculari,  po\abiti. 


BTISOPLODAN 


7'lf? 


BTJ§ATI 


od  I'lem.  bTisseii.  samo  u  rjecnicima  Mfihijiini  i 
StulH'crii.  isporcdi  busnuti. 

BUSOPIiODAN,  busAplodna,  lulj.  buxit'or.  samo 
K  rjrciiiciina  hclinu  ('2r)3a)  i  Stiilicevii.  inporedi 
busoroilan. 

BUSORMANIN,  w.  ridi  busroraanin ,  busur- 
niaiiin.  samo  pi.  busormani  n  jcdnoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  MnoRU  tast  joj  pi'ijo  Rim)ani ,  pak 
skratise  Busormani.  J.  Kavai'iin  280. 

BUSt)K0D.4N,  busorodna,  adj.  buxifer.  samo 
u  rjeaiicima  Belnvi  (l.iHa)  j  Stidicevu  isporedi 
busoplodan.  ohoje  nepousdano. 

Bl'SOA^AlJA,  /.  varoHca  u  Bo.tni  Lmfctii  Foj- 
nice  i  Tranrika.  Vuk,  rjeP.  50a.  SCemjop.  bos.  9.  3(1. 
Schem.  bos.  1SC4.  43.  Glasnik  '22,  50.  Statist.  M. 

BUSOVAN,  bi'isovna,  adj.  iratus,  lutit.  isporcdi 
busnovit,  nabusit.  od  korijena  od  koga  je  l)iisati. 
u  ««■•<«  rrijeme  n  Srbiji.  2.  Kadoiiii^. 

BUHOA'ATI,  busujr-in,  impf.  patefaeero,  jarlati, 
proknzivati.  od  tal.  bociare,  riknti,  ol)juv(ivaii, 
rasylasirati  kakn  tajnu.  s  ce  mjesto  tal.  ci  hiti 
2)0  mlctaiknm  ynroru,  u  kom  je  i  bose  wje.sto  boce. 
u  nasc  vrijeme  u  Istri.  ispored>i  busovii  pod  2. 
Ne  znam  jadna  cijpga  sam  roda,  .  .  .  neg  sam 
bila  u  turskom  divanu  gdi  busuJH  bnlo  turkii'iic.R: 
da  ja  je.sam  mlada  zarob|ena,  ...  da  sam  sele 
Kra]evi6a  Marka.  Nar.  pjes.  istr.  1,  21. 

1.  BUSOVIO,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  n  jc  pn 
sadasnern  gororu  mjesto  It,  koje  sc  u  ono  rrijeme 
jrisalo.  Bogoje  BlLsovict.  Gla.snik  ii.  12,  S.  75. 
Korijen  te  biti  bhrus,  vrtjeti  se,  skakati.  isporedi 
buha. 

2.  BUSOVIC,  m.  praeco,  kome  je  dnznoat  ti 
opcini  objar]ivati  .Ho,  liciti,  kao  telal,  zdiir.  xiii 
vijeka.  postana  kojcya  je  busovati.  To  takoje  od 
satnika  i  grascika  i  buso\'i('a,  ki  vsi  jes«t  pod 
zakon  i  pod  pravdu  kmetsku.  Zak.  vinod.  (J3. 
Satniku  i  grai5ciku  i  busovicu  nima  se  vcrovati 
V  nijednoj  rici,  ka  bi  ucinena  v  liili  vrime,  ka 
bi  pristojala  k  liih  oficiju,  ne  vece  jednim  letom, 
ko  pride  po  liili  izasastju  oficija.  63.  Da  bude  zvan 
vas  plk  po  busovicxi.  Stat.  krc.  ark.  2,  292. 

BUSOVNIK,  m.  brdo  ti  Crnoj  Gori  u  nahiji 
]esanskoj.  Vuk,  rjec.  50». 

BUSEOMANIN ,  m.  ko  vjeruje  Muhamedovu 
vjeru.  od  arap.  miisiilman.  isporedi  muslomanin, 
niusulmanin,  musromauin,  busulman,  buslomanin, 
busorraanin,  busurmanin,  bestrmanski,  besterma- 
nijski,  bosermenski.  —  xv  vijeka  u  jednom,  spo- 
meniku  i  u  Daniiieevii  rjecniku.  Take  busroma- 
ninu  kako  kaurinu.  Mon.  serb.  511. 

BUST,  m.  prsi  od  haline,  thorax,  od  tal.  bu.sto, 
trup,  prsi,  prsi  od  haline.  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  Svitlo  cr|eniti  ja  rubin  na  pi-stih,  bilit  na 
rnkavih  biser  i  na  bustih.  M.  Mariilic  38. 

BUSULA.  /.  tal.  bos.sola,  acus  magnetica  nau- 
tarum.  isporedi  sjeveruira,  busulo.  od  xvii  vijeka, 
izmedii  rjecnika  u  Mikapiiu,  Bjelostijencevu  (35) 
i  Stidicevu:  Busula  od  brocteiia  vazda  gleda  vjetar. 
M.  Eadnic  190. 

BUSULMAN,  m.  vidi  busromanin.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Silnu  caru  Sulimanu  Ma- 
liometu  busulmann.  I.  Zanotti,  .skaz.  3. 

BUSULO,  n.  vidi  busula.  xvi  i  xvii  vijeka. 
Nesreca^kad  smete  busulo  u  plavi.  M.  Vetranii 
1,  128.  Cin'  .  .  .  svak  cas  busulo  da  je  iiprav  po 
zvijezdi.  1,  174.  Ne  brodit  po  ovomu  busulu.  I. 
Drzic,  nauk  gond.  20. 

BUSUK,  m.  a)  selo  u  Srbiji  n  okrugu  pozare- 
vackom,  srezu  mlavskom.  K.   Jovanovic   142.  — 


b)  rijeka  koja  utjeie  u  Mlavu  u  Srbiji  M.  D.  Mi- 
liiovic,  srb.   1021. 

BUSURMANIN,  m.  vidi  busromanin.  samo  pi. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Kad  si  .  .  .  pro- 
terao  busurmane  Turke.  J.  Rajii,  boj  90. 

BUSURSKI,  adj.  Ho  pripada  selu  Busunc. 
Busurska  opStina.  K.  Jovanovic  142. 

1.  BUS  A ,  /.  homo  porsonatus.  ,ponajvise  se 
govori  pi.  buse,  momcad  koja  se  pred  hijele  po- 
klade  obuku  u  svakojake  rite  i  metiiu  na  obraz 
obrazinn  od  drveta,  pa  po  selu  igraju  (u  Mu- 
haiu).'  Vuk,  rjec.  50''.  isporedi  busar.  —  Od  mag. 
busa,  klotzkupfig,  dickkopfig. 

2.  BUSA,  /.  krava  kratka  a  debela.  u  Hrvat- 
skoj.  M.  Va|avac.  isporedi  biiSak. 

3.  BUSA,  m.  imc  rohi.  i.iporedi  bilSfik.  Na  vole 
je  vikala:  hajs  barna,  hajs  busa!  Jafke  45. 

BUSAC,  bi'iSca,  m.  osculum,  jubac,  polubac.  od 
nem.  buss,  isporedi  busnuti.  m  nase  vrijeme  u  hr- 
vat.'<knm.  jirimorju  i  u  Istri.  Da  mi  j'  sad  busac 
od  divojki.  Nar.  prip.  miku).  37.  Busac  jubeznivi, 
ki  ti  sada  davara.  Nar.  pjes.  ist.  2,  171. 

1.  BUSAIv,  busaka,  m.  ,vo  omalen  i  cvrst,  kao 
sto  su  po  hrdima'.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje 
.se  tako  tumaci.  Po.'ifanem  mole  biti  od  bubati, 
bi'iSiti,  po  cemu  bi  bio  kao  sabijen.  isporedi  busa 
'(  bnsakina. 

2.  BUSAK,  buska,  m.  jesnik  probusen,  kad  ga 
crv  izjede,  nux  juglans  vermiculosa.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Sri- 
jemu).  Postanem  od  busiti. 

3.  BUSAK,  buska,  m.  inula  graveolens  Desf. 
B.  Snlek,  im.  38.  isporedi  businac,  s  kojim  je  jed- 
noga posta.Ha. 

BUSAKINA,  /.  krava  wale  pasmine.  M.  Ru- 
zicic.  isporedi  busak. 

1-  BUSAN,  busna,  adj.  foraminatus,  probusen. 
u  nase  vrijeme.  od  busiti.  —  a)  o  novcu,  o  zrnu. 
Prebrojim  ja  na  novo  sve  fdukate)  i  nasavsi  tri 
busna  kazem  mu:  ili  daj  tri  zdrava  ili  ove  za- 
krpi  polovnicom.  M.  D.  Milicevic,  vcc.  214.  Svi 
momci  stanu  u  red,  a  jedan  uzjne  u  kapu  kuku- 
ruznih  zrna  onoliko  koliko  je  nili.  Sva  su  zrna 
zdrava,  a  jedno  probuseno.  On  ih  mesa  u  kapi 
i  nudi  drugove  te  ih  uzimju.  Ko  pogodi  busno 
zrno,  taj  je  krstonosa.  M.  D.  Milicevic,  slave  65. 

2.  BUSAN,  m.  bothrideres  Dej.  ,T.  Sloser,  kor. 
287. 

BUSANOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Prot. 
sab.  mag.   112. 

BUSAR,  m  homo  personatus.  isporedi  busa 
pod  1,  od  cega  je  i  postao.  ponajvise  pi.  busari. 
H  Slavoniji.  I.  Broz. 

BUSAT,  m..  ime  musko  i  nadimak,  ime  mjestu 
i  konu.  postana  neznana.  a)  ime  musko  xiv  vi- 
jeka. Glasnik  ii.  12,  28.  55.  99.  120.  121,  —  b)  na- 
dimak mjesto  prezimena.  prjje  nasega  vremena. 
Pavblt  BusatB.  S,  Novakovic,  pom.  46.  —  c)  selo 
u  Arbaniji.  isporedi  Busati.  Zacerase  Maksima 
u  dno  Arbanije  u  Busat.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  529. 
—  d)  ime  konu.  u  Vukovu  rjecniku.  Daj  ti  meni 
dorina  tvojega,  ja  cu  tebe  busata  mojega.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  50*". 

1.  BUSATI,  Biisata,  m.  pi.  selo  u  Arbaniji 
blizu  Skadra  k  jugu.  isporedi  Busat.  Vec  ga 
gone  selu  u  Busate.  Ogled,  sr.  6. 

2.  BUSATI,  busam,  impf.  rejicere,  arcere,  uzbi- 
jati.  kao  daje  to  ii  jednoga  pisca  prosloga  vijeka, 
Od  biisiti.  isporedi  zabusiti.  1.  prelasno:  Narav 
bo  je  nemu  (ovnu)  dana  da  pri  torn  busa  i  lupa; 


bttSati 


747 


BU§ITI 


tako  i  sunee  ziniu  bu5a,  da  se  lepje  vrijeme  kuSa. 
,T.  Kavanin  472.  —  2.  sa  se,  pauvno:  Da  se  uvit 
sam  ne  slusa,  kad  nije  onoga  kim  se  busa.  J. 
Kavaiiin  345. 

3.  BUhATI,  busam.  impf.  osculari ,  luhiti,  cje- 
livati.  od  vem.  bussen.  isporedi  busnuti  jjoci  2, 
busac,  busnuti.  m  nase  vrijeme  u  Istri.  Znutri  je 
moj  dragi,  zejno  bi  me  busal.  Nar.  pjes.  ist.  2,  89. 

BUSATLI,  tridi  BuSatlija.  rijec  turskim  naci- 
noni  nacinena  od  imeiia  Busat,  fe  ne  ne  mijena 
po  padezima.  Onde  ceka  Bnisatli-vpzira.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  216. 

BIJSATLIC.  m.  prezime,  po  ocii  Biisatliji.  do- 
lazi  kao  i  Buiathja.  -i  je  sazeto  -iji-.  I  satrli 
o^'ak  Busatlii^a.  Oo:Ied.  sr.  467. 

BTJSATLIJA,  m.  prezime  jedne  porndice  tur- 
skoga  zakona  u  Skadru,  od  koje  su  hivali  ondje 
veziri,  za  koju  se  pjera  i  pripovijeda  da  jc  od 
roda  Ivana  Crnojerica.  Vnk,  rjec.  .50''.  Od  Bu- 
satli.  Vec  ga  gone  selu  ix  Bnsate,  te  mi  svoje 
nagrdi  prezime,  od  plemena  sla\Tiog  Crnovi6a 
prozva  sebe  Eusatjijom  Stanko.  Ogled,  sr.  6.  Po- 
vede  ga  pasi  Bu.satliji.  Pjev.  crn.  74.  Po  pjesmama 
se  govori  da  su  dauasi'ie  Busatlije  od  Ivan-bego- 
vi6a,  ali  oni  sami  dokazujn  da  su  od  Mriiavcevica. 
Vuk,  pjes.  2,  5G7. 

BUSaTLIN,  adj.  xfo  pripada  BusatUji :  -J-  je 
sazeto  -iji,  mjesto  ieija  piiu  i  -ij-.  Tcska  sila  brata 
Busatlijna.  Pjev.  crn.  !i!). 

BUSATOV,  adj.  ito  pripada  coijeku  hijemu 
je  ime  Bnsat.  xiv  vijeka :  u  Busatove  kni-.e.  Glas- 
nik  15,  284.  Danioii  3,  .565. 

BUSATOVK;,  m.  prezime.  xiv  vijeka.  po  ocu 
Bidatii.  Milosi.  BuSatovii^b.  Glasnik  ii.  12,  28. 

BUSAV,  adj.  ventriosus,  t.rhusat.  .vmio  u  Vu- 
kovu  rjeiniku.  Korijen  od  kojcga  je  j  bnbati,  na- 
buhnuti,  nabusiti  se. 

BUSCAIi,  m.  selo  it  Ilercegovini  it  okriigu  mo- 
atarskom  hlizu  Konica.  Scheui.  busu.  18G4.  57. 
Statist.  115. 

BUSENE,  n.  terebratio.  .samo  u  Vukovu  rjeiniku. 
BirSETIC,  m.  prezime.  u  naie  vrijeme  u  Srbiji. 
p.  Kovacevi<^.  P.  Dordevii^. 

BUSETINA,  /.  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
virovitickoj .  Schem.  zagr.  1875.  i53.  Pregled  109. 

BUSEVAC,  Busevca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podhipaniji  sisaikoj :  Busevae.  Schem.  zagr.  1875. 
195.  Busevec.  Pregled  41. 

BUSEVIC,  '»(.  .se/o  u  Bosni  u  oknuja  Inhackom-. 
Statist.  52. 

BUSICA,  /.  dciii.  bulla,  od  xv  rijeka.  Bltsice. 
Starine  10,  115.  Vidio  sam  umrijeti  zle  judi  mirno 
kako  busice.  M.  Orbin  41.  Jal'  usicii,  jal'  busicu. 
Nar.  prip.  vil.  1868.  111. 

BU§IC,  m.  prezime.  Eat  81.  139.  u  jednoj  pjesmi 
prosloga  vijeka  mjesto  Music:  Ide  Busic  Stjepane. 
Nar.  pjes.  bog.  3. 

BUSIKA,  /.  plantago  psyllium  L.  B.  Sulek,  im. 
38.  isporedi  businac,  s  kojim  je  jednoga  postana. 

1.  BUSIN,  m.  selo  u  Hroatskoj  u  podzupaniji 
krapinsko-toplickoj.  Pregled  53. 
^  2.  BUSIN,  m.  piilicaria,  imila.  isporedi  businac. 
Cas.  ces.  muz.  1852.  48.  cistus  croticus  L.  i  cistus 
salviaefolius  L.  i  ononis  ramosissima  Desf.  B. 
Sulek,  im.  38. 

1.  BIJSINA,  /.  pulicaria.  isporedi  businac,  bn- 
liarica.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
(inu  (conyza,  cunilago,  psyllium,  pulicaria,  cimi- 
caria),  u  Stulicevu  (pulicaria)  i  u  Vukovu  (,nekaka 


trava  u  Dubrovniku').  Postanem  od  bnha.  —  Bu- 
sina  ne  dava  vina.  Poslov.  dan.  10.  BuJina,  pu- 
licaria; inula.  Cas.  ces.  muz.  1852.  48.  Bnsina  ili 
grmika,  conyza  L.  Closer- Vukot.,  flor.  793.  Busina, 
inula  conyza  Dec^;  inula  viscosa  Ait.;  pulicaria 
vulgaris  Grtn.  B.  Sulek,  im.  38. 

2.  BUSINA,  /.  convieium  in  oves.  samo  u  Vu- 
kovu rjecnikii:  neznana  postana:  maze  biti  od 
busav. 

BUSINAC,  bi'isinca,  m.  jnilicaria.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika(inu  (conyza,  cunilago, 
psyllium,  pulicaria,  cimicaria),  tt  Bjelostijencevu 
(conyza),  u  .Tamhresi cepu.  (pulicaria  8113)  i  u  Stu- 
lieent  (lierbae  genus).  Od  liuha.  isporedi  busina, 
buharica.  Businac,  ononis  liispanicaL. ;  mali  bu- 
sinac, ononis  minutissima  L.;  divji  businac.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  48.  Businac,  inula  conyza  DC; 
inula  gravoolens  De.sf. ;  inula  viscosa  Ait;  puli- 
caria vulgaris  Grtn. ;  ononis  hispanica ;  cistus 
salviaefolius  L. ;  plantago  psvllium  L.  B.  Sulek, 
im.  m. 

BUSINACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Buiincima. 
Bui5inacka  kula.  M.  D.  Milicevie,  srb.  231. 

BUSINA  K,  biisinka,  <«.  inula  conyza  DC.  i 
pulicaria  vulgaris  Grtn.  B.  Sulek,  im.  38.  isporedi 
businac. 

BIISINCI,  Businaca,  in.  pjl.  selo  l^Aihieevac  u 
Srbiji  prije  se  zralo  Businci.  M.  D.  Milicevie, 
srb.  230.  Iv.  .Tovanovi/t ,  rec.  87.  Od  Baba-,Iano 
iz  Businaca.  M.  D.  Milicevie,  jur.  61. 

BUSINAK,  m.  pulicis  stereus,  buhoserina.  L. 
Kovacevic. 

BUSINE.  II.  selo  koje  je  godine  1834  jo.s  bilo 
H  Srbiji  It  Podriiiii  it  sicdn  i/n  neiiia.  Nov.  srb. 
1831.   109. 

1.  BUSITI,  busirn,  impf.  terebrare.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  V^iikovu.  Akccnat 
kaki  je  u  praes.  talci  jc  i  u  impf.  cijelom:  busah, 
M  2  i  3  sing,  aor.:  busi,  i  u  part,  praet.  pass, 
s  tlrugim  slogom  kratkim:  busen;  ii  ostalijcm  je 
oblicivia  kakav  je  u  inf.,  samo  je  i  drugi  slog  dug  u 
part,  praes. :  buseci,  i  it  part,  praei.  act.  i :  busiv, 
bi'istvsi.  —  Postanem  kojegaje  buliati  tako  da  ko- 
rijeiiu  prelazi  znacene  od  naduti  se,  napeti  se, 
(nabi'isiti)  u  suplu  biii  i  supliti.  —  a)  u  pravom 
sinislu,  prelnzno:  A.  Na  sto  svrdaoV  B.  Da  ti 
probusim  celo  i  nabijem  rogove.  B.  Kako  ces  mi 
busiti  celoV  Busile  ti  vrane  oci!  D.  Obradovic, 
bas.  132.  —  h)  u  prenesenom  .smislu,  kao  buniti, 
concitare.  isporedi  burgijati.  neprelazno.  samo  it, 
Vukovu  rjeiniku. 

2.  BUSITI ,  biisim ,  pif.  i  impf.  percutere,  pro- 
sternere,  dejicere,  rejicere,  confutare ,  corruere. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (verbe- 
rare  132'>.  percutere  554*.  ruere  156*.  allidere 
644''.  humi  procumbere  739''.  busiti  se ,  deci- 
derc  156''),  it  Stulicevu  (cadere,  percutere,  busiti 
se,  ruero)  i  u  Vukovu  (,kad  sto  padne  pa  lupi, 
corruere).  —  Postanem  od  buhati.  —  1.  prelazno: 
u)  perj'ektivno:  a)  udarili,  lupiti,  gruhnuti:  Ne- 
hana  .  .  .  ognenijem  klupkom  busi  i  obi-az  mu 
vas  izdeze.  I.  Gundulic  522.  —  b)  vrii,  hititi, 
baciti:  Drugom  vise  na  tic  busi  zenska  ruka  nos 
i  usi.  J.  Kavanin  245.  —  c)  uzbiti:  Nepi-ijato|e 
busihomo  s  strane  nase  vece  krati.  I.  Zanotti, 
en.  2,27.  -- ji)  imperfektivno:  smetati.  zbimivati, 
dovoditi  u  zabunu ,  ugonili  ii  tjesnac  govorum, 
Cuje  u  templu  .lezusa  besjedit  i  busit  poglavare. 
A.  Kalic  520.  Sto  busi  krivovjernos  i  zasramjuje? 
211.  —  2.  neprelazno:  a)  lupiti  iim,  gruhnuti, 
tresnuti,  hititi  sto  tako  da  lupi.  sto  bi  bilo  objekat 
pirelaznome  stoji  u  instr.:  Kra}  ogiieni  busi  vratiin 


BUSlV 


748 


BTITit 


tad  ureila,  sl«uu  jiakn  rastvoroiii.  N.  Marci  04. 
—  b)  pasti  s  lupom,  biibiiiiti,  (iruhnuti:  Dull  tamni 
vjefne  noci ,  vider  potlafeiip  svojo  inoci,  buSi 
(,busu')  u  ponor  tinasti  i  kK'ti.  I.  Kanavelii,  iv. 
7(i.  §ta)K)m  takno  u  vratnice,  te  viuta  jediiak 
busiso  na  tic.  Nar.  inip-  vuk.-  215.  —  3.  sa  se, 
A'(j()  bez  sc  pod  2,  b.:  Strmoglav  so  busi  dolu 
tmastijoh  ogai'i  u  potopo.  I.  Gundulic  47;J. 

BllSlV,  adj.  pulicosus ,  pun  bidia.  isporedi 
bus|iv.  u  Ltd.  V.  Arsenijevie. 

BUSlVAC,  bi'iSivca,  m.  pulicosus,  mitsko  cejade 
puno  bulla,  isporedi  busjivac.  u  J.ici.  V.  Arso- 
nijevii. 

BUSIVIGA ,  /.  pulicosa ,  zensko  ie\ade  puno 
huha.   isporedi  bu5|ivica.  ti  Lici.    V.  Arsenijevie. 

BUSkALOVIC  ,  m.  prezime ,  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  Rat  358.  (gdje  grijeskom  stoji  BuSkanovic). 

BUSkaNE,  n.  tjerime  biiha  sa  sebe.  isporedi 
buSkati  se.  V.  Ar.scnijcvi<i. 

BUSkARATI,  buskaram,  impf.  dcm.  buiiti.  \i. 
Kovacevii. 

BiJSKATI  SE,  biiskam  se,  impf.  pulicibus  se 
liberare,  tjerati  buhe  sa  scbe.  dem.  od  buhati.  ti 
Lici.  V.  Arsenijevie. 

BUSKI,  adj.  tito  pripada  supi  Buzaiiivia.  xiv 
i  XV  vijeka.  Tomasb  i  Butko,  krbavski ,  licki, 
buski  i  procaja  kuezi.  Mon.  croat.  45.  S  knezLtva 
buskoga.  119.  Sudci  rotni  stola  buskoga.  148. 
V  knestvu  buskom.  172. 

2.  PUSKI,  adj.  vidi  buhini.  u  imenu  bi]ci: 
busko  sinie,  plantago  psyllium  L.  B.  Sulek,  ira.  39. 

BUSKO ,  m.  conoitator ,  koji  busi  (vidi  biisiti 
2iod  1,  b.).  isporedi  burgijas  pod  d.  K.  Crnogorac-. 

BUSKO  BLATO,  n.  velika  bara  blizu  Hlijevna 
u  Bosni.  Schem.  here.  1873.  196.  Glasnik  20,  314. 
22,  50.  obicno  (eti  presise,  te  se  onuda  sije :  Bara 
ima  dosta  oko  Save  i  Neretve ;  najznatnije  je 
Blato  Busko  i  Mostarsko,  koja  se  sirkom  uasije- 
vaju.  Zem}op.  bos.  4. 

BUSLETIC,  m.  selo  u  Bosni  a  okriigu  zvor- 
nickom,  kotaru  graianickom.  Statist.  87. 

BUS^^IKA,  /.  porus.  u  jednoga  pisea  nasega 
vremena.  Od  busiti.  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.  ; 
biisjika,  a  sumo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing. :  busjike ,  buslikom.  Skramica  je  puna  po- 
rusa,  busjika.  K.  Crnogorac,  zool.  20. 

BtfS^IKAV,  adj.  foraminosus,  porosus.  od  bus- 
jika. u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Bradavi- 
cica  sastavjena  od  mnogo  situih  busjikavih  rae- 
hurica.  K.  Cruogorae,  zool.  14. 

BUS!^jIV,  adj.  pulicosus,  pun  huha.  isporedi 
busiv.    Cebe  bus}ivo.    Nar.  posl.  stojau.  223. 

BU§^IVAC,  buSjivca,  m.  pulicosus,  musko  ce- 
lade  busfivo.  isporedi  busivac.  it  Lici.  V.  Arse- 
nijevie 

BUS^jIVICA,  /.  pulicosa,  bus^ivo  zensko  cejade. 
isporedi  busivica.  u  Lici.  V.  Arsenijevie. 

BUSNICA,  /.  neko  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji 
a  okrugu  podrinskom..  Zemja  Busnica.  Sr.  Nov. 
1875.  538.  Zemju  u  mestu  Busnica.  700. 

1.  BUSNUTI,  bi'isnem,  jj/.  pulsare,  Zu^duii.  Od 
biisiti.  neprelazno  u  zagoneci:  Nit'  susnu,  nit' 
busnu,  a  u  kucu  dode.  (odgonet}aj :  mrak.)  Nar. 
zag.  nov.  139.  mjesto  busnu  govori  se  u  istoj  za- 
goneci i  pusnu  i  prsnu. 

2.  BU§NUTI,  biisnem,  pf.  osculari,  pulubiti. 
od  busati  ^)od  3.  u  nase  vrijeme  u  primorju  hrvat- 
skom.  Prosi  ju,  neka  ga  busne.  Nar.  prip.  mikul.  5. 

BUSnaK,  m.  1.  neko  mjesto  pod  nivama  u,  Sr- 


biji, u  okrugu  iuprijskom.  Niva  u  Busiiaku.  Sr. 
Nov.  1871.  272.  —  2.  phoeopona  Er.  J.  Closer, 
kor.  1,  122. 

EUSo,  m.  cucurbita  lagonaria  L.  B.  Sulek,  im. 
39.  rijci  nepouzdana. 

BUSOTINA,  /.  foramen,  jama  na  dasci  Hi  na 
drvetu.  .tamo  u  Vukovu  rjeliniku,  gdje  se  i  tumaii 
kako  je  stai'leno.  Postanem  od  buSiti.  Akcenat  se 
ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga 
duga :  busotina,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing. : 
bi'isotinP,  busotinom. 

BUSOTINAR.  m.  bothrideres  Dej.  J.  Closer, 
kor.  283. 

BUSOVATI,  busujem,  impf.  osculari.  isporedi 
busati  pod  3,  od  cega  je  i  postalo.  u  nase  vri- 
jeme u  hrvatskom  primorju.  Po6ela  ju  nevesta 
buSovat  i  milovat.  Nar.  prip.  mikul.  51. 

BUStRANE,  71.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vran- 
skom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

BUSTRIC ,  m.  mendax ,  lazivac.  kao  da  je  to 
u  jednoga  jjisca  xvi  vijeka.  moze  biti  od  tal. 
bugiardo,  bugiadro,  lazivac,  od  bugia,  koje  glasi 
i  buscia,  laz.  Ako  si  prijatej,  uljezi,  brate,  slo- 
bodno ;  .  .  .  to  li  je  ka  himba ,  vrni  se ,  buStridu, 
ja  ti  veju.  M.  Drzic  417. 

1.  BUT,  buta,  m.  femur,  stegno.  od  tur.  but 
(istoga  znaiena).  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  u  Belinu  (musculus  503»),  Voltigijinu  (schle- 
gel) ,  Stidicevu  (musculus)  i  u  Vukovu  (femur). 
u  Stulicevu  je  rjecniku  u  dugo.  But  videci  trulog 
mesa.  V.  DoSen  105.  Motri  kosti,  prsa  i  butove. 
J.  S.  Re]kovic,  kuc.  192.  I  prifaca  po  butovim 
dogu.  Nar.  pjes.  juk.  518.  Uzme  nekoliko  butova 
mesa.  Prip.  bos.  1,  2.  —  u  jednoga  se  pisca  na- 
sega vremena  tako  sovu  listovi,  sura:  Nosi  Itra- 
tasne  crvene  bjecve  do  nize  buta.  S.  !^jubi5a,  pric. 
125.  to  sam  tumaii  dale:  ,debelo  meso  na  nozi 
pod  kojeno,  polpaccio,  wade'.  128. 

2.  BUT,  «!.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka,  koji 
sam  veli  da  je  ,sled ,  staza'.  bice  od  tal.  botto, 
udarac,  mah,  fr.  bout,  kraj,  tako  daje  jiisac  uzeo 
kraj  mjesto  puta  kojim  se  ide  do  nega.  Pustivsi 
pravi  put,  ki  nim  Jesus  kaze,  isli  su  oui  but,  ki 
gresnioi  traze.  B.  Krnarutid  37. 

BUTA,  m.  a)  ime  musko  xiii  vijeka.  Mon.  serb. 
12.  Danicic  1,  89.  —  b)  neko  mjesto,  moze  biti 
brdo,   na  medi  sela  Nebregova  xiv  vijeka.   Uzla- 

^  zeste  na  Butu.  Glasnik  13,  371.  Daniiic  1,  89.  is- 

I  poredi  Butin. 

[  BUTAC,  biica,  m.  dem.  but  (stegno).  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (parvus  musculus) ,  za  koji  ce 
biti  i  nacincno.  isporedi  butic. 

BUTAST,  adj.  musculosus.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno.  isporedi  but 

;  pod  1. 

I  BUTATI,  butam,  impf.  percutere,  concutere. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  butnuti, 
impellere,  propellere,  za  koje  se  veli  da  je  iz  bre- 
vijara.  Od  tal.  buttare,  bacati,  hitati. 

BUTAV,  adj.  musculosus.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (503^)  i  Stulicevu.  isporedi  but  pod  1. 

1 .  BUTICA,  f.  papaveris  caput,  makova  glava. 
B.  Sulek,  im.  39. 

BUTIC,  m.  1.  dem.  but  (stegno).  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  —  2.  tieka  ptica,  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka,  moze  biti  ista  koja  se  zove  i  krvavi 
zalogaj  i  sracak  (prem  da  uz  nu  dolazi  i  svracak)  : 
tada  hi  rijec  mogla  biti  postana  istoga  koga  je 
pod  1 .  Tuj  grmuse ,  tuj  su  s vracci ,  .  .  ,  i  tuj  ti 
su,  gospo,  bravci  i  prijepi  i  butici.  M.  Vetranic 


BUTIGA 


749 


BUTUN 


2,  270.  u  drtigom  prijepisu  butici.  270.  xi  jediiom 
i  bati6i.  268. 

BUTIGA,  /.  tal.  bottega,  buttiga,  taberna,  du- 
can,  staiiin.  od  xvii  vijeka.  Neka  se  zatvaraju 
stacuni  ali  butige^  M.  Bijankovii  21.  U  butigi 
Bartula  kuigara.  S.  Budinii,  ispr.-  263.  Zatvo- 
rite  butigu  ali  ti  dudan.  S.  Margitii,  fala  173. 
Prodava  se  u  butigi.  K.  Magarovii  1.  Sto  sci- 
nite  da  je  samo  za  gospodu  po  gradu  setati,  za 
trgovce  u  butigi  stati?  J.  Banovac,  pripov.  242. 
Stoje  brez  svakoga  posla  po  butiga.  Aii  butige, 
butige  u  \aime  velike  raise  otvorene,  vi  ste  zam- 
6ic6  djavaoske.  J.  FiIipovi6  1,  43.  Ide  va  jednu 
butigu.  Nar.  prip.  mikul.  28.  Po  ocinoj  smrti 
bavira  se  na  butizi.  V.  Vr£evi6,  niz  180. 

BUTIN,  m.  neko  mjesto  na  meiti  sela  Nebre- 
gova  i  Homorana  xiv  vijeka.  Pod  Butint.  Glasnik 
13,  371.  ObtjemJuSte  Butynt.  11,  134.  Dani6i6 
1,  89.  isporedi  Buta. 

1.  BUTINA,  /  augm.  but.  u  «a,?e  I'rijeme,  iz- 
tnedu  rjeinika  samo  u  Vickovu.  Vo  ima  neku  ve- 
liku  ranu  na  desnoj  butini.  M.  D.  Miliievic,  ve6. 
338. 

2.  BUTINA,  711.  7iadimak,  xvii  vijeka.  u  spo- 
meniku  latinski  pisatiu.  Jacobus  Butina  Gaspa- 
rovich.  Arkiv  2,  316. 

BUTINA  VAS,  /.  selo  u  Hrvatskoj  xvi  vijeka. 
Od  Butine  Vasi.  Mon.  croat.  268. 

BUTINStICA,  /.  Tijeka  blini  Knina  it  Dal- 
maciji.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka ,  koji  mjesto 
5t  ima  S6  jao  govoru  svoga  kraja.  ButinScica  rika. 
P.  Zoranid  71.  na  karti  ,ButiSnica'. 

BUTINANI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  hlizu 
Gabele.  Scbem.  here.  1873.  112. 

1.  BUTKA,  /.  zensko  ime.  hyp.  od  Budimira. 
u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  1^.  Kovacevid. 

2.  BUTKA,  /.  hi/p.  budija.  govori  se  kod  se 
vabe  budije:  Biidi  butka!  ^j.  Kovacevid. 

3.  BUTKA,  /.  casa,  tugurium.  samo  ii  Stuli- 
cevu  rjeiniku  (biidka)  jamacno  nzeto  iz  ruskoga. 
isporedi  buda. 

BUTKO,  m.  ime  miisko,  hyp.  Budislav,  Budi- 
mir.  XIV  vijeka ,  i  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Baniiicevu.  ispo- 
redi Butkov.  po  recenom  post  ante  stoji  t  pired  k 
mjesto  d,  koje  se  i  nalazi,  ali  samo  jedaii  put. 
Budko.  Glasnik  ii.  12,  60.  Butko.  21.  !!'.>.  101.  Mon. 
Serb.  204.  Mon.  croat.  45.  J.  Kavai'iiu  23U.  —  u 
jednoj  poslovici  prosloga  vijeka  bice  tako  po  iz- 
govoru  zapisano  mjesto  bud'  tko,  budi  tko:  Bole 
,butko'  kaden.  Poslov.  dan.  7. 

BUTKOV,  adj.  sto  pripada  Butku  xiii  i  xvi 
vijeka.  Nad  dol  Butkov.  Mon.  croat.  24.  Sime 
Butkovi.  235.  u  posfednein  primjerii  moze  biti  po- 
grjeska  mjesto  Butkovic. 

BUTKOVAC,  Biitkovca,  Hi.  a)  selo  (iipravo  se- 
liste)  negdje  blizu  Stipa  xiv  vijeka.  Selisto  But- 
kov(i.)cfc.  Glasnik  24,  254.  —  b)  selo  u  Hrvatskoj 
u  podzttpaniji  zlatarskoj.  u  mjeitana  kajkavski: 
Butkovcc.  Schem.  zagr.  1875.  183.  Pregled  61. 

BUTKOV16,  m.  prezime,  po  octi  Butku,  od  xiv 
vijeka.  Butkovidi.  Glasnik  11.  12,  11.  Butkovic.  79. 
Spom.  sr.  1,  76.  101.  103.  Mon.  croat.  114.  157. 
Danicid  1,  89.  N.  Najeskovid  1,  298.  J.  Kavai'iin 
131.  A.  Kacid,  kor.  487.  Schem.  segu.  1871.  103. 
Budkovid.  Mon.  croat.  125.  —  jedno  selo  11  hrvat- 
skoj krajini  ogidinskoj  blizu  Briiia  zove  se  But- 
kovic Dolac.  Schem.  segu.  1871.  17.  —  isporedi 
Butkovidi. 

BUTKO VICI,   Biitkovida,   m.  pi.   dva  sela  u 


Hercegovini  u  okrugii  mostarskom.   Statist.  111. 
113.  isporedi  Butkovid. 

BUTKOVINA,  /.  selo  u  Konavlima.  Schem. 
rag.  1876.  34. 

BUTKOVO,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugit  uzickom, 
srezii  moratnikom.  K.  Jovanovid  152. 

BUT^A,  /.  nelca  jabtika  u  Srbiji  u  uzickom 
okrugu.  isporedi  butula.  Ima  bedrika ,  butuja, 
mio]aca.  M.  D.  Milidevid,  srb.  628. 

BUTMIE,  m.  selo  tc  Bosni  blizu  Sarajeva.  Sta- 
tist. 9.  Schem.  bosn.  1864.  56. 

BUTNUTI,  butnem,  j>f.  vidi  kod  butati. 

BUTOLA,  /.  vidi  butula. 

BUTOLINA,  /.  vidi  butulena.  F.  Hefelo. 

BUTOM,  vidi  butum.  Sve  mu  mrtve  poklonio 
Turke,  i  dade  mu  butom  Grahovjane.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  445. 

BUTOE,  m.  1.  ime  mitsko.  u  nase  vrijeme.  ne- 
ziiana  postana.  isporedi  Buta.  I  Butora  od  Pod- 
gorja  glavu.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  83.  Serdar  Butor. 
Magaz.  1868.  75.  —  2.  s  rijecjn  jms  neka  riba:  pas 
butor,  galeus  canis  Bp.  D.  Kolombatovid,  pesc.  24. 

BUTOEAC,  Butorca,  »(.  prezime.  Marko  Bu- 
torac.  M.  Kuhadevid  53. 

BUTORICA,  /.  malo  breme  drva.  na  Eijeci 
F.  Pilepid.  isporedi  butura. 

BUT0R0VI(!;KA,  /'.  neka  loza  vinova.  B.  §ulek, 
im.  39. 

BUTOSa, /.  gora  blizu  Zadra.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  U  gori  Butosi.  D.  Barakovid,  vil.  46. 

BUTOVAC,  Butovca,  m.  neko  mjesto  blizu  ma- 
iiastira  Gracanice.  xiv  vijeka.  U  ButovtcL.  Mon. 
.Serb.  563.  Na  Butovacb.  564.  Danifcid  1,  89. 

BUTEAG,  butraga,  m.  sedimentum,  talog,  trop. 
u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  ^.  Kovacevid.  Bloze  biti 
od  tur.  butramak,  raspasti  se,  rastaviti  se. 

BUTEAK,  lit.  prezime,  xv  vijeka.  Mikula  Desid 
svojim   bratstvom  Butraci.    Stat.  poj.  ark.  5,  302. 

BUTEAST,  adj.  bucculentus,  bucmast.  M.  Pav- 
linovid.  \i.  Kovacevid.  Od  tur.  budur,  botur,  nizak 
a  debeo  covjek. 

BUTRE,  m.  btitrast  covjek.  M.  Pavlinovid. 

BUTSKI,  adj.  muscularis.  ispioredi  but  pod  1. 
samo  u  Sttdiievu  rjeiniku. 

BUTULA,  /.  lieka^  jabuka  u  Hrvatskoj,  gdje 
glasi  i  butola  i  botola.  M.  Vajavac.  isporedi  but)a. 

BUTULACA  ,  /.  I'leka  jabuka  u  Hrvatskoj.  M. 
Va}avac.  B.  Sulek,  im.  39. 

BUTULENA,  /.  neka  jabtika  u  Hrvatskoj,  gdje 
glasi  i   botolena.    M.  Vajavac.   B.  Sulok,  im.  26. 

BUTULENKA ,  /'.  vidi  butulena.  u  Hrvatskoj, 
gdje  glasi  i  botolenka.  M.  Vajavac.  B.  Sulek,  im. 
26.  ,butolenka'.  39. 

BUTUM,  vidi  butun.  Okupi  .  .  .  butum  Bihor 
i  Bijelo  \>o]e.  Pjev.  cru.  105.  Da  mi  dades  butum 
carevinu.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  20.  Ja  bih  dala 
butum  ruho  moje.  201.  —  rijec  se  ne  mijena  po 
pjadeziina,  ali  opet  ima  u  jednoga  pisca  i  u  Instr. 
butumom,  kao  svega:  Koliko  je  butuiuom  svijeta. 
P.  Petrovid,  Sdep.  163. 

BIJTUN,  tur.  biitiin,  vas,  cio ,  totus.  u  nase 
vrijeme.  bez  promjene  po  padezima.  isporedi  bu- 
tum ,  butom.  Uzdize  se  butum  Sumadija.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  499.  §to  je  zera}e  na  cetiri  strane, 
butun  zem}e  turske  i  kaurske ,  da  joj  druge  u 
svu  zem)u  nije.  2,  223.  Prati  kiiigu  varos-Podgo- 
rici,  Podgorici,  butun  porodici.  2,  535.  Sva  dru- 
zina  butun  izgiuula.  3,  312. 


BUTUKA. 


750 


BUZDUHAN 


BUTURA,  /.  vkli  broiiio.  aamu  u  Jljchinlijcn- 
cevu  rjciiiiku,  gdje  (/last  i  botura.  isporcdi  buto- 
rioa.  Od  sr.  ncm.  bOzp,  bote,  svezail. 

BUTUKNICA,  /.  career,  zatvor,  u  nak  vrijcnie, 
izmedu  rjccnika  stimo  u  Vukovtt.  Od  ritin.  butura, 
rupa,  diipla.  iStrpali  gu  u  buturnicii.  Vuk .  rjcr. 
50ft. 

BUVACKI,  rt(/j'  sto  pripada  scla  liufciiiiu.  Bu- 
vafka  recica.  Ota^bina  i,  558. 

BUVCI,  Efn-aca,  m.  pi.  selo  tt  Srbiji  u  okrugii 
ioplickom.  Sr.  Nov.  1879.  17().  u  mjestana  akus. 
i  :a  nom.:  Buvce.  Otagbina  4,  o4(i. 

BUVK^iAlC,  bavc|aka,  m.  calceamoiiti  genus, 
,opaiiak  Hi  posto  sto  se  ohtiva  hez  potrehe  da  se 
pripine  kao  cizma'.  M.  Pavlinoviii.  Svakom  ilrugu 
po  dobre  opanke,  arambasi  Milii  buve]ake,  nek 
se  znado  ko  je  arambasa.  M.  Pavliuovic  iz  I'teke 
pjesme.  —  Postanvm  ie  biti  od  obuvati,  izynhivsi 
sprijeda  o. 

BUVJETI,  biiviiii,  impf.  torpero,  stupore,  kao 
blenuti,  cuhiti,  ne  micati  se.  samo  u  BJclostijcn- 
cevii  rjecnikii  (,buveti,  buvim,  attouitus  apporto 
ore  ct  defixis  iu  rem  quampiam  oculis  liaereo')- 
isporedi  buvnuti.  —  Postanon  od  kor.  bhu ,  od 
kojega  je  biti,  budem,  po  cemu  je  kao  ^ostati  u 
siai'm  u  kom  se  zatece,  ne  micati  se.  u  Ceha  ima 
buvati  H  djetincm  yovoru  wjcsto  spavati.  isporedi 
bujiti. 

BUVNUTI ,  buvuC'iu ,  2>f-  obstupefaccro.  Nar. 
list  1879.  br.  98,  ydje  se  turaaci :  ,necim  nerasud- 
nim  u  goeoru  nekuga  izncnaditi'.  —  Od  buvjeti. 

1.  BUZ  A,  /.  tur.  buza,  pice  od  zita  i  vode, 
zytlium.  od  prosloga  oijeka,  izmedu  rjecnika  u 
StuUceeu  i  Viikovu.  a)  u  pravom  sinislu:  Sto  1' 
vina,  sto  1"  buze  uapivsi  se  ustas'  iia  Francuze. 
1.  Zanicic  158.  Buza  jest  osobito  od  situe  proje, 
kvasa  i  vodo  uOiiieuo  pice.  158.  Po  Slavouiji 
i  Hrvatskoj  pravo  kiselo  pice  i  od  kukuruzna 
brasiia,  buzom  nazvauo.  P.  Bolic  '2,  305.  Srbi  (u 
Srbiji)  po  selima  grade  buzu  osobito  uz  iSasne 
poste  od  kukuruzna  h)eba  i  od  vode,  a  Turci  je 
grade  od  brasua  (cini  mi  se  od  prosena)  pa  je 
nose  te  prodaju  po  varosima.  Vuk,  rjec.  47^.  ispo- 
redi kiselica.  —  b)  brezova  buza,  succus  betulae. 
u  Vukoi^ii  rjecnika,  gdje  se  dodaje  ,u.  p.',  a  po 
tome  inoze  biti  jos  od  kakoga  droeta.  —  vidi  i 
dale  buza  yod  2. 

2.  BUZA ,  /.  sediuieutum ,  ,vino  na  dim  u  bu- 
retn  Hi  drugi  miitez  od  cega'.  samo  ii  Vukoou 
rjecnikit.  Ud  tur.  posa,  koje  je  od  tal.  posatura, 
talog,  mutez,  mutjag.  —  vidi  i  pod  1  buza. 

3.  BUZA ,  /.  couvicium  in  mulierem  rudem, 
mulier  plumbca.  samo  u  Belinit  rjecnika  (784''). 
mozc  biti  od  arap.  biiz'  (muliebria). 

BUZADOVAC,  Buzadovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj 
11  podzupaniji  krizecackoj.  pisu  ga  i  kajkavski 
Buzadovoc.   Pregled  G7.   Scliem.  zagi'.  1875.  175. 

BUZAGIC  ,  »(.  prezime,  po  oca  btizqgiji.  -i-  je 
sazeto  -iji-.  Schem.  zagr.  1875.  213.  Sem.  prav. 
1878.  81.  ^ 

BUZAGIJA,  )«.  tur.  buzagy,  koji  prodaje  buzu 
(vidi  buza  ;;od  1).  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukocu.  Cvijo  buzagija.  Glasnik 
u.  3,  7y.  _ 

BUZDOHAN,  m.  clava,  bat,  topuz.  od  tur.  boz- 
dogan.  ud  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu 
(sestoperac,  clava  ferrata  vel  ferrea'),  u  Belina 
(,bat,  sestoperac,  clava'  467''),  u  Bjelostijencevu 
(,bat'),  ti  Voltigijinu  (,bat'),  u  Stulicecu  (, clava 
ferrea')  i  u  Vukovu  (,clavae  genus').  —  Kako  je 
glasa  h  po  I'lekim  stranama  nestalo  nalazi  se  i  bez 


uega  prosloga  vijeka:  buzdoan.  od  istoga  vijeka 
dolazi  i  s  umetnutim  v  medu  o  i  a  mjesio  h :  buz- 
dovan.  isporedi  buzdulian,  buzduvau.  —  a)  sa  b : 
Pod  gvozdonijom  buzdoliani  se.s  tisui  so  ovijeli 
nade.  I.  Gundulii  32.3.  Druzi  mu  drzalm  oblasnl 
buzdohan ,  za  nim  ga  noi5ahu  u  zlato  zakovaii. 
D.  Barakovic,  vil.  320.  Priteo  z  buzdolianom.  B. 
Kruaruti6  10,  Tko  nosi  buzdohan  prid  gospo- 
daroni.  Mikaja  34».  Ve6  ga  bijo  teSkim  buzdo- 
lianom. A.  Kacic,  razgov.  52.  Siiiu  grade,  zlatni 
buzdohanel  251.  Ja  mi  I'lemu  ostavjam  sestopera 
buzdohana.  Nar.  pjes.  bog.  27.  Potegoso  pome 
buzdohane.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  282.  On  buzdohan 
baca  n  visinii.  3,  305.  —  b)  hez  li  samo  prosloga 
vijeka:  iStrasno  biju  oruzani  z  buzdoani.  P.  Kne- 
Xovic,  muka  11.  Duga  puska  i  buzdoan  perni. 
A.  Kacic ,  razgov.  249.  —  c)  sa  v  mjesto  li ,  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru, 
glaseci  buzdovan,  buzdovana,  i  buzdovan,  buz- 
dovana.  Potuce  se  Magar  i  Alamau,  vatru  sipa 
nagak  i  buzdovan.  I.  Zanicic  9G.  Sabje,  puske, 
toski  buzdovani.  J.  Ivi'mpotic,  mal.  5.  Tvoj  buz- 
dovan Turke  tare.  J.  Krmpotii,  kat.  99.  .lednu 
vojsku  buzdovanom  bije,  drugu  vojsku  britkom 
sabjoni  .sece.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  ItiO.  Sabjom  s'jcce, 
a  mrkovom  gazi,  drugom  rukom  buzdovanom 
tuce.  4,  19.  I  na  moja  pleca  nabrojise  triest  i 
sost  zlatni  buzdovana.  2 ,  435.  Buzdovani  raku 
iskopase  a  sabjama  sanduk  nacinise.  1,  575.  Ja 
cu  vam  je  (crkcu)  sada  preturiti  a  iz  ruke  tes- 
kim  buzdovanom.  2,  212.  Buzdovana  pokraj  sebe 
nija ,  pa  ga  baca  junak  pod  oblake ,  a  u  desnu 
docekuje  ruku.  3,  26.  Uze  maca  u  desnicu  ruku 
a  buzdovan  u  lijevu  ruku.  2,  624.  On  buzdovan 
o  uukasu  nosi.  4,  139.  Nije  babo  raskovao  blago 
na  nagake  ni  na  buzdovane.  2,  101.  —  nim  se 
bije  i  pustimice:  Te  ne  smije  pristupiti  blizu, 
vec  so  baca  pernim  buzdovanom,  te  udai-i  Grcica 
Manojla.  3,  34.  Poteze  se  Grujo  buzdovanom  pu- 
stimice dobro  nestedice.  3,  36.  —  gvozden  je,  zla- 
tan  i  pozlacen :  U  mom  vise  buzdovanu  nema, 
cetrdeset  oka  ladna  gvozda,  dvaest  oka  lepa  cista 
srebra  i  sest  oka  zezenoga  zlata,  jedno  s  drugim 
seset  i  sest  oka.  2,  436.  Poki-aj  cizme  buzdovan 
pozlaien.  2,  484.  Sto  se  titra  zlatnim  buzdovanom. 
1,  615.  —  na  nemu  su  pera:  Buzdovan'ma  pera 
oblomise.  2,  408.  Malo  sam  ga  perom  okacio  od 
mojega  perua  buzdovana.  1,  541.  Pak  poteze  per- 
nim buzdovanom.  2,  213.  Buzdovane  sestoperni ! 
1,  490.  —  moze  biti  nasaden  na  kijacu:  Kad  buz- 
dovan nasade  na  kijacu.  Nar.  prip.  vuk.  3. 

BUZDOHANITI,  buzdohanim,  impf.  clava  fer- 
rea jiereutere.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec 
nepouzdana. 

BUZDOHANLIJA.  /.  neka  krupna  kruska,  koja 
se  zove  i  batvaca,  koju  vidi.  Stulic  1,  BSb.  B. 
Sulek,  im.  39. 

BUZDOHANONOSA,  m.  claviger.  samo  u  Stu-  J 
liceou  rjecniku.  rijec  sasma  nepouzdana.  isporedi  ^ 
batonosa. 

BUZDOHAN ,  m.  selo  u  hrvatskom  primorju 
u  podzupaniji  rijeckoj.  Schem.  segn.  1871.  61. 
Preglod  139. 

BUZDOVAN,  buzdovana,  i  buzdovan,  buzdo- 
vana, m.  vidi  buzdohan. 

BUZDOVANKA,  /.  vidi  buzdohanlija.  B.  Sulek, 
im.  39. 

BUZDOVANLIJA,  /.  vidi  buzdohanUja.  B.  Su- 
lek, im.  39. 

BUZDUHAN,  m.  vidi  buzdohan.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  buzduvan.  S  buz- 
duhanom  na  ramenu.  J.  Kavanin  292. 


BUZDUM 


751 


BZOVINA 


BUZDUM,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  213,  isporedi  Buzdumovic.  hice  od  tar. 
buz,  led,  i  don,  led. 

BUZDUMOVIC,  m.  pre:iine.  n  nase  vrijeme. 
pogrjeike :  Buzdimovii ,  Buzdunovi6.  Seui.  prav. 
1878.  80.  82.  isporedi  Buzdum. 

BUZDiJVAN,  m.  vidi  buzdohau.  smno  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  buzduhan. 
Kako  sina  buzduvanom  ne  udari?  A.  Kanizlid, 
kam.  855. 

BUZEOANIN,  Hi.  covjek  iz  Bttzeta.  Kada  blze- 
dani  kaXu.  Mon.  croat.  5. 

BUZEKAEA,  /.  selo  ii  Bosni  u  okrugii  zvor- 
nickom.  Statist.  86. 

BUZET,  )».  mjesto  u  Isfri,  tal.  Pinguente,  lat. 
Piquentum.  Sem.  trs.  1877.  47.  spomine  se  od 
xiii  vijeka.  u  je  po  sadasnem  guvoru  mjesto  1, 
koje  se  u  receno  vrijeme  pisalo.  Mej  Blzetom  i 
Kostelom.  Mon.  croat.  3.  V  Bizet.  4. 

BUZETA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizti 
Gline.  hem.  prav.  1878.  71.  Eazdjej.  21. 

BUZETSKI,  adj.  sto  pri-pada  Unset ii.  ts  do- 
lazi  sastavfeno  u  c.  Vas  komuu  blzecki.  Mon. 
Croat.  4. 

BUZIKA,  /.  sambucus  nigra  L.,  bzuvn.  u  jed- 
dnoga  pisca  nasega  vremena.  bice  naciueno  od 
rnskoga  Hi  pogrjeska  pisarska  mjesto  bazika.  B. 
Sulek,  im.  39. 

BUZIM,  Hi.  vidi  Buzim  pod  c. 
BUZIN,   m.   selo  u  Hrvatskoj   ii  podziipaniji 
zagrebackoj.  Schem.  zagi-.  1875.  l',»4. 

BUZOLIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem. 
zad.  1876.  51. 

BUZOVAC,  Buzovca,  m.  selo  it  3Iedtti)mrju. 
Schem.  zagr.  1875.  140. 

BUZUCI,  Buzuka,  m.  pi.  selo  u  liosni  ti  okrugu 
sarajevskom.  Schem.  bosu.  18G4.  55.  Statist.  15. 
isporedi  Buzuk,  s  kojim  je  jednoga  postana. 

BUZUK,  TO.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
bos.  1864.  53.  bice  od  tur.  bozuk,  zao. 

BUZU^AC,  buzujca,  m.  euaesthetus  Er.  J.  Clo- 
ser, kor.  124. 

BUZA,  /.  tal.  bugio,  rupa,  tbiamen.  n  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Kroz  buzu  me  gledas ,  ne  das 
mi  pokoja.  M.  Drzic  368. 

BUZAK,  m.  selo  ii  hrvatskoj  krajini  lilizu  Fc- 
rusica.  jamacno  ga  tako  pisu  grijeskoni  mjesto 
Bug-ak.  Schem.  segn.  1871.  42. 

BUZANI,  TO.  /)/.  kao  zupa  Hi  knezitia  koja  je 
bila  XIV — XVI  vijeka  u  sadasiiwj  goruoj  krajini 
hrvatskoj  do  Krbave  i  Like,  u  spomeniku  latinski 
pisanu  ■■spomine  se  jos  xi  vijeka:  ,Bu(,-aui'.  E. 
Eacki,  doc.  88.  isporedi  buski  pod  1  i  Buzim. 
stari  loc.  Buzah  dolazi  jos  pocetkom  xvj  vijeka. 
Z  Buzan.  Mon.  croat.  45.  V  Buzah  pod  Novim 
Gradom.  58.  V  Buzah.  82.  120.  148.  188.  Pojdoh 
u  Buzane.  133.  Grad  Kosiii,  ki  je  v  Buzah.  172. 
Z  Buz(a)n.  182. 

BUZICA  ,  /.  allecula  Fab.  J.  Sloser ,  kor.  5.59. 
562. 


BUZIC,  m.  selo  u  Bosni  ic  okrugu  sarajev- 
skom, koje  zovii  Buzic  Mahala.  Statist.  24.  ispo- 
redi Buzici. 

BUZICI,  TO.  pjl.  selo  H  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom. Statist.  24. 

BUZIM,  m.  a)  selo  i  gradic  u  Bosni  ii  okrugu 
bihackom.  Zemjop.  bos.  52.  Statist.  52.  pisalo  se 
i  Buzin  xvii  vijeka:  1576  Ferhat  pasa  zauje  Buzin, 
Cazin  i  ostale  dvoro  v  okolu  na  ov  kraj  Une. 
P.  Vitezovic,  kron.  162.  165.  —  b)  selo  u  hrvat- 
skoj krajini  blizu  Gospica  Schem.  segn.  1871.  30. 
Eazdjej.  17.  xvi  vijeka  pisalo  se  Buzin:  Da  sam 
hodil  na  Buzin  gospi  Jeleni  (Kegleviiki).  Mon. 
Croat.  193.  Georgii  Keglevich  da  Busyn.  251.  ispio- 
redi  Buzani  i  buski.  —  c)  selo  u  hrvatskom  pri- 
morju  u  podzupaniji  delnickoj.  Schem.  segn.  1871. 
70.  piiu  ga  i  Buzim.  Pregled  11. 

BU^IMLANIN,  Hi.  covjek  iz  Buzima.  Starine 
12,  9. 

BUZIN,  m.  vidi  Buzim. 

BUZITI.  buzim,  impf.  grijeskoni  mjesto  obuzi- 
vati,  coartare,  u  jednoga  pisca  nasega  vremena, 
koji  je  slusao  ijerfektivno  obui^iti,  pa  je  mislio 
da  je  tome  imperfektivno  buziti.  Da  nam  potkida 
i  buzi  grauicu.  S.  ^iubisa,  pric.  55.  Ova  se  lokva 
buzi  kod  Veriga  na  lik  vrse.   S.  i^ubisa,  prip.  3. 

BUZ^iANKA,  /.  neka  jabuka  u  Hrvatskoj  oko 
Varazdina.  M.  Vajavac.  ,Buzlanka,  buzlanjka'. 
B.  Sulek,  im.  39.  483. 

BUZ^^ENKA,  /  vidi  buzlaiika.  M.  Vajavac. 
BU^UE,    m.   ricinus   communis   L.    B.    Sulek, 
im.  39.  isporedi  bozur. 

BZENICA,  /.  ime  selima.  postanem  od  baz  Hi 
baza  (zova).  a)  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
pozeskoj.  Schem.  zagr.  1875.  43.  Pregled  91.  — 
b)  selo  It  Srbiji  u  okrugu  krasevaikom.  K.  Jova- 
novic  127. 

BZIKAJ^KA,  /.  siringa,  sipho,  strcafka,  sir- 
calica.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (bzi- 
kalyka  2,  35.  1,  1124)  i  Jambresicevu  (bzikalyka, 
u  dodatku  i  bzikalka  1,  970,  gdje  dodaje  i  Acm. 
spriitze,  mag.  fecskendo).  isporedi  bizikajka.  — 
Od  nem.  bisen,  obadati  se,  strkati  se :  s  nagloscu 
kojom  goveda  skacu  Hrkajuci  se  izjednacena  je 
ona  kojom  voda  iz  strcalice  prska.  isporedi  str- 
cati  i  strkati  se. 

BZONATICA,  /.  neko  selo  koje  .se  spomine  samo 
po  imcnu  prije  nasega  vremena:  BBzonatica.  S. 
Novakovic,  pom.  127. 

BZOVA,  /.  sambucus  nigra  L.  J.  Pancic,  Mora 
biogr."  449.  K.  Cmogorac,  bot.  33.  B.  Sulek,  im. 
39.  samo  ii  nase  vrijeme.  Postaficm  od  baz.  ispo- 
redi zova,  baza,  bazga,  bazag. 

BZOVIK,  Bzovika,  Hi.  selo  u  Srbiji  a  okrugu 
cacanskom.  K.  Jovanovic  172.  postanem  od  baz 
Hi  baza,  isporedi  Bazovik. 

BZOVINA,  /.  lignum  sambucoum.  isporedi  ba- 
zovina,  s  kojom  je  jednoga  postana.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (34")  i  Stulicevu.  is- 
poredi zovina.  Pri  stupu  trisjice,  .  .  .  bzovine  i 
svjetjike.  M.  Vetranic  2,  284.  Od  bzovine.  Mikaja 
34^. 


CABALCE 


752 


CAJA 


c 


CABALCE,  n.  dem.  cablo.  proUoga  vijeka.  Da 
je  cabalco  izres'.o  lipo.  M.  Zoricid,  zrc.  90.  Za 
tizim  udi|  cabalco  usanu.  91. 

CABLIO,  m.  mlado  cablo.  samo  it  Mikalinu 
rjediiku  (46). 

CABLO ,  n.  vidi  stablo ,  od  koga  je  i  postalo 
isgubivH  t  i  promijenivsi  s  na  c.  Od  xvi  vijeka, 
izmedti  rjeinika  samo  u  Mikalinu  (45.  46).  Cablo 
jabuceno,  ko  reste  plodom  po  narodu  svojem. 
Bernardin  1>Q^.  Imoj.  1,11.  Smokvenica,  cablo 
smokveno.  I.  Bandulavio  299.  Mjesto  posadeno 
cablima.  Mikaja  46.  Cini  sanuti  cabla.  P.  Posi- 
\ov\(:,  nasi.  19''.  Kako  cine  pticioe  u  zeleni  gajih 
i  cablili.  P.  Posilovi6,  cvijet  10.  Cvatu  iz  milosti 
bo^je  kako  iz  cabla.  A.  Kad6i6,  bogosl.  136.  Kakvo 
je  cablo  onako  va|a  da  je  Toce.  .T.  Banovac,  prip. 
65.  Vira  je  brez  dobri  dila  kao  cablo  brez  voda. 
J.  Banovac,  pred.  59.  Zemja  naresena  cabli,  tra- 
vam.  J.  Filipovic  1,  2.  Jedno  cablo  kad  hoiemo 
da  podsiSerao ,  mi  mozemo  poznat  na  koju  ce 
stranu  padnut.  1,  129.  Plod  izodi  od  cabla.  F. 
Matid  30.  Ne  more  zlo  cablo  dati  iz  sebe  dobro 
vo6e.  M.  Zorifiic,  osm.  10.  Svijeno  je  gnizdo  so- 
kolovo ,  di  no  reste  cablo  topolovo.  A.  Kacic, 
razgov.  264.  Ovo  je  arbor  ali  cablo  stare,  gospod- 
ske  i  pridostojne  kuce  Vuckovica.  196.  —  Cablo 
boba,  sedum  telephium  L.  B.  Sulek,  im.  39. 

CABR,  m.  vidi  cubar,  cupar.  samo  u  Stidiievu 
rjecniktt  i^is  uega  u  jednoya  pisca  nasega  in-e- 
rnoia.  B.  Sulek,  im.  39. 

CABRN,  adj.  insipidus,  samo  u  Stidicecu  rjec- 
iiikii,  sa  znacenem  koje  je  stavjenn,  kome  sc  pravi 
smisao  ne  moze  potpuno  znati.  Moze  biti  od  tal. 
zavorra,  gnus. 

CABUNA,  /.  selo  u  Slavoiiiji  it  podiupaniji 
virovitickoj.  Scliem.  zagr.  1875.  152.  Pregled  110. 
CACAE,  III.  vidi  cece}.  n  jednoga  pisca  nasega 
vremcna.  Slaua  kao  cacar.  S.  I^ubisa,  prip.  141. 
CACARICA,  /.  cicer.  samo  u  Bjelostijenceuu 
rjccinkii  (55).  Od  lat.  cicer,  tal.  cicerchia,  nem. 
ziser. 

CACMESTAR,  cacmestra,  jh.  vidi  cehmestar. 
samo  u  Bjelostijeiicevu  rjecnikii  (55). 

CACOR,  m.  lathyrus  cicera  L.,  lathyrus  ery- 
tbrinus  P.  «  jednoga  pisca  nasega  vrcmena  i  od 
iiega  u  drugoga  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  B. 
Sulek,  im.  33.  isporedi  cacarica.  mo^e  biti  da  o 
stoji  grijeskom  pisarskom.  mjesto  a. 

CACORITI,  cacorim,  impif.  gracillare,  kakoda- 
kati,  rakoUti  se.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Postana 
kojega  je  cakoliti,  koje  vidi.  Cacori  kokos  kad 
hoce  da  snese ;  a  rece  se  i  cejadetu :  cacori  kao 
kokos  kad  hoce  da  snese.  M.  Kovacevic. 

CAF,  m.  lictor.  od  tal.  zaffo.  isporedi  bara- 
banat,  pandur.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Mikalinu  (satelles,  apparitor,  lictor),  u  Bjelosti- 
jencevu  (satelles)  i  u  Voltigijinu  (sbirro,  scherg). 
Barabanti  i  oafi.  I.  Drzic,  naxik.  gond.  307.  Su- 
srete  cafe,  koji  zlocince  fatahu.  J.  Banovac,  prip. 
119.  Ali  mu  jo  djotetu  priskocila  losa  srica,  er 
ga  cafi  fatise  u  Kotoru  bijelomu.  Nar.  pjes.  bog. 
211. 


CAFARAN,  m.  vidi  cafran.  u  jednom  rukopisii 
XV  vijeka  i  iz  nega  w  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena:  cafaran  divji.  B.  Sulek,  im.  39. 
CAFCENE,  n.  vidi  kod  cavcene. 
cAFIN,  cafina,  m.  sapphirus.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu  (782^)  i  Stulicevit. 
isporedi  safin,  cafir.  Diamanti  i  cafini.  M.  Ve- 
tranii  1,  32.  Suze  cafin  vedrijeh  oci.  I.  V.  Bunic, 
mand.  20. 

CAFIR,  cafira,  m.  sapphirus.  od  xvi  vijeka, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Belinu  (782^).  Svitlo  cr- 
}eniti  ja  rubin  na  prsih,  cafir  se  modriti.  M.  Ma- 
rulid  38. 

GAFORAN,  m..  crocus,  cafran.  m  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  39.  isporedi  cafaran. 
cAfRAN,  m.  crocus,  tal.  zafferano,  od  arap. 
za'feran.  isporedi  cafaran,  cafran,  Safran.  it  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Ca- 
fran, crocus  sativus  L.;  cafran  divji,  carthamus 
tinctorius  L.  B.  Sulek,  im.  39.  Turski  cafran,  sa- 
fraiiika,  flores  eartliami.  D.  Popovic,  pozn.  252. 
CAFRANIKA,  /.  carthamus  tinctorius  L.  B. 
Sulek,  im.  39.  isporedi  safraiiika. 

CAFTJETI,  caftim,  impf.  vidi  kod  cavtjoti. 
CAGA^A,   /.    framea,    tal.    zagaglia.    isporedi 
darda.  samo  u  Mikalinu  rjecnika. 

CAGAR,  m.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskotn,  kotaru  konickom.  N.  Ducic.  pogrjeska 
Cagare.  Statist.  117. 

CAGE,  /.  pi.  a)  selo  u  slavonskoj  krajini  blizu 
Noi^e  Gradiske.  Schem.  zagr.  1875.  52.  Razdje]. 
23.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvornickom. 
Statist.  81. 

CAGINAC,  Cagiuoa,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podiupaniji  kriskoj.  mjestani  govore  kajkavski: 
Caginec.  Schem.  zagr.  1875.  111.  Pregled  84. 

CAGRIJE,  cagrija,  /.  p?.  kore  od  noza,  noznice, 
vagina,  od  tur.  sagry ,  ko'a  ucinena ,  od  cega  je 
i  franc,  chagrin,  tal.  zigrino.  samo  u  Vukovu 
I  rjecniku.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena  i  u 
'  jedn.  s  umetnutim  n  iza  a:  cangrija,  u  prene- 
senom  smislu  u  pcele  ono  u  cemu  joj  je  zaoka: 
Pcela  ima  zaoku,  koja  opet  svoju  cangriju  imade, 
u  kojoj  kad  je  pcela  u  miru  zaoka  zatvorena  stoji. 
A.  Maksimovic  7. 

CAGRKNUTI,  cagfknem,  pf.  tinnire,  zveknuti. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  postana  ce  biti 
istoga  kojega  je  cagrjati  i  cagrtati,  s  promjenom 
glasa  c  na  c  sitnijega  glasa  radi  koji  se  hoce  da 
kaze.  Kad  i  kad  klepne  klepetusica  na  kozi  ridi 
ili  cagrkne  medenica  na  dvisoi  kalusi,  kad  so 
one  pocesu  ili  protegnu.  M.  D.  Milicevid,  vec.  121. 
CAHAR,  Hi.  saccharum.  isporedi  cakara,  cukar, 
secer.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (785'')  i  Bjelo- 
stijencevu  {62^). 

CAHARA,  /.  vidi  cahar.  isporedi  cakara.  samo 
u  Mikalinu  rjecniku.  a)  saccharum.  Mikaja  53'», 
—  b)  bellaria.  800a. 

CAJA,  /.  ime  zensko,  hyp.  Savka,  koje  je  opet 
od  Saveta,  Jelisaveta.  u  na-^e  vrijeme.  Sr.  Nov. 
1880.  790.  isporedi  Cajka. 


CAJIN 


753 


CAKLO 


CAJIN ,  adj.  ito  pripada  Caji.  Livada  u  Ca- 
jinoj  bari.  Sr.  Nov.  1861.  624.  1867.  143.  1872. 
470.  1873.  711. 

CAJINOV,  adj.  ito  pripada  covjeku  po  iinenu 
Cajinu,  koje  imesumo  ne  dolazi.  xivvijeka.  St  zadi 
crtkve  ,Caiiiove'.  Mon.  serb.  181.  Danicic  3,  439. 

CAJKA,  /.  hyp.  Caja.  Sr.  Nov.  1878  7.  Upita 
Cajka  Nikina.  M.  D.  MiUcevid,  let.  veo.  172. 

CAJOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  od  imena 
Cajo,  koje  samo  ne  dolazi  a  moze  biti  hyp.  od 
Stanko.  grijeskom  Cajevic.  Rat  108. 

CAJZEL ,  m.  sorex.  nem.  zisel ,  zi.selmaus.  u 
nase  vrijeme,  u  ugarskih  Hrvata.  Cajzeli  po  liem 
su  rovali.  Jacke  182. 

CAJZIC,  m.  fringilla  spinus  L.  od  nem.  zeisig. 
isporedi  ciz,  ciz,  cizak.  J.  Ettinger  l.'iS. 

CAJZL,  m.  vidi  cajzic.  ii  nase  vrijeme,  u  jed- 
noga  pisca.  G.  Lazic  57. 

1.  CAKA,  m.  i  f.  ime  musko  i  hnsko,  od  Stako 
4  Staka,  hyp.  od  Stanisav  i  Stanisava.  dolazi  i 
prije  nasega  vremena,  ali  tako  da  se  ne  moze 
razabrati  je  li  musko  Hi  zensko :  Caka.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  112.  —  a)  zensko.  ^.  Kovacevic.  — 
b)  musko :  Imane  Cake  i  Ceke ,  brace  Nikolica. 
Sr.  Nov.  1881.  52. 

2.  CAKA,  CAKA!  glasovi  kojima  se  kazuje 
zveka:  a)  zveka  nakita  u  kohi  kad  se  igra.  Vuk, 
rjec.  307".  —  b)  zveka  razboja,  kad  se  ce:  Caka, 
caka,  tri  dni  lakat  (otkala).    Nar.  posl.  vuk.  343. 

CAKAO,  uakia,  m.  vidi  caklo,  od  koga  je  i 
postao  pomijesavsi  se  s  rijeiima  muskoga  roda. 
u  dva  pisca  prosloga  vijeka.  Zraka  suncaua  pro- 
lazi  kroz  cakao,  ali  cakao  o.staje  zdrav  i  cilovit. 
J.  Filipovic ,  prip.  1.  82.  J.  Banovac,  razg.  51. 
Grad  ucinen  od  zlata  cista,  koje  je  svitlo  kao 
cisti  cakao.  J.  Filipovic,  prip.  1,  231.  Ispovid  ima 
biti  cista  kako  no  cakao.  3,  162.  Nas  je  zivot  kao 
caka',  koga  moze  i  najmane  stvorene  razbiti.  J. 
Banovac,  pred.  98. 

CAKAEA,  /.  saccharum.  isporedi  cahar,  cahara. 
samo  u  Mikalinu  rjeiniku:  kruh  s  cakarom  il 
od  cakare.  2181'. 

CAKATALICA ,  /.  vidi  cekalo.  u  Hercegovini. 
N.  Ducic.  Postanem  ce  biti  od  glasova  caka.  is- 
poredi caktati. 

CAKATI,  cakam,  imjif.  rejicere,  ,bucati  sto  Hi 
udarati  nogom'.  na  Bracu.  A.  Ostojic.  isporedi 
caknuti.  Bice  od  tal.  scacciare,   otjerati,   odbiti. 

CAKE^ ,  m  anthypna  Latr.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Sloser,  kor.  345.  369.  moze 
biti  od  tal.  saccheggiare,  pustositi. 

CAKIC,  m.  prezime,  po^ocu  komu  je  ime  Caka. 
u  nase  vrijeme.  Rat  172.  Sem.  srb.  1881. -350.  Sr. 
Nov.  1881.  52. 

CAICLACE,  n.  dem.  caklo.  isporedi  stakalce.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Sbitih  zlatom  u 
caklaca.  J.  Kavaiiin  323. 

CAKLAR,  caklara,  ?«.  vidi  staklar.  isporedi 
caklo.  samo  u  rjecnicima  Mikajinu  (,koji  cini 
cakla,  vitrarius  4:6'^),  u  Belinu  (vitrarius  141*. 
ampullai-ius  77")  i  Stulicevu  (vitrarius). 

CAKLAREV,  adj.  vitrarii.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  Odhraiien  milosrdem  caklareve 
zene.  M.  Pavlinovic,  rad.  11. 

CAKLARNIC.\ ,  /.  officina  vitriaria.  samo  u 
Stulicevu  rjeiniku.  isporedi  cklarnioa  i  caklo. 

CAKLEN,  adj.  vitreus,  staklen.  isporedi  cklen 
i  caklo.  Od  svi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
linu (46)  i  Stulicevu.  —  a)  u  pravom  smislu:  od 


stakla:  Svete  tve  o6i  pozrjeti  mogu  svud ,  jak 
sunce  s  istoci  kroz  bistar  caklen  sud.  N.  Dimi- 
trovic  62.  Sva  je  put  liih  vidjet  kroz  platno  oda 
svud,  kako  no  rumen  cvijet  kroz  bistar  caklen 
sud.  N.  Na|e§kovic  1 ,  202.  Zuas  sude  caklene, 
bantuze  ke  zovu.  P.  Hektorovic  14.  Al  nebo  .  .  . 
od  svud  pobjeno  zvizdami  jak  obal  caklen  sud 
vrti  se  nad  nami.  H.  Lucie  287.  Sve  uzgat  u  isto 
kroz  sud  ce  oakleni.  I.  Ivanisevic  307.  Prohodi 
sunce  proz  prozor  ali  ponistru  caklenu.  P.  Ra- 
dovci6,  symb.  43.  Nadose  da  se  no  biu  ni  eakleni 
sudi  porazbijali.  J.  Banovac,  razg.  135.  U  caklenu 
sudu.  F.  Lastric,  ned.  339.  Vidi  more  kao  cakao 
smisan  s  ogi'iem,  i  one  koji  .  .  .  stahu  svrliu  mora 
caklenoga.  J.  Filipovic  3,  162.  Metni  u  jednu 
bocu  caklenu.  J.  Vladmirovio ,  lik.  25.  Donese 
caklenu  casu.  Magaz.  1851.  87.  —  b)  u  prenese- 
nom  smislu:  aa)  koji  pravi  sto  od  slakla:  Kako 
su  majstori  eakleni  iznasli  niki  ocalin,  kroz  koji 
sve  se  stvari  vide  naopako.  F.  Lastric,  ned.  166. 
—  bb)  slab  kao  od  stakla:  Giilvi  su  eakleni  a 
vjera  karaena.  D.  Ranina  S^.  A  u  druzbi  asikuje  .  . 
a  vjera  je  sva  caklena.  .T.  Kavaiiin  37.  —  ce)  cist 
kao  od  stakla ,  bistar :  Velmi  (su)  zrit  mila  .  . 
caklena,  studona  ta  vrila.  D.  Ranina  3a.  Razastr 
si  nebo   vodeno  ili  caklono.    A    Vitajic,    ist.  353. 

CAKLENICA,  /.  vas  vitreum.  isporedi  sklenica, 
cklenica  4  caklen.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

CAKLENACA,  /.  ime  bi]u.  od  caklen.  a)  sul- 
sola  kali  L.  Cas.  ces.  muz.  1862.  2,  48.  B.  Sulek,  im. 
39.  —  b)  parietaria  L.  B.  Sulek,  im.  39.  —  c)  sa- 
licornia  Tourn.  Slo^er-Vukot.,  flor.  964. 

CAKLINA, /.  splendor,  osobina  kojom  je  sto 
tako  da  se  cakli.  Kuce,  koje  iz  daleka  prosvitjuju 
varos  i  daju  joj  od  sebe  caklinu.  M.  A.  Re)kovic, 
sat.  28.  One  izabrane  boje  .  .  .  igraju  po  lioj  (diizi) 
s  najugodnijora  caklinom.  177. 

CAkLINICA,  /.  sulsola  kali  L.  B.  Sulek,  im. 
39.  isporedi  cakleiiaca.  i  je  iza  1  po  zapadnom 
govoru  od  staroga  e ,  te  je  rijec  postanem  jedna 
sa  caklenicom. 

CAKLITI  SE,  caklim  se,  impf.  vidi  ckliti  se, 
od  cega  je  i  postalo  samo  tijein  sto  mu  se  umet- 
nulo  a.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeiniku  w  Belinu 
(sciutillare  672")  i  Stulicevu  (scintillare,  lucere. 
relucere ,  cemu  se  dodaje  i  caklivati  se ,  koje  je 
bez  siimne  nacineno  za  rjelnik).  Dolazi  i  bez  se 
u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  u  istom  znaienu. 
a)  bez  se:  Svitliti  bude  jur  danica,  i  rosora  ca- 
kliti  zelena  travica.  H  Lucie  216.  pogrjeska  je 
u  starijein  izdanu  cakiliti.  216.  —  b)  sa  se :  Vi- 
diti  cakli  li  so,  svitli  li  se  u  tminah.  A.  d.  Bella, 
razgov.  137.  Sitan  sivast  prasak  koji  so  zdravo 
cakli.  D.  Popovic,  pozn.  62.  Cakli  se,  ne  moze  se 
razabrat,  kad  je  sto  upisano  na  cemu  svitlu.  J. 
Grupkovii.  Cakli  se  kao  ogledalo.  M.  Kovacevic. 
Iji.  Kovacevic. 

CAKLO,  H.  vitrum.  vidi  cklo,  od  cega  je  i  po- 
stalo samo  tijem  .sto  mu  je  umetnuto  a.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Mikalinu  (46")  i 
Belinu  (763'').  —  a)  u  pravom  smislu.  Da  bi  mi, 
o  boze,  cakloin  se  stvoriti  prid  liom,  ueka  moze 
srce  mi  pozriti!  II.  Lucie  204.  Kako  no  se  pro- 
svitjuje  caklo  od  sunca.  A.  Georgiceo,  pril.  90. 
Sunce  prode  proz  caklo  i  ne  oskvrni  cakla.  I. 
Ancic,  vrat.  2,4,36.  Sunce  kad  probije,  ni  sta 
steti  ni  razbije  zrakom  caklo,  koje  cilo  li  ostane 
kako  je  bilo.  P.  Posilovic,  nasi.  54'>.  Varaju  jiro- 
dajuci  sebicno  cklo  za  cisto  caklo.  M.  Raduic  365. 
Da  se  more  lipo  viditi  kroz  caklo.  L.  Terzii  336. 
Zraka  suncana  prode  kroz  caklo.  I.  Grlicii  10. 
Pnlike  na  caklu  upengane.  S.  Margiti6,  fala  225. 

4a 


CAKI^A 


754 


CAPA 


Suiica  zdrak  prilipi  tisto  oaklo  kad  jjiobiva.  A. 
Vita|i6,  ost.  37.  Sva  istina  .  .  .  kako  u  caklu  sja 
i  vidi  se.  F.  Lastri(^ ,  test.  308.  Zi"aka  sunCena 
prode  kroz  caklo.  F.  Matii  30.  More  kako  caklo. 
J  Filipovic  3,  1(>2.  Motni  u  jediiu  bocu  caklenu, 
ma  neka  je  tankoga  cakla.  J.  Vladiuirovid,  lik. 
25.  luako  jesi  razbitak  potistona  cakla.  A.  d. 
Bella,  lazgov.  137.  Nojma  bit  od  cakla  ni  od 
kriStala  i  od  zom|e.  M.  Dobreti6  395.  ICroz  zeleno 
caklo.  I.  J.  P.  L<u6i6,  razg.  6".  Kuda  so  u  vodi 
kao  u  caklu  okli.  S.  !^ubisa,  prip.  4.  —  b)  staklen 
sud:  .Tor  mu  posla  bog  audela  s  jcdnim  caklom 
fcistim,  puuim  bistro  vode.  I.  Antic,  ogl.  51.  No- 
siti  u  caklu  viiia.  J.  Banovac,  pred.  86.  —  c)  kroza 
Sto  se  vidi  kao  kroz  staklu  naziva  caklo  jedan 
pisac  prosloga  vijeka.  Srod  cakla  vodenoga  svoje 
lice  kad  ugleda.  J.  Kavauiu  405. 

cAk^iA,  /.  vidi  cakja.  samo  u  Bjelostijenievu 
rjecniku. 

CAK^ENE,  w.  splendor,  isporedi  cakliti  so. 
samo  u  Stulicevti  rjecniku  (.oaklenje'). 

cAkIjjIV,  adj.  splendidus.  sto  se  cakli,  samo  m 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Prijestoja  naokolo, 
pred  kijem  more  ko  cakjivo  obrucise  jakno  u  kolo 
6etvero  razliko  zivo.  J.  Kavanin  516. 

CAKNUTI,  caknem,  pf.  rejicore,  ,baciti  Hi  uda- 
riti  sto  nogom'  na  Bracu.  A.  Ostojic.  Od  cakati. 

CAKOLITI,  cakolim,  impf.  garrire,  gracillare. 
samo  u  rjecnicima  Vrancicevu:  garrire,  Mikalinu: 
,ninogo  govoriti,  garrire,  eflundero  verba,  efl'utire', 
i  Jijelostijencevu:  blaterare,  i  sada  u  Lici  ne  samo 
0  icjadetu  kad  mnogo  guvori  vicuci  nego  i  o  ko- 
koSi  kad  hoce  da  snese  jaje  pa  prevec  kakodace, 
rakoli  se.  J.  Bogdanovic.  isporedi  uscakoliti,  ca- 
coi-iti.  Bice  od  tal.  ciangolare,  brhlati,  hlebetati. 

CAKOLENE  ,  n.  garritus ,  gracillatio.  u  nase 
vrijeme  it  Lici.  Ostavi  to  cakojeiie ;  ne  cujem  od 
tvoga  cakojeiia  sta  ovaj  covjek  govori.  J.  Bog- 
danovid. 

CAKTATI,  cakdem,  impf.  tinniro,  davati  od 
sebc  glasove  caka.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Cakce 
saliat,  kad  ido ;  cakde  pec,  kad  je  pregrijana,  pa 
pucka.  I.  Pavlovic. 

CALATI,  calam,  itnpf.  micare,  palucati,  all 
samo  u  prenesenom  smislu  kao  vrijedati  jezikom. 
u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Cala  kao  zmija.  ^j.  Ko- 
vacevid.  Postana  tamna:  tnoze  biti  istoga  koje.ga 
je  calovati ,  tako  da  bi  od  %'arati  doslo  znacene : 
jezik  sad  pruziti  sad  uvuci.  isporedi  ca}ati. 

CA^jATI,  cajam,  impf.  inquinaro,  brjati  raz- 
mazujuci  rukom,  n.  p.  ogledalo,  iasu.  u  nase 
vrijeme  u  Srbiji.  ^j.  Kovacevid.  isporedi  calati, 
s  kojim  ce  biti  jednoga  postana. 

CAMBLAK,  m.  prezime,  xv  vijeka.  ^etop.  saf. 
61.  Danicid  3,  440. 

CAMBOLAT,  m.  vidi  kod  cambelot. 

CAMOLIKA,  /.  caulis,  deblo  krupne  trave,  oso- 
bitu  od  dmana  i  boba.  u  nase  vrijeme  u  Lici.  J. 
Bogdanovic.  Postanem  od  cvolika  s  promijenom 
glasa  v  na  mis  umetnutim  a. 

CANA,  /.  ime  zensko.  Od  Stana.  D.  Avramovid, 
sv.  gor.  220.  M.  D.  Milicevid,  des.  par.  12. 

CANCA,  /.  nugae,  brblane,  blebelane.  od  tal. 
ciauoia  (istoga  znacena).  xvi  vijeka.  isporedi  canka 
pod  2.  Akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  No  slusati 
cance,  kojo  so  pronose.  Zbor.  22''.  Ni  cance  ni 
smijesi.  104''. 

CANCATI,  ciincam,  impf.  blaterare,  hrblati,  ble- 
betati,  govoriti  kojesta.  Od  tal.  cianciare  (istoga 
snacena).  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  isporedi 


caiiati.  Gdje  si  ti,  koja  no  pristajes  cancajudi 
(s)  susjedami.  M.  Driid  207. 

CANCAV,  adj.  subrufus,  subflavus.  samo  u  Bje- 
lostijenievu rjeiniku.  (gdje  se  veli  da  je  ,dalma- 
tinska'  rijcc.  36").  bice  pogrjeika  u  pisanu  mjesto 
dadav. 

CANDRA,/.  panniculus,  krpa ,  rita.  od  mag. 
condra.  samo  u  Bjelostijenievu  rjecniku  (55''). 

CANDRAV,  adj.  pannosus,  ritav,  dronav.  samo 
u  Bjelostijenievu  rjeiniku.  Od  candra. 

CANGAR,  m.  sutor,  obuiar.  xiv  vijeka  u  jed- 
nom  spomcniku.  prvo  je  a  umetnuto  mjesto  t,  koje 
se  u  reieno  vrijeme  piisalo.  Od  nov.  gri.  liayyuQTjs. 
isporedi  cegar.  Stvci,  otngarije,  uzdarije.  Glasnik 
15,  309.  Danidid  3,  454. 

CANGRIJA,  /.  vidi  kod  cagrije. 

1.  CANKA,  /.  ime  zensko,  liyp.  Cana.  u  nase 
vrijeme  u  Srbiji.  1^.  Kovacevid. 

2.  CANKA,  /.  vidi  canca,  s  kojom  je  jednoga 
postana.  samo  u  Mika^inu  rjecniku.  gdje  je  samo 
u  pi. :  canke ,  tlape.  692''.  akcenat  se  tie  zna  za 
cijelo. 

CANKANE ,  n.  garrulitas ,  loquacitas.  samo  u 
Mikalinu  rjeiniku  sa  znaienem  koje  je  stav^eno. 
isporedi  cankati. 

CANKATI,  cankam,  impf.  garrire.  samo  u  Mi- 
kalinu  rjecniku  (gdje  je  sto  i  cakoliti ,  tlapiti). 
akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  isporedi  cancati, 
s  kojim  je  i  postana  istoga,  i  caiikane,  canati. 

CANKA V,  adj.  garrulus.  samo  u  Mika(inu  rjec- 
niku, gdje  je  samo  adv.  cankavo.  isporedi  cankav. 

CANKAVAC,  cankavca,  m.  garrulus,  loquax. 
samo  u  Mikajimi  rjeiniku.  isporedi  cankati. 

CANKAVICA,  /.  garrula.  samo  u  Mika\inu 
rjeiniku.  isporedi  cankati. 

CANKO ,  m.  vidi  Stanko.  u  Srbiji.  J^.  Kova- 
devid. 

CANAK,  oaiika,  m.  panniculus,  rita,  krpa.  samo 
u  Jambresiievu  rjecniku  (i  to  kajkavski  ,canjek'). 
moze  biti  od  sred.  nem.  zanke  (zacke),  koje  je 
uzeto  kao  okrajak  koji  visi. 

CANANE,  n.  dosadivane.  samo  u  Vukovu  rjei- 
niku sa  znaienem  koje  je  stav^eno.  isporedi  canati. 

CANATI,  ciliiam,  impf.  dosadivati.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  sa  znaienem.  koje  je  stav^eno  i  s  do- 
datkom  da  se  govori  u  Bisnu.  ali  je  po  svoj  pri- 
lici  znaiene:  dosadivati  mnogim  govorom,  te  je  i 
postana  istoga  kojega  je  cankati.  isporedi  eaiiav. 

CANAV,  adj.  koji  caiia.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku s  tumacenem:  dosadan,  n.  p.  covjek,  i  s  do- 
datkom  da  se  govori  u  Bisnu. 

CANKANE,  n.  h\a,teT3.tas.  u  jednoga  jnsca  xvii 
vijeka,  ukoga  zadne  -lie  jos  glasi  -njo.  postane 
vidi  kod  cankati.  Inakva  hudobe  tlapenja,  smi- 
janja  i  caiikauja.  B.  Kasid,  rit.  358. 

CANUGA,  m.  prezime,  upravo  nadimdk  mjesto 
prezimena,  u  nase  vrijeme,  u  Hrvatskoj.  Schem. 
segn.  1871.  103.  Scliem.  zagr.  1875.  259. 

1.  CAPA,  /.  ligo,  motika.  od  tal.  zappa.  samo 
u  V^ukovu  rjecniku,  gdje  se  napomine  da  se  go- 
vori ti  Crnoj  Gori. 

2.  CAPA,  /.  planta  (pedis),  od  tal.  zampa,  sapa. 
u  Bjelostijenievu  rjecniku. 

3.  CAPA,  /.  corium  elaboratum  ex  pello  por- 
cina,  piscis,  asini  etc.  samo  u  Bjelostijenievu 
rjeiniku  sa  znaienem  koje  je  stavleno.  Od  mag. 
capa,  koza  uiinena  tako  da  su  po  noj  hrape  kao 
zrnca,  fran.  chagrin. 


CAPA 


755 


CAB, 


4.  CAPA,  /.  M  igri  capanu  kad  dva  zira  doda 
u  jednu  jarmt,  onda  je  capa.  it  Bosni.  M.  Eu- 
iiiie.  isporedi  capati  se. 

CAPANE,  n.  igra  u  Icojoj  se  sirke  tjeraju  u 
jame.  isporedi  capati  se.  u  Bosni.  M.  Ruzicic. 

CAPAECI,  m.  pi.  ime  katimii  xvi  vijeka,  negdje 
blizii  Prizrena.  Katunt  Capartci.  Glasnik  15,  278. 
Danicic  3,  440. 

CAPAEIKA ,  /.  sal  ammoniacum ,  nisador.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  D.  Popovic,  pozii. 
112.  —  Postanem  ce  biti  od  rum.  cipirig  (istoga 
znacena),  o  cemu  neki  misle  da  je  od  stipati. 

CAPARIKOVICA,  /.  ammonia  piira  liquida.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  D.  Popovic,  pozn. 
94.  Od  caparike  se  pravi  caparikovica.  113.  ispo- 
redi caparika. 

CAPARITI ,  caparim ,  impf.  1.  promere ,  in- 
sectari,  iiifestare,  detrectare.  Od  tal.  zaii'are,  za- 
cepiti,  zatisnuti,  zatiskivati.  isporedi  zaoapariti, 
ocapariti  se.  a  to  je  znaeene  uzeto  neprelazno  ii 
prenesenom  smislu  kao  bockati  rijecima  (tal.  zaf- 
fata,  cavillatio),  zadijcvati  koga  Hi  u  koga ,  po 
torn  dosadivati  mii,  uditi,  uditi  u  dobrn  glasu. 
samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na  jednom  iiijcstti 
dva  piita,  te  moze  biti  da  znacene  nije  sa  svijem 
pogodeno  (ima  i  u  Stulicevu  rjecniku  ,capai'iti' 
ali  se  kod  toga  veli  da  je  istu  sto  ,zapariti',  a 
toga  u  nemu  nema).  Tko  vole  govori,  ritko  jo 
prez  laze ,  listo  jazik  mori ,  tascu  pamot  kaze ; 
velc  ne  capari,  jos  da  te  za  bo}e,  piem  da  ti 
capari  —  rec  budi  —  dovo}e.  M.  Marulio  109. 
pos\edne  su  rijeci  nastaiiipane:  ,prem  da  ti  ca 
pari,  red  budi  dovo}c'.  ali  u  riikoj)isii  iz  koga  je 
nastampano  stoji  sa  svijem  kao  naprijed  , capari', 
t  sastav]eno  a  ne  rastavjeno,  i  sa  c  a  ne  sa  v, 
kojim  se  II  Yteiim  dosta  postujano  piiie  c  (a  po 
tome  je  i  malo  naprijed  zlo  nastampano  ,sici  ja- 
zikom'  mjesto  ,sici',  u  ntkopisu  ,sici').  —  2.  podem 
supplodere,  udarati  nogama  u  zemfu,  kao  cujikati. 
u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  postana  cc  biti  istoga 
kojega  je  naprijed ,  samo  je  znacene  zatiskivati, 
zabijati,  preslo  ii  ooo,  prem  da  bi  moglo  biti  i 
od  tal.  zappare,  udarati  nogama.  Svirio,  capario ! 
J^.  Kovacevic  is  narodne  pjesme. 

CAPAST,  adj.  palmatus.  isporedi  capa  pod  2, 
od  koje  je  i  naiineno.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  Tudica  capasta,  lielops  lanipcs  Fab.  J. 
Closer,  kor.  554. 

CAPATI  SE,  capam  se,  impf.  igrali  se  zirkama 
tjerajuci  ill  u  jame.  u  Bosni.  M.  Ruzicic.  od  tal. 
zafl'are,  zatisnuti,  zapusiti.  isporedi  capa  porf  4. 

CAPICA,  /.  dem.  capa  piod  1,  moticica.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CAPICE,  /.  pZ.  ime  bi}u.  postanem  dem.  od 
capa  jjod  1  i  2.  Capice  bele,  clavaria  ebm'nea 
Pers. ;  cr)ene,  clavaria  botrytis  Pers. ;  duge,  cla- 
varia formosa  Pers. ;  zute ,  clavaria  flava  Pers. ; 
macje,  globularia  vulgaris  L.;  zajcevo,  neke  gjive. 
B.  Sulek,  im.  39.  40. 

1.  CAPIC,  m.  presime  xv  vijeka.  tamna  postana. 
Mon.  serb.  379.  414.  Danicic  3,  440. 

2.  CAPIC,  m.  axinofarsus  Motscli.  J.  Sloser, 
kor.  465.  469. 

CAPIN ,  m.  abies,  jela.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku i  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek, 
im.  40.  od  lat.  sappinus,  tal.  zampino. 

CAPINOVINA,  /.  vidi  jelovina.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  isporedi  capin. 

CAPITI,  capim,  jif.  avide  comedere.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(sa  znacenem  koje  je  stavleno).  osim  rjecnika  do- 


lasi  samo  kad  se  pseto  drazi  na  sto.  Od  tal. 
chiappare,  zgrabiti,  uhvatiti.  Dili  se  od  ku6e 
s  nikoliko  hrta;  .  .  .  kada  vidi  zvirku ,  onda  liili 
piusti  viiu6i :  drzi,  drzi !  ala,  ala !  capi,  capi !  D. 
Rapid  270.  i  olcrneno  sada  u  Lici :  Cap !  cap !  J. 
Bogdanovic. 

CAPITLAK,  m.  prezimc.  u  Lici.  J.  Bogdanovic. 

CAPONA,  m.  diplocoelus  Guerin.  J.  Sloser,  kor. 
295.  isporedi  capa  pod  2,  od  koje  je  i  nacineno. 

CAPOR ,  m.  aiiguilla  eurystoma.  D.  Kolomba- 
tovic,  peso.  21. 

CAPORE,  /.  pi.  sclo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom.  Statist.  98. 

1.  CAPEAG,  m.  stragulum,  abajlija.  od  tur. 
caprak,  od  cega  je  i  fr.  schabraque,  nem.  scha- 
brake.  samo  u  rjecnicima  Bjclostijencevu ,  Jam- 
bresicecu  i  Voltigijinu. 

2.  CAPRAG,  m.  mjesto  kod  Siska  u  Hrpatskoj. 
Regul.  sav.  4.  24. 

CAPRITI,  caprim,  imj}/.  altorcari,  incropare, 
soadajuci  se  neprestano  vikati  na  koga.  u  nase 
vrijeme  u  Bosni.  postanem  ce  biti  upravo  od  ca- 
pariti.  Capri  mi  neprestano  nad  glavom.  M.  Ru- 
zicic. 

CAPTACANIN,  m.  covjek  iz  Captata.  Otisao 
u  oni  cas  u  koji  Captacani  k  Petrovoj  crkvi. 
Poslov.  dan.  92.  i  sa  v  mjesto  p  (vidi  kod  Cap- 
tat):  Cavtacaniu.  ^.  Vulicevic,  mat.  11. 

CAPTAJKA,  /.  zensko  delude  iz  Captata.  j  stoji 
mjesto  c  pred  k  (od  Captacanin).  sa  v  mjesto  p 
{vidi  kod  Captat):  Cavtajka.  L.  Zore. 

CAPTAJSKI,  adj.  sto  pripada  Captatu,  upravo 
Caplacanima,  pa  preko  nih  i  ncmu.  j  pred  s  stoji 
mjesto  c  (od  Captacanin).  sa  v  mjesto  p  (vidi  kod 
Captat):  Cavtajski.  L.  Zore.  Cavtajski  vozar.  ^i. 
Vulicevic,  mat.  7. 

CAPTAT,  m.  mjesto  blizu  Dubrovnika,  koje  se 
talijanski  zove  Ragusa  Veccliia.  Postanem  od  lat. 
civitas  (civitat-).  spomine  se  od  xiii  vijeka.  mjesto 
p  pred  t  govori  se  i  v,  ali  istom  od  xvii  vijeka, 
a  Tp  se  drzi  jos  i  danas.  Sa  p:  OdL  ,Cpttata'. 
Mon.  serb.  42.  ,CBptata'.  42.  CaptatL.  218.  470. 
Danicic  3,  440.  Captat.  I.  Kanavelic,  iv.  301.  J. 
Kavanin  195.  Gradi  kucu  na  Captatu.  Poslov. 
dan.  25.  Captat.  Bella  G05^.  Schom.  ragus.  1876. 
31.  —  sa  v:  Cavtat.  Mikaja  iS^i.  Magaz.  1851.  15. 
Captat  i  Cavtat.  Report.  23. 

CAPTATI,  captam,  impf.  vidi  cavtati. 

tlAPTJETI,  captim,  impf.  vidi  cavtjeti. 

CAPUN,  capiina,  m.  vidi  truokop.  od  tal.  zap- 
pone,  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomine 
da  se  govori  u  Crnoj  Gori) 

1.  CAR,  m.  rex,  imperator.  isporedi  cesar,  Ce- 
sar, cesar.  —  Od  lat.  Caesar,  od  cega  je  najprije 
bilo  cesari.,  pa  e  oslabilo  ii  b,  kojega  je  nestalo, 
a  po  torn  i  s  naiavsi  se  iza  c  otpalo.  —  Od  xii 
vijeka  (vidi  prvi  primjer  pod  4),  i  u  svijem  rjec- 
nicima osim  Vranciceva:  it  Mikalinu:  imperator 
Turcarum;  u  Belinu:  imperator  (384a),  Turcarum 
imperator  (356*)  ;  u  Bjclostijencevu :  imperator 
(1,  1559) ,  imperator  Tui'carum  (2,  55) ;  u  Jamhre- 
sicevu:  imperator;  ti  Volttgijinu:  kaiser;  u  Stuli- 
cevu: re,  imperadore,  rex;  u  Vukovu:  imperator; 
u  Danicicevu:  rex,  imperator.  —  Akc.  se  mijena 
samo  u  gen.  pi.  i  to  kad  je  bes  -ev- :  cara,  a  kad 
ima  -ev-  onda  se  ne  mijena,  nego  su  i  oba  zadna 
sloga  duga:  careva.  —  r  stoji  mjesto  rj ,  koje  u 
staro  vrijeme  pred  nekim  vokalima  i  dolazi :  carja, 
carju  (vidi  u  primjerima),  ali  i  bez  j  jos  od  xii 
vijeka:  cara  (Mon.  serb.  5),  a  danas  samo  tako. 


CAB 


756 


CAE 


sto  r  stoji  7)ijesto  rj,  za  to  je  i  voc.  sing,  negda  bio 
carju  (Mon.  serb.  130)  i  hez  j  :  caru  (Sava  7.  Mou. 
Serb.  12G),  ali  od  xvi  vijcka  care  (Zbor.  H4)  i  sada 
tako  (vidi  ic  primjcnma),  rrlo  rijetko  caru  (Caru 
i  taste  luoj !  Nar.  \n-\\>.  viik.  129).  iz  intoya  se 
uzrokn  t  it  pade'ima  ii  kojima  hi  iza  r  dolazilo 
o  mijena  o  na  o  i  danas:  carom,  carevi.  bcz  tc 
proiiijoie  rrlo  rijetko:  u  instr.  sing,  od  xui  rljeka: 
carom  (Mon.  serb.  -l-l.  vidi  i  u  primjerima) ,  u 
starom  dat.  pi.  u  'iiekih  pisaca:  carom  (M.  Ve- 
traui6  1.  45) ;  jos  rede  u  gen.  pi. :  carov  (Starino 
3,  25-1.  2()3.  I.  T.  Mrnavii,  osm.  170);  daiias  .iamo 
careva  Hi  cara. 

1.  svaki  gonpodar  Hi  vladalac  drzavni,  bilo  mu 
osobito  vladalaiko  iiiie  kojc  tnu  drago.  tako  se 
carevima  ymzivajii  i  krajeci  i  knezovi  i  zupani, 
ali  samo  u  staro  imjeme.  Dva  carja:  kra)a  ugrt- 
skaago  Antdreja  rekomago  i  carja  grtctskago 
Jerisa  Filaiibdra  glago|emago.  Stefan  kr.  27.  Cara 
fifctcto.  Sava  5.  Carenat  drtzave.  Mon.  serb.  67. 
Jako  cara  i  vladyku  postavi  me  (krala  Stefana 
Deianskoga)  gospodina  vtsemu  stezaniju  otLca 
moJGgo.  90.  Predb  cari  zemjtnymi.  99.  Synt  jestt 
(sv.  Sava)  cara  srtbskago.  Domentijanb  30  Side 
na  pristoli  krajevtstva  kako  cart  i  vladika  vsemu 
stezautju  mojilih  praroditeji..  Mon.  serb.  427.  Vidis 
kolicim  Judem  uciui  te  bog  cara  ?  Aleksand.  jag. 
stariu.  3,  317.  Ufiini  me  bog  visnega  cara  od  vsih 
carov.  254.  u  torn  smislu:  Ukrepivy  prodannago 
prekrastnago  Josifa  i  stvorivy  jego  cara  mno- 
gimt  jezykomt  i  nadt  svojeju  bratijeju.  Mon. 
serb.  90.  Postavi  ga  carom,  i  nazva  se  Josep 
carom.  Zbor.  27. 

2.  ti  prednem  opcenitom  smislu  naziva  se  carem 
i  bog  i  starjesina  davolski,  i  u  staro  vrijeme  i 
danas:  a)  o  hoyu:  Cara  Isusa  Hrista.  Stefan  kr. 
10.  Caru  moj,  boze  moj !  Mon.  serb.  65.  Cara  ne- 
beskago.  232.  Da  je  kleti.  caremt  nebesnimt.  242. 
Car  nebeski.  J.  Xrmpotic,  kat.  2.  Dariv'o  vas  car 
nebeski!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  148.  Da  falimo  cai-a 
nebeskoga !  2,  158.  Tako  mi  cara  uebeskoga !  Nar. 
posl.  vuk.  307.  —  b)  0  starjesini  davolskom :  Rvati 
se  s  carom  od  hudoba.  B.  Kasic,  is.  24.  Kako  te 
vidi  car  davolski,  odmah  ce  te  zapitati  sta  hoceS. 
Nar.  prip.  vil.  1867.  761. 

3.  u  istom  smislu,  dokle  je  jos  bio  tako  opcenit, 
nazvani  su  i  sada  se  nazivaju  carevima  i  vladaoci 
starijeh  Zudjela  (Jevreja)  i  driigih  istocnijeh  na- 
roda  i  negdasni  macedonski :  Cari  Asirijanski.  Ziv. 
is.  41.    Uvatio    cara  jevrejskoga.   Nar.  pjes.  vuk. 

2,  86.  David  car  rodi  Solomuua.  Vuk,  mat.  1,  6. 
Ti  li  si  car  judejski '?  Vuk,  luk.  23,  3.  Nasta  uov 
car  u  Misiru.  D.  Danioic,  2moj.  1,  8.  Car  asirski. 
D.  Danicic,  2dnev.  32,  1.  Car  misirski.  36,  3.  Car 
persijski.  36,  23.  tako  i  Filip  i  sin  mu  Aleksan- 
dar  vladaoci  macedonski:  Do  Aleksandi-a  cara. 
Ifietop.  saf.  65.   Car  Filip.   Aleksand.  jag.   starin. 

3,  233.  Aleksandar  siu  ilegov  samodrzitej  car 
uazva  se.  233.  Car  Lesaudro.  I.  G-uudulio  297. 

4.  osobit  gospodar  Hi  vladalac  drzavni,  visi  od 
drugih  koji  se  drukcije  zovu,  jednak  s  cesarom  i 
cesarom,  kojc  su  ista  imena :  a)  kojega  mu  drago 
naroda :  Postavi  ovi  care,  drugyje  kneze,  ine  vla- 
diky.  Mon.  serb.  4.  Utvrtdi  grtke  cartmi  a  ugre 
krajtmi.  4.  Carcmt  i  ki'ajemt  okrtstt  nasB  zi- 
vustimb.  90.  Miiu  ti,  bi  uzdrhtal  despot,  car  i 
sultan.  M.  Marulic  15.  Da  sam  car.  S.  Mencctic 
31,  Car  so  mnali  u  sebi  svemu,  sto  sunce  sja.  188. 
Svijem  carom  ter  je  car.  M.  Vetranic  1,  45.  Vasa 
pohvala,  koja  je  prije  straha  svijem  carom  za- 
dala.  1,  56.  Bit  ces  ki-aj,  bit  ces  car.  M.  Di-zic 
37.  Cari,  kraji  i  knezi.  Korizm.  17''.  Najplemeni- 
tiju  gospodu  okolo  kraja  i  cara.  B.  Gradic,  djev. 
170.   Ali  ti  je  car,   ali   ti  je   kraj.   M.  Divkovic, 


nauk  83.  Cari,  kraji,  bani.  214.  Koji  sluii  jed- 
iioga  volika  gospodina,  kako  cara  ali  ti  ccsara 
ali  ti  kra|a.  M.  Divkovic,  bes.  94.  Svozati  onoga 
jakoga  oruzanika  (vraga),  koji  so  l)ise  utvrdio  na 
svitu  i  posilno  ga  vladaso  tako  da  .se  od  noga 
ciiWse  gosjjodar  i  car.  B.  Kasic,  is.  25.  Cjo6  lie 
(zene)  6ovjek  ne  razgleda  kneza,  bana,  cara,  kraja, 
brata,  kuma  al  susjeda.  .1.  Kavanin  45.  Znadu 
robi,  kraji,  cari.  A.  Kanizlic,  frau.  196.  Ili6  car 
jednim  dostojanstvo  kraja,  a  drugim  cosara  zla- 
monujo.  A.  Kanizlic ,  kam.  471.  U  ovom  zidanu 
manastira  cari  i  kraji  jedan  za  drugim  su  se 
nadmetali.  D.  Obradovic,  ziv.  58.  Da6e  bogu  sto 
bog  od  liih  Lode,  caru  carsko.  J.  S.  Rejkovic,  ku6. 
445.  Car  vele  moXe,  nu  vede  smrt.  Poslov.  dan.  10. 
Gdo  car  vino  pije,  .  .  .  carica  mu  sluzi.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  97.  Ne  znaju  se  krajevi,  ne  poznaju  ca- 
revi.  1,  137.    Car   ti   bijah   dok   devojkom   bijah. 

1,  300.  Voleo  b'  je  pojubiti  nego  s  carem  vece- 
rati.  I,  341.  Gdi  su  sade  nasi  casni  krstiV  u  koga 
su  cara  costitoga?  2,85.  Bog  visoko,  a  car  da- 
leko.  Nar.  posl.  vuk.  17.  Car  ua  cara  bez  velike 
ne  6e.  343.  Bio  jedan  car.  Nar.  prip.  vuk.  8.  Car 
cara  liode  da  pogubi  na  zenskom  uzglavju.  197. 
Bil  je  jedan  jako  bogati  car.  Nar.  prip.  mikul.  47. 
—  b)  rimski,  poslije  grcki:  aa)  rimski:  Car  Va- 
lerijan.  J.  liavailiu  453.  Toliei  druzi  rimski  cari. 
A.  d.  Bella,  razgov.  25.  Da  u  vrimo  Augusta  cara 
ne  bi  veceg  nad  Srima  hambara.  M.  A.  Rejkovid, 
sat.  24.  Bio  jedan  car  koji  se  zvao  Trojan.  Nar. 
prip.  vuk.  189.  Jedno  jeste  care  Duklijane.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  81.  —  bb)  grcki:  Cara  grtctkoga. 
Mou.  serb.  5.  Caru  Manoilu.  Stefan  kr.  3.  Cara 
grtctskago.  Sava  2.  Do  cara  Ltva.  ^etop.  saf. 
65.  Grckijeh  cara.  I.  Gundulic  306.  Kosta  car.  J. 
Kavanin  231.  Pod  carom  Mihailom.  A.  Kanizlic, 
kam.  13.  U  vrijeme  cara  Justina  starijega.  N. 
Marci  8.  O  velike  care  Kostadine !  Nar.  pjes.  vuk. 

2,  87.  —  c)  nemacki  stari:  Petoga  Karla  cara 
uzvisnoga.  J.  Kavanin  142.  Cara  Otuna.  177.  — 
d)  francuski:  Oj  Fraucuzu,  care  siloviti!  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  498.  —  e)  bugarski:  Cara  bltgart- 
skago,  rekomago  Borila.  Stefan  kr.  21.  Caru  samo- 
di'tzavBcu  vtsej  zemje  bltgartske  gospodinu  Mi- 
hailu  Aseiiu.  Mon.  serb.  35.  —  /)  srp)ski :  Stefant 
cart.  Mon.  serb.  125.  Stefant  vt  Hi'ista  boga  bla- 
goveruy  cart  i  samodi'tztct  Srbjemt  i  Grtkomt 
i  Bltgaromi.  128.  Stefant  Urost  blagoverni  cart 
Srtbjemt  i  Grtkomt.  156.  Stjepan,  Uros  i  ostali 
od  Nemane  kuce  cari.  I.  Gundulic  313.  Sveca 
slavi  srpski  car  Stepane.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  93. 
Od  Prizrena  caru  cestitome.  2,  54.  No  cu  li  me, 
slavni  care  Lazo!  2,  204.  Nasih  slavnih  cara  za- 
duzbine.  2,  211.  u  jednoj  se  pjesmi  i  Stjepan  Ne- 
mana  naziva  carem:  Kud  se  dede  car-Nemaiie 
blago?  Nar.  pjes.  vuk.  2,  101.  —  g)  ruski:  Cajus 
Julius  Cesar,  prvi  rimski  i  ovoga  sveta  zapovidiik 
posta  .  .  .  Od  toga  imenuju  se  vsi  poglavnici  ce- 
sari  nemski  i  grcki,  kakono  po  slovinsku  cari 
moskovitski  i  turski.  P.  Vitezovid ,  kron.  26.  I 
od  Moskve  cara  viia.  J.  Kavanin  250.  Car  Petar 
poglavar  Moskovski.  S.  Badric,  ukaz.  91.  Veli- 
kome  caru  rnoskovskome.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  79. 
—  h)  turski:  Caru  Bajazitu.  Mon.  serb.  223.  Da 
je  car  krajevu  svitlost  razbil.  Mon.  croat.  215. 
Kako  Pojak  cara  dobi.  I.  Gundulid  321.  Medu 
carom  i  nasime  krajom  zgode  sve  prividi.  437. 
Da  bude  pomodnik  duzu  i  cesaru  i  jaki  protivnik 
poganom  i  caru.  D.  Barakovic ,  vil.  260.  Bil  bi 
red  dal  vojski  cesara  protiv  sUi  cara.  B.  Krna- 
rutid  6.  Da  bi  opeta  mir  potvrdio  s  carem  novim. 
J.  Kavanin  122.  Car,  sultan  Muliamod  drugi.  F. 
Lastrid,  ned.  390.  Tezko  caru  silovitu !  V.  Dosen 
36.   Nu  se  bi'atjo  od  sna  probudite,   ter  od  cara 


CAR 


757 


CAEEV 


sada  odstupite.  A.  Kacic,  razg.  291.  ,Ta  cu  idi  ka 
Stambolu  gradu ,  dvorit'  cara  devet  godin'  dana. 
Nar.  pjes.  viik.  1,  298.  I  zaklacn  turskog  ear- 
Murata.  2,  312.  Tiijanskoga  cara  Sulejmana.  2,  320. 
Cujes  mene,  care  od  Stambola !  3,  62.  I  prijed  su 
cari  nastajali,  pa  se  crkve  harale  nijesu.  3,  fi7. 
Dodij'o  je  cam  i  cesarn.  3,  159.  Car  i  cesar  kad 
se  zavadise.  4.  140.  —  i)  po  tursl'Om  cam  nasiva 
se  careiH  i  negdahn  mongolski  vladalac:  Mogor- 
skoga  kci  sara  cara.  I.  Gundulic  414.  —  I')  kome 
god  od  ovijeh  cara  maze  biti  pridjeveii  adj.  svi- 
jetli  iU  cestiti :  Svetli  care,  kruno  pozlacena !  Nar. 
pjes.  Yuk.  1,  160.  Svetli  care,  ogrijano  sunce! 
1,  159.  Kako  bismo  dete  omrazili  i  .sa  svctlim 
carem  zavadili?  2,  158.  U  cara  ccstitoga.  I.  Gun- 
dulic 470.  O  cestiti  care  Kostadine!  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  87.  Vec  on  pita  cara  cestitoga.  2,  148.  • — 
tako  iim  se  maze  dodati  i  gospodin  ili  gospodar : 
Gospodint  cart.  Mon.  serb.  174.  Je  1'  slobodno, 
care  gospodine !  Nar.  ]ijes.  vuk.  2,  147.  Ne  brini 
se  care  gospodine!  2,  150.  O  cestiti  care  gospo- 
dine !  2,  455.  Sv'jetla  kriino,  caro  gospodine !  3,  87. 
Gospodaru,  care  Smemane !  3,  57.  —  turskom  caru 
maze  rijec  car  hiti  dodana  rijeci  sultan:  Sultan 
care  u  Kosovo  side.  Nar.  pjes.  vnk.  2,  344.  Sultan- 
care,  mill  gospodine!  1,570. 

5.  II  pripovijetkama  ,srebmi  car' :  Za  Srebrnoga 
cara  u  Srbiji  pripovijedaju  }udi  koji  .su  kopali 
rude.  Vuk,  rjec.  708". 

C.  u  igri  hananu  ko  pocine  igru  zove  se  car: 
Kad  lioce  djeca  da  se  banaju ,  najprije  se  dogo- 
vore  do  kolike  ce  godine  zcniti  trju;  onda  uzme 
svako  svoj  stap  po  sredini,  pa  udaraju  okomice 
u  zem]u,  i  tako  redom  bacaju  stapove  s  jednoga 
mjesta;  koje  najdaje  baci  ono  je  car,  a  koje  naj- 
blize,  ono  je  tr|a.  Po  torn  trja  pokupi  sve  sta- 
pove ,  pa  da  svakome  koje  je  ciji ,  a  svoj  metne 
poprijeko  pred  cara  tako  blizu,  kako  ga  cara  sto- 
jeci  upravo  moze  dohvatiti  svojim  stapom,  onda 
car  baci  zmureci  svoj  stap  te  ndari  tr|in  Vuk, 
rjec.  14". 

7.  car  zmijski,  boa  constrictor  L.  ii  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  K.  Crnogorac,  zool.  111. 
■isporedi  carska  zmija  kod  carski. 

8.  dolazi  i  kao  prezime  u  nase  vrijemc.  A.  Car. 
Schem.  segn.  1871.  103. 

2.  CAR,  carja,  adj.  imperatoris,  carcv.  same 
XIV  vijeka,  i  tada  vrlo  rijetko.  Vysokymi  cari 
muzi.  Domentijanl>  128.  Odt  carego  kladenca. 
Glasnik  11,  135.  istoga  vijeka  s  rijccju  grad  ime 
gradu  koji  se  ohicnije  zove  Carigrad  (koji  vidi) : 
Patrijarhu  Carja  Grada.  Glasnik  11,  191.  Danicic 
3,  444.  u  jednoga  pisca  xiii  vijeka  jos  se  iza  c 
nalazi  b  ,  u  koje  je  oslabilo  e  (od  cesart) ,  pa  je 
za  nini  jos  i  s  (indi  kod  car,  imperator) :  Ctsart 
Gradi.  Sava  13.  Danicic  4,  456. 

3.  CAR,  m.  talus,  zdrijeb,  kocka.  od  pers.  i 
tur.  zar,  od  cega  je  i  tal.  zaro  i  zara,  istoga 
znacena.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Belinu  (samo  pi.  cari,  taxillus  2421'.  tessera  344b). 
isporedi  cara  i  zar.  U  nega  su  dvije  polovine,  za 
to  najvise  dolazi  u  mnoHni  a  u  jednini  je  i  hitac 
kojim  se  dobiva.  Od  karat  i  od  cara  dobit.  M. 
Vetranic^  1,  118.  I  karte  i  cari  bjese  vam  za  posal. 
2,388.  Negove  ha}ine  strazani  dije}ahu,  a  njeke 
jos  ine  na  care  igrahu.  N.  Najeskovic  1,  140. 
Negovu  suknu  pak  na  car  razigrase.  142.  Hafine 
mi  razdijelise  i  na  care  izigrase.  I.  Akvilini  267. 
Igrati  na  care.  Bella  242''.  Igrati  se  na  care.  344b. 
Prid  pristojem  tri  trpeze ; .  . .  na  trecoj  dvoje  cara, 
na  koju  bjehu  dovedena  dva  tuzna  ona  gospodi- 
cica  da  svaki  svoje  uzme  i  zaigra,  ter  tko  od  nih 
mane  izmetne,  da  pripase  carsku  sabju,  .  .  .  tko  li 


vede,  da  pruzi  grlo  na  zanfiicu  .  .  .  Drzeci  care  u 
rukah  .  .  .  zaigrase  jadnu  igru.  B.  Cuceri  22.  Ba- 
stoci  su  mama,  a  cari  su  dava.  Poslov.  dan.  5. 
ni  cari  Oi  bastoci ,  sve  tako  ter  jednako.  32.  U 
zdrijebima  je  i  car  i  bastoc.  143.  Zdrijebi,  cari 
i  bastoci  digli  mu  su  i  vid  s  oci.  159.  —  gen.  pi., 
koji  bi  HZ  igrati  se  stajao  bez  prijedloga  nalazi 
se  i  kad  se  doda  prijedl.  na:  na  cara  mjesto  na 
care :  Igrati  se  na  cara.  Bella  344^.  Vidio  bi  niko 
gdi  se  igraju  na  cara.  A.  d.  Bella,  razgov.  233. 
—  svi  su  predni  pirimjeri  iz  Dubrovnika,  ali  se 
rijec  govori  i  u  Srbiji :  Odsece  se  najobicnije  od 
kakvog  leskovog  stapa  komadi6,  koliko  prst  du- 
gacak,  zarubi  se  s  obe  strano,  pa  se  onda  rascepi 
po  sredini.  Te  dve  polutine  zovu  se  carevi.  Sad 
najmaiie  nih  troje  sedeii,  najpre  jedno  pa  drugo 
(i  tako  redom  koliko  ib  god  ima),  pustaju  te  polu- 
tine iz  ruke  na  zem}u.  Ako  obe  polovine  padnu 
tako  da  je  srce  gore  a  kora  dole ,  onda  je  car 
onaj  sto  je  bacio;  ako  se  obe  poklope  pa  kora 
bude  gore  a  srce  do  zemje,  onda  je  kaplar  ili 
subasa ;  a  ako  se  jedna  pola  poklopi  a  druga 
padne  sa  srcem  gore,  onda  je  bacac  svraka  ili 
ciganin.  .  .  .  Sad  te  subasa  uzeti  turn  i  optuzivati 
caru  ciganina  ili  svraku  tra?.e6i  da  se  kaStiguje. 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  3,  36.  isporedi  bastoc,  koji 
je  isto  sto  je  ovdje  subasa. 

1.  CARA,  /.  vidi  car  pod  3  (kocka),  gdje  je  i 
posfane.  samo  u  3Kkap'nu  rjecnikii  samo  u  mn.: 
Kostice,  care,  tessera,  talus,  taxillus.  2061'.  Igrati 
na  care.  138*.  isporedi  carica  pod  2. 

2.  CARA,  glasovi  kojima  se  hoce  da  kaze  kako 
pjeva  sera,  u  jednoga  pisca  proiloga  vijeka.  Cii, 
cii,  poyiiva  milo,  jubko,  taneno,  cara,  cara,  po- 
ziva,  cuti  ju  je  raedeno  ,  .  .  cii,  cii,  udara,  poleti, 
opet  stane ;  cii,  cii,  cicara,  piva  ptica  brez  mahne. 
M.  P.  Katancic  74. 

CARANSKI,  adj.  sto  pripada  I'lekim  Bumu- 
nima  u  Srbiji.  Caranski  jezik,  kojim  govore  oni 
Vlasi  koji  se  drze  da  su  starosedeooi.  M.  D.  Mi- 
licevic, srb.  922.  Od  rum.  cara,  zemja,  terra. 

CAEASKI,  adj.  vidi  carski.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Sve  blago  odrise  hogi  caraskomu. 
I.  T.  Mi-navic,  osm.  126. 

CARASTVO ,  n.  vidi  carstvo.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  Tvoje 
carastvo.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  21. 

CARATAN,  m.  vidi  kod  caratan. 

CARENIK ,  m.  vidi  carinik.  od  xvii  vijeka, 
ali  vrlo  rijetko.  Carenik  jes  Mateo.  D.  Palmotic, 
Christ.  347.  Dobro  jedu  carenici ,  ali  umiru  u 
tainnici.  Poslov.  dan.  18.  Na  carini  dogu  raz- 
jaliao,  pak  on  pita  mlada  carenika:  bogom  brate! 
mladan  carenice !  Nar.  pjes.  juk.  480. 

CARENE,  n.  vidi  carovane.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  isporedi  cariti. 

CARESTVO ,  n.  vidi  carstvo.  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  nacineno  ce  biti  prema  kra- 
jevstvo ,  tako  da  je  iza  e  otpalo  v.  Pokle  se  na 
sag  carestva  postavi,  mnogn  zeraju  i  rusag  poda 
se  podpravi.  B.  Krnarutic  5.  it  Stulicevu  rjecniku 
ima  carestvovane  i  carestvovati,  ali  iz  brevijara. 

CAREV,  adj.  sto  pripada  caru.  Od  xiii  vijeka 
(vidi  prvi  primjer) ,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(384*),  Stulicevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  —  1.  o 
cemu  god  sto  na  koji  god  nacin  pripada  caru. 
Carevo  pokojiste.  Stefan  kr.  1.  Odt  careva  kla- 
denica.  Glasnik  11,  134.  Do  careva  druma.  135. 
Na  carevB  studenict.  Glasnik  15,  287.  Na  carevii 
dvoru.  Zak.  dusan.  34.  Sela  careva.  46.  Po  zem}i 
careve.  38.  Planiue  careve.  36.  Da  dava  perperu 


CABEV  DO 


758 


OAREVI6 


carcvu.  3'i.  Za  careve  dli.gove  da  grcdutt  picdi. 
sudije.  38.  Kiiigo  carcvo  38.  Zakoniki.  carovi..  38. 
Cloveki.  caievt.  38.  CariiiikL  carovi..  39.  Sudija 
carevb.  41.  S  toga  lio(!'e  biti  hiuto  u  carevi  ko- 
mori.  Spom.  .'•r.  5.  Carpvi.  vojvoda  si.  farovomh 
vojskomi,.  Moil.  Horb.  301.  Take  mi  carovo  glave! 
M.  Dr/.ic  173.  Od  carova  poklisara.  I.  Gundulic 
J35.  t;arp\a  sila.  D.  Baiakovii'',  vil.  13.  .Siiiu  ca- 
revii.  A.  Kaiiizlic,  kam.  299.  Volim  drago  nog' 
carevo  blago.  Nar.  p.jes.  vuk.  1,  221.  Sta  t'  jo 
male  u  caievu  dvoru?  2,  94.  Ve6  on  ore  carovo 
drumove.  2,  438.  Vaja  sab|a  tri  eareva  grada.  3,  7. 
Da  careve  zemje  ne  gazimo.  4,  296.  Ovoliku  vqj- 
sku  satrosismo  bez  eareva  bijela  fermana.  3,  271. 
Vec  otisli  na  carevu  vojskn.  2,  595.  Idi  s  bogom, 
carev  tatarino !  2,  390.  Bogn  bozije  a  earn  carevo. 
Nar.  posl.  vuk.  19.  —  carev  moze  tko  biti  i  savio 
onijem  ito  citii,  a  to  mozc  biti  i  slo:  PresluSnici 
carovi.  Zak.  duSan.  43.  —  strah  carev  mose  biti 
ne  samo  onaj  kojim  bi  se  car  bojao  koga,  nego  i 
onaj  koji  car  zadaje,  kojim  se  tko  boji  cara:  Da 
ne  sude  po  strahu  carevu.  Zak.  dusan.  48.  ^ — 
,h}eb  carev',  sto  daje  car  svojim  slugama:  Sto 
imaju  po  zemji  timare  i  sto  jedu  }eba  carevoga. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  265.  I  tako  mi  leba  carevoga! 
2,  484.  —  , eareva  godiua',  godina  koje  se  sluzi 
cam ;  po  torn  se  govori  za  zimne  dugc  noc.i :  Duga 
noc  kao  eareva  godina.  Nar.  posl.  vuk.  71.  — 
.careve  je  rijeci  Hi  besjede'  tko  ne  porice  sto  rece 
Hi  ne  udara  natrag  od  svoje  rijeci :  Careve  rijeSi. 
Poslov.  dan.  10.  Nijesi  careve  rijeci.  Nar.  posl. 
vuk.  218.  Nisi  ni  ti  careve  beside  (t.  j.  da  ne 
mozes  popustit  ni  odstupit).  J.  Grupkovie.  — 
slozeni  nom.  sing.  masc.  i  s  nim  jednaki  ace.  i 
voc.  nalazi  se  u  pjesmama  alt  rrlo  rijetko :  No  ja 
jesam  carevi  delija.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  273.  TJda- 
ri§e  u  carevi  tabor.  2,  304.  O  Turcine,  carevi 
telale!  2,  345.  —  2.  ii  imenima  bi^u:  a)  carev 
ovijet,  liiium  convallium.  Mikala  46i>.  Stulic  69*. 
hyacinthus.  Bjelostjenac  55.  chamaemelum  ^^^l- 
gare.  Vuk  808^.  618^.  matricaria  chamomilla  L. 
K.  Crnogorac,  bot.  86.  hyacinthus  orientalis  L. 
B.  Sulek^im.  40.  carevo  cvijeoe,  convallaria  ma- 
jalis  L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  48.  B.  Sulek,  im.  47. 
hyacinthus  orientalis  L.  B.  Sulek,  im.  47.  ispo- 
redi  bokaric,  carevak,  carevic,  prstenak.  —  b)  ca- 
reve macke  rep,  calamagrostis  epigeios  Roth.  B. 
Sulek,  im.  40.  —  c)  carevo  oko,  lieki  cvijet.  B. 
Sulek,  im.  40.  —  3.  u  inienii  pticjem:  eareva  pu- 
nica,  Sylvia  rubeoola.  Slovinae  1880.  31.  isporedi 
ouca,  cucka,  —  4.  u  imenima  mjesnijem:  Carev 
Do,  parevo  Selo  itd.,  vidi  daje  na  po  se. 

CAREV  DO,  Careva  Dola,  to.  do  na  Volujaku 
II  Hercegovini.  V.  ^jesevic. 

CAREV  LAZ,  »(.  t'leko  mjesto  u  Crnoj  Gori. 
Pogibe  vojska  turska  u  Carev  Laz.  Starine  10,  262. 
pomine  se  i  u  Vukovu  rjecniku,  ali  se  ne  kaze  ni 
sta  je  ni  gdje  je. 

CAREVA  GOMILA,  /.  kame7ut  brijeg  tt  Dal- 
maciji  kod  Omisa.  Vuk,'  rjec.  8071). 

CAREVA  VEATA,  n.  pi.  po  svoj  prilici  zna- 
meniti  klanac  u  Bugarskoj ,  na  kom  su  ncgda  i 
vrata  bila  i  koji  se  zovc  i  Trajanova  Vrata.  u 
jednoga  pisca  pro.iloga  vijeka.  Silenu  jo  vojsku 
sakupio  od  Bagdata  do  Carevih  Vrata.  A.  Kacic, 
razgov.  217. 

CAREVAC,  carP.vca,  m.  carev  covjek  i  ime 
mjcstima,  potoku,  bHu.  Akc.  ostaje  kakav  je  u 
gen.  sing.,  samo  se  u  gen.  pi.  mijena:  carevaca. 
a)  carev  covjek.  od  pirosloga  vijeka,  izm.edu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  Carevci  skokom  natrag  uda- 
rili.  A.  Kanizlic,  kam.  2.  Carevac  je  carevac,  ako 
ne  ce  imati  ni  novae ;  a  magarac  je  magarac,  ako 


to  imati  i  zlatan   pokrovac.  Nar.  posl.  vuk.  343. 

—  b)  ncka  mjesta  pod  nivama  u  Srbiji  it  okriigu 
knczcvackom ,  krusevackom,  pozarevackom  i  sa- 
backom:  Niva  u  Carevcu.  Sr.  Nov.  1868.  169. 
1875.  248.  1866.  200.  1870.  177.  1873.  600.  — 
c)  selo  u  liosni  u  okrugii  sarajevskom.  Statist.  66. 

—  d)  poiok  koji  Jitjece  u  Kolubarn  s  lijeve  strane 
izmedu   I'ba   i  Paleza   u  Srbiji.  Vuk ,  rjof .  SOJh. 

—  e)  eupliorbia  lathyris  L.  G.  Lazii  130^  B.  Su- 
lek, ini.  40.  bellevalia  romana  Reichb.  Cas.  6es. 
muz.   18.52.  48.  B.  Sulek,  im.  40. 

CAREVAK,  carevka,  m.  hyacintlius.  Bella  343''. 
Bjelostjenac  55t>.  Stulic  69a.  b.  Sulek,  im.  40. 
bellevalia  roinana  ^Reichb.  B.  Sulek,  im.  40.  po- 
grjeska :  carefak.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  ispo- 
redi carevac  i  carev  cvijet  kod  carev. 

CAREVAN,  carevna,  adj.  imperiosus.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  sa  svijem  nepouzdana. 

CAREVANE,  n.  vidi  carovane.  od  prosloga 
vijeka.  Carevane  bilo  je  stavjeno  liomu  na  pleda. 
Ziv.  is.  6.  Videci  Mihaila  nepodobna  za  carevane. 
A.  Kanizlic,  kam.  33.  Tebi  vise  noma  carevaha. 
Osvet.  2,  188. 

CAREVATI,  ciirujem,  impf.  vidi  carovati.  od 
XVI  vijeka  (vidi  primjer  S.  Mencetica) ,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (384'')  i  Stulicevu.  a)  nepre- 
lazno:  Carevat'  si  svijetu  sio.  I.  Gundulid  315. 
U  istoku  niki  carevase.  Nadod.  11.  Vrime  ti  je 
pokazati,  da  si  sam  vrstau  carevati.  A.  Kanizlic, 
kam.  36.  Dosli  su  doma,  carevali  i  veselili  se. 
Nar.  prip.  mikul.  57.  Sunce  spalo,  mjesec  care- 
vase.  Osvet.  4,  51.  Dusa  mu  carevala!  S.  !^ubisa, 
prip.  69.  —  b)  prelazno,  u  jednoga  pisca  xyi 
vijeka :  Boze ,  ki  carujes  krajestva  nebeska.  S. 
Mencetic  315. 

CAREVICA ,  /.  vidi  carica.  samo  u  gdjekojoj 
pjesmi  u  nase  vrijeme.  Akcenat  ostaje,  samo  su 
u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  carevica,  a 
Srtmo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  careviee,  care- 
I  vicom.  Boga  moli  carevica  mlada.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,470.  Majko  moja,  careviee  Anko!  Nar.  pjes. 
vuk.  here,  160.  Gleda6e  te  malo  i  veliko ,  care- 
vica kroz  zrno  bisera.  Nar.  pjes.  petr.  1,  151.  Pa 
ces  biti  moja  carevica.  2,  322.  —  b)  para  care- 
vica, tieki  sitan  novae,  jamacno  turski.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Spre- 
micu  ti  paru  carevieu,  da  napravis  brda  i  brdila. 
Nar.  pjes.  vuk.  hero.  218.  I  opasa  tri  cemera 
zlatna;  u  jednoga  nasipa  dukate,  u  drugoga  grosa 
sejmenskijeh,  u  trecega  para  carevica.  Nar.  pjes. 
juk.  53.  —  c)  kukuruz,  zea  mais  L.  u  Srbiji  u 
okrugu  niskom.  S.  I.  Pelivanovic. 

CAREVICAN ,  carevicna ,  adj.  hyaeinthinus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouz- 
dana. 

CAREVIC,  m.  a)  carev  sin,  imperatoris  filius. 
od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. Akc.  u  gen.  pi.:  carevica.  Vasiju  carevieu 
moskovskomu.  I.  Gundulic  535.  Vrh  inUi  care- 
vica. J.  Kavanin  276.  Pa  se  igra  s  carevici  ispod 
satora.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  343.  Cuti  nejak  carevii 
Urosn.  2,  190.  Razboje  .se  carevieu  Mujo.  1,  568. 
Otvorite,  carevici,  vrata.  Nar.  prip.  vuk.-  185.  — 
b)  covjek  iz  careve  zemje  i  gospodin  u  carskoj 
sluzbi.  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  veli  ,u  Grbju 
tako  zovu  Latino  i  gospodu  koja  je  u  car.skoj 
sluzbi').  moze  biti  da  je  toga  znacena  i  u  poslo- 
vici  prosloga  vijeka :  I  carevid  je  od  eareva  imena. 
Poslov.  daji.  28.  —  c)  prezime  u  nase  vrijeme. 
Rat  409.  Sem.  srb.  1881.  350.  —  d)  hyacinthus 
orientalis  L.,  zumbul.  Vuk,  rjec.  808^  (gdje  se  do- 
daje  da  se  govori  u  Dubrovniku).  Cas.  ces.  muz. 


CAEEVICI 


759 


CABICA 


1852.  2,  48  (gdje  se  dodaje  da  se  yorori  i  carevik, 
cemii  druge  potvrde  nema).  B.  Sulek,  im.  40.  ispo- 
redi  carev  cvijet  kod  carev,  i  carevak. 

CAEEVICI,  Carevica,  m.  pi.  selo  u  Ilrvatskoj 
u  podzupaniji  delnickoj.  Pregled  13. 

CAEEVICKA,  /.  imperatoris  filia.  u  tiase  vri- 
jenie,  u  jednoj  pripovijeci.  Hoie  da  od  nih  (rodi- 
teja)  bjezi  ako  mu  ne  izprose  carevicku.  Nar.  prip. 
bos.  1,  97.  Ti  se  prodi  carevicke,  vec  trazi  svoju 
sliku  i  priliku.  97. 

CAREVIK,  m.  vidi  kod  carevic  pod  d. 

CAEEVINA,  /.  earero  sto.  od  prosloga  injeka, 
izmeiii  rjecnika  samo  u  Vukovii  (res  imperatoris, 
imperium,  tributuin).  akcenat  osiaje,  samo  su  u 
gen.  pi.  i  oha  zadna  sloga  duga :  carevina,  a  samo 
zadni  u  gen.  i  instr.  sing. :  carevine ,  carevinom. 
a)  zem]a  careva,  zem^a  kojom  car  vlada.  Amanet 
ti  moja  carevina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  187.  Kad  ja 
zaptih  sve  moje  vojvode  po  svoj  mojoj  redom 
carevini.  2,  188.  Volimo  te,  Straliiniiu  bane,  no 
svTi  zeni]u  nasu  carevinu.  2,  271.  Prosao  sam 
dovet  krajevina  i  desetu  tursku  carevinu.  2,  330. 
Zadrma  se  turska  carevina.  1,  499.  —  h)  carski 
grad,  u  kom  car  sjedi.  u  pjesmi:  U  Prizrenu, 
nasoj  carevini.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  238.  —  c)  stvari 
carske,  osohito  ratne:  S  toga  svaka  earevine  voziia 
po  cetiri  u  pohode  koiia  preze.  J.  S.  Eelkovic, 
kuc.  279.  On  mi  seta  gradu  po  bedenu,  pregle- 
duje  na  gradu  topove,  preglcduje  svoju  gospo- 
Stinu,  pregleduje,  brate,  carevinu.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  538.  —  d)  sto  se  cant  placa,  danak  carski: 
Koji  su  carevinu ,  to  jest  obicajnu  dacu  u  Cari- 
grad  vozili.  A.  Kanizlic,  kam.  313.  Pozatvora 
skele  oko  mora  i  drumove  okolo  primorja,  kud 
prolazi  carevina  blago.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  402. 
Nijesu  earevine  cam  platili.  Nar.  prip.  vuk.  -'  248. 
—  e)  carska  sila,  carska  moc,  gospodstvo  carsko: 
Ja  da  vidis  druge  dakonije,  dakonije,  mloge  go- 
spoStine!  kako,  brate,  de  je  carevina.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  264.  Gleda  cuda  i  nagleda  ga  se ,  gdi  se 
caru  carevina  ne  da.  1,  G2G.  I  lieg'  oie  da  pogubi 
uja,  ne  bi  V  s'  uji  carevina  dala.  1,  626. 

CAEEVKA,  /.  a)  hyacinthus  orientalis  L.  B. 
Sulek ,  im.  40.  isporedi  carevak.  —  b)  imc  koje 
mlada  po  obicajit  nadjene  kom  zenskom  u  kuci, 
da  ga  ne  bi  zvala  pravijem  imenom.  u  Srbiji. 
Javor  1880.  689.  —  c)  neka  kriiska,  mm.  kaiser- 
birn.  B.  Sulek,  im.  40.  —  d)  neka  gfii'a,  nem. 
kaiserling.  B.  Sulek,  im.  40. 

CAEEVNA,  /.  imperatoris  filia.  samo  ii  Stuli- 
cevu  rjecniku,  bez  sumne  iz  ruskoga. 

CAEEVO  BUPILO,  n.  vidi  Bupilo. 

CAREVO  GUMNO,  n.  mjesto^  pod  nivama  u 
Srbiji  u  okrugu  pozarevackoin.  Niva  u  Carevom 
Gumnu.  Sr.  Nov.  1865.  322.  Carevo  Guvno.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  1029. 

CAEEVO  PO^iE,  n.  a)  pole  u  Srbiji  uvrh  Zlati- 
bora.  M.  D.  Milicevic,  vec.  205.  —  b)  pole  u  Hr- 
vatskoj  u  ogiiUnskoj  regemenii.  Vuk,  rjec.  808».  — 
c)  selo  u  Hrvatskoj  krajini  blizu  Ogulina.  Eazdje}. 
18.  Schem.  segn.  1871.  50.  —  d)  selo  ii  Bosni  w 
okrugu  traimickom,  kotaru  jajackom.  Statist.  65. 
Schem.  bos.  1864.  4.5.  —  e)  selo  u  IIerce(jovini  ii 
Zupcima.  V.  Xiesevic. 

CAREVO  SELO,  «.  selo  m  hrvatskoj  krajini 
ogulinskoj  blizu  sela  Barilovica.  Schem.  zagr. 
1875.  83.  Eazdje).  21. 

CAEEVSKI,  adj.  vidi  carski.  od  prosloga  vi- 
jeka,  izmedii  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Silne 
pase,  bitje  jadno  carevskoga  ostra  pruta.  J.  Ka- 
vanin  133.  U  satoru  carevskomu.  B.  Cuceri  140. 


CAEGA,  /.  altercatio.  samo  u  Bjelostijencevu 
i  Jambresicevu  rjecniku.  isporedi  cargati  se. 

CAEGATI  SE,  cargam  se,  impf.  altercari.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu,  Jambresicevu  i  Stu- 
licevu.  moze  biti  od  sred.  nem.  zerren,  mit  ein- 
ander  zerren,  streiten,  zanken. 

CAEGl^IVAC,  cargjivca,  m.  altercator.  samo 
u  Jambresicevu,  rjecniku  (,carglivec').  isporedi 
cargati  se. 

CAEGOVAC,  Cargovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
p>odhipaniji  varazdinskoj.  u  mjestana  kajkavski 
Cargovec.  Schem.  zagr.  1875.  125.  Pregled  44. 

CAEIBEDO,  ».  neko  brdo  u  pripovijeci.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  1054. 

CAEIBEOD,  Caribroda,  vi.  selo  na  Nisavi  na 
medi  srpskoj  i  bugarskoj.  pomine  se  od  xvii  vi- 
jeka.  Sutra  u  Pii'ot  s  milom  zgodom  idu,  a  opet 
kako  svanu ,  otidose  Caribrodom  kroz  Jasevar 
k  Dragomanu.  J.  Palmotid,  dubr.  208.  Caribrod. 
Otagbin.  6,  107. 

CAEIBEODSKI,  adj.  sto  pripada  Caribrodu. 
Caribrodska  klisura.  Ota^bin.  6,  108. 

1.  CAEICA,  /.  regina,  imperatrix.  isporedi  car. 
Qd  XIV  vijeka  (vidi  pod  2,  c,  primjer  iz  Mon. 
Serb.),  izmedti  rjecnika  u  Belinu  (384''),  Bjelo- 
stijencevu, Jambresiceru ,  Voltigijinu,  Stulicevu, 
Vukovu  i  Baniiicevu.  —  Akc.  ostaje,  samo  su  i 
oba  zadna  sloga  duga  u  gen.  pi. :  carica,  a  satno 
zadni   u  gen.    i    instr.  sing.:  carice,  caricom.  — 

1.  kako  se  bog  nasiva  carem,  tako  i  mati  hozja 
caricom  (vidi  car,  rex,  imperator).  Carici  nalej 
vlady(ci)ci  bogorodici.  Mon.  serb.  140.  O  carice 
vsoga  svita!  Korizm.  68b.  Zema]ska  ti  si  pri- 
sriina  kra}ica,  i  ti  si  liiova  tostita  carica.  P. 
Kneievic,  pism.  167.  Dariv'o  vas  car  nebeski  i 
carica  nebesnica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  148  —  2.  zena 
osobitoga  vladaoca,  koji  se  vladalackim  imenom 
zove  car.  a)  kojega  mu  drago  naroda:  Gde  car 
vino  pije,  carica  mu  sluzi.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  98. 
Moze  r  biti  za  cara  carica.  2,  133.  —  b)  grcka: 
I  cestita  carica  Jelena.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  89.  — 
c)  srpska:  Cariceju  avgustijoju  kira  Jelenoju.  Mon. 
serb.  133.  Prtva  carica  srbpbska.  246.  Dobro  jutro, 
careva   carice !   2,  127.    Isetala   carica   Eoksanda. 

2,  156.  On  govori  carici  Milici.  2,  2.56.  O  Milice, 
o  moja  carice !  2,  259.  —  d)  ruska :  Na  um  pade 
da  carici  ruskoj  pise.  J.  Krmpotic,  kat.  47.  — 
e)  turska:  Carica  Mara.  Mon.  serb.  514.  Caricu 
uzmi.  I.  Gundulic  307.  Sebi  ju  priluci  za  pravu 
caricu.  D.  Barakovic,  vil.  322.  Vec  .sam  ti,  brate, 
turska  carica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  215.  —  f)  kojoj 
god  ovijeh  moze  se  uz  carica  reci  i  gospoda :  Go- 
spoda  carica.  Mon.  serb  153.  Eani  cedo  carica 
gospoda.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  157.  San  usnila  go- 
spoda carica.  2,  390.  —  3.  careva  feci:  U  to  se 
povrati,  te  k  carevoj  devojci,  koja  ga  doceka  i 
rece  mu:  jesi  Ii  dosao  i  ti  da  me  prosis?  Ne, 
cestita  carice!  Nar.  prip.  vuk.  128.  —  4.  od  mi- 
losti  se  draga  naziva  carica  srca  svoga  dragoga: 
O  carice  srca  moga!  I.  Guudulii  344.  Pri  carici 
srca  tvoga  svega  svijeta  carstvo  ostavi.  371.  — 
5.  jcarica  nedjeja'  naziva  se  svaka  nedjela  u  Her- 
cegovini.  N.  Ducic.  i  «  Cr)ioj  Gori  i  Boci  Ko- 
torskoj:  Petak  dode  i  snbota  prode,  pa  im  dode 
carica  nedeja.  Pjev.  crn.  170.  Kakva  ti  je  golema 
nevoja,  te  ti  zenes  bijelu  senicu  u  svijetlu  caricu 
nedeju?  Nar.  pjes.  vuk.  here.  316.  Tako  mi  da- 
nasne  carice  nedeje  I  S.  !^jubisa,  prip.  10.  Bijase 
svijetla  carica  nedeja  Tomina  mjeseca.  V.  Vrcovic, 
niz  138.  a  po  tome  ,nedjeja  prva  po  Ilijnu  dne 
zove  se  u  Boci  carica  nedjeja  uad  dvanaest  ne- 
djeja'. Vuk,  rjec.  lU^.  —  6.  , carica  u  noci',  cactus 


OARIOA 


71)0 


CARINA 


grandiflniiis.  K.  Crnogoiao,  bot.  03.  ■  7.  nckaka 
jahuka.  u  Srbiji.  M.  I).  Milioovic ,  srb.  507.  — 
8.  sclo  II  Bosvi  n  okruyu  sarnjcvslcovi.  Sc)iem. 
bosn.  1S64.  48.  Statist.  14. 

2.  CARI(;A  ,  /.  vidi  car  jiod  ;i  (kocka)  i  cara, 
od  kojc  je  i  postnla.  Mora  oarico  bacati  .  .  .  Kad 
cai'u  ili  subasi  padnu  carico  za  kriva  Sovoka,_to 
oni  no  budu  bijoni,  iicgo  toko  zbaceni  .  .  Ce- 
tvrto  dete  pusta  carice,  i  kako  imi  padiiu,  tako  se 
nadmece  ili  s  carom  ili  .subasom.  Letopis  119,  13. 

CARICIN,  adj.  .Ho  pripada  carici.  u  nase  vri- 
jeine  (ali  isporedi  dale  Caricino),  ismcdu  rjecnika 
u  StuUccvH  i  Vukovu.  Sinove  caricino.  D.  Da- 
nicid,  2car.  10,  13. 

CARICINA,  /.  a)  isvor  blizu  Negotina  u  Srbiji. 
Vuk,  rjefi.  808''.  Blizu  Negotina  ispod  izvora  Ca- 
ricino. Vuk,  ziv.  241.  —  b)  neko  nijesto  pod  ni- 
vama  «  Srbiji  u  okrugu  pozarevaikom :  Niva  u 
Cariciui.  Sr.  Nov.  1870.  414.  —  c)  zidine  od  sta- 
ror/a  grada  u  Srbiji  u  Piistoj  Bijcci,  kojc  zovii  i 
Staricina.  Otaj^bin.  4,  3G3. 

CARICINO,  n.  neko  mjesto  xiv  vijeka  hod  sela 
Vilske.  kojoj  je  meda  isla  u  Caricino.  Men.  serb. 
144.  Danicit  3,  443. 

1.  CARIC,  m.  a)  dem.  oar.  ii  Vukovu  rjecniku. 

—  b)  carsko  dijete  muiko,  cam  sin.  Bog  6e  do- 
pustiti  stolu  jos  carevu  carice  roditi.  I.  T.  Mr- 
navic,  osm.  67.  Prosi  je  (djcvojku)  care  za  carica. 
Nar.  pjes.  ist,  1,  57.  u  zagoneci:  Svi  carici  u  cr- 
vono,  sam  car  u  zoleno.  (odgoneilaj :  sipak).  Nar. 
zag.  nov.  243.  —  c)  niotaciUa  regiilus  L.  Vuk,  rjec. 
808''.  mccacilla  ti-oglodite.s  L.  troglodite.<5  puncta- 
tus  Bechst.  G.  Lazic  59.  troglodites  parvulus.  J. 
Ettinger  145.  J.  Pancic,  zool,  205.  isporedi  earic. 

—  d)  mytropterus  Chaud.  J.  Sloser,  kor.  32. 

2.  CARIC,  carica,  m.  vidi  caxib  pod  c.  Vuk, 
i:jec.  818''. 

3.  CARIC,  III.  prezime.  ti  Lid.  J.  Bogdaiiovic. 
CARICI,  carica,  m.  pi.  a)  selo  u  Bosni  u  okrugu 

travnickom.  Stati.st.  69.  —  b)  selo  u  Hercegovmi 
ti  okrugu  mostarskom.  Statist.  121. 

CARIGRAD,  m.  znacenem  je  carski  grad.  prva 
je  pola  (cari-)  nom.  sing,  inasc.  sloseni  od  adj. 
car,  pa  ostaje  bez  promjene  i  u  ostalijem  pade- 
zima,  a  liegda  se  i  on  mijenao  (vidi  kod  adj. 
car).  —  a)  Constantinopolis.  od  xm  vijeka  i  u 
svijem  rjecnicima  osim  Vranciceva  i  Jambresiceva. 
Preje  Carigradt  ott  latint.  Men.  serb.  48.  Izt 
Carigrada.  Spom.  sr.  1,^.0.  Vijte,  na  c  je  prisal 
Carigrad.  Korizm.  29''.  Sal  je  iz  Carigrada.  Mon. 
Croat.  234.  Sred  staroga  Carigrada.  I.  Guudulio 
307.  Od  zlatna  Carigrada.  357.  Iz  Carigrada.  M. 
Divkovic ,  zlam.  30^'.  U  slavni  Carigrad.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  64.  Carigrad,  car  od  gradova  i  sunce 
od  istoka.  A.  Kanizlic,  kam.  826.  U  Konstantino- 
poju  ili  ti  Carigradu.  M.  A.  Re}kovic,  sabr.  5. 
Ni  se  strasit  Carigrada.  J.  Kavaiiin  225.  Ter  me 
vozi  g  bilii  Carigradu.  A.  Kacic,  razg.  170.  Vino 
pije  care  Kostadine  u  lijepu  mestu  Carigradu. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  85.  Pojezdise  do  dva  pobratima 
preko  krasna  mesta  Carigrada.  2,  357.  Lice  joj 
je  vredno  Carigrada.  3,  39.  Kad  dodose  gradu 
Carigradu.  2,  365.  Od  Stambola  grada  Carigrada. 
2,  479.  Mleci  cvijet  a  Carigrad  svijet.  Nar.  posl. 
vuk.  180.  O  U^ico ,  niali  Carigrade !  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  493.  Srb]i  pripovijedaju  da  Carigrad  ni- 
jesu  }udi  zidali ,  ncgo  da  se  sam  sazdao.  Vuk, 
rjec.  808,  gdje  je  i  pripovijetka  o  tome.  —  b)  u 
Srbiji  u  ironoskoj  jihinini  brijeg  i  navrh  nega 
zidine  od  staroga  gradica.  Vuk,  rjec.  808,  — 
c)  carski  grad.  u  torn  opcenitom  znacenii  samo  u 
skorasnoj  pijcsmi :  Rano  rani  srpski  car  Stjepane  u 


Prizrcnu  svomo  carigi-adu.  Nar.  pjes.  petr.  2,  14fi. 
Pa  odlecii  .srpskom  carigradu.   153. 

CARIGRADSKI,  adj.  constantinopolitanua.  od 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika{inu,  Belinu 
(221"),  Bjclostijencevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  na- 
lazi  se  i  sa  ds  sastavlenim  u  c :  carigraoki,  i  bez 
d  pred  s :  carigraski  (vidi  u  primjerima).  Ce- 
kamo  cara  carigradtskoga.  Spom.  sr.  1,  46.  (bice 
pogrjeska:  cartgradskoga.  Spora.  sr.  1,  47).  Pa- 
triarhomt  carigradskyimt.  ^iOtop.  i5af.  59.  Ca- 
rigradskom  nevjerniku.  I.  Gundulio  278.  Cesar 
carigradski.  M.  Divkovic,  zlam.  SOb.  Carigraoko 
more.  Mika}a  4G'>.  U  jeruzolimskoj  kustodiji  i 
carigrackoj.  I.  Ancic ,  ogl.  106.  Dvorovim  cari- 
gradskim.  J.  Kavaiiin  122.  Na  pristolja  carigrasko. 
S.  Badric,  ukaz.  33.  Oci  sabora  carigradskoga.  J. 
Matovic  59.  Cesar  carigradski.  A.  Kacic,  razg.  153. 
Korabje  carigradsko  bjehu  priskocile  na  obranu. 
I.  Dordic,  ben.  123.  Koliko  imas  navezenijeh  ca- 
rigradskijeli  mahramica?  B.  Cuceri  26.  Mahra- 
mice  na  oarigradsku  navezene.  232.  I  cetiri  stara 
patrijara:  prvo  pecki,  drugo  carigradski.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  326.  Uvezla  si  tri  dukata  zlata  i 
cetiri  svile  carigradske.  1,  322.  Tako  me  cuma 
carigradska  no  oniela!  Nar.  posl.  vuk.  300. 

CARIGRADANIN,  m.  constantinopolitanus.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  saino  it  Vukovu.  zavr- 
setak  -in  stoji  samo  u  jednini;  u  mnozini  je  a  iza 
d  dugo :  Carigradani ,  u  gen.  pjl.  dug  je  i  zadni 
slog:  Ciirigradana.  Alija  Carigradanin.  I.  T.  Mr- 
navi6,  osm.  14.  Teodoreto  Carigradanin.  A.  Bacii 
10.  Rodom  Carigi-adanin.  A.  Kanizli6,  kam.  5. 

CARIGRADANKA,  /.  mulier  constantinopoli- 
tana.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CARINA,  /.  vectigal,  portorium,  telonium,  tri- 
butum.  Od  xiii  vijeka  (vidi  prvi  prinijcr),  izmedu 
rjecnika  u  Mika{inu  (vectigal ,  portorium ,  ga- 
bella  461'.  77a)^  ;(  Belinu  (vectigal,  datio,  ehe  si 
paga  al  prencipe  per  le  cose  che  si  comprano  o 
si  transportano  335'') ,  u  Stulicevu  (vectigal) ,  u 
Vukovu  (vectigal,  portorium,  telonium)  i  u  Da- 
nicicevu (portorium ,  telonium).  —  Postanem  od 
car  (pod  1) ,  i  to  u  znaienu  negovu  pod  1 ,  po 
cemu  su  carine  imali  tie  samo  carevi  nego  i  kra- 
{evi  i  banovi  i  knezovi  i  opcine  (u  kojima  je 
opcinska  vlast  mjesto  drzavnoga  gospodara).  — 
Alec,  se  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna 
sloga  duga:  carina,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr. 
sing.:  carine,  carinom. 

1.  sto  se  jjlaca  vlasti:  a)  sio  joj  se  placa  na 
trgovinu  koja  se  uvozi  ili  izvozi  Hi  proiiozi,  por- 
torium :  Da  si  hode  st  svojimi  si  trfcgi  po  vsej 
zem}i  oblasti  kra|evtstva  mi  svobodno,  a  da  imi. 
se  carina  ne  uzemje  ni  odt  mala  ni  do  velija. 
Mon.  serb.  19.  Da  prostisi.  toga  leta  kupcemt  na- 
simB,  koji  vtshode  po  tvojej  zemji,  carinu.  23. 
Ako  rastovari  u  Brtskove ,  da  plati  carinu ;  ako 
li  mimouese,  da  gde  proda,  tu  i  carinu  da  plati. 
52.  Sto  se  prodaje  crtkovno  ili  se  ima  kupovati 
sto  cri.kvi ,  da  se  ne  uzima  carina.  566.  Oti.  ca- 
rine u  svetaga  spasa  na  vsako  godiste  150  perper 
da  se  daje  dohodtkb  crtkvi  toj.  111.  Da  imb  se 
ne  uzima  carina  na  Trebini,  da  ni  na  jedbnomt 
puti  ni  na  brodu.  146.  Koj  trtgovbcb  kupi  kona 
na  trtgu,  i  plati  za  lit  carinu.  147.  Koji  trbgovci 
gredu  ]J0  zemji  i  trbgovehb  carbstva  mi  i  kraje- 
velib,  da  placa  vsaki  carinu  po  zakonu.  147.  Za 
carinu,  koju  je  cartstvo  mi  postavilo  na  Trebiiii. 
153.  Gde  so  godo  uzima  carina  u  vladanji  bana 
Tvrtdka,  da  se  nigderb  ne  uzmo  nijodna  carina 
na  dubrovackonib  ni  na  cembre.  184.  Da  se  na 
!^utoj  carina  ne  uzimje  na  Judehb  ki-a}evbstva  ti 
i  da  uamb  ne  odbvraoaju  judi  odb  grada.    Spom. 


CARINA 


761 


CARINSKI 


sr.  1,  23.  Da  kupuju  i  prodaju  vsaki  trtgt  i  zito 
i  da  ponose ,   kude  je   iiimt  drago ,  i  da  placaju 
carinu  po  2  dinara  oti.  mantije.   Mon.  serb.  193. 
Da  se  dava  na  Vbsako   godiste   ott   novobrtdske 
carine  po   peti,   desett   litrt   srebra   (mnnastirn). 
363.    Da   placajutt,    gde   trtgt    prodaju,    zakonu 
carinu,  ott  sto  aspri  dve  aspri,  kako  to  je  zakon 
u  Drenopoje  i  u  Plovdiiit  i  u  Ki-atovo.  527.  Putna 
carina  da  se  ne  iSte.  551.  Jert  je  drtzalb  carinu 
plantsku.  Spom.  sr.  1,  74.  Drtza  carinu  kamenic.ku. 
2,  33.   Da   kupimo   carinu   kotortskn.   Mon.  serb. 
246.   Kupise  carinu  srebrtnicku  i  Ponora.  Spom. 
sr.  2,  35.    Prodadohi   carinu  rudnicku   Benku  za  j 
godiste  za  sestt  sati.  litart  srebra.  2,  79.    Da  tuj 
carinu  svrtgu.  Mon.  serb.  281.   Mnogo  uziva  .  .  . 
nih   trgostvo  .  .  .  darovne   odpustnosti   od  carine. 
J.  Kavanin  192.   Kad   smo   mirno  trgovali   i  ca- 
rinu  svu  plaiali.   I.  A.   Nenadic,   samb.  30.   Oni 
ne  ce  davati   danka  ni  poreze  ni  carine.    D.  Da- 
nicic,  jezdr.  4,  13.  —  b)  sto  se  ijlaia  vlasti  u  koje 
god  ime,  lead  kad  i  mjesnoj  vlasti  za  mjesne  po- 
trehe,  danak,  poreza,  namet,  vectigal,  census.  « 
toni  opienitom  znaienu,  u  koje  se  rasirilo  predne 
i  u  koin  se  razumije  i  predna  carina,   dolazi  od 
XVI  vijeka.  Tako  bi  niogli  (sefani)  uciniti  u  svomu 
selu  ca  im  drago,    odloze   gradt  ali  nove  carine 
all  trgovine.  Stat.  po).  ark.  5,  265.  Pojdose  u  Bet- 
iem   platiti   za   scbe    barac   iU   carinu.    B.    Kasic, 
nac.  14.   Kakono   da   svitovaSe  ne  placati  carinu 
riniskomu  eesaru.  E.  Kasic,  is.  88.  Za  ovo  placa 
puk   carine   i   gabele.   I.  Drzic,  nauk   gond.  265. 
Ki    unmozava   carine   svojem   gospodaru.   J.  Ka- 
vanin 187.  Koji  nanieiu  desetine,  carine  i  druga 
prilicna  briniena  biskupom  oli  nibovim  crkvama. 
A.  Kadcic,  bogosl.  288.  Kad  vladaoci  nepravedno 
i  bez  razlozite  potribe  nadomecu  harace  i  carine. 
284.  Carinu  naredonu  pravedno  uzimjite.  Ziv.  is 
45.    Sidase  za  stolom  od  pinezi,  gdi  carinu  kup- 
Jase.   F.  Lastrie,  od'  143.    Matije  carine  kupjase. 
F.  Lastrie,  svet.  149.  Koji  ne  placaju  carine,  ha- 
ra£e,  desetine.  J.  Matovic  398.  Komu  barac,  barac ; 
komu  carinu,  carinu.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  407. 
Jezus   Matea   vidi ,   gdje  vas  zaduben   oko  rnjedi 
za  trpezom  sjedi  od  carina.  B.  Cuceri  93.  Na  pro- 
daju je  koja  carina,  koja  kuca.  268.   Za  laze  ca- 
rina se  ne  placa.   Poslov.  dan.  152.    Stavit  cemo 
carine   po   lijepoj    vlaskoj    zemji.   Nar.  pjes.  bog. 
106. 

2.  zgrada  u  kojoj  se  placaju  carine  pometiute 
pod  1;  od  XIV  lujeka  i  danas:  Na  tehtzi  carinaht 
da  no  placaju  nikomu  nisto.  Mon.  serb.  168.  Na 
desnu  im  ruku  ostaje  (s)  strane  kuca  i  carina.  J. 
Palmotic,  dubr.  172.  Na  carini  dogu  razjaliao. 
Nar.  pjes.  juk.  480.  Kad  dodose  budimskoj  ca- 
rini. Nar.  pjes.  petr.  2,  176.  Gledala  je  tri  jasika 
sa  carine.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  241.  Vidje  covjeka 
gdje  sjedi  na  carini.  Vuk,  mat.  9,  9. 

3.  sto  drzava  placa  drugoj  drzavi  kojoj  je  po- 
korena ,  tributum  .  danak.  prosloga  vijeka  u  jed- 
noga  2>i'Sca.  Da  mu  ima  poslati  jaspre  i  arace 
ali  ti  carinu ,  koju  su  kra|em  persijanskim  bili 
obicajni  davati.  A.  Kacic,  korab.  310.  Ne  ktijuci 
dati  carinu  ali   ti  arac  kraju    babilonskomu.  287. 

4.  sto  na  knkvo  dobro  placa  gospodaru  negovu 
onaj  koji  ga  uziva.  od  xvn  vijeka.  a)  na  ivive: 
Zemje  koje  placaju  carinu,  possessioni  che  pa- 
gano  le  gabelle,  agri  vectagales.  Mikaja  461'.  Bella 
SSSb.  Odmetnuli  nii  se  knii'ti,  no  davaju  uvjeta 
ni  carine,  to  li  ce  poklona.  S.  l^ubisa,  l^rij).  207. 
—  b)  na  ribnak:  Silno  ugrabi  redovnicima  ca- 
rinu od  ribe.  I.  Dordic,  ben.  33. 

5.  prema  pregradi  koja  se  nahodi  ondje  gdje 
se  placa  carina  u  znaienu  pod  1,  nazioa  se  ca- 
rinum  i  ograda  oko  sve  seoske  zem^e.  u  nase  ori- 


jeme  u  Srbiji.  Ograda  oko  seoskog  potesa  zove 
se  razlicno:  obala,  preseka,  vrzina,  carina.  M.  D. 
Milicevic,  opst.  17.  Selo  ima  da  zagraduje  seosku 
carinu.  17. 

6.  ime  selu  i  drug  im  mjestima:  a)  selo  u  Srbiji 
II  okrugu  podrinskom.  K.  Jovanovic  134.  —  b)  dio 
varosi  Mostara  it  Hercegovini  Scliem.  hei'c.  1873. 
118.  ^1.  Stojanovic.  —  c)  dio  varosi  Sarajeva  u 
Bosni.  Ifi.  Stojanovic.  —  d)  dio  varosi  Uzica  u 
Srbiji.  \i.  Stojanovic,  —  e)  mjesto  kod  Smedereva 
u  Srbiji.  Vuk,  rjec.  808b.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
132.  — f)  mjesto  kod  namastira  Sisatovca  u  Sri- 
jemii.  Vuk,  rjec  8081).  —  g)  neka  mjesta  u  Srbiji 
koja  su  sada  pod  nivama,  vinogradima  itd.:  u 
okrugu  jagodinskom:  Niva  pod  Carinom.  Sr.  Nov. 
1863.  82.  u  okrugu  knezevackom :  Livada  u  Carini. 
1870.  37.  u  okrugu  kragujevackom :  Livada  u  Ca- 
rini. 1875.  705.  M  okrugu  krajinskom:  Vodenieiste 
u  mestu  Carini.  1874.  311.  S|ivar  u  Carini.  1866. 
447.  ((  okrugu  pozarevackom :  Niva  u  Carini.  1864. 
132.  u  okrugu  uzickom :  Zem}a  na  Carini.  1870. 
168.  —  isporedi  Carine. 

CAE.INAB,  m.  vidi  carinik.  samo  u  nase  vri- 
jeme.  Vuk,  rjec.  808t>.  Nar.  pjes.  juk.  018  (ne  u 
pjesmi,  nego  u  tumacenu). 

CAKINE,  Carina,  /.  pi.  a)  selo  u  Crnoj  Gori, 
u  zupi  niksickoj.  Glasnik  40,  19.  —  b)  nije.sto  (li- 
vade  i  jezero)  u  Komu.  Vuk,  rjec.  808'>. 

CAPJNICA,  /.  publicana,  zensko  cefade  koje 
uzima  carinu.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (335'') 
i  Stulicevu. 

CAEINICKI,  adj.  portitorum.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  ti  Stulicevu  i  u  Vu- 
kovu.  Mateo  se  ne  povrati  k  carinickoj  trpezi. 
Besjed.  kr.  39. 

CARINUC,  »t.  portitor,  publicanus,  ko   uzima 

carinu.  od  xiii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 

linii,  Belinu  (274''.  3351'.  594I'.),  Stulicevu,  Vukovu 

i  Danicicevu.  Cariuikt  tvoj  da  stoji  u  nasb.  Mon. 

serb.  23.  Trtgovci,  koji  se  obretaju  po  trtgoveht 

cartstva   mi   i   kra]evelii.,    sto   imb  se  sluca   koj 

}ubo  sud ,  da  se  sude  predb   carinikomb   i   kbne 

zemb.  146.    Da  rece  carinikb  dusomb,  jere  jestb 

togazi  kona  kupilb  i  za  liega  platilb  carinu.   147. 

Carinikb  earevb  da  nestb  vo)bnh  zabaviti   ili   za- 

drbzati    trbgovca,  da  mu  kup}u  koju   prodastb  u 

i  bezbcenije.  Zak.  dusan.  39.  Kto  bude   carinikb  u 

svetomb  Srbdi,  .  .  .  i  jeste  tko  bude  carinik  zetski, 

I  .  .  .  i  jeste  kto  bude  carinikb  u  Prizrene.  Glasnik 

27,  286.    Da   imb    se    slobodbstine   odb  carinikovb 

pretvaraju.  Spom.  sr.  1,  2.  Na  Ledenicahb  uzimje 

jednu   carinu    carinikb   kneza  Pavla,  a   na  ^iUtoj 

uzimju  drugu  carinu  [udije  vojevode    Sanda}a.  1, 

23.  Carinici  uprasahu  ga.  Ziv.  is.  45.  Bijasf  glava 

od  carinika  i  kamatnika.  A.  d.  Bella,  razgov.  130. 

,  Nijesarn  .  .  .  kako  ovi    carinik,    koji   se   lupase  u 

prsi.  Besjede  kr.  119.  Carinik  vladalaca  rimskije. 

F.  Lastrie ,  od'  143.    Krivine  carinika  .  .  .  jeda  li 

I  srce   negovo   razJutiseV   D.  Mattel  105.    Zakeo    i 

on   carinik  na  dub  se  peiie.   B.  Cuceri  93.  I  ca- 

'  rinici  i  haracari   vrve  k  liemu.  64.    Za  sto  s  ca- 

rinicima  i  grjesnicima  ucite)  vas  jede  i  pije'?  Vuk, 

mat.  9,  IL 

i      CARINIKOV,  adj.  portitoris   samo  u  Stulicevu 

rjecnika   (u   kom    ima  i  zlo  nacineno   carinicev). 

'       C'ARINISTE ,   n.   telonium.   vidi  carina  pod  2. 

ujednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Sjedijase  na  cari- 

nistu,  koje  zove  se  od  nasijeh  mitnica.  Ziv.  is.  63. 

CAEINOVATI,  carinujem,  impf.  vectigalia  ex- 

eroere,   biti   carinik.   samo  u  Stulicevu   rjecniku. 

CAEINSKI,  adj.  a)  vectigalis,  na  cemu  treba 

uzeti  carinu.  te  se  nalazi  ondje  gdje  je  carina. 


CARINSTVO 


762 


CARSKl 


samo  11  jednom  simmcniku  ixl  kraja  sm  Hi  oil  po- 
cetka  XIV  vijeka.  Pasista  cariiibsUomn  (iobiti.kii  Ka- 
kovica  (It  Plavu).  Mon.  sorb.  OO.  —  h)  .ito  pripada 
selu  Cariiii:  Carinska  opstina.  K.  Jovanovic  DM. 

CARINSTVO,  n.  tolonium.  vidi  carina  pod  2. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  je  i  nacincno. 

CARITI,  ciirim,  impf.  1.  imperatorem  creare, 
iiniti  cnra.  snmo  u  jednoga  pisca  xvn  vijeka. 
Za  tiin  cpmo  .  .  .  otiti  u  mooet  jodiiio  i  tuj  to 
carlti  zakoiiom  istino.  I.  T.  Mrnavi(^. ,  osm.  158. 
Mustafa,  mnim,  znate  da  dana.s  carimo.  181.  Cara 
te  carimo.  184.  —  2.  impprarc,  carnrali.  xamo  w 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  t  u  Stuliceini  rjecniku. 
Ja  saiii  slavno  caril  do  ovili  lit.  B.  Krnarutii  24. 

CARJENA,  /.  vidi  carina,  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  u  sliku.  Bez  haraoa  i  carjene.  J. 
Kavanin  232. 

CARKA ,  /.  kruHka  koja  se  save  i  carcvka.  B. 
Sulek,  ini.  40. 

CAROBAJKA,  /.  imperatoria  ostruthimn  L. 
Od  carobajke  planiusko.  D.  Popovic,  pozn  217. 
isporedi  carobajka  i  bro.skva. 

CAROBAJKIN,  adj.  imperatoriae.  isporedi  ca- 
robajka. Garobajkin  koren.  E).  Popovio,  pozn.  217. 

CAROGRAD,  j;).  vidi  Carigrad.  samo  u  jednom 
spomeniku  xv  injeka  i  u  Danicicevu  rjecniku.  is- 
poredi carogradski.  U  Carogradt.  Spom.  sr.  1,  47. 

CAROGRADSKI,  adj.  vidi  carigradski.  od  xiii 
vijeka  (ali  u  poznijim  prijepisima),  ismcdu  rjec- 
nika  u  VukooH  i  Danicicevu.  Cart  carogradtski. 
Domentijan"  o.  71.  Patrijartha  carogradtskaago. 
Danilo  384.  Glasnik  11,  161.  Saber  cetvrti  caro- 
gradski. K.  Pejkic  33.  Osedla  ga  sedlom  caro- 
gradskim.  Nar.  pjes.  vuk.  2 ,  490.  Carogradski 
jiirget  (u  Banatu).  V.  Arsenijevic. 

CAROGRADANIN ,  m.  vidi  Carigradanin.  od 
prosloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo  u  Viikovu. 
Arkimandrita  Carogradaniua.  K.  Pejkic.  5.  Fazli- 
hoga   Carogradanine.   Nar.   pjes.  vuk.   rjef.  SOS''. 

CAROSTAVAN,  carostavna,  adj.  regius,  regum, 
regnorum.  od  staroga  cari.stvi.ni.  (vidi  kod  car- 
stven) ,  koje  je  izguhivsi  b  najprije  glasilo  cara- 
stavan  (isporedi  carastvo) ,  a  poslije  postalo  ne- 
obicno  i  cinilo  se  da  je  slozena  rijec  te  se  a  iza  r 
zamijenilo  glasom  o.  —  Dolazi  samo  u  nase  vri- 
jcme  u  pjesmama  pridjeveno  knigama,  a  to  sii 
knige  o  carstvima,  knige  u  kojima  se  kaziije  ko 
je  za  kint  hio  car  (u  najsirem  smislu .  t.  j.  vla- 
clalac)  i  kako  je  vladao  (isporedi  carostavnik).  u 
pjesmama  se  uzima  da  su  knige  koje  kaziiju  na- 
prijed  cije  ce  biti  carstvo.  isporedi  starostavan, 
staroslavan.  Uzmi,  kneze,  knige  carostavne,  te  ti 
gledaj  sto  nam  kiiige  kazu:  nastalo  je  posjediie 
vrijeme,  hoce  Turci  carstvo  preuzeti.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  201.  Da  vam  dadem  knige  carostavne,  da 
vidite  sto  vam  kiiige  kazu:  ako  nase  kiiige  ne 
kazuju  da  Milica  nije  za  Lazara  i  da  Lazo  caro- 
vati  ne  ce,  pognbite  i  mene  i  nega,  pak  carujte 
koji  vama  drago.  Nar.  pjes.  petr.  2,  139.  —  u 
jednoj  pjesmi  sa  svijem  se  zaboravja  pravo  zna- 
cene  rijeci,  te  .se  pridijeva  knigama  iz  kojih  se 
citaju  moiitve:  Te  uzese  knige  carostavne,  te 
oatiSe  velike  moiitve.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  9.5. 

CAROSTAVNIK,  m.  liber  regum,  kniga  o  car- 
stvima, o  carevima  (u  najsirem  smislu,  t.  j.  vlada- 
ocima),  kojije  za  kojim  i  kako  vladao.  od  starijega 
cartstvLnik  onaho  kao  carostavan  od  caristvsnt. 
isporedi  carstavnik.  Od  xvn  vijeka.  Da  prepise 
u  carostavnik  i  pecskyj.  Glasnik  22,  232.  Caro- 
stavuikt  monastira  Studenice.  40,  136.  Carost-xv- 
nikt  ill  rodoslovt.  Danilo  v. 


CAROV,  adj.  vidi  carev.  od  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Stulicevu  i  Daniiicevu  (3,  440).  Za- 
povedi.  carovu;  ...  carovomt  zapovedbju.  Mon. 
Serb.  512.  Za  vojskom  carovom.  Mon.  croat.  233. 
Gdi  se  Selin  sultan  carov  sin  drXaSo.  P.  Vitezovid, 
odi|.  14.  Kad  je  dosla  pred  carovo  grade.  Nar. 
pjes.  ist.  1,  26. 

CAROV  DAR,  m.  selo  m  Hrvatskoj  u  podiu- 
paniji  krizevaikoj.  Schem.  zagr.  1875.  167.  Pre- 
gled  66.  jos  jedno  hlizu  toga  zove  se  Carov  dar 
mali.  Schem.  zagr.  1875.  167. 

CAROVA  DRAGA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
ziipaniji  jastrebarskoj.  Pregled  36. 

(JAROVANE ,  n.  imporium.  isporedi  carovati. 
Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Carovanje  nije  mi  .sudeno.  I.  T.  Mrnavid,  osm. 
157.  Devovaiie,  moje  carovaiie!  car  ti  bijah  dok 
devojkom  bijah  !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  300.  Ne  bib 
ti  se,  care,  poturfiio,  da  mi  dades  tvoje  carovade. 
Pjev.  cm.  291. 

CAROV  ATI,  carujem,  impf.  imperare,  impora- 
toi-em  esse.  Od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
lijelo.stijencevu  (samo  praes.  carujem  1,  660*),  Stu- 
licevu i  Vukovu.  isporedi  carevati.  Jur  car  ne 
caruje.  I.  T.  Mrnavi6,  osm.  104.  Pamet  caruje. 
Poslov.  dan.  93.  Caruj,  kame,  za  sedam  godina, 
osme  podaj  mojemu  Urosu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  187. 
Sa  liome  ce  carovati  Lazo.  2,  186.  Ti  6es,  Marko, 
prvi  carovati ,  a  ja  6u  ti  biti  do  kojena.  2,  195. 
Carovati  oba  ne  mozemo.  2,  309.  Hoce  Turci  brzo 
cai'ovati.  2,  201.  Tako  mi  dusa  carovala!  Nar.  posl. 
vuk.  301.  Um  caruje,  a  pamet  imaju  i  sve  zivo- 
tine.  333.  Onde  je  ziveo  i  carovao  do  svoga  veka. 
Nar.  prip.  vnk.  63.  —  carovati  nad  kim :  Ne  cemo 
da  on  caruje  nad  nama.  Vuk,  luk.  19,  14.  —  M 
jednoj  pjesmi  prelazno :  Car  ti  bija,  dok  djevojka 
bija!  A  da  mi  se  dadu  povratiti,  jako  bi  ja  car- 
stvo carovala.  Nar.  pjes.  petr.  1,  196. 

CAROVIC,  m.  vidi  carevic.  samo  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Necisti  carovic.  J.  Kavanin 
215. 

CAROV]^EV,  adj.  vidi  carev.  it  tiase  vrijeme 
u  jednoj  pjesmi  istarskoj.  Boga  tebi,  strazo  ca- 
rovjeva.  Nar.  pjes.  ist.  1,  8. 

CAROVSKI,  adj.  vidi  oarski.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku  (gdje  stoji  da  je  iz  brevijara). 

CARSKl,  adj.  regius,  imperatorius.  Od  xiii 
vijeka  (vidi  pod  b.  prvi  primjer),  izmedu  rjec- 
nika u  Belinu  (384^),  Jambresicevu,  Voltigijinu, 
Stulicevu,  Vukovu  i  Danicicevu.  —  a)  sto  pri- 
pada carevima  Hi  komu  god  caru  u  najsirem 
smislu,  u  kom  je  car  u  opce  drzavni  gospodar 
(vidi  car  pod  1).  Da  mu  nesti.  vojske  ni  cart- 
skoga  zlata  ni  vinograda.  Mon.  serb.  26.  Vtztmi 
moj  carfcskyj  ventct  .  .  .  i  vb  mnogoletbnemi.  zi- 
vote  budi  kra)evi.stvuje.  Danilo  26.  Carisku  tajnu 
dobro  jestt  tajiti.  Mon.  serb.  110.  -;-  u  torn  smislu 
i  sto  pripada  vladaocima  starijeli  Zudjela :  ,knige 
carske',  knige  o  nima  i  nihovii  carovanu,  libri 
regum:  V  kiiigah  tretih  earskih.  Korizm.  10.  — 
h)  sto  pripada  carevima  Hi  komu  god  caru  u 
uzem  smislu,  u  kom  je  car  drzavni  gospodar  koji 
se  tijem  imenom  razlikuje  od  drugih  (vidi  car 
pod  4).  Vbsta  nekbto  ott  roda  grictskaago,  roda 
carLska  syj.  Stefan  kr.  24.  Vt  carbskihi.  hriso- 
vuleht.  Mon.  serb.  79.  Zakonomt  cartskyimt.  126. 
Na  prestolt  oarsskyj.  Danilo  219.  Na  cartskyj  putt. 
Mon.  serb.  126.  Cartskyj  ventct.  143.  Vt  zem)i 
carskoj.  Zak.  dus.  37.  Na  carskomt  dvoru.  50.  O 
cartskyihb  rabotaht.  45.  Podantki.  veliht  i  ma- 
lyihi.  cartskyihb.  Mon.  serb.  145.  Dohodtke  cari- 
ske.    171.   Cariskago   monastyra.   331.   Da  imam 


CAESTAVNIK 


763 


CAESTVO 


carski  glas.  Menfietic-Drzic  514.  Dvije  krajice, 
carske  kceri.  I.  Gnndulic  315.  Ovdi  ve6e  sva  za- 
tvori  sultan  Osman  carska  usta.  494.  Bezakona 
carska  mnoga  svak  spovijeda  glasovito.  484.  Po- 
guba  ih  carska  ustrasa.  343.  Dava  joj  krunu  car- 
skn  od  tri  krune.  I.  Drzic,  nauk  gond.  109.  Mol- 
bom  Fedre  kardinala,  ki  bi  carska  lu6  nemala. 
J.  Kavaiiin  142.  Judino  carsko  pleme.  I.  Dordic, 
salt.  195.  Naredbe  carske.  A.  Kanizlic,  kam.  13. 
Da6e  bogu  sto  bog  od  liih  hoce,  caru  carsko. 
J.  S.  Refkovid,  kuc.  445.  Da  se  carsko  ne  rastura 
blago.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  130.  Lepse  grlo  u  Milosa 
carsko.  2,  216.  Carska  zemja  k'o  sto  je  i  bila. 
4,  296.  A  palanke  carske  zapalise.  4,  434.  Carska 
bi  se  sila  prepanula.  4,  517.  Pa  mu  carske  sluge 
govorile.  3,  69.  Sluga  nosi  vino  i  rakiju  a  Jelica 
carsku  dakoniju.  2,  436.  Carska  se  ne  porice.  Nar. 
posl.  vuk.  343.  Kako  bi  on,  carski  sin,  uzeo  go- 
vedarsku  k6er  kod  tolikijeh  drugijeh,  carskijeli  i 
krajevskijeh  kderi !  Nar.  prip.  vuk.  219.  U  zdravje 
carsko.  Vuk,  uar.  pjes.  1,77,  Veziru  pladali  su 
po  neSto  u  ime  carskoga  danka.  4,  458.  maze  tko 
pri2iadati  konnc  i  samo  onijem  ko  mu  cini,  a  to 
moze  biti  i  zlo  po  n:  Lazes,  carski  odmetnice!  I. 
Gundulid  530.  Carski  dobitnice,  krajevicu  nas 
hrabreni !  421.  —  ,na  carsku'  liao  adv.  carski 
(vidi  da]e) :  Na  carsku,  imperatorio  more.  Bella 
884a.  —  c)  carska  zmija,  boa  constrictor  L.,  nem. 
konigsscblange.  G.  Lazic  73.  vidi  i  zmijski  car 
hod  car.  —  d)  u  imenu  bifu :  carska  kruna ,  fri- 
tiUaria  imperiaUs  L.,  nem.  kaiserkrone.  G.  Lazic 
122.  —  ej  u  iinenima  injesnijem:  aa)  Carsko  Po)e 
u  Srbiji  kod  sela  Eunana  i  na  torn  polu  Carski 
Breg.  M.  D.  Milicevi6,  srb.  555.  —  bb)  Carski 
Grad,  vidi  Carigrad.  xiv  i  xvi  vijeka:  Poslant 
byht  VB  novi  Bimt,  vt  Cartskyj  Gradi..  Glasnik 
11,  191.  Videhomt  vt  Cartsciirnt  Grade.  192.  Car- 
sky  Gradi.  stzidajett.  !l^etop.  saf.  56.  —  f)  adv. 
carski,  imperatorio  more.  Bella  384*.  imperatorio 
modo.  Stulic  71b.  a  car  Stepan  ladno  vino  sluzi, 
gospodarom  redom  casu  daje,  kako  carski  va|a  i 
trebuje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  93.  Obojici  izdao  za 
dusu  kako  carski  vaja  i  trebuje.  2,  454.  Kad  ih 
tako  carski  opremila.  Pjev.  cm.  94.  Amo  dode  u 
prostrane  dvore,  da  zivi  carski.  S.  Lubisa,  prip. 
136. 

CAESTAVNIK,  m.  vidi  carostavnik.  prosloga 
vijeka.  rijec  boje  sacuvana  nego  carostavnik,  jer 
iza  r  nema  umetnutocja  o  (o  cemii  vidi  kod  caro- 
stavnik). Dva  car-bstavnika  sri.bska.  Bud.  spom. 
glasn.  II.  3,  52. 

CAKSTVEN,  adj.  regius,  regum,  regnorum. 
-e-  je  po  sadasnem  govoru  prema  drugim  takim 
rijecima ,  a  iznajprije  je  bilo  b.  samo  it  jednoga 
pisca  XV  vijeka,  u  koga  je  jos  t  mjesto  e,  i  ii 
jednoga  prosloga  vijeka  (sa  e)  i  u  .Stuliccvu  rjec- 
niku  (carstven,  imperatorius,  a  uz  to  i  adv. :  car- 
stveno).  samo  o  knigama  u  kojima  se  kazuje  ko  je 
za  kim  i  kako  vJadao.  isporedi  carostavan,  caro- 
sta%'nik  i  carstavnik.  Sbdtse  (trebalo  bi  Cbtbse) 
vb  carbstvbnyihb  knigahb  letopisaniihb  i  uvfidetb, 
jako  carbstvovavbsei  prezde,  aste  vb  Ijerosolime 
aste  ze  i  vb  carbstvujustiimt  grade,  kujjbno  okrb- 
stbnyihb  zitija  pisaniju  predajutb.  Glasnik  42,  262. 
Carstvene  knlge  kazu  za  Ahava  cara.  .T.  Eaji6, 
pouc.  2,  52. 

CAESTVITI  ,  carstvim  ,  impf-  vidi  carovati. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku ,  za  knji  ce  biti  i  na- 
cineno 

CARSTVO,  II.  regnum,  imperium.  (Id  xiii  vi- 
jeka (vidi  prvi  primjer) ,  izmedti  rjecnika  it  Be- 
linu  (imperialis  majestas  384'') ,  u  Jambresicevu 
(imperium),  u  Voltigijinu  (kaiserthum) ,  u  Stuli- 


cevu (majestas  imperialis),  it  Vukovu  (imperium) 
i  u  Danicicevu  (imperium).  —  V  staro  vrijeme 
dolazi  i  sa  zavrsetkom  ije  mjesto  o :  carbstvije 
(Danicic  3,  445) ,  tako  i  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka: Tebi  dam  kjuce  carstvija  nebeskoga.  Ko- 
rizm.  iO^. 

1.  vlast  carska  (isporedi  carski).  a)  vlast  koju 
ima  car  u  najsircm  smislu,  it  kotn  je  car  u  opce 
drzavni  gospodar  (vidi  car  pod  1).  aa)  u  pravom 
smislu:  Carbstvo  svojego  otbCbstva  ostavivb  (Ste- 
fan Nemann).  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  177.  Mon. 
Serb.  3.  Carbstvo  zemlbnoje  prezrevb  (Stefan  Ne- 
mana).  Domentijana  151.  Namt  darova  venbCb 
carbstva  zemjbnago.  Mon.  serb.  99.  Otb  liego 
prijemlustinib  carbstvo  i  vlastb.  125.  Bratu  da.stt 
Milutinu  carstvo.  Letop.  saf.  70.  —  hb)  !(  prene- 
senom  smislu  carstvo  nebesko,  bozje  (isporedi  car 
2)od  2) :  Gotovaje  namb  venbCb  carbstva  nebes- 
nago.  Mon.  serb.  99.  Znajte  jere  jest  carstvo 
bozje.  N.  Eariina  13''.  luk.  21,  31.  Ki  cekase  car- 
stvo bozje.  N.  Eanina  100.  mar.  15,  43.  Pribliza 
se  carstvo  nebesko.  Narucn.  46''.  Gdje  bude  bo- 
zanstvo  i  carstvo  i  covjecanstvo  moje.  Zbor.  17611. 
Pridi  carstvo  tvoje.  B.  Gradic,  dub.  88.  Kad  vi- 
dite  ovo  da  se  zbiva,  znajte  da  je  blizu  carstvo 
bozije.  Vuk,  luk.  21,31.  (ridi  i  da^e  pod  2).  — 
cc)  taka  vlast  dolazi  u  prenesenom  smislu  i  mjesto 
onoga  ko  je  ima  (vidi  i  daJe  pjod  b.) :  Pride 
kb  carbstvu  mi  (despotu  Uglesi).  Glasnik  24,  248. 
Vbspomenusc  carbstvu  mi  (despotu  Stej'anu) .  Mon. 
serb.  332.  —  dd)  takom  se  vlascu  kaze  i  vri- 
jeme, kad  je  tko  ima:  Vb  dni  despota  Stofana 
.  .  .  Vb  24  leto  carbstva  jego.  Mon.  serb.  277. 
Bogb  umnozi  carstvo  jego  (kra^a  Milutina) :  car- 
stvova  bo  leta  42.  l^jctop.  isaf.  52.  V  Pilatovo  car- 
stvo Hristos  raspet  be.  Arkiv  9,  103.  —  b)  i^last 
koju  ima  drkavni  gospodar  koji  se  zove  car  raz- 
likiijnii  se  tijem  imenom  od.  drugih  (isporedi  car 
2}od  4):  aa)  u  pravom  smislu:  Podvigohb  sanb 
krajevbsky  na  carbstvo.  Glasnik  27,  289.  Vencanb 
bystb  na  carbstvo.  ^jetop.  saf.  Gl.  Negovu  cesti- 
tomu  carstvu  podlozni  i  pokorni.  Mon.  croat.  243. 
U  liemu  cu  naci  porodenje  liegovo  (Isitsovo),  vri- 
jeme, nacin ,  .  .  .  gospoctvo  i  carstvo,  pod  kijem 
se  liotje  poroditi.  A.  Gucetic,  roz,  jez.  4.  Bez 
toga_  carstvo  svita  .  .  .  ne  veseli  tvoju  mlados. 
A.  f'ubranovic  143.  Vratite  mi  sina  moga,  za 
koga  se  mnogo  trudim,  i  po  vece  koga  Judim, 
neg  sve  carstvo  svijeta  ovoga.  S.  Bobajevic  233. 
Tvom  velikom  srcu  toll  podobno  bi  carstvo  bilo, 
sve  sto  zarko  sunce  okoli,  kad  bi  ti  se  podlo^ilo. 
I.  Gundulic  279.  Sad  na  carstvo  rob  se  uzvisi, 
a  tko  car  bi,  rob  je  sada.  285.  Car  Lesandro  pri- 
mognci  .  .  .  dobi  carstvo  svega  svijeta.  294.  Kad 
na  carstvo  stane  dijete.  421.  Mustafa  .  .  .  na  car- 
stvo podviguju.  L  T.  Mrnavic,  osm.  13.  Turski 
ear  od  kad  na  carstvo  je  uzsel.  B.  Krnarutic  35. 
Krstjansko  na  neg'  mjesto  vladati  ce  carstvo  u 
redu.  J.  Kavaiiin  215.  Kraja  Aleksandra  . .  .  s  car- 
stva  svrzena.  A.  Kacic,  korab.  345.  Kada  bi  Leo 
na  carstvo  stupio.  A.  Kanii^li6,  kam.  416.  Ovo 
nase  dngo  biti  ne  ce,  nego  ce  se  prom'jeniti  car- 
stvo. Nar.  pjes.  vuk.  4,  142.  Stupiv  na  carstvo 
oca  svojega  i  utvrdiv  se.  D.  Danicic,  2dnev.  21,  4. 
—  bb)  u  pretiesenom  se  sm,islii  djevovane  naziva 
carstvom  (ispioredi  car)  dohra  zivota  radi:  Za 
kim  cemo  ostaviti  majku  i  lijepo  carstvo  djevo- 
jafko.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  373.  —  cc)  vlast  kakoa 
je  najirijed.  dolazi  i  mjesto  onoga  ko  je  ima,  kad 
Hi  tko  dritgi  o  nemii  Hi  on  sam  o  sebi  govori 
(vidi  i  naprijed  pod  a.)  ;  Goste  carbstva  mi.  Mon. 
serb.  3.  Obestamo  se  tvomu  velikomu  svetomu 
carbstvu.  35.  Jeliko  bystb  mostbno  carbstvu  mi, 
ukrasihb.  125.  Tvojemu  oarbstvu  vb  vecnuju  pa- 


CABSTVO 


764 


CAVTJETI 


mott.  12().  Izvoli  so  caiLstvu  mi.  12().  Pojdose 
SI.  cai-Lstvomi.  mi.  l'2(i.  Podtpisa  catstvo  mi.  137. 
Syiit  can.stva  mi.  128.  Mati  uarLstva  mi.  153. 
!^iUdije  cai-bstva  mi.  163.  Vb  zGm|i  carhstva  mi. 
138.  Mloti,  jesti.  cartstva  t.i.  l.'iS.  Da  patriarhu 
oarstvo  ti  povolitb.  Domentijan''  127.  Da  gredu 
predt  cartstvo  mi  na  sudb.  102.  DohodiSe  na 
poi-btu  carstvu  mi.  Mon.  serb.  .531.  Hvalim  car- 
3tva  tvoga  odluko.  I.  Gundulid  303.  Carstvo  se 
u  vas  me  vjoriije.  4'M.  Pisalo  nam  jfi  carstvo 
tvojo.  A.  Kaiiizli^:,  kam.  135.  Car  vocp:  iiase  car- 
stvo u  nijednnm  sidoiiu  iiijo  bilo.  291.  —  dd)  talcom 
se  vlascti  kale  i  vrijemc  had  nastnnc  Hi  kad  je  tko 
ima:  Vi.  carLstvo  blagovernafjo  cara  grcLskago 
kiri,  Mihaila  Paloolog-a  va>  trctije  Icto.  Mon.  sorb. 
48.  O  vseht  razlozclib  .  .  .  sto  je  carstvo  mi  imalo 
s  ilimi  od  koli  je  prijelo  krajovtstvo  i  do  carstva. 
Glasnik  27,  286. 

2.  drzava:  a)  drzava  kojom  vlada  car  u  naj- 
sirein  smislii  recenom  naprijr.d  pod  1,  a.:  aa)  u 
pravom  smislti:  Stbravt  (Stefan  Nemana)  vtse 
vlasti  cartstva  svojego.  Domentijan*  152.  Ze- 
majska  carstva  ukrotiv.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  313.  Dvori  svijetli  carstva  moga.  I.  Gundulii 
48.  Gdi  su  istocna  carstva  stara?  234.  Carstvo 
persijansko.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  21.  To  su  cetiri 
.  .  .  velika  carstva,  koja  ce  na  svitn  biti.  E.  Pavic, 
ogled.  411.  Pokaza  mu  sva  carstva  ovoga  svijeta. 
Vuk,  mat.  4,  8.  Svijoli  carstava.  D.  Danicic,  Isam. 
10,  18.  —  hb)  u  prenesenom  smislu  carstvo  ne- 
besko,  bo2je  (villi  i  naprijed  pod  1):  Ne  svaki 
ki  govori  menje :  gospodine ,  gospodine !  dode  u 
carstvo  nebesko.  N.  Kaiiina  152.  mat.  7,  21.  Tih 
jest  carstvo  nebesko.  M.  Alberti  xlvi.  Meje  car- 
stvu liem  (hogu)  ne  isti.  J.  Kavaiiin  539.  Kjuci 
carstva  nebeskoga.  A.  Kanizlic,  kam.  140.  Da  se 
rasiri  carstvo  Isukrstovo.  865.  Eajske  slave  uzi- 
vala,   ta   u   carstvu   nebeskome!    Nar.  pjes.  vuk. 

1,  147.  Petar  uzo  vince  i  senicu  i  kjuceve  od  ne- 
beskog  carstva.  2,  2.  Zema}sko  jo  za  maleno  car- 
stvo a  nebesko  u  vek  i  do  veka.  2,  296.  Tako  mi 
carstva  nebeskoga !  Nar.  poal.  vuk.  307.  Kako  je 
tesko  bogatima  u6i  u  carstvo  nebesko !  Vuk,  mar. 
10,  23.  — ^  b)  drzava  kojoj  se  gospodar  zove  car 
razlikiijuci  se  Ujem  imenom  od  drugih  vladalaca 
(vidi  i  naprijed  pod  1,  b.).  u  gdjclwjem  se  pri- 
mjeru  moze  razuvyeti  i  znacene  koje  je  pod  1, 
U  grtCBScemB  carstve.  Stefan  kr.  5.  Pravestu  mi 
skiftrt  bogodarovannago  mi  cartstva.  Mon.  serb. 
134.  Turcina  carstvo  zloga  pade.  J.  Kavanin  269. 
Turcin  osvoji  carstvo  i  sve  vladane  grcko.  S.  Ba- 
dric,  ukaz.  92.  Ovi  ce  mu  na  megdanu  svemu 
carstvu  zadat  ranu.  V.  Dosen  36.  Svijetla  kruno 
moja,  oli  cu  te  brzo  izgubiti  oli  moje  carstvo 
rasiriti,  sto  mi  babo  nije  rasirio.  A.  Kacic,  razg. 
143.  Kako  bi  on  carstvom  sricno  vladao.  A.  Ka- 
nizlic, kam.  2.  Dao  bi  mu  polovinu  carstva.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  627.   Na  nemu   ce   ostanuti  carstvo. 

2,  186.  Da  cujete  sta  ce  naruciti  i  na  kom'  ce 
carstvo  ostaviti.  2,  187.  On  ce  kazat'  na  kome 
je  carstvo.  2,  195.  De  od  skoro  carstvo  postanulo. 
2,  263.  Tu  su  Srbji  izgubili  carstvo.  2,  364.  Kad 
je  srpsko  carstvo  poginujo.  2,  346.  Hoce  Turci 
carstvo  preuzeti.  2,  201.  Sta  cu  poslat'  u  zemju 
moskovsku  za  uzdarje  iz  mojega  carstva?  3,  79. 
Da  varn  carstvo  dugovjecno  bude.  4,  134.  Kraj 
na  cara  udariti  ne  ce,  niti  moze  krajevstvo  na 
carstvo.  4,  135.  Moral  je  poc  .  .  .  po  carstvu.  Nar. 
prip.  mikul.  50.  Propast  carstva  srpskoga.  Vuk, 
nar.  pjes.  2,  295.  U  carstvu  avstrijskome.  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  3.  Izmedu  prvijeh  juuaka  u  turskome 
carstvu.  Vuk ,  nar.  pjes.  4,  458.  —  c)  u  prenese- 
nom smislu  }udi  koji  zive  u  carstvu:  Tu  b?se 
vse  carstvo  sabrano.  Arkiv  9,  95. 


OARSTVOVATI,  carstvujem,  impf  regnaro, 
imperare.  samo  xiii — xvi  vijeka  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  kome  je  doslo  iz  crkvenih  kniga ; 
izmedu  rjecnika  samo  ii  StuUcevu  i  Daniiicevu. 
isporedi  oarovati.  —  1.  biti  car  u  najiirem  smislu, 
u  kom  je  car  svaki  gospodar  drzavni,  vladati  (vidi 
car  pod  1  (  3).  a)  u  pravom  smislu:  Samb  cart- 
stvujo  (Stefan  Nemana).  Stefan  kr.  15.  Postavi 
sego  (Stefana  Nemanu)  samodrbzbnago  gospodina 
carbstvovati  vtseju  srbbbskoju  zemjeju.  Sava  1. 
Roditojb  nasihb  .  .  .  cartstvo vavsihb  na  zemji. 
Mon.  sorb.  89.  Spodob|enb  bibb  (kraj  Dahisa) 
carbstvovati  va  zomjahi.  roditejb  i  prarodite^  na- 
i^ilib.  221.  Carbstvova  (despot  Stefan)  letb  38. 
:^jetop.  saf.  73.  David  carstvova  70  i  3  lota.  Arkiv 
9,  94.  Carstvujustu  v  velikom  Rimu  Tarkiniju 
caru.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  218.  —  b)  u  pre- 
nesenom smislu  o  bogii :  Bogt  is  prbva  carbstvujej. 
Mon.  serb.  49.  Isukrstu ,  koji  zive  i  carstvuje. 
Zbor.  169b.  —  2.  biti  car  u  iizem  smislu,  u  kom 
se  car  razlilcuje  tijem  imenom  od  drugih  vlada- 
laca (vidi  car  j)od  4),  carovati:  Carbstvujustu 
jerau  (caru  grekom)  Vbstocnymi  stranami.  Mon. 
serb.  48.  Jegoze  bogi.  izvolitb  carbstvovati  po 
nasb.  128.  pasivno  bez  subjekta:  Kako  se  car- 
stvuje. D.  Obradovic,  bas.  147. 

CARSTINA,  /.  vidi  carstvo,  carevina.  samo  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka,  koji  mjesto  st  ima  S6, 
kao  sto  se  i  u  drugim  rijecima  govori  po  nekim 
krajevima.  Od  carski.  Turska  bez  vas  biti  ne 
moze  carscina.  I.  T.  Mrnavid,  osm.  115. 

CARZA,  /.  clilamidis  genus,  kao  fustan  od  vune 
plave  u  Kotaru  u  Dalmaciji.  samo  u  Viikovu  rjec- 
niku.  od  tal.  sargia,  fr.  serge,  sarge,  nam.  sarsche, 
platno  od  zmne  i  lana  i  svile. 

CATAR,  m.  nekakav  noz  mesarski.  od  tur.  satur. 
isporedi  satara.  u  Dalmaciji.  M.  Pavlinovid. 

CATAEA,  /.  ratis,  splav.  od  tal.  zattera,  istoga 
znacena.  samo  u  Mikajinti  rjecniku.  isporedi  cata. 

CAV,  m.  bistrio,  glumac.  prosloga  vijeka  na 
jednom  mjestu.  postanem  ce  rijec  biti  jedna  sa 
caf,  kojega  vidi.  Kad  ciui  zanat  necasni  i  poti- 
sten,  koga  mu  roditej  nije  cinio,  kako  na  priliku 
biti  glumeem,  to  jest  cavom.  Zak.  po].  ark.  5,  317. 

CAVARIJA,  /.  vidi  cavarika.  M.  Pavlinovic. 

CAVARIKA,  /.  convicium  in  vinum  malum. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  tumaci  samo 
toliko  koliko  je  stavfeno).  rijec  tamna.  isporedi 
eavarija,  cevarika,  civor,  s  kojima  ce  biti  jednoga 
postai'ia:  moze  biti  od  tal.  zettovario,  wem.  zitwer, 
amomum  zedoaria,  od  arap.  gedver. 

CAVCENE ,  n.  flos,  cvjetaiie.  isporedi  cavtjeti. 
u  jednoga  pisca  xvi  vijeka,  koji  ima  f  mjesto  v 
(  starinski  tje  mjesto  ce  i  na  kraju  nje  mjesto 
ne:  caftjenje,  i  ti  StuUcevu  rjecniku  (,cavtjenje'). 
Moje  je  zivjenje  .  .  .  krace  neg  caftjenje  i  lipos 
od  vinac.  M.  Drzic  404. 

CAVTAT,  m.  vidi  Capiat. 

CAVTATI,  cavtam,  impf.  florere,  cijetati.  is- 
poredi cvatati,  cvasti.  od  xvi  vijeka.  a  je  umet- 
nuto;  isporedi  cavtjeti.  moze  se  v  pred  t  promi- 
jeniti  na  p,  te  glasi  i  captati.  —  sa  v.  Cavtase 
mu  bijelo  lice.  I.  Kanavelic,  is.  182.  —  sa  p: 
Tvoja  prilika  suncana  gdi  capta.  Mencetic-Drzic 
488.  Svako  cv'jece  captase.  Nar.  pjes.  vuk.  berc. 
332. 

CAVTISLAVA,  /.  ime  zensko.  prva  je  pola 
(cavti-)  od  cavtjeti.  v  pred  t  moze  se  promijeniti 
na  p.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  i 
to  sa  p:  Captislava.  J.  Kavanin.  273. 

CAVTJETI,  cavtim,  impf.  florere.  isporedi  cva- 


CAVTJETI 


765 


GEO 


tjeti,  ctjeti,  cvasti,  cvjetati.  —  Korijcn  vidl  kod 
cvasti.  a  je  umetnuto,  po  sto  je  nestalo  t,  koje  je 
bilo  iza  v.  Dolazl  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi  pri- 
mjer),  ali  toga  vijeka  jos  bez  a,  a  sa  t  iza  v,  te 
se  moze  citati  ne  samo  cav-  nego  i  cva-;  inace 
od  XVI  vijeka.  -je-  je  u  juznom  govoru  od  sta- 
roga  e ,  mjesto  kojega  je  u  istocnom  e ,  u  zapad- 
nom  i,  ali  se  nalazi  i  i  u  oba  druga  govora  (vidi 
u  primjerima) ;  u  juznom  govoru  po  nekim  kra- 
jevima  nalazi  se  i  -ce-  mjeslo  -tje-.  v  dolazi  i 
promijeneno  na  f  i  na  p:  na  f  samo  xvi  vijeka, 
na  p  od  XVI  vijeka  i  daiias.  izmedii  rjecnika  u 
Belinu:  cavtjeti  j  cavtiti  (SlSb),  ii  Stulicevii:  cav- 
tjeti  i  cavtiti,  u  Vukovu :  cavtjeti  i  cavdeti  i  cap- 
ceti,  i  u  Danicicevu:  cvEteti. 

a.  sa  v:  a)  u  pravom  smislit:  o  biju,  cvijetu: 
Blagovonyhi  cvetBCt  ovttestihi,  vt  toj  svetej  pu- 
styiii.  Sava  10.  Cavt'lo  t',  reslo  i  rodilo!  A.  Oubra- 
novi6  163.  Cavti  trator  i  ruzica.  I.  Guiidulii  3yl. 
Cavti  rusa.  463.  Vrh  gora  cavtit  ce  vocke  obilue. 
I.  Dordic,  salt.  239.  Kad  cavti  cvit  suncanijeh 
prije  zraka.  I.  Cordic,  mand.  178.  Iz  liega  oda- 
svuda  tolike  ruse  cavtijaliu.  I.  Dordic,  ben.  61. 
Nije  umio  (dub)  cavtjet  mirisuijoh  u  diibravah. 
B.  Cuceri  122.  Deno  cavti  cemin  i  ruzica.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  354.  Porastao  Lijer  momce  inlado, 
spored  njega  Ruia  cavtijase.  1,  230.  Cavtilo  cveie 
u  ba§6i.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  709.  —  b)  u  prene- 
senom  smislu:  aa)  o  zemji,  kad  po  noj  bife  cavti: 
U  svoje  vrijeme  zemja  cavti,  u  svoje  rada.  Be- 
sjede  kr.  133.  —  bb)  o  fudma,  kad  napreduju  Hi 
kad  sa  dohrijem  radom  svojim  na  glasu,  tako  i 
0  gradu  u  koin  sii  tuki  (udi:  Cavteci  ona  u  pre- 
veiikoj  slavi.  B.  Kasic,  per.  57.  Dubrovuik  6e 
svak  cas  slavom  vecom  zivjet,  rascct  i  cavceti. 
J.  Palmotic,  dubr.  22.  Oni  kratkoj  u  tastiui  — 
rek  bi  sijeno  —  cavte  i  zenu.  I.  Dordic,  salt.  318. 
—  cc)  0  2»'o(ecu:  U  raskosnom  tvoinu  lieu,  gdi 
proljetje  cavti  vijeku?  I.  Gundulii  183.  —  dd)  o 
cemu  umnom,  kad  napreditjc ,  kad  sve  vece  biva, 
kad  se  cijent;  tako  spomcn,  milost,  vesclc,  sreca, 
nauka,  zakon,  proroci,  koji  se  kahi  mjesto  onoga 
sto  su  pisali,  ltd. :  Koji  hoce  da  svejer  cavti  uspo- 
mena  od  svetijeh.  B.  Kasic,  per.  163.  Nauko,  koje 
u  one  doba  cavtihu  u  Aleksandriji.  165.  Tu  ce- 
stitost  neizrecena,  tu  vese}e  cavti  drago.  D.  Pal- 
motic, Christ.  409.  Vrh  liega  sved  cavtjet  ce  moja 
mil  OS.  I.  Dordic,  salt.  449.  Zakoii  i  proroci  cav- 
tjeli  su  do  doba  Ivana  Krstitoja.  Ziv  is.  116.  — 
vidi  i  daje. 

b.  sa  f :  a)  u  pravom  Hi  u  prenesenom  smislu 
kao  naprijed:  Ne  obraz  i  celo  kako  raj  cafti.  S. 
Mencetic  61.  Ki  u  slavi  caftjohu.  M.  Vetraiiic 
1,  58.  Cafteci  .  .  .  probija  nebesa  Juveni  ures.  2,  30. 
Na  licih  rumena  cafti  ruzica.  M.  Drzio  7.  Liposti 
tvoje  cvit,  ki  cafti  svaki  cas.  D.  Eanina  32.  U 
torn  gradu  .  .  .  u  kom  cafte  sve  liposti.  54''.  Pe- 
rivoju  mirisnijem  rusami  nakiceuu,  koje  cafteci 
pustavaju  sladki  mii-is  iz  sebe.  A.  Grucetic,  roz. 
jez.  8.  —  b)  s  iitstr.  (vidi  i^da^e):  Za  lijepos 
toliku ,  kom  cafte  tve  kose.  S.  Mencetic  28.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka  u  sliku  kao  iristr.  ,li- 
potu'  mjesto  lipotom :  Svani  mi  svital  dan ,  ki 
caftis  lipotu,  ar  ti  si  za  lijek  dan  mom  trudnu 
zivotu.  D.  Drzic  376. 

c.  sa  p:  a)  u  pravom  srnislu,  kao  naprijed: 
Eumeno  i  bijelo  kad  capti  sve  cvijetjo.  N.  Na- 
Joskovic  1,  226.  Moj  cvijete  rumeni,  ki  captis  sred 
zime!  2,  77.  Capcase  .  .  .  trator  i  ruzica.  I.  Gun- 
dulic  220.  Ah  kako  lijepo  cvijetje  capti  u  raju! 
V.  Andrijasevic,  nac.  37.  Cvijet  capti.  J.  Kavanin 
159.  Sred  istoga  busa  druga  (ruza)  opeta  cajiti. 
A.  Boskoviceva  52.  Kad  captjet  pocnu  lijeri.  N. 
Marci  31.   Kad'no  capti  zumbul.   Nar.  jijes.  vuk. 


here.  190.  Capti  li  joj  garanfil?  221.  —  b)  u  pre- 
nesenom smislu:  aa)  o  ce^adetu,  tijelu  mu,  o  kom 
dijelu  tijela  mu :  Ki  captise ,  u  milosti  i  jubavi 
vas  svoj  zivot  provodise.  M.  Vetranic  1,  255.  Kako 
rusa  ti  captis.  I.  Akvilini  123.  A  capte  joj  jabu- 
cice  sred  tratora  i  ruzice.  J.  Kavaiiiu  36.  Srce 
veselo  cini  captiti  zivot.  K.  Magarovic  27.  Od 
otaca,  koji  captjeso  od  pocetka  crkve.  J.  Matovic 
205.  Udri.  dijete  nebore,  captjela  ti  desna  ruka ! 
Nar.  jyjes.  bog.  211.  —  bb)  0  krimi,  koja  se  ta- 
koder  uzima  u  prenesenom  smislu:  Bo|e  ce  se 
sjati  i  captjeti  na  vasoj  glavi  kruna  vase  svete 
vjere.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  41.  —  cc)  o  cemu 
umnom:  Ka  (dobrota)  u  lioj  captijese.  M.  Ve- 
tranic 2,  30.  Nieu ,  zelene  se ,  capte  nase  slave. 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  68.  Ljepota  .  .  .  jednom 
capti ,  jednom  zenc.  A.  Boskoviceva  52.  —  c)  i 
u  pravom  i  u  prenesenom  smislu  moze  imati  uza 
se  u  inst.  sam  cvijet  Hi  sto  se  u  prenesenom  smislu 
misli  kao  u  pravom.  smislu  cvijet  (vidi  i  napri- 
jed): Cvijetom  captis.  Zbor.  171li.  Trava  capti 
IjepSijem  cvijetjem.  I.  Gundidi6  72.  Srecam  ta- 
kijem  capto  sej  svjetlosti  rodue  strane.  I.  Drazio 
11.  Capte  tolikoje  djevstvo  lijerom,  a  stid  rusom. 
J.  Kavaiiin  362. 

CAVUEANE  ,  n.  vagatio,  skitaiie ,  tumarane. 
isporcdi  cavurati  se.  M.  Kuzicic. 

CAVUKATI  SE ,  caviiram  se ,  impf.  vagari, 
skitati  se,  tumarati.  u  nase  vrijeme  u  Bosni.  M. 
Euzicic.  Bice  od  tal.  scavallarsi,  istoga  znaceiia. 
Govori  se  i  okrnen  imperat.  bez  se:  Cavur'  tamo, 
cavur'  amo,  pa  nikad  nista.  M.  Kuzicii. 

CAZIN,  m.  varos  u  Bosni  u  okrugu  bihackom. 
Zem|op.  bos.  69.  Statist.  47.  spomine  se  od  xvi 
vijeka.  Zauje  Caziu.  P.  Vitezovic,  kron.  62.  Cazin. 
V.  Arsenijevic. 

CAZINSKI,  adj.  sto  pripada  Cazinu.  Cazinska 
nahija.  Nar.  pjes.  kras.  1,  x. 

CAZINANIN,  m..  corjek  is  Caziiia.  V.  Arse- 
nijevic. 

CAZINKA ,  /.  iensko  cejade  iz  Cazina.  V.  Ar- 
senijevic. 

CEBA^jKA,  /.  oscilluiu,  (ujaska,  culka.  samo 
u  Stuliceou  rjccniku  (cujka,  cuuac,  uscillatio,  tol- 
leno).  isporcdi  cebati. 

CEBAEA,  /.  sclo  u  Bosni  u  okrugu  travniikom. 
Statist.  76.  Schem.  here.  1873.  isi. 

CEBATI ,  cebam ,  impf.  agitare,  agitari,  oscil- 
lare.  od  prosloga  vijeka,  izmeda  rjecnika  samo 
u  Stuliievu  (gdje  je  isto  sto  i  culati ,  a  cujati  je 
u  nemu  quatere,  quassare,  concutere,  agitare,  sa 
se,  seso  agitare,  toUenone  ludere).  ilfoje  biti  od 
tal.  cimbellare,  padati.  isporcdi  coptiti,  cevtiti, 
cibati,  cimati.  —  a)  nejirelazno ,  kao  liihati  se: 
Tad  bi  zilio  svak  i  resta'  k'o  i  lepon  iiulag  vode, 
i  cebajuc  [etoresta  jak  masliua  dao  bi  plode.  J. 
Kavaiiin  65.  —  b)  sa  se,  rejleksivno,  trzati  se.  u 
Srbiji.  Dijete  bolcsno  u  vatri,  pa  se  sve  ceba  u 
snu.  V.  Ilic. 

CEBNUTI  SE,  cebnem  so,  pf.  se  coiicutere, 
trgnuti  se,  stresti  se.  isporcdi  cebati.  /(  Srbiji.  V. 
Ilic. 

CEBOVAC,  Cebovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
■podzupaniji  zlatarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  27. 
pisu  ga  i  kajkavski  Cebovec.  Pregled  60. 

1.  CEC,  m.  kad  sto  stoji  tako  da  se  lako  moze 
prevaliti  i  pasti,  veli  se:  stoji  na  cecu.  u  Dal- 
macijl.  J.  Grupkovic.  Bice  od  istoga  korijena  od 
kojega  je  cecati. 

2.  CEC ,  m.  vidi  cecak :  kozji  cec ,  neko  groide 
a  kajkavaca.  B.  Sulek,  Lm.  40.  isporcdi  cica. 


CECAK 


766 


CEKA 


CECAK,  c§oka,  m.  mamma,  sisa,  dojka,  scisac. 
od  neiii.  zitze,  tat.  zizza.  samo  u  rjecnicima  Bje- 
lostijeii^cru ,  Jatnbrciicevit  i  Stulicevu  (u  sva  tri 
kajkavski  eecek)  ;'  sadii  ii  kajkaimca:  cecki  do- 
vojkini ,  ticke  jahitkc.  B.  Sulok ,  im.  40.  isporcdi 
cec  pod  2. 

ciicANE,  «.  vidi  sisai'io.  isimredi  ceoati.  samo 
u  Bjelostijcn^evu  rjecniku. 

CECATI,  cocilm,  impf.  sugoio,  lactoro,  sisati, 
sati.  od  <ec.  pod  2.  samo  u  rjecnicima  Bjelosti- 
jenievu,  Jambrcsicccu  i  Stulicevu. 

CECELIC,  m.  prezime,  xiv  vijcka.  ,Ceceliici.'. 
Glasiiik  II.  12,  23.  ,Cocoli(';i.'.  iJl.  1  se  maze  iitaii  i  |. 

CECE^j,  m.  natruin  carboniiiuiii  crj'stalliaatum. 
Fariiiak.  118.  od  proxloga  vijeka,  izmedu  rjccnika 
samo  u  Vukovu  (bez  znacena).  isporedi  caoar.  I'o- 
stancm  wozc  biti  od  grc.  atntli^,  fr.  suseli,  tal. 
sosolio,  neko  bije,  tc  bi  po  nemu  bilo  nazvano  sto 
rijec  znaci.  isporedi  cic.  —  Soli  ceceja.  J.  Vlad- 
mirovio ,  lik.  42.  Preslano  kao  cece].  Nar.  posl. 
vuk.  261.  —  u  nekih  pisaca  nasega  vremena  bilka: 
oxalis  L.  Sloser-Vukotiii.,  tior.  3"J'J.  K.  Grnogorac, 
bot.  137.  oxalis  acetosolla  L.  Narodiiak  1877.  136. 
,nekakva  trava'.  B.  Sulek,  im.  40. 

CECEl^iACA,  /.  oxalidea.  u  jednoga  pisca  na- 
Sega  vremena:  cecejace.  Sloser-Viikot. ,  flor.  398. 
isporedi  cece). 

CECENA,  /.  neko  mjesto,  maze  biti  sadasna 
Cicina,  koju  vidi.  xiv  vijeka.  Pisano  (na)  Ceceni 
u  dvorihb  nasega  protovistijara.  Spom.  sr.  2,  35. 
Danicii  3,  449. 

1.  CECKA,  /.  kao  u'e  od  pruea,  kojim  se  pri- 
vezuju  vodenice  na  Dunavu  i  na  Savi.  samo  u 
Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje  da  se  govori  u 
Srijemu.  Postana  neznana,  bez  sumne  od  tude 
rijeci. 

2.  CECKA,  /.  vidi  ceoak,  s  kojim  je  i  postana 
istoga.  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti 
i  nacineno. 

CECUR,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Antol  Cocur. 
Mon.  Croat.  238. 

CEDA,  /.  vidi  ceduja.  samo  u  Bjelostijencevu 
rjecniku. 

CEDAR,  cedra,  m.  oedrus.  isporedi  cedar,  kedar. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu, 
Jambresicevu  i  Stulicevu.  Kada  strese  se  cedar 
raja.  Narucn.  55.  Visok  cedar.  Korizm.  116.  Kako 
cedar  uzvisena  jesam  na  Libanu.  Bernardin  93^. 
K'o  cedar  uzdvigoli  se  u  Libanu.  M.  Alberti  183. 
U  cedru  ne  rada  se  gagrica.  M.  Radnic  279.  Cedri 
od  gore  Libana.  A.  Vitajic,  ist.  83.  Od  cedara  lis 
su  i  grede.  J.  Kavanin  528.  Od  mirisa  drveta 
cedra.  D.  Rapid  237. 

CEDARSKI,  adj.  cedrinus.  isporedi  cedrov.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijen- 
cevu (56a).  iz  drveta  cedarskoga  izrizana.  A.  Ka- 
nizlic,  utoc.  616.  Cedarske  dubrave.  D.  E.  Bog- 
danic  66. 

CEDRINSKI,  adj.  vidi  cedrov.  od  tal.  cedrinus. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Pribivati  u  kucami 
sagradenijem  od  drvja  cedrinskoga.  M.  Radnii 
438.^ 

CEDRONSKI,  adj.  Cedi-on.  isporedi  cedronski. 
Pridose  k  potoku  cedronskomu.  P.  B.  Baksic  46. 
Priko  potoka  cedronskoga.   F.  Lastric,  test.  152. 

CEDROV,  adj.  cedri.  u  rjecnicima  Bjelostijen- 
cevu i  Jambresicevu 

GEDEOVSKI,  adj.  cedrinus.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu rjeiniku. 

CEDTILA,  /.  vidi  cedu|a.  od  xvi  vijeka,  ismedu 


rjeinika  u  Vranlicevu  (sclieda),  Bjelostijenievu  i 
Jambrc.Hcevu.  Prijesmo  dvi  ceduli.  Mon.  croat. 
230.  Ako  bi  nosil  pisraa  ili  cedule  na  sebi.  F. 
Glavinic,  svitl.  57.  Ne  smijemo  prez  I'lihova  do- 
puSteiia  i  cedule  si6i  drva.  M.  A.  Re|kovid,  sat. 
103.  Da  se  svaki  ispovida  brez  pitana  uauka  i 
broz  codulo.  B.  Loakovic,  gov.  69. 

CEDULICA,  /.  dem.  cedula.  isporedi  cedujica. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  Bjelostijencevu 
rjeiniku.  Dobavi  so  ccdujo  jodne.  F.  Glavinic, 
cvit  67. 

CEDUIriA,  /.  schedula.  samo  u  Vukovu  rjecniku 
(gd,je  se  doda^je  da  se  govori  u  vojvodstvu).  ispo- 
rcdi codula,  cidula.  Od  lat.  scliodula,  od  cega  je 
i  tal.  codola,  mag.  cc'dula,  nem.  zettol.  Akc.  se 
mijena  u  gen.  pi. :  crduja,  a  -famo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  cedu)C',  cedujom. 

CEDULAR,  m.  koji  daje  ceduje  kojima  se  po- 
tvrduje  da  je  tko  dosavU  ti  koje  mjesto  plalio 
kakav  mjesni  namet.  samo  u  Vukovic  rjecniku. 

CEDIJ^^ARA,  /.  vidi  cedularnica.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CEDIUjAREV,  ailj.  vidi  cedu)arov.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CEDIJ:^AENICA,  /.  kuca  u  kojoj  cedu]ar  daje 
cedule.  isporedi  cedujar.  samo  u  Vukovu  rjecniku 
(,kuca  gdje  se  pla6a  kaldi'ma,  pak  se  onda  dobije 
ceduja.  u  Novom  Sadu'). 

CEDU^^ArOV,  adj.  sto  pripada  cedufaru.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CEDU^ICA,  /.  dem.  ceduja.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  cedulica.  Akc.  se  ne  mijena, 
samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  ce- 
dujica ,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing. :  oe- 
dujice,  cedujicom. 

1.  CEGAE,  m.  sutor.  isporedi  cangar,  s  kojim 
je  i  postana  jednoga.  xiv  vijeka.  Leja  cegara 
dettca.  Mon.  serb.  62.  Nikola  cegari..  63.  Danicic 
3,  447. 

2.  CEGAR,  m.  gnomon,  kaza]ka  na  sahatu.  od 
nem.  zeiger.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i 
Jambresicevu. 

CEGLID,  m.  selo  u  Ugarskoj  blizu  Solnoka, 
mag.  Cegled.  Sem.  prav.  1878.  36. 

CEH ,  m.  fodina ,  collegium,  od  nem.  zeche. 
a)  fodina.  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu.  Upali  se  ceht.  ^/etop.  saf.  76.  Padose 
sirino  u  goriiemt  celiu  i  pogibose  mnogo  Judij, 
mnozi  ze  i  ne  znaSe  se.  80.  —  b)  collegium,  ispo- 
redi esnaf,  cej.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Bjelostijencevu,  Stulicevu  i  Vukovu.  Esnafi 
ili  cehovi  slave  pirove,  n.  p.  6urcijski  je  pir  Ilijn 
dan.  Vuk,  ziv.  85. 

CEHMAJSTOR,  m.  magister  collegii,  nem.  zeoh- 
meister.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  ceh- 
mestar. 

C^HMAJSTOROV ,  adj.  sto  pripada  cehmaj- 
storu.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CEHMESTAR,  celimestra,  m.  magister  collegii 
i  hieroph3'lax.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku 
(,cehmester'). 

CEHOVSKI,  adj.  collegii,  esnaf  ski.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka,  ali  bez  h  i  sa  i  mjesto  e: 
Sud  ciovski.  A.  T.  Blagojevi6,  kin.  48. 

CEJ,  w.  vidi  cell  j^od  b. 

CEJA,  /.  ime  kozi  u  Lici.  V.  Arsenijevic.  iz- 
medu c  i  e  ispalo  je  v.  isporedi  cvija. 

1.  CEKA,  m.  ime  musko.  vidi  Ceko.  Cvetan 
(Ceka)  Dordevic.  Sr.  Nov.  1880.  1467.  Imaiie  Cake 


CEKA 


767 


CEMBIR 


i  Ceke  brade  Nikoli6a.  1881.  52.  Deda  Ceka.  M.  D. 
Milidevid,  ve6.  167. 

2.  CEKA,  /.  tal.  zeoca,  moneta,  kovnica.  od  xv 
vijeka.  a)  u  pravom  smislu.  izmeStu  rjecnika  samo 
u  Mika{inu  i  Danicicevu.  Nova  ceka  gospodina 
despota,  Grlasnik  3,238.  Dvije  kupe  zlate,  koje 
su  skovane  u  naSoj  (duhrovaikoj)  ceki.  Mon.  serb. 
380.  Spom.  sr.  2,  92.  Ceka,  u  koj  so  pjenezi  kuju. 
Mika}a  48^1.  —  b)  prciisceno  urebro.  u  nase  vri- 
jeine  u  Crnoj  Gori  i  Hercegoviin.  N.  Du6i6.  — 
c)  ijedna  ceka',  kao  jedan  kov,  a  po  torn  i  jedna 
mjera,  kad  je  sto  jedne  mjere  *■  drugim.  u  nase 
vrijenie  u  Srbiji.  Sve  na  jediiu  ceku,  t.  j.  sve  na 
jednu  mjeru.  ^j.  Kovatevic.  Kamenove  tome  mlinu 
okre6e  voda,  koja  juri  na  jednu  ceku  i  leti  i  zimi. 
M.  B.  Milicevii,  s  dun.  18. 

3.  CEKA,  m.  homo  importunus,  molestus.  tal. 
zecoa.  kao  da  je  to  u  poslovici  prosloga  vijeka : 
Upit'  ceke  i  menglere.  Poslov.  dan.  147. 

cSeLAVICA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  toplic- 
kom.  Si.  Nov.  1879.  176. 

CEKIC,  m.  prezime,  po  ocu  Ceki,  «  nale  vri- 
jeme.  Eat  89.  nalazi  se  i  xvii  vijeka,  ali  se  ne 
■inoze  pouzdano  procitati.  Starine  11,  101. 

CEKIN,  cekina,  m.  tal.  zecchino,  aureus  ve- 
netus,  dukat  mlctacki,  sada  po  nekim  krajei'ima 
i  drugi.  Od  xiv  vijeka,  izniedu  rjecnika  u  Belinu 
(7831'),  Voltigijinu  i  Vukovu.  —  a)  u  pravom 
smislu:  12  cekinih  zlatih.  Stat.  krc.  ark.  2,  283. 
Plati  3  cekina  zlata.  284.  Ceterdeset  cekinov. 
Mon.  Croat.  248.  Jedan  pavao,  kojizi  je  dvadeset 
u  mletackomu  cekinu.  I.  Ancic,  svit.  19.  Vnogo 
jezer  cekinov.  P.  Vitezovic,  kron.  108.  Vise  od 
jednoga  cekina.  M.  Bijankovii  44.  Dijeli  cekine. 
J.  Kavanin  11.  Sto  ziitaca  oli  ti  cekinih.  A.  Kad- 
ci6,  bogosl.  198.  Daj  sest  cekina.  J.  Filipovic,  prip. 
8,  245.  Po  barjela  vina  na  cekin.  I.  A.  Nenadic, 
nauk.  135.  Donese  hi|adu  cekina.  N.  Palikud'a  44. 
Ako  bi  koji  god  ukrao  cekin.  J.  Matovic  258. 
Jedan  dukat  oli  jedan  cekin.  M.  Dobretic  196. 
Po  cekina  za  koiia  svakoga.  A.  Kacic ,  razgov. 
286.  Podmiti  jednoga  i  dade  mu  pedeset  cekina. 
M.  Zoricii,  zrc.  112.  U  mojoj  kesi  nado  se  oko 
sto  venetski  cekina.  D.  Obradovii,  bas.  328.  De- 
seti  dio ^jednoga  zlatna  cekina.  I.  J.  P.  Lucii, 
nar.  43.  Sto  prodade  kuma  za  cekine.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  20.  I  na  kona  puni  tovar  blaga,  sve  ce- 
kina zutoga  dukata.  4,  160.  Ko  ne  cuva  karan- 
tane,  ne  broji  cekine.  Nar.  pcsl.  vuk.  150.  Evo 
ti  trista  cekina.  Nar.  prip.  vuk.  106.  Bila  vre6a 
puna  cekini.  Nar.  prip.  mikul.  31.  --  b)  pi.  cekini, 
paliurus  aculeatus  Lam.  B.  Sulek,  im.  40. 

CEKLIN,  Ceklina,  to.  pleme  u  Crnoj  Gori  u 
nahiji  rijeckoj.  Vuk,  rjec.  810a.  {  selo  toga  ple- 
mena.  J.  Pavlovic.  mjesto  k  pred  1  bilo  je  xv  vi- 
jeka t  (vidi  Cetliiianin).  postana  neznana.  Ja  sam 
junak  rodom  od  Ceklina.  Pjev.  crn.  79.  Ogled,  sr. 
178.  Opremi  jo  pitomu  Coklinu.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  359.  —  pogrjeska  je  Ceklina.  Glasnik  40,  19. 

CEKLINKA,  /.  zensko  ce^ade  od  Ceklina.  Vuk, 
rjec.  810j. 

CEKLINSKI,  adj.  sto  pripada  Ceklinu.  Vuk, 
rjec.  810*.  S  ovo  malo  ceklinske  momcadi.  Ogled, 
sr.  482.  Da  cekamo  ceklinske  trgovce.  Ogled,  sr. 
176.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  126.  I  ceklinska  zupa  sva 
kolika.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  423.  pogrjeska  ceklinski : 
Ceklinske  nalila  bunare.  Osvet.  3,  154. 

CEKLINSTAK,  m.  pjlanina  vise  Ceklina.  Glas- 
nik 40,  27.  gdje  stoji  grijeskom  Cekjinstak. 

CEKLInaNIN,  m.  covjek  od  Ceklina.  Vuk,  rjec. 
810a.  Cekliiiani  hrabri  vitezovi.  Ogled,  sr.  461. 
I  uzroite  braou  CeklLnane.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  109. 


CEKO,  lit.  iiiie  musko,  hyp.  Cvjetau.  isporedi 
Ceka.  I.  Pavlovi6.  Neki  Ceko  Stefanovi6.  Du- 
brovnik  1868.  152. 

CEKRO,  n.  u  jednoga  pisca  jjrosloga  vijeka 
kao  da  je  grb,  moze  biti  od  nein.  zeiger ,  znak. 
Dusne  zdjelo  mirisane ,  s  cekri  i  zlati  naSikane. 
J.  Kavanin  22.  Podcasnice,  zlati  sudi,  cekro  zvi- 
jerje,  voski  Judi.  22. 

CEKUS,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schera. 
zagr.  1875.  259. 

CELA,  /.  cella.  isporedi  cela,  6olija.  od  xvi 
vijeka.  Koludrica  ne  ishojase  van  is  cele.  Transit 
246.  Dijeli  se  iz  cele.  Zbor.  9.  Pustiv  cele  i  ko- 
nike.  M.  Marulid  2.58.  Koludri  koji  drze  oruzja 
u  zatvoreh  ili  celah  svojih.  S.  Budinid,  ispr.  142. 
U  celi  malo  kiiig  videii.  F.  Glavinii ,  cvit  218. 
Imaju  bit  .  .  .  prijateji  od  cele.  I.  Di'iii,  nauk 
gond.  260.  Cela  ne  podnosi  mnogo  vrimena  mla- 
koga.  M.  Eadnic  423.  Sideci  u  celi.  J.  Banovac, 
pripov.  205.  Koji  bi  u  celi  drzao  jaspre.  P.  Fili- 
povi6,  istom.  11.  Zatvorivsi  se  u  svoju  celu  ili  ti 
u^ericu.  F.  Lastric,  svet.  36.  Nebo  i  cela  imaju 
niko  i-odjastvo  imena  (coelum,  cella).  P.  Knezevic, 
osm.  183.  Svakomu  dade  osobitu  celu  ali  ti  pri- 
bivaliste.  A.  Kacic,  korab.  317. 

CELADONIJA,  /.  chelidouium  majus  L.  «  Istri. 
B.  Sulek,  im.  40.  isporedi  colidonija. 

CELDON,  711.  curcuma  L.  B.  Sulek,  im.  40. 

CELEE,  m.  apium  gravoolens  L.  G.  Lazic  118. 
J.  Pancii,  bot.  329.  od  prosloga  vijeka.  od  nem. 
sellerie,  zoUer,  fr.  c^leri,  tal.  sellaro,  seleno,  sve 
od  grc.  nii-irov.  Keleraba,  color,  kupusnica.  J.  S. 
Rej'kovic,  ku6.  135.  Celer,  apium.  Sloser-Vukot., 
flor.  437.  celer  pitomi ,  apium  graveolens  L.  B. 
^  Sulek,  im.  40. 

CELICA,  /.  dem.  cela,  cellula.  od  xvi  vijeka. 
1  —  a)  it  pravom  smislu:  Od  svoje  celice.  Transit 
j  30.  tj  celicu  tvoju  sidi.  M.  Marulid  271.  Leto 
dan  u  celici  stojeci  svojoj.  F.  Glaviuid,  cvit  284. 
Bise  u  namastiru  jedna  tisna  celica.  J.  Banovac, 
pred.  139.  Drzao  bi  u  jednom  sudu  vode  u  svojoj 
celici.  F.  Lastric,  ned.  36.  — ■  b)  ti  satu  (medcnom) : 
I  celicu  medom  napuniti.  M.  A.  Rojkovid,  sat.  148. 

CELIDONIJA,  /.  vidi  celadonija.  7ia  Cresu.  B. 
Sulek,  im.  40. 

CELIGOJ,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
segn.  1871.  104. 

CELIJA,  /.  vidi  cela.  is2)oredi  delija.  prosloga 
vijeka.  Fratar  van  celije  riba  je  van  mora.  Poslov. 
dan.  22. 

CELIMAK,  m.  prezime,  xiv  vijeka.  Desislavt 
Celimakt.  Glasnik  15,  299.  Danicic  3,  447. 

CELINE,  /.  pi.  vidi  Cjeliue. 

CELINIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  227. 

CELITI,  vidi  ojeliti. 

CELIV-,  gledaj  cjeliv-. 

CELOV-,  gledaj  cjelov-. 

CELU-,  gledaj  cjelu-. 

CE^iANSKL  adj.  vidi  ce)ski.  U  tarne  komore 
Mariji  ce}anskoj.  Jacke   161. 

CE^E,  n.  mjesto  u  Stajerskoj,  nem.  Cilli.  Ce)e. 
P.  Vitezovic,  kron.  65.  Va  veliko  Ce}e.  Jacke  160. 

CEl^SKI,  adj.  sto  jirvpada  Celu.  isporedi  cijski. 
Cejski  (,celski')  knezi.  Postila  1562.  157b. 

CEMBIE,  in.  Cerberus,  isporedi  comber  pod  2 
i  cerber.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  c  bi  se  moglo 
citati  i  c,  jer  se  u  riikopisu  ne  razUkuje  c  i  c. 
Norazlo^ni  gadi  i  zvii-i ,  i  pakleni   dol'  cembiri, 


CEMETER 


768 


CEKANI 


gdi  uo  rajskih  josu  stani,  ki  su  s  nelies  izagnani. 
P.  Hoktorovic  132. 

CEMETER,  m.  coomctoiium ,  groble.  isporedi 
cimiter.  xvii  vijeka  u  jednuija  pixca.  Ukojiavati 
mrce  u  cemetorili  grobjili.  B.  Kasic,  rit.   141. 

CEMITER ,  m.  vidi  cometor.  zi  jednuga  pisca 
XVI  vijeka.  Ki  u  cemeterih  smiju  ii  prigodali  iio- 
dopusceuih  kopati.  S.   Biidini6,  isjir.  139. 

CEMPICR,  m.  paululum.  na  Krku:  No  dam  ti 
ni  cempora  krulia,  t.  j.  iii  rarve.  I.  Milfceti6.  moze 
biti  od  si:  ncm.  zinipfer,  tanak,  sUan,  od  iega  se 
tivisli  da  je  i  u  Slovaka  cempor. 

1.  Ci;MPRE§,  u  pripovijeci,  koju  vidi  kod  ciju, 
rijcc  ncznana  znaicna  i  postanal  moze  biti  od 
mag.  .szoprouce,  osjeiak. 

2.  CilMPRES,  m.  cupressus.  L^poredi  cempres. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku,  gdje  ce  biti  zlo 
prepisano  mjesto  compres. 

CEMPRIS,  m.  cupressus.  isporedi  cempres.  u 
jednoga  pisca  nasegq  vrcmena :  Cempris,  cupres- 
sus   sempervirens.    Cas.  ces.  muz.  18.52.  48. 

CEMPRS,  m.  vidi  cempris.  u  jednoga  pisca 
naiega  vremena.  Cemprsa.  M.  Pavlinovic ,  raz. 
spis.  424.  cemprsi.  424. 

CENA,  »^.  iiiie  musko,  moh  biti  hyp.  od  Stefan. 
M  nase  vrijeme  u  Srbiji.  ^.  Kovacevid. 

CENAT,  centa,  m.  vidi  ceiita.  Donese  od  mora 
conat  soli  na  glavi.  Nar.  zag.  nov.  171.  Palica 
od  sto  centi.  Nar.  prip.  niikul.  81. 

CENCER,  m.  zingiber,  od  tal.  zenzero.  isporedi 
cinciber,  dumbir.  Bella  783li.  B.  Sulek,  im.  41. 

CENCI6,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Schem. 
segn.  1871.  91. 

GENDA,  /.  ,pantlika  sto  mlade  prevjese  niz 
phci'.  u  DaliiMciji.  M.  Pavlinovic.  isporedi  cenda, 
kod  koje  i  postane  vidi. 

CENDAL,  m.  vidi  cenda.  M.  Pavlinovic. 

CENIC,  m.  prezime,  po  ocii  Ceni.  Sem.  sr.  1881. 
351.  Rat  366. 

CENICI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  a  okrugii  trav- 
tiickom.  Statist.  67. 

CENIK,  m.  zidine  od  grada  u  Slavoniji  it  1)0- 
zeskoj  zupaniji.  Arkiv  2,  340. 

CENKIN,  m.  vidi  kod  cenkiu. 

CENKOVAC,  Cenkovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzup>aniji  koprivniikoj.  u  mjestana  kajkavski: 
Cenkovec.    Schem.    zagr.    187.5.   161.   Pregled   72. 

CENOVIC,  m.  prezime  po  ocu  kome  bi  ime  bilo 
Ceuo,  koje  samo  itc  dolazi  a  bilo  bi  hyp.  od  Stefan. 
isporedi  Cena  i  Cenic.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji. 
D.  Avramovic,  sv.  gor.  193. 

CENTA,  /.  pondus  centenarium.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  vojvodstvu).  Jednu  centu 
vune.  I.  Jablanci  123.  6000  centi  baruta.  J.  Rajic, 
boj.  85. 

CENTAR,  centra,  m.  centrum,  isporedi  centro. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca.  U  centar  od 
armade  priti.  M.  Kuhacevic  119. 

CENTRO,  n.  centrum,  isporedi  centar.  xvii  i 
xviii  vijeka.  u  prvom  se  primjeni  moze  c  citati 
i  c.  Za  c  jo  ovo  .  .  .  tvoje  centro.  P.  Radovcio, 
symb.  151.  Lubav  bozja  vaja  da  ima  svoje  centro. 
S.  Margitic,  fala  122. 

CENTURION,  centuriina,  m.  centurio.  od  xvi 
vijeka.  isporedi  centuriun.  Centurion  sliseci  ve- 
like  potrese.  Korizm.  75Ij.  Ovi  centurion  bise  voj- 
voda.  Postila  1562.  24.  Pristupi  k  iiemu  centurion. 


Beriiardiii  10''.  Centurion  i  koji  §  Mm  bihu  uz- 
boja.se  se  vrlo.  I.  13andu!avi6  88.  Obrati  centu- 
riona.  F.  Glavinii,  cvit  172. 

CENTURI6nOV,  adj.  centurionis.  Udaranje 
centurio(no)vo.  I.  An6i6,  svit.  212. 

CENTURIUN,  centuriuna,  m.  centurio.  ispo- 
redi centurion,  xvii  vijeka  u  jednoga  pisca,  u 
koga  se  c  u  ovoj  rijeii  moze  iitati  i  c.  Centuriun 
prcslavi  boga.  P.  Radov£i6,  .symb.  51, 

CENUTI  SE,  ceuom  so,  imp)f.  exanimari,  spi- 
ritu  defici.  isporedi  zacenuti  se.  u  naSe  vrijeme 
u  jednoga  pisca.   Kapetan  se  cone.    Osvet.  4,  26. 

CEPAS,  cepiSa,  m.  via  trita,  publica.  samo  u 
Bjelostijenievu  rjecniku:  cepaS  put  (sa  znacenem 
koje  je  stavjeno).  od  mag.  csapas,  trag. 

CEPELIC,  m.  prezime,  u  naSe  vrijeme.  Schem. 
diac.  1877.  63. 

CEPELI§,  m.  selo  ^u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Petrine.  Razdjej.  22.  Sem.  prav.  1878.  72. 

CEPENA  LOKVA,  /.  neka  lokva  blizu  sela 
Hoce  nedaleko  od  Prizrena  xiv  vijeka.  U  lokvu 
u  Cepenu,  Glasnik  15,  283.  Danicio  3,  448. 

CEPET,  7)1.  illisio  (dentium) ,  cokotane ,  bobo- 
tai'ie  (ziibima).  od  tal.  zampettaro ,  pracati  se.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Tuj  nigdar  ni  lito  neg 
cepet  od  zubi.  D.  Barakovic,  vil.  89. 

CEPRIS,  m.  vidi  kod  fiepres. 

GEPTAR,  ceptra,  m.  sceptrum.  11  nase  vrijeme 
u  ugarskih  Hrvata,  ti  kojih  je  na  kraju  -er  mjesto 
-ar.  Ki-a|evski  sam  cepter  hotil  ja  imati.  Jacke 
214.^ 

CEPTITI,  ceptim,  impf.  tremere,  drhtati.  u 
nase  vrijeme  u  Srbiji.  !^.  Kovacevic.  Postanem 
od  cebati ,  koje  vidi.  i  je  u  inf.  pred  zavrsetkom 
ti  jamacno  po  zapadnom  govoru   od  staroga  e. 

CER,  cera,  m.  cerrus.  od  xiii  vijeka  (vidi  prvi 
primjer),  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu,  Bjelosti- 
jenievu ,  Voltigijinu ,  Stulicevu ,  Vtikovu  i  Dani- 
cicevu.  Od  lat.  cerrus.  —  a)  u  pravom  smislu : 
Najdose  cavli  krizem  zabijeni  v  vellkih  cereh. 
Mon.  Croat.  18.  Meda  Brodioemi.  nizt  reku  sto 
zatece  Bistrica  do  cera.  Glasnik  11.  12,  96.  Na 
dva  cera.  Mon.  Serb.  263.  Na  cer.  Mon.  croat.  46. 
V  lepom  cere.  46.  Bog  ucini  uvit  s  Abramom 
pod  cerom.  L.  Vladimirovic ,  slavodob.  29.  Kore 
od  imele,  koja  se  naodi  na  ceru.  J.  Vladmirovio, 
lik.  38.  Ovdi  ceri  visoki,  rasti,  brize,  bukve.  M.  P. 
Katauoic  42.  Cer  podsici  il  cio  rast  iste.  J.  S. 
Rejkovic,  kuc.  358.  Niva  kod  cerova.  Sr.  Nov. 
1S63.  352.  Ger,^quercus  cerris  L.  J.  Pancic,  flor. 
biogr.-  361.  B.  Sulek,  im.  41.  —  b)  planina  u  Sr- 
biji u  okrugu  sabackom.  Vuk,  rjeo.  810b.  jeste  1' 
skoro  sa  Cera  planine '?  Nar.  pjes.  vuk.  4,  165.  — 
c)  brdo  kod  sela  Bega]ice  u  Srbiji  u  okrugu  bio- 
gradskom.  1^.  Stojanovic. 

1.  CERA,  /.  vultus,  lice,  od  tal.  cera,  lice,  ispo- 
redi cera.  prosloga  vijeka  ic  jednoga  pisca.  Na 
oci  se  smije,    lipu   ceru  kaze.   M.  Kuhacevic  36. 

2.  CERA,  /.  glavica  blizu  Imoskoga  u  Dalma- 
ciji.  M.  Pavlinovic. 

1.  CERAK,  c^rka,  m.  hyp.  cer.  ime  mjestu  pod 
sitnom  sumom  u  Srbiji  u  okrugu  biogradskom  kod 
sela  Knezevca.  Glasnik  19,  250. 

2.  CERAK,  ceraka,  m.  vidi  cerik,  eerjak.  a)  u 
pravom  smislu:  U  gaju  ceraku.  M.  D.  Milicevic, 
let.  vec.  203.  —  b)  ime  mjestu  pod  vinogradima 
ti  Srbiji  u  okrugu  crnorijeckom.  Vinograd  na  Ce- 
raku. Sr.  Nov.  1870.  652. 

CERANI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bano- 
luckum.  Statist.  41.  drugo  se  mjesto  istoga  imena 


CEEEFOL 


769 


CERJE 


hlizu  Biograda  u  Dalmaciji  pomine  xi  vijeka. 
F.  Eacki,  doe.  164.  postanein  od  cei-. 

CEREFOL,  m.  I'leko  bije  u  Dalmaciji  ujednoga 
pisca  nasega  vremcna  i  od  liega  u  drugoga:  ,divji 
cerefoj' ,  trifolium  fibrinum.  Gas.  oes.  muz.  18.52. 
48.  menyaiithes  trifoliata  L.  B.  Sulck,  im.  -11.  Od 
lat.  caerefolium ,  tal.  ceifoglio ,  franc.  ccvfeHil, 
ncin.  kerbel,  a  to  sve  od  grc.  xuiot'ipvU.ov. 

CEREGr,  m.  vidi  sereg.  ujednoga  jii.sca  pro- 
iloga  vijeka ,  moze  biti  grijeikom.  Vojske  mu  i 
cerezi  grustne  zabe.  J.  Kavaiiin  35t>. 

CEKEJ,  )/(.  cereus,  vo'ntana  svijeia.  Ccivj  ut:- 
krsui.  J.  Banovac,  blagos.  5.  Je  li  crkva  narodila 
svetkovinu  osobitu  od  cereja  i  svica.  Tnrl.  blag. 
44.  u  pnwga  pisca  s  talijanskim  zavrSctkuiii : 
cereo.  37. 

CEREKATI  SE,  ceiekam  so,  inipf.  vidi  cjcrc- 
kati  se. 

CEEEMONIJA,  /.  caei-emoiiia,  t-aerimoiiia.  is- 
poredi  ceremuiiija,  cerimouija.  od  xv  vijeka,  is- 
■medu  rjecnika  sanw  ti  lijelostijencevu.  u  nekih 
se  pisaca  ne  moze  za  cijelo  znati  je  U  c  iU  po 
talijanskom  izgooorii  c.  —  a)  bez  suiiirle  c :  V  c-o- 
remonijah  (.crmonijah',  koje  te  biti  samo  skraceno 
u  pisafm).  Mon.  croat.  178.  Coremonije  ili  oastna 
zvanska  sluzeiia.  S.  Budinic,  sum.  OK.  Razluciti 
krstene  od  ceremouija  svetoga  krstona.  A.  Kadcic, 
bogosl.  135.  Za  sto  i-rkva  cini  tolike  ceromonije 
iia  krsteiiuV  F.  Matic  82.  Moi'o  .so  razgovor  i 
ostaviti ,  a  poceti  ceremonije.  ^J.  Banovac ,  lazg. 
190.  —  b)  moze  biti  i  c  i  c:  Ciui  ceremonije.  I. 
Drzic,  uauk  gond.  149.  S  onom  ceremoiiijom  ob- 
sluzenja.  P.  Eadovoic,  nat.  22.  Mestai-  od  cere- 
monij.  M.  Bijankovic  115.  Ceremonije  ili  obicaji 
svete  crkve.  I.  Grlicic  91. 

CEREMONIJAL,  c-eremonijala,  »».  caeroiuo- 
nialo,  ordo  oaercmoniaium.  ii  jednoga  pisca  xvii 
vijeka,  u  koga  se  c  moze  cituti  i  c  (isporedi  r.o- 
remonija).  Ceromonije  proglasivsi  L-eremonijal  na- 
redio  jest.  B.  Kasic,  rit.  xu. 

CEREMOSNAK,  Ceromosnaka,  m.  selo  u  Sla- 
voniji  u  podzupaniji  dakovackoj.  Sehem.  zagr. 
1875.  147.  Pregled  105.  —  Od  crijemos. 

CEREM.UNIJA ,  /.  vidi  ceremonija.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka,  u  koga  se  <■■  moze  citati  i  <■ 
(vidi  i  kod  ceremonija).  MeStra  od  I'eromunij. 
M.  Bijankovic  45. 

CERENE,  w.  vidi  cjerene. 

CEREO,  m.  vidi  kod  cerej. 

CERETIN,  m.  brdo  u  Srbiji  u  Homolu.  Glasuik 
4B,  299. 

CEREV  DEL,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugti  pi- 
rotskom.  M.  D.  Milicevic,  s  dun.  5(j.  grijcikom 
pisu  Cerev  dol.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

CERE  VIC,  III.  vidi  Crijevic.  u  jednoiii  spomc- 
niku  XIII  vijeka.  Certevict.  Mon.  serb.  40.  Da- 
nicic  3,  448. 

CERIBASA,  m.  ciganski  starjesina.  Vuk,  rjec. 
SlOb.  Arapski  sor,  glava,  sastavleno  s  tur.  basa 
(po  tumaiei'm  A.  Pacica).  po  nemu  se  i  jedno 
brdo  u  Srbiji  u  okrugu  krajinskom  ii  K^iica  zove 
Ceribasa.  M.  D.  Milicevic,  srb.  945.  Vinograd  u 
Ceribasi.  Sr.  Nov.  1869.  318.  Nive  u  Ceribasi. 
1873.  675. 

CERIBASIC,  in.  a)  selo  u  Bosiii  u  okrugu  trav- 
nickoin,  jamacno  grijcskoin  ,Ceribasic'.  Statist.  74. 
—  b)  2}l.  Ceribasici,  selo  u  Bosni  u  okrugu  zeor- 
niikom.  Statist.  97. 

CERIBASICI,  III.  pi.  vidi  kod  Ceribasic  pod  b. 

CERIBASIN.    adj.   sto  pripada  ceribasi.  Vuk, 


rjec.  820').  —  neutr.  CeribaSino,  lieko  selo  koje  .sc 
spomine  prije  nasega  vremena  samo  po  iiiienu. 
S.  Novakovic,  pom.  150. 

CERIBASINICA,  f.  zeiia  ceribasina.  Vuk,  rjec. 
810''. 

CERIBASKI,  adj.  sto  pripada  brdu  Ceribasi, 
a  i  samo  se  brdo  zove:  Brdo  ceribasko.  M.  D.  Mi- 
licevic, srb.  1000. 

CERICI,  Cerika,  in.  selo  it  Bosni  blisu  Bane 
Luke.  Sehem.  bos.  1864.  72.  isporedi  cerik. 

1.  CERIC,  m.  dcm.  cer.  Vuk,  rjec.  810Ij.  — 
I  a)  u  prarom  smislu:   Sve  cerice   po  gori   posusi 

Nar.  pjes.  vuk.  3,  432.  —  b)  selo  u  Srijemu.  Schem. 
diac.  1877.  39.  Pregled  115. 

2.  CERIC,  »)(.  preziine  Turcinu.  Dvij'  unuke 
Ceiic'  kapetaua.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  445. 

CERICI,  III.  pi.  selo  II  Herccgovini  u  okrugu 
iiiostarskoin.  Statist.  116. 

CERIK ,  cerika ,  m.  silva  correa ,  cerova  suma. 
u  nasc  vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
isporedi  cerak,  cerjak.  —  a)  n  prwvoin  siiiislu: 
Zabran  cerik.  Sr.  Nov.  1873.  843.  Niva  u  ceriku. 
1865.  316.  —  h)  dva  sela  u  Bosni,  aha  u  okrugu 
zvorniikom.  Statist.  81.  86. 

CERIKA ,  /.  vidi  cer.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremcna.  Cerike  su  naokolo  vite.  Osvet.  4,  45. 

CERIMONIJA,  _/'.  vidi  ceremonija.  od  xvi  vi- 
jeka. u  nekih  se  pisaca  ne  moze  za  cijelo  znati 
je  li  c  Hi  po  talijanskom  izgovoru  c.  —  a)  bez 
suim'ie  c :  Hvale  cerimonije ,  to  jest  castna  slu- 
zenja.  S.  Budinic,  sum.  45''.  Ovo  cerimonije.  A. 
Bacic  272.  Ima  odluku  ciniti  one  cerimonije  ili 
ciiicna  ona,  s  kojim  se  sluzi  (sakramenat).  J.  Ba- 
novac, razg.  208.  Ovijcma  so  prilagaju  cerimonije 
ili  ti  nacini  sveti  crkve.  J.  Matovic  133.  —  b)  moie 
biti  i  c  i  c :  Nauciti  ce  svete  cerimonije.  M.  Bi- 
jankovic 45.  Cimbom  ali  cerimouijom  opranja. 
I.  T.  Mruavic,  ist.  116. 

CEKINA ,  /.  selo  ii  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
'  kriskoj.  Schem.  zagr.  1875.  109.  Pregled  85. 

CERINIC,  III.  preziine,  xvii  vijeka  u  Dalmaciji. 
Gospoji  Juliji  C'crinica,  vladici  braskoj,  sibenskoj 
i  hvarskoj.  I,  Ivanisevic  6.  264.  Cerinidi.  J.  Ka- 
vaiiin 150. 

1.  CERITI,  cerim,  iiiijif.  biare,  liquorom  trans- 
mittere.  u  Srbiji  u  nase  vrijeme.  postanein  ce 
biti  jedna  rijec  sa  ceriti ,  koje  vidi  kod  cjeriti, 
te  ce  e  biti  samo  po  istocnom  govoru.  —  a)  kao 
ti'ijati  (napuklu  biti  tako  da  kroz  pukotinu  pro- 
lazi  po  malo  voda  Hi  dnigo  sto  tako).  \i.  Kova- 
cevic.  —  b)  sa  se :  ,ceri  se  platno',  koje  je  rijetko, 
te  se  prooidi.  J^.  Kovacevic. 

2,  CERITI,  ccrim,  impf.  vidi  kod  cjeriti. 
CERJAK,   cerjaka,    m.   vidi   cerik,   cerak.   Od 

ccrje.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  ^.  Kovacevic.  M. 
Kovacevic.  —  ima  i  iiijesta  pod  nivama,  liva- 
dama  itd.,  koja  se  tako  zoeu:  Oraiio  u  cerjaku. 
Sr.  Nov.  1861.  502.  Niva  u  cerjaku.  1866.  388. 
1875.  15. 

CERJE,  n.  coll.  cer.  1.  it  pravom  sinislu :  mno- 
■■itvo  cerova:  I  dubje,  hrastje  i  cerje,  drinovjo,  jelje 
i  burje,  medvenim  sokom  suzitc.  P.  Zoranic  42b. 
-  2.  jjo  mnostvu  kakvo  je  naprijcd  naziva  se  i 
iiijcsto  koje  obusiina,  gdje  je.  u  torn  sinislu  dolazi 
kao  imc  iiijestima  pod^  nivama  itd.,  u  Srbiji  u 
okrugu  jagodinskom :  Niva  u  malom  ceiju._  Sr. 
Nov.  1864.  42.  u  okrugu  kragujevackom:  Niva 
u  cerju.  1872.  602.  —  3.  u  istoin  sinislu  ime  se- 
ll ma:  a)  u  Srbiji  dva  sela:  jedno  u  okrugu  kru- 
sevackoiH.  K.  Jnvanovic,  rec.  131.  dnigo  ii  niskoiii. 

49 


CERKUO 


770 


CEEOVI  DO 


Sr.  Nov.  1879.  175.  —  b)  n  Bomi  selo  w  okrtigu 
banohdkom.  Schem.  bos.  1864.  59.  —  c)  u  hrvat- 
slcnj  knfjiiii  u  Lici  tri  sela.  Schem.  sogn.  1871. 
38.  Razdje}.  7.  Sein.  prav.  1878.  Gl.  i  jedno  hod 
Petrine.  ^cm.  prav.  1878.  72.  —  d)  u  Ilrmtskoj 
desct  scia :  dun  it  podzupaniji  jaMrcharakoj ,  2"> 
jcdno  u  krapinsko-tojMckoj  i  krisevackoj ,  jedno 
u  sisaikoj ,  Iri  u  varasdinskoj  i  dva  u  zaqre- 
backoj.  P'reglod  30.  m.  52.  (!8.  39.  44.  47.  48.'  20. 
23.  Schem.  zagr.  1875.  98.  191.  32.  180.  195.  121. 
127.  32.  06.  198.  —  e)  u  Slavoiiiji  ii  Srijcinu  sclo. 
Schem.  diac.  1800.  79.  Prcglod  119. 

CERICUO,  cerkula,  m.  vidi  cirkuo.  u  j)jesmi 
■prosloga  vijcka ,  u  kojoj  je  bez  sumne  grijeskom 
naMampa^w  ,Ceiono';  u  rukopisu  ce  biti  cercuo, 
koje  bi  se  moglo  citati  i  cerkuo;  a  moze  biii  da 
je  i  e  zlo  iitano  mjcslo  i.  Tu  cerkuo  (,()crcno') 
mlotacki  bijase.  Nar.  pjos.  bog.  160. 

CERNA,  /.  ime  Kelima.  od  ce.r.  isporedi  (Jcr- 
iiica.  —  a)  selo  u  gornoj  krajini  hroatskoj  kod 
sela  Vrhovina  biizii  Otovca.  RazdjoJ.  18.  sovu  ya 
i  Vlast.  Sem.  gor.-kar.  1S80.  19.  mok.  biti  da  su 
dva  mjesta,  jedno  do  drugoga,  pa  jedni  jednijem 
ivienom  a  drugi  drugim  sovu  oba.  neki  sastav^a- 
juci  oba  imena  i  misleci  da  Cerna  treba  citati 
ci'na  2)isu  Crna  Vlast  (,Crnavlast').  Schem.  segu. 
1871.  29.  tako  i  na  karti.  —  b)  selo  u  slavonskoj 
krajini  bUzn  Vinkovaca.  Razdje}.  24.  Schem.  diac. 
1877_.  40. 

CERNIOA,  /.  ime  mjestima  i  rijeci.  Od  cer.  isjM- 
redi  Cerna.  a)  varosica  u  Hercegovini  u  Gacku. 
V.  :^e§evi6.  Statist.  113.  Vuk,  rjec.  SlOij.  U  Cor- 
nici  konak  uciiiise.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  457.  grijes- 
kom stampajti  i  bez  e:  Iv  Lubomiru  putovase; 
otkli  opeta  u  Bilecu  i  ,Crnicn'  naijrijed  liode  .  .  . 
Gacko  i  Vrbu  projezdise.  J.  Palmotic,  dubr.  17.S. 
U  jCrnici'  nesta  poglavara.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  503. 
tako  i  na  karti.  —  b)  jedan  kraj  Mostara  do 
pola  Cerniikoga.  N.  Ducic.  —  e)  selo  u  Srbiji  u 
okritgu  jagodinskom.  K.  Jovanovii  109.  —  d)  ri- 
jeka  i(  Srbiji  u  okrugu  podrinskom  koja  u  Jadar 
tifjece.  M.  D.  Milioevic,  srb.  521. 

CEENICANIN,  m.  covjek  tz  Cernice  u  Herce- 
govini. Cernicanin  Rizvau  bijesni  srue  i  5  liime 
Piva  i  Tara.  I.  Gundulic  521.  grijeskom  u  dritgom 
prijepisu  Crnicanin. 

CERNICKO  PO:^E,  n.  poje  u  Hercegovini  kod 
Mostara.  Schem.  here.  1873.  118.  N.  Ducic.  ispo- 
redi Cernica. 

CERNIK,  m.  ime  mjestima  i  rijeci.  Od  cer.  ispio- 
redi  Ceruica.  a)  varosica  u  Slavoniji  u  podzupa- 
niji pozeskoj.  Schem.  zagr.  1875.  41.  Pregled  92. 
Jos  varoso  brojis  plemeuite  .  .  .  Cernik,  Pakrac  i 
jos  Pleternica.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  22.  —  b)  selo 
kod  pomenutoga  (.'ernika.  koje  se  zove  mali  Cernik. 
Schem.  zagr.  1875.  41.  —  c)  selo  it  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  rijeckoj.  Schem.  segn.  1871.  60.  Pre- 
gled 5.  ■ —  d)  selo  u  hrvatskoj  krajini  ogulinskoj 
kod  Sosica.  Schem.  zagr.  1875.  88.  pogrjeska  C'r- 
iiik.  Razdje}.  19.  —  c)  rijeka  u  Slavoniji:  Jos 
te  druge  vode  natapaju  .  .  .  Pakra,  Cernik,  Crnac 
i  Or|ava.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  25. 

CERNO,  n.  selo  it  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskom  blizu  I^ubuskoga.  Schem.  here.  1873.  98. 
Statist.  118.  isporedi  Cerna. 

CERO,  m.  hyp.  Cerovic.  akcenal  se  mijena  u 
voc:  Cero.  Danas  sam  vas  rastavio,  Cero,  .  .  .  i 
da  si  mi  zdravo,  Cerovidu.  Osvet.  3,  126. 

CEROV,  adj.  cerreus,  cerrinus.  isporedi  cer. 
od  XII  vijeka,  izmedu  rjecnika  it  Bjelostijencevu 
(571'),  Jambresicevu,  Vitkovu  i  Danicicevu.  —  sto 
kako  god  pripada  ceru,  kao  drvo  I'legovo,  sto  god 


od  nega  naiineno,  mjesto  gdje  rastu,  ltd.  Do 
zema),  ko  se  zovu  Cerove.  Mon.  croat.  315.  Ce- 
rovo  brdo.  Mon.  ep.  zagr.  1,  53.  Potokt  cerovi. 
Glasnik  24,  245.  Cerovy  i-Ltt.  Mon.  serb.  197.  Co- 
rovi  ogumakL.  ^etop.  1847.  4,  53.  Uzmi  oni  ka- 
pica  od  ?.eluda  dubovi  oli  ti  cerovi.  J.  Vladmi- 
rovic,  lik.  9.  Cerovo  drvo.  P.  Boli6  1,  202.  Pod 
cerove  grano.  Osvet.  2,  60.  Cerov  ogai'i.  1,  43. 
Bacate  cerove  ugjo  u  vodu.  S.  ^iubisa,  prip.  26. 
Ts'iva  u  cerovoj  kosi.  Sr.  Nov.  1871.  576.  1875. 
096.  Zera|a  u  corovom  potoku.  1873.  791.  —  sam 
i  s  kakvim  stibst.  u  imenima  mjesnijem  vidi  daje 
na  po  se. 

cilROVA, /.  ime  selima.  a)  u  Srbiji:  selo  iiegdje 
izmedu  Kncajine  i  Morave,  koje  se  spomitie  xiv 
vijeka,  ali  ga  sada  ondje  nema:  Cerova.  Mon. 
Serb.  197.  Danicic  3,  448.  i  jos  sest,  jw  jedno  u 
okrugu  aleksinackom ,  krusevackom,  podrinskom, 
rudnickom,  wzickom  i  cacanskom.  K.  Jovanovic 
91.  128.  135.  145.  155.  169.  —  b)  selo  u  Bosni  u 
okrugu  zvornickom.  Statist.  91. 

1.  CEROVAC,  cerovca,  m.  1.  cerov  zir,  glandes 
cerri.  u  Vitkovu  rjecnikit.  —  2.  cerov  stap,  bacu- 
lum   eerreum.  ii  Vukovu  rjecnikit.  — ■  3.   ime  se- 
lima:   a)   u  hrvatskoj  krajini  slunskoj  tri  sela. 
Schem.  zagr.  1875.  80.  86.  Schem.  segn.  1871.  58. 
Razdje}.  19.  20.  21.  prvomii,  koji  je  kod  sela  Vuk- 
manica,    akcenat  je   C(5rovac.    J.   Adamovic.   po 
tome  je  i  postana  drugoga.   isporedi  Cero,   Ce- 
rovic. —  b)  dva  sela  u  Slavoniji:  jedno  u  pod- 
zupaniji osjeckoj  a  drugo  it  pozeskoj.  Pregled  92. 
100    Schem.  zagr.   1875.  46.  —  c)  selo   u  Bosni 
u   okrugu  banolitckom  blizu  TeSna.   Schem.  bos. 
1864.  37.  —  d)  selo  u  Hercegovini  it  okrugu  mo- 
starskom  blizu  Trebina.  Statist,  124.  —  e)  u  Sr- 
biji tri  sela,  po  jedno  u  okrugu  kragujevackom, 
smcderevskom  i  sabackom.  K.  Jovanovic  110.  149. 
176.  —  4.  ime  mjestima  pod  sumom,  nivama  itd. : 
u  Srbiji  it  okrugu  pozarevackom:  Branik  u  Ce- 
rovcu.    Sr.  Nov.    1865.  322.   u  okrugu  smcderev- 
skom.  Niva  u   Cerovcu.   1866.  199.  —  J30   tom  i 
ime  brdu  u  Srbiji  u  okrugu  biogradskom  u  selu 
Guberevcima.   L.  Stojanovic.  —  5.  covjek  iz   Ce- 
rove Hi  drugoga  mjesta  tako  po  ceru  nazvana: 
u  prvom  je  primjeru  covjek  iz  Cerovaja:  Bis  Ii 
ti   tela  Cerovca?  .  .  .  Cerovca   nikad   ni  jednoga. 
Nar.  pjes.  ist.  2,  166.  —  u   tom  smislu   dolazi  i 
kao  prezime:  P.  Cerovac.  Schem.  zagr.  1875.  259. 
Sima  Cerovac.  M.  D.  Milicevic,  srb.  442. 
2.  CEROVAC,  Cerovca,  m.  vidi  kod  cerovae. 
CEROVACA,  /.  a)  cerova  batina,   fustis  cer- 
reus. samo  u  Vukoim  rjecnikit.  —  b)  dina  cvrste 
kore  i  hrapave,  nalik  na  cerovit  korii,  po  kojoj 
ce  biti  i  nazvana,  boja  od  dritgih  u  kojih  je  kora 
meka  i  glatka.   Vuk,   rjec.  SlOb.   M.  Ruzicic.  B. 
Sulek,  im.  41.  —  c)  neka  gjiva,   koja  se  zove  i 
cerovnaca.  T^.  Kovacevio.  —  d)  zemja  crnica.  M. 
EuXicic.   u  tom  smislu  moze  biti  i  niva  na  takoj 
zemfi:   Cerovaca  liiva  u  Srbiji  u  okrugu  aleksi- 
nackom It  selu  Mrso^u.  Sr.  Nov.  1867.  131. 

CEROVACKI,  adj.  a)  sto  pripada  selu  Cerovu. 
Cerovaoka  opstina.  K.  Jovanovic  149.  —  b)  sto 
pripaila  selu  Cerovi  u  Srbiji  u  okrugu  podrin- 
skom: Cerovacko  brdo.  1^.  Stojanovic. 

CEROVCI,  Cerovaca,  m.  pi.  brdo  od  Velebita 
k  istoku.  Vuk,  rjec.  810i>. 

CEROVCANIN,  m.  covjek  iz  sela  Cero  vice  u 
Srbiji.  Cerovcani  i  ne  osecahu  da  ve6  hvata  noc. 
M.  D.  Miliievic,  let.  ve6.  55. 

CEROVI  DO,  Cerovoga  diila,  m.  dva  sela  u 
Hercegovini  u  okrugu  mostarskom.  Schem.  here. 
1873.  228.  grijeskom  ,Cerova  dol'.  Statist.  107.  108. 


CEROVICA 


771 


CESAR 


C:fcROVICA,  /.  1.  planina  u  Bananima  u  Crnoj 
Gori.  U  planirm  Cerovicu  tvrdu.  Ogled,  sr.  405. 
U  zelanu  »oru  Cerovicu.  429.  —  2.  inie  selima: 
a)  selo  u  Crnoj  Gori  u  Rovcima.  Glasnik  40,  21. 

—  b)  selo  u  Hercegovini  ti  Rudinama.  V.  Lesevio 

—  c)  u  Bosni  dva  sela:  jednu  u  okrugii  bano- 
luikom  a  dntgo  ii  bihackom.  Statist.  4'2.  .^O.  — 
d)  selo  u  hruatskoj  krajini  sltmskoj.  Schem.  zagr. 
1875.  87.  —  e)  ti  Srbiji  tri  sela :  jedno  u  okrttgu 
aleksinackom  i  jedno  u  pozarcvaikom.  K.  Jova- 
novic  92.  143.  i  jedno  u  okrnqu  lopUckom.  Sr. 
Nov.  1879.  176. 

CEROVIC,  m.  1.  preziine,  od  xvi  rijcka.  Mi- 
haja  Cerovioa.  Mon.  croat.  2G(J.  Milutine  pope 
Cerovicu.  Ogled.  256.  Od  Tusine  C'erovic  Novica. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  463.  A.  Cerovic.  D.  Avramovic, 
.sv.  gor.  23S.  —  2.  neko  injesto  u  lircatskotn  pri- 
morjii  u  Buzanitna  sv  vijcka.  Dvor,  ki  so  udrzi 
v  ladani  modruskom  v  Buzali  iia  ,Ceroviki'.  Mon. 
Croat.  84.  ii  drtigom  prijcpisH  ,na  Gcrovici'.  84. 
CEROVICI,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podsii- 
paniji  rijeckoj.  Schem.  segii.  1871.  45.  Pregled  7. 
CEKOVIK,  Cerovika,  Hi.  a)  selo  u  Srbiji  u 
okrugit  pirotskoin.  Sr.  Nov.  1879.  175.  —  b)  selo 
u  Boci  liotorskoj.  Sem.  bok.-kot.  1880.  14.  —  c)  ii 
sagonecl  bice  takoder  neko  iiijestu:  Ubili  liika 
iiavrli  cerovika.  Vuk,  rjec.  810''. 

CEROVINA,  /.  a)  lignum  i-oi-reuni.  od  proiloya 
vijeka,  izniedu  rjeenika  ii  Stidicevu  i  u  Vukomi. 
Hrastovina,  bukoviiia,  cerovina  .  .  .  debelo  na- 
rastu.  I.  Jablanei  179.  Da  so  jasii'ip,  cerovina  .  .  . 
i  brist  sice.  J.  S.  Rcjkovic,  knc.  49.  —  b)  u  soli 
mjesto  earevina:  Nasa  cerovina  do  vijeka.  Vuk, 
rjec.  SlOb. 

CEROVINSKI,  adj.  vldi  corov.  saino  u  Stuli- 
cemi  rjecnikii,  sa  koji  ce  biti  i  naeineno. 

CEROVKA,  /.  vidi  oerovaca  pod  b.  Vuk,  rjec. 
810b. 

CEEOV^^ANI,  Cerovjana,  ii>.  pi.  a)  .'ielo  a  Istri 
i  judi  a  neiitu  xm  vijeka.  Tciniini,  kuda  su  naj- 
prvo  s  Cerovjani.  Mon.  croat.  8.  Tu  se  pregova- 
rahu  cica  nikeli  rubezi  od  Corovjan.  8.  selo  se 
zove  i  Cerovje ,  koje  vidi.  —  b)  u  hrvatskoj  kra- 
jini banskoj  kod  Dtibice  dva  sela:  gorili  i  doiii 
Cerov}ani.  Schem.  zagr.  1875.  131.  Razdjej.  11.  — 
c)  selo  u  Bosni  u  okrugii  baiioiuckoin.  Statist.  38. 

CEROVlfiE,  Cerovaja,  /.  pi.  selo  u  Istri.  ispo- 
redi  Cerovjani  pod  a.  Ondi  pride  zupan  i  vas 
komuu  s  Cerovaj.  Mon.  croat.  8.  Cerovje.  Schem. 
terg.  1870.  42. 

CEROVNIK,  m.  .■>clo  u  hrvatskoj  krajini  blizti 
Ogulina.  Schem.  segn.  1871.  49.  Razdjej.  S. 

CEROVNACA,  /.  neka  g^iva,  koja  sc  zove  i  cc- 
rovaca.  i^.  Kovacevic. 

CEROVO,  n.  a)  selo  u  Srbiji  u  okrugii  pirot- 
skoin. Sr.  Nov.  1879.  175.  —  b)  selo  a  Crnoj  Gori 
H  Pjcsivcima.  Glasnik  40,  19.  Iz  Cerova.  Pjev.  crn. 
52.  —  c)  selo  u  Hercegovini  blizu  Hrasna.  Schem. 
rag.  1876.  60. 

CEROVSKI ,  adj.  presimc ,  a  naSe  vrijeine. 
Schem.  zagr.  1875.  259. 

CEROVSIvI  VRH,  m.  selo  u  Hrvatskoj  ii  pod- 
zupaniji  sisackoj.  Schem.  zagr.  1875.  188.  Pre- 
gled 41. 

CERSA,  /.  vidi  kod  cersa. 

CERSKA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugii  zvorniekoiii. 
Statist.  93.  ' 

CERVIC,  III.  vidi  Crijevic.  «  jednoin  spomeniku 
XV  vijeka.  Mon.  .serb.  536.  Danicic  3,  448. 

CERVIN,   M.  lieko   mjesto  pod  vinogradima  u 


Srbiji  u  okrtiqu  knczcvackom.  Vinograd  u  Cervinn. 
Sr.  Nov.  1861.  75.  1873.  72. 

CERVINA,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 

starskom  u  Nevesinu.  Statist.  121.  bice  pogrjeska, 
jer  koji  poznaju  Nevesine  kazu  da  takoga  sela 
ondjc  nana,  isporedi  Crvaii. 

CESAR,  in.  rex,  imperator,  car.  Od  lat.  caesar. 
isporedi  car.  <M  xv  vijeka  (vidi  pod  I,  2,  6,  ec. 
primjer  iz  Mon.  serb.).  sto  istom  u  to  vrijeme 
dolazi,  zu  to  ne  ce  biti  doeiivana  siara  rijec  ce- 
sart ,  koja  dolazi  u  staroin  slovenskoin  jezikti  i 
koja  je  preila  ii  car  (vidi  kod  car) ,  nego  ce  biti 
na  novo  priiii^ena  lat.  rijec  cae.sar,  kojom  su  se 
latinski  nazivali  neinacki  carevi.  —  Na  kraju  je 
r  kao  u  car  (kod  kojega  vidi) ,  te  je  instr.  sing. 
cosarom,  ali  i  cesarom,  voc.  sing,  ti  gdjekoga  pisca 
cesaru,  innogo  obienije  cesare.  —  U  nekih  piisaca 
dolazi  po  talijanskoin  govoru  c  mjesto  c,  ali  sc 
ne  mozc  na  svakom  nijestu  pouzdano  znati  je  Ii 
<■  Hi  c.  (vidi  daje). 

I.  bez  smnnc  c,  kojc  pisu  iU  glagolskim  c  (Mon. 
croat.,  Korizm.,  Katek.  1561)  Hi  cirilskim  c  (Mon. 
serb.,  Budinic,  Divkcivic,  Posilovic)  Hi  latinskim  z 
(N.  Rai'iina,  D.  Zlatarovic ,  V.  Andrijasevic)  Hi 
latinskim  cz  (Vrancic,  Glavinic,  Krnarutic,  Bacii, 
Rapic,  Banovac,  Radman,  Noi'ini,  Matovic.  Kosta, 
Kacic),  Hi  na  drugi  nacin ,  ali  iako  da  ne  moze 
biti  suiiiue.  iziiieda  rjeenika  u  Vrancicevu  (47), 
Blikajinii,  Bjelostijencevii ,  Jamhrcsiccvu,  Stuli- 
cevii  i  Danicicevu. 

1.  drzavni  gospodar,  kao  car  a  najsirem  smislii 
(pod  2  i  3):  a)  ii  prenescnom  smislii  o  bogu:  Ce- 
saru va  viki  bezsmrtnomu  i  jedinomu.  Korizm. 
15.  Pokazati  hocc  .  .  .  sebo  .  .  .  cesara  nad  cesari. 
S.  Budinic,  sum.  6.  Uzkliknite  prid  zrakom  ce- 
sara gospodina.  M.  Alberti  19.  Cesara  uobeskoga 
Isusa.  P.  Lastric,  test.  ad.  86.  Diva  sina  rodila 
svoj'ga  sina  cesara,  svoj'ga  sina  Isusa.  Nar.  pjes. 
ist.  38.  —  b)  o  vladaociiiia  starijeh  Zudjela  (le- 
vreja).  Upravjam  ja  dila  moja  cesaru.  M.  Alberti 
10.  psal.  44  (45).  2.  Na  to  se  razjadi  ta  cesar  zi- 
dovski.  Nar.  pjes.  ist.  6,  19.  —  c)  o  grekim  vla- 
daociina  prvijeh  vremena :  GrSki  cesar.  D.  Zlataric 
11''.  —  d)  0  negdasniin  macedonskiin  vladaocima: 
Cul  si  Diojoni ,  ki  blaga  no  imise ,  .  .  .  ter  mu 
zavijase  Alezandar  cesar.  P.  Hektorovic  44. 

2.  osobit  gospodar  drzavni,  koji  se  tijem  imenom 
razlikuje  od  drugih.,  kao  car  pod  4.  a)  kojega  iim 
drago  naroda:  Mi  nimamo  kraja  nego  cesara. 
Korizm.  96.  Svi  bi  ga  hvalili,  kraji  ter  cesari. 
P.  Hektorovic  57.  Koji  sluzi  jednoga  velika  go- 
spodina, kako  cara  ali  ti  cesara.  M.  Divkovic, 
bes.  94.  Gdi  jesu  toliki  kraji  V  gdi  su  toliki  ce- 
sari V  P.  Posilovie,  nasi.  13.  Krune  sviju  kraja  i 
cesara.  F.  Lastric ,  test.  64.  Principi ,  kraji  i  ce- 
sari, sve  vas  zazivam  danas.  D.  Rapic  11.  Kosi 
snirt  kraja  i  cesara.  V.  Dosen  49.  Cesari  i  kraji. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  30.  —  b)  rimski,  poslije  grcki 
inemacki:  aa)  rimski:  Izide  zapovijed  od  cesara 
Augusta.  N.  Raiiina  20''.  Dajte  ka  su  cesarova 
cesaru.  Katek.  1561.  52.  U  vrimo  Maksimina  ce- 
sara. F.  Vrancic,  ziv.  7.  Tiberija  cesara.  J.  Ban- 
dulavic  8.  Vladase  tada  Domician  cesar.  F.  Gla- 
vinic ,  cvit  9.  Tako  je ,  svitii  cesaru !  27.  Je  Ii 
dostqjno  platiti  cesaru  haracV  M.  Radnic  266. 
Vratite  sto  je  cesarovo  cesaru.  V.  Andrijasi,  put. 
66.  Ne  raisaj  se,  o  cesare!  A.  Bacic  174.  Ti  si, 
cesare,  slidio  Davida.  J.  Filipovic,  prip.  1,  198. 
Neron,  Trajan  i  ostali  priopaki  cesari.  F.  Lastric, 
test.  21.  Pod  vladom  cesara  Tiberija.  A.  Kanizlid, 
kam.  515.  Adrian  cesar.  J.  Banovac,  razg.  151. 
Agust  cesar  glasoviti.  V.  Dosen  26.  Koji  bi  pro- 
govorio   za   krstjane   protiva   cesaru.   F.  Radman 


CESAR 


772 


CESARICA 


10.  Po  zapovijedi  Tiberija  (^esara.  J.  Matovid  'l''. 
Od  cesaii.  A  d.  Kosta,  zak.  1,  30.  Posli  toga  co- 
sari  iz  Rima  Slavonijii  ilobiso  i  Srima.  M.  A. 
Re}kovic,  .sat.  28.  —  hb)  (jrcki:  Ccstiti  cosari.  S. 
Budinid,  sum.  o^i^.  Konstautin  veliki  cesar.  F. 
Lastrii,  od'  i}23.  J.  Banovac,  laz^'.  188.  Osvoji 
Tiu'tin  Carigrad  i  pogubi  istoga  i-esara.  Norini, 
pripis.  82.  Side  papa  iia  stocu  zlatuomu,  s  desnu 
noga  ccsar  od  istoka.  A.  Kacic,  razgov.  155.  — 
cc)  nemaC-ki,  Jcoji  su  sc  takoder  svali  rimski,  po 
torn  austrijski:  Cesaromi,  riuibsccmt  i  krajomi. 
ugarbstOiui,.  Mon.  serb.  381.  Cosar  rimski  i  kraj 
ugrski  Zigiuunt.  Mon.  croat.  116.  K.ra|om  i  ce- 
saiom  bih  te  uOinil.  200.  Vrati  se  cosart  u  BecL. 
^ietop.  saf.  88.  Cesar  Federico.  F.  Glavini6,  cvit 
6.  Bil  bi  razuuiom  rod  dal  vojski  cesara  pi-otiv 
sili  cara.  B.  Kiuarutic  6.  Od  toga  imenuju  so 
vsi  poglavniui  cosari  nomski  i  grfki.  P.  Vitezovio, 
krou.  26.  Mestar  Karla  velikoga  cesara.  A.  Ka- 
iiizlic,  utoc.  759.  Niliovo  velicanstvo  Josip  ovoga 
imena  drugi,  rimski  cosar.  M.  A.  Rejkovic,  sat 
118.  Svitla  kruno,  veliki  cesare!  A.  Kacic,  i-azg. 
218.  Sedmi  kraje  od  Beca  cesare.  Nar.  ijjes.  juk. 
127.  Znas  da  mi  je  pojti  cesara  sluziti.  Nar.  pjes. 
istr.  2,  144.  Usta  s  cara  tuzba  na  cesara.  Osvet. 
4,  34.  Nije  pod  nasim  cesarom.  V.  Bogisii,  zbor. 
646.  Becki  cesar.  M.  Pavlinovie,  razg.  50.  — 
c)  jedaii  pisac  proUoga  vijeka  (u  koga  c  niJe 
pouzdano,  o  cemu  vidi  dajej  naziva  eesarem  i 
ruskoga  i  srpskoga  cara:  aa)  o  ruskom  earn: 
Cin',  cesare  svih  cesara,  .  .  .  da  ti  budes  car  od 
cara.  J.  Kavanin  270.  —  hb)  o  srpskom  earn: 
Stjepan  peti,  jak  i  stasa  uzorita,  da  nij'  mog'o 
tada  biti  visi  covjek  segaj  svita,  .  .  .  cesarom  sebe 
resi.  J.  Kavanin  244. 

3.  dolazi  i  kao  presime  u  jednorn  spomeniku 
XV  vijeka :  Odlucismo  mu  zastavo  polagt  Cesara 
hizu  Vuka.  Mon.  croat.  77. 

U.  maze  biti  i  c  i  c,  koje  oboje  pisii  latinskim 
c  ne  razlikujuii  jedno  od  dragoga  nikako  Hi  tie 
razlikujuci  piostojano,  Hi  pisuci  u  ovoj  rijeci  c 
sainu  za  to  sto  se  tako  pise  u  tudem  jeziku  a  u 
drugim  rijecima  pisuci  drukcije  i  glas  c  i  glas  c. 
tciko  nepouzdano  dolazi  do  polovine  xvii  vijeka: 
ito  i  u  knigama  starijih  pisaca  stampanijem  u 
nase  vrijeme  dolazi  c,  to  je  po  pozniji7n  prije- 
pisima  pouzdano  dolazi  c  od  druge  polovine  xvii 
vijeka,  all  sa  svijem  pouzdano  samo  u  tri  pisca, 
u  B.  Palmotica ,  I.  Akvilina  i  I.  Bordica  i  u 
rjecnicima  Belinu  (384a)  i  Stulicevu.  ovdje  ce  se 
u  primjeriiiia  iz  kniga  starijeh  ali  stampanijeh 
u  nase  vrijeme  staviti  onako  kako  je  gdje  stam- 
pano  (c  Hi  c),  a  u  ostalijem  samo  c,  osim  spo- 
menuta  tri  pisca,  u  kojih  bez  sumne  stoji  c  za  c, 
te  ce  se  i  staviti  c.  primjeri  ce  se  poredati  samo 
po  vremenu  iz  koga  je  koji.  Sestra  Oktavijana 
cesara.  M.  Marulic  71.  Vicni  cesar  ki  je  gori. 
312.  Zovi  ua  dilo  to  lu-abrena  cesara.  242.  Smrt 
.  .  .  kosi  kraje  i  cesare.  M.  ^''etranic  1,  28.  Ni- 
jedan  kra}  ni  cesar.  2,  163.  Cesar  Oktavijan.  N. 
Dimitrovic  31.  Mi  ki'aja  imamo  rimskoga  cesara. 
N.  Najeskovic  1 ,  134.  Neka  zna  i  cesar  koga 
odje  ima.  1,185.  O  cesaru  uebeski!  B.  Gradic, 
duh.  88.  Godisde  peto  na  deste  cesarstva  Tiberija 
cesara.  Bernardin  4''.  Slavni  je  cosai'  dundo  tebi. 
I.  Gundulic  278.  Moze  li  sam  cesar  tu  si'iou  imiti? 
D.  Barakovic,  vil.  31.  Nu  cekai5e  nebeski  cesar 
Isukrst.  B.  Kasid,  per.  114.  Vedri  kra)i  i  cesari. 
D.  Palmotic,  christ.  85.  Za  cesara.  I.  Akvilini 
344.  Vojnici  uzvelicanoga  cesara  nasega  Krsta. 
I.  T.  Mrnavic,  ist.  6.  O  cesare  svemoguoi!  A.  Vi- 
ta}ic,  ist.  541.  Podaj  sluzi  tvomu,  cesaru  naserau. 
L.  Terzid  352.  Sad  je  u  Becu  pri  cesaru.  J.  Ka- 
vanin 85.   Po  oblasti  Tita  Vespasijana,  rimskoga 


cesara.  I.  Dordid,  salt.  245.  Pladat  harad  cesaru. 
Ziv.  is.  134.  No  tiSo  ga  poslusati ,  bojeci  se  ce- 
sara. M.  Zoridid,  zrc.  188.  Tita  rimskoga  cosara. 

1.  P.  Lucid,  razg.  118.  Cesar  Leopoldo  od  kude 
austrijacko.  Nar.  pjes.  bog.  146.  Gospodare ,  od 
Beca  cesare.  319. 

CESAR  GRAD,  m.  vidi  Carigrad.  isporedi  Car 
grad  kod  adj.  car.  xvi  vijeka ,  samo  u  ace. :  Ce- 
sarova  vojska  vrati  so  u  Cesar  grad.  l^ictop.  dukl. 
crnd.  6. 

CES.\RAC,  cesarca,  m.  iovjek  cesarev,  u  sluzbi 
ncgovoj,  iz  negove  zcm(c.  Akcenat  kakav  je  u  gen. 
sing,  taki  ostaje  u  svijem  obliciina  usim  gen.  pi.  ; 
cfisaraca.  Od  prosloga  vijeka.  Muhamed  pod  Bel- 
gradom  vojuje  s  cesarci.  J.  Rajic,  boj  49.  Dat 
pasos  G.  Pedikovidu  cesarcu.   Prot.  sab.  mag.  8. 

CESARASTVO,  n.  vidi  carstvo.  a  je  medu  r  i 
s  umetnuto.  isporedi  carastvo.  Od  xv  vijeka  (vidi 
pod  1,  b.  priiiijcr  iz  Mon.  croat.)  do  pocetka  xvui 
vijeka  (vidi  pod  3  pos^edni  primjer).  Akcenat  se 
ne  zna  za  cijelo.  —  1.  kao  carstvo  pod  1.:  a)  kao 
carstvo  j^od  1,  a,  bb. :  Cesarastvu  liegovu  ne  bude 
konca.  ^Anton  Dalm.,  luk.  1,  32.  Pi-ide  cesarastvo 
tvoje.  S.  Budinid,  sum.  18.  Iscite  prije  cesarastvo 
bozije.  S.  Budinid,  ispr.  93.  Pridi  cesarastvo  tvoje. 
F.  Glavinid,  cvit  445.  —  b)  kao  carstvo  pod  1,  b. 
aa. :  C(esa)rastva  modju  notarij.  Mon.  croat.  90. 
Modiju  cesarastva  rimskoga  obdeni  notarij.  190. 
Proklet  ne  moze  biti  obran  ni  na  cesarastvo  ni 
na  kra]estvo.  S.  Budinid,  ispr.  122.  Tebe  pristoji 
cesarastvo ,  moja  bderce.  F.  Vrandid ,  ziv.  13.  U 
castnoj  cesarastva  sviti.  F.  Glavinid,  cvit  384.  — 
c)  kao  carstvo  pod  1,  b,  dd. :  V  letu  drugom  na 
deste  cesarastva  Onorija  cara.  Transit  17.  Leta 
21  negova   cesarastva.    F.  Glavinid,    cvit  126.   — 

2.  kao  carstvo  pod  2. :  Za  cesarastvo  rimsko.  Ko- 
rizm.  94h.  Vladaise  rimskim  cesarastvom  Neron. 
F.  Glavinid,  cvit  110.  Da  sinu  cesarastvo  spravi. 
P.  Vitozovid ,  kron.  32.  —  3.  c  se  moze  citati  c, 
ali  ne  sa  svijem  pouzdano  (vidi  i  kod  cesar) : 
Cesarastvu  liegovu  ne  bude  konca.  Bernardin  3. 
Pridi  cesarastvo  tvoje.  111.  Po  svih  drzavab  i 
rusazi  cesarastva  svoga.  Stariue  1,  218.  Sve  cesa- 
rastvo. Oliva  54. 

CESAKASTVOVATI,  cesarastvujem,  impf.  vidi 
carovati.  xvi  i  xvii  vijeka  u  tri  pisca.  akcenat 
se  ne  zna  za  cijelo.  Gospodujudi  i  cesarastvujudi. 
Korizm.  lOOb.  Cesarastvovati  hode.  Anton  Dalm., 
luk.  1,  32.  Mirno  projdi  i  cesarastvuj.  M.  Al- 
berti  10. 

CESARATI,  cesaram,  impf.  vidi  cesarovati. 
samo  na  jednom  mjestu  xv  Hi  xvi  vijeka.  c  nije 
sa  svijem  pouzdano,  moze  se  citati  i  c.  Cesarajudi 
Masontij,  rimski  cesar.  Starine  1,  218. 

CESAREV,  adj.  sto  pripada  cesaru.  isporedi 
cesarov.  od  xiv  vijeka.  mjesto  c  nalazi  se  i  c  po 
talijanskom  govoru.  a)  sa  c  bez  sumne :  Notar 
cesarev.  Mon.  croat.  47.  Stat.  krc.  ark.  2,  287. 
Vratite  sto  je  cesarevo  cesaru.  V.  Andriasi ,  put 
66.  Vrnite  koja  su  cesareva  cesaru.  J.  Matovic 
xxxii.  —  b)  sa  c :  cesarev,  pouzdano  samo  u  Be- 
linu rjecniku  (189*). 

1.  CESARICA,  /.  vidi  carica.  isporedi  cesar. 
Od  XV  vijeka  (vidi  primjer  iz  Mon.  croat.).  Ak- 
cenat se  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba 
zadna  sloga  duga:  cesarJca,  a  samo  zadni  u  gen. 
i  instr.  sing. :  cesarice,  cesaricom.  Nalazi  se  i  sa 
c  mjesto  c  po  talijanskom  govoru. 

I.  sa  c  bez  suintie  (vidi  i  kod  cesar).  izmedu 
rjevnika  u  Mikafinu,  Bjelostijencevu ,  Jambresi- 
ceva  i  Stulicevu.  1.  kao  carica  pod  1 :  Nebeska 
cesarice .'  Korizm.  100.  Zbor.  1451".   Cesarica,  via- 


CESARICA 


773 


CESABOVATI 


dioica  i  bogorodica.  S.  Budinic,  sum.  24.  Od  pri- 
ciste  divice  i  nebeske  kralice,  andelske  cesarice. 
I.  Baudiilavio  9.  Cesarica  jesi  nima.  P.  Posilovic, 
nasi.  63''.  O  slavna  i  cestita  od  ueba  i  zemje 
cesarice !  V.  Andrijasi ,  put.  414.  Da  si  kra}ica 
nebeska,  da  si  cesarica  od  andela.  S.  Margitic, 
fal.  60.  Andelska  cesarice!  I.  Kra}ic  49.  Koji  zele 
jubeznivi  ove  cesarice  nebeske  biti.  J.  Banovae, 
prip.  135.  Andeoska  cesarico !  A.  Kanizlic,  utoc. 
III.  Od  priciste  divice,  andeoske  cesarice.  F.  Ead- 
man  47.  Cesarico  andioska !  L.  Radic  112.  —  2.  kao 
carica  pod  2. :  a)  kao  carica  pod  2,  a. :  Prista  ce- 
sarica ob  desnu  tebe  n  svitah  pozlaceniii.  M.  Al- 
berti  11.  Nemoj  zamisliti  da  si  sto  god  vece,  jos 
da  si  najveca  krajica  ali  cesarica,  izvan  malo  erne 
zemje.  V.  Andrijasi,  put.  56.  Cetiri  ce.sarice.  S. 
Margitic,  fal.  67.  —  b)  rimska:  Cesaricu,  svoju 
zenu,  priporuci  svomu  bratu.  M.  Divkovic,  zlam. 
7t.  Ku  stvar  videci  cesarica.  F.  Glavinio,  cvit 
386.  —  c)  greka:  Svetoj  Jeleni  cesarici.  Mon. 
Croat.  151.  Helena  cesarica.  F.  Glavinic,  cvit  xxm. 
Jelina  cesarica.  P.  Vitezovic,  kron.  12.  Od  iste 
kuce  izadose  cesarice,  buduci  se  niove  ceri  i  sestre 
udavale  za  cesare  carigradske  i  trapezunske  u 
kudu  Komnenovu.  A.  Kacio,  kor.  460.  —  d)  ne- 
macka  i  austrijska :  Sve  vridnosti  cesarice  nase. 
A.  T.  Blagojevic,  pjes.  24.  Neka  mole  svitlu  ce- 
saricu. M.  A.  Relkovic,  sat.  50.  Pise  ki'iigu  becka 
cesarica.  Nar.  pjes.  ist.  1,  40.  —  e)  neki  2iiiici  pro- 
aioga  vijeka  nazivaju  cesaricom  i  rtisku  caricu: 
Cesaricu  rusku.  M.  Kuhacevic  158.  Katarina  ce- 
sarica. J.  Krmpotic,  kat.  88.  —  3.  u  prenesenom 
smislu:  !^jubav,  cesarica  vsili  kriposti.  S.  Budi- 
nic, sum.  26'>.  Da  ju  je  bog  postavil  za  sridosta- 
nicu  i  cesaricu  od  milo-srdji.  P.  Radovcic,  nac.  129. 

II.  sa  c  mjesto  c,  all  iiije  scagda  poiizdano, 
nego  onako  kako  je  receno  kod  cesar  pod  II.  u- 
meiu  rjecnika  samo  u  Belinii  (384''.  450a)  i  stu- 
licevu.  primjeri  se  stavpijti  onako  kako  sii  stav- 
leni  hod  cesar  pod  II.  Poce  obitati  lioj  da  ce 
je  uciniti  cesaricu.  Stariue  1,  222.  Cesarice  srca 
moga.  A.  Cubranovic  153.  Zgubih  srca  cesaricu. 
P.  Zoranic  5.  Moguci  biti  gospoje,  cesarice  i  kra- 
)ice.  B.  Kasic,  per.  25.  Nasoj  cesarici  to  bi  zado- 
vo]no.  Oliva  60.  Srbija,  ka  bi  cesarica.  J.  Kava- 
liiri  287.  ;^ube  .  .  .  cesaricu  od  andela.  I.  Dordic, 
ben.  09. 

2.  CESARICA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Gospica.  Razdjej.  17.  Scheni.  segn.  31.  spomine 
se  XVI  oijeka.  Mon.  croat.  181. 

CESARICIN ,  adj.  ridi  caricin.  Kad  je  divica 
cesaricino  kceri  hodila.  Nar.  priji.  mikul.  108. 

CESARIC,  m.  sin  cesarev.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Koga  mladi  cesarici  postovase.  A. 
Kanizlic,  roz.  101. 

CESARIDBA ,  /    imperium.    ti  jednoga   pisca 
prosloga    vijeka.    Primi   (car   Kostadiii)    n   iztok 
cesaridbu ,   a   u   Rim   svete   vjere   sidbu.    J.  Ka-  I 
vanin  299.  I 

CESARIJA,  /.  zem1,a  cesareva.  od  prosloga  vi- 
jeka. a)  zemla  nemackih  i  po  torn  austrijskih 
cesara:  Ki  u  istoj  cesariji  bi  deneral  najsnazniji. 
J.  Kavaiiin  187.  Otisao  u  cesariju.  Prot.  sab. 
mag.  15.  —  b)  jedan  pisac  prosloga  vijeka  na- 
ziva  tako  i  zemje  rtiskih  careva:  Tvoji  djedi  slav- 
nim  krizem  .  .  .  uzdrzase  cesarije.  J.  Kavaiiin  270. 

CESARIT,  adj.  imperialis,  cesarski.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Pokle  se  kruna  stavi  u 
sjeveru  cesarita.  J.  Kavanin  272. 

CESARKA,  /.  a)  polyporus  umbellatus  Fr.  B. 
Sulek,  im.  41.  —  b)  kruskci,  koja  se  zoce  i  ca- 
revka,  nem.  kaiserbii'n.  B.  Sulek,  iui.  41. 


CESARKINA,  /.  fi(ii  cesarica.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  i  to  sa  n  mjesto  n  moze  biti  sam,o 
slika  radi.  Zem}e  i  neba  ,cesarkina'.  J.  Kavaiiin 
520. 

CESAROV,  adj.  vidi  cesarev.  od  xv  Hi  xvi 
vijeka.  1.  sa  c  bez  sumne.  izmedu  rjecnika  samo 
u  Mikalinii.  Vratite  sto  jest  cesarovo  cesaru.  N. 
Eaiiina  IHS^.  Dajte  ka  su  cesarova  cesaru.  Ko- 
rizm.  94''.  Da  ti  stvori  milost  cesarova  sada  svit- 
lost.  P.  Hektorovic  90.  Rimske  cesarove  svetlosti 
tarnik  mestar.  Mon.  croat.  269.  Svjetniku  cesa- 
rova velicanstva.  D.  Zlataric  iii.  Brat  cesarov. 
M.  Divkovic,  zlam.  7''.  Cesarovu  sinu.  B.  Kasic, 
nac.  26.  U  srcu  neprijatej  cesarovih.  M.  Alberti 
10.  Straha  radi  cesarova.  F.  Glavinic,  cvit  101. 
Sluga  cesarov  odmetne  se.  P.  Posilovic,  nasi.  4''. 
U  zemji  cesax-ovoj.  S.  Margitic,  fal.  142.  Obsluzit 
zapovid  cesarovu.  J.  Banovae ,  obit.  90.  Da  6e 
izgubiti  prijate|stvo  cesarovo.  F.  Lastric,  test. 
116.  Podpisat  ovu  odredu  cesarovu.  F.  Radman 
10.  Va}a  dati  cesaru  sto  je  cesarovo.  J.  S.  Rej- 
kovic,  kuc.  XII.  Bogu  bogovo,  a  cesaru  cesarovo. 
Poslov.  dan.  7.  Cesarova  kcer.  Nar.  prip.  mikul. 
106.  Zuas  dobro  da  jesi  sluzbe  cesarove.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  115.  —  nalazi  se  i  kao  prczime  ii  nase 
vrijeme:  Jovan  Cesarov.  Vuk,  nar.  pjes.  2,656. 
—  2.  sa  c  mjesto  c  2)o  talijanskom  izgovoru,  ali 
nije  svtida  pouzdano,  nego  se  u  nelcih  pisaca  moze 
citati  i  c  (o  cemu  vidi  kod  cesar).  primjeri  se 
stavfaju  onako  kako  su  stavjeni  kod  cesar  j'od  U. 
izmedu  rjecnika  pouzdano  je  e  u  BeUnit  (384^). 
Prid  polacu  cesarovu.  Starine  1,  218.  Cesarov  se 
brat  urati.  M.  Vetranic  1,  53.  Cesarova  sestra. 
I.  Gundulic  316.  TJpade  u  srzbu  cesarovu.  P.  Ra- 
dovcic, syinb.  53.  Uvacen  od  cesarovi  sluga.  I. 
Ancic,  ogl.  9.  Uzdrzase  cesarovo  samodrstvo.  Ziv. 
is.  134.  U  vojsku  cesarovu.  M.  Zoricic,  zrc.  180. 
CESAROVAC,  cesarovca,  m.  cesarov  covjek. 
isporedi  cesarac ,  carevac.  od  xvii  vijeka.  Akce- 
nat  kaki  je  u  gen.  sing. ,  taki  ostaje  u  svijem 
oblicima  osim  gen.  pi. :  cesarovaca.  Cesarovci  vrlo 
se  pouise.  .T.  Radojevic  20.  Hotijahu  cesarovci. 
K.  Pejkic  25.  S.  Badric,  ukaz.  28.  Mnoge  turske 
odsijece  glave,  oposteni  cesarovce  mlade.  A.  Ka- 
cic,  razg.  219.  Najprvo  razbi  cesarovce.  M.  Ku- 
hacevic 156. 

CESAROVANE,  n.  imperium,  carovatie.  od 
prosloga  vijeka.  u  prvom  primjeru  nije  c  pouz- 
dano, nego  se  moze  citati  i  c.  Petnestoga  godista 
cesarovaiia  Tiberiova.  Ziv.  is.  43.  Posli  trinajest 
godista  cesarovaiia  bi  ubijen.  A.  Kacic,  korab. 
396.  Ti  ces  otet  caru  carovaiie  i  cesaru  jos  ce- 
sarovaiie.  Nai-.  pjes.  kras.  1,  57. 

CESAROVATI,  cesarujem,  iinpf.  vidi  carovati. 
od  XV  Hi  xvi  vijeka.  u  nekih  se  pisaca  moze  ci- 
tati i  c  mjesto  c.  —  1.  bez  sumne  c.  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Stulicevu  (72'').  Neka  cesarujemo 
bez  konca.  S.  Budinic,  sum.  19.  Duh  .  .  .  cesa- 
riije  s  otcem  i  sinom.  M.  Divkovic,  nauk  69''. 
Cesarova  u  Rimu  cetrdeseti  godista.  M.  Divkovic, 
bes.  71.  Gospodin  cesarova  M.  Alberti  27.  Ki 
zive  i  cesaruje  va  vike  vikov.  F.  Glavinic,  cvit 
211.  Tomu  srce  cesaruje.  A.  Georgiceo,  pril.  91. 
Za  sedam  godina  cesarova.  K.  Pejkic  20.  s  instr., 
ali  c  nije  pouzdano :  Cesarovat  svijem  svijetom. 
Ziv.  is.  43.  u  jednoga  pisca  i  prelazno  s  ace,  ali 
se  ne  zna  je  li  c  sa  svijem  pouzdano :  Od  sje- 
verne  kude,  koja  cesaruje  svijet  odavna.  I,  Gun- 
dulic 316.  —  2.  c  mjesto  c  po  talijanskom  govoru, 
ali  pouzdano  samo  u  Belinu  rjecniku  (384'')  *  u 
I.  Dordica,  a  a  ostalijeh  se  moze  citati  i  c  (vidi 
kod  cesar).  primjeri  se  stavjaju  kao  kod  cesar 
pod  II.   Ki  zive  i  cesaruje  po   sve  vike.    Starine 


CESAE0VI6 


CESTA 


1,  224.  Cesivrovati  ijo  u  liiii  .Iakov|i  va  viko.  B(>r- 
uardiu  3.  Isukrst,  koji  s  tobom  Jiivc  i  cosanijo 
bog  po  svo  viko.  I.  Baiululavii':  12H.  Bog  nas  kra- 
}uje  i  cpsariijo  nad  sviiui  kraji  i  cosari.  A.  Vi- 
tajic,  ist.  i13l.  Ki  nail  zvijezdam  f.esarujo.  I. 
Dordi(^,  salt.  4S(;. 

CESAROVIC,  m.  sin  ccnaror.  isporedi  carovii. 
It  jcdnoga  pisca  pro^toga  rijelia.  liaci  to(njoh  co- 
saroviiV  k'^vo.  .1.  Kavai'iin  2'J7. 

CESAKOVINA,  /.  vidi  carovina.  od  /^vrsetlca 
jiroSloga  i  poietka  nasega  vijeka.  a)  zeni\a  cesa- 
rcra,  I.  j.  ccsara  iiemaikoga  i  aiistrijskuga:  Ja 
no  mogu  davati  svoju  virii  za  svu  cesarovinu. 
Starino  12,  22.  Promisli  .  .  .  Italiju  sa  .sviin  sk()]i, 
ccsarovinu,  i  Poloniju  sa  sviui  kra|ostvi.  S.  Mar- 
gitic,  fal.  230.  Kako  je  obifaj  u  cesaroviiii.  A.  d. 
Kosta,  zak.  1,  270.  Koga  nejma  u  cesaroviiii.  Nar. 
pjes.  juk.  315.  —  h)  blago  cesarsko,  hlago  dr'avno 
u  eemli  cesareooj:  Pla(''aju  na  mesoc  iia  iiioiiika  po 
2  for.  od  ccsarovino.  Bud.  spom.  glasn  n.  3,  IIG. 

CESABSKA  VAS,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  krapinsko-topliikoj.  u  mjcitnna  hijkav- 
ski:  Cesarska  ves.  .Schem.  zagr.  187.').  101.  Pro- 
gled  .55. 

CESARSKI,  adj.  imperatorius,  carski.  od  xin 
vijeka,  ali  toga  vijeka  samo  u  spomenikit  sacii- 
vanti  u  prijepisu  xvi  vijeka  a  na  mje.itu  gdje  je 
rijec  skracena  tako  da  mjesto  cijele  atoji  samo 
prvo  slovo;  inaie  od  xv  vijeka.  nalazi  se  i  sa  c 
mjesto  c.  j)o  talijanskom  govoru.  —  a)  sa  c  hez 
suim'ie.  ismedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu,  Jamhre- 
sicevu  i  Voltigijinu.  C(esarske)  s(vitlosti)  nodar. 
Mon.  Croat.  40.  Cosarsku  oblastjn  notar  puplik. 
137.  Po  zakonih  cesarskih.  Narucn.  ()7.  Od  veli- 
canstva  cosarskoga.  S.  Margitic,  fal.  135.  Cesai-ska 
va]a  pla6ati.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  169.  Da  se 
cini  dostojniji  cesarsko  krune.  .J.  Banovac,  prip. 
103.  Od  cesarskog  jasnog  dvora.  V.  Dosen  211. 
I  cesarske  kazu  zapovidi.  M.  A.  Rejkovic,  sat. 
179.  Zakoni  svitoviii  oli  ti  cesarski.  M.  Dobretic 
498.  Van  cesarskog  grada.  Osvet.  4,  36.  —  ,knige 
cesarske',  knige  svetoga  2)isma  koje  se  tako  zovu, 
liber  rcgum.  isporedi  carski.  V  prvih  knigah  ce- 
sarskih. Korizm.  SOb.  —  b)  sa  c  mjesto  c,  ali 
nije  svuda  pouzdano,  nego  se  u  nekim  knigama 
moze  citati  i  c  (vidi  kod  cesar).  primjeri  se  stav- 
lajit  onako  kako  sn  stavjeni  kod  cesar  2Md  II.  iz- 
medu  rjecnika  pouzdano  je  c  u  Belinu  (187a. 
384").  Krajica  je  glasovita  od  cesarske  Austrije. 
I.  Gundulic  278.  Cesarska  blide  usta.  I.  Ivani- 
sevic 105.  Rim  tako  liegda  izgorje  cijec  cesarske 
nemilosti.  P.  Kanavelic,  dubr.  12.  Cesarske  tvrde 
stole  zub  izgrize  vremeniti.  J.  Kavanin  248.  Imati 
vlas  cesarsku.  I.  Dordic,  salt.  501.  Pristoje  veli- 
canstva  kra|evskoga  Hi  cesarskoga.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  95. 

CESARSTVO,  n.  vidi  carstvo.  od  xvi  vijeka 
(oidi  ]}od  I  primjer  iz  Narucn.).  nalazi  se  i  sa 
c  mjesto  c  2^0  talijanskom  govoru.  -Uo  najednom 
mjestu  ima  ,cesarLstva'  (Aleksand.  jag.  starin.  3, 
237),  to  je  zlo  citano  mjesto  ,carstva'  (Aleksand. 
nov.  24). 

I.  sa  c  bez  sumne.  izmedu  rjecnika  u  Mika.jinu. 
Bjelostijencevu  i  Jambresieevu.  —  1.  kao  carstvo 
pod  1 :  a)  kao  carstvo  j^od  1,  a,  hb. :  Ne  more 
priti  V  cesarstvo  nebesko.  Narucn.  8.  Kraju  vic- 
liega  cesarstva.  J.  Banovac,  blagos.  323.  Cigovo 
(Isusovo)  jest  krajestvo  i  mogujstvo  i  cesarstvo 
u  vijeke  vijeka.  J.  Matovic  527.  Neka  bi  razurio 
onoga  koji  iraasp  cesaistvo  od  smrti  to  jest  djavla. 
45.  Koji  je  mislio  razdiliti  cesarstvo  bozje  medu 
sobom  i  liime.  A.  Tomikovic  33.  —  b)  kao  car- 
stvo pod  1,  b,  aa.:   Ti  si  kcerce  dostojna  cesar- 


stva zaradi  mudrosti.  F.  Lastric,  test.  ad.  86. 
Kojijciiia  Jo  podano  oli  cesarstvo  oli  vladai'io.  J. 
Matovii';  369.  Bi  uzviSen  na  cc.sar.stvo.  A.  Ka- 
rU;,  kor.  400.  —  c)  kao  carstvo  pod  1,  b,  dd.: 
fjodiste  poto  na  desto  cesarstva  Tiborija  cpsara. 
T.  Handnlavii  8.  U  godiisto  potnaesto  cesarstva 
Tibeiija  oesara.  .T.  Matovit  xiv.  —  2.  kao  car- 
.stvo  pod  2:  Sviiii  |udein  od  cesarstva.  I!.  Kasic, 
is.  4.  .Sva  cesarstva  zemajska.  P.  Radovcid,  nao. 
277.  Cesarstvo  riinsko.  P.  Vitozovi(':,  kron.  37. 
Da  poznaju  vrli  sebe  starisinu,  kako  su  obiraci 
n  cpsarstvu.  A.  Kadcii,  bogosl.  483.  Tobi  je  bog 
co.<<arstvo  pridao.  A.  BaJii  174.  Nijo  koristi  imati 
blago  sobom  u  novo  cesarstvo  Augustovo.  .T.  Ba- 
novac, prip.  17.  Vidismo  izgubjeiie  tnliki  gradova, 
kra|cstva,  cesarstva  krstjanski.  ,T.  Filipovi6,  prip. 
],  212.  Niki  ki-ajestva  i  cesarstva  ostavivsi.  F. 
Lastriii,  test.  ad.  127.  Krstjanskoga  cesai'stva  bra- 
niteju.  A.  Kaniiclic,  fran.  237.  Cesarstvo  rimsko. 
F.  Matic  44.  Protiva  obcenomu  cesarstva  zlo- 
tvorcu  i  ncprijatoju.  I.  Zanicic  11.  Carigradski 
(patrijarah)  drzao  je  prvo  mjesto  radi  velicino 
cesarstva.  J.  Matovic  298.  Po  svemu  ccsarstvu. 
A.  d.  Kosta,  zak.  !,  212.  Ne  bi  tvoga  pustio  si- 
novca  iii  za  krunu  Mogolovu ,  koja  vaja  mojega 
cesarstva.  A.  Kacic,  razgov.  39. 

II.  sa  c  mjesto  c,  ali  nije  svuda  pouzdano  nego 
se  na  mnogim  mjestima  moh  citati  i  c  (o  cemu 
vidi  kod  cesar).  primjeri  se  stavjaju  onako  kako 
su  stavjeni  kod  cesar  2Md  II.  izmedu  rjecnika  pio- 
uzdano  je  c  it  Belinu  (384").  Cemu  su  cesarstva  V 
M.  Vetranic  1,  39.  Koji  .  .  .  liitro  izdava  cesarstvo 
krstjansko.  1 ,  131.  Meni  toj  cesarstvo  izgubit 
ucini.  1 ,  437.  Godisce  peto  na  deste  cesarstva 
Tibeiija  cesara.  Bernardin  4''.  Cesarstvo  liemsko 
brane.  T.  Gundulic  281.  Od  krstjanskoga  cesar- 
stva. I.  Akvilini  345.  Pol  bih  cesarstva  moga  dal. 
Oliv.  58.  Da  se  povojno  podlagaju  zapovidi  i  ce- 
sarstvu  negovu.  A.  Vita)ic,  ist.  217.  Boze  sva- 
koga  krajestva  a  krsoanskoga  navlastito  cesarstva 
zasiitite.ju!  L.  Terzic  352.  On  cesarstvo  djedom 
poda.  J.  Kavanin  222.  Dignut  Grcim  cesarstvo 
od  istoka.  Besjede  kr.  78.  Ne  bjese  joste  Em-iko 
uziso  na  cesarstvo.  I.  Dordic,  ben.  179.  U  cesar- 
stvu  istocnomu  i  zapadnomu.  I.  J.  P.  Lucie,  razg. 
117. 

CESAESTICA,  /.  kci  cesarska.  u  jednoga  2nsca 
XVII  vijeka,  u  koga  je  po  govoru  negoca  kraja  sc 
mjesto  St:  Orhan  .  .  .  hcer  Jelinicu  Kantkuzin' 
Ivana  zdruzi  cesarscicu.   I.  T.  Mrnavic,  osm.  70. 

CESARSTINA,  /.  vidi  cesarstvo.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Cesarstinu  za  svu  slobod 
pokloui.  J.  Kavanin  82.  Visne  krune  cesarstine 
ukloni  se.  300. 

CESKIJEVA,  u  spomeniku  xv  vijeka  sacuvanti 
u  prijepisu  latinskim  slotnma  a  nastam2)anu  gla- 
gojskim  slovima  u  nase  vrijeme  veli  se  za  lieku 
sjenokosu  kod  Hre}ina  u  hrvatskom  primorju: 
Spnokos(a)  je  bila  ceskijeva.  Mon.  croat.  .52.  bez 
sumne  je  pogrjcska. 

CESTA,  /.  via,  2)ut.  od  xiv  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Bjelostijencevu  (put),  u  Voltigijinu  (land- 
strasse),  u  Vukovu  (put,  drum,  s  dodatkom  da  se 
govori  po  zupadnijem  krajeinmn)  i  n  Danicicevu, 
(via  3,  456).  —  akcenal  se  mijei'ia  u  gen.  pi.:  cesta, 
a  samo  je  i  eadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. : 
ceste,  cestom.  —  e  je  od  .staroga  c  koje  sc  pisalo 
XIV  vijeka.  sada  je  e  i  u  za2>adnom  govoru.  — 
Postana  jos  ne  sa  svijem  jasna:  neki  misledaje 
od  korijena  istoga  od  kojega  cijediti  (koje  vidi), 
koji  znaci  i  cistiti,  tako  da  bi  bila  kao  prokrcen 
2)ut.  isporedi  ocjestiti  i  cist.  —  Poslije  xiv  vijeka 
dolazi  opet  xvi  vijeka,  a  poslije  istom  h  nase 


CESTAN 


775 


CETINKA 


vrijeine.  —  1.  «  pravom  smislu:  U  preku  cestu  do 
suhe  ]|jubuse.  Mon.  serb.  92.  Glasnik  ii.  12,  9.  Uzb 
deli  u  veliku  cestu.  Glasnik  ii.  12,  .57.  Na  velikoj 
ceste.  Mon.  serb.  9.9.  U  prizrenBsku  cestu.  Mon. 
serb.  93.  Glasnik  ii.  12,  9.9.  Kako  cesta  grede  u 
reku.  Glasnik  15,  282.  Ce.stomt  velikomt,  koja 
grede  ott  vlasenoga  po}a.  Gla.snik  15,  293.  Na 
ceste.  ka  gre  v  Istru.  Mon.  croat.  46.  Hoditi  po 
pravoj  cesti.  Transit  170.  Ki  smeti  po  ceste  po- 
bira.  Nar.  prip.  mikul.  98.  Vsakorjacku  cestu  je- 
sam  junak  hodil.  Jacke  30.  Frana  pokopajte  po- 
kraj  bile  cesti.  Nar.  pjes.  ist.  2,  23.  Da  mi  te  ni 
jedan  na  ceste  ne  najde.  2,  51.  Svuda  sela  razi 
gora  cesta,  skrovne  staze,  a  ne  ima  cesta.  Osvet. 
4.  3fi.  —  2.  nelM  zemja  u  Dohrina  na  Krlcu  na- 
sioa  ne  u  spomeniku  siv  vijeka  u  inn.  , cesti':  Do 
zemje,  ke  se  zovu  Cesti.  Mon.  eroat.  3. 

CESTAN,  Cesna,  m.  neko  mjesto  Icod  Zerzeva 
na  Diinu  xiv  vijeka,  a  tada  je  hilo  e  isa  c.  ispo- 
redi  cesta.  Po  onoj  strane  Drima  Cesttnt.  Mon. 
serb.  96.  Danicic  3,  456. 

CESTANSKI,  adj.  sto  iiripada  mjestu.  Cesrm 
(eidi  Cestan).  Od  bi-oda  cesttnEskoga.  Glasnik  ii. 
12,  .58. 

CESTANAC,  C^stiliica,  m.  seto  u  Meditmurju. 
kajkavski  pisu  ,Cestanec'.  Schem.  zagr.  1880.  97. 

CESTICA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  pjodzupaniji 
varazdinskoj.  Schem.  zagr.  1875.  126.  Pregled  47. 

1.  CETA,  /.  neki  norcii  koji  se  tako  sove  ii 
starom  slovenskom  jevandclu,  te  se  tijem  iinenom 
spominc  siv — xvi  vijeka  kad  se  navodi  is  jevan- 
de^a  mjesto  ydje  je  (luk.  21,  2.  i.tnrov).  I'ostana 
tanina :  najvise  se  misli  da  je  od  gotskoya  kiutiis, 
o  cemu  se  misli  da  je  od  hit.  qiiintus.  o  je  od 
staroga  e  Jako  i  ona  vtdovica  dve  cete  dadusti. 
Mon.  serb.  83.  Dve  cete.  245.  Cete.  533.  547.  Da- 
nicic 3,  448. 

2.  CETA,/.  cetus.  isporedi  kit.  a  jedmxja pisca 
XVII  vijeka.  Jona  nade  pokoj  u  trbuhu  cete.  M. 
Eadnic'.  204. 

3.  CETA ,  ,/'.  vijeka  Getina  u  jednoj  se  pjesmi 
naziva  i  Ceta :  Do  Cotine  vode  dohodio ,  zdravo 
prodp  Cetu  vodu  hladnu.  Nar.  pjes.  jnk.  47. 

CETENESKI,  vidi  kod  cotin.ski. 

CETIN,  Cetina,  m.  gradic  u  hrvatskoj  krajini 
hlizH  Slnna.  Razdjc).  20.  Schem.  segn.  1871.  59. 
Sem.  prav.  1878.  68.  spomine  se  od  xvi  vijeka: 
U  Cetinu.  Mon.  croat.  263. 

CETINA,  /.  a)  u  Tialmaciji  vijeka  koja  utjece 
u  more  kod  Omisa.  pomine  se  od  xv  vijeka,  iz- 
iiiedii  vjecnika  u  Vukooii  i  Danicicevu.  u  gvckim 
knigama  jos  x  vijeka:  TCivnvit.  F.  Eacki,  doc. 
406.  S  ovu  stranu  Cetine  i  s  onu  strann  ('etine. 
Mon.  serb.  386.  Niz  Cetinu,  ali  posrid  riko._Stat. 
po}.  ark.  5,  309.  Do  Cetine  vode.  Noriui  5.  Sto  je 
godir  u  Prologu  sniga  sve  se  ono  u  Cetinu  sliva. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  593.  —  b)  zem]a  oko  te  rijeke. 
Vuk,  rjoc.  slla.  u  grikim  knigama  jos  x  vijeka 
zupa  'fCtrzC'im.  F.  Racki ,  doc.  400.  U  kneziji 
od  Cotine.  M.  Bijankovic  42.  Siii  u  Cetini.  J.  Ba- 
novac,  prip.  133.  Uzc  princip  Turcinu  svu  (.'etinu. 
Norini  84.  Zove  vila  s  Prologa  planine  vitezove 
od  ravne  Cetine.  A.  Kacic,  razg.  255.  Pak  je  saje 
u  Cetinu  ravnn.  Nar.  pjes,  vuk.  3,  .549.  -  -  c)  selo 
na  toj  rijeri  hlizu  VrUke.  Repert.  29. 

CETINCIC,  m.  prezime.  it  jednoga  pisca  pjro- 
sloga  vijeka.  U  uspomenam  otca  Ivana  Cetincica. 
I.  J.  P.' Lucie,  isk.  32. 

CETINIC,  m.  pjrezime.  u  nase  vrijeine.  Schem. 
rag.  1876.  62.  J.  Bogdanovic. 

CETINI.TA,  /.   vidi  Cetinka.   )(  jednoj  pjesmi 


istarskoj.  Toci  vino  Kita  Cetinija  na  tom  kraju 
mutnoga  Dunaja;  onde  piju  Cetinani  mladi.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  73. 

CETINKA,  /.  zensko  ce^ade  iz  Cetine.  Ako  te 
je  rodila  Turkina,  a  mene  je  Cetinka  vlaiiia.  A. 
Kacic,  razg,  254. 

1.  CETINSKI,  adj.  a)  sto  pripada  Cetini.  od 
XV  vijeka,  izmedu  rjecnika  ti  Vnkovii  i  Danicicevu. 
Kuez  ceti(n)ski.  Mon.  serb.  279.  Puce  kneztva  ee- 
tinskoga.  P.  Knezevic,  pism.  86,  ii  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  ,ceteneski'  po  talijanskom :  Ce- 
teneske  zupe.  J.  Kavaiiin  84.  —  b)  vidi  kod  ee- 
tinski. 

2.  CETINSKI  VAROS,  m.  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini kod  Cetina.  Razdjej.  20.  Sem.  prav.  1878.  68. 
Schem,  segn.  1881.  58. 

CETINA ,  /.  1,  vidi  Cetina,  mjesto  koje  se  na- 
hodi  It  pjesmama  po  narodii  gdje  joj  pravo  imc 
nijc  dosta  poznato  i  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  a)  Cetina  X'Od  a.:  Oj  Cetiiio,  tiha  vodo 
hladna!  Nar.  pjes.  vuk.  1,275.  Oj  Cetino,  vodo 
ponosita!  1,  310.  Vino  pije  tridest  Cetiiiana  kraj 
Cctiiie  tihe  vode  ladne.  1,  570.  —  b)  Cetina ^jorf  fi,: 
Poglavnici  gdi  ostali  zitorodne  od  Cetine.  J.  Ka- 
vaiiin  231.  —  c)  ista  je  Cetina  u  pjesmama  i  grad  : 
Al  eto  ti  Bojicic-Alije  od  Cetine  grada  bijeloga. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  150.  Od  Cetine  grada  kame- 
noga.  3,  163.  Da  si  brze  na  vasu  Cetinu.  3,  148. 
—  2.  vidi  Cetine,  mjesto  koje  se  nahodi  u  pjes- 
mama pio  narodu  gdje  pravo  ime  nije  dosta  po- 
znato :  U  Cetini  usred  Gore  Crne.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  12.  Kniga ,  mati ,  iz  Cetine  ravne  a  od  snahe 
crnogorskog  kneza.  4,  14.  —  3.  istijem  imenom 
pod  2  naziva  se  u  jjjesmama  i  voda  kod  Zab^aka, 
a  to  je  Moraca :  Od  Zabjaka  do  vode  Cetine  sve 
siroko  pojo  pritiskose.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  537.  Ce- 
tiiia  se  voda  uspjuskuje.  2,  544.  Na  Cetini  na  vodi 
debeloj,  onde  bjehu  .  .  .  Ivau-bego  i  s  liim  Obren- 
bego.  3,  55.  Prijedose  goru  (Jieavicu,  prijedose 
goru  Stupcanicu,  pa  sido.se  na  vodu  Cotiiiu.  3,  509. 

1.  CETINANIN,  j?».  iovjek  iz  Cetine  i  sa  Cetina. 
Vuk,  ijec,  811.  Akc.  u  mn.:  Cetinani.  a)  covjek  iz 
Cetine:  Prania  tebi  izajdose  Cetinani  s  barjaci. 
P.  Knezevic,  pism.  85.  Sinn  grade  .  .  .  od  starine 
junacki  mejdane,  u  Cetini  gnizdo  sokolovo,  .  .  . 
u  tobi  se  legu  sokolovi,  Cetinani  mladi  vitezovi. 
A.  Kacic ,  razg.  251.  Vino  pije  tridest  Cetiriana, 
kraj  Cetine  tihe  vode  ladne.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  570. 
Da  si  brze  na  vasu  Cetinu,  pokupi  mi  tridest  Ce- 
tinana.  3,  148.  Onde  piju  Cetinani  mladi.  Nar, 
pjes  ist,  2,  73.  —  b)  covjek  sa  Cetina :  Crnogorski 
izbrani  glavari,  Cetinani  i  drugi  junaci.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  71.  Ko  je  vitez  i  brat  Cetiiianin.  Nar.  posl. 
vuk.  140. 

2.  CEtInANIN,  m.  covjek  iz  Cetina.  V.  Arse- 
nijevic. 

CEtInaNKA,  f.  zensko  ce(ade  iz  Cetina.  V. 
Arsenijevic. 

CETINE,  H.  pleme  it  Crnoj  Gori  i  u  I'lemu 
stolica  knezevska.  pomine  se  od  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  ii  Vitkovu  i  Danicicevu.  Ott  dubrave, 
koju  iskastrismo  na  Cetinu.  Mon.  serb.  533.  Na 
Cetine  ...  J.  Kavanin  135.  Poslanik  na  Cetine 
dojde.  Pjev.  crn,,o.  A  ti  hajde  na  Cetine  ravno, 
pa  s  Cetina  na  NeguSe  idi.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  46. 
Na  Cetinu  dvore  sagradio.  4.  465.  Pa  odose  na 
Cetine.  4,  340.  Pobjegose  na  vrslo  Cetine.  4,  483. 
Otisao  vrelu  i  Cetinu.  4,  485.  Crnogorsko  pleme 
Cetine.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  16.  Na  Cetinu  ima  na- 
mastir.  Vuk,  rjec.  811*. 

C:fcTiNKA,  ,/'.  a)  zensko  celade  sa  Cetina,.  Vuki 
rjec.  Sll^i.    Da  Cetirike   kuhaju  ga  mlade.    Osvet. 


OETIl!rSKI 


rrn 


r-TCKR 


■J,  171.  I))  u  pjesiiiama  mjesto  Cotinka.  isporedi 
CotiiJa.  Ar  govori  rotii'ika  dnvojka.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  570. 

CETINSKI,  adj.  Sto  pripada  (Hinit.  Viik,  rjec. 
81  i».  A  veil  im  cetiiiski  vladika.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  41)4.  Odo  pvavo  vrolu  cptii'iskome.  4,  lli.  —  gri- 
jcskoin  sa  n  nijcsto  I'l:  Ki'iigu  gloda  cotinski  vla- 
dika. Nar.  pjo.s.  vuk.  4,  71.  Preko  ravna  poja  ce- 
tin.skosa.  P.  Petrovic,  vijen.  07. 

(;ETL1NAN1N,  m.  vidi  Caklinanin.  u  jednom 
sponienikii  xv  vijcka.  Svi-mi  Cctlyi'iany.  Mon.  serb. 
532.  Danicic  3,  44!). 

C!ETEA,  /.  vidi  kod  cotra. 

CETRNA,  /.  vidi  totn'ia.  xamo  u  Stulicevu  rjec- 
nikii  (2,  f)G9),  i)dje  ce  biti  2)ogrjeska  mjesto  cetrna. 

OETRUN,  m.  vidi  cetrun  i  6etruna.  samo  u 
Bjelostijencevxi  rjecniku. 

CEVArIKA,  /.  vidi  cavarika.  u  nase  vrijeme 
u  Srbiji.  I.  Pavlovic.  Vino  mu  kao  cevarika,  ne 
va}a  nista.   M.  Kovacevic.  —  isporedi   cjevavika. 

CEVTITI,  cevtim,  impf.  vidi  ceptiti,  od  cega 
je  i  postalo  promijenivsi  p  na  v.  u  naie  vrijeme 
ti  Srbiji.  ^j.  Kovacevid. 

CEZA,  m.  ime  midko  u  jednoga  pisca  pro.Uoga 
vijeka,  moze  biti  hyp.  Gezar.  c  nije  sa  svijein  po- 
usdano,  moze  biti  da  je  pisac  iitao  c.  Cezu  Re- 
do^dSa.  J.  Kavanin  374. 

CEZAR,  m.  vidi  cesar.  od  xv  vijeka,  izmedu 
rjccttika  saiiio  u  Daniiiccvn  Cezara  rimskoga  i 
kraja  ugarskoga.  Spom.  sr.  2 ,  94.  Cezara  rim- 
skoga a  kraja  svete  krune  ugarske.  Mon.  serb.  395. 

CEZAKI,  presime  talijansko  xiii  vijeka.  Sudao 
.  .  .  Cezari.  Mon.  croat.  21. 

CI,  glasovi  useti  od  cicati,  te  se  t'lima  kazuje 
kako  cici  mis  Hi  kako  ptii  pisti.  Promoli  se 
(misic)  .  .  .  Paf  macak  s  sajjom.  Ci !  ei!  ciju!  D. 
Obradovic ,  bas.  99.  tako  se  glasovima  ci  ci  kaze 
i  kako  ptic  pisti  i  kako  I'leke  ptice  iijevaju.  \. 
Kovacevid.  vidi  i  cii. 

CIBA,  /.  atelestus  Er.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  J.  Closer,  kor.  465. 

CIBAK,  m.  leiestes  Redt.  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  J.  Sloser,  kor.  296.  306. 

CIBATI,  cibam,  impf.  vidi  cebati ,  s  kojim  ce 
biti  i  postana  jednoga.  ii  nase  wijeme,  izmedu 
rjccnika  samo  u  Stiilicevu  (gdje  se  tumaci  kao 
cebati,  kod  kojega  vidi).  —  a)  prelazno:  kao 
tresti  i  na  citbajci  prekretati.  u  Srbiji.  \.  Ko- 
vacevic. —  b)  sa  se,  refleks.,  kao  prekretati  se, 
klimati,  mahati:  Vas  u  emu  i  na  koiiu  vranu, 
ciba  mu  se  kopje  na  ramenu,  oko  kona  oblijeoe 
corda.  Nar.  pjes.  petr.  2,  609. 

CIBET,  m.  zibetium,  tal.  zibetto.  mirisna  mast 
od  neke  macke.  it  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  Be- 
linu  rjecniku  (784»).  Pod  nosoni  mu  (/ibet  lukom 
vona.  M.  Drzic  399. 

CIBIB,  m.  uva  passa.  od  tal.  zibibbo,  nem. 
zibebe,  od  arap.  zibib.  samo  u  rjecniciina  Mika- 
]inu  (800i>)  i  Belinu  (546*).  i  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena,  u  koga  je  vrsta  vinove  loze  u  Dal- 
maciji.  B.  Sulek,  im.  41. 

CIBIG,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Mon.  croat.  87. 

CIBILA ,  u  zngoneci  o  jaju :  Cibile  bule,  jado- 
vite  bule,  cara  izgubile  siiioc  na  poklade,  a  jutros 
ukopale.  Nar.  zag.  nov.  75. 

CIBILIN,  cibilina,  m.  tal.  zibelliuo,  mustella 
zibellina  L.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Belinu  (783ii).  isporedi  zibilin,  samur.  Poctavu 
od  cibilina.  M.  Drzic  306. 


CIBLIC,  in.  vidi  cibib.   na  Braiu.    A.  Ostojic. 

CIB^IV,  adj.  invalidus,  slab,  u  naSe  vrijeme  u 
Dalmaciji:  (/ib|iva  je  zivota.  M.  Pavlinovic.  Od 
cibati  sc. 

CIBORICA,  /.  prunus  insititia  L.  B.  Sulek,  im. 
41.  od  tal.  ciporo. 

GIBRO,  m.  u  zagoneci  o  krmaci:  Cikutici  cice, 
a  cibro  vodu  sipa  u  rutavo  mjesfide ,  da  napuni 
dekciie.  Nar.  zag.  nov.  105. 

CIBU^l^A,  /.  neka  s^iva.  u  Lici.  V.  Arsenijevid. 

CIBU^ICA,  /.  dem.  cibuja.  V.  Arsenijcvic. 

1.  CIO,  m.  vidi  cecel,  od  koga  je  i  jwstao.  u 
nase  vrijeme  n  Srbiji  po  nekim  krajevima.  !^ut 
hleb  kao  cic.  Mlnko  kisolo  kao  cic.  l^.  Kovacevii. 

2.  CIC,  clra,  m.  linteum  pictum.  od  nem.  zits. 
u  nase  vrijeme.  S.  Novakovii.  I.  PavIovi6.  Sukna 
ill  je  od  cica  ill  je  izatkana.  V.  Bogisii,  zbor.  131. 

3.  CIC,  lead  se  lioce  komu  da  kaze  da  ne  ce 
dobiti  cemu  se  nada,  rece  mu  se :  cic  !  Vuk,  rjec. 
813a. 

1.  CICA,  /.  vidi  sisa.  od  nem.  zitze,  tal.  zizza, 
cizza.  —  1.  u  pravom  znacenu.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Vrancicevu  (mamilla,  ubera),  it 
Bjelostijencevu  (56»,  gdje  se  dodaje  da  je  ,dalma- 
tinska'  rijec)  i  u  Voltigijinu.  Sedam  devojak  od 
cista  zlata  slitih,  svaka  cicami  vodu  po  perivoju 
puscasc.  P.  Zoranic  69.  Da  joj  se  jimaju  cice  od- 
rizati.  F.  Vrancii,  ziv.  63.  Neg  kad  pocne  grbit 
lice  i  obisat  meksc  cice.  P.  Vitezovio,  cvit  151. 
Koji  se  krsti ,  prikrizi  cicu  zeni,  i  udi)  ozdravi. 
M.  Zoricic,  zrc.  102.  Zmije,  koje  sasnu  cice.  140. 
Bale  cice.  Jacke  47.  govori  se  i  u  Srbiji  oko  Va- 
{eva.  1^.  Kovacevic.  —  2.  vidi  cutura.  M  na.^e  vri- 
jeme u  Crnoj  Gori.  Vuk,  rjec.  813.  tako  nazvana 
sto  se  iz  ne  pije  kao  da  se  iz  sise  sisa.  Svaki  cicu 
dofati  s  rakijom.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  813*.  Iz 
cice  casti  rakijom  ili  vinora  svakoga  koga  sretne. 
Vuk,  kovc.  63.  —  3.  kamen  zaobjen.  u  nase  vri-- 
jeme  u  Srbiji  x>o  nekim  krajevima.  1^.  Kovacevic. 
tako  nazvati  sto  je  nalik  na  ■•iisu. 

2.  CICA,  /.  rijec  kojom  djeca  zovu  macku,  na- 
cinena  po  glasovima  nezinijem.  samo  u  Vukovu 
rjecn  iku.  Akc.  se  mijena  u  voc:  cico. 

1.  CIGAK,  cicka,  m.  vidi  cica  (sisa),  od  koje 
je  i  postalo.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  n  rjec- 
niku Bjelostijencevu  (56a).  isporedi  cecak.  Pak 
jim  cicke  ali  ti  sasce  odrezali.  P.  Vitezovic,  kron. 
168. 

2.  GICAK,  Cicka,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Scliem.  zagr.  1875.  211.  isporedi  Gicovic. 

GIGANE,  n.  vidi  sisane.  isporedi  cicati.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku  (SSh). 

CICATI,  cicam,  impif.  vidi  sisati."  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  samo  u  Vrancicevu  (lacterej, 
Bjelostijencevu  (55'')  i  Voltigijinu.  do  nasega  vre- 
mena samo  u  tijem  rjeinicima.  Postaiiem  od  cica 
(sisa).  Dojde  medvedica  i  da  malomu  cicat.  Nar. 
prip.  mikul.  79. 

CICATI,  cicam,  impf.  pondus  aliquod  difficile 
gestare.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  StuUcevu  (cicati,  sa  znacenem  koje  je  stavlenoj. 
isporedi  cikjati,  sikariti.  Videc  recenoga  gdi  cica 
svoju  posteju  na  ramenu.  Ziv.  is.  65. 

1.  GICER,  Hi.  lithospermum  arvense  L.  B.  Su- 
lek ,  im.  41.  hice  od  mag.  cicer ,  nem.  ziser ,  tal. 
cicerchia,  od  lat.  cicer. 

2.  CICER,  m.  planina  u  Bosni  kod  Kupresa. 
Zemjop.  bos.  27.  neki  pisu  Cincer.  Glasnik  20,  314. 
22,  65. 


f'TCEBICA 


ClfiATI 


CICERICA,  /.  rhainnus  infectoria  L.  B.  Sulek, 
im.  -11.  od  tal.  oicerchia,  lat.  cicer. 

CICERKA,  /.  vidi  cicerka.  samo  u  Bjelostijen- 
cevu  rjecnikit  i  is  nega  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  B.  Sulek,  im.  41. 

CICERON,  Cicerona,  in.  Cicero,  isporedi  Cioe- 
run,  P.  Posilovic,  nasi.  14b.  nalazi  se  i  sa  c  nije- 
sto  e  iia  gba  mjesta  po  talijanskom  govoru.  U 
khigah ,  Ciceron  ke  sinu  ucini.  N.  Najeskovic 
1,  312.  u  nom.  .se  nalasi  i  latinski:  Cicero  je  pri- 
uzeo.  A.  Kaniilic,  kam.  446. 

CICERUN,  Cicenina,  m.  vidi  Ciceron.  u  jed- 
noga pisca  XVII  vijeka,  u  Icoga  se  ne  mose  za 
cijelo  snati  je  li  c  Hi  c:  Razum,  ki  ima  Cicorun. 
D.  Barakovic,  vil.  155.  sa  c  bes  stimne  na  oba 
mjesta:  Cicerun.  Bella  192''. 

CICI,  dolasi  u  zagonetkama  dodano  sprijeda 
nekim  rijecima  nagovjesiujuci  ciku:  a)  pred  ban; 
cicibau,  i  o  banici :  cicibanica,  u  vise  zagonetaka, 
u  kojima  naguvjesiuje  skripu  od  iega  suha  Hi  u 
suhoti:  0  pomilaru:  Porucuje  ciciban  eicibanici: 
pos)i  mene  setju  pet.}u  na  magarici;  pokise  mi 
bela  pena  na  zagalici.  (t.  j.  covjek  iz  vodenice 
porucuje  zeni  da  mu  posje  kola  da  nosi  brasno). 
Vuk,  rjec.  813.  Nar.  zag.  nov.  172.  o  covjeku  koji 
vrse :  Porucuje  ciciban  -svojoj  jubi  na  divan:  prati 
mene  setje  pet|e  po  magarici,  pokise  mi  dun  debeo 
na  pojauici.  Nar.  zag.  nov.  25.  —  o  brari:  Poru- 
cuje ban  ciciban  .svojoj  jubi  na  divan :  pos|i  mi, 
jubo,  sto  imas;  u  gvozda  sam  sakovan  na  lii)adu 
bir  zeman.  7.  —  o  zem^i  kad  ispitca  od  siise:  Po- 
i"ucuje  ciciban  svojoj  |ubi  na  divan ;  spremi  meni 
sala,  masia;  ziva  sani  se  raspala,  ne  bih  li  se 
opet  sastala.  60.  —  o  lukti  (criiom  Hi  bijclom)  : 
Porucio  ciciban  svojoj  }ubi  na  divan :  ne  brini  se 
ni  staraj,  divno  sam  ti  zakopan  u  zemjici  strmo- 
glav.  119.  — ■  0  plasttt:  Ban,  ban,  ciciban,  do 
rebara  oglodan  (misli  .se  ociipan  jilast).  Kiit.  — 
b)  pred  ,i>ile'  u  znguneei  o  gad^ama  nagovjesiujuci 
niliomi  ciku:  Ciripile  mile  pokorilo,  bule  govorile, 
jare  uadimalo,  baka  nakarada.  Nar.  zag.  nov.  27. 

CICIBAN,  m.  vidi  kod  eici.  isporedi  ciliban. 

CICIBANICA,  /.  samo  u  zagoneci,  koju  vidi 
kod  eici,  i  iz  ne  u  Vakoeu  rjecniku. 

CICIJA,  /.  homo  tenax,  tvrdica.  u  nase  vrijeme. 
"S^.  Kovacevic.  Postanem  ce  hiti  nd  tal.  cica,  ma- 
lenkost,  franc,  chiche,  tvrdica,  lat.  cicoum,  ma- 
lenkost.  isporedi  cipija,  cjepidlaka. 

CICILIJA  ,  /'.  Caecilia.  xv  vijeka.  Hercezioa 
Cicilija.  Mon.  serb.  501.  Danicid  3,  449. 

CICINA ,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskom.  Statist.  124.  isporedi  Cecena. 

CICINDRA,  /.  vidi  cicindra. 

CICINIC,  m.  prezime,  .xv  vijeka.  Radivoj  Ci- 
ciuicB.  Mon.  serb.  441.  Danicic  4,  449. 

CICIRINA,/.  a,] gor ,  jaka  studen.  isporedi  ci- 
cina.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CICIVAK,  cicivaka,  ■»(.  kolac ,  kijak.  u  uase 
vrijeme  u  hosavskoj  krajini.  M.  Ruzicic.  isporedi 
cik  i,v.dario  ga  po  ciku'),  s  kojim  ce  biti  u  svezi 
postanem. 

CICIZBEJSKI ,  adj.  mnlierum  lascivarum.  od 
tal.  cicisbea.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
Daleko  od  zbora,  naimre  cicisbejska.  V.  Kuha- 
cevic  103. 

CICKA,  /.  7\eka  vinova  loza  u  Hrvatskoj:  cicke. 
B.  Sulek,  im.  41.  isporedi  cicak  i  cec,  s  kojim  ce 
biti  jednoga  posfana. 

CICKATI,  cickam,  impf.  vidi  strickati.  u  Hr- 
catskoj.  M.  Vajavac.  isporedi  cioija. 


CICKAV,  adj.  minutissimu.o,  sieusan.  o  pismii : 
ciokavo  pismo.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  ispo- 
redi cicija. 

CICKOZA,  /.  neka  djetina  igra  u  Backoj.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  od  mag.  cica,  neka  djevojacka 
igra,  u  kojoj  .se  trci  tamo  amo,  i  kisza,  skitnica. 

CiCMARA,  /.  vidi  cicvara.  u  Hrvatskoj.  M. 
Vajavac. 

CICOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji. 
pogrjeska:  Cicevic.  Rat  240.  isporedi  Cicak. 

CICRINA,  /.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskom.  Statist.  118. 

CICU,  jt  poslovici  prosloga  vijeka :  Cicu  mimicu 
na  konicu.  Poslov.  dan.  11.  isporedi  cibati,  od 
cega  ce  biti  tizeti  prvi  glasovi. 

cicVARA,  /.  cihi  genus,  gusto  jelo  od  brasna 
i  masla  Hi  sira,  koje  se  zove  i  maslo.  od  prosloga 
vijeka,  izm.edu  rjecniku  u  Stulicevu  (placentae 
genus  apud  lUyrios  usitatissiinum  ex  lacticiniis 
confoctum)  i  u.  V^ukovu  (ein  gericht,  meist  um 
gjiste  zu  empfangen).  Postana  tamna,  all  tesko 
drugoga  nego  od  rijeei  koja  se  govori  po  svoj  Eo- 
ropi:  tal.  olettuario,  lattuaro,  fr.  eleotuaire,  rum. 
lietar,  sred.  nem.  latwarje,  nov.  nem.  latworge, 
cesk.  lektvar,  letkvar,  po\.  elektwarz,  sve  od  sred. 
lat  electuarium,  a  to  od  grc.  txXfiyiiaTuoior.  naj- 
jirije  ce  biti  u  .tredini  od  tv  postalo  cv,  pa  prema 
tome  i  pocetak  promijenen.  isporedi  ciomara.  — 
Rastezu  joj  se  reci  kao  cicvara.  D.  Obradovic,  Vjas. 
247.  Tandara  mandara ,  cicvara  bez  masla.  Nar. 
posl.  vuk.  311.  Slucaliu  mu  maslu  i  eicvari.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  501.  Udovice  kajmak  i  cicvara.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  219.  Hoce  nama  ispeci  cicvaru. 
Nar.  pjes.  jnk.  577.  Neka  mijesi  pogacu  i  kuha 
cicvaru  i  pece  kokos.  Vuk,  nar.  posl.  199.  Kad  se 
kuha  m.aslo  —  cicvara  —  osobito  od  oraha.  266. 
Cicvara  od  pienicnog  brasna  i  sira.  M.  E).  Miliie- 
vic,  Slav.  30.  Peku  se  peeiva,  .  .  .  mijesa  se  cicvara. 
V.  VrceviC;  niz  191.  pogrjeska:  ,cijevara'.  152. 

CICVARAS,  c-icvarasa,  m.  u  sali  mjesto  trebnik, 
jer  se  obicno  popu  kad  dode  koine  u  kucu  s  treb- 
nikom  i  svrU  posao  iznosi  cicvara.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

cicVAKl6,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Rat 
258.  od  cicvara. 

1.  CIC,  m.  vidi  cica.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori).  Pukao  cic,  kad  je  velika 
zima.  Vuk,  rjec.  Slo*.  Zimni  cic.  M.  Pavliuovic, 
rad.  8.  isporedi  cvic. 

2.  CIC ,  m.  lathyris  sativus  L.  od  tal.  cece.  u 
Istri  i  na  Cresu.  B.  Sulek,  im.  41. 

CICA,  /.  frigus  intensissimum.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  Od  korijena 
istoga  od  kojega  je  cicati  (isporedi  cvic)  tako  da 
znaii  vrijeme  u  koje  sve  puca  od  mraza.  isporedi 
c'iknuti  (puci).  isporedi  c'ic  pod  1.  Samo  da  zimi 
ne  steg  o  cica,  a  leti  da  ne  udari  plamenaca. 
M.  D.  Milicevic,  vec.  .330.  Ne  buni  se  (vojskal, 
nego  joj  je  dugo  Iczati  na  ovoj  cici  u  onom  golom 
poju.  M.  B.  Milicevic,  let.  vec.  36. 

CiCANE,  n.  stridor,  isporedi  cicati.  .samo  u 
rjecniciiiia  Belinu  (vagitus  750*),  u  Stulicevu  (va- 
gitus)  *  u  Vukovu  (sonus  ci). 

CiCATI ,  cicim ,  impf.  stridere.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Jlelinu  ("deplorare  423''.  vagire 
561^.  stridere  713"j,  u  Stulicevu  (gernere,  vagire, 
susurrare)  i  u  Vukovu  (edo  sonum  ci).  isporedi 
cvicati,  od  cega  je  i  postalo  izgubivii  v.  —  IJ 
Belinu  i  Stulicevu  rjecniku  ima  praes.  i  cicam 
bez  sumne  od  tuda  -ito  se  3  siruj.  aor.  u  Gundu- 


CICINA 


778 


/ 

ciganCin 


liia  grijeikom  melo  za  praes.;  u  StuUcevu  ima 
i  inf.  cioiti  do  naiincn  od  praes.  —  Ciiati  moze 
ce\ade,  Uvinie  i  utrar.  1.  neprelazno:  a)  del  ce- 
lade,  a  prenescnom  smishi  i  dusa  mil  i  tijelo: 
aa)  od  nei'ofe,  od  zalosti,  od  bola :  Duge  svo  cice 
gore  neg  nikada.  V.  Vetranii  2,  2()f;.  Mukora  sva- 
kom  za  to  dilo  cif-ati  co  tvojo  tilo.  P.  Hektorovii'; 
134.  Osudonijeh  sred  imroda  da  u  paklonqj  ticim 
strani.  I.  Giindnlii  76.  Postavi  mo  u  tamnosti 
kako  mrtvih  jos  od  vika,  jaoh,  i  duh  rrioj  z  gri- 
jeha  prika  nad  mnom  cica  a  zalosti.  20".  Cici, 
place,  cvili  i  tuzi  jak  grlica,  ka  u  gori  s  dragi- 
jeni  so  svim  razdru/.i.  457.  Placo,  ci<M,  proklina. 
J.  Filipovic,  jirip.  .'5,  132.  Gdi  .se  grisni  przo,  varo, 
gdi  kakono  zmijo  cice.  M.  Lckusic  163.  Placuc 
i  cicec  brpz  ufaiia.  Turl.  blago  169.  I  fatajn  sostru 
Andeliju.  Ciri  Anda  kao  guja  ]uta.  Nar.  pjes.  juk. 
339.  Jfiuto  cico  majko  i  sestrice:  zale  majke  pre- 
milo  jedinco.  Nar.  pjos.  petr.  2,  290.  Dijote  pisti 
i  cici.  Nar.  prip.  vuk.'  214.  —  hh)  od  jutine: 
Ustrpjiv  bio  saiu ,  ali  kada  pocmem  govoriti, 
onako  liocu  cicati  i  vikati.  D.  Eapic  272.  Nego 
vice  i  po  kuci  buci,  .  .  .  cici ,  jeci,  pak  oda  zla 
place,  kune,  grdi  i  po  kuci  .skace.  M.  A.  Be]ko- 
yic,  sat.  100.  0  junace,  Arapine  crni !  if  se  saliS 
ir  od  zbije  bijesi'  Cici  Arap  kao  zmija  juta:  ne 
salim  se,  ve6  od  zbijo  bijem.  Nar.  iJJes.  vuk.  2,  424. 
—  b)  cici  £ii'inct  u  nevuli  iU  od  (utine  Hi  od  ra- 
dosti:  bravce,  Icon,  prase,  svinie,  mis,  pseto,  macka, 
lav,  pijetao,  iidc,  zmija.  Kako  puk  uhiti  bravce, 
tudje  mu  stisne  o  griu  i  o  jabocici,  ueka  ne  moze 
blejati,  jecati  ni  cicati.  M.  Divkovic,  bes.  288. 
Dvaes  puta  cuk  gdi  cici.  J.  Kavanin  470.  Cujahu 
se  pomladene  cicat  zmijo.  I.  Dordic,  mand.  60. 
Cici  sara  liako  zmija  }uta.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  4.53. 
Cici  koiiic  kano  Juta  guja.  Nar.  pjes.  mar.  36. 
Svine  gladne  cice  po  dvoru.  Nar.  prip.  vuk.-  210. 
Cici  prase,  mis.  Vuk,  rjec.  813*.  Petao,  vaska, 
macka  i  lav  otrce  odmali  preda  I'l  i  stanu  se  oko 
liega  umijavati  i  cicati  od  radosti.  Nar.  prip.  vuk. 
169.  —  c)  cici  kosa  kad  se  brusi :  On  cuje  .  .  . 
koso  .  .  .  od  bruseiia  cicati.  M.  A.  Ee]kovic,  sat. 
1''3.  —  d)  cicati  moze  i  glas:  Zvizd  nih  strasni 
u  usi  cici.  I,  Zanotti,  en.  2,  16.  —  2.  sa  se  pa- 
sivno,  bez  siibjekta:  Od  svih  muka,  s  kih  se  u 
paklu  cici  i  huka.  I.  Gundulic  239. 

CICINA,  /.  aug.  cica.  u  nase  vrijeme,  izincdu 
rjecnika  samo  u  Vukova.  Kumu  daje  nebeske  vi- 
sine  a  prikumku  to  zimue  cicine.  Nar.  pies.  vuk. 
1,  156. 

CICUKATI,  clcukam  i  cicflcem,  i»y)/.  dem. 
cicati.  samo  u  Stidicevic  rjeciiiku,  za  koji  je  bez 
sumne  i  nacineno. 

GlC,  m  vidi  cica,  cic  (pod  1).  samo  u  Vukovu 
rjeiniku  s  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj  Gori; 
ali  rijec  nije^  pouzdana  glasa  c  radi;  moze  biti 
da  je  pomijesana  s  drugom  koja  glasi  cic, 

CICI,  oiknem,  pf.  vidi  ciknuti.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CIDROV,  adj.  vidi  cedrov.  Na  cidrovom  kriz- 
uom  drivu.  Jacke  191. 

CIDULA,  /.  vidi  ceduja.  proSloga  vijeka.  Hi 
im  je  cidulo  davao,  kade  su  isli  kude.  Bud.  spom. 
glasn.  n.  3,  114.  I  moze  se  iitati  i  |. 

1.  CIFRA,  /.  tal.  cifra,  numerus,  nota,  nota 
secretior,  fiu-tivum  scriptum.  a)  ,pismo  potajno, 
koje  ne  moze  smk  stiti'.  Mika|a  48a.  _  ftj  bi^eg, 
signum,  nota.  samo  u  Bjelostijcncevti  rjecniku. 
—  c)  nakit,  ornatus.  u  rjecnicima  Bjelostijencevu 
i  JambreHcevii,  p)0  mag.  cifra.  —  d)  morchella 
esculenta.  B.  Sulek,  im.  41. 

2.  CIFRA,  »(.  nadimah  Turcinu  u  pjesmi,  maze 


biti  od  arap.  ^efrij,  gatar.  Do  neg  sjedi  Cifra 
Asan-aga.  Nar.  pjes.  juk.  500. 

CIFRANE,  n.  exornatio,  kiiene.  isporedi  cifrati. 
od  proMoga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bje- 
lostijenievu.  Negova  izprazna  odi^'a,  negovo  ci- 
frano  i  gizda.  D.  Eapi6  4'47. 

CIFRAST,  adj.  comptus,  kicen.  samo  u  Bjelo- 
stijencevu rjeiniku.  isporedi  cifra  pod  1,  c. ,  od 
cega  je  i  pustalo. 

CIFRA.^,  cifrasa,  m.  koji  se  cifra,  kiti.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca.  Muza  sebi  zcli,  a  no  luda 
votrenaka  i  cifrasa.  D.  Obradovic,  bas.  158. 

CIFRASICA,  /.  zensko  koje  se  cifra,  kiti.  pro- 
sloga vijeka  u  jednoga  pisca.  Besposlena  cifrasica. 
D.  Obradovic,  bas.  246. 

CIFRATI,  cifrilm,  impf.  ornare,  kititi.  od  mag. 
cifrazni.  od  prosloga  vijeka,  ismedii  rjecnika  samo 
u  Bjelostijencevu.  1.  prelazno:  Moje  tilo,  koje 
sam  gizdao,  cifro.  I).  Rapic  319.  —  2.  sa  se,  re- 
fleksiv.  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  gdje  gdje  se 
govori  .sa  v  mjesto  f :  civrati  se,  kititi  se.  M.  Ko- 
vacevid. 

CIFRICA,  /.  dem.  cifra  pod  1,  c  samo  ii  Bje- 
lostijencevu rjecniku. 

1.  CIGAL,  cigla,  m.  vidi  oigla.  samo  u  rjec- 
nicima Bjelostijencevu  i  Jambresiceou,  u  oba  kaj- 
Icavski  ,cigel'. 

2.  CIGAL,  cigla,  m.  unia,  vijedro  kojim  se  voda 
vadi,  kabao.  same  u  Mikafimi  rjecniku.  Od  sred. 
lat.  siclus,  sicla,  lat.  situlus,  situla.  isporedi  siglo, 
sidlo. 

CIGA]^,  cig}a,  m.  vidi  cigla.  samo  u  Voltigijinu 
rjecniku,  kajkavski  sa  e  mjesto  a. 

CIGAN,  m.  vidi  Ciganin.  od  xvn  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Bjelostijencevu ,  Jambresicevu  i 
Voltigijinu.  Cigan  brunde  s  lazmi  kuje.  P.  Vite- 
zovic,  cvit  138. 

CIGANAC,  Ciganca,  m.  dem..  Ciganin.  samo  u 
Sttdicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  Cigancac.  oboje  po 
svoj  prilici  nacineno  za  rjecnik. 

CIGANCAD,  /.  coll.  ])ueri  Zingari.  u  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Te  ufatili 
dvoje  Cigancadi.  Nar.  pjes.  juk.  604.  Deca  kazu 
materi  kako  su  im  Cigancad  otela  kolac.  Nar. 
prip.  vrc.  38.  Ovde  je  bilo  .  .  .  Cigana,  Ciganaka 
i  Cigancadi.   M.  D.  Milicevic,  vec.  272. 

CIGANCE,  Ciganceta,  «.  puer  Zingarus.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Kazala 
Ciganka  Cigaucetu.  Vuk,  nar.  posl.  201.  Cigance 
javi  ocu  da  bjezi.  Nar.  prip.  vrc.  38. 

CIGANCENE,  n.  mos  Zingarae.  isporedi  ci- 
ganciti.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CIGANCICA,  /.  dem.  Ciganka.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vnkoini.  Akc.  ostaje,  samo 
su  «  gen.  pi.  jos  oba  zadna  sloga  duga:  Cigan- 
cica,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  C'igan- 
cice,  Cigancicom.  a)  u  pravom  smislu:  Pa  se  nije 
mnogo  razlikovala  od  drugih  Cigancica.  M.  £). 
Milicevic,  let.  vec.  157.  —  b)  I'leka  jabuka  u  Hr- 
vatskoj.  B.  Sulek ,  im.  41.  —  c)  ncka  se  basca 
kod  Biograda  u  Srbiji  zove  tako.  BaSta  Cigan- 
cica. Sr.  Nov.  1873.  (339. 

1.  CIGANCICI,  CigiVncica,  m.  pi.  pueri  Zingari. 
u  nase  vrijeme,  izm.edu  rjecnika  u  StuUcevu  (gdje 
je  ujedn.  ,cigancic')  i  u  Vukovu.  Nestalo  mi  mladi 
Cigancica.  Nar.  pjes.  vuk.  rje6.  Sill). 

2.  CIGANCICI,  oigancida,  m.  pi.  vidi  cigani 
pod  2  (sofa). 

ClGANCIN,  adj.  sto  pripada  Ciganci.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 


CIGANOINA 


770 


CIGANSKI 


CIGANCINA,  /'.  augm.  Ciganka.  snmo  u  Vii- 
kovu  rjecnikti. 

CIGAN(;'ITI,  cigantim,  /ny)/.  facere  more  Zin- 
garae.  ml  proUoga  vijeka ,  izmedii  rjecnika  samo 
u  Vukovu,  gdje  se  tiimaii  kako  je  stm'jeno.  ci- 
ganiiti  je  osobito  prositi  Hi  iskati  navajujuci, 
tie  odstupajuci,  kao  sto  cine  Ciganke.  ISte  govo- 
reci:  dajte  milostiiiu  .  .  .  Ne  znam  ili  mi  je  zgad- 
nije  bilo  siaroga  pogrbjena,  gdi  po  crkvi  kas|e 
i  ciganci,  gledafci  ili  I'lpgova  djakona.  D.  Obra- 
dovic,  bas.  337. 

CIGANCURA,  /.  augm.  ciganka.  B.  Musicki. 
Ceri  se  prokleta  CigancHira.  M.  D.  Milicevic,  vec. 
131. 

1.  CIGANI,  Cigiina,  m.  pi.  selu  u  Bosiii  it  okrugti 
bihackom.  Statist.  48.  isporcdi  Ciganin. 

2.  CIGANI,  cigaua,  in.  jil.  snijeg  koji  .se  pada- 
juii  malo  otopi  pa  se  sbije  u  zrnca  i  tako  na 
zem^u  pada  (nije  gri'ul,  nego  nalik  na  n).  suve 
se  i  soja.  u  nase  vrijeme ,  ismeda  rjecnika  samo 
H  Vukovu.  Postaiiem  ce  biti  od  tal.  .sicciolo,  cic- 
ciolo,  ivarak.  Isla  kiSa  i  snijeg  i  cigani.  Vuk, 
nar.  posl.  131. 

CIGANICA,/.  ridi  Ciganka.  samo  a  Bjclosti- 
jencevu  rjecniku,  ti  kom  je  osim  jiravoga  znaiena 
jos  i  zena  koja  vara,  i  neka  se  jabuka  it  Hrvat- 
skoj  tako  zone.  B.  Sulek,  im.  41. 

CIGAJ^IUKA ,  /.  neka  jabuka  u  IfriHitskoj.  B. 
Sulek,  im.  41.  isporedi  ciganica,  fiiganiWna.  Z'o- 
stanem  je  dein.  od  Ciganica. 

CIGANIC,  m.  dcm:  Ciganin.  samu  u  StuUccvu 
rjecniku.  isporedi  Ciganci6i. 

CIGANIJA,  /.  1.  cigansko  postupaue,  ciganski 
posao.  a)  prijevara.  od  xvii  vijeka,  izmedii  rjec- 
nika samo  u  Bjelostijencevu.  Ako  mi^  sada  jos 
koju  ciganiju  metne.  Stai'ine  11,  83.  Negove  ci- 
ganije  slusajuci.  97.  La2  sada  i  ciganija  skoro 
da  ni  zla  mastrija.  P.  Vitezovic,  cvit  G2.  —  b)  bez- 
obrazno  iskai'ic,  preveliko  naplacivai'ic.  isporedi 
ciganciti.  Svima  ovima  treba  sto  dati,  i  ako  sva- 
kom  od  lii  prnzi  po  10  ili  1.5  soldina,  a  oni  iz- 
bece  oci  i  novce  bace,  jos  k  tomu  pocnu  psovati 
i  coveka  sramotlti  .  .  .  Ciganije  onake  nisam  nide 
video.  G.  Zelio  .501.  —  c)  skitiia:  De  je  Pctar  iz 
skole?  Otisao  u  ciganiju,  t.  j.  odskitao  se  da  se 
igra.  J.  Bogdanovic.  —  2.  coll.  Cigani,  Zingari. 
u  Vukoou  rjecniku. 

CIGANIN,  m.  Zingai-us.  Od  xvii  eijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mikalinu,  Belinu  (784"),  Bjelostijen- 
cevu (58''),  Volfigijinu  (24),  Stuliievii  i  Vukovu. 
isporedi  Jedupak,  Cigan.  Akc.  se  ne  mJjena,  samo 
su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  CTgana. 
—  a)  u  pravom  smislti:  Kada  je  potreba,  moze 
svaki  covjek  krstiti,  i  Turcin  i  Ciputin  i  ('iganin. 
M.  Divkovic,  nauk.  143l\  Ako  bi  veroval  u  sricu, 
ku  povidaju  Cigani  u  ruku  gledajuci.  l'\  Glavinic, 
svit.  56.  Prijateja  ki  ukani,  jos  je  gorsi  neg  Ci- 
gani. P.  Vitezovic,  cvit  12.  Idu  k  Ciganom  i  ca- 
rataricama.  F.  Lastric,  svet.  102.  Cigani,  koji  po 
brazgotinam  ruku  nastoje  prirec  dogadajo.  Turl. 
blago  2,  .58.  tSvit  Cigane  vrlo  kori  od  svi  judi  da 
su  gori,  jer  sn  lini  od  kolina  i  lupezi  od  starina. 
V.  Dosen  211.  Bog  ubio  cara  Ciganina!  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  4.58,  —  b)  deceptor,  varalica.  a  Bjelusti- 
jencevu  rjecniku.  —  c)  morska  riba,  koja  se  zove 
i  crncic,  ancylocheilus  subarquata  Kanp.  Progr. 
spal.   1881.  38. 

CIGANINOV,  adj.  sto  pripada  Ciganinu.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CIGANISANE,  n.  mos  Zingari.  isporedi  ciga- 
nisati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 


CIGANISATI ,  eigsYnisem ,  im^yf.  facere  more 
Zingari.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  i  tu- 
maci  kako  je  stavfeno,  a  bice  pogadati  se  kao 
Ciganin,  prevec  cjeiiknti  se.  isporedi  ciganiti  se, 
ciganciti. 

CIGANISTE,  n.  neko  mjesto  u  Srbiji  u  okrugu 
crnorijeckom.  Branik  u  Ciganistu.  Sr.  Nov.  1863. 
2.59. 

CIGANITI,  eiganim,  impf.  1.  neprelazno:  a)  va- 
rati.  u  rjccnicima  Bjelostijencevu,  Voltigijinu  i 
Stuticcvu.  —  b)  prosjaciti.  samo  u  Voltigijinu 
rjecniku.  —  c)  skitati  se.  u  Stulicevii  rjecniku  i 
u  narodnom  govoru  a  Lici.  Nemojte,  djeco,  ci- 
ganiti. .1.  Bogdanovic.  —  2.  sa  se,  refleksiv.  vidi 
ciganisati.  samo   u  Vukovu  rjecniku. 

CIGANKA,  /.  Zingara.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mikalinu  (gdje  najprije  i  dolazi),  u 
Belinu  (784''»),  Stulicevu  i  Vukovu.  isporedi  Je- 
dupka.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  Ciganaka ,  a 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  Ci- 
ganke, Cigankom.  —  a)  u  pravom  smislu:  Misko, 
sto  drzi  Ciganku.  Bud.  spora.  Glasn.  ii.  3,  77.  Od 
vraca,  od  Ciganki  i  od  drugih  bajalica.  I.  Grli- 
cio  .32.  Ni  Cigankam  ni  bajalicam.  S.  Margitic, 
fala  285.  Kad  tko  gleda  u  brazgotine  od  diana, 
sto  puno  obioaju  Ciganke  pogadajuci  da  ee  ti 
se  zgoditi  to  i  to.  J.  Banovac,  pripov.  192.  Povi- 
rova  jednoj  Ciganki,  jednoj  bajalici.  .T.  Filipovic, 
prip.  1,  140.  Viriiju  Cigankama  kad  im  u  dlan 
baju.  F.  Lastric,  ned.  324.  U  Ciganko  je  crn  obraz, 
al'  je  puna  torba.  Nar.  posl.  vuk.  338.  U  Ciganko 
traziti  kisela  mlijeka  (traziti  sto  ondje  gdje  nije 
prilike  da  se  moze  na6i,  jer  Ciganka  i  sama  prosi 
mlijeko).  338.  Ovde  je  bilo  .  .  .  Cigana,  Ciganaka, 
i  Cigancadi.  M.  B.  Milicevic,  vec.  272.  Posle  je 
dala  Ciganci  za  dve  ruble.  M.  D.  Milicevic,  let. 
vec.  247.  —  b)  neka  vinova  loza  i  neka  jabuka 
i  turcinak.  turcin-cvijet.  B.  Sulek,  im.  42.  —  c)  za- 
selak  kod  gornega  Milwlca  u  Slavoniji  u  podzu- 
paniji  virovitickoj.  Scbem.  zagr.  1875.  151.  Pre- 
gled  HI. 

CIGANKARA ,  /.  neka  jabuka  u  Srbiji.  L. 
Kovacevic. 

CIGANKINA,  /.  Zingara,  Ciganka.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku. 

CIGANLIJA,  /.  ostrvo  u  Savi  kod  Biograda. 
save  se  i  Ciganska  ada.  Sr.  Nov.  1867.  282.  1871. 
678.  /  drugo  ostrvo  ii  Brini  u  okrugu  podrinskom. 
Zemja  u  Ciganliji.  Sr,  Nov.  1870.  718. 

fJIGANLUK,  )».  mos,  vagatio  Zingarorum.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  ciganija, 

CIGANOVAC,  Cigan(3vca,  m.  a)  selo  u  Bosni 
blizu  Diibice  u  Kozari.  M.  Ruzicic.  —  b)  potok 
u  Lici  u  Divoselu.  J.  Bogdanovic. 

CIGANOVACA,  /.  neko  mjesto  pod  iiivama  u 
Srbiji  11  okrugu  sahai'kom.  Niva  na  Ciganovaci. 
Sr.  Nov.  1866.  306. 

CIGANOVIC,  in.  sin  Ciganinov.  a)  poritga  co- 
vjeku  koji  laze  i  vara,  xvii  vijeka.  akcenat  mu 
se  ne  zna  za  cijclo.  To  je  kurva  i  Ciganovic;  lie- 
gove  la/.i  ne  slusajte.  Starine  11,  97.  —  b)  prez- 
ime  u  nase  vrijeme:  Petar  Ciganovif^,  Sem,  prav. 
1808.  00.  Ciganovic.  .F.  Bogdanovic,  isporedi  Ci- 
ganovici. 

CIGANOVKU,  Ciganovicil,  m..  pi.  selo  u  Bosni 
u  okrugu  travniikoni .  Statist.  68.  akcenat  se  ne  zna 
za  cijelo;  stav^en  je  premn  prezimenu  Ciganovic, 
koje  vidi. 

CIGANSKI,  adj  zingarus.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu,  Bjelostijencevu,  Stuli- 
cevu i  Vukovu.  a)  u  pravom  smislu :  Paval  z  jedne 


ciganStina 


780 


CIQLOVIT 


divojke  jednoga  ciganakoga  djavla  zagnul  jest. 
Anton  Dalm.,  nov.  test.  1,  197''.  Mi  ni.smo  cigau- 
ske  vire  ni  dctecp  rici.  Starine  11,  IH").  Ciganska 
toibica  prijekorna  vpcera  a  porodni  rufak.  Nar. 
posl.  vuk.  SW.  Ciganska  krv  nikada  .se  platiti 
no  mozo  (jer  si'i  (^iijatii  traze  da  jc  osvete,  ako 
hi  driigim  Clgnnima  vec  i  placena  bila).  —  b)  Ci- 
ganska ada,  vidi  Ciganlija.  Povedo  on  svu  vojsku 
crez  Cigansku  adu.  J.  Rajic,  boj  (iG.  —  c)  adv. 
ciganski:  Jos  ciganski  i  dlanc  gledatp,  niko  stvari 
doSaste  gatate.  L.  ^iibuski  33.  Ciganski  so  vaja  po- 
gadati,  a  gospodarski  plafati.  Nar.  po.fl.  vuk.  344. 
CIGANSTINA,  /.  aucjm.  Ciganka  i  Ciganin.  ?( 
Vulcoini  ijcciiikii.  I  uzinijo  crnu  Ciganstinn.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjc6.  81 1^. 

CIGAR,  cigara,  m.  tal.  sigaro,  /;•.  cigare,  nem. 

zigarre,  od  span,  cigarro,  od  cigarar,  uvijati.  is- 

poredi  cigara.  Zapali  cigar.  Nar.  prip.  mikul.  25. 

CIGARA,  /.   vidi  cigar.   Paliti   cigaru.   M.  D. 

Milidevic,  zlosel.  39. 

CIGLA,  /.  later,  opclca.  od  prosloya  vijeka,  iz- 
■niedii  rjecnika  sanio  n  Vukovit.  isporedi  cig|a,  ci- 
gal.  Od  nem.  ziegel ,  koje  jc  od  lat.  tegula.  ispo- 
rcdi  tugla.  Akc.  se  mijena  u  yen.  pi.:  cigala,  a 
samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.: 
cigle,  clglom.  Da  peku  matune,  opeke  oli  cigle.  A. 
Kacic,  kor.  57.  Treci  grcki  ciglu  zapovida.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  159.  Kruh  prisni  bezobrazno  ope- 
kom  ili  ti  ciglom  nazivaju.  A.  Kauizlic,  kam.  492. 
CIGLANA,  ./'.  officina  latoraria,  fornax  late- 
raria.  u  nase  vrijeine,  izmeda  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  isporcdi  ciglenica.  iiijesto  gdje  je  kad 
god  bila  ciglana,  iesto  se  i  poslije  zove  tako: 
Zem}a  ciglana.  Sr.  Nov.  1870.  177. 

CIGLANIK,  Ciglanika,  m.  selo  u  slavonskoj 
krajini  hlizii  Nave  Gradiske.  Razdje).  13.  pisu 
ga  i  Ciglenik.  Schem.  zagr.  1875.  58. 

CIGLANO,  adv.  vidi  ciglo.  u  nase  vrijeme  u 
jednoga  pisca.  isporcdi  cigleni.  Da  je  vama  pro- 
budit'  se  dano  i  ciglano  bit"  s  nama  do  mraka. 
Osvet.  2,  165. 

CiGLAR,  ciglara,  »».  laterarius.  opekar.^  od 
pro'sloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Bjelostijencevu, 
Jambrcsicevu  i  Vukovu.  Drvodilci,  krecari,  ciglari. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  162.  Ovi  ga  proda  jednom 
ciglaru.   D.  Obradovic,  bas.  65. 

GIGLARICA ,  /.  brodica  koja^  stoji  do  ciglina 
(koji  vidi).  na  Bracu.  A.  Ostojic. 

CIGLARIC,  m.  presime  u  nase  vrijeme.  Sobem. 
zagr.  1875.  259. 

CIGLARIJA,  /.  ars  lateraria.  samo  u  Bjelo- 
stijencevu rjecnika. 

CIGLEGIJA,  m.  vidi  ciglar.  u  nase  vrijeme.  Da 
}ios]e  majstore  ciglegije  ovamo.  Djel.  prot.  115. 
CIGLEN,  adj.  laterarius,  latericius.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  i  Jam- 
brcsicevu. Pak  ju  kaluf  u  cigleni  dase.  J.  S.  Rej- 
kovic, kuc.  246.  Ciglena  steua.  Bjelostjenac  59*. 
CIGLENA,  /.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
bjelovarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  167.  Pregled  78. 
U  Cigleni.  ^ 

CIGLENI,  adj.  vidi  cigli.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  Bo]a  su  mi  tri  ciglena  dana  gdje 
ne  ima  o  Turcinu  glasa  no  stotinu  da  navrsim 
kud  kopito  okrutnicko  seta.  Osvet.  2,  20.  Pa  da 
komu  proromonis  gorku,  bi  ti  devet  za  ci^'lenu 
dalo.  2,  52.  Ja  sam  prvi  da  cigleni  pode.  2,  69. 
Izginuti  sve  do  ciglenoga.  3,  38. 

1.  CIGLENICA,  /.  vidi  ciglana.  samo  n  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu,  Jambrcsicevu  i  Voltigijinu. 


2.  (!1GLENICA,  /.  dva  sela  u  Hrvatskoj:  jedno 
u  podzupaniji  krapinsko-toplickoj.  Pregled  51.  a 
drugo  u  kriSkoj.  Pregled  87.  Schem.  zagr.  1875. 
11.5. 

CIGLENIK,  Ciglenika,  m.  a)  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  pozeskoj.  Schem.  zagr.  1875.  42. 
Pregled  91.  —  b)  vidi  Ciglanik:  Orijevac  i  Ci- 
glenik znadu.  Nadod.  62. 

CIGLI,  adj.  solus,  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  H  Mika'finu  (ni  jedan  cigli,  no  unus  quidem 
320")  u  Slulicevu  (unicus)  i  u  Vukovu  (nonnisi). 
Postana  jos  ne  sa  svijem  poznata :  moze  biti  od 
kor.  skag.  .'itrsiti,  osamiti  se.  isporcdi  ceznuti.  i  je 
postalo  od  starijcga  c:  «  staromje  slovenskomje- 
ziku  sccgh..  —  a)  o  cejadetu  ili  o  cemu  god,  kad 
se  hoce  da  kaze  da  jc  samo  jedno  ili  samo^  onoliko 
koliko  sc  kaze.  po  tome  iesto  stoji  i  s  rijecju  jedan 
i  drugim  malim  brojevima.  U  jedan  cigli  cas  kon 
mene  toj  dodo.  N.  Najeskovii  1,  216.  Ne  progo- 
vorivsi  ni  ciglu  ric  protiva  onim.  B.  Kasic,  is.  63. 
Tko  bude  najmanega  cigloga  jednoga  nehajati. 
B.  Kasic,  nasi.  231.  Okropi  mene  jednom  ciglom 
kapjom.  V.  Andrijasevii ,  dev.  88.  Cuteii  ciglu 
jednu  rijefi.  M.  Radnic  59.  Ne  ce  raoci  uciniti 
jedan  cigli  grih  prostni.  I.  T.  Mrnayic,  ist.  45. 
Jedno  ciglo  znamo,  sto  ste  nam  obecali  da  Aete 
nam  podiliti  zem}u.  Bud.  spom.  glas.  ii.  3,  89. 
Meni  cini  se  toliko  mucno  na  mekoj  posteli  le- 
zati  (ne  kreiuci  se)  jednu  ciglu  noc.  A^  d.  Bella, 
razgov.  221.  Bjese  cigli  jedan  zgraden.  Ziv.  is.  56. 
Nakon  sto  godista  ne  ce  biti  ziv  ni  cigli  vojnik. 
Besjede  kr.  71.  Koliko  se  krstjana  nahod:  u  paklu 
za  jedan  cigli  grijeh  smrtni?  111.  Ne  ima  pro- 
pustiti  da  prode  dan  ni  cigli.  D.  Mattel  97.  Ne 
ce  uzivati  ni  ciglu  mrvicu  mira  i  odahnuoa.  Misli 
krst.  44.  Ona  drugo  uzet  ne  ce  neg  tri  zrna  cigla 
lece.  N.  Marci  137.  Ni  miso  dobru  jednu  ciglu 
ni  vlas  cigli  nase  glave  bogu  pridau  propustit 
ne  CO.  B.  Cuceri  9.  Ne  trpeci  da  iko  .  .  .  smije 
pisnut  jednu  rijec  ciglu  u  bozjoj  kuci.^  310.^  Kosa 
od  smrti  svijeh  nas  do  cigloga  pozneti  ce.  12. 
Drage  duse,  sve  do  cigle  drugi  put  imate  se  po- 
roditi.  78.  Od  Srbaja  nitko  ne  pogibe  razma  jedno 
ciglo  momce  mlado.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  190.  S  go- 
spodarom  cigle  dvije  sluge.  2,  538.  A  sa  begom 
cigle  do  tri  sluge.  2,  449.  Na  toj  nasoj  rail  cigla 
je  jabuka.  Jacke  32.  Nije  istina,  nije  ni  ciglo  jedno. 
Nar.  prip.  vrc.  201.  Siroma  nije  imao  ni  jedne 
cigle  pare.  Magaz.  1868.  57.  —  b)  hes  subst.  u 
instr.  sing,  fern.,  kojim  se  kazuje  vrijeme,  s  inst. 
jednom-:  Zaparnti  onu  rijec  apostola  Pavla,  koja 
se  ciglom  jednom  na  godinu  u  crkvi  cita.  Nar. 
prip.  vrc.  128.  —  c)  adv.  ciglo,  solum,  samo: 
Ooisti  Isus  deset  gubavaca,  ali  se  ciglo  jedan  po- 
vrati.  M.  A..  Relkovic,  sabr.  30.  Jer  u  nega  ciglo 
dvadest  druga.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  281.  S  sobom 
uzmi  ciglo  dvije  sluge.  Pjev.  cm.  266. 

1.  CIGLIN,  m-.  ime  musko ,  koje  dolazi  prije 
nasega  vremena  u  jednom  spomeniku.  S.  Nova- 
kovi'c,  pom.  112.  postanem  moze  biti  od  cigli. 

2.  CIGLIN,  ciglina,  m.  ,bi}eg  (pluto  i  zbana) 
po  kom  se  ribar  vlada  da  se  oba  krila  mreze 
potegnu  na  suho,  da  riba  ne  bi  prodrla  mrezu'. 
na  Bracu.  A.  Ostojic.  isporcdi  cigal  ^md  2  (urna), 
od  cega  ce  biti  i  postao. 

CIGLO,  adv.  vidi  kod  cigli. 

CIGLOVETNI,  adj.  sto  i  cigli,  samo  jacega 
znacena,  te  mu  se  dodajc  kad  se  hoce  jos  jaee 
da  kaze  nego  sto  bi  se  Aim  samijem  kazalo :  cigli 
ciglovetni.  samo  u  Vukovu  rjecnika.  isporcdi  isto- 
vetni. 

CIGLOVIT,  adj.   vidi  cigli.  «  jednoga  pisca 


CIGl^A 


781 


CIJECA 


XVI  vijelca.  Ne  ktjese  da  jedan  cigloviti  za  lijek 
u  tizijeh  stranah  ostane.  M.  Dr^ic  2il. 

CIG^jA,  /.  vidi  cigla.  S.  Novakovic.  I.  Pavlovic. 
Iz  cigje  pecene.  P.  Bolic  2,  74.  i  neko  mjesto  u 
Srbiji  na  suhqj  medi  prema  Bosni  sove  se  Cigja. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  724. 

CIG!^ANA,  /.  tridi  ciglaua.  S.  Novakovic.  I. 
Pavlovic.  i  ostrvo  jedno  a  Saiyi  kod  Biograda 
zove  se  Cigfana.  Eegul.  sav.  196. 

CIGl^AK ,  cigjara ,  m.  vidi  ciglar.   I.  Pavlovic. 

CIGO,  m.  hyp.  Ciganin.  u  nase  vrijcme,  iziiiedu 
rjeinika  samo  u  Vukovii.  Akc.  se  inijena  u  voc: 
Cfgo.  Lakse,  cigo !  Nar.  prip.  vrc.  36.  Jei-  je  cigo 
vec   uhvatio   sto   mii   vaja.   Nar.  prip.  bos.  1,  32. 

CIGOLI,  m.  2yl-  samo  u  zagoneci  o  prstima: 
Cigoli  vezu,  cigoli  predu,  cigoli  goli,  te  goli.  Nar. 
zag.  nov.  179.  mjesto  cigoli  govori  se  i  vigoli. 
bez  sumne  Je  goli  nom.  pi.  masc.  od  go,  a  ci  neki 
dometak.  isporedi  ciciban. 

CIGROVAC,  (Jigrovca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krapinsko-toplickoj.  u  mjestana  kaj- 
kavski  Cigrovec.  Schem.  zagr.  1875.  37.  Pregled  53. 

CIGULIC:,  m.  prezime  ii  Diibrovnikit  xv  vijeka. 
Mon.  Serb.  320.  Daaicid  3,  449. 

CIGULIN,  cigulina,  m.  samo  u  zagonetkama: 
0  vodenici:  Cigulin  cici  u  lugu;  da  nije  cigulina 
u  lugu,  svi  bi  judi  zaludu.  Vuk,  rjec.  Sllb.  Nar. 
zag.  nov.  133.  o  vjetru  i  travi :  Cigulin  cici ,  ta- 
kosava  igra.  Nar.  zag.  nov.  19.  M  prvoj  mjesto 
cigulin  govore  i  cikutin ,  a  u  drugoj  mjesto  ci- 
gulin cici  govore  i  dudulija  svira.  ■(«  objenia  jc 
rijec  nacinena  od  glasova  ci  od  oioati.  isporedi 
cigu}in. 

CIGtH^IN  ,  cigujiua ,  m.  samo  u  zagoneci  o 
derma:  Cigu|in  cici,  ciga  vodu  vuce;  druzuline, 
drnze,  kamo  moje  uze  ?  Nar.  zag.  nov.  48.  mjesto 
cici,  ciga  i  druzuline  govore  i  cim  civra  i  kcke- 
Jene.  Vuk,  rjec.  Sllb.  isporedi  cigulin. 

CIGUKAN,  cigurna,  adj.  vidi  siguran,  od  cega 
je  i  postalo  promijenivsi  s  na  c.  u  nase  vrijeme. 
Dokle  god  su  oui  tamo,  nikom  iiista  nije  cigurno. 
M.  D.  Milicevic ,  vec.  124.  dolazi  i  mjesto  velik, 
kao  -sto  se  priprarla  (isporedi  sigurati),  te  je 
ohilno:  Kad  sam  bio  u  Budimu  gradu,  video  sam 
cigurnu  paradu.  Nar.  pjes.  srem.  41. 

CIGUKATI ,  cigiiram ,  impf.  vidi  sigurati ,  od 
cega  je  i  postalo  promijenivsi  s  na  c.  a  nase  ori- 
jeme.  Vojsku  cigui-amo  sa  zairom.  M.  Nenadovic, 
mem.  326. 

CIHOKA,  /.  vidi  tihora. 

CII,  glasovi  ci  i  i,  kojima  se  kazuje  kako  ptica 
(seva)  pjeoa:  Cii,  cii,  popiva  milo  jubko,  tancno. 
M.  P.  Katancic  74.  isporedi  ci  i  interj.  i. 

CIJEC,  vidi  cijeca. 

CIJECA,  praep.  propter,  okrnen  glasi  i  cijec. 
stoji  s  gen.  znaceci  s  nim  isto  sto  i  prijedl.  radi. 
najvise  stuji  iza  gen.,  ali  dosta  cesto  i  pred  nim.. 
-ije-  je  po  sadasnem  juznom  govoru  od  staroga  C; 
mjesto  cega  je  u  zapadnom  i,  u  istoenom  e,  ali 
ga  u  istoenom  nema.  —  Dolazi  od  xiii  vijeka 
(vidi  prvi  primjer),  okrnen  od  xv,  ali  se  jednako 
drzi  i  cio;  izmeda  rjeinika  u  Mikalinii  (49^.  50"), 
Belinu  (353"),  Stuliceiut,  Vukoini  (samo  okrnen, 
s  dodatkom  da  se  govori  ii  Dubrovnikii)  i  u  Da- 
nicicevu.  nepouzdana  pravopisa  radi  ne  maze  se 
znati  u  pisaca  koji  su  pisali  juznijem  govorom 
je  Ii  -ije-  Hi  samo  -je- ;  Vuk  u  rjecniku  ima  i 
,cje6' ;  ali  u  Bubrovniku  ne  govore  drugaiije  nego 
cijeca  i  cijec  (L.  Zore),  za  to  be  se  i  ti  primje- 
rima  gdje  jc  god  po  juznom  govoru  stavl-ati  ije. 


—  Postanem  misli  se  da  je  od  kor.  ski ,  od  ko- 
jega  i  cijena,  te  bi  znaceiie  bilo  kao  motreci,  uzi- 
viajuci  na  um.  —  isporedi  cijece ,  cijeci ,  cijecu. 
1.  uzrok  koji  se  ovijem  prijedlogom  i  genetivom 
kaze  toliko  je  samo  uzrok  sto  se  uzima  na  um  Hi 
sto  se  nalazi  a  po  tom  i  samo  sto  jest  ono  sto 
znaci  rijec  koja  stoji  u  gen.,  te  prema  tome  kako 
treba  Hi  kako  moze  Hi  kako  se  misli  da  treba  Hi 
da  moze  biva  ono  cemu  se  uzrok  kaze.  a)  taki 
uzrok  moze  biti  stvar  tjelesna  Hi  umna.  ona  moze 
i  ciniti  Hi  pomagati  da  bude  ono  cemu  se  kaze 
da  je  uzrok;  ali  moze  biti  i  bez  toga.  Cica  te 
smuti'ie  jesu  storeni  razvodi  i  termeni  postavjeni. 
Mon.  Croat.  18.  Toga  ceca  za  vasega  sina  hocemo 
pecalith.  Spom.  sr.  1,  46.  Ovogaj  drugoga  lista 
ceca  na  ont  prtvi  listt  ustavismo  se  stde  odtpi- 
sati.  51.  Bogb  zna  da  o  tomt  ncJsmo  mislili  ni 
radili,  ...  a  vtse  vase  ctsti  i  uztviseuija  ceca. 
69.  To  da  ucinimo  vase  Jubve  i  ineht  bosiiant 
cect.  83.  Zakona  ceca  potrt-buo  bi  poslatt  go- 
spodbstvu  ti  2  cloveka.  lOli.  Nase  mobe  cect  dase 
namt.  Mon.  serb.  399.  Da  biste  mu  cinili  opraviti 
cica  prijazni  nase.  Mon.  croat.  77.  Braniti  ga  u 
liem  cic  nase  vo}e  i  nega  verne  i  prave  sluzbe. 
85.  Cijed  grijeha  nasijeli  puk  tvoj  u  poruganje 
jest.  N.  Raiiina  51.  Cijec  toga  dode  ra.srda  bozja. 
591'.  Muogo  veie  vjerovase  cijei  besjeda  liego- 
vijeli.  66iJ.  loan.  4,  41.  Gdi  so  bjehu  skupili  cijec 
stralia  zidovskoga.  130''.  loan.  20,  19.  Izgibose 
cijec  svoje  ludosti.  119''.  Bog  rasrjen  utisi  se 
ei6a  almustva.  Korizm.  10.  Za  sto  toj  cinis?  .  .  . 
Cijec  ociju  tvojijeh.  Zbor.  17.  Mudra  ga  prajahu 
bogactva  cijec.  33''.  Glada  je  cijec  izio.  83''.  Cijec 
togaj  nas  ne  ostavi.  N.  Dimiti-ovic  46.  Ka  (tuga) 
me  je  skoncala  take  cijec  bolesti.  N.  Naleskovic 
1,  181.  Togaj  cijec  ja  im  rijeh.  216.  Nedostojan 
tko  je,  livalit  ga  ne  mari  cic  blaga.  P.  Hekto- 
rovi6  39.  Pozor  gizdavi  }uvon  stril,  s  koga  mrem, 
cic  koga  i  javi  i  u  sni  tuzan  grera.  M.  Drzic  5. 
Da  smo  I'lini  pokorni  ne  sauio  cic  kastiga,  da  cic 
zaznanja.  Katek.  1561.  52.  Taji  cic  srama  ili  ne- 
pomne  cica.  S.  Budinic,  ispr.  24.  Slize  s  nebes 
ciia  [ubavi  nase.  S.  Budinic,  sum.  Bb.  Toga  cic 
odlucio  jest.  50.  Cica  straha  bucenja  morskoga. 
Bei-nardin  1''.  luc.  21,  25.  VirovaSe  u  li  cica  rici 
zene,  ka  svidocastvo  ucini.  30.  Istom  da  toj  ne 
bi  ucinio  cijeca  oliolasti.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  24. 
Ne  promijeni  misli  cijeca  toga.  67.  Cijec  kojega 
se  uzroka  ovi  nacin  zove  rozario?  17.  Za.kona  cic 
nova  staroga  ne  ostavi.  I.  Gunduli6  149.  Svaka 
cijei  Ijepote  dostojna  je  bit'  carica.  361.  Cijec 
tve  vjere  krepke  toli  vijek  cos  zivjet',  Dubrov- 
nice,  389.  Kad  promislim  cica  jada  tko  sam  bio, 
tko  sam  sada.  228.  Mucna  u  srcu  cica  toga.  380. 
Bog  cijeca  velike  i  uzgane  [ubavi  koju  covjeku 
uosi,  pouizi  se  i  ucini  se  covjek.  M.  Divkovic, 
bes.  12.  U  strahu  cijeca  pogibili.  M.  Divkovic, 
nauk  5''.  Cijeca  toga  pocoti  cu.  M.  Orbin  2.  Dati 
zivot  radi  vjere  .  .  .  samo  cijeca  onoga  sto  mu  bise 
ocitovala  dobrota  bozja.  B.  Kasii,  ign.  19.  Ze- 
nidbe  s  pirom  kada  se  no  mogu  ciniti  cio  na- 
redbe  sabora.  B.  Kasic,  rit.  3.  tiiti  ce  .  .  .  zalost 
Judska  cica  straha  bucanja  morskoga.  I.  Bandu- 
lavic  1.  luc.  21,  25.  Nitkor  ocito  ne  govorase  cica 
straha  zudijskoga.  72.  loan.  7,  13.  Cijeca  ostalijeh 
uzroka  takovijeh.  S.  Matijevic  17.  Nut  sibe  nad 
nami  cic  griha.  B.  Ivrnarutic  10.  U  zalosti  sahnu 
i  blijede  cjjec  negove  teske  srece.  D.  Palmotic, 
Christ.  9  Covilv  naodeci  se  umoran  i  trudan  u 
vecer  cica_  muke  prosastoga  dne.  P.  Posilovic, 
nasi.  15'J.  Cinase  ono  cica  ubostva.  P.  Posilovic, 
cvijet  70.  Cica  starosti  ne  mogu  poznati  tebe.  80. 
Kokos  cica  joduoga  jaja  cini  veliku  buku.  147. 
Cijeca  zloccstva  moga  .sramujem  se.  V.  Andriasi, 


CIJECA 


782 


ci,te6a 


put.  77.  Koji  vo6e  ci6a  noznanja  nego  li  cida 
zlobp  saRriiiiju.  M.  Bijanliovi<?  )i.  Sve  prodaste 
ci6a  glada.  P.  Vulctit  4J.  Koji  progoiistvo  pod- 
noso  ci<''a  pravdo.  S.  Margitir,  i'ala  210.  No,  en 
ostaviti  gospodina  Isukrsta  cii'^a  tvoje  rici.  P.  Ma- 
cukat  58.  Ubi  ga  cijo6a  nonavidosti.  K.  Maga- 
rovic  20.  Ki  so  osudi  cijoi'  iicUari.  .1.  Kavaiiiii  17. 
Znamo,  vina  dobra  uijeca  i  Lot  stari  da  zaludi. 
2(i.  Cijeia  svoga  noposlulia  jiade  u  omrazu.  I. 
Dordi6,  salt.  ix.  No  mo/.o  izmoliti  vas  ofici  .  .  . 
ciAa  np.moci.  A.  Kadcii,  bogosl.  42  Cica  toga 
otide  cesar.  S.  Badrii ,  ukaz.  83.  Polikarpa  od- 
sudi  na  smrt  sudac  iiovirnik  cica  s.  viro.  J.  Ba- 
iiovac,  pripov.  59.  Da  so  na  nas  pravda  bozija 
razgi'iivila  ci6a  nasi  griha.  J.  Banovac,  razg.  8. 
'I'rpc  progonstvo  cijcc.  pravodnosti ,  to  jes  cijoca 
koje  inu  drago  krcjjosti.  Besjedo  kr.  26.  G-ovori 
kako  da  je  iziso  cijoca  cuda  izvan  sebe.  168. 
Kadi  toga  ucini  jcdnn  vecern ,  u  istinu  veliku  i 
preveliku  i  cijoca  pica  i  jostojsko,  i  cijeca  gosta 
neizbrojnih.  89.  Ostadose  izvan  sebo  zacudeni 
cica  nezine  veliko  lipote.  A.  Kacic,  korab.  28i. 
Da  mu  to  zlo  cica  mnostva  gx'ija  bog  dao  bise. 
331.  Cica  toga  nevirnoga  dila  digla  se  jc  vojska. 
A.  Kacic,  razg.  9.  Zazva  so  Dubrovnik  cica  du- 
bx'ave  koja  onde  rcstijase.  28.  Srce  tvojo  cijeca 
moje  jubavi  ranono.  D.  Mattoi  18.  Scini  da  cica 
pravdo  i  od  luba\'i  biva  sto  se  ciui  brczrednom 
pozudoni.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  397.  Cijec  jcd- 
noga  cavla  izgubi  se  ploca,  a  ci6  ploce  kon,  a 
cic  koi'ia  koiiik.  Poslov.  dan.  11.  —  b)  taki  uzroh 
nioze  hiti  i  ccjaclc  Hi  fito  se  Icao  cefade  misli ;  aJco 
cefade  koje  je  taki  usrok  (Hi  sto  se  kao  cejade 
misli)  jos  i  cini  Hi  pomaze  da  hude  ono  cemii  se 
veli  da  je  uzrok,  onda  i  negovom  zaslugom  Hi 
krivicom  moze  biti  ono  cemu  se  kaze  uzrok;  ali 
i  bez  svega  toga  moze  biti.  Pridoso  no  tolikoj 
cije6  Isusa,  nego  da  bi  Lazara  vidjeli.  N.  Ba- 
nina  951'.  loan.  12,  9.  Cijec  puka,  koji  okolo  stoji, 
reci.  7813.  ioan.  11,  42.  Ne  pride  taj  glas  cijeca 
raene,  da  cijec  vas.  87'>.  ioan.  12,  30.  Sinovi  nih 
cica  liih  u  vijeke  ]jribivaju.  211''.  Jore  sve  ce  tebe 
cijec  ubiti.  Zbor.  38''.  Je  li  bio  igda  covjek  takoj 
nesrjeoan,  koliko  cu  ja  biti  cijec.  ove  niladice? 
43''.  Sad  mru  zeleoi  cic  tebe  jubavi.  P.  Zoranic  3''. 
Koji  mene  jide,  i  on  ce  ziviti  cica  mene.  A.  Ko- 
mulovic  45.  ioan.  6,  58.  Lednom  sumiiom  ciia 
prijato}a  svoga  proda.  D.  Palmotic,  clirist.  497. 
Zarad  Jubavi  bozje  i  cica  I'lega  sama  imas  se 
truditi.  M.  Radnic  461.  Koji  blagujc  mene,  i  on 
zive  cica  mene.  A.  Bacic  317.  ioan.  6,  58.  J.  Ba- 
novac, razgov.  230.  Oba  su  ti  mila  brata  cic  di- 
vojke  poginula.  Nar.  pjes.  bog.  115.  Nigda  nimam 
mira,  nikada  pokoja,  sve  to  cica  tebe,  draga  duso 
moja.  Nar.  i:ijes.  ist.  2   172. 

2.  isti  uzrok  kakav  je  naprijcd  moze  stajati  i 
onda  kad  ono  cemu  je  uzrok,  ako  jc  uzrok  cejade, 
biva  nemu  sa  voju,  nemu  za  ^ubav,  Hi  na  negovo 
dobro  Hi  korist ;  ako  li  je  uzrok  stvar ,  a  ono  is 
jubavi  k  I'loj  ili  na  nezino  dobro,  da  bi  rasla, 
napredovala.  a)  uzrok  cejade  Hi  sto  se  kao  cejadc 
misli :  I  oSte  vaiuL  pravimo  vasL  coca,  jore  namt 
ste  bili  opccnici,  jeda  vamt  je  takoj  videti  po- 
slati  svoja  dva  vlastelicica.  Spom.  sr.  1,  51.  Nasb 
ceca,  svojihi.  dobroht  prijatelt,  budi  ti  milostb 
.  .  .  upisatt.  73.  Tebe  samo  iscu,  tebe  samo  zu- 
dim,  tebe  se  cic  miscu  po  svitu  i  trudim.  H. 
Lucie  188.  Ako  li  vas  kada  koga  jesam  bratjo 
uvridio,  prostitc  mi  c-ica  boga,  koji  nas  je  svih 
stvorio.  P.  Vnletic  10.  Tko  Ijudo  dati  casu  vode 
.  .  .  ubogomu  cica  mone.  S.  Margitic,  fala  90. 
Ne  £es  .  .  .  cic  tebe  da  mru  judi.  A.  Vita|ic,  ostan. 
10.  Mrijot  cijec  kraja  umrloga  .  .  .  umrijet  cijeca 
boga.  J.  Kavaiiin  852.  Stvori  zvijeri  cijec  covjeka 


a  Coyjoka  ci6a  sobe.  J.  KavaAin  3G5.  Sto  patiin 
tobe  cijoia.  I.  Dordii ,  salt.  225.  CiAa  grTsiukPi 
postal]  mati  tvoja.  A.  Kani?>Ii('-,  utoc.  211.  l^ubav 
prama  bogu,  koju  bog  lioco  da  vazda  u  nasomu 
srcu  ciia  nega  gori,  bukti.  D.  RapiA  428.  U  kakve 
sam  pogibijo  sama  sobe  cica  vas  stavila.  A.  Ka- 
cic, korab.  105.  Mono  cijo6a  bi  kruto  bifiovan.  D. 
Mattoi  321.  —  u  torn  smishi  ,boga  cijoia'  u  jakoj 
molbi,  kao  zaklctvi,  da  bi  tko  ucinio  sto  kao  bogu 
za(ubav:  To  vas  prosimo,  cica  boga,  zvijto  nam 
od  kra]a.  Mon.  croat.  226.  Molim  to,  boga  cijec, 
privodi  me.  Zbor.  6''.  Vaj  meni ,  ni  li  grih ,  gle- 
dajte ,  ci6  boga ,  da  so  tac  izmorib  mlajalina  ne- 
boga.  II.  Lucie  230.  Gospoja  bez  jubavi  sto_je 
iuo,  boga  ci6a,  nor  ugasla  jodna  sviia?  A.  Cu- 
branovic  144.  Ah,  druzbo,  cijec  boga,  k  selima 
nasijcmi  s  mjesta  so  ovoga  dijelimo  voce  mi.  I. 
Gundulic  99.  Tebe  molim,  ciAa  boga,  ne  ostavi 
slugo  svoga.  P.  PosiloviA,  cvijet  221.  —  b)  uzrok 
stvar  umna:  Cica  imena  tvoga  oslobodi  mene. 
L.  Terzic  130.  Da  so  moja  krv  prolije  cijeia  tvoje 
slave  i  casti.  I.  V.  Buuic,  maud.  13.  Pomozi  nas, 
bozo  sveti,  ciia  slave  tvoga  imena.  P.  Vulotic  84. 
Nam  ill  dado  srjeca  voce  casti  nase  cijeca.  J.  Ka- 
vaiiin 240. 

3.  taki  uzrok  moze  biti  i  onda  kad  se  ono  sto 
se  veli  da  je  uzrok  hoce  onijcm  cemu  je  uzrok 
da  dukuci,  da  dobavi,  da  se  ucini,  da  bade,  da 
budc  kako  treba.  Na  to  nase  danjo  poslasuio  Petra 
da  obajde  to  nase  danje  cic  mejasov  okolusnih. 
Moil.  Croat.  60.  Lijeka  jo  cijec  izio.  Zbor.  33''. 
Jur  dva  dela  segaj  svita  izvili  smo  od  tej  sti-ane 
radi^  nase  brizne  lu'ane  jak  cic  niedna  pcela  cvita. 
A.  Cubranovic  141.  Gospoda  sva  od  svijeta  istu 
plemo  suproc  sebi  cijec  poroda.  I.  Gundulic  305. 
Jake  vojske  cijec  obraue  suproc  turskoj  drza 
smeci.  337.  S  mnogo  vitez,  straze  cica,  Dilavera 
svak  ugleda.  538.  Lasno  dva,  tri  i  cetiri  nac'  ce 
roba  cijeca  svjeta.  500.  Sastaje  se  cijeca  toga 
skup  od  vila  i  pastijera.  125.  Ki  vec  krat  hodise 
k  Turkoin  gusarstva  cic,  tore  ill  robise.  B.  Krna- 
rutic  17.  Prodavahu  oui  cica  svetilista  mirne  ov- 
eice.  D.  Palmoti6,  christ.  51.  Pazar  se  je  vas  ureda 
digo  i  usto  tega  cica,  da  dosasce  lijopo  gleda  gla- 
sovitijeli  tijeh  plemica.  J.  Palmotic,  dubr.  176. 
Devotion  cica  tvoga  spaseiia.  D.  Kajic  139. 

4.  uzrok  kakav  je  pod  2  i  3  dolazi  i  za  samo 
ticane,  kad  se  hoce  da  lease  da  se  sto  tice  na 
koji  god  nacin  onoga  sto  stoji  kao  uzrok  ili  da 
je  za  nim  kome  stalo.  Dvi  zapovidi  cica  ali  vrhu 
jedne  stvari.  Narucn.  42.  Neka  umis  razaznati 
kim  snom  imas  veru  dati  cic  srede  ove,  ku  6u  t' 
pravit'.  M.  Pelegriuovic  186.  Tuzba  je,  majko, 
tva  neredna,  samiri  se  cijeca  mene.  I.  Gundulii 
109.  Ne  bill  to  strpjeno  podnosil ,  da  mi  ni  cica 
to  pridi'age  me  vil.  110.  u  torn  smislu  u  jednoga 
pisca  2}rosloga  vijeka  i  mjesto  prijedl.  k  ili  prema : 
Tira  iz  srca  tvoga  obsluzivaiie  zapovidi  bozji, 
tlaci  jubav  cica  istoga,  trne  devotion  cica  sv. 
sakramenta.  D.  Rapic  139. 

5.  gen.  moze  biti  izostavjen,  kad  hi  bio  samo 
od  pronom.  to  Hi  ono ,  a  osobitom  se  recenicom 
privezanom  razUcnim  rijecima  ili  nicim  nepri- 
vezanom  kaze  sto  je  ,to'  ili  ,ono'.  uzrok  osiaje  kao 
naprijcd.  —  a)  za  recenicu  u  kojoj  je  cijeca  bez 
gen.  privezujc  se  druga:  aa)  rijcijju  sto.  uzrok 
kao  pod  1.  Izvan  sebo  bjehu  cijec  sto  se  bjese 
prigodUo.  N.  Raiiina  184.  act.  3,  10.  —  bb)  rijecju 
jer.  uzrok  kao  pod  1.  Nojzi  ga  no  ktjoh  dati  cid 
or  tebi  moja  misal  sluzit'  odlucil'  je  sva  godista 
moja.  D.  Rauina  106.  Cica  er  ujeki  na  lieu  kazes 
raj  a  u  srcu  pak  imas  pakljoni  zestok  vaj,  razlog 
mo  siluje  ...  da  budem  dalek  it'  od  tvojih  pri- 
vaia.  90.   Rauu   kad   ta   zvir  ocuti  u  sebi,   cijed 


CIJECA 


783 


CIJEDITI 


ere  smrtna  bi,  prostrije  se  i  pade  po  zemji.  F. 
Lukarevie  115.  Cijeca  jer  iiijedan  od  recenijeh 
proroka  ne  ima  tolike  kriposti,  ni  bi  je  svi  ii 
jedno  mogli  imati,  .  .  .  liotje  radi  toga  bog  po- 
slati  sina  svoga.  A.  Gucetii,  roz.  jez.  14G.  Veju 
da  bi  veci  (grijeh),  njesto  jer  bo  im  bjese  lasno 
ne  sagrijesit  a  nje§to  joster  radi  privelika  iie- 
harstva  i  cijeoa  er  liih  grijeh  ognusi  vas  narod 
Judski.  M.  Orbin  28.  To  je  cijeca  er  mi  u  tomu 
izricanju  prilagamo  slova  glasovita.  R.  Gainanic  8. 
Odiuci  Juda  temejito,  cijeca  jere  on  nije  mogao 
ukrasti  ono  tri  .stotine  penez ,  prodati  ninogo- 
ejenu  krv.  P.  B.  Baksii  5.  U  srce  ga  svi  primite 
cijec  er  va.s  je  pomilovo.  I.  Dordic,  salt.  216. 
Peta  bolest  bi  cica  jer  vidaso  svoju  pridragu  za- 
rucnicu.  M.  Lekusic  118.  Covjek  puteni  ne  raz- 
umije  stvari  koje  sn  dnha  bozjega,  cijec  er  cijeni 
da  je  sve  ludost.  D.  Mattei  13.  —  cc)  rijecju  da. 
usrok  kao  pod  3.  Kada  dazd  ide,  ne  izlazi  nigda 
na  dvor  iz  svoga  pribivalista  cijec  da  se  ne  iz- 
maze.  Zbor.  20.  Meni  ukras  svoj  ne  resi  svrseno 
cic  da  ja  ne  cvi}u  Juvenom  krjepostju,  kada  se 
razdiju  s  lio  slavnom  lijepostju.  S.  Mencetic  207. 
Ja  t'  ovi  cvijetak  moj  dajem  sad.  noka  znas,  jer 
cu  bit  sluga  tvoj  r^jec  ono  da  mi  das.  Mencetic- 
Drzic  4'J5.  Vid  noge  i  ruke  pribjene  gdi  stoje 
cijec  da  nas  od  muke  pak|eno  razdvojo.  N.  Na- 
Jeskovic  1,  100.  Iznac  vodu  cic  da  mu  vojska  od 
zede  ne  pomre.  D.  Rai'iina  vib.  O  pjesni  vi  moje, 
ke  biste  stvorene  ci6  da  se  glas  poje  vile  me 
Juvene.  1.50''.  Joster  se  iz  nova  prikazujem  pod- 
nositi  muke  joste  vece  cijeca  da  bai-e  ti  jiozaliti 
me  budes.  P.  B.  Baksic  IGi.  Prostite  svi  kolici 
cijec  da  meni  moj  stvorite]  budo  dobrovo|no  pro- 
stiti.  V.  Andrijasevic,  dev.  81.  Nastojto  bit  sveti 
cijed  da  to  ime  po  i-azlogu  dostojite.  I.  Dordic, 
ben.  93.  Neka  blaguje  putnik  cica  da  ne  oslabi 
na  putovanu.  I.  Krajic  32.  Krijepi  ga  tvojom 
milosti  cijec  da  udije  i  dobrovolno  izvrsi  nauke. 
D.  Mattei  79.  Je  si  li  .  .  .  isko  nacine  zabrai'iene 
cijec  da  obaznas  stvari  potajne  i  skrovene?  T.  Iva- 
novid  138.  Zelim  da  i  nas  dovede  na  srecni  konac 
smrti  svete  cijec  da  u  lioj  jubezjiva  prema  nami 
spasiteja  iznademo.  B.  Cuceri  92.  Sakrivam  se 
cijec  da  me  istes.  67.  —  b)  rccciiica  koja  bi  iiioyla 
biti  privezana  rijecju  jer  kao  iwd  bli.,  nalazi  se 
i  bez  jer;  tako  je  samo  cijeca  nijestu  neya:  Nitko 
.  .  .  se  tve  lijeposti  i)ozirat  ne  prima,  cijec,  ako 
tko  gleda  veseli  tvoj  obraz,  stvori  se  od  leda. 
S.  Mencetid  ()8.  Jer  kada  naziru  prisvital  tvoj 
obraz,  srdaccem  umiru  i  kojjnini  kako  mraz;  cijec, 
koji  cas  mene  gdi  vidis,  taj  hrlo  kako  cvit  ki 
vene  priklonis  sve  grlo.  301.  Komu  sad  poslati 
mecu  ove  pjesnii  ja  .  .  .  neg  tebi ,  komu  u  tojzi 
strani  vridno  se  sad  dice  svi  nasi  gradani,  cic 
tvori,  kad  umor  budu  t'  ki  podati,  da  nima  razgo- 
vor  moz'  ki  god  prijati.  D.  Eai'iina  x.  —  c)  mjesto 
recenice  koja  bi  bila  privezana  rijecju  da  kao 
pod  cc.  II  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  iiijinitiv: 
Pribivate  srijedu  srda  i  vecega  srjed  poraza  cic 
nevidit  boga  obraza.  J.  Kavanin  42<1. 

6.  moze  uza  se  imati  jos  nckc  prijedlogc ,  ko- 
jima  se  takoder  kazujc  uzrok:  a)  sa  iz:  Ah,  ma 
duso  tuzna  odvece!  iz  cijec  grijeha  tolikoga  ka 
bit'  zalos  mala  ne  ce?  I.  Gundulic  244.  vidi  i 
kod  iz.  —  b)  sa  kroz:  krocijec,  vidi  kod  kroz. 
—  c)  sa  radi,  od  koga  je  rastavlen  genctivoin: 
Upita  je  cijeca  sta  radi  posti.  M.  Divkovic,  zlam. 
43.  —  d)  sa  za,  ne  samo  kad  je  s  gen.,  ncgo  i 
kad  je  mjesto  gen.  cijcla  recenica  (vidi  i  kod  za): 
aa)  s  gen. :  Ako  bi  tko  ubio  bliznega  za  cica  ple- 
menscine.  Stat.  po}.  ark.  5,  253.  II  ncvojah  upal 
za  cica  istine.  M.  Marulic  25.  II  svaki  boj  dobro- 
vojno   hodit   za   cic   tacih   gospoj.  41.   Ja  s  uom 


za  jedno  za  cic  ne  strahom  mrah.  S.  Mencetic 
255.  Ali  t'  sam  umi]en  za  cic  lica  tvoga  D.  Drzic 
383  Do  smrti  imam  stojati  u  tuzi  za  cijec  vas. 
N.  Na}eskovi6  2,  .32.  Za  cic  toga  rike  ne  pristaju. 
P.  Hektorovic  12.  Bojah  se  da  uimc  sa  svim  su 
ostalo  (jijcsine)  za  cica  tej  zale  od  pravad  potribe. 
H.  Lucie  276.  To  im  se  dogoda  za  cica  nihove 
nemilosti.  S.  Budinic,  sura.  ISBb.  Za  cica  samoga 
tebe.  Bernardin  21l>.  ^ivot  tvoj  prikaza  zestokoj 
smrti  za  cijeca  spaseuja  svega  .svijeta.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  254.  Za  cii  privelike  i  priuzgane  jubavi 
posla  sina.  M.  Divkovic,  bes.  3.  —  bb)  kad  je 
mjesto  gen.  cijcla  rijecenica:  aaa)  kao  naprijed 
pod  5,  a,  bb.:  Parjal'  su  grijesenja  za  cije6  jer 
patise  mnoga  porazenja.  N.  Diraitrovic  50.  Za 
cijec  er  onaj  odluka  ...  ne  da  joj  mene  van  da 
moze  i  kadar  ziviti  cas  jedan,  ustavi  stupaj  svoj. 
D.  Kanina  59.  —  bbb)  kao  naprijed  pod  5,  a,  cc. : 
Sve  liegovo  (paunovo)  veselje  nije  ino  nego  li 
glodati  i)erje  svoje  i  cinodi  rotu  kudom  za  cijec 
da  ga  }udi  hvale.  Zborn.  7. 

7.  kao  Ho  moze  imati  uza  se  prijedlogc,  kojima 
se  takoder  kazuje  uzrok  (indi  pod  6),  tako  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka  ima  i  jer  (vidi  pod  5,  a,  bb.) 
stojeci  samo  s  gen. :  Svak  scijeni  vece  sve  neg 
tude  nevo]e.  Ma  da  svak  sve  tuge  na  mjesto  jur 
jedno  donese  skupiv.si ,  da  stoje  zajedno,  znam 
da  cic  er  straha,  koje  bi  imal,  da  tuge  sve  s  tu- 
dim  ne  bi  se  zamijesal',  taj  bi  cas  svak  iskal 
s  nacinim  cudnima  da  se  opet  zavrati  domome 
(s)  svojima.  D.  Eaiiina  SI''. 

8.  nalazi  se  i  s  akus.  mjesto  gen.,  ali  samo  na 
dva  mjesta  xvi  i  xviii  vijeka,  a  bice  pogrjeska 
po  akus.  s  drugim  prijedlogom,  kojim  se  kazuje 
uzrok.  Ne  mogase  se  istegnuti  mreza  cijec  mnos- 
tvo  od  riba.  N.  Raiiina  127.  ioan.  21,  6.  Cijei  smrt 
od  tovara  vuk  no  gubi  nista.  Poslov.  dan.  11. 

9.  u  zapadnom  govoru,  neki  pisci  xvii  vijeka 
pi.su  postitjauo  sa  c  mjesto  c,  moze  biti  jjo  izgo- 
voru  pokvarenu  talijanskim  jezikom:  Za  6ica  taj- 
stva  prisvetoga  tila  tvoga  i  za  cica  pet  ran.  M. 
Alberti  409.  Cica  zlobe  bi  mu  dana  vecna  okor- 
nost.  F.  Glavinic,  svit.  4.  Zove  se  nebo  ogiieno 
ne  radi  vrucine ,  nego  cida  svitline.  6,  Toliko 
cica  dice,  koliko  cica  velicih.  M.  Bijankovii  108. 
u  jednoga  izmedu  nih  i  c  mjesto  o:  Cica  ufanja 
nasega.  F.  Glavinic,  svit.  88.  Cica  stralia.  431. 
—  pogrjeske  su  insarske:  ceca  Spom.  sr.  1,  48. 
146.  cScja.  1,  88. 

CIJECE,  vidi  cije6a.  samo  zi  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  u  sliku.  Kako  lipir  uz  plam  svice  veseli 
se,  vrti  i  vije,^tako  ti  vik  uz  ielije  vi'  se  moje 
mene  cice.  A.  Cubranovic  150. 

CLTECI,  vidi  cijeca.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

cijE(''.II,  vidi  cijeca.  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Cica  griliov  ova  tira  me  nevoja. 
M.  Knhacevic  151. 

CIJEDANE,  n.  distillatio,  fluor.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  isporedi  cijedati. 

CIJEDATI,  cijedam,  impf.  liquefieri.  samo  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku 
(gdje  se  tumaci:  ,procijediti',  i  sn  se:  ,guttatim 
effluere').  Ki  (ogan)  i  ako  je  razdijen  na  dile 
razlucno,  nistar  mane  svitline  maiiiiine  ne  zna; 
hrani  so  cidajucimi  voski.  Bernardin  56. 

CIJEDITI,  c'ijedim,  impf.  colare.  -ije-  je  u^sa- 
dasiiem  juznom  govoru  od  staroga  e,  mjesto  cega 
je  u  istocnom  e  (cediti,  of  dim),  m  zapadnom  i 
(ciditi,  cidim).  Akeenat  kaki  je  u  praes.,  taki  je 
u  cijelom  imperf. :  cijedah ,  u  2  J  3  sing.  aor. : 
c'ijedi,  i  part,  p'ract.  pass,  s  trecim  slogom  krat- 
kim:   cijeden;   a  u  ostalijcm  je  oblicima  svijem 


CIJEDITI 


784 


CIJELO  VINO 


kao  inf.,  samo  je  jos  i  treti  slog  dug  u  part, 
jiraes. :  cijedi'ii,  i  part,  praet.  act.  i :  cijodiv,  ci- 
jfedivsi.  iJolazi  od  xiv  vijcka  (vidi  pud  3  proi 
primjcr) ,  i:mcda  rjecnika  u  Vrancicevu  (ciJiti, 
colaro,  sa  so,  inaiiarc),  u  3likaliim  ^ciditi,  colaro, 
percolare,  .sa  so,  oxstillaro,  stillard,  ii  licUnu  (ci- 
jediti ,  colaro  199''.  jiorcolaro  (iot)''.  stillaro  I'ijj". 
sa  BO ,  stillaro  ;<52='.  359''.  ^uttas  omittoro  i'i'A'^. 
seusiiii  fiuoro  li59".  purgari  199*),  u  lijduMjenccvu 
(coditi ,  rolaro,  stillaro,  sa  so,  extillaro  ,  stillaro, 
niaiiai-o),  «.  .lamhrcHicvu  (cediti,  colaro),  u  VoUi- 
gijinti,  ii  l^tuliceru,  u  Vukopu  (<;nlarc,  percolare;). 
—  Kvr.  skidli,  cijepati,  rastavjali,  luhti.  isporcdi 
costa,  cist. 

1.  prelazno:  a)  u  pravom  smislu,   a  tu  Je  stu 
god  sto  ino:e  tcci  tiskati  da  prolazl  kruxa  stu  kap- 
^ama  Hi  tanko  tckuci.   Obicaju   imtnici   Jeti  kada 
ne  nadu  nego  vodu  blatmi  za  pitje,  ciditi  ju  kroz 
nike  krpice.    M.  Radiiic  '298.  Lug  na  glavu  cide. 
D.  Barakovic,  vil.  72.  Muzi  vina  tauka  cijenc,  a 
zeuo  ga  pripredaju,  nek  je  jace,  cijedo  pjene.  ,1. 
Kavaiiin  171.  Cidice  .  .  .  kako  zlato.  A.  Bacic  514. 
Od  vostine    treba   vosak   cediti.   F.  Bordevic  io. 
Uje  cijede.   D.  Danicic,  jov.  24,  11.  —  b)  u  2)re- 
nesenom  smislu:    aa)  kad  tko  pije  zlo  pice  taku 
da  ga  jedca  moze  piti,  rece  se  da  ga  cijedi  kruz 
zubc :    Cutim   tugu  jos  prijutu  .  .  .  gdi  proz  zubo 
cijedim   bhitu   a  progrizam   krulia   suha.    M.  Vo- 
tranid  1,  18.  —  bb)  cc(ade  Hi  tijdo  mu  Hi  rana  ' 
na  nemu  mose  se  reci  da  cijedi  stu  iz  nega  kap^e 
Hi  tanku  tece,  kao  znoj,  siise,  krv  itd.  Krvavi  zuoj 
cijedec:  vas  prodase.  M.  Vetranic  1,  317.  Triba  da 
oaidi  trudom  se  niuceci  i  trudan  znoj  cidi.  D.  Ba- 
rakovic, jar.  107.    Koji  jest  trpil  svaka,  .  .  .  koji 
jest  nikada  iz  svojili  obrv  suze  cidil.  F.  Vrancic, 
ziv.  10.   Probodeu  kroz  glavu  mozdane  cidi  i  iz- 
dise.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  11.    Tilo  mi  znoj  cidi. 
D.  Barakovic,  vil.  27G.  Krv  kupeci,  ku  ,ciedialiu' 
rane  svete.  D.  Palmotic ,  clirist.  536.  —  cc)  zubi 
u  sciuc  inoie  se  reci  da  cijede  pjenu:  Krmski  zubi 
van  se  vide  i  zelenu  l3Jenu  cide.  J.  Kavaiiin  413. 
—  dd)  mukro  sto  tako  da  iz  nega  Hi  s  nega  kap\e 
Hi  tanko  tece  ono  oda  Ha  je  mokro,  moze  se  reci 
da  to  cijedi :  Odica  kad  se  opere  pak  zazme,  vodu 
cijedi.   F.  Lasti-ic,  test.  71.   Euke  moje   cidile  su 
pomast  mii'isavu.  71.  • —  ce)  kad  tko  lijepo  govori, 
moze  se  reci  da  iz  usta  zlato  cijedi  Hi  da  cijedi 
ncktar:   Kad   besidi   ali   pise,   tada  rukom   bisor 
sklada  iz  ust  zlato  cidi.   I.  Ivanisevic  14.    O  bo- 
zice  s  rajskijeh  strana,  manu  i  netar  ke  cidite  .  .  . 
kada  glasim  r(o)monite.    I.  Drazic  34.  —  ff)  kad 
ko  pripooijedajuci  sto  kazuje  sve  sitnice  samo  da 
bi  bilo  vise ,  mose  se  reci  da  cijedi.   tako  u  jed- 
tioga  pisca  bez  objekta,  koji  se  razumije.  Koji  bi 
(na  ispuvidi)  od  voce  potauko  cidili  i  vsaku  malu 
stvar  velicili.  S.  Budinic,  ispr.  30.  —  gg)  ,cijediti 
kesicu'  mjcsto  onoga  sto  je  u  I'loj,  ozimati,  a  jed- 
nuga  pisca :   Vadi  onu  kesicu ,  cedi  liu  dobro.  Z. 
Orfelin   119.    —   lih)   lakomac   cijedi   drugc  jude 
scojim  nacinima  uzimajuci  novce  i  drugo  sto,   u 
jednoga  pisca,   takodcr  kao  ozimati:   I  sve  tako 
redoin  cidi ,  dokle  isto  u  kog  vidi.  V.  Dosen  57. 

2.  neprelazno:  subjekat  je  stu  bi  bilo  objekat, 
da  je  kao  naprijed  prelazno,  kao  kapati,  tlijati 
Hi  kao  daje  sa  se ,  stUlare.  u  jednoga  pisca  xvii 
oijeka:  Iz  repa  kako  zmiji  iz  nosa  bi  jid  ti  cidi'. 
I.  Ivanisevic  169. 

3.  sa  se :  a)  pasivno :  Intde  da  se  ne  cedi  voskt. 
Glasuik  49,  2G4.  Vinova  vreca,  kroz  koju  so  vino 
oziina  i  cijedi.  M.  Divkovic,  bes.  429.  Vino,  koje 
se  iz  nedozrelog  grozda  cedi.  P.  Bolic  2,  22.  — 
b)  refleksivno :  aa)  kao  kapati  Hi  tanko  teci  kroza 
sto  Hi  iz  ccga  Hi  odvajajiici  se  od  cega  u  tje- 
lesnom  smislu:   Gdi   niii   se  cidase   prava  krv  iz 


tijola.  M.  Vetranic  2,  221.  Da  bi  moglo  .  .  .  i  more 
so  osladit  tanko  se  cidedi.  P.  Hcktorovic  13.  Iz 
zida  znoj  so  cidi.  J.  Kavaiiin  312.  Rano  se  otvo- 
ri§o  i  niz  kriz  poto  so  krv  cijoditi  tja  do  zem)e. 
F.  Lastric,  test.  117.  Toliko  iztira  krvava  znoja 
koliko  so  cidau  (,cidaju')  kapi  tja  do  zom)e.  107. 
tako  se  moSe  cijediti  i  sto  se  topi :  Mjosto  vilovito, 
gdi  s  ogiia  so  hridi  cide.  J.  Kavaiiin  392.  —  hb)  u 
prencsennm  smislu:  Proz  liegovo  nisce  odluko  ni 
CO  biti  ni  se  zgodi ,  kroz  licgovo  svcte  ruko  sve 
so  cidi  i  prohodi,  u  liomu  se  svi  krecemo,  u  neiii 
jesmo  i  ziveuio.  I.  Ivanisevic  22.  Da  bi  umil  tebe 
svrsno  u  nic  stavit  i  od  sve  [ubavi  stvorene  is- 
praznit,  tada  bill  bil  duzan  u  to  se  ciditi  s  ve- 
likoin  milostju  i  prvi  tebi  biti.  A.  Georgiceo,  nasi. 
221.  —  cc)  kao  naprijed  pod  1,  b,  ee.:  Ka  mu  iz 
ust  ri£  izido  kako  da  se  zlato  cidi.  D.  Barakovic, 
vil.  189.  —  dd)  (jelade  se  cijedi  u  prcnesenom 
smislu,  kao  muci  se,  trudi  se:  Koliko  mudrijeh 
glava  ob  dan  i  ob  noc  zamis}onijoh  cijede  so  u 
nepokojnom  trudu  vise  kiiiga.  B.  (^uceri  8.  Neki 
cijede  so  ob  dan  i  ob  noc.  303.  —  ee)  cijedi  se 
i  ono  iz  cega  Hi  sa  cega  sto  kaple  Hi  tanko  tece: 
Kraji  od  mosta  cide  se.  J.  S.  Rejkovio,  kuc.  29. 

CIJEDNICA,  /.  stillicidium.  samo  u  rjecnicima 
Belinii  (359'')  i  Stulicevu.  isporedi  kapavica. 

CIJEDNIK ,  m.  torcular.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  isporedi  tijesak.  Cednici  iU  sa  za- 
vrtom   ili   s   prevelikom   gredom.    P.  Bolid  2,  61. 

cijED,  cijeda,  m.  lixivia,  od  xvii  vijeka,^  iz- 
viedu  rjecnika  samo  u  Mika]inu  i  Vukovu.  ispo- 
redi lug.  Od  cijediti.  —  Mij  cedemi.  mlakim  bi- 
strim.  Glasnik  25,  35.  Uzmi  sapunskog  coda.  Z. 
Orfelin  241.  Nekaka  snalia  polije  svekra  vrucim 
cijedem.  Vuk,  nar.  posl.  16. 

CIJEDENE,  n.  percolatio.  isporedi  cijediti.  od 
xvii  oijeka,  izmedii  rjecnika  u  Belinu  (,ciedjenje' 
199*.  ,ciedeuje'  423-'>),  u  Stulicevu  i  u  Vukovu.  Ka- 
kono  sudovi  od  cijedeiia  ne  primaju  drugu  stvar 
kad  su  puni  z  dvora,  tako  srce  puno  dobrijoh 
mi.sli  ne  pripusta  izpraznosti  z  dvora.  M.  Radnic 
450.  O  cedeiiu  beloga  vina.  Z.  Orfelin  102.  Ce- 
doiie  grozda.  P.  Bolic  2,  56.  O  cedenu  meda  i 
voska.  F.  Dordevic  44. 

GIJEL,  cijela,  adj.  vidi  cio. 

CIJELAC,  cijelca  i  cioca,  m.  cijelo  sto:  a)  snijeg 
po  kom  jos  nitko  nije  isao,  nives  integrae  (uon  tri- 
tae  pedibus).  u  rjecnicima  Stulicevu  (,cilac,  cilca' 
74'')  i  Vukomt.  u  pos]ednem  je  gen.  samo  cijelca, 
ali  se  u  Srbiji  govori  i  cioca  i  ceoca.  1^.  Kova- 
cevic.  M.  Kovacevic.  tako  se  zove  i  snijeg  kad  se 
ozgo  tako  zamrzne  da  se  po  t'lemu  moze  Hi  a  da 
noge  ne  propadaju.  M.  Kovacevic.  —  b)  zir  nena- 
cet,  glaiis  integra.  u  Vukovu  rjecnika  (810^  celac, 
s  dodatkom  da  se  govori  u  Srijemu).  —  c)  zemla 
koja  se  ne  ore,  cjelica,  ledina,  solum  incultum. 
J.  Grupkovic.  B.  Musicki.  —  d)  suma  nenaceta, 
kuja  jos  nije  sjecena.  B.  Musicki. 

CIJELITI,  cijelim,  impf.  sanare.  od  xvi  vijeka, 
veuma  rijetko.  Postanem  od  cio,  cijela.  —  1.  pre- 
lazno, lijeciti,  iscjefivali.  Vse  nemodi  celoci.  Ko- 
rizm.  94.  Raiiene  cila.se.  F.  Glavinic,  cvit  230.  — 
2.  neprelazno,  lijeciti  se,  iscjejivati  se,  sanari : 
Kad  nov  misec  na  nebu  se  vidi,  rana  (kazu)  lasne 
cilit'  slidi.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  234 

CIJELKO,  adv.  prorsus,  sa  seijcm.  dem.  od  ci- 
jelo, koje  vidi  kod  cio  pod  6,  a.  u  jcdnom  spo- 
meniku  xvi  vijeka.  Celko   smisjajuci  za  spasenje 
svoje  duse.  Moii.  croat.  186. 
CIJELO,  adv.  vidi  kod  cio. 
CIJELO  VINO.  «.  selo  u  hroatskoj  krajini  blizu 


CIJELOST 


785 


CIJENA 


Gospica.  a  mjestana  sapadnim  yooorom  Ctlo  Vino. 
Schem.  segn.  1871.  31. 

CIJELOST,  cijelosti,  /.  integritas,  ejelina,  cje- 
loca.  Oil  XVI  vijeka  (vidi  prvi  primjer) ,  ismedu 
rjecnika  samo  u  StulU-cvu  (76a).  —  i.  n  pravom 
tjelesnom  siuislu:  Ca  se  razumi  k  celo.sti  tela. 
Korizm.  99.  Imamo  livalu  bogu  uzdavati  za  dobra 
tjelesiia,  to  jest  za  jakost,  za  Ijepotu,  za  zcli-a\'je, 
za  cijolost  uda.  M.  Divkovic,  bes.  751.  Te  stvari 
u  svojoj  celosti  liraue  se.  J.  Kajic,  pouc  1,  2.  — 
((  torn  sinislu  mose  cijelost  hiti  i  a  cega  uinna,  if 
luikoya  stmia,  kad  se  misli  cijelo:  Otajno  drzati 
celost  spovidi.  Narucn.  70''.  Tlaoi  bozje  svc  kije- 
posti,  niilos,  pi-avdu  u  cijelosti.  J.  Kavauiii  -1.  — 
2.  stanc  timno  a  cefadeta  cisto  od  svega  ito  bi 
■inoglo  hiti  prijekorno.  isporedi  ojeloca,  cjelovitost. 
Kada  no  poznanu  Akiora  cilost  na  svom  zazva 
stanu.  M.  Marulic  27.  Tebe  istoga  prida(j)  pri- 
liku  dobrije  djela  u  uauku,  u  cijelosti  i  u  cistoci. 
M.  Divkovic,  bes.  459. 

CIJELSTVO,  n.  vidi  cijelost  (pod  1).  u  jed- 
noga  pisca  xvii  vijeka.  Jedan  je  zaradi  cilstva, 
.  .  .  ma  se  more  razdiliti.  I.  Ancic,  svit.  261. 

CIJEMVA ,  /.  II  jcdnom  spomeniku  xiv  vijeka, 
u  kom  je  staro  e  nijesto  ije,  jjo  svoj  prilici  sa- 
dasna  Cijevna  (^.  Kovacevic) ,  koju  vidi.  Preko 
u  CeiiiLvu.  Glasnik  ii.  12,  120. 

CIJENA,  /.  pretium.  -ije-  je  pio  sadasnem  jid- 
nom  govoru  od  staroga  e,  mjestu  cega  je  u  istoi- 
nom  e  (c^na),  u  zapadnom  i  (ciua).  Akcenat  hi 
se  promijenio  samo  u  voc.  sing.,  kad  hi  se  ii  torn 
ohliku  reklo:  cijeno  (ist.  ceno,  zap.  cino),  a  samo 
je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing,  i  u  gen. 
pi.:  cijene,  cijenom,  cijina.  —  Dolnzi  od  xiv  -lu'- 
jcka  (vidi  prvi  primjer)  i  u  seijvm  rjeinicima: 
u  Vrancicevu  :  pretium,  aestimatio ;  ti  Mika}intc : 
aestimatio;  m  Belinn:  pretium  (581''),  aestimatio 
(70'J*.  72311) ;  w  Bjelostijcnceint :  aestimatio  ,  pi-e- 
tium;  H  JamhresiceiHi:  pretium;  11  VoUigijinu: 
preis,  werth;  ti  Stidiieou:  aestimatio,  taxatio, 
pretii  constitutio;  u  Vukovu:  pretium;  it  Dani- 
cicevu:  pretium.  —  Kor  ski,  iskati,  traziti,  mo- 
triti,  paziti.  isporedi  scjena. 

1.  u  pravom  znaceiiii:  po  .Ho  .sc  sio  prodaje 
Hi  na  ncko  vrijeme  daje  Hi  slo  se  koma  i  za  tnul 
dujc.  kolika  je  Hi  kakca  je  cijeiia,  nioze  hiti  iz- 
reieno  i  neisreceno:  izreceno  vioze  hiti  imenom 
driige  stvari  (tjelesne  Hi  icmnc) ,  0  kojoj  se  misli 
da  je  iste  vrijednosti,  ponajrise  noecem.  Hi  kojim 
adjektivom  Hi  pronominom- 

a.  po  Ho  se  sto  prodaje  Hi  na  ncko  vrijeme 
daje,  u  tjelesnom  Hi  umnom  smi'^lit :  a)  kolika  Hi 
kakea  je,  kaze  se  imenom  druge  stvari,  novccm, 
ltd.:  Cena  imt  (pastirima  za  2>asH  it  planini  cr- 
kvenoj)  od  stada  2  ovtna  i  2  jagneti  i  sirb  i  di- 
nart.  Glasnik  11.  13,  56.  Cena  bi  dvora  toga  osmt 
litrt  srebra.  Glasnik  35,  121.  Toj  zemji  jest  cena 
3  zlate  t(e)r  GO  pinez.  Mon.  croat.  59.  Cijena  ga 
jest  tri  litre  srebra.  Zbor  29''.  Uzese  tridesot  sre- 
briiakov,  cijenu  prociiienoga,  koga  prociniso  si- 
novi  izraelski.  I.  Bandulavic  80.  mat.  27,  9.  Ni- 
jeduo  blago  izbrano  uije  oruzju  cijena  ovomu.  I. 
Kanavolic,  iv.  0.  Tko  ce  kupit  raj,  nevoje  su  lie- 
gova  cina.  I.  Banovac,  prip.  108.  Toliko  jedna 
dusa  va|a,  koliko  sva  krv  Isukrstova,  koja  je  lie- 
zina  cina.  J.  Banovac,  razg.  99.  Kralestvo  metnu 
na  prodaju,  i  cijena  liegova  otje  da  budo  casa 
studene  vode.  F.  Lastric,  ned.  373.  —  h)  kolika 
je  Hi  kakva  je  cijena,  izrice  se  razliinim  adjek- 
tivima  Hi  se  pokazuje  pronominima  (vidi  i  dale 
pod  2) :  aa)  dobra,  bo}a,  i  to  Hi  za  prodavca  Hi 
za  kupca:  za  prodavca,  kao  velika:  Neka  je  mne 
cena  boja  uere  inomu,  jerc  stmt  vast,  a  neka  je 


I  mojemu  cloveku  boja  cena  nero  inoga  clovcka, 
(jer)e  su  vasi.  Mon.  serb.  247.  Ko  prodaje  zlu 
robu  za  dobru  cinom  dobrom.  J.  Banovac,  razg. 
134.  Natoce  mi  po  pun  korsov  vina,  kojemu  je 
ponajboja  cina.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  55.  Kad  ga 
coek  zapita  bi  Ii  mu  i  ticu  prodao,  on  odgovori 
da  bi  za  dobru  cijenu.  Nar.  prip.  vuk.  137.  za 
kupca,  kao  mala:  Obicu  se  davati  je  dobru  cenu 
uasim  konikom.  Mon.  croat.  225.  Svile  dobra  cina, 
bunibaka  i  vune.  D.  Barakovic ,  vil.  44.  Dobre 
cijene,  na  dobru  cijenu,  jeftino,  vili  pretio.  Mi- 
kaja  72'''.  170''.  Hrauiti  one  puke  s  prodajom  ci- 
jene dobre  ali  ue  darivajuci  psenicu.  Cestit.  44. 
Davali  su  ga  dobre  cijene,  a  mi  no  htjesmo  cuti 
ni  kupiti.  B.  Cuceri  193.  Meso  dobre  cijene  i  psi 
jedu.  Poslov.  dan.  GO.  Dobra  cijena,  mudar  oci 
otvori  a  lud  zatvori.  17.  —  bb)  velika,  veca,  mala, 
maua:  I'omasti  pridrage,  cijene  velike.  N.  E,a- 
liiua  96.  mar.  14,  3.  Za  sto  ste  vi  kupjeni  veli- 
kom  cijenom.  N.  Kaiiina  227.  Ikor.  G,  20.  Kupjeni 
jeste  cijenom  velikom.  M.  Divkovii,  bes.  271.  Iz- 
vade  dopusteiie  ila  oni  sami  prodaju  koju  stvar, 
da  bi  tako  vi  vecoj  cijeni  istu  stvar  drzali.  I.  Gr- 
licic  ()4.  Sukno  od  velike  cine.  A.  Kanizlic,  kam. 
360.  Inostranska  vina  u  vedoj  cijeni  jirolaze.  I. 
Jablanci  211.  Nu  mi  cijeni  n  veliku  cijenu.  Nar. 
pjes.  juk.  78.  Ja  sam  za  veliku  cijenu  ime  ovoga 
gradanstva  dobio.  Vuk,  djel.  22,  28.  Koji  mnoga 
odkupjuje  malom  cijenom.  M.  Divkovic,  bes.  471. 
Koji  ga  toliko  malom  cinom  bijase  j'rodao.  B. 
Kasic,  is.  42.  Vele  malahna  cina  ga  bise.  A.  Vi- 
ta)i(S,  ist.  135.  Kupit  za  mlogo  maiiu  cijenu  nego 
se  zna  da  va]a.  I.  Grlicic  64.  Prodavacu  ga  .  .  . 
za  manu  cinu.  P.  Lastric,  test.  115.  Kada  uzmes 
od  novista  sto  god  po  manu  cije.nu,  kad  ti  znas 
a  on  ue  zna.  P.  Lastric,  ned.  168.  Za  main  cina 
izkupi  i  izbavi  sebo.  A.  Kanizlic,  kam.  827.  Ne 
kupnju  se  za  malu  cenu.  D.  Obradovic,  bas.  398. 
—  cc)  mnoga,  ohilna:  Ako  tvar  mnogo  cine  za 
malo  kupil  jost.  !S.  Budinic,  ispr.  67.  Imijuiji  skra 
bicu  pomasti  mnoge  cine.  M.  Alberti  451.  Tlacen 
biser  mnoge  cine.  J.  Kavaiiin  11.  Sto  vrlo  brzo 
gine,  uije  vrsno  mnogo  cine.  V.  Dosen  22.  Da .  .  . 
obilnijc  budu  cino  zarad  sala.  21.  —  dd)  visoka, 
niska,  visa,  niza,  sredi'ui :  Easoipjiva  jest  (cijena) 
u  cijenu  najvisu,  u  srediiu  i  u  najmauu,  na  koje 
tri  cijene  mozes  prodati  i  ii  vjeru  i  za  brojene  pje- 
neze.  B.  Kasic,  zrc.  80.  Trgovci  koji  so  dogovore 
da  svi  jednako  visoku  cijenu  u  prodavanu  koje 
stvari  drze.  I.  Grlicic  64.  Prodajuoi  vrhu  cine  naj- 
vise  ali  kupujuci  nize  od  cino  najnizo.  A  Kadcic, 
bogosl.  202.  Mece  mu  cinu  visu.  M.  Zoricic,  arit. 
104.  Da  su  cijenu  jos  o  nizu  bilo  (glare).  Osvet, 
2,  144.  —  ee)  draga,  skupa,  laka,  lagahna,  lasna, 
jevtina:  Koju  .  .  .  toliko  dragom  cijenom  kupo- 
vahu.  B.  Kasic,  fran.  20.  Zruo  (hisera)  cb-age  ci- 
jene. Ziv.  is.  87.  Odkupjeu  veoma  skupom  cinom. 
M.  Lekusic  74.  Ja  V  je  (glavu)  prodat  o  cijenu 
skupu.  Osvet.  2,  09.  Cijena  je  svemu  laka.  M. 
Vetranic  1,  237.  Lasno  cine  (vUi  pretio).  Mikaja 
17Ga.  Tako  jiostade  brasno  i  jecam  za  laganu 
cinu.  E.  Pavic,  ogled.  328.  Da  co  sutra  u  ovo 
isto  doba  brasno  i  jecam  za  jeftinu  i  laganu  cinu 
prodavati.  327.  U  hajduckc  (glave)  jeftina  je  ci- 
jena. Osvet.  2,  23.  Da  ce  mu  prodati  dobro  pa- 
ripco  na  jevtinu  cijenu.  S.  l^iubisa,  prip.  108.  — 
,f)  P'raoa,  ncpodohna:  Pripravni  prodavat  po  sve 
sto  nioc  budu,  jos  da  prode  pravu  cijenu.  I.  Drzic, 
nauk  gond.  308.  Prodati  skupje  nego  je  jirava 
cijena  istoj  stvari  .  .  .  odr-edena.  I.  Grlicic,  put. 
04.  Koja  u  trgoviiu  iziskuje  pravu  cijenu.  P.  La- 
stric, ned.  358.  Ne  pristupaju  ovi  zakou  koji  zude 
kupiti  stvari  za  pravu  cijenu.  J.  Matovic  423. 
Volio   bi  da  sam    poginuo,   jer    sam   ciiien  uepo- 


CIJENA 


786 


CIJENA 


dobnom  ciiioui.  A.  Katie,  razg.  •2'.)2.  —  qy)  piixla, 
sanma  mala,  kao  da  ne  hi  Into  (/ospoclara  te  hi 
uzimao  pu  ito  tku  hoce:  Volo  malahna  ciiia  ga 
bise,  koko  da  bi  bil  jedno  i,ivi>  od  lualo  koristi 
i  kako  jo  obicaj  lot'i:  biso  ga  pusta  cina.  A.  Vi- 
ta}i6,  ist.  135.  Gdi  jo  mosu  pusta  cina.  V.  Dosen 
106.  Jo5  ga  nudi  noka  kupi,  doklo  roba  no  po- 
skupi,  i  radi  mu  da  utisue  stvari  trule,  kratko, 
tisne;  a  kada  niu  on  iz  kose  svo  do  novca  vp6 
istrese ,  onda  6oga  blagosiva ;  dugo  srecno  nok 
iiiiva  pustuni  cinoui  sto  dokuoi.  120.  —  hit)  ova, 
ona,  ta,  ista,  jediia  (jcdnaka,  ista),  kolika,  tolika, 
sadasna:  Komati,  svite  po  onuj  oinu.  Mon.  sorb. 
545.  Jednomi.  cenonib  da  uzima.  -ITl.  Pri  toj  coni 
bise  oldomasuici  dobri  uiuzi.  Mon.  croat.  188. 
Trgovao  ako  pod  onu  cinu  tebi  daje,  pod  ku  i 
on  kupuje.  F.  Glavinii,  cvit  86.  Ne  prodat  all 
kupit  nogo  li  po  tu  cijenu.  I.  Drzii,  nauk  gond. 
308.  Sada  abe  nisu  one  cine,  kako  je  do  sada  bilo. 
Starino  11,  148.  Da  torn  cijenom  roba  odkupis. 
J.  Kavai'iin  4-15.  Po  tu  li  cinu  prodajete  nepro- 
ciiieno  blagoV  F.  Lastric,  nod.  332.  Koliko  mogu 
baril  u)a  kupiti  .  .  .  po  istu  cinu?  M.  Zoricic,  arit. 
74.  Koliku  bi  dao  cinu?  V.  Dosen  40.  Krajestvo, 
koje  nam  si  tolikom  cijenom  steko.  D.  Mattei 
295.  Moze  kupiti  pod  cinu  sadasuu.  A.  Kadcic, 
bogosl.  262.  —  ii)  mjesto  adjektiva  adv.  puno  u 
znaienu  mnogo:  Nade  jeduu  jasjjru  od  puno  cine. 
J.  Banovac,  prip.  140.  —  c)  kolika  je  Hi  kakva 
je  cijena,  ne  kaze  se  nicim  nego  se  Hi  razumije 
iz  ostaloga  govora  Hi  se  misli  koja  jest  Hi  koja 
god.  Ako  si  uzjubi  uzeti  kona,  da  si  ga  uztme, 
a  onomuzi  da  poda  trfcgovcu  ceuu,  Sto  bude  po- 
dali.  za  nega.  Mon.  serb.  147.  Ne  kasite  mue  cene 
ciniti  kako  vlahu  voja  primoraninu.  247.  Negova 
misal  je  da  misa  je  takmene  cene  pinezem.  Na- 
rucn.  19.  Poda  mu  cijenu  negovu.  Zbor.  29^.  Ne 
pristoji  se  nam  staviti  ill  u  shranu,  jere  cina  od 
krvi  jest.  Beruardin  43i\  mat.  27,  56.  Evo  cijena 
krvi  moje,  koju  sam  za  vas  prolio.  M.  Divkovio, 
bes.  35.  Za  negovu  cenu.  Starine  11,  82.  Da  se 
prodaje  kako  za  nista  i  prez  cine.  A.  Vitajic,  ist. 
135.  Toj  stvari  cinu  imaju  postaviti  vidni  i  spa- 
metni  ]udi.  A.  Kadcic,  bogosl.  262.  Da  ce  skociti 
cina.  262.  Noka  se  cijena  prije  izbroji.  P.  Lastric, 
test.  158.  Pooe  se  cijena  odkupjena  nasega  pla- 
cati.  36.  Kadano  prodadose  liivu,  douesose  cijenu 
k  apostolom.  F.  Lastric,  ned.  415.  Svaki  cinu 
mece  svojoj  robi,  koliko  hoce.  M.  Zoricic,  arit. 
103.  Kuho  prodaj  i  ubogim  cinu  podaj.  P.  Kue- 
zevii,  pism.  124.  Potle  smrti  krmak  cinu  ima. 
V.  Dosen  204.  Stvar,  koja  se  stokud  vaja,  ona 
vrlo  malo  vaja,  jer  i  vi'idna  da  bi  bila,  vec  bi 
cinu  izgubila.  100.  Plativsi  ti  uemu  cinu  zita  a 
on  tebi  cinu  koiia.  M.  A.  Eejkovic,  sabr.  71.  Ne 
CO  ona  nem  poci  brez  cine.  J.  S.  Eejkovic,  kuc. 
366.  Podignuti  cijenu,  sniziti  cijenu.  Bella  584'^. 
Mjerom  mjeri  a  cijenom  cijeni  (izmjeri  pravo, 
pa  isti  sta  vrijedl).  Nar-.  posl.  vuk.  180.  Kesega 
pobije  cijenu  moruni.  Nar.  posl.  vuk.  133.  Mala 
stvar  kad  se  jevtino  daje,  pokvari  cijenu  i  velikoj. 
Vuk,  posl.  133.  Ne  mecem  ti  na  hangar  cijenu, 
.  .  .  donesi  mi  vina  izobila,  .  .  .  na  poklon  ti  sr- 
majli  liangara.  Ogled,  sr.  490.  Nit  me  cijenis,  nit 
mi  o'jene  kazes.  Nar.  pjes.  juk.  156.  U  cijenu  ku- 
piti, t.  j.  jevtino.  u  Itrvatskom  priinorju.  F.  Pi- 
lepic.  bez  cijene  je  ne  saino  .Ho  nema  cijene,  sto 
nista  ne  vrijedi,  kao  naprijed  u  gdjekom  primjeru, 
nego  i  cemu  je  cijena  tako  velika  da  se  ne  moze 
naei,  kao  daje  nema:  U  liima  je  brez  cene  ka- 
meiie.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  499.  —  d)  kiipovati  Hi 
prodavati  kakvom  cijenom,  po  kakvu  cijenu,  za 
kakvu  cijenu,  na  kakvu  cijenu  ltd.  vidi  naprijed 
u  primjerima.  —  c)  cijenu   stavjati,    metati   itd. 


vidi  naprijed  u  primjerima.  —  f)  s  verb,  josam, 
biti  (budoni)  bez  subjekta  kao  prcdikat,  a  s  ace., 
u  kom  je  ono  cemu  .se  cijena  kaze,  i  to  celade 
(vidi  biti  tia  str.  354'') :  Cijena  ga  jest  tri  litre 
srobra.  Zbor.  29'J.  Velo  malahna  cina  ga  bi§e.  A. 
Vita)i6,  ist.  135. 

b.  sto  se  komu  za  trud  daje.  ostalo  kao  na- 
prijed. ali  veonia  rijetko.  Ni  tinih  za  platu  s  nom, 
cinu  ni  uvit.  S.  Mencetic  1.'56.  Ucinise  im  (posla- 
nicima)  ceuo  na  dan  po  dva  forinti  o  ninom  svemu 
trosku,  samo  kola  sto  im  poklonismo,  na  koji  ie 
ici.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  264.  Ne  uzima  misnik 
placu  za  misu  kako  cinu  za  posvetiliste.  A.  Kad- 
6i6,  bogosl.  69.  Moze  za  ta  trud  iskati  sto  god 
vise,  jer  je  ovi  trud  podlozan  cini.  71.  Bece  jedan  : 
ti  lii  nama  izjoduaci,  koji  smo  trud  1  Xestinu 
dneviiu  podnosili.  Noniu  pak  odgovori  otac  obi- 
te)i :  nisi  li  se  po  tu  cinu  sa  mnom  pogodio  ? 
E.  Pavic,  ogled.  581.  Sto  se  steco  s  cinom  truda 
svoji  i  sluzbom.  F.  Lastric,  svet.  115. 

2.  u  prednem  se  znacenu  uzima  i  onda  kad 
se  stvar  nc  prodaje  doista  niti  inace  daje,  nego 
se  misli  po  sto  bi  se  mogla  prodati  Hi  inace 
dati,  sta  bi  se  moglo  za  im  dati,  te  je  kao  vri- 
jednost,  i  to  vrijednost  u  tjelesnom  smislu,  a 
otia  se  u   istom  smislu  prenosi  i  na  urnno  sto. 

a)  cijena  poblize  kazana  kao  naprijed  pod  a,  b. : 
Cinim  od  male  cine  i  vridnosti  stvari  sve  ostale 
pri  neje  liposti.  H.  Lucie  229.  Dode  (s)  razli- 
cijem  darovi  od  neizrecene  cijene.  A.  Gruceti6, 
roz.  jez.  292.  Poda  svoj  zivot  od  cine  neizmerne. 
P.  Radovcio,  nafi.  199.  Sud  srebrni  ili  zlatni, 
privelike  cine.  L  T.  Mrnavie,  ist.  161.  Ona  zmi- 
jetina  donese  mu  jedan  dragi  kamen  od  velike 
cijene.  F.  Lastric,  ned.  388.  Odnesose  sve  sto  od 
vece  cine  bi  u  zlatu.  E.  Pavic,  ogled.  111.  Dusa 
nasa  jest  cine  neprociiiene,  buduci  da  je  ona 
odkupjena  cinom  neprocinene  krvi  Isukrstove.  A. 
Kanizlic,  fran.  223.  Nista  se  ne  nahodi  od  vece 
cine  i  vridnosti  nego  je  jubav.  A.  Kanizlic,  kam. 
115.  Sto  je  }ep.se  od  jubice  i  rumene  od  ruzice? 
pak  su  opet  male  cine,  jer  im  brzo  lice  gine. 
V.  Dosen  22.  Koga  bolest  ne  zakine,  ne  zna 
zdravju  prave  cine.  126.  Tako  su  ovakve  cajii-e 
doista  goleme  cijene.  I.  Jablanci  95.  Ovo  kraje- 
stvo jest  od  cine  neprociiiene.  Grgur  iz  Varesa. 
35.  Od  velike  cine  odore.  A.  Kacic,  korab.  101. 
Od  velike  cine  kocije.  202.  Koji  je  darove  od 
velike  cine  nosio.  A.  Kanizlic,  kam.  68.  Odica 
bijase   od   male   cine.   I.  J.  P.  Lucie,  izk.  13.  — 

b)  cijena  poblize  nicim  nekazana,  kao  naprijed 
pod  a.  c. ;  Nek  ih  toj  hrani  .  .  .  za  lik  Juveni  i 
za  stvar  ne  inu  nor  da  su  od  cijene.  S.  Mencetic 
219.  Oui  zlo  veli  da  je  stvar  u  cijeni  dokli  ju  tko 
zeli.  N.  Najeskovic  2,  48.  Kolike  je  cine  i  koliko 
vaJa  i  koliko  je  di-aga  ova  milost  muiino  se  moze 
poznati.  A.  Komulovic  32.  Tko  }ubi  vicno  spa- 
seiie  duSe  svoje  cini  cinu  od  svakoga  hipa,  od 
svakoga  casa,  ne  rasipa  vrime.  A.  d.  Bella,  zazg.  8. 
Koji  ne  poznaje  vridnost  i  cinu  te  stvari.  A.  Kad- 
ci6,  bogosl.  261.  Ne  zuade  cine  i  izvrsnitosti  iz- 
nutriie  od  zlata.  F.  Lastri6,  ned.  331.  Sto  niste 
na  cini  drzali  duse  vase,  koja  joj  se  pristoji  ?  331. 
Sto  po  sebi  cinu  ima,  od  di-ugud  ju  ne  uzima. 
V.  Doseu  37.  Tko  kukoju  dado  cinu.  128.  I  kri- 
vom  novcu  cine  kovac  posve  ne  ukine.  136.  Da 
ukratimo  mjeru  i  uzmnozimo  cijenu  jaspro.  J. 
Matovi6,  402.  Sujija  para  cijenu  gubi.  Nar.  posl. 
vuk.  361. 

3.  cijena  kaka  je  pod  2  prelazi  iz  tjelesnoga 
znaceiia  u  umno ,  te  je  kao  vrijednost  u  umnom 
smislu.  ona  moze  biti  u  boga,  u  cejadeta,  u  stvari 
tjelesnijeh  i  umnijeh.  poblize  moze  biti  kazana  ili 
nekazana  kao  naprijed.  a)  u  opce:   koliko  se  o 


CIJENA 


787 


CIJENE 


home  Hi  o  cemu  misli  da  mose  od  ncga  Mo  hiti, 
sto  doci,  a  po  tome  koliko  se  o  nemu  dobro  misli, 
koliko  se  pazi,  postiije  Hi  samo  va  urn  uzim,a: 
aa)  u  hoga,  u  negova  imena :  Ni  andeli  od  visine 
znat'  ne  mogu  bozje  cine,  nit  iskazat'  opet  mogu 
slabost  [udsku  prema  bogii.  V.  Dosen  198.  Ovo 
je  sada  najveca  opacina  na  svijetu  da  je  ime  boga 
svemoguoega  doslo  na  malu  cijeiiu  i  pogrdu.  S. 
Margitic,  ispov.  39.  —  hh)  it  ieladeta  (u  proom 
primjerii  nije  poiizdano,  jer  mole  hiti  da  hi  tre- 
balo  citati  cjeua") :  I  od  nsa'ia  covjeka  cijenu  htjej 
imati.  N.  Dimitrovic  (3.  A  ti  ric  ne  scini  uegovu 
ni  gosta,  u  nijednoj  cini  pri  tebi  ki  osta.  H.  Lucie 
196.  U  koj  .sam  dragosti,  u  koj  sam  ja  cini  kra- 
jevi  milosti?  242.  Jer  su  diizni  od  nili  (roditeld) 
cinu  imati  i  postovati  ih  A.  Kadcic,  bogosl.  392. 
Ako  si  na  koje  dostojanstvo  uzvisen,  opci  dobro- 
vojno  s  ubozim  i  s  oninia  koji  su  u  maloj  cini 
na  svitu  a  u  velikoj  —  more  biti  prid  bogom. 
A.  Kanizlic,  fran.  191.  Ti  zelis  biti  od  velike  cine. 
M.  Zoricic ,  osm.  103.  Tko  coviku  ne  zna  cine, 
nek  pogleda  na  visine.  V.  Dosen  218.  Rad  toga 
su  staresine  vrsni  slave,  vrsni  cine.  238.  Kad  ze- 
ma}skomu  gospodinu  ne  virujuc  gazis  cinu.  257. 
Ne  da  cine  drugu  svonic.  128.  I  laz  dajo  za  istinu, 
da  obori  drugog  cinu.  132.  Eie  je  slailka  dar  po- 
steni,  koji  cinu  daje  zeui.  98.  Te  ti  jakost  daje 
cinu  i  dize  te  na  visinu.  20.  A  }udma  je  pamet 
cina  i  kriposna  s  nom  niziua.  21.  !^udi  malo  vri- 
jedni,  tromi  i  od  male  cijene.  J.  Matovic  426. 
Cijenu  i  fiast  oduzetu  s  pogrdom  prid  judma.  71. 
U  ovakoj  cini  bi  (Nik(da)  i  kod  vica.  I.  J.  P. 
Lucie,  izk.  25.  U  kolilco  velikoj  cini  liotijase  da 
drXe  majku  negovu.  Gi'gur  iz  Varesa  72.  Nego 
ude  u  mojc  volovo,  to  izabra  bojeg  od  bo|oga, 
ukide  mi  na  moru  cijenu.  Nar.  posl.  vulc.  3,  449. 
S  tijem  smo  im  dignuli  cijenu.  P.  Petrovic,  seep. 
167.  —  cc)  u  stvari  tjelesnijeh:  Da  u  cini  drzat 
budemo  sto  bez  truda  stcksi  drzali  bismo  u  ne- 
cini.  A.  d.  Bella,  razgov.  44.  Cemu  cijenit  ludo 
take  sto  dostojno  nije  cijene?  52.  Tvoja  opet 
domovina  jasna  bise  od  starina;  al  joj  zamau 
sada  cina,  kad  porodi  tebe  sina.  V.  Dosen  32. 
Ima  jostor  mlogo,  pobro,  te  bas  stvari  od  velike 
cine,  kojo  kucu  napridovat  cine.  M.  A.  Kejko- 
vic,  sat.  126.  —  dd)  a  stvari  timnijeh :  Ki  bode 
tisknini  putom ,  kih  je  malo  ,  koji  put  sam  vodi 
nas  na  zivot,  jemaju  i  drze  cinu  toliko  veliku  od 
najzadiiega  primiuutja.  P.  Radovcic,  nas.  17.  Dr- 
zaste  grijeh  u  cijeni.  J.  Kavaiiiu  423.  Bi  li  sinrtno 
sagrisio  ne  priznajuci  ovi  sv.  sakramenaty  No  bi, 
ako  bi  ga  upustio  samo  za  linost  a  no  za  uialu 
cinu.  A.  Kadcic,  bogosl.  140.  Razlog  ima  cinu. 
V.  Dosen  12.  Tko  razuma  cinu  gazi.  21.  I  za- 
povid  nek  se  slidi  i  uzdrzi  svoju  cinu.  223.  Eaz- 
govor  onoga  .  .  .  ima  priveliku  vjeru  i  cijenu.  J. 
Matovic.  407-  Jer  posteiie  velike  je  cine.  M.  A. 
Rejkovic,  sat.  45.  Cina  i  glasovito  ime  svi  ovi 
govorena  ne  dospi  smrtju  arkibiskupa,  jer  i  potle 
bise  prizcjno  iskaua.  Grgur  iz  A^aresa  14.  — 
ee)  s  gen.,  u  kom  stoji  sto  hi  verhu  bilo  ohjekat: 
Tasca  oli  isprazna  slava  jest  isprazuo  misjeiie  i 
cina  sebc  istoga.  M.  Dobretici  203.  — J/)  s  pronom. 
poss.,  kojim  se  kazc  i  onaj  od  koga  dolazi  (all 
primjer  nije  dosta  ponsdan,  jer  moie  hiti  da  hi 
trehalo  citati  rjona) :  Prva  mjesta  .  .  .  stjecu  sva- 
ciju  cijenu.  A.  Boskoviceva  iii.  —  h)  koliko  je 
sto  znatno ,  vrijedno  da  se  o  nemu  misli ,  da  se 
na  um  tizima  samo  po  sebi  Hi  drugoga  ccga  radi: 
Kadano  pristupane  bilo  bi  od  male  va|e  ali  ci- 
jene, tada  uije  grijeli  smrtni.  S.  Matijovic  12. 
Ako  su  ovi  grisi  od  velike  cine,  kakvi  su  oni 
mladici  koji  se  puste  po  asikovanu  i  daju  ispod 
ruke  koliko  mogu  iz  kucoV  D.  Kapic  92.  Iskahu 


zakletvu  od  stvari  primalahnijeh  i  od  nikakve 
cijene.  J.  Matovic  349.  Ne  moze  pcsle  od  vece 
cine  izvrsevati.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  39.  Misli 
skodne  nenavidjive  i  osvetjive  mogu  so  zaceti  u 
srcu  nasemu  s  zedom  skode,  nenavidosti  i  osvete 
n  stvarima  male  cine  i  vridnosti.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  56. 

4.  od  cijene  ii  umnom  sinislu,  kad  se  priznaje 
te  se  prihlizuje  postovanu,  izlazi  rijeci  znacene  a 
kom  jc  kao  mis^cne,  sad:  U  cini  spamotna  covika 
ne  moze  se  reiii  da  je  tada  blizu  ispovidnika  ne- 
mocnik.  A.  Kadcic,  bogosl.  190.  Nije  li  dilo  od 
uista  p(j  Judskoj  cini,  nosit  vosteuice  u  dvorbam 
bozanstvonim  ?  Turk  blago  2,  44. 

5.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  sto  i  oblicje, 
forma,  if  sakrameiUa:  Cina  ili  ti  oblitje  sakra- 
menata  biva  po  onima  ricma  koje  so  govoro  kada 
se  koji  sakramenat  cini  i  daje.  B.  Loakovic,  uauk. 
157. 

CIJENAG ,  cijeuca,  m.  aestimator,  koji  cijeni. 
XV  vijeka.  Ima  se  prociniti  po  cintcihi..  Stat.  poj. 
ark.  5,  252.  Ki  budu  ranam  cinci.  255. 

CIJENAN,  cijena,  adj.  pretiosus,  vilis.  Akcenat 
se  ne  zna  za  cijelo;  stavfen  je  po  adv.  cijeno, 
koji  se  take  govori  a  Buhrovniku  (L.  Zore).  — 
Compar.  cjeniji  i  ejeni.  —  1.  pretiosus,  carus, 
■velike  cijene,  cijene  dohre  za  prodavca  (vidi  kod 
cijena).  xvi  i  xvii  vijeka  tc  tri  pisca.  Dusa  je 
plemenitija  i  ciunija  od  tela.  Korizm.  13.  Dade 
ti  dva  k|uca,  jedan  od  zlata  veoma  cijenan  s  uzi- 
com  od  svile.  M.  Radnic  5,50.  Dobro  vino  i  ce- 
'  nije  iz  krcme  se  rajsi  pije.  P.  Vitezovic,  cvit  55. 
,  —  2.  vilis,  jentin,  cijene  dohre  za  kupea  (vidi  kod 
j  cijena).  o<l  prosloga  vijeka,  ali  veoma  rijetko,  ccsce 
1  u  comparat.  i  kao  adv.  Sto  ue  idemo  puni  zeje 
!  na  tako  lijepu,  tako  obilnu,  tako  cijenu  trgovinuV 
B.  Cucori  420.  Od  zlata  jo  cjeuo  srcbro.  Poslov. 
dan.  89.  u  comparat.  ii  jubwm  govoru  po  nekim 
krajevima  moze  sc  sasfaviti  cj  u  c:  Cena  je  kod 
nas  dusa  nego  litra  luka.  Nar.  posl.  vuk.  324.  — 
Adv.  cijeno,  jevtino,  vili:  Otidite  kupovat  cijeno. 
Bosjode  kr.  143.  Hoces  li  prodati  tako  cijeno  tvoje 
vjekovito  spaseney  Misli  krst.  91.  Sto  cete  raj 
tako  drago  kupovati ,  kad  ga  mozete  imat  tako 
cijeno?  B.  Cuccri  41.  Jo  li  cijeno  raj  vas  doso? 
320.  Tako  cijeno  kupilo  so  ovo  dobice.  101.  Pro- 
dava  je  veoma  cijeno ,  ali  u  istinu  prodava  je. 
420.  Tada  robja  vrlo  c'jeuo  bjese:  dva  Turcina 
za  kabao  vina.  Nar.  pjos.  bog.  285.  Cijeno  ste 
jo  imali.  M.  Vodopie  u  Dubrovn.  1868.  217.  — 
Adv.  com}),  cjerie,  viliori.  od  xvii  vijeka,  izinedii 
rjecnika  u.  Stulicevu  (76'>)  i  u  Vukovu  (Silt)): 
Kupiti  cjeno.  B.  Kasic,  zrc.  79.  More  li  se  draze 
prodaf  a  (^iiie  kupit'.  J.  Banovac,  razgov.  134. 
Kupovati  sto  se  najcjene  moze.  I.  A.  Nenadie, 
nauk  145.  Da  bi  koliko  najtyoiie  kupovali.  J.  Ma- 
tovic 347.  Ali  draze  prodavati  ali  cjene  kupovati. 
426.  Da  kupimo  de  vidinio  najcjeiio  a  najbo[e. 
Nar.  prip.  vrc    147. 

CIJENE,  ado.  vili,  jevtino,  malom  cijenom.  od 
XVII  vijeka,  izmeda  rjecnika  u  Mikalinn  (50''), 
Belinu  (482^^  ,zJL'neo',  po  cemu  hi  i  drugi  slog 
hio  ling)  i  u  Vulcovn  (gdje  se  napomine  da  se 
govori  po  jiigozapadiiijem  krajevima).  akcenat  jc 
stavf,en  kako  je  n  Vukovu  rjecniku,  ali  oko  Dii- 
hrovnika  govore  cijeno  (L.  Zore).  isporedi  cijeno, 
cjeiie  kod  cijenan.  Da  tako  cine  kupi.  V.  Dosen 
104.  Na  kvar  sada  daje,  tako  cine  kad  prodaje. 
120.  Da  ce  ili  cine  moci  kupiti  za  malo  jaspri. 
A.  Kacic,  kor.  328.  Bogatasu  se  vrlo  cijene  ucini, 
pa  na  to  pristane.  Nar.  prip.  vuk.-  287.  Gavra- 
novi  gracu  i  biju  se,  cijeno  ce  brzo  mesa  biti. 
P.  Petrovic,  vijen.  36. 


CIJENITI 


788 


CIJENITI 


CIJENITI ,  cijouim ,  impf.  aostimavo.  AkccucU 
kaki  jc  H  jjraes.,  takijc  i  u  cijclom  impcrf.:  c5jo- 
I'lali  (ist.  ceuiih,  zap.  ciAah),  u  2  i  3  simj.  aur.: 
f'ijonr,  i  u  part,  pract.  pass,  s  trecim  utojiom.  kral- 
kim:  cyenen,  a  n  ustaiijein  jc  oblicima  .itiijeiii 
kao  u  inf.,  samojc  i  trccl  .slog  dutj  u  pari,  praes  : 
eijenoci  (ist.  c6ii56i,  sap.  cinoci),  i  u  part,  pract. 
act.  i:  cijiiiuv,  cijenivsi.  — Dolazi  ud  xiv  vijeka 
(vidi  primjer  iz  Zak.  did.)  i  u  svijem  rjeinicima. 

—  PoslaneiH  od  cijeua. 

I.  prelazno.  objekat  moze  hiti  i  neizreien. 

1.  u  pravom  .wiislu:  iztrazivaii  Hi  nalaziti  i 
izricati  cijenu,  sta  vrijedi,  sta  treba  Hi  Sta  se 
moze  za  sio  dati,  po  sto  se  misli  dati  Hi  uzeti, 
prodati  Hi  kupiti.  saina  cijena  kolika  jc  Hi  ka- 
kova  je ,  moze  biti  i  ne  biti  izreceno.  a)  u  opce, 
kad  se  samo  izvida  i  izrice  koUko  sto  vrijedi: 
Popasu  da  plati ,  sto  rekutL  duSLnici ,  kqji  cene. 
Zak.  diis.  ;).").  H  torn  se  smislu  moze  cijenUi  i  cc- 
jade:  Cijenu  cijeiieuoga,  koga  su  oijenili  siuovi 
izraijevi.  Vuk,  mat.  27,  9.  i  koliko  se  cijeni,  moze 
biti  izreceno:  Musko  od  dvadeset  godina  do  sez- 
deset  cijonices  pedeset  sikala  srebra.  D.  Daiiicii, 
3moj.  27,  3.  —  u  torn  smislic  i  part,  praet.  pass, 
slozen  sa  ne :  necijeiien ,  znaci  i  sto  toliko  mnogo 
vrijedi  da  mu  se  cijena  ne  moze  pronaii,  da  se 
ne  moze  cijeniti:  Da  ti  imas  ueceneno  blago. 
Nai'.  pjes.  vuk.  3,  500.  Ja  bih  nemu  dao  zlata 
uemirena,  srebra  uecinena.   Nar.  pjes.  istr.  2,  60. 

—  b)  cijeni  tko  sto  prodaje  kad  kaze  po  sto  je 
vojan  sto  dati.  tako  se  cijeni  i  roble  i  druga 
celad  kad  se  prodaje  i  roble  had  se  pasta  na 
otkupe :  aa)  sama  cijena  kolika  je,  ne  kaze  se  iz 
blize,  vec  ako  u  drugoj  recenici :  Niti  pitam  blago 
niko,  ni  ju  ciiiu  ni  se  cinim.  M.  Pelegrinovic  169. 
Ne  kti  liemu  odsicati  glave,  vec  ga  vodi  soboni 
u  suzanstvo,  dariva  ga  banu  Braiikovicu,  da  ga 
cini  i  za  li  blago  pita.  A.  Kacic ,  razgov.  l-i2. 
Nitko  ne  bi  mogo  ni  prodat  ni  kupit  ni  cinit  ni 
pogodit  se.  M.  Dobretic,  bogosl.  414.  Uze  Kiilin 
cijeniti  robje :  daces,  Ivo,  pet  tovara  blaga.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  199.  Odmali  stase  kupovati  rob)e,  a 
Ivan  im  stade  prodavati.  Ne  ce  Ivan  da  cijeni 
robja,  ne  bi  1'  prije  sastavio  blago.  4,  202.  Nit' 
me  e'jenis,  nit'  mi  c'jene  kazes.  Nar.  pjes.  vuk. 
156.  Mjerom  mjeri  a  cijenom  cijeni.  Nar.  posl. 
vuk.  ISO.  —  bb)  cijena  kolika  jc  Hi  kakva  je, 
izrijekom  sc  kaze,  i  to  aaa)  brojcm,  uz  kqji  se 
kaze  i  novae  kojega  se  broj  misli.  broj  stoji  u 
ace,  ako  ga  ima:  Koga  (voska)  libricu  za  go- 
tove  jaspre  cini  po  5  libara.  M.  Zorii-ic,  arit.  106. 
Uze  jubu  za  bijelu  ruku ,  izvede  je  na  Stambol- 
carsiju,  cijeni  je  Liladu  dukata.  Nar.  iijes.  vuk. 
here.  179.  A  kad  doga  dobro  ugojila,  onda  metuu 
doga  na  telale,  cijeni  ga  trista  magariua..  Pjev. 
crn.  211.  —  bbb)  rijecjti  po  s  onijem  cega  se  po- 
loi'ina  misli:  Kad  nije  cijeiien  ni  po  beca.  J.  Ka- 
vanin  451.  —  ccc)  rijecju  sto,  kad  se  pita:  Sta 
cijenis  toga  volaV  Po  sto  cijerus  tu  senicu?  za- 
pita  kupac  prodavca.  J.  Bogdanovic.  lalco  i  kad 
je  rijecju  sto  privezana  druga  recenica,  u  kojoj 
se  0  noj  josle  sta  kaze:  Vezite  me,  ne  gubite,  .  .  . 
cinito  me  sto  vam  drago;  nebrojeno  dat  cu  blago. 
V.  Dosen  123.  —  ddd)  iim  god  sto  se  isle,  i  to 
u  ace.  s  prijedl.  u :  Volio  bi  da  sam  poginuo,  jer 
sam  cii'ien  nepodobnom  cinom:  u  tvojega  zdi'ala 
koiia  dobra  .  .  .  Daj  mi  koiia  mill  gospodine,  a 
za  liega  dugovadu  tebi.  A.  Kacic,  razg.  292.  po 
tome  tako  dolazi  i  rijec  cijena:  Kad  se  }uba  I'jepo 
opreniila,  nu  mi  Bogdan  za  rucicu  prima,  pa  ju 
vodi  u  novu  carsiju,  liu  mu  c'jeni  u  veliku  c'jenu. 
Nar.  pjes.  juk.  78.  —  eec)  rijecju  koliko  s  pri- 
jedl. u:  Cini  mene  u  kolko  ti  drago.  Nar.  pjes. 
mar.  46.  —  c)  cijeni  i  iko  kapiijc  kad  kaze  slo 


bi  dao:  Trgovci  mu  cijcnili  nozo:  ta  jedan  mu 
dva  dukata  daje,  a  drugi  mu  tri  dukata  daje, 
tre6i  smisli  i  boga  i  dusu,  to  mu  dado  ietiri 
dukata.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  97.  —  tako  moze  koga 
cijeniti  i  ko  ga  najima  te  se  obojica  piogode  za 
cijenu:  jjosi  li  cijenen  (kad  ko  sluzi  u  koga), 
morcedo  condiicore'.  Vuk,  rjec.  811''.  tome  u  dru- 
gim  oblicima  u  prelaznom  znacenu  nema  polvrde: 
moze  biti  da  part,  pripada  samo  glagolu  sa  se. 
vidi  daje  pod  II,  2.  —  c)  cijeni  koga  Hi  sto  tko 
udara  namet  odredtijuci  cijenu  koja  ce  mu  se 
dati:  De  je  carske  skele  zatvorio,  carskoj  hazni 
prolazit'  ne  dade ;  .  ■  •  momcima  se  zeniti  ne  dade 
a  devojkam  sredu  zastavio  .  .  .  plijeneci  kicene 
svatove,  cijeneci  kiiene  devojke.  Nar.  pjes.  petr. 
3,  172.  Zapovjed  jim  no  cvijolit'  raje,  ne  cijenit' 
po  gori  cobaua.  Osvet.  1,  16.  Cijeniti  po  Glamoou 
raju.  2,  83.  Pita  ^ito,  je  li  s  vrskom  snito,  c'jeni 
plaste  otrave  pusjive.  4,  9.  —  tako  rodbina  , cijeni 
mladu'  kad  je  ne  pusta  iz  kiice  dokle  svatovi  ne 
daruja  svakoga :  Grne  malo  i  veliko  prid  svatove 
svekoliko,  da  svatovom  cine  mladu,  da  dar  sva- 
kom  za  nu  dadu :  otac,  mati,  strici,  strine,  bratja, 
sestre ,  tor  rodbine  ne  da  na  dvor  vodit'  mlade, 
dok  se  svakom  dar  ne  dade,  i  ne  skoci  mladi 
cina  kao  suziiu  kod  Turcina.  V.  Dosen  154.  — 
tako  cijeni  koga  i  tko  iste  da  mu  naprijed  kaze 
sta  ce  mu  dati  za  sto  god  sto  ce  mu  uciniti,  kao 
da  se pogode  (vidi  i  daje  sa  se):  Nega  cijeni  vila 
jekarica :  §ta  ces  dati,  Jovo  celebija,  da  ti  vidam 
tvoje  rane  grdne?  Nar.  pjes.  petr.  1,  10. 

2.  u  prednem  se  znacenu  uzima  rijec  i  onda 
kad  se  nista  ne  daje  ni  uzima  niti  se  o  torn 
misli,  nego  se  lioce  samo  da  kaze  da  se  misli  da 
tko  Hi  sto  vrijedi  vise  Hi  mane  Hi  u  opce  da  je 
od  vrijednosti.  koliko  se  sto  cijeni  u  torn  smislu, 
moze  takoder  biti  i  ne  biti  izreceno.  a)  koliko  se 
Hi  kako  se  cijeni,  izrice  se  adcerbima  kojima  se 
kaziije  koliko  Hi  kako:  mnogo,  malo,  kako,  tako 
itd.,  Hi  tijem  sto  se  jednaci  s  drugim  iim  rijecju 
kao,  Hi  tijem  sto  se  po  vrijednosti  stavja  nad 
drugo,  koje  se  izrice  u  akus.  s  prijedl.  nad:  Jer 
vece  tvu  viru  ja  cijenim,  ku  mi  da,  ncg  s  dru- 
gom  u  niiru  da  iivem  po  vazda.  N.  Na|eskovi6 
2,  30.  Ja  moju  cas  vele  cijenim,  ako  ju  on  ne 
scijeni.  M.  Drzio  409.  Od  blaga,  koje  jesi  imao 
toliko  ciniii,  a  to  jest  dusa  tvoja.  P.  Posilovic, 
cvijet  55.  Krv  svoju  maiie  cini  nego  blago.  V. 
Dosen  54.  Malo  grisuik  zdi-avje  cini.  8.  Tko  ne 
kusa  kad  nemira,  ne  zna  pravo  cinit  mii-a.  127. 
Ali  koji  tako  sude,  vrlo  malo  cine  }ude.  189.  Ali 
covik  brez  svog  glasa  .  .  .  nizi  biva  od  zivine, 
jer  ga  maiie  judi  cine.  117.  Bog  ce}ade  tako  cini. 
112.  Nek  pravdu  bozju  cini  kauo  zlato  od  visina. 
225.  Koga  (boga)  }ube6  nad  sve  stvari  cine.  143. 
Toli,  vaj !  ne  cu  dosegnut  i  kada  do  toga  blaga, 
koje  cijenim  nad  sva  ina?  D.  Mattel  174.  Malo 
ciueci  vlastito  dostojanstvo.  I.  J.  P.  Lucie ,  nar. 
103.  Kako  zcna  luuza  cijeni.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  429 
(natpis  pjesmi  u  kojoj  se  pijeva  kako  jc  zena  po- 
pila  muza,  t.  j.  dala  miiza  za  vino  koje  je  po- 
pila).  Sta  je  covjek  da  ga  mnogo  cijenis  i  da 
maris  za  li?  D.  Danicic,  jov.  7,  17.  —  b)  nicim 
se  ne  kaze  koliko  se  cijeni :  Ki  zivot  isti  tvoj  za 
di'uzijeli  ne  cijeni.  F.  Lukarevic  135.  Da  zenu  muz 
cijeni,  toj  boce  visiii  bog.  224.  Daj  da  tebe  uz- 
visona  muogom  slavom  vas  puk  cini.  A.  Vitajio, 
ist.  161.  Volic,  vuge,  bravarice  nehajane  su,  er 
opcene,  divje  cijeni  svak  orebe,  sjuko ,  bazijane 
i  tetrebe.  J.  Kavaiiin  22.  Muzi  vina  tanka  cijene. 
171.  Covjek  cijeiien.  145.  Moze  li  zupnik  produ- 
]iti  u  kojoj  zgodi  ovo  vi'imey  Moze  za  koji  uzrok 
razloziti ,  kako  bi  bio ,  da  so  pokornik  jos  nije 
dobro   pripravio  .  .  .  i  prilicna   ovim,   koja   bude 


CIJENITI 


789 


CIJENITI 


spametno  ciniti  pastir.  A.  Kadcic,  bogosl.  148. 
Je  1'  pomamna  takva  sila  i  kad  koje  vojske  bila, 
silovito  da  uskipi,  .  .  .  brez  razloga  i  brez  svisti 
.  .  .  sama  sebe  da  satare,  da  zivota  svog  ne  eini  ? 
V.  Dosen  193.  Ista  narav  svoj  zivini  dadn  da  svoj 
zivot  cini.  178.  Nek  raj  gorni  di-ugi  cine.  201. 
^jubav  tegote  ne  cuti ,  ne  cijeni  trude.  L.  Eadic 
101.  Koji  prima  drago  cejade  i  cijoiieno.  11.  Cije- 
nite  sad  vase  junaStvo.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  540. 
Braca  vas  cijenila!  V.  Vrcevic,  niz  I'J. 

3.  iz  prednega  snacena,  u  koin  je  cijeniti  Icao 
misliti  l-oUko  tko  Hi  Sto  vrijedi,  ielazi  znacene  a 
liom  je  eijeiiiti  hao  misliti  kakav  je  tko  Hi  kahvo 
je  sto,  sta  je  tko  Hi  sto,  a  po  torn  i  ii  opie  o 
kome  Hi  o  cermi  misliti  .sto.  a)  iim  .sr  h,oce  da 
kazc  kakav  je  tko  Hi  kakvo  je  iito ,  Hi  ita  je  tko 
Hi  sto,  mozc  hiti  predikat  ohjektu,  adj.  Hi  siibst. 
Hi  pron.  svi — xviii  vijeka;  u  sadasnem  (jovoru 
nema  potvrde.  Cijeniti  moze  svak  cestita  Covjeka, 
koji  je  zdrav  i  jak  i  srca  velika.  N.  Dimitrovic 
19.  Da  li  mc  takoga  vi  sudoa  cijenite.  N.  Najes- 
kovic  1,  221.  Da  nas  cijeue  druzi  nadijejenijeh 
sve  radosti.  1,  167.  Tko  godi  na  svijeti  velicak 
cijeiii  t)-ud  i  muku  nmrijeti.  1,  1S2.  All,  blazena 
i  cestita  koli  doba  vasa  cijonim !  I.  Gunduli^  290. 
Zavit  proklet  cini.  I.  Zanotti,  en.  2,  6.  Da  bismo 
prijali  od  jednoga  poglavice  ali  kra]a  i  malan 
dar,  mi  bismo  ga  cinili  mnogo  draga.  L.  Terzic  3. 
Villi  cijenec  ludu.  .T.  Kavaiiin  107.  Cijeni  nas 
nista  od  nista.  4.  Za  to  smo  namislili  i  einirao 
pristojno  razluciti  ga.  A.  Kadcic,  bogosl.  170. 
Jer  ga  ciualiu  kriva.  3.  Banovac.  prip.  58.  Jed- 
nace  ga  lupezu,  koga  joste  cijeno  od  nega  pra- 
vednijega.  I.  A.  Nenadic,  nauk  254.  Koji  cijenise 
boga  osvetiteja  i  nemilostna.  J.  Matovic  400.  Cije- 
neci  jiu  neudatu.  424.  Svaka  stetu  cijcnih.  472. 
Cijenismo  potrebno  istomaciti  stvari.  9.  Ove  stvari 
cinio  sam  vridne  i  dostojne  prikazati.  A.  d.  Kosta. 
zak.  1,  99.  Slijepa  cijene  razlozito  boga  taste  od  }u- 
bavi.  N.  Marci  18.  Kra}evstvo  cijeni  svako  himbu 
tastu.  sjcnu  ludu.  22.  ~  h)  .sto  se  naprijed  kaze 
jjredikatoni,  moze  se  kazati  akusatiroiii  .s  prijedl. 
za,  kao  kad  se  mijena  sto  jedno  za  drugo,  iim  se 
i  jednaci  jedno  s  drugim.  od  xvi  vijeka;  sada 
n  narodiwm  govoni  .fuino  ^m  nekim  krajevima. 
Trpite  mnoge  psosti  i  protivsciiie  i  te  cinite  za 
velik  dar  i  radost.  Transit  70.  Plandista  ...  no 
cijeni  za  nista.  M.  Vetrauic  2,  134.  JInome  se 
smjejuci  cijene  me  za  luda.  N.  Najcskovic  1.  254. 
Stvar  taka  ...  od  nista ,  ku  cijeni  vil  svaka  za 
mrvu  smetlista.  1,  218.  Cini  ga  (razam)  vrli  svega 
za  mnogo  vridan  dar.  H.  Lucie  274.  Za  raoguca 
i  velika  i  cijeni  te  i  spovijeda.  I.  Cxundulic  448. 
i^ihov  zivot  za  nisre  cinahomo.  F.  Vrancic,  ziv. 
25.  Slavii  i  diku  ovoga  svita  za  sramotu  cini.  73. 
Za  malo  zivot  cinu.  D.  Barakovic,  vil.  234  Svi 
za  ni.sta  poraz  cijene.  J.  Palmotic,  dubr.  205.  Bit 
se  rodila  najposlediia  u  nasoj  kuci  cijenim  za 
priveliku  i  srecu  i  koris.  A.  BoSkoviceva  in.  Za 
nista  cineci  blago.  A.  Kanizlic,  uzr.  122.  Za  malo 
cinis  druge.  V.  Dosen  31.  Ovu  starinu  svu  nc 
cinim  za  istinn.  97.  Za  slavu  svoju  cine,  sto  ta- 
ruci  skodu  cine.  172.  Imamo  .  .  .  svijeh  cijeniti 
za  bracri.  J.  Matovic  457.  Sve  za  nisto  ona  ce 
ciniti.  M.  A  Relkovic,  sat.  53.  Zene  neplodue 
bihu  ciiiene  i  drzane  za  rugo.  A.  Kacic,  korab. 
131.  Govori  da  za  nisto  cini  sve  sto  imade,  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  H.  Seer  mu  se  stane  cuditi  i  kao  za 
luda  i  nesvijesua  coeka  cijeniti  ga.  Nar.  prip. 
viik.  145.  —  c)  Ho  se  naprijed  kaze  predikatom, 
moze  se  kazati  genetirom,  kojim  se  kaziiju  osoiine 
komu  Hi  cemit,  i  to  Hi  samijem  tijeiii  ohlikom  Hi 
s  prijedl.  od.  sada  u  narodnom  govoru  nema  po- 
tvrde  aa)  gen.  bez  prijedloga:  Nemoj  me  cijenit 


toliko  tvrda  srca  i  pameti.  A.  Kalic  122.  —  bb)  gen. 
s  prijedl.  od :  Cinim  od  male  cine  i  vridnosti  stvari 
sve  ostale  pri  lieje  liposti.  H.  Lucie  229.  Ako  od 
vale  cinis  ju  ke  godi ,  izvedi  ju  (pjesmu)  da}e. 
278.  Dijete  bi  drago  noj,  jer  ga  cijenise  od  svi- 
jetla  kolina.  M.  Bunio  6.  —  d)  sto  se  o  cemu  misli, 
■moze  biti  i  .samo  wjesto  gdje  je,  te  se  izrice  it 
lok.  s  prijedl.  v..  u  jednoga  jiisca  xvi  vijeka :  Ki 
u  blagu  segaj  svijeta  cijene  rados  jak  u  raju.  N. 
Na]eskovic  1,  167.  Cijeni  na  svijet  saj  sve  blago 
u  tebi.  2,  52.  —  e)  wjesto  predikata  objektu  vioze 
biti  cijela  recenica  privezana  rijecju  da,  a  u  noj 
moze  biti  Hi  snbjekat  Hi  objekat  isto  sto  je  u  glav- 
noj  objekat.  xvi— xvin  vijeka:  n  sada.inem  govoru 
nema  potvrde.  Zudenu  vele  stvar  covjek  ne  cijeni 
da  ju  ce  stec.  igdar.  N.  Dimitrovic  18.  Sve  tej 
pokoje  ne  cijenim  da  bi  bil'  radosti  od  moje  ti- 
snci  jedan  dil.  N.  Na}eskovi6  2,  30.  Kojega  co- 
vjeka  cijenis  da  je  tvoj  iskrni.  J.  Matovic  xxx. 
Koju  cijeni  da  jo  izgnbila  mnza.  424.  —  f)i  sto 
se  i  0  cemu  se  .sto  misli  moze  biti  izreceno  oso- 
bitom  reienicom.  privezanom  rijecju  da  za  glavnii, 
u  kojoj  je  cijeniti  bez  objekta  i  bez  predikata  mu. 
u  privezanoj  moze  biti  ne  samo  sadasne  Hi  proslo 
vrijeme  nego  i  hudiice.  od  xvi  vijeka  i  danas  po 
nekim  krajevima.  Sagrisujemo  a  ne  cinimo  da 
nas  bog  vidi.  Transit  206.  Ja  cijenah  prije  dne 
da  i.e.  doc'.  N.  Najeskovic  1,  207.  Ja  cijenim  na 
moj  sud  da  mu  je  sve  .slatko.  1,  182.  Al  ne  cijeu' 
da  ne  znam.  2,  IG.  Cijenit  nemoj  ti  za  sva  ta  zla 
moja  da  ne  cu  jnbiti  kako  imam  tebe  ja.  P.  Lu- 
karevio  267.  Svaka  .  .  .  cijeni  da  je  draza  i  Ijepsa 
nog  sve  ine.  I.  Gundulic  147.  Da  izgubih,  ne  cijen', 
s  toga  vik  s  oruzjem  lirabrenosti.  I.  Gundulic  67. 
On  cijeni  da  je  proslo  vrijeme.  S.  Matijevic  51. 
Mandalena  placna  cijeni  da  je  tijelo  bozanstveno 
skrovne  od  ruke  poneseno.  B.  Palmotic,  christ. 
56i.  Cijenec  vrtar  da  je.  I.  V.  Bunic.  mand.  37. 
Tko  bi  cijenio  da  najviSa  no  ce  slava  svejer  sjatiV 
J.  Kavaiiin  289.  Kad  bi  doisto  cinio  da  ce  to  di- 
tesce  tada  pi-iminuti.  A.  Kadcic.  bogosl  128.  Niki 
cine  da  mogu  dva  (kuma)  biti  i  na  krizmi.  J.  Ba- 
novac, razg.  219.  Cijenahu  da  je  spasite}  razumio. 
Ziv.  is.  94.  Ti  cijenis  da  ces  imat  dug  zivot.  Be- 
sjede  kr.  8.  Cijenis  li  da  gresnici  ne  podnose 
trude?  63.  Cinim  da  ovo  biva  dosti  mome  uce- 
niku.  M.  Zoi-icic,  arit.  7.  Nesto  nadostavih ,  sto 
cijenim  da  je  potrebno.  I.  A.  Nenadic,  nauk  8. 
Cineo  da  sam  znade  boje.  V.  Dosen  41.  Cijenimo 
da  se  podaje  vece  posteiie.  J.  Matovic.  64.  Cinim 
da  ce  svaki  ostati  zadovo}an.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  VI.  Ne  cinite  da  vi  ne  morete  drugoga  na  dobro 
nagovarati.  Grgur  iz  Varesa  60.  Cineci  da  jo  vas 
svit  izgorio.  A.  Kacic.  korab.  20.  Cini  jadan  da 
ne  cuje  niko.  A.  Kacic,  razg.  34.  Nc  cinite  da 
se  varam.  I  J.  P.  Lucie,  razg.  4.  Ja  cijenim  da 
ce  tako  biti.  Vuk,  rjec.  S12a  (gdje  se  napomine 
da  se  tako  govori  u  Dubrovniku).  Narod  ovaj 
cijeni  da  sam  dobar  lijecnik.  S.  ^iUbisa,  prip.  94. 
—  recenica  koja  se  privezuje  rijecju  da  moze  sta- 
jati  i  bez  te  rijeci:  Cijenim,  nitkore  .  .  .  odsluzit 
ne  more.  N.  Najeskovic  1,  110.  Cijeneci,  liegoya 
cista  ce  bit  dusa.  1,  186.  Ja  cijenim,  rosa  je. 
1,  259.  Er  cijenim,  nije  dan  satvoren  u  vike,  u 
ki  cu  bit  miran  za  rajske  ne  dike.  2,  57.  Sije  za- 
lom,  morem  ore,  .  .  .  ki  god  cijeni,  nac  se  more  u 
oholom  prava  vjera.  J.  Kavanin  62.  —  g)  mjesto 
recenice  privezane  moze  hiti  i  infinitio ,  kad  bi  i 
glavHOJ  i  privezanoj  bio  isti  subjekat.  xvi — xviii 
vijeka.  Tko  bude  cijeniti  u  tugah  naci  moc  pri- 
jateja  na  sviti.  N.  Dimitrovic  17.  Cijenim^  prije 
umrit  nego  li  moc  sve  rec.  N.  Najeskovic  2,  8. 
Bez  ne  ja  do  smrti  ne  cijenim  imati  pokoja.  2,  80. 
Cijenah,  vajmeh !  nac'  po  tebi  jubav,  vjeru ,  mir 


CLTENITl 


790 


CIJEP 


i  sreAn.  S.  Boba]ovi^-  227.  Ako  si  cijpnio  s  stra- 
sivijom  biti  boj,  cpimi  si  vmliu  t.oliki  vojsko  broji" 
M.  Biiiiic  iil.  Er  to  iiiako  iiaiV  ne  c.ijeiii.  I.  Gun- 
cUilic  84.  ]vi  ciJGi'ialiu  iijogda  n  slavi  ijoi-ed  suii- 
ccm  u  vik  sjal.i  V  '2'M  .leila  su  lias  tad  cijonili 
kakti  vtidoiii  jiotopiti?  1.  Akvilini  7-1.  Sad  iiaziit 
ga  iipk  no  ciiii.  J.  Kavai'iiii  -192.  (^Jijoiiiso  sloziti 
natiii  vjero  krioansko.  J.  Matovii';  10.  (.Jijoiioii 
ozalostivit  Beucdikta.  I.  Dordii,  bon.  111.  Kad 
je  cijenio  krsiiut',  tad  je  poginuo.  Poslov.  dan.  41. 
—  h)  ohjckat  mose  biti  isreceti  rijeiima  ovo,  ono, 
to ,  sto ,  Hi  u  istom  smislu  rijeiima  ova  Hi  oiia 
stvar;  a  tada  mozc  liiti  reccno  i  o  koine  se  Hi  o 
ccmu  sc  misli ,  i  to  «  ohliku  u  kom  wioic  stajati 
i  us  niisliti.  xvi  i  xvii  vijeka.  Ciiicci_  prorok  ove 
stvari  vapiju6i  govorase.  Transit  39.  Sto  od  uien(! 
6a6Uo  cijoiii,  jos  ja  no  znam  tu2na  sada.  F.  Lu- 
karevic  249.  No  cijeni  veio  to,  nesreciia  da  si  ti. 
I.  Gundulic  103. 
U.  sa  se: 

1.  kad  ko  sam  sebe  cijeni  (rcfleks.):  a)  snacene 
kao  naprijed  pod  1,  c. :  Uzima  po  koliko  mu 
drago,  .  .  .  vodom  polivao  da  se  brze  sironiasi 
oijene.  Starino  12,  36.  —  b)  znacene  kao  naprijed 
pod  2 :  Sto  sam  sebe  mnogo  cinis.  V.  Doseu  37. 
To  i  vrsni  }udi  cine,  nit'  se  fale  nit'  se  cine.  40. 
Koji  se  cijene  vise  nego  vrijede.  M.  Pavlinovii, 
rad.  140.  —  c)  znacene  kao  naprijed  pod  3,  a 
o.'italo  aa)  kao  pod  3,  a.:  predikat  stoji  prema 
subjektii  u  nom.,  rijetko  prema  objektu  (se)  ii 
akus. :  Mi  se  blazeni  cinimo,  ako  dan  ali  dva  na 
nediju  postimo.  Starine  1.  229.  Cijeiiiti  se  dostojna 
za  biskupat  grijeh  je.  S.  Matijevic.  78.  Ne  biste  li 
se  cinili  tczko  uvrideni?  I.  J.  P.  Liicic,  razg.  96. 
Koliko  sredna  i  cestita  cijenila  bill  sel  A.  Bosko- 
videva  vii.  Remike  obuce  odrijesiti  Ivan  se  cije- 
nase  nedostojan.  J.  Matovic  xiv.  —  bb)  kao  na- 
prijed pod  3,  6.:  On  sebe  cinase  za  najvecega 
grisnika.  I.  J.  P.  Lucie,  izk.  14.  —  cc)  kao  na- 
prijed pod  3,  e. :  Da  bi  dobrovojno  podnosio  bice 
svoje  oni  koji  se  cijeni  da  je  na  nizemu  mje-stu 
nego    ilte   liegovo   dostojanstvo.   J.  Matovic  484. 

2.  kad  cijeni  i  prodavac  i  kupac  pogadajuci 
se  (recipr.),  te  je  znacene  kao  i  poyadati  t>c  (ispo- 
redi  naprijed  pod  1,  1,  b.).  izrecene  mogii  biti  Hi 
obje  strane :  Cinismo  se,  pa  se  rascinismo.  M.  Pav- 
linovic.  Hi  samo  po  jedna,  i  to  Hi  ona  koja  p>ro- 
daje :  Nit  ju  cii'iu,  ni  se  cinim.  M.  Pelegrinovic 
169.  Hi  koja  kupuje:  Cijeni  se  u  nepotrebi  za 
ne  priplacat  u  potrebi.  Poslov.  dan.  11. 

3.  kad  drugi  cijeni  a  drugi  je  Hi  drugo,  komu 
se  Hi  cemic  se  cijena  misli  (pasiv.).  a)  znacene 
kao  naprijed  pod  I,  1,  a.:  Gdi  bi  pomaiikao  prstt, 
.  .  .  ima  se  ciniti  voce  jedani.  od  di-ugoga  koliko 
je  ki  od  koga  vridniji.  Stat.  poj.  ark.  5,  252.  — 
h)  znacene  kao  naprrijed  pod  1,  2;  Po  slipcu  se 
oci  cine :  dan  se  cini ,  kad  su  tmine.  V.  Doseii 
127.  Milost  se  malo  cini.  224.  Ovaj  safran  svagdi 
se  boje  cijeni  i  prostiniava.  I.  Jablanci  174.  Dr- 
zanstvo  blagohranista  .  .  .  jost  se  i  sada  cijeni 
medii  castnija  sluzena.  J.  Matovic  292.  Vaznost 
kiiige  ne  cijeni  se  po  nezinoj  velicini.  Vuk,  odgov. 
na  sitn.  4.  Tako  li  se  cijeni  posteiie '?  P.  Petrovii, 
vijcn.  9.  —  c)  znacene  kao  naprijed  pod  I,  ii;  a 
ostalo  aa)  kao  jjod  I,  3,  a.  s  jwedikatom  u  nom. : 
Jer  se  oni  dio  ko^ice  cini  zajedno  s  tilom  ditiiiim 
ista  stvar.  A.  Kadcie,  bogosl.  129.  Ne  cineiii  se 
ono  dilo  sinrtni  grili.  80.  Da  se  oovik  vridan  cini. 
V.  DoSen  29.  Da  se  je  cijenila  put  I'legova  put 
djetinska.  J.  Matovii  164.  Ono  .  .  .  cijeniti  ce  se 
savisnc.  109.  .sto  hi  moglo  prelaznomu  biti  sub- 
jekat,  moze  se  izrcci  u  dat.:  Da  se  ne  bi  komu 
god  cijenio  vecma  tvrd  zakoii  zenidbe.  J.  Matovic 
313.  glagol  maze  biti  u  part,  praet.  p)ass.:  Ako 


('■0  bit  raalinit,  iStom  da  bogat  jos,  cijenen  6e 
mudar  bit.  N.  Dimitrovii  6.  Nijesam  li  ja  bila 
cijeiiona  do  daiias  najljepsa  od  vila?  N.  NaJeS- 
kovic  1,  210.  Dijevci  su  cijeneni  jednaci  ande- 
liiiia.  Costitosti  36.  Nitko  no  moze  biti  ciAen 
podobaii  i  dostojan  ispovidi.  A.  Kadcie,  bogosl. 
233.  Hotio  si  i  otac  inu  cii'ien  biti.  P.  Knei«evi6, 
pisin.  32.  Za  sto  su  od  boga  cijeneni  dostojni. 
.1.  Matovi6  367.  po  tome  isti  partic.  sa  supstant. 
stoji  i  za  onoga  o  kom  se  misli  da  je  ono  sto 
supstantiv  znaci:  Bijase  vjerciiik  dji-vice  Marije, 
.  .  .  i  cijeneni  otac  Jezusa  sina  bozijega.  Besjede 
kr.  200.  Pitat  cijenena  krivca.  Ziv.  is.  155.  — 
hh)  kao  pod  1,  3.  b.;  ylagol  moze  biti  i  u  part, 
praet.  pass.:  Koji  bihu  cii'icni  za  gradani.  F. 
Vrancic,  ziv.  25.  Ova  blizo6a  nije  od  potribe  da 
jo  po  sve  naravska,  .  .  .  nego  je  zadovojuo  da  je 
od  covika  siiamotna  i  razborita  za  tu  cincna.  A. 
Kadcie,  bogosl.  189.  Jere  se  ovo  ima  cijeniti  za 
urok.  J.  Matovic  308.  Koja  sam  do  sada  cii'iena 
bila  za  privirnu  zarucnicu.  I.  J.  P.  Lucii,  razg. 
44.  —  cc)  kao  pod  I,  3,  e. :  A  s  glasom  se  )udi 
cine  da  su  boji  od  zivine.  V.  Dosen  117.  Na  lieki 
nacin  cijenimo  se  da  postavjamo  na  nega  ruke 
usilne.  J.  Matovic  49.  Malo  man  se  cijeiiahu  da 
sude.  68.  glagol  it  pjart.  piraet.  pass. :  S  pomiiome 
hraiieno  (dijete)  do  mala  uzraste,  i  sved  bi  cije- 
neno  krajice  da  je  sin.  M.  Bunic  7.  —  dd)  kao 
p>od  I,  3,  f. ;  samo  bez  subjekta :  Cijeni  se  da  aposto 
gledase  I'lu.  J.  Matovic  302.  Sto  bi  prelaznome 
moglo  biti  subjekat,  moze  stajati  u  dat.:  Cijenilo 
se  je  ocima  da  bi  mnogo  prudilo.  ,T.  Matovic  4. 
—  ee)  kao  pod  I,  3,  ft.  .-^Sto  se  ima  cijeniti  od 
onijeh.  .J.  Matovic  137.  Sto  se  ima  cijeniti  od  na- 
cina  crkvenijeh?  316. 

CIJENO,  adv.  vidi  kod  cijenan. 

CIJENU,  adv.  vili,  jevtino,  cijene.  od  prosloga 
vijeka,  izmedit  rjeinika  samo  u  Stulicetm.  piosta- 
nem  moze  biti  stari  instr.  mjesto  cijenom.  Da  ni- 
jesu  ovako  cijenu  rijeci,  mane  bi  laza  bilo  za 
miucu.  Poslov.  dan.  14. 

CIJENENE,  n.  aestimatio.  isporedi  cijeniti.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Jambresiievu, 
Voltigijinu,  Stidicevu  (76^')  i  Vukovu.  Imajuci 
razlozita  ciiiena  od  svojili  potriba.  A.  Kadcie, 
bogosl.  83.  U  jednomu  Jubiteju  mogu  biti  tri  ne- 
znana  koja  skracuju  i  mane  cii'ieiie  jubavi  uzro- 
kuju.  A.  Tomikovic  64. 

CIJEP,  m.  baculum,  segmentum,  surculus.  — 
glasovi  su  ije  u  sadasnem  juznom  govoru  od  sta- 
roga  e,  od  kojega  je  u  istoinom  e,  u  zapadnom  i. 
Akcenat  se  mijena  u  loc.  sing.:  cijepu  (ist.  cepu, 
zap.  cipn),  u  gen.  jyl.:  cijepa,  i  u  cijeloj  mnoHni 
kad  ima  -ov-:  cjepovi,  a  u  takoj  se  mnozini  mi- 
jena i  u  gen.:  cjepova.  glnsovi  cj  mogu  se  po 
nekim.  krajeoima  sastaviti  u  c:  cepovi  (Vuk,  rjec. 
812^).  —  Dolazi  od  xvii  vijeka  (vidi  primjere  B. 
Barakovica) ,  izmedu  rjeinika  u  Bjelostijencevu, 
Jambresicevxi,  Stidicevu  i  Vukovu,  ali  ne  u  svakom 
znaieiui,  o  ceniu  nidi  da^e.  —  Korijen  vidi  kod 
cijepati.  —  1.  iiagellum,  iim  se  zito  mlati,  i  to 
onaj  dio  sto  je  privezan  za  dr'alo  Hi  za  .stojak. 
izmedu  rjeinika  u  Bjelostijenievu,  StuUievu  (gdje 
je  samo  pi.  i  zenskoga  roda)  i  u  Vukovu  (gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  Vrmnici).  Jad  jadu  brat, 
a  cijep  zitii  bat.  Poslov.  dan.  3().  Motka  (,st(')jak'), 
za  koju  je  matuzicom  privezan  cijep.  St6jak  se 
drXi  n  ruci,  a  cijepoiii  se  mlati  zito.  Vuk,  rjec. 
71(ii'.  Nego  se  cijepom  mlati  gralior.  D.  Daiiicii, 
isa.  28,  27.  —  2.  iim  se  bije,  kao  hatina  Hi  Hap. 
bice  predne  znaiene  samo  preneseno.  Da  ce  past 
pod  moj  cip.  D.  Barakoviii,  vil.  285.  Smlati  ga 
juben  cip   132.  Te  srzbe  i  cipa  .  .  .  dostojna  mno^. 


CIJEPAC 


791 


CIJEPATI 


B.  Barakovid,  jar.  33.  Do  snirti  s  palicami  ili 
cipmi  tuci  ga.  F.  Glavinic,  cvit  27.  Z  nikimi  pa- 
licami ili  cipi  toliko  ju  cini  testi.  397.  §to  j'  na 
svitu ,  vse  smrt  tlaci,  zlatim  batom  eip  jednaci. 
P.  Vitezovic ,  cvit  16.  —  3.  djclic  na  cemu  kao 
zacijep}en,  kao  racvica.  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka.  Mices  jazik  n  tri  cipa  kako  zmija  iz  pro- 
cipa.  I.  Ivanisevic  173.  —  4.  ocijcpleno  ili  odbi- 
jeno  sto  od  cega.  u  jednoga  pisca  prvsluga  vijeka. 
Stoji  kipje  jasnih  }ucli,  .  .  .  svi  mramornih  gora 
cijepi,  rijez   nauPiie   ruke  lijepi.   J.  Kavaiiin  481. 

—  5.  sto  se  pricjeplnje,  navrt,  kalam ,  surciilus. 
savio  u  rjecnicima  Bjelostijencevu ,  Jamhresicevu 
i  Stulicevu.  isporedi  cijepiti. 

CIJEPAC,  cijepea,  in.  baculum,  tibia,  segmen- 
tum,  particula.  tsporedi  cijep.  Akc.  se  mijena  u 
gen.  pi. :  cijepaca.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka  (vidi 
primjer  iV  Najeskovica) ,  izmcdu  rjcciiika  u  Be- 
linu  (samo  pi.  cijepci,  cijepaca,  ligna  scissa  432''), 
u  Bjelostijenceini  (cepec,  cylindrus),  u  VoUigiJinu 
(kao  u  Bjelostijencevu) ,  it  Stulicevn  (kao  u  Be- 
linii ,  ali  grijeskom  s  gen.  cijepaka)  i  u  Viikovu 
(u  znacenu  koje  vidi  pod  2).  —  1.  lignum  fissum, 
cjepanica.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  kao  da  je 
toga  znacena  (ali  isporedi  i  cijep  pod  2) :  S  liimi 
se  sve  karam ;  bo}e  bi ,  da  cijepeem  iidaram ;  al 
bog  me  kad  pocnem ,  bit'  vam  ce  u  zao  cas.  N. 
Najeskovic  1,  247.  —  2.  ponajvise  pil.  cijepci,  oni 
stapci  sto  stoje  u  predi  izinedu  nita  i  gornega 
vratila.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  stapac. 
■ —  3.  tibia ,  golijen.  isporedi  cijev ,  cjevanica.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  K  Isusu  kad  doj- 
dose,  netom  ga  nazrise  jur  mrtvoga,  ne  razbise 
negove  cipce  nogu.  Turl.  blago  2,  229.  —  4.  dio 
povecega  komada  zemfe,  razdijelena  na  vise  go- 
spodara.  u  Lid.  Jos  nijesam  taj  cijepac  zem)e 
uzorao.  J.  Bogdanovie. 

CIJEPALAC,  cijepaoca,  m.  qui  findit.  satiio  a 
Stidicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CIJEPANE,  n.  1.  fissio.  u  rjecnicima  Mika- 
finu,  Belinu  (692a),  Bjelostijencevu,  Jamhresicevii, 
Voltiijijinn,  Stulicevu  i  Vulcovu  i  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Kalam  ti  ne  rodi  doklen  korom 
dobro  se  ne  odi,  kuda  ima  od  cipana  rane.  J.  S. 
Ke|kovic,  kuc.  148.  —  2.  dolor  articulorum.  Ci- 
pane  u  kosti  cini  te  tako  sumorua.  D.  Rapic  221. 

—  isporedi  cijepati. 

CIJEPATI,  cijepam.  imjif.  findere.  —  -ijc- je 
u  jiihwtn  goeoru  od  staroga  e,  od  koga  je  u  is- 
tocnom  c  (cepati ,  cepami,  u  zapadnom  i  (ripati, 
cipara).  —  Akcenat  kaki  je  u  inf.,  taki  je  >i  ci- 
jelom  aor.:  cijepah.  it  part,  jiract.  act.  u:  cijepao, 
i  s  cefvrtijem  slogom  dugim  ii  3  pi.  praes. :  cijepajii, 
i  part,  praes. :  cijepajiici,  i  s  trecim  slogom  diigim 
n  part,  praet.  act.  i:  cijepav,  cijepavsi;  u  svijcm 
je  ostalijem  oblicima  kakav  je  ii  sing,  praes.  — 
Dolazi  od.  XVI  vijeka  (vidi  primjere  M.  Vetranica) 
i  u  svijem  rjecnicima  osim  Daniciceva.  —  U  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka  u  praes.  slika  radi 
,cip]e'  mjesto  ,cipa'  (A.  Kanizlic,  roz.  8.5).  —  Kor. 
skap,  iidarati,  sjeci,  rastav]ati. 

I.  prelazno.  cijepa  se  kad  se  cemu  ndaranem 
ili  trzanem  rastavjaju  uz  dul  dijelovi  koji  tada 
i  postaju.  cijepati  moze  sto  ee}ade  a  i  drugo  sto. 
1.  u  praoom  smishi:  a)  cijepa  cejade:  aa)  cefade 
cijepa  dreo  ili  sto  od  drveta:  Luc  nam  je  cipati. 
P.  Hektorovic  48.  Drva  cijepah.  M.  Drzic  194. 
Pocese  sikirami  vrata  cipati.  F.  Vrancic,  ziv.  58. 
Vrata  liemu  zasedose,  .  .  .  cipaju  dliti  i  polugama. 
I.  Zanotti,  en.  2,  30.  Vidi  jednoga  Arapa,  gdi  cipa 
drva.  J.  Banovac,  prip.  20,5.  Ne  ktijuci  cipati  le- 
zecu  sumu.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  lOo.  Klisa  kora 
med  cipanu  ide.  J.  S.  Ee}kovic,  kuc.  144.  Cijepa 


mu  drva  na  ramenu.  Poslov.  dan.  11.  Klu8em 
drva  cijepat',  a  sjekirom  vrata  otvarat'.  46.  Cije- 
paju  prosce.  Vuk ,  i,iv.  29(;.  —  hb)  ce^ade  cijepa 
platno  Hi  sto  od  nega,  ili  sto  drugo  sto  se  kao 
pilutno  cijepa,  kozu :  CijepaSe  ki6ene  darove,  za- 
vijase  svoje  rane  grdne.  Nar.  pjes.  vuk.  3.  34. 
Kako  c'jepa^surn  mededinu.  3,  ,32.  —  cc)  cefade 
cijepa  stit:  Stit  cijepa  u  kuse.  I.  Kanavelic,  iv. 
200.  —  dd)  ce]ade  cijepa  kamen:  Pogledom  stijene 
cijepa.  I.  Gundulic  411.  —  ee)  ce]ade  cijepa  dru- 
gome  glavu :  No  gla^^u■u  u  prijeko  cijepa.  Osvet. 
3,  19.  —  ff)  celade  cijepa  dlaku :  Ki  dlakvi  na 
poll  ne  cijepa.  M.  Vetranic  1,  16.5.  Mudraei  koji 
eipajii  dlaku  na  troje.  Norini  49.  Dlakn  na  ce- 
tvoro  cijepa.  Nar.  posl.  vuk.  59.  Cijepa  dlakn  na 
stotero.  Poslov.  dan.  11.  —  gg)  cijepa  takoder 
cefade,  ali  se  ne  kaze  sta:  Ki  tanko  cto  no  je, 
na  taiie  jos  cipa.  H.  Lucie  222.  Cijepa,  bode,  si- 
jece.  I.  Gundulic  540.  Ta  tare,  ta  cipa,  D.  Bara- 
kovic,  vil.  56.  —  b)  moze  pas  cijepati  koga,  kad 
se  misli  da  cijepa  hnjine  na  uenm :  Psi  strasno 
lajahu  i  kao  da  nekoga  cepahii  na  plotu  od  cr- 
kvene  porte.  M.  D.  Milicevic,  vec.  308.  —  c)  glas 
bosji  moze  cijepati  plamen  u  oblaku:  Glas  bozji 
plam  oblaka  u  trjeskove  cijepa  ognene,  ter  i  mune 
stvara  i  svake  pravde  onizja  bozanstvene,  I.  Bor- 
dic,  salt.  87.  —  d)  dijelovi  koji  postaju  kad  se 
cijepa,  mogu  se  izreci  u  akus.  s  prijedl.  na  ili  u. 
vidi  naprijed  u  jirimjerima.  —  mjesto  na  cemu, 
gdje  mu  se  dijelovi  rastavjaju  kad  se  cijepa,,  moze 
se  izreci  u  lok.  s  prijedl.  po:  po  polovini.  vidi 
dale  pod  III.  —  2.  u  prenesenom  smislu:  a)  ce- 
lade cijepa  komc  srce,  ill  stvar  kakva  cijepa  cc]ade 
ili  srce  mu,  kad  nm  zadaje  jade:  aa)  cefade  ci- 
jepa srce  drugomu:  Gaiia  ona  (.zena)  neprijate|e 
i  proc  vo)i  im  srca  cijepa.  I.  Gundulic  548.  — 
bh)  i'ito  tako  cijepa  kome  srce  i  tjelesna  stvar, 
strijele :  A  u  lioj  (u  rijeci)  britka  strila  stase, 
ka  priprostnim  srce  cipa.  A.  Vita|ic,  ist.  166.  — 
cc)  isto  tako  i  um.na  stnar,  rijec,  pjesma,  gorkost, 
vrijednost,  zlo,  zalost  (,bolest'),  tuga,  mo£e  cije- 
pati cejade  Hi  srce  mu  Hi  kosti :  Gorkost,  ka  me 
truje,  ka  mi  srce  cipa.  H.  Lucie  201.  Pjesan  .  .  . 
tac  jo  lipa,  da  sva  srca  na  svit  cipa,  od  |uveziii 
ka  su  naga.  D.  Raiiina  54''  O  duiio  prilipa,  kc 
vridnos,  vaj,  meni  sve  srce  .sad  cipa  u  zeji  )u- 
veni.  701'.  Na  zlo  srnem,  ko  me  cijepa.  I.  Gun- 
dulic 224.  Cijepa  srce  me  na  pola  ostra  boles,  er 
u  zlobi  padoh  taman  u  zivotu  u  prikornu  zlu 
sramotu.  246.  Svaka  (rijec)  cijepase  u  sto  kusa 
srce  meni.  I.  Kanavelic,  iv.  230.  Boles  mi  eto 
kosti  cijepa.  I.  Dordic,  salt.  137.  Jer  mi  tuga 
cipa  srdce.  P.  Knezevic ,  muka  53.  —  h)  cefade 
cijepa  sto  umno,  dijcli  ga:  Ako  cete  Jubiti  se  [u- 
bavju  zivom,  ne  cijepajte  ju.  F.  Lastric,  ned.  341. 

—  c)  pravda,  koja  se  misli  kao  cefade,  cijepa 
stvar  na  sudit,  prcsuduje:  Gdi  ti  je  mac  svijetli, 
.  .  .  kojijem  ti  vas  svijefc  saj  viadase,  na  stolu 
kad  stase  ter  macem  na  dlaku  na  poli  cijepase  na 
stoli  stvar  svaku?  M.  Vetranic  1,  370.  —  (/)  guba 
cijepa  cefade.  kao  rascina:  Guba  riega  cijepa.  J. 
Kavanin  486.  —  e)  bic  cijepa  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  all  objekat  nije  izrecen  a  razu- 
mije  se  cejade:  Pokarati  ostrijem  bicem,  koji  ci- 
jepa. J.  Kavanin  63.  —  f)  , cijepati  vlase  s  glave' 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  od  nega  u  Belinu 
rjecniku  (168'')  mjesto  skupsti,  cupati:  Zlatne 
vlase  s  glave  cijepa.  D.  Palmotic,  chrisfc.  562. 

II.  neprelazno :  a)  cijepa,  bez  sid>jekta.  laborant 
artus:  Oci  mi  gore,  u  nogama  cipa.  D.  Rapic  18. 
Cijepa  u  nozi.    Vuk,   rjec.  812.    isporedi   sijevati. 

—  b)  ciniti  buku,  kakva  bica  kad  se  Uto  cijepa: 
A  pod  sobom  mune  i  gromove  gleda,  slusa  deno 
cijepaju.  P.  Petrovic,  vijeu.  6.  —  c)  sikfati,  briz- 


CI.TEPITI 


792 


CIK 


gati,  h]nzciaii,  prosiliro.  Iz  noffu  iirn  lew  cijopa. 
M.  Pavliiiovii,  lad.  82.  Kisa  cipa.  M.  Pavliiiovii'-. 
ni.  sa  so,  rcfieksivno.  u  ytljckom  tie  immjeru 
mose  raciimjcli  i  pasivno.  a)  u  pravom  sviishi, 
kao  naprijcd  pod  I,  1  :  Mramov  .  .  .  cijepa  so  .  .  . 
na  ilvojo.  M.  Vctranii'-.  I,  8il.  Mramor  so  studoni 
lijppa  u  sto  (HI.  M.  Di/,i('-  10.  Cijopaju  so  u  sto 
(lijela  i  pucaju  tvrcli  stili.  .1.  Palmotic,  dubr.  20ii. 
Kamono  cijppa  so  i  suiico  ponn-cuje.  M.  Raihiic 
Bol).  (Jcli  gofl  jo  sto,  svo  so  krisi,  lomi  i  cipa.  D. 
Eapic  2!)(1.  I'laeat  dugo  iia  onoj  trpozi  oil  laz- 
loga  tal;o  tankijeli  da  so  cijopaju  i  dlaoico.  B, 
(Juceri  144.  Pravo  so  drvo  po  poloviiiv  cijepa. 
Nar.  posl.  vuk.  208.  Ovo  so  platno  lako  cijopa. 
Ovaj  so  kamcn  cijepa  na  listovc.  Plajiiia  so  cijepa. 
1.  Pavlovi(';.  -  b)  u  prene.ienom  umislu:  aa)  kao 
naprijed  pod  T,  2,  a. :  Srco  na  dvoje  cijepa  so  i 
dijeli.  M.  Vctranii  1,  41.  Srco  moje  cijopa  so  od 
tiizbe.  2,  ISU.  Majic  koli  krat  po  cavlijoh  udraSo, 
majci  so  toli  krat  srce  I'lo  cijepase.  N.  iVajeskovic 
1,  140.  Ko  (besjede)  cine  srco  da  so  cipa.  41.  Ijncic 
252.  Srdacce  moje  cijepa  se  u  sto  dila.  M.  Drzic 
111.  Srce  mi  sve  se  cijepa.  I.  Gundulic  45.  Kao 
da  bi  mu  se  srdce  cipalo  od  iiiuke.  A.  Jfanizlic, 
uzr.  29.  —  bh)  kao  naprijed  pod  I,  2,  b.:  Da  se 
cijopa  jnbav  I'liova  u  .sr<:u  nasomu.  P.  Lastrio, 
ned.  340. 

CIJEPITI,  cijoplm,  impf.  1.  findere,  cijepati. 
XVI  vijeka  u  knizi  u  kojoj  se  mijesa  jezik  aa  cr- 
kvenim,  i  u  Stuliceou  rjccnikti  Na  drevo  vtzsede 
i  cepiti  jo  nacinase.  Starine  2,  267.  —  2.  inserere, 
pricjeplivati ,  navrtati  (aocke),  kalamiti.  isporedi 
cijep  pod  5.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
u  Bjelostijencevii,  Jambresicevu  i  VoUigiJinu.  II 
kalamit  il  pod  koru  cipit.  J.  S.  Kejkovic,  kuc.  141. 
CIJEP:^ENE,  n.  insitio,  pricjepjivane ,  navr- 
tane.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jam- 
bresicevu. 

GIJETKA,  /  colum,  sud  nalik  na  sito,  kros 
koji  se  cijedi  sto.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovii,  gdje  je  samo  po  istocnom  govoru 
cetka,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Srijemu  i  da 
je  ondje  od  zemje.  u  JJalmaciji  je  zajjadnijem 
govorom  citka,  kroz  koju  se  ii(e  cijedi.  M.  Pavli- 
novic.  A.  Ostojic. 

CIJEV,  /.  tubus,  -ije-  je  u  sadasnem  jitznom 
govoru  od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u  istocnom  e 
(cev) ,  u  zapadnom  1  (civ).  Akcenat  se  mijena  u 
loc.  sing. :  cijevi,  i  ii  gen.  pi. :  cijevi.  Dolazi  od  xv 
vijeka  (vidi  primjer  iz  Mon.  serb.)  i  u  svijem  rjec- 
nicima. —  Postana  jos  tamna :  maze  biti  od  kor. 
ski,  ceznuti,  iscezavaii,  giibiti  se,  ginuti,  opadati, 
slabiti,  saJinuti;  a  po  tome  bi  bila  nazvana  sto 
je  iznutra  kao  usahla,  te  je  sup],a.  —  a)  u  opce, 
kakva  god,  za  koju  god  potrebu:  Cijev  mjedena 
kada  se  od  zgori,  gdi  bude  spojena,  koji  oas 
otvori,  otide  van  gori  voda  u  visinu.  D.  Zlataric 
88.  Ako  meni  no  bude  slobodno  zacrpat  iz  puna 
studeuca  obilno,  ni  do  sitosti  napit  se  napuno, 
li  k  nebeskoj  eivi  ja  c'  usta  jiristavit,  da  bib 
mogal  jednu  kapjicu  ubitit.  A.  Georgiceo,  nasi. 
301.  Triba  je  postaviti  joj  u  usta  jednu  civ  da 
moze  dibati.  A.  Kadci6,  bogosl.  129.  Ovi  cirak 
bi  na  jednom  stupu ,  a  na  istom  stupu  imade 
s  jedne  i  z  druge  strarie  po  tri  civi.  E.  Pavic, 
ogled.  140.  Koji  kapak ,  koji  civ  zamaze.  M.  A. 
Kejkovid,  sat.  107.  Stakieue  cevi.  P.  Boliii  2,  148. 
Sa  svojim  se  vaja  kroz  cijev  )ubiti.  Nar.  posl. 
vuk.  275.  Kosti  su  mu  kao  cijevi  mjodene.  D. 
Danicic,  jov.  40,  IS.  —  b)  u  svirale:  Organiit 
SB  oevmi  odt  srebra.  Mon.  serb.  498.  Civ  od  svi- 
rale. Mika|a  49''.  Cijev  od  orgaiia.  Bella  IGo''.  — 
c)  za  prcdu,  fistula  testoria,   ,od  zovine  Hi  od 


trske  Ho  iene  suiu  preAu  na  nu'.  Vuk,  rjec.  SU''. 
JSukati  cijevi.  Stuli6  1,  77».  Vuk,  rje6.  811''.  ona 
se  mecc  11  citnak  kad  se  <:e ;  lako  je  na  noj  preda 
od  kojc  biva  pouiica.  to  je  i  n  Bjelostijencevu 
rjeiniku.  -  ii  Vraniiiem.  je  i  Bjelostijencevu  i 
veca  cijev,  koja  sc  zove  i  luosur  i  kaleni,  na  koju 
.le  mota  jncila  od  koje  biva  osnova.  —  d)  u  puskc 
i  u  topa:  pusijana:  Nu  gozdena  cijev  razdrijo  so. 
T.  Gundulic  544.  Cijev  od  jiusko.  Bella  98;'.  Cijevi 
su  morski  vodonici  ...  a  kuiidaci  od  uiorsko  ma- 
slino.  Nar.  pjes.  jjotr.  2,  5(>.S.  Pnsi-ana  cijev.  Vuk, 
rjec.  811l>.  —  topovska:  Cijev  vol ikoga  ogiia,  top, 
tornieiitum.  Bella  lGti».  Stulic  77^'.  Iz  mjedenijoh 
vojnickijoli  cijevi  strahovitijeni  groniovima  gvoz- 
dcnc  riga  trijcske.  B.  Cuceri  137.  Kolnijeni  eije- 
virn  i  dijkami  izvrgose.  400.  —  e)  u  nogC;  golijen, 
cjevanica,  tibia,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu,  Be- 
linu  (337a.  709i>),  Bjelostijencevu,  Jambresicevu, 
StulicevH  i  Vukovu.  Gospoda  nose  ot  jjlatna  i  ot 
svile  ajinO;  ali  cevi  golo.  Glasnik  31,  304.  Dotegnu 
inu  slonijcuo  cijevi.  I.  Dordic":,  ben.  194.  —  f)  , cijev 
od  gria'  HJediioga  pisca  xvii  vijeka  mjaio  grk\an, 
tal.  cauna  della  gola.  Macoiu  od  grla  civ  cocan 
mu  prisico.  B.  Barakovic,  jar.  110.  —  g)  trska, 
arundo.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek, 
im.  41.  znacette  nepouzdano,  koje  ce  biti  uzeto  od 
tuda  sto  se  u  Belinu  rjecniku  (165'')  ,cannello, 
pezzo  di  canna  tagliato  fra  un  nodo  e  1'  altro 
della  canna ,  iuternodium  arundineum'  tumaii 
cijev.  iako  se  ista  stvar  tumaii  i  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku  (,cev  med  koleuci'  58a)  j  ({  Stuli- 
cevu^  (joijev,  internodio'  77a). 

CIJEVKA,  /.  rostrum,  kao  nosac  u  ziska,  gdje 
stoji  stijenak.  samo  u  Stulicevu  rjecniku  (771)). 

CIJEVNA,  /.  u  C'rnoj  Gori  rijeka  koja  utjece 
u  Moracu  vise  Zabjaka.  isporedi  Cijemva.  Pak 
je  listom  Kuce  okupio  od  Cijevne  do  vode  Mo- 
race.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  232.  Da  sastav]a  rijeku 
Cijevnu  s  Moracom.  Vuk,  ziv.  225. 

CIJU,  glasovi  ci  i  u  sastav^eni  (vidi  ci  i  u). 
Ludi  misio  proviruje ;  .  .  .  paf  macak  sapom.  Ci ! 
ci !  oiju!  D.  Obradovic,  bas.  90.  Ciju  miju  da 
rastes,  pripovijeda  se  da  je  kazala  nekakva  zena 
dajuci  pastorcetu  tanku  kriscicu  hjeba,  a  svome 
djetetu  pruzivsi  veliku  komadinu  rekne :  cempres 
da  crknes.  Vuk,  rjec.  812a. 

CIJUCKAV,  adj.  vidi  cickav.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku  (75a).  rijec  ncpouzdana. 

CIJUK,  TO.  c'ika,  cijukane.  isporedi  cijukati,  od 
cega  je  i  postalo.  a)  u  pravom  smislu.  Misa  stade 
eijuk.  Nar.  prip.  vrc.  1.  Stoji  cijuk  u  lugu;  a  da 
nije  eijuka  u  lugu,  sav  bi  svet  bio  zaludu  (odgo- 
netl'Cij:  mlin).  Nar.  zag.  nov.  133.  —  b)  nadimdk 
covjeku.  I.  Pavlovic. 

CIJIJKANA,  /.  vidi  cijukane.  Pocne  kuca  u 
plam,  a  misa  cijukana.  Nar.  prip.  vrc.  158. 

CIJUKANE,  n.  vikane  ciju!  isporedi  cijukati. 
od  prosloga  vijeka ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Cijukane  ti  slisim,  ma  ti  gnijezda  no  na- 
hodim.  Poslov.  dan.  11.  Macki  do  veseja  i  igre 
a  misu  do  cijukana  i  nevoje.  V.  Vroevid,  niz  323. 

CIJUKATI,  cljucem,  impf.  fifcati:  ciju!  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (ciukati  75a) 
i  Vukovu.  Tek  sokolu  prvo  perje  nikne ,  on  ne 
moze  vise  mirovati,  nego  svoje  razmece  gnijezdo 
grabec  slamku  jednu  i  po  jednu,  s  nom  put  neba 
bjezi  cijucuei.  P.  Petrovic,  vijen.  5.  Sud  bakreni 
za  vodu,  koji,  kad  je  prazan,  cijuce.  Nar.  zag. 
nov.  271. 

1.  CIK,  aj  ylasovi  kojima  sc  hoce  da  kaie  glas 
puscani.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecniku  samo  u 
Vukovu.   isporedi  clknuti ,    od   cega  su  glasovi  i 


CIK 


793 


cik;;ANe 


uzeti.  Dokle  dvije  jediia  iza  druge :  cik  !  oik !  opet 
izduSit  ne  dase.  P.  Petrovic,  vijen.  18.  —  b)  gla- 
sovi  kojima  se  vabe  IcokoH:  eik!  cik!  u  StuUcevu 
rjemiku.  isporcdi  cikmiti ,  od  cega  ui  ylasovi  i 
uzeti.  vidi  i  ciku.  -  -  c)  glasovi  Icojima  se  tjeraju 
pilici:  cik!  cika!  M.  Pavlinovic.  od  cikati  (ska- 
imvati). 

2.  CIK,  m.  prima  lux.  (lovori  ne  samo  .s  rijecju 
zora ,  koja  stoji  u  gen.  .s  xirijedl.  od :  u  cik  od 
zore  (n.  p.  pochaiiioj,  rede  hez  nega.  u  nasc  vri- 
jcmc,  izmcdu  rjeinika  samo  u  Vukoim  (gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  IJiwi  Kotorskoj).  Postana 
kojega  je  i  cikmiti  (piicriti) ,  knje  vidi.  isporcdi 
cikati.  U  ciU  od  zore  dodf.  kamatiiik.  S.  l^jubisa, 
pric.  145.  Tvoja  se  kci  jutros  ii  cik  od  zore  s  jed- 
nim  .sinom  zdravo  razdvojila.  V.  A'rcevic,  iiiz  '288. 
U   cik  zore.  300. 

.9.  CIK,  in.  1  kao  cika,  kad  cici  ccladc,  stridor, 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vuhovu. 
Vikom  podvikuje,  cikom  pocikuje.  Nar.  pje.s.  vuk. 
rjec.  Sl'i'"'.  Grozno  klikiie ,  tuznim  cikom  cikne. 
Osvet.  4,  60.  —  2.  kao  zveket,  kad  zvekece  sto 
zlatno  Hi  srehrno  itd.,  tinnitu,';.  isporcdi  cieati. 
Nesta  cika  srebrnili  derdana.  Nar.  pjos.  vil.  18G6. 
324.  ■ —  3.  dolor  articulorurn.  isporcdi  cijepaiie. 
u  Dalmaciji.  Udari  cik  u  kosti,  pak  nil;ad  nemam 
mira.  J.  Grupkovi^.  —  4.  kao  tjemc,  kad  se  ka- 
zuje  da  je  ko  koga  itdarivsi  po  ylari  iihio  tia 
mjcsto.  tjeme  .s«  n  toj  prilici  uzima  kao  I'lcHo  sto 
od  udarca  prasti,  puca.  Udario  ga  po  ciku.  Vuk, 
rjec.  812».  Na  zgodno  ga  mjesto  pogodio ,  u  po- 
vije,  medu  oci  dvije,  u  vrli  cika,  tc  ne  pusti  vika. 
Nar.  pjes.  stojad.  1,  97.  2,  102.  —  h.  kao  muk, 
tiiina ,  kad  prestarie  yovor,  silentium.  «  jednoga 
pisca  XVII  vijeka:  Mej  nimi  cik  i  muk.  B.  Krna- 
rutic  10.  —  6.  za  sto  vrlo  kiselo  reie  se  u  Srbiji 
da  je  ,kiselo  kao  cik'.  ]^.  Kovacevic.  isporcdi  cik- 
nirti  pod  4  i  cvik.  —  II  .svijem  je  znaienima  rijec 
jcdnoya  postana,  od  korijcna  od  kojega  je  cieati. 
od  glasova  koji  se  kazuju  ii  pjrvoni  i  druyom  zna- 
cenu  biva  u  trecem  radna  kojom  sc  kao  s  tijem 
ylasovima  a  po  torn  i  bez  nih  Mo  cijcpa,  rastrze. 
tijcm  cijcpanem  kaziije  se  u  cetvrlom  znacenu  .Ho 
plica,  prasti,  s  praskom  se  raspada.  cijcpaue  i 
rastrzane  prelazi  u  petom,  znacenu  u  pretry  go- 
voru.  prestanak  mii.  a  sesto  znacene  stoji  prema 
cieati  kao  prozuknuti  prema  zucati.  isporcdi  cik- 
nuti  (acescere).  —  Akcenat  se  mijeiia  u  he.  siny. : 
ciku. 

1.  CIKA,  /.  stridor,  od  prosloya  vijeka,  izmcdu 
rjecnika  samo  a  Vwkovn.  Postana  kojeya  je  cieati. 
Biva  kad  cici  ce}ade  Hi  zivotina,  kad  puske  pu- 
caju,  kad  nozi  udaraju  jedan  o  druyi,  i  sam  ylas 
kad  cici.  —  a)  kad  cici  cefade:  aa)  kad  ga  za- 
desi  koje  zlo:  Stala  cika  vezirevili  .sluga.  Nar. 
pjes.  bog.  272  424.  Sta  ju  cika  kako  zmije  Jute. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  20.  Stade  cika  ludoga  Jovana. 
2,  33.  —  bb)  od  liitine:  Stade  cika  silnijeh  junaka. 
Pjev.  crn.  89.  Noz  sijeva,  krv  se  prolijeva,  stoji 
cika  malo  i  veliko.  Ogled,  .sr.  237.  Pa  poteze  od 
bedrice  cordu,  s  cikom  leti  kroz  sasiku  travu; 
kad  mu  Tui-ci  ciku  ocutili ,  pola  bje/i  a  pola 
ostaje.  Nar.  pjes.  juk.  574.  —  cc)  od  radosti: 
Kako  stoji  cika  vitezova.  Nar.  pjes.  petr.  2,  290. 
—  b)  kad  cici  zivotina :  kon ,  lav ,  ptiea :  Cika 
stoji  ki'jria  i  konika.  I.  Zanicic  33.  Stoji  cika  go- 
jena  Labuda.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  34.  Stade  cika 
Alijna  vrancica.  2,  50.  Stoji  cika  jutijeh  lavova. 
Nar.  pjes.  petr.  3,  5.  Cika  seve,  kad  je  poskok 
kuca.  Osvet.  2,35.  —  c)  od  pusaka,  kad  pucaju 
(isptoredi  cieati  /  ciknuti):  Stade  cika  tankijeh 
pusaka.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  116.  Stoji  cika  malijeh 
dusaka.  5,  381.  —  d)  od  nozeva  kad  se  nima  }udi 


biju  (isporcdi  cieati) :  Skripa  zubi,  cika  jatagana. 
Osvet,  2,  133.  —  e)  i  od  samoya  glasa  kad  cici: 
Cika  glasa  cu  se  do  nebesa.  Nar.  pjes.  petr.  2,  291. 
2.  CtKA,  /.  hyp.  cTca  (sisa).  u  djetinem  yovorii 
gdje  ydje  u  Srbiji.  1.  Pavlovic. 

1.  CIKATI,  cicem,  impf.  stridere,  cieati.  u  dva 
pisca  xvii  i  sviii  vijeka.  o  icladetu  u  nevoji: 
Meni  svjetlos  i  sloboda  jednako  se  tuznoj  brani, 
osudenijeli  sred  naroda  da  u  pak}enoj  cicem  strani. 
I.  Gundulic  76.  Turci  vodo  robjo  brez  milosti, 
majke  zale ,  divojcice  cicu ,  a  neviste  ,jao  meni' 
vicu.  A.  Kilcic,  razg.  25(1. 

2.  CIKATI,  cikam,  impf.  vahiti  ylasovima  cik, 
cik!  samo  u  Stuliccvu  rjecnika  gdje  se  tumaci: 
iterato  aliqueui  sibilo  appcUare.  prelazno:  Cikati 
koga.  Stulic  1,  74^. 

3.  CIKATI ,  cikam ,  impf.  1.  fragorem  edere, 
cum  fragore  rumpi,  pucati,  praskati,  loincci  se 
davati  ylas  kao  kad  sto  puca.  samo  u  Stuliccvu 
rjecniku.  isporcdi  ciknuti.  od  korijena  od  koya 
je  cieati.  —  2.  ,cika  zora',  illucesit.  Pocela  zorica 
cikati.  Nar.  pjes.  miknl.  105.  isporcdi  cik  pod  2. 
postana  kojega  je  i  u  prvom  znacenu,  koje  od  sa- 
moya glasa  prelazi  u  raspadane,  koje  biva  s  takim 
glasom  a  pio  torn  i  bez  neya  (kao  sto  su  i  u  pu- 
cati oba  znacciia),  a  to  se  raspadane  prenosi  na 
sijcllost,  koja  se  razaspe  u  zoru.  isporcdi  i  pras- 
nuti,  jiraskozorje.  —  3.  perire,  niori.  skapavati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  Tu  cikaju  tico  od  groz- 
nice.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  812^.  postana  takoder 
istoga:  od  samijeli  glasova  prcslo  je  znacene  na 
radnu  koja  s  nima  biva,  kao  da  bi  se  reklo:  s  tijem 
glasovima  izdisaii.  isjiorcdi  pisnuti,  koje  istijem 
nai'inom.  znaci  i  uvirijeti. 

CIKAV,  adj.  fragilis.  samo  a  Stuliccvu  rjecniku. 
isporcdi  cikati. 

1.  CIKA  VAC,  cikavca,  m.  a)  neki  skakavac  u 
Grnoj  Gori  i  u  Hcrceyonni.  N.  Ducic.  —  b)  dro- 
liak  cikavac,  turdus  iliacus  L.  Progr.  spal.  1880. 
20.  —  M  oba  ce  znacena  biti  nazvana  po  svoin 
cicanu.  je  U  i  u  drugom  znacemi  akcenat  kao  u 
■prvom,  ne  zna  se  za  cijelo. 

2.  CIKAVAC,  cikavca,  m.  zemja  na  kojoj  tako 
mala  trava  raste  da  se  jedva  moze  kosoin  zahva- 
titi,  a  tako  tvrda  da  se  jedva  moze  kositi.  u  Lici. 
J.  Bogdanovic.  bice  nazvana  po  cicanu,  sto  taka 
trava  kao  cici,  s  cikom  se  lomi,  kad  se  kosi. 

CIKAVICA,  /.  ei-ythacus  rubecula.  Progr.  spal. 
1880.  21.  pogrjeska  ce  biti  s  nepouzdana  pravo- 
piisa  sa  ci-  mjesto  ci-.  Tuj  su  .  .  .  i  djeteli  i  cika- 
vice.  M.  Vetrauic  2,  268. 

CIKE^,  cikela.  )«.  turdus  musicus.  Slovinac 
1880.  30.  u  Stuliccvu  rjecniku  merula. 

CIKLA,  /.  vidi  cvekla,  od  koje  je  i  postala 
izgubivsi  v  i  promijenivsi  e  na  i.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  n  Bjelostijencevu  i  Jam- 
bresicevu  (suppl.).  Cikla,  niki  zovu  blitva,  druga- 
cije,  crvena  repa.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  135.  Cikla, 
beta  rubra  L. ;  cikla  ,divja',  beta  vulgaris  L.; 
cikla  pitoma,  beta  cicla  L.  B.  Sulek,  im.  42. 

CIKLAS,  ciklasa,  m.  adexius  Schoenh.  .7.  Sloser, 
kor.  721.  isporcdi  cikla,  od  koje  ce  biti  nacinen. 

CIKLIC,  m.  cyclus  dem.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  c  hi  se  moylo  citati  i  c  po  tcdijanskom 
govorn.  Po  novomu  njekomu  ciklicu  ili  krugu 
od  epata.  B.  Kasic,  rit    xxvm. 

CIKLOP,  m.  Cyclops.  Daju  te  dubi-ave  ...  ci- 
klope,  gigante.  M.  Vetraniri  1,  160.  u  Belinu  rjec- 
niku. (192i>)  sa  c  po  talijanskom  yovoru:  ciklop. 

CIK!^ANE,    n.   nosene  ili  wucene  cega  teskoga 


CIK^ATI  7!ll 


CILE§ 


■Hi  miifno  gaieiie  po  hlatit.  ispnrcdi  riky.ai.  J.  Bog- 
(lanovir. 

ClKl^ATT,  (■ikjaiii,  impf.  Ho  iciko  nnniii  Hi  vuii 
Hi  kruj  hlatu  wuciio  yrulasili.  u  lAci.  u  iiasc 
vrijcme.  ispurcdi  cicati.  .Icilva  cikjani  ovu  vroiu 
?.ita.  Kroz  ovo  blato  jodvii  cikjaiii.  J.  Bogilaiiovii':. 
rostancm  ic  hiti  oil  oihati,  skapavati.  pa  jio  turn 
kao  ginuii  raditi  Mo. 

1.  cIkNUTI,  cikiiPm,  pf.  st,i-idcro.  AkcentU 
kaki  je  u  inf.,  taki  jc  u  cijelom  aor.  kad  iiiia  mi: 
ciknu,  u  impcrat.:  cikiii,  u  part,  praet.  net.  u: 
ciknuo,  i  u  part,  praet.  act.  i  s  dnifiim  sluyom 
dvgim:  ciknuv,  cikiiuvsi;  a  mijena  sc  n  cijelom 
aor.  kad  jc  lies  nu:  cikoli,  clfe.  obliku  n  kojiiiia 
bi  bio  akecnai  kao  u  pracs.  iicma.  —  JJolasi  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
—  Od  korijena  od  koga  je  oicati.  —  1.  nepre- 
lazno:  ciknuti  mozc  a)  ce(ade:  aa)  u  tiero(i,  od 
jada,  od  bola :  ]|juto  eiknu  to  videci ,  pak  zazali 
govoreci.  P.  Kiiezevic,  muka  21.  Ciknu,  viknu 
Fatiuia  devojka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  246.  Ona  ciknu 
kako  juta  guja.  2.  112.  Po  ramena  o.s'jece  Tur- 
cinu ;  ciknu  Ture,  pobjoze  u  vojsku.  4,  88.  Ciknu, 
pisnu  Banovic  Sokula.  Pjev.  crn.  42.  Grlom  cice, 
a  od  jada  crce.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  35.  Glasom 
cice,  a  od  jada  crce.  115.  Cice  Dasa,  zabo}e  je 
juto.  20.S.  —  bh)  od  jutine:  Ciknu  Marko  kako 
gorsko  zvere.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  244.  Od  jutine 
ciknu  kao  guja.  2,  508.  ]^uto  ciknu ,  pa  poteze 
cordu.  Nar.  pjes.  juk.  50.  ,Ene  sad !'  ciknu  Milos. 
M.  D.  Milicevic,  jur.  70.  —  b)  zivotina:  aa)  kon, 
lav :  'Bry.o  sara  dostize  Bogdana,  .  .  .  ona  ciknu 
kako  zmija  )uta.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  453.  A  kad 
cikne  sedmero  lavcadi.  Nar.  pjes.  petr.  3,  370.  — 
bb)  paun:  Pavun  .  .  .  kad  spusti  oci,  te  vidi  erne 
noge  svoje,  znade  se  zastiditi,  spusti  rep  i  nemilim 
glasom  cikne.  F.  Lastric,  ned.  327.  —  ce)  zmaj: 
Zmaj  cikne ,  sve  vatra  sipa  iz  liega.  Nar.  prip. 
vuk.  43.  Cice  zmaj  da  se  sva  gora  ustrese.  Nar. 
prip.  vuk.-  217.  —  c)  svirala:  Svirka  ciknu,  da- 
vorija  riknu.  Osvetn.  2,  119.  Pasa  viknu  a  borija 
ciknu.  Osvet.  3,  98.  —  d)  pecina  moze  ciknuti  od 
glasa  cijcga:  Novak  pisnu,  sva  pecina  ciknu.  Pjev. 
crn.  12t).  —  2.  prelazno:  ciknuvsi  zoonuti.  ii  naie 
vrijeme  it  jednoj  pjesmi:  Pa  mi  ciknu  Marko  sa 
cardaka  svoga  pobru  Halil-agu  starog:  k  meni 
pobro  na  goriie  cardake.  Nar.  pjes.  juk.  68. 

2.  CIKNUTI ,  ciknem ,  jj/.  vabeci  viknuti  cik ! 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  se  tttmaci:  uno 
sibilo  aliquem  vocare.  prelazno.  isporedi  cikati 
pod  2.^  od  glasova  cik. 

3.  CIKNUTI,  ciknem,  pf.  fragorem  edere,  rumpi, 
piiknuti.  j^rasjiuti.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u  Stulicevu  i  VtikovH  lie  u  svakom  znacenu, 
o  cemu  vidi  dale.  —  Od  korijena  od  kojega  je 
cicati.  isporedi  cikati.  —  1.  pukmiti,  dati  glas 
kao  kad  Ho  pukne,  fragorem  edere.  samo  u  torn 
znacenu  u  Vukovu  rjecniku.  Cice  puska.  Vuk.  rjec. 
812*.  Duga  puska  vrli  Grahovca  ciknu.  Osvet. 
2,  128.  —  2.  slomiti  se  ciknuvsi  u  prednem  zna- 
cenu. samo  u  torn  znaceiiu  a  Stulicevu  rjecniku 
(,qui  dum  frangitur  resonat').  Cice  kost  preko 
kost,  svemu  svijetu  dade  glas  (odgonetlaj :  groin). 
Vuk,  rjec.  812'».  Nar.  zag.  nov.  36.  —  3.  puknuti, 
kao  rascijepiti  se,  rumpi.  Istina  je,  da  po  kojoj 
krivini  nasoj  ciknula  je  na  kom  mjestu  ova  grada 
i  zid  koji  nagnuo  se  van  omjere.  B.  Cuceri  170. 
Bila  oko  crkve  zemja  meka,  pa  se  ni  cuo  pad 
ni  ciklo  zvono.  S.  ^^lubisa,  prip.  197.  —  4.  o  zori, 
lucescere.  isporedi  c'ik  pod  2  i  cikati,  gdje  i  o 
promjeni  znacena  vidi.  Kad  cikne  zora.  S.  !^u- 
bisa,  pric.  149. 

4.  CIKNUTI,  ciknem,  impf.  acesoere,  in  aoorcm 


coiumpi,  kisnuti,  poiinuci  se  kvariti.  n  na§e  vri- 
jeme. Od  korijena  od  koga  je  cicati,  prema  iemu 
sloji  znai^enem  kao  prozuknuti  prema  zuPati.  ispo- 
redi cik  i  cvik.  —  Ciknulo  vino.  ^.  Kovaftevii. 
Ovo  vino  cikne.  P.  J.  Markovii';. 

CTKONI.TA,  /.  ciconia,  roda,  Hrk.  u  jednoga 
pisca  proHoga  vijeka.  Cikonija,  .  .  .  kad  uiti  gu- 
storieii  ili  zmiju,  nosi  je  po  ariji.  J.  Banovac, 
pripov.  151. 

('IKOKI.IA,  /.  cichorium  intibus  L.  M  Bjelo- 
stijcnccvu  ^rjecniku  i  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena.  B.  Sulek,  im.  42.  isporedi  cukorija,  ciliora. 

CTKOTE,  Cikota,  /.  pi.  imc  selima :  a)  u  Srhiji 
tri  sela:  jedno  «  okrugu  jagodinskom,  drugo  u 
uzickom,  trcce  u  jtodrinskom  K.  Jovanovi6,  ro6. 
110.  159.  136.  trece  se  pomine  i  prije  nasega  vre- 
mena:  Cikote  u  .Tadru.   S.  Novakovic,  pom.  1.50. 

—  b)  u  Bosni  dva  sela:  jedno  u  okrugu  zvor- 
niekom,  kotaru  vlasenickom  a  drugo  u  okrugu 
sarajevskom,  kotaru  visegradskom.  Statist.  96.  27. 
pioiledne  se  siMmine  i  prije  naiiega  vremena:  Ci- 
kote selo  kodi,  Kudoga.  S.  Novakovic,  pom.   150. 

—  e)  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji  pakraikoj. 
Pregled  95. 

CIKOTSKI,  adj.  Ho  pripada  selu  Cikotama. 
Cikotsko  po}e.  Sr.  Nov.  1861.  702.  Cikotska  op- 
stina.  K.  Jovanovic,  rec.  110. 

CIKOVIC,  m.  pjrezime  u  nase  vrijeme  u  Srbiji. 
Sr.  Nov.  1881.  85G.  postanem  moze  biti  ti  svezi 
sa  cikati  kao  Crkovic  sa  crkati. 

CIKOVKA,  /.  neka  kruska  u  Hrvatskoj.  B.  Su- 
lek, im.  42. 

CIKTI,  adj.  vidi  cigli,  od  cega  je  i  postalo  kao 
da  bi  mil  znaeene  jace  bilo.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. 

CIKU,  glasovi  kojima  se  vabe  kokosi.  isjmredi 
c'ik  (pod  1),  cemu  je  dodan  jos  uzvik  u.  prosloga 
vijeka.  Kokosi  se  hitaju  s  ciku  rade,  a  ne  s  i5,  is. 
Poslov.  dan.  47. 

CIKUS,  m.  emberiza  ciacia  L.  Progr.  spal.  18S0. 
30.  cikus  brkas,  emberiza  cirtus  L.  30.  cikus  vodar, 
emberiza  schoeniclus  L.  30.  cikus  zutac,  emberiza 
citrinella  L.  D.  Kolombatovic.  isporedi  cikuSa. 

CIKUSA,  /.  neka  ptica  u  dubrovackoj  okolici. 
Slovinac  1880.  32.  isporedi  cikus. 

CIKUTICI,  m.  pi.  u  zagoneci  nazivaju  se  tako 
prasci  po  cicanu :  Cikutici  cice,  a  cibro  vodu  sipa 
u  rutave  mjescice  da  napuni  dekcice  (odgonetlaj : 
krinaca  s  prascima).  Nar.  zag.  nov.  103. 

CIKUTIN,  m.  u  zagoneci  u  kojoj  se  govori  ci- 
gulin  govori  se  mjesto  nega  i  cikutin.  vidi  cigulin. 
Nar.  zag.  nov.  133. 

CIKUTVA,  /.  ktikuta.  od  lat.  cicuta.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  cikuta.  Uz  cikutve 
ozdravjeiie.  J.  Kavanin  77. 

CIL,  m.  vidi  cij.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Voltigijinu.  u  prvom  primjeru  moze  biti 
da  glagolsko  1  stoji  mjesto  ).  Gleda  kako  na  pravu 
svitlost  ili  cil.  Katek  1561.  81.  Da  bi  bog  zeUnja 
nasega  vazda  bil  .  .  .  stanoviti  cil.  A.  Georgiceo, 
nasi.  28.  Tebi  i  tvojim  strilam  bude  postavjeno 
za  cil  srce  moje.  A.  Georgiceo,  pril.  26.  Ved  se 
upucujem  ja  k  mojemu  cilu.  A.  J.  Knezovic  xlix. 
Plac  jest  jedan  jedini  cil  ili  ti  nisan  nasi  ociju. 
D.  Eapic  260.  Onaj  jest  jedini  cil,  radi  koga  na 
ovaj  svit  jesam  dosao.  317.  Strela  iz  luka  ispu- 
stena  k  svom  cilu  leti.  J.  Raji6,  pouc.  1,  3. 

GILES,  III.  gospodar  od  Cefa  (Cilli),  cejski.  u 
jednoga  jetupisca :  Za  Zagarevicemi.  za  Cilesemi. 
(grijeskom   ,na   Cilesme').    Letop.   saf.   73.    drugi 


CILIBAN 


795 


CTS^ 


letopisci  piht  Celist;  Za  Zagarevida  CeliSa.  Le- 
top.  Saf.  73.  Za  CelisemB.  Glasnik  32,  271. 

CILIBAN,  m  u  sagoneci:  Porucuje  ciliban 
svojoj  )ubi  na  divan :  da  mi  spremis  sirok  stan, 
da  doteram  tri  sta  krava  (odgonetfaj :  snijeg). 
Nar.  zag.  nov.  213.  hice  rijec  ban  t.astavjena  na 
cili,  Jcojc  ce  biti  samo  glasovi,  kojima  se  liieito 
nagovjescuje  u  zagoneci.  ittporedi  ciciban. 

CILICIJ,  m.  cilicium,  od  kostrijeti  2»'0stirka  i 
hafina  kao  vreca ,  koju  su  nosili  po  golii  lijcUi 
grjesnici  koji  su  nc  kajali.  isporedi  cilicije,  cilicio, 
vreca,  kostrijet.  Od  xvi  rijcka.  neki  piscl  imaju 
po  talijanskom  govorii  c  mjesto  c ,  a  u  nckih  se 
ne  moze  pouzdano  snati  je  li  c  Hi  c.  nominativu 
nema  j)otrrde  u  svakoga  jnsca  u  koga  se  naliodi 
drugi  ohlik.  j  iza  i  na  kraja  stojeci  moSc  i  otpasti. 
a)  c  na  oba  mjesta  poiizdano,  samo  u  Maridi- 
cevim  primjerima  ne  sa  svijem  pouzdano:  Oltar 
pokrise  zgora  eilicijem.  M.  Marulic  19.  Cilici  hr- 
vacki  se  zove  vricisce.  G7.  Ostar  na  sebe  cilio.ij 
navuce.  220.  Cilicijem  odivena.  F.  Vrancid  ziv. 
16.  Davno  bi  u  cilicijn  i  u  lugu  iiPinili  pokoru. 
M.  Divkovie,  bes.  885.  Otac  sveti,  u  ciliciju  obu- 
cen.  F.  Glavinic,  cvit  14.  Cilicij  (,cilicy')  od  zdola 
nosaSe.  292.  Cilicije,  veruge,  ubogu  odicu.  P.  Ra- 
dovcii,  na6.  229.  Bodjivim  ciliciji.  J.  Banovac, 
pred.  139.  —  h)  c,  samo  na  drugoin  mjestu  po- 
uzdano a  na  prvom  se  moze  citati  r ,  kao  tal. 
oilizio.  Nikadar  na  mckahnu  odru  ne  Icze  nego  li 
na  goloj  zemji  vrhu  jpduoga  cilicija.  B.  Clradic, 
djev.  88.  Na  goloj  piiti  nosaso  cilicij  i  kostreti. 
B.  Kasic,  per.  118.  Obucena  .  .  .  na  goloj  puti 
ostrijem  cilicijem.  120.  Molimo  da  ovii  odicu, 
koja  se  zove  cilicij ,  blagosloviti  dostojis  se.  L. 
Terzic  258.  Triia  od  cilicija.  F.  Lastric,  test.  ad. 
110. 

CILICIJE,  n.  vidi  cilicij.  xvi  vijeka  u  jednom 
rukopisu ,  alt  c  nije  pouzdano.  Cilicije  zakrili 
tilo  tvoje !  Nauk  Brnard.  42. 

CILICIO,  n.  vidi  cilicij  i  cilicije.  od  xvi  vijeka. 
a)  c  pouzdano  na  oba  mjesta:  Krpjase  cilicio. 
M.  Divkovie,  zlam.  64.  Cilicija  oli  ti  kostreone 
ajine.  M.  Dobretic  248.  —  b)  c  samo  na  drugom 
mjestu  pouzdano,  a  na  prvom  se  moze  citati  i  c: 
Cilicio  vele  ostro  .  .  .  na  sebi  imase.  B.  Gradic, 
djev.  156.  Nosase  .  .  .  cilicio  od  dlaka  koiiskijeli. 
B.  Kasic,  per.  125.  Pedepsat  tijelo  s  ciliciom.  I. 
Drzic,  nauk  gond.  167.  —  cj  c  moze  se  na  oba 
mjesta  citati  c:  Ciliciom  i  lugom.  Nauk  Brnard. 
42.  Nosis  jcdno  cilicio.  I.  Drzic,  nauk  gond.  245. 

CILIGRAD,  m.  neka  loza  vinova  bijela  groMa. 
u  iJalmaciji.  SadUa  Mare  vinograd  bjelu  lozu 
ciligrad.  A.  Ostojic  iz  nar.  pjesme. 

CILIK,  m.  tinnitus,  vagitus.  ii  nase  vrijeme, 
ismeiu  rjecnika  samo  u  Vnkovu  (sama  ii  prvmn 
znacenu  s  dodatkom  da  se  govori  u  Hoi-i  kotor- 
skoj).  Postailem  od  cvijeti,  koje  osim  najobicnijega 
znacena  znaci  i  cicati,  skripati.  iza  c  ispaln  je  v. 
—  a)  kao  zveka,  koja  biva  kad  se  udara  u  zice. 
isporedi  cika  i  cicati.  Stoji  cilik  lira  i  tambura. 
Nar.  pjes.  vuk.  ijec.  812.  —  b)  kao  piska,  vriska : 
Koji  je  slusao  plac  rob}a  i  cilik  djeci.  S.  Lubisa, 
prip.  89.  Vika  zenskijeh  glava  pomijesana  vriskom 
i  cilikom  gladne  djecice.  164. 

CILIKTATI ,  cilikcem ,  imp/,  kao  cicati  u  za- 
goneci. Postaiiem.  od  cilik  (upravo  od  cilikati, 
ali  toga  verba  nema).  Ciliktala  jaretina,  eiliktala 
drvetina,  ciliktala  ti  dusa,  ako  mi  ne  ngonetao 
(odgonetfaj :  gadfc).  Nar.  zag.  nov.  28. 

CILINKUSA,  /.  culex,  komar.  samo  u  rjeini- 
cima  Mikajinu  (49''.  202^}  i  Stulicevu.  Postailem 
ce  biti  od  cvijeti.  isporedi  cilik. 


CILO,  n.  vidi  cij.  isporedi  cil.  samo  u  jednoga 
piisca  XVII  vijeka.  Nisi  za  ino  bil  stvoren,  nego 
za  slavu  bozju  i  za  viciie  spasenje,  za  c  je  ovo 
tvoj  zamirak ,  ovo  tvoje  eilo  ali  centre  gdi  ima 
pocinut  dusa  tvoja.  P.  Radovcic,  .symb.   151. 

CILO  ViNO,  n.  vidi  Cijelo  Vino. 

Gl\i,  m.  Scopus,  meta,  finis,  propositum.  ispo- 
redi cil.  Akcenat  se  mijena  m  loc.  sing.:  ci|u,  i  u 
gen.  pi.  kad  je  bez  -ev- :  ci|a,  i  u  cijeloj  mnozini 
lead  ima  -ev- ;  ci}evi ,  cijeva.  —  Od  xvi  vijeka 
(vidi  primjer  M.  Vetranica),  izmedu  rjecnika  u 
Vrancicevu  (meta,  scopus),  u  Mikafinu  (scopus, 
finis  propositus ,  meta) ,  M  Belimi  (scopus  139*. 
scopus  lusorius  430ii) ,  u  Bjelostijencevu  (kao  u 
Mikalinu),  u  Jambresicevu  (meta,  scopus),  u  Stu- 
licevu (scopus ,  finis ,  meta) ,  u  Vukoim  (samo  u 
djetinoj  igri).  —  Od  nem.  ziel.  —  a)  bijeg  u  koji 
se  gada  Hi  do  koga  se  trci,  kad  je  trka,  u  tje- 
lesnom  Hi  umnom  smislu:  Nitkor  nije  zabio  krje- 
pak  cij  u  rotu  i  sebi  rok  prodjio  i  svomu  zivotu. 
M.  Vetranic  1,  271.  Mladim  se  ne  zna  rok  vika 
dokle  projde,  li  vazda  ni  nih  skok  do  cija  ne 
dojde.  P.  Hektorovic  68.  Ki  v  stadiju  (k  ciju) 
teku.  Anton  Dalm.,  Ikor.  9,  24.  Da  vara  gdo  cija 
ne  podvrati  (nemo  vos  seducat).  Anton  Dalm., 
kol.  2,  18.  Dobro  ga  ja  vidim,  prem  ako  i  sidim, 
inomu  je  oku  cij.  D.  Barakovio,  vil.  104.  Topove 
omjerati  i  s  liima  u  svakoj  dalecini  pogoditi  po 
sred  cija  vjest  veonia.  B.  Cuceri  199.  Da  jedini  oni 
hitac  tako  otide  da  u  cij  pogodi.  200.  Da  ini  sgodno 
u  cij  puske  pale.  Osvet.  4,  30.  isprav(en  kiimcn,  u 
koji  djeca  gadaju  2}lojkama  kad  se  igraju  plojke  u 
Vrnoj  Gori,  zove  se  cij.  Vuk,  rjec.  508.  dva  su  taka 
kamena,  jedan  prcma  drugom :  najprije  gadaju  od 
jednoga  u  drugi,  a  poslije  od  ovoga  u  onaj:  Po- 
gode  se  u  kojoj  ce  dajini  }ioperiti  dva  dugujasta 
kamena,  koji  se  zovu  cijevi.  V.  Vrcevic,  igre  69. 

—  tako  moze  tko  Hi  sto  biti  ci(  kakoj  radni  koja 
mu  na  dobro  Hi  na  zlo  biva,  kao  (nhavi,  neiia- 
visti,  osveti  itd. :  Neka  budu  cij  otoske  nenavis(t)i. 
J.  Kavai'iin  542.  Cij  svili  osveta  neutazivih.  A.  d. 
Bella,  razgov.  216.  On,  koji  je  otca  nebeskoga 
jubavi  neizmirne  cij  i  zamirak,  ne  jubi  se.  A. 
Kanizlic,  uzroci  vii.  Ovi  postavjen  je  za  cij,  na 
koga  .suprotivnost  vrvjeti  ce.  Ziv.  is.  36.  tako  kad 
.se  .^to  nepoznato  pogada:  Ovo  pismo  tomaceci  u 
cij  udara.  B.  Cuceri  384.  —  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka  bice  kao  sredina,  po  sredini  u  koju 
se  sto  gada:  Primi  ga,  i  u  cij  prisladkoga  tvoga 
srca  spremi  ga.  D.  Mattel  323.  —  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  ,cij  od  igle'  hoce  reci  onoliko  ko- 
liko  bi  se  iglom  moglo  taknuti:  U  riegovu  tijelu 
nije  zdrava  mesa  cij  od  igle.  N.  Marci  52.  — 
b)  od  onoga  u  .sto  .se  u  prednem  znacenu  gada 
Hi  do  i^ega  se  trci  biva  u  opce  na  sto  sc  kakvom 
radi'iom  dolazi,  na  sto  ide  kaka  radna,  sto  iz  ne 
izlazi,  sto  se  hoce  da  dokaci,  za  cim  se  tezi,  na 
sto  je  sto.  aa)  do  cega  se  u  kakoj  radni  Hi  u 
kakom  stanu  u  opce  dopire :  Kada  bi  se  doslo  ua 
ti  ci)  da  nam  se  vikazu  dva  nacina  od  putovanja, 
jedan  castau  i  pokojan,  drugi  mucan  i  trudan,  . . . 
govorase  on  da  se  ima  prigrliti  nacin  mucan.  B. 
Kasic,  ign.  84.  Neka  vece  restu  u  svetini,  i  do- 
segu  do  onoga  cija  i  zamirka  odlucena  od  mu- 
drosti  bozanstvene.  P.  Radovcic,  nac.  47.  lako  ce 
biti  u  poslovici  prosloga  vijeka:  Dan  za  danom, 
a  cij  za  cijem  do  konca.  Poslov.  dan.  15.  —  bh)  na 
sto  izlazi  kakva  radna,  kao  sto  je  govor ,  sto  se 
idm  hoce  da  kaze,  smisao  mu:  Ne  mores  dostig- 
nuti  cij   nasega   govorenja.  F.  Vrancic,  2iv.    24. 

—  ce)  sto  se  hoce  kakom  radiiom  da  ucini,  da 
dokuci,  za  cim  se  tezi,  a  po  tom  i  samo  na  sto 
je  sto:   Koje   godar  tilo  na  'vom   svitu  hodi,    il 


CIl^AK 


796 


CIMER 


ki'iasto  il  eilo,  smrt  na  svoj  oi]  vodi.  P.  Vitezo- 
vic,  ofli].  12.  Ovo  jo  ci]  iiioga  ufaiia.  I.  P.  Marki 
71.  TaUo  jo  bog  pojubio  svit  da  siiia  svoga 
jodinoiodonoga  dado.  Xa  koji  cij  i  svrhuV  A. 
Kani?.li6 ,  uzr.  22.  Za  svoj  ci|  obif  te  brda  i 
doliiio.  M.  Kiiliatevii  3(!.  —  (Id)  do  ceya  Uo  so- 
boiH  dopire  u  opce,  ono  mu  moh  biti  i  kraj:  po 
torn  je  ,do  cija'  kau  do  krnja,  sa  xvijcm,  <:ijiio 
Ho:  Jesi  li  polilopan  vjorno  do  cija  ispiii'iati  svo 
shi/.bo,  koje  ti  naredujoV  D.  Mattci  221.  Pravii 
istinu  do  ci)a  nam  izsovara.  B.  Cnceri  182.  Iltjet.' 
do  cija  pravicc,  biva  svo  pak  krivioo.  Poslov. 
dan.  27. 

Cti^AK,  cijka,  m.  dem.  ci],  ali  .tamo  ,do  ci|ka' 
kao  i  ,do  cija',  xa  svijein,  i  po  torn  kao  rnali 
ostatak  od  (■C(ja.  u  nase  vrijemc,  ismedu  rjeinika 
samo  u  Stulicevu  (oxtromitas).  a)  ,do  oijica',  kao 
do  kraja,  sa  svijcin.  ispordi  ci(.  Izvpsti  pravdii 
do  cijka.  A.  Kalii  148.  —  b)  mali  ostatak  od 
ccga.  isporedi  bijeo-.  Tolika  so  promjona  ucinila  da 
od  stare  obicaji  nije  cijlia  ni  ntraSka.  A.  Kalio  i)7. 

Ci:^AISr,  m.  ncko  mjesto  u  JlercegoKini  u  pjcsmi, 
moze  biti  Cvilin.  I  uzeti  svu  Horcegovirm  do  Mo- 
stara,  grada  bijeloga,  do  Cijana  Grnojevic-lva. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  347. 

CI!^ATI,  cijam,  impf.  collineare,  yadati,  smje- 
rati,  niisaniti.  Od  xvi  vijeka  (cidi  primjere  An- 
tiina  Balm.),  izmedu  rjccnika  u  Bjelostijcnievu, 
Jambreiicevu  i  Voltigijitnt.  Od  cij.  Akcenat  kakav 
je  11  inf.,  taki  je  u  cijelom  aor.:  eijah,  u  3  pi, 
gdje  je  i  treci  slog  dug:  oijaju,  ii  part,  praes., 
gdje  jt  takoder  tsti  slog  dug:  cljajuci;  u  part, 
praet.  act.  i  s  drugim  slogom  duyim:  cijav,  cijavsi; 
u  part,  praet.  act.  ii:  cijao,  cijala;  ti  svijem  je 
ostalijem,  oblicima  kakav  je  u  1  sing,  praes.:  u  im- 
perf.:  cijah,  imperat.:  cijaj.  —  a)  u pravom  smislii: 
Strilom  u  srid  cija  cija.  M.  Ivuhacovic  35.  S  vami 
oko  strija,  koje  zgadat  znade,  da,  kad  istom  cija, 
srdcu  smrt  zadade.  A.  Kanizlio,  roz.  51.  —  b)  u 
prenesenom  smislu:  pravce  ici  kuda,  truditi  se 
doci  k  cemu:  Cijahu  ka  kraju.  Anton  Dalm.,  act. 
27,  40.  Ocemo  cijati  k  svrsenosti.  Anton  Dalm., 
hebr.  6,  1.  Hi  na  sto  u  umnom  smislu,  upravjenu 
biti  na  sto:  Eazumi  krajica,  knd  kraj  cija.  A.J. 
Knezovio  104.  Koliko  god  se  slavni  nadpisa  u 
pismu  svetomu  daje  koeri,  ne  moze  biti  da  svi 
kolici  takoder  ne  cijaju  na  posteiie  matere.  A. 
Tomikovic  204.  Sve  ono,  sto  su  cinili  i  Sto  su 
trpili  sveti,  jest  gledalo  i  cijalo  da  postanu  sveti. 
339. 

CI5<0ZGADATI,  ci]6zgadam,  im})/.  scopum  at- 
tingere.  samo  u  Stiiliceou  rjecniku,  gdje  ima  i 
jcjejozgadalac  (75),  ohoje  nacinenn  za  rjecnik. 

CI^jSKI,  adj.  vidi  cejski.  xv  vijeka.  sa  1  mje- 
sto j,  ali  se  1  moze  citati  i  j.  Cilskomu  banu. 
!^etop.  saf.  63. 

1.  CIM,  m.  selo  n  Herceyocini  kod  3Iostara. 
\i.  Stojanovic.  Sohem.  here.  1873.  154.  Statist. 
105. 

2.  CIM,  u  zagoneci.  vidi  kod  cigujin.  moze  biti 
da  su  samo  glasovi. 

CIM  A,  /.  cyma.  Usee  do  ylauice  u  liika,  it  repe 
itd.  Od  prosloya  vijeka,  izmedii  rjeinika  u  Bje- 
lostijencevu,  Jambresicevu  i  Vukovu.  Od  tal.  cima, 
orh,  koje  je  od  lat.  cyma,  vrsika  a  bi(a,  klica,  a 
to  od  yrc.  xS/ju  Veo  jim  vrirne  po  cimi  se  znade. 
J.  S.  Rejkovic,  kuc.  309.  —  U  jednoya  pisca  pro- 
sloya vijeka  bice  grijeskom  mjesto  ,cina'  (cijcna) 
slika  radi:  Otci  zajjedno  s  nima,  kih  ne  sbroji 
vijek  tva  cima.  J.  Kavanin  523. 

CIMAM,  m.  cinnamum,  cinnamomum.  isp'  redi 
cinamom,  cimen,  cimet.  u  jednoya  pisca  proii.oya 


vijeka.  Mirnija  balsama  i  cimama.  J.  Kavanin 
520. 

CIMANE,  n.  quas.satio.  samo  m  Vukovu  rjec- 
niku. isporedi  cimati. 

CIMATI,  cimilm,  impf.  qnassaro,  tresli,  drmati. 
samo  u  Vukovu  rjecnikn.  postanem  moze  biti  od 
tal.  oimbcllaro,  padati.  isporedi  cibati,  cebati. 

CIMATORIJ,  »!.  vidi  (dmitar.  u  jednoya  pisca 
xvii  vijeka,  u  koya  se  c  moze  citati  i  c.  C:ima- 
torij  noka  se  zamiri.  M.  Bijankovic  78.  ICosti 
nolva  so  postave  u  grebove,  ali  cimatorije.  75. 

GIMAVICA,  /.  vidi  f^imavica.  samo  u  Jijelo- 
stijen&cvu  rjecniku,  ydjc  moze  biti  da  je  zlo  prc- 
pisana  is  Mikajina  rjccnika  cimavica. 

CIMP>.\L,  m.  vidi  cimbao. 

CIM  BALA,  /.  vidi  cimbao.  samo  u  rjccnicima 
Bjelostijencevu  i  JambreHcevu. 

CIMbALAS,  cimbalasa,  m.  cymbalista.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku.  isporedi  cimbulaS. 

CIMBAO,  cimbala,  m.  cynibalum.  od  xvi  vi- 
jeka, i  to  s  promjcnom  ylasa  1  na  kraju  o  (indi 
u  primjeru  N.  Raninc),  ali  u  isto  vrijemc  i  bez 
te  promjene;  u  uekih  je  pisaca  6  mjesto  c  po  ta- 
lijanskom  yovoru,  a  u  nekih  se  ne  moze  za  cijelo 
znati  je  li  c  Hi  c  (isporedi  cosar);  nalazi  se  i  n 
mjesto  m  (vidi  dafc).  izmedu,  rjeinika  u  Mikafinu 
(eimbal  i  cimbal)  i  Bjelostijenievu  (cimbal).  Ak- 
cenat se  ne  zna  za  cijelo.  isporedi  cimbola,  cim- 
bula,  cimbuj.  —  a)  c  bez  simine:  Kako  cimbal  ki 
tutiie.  Anton  Dalm.,  Ikor.  13,  1.  Nose  u  rukah 
cimbao  i  citaru.  I.  Drzic,  nauk  gond.  174.  Hva- 
lite  ga  u  cimbalih.  B.  Kasic,  rit.  226.  Falite  ga 
u  cimbali  lipo  zvoneci.  B.  Pavlovic  46.  —  b)  c  Hi 
c,  ne  zna  se  pouzdano:  Kako  no  mjed  zvoneci 
ili  cimbao  zveccci.  N.  Eaiiina  36.  Ikor.  13.  1.  U 
cimbale  zvone.  M.  Marulio,  62.  Kako  no  mido  zu- 
'  ceci  ali  cimbal  tutiieci.  I.  Bandulavic  27.  Ikor. 
13.  1.  Cimbal,  bubaii ,  organ  mill,  s  milom  pisni 
da  se  sluce.  A.  Vitajic,  ist.  5.  Muce  gusli,  za- 
muknu  cimbali.  A.  d.  Bella,  razgov.  135.  —  c)  sa 
n  mjesto  nj,  a  c  je  bez  sumne :  Kako  no  mido, 
ko  zuci,  ali  cinbal,  ki  tutne.  Bernardin  13''.  Ikor. 
13,  1. 

CiMBER,  m.  vidi  cimer  pod  1  (u  pilwga).  gdje 
gdje  H  Srbiji.  P.  Dordic. 

CIMBERLATI,  cimberlam,  impf.  u  jednoj  istar- 
skoj  pjesni  kao  da  je  od  tal.  essere  in  cimberli, 
veseliti  .se.  Piran  zakupi  gusle  i  svirale,  pak  gre 
cimberlati  Tizbi  pod  ponestru.  Nar.  pjes.  ist.  2, 
155. 

CIMBOLA,  /.  1.  vidi  cimbao.  samo  u  Jambre- 
sicevu rjecniku  (1 .  169'').  isporedi  cimbula.  — 
2.  chelidonium  majus  L.  samo  u  Bjelostijenievu, 
rjecniku  i  u  jednoya  pisca  nasega  vremena.  B.  Su- 
lok ,  im.  42.  moze  biti  od  tal.  cimbalaria ,  liern. 
cj'mbelkferat.  isporedi  cindola. 

CIMBULA,  /.  vidi  cimbao.  isporedi  cimbola. 
Jurica,  spivaj  v  cimbule  diraj.  Jacke  189. 

CIMBULAS ,  cimbulasa  ,  }».  cymbalista.  ispo- 
redi cirabalas.  samo  u  rjeinicima  Bjelostijencevu 
(1,  388'')  i  Jambresicevu. 

CIMBULASICA ,  /.  cymbalistria.  samo  u  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu  (1,  388*')   i  Jambresicevu. 

CIMBUJ,  m.  vidi  cimbao.  u  Istri.  dolazi  i  sa 
n  mjesto  m.  Cinbuj  bije  care  gospodine,  cimbuj 
bije  i  cini   veseje.    Nar.  pjes.  ist.  1,  53. 

CIMEN,  m.  cinnamomum.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku.  isporedi  cimet,  cinamom,  cimam. 

CIMER,  m.  1.  ,kao  yvozdena  dascica,  oko  dva 
prsta  siroka,  koja  je  doje  na  dnu  debela  a  yore 


CIMEENI 


797 


CINCBE 


na  vrha  na  ncJcoUka  mjesta  probusena,  pa  se 
odozdo  proruie  kroz  lemes  i  tjurc  kroz  gredej  i 
odosgo  se  u  nu  iidari  yvozden  Iclin,  te  tako  drzi 
lemeS  sa  gredey.  samo  u  Vukoou  rjecniku.  ispo- 
redi  cimber.  postanem  ce  biii  od  sred.  nem.  zim- 
ber,  zimmer,  zimer,  drro,  grada.  —  2.  grb,  i  znak 
na  ducanima,  krcmaina  iid.,  po  kom  sc  abicno  i 
zovu,  i  nakit.  isporedi  bijeg  pod  2.  Od  sred.  ncin. 
zimier,  nakit.  a)  iusignc,  grb  u  pravom  smislu, 
koji  mox  tko  imati  i  na  svojoj  ladi.  od  xvi  vi- 
jeka,  izmeda  rjecnika  u  Bjclostijencevu,  Jambre- 
Hcevu  i  Stidlcevu.  ,Cimor'  dodaje  Anton  Dalm. 
na  strani  k  rijecima  ,zlameiije  Kastora  i  Poluksa' 
(act.  28,  11.).  Nav  ima  cimer  ili  armu,  cigova  jest. 
F.  Glavinic,  cvit  453.  Na  liem  cimei-  odovud  ma- 
garskog  a  odonud  kra}estva  liorvatskog.  M.  P. 
Katancic  69.  —  b)  titulus,  znak  na  diicairima, 
krcmavia  itd. ,  nem.  au.shangeschild.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku  s  dodatkom  da  se  govori  n  vojood- 
stvu.  —  c)  rijei  se  jamacno  iizima  i  samo  kao 
nakit,  te  je  po  tome  u  Hreatskoj  na  soadbi  u 
nevjestinoj  kuci  nad  stolom,  , cimer  bijela  poiiava 
pod  gredom  prostrta,  a  na  nu  jabuke,  pozlaceni 
orasi,  lesuaci  i  pantjike'.    V.  Bogisic,  zbor.  229. 

CIMEENI,  adj.  armalis:  cimerni  list,  armales 
literae.  samo  u  Bjelostijencevu  i  Jamhresieeoii 
rjecniku. 

CIMET ,  m.  cinnamomum,  nem.  zimmet.  ispo- 
redi cimam,  cimen,  cinamom.  u  nase  vrijeme.  C'i- 
met,  laurus  cinnamomum  L.  G.  Lazic  12G.  Zoitiu 
od  cimeta.  Farm.  119.  Ginieta  i  tamjana.  Vuk, 
otkr.  18,  13.  Dobri  cimet  iz  daleke  zerale.  D.  Da- 
nicic,  jer.  6,  20. 

CIMIN,  m.  cj'minuin.  u  Bjclostijencevu  rjec- 
niku. isporedi  oimin,  kim,  kimiu,  kumin.  ?(  jcd- 
noga  pisca  nasega  vremena  sideritis  L.  (  jasmiuum 
officinale  L.  B.  Sulek,  im.  42.  isporedi  couiin. 

CIMIN  VRH,  m.  selo  negdje  blizu  Sena  xvi 
vijeka.  Mou.  croat.  179. 

CIMINA,  /.  augm.  cima.  u  nase  crijeiiic,  iz- 
medu  rjecnika  samo  ii  \'ukoi'U.  Krompiri  izniknu, 
ukaze  se  najprije  cimina,  pa  onda  cvijct  a  za 
ovijem  bobe.  Nar.  prip.  vuk.'   27ti. 

CIMIROTA,  m.  jedan  od  Arbanasa  koji  .sc  zoim 
Cimirote  razlikujuci  se  tijem  imeiiom  od  drugili. 
isporedi  Klimeuta.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Vukovu.  Noka  kupi  stotiuu  Turaka, 
Cimirota  kako  vatre  zive.  Nar.  pjes.  vuk.  rjoc. 
8121;. 

CIMITAE,  m.  vidi  cimiter.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  (2,  59''  kod 
cintorom).  Cimitari  imaju  biti  dobro  zatvureni. 
Nared.  modr.  ark.  2,  87.  Poveli  jedan  cimitar  uzi- 
dati.  F.  Glavinic,  cvit.  13.  Gredise  po  liizah,  po 
spijah  i  po  cimitarih.  256. 

CIMITEE,  in.  eoemeterium,  grob(e.  isporedi 
cemeter,  cemiter,  cimitar,  cimatorij ,  ciiiiiterij, 
cimitor,  cimitorij,  oiiitor,  cintorom.  Od  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u.  Bjclostijencevu.  Pogrebsti 
u  cimiteru.  Kapt.  sen.  ark.  2,  84.  Miuujuci  po 
jednom  cimiteru.  Korizm.  21''.  Koji  oskvrnil  jest 
crikvu  ili  cimiter.  S.  Bndiuic,  ispr.  57.  Bi  ])oko- 
pan  u  cimiteru.  F.  Glavinic,  cvit  277.  Vsaki  dan 
V  cimiter  k  majki  sn  hodile.  Jacke  1H6. 

CIMITEEI.J,  m.  vidi  cimiter.  nominativu  ncma 
potvrde.  od  xvi  vijeka.  V  cimiteriju  rocoue  crikve. 
Transit  209.  U  cimiteriju.  A.  Gucetic,  roz.  mar. 
99.  Bi  ukopan  u  cimiteriju.  B.  Kasic.  per.  lltj. 
Prodc  priko  jodnoga  cimiterija.  P.  Posilovic,  nasi. 
1621'. 

CIMITOE,  Hi.  vidi  cimiter.  u  nase  vrijeme. 
Procuri  mi  voda  z  cimitora  dvora.  Jacke  95. 


CIMITOE.I.J,  Hi.  vidi  cimiter.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  nominativu  nema  polvrde.  Prohodeci 
jiriko  onoga  cimitorija.   M.  Orbin  141. 

CIMKATI,  c'imkam,  impf.  dcm.  cimati.  ^.  Ko- 
vacevic. 

CIMNUTI,  cimuem,  pf.  couquassavo,  drmnuti. 
Od  ciuiati.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  Ja  se  cimnem ,  da  bezim ;  ali  lioces ! 
M.  D.  Milicevic,  vec.  279. 

CIMO-^AK,  cimojka,  m.  vuli  civo]ak.  V.  :^e- 
sevic. 

CIMOVAK,  Cimovka,  m.  ncko  mjesto  xv  vijeka 
u  drzavi  hercega  Stjepana.  Pisano  na  Cimoviku. 
Sjjom.  sr.  2,  104.  Danicic  3,  449. 

CIMPEES,  m.  eupressus.  isporedi  cempres,  ci- 
pres.  B.  Sulek,  im.  42. 

1.  CIN,  ciua.  III.  stannum ,  kositer ,  kalaj.  od 
liem.  zinn.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  do- 
daje da  se  govori  u  vojvodstvu.  isporedi  cii'i. 

2.  CIN,  glas  malena  zvonca:  Va  crjenoj  jupi 
vraga  z  pakla  sdupi :  ciu ,  cin  cin !  Jacke  233. 
Kolede  molende,  careva  godina:  cin,  cin,  kaka, 
daj   mi  dva   kolaka.   M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  20. 

CINABAE,  cinabra,  m.  cinnabaris.  samo  u  rjec- 
nicima  Bjelostijencevu  i  Jamhresicevu  (u  oba  kaj- 
kavski  cinaber).  Od  tal.  cinabro.  isporedi  cinabar, 
cinober. 

CINAMOM,  in.  cinnamomum.  isporedi  cimet, 
cinamonika,  cinamomka.  xvi  i  xvii  vijeka.  u  dru- 
gom  pirimji'vu  mjesto  in  na  kraju  stoji  nad  o  cr- 
tica.  Cinamom  i  balsam.  Narucn.  14.  Kako  no 
ciuamo(m).  Bernardin  131'.  Cinamom  obrani,  i 
rozica  mirisna.  F.  Glavinic,  cvit  280.  Cinamom 
i  balsam.  M.  Eaduic  470. 

(JINAMOMKA,  /.  vidi  cinamom.  samo  u  Bjc- 
lostijencevu rjecniku.  isporedi  cinamomka. 

t'lNBAL,  m.  vidi  kod  cimbao. 

CINBUJ^i,  m.  vidi  kod  cimbu[. 

CINCAE,  m.  Valaciius  Thrax.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjchiika  samo  u  Vukovu.  inisli  se 
da  se  Cincari  tako  zovu  za  to  .ito  govurc  c  mjesto 
c:  cine  mjesto  cine  (quinque) ;  iiiace  su  liumuni. 
Dovede  goge  ciucare  od  Orida,  te  sagradi  ci'kvu. 
Ead  1,  187.  Drobni  trgovac ;  takovi  su  po  Sla- 
vouiji  cincari  ili  ti  kalajgije.  A.  T.  Blagojevic, 
kin.  63.  —  dolazi  i  mjesto  prczimcna:  Cincar 
Jauko  od  Orida  grada.    Nar.  pjes.  vuk.  4,  227. 

c'iNCAECAD,  /.  coll.  djcca  cincarska.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

CINCAECE ,  c'incarcuta,  n.  dijele  cincarsko. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CINCAEEV,  adj.  vidi  cincarov. 

CINCAEEVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  M.  D.  Milicevic,  srb.  466. 

CINCAEIJA,  ,/'.  coll.  narod  cincarski,  mno.itvo 
Cineara.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CiN<.!AEIN,  VI.  vidi  Cincar.  ti  ninuzini  jc  hez 
krajitega  -in.  ^i.  Kovai-ovic.  I.  Pavlovic.  —  gdje 
gdjc  i  ivrdicu  tako  nazivaja.  J.  Bogdanovio. 

CINCAEITI,  clncarlm,  impf.  illiberalem  esse, 
tvrdovati.  J.  Bogdanovic. 

CiNCARKA,  /.  zcnsko  ce(adc  eincarsko.  samo 
u  Vukovu  rjecniku 

CINCAEOV,  adj.  sto  pnpada  Cincaru.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CINCAESKI,  adj.  sto  pripada  Cincarima.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

cIncEE,  m.  vidi  kod  Cicer  pod  2. 


CINCERLIJA 


798 


CIO 


CIN(!!EKLIJA,  /.  wka  l;ula  I'n'ydjc  it  primorju 
11  pjesiiii.  Poi'obiti,  vatroiii  iin])aliti,  sam"  nstavit' 
kulu    Ciiicciliju .    i    11    kuli    mono    Aiiiloliju.    Nar. 

pjcs.  juk.  usr.. 

CINOIBKK.  m.  zingiber,  mtinu  u  Mika^inu  rjec- 
nikii.  Oil  till,  zonzovoro,  zinzivero.  is'po'rcdi  £in- 
cibar  (ijiljc  ce.  hiti  zlu  citano  c  mjcslo  c),  concor, 
dunibir. 

OINIJIUS,  m.  tontator.  nnmo  a  rjeinicima  lijclo- 
stijcnicva  (mstigator  in  iieccatnm,  daoinon  insti- 
gans,  tentalor,  adulator)  i  Jainbrciicevii  (tontator 
diabolus).  ()d  may.  cincos,  lukav. 

CINCO,  m.  hiji>-  Ciucai'.  gamo  u  ViikoiHi  rjei- 
niku. 

CINCULOVIO,  m.  prezimc  ti  Duhrovniku  xv  i 
XVI  vijeka.  Sporn.  sr.  2,  79.  Mon.  sorb.  SUli.  Da- 
nifiic  3,  I'lU.  Fra  Bjazu  Cinculovieu.  N.  Na|oskovic 
1,  306. 

CINDOLA,  /.  oliolidonium  majus  L.  B.  Sulek, 
im.  •12.  inporcdi  oingola  i  cimbola  pod  2,  od  koje 
ce  biti  I  postala. 

CINDOLICA,  /.  vidi  ciudola.  B.  Sulsk,  im.  42. 

CINDRA,  /.  citliara.  ispioredi  citra,  od  koje  je 
i  postala  tijem  sto  je  ttmetimto  n ,  a  za  nim  t 
l^romijeneno  na  d.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i 
sada  «t  yorno)  krajini  hrvaUkoj.  Svirale  svirili, 
ciudre  privrtali.  M.  Marulic  58. 

CINDEATI,  cindram,  impf.  citliarizare ,  uda- 
rati  u  cindru,  i  dosadno  zveketati,  klepetati.  u 
gornoj  krajini  hrvatskoj.  P.  Matkovii.  isporedi 
citrati. 

CINDEIC,  m.  prezime,  ii  nase  vrijewe.  J.  Bog- 
danovic.  Boca  14.  Sem.  srb.  1881.  351.  moze  biti 
da  je  bio  nadimak  cindra  (od  cindrati) ,  pa  od 
neya  postalo  prezime. 

CINEN,  adj.  stauneus.  samo  u  Vtikocu  rjeiniku 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  ii  Srijcmu).  ii- 
poredi  oin. 

CINGARA,  /.  tintinnabulum,  zuunce  sto  se  ije.ia 
stoci  0  vrat.  isporedi  mjedenica,  bronza.  samo  u 
Vuko'vu  rjeiniku  (gdje  se  dodaje  da  se  gooori  u 
Crnoj  Gori  u  Crmnici).  Postanem  ce  biti  od  i-im- 
bao.  isporedi  cimbola,  cingola. 

CINGESAR,  m.  prezime  xvi  vijeka,  a  Ifrcat- 
skoj.  Mon.  Croat.  809. 

CINGOLA,  /.  chelidonium  majus  L.  i  ostoricum 
legitinium  MR.  B.  Sulek,  im.  42.  isporedi  cindola, 
A-  kojoiii  je  bez  sumne  istoga  x^ostana. 

CINIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka  it  Hrvatskoj. 
Mon.  Croat.  2'JO. 

CINKATI,  cinkam,  impf.  tiiitinare,  jiroclamare, 
zveketati,  razglasioati.  samo  «  Bjelostijcnccvu  rjcc- 
niku.  Od  glasova  cin. 

CINKOS,  Hi.  paramecosoma  Curtis.  J.  Sloser, 
kor.  295.  Hice  oil  cinkati.  isporedi  cinkus. 

CINKEOT ,  m.  oquisotum.  od  nem.  zinnkraut. 
isporedi  vosce.  Pojski  cinkrot,  equisetum  arvense ; 
vodeni  ciukrot,  oquisotum  fluviatile.^Gr.  Lazic  165. 
Cinkrot,  equisetum  hiemale  L.   B.  Sulek,  ira.  42. 

CINKUS,  VI.  tintinnabulum,  blatero,  zvonce  i 
tko  razglasuje  sto  tie  bi  trebalo.  samo  u  Bjelo- 
stijencCBU  rjeiniku.  Od  cinkati,  koje  vidi. 

CINOBER,  m.  cinnabaris.  Od  nem.  zinnober. 
M  rjeinicima  Bjetostijenievu  (1,  2811))  t  Jambre- 
sicevu  (1,  1061')  i  u  narodnom  govorii  u  Srijemii. 
P.  J.  Markovic.  isporedi  cinabar. 

CINTA,  /.  Gynthus,  Po  Cinte  gore  stran  kada 
no  lovjase.  M.  Marulic  39. 

CINTAMC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u  pjesmi 


Turiinu.  Obuk'o  si  toko  Cintarida.  Nar.  pjes.  juk. 
562. 

CINTOll,  III.  vidi  cimitor,  od  iega  je  i  postao. 
u  ugarskili  Ilroata.  Idem  v  zolon  cintor.  Jaiiko 
168. 

CINTOROM,  //(.  vidi  cimitor.  Od  coomoterium. 
samo  u  rjecnicima  Bjelostijenievu  i  Jambresicevii. 

CIN,  m.  stannum.  isporedi  cin.  samo  ii  Bjelo- 
stijcniemi  rjeiniku. 

('INI KANE,  n.  vtigitus.  samo  u  Stidiievu  rjei- 
niku. isporedi  cinikati. 

CINIKATI,  cii'ucem  i  cinikam,  impf.  vagire. 
samo  u  Stidiievu  rjeiniku.  isporedi  i  cicati ,  od 
iega  je  i  postalo. 

CIO,  cijela,  adj  integer.  —  Glasovi  -i-  pred  o, 
i  -ije-  pred  I  stoje  u  ju'nom  govoru  mjesto  sta- 
roga  e,  mjesto  kojega  je  na  oha  iiijesta  u  istoinom 
govoru  e  (ceo,  cela),  «  zapadnom  i  (cio,  cila).  — 
Dolazi  od  xiii  vijeka  sa  starijem  fi  (vidi  u  prvi- 
jem  primjerima).  istoga  Hi  xiv  vijeka  dolazi  i  po 
istoinom  govoru  sa  e  (celo.  Mon.  sorb.  70);  pO 
zapadnom  govoru  sa  i  od  xv  vijeka  (cih..  Mon. 
Serb.  255) ;  takoder  od  xv  vijeka  i  po  juznom  go- 
voru i  to  sa  i  pred  o  (cio.  Mon.  sei-b.  413)  i  sa 
ije  pred  1  (cijelo.  Mon.  serb.  457),  ali  se  po  sta- 
rom  pisanu  ne  moze  sa  svijem  pouzdano  znati 
jesii  Ii  bila  dva  sloga  ije  kao  danas  Hi  samo  jo, 
i  od  kada  su  dva  (vidi  i  kod  bio,  bijela).  —  Prem 
da  s  proiiijenom  glasa  1  na  kraju  na  o  dolazi  od 
XV  vijeka,  kako  je  vei  spomemito ,  opet  se  i  sa  1 
na  kraju  nalazi  i  danas,  i  to  u  juznom  govoru, 
■u  kom  tada  pred  1  nije  i  nego  ije:  cijel  (Vuk, 
rjec.  811'>.  vidi  u  primjerima  is  narodnijeh  p)je- 
sama) ;  u  zapadnom  govoru  u  iakacaca  samo  sa  1. 
—  Akcenat  je  sa  svijem  onaki  kalci  je  u  bio,  bijela, 
hod  kojega  vidi  za  sva  tri  govora.  —  U  rjeini- 
cima .se  naliodi  svijem :  n  Vraniicevu :  integer ;  u 
Mika(inu:  integer,  solidus,  merus,  sinoerus,  cas- 
tus;  u  Belinu:  integer  (394"'.  414a),  intactus,  ne- 
tiacet  (411''),  merus  (483').  653a),  pnrus  (597a);  ;( 
Bjelostijenievu :  integer ,  solidus ,  merus  .  incor- 
ruptus;  u  Jambresiievu:  integer;  u  Voltigijinu: 
ganz ;  it  Stuliievu :  integer,  sanus,  purus  ;  u  Vu- 
kovu:  totus,  integer,  merus;  u  Daniiiievu:  in- 
teger. —  Komparativ  vidi  dajc  pod  5.  —  Postana 
jos  ne  sa  svijem  jasna:  moie  biti  od  kor.  kar 
(skar),  dizati,  mahati,  skakati.  driigi  misle  da  bi 
moglo  biti  od  kor.  ski,  od  koga  je  cijena. 

i.  u  pravom  smislu  tjelesnom,  a  to  je  onda 
kad  je  u  iega  sve  sto  treba  i  onako  kako  treba, 
kad  od  nega  nije  nista  oduzeto  ni  kojim  naiinom, 
niti  sto  kojim  god  naiinom  osteieno,  pokvareno, 
pomjereno.  tako  cijelo  moze  biti  ce}ade,  tijelo  mu, 
ud  mil,  zivinie ,  stvar  tjelesna  i  umna.  isporedi 
vas  (sav),  citav.  a)  iejade,  tijelo  mu  Sivo  Hi  mrtvo, 
ud  mu,  koje  god  mjesto  na  tijelii  mu.  Skakase 
celt  na  nogu  svojeju  (koji  prije  bijase  hrom). 
Stefan  kr.  21.  Obretoht  ctstnoje  telo  jego  celo. 
Sava  13.  Proidolit  skroze  ogi'it  i  vodu  colb  i 
sBliraiienb.  13.  Ginut  ce  iiih  base,  vi  cete  bit 
cili.  M.  Marulic  54.  Tijelo  .  .  .  u  mrvah  cijelo 
jes  i  cijelo  u  cijelu.  M.  Vetranic  1,  391.  Cilih  nih 
pustil  jesi  domom.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  299. 
Kijeh  je  tijelo  cijelo  a  dusa  oskvniena.  B.  Gra- 
dic,  djev.  46.  Casti  se  sveto  no  tijelo  cijelo  i  cje- 
lovito  neoskvrneno.  B.  Kasic,  per.  102.  Koje  godar 
tilo  na  'vom  svitu  hodi ,  il  kiiasto  il  cilo ,  smrt 
na  svoj  cij  vodi.  P.  Vitezovic,  odi).  12.  Lezi  u 
crkvi  osobitoj ,  cijel  u  tijelu.  J.  Kavaiiiu  329. 
Jedva  izmace  i  glavu  cilu  iznese.  A.  Kanizlic, 
kam.  2.  Savino  se  ne  raspada  tUo,  nego  posta  puno 
godin  cilo,  i  stalo  bi  do  sudnega  danka.  A.  Kacic, 


CIO 


799 


CIO 


razg.  18.  TJjesti  ce  na  nebo  sam  Isukrst,  ali  ce 
vas  i  cio  ujesti  B.  Cuceri  3-1.  Istes  rami  na  cijelu 
mesu.  Poslov.  dan.  34.  —  u  torn  smislu  cijelo  ce- 
lade  zensko ,  koje  je  sacuvalo  djevojastvo :  Dobro 
gledaj,  za  te  je  li,  ter  ju  kupi,  .  .  .  cilu,  nemuzatu 
ja  ti  ju  obitam.  H.  Lucie  232.  —  cejadc  sc  cijelo 
moze  na  Sto  dati,  kad  se  sa  svijem  na  to  da,  kad 
sa  svijem  prione  za  kakao  posao.  kao  ne  misleci 
ni  o  cemu  drugom :  Ja  se  na  posle  cio  naklopim, 
dok  ih  s  glave  ne  bacim.  M.  Pavlinovic,  rad.  107. 

—  tako  se  cijelijem  srceiii  mnze  sto  iiniti,  kad  je 
srce  sa  svijem  sabav(eno  oko  toga,  kad  u  nemu 
nema  djeliia  koji  ne  hi  bio  zabav\en  oko  toga. 
Dusa  bogostovna  cijelim  srcem  da  uznosi  dobrom 
stvorcu  svoja  skrovna.  J.  Kavaiiin  342.  —  s  ri- 
jecjii  kojom  se  kaze  a  ce^adetu  sta  je  pokazitje  da 
je  decade  sa  svijem  one:  Danas  u  crkvu  pridana 
si  bila,  dokle  nai'astes  tu  divojka  cila.  P.  Kne- 
zevic,  pism.  19.   Lupez  on  je  cili.  V.  Dosen  255. 

—  pa  danku  cijelom,  koji  tko  plaia,  a  ne  mane, 
da  ostatak  pada  na  drugoga,  on  se  zove  u  Srbiji 
cijela  glava:  Ko  placa  pun  danak  zove  se  cela 
glava;  ko  placa  polovinu,  poluglavac.  M.  D.  Mi- 
licevi6 ,  opSt.  IG.  —  b)  sto  god  tjelesno  i  sto  se 
moze  uzeti  u  tjelesnom  smislu:  kakvo  god  mnostvo 
ieladi  (kao  sto  je  vojska,  narod),  sem(a,  dr^ava, 
selo,  zivotina  i  kakvo  god  mnostvo  zivotine  (kao 
Sto  je  stado),  koja  god  stvar  tjelesna,  kakvo  god 
mnostvo  takih  stvari.  Vladj'fifcstvu  jego  byvSu  37 
letL  Sfchraiienu  i  celu.  Sava  1.  Petb  komatL  Cbst- 
noga  dreva,  celo  sve.  Mon.  serb.  70.  Osta  ta  vas 
col  malin  fratrom.  Mon.  croat.  104.  Dali  smo  .  .  . 
jedno  celo  selo.  271.  Odij  se  u  svitu  ne  ruzuu, 
da  cilu.  M.  Marulic  99.  Dascica  ima  biti  cela. 
Narufen.  25''.  Gradove  i  krajestva  cijela  ^dere. 
I.  Gundulic  363.  Na  c-ovjeka  sama  i  gola  gdi  je 
dos'o  s  vojskom  cijelom.  542.  Pune  liive ,  dubja 
plodna,  rojne  cele,  stada  cijela.  179.  Na  boj  pode 
muoz  tolika,  da  toiiahu  cijela  po)a  pod  pucinom 
od  bojuika.  475.  Tvrdi  stiti,  cijeli  oklopi,  jos  iz- 
ranen  nije  nitko.  345.  Posred  istoga  ginutja  uz- 
dr^ao  je  drijeva  cijela.  B.  Kasic,  fran.  123.  Eto 
kavran  jedan  cil  lilib  douese.  F.  Glavinif,  cvit  11. 
Odleti  tvrdoga  kainika  kus ,  a  staklo  osta  cilo. 
184.  Svite  cile  ostaliu.  400.  Cilu  liu  (zgradu)  opeta 
do  tri  dana  sagradit  cu.  A.  Vita|ic,  cstau  130. 
Drzane  bi  liemu  bilo  sve  slovinske  zupe  cile.  J. 
Kavaiiin  160.  Vina  vele,  da  tri  bacve  puni  cijele. 
325.  Otaric  gubi  posveceiio,  kad  jo  razbiven  da 
nejma  dila  cila  na  komu  bi  ruogla  stati  ostija  i 
ve6a  strana  case.  A.  Kadcic,  bogosl.  90.  Dat'  go- 
spostvo  i  prosvitjeiie  no  sanio  jednoni  gradu  il 
drzavi,  dali  jednom  cilu  kra|estvu.  J.  Banovac, 
razg.  VII.  Pojas  cio  i  citav.  A.  Kanizlic,  utoc.  378. 
Cile  narode  na  jjravu  viru  jest  obratio.  A.  Kani- 
zlic, kam.  392.  Uzet  uasu  zem]u  cilu.  V.  Dosen  2. 
Vaja  izac  s  vojskom  cilom.  10.  Kad  jabuka  stoji 
cila ,  gdi  je  druga  vo6e  giiila ,  cilocu  co  izgubiti 
i  kod  giiile  giiila  biti.  93.  Onaj  bi  od  cile  skup- 
stine  pofajen  bio.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  12.  Ne 
ostavi  svoj  zapoceti  i  ciloj  Slavoniji  osobito  po- 
tribiti  posao.  118.  On  nek  drzi  cile  kuce  novce. 
149.  Ti  no  cos  naceti  dici  ciloga  kruUa.  105.  Nije 
moguce  da  u  tri  obitili  cile  nije  bilo  koje  god 
malo  ditesco.  M.  Dobretic  34.  Navuci  proklotiiiu 
na  ceo  grad.  J.  Kajic,  pouc.  1,  22').  Sto  smo  dali, 
kod  liega  se  celo  cuva.  1,  43.  Iz  boja  n'josam 
c'jela  kopja  ucan  iznositi.  Nar.  pjes.  raikl.  beitr. 
1,  5y.  Ne  mogu  biti  i  vuci  siti  i  kozlici  cijeli. 
Poslov.  dan.  73.  Cijel  Stambol  jeste  pozatvoran. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  396.  Kojiuo  je  bio  desno  krilo 
c'jele  Bosne  i  liene  krajiue.  4,  209.  Cio  tovar  po- 
harcio  blaga.  3,  534.  U  zdravje  cijeloga  drustva. 
Vuk,   nar.   pjes.  1,  77.  —  tako  je   i   vino   cijelo, 


kad  mu  se  ne  pri}eva  voda,  te  nista  od  sebe  ne 
gubi:  Pijaliu  vino  cilo.  M.  Maruli6  82.  Vinca 
bijela  krastovac  natocih  bez  vodice  cijela.  M. 
Vetranic  2,  324.  Casa  stoji  vina  cila.  A.  Vitajic, 
ist.  234.  Cijelo  vince  igru  iici.  J.  Kavaiiin  23. 
Nemoj  piti  cila  vina,  nego  pij  dobro  vodna.  J. 
Vladmirovic ,  lik.  37.  Porucila  zima:  kupi  kut'o 
vina,  i  popi'  ga  cijela,  i  ne  boj  so  snijega.  Po- 
slov. dan.  98.  Jos  ti  snujes  vino  s  vodom  mi- 
jesat,  a  za  cijelo  prodavat  ga?  A.  Kalic  347. 
Cijelo  vino,  t.  j.  bez  vode,  nierum.  Vuk,  rjec.  811'' 
(.•>■  dodatkom  da  se  govoH  u  Dubrovniku).  —  i 
voda  je  cijela,  dokle  nije  od  ne  odlito  iz  suda  u 
kom  je  doneseno  niti  se  tko  napio,  nenaceta :  Za- 
mesuje  se  vodom  obicnom,  samo  celom,  to  jest 
iz  nenaceta  suda.  M.  D.  Mi  lice  vie,  slav.  25.  —  i 
zemia  je  cijela;  koja  nije  orana.  isporedi  cjelica. 
Mora  nadomjestiti  uciiieni  kvar,  ako  je  zemja  su- 
sjedova  posijana;  ako  je  pako  cijela  ili  neorana, 
onda  ne  treba.  V.  Bogisic,  zbor.  438.  —  u  tjeles- 
nom se  smislu  moze  uzeti  i  broj  zamjeniijuii  ono 
cemu  je  broj:  Pribrojiie  je  li  cio  broj  u  sebi.  J. 
Palinoti6,  dubr.  294.  U  jednomu  .  .  .  bjese  cijela 
sestisuinica  .  .  .  duliova.  Ziv.  is.  88.  Mece  se  cilo 
8.  M.  Zoricic,  arit.  30.  Koji  }udi  cili  sest  hi|ada 
i  pet  stotiu  izvedose.  Nadod.  38.  ~  c)  vrijeme, 
kako  god  nazvano:  Cilo  godisce  plavav  do  zeuije 
dojde.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  280.  Ne  okusivsi 
nicesa  .  .  .  sedam  cijelijeh  dana.  B.  Kasic,  fran. 
31.  Cijele  no6i  i  dni  iiasao  se  je  u  dubinali.  60. 
Ni  cilo  lito  vladavsi.  I.  T.  Mrnavii,  osm.  13.  Ovi 
obicaj  imal  je  Isukrst  u  pustiiii  i  na  gorali,  kada 
cile  iioci  nije  on  spal,  nego  nebeska  i  vikoviia 
razmisjal.  A.  Georgiceo,  pril.  4.  Cetr  dni  jesu 
cijele  da  je  zaklopjen  u  grob  tvrdi.  D.  Palmotic, 
Christ.  35.  Za  cila  tri  godista.  A.  Kadcic,  bogosl. 
106.  Bog  ga  ceka  cilu  godinu  dana.  J.  Banovac, 
prip.  74.  Bolujuci  cio  misec.  _A.  Kanizlii,  kam. 
839.  Devot  cijelijeh  mjeseca.  Ziv.  is.  28.  Dan  mu 
cio  nije  dosti.  V.  Dosen  83.  I  nocno  cilo  vrime 
zabavja  se.  83.  Neg  onako  stoje  .  .  .  cile  zime  i 
cile  jeseni.  M.  A.  Relkovid,  sat.  103.  I  to  dura 
cilog  onog  vika.  153.  Cio  dan  putujuci.  M.  A. 
Rejkovic,  sabr.  62.  Koja  je  grdoca  viiliti  jednog 
crkoviiaka  za  cila  po  dneva  setati  zaludno  po  tr- 
govistu.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  48.  Dmitar  lovi  cijel 
dan  po  gori.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  628.  Evo  dauas 
ceo  mesec  dana  kako  stojini  na  krajevi  vrati. 
2,  568.  Pas  cijeli  dan  prekasa,  pa  opot  sadna  ne 
dobije.  Nar.  posl.  vuk.  246.  Za  cijelo  po  dana 
razabrati  se  nije  mogao.  Nar.  prip.  vuk.  144.  — 
d)  sto  god  iimno,  kao  duh,  razum,  kakova  radna 
Hi  djelo  Hi  stane.  aa)  duh:  Duh  preveli  lako  je  cio 
svud,  nit  dijeli  se.  J.  Kavaiiin  535.  —  hb)  razum, 
kad  nije  pomjercH,  kad  je  zdrao;  tako  pamet, 
svijcst,  osjecane:  Tadaj  buse  zdrave  pameti  i  cela 
razuma.  Spom.  sr.  2,  128.  Ako  vece  ti  u  stvari 
sad  ovo  bjeguce  na  svijeti  ufanje  stavis  tve,  ri- 
jeti  cu,  pamet,  ja,  da  cijela  nijo  tvoja.  F.  Luka- 
revic  310.  Kad  slisah  od  vile  takove  pritaci  da 
svaku  od  i-ile  pameti  turaaci.  D.  Barakovic,  vil. 
164.  Dokle  je  u  ciloj  pameti.  B.  Kasic,  rit.  100. 
Nitko  cile  pameti  do  sada  nije  mogao  dvojiti.  I. 
Velikanovic,  upuc.  1,  123.  Ako  moja  svijos  cijela 
je,  cini  mi  se  da  je  domaca  ziva  tvoja.  J.  Palmotic, 
dubr.  46.  Da  na  koucu  muci  odolim,  cijelu  i  svi- 
jcst budu  imafci.  J.  Kavaiiin  13li.  Dokle  je  zdrava 
pamet  i  cila  su  ocuceuja.  B.  Kasic ,  rit.  99.  — 
cc)  razlog,  kad  je  jak  sa  svijem  koliko  treba :  Nit 
naliodec  razlog  cili  kaze  samo  na  prilike.  J.  Ka- 
vaiiin 433.  Reci  ce  primorci  cijelijem  razlogom 
da  smo  nistavoi.  .S.  ^^ubisa,  }irip.  188.  —  dd)  vjera, 
kad  nije  pomijesaiia  ni  s  cim,  sa  cega  bi  sc  moglo 
sumiiati,  kad  se  moze  covjck  sa  svijem  osloniti  na 


CIO 


800 


010 


iiu;  tako  i  ufaiic,  nzdanica:  Nijo  straha  od  boga 
111  stida  od  judi ,  i  cijolo  nijo  vjoi'o ,  vi'ijcdiii  so 
no  cuju.  M.  Votranic  1,'2;)G.  Uajiici  mu  vjeru 
cilu,  da  lie  prosini  sad  stani56e.  J.  Kavanin  493. 
Kad  ut'ai'io  nijo  cijolo.  .'340.  Ti  imas  vjernijob 
kmeta  od  cijclo  uzdanico.  S.  J,jubiSa,  prip.  67.  — 
ee)  istina ,  kad  jc  sto  xa  soijciii  istina ,  kad  jc  u 
cemtc  SVC  .ito  se  kaic  iUina:  Ccla  jo  to  istiiia.  .1. 
Kajic,  boj  12.  AH  jo  i  to  cijola  istina  da  sto  jo 
god  vlada  Tiirska  bo|a  i  covjeiinija  to  jo  i  liaj- 
duka  u  zomji  uiai'io.  Vuk,  ziv.  2BG.  —  ffj  rijec, 
pjcsina,  kad  se  initili  od  kraja  do  kraja  i  kad  u 
Hoj  lusta  nije  isostav^cno :  Naci  lioS  mnoga  po- 
maukai'ia  u  cilim  rirniani.  A.  KaCio,  razgov.  318. 
Kad  joj  se  sto  udijeli,  ili  odgovori  da  so  no  nada 
ni6emu,  ona  prestaue  ondje  dokle  je  ispjevala, 
pa  ide  dajo ;  a  ko  jo  zamoli ,  ona  mu  jijeva  ci- 
jelu  pjesmu.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  12S.  —  gg)  zakon, 
zapooijest ,  kad  se  svc  sto  Je  u  nima  drii ,  izvr- 
siije:  Ou  novjeru  vjorom  voli,  a  bezzakon  zalvou 
cijeli.  J.  Kavanin  U2.  I  zapovid  da  je  cila,  da 
zaludu  ne  bi  bila.  V.  Dosen  222.  —  hh)  ispovi- 
jest,  kad  se  ii  Hoj  kahi  soi  grijesi,  kad  se  nijedan 
lie  izostavi:  Nistar  ti  ni  vridna  oua  sjiovid ,  ka 
ni  cela.  Korizm.  Gijl>.  Ispovijed  ima  biti  cijela  od 
svijeli  grijeha.  S.  Matijevic  22.  Ispovid  ne  dajo 
milosti,  jer  nije  cila.  J.  Banovac,  pred.  113.  — 
ii)  dogoiior,  kad  je  na  nemu  scak  tko  treba  da 
je  i  kad  u  stvari  o  kojoj  je  ne  ostane  nista  o 
cemti  se  ne  hi  dogovorili.  Imavtse  svitL  i  cili 
zgovorfc  . .  .  s  veltmozami.  Mon.  serb.  2.55.  Imavse 
savett  i  cio  zgovorB  sa  blizikanii.  -113.  Vsi  kupno 
dogovorismo  se  ciliui  dogovoroui.  Mou.  croat.  148. 
Imismo  pun  svit  i  col  dogovur  nicju  soboiu.  150. 
—  kk)  oblast,  cast,  hvala,  iiiilost ,  kad  je  u  noj 
sve  sto  treba,  kad  ncma  nista  sto  bi  joj  ncdosta- 
jalo :  liuali  su  puuu  cilu  i  sloboduu  oblas  odlu- 
oiti.  S.  Budinic,  sum.  52.  Umije  cijelu  cas  dobit' 
u  protivuom  svakom  boju.  I.  Gundulic  270.  U 
nialahno  livalu  cilu  nadpisaste  u  jednu  stinu.  J. 
Kavaiiiu  192.  Cijela  milos,  pravda  prava.  361.  — 
U)  sliizba,  u  kojoj  sluga  radi  sve  sto  je  dusan  ra- 
diti:  Dasmo  im  jednoga  vlaba  .  .  .  za  kmeta  liim  i 
za  pastira  sa  vsu  jilnu  i  celu  sluzbu,  ka  pristoji 
od  liega  kude.  Mou.  croat.  105.  ^  mm)  poiittia, 
Icojaje  onolika  kolika  iema  treba,  niti  se  na  drugo 
odvraca,  da  bi  se  mogta  umauiti;  tako  i  posluh, 
koji  nista  ne  propusta,  i  nemar  onoliki  koliki 
maze  biti:  Poizpravise  brevial  pomi'jom  cijelom. 
J.  Kavaiiiu  125.  Poslub  ju-avi ,  posluh  cijeli  ue 
iste  razlog.  362.  Tko  ua  duznost  nijo  svoju  opre- 
zan,  ou  seb'  fali  i  opciuu  vara,  od  lie  cilog  je 
vridau  iiemara.  J.  S.  liejkovic,  kuc.  394.  —  nn)  dje- 
vojastvo,  koje  nije  rascineno;  ,zacece',  koje  nije 
oskvrneno:  Nistar  za  muku  no  mari,  .  .  .  listo  div- 
stvo  da  je  cilo.  J.  Armolusic,  slav.  49.  Zakliiiom 
vas  liezinom  cilocom  i  liezinim  cilim  zacctjem. 
J.  Bauovac,  blagos.  261.  —  oo)  muka,  pokura, 
koja  se  do  kraja  svrsnje,  u  kojoj  se  nista  ne  izo- 
stavja:  Muka  nije  cijela,  ka  dugo  ne  stoji.  N. 
Na}eskovic  1,  182.  Pokora  ima  biti  cijela  od  svi- 
jeh  grijeha.  M.  Divkovic,  bes.  249.  —  pp)  nasla- 
divanc,  koje  se  nicim  ne  umanujc:  Slijedec  zeje 
svoga  tijola  naslajoiia  mejn  cijela.  J.  Kavaiiin 
61.  Doisto  cijolo  jost  nasladivaiio  .  .  .  poglcdati. 
I.  Jablauci  64. 

2.  M  timnom  smislu:  cist  od  svega  sto  bi  se 
inoglo  zabaviti,  sto  bi  moglo  biti  zazorno,  prije- 
korno.  u  torn  smislu  dolazi  o  celadetu,  o  dusi  mu 
■i  srcu,  kad  se  govori  injcsto  samoga  celadeta,  o 
oka  mu,  a  pa  torn  i  o  stvari  umnoj:  a)  celade: 
Pastir  duhovui  ima  biti  cio  i  tome}it  tako  da 
cjeloie  i  pameti  ilcgove  ni  Jubav  ni  neuavidost 
no  priiuozc  ni  isteli.    M.  Divkovic,  bes.  460.   Zi- 


viti  cio  od  svako  zloce.  M.  Radiiii  3().  Cijola  i 
u  djovstvu  i  vladaiiu.  J.  Kavaiiin  217.  Ne  postajo 
baS  ni  zona  za  to  cila  il'  postona.  V.  Dosen  91. 
Dva  svidoka  cela.  M.  Kuhacovi6  69.  —  b)  dusa: 
Kad  ga  prima  jodna  duSa  cila,  t.  j.^  brez  griha. 
,r.  Banovac,  pred.  134.  —  c)  srce:  Cistimt  i  ce- 
loini.  sri.ceiub  sluzili.  Mon.  sorb.  526.  S  pravoga 
i  ciloga  sarca  ne  prijiiu|u.  Katok.  1561.  37.  Dariij 
tvoj  dar  pobo|sciia,  i  kajanu  voc  oprosti,  nok  po- 
klonim  srcom  cijolim  sto  no  inogu  dat'  ti  s  djo- 
lim.  ,r.  Kavaiiiu  312.  —  d)  oko:  Ako  oko  tvoje 
budo  cijolo  i  bistro,  ^iv.  is.  109.  — ■  c)  stvar  umna: 
Grledaj  na  ruznocu  tvoje  duse  vecma  nego  na  pro- 
niislaiia  ]udska,  jere  nisu  svo  stvari  prid  bogora 
cijele  i  vcdre  liako  se  cine  prid  judma.  M.  Rad- 
nic  37. 

3.  moze  stajati  uza  n  i  vas  (sav),  te  samo  jacc 
biva  isto  sto  bi  se  reklo  i  samijem  cio;  Svu  noc 
jednu  cijolu  stoja.  I.  Gundulic  556.  Vas  cili  svoj 
nas|cdak  liim  ostavi.  J.  Kavaiiiu  114.  Onda  vaja 
metnut  vas  cio  broj.  M.  Zoricic,  arit.  30.  Za  milos 
ne  liajuci  moze  biti  ni  oni  vas  dan  cio.  B.  Cu- 
ceri  9S. 

4.  bez  supstantiva  u  srediiem  rodu  nominalno 
dolazi  znaceci  sto  god  cijelo:  Da  6e  voce  od  jed- 
noga cila  izaci  iz  iste  kartine.  M.  Zoricic ,  arit. 
61.  On  se  zda  za  mestra,  ki  dela  s  pol  oelo.  Nar. 
prip.  mikul.  86.  Celo  istocnim  govorom  u  Srijemu 
zove  se  u  igri  dugme ,  koje  se  broji  u  jedno  na 
suprot  drugima  kojih  se  po  dva  broje  u  jedno. 
u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  kliza,  polce,  pulija. 
—  ((  loc.  sing,  s  prijedl.  u  dolazi  kad  se  hoce  da 
kaze  da  je  sto  god  u  cemu  bi  moglo  biti  nasta- 
vaka  izradeno  bez  nastavaka  tako  da  je  jediio- 
stavno.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Natko- 
zu}ak  lie  sasven  ueg  izatkau  u  cijolu  oli  ti  spleten 
na  iglu.  Ziv.  is.  160.  —  a  inslr.  sing,  s  prijedl. 
s  ktto  sa  svijem,  u  jednom  spomeniku  xv  vijeka, 
ali  na  mjesiti  ne  sa  svijem  jasnu :  S  celomi.  od- 
lucismo.  Spom.  sr.  2,  120.  —  takoder  kao  sa  svi- 
jem u  gen.  sing,  s  prijedl.  do  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka :  Ne  budem  ji . . .  do  cila  popravio. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  xii.  Mnoge  stvari,  koje  u  pet 
kiiiga  ...  oli  su  bile  ostavjeno  oli  do  cila  nisu 
bile  prikazaue,  u  ovi  kiiiga  u  ki-atko  iskazuju 
se.  186.  —  u  istom  smislu  u  loc.  sing,  slosenom 
(upravo  pronoininalnom)  s  prijedl.  po  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka:  Da  ovu  kiiigu,  i  onako 
po  cijelom  od  priproste  stvari ,  to  jest  od  tezaii- 
tva,  pisatu,  prosti  tezacki  jiuk  moze  razumiti.  I. 
Jablauci  9. 

5.  komparativ  cje[i.  samo  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka  i  u  Stulicevu,  rjeiniku,  u  kom  ima  i 
tJeUji  (s  dodatkom  da  znaci  purior).  kao  adv. 
dolazi  i  prije  (vidi  dale  pod  6).  prem  da  jc  ci- 
jelo sto  je  bez  nedostatka,  opct  se  u  komparativu 
misli  da  u  ceiiiu  moze  i  biti  kakav  nedostatak  Hi 
da  sto  moze  kako  god  biti  i  pomjereno  u  svom 
stanii ,  ali  mu  je  nedostatak  tako  inali  i  tako  je 
malo  pomjereno,  da  se  jos  jednako  moze  zvati  ci- 
jelo, te  se  komparativom  hoce  da  kaze  da  je  sto 
jos  vise  bez  nedostatka  ili  da  je  jos  mane  pomje- 
reno. Ti  si  nas  pustio,  ti  uas  psovkam  od  susjeda 
za  zamjorak  postavio,  nok  se  jadom  za  jad  cjeji 
nasijem  sale  neprijateji.  I.  Dozdic,  salt.  274. 

6.  adv.  cijelo:  a)  kao  sa  svijem,  potpuno ,  ex 
toto,  penitus.  Cilo  i  svrtseiio  najdosmo  kako  gradt 
Dubrovbuikb  i  vlastele  dubrovtctsci  bili  su  vazda 
virbui  prijateje  nasimt  prbvimb.  Mon.  serb.  254. 
Svesrbdo  i  cijelo  potvrbdismo  i  ukrepismo  vse 
zapise.  421.  Cijelo  i  pravo  i  dobrovojno  oprostihb. 
457.  Hocu  ua  vseuib  na  tomb  stati  i  trtpeti  se 
pravo  i  tvrbdo  i  cijelo  i  neporeceno.  463.  I  ric 
i  sluli  se  svrsono  i  cilo  vrati  istemu.  A.  Vita]ic, 


CIOBA 


801 


CIPELETINA 


ostan.  417.  Daruj  meni  .  .  .  razum,  da  te  spoznam 
cilo.  J.  Kavaiiin  526.  Nepridobiven  jeste  svaki 
koji  se  na  nega  cilo  oslana.  E.  Pavic,  ogled.  378. 
Nije  li  lioj  grihe  cilo  opicstio?  A.  J.  Knezovii 
XXXVI.  Zloce  stare  cilo  zaboravi.  81.  Zrna  iskoce 
koja  .  .  .  cijelo  zazrila  jesu.  I.  Jablanci  07.  Cvijet 
koji  je  cijelo  otvoren.  174.  Ter  sad  ovaj  .sad  onaj 
navali,  dok  ga  cilo  k  zem]i  ne  obali.  M.  A.  Ec}- 
kovic,  sat.  30.  Kada  Turke  cilo  odtiraste.  37.  I 
zemju  mu  cilo  poliarali.  161.  Nek  se  puiii  cilo 
vo|a  tvoja.  J.  Ivrmpotic ,  mal.  7.  Na  sto  iiajvise 
paziti  ima  se  u  ovoj  inolitvi,  da  se  oiia  ])ravo  i 
cilo  razumijei'  I.  Velikanovic,  iipuc.  2,411.  Raz- 
vezat  ce  mu  se  jezik,  govorit  cc  cijelo  i  oblo,  da 
ce  ga  bez  triida  razumjet  svak.  A.  Kalic  342. 
Jedina  opcina,  koja  je  sacuvala  cijelo  narodne 
obifiaje.  S.  Lubisa,  prip.  4.  —  h)  kao  bez  stimne, 
do  ista,  pouzdano,  certo:  Da  se  on  celo  i  stano- 
vito  nadijc.  Katek.  1561.  104.  Tako  ce  bas  cilo 
poznati  da  ga  je  obrao  za  oslobodeiie  svoga  puka. 
E.  Pavic,  ogled.  187.  Koji  je  bas  uzrok  bio  .  .  . 
ne  zna  se  cijelo.  I.  Zanicic  203.  Jos  se  celo  ja 
nadam.  J.  Itajic,  boj.  28.  Nemojto  misliti  da  ja 
vas  ostavjam,  iiego  cilo  znajte  da  ce  jakost  imena 
mojega  posli  mojega  uzasa.stja  jos  vecma  ufane 
vase  pokripiti.  B.  Leakovic,  gov.  121.  Bas  lioce 
(Turd)  celo  na  Loznicu  da  udare.  Golubica  5,  165. 
Celo  ce  vojska  Sabacka  daiias  otici.  16.i  —  c)  s  pri- 
jedl.  za  Icao  pod  b.  bez  prijudloga:  Za  lio}u  tvrdu 
da  ce  mu  ili  za  celo  vratiti  pobrate  se.  Nar.  prip. 
vuk.  213.  Ja  za  cije)o  mislim  da  je  ove  pjesme 
naiinio  vladika.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  (j8.  —  d)  corn- 
par,  cjcje.  M  jednoga  pisca  xvn  i^ijeka.  isporcdi 
naprijed  pod  5.  Koga  jur  tiste  |uvcna  sluzenja, 
on  .  .  .  ne  iste  od  }udi  zdruzenja,  da  cjele  gospoju 
razbira  od  sluzbe  S.  Mencetic  123.  Cjeje  cu  pla- 
tit  dug,  sto  vece  cekaju.  316. 

CIOBA,  /.  parthenium.  samo  u  Stidiceru  rjei- 
niku  (s  ttcmaienem  koje  je  stnv(cno  i  s  tal.  ma- 
tricale).  rijec  veuma  ncpouzdana.  n  istom  rjecniku 
ima  i  colpa  (artemisia  major)  i  cojia  (artemisia 
major),  a  u  talijanskom  dijchi  (kod  matricale) 
cioba  i  zioba  i  (kod  artemisia  maggiore)  copa, 
i  u  latinskom  dijelu  (kod  parthenium)  ciopa.  i<ve 
ce  biti  jedna  rijec,  ali  kako  upravo  glasi  ne  inoze 
se  razabraii.  u  jednoga  pisca  naiiega  vremena  ima 
copa  i  copa  (artemisia  vulgaris.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  49)  i  joS  u  jednoga  coba,  copa  i  copica 
(artemisia  major,  artemisia  vulgaris.  B.  Sulek, 
im.  61) ,  ali  se  ni  tijem  ne  potvrdiije  kako  rijec 
doista  glasi,  jer  je  prvi  po  svoj  prilici  uzen  iz 
Stuliceva  rjecnika  a  drugi  iz  izrora  iz  kojih  jc 
i  u  Stulicevu  rjecniku  i  drugih  ncpouzdana  p)ra- 
vopisa  i  iz  Stuliceva  rjecnika.  Rijec  je  mogla  po- 
stati  u  Dubrocniku  od  salvia  (zalfija),  ali  joj  se 
pravo  oblicje  ne  zna. 

ciOVSKI,  adj.  vidi  celiovski. 

1.  CLP.  m.  1.  rigor,  samo  u  instr.  cipom:  Stade 
cipom,  t.  j.  sa  svijem  ne  micuci  se  ni  malo.  Vuk, 
rjec.  812'|  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Srijemu). 
Cipom  radi  ce|ade  sto,  kad  prione  za  kakav  posao, 
te  je  jednako  nad  nim,  radi  ne  micuci  so  od  nega, 
ne  odmarajuci.  Cipom  i  sjedi,  kad  sjedi  jednako 
ne  micuci  se.  J.  Boskovic.  —  Korijen  vidi  kod 
cjepjeniti  se.  —  2.  brachium,  dio  ruke  od  lakta 
do  sake,  u  Backoj.  V.  Arsenijevic.  postana  bez 
sumne  istoga,  a  misli  se  kao  nesto  ukoceno,  sto 
se  u  sebi  ne  jrrevija. 

2.  CIP,  m.  emberiza  citrinella.  Slovinac  1880. 
31.  turdus  iliacus.  K.  Crnogorac,  zool.  Ul.  —  Ud 
Mem.  zippe. 

CIP  A,  /.  nov.  grc.  rCtna,  membrana,  tjena,  opna, 
kozica.  H  jednom  rukopisu  xiv  ili  xv  vijeka.  Fini- 


kova  kosttca  imatt  jako?.e  cipu,  .siju  VLztmt  pri- 
lepi  na  raspuceninu  ustne.  Starine  10,  lOG. 

CIPAO,  cTpIa,  m.  vidi  cipo.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Vrancicevu  (,cipal')  i  Bjelostijen- 
cevu  (,cipal').  Gdi  god  cipla  kad  god  vidim,  .  .  . 
to  je  moja,  znaj,  lovina.  M.  Gazarovic  100.  Cipli. 
L.  Zore.  rib.  21. 

CIPANE,  n.  temei-a  dei  testatio.  isporedi  cipati 
se.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CIPAR,  C'ipra,  Mi.  C3-priis.  od  xvi  vijeka;  u 
nekih  pisaca  i  po  talijanskom  izgovoru  sa  c.jnje- 
sto  c;  izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (Cipar  i  Cipar 
lO'i) ,  u  Belinu  (Cipar  194'') ,  u  Bjelostijencevu 
(kajkavski  ,Ciper'),  u  Stulicevu  (Cipar).  a)  sa  c: 
Cipar  branite.  M.  Vetranic  1,  219.  Bozica,  ku 
sjavi  Cipar.  H.  Lucie  187.  Na  Cijiru  sin  negov 
kako  se  proslavi?  I.  T.  Mrnavic,  osm.  85.  Lipa 
ti  je  gora  Romanija,  jos  je  lipsi  Cipar  nasrid 
mora.  A.  Kacic,  razgov.  172.  Hocu  tebe,  pobro, 
pokloniti  sav  bogati  Cipar  i  Kandiju.  Pjev.  crn. 
86.  —  b)^sa  c:  Lijepi  Cipar  ote  silno.  I.  Gundulic 
567.  U  fJipru.  B.  Kasic,  ign.  28.  —  c)  neka  loza 
vinova  crna  grouta  u  Dalmaciji,  presadena  sa 
ostrva  Cipra  i  po  nemu  nazvana.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena:  cipar.  B.  Sulek,  im.  42. 

CIPAKITI,  elparim,  impf.  vociferari,  ziparati. 
u  jednoga  piisca  xvi  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku 
(,cipariti').  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo.  postana 
tamna,  bez  sumne  jednoga  sa  ziparati:  moze  biti 
od  sred.  nem.  zeppeln,  svadati  se.  A  ti  tu  ciparis 
kako  no  jedna  zvir.  N.  Najeskovic  1,  251.  Nut 
kucke  smrdece,  cipari  tamo  jos.  258. 

CIPAKSKI.  adj.  cyprius.  u  jednoga  pisca  xvii 
viji'ka.  i  u  Belinu  rjecniku  (194i'),  ali  sa  c  mjesto 
c  ]m  talijanskom  govoru.  Krajestva  ciparskoga. 
I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  208. 

ciPATI  SE,  cipam  se,  impf.  mnogo  se  kleti 
zasobice  osobito  pravdajuci  se.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  (deum  tostari  temore) :  cipati  se  n.  p. 
bogom.  Vuk,  rjec.  812''.  I'ostana  moze  biti  istoga 
kojega  je  cip  (rigor)  i  scipati  se  (vidi  kod  cjepje- 
niti se),  te  hi  bilo  kao  od  zakletve  stajati  ukocen, 
ne  micati  se.  isporedi  crtiti. 

CIPCIC,  m.  prezime,  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka,  moze  biti  grijeskom  mjesto  Cipcic.  J.  Ka- 
vai'iin  82.  95. 

CIPEGA,  /.  vidi  cipela.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku. 

CIPEL,  m.  tibia,  golijen,  cjevanica.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku.  isporedi  cipela,  s  kojom 
jc  jednoga  postana. 

(jiPELA,  /.  calceus.  crev(a.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vukovu. 
Akc.  se  mijena  u  gen.  pil.:  c'ipela,  a  samo  je  i 
zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  cipele ,  ci- 
pelom.  Od  mag.  cipello,  koje  je  od  sred.  lat. 
zipellus,  zepellus.  —  a)  ti  pravom  smislu:  Cipe- 
1am  i  corapara  u  niko  vrimo  svi  misnici  u  sluzbi 
bozjoj  sluzili  su  se.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  367. 
Velika  cipela  na  nogu  tvoju  ne  godi.  J.  Eajic, 
pouc.  2,  71.  I  cipele  zlatom  stikovane.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  631.  —  b)  mjera  za  duzinu  mjesto  stopa, 
u  nekih  pisaca  prosloga  vijeka  po  nem..  schuh. 
Za  jednu  cipelu  duboko.  I.  Jablanci  41.  Da  imade 
cipelu  dubjiue.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  124.  Na  cipelu 
rastavi  koreiie.  124.  Na  cipelu  nek  su  na  daleko. 
310. 

ciPELAR,  m.  sutor.  samo  u  Voltigijinu  rjec- 
niku. isporedi  cipejar. 

CIPELETINA,  /.  augm.  cipela.  u  nase  vrijeme. 
Akc.  sc  ne  mijena,  samo  su  u  gen.  pd.  i  oba  zadna 

51 


CIPELICA 


802 


CIPU]^A 


xloga  duga:  cipoliStina,  a  samo  zadni  u  gen.  i 
instr.  sing. :  oipelotino ,  cipolitiiiom.  —  Na  iio- 
gama  je  iiuao  iioko  cipoletino.  M.  D.  Miliiovio, 
vo6.  283. 

CiPELIClA,  /.  dem.  cijjola.  u  nase  vrijeme.  Akc. 
se  lie  mijena,  samo  mi  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  xloga 
duga:  cipGlicfi,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.: 
cipeliitS,  cipelicom.  —  U  svilcnu  kavadi6u  i  u  zuti 
cipclica.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  118. 

CIPELlS,  III.  vidi  cipela  ^jorf  a.  samo  u  r,jecni- 
cima  Bjelostijenievu,  JambreSicevu  i  Voltigijinu. 
u  oba  je  prva  i  drvena  obuia,  cokula. 

CIPE^iA,  /.  vidi  cipela  pod  a.  prosloga  vijcka. 
Upita  ga  za  sto  cipe|o  ne  obuce.  A.  Kauizlic, 
utoc.  52.  Svestenic'ko  rulio,  plast  i  cipe|e.  A.  Ka- 
ni^lic,  kam.  992.  Ako  na  ciziiia  ili  cipejama  samo 
jednu  od  blata  vidito  madu.  £).  Kapid  410. 

CIPE^^AR,  111.  vidi  cipelar.  prosloga  vijeka  u 
jednoga  pisca.  Bio  je  jedan  oipejar  ili  ti  sostar. 
A.  Kaiiizlio,  utoc.  50. 

CIPEl^US,  m.  vidi  cipela  2'od  a.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  isporedi  cipelis.  Koliko  ti 
puta  doni  od  pantofola  i  cipejusa  tabane  ugriju, 
da  ti  po  dva  dana  noge  drscuf  D.  Rapid  175. 

CIPER,  in.  artemisia  abrotauum  L.  n  jednoga 
pisca  nasega  creinena:  ciper,  ciper  divji.  B.  Sulek, 
im.  42.  rijec  nepousdana:  maze  biti  da  je  e  novo- 
slovenski  mjesto  a. 

CiPERNA,  /.  kraj  na  Savi  u  bosanskoj  krajini. 
M.  Euzicic. 

CIPIJA,  in.  homo  tenax,  tvrdica.  nioze  biti  od 
mag.  csipo,  koji  stipa,  csipisz,  vrlo  malo.  ispo- 
redi cicija,  cjepidlaka. 

CIPILUK,  m.  tenacitas,  tvrdovaiie.  isporedi  ci- 
pija.  B.  Musicki.  P.  J.  Markovic. 

CIPKOVIC,  m.  prezime  xv  vijeka.  Petretu  Cip- 
kovicu  u  Trogir.  Slovinac  1878.  143. 

C'IPLAR,  m.  pandion  haliaetus  G.  Cuv.  Progr. 
spal.  1880.  6. 

CIPLARICA,  Hi.  mreza  kvjoin  sc  hoataju  cipli 
(vidi  cipao).  L.  Zore,  rib.  45. 

CIPLARSKI,  adj.  sto  se  cini  mrezoin  cipla- 
ricom.  Ciplarsko  ribaiie.  V.  Bogisic,  zbor.  403. 

CIPO,  cipola,  m.  cephalus.  isporedi  cipao.  o  je 
sazeto  oo  od  ol.  dolazi  od  xvi  vijeka ;  u  to  vri- 
jeme dolazi  i  sa  o  na  krajti  mjesto  ol  (vidi  u 
priinjeru  M.  Brzica),  prem  da  i  poslije  dolazi 
i  ol ;  izmedu  rjecnika  u  Mika^inu  (cipol) ,  u  Be- 
linu  (cipo  183a)  ^  u  Stulicevu  (cipo  i  cipol)  i  u 
Vukovit  (cipo  i  cipol).  Od  cephalus.  —  Cipoli  i 
fazi  i^ritili.  M.  Vetranic  2.  388.  Vrtim  se  kao  ubo- 
deni  cipo.  M.  Drzic  201.  Cipoli  poskacii  a  srdjele 
ostaju.  Poslov.  dan.  11.  Boje  je  bit"  glava  od  gere 
nego   kuda  od  cipola.  7.   Cipo.   L.  Zore,  rib.  21. 

CIPOH,  m.  vidi  cipovka.  u  Hrvatskoj.  F.  Hcfelc. 

CIPOL,  m.  vidi  cipo. 

CIPOLAN,  cipolna,  adj.  cephaleus.  samo  a  Sl/ii- 
licevii  rjeiniku. 

CIPOLAS,  m.  jastreb  cipolas,  landion  lialiaetus. 
Slovinac  1880.  30. 

CIPOLOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schom. 
cat.  187(i.  13. 

CIl'OR,  m.  1.  homo  de  plebe,  geak.  samo  it 
Vukovu  rjecniku.  postana  neznana:  I'leki  misle 
da  je  od  iiiiena  kibore.an,  kojim  Buinuiii  zovu 
neke  saske  sejake.  —  2.  nadimak  muski,  xvii  vi- 
jeka u  pismu  u  koin  se  c  i  c  pise  jednako,  te  sc 
moze  citati  i  h.  Nasemu  suznu  Ciporu.  Starine 
11,  109. 


CIPORKA,  /.  nuilior  de  plobo,  geakuSa.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cipor. 

CIPOROV,  adj.  sto  pripada  ciporu.  samo  u 
Vukocit  rjecniku. 

CIPORSKI,  adj.  plobejus,  gcacki.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  cij)or." 

Cipov,  cipova,  m.  vidi  cipovka.  u  Bjelostijen- 
ievu rjedniku  (,lilob  kruha')  i  u  ugarskih  Hrvata. 
VoJila  bi  s  tobum  v.se  zobon  kruh  jisti ,  nego 
s  tvqjim  bratom  onaj  beli  cipov.  Jacke  158.  Bi 
ti  dali  pojist  vso  bilih  cipovov.  164. 

CIP()VCI<yA,  /.  dem.  cipovka.  Kui)i  sira,  hloba 
i  nikoliko  beli  cipovcica.  l^otopis  119,  38. 

CJJ'OVKA, /.  mali  bio  h{eb.  od  mag.  cipo,  istoga 
znaiena.  samo  a  Vukovu  rjeiniku  (gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  vojvodstvu  i  tuinaii:  ein  kleinerer 
laib  brot  auf  die  reise,  panis  compendiosior).  is- 
poredi cipov,  cipovcica. 

CiPRES ,  »».  cypressus.  od  xvi  vijeka  (vidi 
pod  b.primjer  M.  Vetranica),  ali  u  liekih  pisaca 
i  sa  c  mjesto  c  po  talijanskom  govoru,  i  sa  s 
mjesto  s;  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (cipres), 
u  Bjelostijenievu  (cipres)  i  ti  Stulicevu  (cipres). 
isporedi  cepris,  cepres,  cepns,  cempres,   cempris. 

—  a)  c  bez  stimne :  Ptica  zatvoreua  u  kajfi,  prem 
da  je  kajfa  od  cipresa,  zeli  izaci  vanka.  M.  Radnic 
438.  Kriz,  na  komu  Isusa  propese,  uiki  govore 
da  je  bio  od  masline,  drugi  od  cipresa.  L.  Vlad- 
mirovid,  slaved.  29.  —  b)  o  bez  sumne :  Pri  stupu 
cipresa.  M.  Vetranic  2,  284.  Stavi  knige  na  jedno 
drvo,  koje  se  zove  cipres.  M.  Divkovic,  bes.  542. 

—  c)c  ili  c,  ne  moze  se  za  cijelo  znati:  U  jednoj 
skrini  od  cipresa.  B.  Kasic,  per.  163.  Na  cipresu 
al  javoru.  D.  Barakovic,  jar.  23.  Pri  nem  cipres 
visok  bade.  I.  Zanotti,  en.  2,  47.  —  d)  a  mjesto  s, 
a  sa  e  bez  sumne  samo  u  Bjelostijenievu  rjeiniku; 
a  It  nekih  se  ne  moze  za  cijelo  znati  je  li  c  Hi  c: 
Cipres  na  gori.  I.  Baudulavic  221.  Cipres  uzvisen. 
F.  Glavinic,  cvit  280.  Cipresa.  F.  Lastric,  test. 
350.  Cipresi  sionski.  Grgiu-  iz  Varesa  115. 

CIPRESOV,  adj.  cypressinus.  i  sa  c  mjesto  c 
po  talijanskom  govoru:  cipresov.  samo  u  rjciiii- 
cima  Mikajinu :  cipresov  (40")  i  a  Jambresicevu : 
cipresov  (1,  166).  Cipresova  jagoda.  Mikaja  40". 

CIPRESOV^l^E,  n.  cupressetum.  samo  u  Jam- 
bresicevu rjecniku  (kajkavski  cipresovje  1,  166). 

CIPRES,  »«.  vidi  cipres. 

CIPRESISTE,  n,  cupressetum.  i  sa  c  mjesto  c: 
cipresiste.  samo  u  rjecnicima  Mika}inu:  cipre- 
siste,  i  u  Bjelostijenievu:  cipresiste. 

CIPRESKI,  adj.  cj'pressinus.  samo  u  Bjelo- 
stijenievu rjeiniku:  cipreska  jagoda.  60^^. 

GIPREZ ,  ■)/(.  a)  vidi  cipres.  —  b)  sautolina 
chamaecyparissus  L.  u  oba  znaiena  samo  u  jed- 
noga piisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  42. 

CIPRIJAN,  Ciprijana,  m.  Cyprianus.  isporedi 
Kiprijan.  Cipi'ijan  Urticevic.  Mon.  Croat.  260. 

CIPRIJANSK.!  ,  adj.  vidi  ciparski.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Otok  ciprijanski.  J.  Ka- 
vaiiin  190. 

CIPRINA ,  /.  Venus  Cypria.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Medu  Bakom  i  Cipriiiom  blaze- 
niti  moje  dneve    J.  Kavanin  15. 

(.!IPRIS,  m.  vidi  cipres.  samo  u  Bjelostijenievu 
rjeiniku  (60a). 

CIPROMSKI,    adj.   vidi   ciparski.    u  jednoga 

pisca  xvii  vijeka.  Cipromski  orsag,  lepi  otok 
morski.  P.  Vitezovic,  ki'on.  125. 

CUPULA,  /.    convicium   in   puellam   adultam. 


CIPTIN 


803 


CITARA 


reSe  se  sa  pogrdu  odrasloj  djcvojci  u  Srltiji :  Ko- 
lika  je,  matora  cipuja,  a  slini.  I.  Pavlovic.  Po- 
stanem  kao  da  je  od  cip  (jjod  1),  te  je  kao  ve- 
liko  a  neokretno  celade.  isporedi  trpujina  i  cipun 
pod  1. 

1.  CIPUN,  m.  nadimak  dovjekii  a  ,Srhiji.  I. 
Pavlovic.  itiporedi  Cipunov.  I'ostana  ie  bili  i>ito(ja 
kojega  je  cipuja. 

2.  CIPUN ,  m.  fistula  minor  inserta  uiajori  in 
inola  aquaria,  maiia  cijev  koja  t>e  udara  u  kab- 
linu  uglavlenu  u  badan,  kad  nema  dusta  vode. 
isporedi  tujac.  u  nasc  vrijeme  it  Srbiji;  izmedii, 
rjeinika  samu  u  Vukovu.  Postaneiii  od  ui'tfnor  — 
Me)e  vodenica  na  cipun.  S.  Pelivanovic. 

CIPUNOV, , adj.  sto  pripada  Cipunii  (vidi  Ci- 
pun pod  1).  Niva  Cipuaova.    Sr.  Nov.  1872.  239. 

CIPUO,  cipula,  m.  vidi  cipo  (cipo'.a),  od  koya 
je  i  postao  promijenivsi  o  na  u.  u  nase  vrijeme. 
Danica  1870.  351. 

CIB,  m.  tribulus,  volikac.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku  i  is  nega  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena:  tribulus  terrestris  L.  B.  Sulek,  ini.  42. 
isporedi  cir.  rijec  tainna  ni  dosta  pouadana. 

CIRAK.,  ciraka,  ■»(.  vidi  ciaak  (svijeinak).  samo 
u  Bjelostijenieim  rjecniku  (u  kom  ima  i  cirak). 

CIRAKOVAC,  Cirakovca,  m.  selo  n.  Bosiii  u 
okrttgu  travnickom,  kotarit  jajackom.  Statist.  G9. 

CIRENEANIN,  m.  cirenaeus.  Covjeka  cirenea- 
nina.  I.  Baudulavic  87.  mat.  27,  32.  u  nekih  se 
pisaca  ne  moze  sa  cijelo  snati  je  li  c  Hi  po  ta- 
lijanskom  govoru  c:  Cireneanina.  Bcrnardiu  11. 
P.  B.  Baksic  116. 

CIRENEJSKI,  adj.  cireuaeus.  Clovjeka  oire- 
nejskoga.  N.  Rai'iina  OSb.  mat.  27,  32.  sa  cijelo 
se  ne  zna  je  li  c  Hi  c. 

CIRENEO,  m.  cyrenaeus.  isporedi  eireucauin. 
nominativii  nema  potvrdc.  ISimuua  Cirenca.  J. 
Banovac,  razg.  lt)2. 

CIRIJANIN,  m.  vidi  cireueauiu.  Simuu  ciria- 
nin.  M.  Radni6  400. 

CIRILO,  m.  Cyrillus.  isporedi  Cirilo.  «  nekih  se 
pisaca  ne  zna  za  cijelo  je  li  c  Hi  c.  bcs  suiiine  e : 
Cii'ilo.  F.  Glavinic,  cvit  70.  J.  Banovac,  razg.  67. 
Imala  si  kiiige  i  nauke  od  Cirila  i  Metoda  ruke. 
M.  A.  Rejkovic,  sat.  29.  —  c  Hi  c,  ne  zna  se  za 
cijelo:  Cirilo.  A.  Komulovic  47.   R.  Gamaiiic  4''. 

CIRILSKI ,  adj.  cyrillicus.  isporedi  cirulski. 
U  cirilskomu  bukvaru.  Ziv.  is.  viii. 

CIRINENSKI,  adj  vidi  cirenejski.  Simona  ci- 
rinenskoga.  F.  Glavinic,  cvit  85. 

CIEKOV^jAN,  m  selo  ic  Medumurju.  Sclicm. 
zagr.  1875.  137.  Od  cirkva. 

CIRKUL,   m.  vidi  cirkuo. 

CIRKUO,  cirkula,  m.  tal.  circolo,  krug ,  kraj 
svaki  od  onijeh  na  kojeje  podijelena  setnla  uprave 
radi,  a  narod  tako  zove  i  starjesinu  takoga  kraja 
u  Dalmaciji  i  Boci  kotorskoj.  isporedi  cerkuo.  u 
pjesmama  i  sa  1  na  kraju  nepromijenenim  na  o 
stiha  radi.  Cirkuo  je  od  sve  Boke  slavne.  Nar. 
pjes.  ^vuk.  5.  289.  Poziva  ga  cirkul  kapetaue. 
426.  S  liima  ide  od  Boko  cirkule.  46.  Cirkuo  sije 
vojsku.  V.  Vrcevic,  niz  290.  govore  i  sa  c  mjesto 
c  2^0  talijanskom  isgovoru:  cirkuo.  V.  Bogisic, 
zbor.  540. 

CIRKVA ,  /.  vidi  crkva.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu ,   Jambresicevu  i  Voltigijinu  (23). 

CIRKVENA ,  /.  a)  selo  u  Hrvatskoj  ti  podztt- 
paniji  krizevackoj.  Pregl.  67.  Schem.  zagr.  1880. 
128.  —  b)  Cii'kvena  ves  (kajkavski   nyesto  vas), 


selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  zagrehacknj.  Pre- 
gled  22.  drugi  pisu  Crkvena  ves.  Schem.  zaa'r. 
1880.  69. 

CIRKVENI,  adj.  vidi  crkveni.  u  jednoga  pisca 
XVII  yijek a  i  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jam- 
bresicevu,.   Cirkvenih  rod.    P.  Vitezovic,  kron.  82. 

CIRKVENICA,  /.  vidi  Crkvenica. 

CIRKVENIK,  cirkvenika,  m.  ecclesiasticus.  is- 
poredi crkyenik.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Je- 
sus .  .  .  kiiigc  ecclesiastikove  ali  ti  cirkvenika 
pise.  P.  Vitezovic,  kron.  20. 

CIRICVENSTAK ,  cirkvenstaka ,  m.  aedituus, 
koji  tqiracfa  crkvenim  dohrom.  samo  u  Bjelo- 
stijencevu rjecniku.  isporedi  cehmcstar,  crikven- 
stak,  crkvenak  (pod  b.). 

CIRKVICA,  /.  de)n.  cirkva.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  i  Jambresicevu. 

CiRLiK ,  m.  u  jednoga  pisca  nasega.  vremena 
kao  da  je  cika.  od  cirlikati.  Druzba  blone ,  ka- 
petan  se  cone  od  cirlika,  gdie  urok  izlika.  Osvet. 
4,  26. 

CIRLIKATI  SE,  cirlicem  se,  impf.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena  kao  da  je  cicati.  od  tal. 
zirlare,  cvrcati.  Nit'  tko  zali  te  uihove  jade ;  van 
s  nasapa  zene  se  cirlicu.  Osvet.  4,  35. 

CIRULICA,  /.  alphabetum  cyrillicum.  isporedi 
curilica.  u  jednoga  jjisca  xvi  vijeka.  Jesnio  ciru- 
licom  .stampali.  Anton  Dalm.,  nov.  test,  u  prcd- 
govorii. 

CIRULSKI,  adj.  vidi  cirilski.  xvi  vijeka.  Dvi 
stampe,  glagolsku  i  cirulsku.  Anton  Dalm.,  nov. 
test,  u  predgovoru.  Z  glagolskimi  i  cirulskimi 
slovuii.  Katek.  1561.  2. 

CIST,  m.  frutes,  grm.  kao  da  je  to  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  od  tal.  cesto,  grm.  Da  }udi  huste 
zaskoce  na  cistih.  M.  Marulic  57. 

CISTAG,  cisca,  m..  cistus.  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  Sloser-Vukot.,  flor.  275. 

CISTAONICA,  /.  oistanea.  u  jednoga ^  pisca 
nasega  vremena :  cistaonice ,  cistaneao.  Sloser- 
Vukot.,  flor.  275. 

CISKOV,  ciskova,  m.  I'leka  riba  u  Dunavu 
donem.  J.  Pancic,  rib.  8. 

CITAR,  citra,  m.  citrus,  u  dva  pisca  xvi  vijeka. 
isporedi  citron.  Kako  usajenje  citra  na  vrliu  Li- 
bana.  Bernardin  88.  a  drugoga  se  ne  moze  po- 
uzdano  znati  je  li  c  Hi  po  talijanskom  izgovoru 
c,  ali  ce  prije  biti  c.  Pod  dub  jedan  zelen  i  vo- 
cem  rodau  citar  sede.  P.  Zoranic  35''. 

CITARA,  /.  eithara.  isporedi  citra,  cetra,  citi-a, 
cetra,  cindra.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecniku  u 
Mikajinu  i  Bjelostijencevu.  Niki  u  citari  zvoneci 
pojase.  M.  Marulic  15.  Uznii  citaru ;  .  .  .  dobro 
sviri.  M.  Divkovic,  nauk  104''.  Nek  u  zice  udru 
prsti,  i  citara  glas  nek  pusti.  A.  Georgiceo,  pril. 
75.  Uskrsni,  saltiru  moj  i  citaro !  B.  ICasic,  is.  78. 
Uz  citare  igrajuci.  I.  Ivanisevic,  kit.  199.  Uda- 
rati  u  citaru.  Mikaja  49''.  U  gusle  i  citare  uda- 
rati.  J.  Banovac,  prip.  66.  David  udarase  u  citaru. 
E.  Pavic,  ogled.  261.  Pivaiie  na  zvon  od  citare. 
A.  d  Kosta,  zak.  1,  187.  A  citare  ponajlipse  cvile. 
J.  Krmpotic,  mal.  17.  Seko !  daj  slozuo  citaru  po- 
takni.  M.  P.  Katancic  63.  —  «  nekih  se  pisaca 
ne  moze  sa  svijem  pouzdano  znati  je  li  c  Hi  po 
talijanskom  izgovoru  c:  pisu  slovom  c,  kojim  re- 
dovno  pisu  glas  c,  ali  to  moze  biti  i  samo  za  to 
sto  se  tako  pise  u  tudem  jeziku:  Imajuci  svaki 
od  nih  citare  i  kupe  zlatne.  Bernardin  97*>.  Ki 
leutaju  u  leute  ali  ti  citare.  B.  Gradic,  djev.  172. 
Prija   citaru   uarediv.    P.    Zoranic    12.    Da   budu 


CITARAVAC 


804 


CJEDILO 


pastijcirsko  svirali  takmoiic  k  citai'am.  D.  Zla- 
taric  38. 

CITARAVAC ,  (utaravca ,  m.  citliarista.  ti  jed- 
noga  }>ixa  xvi  vijeka  sa  c  bez  sumne.  Biso  kako 
glas  citaravao,  ki  citraju  v  citro  svoje.  Bernardin 
7.  apoc.  14,  2. 

cItARICA,  /.  dcm.  citra.  samo  u  Mikafinu 
rjecniku. 

CITARISTA,  m.  citliarista.  od  proiloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Jijelostijencevu.  Nadose 
Davida  za  iiajbo]eg  citaristu.  E.  Pavii,  oglod.  238. 

CITERA ,  /.  Cythcra,  ostrvo  kuje  se  sada  zovc 
Cerigo  (Cerigo).  Naso,  Paro  i  Citera.  I.  Giiiidulic. 
366.  Citora,  ka  od  jubavi  lijopoj  majci  (Voneri 
Cythereae)  imo  poda.  367. 

CITRA,  y.  vidi  citara.  od  xvi  vijeka.  Ki  citraju 
V  citre  svoje.  Bernardin  7.  apoc.  14,  2.  U  rukah 
citre  imahu ;  on  cas  ki  nas  ugledase,  slatki  citram 
zvon  podaSe.  I.  Ivani§evi6  198.  Slatkim  citram 
zvon  podajte.  A.  Vitajic,  ist.  95.  —  nalazi  se  i 
sa  t  mjesto  c  po  talijanskom  isyovoru :  Zuci  kako 
fiitra   gdi   tva   ric   besidi.   D.  Barakovio,  vil.  17. 

CITRATI,  citram,  impf.  citliarizare.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Ki  citraju  v  citre  svoje.  Ber- 
nardin 7.  apoc.  14,  2. 

CITRON,  citrijna,  vi.  citrus,  citrus  medica  L., 
limun.  drvo  i  rod  mu,  malus  citrea,  malum  ci- 
treum.  isporedi  citar,  citrona,  citrun,  cetrun.  od 
proiloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Voltigi- 
jinu  (ima  i  u  Stulicevu,  ali  iz  ruskoga).  Uzmite 
vodu  iz  lemuna  ili  citroua.  D.  Rapii  6. 

CITRONA,  /.  vidi  citron,  u  rjecnicima  Bjelo- 
stijencevu  i  jambresicevu  i  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  B.  Sulek,  ini.  43.  isporedi  cetrima. 

CITRONKA,  /.  neka  trava.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Uzmi  vode  izvadene  iz  trave  oi- 
tronke  ili  maticnaka.  Z.  Orfelin  302. 

CITRONOV ,  adj.  citreus.  samo  u  Jambresicevu 
rjecniku  (,citronovo  drevo'). 

CITRONSKI,  adj.  citreus,  citrinus.  samo  ii.  rjec- 
nicima Bjelostijenievu  (,jabuka  citrouska;  iz  ci- 
tronskoga  dreva;  farba  citronskoga  lica'.  1,  291^). 

CITRUN,  citriina,  m.  vidi  citron,  samo  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  43. 

CIVA,  /.  imc  zensko,  in-ije  nasega  vremena.  S. 
Novakovic,  pom.  112.  mozc  biti  od  zenskoga  imena 
Josifa  nacinenoga  od  muskoga  Josif.  isporedi  Ci- 
vic, Civuja. 

CIVARE,  c'ivara,  /.  pi.  feretrum,  nosila,  sprava 
na  kojoj  se  nasi  kamen  kad  se  sto  zida.  u  Lici. 
J.  Bogdanovic.  postane  vidi  kod  civijera. 

CIVIC,  m.  prezime,  n  nase  vrijemc,  u  Srbiji. 
od  imena  Civa.  Rat  349.  Sem.  srb.  1881.  351. 
M.  D.  Milicevic,  des.  par.  31. 

CIVIJERA,  /,  teretrum,  nosila,  sprava  na  kojoj 
nose  Ho  dvojica  medu  sobom.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  u  Stulicevu  i  u  Vukovu  (u  nemu 
samo  pi.  civijere,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Boci 
kotorskoj).  isporedi  civare,  tezgere.  Postanem  od 
tal.  mlet.  civiera,  nosila.  —  {/  nmozini  se  govori 
i  za  jednu  i  za  vise.  Nositi  na  civijeram  (.civje- 
ram').  Stulic,  rjec.  1,  75^.  Zadiie  cejade  prima 
mre^u  kroz  ruke  i  gradi  je  na  podstavjeue  lest- 
vice,  koje  se  zovu  skalica  ili  civijera  (grijeskom 
stami^arskom  ,civjera')  .  .  .  Drske  te  civijere  (,ci- 
vjero')  nazivju  se  nozicam,  a  ima  liili  cetiri.  kad 
su  izglorali  mrezu  na  civijeru  (,civjeru')  tad  jo 
nose  na  susito.  L.  Zore,  rib.  15-16. 

CIVIJERE,  /.  pi.  vidi  civijera. 


(JJVI.TERITI,  civijortm,  impf.  nosiii  na  civije- 
rama.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku. 

("IVOlfiAK,  ctvojka,  m.  sitno  iito :  krompiri  sitni 
kao  civojci.  l^i.  Kovacevic.  u  Srbiji.  Postanem  ie 
hiti  od  tal.  cipolla,  crni  luk ,  glavica  w  crnoga 
luka  i  drugoga  cega  takoga.  isporedi  cimojak,  « 
kom  je  promijeneno  v  na  m. 

Ci  VOR,  kad  je  sto  prekiselo ,  rece  se :  civor  jo 
kisolo,  no  mozo  so  josti.  u  Srbiji  u  hcskovcu. 
M.  Durovic.  tamna  rijei:  postana  mozc  biti  istoga 
kojega  i  cavarika,  kod  koje  vidi. 

CIVRA,  m.  u  zagoneci,  vidi  kod  cigujin. 

CTVRIC,  m.  prezime  tc  Srbiji  u  okrugu  uzickom. 
1  je  sazeto  iji.  od  Civrija.  'i^.  Kovacevic. 

CIVRIJA,  /.  a)  pi.  civrije,  k}eHice,  kojima  se 
grade  kopce,  lancici  i  drugo  -sto  tako  od  zice.  u 
Srbiji.  ]^.  Kovafievid.  1^.  Stojanovic.  —  b)  sing. 
civrija ,  juto  pseto.  u  Bosni.  'i^.  Kovacevii.  — 
c)  sing,  civrija,  nkor  kceri  nemirnnj ,  \utoj.  J^. 
Kova6evi6.  —  d)  pi.  Civrije,  kraj  u  kom  zive 
Oivrici.  \i.  Kovacevi6.  —  Postanem  ce  u  svijem 
znacenima  biti  od  tur.  sivri,  sifasto ,  ostro,  a  to 
ce  biti  nzeto  i  za  juto. 

CIVRIJE,  /.  pi.  vidi  kod  civrija. 

CIVUJA,  /.  ime  zensko,  prije  nasega  vremena. 
isporedi  Civa.  S.  NovakoviS,  pom.  112. 

CIZ ,  «(.  acanthis.  isporedi  ciz.  samo  u  Mika- 
\inu  rjecniku. 

CIZA,  /.   na  jednom   injestu  u  jednoga  pisca 

prosloga  vijeka  nepoznata  znacena,  ako  nije  tal. 

tise,  stiha  bolest,  uzeta  mjesto  suse.  Lavskom  fe- 

]  brom  veoma  gori  mjesec  creak  srpaii  vruci,  kris- 

kom  cizom  svaka  zori.  J.  Kavaiiin  473. 
'      CIZEK,   m.   jbijeli  cizek',   weisse  schopatna.  u 
1  jednoga  pisca  nasega  vremena ,   koji   veli  da  se 
govori  u  Slui'iu.   B.  Sulek,  im.  43. 

CIZIBA,  /.  neka  vinova  loza  bijela  grozda  u 
primorju.  B.  Sulek,  im.  43.  od  tal.  zizziba,  ci- 
cimak. 

CJEDILNAK,  m.  saccus  vinarius.  vidi  cjedilo 
pod  1,  d,  samo  u  Bjelostijenievu  rjecniku. 

CJEDILO,  n.  colum,  protectum.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu,  u  kom  najprije  i 
dolazi:  colum,  u  Mikafinu:  colum,  fiscella  (za 
mlijeko),  qualus,  saccus  vinarius  (49>'');  u  Belinu: 
saccus  (199-1),  saccus  vinarius  (199^.  636^1),  stil- 
latorium  (423^) ,  subgrundae  (359t>) ;  u  Bjelosti- 
jencevu:  colum,  qualus  vinarius;  u  Jambresicevu : 
colum ;  11  Voltigijinu :  seiher  (23) ;  u  Stulicevu : 
colum;  u  Vukovu:  colum.  u  juznom  govoru  po 
nekim  krajevima  moie  se  cj  sastaviti  u  c,  te  glasi  i 
cedilo.  Vuk,  rjec.  7.59^.  —  Od  cijediti.  —  1.  sprava 
kakva  god,  kroz  koju  se  sto  cijedi,  da  bi  bilo 
cisto :  a)  za  vodu :  Cjedilo  pusta  vanka  vodu  cistu 
a  ustavja  slamke  i  necistoce.  M.  Radnic  329.  Ni 
jedan  obcinski  studenac;  voda,  koju  su  u  polak 
cedila  grabili.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  23.  —  b)  za 
mlijeko:  Ostao  kao  braboiiak  na  cjedilu.  Nar.  posl. 
vuk.  243.  tu  poslovicu  tumaceci  Vuk  dodaje:  ,De- 
koja  se  ovca  i  koza  pobraboiia  u  muzlici  kad 
je  muzu,  pa  kad  se  mlijeko  procijedi,  braboiici 
ostanu  na  cjedilu.  Mjesto  braboiika  govori  se  i 
druga  rijeiS'.  sto  se  to  sve  misli  u  poslovici ,  za 
to  je  poruga  reel  o  kome  da  je  ostao  na  fvjedilu 
Hi  da  ga  je  tko  ostavio  na  cjedilu.  —  c)  sa  ro- 
zoliju:  Procedi  je  (rozoliju)  ili  kroz  papir ,  ili 
kroz  flanel  ili  kroz  cedilo  od  sesirgije  za  ovo 
uapravjeno.  P.  Bolic  2,  448.  —  d)  za  vino ,  kcsa 
■u  koju  se  sipa  k}uk,  te  se  iz  tie  cijedi  vino,  u 
rjecnicima  Mika(inu,  Belinu  i  Bjelostijenievu  (u 
kom  se  dodaje  da  se  zove  i  kos  i  kosic).  —  2.  streha 


CJEDILOVK^ 


805 


CJELIV 


malo  didc  spustetia,  da  se  kisa  eijedi  s  nc  poda\e 
od  zida ,  nastremica ,  protectuin ,  suggnmdium. 
samo  u  Belinu  rjecniku. 

CJEDILOVIC,  wt-  prcziine,  prosloga  vijelca.  sa 
i  mjesto  je  -po  sapadnom  yovoru.  Od  cjedilo.  Siina 
Cidilovic.  Bud.  spom.  glasii.  ii.  3,  78. 

C.TEDI^jIvA  ,  /.  colum,  cjedilo.  u  nase  orijeme, 
izmeda  rjccnika  samo  u  Stuliievu.  cjedilo  koje  je 
kao  reseto  zuve  se  u  Srbijt  cedijka.  S.  Novakovic. 
isporedi  cijet-ka. 

CJEDINA,  /.  voda  koja  se  koje  od  kuda  iia- 
cijedi  gdje  yud.  u  jednoga  pisca  xvi  vijcka.  Od 
tada  unide  u  gradu  susina,  z  gusteraii  izide  jure 
i  vlazina;  od  nikih  dubina  jos  vode  imase,  ka 
zmulora  cidina  mirom  se  dijasc.    M.  Marulic  10. 

CJEDIONICA,  /.  clibanus  ad  stillandum.  samo 
n  Stuliievu  rjecniku. 

CJEDISTE,  M.  stillicidium.  u  Mikalinu  rjec- 
niku sa  znacenein  koje  je  stavlcnu,  i  u  Stulicevu, 
u  kom  je  suggrunda,  coinpluvium,  stillicidium,  i 
u  kom  ima  i  cvjedistvo ,  koje  je  bez  suvine  naci- 
neno  za  rjecnik. 

CJEDITE^,  }n.  stillans,  distillans,  guttatim  ex- 
primens.  samo  u  Stuliievu  rjecniku,  za  koji  je 
bez  sumne  i  nacineno. 

CJEDIV,  adj.  percolandi  vi  praeditus.  samo  u 
Stuliievu  rjecniku,  za  koji  ie  hiti  i  nacineno. 

CJEDIVALO,  n.  vidi  cjedilo.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CJEDNISTE,  n.  vidi  cjedisto.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku ,  gdje  ima  i  ojednistvo ;  ohoje  nacineno 
za  rjecnik. 

CJEDUKATI  SE,  cjodukam  sp,  impf.  guttatim 
fiuere.  samo  u  Stuliievu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

CJEDENIK,  cjedenlka,  m.  mcd  koji  se  sum 
ocjeduje  a  nc  muja  .sc  zujedno  sa  saiein,  satnotok, 
mel  sponte  fluens.  J.  Zivanovii'-,  u  Javoru  1880. 
Ii62. 

CJEJA,  /.  cidi  kod  cjejka. 

CJEJCICA,  /.  vidi  kod  cjejka. 

CJEJKA ,  /.  vanellus,  vivak.  u  Mikalinu  rjec- 
niku sa  znacenem  latinskim  koje  je  stavleno  i 
s  talijanskim  ,paoncello,  pavonzino',  i  u  Stuliievu, 
gdje  se  tumaii:  , parvus  pavo,  pullus  pavonius', 
a  ta  ie  razlika  u  tumacenu  biti  od  tuda  sto  ie 
Stulii  biti  uzeo  rijec  iz  Mika}i)ia  rjeinika  a  Mi,- 
kafino  talijansko  tumacene  uzeo  da  je  puunic  ne 
gledajuii  na  latinsko.  uzevsi  rijec  u.  torn  znaiet'tu 
sum  ie  biti  od  ne  nacinio  ne  samo  dem.  ,cjejcica', 
nego  i  ,cjeja',  paun,  pavo.  sve  su  tri  veoma  ne- 
pouzdane  glasova  cjej-  radi.  postanem  bi  , cjejka' 
mogla  biti  u  svezi  s  franc,  geai,  krestalica,  kreja, 
tal.  ghiandaja. 

CJEKATI,  cjekam,  impf.  castigare.  samo  u 
jednom  spomeniku  xv  vijeka  i  iz  nega  u  Dani- 
ciievu  rjecniku.  akcenat  se  ne  zna  zacijelo:  moze 
biti  da  bi  sada  bilo  cijekati.  ne  zna  se  n.i  praes. 
za  cijelo.  isporedi  cikati,  su  cim  bi  moglo  biti 
jednoga  postana.  Da  ga  je  vo}ani>  gospodini.  her- 
cegt  cekati  i  karati  na  svoju  voju,  sto  mu  sudt 
pokaze.  Mon.  serb.  459. 

CJELABNIK,  m.  medieus,  }ekar,  lijeinik.  samo 
a  jednom  spomeniku  xv  vijeka,  a  tada  se  pisalo 
celtbtnikt.  Od  cjelba.  Celtbnika  Pan4eleimona. 
Glasnik  24,  284. 

CJELAT,  adj.  integer,  cio  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Sastav}eni  (udi)  svi  meju  se  i 
cjelati  naziru  se.  J.  Kavardn  301. 

CJELBA,  /.  sanatio.  samo  xni — xv  vijeka  (vidi 


primjer  s.  Save),  izmedii  rjeinika  samo  h  Dani- 
iiievu  (ima  i  u  Stuliievu,  ali  iz  ruskoga).  Od  ci- 
jeliti.  —  a)  ti  tjelesnom  smislu:  Mnogyje  vrace 
izobretL  dasti.  imt  zlato  na  potrebu  imt ,  jako 
neottstuptno  stojati  imL  iiadb  bolestiimi  celtbu 
tvoreste  imt.  Danilo  IBJ.  A.ste  ktto  ott  bolestiiht 
celtbu  priimb  idease.  Danilo  1.S5.  Ide^e  lezitb 
vt  race,  tvore  celtby  i  podavaje  zdravijo  priho- 
destimL.  Glasnik  21,  1G4.  —  b)  u  umnom  smislu, 
0  lijeienu  dusevnom  od  grijelia:  Poslusati  hote- 
stiliB  ispovedati,  i  visakomu  podobuu  celbu  pri- 
lagati.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  144. 

CJELC'AT,  adj.  integer,  sto  i  cio,  samo  jace 
reieno.  it  nase  vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  List  celcat.  J.  Panfiic,  llor.  biog.-  448. 
Hranu  ne  zvacu  (ptice),  nego  celcatu  gntaju.  K. 
Crnogorac,  zool.  78. 

CJELICA,  i  cjelica,  /.  solum  incultum ,  im- 
motum ,  zem^a  jos  ne  orana  ni  kopana.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjeitiika  u  Stuliievu  i  u  Vu- 
kovu (gdje  stoji  ,n.  p.  zemfa',  po  cemu  bi  moglo 
biti  joste  sto).  isporedi  cio  i  ledina.  ali  nije  samo 
ledina,  nego  i  zdravica  dojc  u  dubinu  pod  gor- 
nom  zem{om  koja  se  radi  Hi  koja  je  nasuta.  Od- 
kopa  se  zemja  do  cilice,  gdi  je  nasap.  J.  S.  Rej- 
kovic,  knc.  291. 

C'JELINA ,  /.  a)  iutegiitas.  isporedi  cjeloca, 
cijelost.  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Vran- 
ciievu ,  gdje  najprije  i  dolazi ,  Bjelostijenccvu, 
Jambresiievu,  Voltigijinu  i  Stuliievu.  Koje  (rane) 
ockvrnile  bi  cjelinu  tijela.  P.  B.  Baksic  204.  Sada 
samo  od  eiline  govorimo.  F.  Lastric,  ned.  54.  Koje 
(rane)  ockvrnile  bi  cilinu  tila.  M.  Lekusic  154. 
Ugovore  pismeno  da  ce  im  ostaviti  u  svoj  cje- 
lini  starostavnik.  S.  ^iubisa,  prip.  9.  —  6)  terra 
inarata,  ledina,  cjelica.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Bjelostijenieou.  Cilina.  Vi- 
jenac  1878.  H92,.  u  torn  smislu  i  ime  mjestu  sada 
pod  nivama:  Niva  u  celini.  Sr.  Nov.  1874.  344, 
isporedi  Cjeline.  —  c)  Svako  bratstvo  ima  svoj 
opci  ogradeni  pasiiak  koji  so  zove  zabrana  ili 
cjelina.  V.  Bogisic,  zbor.  515. 

(!JELINE,  CjAlina,  /.  ime  selima.  postanem  je 
pi.  od  cjelina  u  znaienu  pod  b.  —  a)  selo  xiv 
vijeka  blizu  Prizrena,  bez  sumne  isto  kojemu  jc 
sada  na  karti  ime  zapisano  ,Selina'.  S  Celinami. 
Glasnik  15,  275.  Selo  Celine.  304.  Danicic  4,  454. 
—  b)  pet  .se/a  u  Hrvatskoj:  dva  u  podzupaniji 
zagrebaikoj ,  jedno  u  jastrebarskoj ,  jedno  a  kri- 
zevaikoj  i  jedno  a  krapinsko-topliikoj :  Celine. 
Pregled  19.  20.  34.  68.  53.  Schem.  zagr.  1881.  77. 
159.  174.  136. 

CJELIS,  m.  vidi  kod  Cilos. 

CJELITEL,  m.  medious,  (ekar,  lijeinik.  xiii 
vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Daniciievu  (ima 
i  u  Stuliievu,  ali  iz  ruskoga).  Celitejb  boleznemb 
telesnimb  i  jazvamb  dusevbnyimb.  Stefan  kr.  15. 

CJELITI ,  cjelim ,  jif.  osculari ,  cjelivati.  iza  c 
otpada  j,  te  i  u  juznoni.  goooru  glasi  celiti.  ispo- 
redi cjelivati,  s  kojim,  je  i  postana  jednoga.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (,celiti'), 
gdje  je  impf.  s  dodatkom  da  se  govori  u  Boci  i 
da  je  djetina  rijec.  u  prtmjerima  koje  imamo  iz 
Boke  govore  odrasli  ludi,  kao  cjelivati,  polubiti, 
najvise  ikonu,  ali  i  starijega  u  ruku.  Etc  ti  ga 
tu,  pak  ga  ti  najprvi  cell  u  ruke,  ja  cisto  ne  cu. 
S.  ^jubisa,  prip.  104.  Dohvati  Mijat  raspece,  celi 
ga  i  rece.  215.  Da  se  bogu  pomoli  i  svete  pri- 
like  celi.  S.  ^ubisa,  pric.  73.  Da  celi  ikonu  praz- 
nicku.  147. 

CJELIV,  m.  osculum,  cjelov,  fubac,  po}ubac. 
od  xm  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu  i 


cjeliva6i 


806 


CJELIVATI 


u  DanifiievK.  iza  c  moic  otpasti  j,  te  i  u  juznom 
gucoru  glasi  celiv.  Davsc  colyvb.  Sava,  tip.  stud, 
glasu.  dO,  158.  Gilio  so  tuj  lulaskaju  celivom  na- 
zbija.  M.  Votranic  2,  3H0.  Boz  ooliva  i  g;r)eiia. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  0.5.  Costi  poliodi  coliv  s'u'"'' 
Nar.  posl.  v>ik.  ,316.  Costi  colivi  jrnhp  |nbav.  340. 
Zar  cjplivom  izdajes  sina  covjoc'ijof^a  V  Vuk,  luk. 
22,  is.  Cjcliva  mi  nijesi  dao.  Vuk,  luk.  7,  45.  Po- 
zdravito  jcdan  drugoga  cy'olivoin  jiibavi.  Vuk, 
Ipetr.  5,  14. 

CJELIVACI,  adj.  oseulationi  oxpositus.  ?{  istoc- 
noiii  goront  sa  o  mjesto  je,  ali  lako  mose  biti  i 
u  oba  clnu/a.  isporedi  cjelivati.  namo  o  ikoni:  co- 
liva6a  ikona,  koja  so  na  dan  onoga  sveca  koji 
je  na  I'loj  namolovau,  namjesti  u  jutru  na  sred 
crkve,  to  je  }udi  cjoluju.  Vuk,  rjoc.  810  (gdje 
se  dodaje  da  se  govori  u  vojvodstvu). 

CJELIVALAC,  cjelivaoca,  m.  qui  osculatur. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (,celivalac')  isporedi 
cjelivati. 

CJELIVANICA,  /.  basiata,  deosculata.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (,celivanica').  rijec  nepouzdana. 
isporedi  ojelivati. 

CJELIVANIK,  m.  basiatus,  deosculatus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku  (,c.elivanik').  rijec  neponz- 
dana.  isporedi  cjelivati. 

CJELIVANE,  n.  oscixlatio.  sa  e  mjesto  je  u 
sva  tri  govora  (vidi  cjelivati) ,  od  xvi  vijeka  iz- 
medu  rjeenika  u  Mikafinu  (sa  e),  w  Belinu  (124a' 
sa  e)  u  Stulicemi,  (sa  e)  i  u  Vukovu  (sa  je).  Ce- 
livanje  j  ^st  zlamenje  od  jubve.  Korizm.  9.3.  Mi- 
lovanje,  lubjenje,  gr}enje  i  celivanje.  M.  Jerko- 
vid  24.  Celivanje  od  rana  prislavnih.  B.  Kasii, 
is.  102.  Oh  ka  oelivanja  zagrlivSi  se !  P.  Eadovcid, 
nac.  328.  Colivanjem  izda  gospodina.  I.  Ancic, 
svit.  159.  Ifiubeznivo  pojubjene  ali  ti  celivane.  M. 
Eadnic  402.  Celivane  oltara.  A.  Kadcic,  bogosl. 
97.  Celivaiia  sramotna.  212.  Eajsko  celivane,  raj- 
ske  suze.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  17.  Za  sto  izdajes 
sina  covicanskoga  tako  himbenim  oelivanemy  D. 
Rapic  302.  Negovo  je  celivane  izdajstvo.  F.  La- 
stric ,  od'  315.  Svrsivsi  molitve  jedan  drugoga 
celivanem  pozdravjamo.  A.  Kanizlic,  kam.  565. 
Ijjubi  misnik  otar,  koji  je  prilika  Isuki'stova,  i 
ovim  jubjenem  ili  ti  celivanem  svidoci  da  se  pri- 
laze  Isukrstu.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  384. 

CJELIVATI,  cjelivam,  impf.  i  pf.  osculari.  — 
Akcenat  kaki  je  u  inf.  taki  je  i  u  cijeloin  aor. : 
cjelivah,  u  part,  praet.  act.  n:  cjelivao,  ii  3  pi. 
praes.  sa  zadnim  slogom  diigim:  cjelivaju,  i«  jijart. 
praes.  s  istijem  slogom  dugim:  cjelivajuoi,  i  u 
part,  praet.  act.  i  s  trecim  slogom  dugim:  cjeli- 
vav,  cjeUvavsi;  u  svijem  je  ostalijem  oblicima 
kao  u  1  sing,  praes.  —  -je-  je  po  juznom  govora 
od  staroga  e,  ali  mjesto  nega  dolazi  e  ne  samo 
u  istocnom  govoru  nego  i  zapadnom.,  u  kom.  je  i 
u  drugim  mnogim  rijecima  istocno  e  mjesto  za- 
padnoga  i ,  i  u  juznom ,  u  kom  j  iza  c  otpada, 
te  osim  staroga  e  dolazi  samo  sa  e  sve  do  na- 
sega  vremena,  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
u  knizi  nastampanoj  u  nase  vrijeme  ima  je  (vidi 
u  primjeru  I.  Kanavelica);  a  u  nase  se  vrijeme 
opet  povraca  je  ii  juznom  govoru  (vidi  u  primje- 
rima).  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  primjer  sv. 
Save),  izmedu  rjeenika  u  Vraniicevu  (celivati  102), 
u  Mika}inu  (celivati  48^'),  it  Belinu  (celivati  124^.), 
u  Stulicevu  (celivati),  u  Vukovu  (cjelivati)  i  u  Da- 
nicicevu  (celivati).  Postancm  ud  cio,  cijela,  od 
iegaje  najprije  doslo  glagolu  znaceAe:  ze^eti  komc 
da  je  cio,  t.  j.  zdrav,  kao  zdraviti  se  s  1dm,  po- 
zdraviti  (koje  je  u  starom  sloveitskom  jezikit  u 
celovati),  pa  sto  ludi  zdraveii  se  na  sastanku  tu 


ze{u  svoju  kao  potvrduju  dotiiuci  se  ustima  jedan 
drugoga,  lubeei  se  ustima,  po  tome  je  reieno  zna- 
cenc  preslo  i  na  .samo  to  doticane  ustima,  na  (u- 
l>(ene  ustima,  kao  -sto  je  i  glagolu  Jubiti  znacene 
od  lubavi  koju  tko  ima  prema  kome  preslo  i  na 
naiin  kojim  se  to  pokazuje,  a  to  je  isto  tako  do- 
ticane ustima.  —  Da  je  glagol  i  jierfeklivan  i 
imperfeklivan  vidi  se  osim  ostaloga  i  od  tuda  .sto 
ima  i  part,  praes.  i  imperf.,  i  sto  mu  praes.  do- 
lazi i  onda  kad  je  mjesto  perfektivnomu  i  onda 
kad  je  mjesto  imperfektivnomu.  —  I'raes.  cjolu- 
jeni  vidi  kod  cjelovati.  —  U  nekih  pisaca  ima 
praes.  i  celijom.  vidi  da^e  pod  3.  —  U  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  ima  i  celijevati  (,ccUovase', 
,celiGvane'.  A.  VitajiA,  ost.  83),  ali  ce  biti  po- 
grjeska.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  bice  stam- 
parska  pogrjeska  ,coIeviat'  (Da  te  voc  nikako 
celeviat  ne  6u  ja.  D.  Kanina  20''). 

1.  prelazno.  objekat  moze  biti  i  neizrecen.  a)  u 
piravom.  smislu:  Da  celyvajutt  jego  vsi.  Sava,  tip. 
stud,  glasn.  40,  158.  Pritekt  kt  mostemt  .  .  .  ce- 
lyvaje  poklanaase  se  imt.  Danilo  265.  Prijomahu 
vlasy,  podtjeniahu  ryzu,  .  .  .  sltzami  sihs  okrap- 
Jajuste  celivaahu.   Domontijan''  27.  Gradnoje  ka- 
menije  celivaje.  156.   PoStenu  mi  ruku  celivavsi. 
Mon.  Serb.  552.  Celivajuci  noge  moje.  N.  Ranina 
85''.  Ako  vidis  (u  snu)  da  celivas  koga  prilikuje 
stetu.  Zbor.  130.  Ter  bib  celivala  jos  vazda  slope 
ne.   M.  Marulic  166.    Neka  ti  daj    ruke   celivam, 
gospode.  N.  Na}eskovic  1,  176.  Tko  Ii  je  da  mene 
celiva?  2,  109.  Poce  .  .  .  onim  noge  otirati,  i  Aim 
noge  celivat.  P.  Hektorovic  97.  A  kad  licce  tvoje 
celiva,  tad  hitim.  H.  Lucie  192.  Umijeno  celiva- 
juci  ti   i-uke.    M.   Drzic   63.    Gosparu   Maro ,   da 
mi   t'  je  rucicu   celivat!   329.   A   ruke   tko   tude 
celiva  i  umiva ,    triba  je  da  svoje   od   srama  za- 
kriva.   D.  Ranina  116.   Jagicu  zagrliv  celivajuci. 
P.  Zoranic  291).   Je  Ii  celival  i  necisto   tikalV   S. 
Budinid,    ispr.  65.   Da   budu   usta   moja   celivati 
noge   tvoje.    A.  Gucetid ,   roz.  jez.  194.   Komu  ja 
srcano   ruke   celivam.    I.  Gundulid  216.   List  mu 
carski  prikaziva;  on  ga  prima  i  vrh  svoje  glave 
stavja,  pak  celiva.  394.   Otac  ima   sinove   karati 
a  ne  vazda  celivati.    M.  Divkovid,   bos.  105.   Za- 
grjajudi  ih  celivase.  M.  Divkovid,  zlam.  14.  Celi- 
vase  s  velikijem  ponizenstvom  noge  sluzbenicam. 
B.  Kasid,  per.  123.  Koje  (srce)  celivaju  [ubovnioi 
tvoji.  A.  Georgiceo,  pi'il.  17.  Zagrlivsi  propetje  ce- 
livati du  ga.  P.  Radovcid,  nac.  376.  Noge  stvorcu 
svom  celiva.  D.  Palmotid,  christ.  31.  Grli  ouoga 
i  cjeliva.  I.  Kanavelid,  iv.  18.  Kada  se  daje  kriz 
celivati.  L.  Terzid  126.  Ona  tebe  celivase.  S.  Mar- 
gitid,  ispov.  251.  Noge,  .  .  .  ke  je  mazala  torn  po- 
masti  i  pridrago  celivala.  I.  V.  Bunid,  mand.  20. 
Grled   otca   celivase.   P.  Vuletid   79.    Celivajuci  i 
grledi  sveti  grob.  K.  Mai^arovid  12.  Sto  je  slade 
.  .  .  bit  celovan,  al'  celivat?  J.  Kavanin  39.   Tko 
jur  zudjo  tve  oelove ,    sad  tvoj  stupaj  celivat  de. 
I.   Dordic,   mand.   48.    Celivajud    i    jubedi    visnu 
ruku.    I.  Dordid,  salt.  397.   Da  ga  ne  moze  celi- 
vati, grliti.  A.  Kadcid,  bogosl.  17.  Jer  brat  brata 
grli  i  celiva.    T.  Babid  8.    Srcano  celivam  te.  P. 
Knezevid ,  muk.  12.    Prid  tobom  tie  celivam.  60. 
Celivajudi  liegovu  ruku.  V.  M.  Gucetid,  pohv.  114. 
Zibku  tvoju  celivam.  A.  Kanizlid,  uioc.  393.  Nije 
pristala   celivat  mi  noge.   Ziv.  is.  83.    Celivat  po 
sto  puta  onu  zeraju.  Be.'sjede  kr.  117.  Kako  cercu 
zali  i  coliva.    F.  Radman   29.    Celivase   noge    lie- 
gove.  .T.  Matovid  505.  Grli  liega  i  celiva.  A.  Kacid, 
razgov.  17.  Blagodarit  cu  i  celivat  onu  desnicu.  D. 
Mattel  42.  A  blago  si  raladu  .Sfjepu,  slatko  t'  je 
celiva!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  87.   Nek  me  vidi  i  nek 
me  celiva,  kad  me  nije  zivog  celivala.  1,  257.  Car 
je  lepo  cedo  privatio  u  skut  dosni  kolaste  azdije. 


CJIELO^A 


807 


CXELOMTTDARJE 


tri  put  ga  je  licem  celivao.  2,  15G.  Gjeliva  mil 
nike  i  kojeno.  2,  529.   Celiva  mu  skute  i  kojeno. 

1,  563.  Pa  kitu  rukam'  prigrli,  celiva,  stavi  u 
liedra.  1,224.  11'  mi  volis  .sabjii  celivatii"  3,43. 
Bozje  lice  celivala!  1,  147.  Da  s  Mouiirom  celiva 
'vandeje.  2,  159.  Te  se  moli  bogu  i.stinome  i  cje- 
liva  ktste  i  ikone.  4,  16.  Pa  cjeliva  svetite}a  Savu. 
3,  77.  Stetog  Petra  kovceg  celiva.se.  4,  405.  Koja 
ruka  mo2.e  posjeci,  vaja  je  cjelivati.  Xar.  jicsl. 
VII  k.  140.  Koga  ja  cjelivam  onaj  je.  Vuk ,  mat. 
26,  48.  Nit  se  '^klana  da  braou  cjeliva.  Osvct  1,  49. 
Pode  u  crkvu,  celiva  ikone  i  prilozi  zavjet.  S.  ^u- 
bisa,  prip.  77.  Cjeliva  svak  ikone.  V.  Vrcevic,  niz 
139.  —  osim  objekta  moze  se  reci  i  sto  yod  u  I'lcga 
Hi  na  nemu,  cega  se  upravo  dodijeva  iistiiiia  onaj 
koji  cjeliva,  i  to  u  akn.s.  s  prijedl.  n:  Da  mi  ju 
celivas  u  ruke  pribile.  N.  Na}eskovic  2,  12.  Kad 
me  SdasB  biidit\  gospodare ,  u  b'jelo  me  lice  ce- 
livaSe.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  231.  Celiva  je  u  bijelo 
Hee  2,  120.  Staru  majkn  celiva  u  ruku.  B,  394. 
Sesir  skidaj ,  xi  ruku  celivaj.  1,  633.  I  u  ruku  je 
celiva  i  u  to  desno  koleno.  1,  588.  Cjeliva  ga  u 
skut  i  u  ruku.  2,  200.  527.  —  b)  u  prenesenom 
smislti  cjeliva  sto  rijeka,  vjetar  i  komu  lice  mah, 
u  jednoga  xnsca  xvii  vijeka :  Eijeka  zaletje  se  u 
tijek  hrli,  s  travom,  s  cvijetjem,  s  duhjoni  neka 
celiva  ih  ona  i  grli.  I.  Gundulic  405.  Brza  ju 
(duhravu)  rijeka  gi'li  doli,  a  tih  yjeti-ic  zgar  ce- 
liva. 402.  Stoprv  komu  lice  zlatni  malj  celiva.  398. 

2.  neprelaziio :  sto  hi  moglo  hiti  objekat  stoji 
u  akus.  s  prijedl.  u  kao  naprijed  iiijesto  kojega 
se  dotice  ustima  otiuj  koji  cjeliva.  vidi  i  kod  cje- 
lunuti  Od  sad  u  kami  od  vrata  celivat",  a  groz- 
nim   suzama   obraz   rnoj    umivat'.   N.  IS'ajeskovic 

2,  109. 

3.  sa  se :  kad  jedno  drugo  cjeliva  frecipr.) : 
jedno  je  subjekat  a  drugo  se  izrice  u  instr.  sa 
prijedl.  s  Hi  moze  hiti  i  neizreceno:  Imihu  obi- 
caj  celivati  se.  Korizm.  93.  §  riinii  so  coliva.  N. 
Najeskovic  1,  272.  Mir  prisladkoj  u  juvezni  -s  vjec- 
nom  pravdom  celiva  se.  I.  Dordic,  salt.  292.  Suze 
tare,  s  nime  se  celiva.  A.  Kacic,  razgov.  117.  Tko 
se  ne  ce  celivat',  usta  ga  bole.  Poslov.  dan.  132. 
Ako  se  nijesmo  }ubili,  a  ono  smo  se  celivali.  3. 
Obicaj  bijase  da  .su  se  medu  sobom  ki-stjani  ce- 
livali ill  ti  }ubili,  muzko  s  muzkim,  a  zensko  zen- 
skim.  I.  Velikanovic,  upuc.  3,  404.  Euke  sire,  u 
grla  se  grle,  u  bijelo  cjelivaju  lice.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  195.  Bo|e  se  s  coekom  pobiti  nego  s  rdom  ce- 
livati. Nar.  po.sl.  vuk.  27.  Pa  .se  sa  svijema  grli 
i  celiva.  P.  Petrovic.  vijen.  55.  Cjeliva  se  s  riome 
cetiri  puta.  V.  Vrcevic,  igre  13. 

4.  it  itekih  pisaca  xvii  i  xvni  vijeka  iina  praes. 
i  part,  praes.  prenesen  u  driigi  razdio:  celijem 
(celiju),  celijuci.  Celijem  ja  kada  i  ti,  ti  celijes 
moja  di'aze.  M.  Gazarovic  98b.  Dupine  .  .  .  vidih 
se  celijuc.  90.  Bolne  rane  milujuci,  mrtva  sinka 
celijuci.  M.  Jerkovic  71.  Da  ga  grlim,  da  celijem. 
I.  Ivanisevic  52.  Grlim  te.  celiju,  sa]u  ti  drag 
pozdrav.  307.  Za  mir  te  celiju  nebeski  u  celo. 
308.  Kg  krvni  Juda  smiju  uega  izdat ,  kad  ce- 
liju. J.  Kavaiiin  458.  Zmije,  koje  nega  sve  celiju 
i  otrovnim  jedom  kuze.  454.  Celijuci  svete  ruke 
tvojp.  A._  d.  Kosta,  zak.  2,  v. 

CJELOCA,  /.  integritas.  isporedi  cijelost,  cje- 
lina.  orf  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  sanio  ii.  Mi- 
ka]inu  i  StuUcevu.  1.  u  pravoni  siiiislii:  a)  ii  ee^a- 
deta  Hi  II  cega  god  tjelesna  (vidi  kod  cio  pod  1) : 
Sama  nadvoriia  od  tijela  cjeloca  bez  pametne  ci- 
stoce  prid  bogom  djevstva  ne  cini.  B.  Gradic, 
djev.  47.  Bise  izisao  iz  utrobe  neockvrriene  di- 
vice  bez  stete  ciloce  ne  i  cistoce.  B.  Kasic ,  is. 
78.  Sin  koji  se  od  ove  divice  porada  ue  smankaje 
ne  cilocu.   J.  Filipovic,  prip.  1,  520.   Sad  se  pri- 


miiiuje  (mati  hozja)  zaradi  podpunoga  zdravja 
tilesnoga  i  cilote  raaslini,  koja  sama  i  jedina  osta 
zdrava  sa  zelenim  listjem  u  vi-ime  potopa  vode- 
noga.  F.  Lastric,  test.  350.  Od  izgubjena  ciloce 
divicanske.  F.  Lastric,  svet.  147.  Zaklii'iem  vas 
nezinom  cilocom  i  liezinim  ciliin  zacetjem.  .J.  Ba- 
novac,  blagos.  261.  Kad  jabuka  stoji  cila  gdi  jo 
druga  vece  giiila,  cilocu  ce  izgubiti  i  kod  guile 
gnila  biti.  V.  Dosen  93.  — p)  ii  radne,  stana  itd. 
(vidi  kod  cio  pod  1,  d.) :  Cto  prudi  cloviku  cila 
vira,  ako  v  liem  jes  porazena  ciloca  Jubavi  pora- 
zora  ili  razom  raspre.  S.  Budinic ,  sum.  84''.  Da 
na  cas  od  smi'ti  moje  darujes  mi  cjelocu  od  o6u- 
tjeiia.  I.  Akvilini  322.  Od  ciloce  ispovidi.  S.  Ba- 
dric  58.  Mlogi  grisi  rnali  uciiie  jedan  veliki  .  .  . 
ne  svojom  tezinom  ili  ti  svojom  cilodom,  nego 
za  sto  b(;  uprav|aju  na  grihe  smrtne.  D.  Kapic 
142.  —  2.  stanc  u  koiii  je  cejade  cisto  u  umnom 
smislu  od  svega  sto  hi  moglo  hiti  prijekorno  (vidi 
cio  pod  2) :  Nijedno  djolo  nije  toliko  bogu  ugodno 
.  .  .  koliko  dusevna  i  telesna  cjeloca.  B.  Gradic, 
djev.  15.  Pridaj  priliku  dobrijo  djela  ...  u  cje- 
loci,  to  jest  pastir  duliovni  ima  biti  cio  i  temejit 
tako  i  J50  ti  nacin  da  cjeloce  i  pameti  ncgove .  .  . 
ni  jedna  stvar  ne  jji-imoze  ni  isteti.  M.  Divkovic, 
bes.  460.  Saliranit  se  u  ciloci  duliovnoj.  J.  Fili- 
povic, prip.  3,40.  Cistocu,  cjelocu...  gospodin 
.  .  .    iste.    Ziv.  is.  69. 

C.TELODNEVAN,  cjeUVlnevna,  adj.  totius  diei. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Plaseci  se  celo- 
dnevuog  truda.  D.   Obradovic,  bas.  450. 

CJELOKUP,  adj.  integer,  cjelokupan.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Viikovn.  Od 
cio  i  kiijjiti ,  kao  cio  skupa  sa  svakim  dijelom 
svojim.  po  nekim  krajevima  u  juznom  gooorii 
moze  se  cj  sastaviti  ii  c,  te  glasi  i  celokup  (Vuk, 
rjec.  759^).  Samo  o  mrtvii  tijelii  a  po  tout  i  o 
onome  cije  je.  Pomazavsi  nime  (balsamom)  tilo 
mrtvo,  koje  nije  naceto  i  ne  zadise,  cini  ga  uz- 
di'zati  cilokupa.  J.  Bauovac,  pred.  133.  Nadoso 
mu  sve  tilo  cilokupo.  142.  Tijelo  mu  cjolokupo 
bjese.  Pjev  crn.  286.  Tri.  cetiri  sveca,  .  .  .  citavi 
su  oni  celokupi.  Nar.  pjes.  vuk.  5,509.  Otvori 
zaklop  od  kovcega,  da  se  cjelokup  vidi  sv.  Petar. 
V.  Bogisii'-,  zbor.  558. 

C.IELOKUPAN,  cvjelokupna,  adj.  integer,  ispo- 
redi cjelokup,  od  cega  je  i  postalo.  Od  xv  vijeka 
kao  adv.  cjelokupno.  inace  od  xviii,  izmedu  rjec- 
nika II  Stiilicevii ,  11  Vukovit  (coriius  sancti  inte- 
grum,  incolumei  i  ii  Danicicevii.  —  a)  o  ziva 
celadetu  kao  vas  (sav),  vas  kolik,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka:  Kad  ponizna  Ivana  kra}  prid 
sobom  vidi.  ogiienirn  pogledom  cilokupan  tropti. 
A.  J.  Knezovic  196.  —  b)  adv.  cjelokupno,  kao 
potpuno,  sa  svijem.  Nisto  vece  ne  osta  u  komunt 
dubrovacbki  odt  postava,  jere  ni  sve  dase  cjelo- 
kupno. Mon.  serb.  425.  IT  razgovoru  gornem  jesam 
ti  kazao,  cilokupno  lipo  ispisao.  A.  J.  Knezovic 
xxxvn.  Davao  s  nime  cilokupno  vlada.   165. 

CJELOKUPNO,  adv.  vidi  kod  cjelokupan. 

CJELOKUPNOST,  cjelokupnosti,  /'.  integritas. 
samo  a  Stiilicevit  rjecnika. 

CJELOMUDAE,,  cjelomudra,  adj.  prudons.  xin 
i  XIV  vijeka  samo  u  knigama  ii  kojima  se  mijesa 
jezik  sa  crkvenim,  i  iz  nih  u  Danicicevu  rjecnika. 
u  receno  je  vrijeme  glasilo  celomudri..  Poslati  ce- 
lomudr3^'e  i  starce.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  172. 
Podobajetb  episkopu  byti  celomudru.  Domenti- 
janb   140. 

CJELOMUDARJE,  n.  prudentia.  xiii  i  xiv  vi- 
\jeka  u  knigama  u  kojima  se  mijeHa  jezik  sa  cr- 
kvenim, i  iz  nih  It  Danicicevii  rjecnikii.  u  receno 


CJELOMUDKN 


808 


OJELOVATI 


je  vrijeiiic  ylasilo  celoinudrije.  O  ui:ilomiuln(ji). 
Stefan  kr.  !t.  Vi.  celomudrijo  i  vi.  dovstvo.  i)o- 
meiitijaii"  llS.  Cislotoju  cvlomudrija  fn'sla  svoja 
prepojasavt.  Uanilo  2'M. 

CJELOMUDKN,  (i(l,i.  \>nuUuis.  xin— xv  vijeka 
samo  u  knigama  u  kojima  se  mijeiia  jezik  sci  cr- 
kvenim,  i  is  nih  u  Daniciicvu  rjccniku.  Ct'lomu- 
drtnago  imi/.a.  Stofau  kr.  d.  — •  adv.  cjelomudrno: 
Ci?lominb'tni)  zivustc.  Domeiitijan"  284.  Vi.  su- 
pruifcstvo  i-OlomudiLno  i  vb  dfivtstvis  fistotiio 
probyvati.  Domentijan''  177.  Pozitb  celoniudi'Liio, 
Letop.  Saf.  oi).  —  stari  adv.  celomudrLnO:  CiMo- 
mudn.ni5  iivustago.  Sava,  tip.  stud.  gla.sn.  10,  ll'l. 

GJELOPIJA,  7«.  merum  bibens.  sumo  ii  Stuli- 
cevu  rjeinikii.  Lsporedi  cjelopivac. 

CJELOPiVAC,  cjelopivca,  m.  merum  biben.s, 
ko  pijc  cijelo  vino,  samo  u  rjeinicima  Belinu 
(140a)  i  Stulicevu. 

CJELOPUT,  adj.  integer,  u  koga  je  cijela  ,put'. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CJELOSELAC,  cjel6seoca,  m.  gospodar  od  za- 
druge  koja  daje  gospostini  300  tezaka  tlake  na 
godiiiic  u  Ilrvatskoj  ic  Zagorju,  gdje  se  i  sadriiga 
zove  selo.  V.  Bogisic,  zbor.  12. 

CJELOSTIV,  adj.  vidi  cio.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

CJELOSTIVOST  ,  cjel6stivosti ,  /.  integritas, 
eijelost.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  isporedi  cje- 
lostiv. 

CJELOUMAN,  cjeloumna,  adj.  sobrius.  u  jcd- 
noga  pisca  xiv  vijeka.  Celoumtnyj  stvett.  Danilo 
'J.  Ccloumtnoju  pametiju.  294. 

CJELOV,  m.  osculum.  isporedi  cjeliv.  -je-  je 
po  juznovi  govoru,  ali  dolazi  e  u  sva  tri  govora 
onako  kako  je  rcceno  kod  cjelivati.  —  Ud  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (celov  13. 
72.  102),  u  Mikalinu  (celov  48a),  Belinu,  (celov 
124"),  Bjelostijencevu  (celov),  Jambresicevu  (celov) 
i  u  Stulicevu  (celov).  Celov  meni  nijesi  dao.  N. 
Eanina  85.  luc.  7,  45.  Prijamsi  mir  od  celova. 
Narucn.  iO^.  Ako  vidis  (u  snu)  da  primas  celov 
od  judi  mocnijeh,  toj  prilikuje  veliku  dobit.  Zbor. 
1311).  Sladak  celov  da  mu.  118.  Gospodina  lati, 
tere  mu  celov  da.  M.  Marulic  184.  Dopusti  da 
budem  ja  vrijedan  tvoj  celov  od  usti.  S.  Mencetic 
66.  Celov  moj  na  licce  lie  ponih.  247.  Hotjej  me 
pomilit  i  k  tcbi  prijati ,  i  rados  prodilit  i  celov 
tvoj  dati.  N.  Dimitrovic  40.  Smislite  celov  taj, 
na  pokon  koji  bi.  N.  Na|eskovic  1,  124.  Nemir 
me  Ijuveni  uikadar  ne  pusti,  neg  celov  medeni 
kad  mi  das  iz  usti.  2,  103.  Kad  se  zgoda  da  ti 
kcerci  tvojoj  poda  ou  slatki  celov.  H.  Lucie  l'J3. 
Moja  golubicice,  moj  medni  celovu !  M.  Drzic  155. 
Ma  zeja  ino  na  svitu  ne  zeli  neg  u  tojzi  slasti 
drag  celov  jedan  moc  kako  god  ukrasti.  D.  Ea- 
nina 17''.  Golubni  celov  da  ustima  mojima.  75. 
Ti  no  da  meni  celova.  Anton  Dalm.,  luc.  7,  45. 
Ni  mu  slati  dare  ni  celove.  S.  Budinic,  ispr.  124. 
Hocu  da  mu  usti  moje  celov  budu  darovati,  s  koga 
ce  se  rijet'  i  zvati  blazen.  S.  Bobajevic  230.  Daj 
mi  celov.  Bernardin  25.  Imoj.  27,  26.  Da  nam 
bude  celov  prislatki  darovati.  A.  Gucetic,  roz. 
jez.  11.  Da  budu  usta  moja  celivati  nogo  tvoje, 
ne  celovom  Judinijem.  194.  Dubravci  bi  lijepoj 
.s  usta  celov  silom  ugrabio.  I.  Gundulic  102.  Ce- 
lovom te  slacijem  truje.  232.  Ona  .  .  .  celov  da 
starou.  P.  Vranfiid  110.  .luda  mu  daje  celov.  A. 
Komulovic  62.  Gorku  jubezan  celovom  osladi.  D. 
Barakovifi,  vil.  267.  Tada  me  pojubi ,  sladak  mi 
da  celov.  271.  Celovom  trgova.  D.  Barakovic,  jar. 
101.  Ah  mu  celova  dati  ne  mogase.  M.  Divkovic, 
bes.   355.   Celova  mi  nisi  podao.   I.   Bandulavic 


74.  luc.  7,  45.  Susretaju  .se  moju  sobom  u  celovu 
svotu  bog  i  duSa  pokornica.  B.  Kasic,  nasi.  213. 
Joi5  .  .  .  siuiboni  celovi  ni  mu  poklonio.  I.  T.  Mr- 
navic,  osm.  57.  Izda  tobo  onim  hirabenim  celovoic. 
M.  Jerkovii  45.  Da  lui  celov.  I.  Ivanisovi6  200. 
Na  jubeznivi  celov  mira  meno  milosrdno  prijamsi. 
P.  Kadovfcii,  naf.  426.  Poda  celov  sinku  svomu. 
D.  Palmotii,  christ.  90.  Celov  za  celov  da  ti  vrati. 
V.  Andrijasi,  put.  154.  Kad  mu  ona  cjoJov  vrati. 
I.  Kanaveli(^,  iv.  444.  Celov  su  podale  jedna  dru- 
goj.  A.  Vita|ic,  ist.  281.  Colov  od  jiibavi  po  redn 
('.es  dati  svima.  P.  Vuletic  3.  U  ct^lovili  slast  je 
prava,  kad  so  prima  sto  so  dava.  J.  Kavaiiiu  .39. 
Na  celov  se  tvoj  podlaga.  I.  Dordi6,  mand.  1. 
Zanika.se  mirni  celov  onemu  koji  nas  |ubi.  A.  d. 
Bella,  razgov.  72.  Primas  celov  od  Jubavi.  A.  Ka- 
niiclic,  utoc.  320.  Prid  pricestje  jedan  drugom  ce- 
lov daje.  A.  Kanizlic ,  kam.  564.  Celova  nijesi 
pod'o  meni.  Ziv.  is.  83.  Odvraia  mu  celov.  Be- 
.sjede  kr.  55.  Za  celov  ili  ti  jubac,  to  jest  pojub- 
}ene  i  nepoSteno  zagrjene  nareduje  se  pokora  za 
trideset  dana.  I.  VeUkanovic,  upuo.  2,  110.  Ce- 
lovom sladkijem  dugijem  na  prisvete  nogo  pri- 
tisnu  se.  B.  Cuceri  56.  A  treci  mi  celov  da  uz 
rumeno  b'jelo  Usee.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  36. 
Tada  mi  je  celov  d'o  u  rumeno  lisce  moje.  Nar. 
pjes.  bog.  16.  Celov  ukradeu  vas  je  meden.  Po- 
slov.  dan.  11.  Kamo  oni  slatki  cjelov  sto  ti  uekad 
dahV  Nar.  pjes.  vok.  1,  424.  Ruke  stistu,  cjelovi 
se  brate.  Osvet.  4,  31. 

CJELOVAC,  cjelovoa,  tn.  dem.  cjelov.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (,celovac').   rijec  nepouzdana. 

CJELOVAK,  cjelovka,  m.  dem.  cjelov.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (,celovak').  rijec  nepouzdana. 

CJELOVAN,  cjelovna,  adj.  osculi.  xvii  i  xviii 
vijeka  u  dva  pisca.  isporedi  cjelov.  Neka  stig 
celovni  boje  t'  se  pozuaje.  M.  Gazarovio  112.  U 
pridavanu  celovuoga  mira.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  256. 

CJELOVANE,  n.  osculatio.  isporedi  cjelovati. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelosti- 
jencevu (eel-)  i  Voltigijinu  (eel-).  V  celovaniju 
ruke  biskupu.  Mirakul.  100.  Pristupi  k  meni  i 
daj  mi  celovanje,  siuko  moj.  I.  Bandulavic  48. 
Imoj.  27,  26.  Celovanje  otara.  I.  Ancic,  svit.  xxiii. 
Cuvajmo  se  .  .  .  celovanji,  ticanji  nepristojni.  74. 
TJ  zagrjeiiu,  u  celovaiiu.  A.  Kadcic,  bogosl.  300. 
Juda  dovede  cetu  na  mestra  i  s  colovanem  nega 
izdade.  J.  Banovac,  razg.  159.  Od  kud  ima  po- 
cetak  ovo  colovane  otara?  A.  Kanizlic,  bogn|ub. 
67.  No  kako  im  bilo  milovaiie,  onako  im  sada 
cjelovaiie  crnim  prahom,  zrnem  olovnijem.  Osvet. 
1,  73. 

CJELOVAT,  adj.  integer,  cio.  isporedi  cjelovit. 
od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(samo  adv.  cjelovato).  akcenat  se  ne  zna  za  cijelo. 
U  Isukrstu  nahode  se  dvi  naravi  cUovate.  P.  Ra- 
dovcic,  .symb.  33.  Nijedna  stvar  ne  ima  cilovatu 
svoju  narav  brez  svoga  betega.  M.  Radnic  371. 
—  adv.  cjelovato ,  kao  potpuno ,  sa  svijem.  ispo- 
redi cijelo  kod  cio.  Ki  ne  povidaju  viru  cilovato 
i  na  puno.  P.  Radovcic,  symb.  3.  Potribno  jo  da 
ucini  cilovato  sve  ono  sto  je  naredeno.  A.  Ka- 
nizlic, bogo|ub.  297. 

CJELOVATO,  adv.  vidi  kod  cjelovat. 

CJELOVATI,  cjelujCm,  impf.  i  pf.  osculari, 
amare.  isporedi  cjelivati.  Akcenat  kaki  je  u  inf. 
taki  je  i  u  aor.  cijelom  osim  2  i  .3  sing. :  cje- 
lijvalj,  i  u  part,  praet.  act.  i  gdje  je  i  treci  .slog 
dug:  i\jel(*)vfi.v,  ejelovav.si ;  a  kaki  je  u  praes.  taki 
je  u  imperf.  cijelom:  cjelovah,  u  part,  praes.: 
cjelujflci,  i  u  imperat.  s  drugim  slogom  dugim: 
cjeliij;   mijena  se  u  2  *  3  sing,  aor.:   cjelova,   u 


CJELOVfiAC 


809 


CJELOVIT 


part,  praet.  act.  ii :  cjelovao,  ejelovala,  i  u  x>art. 
praet.  pass. :  cjelovan.  —  Mjesto  je ,  koje  je  po 
juznom  govoru,  dolazi  u  sva  tri  govora  e  onako 
Icako  je  receno  kod  cjelivati.  —  Dulasi  od  xui 
vijeka  (vidi  prvi  primjer) ,  izmedu  rjecnika  u 
Vrancicevu  (celovati  72) ,  u  Bjelofilijencevu  (ce- 
lovati),  Voltifjijinit  (celovati),  Stnlicevu  (celovati), 
Vukovu  (samo  praes.  C'jelujeiu,  (  to  kod  cjelivati), 
i  u  Danicicevu  (celovati),  ii  sfijema  osim  poiled- 
nega  samo  u  znacenu  kojega  i  cjelivati.  —  i.  u 
pravom  znacenu,  cjelivati,  osculai'i.  Celovavse  vbsi 
prepodobnoje  telo.  Sava.  12.  ICraJL  ilavajetb  jemu 
ZLztlt,  i  celo(va)vB  jego  postavjajeti,  jego  igu- 
mena.  Mon.  serb.  14.  Celujett  ignmena.  Domen- 
tijan''  24.  Celovavt  svetuju  crtkovt.  32.  Celovao 
jest  nega.  N.  Raiiiiia  58''.  Celova  uiu  rukii.  Mi- 
rakul.  100.  Vsih  obuja  i  celova.  Transit  111.  Ko- 
linmi  obimi  poklek  skut  celova.  M.  Marulic  4.8. 
Tuj  se  on  muce  .  .  .  k  Jezusu  dovuce  tere  ga  ce- 
lova. N.  Na}esko\'ic  1,  129.  Koga  goJi  ja  celujem, 
on  je.  Anton  Dalm.,  mat.  26,  48.  TJmi]eno  i  bogo- 
)ubno  celova  (grob).  P.  Zoranic  72b.  Pristupi  tada 
on  i  celova  ga.  Bernardin  25.  Buduci  inu  prisvete 
noge  snizeno  celovali.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  304. 
Celova  ga.  M.  Albert!  4oG.  Pristupi  k  meni  da 
te  celujem.  M.  Divkovic,  zlam.  26.  Koga  ja  ce- 
lujem, on  jest.  F.  Glavinic,  cvit  118.  Celova  me 
i  pozdravi.  I.  Ivanisevic  244.  Prisad  ga  celova. 
D.  Barakovic,  jar.  101.  Brata  svoga  celovavsi. 
P.  Vuletic  75.  Gres  celovat  lice  liemu  a  celovom 
ti  ga  izdavas.  A.  Vitajic,  ost.  100.  Da  si  celovao 
zensku  glavu.  A.  Kadcic,  bogosl.  204.  Ko  bi  za- 
grlil  ju  ali  celoval.  H.  Bonacic,  nauk  110.  Zagrli 
je  i  celova.  J.  Banovac,  razg.  9.  Celuje  ntai'.  A. 
Kanizlic,  bogojub.  78.  Dozva  ih  car  i  svakoga 
celova.  A.  Kanizlic,  kam.  325.  Grli  te,  celuje  te. 
A.  Kalic  202.  Pak  pritrca  brze  k  mene,  tris  me 
cjelova.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  424.  Celuju  ga  u  skut 
i  u  ruku.  2,  494.  Brata  svoga  u  celo  cjeluje.  Nar. 
pjes.  juk.  80.  U  dobar  posao  k  bijelu  manastiru, 
Vasiline  moci  cjelovati.  Osvet.  1,  38.  Cjeluj  me. 
D.  Danicic,  Imoj.  27,  26.  Izli  mu  uje  na  glavu,  ! 
pa  ga  cjelova.  D.  Danicic,  Isam.  10,  1.  —  2.  amare, 
Jubiti,  iinati  ^ubav  prema  koine  Hi  ceiiiii.  samo  u 
jednoga  pisca  xiv  vijeka.  Svetyj  pustynuoje  zitijo 
pace  celovase.  Domentijant'  128. 

CJELOVCAC,  cjeluvcca,  m.  dem.  cjelov.  samo 
u  Stuliceoti  rjecnikit,  (,celovcac') ,  u  kom  ima  i 
,celovcak'  (s  gen.  ,celovcka').  ohoje  veoma  nepo- 
tizdano. 

CJELOVCIC,  m.  dem.  cjelov.  samo  a  Stalicevii 
rjecniku  (,celovcic').  rijec  nepouzdana. 

CJELOVINSTVO,  ».  integritas,  cjeloca.  samo 
II  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  ]|jubeznice  cistoce 
i  cilovinstva.  B.  Pavlovic  22. 

CJELOVIT.  adj.  integer,  cio.  od  .xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  ii  Blikajinu  (samo  adv.  cjelovito 
b^''),  a  Belinii  (394ii.  414"),  u  Bjelostijencevu, 
Voltigijinu  i  Stulicevu.  —  Komparativ  samo  u 
adverba  cjelovitije  (vidi  dale  pod  3). 

1.  kao  cio  pod  1:  a)  kao  cio  pod  1,  a.:  Pri- 
imje  se  vas  cilovit.  S.  Budinic,  sum.  83.  Bog 
kipom  svojijem  jest  na  molitvi  nasoj  onako  cje- 
lovit  kako  se  nahodi  na  nebesijeh.  A.  Gucetic, 
roz.  mar.  102.  Ne  rastavjen  ni  razdi|en ,  cilovit 
primje  se.  I.  Bandulavic  162.  Uskrsnnti  ce  cilovit. 
I.  T.  Mrnavic,  ist.  44.  Zenska  glava  obastri  musku 
glavu  ili  ti  covika  cilovita  u  utrobi  svojoj  i  pod- 
puna.  F.  Lastric ,  test.  373.  U  tilescu  .  .  .  udima 
nakicenu  .  .  .  cilovitim.  349.  Tilesa,  koja  su  bila 
s  kojim  pomaiikanem  na  ovom  svitu,  sva  ce  biti 
cDovita.  F.  Lastric ,  od'  149.  U  jutru  ga  nade 
zdrava  i  cilovita  u  svem  tilu.  J.  Banovac ,  pred. 


149.  Uzvelica  ga  bog  i  u  negovomu  cilovitomu 
tilu.  A.  Kanizlii,  fran.  73.  Srdce  moje,  koje  ti 
citavo  i  cilovito  prikazujeni.  A.  Kaniclic,  uzr.  43. 
Uda  cilovita.  A.  Kanizlic,  bogojub.  47.  Nego  bi 
sebe  cjelovito  dai'ovali  Jesukrstu.  J.  Matovic  172, 

—  n  torn  smislu  zensko  cefade  cjelovito,  kao  i 
cijelo,  koje  jc  sacuvalo  djeeojastvo:  Mnoge  divic-e 
.  .  .  cilovite  ostaju  do  konca.  F.  Vrancie,  ziv.  39. 
Zene  .  .  .  jiremda  djevstvo  su  izgubile,  uzkr.snut 
ie  cjelovite.  J.  Kavanin  560.  Isukrst  izade  iz 
utrobe  divice  Marijo,  ali  ona  ostade  cilovita  i 
citava  u  svomu  divicanstvu.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  82.  Osta  zdrava  i  cilovita  u  svomu  divifianstvu. 
J.  Banovac,  razg.  51.  —  ,s  rijecjii  kojom  se  kaze 
o  ce}adetu  sta  je  pokazuje  (kao  i  cio)  da  je  ie- 
(ade  .Sit  svije^m  ono:  Bise  .  .  .  ciloviti  obsluziteji 
naredenja.  S.  Budinic,  sum.  173.  Jedna  jo  .  .  . 
podpuna  moja  i  cilovita  zarucnica.  F.  Lastric, 
test.  275.  Bio  je  podpun  i  cilovit  covik.  A.  Ka- 
nizlic, utoc.  769.  —  b)  kao  cio  po(Z  1,  b. :  Mjesto 
nase  oda  svake  nemoci  cjelovito  i  zdravo  salu'ani. 
M.  Divkovic,  nauk-  415.  Ostaju  stope  cilovite. 
P.  Radovcic,  symb.  67.  Nije  stablo  tvrdo  ni  cilo- 
vito u  koje  cesto  vitar  ne  udara.  S.  Margitic, 
fala  151.  Imaju  drzati  svetu  odicu  cistu  i  cilo- 
vitu.  A.  Kadcic,  bogosl.  87.  Ima  biti  oltaric  od 
kamena  cilovita.  90.  Kapituo  cilovit  oli  manastir 
ne  moze  vas  biti  proklet.  310.  Zraka  suncena 
prolazi  kroz  cakao,  ali  cakao  ostaje  zdrav  i  cilovit. 
J.  Filipovic,  prip.  1,  82.  Pridobiva  mlogo  puta 
mloge  cilovite  opcine,  sela  i  varose.  F.  Lastric, 
ned.  305.  Tko  bi  cilovite  plodove  na  zrilost  prinio 
kod  neprijateja?  375.  Sluge  i  najamnici  koji  uzi- 
maju  cilovitu  nadnicu,  a  ne  rade  cilovito,  kad  je 
ne  gleda  gospodar.  158.  More  ga  izbaviti  i  obra- 
niti  od  mlogi  nesrica  i  otii-ati  cilovite  vojske 
duhova  pakleni.  F.  Lastric,  od'  234.  Kosuja  osta 
cjelovita.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  114.  Naci  ces  kip 
moj  cilovit.  A.  Kanizlic,  utoc,  43.  Kako  su  opet 
ciloviti  zidovi?  A.  Kanizlic,  kam.  819.  Zdrake 
suncane  proliode  cjelovito  bice  ckla.  J.  Matovic 
39.  Nade  se  cilovita  sva  mira  voska.  I.  J.  P. 
Lucie,  izk.  24.  Kad  je  bilo  cjelovito  carstvo.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  240.  u  torn  smislu  i  o  hroju  (kao  i 
cio) :  Nek  je  cilovit  broj  od  12  apostola.  F.  La- 
stric, od'  151.  —  cj  kao  cio  pod  1,  c. :  Nisu  ni 
dva  dneva  cilovita.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  25.  Tvoja 
lita  jesu  svrsna  i  cilovita.  A.  Vitajic,  ist.  342. 
Jos  vikuvicanstvo  bi  cilovito  bilo.  A.  d.  Bella, 
razgov.  221.  ^judi  zrili  i  cilovite  dobi.  F.  Lastric, 
test.  ad.  85.  Za  sto  je  .  .  .  stojao  u  grobu  jedan 
cjelovit  naravski  dan.  J.  Matovic  58.  Dnevi,  koje 
bismo   cjelovite   pridali   casti   bozanstvenoj.   363. 

—  d)  kao  cio  ^J0(Z  1,  d. :  Punim,  cilovitim  i  vrho- 
vitira  nacinom.  S.  Budinic,  sum.  31'>.  Izvan  koga 
ne  moze  drugo  pravo  i  istino  veselje  cjelovito 
biti.  A.  Gucetic ,  roz.  mar.  276.  Prstenak  ti  ovi 
kaze  cjelovite  vjere  staze.  M.  Divkovic,  kat.  137. 
Ispovijest  prava  i  cjelovita.  B.  Kasic,  zrc.  11.  Da 
cilovit  dub  vas  salirani  se.  I.  Bandulavic  41.  Za 
sto  im  maiika  odluka  cjelovita.  I.  Drzic,  nauk 
gond.  241.  Drzeci  cilovitu  virnost  svomu  muzu. 
L.  Terzic  177.  Koji  pamet  cilovitu  saranuje.  S. 
Margitic,  fala  197.  Cjelovitoj  u  slobodi.  J.  Ka- 
vanin 42.  Veseja  imaju  cjelovita.  514.  Ti  kajaiia 
cjelovita  dar  pokloni.  555.  Andeli  buduci  ispuni 
i  cjcloviti  dusi.  I.  Dordic,  ,salt.  73.  Cjelovita  i 
podpuna  rados  rajska.  251.  Ne  vazdasne  cjelovito 
.  .  .  djevicanstvo.  I.  Dordic,  ben.  55.  Imace  cje- 
lovita svoja  cucen.stva  poblazenena.  133.  Obustav- 
}ene  cilovito  i  necilovito.  A.  Kadcic,  bogosl  19. 
Ne  bi  mogao  pravi  i  ciloviti  sud  ciniti.  198.  Do- 
klem  ima  cilovit  receni  zatvor.  531.  Da  tvoja 
muka  bude  meni  cilovita  obramba.  I.  Krajic  22. 


CJELOVTT 


810 


CJELOVTT08T 


Pameti  lilovitc  i  ra/.iima  no  bi  imao.  V.  Lastiii'-, 
tost.  ad.  122.  Svidok  .  .  .  dostojan  od  oilovita  po- 
virovana.  128.  Ispovid  ima  biti  cilovita  od  .sviju 
griha  snirtiiijo.  F.  Lastrid-,  nod.  58.  Grade  (por- 
fecti  decoris)  oilovito  lipoto  i  podpuno.  F.  La- 
strid, od'  94.  Pofeto  prijato)st,vo  .  .  .  jest  stalno 
i  cilovito.  A.  Kaiiiilic,  utoc.  215.  Da  ju  (iistoiu) 
cilovitu  safuvanio.  A.  Kanizlil^,  fran.  181.  Apo- 
stolski  ostavaU  nouvriden  i  cilovit  fuvatc.  A. 
Kaiiizli('',  kani.  S,"i.  Cilovita  izvrsiiost  kr.stjanska 
no  stoji  u  postu.  24.'),  Uvjotova  so  .  .  .  djovii'aii- 
stvo  svojo  .  .  .  cjelovito  lu'uvati.  Ziv.  is.  2(>.  Tko 
ima  dobru  i  <Mlovitu  voju.  P.  iCiio/.evic,  osni.  2SH. 
Po  cilovitomu  ob.>ilnzonu  zapovidi  l)ozji.  71!.  (Jrih 
.  .  .  zakraciva  cilovito  duso  ozdravleiio.  122.  Bog 
jest  .  .  .  cilovita  zloba  suproc  grilm.  90.  Mogu 
poznat  na  nebu,  sto  o  iiiovoj  iiai'avi  visi ,  pri- 
mjeiioj  u  svomu  cilovitomu  bitju  naravskomu. 
Turk  blago  2,  66.  Kolika  su  djola  tjplovita  po- 
kore?  J.  Matovic  242.  Koji  bi  bio  c-jelovito  i 
zdrave  pameti.  204.  Svaka  vrst  od  ovi  obustav- 
Joni  razdijuje  se  u  cilovitu  i  u  necilovitu.  A.  d. 
Kosta,  zak.  2,  200.  Podpunu  i,  cilovitu  uspomenn 
crkve.  Grgur  iz  Vare.sa  15.  jVegovo  postone  iie 
more  ostat  cilovito.  M.  Dobretic  102.  Ponovjei'ie 
staroga  cjelovitoga  obsiuzena.  B.  Mattei  8.  U 
komu  se  nahode  sve  kreposti  do  cjelovite  dopu- 
nosti.  A.  Kalic  467.  Nahodeci  se  u  cjelovitoj  pa- 
meti. Pravdonosa  1852.  2. 

2.  kao  cio  pod  2 :  Hoce  da  smo  sveti,  cisti,  ne 
samo  izvan,  da  joi5te  hoce  da  smo  iznutra  cjelo- 
viti  i  ist.initijem  naciuom  pravedni.  M.  Divkovic, 
nauk-  367.  Budite  svrseui  i  ciloviti  u  nicemure 
ne  pomankajuci.  I.  Bandulavic  238.  jak.  1,  4. 

3.  adv.  cjelovito.  a)  kao  eijelo  kod  cio  jtod  6,  a.  : 
Brojit  mu  ce  cjelovito.  N.  Eaiiina  207.  Plam  od 
ogna  isti  svoga  odkriti  ce  cilovito.  S.  Bobajevic 
234.  Vsu  cilovito  i  napuuo  scetu  povratiti.  S-  Bu- 
dinic,  ispr.  104.  Ne  viruju  cilovito  v.se  ono.  S. 
Budinid,  sum.  10.  Priimje  se  vas  cilovito  u  naj- 
mansemu  krhatku.  83.  Kako  si  ti  podpuuo  i  cje- 
lovito zapovijedi  izvrsio.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  98. 
Cjelovito  izpunice  (bog)  sve  ono  sto  bjese  neiz- 
vrsno  od  naravi.  M.  Orbin  210.  Koji  kriz  biti  ce 
cjelovito  ponovjen  u  prediie  liegovo  bitje.  235. 
Nego  ga  vazda  darova  cjelovito  inijem  ubogarom. 
B.  Kasic,  ign.  33.  Imati  hoces  mene  cilovito.  A. 
Georgiceo,  nasi.  212.  Sluzit  boga  cjelovito.  I.  Dr- 
zic,  nauk  gond.  28.  Da  se  ne  imaju  (slova)  gla- 
siti  cilovito  nego  polovica  jih.  Mika|a  u  jrredyov. 
Za  sve  mnozi  da  mi  rijese  tugu  ovu  vasu,  cjelo- 
vito ne  umjese  ni  s  nacinom  da  sve  kazu.  J. 
Palmotic,  dubr.  254.   Cilovito  povidajuci  ih  svih. 

1.  T.  Mrnavic,  ist.  136.  Sva  crikva  .  .' .  bude  cilo- 
vito poslusati  boga.  56.  Rici  cilovito  i  bogojubno 
neka  izusti.  M.  Bijankovic  26.  Obsluzivati  cilo- 
vito poste.  23.  Neka  nih  sve  ovo  cilovito  nauce. 
30.  Imas  stiti  cilovito  sve  ove  kuizice.  A.  Kadcic, 
bogosl.  I.   Odgovara   pomnivo,   bistro   i   cilovito. 

02.  Ne  mozemo  dojti  cilovito  na  poznaiie.  1.  Duz- 
nost  cilovito  izpuuiti.  J.  Filipovic,  prip.  3,  vi. 
Nije  joj  bilo  jos  cilovito  otvoreno.  F.  Lastric, 
test.  370.  Da  moremo  cilovito  isplatiti  sve  nase 
dugove.  307.  Tako  cemo  cilovito  poznati  ovu 
istinu.  22.  Zaradi  svrhe,  samom  bogu  cilovito 
poznane.  38.  Ne  sja  s.  vira  podpuno  i  cilovito.  iv. 
Cilovito  nisu  .  .  .  mogli  virovati.  390.  Dila  tvoja 
opaka  to  svidoce  cilovito.  121.  Eazgovori  ga  i 
razveseli  cilovito.  F.  Lastric,  test.  bil.  ad.  58. 
Francesko  cilovito  ozdravio.  107.  Ocu  se  bistrije 
istomaciti,  da  me  cilovito  razumijete.  F.  Lastric, 
od'  100.  Sluge  i  najamnici,  koji  uzimaju  cilovitu 
nadnicu,  a  ne  rade  cilovito,  kad  ji  ne  gleda  go- 
spodar.  F.  Lastric,  ned.  158.   Sve  je  ono  cilovito 


ispunio.  200.  Vaja  uskr.snuti  cilovito  ,T.  Ranovac, 
razg.  166.  Cilovito  i  razborito  ocitova  sve  zlode 
svojo.  A.  Kaiiizlic,  utof:.  67.  Bogojubni  jesu  oni 
koji  sobe  bogu  cilovito  podlazu.  A.  Kanizlid,  bo- 
gojub.  X.  ^ivu  brez  zona  obdrzavajuci  tnlovito 
ftistodu.  A.  Kanizlic,  kam.  209.  Imade  cilovito 
podlozan  biti  osudi.  315.  Ijcdnoga  nijosam  naso 
cjelovito  istinita.  Ziv.  is.  vi.  Noko  kosuje  .  .  . 
inialm  svojn  rukave  i  otvor  u  vrhu  kiul  glavu 
uvladaso  tko  bi  je  oblacio,  .sve  cjelovito  tkahu 
so  i  no  bjehu  igdje  prisvene.  Ziv.  is.  1!)0.  Da  se 
cilovito  naknadi  steta.  Turl.  blago  2,  179.  Da  bi 
se  ova  stvar  cjelovito  dospjola.  J.  Matovic  84. 
Cjelovito  vjorujemo  onijema.  9.  Nije  (lilovito  za- 
branio.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  6.  Punost  milosti 
bila  je  cilovito  u  Isukrstu.  Grgur  iz  Varesa  119. 
^eloci  iz  dr^ave  grih  prosti  cilovito  izadriti.  I.  J. 
P.  Lucie,  razg.  114.  Da  unaprida  cilovito  plate. 
I.  J.  P.  Lucie,  nar.  134.  Pridajmo  se  cilovito 
onomu  gospodinu.  A.  Tomikovii  151.  Dokle  cje- 
lovito zadovoje.  A.  Kali6  408.  Ovo  pismo  slaga 
se  cjelovito  i  potanko  s  liihovim  hotinem.  Pravdo- 
nosa 18.52.  2.  —  h)  kao  eijelo  kod  v.w  pod  6,  b.: 
Djavao  .  .  .  poznade  cilovito  da  jo  Isus  bog.  F. 
Lastric ,  test.  201.  Ovo  znam  cilovito.  323.  — 
c)  kao  bez  prijekora.  vidi  kod  cio  pod  2.  Po- 
steno   i   cjelovito  zivuci.   M.  Divkovic ,  bos.  460. 

—  d)  comp.  cjelovitije  HZ  glagol  poznati ,  kao 
potpiinije,  bofe.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Poznati  cilovitije  tvrdinu  ove  kule.  F. 
Lastrid,  test.  18.  Da  cilovitije  poznademo  dosto- 
janstvo  .  .  .  imena  Isusova.  F.  Lastric,  test.  ad. 
123.  Poznati  cilovitije  zestinii  otrova  od  nena- 
vidosti.  F.  Lastric,  ned.  361. 

CJELOVITAJN,  ejelovitna,  adj.  vidi  cjelovit. 
u  jednoga  pisca  prrosloga  vijeka  i  u  nase  vrijeme 
u  jednoga.  Dobrotom  cjelovitni.  J.  Kavaiiin  374. 
Kakve  smo  ih  (pjesme)  proste  pograbili,  ona- 
kove  cjelovitne  milom  rodu  izrucujemo.  Nar.  pjes. 
juk.  IX. 

CJELOVITI,  cjelovitim,  iinpf.  absolvere,  per- 
ficere.  samo  u  StuUcevu  rjecniku,  gdje  ima  od 
toga  i  cjelovjene.  oboje  veoma  nepouzdano. 

CJELOVITO,  adv.  vidi  kod  cjelovit. 

CJELOVITOST,  cjelovitosti,  /.  integritas,  cje- 
loca,  cijelost,  cjelina.  Od  cjelovit.  Od  xvii  injeka 
(vidi  pod  b.  primjer  B.  Kasica),  izme.du  rjecnika 
u  Belinu  (incorruptio  394"),  Bjelostijencevu  (in- 
tegritas,  incorruptio)   i  u  Stuliceeu.   (integritas). 

—  1.  n  pravom  smislu:  a)  u  ccga  tjelesnoga:  Niti 
bi  od  potribe  bilo  da  nosi  sobom  udo  odkinuto, 
jere  mu  nosene  toga  uda  ne  vraca  cilovitost  zi- 
vota.  A.  Kadcic,  bogosl  27.  Uzvelicau  darom  od 
cilovitosti  svetoga  tila  svoga.  A.  Kanizlic,  fran. 
73.  Cilovitost  uda  tila  covicanskoga.  A.  Kanizlic, 
utoc.  40.  So  pi-ilika  jest  cilovitosti,  tilesa  bo  po- 
suta  (nom)  od  raspadana  ili  ti  truloce  cuvaju  se. 
I.  Velikanovic,  upuc.  2,  497.  Ostajuci  u  svojoj 
cilovitosti  sva  nadarena.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  80. 
Neka  dojde  gladan  vas  koliki  svit,  ne  ce  za  radi 
toga  nikomu  nestati  ili  cilovitost  i  sladkost  jisca 
ili  obQnost  pokripjeua.  A.  Tomikovic  147.  Koliko 
ce  (pjesama)  u  uspomeni  i  cjelovitosti  odrzati  seV 
Nar.  pjes.  juk.  ix.  —  b)  u  cega  umnoga ,  radne, 
stai'ia  ltd.:  Okolisi  od  dobre  ispovijesti  ovi  su: 
.  .  .  cjelovitost,  da  reces  sve  grijehe.  B.  Kasic,  zrc. 
13.  Obsluziti  cjelovitost  od  sakraraenta  ovoga. 
135.  Jest  od  potribe  cilovitosti  od  posvetilista. 
A.  Kadcic,  bogosl.  64.  Cilovitost  (ispooijesti)  na- 
ravska,  cUovitost  razborna.  199.  Uvrijediti  .  .  . 
cjelovitost  ne  djevicanstva.  Ziv.  is.  27.  Koje  (ce- 
lade)  uvjetovalo  se  je  obsluzit  djevicanstvo  i  koje 
ga   je   u   cjelovitosti    obsluzilo.   26.    Da    cuvamo 


C.TELOVITSTVO 


811 


CTENA 


onu  svetost  i  cjelovitost  pameti.  J.  Matovic  42. 
Dostizemo  uzdrzane  i  cjelovitost  vjere.  -129.  Sa- 
hranena  cjelovitost  cistoce  djevicanske.  40.  Zavite 
svoje  sa  svom  cilovitostju  obsluziva.  P.  Kneze- 
vic,  osm.  222.  Za  cilovitost  sakramenta  od  pokore. 
M.  Dobretic  73.  U  cemu  stoji  cilovitost  ispovidiV 

1.  Velikanovic ,  upuc.  2,  84.  Potribita  buduci  ci- 
lovitost u  osvadeiiu  grija    I.  J.  P.  Lucie,  iiauk  21. 

—  2.  u  umnom  smidu  kao  cjeloca  pod  2 :  Pribi- 
valiste  cilovitosti.  A.  Kanizlic,  bogojub.  424.  U 
komu  se  zivotii  svijctle  cjelovitost  zivjeiia,  sve- 
tost, pravda.  J.  Matovic  61.  Treca  (krepost)  jest 
cilovitost ,  to  jest  pun  dobrote ,  nacina ,  kriposti 
i  dobre  prilike.  M.  Dobreti6  72. 

CJELOVITSTVO ,  n.  vidi  cjelovitost.  samo  u 
Stidicevu  rjecniku ,  za  koji  je  hez  sumne  i  naii- 
neno. 

CJELOVITVEN,  adj.  quod  ad  totum  con.sti- 
tuendum  coiicurrit.  samo  u  Stulicevu  rjecniku, 
za  koji  je  i  naiiiieno. 

CJELOV^^IVATI,  cjelivjujem,  impf.  vidi  cje- 
lovati.  u  jednoga  pinca  xvii  vijeica :  Kad  te  (vino) 
covik  prvoc  pine .  zla  ga  vo}a  tudje  mine ;  kad 
te  drugoc  celovjujp ,  slabe  zile  pokrip}ujp.  I.  T. 
Mrnavi6,  osm.  14iJ. 

CJELOVNICA,  /.  quae  osculatur,  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku  (eel-). 

CJELOVNIK,  cjelovnika,  m.  qui  osculatur.  od 
XVII  vijeka,  izmedtc  rjecnika  u  Mikalinu  (eel-), 
u  Beliyiu  (eel-  124^),  «  Bjelostijencevu  (eel-)  i  u 
Stulicevu  (eel-).  Celovnik  eelovan  jubjenik  cu  biti. 
M.  Gazarovic  IftB^. 

CJELOZDEAV ,  adj.  persanus.  .-iamo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  gdje  iina  i  ejelozdraviti  (persanare) 
i  cjelozdravje  (sanitas  perfecta),  sve  nuiincno  za 
rjecnik. 

CJELOZNAN,  adj.  perfecte  sciens.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku,  za  koji  je  i  nacii'ieno. 

CJELUKATI,  cjeliikam  i  cjelucem,  impf.  dent. 
ejelovati.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepo- 
uzdana. 

CJELUNUTI,  cjelunem,  pf.  osculari,  po]ubiti. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Belinu  (eel-  124^) 
i  Stulicevu  (eel-).  —  iiijesto  je  dolasi  e  u  sva  tri 
govora.  isporedi  ejelovati,  od  kojega  je  i  postalo. 

—  Akcenat  kaki  je  u  praes.  taki  je  jos  samo  u 
part,  praes.  pass,  s  trccim  slogom.  kratkim:  cje- 
lunut;  u  svijem  je  ostalijem  oblicima  kakav  je  u 
inf. ,  samo  je  jos  i  treci  slog  dug  u  part,  praet. 
act.  I :  cjehiniivsi.  —  U  jednoga  pisca  xvi  vijeka 
ima  i  imperf. ,  ali  je  nastampan  ii  naie  vrijeme 
tako  da  se  ne  zna  je  li  celuuijah  ili  celuiiah 
(Njegda  ju  ,celunjah'  u  pozor  gizdavi.  S.  Men- 
cetic  258). 

1.  prelazno.  objekat  mose  biti  i  neizrecen:  Ko- 
jega godje  eolunu,  on  jest,  drzite  liega.  N.  Ea- 
nina  91.  mat.  2(-i,  48.  Pristupi  da  ga  eelune.  103. 
Zagrli  ga  i  eelunu  ga.  Zbor.  96.  Celunu  mene 
jos  celovom  od  usti.  S.  Mencetic  248.  Skut  ce- 
luni.    M.  Vetranic  1,  399.   Da  eelune   moj    obi-az. 

2,  187.  Jaoh  rajski  tvoj  obraz  da  bi  mi  colunut'! 
N.  Na|eskovic  1,  180.  Ino  rijet'  ne  imam,  nego  li 
u  ruku  celunuv  dati  vam  ovu  liih  jabuku.  1,  216. 
Tripe  dragi,  ueka  te  celunem  od  veselja.  M.  Drzii 
383.  Neka  mu  celunu  (grijcskom  ,celuna')  podplate 
od  noga,  da  milos  na  punu  dobudem  od  boga. 
436.  On  ju  tiseci  tisuc  krat  i  tisuc  inilo  priti- 
skajuii  celiiini.  P.  Zoranic  38*'.  Tko  bogo}ubno 
recenu  hajinu  cclunut  bude.  A.  Gucetic,  roz.  mar. 
88.  Uu  vec  ze]i ,  koju  6uti ,  nije  moc'  srcu  odo- 
liti,  da  ne  budem  k  tebi  priti,  ter  te  ovako  ce- 
lunuti.    I.   Gundulic   183.    Dosad.si   celunu   glavu 


svete  Cecilije.  F.  Vrancii,  ziv.  19.  Koga  godir 
celunem,  ta  jest,  jamite  ga.  M.  Alberti  456.  Kad 
celunu  tebe  krunu,  cuje  sladost  moja  mladost.  M. 
Gazarovic  lOlb.  Celunuvsi  noge  papi.  B.  Kasic, 
ign.  57.  Hotijali  te  .  .  .  celunuti  cistom  Jubavi. 
B.  Kasic,  per.  109.  Da  ga  milo  po}ubi  i  eelune. 
B.  Kasic,  rit.  77.  Celunuh  mu  krilo.  J.  Kavanin 
495.  Ko  eelune  kriz  gospodinov.  I.  A.  Nenadic, 
nauk  234.  Kad  celunes  ranu.  D.  Mattel  297.  Ce- 
lun',  ter  postavi.  Posl.  dan.  11.  —  osim-  objekta 
■mose  biti  izreceno  i  mjesto  na  nemu,  kojega  se 
ustima  dotice  onaj  koji  cjeliva,  i  to  u  akus.  s  pri- 
jedl.  u:  Celunuvsi  ga  u  obraz.  Zbor.  861".  U  rep 
celunite  Ruzu  Milasieu.  M.  Drzii  32.  Celunu  ga 
u  obraz.  B.  Kasii,  is.  49.  —  u  prcnesenom  smisltl 
inoze  potok  cjehmuti  more  utjecuci,  u  jednoga 
piisca  prosloga  vijeka:  Iz  hladenea  svoga  istjece 
bistra  voda  .  .  .  daje  k  moru  .  .  .  naglo  hrli  da 
ga  celiuie  i  zagrli   J.  Kavanin  7. 

2.  neprelazno.  sto  bi  moglo  biti  objekat,  stoji 
u  akus.  s  prijedl.  na  ili  u,  kao  nap>rijed  mjesto 
kojega  se  dotice  ustima  onaj  koji  cjeliva :  Celuni 
na  tie.  T.  A.  Nenadic^,  nauk  56.  Oelunuces  u  prag. 
Poslov.  dan.  11. 

3.  sa  se,  recipr. :  celunuti  se,  invicem  se  oscu- 
lari. samo  u  Belinu  rjecniku  (124"). 

CJELUNATI,  samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje 
stoji  da  ima  u  S.  Mencetica,  ali  je  Stulic  od 
Menceticeva  imperf.,  koji  vidi  kod  cjelunuti,  na- 
cinio  ,celunati'. 

CJEl^AHAN,  eje]ahna,  adj.  dem..  cio.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  cje]a§an.  oboje  ce 
biti  nacineno  za  rjecnik. 

CJEl^ASAN,  cje}asna,  adj.  vidi  kod  cjejahan. 

CJE^^ilNA,  /.  integritas,  vidi  ejelina.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Da  vas  svit  vidi  obajena  di- 
zati  se,  ustarana  ponavjati  se  i  vracati  se  svaka 
u  eijinu.  I.  Bandulavic  117. 

CJEMBA,  /.  existimatio.  u  jedtwga  pisca  pro- 
sloga vijeka.  Od  eijeniti.  Kad  bude  vrijeme  u 
zabit  zakopati  cjembam  vrijednim  vrijedne  [ude. 
J.  Kavanin  218. 

C.JENA,  /.  pretium,  existimatio,  cijena,  scjena. 
Od  XVI  vijeka  (vidi  primjer  F.  Lukarevica) ,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Stulicevu  (7&>  ,cjenna'  ae- 
stimatio,  pretium).  Postaiia  kojega  jc  i  cijena.  U 
primjerima  Lukarevicevim  i  Gundulicevim  nije 
sa  svijem  pouzdano ,  jer  je  nastampano  kao  ci- 
jena ;  u  ostalijem  se  razlikuje  pismom  sa  svijem 
pouzdano  od  cijene.  —  1.  kao  cijena  pod  1.  Moli 
ga  .  .  .  da  iznade  koj  lijek  koristan,  da  ne  gleda 
1  je  li  od  cjene  ili  neugodan,  platice  sve.  Besjede 
kr.  186.  Dobra  ejena  vadi  (,vodi')  iz  toboea  a 
zla  dusu  iz  tijela.  Poslov.  dan.  17.  —  2.  kao  ci- 
jena pod  3. :  Covjek  nije  toj ,  ki  stvari  opcene 
pustava  bez  cjene  a  gleda  posao  svoj.  F.  Luka- 
revid  175.  Nikoje  od  smrti  svoje  cjene  ne  cinase. 
272.  S  lakomosti  koji  cjenu  veou  cini  od  pjeneza 
neg'  li  za  svu  cas  opcenu  i  zivote  svojih  viteza. 
I.  Gundulic  516-  U  koj  cjeni  umrije  ona.  B.  Ka- 
sic, fran.  6.  Huda  zena  ne  zna  ejeue  od  uikoga. 
J.  Palmotic,  dubr.  123.  Bivsi  on  ejeuu  ucinio  od 
liihova  govorenja.  250.  Sto  je  umrli  tuzan  covik 
da  od  liega  cjenu  ima.s?  L  Akvilini  17.  Cin'te  od 
boga  radiiu  cjenu.  214.  Cini  primaleknu  ali  ti 
nijednu  cinu  od  blaga.  J.  Posilovic ,  cvijet  54. 
Cineci  veliku  cinu  od  tijela_  svoga.  55.  Udijeli 
nami  pravu  ejenu  od  tebe.  Cestitosti  9.  Prohodi 
slava  i  dika,  cjena  i  hvala.  Besjede  kr.  97.  Ste- 
koste  cas  i  ejenu  prid  |udima.  246.  Drzat  ga  u 
vedoj  cjeni  nego  i  koga  drugoga.  127.  Da  ne  cini 
cjenu  od  bogat.stva.  11.  Veliku  ejenu  cinase  Isu- 


CJENILAC 


812 


CJEPIKA 


krs  od  uboztva.  102.  Koji  si  ijone  i  |ubavi  do- 
stojan.  L.  Eadi6  G.  Nemoj  drzat.  u  maloj  cjoiii 
ovoliki  dar.  12  Obcimo  s  coladi  nikakvo  fijone. 
D.  Mattel  :i27.  Nedostojiio  cjeiio  ikakvo.  135.  Co- 
jade  naduto  cjenom  sobo  samoga.  187.  To  jo  ono 
plemenstvo  pravo  koga  svak  koji  jo  mudar  inio 
bi  vcoma  drzat  u  cjciii.  N.  Marfii  4.  Ve6  neimam 
iiijodiio  cjeiio.  81.  01iuia.s  u  pogrdi  i^ved  je  imala 
vlas  svaciju,  tudu  cjenu.  G5. 

CJENILAC,  cjinioca,  m.  aestiinator.  samo  u 
Stulicecu  rjeiniku  (.cyonioo'). 

CJENITE]|j,  m.  aostimator.  namo  u  rjecnicima 
Mikafinti  (50i>) ,  Bjelostijencevu ,  JambrcSicevu, 
Voltigijinu  i  StuUcevu  (ali  u  nemu  iz  raskoya). 

CJENITElfiAN,  cjonltojiia,  adj.  aestimaiidus. 
samo  u  StuUcevu  rjciniku,  za  koji  je  bez  sumne 
i  naiineno. 

CJENITELICA,  /.  (^uae  aestiniat.  saino  u  tShi- 
licevu  rjccniku,  za  koji  ce  hiti  i  naiineno. 

CJENITVA;  /.  aostimatio.  samo  u  StuUcevu 
rjeiniku.  rijec  ncpouzdana. 

CJENIV,  (1(7/.  aestimabilis.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijcka  i  u  rjecnicima  Voltigijinu  i  StuUcevu. 
Tko  uzima  u  najam  (,zajam')  jednu  kucu,  prima 
istino  sto  god  cinivo   cinom.   Turl.  blago  2,  175. 

GJENIVATI ,  cjenivam ,  imp/,  existimare  ,  pu- 
tare,  censoro.  samo  u  StuUcevu  rjeiniku.  isporedi 
cjenivati. 

CjENIVIT,  adj.  pretiosus.  samo  u  StuUcevu 
rjeiniku   veoma  nepouzdano. 

CJENOCA,  /.  vilitas,  jeftinoia.  samo  u  rjec- 
nicima StuUcevu  i  Vukovu  (u  kom  se  napomine 
da  se  govori  u  Kotoru). 

CJENE,  adv.  vidi  kod  cijeuan. 

CJENIVATI ,  cjeiiujem ,  i'wy)/.  perpendere.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Promisli  Jubav  ne- 
govu  ciiiujuci  od  kakva  te  je  zla  izbavio.  A.  Ka- 
uizlio,  uzr.  101. 

CJENKANE,  «.  licitatio.  isporedi  cjeiikati  se. 
u  nase  vrijevie,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Posle  diigoga  ceiikana  pogode  se.  Nar.  prip.  vuk. 
213.  Starac  bez  cei'ikana  izvadi  novee,  plati.  M.  D. 
Milicevic,  slave  22. 

CJENKATI  SE,  cjeiikam  se,  tmpf.  licitari,  pre- 
vec  se  pogndati  kuijujuci  sto  Hi  inaie  ugocarajuci 
cijenu.  u  nase  crijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Od  eijeniti  se.  Pi}arice  cerikaju  se  oko 
zeleni.  M.  B.  Milicevic,  zlosel.  8. 

CJEPACA ,  /.  sfiva  koja  se  da  cijepati.  u  Vu- 
kovu rjeiniku.  isporedi  cjepika.  Akcenat  se  mi- 
jena  u  gen.  pi.:  cjepaca,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  cjepace,  cjepacom. 

CJEPACKI,  adv.  comtionis  genus,  u  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Cjepacki 
oplesti  kosu.  Vuk,  rjec.  813.  Vesic  na  ero,  opa- 
san  lesom  liene  duge  cepacki  opletene  kose.  M.  D. 
Milicevic,  vec.  57. 

CJEPAK,  ojepka,  adj.  fissilis ,  .Ho  se  lako  ci- 
jepa.  isporedi  cjepjiv.  I.  Pavlovic. 

CJEPALINKA,  /.  vidi  cjepanica.  kao  da  je  to 
u  jednoj  pjesmi  nasega  vremena :  A  komar  je  drva 
nosil,  'spala  mu  je  cipalinka,  potrla  mu  je  ko- 
lencac.  jacke  268. 

CJEPALO,  «.  lotus  findendorum  lignorum,  mje- 
sto  gdje  se  drva  cijepaju.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  ' 

1.  CJEPANICA  ,  /.  lignum  fissum ,   drvo   cije-  I 
pano,  jedan  izmedu  komada  na  koje  se  rascijepi 
droo.   isporedi  bi}a,   cijepac,  cjepja.    Od  xvii  vi-  I 
jeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikajirui  (491-,  gdje  luij-  ' 


yj/ye  i  dolazi),  u  lielinu  (432''),  Voltigijinu,  Stu- 
Ucevu i  u  Vukovu.  —  Akcenat  se  ne  mijena,  samo 
su  II  gen.  pi.  i  oha  zadna  sloga  duga:  cjopanica, 
a  u  gen.  i  instr.  sing,  samo  zadrd:  cjopanicc", 
cjepaiiicom.  —  Po  nekim  krajevima  juznoga  go- 
vora  moze  se  cj  sastaviti  u  c,  tc  glasi  i  <:Bpanica 
(Vuk,  rjec.  759'').  —  Ni  ob  no(;  ne  dade  tilii  po- 
koja,  jer  bi  poda  so  u  poste|icu  ali  dasko  ali  ci- 
panico  metao.  A.  KaniXlic';,  bogo|ub.  -151.  Zgodi 
ga  u  jutini  (;ipaiii(;oiii.  M.  A.  Kejkovic ,  sabr.  3fi. 
—  u  prenesenom  smislu:  Labud  bijo  jamu  kopi- 
tima,  od  kopita  cjepanice  skacu.  Nar.  pjes.  vwk. 
2,  34. 

_  2.  CJEPANICA,  /.  tleka  tresna  u  Urvatskoj.  B. 
Sulek,  im.  41.  42.  po  svoj  prilici  cijepilena.  ispo- 
redi cjopika. 

CJEPANICICA,  /.  dem.  cjopanica  (pod  1).  samo 
u  Vukovu  rjeiniku. 

CJEPANICINA,  /.  augm.  cjopanica  (pod  1).  ^. 
Kovacevic. 

CJEPANICKI,  adj.  sto  pjripada  cjepanicama, 
sto  dolazi  od  nih  (cjepanica  pod  1).  prosloga  vi- 
jeka. Cjepanickijem  u}em  izvid'o  ga  je.  Poslov. 
dan.  11.  isporedi  )e-skova  mast,  kod  jeskov. 

CJEPANIK,  cjepanika,  m.  iscijepano  sto.  Uci- 
uiti  sto  u  cjepanik,  t.  j.  iscijepati.  Vuk,  rjec.  813'' 
(s  dodatkom  da  se  govori  u  Grbju,  gdje  se  cj  moze 
i  sastaviti  u  c,  te  glasi  i  cepanik.  Vuk,  rjec.  759''). 
Pristupi  cura  s  bremenom  drva  na  glavi,  a  pod 
bremenom  skolila  omotani  poglavac ,  da  ju  ne 
utiru  cokuri  cjepanika.  S.  ^ubisa,  pi-ic.  106. 

CJEPATE^i,  m.  qui  findit.  samo  u  StuUcevu 
rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  naiineno. 

CJEPCICA,  /.  dem.  cjepka.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjeinika  samo  u  Vukovu.  Kad  se  prelomi 
(osusen  sok)  sjaji  se  na  prelomu,  a  tauke  su  cep- 
cice  i  prozracne.  D.  Popovic,  rob.  227. 

CJEPIDLACENE ,  n.  a)  istranvmie  najinaiiih 
sitnica  u  iemu.  u  nase  vrijeme.  P.  J.  Markovic. 
Da  odgovaram  cjepidlaceiiu.  M.  Pavlinovi(J.  — 
b)  tvrdovane.  u  StuUcevu  rjeiniku  (avaritia,  sor- 
des)  *  •({  narodnom  govoru.  J.  Bogdanovic.  —  is- 
poredi  cjepidlaoiti. 

CJEPIDLACITI ,  cjepidlacim,  impf.  a)  istra- 
zivati  sto  neznatno  prevec  potanko  do  wijmanih 
sitnica  kao  da  bi  bilo  veoma  znatno.  u  StuUcevu 
rjeiniku  (objurgatiouis  aut  disputationis  causas 
vel  minimas  studiose  quaerere)  i  u  narodnom 
govoru  u  Srijemu.  P.  J.  Markovic.  —  b)  tenacom 
esse,  tvrdovati.  u  StuUcevu  rjeiniku  (sordide  vi- 
vere)  i  u  narodnom  govoru  u  Lici.  J.  Bogdano- 
vic. —  isporedi  cjepidlaka,  od  iega  je  i  postalo. 

CJEPIDLAK,  m.  selo  u  Urvatskoj  u  jiodzupa- 
niji  krizevaikoj :  Cepidlak.  Schem.  zagr.  1875.  168. 
Pregl.  67. 

CJEPIDLAKA,  m.  a)  koji  potanko  do  najma- 
nih  sitnica  iztrazuje  sto  neznatno  kao  da  bi  bilo 
veoma  znatno.  u  StuUcevu  rjeiniku  (homo  cavil- 
losus,  sophista)  i  u  narodnom  govoru  u  Srijemu. 
P.  J.  Markovic.  isporedi  cijepati  diaku ,  kod  ci- 
jepati. —  b)  homo  tenax,  tvrdica,  cicija,  cipija, 
koji  i  sto  daje  daje  tako  na  malo  kao  da  dlaku 
cijepa.  u  Belinu  rjeiniku  (sordidus  700=' I  t  u  na- 
rodnom govoru  u  Lici.  J.  Bogdanovic. 

CJEPIDLAKAVAC,  cjepidlakavca,  m.  vidi  cje- 
pidlaka pod  a.  samo  u  StuUcevu  rjeiniku. 

CJEPIDLAKE,  Cjepidlaka,  /.  pi.  selo  u  Slavo- 
niji  u  podzupaniji  pakraikoj.  ,Cepidlake'.  Pregled 
97.  ,Ciepidlaki'.  Schem.  zagr.  1875.  48. 

CJEPIKA,  /.  1.  cijepjena  vocka,  arbor  insita: 


CJEPIMATI 


813 


CJEEOZUBAC 


tresna  taka.  Bjelostijenac  52''.  F.  Hefelc.  B.  Sulek, 
ira.  41.  taka  jabuka.  B.  Sulek,  im.  41.  —  2.  ^iva 
koja  se  save  i  cjepaia.  V.  Arsenijevid. 

CJEPIMATI,  m.  nadimak  muski  xiv  vijeka.  do- 
lazi  samo  u  nom.  Dragojevict  Cepimati.  Glasnik 
15,  299.  Danicic  3,  4.56. 

CJEPINA,  /.  fissura,  piikotina.  isporedi  cje- 
potak,  cjopotina.  xvi  vijeka.  Na  drevo  vtzsode  i 
cepiti  je  nacinase ;  mudoint  2e  jego  Vb  drevcnuju 
cepinu  viisadsemt  .  .  .  Starine  2,  267. 

CJEPJENITI  SE,  cjepjenim  se,  impf.  rigescere, 
kociti  se ,  lie  gibati  se-  xv  vijeka.  Od  kor.  skap, 
strsiti,  ukocenu  biti.  isporedi  cip,  scipati  se.  je 
na  oba  mjesta  stojt  po  juznom  govorii  mjesto  sta- 
roga  e.  Jegda  komu  prtsti  cepenet  .se.  Starine 
10,  107. 

CJEPKA,  /.  assula.  u  nasc  vrijeme,  iziiicdii 
rjecnika  samo  u  Vnkoint  (scheit,  ligni  pars  secta). 
Pa  su  im  sve  od  luca  cepke  pod  nokte  udarali. 
M.  Nenadovi6,  mem.  5.  isporedi  cjepcica. 

CJEPLA,  /.  lignr.m  fissuni,  cjepanica.  od  pro- 
sloga  vijeka.  Da  s'  u  fatne  klada  cipje  dili.  J.  S. 
Ecjkovic,  kuc.  50.  Fatne  cipje  on  krivicno  vadi. 
50.  Daj  za  vatru  cipJe.  401.  Onda  se  baci  onom 
cip}om  za  zeuom.  Nar.  prip.  bos.  1,  3. 

CJEPLENIK,  m.  insitor,  ko  cijepi,  pricjep^uje. 
samo    u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

CJEP^^ICICA.  /.  dem.  cjep|ika.  ((  nase  vrijcmc. 
Zar  biste  vi  niogli  izgoniti  plamen  iz  te  cepji- 
cice,  i  tako  ugodiio  paliti  cigaru,  svecu  i  sto  god 
hocete?  M.  D.  Milicevic,  zlosl.  3',). 

CJEPJ^IKA,  /.  assula.  isporedi  cjopka,  cjep]i- 
cica.  ?«  nase  vrijeme.  Onde  gde  su  psi  lajali  nadu 
jangik,  koji  se  zakacio  za  cepjiku  na  proscu  i 
ostao.  M.  D.  Milicevic,  ve6.  308. 

CJEP^iIV,  adj.  fissilis,  cjepak.  n  Belinu  rjec- 
niku (652'))  i  u  narodnom  yovorii  u  Srbiji:  Ce- 
p}iv.  I.  Pavlovic. 

CJEPNUTI,  cjepnOm,  pf.  cijepajuci  udariti 
koji  put  i  mala  nacijepati.  I.  Pavlovic.  —  u  pre- 
nesenom  smislu  udariti  bijaci:  Nego  ti  mi  lioga 
lepo  povalimo,  smaknemo  caksire  i  cepnemo  30 
vrucih.  M.  D.  Milicevic,  vec.  98. 

CJEPOPANGA,  /.  rhagonycha  Esclisch.  u  jed- 
noga  pisca  nasega  vrcmena.   J.  Sloser,  kor.  453. 

CJEPOTAK,  cjepotka,  /.  fissura,  cjepina,  cje- 
potina.  H  Jednoga  pisca  prosloga  pijcka.  1  na 
prst  ju  siriue  razkoli,  malo  zeni]e  u  cipotak  moH 
ili  zrno  od  rano  utakni.  J.  S.  Rejkov'c,  kuc.  313. 

CJEPOTINA,  /.  a)  fissura,  cjepina,  puklina, 
imkotina.  od  xvii  vijeka,  izmcdti  rjecnika  samo 
u  Mikalinu  (fissura,  rima  49i'.  50t>.  543*).  Dva 
kalama  il"  cetiri  bilo,  med  I'le  kuda  cipotina  rczi 
kore  komad  od  kalama  vozi.  J.  S.  Rejkovic,  kuc. 
145.  po  tome  i  u  cega  sto  je  rascijepjeno  i  raz- 
dvojeno  ona  strana  kojom  je  rascijcplcno :  Kad 
drvce  tako  padno  da  obadve  cepotine  gore  budu. 
l^etop.  119,  13.  —  b)  assula,  cjepka.  u  rjecnicima 
JBelinu  (assula  651'J)  i  Stulicevu  (lignoum  frag- 
mentum,  schidia,  lignum  fissum)  i  u  narodnom  go- 
vorii: Cjepotina,  komad  ocijepjene  bije,  prebijena 
drzala  itd.  M.  Pavlinovic.  po  nekim  krajcvima 
juznoga  govora  moze  se  cj  sastaviti  u  c:  Kad  jo 
svoj  cibuk  u  cepotine  vidio.  V.  Vrcevic,  niz  312. 

CJEPOTINAST,  adj.  rimosus.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  gdje  ima  i  cjepotinav.  obojc  ne- 
pouzdano. 

CJEPOTINAV,  adj.  vidi  kod  cjoj>otinast. 

CJEPOTINICA,  /.  dem.  cjepotina.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 


CJEPOTKA,  /.  lignum  fissum,  cjepanica.  u 
naSe  vrijeme.  Baci  jos  dvije  tri  cjepotko  u  pec. 
M.  Pavlinovic. 

CJEKEKANE,  n.  smijaue  nepristojno.  isporedi 
cjerekati  se.  Cuje  se  neko  cerekane.  M.  Kova- 
cevic. 

CJEREKATI  SE,  cjerekam  se,  impf.  dem.  cje- 
riti  se  (vidi  kod  cjeriti),  smijati  se  nepristojno. 
zna  se  da  se  govori  samo  u  istocnom  govoru:  ce- 
rekati  se.  L.  Kovacovic.  M.  Kovacevic. 

CJERENE,  n.  risus  dentibus  osteusis.  isporedi 
cjeriti.  od  xvii  vijeka,  iztnedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (cereiie).  Od  luda  smijanja,  cjerenja  i 
ludovanja.  B.  Kasic ,  zrc.  132.  Cireiiem.  M.  Pav- 
linovic. raz.  spis.  408. 

CJERITI,  cjerim,  impf.  diducore.  od  xvi  vijeka 
(vidi  primjere  M.  Marulica).  Od  kor.  skar,  sjeci, 
cijepati.  -je-  je  u  juznom-  govora  od  staroga  e, 
mjesto  cega  je  u  zapadnom  i ,  ««  istocnom  e.  u 
Vukovu,  rjecniku  stoji  samo  sa  e,  kao  da  bi  tako 
bilo  u  sva  tri  govora ,  ali  se  ne  samo  u  starije 
vrijeme  nego  jo.i  prosloga  vijeka  nalazi  u  zapad- 
nom govoru  sa  i  a  u  juznom  sa  je  (vidi  primjer 
V.  Dosena  i  iz  Poslov.  dan.),  svrh  toga  ima  u 
Vukovu  rjecniku  i  deriti  .se  (759''),  a  to  je  po 
sadasnem  juznom  govoru,  u  kom  se  moze  cj  i  sa- 
staviti u  c.  po  tome  ne  ce  biti  sumiie  da  se  u 
juznom  govoru  gdje  gdje  jos  dr£i  je.  —  1.  j)re- 
lazno.  objekat  samo  pi.  zubi:  cjeriti  zube,  ringi, 
deutes  ostendere.  tako  dolazi  od  xvi  vijeka,  iz- 
meCtu  rjecnika  u  Belinu  (cjeriti  zube,  dentos  osten- 
dere 250^.  cjeriti  zube  u  smijohu,  ridendo  osten- 
dere dentes  eiSl^),  ti  Bjelostijencevu  (ceriti  zube, 
dentes  ostendere)  i  u  Stulicevu  (cjeriti  zube  u 
smijohu,  ridendo  dentes  ostendere).  is^toredi  ke- 
siti.  —  a)  zube  cjeri  zivince,  kad  razvuie  gubicu, 
te  mu  se  vide  zubi:  Toliko  trpeci  (osao)  cemere 
i  jade,  zubine  cjereci  na  zera]u  pak  pade.  M.  Ve- 
tranic  2,  170.  Od  straha  umira  gdi  ciri  lav  zube. 
D.  Barakovie,  vil.  (il.  Ne  bojmo  se  tih  pas,  ki 
nam  zubi  cire.  B.  Krnarutic  28.  Na  n  zubo  ciri 
za  to  pas  pakleni.  A.  Vitajic,  ostau  423.  —  b)  ce- 
fade  smiyuci  se,  samo  u  pomemitijem  rjecnicima. 
vidi  daje  cvjeriti  so.  —  2.  sa  se,  zijati  i  smijati 
se  zijajuci  tako  da  se  zubi  vide,  liiaro,  ridendo 
ostendere  dentes.  tako  dolazi  od  xvi  vijeka,  is- 
medu  rjecnika  n  Mikajinu  (ciriti  se,  ridere-49''), 
«  Belinu  (cjeriti  se,  ridendo  ostendere  dentes  618), 
«  Bjelostijencevu  (ceriti  se,  ostendere  dentes),  u 
Voltigijinu  (ciriti  se,  ziihne  blocken),  u  Stulicevu 
(cjeriti  so,  ridendo  dentes  ostendere),  u  Vukovu 
(ceriti  so,  rideo  dentibus  osteusis).  a)  cjeri  se 
zemla,  kad  se  rasjede,  te  zija:  Zem|e  razpira,  ke 
se  pod  aim  cire.  I.  S.  Mrnavic,  osm.  64.  —  b)  cjeri 
se  zivince,  kad  razvuie  gubicu,  te  mu  se  vide  zubi: 
Bisan  pas  .  .  .  onamo  ovaino  ciri  se  i  rezi.  M.  Ma- 
rulic  9.  Cjerit'  se  kako  ribarova  kucka.  Poslov. 
dan.  11.  —  c)  cjeri  se  celade  kad  se  smije  zija- 
juci, te  mu  se  zubi  vide,  kad  se  smije  i  prevec, 
po  torn  i  nepristojno:  Ne  bise  tko  sviri,  ni  z  bu- 
kom  govori  ni^smijuc  se  ciri,  ni  sale  ki  tvori. 
M.  Marulic  28,  Sto  se  istoin  cjeriSV  N.  Najoskovic 
1,  294.  Da  govorit  mnogo  znade  i  u  zboru  da  se 
ciri.  V.  Dosen  95.  Nit  se  cire  u  zloci,  sali  i  u 
griliu.  A.  Kanizlic,  roz.  53.  Pijke  baca,  decu  dira, 
rugaju  se,  cere  se.  Nar.  pjes.  srem.  51.  Ceri  se 
prokleta  Cigancura.  M.  D.  Milicevic,  vec.  131. 

(  ;JER6zUBAC  ,   cjerozubca ,  m.   dontes   osten- 

dens,   tko   cjeri  zube.  samo  ii  rjecnicima  Belinu 

(cjercizubac  25na),  u  Bjelostijencevu  (,cerozubec'), 

i  u  Stulicevu  (cjcrozubac).    isporedi  kesizub,  pe- 

I  stozub. 


CJBROZUBITI 


814 


CKLENICA 


CJER6zUBITI,  cjori")Zubrm,  impf.  vidi  cjoriti 
so  kod  cjoriti.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijei 
ncpoiKdana. 

CjiiTKO,  III.  vidi  kod  Cvjotko. 
GJESTAN,  Cjosna,  m.  vidi  Costan. 
CJEVANICA  ,  /.  tibia,  (jolijen.  inporedi  cijov. 
u  nase  vrijeme,  izincdu  rjcinika  xamo  u  Vukotm 
(gdje  se  i  tuinaci  kako  je  stav(eno).  akcenat  .se 
tie  wxict'ta,  samo  sti  u  got.  pi.  i  oba  zadiia  shxja 
diiga:  cjovanicS,,  a  samo  zadi'd  ii  gen.  i  instr. 
sing.:  cjovanice,  cjevanioom.  Golonica:  ima  dve 
uporcii  kosti,  koje  so  zovu  cevaiiica.  K.  Crnogo- 
rac,  zool.  8. 

CjiVARA,  /.  convicium  in  podmii.  pogrda  nasi. 
u  Srbiji  u  nase  vrijeme  u  istociiom  gocoru  sa  e 
mjesto  jo.  Nosi  to  covaro ;  ima  jos  ko  da  so  ogrijo. 
J^.  Kovacevid.  Postanem  od  cijev  (tibia,  cjcvaniai, 
golijen).  isporedi  cjevarika. 

CJEVAKIKA,  /.  vidi  cjovaiiica.  isporedi  cje- 
vara.  Izidite  .  .  .  iz  bedre,  iz  kolena,  iz  cevarika, 
iz  nogu.  M.  B.  Milicevic,  ziv.  1,  90. 

CJEVAST,  adj.  tubulosus.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  List  cevast.  J.  Pancio,  bot.  51.  Ce- 
vasta  krunica.  J.  Pancic,  flor.  biogr. ''  447. 

CJEVCAR,  cjevcara,  m.  tuborum  opifex.  samo 
H  Stidicevu  rjecniku.  rijei  nepuuzdana. 

CJEVCICA,/.  dem.  cijev.  od  xvii  vijeka,  all 
do  nasega  vremena  samo  it  rjecnicima  Mikalinu 
(491j),  Belinu  (165ii),  Bjelostijeiicevii ,  Stulicevu  i 
Vukovii.  Malom  ccvcicom.  A.  Maksimovio,  peel. 
6.  Loza  je  eokota  zbog  cevcica  supjikasta.  P. 
Bolic  1,  185. 

CJEVCINA,  /.  augm.  cijev.  samo  u  Vtdcovu 
rjecniku. 

CJEVtCAV,  adj.  vascularis,  a  jednoga  pisca 
nasega  vremena  u  znacenu  koje  jc  stav^eno.  V 
organima  vaskularnih  (cevicavih)  bi|aka.  K.  Cr- 
nogorac,  bot.  15. 

CJEVl^ANIK,  qjev}anika,  in.  rhombus,  sprava 
kojom  zene  sucti  cijevi  za  tkane.  isporedi  cjovnak, 
letiiak ,  cekrk.  u  Srbiji  u  istocnom  govoni  sa  e 
mjesto  je:  cevjanik.  M.  Kovacevic. 

CJEVNICA,  /.  tibia,  soirala.  xiii  i  xiv  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vanicicevu.  akcenat  se 
ne  zna  za  cijelo,  moyla  In  glasiti  i  cijevnica.  Oba 
bogoglastneji  cevtnici.  Domentijan"  103.  Bogo- 
glastnaja  cevtnica,  Pavlt  apostolt.  Dauilo  15. 
Napevauijemt  cevnice  i  brecanijemt  gusli.  Do- 
mentijan'i  148. 

CJEVNIC,  »(.  parvum  pnouniaticuui  organum. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CJEVNIK,  cjevnlka,  in.  organum,  orguje.  od 
prosloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Belinu  (528^), 
u  Bjelostijenceou  (1 ,  850^)  u  Voltigijimi  (25)  i 
Stulicevu.  Od  civuika  to  jest  organa.  I.  Velika- 
novic.  upuc.  2,  300.  Falite  I'lega  u  zicah  i  civniku. 
301.  Zapoceo  po  selima  krpiti  stare  cjevnilce  (or- 
gu}e).  M.  Pavlinovii,  rad.  75. 

CJEVNOKUDAN,  cjevnorudna,  adj.  organicus. 
samo  H  Stulicevu  rjecniku ,  gdje  ima  i  cjevno- 
rudnik  ,  organorum  modulator,  oboje  bez  sumne 
naciiieno  za  rjecnik  od  adj.  ,cjevni'  (od  cijev)  i 
crude. 

CJEVNAK,  cjevnaka,  m.  a)  radius  textorius, 
cunak  u  tka^a.  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  na- 
pomine  da  se  govori  u  Boci).  —  b)  rhombus,  cjev- 
lanik,  letiiak,  cekrk.  u  Vukovu  rjecniku  (s  dodat- 
kom  da  se  govori  u  Hrvatskoj).  —  c)  vidi  cjevnik. 
u  jednoga  pjisca  nasega  vremena.  Jednom  mu  na- 
rucili  ,cievnjak'.  M.  Pavlinovic,  rad.  31. 


CJEVOCNIK,  )«.  tolescopiuni.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku ,  za  koji  je  i  naiinen  od  cijev  i  ,o£nik' 
(istoga  znaiena  u  istom  rjecniku). 

CKA,  /.  assis,  daska,  od  kojeje  i  postala  tijem 
sto  joj  medu  d  i  s  nijc  uiiictnuto  a,  pa  d  otpalo 
a  s  se  prnmijenilo  na  c  isporedi  ska.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjednika  u  Mika(inu  (assis,  asser, 
tabula  50''.  59-1),  u  Belinu  (tabula  724")  i  u  Stu- 
licevu (tabula,  assis).  Akcenat  .se  mijena  u  gen.  i 
instr.  sing,  eke ,  ckora ,  i  u  gen.  pi. :  caka.  Dam 
tcbjo  dvijo  ,ctkfi'  kameno.  N.  Raiiina  44.  2moj. 
24,  12.  Ako  vidis  (u  snu)  eke  ali  knigo,  toj  prili- 
kujc  radost  i  vosoljo.  Zbor.  138''.  Oni  tuj  stavise 
niko  ckc  uad  riku.  1'.  Hektorovic  10.  Tvrdom  od 
caka  poste}om.  B.  Ka5i6,  per.  28.  Pokora  jo  druga 
eka  ili  daska  po  driva  razbijouju.  B.  Kasic,  zrc. 
11.  Spat  na  ekah.  I.  Driii^,  nauk  gond.  327.  Pri- 
licna  cka  je  drvu   od   koga  je.   Poslov.  dan.  102. 

CKARA,  /.  craticula,  sprava  gvozdena  kao  \e- 
sica,  na  kojoj  se  pece  sto  na  ognu.  u  Srbiji  u 
^jcskovcu  i  po  okolini.  M.  Durovie.  postanem  od 
ckvara,  izgubivsi  v. 

CKI^jETI,  ckilim,  impf.  sublucere,  slabo  svi- 
jetliti.  od  XVI 1  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu 
(ckiliti  4451^)  i  Stulicevu  (ckiliti).  isporedi  ckijiti. 
—  Postaita  tamna:  korijen  bi  mogao  biti  skvi 
od  sku,  pokrivati,  mraciti,  slijepjeti;  nemu  je 
inoglo  ispasti  v  a  s  se  promijeniti  na  c.  isporedi 
skijiti,  ski}av.  Plam  svijece  ekili  milo  I.  Gun- 
dulic  231.  Gdje  istom  ckili  svjetlos  lieka.  I.  Ka- 
navelic,  iv.  414.  A  ja  (svijeca)  ckilih  i  sluzih  mu. 
J.  Kavariin  62.  Malo  je  kandeoce  ckijelo.  S.  l^u- 
bisa,  prip.  196.  Tu  jost  svijeca  ckili.  S.  l^iubisa, 
pric.  54.  —  u  prenesenom  smislu  o  rohu  koji  gine 
u  tamnici  (isporedi  cijeti):  Dugo  ckile  po  nevoji, 
dok  sa  svijem  oni  ickile.  A.  Kalic  263. 

CKIlfilTI,  ckilim,  impif.  vidi  cki}eti.  Po  gdje- 
koje  kandilo  ekiji.  Magaz.  1851.  21. 

CKLAR,  cklara,  m.  vitrarius.  vidi  staklar,  od 
cega  je  i  postao  kao  cklo  od  staklo  (vidi  kod 
cklo).  isporedi  caklar.  samo  u  rjecnicima  Belinu 
(141-1.  vogb)  i  Stulicevu. 

CKL ARNICA,  /.  officina  vitriaria.  isporedi  ca- 
klarnica  i  cklo.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (763li) 
i  Stulicevu. 

CKLEN,  cklena,  adj.  vitreus,  staklen.  isporedi 
caklen  i  cklo.  od  xv  vijeka  (vidi  prvi  primjer), 
izmedu  rjecnika,  u  Mika(inu  (ckleni),  u  Belinu 
(ckleni ,  vitreus  763''.  cklen ,  limpidus  439b)  ^  « 
Stidicevu  (cklen)  i  u  Daiiicicevu  (3,  459).  Akce- 
nat kaki  je  u  twin.  sing.  masc.  taki  je  samo  u 
ace.  sing,  masc;  u  ostalijem  je  oblicima  svijem 
kakav  je  u  gen.  sing.  —  a)  u  pravoin  smislu: 
od  stakla:  Broketo  dve  srebrtne  sb  cetiri  ka- 
meni  ctkleni.  Spom.  sr.  2,  50.  St  cetiri  kameni 
ckleni.  56.  Ckleni  sud  strasni  sud.  Nar.  posl.  vuk. 
344.  Macka  povaja  po  trpezi  cklene  sudove.  Nar. 
prip.  vrc.  1.  Puknuti  cu  kao  ckleni  sud.  S.  l^n- 
bisa ,  prip.  142.  —  b)  u  prenesenom  smislu :  cist 
kao  staklo,  bistar:  Ckleni,  bistri,  till  Dunaju.  D. 
Kaiiina  105.  Kamenice  morske,  koje  ostav|a  talas 
na  kraju  mora,  .  . .  otvore  se  .  . .  i  smrzne  se  vlaga 
cklena,  i  tako  radaju  biser.  M.  Radnic  216.  — 
c)  ckleno  crnilo,  vidi  galica.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku  (763'')   prevcdeiio   tal.   vetriuolo,   vitriolum. 

CKLENAR,  cklenara,  in.  vidi  cklar,  staklar. 
samo  u  3Iikalinu  rjecniku. 

CKLENICA,  /.  vas  vitreum,  skleiiica,  caklenica. 
isporedi  cklen.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  U  ckleniou  car  prstom  taknu. 
Zbor.  27.  Cklenica,  staklena  fiasa.  Vuk,  nar.  pjes. 
1,  IX.  Praznu  ckleuicu  povrati.  V.  Vrcevic,  niz  327. 


CKLEREV 


815 


CKNETI 


CKLEREV,  adj.  neko  wjesto  blisu  manastira 
Treshavca  zvalo  ae  xiv  vijeka  Cklerevi.  deU.  Glas- 
iiik  13,  374.  Danicio  3,  454. 

CKLITI,  cklim,  imj)/.  spleudere,  stakliti  se. 
isporedi  cklo,  cakliti  se,  skUti  se.  —  a)  nepre- 
lazno:  samo  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i 
u  StuUcevu  rjeiniku:  Ono  raalo  nadvonio  uiasti 
ispecene,  koja  ckli  i  koja  se  lasti.  B.  Ciiceri  206. 
—  b)  sa  se.  ismedu  rjecnika  u  Mika^inic  (lucere, 
elucere,  splendescere),  u  Bclinu  (lucere  4441'),  « 
StuUcevu  (micare,  reliicere,  renidere)  i  u  Vukovu 
(splendeo  ut  vitrum).  Nihov  je  mramor,  sto  se 
ckli.  A.  Kalic  504.  Kad  li  voda  ckli  se  i  svijetli. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  813''.  Kuca  se  u  vodi  kao 
u  caklu  ckli.  S.  !^ubisa,  prip.  4. 

CKXO ,  n.  vitrum.  vidi  staklo ,  od  kojega  je  i 
postalo  samo  tijem  sto  inu  nije  umetnuto  a,  te 
otpalo  t,  a  s  se  piromijenilo  na  c.  isporedi  caklo, 
sklo.  Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  ti  Mika}inu 
(SOb),  Belinu  (763'')  i  u  Vukovu.  Znas  dobro  da 
sam  krkt  kakono  cklo.  Zboi\  1471-'.  Prije  joj  bjeli 
od  ckla  razbila  drugo ,  cijem  njeke  cicke  oko 
glave  ciea.  M.  Drzic  133.  Oda  ckla  jedaii  sud, 
ki  fiesto  putuje  na  kladenc  studeni ,  brzo  se  jur 
skuje.  D.  Kaiiina  97  Ne  hoti'  nijedan  vas  za  zlo 
cklo  drag  Icami  uzimat'  iiikadar.  108.  Pioz  tvoj 
se  obraz  vedri  vidi  kako  proz  cklo  srce  cisto.  I. 
Grundulic  279.  Sad  pram  u  cklo  pletu  zene,  a 
zrcalo  im  glave  nose.  144.  Pristavio  sam  tude 
kose,  i  opleo  u  cklo  prame.  156.  Ulice  nareaene 
kakono  cklom  zlatom  bistrira.  B.  Kasic,  nac.  90. 
Da  se  razbi  sve  cklo  koje  bise  na  prozorijeh,  B. 
Kasic,  ign.  11.  Da  ce  se  moc  pozrjet  ki'oza  I'lu 
kako  kroz  jedno  cklo.  M.  Orbin  259.  Kuda  od 
ckla,  fodiiia  viti-aria.  Mika|a  570''.  Prozori  se  tu 
vidaliu  od  ckla  izvrsna  uciiieni.  J.  Palmotic,  dubr. 
241.  Pi'odajuii  sebicno  cklo  za  cisto  caklo.  M. 
Kadnic  365.  Obesi  u  cklo.  Starine  10,  92.  Tuj 
vidi  alabastro  sud,  ki  se  kako  cklo  providi.  I.  V. 
Bunic,  mand.  17.  Cklo  cistode.  J.  Kavanin  363. 
Cklo  crno.  I.  Dordie,  mand.  144.  Tako  bisti-o 
cklo  no  prima  u  se  od  sunc^a  zrak  veseli.  I.  Dor- 
die,  ben.  56.  Zene  su  ko  lijepo  i  bistro  cklo,  koje 
dotlo  je  cilo  dokle  je  cuvano.  A.  d.  Bella,  razgov. 
170.  Zvjezdar  kupuje  ono  bistro  cklo.  V.  M.  Gu- 
cetic,  poliv.  4.  Cklo  za  drago  kameiie  drzati,  Ziv. 
is.  v.  Zdi'ake  suncane  prohodo  cjelovito  bice  ckla. 
J.  Matovic  39.  Prozracno  jedno  cklo.  B.  Cuceri 
306. 

CK^ENE,  n.  splendor,  isporedi  cakjciie  i  ckliti 
se.  samo  u  Mikajinii  rjeiniku  (,cklenje'). 

CKNIVATI,  cknivam,  impf.  tardare.  samo  a 
StuUcevu  rjecnika.  isporedi  ckneti. 

CKNELAC,  cknioca,  m.  tardus,  morator.  ispo- 
redi skiielac.  od  ckneti.  prosloga  vijeka  u  jed- 
noga pisca  koji  je  pisao  juznijem  govorom  po  za- 
padnom  govorii  sa  -ni-  mjesto  juznoga  -lie-.  Budi 
cknilac  na  govorene.  Iv.  Magarovic,  cviet  33. 

CKNENE,  K.  tarditas,  mora,  kasnene.  isporedi 
ckneti.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
{inu  (,cknenje'  2711.  I89a)  ^  u  BeUnic  (,ckujenje' 
257^.  ,cknenje'  258")  i  u  StuUcevu  (,cknenje'). 
Dodose  prid  cesara,  i  pozdravi  ga  boz  nijednoga 
cknjenja.  Zbor.  72''.  Svako  .  .  .  velmi  kratko  ckni- 
nje  krati  na  pospih  sve  moje  zivinje.  D.  Drzic 
411.  Sto  s  cknenjem  od  lioda  ustavjamo  odluku, 
kom  svijetli  vojevoda  s|e  nas  svijeh  na  lukuV  I. 
Guudulic  15  Cknene  vrz'te.  479.  Bez  cknenja 
vrze  se  s  kotia  i  skoci.  B.  Kasic,  fi-an.  35.  Kece 
zamirnijem  cknenjem.  B.  Kasic,  ign.  31.  Cknjeiie 
svoga  pribivaiia  svrsi  redom  zamjernijeme.  I.  Dor- 
die,  mand.  121.  Bez  bojazni  i  cknjeiia.  1.  Dordie, 


ben.  123.  Nije  cknjena  veiSe.  A.  Boskoviieva  49. 
Cuse  ga  Gruzani ,  ckneiia  nema.  M.  Vodopic  u 
Dubroyn.   1868.  207. 

CKNETI,  cknim,  impf.  tardare,  morari,  kasneti. 
iie-  je  po  jusnom  govoru  od  staroga  -ne-,  mje- 
sto cega  u  juznom  goooru  yiajprije  dolazi  -nje-,  a 
od  polovine  xvii  vijeka  -ne-  (vidi  pjrimjer  P.  Ka- 
naveUca) ,  prem  da  se  u  nekih  i  posUje  nalazi 
-nje-,  u  istocnom  -ne-,  u  zapadnom  -ni-,  koje  se 
cesto  nalazi  i  u  pisaca  koji  sa  pisali  juznijem 
govorom.  —  Postanem  od  kasiieti,  koje  je  prije 
glasilo  ktstneti,  pa  mu  nije  umetnuto  a  medu  k 
i  s  mjesto  b,  nego  se  s  premjestilo  pred  k  i  pro- 
mijenilo  na  c.  isporedi  skneti.  —  Od  xv  vijeka 
(vidi  pod  3  primjer  iz  Spom.  sr.) ,  izmedu  rjec- 
nika u  Belinu  (ckniti,  moram  facere  722'|),  Stu- 
Ucevu (,cknjeti',  morari,  cunctari)  i  u  Danicicevic 
(cbktneti,  retardare).  —  Akcenat  u  praes.  ostaje 
kakav  je  u  1  jed. ,  samo  se  mijena  u  1  i  2  mn. : 
cknimo,  cknite ;  u  imperf.  cijelom, :  cknah ;  a  u  aor. 
cijelom  kao  u  inf. :  ckiieh ;  tako  i  u  imperat.  ci- 
jelom:  cknl,  i  u  part,  praet.  act.  n ;  cknio,  ckiiela; 
a  u  part,  praes.:  cknec,  ckneci;  u  part,  praet. 
act.  II :  ckiiev,  cknevsi.  —  Osim  redovnoga  praes. 
dolazi  i  nacinen  p)rema  glagoUma  prve  vrste  u 
dva  pisca  xvii  vijeka:  cknijem  (1  p>l.  cknijemo. 
B.  Kasic,  nac.  36.  3  pi.  ckniju.  P.  Posilovic,  nasi. 
9'').  XV  je  vijeka  bio  praes.  kao  u  smjeti:  3  sing. 
ckne  (vidi  pod  3  primjer  iz  Spom.  sr.). 

1.  neprclasno.  a)  u  opce,  u  pravom  smislu,  kas- 
neti, kao  kasno  ciniti,  kasno  raditi,  zatezati  se, 
oklijevati,  propustati  vrijeme  u  koje  se  moze  sto 
uciniti:  Ne  htje  cknjeti.  Zbor.  99''.  Mandaljena 
tadaj  ne  cknje,  vece  na  greb  prignu  se.  107''. 
Licca  ces  jos  moja  malo  ckniv  pojubit.  S.  Men- 
cetic  260.  Sto  cinit  moz  ne  ckui.  202.  Sreca,  ka 
dugo  ckni,  vece  krat  zgodi  se  da  covjek  svrsi 
dni  prije  neg  s  liom  zdruzi  se.  N.  Dimitrovic  17. 
Nemoj  ckneti  vece,  vilo,  neg  ispuni  vece  voju. 
N.  Na|oskovic  1,  171.  Vece  ne  cknite,  neg  sjemo 
vi  blize  pristupiv  recite.  1,  217.  Nu  cijeuim  da 
ti  mnis  da  ino  istem  ja,  cijoc  tega  tako  ckuis. 
2,  33.  Tijekom  cu  it,  i  nije  cknit.  M.  Drzic  71. 
Daj  mi  ga,  ne  ckni  vec,  er  mi  ga  moz'  dati.  D. 
Bailiua  123''.  Sve  smrt  pogleda,  nemilo  ka  mu 
ckni.  IHOii.  Prici  ce  .  .  .  o  ponoca  i  ne  ce  cknjeti. 
B.  Gradic,  djev.  39.  Miiokrat  gubi  se  vcliko  dobro 
cknec.  F.  Lukarevic  40.  Dosli  smo  na  misto,  gdi 
vece  ni  ckniti,  neg  djelo  prera  isto  najbrze  stvo- 
riti.  D.  Zlataric  1''.  Nemoj  cknjeti.  A.  Gucetic, 
roz.  jez.  92.  Sve  je  spravno,  ne  ckui  vece.  I.  Gun- 
dulic  399.  Da  s  gospodom  cas  no  ckneci  gre  put 
Varsova.  416.  Ako  si  me  odlucio  muciti,  nistar 
vece  ne  ckni.  B.  Kasic,  per.  19.  Za  sto  toliko 
cknis?  40.  Hodi  gospodine,  nemoj  cknjeti.  M. 
Divkovic,  bes.  70.  Hodi  gospodine  I  nemo(j)  vece 
cknjeti.  1.  Drzic,  nauk  goud.  84.  Ovo  vrijeme 
meni  ckniti  i  nevoja  judska  ne  da.  D.  Palmotic, 
Christ.  8.  Smrt  ne  ckni.  P.  Posilovic,  nasi.  14. 
Pisi  od  mojijeh  sina  komu,  i  ckiiet'  nemoj.  P. 
Kanavelic,  dubr.  16.  Nemoj  ckniti  vele.^  K.  Ma- 
garovic 56.  Sto  cknim  ?  J.  Kavanin  30.  Sto  cknis 
veceV  I.  Dordie,  mand.  49.  Ne  ckni  pri  niateri 
neg  na  pasu  grede.  I.  Dordie,  salt.  87.  Cas  ne 
ckneci  ispuni  liihova  proseiia.  I.  Dordie,  ben.  44. 
Za  to  pocni,  ne  ckni  vece.  A.  Boskoviceva  4. 
AH  ni  cas  ckneci  hrti  za  uom  doletjese.  B.  Cu- 
ceri 37.  Lisica  ka  ckni,  lov  prezi.  Poslov.  dan. 
55.  Za  sto  cknite  ?  A.  Kalic  17.  —  b)  kao  baviti 
se  u  neradni:  Pod  dubkom  u  sjeucu  tuj  trudan 
poceh  cknit.  D.  Drzic  436.  Nu  smisli  ti  malo  ki 
zivot  provodim  bez  tebe,  .  .  najlise  ovu  noc  smi- 
sjaje  kada  ckiiah,  gdi  mi  se  zgqdi  doc,  a  tebe  ne 
sastah.    N.  Najeskovic  2,  109.    Cemu,  duso  moja, 


CKNETI 


810 


CKVRNA 


vo6e  ckniS  na  ovomu  svijptu?  A.  Gu6pti6,  roz. 
nmr.  243.  —  c)  «  he.  s  prijedl.  na  Hi  vi  mole 
hiti  izreicn  posao,  koji  railcci  tko  ckiii,  te  i  sam 
posao  ktisno  biva,  kastw  se  nvrsitjc:  Na  poslu  no 
cUni.  N.  Dimitrovii-  10.  U  liuhovnijcm  da  poslima 
ilobro  volis  nije  ckniti.  A.  BuJkoviiova  8.  —  d)  u 
instr.  s  prijudl.  .s  nio^e  .sc  hrrri.  radnu  kojii  trchii 
da  itciiii  (Diaj  koji  ckni,  Hi  sto  (jod  Hlo  irrbii  da 
da,  ah  kiio  iiiinjuci  to  .sec  na  suboni  i  cktieci  kasno 
dolazi  da  to  ncini  Hi  da.  tako  nio~c  hiti  izrcieno 
i  vrijeiiic,  kojc  tko  ima  da  iito  iiciui,  ali  ckncci 
propiista  ga.  Za  svc  da  nas  spasito|  obecao  jo  u 
naso  potrobo  pomoci  nas,  .  .  .  nista  no  raai'io  clvni 
kad  godi  s  obocanjeni.  A.  Gu6oti6,  roz.  jez.  273. 
Ona  (dini  .s  govoroni.  D.  Palmotic,  christ.  238. 
Ckuit  .s  vromenoni  .stctu  nosi.  108.  S  pomoci  svoni 
no  cknjeti.  .1.  Palmotic,  dubr.  370.  S  haracom  mi 
smo  cknjoli.  21G.  No  ckni  .s  osvotom,  o  bozo  moj ! 
I.  Dordic,  salt.  378.  -  e)  u  inf.  maze  hiti  izrc- 
ieno sto  treba  ciniti,  ali  onnj  ckni  koji  freba  da 
to  ucini,  te  i  ono  kasno  hiva,  odyada  se.  Kazat 
mi  jur  no  ckni.  8.  Mencetic  94.  Dar  cekav  ]u- 
veni,  ki  mi  doc  sve  cki'iase.  D.  Raiiina  20.  Ne  6e 
cknit  vele  junak  se  vratiti.  F.  Lukarevic.  240.  On 
doci  ckni.  D.  Zlataric  7^.  Nemo(j)  cknjeti  obra- 
titi  se  gospodinu.  M.  Divkovic,  bos.  145.  Ne  iu 
voce  ckniti  okrenuti  se.  P.  Posilovic,  nasi.  28''. 
Sad  grjeiinika  pogledati  mono  tuzna  no  moj  ckniti. 
I.  Akvilini  292.  Nemoj  cknjeti  (,cknijoti')  dobra, 
davna  ka  zolimo,  ii  tvom  lieu  nam  donijcti.  I. 
Kanavelic,  iv.  346.  Ne  ckni  k  meni  doc.  t.  Dor- 
die,  salt.  231.  Tromost  i  trudnost,  kojom  ckne  i 
nevaju  se  zapisat  se  u  negovu  sluzbu.  D.  Mattei 
203.  Ne  cknimo  razgledat  ga.  A.  Kalic  460.  — 
u  jednoga  pisca  xvn  vijeka  nalazi  se  i  drugi 
subjekat  glagolu  ckneti  a  dnigi  infinitivu,  kad 
onaj  kao  odgada  sto  ovaj  treba  da  ucini:  Koliko 
boga  vrijodaju  .  .  .  koji  za  svjetovne  svTlie  ne- 
mocuiku  ckne  i  odmicu  sakramentim  se  oruzati! 
V.  Andrijasi,  put.  378.  —  f)  eijclom  receniconi, 
koja  se  privczujc  rijecju  da,  mozc  se  izrcci  sto  i 
naprijed  s  inf.:  Ne  bi  cas.  da  ni  hip,  kada  me 
ugleda,  kada  mi  cvitak  lip  Ijepota  lie  ne  da; 
dosta  joj  ni  toj  ni,  nu  moju  jos  mlados  voce 
krat  cvitkom  ckni  da  pospe  za  rados.  S.  Men- 
cetic 193. 

2.  prelazno.  yrlo  rijetko.  a)  ciniti  da  sto  ckni 
V  prednem  znacenti,  da  kasno  biva:  Ne  ckni  voce 
tvoga  vracenja.  Zbor.  106.  S\'jetim  nebeskijem 
tko  posluha  ne  ckni  svoga.  I.  Dordic,  salt.  406. 
—  h)  ciniti  da  je  koine  dago  cekati  sto  jedva 
ceka:   Koja   stvar   drazih  ckni.   S.  Mencetic  243. 

3.  sa  se :  ic)  refleks.  kao  naprijed  pod  1  bez  se : 
Dragi  dacko !  .  .  .  nistor  se  vec  ne  ckni,  pospjesno 
cini  sve  F.  Lukarevic  267.  J  a  cijenim,  tvojojzi 
lijeposti  veomi  da  se  ckni  smrt  moje  mladosti. 
N.  Naje.skovic  2,  100.  Cemu  sad  nebesa  ckno  se 
tako,  ter  ne  slaze  serafini  prikrit  nagos  lijepu 
ovako  ?  L.  Radio  57.  —  ft)  passiv.  a)  znacene  kao 
naprijed:  aa)  sa  suhjektom,  kao  trajati  diize  nego 
sto  se  zeli,  protrabi:  Da  se  ne  ,ckne'  stanje  clo- 
veka  vaSega.  Spom.  sr.  1,  76.  —  hb)  bez  silbjekta, 
kao  odgadati  se:  Da  se  ne  ckni  s  moje  strane 
da  se  od  grijeha  judi  odkupe.  D.  Palmotic,  christ. 
65.  —  b)  kasneci,  diigim  trajanem  Hi  diigim  iz- 
ostajanem,  dosadivati :  aa)  subjekat  zivot,  kad  se 
kome  u  zivotu  cini  dugo  cekajuci  sto ,  te  mu  je 
zivot  dosadan,  jnrzak:  Meni  se  zivot  ckni  ter 
sebi  smrt  zeju.  ,S.  Mencetic  100.  U  rioj  stvari  ni, 
kom  javi  i  u  san  zivot  se  moj  ne  ckni.  207.  — 
hb)  subjekat  jubav,  kad  se  komu  cini  da  dugo 
izostaje,  te  mu  zadaje  muku:  Muke  ni  veco  od 
ze\no  Jubezni,  ter  mi  se  sve  smrt  rani,  gdi  mi 
se  jubav  ckni.  S.  Mencetic  128.   Za  mono  cvitak 


ni,  ni  druge  radosti ,  pokli  se  Jubav  ckni  sad 
mojoj  mladosti.  146.  —  cc)  bez  subjekta,  kad  ko 
jedva  ceka  da  iito  bude ,  pa  mu  .sc  (ini  da  dugo 
ne  biva,  da  dugo  izostaje,  te  se  muci  (taJ.  mi 
tarda):  Neka  se  u  lio  dvor  opet  jur  meni  ckni. 
§.  Mencetic  242.  Troptim  i  predam  prid  vilirom 
kako  prut,  prid  sobom  gdi  gledam  Sto  je  dug 
ovi  jnit,  dug  mi  so  volo  mni,  tijem  sada  tuguju, 
WW  mi  se  yelmi  ckni,  da  prijo  jiutuju.  M.  Vctra- 
nic  2,  48.  Zidovi  zojahu,  or  im  so  sve  ckiiase.  N. 
Na]oskovi(':  1,  144.  Meni  svo  so  c-kni  zeleci  vidjeti 
no  pozor  juvoni.  F.  Lukarevic  70.  Nomo(j)  vam 
se  u  to  ckniti  od  noplodna  nijosta  od  svita,  cijom 
se  budom  ja  vratiti.  I.  Gundulii  120. 

CKRLl,  u  pjeamama  pridijeva  se  sprijeda  ri- 
jcci  morgan  ne  mijenajuci  se  po  padezinta,  mozc 
hiti  od  arap.  .sybr ,  car ,  s^-hyrlyk ,  carane,  a  p)0 
tome  bi  skrli-mcr^an  bio  mergau  u  kom  su  iari, 
cini.  od  takoga  je  morgana  u  pjcsmama  gora  i 
derdev:  maze  hiti  da  se  pjeva  i  derdev  da  je  od 
nega  samo  za  to  Sto  se  pjeva  da  je  gora  od  iiega 
ne  znajuci  upravo  iito  je.  u  Vukovu  rjecniku  bez 
znaccna.  A  treia  jo  (gora)  od  ckrli-mergana.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  337.  Na  derdevu  od  ckrli-mer^ana. 
Nar.  j)jes.  vuk.  here.  118. 

CKVAR.'V,  /.  vidi  skvara,  od  koje  je  i  postala 
promijeniv.^i  s  na  c.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  isporcdi  cvara,  ckara.  I  na 
brade  prami  lascase  se  ckvara.  M.  Marulid  49. 
A  zlje  t'  bih  ja  stala  i  bila  prom  luda,  da  pecu 
ukrala  jie  budom  od  gruda ;  a  ima  i  ckvare  onamo 
pod  skalom  vece  po  bokare  pritopjene  s  salom. 
N.  Naleskovic  1,  259.  Ku  gospar  pita  priklami  i 
ckvarom.  M.  Drzic  34.  Da  ne  okusim  ni  hljeba 
uz  vru6u  ckvaru  udrobjena.  138.  Od  pritile  juhe 
sve  plove  u  ckvari.  428.  Loj  i  ckvara  jedna  mast. 
Nar.  posl.  vuk.  170.  —  u  Boci  ckvara,  mast  kojom 
zone  mazu  kosu.  uzme  se  loja,  sala,  u|a  i  raz- 
liciia  cvijeoa  koje  mirise.  pa  se  ovo  sve  pomi- 
jesa  i  skuha  te  postane  ckvara.  Vuk,  rjec.  8131'. 
Ckvare  su  i  one  mrve  sto  otpadaju  od  ustipaka 
pa  ostaju  po  dnu   prosuje.   rece  jedan  Pastrovic. 

CKVORAC,  ckvurca,  m.  vidi  skvorac,  od  ko- 
■J^O"'  Jc  *  postao  piromijenivsi  s  na  c.  samo  u  Mi- 
kajinu  rjecniku.  45''.  641^. 

CKVRLITI,  ckvflim,  ini})/.  liquefacere,  topiti 
(maslo).  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  piostana 
kojega  i  ckvrjoti,  koje  vidi.  isporedi  cvrjiti.  Ja 
sam  kao  prosuja  bijole  nede)e,  kad  u  solu  nije 
do  jcdne,  pak  ju  kuea  kuci  prerucuje  da  u  noj 
ckvrlc  i  ustipke  prigaju.  S.  ^^ubisa,  pric.  144. 

CKVRlfiETI,  ckvrjim.  impf.  stridere,  prstati 
(kao  mast  Hi  maslo  Hi  ufe  kad  se  na  noj  Hi  na 
nemu  pecc  .Uo).  u  nase  vrijeme  u  Boci  kotorskoj. 
isporedi  ck\Tliti.  postanem  od  cvrijeti ,  i  to  od 
negova  part,  pract.  act.  ii,  sacuvavsi  izmedu  c 
i  V  glas  k,  koji  je  u  cvrijeti  ispao.  Kada  se  pro- 
su}a  stavi  na  vatru  s  ujem,  te  uje  uzavri,  pak  se 
pocnu  u  vrelo  uje  stavjati  priganice ,  onda  ono 
uje  ckvrli.  rcc'c  jedan  Pastrovic,  koji  i  za  inf. 
rece  da  je  ckvrjeti. 

CKVRN,  /.  vidi  ckvrna.  od  xvi  vijeka,  izmedu, 
rjecnika  u  Mikajinu  (501',  gdje  grijeskom  stoji 
samo  ckvr),  Belinu  (448'')  i  u  Stulicevu.  Svijet 
ce  biti  tad  bez  nijedne  ckvrni  cist.  M.  Vetranic 
1,  294.  Da  se  iikloni  od  svake  ckvrni  telesne  i 
duhovne.  B.  Gradic,  djev.  47.  Ho6u  bit  cijenen 
bez  ckvrni  ikakve.  D.  Mattei  120.  BoXa  milost 
oprati  CO  te  od  .svake  ckvrni  i  bezakona.  S.  i^w- 
bisa,  prip.  88. 

CKVRNA,  /.  inquinamentnm,  vidi  skvrna,  od 
koje  je  postala  promijenivsi  s  na  c.  od  xvi  vi- 


CKVENETINA 


817 


CMIl^E 


jeka,  izm.edu  rjccnilca  u  TSclinu  (4-18'')  i  SluUieiHi. 
Operi  ckvrne  me.  Marulic  238.  Koji  nas  .svih 
brani  u  potribe  nase  i  brez  ckvrni  hrani  kako 
zlate  case.  P.  Hektorovio  3.  Ckvrne  ui  u  tobi. 
Nauk  Brnardov  11.  Moli  so  ...  da  ga  od  svake 
ckvrne  iscisti.  D.  Mattel  184. 

CKVENETINA,  /.  augm.  ckvrna.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacinena. 

CKVRNICA,  /.  clem,  ckvrna  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  gdje  ima  i  ckvrnic  u  istom  snacenu. 
obojc  nacineiw  za  rjccnik. 

CKVRNIC,  m.  vidi  kod  ckvi-nica. 

CKVKNILAC,  ckvrnioca,  m.  qui  iuquinat.  smno 
u  Stuliceru  rjecniku,  gdje  ima  i  ckvrnite).  obojc 
nepouzdano. 

CKVENITEL,  m.  vidi  kod  ckvrnilac 

CKVKNITE^ICA ,  /.  (luae  incjuiuat.  aamo  n 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  ncpouzdana. 

CKVRNITI,  ckvfnim,  impf.  inquiuaro,  vidi 
skvrniti,  od  cega  je  i  postalo  promijeniv^i  s  na  c. 
Od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  n  Mikalinu,  Bc- 
linu  (378a)  i  Stulicevu.  Duseviii  od  niisli  gnus  i 
tijelo  ckvnu.  B.  Gradic,  djev.  47.  Bez  suiunc  cete 
od  tej  gube  ozdraviti ,  koja  vaiu  i  tijcio  grize  i 
dusu  ckvi-ni  i  grdi.  101.  Ti  postejo  zenitbone 
prijubostvoni  mnokrat  ekvruis.  I.  Gundulic  '.:!30. 
Posteje  ako  zonidbonc  prejubovstvoni  runokral- 
ckvrni.  I.  Kanavelic,  iv.  148.  Kako  se  c-ovik  raz- 
umi  ckvn'ien,  prcm  da  jo  lualahna  ckvrnosty  A. 
Kadcic,  bogosl.  128.  No  pusti  da  ga  ckvrne  po- 
gane  ruke.  S.  ]^ubisa,  pric.  (ifi. 

CKVKNIV,  adj.  qui  inquinari  polcst.  namo  u 
Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacincno. 

CKVENOSLOVAC,  ckvrnosUJvca,  in.  qui  ob- 
SCOC210  loquitur,  satiio  u  Stulicevu  rjecniku.  rijci 
nepouzdana. 

CKVRNOSLOVITI ,  ckvniusloviiu ,  impf.  ob- 
scoena  loqui.  aamo  u  Stulicevu  rjecniku..  rijci;  ne- 
pouzdana. 

CKVENOSLOVKA,  /.  quae  ob.scooua  lu.iuiUu, 
samo  H  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CKVENOSLOVJ^E,  re.  obscoonus  .sornio.  snmo  ii 
Stulicevu  rjecniku  (,ckvrnoslovjc').  isporcdi  skve- 
noslovjo. 

CKVRNOST,  ckvrnosti,  f.  vidi  ckvrna.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu  (hO^'),  Belinn 
(44Sii)  ,:  Stulicevu.  U  koj  ni  ckvrnosti.  M.  Ma- 
rulic .57.  Puu  ckvrnosti,  maculosus.  Mikaja  .50''. 
Kako  so  covik  razumi  ckvrnen,  prom  da  jo  ma- 
lahna  ckvrnosty  A.  Kadcic,  bogosl.  128. 

CKVRNA,  /.  vidi  ckvrna.  xvi  vijeka.  Budi  tilo 
tvoje  od  svake  ckvrne  oprano.  Nauk  Brnardov 
40.  Ocistimo  se  od  ckvrne  puti  i  duha.  24. 

CKVRNENE,  «.  inquinatio.  isporedi  ckvrniti. 
sauio  u  rjecnicima  Mikalinu  i  Stulicevu. 

CKVENIKATI,  ckvi-nikam,  imjif.  inquinarc.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka  na  jednom  iiije.'itu,  na 
horn  je  u  clrugim  prijepisima  shri'iigati,  skrnigati, 
skvrnivati.  rijec  ncpouzdana.  Da  hoga  po  mece- 
tijeh  no  haleka  i  ne  zavija?  meceti  se  pace  obalo 
.  .  .  i  prilikc  nase  pale ,  ckvniikaju  i  poplosu.  I. 
Gundulic  478. 

CLESKOVIC,  m.  prezime.  u  nase  vrijeme.  Scliem. 
segn.  1871.  104.  isporedi  clez. 

CLEZ ,  m.  numus,  neki  novae  u  jednom  s^m- 
meniku  xiii  vijeka.  od  got.  skilliggs,  .■itar.  nem. 
skilling  (schilling),  od  cega  je  u  star.  slov.  jeziku 
skl^zi,  i  stfclezB,  j)a  mu  jc  suglasno  izmedu  s  t  1 
ispalo  a  s  St'  promijenilo  na  c  Akcoiat  sc  nc  moie 


za  cijelo  znati:  stavlen  je  prema  km"z.  —  Vi>zi- 
skaSe  cloza  za  sudbinu  ^  .  .  bi  tomu  clozu  poruct- 
iiikt.  Starinc  13,  208.  Ccsth  (lozja)  kupilii.  za  polL 
cleza.  209. 

CMAKANE ,  n.  osculatio  crepitans,  isporedi 
cmakati.  samo  K  Vukovu,  rjecniku. 

CMAKATI,  cmakam,  impf.  a)  osculari  cum 
crepitu.  od  cmokati.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  prelazno ,  i  sa  se  recipr. : 
cmakati  se.  I.  Pavlovic.  —  h)  odvec  mazati  kosit, 
take  da  se  cini  da  ce  s  ne  kapati  cim.  jc  nama- 
zana.  I.  Pavlovic.  isporedi  nacmakati.  postana 
kojega  je  i  pod  a. ;  vidi  kod  cvokati  korijen,  ko- 
jemu  ,je  znacene  sisati  i  teci,  tociti. 

CMAEA,  /.  gutta  piuguis,  kap  masti  Hi  u^a  na 
kakoj  vrucoj  zidini.  u  nase  imjeme  u  Dahuaciji. 
M.  Pavlinovic.  Postanem  od  ckvara,  izgubivsi  k 
i  promijcnivsi  v  na  m.  isporedi  cmarina,  emariti, 
(•vara. 

CMARINA,  /.  fervor,  vclika  vrucina,  kcco  zega, 
pripeka.  u  nase  vrijeme  u  Dalmaciji.  M.  Pavli- 
novic. Postanem  kau  i  cinara  vd  ckvara,  kojoj  je 
znacene  od  topiti  presto  na  vcliku  vrucinu.  ispo- 
redi emariti. 

CMARITI,  cmarim,  impf.  torrere.  prosloga  vi- 
jeka u  jednoga  pisca.  isporedi  cvariti.  postanem 
kao  i  ciiiara  od  ckvara.  —  Pusnica  va|ade  kad 
toplinu  nikud  no  izdado,  veo  vruiinom  sve  u 
nutra   cniari  J.  S.  Ro)kovi6,   kuc.  369. 

CMIKA,  f.  hi/p.  Cmijana.  ]^.  Kovacevic. 

1.  CMILIC,  )».  a)  semporvivum  tectorum  L. 
cuvakuca.   B.  Sulok,  im.  43.  isporedi  crnio. 

2.  CMILIC,  in.  prenmc,  u  nase  vrijeme.  J.  Bog- 
danovic. 

CMILOVA  ULICA,  /.  planina  do  Dubovice 
izmedu  I'astrorica  i  Arbanijc.  Vuk,  rjec.  SIS'" 
(gdje  se  dodajc  da  .govorc  da  se  tako  zove  od 
cmi]eti,  sto  .so  je  vazda  bilo  po  lioj').  Bez  sumi'ic 
je  od  staroga  imcna  muskoga  Smil  (l;.oje  vidi), 
promijenivsi  s  rta  c 

CMILOVANE,  H.  vidi  cmijone.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CMILOVATI,  cmlUijem,  imjif.  vidi  cmi}oti.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdjc  .se  dodaje  da  .s«  govori  u  BociJ.  Nevjosto, 
sto  mi  cmilujesV  Nar.  pjes.  vuk.  1,  304. 

CMi:^,  emi)a,  m.  vidi  smi|,  od  koga  je  i  postao 
jiromijcnivsi  s  na  c.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Stulicevu.  isporedi  cmije.  Dosta  je 
tu  cmija  i  lijera  bijeloga.  M.  Vetranic  2,  267. 
Prez  truda  ju  (fubav)  iskorenit  svaki  covik  moze 
udj)  .  .  .  kako  kjicu  al  jedan  cmi|.  M.  Gazarovic 
110.  Cmi|  Cmijana  pokraj  gore  brala.  M.  Kova- 
cevic iz  narodne  pjesmc. 

CMI^A,  /.  Ityp.  Cmijana.  ]^.  Kovacevic. 

CMi^JANA,  /.  vidi  Smijaua,  od  koje  je  i  po- 
stala  promijenivsi  s  na  c.  M.  Kovacevic.  I.  Pav- 
lovic. Cmij  Cmijana  pokraj  vode  brala.  M.  Ko- 
vacevic iz  narodne  pjesme. 

CMIJ^ANIC,  m.  vidi  Smijanic,  od  koga  je  i 
postao  promijenivsi  s  na  c.  O  moj  brate  Cmi- 
[anic  Ilija!  Pjev.  crn.  204.  Cmijanica,  vojvodu 
Momcila,  Jankovica,  devet  Jugoviea.  P.  Petrovic, 
vijen.  109.  Ja  sam  glavom  Cmijanie  Ilija.  Nar. 
pjes.  stojad.  2,  46.  Ka'  dolija  Cmijauic  Ilija.  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  319. 

CMIlfiE,  n.  vidi  smije,  od  koga  je  postalo  piro- 
mijenivsi  s  na  c.  isporedi  cmij.  Poraslo  je  cmije 
i  bosije.  Nar.  pjes.  vuk.  1.  268.  Ja  posadih  cmije 
i  bosije.  1,  398.  Da  ne  znade  na  sto  stade,  aV  na 

52 


OMH.ENE 


818 


coauLi6 


(•mi]i<   III'   nil   liusij(>.    Nar.   pjos.   vuk.    liorc.   272 
Ponajviso   <n\i|a  i  Imsija.  Nar.  pjos.  iiot.r.  2,  251. 

1.  CMi^KNK,  II.  ritli  cvijoi'io.  siiiiki  ii  Viikorii 
rjeiniku. 

2.  CMllfiKNE,  n.  jiredcnc  vrlu  lankii.  isjiurcdi 
cmijiti.  namo  u  Vukovu  rjccnikii. 

CMIJ^ETI,  cmilim,  impf.  vidi  cvijoti,  od  icga 
je  i  poxtalo  promijemrsi  v  na  m.  od  proMoga 
■vijcka,  iziiicdic  rjcaiika  samo  u  Viikdru  (j/djc  ne 
dodajc  da  sc  govuri  po  iapadnijem  krajcrima). 
-[o-  je  u  juznom  govuru  od  staroga  -15-,  wjeslo 
cega  je  u  ist.  -Ic-,  u  zap.  -li-.  I  otido  cmiliti  pod 
zelenu  pod  iiaranru.  Nai\  pje.s.  luikl.  boitr.  1,  18. 
J^uto  cniili  devojcica,  juto  cmili,  lie  prcstaje.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  18'J.  :^uto  cniile  t.ici  orlovioi,  cmilo 
Juto,  jest  im  za  iievolu.  1,  489.  Oiia  cmili  jutroiii 
i  vecerom.  1,  338.  Ja  lie  cmUim,  no  da'  bog.  za 
tobom.  4,  364.  Pop  ni  Liika  u  iievo]i  cmili.  5,  3.56. 
Opet   cmili   lastavica.   Nar.   pje.s.  vuk.  here.  280. 

CMIlfiEV,  adj.  vidi  smijev.  Al'  bero  kite  cmi- 
}evo.  Nar.  pjes.  petr.  1,  71. 

CMi:^EVAC,  Gmi}r>vca,  wi.  1.  selo  u  Srhiji  u 
okriigu  iisickom.  K.  Jovaiiovic  154.  prije  ne  zvalo 
Trie.  M.  D.  Milicevic,  srb.  62].  ■ —  2.  mjcnac  ncvje- 
stinski  u  Srhiji.  isporedi  smijcvac.  M.  Kovacevic. 

CMIl^EVACKI,  adj.  itu  pripada  scht  Cmileveii. 
Cmijevacka  opstina.  K.  .Tovanovic  154. 

CMIJITI,  cmilim,  impf.  vrlo  tanko  prc.sti.  samo 
■u  Vttkovu  rjecnikit.  postana  ncznana. 

CMIlfiKA,  /.  hijp.  Cmijana.  ^.  Kovacevic. 

CMIO,  ciiiila,  m.  vidi  cmilic.  B.  Svilek,  im.  43. 

CMIZATI,  cmizam,  impf.  trahere,  viici.  u  llr- 
vatskoj:  ,cmizao  sa  JB  ^^a  vlasi'.  P.  Braiitiier.  Bice 
od  kor.  smug,  od  koga  je  i  smignuti.  isporedi  i 
smucati  sc. 

1.  CMOK,  III.  poppysmus,  kao  cmokai'ie  kad  se 
koiiu  cmoka  da  sc  itmiri.  samo  u  Bjelostijenceoii 
rjecnikit. 

2.  CMOK,  glasovi  tizeti  od  cmokuiiti,  kan  okr- 
I'len  impcrativ:  cinok,  cmok,  izjubise  so  kao  braca. 
I.  Pavlovic. 

CMOKANE,  n.  vidi  cvokane.  isporedi  cinokat.i. 
samo  II  rjecnieima  Bjclostijencevu  i  Vtikova:  u 
prvoiii  samo  cmokanc  koi'iu  da  .sc  nmiri.  isporedi 
cmok  pod  1  i  cmrkaiie. 

CMOKATI ,  cmokam ,  impf.  vidi  cvokati ,  od 
cega  je  i  poslalo  promijenivsi  v  na  m.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedii  rjecnika  samo  u  Bjclostijen- 
cevu, (u  I'lemii  samo  koi'm  cmoka  tko  umirujuci 
ga)  i  u  ViikovH.  Svakog  jubi,  svakog  cmoka  pod 
obadva  triput  oka.  V.  Doseu  157.  Babu  cmoka, 
babu  lize.  157. 

CMOKNUTI ,  cniokiiGm ,  pf.  vidi  cvokiiuti,  od 
cega  je  i  poslalo  proiiiijcniesi  v  tia  m.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku. 

CMOLA ,  /.  vidi  siiiola ,  od  koje  jr  i  jiostala 
promijenivsi  s  na  c.  u  jednoga  pisca  nasega  vrc- 
mena,  Oba  spalo  cmolom  i  paklom.  S.  ],iiibisa, 
prip.  277. 

CMULE,  111.  poruga  djctetu  koje  ciiiuli.  u  Lici. 
J.  Bogdanovic.  vidi  smo]o,  s  kojim  jc  jcdnoya 
postana  promijenivsi  s  na  c. 

CMOLITI,  cmolim,  im2>f.  kao  sUniti,  ■■iliiikati, 
jilakati  tiJio  ali  za  najmane  sto.  u  Lici:  Dok 
covjek  samo  malo  na  li  navice,  odiiiali  cinoli.  J. 
Bogdanovic.  isporedi  osmojiti.  postane  vidi  kod 
smojo. 

CMO^KNE,  n.  kao  slinkanc.  isporedi  cinolitj. 
Veu   mi   dodija   ncgovo  cmo|cuc.   J.  Bogdanovic. 


CMUKK,  m.  vidi  smrok,  od  koga  jc  i  postao 
prromijcnivsi  s  na  c.  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Bjelostijcncrvu ,  gdjc  je  pinca 
('2,601".  1,  91'Ji').  Ciiiick,^abic.s  pcctiiiala  Doc.  i 
ruiiic.\   acotoscUa  h.    B.  >Sulok,  im.  43. 

CMlvGNUTI,  vidi  kod  cmrgnnti. 

CMKKAJ,jKA,  /.  lamiiini  imrjiurcui]!  L.  B.  Su- 
lok,  im.  -13. 

OMRKANE,  n.  popjiysinus.  isporedi  cmok  pod 
1  i  cniokai'io.  samo  u  Jambrcsiccvu  rjeiniku. 

CMKlv.A.'J'l,  cni'rkam  i  cmfcGiii,  impf.  exsugere, 
sorborc ,  srkati,  Hmrkati.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeiniku  n  BjelosI ijenievu  (cxsugero),  Jambresi- 
cevii  (sorbero)  i  Stulicevu  (smrkati).  I'ostaile  vidi 
kod  smrkati,  gdje  je  s  promijeiieno  na  s  a  ovdje 
na  c.  —  a)  srkati:  Baba  pijuc  iz  barila,  z  gor 
cmrkala.  P.  Vitezovic,  cvit  122.  —  b)  hiirkati: 
Amo  jo.ster  i  dulian  pristajo,  za  koga  so  mlogi 
novae  daje:  cmrce  bogat  il  iz  lulc  pusi.  J.  S. 
Ec]kovic,  kuc.  80. 

CMROK,  m.  strobilus  i  abies  pectinata  L.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  B.  Sulok,  im.  43. 
piostanem  ce  biti  od  cmrok. 

CNETI ,  cnim ,  impf.  vidi  cki'ieti ,  od  cega  je 
postalo  izgubivsi  k.  xvi  vijeka.  No  ciiite  ve6e. 
Zbor.  143b. 

COGAN,  m.  caruifox,  gelat,  boja,  hahar.  Od 
XIV  vijeka,  ali  toga  vijeka  samo  kao  ime  ili  na- 
dimak,  inaic  od  xvii,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
[inu  (ali  ne  ?t  redu  gdje  inu  je  mjcsto  ncgo  kod 
rijeci  krvuik.  217'"),  u  Bjelostijenievu,  gdje  znaii 
vrag,  i  u  Daniciccvu,  gdjc  je  samo  ime  ili  na- 
dimak.  —  Postana  tamna :  mozc  biti  od  sred.  nem. 
zohcu-suu,  kiijin  sin,  ukor  iovjcku.  —  a)  u  pra- 
voiii  sinislu:  Prostri  vrat  svoj  cocaiiu  moleci  ga 
da  bi  ga  iidril.  Ti'ansit  214.  Trikrat  ju  cocan 
macem  udari.  F.  Vi-ancic,  ziv.  31.  Posla  cocaiia 
ili  haliara  Ivanu  glavu  odsici.  F.  Glavinic,  cvit 
298.  To  pakleni  kotac  ne  ima  cocana,  iieg  da 
koje  olac  ,Osman  sina  Osmana?  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  23.  Nega  sestero  od  onih  cocaiiov  na  pro- 
iiiinice  bijahu.  M.  Angel  35.  Irudica  Ivanovu 
glavu  pita ;  on  dopusti  jak  za  niku  slavu  krsti- 
teju  pravu,  cocaiiu  dade  red  zescem  nego  lavu 
da  mu  odsice.  J.  Armolusic  21.  —  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka  u  poznijem  prijepisiina  grijes- 
kom  ,kocan'  i  ,codan'.  P.  Hektorovic  162.  —  c)  u 
jednoin  spomeiiikii  xiv  vijeka  dolazi  kao  ime  ili 
maze  biti  nadimak:  Cocant  preruci  i  podbpisa. 
Mon.  serb.  109. 

COCANE,  n.  agitatio.  isporedi  cocati.  samo  u 
rjeinicima  Bjclostijencevu  i  Jambresicevu. 

COCATI,  cocani,  impf.  agltare,  jujati.  u  rjec- 
nieima Bjclostijencevu  i  Jambresicevu  i  refleksivno 
sa  se:  cocati  .^e,  lufati  se  idnci,  u  Bosni.  J^.  Ko- 
vacevic. —  Postanem  je  jedna  rijec  sa  ciicati 
(ciicati  dijete  na  kolenu) ,  samo  sto  je  u  cucati 
ostalo  znaceiie  hlize  postanu  rijeci  i  o  se  pro- 
mijenilo  na  u,  a  n  cocati  presto  na  svako  lujane. 
isporedi  cocoi'ia. 

COCONA,  m.  krupan  i  neokretan  covjek.  u  nasc 
vrijcme  u  Srbiji.  1^.  Kovacevic.  Postanem  od  co- 
cati se. 

OOCIO,  Hi.  dein.  cok.  na  Rijeci.  F.  Pilopic. 

cor,  cofa,  m.  I'icm.  zopf,  cirri  capillo  alligati. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku  (s  dodatkom  da  se  go- 
rori  u  vojvodstvu).  isporedi  kika,  pletenica. 

COFOKAN,  m.  crocus  sativus  L.  B.  Sulek,  im. 
43.  vidi  caforan,  eat'raii. 
COGULIC,   m.  prezimc,  xvi  vijeka  u  jednom 


cojk'; 


819 


COLE 


spomcniku,  u  koiii,  stoji  iiioir  hiti  sknircno  i  Oo- 
S'lic.  Mnii.  Croat.  ^o'J.  2dO. 

COJIC. ,  m.  presime,  u  naxe  vrijemc.  oil  iinciia 
Coja,  a  toko  1)63  suinne  po  nekim  krnjevima  (jlasi 
ime  koje  yo  drugim  krajevima  glasi  Cojo,  kojc 
vidi.  Kat  220.  332.  39S. 

COJKA,  /.  vidi  cujka.  Guli  ti  taj  cojku  kao 
Yodu.  M.  Stojanovic,  nar.  poslov.  G7. 

COJKIC,  m.  iwczime,  u  naSe  vrijeme,  u  Srbiji. 
Sr.  Nov.  1882.  185.  od  scnskoga  imena  Stojka. 
isporedi  Cojo. 

COJO ,  m.  hyp.  Stojaii.  \.  Kovacevic.  I.  Pav- 
lovic. 

COK ,  m.  truncus ,  klada.  u  nase  vrijeme  na 
Bijeci.  F.  Pilepic.  Od  tal.  zocoo,  truncus.  ispo- 
redi  cocic. 

COKA ,  m.  hyp.  Stojau.  od  prije  nasega  vre- 
mena.  S.  Novakovic,  pom.  113.  D.  Avramovic, 
.sv.  gora  221.  l^.  Stojanovic. 

COKIC ,  m.  prezime ,  it  nase  vrijeme.  od  Coka. 
D.  Avramovic,  sv.  gora  222.  Eat  329.  Sem.  srb. 
1881.  351. 

COKLA,  /.  calceus  ligneus.  vidi  cokula,  s  ko- 
jom  je  jednoga  postana.  isporedi  co]s.\3..  a)  ii  pra- 
vom  stnislu.  samo  u  Jambresiievu  rjecniku  (kod 
cipelis).  —  h)  suftiamen,  paoianica,  nem.  hemin- 
scliuh.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  pomiite 
da  se  govori  u  Hrvatskoj).  —  c)  nckn  hundeva. 
B.  Sulek,  im.  43. 

COKLIN",  coklina,  m.  calceus  lignous.  isporedi 
cokula.  savw  u  Bjelostijenccvii  rjecniku  (1,  215'i). 

1.  COK^^A,  /.  1.  vidi  cokla.  a)  kao  cokla  jiod  a. 
samo  u  Jambresicevu  rjecniku  (81-').  —  b)  kao 
cokla  jjod  b.  u  Lici.  J.  Bogdanovic  —  2.  cro]iido, 
tal.  zoccolo,  nem.  sockcl,  zid  pri  scmli  ncHo  dcb^i 
od  ostaloga.  u  Lici.  3.  Bogdauovic. 

2.  COK^iA,  /.  zcnsko  ce(ade  kojc  ima  rdami 
obucu  Hi  joj  obuia  rdavo  stoji.  u  Lici.  V.  Arsc- 
nijevic.  isporedi  cokjav,  od  ccga  jc  i  postalo. 

COK]|jATI,  cokjam,  imp/.  Hi  viikuci  no(jc  kao 
u  cok(ama.  u  Lici.  J.  Bogdauovic. 

COK^jAV,  adj.  ncnrcdno  obiircn.  u  nase  vri- 
jeme u  Lici.  Od  cok]a.  Ali  si  cokjav !  .F.  Bog- 
dauovic. 

COK^jESA  ,  /  pogrda  ccltidrlu  ii  /.id:  ndlazi 
tamo    cokjcsa!   J.  Bogdauovic. 

COKOL ,  III.  calceus  ligneus.  isporedi  cokula, 
s  kojoiii  jc  jednoga  postai'ia.  samo  it  ijixiiiiima 
Bjclostijencceii  i  Jambresicevu. 

COKOLA,  /.  calceus  ligneus.  isporedi  cokula. 
samo  u  rjecniku  Bjelostijenceeii  (2,  Gl''.  1,  215'i). 

COKOT,  m  strei'itus.  u  jednoga  pisca  nasega 
vreiiicna.  Prcuo  je  cokot  kauiiika  vr/.cna  na  krov. 
Dubrovu.  18(0.  10. 

COK(JTALAC,  cokotaoca,  in.  strcpeus.  isporedi 
cokotati.   samo  u  Stuliceou   rjecniku  (,cokotaoc'). 

C0K(JTANCA,  /.  stridor,  isporedi  cokotai'ie.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijcka.  zavrsetak  jc^  ca 
talijanski.  Tuj  bii-.o  plac  i  ookotanca  zuha.  Ziv. 
is.  87.   _ 

COKOTANE,  n  a)  crepifcatio  deuthuu,  itda- 
raiie  zuboni.  o  ziib  od  zime.  it  rjecnieiiiia  Bclinit 
(6441")  i  Bjelostijenceou.  u  Vukovii  rjecniku  dr- 
htane  od  zime,  tremor  jirae  frigore.  it  Sfiilicevu 
rjecniku  u  opce  rumor,  stropitus,  crepitus.  — 
b)  agitatio,  vacillatio,  nutatio.  u  Bclinu  rjecniku 
(53».  737l>).  —  isporedi  cokotati. 

COKOTATI,  cokocem,  iiii})/.  stridere,  concre- 
pare,  agitare.  AJccenat  kaki  je  a  pjraes.  taki  je  a 


iiiipcrf.:  cc'ikotS,U ,  i  ((,  par/,  pravs  :  cokocCici ;  u 
ostalijein  jc  oblicima  kao  u  inf.,  osiiii  2  i  3  .■itng. 
aor. ,  gdje  .se  mijeua :  ciJkota ,  i  jos  jc  jcdan  slog 
dug  11  part,  praet.  act.  i :  cokotav.  eokcStavsi.  — 
I'ostauem.  ce  bili  od  cvokotati  izgubivsi  v. 

1.  ncprelazno:  a)  s  iiistr.  pi.  zabima,  kao  skr- 
gutati  zitbima  od  giicva,  stridere  dentibus :  Coko- 
tahu  zubmi  na  liega.  N.  Eaiiina  23.  act.  7,  54.  — 
b)  s  istom  rijecjit  u  instr.,  kao  bobotati,  drscuci 
iidarati  zubom  o  zub,  dentibus  crepitaro :  aa)  od 
stralia :  Pluke  gromi  staliu,  munja  prosivase,  mr- 
nari  padahu,  nebo  se  orase ;  ufanjc  izgubi  svaki 
od  zivota,  tko  cokoce  zubi,  tko  glavu  zamota. 
P.  Hektorovic  72.  —  bb)  od  zime  cokotati  zu- 
bima.  u  rjecniciina  Belinu  (250^1.  644'')  i  Bje- 
lostijenceou. —  c)  bez  pomcnute  rijeci  it  instr. : 
aa)  kao  drhtati,  tremere.  u  Vukovu  rjecniku  s  do- 
datkom:  ,n.  p.  od  zime'.  —  bb)  kao  bobotati,  gro- 
hotati,  klepetati,  strepero,  conorepare.  it  Stulicevu 
rjecniku,  gdje  se  dodajc  da  se  govori  o  stvarima 
tvrdijein  kad  udaraju  jedna  o  driigu,  o  zitbima, 
orasima,  novcima. 

2.  prelazno.  kao  }ujati,  stresati,  agitare.  samo 
It  Belinu  rjecniku  (521').  Predne  znacene,  n  kom 
.sto  tresuci  se  daje  od  sebc  glas,  prelazi  ovdje  u 
samo  potresaile.  vidi  i  dale. 

3.  sa  se,  reflex.,  kao  tresti  se.  drlUati,  {ujati  se. 
od  xvn  vijeka,  izmedu  rjecnika  it  Belinu:  agi- 
tari,  proprio  di  cosa  che  tremolando  reuda  stri- 
dore  (53^') ,  nutare ,  nou  potersi  tener  in  piedi 
(7,38^')  i  It  Stulicevu:  titubare,  nutare.  —  vidi 
i  pod  2.  Cokocu  se ,  grolite  i  trcsu  nocne  spile 
iz  dubine,  u  gromovitu  urnebesu  razlijegaju  se 
slijepe  tmine.  I.  Gundulic  473.  Krcpcina  svijeh 
planina  cokoce  se  silno  i  trese.  I.  Dordie,  salt. 
149. 

COKOTINA,  /.  se.lo  xiv  vijeka  ■itegdje  u  sadas- 
I'loj  Srbiji.  Men.  serb.   197.  D.anicic  3,  449. 

(JOKOVKj,  ■)»..  prezime,  u  nase  vrijeme  od  imena 
(Joko,  a  tako  licz  suinne  po  nekim  krajevima  glasi 
ime  koje  jio  drugim  krajevimii  glasi  Coka,  koje 
vidi.  Rat  90. 

COKULA./.  calceus  ligneus,  crepida,  calceus. 
od  tal.  zdccolo,  drvena  papiica.  Akcenat  se  ne 
mijeua,  samo  sit  it  gen.  pi.  jos  oba  zadt'ia  sloga 
iliiga :  ciikula,  a  samo  zadni  it  gen.  i  instr.  sing. : 
colcule,  cokulom.  Od  .xvi  vijeka,  izmedu  rjcijnika 
u  Vrancicevu  i  u  Vukovu.  isporedi  cokla,  cokja, 
cokol,  cokola,  coklin.  —  a)  kao  papiica  od  drveta. 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje 
da.  se  tako  zove  u  Baraiii).  On  cokulom  zamah 
udri  ga  po  rami.  M.  Marulic  254.  Ubi  fra  Po- 
stiu-ad  cokulom  Svejila.  254.  Brado  briti,  i  cokule 
nositi.  F.  Glavinic,  cvit  149.  istoga  ce  znacena 
bili  i  u  ooijciii  priiiijerima:  Ti  imas  sajune,  ko- 
sii[e,  ...  pantufe,  cokulo,  bjocvice  plotone,  sto 
nijesu  obule  do  dauas  vik  zone.  N.  Na}eskovic 
1,  233.  Oko  mojo  glavo  cokula  igra.  M.  Drzic  133. 
Rekla  jo  doc',  ma  no  ima  cokula.  Poslov.  dan. 
106.  —  /))  papuca  u  opce.  samo  u  Vrancicevu 
rjecniku,  gdje  se  tiimaci  crepida,  tal.  pianella, 
nem.  pantolfel.  —  c)  cipcla  povisoka  do  lisfova, 
kojoj  jc  sara  tijesna  te  rasjecena  da  se  maze 
obiiti,  pa  sc  steze  oko  nogc.  u  na.se  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu  (buiidschuh).  I 
pon'jeli  svakojake  dare:  tri  gordana  od  suhoga 
zlata  i  cokule  zlatom  potkovane.  Nar.  pjes.  kras. 
1,  158.  Tezatnikom  nosi  ...  na  nogama  opanke 
ili  stare  cokule.  M.  D.  Milicevic,  vec,  331. 

COKULICA,  f.  dem.  cokula.  Njeka  gospoda 
velika  u  cokiilicali.  M.  Drzic  306. 

COLE ,  III.  hyp.  Stojau.  akcenat  sc  mijeua  u 
VOL.:  Cole.   Kece  soko  Vucelicu  Cole.   Pjev.  cru. 


COLIOA 


820 


CR(^, 


"245.  Ali  Cola  lain'  iln|iaiiulo.  21li.  Ovaku  jo  Coin 
govcirio.  247. 

COLICA,  /.  lintor,  cun.  samo  u  Mika(inii  rjci- 
nikii  (l-l"  tie  u  redii,  nego  hod  rijeii  Cun).  bice 
od  tur.  sal,  splav,  cun,  lada  hes  krova,  na  kakve 
se  mcce  motit. 

COLIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  od  imena 
Cola,  a  tako  hez  sumne  po  nekim  krajevima  glasi 
ime  koje  po  drugim  krajevima  glasi  Cole,  koje 
vidi.  D.  Avraniovit^r,  sv.  gor.  215. 

COLNAE,  w.  portitor.  nem.  zollner.  xvi  vijeka 
u  jednom  spomcniku.  Probiva  colnar.  Mon.  croat. 
288. 

COLNARI;  m.  selo  ii  hrvatskom  primorju  u 
podzupaniji  delnickoj.  Scheiu.  segn.  1871.  75. 

COLOV,  adj.  sto  pripada  Colu.  Svoju  dade  za 
Colovu  glavu.  Pjev.  cru.  246.  grijcskom  i  Colev: 
Da  Colovu  posijete  glavu.  246. 

COLOVIO,  in.  prezime.  od  imena  Cole,  grijes- 
kom  Colevic  (ispurcdi  Colov):  A  jedno  mu  Ture 
besjedilo,  ja  od  Spuza  Colevii-Omere.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  113. 

COLPA,  /.  vidi  kod  cioba. 

COMBUK,  m  scapus  cepae,  prorailika  u  cr- 
noga  luka.  isporedi  bacva  (2]od  2),  bik,  vreteno, 
cvolika,  cumbulka.  u  nase  vrijeme,  u  Srbiji  u 
^eskovcu  i  po  okolini.  M.  Durovi6.  Od  nov.  grc. 
rCufiJiovQuv,  sipurina  (od  grosda).  isporedi  capur, 
cepm-,  od  ceya  je  ta  grika  rijei  %)ostala. 

CONA,  /.  ime  zensko,  hyp.  Stojna.  u  Srbiji. 
L.  Kovacevii. 

CONDRA ,  /.  chondrostoma  nasus  Agas.,  nba 
koja  se  zove  i  skoha{.  J.  Pancid,  rib.  126. 

CONDRANE,  n.  vagatio.  isporedi  coiidrati.  u 
Lici.  To  te  je  tvojo  juceraiie  condvano  stalo.  J. 
Bogdanovic. 

CONDRATI,  condrauj,  impf.  vagari,  bcz  posla 
hodati,  vrfati,  bazdrkati.  od  mag.  eondra,  rita, 
skitnica.  u  nase  vrijeme  u  Lici.  Cio  dan  coudra 
po  sajmu.  J.  Bogdanovic. 

CONIC,  i  Conic,  m.  prezime  ii  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  od  imena  Cona.  D.  Avramovic,  sv.  gor. 
223.  Rat  348.  379.  Sem.  .srb.  1881.  351.  M."  D. 
Milicevic,  jurni.  17. 

COKAK,  coiika,  m.  vidi  cvoiiak,  od  koga  je  i 
postao  isgubivsi  v.  u  nase  vrijeme.  l^.  Kovacevic. 

CONANE,  n.  vagatio.  isporedi  coi'iati  se  J. 
Bogdanovic. 

CONATI  SE,  coiiam  so,  impf.  vagari,  iii  koje- 
kuda  bes  posla,  vrjati,  skitati  se.  isporedi  cuiiati, 
su  cim  je  jeduoga  postana.  ic  nase  vrijeme  u  Lici. 
U  vijek  sc  uckud  coiias.  J.  Bogdanovic. 

COP,  glasovi  kojima  se  Itoce  da  kazc  kako  zi- 
vince  hodcei  staje  sapom  Hi  paniom.  u  nase  vri- 
jeme u  hrvatskom  primorju.  od  tal.  zampare,  uda- 
rati  sapom.  Peteh  poccl  po  stolu  cop,  cop,  cop. 
Nar.  prip.  mikul.  62. 

COPA,  /.  conviciuni  in  niuliercni,  pogrda  zen- 
skom,  cc^ailetn.  samo  it  Viikovu  rjrcnikii.  Od  nem.. 
zofe,  doorkina. 

COPARICA,  ./'.  vidi  coprnica.  ii  jcdnoga  pisca 
nascga  vremena.  Nit'  se  striglc  niti  se  solilo,  nit' 
im  tko  god  zapise  donio,  da  ini  rogo  ne  vrto  pa- 
mi-avi,  coparice  da  ne  stravo  jai'ico.  Os\'ot.  2,  2'J. 

COPINA,  /.  scoria,  slo  ostane  na  dnu  stoplene 
giike  zefeza  a  ne  va^a,  te  otpadne  Hi  se  odbije. 
u  Srbiji.  M.  Durovic.  Vostanem,  ce  biti  od  stopiti. 

GOPOT,  m.  dcjcctus  aquae,  slap,  u  nase  vrijeme 


11  JJalmaciji.    M.  I'avlinovic.   Od  snpot,  promijc- 
n((wj  s  na  c. 

COPRATI,  coprain,  impf.  fascinare.  od  nem. 
zauborn.  isporedi  carati.  u  rjeinicima  Bjelosti- 
jenceva  i  Jambrcsicevii  (1,  29'.)'').  isporedi  cuprati. 
CX>PRI,TA ,  /.  magia,  fascinatio,  fascinum.  od 
nem.  zaubcroi.  od  xvu  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  lijclostijencevu  i  Jambresicevu.  Ako  bi 
iskal  poroda  po  copriji  ili  carah.  F.  Glavinii,  svitl. 
66.  Zahman  sii  mil  hamajlije,  zalinian  vra^je  vse 
coprijo.  Jacke  276. 

COPRN,  ad,),  niagicus,  samo  u  Bjelostijenievu 
rjecniku:  ,uaskodenje  coperno'  (61"). 

COPRNICA,  f.  raaga,  saga,  vonefica,  vjeHica, 
madionica.  od  nem.  zauberin.  od  proUoga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  tt  Bjelostijenievu  (saga,  maga, 
malefica,  venefica,  strix,  infascinatrix) ,  u  Jam- 
bresicevu (saga,  strix),  u  Voltigijinu  (hexe)  i  u 
Vukovu  (vjestica,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Hr- 
vatskoj).  Stara  je  coprnica.  Nar.  prip.  mikul.  106. 
COPRNIJA,  /.  vidi  coprija.  samo  u  Bjelosti- 
jenievu rjecniku  (,copernia'). 

COPRNIK,  m.  magus,  incantator,  viadionik, 
vijestac.  isporedi  coprnica.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Bjelostijenievu  i  Jambresicevu.  Ocit 
coprnik  ili  carnik.  P.  (Jlaviuic,  svitl.  118. 

COPUH,   m.   ,pasji    copuli',    ornithogalum   ex- 
scapum   Ten.   B.   Sulek,-  im.  43.   rijei  veoma  nc- 
pousdana,  jer  se   ista   bijka   zove  i  pasji  lopuh, 
te  tako  moze  biti  pisarska  pogrjeska  c  mjesto  1. 
CORA,  /.  vidi  zora. 
CORITI,  vidi  zoriti. 
CORNA,  /.  vidi  Zorna. 
CORNI,  adj.  vidi  zorni. 

COROK,  m.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
na  jednom  mjestu  kao  da  je  zlikovac.  Postana 
neznana.  Pogrdi  te  Ii  tko  ili  ricju  uvridiV  amo 
pogledaj  i  viditi  hoces  koji  jest  gore  od  jednoga 
coroka  bio  nogama  zatipan.  D.  Rapic  283. 

COT,  adj.  claudus,  hrom.  od  tal.  ciotto,  hrom. 
isporedi  cotav.  u  Dalmaciji  u  nase  vrijeme  u 
imenu  cvijetu:  cota  viola,  koja  se  inace  zove  hroma 
lubi<:a,  viola  odorata.  Cas.  cez.  muz.  1852.  48. 

COTAV,  adj.  claudus,  hrom.  od  tal.  ciotto,  hrom. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku  s  dodatkom  da  se  govori 
u  Crnoj  Gori.  isporedi  cot. 

epic,  m.  vidi  Spic.  u  jednom  spomeniku  xiv 
vijeka.  Odb  Ctpica  u  KaUct.  Mon.  serb.  68.  Da- 
nicic  3,  454.  u  drugom  prijepisu :  Oti.  Spica.  Glas- 
nik  20,  218. 

CR,  glas  kojim  se  vabe  curici:  Qr,  pi'ij  cf,  cir  cr. 
u  Srbiji.  ^.  Kovacevic. 

CRAPATI ,  crapam,  i/Kj)/.  fricare,  trli,  trjati. 
samo  u  Stulieevu  rjeiniku.  od  tal.  stropicciare. 

CECATI,  cream,  impf.  raori,  skapacati,  crka- 
vati.  od  crkati.  u  jednoga  pisca  nascga  vremena. 
Dohvati  tikvu  iz  pancge,  jcr  crease  od  zede,  i 
prcgine  i  davi  se  pijuci.  8.  ^ubisa,  prip.  141. 

CRCKARITI,  ci-ckarim,  impf.  davati  po  malo. 
od  crcati  (crkavati),  2>o  cemu  je  tako  po  malo 
davati  kao  da  je  poslednc,  da  ga  nestaje,  da  vise 
ncma.  isporedi  crkavica.  a  nase  vrijeme  u  Srbiji. 
Mani  se  tijeh  casica;  sta  crekarisV  daj  ovarao 
tu  bukliju.  V.  Ilic. 

t'RCEVO,  n.  ncko  selo  koje  se  spominc  prijc 
nasega  vremena  samo  po  imenu.  S.  Novakovic, 
pom.  150. 

CRC ,  glas  kojim  se  hoce  da  kale  glas  koji  se 
iuje  had  se  sto  raspuknc.  u  pjesmi.  Misak  bizi 


CECI 


821 


CRESEVO 


po  polici,  bucu  nosi  na  glavici,  miSak  padne, 
biica  pukne :  crd !  Jacke  267. 

CRCI,  crknem,  pf.  vidi  crknnti. 

CEEDI,  m.  pi.  jagode  od  ncke  kupinc  u  hrvat- 
skoiu  primorju,  u  jednoga  pisca  naicga  vvemena. 
B.  §Lilek,  ini  -13. 

CREKVA,  /.  ekli  erkva.  isporedi  crikva.  od 
XIII  rijelca  u  Istri.  Ima  obsluzevati  i  osvecevati 
te  orekve.  Mon.  croat.  13.  Zemje  teli  crekav.  31. 
Priti  oces  k  jednoj  crekvi.  Nar.  pjes,  ist.  Ti,  3. 

CREM,  TO.  vidi  cren. 

CREMIJSINA,  /.  sdo  u  Ilrmtslwj  u  podzupa- 
niji  bjelovarskuj.  Pregled  SO. 

CREN,  m.  manubrium,  drzak  u  noia,  firrdla  i 
drugoga  iega.  -e-  je  po  xadaSiicin  jnznoin  I  istoc- 
nom  govorit  od  Maruga  e,  a  i  c  je  od  xtai'ijcga  <■. 
Od  kor.  skar,  mahnti,  udarati.  isporedi  Mon  (ma- 
nubrium) i  cerenac.  Dolnsi  od  xiv  vljcka,  ali  toga 
vijeka,  joH  sa  f,  a  sa  c  od  xv  vijeka,  ismcdti  rjec- 
nika  sawo  ii  Danicicevu  (creni.  3,  453).  —  a)  sa  f;; 
Nozt  u  frtnc  erene.  Starino  10,  278.  —  l>)  sa  o: 
NoXa  10  .s  crenomt  kosteniJRmt.  Mon.  .serb.  498. 

—  ,s  promjenom  glasa  n  na  m  govori  sc  u  Sr- 
hiji  za  drialo  u  svrdla:  croni. 

CEENUSA,  /.  aspbndplus,  cep(ez.  Slo.sor-Vuknt., 
tior.  1119. 

CEijPA.TA,  /.  selo  u  Banatu.  Sem.  prav.  1878. 
55.  pomine  se  i  prije  ■naiegn  rremena,  i  to  sa  5 
nijesto  sadah'iega  c :  C'ri'iiaja.  S.  Nnvakovio,  pom. 
1.50. 

CRKPA.TSKI,  adj.  sto  pripada  Crepaji.  Javnr 
1880.  82  L  ^ 

CREPANE,  n.  haustus.  isporedi  cropati.  izmedii 
rjecnika  u  ISjelostijeueevu  (sa  c  mjesto  c)  i  ii  Vii- 
kovil.  Hocc  mi  se  danom  dukat  cropai'ia,  ili  bi 
ga  (brod)  voda  podusila.  S.  l^ubi.sa,  prir.  18.  Nad- 
nice  za  cropai'ie  vode  iz  broda.  22. 

CREPAR,  crepdra,  m.  tegulus,  figulus,  koji 
gradi  Hi  prodaje  crepove  (kojima  se  knee  pokri- 
vajii)  Hi  zemlano  posiute.  u  na.sc  vrijcmc.  .T.  Eo- 
Skovic.  isporedi  crijep,  od  iega  je  i  postalo. 

CREPARA,  /.  fbrnax  coquondi.s  togulis,  gdje 
se  crijep  pece.  samo  u  Vukovu  rjecnika  (s  dodat- 
kom  da  se  govori  u  Srijemu). 

CEEPAST ,  adj.  imbricatus.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  J.  Panc.ic,  flor.  biogr.  -   418. 

CEEPATI,  c:rep}em  i  crepam,  iinjjf.  haurire. 
od  crpsti.  isporedi  erpati.  —  e  je  u  juznom  i 
istocnoin  gorora  od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u 
zapadnom  gorora  i;  i  c  je  od  starijega  c.  Dolazi 
od  xiii  sa  c  a  od  xvi  sa  o  (oidi  dale),  u  juznom 
govoru  u  kom  je  izmedu  r  i  e  otpalo  j,  nalazi  se 
u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  je  (vidi  u  primjeru 
M  Drzica).  —  Crepati  je  upravo  vise  puta  crpsti, 
ali  i  jedan  put  kad  se  nastavfa  dokle  se  ne  na- 
crpe  koUko  treba.  U  pravom  se  smislii  crep^e  voda 
i  drugo  sto  tece,  ali  se  u  prenesenom  smislu  moze 
crepati  i  drugo  sto.  —  a)  sa  5:  xm  vijeka  i  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka  i  u  rjecnicima  Bjclosti- 
jencevH  (ere-)  i  Danicicevu  (ere-).  Crepjustimi. 
svetoje  rnyro.  Stefan  kr.  28.  Da  ne  pridu  vece 
oripati  ovde  vode.  Bernardin  29^.  ioan.  4,  15.  — 
/3)  sa  c  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vran- 
cicevu  (cri-),  Belinu  (ere-  733a),  «  Bjelostijencevu 
(ore  i  cri-  551'),  Stidicevu  (ere-)  i  u  Vukovu  (ere-). 

—  a)  prelazno.  objekat  moze  biti  i  neizreeen.  u 
pravom  i  prenesenom  smislu:  Ne  dalece  od  grada 
stojabu  poduboke  bleee ,  gdi  vodu  cripahu  gra- 
jani  ter  p'jahu.  M.  Marulic  29.  Vali  ju  (ladu) 
busahu  nemilo  s  obi  stran;  vodu  ne  eripahu,  te- 
cise  sama  van.  P.  Hektorovic  72.  Da  ovi  ima  gdje- 


godi  puc  dukata,  ter  da  ili  romijencom  cijop|o. 
M.  Drzio  306.  Ki  na  rijeci  vodu  crepju.  B.  Gra- 
dii,  djev.  65.  Rukom  erepat  liladne  vode.  D.  Pal- 
motic,  ohrist.  504.  Koji  vodu  orepaSe.  I.  Dordi6, 
ben.  111.  Kad  poce  erepat,  sud  tezak  za  sobom 
pritegnu  ga.  12(!.  Neka  voce  ne  uzzednim  ni  do- 
hodim  odi  erepat.  Ziv.  is.  56.  Vrelo  milo.sti ,  iz 
koga  creple  gresnik  ufane  odpustena  svojijeh  gri- 
jeha.  D.  Mattei  117.  Nestavni  kako  drijevo  bez 
sovri'io  va}aju  se  i  vodu  crepju  s  objo  strane, 
dokle  najposlije  izvrate  se.  B.  Cuceri  279.  Crepjo 
more  oXiconi.  Poslov.  dan.  11.  Iz  puna  erepje.  34. 
On  iz  lie  sudom  erepa,  kad  manijein,  kad  vecijem 

A.  Kalic  304.  Uze  pa}  da  erepa  ispod  podnioe 
more,  sto  je  vjetar  s  krme  ulijevao.  S.  l^iubisa, 
prip.  19.  Koje  (srdele)  }eti  nasi  ribari,  kako  oni 
isti  govore,  crepahu  (stamparskum  grijcskom  ,re- 
peliu').  L.  Zore,  rib.  2.  —  b)  sa  so  pasivno:  u 
pravom.  i  prenesenom  smislu:  Mana  da  se  eripa, 
kad  usta  otvori,  biser  da  prosipa,  kada  rie  govori. 
H.  Lucie  289.  Ovi  sud,  kijem  se  iz  onoga  neistoc- 
noga  hladenea  neprocijeneno  veselje  i  slava  erepje. 

B.  Gradie,  djev.  65.  Napojit  zedu  vodom  od  mo- 
litve,  ka  se  uzimje  i  crepjo  iz  hladonae  spasitej- 
nijeh.  B.  Gradie,  dull.  40. 

CREPAV,  adj.  qui  hauriri  potest,  samo  u  Stu- 
licevu  rjccniku.  rijcc  nepouzdana. 

CREPCAC,  eropf'aea,  m,.  dem.  crijepac.  san>o 
u  Bjelostijencevu  rjecniku  (erepcee  52''). 

CREPIC,  m.  dcm.  crijep.  od  prosloga  vijeka 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  To  je  bojo  nego 
u  eripice  priil  iie  metat.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  64. 

CREPIXA  ,  /.  aug.  crijep.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  (ere-  52''). 
,Iob  jednom  cripinoin  eesaso  se.  .1.  Filipovie,  prip. 

1,  414. 

OREPOV^E,  )(.  coll.  crijep,  testae,  testarum 
fragmonta.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Bjelostijencevu  (,crepovje').  Crepo(v)|e. 
Zemjak  1871.  4. 

CREPU]|jA,  /.  operculum  iictile,  testa.  Od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  3Iikalinu  (crjopuja,  po- 
kiopac  od  lonca)  *  u  Vukovu  (crepuja,  oin  grosser 
irdener  deckel  der  erwarmt  iiber  das  zu  backendo 
brofc  und  andere  backereien  gelegfc  wird).  —  Od 
crijep.  —  a)  zemlan  sud  kao  kakav  poklopac,  koji 
se  ugrije  pa  se  nim  poklopi  hleb  Hi  sto  drugo  sto 
se  hoce  da  pece.  isporedi  crijepiia.  Ili  malahna  ili 
velika  pogaca,  hoce  joj  se  crepuja.  Poslov.  dan. 
32.  Veca  pogaca  neg  crepuja.  149.  —  b)  kakav  god 
crijep,  testa.  Koje  su  kako  lonac  napuknut,  koji 
ne  moze  u  sebi  vodu  drzati  .  .  .  je  li  moguce  da 
takove  cripuje  mogu  lipo  zvecati  V  D.  Rapift  252. 
isporedi  erepiijica. 

CREPIUjICA,  f.  dcm.  crepuja.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  kao  crepic.  Prah  (za  mise)  na 
dascicu,  jal  drveni  taiiur  ili  na  kakvu  crepujicu 
nasipati.  I.  Jablanci  91. 

CRES,  m.  ostrvo  i  na  nemii  grad  izmedu  hr- 
vatskoga  primorja  i  Istre,  tal.  Ghorso.  -e-  je  od 
staroga  e,  te  u  zapadnom  govoru  dolazi  i  i.  Hvar, 
Korfiula,  Rab,  Ores,  Veja.  .J.  Kavanin  137.  Da  se  ja 
ne  zenin  va  Oris  bile  grade.  Nar.  pjes.  ist.  2,  106. 

CRESKI,  adj.  sto  pripada  Cresu.  Vlasteli  su 
creski.  J.  Kavanin  148.  Odplovise  s  knezora  priko 
creskog  mora.  Nar.  pjes.  istr.  2,  3.  Pod  balkunom 
secu  tri  criska  vlastela.  2,  106. 

CRESKINICA,  /.  zensko  celade  .s«  Cresa.  Za  c 
ni    nasa   majka  Creskiiiica   bila.    Nar.    pjes.    istr. 

2,  17.  Ni  nasa  mat  Criskiiiica  bila.  2,  106. 
f!RESEVO,   H.    iieko  nijesto    koje  se  samo  po 


ckeSna 


822 


CREVJ^ICA 


imcnu  })omine  itrije  nascga  vremena,  i  to  sa  6 
mcdu  r  i  S,  U  se  za  cijclo  ne  zna  trcba  U  o  ili 
ye.  CreSovo.  S.  Novakovii'^,  jiom.  150.  2}0st(wem 
jc  u  svesi  sa  crcSi'ia  (trcsfui).  iaporedi  krijoiva. 
CKBhNA,  /.  corassus,  corasiiin,  tresna  (drvo  i 
rod  mil).  Akccnat  se  tic  mijena,  samo  su  u  yen. 
pi.  joi  oba  zatina  sloga  diuja:  civsuna,  a  samo 
zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  t-rosuo.  crrii'inm.  — 
e  je  It  jidnoin  i  istoinom  govorit  od  stiiroga  r, 
fiijesto  cega  jc  u  sapadnom  i.  i  c  je  od  slarijega 
c.  —  Postancm  od  lat.  cpi-as.sus  (preko  star.  iicm. 
kirsa).  isporedi  krijesa,  krijosva,  troSiia,  trijosla. 
—  Dolazi  od  XIV  vijcica  sa  i,  a  sa  <:  od  xv  vi- 
jeka  (cidi  dale).  —  a)  sa  c.  izmedii  rjeinika  u 
Vraniiievu  (criSi'ia),  Bjclostijcnievu  (fi-o-),  Jam- 
hresicevii  (ere-),  Voltigijirm  (ere-)  i  u  Daniiicevu 
(ere).  Posrodb  nivt  u  cresn'iu.  Moii.  serb.  i)5.^(xlas- 
uik  II.  12,  'JO.  Na  (■re.si'm.  Glasnik  15,  28(;.  Crisi'ie 
ke  pojimat  dobro  jo.  M.  Maiulic':  77.  CriSi'ia.  M. 
Albert!  xi.  Obrodila  cri^iia,  vi.siia  vise  od  roda. 
Tsar,  pje.s.  ist.  2,  S2.  Zabica  iim  rniie  noka  ji;  dig:ne 
na  jedmi  (■resi'iu.  Nar.  prip.  mikii].  15.  Oro.Ki'ia. 
B.  Snlek,  iiii.  58.  Crisua.  5!).  —  h)  sa  i:  aa)  u 
2wavom  sinislu  savio  u  Bjdostijenievu  rjeinikii 
(cri-  521').  isporedi  crcsuev.  —  bh)  selo  kod  No- 
voga  lirda  xv  vijeka.  Selo  Croistna.  Mon.  serb. 
570.  Daniiic  3,  -154. 

CEKSNEV,  adj.  cerassinus,  tresnov.  v.  rjccni- 
ciiiia  Bjeloslijencevu  i  JambreSiievu  (n  oba  sa  6) 
i  u  nase  vrijcmc  u  Srbiji  po  I'lekim  krajevima. 
Odatle  je  bio  cresiievim  topom  Kur.iiiiuliju.  Ota^- 
biua  4,  21. 

CKESNEVICA,  /.  brdo^u  Srbiji  u  IIomo{ii. 
Glasnik  -13,  2'Ji).  isporedi    Cre.snovica. 

CEESNICA,  /.  neko  mjesto  koje  se  samo  po 
imenu  pomine  prije  nascga  vrcnicna.  ,Cr(5sBnica', 
S.  Novakovio,  pom.  151. 

CKET,  m.  vidi  kod  cret. 

CKEV,  m.  vidi  orev]a.  samo  n  Vrancicevu  rjec- 
niku  (caiceus). 

CREVA,  /.  vidi  crevja.  samo  u  Vukovii  rjec)i,iku 
(gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Boci). 

CREVAR,  crevara,  m.  praeparator  intestino- 
rum,  tko  spravla  i  piroduje  crijeva.  u  Srbiji.  M. 
Kovacevic.  I.  Pavlovic. 

CREVAREV,  adj.  slo  pripada  crevaru.  M.  Ko- 
vacevic. 

CREVARSKI,  adj.  sto  pripada  crevarima.  Cre- 
var.^ki  zanat.  M.  Kovacevic. 

CREVICA,  /.  vidi  crevjica.  samo  u  Stidicemi 
rjecniku. 

CREVLA ,  /  caiceus ,  postola.  AJcccnat  ostaje, 
samo  su  u  gen.  2)1-  i  oba  sadna  sloga  duga :  cre- 
vala,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  crCvJe, 
crevjom.  —  Bolasi  od  xiii  vijeka,  a  tada  je  gla- 
sila  crevija  (vidi  daje),  pa  se  c  promijenilo  na  c, 
a  od  ti  postalo  ti  jidnoin  goiwrti  je,  ti  istoinom 
e,  koje  dolazi  i  u  sapadnom,  a  i  izmectii  v  i  j 
ispalo ,  te  je  od  xvi  vijeka  glasila  u  juhiom  go- 
voru  crjevja;  istoga  je  vijeka  u  juznom  govorti  j 
iza  r  2'oielo  otpiadati,  te  je  bilo  i  crevja  (vidi  u 
lyrimjerima).  istoga  se  vijeka  2^ocelo  i  umetati  1 
medu  v  i  j ,  koje  se  sa  1  sastavilo  u  \ ,  tc  je  p)0- 
stala  kao  sto  je  danas:  crevja.  izmedu  rjecnika 
nalazi  se  u  Mika}inu  (pi.  crevje  51a.  crevje  9Ga. 
caiceus),  u  Belinu  (crevla,  caiceus  650^),  u  Bje- 
lostijenccoii  (crevja),  u  Stiilicevu  (crevja,  caiceus, 
calceamentuni)  i  u  Vukovii  (crovja,  caiceus).  —  Po- 
stana  jos  ne  sa  svijem  jasna:  maze  biti  od  kor. 
iikar,  skakati,  vrtjeti  se,  viti  se,  samjati,  uvijati, 
obavijati.  isporedi  skorna,  kora,  kolo,  ci-ijevo.  — 


Dok  je  rijei  glasila  crevja,  nalazi  joj  se  gen.  pi. 
i  sa  i  na  Icraju  mjesto  a  2)reina  drugim  rijeiima: 
crovji,  *  sa  i  mjesto  ji :  crevi  (vidi  ii  prinijerima). 
It  jednoga  pisca  xvii  vijeka  nalazi  se  instr.  pi. 
crov]iiiu  (s  crevlimi  okrp|eniuii.  B.  Kasii,  fran. 
57.  83.),  cemit  ne  ie  bHi  iizrok  nisla  driigo  ncgo 
sto  jc  2>isac  pomijcsao  rijei  s  rijeiima  mitskoga 
roda.  —  a)  sa  h  i  s  cijeUjem  zavrsetkom  ija  s«)«ij 
xiii  vijeka.  CruvijamL.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40, 
157.  sa  i:  i  sa  vja  na  kraju:  6rov|a,  samo  u  Bje- 
lostijeiiievu  rjecniku.  —  b)  sa  c:  Ako  vidis  (u 
silu)  crjovjo  prodi'tc,  toj  prilikuj'e  stetii.  Zbor. 
138.  Uzini  najbrzo  crevje  s  dva  poplata.  N.  Na- 
jcskovic  1,  277.  Naucit  crjevje  krpit.  M.  Drzic 
152.  Skrih  crevje  Zagorki.  P.  Lukarevic  03.  Poce 
krpiti  crevje.  M.  Orbin  HI.  Jednoga  krpca  od 
creyji.  111.  Na  no.^e  obiice  jediie  i-revjo  od  ko- 
nopca.  B.  Kasic.  ign.  12.  Podplat  crevje  ali  pa- 
puCe  istaiica  se.  M.  Radnic  23S.  Izuti  crevju.  31!l. 
Ako  izkajas  crevje,  ne  otares  ih  adijey  4113,  Ako 
ti  jc  ovolihno  sto  na  i^rovjam.  V.  Aiidriasi,  put. 
29;».  Od  lie  (duse)  iiiauu  scjeiiu  cinis  nego  li  od 
istijeli  crevi.  299.  Tvoj  muz  obuva  crevje  sada, 
a  ne  oj)anke.  A.  d.  Bella,  razgov.  21).  Iziio  je 
crevje  s  noga.  B.  Cuceri  408.  Od  zle  koie  ne 
moie  dobra  crevja  bit".  Poslov.  dan.  89.  Jednu 
crovju  na  svaku  iiogu  obuvat'.  39.  Zaludu  li  je 
Sirok  .svijet,  kad  ti  je  crevja  uska.  155.  Brciste 
mu  je  kao  peta  od  crevje.  Nar.  posl.  vuk.  30. 
Crevje  od  snhoga  zlata.  Nar.  prip.  vuk,  128.  Da 
iznesem  nekoliko  crevaja.  V.  Vrcevic,  igre  48. 
Zatvori  skriiiu,  da  joj  ne  da  uzeti  crevje ,  ubrus 
i  koret.  S.  J^ubisa,  prip.  39. 

CREVlfiAR,  m.  sutor,  ko  crevje  sije,  postolar. 
od  XVI  vijcku:  izmedu  rjecnika  u  Mika^nu,  Be- 
linu ((i50a.),  Stulicevu  i  Vnkovu.  isporedi  crevja.  — 
Podi  n  Dura  crjevjara.  M.  Drzic  132.  Nije  svagda 
istiua  da  crevjari  uajzlocesteju  obucu  nose.  A.  T. 
Blagojevic,  kin.  32.  Ja  hoou  biti  crevjar.  V.  Vr- 
cevic, igre  8.  u  IJubrovniku  se  zove  Crevfari  i 
jedna  iilica,  u  kojoj  su  najvise  crevjari.  u  torn 
smislu :  Poci  cu  postati  ja  medu  Crevjari.  N.  Na- 
jeSkovic  1,  287. 

CREV^ARAC,  crevjarca,  m.  dem.  crevjar.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  crevjarcac  i  crev- 
jarcic.  sve  slabo  pouzdano. 

CREVLARCAC,  crevjarca,  in.  vidi  kod  crev- 
jarac. 

CREVI^ARCIC,  m.  vidi  kod  crevjarac. 

CREV^^AREV,  adj.  sutoris.  samo  u  rjecnicima 
Belinu  (161a)  j  Stulicevu. 

CREV^ARIC,  TO.  dem.  crevjar.  samo  a  rjec- 
nicima Belinu  (161a)  i  Stulicevu. 

CREV^jARINA,  /.  sutrina  (taberna) ,  ducan 
crevjarslci.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CREVLAEOV,  adj.  vidi  crevjarev.  u  Stulicevu 
rjecniku. 

CREVLARSKI,  adj.  sutcrius.  u  rjeinicima  Mi- 
ka(inu  ,  Belinu  (161a) ,  Stulicevu  i  Vukovu.  Sav 
crevjarski.  Mikaja  5la. 

CREVL.4RSTV0,  n.  sutrina  (ars).  isporedi  crev- 
Jarstina,  u  rjecnicima  Belinu  (161a.  650*)  i  Stu- 
licevu. 

CREVLARSTINA,  /.  sutrina  (ars),  radna  crev- 
larska.  isporedi  crevjarstvo.  samo  tc  Belinu  rjec- 
niku (Ifila.  6oOa), 

CREVLETINA,  /.  augm.  crevja.  u  rjecnicima 
Belinu  (ISJla)  i  Stulicevu.   isporedi  crevjina. 

CREV^jICA  ,  /.  vidi  crevja.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Blikajinu,  Belmu  (650a),  Stuli- 


CKEV^INA 


823 


CKIJEPNA 


cevu  i  Vukovii.  Ne  znam  kako  crevjica  jo  upala 
mu  unutra.  A.  Kalic  542. 

CKEVLINA,  /.  augm.  crevja.  u  rjecnicima  Be- 
linii  (1911)  i  Stulicevu.  isporedi  crevjetina. 

CEEV^-OKKP,  m.  vidi  crev}okrpae.  u  jednuc/a 
pisca  nasega  vremena.  Ja  sam  bio  crev]okrp.  M. 
Pavlinovic,  rad.  43. 

CEEVH^OKRPAC,  crevjokrpca,  m.  sutor  cerdo, 
tko  krpi  crec(e.  ud  prosloga  vijeka,  izmedii  rjec- 
Hika  u  Bclina  (191^)  i  SUdicevu.  Obznanise  da 
se  je  jedan  crevjokrpac  uslobodio  novo  crovje 
praviti.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  33. 

CEEVLOKEPESA ,  m.  vidi  crovjokrpac.  samo 
u  Stulicevu  rjeciiiku. 

CEEVOGLAD,  m.  vidi  Crevoglada. 

CREVOGLADA,  /.  neko  mjento  kod  Nerodiiii(c 
XVI  vijeka,  a  tadii  jtc  yi^alo  Civvoglazda;  PutL 
koj  grcde  iz  doliie  CrovoglaMp.  Glasnik  15,  278. 
jnsalu  se  i  Ci'KvoglazdL:  Sb  Crevoglazdemt.  Glas- 
nik 15,  278.  Crevoglazdt.  S.  Nnvakovio,  pom.  151. 
Danici6  3,  477. 

CEEVOGNICE,  ii.  neka  bolcst  u  crijeviiiia.  xv 
vijeka  u  knisi  u  kojoj  ylasi  staritiski  crevoguitije. 
Starine  10,  89. 

CEEZMEN,  adj.  sobrius,  trijezan.  xvu  i  xvin 
vijeka.  e  je  u  jiihiom  i  istocnom  govoru  od  sta- 
roga  0,  mjestu  cega  je  u  zapadnom  i;  m  stoji 
mjesto  v,  koje  se  iza  z  promijenilo  na  m  (ispo- 
redi starinsko  tri  jezviti  se ,  trezviti  se) ;  a  c  je 
postalo  od  s,  izmedii  kojega  je  i  r  ispalo  t.  Ko- 
rijen  inoze  biti  starg,  stczati,  krijepiti  (od  koga 
je  neiii.  stark),  isporedi  crijezam,  crijezan ,  tri- 
jezan. —  a)  koji  nije  pijan  Hi  se  ne  opija,  te 
je  svagda  pri  sebi:  Od  pjanca  xicinio  se  crizmen. 
F.  Lastric,  svet  37.  taki  moze  biti  i  zivot,  u  kom 
se  tko  ne  opija:  Crezmeno  zivjenje  je  drago  bogu. 
M.  Divkovic,  nauk  21^.  —  h)  adv.  crczmeno,  so- 
brie:  Koji  crezmeno  i  razlozito  zivu.  M.  Divko- 
vic,  uaulv  23.  Ako  crezmeno  uzivete.  22. 

CEEZMENOST,  crezmenosti,  /.  sobriotas,  trez- 
noca.  od  crezmen.  n  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
isporedi  crijeznost.  a)  u  pravoiii  sinislu:  Promi- 
nili  .  .  .  obicaj  od  opijaiia  u  crizmenost.  F.  La- 
stric ,  test.  257.  Prozdrlost  kvari  crizmenost.  F. 
Lastric,  ned.  328.  —  b)  u  prenesenom  smislu:  Ne- 
navidost  kvari  i  suprotivi  se  Jubavi,  ali  ne  truje 
cistoce,  poniznosti,  crizmenosti.  F.  Lasti-ic,  ned. 
328. 

CEGOVO,  n.  selo  ii  Ilercegovini  u  Nevesir'm. 
pogrjcska  ,Crgove'.  Statist.  120. 

CEHLA,  /.  neko  selo  koje  se  samo  po  iiiienu 
spomine  prije  nasega  vremena,  te  se  za  cijelo  ne 
zna  ni  koga  je  roda.  Cri.hla.  S.  Novakovic,  pom. 
150. 

CEIJEMOS,  m.  vidi  crijemus,  od  kojega  je  po- 
stao  promijenivsi  u  na  o.  Cremos.  J.  Pancio,  flor. 
biogr.-  462.    Crimes.   B.  Sulek,  im.  44. 

CEIJEMOSNA,  /.  neko  selo  koje  se  pomine 
prije  nasega  vremena.  Cremosi.ua.  S.  Novakovic, 
pom.  150.  Cremosna  u  Zmijaiiu.  133.  isporedi 
crijemos. 

CEIJEMUS,  m.  vidi  crijemusa.  samo  sa  c  mje- 
sto c  i  sa  e  t  i  mjesto  ije  po  Hrvatskoj  u  kaj- 
kavaca  i  cakavaca.  Cremus,  crinius.  B.  Sulek, 
im.  58.  59. 

CEIJEMUSA,  /'.  allium  ursinum  L.  «  Lici.  V. 
Arsenijevic.  isporedi  crijemos,  crijemus,  rrijemuz, 
crijemuza,  srijemus,  srijemusa,  srijemnz ,  srije- 
muza,  cremus,  ceremus.  Korijen  moze  biti  kar 
(skar),   sipati,   mijesati,   zacinati   (grc    y.ni'nivoy, 


Ink,  lit.  kermuszis,  divji  luk,  danski  rams,  allium 
ursinum). 

CEIJEMUZ ,  m.  vidi  crijemus ,  od  koga  je  i 
postao  promijeniv.H  s  na  z.  Ubili  dete  cremuz 
beruci.  Prot.  sab.  mag.  203.  Kad  bi  u  kcsmajsko 
planine  po  cremuz  isli.  Glasnik  30,  110.  Cremuz 
sada  ozeleni.  122.  jjogrjeska  cc  biti  orimuz.  B. 
Sulek,  im.  44. 

CEIJEMUZA,  /.  vidi  crijemusa,  od  koje  je  i 
postala  promijenivsi  5  tia  z.  Crimuza.  B.  Sulek, 
im.  44. 

CEIJEMZA,  /.  vidi  crijemza. 

CKIJEMZA,  /.  prunus  mahaleb  L.,  cremza.  J. 
Paiicic ,  flor.  srb.  26G.  prunus  padus  L. ,  cremza. 
B.  Sulek,  im.  43.  isporedi  magriva.  Postana  ne- 
znana,  moie  biti  istoga  kojega  je  crijemusa.  na- 
lazi  se  I  sa  z  mjesto  z ;  cremza,  erimza.  B.  Sulek, 
un.  43.  44.  sa  n  i  z  mjesto  m  i  z ;  erinza.  B. 
Sulek,  im.  44.  i  sa^c  mjesto  c  «  hrvatskom  pri- 
morjii  crenza.  B.  Sulek,  im.  58.  nalazi  se  i  u 
mnskom  rodu :  u  hrvatskom  primorju  crins  i  u 
kajkavaca  crenz.  B.  Sulek,  im.  '14.  58. 

CEl.TENZA,  /.  vidi  crijemza. 

ORIJEP,  m.  testa.  —  ije  je  u  sadasnem  juznom 
govoru  od  staroga  c,  mjesto  cega  je  u  istocnom  o 
(crep),  n  zapadnom  i  (crip)-  i  c  je  od  starijega  c. 
koje  sejos  dr'i  n  cakavaca  i  kajkavaca.  —  akcenat 
se  mijcnn  a  loc.  sing.:  crijepu  (crdpu,  cripu)  i  u 
gen.  pi.  kad  nema  ov:  crijepa  (crepa,  crlpa);  u  pi. 
kad  ima  ov:  orepovi  (juzno  i  istocno,  a  zapadno 
cr'ipovi),  tako  u  cijeloj  takoj  mnozini  osim  gen., 
gdje  je  crepova  (jnzno  i  intocno,  a  zapadno  eri- 
pijva).  —  iJolazi  od  XIV  vijeka,  i  to  sa  c,  ali  kao 
ime,  inace  od  xvi  vijeka  sa  c  a  od  xvii  sa  c 
(vidi  dale).  —  Kor.  skarp,  .yeci.  —  1.  u  pravom 
smisln :  ulomak  od  zemjana  suda,  rbina.  a)  sa  c. 
izmedii  rjecnika  u  Vrancicevu  (crip,  testa,  frag- 
mentuni),  Bjelostijenievu  (crep)  i  u  Jambresicevu 
(crep).  Eazbi  mu  lonac,  ki  na  glavu  staSe,  cripi 
poletise  a  njega  krv  proli.  M.  Marulii  255.  Po- 
cese  cripima  rane  ne  grebsti.  F.  Vrancii,  ziv.  113. 
—  b)  sa  c.  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (fragmen- 
tum  vasis  fracti),  ?{  Stulicevu  i  Vtikovu.  Stavi  u 
novt  crepL  da  izgorit  sumport.  Glasnik  25,  34. 
Osusila  se.  je  kakono  crip  kripost  moja.  B.  Kasic, 
rit.  384.  Ciniti  kucice  od  giiile  od  paracika  crje- 
pova.  M.  Radnic  240.  Strugase  cripom  cire.  A. 
Kanizlic,  bogojub.  480.  Kada  svicu  nacinit  ne 
znadu ,  onda  u  crip  i  rnast  kucnu  dadu.  J.  S. 
Ee]kovi6,  kuc.  104.  A  tvoja  bi  majka  sinotnicu 
pila,  sinoc  donesenu,  crepom  pokrivenu.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  121.  Uze  crijep,  pa  se  struga,se.  D. 
Danicic,  jov.  2,  8.  —  2.  opeka  kojom  se  kuce  po- 
krivaju,  tegula.  u  Viikovu  rjecniku:  crijep.  — 
3.  ime  musko.  xiv  vijeka  .sa  c,  a  poslije  i  sa  c. 
Kupiht  u  Crepa.  Mon.  serb.  19G.  Danicic  3,  453. 
CrepL.  S.  Novakovic,  pom.  113.  isporedi  Crije- 
povic,  Crijepi.  —  4.  selo  u  Bosni  u  okruga  sara- 
jevskom,   kotaru   rogatickom:   Crijep.    Statist.  19. 

CEIJEPAC,  crijepca,  m.  clem.,  crijep.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijen- 
cevu  (erepee).  a)  sn  c  u  ngarskih  Hrvata:  'Z  cripca 
nam  je  jist  davala.  Jacke  80.  —  bj  sa  c :  Kad  ju 
gule  i  u  cripac  mecu  zeguc.  J.  S.  Ee|kovic,  kuc. 
104.  Cripac  s  vatrom.  Nar.  zag.  nov.  234. 

CRIJEPI,  prezime  s  magarskim  zavrsetkom  mje- 
sto Crijepovic,  koje  vidi.  isporedi  Cerepi.  1381  Ubi 
CrepLi  Vitomirt  Turtke  na  Dubravnici.  I^ietop. 
saf.  74.  Danicic  3,  453. 

CEI,JEP1^E,  n.  coll.  crijep.  isporedi  crepovle. 
samo  u  Bjelostijencevn  rjecniku  (crepje). 

(!RI.IEPNA,   ./'.   vidi   crepu)a    pod   a.   isporedi 


CKIJEPOV  POTOK 


824 


CRIJEVO 


vrsnik.  (hi  ]>ros!oga  vijel'a,  izmcdii  rjecnikn  u 
JijelostijCHceini  (crcpi'ia  5'2'>,  gdje  je  Uto  i  c.rijcp) 
i  u  Vttkovu  u  snaienu  koje  Je  utav^vno  i  s  do- 
daikom  da  se  govori  u  ('rnoj  (fori,  all  se  govori 
i  11  Baikoj  (L.  K.  Lazarovic)  i  po  drugim  kra- 
jevima.  Lijepa  kako  c,rijo})na.  Poslov.  dan.  55. 
Takovi  hlcb  umpsi  zona  i  sad  za  fjost.a  i  metMO 
ga  pod  cropiiu  da  sc  peco  .  .  .  Kad  poslo  ogln- 
daju  jo  li  im  taj  hlcb  pocon,  a  to  pod  eropnom 
pvavi  hlpb,  iiarastao,  nista  ti  lepse,  i  digao  crepiin 
uad  soboiii.  Nar.  pi'ip-  vuk.  103.  Ci-ijepiiu  polo/.i 
vrh  vatro.  Dok  tije.sto  dode  u  kvas,  crijepiia  .se 
zazari.  S.  J^jubisa,  pi'ip.  28. 

CBijEPOV  POTOK,  m.  selo  u  Bosni  xv  vi- 
jeka.  Cripovi.  Potokb.  Men.  serb.  439.  Daiiicic 
3,  453. 

CRIJEPOVA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugtt  trav- 
nickom,  kotaru  jajackom :  Cripova.  Statist.  G8. 

CKIJEPOVIC,  Hi.  prezimc  xv  vijeka,  po  ocii 
Crijepu.  Popu  Venedikttu  Crepoviiii.  Men.  serb. 
571.  Danicic  3,  453.  isporedi  Crijepi,  Cerepi. 

CKIjilVAC,  crijevca,  in.  a)  exiguum  intesti- 
iiuni,  malo  crijevo.  same  u  StuUcevu  rjecniku.  — 
b)  stellaria  media  With,  crevac,  crevec.  B.  Sulek, 
ini.  43,  58.  crevec  plavi,  veronica  arvensis  L.,  6re- 
vec  Xivicni ,  veronica  agrestis  L.  58.  —  isporedi 
crijevce. 

CE.IJEVAK,  crijfevka,  m.  exiguum  intestinum, 
malo  crijevo.  samo  u  StuUcevu  rjecniku. 

CRIJEVAN,  crijevna,  adj.  intestiuorum.  xvii 
vijeka  sa  starijim  c  wjesto  c.  Nedugt  crevtny. 
Starine  2,  279.  isporedi  crijevnica. 

CRIJEVCA,  n.  pi.  vidi  kod  crijevce. 

CRIJEVCE,  n.  dem.  crijevo.  Ake.  se  mijena  it 
gen.  pi.  crevaca.  —  a)  u  pravom  smislu:  I  cri- 
jevce kopore.  Poslov.  dan.  28.  u  Stuliievu  rjec- 
niku grijeskom  crijevce,  gen.  crijevca.  —  b)  ime 
bHu:  aa)  stellaria,  misjakina.  Crevce,  stellaria 
media  Witth.  B.  Sulek,  im  43.  crevce.  stellaria  L. 
J.  Closer- Vukot.,  flor.  353.  cesce  pi.  crijevca  za 
istu  bilku:  Crevca,  alsine,  morbus  gallinae,  auri- 
cula muris.  Bjelostijenac  b3^.  Crevca ,  cxivca, 
crevca,  crivca,  stellaria  media  With.  B.  Sulek, 
im.  43.  483.  58.  59.  isporedi  crijevac.  —  bb)  cri- 
jevce zivinsko,  oerastium  L.   B.  Sulek,  im.  44. 

CRIJEVCAC,  crijevcca,  m.  dem.  crijevak.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku  (s  genetivom  kaki  je  stav(en). 
u  istom  rjecniku  ima  u  istom  znacenu  i  crijevcic. 
sve  nepouzdano. 

CRIJEVCICA,  /.  anagalis.  samo  u  StuUcevu 
rjecniku  gdje  glasi  ,crivcica',  i  iz  nega  u  Jednoga 
pisca  nasega  vremena:  crivcica,  stellaria  media. 
B.  Sulek,  im.  44. 

CRI.TEVClt,  »».  a)  vidi  kod  crijevcac.  —  b)  selo 
u  Bosni  u  okrugtt  zvornickom:  Crijevcic.  Statist. 
83. 

CRIJEVIC,  m.  prezime  u  Dubrovniku  od  xiii 
vijeka,  koje^se  pisalo  i  sa  starijim  c  mjesto  c, 
tal.  Cervi.  Creviit.  Mon.  serb.  40.  Crevict.  240. 
nalazi  se  po  jedan  put  i  Certevict  i  Certvicb. 
Mon.  serb.  40.  53(i.  Danicic  3,  476. 

CRIJEVNICA ,  /.  alvi  profluvium ,  protoc.  xv 
vijeka  na  jednom  mjestu  sa  starijim  c  mjesto  c 
i  u  Bjelostijencevu  rjeijnikii  (takode  sa  c:  crev- 
nica).  Ustaviti  erevnicu.  Starine  10,  89.  —  ispo- 
redi crijovan. 

CRI.TEVO ,  n.  intestinum ,  venter.  —  i je  je  it 
sadasnem  juznom  govoru  od  staroga  e,  mjesto 
cegaje  ii  istocnom  e  (crevo),  u  zaprtdnoin.  i  (crivo). 
i  c  je  od  starijega  c.  Od  xiii  vijeka  sa  c,  a  sa  c 


od  XVI  (vidi  da(e).  —  Postanem  moic  biti  od  kor. 
skar,  vrtjeti  se,  viti  se,  uvijati,  savijati.  od  tuda 
hi  tako  nazvano  bilo  sto  je  isjyrevijano,  spleteno. 
isporedi  crovja.  —  1.   sa   6,  od  xiii  vijeka  (vidi 
pod  b.  prvi  primjer),  ali  sada  samo  u  iakavaca 
i  kajkavaca,  izmedu  rjecniku  u  Vranciievu  (criva, 
intestina,   exta),   u  Bjelostijencevu   (crova,    inte- 
stina ,   viscera  50".  53*) ,   u  Jambresiicvu  (6rovo, 
intestinum;   creva,  viscera),  u  Voltigijinu  (crevo, 
gediirme)  i  u  Danicicevu  (crevo,   venter),    a)  in- 
testinum,  crijevo  u  trbuhu,  kroz  koje  prolazi  iz 
zeludca  prohav^cna   hrana.   Jegda  komu  izlazitb 
crevo  prohodno.  Starine  10,  89.  Riba  sija  jest  na 
snf'denije,  ...  a  creva  jejo  na  izgoi'icnije  besom. 
Arkiv  9,  101.  Buduci  nih  criva  dobro  plna  jistvin. 
Transit  00.  Ispluse  vsa  criva  liegova.  Anton  Dalm., 
act.  1,  18.   Obisivsi  so  razpuknu  se  na  poll,  i  iz- 
puzose  sva  criva  liegova.  Bernardin  89.  act.  1,  18. 
Ne   razmis}aj  jedui   criva   sto  je  v  liili   za   vola 
ziva.  P.  Vitezovii,  cvit  39.  Kida  smrad,  ki  mu  se 
s  criv  (nastampano  u  nase  vrijeme  juznim  govo- 
rom  ,criev')  odkida.  J.  Kavanin  449.  —  b)  predrie 
znacene  preneseno  na  cijelo  mjesto  gdje  je  crijevo 
M  prednem  znacenu,  te  dolazi  kao  trbuh,  utroba, 
venter.  Ty  prijetb  me  iz  creva  matere  moje.  Mon. 
serb.  9.   SaniL   te  izbra  jeste   is   creva   matenia. 
Domentijaui>  83.    Jegda  otecetL  cloveku  vse  telo 
i  crevo  i  noze.  Starine  10,  89.  Sin  bozji  ne  najde 
pocinutja  nego  v  Marijini  crivi.  Korizm.  11.  Tri 
dni   je   stal    (Isus)   v   crivi    zemje.   98b.    Divicno 
crivo.  Katek.  1561.  71,    Od  criva  matere  mojeje. 
Postila  1562.  41.^.  Kako  je  Jona  bil  v  crivu  ba- 
line   tri   dni.    Bernardin   18''.   mat.    12,  40.   Koga 
nebesa  obujati  ne  mogahu,  u  tvojem  si  ga  crivu 
slozila.  M.  Alberti  20.  Od  ploda  criva  tvoga  po- 
stavim  na  pristolu  tvomu.  311.  jm  crkvenim  kni- 
gama  u  jednoga  pisca  koji  je  pisao  istocnim  go- 
vorom-  prosloga  vijeka:  Zabole  ga  crevo.  J.  Rajic, 
boj  93.  —  2.  sa  c,  od  xvi   vijeka  (vidi  primjer 
N.  Ranine),  izmedu  rjecnika  u  Mikafinu ,  Belinu 
(151»),  StuUcevu  i  Vukovu.  a)  kao  naprijed  pod 
1,  a.:  Izljezla  jesu  sva  crijeva  negova.  N.  Ranina 
177.  act.  1,  18.   Obisivsi  se  raspuknu  se  na  poli, 
i  izpuzose  sva  criva   negova.   I.  Bandulavic  198. 
act.  1,  18.    Cijelo   tijelo  s  neizvadenijemi  crijevi- 
jemi.  B.  Kasic,  fi-an.  207.  Iz  nega  criva  izparase. 
L.  ]j;ubuski  25.   Ukazati  im   da  je  slab  oni  bog, 
koji   se   dade  smrviti,   u   vodi  popiti,   u   criva  i 
zeludac  postaviti.   E.  Pa  vie,    ogled.  126.   Crijevo 
zadiie    uzraiieno    bolecicam.    Ziv.    is.    38.    Iraa   u 
crijevih  i  u  zilah   sok.   Besjede  kr.  121.    Ne  mo- 
guci  trpiti,    sto  ga  zavijase   unutra  po  crijevije. 
F.  Lastric,  ned.  274.    Tvrde   1'   crivo  moze   biti, 
vise  r  moze  odoliti  nego  kamen?  V.  Dosen  178. 
Drob  i  criva  okol  sebe  mota.  M.  Kuhacevic  121. 
Od  krvi   sviria  i  criva  jizbine   pripravja   A.  Ka- 
nizlic,  kam.  562.  Criva  na  zemju  nesrican  istoci. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  7.  Jer  s  lie  cesto  i  lieg  criva 
bole.   J.  S.  Rejkovic,  kuc.  383.   Sujova  je  puska 
prevarila,    a   Markova   vatru    prifatila,    te   Tur- 
cina  dobro  pogodila  po  negovom  svileuu  pojasu, 
opasa  se  crijevima  Su)o.   Nar.   pjes.    vuk.  4,  329. 
Tako    mi   se  crijeva   ne   sukala!   Nar.  posl.  vuk. 
306.    Izguli   komaru   nogu.    i  crijeva   su   mu   na 
dvoru.   98.    Ti    ces   bolovati   tesko    od   bolesti   u 
crijevima.  D.  Danicic,  2dnev.  21,  15.   Mahmut  se 
nadme  kao  crijevo  na  vatri.  S.  ^l^ubisa,  prip.  168. 
Crijevo  debelo,  tusto,  omasum.  Mika)a  51''.  cri- 
jevo debelo,  omasum.  Bella  151''.  crevo  debelo  ili 
site,  intestinum  crassum,  colon.   J.  Panci6,  zool. 
18.  crevo  priivo  ili  guzno,  intestinum  rectum.  18. 
crevo  zadniveno,  intestinum  coecum.  25.  —  b)  kao 
naprijed  pod  1,  b.,  ali  dolazi  samo  onda  kad  se 
moze  misliti  i  prvo  znacene.    Buduci   u   crijevu 


CKIJEZAM 


825 


CEIKVENAK 


ribjenui  ne  pristajase  moleci  boga.  M.  Divkovii, 
iiauk  ^16.  Ivako  no  je  Jona  u  crijevn  ribe  bio 
tri  dni.  M.  Divkovic,  bes.  240.  —  c)  u  imcnu  travi : 
kurjacka  creva,  cerastium  aquaticum  L.  G.  La?.ic, 
139.  Vuk,  rjec.  317^  (s  dodatkom  da  se  (jovori  ti 
Srijemu).  B.  Sulek,  im.  43,  —  d)  pi.  crijeva,  djc- 
tina  igra  u  Srijemu,  u  kojoj  se  djeca  iihvate  za 
ruke  u  dug  red,  pa  jedan  kraj  istriava  prcd 
drugi,  a  spi  vicii:  creva!  P.  J.  Markovii'. 

CRIJEZAM,  crijezma,  adj.  sobrius,  trijezan. 
isporedi  crezmeu ,  gdje  i  postane  vidi.  m  je  po- 
stalo  od  V  kao  i  u  crezmen.  samo  u  jediioga  piaca 
XVII  vijeka.  a)  u  pravom  smislu,  kao  crezmen 
pod  a.:  Kako  je  covjek  sit  i  pijan,  na  svako  je 
zlo  prignuti(ji)  nego  li  je  crijezam.  M.  Divkovic, 
nauk  21''.  Da  po  ponoci  prije  pricestja  nista  ni 
pije  ni  blagujo,  nego  da  stoji  crijezam.  15'J.  ; 
zivot  mozehiti  taki  (vidi  kod  cre7A\wn):  Crijezmo 
Xivjenje  iigasuje  tjelesno  pozeljenje,  lu'opost  hrani. 
M.  Divkovic,  bes.  98.  —  b)  ii  prenesenom  smislu : 
koji  ne  radi  kao  pijan,  nego  radiorito:  Tih,  po- 
iiizan,  blag,  razboi'it,  crijezam.  M  Divkovic,  nauk 
10''.  —  c)  adv.  crijezmo,  u  pravom  .finislu  kao 
pod  a.:  Crijezmo  zivjeti  cuvajuci  se  od  zalilia 
pitja  i  jedenja.  M.  Divkovic,  nauk  21''.  Mojsijc 
postivsi  i  crijezmo  stavsi  cetrdeset  dana.  21''.  Ima 
se  veseliti  tko  crijezmo  zive.  M.  Divkovi6,  bes.  98. 

CKIJEZAN,  crijezna,  adj.  vidi  crijezam,  od 
ceya  je  i  jjosfa/o  piromijenivAi  m  na  n,  da  hi  se 
izjednaiilo  .s  drugim  adjektivima.  pro.^luga  vijeka 
u  dva  jjisca.  a)  kao  crijezam  pod  a.:  Bi  ubijen  .  .  . 
crijezan  od  pijani.  S.  Margitic,  ispov.  38.  Kada 
bi  bio  crizan,  oprastase  svim  neprijatejom,  a 
pijan  ubijase  najdraze  prijateje.  8.  Margitic,  fala 
147.  Toliko  bijase  crizan  da  na  trpeza  kra]evi 
ne  bi  se  vina  okusio.  112.  Oces  ici  .  .  .  medu 
pjance,  a  biti  crizan '?  F.  Lastric,  test.  188.  Cri- 
zan podlozi  mloga  krajestva,  ...  a  pjan  podlozi 
so,  da  mu  jedna  zena  glavu  odsice.  F  Lastric, 
ned.  426.  —  b)  adv. :  Moguci  postiti  i  crijezno 
ziviti.  S.  Margitic,  ispov.  37. 

CEIJEZNOST,  crijeznosti,  /.  sobrietas,  trez- 
noca.  isporedi  crijezan,  crezmenost.  xvii  i  xviii 
vijeka.  Protiva  zalihu  pitju  i  jedenju  jest  crijez- 
nost.  M.  Divkovic,  nauk  274.  Crijeznost,  all  ti 
crezmeno  zivjenje.  21''.  Criznost  imade  sv.  Toma; 
toliko  bijase  crizan  da  na  trpeza  krajovi  ne  bi 
se  vina  ukusio.  S.  Margitic,  fala  112. 

CRIKAV ,  crikve  i  crikvi ,  /.  vidi  crkva.  i.fpo- 
redi  crkav.  od  sni  vijeka  (ali  toga  vijeka  samo 
u  spomeniku  sacuvanu  u  poznijem  prijepisu.  vidi 
primjer  iz  Zak.  vinod.)  po  nekim  krajcvima.  oh- 
licima  kojima  bi  se  radikovala  od  ,erikve'  osim 
nam.  i  ace.  sing,  nema  potvrde.  V  koj  je  bisku- 
piji  crikav  recena.  Zakon  vinod.  .^1.  Crikav  sv. 
ivana.  Mon.  croat.  83.  Post,  ki  zapovida  crikav. 
Korizm.  3.  K  bogu  svomu  u  crikav  pritekose. 
Aleksandr.  jag.  starin.  3,  243.  Gredu  va  crikav. 
Nar.  prip.  mikul.  7.  Boje  bi  vam  bilo  crikav  raz- 
nositi.  Nar.  pjes.  ist.  2,  21. 

CRIKOVNI,  adj.  vidi  crkovni.  od  xv  vijeka. 
Nitkori  ne  mozi  priuzeti  crikovnoga.  Stat.  po]. 
ark.  o,  24'J.  Beneficia  crikovnoga.  M.  Bijankovic 
44.  Crikovna  naredba  uci.  A.  Vita]lc,  ist.  418.  Sve 
crikovne  redove.  L.  Terzic  101. 

CRIKOVNIK,  m.  vidi  crkovnifc.  ujednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Svi  crikovnici,  koji  imaju  pomlu  od 
stvari  bozjih.  M.  Bijankovic  44. 

CRIKOVNAK,  crikoviiaka,  m.  vidi  crkoviiak. 
u  dva  pisca  xvii  vijeka.  Crikoviiaci,  koji  inia,jn 
sveti  redi.  I.  T.  Mrnavii-,  ist.  113.  Ako  se  ondi 
nahodi  crikoviiak.  112.  Svaka  dva  miseca  svi  cri- 


kovnaci    neka   se    skupe  u  jedno    misto  od  ziipe. 
M.  Bijankovid  109. 

CRIKVA,  /.  vidi  crkva.  od  xiv  vijeka,  izmedn 
rjecnika  u  Vranciceim  (eoclesia,  templum),  u  Bje- 
lostijencevu  (OO-i),  u  Jambresiceini  (1,  238)  i  u  Vu- 
kovu  (gdje  stoji  da  je  Vuk  cuo  na  Korculi).  Ta  dan 
bi  krscena  erikva.  Mon.  Croat.  2.  Ima  obsKizivati 
crikvu.  64.  Poli  crikve  sv.  Marka.  83.  Crikvam 
po  Hrvatih  i  Dalmaciji.  108.  .Post  svete  matere 
crikve.  Korizm.  2.  Crikve  pastir  prvi.  P.  Hekto- 
rovic  93.  Veruju  v  jednu  crikvu.  Katek,  1561.  8. 
Treta  erikva.  Postila  l.i(i2.  120.  Na  vrh  crikve. 
Anton  Dalm. ,  mat.  4,  5.  Koga  ubiste  meu  cri- 
kvom  i  ol(t)arom.  Bernardin  .^''.  l^ube  prva  sida- 
lisca  u  crikvah.  'H^.  Narcjen  jest  od  crikav  druz- 
benik  putovarija  nasega.  Bernardin  97.  tStoji  u 
crikvi.  Nauk  Brnarduv  55''.  Mogu  razoriti  ci'ikvu 
boiiju.  M.  Alberti  457.  Rimska  erikva  cini  spo- 
minak.  F.  Cxlavinie,  cvit  i.  Sedam  stolnili  ukoroni 
crikav.  424.^  Vladavcem  svete  matero  crikve.  M. 
Angel  IV.  Ca  viruje  sveta  erikva?  P.  Radovcic, 
symb.  3.  TJzmnnziti  svetu  crikvu.  A.  Bijankovic^  1. 
Mostir  i  crikvu  razoriti.  Oliva  53.  Dojde  u  crikvu. 
L.  Terzii  7.  Sveta  erikva  katolicanska.  65.  Popo- 
vom  Rvima  crikve  splitske.  I.  P.  Marlii  3.  Popove 
od  liiovi  kipocasni  crikava.  P.  Macukat  5.  Kako 
sv.  mater  erikva  prii'ovida.  F.  Parcic  93.  Zidovi 
gdje  zbiraju_u  crikvi  so  i  skupscini.  A.  Vitajic, 
ostan  122.  Ca  erikva  zajiovida.  H.  Bonacic  88. 
Tri  glasua  kanunika  metropolitanske  vase  crikve. 
M.  Pavisic  4.  Gredu  va  crikvu.  Nar.  prip.  mikul. 
31.  Sazij ,  Ive,  crikvu  posrid  ravna  po|a.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  15.  (.'rikva  bi  se  dniga  nova  sagra- 
dila.  2,  21. 

CRIKVENI,  adj.  crkveni.  od  xiii  vijeka  (toga 
vijeka  samo  u  spomeniku  sacitvana  a  poznijem 
prije2>isu).  Skupise  se  (tako)  crikveni  tako  pri- 
prosii  ludi.  Zak.  vinod  53.  Ti  pinezi  da  se  dadu 
...  V  potribu  crikvenn.  Mon.  croat.  61.  Nitkort 
ne  mozi  priuzeti  crikovnoga  ali  nzdrzati  ono  ca  je 
crikveno.  Stat.  poj.  ark.  5,  249.  Snprotiva  zapo- 
vidi  crikvennj.  Korizm.  3.  V  knigah  od  kr.scenja 
crikvenoga.  Narucn.  14.  Pridosmo  k  drugoj  meji, 
ka  se  zove  crikvena  draga.  Mon.  croat.  204.  Na 
Dobri  vise  crikvenoga  brnda.  272.  Drugi  crikveni 
sluzabnici.  Katek  1561  49.  Crikveni  vladavci. 
Postila  15fi2.  120.  Ukazite  protiva  Aim  prid  licem 
crikvenim  zlamen  )ubavi  vase.  Bernardin  97.  2kor. 
8,  24.  Gdi  sluzba  crikvena  svetiiinm  procvita.  D. 
Barakovic,  vil.  120.  Nike  crikvene  opravjati  stvari. 
F.  Glavinic,  cvit  92.  Crikveni  [udi.  M  Angel  10. 
O  da  bi  svi  krstjani  prijali  prosvitjenje  dobrote 
bozje,  ...  a  navlastito  |udi  crikveni !  P.  Radovcic, 
nac.  70.  U  mistu  crikvenom.  I.  Zanotti,  upit.  3. 
Koji  imaju  koji  godir  beneficij  crikveni.  M.  Bi- 
jankovic 2.  Uvedi  misnike  crikvene,  i  moliti  ce 
vrhu  nega.  L.  Terzic  14. 

CRIKVENICA,  ,/'.  vidi  Crkvenica. 

CRIKVENO,  H.  oidi  Crkveno  selo. 

CRIKVENSTAK,  crikvenstaka,  m.  rorum  eccle- 
siasticarum  curator,  covjek.  svjetski  koji  tipravja 
imanem.  crkvenijem.  kao  da  je  to  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka ,  koji  pise  sc  mjesto  st ,  kao  sto  se  2>o 
nekim  krajevima  govori  i  u  drugim  rijecima.  is- 
poredi cirkvenstak,  crkveiiak  (pod  b.) :  Plebanus 
ove  iste  crikve  odt  svoga  svaka  ubijenL  bi ;  cri- 
kvenscake  Turei  uhitise.  Postila  1562.   120. 

CPIKVENAK,  crikveiiaka,  m.  vidi  crkovi'iak. 
u  jednoga  pi.ica  xv  vijeka.  Se  jest  crikveiiak 
(.crekvenak')  ne  tvore  vo]e  bozije.  Arkiv  9,  114. 
Treca  (misa)  za  sve  crikveiiake.  M.  Bijankovic 
49.  Svaki  .slovinski  crikveiiak.  I.  Kralic  70. 


CRIKVICA 


82G 


CRKNUTI 


CKIKViUA,  /.  dem.  crikva.  ud  xvi  vijeka,  iz- 
iiicdti  rjccnikii  samo  u  Vraxciccvii  (sacollum),  gdje 
najjjrije  i  dulmi.  Crikvicu  jcthiu  za6e  graditi.  !•'. 
Glavinic,  ovit  91.  liratiiiii  skupivsi  so  u  svojo 
crikvico.  11.  Bijaiikovifi  141.  Zazicla  lipu  crikvicu, 
Nar.  prip.  niikul.  -13.  Na  gore  jo  crik\-ica,  na  cri- 
kvici  zlataii  kri/..  Nar.  pjos.  ist.  (i,  2'.t. 

CKIKVINA ,  /.  pai-iotaria.  isporcdi  crkvina, 
drijouak,  ud  pruiloija  vijeka,  izinedu  rjecnika  u 
Belinu  (TTl",  gdjc  se  dodajc  ,parola  bassa').  u 
StidicecH  ima  .crivina',  kqje  ce  biti  jioi/rjcfka. 
Div)G  smokve  i  crikvine.  J.  Kavaijiii  2'\'.>.  Cri- 
kvina,  pariotaria  officinalis  L.  B.  Siilok,  im.  -ll 
(tjdje  stoji  da  je  iiseta  is  Jlcliua  rjecnika). 

CEK,  m.  nadiinnk  iiijesto  prezimena ,  proiloya 
vijeka,  samo  na  jcdiuun  vijestu.  aa  svijein  paiiz- 
dano  nije ,  all  isporcdi  Crkovic.  Milonko  Cri.ki.. 
Bud.  spoin.  glasii.  ii.  3.  71. 

CEKANICA,  /".  a)  animal  morticinuni,  crko- 
tina,  strvinu.  —  h)  poUis  niorticini  aniinalis,  koia 
od  zivinccta  kojc  je  crkin,  iiirledina.  —  n  oha 
znaiena  samo  u  Vukorit  rjeiniku  fydje  ne  doduje 
da  se  u  prvom  snnce/ui  (jovori  a  Backoj).  ispo- 
redi  crkati. 

CRKANE,  V.  mors,  crkavane.  isporcdi  crkati. 
samo  u  StuKccvu  rjccniku  (subifcus  bruti  ani- 
malis  iuteritu.s). 

CRKATI,  crkam,  itnpf.  mori,  porire,  crkavati. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu 
(intereo,  pereo,  crepo,  oecido)  i  it  Stulicevu  (re- 
pente  mori,  de  brutis).  Korijen  ridi  kod  crknuti. 
Sva  kolika  zeni]a  zudioska  od  zede  crka  i  od 
glada  rare.  B.  Gradic,  djev.  14G.  Kra}  pribiva 
odrinutijeli  s  neba  dulia  u  pucini  ogna  ziva, . . . 
jak  uboden  bivo  mnka,  podrtijeh  iz  uzdaba,  bez 
iimrtja  u  kih  crka,  krivavijem  dimim  paha.  I. 
Gimdulic  -172.  Skoncavaj  se,  crkaj  n  vijek.  Be- 
sjede  kr.  157.  Crv,  kada  crkat  stane,  teke  sobom 
gane.  V.  Doscn  2.  Kad  se  s  dizvom  ponasrka  jato, 
male  da  ne  crka.  165.  Nelca  crka  kori  i  mazga. 
S.  Stefanac  51.  Crkaju  (pilici),  sam  ne  znas  uz- 
rok  za  sto.  J.  S.  Ee)kovic,  kuc.  2.sr>.  Tu  crkaju 
hati  j  paripi.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  185.  I  ervena  go- 
veda  lipsajii,  crkaju,  ginu.  Nar.  poslov.  stojan.  80. 

CEKAV,  crkve  i  crkvi,  /.  vidi  erkva.  ud  xni 
vijeka,  ali  bez  a  ■«.  nam.  i  ace.  sing.,  a  s  umetnu- 
tijem  a  xvi  vijeka  it  jednoga  pisca.  pioslije  i  ne  do- 
lazi.  iziiieda  rjecnika  samo  a  Danicicevu  (3,  451). 
isporedi  crikva.  ii  oblicima  u  kojima  je  kao  crkva 
vidi  kod  ne.  Visa  crtktvj..  Stefan  kr.  28.  Oskvrt- 
nise  crtkbvi,.  24.  Da  ga  crtkLvt  postavi.  Mon. 
Serb.  99.  Daruju  crtkivt  svetoga  Vida.  10.  Da 
sttvori  crtkiVL  po  svojoj  vere.  216.  Pod  oblastt 
sije  ertkvi.  13.  Sb  dchodtki  crikvi  tezi.  134.  Da 
budutb  crtkvy.  10.  Ctto  smo  dali  crtlcvi.  12. 
St  crLkviju.  195.  Svojeju  crtkviju.  Zakon.  dus. 
32.  Crtkvi  osveti.  Sava  1.  Mnogyje  crLkvi  stzda. 
Mon.  Serb.  91.  Sveta  crkav  predlaga  nam.  S.  Bu- 
dinic ,  sum.  3.  Ova  crkav  je  sveta.  12l>.  Viruju 
svetu  ci-kav  katolicasku.  121'. 

CRKAVAC ,  cirkavca ,  m.  animal  morticinum. 
samo  u  Stulicevu  rjeiniku  (brutum  animal,  quod 
subito  interiit).  isporedi  crkanica. 

CRKAVAN,  crkavna,  adj.  ecclesiae,  crkveni. 
samo  xin — xv  vijeka,  a  tadaje  glasilo  eri.kvtnt,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Daniciiemi.  CrBkv(tu')yimt 
dobytLkomb.  Mon.  serb  10.  Otb  ertkvnihb  vl.Thb. 
61.  Sto  se  tu  imenujetb  orbkbvnn.  68.  ^ludorab 
crbkvbnimi..  191.  Ikonorau  crbkvtnonui.  571. 

CEKAVANR,  n.  mors,  isporedi  crkavati.  srvno 
II.  Vukoru  rjec.nikii. 


CRKAVATI,  crkavam,  impf.  mori,  periro,  lip- 
savati.  isporedi  crkati.  od  proHoga  vijeka,  izmedu 
rjcinika  samo  u  Bjelostijencevu  (57i>)  i  u  Vukuvu. 
Akcenat  kaki  je  u  inf.  taki  je  u  cijelom  aor.: 
crkdvali,  -«  part,  praet.  act.  ii:  crkavao,  i  u  3  pi. 
praca.  sa  zadnim  slogom  dugim:  crkavaju,  u  part, 
praes.  s  istijem  slogom  dugim:  crkava-juii,  i  u 
part,  praet.  act.  i  «  trccim  slogom.  dugim:  crka- 
vav,  crkdvav.si ;  u  svijem  je  ost<ilijcin  oblicima 
kao  u  1  sing,  ptraes.  Korijen  vidi  kod  crknuti. 
Od  tog  (udarca)  magarci  crkavaju.  Nar.  posl. 
vuk.  23(1.  Srec.uomo  zeno  umiru,  a  ne.sreinome 
kobilo  crkavaju.  293.  Muhe  ono  stoci  tako  dosa- 
duju  da  kasto  i  crk.ava  od   nih.  Vuk,  jciv.  228. 

CRlvAVIC.A.,  /.  (i)  animal  morticinum,  crMo 
zivincc.  isporedi  crlianica,  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku.  —  b)  bolest  od  kqje  sloka  crkava,  morbus 
animalium  mortifer.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nikd'  samo  u  Vukovu  (s  dodatkom  da  sc  govori 
u  itisnu).  Tako  ne  vocao  kao  brav  od  crkavice. 
Nar.  posl.  vuk.  307.  Ako  udari  crkavica  u  stoku. 
S.  l^ubisa,  prip.  248.  Ako  kuga  mori  puk  a  cr- 
kavica mote  stoku.  S.  !^ubisa,  pric.  54.  Da  od 
crkavicR  o.slobodi  koiae.  M.  Pavlinovic,  razg.  53. 
--  c)  facultatula,  imane  tako  malo  da  ga  gotovo 
i  nije.  u  nase  vrijeme,  kaze  se  zaleci  siromaha 
koji  tako  malo  ima.  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Ima  Ii  on  sto?  Ima  nokn  erkavicu.  Vuk, 
rjec.  8141'. 

CRKI,  crkve,  /.  vidi  crkva.  osim  nom.  sing,  u 
ostalijem  je  oblicima  kao  crkav  i  kao  crkva,  a 
u  nom.  sing,  dolazi  samo  u  jednom  spomeniku 
XIV  vijeka.  i  je  stavfeno  kako  bi  sada  glasilo  mje- 
sto  sturor/a  y.  Crbky  da  dri.zi  selo.  Mon.  serb. 
112.  Danicic  3,  451. 

CRKIVATI,  crkujem  i  ci-kivam,  impf.  vidi  cr- 
kavati. od  proiloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Bjelo.'itijenceva  (samo  u  praes.  crkujem  571)). 
Nit  macka  od  rib  crkuje.  P.  Vitezovic,  cvit  106. 
Od  glada  jur  crkivas.  Jacke  266. 

1.  CRKLET,  m.  jussum  minas,  zapovijest  s  pri- 
jetnom.  od  tur.  syklet,  muka,  dosada,  navala.  is- 
poredi srklet.  u  nase  vrijeme  u  pjesmi,  i  iz  ne  u 
Vukovu  rjeiniku.  I  na  momke  crklet  ucinio.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  815''. 

2.  CHKLET,  m.  braotea,  klohodan,  sik,  varak, 
zlato  kozar.  samo  u  rjecuidma  Belinu  (529'')  * 
Stulicevu.  moze  biti  od  tur.  silkmek,  tresti.  Po- 
kriti  crkletom,  bractea  inducei-e.  Bella  529''. 

CRKLIT,  m.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  na 
mjestu  gdje  je  u  drugim  rukopisima  lepir.  rijei 
tainiia  i  nepouzdana.  moze  se  iitati  i  crkUt.  Kako 
crklit  uz  plam  svice  veseli  se,  vrti  i  vije.  A.  Cu- 
branovic  1.50. 

CRKMICA,  /.  fragaria  vesca  L.  B.  Sulek.  im.  44. 

CRKNUCE,  n.  mors,  isporedi  crknuti.  Koji  broj 
neizbrojni  Jutijeh  jada  i  crknuca  unutrnijeh  tuzno 
ce  ti  srce  drpit!  B.  Cuoeri  21.  Koje  crknnce,  koje 
skoncane  priuzet  ce  ti  jadno  srce!  101. 

CRKNUTI,  cii-knem,  p/.  mori,  perire,  dirumpi. 
prema  oblicima  koji  su  kao  i  u  dnigih  glagola 
te  vrste  ohiiniji  bez  nu  sada  se  i  injinitiv  govori 
i  po  prvoj  vrsti:  crci.  Dolazi  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Belinu  (crknuti,  bestiarum  more 
interire  497»),  u  Bjelostijenievu  (lipsati),  u  Vol- 
tigijinu  (crknuti,  bersten),  it,  Stulicevu  (crknuti, 
disrurapi,  mori,  de  brutis)  i  u  Vukovu  (crknuti  i 
crci,  perire,  rumpi).  —  Od  kor.  kark,  vikati,  ci- 
iati,  pistati.  isporcdi  krcati,  krknuti.  to  je  zna- 
iene  korijenu  preslo  u  izdahmiti  s  takim  glasom 
(isjioredi  oikati  i  pisnuti)  /  .s  takim-  glafiom  ras- 
pasti  se,  a  po  torn  samo  uginuti,  prsnnti.  —  1.  kao 


CEKNIVATI 


827 


CEKOVNI 


izdahnuii,  umrijeti,  pnginnti.  a)  o  cejadetu  naj- 
vise  se  (jovori  s  pogrdom,  all  i  bez  poyrdc  Icao 
umrijeti.  aa)  s  pogrdom :  Na  I'le  rijoci  pak'o  trno 
i  kad  ona  saptoin  krkiie,  svaka  sjeiia  vojsko  erne 
u  bojazni  strasnoj  crkiie.  J.  Palmotit^,  dubr.  460. 
Crknuo  si  (Juda)  na  visiiii,  er  te  zen]]a  no  litjo 
na  se.  I.  Dordic,  mand.  80.  Ee/i  sada,  kopni, 
bisni,  crkni.  A.  d.  Bella,  razgov.  35.  Ovi  od  jida 
i  zalosti  ci'ce.  J.  Filipcvic,  prip.  1,  102.  Kako  bog 
pedepsa  otca,  tako  i  licgova  dva  .sina,  od  kojijeh 
uedavno  jedan  je  crknuo  od  velika  tiuda  i  uniora. 
V.  M.  Gucctic,  poliv.  ,S8.  Da  niu  drugi  prispije 
na  izbinu,  od  zalosti  bi  crkao.  J.  Banovao,  pred. 
102.  Volini  crknuti  nego  uaredbu  pristupiti.  P. 
Knezevic,  osni.  202.  Mnogi  crkno  od  jutine.  V. 
Dosen  191.  Da  b'  Prkao!  39.  Car  Mclnned  gleda- 
juci  svojim  ocima  sto  se  od  hegovih  galija  riuase, 
malo  od  jada  ne  erce.  A.  Kaf-ie. ,  razgov.  149.  U 
malo  od  zalosti  ne  crknu.  I.  J.  P.  Lueii'',  razg.  (I. 
Dva  obrase  iivijem  ogiiem  izprjeiia  prijo  crknnt 
nego  ista  opovidjet.  B.  (Jiiceri  -100.  Vee  i  ona 
rr(:e  od  J.alosti.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  200.  Evo  f'ptp 
crknut'  od  zalosti.  h,  498.  Dok  ne  steee,  maF  ne 
crte,  a  kad  .steee,  a  on  eree.  Nar.  ]io.sl.  viik.  (ill. 
Ako  nije,  ja  crkla!  a  kad  crkneni,  nije  mi  od 
preso  to  davoje.  7.  Kako  ta  prcdileta  zena  dode 
k  nieni,  malo  za  ova  nekolika  dana  ne  crkoh  od 
I'lezina  zla.  Nar.  prip.  viik.  183.  (Jrkoli  od  gladi. 
Nar.  prip.  vrc,  48.  —  hh)  bez  pogrde:  Potro.ase 
obauporcdo;  Pctar  crce,  malo  ne  domaee,  nii'tav 
Niko  divojoi  u  krilo.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  .").^8.  Tu 
Vojinu  dusa  ispannla;  glas  dopade  na  koi'ia  de- 
vojku,  .  .  .  devojka  se  s  tlnsoni  podijeli  Ono  cree 
jedno  za  drugijem.  3,  52(i.  Mlada  Mara  cree  od 
zalosti.  Nar.  pjes.  vuk.  liei-c.  12.  To  izicoe ,  pa 
od  jada  crce.  42.  Kad  to  zacu  junak  nilado/.ena, 
glasom  cic.e  a  od  jada  crce.  llo.  Za  noni  Ivo 
crce  od  zalosti.  138.  —  b)  o  zivotlni,  kao  lipaatl. 
Isporcdi  ugiuuti.  Zabe,  ke  l:o  kricec  i  crkiuiti. 
J.  Kavanin  79.  Toliko  je  jedovita  (zmlja)  da  kad 
je  udrena  ako  se  ne  raoze  osvetiti,  crkne  sama 
po  sebi.  I.  Dordic,  .salt.  187.  Dade  ji  (otrovc)  jod- 
nomu  psetu;  udij  crknu.  J.  Filipovie,  prip.  1,  22. 
Treptase  (ribaj  za  niko  vrime  i  za  tini  crce.  E. 
Pavic,  ogled.  36(>.  Jizbiiiu  davsi  jednoniu  jjsn, 
netom  je  prozdi'i ,  uadu  se  i  crknu.  M.  Pavisi(''. 
41.  Vaja  kolik'  crkla  psina.  V.  Dosen  21(i.  Sto  je 
crklo  ili  udavjeno.  A.  Kanizlic,  karn.  m>i.  Zmaj 
udi|  crknuti  obicaje.  I.  J.  P.  Lucie,  razgov.  90. 
Krava  crce.  M.  A.  Kejkovic,  sabr.  57.  Padno  (med- 
vjed)  s  kruske  na  zem}u,  te  se  razbije  i  crkne. 
Nar.  prip.  vuk.  223.  Kon  poslije  nekoliko  dana 
crce  od  gladi.  Nar.  prip.  vuk.-  312.  Ako  crkne 
dogat  pod  tobome,  bojeg  ce  ti  Tad'ja  pokloniti. 
Nar.  pjes.  kras.  1,  35.  Kad  crkne  kako  marvince. 
Vuk,  posl.  834.  —  2.  j^r'Snutl.  all  veoma  rijetko:  A 
pjesuu  se  rukom  po  kojenu,  pod  kojenom  skerlet 
coha  puce,  i  bijela  koza  na  kojenu ;  na  ruci  mu 
tri  zlatna  prstena,  ta  sva  tri  mu  crkla  na  prstima. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  181.  Kam  bi  crka'  od  ove  za- 
losti. P.  Petrovic,  vijen.  82.  Crkla  tikva,  pa  se 
samorila.  Osvet.  3,  31.  Crce  srce  upreko  vitezko. 
4,  60. 

CEKNIVATI,  crkmvam,  impif.  vldl  crkavati. 
prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca  I  ii  Sitdiceou 
rjecnlkii.  Sved  gristi  se  i  crknivat.  B.  Caceri  73. 
Od  zede  crkiiivas.  79.  Nebogi  mladic  crknivase 
od  bolesti.  205. 

CEKOLEZ,  m.  neko  mjesto  xiv  vijeka  u  drzavl 
despota  Stefana  Vlsokoga.  Vojvoda  Novakr.  prilozi 
crtkovt  sv.  Ivana  predtece  u  Crtkoleze.  Glasnik 
24,  274. 

CEKOSTIVSTVO,  ii.  liber  eeelesiastici.  u  jed- 


noga pisca  prosloga  vijeka.  U  crkostivstvu  Isusa 
Sirakova.  Turl.  blago  2,  137.  160. 

CEKOTINA,  /.  animal  morticinum,  crkanica, 
stnnna.  samo  u  Vukovu  rjeenlku. 

CEKOV,  /.  vidi  crkva.  xm — xv  vijeka  i  u  jed- 
diioga  pisca  xvii  vijeka.  all  se  samo  u  nom.,  ace. 
i  Instr.  sing,  zadr'avajitci  -ov-  razlikuje  od  crkav 
I  crkva.  StvrBsiti  se  crbkovL.  Stefan  kr.  15.  Da 
oblada  sijomtzi  metobijomb  crtkovt.  Mon.  serb. 
145.  Crbkovi.  koniska.  533.  Vt  crLkovb.  Stefan 
kr.  13.  Na  crtkovt.  Mon.  serb.  68.  Stvorihb  crt- 
koVL.  74.  Da  no  obladajett  crbkoviju.  Zakon  dus. 
33.  Koji  vlaila  crlcov.  I.  Ancic,  svit.  100. 

CRKOVAC,  Crkovca,  vi.  selo  u  Ilrvatskoj  u 
pHuizupanljl  varazdlnskoj  u  mjcitana  kajknvskl 
Crkovec.  Seliem.  zagi'.  1875.  32.  Pregled  48. 

CRKOVCA ,  /.  dem.  crkov.  rldl  crkvica.  samo 
H  jednoga  pisca  xin  vijeka.  Crbkovi.cu  uciniht. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  223. 

CEKOVIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon.  eroat. 
185.  334.  Isporedi  Crk.  postai'ieiii  cV  hltl  u  sresi 
,sn  crkati.  Isporedi  Cikovir. 

CRKOVINA,  ,/'.  bonum  ecclesiasticuni ,  imane 
crkovno.  u  nase  vrljeme,  iziiiedit  rjeciilka  samo 
It  Vukom  (gdje  .ie  iiapomlue  da  se  guriirl  a  (Jnioj 
Oorl).  Nijesam  vrijedan  ni  svoju  sirotiiiu  ]:aziti, 
kanio  Ii  crkovinu.  S.  Lubisa,  prip.  ISO.  Du?.de 
vam  je  poklonio  cetvrti  dio  prevlackc  crkoviue. 
2(i4.  Da  pobiranio  crkovinu  s  komskoga.  S.  lu- 
bisa, i>ric.  100. 

CEKOVNI,  adj.  ecclosiasticus,  crkpenl.  od  xni 
vijeka,  izmcdti  rjcenika  u  Mlkaliiiu  (ne  1<  redii 
nego  kod  rljecl  ])jesan  4  lO'i) ,  u  Bcllnu  (2S3'j), 
lljclostijencevu  (00^),  Slulliecu  (ii  kom  Ima  i  no- 
minalno  ,(a-kovan'),  Vukooa  I  Danlclcevu  (crt- 
kovtnt).  .'ivcga  vremena  ne  nalazl  se  ponzdano 
nominulan  oblik  ni  jedan.  Si.  vtsakynii  duly  crt- 
kovLnymi.  Stefan  kr.  5,  Crbkovnylit  slugL.  Sava  4. 
Crskovtna  meda.  Mon.  serb.  12.  II  kojemt  sele 
ne  crbkovtuoga  senokosa.  OS.  U  vrateliL  ortkov- 
nyiht.  Zakon  dus.  42.  ClovekL  earevt  ili  crtkovny. 
38.  Uciti  prjemudrosti  i  gramatici  crkovnoj.  Zbor. 
32.  Poste  crkovne  ne  drze.  163''.  Crkovna  slava. 
M.  Vetranio  1,  145.  Crkovne  duse.  2,  357.  S  time 
primte,  bratjo  draga,  crkovnoga  dila  blaga.  P. 
Hektorovic  101.  Zlato  svjetovnc,  crkovne  prido- 
biva.  M.  Drzic  105.  Odrijesiti  od  crkovne  pedjep- 
sije.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  71.  Crkovni  dvorani. 
F.  Lukarevic  170.  Koji  su  prokleti  od  biskupa 
ali  ti  od  kakova  mu  drago  sluge  ah  covjeka  cr- 
kovnoga. M.  Divkovic ,  nauk  140.  U  istoriji  cr- 
kovnoj. B.  Kasic,  per.  53.  Imati  dohodak  crkovni. 
S.  Matijevic  83.  Sbor  crkovnijeh  glava.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  5.  Vara  naredbu  ci'kovnu.  I.  Ancic, 
svit.  19.  Tude  piritisnuti,  crkovno  uzdrzati.  V.  An- 
driasi,  put.  275.  Suproc  progonite}ima  crkovnijem. 
I.  Akvilmi  344.  Eedu  u  svetom  svoje  crkovne 
oslobodi.  J.  Kavanin  296.  Nacin  od  crkovnijeh 
molitava.  I.  Dordic,  mand.  197.  Nagovarajuci  cr- 
kovne nastojnike.  I.  Dordic,  salt.  495.  Da  crkovni 
svi  spijevaju  izvrsnosti  caika  izbrana.  I.  Dordic, 
ben.  200.  Koji  zeli  ovu  vrstu  obranu  bitja  crkov- 
noga. A.  Kadcic,  bogosl.  2.  Da  vladaoca  apostol- 
skog  i  sve  crkovne  redove  u  svetomu  redovnistvu 
uzdrzati  dostojis  se.  S.  Badrio,  nac.  81.  Nikoji 
klerik  ili  ti  crkovni  djak.  A.  Kanizlic,  utoc.  012. 
Po  suprotivstini  zakona  bozjega  i  crkovnoga.  J. 
Banovac,  uboj.  4.  Prihitio  sam  stvar  crkovnu. 
Be.sjede  lir.  294.  Za  sto  se  ne  sramite  prihitat 
crkovno?  100.  Naucitc|  crkovni  ima  se  truditi. 
J.  Matovic  5.  Svjedoci  crkovnoga  nauka.  205.  Po 
zakonu  crkovnomu.   L.  Eadic  4.    Djaci   odredeni 


CRKOVNrCA 


828 


CRKVA 


za  crkovnu  sluzbu.  Grgur  iz  Varpsa  103.  Da  nauci 
Stiti  i  ])isati  i  ostala  potribita  za  fovika  crkov- 
iioga.  M.  Zoriric,  zre.  45.  Ni  to  I'liiiia  dosta  no 
bijaSe,  vo6  crkovnu  oiloru  otoSp.  A.  Kafii'.,  raz;>:. 
218.  Crkovni  covik  il  ti  rpilovnik.  M.  Dobiptir, 
bogosl.  TiTJ.  No  bi  bio  nkopan  u  mjpsto  crkovno. 
T.  Ivanovip  58.  Koji  naMu  ima  so  di-zati  u  pivai'in 
erkovnomu ?  I.  Vplikannvi<^,  upu6.  '2,  :i()l.  Izkiisau 
u  nauku  i  u  sluzbi  crkovnoj.  I.  J.  ]'.  Liu-io,  bit. 
28.  Cujino  izi^ovoio  od  otaoa  crkovnijpli.  B.  Cu- 
ceri  ii2.  Crkovni  jo  najsilniji  prali.  I'oslov.  dan. 
11.  Jesi  r  bano  iioruMo  po  crkovnu  tusospoduV 
Nar.  pjos.  vuk.  1,  ilO.  Mlogo  li  jo  zlata  orkov- 
noga!  H,C}7.  I  da  uznieni  crkovno  zaklado.  .H,  69. 
U  zdravjp  orlcovno!  1,  79.  Da  bog  pomo/.o  .  .  . 
popovo,  protopopo  i  svakoga  crkoviioga  t'ooka, 
koji  molo  boga  za  nas  grpSno.  1,  79.  Da  im  ("inis 
crkovno  nacino.  Oglpil.  sr.  l.">.  Nadu  crkovna  vrata. 
S.  l^ubisa,  jirip.  19(1, 

ClvKOVNICA , /.  a)  ■s'lclio  mjesto  hU:u  /.Move 
XIV  iHJcka.  (J  Cri.kovi.nici  u  Mngilict  4  konmti 
zein}e.  Cila.snik  27,  291!.  —  h)  seto  u  Srhiji  u 
okrucju  viskom.  Hr.  Nov.  1879.  17.'>.  —  c)  r'ijeka 
u  Crnoj  (rori  u  lesavskoj  vahiji.  Glasnik  40,  .'!1. 
—  d)  neka  krii.ska  it.  llrvaUkoj!  B.  Sulek,  ira.  483. 
__CEKOVNICKI,  adj.  ecrlcsiasLicus.  sumo  u  Stu- 
liievti  rjeinikti,  gdje  ima  i  adv.  crkovnicki,  cccle- 
siastico  nioip. 

CEKOVNIK,  VI.  ecclosiasticus.  od  siii  rijcka, 
izmedii  rjccnika  u  StnUrcmi  (ccclesiasticu.«,  homo 
ecclesiae  addictus)  (  u.  Daniciccvu.  isiioredi  crkov- 
liak,  crkvcnik,  crkvciiak,  crikvciiak.  —  a)  iovjek 
crkovnoga,  sveieniikoya  rcda.  Hi  kto  ott  crkov- 
nikb  ili  otL  ]udi.skilii..  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  190. 
O  ])OStavleni(ji)  iguinpna  i  ikononia  i  o  crtkov- 
nice  prtvomt.  197.  Crtkovnikomt  da  dajott  so 
sveste  radi  po  2  zlatici.  Sava,  tip.  stud,  glasn. 
40,  157.  Siju  zapovpdt  daju  no  crtkovnykomi. 
jedineniB,  nt  vi.sej  brat(iji),  ize  su  u  manastyri. 
168.  Da  se  daje  na  Dtmitrovt  di.nL  igumenu  8 
perperB,  a  crikovLnikoniL  po  cetiri  perpero  a 
prociimt  kaluderomt  po  tri  porpere.  Glasnik  15, 
B07.  Vtsemi  arliijereji  i  crLkovniky  malimi  i  ve- 
likymi.  Zakon  dus.  29.  Prota  i  crtkovniky.  Do- 
mentijanl'  43.  Da  nesti,  vo)Bnb  initropolitB  mesta 
togo  ili  crtkovnici  jego  zabavjati  ili  oskrsbjati 
igumena.  Mon.  serb.  214.  Koja  bi  crkovnici  dje- 
lovali.  A.  Gucetic,  roz.  mar.  88.  Crkovnicim  na 
glas  daju,  svetilista  da  priprave.  J.  Palmotic, 
dubr.  7.  Prid  crkovnicima  i  pukom.  M.  Pavisic 
23.  —  h)  liber  ecclesiastici,  kiiiga  svetoga  pisiua, 
koja  se  zove  i  knirja  Isusa  sina  Sirahova.  Steiie 
prvo  iz  erkovnika.  I.  Akvilini  133. 

CEKOVNACKI,  adj.  ecclesiasticorum.  ii  jed- 
noga  pisca  iirosloga  rijeka,  i  to  sa  s  mjesto  c 
pred  k,  kako  se  j>o  nekim  krajevima  i  govori.  Od 
blagodarnosti  crkoviiaske.  A.  d.  Kosta,  zak.  1.  x. 
Zbor  crkoviiaski.  67. 

CKKOVNAK,  crkoviiaka,  m.  ecclesiasticus,  cr- 
kovnik.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnikn  it  Belimi 
(283'')  i  StiiUcevii.  —  a)  kao  crkovnik  pod  a.: 
U  vijece  se  svi  skupise  s  pogla^^cam  crkovnaka. 
I.  Akvilini  254.  Oli  je  ocito  udrio  crkovnaka.  A. 
Kadcic,  bogosl.  17.  Idaliu  u  skupu  oko  otara 
crbovnaci.  I.  Dordic,  salt.  80.  Ne  oglusi  se  na 
rijec-i  nebeske  bogojubni  crkovnak.  I.  Dordic, 
ben.  24.  Da  crkoviiake  odrijeji.  Ziv.  is.  17.  Neci 
ovijeh  bi.se  biskupi,  neci  redovnici,  neci  crkov- 
naci.  Besjede  kr.  242.  Hoce  biti  crkovnak  bi'z 
kreposti.  255.  Kazete  u  hodu  i  u  cinu  i  u  rijeci 
da  .--te  crkovnaci.  260.  JNIece  proklestvo  na  one 
crkovnakc,  koji  zapustavaju  kose,  ter  ih  goje. 
262.  Vecp  svitoviiakom  nego  crkoviiakotn.  M.  /.o- 


ricic,  osm.  137.  GovoraSo  bogojubni  oni  crkovnak. 
L.  Radi6  82.  Arcibiskupi,  biskupi  i  svi  ostali  cr- 
kovnaci, koji  joau  na  sluiibi  bozjoj  i  crkovnoj. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  v.  Crkovnak  svitovni.  105. 
Od  kojo  mu  drago  vrsto  oni  bili,  od  crkovnaka 
ili  od  puka.  Grgiir  iz  VaroSa  100.  Neka  cvate  u 
nasim  crkovnaciuia  fuvaiio  cistoce.  128.  Parok 
oli  drugi  crkovnak  na  liegovo  misto.  M.  Dobretio 
465.  Slijoditi  izglod  onoga  poboXiioga  crkovnaka. 
D.  Mattpi  227.  Redovi  podati  6e  so  prid  crkov- 
I'lacima.  I.  .1.  P.  Luf:iA,  nar.  42.  Crkovnaci  vi  na- 
vlastito,  koji  jagai'ica  npockvri'iena  na  otaru  po- 
svpcujpte.  1).  Cui^eii  89.  No  bi  rokao  iii  po  fem 
da  su  crkovnaci,  no  ]iasalije.  Magaz.  1851.  45.  — 
b)  k(io  f;rkovnik  pod.  h.:  Poglavjp  u  itrkovnaku 
24.  T.  Akvilini  48.  Diili  sveti  po  crkovnaku  u  4 
poglavju  govori.  A.  d.  Bella,  razgov.  188.  Opo- 
iiiii'ia  crkovnak  svakoga  na  pogl.  21.  P.  Knezevic, 
osni.  82. 

CRKOVNAsTVO,  h.  conditio  occlesiastici.  u 
jediioga  iiixra  prosloga  vijeka.  V  pocetku  cinilo 
so  jest  da  crkovi'iastvo  svitovno  ne  more  se  zdru- 
Xiti  (s)  zivotom  kolndarskim.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  105. 

CHKOVNl,  adj.  vidi  crkovni.  «  jcdnogn  pisca 
prostoga  vijeka.  Toliko  crkovii(>  koliko  svitovne 
[ude.  A.  Kadcic,  bogo.sl.  287. 

CRKVA,  /.  templum,  ecclesia.  od  xn  vijeka  (u 
drugim  patlezima  osim  nom.  sing.,  a  u  samom 
iiom.  sing  od  xiii  vijeka.  vidi  ii  prijnjerima).  iz- 
medu rjecnika  u  Mikajimi,  Belinit  (189''),  u  Bje- 
lostijenccvii  (55b.  60^),  u  Voltigijinit,  Stidiceuu, 
Vukovu  i  Danicicevii.  Akccnat  ostaje,  samo  su 
u  gen.  pi.  i  oha  zadna  sloga  duga:  cfkava,  a 
samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  cfkvS,  cfkvora. 

—  Od  star.  nem.  cliiricha,  koje  jedni  misle  da  je 
od  grc.  xvqiuxov,  a  drugi  od  lat.  circus,  isporedi 
crkav,  crkov,  crki,  crkvi,   crikav,   crikva,  cirkva. 

—  1.  zgrada  za  sluzbu  hozju.  a)  u  ndrodd  vjere 
Isusove :  O  crLkv(a)hB  pesti  se.  Mon.  serb.  5.  O 
ci-LkvaliB.  Sava  4.  Metohije  mletBske  crBkve.  Hon. 
serb.  10.  Kl  bozijimB  crbkvaraB.  26.  Nasa  raati 
svetaja  crtkva  ...  da  si  drBzi  to.  39.  Po  inihB 
crBkvalit  98.  Selo  sb  crtkvomB.  111.  CrBkvami 
da  obladajett  carB.  Zakon  dus.  31.  CrBkva  bra- 
jinBska.  Mon.  serb.  197.  BozBStBvniliB  crfckBVB. 
243.  Kb  crBkve  zaveta  radi  podose.  Spom.  sr. 
1,  38.  Da  se  pokrije  crBkva.  Mon.  serb.  416.  U 
crtkvn  novu.  417.  Kuca  naredna  kako  crkva  bjese. 
M.  Drzic  92.  Vrhu  onijeli  crkava,  u  kojijeh  su 
kapele.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  27.  Ako  so  moze  po- 
nijeti  k  crkvi.  M.  Divkovic,  nauk  145''.  Crkve 
bogn  posvecene  sve  ostase  obracene  vrhom  do 
dna,  dnom  do  gori.  P.  Kanavelic,  dubr.  9.  Glava 
od  svije  crkava.  I.  Ancic,  svit  187.  U  Splitu  vela 
crkva  gradit  ce  se.  J.  Kavanin  90.  Broj  i  lijepost 
od  crkava.  219.  Stolna  crkva,  velika  ali  ti  ve}a 
crkva,  ci'kva  matica,  ecclesia  cathedralis.  Bella 
177-\  Vidim  lipotu  tvoji  crkava.  A.  d.  Bella,  razg. 
132.  Kapituo  stolne  crkve.  A.  Kadcic,  bogosl.  238. 
Crkva  stolna  oli  matica  u  gradu  oli  u  selu.  294. 
Da  nista  no  ostavjaju  crkvara  maticam.  313.  Gdi 
ne  ima  crkvi.  A.  Bacic  351.  Ukopase  ga  u  ve- 
likoj  crkvi.  J.  Banovac,  razg.  180.  Idu  mlogi  u 
crkvu ,  al  s  kojora  postidnostju  u  rioj  stoje  V  F. 
Lastric,  ned.  262.  Za  sto  je  malo  crkava  ovdi  u 
Bosni.  319.  Gdi  niti  crkava  imamo  ni  crkvenije 
sluga  za  dosta.  F.  Lastric,  od'  314.  Drago  ka- 
merie  .sviju  crkava  svoga  krajestva.  Turl.  blago 
2,  85.  Po  obicaju  drugijeh  crkava.  ,T.  MatoviA  xx. 
I  od  crkvi  nacini  gamije.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  31. 
Vladaoci  crkava  zupnickih.  I.  Garariin  11.  Za  koji 
crkava   potribu   bise   uzdignuti   na  bitje   djacko. 


CRKVA 


829 


CRKVENA 


Grgur  iz  Vavosa  lOi!.  Vladalac  crkava  noiiiu  pod- 
loznili.  A.  Kacic,  korab.  108.  Iz  cikvo  velike  oli  ti 
biskupove.  M.  Dobretic  J5.  U  crkvi  zupskoj.  lOli. 
S  pohodenem  crkava.  T.  Ivanovic  511.  U  uaki- 
ceiiu  svetih  crkava  i  otara.  I.  J.  P.  Lueic ,  bit. 
50.  Izidite  iz  crkava.  B.  Cuceri  41.  Nasred  gore 
sagradicu  crkvu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  159.  Da  gra- 
dimo  crkvu  od  kamoaa.  2,  201.  Pa  cu  belu  .sazi- 
dati  rkvu.  3,  499.  Dok  uaiiini  crkvu  kod  Trebiiia. 
2,  103.  Da  bijelu  naprave  ti  crkvu.  2,  126.  A  ti 
sakroj  ua  Kosovu  crkvu,  ne  vodi  joj  temej  od 
mermera,  ved  od  cisto  svile  i  skerleta.  2,  296. 
Da  bi  malo  crkve  ogradili.  Ogled,  sr.  14.  Kad  u 
crkvu  ide ,  zubori  mu  brada  kao  zuborika ;  kad 
iz  crkve  ide.  mirise  mu  dusa  kao  ran'  bosijak. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  106.  Id'  u  crkvu,  bogu  s'  moli, 
pravo  govori.  1,  613.  Ko  ce  klaiiat,  nek  id'  u  ga- 
miju ;  ko  ce  s'  krstit',  nek  ide  u  ci-kvu.  2,  513. 
Podrani  pope  s  dakom  u  crkvu,  zaboravi  pope 
kjuce  od  crkve.  1.  216.  Kad  su  isli  crkvi  u  De- 
caue.  4,  107.  Uranila  .stara  majka  svetoj  crkvi 
na  jutreiiu.  1,  115.  Odneie  ga  Arandela  crkvi. 
2,  157.  No  otis'o  ka  Trojici  crkvi.  2,  176.  Moja 
majka  do  j^red  crkvu  pode,  men'  ostavi  da  si- 
guram  rucak.  2,  13.  I  pred  crkvom  zvona  udarila. 
2,  131.  Pa  pred  crkvom  seli  u  stolove.  2,  161. 
Zbor  zborila  gospoda  riscanska  kod  bijele  crkve 
Gracanice.  2,  101.  Tri  tovara  vo.ska  i  tamjana  da 
smo  duzni  svetoj  bozjoj  crkvi  na  godinu  davat' 
od  danaske.  3,  60.  De  se  b'jele  prebijele  crkve. 
■3,  202.  Vi  nejmate  takovijoli  crkvi.  2,  211.  Sve  pa- 
stire  od  crkava.  5,  460.  Da  poturci  prebijelu  crkvu. 
8,  67.  Od  gamija  crkve  pogradise.  241.  Slijepci 
najvise  prose  kod  crkava  i  kod  manastira.  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  136.  U  Hercegovini  noma  vise  za- 
padnili  crkava  no  sanio  sest.  Magaz.  1851.  47. 
Zaludu  se  na  sve^strano  mucili  da  nabave  crkvi 
zvono  .  .  .  Rece  Su}o :  eto  nam  zja  crkva  golo- 
glava  kao  nevjesta  bez  vijcnca.  S.  J^ubi.ia,  prip. 
191.  —  ide  se  ^  crkvi  */('  crkvi,  kao  i  u  crlcvii,  na 
shdbu  hosju  (vidi  i  na2>rijed).  Kad  pode  k  crkvi. 
Vuk,  ziv.  24.  ]^udi  sto  idu  crkvama  ili  naniasti- 
rima  o  velikim  godovima.  Vuk ,  rjec.  814''.  Ide 
crkvi.  Magaz.  1851.  87.  Pocnu  pucati  pu^ke  i 
sproiiiati  so  oni  koji  misle  da  idu  crkvi.  M.  D. 
Milicevic,  ziv.  2,  23.  —  crkvii  pojo  Hi  sluzi,  kad 
nijc  napiislcna,  ncijo  se  u  nuj  jus  sluzi:  I  nek 
poje  crkva  Rosalija.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  65.  Ta 
crkva  i  sad  stoji  u  donemu  gradu,  ali  ne  sluzi, 
iicgo  Turci  drzc  u  I'loj  barut.  Vuk,  nar.  pjes. 
2,  626.  —  crkva  slavi,  t.  j.  pramiijc  uiiaj  dan 
kad  je  onaj  svctac  kume  je  posveiena :  U  scliuia 
svetkovina  jo  i  onda,  .  .  .  kao  sto  scjaci  vclc,  kad 
iui  slavi  crkva.  M.  D.  Milicevic,  slav.  71.  —  cr- 
kvom sc  i  kunu:  Ima,  crkve  mi!  Nar.  priji.  vrc. 
48.  Polako,  pope,  ove  ti  crkve!  V.  Vrcevic,  niz 
304.  — komejc  svccu  Hi  prazniku  posvecena  crkva, 
neguva  je,  pa  se  tako  i  zove:  I  Petrovu  crkvu 
pod  Pazarom.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  199.  Kod  bijele 
Gospogiue  crkve.  4,  478.  Dok  nareva  na  Niko(sku 
crkvu.  4,  448,  Kad  dodo.so  crkvi  Pctrovici.  3,  420. 
—  crkva  sc  zove  i  samijciii  imeiwiii  onoga  svcca 
Hi  praznika  komc  jc  posvcccna :  Stzda  driigy  (ma- 
nastir)  svetu  bogorodicu  u  Tujilici.  Sava  2.  Crt- 
kva  bra}inska  svetyj  Nikola,  ftlon.  serb.  197.  U 
Prizreuu  crkvu  svetu  Petku.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  199. 
Ka  Trojici  prebijcloj  crkvi.  2,  177.  Vcc  to  bila 
sveta  crkva  Sofija.  1,  121.  Pred  bijclom  Vrace- 
vima  crkvom.  4,  75.  Osvestaso  novu  crkvu  svetu 
Petku.  S.  J^ubisa,  pri)>.  191.  —  h)  a  Zadjela: 
Cetrdcsti  i  scs  godista  zidana  jest  crkva  ovaj. 
N.  Ranina  71'j.  loan.  2,  20.  Bcz  crkava.  N.  Ra- 
niua  I45I'.  loan.  16,  2.  Jesus  uljeze  u  crkvu.  N. 
Najeskovic    1,  121.   Na   pola   crkva   sc   razori.  D. 


Ranina  1481'.  Svaki  dan  bib  pri  vas  uccci  u  crkvi. 
M.  Alberti  474.  Prid  crkvome.  D.  Palniotic,  clirist. 
7(>.  Doklon  so  Salamun  zabavja.sc  u  sagradenu 
crkava,  no  pado  u  bludnost.  J.  Banovac,  prip. 
243.  Postavi  ga  navrh  crkve.  Vuk,  mat.  4,  5.  — 
c)  u  neznabozaca :  Crkve  ces  jos  vidit  iz  uutra 
ter  iz  van  tac  lipe,  da  ces  rit:  pravo  su  bozji 
Stan.  H.  Lucie  190.  Omeru  sjjjevaocu  crkvu  sa- 
gradi.  D.  Ranina  v.  Na  lijevn  stranu  nas  sveta 
je  crkva  toj.  D.  Zlataric  1''.  Gdi  svu  crkvu  imase 
negda  Bako  bog  veseli.  I.  Gundulic  366.  Progo- 
iiise  ga  neznabozci  kano  ti  nihovili  crkava  raz- 
metnika.  A.  Kanizlic,  Iran.  192.  Razori  crkve 
neizbrojne  sagradene  bogovim  lazivijem.  Besjede 
kr.  232.  Nego  se  ne  ce  mariti  ui  za  crkvu  velike 
bogiiie  Dijane.  Vuk,  djel.  19,  27.  —  2.  u  prene- 
Senom  smislu  nazivaju  crkvom  i  starjesine  kojc 
upravfaju  crkvom  u  prcdncm  smislu,  nczinijem 
imancm  i  drugim  poslovimu.  Ako  crtkva  uztjubi, 
i  tozi  da  imt  odtkupi.  Mon.  serb.  99.  Oni  du- 
hovnici,  kojihi.  nesutt  postavili  duliovuike,  da 
izdenutb  se  i  da  iht  vedevsa  crtkva  po  zakonu. 
Zakon  dus.  30.  —  3.  narod  vjcre  Isusove  po  svemu 
svijetu,  a  po  torn  i  u  nekoliko  zcmal,a  i  u  jednoj 
zemfi  i  a  jednoj  obcini.  Episkupt  crtkve  bosant- 
ske.  Spom.  sr.  1,  50.  Ista  crkva  jest  jedina.  8. 
Budinii,  sum.  12'>.  Sveta  majka  ei'kva  nije  drugj 
nego  li  skup  pravovjeruije  i  dobrije  krstjana.  M. 
Divkovic,  nauk  70.  Sto  zapovijoda  i  nareduje  sveta 
majka  crkva.  43.  Tebe  po  sve  svijeta  strane  crkva 
sveta  casti.  ,T.  R.  Gucetic. ,  niol.  11.  Da  bi  kako 
grcku  skladio  s  rimskom  crkvom.  J.  Kavanin 
267.  Ovo  jo  vazda  u  obicaju  bilo  u  crkvi  toliko 
zapadnoj  koliko  istocnoj.  J.  Pilipovid,  I'l'ip-  !>  3-'' 
Tko  virovat  s  crkvom  ne  60,  med  proklote  sebc 
meoe.  V.  Doson  258.  Sveti  Jerolim  voliki  naucitej 
sveto  crkve.  A  Kacic,  razgov.  11.  Crkvu  rimsku 
puno  stova.se  i  braiiaso.  44.  Toliko  crkva  istocna 
oli  ti  grcka  koliko  zapadna  oli  ti  latinska  jos  od 
svoga  pocetka  jednoskupuo  zakoue  ])ostavi.se.  M. 
Dobretic  493.  U  zapadnoj  crkvi  ovoga  krulia  obi- 
caj  pristo  jo,  .  .  .  u  istocnoj  nista  maiie  crkvi  i 
sada  isti  obioaj  drzi  .so.  I.  Vclikauovic,  upuc. 
2,  403.  —  4.  (t  imcnima  mjesiiijcm:  a)  s  kakvim. 
adj.,  kao  Bijela  (Jrkva  i  Bijele  Crkve,  vidi  na 
po  se.  —  b)  Cetrdcsct  crkava,  licko  iiijeslo  izmcdii 
Vraiia  i  Ovcjcga  J'oja:  Nudomak  40  crkvi.  Glas- 
iiik  31,  29S.  —  c)  I'ct  Crkava,  grad  «  Ugarskuj. 
inace  Pecuj ,  lal.  Quimjuo  Ecclesiao.  a  jednogn 
pisca  prosloga  vijcka.  U  gradu  Pet  Crkava  ma- 
nastir  razorise.  Norini  73. 

CRKVAR,  crkvara,  hi.  aedituus,  cuvar  crkveiii. 
samo  u  Stiilicevii  rjciiiikn.  isporedi  crkvari. 

GRKVARI,  m.  pi.  a)  (udi,  sto  idu  crkvama  ili 
namastiriina  0  velikim  godovima,  in  loca  sacra 
migranles.  «  nasc  vrijemc,  izmcdu  rjccnika  samo 
u  Vukovu.  U  Srbiji  dodu  crkvari  iz  dajnijeh  sela 
11a  konak  («  oci  praznika),  a  iz  obliziiijoh  dodu 
u  julru,  pa  tu  (kod  crkve)  budu  do  poslije  podne. 
Vuk,  ziv.  86.  Zar  si  ti  jodan  od  crkvara  u  ,Teru- 
salimu  kuji  nijosi  cuo  sta  je  u  liemu  bilo  ovijeh 
danaV  Vuk,  luk.  24,18.  Na  mnogo  mesta  sve- 
stonik  i  crkvari  idu  za  krstonosama  lagano  na 
koi'ima.  M.  D.  Milicevic,  slav.  66.  —  b)  sclo  u 
Slavoniji  II  pudhijianiji  dakovackoj  Scliem.  zagr. 
1S75.   146.  Preglcd   146. 

CRKVAROS,  III.  tko  cesto  ide  u  crkvu,  frequens 
dei  cultor.  »  nasc  vrijcmo,  11  Backoj.  V.  Arse- 
nijevic. 

CRKVENA,  ,/.  a)  ticko  mjcsto  kojc  se  spominc 
prijc  nasega  vremcna  samo  po  imeiiii.  Crtkveua. 
Sr.  Novakovic,  pom.  150.  —  h)  rijcka  koja  utjece 
H  Vrbas  kod  Banc  Luke.   Zemjop.  bos.  46.  pisa 


CliKVENAC 


830 


CRKVI 


jc  i  Crkviiia.  Zoi]i|oi).  Ihis.  l(>.  Glasuiik  Jl),  :iSO. 
iKi  h'ttiti  .('rlivoii'. 

CKKVENAC,  Crkvi'iiiii,  in.  ii)  sclo  ii  Srbiji  a 
vkniyii  ruj>riJsl;oiii.  K.  .luvaiH.vir.  JSti.  —  h)  mjcstv 
a  sclu  liorktt  a  Srhiji  u  iikniijii  hi(njnidski>m :  U 
solu  Bnrkii  ua  mcstii  Ci'kvoncu  ilr/.i  so  da  jo  iio- 
kad  bio  luauastii-  Burak.  M.  D.  Milicovio,  srb.  tiS. 

—  c)  hrdo  a  Srbiji  u  okriuju  knehvackom.  (xlas- 
nik  lit,  2'.)8.  —  d)  H  jijcaiiu  kao  da  jc  ncko  hrdo: 
Javorov  inoniak,  javoi-ova  bijka,  iia  crkvoucu  iia 
zlaconcu  ran'  pojo.  Vuk ,  ziv.  12.  —  e)  irrcziine, 
u  itase  vrijcme.  Schoiu.  zagr.  1875  259. 

CKKVENACKI,  adj.  sio  pripada  selu  Crkvcncu. 
Opstina  crkvcuacka.  K.  Jovauovic  180. 

CEKVKNI,  ailj.  cccloi^iac,  occlesiastious.  ispo- 
redi  crkoviii.  od  xiv  vijcka,  ismedic  rjecnika  u 
VoJtujijinu  (.crkvou'),  u  Stuliievu  (,crkven'),  Vu- 
kuvii  (crkveni)  i  DaniciceKU.  nominalnom  ohliku 
nema  potvrdc  ni  jcdnom  svega  vrcmcna.  Na  JudeliL 
crtkveuilii..  Mon.  serb.  134.  Mode  zemji  crtkve- 
noj.  Glasnik  24,  244.  Pokrov  crkveni  raspuce  se 
na  dvoje.  N.  Raiiina  100.  mar.  15,  38.  Poglavica 
crkveni.  1G4.  Da  ti  pravi  gdi  crkveno  blago  stavi. 
P.  Hektorovic  114.    Svitovni   }udi   a  ne  crkveni. 

A.  Ivomulovic  49.  Postavi  nega  svrhu  vrha  cr- 
kvenoga.  I.  Bandulavic  34.  mat.  4,  5.  Er  ih  jo 
prisvijetli    skup    od    obicaji    crkvcnijoh   polivalio. 

B.  Kasic,  fran.  150.  Od  zapovidi  crkvcnih  i  od 
svitovriih.  1.  T.  Mrnavic,  nauk  1702.  18.  Kad  eujes 
crkveno  zvono.  I.  Grrlicic,  put.  275.  Od  sbora  cr- 
kvenoga.  J.  Kavanin  114.  Crkvenoga  dobra  istoga 
ne  bi  strasan  grabit.  229.  Sto  ce  reci  duh  crkveni? 
A.  Kadcic,  bogosl.  3.  Sto  je  zavoza  crkvena?  14. 
Da  si  ukrao  crkveno.  197.  Od  kjnca  crkvcnih. 
225.  Zakon  crkveni.  A.  Bacic  140.  Sada  nijo  [iidi 
crkveni,  koji  bi  poznali  od  kud  .su  odpali.  S.  Ba- 
dric,  ukaz.  4.  J^udi  crkveni  i  svitovi'ii.  F.  La.stric, 
tost.  105.  No  ima  zapovijcdi  bozjo,  koja  so  u  pjan- 
stvu  ne  tlaci,  ni  crkveno.  F.  Lastric,  nod.  42(5. 
Pastir  crkveni.  401.  Koji  su  crkveno  grabili.  J. 
Banovac,  pred.  104.  Kakvi  vala  da  Iiudu  slu/.ari 
crkveni  novoga  zakona.  E.  Pavic ,  ogled.  141. 
Primise  svu  robu  toliko  crkvonu,  koliko  niana- 
stirsku.  Norini  55.  Na  crkvenoj  ulici  igrahu  se. 
M.  A.  Kejkovic,  sat.  3.  Zarad  eercmonija,  to  jest 
crkvcnih  obicaja.  A  Kauizlic,  kani.  ii.  Misnici  i 
ostali  judi  crkveni.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  1G2. 
Crkvena  se  otvorise  vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  197. 
Da  crkvonu  zatvorim  avliju.  4,  170.  Pa  sakupi 
dvanaest  vLadika  i  svojijch  trista  kaludera  i  sest 
stotin'  crkvenijeh  daka.  Nar.  pjes.  petr.  2,  559. 
Donesu  crkveni  barjak.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  10.  Za- 
vjes  crkveni  lazdrije  se  na  dvoje  s  vrha  do  na 
dno.  Vuk,  mar.  15,  38.  Iz  crkvcnoga  jezika.  Vuk, 
nar.  ]ijes.  1,  136.  —  crkveni,  kniga  nvetoga  pnama, 
koja  se  zovc  i  kniga  Tsiisa  siiia  Sirahova,  i  pisac 
joj,  ecclcsiasticus.  u  ilckih  knizemika  prusloga 
vijcka.  isporedi  crkovnik,  crkovnak,  crkvonik. 
Marija  jo  kako  maslina  gizdava,  veli  crkveni.  F. 
Lastric,  test.  350.  Ako  sum]is,  ovo  crkveni  jnid 
tebe  izlazecii  svidocbu  donosi.  D.  Eapic  801.  Eece 
duh  sveti  po  crkvenomu    B.  Leakovic,  nank  340. 

—  crkveno  kolo,  uufiiov.  vidi  bogorodicino  kolo 
kud  bogorodicin.  Vuk,  rjec.  814''.  Spusta  cedo  na 
kolo  crkveno.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  IS.  —  crkvene 
hajiue,  ito  i  stajnce,  koje  se  ohlace  kad  .se  idc  u 
crkvu,  u  svatoce  itd.  Magaz.  1851.  88.  Obuci  mi 
crkvene  ha|ine,  sto  ih  nosim  u  bijcUi  crkvu.  Nar. 
pjes.  petr.  2,  185.  —  crkvcnih  sin,  rorum  occle- 
siasticarum  curator,  coijck  srjct.^ki  koji  upiravla 
imancm  crkmnijcm.  u  Viikoiui  rjecnika  (a  dodat- 
kom  da  sc  govori  o^ubito  u  iSrijcmit).  isporedi 
crkvci'iak  pod  b.  —  baba  ci-kvena,  sena  koja  mijesi 


hlebooc  za  sluzbu  bozju.  u  Srijemit.  B.  Muiiicki. 
isporedi  baba,  klisara,  poskuraca,  poskurifiara.  — 
u  imcnima  mjesnijem,  kao  Crkvoni  Bok,  vidi  na 
po  sc. 

ClJKVEiS'I  BOlv,  (Jrkvenoga  Biika,  m.  selo  u 
hrvatskoj  krajini  blizu  Kosta^jniee.  Razdje].  22. 
f^oni.  jirav.  1878.  73.  Cfkveni  Bok.  J.  Adamovii. 

CRKVENICA,  /.  a)  sdo  xiv  vijcka  u  sadasnoj 
Srbiji  n  liitvi.  Crhkvonica.  l^iotop.  sr.  1847.  4,  54. 
Danicic  3,  451.  —  b)  selo  u  hrvatskom  primorju 
H  podznpaniji  rijcckoj  od  xv  vijeka.  pise  se  i 
Crikvonica :  Crikav  sv.  Marijo  u  Crikvenici  u 
vinodolskoni  kotaru.  Mon.  croat.  55.  Na  Crikve- 
nici. 70.  114.  186.  248.  Crikvenica.  Schem.  segn. 
1881.  43.  i  Cirkvenica.  Scliem.  segn.  1871.  45.  i 
Crkvenica:  V  Crkvenici.  Mon.  croat.  49.  Na  Cr- 
kvonicu.  08.  S  Crkvenice.  68.  Crkvenica.  Pregled  8. 

1.  CEKVENICKl,  adj.  ecclesiastici,  od  crkvo- 
nik. u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Pridostojan 
staiia  crkvenickoga.  A  .  Kanizlic,  kam.  22. 

2.  CRKVENIGKI ,  adj.  sto  pripada  Crkvenici 
selu  a  Hrvatskoj,  koje  se  pise  i  Crikvenica,  a  po 
torn  i  crikvenicki.  Ucinismo  railost  fratrom  cri- 
kvenickim  u  Vinodolu,  da  oni  mozite  uciniti  piju 
u  crikvenickoj  drazi.  Mon.  croat.  54. 

CEKVENIK,  crkvenika,  in.  vidi  crkovnik.  pro- 
sloga vijeka.  a)  kao  crkovnik  pod  a. :  Crkvenikora 
vlast  podavsi.  J.  Kavanin  243.  Procinite  crkve- 
nika: u  crkvi  ga  bog  ognem  sazeze.  S.  l^ubuski 
28.  Zapovidivsi  da  crkvenici  i  puk  pojdu  od  crkve. 
Turk  blago  2,  45.  Poglavice  svostenika  i  drugi 
crkvenici.  A.  Kanizlic,  kam.  29.  Bududi  radi  ve- 
like  svitoviiih  ludi  u  ovoj  stvari  nepomiie  na  sebe 
uzeli  crlcvenici  brigu.  I.  Velikanovic,  upuc.  2,  402. 
—  b)  kao  crkovnik  jiod  b.:  Kako  crkvonik  govori. 
A.  Bacic  221.  Kod  crkvenika  na  poglavju  24.  I. 
Velikanovic,  upuc.   1,  184. 

CKKVENO  P(J]jjE,  n.  pole  u  Bosni  ne  daleko 
od  Klucd.  Zeni|op.  bos.  49. 

CKKVENO  SELO,  ».  a)  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  karlovackoj.  Pregled  29.  pisalo  se 
XV  vijcka  i  Crikvcno;  Selo  Crikveno.  Mon.  croat. 
126.  —  b)  selo  H  hrvatskoj  krajini  ogulinskoj. 
Eazdjo}.   19. 

CKKVENSKI,  adj.  vidi  crkvoni.  u  imcnima 
mjesnim:  Crkvenski  potok  u  Srhiji  u  okrugu  bio- 
gradskom:  Niva  u  Crkvenskom  potoku.  Sr.  Nov. 

1863.  416.  Crkvensko  brdo  n  okrugu  kragujevae- 
kom  u  Srhiji:  Vinograd  na  Crkvenskom  brdu. 
Sr.  Nov.   1S70.  195.   1871.  278, 

CEK\'ENAK,  ci-kveiiaka,  m.  a)  vidi  crkovnik 
pod  a.,  crkvenik  pod  a.  od  xvi  vijcka:  Biskupi, 
popovc,  dijakoni  i  vsi  ostali  crkveiiaci.  S.  Bu- 
dinic,  sum.  99.  Svo  zajodno  crkvenake,  i  popove 
i  dijake.  J.  Kavaiiiu  99.  J^ubeznivi  crkveiiace.  A. 
Kadcic,  bogosl.  i.  Kako  ucini  jodan  crkveiiak. 
J.  Filipovic,  prjp.  3,  217.  —  b)  rorum  eoclesia- 
sticarum  curator.  Koji  uprav)a,ju  s  prihodom  i 
rashodom  crkvenim  zovu  se  u  Crnoj  GJori  crkve- 
liaci.  V.  Bogisic,  zbor.  518.  isporedi  crkvoni  sin 
{kod  crkveni) ,  crikvonstak.  —  c)  famulus  occle- 
siac,  sluga  koji  po  crkei  sprcma,  zvoni  itd.:  u 
nase  vrijcme,  izmedn  rjecnika  samo  it  Vitkovit. 
Pop  zapovjedi  daku  a  dak  crkvenaku.  Nar.  posl. 
vuk.  255.  —  d)  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom   hlizu  Krcscva.    Statist.   16.    Schem.   bos. 

1864.  54. 

CRKVENAKOV,  ndj.  sto  pripada  crkvenaku. 
samo  u  Vukovii  rjecnika. 

CRKVI,  crkvo,  /.  vidi  crkva.  osim  nom.  sing, 
u  ostalijem  je  oblicima  kao  crkov  ili  crkav  Hi 


CRKVICA 


8^1 


CKl^EN 


crki.  saiiio  xiv — xvi  vijeka,  i  ii,  Daniciceim  rjcc- 
niku.  Sija  svetaja  crtkvi.  Glasiiik  11,  l'J2.  Da 
ima  ci-hkvi.  Mon.  sorb.  60.  Danicic  3,  451. 

1.  CKKVICA,  /.  dcm.  crkva.  od  xiii  vijelia, 
iznicdu  rjemika  u  Mika^imi,  Bclinii  (ITl^i.  18iJi'), 
Stulicevii,  Vukovii  i  Danicicevu.  Grbkvica  sv.  Gour- 
gija.  Stefan  kr.  6.  Da  drtzc  ouuzi  crtkvicu.  Glas- 
nik  15,  285.  Crtktvicu  inalu.  Danilo  370.  Cesto  u 
crkvice  dohode.  J.  Kavaniii  450.  U  crkvici  nialoj 
ovqj.  P.  Knczevic.  ziv  15.  Odncsuse  ga  jirid  jcdmi 
crkvicu.  J.  Banovac,  razg.  150.  Ako  no  biidc  .sa- 
gradio  crkvicu.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  12'J.  Mila  maj- 
cice,  bijela  ei'kvice !  Nar.  pjes.  vuk.  1.  17.  Crkvica 
izmedu  Varadina  i  Karlovaca.  Vuk,  nar.  pjcs. 
2,  254.  ^ —  isporedi  Crkvica. 

2.  CRKVICA,  /.  imc  seliina :  a)  selo  u  Srhiji  u 
okriigu  topUckom.  Sr.  Nov.  18711.  17(i.  —  h)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  travnickom  hlizii  Zenicc.  Zcm- 
jop.  bos.  38.  Schem.  bos.  1864.  84  pogrjcska  ,Cer- 
kvice'.  Statist.  62.  —  c)  selo  takoder  u  Jlosni  u 
okrugu  travnickom  blisu  Skop^a  gorncga.  Statist. 
75.  vidi  i  Crkvice. 

CRKVICE,  /.  pi.  a)  u  Hercegovini  izmedu  'Tare 
i  Five  kao  knezina.  Vuk,  rjoc.  815*.  PaSic  Osuiaii 
na  Crkvice  ravnc.  Ogled,  sr.  U4.  istc  ce  biti  n 
jednom  spomeniku  prijc  naiega  nrcinena :  Gri.- 
kvice.  S.  Novakovic,  pom.  150.  n  jeiliioga  pinca 
proSloga  vijeka  u  jed.  Crkvica :  Od  Crkvice  kod 
Foce.  A.  Kacic,  kor.  456.  —  b)  seoce  u  Boci  ko- 
torskoj.  Repert.  11.  Doklon  tice  na  (Jrkvice  dose 
na  pogledu  od  Kotora  grada.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  6. 

CRKVIC;iCA,  /.  dcm.  ei'kvica.  namo  u  Sttdiccvii 
r.jecniku,  za  koji  ce  biti  i  naiincna. 

CRKVINA,  /.  a)  augin.  crkva.  od  xvn  ri.jcka, 
izmedu  r.jccnika  samo  u  Vukovtt.  akcenat  se  mi.jcmi 
u  gen.  pi. :  crkvma,  a  samo  jc  i  zadui  slog  dug  u 
gen.  i  instr.  sing. :  ei-kvine ,  ci-kvinoni.  aa)  kao 
pogrda  crkvi:  Obori  trcsiia  die  Apolove  crkvino. 
B.  Kasic,  per.  2.  Razorujuci  crkvine.  B.  Kasic, 
Iran.  110.  U  jodnoj  crkviui  padose  svi  kipi  vrafy'i 
na  zemju.  B.  Kasic,  is.  19.  —  lib)  kao  tiptda  crkra. 
razvajena,  zidine  od  erkve.  a  torn  siiiislu  u  V'u- 
kovu  r.jecniku.  Udose  u  crkvinu.  M.  D.  Milirevic, 
jur.  HO.  Nade  zidine  od  nekakvc  crkvino.  M.  D. 
Miliccvic,  ziv.  2,  10.  —  b)  parietaria,  trara  kiija 
se  zo'Vc  i  drijenak.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjei}nika 
u  Mikalinu  (parietaria),  u  Staliceru  (parietaria) 
i  u  Vukovii  (herbae  genus,  s  dodatkom  da  se  go- 
vori  u  Cetini).  Sok  od  crkvine.  .].  Vladniirovic, 
lik.  22.  Tuci  travu  crkvina.  45.  Uznii  trave  cr- 
kvine, parietaria.  35.  Crkvina  ili  drinak,  parie- 
taria. Sloser-Vukot. ,  flor.  1002.  parietaria  offici- 
nalis L.  B.  Sulek,  im.  44.  —  c)  ime  mjestima: 
aa)  dva  sela  u  hrvatskoj  krajini  ogulinskoj  Ve- 
lika  i  Mala  Crkvina.  Razdjej.  20.  —  bb)  selo  u 
Bosni  H  okrugu  zvornickom.  Statist.  'J3.  —  cc)  selo 
u  Srbiji  u  okrugu  krusevackom:  K.  Jovanovic,  rec. 
129.  —  dd)  brijeg  u  sclu  Krivaji  u  Srbiji  u  .sabac- 
kom  okrugu.  M.  D.  Milicovic,  srb.  426.  —  ee)  vise 
se  mjcsta  u  Srbiji  pod  nivama,  Uvadama  itd.  zove 
tako:  u  okrugu  knezevackom:  Niva  u  Crkvini.,  Sr. 
Nov.  1875.  197.  u  okrugu  kragujcoaekom:  Niva 
kod  Crkvine.  1861.  363.  Livada  na  Crkvini.  186(). 
82.  u  okrugu  smederevskom:  Niva  u  Crkvini.  1874. 
133.  u  okrugu  valcvskom:  Niva  u  Crkvini.  187(». 
374. _ —  d)  vidi  kod  Crkvena. 

CRKVINE,  /.  J)?,  ime  mjestima:  a)  u  Crnoj 
Gori  u  Lofccnu  brdo,  koje  se  zove  i  Jezci-ski  vrh. 
Vuk,  rjec.  SIS".  —  h)  mjeslo  kod  sela  Meduluzja  u 
Srbiji  na  putu  iz  Biograda  u  Kragujcrac.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  236.  pripovijeda  se  da  su  se  jirijc 
zvale  Drveuglave,  pa  se  prozvale  Crkvino  kad  jc 
stara  crkva  1813  izgorjela,  te  ostale  zidine.  1100. 


CRKVINAK,  in.  Iiyssopus  officinalis  L.  ti  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena  sa  znacei'icm  koje  jc 
sj,av(eiw  i  s  pita iir III  da  iic  bade  paiicitariaV  B. 
Sulek,  ini.  44. 

CKKVISTA,  n.  pi.  iicko  mjcslo  koje  se  spomine 
samo  po  iinenu  prijc  nascga  vrcmcna.  S.  Nova- 
kovic, pom.  150.  ispiiredi  crkviste. 

CRICVISTE,  n.  a)  mjcslo  gdjc  je  Ijila  crkva  Hi 
gdje  su  jos  zidine  od  crkvc.  od  xiv  vijeka,  izmedu 
rjccnika  u  Vukocu  (ubi  olim  fiiit  ecclesia)  i  it, 
Daniiiccou.  Na  cri.kviste  varLvarino.  Mon.  serb. 
123.  U  cri.kviste  krbstovo.  Glasnik  15,  300.  Na 
crLkvista.  Mon.  scrb.  144  Na  crtkviste.  197.  198. 
Do  crtkvista.  Glasnik  15,  285.  Ima  vlasko  bijelo 
crkviste,  de  je  vlaska  bogouioja  bila;  onde  raste 
bije  jekovito,  ti  naberi  po  crkvistu  bi|a.  Nar.  pjes. 
stojad.  2,  79.  —  po  tome  dolazi  i  kao  ime  takim 
■mjestima,  po  kojinia  iiiogu  cec  biti  nive  i  livade 
itd. :  Crkviste  u  ataru  sela  Kamonova  blizu  Mlave 
(u  Srbiji  u  pozarcoackom  okrugu):  tu  je  nekad 
bila  crkva  od  koje  se  sad  nista  ne  poznaje;  ali 
pet  sola  na  Markov  dan  izlaze  tu  s  barjacima  na 
bogomoju  i  na  igru.  M.  D.  Milicevic,  srb.  1032. 
takd  mjcsta  2)od  nivama ,  vinogradima  itd. :  u 
Srbiji  u  okrugu  biogradskom:  Oraca  zom}a  na 
Crkvistu.  Sr.  No^'.  1861.  137.  u  okruzima  kneze- 
vackom, puzarcvackom,  uzickom,  valevskom :  iSJiva 
u  Crkvistu.  Sr.  Nov.  1873.  963.  1865.  346.  Vino- 
grad  na  Crkvistu.  1863.  62.  Livada  u  Crkvistu. 
1872.  590.  Niva  zvana  Crkviste.  1875.  223.  — 
h)  grubjc  oko  crkcc,  coemeterium,  samo  u  Stuli- 
cevu  rjccniku,  gdje  ima  u  istom  znacenu  i  er- 
kvistvo. 

CRKVOCUVATI,  crkvocuvam ,  imp/,  aediti- 
mari.  samo  u  Slnliccvu  rjccniku,  za  koji  jc  i 
naiineno. 

CEKVODEli,  m.  occlosiae  violator,  locorum 
sacrorum  expilator.  samo  u  Stulicevu  rjccniku, 
rijec  ncpouzdana. 

(jRKVODERINA,  /.  vectigal  super  oc-closiarum 
bona,  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijcc  ncpouzdana. 

CRKVOKKADNI,  adj.  sacrilegvis.  u  jcdnoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Pruklcti  crkvokradni  bogo- 
krivac.  D.  Rapic  100. 

CRKVONAE-ESITEJ^ ,  m.  ecclosiae  exoruator. 
samo  u  Stulicevu.  rjccniku.  njci  ncpouzdana.  is- 
poredi  crkvoresnik. 

CEKVOPAZITI,  crkvojiazim,  impf.  aeditiuiari. 
saiHO  u  Stulicevu  rjccniku,  za  koji  je  i  nacinena. 

CRKVOPOMNIK,  m.  aedituus.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  za  koji  cc  biti  i  nacinen. 

CRKVORESNIIC,  m.  ecclesiae  cxornator.  u  rjec- 
nicima  Belinu  (311'')  i  Stulicevu. 

CRKVOSPRAVISTE ,  n.  sacrarium.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdjc  ima  u  istom  znacenu  i 
ci-kvospravistvo.  oboje  ncpouzdano. 

CRLONI,  m.  prezime  talijansko  xni  vijeka. 
Sudac  Crloni.  Mon.  croat.  21.  u  latinskom  prije- 
vodu:  Zorlognii,  u  taIijan.ikom  Carlon.  Stariue 
6,  213. 

CKJ^iA,  /.  imc  kravi.  u  Lici.  V.  Arsenijovic. 
(}d  ('rlcna. 

1.  CRIMEN,  crjena,  adj.  ruber,  crvcn,  —  Akce- 
nat kaki  jc  u  stav{cnoin  gen.  sing,  masc,  (crjena), 
taki.je  u  svijem  oblicima  nominalinjcm  i  u  onijem 
slozcnijem  koji  su  zamijcnili  nominalne,  osim  ace. 
sing.  masc.  jednakoga  s  nom.  i  osim  voc,  koji  sc 
govori  samo  u  slozenom  oblicju.  izmedu  nominal- 
nijcli  oblika  jos  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing,  fern.:  cr}6ne,  crjenom.  u  slozenijem.  oblicima 
svijem  mijena  se:  crjeui.  —  Kompar.:  crjeniji.  — 


CK^iEN 


852 


CRl^iENA  GEUKA 


Jlijci  je.  vt'i/ild  ijhtsUa  rrvjcii;  jirril  \  je.  otixilo  v,  | 
te  sc  nahndi  i  (I'lcii;  (■  sc  pnimijcnito  jia  c  a  v  1 
otpalo  tc  je  jiostdlo  i  (11011.  dolasi  t>d  xui  rijcka, 
i  to  sa  f'.  a  bcs  v;  sa  i-  i  an  v  dolazi  od  xiv  ri- 
jeka ;  ud  toija  rijoka  didasi  i  xa  v.  a  hez  v  (i^iili 
dale).  2>(>  nckim  sc  krajerimn  u  nasc  rrijemc  iiijeulo 
]  govori  j,  te  glad  i  ci'jon  (vidi  dale).  —  I'ostane 
vidi  kod  ci-voii. 

a.  sa  o  i  \.  jiamo  xiv — xvi  vijeka,  a  i  tada 
veoma  rijetko.  CrLv[eny  eartskyjo  i  baffrenice.  Da- 
nilo  1)7.  Prolijav  f'rvjena  vina  na  ubrus.  Trojan, 
jag.  arkiv  '.),  125.  Vino  bilo  i  crvjono.  Korizm.  8''. 
Suknu  (TvlGim.  ^95''.  Zvezda  trakata  i  crv|oiia. 
§.  KoiiCio  32''.  Crvlcnu  vunu.  Anton  Dalm.  licbr. 
9,  19.  Orv)eno  inoro.  11,  29. 

b.  sa  t!  «  bes  v.  od  xiu  rijcka,  po  nekiiii  kra- 
jevima  i  danas;  izmedii  rjccnika  u  Vrancicevu 
(91),  BjeloslijenC-evu,  Jamhrcsiicvii,  Voltigijinu  i 
Daniciccvu.  u  primjerima  U.  Lncica  i  M.  JJrzica 
nije  poiizdano  c.  Skrtlata  cistoga  i  ci-LJonuga. 
Mon.  Serb.  23.  Na  cri.}eni  kozi.  Spoin.  sr.  2,  49. 
56.  Na  frjeni  svioni  tkanici.  2,  60.  Vonacacb  bi- 
seraub  po  crtlcnorat  braciuu.  Mon.  serb.  38G. 
Pecat  voskoin  cr}enim  pokriven.  Mon.  croat.  229. 
Ja  iscu  da  prodam  lio  lice  rumono  za  jasprc, 
ke  podara  za  vince  crjeno.  H.  Lucie  231.  Onaki 
zraiSan  i  crjen  ne  kazc  da  je  lakom.  M  Drzic 
280.  Zaogrnuse  ga  plascem  crjeiiim.  Bernardin 
44.  Obuksi  ga  u  crjeno.  A.  Komulovie  66.  Da 
mi  so  vas_obraz  irjcnim  pokrije.  D.  Barakovic, 
vil.  252.  Crjen  oto  Stefan.  F.  Glavinic,  cvit  423. 
Eozice  bile  i  ,crleiio'.  254.  Najde  sin  jedan  crjeni 
pas.  Nar.  prip.  niilail.  103.  Cr}ene  lilace.  Jacko  5. 

c.  sa  c  a  bez  v.  od  xiv  vijeka  (Crt]enyj  Bregt. 
Crlasnik  11.  12,  71),  i  danas;  izmedii  rjeciiika  u 
Mikalinu ,  Bclina  (597*.  632i>) ,  VuUigijiuu ,  Stu- 
licevu,  Vukovu  i  Daniciccvu.  a)  ito  god  crleno: 
Jcdna  jabltka  odt  kordo  odi>  kamene  crtjeua. 
Spom.  sr.  2,  74.  Obotce  zlatc  sa  cetiri  kaineni 
cri.jene  volike  i  dva  mala  crjciia.  Mon.  serb.  386. 
Suba  velika  orbjeua  ak.-<amita.  2,  125.  Svitom  cr- 
jenom  ogrimse  liega.  N.  Eaiiina  93.  Kad  vidi 
njeku  stvar  crjeuii.  Zborn.  1.  U  svitah  cijenijeh. 
121''.  Gdi  tvoj  stric  .  .  .  crjen  klobuk  prija.  H. 
Lucie  285.  Daj  mu  dva  sira  i  crjen  klobucac. 
M.  Drzic  477.  jedan  s  krune  tri  na  glavi  raj  na 
zemji  otvorase :  u  crjeiioj  u  uapravi  oko  cela. 
drugi  sjasc.  I.  Gundulic  277.  Pod  bogatim  odje- 
cami  od  crjena  .sja  grimiza.  397.  Ako  budu  grisi 
vasi  crjeni  kako  crvak.  I.  Bandulavic  63.  6bu- 
kose  ga  u  crjenu  svitu.  87.  Ima  u  nenavidost 
svaku  stvar  crjenu.  P.  Posilovic,  cvijet  103.  Er- 
dejani ,  Maurovlasi ,  crni  i  crjeni  Latini.  J.  Ka- 
vanin  23S.  Kitu  sipanta  predenoni  crjenijem  ve- 
zase  na  prutac  od  ccdra.  I.  Dordic,  salt.  168.  Od 
koje  boje  oli  ti  masti  iinaju  biti  svetc  odiceV 
Mise  od  muceuikov  irnaju  biti  od  crjene.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  88.  Gvozdje  koje  se  sa  svim  u  ogiiu 
crjeno  ucinilo  vidi  se  da  je  vece  ogai'i  nego 
gvozdje.  J.  Filipovic,  prip.  1,  230.  Okrunices  se 
krunom  rumenom  i  crjenom.  F.  Lastric,  test.  ad. 
87.  Da  sve,  sto  uzbudcui  videt,  crjeno  mi  se  pri- 
kare.  L.  Kadic  28.  Sto  ti  nosis  crjena  barjakaV 
M.  A.  Kejkovio,  sat.  84.  Prvi  bisc  vas  ruiiav, 
dlako  crjeno.  A.  Kacic,  kor.  26.  Da  sveze  na  po- 
nistri  jednu  struku  crjenu.  105.  Gledati  crjene 
klobukc.  A.  Kanizlic,  kam.  818.  Prvo  slovo  jest 
crno,  drugo  crjeno.  M.  Zoricic,  zrc.  30.  Na  tilu 
odilo  crjouo.  M.  P.  Katancic  52.  Iz  kabanice  u 
crjenu  cohu.  Poslov.  dan.  34.  S  dvora  crjeno,  a 
iznutra  crveno.  108.  Na  Mitu  su  zute  cizme  i 
crjena  svila.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  87.  Crjeno  cv'jece 
i  modro.  1 ,  202.  U  crjenoj  dolamici.  Nar.  pjes. 
vuk.   here.   330.   Od  rairi.sa  ci-jeuih  jabuka.   Nar, 


l)jos.  mar.  187.  Oj  dovojko ,  crjena  jabuko !  Nar. 
pjes.  vil.  1K68.  446.  Dade  mu  jodaii  stap  dvoi'ogi, 
crjen  kao  vatra.  Nar.  prip.  vuk.  120.  Uzmo  dvijo 
crjeno  paprike.  Nar.  prij).  vuk.-  293.  Crjene  bi- 
I'lise.  Osvet.  4,  15.  —  b)  crleno  vino:  A.  Vina 
donosi,  uad'  dobro  sto  godi.  B.  Hocu  li  bijologa? 
crjenijoli  er  nije.  N.  Najeskovic  1,  265.  Vina  bi- 
jola  i  crjena.  J.  Kavariin  22.  Hi  ima  biti  crjeno 
(vino)  ili  bilo.  J.  Banovac,  razg.  225.  Vino  crno, 
crjeno,   zuto,    zolono.    M.  Dobretic'i,   bogosl.  347. 

I  bario  vina  crjenoga  (,crneloga').  Pjev.  cru.  306. 
—  c)  crleno  jaje  0  uskrsu:  Svakom  jo  dao  po  tri 
crjena  jaja.  G.  Zelic  199.  —  d)  usta,  usne,  oci: 
Crjenijem  ustime  ruza  je  prilika,  a  bjejo  prsi  me 
snijoga  su  i  mlika.  I.  Gundulic  145.  Gdi  josu  lipe 
koso,  erne  obrve,  usne  crjene?  P.  Posilovi6,  nasi. 
22''.  Oci  crjene  kaono  vatra.  N.  Palikuca  3.  — 
e)  kon:  Tri  koiia,  jednoga  crjena  kao  krv.  Nar. 
l^rip.  vuk.  122.  Drugoga  (kona)  nejaliana  crjena 
s  crnom  glavora.  151.  —  f)  zcinla:  Crjena  zomja, 
rubrica.  Mikaja  48.''.  vidi  i  kod  zemja.  Bog  stvori 
tijelo  Adamovo  od  pralia  ali  ti  od  zeraje  crjene. 
M.  Orbin  15.  —  g)  crleno  more,  crleno  jezero,  0 
moru  i  jczerii  koje  sc  tako  zove  (vidi  i  kod  more) : 
Prinese  ih  jio  moru  crjenom.  N.  Raiiina  211''. 
Nega  zgubjcna  u  vodi,  gdi  liodi,  sred  mora  cr- 
jena zle  smrti  slobodi.  D.  Kai'iina  149''.  Prijeci 
priko  mora  crjenoga.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  236. 
Prisuseiio  mora  crjenoga.  A.  Vitajio,  ist.  191.  U 
,crlenomu'  moru  pogibose.  S.  Margitic,  fala  162. 
Utopi  se  u  more  crjeno.  K.  Magarovic  48.  Crna 
od  mora  do  crjena.  J.  Kavanin  223  Priko  mora 
crjenoga.  I.  Dordic,  .salt.  336.  F.  Lastric,  test. 
160.  J.  Banovac,  pred.  111.  Ovo  crjeno  more.  D. 
Kapic  291.  Krajem  mora  crjenoga.  A.  Kacii,  kor. 
73.  U  Iiaoskome  imaju  dva  jezerca,  od  kojijeh 
so  vece,  koje  nigda  ne  presise,  zove  crjeno  jezero. 
Vuk,  nar.  pjes.  1,  132.  —  h)  s  kakvim  supstantivom 
dolazi  u  imenima  mjesnijem,  kao  Crjeni  Brijeg, 
Crjene  Stijene.  vidi  na  po  se.  —  i)  s  kakvim  sup- 
stantivoM  dolazi  u  imenima  bilu:  crjena  kitica, 
crjena  trava,  crjeni  trn,  itd.  vidi  kod  supstantiva- 
kojima  se  pridijeva.  —  k)  u  srednem  rodii  bez  sup- 
stantiva,  crleno  odijclo :  Jedan  ga  (Isitsa)  ogrnu 
crjenim.  N.  Najeskovic  1,  135.  U  crjenu  odjoveni. 
I.  Kanavelic,  iv.  87.  Silna  vojska  .  .  .  u  crjeno 
bise  obueena.  A.  Kacic,  razgov.  221. 

d.  ((  jednoga  pisca  nasega  vrcmena ,  koji  pise 
, crjen',  ima  na  jednom  mjestii  i  sa  v :  crvjen,  ali 
ce  tako  biti  napisao  samo  po  riiskom  jeziku: 
SvaUm  sa  sebe  crvjenu  kabanicu.  G.  Zelic  35.  i 

II  Stulicecu  rjecniku  ima  iz  brcvijara  crvjen,  ali 
ce  sam  Stulic  biti  promijenio  c  na  c.  —  po  Aekim 
se  krajevima  mjesto  \  govori  j:  Crjena  trava,  ge- 
ranium moUe.  Slovinae  1881.  438.  po  nckim  se 
krajevima  umece  e  medu  c  i  r,  a  mjesto  j  govori 
se  takoder  j :_  Jabuke  kada  su  cervjeni.  Nar.  pjes. 
istr.  2 ,  19.   Cerjeni  kalccti,  bile  postoli.  2,  146. 

2.  CR^^EN,,/.  rubor,  rubedo,  erven,  od  pro- 
sloga  vijeka.  Nihovo  pi-azno  misto  ispuni  nika 
odicena  skrletna  crjeu.  M.  A.  Rejkovic,  sat.  172. 
One  izabrane  boje  od  najplomcnitije  crjeni.  177. 
To  joj  crjen  iz  obraza  krade.  J.  S.  Rejkovic,  kuc. 
207.  Pet  arsina  mramora  kamena  (debeo  zid) ,  a 
toliko  hrastove  crjeni.  Nar.  pjes.  juk.  396. 

CE:^EN  BRIJEG,  m.  vidi  Crjeni  Brijeg. 

CRJENA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu  Gline. 
Sem.  prav.  1878.  72. 

_  CRLENA  GRUKA ,  /.  neko  mjesto  kod  sela 
Zeravine  blizu  Prizrena  siv  vijeka,  a  tada  se 
pisalo  crjena:  Zeravini  je  na  Drinu  isla  meda 
u  Crtjenu  Gruku,  nizb  Gruku  u  Dubravu.  Glas- 
nik  15,  310.  Danicic  3,  472. 


CR];.ENAn 


833 


CRI^ENKA 


CR^iENAC,  crjenca,  m.  a)  allium  cepa  L..  cr- 
oeni  luk,  crni  Ink.  isporcdi  orvenac.  u  Bjclosti- 
jencevu  rjeciiikii  (cr|enoc  ij^Y\enac)  i  u  jednoga 
pisca  nasega  vrcmena.  B.  Sulek,  im.  44.  59.  — 
b)  crlen  krumpir.  u  Lici.  V.  Arsonijevic.  —  c)  ime 
pijetlu.  u  Lici.  V.  Arseuijevic.  —  <l)  sclo  ti  Srbiji 
u  okrugu  pozarevackom.   K.  Jovanovic,  ree.  142. 

—  e)   vrelo  u  Lici  kod  Bruima    J.  Bogdaiiovic. 
CE]^ENACITX,  crlenacun,  impf.  lubofacere,  cr- 

veniti.  samo  u  Stuliccvu  rjccniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

CEIJjENACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Crfencu. 
Crjenacka  opstina.  K.  Jovanovic  142. 

CK^ENAK,  c.rjenka,  m.  a)  pyropus,  dragi  ka- 
men  koji  se  obieno  zove  ruliin.  u  rjecnicima  Be- 
linu  (634'',  gdjc  ce  biti  pogrjcska  gen.  crjeuaka), 
u  Bjelostijencevu  (crleiiak)  i  u  Stuhievii  (crjenak, 
crjenka).  —  b)  neka  loza  viiiova.  u  Ltalmaciji. 
A.  Ostojii.   B.  Suiek,  im.  44. 

CE^ENCE,  n.  rubor,  samo  u  StuUcevu  rjcc- 
niku, kao  dem.  crjeno,  rubor,  rijcij  bez  sunme 
nacinena  za  rjecnik. 

CR^jENGI,  Cr}eiiaoa,  in.  pi.  a)  sclo  u  Srbiji  u 
okrugu  hiogradskom.  K.  Jovanovic  97.  —  b)  sclo 
u  Slavoniji  u  podzupaniji  pozeskoj.  Pregled  89. 
je  li  i  nima  akccnat  kakav  jc  prvima,  ne  zna  sc 
za  cijelo. 

CE]r.ENCANlN,  m.  covjck  iz  scla  Crjenca.  M.  D. 
Milicevii';. 

CElpiENCIC,  HI.  prezime,  xiv  vijcka.  Radoslavt 
Crtjentciij..  Glasnik  ii.  12,  80. 

CR:^ENE  STIJENE,  /.  pi.  a)  stijenc  kod  Bri- 
jcsta  u  Dalmaciji:  Vise  Brista  sela  malenoga 
vice  Vila  iz  Crjcnih  Stiiia.  A.  Kacic,  razgov.  311. 

—  b)  stijenc  u  Bosni  kod  Hlijcma.  isporcdi  Cr- 
Jenice.  AT  ga  vice  vila  prigorkiiia  iznad  Livna 
iz  Crjonih  fSt'jcna.  Nar.  pjes.  juk.  .521.  —  ispo- 
rcdi   Crveno  Stijenc. 

CR^jENGTJZA,  /.  i-uticilla  phocnicurus.  Slovi- 
nae  1880.  31. 

CR^ENI,  Crloui,  /.  pi.  a)  sclo  a  Srbiji  u  okrugu 
hiogradskom.  K.  .Jovanovic  97.  —  b)  sclo  u  Bosni 
u  okrugu  banoluckom.  Statist.  33. 

CRl^ENI  BEIJEG,  m.  zaselak  selu  Decanima 
XIV  vijcka.  ridi  Crveni  Brijeg.  Moda  Decanomt 
u  Cri,|enyj  Bregt..  Glasnik  ii.  12,  71.  isto  cc  biti 
u  jednom  spomeniku  sclo  Crtloni.  Bregb.  .S.  No- 
vakovic,  pom.  150. 

CElfiENICA ,  /.  1.  chlamys  cocciuoa,  crlena 
(skerlctna)  kabanica.  xiii  vijeka  sa  starijim  c 
wjcsto  c  i  sa  V  pred  | ,  i  u  jednoga  pisca  xvu 
vijeka  takodcr  sa  c  ali  bcz  v,  o  cemu  vidi  kod 
ci-jen.  Cri.v]enico  cartskyje  i  bagrenico.  Stefan 
kr.  29.  Oblace  ga  u  crjenicu  i  polagaju  na  n 
trnov  venae.  M.  Alberti  478.  mar.  lb,  17.  Haji- 
nom  cr|enico  zaodise  ga.  50U.  loan.  19,  2.  —  2.  u 
nase  vrijeme  na  Krku  cr|enica,  ,doHe  ^ensko  odi- 
jelo,  posve  crveno,  u  kojem  sc  djcvojke  udavaju, 
a  kojc  se  drugda  ne  nosi'.  I.  Milcetic.  —  3.  ru- 
brica,  u  crkvcnijem  knigama  medu  crnijcm  ri- 
jecima  crvenc,  kojima  se  kazujc  kako  treba  sto 
ciniti.  od  xvii  vi/jcka,  izmedu  rjccnika  u  Belinu 
(crjenica  634''),  Bjelostijencevu  (crjenica  39".  oo^')  i 
Stuliccvu  (crjenica).  isporcdi  crvenilica.  a)  sa  c; 
Eubrike  ali  crjenice  od  misala.  P.  Eadovcic,  nac. 
544.  Nutkaino  svc  rodovnike  da  cesto  privracaju 
&}enice  i  da  nastoje  podpuno  obsluziti  jih.  M. 
Bijankovic  45.  —  h)  sa  c:  Kako  odrodeno  jest 
u  crjenici  misala  rimskoga.  I.  Zanotti ,  upit.  8. 
Jesi  li  crjenico  misala  glodao?  P.  Knezevic,  osm. 
17.   U  obicajniku  stijuci   rubriku  oli  ti  crjenicu. 


M.  Dobretic  279.  Kako  co  misnik  moci  zadovojno 
ispuniti  ovu  svoju  duzuost  kad  ne  privida  Crje- 
nice, kada  ne  stijo  knigo  vrhu  s.  nacina.  I.  J.  P. 
Lucie,  bit.  66.  —  4.  crjena  zemla,  rubrica.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vrcmena.  Mijesane  kromika 
s  loncarskom  crjenicom.  M.  Pavlinovi6,  rad.  26. 
—  5.  neka  trava,  neka  loza  vinova  i  neka  jabuka : 
.crjenica,  crleuica'.  B.  Sulek,  im.  44.  59. 

CR];iENICE,  /.  pi.  kamcnito  brdo  u  Bosni  kod 
lllijevna.  isporcdi  (Jrjcne  Stijene.  Pod  planinom 
K-Tugom  na  brijogu  Crlenice  zvanom.  Zemjop. 
bos.  29. 

CRI^jENIC,  m.  sclo  u  Dalmaciji  blizu  Skradina. 
ti    mjcsfana  jos  sa  e  mjcsto  c :  Crjenic.  Repert.  25. 

CRl^ENIKA,/.  a)  crfena  jabuka.  isporcdi  cr- 
jenka. Oj  jabuko  ii-jeniko,  sto  s'  toliko  rod  ro- 
dilaV  Nar.  pjes.  kras.  1,  132.  ,Crjenika,  crlenika'. 
B.  Sulek,  im.  44.  59.  —  b)  crlena  sjiva :  , Crlenika'. 
B.  Sulek,  im.  59.  —  c)  neka  losa  vinova.  B.  Su- 
lek, im.  44. 

CR^^ENILGE,  n.  dem.  crjenilo,  rubor,  samo  u 
Stuliccvu  rjccniku,  za  koji  je  bez  sumne  i  naci- 
I'lcno. 

CRl^ENTLO,  n.  rubor,  crvenilo.  od  xvii  vijcka, 
izmedu  rjccnika  u  Mikafinu,  u  Belinu  (633^.  632''. 
488ii.  125»),  u  Bjelostijencevu  (crjenilo)  i  u  Stu- 
liccvu. —  a)  stane  ti  kom  sc  sto  crfcni,  cr((:n: 
aa)  sa  c  mjcsto  c  u  jednoga  pisca  xvu  vijeka, 
o  ccinu  vidi  kod  erjen.  Usne  crjenilom  zivim  pod- 
krvjcnc.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  178.  —  bb)  sa  c: 
Crjenilo  smisano  s  bilocom.  Mikaja  48''.  Prem 
da  se  posli  ove  promino  vidi  oblifje  kruha  i  vina, 
to  jest,  u  ostiji  ona  ista  biloca  i  okruglost,  a  u 
kalozu  ono  isto  crjenilo,  kojc  se  i  prijc  posve- 
coiia  vidaso,  nista  no  maiio  vec  nam  ne  prika- 
zuju  bistvo  kruha  i  vina,  nego  tilo  i  krv  Isukr- 
stovu.  J.  Filipovic,  prip.  3,  51.  Posvecuju  u  vinu 
crjcnu ,  kao  da  crjenilo  eini  krv  Isukrstovu.  J. 
Banovac,  razg.  225.  Razjedonijem  crjenilom  vas 
(ogan)  razzareu  sad  se  mota  sam  u  sebi ,  sad 
nadimje.  B.  Cucori  136.  Grimizuo  uzlaziste  s  ru- 
njonijem  crjenilom.  175.  Gelati  su  u  opravi  prvi, 
sa  I'lih  ruha  crjenilom  bl'jeste.  Osvet.  4,  63.  — 
b)  iim  sc  crleni  (inazuci  Hi  inacc).  Mazati  crje- 
nilom. Bella  632').  Sve  crjenilom  omasceno.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  67.  Na  lisiu  naslika  dijete  crnilora  i 
crjenilom.  M.  Pavlinovic,  rad.  64. 

CR^jENlLSKI ,  adj.  miniaceus.  samo  u  Stuli- 
ccvu rjccniku,  za  koji  cc  biti  i  nacineno. 

CR^iENINA,  /.  vidi  crjenilo.  samo  u  rjecni- 
cima Bjelostijencevu  i  JamhreUcevu  (u  oba  sa  c) 
i  u  Voltigijinu  (24) :  u  prvom  rubedo  i  dim  se  zenc 
mazu,  u  drugom  samo  rubedo,  u  trecem  riithe. 

CR^ENITE^iAN,  crjenitejna,  adj.  rubefacien- 
dus.  .•iamo  u  StuUcevu  rjecniku,  za  koji  je  i  na- 
cineno. 

CRJ^ENITI,  crjemm,  impf.  rubefacerc,  crvcniti. 
a)  prelazno  samo  u  rjecnicima  Mikalinu,  Belinu 
(632'>),  Bjelostijencevu  (crjenim  i  crjenim  1,  1063), 
Jambrcsiccvu  (crlenim),  Stuliccvu  i  u  Vukovu.  is- 
porcdi crjeiieti.  —  b)  sa  se  pasivno  u  jednoga 
j)isca  XVI  vijcka.  Tuj  krimiz  iz  vode  vadi  se  crjeni, 
kill!  no  se  gospode  odica  crjeni.  H.  Lucie  264.  — 
isporcdi  erleneti  se  kod   crjeiieti. 

CRl^ENIV,  adj.  rubefaeiens.  samo  u  Stuliccvu 
rjccniku  sa  znaccnem  kojc  jc  stavjeno.  rijec  po 
SVC  ncpOHzdana. 

CRl^ENKA,  /.  a)  vidi  crjenica  pod  3.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjccniku  (crjenka).  . —  b)  rubeeula, 
crvendac.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (crjenka 
39-1.  436b).  isporcdi  crvenka.  —  c)  ime  kravi  crfene 


CRl^ENKAST 


R3'l 


CHMAN 


diake.  u  JAci.  .1.  Bosdanovii.  V.  Arsoiiijovit.  — 
d)  cr(ena  jahiika.  Vuk ,  I'jof'.  815".  U  JJioKdaiia 
devot  viiio;;;rada  i  dosota  (  r|oiil;a  jabiilia.^  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  548.  —  e)  I'leka  kniska.  B.  Siilck, 
im.  44.  — ./)  minium,  samo  u  Siidiceru  rjcciiikii. 
—  g)  dy.sentoria.  samo  u  Slidircru  rjcciiiku. 

CRlfiftNIvAST,  a<lj.  subrubor,  crvenkast.  od 
pi'oslof/a  vijeka,  izmcdii  rjeciiika  u  lljelostijcn- 
cci'ii  (("rjenkast  1,  lOGiJ'')  i  .IdmhreUcevu  ((■i-leii- 
kast  1,  880n  i  crlei'ikast  (u  dodalku).  Ini.iilisn  koso 
crjonkastc.  A.  Kacic,  korab.  IHO.  Malo  kada  pako 
so  cnia  jal  crjonkasta  iia.ido  (.znn^ii  iiuii'fia).  1.  Ja- 
blaiici  33.  —  /  sloscno  osad  s  driKjim  adj. :  Orjeii- 
kasto-nirko  boje.  I.  .Tablanoi  104. 

CKlfiKNKO,  m.  ime  ■volii  crlene  dlake.  u  Sluli- 
cevH  rjecniku  i  u  narodnom  nororii  u  Lid.  .1. 
Bog'danovi6.  V.  Arsenijovio. 

CK^ENOBOJAN,  cr)cuobnjiia,  adj.  rubro  co- 
lore infectus.  samo  u  Stidii-nui  rjecniku.  rijec  nc- 
pouzdana. 

CE^ENOC.A,  /.  i-ubci-,  cdlor  rubcus.  samo  u 
StuUcevu  rjecniku. 

CR^iENODLAK,  adj.  crinibn.s  rubris.  samo  it 
StuUcevu  rjecniku. 

CR^jENOMASTAN,  crjenomasiia,  adj.  cocci- 
ncuis.  n  jednoga  yisca  prosloga  vijeka.  od  orjen 
i  mast  (boja).  Vcz  crjcnomastan ,  vitta  coocinoa 
(grijeskom  crjinomastau).  A.  d.  Bella,  razgov.  73. 

GR^ENOPLAV,  adj.  o  rnbro  flaveus.  samo  u 
iStulicevu  rjecniku  (rubor  ad  pallidum  vertoris), 
gdje  imu  i  (;rvenoplav.  ohojc  nciwuzdano. 

CR^ENOPRSNIGA,  /.  rubccula,  crvendnc.  ispo- 
redi  crjenka.  samo  it  ■Jambresiceru  rjecniku  (sa  c). 
Od  crjen  i  jirsi. 

CR^ENOREPAC,  crjeiioropc.a,  m..  phonuicurus. 
snmo  u  StuUcevu  rjcinikii.  isporedi  crjeuorepka. 

CRl^ENOREPICA ,  /.  vidi  erjcnorepka.  samo 
u  Jambrcsiccou  rjecniku  (sa  c). 

CRl^ENOKEPKA,./'.  riibocilla.  isporedi  crjouka 
pod  b.,  ci-jeuorepac,  crjeuorepica.  samo  u  Jijelo- 
stijenccvu  rjecniku  (43t)''  sa  c).  Od  crlcii  i  rep. 
isxjoredi  crveuorepka. 

GE:^EN0ST,  crjenosti,  /'.  rubor,  c'/jcw,  cr{enilo. 
od  prosloga  vijeka,  iemedu  rjeinika  u  Bjelosti- 
jenccvu  (sa  c) ,  it  Jambrcsicevii  (set  c  1,880!"),  n 
VoUigijinu  i  u  StuUcevu.  Da  mu  .»<«  krvna  crjo- 
nost  kaze  na  obrazu.  A.  d.  Bella,  razg.  40.  Ostane 
biloca  od  krulia  a  od  vina  crlcnost.  J.  Banovac, 
razg.  228. 

CRLENOVAC,  Grjenovca,  m.  covjek  is  Grlc- 
nova.  Vikuu  Bjelic  Grjenovca  Peru.  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  284. 

OR^jENOVLAS  ,  adj.  criuibus  rubris.  samo  u 
StuUcevu  rjecniku. 

GR^^ENOVO,  11.  selo  u  Bosni  hUzu  l>ije}inc, 
isto  koje  pisu  Crue}evo,  na  karti  ,Crjenovo'.  Dok 
progazi  pustu  Semberiju,  pak  se  masi  luga  po- 
savskoga ,  lugom  prodo  .selo  Crjenovo,  a  kad 
prode  selo  Crjenovo,  te  je  bio  pokr.aj  vodo  Save. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  278. 

GRIjjENOZEMI^AN  ,  adj.  rubricosus.  samo  u 
StuUcevu  rjecniku,  sa  koji  cc  biti  i  naiincno. 

GR]|jENSKI,  adj.  miniacous.  snmo  u  StuUcevu 
rjecniku.  rijec  nepousdana. 

CR^ENSTVO,  11.  rubor,  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku, sa  koji  je  i  nacii'icna. 

CR^iENUKATI  SE,  crjenucGm  se  i  crjenukam 
se,  ini})/.  .subrubere.  samo  it  StuUcevu  rjecniku, 
ga  koji  ce  biti  i  naciiicno. 


\  GR^fcNAHAN  ,  cr|ei'ialiiia ,  adj.  dcm.  cijcn. 
samo  It  StuUcevu  rjecniku.  rijec  nepousdana. 

'  GRI,jl';NAK,/;r|ei'iaka,  m.  a)  I'leka  loza  vinova. 
u  Jlrvatslioj.  ,(Jrlonjak'.  B.  Sulok,  im.  59.  —  b)  lio- 
uialisus   (Tcojlr.   J.   Sloser,  kor.  413    445. 

CRljiENASAN,  cr|ei'iasna,  adj.  dem.  crjon.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  neptouzdana.  isporedi 
crjei'ialian. 

CR^KNENK,  «.  tinctura.  samo  u  lijelnstijen- 
cevu  rjecniku,  sa  snacoiem  koje  je  stavjeno  (,cr]e- 
neno').  isporedi  crvjene. 

CRTjiENETI,  crjenim,  impf.  ruboscere,  rubore. 
-no-  je  pio  jusnom.  govoru  od  staroga  -na-,  mjesto 
cegu  je  u  istocnom  -ne-,  u  sapadnom  -ni-;  aU 
-iii-  pisu  i  u  drugiiii  govorimn.  mjesto  c  nalasi 
se  i  starije  c,  a  pre.d  J  nalasi  se  i  v,  o  cemii 
•eixli  kod  crjon. 

1.  ncprelazno:  postajali  crfen,  rubescore.  samo 
u  Mika(inu  rjecniku  (,cr]enifci,  biti  erven,  rubere'). 

2.  sa  se,  cr^enu  biti  i  tu  crfen  kao  prosipati 
od  sebe,  nom  kao  sjaii,  rubere.  a)  sa  c  mjesto  c 
i  sa  v  pred  }  (vidi  kod  ci-jen).  samo  ti  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Jere  se  nebo  crvjoni.  Anton 
Dalm. ,  nov.  tost.  24.  h)  sa  c  mjesto  c  a  bez 
V  pred  j.  samo  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u 
rjecnicima  Vrancicevu  (crjeniti  se,  rubere  Itl), 
lijelostijencevu  (crjenim  se,  ^rubeo)  i  it  Jambre- 
sicevu  (crleuim  se,  ruboo).  Cigova  krv  u  rozicali 
so  crjeui.  F.  Vrancic,  ziv.  19.  —  c)  sa  c  i  bez  v, 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjeinika  it  Mika^inu  (crje- 
niti se,  rubosco),  u  BeUnu  (crjeniti  se,  rubeo,  ru- 
besco  (1321'.  lOJi'),  ii  Voltigijinu  (orriithen),  ?«  Stu- 
Ucevu (crjeniti  se,  rubere,  lubescerc)  i  u  Viikovu 
(crjeniti  se,  rubere).  Svitlo  crjeniti  ja  rubin  na 
prstili ,  cafir  se  modriti ,  bilit  na  rukavih  biser. 
M.  Marulio  88.  Crjeni  se  bok  lo-vavi.  I.  Ivani- 
sevic 105.  Zafir  se  modrase,  rubin  crjehase  (,crje- 
nase').  B.  Kniarutic  8.  Obraz  mi  se  crjeni.  V. 
Andriasi,  put.  129.  Mnoz  neizbrojnu  grijeha  mo- 
jijeh  ja  razbirajuci  crjenim  se.  353.  Grjenis  se 
fcijalom  svijeme.  I.  Dordic,  mand.  88.  Dok  se  vina 
,crjenijaliu'  u  sudma.  J.  Banovac,  pred.  106.  Vidi- 
cemo  prijilemeuite  ruziee,  koje  se  .  .  .  krvju  za 
Isukrsta  prolivenom  crjene.  _F.  Lastric,  svet.  53. 
Kad  vidite  crjeniti  se  nebo.  Ziv.  is.  98.  U  obrazu 
se  crjenim  od  stida.  M.  Zoricic,  osm.  (53. 

CRLIV,  adj.  vidi  crvjiv. 

CRI^IVACA,  /.  vidi  crvjivaca. 

CRMAN,  ermna,  adj.  ruber,  erven,  xiii — xvii 
vijeka,  aU  vrlo  rijetko,  i  to  sa  e,  mjesto  kojega  je 
stav(eno  c  kako  bi  danas  glasilo.  isp/oredi  Grmnica. 
izmedu  rjeinika  samo  u  StuUcevu  (tinctus,  in- 
fectus, iz  brevijara)  i  u  Danicicevu.  —  Postana 
isfoga  kojega  je  crvcu,  sa  starijim  m  mjesto  v, 
kojim  se  m  samijenilo  ii  erven.  —  Faraona  st  ko- 
lestnicami  pogrnzi  vh  niori  crtmbnemt.  Domen- 
tijan-'  317.  Prcide  ne  cn,mnoje  see,  ut  t-i.mnoje 
ono  i  mracnoje  zitija  more.  Glasnik  11,  117.  Ot 
mora  crmnago.  Arkiv  9,  92.  —  it  imcnima  mje- 
snijcm,  kao  Crmau  Kal,  Grmna  Gora  itd.,  vidi 
na  po  se. 

CRMAN  KAii,  Crrana  ICala,  m.  selo  u  hrvat- 
skom  primorjii  u  VinodoUi  xv  vijeka,  a  tada  je 
c  glasilo  6.  isporedi  crman.  Selo  ko  so  zove  Grman 
Kal.  Mon.  Croat.  114.  K  recenomu  sclu  Crmnu 
Kalu.  115. 

GRMAN,  Crmiia,  m.  a)  selo  blisu  Decana  kod 
scla  Sjcrosi  i  Susice  na  Drinu  xiv  vijeka,  a  tada 
je  pred  r  bilo  b  mjesto  c.  isporedi  crman.  Serosi. 
St  Crfcmnemi..  Glasnik  ii.  12,  48.  101.  Od  Grtmiia. 
50.  —  b)  neko  bije  u  hrvatskom  primorju  a  u  Istri 
pjeva:  crman.  B.  Sulek,  im.  59. 


CKMCINA 


835 


CRN 


CKMCINA,  /.  ncho  mjesto  xiv  vijeka  u  Uitvl  n 
sadnii'ioj  Srbiji,  a  tada.  jc^pral  r  hiln  e  wjcsto  (•. 
Meidu  Maslici  i  mezdu  CrLuiciiiomi..  Ijotup.  sr. 
18J7.  4,  51.  Danicic  3,  472. 

CEMENSKl  LUGOVI,  m.  pi.  mjesin  hlizu  Ihc- 
nopola,  inace  Mostar  i  Mustafa-pasiiia  (Jnprija. 
u  jednoga  pisca  xvn  vijeka,  u  Icoga  jr.  jos  c  pred 
r  mjesto  c.  Do  mfsta  rekomago  CrtiiiOnBsky  lu- 
govi,  blizt  Aiidi-ijana  Poja  cli.ni.  lioda  i  pobojSe 
zovomo  Mostari..  po  .sledi  imciinva  sk  Mustafa 
pasina  cuprija.  Glasiiik  22,  224. 

CRMNA  GOEA,  /.  vidi  Cnia  Gora  pinl  (i. 

CRMNICA,  /.  rijeka  i  oJco  ne  kraj  u  Criioj 
Gori.  od  xiv  vijeka,  a  u  to  je  vrijeme  prcd  r 
bilo  c  mjesto  c.^  isjwy'edi  crman,  od  ceya.  je  i  po- 
stalo.  Selo  u  Ci-imbiiici  imoiiomi.  Broeli.  Mou. 
Serb.  113.  Danicic  3,  472.  Crmiiica  je  icupna  'j;o- 
tovo  kao  i  primorje.  Vuk,  rjeo.  Si.5».  Evo  idu 
krvavoj  Crm(ii)ici.  Pjev.  ern.  41.  Kad  spodobis 
bogatu  Crmuicu.  Nar.  pjes.  vnk.  .5,  83.  —  prcd  n 
maze  se  m  promijeniti  no,  v,  te  glaxi  i  Crvnica. 
tako  XV  vijeka:  Durasevic  iz  Grvnioo.  Moti.  serb. 
463.  Marko  iz  Crvnice.  4G4.  Danicic  3,  4")0.  — 
izbacKJHci  m  prcd  n  govori  se  i  Crnica.  Vuk, 
rjec.  815b.  Dode  pa.sa  u  Crnicu.  Slariiie  10,  22. 
Doke  Vuksan  u  Cniicu  dode.  Pjcv.  crii.  19.  Rano 
podranila  (vojska)  put  Cmicc,  da  iidro.  ua  Tui-ko. 
Ogled,  sr.  173.  Pa  okreni  uz  Cniicti  r'jekn.  Osvet. 
3,"^  72. 

CRMNICAXIN',  1)1..  I'ovjek  iz  ( 'nun ice.  a  nase 
vrijeme,  izmcdu  rjecnika  u  Vnkovn.  nkroint  u  mil.: 
Ci'mnicani.  8  desne  st.raue  stavi  (,'nnni('"iiu\  Nar. 
pjes.  vuk.  5,  247.  —  i  hez  in  (fi.ili  (.'rmiiica) :  Od 
svijeh  Cniicaiia.  .Stariuo  In,  22.  U  to  dose  k  I'lluia 
Crnirani.  Pjev.  ern.  40. 

CKMNICKl,  adj.  .v<o  pripada  Cniinici.  it  iiase 
vrijeme,  izmcdu,  rjecnika  ii.  Viikorii.  Polataj  mi 
enunicko  glavaro.  Nar.  pjes.  vuk.  .">,  S3.  1  criij- 
nicku  oblazi  nahiju.  5,  2.-i.  Na  rlno  ravna  poja 
crmnickoga.  Pjev.  cm.  24.  Ali  ceiuo  viru  <'rui- 
nickomey  79.  —  i  hcz  m  (vidi  Crumica):  Kas 
iiapreriia  nahijo  Crnicko.  Pjov.  ern.  21. 

CRMNITjO,  n.  color,  samo  u  Slidicerii  rjrciiikii, 
za  kojijc  bcz  .suiiine  i  nai^ineno,  sa  ziiaeenciii  kojc 
je  slni!(eno. 

CKMPURAST,  adj.  ctil.i  criipuia;,t. 

1.  CRN,  ci-na,  in.  niger.  —  Akccnul  kaki  jc  ii. 
stavfenom  gen.  sing,  masc.,  iaki  je  u  svijeiii  obli- 
cima  nomiiialiiijem  i  ii  svijcin  slozcnijem  koji  sii 
zamijenili  nominalnc ,  osim  ace.  sing.  masc.  jed- 
nakoga  s  voin.  i  osim  voc.,  koji  se  gocori  samo 
n  slozenom  oblicju.  izmcdu  nominahiijeU  obtika 
joS  je  i  zadiii  slog  dug  u  gen.  i  inslr.  sing,  fan.: 
erne,  cfnoni.  u  sloeenijem  oblicima  svijem  mijeiia 
se:  cfiii.  —  Kompar.:  crui:  a  u  nekih  pisaea  i 
ei-niji  (vidi  dale  pod  8).  —  c  je  postalo  od  sta- 
rijega  c :  sa  c  dolazi  od  xni  vijeka ,  a  sa  i-  od 
XIV  (oidi  da}e).  —  Kor.  skar,  pokrivati. 

1.  sa  e.  od  xiii  vijeka  (vidi  prri  priinjer),  ali 
sada  samo  pio  nekim  krajeviina,  izmcdu  ijcenika 
u  Vrancicevu  (ater,  furvus,  niger,  puUus),  u  Bje- 
lostijcncevu;  Jambresiievu,  Voltiijijinu  (27)  t  l)a- 
nicicevu.  C!ri.ni  Vrfchi.  Mon.  serb.  11.  Grhni.  kaniy. 
94.  Crtni  gvozdt.  Glasnik  15,  282.  Crnu  sukuu. 
Mon.  Croat.  102.  Sunco  crno  kako  struno  vrice. 
Anton  Dalm.,  apoc.  6,  12.  Zemja  crno  lice  razli- 
kimi  zlanieni  cvitov  pokrivsi  narcsi.  P.  Zorauic-  2. 
U  crnu  goru  uputi  se.  271'.  A  bihu  nni  crna  pera 
sva  od  krvi  ustrapana,  onoj  crnoj  ptici.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  19'J.  U  planinu  crnu  goru.  200.  Crnini 
se  ogi-nu.  350.  Odvrze  abit  crni.  F.  Gtavinic,  cvit 
52.   Nijedan  pozuat  ga  ne  luogase,  za  sLo  obraz 


cm  od  puta  imase.  224.  Ako  kada  juhe  ostajaso, 
ukup  s  crnim  kruscem  niotaUu  mu.  224.  V  crnu 
.sam  c'vilila.  P.  Vitezovic,  odi].  40.  Crni  dimi  mo- 
taju  se.  J.  ICavauin  396.  Vec  krat  morah  roc'  crno 
za  belo.  M.  Kuhacevic  54.  Crno  oci  tvoje.  Nar. 
prip.  mikul.  105.  Krajevicu  Marko  crnu  goru  jase. 
Nar.  pjes.  istr.  1 ,  28.  —  i  mjesto  prezimena : 
Crni  .lui'aj.  Mon.  cro.at.  288. 

2.  sa  c.  od  XIV  vijeka  (Crtni  vri.lii..  Mon.  serb. 
144),  izmcdu  rjecnika  u  3iikalinii,  u  Bclinu  (114''. 
509''),  lljcloslijenccim  (55),  Voltigijinu  (24),  Stu- 
liievn,  Vukoini  i  Daniciccvu. 

(I.  II  pravoin  znacei'm: 

a.  cc^adc  i  sto  sc  kao  ccfcide  misli,  tijclo  mu, 
dijclovi  tijela  mu..  a)  (cfadc:  Arapin,  Oiganin: 
Svu  ostalu  druzbu  crnu  crni  hadum  k  sebi  viknu. 

1,  Gnndnlic  390.  Mavrac  crni.  ,T.  Kavanin  212. 
Nit  me  zovu  gospojom  Grkinom,  vec  Arapkom 
crnom  prosjackinom.  A.  Kacic ,  razgov.  160.  Te 
udarih  crna  Arapina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  376.  Vrani 
koi'ii  a  crni  junaci  (Arapi).  2,  021.  Bog  ubio  crna 
Giganina!  3,458.  (!rni  c.e  Arapin  biti  gclat,  ko.ji 
se  u  pjcsmi  naziva  cm:  Vojo  zivot  i  pa.saluk 
turski  uego  sab)u  i  crna  golata.  Ogled.  3.  Vl,ah 
(,Latinin'.  isporcdi  Karavlali)  :  Erdejani.  Mauro- 
vlasi,  crni  i  cr}eni  Latini.  .1.  Kavai'iin  238.  driigo 
cejade:  Dika  crna,  al'  jo  milokrvna.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  (i37.  vrag  se  misli  kao  ce}ade:  Satir  si  crni 
vrag.  i  s  rozma  na  glavi.  I.  Gundulic  150.  Crna 
si  mi  vraga  dala.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  517.  Ni  davo 
nije  onako  ern  kao  sto  |udi  govorc.  Nar.  posl. 
vuk.  213.   Ni  vrag   cm    ni    mati    mu   bijela.  212. 

',  mjesto  vraga  duh:  Nalepete  dusi  crni  u  taj  mjosta, 
ka  su  svcta.  .1.  Kavanin  36ii.  ccjadc  sc  vaziva 
crno  i  ]io  crnom  odijelit;  udoinca,  kaludcr :  Dohro 
toj  znaju  erne  udovice.  M.  ^'ctl■auic  2,  383.  Tu 
su  cme  udovice.  V.  Doseu  H>6.  Oj  boga  ti,  crni 
kaljudero.  Nar.  iijes.  vuk.  2,  371.  Nego  sami  crni 
kaluiteri.  4,  103.  u  torn  smislu  i  Jlugarin :  A  svrh 
svega  bugar-!;aI)anii'U  i  na  glavu  bugarsku  Su- 
baru:   nacini   se   crni    Bugarine.   Nar.   pjos.  vulc. 

2,  138.  po  odijelu  cc  biti  i  ,Orna  Krajica':  U  Hr- 
vatskoj  se  pripovijeda  za  nokakvu  Crnu  krajicn. 
.  .  .  U  drugoj  bansko.j  regomenti  u  Janinici  blizu 
tiu'sko  graniee  iinaju  na  glavici  zidine,  za  koje 
so  ju'ipovijeda  da  je  ondje  sjedila  Crna  kra|ica. 
U  tijeui  zidinama  kazu  da  so  privida  kojesta. 
Vuk,  rjec.  815.i.  ce}adetu  dolazi  i  kao  nadiniak: 
Zore  Crtni.  Spom.  sr.  2,  26.  —  b)  iijelo  (,put-), 
obrazi,  riika:  Kvezaua  tuj  frusta  kolonnii  jio  taj 
put  sva  crna  da  osta  I'legova  trudna  jjut.  N.  Na- 
loskovic  1,  135.  Sud  je  raoj  da  Plakira  bijele  vile 
omrce,  neka  ostaue  grub,  .  .  .  i  kako  je  zla  srca, 
da  je  i  crna  obraza.  M.  Drzic  148.  Onako  ce  tje- 
lesa  prokletije  biti  vele  tamna,  ruzna  i  crna.  M. 
Divkovic,  bes.  405.  A  uza  me  Arapka  dovojka. 
zagrli  me  crnijeni  rukama.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  378. 
U  latar-a  erne  rnke  a  b'jela  pogaca.  1,  380.  — 
c)  oko:  Kako  izreei  mogla  bi  do  vika  oni  dar 
Majveci,  ijuda  onaj  nika  od  crnili  ociju.  H.  Jjiicic 
2(J6.  Crne  oci,  zlatne  kosi,  a  rumeno  lice  ima. 
I.  Gundidic  299.  Ne  zna,  kakve,  jdavc  Ii,  crno  Ii 
0(3i  ima.  A.  Kanizlic,  bogojub.  449.  Ali  Turci  ne 
vidite?  ispale  vam  crne  oci!  Nar.  pjes.  mikl. 
beitr.  1,  23.  Oj  na  ove  duge  noci  ko  no  Jubi  crne 
oci,  ne  pada  mu  -san  ua  oci.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  222. 
Divna  Ii  sam  i  rumena!  jos  da  imam  crno  oko, 
sve  bih  Turke  premamila.  1,  336.  U  devojke  crne 
oi-i  kao  magiiia.  1,  345.  U  devojcice  crne  ocice. 
1,355.  —  dj  obrre,  hrk,  brada,  kosa:  Crne  obrvi 
uzvite  nacinom  miseca  u  pr\'i  dan,  ki  jo  za  mi- 
nom.  H.  Lucie  208.  .Samur  kalpak,  a  obrve  crne. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  201.  Crni  brci  pali  do  pusaka. 

3,  157.  Visok  junak,   tauak  u  pojasu,   bola   lica, 


CKN 


83(1 


CKN 


onii  nausnica.  2,  481.  Pusti  irim  biadu  do  iiojasa. 
'J,  370.  Crn  mu  pon'iii  jiojas  picinaSio.  2,  '18'i.  — 
c)  krv:  Al  i  I'lPga  isjiod  Nikopuja  bas  u  boju  criia 
krvca  porja.  M.  A.  Kojkovic,  sat.  -18.  I  o  sab|i 
rukavico  crnoni  krv|u  nainii'iono.  Nar.  pjes.  vuk. 

1,  178.  Od  iiokata  lijn  krvca  orua.  2,  33.  Iz  niko 
nm  iTiia  krvca  podc.  3,  -11.  Svega  g'  crna  krvca 
oV)alila.  2,  IHd.  Po  kanionu  i  po  crnoj  krvci  gazi 
juiiak  liarambasa  Limo.  3,  312.  —  f)  utrohice, 
ijifferice:  Grdim  iiiii  jo  rami  iiaciiiio,  vido  mu  so 
cruo  utrobico.  Nai'.  pjo.s.  vuk.  2,  (i32.  Ispalo  imi 
crno  gigorice.  2,  .5(53.  —  {/)  ijed:  Kupus  vimno- 
zaje  crni  jid.  V.  KnoZovic,  osni.  200.  Koga  budo 
gospodovat  crni  .ji<l  oH  zlovojnost,  .suit  co  vidi(, 
ubojstva,   dim.  Turl.  blago  2,  57. 

b.  zivutiua  i  lioji  dio  tijela  joj ,  hosa ,  sto  god 
od  koze:  a)  kon:  Ugleda  tri  koiia,  jediinga  cr|otia 
kao  krv,  drugoga  crna  kao  uga|,  a  trccoga  iiuta 
kao  catVaii.  Nar.  prip.  vuk.  122.  Trazi  u  vojsci 
crna  koiia  boz  bijega.  IGG.  Crni  koiii  a  crni  ju- 
iiaci.  Nar.  pjos.  vuk.  3,  224.  —  b)  krava :  Kan' 
da  b'  crnoj  kravi  ob  noc  mrak  dodao  koju  pomoc. 
V.  Dosen  ti2.  Ako  je  i  crna  krava,  bijelo  mlijeko 
daje.  Nar.  jiosl.  vuk.  4.  —  c)  ovca,  jagnc:  Belo 
ovco  po  I'jihovom  miSjonu  slabijo  su  od  ovaca 
crnili.  M.  R.  Milicevic,  s  dun.  3'J.  Te  pogodi  ono 
jagjie  crno.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  20.  —  d)  pas:  Pas 
veoma  cm.  I.  Drzii,  nauk  gon.  21().  Cr(n')  pas,  bio 
pas,  sve  jisi,  ter  psi.  Poslov.  dan.  11.  —  c)  plica: 
Polefele  dvije  tice  erne.  Nar.  pje.s.  vuk.  4,  388. 
A  tako  ti,  crna  tice  vrane!  2,  50.  —  f)  vran, 
gavran:  S  napravam  cudnime  bjese  se  jedan  dan 
tim  perjem  tudime  uresil  crni  vran.  I).  Raiiina 
38'J.  Bijeli  golub  sred  kih  strana  rodite}  je  ci'na 
vrana.  I.  Gundulic  249.  Crni  vrane  preletio.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  95.  Pa  ga  podaj  ernim  gavranov'ma. 

2,  507.  —  g)  kitkavica :  Kukala  je  crna  kukavica. 
A.  Kacic,  razgov.  35).  Zakukala  crna  kukavica. 
Ogled,  sr.  185.  —  h)  golub:  Golub  bijelih  lica 
Jubi  i  crnijeh  golubica.  J.  Kavaiiin  257.  —  i)  orao : 
Otet"  bi  se  iu]ada  uzela  strasnom  criicu,  ki  ju 
hvata ,  golubica  jakno  bijela  cruom  orlu  iz  no- 
kata.  1.  Gundulic  391.  —  k)  labud:  Sta  je  bili 
gavranova,  ili  crni  labudova,  toliko  je  naci  }udi 
kojim  nered  ne  naudi.  V.  Dosen  175.  —  I)  mrav: 
Kad  inrav  crni  okrilati.  V.  Dosen  18.  —  m)  zmaj: 
A  pod  barjak  crni  zmaju   spase.   Nar.  pjes.  vuk. 

3,  68.  —  n)  sivotina  koja  je  po  svojoj  vivti  crna, 
te  joj  je  u  imeiui  ovaj  adjektiv,  pridjeven  dragoj 
rijcci,  gledaj  kod  rijeci  kojoj  je  pridjceen,  kao: 
buba,  gudac,  gusjeuica,  kosovic,  orao,  itd.  — 
o)  dio  tijela  kakvc  zivotine,  ito  god  od  tijela  joj, 
od  kose:  Kogb  crtnt.  Mon.  serb.  498.  Opali  mu 
crnu  inededinu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  153.  Cnie  kape 
kroja  bugarskoga.  3,  319. 

c.  bile  i  slo  god  od  iicga:  a)  groedc,  k(uk,  vino: 
Ako  viditi  (ii  anu)  grozdje  crno,  toj  prilikuje  sraecu. 
Zbor.  1391'.  Od  crnog  grozda.  P.  Bolic.  2,  187.  Ras- 
polagaiio  crnoga  kjuka.  2,  187.  Vino  crno,  cr|ono, 
bilo.  M.  Dobretic  317.  II  cruom  so  viuu  vise  stre.si 
razvija.  P.  Bolic  2,  31.  —  b)  treh'ia:  Crna  tresiia. 
P.  Bolic.  2,  145.  —  c)  zrno:  Al'  ni  lirpa  od  senico 
crnom  zrnu  ne  da  lice  ...  da  mu  sine.  V.  Dosen 
128.  —  d)  triiina:  Pak  izvadi  dve  erne  triiine. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  510.  —  c)  kava:  Da  popije  crnu 
kavu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  339.  —  /)  ugjen :  Od  takvo 
lino  klado  crni  ugjcn.  V.  Dosen  219.  —  g)  bijlce 
kojimajc  u  imenti  ooaj  adjcktie,  pridjeven  driigoj 
rijeci ,  gledaj  kod  rijci-i  kojoj  je  pridjeven ,  kao : 
bijc,  bokvica,  bor,  brijest,  cavka,  cemerika,  dri- 
jenak,  dud,  glog,  grab,  grasac,  jagoda,  jason, 
jova,  kata,  lipa,  luk,  nietla,  omaii,  patligan,  slan- 
kauu'iika,  sjcz,  topola,  trn,  zeleuika. 

d.  tjoru,  suiua:  a)  crna  jc  kad  )icina  liica:  Za 


sto  CO  manon  bijcs  svijoli  strana  okolo  skrsiti 
zclon  lijos  od  vihar  oliolo  .  .  .  Vaj  ne  ce  cut  pastir 
u  gori  u  crnoj  ni  vila  ni  satir,  sto  jo  plac  i  trud 
moj.  M.  Vetranio  2,  IH.  Na  planini  od  visine  malo 
kada  zima  gine ;  snigovi  su  i  lodovi ,  vitrovi  su 
i  smetovi;  noj  su  kose  i  kalpaci  tamnc  magle  i 
oblaci  .  .  .  Eto,  erne  gore,  brate,  oglcdalo  li  poza 
te.  V.  Dosen  Ki.  Crna  gora  listom  urodila,  sitnim 
listom  i  zolonom  travom.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  273. 
Pripovijeda  so  kad  padnu  (skakavci)  do  na  zelenu 
sumu,  za  nokoliko  niinuta  ostano  suma  orna.  Vuk, 
nar.  ])osl.  252.  —  b)  gora  se  nazvoa  crna  i  radi 
gustine,  radi  koje  se  ne  vidi  u  noj  dalcko  (ispo- 
redi  da(.e  pod  k.):  u  loin  smishc  moze  biti  u  ovijem 
primjerima:  Kad  na  te  napadvi  gusari  u  crnoj 
gori,  no  moj  to  se  prid  nimi  pripadnuti.  P.  Hek- 
torovic  19.  Crna  goro,  zao  mi  jo  na  to,  u  tebi  je 
kamen  stanoviti,  pod  liim  sjedi  Mujo  jadoviti,  suze 
roni  a  godine  broji.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  367. 

o.  zcmja,  lice  joj,  blato:  a)  zeinja  koja  se  crni- 
loin  svojim  razlikuje  od  drugih,  te  se  i  zove  tako: 
Crna  zeni|a.  Vuk,  rjec.  815'>.  isporedi  crnica  i 
zem|a.  —  b)  sto  je  skoro  svaka  vise  ili  mane  crna, 
naziva  se  crnoni  zeni^a  koja  god,  kad  se  ne  trazi 
razlika  ismcdii  jedne  i  druge:  Njeko  crnu  zemlu 
tezi,  njeko  sine  more  brodi.  I.  (Jundulic  136.  Ter 
nihovom  brzo  krvi  svu  omasti  Z6m]u  crnu.  340. 
Srp  ostrozub  zuto  lice  ne  (psenice)  na  crnu  zemju 
obori.  A.  Vitajic,  ost.  14.  Cine  mu  se  pokloni  do 
erne  zemje.  J.  Banovae,  prod.  134.  K  crnoj  zemji 
savita  jauce.  A.  Kanizlid,  utoc.  191.  Da  6e  se  do 
erne  zemje  pokloniti.  A.  Kanizlii,  kam.  69.  Sve 
sto  crnu  zemju  gazi.  V.  Dosen  72.  Na  trbuhu 
moras  u  vik  listi,  misto  hrane  crnu  zemju  jisti. 
M.  A.  Ee}kovic ,  sat.  93.  Skide  svoj  novi  sesir, 
pak  masuci  nime  do  erne  zemje  zafajuje  naravi. 
171.  Do  erne  mu  se  zemje  pokloni.  A.  Kacic, 
korab.  176.  Svak  mu  se  klaiia  do  erne  zemJe. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  3.  Ja  sam  zejan  bela  sveta, 
.  .  .  erne  zom)e  i.spred  sebe,  vedra  neba  iznad 
sebe.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  139.  Vedro  se  nebo  ras- 
klopi,  crna  se  zemja  zatrese.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  222. 
Stade  erne  zemje  tutiiavina.  3,  240.  Crna  zem)a 
ispuca  od  suse.  2,  3.  Te  se  gora  preodede  listom, 
crna  zem]a  travom  i  cvijetom.  3,  3G7.  Svi  junaci 
iiikom  ponikose  i  u  eruu  zemju  pogledase.  1,  601. 
Mrtva  pala  na  zemjicu  crnu.  1,  574.  Pokloni  so 
do  zemjice  erne.  2,  69.  Pod  liim  spava  Memed- 
aga  s  Fatom  djevojkom,  dusok  iui  je  crna  zemja 
i  rosna  trava.  1,  450.  —  c)  osobito  se  naziva  crna, 
kad  se  ima  na  imm  iznutra  kakva  je,  kako  je  ii 
noj ,  t.  j.  da  a  noj  nema  svjetlosti,  da  se  u  tioj 
ne  vidi  (isporedi  i  dale  pod  k.):  Ter  (u)  crnoj 
kad  zemji  budes  me  viditi.  D.  Raiiina  8V>.  Da 
me  prija  cinis  u  crnu  zemju  zakopati.  J.  Ba- 
novae, razg.  10.  U  crnu  zemju  spravi.  V.  Dosen 
50.  Crua  zenija  iii  (zmije)  pokriva.  191.  Jos  ne 
prozdire  crna  zemja  ovu  dusu.  L.  Eadic  7.  Kriz, 
koji  staso  u  tamnosti  ernom  zenijom  vas  po- 
krivcn.  A.  Kacic,  razgov.  IB.  Crna  zemjo,  no 
budi  joj  teska!  Nar.  pjos.  vuk.  3,  521.  Crua  mu 
zemja  kosti  izmetala!  Nar.  posl  vuk.  345.  u  torn 
je  siiiisla  u  2Mslovici  koja  se  govori  kad  se  spo- 
mcne  velika  bo^a,  crni  prist:  Crnoj  se  zemji  ne 
pokazao !  Nar.  posl.  vuk.  345.  kao  da  se  ne  po- 
kaze  nigdje,  ni  ondje  gdje  se  ni  vidjeti  ne  moze. 
—  d)  lice  joj :  Jestojska  jo  ma  jedina  nepoznano 
gorko  travje ,  .  .  .  kami  tvrdi  meko  uzglavje ,  a 
razkosna,  jaoli,  iiernica  suba  zemja  crna  lica.  I. 
Gundulic  219.  —  e)  blato:  Da  tko  zuto  miiia 
zlato  i  za  crno  dade  blato.  V.  Dosen  63. 

f.  2>reda,  konci,  platno  i  driigo  tkane  i  od  nega 
sto:  a)  svila:  Svakom  svilom  uavezeuo  a  najvise 
cruom  sNilom.  Nar.  pjos  vuk.  1,  17S.  —  b)  coha: 


CEN 


837 


CRN 


Sve  u  crnqj  fiohi  vedenickoj.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  154. 
—  c)  odijelo,  mho,  strnka,  cnlma:  Mnozim  ti  nam 
si  crno  rulio  postavio.  P.  Hektorovic  21.  Crno 
ruho  uzmi  iia  se,  jer  ti  nosu  tuzne  glase.  M.  Div- 
kovio,  plae  G.  O !  mnogu  ti  zaogrnu  ii  oflifu  bulu 
crnu.  V.  Dosen  35.  Vase  bi  so  vladiko  crua  ruha 
nanosile.  Nar.  pjes.  bog-.  45.  U  crnu  me  struku 
zavijala.  2,  407.  Crno  no.se  oko  glave  (alme.  H,  224. 

g.  dim,  wngla,  (Mali:  Magle,  oblaci ,  nin'ne 
tmine,  crui  tlimi,  ogui  iivi,  vojsci  od  pakia  druzbu 
cine.  I.  Guiidnlie  480.  Sve  obujmiva  magla  frna. 
445.  Nebo  se,  pokri  sve  oblacim  cniima.  L).  Ra- 
liina  134.  Podsmijesi  vedri  i  slaci  puni  grada  crni 
oblaci.  I.  Giindulic  2.32.  Sunce  svjet|e  sine  iza 
crna  oblaka.  I.  V.  Bxmic,  mand.  3.  planina  od 
ohlaka:  Ugleda  se  oblak,  koji  kako  da  bi  iz  nike 
dubjine  gori  uzhodio,  od  mnkle  tnti'iavino  tiran, 
sada  se  u  toran  stvori,  sada  n  razlicite  knle,  .  .  . 
dok  najposli  u  jednii  crnu  planinu  oljrati  se.  M.  A. 
Rejkovic,  sat.  175. 

h.  inralc.  fama,  sjeii:  Gdi  je  tamnost  cri'ia  lonca. 
M.  Marulic  2'.I3.  Prid  kom__r.nii  ghilie  noci  mralc 
pogine.  I.  Giindulic''  183.  Sto  ueini  puk  pakjeni, 
kad  iz  erne  pode  tmine.  480.  Crna  .sjena  put  ta- 
bora  Turke  vrati  i  Po]ake.  347.  Ima  crni  mrak 
za  svidu.  V.  Dosen  49.  Ne  dobiva  to  s  visine, 
dal'  iz  erne  ima  tmine.  232. 

i.  noc :  Neka  u  ovakoj  cnioj  no(''.i  ne  budem  se 
nazret'  mo(^i.  I.  Gundulic  243.  Zivine  ci-nom  noci 
tako  hode.  A.  Vita}ic,  ist.  351.  Prije  ce  crna  noc 
svititi  a  dan  nocne  bit  naravi.  A.  Vitalic,  ost.  14. 
noc  crna  udjeia  cev>(i:  Zvijezda  lijepa  i  }uvena 
bjese  obsjala  nebo  vecc,  i  razlikosti  uresena  zerala 
svukla  erne  odjecp.  I.  Gnndnlic  51  I.  hoc  crna 
sestra  hijeloiii,  dann:  (Jrna  sosti-a  bijcia  dana.  P. 
Kanavelic,  dubr.  (I. 

k.  mjesto  (jdje  nema  srjctlusli,  gdje  ne  ne  ridi, 
mracno,  tamno:  a)  strana:  Prem  se  je  htjelo  za 
smrt  moju  mjesto  ovako  glulio  i  piisto,  gdi  stra- 
sivo  sjenu  svoju  spusta  dubja  grai'ie  gusto.  Ab, 
oruzje  me  prikorno  .  .  .  sad  u  ovoj  crnoj  strani 
sred  pustosi  sej  velike  pusto  od  mene  i  ti  ostani. 
I.  Gundulic.  186.  —  b)  tamnica:  Pod  zemju  se 
put  obrne  .  .  .  put  tamnice  tmaste  i  erne.  I.  Gun- 
dulic 471.  Sad  klad'te  ga  va  crno  tamnico.  Nar. 
pjes.  istr.  1,30.  —  c)  paJcao  i  mjesta  u  nenm: 
Razvedrite,  ci'ne  spile,  oblak,  pod  kim  vik  vo- 
dimo.  I.  Gundulic  100.  Zli  ce  pasti  u  ponore  dno 
pakjenih  crnih  jama.  236.  Sdrhtase  se  jazi  crni, 
propas  plamom  vecijem  buknu.  475.  Dusira  cr- 
nijeb  dvora.  I.  Kanavelic,  iv.  555.  S  ernim  se 
paklom  dize.  V.  Dosen  5. 

1.  bijeg,  pecat  (hula),  hoja,  mustilo  (murecep): 
Svaku  vatru  cada  slidi  i  bilig  se  crni  vidi.  V. 
Dosen  87.  Digni  der  mi  rukav  desne  ruke  da  ti 
vidim  tri  bijege  erne.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  549.  Cr- 
nom  bulom  zabulana.  1,  95.  Od  koje  boje  oli  ti 
masti  imaju  biti  svete  odice?  Imaju  biti  mise 
mrtacke  od  erne.  A.  Kadcii ,  bogosl.  88.  Obojiti 
crnom  bojom.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  381.  Sto  je  more, 
da  je  crn  murecep ,  .  .  .  ne  bi  moji  ispisala  jada. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  401. 

m.  prah  puscani.  zrno  piiscano,  mjesto  hojega 
je  u  2>jesini  kruska:  Sritose  se  ter  se  udarise 
s  crnim  praom  i  teskim  olovom.  A.  Kadcic,  razg. 
96.  ,Ia  se  uzdam  u  brata  mojega  da  ce  za  mnom 
ponijet'  dai'ove:  iz  pusaka  crnijeh  krusaka,  od 
saba)a    krvavih   marama.    Nar.   pjes.  vuk.   3,  268. 

n.  lada:  Videc  gdi  se  spravno  erne  i  velike 
teske  plavi  .  .  .  uputise.  D.  Ranina  SSb. 

o.  novae  (pjenes),  ne  bio,  srehren,  nego  odmjedi: 
Pjenez  nam  se  crni  mece,  bijela  i  drobna  jaspra 
ugrabja.  I.  Gundulic  485.  Na  jjlatu  crnijeh  pinez 
tvoris  tuzbu.  488. 


p.  more  od  sumpora,  u  paklu,  i  drugo:  S  lijove 
strane  raztvora  se  crno  more  od  sumpora  i  od 
pakla  raztopjena.  B.  Cuceri  21.  Sve  propasti  crno 
more.  V.  Dosen  187.  —  more  koje  se  zove  Crno 
More  vidi  kod  moi'e.  vali  na  Crnom  Mom :  Ostaju 
mu  na  siroku  .  .  crni  vali  u  istoku.  I.  Gmidiilic  321. 

)-.  vatra  u  pnklu:  V  vik  vatrom  pliva  i  suzami 
nu  zaliva ;  al'  ni  iskre  ne  iiotrne  suzno  more  vatre 
erne.  V.  Do.sen  11. 

s.  crno  mosc  biti  i  ito  srijetlo,  kad  potamni: 
tako  i  xamo  sunce:  Sunce  posta  ci-no  kao  vreca 
od  kostrijeti.  Vuk,  otkr.  6,  12. 

t.  crna  kreda.  crna  mast,  crni  secer,  'ridi  kod 
kreda,  mast,  secer. 

u.  crni  prist,  vidi  kod  jiriiSt.  isporedi  crnac. 

V.  imcna.  u  kojiina  je  kakav  supstantiv  s  ovi- 
jem  adjektivom ,  to  se  nima  sovu  rijeke,  jezera, 
po}a,  gore,  sela,  kaka  god  mjesto,,  kao  Crna  Glava, 
(hiia  Gora,  Crna  Rijeka,  Crni  Kao,  Crno  Vrelo 
iid.  gledicj  da}e  na  po  sc. 

X.  bez  supstanliva  dolazi  u  srednem  rodii,  rede 
II  senskom,  u  ublicima  nominalnijem. ,  onakim 
kakvi  sii  sada  u  obicaju,  znaceci  sto  god  crno. 
a)  crno:  aa)  kao  mrak  koji  se  iihvati  po  ccinii : 
Kako  viliri  stralioviti  s  gradom,  s  dazdom  kad 
nasrnu,  ter  se  svjetlos  bude  skriti,  a  ostane  nebo 
u  crnu.  ,1.  Palmotic,  dubr.  58.  —  bb)  kao  crna 
boja  koje  JK  sto,  crni.lo,  crnoia:  Hoces  znati  kada 
ona  (be|da)  zrije?  Kad  joj  zrno  u  crnu  se  krije. 
J.  S.  Re|kovic. ,  kuc.  325.  —  ce)  crno  mastilo 
kojim  se  pise:  Dopusti  da  koliko  stratim  kapa) 
crna  nioga,  ako  i  tmasta,  da  toliko  primam  mita 
ncbi'skoga.  .1.  Kavaiiin  311.  —  dd)  crno  mjesto 
na  ccnin:  Crno  od  boba,   hiluu].   Mikaja  47'i.  52a-. 

—  ee)  sto  se  crno  nahvata  za  uoktom.  Do  crnoga 
isi)od  nokta.  Poslov.  dan.  17.  Koliko  erno  iza 
nokta.  Nar.  posl.  vuk.  146.  Ni  koliko  crno  iza 
nokta.  220.  —  jf)  sto  god  crno  iim  se  mo^e  sto 
pokriti,  u  sto  se  inoze  zaviti:  Hrabrena  s  glavioe 
jos  perja  dvignite  i  vase  kouice  sve  crnijem  po- 
krite.  M.  Vetrauic  1,  1.52.  Uzme  kriz  i  zavije  u 
crno.  I.  Bandulavid  108.  —^gg)  crno  odijelo:  Obu- 
ko5e  se  u  crno.  Zbor.  43.  Sto  se  crnim  odijevate. 
M.  Vetranic  1,  29.  Mnoge  udovice  u  crnu  dni 
traju.  1,  39.  Dode  u  crnu  zavit  vas  redovnik.  F. 
Lukarevic  269.  Obuceni  u  crno.  Mikaja  47a.  u 
crnu  izajde  z  gorkimi  tugami.  Oliva  44.  U  crno 
se  obuku.  S.  Margitic,  fala  129.  Da  se  rece  misa 
u  crnu.  A.  Bacic  342.  Stase  krajica  nad  onom 
prilikom  sva  placna  i  zalosua,  u  crno  obucena. 
.r.  Banovac,  razg.  163.  Rodbina,  koja  se  u  crno 
oblaci.  A.  Kanizlii-,  bogo|ub.  550.  .^uba  ti  se  u 
crno  zavila!  A.  Kacic,  razgov.  26.  Crno  svrci, 
b'jelo  vrci.  Nar.  pjes.  vuk.  193.  Ugledala  Omera 
devera,  vas  u  crno,  a  na  koiia  crna.  1,  466.  Sto 
za  liima  do  pet  koiianika ,  sve  u  crnu  na  vra- 
nijem  korima.  3,  157.  To  se  nine  majke  ojadise 
a  sestrice  u  crno  zav).se.  2,  561.  MIoge  li  si  majke 
ojadila!  mloge  sestre  u  crno  zavila!  3,  26.  Tako 
se  u  crno  ne  zavila!  Nar.  posl.  vuk.  310.  Dode 
Mijatovica  raspletena  i  u  crnu.  S.  ^ubisa,  prip. 
241.  —  hh)  crno  —  bijelo,  sto  god  dvoje  protinno 
jedno  drngom:  Pepeo  lica  pogrespana  .  .  .  bi  na- 
cinit  toli  znana ,  .  .  .  da  za  crno  bijelo  ukaza  na 
obrazu.  I.  Gundulic  221.  Vara  te  sa  svijeh  strana, 
za  bijelo  ti  crno  daje.  A.  Vitajic,  ost.  335.  Od 
bila  cinite  crno  a  od  crna  bilo.  J.  Banovac,  prip. 
156.    Kazes    mi    crno    za   bijelo.    Poslov.  dan.  46. 

—  h)  crna:  ,ni  bijole  ni  erne'  hoce  reci:  ni  da 
ni  ne,  ni  rijeci :  Niko  sprema ;  ni  b'jele  ni  erne. 
Nar.  pjes.  juk.  290. 

/^.  ti  pjrenesenom  smislii:  a)  o  celadetn:  aa)  o  ce- 
ladclu  grjesnu,  zlu  (neva(aln),  kao  ulirfan^i  grije- 
sima  isUjcm  djelima,  o  dusi  takoj,  o  c((adeta  koje 


CRN 


838 


CEN 


inale  nije  ilohro  n  ccmu  yod:   Poka/>iju  /-  dvoi-a 
dobrotn,  uuutra  su  c-nii  zlocoiu.  F.  Lastiie,  ned. 
30:2.  Cnii  prid  ispovidiiika  dolazo,  a  cniiji  odlazc. 
A.  Kanizlit-,  boKolub,  1  lii.  Prislupa  na  ispovid  i 
vidi   da  so   ucini  jos   cn'ii   iipgo   bijaso  doSa.  M. 
Zorii'i6,    zic.    121.   KeiTiii    bijase   mi  josto   fvi'ii, 
zaboraviiiji  i  sl4up)i.  G.  Zolic  12.  o  dusi  grjesnoj: 
Lasuo   paim   i   posrmi    i    doiicsu    dusu   emu.   V. 
Dosoii  112.  —  hh)  o  (r(tid(iu  tumihi ,  nusku:   Do 
ispusti  orna  kaurina!   Nar.  pjos.  vuk.  if,  .'540.  Sto 
mo   plaSis    crnim   kaiii-iiioinV  4,  294.    Jankoviiu, 
crni    kauriiio!   Nar.  p.jos.  .iuk.  270.  —  cc)  o  ie^a- 
detu  ncurcciiu,  jcidiui,   i(dosnii:   Da  ti  jos  iiisto, 
ci'ua  i  zalosiia,  Uazeui.   A.  Kauiiilic,   kain.  7.  — 
dd)  0  glasonoii,  Icoji  nod  erne  (salosnc)   glase: 
Moj  sokole,  crni  glasonoSa !  Oglod.  sr.  2.  —  h)  o 
obrazu,  u  ce(adcta:   aa)  obra.z  na  kom  se  ne  po- 
Icasuje  slid,  po   tome  celade   crna  obraza  Icao  i 
besohrazno:  U  Cigankc  jo  crn  obraz,  al'  jo  puna 
torba.    Nax-.    po.sl.    vuk.  iiiiS.    Znas    li    da   kaluder 
mora    imati    tvrd    i    crn    obranV    Cr.    Zelic   79.  — 
bb)  obras  po  kom  je  kno  popala  sramotci,  na  sii- 
prot  svijetiii  obrazu ;  po  tome  ce(ade  crna  obraza 
kao  sramotno,  prijekorno:  Crn   obraz  u   svitloj 
ha)ini  cnii  se  vidi.  Poslov.  dan.  11.  Crn  ti  obraz 
modu   drugaui.  11.   Crn  ti  obraz  bio !   Nar.  pjos. 
vuk.  1,  109.  No  juris'tO;  crn  vi  obraz  bio !  4,  42.S. 
Crn  ini  bio  obraz  na  divanu  pred  samijum  bogoni 
istinijem !  2,  1.   Crn   ti    obraz   na   bozem   divanu 
kako  ti  je  daua.s  na  megdanu.  2,  .^58.  —  e)  o  do- 
gadaju  zlu,  nenrecnn ;  o  glasu,  Icojim.  se  jav^a  slo, 
iti  mjesto  glasa  o  h'lizi  (pismm) ;  o  vremenu  kad 
himi  Hi   kad  je  zlo:    aa)  dogadaj:   To   orno  jes 
sto  se  sad  .sgodilo.    F.  Lukarevic   121.  Drugi  do- 
gadaj  jest   crniji  i  zalostniji.   A.  Kauizlic,  kam. 
829.  —   bb)   knlga :   I   <lonese   zlo   glasove :    crira 
knigu   pod   krioce.   Nar.   pjes.   vuk.    1,  95.   Sino6 
mene    crna   kiiiga   dode.   1,  395.   —   cc)   vrijeme, 
doba,  cas,  dan,  godina:  Sinoc  mono  crna  kiiiga 
dodo,  crna  kiiiga,  a  u  doba  cruo.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  395.   Ti  u  z'o  cas  kulu  nacinio,  a  u  gori  euru 
isprosio,  u  najcriii  svate  pokupio !  3,  237.  Nek  su 
niajci  crni  danci ,  a  .sestriei  godinice.  1,  178.  Bi- 
jele  novce  vaja  ostavjati  za  erne  dane.  Nar.  posl. 
vuk.  12.  Doci   c'le  i  lioniu   crn  petak.  09.  —  d)  o 
ccmu  sto  bi  trebalo  sobom  da  je  dobro  Hi  da  mu 
je  dobro ,  da  je  u  dobrii  Hi  da  je  na  dobro,  alt 
nije  iiego  naopako,  zlo  je,  zlo  mu  je,  u  zlu  je,  na 
zlo  je.  aa)  zivot :  Crn  ti  zivot,  Koimien  barjaktare ! 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  179.  Cni  vi  zivot!  izela  ve  zmija! 
vidite  li  da  smo  izginuli?   3,215.  —  bb)  pamet: 
Gdjo  si  snio  zakopano  blagoV   Crna  ti  pamet  za 
do  vijeka!  S.  l^ubisa,  prip.  266.  —  cc)  sreca:  Dok  u 
tamnost  ne  posrnc  i  ne  nacte  srico  (;rne.  V.  Dosen 
148.  —  dd)  dika,  Ivvala,  glas  (u  istom  znaienu): 
Da  se  musku  opi-egjaca  k  bedri  vrze  niisto  maca, 
bas  bi  vrlo  crnu    dilcu   zapreg   dao   torn   coviku. 
V.  Dosen  162.  Vas  je  zivot  pun  tamuosti,  pun  i 
pripun   fale   erne.   270.    Da    izgubit    glavu    voli, 
duSmaninu   dok   odoli,    neg'    raditi   da   pobigne, 
crn   glas   sebi   dok   dostigne.   194.  —  dd)  vese(e: 
O  Dordije,  veseje  ti  crno!  Nar.  pjes.  vuk.  4,  159. 
—  ee)  jeto:   Pokisnuce,  pak  crno  mi  lito.    M.  A. 
Kejkovic,  sat.  108.  Neg  ako  je  i  jeftino  zito,  svo 
jednako  on ,   crno  mu  lito !   kruh  prodaje.  66.  — 
jf)  kosuta:  Zle  ti  srne,  a  kosute  erne!  Nar.  pjes. 
vuk.  4,  390.  —  gg)  sir :  Crn  ti  sir  bez  hjeba '  Nar. 
posl.  vuk.  345.  —  hh)  u  torn  mnislu  ,metnuti  konae 
crn  komad  u  torbu',   nciniti  mu  kaku  stetu:  .Ta 
sam  mnogim  crn  koniad  metuuo  u  torbu.  J.  Kajii';, 
boj  119.  Metnuti  kome  crn  komad  u  torbu.  Nar. 
posl.  vuk.   178.  —  e)  0  cemu  -sto  je  sobom  zlo, 
pa  se  osivi  svega  zla  .sto  je  u  nemu  samom  joste 
rijeijii  crn  kaze  da  je  i  zalosno ,  zalost  zadajc, 


kao  ti  crno  zavija  onoga  koga  se  lice,  aa)  zlo: 
Grill  jest  zlo  od  svih  zala  najcriie  i  najialosnijc. 
P.  Kncievic,  osm.  82.  —  bb)  rasiip:  Upisaui  svud 
so  vide  crni  raspi  snirti  blidc  J.  Kavaiiin  27.  — 
cc)  .stela:  Crna  ti  iz  ruku  steta  trudak  otinia. 
A.  Kanizlic,  utoc.  37.  Tako  mi  svo  crna  .steta 
no  poniela!  Nar.  posl.  304.  Tako  mi  svo  crnom 
stetoiu  ne  ])oslo !  304.  —  dd)  nesrcca :  Vrag  na- 
nese  i  m'urd-a,  (trna :  evo  li  ti  Amzc  kapetana.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  38.  Vrag  nanese  i  nesrcca  crna  ono 
pasce  Gojena  Halila.  Pjev.  crn.  210.  —  cc)  judi: 
Plati  li  baba  tjtkupV  .ladi  je  crni  znali.  S.  J^m- 
bisa,  prip.  202. — ff)  tako  je  i  zima  crna:  Kada 
crna  ziuia  dojde,  onda  no  veli:  hop,  hop.  D.  Rapic 
19(i.  Lito  proje,  crna  zima  dode.  A.  Kacic,  razg. 
135.  Ifioto  prodo,  crna  zima  dode.  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  439.  .la  ne  znadoni  u  sedani  godina  kada  li  mi 
crna  zima  dojde,  kad  li  nieni  b'jelo  jeto  prode. 
Nar.  ]ijes.  juk.  462.  — ■  f)  o  ccmu  Ho  je  po  sebi 
ruzno  kah'  se  rijccju  crn  jo.i  jace  da  je  rubio: 
aa)  rug,  pogrda:  Tad  ce  zona  s  tamnim  diugom 
tamna  sinut  s  crnim  rugom.  V.  Dosen  52.  Bi 
osrainor.en  najc:niijem  pogrdam.  D.  Mattei  92.  — 
bb)  carolije:  .Ter  bo  boga  ti  na  stranu  mei'^e.s,  a  vi- 
rujes  erne  carolije.  M.  A.  Ecjkovic,  sat.  89.  —  g)  o 
cemu  .sto  po  sebi  ne  hi  bilo  ruzno  kazc  se  rijccju 
crn  da  jc  ruzno,  jiogrdno,  sramotno:  aa)  trun: 
Lasno  od  ovoga  cesta  prilioda  ostaje  koji  crni  trun 
posteiiu.  A.  Kadcie,  bogosl.  397.  —  bb)  krpa:  Ako 
bi  se  na  stvar  .  .  .  namirili ,  kojo  ne  bi  razumili, 
.  .  .  odma  bi  trista  crni  krpa  pisaocu  priboli.  V. 
Dosen  ix.  —  cc)  bifcska :  Da  ne  propusti  Inez  erne 
bijezke  ovi  .siiiod,  dvi  .stvari  bijezi.  A.  Kanizlic, 
kam.  284.  —  h)  ,cru  tofter',  ki'iiga  u  koju  se  zapi- 
stiju  rSavi  ludi:  U  crn  tetter  koga  za))isati.  (Za- 
bijeziti  ga  kao  rdava  coeka).  Nar.  posl.  vuk.  338. 
3.  komparativ :  a)  cfni,  od  xvi  vijeka  (vidi  da]e 
primjer  M.  Marulica),  a  tako  i  danas.  aa)  sa  c : 
Da  u  crni  dan  opet  se  povrati.  D.  Barakovic, 
vil.  104.  —  bb)  sa  c:  Tamnost  criia  lonca.  M. 
Marulic  293.  Prikaza  se  .  .  .  drugi  pas  criii  i 
grubsi.  I.  Drzic,  nauk  gond.  216.  Cnii.  Mika]a 
46i>.  481'.  Zlo  od  svih  zala  najcriie.  P.  Knezevio, 
osm.  82.  Sto  je  criie,  sto  li  gore,  izroci  se  tezko 
more.  V.  Dosen  14li.  Naj<:riiijem  pogrdam.  D. 
Mattei  92.  Cm  obraz  u  svitloj  hajini  cnii  se  vidi. 
Poslov.  dan.  11.  Cnii.  Stulic  70''.  Vuk,  rjec.  815*. 
U  najcriii  (cas)  svate  pokupio!  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  237.  Bijase  mi  joste  cnii.  G.  Zelic  12.  Criie 
lice  (u  vina).  P.  Bolic  2,  145.  Cnii  od  lonca. 
Magaz.  1868.  GG.  Cnii  danak.  Osvet.  2,  54.  i  u 
srednem  rodu  bez  supstantiva  kao  napmjed  pod  x  : 
Kaludere,  umrla  ti  mati.  —  Va  istinu  eriie  ne 
ponesoh.  Nar.  posl.  vuk.  128.  —  b)  crniji.  samo 
u  dva  pisca  prosloga  vijeka  i  u  litdinu  rjecniku 
(509^').  Nesricni  svi  kolici,  koji  brez  )ubavi  go- 
spodina  Isukrsta  svoj  grisni  zivot  provode,  a  jos 
mlogo  nesricniji,  cniiji  i  zalostniji,  koji  svoj 
grisni  zivot  brez  jubavi  svrsuju.  A.  Kanizlic,  uzr. 
151 .  Crni  prid  ispovidnika  dolaze  a  crniji  odlaze. 
A.  Kanizlic,  bogolub.  113.  Crnija  nego  sotona. 
I.  J.  P.  Lucie,  nauk  1. 

2.  CRN,  m.  robigo.  isporedi  crn  daje  pod  3. 
od  prosloga  vijeka,  izmeiu  rjecnika  samo  u  Stu- 
licevu.  Medu  svima  bolestima  .  .  .  najnaudnejsa 
jest  onaj  crn,  to  jest,  kada  zrno  zitno  iznutra 
citavo  bas  onako  pocrni  kao  da  je  izgorjelo  i 
bas  kao  istucen  ugjen  postane.  I.  Jablanci  82. 
Proti  crnu  u  zitu  ne  imade  lika.  82.  Trup  od 
drva,  sto  crv  ili  crn  bjese  umorio.  A.  Kalic  350. 
Da  ne  bi  griid  otuko,  da  ne  bi  cm  opogamo.  428. 

3.  CRN,  /.  1.  robigo,  medfika.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmcdu  rjecnika  u  Belinu  (imber  urens  5ti6i') 


CEN 


839 


CRNAC 


i  u  Stulicevu  (rubigo).  isporedi  crn,  m.  !^etine  sve 
prida  crni.  I.  Dordic,  salt.  264.  —  2.  nigrum,  cr- 
nina,  crno  Ho.  it  jednof/a  pisca  pro.sloga  vijeJca. 
S  tim  poniisaj  od  komina  crni.  J.  S.  Rejkovic, 
ku6.  140. 

4.  CRN,  neko  selo  Jcoje  se  samo  po  imenu  spo- 
mine  jirijc  naSepa  uremena,  i  to  fta  o:  (!ri,ni,.  S. 
Novakovi6,  pom.  151.  jc  H  mushoya  Hi  je  zen- 
skoga  roda,  ne  zna  sc. 

GRN.A .  m.  iiiic^mtisko.  xiii  nijeka,  a  tada  je 
hilo  c  mjesto  c.  Criia  dvornik.  Zak.  vinod.  nii.  u 
spomciiicima  lutinski  pinamjciii  dohizi  i  xi  rijeka: 
,Crina'.  F.  Eai'-ki,  doe.  6G. 

CRNA  BARA,/.  ime  vijesiivKi.  1.  si'lii:  a)  a 
Srhiji  tri  sda:  jedno  ii  okrtigii  cdeksiiKickoni, 
driu/n  zi  sahackom,  trece  u  niihmi.  K.  .Tovanovii 
92. 'l78-  Sr.  Nov.  1879.  175.  —  h)  sclo  ii  Bnsiii  ii 
okrug ti^svornickom.  Statist.  85.  —  c)  sclo  u  Ba- 
natu.  Sem.  prav.  1878.  9R.  —  2.  mjesto  pod  ni- 
vama  i  livadama  u  Srhiji  ii,  okrugn,  va]fvskom. 
ISIiva  u  Crnoj  Bari.  Sr.  Nov.  18f!l.  •12(i.  Livada 
Crna  Bara.   1874.  280. 

CRNA  ctlKA,  ./'.  hrdo  u  Srhiji  u  okruija  krii- 
sevai'kom.  M.  D.  Milicevic,  srb.  725. 

CRNA  DOLINA,  /.  selo  u  Bosni  u  oknign.  hi- 
hackoin.  Statist.  54. 

CRNA  DRAGA,  /.  selo  ii  hrvafskoj  krujini 
hlizu  Petri  lie.  Schem.  za;;r.  1875.  1!I0, 

BRNA  GtLAVA,  /.  selo  «  Srhiji  it  okniijii  kru- 
sevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  1;;2. 

CRNA  GORA ,  /.  1.  hitzeviiia,  kojo  se  I'lrgda 
zvala  Zetu  (s  medama  kojc  sit  se  mijenule).  sa- 
dasnim  imenom  pomine  se  od  xv  vijeka,  vjijprije 
sa  o  mjesto  sadasi'iega  c:  Makarije  oti,  Crtnj'je 
Gori.  Vuk,  prim.  11.  Mon.  serb.  538.  Danicic 
3,  473.  .sa  e  od  xvi  vijeka :  Pahomijo  ot  t  Crmije 
Gori  ott  Reke.  Vuk,  prim.  13.  Danif-ic  3,453. 
A  kod  tvoje  zem]e  drzavine,  zemje  tvojo  Bara  i 
Ulcina,  Crnp  Gore  i  Bjelopavliea.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  530.  Pokraj  mora  lomnoj  Gnri  Crnoj.  2,  534. 
od  mila  «  pjesmama  i  Gorica:  Ceta  mala  od  Go- 
rice  Crne.  Ogled,  sr.  247.  —  2.  selo  kod  sela  Ptit- 
nikovica  na  poluotoku  PeJeMu.  Scbem.  rag.  187G. 
45.  u  spomemcima  2nsa7iim  latinski  spomine  se 
XIV  vijeka.  Mon.  rag.  1,  lfi7.  173.  281.  —  3.  gora 
u  Bosni  hlizu  Kluca  gdje  izvire  Sana:  Crna  Gora 
Zem|op.  bos.  25.  —  4.  u  sadnsnoj  Srhiji  u  okrugn 
uzickom  do  nasega  vremena  knezina,  od  koje  sada 
ima  ime  .crnogoi-ski  srez'.  xvi  se  vijeka  pisalo  c 
mjesto  sadasnega  c:  Vb  podtkrilije  Cri.nije  fior_y. 
Vuk,  prim.  17.  19.  Danicic  3,  473.  Knezina  Crna 
Gora.  Vuk,  dan.  2,  63.  M.  D.  Milicevic,  srb.  624. 
640.  —  5.  gora  hlizu  Prizrena  kod  sela  Sik(e  na 
Drinti  i  Suhoj  Rijeci  xiv  vijeka,  a  tada  je  hilo 
c  mjesto  c:  Na  Crtnu  Goru.  Cilasnik  15,  286.  Da- 
nicic 3,  472.  —  6.  gora  vise  ^egligoua  i  Skop]a. 
sp)omine  se  od  xv  vijeka,  a  toga  se  vijeka  i  poslije 
pisalo  c  mjesto  c:^Vi.  podkriliji  Crtnj'je  Gory. 
Starine  1,  49.  Vt  Crtnoj  Gore  vh  strane  Skopja 
grada.  50.  Kltcevista  pod  uvesije  Crtnije  Gorv. 
Glasnik  8,  149.  Vt  Crtnoj  Gori.'OIasnik  22,218. 
sada  Crna  Gora,  turski  Kara  dag.  dva  pisca  xv 
i  XVI  vijeka  sovu  je  Crmua  Gora:  vioze  biti  da 
se  prije  doista  zvala  tako  pa  joj  ispalo  m  (ispo- 
redi Crmniea  i  Crnica)  i  neki  pisci  xv  vijeka  vec 
pisali  tako  bez  m ,  a  neki  jos  sa  m :  OtL  tudu 
kt  OvBcju  Po]u  obiti  idfihu  .  .  .  Prestdtse  ze 
Crtmnuju  Gnni  vLzvrastajett  se  dospott.  Glas- 
nik 42,  308.  U  L'rtmnyje  Gory  vyse  Zogligova. 
:^etop.  saf.  61.  Danicic  3,  472.  —  7.  pi.  Crne  Gore: 
a)  gore  medn  Plavom  i  Budiml,om  kod  /Ac  lii- 
jeke  i  .sela  Vrmo.'ie  i  Graca  xiv  vijeka,  a  tada 


je  hilo  c  mjesto  c:  Crtnimt  GoramL  medn  Pla- 
voniL  i  BudimjomL.  Mon.  serb.  95.  Glasnik  ii. 
12,  43.  Danicic  3,  472.  —  h)  mjesto  kod  Hrejina 
II  Iirratskom  primorju  xv  vijeka:  Senokosu,  ka 
se  zove  Crni  Gori.   Mon.  croat.  .52. 

CKNA  KOSA,  /.  kosa  hlizu  sela  Drebiicc  u 
hrvatskoj  krajini.  Kras  218. 

CRNA  MLAKA,  /.  mlaka  u  Bitvi  kod  sela. 
Varasovaca  u  Srhiji  xiv  vijeka:  Za  crbnu  mlakn. 
I^etop.  1847.  4,  54.'  Danicic  2,  80. 

CRNA  RI.TEKA,  /.  ime  rijekama  i  mjestima. 
a)  u  hnmtskoj  krajini  potok  koji  utjece  u  Plit- 
ricka  jezcra:  Crna  Eijeka.^Kras  206.  —  h)  u  Hr- 
vatskoj neko  mjesto  hlizu.  Cazme  xiv  vijeka  u  spo- 
meniku  latinski  jdsanu:  Ecclcsia  s.  regis  Stephani 
in  Clierna  Reka.  Mon.  e]i.  zagr.  2,  95.  —  c)  u 
Bosni:  on)  rijeka  Icoja  utjece  u  Vrhas  izmedu 
■Jajca  i  Bane  Luke:  Crna  Eijoka.  Zomjop.  bos. 
23.  Glasnik  20,  295.  —  hb)  dva  sela:  jcdno  u 
okrugn  hihackuvt  a  druyo  u  zvornickom:  Crna 
Rijeka.  Statist.  50.  99.  —  d)  u  Srhiji:  aa)  rijeka 
kojn  izvire  u  Krivom  Viru  i  kod  Zajedara  utjece 
uTiviok:  Crna  Reka.  Vuk,  rjec.  815''.  M.  D.  Mi- 
licevic, srb.  828.  zorc  se  i  ('ini  Tiniok  i  Krivo- 
virski  Timok.  M.  D.  Milicevic,  srb.  873.  —  hb)  oko- 
lina  kroz  koju  tecc  la  rijeka:  Crna  Reka.  Vuk, 
rjec.  81oij.  —  ce)  selo  u  okrugn.  uzickom,  koje  se 
spomine  od  xiii  vijeka:  Ribici  sl  CrLiiovt  Rukomt. 
Mon.  serb.  11.  Danicic  .3,  473.  Crna  Rijeka.  M.  D. 
Milicevic,  srb.  621.  Crna  Reka.  K.  .Jovanovic  151. 
—  e)  vi-ie  Noroga  Pazara  kraj  Ihra  manastir,  ko- 
jega  je  erkva  u  pccini:  C'nia  Rijeka.  Vuk,  rjec. 
815''.  Glasnik  21 ,  71.  —  /)  rijeka  negdje  blizu 
Slipa  XIV  vijeka:  Sv.  Georgijo  Polozky  na  rece 
CrLnoj.  Glasnik  24,  255.  —  g)  u  pjesmi  mjesto 
rijeka  Crnojevica  n  Crnoj  Gori:  U  rodbiuu  u 
Eijeku  Crnu.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  573.  vidi  kod  Cr- 
nojevic. 

CRNA  STJ.TENA,/.  a)  zupa  akojiij  jc  Mileseva. 
xiii  vijeka,  a  tada  je  hilo  c  mjesto  c:  Vi.  zupe 
Crtnoj  Stene  vl  meste  rekomenib  Milesova.  Mon. 
serb.  561.  Mileseva  vt  zupo  Crr.noj  Stene.  72. 
Danicic  3,  473.  —  b)  zidi.ne  od  grada  na  Dunaini 
ni.ie  velikog  Serdapa  na  visokoj  stijeni:  Crna 
Stena.  M.  D.  Milicevic,  srb.  953. 

CRNA  TISNICA,  /.  vidi  kod  Tisnica. 

CRNA  TRAVA,  /.  selo  u  Srhiji  u  ukrugu.  nis- 
kom._^  Si\  Nov.  1879.   175 

(,'RNA  ilSTA,  n.  pi.  iteko  mjesto  kod  sela  Do- 
morica  na  TJrimu  hlizu  Prizrena  xiv  vijeka,  a 
tada  je  hilo  c  mjesto  c.  Na  Crtna  Usta.  Glasnik 
15,  283.^  Danicic  3,  473. 

r:RNA  VAS,  Crne  vs'i,  /  selo  ii  Lici  xv  vijeka, 
a  tada  je  hilo  c  mjesto  <■.  V  <'rnoj  Vsi.  Mon. 
Croat.  168. 

CRNA  VODA,  /.  zaselak  sclu  Markuieocu  u 
Hrratskoj  u  podzupaniji  zugrehackoj.  Pregled  17. 

1.  CENAC,  crnca,  m.  crn  corjeki  drugo  sto  crno, 
i  ime  mjestima.  akcenat  se  mijena  u  voc.  sing.: 
cfnce,  i  u  gen.  pi.:  crnilca.  1.  monachus,  kaluder, 
po  crnom.  odijehi  nazvan  tako.  xiii  i  xiv  vijeka, 
a  tada  je  mjesto  e  bilo  c ;  izmedu  rjeinika  samo 
a  Baniiicevu  (crLni,CL).  tako  sa  c  po  urkvenim 
knigama  i  u  jednoga  pisca  pjrosloga  vijeka.  Ustavi 
vi>  fiemt  crtntct  sLbort.  Stefan  kr.  3.  Nekojemu 
ci-Lncu.  Mon.  serb.  49.  St  crtntci  liilani.dartskymi. 
66.  Popi.  crtnict.  SO.  MnozLstvo  stbravt  crtnLct. 
91.  Da  se  crnoi  i  crnice,  kaluderi  i  kaluderice, 
izbavo.  D.  Obradovic,  bas.  227.  —  2.  Aethiops, 
Arapin  (crni).  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  a 
Mikulinu,  Belinu  (498a)  j  Stulicevu.  a)  sa  c  mje- 
sto c  (vidi  kod  crn) :  Strasno  oblicje  onili  cniac. 


CRNAC 


84u 


CRNCIC 


P.  Kadovfii',  iiao.  '2t)0.  Od  cnioev  u  Afiiki  ubijen. 
P.  Vitezovir,  kron.  Id.").  Diugim  cniac  zliito  bero. 
P.  Vitczovii',  cvit  141.  —  b)  sa  c:  Crime  haduiu 
oiU  skoii.  I.  GuiuUilic''  310.  Prikaza  juj  .so  soUina 
II  prilici  oil  jediioga  criua.  B.  Ka.sir. ,  j)oi'.  12(1. 
S  crnciiii  I'cdra  jiribivavsi.  I.  Akvilini  (!5.  jisal. 
119(120),  .").  Cniaca  iiiiioz  udi|o  iia  I'lili  jn-ispi.  J. 
Kavai'iin  'MM.  Etioji.ska  Jo  zt"i!i|a  iia  ])iivru('Mi  iiije- 
stu,  .  .  .  s  toga  su  cnici  I'lO  iiijcstani.  I.  Hordic*', 
salt.  22ii.  CiiK'.a  stiti  od  suiu^a  da  no  o;[ion.  I'oslov. 
dan.  11.  Crnca  uiiiiva.  11.  No  iiiozos  veio  trpjet 
cruce  liqiezo  moivsko.  A.  Kalio  .547.  -  8.  sub- 
fuscus,  crnotiianasto  mt(il;u  ieladc.  samo  u  lie- 
linu  rjccniku  (14!)'').  bcz  potvrde.  —  4.  ivie  rije- 
kaiiia:  a)  putok  xt  Slavoniji:  Jos  to  drugo  vodo 
natapaju  . . .  Pakra,  Cernik,  Crna<:  i  Orjava.  M.  A. 
Be|ko%'ic,  .sat.  25.  piiti,  i  Crnac.  Regf.  sav.  72.  — 
b)  potok  u  Hrvatskoj  koji  utjecc  u  l.onu  :  ( 'riiac. 
Reg.  sav.  lit.  —  .5.  ime  selima:  a)  «  Hrvatskoj 
tri  sela :  jedno  u  podzupaniji  varazdinskoj  i  dva 
u  zagrcbaikoj,  sva  tri  u  mjestana  Crnec.  Progled 
23.  24.  44.  .Sclicm.  zagr.  1875.  70.  122.  —  b)  u 
hrvatskoj  krajini:  aa)  dva  sela  blizu  Brii'ia:  Gori'ii 
i  Doi'ii  Crnao.  Sehem.  segn.  Ib71.  IG.  —  bb)  jedno 
kod  I'etrine.  Eazdjoj.  22.  —  cc)  jedno  kod  Siskn: 
,Cernec'.  Schom.  zagr.  1875.  24.  —  c)  selo  u  Sla- 
voniji  u  podzupaniji  dakovackoj :  Crnac.  Proglod 
107.  Schem.  zagr.  1875.  145.  —  0.  morska  riba, 
hoja  se  save  i  cnie].  L.  Zore,  rib.  19.  vidi  criie.}. 

—  7.  ime  bijkama:  a)  neka  loza  vinova  crna 
grozda.  B.  Sulek,  im.  44.  —  b)  nigella  L.  B.  Su- 
lek ,  iin.  44.  —  c)  jiolygonum   avioiilare  L.    483. 

—  d)  ,cniac',  polygouum  L.  59. 

2.  CRNAC,  crnca,  m.  carbunculus,  cmi  prist. 
u  Vukovti  rjecniku.  isporedi  crii. 

CRNAC,  Chica,  in.  a)  u  Hercegovini  blisu  Mo- 
Stara  dva  sela :  Genii  i  Doiii  Crnac.  Schem.  hero. 
1873.  74.  i  aba  brda  na  kojima  su.  Glasnik  22, 
21.  22.  65.  oba  se  sela  uzimaju  i  za  jedno  a  gri- 
jeskom  pisu  i  , Crnac'.  Statist.  105.  —  b)  takodcr 
u  Hercegovini  malo  selo  blizu  Trebina.  Statist. 
122. 

CRNACAC,  crnacca,  m.  subfuseus,  crnomanasto 
musko  cejade.  samo  u  Belinu  rjecniku  (149'>).  is- 
poredi crnac  3. 

CRNACKA,  /.  selo  u  sadasnoj  Srbiji  negdje 
izmedu  Kucajine  i  Morave  xiv  vijeka,  a  tada 
je  bilo  c  mjesto  c:  CrnacBskaa.  Mon.  serb  197. 
Danicic  3,  475. 

CRNACKI,  adj.  1.  monasticus.  isporedi  crnac 
pod  1.  XIII  i  XIV  vijeka,  a  tada  je  bilo  c  mjesto 
c;  izmedu  rjecnika  samo  tc  Banicicevu  (3,  475). 
Crtntctskoje  pravilo.  Stefan  kr.  4.  CrHnbCBskago 
cina.  Sava  7.  Obtstine  crtntCBskoj.  Domentijana 
158.  Sfcbort  crBntctskyj.  Donientijanb  57,  — 
2.  aethiopicus.  isporedi  crnac  pod  2.  prosloga 
vijeka  u  jednoga  pisca,  koji  mjesto  6  pred  k 
ima  s,  kao  sto  se  po  tiekim  krajevima  govori  i 
u  drugim  rijecima.  Kako  se  dogodi  u  crnaskoj 
zemji.  A.  Kadcic,  bogosh  316.  —  3.  sto  pripada 
wjestu  Crnci  blizu  Prizrena.  xiv  vijeka.  CrBntfiki 
brodb.  Glasnik  15,  300.  Danicid  3,  453.  —  4.  .sto 
pri^jada  selu  (Jrncima  i  (udima  u  nemu :  po  tome 
u  pjesmi  i  ,selo  crnaoko'  mjesto  Crnci:  Od  Pi- 
pera  sela  crnafikoga.  Pjev.  cm.  238. 

CRNAD,  /.  caligo,  ,niska  magla'.  Slovinac  1880. 
389.  isporedi  criiad. 

CRNAJA,  /.  neka  bara  u  Srbiji  u  okrugti  po- 
drinskom.  Sr.  Nov.  1871.  796. 

CRNAJKA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  krajin- 
skom.  K.  Jovanovic  124.  U  selu  Crnajei.  M.  D. 
Milicevid,  srb.  947. 


CRN  A.I  SKI,  adj.  sto  p)ripada  selu  Crnajei  (vidi 
Crnajka):  Cmajska  op.stina.  K.  Jovanovii  124. 
Cniajska  Eoka.  M.  D.  Milicovid,  srb.  943. 

CRNA  ST,  adj.  subniger,  criikast.  od  proiloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Gospa 
crnastoiii  odicoin  odivona.  A  Kaniilic,  utoc.  378. 
Uzilazili  su  misnici  na  koju  god  stinu  brdastu 
u  odici   crnastoj  i  ponisoiioj.   A.  Tomikovid  125. 

CHNASNICA,  /.  potuk  u  Hercegovini  blizu  Mo- 
stara.  utjecc  u  Listicu.  Glasnik  20,  395.  22,  20. 
66.  Sclioni.   liorc.   1873.   16. 

CRNASTVOVATI,  (■rnaStvujpm ,  itnpf.  mona- 
cliiim  esse,  isporedi  cinac  pod  1.  u  jednoga  pisca 
XIII  vijeka,  a  tada  je  glasilo  cn.nLci,stvovati.  Ne 
presta    istintno   firfcntStstvuje.   Domentijan»  306. 

CRNATOVIC,  m.  pirezime,  xiv  vijeka,  a  tada 
je  bilo  c  mjesto  c.  Krajsa  (yrbnatovidb.  Glasnik  ii. 
12,  22.  90.  isporedi  Crnatovo. 

CRNATOVO,  n.  ime  selima:  u  Srbiji  cetiri: 
jedno  u  okrugu  niskom  Sr.  Nov.  1879.  175.  jedno 
u  okrugu  toplickom,  srezti  jablanickom.  176.  i 
dva  u  istom  okrugu  a  srezu  dobrickom:  Gorne  i 
Done  Crnatovo.   17(1. 

_  (yRNAVE,  /.  2JJ-  ■'^elo  u  Srbiji  xiii  vijeka  blizu 
/Ace  do  sela  koje  .se  sada  zove  Sirca.  w  ono  je 
vrijeme  bilo  6  mjesto  c :  Crtnave  sl  SerfiovL.  Mon. 
serb.  11.  Dani5i6  3,  472. 

CRNCI,  Cfnaca,  m.  jj?.  a)  selo  u  Crnoj  Gori 
u  Piperima.  Glasnik  40,  21.  Blizt  sela  Crnaca. 
Starine  10,  261.  Od  Crnaca  sela  kamenoga.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  122.  Selo  6u  ti  Crnce  opaliti.  Pjev. 
crn.  29.  —  b)  \udi  iz  toga  sela,  po  kojima  se 
upravo  i  zove  selo.  vidi  Crnianin.  AH  dode  sto- 
tina  Crnaca.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  116. 

CRNCICJ,  m.  jitica  koja  .se  zove  i  ciganin ,  ancy- 
locheilus  subarquata  Kaup.  Progr.  spal.  1880.  38. 

CRNCA,  /.  ime  selima:  a)  selo  manastira  Zice 
XIII  vijeka,  a  tada  je  mjesto  c  bilo  c:  CrtnLta. 
Mon.  serb.  11.  a  bilo  je  ,u  Zatone',  gdje  su  bila 
i  sela  ,obe  Ivani'.  sada  ima  na  lAmii  vise  Bije- 
loga  Po\a  selo  Zaton  i  Ivane  i  selo  koje  je  na 
karti  zapisano  ,Srnca'.  bez  sumne  je  ovo  posfedne 
pomenuta  Crnca.  Vb  drbzave  oblasti  velikyje  arb- 
hijepiskopije  vb  meste  glagojemomb  (llrbnboa.  Da- 
riilo  259.  Danicii  3,  475.  —  b)  nedaleko  od  ma- 
nastira Peci  XIV  vijeka  katun,  sada  selo,  na  karti 
,Zrnce'.  u  receno  je  vrijeme  mjesto  c  bilo  c:  Ka- 
tunb  Crbnbca.  Glasnik  ii.  12,  278.  Danicic  3,  475. 
—  c)  u  Srbiji  tri  sela:  jedno  u  okrugu  podrin- 
skom ,  drugo  u  jagodinskom ,  trece  u  pirotskom. 
K.  Jovanovic  134.  107.  Sr  Nov.  1879.  175  — 
d)  u  Bosni  dva  sela:  jedno  u  okrugu  sarajev- 
skom  cc  drugo  u  banoluckom.  Statist.  28.  41. 

CRN(!;ANIN,  m.  covjek  iz  sela  Crnaca.  Piperi 
i  Cmcani.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  122. 

CRNCE,  dva  sela  u  Bosni,  oba  u  okrugu  sa- 
rajevskom:  jedno  u  kotaru  visockom  a  drugo  u 
visegradskom.  Statist.  26.  29.  jesu  Ii  srednega  roda 
Hi  zenskoga  u  mnozini,  ne  zna  se. 

CRN(JEVAC,  Crnfievca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krizevackoj:  ,Cm6evec'.  Pregled  75. 
Schem.  zagr.  1875.  178. 

CRNC^EVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Rat 
29.  Sem.  srb.  1881.  351. 

CRNCICA,  /.  neko  mjesto  pod  vinogradima  u 
Srbiji  u  okrugu  kragujevackom.  U  Crncici.  Sr. 
Nov.  1866.  114.  249. 

CRNCIC,  TO.  jirezime,  xv  vijeka,  a  tada  je  bilo 
c  mjesto  c.  Crbub6i6b.  Mon.  serb.  273.  294.  Mon. 
Croat.  128.  DaniCid  3,  475. 


CENCl6l  841 

CE.NOI(!;i,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  ohrugu  sara- 
jevskom,  kotaru  visegradskom.  Statist.  27. 

CKNDIC,  7n.  prezime ,  ii  nase  vrijeme.  Schcm. 
diac.  1877.  12. 

CBNE,  Crneta,  m.  ime  mijsko,  xin  injcka,  a 
tada  je  glasilo  Cn.ne ,  geii.  llrtnete.  Moii.  stub. 
39.  40. 

CENE  GORE,  /.  pi.  vidi  kod  Crna  Gora  pod  7. 

CRNEGOJNO ,  11.  selo  negdje  hlizu  iiiannstira 
Decana  xiv  vijeka,  a  tada  je  mjesto  c  hilo  c: 
Crtnegojno.  Mon.  serb.  265.  Danii^ie  ,S,  47.^. 

CENEHA,  /.  ime ^musko ,  xiii  vijeka,  a  tada 
je  mjesto  e  biio  6:  Cbrneha.  Starine  13,  210.  u 
istom  spomenikii  kao  da  je  i  iiadimak  porodiei 
u  mnozini:  Kupilit  u  Hranote  n  ObrneliL  u  Zi- 
vine  za  Eujnikomt  doltci.  209.  —  «  spomenicima 
latinski  pisanim  dolazi  od  x  vijeka:  Ceriipche. 
F.  Eacki,  doc.  22.  isporedi  Crnesii. 

CRNEJEV16,  m.  vidi  kod  Crnesic. 

CENEL,  m.  ime  muiko,  xiii  vijeka,  u  spomc- 
niku  latinski  pisanu:  ,Che.rnel'.  Mou.  op.  zagr. 
1,  83.  isporedi  Crnelovic  i  Cruel. 

CENELOVIC,  in. ^prezime,  xui  vijeka,  a  tada 
je  mjesto  c  hilo  c:  Crtnelovict.  Mon.  scrb.  40. 
Danicid  3,  473.  isporedi  Cruel  i  Ornel. 

CENE:^,  erne}a,  m.  vidi  cri'iej. 

GENERIC,  m.  pirezime,  xiii  vijeka,  a  tadii  je 
mjesto  c  bilo  6:  Kolentda  Crt.nesi('b.  Mon.  serlj. 
39.  Sudao  Crnesio.  Mon.  Croat.  6.  posfedni  jV  u 
istom  spomeuiku  na  drugom  iiijcstu  zapisau  ,('r- 
neevir,'.  21.  isporedi  Crneha. 

1.  CRNETA,  m.  ime  musko,  xvi  vijeka  u  .spo- 
meniku  u  kom  je  jos  I-  mjesto  c:  Crnetii  shign 
nasega.  Mon.  croat.  2<)7. 

2.  CENETA,  /.  selo  11  llercegovini  u  oknigu 
mostarskom.  Statist.  111. 

CENETICI,  m.  pi.  selo  n  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  Statist.  112. 

CRNGAEA ,  /.  ime  studencu  negdje  hlizu  ma- 
nastira  Peci  i  Decana  xiii  vijeka.  a  tada  je  mje- 
sto c  bilo  c :  Na  stndentcb  Ortngani  na  Kova- 
cevacB.  Mon.  serb.  73.  Danicii  3,  474. 

CRNI  DABAR,  Ci-noga  Dabra,  m.  selo  u  hrvat- 
skoj  krajini  hlizu  Karlobaga.  Scliem.  segn.  1871. 
33.  vidi  i  kod  dabar. 

CRNI  DO,  Cfnoga  Dola,  m.  ime  dolu,  xiv  vi- 
jeka ,  a  tada  je  mjesto  c  hilo  c.  dva  se  pominu : 
a)  kod  sela  Rijecana  i  Isavrova  na  Suhoj  Rijeci 
ne  daleko  od  Prizrena.  Na  Crtni  Dolt.  Glasnik 
15,  277.  278.  —  b)  kod  sela  Seoca  u  Pologu  hlizu 
Htjetova.  Na  Crtni  Dolt.  Glasnik  15,  304. 

CRNI  KAO ,  Cfnoga  Kala ,  m.  dva  sela  u  Sr- 
biji:  jedno  u  okrugu  aleksinackom  a  drugo  u 
kragujevackom.  K.  Jovanovic,  rec.  92.  120. 

CRNI  LAZI,  ))).  pi.  selo  u  hrvatskom  primorju. 
u  mjestana  jos  sa  c  mjesto  o :  Crni  Lazi.  Pregled 
13.  Schem.  segn.  1871.  78. 

CRNI  LUG ,  m.  ime  selima :  a)  selo  u  hrvat- 
skom primorju:  Crni  Lug.  Pregled  10.  Soliem. 
segn.  1871.  71.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
nickom.  Zem|op.  bos.  30.  Statist.  69.  —  c)  selo  u 
Srbiji  «  okrugu  vranskom.  pogrjeska  ,Crni  Luk'. 
Sr.  Nov.  1879.  175. 

CRNI  NUGLI,  m.  pi.  zaselak  u  Boci  kotorskoj 
hlizu  Risna.  Repert.  1872.  40.  isporedi  nugao. 

CRNI  POTOK,  m.  a)  potok  kod  sela  Dohre 
Rijeke  na  Limu  hlizu  Decana  xiv  vijeka,  a  tada 
je  mjesto  c  bilo  c:  U  Crtni  Potokt.  Mon.  serb. 
96.  Glasnik  11.  12,  45.  Danicid  3,  475.  —  b)  selo 


CRNICA 


u  slavonskoj  krajini  hlizu  Broda.  Schem.  diac. 
1877.  35.  Razdje].  24.  —  c)  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini hlizu  Petrine.  Razdjoj.  21. 

CRNI  TIMOK,  m.  vidi  kod  Timok. 

CRNI  VRH,  m.  1.  ime   hrdima  i  planinama: 

a)  kod  sela  Bijele  Crkve  i  sela  Tmave  hlizu  Pri- 
zrena XIV  vijeka,  a  tada  je  hilo  c  mjesto  c:  Na 
Crtni  Vrtlib.  Mon.  serb.  87.  Na  Crtni  Vrtht. 
Glasnik  15,  283.  —  h)  hlizu  sela  Arlii(evice  i  Vil- 
.ike  i<  zem]i  .zegligorskoj  siv  vijeka;  sa  c  i  sa  c 
u  istom  spoiiieniku:  U  Crtni  Vrtht,  .  .  .  ott  Crt- 
noga  Vrtha.  Mon.  serb.  144.  —  c)  kod  sela  Seoca 
u  Pologu  hlizu  Htjetova  xiv  vijeka:  U  Crtni 
Vrtht  Glasnik  15,  283.  —  d)  ti  sadasnoj  Srhiji 
po  jedan  u  okrugu  radnickom,  cacanskom,  jago- 
dinskom,  crnorijeckom,  krajinskom,  kiiezevackom. 
M.  D.  Milicevic,  srb.  307.  644.  177.  871.  941.  644. 
u  toplickom.  Otagbina  4,  557.  u  vranskom.  5,  496. 

—  e)  u  Hercegovini  kod  Focc.  Vuk,  rj'ec.  815l>. 
A  tredi  je  Crni  Vrh  jilanina.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  568. 

—  f)  u  Bosni  jedan  kod  Kupresa  a  drugi  kod 
Tesita.  Zemjop.  27.  39.  —  g)  u  Crnoj  Gori  vise 
Rovacu.  Glasnik  40,  27.  —  li,)  u  Hrvatfikoj  a  Ve- 
lehitu.  J.  Bogdanovic.  —  2.  ime  selima:  a)  selo 
n.  .starom.  Hvosuu  ncdaleko  od  manastira  Peci 
XIII  vijeka,  a  tadaje  hilo  (■■  mjesto  c:  (Jrtni  Vrtht. 
Mon.  serb.  11.  —  b)  zaselak  selu  .lahuinu  ne 
daleko  od  manastira  Decana  xiv  vijeka:  Crtni 
Vrtht.  Mon.  serb.  90.  Glasnik  11.  12,  58.  —  c)  u 
sadasnoj  Srbiji  dva  .'tela :  jedno  u  ukrugu  pirot- 
skom  a  drugo  u  vranskom:  Crni  Vrli.  Sr.  Nov. 
1879.  175.  176.  —  d)  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom  bltzu  Koiiica.  Schem.  bosn.  1864.  57. 
Statist.  115.  —  e)  u  Bo.sni  u  okrugu  sarajevskom, 
kotaru  visegradskom.  Statist.  28.  —  /)  u  Istri,  u 
mjestana  jos  sa  c  mjesto  a:  (!nii  Vrh.  Schem. 
terg.  1876.  53. 

1.  CRNICA ,  f.  crna  zena  Hi  djevojka  i  drugo 
sto  i  ime  mjestima.  akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.: 
crnica,  a  samo  je  i  zadui  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing.:  cfnice,  ci-nic6m.  —  1.  monacha,  kaluderica, 
po  crnom  odijelu  tako  nazvana.  xiii  vijeka,  a 
tada  je  mjesto  c  bilo  c.  ism.edu  rjecnika  samo  u 
Daniiicevu.  tako  sa  c  po  crkvenim.  kuigama  i  u 
jednoga  }jisca  prosloga  vijeka.  Crtnicanii,  ihtze 
ustavi  vt  meste  torat  svetemt.  Stefan  kr.  3.  Da 
se  crnci  i  crnico ,  kaluderi  i  kaluderice  izbave. 
D.  Obradovid,  has.  227.  —  2.  Aethiopissa,  Arapka 
\  (crna).  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  a 
'  Stuliceru.  Rad  zene ,  crnica  ka  bise ,  .  .  .  yjeru 
boga  svoga  .  .  .  ostavi.  D.  Ranina  13.  S  vuko- 
dlakom  grdijem  ona  kcer  crnicu  rodi.  J.  Palmotic, 
dubr.  115.  —  3.  subfusca,  crnomaiiasto  zensko  ce- 
lade.  samo  u  Belinu  rjecniku  {149'>).  bez  poturde. 

—  4.  zensko  cejade  crno  u  prenesenom,  smislu, 
t.j.  zlo  Hi  nesrecno  (vidi  cm  pod  ft,  a.):  a)  ukor 
zenskom    cefadetu.   samo   u  Vukovu  rjecniku.   — 

b)  kao  jadnica ,  nesrecnica.  Crnici  meni !  sta  cu 
.sad  da  radim?  Eece  zena  kad  joj  se  sto  zlo  do- 
godi.  M.  Kovacevid.  —  5.  nadimak  covjeku,  kao 
lirezime.  Gdi  je  Simunid,  gdi  Crnica?  J.  Kavaiiin 
131.  —  5.  crna  zem]a ,  terra  hortensis.  samo  u 
Vukovu  rjecniku.  vidi  i  kod  zemja.  —  7.  pridijeva 
se  imenu  gdjekoga  voca  crna,  koje  se  naziva  i  samo 
crnica  bez  drugoga  imena,  kad  se  drugo  ime  raz- 
umije  iz  razgovorai  a)  smolcva.  Bella  314*.  N. 
Ducid.  , crnica'.  B.  Sulek,  im.  59.  —  h)  s(iva.  B. 
Sulek,  im.  44.  —  c)  tre.'ina.  44.    isporedi   crnica. 

—  d)  kruska.  44.  —  8.  vinova  loza  crna  grozda, 
mala    i    velika    crnica.    B.    Sulek,    im.   44.  45.  — 

9.  konoplika^zenska,  cannabis  sativa  t'emina  L.: 
,crnica'.   B.  Sulek,   im.   59.    isporedi   crnojka.  — 

10.  ime  bifu :  a)  dud  (bez  sumne  crni,  alt  po  nemu 


CKNICA 


8-12 


CKNXLO 


mo£e  hiti  da  se  tako  zove  i  druyi),  morns,  tid  xiv 
vijeka,  a  lada  jc  i  joH  podijc  l/ilu  6  nijeslu  v., 
izvicdu  rjcciiil;<(  u  J)<iniaci'rii  (;!,  -ITii)  ;'  tiluliccvu 
(crnica,  nioi-us,  luoruiii).  S  viiiogiadi  i  sl  ovo- 
stijoiiii.  i  SL  rrtiiioami.  (ilasiiik  lo,  271.  27!i.  '278. 
Dvort  Ki.  crtnicami.  272.  (Jri.iiioo  listijo  .svaii 
s  octomt  i  iiiasloiiii..  Klariiio  10,  lU.  Oti.  Cri.nico 
koru  rastri.  112.  Cniica.  B.  Sulek,  im.  44.  — 
b)  erica  cariica  L.  J.  I'aiuuc,  bot.  2()(l.  13.  Sulok, 
im.  44.  inporcdi  criiuSa.  —  c)  otjoiitite.'i  Dub. 
Sloscr-Vukot. ,  flor.  (i87.  --  d)  ouphrasia  ol'lici- 
nalis  L.  (,'as.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  —  11.  rijeka 
tt  Srbiji;  utjcie  u  Moravu  kod  I'draana:  Crnica. 
M.  B.  Miliccvic,  .'irb.  1092.  -  12.  brdu  u  Jlerce- 
goviai  kod  Grad)iUa.  Sehcm.  licrc  187:i.  I(I2.  — 
1.3.  hue  sclima:  a)  selo  hlizii  Briiia  ti  (/ornnj  krii- 
jiiii  Itrtalnkoj  XV  vijckii,  a  tada  jc  tiilo  c  mjc.sto  c: 
U  selu ,  )j()  imciiu  u  t-'riiici.^  Moii.  croat.  157.  — 
b)  selo  i(  Dalmnciji  blizii  Sibenika:  ("rnica.  Ro- 
pert.  40.  —  c)  Cruica  Luka,  ado  tiikoder  u  ])(d- 
maciji  blizii  Spleta.  Eepcrt.  40. 

2.  CRNICA,  /.  crna  tre.si'ia  :  crnica,  t.  j.  trosna. 
u  Vukorii  rjecniku.  isporedi  crnica. 

f).  CRNICA,  /.  vidi  (,'nnniea. 

CRNICA  LUKA,  ./'.  vidi  kod  crnica. 

CRNICANIN,  m.  vidi  Crmnicanin. 

CRN1CI(;A,  /.  dem.  crnica:  a)  subfusca,  criio- 
manasto  zcnako  ic(ade.  samo  u  Belinu  rjecniku 
(1491').  isporedi  crnica  ,3.  —  b)  dud,  moms,  samo 
a  Stidiccvii  rjecniku.  isporedi  ci-nica  10,  a. 

CRNIC'JE,  n.  selo  u  llercetjovini  kod  Boyojna. 
Schem.  bos.  18(i4.  .50.  pngrjeska  ,Cernice''.  Sta- 
tist. 73. 

CRNICKI,  adj.  vidi  ermuicki. 

CRNKJ,  m.  1.  pjrezime,  od  -xvi  vijeka,  a  u  to 
je  vrijeme  bilo  c  mjeslo  c :  Crnic.  Mon.  croat.  2.5(). 
Crnic.  Schem.  zagr.  1875.  204.  —  2.  dva  sela, 
Veliki  i  Mali  Cruic,  it  Srbiji  u  okruyu  jjozare- 
vackoiii.  K.  Jovanovic  138.  —  isporedi  C'rnici. 

CRNICI,  Crnica,  m.  pi.  hue  selima.  isporedi 
Crnic.  a)  selu  u  Herceyovini  u  okritgu  mostar- 
skum,  Icotaru  stolackom.  Statist.  122.  Schem.  here. 
1873.  112.  Schem.  rag.  1876.  58.  zove  se  i  Pijana 
Brda.  Statist.  122.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okruyu 
sarajevslcom  blizu  Kreseva.  Statist,  15.  Scliem. 
bos.  1864.  54.  Pasa  prvi  konalj  ucinio  n  Crnicim 
kod  liana  novoga.  Nar.  pjes   juk.  600. 

CRNICSKI,  adj.  sto  prripada  selu  Crnica.  K. 
Jovanovic  138. 

CENIJEDAN,  crnijedna,  ctdj.  melancholicus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijee  sasma  nepouz- 
dana.  bila  bi  od  cm  i  ijed. 

CENIK,  cruika,  m.  a)  ukor  muskom  cejadetu. 
isporedi  crn  pod  fl,  a.  i  crnica  piod  4.  akcenat 
se  mijei'ia  u  voc.  siny.i  cfnioe.  samo  u  Vukoi'u 
rjecniku :  sta  uciui,  crnice  jedan !  —  b)  Acthiops. 
vidi  cfnae  pod  2.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  u 
torn  znacenu  veoma  nepouzdano. 

CENIKA,  /.  1.  ime  biju:  a)  ilex,  cesmna.  u 
rjecnicima  Mikafinu  (46a.  52a)  i  Stulicevu.  quer- 
cus  ilex  L.  Cas.  oes.  muz.  1852.  2,48.  B.  Sulek, 
im.  45.  —  b)  melanthium.  u  rjecnicima  Mikajinu 
(47a.  52a)  j  Stulicevu.  nigella  L.  Closer -Vukot., 
flor  179.  nigella  arvensis  L.  B.  Sulek,  im.  45. 
isporedi  crnac  —  c)  neka  loza  yinova.  B.  Sulek, 
im.  45.  —  d)  neka  kruska.  B.  Sulek,  im.  45.  — 
e)  neka  tresna,  u  Hrvatskoj:  ,crnika'.  B.  Sulek, 
im.  59.  —  2.  .'ielo  u  Brvatskoj  krajini  blizu  Sena. 
Sohem.  segn.  1871.  23. 

CRNIKIC,  m.  prezime  iznm(eno,  u  jedvnga 
pisctt  nasega  vremena.  M.  D.  Milicevic,  zlosel.  244. 


CRNIKOVINA,  /.  lignum  ilicoum.  samo  u  Stu- 
licevu rjeinilcu. 

CKNILE,  /.  pi.  a)  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  rarasdinskoj :  C'rnile.  Pregled  45.  Crnile. 
Sclioni.  zagr.  1875.  124.  —  b)  I'leko  mjcsto  u  Ko- 
navlima  na  Konarostici:  Otvrdit  obahi  IConavo- 
Stico  11a  Crnilam.  Dubrovnik  1870.  9. 

CRNILN.A  ,  /.  I'leka  bara  kod  sela  Sredneya 
Sela  i  Kumanova  xiv  vijeka,  a  tada  jc  mjcsto  c 
bilo  6:  U  CrbuilLnu  baru.  Glasnik  11.  12,  95. 

(.'RNILNICA,  /.  atramenti  tlicca.  u  Stulicevu 
rjecniku  i  u  ■jcdnoya  pisca  naseya  vremena.  rijei: 
rcoma  ncpouzdunu.  Moj'a  crnilnica  moja  I'livica. 
M.  Pavlinovic'-,  rad.   152.' 

1.  CRNILO,  n.  nigredo,  atramentum ,  vestis 
higubris.  isporedi  crnoca,  ernost,  crnina.  Od  xiii 
vijeka  (vidi  primjer  Domentijanor),  u  rjecnicima 
svijem  (ali  ne  u  .svakom  znacenu,  0  cemu  vidi 
dale),  najprije  je  vijesto  c  bilo  c,  koje  se  nalazi 
u  I'ickili.  pisaca  i  xvii  vijeka  (vidi  dale).  1.  ni- 
gredo, kao  crnoca,  ernost,  stane  lead  je  sto  crno 
Hi  kud  je  ydje  crno.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjei- 
nika  samo  u  Belinu  (nigredo  509a) ;  a)  crna  boja 
■u  ieya,  crna  boja  koje  je  sto:  Ah  neharna  zem|o 
viku !  .  .  .  muiia  silum  .svoga  plama  dub  tvoj  svaki 
jioharala,  tve  crnilo  da  bez  sjeni  }etne  sunco  kruto 
pecfi.  I.  Gundulic  90.  U  snigu  ne  nahodi  se  ni 
jedne  trohe  od  crnila.  A.  Yita]ic,  ist.  158.  Kako 
se  bo]e  kaze  bjeloca  po  cruilu.  V.  M.  Gucetic, 
pohv.  41.  Sotona  taknu  mu  obraz ,  koji  poerni 
kao  ugjen.  Evo  ti,  rece,  zlameiie,  po  komu  ce  ti 
virovat:  peri  se  koliko  ti  drago,  ne  ceS  se  oprat, 
dokle  god  ovo  ne  prikazes ,  onda  prid  svim  umi 
se,  otice  s  tebe  to  crnilo.  J.  Filipovic,  prip.  1,  4. 
Ona  je  (dusa)  crna  crnilom  paklenim.  3,  229. 
Sva  zem}a  osta  crnijem  tminam  pokrivena.  Tako 
tmasta  u  crnilu  pribiva  do  devetoga  doba.  Ziv. 
is.  160.  Bilocu  obratiti  u  jiaklenu  mracnost  i 
crnilo.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  13.  —  b)  kao  mrak, 
tariia,  kad  ydje  nema  svjetlosti  te  je  crno :  Ki  je 
sud  ...  da  tmina,  ka  ima  s  crnilom  vjecnim  stat', 
svjetlosti  tndima  da  ima  silom  sjat'?  I.  Gundulic 
111.  Strasni  od  jjakla  o  bogovi,  ki  sred  tmina  i 
crnila  krajujete  vas  svijet  ovi  jazovitijeh  tam- 
nijeh  spila.  J.  Palmotic,  dubr.  55.  Zivu  u  crnilu, 
u   niraku  .  .  .  od  nevirnosti.   A.  Vitajic,   ist.  447. 

—  2.  crno  odijelo,  vestis  lugubris.  isporedi  crnina. 
od  XVI  vijeka:  Koje  kra}  zlo  pati,  izgubiv  svu 
snagu,  crnilo  nosi  za  tolik  nepokoj.  M.  Vetranic 
1,  152.  Udovicko  u  crnilo  upale  su  majke  nase. 
I.  Dordic,  mand.  183.  Baba  crna  u  crnilu  cruu. 
Osvet.  2,  173.  Stana  ima  u  crnilu  korotovati  vjen- 
canoga  druga  punanu  godinu.  V.  Vrcevic,  niz  128. 

—  3.  crno  .Uo ,  cim  se  maze  sto  zastrijeti  Hi  2)0- 
kriti:  Crnilom  polace  pokrijte  (.s)  svijeh  strana. 
M.  Vetranic  1,  154.  Hocu  U  bi-izua  stan  crnilom 
vas  pokrity  M.  Drzic  468.  —  4.  color  niger.  atra- 
mentum, crna  boja,  crno  mastilo,  sto  yod  crno 
iitko  Hi  yusto  Hi  tvrdo  cim  se  druyo  sto  moze 
uciniti  crno  Hi  cim  se  maze  po  cemu  naciniti 
sto  crno.  od  xiii  vijeka,  u  rjecnicima  suijem:  u 
Vrancicevu:  crnilo,  atramentum:  u  Mika^inu: 
crnilo,  atramentum  tectorium;  crnilo,  kojim  se 
pise,  atramentum ;  kojim  se  utiskuju  knige,  atra- 
mentum fuligineum ;  atramentum  sutorium ;  u 
Belinu:  crnilo,  atramentum,  liquore  nero  per 
uso  di  scrivere  (Sgib) ;  u  Bjelostijencevu :  crnilo  i 
crnilo,  atramentum;  u  Jamhresicevu:  crnilo,  atra- 
mentum ;  u  Voltiyijinu :  crnilo,  sehwarze,  tinte ;  u 
Stulicevu:  crnilo,  atramentum;  u  Vukovu:  crnilo, 
schwiirze,  atramentum;  u  Danicicevu:  crLnilo, 
atramentum.  a)  kojim  se  pise:  aa)  sa  c  mjesto  c: 
firtnilomt  napisano.  Domentijan*  316.  Siske  vtla- 


CENILO 


843 


CRNO 


gajut  se  VB  ciLiiilo.  Starine  10,  113.  Crnilo  je 
bilo  krv  moja.  Koiizm.  104.  Nectivo  je  pisnio  i 
harta  zla,  razliaja  se  crnilo.  Mon.  croat.  21S.  No. 
hotih  crniloii).  Anton  Dalmat. ,  2jov.  12.  Vazeh 
perce  i  crnilo.  S.  Bobalevic  212.  Da  se  proslavi 
crnilom  i  usti.  D.  Baraknvio,  vil.  91.  —  hb)  sa  e: 
Spravi  srce ,  litjenje,  niisal,  tore  kiiigu  i  crnilo 
na  pisanje.  M.  Pelegrinovic  ItlG.  Takovo  bi  slo- 
zene  .  .  .  ucineno  ve6e  vele  .siizami  nego  crnilom. 
B.  Kasic ,  ign.  67.  Karte  ne  bi  dosti ,  ni  mane 
crnila.  J.  Arniolusii-  60.  Da  se  i.sti  jczik  n  pero 
okrene,  rijeci  ii  crnilo.  S.  Mai-gitiA,  fala  16.  Nejnia 
doma  crnila.  A.  Kanizlic,  kam.  86.  —  h)  kuje  god 
driigo:  aaj  "O  <■:  Povisma  savita  suiazaua  crni- 
lom. D.  Barakovic,  vil.  281.  —  hh)  sa  c:  Sve  vri 
sunipor  i  crnilo.  S.  Margitic  258.  Sve  mn  nziniahvi 
na  zlo,  .  .  sva  crnilom  mazalin.  Ziv.  is.  78.  Crnilo 
stavjat  im  na  obraz.  78.  Tko  bi  se  pjonzdo  niedii 
vami  prstini  crnilom  ponircenijem  zavijati  i  ticati 
cisti  grimiz?  B.  Cuceri  246.  Ugladi  zolufe  crni- 
lom od  lonca.  Nar.  prip.  vrc.  17.  ISIa  listii  naslika 
dijete  crnilom  i  cr|eniloni.  M.  Pavlinovic,  rad.  64. 
pogrjeSka  ce  hitl  crnilo:  No  piso  je  cim  se  knigo 
piSu,  no  crnilom  krv}u  od  obraza.  Pjev.  crn.  188. 
—  5.  u  lyrenesoiow  aiiiisJu  uciiiia  .sc  kao  zle  rijeci, 
kojima  ko  koga  kiidi,  ruzi,  a  Uula  ne  irjediiaiiijc 
s  crnilom  kvjc  hohotiiica  jirnnijia  is  schc:  Boden 
je  odvere  tor  protiv  zlotvorn  crnilo  razmoce  jak 
sijja  po  morn.  M.  Vetranic  1,  110.  Njoki  judi  cr- 
nilom mecu  kao  i  Uobotnica  M.  Drzic  ii(l7.  Mctat' 
crnilom  kako  Uobotnica.  PosIdv.  dan.  Oil.  —  ij.  iieki) 
mjcstu  kod  seta  iScIa  i  fxadi>ii(c  itedaleku  od  I'li- 
stiiie  XIV  lijeka.  u  to  rrijeiiie  vet:  fa  c:  Na  Crt- 
nilo.  Grlasnik  15,  280.  Medu  Cri.nilomt  i  nicdn  mi- 
raskomb  zemjonii..  Mon.  serb.  182.  Danicic''.  3,  452. 

2.  CRNILO,  m    imcjarcu  emu.  .1.  Bogdanovic. 

CRNILO  VAC,  Ci-nilovca,  in.  a)  sclo  riegdje  m 
Ibrii  >i  gada.iiiojSrhiji  xiv  vijeka,  a  tada  je  hilo  c 
mjesto  c.  Helo  ( 'ri.nilovLCL  u  Jlrastaiii..  S.  l^otop. 
1847.  4,  54.  Danicic  3,  473.  —  hj  selu  ii  Jlrratskoj 
u  pudzupaniji  jastrebarskoj :  Crnilovec.  Prcglod 
34.  Crnilovec.   Hchem.  zagi-.   ]87o.  89. 

CRNIl^EVACKI,  adj.  .s/o  pripada  sehi.  Cnii- 
(evii.  Crni]pvacka  opstina.  K.  .lovanovic    177. 

CRNIlf/EVO,  w.  dva  .leia  u  Srbiji:  jediio  n 
oknigu  va^cvskom  a  driigo  n  Aabaikoxi.  K.  .fova- 
novic  102.  177. 

CRNIN,  ))(.  iieko  mjesto  u  lirvalskom  priworpi 
blizu  Crkven  ice  x\  vijeka,  i  to  na  c,  mjesto  <■:  Od 
Jesenove  t(e)r  do  Crnina.  Mon.  croat.  55. 

CRNINA,  /.  1.  nigredo,  crnoca,  crnosl,  crnilo 
(pod  1).  od  XVII  vijeka,  i-medu  rjecnika  u  Bjelo- 
stijencevu  (crnina,  nigredo,  nigror),  u  Jambreii- 
ccvii  (crnina,  atritas,  nigredo),  u  Voltigijimi  (cr- 
nina, schwiirze ,  nerezza) ,  i  u  Vidiovii  (crnina, 
schwarze,  nigredo).  Ludo  se  je  crni  kotal  za  cr- 
ninu  loncu  spotal.  P.  Vitezovie,  cvit  109.  U  Save 
se  kosa  vec  presijavala  od  velike  erniue.  M.  D. 
Milicevic,  vec.  39.  —  2.  vestis  liigubris,  crno 
odijelo.  u  naSe  vrijeme  isporedi  crnUo,  n.  pod  2. 
Mjesto  crnine,  u  koju  su  te  zavile  tuge,  zaodjeli 
bi  te  bjelinom.  Osvet.  1,  iii.  —  3.  mastilo  (crno), 
kojiin  se  pise,  atramentum.  isporedi  crnilo,  n. 
pod  4.  ti  jednoga  pisca  xvii  vijeka,  i  to  sa  c 
mjesto  c :  Ni  pera  ni  crnine  ni  casa  iskati.  P. 
Vitezovie,  odij.  23.  —  4.  vinova  loza  criia  yrozda. 
B.  Sulek,  im.  45.  59.  —  5.  crno  groMe.  —  6.  neko 
mjesto  na  otoku  Krku  xv  vijeka,  i  to  sa  c  mje- 
sto c,  uli  noviinativu  nema  poterdc  (isporedi  Cr- 
nin) ;  V  .  .  .  Crnini.  Stat.  krc.  ark.  2,  295. 

CRNIONLK,  m.  selo  n  Crnoj  Gori  u  Bjelopav- 
licima.  Glasnik  40,  20. 


CRNISAVA,  /.  dva  sela  it  Srbiji  u  okrugu  kru- 
sevackom:  Gorua  t  Doiia  Crnisava.  K.  Jovanovie. 
130. 

CRNISTVO,  n.  monacbatns,  kahiderstvo,  kahi- 
derski  iiivot.  u  jednoga  pisc(i  xm  vijeka,  a  tada 
je  glasilo  crtnictstvo :  Dobryimi  deteli  istinLiiago 
crLnicbstva.  Domentijan"  324.  maze  biti  pogrjeHka 
mjesto  c:ri.nLcLstvo. 

CRNITI,  cfnim,  impf.  nigrarc.  —  Akcenat  kaki 
je  u  praes..   laki  je  n  2  i  3  sing,   aor.:    cfni,  n 
imperf.   cijelom  :   cf nah  ,   i   u  part,  praet.  pass. : 
cfiion;    a  ostalijem  jc  oblicima  kao  u  inf.,  savio 
je  i  dnigi  slog  dug  a  part,  priies.:  crncci,  i  part, 
■praet.  act.  i  :  crniv,  crnivsi.  —  Dolazi  od  xvi  vi- 
jeka (vidi   primjcr  M.  Vetranica)  i  u  rjecnicima 
svijem  osim  llaniciceim;  n  Vrancicevu:  crniti,   u 
Mikalinu:  crniti  (47^.  52^'),  u  Belivn:  crniti  (84''), 
u  Bjilostijentjccu  i  Jambresiccvu :  cniiti,  u  Volti- 
gijinu:  ciniti,  tako  i  u  Stuliit'vu  i  Viikoru.  ispo- 
redi crn.   1.  prelazno:   a)   u  pravoiii  .sniislu:   Ti 
svitlosti    proslav]ene    imo    tlai'is,    zraku   crnis.    I. 
Gnndulic.  230.  Crni  vedrinu  od  nebesa.  301.  Ogai'i 
j  pakleni    cnii ,    tamnl    i    pngrnbjnjo    tjelesa    pro- 
1  kletije.    M.  Divkovic ,    bes.   405.    Ln]iczo    iste   po- 
nutknjo,    snigom   crni,  medoni   trnje.    A.  Vitajic, 
I  ist.  544.  Da  jasnina  od  nobesa  svojoin  zvijezdom 
I  vec.   no   crni.   .1.  Kavai'iin  269.   —    //)    u  prencse- 
nom  smislu:   an)  kao  ruziti,   sramotiti:    Ne  crni 
svoj   obraz.  M.  Vetranic  2,  360.  Nevidjonijem  gri- 
'  jelioni  vijckn  sada  cniis  sve  tve  dike.  D.  Palmo- 
tic,  (dirist.   105.    Ko]e    onijoU   kijom    cas   crni.    I. 
Kanavelic,    iv.    448.    Svojoin    zlocom    crni  i  gadi 
svijetle    krvi    sva   poslei'ia.    .T.  Kavaiiin   75.    Iskr- 
nega   svoga    inie  erne.    A.  Kanizlic,  uzr.   194.  — 
bb)  kao   yororili   zlo   na   koga:   Koji    prid   sudci 
I  iskrnoga  la/.ima  osvadaju  i  (;rno.   I.  Volikanovic, 
upm'-.  J, -161. —  re)  dusu  crniti,  kao  uvalivati  je 
u  grijehe:  Vaja  da  se  oni  .  .  ,  nikakvo  protivstine 
no    btijc,    ncgi>    onili    koje   dusu    erne.    E.  Pavic. 
ogled.  3.S9.        dd)  sto  se  razamije,  sto  je  jasno  i 
dobro,  kao  zmnracivati,  ciniti  da  se  ne  razumije 
a  tijem  kao  pobijati  i  kuditi:  Hoce  Uimbenstvima 
Iscikrstova    obeco.iia   tako  ocita  i  svitla  crniti.   I. 
Velikanovic,   iipuc.   1,  244.  —  ee)   .ito   zlo    ciniti 
I  goriiii:  Vrh  naredbe  ja  naredan  resim  sobom  svu 
,  lipotu ;  ti  od  smece  smeten  gore  tobom  crnis  tve 
j  prikore.  I.  Gundulic  249.  —  2.  sa  so,  refleksivno: 
Jer  kriposti  druge  ima,  da  se  snasa  crni  5  nima. 
V.  Dosen  156.  —  isporedi  c.rneti. 

CRNKA,  ./■  a)  ime  kokosi  crnoj.  V.  Arsenijevic. 
b)  riba,  koja  se  zove  i  rapa,  umbra  Kraraeri 
Fitz.  .T.  Pancic,  rib.  136.  —  e)  crna  tresna.  B. 
,SuIek,  im.  45. 

CRNKAST,  adj.  vidi  criikast.  Mra\'ar  crnkasti. 
J.  Sloser,  kor.  128. 

CRNKO,  m.  nadimak  mjesto  prezimena,  od  xv 
vijeka:  sa  c:  Sin  dobra  muza  Crnka.  Mon.  croat. 
sis.  —  sa  c:  Janusa  Crnka.  265.  Mat.  Crnko. 
Schem.  zagr.  1875.  227. 

CRNKOV,  crnkova,  w.  ime  psu  emu.  J.  Bog- 
danovic. 

CRNKOVAC,  Crnkovoa,  m.  selo  u  Ilrvatskoj  a 
podhqjaniji  sisackoj.  a  mjestana  kajkacski :  Crn- 
kovec.  Pregled  42.   Schem.  zagr.   1875.   196. 

CRNKOVCI,  Cfnkovaca,  m.  pi.  selo  u  Slaro- 
niji  u  podsupaniji  osjeckoj.  Pregled  101. 

CENKOVIC,  m.  preziine,^po  oeu  Crnku,  od 
xvi  vijeka :  sa  c :  Luvrenac  Crnkovic.  Mon.  croat. 
188.  —  sa  c:  Crnkovic.  Schem.  segn.  1871.  85. 
Schem.  zagr.  1875.  260. 

CRNO,  «.  a)  selo  u  Ilrvatskoj  hlizu  Novoga  u 


CRNO  BLATO 


844 


(;rnogorcad 


Vinodohi.  Sohem.  segn.  1871.  50.  —  b)  selo  u 
jDalmaciji  kod  Zadra.  Scheni.  jad.  187fi.  25.  Re- 
port. 37. 

CRNO  BLATO,  ;i.  selo  u  Boani  u  okrugu  zvor- 
niikom.  Starist.  81. 

CRNO  .7EZER0,  w.  jczcro  u  Crnoj  Gori  u 
Rovcima.  Olu.^nik  40,  38. 

CRNO  kAmeNE,  n.  selo  u  llrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  karlovackoj.  Scliem.  segn.  1871.  (17.  Pre- 
gled  30. 

CRNO  VRELO,  n.  a)  selo  u  hrvatskoj  krajini 
blizii  Slitna.  Razdje}.  20.  —  h)  vrela  u  hrvatskoj 
krajini  jedno  u  Divoselu  i  jedno  u  Mcfku.  J. 
Bogdanovic. 

CRNOBABAC,  Crnob&rca,  m.  covjek  iz  sela 
Crne  Bare.  Akc.  u  gen.  2'1- :  Cniibaraca.  Stojan 
Brodid  Crnobarac.  Prot.  Sab.  magf.  114.  Docekujo 
Crnobarac  Stanko.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  190. 

CRNOBARIG,  vi.  prezime,  u  nase  vrijeme.  D. 
Avramovic,  sv.  gor.  259.  Sem.  prav.  1878.  18. 

CRNOBARSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Crnoj 
Bari.  Niva  u  adi  crnobarskoj.  Sr.  Nov.  ISCA.  262. 

CRNOBARSKI  S  ALA  is,  m.  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  Habackom.  K.  .rovaiiovic  178.  isporedi 
SalaS. 

GRNOBIL,  )«.  vidi  kod  cniobi}. 

CRNOBILNIK,  m.  vidi  kod  ornobil. 

CRNOBI!^,  m.  artemifiia  vulgari.s  L.  u  Stulicemi 
rjecmkii .  gdje  ima  u  istom  znaienu  i  ,f  rnobil'  i 
,crnobiInik',  i  u  jednoga  pisca  nakga  vrciiiena: 
crnobil,  ernobij,  ci-nobilnik.  B.  Siilek,  im.  45.  sve 
sasvia  nepoiizdano :  po  si'oj  je  jirilici  doslo  u 
Stulicev  rjeinik  iz  ruskoya,  odakle  je  i  u  Z.  Or- 
felina  ,cernobylt'  (494),  pa  se  dale  razislo  medu 
knizevnike. 

ORNOBOJ,  adj.  atricolor.  .sawio  ti  Sttilicevu 
rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

CRNOBOJAN,  criiobqjiia,  adj.  atricolor.  samo 
u  Stulicevu   rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

CRNOBOR,  m.  1.  piiius  laricio  Poir.,  crni  bor 
(vidi  kod  bor).  J.  PanciA,  flor.  biogr.''  4(J2.  B.  Su- 
lek,  im.  45.  —  2.  nadimak:  Kuca  Borica,  ovi  sta- 
rinom  se  zvahii  Crnobori.  A.  Kacip,  kor.  472. 

CRNOBEAT,  m.  nadimak  mjesto  prezimena,  u 
nase  vrijeme.  Schem.  segn.  1871.  48.  83. 

1.  CRNOBRK,  m.  cm  brk.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  i  to  sa  c  mjesto  c:  Stralioviti 
crnobrci  pruzaju  mu  se  do  usiju.  J.  Kavanin  413. 

2.  CRNOBRK,  adj.  crnijeh  brka.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena :  grobar  crnobrki ,  necro- 
phorus  raortnorum  Fab.  J.  Sloser,  kor.  237. 

CRNOBRNA,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u 
Lid.  J.  Bogdanovic. 

CRNOBRNAV,  adj.  neznana  znacena  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  o  djeticu,  i  to  sa  c  mjesto  o:  U 
torn  k  nam  dotefie  ditic  crnobriiav.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  155. 

CRNOBRNE,  «.  neko  mjesto  u  Srbiji  u  Macvi 
XIV  vijeka,  a  tada  je  bilo  c  mjesto  c :  Na  Crtno- 
brtiie.  !^ietop.  1847.  4,  53.  pogrjeska  ce  biti  ,otL 
Crtnobrtiie'.  53.  Hi  maze  biti  da  je  nom.  bio 
Crtnobrbria,  te  je  pogrjeska  ,na  Cri,nobri.ne'  mje- 
sto ,na  Crsnobrtnu'.  Danicic  3,  473. 

CRNOCICA , /.  dem.  nrnoka.  Dpvojfiioe,  r.rno- 
cice!  Nar.  pje.s.  petr.  1,  138. 

CRNOOA ,  /.  iiigredo ,  crnost.  isporedi  ornilo, 
crnina.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecniku  u  Mikalinu, 
Belinu  (509a),   Bjelostijencevu  (crnooa  1,800)   i 


Siulidevu.  PomrCe  crno6om  grihov.  Nauk  Brnard. 
241'.  Oslobodi  i  meno  od  ove  crnode.  Nar.  prip. 
bos.  1,  95. 

CRNODLAK,  adj.  crinibus  nigris  pracditus. 
samo  u  tSlulicevu  rjeiniku. 

CRNOOAJ,  m.  prezime,  u  na.se  vrijeme.  Sdiem. 
segn.   1871.  91. 

CRNOGARAST,  adj.  subfuscus.  .samo  u  rjec- 
nicima  Belinu  (149'')  i  Stulicevu.  o  ce^adetu,  Icao 
crnomanast. 

1.  CRNOGLAV,  adj.  nigro  capita,  od  proSloga 

vijeka ,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (6rno- 
glav)  i  Stulicevu.  Crnoglavi  orvi.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  G7.  Rovac  crnoglavi,  bledius  atricapilhis.  J. 
Sloser,  kov.   197. 

2.  CRNOGLAV,  m.  a)  ime  vui.'iko,  xiii  i  xiv 
vijeka,  a  tadaje  bilo  c  mjesto  c:  StajejSinu  iht 
glagojemaago  Crtnoglava.  Uanilo  112.  Crtnoglavt. 
Glasnik  ii.  12,  70.  —  b)  ptica  koja  se  zove  i  crno- 
glavka,  atricajnlla.  n  rjeinicima  Belinu  (110^), 
Bjelostijencevu  i  Stulirevu.  ftingilla  eraberiza.  Slo- 
vinac  1880.  31.  —  c)  trava  koja  .se  zove  i  krizao, 
crnevac,  prunella,  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  pru- 
nella vulgaris  L.  B.  Sulek,  im.  45.  trava  koja  se 
zove  i  pcelinak,  ajuga  gonevensia  L.  Javor  1878. 
1390.  —  d)  selo  u  TIercegovini  blizu  Hrasna. 
Schem.  rag.  1870.  00.  —  e)  brdo  u  Srbiji  u  okrugu 
knezevackom.  Gla.'snik  19,  290. 

CRNOGLAVAC,  crn6glavca,  m.  a)  nadimak 
mjesto  prezimena,  u  nase  vrijeme.  Mijat  Crnogla- 
vao,  Vejko  Crnoglavac.  Rat  105.  302.  —  b)  ptica 
koja  se  zove  i  cnwglav,  atrioapilla.  u  rjeinicima 
Belinu  (atricapilla  170'')  i  u  Stulicevu  (avis  genus). 
—  c)  nekiika  trara  isporedi  crnoglav.  u  Vukovu 
rjecniku  s  dodntkom  da  se  misli  da  joj  je  list 
dobar  za  rami,  ballota  Tourn^  .Sloser-Vukot.,  flor. 
584.  helleborus  niger  L.  B.  Sulek,  im.  45. 

CRNOGLAVAK,  ernoglavka,  m.  ranula,  zabic. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje  da  se  go- 
vori  u  Srijemii  i  tumaci:  ,kao  ribiea  mala,  crne 
glave'.  isporedi  budara. 

CRNOGLAVICA,  /.  ptica  koja  se  zove  i  crno- 
glav i  crnoglavac,  atricapilla.  Slovinae  1880.  438. 

CRNOGLAVKA,  /.  a)  vidi  crnoglavica.  u  Bje- 
lostijencevu rjecniku  (crnoglavka,  atricapilla),  u 
Voltigijinu  (gimpel)  i  u  Vukovu  (avis  quaedam). 
Sad  stizu  puzavci,  stizu  crnoglavke.  A.  Kanizlic, 
roz.  0.  —  b)  psenica  crna  klasa.  u  Srbiji  u  Les- 
kovcu,  gdje  glasi  crnoglavka.  M.  Durovic.  ispo- 
redi crnolat. 

CRNOGOEAC,  Crnogorca.  m.  a)  covjek  iz  Crne 
Gore  knezevine.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika 
.samo  u  Vukovu.  akcenat  kaki  je  u  gen.  sing.,  taki 
je  i  ti  ostatijem  oblicima  osim  gen.  pi.,  gdje  je 
Crnogoraca.  S  Crnogorci  skace.  1.  Gundulic  521. 
Star  i  mladi  Crnogorci,  ostri  }udi  od  planine. 
J.  Kavanin  135.  Bicemo  se  kano  Crnogorci.  A. 
Kacic ,  razgov.  188.  El'  ja  vodim  dece  pod  bar- 
jake,  porodice  juta  Crnogorca,  pod  barjake  dece 
pet  stotina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  -541.  Dopadose  deca 
Crnogorci.  4,  10.  Kad  to  cuse  mladi  Crnogorci. 
4,  73.  —  b)  prezime:  K.  Cruogorac.  Sem.  srb. 
1881.  3.51. 

CRNOGORACKI ,  .Ho  pripada  Crnogorcima. 
mjesto  crnogorski.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena: Ako  nem'o  svojih  rodenijeh,  ne  ce  nestat 
crnogoraJkijeli.  Osvet.  2,  102. 

CRNOGORCI,  Crnogoraca,  m.  pi.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  podrinskom.  K.  Jovanovic  133. 

CRNOGORCAD,  /.  coll.  djeca  crnogorska.  I. 
Pavlovii. 


I 


CfiNOGOKCE 


845 


CRNOKRUG 


CRNOGOKCE,  Cniogorcota,  n.  dijctc  crnogor- 
sko.  Ja  kad  uadoh  ono  Crnogorce.  Nar  pjps.  vuk. 
5,  489.  _ 

CRNOGOKCEVIC ,  m.  prezimc ,  po  ocii  Crno- 
gorcu.  Pefcra  Cniogorccvica.  Prot.  sab.  mag.  153. 
S.  Crnogorcevic.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  662. 

CRNOGORKA,  /.  zenalco  celade  iz  (Jrne  Gore. 
u  nase  vrijeine,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
akcenat  se  mijena  u  gen.  2^1. :  Crnogoraka,  a  samo 
je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  Crno- 
gorke,  Crnogorkom.  Istiiia  je,  nilada  Crnogorko  I 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  14. 

CRNOGORSKI,  adj.  sto  pripada  CrnoJ  Gori: 
a)  ito  prii)ada  knczcvini  Crnoj  Gori,  po  noj  i 
Grnogorcima.  od  xvii  vijcka,  izmedu  rjecnika  u 
Vukovu.  Vbsb  zbori.  frnogort.'iki.  Starine  10,  24. 
Kad  to  vide  crnogorska  vojska.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  445.  Zaklala  te  puska  crnogorska!  4,  55.  ace. 
sing.  fern,  s  pirijedlogom  na  dolazi  i  kao  adv.: 
Neka  znado  da  ce  mu  siroma  Milovan  na  onu 
staru  crnogorsku  odpjevati.  A.  Kacic,  razgov.  317. 
—  b)  sto  pripada  Crnoj  Gori  kod  Skopla.  xvii 
vijeka,  a  tada  se  pisalo  sa  c  nijesto  c:  Crtno- 
gorska  bogorodic.a.  Glasnik  22,  211.t.  —  c)  u  Srhiji 
se  dva  srcza,  jedan  u  rudnickum  okrugii  a  drugi 
u  uziikom,  zovii  crnogor-ski.  isporedi  Crna  goi'a. 
K.  .Tovanovic  146.  158.  -  -  d)  adv.  criiogor.ski,  kao 
u  Crnoj  Gori,  kao  sto  cine  Crnogorci.  Po  crno- 
gorski  se  izgovara.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  206. 

CRNOGOVCI,  Crnogovaca,  m.  pi.  selo  n  sla- 
vonskoj  krajini  blizu  Gradiske.  Razdje}.  23.  ,Crno- 
govce'.  Schom.  zagr.  1875.  59. 

CRNOGRAB,  m.  vekako  drvo.  «  Vukovu  rjec- 
niku  (s  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj  Gori). 
ostrya  Micliel.  Sloser-Vukot.,  lior.  1053.  oarpinu.s 
duinensis  Scop.  B.  Sulok.  ini.  45.  isporedi  criio- 
grabic. 

CRNOGRABIC;,  m.  ostrya  carpinifolia  Scop. 
J.  Pancic,  bot,  178.  flor.  srb.  628.  drv.  133.  car- 
pinus  duinensis  Scop.  B.  Sulek,  ini.  45. 

CRNOGRABOVINA,  /.  droo  od  crnograha  i 
drvece  crnograbi.  £)egde  viditi  jo  lipe,  crnogra- 
bovine.  Srp.  list  1880.  br.  51. 

CRNOGKIMIZAN,  crnogriuuzua,  adj.  colore 
phoeniceo.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijef.  ne- 
pouzdana. 

CENOGKIV,  adj.  jiibani  nigram  habeus.  u  jed- 
noga  pisca  xvn  cijeka.  Koi'i  crnogriv.  B.  Ivrua- 
rutic  -14. 

CRNOGUZ,  m.  riha  morska  koja  .se  zore  i  crno- 
rep,  melaiiurus.  L.  Zore,  rib.  20. 

CRNOJEVA  KI.JEKA,  /.  vidi  kod  Crnojovic. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena  u  pjesmi  Niz 
Rijeku  Cruojevu   plavnu.  Osvet.  3,  145. 

CRNOJEVK!,  m.  prezime,  od  xiv  vijeka.  Kadici. 
Crtnojevich,  Ivant  Crbuojevici,.  Mon.  serb.  5(i6. 
530.  Danicic  8,  453.  Ivana  Crnojevica.  1.  Gundulic 
306.  Crnojevic  od  Zazabja  vise  rike  Morace.  A. 
Kacio,  kor.  457.  Podize  se  Crnojevic  Ivo.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  524.  —  prezimcnom  tijeh  Crnogorskilt 
Crnojevica  zove  se  i  rijeka  koja  izvire  it  rijet-koj 
nahiji  u  Crnoj  Gori  i  utjece  u  skadarsko  jczero : 
Rijeka  Ci-nojevica.  Vuk ,  nar.  pjes.  2,  573-  Crno- 
jevica rijeka.  Glasnik  40,  32. 

CRNO.TEVKA,  /.  Crnojevica  rijeka,  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena  u  pjesmi  (vidi  kod  Crno- 
jevic): Pa  oba  su  i  na  Crnojevki  jircd  Omorom 
rusom  glavom  stali.  Osvet.  2,  101. 

CRNOJKA ,  /.  a)  crnomanasto  zensko  celade. 
samo  medu  rijecima  koje  govore  djeca  kad  .sc 
igraju  pipavicc:   Dovodi   devojku,  lepu  lopojku, 


criiu  crnojku.  Vuk,  rjoc.  500''.  No  cc  plavo  pla- 
vojko,  voo  ocG  crnu  crnojku.  5001'.  —  b)  kpnop- 
lika  zcnska,  cauabis  sativa  foiuina  L.  B.  Sulek, 
im.  45.  Konop}a  bjelojka  cvati  a  nomaroda;  cr- 
nojka  pak  no  cvjota  a  inia  sjemc.  S.  Novakovic, 
nar.  zag.  276.  isporedi  bjelojka. 

CENOJOVA.  /.  neko  drvo,  s  koga  se  guli  kora, 
1  tc  sc  vrani  pletivo.   isporedi  jova.  M.  Kovacevic. 

CENOK,  vidi  crnook. 

GRNOKA,  /.  vidi  crnooka. 

CRNGKAPA ,  m.  covjek  koji  nasi  crnu  kapu. 
u  nase  vrijeme.  u  Dalmaciji.  isporedi  crnokapac. 
Crvenkapa ,  cruokapa  .  .  .  sa  sarukom  sretaju  se 
na  spjetskoui  trgu.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  122. 

CRNOKAPAC,  cruokapca,  m.  covjek  koji  nasi 
crnu  kapu.  u  Vukovu  rjecniku  s  dodatkom  da 
tako  zovu  u  Srhiji  Bianicevce.  isporedi  crnokapa. 

CRNOKAPICA,/.  silvia  atricapilla  Lim.  Progr. 
spal.  1880.  21.    isporedi  cmoglavac,   cruoglavka. 

CRNOKLISTE,  n.  selo  u  Srhiji  u  okrugu  pi- 
rotskom'.  Sr.  Nov.  1879.  175.  rijec  je  slozena: 
druga  joj  je  pula  postanem.  od  rijeci  koja  se  po- 
cine  glasom  o,  koje  se  sa  a  od  yrcdne  pole  sasta- 
vilo  u  o,  nioie  biti  od  oklis. 

CRNC)KOEAC,  cniokorca,  m.  noz  crnijeh  kora 
(na  dr.ikH).  akcenat  kaki  je  u  gen.  sing,  takije  v, 
svijein  ohlicima  osim  ace.  sing,  jcdnakoga  s  nom., 
i  gen.  pi.,  gdje  je  crnokoraca.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  Pri  sebi  je  imao 
noz  crnokorac.  S.  l^jubisa,  prip.  240.  Pa  ga  u 
mesto  gde  ga  najvise  boli  ubada  lagauo  nozem 
crnokorceni.  M.  D.  Milicovic,  ziv.  1,  1(»2. 

CRNOKORAST ,  adj.  crnijeh  kora.  isporedi 
crnokorac.  u  nase  vrijeme.  Kad  mo  bodu  crno- 
korastiiu   nozem.  JVI.  D.  Milicovic,  ziv.   1,  102. 

CRNtJKOS ,  adj.  nigri.s  capilli.s ,  crnijeh  kosa. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. Noc  dvizuc  od  zdola  crnokosu  glavu.  M. 
Marulic  27.  Oj  devojko  crnokosa!  Nar.  pjes.  vuk. 
ijoc.  81511.  ,( jednoga  pisca  xvi  vijeka  sa  c  i  sa  c: 
Mi'kla  noc  s  crnokosom  glavom.  P.  Zorani6  37. 
Smrt  s  glavom  crnokosom  Jelu  prizolenu  pritr 
britkom  kosom.  72. 

CRNOKOSA,  /.  planina  a  Srhiji  blizu  Uzica.  u 
poisetku  -^VM  vijeka  pisati  su  je  joi  sa  c  mjcsto  c: 
Vi.  podfckrilijo  gori  Crbnokosi,  l.ilizu  mcsta  Uzica. 
Vuk,  dau.  1,5.  Danicic  3,474.  Crnokosa.  M.  D. 
Milicovic ,  srb.  607.  Niva  na  Crnokosi.  Sr.  Nov. 
1873.  76. 

CRNOKOSAST,  adj.  vidi  cruokos.  .■<aino  u  Be- 
linu  rjecniku  (l(iHi') 

CRNOKRAK,  m.  preznne  u  nase  vrijeme  u 
IJci.  .1.  Bogdanovic. 

GRNOKRIL,  adj.  alls  uigris,  crnijeh  krila.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  Crnokrili.  J.  Slo- 
ser,  kor.  659. 

CRNOKRUG,  m.  vipera.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (aspis  109-'') ,  u  Stuli- 
cevu (vipora  albis  et  nigris  niaculis  distincta)  i 
u  Vukovu  (.serpeutis  genus,  s  dodatkom  da  sc 
govori  u  Crnoj  Gori  i  da  se  pripovijcda  da  ova 
zmija  ima  na  glavi  tri  roga).  Aspid ,  koga  ja 
zovem  crnokrugom,  jcs  zmija  sasma  juta.  I.  £)or- 
dic,  salt.  187.  To  ti  pcpe)uha,_to  ti  crnokrug, 
sve  je  jutica.  Poslov.  dan.  136.  Cinis  kao  no  crno- 
krug, koji  usi  zatvara.  A.  Kalio  25.  Donesi  juta 
crnokruga.  Pjev.  cm.  91.  Mater  joj  opekne  crno- 
krug u  iiozdrama.  S.  ^ubisa,  pric.  102.  Crnokrug, 
pclia  borus ;  crnokrug  huhorasti ,  rhinechis  am- 
niodytes.  Sloviuao  1880.  130. 


CUNOKRU^NI 


81  (i 


OENOREP 


CiiNOKliU/Nl ,  adj.  sto  pripnda  fniolcnigii. 
II  jcihutijn  pisca  prosloija  rijcka.  Zufiiii  ziuajnoiii 
i  s   jwlom   (■nioki'ii/.iiijom.  Bosjpdo  kr.  Ii8l. 

CKNOLAT,  VI.  luiliiiiu  iiiKnini,  ))r<)S(>  cnia 
vlata.  pred  1  otpiilo  jc  v.  samo  u  Bjclostijcncevn 
rjecniku  (1,  77'J)  ;'  iz  t'lcga  u  je.dnogn  jiim-.a  na- 
scga  vreiiirnn.  i  to  sa  c  m.jcsto  c.  H.  Sulok,  im. 
60.  isporedi  cnioglavka. 

CRNOLATAC,  CiiuMaca,  in.  prczime ,  u  naiie 
vrijemc,  ti  J/rvntskoj.  Sclicni.  xngr.  187o.  227. 
isporedi  (-inolat,  od  ieya  jc  i  postalo. 

CRNULU'AN ,  criuMicna  i  crnolicaiia,  adj. 
aspoetu  iiisor.  Kama  it  Htuliccvu  rjcaiikit.  rijci 
slaho  ponzdana. 

_  CEN6^,EVIGA,  /.  sch)  u  ,Srliiji  ii  nkriigii  kne- 
^evackom.  K.  Jovanovio  112. 

CEN6],,EVICK[,  adj.  sto  pripada  sehi.  Urno- 
]eiuci.  Crno|ovi(ka  roka.  M.  D.  Milicovic,  srb.  827. 

CKNOMAN.AST,  adj.  fii.fcus,  nacrn.  samo  o 
ce^adetu.  od  xvii  injcka,  izmedu  rjeinika  u  Mi- 
kafinu,  gdjc  najprije  i  dolazi  (,malo  nacrn,  .su>)- 
fuscus,  jinllus'),  u  Stulicevti  (.subniger,  oleastri 
coloreni  iuiitan.s')  i  u  Viikovu  (,brauiilicU  im  gc- 
.siclito,  fnscus').  —  Rijeci  jc  driiga  pola  -manast 
taiima  postanal  mozchiti  odkor.  man,  udesavati, 
slagati,  troriti,  ohliije  daonti,  od  koga  jc  i  driujn 
pola  iincnima  Eadman,  Viikman,  Vukoman.  — 
Starac  crnomariast.  I.  A.  Nonadic,  fiamb.  8.  Bio 
je  crnomanast  i  sa  sviin  bradat.  A.  Ivanizlic,  utm'. 
533.  Lijep  i  crnomanast  covjek.  Vuk,  sov.  7-1. 

CRNOMAST,  adj.  nigor,  erne  masti ,  cm.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Belimi  (nigpr  .509^'. 
subfascus  1491))  i  StiiUcevu  (subniger,  oleastri  co- 
loreni imitans).  Lica  od  obraza  uzorita  ali  crno- 
uiasta.  B.  Ivasic,  nasi.  xvi.  Crnoiiiasti  uarodi.  A. 
Kalic  'yds. 

CRNOMEN,  m.  mjcslo  na  rodi  Marici  u  Ma- 
cedomji,  xiv  vijeka,  a  tada  je  hilo  t;  mjcsto  c: 
Na  Marice  blizL  Ccrhiiomeua.  Jj/Ptop.  saf.  (>1.  Da- 
nicic  o,  471. 

CRNOMEKAC,  Cruumcrca,  m.  .-iclo  u  llrcatskoj 
kod  Zagreha.  kajkavski :  ,Cernomerec'.  Schcni. 
zagr.  1875.  (il.  isporedi  Crnomir. 

CRNOMIR ,  m.  ime  miisko,  xiii  vijeka,  a  tada 
jc  bilo  c  injesto  c.  Odt  kneza  Crinomira.  Moij. 
Serb.  42.  Danicic  3,  474. 

CRNOMORAC ,  crnomorca ,  m.  Aethiops.  sa- 
stavleno  crn  i  tal.  Moro  (Arapnn  crni).  u  jednoj 
pijcsmi  istarskuj :  Nasa"  je  (krnnu)  crni  moro.  Raj" 
cu  kruuu  izgubiti  neg  crnomorca  jiiba  biti.  Nar. 
pjes.  ist.  2,  151. 

CRNfJlIORSKl,  adj.  pouticus,  sto  pripada,  Cr- 
nom  mora.  Crnomorskijch  strana.  I.  Gundulic  541. 
Crnomorskc  trgoviue.  Nov.  srb.  1835.  45 

CRNOMRTA,/.  lentiscus.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu rjccnika  samo  u  Stulicevii..  pisfcacia  lentis- 
cus L.  B.  Sulek,  im.  45.  isporedi  lurta. 

CRNOMRTAN,  crnomrtua,  adj.  lentisciuus,  od 
crHomrtc.  samo  u  Stuliccvu  rjecniku. 

CRNOMUZ ,  III.  ime  inusko,  xiii  vijeka,  i  tada 
vec  sa  c  mjcsto  starijcga  c:  Crtnorauzi..  Mon. 
Serb.  12.  Danicic  3,  452. 

CRNONOCt  ,  adj.  nigris  podibus.  u  jednoga 
pisca  iiascga  vremcna.  Baloga.s  crnonogi.  .1.  Slo- 
ser,  kor.  355. 

CRN(JNOtSNO,  adv.  veste  lugubri.  ii  jednoga 
pisca  XIV  vijeka,  a  tada  jc  bilo  (;  mjcsto  c.  Vsi 
crtnonosno  sLbolezmijutb  vladyce  svojeniu.  Do- 
montijan'i  27.  Danicic  4,  474. 


(!RNO0(!A,  /.  neko  injesto  hlizu  Prizrena  xiv 
vijeka,  a  tadaje  bilo  (■  injesto  <:  noininativa  iiema 
jiiitrrdc.  Zabelr.  u  Cri-noooi.  Glasnik  41),  305. 

CRNUO(!U!,  m.  dem.  crnook.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vitkovii.  O  j'unacicu  crno- 
oi;U;n !  Nar.  pjes.  vnk.   1,  8(1. 

1.  CRNOOK,  adj.  nigris  oculis.  -00-  se  maze 
.saicti  II  jedno,  a  tada  se  i  akccnat  mijena :  crnok, 
cruoka.  mijesajuii  sazcto  sa  nesazetijem  pisu  i 
.ci-iiook'  (Vuk,  rjec.  816'').  Dolazi  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjccnika  u  Belinii  (crnok  518i>),  Stuliccvu 
(cT'nok'l  i  u  ViikoiHi  (,crnook').  —  a)  sa  c  xvii  vi- 
jeka: Easula  crnooka.  Starinn  2,  311.  —  b)  sa  c  : 
Niti  sani  crnooka,  niti  se  bojim  uroka.  Nar.  posl. 
vuk.  223.  Idi  roci  tvojoj  majci  da  no  rodi  drugo 
codo,  drugo  cedo  kao  tcbe,  kao  tebe  beloliku, 
bololiku ,  crnookn.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  339.  A  za 
jedno  mlado  crnooko ,  dala  b'  za  n'ga  i}adu  du- 
kata.  1,  314.  Jedna  mi  je  tanka  i  visjoka,  druga 
mi  je  b'jela  i  rnnieiia ,  treca  mi  je  crn'oka  dje- 
vojka.  1,  239. 

2.  CRNOOK,  IH.  juvenis  nigris  oculis.  u  jednoga 
pisca  xvi  vijeka,  sa  c  mjcsto  c  i  sa  o  mjcsto  00 
(vidi  kod  crnook  2'od  1) :  Njeki  se  crnok  zeni. 
M.  Drzic  138.  isporedi  crnoocic. 

CRNOOKA ,  /.  a)  puella  nigris  oculis.  n  nase 
vrijeme  izmedu  rjeinika  samo  u  Viikovu  (,crno- 
oka'.  vidi  kod  crnook  2>od  1).  isporedi  crnociea. 
Kako  je  obiiaj  da  inlada  svako  ce^ade  u  inuzev- 
fem  rodu  zove  drugiin  imenom  a  ne  pravimi,  tako 
koju  djevojku  zove  i  Ci-noka.  M.  Kovacevic.  — 
b)  ime  ovci  bijeloj  s  crnijem  krugom  oko  ociju: 
crnoka.  M.  Kovacevic.  crnooka.  S.  I.  Pelivanovic. 
—  c)  ncka  riba,  abramis  sapa  Pallas.  J.  Pancic, 
rib.  91. 

CRNOOKAC,  crnookca,  m.  grasak  u  koga  iina 
crno  kao  oko.  n.  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
G-rasak  crnookat^  I.  .Jablanci  184. 

CRNOOKAST ,  adj.  vidi  crnook.  samo  u  Stii- 
liccvn  rjecniku,  i  u  ncmii  sazcto  crnokast.  ispo- 
rcds  carnookast. 

CRNOOKICA ,  /.  ncki  pasu} ,    dolichos   niclan- 
ophbhalmos  Dec.  11  llrvatskoj :  crnokica,  crnokica  . 
crnookica.  B.  Sulek,  im.  483.  00. 

CRNOPAC,  Ciuopoa,  m.  brdo  u  VeleUtu.  Vuk, 
rjec.  816^. 

CRNOPAS,  m.  planina  u  Hercegovini.  Zem}op. 
bos.  53. 

CRNOPELINITI,  crnopelinim,  impf.  artemisia 
condire.  samo  u  Stuliccvu  rjecniku.  rijec  nepo- 
usdana. 

CRNOPERNICA,  f.  melizophilus  melanocepha- 
lus.  Progr.  spal.  1880.  21. 

CRNOPIS,  m.  atramentum,  crno  mastilo,  kqjim 
se  pise,  u  jednorja  pisca  prosloga  vijeka  i  u  rjec- 
nicima  Belinu  (3911')  i  VoUigijinu  (23).  Obra  za 
ornopis  krv  svojii.  V.  Knczevic,  osm.  262. 

CRNOPLAVAC,  crnoplavca,  m.  ncka  vinova 
loza.  B.  Sulek,  im.  45. 

CRNOPOTOCANIN,  m.  covjek  iz  Crnoga  Po- 
toka.  Panta  Carapic  Crnopotocanin.  D.  Avramo- 
vic,  sv.  gora  188. 

1.  CRNOREP,  adj.  cauda  nigra,  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Kon  crnorop.  B.  Krnarutic-  14. 

2.  CRNOREP,  in.  morska  riba,  koja  sc  zove  i 
crnoguz  i  uklata.  melanurus.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  u  Belinu  (blS'^),^ Stuliccvu  i  Vu- 
kovu  (crnorep).  sa  c  mjcsto  c:  S  liimi  se  bitalui 
.  .  .  crnorepi  no  mali.  P.  Hektorovic  34.  —  sa  c 
Crnorep.  L.  Zoro,  rib.  11.  Crnorep.  L.  Zoro. 


I 


CRNOBBPKA 


847 


CRNUCA 


CKNOREPKA ,  /.  buba  crna  repa.  u  jcdnuga 
pisca  naUega  cremcna:  grobar  cniovepka,  iierro- 
pborus  rufii-ornis  Stnn.  J.  Slosc.r,  kor.  237. 

CRNORIJeOki,  adj.  Ho  p)ripuda  Crmij  liijcci. 
Vuk,  rjec.  SlOa-.  Okrus  eniorerki.  K.  Jovaiiovic 
184.  ' 

CRNORIZAC,  cnionsca,  m.  mouadins.  xiu  i 
XIV  vijeka,  a  tada  je  prfd  r  bilo  c  mjestu  c,  alt 
XIII  vijeka  dolazi  i  sa  c.  Crfciiorizbci.  Stefan  kr.  2. 
Sava^S.  Viscli  tu  nekoliko  cri>norizi.ri,.  Mon.  serb. 
17.   CrMjorizica  Damijaua.  8d.  Danicic  8,  453.  474. 

CKNORiZACKI,  adj.  monacUorum.  xiii  i  xiv 
tlijeka,  sa  c  pred  r  mjesto  c.  iKporedi  crnorizao. 
CrtnoriztCBskaago  ciiia.  Doincntij.^na  182.  (U'l.iio- 
riztctskyihL  likfc.  Danilo  38.5. 

CRNORiZICA,  /.  monaclia.  xiv  rijfka,  .sa  <■ 
2ired  r  mjesto  c.  Sbbravii  likt  crtiiorizii't.  Do- 
rnentijan')  40. 

CRNOIiOZAC,  crnorosca,  iii.  bnba  crnijcli  ro- 
yova.  u  jednoga  pisca  nascga  rremena :  ^sostar 
crnorozac,  cantharis  fusciponnis  Gnnii.  J.  Slospr, 
kor.  453. 

CRNOST,  crnosti,  /.  iiigredo,  crnoca.  isporcdi 
crnilo,  ernina.  od  xiv  vijeka,  ali  toga  rijeka  a  ii 
liekih  prisaca  i  poslije  sa  c  mjesto  c  (oidi  k,od 
cm),  izmedu  rjeinika  ic  Vrancicevu  (crnost  66), 
M  Belinu  (crnos  500^),  Bjelostijenccvu  (cniost 
1,  809),  Voltigijinu  (crnost  23),  Stuliivni  (crnost) 
tu  Danicicevu  (crtnostt).  a)  sa  c:  Sij'u  (rtnostt 
na  ikone  toj  izvoli  prijcti.  Domentijaul'  I'Jl.  Ne 
budctfc  togda  .  .  .  ni  crtnosti  ni  bulosti.  Alok.saud. 
nov.  127.  —  b)  sa  c:  Crncs  stavnos  i'kpJ  obita. 
J.  Kavaiiin  288. 

CRNOSTRIG ,  m.  neka  zmija.  na  Jina'ii.  A. 
Ostojic.  isporedi  crnostrijcl. 

GRNOSTRIJEL ,  m.  tarbophis  vivax  ,  :.mija 
neka:  Cniostril.  D.  Kolouibatovie,  peso.  28.  inpo- 
redi  ci-nostrig. 

CliNOSARAST,  adj.  niaciilis  iiigris  distiiictus. 
samo  II  Stiilicevu  rjecniku,  gdjc  iiiia  i  crno-saron. 
ohnjc  slabo  pouzdano. 

CRNOSI.TA,  m  buba  erne  iiije.  u  jednoga  pisca 
nasega  vrcijiena:  mekokrilac  criiosija,  mall.liodc's 
dispar.  J.  Sloser,  kor.  460. 

CRNOTA,  in.  iinc  muskn,  od  xiii  vijeka,  a  toga 
je  vijeka  bilo  c  mjesto  c.  Crwiota.  Mon.  sprb.  13. 
Danicic  3,  474.  Crnota.  J.  Kavai'iin  144.  u  spo- 
menikulatinski  pisanu  dolazi  jos  xi  vijeka:  ,('ii- 
notta'.  F.  Racki,  doc.  133. 

CRNOTK;,  m.  prcziine,  po  ocu  Crnoli,  u  jed- 
noga 2'isca  pirosloga  rijeka:  (iiW  su  ilavni  Crno- 
tici  y  J.  Kavauin  133. 

CRNOTIN,  adj.  sto  pripada  Crnoti.  xiv  rijeka 
sa  c:  Na  Crtnotine  .stasi.  Glasnik  Jl,  l;i:).  Pa- 
uicic  3,  474. 

CRNOTINA,  /.  sclo  u  Bosni  blizii  Samjera. 
Schem.  bosn.   1864.  56.  Glasnik  21,  341. 

t;RNOTRAVAC,  Crnotravca,  m.  iovjek  iz  sela 
Crne  Trave.  Akc.  n  gen.  pi.:  OrnotravS.ca.  (!nio- 
travci  zele  da  .so  i  novi  drum  provodi'  tinla.  M.  D. 
Milicevic,  s  dun.  67. 

CRNOVA,  /.  (/«<■  kravi.  a  Lici.  ,1.  Hondauovic. 
isporedi  cn'iuva. 

CRNOVAC,  crnovca,  m.  ptica  koja  se  zore  i 
kragiij,  kragiifac.  samo  n  rjrcnieima  Helinit  (nisus 
6801))  (  Staliceou  (accipitcr). 

CRNOVC'IC,  m.  vidi  Cruojcvic.  Ivana  Criiov- 
cica.  I.  Giindulic  306. 

CENOVIC,   m.  vidi  Crnojo\'ic.   Stjcpan  gdi  jc 


Cruovica,   gospar   od  ZabjakaV   J.  Kavai'iiu  233. 
Od  plcmena  .slavuog  Crnovica.  Ogled  sr.  0. 

CRNOVLAH,  )».  Vlnh  is  \1aske.  isporedi  Kara- 
vlah  i  Crni  Vlah  (Icod  O'li).  a  jednoga  ^nsca  pro- 
sloga  vijeka,  i  to  sa  c  mjesto  c:  Mrkla  orla  crno- 
vlaha.  J.  Kavaiiin  288. 

CRNOVLA.S,  adj.  nigris  caiiillis,  crnokos.  samo 
u  rjecnicima  Belinu  (1681')  i  Stuliccvu. 

CRNOVLASAN,  cniovlasna,  adj.  vidi  crnovlas. 
samo  u  Stidiccvu  rjecniku,  u  kom  ima  u  istom 
znaienu  i  crnovlasast,  crnovlasat,  crnovlasav.  sve 
slabo  pouzdano. 

CRNOVLASAST,  adj.  vidi  kod  crnovlasan. 

CRNOVLASAT,  adj.  vidi  kod  crnovlasan. 

CRNOVLASAV,  adj.  vidi  kod  crnovlasan. 

CRNOVLASKI,  adj.  Uto  pripada  Crnim  Vla- 
siiiia,  Cnioi'lasima,  Kuravlasima.  u  jednoga  pisca 
jirosloga  vijeka.  Bisknp  crnovlaski.  J.  Kavaiiin 
113. 

CRNOVRH ,  m.  origanum  vulgare  L.  u  Srbiji 
oko  Nisa.  S.  1.  Polivaiiovic.  isporedi  vraiiilovka, 
vranilova  trava,  mravinac. 

CRNOVRSKI ,  adj.  ,sto  pripada  Crnom  Vrliu. 
CrnovrSki  kaniik.  M.  D.  Milicevic,  s  dun.  58. 

CRNOVUNAC,  crnovunca,  m.  jiastir  koji  drzi 
samo  crne  ovce,  tako  prozvan  po  crnoj  vuni,  koju 
ima  od  nih.  u  Srbiji  po  nekim  krajerima.  akcenat 
u  gen.  pi.:  crnuvmiaca.  Crnovuiici  sa  svojim  sta- 
dinia  zivc  leti  na  planini,  a  ziiui  slaze  u  doline 
k  Beloj  Palanci,  ka  Prokupju  i  daje  niz  Moravu, 
gdo  iiadu  sena  za  svuju  stoku.  Criiovuuci  jedni 
su  po  narodnosti  Grci,  a  drugi  su  Cincari.  Urno- 
vunci  se  zovu  po  eruim  o\'<-aiiia  svojim;  jer  u 
stadima  liibovini  ovcc  su  nialioni  gajo.  Bele  ovce 
po  liiliovom  misjeiiu  slabijc  su  od  ovaea  crnili 
za  ovu  klimu  .  .  .  Borave  sa  zeiiama  i  dccom  po 
planini:  u  planini  se  radaju,  u  planini  se  zeiie 
i  udaju,  a  u  pilanini  uiniru  i  saraiiuju  so.  M.  P. 
Milicevic,  s  dun.  38.  3'J. 

CRNOVUNACKI,  adj.  sto  pripada  crnovnn- 
cima.  Oriiovunacke  ovce.  M.  D.  Milicevic,  s  dun.  81. 

CRNOZUB,  <idj.  deiitibus  iii;;ris.  /(  jednoga 
pi.sca  nniicga  vremcna  o  I'lekoj  tmbi.  J.  Sloser, 
kor.  513. 

CRNOZUCAN,  crnozucua,  adj.  alrae  bills,  .samo 
a  Stuliccvu  rjecniku:  vlage  crnozucne. 

(JRNPURA,  /.  crnpura  mala,  trava  koja  .s«  zore 
i  brdrinric  ijarcija  trava,  piuipinella  saxiliaga  L. 
i).  Pupovic,  pozn.  230.  jc  li  poslanem  druga  p(da 
-pura  «.  svezi  sa  piirom  (curkom)  Hi  s  purili,  iiijc 
poznalo.  u  Slurcnaca  se  ista  trava  zore  crna  pura. 

CRiXPlJRAST,  adj.  fuscus,  cTHOH(«)iasf.  u  naSe 
vrijemc,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,  gdjc  se 
i  tumaci  kako  je  starjeno.  ali  ne  ce  biti  sa  svijem 
isto  sto  je  crnomannst:  crnpurast  kao  da  se  go- 
vori  vise  od  sale  i  kao  da  je  i  cn'ii  i  crveniji  nego 
sto  je  crnoinaiiasfc.  —  pred  p  mo.:e  se  n  promijc- 
niti  va  m,  tc  glasi  i  crmpurast  (Vuk,  rjcc.  R15-i). 
—  Druga  pola  -purast  moze  biti  jiosiaua  isloga 
kojega  piiriti  i  zapiiriti  se.  —  Covck  omalen,  crn- 
punast.  M.  £>.  Milicevic,  let.  vec.  5y.  Devojcica 
crnpnrasta,  suvoiiava,  pa  so  tako  nije  innogo  ni 
razlikovala  od  cigancica.   157. 

CRNPURIN,  adj.  pirapinellae  saxifragae.  Crn- 
purin  korcn,  radix  pimpincllac  albac,  dobiva  se 
od  crnpure  male.  D.  Popovic,  pozn.  220. 

CRNUCA,  /.  dva  sela  u  Srbiji  u  okrugu  rud- 
nickoui:  Goriia  i  Doiia  Crnuca.  K.  Jovaiiovic  146. 
XV  sc  vijeka  zralo  Bjeluca:  U  selu  Beluci,  koje 
sc  sada  zove  Crnuca.  Glasnik  21,  30.  32. 


CRNUCSKI 


818 


CRNETl 


CKNUrSKl,  adj.  Ho  prijiada  Crmiii.  Criiur- 
ska  opsliua.  K.  Jovauovir   1  lii. 

CKNl'CiOVU',  m.  jireziinc,  xiv  vijcka,  a  tada 
je  c  glasili)  (•:  Vli.kboi.  Cri.iuiKovicb.  Moii.  sorb. 
100.  Dauitic  H,  171, 

CRNUL,  VI.  inie  muHko,  xiii  rijekci,  a  tada  jc 
c  fflaiiilo  r.  Ziipaii  ('rfciiul.  Mon.  croat.  17.  mozc 
hiti  da  hi  1  trcbalo  iitati  |. 

CRNULA(^,  <Tiiulca,  m.  luolaniijyruiii  iiomoro- 
auni  L.  i  luelanipyruiri  ai-voiiso  L.  u  Jlrvatskoj 
i  11  Istri,  a  vnuda  glasi  ,(!rimlc'.  B.  §ulok,  ini.  fiCi. 
jHoie  biti  da  je  1  mjcsto  \. 

CRNUS ,  m.  t'lcko  mjesto  (flora  Hi  poff)  hlizu 
manastira  Treskavca  kud  .■icla  Nehregoca  i  llo- 
morana  xiv  vijeka,  a  tada  jc  r  glasilo  6  nli  vec 
i  c.  Obladajustn  (Iriiiusoini..  Glasnik  1 1,  134.  Obi.- 
jomjusto  vi.sb  Crhiiusi..  Glasnik  13,  371. 

CENUSAST,  adj.  subniger.  samo  ii  Stulicevu 

rjecniku. 

CRN,  III.  1.  paroiiyi-biuiu.  u  naSe  vrijeme,  iz- 
medit  rjecnika  aamo  it  Viikovii  (sa  snaceiiem  koje 
je  .stai'leno  i  s  I'lem.  warm  am  fingpr).  isporcdi 
crnac  i  crni  prist.  Ovo  vele  da  jo  dobro  i  od  erna 
i  od  prista.  M.  D.  Milii^evic,  ^iv.  2,  55.  Cri'i  na 
prstu.  5(i.  Trava  od  crna,  prunella  vulgaris  L. 
isporedi  cri'ievac.  I.  Panfic,  flor.  biogr.'  461.  — 
2.  prunella  vulgaris  L.  J  Pancio,  floi.  srb.  572. 
fior.  biogr.'  462.  isporedi  criievac  i  naprijed  trava 
od  crna. 

CRNA,  /.  a)  sclo  u  Baiiatu.  Sem.  prav.  1878. 
97.  —  bj  rijeka  u  Srbiji  u  cacanskom  okrugu, 
koja  utjece  it  f/iar.  M.  D.  Milicevid,  srb.  646. 
Na  Crni. 

CRNACA,/.  1.  crna  smokva.  isporcdi  crnica. 
B.  Sulek,  im.  483.  —  2.  mjesto  vodopadno  hid 
sela  Zarkova  u  Srbiji  u  sreeu  vraiarakom:  Cr- 
I'laca  bara.  Glasnik  19,  251.  Livada  kud  C'rnac-c. 
Sr.  Nov.  1872.  310. 

CRNAD,/.  caligo.  isporedi  crnad ,  triiavina. 
Uvatila  se  crnad,  t.  j.  rdavo  vrime.  J.  Grupkovic. 

CENAHAN,  cniahna,  adj.  dem.  cm,  subniger, 
fuscus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  slabo  po- 
uzdana. 

CRNAJA  ,  /.  lieko  iiijcsf.u  koje  se  poiiiine  pirije 
nasega  ereiiiena  samo  po  iiiicnu,  nioze  biti  it  Ba- 
natii.  Crtiiaja.  S.  Novakovic,  pom.  150. 

1.  CRNAK,  criiaka,  ni.  a)  Aethiops.  isporedi 
crnac.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepoiiz- 
dana.  —  b)  ime  oviiu.  Magaz.  1867.  49. 

2.  CRNAK,  cruka,  m.  neka  trava,  koja  ima  cm 
korijen  okriigao  kao  mali  lesnik,  koji  djeca  jedu. 
u  Hercegoviiii.  N.  Ducic.  V.  l^josevic.  sedum  tele- 
pliiuui  L.  B.  Sulok,  ira.  45. 

CRNAKINA  ,  /.  Aethiopissa.  isporedi  crnica. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  gdjc  ima  u  istom  zna- 
cenu  i  cnianka  i  crnankiha.  sve  slabo  piouzdano. 

CRNALNIK,  m.  atramenti  tlieca.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CRNALO,  n.  atramontuni.  isporedi  crnilo.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

1.  CRNAN,  in.  itkor  ntuskom  ce(adctu.  isporcdi 
crnik.  samo  u  Viikovu  rjecniku:  Jovano  i  crnane ! 
—  Govori  se  i  trnan:  Ci'-nan  a  nije  Stovan.  M.  D. 
Miliievio,  zlosel.  262. 

2.  CRNAN,  m.  vidi  kod  ci-uan. 
CRNANKA,  /.  vidi,  kod  criiakina. 
CRNANKINA,  /.  vidi  kod  crnakina. 
CENANSKI,  adj.  sto  pripada  selu  Crni.  V. 


Arson! jovic.  dolazi  i  kao  prezimc:  D.  Crnanski. 
Som.  I'lrav.  1878.  48. 

(JRNAHAN,  crnasna,  adj.  drin.  crn.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  isporedi  crnaliau. 

CRN  A  TK  [ISA,  /.  sclo  u  gornoj  krajini  lirvat- 
skoj  blizu  sela  Jublanca.   Schom.  scgn.  1871.  21. 

CRNAVINA,  /.  caligo.  od  prosloga  vijeka.  Ali 
cto  ix  viSo  no  najozona  cruavina  strasiiom  molbom 
spustava  j'oj  krupo  grada  ceata.  B.  ('uceri  121. 
I'rokloti  bill  u  mrazu,  u  ledu,  u  duliu  crnavino. 
J.  Baiiovac,  blagos.  258.  Pogleda  od  kuda  sc  Aiie 
nokakva  crnaviiia.  Dubrovnik  1868.  213.  Navufie 
so  nebo  mutnom  crnavinom.  V.  Vrcovic,  niz  294. 

cRNAVKA,  /.  livor,  modrica.  samo  u  rjecni- 
ciina  Bjelostijcnccvit  i  Jainbrcsicevu ,  u  oba  sa  c 
iHJesto  c. 

CRNEGOVINA,  /.  sclo  u  Konavlima  blizu  l)u- 
brovnika.  Schem.  ragus.  1876.  32. 

1.  CRNEL.  m.  a)  ime  muSko  xiv  vijeka,^a  tada 
je  nijesto  -ne-  bilo  -ne-  i  c  mjesto  c.  Crtnelt. 
Glasnik  ii.  12,  23.  91.  isporedi  Crnel  i  Crnelovic. 
—  b)  cirnel,  cri'iola,  vidi  cnie]. 

CRNEl^,  crrie}a,  m.  morska  riba^  koja  se  zove 
i  crnao,  Chromatis  vulgaris  Cuv.  Cas.  6es.  muz. 
1854.  2,  184.  Chiej ,  criieja,  criieji.  L.  Zore.  gen. 
pi.  bice  criieja.  govori  sc  i  sa  -ne-  mjesto  -ne-: 
erne}.  Vuk,  rjec.  815''  (gdje  stoji  ,crne]'  s  dodat- 
kom  da  sc  govori  u  TJubrovniku).  Progr.  karl. 
1878.  41.  i  po  nekim  krajetmna  sa  j  mjesto  ]  kao 
i  u  drugim  rijecima:  crnej.  D.  Kolombatovic,  pesc. 
16.  i  sa  1  mjesto  | :  criioli.  L.  Zore,  rib.  19. 

CRNE^EVO,  n.  dva  sela  u  Bosni  blizu  Bije- 
line,  koja  piisu  i  Cr)enovo  (koje  vidi).  Gorne  i 
Done  Crno|evo.  Statist.  84.  isporedi  Crnijevo. 

ORNEN,  adj.  niger,  cm.  u  jcdnoga  jiisca  xvii 
vijcka:  Mono  udi]  odnosose  (gusari)  na  crneno 
drvo  nilio.  M.  Gazarovic  37.  Gdi  su  svite  te  cr- 
I'leney  115''. 

CRNENOVIC,  m.  prczime,  xiii  vijeka,  a  tg,da 
je  mjesto  c  bilo  c,  a  -lie-  glasilo  -no-.  Desimir  Crt- 
nenovict.  Mon.  serb.  45.  Danicic  3,  476. 

CRNENE ,  n.  denigratio.  isporedi  crniti.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (frnenje),  Jambre- 
sicevu  (crnenje)  i  Vukovu  (criiene). 

CRNETI,  crnim,  impf.  nigrescore,  iiigrere.  -ne- 
je  po  juhioni  govoru  od  starijega  -no-,  koje  u 
istocnom  glasi  -ne,  u  zapadnom  -id-.  Akeenat  se 
ne  mijena. 

1.  neprelazno:  postajati  crn,  nigrescere.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (,crneti', 
sa  starim  praes.  ,crnem',  od  starijega  crnejem)  i 
u  Stulicevu  (crneti).  Tuj  se  tad  trgahu  sesarci 
visoko  i  ki  jur  crnahu  rogaci  iiikoko.  M.  Marulic 
78.  Lice  blijedi,  usne  erne,  nadima  sc  nos,  upa- 
daju  oci.  M.  Orbin  73.  Kod  ogiia  sto  stoji,  i  crni 
i  gori.  Poslov.  dan.  46.  Stanovi  na  tavanu  cnie 
i  no  snoso  se  u  sobe.  V.  Bogisic,  zbor.  120.  sa  c 
mjesto  c  u  jednoga  pisca  in'osloga  vijeka :  Sto  je 
na  zemji,  zemjoni  crni.  J.  Kavanin  380. 

2.  sa  se,  nigrero,  biti  cm  i  crnocom  svojom 
kao  isticati  se.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Vrancicevu  (crniti  se  66"),  u  Mikajinu  (crniti  se), 
u  Bjelostijencevu  (crniti  se),  u  Jambresicevii  (crnim 
so  1,  598a),  n  Stulicevu  (crniti  se)  i  u  Vukovu 
(crniti  sc).  Neka  se  crni  stan.  M.  Vetraiiic  2,  318. 
Loza  opada  i  vone  criiiv  se  bez  lista.  F.  Luka- 
revic  232.  Poco  od  gora  strana  svaka  strasivim 
se  dimom  crnet.  243.  Druga  (slika)  uza  liu  sva 
so  bijeli,  pram  pod  krunom  sam  se  crni.  I.  Gun- 
dulic  430.  Dubrava  ponosita  crnase  se  tu  na  gori. 
J.  Palmotic,  dubr.  179.  Nek  se  dubre  ispod  grudja 


I 


CRWEVAC 


849 


CRTALO 


crni.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  373.  Sve  so  liive  zelene 
a  alaske  erne.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  512.  Nesto  mu 
se  u  zubima  crni  kao  jagile  od  pola  godine.  2,  398. 
Al'  eto  ti  jedua  |uduriiia,  criiase  se  kao  i  pakline. 
•2,  512. 

CRNEVAC,  criievca,  m.  prunella  vulgaris  L. 
isporedi  cni,  crnoglav.  j.  Pancic,  flor.  biogr.-  462. 

GENEVO,  n.  selo  n  Srbiji  u  okriigu  uzickom. 
K.  Jovanovic  1.51. 

CENIKA,  /.  nigella  arvcnsis  L.  B.  Sulek,  im. 
45.  isporcdi  crnika. 

CENINA,  /.  vidi  triiina.  samo  u  Mikalinu  rjec- 
nikii  (prunus  silvestris  Ki^). 

CKNINE.  Cri'ima,  /.  pjl.  selo  u  Crnoj  Gori  u 
Cucama.  Glasnik  40,  18. 

CENKA,  /.  1.  crnomanasto  sensko  celade.  u 
na.ie  vrijeme,  izmcdu  rjecnika  samo  u  Vi(kovu 
(fusca).  Sto  cu  plavki  boju  kupovati,  to  cu  criiki 
toke  sakovati.  Kar.  pjes.  vuk.  rjec.  SIG^.  —  2.  vidi 
crnakiiia.  samo  u  Stulicecu  rjeciiiku. 

CENKAST,  adj.  subniger.  ti  nase  vrijeme,  iz- 
mcdu rjecnika  samo  u  Vukovii.  Nose  kapu  od  coe 
crnkaste.  Vuk,  dan.  2,  113. 

CENO ,  m.  ukor  ■>imskom  cefadetu.  vidi  crnik 
i  cnian.  samo  u  Vukovii  rjecniku:  Bozo  i  criio. 
Akcenat  se  mijena  u  voc. :  ef no. 

CRNOVA,  /.  ime  kravi.  u  Lid.  J.  Bogdanovic. 
isporcdi  crnova. 

CENULA,  /.  cornns  sanguinea  L.  B.  Sulek, 
im.  45.  moze  hiii  porjrjcska  vijcsto  crnuja. 

CENUSA,  /.  erica  carnea  L.  isporcdi  crnica. 
J.  Pancic,  drv.  104.  B.  Sulek,  im.  45. 

CENUSIKA ,  /.  neka  irava,  dohra  sa  pcele, 
moze  hiii  ista  koja  se  zone  criiusa.  A.  Maksimovic. 

CENUSINA.  /.  trava  koja  se  zove  i  vristina 
u  Lid.  Vuk,  rjec.  SIG".  calluna  vulgaris  Salisb. 
B.  Sulek,  im.  45. 

CENIISKA  KOSA,  /  hrdo  u  Srhiji  u  okrugu 
uzickom  kod  sela  Zaovina.  \.  V.  Stojanovic. 

CEP,  M  jednoga  iiisca  xvi  vijeka  u  sliku  mjesto 
crip  (crijep)  di  prije  moze  biii  da  hi  trehalo  citati 
crp,  JM  to  mjesto  crip,  koje  iina  isti  pisac  na  drii- 
gim  mjestima  (vidi  kod  crijep).  Poce  zita  zgati, 
ka  jur  prosahu  srp ;  zacnii  kako  crp  po}o ,  kad 
pozar  sta.  M.  Mai-ulic  10. 

CEPALAC,  crpalca,  m.  qui  haui'it.  samo  u 
Stuliccvii  rjecniku.  bez  potvrde. 

CEPALICA,  /.  quae  liaurit.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  hez  potvrde. 

CEPALO ,  n.  cim  se  crpa.  samo  u  rjecnicima 
Belinu:  sipho  (746'j),  Bjelostijencevu:  siplio  (55ii) 
i  Stulicevu:  haustrum. 

CEPANE,  n.  liaustus.  samo  u  rjecnicima  Mi- 
kalinu, Stulicevu  i  Vukovu,  isporcdi  crpati. 

CEPATI,  crpam  i  crp}Pra,  impf.  liaurire.  od 
crpsti.  isporcdi  crepati.  Od  xiv  vijeka,  izmcdu 
rjecnika  u  Mikalinu,  Bjelostijencevu  (crpam  55), 
Voltiijijinu  (crpam  i  crp}em),  Stulicevu  (crpam), 
Vukovu  (crpam)  i  Danidccvu  (crLpati).  —  Mjesto 
c  nalazi  se  i  starije  c  (vidi  daje).  Crpati  je  upravo 
vise  puta  crpsti,  ali  i  jedan  iiut  kad  se  nastav^a 
dokle  se  ne  nacrpe  koliko  treha.  Crpa  se  u  pjravom 
smislu  voda  i  sto  tece,  ali  u  prenesenom  smislu 
i  drugo  (isporcdi  crepati).  1.  prelaz>w:  a)  sa  c: 
Namt  casu  Juboviju  crtpje.  Domentijanb  90.  Ki 
bihu  crpali  vodu.  Bernardin  10.  loan.  2,  9.  Crpala 
ju  (vodu)  je  doli.  Nar.  pjes.  ist.  2,  144.  —  h)  sa  c, 
ali  u  prvom  primjeru  nije  pouzdano  c,  jer  se  moze 
citati  i  c:  Iz  kojih  imaju  crpati  milost.   S.  Bu- 


dinic,  ispr.  43.  Koji  budu  piti  vodu  .  .  .  rukom 
crpajuc.  I.  Ancic ,  ogl.  125.  Baci  ga  u  bunar, 
odkle  susidi  crpau  krv  na  inisto  vode.  M.  Pa- 
visic  19.  Toliko  blago  sasu  .  .  .  u  ambare  da  cr- 
paju  i  oduzuju  se  u  .svoji  potriba.  F.  Lastric,  svet 
100.  Koje  zlo  moze  uciuit  tko  liu  crpa?  Turl. 
blago  2,  119.  Sva  duliovna  razmisfana,  .sve  raz- 
govore  crpase  (Nikola)  iz  neprisuSnoga  vrila  vire 
svete.  I.  .J.  P.  Liicii,  izk.  6.  Dodi  meni  ti,  pomozi 
crpat'  vodieu  Nar.  Jijes.  vuk.  1,  295.  Na  vodici 
djevojka,  crpa,  Jeva  vodieu.  1,  294.  —  2.  sa  se, 
]}asivno :  Gdje  se  crpa  obilato  od  vrutaka  spasi- 
te|a  ziva  voda.  J.  Kavaniu  69.  Ovi  odgoj  ne  crpfe 
se  iz  kniga.  M.  Pavlinovic,  rad.  9. 

CEPENE,  «.  haustus.  isporcdi  crpsti.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

CEPIV,  adj.  qui  banriri  potest,  samo  u  rjecni- 
cima Belinu  (ISO'')  i'  Stulicevu. 

GEPKANE,  n.  dcm.  crpei'ie.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

GEPKATI,  crpkam,  impf.  dem.  crpsti.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  mjesto 
p  pred  k  gdje  gdje  se  govori  i  v :  crvkati :  crvka 
ko   malim   sudicem   Jeva   sto  u  veci.  V.  i^esevio. 

CEPSTI,  cfpem,  im})/.  haurire.  od  xvii  vijeka 
(vidi  primjer  I.  Gundulica),  izmedu  rjecnika  -u 
Belinu  (IHOh),  Voltigijimc,  Stulicevu  i  Vukovu. 
Akcenat  se  mijena  samo  u  2  i  3  sing.  aor. :  cfpe, 
i  u  part,  praet.  act.  ii  noin.  sing.  masc. :  crpao 
(u  ostalijcm  padeiima  hez  te  x>romjenc:  crpla, 
crplo).  —  Mjesto  c  bilo  je  negda  c  (isporcdi  cre- 
pati, crpati).  —  Kor.  skarp,  mahati,  hvatuti,  za- 
hratati.  —  Crpe  se  u  pravom  smislu  voda  i  drugo 
sto  tece,  ali  u  prenesenom  smislu  i  drugo  sto.  — 
1.  prelazno:  Kacigam  bojne  iz  krvi  vjekovite  crpu 
casti.  I.  Dordic ,  mand.  156.  Da  se  svak  utice  i 
crpe  iz  ovoga  vrutka  istocnoga  slatkost  milosti 
bozje.  A.  Kadcic,  bogosl.  107.  Easpiiio  mu  puca 
na  dolami ,  pa  mu  crpe  krvcu  iz  nedara.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  509.  S  radoscu  ceto  crpsti  vodu  iz 
izvora.  D.  Danicic,  isa.  12,  8.  —  2.  sa  se,  pasivno : 
Proz  nesrece  sreca  iznosi ;  iz  krvi  se  kruna  crpe. 
I.  Gundulid  285.  Gdje  se  voda  crpe.  D.  Danicic, 
sud.  5,  11. 

CESAT,  m.  ncyda  grad,  sada  selo  Trsat  u  lir- 
vatskom  primorju,  tal.  Tersatto,  lat.  Tersaete. 
tako  sa  e  mjesto  sadasnega  t  dolazi  siii  i  xv  vi- 
jeka :  Iz  Grsata.  Zak.  vinod.  54.  Bakrom  i  Crsa- 
tom.  Mon.  croat.  82.  Pod  naSim  gradom  Crsa- 
tom.  85. 

CETA,  /'.  linea,  liueamentum,  od  xiv  vijeka,  a 
tada  je  bilo  c  mjesto  c,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Danicicevu  (crtta).  Akcenat  se  mijena  u  gen.  pi. : 
cfta.  —  Kor.  skart,  cijepati,  jiarati,  derati.  ispo- 
rcdi ertalo.  —  a)  u  pravom  smdslu:  Ne  razorih 
ni  jedinoje  crtte ,  nt  pace  potvi-tdiht.  Glasnik 
49,  302.  Tko  potvori  sto  odL  siht  uapisanniiib  i 
jedina  cri,ta.  Glasnik  24,  241.  Nerazorenu  ni  do 
jedine  crtte  byti.  Glasnik  11,  137.  U  pameti  bi 
mu  se  utiskale  crte  kojeg  lica.  M.  Pavlinovic, 
rad.  64.  Iguman  je  napisao  glavne  crte  Steva- 
nova  zivota.  S.  Lubisa,  prip.  85.  —  h)  neko  mjesto 
XIV  vijeka  u  Branicevu  u  Srhiji,  ali  u  spome- 
niku  u  kom  se  nc  maze  dohro  prontati,  tc  nije 
pouzdano:  Ott  Crtte.  Mon.  serb.  194.  Danicic 
3,  476. 

CETAC,  crtaca,  m.  onaj  koji  crta.  u  nase  vri- 
jeme. I.  Pavlovic.  isporedi  crtar. 

GETAK,  crtaka,  m.  vidi  ertalo.  u  nase  vrijeme 
■u  Srhiji.  \.  Kovacevic.  P.  Dordevic. 

1.  CETALO,  n.  culter  aratri.  od  xv  vijeka,  a 

54 


CRTALO 


850 


CRV 


tadaje  nyeslo  c  joS  bilo  t,  izmedii  rjednika  samo 
u  Stuliccmt  i  Vukovu.  isporeili  crtati.  —  a)  sa  (:: 
YrzHo  ga  prod  irtalo.  Trojan,  prif.  jag.  ark. 
9,  12G.  *  «  Crnoj  se  Gori  u  Crmnici  govori  6r- 
talo  (Vuk ,  rjec.  829") ,  ali  je  to  tamoSna  nova 
promjcna  glima  c  na  c  kao  i  u  drugim  rijccima 
(mit'ati  mjcsto  niicati).  —  b)  sa  c:  Motiko,  crtala  i 
ostalo  sto  je  za  tezaka  potribito.  A.  KaciA,  kor. 
152.  Jos  kad  dobro  iigodiS  ertalo.  M.  A.  Rejkovii, 
sat.  114.   Pliva   kao   ertalo.   Nar.    posl.  vuk.  249. 

2.  CETALO,  m.  ime  musko  ill  nadimak  (ne 
maze  sc  dobro  razabrati)  xiv  vijeka,  a  tada  je  c 
glasilo  c.  Crttalo.  Glasnik  ii.  12,  36. 

CRTALOVIQ,  m.  j)resimc,  siv  -vijeka,  a  tada 
je  0  glasilo  6.  CrLtaloviii  liajko  i  Hranilo.  Glas- 
nik n.  12,  15.  83. 

CRTANE,  n.  lineatio,  dolineatio,  pictiira  linea- 
ris, isporcdi  crtati.  tc  naSe  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  .satiio  u  Stulicevu  (aratio,  scriptio,  actio  (jua 
lincae  ducuiitur).  Nastavnici  u  crtaiiu.  Nov.  srb. 
1835.  10.  VjeXbaju6  se  u  crtaiiu  proce}a.  M.  Pav- 
linovi6,  rad.  72. 

CETAR ,  m.  vidi  crta6.  «  nase  vrijeme.  On  je 
skupjao  oko  sebe  slikare,  kipare  i  crtare.  M.  Pav- 
linovi6,  rad.  27. 

CRTAEANE,  n.  linearum  ductio.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku,  s  tumacenem  koje  je  stavjeno  i 
s  t'lem.:  das  streiehen,  berumfahren  mit  einem 
messer,  das  reissen.  isporcdi  crtaz-ati. 

CRTAjSATI,  ertaram,  impf.  lineas  ducere.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  crtarane  i  crtati,  od 
kojega  je  i  postalo  kao  dem. 

CRTAENUTI,  crtarnem,  i»jy)/.  liueam  ducere. 
samo  u  Vukoini  rjecniku.  isporedi  crtarati. 

CETAST,  adj.  striatus.  ti  jednoga  pisca  naSega 
vremena.  J.  Panci6,  ilor.  biogr.'  448. 

CRTATI,  crtam,  impf.  lineas  ducere,  delineare. 
M  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(arare,  scribere,  lineas  ducere).  • —  Korijen  vidi 
kod  crta.  —  Crta  se  i)isa}kom ,  perom ,  same  ne 
masnom  saroru.  I.  Pavlovii.  ?(  pjrenesenom-  smislu 
mjesto  opisivati:  Radovan  u  obce  crta  dogadaje 
po  vjernom  predavaiiu.  Osvet.  4,  viii. 

CRTEZ,  »».  1.  neko  mjesto  kod  sela  Pakise  i 
Mapce  XIV  vijeka,  a  tada  je  c  glasilo  c  ali  i  c: 
Na  Crite^B.  Glasnik  15,  280.  Na  CrttezL.  281.  — 
2.  lineamenta,  sto  se  crta  Hi  sto  je  nacrtano.  I. 
Pavlovic. 

CETITI,  crtim,  impf.  obtestari,  zaklinati  veoma 
tesko,  prcklinati.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Postana 
bi  moglo  biti  istoga  kojega  je  crta  i  ertalo,  te  bi 
bilo  kao  cijepati  zakletvom,  zakletvom  ciniti  da 
se  sto  razdirc,  cijepa,  da  puca.  isporedi  cipati  se. 
—  1.  prelazno:  Cfti  i  drvo  i  kamen.  ^.  Kova- 
cevid.  —  2.  sa  se,  refleksivno:  Kuue  se,  crti  se, 
veze  nebo  za  zem|u.  L.  Kovacevic. 

CETNUTI,  crtnom,  p/  leviter  incidore,  malo 
zaparati,  parnuti.  M.  Bogovic. 

CRTOPIS,  m.  neko  mjesto  blizu  manastira  Tres- 
kavca  u  Hlerinu  xiv  vijeka,  a  tada  je  c  glasilo  c. 
Vb  Hleriue  vt  Crttopise.  Glasnik  11,  135.  13,  373. 
Danicic  3,  476. 

CRTOVA  EOS  A,  /.  planina  u  Pivi  u  Hercc- 
govini.  V.  :^esevic. 

CETOVO,  n.  a)  neko  mjesto  kod  sela  Kumana 
u  sadasnoj  Srbiji  na  Dunavu  xiv  vijeka,^a  tada 
je  c  glasilo  c:  Medu  Drazujevo  i  medu  Crttovo. 
Hon.  serb.  199  Danicic  3,  47r).  —  b)  brdo  ?(  Sr- 
biji u  okrugu  pArotskom  na  lijevoj  strani  rijeke 
I^Mberazde.  M.  D.  Milidevic,  s  dun.  56. 


CRV,  m.  vermis.  Akcenat  se  mijena  samo  u 
gen.  pL:  cr\l.  Mjesto  c  bilo  je  negda  6,  koje  se 
i  sada  govori  po  nekim  krajevima :  sa  c  dolazi 
od  XIV  vijeka,  a  sa  c  od  xvi  (vidi  dafe)  ;  izmedu 
rjeinika  sa  c  u  Vranii6cvu  (111),  Mika^inu  (41''), 
Bjelosiijcnievu,  Jambreiiievu  i  Daniiiievu,  sa  c 
u  Mikajinti  (471).  52''),  u  Belinu  (761''),  Bjelo- 
stijenievu   (55),   Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vukovu. 

—  Kor.  skar,  vrtjeti  se,  gmizati.  —  Osim  pome- 
nutoga  redovnoga  gen.  pi.  nalazi  se  i  crva  (vidi 
u  primjeru  A.  Kaoica),  i  crviju  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  (od  crviju  rastocen.  I  J.  P.  Luci6, 
razg.  104.  giiusnih  crviju.  67),  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka  i  crvije  (od  crvijo  pripogrdni.  I.  An- 
6ic,  ogl.  184),  a  u  jednoga  piisca  istoga  vijeka  i 
crvov  (od  crvov  rastofien.  F.  Glavinic,  cvit  252). 

—  mjesto  obicnoga  ace.  pi.  crve  nalazi  se  i  sta- 
riji  crvi  jos  prrosloga  vijeka  a  gdje  gdje  i  danas 
(vidi  u  primjerima).  —  ace.  sing,  nalazi  se  i  jed- 
nak  s  nom.  (vidi  u  primjerima).  —  1.  kakav  god 
u  prarom  smislu.  i  covjek  se  tako  naziva  X)0  svojoj 
slabostj.  a)  sa  c:  Cri.vt  kostemt.  Domentijanti 
116.  Crtvt  sebe  a  ne  filoveka  narice.  Glasnik 
11,  67.  Crtvemt  kipestimt  po  udesebi.  jego.  ^;e- 
top.  saf.  57.  Kadi  crvi  ne  jadet.  Mon.  Croat.  180. 
Ca  je  od  onih  ostij,  v  kih  se  zavrgu  crvi  ?  Narucn. 
44''.  Totu  (u  paklu)  su  zmaji,  kace,  crvi  strasni. 
Korizm.  25.  Tilo  po  smrti  crvi  jasti  liote.  S,  Bu- 
dinic,  sum.  li^.  Da  ju  (ladu)  crv  ne  grize.  F. 
Glavinic,  cvit  451.  Od  tila,  ko  je  vrica  crvih.  P. 
Eadovcii,  nac.  89.  Gdi  se  kote  crvi  prosti.  J.  Ka- 
vanin  409.  Ca  se  ono  crni?  Puna  baba  crvi.  Nar. 
pjes.  ist.  4,  11.  —  b)  sa  c:  Ki  si  od  crvi  gnus. 
Zbor.  123''.  Ucinim  te  jestojsku  crvom.  143.  Ki 
(zubi)  bise  stvoreni  u  crvi  repate.  M.  Vetranic 
2,  120.  Gdi  nqiimo,  ne  svanemo,  er  nas  pricnu 
crvi  jesti.  A.  Cubranovic  141.  Ja  sam  crv,  a  ni- 
jesam  covjek.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  191.  Ljekar 
s  prva  od  svudi  istecenu  ranu  odkrije,  ni  ga 
smuca,  ui  ga  trudi,  sto  necisti  crv  izije.  I.  Gun- 
dulio  218.  A  ostrize  s  mrca  vlase  i  crvima  ize 
iz  usti.  I.  Gundulic  221.  Usred  nega  (duba)  kade 
malahan  se  crv  zavrze,  podgrize  ga.  372.  Od 
tvoga  ce  se  tijela  leci  crvi.  M.  Divkovic,  uauk 
41.  Tijelo  pridati  crvom.  41.  Jezero  puno  crvi. 
300.  Da  ne  istrubnu  i  da  ih  crvi  ne  istoce.  M. 
Divkovic,  bes.  143.  Izgrizen  od  zivijeli  crvi.  B. 
Kasic,  per.  204.  Ja  jesam  pica  crvi.  I.  Ivanisevic 
139.  Ovo  moje  tijelo  ima  se  okrenuti  u  lug,  u 
prah,  u  smrdost  i  u  crve.  P  Posilovi6,  nasi.  13''. 
Noge  pune  crvi.  P.  Posilovic,  cvijet  199.  Iziden 
od  crvi.  M.  Eaduic  36.  Dub  ima  svrhu  s  crva, 
ki  ga  grize  i  bara.  J.  Kavaiiin  214.  Da  se  mece 
jest'  crvima.  63.  Vrica  smrada  nepodnosna  i  gru- 
men  crvi.  A.  Kadcic,  bogosl.  255.  U  tilu  vas  iz- 
rahen  i  od  crvi  iziden.  J.  Banovac,  razg.  157. 
Bog  posla  jedan  crv.  J.  Filipovic,  prip.  3,  359. 
Ti ,  koji  si  potisteniji  od  crva.  Besjede  kr.  100. 
Lisilak,  kog  bi  crv  probio.  V.  Dosen  38.  Crva  se 
toliko  mnostvo  u  liegovu  tilu  zametnulo  bise.  A. 
Kacic,  korab.  330.  Koga  na  putu  ziva  crvi  ras- 
tocise.  343.  Gojimo  smrad  i  crvi.  B.  Cuceri  272. 
Ovo  tijelo  pod  zem}om  ce  se  veoma  brzo  u  crvi 
i  u  smrad  razciniti.  391.  I  podgleda  je  V  pod 
liima  crvi.  J.  S.  Ee|kovic,  kuc.  163.  Kus  sladak 
crvi  plodi.  Poslov.  dan.  52.  Koji  ore,  pa  sirote 
rani,  i  sirote  i  crva  i  mrava.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  138.  Zavukao  se  crv  u  rotkvu,  a  do  nega  repa. 
Nar.  posl.  vuk.  82.  Pisti  kao  crv  pod  korom.  249. 
Tako  me  crvi  ne  tocili!  300.  —  2.  u  prenesenom 
smislu:  a)  iuga  koja  mori  koga:  Unutrni  crv 
izgrize   tve   srdasco   milostivo.   I.   Gundulic   270. 

—  b)  misao  koja  muci  koga  ti  dusi:  aa)  sa  c: 
Grizeni   od    crva   konsiencije.    Korizm.    26''.    — 


CRVA 


851 


CRVAV 


66^  SA  c :  Zavidos  jadni  crv  u  tebi  vidi  se.  D.  Ea- 
liina  38.  Kaze  crva  koji  liega  grize  u  srcu,  crva 
od  zlobna  zavidena.  I.  Kaiiavelic,  iv.  17.  Gdi  se 
tezi  koji  posa',  nije  mu  izet  crv  iz  nosa.  J.  Ka- 
vanin  357.  Grize  te  i  mori  nutari'ii  crv  duSev- 
noga  spoznana.  A.  Kanizlic,  utoc.  88.  Koji  ce 
imati  neizbrojene  crve  u  svisti  svojoj  od  griba 
i  nepravdi.  F.  Lastric ,  ned.  309.  Metnuti  kome 
crva  u  glavu.  (kazati  mu  sto  da  se  uznemiri.) 
Nar.  posl.  vuk.  178.  Poslije  tri  godine  dana  za- 
vrti  mu  crv  u  mozak ,  da  rau  ona  nije  vjerna. 
Nar.  prip.  vrc.  209.  —  3.  raslicni  ervi  u  pravom 
smislti:  a)  ,crv  koji  se  leze  u  drvu;  koji  grize 
loze ;  koji  grize  kiiige ;  koji  grize  ba}ine ;  koji  se 
zamece  u  bobu ;  crv  u  jeziku  od  psa'.  Mikaja  47. 
48.  52.  53.  ,lozov  ili  lozni  crv',  volvox,  zavijaca. 
Bella  432^.  taj  se  poslediU  sove  i  bijeli  crv:  6u- 
seuica  ove  bube  (kokice)  poznata  je  pod  imenom 
rovca  i  beloga  crva,  i  muogo  je  skodjivija  liokotu 
kao  crv  nego  u  samu  bnbu  pretvorena.  P.  Eolic 
1,  257.  crv  drveni.  Stulic  71i>.  crv  u  drvetu.  Vuk, 
rjec.  814^.  —  b)  crv,  od  koga  biva  pcela.  J.  Ziva- 
novic  27.  isporedi  crvak,  crvic,  u|evi.  —  c)  rdav 
crv,  takoder  u  pcela,  nem.  buckelbrut:  Iz  rdava 
crva  razvije  se  div)a  pcela.  J.  Zivanovic  u  Ja- 
voru  1879.  372.  —  d)  svifena  huha  nazioa  se  ta- 
koder crv:  Kako  vi,  crvi,  na  listju  sve  novu  za 
druzih  snujete  tuj  zlatu  osnovu.  D.  Ranina  99. 
Ovo  simo  crvi,  koji  svilu  cine.  L.  Torzic  208. 
Da  t'  se  od  crva  snuje  svila.  A.  Vita}ic,  ost.  9. 
Crv,  bombyx.  Bella  124''.  jamacno  se  u  torn  zna- 
cenu  kaze  za  radjivo  ccfadc  da  radi  kao  crv. 
isporedi  bubiea.  Radio  jo  kao  crv.  M.  Pavliuovic, 
rad.  65.  —  4.  glista  u  tijelu  corjecjem :  Crv  koji 
se  leze  u  eovjeku.  Mika]a  471j.  Crvi,  ventris  ani- 
malia.  Bella  761''.  Crve  pomoriti  maloj  dici.  J. 
Vladmirovic,  lik.  46.  Daj  jiopiti  ouaj  sok,  uzbice 
i  vratiti  gujine  oli  crve.  46.  Crvi.  Bjelostjenac 
40a.  —  ,5.  neka  riba  morska,  koja  se  zove  i  glis- 
tiiia.  L.  Zore,  rib.  32.  lumbricus  terrestris  L. 
Cas.  fies.  muz.  1854.  184.  Kopat  glistini  ili  crvi 
znaci  vadit  iz  kala.  L.  Zore ,  rib.  32  —  6.  neka 
bolest,  od  koje  biva  rana.  u  jednom  rukopisii  xv 
vijeka  sa  c,  i  sa  c  u  Belinu  rjecniku,  u  kom  se 
tumaci  mal  di  vermi,  verminatio  (761'').  isporedi 
buba  2>od  h.  Ott  crtvij.  Vbzmi  kosti  cresnany  i 
sBtrivB  sipji  vt  ranu.  Starino  10,  110.  —  7.  color, 
mast,  boja  (kakva  god),  isporedi  crviti.  xvi  i  xvii 
vijeka  u  dra  pisca.  u  znaienii  ce  biti  prenesena 
crvena  mast  na  svaku.  akusativ  je  jednak  s  gen., 
kao  u  pravom  znacenu.  Da  vazda  pratez  zlamena 
i  crva  onoga  ki  i  majka  —  vedra  neba  —  nosi. 
P.  Zoranii  36''.  Koji  s  koluri  ili  ti  s  crvon  na 
dasci  izvedu  obraze.  P.  Radovcic,  symb.  162. 

1.  CRVA,  /.  foramen  factum  a  teredino,  rupa 
koju  naciiii  crv  na  cemu,  n.  p.  na  burette,  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

2.  CRVA,  /.  hyp.  crvenica  (vidi  orvenica).  akee- 
nat  se  m  ijena  u  voc. :  cf  vo.  Crvo,  ci-venico !  rumo 
rumenico!  M.  D.  MUicevio,  ziv.  1,  93. 

CRVAG,  crvoa,  m.  dem.  crv.  isporedi  crvak. 
a)  u  opcc ,  kakav  god  mali  crv.  ii  jednoga  pnsca 
XVI  vijeka  i  u  Stulicevti  rjecniku.  u  prcneseiiom 
smislu  o  eovjeku :  Crvcu  onomu  grijehove  oprosti. 
N.  Dimitrovic  51.  —  b)  coccum,  crv  na  drvetu 
kao  siska,  od  koga  biva  crvena  skerletna  boja;  po 
torn  i  tkane  te  boje.  od  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Danicicevu.  U  Dubrovuiki,  olovo,  svila, 
crtvact  i  vosakt  da  ne  ide.  Mon.  serb.  475.  Crt- 
vact.  475.  Da  crtvacB,  olovo,  svila  i  vosakt  na 
novisku  skalu  da  ne  hodett..  529.  Ako  budu  grijesi 
vasi  .  .  .  crjerii  kako  to  crvac,  kako  to  vuua  bijeli 
(jbjeji')  budu.  N.  Ranina  74   isa.  1,  18.   Porfiru  i 


skerlet  i  crvac  i  tanko  platno.  D.  Danicic,  2moj. 
25,  4.  Od  skerleta  i  od  ervca  i  od  porfire.  2dnev. 

2,  7.  isporedi  crvak  jjOfZ  b.  Ako  grijesi  vasi  budu 
kao  skerlet,  postace  bijeli  kao  snijeg;  ako  budu 
crvenl  kao  crvac,  postage  kao  vuna.  D.  Danicii, 
isa.  1,  18. 

CRVACAC ,  crvacca ,  m.  dem.  crvak.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  slabo  pouzdana. 

CRVACAK,  crvacka,  m.  dem.  crvak.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  slabo  pouzdana. 

CRVACIC,  m.  dem,.  crvak.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku,  sa  koji  je  bez  sumne  nacit'iena. 

CRVAK,  crvka,  m.  ligp.  crv.  od  xvi  vijeka 
(vidi  primjer  M.  Vetranica) ,  izmedu  rjecnika  u 
Mikajinu  (sa  c),  u  Belinu  (761''  sa  c),  n  Bjelo- 
stijencevu  (crvek  i  crvak),  u  Jambresicevu  (crvek), 
u  Stulicevu  (sa  c)  i  u  Vukovu  (sa  c).  —  1.  kakav 
god  mali  crv,  a  i  covjek  se  tako  naziva  po  svojoj 
slabosti.  a)  sa  c:  Kako  sam  po  sebi  u  drivu 
stvoren  crvak  vlastito  drvo  grize  i  ji.  P.  Zora- 
nic  2.  Ja  sam  odvrzen  crvak,  koga  no  hrani  gnoj. 
A.  Georgiceo,  nasi.  121.  —  b)  sa  c:  Ja  crvak. 
M.  Vetranic  1,  395.  Ja  sam  crvak  a  no  covjek. 
M.  DivkovicS  bes.  96.  Ja  sam  .  .  .  joste  gore  nego 
crvak,  budu(5i  blagovaue  i  jizbina  crvi.  P.  Posi- 
lovi6,  nasi.  181".  Buduci  ti  od  nista  crvak.  K.  Ma- 
garovic  90.  Mali  crvak  kad  bi  podgrizao  i  svu 
goru  svita  prigrizao.  T.  Babic  25.  Koliko  si  puta 
ti  jedan  crvak  velicaustvo  bozje  pogrdio !  A.  Ka- 
nizlic, fran.  218.  Na  nas  crvke  zema}ske  hoti  po- 
gledati.  A.  Kanizlic,  uzr.  36.  Dub  sveti  samo  radi 
nauka  linca  saje  k  crvku.  D.  Rapic  25.  Pceli  i 
mravu  i  uajmaiiim  crvkom.  D.  Obradovio,  bas. 
136.  —  2.  razlicni:  a)  , crvak  koji  se  zamece  u 
vosku'.  Mikafa  53.  Bjelostjenac  39''.  —  b)  ,pce- 
lini  crvak,  pullus  apis'.  Bella  ii>S^.  isporedi  crv, 
crvic.  —  c)  molac,  tinea:  Gdi  se  lupez  ne  pri- 
bliza  ni  crvak  ne  izgriza.  I.  Bandulavic  251.  luc. 
12,  33.  —  d)  svilena  buba.  isporedi  crv.  n  jed- 
noga pisca  xvn  vijeka  sa  c:  Crvak  svilu  drugim 
prede,  drugim  ovce  vunu  rede.  P.  Vitezovii,  cvit 
141.  —  e)  vidi  crvac  pO(?  b.:  xvi  i  xvii  vijeka: 
aa)  sa  c :  Ako  budu  cr)ena  kako  crvak ,  obiliti 
ce  kako  no  i  vuna.  Bernardin  33''.  isa.  1 ,  18. 
Crjpni  kako  crvak.  P.  Radovcic,  symb.  102.  — 
bb)  sa  c:  Ako  budu  cr}eni  kako  crvak,  ucine  se 
kako  vuna   bila.   I.  Bandulavic  63.^  isa.  1,  18.  — 

3.  polemonium    caeruleum  L.   B.   Sulek,   im.  45. 
CRVA;^IKA,/.  nclca  trava,   ,lijek  od  ovcijih 

crvi'.    B.   Sulek,  im.  45. 

1.  CRVAN,  Cfvna,  m.  a)  planina  it  Hercego- 
vini  vise  poja  nevcsinskoga  sa  sjeverne  strane.  N. 
Ducic.  Schom.  here.  1873.  16.  Izmedu  Crvna  i 
Magropa.  Glasuik  22,  28.  —  6^  selo  u  Srhiji  u 
okrugu  krusevackoin.  K.  Jovanovid  131.  nemu  se 
akcenat  ne  zna  za  cijclo. 

2.  CRVAN,  ci-viia,  m.  ,ocrna  vrsta  zemjc'.  M. 
Pavliuovic.  ,vrsta  crvene  zemje :  crvan'.  Slovinac 
1881.  438. 

CRVANE,  n.  a)  vermiculatio.  —  b)  sublatio  pe- 
diculorum.  «e  oba  znacena  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. isporedi  crvati  se. 

CRV  AST,  adj.  vidi  crvjiv.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CRVATI  SE,  crvam  se,  impif.  a)  vermiculari, 
kvariti  se  od  crvi.  od  pirosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  isporedi  crvjati  se.  Grede 
koje  se  pocmu  gi-isti  i  crvati.  M.  Zoricio ,  osm. 
28.  —  b)  tollere  pediculos,  trijebiti  se  od  vasiju. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CRVAV,  adj.  vidi  crvjiv.  samo  u  Stulicevti 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 


crvCac 


852 


CRVENA  STIJENA 


CRVOAC,  cfvfca,  ni.  rlcm.  crvak.  samo  u  Stii- 
liievii  rjecniku.  rijec  vcoma  nepouzdana. 

CRVCANIN,  m.  prezime,  it  nasc  vrijeme,  iio 
t'lekom  seht,  koga  sad  iiema.  Milos  Crvcanin,  Jo- 
van  Civcanii).  Sr.  Nov.  1878.  3G7.  Petar  Crvcanin. 
§ora.  sib.  1881.  ."551.  pogrjcska  Cvrcanin.  Rat  323. 

CRVCIC,  m.  dem.  crvak.  a)  u  pravom  sminlu 
samo  u  StuUcevu  rjeitiiku.  —  b)  ajuga  L.  B. 
Sulek,  im.  45.  isporedi  crvi6. 

CRVEMPERKA,  /.  vidi  crvenperka. 

1.  CRVEN,  civena,  adj.  ruber,    isporedi  crjcn. 

—  Akcenat  kaki  je  u  starjenom  gen.  sing,  niasc. 
(crvina),  taki  jc  u  svijem  ohiicima  nominalnijem 
i  u  onijcm  slozcnijem  koji  su  zamijenili  nomi- 
nalne,  osim  ace.  sing.  masc.  jednakoga  s  nom.  i 
osim  voc.,  koji  se  govori  samo  u  slozenom  ohlicju. 
izmedii  nominalnijeh  oblika  jos  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing,  fern.:  crvonG,  ci'venoin. 
tt  slozcnijem  ohiicima  svijem  wijci'ta  se:   ci-veni. 

—  Kompar.:  crveniji.  —  c  je  postalo  od  stari- 
jega  e :  sa  c  dolazi  od  xiu  vijeka,  a  sa  c  od  xiv 
(vidi  daje).  —  Posianem  od  crv ,  jer  je  najvise 
erven,  a  znacene  ee  biti  doUo  osobifo  od  onoga 
koji  se  zove  crvac  (vidi  crvac  pod  b).  isporedi 
sred.  tat.  vermiculus  (erven),  tal.  vermiglio,  franc. 
vermeil. 

a.  .sa  c,  od  xiu  vijeka,  alt  poslije  xiv  veqma 
rijetko,  izmedu  rjecnika  samo  it  Danicicevu.  Crt- 
veua  po|ana.  Men.  serb.  64.  Crtvena  stena.  94. 
U  crtveni  pirBgt.  Glasnik  15,  271.  Na  crtvenu 
lipu.  Mon.  Serb.  198.  Krzna  cr(ve)na  natkana 
zlatom.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  244.  Tvoj  kriz 
erven.  J.  Kavaiiin  286. 

b.  sa  c.  od  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika- 
finti,  Belinu  (G32'i),  Vukovu  i  Danicicevu  (8,  449). 
a)  sto  god  crveno:  Na  crtveni  kami.  Mon.  serb. 
127.  Crtveua  stena.  Glasnik  24,  257.  Na  hazdeju 
crBvenu.  Spom.  sr.  2,  103.  CrBvenoga  aksamita. 
104.  Casa  drevena  ortvena.  Mon.  serb.  498.  Klo- 
bukt  crtvena  grimiza.  498.  Pantarele  dve  or- 
vene.  498.  Crvenu  odjecu  i  crveno  za  iigrstioom 
perje  ima.  I.  Gundulii  444.  Prem  da  mloge  boje 
moze  irnati,  niSta  ne  maiie  najcesce  ima  tri,  to 
jest,  crvenu,  zelonu  i  plavetnu.  A.  Bacio  443. 
Ovo  crjeno  more  jest  ruzicno  crvena  krv  Isukr- 
stova.  B.  Rapic  291.  Povi  Savu  u  crvenu  svilu. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  77.  Medu  liima  od  zlata  ko- 
cije,  prekrivene  crvenom  kadifom.  3,  153.  Sto  od 
vode  coha  crvenija  a  od  sunoa  colia  rumenija. 
2,  262.  Pa  obuce  crvenu  dolamu.  3,  350.  A  na 
noge  crvene  cakSire.  3,  111.  Mome  bratu  erven 
kavad  dajte.  1,  343.  Stala  si  mi  na  nogu  i  na 
cizmu  crvenu.  1,  179.  Vije  li  se  erven  barjak  nad 
milim  kumom?  1,  43.  Razapese  crvene  cad  ore. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  293.  Livade  su  uresene  bjelim 
cvjetom  i  crvenim.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  53.  Crveno 
kao  kukurijek.  Nar.  posl.  vuk.  344.  Svaki  dever 
svojoj  snai  daje  po  jediuu  crvenu  jabuku.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  414.  Metnuo  me  na  jelu  zelenu,  i 
junacka  mesa  naranio  i  crvene  krvi  napojio.  2, 
328.  Crveno  kao  krv.  Nar.  posl.  vuk.  344.  Crvon 
plamen  svezau  je  za  nobo.  Nar.  pjes.  vnk.  4,  243. 
Zove  se  crjeno  jezero,  za  sto  je  oko  liega  crveno 
kamene.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  132.  —  b)  vino:  Sta- 
doso  mi  pit"  gospoda  tu  crveno  Wadno  vino.  Nar. 
pjes.  mikl.  beitr.  1,  47.  Nema  lica  bez  crvena 
vinca.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  335.  Ranicu  te  bijelom 
senicom  i  pojiti  crvenijem  viuom.  1,  300.  Sjede 
Marko  vecerati  s  majkom  Suva  Jeba  i  crvena 
vina.  2,  362.  Da  s'  napije  ervenoga  vina.  3,  252. 
Al'  je  vama  jeba  nestanulo?  ali  jeba  al"  crvena 
vina?  2,  462.  —  c)  jaje  o  uskrsu:  0  Vaskrseniju 
so  tuku  sarenijem  i  crvenijem  jajima.  Vuk,  ziv. 


26.  —  dj  ('ejade  crveno  u  lieu  svagda  Hi  u  nehim 
prilikama  kao  hid  se  zastidi  itd. :  Od  srama  boje 
jos  crvenu  kad  god  bit,  neg  tugu  i  boles  u  srcu 
ocutit.  N.  Dimitrovie  5.  Coyjok  doklo  je  rumen 
i  erven  u  obrazu,  svak  veli  ziv  je  i  nijo  k  smrti 
podoban.  M.  Divkovii,  bes.  408.  Crven  kao  vam- 
pir.  Nar.  posl.  vuk.  344.  — •  e)  zivince:  kon,  krava, 
koza:  A  pod  nimo  crvcni  dorine.  Nar.  pjes.  vuk. 
4,  407.  Krave  crvene.  I.  Velikanovi6,  upuc.  2,  316. 
Pot  hijada  crvenijeh  koza.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  186. 

—  f)  zemla:  crvena  zomja,  rubrica:  Na  crbvenu 
zemju.  Mon.  serb.  131.  vidi  jos  kod  zemja  i  kreda. 

—  g)  crveno  more,  koje  se  zove  tako  (vidi  i  kod 
more) :  U  moru  crvenomu.  A.  Gucotic ,  roz.  joz. 
191.  U  crvenom  moru.  Vuk,  djel.  7,  36.  —  li)  cr- 
veni  vjetar,  bolest  koja  se  zove  i  plamenik,  erysi- 
pelas, isporedi  brnka,  pogancina.  Zemjak  1871.  4. 
Od  ervenoga  vetra.  M.  D.  Milicevi6,  ziv.  1,  76. 
Crveno  more  pregazio,  crveni  vetar  odneo.  92. 
— ■  i)  po  nekim  krajevima  u  naroda  istocne  crkve 
velika  se  sttboia  u  oci  uskrsa  zove  i  crvena  su- 
bota.  Zemjak  1871.  4.  Velika  se  subota  zove  i 
crvena  subota.  M.  D.  Mili6evi6,  ziv.  2,  8.  moze 
biti  da  se  tako  zove  po  odijelu,  u  koje  se  taj  dan 
u  crkvi  pred  jevandefe  preoblace  svecenici  koji 
slide.  —  k)  crveni  vi-abac,  kojim  se  djeca  zava- 
ravaju,  vidi  kod  vrabao.  —  I)  mjesna  imena  u 
kojima  je  ovaj  adjektiv  pridjeven  drugoj  rijeci, 
kao  Crvena  Crkva,  Crvena  Jabuka,  Crveni  Bri- 
jeg,  Crveno  Brdo  itd.,  gledaj  dale  na  po  se  pod 
Crven-.  —  m)  bifke  kojima  je  u  iiiienu  ovnj  adjek- 
tiv pridjeven  drugoj  rijeci,  gledaj  kod  rijeci  kojoj 
je  pridjeven,  kao:  bagrena,  ckaj,  glog,  nozice, 
vrba,  itd.  —  n)  u  srednem  rodii  bez  supstantiva, 
sto  god  crveno  (isporedi  crjen) :  Vadi  bijelo  i  cr- 
veno: zlamen  mira,  zlamen  rati.  J.  Kavaiiin  283. 

2.  CRVEN,  /.  stane  u  kom  se  sto  crveni  i  sto 
crveno.  akcenat  se  mijena  u  loc.  sing.:  crv(5ni.  — 
a)  rubor,  rubedo.  od  p>rosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  isporedi  ci-jen,  crvenilo. 
Posvecuju  u  vinu  crvenu,  kako  da  ona  crven 
vina  cini  krv  Isukrstovu.  A.  Bacii  306.  TJ  kruhu 
ostane  biloca  a  u  vinu  crven.  314.  Ide  erven  pro 
Klobuka  grada,  pa  se  svija  na  Grahovo  ravno. 
Osvet.  2,  88.  Komo  crven  u  ocima.  D.  Danici6, 
pric.  23,  29.  —  b)  febris  scarlatina,  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Ze- 
munu).  —  c)  kao  crven  cir.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  tumaci  kalco  je  stavjeno). 

CRVENA,  /.  neko  mjesto  kod  sela  Crnilovea  u 
Hrastanima ^KiY  vijeka,  a ^tada  je  c  glasilo  6. 
Niz  reku  u  Crtvenu,  i  otL  Crtvene  stranami.  S. 
l^etop.  1847.  4,  54.  Danicid  3,  471. 

CRVENA  BARA,  /.  brdo  m  Srhiji  u  okrugu 
knezcvackom.  Glasnik  19,  299. 

CRVENA  CRKVA,  /.  selo  u  Banatu.  §em. 
prav.  1878.  52.  isto  ce  jnjesto  biti  u  spomeniku 
prije  nasega  vremena:  Crtvens  crtkva.  S.  Nova- 
kovic,  pom.  151. 

CRVENA  .lABUKA,  /.  dva  sela  u  Srbiji:  jedno 
u  okrugu  vajevskom  a  drugo  u  niskom.  K.  Jova- 
noidc  105.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

CRVENA  POLANA,  /.  imsiste  negdje  blizu 
Strumice  xiv  vijeka,  a  tada  je  mjesto  c  pred  r 
bilo  c:  Pasiste  Crtvena  Polena.  Mon.  sorb.  64. 
Danicic  3,  471. 

CRVENA  RI.TEKA,  /.  a)  rijeka  u  Srbiji  u 
Homoju.  Glasnik  43,  296.  —  b)  rijeka  na  granici 
srpskoj  i  bugarskoj  kod  Znepo^a.  M.  D.  MiUce^'ic, 
s  dun.  62. 

CRVENA  STIJENA ,  /.  neko  mjesto  kod  sela 
Grada  na  Limu  u  Plavu  xiv  vijeka,   a  tada  jc 


CEVENA  VODA 


853 


CRVENO  BEDO 


mjesto  c  hilo  c.  U  Ci-Bvenu  Stenu.  Mon.  serb.  04. 
Glasnik  ii.  12,  40.  Danicic  3,  471.  istoya  vijeka 
dolazi  i  sa  c:  V  CrBvenu  Stenu  i  vise  Crtvene 
Stene.  Glasnik  24,  257.  —  vidi  i  Crvene  Stijene 
na  po  se. 

CEVENA  VODA,  f.  rijeka  u  Srbiji  ii  Homofu. 
Glasnik  43,  331. 

CEVENAC ,  Crvenca ,  m.  a)  rijeka  u  Srbiji  ii 
Homo{u.  Glasnik  43,  318.  —  b)  iieko  Dijesto  pod 
nivama  u  Srbiji  u  okruga  knezevackom:  Niva  u 
Crvencu.  Sr.  Nov.  1872.  249.  —  c)  allium  cepaL., 
crveni  Ink,  crni  Ink.  isporedi  cr]enac.  B.  Su- 
lek,  im.  46.  —  d)  rubia  tinctorum  L. ,  broc.  B. 
Sulek,  im.  4G.  u  torn  snacenu  sasma  nepousdano: 
pisac  veli  da  je  nasao  u  Orfelina,  ali  ii  Orfell- 
novii  podrumaru  (494)  stoji  ,cervlenaci.',  o  ceinu 
sc  ne  mo3c  znati  je  Ii  Orfdin,  u  koga  nciiia  broca, 
iizeo  za  n  riiskii  rijec  cervlenec-b  (skerletna  boja), 
Hi  je  pukvario  narodnu  crveuac  ili  crjenac,  koje 
opet  ni  jedne  ■ni  druge  u  torn  znaeeuu  nema  u 
drugih  pisaca. 

CEVENAST,  adj.  vidi  crvenkast.  samo  u  jed- 
noga  j^ifica  prosloga  vijeka.  Bila  je  lica  crvena- 
stoga.  A.  Kanizlic,  utoc.  603. 

CEVENAS,  crvenasa,  m.  neka  crveiia  biiba, 
cucuius  Fab.  u  jednoga  pisea  naSega  vremcna. 
J.  Sloser,  kor.  1,  289. 

CEVENBEK,  »«-.  u  koga  su  crveni  brci.  samo 
ic  pjesmi  o  rakii:  Podi,  podi,  2abo ,  za  mojega 
brata,  za  mojega  brata,  raka  sedmokraka,  raka 
crvenbrka.  Nai'.  pjes.  sreni.  50. 

CEVENCEVO,  n.  selo  u  Srbiji  n  vkriigic  pi- 
rotskom.  Sr.  Nov.  187'J.  175. 

CEVEXDAC,  crvendaca,  m.  motacilla  rubo- 
cula  L.  G.  Lazic  59.  Vuk,  rjec.  SM^i.  isporedi 
crjenka,  cT|enore.pae,  crjenorepica. 

CEVENDLAKIC,  m.  prezivte,  it  nitsc  nrijeme. 
Jovanu  Crvendlakicu.  Prot.  sab.  mag.  20.  97. 
Isaila  Crvendlakica.  M.  B.  Miliccvic,  zlosel.  248. 

CEVENE  STIJENE,  /.  pi.  a)  stijene  u  Dal- 
maciji  kod  Kotdrd.  Da  idemo  na  Crveno  Stijene, 
sehir  cinit'  kamene  ICotare.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  153. 
—  b)  stijene  u  Srbiji  u  podrinskom  oknigu  na 
Drini.  M.  D.  Milicevie ,  srb.  519.  Karaula  kod 
Crvenih  Stena.  Sr.  Nov.  1865.  441.  —  isporedi 
Crjene  Stijene. 

CEVENGLAVAC,  crvenglavca,  m-  iieka  ptica  i 
crvene  glave :  sarac  crvenglavac ,  lanius  rufus  ' 
Briss:  Progr.  spal.  1880.  12.  ! 

CEVENI  BEIJEG,   m.   ime  brdima  i  seliina. 
a)  brdo  izmedit  Crmnice  i  I'astrovica.  Vuk,  rjec. 
Sll".   —   b)  brdo   u  Srbiji  a  vracarskom  srezu.  \ 
Glasnik   19,  251.  —  c)  dva   sela   u  Srbiji:  jedno  | 
it  uzickom  okriigu  a  drugo  a  pirotskom.   K.  ,To-  i 
vanovic    158.   Sr.   Nov.    1879.   175.  —  d)  zasclak 
selu  Decanima  kod  manastira  Decana  xiv  vijeka, 
a  tada  je  mjesto  c  bilo  c.   sada  je  ^selu  na  karti 
,Crnabreg'.  isporedi  Gr}eni  Brijeg.  Crtveni  Bregt 
zaselfckt  decanskyj.  Mon.  serb.  92.  Odb  Crbvenoga 
Brega.  Mon.  serb.  92.   Glasnik  ii.  12,  4.    St  Crt- 
venimfc  Bregomt.  Mon.  serb.  93.  Glasnik  ii.  12,  13. 
Na  Crbveni  Bregt.  Glasnik  ii.  12,  24.  Danicic  3,  471. 

CEVENI  GEM,  m.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom  blizn  Lubuskoga.  Scheni.  here,  1873. 
244.  Statist.  118. 

CEVENI  POTOK,  m.  potok  kod  sela  Bijetoga 
Po}a  i  Istoka  u  Hvosmi  blizu  Feci  xiv  vijeka, 
maze  biti  isti  koji  je  sada  na  karti  zapisan  ,Crna- 
potok'.  recenoga  je  vijeka  mjesto  c  bilo  ■•.  Puternt 
kako  pristaje  u  Crtveny  potokt.  Glasnik  15,  296. 
Danicic  3,  471. 


CEVENIC ,  m.  nelci  grad  u  jednom  spomeniku 
prije  nasega  vremena,  ali  zapisan  tako  da  se 
maze   citati  i  Crvenci.    S.  Novakovic ,   pom.    150. 

CEVENICA,  /.  crveni  vjetar  (plamenik)  naziva 
se  crvenicu  u  basni  kojom  se  baje:  Crvo,  crvenico! 
rumo,  rumenico !  ti  se  rascrveni,  ti  se  ra/.ruineni. 
M.  D.  Milicevid,  ziv.  1,  93. 

CEVENICE,_/.  pi.  selo  ii  Bosni  ti  okruga  trav- 
nickom  bliza  Zupanca.  Schem.  here.  1873.  184. 
pogrjcska:  Crvenica.  Statist.  76. 

CEVENIKA,  /.  a)  ime  kozi  crvcnoj.  Vuk,  rjec. 
814>'.  —  b)  crveno  vino,  u  pjesmama  i  iz  nih  u 
Vukoen  rjecniku.  najvise  dolazi  zajedno  s  rijecjti 
vino.  Pa  donesi  crveniku  vino.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  183.  Oni  piju  crveniku  vino.  2,  500.  Da  mi 
jiijes  crveniku  vino.  Pjev.  crn.  201.  veoma  ri- 
jetko  bez  rijeci  vino.  U  ruei  mu  oasa  crvenike. 
Nar.  pjes.  juk.  238.  —  c)  vinova  loza  grozda  sitna 
creena.  B.  Sulek,  im.  40.  —  d)  crvena  jabiika.  B. 
Sulek,  im.  46. 

CEVENIKAST,  adj.  vidi  crvenkast.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Da  ne  bi  beli  maslas  cr- 
venikasto  lice  dobijao.  P.  Bolic  2,  195. 

CRVENILICA,  /.  vidi  crjeuica  pod  3.  ii  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Po  zapovidi  erveni- 
lica,  to  jest  rubrika.  I.  Velikanovic,  upuo.  2,  387. 

CEVENILO,  n.  rubor,  isporedi  crjenilo.  od  xvit 
vijeka  (vidi  pod  c),  izmedn  rjeinika  samo  n.  Vu- 
kovu  (rubia,  rubeum).  a)  stai'ic  u  kom  se  sto  cr- 
veni, crvena  boja  u  icga,  crvena  boja  kojeje  sto, 
cfven,  rubor,  rubedo.  Ncbo  vedro,  al'  po  nemu 
crvenilo  sinu.  Osvet.  2,  87.  Samo  od  broca  moze 
pamucna  preda  dobiti  ono  krasno  crvenilo,  koje 
vidimo  na  lepom  crvenom  pamuku.  D.  Po]5ovic., 
pozn.  189.  —  b)  cim  se  crveni  (maznci  Hi  inane), 
dim  se  moze  po  cemu  naciniti  .Ho  crveno ,  rubor, 
rubrica,  rubia,  color  rubeus.  Drvodjoja  rasteze 
vrvcu  i  bijezi  crvenilom.  D.  Danicic,  isa.  44,  13. 
Likove  uapisane  crvenilom.  D.  Danicic,  jezek. 
23,  14.  —  c)  jedan  pi.'iac  xvn  vijeka  tumaceii 
broc  stavfa  do  nega  crvenilo:  Broc  —  ci'venilo.  I. 
Bandulavic  299;  ali  tijem  kao  da  kaze  samo  da 
je  broc  crvenilo  u  prednem  znacenn  pod  b.,  a  ne 
da  bi  se  broc  zvao  i  crvenilo. 

CEVENITI,  crvcnlm ,  imiif.  rubefacere.  ispo- 
redi crjeniti.  a)  jireJazno  samo  u  rjecnicima  Mi- 
kafinu  (471)),  Stuliccvu  i  Vukovii.  —  b)  sa  so  pta- 
sivno.  od  prosloga  vijeka.  Nakopaj  broca,  cim 
se  crtvene  jajca.  Stariuo  10,  94.  Od  te  bolesti 
jedu  broc,  travu,  kojom  se  preda  crveni.  M.  D. 
Milicevic,  ziv.  1,  112.  —  isporedi  crveiieti. 

CEVENKA,  /.  a)  rubecula,  crvendac,  cr{enka. 
samo  u  Mikalinu  rjecHiknJb2^^).  —  b)  crvena  ja- 
buka  i  crvena  kruska.  B.  Sulek,  im.  46.  —  c)  selo 
u  Backoj.  pomine  se  i  prije  nasega  vremena.  Crt- 
ventka.  S.  Novakovic,  pom.  150. 

CEVENKAPIC,  m.  koji  nasi  crvenii  kapa.  u 
jednoga  2'isca  nasega.  vremena.  Mladi  crvenkapic. 
M.   Pavlinovic,  rad.   183. 

CEVENKAST,  adj.  subrnber.  isporedi  crjen- 
kast,  crvenikast.  od  prosloga  vijeka,  izmedn  rjec- 
nika  samo  u  Vnkovu.  Krava  crvonkasta.  I.  Veli- 
kanovic, upuc.  2.  316.  Vino  crvenkasto.  P.  Bolic 
2,  52.  Drvo  crvenkasto.  2,  97.  Bubujica  bijela  i 
crvenkasta.  D.  Danicic,  3moj.  13,  19. 

(JEVENKO,  »n.  vo  crvene  dlake.  isporedi  cr- 
}enko.  u  zayoneci  o  ognti.  De  nas  crvenko  lezi, 
onde  nikad  trava  ne  nice.  Nar.  zag.  no  v.  15. 

CEVENKOVIC,  m.^prezime,  u  na.se  vrijeme. 
Schem.  diac.  1877.  66.  Sem.  srb.  1881.  351. 

CEVENO  BEDO,  n.  ime  brdima  i  selima:  a)  u 


cevenobeeSki 


854 


CRVn^AK 


Srbiji  It  oknuiu  crnorijcdkom  kod  sela  Bora  brdo 
sa  zidiiiama  od  starona  ijrada.  M.  D.  Milii'^ovii, 
srb.  881.  —  h)  brdo  u'liosni  u  okrugu  zvornickom 
sa  selom  istoga  imcna.  Glasnik  21,  328.  • —  c)  selo 
u  Bosni  u  okrugu  zvornickom  kod  pomenutoga 
brda.  Statist.  81.  Glasnik  21,  328.  —  d)  selo  u 
Boci  kotorskoj.  §cm.  bok.-kot.  1875.  22. 

CRVEN6bEE§KI,  adj.  ito  pripada  Crvenom 
Brijegu  sclii  kod  Becana.  xiv  vijeka,  a  tada  je 
bilo  k  nijcsto  c,  all  u  isto  vrijeme  dolazi  i  c.  Na 
vruttkb  crJbvonobreski.  Glasnik  ii.  12,  lu.  Do  6rt- 
venobreske  nivo.  Mon.  serb.  92.  Do  crtvenobrSS- 
koga  potoka.  92.  Danioic  3,  471. 

CBVEN6bEE2aNIN  ,  m.  covjek  iz  Crvenoga 
Brijega  sela  kod  Becana.  u  mnozini  dolazi  za 
samo  selo,  i  to  sa  c  xiv  vijeka.  So  Crtvenobro- 
2aue,  zasoltkh  decanski.  Glasnik  ii.  12,  69. 

CEVENOGLAV,  adj.  rubro  capito.  o  bubi  u  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena:  crvenoglavi.  J.  Sloser, 
kor.  606. 

CEVENOGLAV  AC,  crvenoglavca,  m.  neka  buba 
crvenc  glave.  u  jednoga  pisca  nasega,  vremena.  Cr- 
vonoglavac ,   erythrocephalus.   J.    Sloser,  kor.  97. 

CEVENOKEIL,  adj.  alis  rubris.  o  bubi  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena :  ci-venokrili ,  ery- 
tbropterus.  J.  Sloser,  kor.  164. 

CEVENOLAVAST,  adj.  ruber  ad  fulvum  ver- 
gens.  samo  u  Stulicemi  rjecniku,  za  koji  ce  biti 
i  nacineno  od  erven  i  lav. 

CEVENONOG,  adj.  rubris  pedibus.  o  bubi  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena:  crvenonogi,  ru- 
bripos.  J.  Sloser,  kor.  6G. 

CEVENOPEEKA,  /.  leuciscus  erythrophtlial- 
mus  L.  K.  Crnogorac,  zool.  120. 

CEVENOPLAV,  adj.  vidi  kod  crjenoplav. 

CEVENOEEPAC,  crven6repea,  m.  vidi  crje- 
norepac.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CEVENOEEPKA,  /.  lusciola:  sumska  crveno- 
repka,  lusciola  phoenicurus ;  domaca  crvenorepka, 
lusciola  tithys.  J.  Ettinger  131.  132.  isporedi  cr- 
}enorepka. 

CEVENOSIJA,  /.  neka  buba  crvene  sije.  u  jed- 
noga piisca  nasega  vremena :  Listarica  crvenosija, 
silis  rubricoUis  Dej.  J.  Sloser,  kor.  456. 

CEVENOTEB,  adj.  ventre  rubro.  o  bubi  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena :  Crvenotrba.  J.  Sloser, 
kor.  589. 

CEVENOVIDAjST,  crvenovidna,  a^.  sto  se  vidi 
crveno.  ii  jednoga  jnsca  prosloga  vijeka.  Kad  se 
sve  lice  zemje  krvju  omoci,  onda  ce  crvenovidna 
poteii  reke.  J.  Eajic,  pouc.  1,  17. 

CEVEN6v6:^KA, /.  lusciola  rubecula.  J.  Et- 
tinger 181.  isporedi  crvendac.  —  Od  erven  i  voja 
(gusa).  ^ 

CEVENPEEKA,  /.  ptica  i  riba  crvenijeh  pcra. 
n  pired  p  mo:e  se  promijeniti  na  m,  te  glasi  i 
crvemperka  (Vuk,  rjec.  814").  a)  ptica  mala  cr- 
vena.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  —  b)  riba,  cy- 
prinus  rutilus  L.  G.  Lazid  79.  Vuk,  rjec.  814. 
scardinius  erythroplitbalmus  Bon.  J.  Pan6i6,  rib. 
103. 

CEVENPEEKOVIC,  m.  prezime,  u  naSe  vri- 
jeme. D.  Avramovii,  sv.  gora  273. 

CEVENUSA,  /.  ime  zensko  u  pjesmi.  Jednoj 
ime  Crvenusa.  Crvenusa  draga  dusa  moja.  J^.  Ko- 
vacovi6  iz  narodne  pjesme. 

CEVENACa,  /.  sjiva  koja  se  zove  i  turguna 
i  nekaka  jabuka.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
CEVENAJKA,  /.  neka  jabuka.  u  nase  vrijeme 


u  Srbiji.  Ima  jabuka  petrovaJa,  crvoAajaka.  M.  D. 

Milicovii,  srb.  209. 

CEVilNAK,  crveiiika,  m.  a)  crveno  vino,  iipo- 
redi  crvenika.  samo  u  Vukovu  rjeiniku.  —  b)  na- 
dimak  crvenw  covjeku.  Marko  Crvehak.  M.  D.  Mi- 
licevii,  srb.  792.  —  a)  neko  mjesto  pod  sjenokosima 
u  Srbiji  u  okrugu  pozarevackom.  Livada  u  Crvo- 
Aaku.  Sr.  Nov.  1863.  166. 

CEVENAST,  adj.  vidi  crvenkast.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Oblak  crveiiast.  S.  ^ubiSa, 
prip.  272. 

CEVENE,  n.  selo  u  Srbiji  it  okrugu  kneievai- 
kom.  K.  Jovanovii  114. 

CEVENENE,  n.  rubefactio,  rubor,  isporedi  cr- 
veniti  i  crveueti.  samo  u  Vukovu  rjeiniku. 

CEVENETI,  crvenim,  impf.  ruboscore,  rubere. 
isporedi  crjeiieti.  -lie-  je  po  juznom  govoru  od 
staroga  -ne-,  mjesto  cega  je  u  istocnom  govoru 
-no-  u  zapadnom  -ni- ;  ali  -ni-  pisii  i  u  drugim 
govorima.  isporedi  pocrveiieti,  zacrveneti  se.  ^ — 
1.  neprelazno:  postajati  erven,  rubescere.  Cas 
crveni,  cas  postane  zut  kao  safran.  V.  Vrcevid, 
niz.  249.  —  2.  sa  se,  biti  erven  i  svojom  crvenu 
kao  isticati  se,  rubere.  izmedu  rjeenika  u  Mika- 
]inu  i  Vukovu.  Crveni  se  kao  slepacka  tikva.  Nar. 
posl.  vuk.  344.  Po  gdjekojim  mjestima  o  boXi6u 
crvene  se  ruze  po  vrtovima.  Vuk,  kovc.  33. 

CEVETATI,  crveoem  i  crvetam,  impf.  exedere, 
consumere,  absumere,  verbis  mordere.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  s  tumacenem  koje  je  stavjeno. 
slabo  pouzdano.  isporedi  crviti. 

CEVETO,  n.  vidi  crv.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  i  od  nega  u  Stulicevu  rjecniku.  Privijase 
se  ko  gadno  crveto.  Ziv.  is.  38. 

CE^'ICA,  /.  ime  selima:  a)  selo  u  Srbiji  u 
okrugu  uziikom.  K.  Jovanovic  163.  —  b)  selo  u 
Bosni  u  okrugu  zvornickom.  Statist.  94. 

1.  CEVIC,  m.  dem.  crv.  isporedi  crvak.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjeenika  u  Belinu  (7611'),  Bjelo- 
stijencevu  (39^)  Stulicevu  i  Vukovu.  1.  kakav  god 
mali  crv,  a  i  covjek  se  tako  naziva  po  svojoj  sla- 
bosti.  Odvrzeni  crvid.  B.  Kasic,  nasi.  102.  Eodi 
se  od  onoga  pepela  i  od  one  vlage  od  lie  tijela 
jedan  crvic.  K.  Magarovic  79.  Sto  bismo  mi  gu- 
bili  tuzni  i  nevojni  crvici !  A.  d.  Bella,  razg.  46. 
Toliko  je  bogu  ucinit  nebesa  .  .  .  koliko  mu  je 
ucinit  jednoga  mrava,  jednoga  crvica.  J.  Fili- 
povic,  prip.  1,  60.  Dilovana  crvica  najmanega.  P. 
Knezevic,  osm.  58.  Gledam  kako  se  ovi  crvici 
sickaju  bez  vode.  Nar.  prip.  vuk.-  272.  Grvicu 
Jakov)ev!  D.  Danicio,  isa.  41,  14.  —  2.  razlicni: 
a)  crv,  od  koga  biva  pcela.  J.  Zivauovio  28.  is- 
poredi crv,  crvak,  ujevi.  —  b)  cicindela,  krijes- 
nica ,  svitajka,  svijetnak.  Zalagao  u  tovirne  svi- 
jetiiak  crvic  za  latii-ne.  J.  Kavanin  164.  —  3.  od 
tijesta  kao  crvic,  kojih  se  vise  kulia  i  jede  u  jusi. 
Bella  761''.  isporedi  crvina.  —  4.  trava  koja  se 
zove  i  pjenusica  i  dubacac  (veliki) ,  i  mali  bor, 
cbamaopitys ,  abiga.  u  Stulicevu  rjecniku.  teu- 
crium  chamaepitys  L.  B.  Sulek,  im.  46. 

2.  CEVIC,  m.  prezime,  u  naie  vrijeme.  Sobem. 
segn.  1871.  85. 

CEVILO,  n.  tinotus,  bojene,  maseene.  isporedi 
crviti.  u  jednoga  pisca  proSloga  vijeka.  Prokle- 
stvo  suprotiva  zivini :  .  .  .  da  ste  prokleti  u  spi- 
vanu  i  zvoiienu !  .  .  .  da  ste  prokleti  u  pengariu 
i  crvilu.  J.  Banovac,  blagos.  181. 

CEVINA,  /.  coll.  od  tijesta  kao  crvici  koji  se 
kuhaju  i  jcdu  u  jusi.  M.  Bogovic.  isporedi  crvic. 

CEVINAK,  m.  tanacetum  vulgare  L.  ,crvinak'. 


CRVISTA 


855 


CEVO^IirV 


B.  Sulek ,  im.  60.  isporedi  vratic.  alccenat  se  ne 
ena  za  cijelo. 

CEVISTA,  n.  pi.  seliste  negdje  blizu  ^tipa  siv 
vijeka.  Seliste  Crtvista.  Glasnik  24,  254. 

CEVITI,  cfvim,  impf.  tingere,  conteiere. 

I.  neprelazno : 

1.  inficere,  tingere,  mastiti,  bojiti  (kaliovom  god 
bojom).  samo  u  Vraniiievu  rjecniku  (48.  107).  is- 
poredi crv  pO(?  7  i  crvilo  i  dale  pod  III,  1.  cr- 
viti  se. 

2.  conterere,  absumere,  tociti  kao  crv.  n  StuU- 
cevu  rjecniku  (sto  i  crvetati)  i  u  jednuga  j)isca 
prosloga  vijeka  u  prenesenom  smislu.  Grijeh  toci 
mu  i  crvi  dusevnost,  dok  je  istoci.    A.  Kalic  25. 

3.  Mo  god  na  sicicsne  dijelove  dijeliti,  in  fru- 
stula  dividere.  u  Lici.  J.  Bogdanovic.  vidi  i  daje 
pod  III.  3. 

n.  neprelazno:  scatere,  kamtiti,  kopirati,  kip- 
titi.  0  crvivia  u  miiostvu.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka.  Slavila  jeboga,  kad  bi  iz  liezinih 
sisa  crvi  crvili ;  i  ako  bi  koji  na  zem}u  upao, 
digla  bi  ga  i  opet  u  rami  metnula  da  ju  grizo. 
A.  Kanizlic,  bogo}ub.  483. 

III.  sa  se. 

1.  znaceue  koje  je  naprijed  pod  I,  1,  pasivno. 
u  jednoga  pisca  xvti  vijeka.  Iz  bolue  utline  vre 
potok  krvavi,  kirn  se  ostre  stine  i  jos  zemja  crvi. 
I.  T.  Mrnavic,  ist.   184. 

2.  vermiculari.  crvati  se.  samo  ti  rjecnicima 
Voltigijinii  i  Stulicevu. 

3.  recipr.  dijeliti  se  medii  sobom  na  sitno,  di- 
jeliti se  tako  da  od  iega  hivaju  sitni  dijelovi. 
isporedi  naprijed  pod  I,  3.  it  Lici.  Ta  i  ta  kuca 
ili  kuoaiii  svalvi  .se  dan  crve,  a  nikad  se  pravo 
razdijeliti  no  mogu.  Sta  se  toliko  crvitei'  za  sto 
jedan  put  prave  )ude  ne  zovete  da  vas  jiodijelo. 
J.  Bogdanovic. 

cilVIV,  adj.  ridi  crvliv.  od  xvii  rijcka,  iz- 
medu  rjecmka  u  Mika{inu  (48'>1,  «  Belimi  (^Gl")), 
u  Bjelostijencei'H  (sa  c  i  sa  c  39'') ,  m  Jambresi- 
cevu  (sa  c),  u  Voltigijinii  i  Stulicevu.  Nego  vice 
(zla  zena) ,  ter  se  misli  kako  da  je  sva  crviva, 
sada  sede,  sada  ustane.  I.  Ivanisevic  180.  Jabuka 
crviva.  Mikaja  Hi'.).  Manu  iiahodahu  crvivu.  M. 
Eaduic  31.  Buduci  }ubovnika  od  neprijateja  ubi- 
jena  .  .  .  jurve  smrdjiva  i  crviva  nasla.  I.  Velika- 
novic,  prik.  4. 

CEVIVAC,  ci-vivca,  m.  verminosus.  a)  u  pra- 
vom  znaceriu,  a  to  ce  biti  crvivo  miisko  ce\ade. 
samo  u  Mikalinu  rjecniku.  48^.  53*.  —  b)  ncko 
mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  u  okrugu^  knezevac- 
kom.  U  Crvivac.  Sr.  Nov.  1867.  623.  Niva  u  Cr- 
vivcu.  1872.  636.  —  isporedi  Crvjivac. 

CEVIVAST,  adj.  vidi  crvjiv.  samo  ii  Stulicevu 
rjecniku,  gdje  ima  i  crvivav.   oboje  nepouzdano. 

CEVIVICA,  /.  ime  mjestima.  isporedi  Crvjivica. 
a)  dva  scla  koja  se  pominu  prije  nasega  vremena 
samo  po  imenu:  Crtvivica  i  Doiia  CrLvivica.  S. 
Novakovic,  pom.  1.50.  —  b)  neko  mjesto,  moze 
biti  pjlanina  Crvjivica  (koju  vidi),  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka ^sa  c  mjesto  c:  1511  Hrvati  beliu  raz- 
bijeni  na  Crvivici.  P.  Vitezovic,  kron.  133. 

CEVIVJETI,  crvivim,  impf.  vermiculari,  crvati 
se.  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu,  ii 
oba  kajkavski  sa  c  i  sa  starijim  pjraes.  crvivem 
od  crvivejem.  u  Bjelostijencevu  ima  i  po  zapad- 
nom  govoru  crviviti  s  praes.  crvivim  (40*).  u  Vol- 
tigijinu  ima  sa  se:  crvivim  se  (24). 

CEVKATI,  crvkam,  impf.  vidi  kod  erpkati. 

CKV^iANE,  n.  vidi  crvane.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 


CEVKATI  SE,  crv]am  se,  impf.  vidi  crvati  se. 
Planinke  na  sv.  Trivuna  ne  predu,  da  im  se 
smok  ne  crvja.  M.  D.  Milicevic,  ziv,  2,  28. 

CEV^EiSf,  gledaj  kod  crjen. 

CEV]|jENE,  n.  1.  tinctura.  samo  u  Vraniiievu 
rje<:niku,  i  to  sa  c.  isporedi  crviti.  —  2.  dijejene 
na  sitno  isporedi  crviti  se.  Sto  velis  o  liihovu 
crvjenu?  J.  Bogdanovic. 

CEVl^I,  adj.  vermium,  sto  pripada  crvima. 
prosloga  vijeka  u  dva  pisca,  u  jednoga  od  nih 
sa  6.  mjesto  c,  a  u  drugoga  sa  vji  mjesto  v)i. 
Lijepost  punu  crvjijeh  gadelina.  J.  Kavauin  563. 
Tilo  u  grobu  bi  postalo  hrana  zabja,  zniiska  i 
crvja.  D.  Eapic  289. 

CEV^jIV,  adj.  vermiculosus.  od  xvn  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (417*),  Stulicevu  i  Vu- 
kovu.  mjesto  c  nalazi  se  i  c  (isporedi  crv).  pred  \ 
moze  otpasti  v,  te  se  nalazi  i  cr}iv.  —  a)  sa  c: 
Tilo  jednoga  srabjiva  i  crvjiva  clovika.  A.  Geor- 
giceo,  pril.  40.  Koliko  smrdeca  crvjiva  ucini  se. 
P.  Eadovcic,  symb.  176.  —  b)  sa  c:  Ti  ocijelit 
mozes  rane  i  crvjive  i  ustarane.  J.  Kavaiiin  88. 
Imate  u  vasemu  perivoju  jedan  stabar  neplodan, 
crvjiv.  A.  d.  Bella,  razgov.  199.  Mrcina  sva  crv- 
jiva. J.  Filipovic,  prip.  3,  160.  Te  mu  crvjiv  mozak 
gude  da  iz  blata  zlato  bude.  V.  Dosen  237.  Jedna 
repa  u  sva  jeta,  i  ta  crvjiva.  Poslov.  dan.  38. 
Svega  jeta  jedna  repa ,  i  ta  crvjiva.  Nar.  posl. 
vuk.  279.  Zavukao  se  kao  crvjiv  pas  (u  korov). 
82.  —  c)  bez  v:  crjiv.  Bella  761''.  Bjelostjenac 
39''.  C'rjivo  voce  i  izagnilo.  B.  Cueeri  119.  Stabri 
neplodni  i  crjivi.  290. 

CRVLIVAC,  Ci-vjivca,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
sarajevskom.  Statist.  17.  is2)0redi  Crvivac. 

CEVl^IVACA,  /.  aconitum  lyeoctonum  L.  J. 
Pancic,  bot.  193.  K.  Crnogorac,  bot.  75.  i  bez  v 
jjred  j  (vidi  kod  crvjiv) :  crjivaca.  Farm.  103. 

CEVlfilVICA,  ,/'.  a)  planina  ii  Bosni  na  Uncu 
blizu  Bjelaja.  Glasnik  20,  298.  Crvjivicu  srecno 
prijedose.  Nar.  pjes.  kvas.  1,  177.  isporedi  Crvi- 
vica.  —  b)  u  Daliiiaciji  u  schi  Cisti  jedna  lokva. 
Vuk,  rjec.  814^ 

CEVLIVSA ,  m..  ilronava  i  usiva  skitnica.  u 
Lici    J.  Bogdanovic. 

CEVLOSA,  /.  ,:'e;(«  lijena  i  neoprana.  u  Srbiji. 
1^.  Kovacevic. 

CEVNI,  adj.  a)  vermiculosus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka,  i  to  sa  c  mjesto  c:  Crvno  nedro 
da  je  cisto.  J.  Kavauin  329.  —  b)  ervni  bete^. 
bolest  od  crvi  ili  od  glista  u  crijevima.  isporedi 
crv.   samo  u  Bjelostijencevu   rjecniku,  i  to  sa  c. 

CEVNICA,  /.  vidi  Cnnnica. 

CEVOGUSJENICA ,  /.  ileka  bubina.  ^v  vijeka 
sa  c  mjesto  c:  cr'ivogusenice.  Starine  10,115. 

CEVOJEDAN,  crvojedna,  adj.  vidi  crvotocan. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  kajkavski  sa  c. 

CEVOJEDINA,  /.  nidi  crvotocina  pod  1.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijeniecu,  Jambresicevu  i  Vol- 
tigijinu.  u  oba  prva  kajkavski  sa  c. 

CEVO^jENE,  n.  garritus.  samo  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku,  kajkavski  sa  c  mjesto  c  i  sa  I  mje- 
sto ].  isporedi  crvojiti. 

CEVO:^ITI,  crvojim,  impf.  1.  garrire,  brbjati. 
samo  u  Bjelostijencevu  i  Stulicevu  rjeiniku,  u 
oba  kajkavski  sa  c  mjesto  is  i  sa  \  mjesto  j.  -^ 
2.  sitno  sto  raditi,  kao  sitno  vesti,  sitno  plesti. 
u  Srbiji.  1^.  Kovacevic. 

CEVO^jIV,  adj.  garrulus,  brb}av.  samo  u  rjec- 
nicima Bjelostijencevu  i  Stulicevu:  u  oba  kaj- 
kavski sa  6  mjesto  c,  a  u  drugom  i  sa  1  mjesto  j. 


CRVOPISAK 


85C. 


CUCAK 


CKVOPISAK,  cii-vopislca,  m.  siroth'ia  Icoja  pLHi 
kao  crv,  misoii.  «  naic  vrijeme,  izmcdii  rjecnika 
samo  u  Vukuvti.  Ja  sam  jnvi  kavgu  zametnuo, 
crvopisak   na   duSu   uzoo.   Nar.  pjes.  vuk.  i,  297. 

CKVOTOC,  /.  siij)liiia  koju  crv  grizuii  Hi  to- 
ieci  naiini,  trag  kudu  je  grizao.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku  (via  terodinis). 

CRVOTOCAN,  crv6tocna,  adj.  vorraioulosus, 
cai-iosus,  crvliv,  5to  crvi  ioce  Hi  su  toiili,  isgrizU. 
od  XVII  rijeka,  izmcdu  rjecnika  it  Mika^inu  (samo 
,ci-votocno,  I'ariosus'),  m  Bjclontijencevu  (sa  c,  ca- 
riosus).  Odkrivsi  crvotoBiia  prsa.  A.  Kanizlii, 
bogojub.  473.  —  u  jednoga  pisca  proHoga  vijeka 
sa  6  i  sa  c  u  zenskom  rodii  sto  i  crvotofiina  pod 

1,  b.  ispore.di  crvototnica.  Samo  u  raju  nijo  da 
toci  ci-votocna.  J.  Kavai'iin  73.  Duhu  nijo  dostoj- 
iioinu  smjore  vijeku  umoriiije,  trvotocne  al  smir- 
iiije.  424. 

CEVOTOCINA,  /.  1.  caries,  od  xvi  vijeka,  u 
rjecnicima  svijem  osim  JambreSieeva  i  Daniciceva : 
u  Vrancicevu,  gdje  najprije  i  dolazi,  sa  6  mjesto  c: 
caries;  u  Mikajinii  sa  c:  crv  koji  .staro  drvo  grize, 
caries  (53'>);  u  Belinu:  vermicoUo  che  rode  il 
logno,  caries  (723^);  ii  Bjelostijencevu  sa  c:  ca- 
ries, vermiculatio  (40a);  ;<  VoUigijinii.:  carie,  ver- 
niicolamento ,  von  w-iii-mern  angefressen;  u  Stu- 
liccvii :  caries,  intarlamento  ;  u  Vukovu :  pulvis  e 
corruptione  per  vermes.  —  a)  kvar  od  crvi,  kvar 
koji  cine  u  cemu  crvi  Hi  crv  toceci  ga.  to  moze 
biti  u  ovom  primjeru:  Lijes  (cedrov)  nije  pod- 
lozan  crvotocini.  I.  Dordic,  salt.  88.  —  b)  kvar 
koji  je  pod  a.  tizima  se  i  za  samoga  crva  koji  ga 
cini.  Gdi  rda  i  crvotocina  sgriza.  I.  Bandulavic 
30.  mat.  6,  19.  Crvotocina  izgristi  hoce  nih.  I. 
Bandulavic  89.  isa.  50,  9.  Gdi  rda  i  crvotocina 
stete  i  svrsuju.  M.  Eadnid  88.  Nit  ga  (blago)  grize 
i-ja  ni  crvotocina.  A.  Vitajic ,  ost.  384.  —  c)  sto 
god  od  crvi  pokvareno,  sto  crvi  toce  Hi  su  toiili: 
Svakolika  negova  slava  nije  drugo  nego  blato 
i  crvotocina.  E.  Pavic,  ogled.  443.  —  d)  mjesto 
gdjeje  crv  tocio,  te  ostala  rupa.  isporedi  crvotoc. 
Koja  (lada)  od  mali  kapi  vodeni,  koje  u  liu  cure 
ki"oz  kakvu  crvotocinu,  malo  i)o  malo  otesca  i 
potopi  se.  D.  Eapic  141.  Kroz  najmaiie  pukotine, 
rascepe,    crvotocine   ili    druge    rupice.    P.   Bolic 

2,  100.  —  e)  prasina  koju  ostav]a  crv  za  sobom 
kudo,  toci.  samo  to  u  Vukovu  rjeiniku.  Tamo  se 
crviei  legu  i  crvotocinu  prave,  u  koju  vlaga  pro- 
bija.  P.  Bolic  1,  203.  Stane  pod  kakvu  gredu  ili 
rogoye  kutiie,  gde  pada  crvotocina.  M.  B.  Mili- 
cevio,  ziv.  1,  77.  —  2.  lyoopodium  elavatum  L. 
Ct.  Lazic  166.  Vuk,  rjec.  814b.  lycopodium.  Farm. 
132.  Sloser-Vukot.,  flor.  1302. 

CBVOTOCITI,  crvotocim,  impf.  absumere.  xvii 
vijeka  ti  jedrioga  pisca  i  u  Stulieevu  rjeiniku. 
isporedi  crviti.  Ovi  ce  crv  do  vijeka  moriti  i  crvo- 
tociti.  V.  Andriasi,  put.  314. 

CRVOTOCNICA,  /.  vidi  crvotocina  ^wd  1,  b. 
samo  u  rjeinicima  Belinu  (vermicello  che  rode 
il  legno.  723a),  Bjelostijencevu  (40a)  i  Stulieevu. 

CEVOTOK,  m.  caries,  vidi  crvotocina  pod  1,  6. 
u  jednoga  jnsca  xvii  vijeka.  Crvotok  skoncava 
drvo^a  mrmak  svitu  a  rda  gvozdje.  M.  Eadnic  279. 

CEVOV,  adj.  vermis,  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka. Bude  bistvo  crvovo.  I.  Ancic,  svit.  184. 

CEVSTICA,  /.  rijeka  koja  utjeee  u  Lim  kod 
sela  Komarana  blizu  Deiana.  xiv  vijeka,  a  tada 
je  mjesto  c  na  prvom  mjestu  bilo  c:  U  reku  Cn.vi.- 
sticu  i  nizt  reku,  kako  stara  Crtvistica  upada 
u  LimL.  Mon.  serb.  95.  Glasnik  ii.  12,  40.  Da- 
nici6  3,  472. 

CTJETI,  ctim,  impf.  florere.  cvasti,  cvjetati. 


[  postaiiem  je  rijei  ista  koja  glasi  i  eavtjeti  i  cva- 
tjeti,  samo  nije  umetnuto  a.,  te  je  v  izmedu  c  i  t 
ispalo.  Od  xvi  rijeka;  toga  vijeka  dosta  cesto,  a 
poslije  veoma  rijetko;    izmedu   rjecnika  samo  u 

j  Belinu  (ctiti  3181')  j  Stulieevu  (ctiti).  —  imperf. 
trojak:  ctijeh  (zapadno  ctih),  ctTjah  i  ccah.  — 
U  jiravpm  i  prcnesenom  smi.slu  kao  eavtjeti  (koje 
vidi) :  Ciniti  ce  dubje  ctjoti.  Zbor.  uOb.  Cti  i  zo- 
leni  so.  1461).  j]  jednom  po]u  svemu  ctjelu.  113b. 
U  kojoj  rnzice  na  lifiou  cti  puno.  S.  Menceti6  39. 
Vrli  koga  cti  slava  kako  cvit  u  gori.  68.  Iz  kih 
(usta)  cti  drag  biser  i  kora).  102.  U  kojoj  cto 
vlasi  jaki  no  ven6ao  zlat.  236.  Jos  ctise  noj  tada 
na  ustih  sladak  smili.  253.  Ctijose  joj  kruna  taj 
od  kosic  na  glavi.  264.  Vinacac  cti  lipostju.  D. 
377.  Jedina  ka  ctijese  poctonjem.  Mencetid-Drzii 
515.  Moje  gospoctvo,  ko  ctijese  u  slavi,  silan  car 
u  robstvo  poda  se  postavi.  M.  Vetranic  1,  52. 
Gdi  svako  cvijetje  cti.  1,  193.  Da  ce  ctjet  u  slavi 
kako  su  prije  ctjele.  1,  199.  U  velikoj  slavi  ctijehu 
ti  yitezi  prigizdavi.  1,  25.o.  Bjeja  su  liih  lica  neg  li 
snijeg  vrh  gora,  a  po  nih  ruzica  rek'  bi  cti  od 
zgora.  N.  Najeskovic  1,  202.  Najdoh  ctec  lipu 
stvar.  P.  Hektorovic  3.  Cti  drago  prolitje.  M. 
Drzic  122.  Kad  sa  mnom  ti  bjese,  prolitiie  sve 
cvitje  razliko  svud  ctiSe.  D.  Eaiiina  139.  Jasuc 
gorom,  ka  svud  cease.  52b.  Od  vridnih  }udi,  kih 
slave  velike  po  svitu  cte  svudi.  14.  Ctjelo  t' 
cvitje  i  rodilo!  A.  Cubranovic  163.  Euso  koje 
cte  u  nasijeh  perivojijeh.  A.  Gucetic,  roz.  mar. 
21.  Lir  pribijeli  ctijese  mi  na  lieu.  D.  Zlatario 
39b.  Lijer  bijeli  i  ruzieu,  ka  u  rumenom  cti  nam 
lieu.  I.  Gundulic  71  Eto  cti  cvijetice  po  ovoj 
dubravi.  126.  Tu  dub  raste ,  na  kom  vele  da  cti 
cvijetje  toll  milo.  D.  Palmotic.  christ.  135.  Vjecna 
ce  u  nem  ctit  sloboda.  616.  Zelen  cti  razlika.  I. 
Bordio,  salt.  488.  Dobri  ce  sa  mnom  ctit.  319. 
Kapinika  ctijase,  muza  zena  zvase,  a  on  joj  se 
ozva  nazobavsi  grozdja.  Poslov.  dan.  45. 

CUBA^iKA,  /.  tolleno,  daska  ili  balvan  metnut 
p)reko  balvana  tako  da  se  jedan  kraj  u  vis  dize 
kad  drugi  doje  pada,  te  se  tako  djeca  stojeci  Hi 
sjedeci  na  jednom  i  na  drugom  kraju  cubaju. 
samo  u  Vukovu  rjeiniku.  isporedi  cubati  se. 

GUBANE,  n.  oscillatio.  isporedi  cubati  se.  samo 
u  Vukovu  rjeiniku. 

CUBATI  SE,  cubam  se,  impf.  tollenone  agi- 
tari.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. postana  tamna,  maze  biti  istoya  kojega  je 
cebati,  koje  vidi.  Metne  se  daska  ili  balvan  preko 
balvana,  da  klima  i  na  jeduu  i  na  drugu  stranu, 
pa  djeca  postaju  i  na  jedan  i  na  drugi  kraj  te 
se  cubaju.  Vuk,  rjec.  816". 

CUBINAC,  Cubmca,  m.  selo  u  Hrrntskoj  u 
podzupaniji  krizevaikoj.  u  mjestana  kajkaeski 
Cubinec.  Schem.  zagr.  1875.  169.  Pregled.  67. 

1.  CUCA,  m.  covjek  od  plemena  Cuca  (vidi 
Cuce).  No  je  Cuca  Perovic  Batricu.  Ogled,  sr.  8. 
Dvijo  Cuce  i  dvije  Bjelioe.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  36. 

2.  CUCA,  /.  1.  Sylvia  rubecola.  isporedi  cucka. 
Slovinac  1880.  31.  —  2.  mucus,  slinac.  u  Lid. 
V.  Arsenijevic. 

CUCAii,  cucka,  m.  canis,  pas.  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  (cucek),  Jambresiievu  (cucek),  Vol- 
tigijinu  (cucak  j  cucek)  i  u  Vukovu  (cucak).  — 
Postanem  tesko  moze  biti  u  svezi  s  rus.  suka, 
nego  ce  biti  od  tal.  cuccio,  jmsce.  isporedi  cuko, 
cukin,  cuce.  —  Osim  rjeinika  u  pjesmi  ugarskih 
Hrvata:  Veruj  mcni  da  ju  hocu  s  eucki  van 
zignati.  Jacke  145.  i  u  jednoga  pisca  iz  Bosne, 
ako  nije  druga  rijei,  u  nam.  pi.  cuci :  Leze  blago, 
tvrdac  pod  tie  ude,  a  iz  lieg  se  vadina  probude, 


CUCANE 


857 


CUKAR 


za  liom   hrcci,    za  nom   cuci  hucu,  jazvi  laju  a 
jehine  bucu.  Osvet.  4,  70. 

CUCANE,  n.  agitatio  in  genibus.  isporedi  cii- 
cati  pod  1.  samo  it  Vukovu  rjecniku. 

1.  CtJCATI,  ciieam,  impf.  agitare  in  genibus, 
zabav^ati  dijete  drzcci  ga  na  kojemt  kao  da  jase 
i  kojenom  potresajuci.  u  naic  vrijeme,  izmedii  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  —  Fustanem  od  mag.  eoc6, 
kon  11  djetinem  govoru,  cocozni,  jahati  na  stapii, 
kao  sio  cine  djeca  opkoraiivsi  Map  i  trcuci  kao 
da  jasu.  isporedi  cucu,  eucnuti  i  cocati.  Kad  se 
djeca  cucajuci  na  kojenu  zabavjaju.  Vuk ,  nar. 
pjes.  1,  195.  Jos  me  je  cucao  na  kolenu.  M.  D. 
Milicevic,  des.  par.  -56. 

2.  CUCATI,  ciieam,  impf.  pulsare,  kucati.  Od 
XVII  vijeka.  pjostanem  od  kucati,  iemu  sii  pre- 
mjesteni  glasovi ,  te  je  postalo  cukati  (koje  vidi), 
a  tome  opet  proinijcneno  k  na  c  kao  dem.  —  U 
prvoga  pisca  u  koga  se  nahodi  stoji  samo  za  se 
tako  da  se  ne  moSe  za  cijelo  znati  sto  znaci: 
Cocan ,  cucati ,  crikva.  M.  Alberti  xi.  Na  vratim 
ja  stojeci  cucam.  B.  Betera,  cut.  142.  Tri  dni  bez 
prekida  zvonili,  cucali  i  tiukali.  S.  Lubisa,  prip. 
192. 

3.  CUCATI,  vidi  kod  cucati. 

1.  CUCE,  Cflca,  m.  pi.  pleme  u  Crnoj  Gori. 
Vuk,  rjec.  SlGb.  Glasnik  40,  17.  postana  iieznana. 
pominu  se  od  xvii  vijeka:  Cuce.  Glasnik  25,  44. 
S.  Novakovic,  pom.  151.  Pa  sve  pleme  Cuce  po- 
kupiso.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  521.  Kupi  done  Cuce 
svekolike.  4,  521.  Crnogorac  iz  Cuca.  Vuk,  nar. 
pjes.  4,  93.  —  i  zemja  toga  xilemena:  Otide  u 
Cuce  kamene.  Pjev.  cm.  260.  A  posla  je  u  Cuce 
kamene.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  66.  —  covjek  od  toga 
plemena  zove  se  Cuca.  vidi  na  po  se. 

2.  CUCE ,  ciiceta ,  n.  oatulus ,  pasce.  samo  u 
Bjelostijenievu  rjecniku  (fil^).  drugim  oblicima 
osim  nom.  sing,  nema  potvrde.  akcenat  se  ne  zna 
za  cijelo.  postanein  od  cucak. 

CUCEKI,  m.  pi.  selo  u  Ilrvatskoj  u  podzu- 
paniji  zagrebackoj.  Pregled  21.  ime  kajkavsko, 
upravo  nO'M.  pi.  od  cucek  (vidi  cucak) ,  cemti 
kajkavci  zadrzavaju  e  i  u  ostalijem  oblicima  a 
ne  mijenaju  u  nom.  pi.  k  na  c. 

CUCIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sem.  prav. 
1878.  94. 

1.  CUCKA,  /.  zensko  cejade  iz  Cuca  (vidi  Cuce). 
Vuk,  rjec.  816.  isporedi  Cuckina.  Al  joj  Cucka 
bjezat'  ne  davaso.  Pjev.  cm.  260. 

2.  CUCKA,  /.  canis  femina,  kucka.  isporedi 
cucak.  samo  ii  Bjelostijenievu  rjecniku. 

CUCKANE,  ??..  dem.  cucaiio,  agitatio  in  genibus. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cuckati. 

CUCKATI,  cltckam,  im2>f.  dem.  ciicati,  in  ge- 
nibus agitare.  .siMHo  u  Vukovu  rjecniku. 

CUCKI,  adj.  sto  pripada  Cucama.  Vuk,  rjec. 
816''.  De  su  eucke  ovce?  Pjev.  cm.  265.  U  to 
cucke  puske  zapucase.  Ogled,  sr.  431. 

CUCIvINA,  /.  zensko  cejade  iz  Cuca.  Vuk,  rjec. 
816.  Akc.  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna 
sloga  duga:  Ciickma,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr. 
sing. :  Ciickiue,  Ciickiiiom.  isporedi  Cucka.  —  Sto 
ti  daje  Cuckinu  robinu.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  2. 

1.  CUCNUTI,  ciicnem,  pf.  cucajuci  dijete  na 
ko]enu  jedan  ptut  tresnuti  kofennm.  isporedi  cu- 
cati pod  1.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  CUCNUTI,  vidi  kod  eucnuti,  gdje  ce  se  spo- 
menuti  i  ,cucnivati'. 

CUCORIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka,  u  Dubrov- 
niku.  D.  Zlatario  84. 


CUCU,  glasovi  u  pjesmama  kojima  se  djeca 
uspav],uju,  uzeti  od  ciicati  (pod  1)  kao  uzvik.  u 
nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukomi. 
Cucu,  cucu,  na  konu,  vuci  t'  majku  zakoju.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,195.  Cucu,  cucu,  kobile,  kudar  ste 
mi  hodilo?  1,  195. 

CUCUKATI ,  cucukam ,  impf.  u  jednoj  2>jesmi 
kao  da  je  pjevati  uz  tamburu,  iidarajuci  u  tam- 
buru.  od  cukati,  kucati.  Podranila  na  vodicu  Fata, 
za  nom  Mujo  sitno  cucukase :  je  s'  li.  Fate,  rano 
uranilaV  Nar.  pjes.  vuk.  here.  205. 
j  CUCUL16,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u  Hr- 
I  vatskoj.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  653. 

CUCULOVIG,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u 
Srbiji.  Eat  38. 

CUCICI,  ciicica,  m.  pi.  catuli,  kucici ,  stcnci. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  Od  cucak. 

CUBE,  /.  jil-  selo  u  Bosni  u  okrugu  sarajev- 
skom<,  kotaru  kladaitskom.  Statist.  18. 

CUGA]^,  cug}a,  m.  habena,  tizda.  od  nem.  ziigel. 
samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (,czugely')  i 
Jambresicevu  (,czugel'). 

CUGOTIG,  m.  pirezime,  xv  vijeka,  u  Dubrov- 
niku.  Vlahota  Cugotic.  Spom.  sr.  1,  146.  Danicic 
3,  4.54. 

CUGOVAC,  Ciiguvca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u 
podzupaniji  krizevackoj.  u  mjestana  kajkavski 
Cugovee.  Pregled  69.  pis»  i  Cugavec.  Schem. 
zagr.  1875.  175.  u  mjestana  se  mozc  cuti  obojc. 
M.  Smetisko. 

CUGOVCANIN,  m.  Covjek  iz  Cugovca.  M.  Va- 
)avac. 

CUGOVSKI,  adj.  sto  pripada  sclu  Cngoveu 
M.  Va)avac. 

CUJA,  ime  ccladelu,  zenskom  Hi  muskom,  ne 
zna  se  za  cijelo.  prije  nasega  vremena.  S.  Nova- 
kovic. pom.  113. 

CUJKA,  /.  slaba  rakija.  is^ioredi  cojka.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  od  rum.  zoi,  pomije. 

1.  CUK,  m.  sipho,  nategaca,  od  nem..  zug.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

2.  CUK,  m.  tikva,  oucurbita  pepo  L.  od  tal. 
zucca.  samo  u  jcdnoga  pjisca  nasega  vremena.  B. 
Sulek,  im.  46. 

CUKA!^,  m.  grad  kod  Zab^aka.  Pa  pohita  bijelu 
Zab|aku,  da  on  brani  varos  oko  grada  i  bijele 
kulo  po^  Cukaju.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  l'.JG  Crnogorci 
okolo  Zabjaka,  turska  vojska  okolo  Cukaja.  222. 

CUKA^A,  )u.  ime  muslco  xiv  vijeka.  Glasuik 
24,  245._ 

1.  CIFKANE,  n.  vidi  kucane.  isporedi  cukati 
pod  1.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  CUICANE,  n.  vellicatio.  isporedi  cukati  pud 
2.  samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku. 

3.  CUKANE,  n.  minctio.  isporedi  cukati  pod  3. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (62''). 

4.  CUKANE,  n.  potatio.  samo  u  Slulicevu  rjec- 
niku. vidi  cukati  pod  4. 

CIJKAR,  ciikara  i  ciikra,  m.  saccharum.  tal. 
zuccaro.  isporedi  cahar,  oukor,  secer.  Od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Vranciceou  (92),  Miku^inu 
(53^)  i  u  Vukovu  (gen  cukra,  s  dodatkoin,  da  se 
govori  u  Boci).  Slaji  je  i  drazi  neg  cukar  sa 
medom.  H.  Lucic  221.  Zuc  i  ocat  tebi  se  budu 
u  cukar  i  med  obratiti.  V.  Andrijasevic ,  dev.  9. 
Ki  je  ugodan  vece  nieni  cukar  al  sat  neg  mo- 
deni.  A.  Vitajic,  ist.  430.  Kao  cukar  svaka  bjese 
slatka.  P.  Petrovic,  vijeu.  51.  sa  a  i  u  ostalijem 
oblicima.  4  glave  cukara.   Starine  10,  10.   Slada 


CUKARINAC 


858 


Cinj-ATI 


od  moda  i  od  cukara.  V.  Andriasi,  put.  91.  Grozdje 
jiapravjono  s  cukavom.  Mikaja  123''.  Slatkoga  kao 
cukai-a  uzivase  slas  blazonu.  A.  Vita)i6,  osfc.  6.5. 
Hotio  bi  cukara  Juta.  Poslov.  dan.  27.  —  bez  a 
It  ostalijem  ohlicima  osim  nom.  i  ace.  sing.:  Zalij 
ili  vodom  i  nipdom,  eukioiii.  .1.  VIadmirovi6,  lik. 
11.  Pun  cukra  i  inoda.  M.  Kuhacovic  1-12.  Zaiskaee 
sto  u  dvorii  noma:  cukra,  putra  i  rumena  viiia. 
Nai\  pjos.  mar.  197.  Ne  jede  no  narange  s  cu- 
krom.  S.  J^ubisa,  prip.  101. 

CUKARINAC,  cukarinca,  m.  tal.  zuocherino, 
dulcia.  II  jednoi/a  pisca  pro.Uoga  vijelca.  Cuka- 
rinci,  papreiiaci.  J.  Kavaiiin  22. 

CUKAEITI,  fukarim,  inijif.  saccharo  condire, 
seceriti.  samo  u  Voltigijina  rjecniku. 

1.  CUKATI,  eiikam,  impf.  vidi  kucati,  od  cega 
je  i  postalo  premjesticsi  glasove.  u  nase  vrijeme, 
ismedii  rjecnika  aamo  u  Viikovu  (gdje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Budvi).  Ko  to  cuka  alkom  na 
vratima?  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  816a.  Cuka  Danil' 
u  bijela  vrata.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  14. 

2.  CUKATI ,  eiikam ,  impf.  trgati.  od  nem. 
zucken.  samo  ti  rjecnicima  Bjelostijencevu :  velli- 
care,  carpere,  i  Jatnbresicevu :  trahere. 

3.  CUKATI,  oukam,  impf.  mingere.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku.  postanem  mozc  biti  dem. 
od  scati,  izgubivsi  sprijeda  s. 

4.  CUKATI,  oukam,  impf.  potare,  mnogo  piti, 
guliti,  lokati  samo  u  Belinu  rjecniku  (138*  na 
dva  mjesta:  cukati  i  grijeskom  zukati)  i  iz  nega 
u  Stuliccvu.  Postanem  ce  biti  od  tal.  succiare, 
sisati,  ispijati.  isporedi  cuklic  i  ciiknuti. 

CUKA  VAC,  Cukavca,  m.  prezime,  u  nase  vri- 
jeme, u  Srbiji.  Ilat  9.  Sem.  srb.  1881.  351. 

CUKELIC,  m-.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u  Sr- 
biji. Eat  29. 

CUKI,  rijec  kojom,  tko  tjera  psa  od  sebe.  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  od  mag.  coki,  oo  da{e  i  ki  na 
po^e. 

cijKld,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Vuk,  ziv. 
96.  M.  D.  Milicevic,  srb.  285.  Materi  vojvode 
Pavla  Cukica  bilo  je  ime  Stanka,  ali  su  je  svi 
u  djetiiistvu  od  miloste  zvali  Cuka.  Poslije  su  je 
svega  vijeka  tako  zvali.  Misle  da  je  to  umajeno 
od  cura.  Otuda  .su  Cukici.  M.  D.  Milicevic. 

CUKIN,  cukina,  m.  canis,  plis.  govori  se  od 
milosti.  L.  Kovacevic  I.  Pavlovic.  Postanem  hgp/. 
od  cuko. 

CUKITI,  ciikim,  pf.  osculari,  po]ubiti,  cjelivati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Grb^u.  vidi  ciiknuti  pod  2 ,  od  cega  je 
i  postalo,  i  to  kao  od  mila,  cega  radi  je  k  ostalo 
nepromijeneno  pred  i. 

CUEXIC  ,  cuklica  ,  m.  multibibus  ,  pijanica. 
samo  u  rjecniku  Belinu  (liO*)  i  is  nega  u  Stu- 
licevu.  Od  cuknuti.  isporedi  cukati  pod  4. 

CUKNUCE,  n.  osculum,  cjelov,  pol,ubac.  samo 
u  Mika}inu  rjecniku.  isporedi  cuknuti  porf  2. 

1.  CUKNUTI,  ciiknem,  ptf-  ^^di  kuoiuti,  od 
cega  je  i  postalo  premjestivsi  glasove.  ispioredi 
ci'ikati  pod  1.  ProSloga  vijeka.  Dubrovnik  je  kako 
i  bacio :  cukni,  tako  vas  i  zuci.  Poslov.  dan.  20. 

2.  CUKNUTI ,  cuknem ,  p/.  sorbere ,  sugere, 
osculari,  srknuti,  po^ubiti.  Postanem  od  cukati 
(pod  i) ,  gdje  je  znacene  mnogo  piti  doslo  od  is- 
pijati, a  to  od  sisati,  a  ovdje  sisati  preslo  u  sr- 
kati  i  ]ubiti.  —  a)  srknuti.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena.  Zagrize  se  smokvica,  cukne  se 
kap}ica.  Dubro\Tiik  1868.  200.  —  b)  pojubiti,  cje- 
livati.   samo   u  Mikajinu  rjecniku   i  iz  nega  u 


Stulicevu  (w  kom  je  jos  dodano  i  cuknivati).  is- 
poredi  oukiti  t  cunuti. 

Ct!jKO,  m.  hyp.  oucak.  samo  u  Vukovu  rjecniku 
isporedi  cukin. 

CUKOR,  m.  vidi  cukar.  samo  u  rjeinicima 
BjelostijeniJevu  i  Jambresicevu.  Cukor  -  kandija, 
saccharum  candiacum.  Bjelostjonac  62'>. 

CUKORIJA,  /.  vidi  cikorija.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  (59»)  i  Jambresicevu  (u  dodatku 
kod  intubus)  i  iz  poJlednega  u  jednoga  pisca  na- 
seya   vremena.    B.  Sulek,  im.  46. 

CUKORITI,  ciikorim,  impf.  saccbaro  condire. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  isporedi  cukariti, 
secoriti. 

cilKOENI,  adj.  sacchari.  samo  u  Bjelostijen- 
cevu rjecniku:  Cukorna  krama,  cukorni  kramar. 

CUKRENACA,  /.  sud  u  kom  se  drzi  cukar.  u 
Lici.  J.  Bogdanovic. 

CUIvRO,  n.  vidi  cukar.  samo  u  Voltigijinu  rjec- 
niku. 

CUKULOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u 
Srbiji.  Rat  329. 

CULA,  /.  avis,  ptica.  gdje  gdje  u  Dalmaeiji. 
Slovinac  1880.  89.  Cula  je  po  svoj  prilici  od  lat. 
aucella,  avicella.  Slovinac  1881.  438. 

CULAC,  culaca,  m.  penis  quadrupedum,  pusdra. 
u  nase  vrijeme  u  Srbiji  u  I^eskovcu  i  po  okolini. 
postanem  od  culo.  Ustavi  koiia,  ispustio  je  culac, 
lioce  da  moki-i.  M.  Durovic. 

CULCE,  n.  dem.  culo.  u  nase  vrijeme,  u  Hr- 
vatskoj.  F.  Hefele. 

CULIBRKI,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  karlovaikoj   kajkavsko.  Pregled  30. 

CULICA,  /.  vidi  culce.  ii  nase  vrijeme,  u  Hr- 
vatskoj. F.  Hefele. 

CULIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
191.  202. 

CULINE,  Ciillua,  /.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
podrinskom.  K.  Jovanovic  135. 

CULO,  n.  fascis,  zavez^aj.  od  mag.  cula  (istoga 
znacena) ,  od  lat.  culleus.  isporedi  culce ,  culac. 
u  nase  vrijeme,  u  ugarskih  Hrvata.  u  nemu  kao 
u  torbi  nose  sitnu  trgovinu  od  kuce  do  kucc  pro- 
dajuii.  Pandrofu  se  podgor  smije  da  on  s  culom 
trzi  .  .  .  Pandrof  s  trztvom  se  pomaze,  tezkim 
culom  mosna  vaze.  Jacke  245-6. 

CU]fiACTA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  svornickom, 
kotaru  vlasemckom,  kod  sela  Tupkovica,  ali  kako 
se  upravo  zove,  ne  zna  se:  pisu  ga  ,Cu}ago',  ali 
ce  biti  pogrjeska.  Statist.  98. 

CU^AJKA,  /.  vidi  cujka.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u  Boci  kotor- 
skoj).  postanem  od  cufati. 

CU^jALAC,  cujaoca,  m.  tko  cuja.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku. 
I      CU^ANE,  n.  agitatio,  {iijane.    isporedi  cujati. 
u  rjecnicima  Belinu  (258)  Stulicevu  i  Vukovu.  Zlo 
cu]ane.  Nar.  pjes.  vuk.  hero.  211. 

CUKATI,  cu}S,m,  imjjf.  }ujati,  }u]ati  u  kolijevei, 

'  Jujati  na  ^ujasci,  agitare,  cunas  infantis  uiovere, 

I  pendula  machina  agitare.  od  prosloga  vijeka,  iz- 

I  medu   rjecnika  u  Belinu   (agitare  52'^  258^.   ali- 

I  quid   suspensum   subagitare   277a.  agitare    cunas 

511a),  jt  Stulicevu  (quatere,  quassare,  concutere, 

agitare;  sa  se,   sese  agitare,   tollenone  ludere)  i 

I  u  Vukovu  ()u}ati).  — ■  Postanem  od  tal.   cullare, 

\u}ati  u  kolijevei.  —   U  primjerima   koje   imamo 

i  saino  je  sa  se,  refleks. :  Bozija  arka  privedena  na 

I  kolijeh  po  putu  sto  god  kamenitu  leleoe  se  i  cu}a 


CU^iAV 


859 


CURA 


se.  B.  Cuceri  208.  Pusti  svijetnjak  da  se  cuja.  M. 
Pavlinovic,  rad  51. 

CU^iAV,  adj.  agitabilis.  samo  u  Stulicevti  rjec- 
nikit.  rijee  slabo  pouzdana. 

CULKA,  /.  oscillum  u  nase  vrijemc,  izmeitu 
rjecnika  u  Stulicevii,  gdje  se  tumaci:  cimae,  oscil- 
latio,  tolleno,  i  u  Vitkovii,  gdje  je  samo  ItiJaSka. 
i  u  primjeru  Jcoji  imamo  samo  je  lujaska.  Po- 
staiiem  od  cu^ati.  l^ubovca  ga  ne  hoe  poslusati, 
no  Jovanu  s  cujke  odgovara:  Jujaj  boje,  dijete 
Jovane !  Nar.  pjes.  viik.  here.  212. 

ClH;KOVIC,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  sa- 
backom.  K.  Jovanovic  175. 

CIUjUKANE,  n.  dem.  cu}ane.  samo  u  Stuliievu 
rjeaiiku. 

CU!^UKATI,  cujutam,  impf.  dem.  cujati.  samo 
u   Stidicevn.   rjecniku. 

CUMBULKA,  /.  vidi  combur,  s  kojim  je  i  po- 
stana  istoga.  u  nase  erijeme,  u  Srbiji  u  J^eskovcu, 
i  po  okolini.  M.  Durovic. 

CUMPRES ,  m.  vidi  cemjjres.  m  jednoga  pisca 
naSega  vremena  i  od  nega  u  drugoga.  Cas.  ces.  muz. 
1852.  2,  48.  B.  Sulek,  im.  46. 

CUN,  m.  radius  textorius,  cun,  cunak.  samo  u 
Stuliievu  rjecniku,  gdje  ima  u  istom  znaienu  i 
cunak.  oboje  nepouzdano. 

CUNAK,  cunka,  m.  vidi  kod  cun. 

CUNCUPA,  /.  mulier  obesa,  depna,  zdrava  i 
debela  djeoojiina  Hi  zenturina-  samo  u  Vidiovu 
rjecniku,  gdje  se  tumaci  kako  je  stav^eno  i  dodaje 
da  se  govori  u  Dubroviiiku.  Tamnci  postana:  moze 
biti  da  je  slozeno  od  tal.  chionzo,  trom,  i  ciofo, 
prostak.  isporedi  cupara. 

CUNDAR,  ciindra,  adj.  lacer,  poderan.  od  mag. 
condra  (istoga  znacena).  u  nase  vrijeme  ti  ugar- 
skili  ITrvata.  isporedi  cundrav.  Cundi'e  plundre 
do  zem)6.  Jacke  2.S5. 

CUNDRAV,  adj.  lacer,  pannosu.s.  isporedi  cau- 
drav.  od  mag.  condra.  isporedi  cundra.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu. 

CIJNET,  m.  lagenae  augustioris  genus,  tijesno 
staklo.  u  nase  vrijemc,  izmedu  rjecnika  u  Vukoau 
s  dodatkom  da  se  govori  u  Crnoj  Gori.  Postanem 
moze  biti  od  tal.  cunetta,  vodojaza,  prokop,  sprava 
kroz  koju  se  voda  propusta.  to  je  moglo  biti  uzeto 
kao  nesto  tijesno,  pa  tako  nazvano  i  tijesno  staklo. 
Uzme  knez  cunet  pun  rakije.  S.  Lubisa,  prip.  195. 
Spustavacu  mu  (dukate)  kao  kroz  cunet.  153. 

CUNIC,  m.  prezime ,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  227. 

CUNICI,  m.  pi.  neka  zupa  koja  se  samo  po 
imenu  pomine  prije  nasega  vremena.  S.  Novako- 
vic,  pom.  151. 

CUNUTI,  cunem,  pf.  osculari,  po(nbiti.  vidi 
cuknuti  od  cega  je  i  postalo  odbacivsi  k.  a  nase 
vrijeme,  u  Srbiji  ti  I^eskovcu.  u  djetinem  govoru. 
Daj  mu  ruku,  nek  ti  cune.  M.  Durovic. 

CUN,  ciiiia,  m.  conus,  kao  klip  u  koji  se  gada 
loptom  Hi  drugim  cim.  od  tal.  cogno,  cono,  zono, 
istoga  znacena.  isporedi  kou  (u  igri  klisu).  Od  xvi 
vijeka.  Grdje  vele  da  se  psi  kobasami  vpzu  i  da  se 
od  zlata  balotami  na  cune  igraju.  M.  Drzic  239. 
Kako  koStica  u  mjesto  od  cuna.  Poslov.  dan.  44. 

CUNA,  /.  cydonia,  duna,  tuna,  od  tal.  cotogna. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  veli  da  se 
govori  na  Bijeci.    B.  Sulek,  im.  46. 

CUNALO,  m.  koji  cuna.  I.  Pavlovic. 

CUNANE,  w.  quaeritatio.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku s  tumacenem  kojeje  stav}eno.  isporedi  cunati. 


CUI^ATI,  cimam,  impf.  qiiaeritare,  traziti  sto 
zaoirujuci.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Bice  od  tal.  zonzare,  ici  koje- 
kuda  bez  }iosla.  isporedi  conati  se,  cemu  je  jos 
znacene  blize  talijanskom.  Cuiia  po  nuglovi  po 
mraku ,  gdi  bi  smrdjivu  kost  nasao.  F.  Lastric, 
ned.  418.    §ta  ti  cmias  tamo?  Vuk,  rjec.  816''. 

CUNICA,  /.  hj'pecoum  L.  Sloser-Vukot. ,  flor. 
200. 

CUP,  uzvik  koji  se  pjeva  u  pjesmi  kad  se  cupka 
igrajuci,  uzet  od  cupkati.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  ispioredi  cupa,  oupe.  Op 
cup,  cup  cup,  draganal  Nar.  pjes.  vuk.  1,  179. 

CUPA,  vidi  cup.  Opa  cupa  lijevke!  Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  3271). 

CUPALICA,  /.  neka  sfiva  ic  Hrvatskoj.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  46.  is- 
poredi  eupanka. 

CUPANKA .  /.  lieka  sjiva  u  Hrvatskoj.  u  jed- 
noga ijisca  nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  46.  is- 
poredi  oupalica. 

CtfPAR ,  cupra ,  m.  vidi  cubar.  u  rjecnicima 
Mikalimi,  Belinu  (642^),  Stuliievu  i  Vukovu. 

CUPARA,  /.  odrasloj  djevojci  a  i  djetetu  zen- 
skom  hoteci  kazati  da  jc  vec  velika  rece  se:  ,ma- 
tora,  cipava  cupara'.  u  Srbiji.  T^.  Kovacevic.  Bice 
od  tal.  ciofo,  prostak.  isporedi  cuncupa. 

CUPE,  vidi  cup.  Opa  cupa  cupe.  Vuk,  rjec.  SlGb. 

CUPITI,  ciipim,  jj/.  recedere,  trgnuti  se  na- 
trag,  uzmaii.  samo  u  dva  pisca  xvii  i  xviii  vijeka. 
znacene  maze  biti  da  nije  sa  svijem.  pogodeno. 
postanem  moze  biti  kao  i  ces.  coufnouti,  po(.  cof- 
nac,  od  sred.  nem.  zofen,  vuci,  nov  nem.  zaufen, 
iii  natraske.  Kada  posrid  poja  vesel  zitne  klase 
kupi,  ter  zgor  Jove  iz  pristoja  blizu  nega  triskom 
lupi,  vesela  ga  ojde  vo|a,  klas  mu  spade  a  on 
cupi.  D.  Barakovic,  vil.  170.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka  imperat.  toga  glagola  s  imperat.  od 
lupiti :  cupi  lupi,  dolazi  o  covjcku  o  kom  se  hoie 
da  kaze  da  nista  ne  zna :  moze  biti  da  se  misli 
da  pode  natrag  pa  udari  sobom  o  sto:  Ki  je  od 
istine,  ki  put  drzi  pravi ,  ta  mu  j'  cupi  lupi,  ta 
mu  j'  norac  pravi.  M.  Kuhacevic  35.  Ne  trubi, 
rec  cedu,  Mate  cupi  lupi,  ne  bloji  k'o  t'  ovca  i 
zube  ne  tupi.  104. 

CUPKANE ,  m.  radiia  koja  hiva  tijein,  sto  tko 
cupika.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cupkati. 

CUPKATI,  oiipkam,  impf.  neprelazno:  sitno 
igrajuci  udarati  nogama  u  zemlu;  od  toga  pre- 
lazno:  isto  sto  i  cucati.  u  oba  znacena  samo  u 
Vukovu  rjecniku  (gdje  se  prvo  znacene  tumaci  ne 
sa  svijem  dobro:  ,hiipfen,  salire',  koje  je  skaku- 
tati  ili  poskakivati ,  a  to  nije  cupkati).  Postana 
jos  ne  dosta  poznaia:  moze  biti  od  tal.  n\a,ri\]>s,re, 
ciampicare,  spoticati  se. 

CUPNUTI ,  ciipnem ,  p/.  sitno  igrajuci  jedan 
put  udariti  nogom  u  zem^u.  isporedi  cupkati,  od 
cega  je  i  postcdo.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CUPNAK,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  Mon.  croat. 
337. 

CUPRATI,  cuprfim,  impif.  vidi  coprati.  u  jed- 
noga p)isca  XVII  vijeka.  Baba  koja  cuprat  znade, 
vsaka  vridna  jest  grmade.  P.  Vitezovic,  cvit  124. 

CURA,  /.  puella,  djevojka.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  a  Voltigijinu,  Stuliievu  i  Vukovu. 
akcenat  se  mijena  samo  u  gen.  pi. :  cura,  a  samo 
je  i  zach'i  i  slog  dug  a  gen.  i  instr.  sing. :  ciire, 
ciirom.  Postana  tamna:  moze  biti  od  tal.  ciulla 
(fanciulla),  djevojka.  —  isporedi  curica.  —  To  je 
milostne  Cinosure  lijepoj  dikli  vrha  Ide,  dojilici 


CUB  AC 


800 


CVASTI 


Dova  euro,  ka  ^a  uzliianit  mala  htidc.  J.  Kava- 
liiii  417.  Curaiii  no  tlaj  jk)  divaiui  poii.  .1.  S.  lie\- 
kovid,  kuc.  67.  Moniak  cum  potvori.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  17!>.  Pak  nam  osta  cura  na  sramotu.  2, 
1-19.  Ode  cura  dvoru  bijelome.  2,  341.  Josam, 
mati,  curu  isprosio.  2,  578.  Prosi,  Ivo,  u  koga  ti 
drago,  svaki  ce  ti  curu  pokloniti.  3,  95.  I  narasla 
cura  za  udaju.  3,  147.  Ja  sam  cura  davno  ispro- 
Sena.  3,  477.  Bi  1'  so,  euro,  danas  poturiiila.  Nar. 
pjes.  vuk.  horc.  20.  No  moXeS  ouri  niSta  kad  joj 
prituzi  rok.   S.  J^ubisa  pric.  52. 

CURAC,  Curada,  m.  ime  nmsico,  xiv  vijeka. 
Glasnik  15,  273.  13,  371.  Danicid  3,  545.  bice  ru- 
munsko  Hi  arbatiasko  od  Georgius.  isporedi  Curi, 
Ciu-ko. 

CURAK,  curka,  m.  scatebra  fontis,  kao  vir 
studencii  na  dnu  gdje  voda  izhija.  Od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  sdino  ii  Bjdontijencevit  i  VoUi- 
gijinu  (u  oba  kajkavski  curek).  od  curiti.  — 
Curci  u  studcnaca,  prem  da  stoje.  uprav  u  vodi, 
rastu  i  uzmnoze  so  u  bah  malo ,  ako  im  ne  kisi 
ozgor  s  neba.  M.  Eadnic  54.  u  prenesenom  smi- 
slu:  Suze  po  lici  curite,  gorke  curke  mi  'zdilite. 
Jacke  280. 

CUEAkOVIC,  m.  prezime  u  nasc  vrijeme.  Eat 
177. 

CUEENE,  n.  manatio.  isporedi  curiti.  samo  u 
rjeciiicima  Bjelostijencevu  (fluxio),  VoUigijinu  (ab- 
rinnen)  i  Vukovu  (manatio). 

CUEETAIv,  c'.iretka,  m.  hyp.  cura.  samo  u  Vu- 
kovu rjeHiiku.  ukccnat  se  mijena  u  gen.  pi.:  cu- 
re taka. 

CURETINA,  /.  augm.  cura.  samo  u  Vukovu 
rjecniku  akc.  ostaje,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba 
zadna  sloga  duga :  curetma,  a  samu  zadni  u  gen. 
i  instr.  sing. :  curetine,  curetinom. 

CUEEVO,  M.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu  mo- 
starskom.  Statist.  109. 

CUEI,  m.  ime  musko,  xiv  vijeka.  Eajko  i  Curi. 
Glasnik  ii.  12,  10.  78.  bice  rumunsko  iU  arba- 
nasko  od  Georgius.  isporedi  Curac. 

CUEICA,  /.  dem.  cura.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  akc.  ostaje,  samo 
su  u  gen.  pd-  i  oba  zadna  sloga  duga:  ciuica,  a 
samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing. :  ciiriee,  ciiricom. 
Vjencace  viju  curice.  J.  Kavanin  196.  Male  cu- 
rice.  F.  Lastrio,  ned.  404.  Puna  ouriea  bijelijeh 
giiidica.  (odgonetlaj :  smokva).  Nar.  zag.  nov.  211. 
Kad  je  curica  poresla  do  udaje.  M.  Pavlinovic, 
rad.  37.  Eda  mu  koja  curica  omili.  S.  l^jubisa, 
Ijric.  119. 

CUBIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Spom.  sr.  2,  108. 
Mon.  serb.  432.  Danicic  3,  454.  isporedi  Curi, 
Curac. 

CUEIN,  adj.  puellae.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  samo  u  Vukovu.  Curin  zaklad. 
Poslov.  dan.  12. 

CURITI,  curim,  imp/,  manare,  teci  tanko.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika,  u  Bjelostijencevu 
(u  horn  je  po  trecoj  vrsti :  ciu-eti ,  curim ,  fluere, 
efflucre ,  scatere ,  eruinpere ,  scaturire ,  diffluero), 
u  Jambresicevu  (curim,  fluo  1,  312'j),  u  VoUigijinu 
(rinnen),  u  Stulieevu  (stillare,  paullatim  fluere)  i 
u  Vukovu  (manare).  isporedi  curak.  —  Vo.itaiia 
tamna:  po  svoj  prilici  od  mag.  csurranni  (istoga 
znacena).  Ruzni  napnu  se  miuri  na  smrt,  ako 
kuzni  gnoj  iz  liih  ne  curi.  A.  Kanizlic,  roz.  106. 
One  kapi  krvi,  koje  su  s  liega  curile.  A.  Tomi- 
kovic  61.  Ako  ne  curi,  a  ono  kap)e.  Nar.  posl. 
vuk.  7.  Rakija  bi  curiti  prestala.  P.  Bolic  2,  :)83. 
Sud,  u  koji  ce  med  curiti.  F.  Dordevic  44. 


CURKO,  »».  ime  musko,  koje  dolazi  i  prije  na- 
sega  vremena,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Curtko.  S.  Novakovid,  pom.  113.  Postana  ne- 
znana.  isporedi  Curakovic,  Curac,  Curid,  Curovidi. 

CURLIKA ,  /.  svirala  od  jedne  cijevi.  zove  se 
i  samica.  razlikuje  se  od  dvojnica  tijem  Ho  je 
od  jedne  cijevi.  u  Lici.  V.  Arsenijevid.  I'ostanem 
ce  biti  od  tur.  surna,  zurna,  truba.  isporedi  surla. 

CUEONA,  m.  ime  musko  Hi  nadimak  u  poslo- 
vici  prosloga  vijeka.  Ni  je  pikat  meso  ni  Curoiia 
vlastelin.  Poslov.  dan.  79. 

CUEOVK^I ,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sa- 
rajevskom.  Statist.  19.  isporedi  Curko. 

CUESKI,  adj.  puellaris,  djevojacki.  ispjoredi  cura. 
II  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Zonska  moze  i 
prije  ovih  doba  nositi  odjecu  cursku.  V.  Bogisic, 
zbor.  294. 

CURUNDICA,  /.  hjepcic  sto  se  zadni  napravi  a 
prvi  se  ispece,  jer  se  postavi  uz  zeravu.  na  Krku. 
I.  Milcetid.  moze  biti  od  tal.  corrente,  brz ,  sto 
brzo  biva. 

CUTINK"',  Hi.  prezime,  xv  vijeka,  u  jednom 
spomenikic ,  ali  nepottzdano ,  jer  mjesto  d  stoji  a, 
koje  se  moze  citati  i  s.  Mon.  croat.  44. 

CtfVIK,  euvika,  m.  fistula  aueupatoria,  svirala 
kojom  se  ptice  vabe.  u  nase  vrijeme  u  Ilrvatskoj. 
F.  Hefele.  isporedi  cuvikati. 

CUVIKATI,  cuvikam,  im.pf.  cucubaro,  hukati 
kao  cuk.  samo  u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jam- 
bresicevu. Od  mag.  csuvik,  cuk. 

CUVIT,  vidi  kod  cuvit. 

CUZETI,  cuzim,  impf.  po  malo  curiti.  samo  u 
rjecnicima  Bjelostijencevu  (gdje  se  tumaci  kako 
je  stavfeno)  i  u  Jambresicevu  (gdje  je  isto  sto  i 
curiti).  Od  mag.  csiiz,  nazeba  od  koje  idu  na  nos 
sline,  rheuma,  iiem.  fluss. 

CVANCIK,  m.  Aem.  zwanziger,  srebrn  novae 
austrijski,  u  koji  je  islo  dvadeset  krajcara  sta- 
rijeli,  koje  su  bile  prije  sadasnih.  akc.  se  mijena 
u  gen.  pi. :  cvancika.  isporedi  cvancika.  Lijep  je 
momak  cvancik.  Nar.  posl.  vuk.  168. 

CVANCIKA,  /.  vidi  cvancik,  s  kojim  i  akc. 
ima  jednak  u  gen.  pi.  Pokupe  na  pusku  po  dvije 
cvaneike.  Vuk,  nar.  pjes.  4,  461.  Trgovacka  glava 
na  cvanciki  spava.  Nar.  pjes.  kras.  1,  151. 

CVANOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  u  Sr- 
biji.  Rat  369. 

CVANUTI,  cvanem,  pf.  efflorescere.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena  perfektivno  od  cvasti,  cva- 
tem.  isporedi  procvanuti.  u  prenesenom  smislu: 
Bijela  se  zazarise  (.zarazise')  lisca,  a  po  nima 
krvca  cvanu  rujna.  Osvet.  2,  91. 

CVAO,  cvala,  m.  piscis  genus,  iiekaka  dlakava 
riba.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da 
se  govori  u  Mostaru).  akcenat  se  mijena  u  cijeloj 
mnozinikad  ima  -ov-:  cvillovi;  tada  se  opet  mi- 
jena u  gen.:  cvaldva.  Postanem  od  tal.  squalo, 
squalus. 

CVARA,  /.  vidi  ckvara,  od  koje  je  postala  iz- 
guhivsi  k.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Kad 
na  cvaru  pcele  svabi.  Osvet.  2,  3G. 

CVAST,  /.  inflorescentia.  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  J.  Pancid,  bot.  36.  flor.  biogr.-  447. 
Priperak  ispod  kakve  cvasti.  J.  Pancid ,  bot.  52. 
—  Od  cvasti,  cvatem.  —  isporedi  cvatna. 

CVASTI,  cvatem,  impf.  florere.  isporedi  cav- 
tjeti,  cvatjeti.  —  Akcenat  se  mijena  u  1  i  2  pi. 
praes. :  ovatemo,  cvatete,  u  2  i  B  sing.  aor. :  cvate, 
t  u  nom.  sing.  masc.  part,  praet.  act.  ii:  cvao 


CfVASTi 


861 


CVASTI 


(u  ostalijem  padezima  bez  promjene:  cvala).  — 
a  je  umctimto  mjesto  t,  koje  je  negda  hilo  u  sci- 
jem  oblicima  osim  infinitvva,  a  infinitiv  je  glasio 
cvisti  iis2ioredi  procvisti),  pa  se  prema  ostalijem 
oblicima  promijcnio.  —  Dolasi  od  xni  vijeka,  i 
to  $a  h  u  kom  god  obliku.  osim  inf.  (vidi  pod  c. 
primjer  Stefana  krala) ,  s  timetnii'tim  a  mjesto  t 
it  istijem  oblicima  od  xv  vijeka  (vidi  ])od  h.  pri- 
mjer is  Mon.  serb.);  u  inf.  se  ne  nalasi  do  po- 
cetka  XVI  vijeka,  a  tada  je  vec  glasio  cvasti  (vidi 
pod  a.  prvi  primjer) ;  izmedu  rjecnika  u  Vranci- 
cevu  (37.  Ill),  Mika}inu,  Bjclostijencevu,  Jambre- 
sicevu  (1,  311b),  Voltigijinu  i  Banicicevu  (cvisti). 
—  Proiloga  vijeka  nalazi  se  i  sa  se  (vidi  da{e 
pod  d.) ,   a  M  jednoga  pisca  xvi   vijeka  i  part- 
praet.  pass.:   cvaten,   floridus.  Vrancic  37.  —   U 
kajkavaca  se  iimece  e  mjesto  a:  cvesti  u  rjecni- 
eima   Bjelostijencevu ,  Jambresicevu ,   i  iz  nih  u 
Voltigijinu  i  StuUcevu.  —  Kor.  kvifc,   nadimati 
se,  ptipiti.  —  U  pravom^  smislu  cvate  bije  i  cvijet 
mu,  a  u  jnenesenom-  i  drugo.  a)  u  pravom  smislu: 
Poce   to   drivo   cvasti.   Korizm.  35.   .Jedna  driva 
zrijahu  a  druga  cvatihu ,   treta  prozrivahu.   Ale- 
ksand.  jag.  starin.  3,  282.    Trava   raste   i   cvate. 
M.  Divkovic,  bes.   728.    Kud  god  krvca   tecijase, 
tud  ruzica  cvatijase.  S.  Margitic,  ispov.  1G8.  Cvitje 
koje   danas   cvate  a  do  malo  vi-imena  vxsane.   F. 
Lastric,  od'  267.  Stablo  se  zeleiii  i  cvate.  A.  Ka- 
uizlic,  utoc.  118.    Gvit  sad  cvate.   sad  opada.  V. 
Dosen  22.    Cval  ko  f  roza   cvate.   M.  Kuliace^nc 
63.   Cvati   ruzo,   ti   ne  gledaj   na  me.   Nar.  pjes. 
vuk.  1,  229.  Uz  put  rasla  rumena  ruzica,  uz  put 
cvala,  na  put  otpadala.    Nar.   pjes.  vuk.  here.  7. 
O  nevene,  divno  sjeme!  da  j"  na  mene  ime  tvoje, 
ja  bih  znao  de  bih  cvao.  281.  Ruzo  cvale,  a  one 
jih  brale.  Osvet.  .3,  110.  Cvate  li  vinova  loza?  D. 
Danici6,   pjes.  G,  10.  —  tako   cvate   cvijet   i   kad 
se  uzima  u  prenesenom  smislu  mjesto  cega  iimna : 
Da  cvatu  ruzice  od  }ubavi  bratinske.  F.  Lastric, 
ned.  293.    Ova  ruzica  nebeska   ima   cvasti   medu 
krstjani.  293.  Cvit  nioje  cistoce  lipse  bi  u  samoce 
skutu  bio  cvao.  A.  Kanizlic,  roz.  58.  —  b)  u  pre- 
nesenom smislu :  aa)  cvate  cejade,  kad  napreduje 
(u  tjelesnom  Hi  umnom  smislu)  Hi  kadje  dohrijcm 
radom,  svojitn  na  glasu,  kad  ga  drugi  paze;  takom 
ce}adetu  moze  cvasti  i  dusa,  lijelo,  ruka ;  cvate  i 
mjesto  i  zem^a,  gdje  je  taka  ccjad.  na  po  se  cvate: 
celade  i  narod:   Drugi   clovik  svet  to  doba  cva- 
tise.  D.  Barakovic.  jar.  97.  Udi  oni  stari  filosofi 
cvatihu.  F.  Glavini6,  cvit  38.  Zli  cvatu  u  ovomu 
zivotu.  M.  Eaduic  142.  Bartuo  sveti  bivsi  veoma 
izbijen,  suilacen  i  satrven   mukam  neizmirnim,  i 
sa  svim  tim  kano  palma  cvatijase  prid  obrazom 
gospoduim.   S.  Margitic,  fala  72.   Ki  lijepo  svud 
ovali  su,  dokli  k'o  cvijet  opali  su.  J.  Kavai'iin  2.59. 
Mnozi,  koji  na  ovomu  svitu  cvatijahu,  tada  brez 
ploda  sahuu.  I.  Zanotti,  pris.  23.   Od  pomoci  da 
si  ruka  sla%'onskoga  svega  puka,  ...  po  tvojoj  da 
oblasti  ne  pristano  nikad  cvasti.  A.  Kanizlic,  Iran. 
90.  Kad  najlipse  niladez  cvate.  V.  Dosen  49.  Do 
sv.  Viktora,  koji  cvate  dvanaestoga  vika.  M.  Do- 
bretic  8G.  U  liegova  krajevaiia  vrime  cvatisc  Jona 
prorok.  A.  Kacio,  korab.  2()6.   Jedan  spram  dru- 
goga  cvatijase.  V.  Vrcevic,  niz  168.  —  dusa :  Dusa 
nasa  ako  hocemo  da  cvate  i  plodi  prid  licem  bo- 
zijem.  M.  Divkovic,  bes.  209.  Cvala  nemu  u  raju 
dusica!   A.  Kacic,  razgov.  192.  —  tijelo:  Casom 
cvate  nase  tilo,  a  do  casa  biva  giiilo.  V.  Dosen 
22.   —  ruka:   Cvala   ti   desnica!   I.   Zanicic  100. 
Desnica  ti  uvik  cvala !  V.  Dosen  69.  Desnica  vam 
cvecem  cvala!   Nar.  pjes.  vuk.  1,  1-16.  —  mjesto, 
zetnla:   Macedonija   cvate  kako   i   krin  meju  ze- 
majskini   carstvom.   Aleksand.  jag.  starin.  3,  318. 
Drzava  cvate.  D.  Barakovic,  vil.  7.  Carigrad  slavuo 


cvatijase.  A.  KaniXlii,  kam.  826.  Sarajevo,  cvalo, 
ne  rodilo'  Nar.  pjes.  vuk.  1,  320.  —  bl))  cvate  .Ho 
wnno,  kao  slava,  glas,  milostina,  sreca,  nauk, 
vjera,  crkva,  djclo  ltd.:  Volismo   glasu   nasemu, 
da  cvate   odi.   poslediiiht   koji   budu.    Mon.  serb. 
249.  Ti  si  (ahnuslvo)  sijano  inej  ubozimi,  a  cvates 
meju    anjeli.    Korizm.    21''.    Komu    se    svi    cude, 
koga  glas  svud  zvoni  i  cvate  od  svude.  P.  Hek- 
torovic  25.   U  kojoj  (crkvi)  lie  molitve  cvatu.  F. 
Vrancic,    ziv.    51.    U    Jeruzolimu    tada    cvatijase 
n.auk   zakona,    prorocanstva  i   poctenja   bozjoga. 
M.  Divkovic ,  bes.  53.    Cvatise   tada  glas  svetiue 
Benedikta   opata.    F.    Glavinic,    cvit    12.    Lipo  j' 
blago  dobro  ime,  koje  cvate  vsako  vrime.  P.  Vi- 
tezovio,  cvit  74.   Ime  moje  cvatise.    S.  Margitic, 
ispov.  256.   Po   svemu   svitu   ovomu    slava   bogu 
resia  i  cvala!  A.  Vita|ic,  ost.  382.  Iz  koje  Quhavi 
bozje)  ovate  svako  dostojanstvo.  A.  Kadcic,  bogosl. 
10.  Vino  veseja  i  cistode,  iz  kojega  cvate  divican- 
stvo.    107.    Cvala  je   crkva  I'liova.   A.   Bacic   15. 
Strasne  erezije,  od  koji  nike  jost  cvatu.  10.  Kada 
no  cvatijahu  kriposti   u   krstjanstvu.   F.  Lastric, 
svet.  99.  Kripko  i  zivo  ufai'ie  Ilijino  cvatijase.  A. 
Kanizlic,    utoc.    125.   Veselo   cvate   u   liegovomu 
krajestvu    bogojubnost.    A.    Kanizlic,    kam.    156. 
Ar  liihovo  dilo  cvate  prama  dilu.  V.  Dosen  153. 
Tako   t'   cvala  srica!   165.    Neka   cvate   u   nasim 
crkoviiaciina  cuvaiie  cistoce.  Grgur  iz  Varesa  128. 
Kad  cvatijai5e  u  Ingliteri  vira  katolicanska.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  49.  Cvate  im  sto  god  rade.  M.  Pav- 
linovid,  rad.  110.  —  c)  ti  pravom  i  prenesenom 
smislu  moze  iinati  uza  se  neke  padeze,  kojima  se 
poblize  jiokazuje  radna  koju  znaci.  aa)  instr.,  u 
kom  moze  stajati  sto  god  ciin  se  vrsi  radna  koju 
glagol  znaci,   cim   tu  raduu  svoju  vrsi  ono  sto 
cvate,   tako  da  mu  od  toga  i  dolasi  te  cvate.  u 
torn  smislu  moh  biti  izreceno  i  sto  god  sto  bi  se 
■moglo  uzeti  da  se  cini  radnom  koju  glagol  znaci, 
alt  izreceno   u  instr.  prelazi  u  ono  cim  se  t^rSi 
radna.  tako  u  pravom  smislu  moze  cvasti  cvijetom. 
bi^ka  Hi  koji  dio  nezin:   Treci   kolin   bas   prvog 
godista  cvitom  cvate,  al  ne  vaja  riista.  J.  S.  Ke}- 
kovic,  kuc.  86.  —  takoder  cvijetom  u  opce  Hi  knjim 
god  moze  u  prenesenom  smi.'ilu  cvasti  zein(a,  kad 
po  Hoj  bile  cvate  u  pravom  smislu:  Zemla  svake 
godine  udil  kad  se  ugrije  zrakama  simcanim,  ze- 
leniti  se  pocne  travaina  i  Jubicom  cvasti.  F.  La- 
strii,  test.  ad.  81.   Nek  ti  cvitjem  cvate  put.  A. 
Kanizlic,  roz.  2.  —  takoder  u  prenesenom  smislu 
tjelesnom  jednaccci  se  s  bilkom  mogu  cvasti  ohraz 
i  prsi  kakvim  cvijetom,  s  kojim  se  izjednacuju,  i 
paiin  perjem:   Obraz   ruzom   noj    cvatise,    zi[om 
prsi   tolikojo.    M.   Gazarovic   29.    Da   se   prozove 
grad  glavne  oblasti,  da  bude  vec  cvasti  neg  cvate 
perjem  pav.   D.  Barakovic,  vil.  123.  —  u  prene- 
senom umnom  smislu  cvasti  moze  tko  Hi  sto  cvije- 
tom, kad  se  cvijet  kaze  mjesto  cega  umna:  Prisno 
cvtty    razlictnyimt    cvetomB    devtstva    svojego. 
Stefan  kr.  18.  Cvttease  V6  nast  svestenodeteltini. 
Mon.  serb.  561.  O  pustiiio  koja  cvitjem  Isukrsto- 
vim   cvates!   J.   Filipovic,   prip.   1,  311.   Cini  ju 
ploditi   dobra    djela    i    cvasti    cvitjem    duhovnim. 
F.  Lastric,  ned.  252.  Desnica  vam  cvecem  cvala ' 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  146.  Desnica  ti  cvetkom  cvala! 
147.  —  n  istom  smislu   moze  tko  Hi  sto  cvasti  i 
celadetom:  Blizike  i  rod  .  .  .  tisce  u  nepokoj,  jer 
tobom  cvatise.  P.  Hektoi-ovic  61.  Da  ova  radosna 
di-zava  cvate  liim.^  D.  Barakovic,  vil.  7.  —  tako 
i   cim   umnijem:    Cista  se  nahodi,  sva  cvate  mi- 
lostju.   M.  Marulic  79.   Da  cvates   milostju  s  ta- 
kovim   inienom  i  svakom    vridnostju   imenu  tak- 
meuom.  P.  Hektorovic  56.   Covjek  rodi  se,  raste 
toliko  lijep,  cvate  jakostju,  razumom  i  umjeteon- 
stvom.  M.  Divkovic ,  bes.  728.   Slavno  vijece  .  .  . 


CVAT 


8G2 


CVICATI 


pravdom  cvate.  J.  Kavai'iin  207.  Krjepoatira  cvao 
si  avakom.  J.  Kavai'iin  H!2.  NaSa  crkva  svptii'iom 
cvate.  A.  Baci6  i.'>'^.  Zazivajiii'ii  iias  da  cvatomo 
i  mi  kripostiiia  dobrili  djola.  F.  Lastrii,  nod.  137. 
Koji  su  svetii'iom  i  naukom  cvali.  A.  Knniilii, 
kaiii.  181.  Slavoiii  biidu  cvali  A.  KaniXlic,  roJ.. 
93.  —  mjesto  samoga  instr.  u  (jdjekoga  pisca  gri- 
jcskom  iitstr.  s  prijedl.  s:  Crkva  rimska  .  .  .  cvatp 
s  tolikom  svotii'iom.  A.  Bacid  152.  Nareseiia  du- 
hovna,  s  kojim  cvatu  pastiri  svote  crkve.  J.  Ba- 
novao,  pred.  in.  —  bb)  u  lok.  s  prijedl.  u  moze 
biti  izreieno  sto  u  cemu  se  kao  u  radni  Hi  stanu 
nahodcci  tko  Hi  Mo  vrii  ono  Sto  glagol  snaci,  i 
to  u  pmiesoioin  sniislu:  Cvatu  u  casti.  i).  Bara- 
kovic,  vil.  114.  U  vladanju  i  u  slavi  resia  i  cvala 
do  vik  vika  I  I.  Ivanisevii  229.  Cvasti  u  kripo.sti. 
A.  Vitajii,  ist.  SO.  Vec  rajskoj  ona  u  slasti  milo 
i  drago  sva  cvatise.  A.  VitaJiJ,  ost.  47.  Cvaste  u 
lu'iigah,  cvaste  u  boju.  J.  Kavaiiin  187.  Narod 
koji  u  kripostiraa  i  u  nauku  cvate ,  sada  ovu 
svitlost  izgiibi.  J.  Filipovic,  prip.  1,  192.  Sluga 
boiji  Petar  cvatise  u  svetini.  A.  Kaoic,  razgov. 
14.  U  viteStvu  su  ona  cvala.  Nadod.  11.  Fala  ne 
cvate  li  u  rumeuu  cvijetu?  J.  Krmpotic,  pjes.  8. 
—  cc)  u  akits.  s  prijedl.  x\  moze  biti  izreieno  u 
sto  se  svrsuje  radna  koju  glagol  znaci,  kakvo  ob- 
licje  dohiva  ono  slo  nom  postaje,  t.  j.  cvijet :  Vrsti 
zelena  kojo  u  ruzicu  cvate.  J.  S.  Rejkovic,  kuc. 
260.  —  d)  u  nekoliko  pisaca  prosloga  vijeka  do- 
lazi  i  sa  se  u  istom  znacey'm  u  kom  je  i  beg  nega : 
Cvitje  se  cvate.  F.  Lastric,  svet.  53.  Stablo,  prem 
ako  se  c /ate  i  lista,  ne  moze  biti  izvrstito,  ako 
ploda  ne  donese.  B.  Leakovic ,  gov.  87.  Lan  ne- 
jednak  onoga  uplasi,  kada  vidi  da  se  jedan  cvate. 
J.  S.  Eejkovic,  kuc.  129. 

CVAT,  m.  vidi  cvijet.  samo  u  Vukovu  rjecniku, 
s  ttitnacenem  kako  je  stavleno. 

CVATAN,  cvatna,  adj.  floridus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Nakitnijeh  vrhu  kosi  trepte  cvatni 
perivoji.   J.  Kavaiiin  37. 

CVATATI,  cvatam,  impf.  vidi  cvasti,  od  cega 
je  i  postalo  tako  da  upravo  znaci  u  vise  piita 
cvasti.  isporedi  cavtati.  Od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Selinu  (318'')  i  StuUcevu.  Po  pojih 
kad  cvata  razliko  jur  cvitje.  D.  Drzic  348.  U 
poju,  gdi  cvitje  razliko  sve  cvata.  D.  Eaiiina  102''. 
U  nem  cvatase  pricisto  zivjene.  A.  J.  Knczovic  1. 

CVATENE,  m.  flos,  cvjetane.  isporedi  cvasti. 
II  nase  vrijewe,  izmedit  rjecnika  samo  u  Voltigi- 
jinu.  I  zelene  povenuse  jele,  i  trave  se  u  cvatenu 
smele.  Osvet.  4,  57. 

CVATITI,  cvatim,  vidi  cvatjeti. 

CVATIVO,  n.  flos,  cvjetane,  cvatna.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  Za  to  kad  ju  promasi  cva- 
tivo,  i  listje  joj  vece  nije  zivo.  J.  S.  Eejkovic, 
kuc.  314.  Cvitne  lukovico,  kad  posli  cvativa  list 
osuse,  vaja  povaditi  iz  zemje.  314. 

CVATJETI,  cvati^m,  impf.  vidi  cvasti.  isporedi 
eavtjeti,  s  kojim  je  jedna  rijec,  samo  je  ondje  umet- 
nuto  a  medii  c  i  v,  a  ovdje  medu  v  i  t.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vtckovii  (,cvatiti'). 
—  1.  neprelazjio.  ti  pravom  i  prenesenom  smishi 
(vidi  kod  cvasti) :  Cvatecej  straiii.  S.  Kozicic,  zit. 
37.  Podaje  ooviku  kriposti  vrhunaravske ,  viru, 
ufaiie  i  bogojubstvo  i  prilicna,  koja  isticu  i  cvate 
od  mUosti  bozje.  A.  Kadcic,  bogosl.  117.  Medu 
nima  svaka  kripost  cvaiase.  J.  Banovac,  prip.  242. 
Sve  sto  <'vati  u  perivojih.  Besjedo  kr.  30.  Ulezlo  su 
u  tud  vinograd,  i  satrle  sve  sto  je  u  ncmii  cvatjelo 
i  bilo  zrelo.  ti.  Hoce  poceti  cvatiti.  I.  .Jablanci  105. 
Kada  cvatio  je  zivot  koludarski.  A.  d.  Kosta,  zak. 
1,  92.  Onda  su  visiie  cvatile.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  303. 


U  basSi  cvati  ruia  rumona.  1, 477.  Niti  cvati,  nit' 
sjorao  donosi.  1,  618.  Niti  li.sta,  niti  cvotom  cvati. 
2,  102.  Cvati  li  mu  ru?,a  za  kalpakom?  1,  370. 
Jer  na  tobi  tri  kite  cvaieSe.  Nar.  pjes.  petr. 
1,  110.  —  2.  sa  se,  pasivno  bez  subjekta:  Budu6 
u  starosti,  gdi  ve6  rusom  ne  cvati  se.  J.  Kavaiiin 
257. 

CVATlilA,  /  pfflorescentia.  isporedi  cvast.  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena.  K.  Crnogorac, 
'bot.  91. 

CVATUS,  m.  antlionomus  Germ,  u  jednoga 
pisca  naSega  vremena.  J.  Sloser,  kor.  640. 

CVECANIN,  m.  covjek  iz  Ovetaka  (isporedi 
Cvetke).  P.  Dordevio. 

1.  CVEK,  m.  clavus,  klin,  klinac.  od  sred.  nem. 
zweck  (istoga  znaiena).  od  xvi  vijeka,  izmedu, 
rjecnika  .samo  u  Bjelostijencevu  (claviculus  su- 
torius).  Daski,  cveki,  vozenja  i  ine  spendije.  Mon. 
Croat.  321. 

2.  CVEK,  m.  melligo,  sok  koji  peele  naberu  te 
od  nega  hude  med.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje 
se  dodaje  da  se  govori  u  Srijemu).  postanem  bee 
sumne  od  kakve  tude  rijeci. 

CVEKA,  /.  vidi  cvekla.  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku (beta  rubra)  i  iz  nega  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena   B.  Sulek,  im.  46. 

CVEK.4.C,  m.  ptica  nalik  na  branuga,  calendra. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (s  tumacenem  koje 
je  stavjeno). 

CVEKLA,  /.  beta  rubra  L.  G.  Lazic  115.  beta 
cicla  L.  J.  Panci6,  bot.  180.  beta  vulgaris  rapaoea 
Koch.  B.  Sulek,  im.  46.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (beta),  od  gri.  avTlor, 
nov.  grc.  otvxXov.  isporedi  sveklo  (gdje  je  s  jos 
nepromijeneno  u  c),  cveka,  cikia,  blitva.  Piju  sok 
od  cveklo  s  kasikom  meda.  M.  D.  Milicevic,  ziv. 
2,  49. 

GVELANE,  n.  subatio.  isporedi  cvelati  se.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CVELATI  SE,  cvelam  se,  impf.  subare,  buka- 
riti  se.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu:  cvela  se  krmaca  (809*).  Od  korijena  od 
kojega  je  cvileti.  po  cicanu  se  tako  kaze  o  krmaci 
kad  se  bukari.  isporedi  cvilovau,  biicati  se,  bu- 
kariti  se. 

CVEEGLIN,  cverglina,  to.  neka  kruska.  u  Hr- 
vatskoj.  B.  Sulek,  im.  46.  od  nem.  zwerglein, 
zwerg,  star  mali,  maiio,  kepec.  po  tome  nije  samo 
kruska  nego  svaka  vocka  koja  ne  raste  velika 
nego  ostaje  mala,  niska. 

CVETACKI,  adj.  sto  pripada  selu  Cvetkama. 
P.  Dordevic. 

CVETKE,  Cvetaka,  /.  jil.  sclo  u  Srbiji  u  okrugu 
smederevskom.  K.  Jovanovic  148.  Jamacno  tako 
glasi  samo  u  istocnom  govoru,  a  u  juznom  bi  bilo 
Cvjetke. 

CVETLA  NEDJE^iA,  /.  peta  nedjeja  uskrsnega 
posta,  koja  se  zove  i  gluha,  %i  Srbiji  u  Gruzi. 
M.  D.  Milicevid,  ziv.  1,  5.  postana  neznana,  ako 
nije  od  ,svetla'  (svijetla)  s  promjenom  glasa  s 
na  c. 

CVETLIN,  TO.  vidi  CvjetUn. 

CVic,  m.  vidi  cica,  s  kojom  je  i  postana  istoga 
saeuvavsi  v.  u  hrvatskom  primorju.  P.  Matkovid. 
isporedi  cic  pod  1. 

CVICANE,  n.  vidi  cicaiie.  isporedi  cvicati.  sama 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu. 

CVICATI,  cvicim,  impf.  vidi  cicati.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (cvijeti 


cvi6 


863 


CVIJECICE 


od  zalosti,  ejulare),  Jambresicevu  (ejulare)  i  Stu- 
licevu  (tristem  gaimitum  edere).  —  Kor.  kvik, 
vikati,  od  kvi  (od  lioga  jc  cvijeti).  isporedi  cicati, 
koje  je  istoga  postana,  samo  je  izgubilo  v.  —  Gdi 
se  grisni  prze  i  vare,  gdi  kako  no  zmije  cvice. 
P.  B.  Baksic,  razm.  225.  Cvici  jadiia  kao  }uta 
zmija.  Nar.  pjes.  bog.  279. 

CVIC,  m.  gentiana  lutea  L.  B.  Sulek.  im.  46. 
isporedi  svistak. 

CVICAC,  m.  primula  veris  L.  B.  Sulek,  im.  47. 
ostaje  li  a  u  drugim  pade^ima  osim  nom.  i  ncc, 
lie  zna  se  kao  ni  akcenat.  isporedi  cvic. 

1.  CVIJA,  /.  ime  zenskom  cejadeta  i  gdjekomu 
zenskom  zivinietu.  i  je  u  juhiom  i  zapadnom  go- 
voru  od  staroga  e,  mjesto  kojega  u  istocnoin  e. 
postanem  je  hyp.  za  eefade  od  Cvijeta,  Cvjetana, 
a  za  zivince  od  cvjetosa,  evjetuja  i  driigih  imena 
nacinenih  od  cvijet.  Akc.  se  mijena  ii  voc. :  Cvijo. 
—  a)  kao  ime  zenskom  celadetit  dolazi  i  prije 
nasega  vrcmena.  Cveja.  S.  Novakovic,  pom.  112 
Cvija.  112.  Cveja  popadija.  Glasnik  n.  3,  237.  — 
b)  ime  ovci  i  kosi.  Cvija.  J.  Bogdanovic. 

2.  CVIJA,  m.  ime  miisko,  koje  se  p)0  uekim.  kra- 
jevima  govori  mjesto  Cvijo,  koje  vidi.  D.  Avra- 
movic,  sv.  gor.  221.  Eat  140. 

CVIJAN,  m.  a)  ime  musko.  postanem  od  Cvijo, 
koji  vidi.  dolazi  i  prije  nasega  vremeiia,  izmedit 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Cvejant.  S.  Novakovic, 
pom.  112.  Cvijant.  112.  Cvijan  Saric.  A.  Kacic, 
kor.  486.  Puce  puska  §ari6a  Cvijana.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  200.  Cvcjan.  Vuk,  rjec.  SOii-''.  D.  Avramo- 
vit,  sv.  gor.  242.  —  b)  ime  ovnn  i  jarcu.  od  zi- 
VOtinskog  imena  cvija.  Cvijan.  J.  Bogdanovic. 

CVI.JANOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Ccijanu. 
Boca  21.  J.  Bogdanovic.  1^.  Stojanovi6.  I.  Pav- 
lovic. 

_  CVijANOVIC-BKDO,  n.  selo  u  hrvatskoj  kra- 
jini  blizu  Slana.  Razdje}.  kr.  20. 

CVI.IECE,  w.  coll.  flores.  isporedi  cvijet.  —  ije 
je  n  sadasnem  jidnom  gocoru  od  staroga  e,  od 
kogaje  u  istocnom  e  (cvCce),  u  zapadnom  i  (cvice). 
na  kraju  je  -ce  jiostalo  od  starijega  -tje,  koje  je 
opet  od  starijega  -tije.  —  iJolazi  od  xv  vijcka 
(vidi  prvi  primjer)  i  to  sa  -tje  na  kraju ,  a  sa 
-ce  od  prosloga  vijeka  (vidi  u  primjerima).  sto 
M  Gundulica  na  jednom  mjesta  ima  ,cvijecu';  to 
je  iz  poznijega  prijepisa  (vidi  medii  primjerima). 
izmedti  rjecnika  dolazi  u  Mikalinu  (cvijetje  531'), 
u  Belinu  (cvijetje  95''),  u  Bjclostijencevu  (cvetje), 
u  Jambresicevu  (cvetje) ,   Stulicevu   (cvijetje)  i  u 

Vukovu  (cvijece).  —  a)  u  pravom  i  prenesenom. 
smishi  (isporedi  cvijet):  Rastise  mnogo  plemenita 
evitja.  Arkiv  9,  121.  Uciniti  krunu  prekrasuu  od 
cvitja.  Transit  210.  Vijence  imalm  od  cvijetja. 
Zbor.  123.  Sada  svako  poje  ima  svud  po  sebi 
drobno  cvijetje.  N.  Ka|eskovic  1,226.  Cvitje  cafti 
lica^  tvoga.  M.  Drzic  14.  Rumeno  i  belo  cvitje. 
A.  Cubranovic  157.  Kako  stabar  od  ruze  zdrzi 
u  sebi  zeleno  listje  bodjive  drace  i  gizdavo  cvi- 
jetje. A.  Gucetic,  roz.  jez.  19.  Cvijetje  zeue  i 
opada.  I.  Gundulic  73.  Tuj  trava  u  evijecu  sred 
livad'  raviiijeh  jes.  77.  Cvijetje,  Jjepotu  i  uzorstvo 
svoga  zivota  gospodinu  bogu  prikazuju.  M.  Div- 
kovic,  bes.  124.  Kazmislite  cvitje  po}sko.  I.  Bau- 
dulavic  172.  Ondi  je  cvitje.  F.  Glaviuic,  cvit  49. 
Cvitja  busi  zbrani.  B.  Krnarutic  18.  Kad  djetin- 
sko  cvijetje  bilo  otrunio  sve  bijase.  A.  Vitafic, 
est.  49.  Tad  bise  cvitje  nauka  procvalo  svakega. 
410.  Da  da  trave,  voca,  cvitja.  J.  Kavanin  7. 
Prolice  pride,  .  .  .  prikaza  se  smihno  cvic'e.  511. 
Mlade  dikle  placu  svoga  poraz  cvijetja  jubjenoga. 
I.  Dordic,  mand.  5.  Cvijetje  ispisano  ua  arapsku, 


pictura  arabica.  Bella  95''.  Vodu  iza^etu  iz  cvitja. 
A.  Kadcid,  bogosl.  111.  Tolike  plemenite  razlive 
iz  cvica  i  trava  ispijucvi  (pcele).  P.  Lastric,  test. 
279.  Medu  cvitjeiu  ruzica  cvit  najglasovitiji  F. 
Lastric ,  ned.  339.  Vesele  se  svita  banovine ,  .  .  . 
svako  cvitje,  ruzice  rumene.  A.  Kacic,  razgov. 
17.  Kazlicnostju  plemenitoga  cvica.  A.  Kanizlic, 
kam.  IV.  Uzmi  dve  funte  zo\'ina  cveca.  Z.  Orfe- 
lin  159.  Cvijetjem  ouo  cisto  tijelo  posipjuci.  B. 
Cuceri  145.  Neumrlo  cvijece  u  raju.  347.  Cvecem 
nakiiena.  J.  Eajii,  pou6.  1,5''.  Voda  od  cvica, 
od  trava,  od  kakva  soka.  B.  Leakovic,  nauk  104. 
Iduc  s  vode  cvijece  sam  brala.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  232.  Stade  brati  cv'jeca  svakojega,  pa  savija 
cv'jeie  u  kitioe.  1,  40.  Pod  onom  gorom  visokoiu 
cr|eno  cv'jece  i  modro.  2,  202.  Jednu  kitu  nevena 
cvijeca,  .  .  drugn  kitu  tratora  c%ajeca.  1,  385.  U 
prolece,  kad  im  cveta  cvece.  1,  244.  Djevojka  je 
cvijece  sadila.  1,  398.  Tri  devojke  cvece  posejale, 
brdom  smije,  a  dolom  bosije.  1,  396.  Da  zaliva 
rano  cvece.  1,  330.  A  u  ruci  kita  cv'jeca.  1,  331. 
Devojka  se  klela  cvece  da  ne  nosi.  1,  333.  Cve6o 
ja  da  nosim,  ja  bi  lepsa  bila.  1,  334.  Ko  je  mla- 
dan,  nek  se  kiti  cv'jecem.  3,  521.  Pod  liom  sveta 
posteja  svakog  cveia  uastrta  1,  134.  Te  se,  babo, 
meuovasmo  cvecem.  2,  164.  Oj  pelen,  pelence, 
moje  gorko  cvece !  1  439.  Prva  sreca  puna  casa 
cveca.  1,  442.  Cvece  sam  cvoce  dok  ja  nemam 
dece;  kad  uzimam  dece,  uvenu  mi  cvece.  1,  302. 
Oj  ti  Cveto,  lepo  cvece!  1,  339.  Ej  Momire,  lepa 
kito  cveca!  2,  162.  Desnica  vam  cveiem  cvala! 
1,  146.  Pauk  po  evijecu  bere  jed,  a  cela  sakupja 
med.  Nar.  posl.  vuk.  246.  , Cvijece  vi  na  obraz !' 
rece  u  Dalmaciji  tko  pred  drugim  rece  sto  ne- 
pristojno,  kao  sto  so  govori :  da  prostite !  J^.  Ko- 
vafievic.  —  prem  da  u  jednini  vec  znaci  mnostoo, 
opet  se  II  I'lekih  pisaca  nalazi  i  u  mnozini:  Cvitja 
kad  stoje  bez  sunco  svjetlosti.  N.  Najeskovic  1, 
300.   Tuj   vidili  ja   mnoge   gdi   cvitja   taj  brahu. 

1,  315.  Pospisi  se,  tvoja  cvitja  brat'  za  rana  brzo 
u  krilo.  M.  Pelegrinovic  190.  Svenuse  t'  sva  cvi- 
tja i  veuci  zeleni.  D.  Rauina  90''.  Moja  kito  pe- 
rivojna,  zlatom  zicom  svita,  koju  zovu  nad  sva 
cvitja  jjrvi  cvit  od  svita.  105''.  Restu  ti  duiie  i 
cvica  J.  Kavanin  14.  —  b)  s  nekim  adjektivima 
ime  je  bi^u :  aa)  bogorodicino  cvijece.  vidi  kod 
bogorodicin.  —  bb)  ,borovo  cvice',  caluna  vul- 
garis Salisb.  B.  Sulek,  im.  47^  —  cc)  carevo  cvi- 
je6e ,  convallaria  majalis  L.  Cas.  ces.  muz.  1852. 

2,  48.  hyacinthus  orientalis  L.   B.  Sulek,  im.  47. 

—  dd)  Durdevo  cvijece ,  convallaria  majalis  L. 
Vuk,  rjec.  151''.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48. _ — 
ee)  , cvece  durdevsko',  caltha  palustris  L.  B.  Su- 
lek, im.  40.  —  ff)  gospino  cvijece,  hypericum  per- 
foratum L.  Stulic  187».  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  50. 

—  gg)  Ivanovo  cvijece,  salvia  sclarea  L.  Cas.  ces. 
muz.  1S52.  2,  48,  teucrium  polium  L.  B.  Sulek, 
im.  47.  —  hh)  ivai'isko  cv'ijece,  galium  verum  L. 
Vuk,  rjec.  216^1.  G.  Lazic  104.  J.  Pancic,  flor. 
biogr.^  453.  zuto  i  bijelo.  Vuk,  rjec.  216*.  zuto, 
galium  verum  L.  B.  Sulek,  im.  47.  bijelo,  ga- 
lium molugo  L.  47.  —  ii)  kuzmino  cvijece,  cy- 
clamen L.  B.  Suick ,  im.  47.  —  kk)  tursko  cvi- 
jece, polygonum  oriontale  L.,  curcja  kresta.  Javor 
1881.  ,,153;, 

CVIJECICE,  n.  dem.  cvijece.  —  kao  sto  je 
cvijece  ileko  vrijeine  glasilo  cvijetje  (vidi  kod 
cvijece),  tako  je  i  cvijecice  prije  glasilo  cvijctjice, 
cemu  je  j  moglo  i  ispasti  te  je  glasilo  i  cvijetice 
(vidi  0  torn  i  kod  bracica).  —  Dolazi  od  xvi  vi- 
jeka sa  -ti-  i  -tji-  mjesto  -ci-,  a  sa  -6i-  pouzdano 
od  XVII  vijeka  (vidi  u  primjcru  Mrnavicevu) ,  sto 
i  u  Naleskovica  ima  gdje  gdje  sa  -ci-,  to  je  iz 
poznijih  prijepisa.  izmedu  rjecnika  imlasi  se  samo 


CVIJEKO 


8C4 


CVIJET 


n  Stitlicevu  (.cvjetico')  i  u  Vukovit  (cvijoiice).  — 
Tiiino  ublidim,  jak  mrzlo  cvitico.  E).  DrXic  390. 
Pojem  (sam)  birala  razlika  cvijctica.  '10-1.  Skutac 
dr/.i  pun  cvijetica.  Mciirpti6-Drziu  5U.  Tuj  li  (m 
cvijotice  razliko  razbirat.  M.  Vetraiii6  i ,  274. 
Drobuo  GvitioG  u  ki-ila  bcrahu.  2,  368.  Podimo 
za  ]ilada  cvijec^ica  iiabrati.  N.  Na}egkovi6  1,  205. 
Grede  brahomo  cvijotice  za  vijence.  217.  Cvijotico 
bra  zorome  }io  dabravi.  M.  Drzic  112.  Med  nui 
sladak  ni  boz  tebe,  cvitice  mu  no  miriso.  A.  Cu- 
branovic  157.  Ne  mirise  cvitice  mi  bez  tobo,  koja 
si  prvi  cvitak  svili  gospoja.  D.  Eai'iiua  105''.  Sa- 
vija  venae  svoj  razlika  cvitjica.  P.  Zoranic  63. 
Smih  tobi  viti  vinac  cvitjicem  vit.  !S.  Budinic, 
sum.  25.  Tance  vode  po  cvijeticu.  D.  Zlatarii 
48''.  Objavi,  danice,  drag:  pogled,  objavi;  eto  cti 
cvijeticc  po  ovoj  dubravi.  I.  GunduHc  12(i.  Gdi 
kladenac  till  izlazi  vrli  cvijetica  i  vrh  trave.  350. 
Iz  zlata  joj  biser  rosi  po  cvijeticu  lica  draga.  lOG. 
U  cvijeticu  proz  zeleno  trave  tekuo.  526.  Vicuega 
cvitjica  ovako  sad  tebi  splita  se  krunica.  D.  Ba- 
rakovic,  vil.  370.  U  kom  si  odgoji'  cvitjica  velik 
broj.  360.  Na  nih  cvitjice  blidi  dol  padajuc.  M. 
Gazarovic  123li.  Jutn'ie  rosice  u  biser  sva]uje,  mi- 
risno  cvicice  uime  posipjuje.  I.  T.  Mrnavii,  osm. 
136.  Travuici  zeleui,  smijuce  cvitjice.  A.  Gcorgi- 
oeo,  pril.  09.  Divjega  od  cvijetica  sva  je  zemja  ua- 
resena.  J.  Pabnotic,  dubr.  313.  Gdje  studeui  potok 
tece  po  cvijeticu  i  po  travi.  I.  Kanavelic,  iv.  70. 
Digla  s  glave  sva  cvijetica.  I.  "V.  Bunic,  mand.  9. 
Vid  djevicu,  gdi  viri  s  prozora  u  kitnom  cvijeticu. 
I.  Dordic,  maud.  180.  —  pogrjeska  cc  biti  ,cvetice' 
mjesto  cvetice  ledinsko,  bellis  perennis  L.  B.  Su- 
lek,  im.  46.  vidi  i  hod  cvijet.  —  tdka  je  pogrjeska 
i  u  Stulicevu  rjeciiiku  ,cvjetcsica'  mjesto  cvijecice 
kao  i  ,cvjetcse'  mjesto  cvijede. 

CVIJEKO,  in.  ime  mttsko,  hyp.  od  Cvjetimir. 
prije  nasega  vremena.  Cveko.  S.  N^ovakovic,  pom. 
112. 

CVIJEL,  vidi  hod  evil. 

CVIJELA,  vidi  kod  cvila. 

1.  CVIJELITI,  cvijelim,  impf.  affligere,  ciniti 
da  tko  cviii,  po  torn  i  zalost  mu  zadavati,  jade 
mu  zadavati.  -ije-  je  u  juznom  govoru  od  sta- 
roga^  -e- ,  mjesto  cega  je  u  istocnom  -e-  (cveliti, 
cvelim),  u  zapadnom  -i-  (cviliti,  cvilim).  —  Ak- 
cenat  kaki  je  u  praes.,  taki  je  ii  2  i'd  sing.  aor. : 
cvijeir,  ti  imperf.  cijelom:  cvijejah,  i  u  jiart.  praet. 
piass. :  cvijejen ;  u  ostalijem  je  ohlicima  kao  ii  inf., 
samo  je  i  treci  slog  dug  u  part,  praes. :  cvijeleci, 
i  part,  praet.  act.  i:  cvijeliv,  cvijelivsi.  —  Do- 
lazi  od  XVI  vijeka,  izinedu  rjccnika  u  Mikalinu 
(cviliti,  excitare  fletum  alicui,  facere  ut  fleat,  ut 
lacrymetur)  i  u  Vitkovu  (facio  flere).  —  Korijen 
vidi  kod  cvijeti.  —  1.  prelazno.  osim  ohjekta  moze 
imati  uza  se  u  instr.  i  cim  se  cini  ono  sto  ziiaci. 
Srditi  se  nima,  jos  da  bi  cvijeua.  M.  Marulic  108. 
Zace  sluziti  me  sree  cvijeno.  S.  Mencetic  295. 
Sto  vam  govore  kojijeh  vi  cvijelite,  polace  i  dvore 
kojijem  vi  plijenite  ?  M.  Vetrauic  1,  40.  Puk  cvi- 
jelite sudom  nepravijem.  1,  40.  Sto  me  svijet  cvi- 
jeli  i  plac  mi  zadaje?  1,  279.  Tuge  .  .  .  cvijele 
sad  mene.  2,  18.  Satri  svijeh,  ki  dull  moj  uevo}e 
jadovno  na  pospjeh  i  cvile  do  voje.  N.  Dimitro- 
vic  80.  Svaki  dan  nas  cvijele,  svaki  dan  nas  more 
koliko  da  iele  da  nas  prije  rastvore.  N.  Najes- 
kovic  1,  237.  Ako  znas,  da  sluzba  moja  ti  jes 
vjerna,  ne  cini  da  tuzba  cvili  me  nemirna.  2,  136. 
No  cini  smrtni  vaj  da  ga  vec  tac  cvili.  M.  Drzic 
10.  Ter  ga  de  vezati  i  o  stup  frustati  cvijena  i 
tuzna.  456.  Samo  je  u  ovomu  moj  zivot  nemili 
s  tim'  dusara  razlican,  vjecni  plam  ke  cvili.  D. 
Eanina  103.  Uzdah  take  zlo  me  cvili.  111').  Dnevi 


i  nodi  ka  me  cvili.  S.  Boba)evid  223.  Sad  mi 
s'  [uta,  sad  mi  s'  sladka ,  sad  me  cvilii5 ,  sad  ve- 
solis.  M.  Pelegrinovid  173.  Daj  na  znanjo  i  od- 
piSi ,  sto  to  trudi  tac  i  cvili.  201.  Koji  uboge  i 
siroto  cviliso.  I.  Anoid,  vrat.  2,  4,  61.  Ponukovati 
bogate  da  ji  (uboge)  ne  cvile.  I.  Ancid,  svit.  73. 
Od  tvoji  neprijate|a  iznutrili,  koji  te  cvijele.  M. 
Radnid  4.  Kad  joj  placnoj  i  cvijenoj  sin  ovako 
s  kriza  izusti  A.  Vitajid,  ost.  266.  Cvilodi  siro- 
mahe  i  pi.judi  liihovu  krv.  J.  Bajiovac,  prip.  211. 
Ncmoj  cviliti  nai5ega  jadnoga  otca.  A.  Kacid,  kor. 
49.  Sirotiiiu  nasu  cvijeliti.  Nar.  pjes.  vuk.  rjed. 
8091-.  ^juto  svoga  strica  cvijejase.  Nar.  pjes.  vuk. 
5,  28.  Ne^du  cvilit  tvoje  vjerne  jube.  Nar.  pjos. 
juk.  208.  Sto  mi  cvelis  sirotu  djevojku?  Nar.  pjes. 
stojad.  1,  75.  Protivnica  je  liezina  vrlo  cvije|ase 
prkosedi  joj.  D.  Danicid,  Isam.  1,  G.  Zapovjed'  im 
no  cvijolit'  raje.  Osvet.  1,  16.  —  2.  sa  se,  reflek- 
siviio ,  kao  sam  sebi  zalost  zadavati ,  zalostiti  se. 
Ako  budcs  prognan,  nemoj  se  cvijeliti.  M.  Eadnid 
139.  Da  ti  cile  oci  i  da  ti  se  cvijeli  dusa.  D.  Da- 
nicic,  Isam.  2,  33. 

2.  CVI.JELITI,  cvijelim,  impf.  vidi  kod  cvi|eti. 

CVIJEl^ANE ,  n.  afflictio.  isporedi  cvijejati. 
samo  ti  Vukovii  rjecniku. 

CVIJE^ATI,  cvijejam,  impf.  affligere.  vidi  cvi- 
jeliti ,  od  cega  je  i  postalo  da  bi  znacito  vise  puta 
cvijeliti,  a  dolazi  i  kao  cvijeliti.  —  Akcenat  kaki 
je  u  inf.,  taki  je  u  cijelom  aor. :  cvijejah,  u  part, 
praet.  act.  n :  cvijejao,  i  s  cetvrtijem  slogom  dugim 
u  3  pi.  praes.:  cvijejaju,  i  piart.  praes.:  cvijeja- 
jvidi,  a  s  trecim  slogom  dugim  u  part,  praet.  act.  i: 
cvijejav,  cvijejavsi ;  u  svijem  je  ostalijem  oblicima 
kao  u  1  sing,  praes.  —  Dolazi  od  xvi  vijeka,  iz- 
med:u  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Huda  zled  cvi}a 
me  ne  pristav.  Mencetid-Drzid  452.  Nemoj  me 
od  sola  cvijati  tac  hudo.  455.  Na  svak  cas  ga 
uspomeua  s  mnozijeh  mjesta  gore  cvijeja  od  ro- 
djaka  ondi  ubijeua.  I.  Gundulid  336.  Da  ne  gubim 
mladane  junake,  da  ne  cvjejam  zalostive  majke. 
Nar.  pjes.  vuk.  3,  491.  Da  risdanske  dui5e  ne  ko- 
]emo,  jaduu  nasu  bradu  ne  cv'jejamo.  5,  244.  Lasno 
ti  je  djecu  cvije}ati.  Pjev.  crn.  159.  Nemojte  vi 
raju  cvijejati.  Nar.  pjes.  petr.  2,  313.  Po  sokacim 
ovije}a  nejake.  3,  390.  Sve  cvijeja  drvje  i  kameiie. 
3,  399. 

CVUil^ENE,  n.  afflictio.  isporedi  cvijeliti.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CVIJET,  m.  flos. ije- ie  u  juznom  govoru 

od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u  istocnom  e  (cvet), 
u  zapadnom  i  (ovit).  —  Dolazi  od  xiii  vijeka  sa 
starijem  e  (vidi  prvi  primjer) ,  a  po  sadamem 
govoru  istocnom  od  xv  (vidi  drugi  primjer),  po 
juinom  i  zapadnom  od  xvi  (vidi  u  primjerima) ; 
u  rjecnicima  svijem.  —  Akcenat  se  mijena  u  loe. 
sing.:  cvijetu  (istocno  ovetu,  zapadno  cvitu),  u 
gen.  pi.  kad  je  bez  -ov-:  cvijeta,  i  u  cijeloj  mno- 
zini  kad  ima  -ov-:  evjetovi;  u  takoj  se  mnozini 
opet  mijena  u  gen. :  cvjetova.  —  U juznom  govoru 
u  oblicima  u  kojima  dolaze  Zajedno  glasovi  cvje 
moze  v  ispasti  pa  se  c  i  j  sastaviti  u  d:  dotovi 
(vidi  u  primjerima).  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  nalazi  se  bez  v  i  u  loc.  sing.,  gdje  se  samo 
akc.  mijena:  u  cijetu  (,u  cjetu'.  Besjede  kr.  9. 
119.  135.  —  Korijen  vidi  kod  cvasti,  cvatem.  — 
1.  M  pravom  smislu:  a)  cvijet  u  koje  god  bifke: 
Cvetove  pojtscii.  Stefan  kr.  29.  Cvet,  ki  v  jutro 
procvate ,  paki  osahne.  Mon.  Croat.  171.  Lijepa 
je  kako  cvijet.  N.  Najeskovid  1,  290.  Oba  venemo 
kako  no  zelen  cvijet.  2,  102.  Jur  dva  dela  segaj 
svita  izvili  smo  od  tej  strane  radi  nase  brizne 
hrane  jak  cid  medna  pcela  cvita.  A.  Cubranovid 
141.   Pripovisti  od  pritvora  junakov  i  devojak  u 


CVIJET 


865 


CVIJET 


dube,  cvite,  vru}e  i  vode.  P.  Zoranii  ii.  Svijetli 
lie  obraz  kako  cvijet  jubiee.  F.  Lukarevii  '268. 
Iste  zdravje  ii  neraoci,  kami  n  cvitju,  cvit  na 
snigu.  I.  Grundulio  226.  Cvit  zem}i  izgiile  a  srce 
probiju.  D.  Barakovic,  vil.  56.  Cvit  opada.  64. 
Jeda  je  cvijet  jurve  plod  ucinio?  M.  Divkovic, 
bes.  219.  Cvit  ruzice  u  dnih  primalitnih.  I.  Ban- 
dulavic  228.  Tudije  i  list  i  cvit  i  vo6e  ucini.  F. 
(ilavinic,  cvit  239.  Prolitnc  roze  cvit.  B.  Krna- 
rutic  9.  Sve  to  bjezi  i  prolijeta  i  ostane  u  ne- 
scjeni  prije  neg  rosa  pade  s  cvijeta,  prije  ueg 
pado  cvijet  s  zeleiii.  I.  V.  Bunic,  maud.  29.  U 
perivoj  sto  su  cvijeti  koji  u  vecer  opadaju?  J. 
Kavaiiin  28.  Voda  izvadena  iz  cvita.  A.  Kadcic, 
bogosl.  121.  Iz  istoga  cvijeta,  iz  koga  pceic  pri- 
sladki  mcd  vade.  F.  Lastric,  ncd.  361.  Ovi  cvit 
od  ruzice.  A.  Kanizlic,  uzr.  9.  Da  u  nama  miris 
cistode  kako  cvit  )i}an  procvatc.  D.  Eapic  25. 
DoS'o  k  vam  s  jediiijom  cvijptom.  Bcsjedo  kr. 
245.  Cvit  sad  cvate,  sad  opada;  .  .  .  cvit  jo  na- 
sega  lica  slika.  V.  Doson  22.  Prvog  godista  cvi- 
tom  cvate.  J.  S.  Re}kovi6,  kuc.  86.  Livade  su 
uresene  b'jelim  cv'jetoui  i  crvonim.  Nar.  pjo.^!. 
vuk.  1,  53.  Po  bostanu  cvijet  sva.kojaki.  1,  286. 
Nestanuce  ovce  i  vSenice  i  ii  po]u  cele  i  cvijeta. 
2,  184.  Da  ne  biju  slane  ni  si'iegovi  po  livadi  cvijet 
rascavtio.  2,  531.  Te  se  gora  proodene  listom  a 
zemjica  travom  i  cvijetoni.  3,  364.  Kad  udari 
cvijet  u  planinu,  ...  dizaliu  so  in-izrenske  de- 
vojke,  borijabu  cvijet  po  plaiiini.  8,430.  Pa  po- 
(tose  po  svetu  kao  pcela  po  cvotu.  1,  129.  Lubica 
je  sama  i"ekla  da  je  prvi  cv'jet  od  |eta.  1,226. 
Istina  je ,  }ubicice ,  da  si  cvijet  uad  cvjetov'ma. 
1,227.  Naranco ,  vojko  nevojko!  ti  puno  cvjeta 
cetala,  a  malo  roda  rodila!  1,  333.  Davina  se 
Suva  pomladila  i  zelonim  ulistala  listom  i  bijrlim 
ucvatila  cvetom.  2,  167.  De  moj  dragi  mimo  (Ivoro 
prode  i  pronese  cvijet  u  rukama.  1,  270.  Ako  bude 
roda  gospodskoga,  primice  mi  cvijet  za  darove. 
1,  41.  Stari  svat  napijo  zdravicu  za  cvjotova  i 
darova;  ,za  zdravje  ovijeli  cetova  i  darova!'  Vuk, 
kovc.  90.  —  b)  po  ctnjctu  svom  nasiva  se  cvijetom 
i  sama  hi(ka  koja  se  cvijeta  radi  (joji:  Dva  cvi- 
jeta u  bostanu  rasla:  plavi  zainbul  i  zelena  kada. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  401.  I  pod  lozom  bozur  cvet. 
1,  278.  —  c)  u  voca,  u  kruske,  jahuke  itd.,  mjesto 
gdje  je  bio  cvijet  i  od  iicga  ostali  bi(i'si :  Dok  ga 
stanes  slagat   na  cvit.   J.  S.  Rejkovic,  kuc.  357. 

—  d)  jos  s  kojom  rijecju  dola^i  i  kao  iine  biJu: 
aa)  biserui  cvijet,  ligustrum.  Bella  438'<'.  indi  joi 
kod  biseran.  —  bh)  bokarski  cvijet,  couvallaria 
majalis.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  isporedi  bo- 
karic.  —  cc)  bozji  cvijet,  centaurea  jacea  L.  B. 
Sulek,  im.  47.  ^ndi  i  kod  bozji.  —  dd)  earev  cvijet, 
vidi  kod  carev.  —  ee)  gorov  cvijet,  sat3Tion.  Stu- 
lii  98a.  platanthera  bifolia  Rich.  ;  bimantoglos- 
sum  Rich.  B.  Sulek,  im.  47.   isporcdi  gorocvijet. 

—  .to  gospin  cvijet,  hypericum  perforatum  L.  J. 
Pancic,  flor.  biogr.-  451.  B.  Sulek,  im.  47.  vidi 
i  kod  cvijeie.  —  gg)  jovov  cvijet,  orchis  L.  B. 
Sulek ,  im.  47.  isporedi  kacun.  —  /(/;)  kra]ev 
cvijet,  ioZ.^perpetrolla.  Stulic  ooO'i.  pacouia  offi- 
cinalis. B.  Sulek,  im.  47.  168.  isporedi  bozur.  — 
ii)  ledinski  cvijet,  bellis  peremds  L.  B.  Sulek, 
im.  48.  —  kk)  cvijet  lijepe  gospode,  primula  auri- 
cula L.  47.  ■ —  II)  maii'ji  cvijet,  isopyrum  tliali- 
ctroides  L.  48.  —  mm)  cvijet  majke  bozje,  betonica 
officinalis  L.  47.  —  nn)  modar  cvijet,  centaurea 
cyaiius  L.  47.  —  oo)  mrtvi  cvijet,  nj-mphea  alba 
L.  47.  —  2)p)  uebeski  cvijet,  iris  germanica.  48. 

—  9l)  cvijet  od  gospode,  cvijet  od  gospoda,  pri- 
mula auricula  L.  47.  —  rr)  petrov  cvijet,  chrys- 
anthemum leucanthemum  L.  46.  —  ss)  rumeui 
c^djet,  amaranthus  paniculatus  L.  Cas.  ces.  muz. 


1852.  2,  48.  B.  Sulek,  im.  47.  —  tt)  suncani  cvijet, 
helioti'opium.  Mika)a  531'.  Bella  348».  _cvit  sun- 
ceni,  erythraea  centaurium  Pers.  B.  Sulek,  im. 
48.  isporedi  suucokret,  suncanik.  —  im)  vodeni 
cvijet,  iris  pseudacorus  L.  B.  Sulek,  im.  47.  vidi 
i  daje  pod  5.  —  e)  nacinen  od  cega  mic  drago  i 
kojim  mic  drago  nacinom,  navezcn,  opleten,  sko- 
van,  napisan  itd.:  Kad  ti  izide  kako  cvit  bisera, 
mnih ,  neka  vil  pride  ali  zmaj  s  jezera.  S.  Men- 
cetic  65.  Nacinen  od  cega  mu  drago  ua  ruzu 
nalik  cvijet  zove  se  ruza.  Vuk,  nar.  jijes.  3,  430. 
I  cvjetove  i  ziske  i  usekace  od  zlata.  E).  Danicic, 
2dnev.  4,  21.  —  2.  M  prenesenom  smislu:  a)  ce- 
Jadc  prcma  svojim  roditefima,  hoji  se  izjednocujw 
s  bijkoin,  naziva  se  cvijet:  Vtspitenoje  jemu  ovce, 
cvctt  oti,  korene  jego.  Sava  9.  Cvijet  od  korijena 
liegova  uzide.  N.  Raiiina  16.  isa.  11,  1.  Tri  eviti 
gizdavi  za  sobom  svitu  da.  D.  Barakovic,  vil.  9.  Si- 
benske  krvi  cvit.  347.  Cvit  od  korina  licgova  uzajti 
ce.  I.  Bandula-'dc  5.  isa.  11,  1.  —  b)  cefade  dobro 
(ii  cemti  god),  lijepo.  milo  naziva  se  cvijet:  aa)  kojc 
god  take  ce}ade  i  Isus  i  sveti:  Slavic  poje  u  du- 
bravi,  da  taj  ti  si  cvijet  gizdavi.  I.  Gmidulic  71. 
Zdi-av  Isuse  blagoviti,  cvite  poja  uzoriti.  P.  Ea- 
dovcic ,  nac.  562.  Zenu,  cvijet  prelijepi.  J.  Ka- 
vaiiin 238.  Lijepi  cvijete,  svenuo  si !  I.  V.  Bunic, 
mand.  35.  Gledajuci  gdi  joj  cvit  pojski,  Isus,  visi 
na  krizu.  F.  Lastric,  test.  97.  Tesko  caru  silovitu 
kad  jo  ovi  zmaj  ua  svitu !  ovi  6e  mu  na  megdanu 
svemu  carstvu  zadat  ranu,  .  .  .  car  ce  imat  tezu 
muku  od  ovoga  slavnog  cvita  neg  od  svega  dru- 
gog  svita.  V.  Dosen  3(5.  Cvijeti  srecni ,  ki  dne  i 
noci  kod  Jezusa  sved  stojite.  D.  Mattel  361.  Od 
kako  je  svijet  postanuo  nije  |epsi  cvijet  procvatio, 
kako  bjese  cvijet  procvatio  u  Udbiiii  u  turskoj 
krajini  ua  zafalu  Turkiiia  devojka.  Nar.  ]>jes.  vuk. 
3,  129.  —  bb)  osobito  dragi  dragit  naziva  cvijetom 
i  ona  nega :  o  dragom :  Izbrani  moj  cvite ,  sto 
niuce  lezis  tac?  N.  Najeskovic  1,  19.3.  o  dragoj : 
Da  ti  se  do  groba ,  drag  cvijete  jedini ,  darujem 
za  roba.  N.  Najeskovic  2,  21.  Pak  vidah  da  sluzba, 
drag  cvijete  od  vila,  i  [ubav  i  druzba  moja  ti  jes 
mila.  2,  88.  Moj  cvite  gizdavi !  M.  Drzic  12.  Kad 
te  V  taucu  vidim ,  milcni  cvote  moj !  Nar.  pjes. 
ist.  2,  134,  —  c)  stvar  lijepa,  grad  i  sam.  svijet 
nasiva  sc  cvijet:  Ah  svite!.  .  .  izvanka  da  lipe 
ti  gojis  cvite,  puno  unutri  smrada,  i  s  liimi  hinis 
u  sej  vrime  sada  narode  slipe.  A.  Vita]ic,  ost.  393. 
Mleci  cvijet  a  Carigrad  svijet.  Nar.  posl.  vuk.  180. 
Laziv  sv'jete ,  moj  lijepi  cv'jete !  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  441.  —  d)  cvijetom  se  naziva  i  umno  sto  velike 
rrijednosti,  kao  slava,  krjepost  dusevna,  postene 
djevojacko :  Junaku  so  dobra  sreca  na  nesreci  zloj 
provrzo:  pade  u  robstvo,  u  uevoju,  viteski  mu 
cvijet  se  oznobi.  I.  Gundulic  464.  Dok  kriposti 
svi  ne  zgazi,  da  ovome  slavnom  cvitu  nejma  traga 
vec  na  svitu.  V.  Dosen  164.  Radi  tobe  ona  je 
zastor  s  obraza  digla,  radi  tebe  cvijet  izgubila. 
A.  Kalic  845.  —  e)  cvijetom  sc  naziva  cega  god 
ono  sto  je  najbo^e,  najvrcdnije ,  najdragocjenije, 
sto  je  tako  izmcdii  svega  ostaloga  svoje  vrste,  sto 
gdje  ima  iakovo.  cemu  je  to  na  taj  nacin  kao 
najbofi  dio,  moh  biti  izreceno  u  gen.  hez  prijed- 
loga,  kao  da  jc  negov  cvijet,  Hi  u  gen.  s  prijedl. 
od,  Imo  da  je  cvijet  s  nega.  mjesto  toga  moze  biti 
izreceno  istijem  nacinom  samo  mjesto  (zcmfa  itd.), 
kao  da  je  ono  sto  se  naziva  cvijetom.  najho^e  sto 
tu  ima.  aa)  o  cejadetit  i  o  celadi :  Jer  se  taj  (vla- 
hina)  moze  rit'  pravi  cvijet  od  zena.  N.  Na|es- 
kovic  1,  332.  Bog  ti  zdravje  daj,  ka  si  cvijet  od 
zena.  2,  122.  Od  turskijeh  cvijet  mladica  .  .  .  zvi- 
jerma  i  pticam  lezi  pica.  I.  Gundulic  517.  Cvijet 
junackijeh  leskijeh  straua.  418.  Kupi  u  vijece  sve 
veliko  cvijet  ki-a[evstva  plemeniti.  423.  Cvit  judi. 

55 


CVIJET 


86G 


CVIJET 


P.  Eadovtic,  nar.  l'lt>.  Ov  cvit  vitezov  krstjaiiskih. 
B.  Krnarutii  38.  Zgubih  cvit  orsaga.  P.  Vitezovic, 
odi|.  '11.  Cvijet  gosjiodstva  ugarskoga.  1.  Kana- 
volic ,  iv.  4tJtl.  Giii  te  braiii  cvijet  vitoza  i  go- 
spodo.  J.  Kavanin  251.  Da  bi  iatko  bio  ziv,  cvijot 
svili  prijatola.  J.  Kavai'iiii  103.  Cvijot  od  [udstva 
tu  se  kuj)i.  123.  Pet  druga,  svi  cvijet  od  rimsko 
gospode.  I.  Doidic,  ben.  159.  Kad  cvit  vojsko  veio 
pade.  V.  Dosen  193.  Tu  pogibe  cvijet  od  Tuiaka. 
Kar.  pjes.  vuk.  4,  77.  83.  Pjov.  cr.  22.  Ogled,  sr. 
229.  —  bb)  0  koi'una:  Gdjo  od  kona  .svega  istoka 
izbor  i  cvijot  vas  boravi.  I  Gundulic  582.  • — 
cc)  o  gradu:  Sad  pod  toskijeni  jarmom  trudi  sva 
vatreiia  zenija  ova,  gdi-  prije  vrijediiijeh  izbor 
lndi  bjese  i  slavnijeh  cvijet  gradova.  D.  Pal- 
iiiotic,  Christ.  126.  Mleci  su  ti  cvijet  od  gradova. 
Pjev.  cni.  108.  —  dd)  u  torn  se  smiglii  najhole, 
na,jsitnije  brasno  zove  cvijet  od  brasua  iti  od 
muke  Hi  od  inliva  Hi  mlivni,  .simila.  od  xvi  vi- 
jeka.  Cveta  od  muke.  Ajiton  Dalm.,  apoc.  IS,  13. 
Cvit  od  muke,  simila.  Vrancic  98.  Cvijet  od  muke. 
Bella  303''.  Cvct  od  muke.  Bjelostjenac  61''.  Bijau 
krusi  prisiii ,  slozeni  od  cvita  muke.  Turl.  blago 
2,  233.  Krusi  od  cvijeta  od  muke  senicne.  J.  Ma- 
tovic  195.  Trideset  mira  c^dta  od  brasna.  A.  Ka- 
ciA,  kor.  224.  Brasuo  oli  cvit  od  mliva.  M.  Do- 
bretic,  bogosl.  310.  Posvetiliste  cvita  od  mliva, 
to  jest  biloga  brasna.  I.  Velikanovic,  upu6.  316. 
Mlivni  cvit.  2,  319.  Cvijet  od  brasna.  Vuk,  rjec. 
809'!.  —  ee)  cvijet  mlijeka,  skorup,  flos  lactis.  n 
Bjelostijencevu  rjecniku.  —  ff)  cvijet  rakije,  u 
jednoga  pisca  prosLoga  vijeka  bice  najjuca  ra- 
kija ,  prepccenica :  Kakije  cvita  jednu  fiasu.  J. 
Vladmirovic,  lik.  .98.  —  gg)  cvijet  -sdna,  najboje 
vinu,  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka:  Cvijetom 
vina  najbojijem  napio  si  svijetu,  hudobi  i  tvojoj 
put),  a  bogu  si  otjestine,  pacek  do  dna  gnusni 
mutez  ostavio.  B.  Cuceri  118.  —  hh)  cvijet  od 
krvi,  n(ijbi)]a  krv,  u  jednoga  pisca  prosloga  vi- 
jeka: Ako  dali  koji  otrovni,  ako  straba  nenadana 
suproc  .srcu  zatece  se ,  cvijet  od  krvi  najzivje 
prikup}a  se  iia  obranu  oko  liega,  i  za  to  ostalo 
tijelo  poblijedi.  B.  Cuceri  75.  —  it)  najboje  u  cega 
umnoga  naziva  se  cvijet  negov:  take  cvijet  Icrje- 
posti  dusevnijch:  Isukrste  cvite  priugodni  svih 
kriposti.  P.  Eadovcio,  nac.  518.  Nakitivsi  lii  raz- 
likim  cvitovma  od  kriposti.  F.  Lastric,  test.  ad. 
33.  djevojastva:  Koji  divstva  cvit  utrgne  divici. 
S.  Budinii,  ispr.  75.  Cvijet  djevstva  sahraniti.  J. 
Kavanin  402.  Na  dva  nacina  moze  biti  otrunen 
cvit  divicanstva  zeiiskoj  glavi.  A.  Kadcic,  bogosl. 
528.  cistoce:  Djeviee  prodaju  cistoce  svoje  cvit. 
F.  Liikarevic  238.  Djevojciee  prigizdave  cvijet 
cistoce  svoje  mile  pod  raskosam  sve  naprave  ne- 
pomno  su  otrunile.  I.  Gundulic  229.  Margarita 
cvijet  cistoce  prem  biserni.  J.  Kavanin  299.  po- 
stena:  Petar  je  ubrao  cvit  posteua  divojei.  A. 
Kadcic,  bogosl.  397.  Buduci  ulomio  cvit  posteiia 
virenici.  402.  svetine:  Cini  procvasti  cvit  mirisni 
svetiiie.  I.  J.  P.  Lucie,  izk.  5.  mudrosti:  Mudrosti 
nije  ti  cvijeta,  ki  bi  skazao  zle  nemire.  J.  Ka- 
vanin 390.  U  saboru  bijase  cvit  latinske  i  grcke 
mudrosti.  A.  Kanizlic,  kani.  905.  jepote:  Lijeposti 
cvijet  opade.  I.  Dordii,  mand.  34.  Pustio  je  da 
mu  se  cvit  liegove  lipote  pogrubi.  A.  Tomikovic  8. 
cvijet  mladosti,  najhoji  dio  nezin.  mjesto  mladosti 
moze  biti  i  druga  rijec  istoga  znaiena  kao  mlade 
godine  itd.:  Izmenivsa  cvett  junosti.  Domentijan'' 
24.  Ako  smrt  ne  odkine  cvijet  moje  mladosti.  M. 
Vetranic  2,  151.  Cvijet  svoje  mladosti  strate  na 
sluzbu  djavaosku.  M.  Divkovic,  bes.  212.  U  sto 
si  se  tuzna  uzdala,  jeda  u  cvijet  od  mladosti?  I.  V. 
Bunii,  mand.  29.  Cim  prikosis,  jaoh,  okrutno 
cvijet  mladosti   i   [epote.   J.  Kavanin  3S7.   Nebu 


mladijeli  cvijet  godiSta  on  narece  i  posveti.  I. 
Dordi<'s  ben.  200.  Cvit  mladosti  svoje  prikaza  na 
sluibu  boziju.  F.  Lastric,  svet.  137.  vidi  jos  pod  3. 

—  f)  sto  god  iole  nalik  na  cvijet  po  iemu  god: 
aa)  koraj  se  naziva  cvijet  a  nim  opet  rumene 
usnc,  u  jednoga  pisca:  Celujuc.  jaoh,  nemoj  koraj 
cvit  od  mora  ugrizat  tolikoj.  D.  Rai'iina  20'J.  — 
bb)  na  lieu  moze  kome  cvasti  cvijet,  kad  mu  je 
lice  zdravo,  rumeno,  u  jednoga  pisca:  Komu  zenu 
prije  na  lieu  cvijet  rumeni.  I.  Gundulic  526.  — 
cc)  sto  se  i  cvijetom  darujii  osobito  svatovi,  za 
to  se  dar  naziva  i  cvijetom:  Da  je  ziv,  pisao  bi 
ti  ali  te  se  opomenuo  kakvim  cvijetom.  Pravdo- 
nosa  18.52.  23.  —  dd)  lychnuchus  pensilis,  po- 
lijelej.  u  Lici.  Imamo  lijep  cvijet  u  crkvi.  J.  Bog- 
danovic.  —  ce)  nakit  na  ptisci,  okruglast  i  na 
grane.  Otmu  mu  pusku  i  okrvave  ga  i  prebiju 
puSku  i  izgube  cvet  srebrni.  Prot.  .sab.  mag.  134. 
Pusku  da  opravi  i  cvet  s  puske  srebrni  da  na- 
ciui  Nikoli.  135.  Imao  je  malu  ])usku  za  pasom 
u  srebrnijem  cvjetovima.  S.  ^lubisa,  prip.  176. 
— ,//)  klin  s  velikom  glavom  koji  se  udara  u  vrh 
jabuke  na  pusci,  te  je  drzi  za  kundak.  \i.  Stoja- 
novio.  —  gg)  malo  fco.se  zakovrcene  na  tjcmenu 
gdje  se  kosa  malo  rastav(a  i  vrti  u  okrug,  koliko 
tijeh  cvjetova  ima  ko,  toliko  j^i^ta  vele  da  ce  se 
zeniti.  I.  Pavlovio.  1^.  Stojanovic.  —  h!i)  bijela 
bijega  na  celu  u  vola  Hi  kona  Hi  zeca.  \i.  Stoja- 
novic. isporedi  cvjetast  - —  3.  stane  u  kom  je  sto 
kad  cvate.  nim  se  kazuje  i  vrijeme.  a)  stane : 
aa)  u  pravom  smislu:  stane  u  kom  je  bi]ka  kad 
cvate.  liifka  moze  biti  zamijenena  mjestom  gdje  je 
(ispioredi  cvasti  i  cavtjeti) :  Visiie  i  krijese  kada 
su  u  cvijetu.  M.  Vetranic  2,  274.  Sazize  vinograd 
kad  je  u  cvijetu.  M.  Eadnic  17.  Uzeblo  voce  u 
cvijetu.  Vuk,  rjec.  809*.  —  bb)  u  prenesenom 
smislu :  stane  u  kom  je  sto  druga  kad  u  prene- 
senom smislu  cvate  jednaceci  se  s  bijkom ,  stane 
onako  u  kakvom  je  bilka  kad  cvate:  Zivote,  sada 
si  u  cvitu,  a  tudije  usahnes.  Transit  97.  Mladca 
u  cvijetu  hrabrenita.  J.  Kavaiiin  263.  Sto  u  sil- 
nom  sada  cvitu  silovitom  priti  svitu,  tom  u  krat- 
kom  jos  vrimenu  svit  zabaci  uspomenu.  V.  Dosen 
227.  Nenavidost  jer  na  svitu  sad  je  u  svom  tam- 
nom  cvitu.  181.  Zloce  matere  tvoje  nisu  dospile, 
nego  su  joS  u  cvitu.  A.  Kacic,  kor.  259.  i  s  rije- 
cima  zivot,  doba,  godine,  mladost,  djetiiistvo  u 
gen.,  s  kojima  cvijet  ne  pokazuje  nista  drugo 
nego  stane  onoga  sto  te  rijeei  znace,  a  dok  ono 
traje  moh  joste  sto  bivati  kao  i  napnjed.  mjesto 
samoga  gen.  dolazi  i  gen.  s  prijedl.  od.  Buduci 
u  najlipsem  cvitu  mladosti  svoje.  F.  Lastric,  test, 
ad.  56.  Ako  je  u  cvijetu  od  godista.  Besjede  kr. 
136.  Koji  ste  u  cvijetu  od  godi.sta  uaj}ep5ijeh. 
B.  Cucex-i  118.  Mladic  u  cvitu  svoje  dobi.  A.  To- 
mikovic 380.  Svi  uskrisiti  cemo  u  cvitu  dobe. 
P.  Eadovcic,  symb.  109.  Bi  nim  ova  stvar  nova 
...  da  jedna  djevojcica  .  .  .  u  c^^jetu  od  svoga 
zivota  potlaci  urese.  B.  Kasic,  per.  120.  Starci 
uskrsnuti  ce  u  onomu  cvitu  dobe  kojega  imase 
kad  bise  od  trideset  i  tri  lita.  I.  T.  Mrnavic,  ist. 
44.  Pak  u  cvitu  sve  mladosti  sa  svim  ovim  svit 
ostavi.  P.  Knezevic,  ziv.  38.  Da  je  u  cvitu  ditin- 
stva  nika  zlameiia  davao.  A.  Kanizli6 ,  kam.  2. 
Da  se  prestavio  u  cvijetu  od  zivota  svoga.  P. 
Petrovic,  seep.  22.  Snasla  ga  nagla  smrt  u  cvijetu 
ndadosti.  M.  Pavlinovic,  rad.  73.  Ostao  udovcem 
u  najjepsem  cvijetu  svoje  mladosti.  S.  l^jubisa, 
prip.  37.  —  tako  stane  covjecje,  koje  znaci  cvijet, 
Hzima  jedan  pisac  xvii  vijeka  i  za  sam  zivot: 
Cvit  svetih,  to  jest  zivot  svetih.  P.  Glavinic,  cvit  i. 

—  b)  stanem  kako  je  naprijed  kaze  se  i  vrijeme 
kad  slo  biva,  kad  se  hoee  da  kaze  da  sto  biva 
kad  je  sto  u  stanu  u  kom  cvate,  da  sto  biva  kad 


CVIJETA 


867 


CVIJETINOV16 


sto  cvate.  pokasujuei  na  taj  naein  vrijeme  stoji 
cvijet  u  akus.  s  prijedl.  u  Tcao  i  druge  rijeci  Tco- 
jima  se  kazuje  vrijeme.  U  cvijet  tve  dobi  gorku 
smrt  primiti.  N.  Dimitrovi6  25.  Da  li  ce  rastavit 
dusa  se  od  kosti  u  prvi  moje  cvit  uezrele  mla- 
dosti?  D.  Eanina  141.  Lubav,  s  kom  su  svaka 
dobra ,  u  najlipsi  cvit  mladosti  mene  s  ciidnom 
mom  radosti  za  se  obra.  115''.  Sad  me  u  cvijet 
mojijeh  dana  moja  zla  ces  davi.  I.  Kanavelic,  iv. 
190.  Mandajena  bjese  u  cvijet  svp  mladosti  ure- 
seua.  I.  V.  Buuic,  mand.  4.  U  ovi  cvit  od  nase 
dobi  pocimje  se  narav  micati  i  uzigati.  A.  Kadcic, 
bogosl.  '245.  Pridobivsi  jos  ii  cvit  mladosti  sve 
trpeze.  F.  Lastric,  svet.  130.  Koja  bi  u  ono  doba, 
u  najlijisi  cvit  od  mladosti  uiivati  mogao.  A.  Ka- 
nizlic,  fran.  147.  Da  vas  u  cvit  vase  mladosti  .  .  . 
na  dostojanstvo  kanouikata  iste  crkve  uzvelicase. 
J.  Banovac,  razg.  vii.  Zao  mi  je  da  pogiiies  u  naj- 
lipsi cvit  tvoje  mladosti.  F.  Radmau  19.  Ono  kre- 
posti  hristjauske,  kojijem  i  u  cvijet  tvojijeli  mla- 
dijeh  jeta  sivas  do  cuda.  D.  Mattel  vi.  (/rijeSkom 
u  jednoga  pisca  izreceno  na  taj  nacin  t^rijeine 
gdje  bi  trehalo  stane  (kao  pod  a,  hb.) ;  mose  biti 
da  sarn  pisac  nije  tako  napisao  nego  mii  pokva- 
reno  u  posnijem  prijepisu:  Oba  smo  u  cvit  od 
mladosti.  I.  Gundulic  174.  —  4.  menstruum,  zensko 
vrijeme,  praue,  pranica,  mjesecina.  U  cvitu  mi- 
secnomu,  kojemu  su  zene  podlozne.  A.  Ivadci6, 
bogosl.  157.  Ciniti  doci  zcni  cvit.  J.  Viadmirovic, 
lik.  21.  —  kad  je  holest  tada  je  bijeU  cvijet :  U 
vrime  od  tocja  zenskoga,  koje  reku  bill  cvit.  A. 
Kadcid,  bogosl.  503.  —  5.  vodeni  cvijet,  lepiric 
koji  {eti  iz  vode  izleti,  ephemera  vulgata  L.  G. 
Lazic  87.  Vuk,  rjec.  09-i.  J.  Pancii,  zool.  243.  K. 
Crnogorac,  zool.  131.  —  6.  ime  muskn,  xvi  vijeka, 
liyp-  od  Cvjetimii-.  Cvet  Predenic.  Mon.  Croat.  203. 

—  7.  ime  coin.  J.  Bogdanovic. 

CVIJETA,  /.  ime  zensko.  od  xv  Hi  xvi  vijeka, 
izmedti  rjecnika  u  Belinu  (Flora  320-')  i  Vulcovu. 
-ije-  je  kao  u  cvijet,  kod  kojega  vidi,  te  u  istoc- 
nom  govern  glasi  Gveta,  u  zapadnom  Cvlta.  Ak- 
cennt  se  mijena  u  voc.  sing.:  Ov'ijeto  (ist.  CvGto, 
xa2).  Cvito).  Postanem  je  hyp.  od  imena  koje  samo 
ne  dolazi  a  koje  je  moglo  biti  Cvjctimira,  kao 
musko  Cvjetimir,  koje  vidi.  Cvcta.  S.  Novakovic, 
pom.  112.  Cvijeta.  112.  Cvita.  M.  Marulic  258. 
Oj  ti  Cvoto,  lepo  cveco.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  339. 
isporedi  Cvijete. 

CVIJETAC,  cvijcca,  m.  dem.  cvijet.  xrii — xvi 
vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Da>ii<'icevi(.  Po- 
hvalami  vonLcaje  jako  krasnymi  cvcti,ci.  Stefan 
kr.  16.  Blagovonyhi  cvcttcL.  Sava  10.  Jako  pcela 
ott  vseht  krasnyilit  cvettci.  stbravt.  Glasnik  11, 
190.  Eajskimi  cvettci  ukrasivi.se  se.  Mon.  serb. 
570.  Procvasti  ce  liih  rast  od  zivota  vencem  i 
nib  glava  procvast  kicena  cvijecem.  P.  Zoranic 
51b.  ^ 

CVIJETAK,  cvijetka,  m.  hyp.  cvijet.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika}in.t(,  Belinu  (318''), 
Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Stidicevu  i  Viikovic. 

—  akcenat  se  mijena  u  voc.  sing.:  cvTjece,  i  gen. 
2)1-  •"  cvijetaka  (istoeno  cvStaka,  zapadno  cvitaka). 

—  a)  u  pravom  smishi :  U  cvitkn  rozice  ni  vidit 
taj  slava.  S.  Mencetic  28.  Vjencac  bez  cvitka  ru- 
mena.  69.  Nije  cvijetka  ni  zeleni.  M.  Vetrauic 
1,  15.  Po  svaku  kad  strann  cvijetak  im  opado, 
ter  erne  ostanu.  N.  Najeskovic  2,  129.  ('vijetkom 
ti  i  ruzicom  puti  jiorasli!  M.  Drzic  265.  Zi  ti 
licce,  kim  se  dicis  vec  ner  ovitkom  svp  livade. 
A.  Cubrauovic  160.  jS"osi  cvitak  dragojuba.  M.  Pe- 
legrinovic  191.  Kako  smokva  iz  sebe  mece  cvitke 
svoje.  Anton  Dalm. ,  apoc.  6,  13.  Tlaceci  ciatke 
s6e6ahu.  P.  Zoranic  ISt^.  Da  i  mi  po  ovoj  lijepoj 


strani  .  .  .  izbiramo  sred  zeleni  cvijetak  bijeli  i 
rumeni.  I.  Guudulii  70.  Resei  cvijetkom  na  li- 
vadi  krotkom  stadu  cola  ruda.  126.  Vile  prigiz- 
dave  zlatue  prame  cvijetkom  rese.  178.  Mirisna 
zeja  cvitak  otvorahu.  D.  Barakovio,  vil.  45.  Kako 
no  je  lijep  cvijetak  primaletiii  svakomu  drag  i 
ugodan.  M.  Divkovic, ,  bes.  148.  Cvitak  i  ruza  u 
livadi.  M.  Jerkovic  39.  Vidi  da  je  problidjela 
kako  no  .snijeg  od  planina,  ali  rusa  kako  bijola 
ali  cvijetak  od  cemina.  I.  V.  Bunie ,  mand.  16. 
Ako  je  cvitak  uvenuo.  A.  d.  Bella,  razgov.  231. 
Pristaje  li  nima  ona  a]ina,  oni  cvitak?  158.  l^u- 
bimo  cvitak,  jer  je  lip.  A.  Kanizlic,  bogo]ub.  121. 
U  ruci  joj  cvitak  od  ji]ana.  F.  Eadman  34.  U 
svoj  slavi  svojoj  nije  so  mogao  odjenuti  ni  ukra- 
siti  kao  jedan  od  ovi  cvetaka.  D.  Obr-adovi6,  ziv. 
84.  Ne  dopusta  mi  na  glavi  kose  urediti  i  cvit- 
kom,  prem  da  pojskim,  nakititi.  I.  Velikanovic, 
jirik.  16.  Pitomi  perivoji  poki'ivaju  nut  maglom 
tmastom  svu  razbludu  od  cvitaka  razlicijeh.  B. 
Cuceri  51.  Mi  smo  za  cvijctke ,  koji  vonu,  veie 
bajali  neg  za  krize.  349.  Bijeli  cvitak  dnrdice. 
M.  Katancic  50.  Cv'jetak  pado  od  narance.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  20.  Otpuhni  cv'jetak,  napij  se  vinca. 

1,  87.  A  za  fes  je  cv'jetak  udarila.  Nar.  pjes.  juk. 
141.  —  b)  nacinen,  navezen,  na^risan  (isporedi 
cvijet  pod  2) :  Po  kozi  od  zlata  mnogo  bi.so  cvi- 
tak novih.  B.  Krnarutic  8.  Stit  i  na  nem  slikovan 
cvitak.  A.  Kanizlic,  uzr.  9.  —  c)  u  prencsenom 
smishi  (isporedi  cvijet  pod  3) :  Ako  tko  pozre  lie 
usta  rumena,  more  rec,  cvitkom  zrc  koraja  cr- 
Jena.  S.  Mencetic  16.  Visiii  bog  da  svoj  raj  jos 
ve6ma  ure.si,  uze  nam  cvijetak  taj.  N.  Najeskovic 

2,  129.  Majka  kderci  tiho  pravi :  ti  si  cvijetak 
moj  gizdavi.  S.  Boba}evic  225.  A  sad  je  potamnil 
me  mladosti  cx^itak.  P.  ZoraniA  4^.  U  najprvi  ne- 
gove  i  moje  mladosti  cvitak.  5''.  Izgubivsi  ovi 
nebcski  cvijetak.  B.  Kasic,  per.  95.  Mnogi  na  n 
dojde  jad ,  veno  rumen  cvitak.  B.  Krnarutic  36. 
Cvitak  mill  djevicanstva.  J.  Kavanin  523.  Od  tri 
lita  mala  diva,  cvitak  rani,  sebe  istu  na  dar  bogu 
prikaziva.  A.  Kanizlic,  utoc.  707.  Jedan  bise  cvi- 
tak kalopere  po  imenu  Savo  kaludere.  A.  Kacic, 
razgov.  17.  Ako  neva}ali  judi  kad  kad  i  kazu  se 
da  srecno  procvetavaju ,  ali  ovaj  cvetak  skoro 
usice.  J.  Rajic,  pouc.  1,  13.  Desnica  ti  cvetkom 
cvala !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  147.  —  d)  svaka  izmedu 
onijeh  smokava.  koje^irrve  jjrispiju,  od  prvoga 
kola,  u  primorju.  B.  Sulek,  im.  48.  tal.  fico  fiore. 
isporedi  cvjetunica.  —  e)  parus  coeruleus.  na 
Bracu.  A.  Ostojic. 

CVIJETE,  /.  vidi  Cvijeta.  Na  liega  se  namiri 
lipa  Cvitc  ijrimorkina.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  14. 

CVIJETI,  cvijeti,  /.  ^j?.  dominica  palmarum. 
akcenat  kaki  je  u  nom.  laki  je  i  u  ace,  u  osta- 
lijeiii  je  oblicima  kakav  je  u  gen.  Od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Svetu  crkvu 
zaruci  na  cviti,  kuda  mu  malani  sterau  ajiiie, 
grane  i  cvitje.  I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  111.  Na  cvi- 
jeti na  ranilu.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  119.  —  u  nekih 
pisaca  2'roUoga  vijeka  u  muskom'  rodu:  Na  cvi- 
jete. S.  Margitic,  fala  184.  Pripovijedaiie  na  cvite. 
J.  Banovac ,  prip.  66.  Koji  na  cvite  slavno  pri- 
mise  Isusa.  F.  Lastric,  svet.  65. 

CVi.JETICE,  n.  vidi  kod  cvijeoice. 

OVIJETIC,  «(.,  prczime,  po  materi  Cmjeti,  od 
xvii  vijeka.  Cvijetic.  Starine  11 ,  125.  Cvetic. 
Sem.  srb.  1881.  350. 

CVIJETIN,  )H.  ime  muHko.  Od  Cvijeto.  dolazi 
i  prije  nasega  vremena,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  Cvetint.  S.  Novakovic,  pom.  112. 

CVIJETINOVIC,  H8.  prezime,  po  ocu  Cvijetinu. 
Jovan  Cvetinovid.   Bud.  spom.  glas.  11.  4,  12.  13. 


CVIJETO 


8G8 


CVILA 


CVIJETO,  m.  ime  musko.  samo  u  Belinu  rjei- 
niku  (I'^Ionis  320ft).  2'ostanem  luip.  od  Cvjetimir. 
akcciiat  sc  mijena  «  voc:  Cvljcto. 

1.  CVIJE'l'OVIU ,  m.  presimc  i  ime  selima.  od 
Cvijoto.  (i)  jiresime,  xvi  vijeka.  Marina  Cvitoviia. 
Moil,  oroat.  310.  Cvitoviia.  Stai-ino  11,  102.  — 
h)  selo  u  Busni  blisii  Jajca.  Modu  Da}evcoiu  i 
,C'vietovi6eiii'.  Zomjop.  bos.  21.  Cvitovic.  Schem. 
bos.  ISUi.  'lit.  je  li  i  nemu  akcenat  kakav  je  2»'es- 
iiiienu ,  7ie  sna  se  za  cijclo.  isporedi  Cv'ijetovic. 

2.  CVIJETOYIO,  m.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
hlisu  Sluna.  sapadnijem  govorom  Cvitovi6.  Schom. 
segn.  1871.  5G.  Kazdje}.  19.  Cvitovi6.  V.  Arsoni- 
jevi6. 

CVIJIG,  m.  presime,  po  matcri  Hi  po  ecu,  Cviji 
(vidi  Cvija).  Jovo  Cvijic.  Nar.  pjes.  petr.  1,  351. 
Cvojic.  Plot.  sab.  mag.  24.  Eat  344.  393.  Sein. 
srb.  1881.  350. 

CVIJIN,  adj.  sto  iM-ipiada  Cviji,  covjeku  toga 
imma  (vidi  Cvija).  Devojka  da  budo  Cvejiua.  Prot. 
§ab.  mag.  115. 

CVIJO,  i»,  ime  musko,  hyp.  od  Cvjetimir.  do- 
lazi  i  pirije  nascga  vremena,  ismedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  -I-  je  u  juznom  i  gapadnom  govoru  od 
staroga  5 ,  mjesto  eega  je  u  istocnom  e.  Akcenat 
se  mijena  u  voc. :  Cvijo.  ,Cveo'.  S.  Novakovic, 
pom.  112.  ,Cvio'.  112.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  76. 

CVIJO  VIC,  m.  presime,  po  ocu  Cviju.  u  nase 
vrijeme.  Eat  240. 

1.  CVIK,  m.  kisela  suriitka.  u  Srbiji.  u  I^c- 
skovcu.  M.  Durovii.  postanem.  od  korijena  od 
koga  je  cvicati,  kao  i  ciknuti  (pod  4)  i  elk  (pod 
3,  b),  koje  vidi. 

2.  CVIK,  kao  uzvik,  met  od  rijeci  cvika.  Cvik, 
cvik,  cvik,  moja  tanka  cvika    Jacke  223. 

1.  CVIIiA,  /.  vidi  cvek.  u  ttgarskih  Rrvata. 
Moja  tanka  cvika  do  pluga.  Jacke  323.  Tanke 
cvike  ja  naciiiam.  223. 

2.  CVIKA,  /.  vidi  cika.  isporedi  cvicati.  u  jed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka.  Cvika  i  piska  liih 
(pilica)  ustane.  D.  Eapic  465. 

CVIL,  m.  lamentatio,  dolor,  lacrimae,  stridor. 
Od  XVI  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Belinu  (luctus 
561a)  i  Stuiicevu  (ejulatus).  Korijen  vidi  kod  cvi- 
}eti.  —  a)  vika ,  kakva  je  kad  tko  cvili ,  vika  od 
ialosti,  od  jada,  kao  piska.  Sada  tvoriti  vidim 
te  gorki  evil.  N.  Dimitrovic  30.  Prikloni  usi  tvoje 
da  cujes  grozni  evil.  M.  Drzic  10.  Mnoge  custe 
moje  cvile.  D.  Zlataric  S"".  Ako  taj  za  Orestom 
tvoris  evil.  261^.  Koje  uzdahe,  jaoh,  i  koje  tuzbe 
i  cvile  cuti  ima  povjctarce  s  nobcsima?  I  Gun- 
dulic  8.  Ah,  blazeni  da  su  uzdasi !  ah,  cestiti  da  su 
cvili,  placi  srecni,  slatci  i  mili !  GO.  Z  glasa  moga 
c\'ila,  puna  placna  nepokoja,  k  mojoj  puti  kos  je 
moja  zestoko  se  prilepila.  203.  Tad  toliko  plakat" 
uze  .  . .  tuziii  starac,  da  ga  suze  oslijepise  s  grozna 
cvila.  378.  Dovo}e  grisnikov  cvili  evil,  kill  Jubka 
strili  stril.  D.  Barakovic,  vil.  310.  Tuzbenim  cvi- 
loni  pomagat  pusti  me.  I.  T.  Mrnavic,  osm.  92. 
Vapaj,  uzdali,  suze,  plac  i  evil  moj.  M.  Jerkovic, 
19.  Oprosti  mojoj  viT,  ako  kad  ne  pisu,  jer  hoce 
sad  moj  evil  pojuce  da  tisu.  I.  Ivanisevic  280. 
Strana  cijee  Rakele  lijepe  cvila  glasovita.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  151.  Xe  jadajte,  no  placite,  .  .  .  neg 
se  u  sreu  samirite  i  pustite  gorko  cvile.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  197.  Ma  se  obazri  na  liihove  Jute  jade, 
na  riihove  cvile  i  place.  V.  Andriasi,  put.  220. 
Jedni  teku  gorku  u  v.aju,  kriju  se  druzi  tesku  u 
cvilu.  B.  Bettera,  or.  25.  Suzo  grozne  .  .  .  brzo 
i  evil  uzbudise  iz  srdacca  u  uzdahu.  I.  V.  Buuic, 
mand.  9.  Zaman  ga  iste§  odi,  gdi  je  mjesto  cvUu 


i  vaju.  I.  Draiii  42.  Ona  su  svej  dostojna  groz- 
nijeh  suza  plaina  cvila.  A.  Vitajii,  ost.  215.  Vabei 
na  svojo  evilo  jilaninkii'ie  liitre  vile.  J.  Kavanin 
195.  Kad  izmedu  placa  i  cvila  spomenem  se  sto 
sam  bila.  I.  Dordie ,  mand.  9.  Druze  mili  moga 
cvila  pokornoga.  35.  Na  molbe  inojo  gaui  so, 
umoli  se  cvilu  momu.  I.  Dordid,  salt.  475.  Uz- 
dasi, jauci  i  cvili.  M.  Lekusic  98.  Nijo  od  cvila 
i  od  pkica  Iiasno.  A.  Kanizlii,  voi.  86.  Uslisi  koji 
god  tuzni  glas,  koji  god  evil.  D.  Mattel  324.  Ah, 
koje  cvilo  i  uzdalie  no  podrijo  sreo  ovo  i  upravi 
k  ncbesim!  45.  Muhanioda  evil  i  srzba.  J.  Krm- 
potii,  kat.  56.  Sto  si  ti  tako  u  cvilu  i  porazoiiu 
iiepomicno  zasjola?  A.  Kalic  533.  jad  moze  biti 
i  od  (ubavi  a  vika  i  od  takoga  jada:  Strah  i 
suzo  .  .  .  }uben  evil  i  uzo.  D.  Barakovi6,  vil.  22. 
—  b)  od  radi'te,  koja  jc  naprijed,  jnxlazi  znadene 
na  stane  n  koin  se  radi,  te  se  rijecju  kaSe  du- 
sevno  stane  u  koin  jc  tko  kad  cvili,  kao  zalost, 
jad.  Koji  bi  prijal  evil,  da  slisi  zojni  plaeV  S. 
Mencetic  6.  I  drugi  prijati  bude  jad  i  gork  evil. 
N.  Dimitrovic  31.  Smrt  .se  pribli^a,  .  .  .  ctil  si, 
cul  i  vidil ,  kolicijem  jes  ne  uoz  i  ne  mac  zadal 
evil.  34.  Da  moz'  ti  sada  vidit  moj  gorki  evil. 
N.  Najeskovic  2,  101.  Kad  no  mi  evil  zada  ]u- 
vena  poraza.  H.  Lucid  203.  Tko  bi  mnil,  angeoski 
da  obraz  u  sebi  nosi  evil  i  smrtiii  poraz?  M. 
Drzic  20.  Gorci  te  cvili  srjetali!  95.  Ne  moze 
evil  se  red  da  ima  tao  s  [ubavi  ona.  D.  Eaiiina 
19.  Uzmnazav  meni  evil.  S.  Bobajevid  219.  Da 
bi  hotili  sva  usta  otvorit  hotedi  govovit  paklene 
muke  evil,  bote  se  umorit  i  redi  maiii  dil.  D. 
Barakovid,  vil.  317.  Cvil  u  sreu  gresnu  cuju  i 
s  nebesa  milos  jirose.  J.  Palmotid,  dubr.  9.  Sam 
se  Petar  obzirase  pun  zalosti  tuge  i  cvila.  A. 
Vitajic,  ost.  109.  Ja  sam  s  gorcijeh  niuka  tuzan, 
ubog  i  pun  cvila.  I.  Dordid,  salt.  228.  tako  stane 
moze  biti  i  gd  Jubavi:  Ucini  mlados  sva  da  juven 
prija  evil.  S.  Meiicetid  14.  Za  c  mene  juven  cvil 
ne  pusta  dan  i  nod.  N.  Najeskovid  2,  59.  Da  prije 
dod  budu ,  moj  evijete ,  u  tvoj  kril ,  neka  ved  u 
trudu  ne  patim  Juven  evil.  85.  Vik  da  tvoj  Juven 
cvil  pokoja  ne  ima.  D.  Kaiiina  42.  • —  cj  sto  se 
i  pilacc  kad  se  cvili,  dolazi  cvil  i  za  suze:  Svak 
cas  grijeha  rad  roniiu  )ilac  i  gork  cvil.  N.  Dimi- 
trovic 79.  Dvoja  mojenja  .  .  .  prid  ovijem  mi  koja 
spravismo  ronod  cvil.  95.  Smeten  jos  uzdise  i  za- 
losne  roni  cvile.  J.  Palmotid,  dubr.  44.  muze  mtc 
biti  dodano  ,od  suza';  Grozne  od  suza  roni  cvile, 
jauce,  place  i  uzdise.  J.  Palmotid,  dubr.  160. 
moze  biti  i  od  radosti,  veseo :  Kako  jasno  razve- 
drise  sve  gizdavo  rajsko  lice!  u  veselu  cvilu  .  .  . 
izgrlise  bradu  mUu.  J.  Palmotid ,  dubr.  200.  — • 
d)  skripa.  u  jednoga  pisca  nascga  vremena.  is- 
poredi eiajeti.  Ocjel  pili,  zrak  uz  ostar  cvili, 
s  cvila  groza  spopada  i  prave,  tek  li  ue  ce  osu- 
dene  glave.  Osvet.  4,  63.  —  e)  slika  radi  ii  jed- 
noga pisca  xvii  vijeka  sa  ije  mjesto  i  (vidi  i  kod 
cvijeti):  Obje  pune  placa  i  evijela  od  zalosti  od 
velike  niz  postena  lica  bijela  prolijevahu  suza 
rike.  D.  Palmotid,  christ.  34.  tako  jos  u  jednoga 
istoga  vijeka,  ali  u  poznijem  prijepisu :  S  grozna 
evijela.  I.  Guiidulic  378.  i  u  nase  vrijeme  gri- 
jeskom  u  iiekih  2>isaca,  koji  misle  da  je  i  po  za- 
padnom  govoru:  U  krvavu  ovijelu.  Osvet.  1,  74. 
Na  sreu  evijel  zauzbija.  2,  7. 

CVILA,  /.  lamentatio.  vidi  c\'il  pod  a.  Od  xvii 
vijeka.  Cvilu  to  mi  cvijase^drobna  ptica  lasto- 
vica.  D.  Barakovid,  vil.  197.  Sto  uzi-ok  bi  od  cvile 
iioizrecene  u  ovom  gradu?  J.  Jva.vainu  104.  Cvilu 
ti  mi  evijahu  dvije  ptice  lastovice.  Nar.  pjes.  bog. 
129.  —  grijcskom  .'la  ije  mjesto  i  u  jednoga  pisca 
X>rosloga  vijeka,  koji  je  pisao  zapadnijem  govo- 
rom a  pjesme  vm  nastampane  juznijem  m  nase 


CVILAN 


869 


CVI^iETI 


vrijeme,  pa  izdavaci  mislill  da  i  toj  rrjeci  pri- 
pada  71  juznom  govoru  ije :  Kolika  ce  cut  se  evi- 
jela!  J.  Kavanin  564. 

CVILAN,  cvilna,  adj.  miser,  miserabilis,  jadan. 
Od  XVI  i-ijeka,  izmedii  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(maestus,  maerore  confectus).  —  a)  o  ce^adetu  i 
zhnncetu:  Tko  moze  na  svijeti  od  cvilne  kosute 
S^rozni  plac  izrijeti?  M.  Vetranie  1,88.  Stase  prid 
kriz  mati  cvilna.  M.  Alborti  422.  Cviino  ]ube.  J. 
Kavanin  222.  —  h)  0  radni ,  stanu.  dogadaju, 
uremenu  ltd.:  Iz  cvilnoga  rasutja  raskoga  i  bo- 
sanskoga.  I.  T.  Mruavic,  osm.  4.  Cvilui  umor.  J. 
Kavanin  45.  Cviini  prikaz.  177.  Neka  odtle  tebi 
objavi  .  .  .  cvilne  glase  svojih  muka.  ,S91.  Cviini 
uzrok  me  nesrjeee.  395.  Jaka  tru.sa  i  pozega  cviino 
Jeto.  317.  —  c)  adv.  cvflno,  mi.sere,  mi.serabiliter  : 
Kada  dnsu  skodit  bade  i  nu  izgubi  veoma  cviino. 
J.  Kavanin  389.  Kad  na  bunar  pospjesiva  (sud), 
gdjo  se  cviino  i  razbiva.  41.  Vrgoste  ga  cviino. 
565. 

CVILBA,  /.  vidi  evil  pod  a.  u  nasc  vrijeme  u 
IJalmaciji  i  u  Srbiji  olco  I^esTcovca.  Stade  cvilba. 
M,  Pavlinovic.  Necuvena  jo  cvilba  bila  jio  zemji 
od  Turaka.  M.  Durovic. 

CVILlfi,  m.  prezimc  u  nase  vrijeme.  D.  Avra- 
movic,  sv,  gora  196. 

CVILIH,  ni.  pannus  bilix,  uem.  zwillich.  u  rjec- 
nicima  Bjelostijencei'U  (sabanum)  i  JainbreSicevu 
(.sabanum). 

CVILIKIVATI,  cvilikujem,  impf.  vidi  cvijeti. 
u  nase  vrijeme.  Sve  djevojke  juto  cvilikuju.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  28.  !^juto  placu,  jadno  cviliknju.  29. 
Cviliknju  kajno  kukavice.  139.  Pod  jolom  juto 
cvilikuje ,  cvilikuje  nagorkina  vila.  295.  Medu 
nima  cvilikuje  Jana.  431. 

CVILIN,  »».  selo  u  Hercegovini  u  olcrugu  mo- 
starslcom ,  kotaru  focand-om.  Statist.  112.  A  na 
ruke  vojevodi  Eadu  po  imonu  od  Cviliua  Eadu. 
Nar.  pjes.  petr.  3,  479. 

CVILINO,  n.  hrdo  kod  Prizrcna  xiv  vijeka.  ali 
nominativu  nema  pofvrde.  iyxiredi  Cvilin.  —  Do 
Cvilina.  Glasnik  15,  271.  Na  vrtLt  Cviliua.  282. 
Danicic  3,  446. 

CVILIV,  adj.  gemebundus.  .samo  u  Stulicevu 
rjeiniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno  (aa  znacenem 
icoje  jc  stav{eno). 

CVILNUTI,  cv'ilnem,  })f.  lamentari,  grunnire. 
yoeori  se  o  celadetu  kao  poceti  cvi{e.ti,  zacvi]eti, 
i  o  prasetu  kao  guritnuti.  u  Srbiji  u  I^^eskovcu. 
TJvati  prase  za  uho,  prase  ovilnu.  M.  Durovic. 
CVILOVAN,  cvilovna,  adj.  subans,  bucovan. 
naiitu  u  Vukovu  rjecniku:  n.  p.  krmaca.  isporcdi 
cvolati  se. 

CVILOVATI,  cvllujem,  impf.  vidi  cvijeti.  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu. 
Ca  mi  tako  cvilujes,  stara  majko  Ivanova?  D. 
Barakovic,  vil.  198.  Druzih  ces  na  straiiu  vidit 
da  cviluju.  1.  T.  Mrnavio,  osm.  154.  Smrtnimi 
ranami  praveduik  cviluje.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  185. 
Tvoja  majka  cviluje  kako  zmija  u^proc'jcpu,  za- 
losna  gospoja.  Nar.  pjes.  bog.  79.  Sto  ti  cvilis  ? 
ka  ti  je  nevoJaV  Nevo)a  je  meni  cvilovati.  Nar. 
pjes.  ist.  1,  16. 

CVIL,  m.  vidi  evil,  samo  u  jednoga  plsca  xvii 
vijeka.  Jauci  i  cviji.  P.  B.  Baksic  123. 

CVil^ANIK,  m.  dno  u  cjevuaku,  na  koji  se 
sucu  cijevi.  u  Srbiji.  Kad  se  koja  cijev  nasuce, 
ostavja  se  doje  u  cvijanik.  M.  Ruzicic. 

CVi^jEi\'E,  n.  a)  lamentatio.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  ii  Mikalinu:  fletus,  jjloratus,  ge- 
mitus,  luctus,  planctus;  n  Belinu:  luctus  (oGlh) ; 


u  Bjelostijencevii:  fletus;  u  Jambresiievu:  eju- 
latio;  u  Stulicevu:  gemitus,  ejulatus,  luctus;  u 
VuMvu:  lamentatio.  isporedi  cvijeti.  Koga  mati 
nasadsi  tako  mrtva  ciiiase  prezmerno  tuzenje  i 
cvilonje.  Transit  274.  Ako  jes  tko  jubi ,  cvijenje 
i  zeju  tac  zaman  ne  gubi,  kako  ju  gubju  ja  i 
moje  srdacce.  S.  Mencetic  105.  Slavic  tuzno  cvi- 
jenje svrne  u  .  .  .  milo  spivanje.  D.  Drzic  361.  Ne 
gleda  cvijenje,  ne  gleda  placan  glas.  M.  Vetranie 

1,  5.  Trud  i  jad  i  cvijenja  mnoga  patimo  grijeha 
rad  rodjaka  prvoga.  N.  Dimitrovic  52.  Ako  ne- 
pokoj  i  nase  cvijenje  na  tvoje,  boze  moj,  trebuje 
svecenje.  N.  Dimitrovic  83.  Za  moje  sgrijeseiie 
izgubih  vil  lieku  a  stekoh  cvijeiie.  N.  Najeskovic 

2,  49.  Tko  bi  mogal  .  .  .  srecu  ne  kleti  u  tomem 
cvijenjuV  P.  Hektorovio  73.  Dosti  toga  bud'  cvi- 
jenja cica  moga  razdijenja.  94.  .^to  je  toj  cvijenje? 
M.  Drzic  116.  Smili  se  na  moje  cvijenje  s  uz- 
dasi.  S.  Bobajevii  210.  Video  procinis  jadovno 
cvijenje.  P.  Zoranic  73.  Bez  uzroka  ne  6e  bit' 
cvijenje  toj  cemerno.  I.  Gundulic  8.  Tko  zna,  da 
ju  ne  primoze  nijemo  pismo  na  smijene,  sto  uci- 
nit'  vijek  ne  moze  grozno  i  tuzno  me  cvijeiie? 
255.  Zalosno  cvijeiie  u  smrt  gospe  Marije  Kalan- 
drice.  263.  Oni  ju  s  postenjem  mnogim  zakopase 
i  z  jadnim  cvilenjem.  B.  Krnarutic  41.  Pun  bo- 
lesti  i  cvijena.  I.  Kanavelio,  iv.  517.  Svrlia  pr- 
voga cvijenja.  I.  V.  Bunic,  mad.  13.  U  cvijeiiu 
mom  naprijeda  vidte  kako  pocne  s  mala  tko  god 
srne  .  .  .  sred  propasti.  I.  Dordic,  mand.  17.  Vi§ni 
(^acko,  jur  se  gani  na  cvijeiia  glas  nasega.  I.  Dor- 
dic, ben.  210.  Cuj  sinova  tvojih  cvileiie.  A.  Ka- 
nizlic,  utoo.  739.  Zelis  li  grihe  plakati  sreanim 
cvileiiem?  A.  J.  Knezovic  xxxv.  Pomaiikao  je  ii 
muci  zivot  moj  i  godine  moje  u  cvijoiiu  (in  ge- 
mitibus).  F.  Lastric,  svet.  28.  —  b)  grunnitus, 
gurikane.  samo  u  Bjelostijcncevu  rjecniku.  is^JO- 
redi  cvijeti  i  cicati. 

CVIJETI,  cvilim,  impf.  lamentari,  strepere, 
stridere ,  grunnire.  —  -je-  je  M  juznom  govoru 
mjesto  staroga  -le-,  mjesto  cegajc  u  istoinom  -le-, 
u  zapadnom  -li- ;  ali  se  sa  -li-  nalazi  dosta  cesto 
i  u  pisaca  koji  su  pisali  juznijem  govorom,  kao 
i  druge  take  rijeci.  —  Dolazi  od  xv  vijeka  (vidi 
primjer  iz  3Ion.  croat.) ,  izmedu  rjecnika  u  Mi- 
kalinu: cviliti,  flere,  lacrimare,  fletum  facore, 
vagire;  ii  Belinu:  cviliti,  doplorare,  flere  (423''. 
561=');  u  Bjelostijencevu:  cviliti,  grunnire,  stri- 
dere, flere;  «  Jambresicevu:  cvilim,  ejulo;  u  Vol- 
tigijinu:  cviliti,  weineu;  u  Stulicevu:  cviliti,  lu- 
gere,  plorare,  suspirare,  singultus  edere;  u  Vu- 
kovu :  cvijeti ,  lamentari.  —  Mjesto  sadasiiega 
-Je-  u  juznom  govoru  nalazi  se  xvii  vijeka  -Ije- 
(vidi  u  pirimjeru  I.  Gundulica).  —  Mjesto  obic- 
nof/a  imperf.  cvijah,  ima  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  i  drugi  po  zapadnom  govoru  cvilili  (Jed- 
nom  se  prigodi,  onaj  vil  .  .  .  sve  cedo  juveno  zgu- 
bila  da  bise,  rad  koga  svrseno  u  srcii  cvilise.  D. 
Kaiiina  59b),  ^  prosloga  vijeka  u  jednoga  pisca 
i  cvilijah  (vidi  da^e  pod  1 ,  b.).  —  Mjesto  cvi 
nalazi  se  u  nekih  pisaca  i  cvije  (vidi  dale  pod  3). 

1.  lamentari,  vikati  kao  pistati  od  zalosti,  od 
jada,  od  hake  god  nevoje.  u  pravom  smislu  cvili 
cejade,  u  prenesenom  i  sto  se  mjesto  nega  rece, 
srce  mu,  oci,  dusa,  mjesto,  zemja ;  takoder  u  pre- 
nesenom smislx^  i  nebo,  vjera,  i  zivotina  i  drugo  sto. 

a.  neprelazno:  a)  bez  znatnijega  cega  cim  bi  se 
poblize  odredivalo  znacene :  Nacese  cviliti.  Mon. 
Croat.  155.  Svak  od  liih  cvijase.  M.  Marulic  88. 
Dusa  k  tebi  cvili.  216.  Da  grozno  ne  cvili  me 
zejno  srdacce.  S.  Mencetic  8.  Ne  bi  evilile  placne 
oci  moje.  D.  Drzic  425.  Da  ne  bi  (srdasce)  ja- 
dovno i  grozno  cvililo.  M.  Vetranie  1 ,  3.  Da 
bismo  .  .  za  grijeli  cvilili.  N.  Dimitrovic  36.  Im'o 


CVI^KTl 


870 


CVI^^ETI 


bi  .  .  velrui  rad  zloba  srdaScem  cviliti.  49.  Mno- 
krat  suzami  cvilit'  mo  ufiiie.  N.  Na)e§kovi6  1,  159. 
Mramor  i  kanii  i  suli  dub  od  goro  ovilil  bi  su- 
zami, cviliti  da  moio.  1,  237.  Da  voco  nobog  ja 
no  cvilim  oompnio.  2,  40.  Probud'  so,  gospojo,  da 
fiujoS,  tvoj  sluga  jadovuo  gdi  cvili  od  jada  i  tuga. 
2,  4l>.  Svaki  uas  cvili  od  muko  i  truda.  2,  88.  Ja 
cijonim ,  nobesa  sa  svijomi  zvijezdami  radi  no 
uresa  da  cvile  suzami.  2,  134.  Koji  cvilito  u  ognu 
}uvenom.  M.  Drzi6  4.  Ti  me  izgubi ;  tijom  cvili 
i  tuzi.  465.  Nomilo  cvileci  poteco  k  matori  na 
krilo.  D.  Kaiiina  7^>.  Nitko  miiu  nikadar  no  cvili 
kruto  ta6.  19.  Vladat'  nitko  se  no  daj  zlim  ?.o]ami, 
ako  ie  a  suzami  da  ))aka  ne  cvili.  109.  Od  tuga, 
ke  oci  uio  silo  da  zejno  tebe  rad  u  placu  sve 
cvile.  ISC'.  Pojom  budu  hodit,  ter  na  lazno  cvilit 
pod  jelom  zelenom.  P.  Zoranic  24.  Paval  cvileci 
1  pocalcci  se  o  Korintijani.  S.  Budinid,  sum.  89. 
Nijesi  tvrda  stijena,  da  od  gresnika,  koji  cvili, 
pokajana  i  skrusena  molitvu  ne  6es  cuti.  I.  Gun- 
dulic  250.  Ako  jutoj  u  boljezni  ikad  cvilje  ti  do 
sada.  272.  Cici,  place,  cvili  i  tuzi  jak  grlica.  457. 
Mole6i  i  cviledi.  M.  Jerkovic  S.  Slavic  s  labutovi 
ne  poju  neg  cvile.  I.  Ivanisevic  14.  Majke  placu, 
oci  cvile.  P.  Kanavelic,  dubr.  9.  Svijeli  pomagat, 
koji  cvile.  D.  Palmotic,  christ.  403.  Bolne  cvile 
fie  druzico.  B.  Bcttera,  or.  15.  Od  cesa  ne  imamo 
se  maiie  cuditi,  neg  cviliti.  M.  Bijankovid  24. 
K  tebi  uzdisemo  cvileci  i  placuci.  L.  Terzic  279. 
Cvili,  place.  I.  V.  Bunie,  mand.  9.  Uzdise  za  to 
i  cvili.  A.  Vitajid.  ost.  13.  Covjek  cvili,  kad  je 
ubio  druga.  J.  Kavaiiin  77.  Strane ,  .  .  .  ko  pod 
turskim  batom  cvile.  87.  Kad  je  sladko  tac  cvi- 
liti. I.  Dordic,  mand.  94.  CviJi  zalosna  majka. 
A.  d.  Bella,  razgov.  205.  Krajestvo  .  .  .  cvili  za- 
robleno  .  .  .  od  tri  sta  biizu  godina.  F.  Lastrid, 
test.  m.  U  kojo  svo  vrime  cvijase  zalosno  pleme 
Jusko.  369.  Koji  (gradovi)  pod  turskim  jarmom 
cvile.  A.  Kanizlid ,  utoc.  369.  Uzdisuci  i  cviledi 
kazivao  je.  A.  Kaniilid,  kam.  140.  Luto  cvili,  pak 
'vako  govori.  A.  J.  Kuezovid  15.  Koliko  do  cvi- 
liti sinovi  i  kderi,  kada  se  budu  rastati  od  dobrih 
svojih  rodite)a?  D.  Rapid  8.  Smirite  se  jeduom, 
duse !  ne  cvilite  vise.  Besjede  kr.  79.  Ne  moj 
cviliti  za  sto  si  ubog.  M.  Zoricid,  osm.  108.  Puk 
prid  krajem  moled  cvili :  prosti  sinu,  oce !  V.  Do- 
sen  222.  Kako  cvile,  do  neba  se  cuje.  A.  Kacid, 
razgov.  28.  Niovi  roditeji  cvile  i  placu.  M.  Do- 
bretic  501.  Onomu  siromahu,  koji  prid  tobom 
cvili.  D.  Mattel  181.  Plakat  des  ondi  i  cviliti  a 
on  ce  se  tvojijem  suzam  rugat.  B.  Cuceri  50.  Na 
takvi  nacin  da  bi  .  .  .  vira  pod  nogama  cvilila. 
A.  Tomikovid  174.  Koja  je  koris  da  cvile  crkov- 
naci  oko  bozijeh  otara  radi  Juckijeh  opacina?  A. 
Kalid  586.  Cvili,  tuzi  gizdava  devojka.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  425.  Ako  cvili,  jest  joj  za  nevoju.  1,  478. 
Cvili  Milos  kako  }uta  guja,  jer  se  Milos  nije  na- 
ucio  podnositi  muku  i  nevo}u.  2,  245.  I^wto  cvili, 
do  boga  se  cuje.  4,  208.  Procvilio  suzaii  Milutine 
u  tavnici  bana  Zadi'anina,  gorko  cvili  devet  go- 
dinica.  3,  403.  Nesto  cvili  u  Stambolu  gradu;  da  V 
je  guja,  da  F  je  vila  b'jela?  2,  319.  Te  on  cvili 
jutrom  i  vecerom ,  dosadio  studenu  kamenu ,  a 
nekrao  li  caru  Sulejnnanu.  2,  320.  S  toga  cvilim, 
nide  se  ne  tjesim.  3,  73.  A  kad  pasa  osta  bez 
ociju,  cvili  pasa  kako  lastavica.  3,  76.  Uze  Mijat 
trostruku  kangiju,  sve  hajduke  I'edom  udarai5e, 
oni  cvile  kao  gorske  vile.  3,  435.  Vi  pijete  i  po- 
pijevatc,  sirotiiia  u  nevoji  cvili.  4,  179.  Loznica 
nam  u  nevoji  cvili.  4,  249.  Cvijela  je  od  raja  de- 
vojka, sve  od  raja  do  pakleni  vi'ata.  Nar.  pjes. 
kras.  1,  117.  Cvili,  place  sirota  divojka.  Nar.  pjes. 
ist.  1,  16.  Dusa  place,  dusa  cvili.  6,  4.  Jer  de  iz- 
baviti  ubogoga,  koji  cvili.  D.  Danicic,  psal.  72,  12. 


—  h)  s  instr.  i  prijedl.  za,  kad  se  hoie  da  kaie 
da  Iko  cvili  zeleei  koga  Hi  Ho,  a  to  mo'e  biti  i 
ccjade  umrlu:  Za  nianom  ne  cvili.  M.  Marulid 
176.  Za  kojim  cviliti  usilno  meni  jes.  S.  Mencotid 
165.  Za  tvojnm  lipotom  meni  jo  svo  cvilit.  153. 
Da  se  razdilim  u  taj  cas  zivotom,  da  vode  no 
cvilim  za  tvojom  Ijepotom.  N.  Na]eSkovid  2,  41. 
Jer  demo  do  umora  za  tobom  cviliti.  P.  Ilekto- 
rovid  62.  Pravo  ni,  toga  da  ne  zri  tva  vira,  za 
tobom  ki  cvili,  uzdi§e  i  umira.  D.  Kanina  94. 
Kodni  tvoj,  koga  ti  sve  plades  u  suze,  .  .  .  reg 
bi,  da  s  neba  zgar  svo  veli:  mill  moj,  za  mnome 
no  cvili  ni  suzi  tolikoj.  llSli.  Za  sinovim  majke 
cvile.  I.  Gundulid  517.  Slijediti  tvu  Ijepotu,  za 
kom  cvili  ncbo,  zemja,  voda  i  more,  i  smrt  ista. 
267.  Do  groba  cviliti  za  svinia.  P.  Vitezovie,  odi|. 
46.  Luto  cvilec  za  bratom  Andrijom.  Nar.  pjes. 
juk.  51.  —  c)  s  akus.  i  prijedl.  na,  kad  se  hoce 
da  kase  na  koga  je  sao  otiome  sto  cvili,  na  koga 
zaleii  Hi  zalcci  se  cvili:  Djaval  pakljeni,  na  koga 
cvilim  ja.  M.  Vetranid  1,  228.  Tuz'  se  sam  na  sebe 
i  na  tvu  sredu  evil'.  M.  Bunid  43.  Ne  placite 
zarad  mene,  na  vas  iste  ved  cvilite.  P.  Knezevid, 
muka  36.  Nit'  za  cudo  nek  ne  bude  sto  na  takve 
cvilim  }ude.  V.  Dosen  66.  —  d)  s  akus.  i  prijedl. 
u,  kad  se  hoce  da  kase  u  sto  tko  kao  isliva  svoju 
zalost  cvileci,  a  to  je  pjesma,  plac,  suze:  Slisaje  tu 
pticu  u  pjesan  gdi  cvili.  M.  Vetranid  1,  3.  Gi'oz- 
nije  cvileci  u  pjesni  u  mojo.  1,  104.  Ne  moj  se 
.  cuditi  da  cvilim  u  pjesni.  N.  Najeskovid  2,  51. 
Cviledi  u  suze  proklinah  smrt  priku  koja  mi  tac 
uze  razgovor  i  diku.  2.  109.  Bez  tebe  po  vas  dan 
i  svu  nod  sve  vile  u  cudan  plac  jedan  zestoko 
sve  cvile.  D.  Ranina  133''. 

b.  prelasno :  a)  objekat  sam  evil  Hi  cvila :  Cvilu 
to  mi  cvi]ase  drobna  ptica  lastovica.  D.  Bara- 
kovid,  vil.  197.  Po  komu  dovoje  grisnikov  cvili 
evil.  310.  Cvilu  ti  mi  cvijahu  dvijo  ptice  lasto- 
vice.  Nar.  pjes.  bog.  129.  —  b)  objekat  za  kirn 
Hi  sa  cim  zali  onaj  koji  cvili.  Hi  koga  Hi  sto 
zali,  Hi  kako  zlo,  koje  zalost  zadaje,  te  zali  sto 
se  dogodilo.  Cvili  jos  u  jadu  razliku  gospodu.  M. 
'Vetranid  2,  56.  Jur  pojah  i  cvilih  razmirje,  rat 
i  boj ,  kojim  se  nadilili  kroz  juven  nepokoj.  80''. 
Podu  moj  cvilit'  vaj.  D.  fianina  129i>.  Meni  sad 
nebogu  man  te  je  cviliti;  me  suze  ne  mogu  vedo 
te  vratiti.  13411.  Vaj ,  sto  cu  ja  sada  sam  sebe 
cviliti  ali  ti  od  grada  zli  poraz  ociti?  M.  Bunid 
69.  I  ti  po  sva  doba,  o  putnice,  ne  smrt  cvili. 
I.  Gundulid  265.  Nu  sto  demo  cvilit'  prije  u  tvoj 
smrti,  lijepa  vilo?  ali  oci,  ...  ali  usti?  265.  Ja 
bih  dostojal  plakati  i  cviliti  oni  uzrok  od  take 
gorke  muke.  M.  Jerkovic  44.  Cvijahmo  u  zalosti 
izgubjeno  bice  nase.  J.  Palmotid,  dubr.  26.  Groz- 
nijem  u  suzami  cvilim  vasu  zgodu  priku.  148. 
Da  budu  di|e  oci  me  cviliti  teskijeli  grijeha  zlobu. 
B.  Betera,  cut.  15.  Uz  plac  jedne  pokornice  .  .  . 
sve  gresnike  i  gresnice  ucis  grijehe  sve  cviliti. 
I.  V.  Bunid,  mand.  42.  Zejna  bijela  danka  cvili 
robstvo  bez  prestanka.  J.  Kavanin  252.  Gorko 
cvilih  smrt  i  muke.  304.  Slipi  ne  cvile  svoju  ne- 
sridu.  A.  d.  Bella,  razgov.  205  Jadno  cvili  svoga 
brata  zarobjena.  V.  M.  Gucetid,  pohv.  110.  Neka 
placu  oni  i  svoje  neka  cvile  nesride,  i  imadu  sto 
plakati.  D.  Rapid  77.  Cvilijase  (,cviliase')  pone- 
sono  tijelo  .svoga  uciteja.  Ziv.  is.  167.  Cemu  da  ja 
uzdisem  za  tobom?  cemu  da  te  ja  cvilim.  I.  Dor- 
did,  ben.  43.  Udovice  cvile  zarucniko.  Nar.  pjes. 
juk.  434. 

c.  sa  se,  pasivno  bez  subjekta:  Do  istine  ima 
se  cviliti  i  krvavima  odima  plakati.  M.  Bijan- 
kovic  9. 

2.  pustati  glas  nalik  na  ciku.  isporedi  cicati. 
a)  0  dazdu,  pustati  glas  koji  se  cuje  kad  dazd 


CVINCAO 


871 


CVJ1ETAN 


pjusti  Hi  had  sto  curi.  ii  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeJca.  Zitka  moga  ostanak  jur  je  na  smrtni  rov, 
taleci  se  cas  svak  u  gorkih  suzic  plov ;  ni,  ni  od 
suz  daz  ov,  ki  bruzji  (,brusgi')  cvileci,  da  zitka 
moga  tov,  ki  gins  kopneci.  P.  Zoranic  4*^.  —  b)  o 
citari  (vidi  i  cicati).  t(  jednoga  pisca  jyrosloga 
vijeka.  A  citare  ponajlipse  cvile.  J.  Krmpotic, 
mal.  17.  —  f)  0  vratima,  kolima  ltd.,  hao  skri- 
pati.  u  Bjcluatijencevu  rjecniku:  cviliti,  kak  ti 
vrata,  kola.  —  d)  o  cemu  tanku  Hi  ostrii,  kad  se 
rnase  iliin,  kao  zviedati  (vidi  i  cicati).  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena:  Ocjel  .  .  .  zrak  uz  ostar 
cvili.  Oavet.  4,63.  —  e)  o  prasettt,  kao  gurikati 
(vidi  i  cicati).  u  Bjelostijencevu  rjecniku.  ispo- 
redi  cvihiuti. 

3.  tc  nekih  se  pisaca  naliodi  i  sa  cvije-  mjesto 
cvi-.  prein  da  u  staroin  slovenskom  jeziku  cveliti 
znaci  i  affiigere  i  fiere,  opet  ce  ii  nasih  pisaca 
iiti  cvije-  samu  od  iiula  sto  su  mijesali  cvijoti 
sa  cvijeliti  mislcci  da  treba  objetna  ije  kad  je  u 
jednoj ,  kao  ilo  neki  cine  i  danas.  u  Mcncetica, 
Vetranica  i  Nafeskovica  nalazi  se  samo  u  poz- 
nijim  prijepisima  i  samo  %i  sliku,  i  ii  Gundidica 
samo  u  poznijim  prijepisima  i  skoro  samo  u  sliku. 
—  a)  znaceue  kao  naprijed  pod  1:  AH  mo  raz- 
dijeli  .svrseiio  zivotom,  da  srce  ne  cvijeli  za  tvo- 
jom  lipotoiM.  S.  Moncetic  114.  Ter  se  .sva  od  jada 
za  bratcoin  cvijcleci  u  placu  raspada  dnsicu  dije- 
leci.  M.  Vetranic  1,  71.  Jadovno  gdi  cvijeli  i  tuzi 
milos  tva,  cvileci  ter  veli  rijec  po  rijec  ova  sva. 
N.  Najeskovic  1,  305.  Jjuveno  ter  cvijeli  ma  mla- 
dos  prituzna,  ka  milos  lie  zeli.  2,  37.  Prvo  so 
stvar  pozna,  pak  cijeni,  pak  zeli ;  toj  mlados  moja 
zna,  za  tebe  ka  cvijeli.  2,  48.  Bez  pristanka  evije- 
}ase  govoreci :  zvijer  zlosrda  prozdrije  sinka  moga. 

A.  Gucetic  223.  Blazeni  su  oni,  koji  placu  i  cvi- 
jele.  237.  Ko  god  si,  no  cvijeli,  ni  tvojijem  ne- 
srecam  kobi  dan  ve.seli.  I.  Gundulio  128.  Tko 
ovo  sada  nepravedno  s  Miljenkove  smrti  cvijeli, 
kad  vas  kolik  puk  se  a  jeduo  s  I'nm  radnjo  i 
veseli.  169.  Plakati,  tnziti  i  cvijeliti  pokoru  ci- 
ne6i.  M.  Divkovic,  bes.  21.  K  tebi  uzdisemo  cvi- 
jeled-i  i  placuci.  M.  Divkovic^,  zlam.  6.8''.  Ncka  u 
vijeke  predne  slave  izgubjenu  cas  cvijelimo.  I). 
Palmotic,  christ.  17.  S  toga  zeinja  taj  bez  ploda 
place  i  cvijeli  svoj  va,j  ]nti.  135.  Svak  se  s  groba 
slavna  odijeli  ne  nahodeo  svoga  druga,  samo 
mlados  tvoja  cvijeli  nad  grobom  i  ceka  ga.  I.  V. 
Bunic ,  mand.  38.  Eto ,  do  cijem  zejno  cvijolis, 
zelec  primas  sve  sto  zeliS.  I.  Bordiii,  mand.  72. 
S  juvezni  cvijelit  tvoje  judskom  srcu  flraze  jo 
vele.  94.  Sada  sina,  sad  cvijejase  majku  i  sebo 
tuznu  u  nima.  83.  Cvijelim  iz  dno  srca  vizdisuci. 
I.  Dordic.  salt.  121.  Spaiisko  kralestvo  poharano 
.  .  .  cvijejase  bez  pomoci.  I.  Bordic ,  ben.  3.  t  u 
nase  vrijeme  u  nekih  pisaca  (u  kojih  se  nalazi  i 
,sjerotiua'  mjesto  sirotiria) :  Sto  cvijelis?  muka 
koja  ti  je?  Nar.  pjes.  juk.  611.  Kako,  vilo,  cvije- 
liti ne  cu?  611.  Pa  sto  cv'jeli  kano  d'jete  ludo? 
Osvet.  1,  34.  Kadno  jedan  u  nevoji  cv'jeli.  2,  107. 
A  kad  susjed  cvijeli  od  jada.  3,  119.  ,Sjerotina' 
tiizna,  jos  nevojna  cv'jeli  progonena.  4,52.  i  is- 
toenijem  govorom  sa  e  mjesto  ije:  Tuzi,  oveli  de- 
vojacka  majka.  Nar.  pjes.  srem.  36.  —  b)  znacene 
kao  naprijed  pod  2,  ii  pisaca  nasega  vremena: 
Sto  no  svirke  i  borije  cv'jele.  Osvet.  2,  175.  Lucac 
pili,  tanka  struna  cv'jeli.  3,  9.  Bubiii  bijii  a  bo- 
rije cv'jele.  3,  95. 

CVINCAC,  m.  bupleurum   rotundifolium  Brot. 

B,  Sulek,  im.  47.  isporedi  zvincao. 
CVIPRNAK,  m.  rosmarinus  officinalis  L.,  ruz- 

marin.  u  TIrvatikoj.  B.  Sulek,  im.  47. 

CVIRAK,  cvirka,  m.  lardi  liquefacti  frustulum 


reliquum,  cvarak.  u  nase  vrijeme  u  hrvatskom 
primorju.  Postaiiem  od  cvrijeti,  prema  cema  stoji 
sa  svojitn  i  medu  v  J  r  kao  umirati  prema  mrijeti. 

CVITOVK'!,  m.  vidi  Cvijetovic. 

CVJECENICA,  /.  neka  smokva.  na  Bijeci.  Cvje- 
cenice.  F.  Pilepic.  Cvicenice.  B.  Sulek,  im.  47. 
isporedi  cvijetak,  cvjetunica. 

CVJETACA,  /.  a)  bifka  koja  ima  evijet,  kojoj 
se  vidi  evijet,  phanerogama.  ii  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  Fanerogamske  su  bijke  one  koje 
imaju  i  prasnike  i  tuckove  i  zovu  se  drukcije 
cvetace.  K.  Crnogorac,  bot.  16.  —  b)  brassica 
botrytis  Dec.  B.  Sulek,  im.  48. 

1.  CV.TETAN,  m.  ime  musko.  postanem  hyp. 
od  Cvijeto.  Od  xv  vijeka,  u  spomenicima  latinski 
pisnnijein  od  xiv,  ismedii  rjecniku  samo  u  Be- 
linu  (Flnrus  320a).  Cvetan.  Mon.  rag.  1,  138. 
Cvitana  Zuntica.  Mon.  Croat.  76.  Cvotant.  S.  No- 
vakovic,  pom.  112.  Cvitan  Bilas.  Norini  84.  Cve- 
tan. Prot.  sab.  mag.  207.  Sr.  Nor.  1861.  426.  Rat 
349. 

2.  CVJETAN,  m.  ime  ovnu  i  jarcit.  J.  Bogda- 
novic. 

3.  CVJETAN,  cvJHtna,  adj.  1.  floridus,  pun 
cvijctii,  okicen  cvijecem.  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjccnika  u  Belinii,  (318''),  Bjelostijencevu,  Jam- 
bresicevu  i  Stulicevu.  —  Comp.:  cvjetniji.  —  a)  it 
pravom  znai}ena :  Pcele  cvjetni  vrijes  gorom  na- 
liode.  M.  Vetranic  1,  207.  Cvjotnima  vijencima. 
D.  Rai'uua  107^.  Po  cvjetnijeh  livadah.  D.  Zlata- 
rio  45'>.  S  pojem  cvjetnim.  I.  Gundulio  183.  Roza 
od  .Torika,  siba  cvitna.  F.  Glavinic,  cvit  280. 
Gustima  cvjetnijem  granam  zelenima  I.  Dordic, 
salt.  404.  Plodne  i  cvjetne  livade.  I.  Dordic,  ben. 
56.  Slikuje  me  naprave  cvjetna  zora.  I.  Dordic, 
mand.  S.  Pletu  krunu  od  Jraca  trnovijoh,  kako  da 
nejma  uegova  draga  Palostina  Ijcpsu  i  cvjetniju. 
Besjede  kr.  56.  Kad  dospije  lijepo  i  cvjetno  pre- 
maljetje.  174.  —  b)  u  prenescnom  smislti:  Nije 
cudo,  u  jubavi  ako  i  tebe  divna  vila,  kom  se 
cvitni  tac  grad  slavi,  jes  dobila.  D.  Kaiiina  114. 
Da  sam  vasemii  cvjetnomu  imenu  poklonio  (ime 
joj  je  Flora).  D.  Zlataric  84''.  U  prvo  jos  vrime 
mladosti  cvjetne  mo  stavih  se  spijevati  razlike 
pjesui  ja.  F.  Lukarevic  15B.  Potami'io  joj  svijet- 
lijeh  oci  sunce  blago  i  veselo ;  .  .  .  skupjen  oblak 
zlatnijeh  prama  proli  obilue  dazde  svoje  i  potopi 
svjetlos  srama,  cvjetnijeh  jirsi  perivoje.  I.  Gun- 
dulio 547.  Vi  cvjetne  casti  jeste.  J.  Kavanin  375. 
Te  zracno  oci,  ti  presni  jezik,  to  cvjetno  lice. 
B.  Cuceri  253.  Potisnut  mlados  najcvjetniju  na 
oruzje.  Besjede,  kr.  100.  —  c)  adv.  cvjetno,  flo- 
ride.  u  Jambresiceva  jjecnika  (ima  i  ii  Stidiievii, 
ali  iz  ruskoga).  —  2.  samo  u  slozenijem  oblicima: 
a)  cvjetni  i  ovjetni,  floris,  llorum,  sto  pripada 
cvijetu,  sto  dolasi  od  cvijcta.  Pomiiiva  pcela,  koja 
med  u  cvitu  naliodi,  .  .  .  kado  ga  nakupi  i  stoji 
s  radosti,  scineo  trud  zaplatit'  torn  cvitnom  sla- 
dosti ,  dode  joj ,  ko  joj  dim  dosadan  ucini ,  tore 
joj  svu  tuj  slas  zlim  jadom  zamiiii.  D.  Raiiina 
101.  Naberi  ruze,  .  .  .  pootkidaj  cvetne  listove.  Z. 
Orfolin  345.  Koja  (zonla)  fall  na  cvitnomu  zeju. 
J.  S.  Rejkovic,  kuc.  91.  Cvetni  listici  kao  u  ruze 
razredoni.  P.  Bolic  1,  25.  Cvetni  prah,  pollen.  J. 
Pancie,  Hor.  biogr.  -  447.  Jedne  pcele  cvetni  pra- 
sak  donose.  F.  Dordevic  7.  Cvjetni  prasak  s  me- 
dom  smijesan.  J.  Zivanovic,  rjec.  28.  Sok  cvjetni. 
J.  Zivanovic  u  Javoru  1879.  1174.  , cvjetno  ti- 
jesto'  bice  gust  sok  od  cvijeca  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Sto  psenicnim  vije  s'  listom  i 
mijesa  se  cvjetnim  tistom.  .T.  Kavanin  21.  bice 
stiha    radi    ,cvijetuo'   mjato   cvjetno   u  jednoga 


CVJETANA 


872 


CVJETATI 


pisca  naSega  vrcmaia :  Pa  mu  livali  sunSevo  gri- 
jaiie  i  ,cvijctno'  zorom  mirisaiic  Osvet.  2,  24.  — 
b)  cvj6tiu:  nedji'la  daiui  prijc  velikc  neiljejc  zove 
se  evjetna  lu'iljcja,  /  t:vaki  dan  u  noj  cvjotni,  a 
po  torn  i  same  crijeti  kao  jedan  dan  te  ncdjc(e 
sovu  se  i  evjetna  iicdjpja.  aa)  ticdje(a  dana: 
evjetna  nodjo|a,  hobdomas  jialnianun.  Vuk ,  rjoc. 
80'J''.  Poniozi  evjetna  i  volika!  Nar.  posl.  vuk. 
255.  —  bb)  koji  god  dan  tc  7u:djc(e:  U  evjotnu 
subotu.  P.  B.  Baksid  1.  U  cvitnu  subotu.  M.  Lo- 
kusid  11.  Cvjetnl  poncdjc)nik.  Vuk,  rjee.  809''. 
—  cc)  crijeti,  dominica  palmarum.  ismedu  rjec- 
niJca  u  Stuliccvu  i  iJaniiicevu.  Vl  nedeju  cvetiiu. 
Letop.  Saf.  7G.  V  nediju  evitnu  govorenje.  Ko- 
rizm.  7S^.  Na  evjetnu  nedjcju  besijeda.  M.  Div- 
kovic,  bes.  337.  jSa  dan  od  paoina  ali  ti  evjetnu 
nedjeju.  I.  Dr2i6,  nauk  gond.  52.  U  nodiju  cvitnu. 
B.  KaSic,  i-it.  293.  Na  cvitnu  nodi}u.  I.  Anci6, 
svit.  9.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  133.  S.  Margitii,  fala 
213.  Kad  cvjetne  pristupase  dan  nedjeje.  A.  Vi- 
ta}i6,  ost,  65.  U  cvitnu  nediju,  od  dobrocinstva 
bozijega.  J.  Banovae,  razg.  xiv.  U  nedjeju  cvgetnu. 
Besjedo,  kr.  U2.  U  nediju  cvitnu.  F.  Lastric,  od' 
208.  Nedija  ova  zove  se  nedi}a  cvitna.  A.  Kaniz- 
lic,  bogojub.  248.  Nedjeja  evjetna.  J.  Matovic  xxii. 

CVJETANA,  /.  ime  zenslio.  postanem  hyp.  od 
Cvijeta.  dolazi  i  prije  nascga  vremena.  Cvetana. 
S.  Novakovic,  pom.  112.  (Jvjetana.  Vuk,  rjec.  809''. 

CVJETANOV,  adj.  sto  pripada  Cvjetanu.  Sin 
Cvitanov.  Mon.  croat.  09. 

CVJETANOVAC,  Cvjetanovca,  m.  neko  mjesto 
pod  nivama  u  Srbiji  u  okriigu  biogradskom.  tako 
ce  biti  nasvano  po  covjeku  Cvjetarm,  cijeje  ncyda 
bilo.   Zemja  u  Cvetauovcu.   Sr.  Nov.   1875.  1091. 

CVJETANOV ACKI ,  adj.  sto  pripada  Cvjeta- 
novcima.  Cvetanovacka  opstiua.  K.  Jovanovio  102. 

CVJETANOVCI,  Cvjetanovaca,  m.  j)l.  selo  u 
Srbiji  u  okriigu  va]evskom.  istocnim  goiwrom: 
Cvetanovci.  K.  Jovanovid  102.  isporedi  Cvjeta- 
novao. 

CVJETANOVIC,  m.  prezime,  po  ocu  Cvjetanu. 
u  juhiom  govoru  po  nekim  krajeoima  moze  v  is- 
pasti  pa  se  e  i  j  sastaviti  u  c:  tako  prosloga 
vijeka:  Cetanovic.  Starine  10,  35.  Cvetanovic.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  216.  Schem.  segn.  1871.  104. 
Kat  212.  Sem.  srb.  1881.  350. 

CVJETAN,  evjetna,  m.  mensis  Majus.  u  jed- 
noga  pisca  xvi  vijeka.  Miseca  cvitiia  blize  mi- 
moSnoga.  P.  Zoranic  i.  Prvi  dan  miseca  cvitna 
obicaj  jest  svojim  najdrazim  Jubovcam  pridvratja 
evitjem  i  mirisnimi  zelji  jiotrusiti  i  visoke  grane 
od  vitili  jel  .  .  .  na  ulicah  prid  liih  vrata  usaditi 
i  tuj  svoje  zejo  u  pisiiih  pojuci  izreci.  21li. 

CVJETANE,  n.  flos,  cvatene.  isporedi  cvjetati. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bcliim 
(SIS')),  Stulicevu  i  Viikocu.  Prede  cvetana  grozJa. 
P.  Bolic  1,  219. 

CVJETAE. ,  cvjetara ,  ni.  florum  cultor ,  homo 
iiores  venditans,  tko  goji  i  tko  prodaje  cvijece. 
od  XVI  vijeka,  toga  vijeka  kao  prezime,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Vale  Cvitar.  Mon. 
Croat.  323.  Sad  cvitari  .sve  u  lonce  dile.  J.  S. 
Kejkovic,  ku6,  382. 

CVJETARICA,  /.  quae  (lores  edit  aut  venditat, 
zensko  cejade  koje  goji  i  koje  prodaje  coijece.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjec- 
niku.  Odgovori  mala  cvitarica.  A.  T.  Blagojevio, 
kin.  79. 

CVJETARICIN ,  adj.  sto  jjripada  cvjetarici. 
Moje  je  male  trgovane  plodnije  nego  cvitaricino. 
A.  T.  Blagojevic,  kin.  80. 


CVJETARKA,  /.  a)  ime  bogini  neznabozaikoj 
Flora  prevedcno  u  Stulicevu  rjecniku.  —  b)  antho- 
bium  Leach.  J.  Sloser,  kor.  126. 

CVJETAST,  adj.  a)  florulentus,  kao  cijetan. 
samo  It  rjecnicima  Stulicevu  (florulentus)  i  Vol- 
tigijinu  (blumicht).  —  b)  macula  alba  in  fronts 
praoditus,  s  bijclom  bi(egom  na  celu  {isporedi 
cvijet  pod  2,  /,  hh.).  Cvjetasta  krava.  Vuk,  ijeo. 
809'>.  Poznao  svoju  kobilu  doratastu,  cvotastu. 
Prot.  sab.  mag.  24. 

CVJETAS,  h(.  ime  musko.  postanem  od  Cvijeto. 
dolasi  i  prije  nasega  vremena.  CvetaSt.  S.  No- 
vakovid,  pom.  112.  CvitaS.  Boca  20. 

CVjfcTASA,  /.  ime  ovci.  V.  Arscnijevic. 

CVJETASIN,  m.  ime  musko.  poatanem  od  Cvje- 
tag.  dolazi  i  prije  nasega  vremena.  Cvetasint.  8. 
Novakovic,  pom.  112.  Cvjetasin.  Vuk,  rjec.  BOS'". 

CVJETATI,  cvjetS,m,  impf.  florere,  cvasti,  cva- 
tjeti,  cavtjeti.  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  N.  Na- 
(eskovica) ,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu,  Belinii 
(318i')i  Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vukovu.  —  Posta- 
nem od  cvijet.  u  juznom  govoru  po  nekim  kraje- 
vima  moze  v  izmedu  c  i  j  ispasti  pa  se  c  i  j  sa- 
staviti u  c,  te  glasi  i  cetati  (vidi  u  primjerima). 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  ima  u  sliku  inf.  skra- 
cen  cviti  (vidi  daje  pod  d.).  —  a)  u  pravom  smislu 
(isporedi  cvasti).  Kumeno  i  belo  cvitje,  kim  ve- 
selo  cvita.  A.  Cubranovic  157.  Cvjeta  cvijece  po 
sve  kraje.  I.  Gundulic  133.  Sred  livada  sto  jutrom 
zene  i  cvjeta,  vecer  vone  i  opada.  241.  Zemja 
bi  prokleta  da  nejilodnom  travom  cvjeta.  D.  Pal- 
motic,  Christ.  327.  Trgaj  cvitje,  doklam  cvita, 
doklam  zives,  uzivaj  svita.  P.  Vitezovic,  cvit  121. 
Zeleni  se  trava  i  cvita.  A.  Vitajic,  ost.  51.  Nek 
mi  bude  cvjetat  moci  suh  hrek  pustoj  u  samoci. 
J.  Kavanin  237.  Primirisnu  ruzu  vidim  cvjetati. 
V.  M.  Gucetic,  pohv.  104.  Na  vrh  gore,  na  kojoj 
cvjetaju  sve  raskose.  Besjede,  kr.,  37.  Uzmi  cve- 
talog  bosijka.  Z.  Orfelin  157.  Neki  dubi  kazu 
plode,  neki  paka  jos  cvjetaju.  N.  Marci  39.  Jedan 
bogatac  videci  svoja  poja  i  bastine  gdje  cvjetaju. 
B.  Cuceri  180.  Ako  cvjeta,  ali  ne  ozrni.  Poslov. 
dan.  1.  Netom  grana  od  duba  bude  osjecena,  na 
po  se  usadena,  ucini  se  sva  za  sebe,  sebi  raste, 
sebi  cvjeta,  sebi  plodi.  A.  Kalic  349.  U  prolede 
kad  im  cveta  cvece.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  244.  Ptice 
poju,  cvetaju  ruzice.  1,  395.  Palice  mu  listale  a 
jarmovi  cvetali.  1,  511.  Pod  noc  tikve  cvjetaju. 
Nar.  posl.  vuk.  251.  Livade  da  ne  cetaju.  V.  Vr- 
cevic,  niz.  24.  naliodi  se  i  kao  prelazno,  ali  samo 
s  gen.  partitivnim  i  kakvijem  adv. :  Ti  puno  cv'jeta 
cetala,  a  malo  roda  rodila !  Nar.  pjes.  vuk.  1,  333. 
—  b)  u  prenesenom  smislu  (isporedi  cvasti) :  Ci- 
jene  .  .  .  mir  da  im  od  svud  cvjeta.  N.  Najeskovic 
1,  167.  Jak  vjetar  prolijeta  sva  tvoja  taj  slava, 
kom  lice  tve  cvjeta.  F.  Lukarevic  309.  Vrijeme 
svakoje  da  mlados  tva  cvjeta.  309.  !^uveue  ra- 
dosti  cvjetaju  s  mladosti.  24.  Jos  zivjahu  i  u 
umstvih  cvjetahu.  B.  Kasic,  nasi.  8.  Velika  uvic- 
banost  cvjetai5e.  31.  Kad  lir  s  rusom  izmijesani 
na  covjeckom  lieu  cvjeta.  D.  Palmotic,  christ.  318. 
Nije  nas'o  i  jedno  cejade  da  praveJnostim  cvje- 
tase.  Ziv.  is.  63.  Na  lieu  bi  mu  neko  tiho  osme- 
javane  cvetalo.  D.  Obradovic,  ziv.  87.  Ime,  koje 
no  de  u  vike  ziviti,  po  drzavam  svima  ce  cvitati. 
J.  Krmpotic,  mal.  14.  Ka'  da  ce  do  veka  u  slavi 
cvetati.  J.  Kajic,  pouc.  5.  Cvjetao  je  manastir 
bogastvom,  ukrasom,  prilozima.  S.  Lubisa,  prip. 
67.  Porodica,  koja  je  cvjetala  tri  vijeka.  46.  Cvje- 
tace  judi  kao  trava  na  zemji.  D.  Danicio,  psal. 
72,  16.  —  c)  cvjeta  voda,  kad  iz  ne  izlaze  i  po- 
vrh  ne  lete  i  po  noj  padaju  lepirici  koji  se  zovu 


CVJETAV 


873 


CVJETNAK 


vodeni  cvijet  (vidi  cvijet  ^jod  5).  Vuk,  rjec.  8091). 
—  d)  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  zapadnijem 
govorom  iia  dva  mjesta  u  sliku  jamacno  stiha 
radi  skraien  inf.  o.viti  (,cvitti') :  Ime  cu  diciti 
tvoje  misto  mita,  koje  ce  ti  cviti  vikom  zvrhu 
svita.  P.  Vitezovic,  odij.  2G.  Da  vani  bude  spomem 
vikom  cviti.  37. 

CVJETAV,  adj.  florulentus,  cvjctast.  saino  u 
Stidicevu  rjectiiku.  rijec  nepousdana. 

CVJETENACA,  /.  bijela  sniokva  koja  rano  pri- 
spije.  u  Dalmaciji.  M.  Pavliuovic.  isporedi  cvi- 
jetak. 

CVJETESA,  /.  ime  cvjetastoj  kozL  J.  Bogda- 
novic.  V.  Arsenijevic. 

CVJETIGAE,  m.  tlialycera  Er.  ii  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  ce  biti  i  nacinio  rijec.  J. 
Sloser,  kor.  277. 

1.  CVJETIC,  Hi.  dein.  cvijet,  flosculus.  od  pro- 
sloga  vijeka,  i-medu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu.  U  cviticu  ziva  je  gizda,  ziv  je  miris.  A.  d. 
Bella,  razgov.  231.  Majstorskoga  kog  cvitica  u 
nem  nije.  P.  Knezovic,  ziv.  G3.  Eazlike  pojskc 
cvitieo  zbirase  u  rukovet.  I.  J.  P.  Lucie,  izk.  32. 

2.  CVJETIC,  m.  «  Eercegovini  iia  granici  dal- 
matinskoj  hlizu  Imoskoga  iiijesto  gdjc  je  sastaiiak 
zove  se  zapadnijem  govorom  Cvitica  most.  Zeinjop. 
bos.  50.  Glasnik  20,  314.  401.  22,  18.  Go.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena  i  Cvotkovica  most. 
T.  Kovacevic,  bos.  88. 

GVJETICANIN,  m.  prezime,  u  nasc  vrijemc 
Sem.  gor.  kar.  1880.  17.  Cveticanin.  Boca  17. 
J.  Bogdanovic.  pogrjeska  Cvetidaiiin.  Sera.  prav. 
1878.  ti3. 

CVJETICI,  w(.  yl.  selo  it  Bosni  ii  travnickom 
okrugu.    zapadnijem  govorom  Cvitici.   Statist.  Ho. 

CVJETIMIE,  m.  ime  musko,  xv  vijeka.  zapad- 
nim  govorom  Cvitimir.  Mon.  serb.  248.  Danicid 
3.  447.  _ 

CVJETISIC,  m.  prezime,  xvi  vijeka.  zapadni- 
jem govorom  Cvitisi6.  Mon.  croat.  200. 

CVJETISTE,  n.  floralia.  samo  n  Stulicevu  rjec- 
niku,  H  kom.  ima  i  cvjetistvo  u  istom  znaijeim; 
oboje  hez  sumne  naeineno  za  rjecnik. 

CVJETKA,  /.  a)  ime  zensko,  hyp.  od  Cvijeta. 
jjcye  nasega  vremena.  Cvettka.  S.  Novakovic, 
pom.  112.  —  b)  ime  kobiU  cvjetastoj.  J.  Bogda- 
novii.  i  kravi.  M.  Vajavac.  —  c)  cvetka  syetog 
Ivana,  chrysanthemum  leucanthemum  L.  B.  Sulek, 
im.  46. 

CVJETKO,  m.  a)  ime  musko,  hijp.  od  Cvijeto. 
Od  XV  vijeka,  tzmedu  rjecnika  u  Belinu  (Florus 
320a),  Vukovu  i  Danicicevii.  izmedu  c  i  j  maze  v 
ispasti  ie  glasi  i  Cjetko;  a  kad  v  ispadne,  moze 
se  u  juznom  goporu  pq  nekim  krajevima  c  i  j 
sastaviti  u  c,  te  glasi  i  Cotko  (vidi  daje).  Cvetko. 
Spom.  sr.  1,  145.  Kmet  po  imenu  Cvitko.  Mon. 
Croat.  93.  Cvitko.  M.  Gazarovic  viii.  J.  Banovac, 
isk.  B.  Te  je  Cvjetko  ne  moze  otvorit.  Pjev.  crn. 
145.  bez  v:  Cjetko  Vlastelinovicu.  Pjev.  cr.  144. 
Ide  Cjetko  od  druga  na  druga.  145.  —  sa  ce  mje- 
sto  cvje:  Skoci  Cetko.  Pjev.  cm.  145.  Mirkovica 
(letka  iz  Banana.  Ogled,  sr.  148.  Od  Grahova 
Cetka  barjaktara.  Nar.  pj'es.  vuk.  5.  355.  Cetko. 
Vuk,  rjec.  760*.  V.  Vrcevi6,  niz.  1.  165.  —  dolazi 
XVI  vijeka  i  kao  prezime:  Jur(a)j  Cvetko.  Mon. 
Croat.  293.  —  b)  ime  jarcu.  J.  Bogdanovic.  — 
c)  ime  cijetastu  konu.  J.  Bogdanovic.  V.  Ai-se- 
nijevic. 

CVJETKOV,  adj.  ito  pripada  Cvjetku.  od  xiv 
vijeka.  Nadt  C^-etkovu  padt.  Mon.  serb.  199.  Da- 
nicic  3,  447.  Sin  Cvetkov.  Mon.  croat.  50.  U  Cvet- 


kovom  potoku.  Sr.  Nov.  18G7.  449.  —  ,S(i  6e  tnjesto 
cvje  (vidi  kod  C\'jetko):  U  Cetkovoj  livadi.  Sr. 
Nov.  1873.  92.3. 

CVJETKOVAC,  Cvjetkovca,  m.  a)  selo  u  Hr- 
vatskoj  u  podziipaniji  koprivnickoj.  tt  mjestana 
kajkavski  Cvotkovec.  Pregled  72.  Schem.  zagr. 
1875.  163.  —  b)  mjesto  pod  nivama  u  Srbiji  m 
okrugu  pozarevackom :  Dan  orana  u  Cvetkovcu. 
Sr.  Nov.  1863.  144. 

CVJETKOVIC,  m.  a)  prezime,  po  ocu  Cvjetku. 
od  XV  vijeka.  Marintko  Cvcttkovict.  Mon.  serb. 
497  Danicic  3,  447.  Cvetkovic.  Prot.  sab.  mag. 
50.  D.  Avramovic,  sv.  gor.  205.  Eat  389.  Sem. 
srb.  1881.  350.  —  b)  ime  selima:  aa)  selo  u  Hr- 
vatskoj  u  podzupaniji  jastrebarskoj:  Cvetkovic. 
Pregled  34.  Schem.  zagr.  1875.  87.  —  bb)  Cvet- 
kovic Brdo,  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji  si- 
sackoj.  Pregled  41.  Schem.  zagr.  1875.  188.  — 
isporedi  Cvjetkovici. 

CVJETKOVIC  BEDO,  n.  vidi  kod  Cvjetkovic. 
CVJETKOVICI,  Cvji'-tkovica,  m.  pi.  ime  selima. 
isporedi  CvjotkoviA.  a)  selo  u  Hrvatskoj  xv  vi- 
jeka, moze  biti  isto  koje  sada  pi.iu  Cvetkovic 
(vidi  kod  Cvjetkovii).  Jakovcio  iz  Cvetkovic.  Mon. 
Croat.  86.  —  b)  selo  u  Srbiji  u  okrugu  %dickom : 
Cvetkovioi.  K.  Jovanovic  154. 

CVJETLIN,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
varazdinskoj :  ,Cvietlin'.  Schem.  zagr.  1875.  31. 
Cvetlin.  Pregled  49. 

CVJETNA,  /.  ime  zensko.  od  Cvijeta.  dolazi  i 
prije  nasega  vremena:  Cvettna.  S.  Novakovic, 
pom.  112.  «  juznom  govoru  po  liekim  krajevima 
moze  ispasti  v,  pa  se  c  i  j  sastaviti  u  6 :  Cetna. 
Vuk,  rjec.  760",  gdje  se  dodaje  da  se  tako  govori 
u  Crnoj  Gori  i  da  se  najvise  nadijeva  oniina  koje 
se  rode  na  cvijcti. 

CVJETnT,  adj.  vidi  kod  cvjetan. 
CVJETNICA,  /.  a)  dominica  palmarum,  cvijeti. 
isporedi  cvjetna  nedjeja  (kod  cvjetan).  od  xvi  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Belinu  (276'')  i  Bjelosti- 
jenccvu  (252=').  7noze  imati  uza  se  i  rijec  nedjeja. 
Jest  trgovce  iz  crikve  zagnal  ...  na  cvetnicu. 
Po.stila  1562.  125.  Ulize  na  cvitnicu  u  Jerusolim. 
F.  Glavinic,  cvit  87.  Od  nedi|e  cvituice  do  nedije 
bilice.  A.  Kadcic,  bogosl.  148.  U  petak  prid  cvit- 
nicu. A.  Kanizlic,  utoc.  318.  Prija  nedije,  sto  so 
proziva  cvitnica.  Turl.  blago  2,  48.  Danas  nam  je 
svanula  cvjetnica.  Osvet.  3,  99.  U  Dalmaciji  se 
cvijeti  zovu  i  cvitnica.  M.  Pavlinovic.  i  u  Srbiji 
se  po  okolini  niskoj  cvijeti  zovu  i  cvetnica.  — 
b)  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  prevedeno  ime 
bogini  neznabo^ackoj  Flora:  Vila...  vridna  da 
se  mati  lipoga  prolica  i  jos  ima  zvati  bozica  od 
cvica;  .  .  .  Cvitnicom  naziva  liu  svatko  u  gradu. 
A.  Kanizlic,  roz.  15. 

CVJETNIG,  m.  a)  prezime,  po  materi  Cvjetni. 
XVII  vijeka.  Suziia  Cvitnica.  Starine  11,  124.  isti 
se  na  dragoin  mjesta  naziva  Cvijetic.  Starine  11, 
125.  —  b}  ime  selima:  aa)  dva  sela  u  Bosni  u 
okrugu  bihackom :  Veliki  i  Mali  Cvetnic.  Statist. 
53.  —  bb)  Cvetuic  Brdo,  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji jastrebarskoj.  Pregled  37.  Schem.  zagr. 
1875.  191. 

CVJETNIC  BEUO,  n.  vidi  kod  Cvjetnic. 
CVJETNIK,  m.  floralia.  isporedi  cvjetnak.  u 
jednoga  pisca  prosloga  vijeka  (ima  i  u  Stulicevu 
rjecniku,  ali  iz  ruskoga).  u  prenesenom  smislu. 
Vrijemo  pak  je  nieju  uima  ne  znan  cvjetnik  iza- 
brani.  J.  Kavaiiin  354. 

CVJETNAK,  m.  floralia,  vrt  za  cvijece.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijencevu  i 


CVJETNr 


87 


CVOLTKA 


Stulii&vu.  U  pravom  i  prenesenom  smidu.  Koji 
smo  stabla  svota  u  ovnnm  vrtlu  ali  ti  cvitiialiii 
crkve  sveto.  S.  Margitic,  fala  in.  Cviti'iak,  koji 
se  pom|ivo  plivp.  A.  Bacid  251.  JuXo,  .  .  .  raspusi 
cvitnak  mnj.  F.  Lastrid,  test.  2-19.  Natopiti  cvit- 
i^ak  s.  cikvo.  1247.  Cvitnak  nasaden  razlikim  cvi- 
tjem.  ¥.  Lastrio,  svet.  4(i.  Otalo  s  ovimi  suliiiiii 
ruiicami,  uojraa  I'lima  n  cvitiiaku  ovoinu  luista. 
A.  Kaniilid,  utof.  279.  Da  idemo  .  .  .  u  cvitnak 
slave  tvoje.  A.  KaniXlid,  bogojub.  530.  Posadi 
vinograde,  uredi  cvitnako.  D.  Kapic  308.  Perivoj 
ill  cvitnak ,  koji  se  plivo.  J.  Banovac ,  sab.  2G. 
Ti  si  cvitnak  priugodni.  P.  Knezevic ,  pism.  75. 
Sotam  so  po  raskosnih  cviti'iacih.  I.  Vclikanovic, 
prik.  51.  Kud  po  basfali  cvitnacu  su  stari,  liima 
zemju  popravjati  mari.  J.  S.  Ee]kovic,  kuc.  401. 
CVJETNI ,  adj.  vidi  cvjetni  Icod  cvjetaii  pod 
2,  b.:  cvjetna  nedjpja,  doniinica  palraarum.  m  dva 
pisca  XVII  (■  xvni  njeka:  U  nediju  cvitiiu.  I.  Ban- 
dulavic  77.  Od  cvitrie  nedijo  do  mladoga  uskrsa. 
A.  Bacic  324. 

CVJETOBEE,  m.  florilegus.  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencem  i  Jambresicevu  (1,  Bllb).  samo  pre- 
vedena  ~a  rjcinih  latinska  rijec. 

CVJETOBERAC,  cvjetobCrca,  m.  florilegus. 
samo  u  Bjelostijencerii  rjciniku  (1,  970").  samo 
prevedena  za  rjecnik  latinska  rijec. 

CVJETOBEAC,  cvjetobraca,  m.  florilegus.  samo 
u  Jambrcsicecu  rjecniku  (1,  311'').  samo  prevedena 
za  rjecnik  latiniika  rijec. 

CV JETOBEATVA,  /.  florilegiiun.  samo  u  Bjclo- 
stijenceini  rjecniku,  sa  kojije  i  nacinena  (1,  570ii). 

CVJETOCICE,  cannabis  sativa  (mas)  L.  u  jed- 
noga  pisca  nasega  vremena:  ,cvetocice'.  B.  Sulek, 
im.  46.  je  li  to  srednega  roda  nam.  sing.  Hi  je 
senskoga  nom.  pi.,  ne  sna  se. 

CVJETOJE,  m.  ime  musko.  od  Cvijefco.  dolazi 
i  prije  nasega  vremena,  izmedn  rjecniku  samo  u 
Vukovu.  Cvetoje.  S.  Novakovic,  pom.  112.  Cve- 
toje.  Ciolubica  5,  205. 

CVJETOJEVAC,  CvjStojevca,  m.  selo  u  Srbiji 
u  okrugu  kragujevackom.:  Cvetojevao.  K.  Jova- 
novic  115. 

CVJETOJEVIC,  »j.  prezimc,  po  ocu  Cvjetoju. 
u  na.se  vrijeme.  Boca  17.  32. 

CVJETO:^UB,  m.  anthaxia  Escb.  u  jednoga 
pisca  niiscga  vremena,  koji  ce  biti  i  nacinio.  J.  SIo- 
ser,  kor.  386. 

_  CVJETONOS,  m.  florifer.  samo  i«  Jambresicevu 
rjecniku,  za  koji  je  i  nacinen  (1,  Silt). 

CyjETONOSAC,  cvjetonosca,  m.  florifer.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku,  za  kojije  i  nacinen 
(1,  570a). 

CVJETONOSICA,  /.  florifera.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu rjecniku,  za  koji  je  i  nacinena  (1,  570^). 

CyjETONOSIJE ,  n.  vidi  cvijeti.  rijec  iz  cr- 
kvenijeh  kniga  presla  u  narodne  2yesm.c.  izmedn 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Kad  je  bilo  na  cveto- 
nosije.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  158.  Pred  Eistovo  pred 
cvjetonosije.  4,  175.  303. 

CVJETONA,  m.  cvjetast  bo,  bos  notam  albam 
in  fronte  habens.  «  Vukovu  rjecniku.  u  juznom 
govoru  maze  ispasti  v,  pa  .se  c  i  j  sastariti  u  <•, 
te  glasi  i  detona.  Vuk,  rjeo.  760a. 

CVJETOPAD,  m.  florum  casus,  florum  pro- 
lapsorum  ingens  vis.  samo  ii  Stulicevu  rjecniku, 
s  tumacenem  koje  je  stavleno. 

CVJETOPLODAN,  cvjetiplodna,  adj.  vidi  cvje- 
torodan.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepo- 
uzdana. 


CV.TETOEODAN ,  cvjet6rodna,  adj.  florifer. 
samo  u  rjecnicima  Bjelostijendevu  (1,  570a)  i  stu- 
licevu. rijec  nepouzdana.  Loze  cvetorodne.  Bjelo- 
stjenac  ),  570a. 

0V,IETO§,  Cvjet6§a,  m.  musko  ime.  postanem 
od  Cvijeto.  dolazi  i  prije  nasega  vremena,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Cveto5t.  S.  Novakovid, 
pom.  112. 

CVJETO§A,  /.  ime  kozi  evjetastoj.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (s  dodatkom  da  se  govori  u  Grblu). 

CVJETOVA,  /.  ime  evjetastoj  kravi.  u  Lid. 
V.  Arsenijevid. 

CVJETOVAC,  Cvjetovca,  m.  mjesto  pod  ni- 
vama  u , Srbiji  u  okrugu  biograd.skom  u  selu  Vre- 
ocima.  Niva  u  Cvetovou.  Sr.  Nov.  1867.  300.  477. 

CVJETOVIT,  adj.  florulentus,  cvjetan.  od  xvi 
vijeka.  Ako  vidis  (u  snu)  nebo  cvjetovito,  toj 
prilikuje  praznost  i  tastu  slavu.  Zbor.  135.  Cve- 
tovite  basce.  D.  Obradovid,  bas.  450. 

CVJETOVNA,  /.  selo  u  Bosni  blizu  Fojnice. 
Schem.  bosn.  1864   41. 

CVJETOZDEE,  m.  antliophagus  Grav.  J.  Clo- 
ser, kor.  125. 

CVJETU^A,/.  a)  ime  evjetastoj  kravi.  Vuk,  rjec. 
809''.  J.  Bogdanovid.  —  b)  ranunculus  acris  L.,  lu- 
tic,  izjed.  u  Bosni.  V.  Arsenijevid.  —  c)  selo  ti 
Srbiji  u  okrugu  podrinskom:  Cvotuja.  K.  Jova- 
novid  135. 

CVJETU^^AC,  Cvjetujca,  m.  covjek  iz  sela  Cvje- 
tule.  dolazi  i  mjesto  prezimena.  Gaja  Cvetujac. 
Prot.  sab.  mag.  192. 

CVJETUNICA,  /.  stnokva  koja  se  zove  i  cvi- 
jetak ,  koji  vidi.  prosloga  vijeka.  Cvjetunice  ne- 
zdrele,  kad  se  mece,  budu  zdrele.  Poslov.  dan.  12. 

CVOKA ,  /.  koliko  se  jedan  put  moze  srknuti. 
samo  u  gen.  sing,  u  poslovici  i  iz  ne  u  Vukovu 
rjecniku  (cv6ke  810a):  U  poke  (po  oke)  nema  ni 
evoke.  Nar.  posl.  vuk.  334.  —  Postane  vidi  kod 
cvokati. 

CVOKANE ,  n.  osculatio  crepitans,  u  Vukovu 
rjecniku.  isp)oredi  cvokati. 

CVOKATI,  cvokam,  impf.  osculari  cum  cre- 
pitu.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cmokati, 
cmakati.  Postana  tamna :  moze  biti  od  kor.  svak, 
sisati,  teci,  tociti,   kome  je  promijenetio  s  na  c. 

CVOKNUTI,  cvoknom,  p/.  osculari  cum  crepitu. 
M  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
od  cvokati.  isporedi  cmoknuti.  Povuku  dijete  za 
uho  i  ustima   kao   cvoknu.   Vuk ,   nar.  posl.  232. 

CVOKOTANE,  n.  crepitatio  dontium.  isporedi 
cvokotati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CVOKOTATI,  cvokodem,  impf.  dentibns  cre- 
pitare,  drscuci  udarati  zubom  o  zub  (kao  sto  cini 
ozehlo  cejade).  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  Srijemu).  isporedi  cokotati, 
gdje  vidi  i  akcenat.  —  Postanem  od  cvokati,  ko- 
jemu  se  znacene  samo  rasirilo  i  na  druge  glasove 
nalik  na  one  koji  se  Aim  kazuju. 

CVOLIKA,  /.  scapus,  tibia,  cicuta.  od  xvii  vi- 
jekri,  izmedu  rjecnika  u  Mikajinu  (gdje  najprije 
dolazi,  i  to  u  znacenu  kuje  vidi  da^e  pod  c.) ,  u 
Voltigijmu  (u  istom  znacenu)  i  u  Vukovu  (u  zna- 
cenu koje  vidi  pod  a.).  Pred  v  .itoji  c  mjesto  st 
(u  starom  slovenskom  stvob,  i  cvolt,  ruski  stvolt, 
ceiiki  stvol).  Korijen  moze  biti  stva  (od  stu),  sta- 
jati.  isporedi  svolina,  camolika.  —  a)  stablo  u  pro- 
rasla  crnoga  luka,  na  kojemu  je  gore  sjeme.  samo 
u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  tako  i  tumaci.  isporedi 
bacva  p)Od  2,  bik,  vreteno.  —  b)  tibia,  golijen.  u 
Srbiji.   T^.   Kovace\'id.   I.   Pavlovid.  —  c)   cicuta 


CVOLINA  8 

kukiita.  Mikaja.  Voltigi.  ^i.  Kovacevic.  conium 
maculafcum  L.  B.  Sulek,  48.  isporedi  cvolina. 

CVOLINA,  /.  cicuta,  kukiita.  u  rjecniciiiia  Be- 
linu  (192'')  i  StuUcevti.  biasolettia  Kocli.  Sloser- 
Vukot.,  flor.  501.  conium  maculatum  L.  B.  Sulek, 
im.  48.  isjioredi  cvolika  i  svoliua,  »■  kujima  jc 
jednoga  postaria. 

CVONAK,  cvolika,  m.  nihil,  u  naSe  vrijeme. 
Nemam  ui  cvoiika,  t.  j.  nemam  niSta;  dobice 
cvonak,  t.  j.  nista  ne  ce  dobiti.  1^.  Kovacevic.  V. 
llic.  B.  Musicki.  I.  Pavlovic.  isporedi  coiiak.  po- 
stanem  moze  hiti  da  je  od  cvoknuti,  isgubivsi  k, 
a  znaiilo  bi  toliko  koliko  hi  tko  mogao  uzeti  ti 
usta  cvoknuEsi.  isporedi  cvoka. 

CVOEAC,  evArca,  m.  vidi  ckvorac,  od  kojega 
je  i  postao  izgubivsi  k.  samo  u  Mikn(inu  rjec- 
niku  (4ob.  587a).  Glas  od  cvorca.    Mikaja  451). 

CVKCA ,  m.  homo  rudis,  prostak,  gcak.  u  nase 
vrijeme  u  Srbiji.  Kad  se  cvrca  napije,  ne  zna  sta 
radi.  Kad  se  cvroa  dokopa  vlasti,  da  bog  sacuva. 
1^.  Kovacevic.  Neznana  postana. 

CVE.CAK,  cvi'cka,  m.  a)  cicada,  gryllus.  is2)0- 
redi  creak,  cvrcak,  sturak.  u  nase  vrijeme,  iz- 
medu  rjeinika  samo  u  Vukovti  (insecti  genus), 
gryllus   campestris  L.   K.   Crnogorac,    zool.   156. 

—  b)  fringilla  spinus,  cizak.  J.  Ettingor  155.  — 
Postanem  od  ovrcati. 

CVRCANE,  K.  stridor,  isporedi  cvrcati.  samo 
a  Vukomc  rjecniku. 

CVRCATI,  cvrcjm,  imp.  fritiunire,  stridere.  od 
prosloga  vijeka,  izmedii  rjccnika  u  Bjelostijeiicevit 
i  Vukovu.  Kor.  skvark,  od  skvar,  pjraskati.  ispo- 
redi cvrcati,  crcati,  skvrcati,  kvrcati,  cvrijeti, 
skvara.   korijcnu  je  otpalo  s,  a  od  k  postalo  c. 

—  Cvrci  mala  ptica,  skakaeac,  cvrcak,  popak  i 
drugi,  i  sto  se  na  ognu  topi  Hi  pece  Hi  gori, 
kakva  zidina  kad  se  prolije  na  sto  vruce.  Sirena, 
nika  morska  ptica,  place  ali  ti  cvrci  vele  gorko. 
S.  Margitic,  fal.  266.  Stizu  od  vrsti  svake  cvrcec 
crnoglavke.  A.  Kanizlic,  roz.  G.  Stricaci  gdi  cvrce. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  368.  Cvrce  Turci  u  kuli  go- 
rucoj  kano   bujci  na  zeravi  vrucoj.   Osvot.  1,  74. 

CVRCEZ,  Hi.  cvrka  od  cega  masna  kad  se  pece 
Hi  kad  gori,  prstane.  isporedi  cvrcati.  ii  nase 
vrijeme  u  jednoj  pjesmi.  Zezak  Jemes  na  prsi  mu 
tura,  zasmrdese  prsi  u  junaka,  smrde  prsi  i  cvr- 
cez  ib  stoji.  Pjev.  crn.  92. 

CVRCA,  /.  ova  frixa,  placenta  de  ovis,  pecena 
jaja  razmucena.  u  Mika^inu  rjecniku  (54^.  487^). 
Ud  cvrijeti. 

1.  CVRCE,  n.  a)  coctio  in  sai'tagine,  przene. 
samo  It  Bjelostijencevii  rjecniku:  ,cvrtje'.  —  b)  ci- 
bus  frixus,  przeno  jelo.  u  Bjelostijencevu  rjecniku: 
,cvrtje'.  P.  Brantner.  Mladenci  idu  po  ,evrtju',  kad 
poslije  vjencaiia  pohode  rodbinu  i  susjede  te  ih 
goste  ,cvi-tjeni'.  F.  Hefele.  —  Od  cvrijeti. 

2.  CVRCE,  selo  u  Bosni  u  okrugu  travnickom. 
Statis.  75.  rod  se  ne  zna  ni  akcenat. 

CVRENE,  n.  Hquefactio,  toplenc  (masti).  u  Bje- 
lostijencevu rjecniku.  Od  cvrijeti. 

CVRGLI,  lit.  pi.  vockc  koje  ne  rastu  oisoke,  nego 
ostaju  male,  niske.  isporedi  cverglin,  .s-  kojim  je 
rijee  jednoga  postana.  u  jednoga  pisca  naUega 
vremena ,  koji  veli  da  je  i.^to  .ito  i  cverglin  *  da 
se  govori  u  Zagorju  hrvatskom.  B.  Sulek,  im.  48. 
rijec  nije  sa  svijem  pouzdana:  ko  je  zapisao, 
moze  biii  da  je  izostavio  e  misleci  da  ne  treha. 

CVRGIT^ITI,  cvrgujim,  impf.  fritinuire.  ispo- 
redi cvrcati,  s  kojim  je  jednoga  postana  promi- 
jenivsi  k  u  korijenu  na  g.  Lastovica  pod  oblakom 
rauo  cvrguli.  Jacke  224. 


r.  CVR^ITI 

CVRIJETI,  cvrem,  impf.  frigere,  liquefacere, 
prziti,  topiti  (mast,  salo).  samo  u  rjecniciina  Mi- 
l  ^;-w,M  (frigere  53^)  i  Bjelostijencevu  (u  oba  zna- 
cena).  u  poslednem  i  rejle.r.  sa  se:  cvrem  se.  part, 
praet.  j^ass.  cvrt.  Mikaja  54".  Od  kor.  skvar,  jjjYt- 
skati,  prstati,  od  kojega  je  i  skvara,  ckvara,  cva- 
riti,  cvirak.  korijeiiu  se  s  promijenilo  na  c,  a  k 
ispalo.  isporedi  ckvrjeti,  ckvrliti ,  gdje  se  jos 
drzi  k. 

CVRK,  m.  verticillus,  preslen.  samo  it  Bjelosti- 
jencevu rjecniku  (eii").  rijec  veoma  nepouzdana: 
moite  biti  da  je  zlo  ispisana  iz  Belina  rjccnika, 
gdje  glasi  zvrk  (335-'). 

CVRKA,  /.  clangor,  stridor,  od  proiloga  vi- 
jeka, izmcdu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  isporedi 
cvrka.  Od  korijena  od  koga  je  cvrcati.  —  a)  cvrka 
koja  biva  kad  ptice  cvrce:  Po  granah  je  cvrka. 
A.  Kanizlic,  roz.  6.  Sinice  poceso  se  klati,  usfcade 
piska  i  cvrka.  D.  Rapic  62.  Sinice  male  uz  ko- 
sove  cvrku  ucestale.  Osvet.  4,  30.  —  b)  cvrka  je 
i  kad  dijete  vristi.  vidi  vriska.  Stade  cvrka  d'jete 
u  bosici.  Nar.  pjes.  petr.  2,  385.  —  c)  corka  je 
kad  sto  na  ognu  cvrci  (vidi  kod  cvrcati):  Stade 
cvrka  na  vatri  kosuje  (gujinc).  Nar.  pjes.  petr. 
2,  39.  —  d)  cvrka  je  i  kad  sto  zvekece.  vidi  zveka. 
Stade   cvrka   toka  i  ilika.   Nar.  pjes.  kras    1,  96. 

CVRKANE ,  n.  vidi  cvrcane.  ^l  jednoga  pisca 
pirosloga  vijeka.  Male  bi  oni  tu  za  atar  tvojega 
cvrkaiia  stajali  (ijovori  slaviij  cvrckii).  D.  Obra- 
dovic,  has.  223. 

CVRKATI,  cvfcem,  impf.  vidi  cvrcati.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka.  Videci  cvrkati  od 
I  zestiue  vatreno  uieso.  A.  Tomikovic  108. 

CVRKNUTI,  cvfkncm,  pf.  fritinnire,  stridere. 
isporedi  cvrcati,  s  kojim  je  i  postana  jednoga. 
Od  XVII  vijeka,  izmcdu  rjccnika  samo  u  Vukovu 
—  a)  kad  se  sto  na  ognu  topi  Hi  kad  se  sto 
vruce  bad  u  vodu :  Kako  no  da  metues  .  .  .  masla 
na  vrucu  prsu}u,  tako  cvrknu  oni  svijetiiak  i  ras- 
topi  se.  M.  Divkovic ,  nauk  305.  Brze  boje  baci 
meso  sa  zeravc  u  vodu,  a  moso  k'o  vruce  cvrknu. 
Nar.  prip.  bos.  1,  58.  —  b)  kao  ciknuti,  vrisnuti, 
pisnuti:  Udari  je  pleskom  uz  obraze,  .  .  .  cvrknu 
ciu'a  kano  golubica  kad  upane  u  pan^e  jastrebu. 
Nar.  pjes.  juk.  437. 

CVRKUT,  H«.  clangor,  cvrkutane  pticje.  I.  Pav- 
lovic. 

CVRKUTANE,  m.  clangor,  isporedi  cvrkutati. 
)(  nase  vrijeme,  iziiiedu  rjccnika  samo  u  Vukovu. 
Cvrkutane  ptica.  S.  Tekelija  u  Letop.  120,  45. 
Razgone  vrapce,  koji  svojim  cvrkutaiiem  ne  daju 
coveku  zaspati.  M.  D.  Milicevic,  jur.  59. 

CVRKUTATI,  cvrkuccm,  impf.  fritinnire.  •('*■- 
poredi  cvrcati,  od  cega  je  i  postalo  kao  dein.  Od 
prosloga  vijeka,  isinedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Klikcu,  krece  i  cvrkucu  (ptice).  A.  Kanizlic,  roz. 
6.  Kad  stari  cvrcak  pukne,  izidii  iz  lioga  mladi, 
koji  glasnije  cvrkucu  nego  stari.  D.  Obradovic, 
sov.  67.    Eho  suskav  cvrkuce.   J.  Rajic,  boj  119. 

CVRKUTIC,  m.  cychrus  Fab.  J.  Sloser,  kor.  4. 

CVRCAK,  cvrjka,  m.  vidi  cvrjak.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka  i  u  Mikalinu  rjeinika  (451j.  587!^). 
Jato  ga  (vinograd)  pokrilo  cvrjak,  grozd  ne  ojde. 
M.  Marulic  57. 

1.  CVRLITI,  cvf[Tm,  impf  vidi  cvrijeti,  od 
cega  je  i  postalo,  i  to  od  negova  part,  praect. 
act.  II.  isporedi  ckvrliti.  u  jednoga  pisca  prosloga 
vi-jeka.  Druga  evr|i  ;ilaninu  na  tavi.  J.  S.  Rejko- 
vic,  kuc.  67. 

2.  CVR!^ITI,  cvfjim,  impif.  stridere,  prstati 
frnko  biva  kad  se  sto  przi).  postana  istoga  ko- 


CVRNOST 


876 


CABEENAK 


Jfifl"*  J«  cvrjiti  ^JO<i!  1.  isporeili  ckvr)eti.  u  naie 
rrijeme  ujcdnoga  pisca.  Knda  pusta  ogi'iom  planu 
kula,  kako  prsti  drv|o  i  kamei'ie,  kako  1'  kt=i 
evi'le  iia  ug|eiiu.  Osvet.  1,  OS.  '  '"^^ 

CVRNOST,  cvinosti,  /.  vidi  ckvrnost,  od  koje 
jc  i  postala  izguhivsi  k.  samo  u  Mikalinu  rjei- 
nikii:  Cistiti  hajine  od  cvrnosti.  8i7i. 

CVRNENE,  11.  jejuiiii  violatio.  isporedi  cvriiiti. 
M  Lici.  Mislis  da  jo  ono  cvrneno  negovo  slatko. 
J.  Bogdauovic. 

CVKNITI,  cvfiiim,  imjif.  jojunium  violaro,  inr- 


siti  jeduci  §to  g  od  mrsno  osim  mesa,  upravo  ckvr- 
niti  (od  iega  je  i  postalo  izgubivU  k  i  promije- 
nivH  n  na  li),  pa  se  govori  u  rcienom  smislu.  u 
Lici.  prelazno.  Dekoji  petak  i  srijedu  ovrnim.  Ne 
cvn'iim  ja  ni  jednoga  dana,  nego  Cisto  postim.  J. 
Bogdanovic. 

CVE.TKOVCI,  m.  pi.  sclo  u  Bosni  u  okrugu 
banoluikom.  Statist.  41. 

CVRZICA ,  /.  ammobius  Guerin.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  J.  Closer,  kor.  541.  Cvr- 
iico  zivu  uz  morsko  obale.  513. 


c 


1.  CA,  vidi  kod  §to. 

2.  6a,  vidi  kod  cica  (stric). 

CABA,  /.  neka  morska  Hvotina.  u  jednoga 
pisca  profloga  vijeka.  moze  biti  grijeskom  mjesto 
zaba.  Morske  cabe,  jezi  dracki.  J.  Kavaiiin  409. 

CABANOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  277. 

CABAE,  cabra,  in.  labrimi,  lacus,  sud  od  duga 
sjednijem  dnom  a  gore  su  dca  uha,  visi  nego 
siri,  velicine  razlicne:  najveci  je  koji  mogu  dvo- 
jica  nositi  medii  sobom;  prenia  obicnom  moze  biti 
■i  od  sreora  skocan.  Akc.  se  mijena  samo  u  gen. 
pi.  kad  neina  -oy-:  cabara,  a  kad  ima  -ov-,  onda 
ostajc  bcz  promjene,  samo  su  jos  oha  zadna  sloga 
duga:  cabrovu.  —  Iza  c  imetnuto  je  a  mjesto  b. 
—  Bolazi  od  xiv  vijeka,  toga  vijeka  jos  sa  h 
iza^  c,  a  sa  a  od  xv  (vidi  u  ptrimjerima) :  izmedu 
rjeinika  u  Vrancicevu  (cadus),  u  Mikajinii  (label- 
lum),  u  Bjelostijencevu  (cabar  i  kajkavski  ceber, 
cadus,  urna  major,  orca,  trua,  labium),  u  Jam- 
bre^icevu  (kajkavski  cober,  cadus),  tc  Stidicevu 
(vas  praefinitae  capacitatis  ad  dimetiendum  fru- 
mentum  etc.),  u  Vukovu  (labrum,  vas  aquale)  i 
u  Banicicevu  (ctbri.,  lacus  viuarius).  —  Postanem 
od  star.  nem.  zubar,  sud  od  dva  uha.  —  1.  u 
pravom  smislu:  Da  daje  vsaki  pops  ctbri.  vina 
crskvi.  Glasnik  15,  287  Sto  su  davali  carBstvu 
mi  CBbre  vina,  tozi  da  daju  crtkvi.  287.  S  \'ino- 
gradi  i  20  CLbtrt.  Glasnik  27,  292.  ^judije  crt- 
kovnii  da  daju  crBkvi :  kuoa  dve  vedi-e  (stampar- 
skom  grijeskom  ,vedra')  zvouBcate,  koja  su  cetiri, 
u  ctbtrB  (stamparskom  grijeskom  .cabarB')  sve- 
tago  Nikoli.  Glasnik  24,  246.  Dva  suda  srebrBua, 
ki  se  imenuju  cabri,  a  potezaju  na  meru  oba 
cabra  44  litre  i  2  unce,  Spom.  sr.  2,  64.  67.  Mo- 
gau  u  liega  stati  .  .  .  oko  tri  sta  cabrova  vode. 
E.  Pavic,  ogled.  289.  Poslije  berbe  ne  va}a  mlado 
vino  za  dugo  u  kacali  i  cabrovili  na  suncu  osta- 
viti.  I.  Jablanci  212.  Nego  vodu  do  nega  donesu, 
i  iz  cabra  prid  nega  istresu.  M.  A.  Eejkovic,  sat. 
159.  Cabrove,  kade  i  kese  za  cedeiie  vina  spra- 
viti.  Z.  Orfelin  99.  Cabar  pun  ciste  vode.  D.  Ob- 
radovic,  bas.  295.  Medu  sobom  vino  donijese,  do 
dva  cabra  crvenoga  vina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  225. 
Al'  se  Marko  vina  napojio,  popio  je  I'avan  cabar 
vina,  drugim  cabrom  koiia  napojio.  2,  228.  Jedan 
cabar  zezene  rakije,  po  dva  cabra  crvenoga  vina. 
2,  .389.  Cabar  sira  na  ramenu  nosi.  Nar.  pjes.  petr. 
2,  15.  U  nasega  cabra  gvozdene  usi  (reku  zene 
kad  ko  pripo-^djeda  u  kuci  za  kaku  bolest  ili  za 
kaku  drugu  nesrecu,  koja  se  de  dogodila).  Nar. 
posl.  vuk.  333.  Zelene  jagode  (od  gro'da)  sa  se- 
purinama  u  cabar  bacaju.  P.  Bolic  2,  136.  No  si 
eto   ka'   cabar   debeo.   P.  Petrovic,  vijen.  48.  — 


2.  line  selima:  a)  selo  u  hrvatskom  primorju  m 
podzupaniji  delniikoj.  Pregled  13.  Schem.  segn. 
1871.  76.  —  b)  selo  na  Ibru  vise  Zvecana.  S.  No- 
vakovic,  zemj.  15.  na  karti  ,Cabre'. 

CABDAD,  m.  grad  u  Italiji  blizu  Mletaka, 
tal.  Cividale.  xiii  vijeka.  od  star.  inZ.  ^  civitate 
(isporedi  Captat).  Gospodinu  markezu  s  Cabdada. 
Mon.  Croat.  4.  40. 

CABDIN,  Cabdina,  Hi.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji jastrebarskoj.  Schem.  zagr.  1875.  87. 
Pregled  31. 

CABEEI,  vidi  kod  gaj. 

CABI6,  m.  selo  ne  daleko  od  Decana  k  istoku 
inedu  selima  Drsnikom  na  Drinu,^I)urdevikom  i 
Mlecanima,  xiv  i  xv  vijeka.  Selo  CabicB.  Glasnik 
n.  12,  19.  Mon.  serb.  265.  Meda  Cabicu.  Glasnik 
II.  12,  24.  Mon.  serb.  93.  Daht  mu  zaselBki  Ca- 
bicu Dobrodole.  Glasnik  11.  12,  57.  U  Cabici^  Mon. 
serb.  97.  govorilo^se  i  ti  mnozini:  Selo  Cabice. 
Mon  serb.  93.  U  Cabicihi.  Glasnik  11.  12,  60.  Da- 
nicic  3,  457. 

CABICANIN,  m.  covjek  iz  sela  C'abica.  Cabi- 
cane.  Glasnik  11.  12,  95. 

CABICI,  in.  pi.  vidi  Cabic. 

CABLO,  bez  sumiie  pogrjeska  mjesto  cablo  u 
Btulicevu  rjecniku. 

CABEAG,  m.  mjesto  «  sjevernoj  Ugarskoj.  xvi 
vijeka.  Levu,  Gabrag  i  Muran  grade  vojska  Fer- 
dinanda  kraja  rvala  je.   P.  Vitezovic,  kron.  146. 

CABRA JI,  m.  pi.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji krizevaikoj.  Pregled  60. 

CABEAN,  HI.  ime  jarcu.  J.  Bogdanovic. 

CABEEN  DOLAC,  Cabrena  p6ca,  m.  mjesto 
na  otoku  Bracu  xiii  vijeka.  ,CtbrBenB  dolBCB'. 
Starine  13,  207.  zapisano  nepouzdano ,  jer  se  e 
moze  citati  i  ja  a  n  moze  biti  i  n. 

CABRENI,  i  cabreni,  adj.  labri,  sto  pripada 
cabru.  samo  u  Vukovu  rjecniku:  n.  p.  cabrene 
usi.  817^ 

CABEENICA,  /.  vidi  cabrica.  ii  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Dok  pomuzem 
ijadu  ovaca  i  namuzem  dvadest  cabrenica.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  817a. 

CABEENIK,  m.  pertica  portando  labro,  motka 
na  kojoj  se  nosi  cabar.  isporedi  cabreiiak.  od  pro- 
sloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
Cabrove,  cabrenike,  kade  i  kese  za  cedene  \'ina 
opraviti.  Z.  Orfelin  99.  Pronesose  ga  na  cabre- 
niku  (rece  onaj  koji  po  di'ugi  put  ne  ce  sto  da 
kaze).  Nar.  posl.  vuk.  264. 

CABEENAK,  m.  vidi  cabrenik.  u  nase  vrijeme, 


CABEICA 


CADINE 


iemedu  rjecnika  samo  u  Vulcovu.  Iza  mojih  leda 
stoji  negov  Maksim  s  fabrenakom.  M.  B.  Mili- 
ievii;  vec.  279. 

CABEICA,  /.  labellum,  sud  kao  iiiali  cabar. 
od  prosloga  vijeka,  umedii  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu.  I  sol  opet  u  cabricu  clivaj.  J.  S.  Eejkovic, 
ku6.  408. 

CABEICICA,  /.  dcm.  cabrica.  samo  u  Vitkoini 
rjeeniktt. 

CABEIC,  m.  dcm.  cabar.  od  jirosloga  rijeka, 
izmedu  rjecnika  «  Ujelostijenceini  (kajkai'ski  ce- 
bric)  i  M  Vukovu.  Il|egnem  u  podrum ,  da  pre- 
tocim  cabrii  vina.  S.  Lubisa,  prip-  '205. 

CAbEINA  ,  /.  vectigal  vini,  vino  sto  sii  selaci 
davali  vlastelinu  od  vinograda  koje  sn  radili. 
XV  vijeka  u  jednom  spomeniku  i  n  Daniaieini 
rjecniku  (3,  480).  isporedi  cabar.  Osvobodiht  odt 
zirovnice  i  odt  ctbriiie.  Mou.  serb.  571. 

CABEiStA,  v.  pi.  t'leko  mjesto  jjod  nivqma  u 
Srbiji  u  okrugu  kragujevackom.  Niva  u  Cabri- 
Btima.  Sr.  Nov.  1874.  115. 

CABEONOSA  ,  m.  portaiis  labrum ,  koji  nusi 
cahrove,  kao  had  se  here  vinograd.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CABEUN,  cabrima,  m.  tigillum,  gredica.  samo 
u  rjccnicima  Mikaliim  (40^.  41a.  121^),  Bjelosti- 
jencevu  i  Stulicevu.  Cabruni  pripricani,  traustra. 
Mikaja  41".  Bice  od  tal.  sciavero  (nioze  hiti  scia- 
verone),  daska  ili  brvno  sto  se  iidara  povrh  ccga 
te  ostaje  da  se  vidi. 

CABU^^A,  /.  planina  u  Uerccgovini  ne  dalrko 
od  Mostara.  Schem.  lierc.  1873.  16.  Glasuik  20, 
312.  22.  66.^ 

CACACKI,  adj.  vidi  cacanski.  Cacacka  crkva. 
Vuk,  dan.  1,  35. 

CACAK,  caoka,  m.  salebrae,  grade  po  piitii  od 
kola  smrzla  ili  osusena  i  kamene  koje  p)0  piitii 
strsi  is  sem{e.  isporedi  cagaj.  Od  prosloga  vijeka, 
izmedti  rjecnika  samo  u  Vukovti  (lutuiu  conge- 
latum,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Srijemu  i  Hr- 
vatskoj).  —  Iza  c  umetmUo  je  a  mjesto  h.  Kor. 
skak,  strsiti,  bosti,  tiskati.  isporedi  ckati,  cackati, 
ckak}ati,  skakjati.  korijenii  je  otpalu  s.  —  1.  u 
pravom  znacenu:  Xada  zima  svo  potoke  skori  i 
po  mlinih  vretena  zapori  il'  putove  uciui  u  nisto, 
s  vozom  nisi  da  nikuda  prist'o ,  onda  s  vricom 
kud'  neg  u  suvaru.  Za  to  svako  povece  scliste 
u  potribi  seb'  suvaru  iste,  koju  dobro  nek  i  uz- 
drzaje,  da  mlit'  more  kad  puta  neatajo:  maiie  u 
noj  rid  i  macko  trpi  neg  po  caiiku  kad  koracaj 
krpi.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  66.  Cacak  jo  u  Slavo- 
niji  busje  sulioga  blata  po  putu.  F.  Ivancic.  Cacak 
je  u  Dalmaciji  gdje  stijeno  niske  a  ostrjate  viro 
iz  zem)e.  J.  Grupkovic.  —  2.  varos  ii  Srbiji  u 
okrugu  koji  se  po  noj  zove  cacanski.  Vuk ,  rjec. 
820".  K.  Jovauovic  167.  Pa  u  Cacku  logor  uciMitc. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  355. 

CACANIN,  m.  covjek  iz  (^acka.  I.  Pavlovic. 

CACANKA,  /.  zensko  ce^ade  iz  C'acka.  I.  Pav- 
lovic. 

CACANSKI,  adj.  sto  pripada  dacku.  isporedi 
cacacki.  Cacanski  okrug.  K.  Jovanovic  167.  Ca- 
canska  crkva.  M.  D.  Milicevic,  srb.  677. 

CACAEANDI,  u  pripjevu:  Cacarandi  bandi 
lepa  Ana.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  823.  po  tumacenu 
A.  Pacica  bice  pokvareno  od  tur.  cecaro  jaudi,  bez 
pomoci  izgorje. 

CAC AVICA ,  m.  kao  da  je  nadimak ,  prosloga 
vijeka.  Bud.  spom.  glasu.  ii.  3,  74. 

CACAVO,  n.  selo  u  Bosni  u  kotaru  tesanskom. 


Glasnik  21,  349.  22,  66.  na  karti  Cecavo,  a  pi.m 
ga  i  Cecave.  Statist.  42. 

CACICE,  selo  u  Bosni  u  kotaru  visegradskom. 
Statist.  28.  rod  mu  se  ne  zna  nili  ima  jamstva 
da  je  dobro  zapisano. 

(ACINCI,  Cacinaca,  Hi.,  pi  sclo  u  Slavoniji 
u  podziipaniji  dakovackoj.  Pregled  106.  Schem. 
zagr.  1875.   178. 

CACK ALICE,  cackalica,  /.  pi.  dontiscalpium, 
ciin  se  zubi  cackaju.  Dajdete ,  deeo ,  one  moje 
zubue  cackalice.  Nar.  prip.  vuk.  7. 

CACKANE,  n.  fossio.  isporedi  cackati.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CACKATI ,  ciUkam  ,  inijjf.  fodere ,  zahadajuci 
sto  u  sto  vaditi  sto  onim  ,ito  se  zabada  is  onoga 
u  sto  se  zabada.  objckat  jc  ono  u  sto  se  zabada. 
tako  se  mogii  cim  cackati  zubi,  usi,  prstom  nos. 
u  nasc  vrijeme,  izincda  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
—  I'ostancm  od  ckati,  cemu  je  umetnuto  a  medu 
c  t  k,  o  k  promijeiicno  na  c  pred  drugim  k, 
s  kojim  je  kao  dem.,  uli  se  govori  kao  i  ckati. 

CACKOVIT,  adj.  salobrosus,  p}un  cai'ka.  od 
prosloga  vijeka,  izmcdu.  rjecnika  samo  u  Vulcotn,. 
Studeni  slidi  cackovitom  stazom.  A.  Kanizlic,  roz. 
14.  Cackovit  put.  Vuk,  rjec.  820a. 

CACUEICA ,  /.  ncka  loza  vinova.  u  jcdiioga 
pisca  nasega  vrcmcna  ,koji  veli  da  se  govori  u 
Pozezi  u  Slavoniji.  B.  Sulck,  im.  48.  rijec  ncpo- 
uzdana.  isporedi  cucurica. 

CACVINE,  f.  pi.  selo  u  iJalmaciji  bliza  Siua. 
Scliom.  spal.  1862.   11. 

CACENE ,  n.  lectio,  isporedi  catiti.  od  svii 
vijeka ,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu,.  Vazda 
budi  bozanstveno  cacenje  u  ruku  tvojijeh.  M. 
Divkovic,  bes.  509. 

CACIC  DEAGA ,  /.  sclo  ji  Jlrratskoj  krajini 
blizu  Gospica.  pogrjeska:  Cacic  draga.  Schem. 
segn.  1871.  31.  u  torn  je  selii  pleme  prezimenom 
Caoici.  J.  Adamovic. 

1.  CAD,  m.  caligo,  kao  dim,  mugla,  para,  xvii 
i  xvui  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu 
(ali  iz  ruskoga).  isporedi  cadiue,  cad,  cada.  — 
Korijen  vidi  kod  cada.  —  Akcenat  se  ne  zna  za 
cijelo:  kojije  staolen.  stavfenje  po  tome  sto  D.  Ba- 
rakovic  pise  u  gen.  sing,  dva  d.  —  Da  iuti  maglen 
cad,  pod  kim  cvit  opada.  D.  Barakovic,  vil.  64. 
Videc  cad  i  tmine,  trus,  strah,  plac,  nevoju,  gdi 
siku  i  koju,  vezu,  vode,  rano.  73.  Oblaka  ni  cada. 
2S3.  Tote  su  dieica;  u  ta  cad  svaki  gre  kim  zgasne 
zenica  prez  krsta  da  uinre.  306.  Siget  grad  pun 
ill  so  nagrnu,  listo  se  dvize  tad  i  ogau  od  praha. 
B.  Krnarutic  40.  Magline  pune  smradna  cada. 
I.  T.  Mrnavic,  osm.  29.  Crni  cad  ukruni  ugnute 
ruzice.  169.  Vracas  u  kal  zlato  milo,  zvijozdu  u 
cad.  J.  Kavaiiin  169. 

2.  CAD ,  /.  vidi  cad  ^joiZ  1.  u  jednoga  piisca 
prosloga  vijeka.  Ku  (viht  umornti  od  lova)  opere 
i  razhladi  od  vrucino  i  od  cadi.  J.  Kavauin  196. 

CADAN,  cadna,  adj.  caliginosus.  isporedi  cad. 
tt,  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  Kaze  zalost  jaku 
sunce  pomrknuvsi ,  na  lice  po^daku  cadnu  na- 
maknuvsi.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  183. 

CADESA,  /.  ime  kozi  mrkoj.  J.  Bogdanovic. 
isporedi  cad,  od  cega  je  postalo  ime. 

CADINE,  cadina,  /.  pi.  caligo,  vapor,  magla, 
para  iz  zemje.  postanem  augm.  od  cad.  xvn  i 
XVIII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mika(inu  (, cad- 
dine,  vapa,  koja  izhodi  iz  zemje,  vapor,  eshalatio, 
anhelitus  terrae,  afflatus  ex  terra'  41a)  i  u  Stu- 
licevu  (cadine,  vapor,   exhalatio,  i  sing,  cadina, 


GADITI 


878 


CADA 


caligo.  jeduini  nema  potvrde).  Kada  se  nobosa 
zatvoro  i  ustavo  kisu  i  rosu  svoju,  te  se  zenija 
pofne  susiti,  .  .  .  kako  so  jadna  ufiiii  i  oXalosti, 
posuSi  so  i  pokriJQ  cadiuama;  .  .  .  stqji  noplodiia 
i  novesela ,  pa6e  ispuca  so ,  to  sa]o  vlagu  k  no- 
bosom  i  fadine,  kakono  ti  nika  zalosna  uzdisai'ia. 
F.  Lastric,  nod.  251.  «  ^«r)ic,s-e»«»i  smLslu:  Svit- 
lost  tvoja  .  .  .  sakrivona  jiod  cadinania  od  poiii- 
zoustva.  P.  Lastrii':,  tost.  ad.   U)7. 

CADITl,  cadini,  impf.  fuligine  induci,  caditi, 
postajati  cadav.  isporcdi  cad.  samo  m  rjccnicima 
Stulicei'ii  i  Vukovii. 

CAD^AV,  ndj.  fuliginosus,  cadav.  xvii  i  xviii 
■vijeka,  i:medii  rjecnika  samo  n  Beliim  (fumo  in- 
feetus  ■ii)'<-).  Strasniji  od  svijo}i .  vrji  i  grdi  sjcdi 
siliiik  gorostasiii,  u  rad|avoj  siiicdoj  rdi  zagason 
iiiu  jo  obraz  tmasiii.  1.  GundvUic  474  u  diibro- 
vackom  izdanii  od  182()  (2,  251)  i  ii  Beliim  rjec- 
nika (-lOa).  u  najnovijem  isdanu:  cadav.  Vidjo 
iiinostvo  ci-aijeli  i  cadjavijeb  )ndi  (koji  rade  oko 
ogna).  I.  Dordic,  ben.  171. 

CADl^AVITI,  cadjavim,  impf.  vidi  caditi.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku. 

CAd;^IV,  adj.  vidi  cadjav.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (fuliginosus  316*)  i  Stu- 
licevu. Od  cadjive  erne  saje.  J.  Xavanin  414.  Od 
cadjiva  djeteta.  I.  Dordic,  ben.  190. 

CADONA,  i  oadona,  m.  a)  ime  volu  mrku.  Ca- 
doiia.  ,1.  Bogdanovic.  V.  Arsenijevid.  Cadona.  I. 
Pavlovic.  Cadona  je  vo,  ako  jo  vise  zuto-nirk. 
S.  I.  Peiivanovic.  isporedi  cad ,  qd  iega  je  ime 
postalo.  —  h)  diplocoelus  Guer.  J.  Sloser,  kor.  297. 

cAdOK,  cadora,  m.  tentorium,  isporedi  sator. 
Akcenat  kaki  je  u  gen.  sing,  takije  u  svijem  obli- 
cima  osim  ace.  sing,  jednakoga  s  nom.;  mijcna 
se  samo  u  gen.  2d.  kad  je  hez  -ov-:  cadora;  a  kad 
ima  -OV-,  onda  alec,  ostaje  kao  u  gen.  sing,  a  samo 
su  i  oba  eadiia  sloga  duga :  cad6r5va.  —  Od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu  i 
Vukovu.  —  Od  tur.  cadyr,  koje  od  pers.  catr,  sitr. 
—  a)  u  piravom  smislu :  SvrUu  nas  oblak  razastrt 
kako  niki  cador.  F.  Lastric,  test.  278.  Kako  cador 
plemeniti  zemju  prikriva  (nelio).  3G6.  Pocivati  pod 
cadori  zelenoga  listja.  F.  Lastric,  svet.  53._Otide 
naprid  cadoru  od  ^ena.  N.  Palikuca  41.  Cadoro 
'  all  ti  satore  razapne.  A.  Kacic,  korab.  76.  Obnoc 
pobigose, . . .  ali  ostavise  topove,  cadorove  i  ostalo 
sto  tesko  bise.  A.  Kacic,  razgov.  133.  Glavu  iz- 
gubi  pod  svojim  cadorom.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  7. 
Izvan  oadorova.  25.  Pod  cadorom  djevojka  sije, 
veze  darove.  Nar.  pjcs.  vuk.  1,  440.  Sve  barjaci 
kao  i  oblaci  a  cadori  kao  i  snegovi.  2,  313.  Kako 
dode,  pod  cador  unide.  3,  237.  De  ujeze  agi  pod 
cadore.  4,  476.  I  razgleda  turske  cadorove.  4,  159. 
I  evo  ti  svilena  cadora.  2,  347.  Svo  jo  bijel  cador 
do  cadora.  4,  242.  Jedau  zelen  tu  bijase  cador. 
2,  272.  Na  cadoru  od  zlata  jabuka.  2,  272.  Pa  ca- 
doru otvorila  vrata.  2,  279.  —  sator  se  razapiite, 
pene:  Easpela  sam  svileu  cador  u  po}u.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  153.  Eazapese  zelene  cadore.  3,  538.  Ti 
ne  peiii  bijela  cadora  na  mojemu  divnu  igralistu. 
1,  183.  Cador  peiio  Sibinanin  Janko.  1,  461.  I  po 
poju  popeSe  cadoro.  3,  74.  Po  poju  su  pojieti  ca- 
dori. 2,  599.  maze  se  i  udariti  kao  razapeti:  Uda- 
ren  je  cador  do  cadora.  Nar.  pjcs.  vuk.  2,  538. 
u  knizevnika  se  i  rasasiire:  Bijele  rastrije  za  stan 
cadorove.  Osvet.  4,  50.  Rastrti  cadori  iz  daleka  se 
bijejahu.  S.  ^ubisa,  prip.  82.  —  cador  se  savija, 
kad  se  dize  da  se  ide  da]e:  Pa  savise  bijela  ca- 
dora. Nar.  pjes.  vuk.  3,  383.  —  konici  ga  savi- 
jena  vezu  u  terkiju,  te  toko  nose:  Pa  priveza 
cador  u  terkiju.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  388.  —  b)  con- 


volvulus tricolor  L.;  bijoli,  convolvulus  arvensis 
L.  B.  i^ulek,  im.  48. 

CADORCIC,  m.  dem.  cador.  calystegia  sopium 
EBr. ;  bijoli,  convolvulus  arvensis  L. ;  mavi,  con- 
volvulus cocrulous  Spr.  B.  Sulok,  im.  48. 

CADOHJE,  n.  coll.  cador,  tentoria.  To  je,  )ubo, 
bijolo  cadorje.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  450.  Tu  se  hoio 
ustaviti  Turci  i  bijelo  popoti  _ Cadorje.  4,451.  I 
svilono  carovo  cadorje.  5,  360.  Casom  spali  k  pa- 
sam  pod  Cadorjo.  Osvet.  3,  161. 

CADOKSKl,  adj.  tentorii.  Cadorska  vrata.  Vuk, 
rjoc.  817''.  Ja  cu  sunut  na  cadorske  sti"aze.  Osvet. 
2,  121. 

CADOVA,  /.  ime  kravi.  J.  Bogdanovic.  V.  Ar- 
sonijevic.  isporedi  L'adu)a  i  cadona. 

CADOVINA,  /.  sclo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom,  kotaru  rogatickom.  Statist.  19. 

CADU^^A,  /.  ime  mrkoj  kravi.  i.  Pavlovi6.  S.  I. 
Pelivanovid.  isporedi  cadona. 

1.  CAD,  /.  vidi  cada.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  CAD,  m.  caligo,  vapor,  kao  magla.  isporedi 
cadine  *  cada.  Cad  jo  n  Hrvatskoj  magla  sto  se 
oko  mjeseca  hvata  ili  kojom  je  nebo  [eti  obastrto. 
P.  Brantner.  po  nekim  krajevima  sa  j  mjesto  d, 
kao  i  u  drugim  rijecima:  Kad  ]eti  pripece  sunoe, 
ne    mogu   so   stvari   iz   dajega  od  fiaja  razbirati. 

1.  Br(jz.  fako  sa  j  i  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena  koji  inaic  ne  pise  j  mjesto  d:  moze  biti  da 
je  rijec  cuo  od  koga  iz  onijeh  krajeva  gdje  se 
tako  govori:  Vrli  pola  panuo  caj  nad  slanu.  S. 
!^ubisa,  prip.  273.  Pritisnu  caj  i  magla.  S.  l^n- 
bi§a,  pric.  129. 

CADA,  /.  fuligo,  sto  se  od  dima  uhvati  po  cemu 
u  sto  dim  udara.  u  mnozini  dolazi  kao  u  jednini, 
i  tada  se  u  gen.  mijena  akc:  cada.  Od  xvii  vi- 
jeka, izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (cade,  fuligo 
41a),  u  Belinu  (cada,  fuligo  316a),  Stulicevu  (cada) 
i  u  Vukovu  (cada).  jjo  nekim  se  krajevima  govori 
j  mjesto  d  kao  i  u  drugim  rijecima :  caja.  — -  Kor. 
skad,  trzati,  trzati  se,  plamati,  gorjeti  isporcdi 
kaditi  od  istoga  korijena.  —  a)  u  pravom  smislu: 
Na  svijecu  cklo  pale,  i  mrce  crnima  obrve  opale 
cadami  od  dima.  I.  Gundulic  145.  Svaku  vatru 
cada  slidi.  V.  Dosen  87.  Sumpora,  cade.  J.  Vlad- 
mii'ovic,  lik.  17.  Sto  stoji  u  tminam  gustijeme, 
koga  obstire  i  obgrada  crni  zastor  davnijeh  cada. 
N.  Marci  64.  Opet  drugi  cade  iz  ogaka  tuku.  J.  S. 
Eejkovic,  kuc.  140.  Panula  vam  cada  na  oruZje. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  60.  Ali  ona  (Icala)  b'jela  ne 
bijase,  voce  pusta  cadom  pocrnila.  Nar.  pjes.  juk. 
423.  sa  j  mjesto  d :  Ogariva  svojom  cajom.  J.  Ka- 
vaiiin  57.  —  b)  ti  prenesenom  smislu:  aa)  s  cadom 
u  pravom  smislu  jednaci  se  kako  zlo  u  umnom 
smislu  i  zlo  ce^ade,  te  se  naziva  cada:  Al'  uaj- 
gora  cada  biva,  koju  daje  vatra  ziva,  bludno  srce 
koju  ima;  svitlost  lica  jer  uzima  i  na  nega  cadu 
mece  da  se  oprat  nikad  no  ce.  V.  Dosen  87  Dim 
se  bludni  u\dk  pusi,  dokle  mozak  vas  posusi  i 
na  oci  cada  pane,  dokle  bludnik  slip  ostane.  84. 
Did  mogase  jasan  biti ,  a  babo  se  vec  dimiti  a 
ti  cada  od  tamuosti  vec  postade  rad  holosti.  30. 
tako  se  za  ukor  kaze  cejadetu :  Edo  i  f  ado !  Vuk, 
rjefi.  817.  —  bh)  kao  magla  koja  sto  zaklana  te 
se  ne  vidi,  u  tjelesnom  Hi  umnom  smislu,  caligo. 
isporcdi  cad,  cadine.  Tamuost  i  emu  cadu  vedra 
svitlost  prosvitli.  1.  Ancic ,  vrat.  2,4,213.  Snit 
ce  vidit  ubojstva,  dim,  cade,  tmine.  Turk  blago 

2,  57.  Svojijem  cadani  paklenijem  i  svojijem  tmi- 
nam ,  koje  nam  meco  prid  vid  slabe  od  pameti, 
tjera  uazad  i  izprid  oci  nasu  smrt  odraice  nam, 
kako  da  je  prem  daleko.  B.  Cuceri  155. 


CAD  AN 


87!) 


CAGEl^ATI 


CAD  AN,  cadna,  adj.  a)  fiiliginis,  od  iada. 
Sirce  eadno,  prepeceno  sirce  od  drveta,  aciduin 
pyrolignosuiu.  Farm.  67.  —  b)  oaliginosus,  kao 
maglovit.  isporedi  cad  pod  2.  u  Ilrvatslcoj  po 
nekim  krajevima  sa  j  mjesto  d  kao  i  u  drugim 
rijeiima.  ,Ca,jno  je'  rece  se  kad  je  sunce  i  magla, 
a  sunce  malo  prodire  kroz  maglu.  I.  Bi-oz. 

CADAR ,  m.  purgator  camiuorum ,  dimnacar, 
ogacar.  isporcdi  cadavac.  ii  rjecniciiiia  lieliim 
(6961)  J  Stidicevu  (1,  79b)  j  j,  jednoga  pitica  iia- 
sega  vremena.  Bio  je  cadar.  M.  Pavliiiovic,  rad. 
127.__ 

CADAST,  adj.  vidi  ('adav.  saino  u  Staliccvu 
rjecniku. 

CADAV,  adj.  fuliginosus,  po  cem  se  nahoatala 
cada ,  sto  je  omrceno  cadom.  od  xvii  vijcka,  is- 
medu  rjecnika  u  3Iika(iiiii,  Beliiiu  (31U-\),  Sttili- 
cevu  i  Vtikomi.  a)  u  pravom,  smislu:  U  cadavoj 
smedoj  rdi  zagasen  mu  je  obraz  tmasni  I.  Gun- 
dulic  474  (vidi  kod  cadjav).  Zmaj  pakjeiii  .  .  .  u 
nesvijesti  poraaini  se  ter  cejusti  svoje  grube  otrov- 
uijema  zubi  izgrize  i  cadavu  bradu  iskube.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  332.  Vidi  svidiu  glave  liegovo  jediiu 
golubicu  cadavu,  mrsavu,  ruznu  i  smrdecu.  J.  Pi- 
lipovic,  prip.  1,  169.  Malaua  so  stvar  vidi  jediia 
janiica  ua  peci ,  kuda  u  sobu  dim  prolazi ,  ali 
istira  najposli  sve  iz  sobe,  cini  duharove  cadavc. 
D.  Rapic  136.  Iz  glave  mu  kroz  koceti  oguovita 
iskra  udara,  dim  mu  crni  paha  i  leti  .  .  .  iz  uoz- 
dara ;  u  cadavu  kaze  obrazu  silnos ,  srzbu  i  po- 
razu.  N.  Marci  59.  Ne  boj  se  od  svijetle  puske, 
nego  se  cuvaj  od  cadave.  Vuk ,  nar.  posl.  194. 
Stan  mu  je  cadava  koliba.  M.  Pavlinovic,  rad. 
146.  —  h)  nalik  na  sto  cadavo,  nirk  kao  dim: 
Ovaj  grozd  kao  cadav  .  .  .  izgleda,  i  za  to  se  moze 
biti  i  zove  cadavo  grozdo.  P.  Bolic  1,  44.  isjjo- 
redi  cadavica. 

CADAVAC,  cadavca,  m.  1.  vidi  cadar.  m  rjcc- 
nicima  Belinu  (696^)  i  Stidicevu.  —  2.  kos  ca- 
davac, turdus  iliacus.  Slovinac  1880.  30.  —  3.  ime 
selima :  a)  selo  u  Ilrvatskuj  u  podzupaniji  hjelo- 
varskoj.  Pregled  79.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okriiija 
zvornickom.  Scliem.  bos.  1864.  26.  Statist.  86.  — 
4.  potok  u  Srbiji  u  okrugu  cacanskoiii  a  selu 
Samajilima.  I.  Pavlovic. 

CADAVICA,  /.  1.  cadava  pniska.  ohicno  s  rijecju 
puska,  ali  i  hez  ne.  u  nase  vrijeiiie,  izmeda  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Cuvaj  se  puske  cadavice.  Nar. 
posl.  vuk.  350.  Sto  (ie  ti  ta  cadavica?  Nar.  prip. 
bos.  1,  140.  —  2.  grozde  mrka  lica  kao  dim :  Ca- 
davica ili  cadavo  grozde.  P.  Bolic  1,  43.  vidi  i 
kod  cadav._ —  3.  neka  pitica,  u  cakavaca  sa  j 
mjesto  d:  Cajavica,  cotylo  riparia  Boie.  Progr. 
spal.  1880.  17.  —  4.  planina  ii  Crnoj  Gori  vise 
Malinska.  Glasnik  40,  27.  —  5.  ime  rijekanui: 
a)  a  Bosni  dvije  rijeke :  jedna  u  okrugu  zvor- 
nickom a  druga  u  bihackom  blizu  K^tica.  Zemlop. 
bos.  43.  49.  —  b)  rijeka  u  Srbiji  u  okrugu,  pu- 
drinskom  u  Radevini.  \.  Stojanovic.  Do  reke 
Cadavice.  Sr.  Nov.  1878.  291.  —  6.  ime  selima: 
a)  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji  osjeckoj.  Pre- 
gled 101.  Schem.  zagr.  1875.  146.  —  b)  u  Bosni 
tri  sela:  jedno  u  okrugu  biliackom,  i^dva,  od 
kojih  je  jedno  Gorna  a  drugo  Dona  Cadavica, 
u  okrugu  zvornickom.  Statist.  50.  84.  jedno  ce 
od  nih  biti  koje  sejamo  po  imenu  pomine  prije 
nasega  vremena :  Cadavica.  S.  Novakovic ,  pom. 
151. 

CADAVITI,  cadavim,  impf.  fuligino  inducere. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  ii  Stii- 
licevu  (ali  u  nemu  znacena  kojega  je  caditi).  — 
a)  prelazno:  Odnesite  nesklad,  koja  kako  dim 
od  vatro  srdite  izlazeci   pamet  cadavi.   D.  Rapic 


54.  —  b)  sa  se,  pasivno:  U  korainu  sto  stoji,  il 
se  cadavi  il  gori.  Poslov.  dan.  140. 

CADENE,  n.  inductio  fuliginis.  isporedi  caditi 
i  caditi.  samo  ti  Vukovu  rjecniku. 

CADITI,  cadim,  impf.  vidi  caditi.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

(JADO,  m.  ime  zicincelu  mrku  kao  cadavu.  P. 
Dordevic. 

CADOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  po- 
grjeska :    Cadevic.    Sem.   srb.   1881.  351. 

CAFRAN,  m.  crocus,  safran.  isporedi  cafrau, 
gdje  i  postane  vidi.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika u^Mika^inu,  Belinu  (782a),  Stulicevu  i  Vu- 
kovu. Cafran  prizuti.  M.  Vetrauic  2,  54.  Sto  je 
papar  ki  grjeje  i  cafran  veseli  ?  M.  Drzic  29. 
Donio  je  vrjeca  papra  i  cafrana  stotinu.  293. 
Runicni  se  cafran.  B.  Ivasic,  nac.  90.  Uglcda  tri 
kona,  jednoga  crjena  kao  krv,  drugoga  crna  kao 
uga.),_a  trecega  zuta  ka  cafran.  Nar.  prip.  vuk. 
122.  Cafran,  crocus  dalmaticiis  Vis.^Cas.  cos.  muz. 
1852.  2,  48.   crocus  sativus  L.    B.  Sulek,   im.  48. 

CAFKANIKA,  /.  carthamus  tinctorius  L.  isjjo- 
rcdi  cafranika,  saft-anika.  samo  u  rjecnicima  Mi- 
kajinu  i  Stidicevu. 

CAGAL,  Cagla,  «(.  a)  selo  u  Srbiji  u  Macvi 
XIV  vijeka:  Caglt.  Letop.  sr.  1847.  4,53.  Danicic 
3,  457.  —  b)  ime  musko ,  ili  mo'e^  biti  nadimak, 
xiii  vijeka:  Pokaza.se  Grdina  i  pagli  s  Trviza 
(moze  biti  da  bi  trebalo  citati  Cagl  is  Trviza). 
Men.  Croat.  6.  —  c)  prezime,  xvi  vijeka:  Kupih 
od  Cagla  Tomasa.  Mon.  Croat.  323.  —  Moze  biti 
da  bi  1  u  svijem  primjerima  trebalo  citati  j.  po- 
stai'ia  tainna. 

1.  CAGA^i ,  cag]a,  m.  vidi  cacak  piod  a.  samo 
K  Vukovu  rjecniku,  (lutum  congelatum).  postatia 
tamna:  lako  moze  biti  od  tur.  cakyl,  gagyl,  sliinak. 

2.  CAGA^i,  m.  canis  aureus  L.  Od  tal.  sciacal, 
nem.  schakal,  od  tur.  cakal.  isporedi  cakal,  cagan. 
Od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu 
(165a,  gi]jc  ce  biti  pogrjeska  gen.  cagja).  —  a)  u 
pravum  smislu:  Kako  caga}  lieko  jauce.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  54.  Bjese  puna  (duhrava)  cagaj, 
vepar  i  vukova.  180^  Crni  caga],  ris  pjegavi  skacu 
po  dubravi.  317.  Cagaj.  Slovinac  1880.  127.  M. 
Pavlinovic.  u  cakavaca  sa  j  mjesto  ]  kao  i  u 
drugim  rijeiima:  cagaj,  cilgaja.  Slovinac  1880. 
89.  —  b)  nadimak  covjeku  mrsavu:  Caga}.  M. 
Pavlinovic.  moze  biti  da  je  predne  znacene  pre- 
nese.no,  all  isporedi  i  caga]  i  Cagal. 

CAGEl^,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
bos.  1864.  III.  XX. 

CAGLICA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bihackom 
blizu  Buzima.  Statist.  52. 

CAGLK'':  m.  selo  u  slavonskoj  krgjini  blizu 
Nove  Gradiske.  Scbem.  zagr.  1875.  47.  Sem.  prav. 
1878.  82.  Razdjej.  23. 

CAGLIN,  Gagliua,  ■«».  selo  u  Slavoniji  u  pod- 
zupaniji puieskoj.  Schem.  zagr.  1875.  44.  Pre- 
gled 92. 

GAGl^ANI,  m.  pi.  nekq  mjesto  u  Srbiji  u  okrugu 
hiogradskom:  Basca  u  Cagjanima.  Sr.  Nov.  1861. 
186. 

CAG:^ANSKi  p6T0K,„'»!.  izvor  u  Srbiji  u  vra- 
carskom  srczu.   isporcdi  Cagjani.  Glasnik  19,  251. 

CAGRL.ANE,  n.  strepitus.  isporedi  cagrjati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAGR];jATI,  cagrjam,  impf.  stropitare.  samo  u 
Vukovu  rjecniku,  gdje  se  veil  da  i  mis  cagrja 
kad  grize  sto.  isporedi  cegrjati  i  cagrtati,  .s  kojim 
jc  jednoga  postana. 


CAGKOVAC 


880 


CAJIRA 


CAGROVAC,  Ciigiovca,  m.  sclo  u  Srhiji  u 
okrugu  niikom.  Sr.  Nov.  1879.  175. 

CAGKTAlfjKA,  /.  orepitni-uluni.  samo  M  Vu- 
koint  rjccnikii.   Oil  cagrtati.  isporcdi  cegrtajka. 

CAGRTANE ,  »).  stropitus.  isporedi  fiagrtati. 
samo  u  Vitliovu  rjccniku. 

CAGKTATl,  fiVgfdCm ,  impf.  stropitare.  samo 
u  Vtikofii  rjccniku,  ydje  se  veli  da  se  i  sal>jom 
cagrie.  Akc.  kaki  je  u  pracn.  taki  je  i  u  imperf. : 
(■agftilli ;  u  ostalijem  je  obiicima  kao  u  inf.,  samo 
jc  i  trcci  slog  dug  u  part,  pracs. :  cagi-iuci ,  i  u 
part,  praet.  act.  i :  f  agrtav ,  J-agrU'ivSi.  I'ostane 
vidi  kod  cogrtati. 

I'AII,  m.  igra  u  kojoj  ncki  igraci  rade  kao 
liipcH.  samo  u  Jijclostijenccvu  rjecniku.  isporcdi 
cak.  Od  sred.  I'lcm.  scliaoli,  lupc.'ilina. 

CAHATI  SE,  fabaui  se,  imjif.  igratl  se  igrc 
ialia.  samo  u  Jijclostijcncccii  rjccniku. 

CAHILO,  m.  nadimak  mjcsto  prezimena  xvi 
vijeka.  Blaza  Cahila.  Mon.  croat.  'Z'M.  nominativu 
ncma  potvrdc. 

CAHOE,  m.  kao  da  jc  nclca  lada,  prosloga 
vijeka  u  })oslovici:  Vozi  se  u  calioru  po  Rijeoi, 
a  u  skoriJah  lazi  po  Prijeci.  Poslov.  dau.  151. 

CAHOVICIj^OT.  2^1-  ncko  mjcsto  u  Lid  xv  i 
XVI  vijeka.  Is  Cahovio.  Mou.  croat.  175.  200. 

CAHU^^A,  /.  kravica  do  dvijc  godinc.  u  Srhiji, 
gdje  se  govori  hcz  li:  cauja.  P.  Dordevic. 

CAHURA,  /.  oapsula.  Akcenat  se  mijena  u  gen. 
pi. :  caliura,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i 
instr.  sing.:  cahure,  cabiarom.  Samo  u  nase  vri- 
jeme ,  i  to  po  krajevima  gdje  je  glasa  h  nestalo, 
te  i  ovu  rijec  pisu  hes  ncga,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu,  talcoder  bez  h  (vidi  da}e).  — 
Postanem  ce  hiti  od  kor.  kas,  grepsti,  zbijati, 
obavijati.  isporcdi  casa,  caska,  cehno,  cesati,  kos. 

—  a)  kao  casica  u  koju  jc  uglaffcHa  zirka  jed- 
nijem  krajem,  capsula  glandis.  ti  Vulcovu  rjecniku. 

—  b)  kao  iiijchur  u  koji  se  upredaju  neke  Inihc, 
kao  srilcna  buba ,  te  se  zatvore  sa  svakc  strane, 
a  poslije  izlete  kao  lepiri.  fr.  cocon,  tal.  galetta 
(u  Vukovu  rjccniku:  nj-mj^Lia  chrysalis),  isporcdi 
caliurica.  Odose  u  selo  da  lazgledaju  caure  svi- 
leuih  buba.  M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  Gl.  —  c)  ta- 
kodcr  kao  mjcltur  u  nekoga  bijq  u  cemu  mii  je 
sjeme,  capsula.  isporcdi  caurica.  Caura  je  sastav- 
Jena  od  vise  listica  i  puca  svakad  ua  osobiti 
za  pojedine  vrste  stalni  naciii.  J.  Paiicic,  flor. 
biogr.''  44. 

CAHURAK ,  calu'irka ,  m.  nympha.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena:  U  caurici  promeni  se  gu- 
senica  i  postane  caurak  (nimfa).  K.  Crnogorac, 
zool.  144.  isporcdi  cahura. 

CAHURAST,  adj.  nalik  na  cahuru.  Na  prave 
cauraste  plodove,  koji  se  na  vise  komada  raspa- 
daju  i  scrake  ispustaju.  J.  Pancic,  bot.  80. 

cAHURICA,  /.  dem.  calmra.  a)  kao  calim-a 
pod  b.:  Idemo  u  selo  da  pregledamo  caurice  (od 
svilenih  buba).  M.  D.  Milicevic,  let.  vec.  61.  Pre- 
divo  koje  se  zove  caurica  (cocon).  K.  Crnogorac, 
zool.  144.  —  b)  kao  cahura  pod  c:  Makovo  ca- 
urice. Farm.  77.  —  c)  u  saiu  rupica,  cella.  Ra- 
dilice  pfele  jajca  svaka  u  svoju  cauricu  sloze. 
A.  Maksimovii  13.  U  caurice  med  snose.  23.  Ca- 
urica: u  saiu  rupice  gdje  se  pcele  legu  i  gdje 
med  pcele  ostavjaju.   J.  Zivanovic,  rjec.  29. 

cAhURNAK,  m.  ncko  mjcsto  pod  nivama  u 
Srbiji  u ^okrugu  smederevskom.  isporcdi  caliura. 
Niva  u  Caurnaku.  Sr.  Nov.  1875.  571. 

CALR,  vidi  cajir. 


1.  CAJ ,   m.  thoa  chinensis  Sims,   u  nase  vri- 
jeme,  izmedii  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  .T.  Pan- 
Cic,  bot.  214.  Zeleni  caj,  mrki  caj.  215. 
^  2.  (;AJ,   u  jednoj  pjesmi  kao  I'lekakav  uzvik: 
Caj  6iro  pelengiro!  Nar.  pjes.  petr.  1,  29G. 

CaJA,  m.  vidi  cajo.  samo  u  Vukovu  rjccniku. 

1.  cAJAN,  cajna,  adj.  exspoctationis,  sto  pri- 
pada  cajauu,  gdje  je  cajane,  gdje  tko  cajc.  u  za- 
gonetkama :  Sedi  cajna  na  cajnonie  gradu ,  ceka 
mrtvih  s  onog  sveta.  (odgonet(aj :  kvoCka  na  ja- 
jima).  Nar.  zag.  nov.  86.  Cajna  lezi  na  cajnome 
pai'iu ,  ceka  nirtvo ,  dok  izvede  ^ivc.  (odgonetlaj 
isti).  87.  u  torn  cc  smislu  hiti  o  gori  u  jednoj 
pjesmi,  ako  nije  pogrjcska  mjesto  carna:  Vino 
pije  Novak  i  Grujica  a  u  cajnoj  gori  Romaniji. 
Pjev.  cru.  122.  isporcdi  6ajna. 

2.  CAjAN,  cajna,  adj.  theae  chinensis.  u  jed- 
noga pisca  nasega  rremena.  I  neg  cajno  unihalo 
pivo,   .sto   no  cinski   piju  zlovojnici.   O.svet.  3,3. 

CA.JANE,  n.  a)  exspectatio,  iekanc.  xiii  i  xiv 
vijeka,  i  u  nase  rrijeme  u  knizevnika.  izmedu 
rjecnika  samo  u  Danilicevu  (ima  i  u  Stulicevu, 
ali  iz  ruskoga).  isporcdi  cajati.  Ne  posrami  faja- 
nija  mojego.  Mon.  serb.  58.  Ott  cajanija  mojego. 
Domontijan'J  86.  Ne  zuav  nacin  .sniirbi  ni  kajaiiu, 
osudi  so  skrbi  i  cajaiiu.  Osvet.  4,  5. 

CAJATI,  cajem,  impf.  exspectare,  cekali.  xiii 
xiv  i  XV  vijeka,  i  u  nase  vrijeme  u  pjcsmama,  iz- 
medu rjecnika  n  Stulicevu  (iz  misala),  u  Vukovu, 
(bez  znacena)  i  u  Danicicevu.  —  Kor.  ka,  traziti, 
iskati,  zc^eti,  cekati.  isporcdi  cekati.  —  Lezase 
caje  prisLstvija  angeltska.  Stefan  kr.  ^18.  Cajahi. 
boga  stpasajusta  me.  Domentijan^  53.  Cajemb  tvo- 
jiht  ottctskyliB  stedrott.  Domentijan''  86.  Mala 
VBzmizdija  caju.  Mon.  serb.  244.  Takovu  mtzdu 
caje.  333.  Ne  caj  vise,  Miloseva  majko,  odbij  ovce 
u  to  pusto  poje,  Milos  ti  je  juce  pogiuuo.  Nar. 
pjes.  vuk.  rjec.  817'J.  Caje  1'  koji  rodenicu  svoju? 
Osvet.  1,  28.  Umio  se  i  prokrstio  se,  .  .  .  i  sun- 
ceva  caje  ogrijana.  2.  38. 

CAJDANO,  u  pripjevu,  moze  hiti  od  tur.  ^ahit, 
hid.  Cajdano  ni  cajdano.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  832. 

CAJDEAZ,  m.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
niikom.  Schem.  bos.  1864.  84.  pogrjcska  ,Cajdras'. 
Statist.  62. 

CAJER,  m.  vidi  cajir.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka.  Jer  cajere  svega  svita  ima  kosit 
svakog  lita.  V.  Dosen  50. 

CAJETINA,  /.  dva  sela  u  Srbiji:  jcdno  u 
okrugu  krusevackom  a  drugo  u  uzickom.  K.  Jo- 
vanovic  132.  164.  ono  se  prvo  spomine  xv  vijeka. 
Mon.  sei-b.  568.  Danicic  3,  459. 

CAJETINSKI,  adj.  sto  pripada  Cajetini.  U 
lijepoj  i  velikoj  gostionici  cajetinskoj.  M.  D.  Mi- 
licevic, vec.  192. 

CAJIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Vuk,  nar. 
pjes.  3,  570.   isporcdi  caja,    od  cega  je  i  p>ostalo. 

CAJIN,  adj.  sto  pripada  cdji.  isporcdi  cajov. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAJIR,  caju-a,  m.  tur.  cajyr,  livada,  pasnik, 
/jo|e.  u  nase  vrijeme.  isporcdi  cajer,  cajira.  2>isu 
i  bez  j.  Pak  on  brze  na  caire  trci,  to  uvati  staru 
bedeviju.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  401.  Dok  hati  na 
cair  izadu.  Pjes.  cm.  103.  nalazi  se  i  kao  ime 
takim  mjestima:  Livada  u  cairu.  Sr.  Nov.  1870. 
734. 

CAJIRA,  /.  vidi  cajir.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka  S  kakvim  nacinom  va|a  s  cajirama 
upraviti.  I.  Jablauci  13.  S  margom  se  cajire  mogu 
podobriti.  25. 


CAJIEE 


881 


CAK 


CAJIRE,  Cajira,  /.  pi.  a)  line  selima:  aa)  dea 
sela  u  Ervatskoj  u  podsupaniji  kriskoj.  Preglod 
87.  Schem.  zagr.  1875.  49.  —  bb)  selo  u  Bosni  u 
okrugu  banoluckom,  kotaru  teSanskom.  grijeskom 
,Cajre'.  Statist.  43.  —  h)  potok  u  Lici  ii  selu 
Ploci.  J.  Bogdauovid. 

CAJIKI,  VI.  pi.  selo  u  Srbijl  u  okruyu  kruse- 
vaikom.  K.  Jovanovic  130. 

CAJIRIC,  m.  dem.  cajir.  dolasi  kan  imc  mjestu 
pod  nivama.  Plug  zemjc  u  cairicu.  Sr.  Nov.  1863. 
•219. 

GA.TIRISTE ,  n.  mjcslo  gdjc  su  cajiri,  gdje  su 
2)asista.   Livada  ti   cairistu.   Sr.   Nov.   1803.   440. 

CAJIvANOVIC,  m.  prezime,  u  naSe  vrijeme. 
Vuk,  sov.  109.  Nar.  pjes.  petr.  1,  349. 

CAJKOVCI,  Cajkovaca  m.  pi.  selo  u  slavonskoj 
krajini  blizu  Urorfn.^ Eazdje].  24.  Schcni.  diac. 
1877.  32.  Odonud  na  Cajkovce,  Andrijevcp.  M.  A. 
EG}kovic,  sat.  118. 

CAJKOVICA,  /.  selo  hlisu.  Didirovnika.  Schcni. 
ragus.  1870.  25.  Eepert.  22. 

C.ljKOVIG,  in.  preshnc,  2'^'osloga  vljeka  n  jed- 
noj  pjesmi.  Ide  Ivan  Cajkovii  staroj  majci  go- 
voriti.    Nar.   pjes.   bog.    133.    isporedi   Cajkovici. 

CAJKOVICI ,  m.  pi.  selo  blizn  Dubromika. 
Scliem.  ragus.  1876.  24.  isporedi  Cajkovic. 

CAJNA,  /.  a)  exspectans,  koja  cajc.  u  ,:ago- 
netkama  sc  tako  naziva  kvocka  kad  IcH  na  ja- 
jima.  vidi  kod  cajan  jjod  1.  —  b)  neko  injesto 
pod  nivama  u  Srbiji  u  okrugu  krajinskom.  Niva 
u  Cajni.  Sr.  Nov.  1874.  344.  isporedi  cajan  jiorf  1. 

OAJNICE,  n.  varos  u  Ilercegocini,  sadan  Bosni 
u  okrugu  sarajevskom,  iziiiedu  Gorazda  i  Pfei^afa, 
hlizii  srpske  mecte.  pominc  se  i  prije  nasega  vre- 
mena,  izmedu  rjecnika  u  Vitkovu.  Cajuicc;  Glas- 
nik  25,  44.  S.  Novakovio,  pom.  151.  Od  Cajnica 
do  dva  Batotica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  505.  .Ta  sam 
bosa  iz  Cajnica  dosla.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  150. 
Prvo  ti  jo  II  Cajnicu  crkva.  Nar.  pjes.  potr.  2,  108. 
u  jednoga  piisca  xvii  vjjcka  nastnmpano  u  nasc 
vrijeme  grijeskom:  ,k  Canici'.  J.  Pahnotic,  dubr. 
173.  —  grijeskom  piSu  Cajnic.  Zemjop.  bos.  9.  59. 
Glasnik  20,  330.  isporedi  Cajjiic.  takoder  grijes- 
kom pjisu  i  Cajnica.  Statist.  11.    tako  i  na  karii. 

CAJNICKI,  adj.  sto  piripuda  Cajnicu.  Cajnicka 
nahija.  T.  Kovacevic  92. 

CAJNIC,  m.  .selo  kojc  se  spominc  prijc  nasega 
vremena  samo  po  imemt,  bez  sumne  isto  koje  sada 
pisu  Cajnici,  ji  Bosni  u  okrugu  svorniikom ,  ko- 
taru vlasenickoni.  Cajnict.  S.  Novakovic,  pom. 
151.  Cajnici.  Statist.  98. 

CAJNICI,  m.  pi.  vidi  Cajnic. 

CAJNO ,  n.  dva  sela  u  Bosni  u  okrugu  j>ara- 
jevskom,  kotaru  visoikom:  Veliko  i  Malo  Cajno. 
'statist.  24. 

CAJO,  m.  hyp.  caus.  u  vase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Stari  svat  i  cajo,  kog 
ovde  kapetanom  zovu.  V.  Bogisicj,  zbor.  252. 

CAJOV,  adj.  sto  pripada  cajti.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CAJO  VIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  pogrjeska 
ce  biti :  Cajevic.  Eat  333. 

1.  CAK,  m.  vidi  Bah.  samo  u  Bjelostijencevu 
rjecniku. 

2.  6aK,  adv.  turski  cak,  dori,  ca,  usque.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i  Vukovu. 
—  Kad  se  kazuje  dalina  cemu,  do  koje  se  Hi  od 
koje  se  sto  prostire  Hi  ii  kojoj  biva,  dodaje  se 
cak  rijeciina  kojima  se  ta  dafina  izrice,  da  bi  se 


na  po  se  napomenulo  da  je  daleko,  da  je  dalina 
velika,  i  tijem  da  bi  govor  bio  jaii,  kao  i  rije- 
cima  dori  i  6a.  da}ina  maze  biti  mjestom  Hi  vre- 
menom,  a  moze  biti  i  u  radni  Hi  stanu  velieina 
do  koje  se  razvija.  da]ina  moze  biti  izrecena  pa- 
dezima  s  prijedlogom  Hi  adverbima.  a)  dajina 
mjestom,  a  mjesto  moze  biti  u  praoom  Hi  u  pre- 
nesenom  smislu :  aa)  dokle  se  sto  prostire :  Uljczla 
jest  u  srce  i  cak  u  dui5u  nasu.  M.  Divkovic,  bes. 
217.  Da  ji  povukose  cak  u  sridu  zomje.  I.  Ancic, 
vrat.  2,  4,  199.  Sv.  Pavao  uzet  cak  do  trecega 
iieba.  M.  Eadnic  79.  Ponizi  se  cak  do  zemje.  134. 
Jesi  toliko  pomiiiv  iziskalac  od  onoga  sto  drugi 
cine,  da  cak  do  misli  hoces  viditi  i  suditi.  24. 
Cujase  gorcinu  i  udarce  od  bica,  koji  joj  priho- 
dabu  cak  do  duse.  M.  Lekusevii  80.  Ova  buna 
zacu  se  cak  u  vojsku  zudinsku.  E.  Pavic,  ogled. 
232.  Do  neg'  cak  stupise,^  I.  Zauicid  ISO.  Izvede 
ga  cak  izvan  jirigradja.  Ziv.  is.  98.  Uvuce  se  pod 
police  i  cak  pod  posteju.  F.  Lastrii,  ned.  418. 
On  io  se  uvuci  pod  posteju,  pace  pod  ploon  cak 
u  grobnicu  mrtvije.  418.  Top  je  bojni  jaki  vi'lo, 
al  ga  nabij  cak  u  grlo,  otioi  ce  na  komade.  V. 
Doseu  17.5.  Ona  vice,  cak  se  ii  mlin  cuje.  M.  A. 
Eejkovic,  sat.  58.  Koje  majke  cak  do  kola  slide. 
40.  Easiri  mejase  svojega  krajestva  cak  do  rike. 
A.  Kacic,  razgov.  30.  Da  ih  pobre  poyodes  cak 
u  doiiu  pokrajinu.  Nar.  pjes.  bog.  51.  Cula  ti  se 
vala  cak  do  Carigrada.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  99.  To 
so  cudo  cak  do  cara  culo.  1,  158.  Ludo ,  mlado, 
na  dalek'  zalete,   cak  zalete  preko  moi'a  carnog. 

1,  103.  To  se  cudo  na  daleko  culo,  cak  daleko  u 
zemju  arapsku.  2,  400.  Oba  dva  sam  na  vojsku 
spremila,  cak  na  vojsku  na  tursku  granicu.  Nar. 
pjes.  vuk.  here.  118.  Utece  cak  u  sine  more.  Nar. 
prill,  vuk.  186.  Cuje  da  se  stari  nogov  gospodar 
sprema  na  galijn  proko  mora  cak  «  drugo  car- 
stvo.  52.  Pripovijeda  se  da  su  jeduom  Sibii'ianin 
Janko  i  Sekula  utekli  s  Kosova  samo  sa  dva- 
naest  judi ,  pa  i  to  cak  preko  Dubrovnika.  Vuk, 
nai-.  posl.  265.  Otisao  cak  daleko.  Vuk,  rjec.  8171'. 
—  bb)  odakle  se  sto  prostire:  Izvadise  mu  jezik 
cak  iz  viliea.  M.  Divkovic,  zlam.  28'>.  Iz  Dalma- 
cije  ili  cak  iz  nimacke  zem}o.  M.  Dobretic  112. 
Nacin  cak  iz  Bosno  pi-ima.  J.  S.  Eojkovic,  kuc. 
369.  Od  tade  se  zakrvi  krajina  cak  ^od  Koma  te 
do  Korjeuica.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  330.  Cak  od  Sena 
do  nasih  kotara.  Nar.  pjes.  juk.  292.  —  ce)  da- 
lina u  kojoj  je  sto  Hi  biva  sto :  Zli  cak  i  u  po- 
stenma  naliode  nevoje.  M.  Jladnic  371.  Pomogla 
je  cak  u  Becu.  Pisanica  0.  Cak  i  u  brandiburskoj 
zemji.  I.  Jablanci  105.  Posao  do  ista  i  kod  svega 
sadasi'icga  svijeta  i  cak  kod  porodaja.  5.  I  da  mi 
se  cak  kroz  brvna  vidi.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  110. 
Al  je  vezir  daleko  bas  cak  u  Bugarskoj.  I.  Eajic, 
boj  47.  Oni  su  okovani  cak  u  dnu  svoje  duse. 
A.  Tomikovic  127.  Ja  imadcm  i  oca  i  majku  cak 
daleko  u  Vlahu  Starome.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  370. 
Voda  je  Cetiiia  cak  u  Dalinaciji.  Vuk,  nar.  pjes. 

2,  537.  Kao  sjepica  isia  je  cak  i  po  Bugai'skoj. 
Vuk,  nar.  posl.  xsxiii.  Nekoliko  kuca  kraj  vode, 
a  ostale  cak  gore  gotovo  pod  samijeni  vrhom. 
XVI.  —  b)  dajina  vrcmenom:  aa)  dokle  sto  frajc: 
Cak  do  svoje  smrti  virno  zivuci.  Pisanica  49.  Da 
mirno  trizno  pravedtio  i  bogojubno  cak  do  svrhe 
tebi  zivimo.  71.  Za  Sto  ne  .slidi  cak  do  svi-ho  u 
dobru  pocetome.  M.  Zoricic,  osm.  129.  A  sijena 
ces  zastediti  dosta  drugoj  marvi  cak  vec  iza  posta. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  365.  —  bb)  od  kad  je  sto: 
Nezin  pocetak  jest  cak  od  pocela  svita.  B.  Lca- 
kovic,  nauk  426.  —  ce)  kad  sto  biva:  aaa)  sto 
biva,  bivati  i  poiihe  u  vrijeme  kojc  se  kaze.  tada 
je  cak  kao  tek,  istom.  U  utorak  stvori  mnoga 
stvoreiia,  a  cak  sunce  i  misec  u  sridu.  J    Bano- 

56 


6akal 


882 


CAKATI 


vac,  prip.  238.  Cak  sutra  dau  poznado  privaru. 
E.  Pavic,  ogled.  66.  Cak  potlaiii  snirti  Hirudove 
povrati  ae  Isus  iz  EK'pta.  D.  Kapii  361.  Doii  6o 
■vrime  kada  ie  so  svald  osititi  od  ncsroi'.e ,  ali 
doene,  bqjim  so,  fak  kada  no  iia  fas  od  sinrti 
budo  ti  rPi'ono:  daj  razlog  dvoriiictva  tvofjja.  K. 
Lastrif,  nod.  313.  Ostalo  niokoto  vaja  6ak  na  do- 
3asto  projodo  podubriti.  I.  Jablanci  62.  Zaklotva 
.  .  .  dr£a§o  se  za  svetu  stvar,  pak  bi  so  6ak  onda 
uzola  kad  bi  najveca  potriba  bila.  M.  A.  Ko)ko- 
vi6,  sat.  19.  Vei  se  one  6ak  pod  zimu  me6o.  J.  S. 
Eelkovi6,  kuc.  299.  —  hbb)  Sto  biva,  poc.cto  je  i 
prije  pa  se  nastavja  i  u  vrijeme  kojc  se  kaze. 
tada  je  6ak  kao  jos.  .ToS  ne  iimukoSo  poslcdi'ii 
jeci  od  ovih  reci,  a  s  brega  grunuse  topovi  .  .  . 
narod  poce  se  razilaziti  ...  ali  Cak  sutra  dan  a  i 
docnije  mnogom  radosno  odjekivahu  u  iisima  po- 
slodi'ip  roti.  M.  D.  Miliievic,  jur.  101.  —  c)  mjesto 
dafiiie  do  koje  bi  sto  dopiralo  maze  biti  veli- 
cina  do  koje  kakva  radna  Hi  stane  razvijajuii 
se  dolazi,  na  sto  dolazi,  sta  joj  je  svrselak,  sta 
sobom  obuzima.  aa)  do  cega  u  torn  smislu  do- 
lazi radna  Hi  stane  moze  biti  izreceno  kao  na- 
prijed  padezem  i  prijedlogom:  Budi  vjeran  cak 
do  smrti.  M.  Radni(i  22-i.  Poslusau  6ak  do  smrti. 
347.  Zli  obiiaji  cak  do  smrti  sgone  jude.  J.  Ka- 
vanin  1.  Poslusan  cak  do  smrti.  M.  Lokusii  90. 
Ne  ce  to  6ak  do  takvoga  svidocanstva  doci.  M.  A. 
Ke|kovi6,  sabr.  38.  Pizmu  nositi  cak  do  izgub- 
jeiia  Xivota.  70.  —  bb)  velicina  radni  Hi  stanu 
u  prednem  smislu  tie  kaze  se  osobitom  rijecju, 
nego  se  dodaje  cak  kad  se  hoce  da  kaze  da  i 
ona  radna  biva  koja  se  kaie,  da  je  i  ono  stane 
koje  se  kaze,  da  je  radna  i  onolika  a  stane  i 
onoliko  kolika  se  i  koliko  se  kaze.  Meni  je  20, 
meni  50,  meni  60,  cak  toliko  godina.  D.  Eapic, 
317.  Uci  Isukrst  da  se  od  svake  svadiie  pazimo 
cak  tako,  da,  ako  bi  nam  tko  curdiju  oteo,  da 
mu  i  dolamu  pustimo.  41.  Da  jih  jostere  vecma 
ho4e  smesti,  pate  da  liima  hoce  cak  druge  has- 
novite  nauke  omraziti.  I.  Jablanci  70.  Cak  i  dite 
za  to  trpit  ho6e.  M.  A.  Ee}kovic,  sat.  179.  Ona 
trci  na  sokak  prez  duso ,  cak  se  cuje  kako  jako 
puse.  57.  Cak  dovle  i  cak  ovoliko  jest  uas  jubio 
na§  gospodin.  A.  Tomikovic  141. 

CAKAL,  m.  vidi  oaga}.  u  jednoga  pisca  na- 
Sega  vreinena.  Cakalom  i  mededom.  S.  ^^ubisa, 
pric.  99. 

CAKALICA,  /.  vidi  fiaktar.  N.  Ducic.  postane 
vidi  kod  oAkati. 

CAKALO,  m.  prezime,  npravo  nadimak  mjesto 
prezimena.  Boca  14. 

CAKALOVIC,  m.  prezime,  od  svii  vijeka.  No- 
rini  56.  Starine  12,  24.  Schem.  bos.  1864.  98. 

CAKA^^ALO,  m.  blatero.  isporedi  cakajati.  samo 
ti  Stuliccim  rjecniku. 

CAIvA^ANE,  n.  blateratio.  isporedi  cakalati. 
od  prosloga  rijeka,  izmedii  rjecnika  u  ISelinu 
(loquacitaa  191'>)  i  u  Stidiccvu  (loquacitas ,  gar- 
rulitas).  U  erkvi  cakajane,  mrmosene  na  posjedn. 
B.  Cuceri  195. 

CAKA^^AST,  adj.  garrulus.  samo  u  Stiilicevu 
rjecniku. 

6AKA!^ATI,  Bakaj^m,  impf.  blatoraro,  brb(ati. 
samo  u  rjccnicima  Belinu  (blaterare  1.91b.  nu- 
gari  191a)  i  Stulicevu  (effutire,  blaterare,  garrire). 
Postanem  od  cdkati. 

CAKA^AV,  adj.  garrulus.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku. 

CAKAI^AVAC,  cakajiivca,  m.  blatero.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (blatero,  nugator  191i')  i  Stu- 
Ucevu. 


CAKA^iAVCINA,  m.  augm.  caka]avac.  samo  ic 
Stuliiei'u  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacineno. 

C!AKA1^AVIGA,  /.  garrula.  samo  u  Belinu  rjec- 
niku (garrula,  nugatrix  191''). 

CAKAI^UKATI,  caka(uku,m,  impf.  dem.  caka- 
jati. samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i 
nacineno. 

CAKAJ^USA,  /.  vidi  Bakajavioa.  samo  u  Stu- 
licevu  rjecniku. 

CAKA^USAN,  BakajuSna,  adj.  garrulus.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana 

1.  CAKANAC,  cakanca,  m.  malleus,  Jefct'c,  ma- 
jic,  kladivo.  Od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Od  mag.  csAkany,  bat,  trnokop. 
—  a)  cekic  kakav  god.  u  Vukovu  rjecniku^  u  jed- 
noga piisca  prosloga  vijeka  i  kovacki.  Cakanac 
uzajmi  da  .sin^ire  (.sinzire')  kuje.  J.  Eajic,  boj 
29.  —  b)  kosni  cekic,  kojim  kosci  otkivaju  kose, 
klepac.  samo  ii  Vukovu  rjecniku.  —  c)  nadimak 
covjeku.  I.  Pavlovid. 

2.  CAKANAC,  Cakanoa,  m.  selo  u  Hrvatskoj 
M  podzupaniji  sisackoj.  u  mjeUana  kajkavski  Ca- 
kanec^  Schem.  zagr.  1875.  189.  Pregled  41.  ispo- 
redi Cakauic. 

CAKANIC,  m.  prezime,  xin  vijeka  u  Dubrov- 
niku.  Mon.  _,serb.  40.  Danicic  3,  457.  i  sada  u 
Hrvatskoj  Cakani6.  moze  biti  od  cakati,  cajati 
(cekati). 

CAKANE,  n.  vidi  cekaiie.  samo  u  rjecnicima 
Bjelostijencevu  i  Jambresicevu.   isporedi    cakati. 

CAkANE  ,  n.  a)  morsus  gallinae ,  kjuvane.  is- 
porcdi  cakati.  Ako  se  kokosi  ne  ostave  cakaiia 
kupusa ,  treba  ih  zatvoriti.  J.  Bogdanovic.  — 
b)  barbarismus.  isporedi  cdkati  pod  b.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (129^)  i  Stulicevu. 

CAKAE,  tur.  cakyr,  plavook,  a  to  ce  biti  uzeto 
za  razrok.  u  pjesmama,  samo  o  konu.  ne  mijena 
se  po  oblicima.  isporedi  cakarast.  Medu  nima 
cakar  bedevija.  Nar.  pjes.  jjetr.  3,  140.  Na  ne- 
govoj  cakar  bedeviji.  3,  307.  Na  kobili  cakar  be- 
deviji.  3,  455. 

CAKAEA,  /.  sto  god  -Ho  kuca.  samo  u  zago- 
netkama.  isporedi  cakati,  od  cega  je  i  postala. 
Oakara  gora  izvadila  cara  iz  Grgura  grada.  (odgo- 
netlaj :  verige  nad  oynein).  Nar.  zag.  nov.  18. 
Caknu  oakara,  cu  se  do  cara.  (odgonet{aji :  grm- 
]avina  i  razboj  tkalacki).  35.  190. 

1.  CAKAEAST,  adj.  vidi  Bakar,  od  cega  je  i 
postalo.  u  nase  vrijeme  u  pjesmama:  Medu  nima 
cakar  bedevija,  .  .  .  u  oba  mu  oka  cakarasta.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  140.  307.  354.  360. 

2.  CAKAEAST,  adj.  jurgiosus,  zao,  karfiv. 
najvise  se  govori  o  zenama.  u  Hrvatskoj.  P.  Brant- 
uer.  isporedi  cakara,  s  kojom  je  jednoga  postana. 

CAKAEEVINA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  uzic- 
kom.  K.  Jovauovio  159. 

CAKATALICA,  /.  a)  na  vratima  cim  se  kuca 
u  nih.  u  nase  vrijeme.  Neko  na  vratima  caka- 
talicom  pokuckuje.  V.  VrBevic,  uiz.  206.  —  b)  vidi 
cekalo  (u  mlinu).  N.  Ducic.  —  Postanem  u  oba 
znaiena  od  glagola  koji  bi  glasio  cakatati,  ali 
tako  do  ne  dolazi  nego  bez  drugoga  a:  caktati, 
koje  vidi.  isporedi  cakatalo. 

CAKATALO,  n.  sto  kuca.  u  zagoneci:  Cakatalo 
cakode,  bat  mu  kosti  grohoce;  k  sebe  zove  Zivo, 
a  spomine  lurtvo.  (odgonet^aj :  zvono).  Nar.  zag. 
nov.  59.  isporedi  cakatalica ,  &■  kojom  je  jednoga 
postana. 

1.  CAKATI  ,  cakilm ,  impf.  vidi  cekati.  od  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Bjelostijencevu  i 


CAKATI 


883 


CAKOVO 


JamhresiceiHi.  postai'iem  je  clem,  od  ciijati.  Boga 
cakani  hotesta  priti.  Arkiv  9,  101.  Od  vase  mi- 
losti  pravde  cakam.  Mon.  croat.  288.  <!akali  smo 
da  nam  pcsjete.  Stariiie  11,  89.  u  jednoija  'pisca 
prosloya  vijeka  na  Jednom  wjestu  bes  sumrle  stam- 
Ijarskom  grijeskom:  Ovo  sveti  i  cakaso.  J.  Bano- 
vac,  pred.  65. 

CaI\A.TI,  cakam,  impf.  a)  rostro  tiuidoro,  kfii- 
vati,  kjiicati.  u  nase  vrijcmc  u  Lici.  isporedi 
caktati.  Nameciso  se  kokosi,  to  mi  kupus  cakaju. 
J.  Bogdanovid.  —  h)  verba  corrupto  prniimiciare, 
slo  govoriti  ne  znajuci  jezika.  sanio  ti  rjccnicima 
Belinii  (facore  barbarismum  129^')  i  StuUcevii 
(barbare  loc^ui).  —  U  oha  je  znacena  postanem 
jedna  ri.jei  sa  ckati  (cackati),  tako  da  je  a  medu 
c  i  k  umctimto ,  a  snaccna  pulase  od  udarati. 
vidi  hod  ckati.  isporedi  cakajati,  caktati,  brblati, 
tejiati. 

CAKAV,  adj.  meudosus.  samo  u  jcdnoga  pisca 
proUoga  vijeka  i  n  StnUccvn  rjecniku  (bez  tii- 
macena).  isporedi  cakati  pod  b.,  od  cega  je  i  po- 
stalo.  Sluzio  se  je  dvoglasjem  ffi:  s;frce,  pokli 
bilo  bi  ubali  cakavo  i  izdavno  pismo,  kad  bi  pi- 
salo  srce  ili  sarce  ili  sorcp.  Ziv.  is.  viii. 

1.  CAKAVAC,  cakavoa,  m.  c^ui  verba  corrupte 
proimuciat.  samo  u  rjccnicima  Belinit  (sermone 
barbarus  129")  i  u  tStuUcei'ii  (kao  u  Beliim).  is- 
porcdi  cakati  pod  h.,  od  cega  je  i  postalo. 

2.  CAKAVAC,  cakavca,  m.  ko  govori  ca  mjc- 
sto  sto.  M  nase  vrijcmc.  Pripada  eakavcima.  Vuk, 
kovc.  V. 

8.  CAKAVAC,  Cakavca,  »i.  iieko  mjcsto  kojc  se 
savio  po  imemi  pomine  prijc  nasega  rrcmena. 
Cakavacfc.  S.  Novakovic,  pom.  151. 

CAKAVACKI,  adj.  sto  pripada  eakavcima,  knji 
govore  ca  mjcsto  sto  (vidi  ijakavac  pod  2).  Ca- 
kavacki  padoz.  Vuk ,  nar.  pjes.  3,  528.  —  Adv. : 
To  je  svo  cakavacki.  529. 

CAKCiLRE,  cakcira,  /.  pi.  vidi  caksirc.  Oeeku 
caksii'e.  S.  Tckolija  u  S.  Letopis.  119,  27.  Po 
cakcirama.  58. 

CAKI,  prezime  s  magarskim  zavrselkom.  vidi 
Cakovio.  Lezi  Juraj  Caki  u  ovomu  grcba.  P.  Vi- 
tezovic,  odij.  So. 

CAKIC,  m.  a)  prezime,  od  proUoga  vijeka.  Ea- 
dojica  Cakic.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  .'5,  77.  piosta- 
nem  mozc  biti  od  imena^koje  samo  nc  dolazi  a 
bilo  bi  Caka,  hyp.  od  Cava  ili  Cavo.  isporedi 
Cavii.  —  b)  selo  u  Bosni  u  okriigu  travniekom. 
Statist.  59. 

CAKLAS,  m.  triticum  villosum  MB.  J.  Paucic, 
flor.  biogr.-  422.  B.  Sulek,  im.  48.  isporedi  cek- 
las.  —  dolazi  i  kao  ime  mjcstu  pod  liradama  u 
Srbiji  u  okrtigu  jagodinskom :  Livada  u  Caklasu. 
Sr.  Nov.  1864.  58.  rijec  ie  biti  iuda. 

CAKLIV,  adj.  ti  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
neposnata  znacena  o  nebii:  Buduc  s  neba  zvjez- 
denoga  svodcen  iso  na  caklivo,  skocili  svrlm  de- 
setoga  ko  se  zova  pomicivo.  J.  Kavaiiin  476. 

CAKLOVAC,  Caklovca,  m.  selo  ii  Slavoniji  w 
podiupaniji  pakrackoj  kod  sela  Uragovica.  Pro- 
gled  95. 

CAKLOVIC ,  m.  dva  sela  u  Bosni  u  okriigu 
zvornickom.  Statist.  83.  84. 

CAK^jA,  /.  uncus,  od  xvii  vijeka  (vidi  dale), 
od  mag.  csaklya  (istoga  znacena).  —  a)  pertica 
uuciuata,  motka  s  gvozdenom  kukom,  te  se  nom 
otiskuju  i  privlace  lade,  u  rjccnicima  Mikalinii 
(41a),  Bjelostijencevu  i  Vtikovu.  nom  su  i  kuzne 
mrtvace  vukli.  u  Vukovii  rjecniku.  a  nom  se  i 


drugo  kojesta  privlaHi  i  odvlaii,  zahvata.  Cakja 
za  strosaiie  roja.  J.  Zivanovic,  rjec.  29.  —  b)  har- 
pago,  kjima,  kfuka,  kuka,  cim  se  kopa  gdje  je  tesko 
kopati.  u  Bjelostijencevu,  i  u  Viikovii  rjecniku.  U 
Crnoj  Gori  kuka  znaci  cakja  ill  kjuiia.  Vuk,  nar. 
posl.  163.  —  c)  po.damen ,  statnmen ,  pritka  iiz 
lozu  vinovic,  trkja,  tacka.  u  rjccnicima  Mikalinu, 
Voltirjijtnu  (29)  i  lituliccvu.  isporedi  cakjati. 

CAK^iANE,  n.  impodatio.  (S^jorccfi  cakjati.  samo 
u  Stalicevu  rjecniku. 

CAKJjATl,  cakjam,  imjif.  pcdaro,  trklati,  pri- 
ticati,  udarati  pritke.  isporedi  cakja  (pod  c),  od 
cega  je  i  postalo.  u  rjccnicima  Mikalinu  (41'i), 
Volligijinu  (29)  t  Stalicevu. 

cAKMAK,  m.  tur.  cakmak,  ocilo,  kremcn,  i 
oboje  Zajedno,  ognilo,  i  na  pusci  gdje  ohoje  stoji, 
gvuzda  puscana.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Sve  na  jedan  arzlak  izgoiiene 
(puskc),  a  na  jedan  calcmak  dogonene.  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  333.  335.  U  nili  gvozda  ni  drveta  nema 
do  cakmaka  koji  ogan  dava.  Nar.  pjos.  vuk.  rjec. 
8171'.  Uzajmi  u  selu  kod  drugijeh  svo  sto  je  na 
sebi  imao ,  cakmak  i  liresivo.  Nar.  prip.  vrc.  48. 
Posetala  lepa  Ana  po  sokaci  sa  cakmaei.  Nar. 
pjos.  Vila  1866.  323. 

CAKMALI,  rijec  u  pjesmi  pridjevena  ohrvama, 
od  tur.  cakmakli,  s  cakmakom,  po  torn  obrrc  kojc 
sijeraju  kao  muna.  I  cakmali  obrvice.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  127. 

CAKNUTI,  cakncm,  pf.  sonum  edere,  kucnuii, 
zccknuti.  od  cakati.  samo  u  zagonctkama.  Caknu 
cakara,  cu  se  do  cara.  (odgonctlaji:  grmlavina  i 
razboj  tkalacki).  Nar.  zag.  uov.  35.  isporedi  ca- 
kara. 

CAKOLITI,  cAkolim,  impf.  vidi  cakoliti.  samo 
u  Voltigijinu  rjecniku  (ciarlare,  plauscUen).  rijec 
nepouzdana,  mozc  biti  da  je  zlo  procitano  u  dru- 
gim  rjccnicima  cakoliti. 

(JAKOTATI,  cakocSm,  impf.  pulsare,  kucati. 
od   cakati.   samo   u  zagoneci.   vidi   kod   caliatalo. 

CAKOV  TURAN,  Cdkova  Tiirua,  m.jjrad  u 
Medumurju,  mag.  Csaktornya.  isporedi  Cakovac. 
Od  XVI  vijeka  Grada  nasega  Cakova  Turna.  Mon. 
Croat.  266.  U  nasem  gradu  Cakovu  Turnu.  276. 
U  Cakovom  Turnu.  P.  Vitezovic,  krou.  186. 

1.  (iAKOVAC,  Cakovca,  m.  vidi  Cakov  Turan. 
u  mjestana  kajkavski  Cakovec.  Schem.  zagr.  1875. 
140.  Od  Cakovca.  P.  Vitezovic,  kron.  133. 

2.  CAKOVAC,  Cakovca,  m.  covjek  is  Cakova. 
Cakovci  cinili  su.  D.  Obradovio,  ziv.  22. 

1.  CAKOVACICI,  adj.  .sto  pripada  Cakovcu.  u 
kajkavaca :  cakovecki :  Imanje  cakovecko.  P.  Vi- 
tezovic, kron.  149. 

2.  CAKUVACKI,  adj.  sto  pripada  &dkoKu.  U 
cakovackoj  skoli.  D.  Obradovic ,  ziv.  22.  Paroh 
cakovacki.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  658. 

CAKOVCI,  Cakovaca,  m.  pi.  selo  u  Slavoniji 
u  podzupaniji  vukovarskoj.  Pregled  116.  Schem. 
diac.  1877.  42.  Sem.  prav.  1878.  17. 

CAKOVIO,  _?«.  prezime,  od  xvn  vijeka.  isporedi 
Caki.  Jurja  Cakovica.  P.  Vitezovic ,  odij.  85.  u 
jednoj  pjesmi  pogrjeska  mjcsto  Bakovio,  jer  se 
isti  covjek^  naziva  u  nuj  dva  puta  Bakovii.  To 
kad  zacu  Cakovicu  Lazo.   Nar.  pjes.  vuk.  4,  399. 

CAKOVKA,  /.  .iensko  ie^adc  iz  Cakova  u  Ba- 
natu.  J.  Boskovic. 

CAKOVO,  n.  varos  u  Banatu.  yaros  Cakovo 
Li  Banatu.  D.  Obradovic,  ziv.  17.  Cakovo.  Sem. 
prav.  1878.  89.  Koden  u  Cakovu.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  28, 


Cakba 


884 


Calaeija 


(5aKEA,  m.  prezime,  m  naie  vrijemc.  isporedi 
6akar,  od  icga  ce  biti  postalo. 

CAKSiRA,  /.  ridi  kod  fakSire. 

CAKSiEAS,  Caksirdsa,  m.  nadimah  mjesto  prez- 
imena,  znaienem  v.e  hiti  Icoji  tiosi  iakHirc  i  led  i 
zirni.   Radovaiia  Caksirasa.    Prot.  Sab.  mag.  140. 

GAK^IRE,  f-ukbirii,  /.  pi.  tur.  caksyr,  caligao, 
Mace,  isporedi  pah',  od  prosloga  vijeka,  ismedii 
rjeciiika  u  ISjelostijencceu  i  Vukovii.  ima  i  u  Vol- 
tigijinu,  ali  grijeskom  bes  sadnega  vokala,  a  stoji 
zabilezeno  da  je  pi.  ■ —  a)  u  pravom  smidu:  Niti 
tko  nosi  gaia  ni  caksira.  Glasnik  31,  304.  Inia 
mnogo  stvari  u  nascmu  jeziku  da  im  mi  iii  imeiia 
110  znamo  ali  ti  no  sluzimo  .so,  kako  recemo  cak- 
gire,  docorma.  S.  Margitic,  ispov.  iv.  Na  nogama 
kovce  i  cakJire.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  373.  Na  voj- 
vodi  cizme  i  cakbire,  6izme  su  mil  srebrom  pot- 
kovane,  a  caksire  od  plave  kadive.  2,  483.  A  na 
nogo  kovce  i  fiaksire  do  kojena  u  srmu  zalite, 
od  kojena  izvezene  zlatom.  3,  201.  A  na  noge 
crvene  fiaksire.  3,  111.  A  na  nogs  menevis  cak- 
sire. 2,  268.  Obukla  je  kovcali  caksire.  3,  350. 
Kroz  caksire  propala  kojona.  3,  94.  U  Solunu 
caksire  za  marjas ,  ali  do  Soluna  sto  soiiiuna ,  a 
od  Soluna  sto  somuna.  Nar.  posl.  vuk.  336.  No- 
sili  su  (hajdtici)  najvise  coliaue  plavetne  caksire. 
Vuk,  ziv.  268.  —  ic  jednoj  lyesmi  i  n  jednini: 
Pa  mu  pruzi  nogu  i  caksiru.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  353. 
toinii  dodaje  Vuk:  ,u  govoru  nigda  nijesam  cue 
u  jed.  br.'  —  b)  onoliko  sukna  ili  platna  koliko 
ide  11  je.lne  caksire:  U  z'o  cas  so  Kokan  pogodio, 
za  dva  grosa  i  caksire  sukna.  Vuk,  rjec.  817.  nar. 
posl.  203.  Neku  daje  za  mjesiuu  piva,  .  .  .  neku 
daje  za  caksire  sukna.  Nar.  pjes.  petr.  3,  151. 

CAKSIRETINE,  /.  pi.  augm.  caksire.  samo  u 
Vukovu  rjecnikit. 

CAKSIRI,  m.  pi.  vidi  caksire.  u  jednoga  p)isca 
prosloga  vijeka.  Ovi  cak,siri.  P.  Filipovic,  istom.  26. 

CaKSIRICE,  /.  pi.  dein.  caksire.  samo  «(  Vit- 
Tcovu  rjecniku. 

CAKTAIiO,  n.  vidi  cekalo  (ii  mlinu).  od  cak- 
tati  (u  znacenu  kitcati,  lupati).  isporedi  cakatalo, 
cakatalica.  Sve  nacinise,  samo  ne  mogose  naci- 
niti  caktala.  Nar.  prip.  vila  1867.  763.  Caktalo 
bi  odskakalo.  764. 

CAKTANE ,  n.  scalptura  dentium ,  cackane. 
same  u  Bclinu  rjecniku  (707'').  isporedi  caktati. 

C AKTAR ,  caktara ,  m.  tintinnabulum  ,  zvono 
na  stoci.  u  naie  vrijeme,  izmedii  rjecmka  samo 
u  Vukovu  (gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Crnoj 
Gori).  isporedi  caktor,  cakalica.  Postaiiem  nioze 
biti  od  caktati  (u  znacenu  kucati,  lupati).  isjjo- 
redi  f  aktalo.  Pa  s  ovaca  salomi  caktare.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  632.  Na  ovcama  bijahu  caktari.  Ogled,  sr. 
39.  u  jednoj  2yesmi  kao  da  je  neslo  drugo,  maze 
biti  grijeskom  mjesto  tur.  cokal,  oklop  konski. 
Iznese  mu  dvije  puske  male,  objesi  ili  konu  o 
oaktaru.  Pjev.  cr.  184. 

CAKTARA8,  caktardsa,  w.  ovan  na  kom  je 
caktar.  Rece  stari  ovan  caktaras.  Nar.  prip.  vrfi. 
183.  _ 

CAKTATI ,  Caktam ,  iinpf.  fodioare.  od  xvii 
vijeka.  postauem-  kao  dem.  od  ckati,  koje  vidi. 
isporedi  cakati,  caktalo.  a)  kao  kopkati  u  prene- 
senom  smislu  trazeci  .Ho  ili  nastojeci  uciniti  sto. 
u  jednoga  pisea  prosloga  vijeka.  Ne  sramova  se 
bozocna  prikazan  ni  oko  istoga  sina  bozijega  cak- 
tati i  nastojati,  ma  za  ludu.  V.  Andriasi,  put.  382. 
—  h)  taktati  zube,  kao  i  cackati,  ckati.  u  rjecni- 
cima  Belinu  (7071')  {  Stuliiemi.  i  drugo  Sto  (osim 
guba)  kao  i  cafkati.  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  se 


tumadi:  extraher*  aliquid  ox  angusto  loco.  — 
c)  klucati ,  k^uvati ,  rostro  tundere :  Ptica  cakta, 
pa  onda  jedo  §to  ofiakta.  J.  Boskovii. 

CAKTOR,  m,.  vidi  caktar,  s  kojiin  je  jednoga 
postana.  u  naie  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
«  Vukovu.  A  Turo  so  jeduo  zagonilo  na  mrkaja 
ovjia  debeloga  da  mu  digne  debnla  ('aktora.  Ogled, 
sr.  139.  Ima  puno  cetiri  godiiio,  od  kad  sam  mu 
caktor  objcsio.  139. 

CALA,  itdri.  turski  impierat.  cal  od  calraak, 
udaraii,  lupati,  udarati  u  kakoo  god  orude  mu- 
ziiko.  samo  u  jjjcsmama  i  iz  I'lih  u  Vukovu  rjec- 
niku. Cala  sada,  nase  mekterbaSo!  Nar.  pjes.  vuk. 
3,  458. 

CALABRCANE,  n.  gustatio.  isporedi  Balabr- 
oati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

(JALABRCATI,  calabfcam,  impf.  gustare,  kao 
dodijevati  se  (jela),  malo  jesti  hiteci.  isporedi 
calabrcnuti,  gdje  i  postanc  vidi. 

CALABECNUTI,  calabfcnem,  pf.  gustaro,  kao 
dodjeti  se  (jela),  (jeduci  ga)  prihvatiti  se,  zalo- 
giti,  malo  pojesti  kao  u  hitni.  isporedi  brknuti. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
—  Postanem  brcnuti,  koje  vidi,  sa.stat^jeno  spri- 
jeda  s  turskim  cala  od  oalmak  istoga  znacena, 
dodjeti  se.  isporedi  labrcnuti.  Idi  Kokane,  eno 
za  vratima  cabar  vina  i  pecena  svina ,  i  savo) 
vajusaka  pokriven  slamom  da  se  ne  natruni,  to 
calabrcui  malo  dok  rucak  prispijo  (u  sajivoj  pri- 
povijeci).  Vuk,  rjec.  818^. 

CALABRCAK,  calabfcka,  m.  sto  se  calabrkne. 
u  nase  vrijemc,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Oprigam  mu  sinik  priganica,  calabrcak,  dok  pri- 
spije  rucak.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  528.  Pa  sto  je  ovo 
za  mono '?  duse  mi ,  samo  calabrcak ,  a  ne  pravi 
rucak.  Nar.  prip.  vrc.  68. 

CALABEKNUTI ,  calabfknem ,  pf.  vidi  cala- 
brcnuti. isporedi  brknuti.  «  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Ako  je  ko  rucao  ili 
s  noga  calabrknuo.  V.  Vrcevic,  niz  324. 

CALAC,  calca,  m.  deceptor,  varalica.  od  mag. 
csal,  prijevara,  csalni.  varati.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka.  isporedi  calaran,  calovati.  Kako  calci 
i  licimiri  drze.  Katek.  1561.  111. 

CALADA,  /.  galea,  kaciga.  od  tal.  celata_.  ispo- 
redi celata.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Caladu 
spasenja  vazmite.  Anton  Dalm.,  ef.  6,  17. 

CALAKANE,  n.  strepitus.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku. isporedi  calakati. 

CALAKATI,  calakam  i  calacem,  impf.  stre- 
pere,  vikati,  bucati,  kao  sto  i  djeca  cine,  samo 
u  Vukovu  rjecniku.  j)Ostanem  od  cala,  koje  vidi. 

C!ALANUTI,  calanem,  p/.  a)  udariti  stapom 
ili  bicem,  osinuti.  u  Slavoniji.  F.  Ivancid.  i  u  pre- 
nesenom  smislu  jHii-t.  praet.  pass,  calanuf,  smeten, 
smKsen.  F.  Ivancic.  —  b)  kao  calabrkuuti.  !«  Lici : 
Kada  se  objeduje  a  smjera  se  odmah  po  objedu 
kuda  ici,  onda  reku :  brze  to  calakni,  pa  da  idemo. 
J  Bogdanovic.  —  U  oba  znacena  od  tur.  fialmak, 
udariti,  dodjeti  se. 

CALApIJA,  )»..  tursko  imc  musko.  Musiju  Ca- 
lapiju  udavi.  i^etop.  saf.  75.  Mehmett  Calapija. 
78.   Danicio   3,  457.   isporedi  celebija. 

cAlAEAN,  calarna,  adj.  fraudulentus ,  varav, 
varfiv,  prijevaran.  od  mag.  csaldrd,  istoga  zna- 
cena. isporedi  calae,  calovan.  samo  u  rjccnicima 
Bjelostijencevu ,  Jambresicevu  (u  oba  kajkavski 
calaren)  i  u  Stulicevu.  —  adv.  calarno,  fraudu- 
lenter.  u  Bjelostijencevu  i  Jambresicevu  rjecniku. 

CALARIJA,  /.  fraudulentia.   isporedi  calaran. 


CALABITI 


885 


Camalica 


ti  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  rjecnicima  Bje- 
lostijencevu  i  Jambresicevu.  BneGani  s  veliku 
himbu  i  ealariju  zaujese  cipromski  orsag.  P.  Vi- 
tezovic,  kron.  125. 

CALAEITI,  calarim,  impf.  fraudare,  varati. 
isporedi  calaran.  samo  u  rjehikima  Bjelontijen- 
cevu  i  Jambresicevu. 

CALAENIK,  m.  simulator,  fallax.  saino  u  Bje- 
lostijencevu  rjecniku.  Od  calaran. 

CALAENOST,  calarnosti,/.  fraudulentia.  samo 
u  Bjelostijencevii  rjecniku  (2,  36*).  Od  calaran. 

CALEKANE,  n.  ictus  propulsatio.  isporedi  ca- 
lekati  se.  samo  u  Vukoru  rjecniku. 

CALEKATI  SE,  calekam  se,  iinpf.  ietum  pro- 
pulsare,  odbijati  udarac  braneci  se.  od  tur.  cal- 
mak,  udarati,  ticati.  samo  u  Vukovic  rjecniku. 

CALIC,  m.  presime,  u  nasc  vrijeme.  A  s  Trusino 
od  kneza  Calica.  Nar.  pjes.  vuk.  i,  436.  isporedi 
Caliii.  moze  biti  od  tur.  cal,  sijed,  starac. 

CALICI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  Sclaem.  here.  1873.  98.  Statist.  105. 
isporedi  Calid. 

CALIJA,  /.  paliurus  aculeatus  Lam.  J.  Pancic, 
flor.  biogr.^  207.  B.  Sulek,  im.  48.  od  tur.  caly, 
draca,  trncck. 

CALINAC,  Calinca,  m.  selo  u  Hrvatskoj  u  pod- 
zupaniji  varazdinskoj.  u  mjestana  kajkavski:  Ca- 
linec.  Schem.  zagr.  1875.  127.  Pregled  47. 

CALMA,  /.  tur.  calma,  poves  oko  (jlare  u  Tu- 
raka,  tiara,  isporedi  saruk,  od  proMoga  vijeka, 
izmedu  rjccnika  u  Belinu  (pileus  vittatus)  i  u 
Vukovu.  a)  u  i>ravom  smislu:  Turske  calme.  A. 
Kanizlic,  kam.  818.  Pnsta  calma  zaosta.  J.  Eajic, 
boj  8.  Vuk  sudi,  ter  u  calmi  kadinskoj.  U  calmi  ? 
nek  bude;  vuk  ali  da  sudi,  pravo  bit'  ne  more. 
Poslov.  dan.  151.  Al'  Sitnica  mutna  i  povodna, 
nosi ,  brate ,  koiie  i  junake ,  turske  kape  i  bijele 
calme.  krasne  srpske  bijole  klobuke  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  303.  Bijole  im  oko  glavo  calme.  3,  225. 
Crne  nose  oko  glave  Jaime.  3,  224.  Oko  fesa  za- 
motao  calmu,  .  .  .  a  za  calmom  perjanice  zlatno. 
4,  56.  Za  liime  se  zulum-calma  suce,  pa  se  care 
ne  sme  da  obazre,  a  kamo  li  da  obmota  calmu. 
1,  160.  Zavio  calmu  oko  glave.  Nar.  prip.  vuk.  48. 
Ne  zna  calma  sta  pati  glava.  Nar.  posl.  vuk.  199. 
Neka  zna  calma  sta  pati  guzva.  200.  nose  je  gdje 
gdje  i  hriscani:  Da  po}ubim  mrtvu  glavu,  da  oces- 
}am  dugi  porcin  i  junacku  calmu  svezem.  P.  Pc- 
trovic,  vijeii.  78.  —  b)  selo  u  Srijemu.  Vuk,  rjee. 
818a.  Pregled  120.  Schem.  diac.  1877.  45.  Sem. 
prav.  1878.  13.  • —  c)  turska  calma,  lilium  mar- 
tagon  L.  B.  Sulek,  im.  48. 

CALMA8ICA,  /.  fringilla  carduelis  L.  ccsjugar, 
cesluyarka.  M.  Kuzicic.  bice  nazimna  po  crvenoj 
glavi,  kao  da  joj  je  na  glavl  crt^cna  ccdma. 

CALOVAN,  calovna,  adj.  fraudulentus,  varav. 
samo  u  rjecnicima  Mikajinu  (samo  adv.  calovno) 
i  u  Stulicevu.  Od  calovati.  isporedi  calaran. 

CALOVANE,  n.  deceptio,  varane.  isporedi  ca- 
lovati. samo  It  rjecnicima  Mikajinu  (fallacia,  de- 
ceptio, fraus,  dolus)  i  StnUcevu. 

CALOVATI,  calujem,  pf.  decipere,  prevariti. 
samo  u  rjecnicima  Mikajinu  (privariti,  decipere, 
fallere,  in  fraudem  impellere;  calovan,  privaren) 
i  Stulicevu.  stavjeno  je  po  tumaienu  Mikajinu 
da  je  pf.,  a  moze  biti  i  impf.  —  Od  mag.  csalni, 
varati.  isporedi  calac,  calaran. 

CALOVITEL,  m.  vidi  calovnik.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku,  za  koji  je  bez  sumnc  i  nacineno, 
kao  i  calovitelica,  mulier  decipiens. 


CAL6vITE:^ICA,  /.  vidi  kod  calovite). 

CALOVNICA,  /.  mulier  decipiens,  fallax.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  ce  biti  i  nacinena 
prema  calovnik. 

CALOVNIK,  calovnika,  m.  deceptor,  fallax, 
subdolus.  samo  u  rjecnicima  Mikajinu  (s  tuma- 
cenem  koje  je  stavjeno)  i  u  Stulicevu.  isporedi 
calovati. 

CALUK,  m.  nadimak  mjesto  prezimena,  pro- 
sloga  vijeka.  moze  biti  od  tur.  calyk,  plait,  smeten, 
sulud.  Nikola  Calukt.^  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  71. 
isporedi  Calukovac.  Calukovic. 

CALUKOVAC,  Ciilukovca,  m.  selo  u  Bosni  u 
okrugu   sarajevskom.   Statist.  13.   isporedi  Caluk. 

CALUKOVIC,  m.  prezime,  ujiase  vrijeme.  M.  D. 
Milicevic ,  srb.  347.  isporedi  Caluk ,  od  cega  je  i 
postalo. 

CALUN ,  ealuna,  m.  tapes,  prosiirka.  od  ted. 
celoue.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  isporedi  eelun. 
Na  ki  oalun  spluti  mogu  so  koluri,  ki  bihu  tuj '? 
M.  MaruUc  78. 

CA!^jA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  cacanskom. 
K.  Jovanovio. 

1.  CAM,  cama,  m.  tur.  cam,  jela,  abies.  ti  nasc 
vrijeme,  izmecta  rjccnika  u  Stulicevu  (jela)  i  u 
Vukovu  (tanne,  abies).  —  piuus  sylvestris  L.  Gr. 
Lazic  159.  pinus  abies  L.  S.  1.  Pelivauovic. 

2.  CAM,  cama,  m.  navigium  abietiuum,  camova 
lada.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu  (navigium  abietiuum).  Koji  su  iz  Bosne 
na  camovima  silazili  u  Biograd.  Vuk,  rjec.  818^. 
CamoM  se  zovu  one  lade  otkrivene,  sto  iz  Bosne 
drva  u  Beograd  voze.   M.  Nenadovic,  mem.  265. 

3.  CAM,  m.  neka  luta  mulia.  xvi  i  xviii  vijeka 
u  dva  pisca.  isporedi  camak,  camza.  postana 
tamna  kao  i  znacena:  moze  biti  od  kor.  skam, 
udarati,  bosti,  zujati.  isporedi  komar,  cama,  ca- 
moreiie.  Gdi  me  .  . .  bodu  cami  i  komari.  M.  Ve- 
tranic  1,  21.  Zapovidje  da  napadu  svakojake  mulie 
i  cami.  L  Dordic,  salt.  35«.  psal.  104  (103),  31. 
K  volu  se  cam  {xwrunp)  prija,  ter  dvoran  blag  i 
tih  rece  mu:  pocu  tja,  ako  ti  domorih.  Pod'  il' 
stoj,  kako  hoc'  (klice  vo  jedovit);  ni  te  sam  cuo 
doc"  ni  te  cu  cut  otit'.  I.  Dordic,  uzd.  149. 

4.  CAM,  m.  ko  cami.  samo  u  zagoneci:  Cam 
cami  na  camuim  vratima,  mrtve  gleda,  zive  ccka. 
(odgonetfaj:  kvo<:ka  na  jajima).  Nar.  zag.  nov.  86. 
isporedi  cajua. 

CAMA,  /.  languor,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjcc- 
nika samo'u  Vukovu  (langweile,  taodium).  —  Prvo 
je  a  umetnuto  mjesto  l.  Korijen  skam,  udarati, 
uditi,  u  zlu  biti,  slabiti,  iscezavali,  cileti.  ispo- 
redi camati,  camiti,  cmavati,  ucmanuti.  —  Najjala 
me  cama.  Vuk,  rjec.  818*.  Ima  neka  bolest  kad 
je  covek  na  nogama  ali  je  bez  snage.  Negde  to 
zovu  strana  bolest  a  negdo  cama.  M.  D.  Mili- 
ce\dc,  ziv.  1,  113. 

cAmAC,  camca,  m.  navicula  abietina.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  ispo- 
redi cam,  od  cega  je  i  postao  kao  dem.  akcenat 
se  mijena  u  gen.  pi. :  camaca.  Sto  je  neko  vreme 
prevozio  }ude  preko  Save  u  camcu.  M.  D.  Mili- 
cevic, srb.  86. 

CAMAGAJEVCI,  Camagajevaca,  m.  pi.  selo  u 
Slavoniji  u  podzupaniji  osjeckoj.  Pregled  101. 

CAMAK,  camka,  m.  nekaka  mcda  us  koja  se 
jedva  moze  vidjeti.  samo  u  Vukovu  rjecniku  gdje 
se  tumaei  kako  je  stavjeno  i  napomine  da  se  go- 
vori  u  Boci.  postanem  kao  dem.  od  cam  piod  3. 

CAMALICA,  /.   ,groznica   u   kojoj  se  mnogo 


CAMAN 


886 


CAMUGA 


smuri  a  hez  s»a'.  M.  D.  Milicovic,  ^Iv.  1,  yu.  ispo- 
redi  fama  i  6amati. 

CAMAN,  ffunna,  adj.  gdje  jc  cama.  samo  u 
zagoneci:  Cam  iami  iia  iainuiiu  vratima,  mrtvo 
gleda,  zive  Jeka.  (odgonet{aj :  kvocka  na  jajima). 
ifar.  zag.  nov.  8lJ.  isporedi  cajaii. 

CAMAKE,  n.  languor,  isporcdi  Jamati.  samo 
u  Vukovu  rjccnilcu  (cxpoctatio  taediosa). 

CAMASiKAC,  camaslrca,  m.  nadiinak  mjesto 
prezimena.  ti  naSe  vrijeme.  u  Srbiji.  P.  Bordovid. 
Od  tur.  6ama5yr,  rub^e,  6ama5yrgy,  koji  pere, 
perilae. 

CAMASiECEVIC,  m.  presime,  u  nahe  vrijeme, 
u  Srbiji.  po  ocu  camasircu.  P.  Dordevic. 

CAMATI,  ciimam,  imjif.  laiiguoscoro.  isporedi 
6amiti.  u  nase  vrijeme,  izmedti  rjcinilca  samo  u 
Vukovu  (niit  verdruss  wartoii,  expecto  cum  taedio 
otiosus).  —  Od  cama,  koju  vidi.  —  a)  baviti  se 
gdje  ditgo  da  vec  dodija  i  od  toga  ceznnti.  Jedni 
suziii  bjehu  prikovani  u  putima  na  ve)e  brodove, 
.  .  .  tu  ill  jetiie  gorijasG  sunee  i  davjahu  kise  i 
vremena ,  ne  mogahu  iz  veze  senuti ,  .  .  .  tu  ca- 
maju  i  dnevi  i  nodi.  P.  Petrovic ,  vijen.  58.  Ni 
dugo  camat'  u  rod,  ni  gladovat'  u  dom.  V.  Bo- 
gisic,  zbor.  8.  Dodije  so  desetiiii,  te  ga  nakon 
godine  prizovu  preda  se  i  kazu  mu  cemu  cama 
pod  olovnicama.  S.  !^ubisa,  prip.  5-1.  Eie  je  moja 
seer  za  punanih  devet  godina  u  svoj  dom  camala, 
ni  djevojka  ni  zena.  V.  Vrcevic,  niz  24.  —  b)  ba- 
viti se  gdje  dugo  da  dodija  drugome  koji  ceka: 
Sto  ti  jesi  na  vodi  camala?  Ti  se  jesi  s  nekim 
sastajala.  Pjev.  crn.  130. 

CAMBALOTOV,  adj.  od  kamije  dlake.  ispioredi 
cambelot.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Negova  pica 
bila  jestB  divji  niedt  i  kobilice,  se  oblacase  s  cam- 
balotovu  sukiu  i  pasase  s  koznim  pasom.  Postila 
15B2.  207. 

CAMBELOT,  m.  sukno  od  kamife  dlake,  a  po 
nemu  i  sukno  od  kostrijeti.  od  tal.  ciambellotto, 
ST.  lat.  camelotum.  samo  u  rjecnicima  Mikajinu 
(pannus  undulatus)  i  Belinu  (textile  caprinum 
i91a).  isporedi  cambolat  i  cambalotov. 

CAMBOLAT,  m.  vidi  cambelot.  .samo  u  Bje- 
lostijencevu  rjecniku  (cambolat  2,  36''.  cambolat 
2,  55i>). 

CAMBRA,  /.  brachium,  klijesta  u  raka.  u  jed- 
noga pisca  nasega  vremena.  postana  tamna,  moze 
biti  istoga  kojega  je  campar,  pa  se  p  iza  m  pro- 
mijenilo  na  b.  Jastog  se  liita  u  mrezu.  Negova 
klijesta  zovu  cambre.   L.  Zore,  rib.  82. 

CAMBROVAC,  Cambrovca,  m.  vidi  Camerovac. 

CAMBULA,  vidi  kod  canibula. 

CAME,  cameta,  n.  u  jednoga  pisca  nasega  vre- 
mena 0  djetetu,  samo  u  nom.,  moze  biti  od  pcrs. 
i  tur.  gan  dusa,  gane,  mlado  zivince.  Ostade  li 
koje  dijeto  od  te  loze?  Osta  jedno  came,  te  do.sta 
prikladno.  S.  ^l^ubisa,  prip.  93.  Ostalo  mu  je  jedno 
came  iza  babe.  236. 

CAMEROVAC,  Camerovca,  tn.  selo  u  hrvatskoj 
krajini  blizic  Sluna.  Eazdje|.  20.  sovu  ga  i  Cam- 
brovac.  Schem.  segn.  1871.  57. 

CAMdIJA,  m.  lielciarius,  koji  viice  cam  i  vozi. 
u  nase  vrijeme,  izmedii  rjeinika  samo  u  Vukovu. 
U  pocetku  ovoga  vijeka  zvali  su  .se  cam^ije  u 
Srbiji  i  u  Bosni  vojuici  tui-skoga  zakona  koji  su 
iz  Bosue  na  camovima  silazili  u  Biograd  na  sto- 
tine,  i  ondje  se  u  dahija  i  ostalijeb  poglavica 
turskijeli  naimali  u  vojnicku  sluzbu  .  .  .  Camgije 
su  bile  pjesaci.  Vuk,  rjec.  818^1.  Camovi  se  zovu 
one  lade  odkrivone,  sto  iz  Bosne  drva  i  japiju  u 


Beograd  vuze,  a  camgije  oni  Turci  sto  yoze, 
skoro  bez  kosu)a.  M.  Nenadovic,  mem.  265.  Cam- 
gije su  so  zvali  oni  judi  koji  su  vukli  lade  na 
konopcu,  a  Milisav  jo,  ka/.u,  prozvan  za  to  sto  jo 
neko  vromo  provozio  )ude  preko  Save  na  camcu. 
M.  D.  j\rilii!'evic,^srb.  80.  —  dolazi  i  mjesto  prez- 
imena: Milisav  Cani^ija.  M.  D.  Mili6evid,  srb.  86. 

CAM(!;iJIN,  adj.  .Ho  pripada  iamgiji.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 

cAmCiIJSKI  ,  adj.  Mo  pripada  camgijama. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cam^'inski. 

cAmc'unSKI,  adj.  vidi  camf^ijski.  Od  cam- 
^ijin;  -In-  je  sazeto  -Ijin.  samo  u  Vukovu  rjei- 
nikic  (gdje  stoji  camgijnski). 

CAMk!;,  m.  dem.  cam  (abies).  B.  Sulek,  im.  48. 

CAMINATI  ,  camliiam ,  impf.  dem.  camati.  is- 
poredi camunati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAMITI,  cdmim,  imx>f.  vidi  camati.  u  nah 
vrijeme,  izmcdu  rjeinika  u  Stulicevu  (pedetentim 
absumi)  i  u  Vukovu  (kao  kod _cams.ti).  A  \i  kuli 
cami  efendija.  Osvct.  3,  'JO.  Cami  svojevojno  u 
nemackoj  zemji.  S.  Lubisa,  prip.  84.  —  i  bi]ka 
cami :  Neko  cokoce  slabo  napreduje,  cami  i  vena. 
P.  Bolic  1,  261. 

cAm;^ENE,  n.  vidi  camane.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CAMNICA,  /.  ,luka  do  Five  gdje  se  prevoze 
na  plutima.'  V.  I,jesevid. 

CAMOEENE,^w.  susurratio.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Camoreiie  oli  niko  pod  glas  mui'- 
muraiiie  i  uzbulozeiie  i  zove  se  susurratio.  M.  Do- 
bretic  210.  —  Od  glagola  koji  sam  ne  dolazi  a 
glasio  bi  camoriti,  od  camati,  koje  je  uzeto  u  dru- 
gom  znaccnu  svoga  korijena,  zujati.  isporedi  Bam 
I  (pod  3),  camak,  komar. 

CAMOV,  adj.  abiegnus,  jelov.  od  cam  (jela). 
u  nase  vrijeme,  izmetu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
Od  camova  drveta.  P.  Bolic  1,  240. 

CAMOVINA,  /.  a)  lignum  abiegnum,  jelovina. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  i 
Vukovu.  Od  camov.  —  b)  selo  ii  Bosni  u  okrugu 
sarajevskom,  kotaru  visockom.  Statist.  26. 

CAMPAR,  m.  unguis,  pauca,  kanga.  od  pro- 
sloga vijeka.  postana  tamna:  moze  biti  istoga 
kojega  je  capak  i  caporak,  pa  je  m  samo  umet- 
nuto.  isporedi  camparaga,  campraga.  Lav  s  Cam- 
pari razdri  nozdrve.  J^.  Palikuca  7.  Pokle  ju 
scepnu  svojimi  campari  mletacki  lav.  M.  Pavli- 
novic,  raz.  spis.  115. 

CAMPARA,  /.  lan&ic  Hi  uzica  sto  se  koiiu  pri- 
teze  ispod  done  vilice  od  jednoga  kraja  zvala  do 
drugoga.  I.  Pavlovic.  Bice  od  tur.  cember,  grivna. 

CAMPARAGA,  /.  vidi  campar,  od  iega  jc  i 
postalo.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  nomi- 
natiini  nema  potvrde.  Iz  camparaga  priostri  nje- 
govi  uteci.  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  128. 

CAMPRAGA,  /.  unguis,  pania,  kanga.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (3o5b)  i  Stuli- 
cevu. iiporedi  campar  i  camparaga,  s  kojima  je 
jednoga  postana.  U  campragah  nose  siroke  kri- 
vace.  ,T.  Radojevic  39.  Ki  nam  uda  sva  razdrijet 
6e  sad  zubima,  sad  campragom.  J.  Kavanin  409. 

(!AMPRAGE,  cilmpraga,  /.  pi.  fibulae,  spone, 
imbretc,  maite.  iid  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  11  Vukovu.  bice  od  tur.  capraz,  puce 
s  rcsama  i  neki  pojas.  isporedi  capra^ice.  Ah  da 
bi  ti  taknuo  u  ona  puca  i  caprage  srcbrne  i  po- 
zlacene!  D.  Rapic  162. 

CAMUGA,  /.  fustis,  kijaca.  u  Lid.  F.  Hefele. 
mo^e  biti  od  cam  (jela). 


CAMU^A 


887 


6ANGKIZATI 


CAMU^iA,  f.  nekaka  kapn  iiiiiska  it  Bosni.  sawo 
u  Vukovii  rjecniku.  hice  turska  rijec  ill  od  turske. 
moze  biti  od  cam,  ako  je  malo  nalik  na  camac. 

CAMUNANE ,  n.  vidi  camaiie.  isporedi  camu- 
nati.  samo  u  Viikovu  rjecniku. 

CAMUNATI,  camui'iam,  iuqyf.  dem.  camati.  is- 
poredi caminati.  ii  naie  vrijeme,  izmectu  rjecnika 
samo  u  Vukovu.  Camuriao  koji  no  pjevao.  Pjev. 
crn.  2.  327. 

(.lAMUELIJA,  /.  blatna  ravnica  kod  Nisa.  od 
tiir.  camurlii ,  Jcalan ,  hlatan.  Moji  ce  vas  sinovi 
docpkati    na   Camurliji.  M.  D.  Milicevic,  jiir.  79. 

CAMZA ,  /.  vidi  cam  pod  3 ,  od  cetja  je  i  po- 
stala.  ti  jcdiioga  pisca  xvi  vijeka.  Sada  imamo 
sti'ah  od  jodue  camze  i  muhe.  Korizm.  2.5.  ispo- 
redi canieviua. 

CANA,  /.  hyp.  canak.  snmo  u  Vukovu  rjecniku. 

CANAD,  m.  dva  mjesta  u  Banatu:  Jcdno  Ma- 

garski  f'anad  a  drugo  Srpski  Canad.  Sem.    prav. 

1878.  92.  Canadt.  S.  Novakovic,  pom.  151.  Biskup 

u  Oanadu.  J.  Filipovio,  prip.  1,  529. 

CANADSKI,  adj.  sto  pripada  (Xanadu.  Biskupu 
Canadskomu.  F.  Vrancic,  iiv    1. 

1.  CANAK,  canka,  m.  fur.  canak,  zdjela,  scn- 
tula.  od  prosloga  vijeka.  iemedii  rjecnika  samo  u 
Vukovu,  gdjc  se  dodaje  da  je  canak  drven.  — 
a)  u  p>ravom  smislu :  Podmetne  canak  il  drugi 
sudic.  te  iifativsi  vodu  izbaci  F.  Lastric,  ned. 
310.  Sve  svoJR  blazenstvo  traze  i  naode  u  canku 
i  u  bokalu.  D.  Obradovic,  bas.  102.  Jelo  u  canku. 
J.  Rajic ,  pouc.  3,  46^.  Iz  prazna  canka  niti  se 
ije  ni  pije.  Nar.  jjosl.  vuk  100.  Ako  canak  ne 
izda,  kasika  ne  ce.  9.  S  tude  liive  i  canak  prge 
zauvar  je.  296.  Imajuci  u  canku  malo  mlijeka. 
Vuk,  nar.  posl.  273.  Domaciu  pokupi  sve  one 
svijcce  u  jednu  rukovct  i  usadi  u  zito,  koje  stoji 
na  sofri  u  kakvoj  karlici  ili  u  canku.  Vuk,  ziv.  4. 
Prinese  canak  kajgane.  M.  D.  Milicevic,  let.  vec. 
205.  —  b)  canak  u  puske,  gdje  se  puska  potpra- 
suje,  da  se  prah  npali  kad  kresne.  vidi  prasnik, 
casica.  Planulo  mu  na  canku.  Nar.  posl.  vuk. 
249.  —  e)  u  mlinu  pod  kosem.  korice  u  koje  pada 
zito  is  kosa  pa  se  iz  nega  istresa  u  kamen.  Odozdo 
je  privezano  ili  namjesteno  kao  malo  korice,  koje 
se  u  Jadru  znve  canak,  pa  zito  iz  kosa  samo  ide 
u  canak,  a  iz  canka  ga  cekalo  izgoni  u  kamen. 
Vuk,  rjec.  295''.  —  d)  pi.  Canci  Krajevica  Marka, 
u  Srbiji  u  okrugu  uzickom  ,u  planini  Malenu, 
na  putu  iz  Vajeva  u  Uzice,  u  kametiu  kao  dva 
canka  puna  hladne  vode,  koja  niti  kad  prelasi,  i 
niti  se  poznaje  da  je  mane  kad  se  pije.  niti  se  \ 
vidi  otkud  iznirc'.  Vuk,  rjec.  SlSb.  M.  D.  Mili- 
cevic, srb.  3fil. 

2.  CANAK,  Canka,  m.  a)  prezimc  u.  Lici.  J. 
Bogdanovic.  —  h)  vidi  Canci. 

CANBELOVO  PERO,  n.  u  pjesmi  pero  od  ne- 
kake  ptice  za  nakit.  moze  biti  od  tal.  zimbello, 
vabac,  pa  on  uzet  ti  pjesmi  za  osobitu  pticu.  Na 
glavi  joj  zlatna  kruna,  dvije  grine  od  bisera  i 
dva  prama  suva  zlata  i  dva  pera  cambelova.  Nar. 
pjes.  vuk.  kovc.  92. 

CANCI,  Ganaka,  m..  pi.  selo  u  hrvatskoj  krajini 
blizu  Gospjica.  u  mjeitana  ace.  izajiom.:  Canke. 
Schem.  segn.  1871.  40.  Eazdje].  28.  Canke.  J.  Ada- 
movi_c.  govore  i  ujedn.:  Canak.  Schem.  segn.  1881. 
39.  Canak.  J.  Adamovic. 

CANCA,/.  tal.  cianoia,  besposlica,  lakrdija, 
nugae.  u  jeclnoga  pisca  xvi  vijeka.  isporedi  canea. 
Tako  ce  raznosit  djavoli  dusice,  ke  no  ne  ce 
pcstit  ner  jidu  masnice.  Ne  mnite,  krstjane,  da 
besidin  cance.  M.  Marulic  255. 


CANCAE,  cancara,  m.  sculularum  confector, 
tko  gradi  canke.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CANCARA,  /.  testudo,  kornaia.  tako  nazvana 
sto  joj  je  kao  canak  kora  u  kojoj  je.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CANCAREV,  adj.  sto  pripada  cancaru.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  sajko  u  Vukovu.  isporedi 
cancarov.  U  cancarevoj  krcevini.  Sr.  Nov.  1868. 
361. 

CANCAREVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme,  po 
ecu  cancaru.  D.  Avramovic,  sv.  gora  208.  Rat 
326. 

CANCAROV,  adj.  vidi  canfiarev.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CANCIC,  m.  dem.  canak.  samo  ti  Vukovu  rjec- 
niku. 

CANCINA,  /.  augm.  canak.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CANDICI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom.  Statist.  88. 

CANDEA,  /.  cejade  koje  iandra.  isporedi  can- 
drati.   M.  Pavlinovic. 

CANDRATI,  candram,  impf.  dosadno  mojakati, 
drlanciti.  u  nase  vrijeme  u  jDalmaciji.  M.  Pavli- 
novic. isporedi  cantrati ,  s  kojim  je  jednoga  po- 
stana  promijenivsi  t  na  d. 

CANDELE,  selnu  Hrvatskoj  u  podzupaniji  ri- 
jeckoj.  Pregled  7.  ,Canderle'.  Schem.  segn.  1871.  45. 

CANDELIN,  candrUna,  m.  mjeden  novae  u  koji 
su  isla  ietiri  dru.ga,  prosloga  vijeka  u  jednoga 
pisca,  a  sada  u  Lici  mjeden  novae  od  cetiri  nov- 
cica.  J.  Bogdanovic.  bice  od  tal.  quadrilio,  neko- 
licina  (ludij.  u  pomenutoga  pisca  prosloga  vijeka 
moze  biti  da  je  zenskoga  roda,  candrlina,  ali  se 
za  cijelo  ne  m,oze  ziiati ;  stoji  u  sliku :  Ne  iinahu 
svi  bijednici  ni  mjedene  ,candarline'.  J.  Kava- 
nin   11. 

CANDR^^IV,  adj.  rixosus,  koji  svemu  zabavfa 
te  zamece  svadu.  isporedi  gandrliv.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  cantrati,  od  cega  ce  biti 
i  postalo ,  promijenivsi  t  iza  n  tm  d.  isporedi 
candrati. 

CANDRO-PAVLI,  m.  pi.  iieko  mjesto  u  hrvat- 
skom.  primorju  xvi  vijeka.  Od  strane  kneza  Tiirak- 
Mihala  od  Candro-paval.  Men.  croat.   179. 

CANE)AV,  adj.  subrufus,  subflavus.  samo  u 
Bjelostijencevu  rjecniku.  vidi  cadav,  od  cega  je  i 
postalo  dobivsi  samo  n.  isporedi  cancav  i  dandav. 

CANE,  /.  pi.  neko  mjesto  blizu  sela  Bokanea 
u  Dalmaciji  sv  vijeka.  Trsje ,  ko  je  u  Canaht. 
Mon.  Croat.  112.  moze  biti  da  je  n  napisano  mje- 
sto n. 

CANGLI.IA ,  /.  mjesto  u  Bugarskoj  ne  daleko 
od  Filibe  xvn  vijeka.  Berjen  selo  tu  prohode  i 
kroz  Cirpan-Ali-pasu,  u  Cangliju  za  tijem  hode. 
J.  Palmotic,  dubr.  241. 

GANGEIZALICA,  m.  if.  decade  musko  ili  zen- 
sko,  koje  cangriza.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (dif- 
ficilis  et  morosus). 

CANGEIZALO,  m.  musko  cejade  koje  cangriza. 
isporedi   cangrizalica.   samo   u   Vukovu   rjecniku. 

CANGEIZANE,  n.  vellicatio,  zajedane.  ispo- 
redi cangrizati.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  Znam  da  su  u  kuci  vasoj 
sva  naopako,  od  jutra  do  noei  cangrizane.  D. 
Rapic  84. 

CANGEIZATI,  cangrtzam,  impf.  vellicare,  do- 
sadivati  govorom  svemu  zabavjajuci ,  zajedati.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 


6ANGUK.A 


888 


CAPAB 


(natura  csso  difficili).  Postanem  ic  biti  od  iSan- 
trati,  promijenivsi  najprije  t  na  d  (kao  u  6an- 
drjiv  i  candrati)  i>a  d  na  g;  a  -iza-  je  kao  u 
tvarizati.  A  ti  I'lomu  da  si  podlozna,  no  podvrkuj, 
ne  zadrcaj ,  ne  caiigrizaj ,  iiogo  rau  lipu  ric  daj. 
D.  Rapic  20->. 

CANGUEA,  /.  iHOie  biti  tal.  zangola,  stap, 
hiiika.  u  jednoj  poslovici  proUo<ja  vijeka.  Pod 
canguru  davorijo  izpijeva.  Poslov.  dau.  9G. 

cAnIBULA,  /.  papaver  rhooas  L.,  turiinak. 
saino  u  Vnkovu  rjccnikii  (gdje  se  napomine  da 
se  goi'ori  u  Barani).  ti  jt'dnocja  pisca  nasega  vrc- 
inena  grijeskom  fiambula.  B.  Sulok,  iin.  48,  gdje 
se  vcli  da  je  meto  iz  Vukova  rjccnika,  a  u  Vu- 
kovu  rjecniku  nije  tako,  ncgo  fianibula.  —  Po- 
stanem ce  biti  hnln  (Tiirkina)  sastavjena  sprijeda 
s  tur.  gan,  dttsa,  gani,  drag. 

CAnIC,  m.  pre.zime,  u  nase  vrijeme  u  Srbiji, 
u  Bosni,  u  Lici.  Nov.  Sr.  1835.  73.  Schem.  bos. 
1864.  III.  IV.  Boca  14.  27.  J.  Bogdanovic.  ispo- 
redi  Canici. 

CANICI,  Canica,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
zvornickom.  Schem.  bos.  1864.  24.  pogrjeska  Canic. 
Statist.  81.  isporedi  Caui6. 
CANKE,  vidi  kod  Canci. 

CANKIC!;,  m.  prezime,  u  nase.  vrijeme.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  355.  isporedi  Canic,  Cankovid. 

CANKINIC,  m.  prezime,  sin  vijeka.  Mon.  serb. 
40.  Danicic  3,  457. 

CANKOLIZ,  m.  parasitus,  ko  se  idaguje  dru- 
gome  da  bi  se  najeo  kod  liega,  kao  da  mu  canke 
lize.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  ti  Vu- 
kovil.  Milunko  cankoliz.  M.  D.  MiUcevii,  jur.  2. 
CANKOVIC,  m.  prezime,  u^nase  vrijeme.  Eat 
336.  J.  Bogdanovic.  isporedi  Canic,  Cankio. 

CANKUTAKANAC,  Cankutaranca,  in.  prezime, 
prosloga  vijeka.  Bud.   spom.  glasn.  ii.  3,  76.  81. 
CANPIB ,   m.  xwezime  prosloga  vijeka.   Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  71. 

CANTEA,  m.  prezime,  upravo  nadimak  mjesto 
prezimena.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Eat  169. 

CANTEAK,  m.  prezime,  upravo  nadimak  mje- 
sto prezimena.  u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Eat  355. 
CANTEAKA,    m.  prezime,   upravo   nadimak 
mjesto  prezimena.   u  nase  vrijeme  u  Srbiji.  Eat 
409. 

CANTEANE,  n.  tactus  alicujus  rei  non  sine 
confusionis  vel  perturbationis  periculo.  samo  u 
Stidicevu  rjecniku,  s  tumacenem  koje  je  stavjeno. 
isporedi  cantrati. 

CANTEATI,  cantram,  impf.  strepere.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  «{  Stidicevu 
(gdje  se  tumaci:  ,admovere  manum  alicui  rei  cum 
confusionis  vel  porturbationis  periculo'  bez  pri- 
mjera).  —  U  jedinom  primjcru  koji  imamo  pro- 
sloga vijeka  vidi  se  samo  da  je  kao  biiku  iiniti, 
ali  se  ne  vioze  razabruti  je  U  buka  od  udaraca 
Hi  od  vike,  od  zamora,  je  Ii  lupa  Hi  vika  i  samor. 
Prem  da  gradani  od  Jerika  staliu  sveder  oruzani 
i  u  strazi  sti-aseci  se  da  pod  prilikom  od  obhoda 
bogomila  koja  potajna  varka  ne  kiije  se,  kad  vi- 
djese  peti  i  sesti  dan  da  oko  tvrda  i  oko  vrata 
no  cantraju,  sedmi  dan  na  zide  i  turiie  izidoso 
na  uzdanu  vece  mnostvo  nego  igda  do  .staraca, 
do  djecice  i  djevojciea.  B.  Cuceri  44.  —  u  nase 
vrijeme^znaci  govorom  dosadivati  kudeci  i  Icara- 
juci:  ,Cantia  kao  svekrva',  reku  u  Banatu.  V. 
Arsenijevic.  —  Postanem  ce  bili  od  tur  cynyr- 
inak,  cynramak,  zujati,  zvecati,  ciniti  da  sto 
zveci.  iz  toga  je  znaccna  moglo  izaci  ono  koje  je 


u  StuUcevu  rjecniku,  kao  dirati  u  Sto  da  zvekne 
a  po  torn  i  samo  da  se  isprcmece.  isporedi  can- 
drati, candrjiv,  cangrizati,  6ondrlati  se,  £eingr]ati. 

CANTEAV,  adj.  procax.  samo  u  Stidicevu  rjec- 
niku: cantrave  ruko  (mani  petulanti,  che  vogliono 
toccar  da  per  tutto).  isporedi  cantrati. 

(J ANUTl ,  canem ,  imp)/,  conquiuiscere ,  ciicati. 
u  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  p'l'ed  n  je  ispalo  p 
(u  Ceha  .capati').  od  kor.  skap,  udarati,  ginuti, 
iscezavati,  srnanivati  se  (po  tome  saynuti  se).  is- 
poredi kapati,  ukapiti.  —  Na  uia  pleca,  otf;e,  sedi, 
rokoli  canuc.  I.  Zanotti,  on.  2,  46. 

CANZEVINA,/.  neka  loza  vinova,  koja  za- 
udara  na  stjenicu.  u  primorju  hroatskom.  B.  Su- 
lek,  im.  48.  isporedi  caniza,  od  koje  ce  biti  i  po- 
stala. 

CAN,  n.  mjesto  blizu  Spica.  Da  prenesu  iz  Spica 
gebanu,  koju  je  dovezao  brodom  u  Can.  S.  ^jU- 
bisa,  prip.  124. 

CANAK,  canka,  m.  truneus  digitus,  bntic.  u 
Hrvatskoj.  P.  Brantner.  postanem  ce  biti  od  pers. 
cenk,  kuka,  nokat  (u  ptice). 

cAneVO,  n.  selo  u  Hrvatskoj  u  podzupaniji 
krizevackoj.  Schem.  zagr.  1875.  186.   Pregled  67. 

CANKANE,  n.  dosadno  prosene.  u  Lici.  ispo- 
redi caiikati.  J.  Bogdanovic. 

cAnkATI,  caiikam,  impf.  dosadivati  prosnom. 
u  Lici.  isporedi  cankati,  canati,  s  dim  je  jednoga 
postana.  Odlazi;  sta  u  vijek  cankas  kao  Ciganka. 
J.  Bogdanovic. 

1.  CAP,  capa,  m.  obtm-amentum,  cep,  u  baive 
zatisak  na  manoj  rupi,  u  koju  se  udara  slavina. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Grnoj  Gori).  Od 
kor.  skap,  udarati,  bosti,  strsiti.  isporedi  capak, 
caporak.  —  a)  u  pravom  smislii:  Ko  bavcu  na- 
prav}a,  inece  cap  de  hoce.  Nar.  posl.  vuk.  135. 
Ko  ne  zna  capom,  a  on  ce  vrauem  (tociti).  149. 
—  b)  nadimak  covjeku  u  Srbiji.  I.  Pavlovic. 

2.  CAp,  capa,  j».  membrum,  komad  catme,  kao 
clan,  isporedi  preslo.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 
Od  tur.  cap,  calibre. 

3.  CAP,  /.  vidi  capja.  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku. rijec  veoma  nepouzdana. 

1.  CAPA,  /.  nenadna  i  velika  nesreca.  u  Dal- 
maciji.  M.  Pavlinovic.  Bez  sumne  od  zapa,  pro- 
mijenivsi z  na  c.  vidi  zapa. 

2.  CAPA,  /.  vidi  capja  pod  1.  u  jednoga  pisca 
XVI  vijeka,  ali  ce  biti  pogrjeska  pisarska  mjesto 
capja.  vidi  kod  capja  pod  1. 

CAP  AC,  Capca,  m.  ime  musko,  liw  vijeka.  Ca- 
ptct.  Glasnik  ii.  12,  20.  21.  isporedi  Capkovic. 

cApAK,  capka,  m.  unguis,  nokat  u  ptice  i 
zvjerina,  u  macke.  najvise  se  govori  pi.  capoi. 
Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  capaka.  U  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  StuUcevu  (capci)  i  u  Vu- 
kovu (capci,  s  dodatkom  da  se  govori  u  Bisnu).  — 
Kor.  skap.  udarati,  bosti,  grepsti.  isporedi  kopito, 
caporak,  capet,  capja,  campar,  camparaga,  cam- 
praga,  iSapati,  capkati,  oepati,  scepati.  —  M  ptice: 
Orao  donese  ga  jn-ed  cara  u  svojim  capcima.  Nar. 
prip.  vie.  194.  —  u  macke :  Mace  poplaseno  prucne 
se  staroj  iz  skuta;  .  .  .  nu  u  onornu  sto  se  prucne, 
staru  dohiti  capcima.  Dubrovnik  1368.  187. 

(yAPA:^E,  vidi  kod  Capji. 

CAPAe,  capara,  m.  testa,  crijep.  u  nase  vri- 
jeme u  Srbiji.  postaita  istoga  koga  je  capak ,  po 
cemic  je  kao  iiesto  n  sto  se  Hi  dim  se  moze  za- 
grabiti  sto.  Eastopi  se  u  kakvu  oaparu  voska  pa 
se  onda  umace  Sarajiconi.  M.  D.  Milidevii,  ziv.  1,  7. 


CAPATI  8i 

CAPATI,  capam,  impf.  arripere,  hvatati,  gra- 
biti.  od  prosloga  vijeka,  izmcdii  rjecnika  samo  u 
StuUceiHi  (uiiguibus  stringere ,  evellere ,  extor- 
quere).  od  korijena  od  koga  su  capci  (vidi  kod 
capak),  2)0  tome  je  snacene  kao  capcima  hvatati. 
isporedi  dokopati  se,  scepati,  capkati.  —  Vol  na- 
pira  i  capaju6  .  .  .  s  vecom  mocju  zimu  tira.  J. 
Kavamn  472.  —  sa  se,  recipr.,  s  ace.  i  pjrijedl.  za: 
Capaso  se  za  grla  bijola,  nosise  se  tamo  i  ovamo. 
Pjev.  crn.  205.  —  rcjlex.  s  gen. :  Turci  capaju  se 
skele  i  korabi.  Osvet.  4,  3.5. 

CAPCI,  vidi  kod  capak. 

CAPECAC,  capecca,  m.  dcm.  capet.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku  (.capetcac')  gdjc  ima  i  ,capet- 
cic';  oboje  veoma  nepouzdano. 

CAPECIC,  m.  vidi  kod  capecac. 

CAPEEOVAC,  Caperovca,  m.  sdo  u  hrvatskoj 
krajini  blizu,  Sluna.  EazJje|.  31. 

CAPET,  /.  vidi  capak.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (107".  355b)  j  jj  Stuliievu  (gdje 
je  i  muSkoga  roda,  ceinu  nema  pjotvrde).  Kosniu- 
rati  je  kip  uplesan,  . . .  jedan  velik  lirek  neotesan 
capeti  ostrom  obsesara.  I.  Gundulic  475.  Vrli 
luedvjed . . .  vas  se  jezi  ostrec  capet  na  pan  bora. 
554.  Kad  ga  vidi  jur  lavom,  capetim  i  zubima 
oruzana.  A.  d.  Bella,  razgcjv.  159.  Bog  posla  lava 
k  liemu  zemju  dubsti  (,dubstit')  s  capetima.  N. 
Marci  109.  stamparska  ce  pogrjcska  biti  cepat: 
Uteci  cepati  od  zviri.  A.  d.  Bella,  I'azgov.  78. 

CAPETAST ,  adj.  uncis  unguibus  praeditus. 
samo  u  Stuliievu  rjecniku,  gdje  ima  u  istom  sna- 
cenu  i  capetav ;  oboje  nepouzdano. 

GAPETAV,  adj.  vidi  kod  ijapetast. 

CAPETITI ,  capetim  ,  pf.  unguibus  arripere, 
zgrahiti  capetima.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CAPIN,  m.  vidi  capin,  s  kojim  je  jednoga  po- 
stana.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena.  Cas.  ces. 
muz.  1852.  2.  48. 

CAPITI ,  capim ,  pf.  vidi  capati.  samo  u  Stu- 
liievu rjecniku. 

CAPKA,  /.  corvus  mouedula.  vidi  cavka,  od 
koje  je  i  postala  promijenivsi  v  na  p.  Slovinac 
1880.  30. 

CAPKATI ,  capkam  ,  impf.  scabero ,  fricare, 
grcpsti ,  cesati.  u  jednoga  pisca  nasega  vremena. 
postanem  od  capati  kao  dem.  Da  so  capkaju  met- 
licama.  S.  Tekelija  u  Letop.  si'.  119,  51. 

CAPKOVK'-,  ■)».  prezime,  xiv  vijeka.  Captko- 
vici.  Glasnik  ii.  12,  17.  8G.  isporedi  Capac. 

CAPKUN,  Hi.  vidi  cavkun. 

CAP^A,  /.  ardea,  unguis,  dkcenat  se  ne  mijeila, 
samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duyii:  cil- 
pa|a,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  cap}?, 
capjoin.  Od  korijena  od  koga  je  capak,  koji  vidi. 
—  1.  ardea.  od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Vranciievu,  Mika}inu,  Belinu  (52:>),  Bjelostijen- 
cevii,  Jambresiievu,  Stidiievii  i  Vukovu;  u  svijem 
ardea,  samo  u  Vranciievu  ciconia.  —  n  prvom  je 
primjeru  na,stampano  grijeskom  ,ca]ije',  «  ruko- 
pisu  iz  koga  je  stampano  stoji  grijeskom  ,cape'. 
Gdi  capje  (,capje'),  morovraui  oko  mmio  svuda 
lete.  M.  Vetranic  1 ,  14.  Gdje  osli ,  capje ,  zabe  i 
mojeinuni  jezikom  govore.  M.  Drzic  239.  S  nokti 
od  orla,  granfi  od  capje.  I.  Gundulic  475.  Ptice 
leleci  ali  ti  capje.  S.  Margitic,  faia  79.  S  grafi 
od  orla  i  od  capje  bije.  J.  Kavaniii  414.  Prilipu 
priliku  imamo  svrli  ovoga  od  capaja.  Turl.  blago 
2,110.  Mani  se  vidi  ukjuvak^ tvoje  capje  nego 
moje  kokosi.  Poslov.  dan.  59.  Capja  je  svaku  ticu 
ucila  da  pliva,  a  sama  se  udavila.  Nar.  posl.  vuk. 


)  CAP^INCI 

345.  Capja,  ardea  L.  J.  Pancic,  ptice  69.  ardea 
major.  G.  Lazic  65.  volika  bijela  capja,  ardea 
alba.  J.  Ettinger  200.  mala  bijela  capja,  a.  gar- 
zetta.  207.  mrka,  a.  purpurea.  209.  nocna,  a.  nyc- 
ticoras.  209.  jdava,  a.  cinerea.  208.  zuta,  a.  co- 
mata.  210,  velika  capja,  ciconia  alba.  Slovinac 
1880.  32.  ardea  cinerea  L. ;  bijela  capja,  ciconia 
alba;  crna  capja,  ciconia  nigra.  Progr.  spal.  1880. 
41.  —  2.  vidi  capak.  od  xvii  vijeka,  u  rjecniku 
nijednom.  a)  u  pravom^  smislu ;  Soko  .  .  .  ostre 
capje,  brza  krila  iz  visina  se  orec  trudi.  I.  Gun- 
dulic 543.  Medvjed  .  .  .  vas  se  jezi,  ostrec  capju 
na  pan  bora.  554.  U  onom  se  slicni  kazu  iieko 
lavu,  neko  zmaju,  .  .  .  ruke  im  su  kako  capje, 
krivijeh  prsta  i  nokata.  J.  Palmotic ,  dubr.  53. 
Euke  su  joj  kako  capje ,  tudo  blago  kijem  pri- 
hita.  336.  Sokol  .  .  .  udara  ostrom  capjom  na  gr- 
licu.  J.  Kavaiiin  279.  VeAe  na  visine  da  capjami 
vuk  uzide.  216.  —  b)  ii  kola  cetiri  koca,  kod  sva- 
koga  tocka  po  jedan,  mcdu  koje  sc  tovare  drva  i 
drugo  uzduz,  zovu  se  capje.  na  Krku.  I.  Milcetic. 

CAP]^AK,  m.  planina  n  Srbiji  u  okrugii  kne- 
zevackom.  Glasnik  19,  292. 

CAP!^AN,  m.  a)  allium  porrum  L.,  pras.  samo 
u  Vukocu  rjecniku  (gdjc  se  dodaje  da  se  govori 
u  Podgorici)  i  iz  iiega  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  B.  Sulek,  im.  48.  ispioredi  capjani  luk. 
—  h)  aspkodolus  albus  L._  J.  Pancic,  bot.  150. 
asphodelus  ramosus  L.  B.  Sulek,  im.  48.  erodium. 
Slosor-Vukot.,  flor.  396.  i  u  Vukovu  rjecniku,  ali 
samo  ,nekaka  trava',  s  dodatkom  da  se  govori  u 
Bastroviiima.  —  Postanem  ie  biti  u  oba  znacena 
od  tal.  cipoUino  i  cipolline. 

CAPJ^ANI,  »i.  ^j^  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Petrine.  Eazdjej.  22.  Schem.  zagr.  1875.  134.  Sem. 
prav.  1878.   73. 

CAP!^ANI  LUK,  m.  vidi  capjan  pod  a.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  napomine  da  se  go- 
vori ti  Podgorici)  i  iz  t'lega  u  jednoga  pisca  na- 
sega vremena.  B.  Sulek,  im.  48. 

CAP!^EN,  adj.  1.  ardeae,  cap}in.  u  jednoga 
I  pisca  xvii  vijeka.  S  capjenimi  peri.  B.  Krnarutid 
11.  —  2.  uncinatus,  kukast ,  k(unat,  zubat,  na 
cemu  ima  kao  capja  u  znacenu  pod  2.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  K  ovomu  poslu  osim  cap- 
jenoga  lialata  (pluga  i  zubacc)  jostere  i  motika 
i  sikira  potribuje.  I.  Jablanci  45. 

C!AP^EVAC,  Cilpjevca,  m.  planina  izmedu  sela 
Bukora  i  Gradojevica  u  Srbiji  ti  sabackom  okrugu. 
Prot  sab.  mag.  196.  u  toj  planini  ima  i  voda 
koja  se  zove  Capjevac ;  sefaci  misle  da  je  po  noj 
planina  prozvana.  M.  D.  Milicevic. 

CAPLI,  Capaja,  m.  pi.  selo  u  Bosni  blizu  K{uca 
XV  vijeka,  bez  sumne  isto  koje  je  na  karti  zapisano 
Capje  blizu  Sanskoga  Mosta.  Mon.  serb.  439.  Da- 
nicic  3,  457.  grijeskom  (moie  biti  prema  gen.  pi. 
Capaja)  pisu  Capaje.  Statist.  54. 

CAP^ICA,  /.  dem.  capja.  a)  u  pravom  smislu,. 
mala  capja.  samo  u  Stuliievu  rjecniku.  —  b)  ar- 
dea minuta  L.  J.  Ettinger  211.  —  c)  neko  mje- 
sto  u  Srbiji  u  okrugu  knezevackom  (isporedi  Cap- 
jak).  Niva  pod  Capjicom.  Sr.  Nov.   1873.  963. 

CAP]^I(!,  m,  pullus  ardeae,  inlada  capja.  samo 
n.  Vukovu  rjeiniku. 

CAP:^IN,  adj.  ardeae,  .s'to  pjripada  cajiji.  samo 
a  Vukovu  rjecniku. 

CAP^jINA,  /.  selo  u  Jlerccgovini  w  okrugu  mo- 
starskom  blizu  Pociieja.  Statist._122.  Zoinjop.  bos. 
57.  Schem.  here.  1873.  112.  Iz  Capjinc.  A.  Kacic, 
kor    455. 

CAP!^INCI,    Ciip|inaca,    m.    pi.    selo   u   Srbiji 


fAPNICA 


800 


(5ae 


u  okrugu  niikom.  u  mjestana  nom.  I  sa  ace: 
CapJ^ince.  Sr.  Nov.  1879.   175. 

CAPNICA,  /.  a)  posledna  duga  m  kace,  Icoja 
mozc  hiti  itia  Hi  iira  od  ostalijcli.  y.  Stojaiiovit'. 
—  b)  kad  se  kaca  naprari  od  airovc  ijrridc,  pa 
se  ositsi  i  ostaiitt  izmcdu  diiija  supline,  onda  V(i(a 
sbiti  diige  pa  prasninu  popitiiiti.  iiovom  dugom, 
koja  se  save  rapnica.   S^.  StujanoviA.  —  Od  fap. 

cApOI^A,  m.  selonophonis  Doj.  J.  Slo.ser,  kor. 
61.  isporedi  SapoiiaU. 

CAPONAK,  ciiponka,  m.  ungiila,  papak.  samo 
u  Vukovii  rjccniku  (gdjc  nc  dodqjc  da  hc  yovori 
u  Srbiji  k  istokii).  I'ostanc  vidi  kod  capak. 

OAPONAST  ,  adj.  ungulatu.s.  ic  jednoga  pisca 
nasega  vrciiioia:  Toklic  capoi'ia.sti,  liarpalua  cal- 
ceolatus  Dufls.  .T.  Sloser,  kor.  G7. 

CAPORAK,  cllporka,  in.  a)  vidi  capak.  najvise 
se  govori  pi. :  cilporci ,  ciiporaka.  u  naiie  vrijeme. 
izmedu  rjecnika  saino  u  V'likovic  capovci,  ceinu 
se  dudaje  da  se  govori  u  Crnoj  Gori.  Odneso 
(jasirijeb)  u  svojlm  oaporcima  cctvoro.  Nar.  prip. 
vrc.  201.  —  b)  trunculus,  vidi  capur.  —  U  aba 
znaccna  postana  koga  je  capak. 

CAPOECI,  cajioraka,  m.  pi.  vidi  kod  caporak. 

CAPORIGE,  /.  jd.  selo  u  Dalmaciji  blizii  Sina. 
pomine  se  xv  vijeka.  Izpod  sela  Gaporici..  Stat. 
po|.  ark.  5,  309.  Cajiorice.  Schem.  spal.  18(>2.  11. 
Eepert.  28. 

CAPEA,  /.  koza,  cutis,  eorium.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovn  (ydje  se  dodaje 
da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  akcenat  se  ne  rni- 
jena,  .famo  su  ti  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga: 
capara,  a  samo  zadni  u  gen.  i  inStr.  sing.:  capre, 
caprom.  —  Pustana  neznana:  maze  hiti  od  tur. 
cewre,  ogrtac.  —  a)  u  pravom  smisla:  koza  zde- 
rana  Hi  jos  na  zivincetu  Hi  celadetu:  Devet  ca- 
para ima  na  obrazu.  Kar.  jjosl.  vuk.  58.  Da  .=;e 
ne  bi  kqji  prevario  i  u  dubje  s  vojskom  zagazio, 
da  sultanu  jepsi  dar  ponese  i  da  binis  crveni 
prigrne,  ol'  prigrne,  ol'  ostavi  capru,  ka"  su  dosle 
mlogi  ostavili.  Pjev.  crn.  98.  Ogled,  sr.  437.  Tre- 
bala  bi  capra  od  magarca ,  da  napunim  capru 
antiluka.  Nar.  p.jes.  vuk.  5,  516.  Ubio  u  car.siji 
kravu,  pa  po  sto  je  meso  prodao  prostre  capru 
pred  svojim  ducanom  da  se  susi.  Nar.  prip.  vrc. 
145.  Blago  je  doslo  u  caprama  govedijema.  S. 
i^ubisa,  prip.  144.  Kazuj ,  kume,  e  ja  izleceh  ziv 
iz  capre.  V.  Vrcevid,  niz.  98.  —  b)  kesa  od  koze 
kojom  se  vadi  voda  iz  bunara.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CAPRAG-INCI,  Capraginaca,  m.  pi.  selo  u  sla- 
vonskoj  krajini  blizii  Oktiiana    Razdje].  23. 

CAPRAZLIJE,  Caprazlija,  /.  pi.  selo  u  Bosni 
u  okrnga  travn'ckom.  Schem.  bos.  1864.  68.  Sta- 
tist. 70.  Od  tur.  capraz,  nekakav  pojas. 

CAPRAZICE ,  /.  vidi  camprage,  (emu  je  dem. 
a  hez  m.  xvi  vijeka.  Ostavjaui  popn  Simku  jedne 
caprazice  male.  Mon.  croat.  326. 

CAPRIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u  Srbiji. 
Sem.  srb.  1881.  351. 

CApR!^  ,  m.  vidi  capur ,  s  kojim  je  i  postana 
jednoga.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAPR^AK,  cajirjka,  m.  dem.  caprj.  isporedi 
sprjak. 

CAPRI^AN,  w(.  ovan  zavitijeh  rogova.  u  Her- 
cegovini.   N.  Du6i6.  isporedi  capr}  i  caporak. 

CAPTI.JA,  /.  ,ubrus  od  svile\  Vuk,  nar.  pjes. 
hero.  359.  znacene  nije  pouzdano.  samo  u  jednoj 
pjesmi.  tuda,  ali  blize  nepoznata.  Pokricu  se  stam- 
bolskom  captijoin.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  194.  359. 


(JAl'U^KA,  /.  erodium.  isporedi  6aplan.  Sloser- 
Vukot.,  flora  896. 

CAPUR,  m.  trunculus,  Uo  od  mlada  drveta 
ostane  na  korijenu  had  se  posijece.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  isporedi  caprj  i  caporak.  postana 
kojega  je  Saporak. 

OAPURJE,  m.  coll.  capur,  trunculi.  samo  u 
Vukovn  rjecniku. 

1.  (JAR,  /.  incantatio,  6ini.  akcenat  se  mijena 
u  gen.  pi. :  cari.  dolazi  od  xvi  vijeka ,  izmedu 
rjecnika  u  Mikalinu  (tarane,  veneficium,  faaci- 
natio,  cantio,  incantatio,  ineantamentum  41''.  cini, 
faseinatio,  fasoinum,  carmina  38*),  u  Bclinu  (ve- 
neficium 41".  carmen  magicum  .389''),  )'  Bjelo- 
stijenccvu  (^incantatio,  infascinatio,  malcficium  per 
incantationem.  rod  se  it  nemu  ne  zna),  i  u  Stu- 
licevu  (faseinatio,  veneficium).  isporedi  cara.  — 
Kor.  kar  (od  skar),  skakati,  radili,  iiniti,  ciniti 
cird.  korijenu  se  promijenilo  a  na  e,  pred  kojim 
se  k  promijenilo  na  c;  po  torn  se  o  produ^ilo 
u  6,  koje  se  prednega  c  radi  promijenilo  na  a. 
—  XVI  vijeka  nalazi  se  na  jednom  mjestu  dat. 
pi.  izjednaeen  s  istijem  oblikom  muskih  rijeci: 
carom  (Sni  su  prilicni  k  carom.  Nauk  Brnard. 
09).  lieki  pisci  nasega  vremena  uzimaju  rijec  u 
muskom  rodu  (Za  istijem  farom.  Dubrovnik  1868. 
204.  Isti  car.  Osvet.  1,  59).  —  Vjeruju  vra^am  i 
cai'em.  Zbor.  163.  Jere  ih  bise  s  carmi  omamil. 
Anton  Dalm.,  act.  8,  11.  Izkusil  bih  ove  cari.  M. 
Pelegrinovic  199.  Ki  sne  gleda,  oni  u  cari  viruje. 
Nauk  Brnard.  69.^Neka  razmetnu  one  cari.  B. 
Kasic,  per.  197.  Cari  cine  mnoga  i  velika  zla 
}udem  B.  Kasic,  zrc.  42.  Brane  od  vjestica,  od 
cari  i  od  magija.  B.  Kasic,  nasi.  xx.  Metati  zdribi 
bez  cari,  bez  ugovora  djavaoskoga,  i  za  i,gru, 
gi'ijeh  jest  mali.  S.  Matijevic  48.  Vjerovanjem  u 
cari.  F.  Glavinic,  svitl.  53.  Ne  viruju  u  boga 
caratanici ,  nego  u  cari.  I.  Aucio ,  vrat.  2,  4,  26. 
Crikva  bozja  cuva  se  od  svake  cari.  M.  Bijan- 
kovie  89.  Mozes  osloboditi  ovoga  ditica  od  cari. 
L.  Terzic  184.  Da  udi}  razvrzete  svaku  car.  186. 
Od  zlih  ooiju,  cari,  uroka.  226.  Djavli  i  hiove 
cari.  238.  Da  se  odili  od  liega  svaki  dull  necisti 
sa  svimi  cini  i  carima  negovimi.  245.  Da  nijedna 
car  ne  more  nanditi.  270.  Ako  s  kojom  mil  drago 
carju  tebe  jest  zacara'.  272.  Koja  kra[icu  ubi  carju 
(,carju').  J.  Kavanin  273.  U  potribam  u  cari  ufate. 
h.  ^jubuski  31.  Cari  pisane,  notae  magicae.  A.  d. 
Bella  389''.  Poznase  liegove  varke,  izdaje  negove 
i  cari.  A.  d.  Bella,  razg.  27.  Da  si  divojku  oli 
zenu  priveo  na  tvoju  opaku  voju  po  carima.  A. 
Kadcic,  bogosl.  197.  Povirova  li  u  san  il  u  cari. 
248.  Kad  tko  gleda  u  brazgotine  od  dlana ,  sto 
puno  obicaju  ciniti  Ciganke  pogadajuci  da  ce  ti 
se  zgoditi  to  i  to,  ovo  cineci  smrtno  se  sagrisuje, 
buduci  ova  car  od  crkve  zabranena.  J.  Banovac, 
pripov.  192.  Ima  nikih  carovnika,  ter  sto  uzim}u 
za  cari,  od  onoga  placaju  mise.  195.  Mnoge  svo- 
jim carma  bise  smeo.  194.  Ostavite  cari,  ostavite 
u  djavla  ufat.  J.  Filipovic,  prip.  1,  251.  Razmetnu 
sve  poganske  cari.  V.  M.  Gucetic ,  pohv.  217. 
More  li  djavao  naudit  po  carma?  F.  Matic  58. 
Noj  cari  ne  naudise.  L.  Vladmirovio,  slavodob. 
16.  Ti  sve  cini  i  sve  cari  u  nisto  si  obratila.  P. 
Knezevic,  pism.  131.  Po  carma  cudesa  cinase. 
F.  Radman  18.  Voda  blagoslovjena  .  .  .  rasprsava 
nakazni,  rasciiia  cari.  Turl.  blago  2,  38.  Prem 
da  bi  bilo  ucineno  zacarauem,  s  urocima  i  s  ca- 
rima. J.  Matovi6  520.  Kada  nejakost  bade  izho- 
diti  oli  po  cari  oli  po  mlohavosti.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  161.  Jeda  ti  cari  imadel  na  sebi,  ter  se 
ne  mores  svezati?  M.  Zorioic,  zrc.  201.  Jedna 
2ena  zeleoi  obogatiti   po  carma  zazva  djavla  da 


CAR 


891 


(5ARAPETINA 


je  obogati.  'Ao'i.  Hudobske  i  viazje  cari.  I.  J.  P. 
Lucie,  nar.  30.  Hudu  mu^ii  u  kupusu  madije 
(cari).  Poslov.  dan.  27.  U  djovojko  odgovora  nema, 
jer  ne  haje  za  Jubavne  cari.  Osvet.  1,  53. 

2.  CAR,  adv.  vidi  cak  pod  2.  u  nase  vrijeme 
u  ugarskih  Hrvata.  postanem  je  tursko  ca  (koje 
je  isto  sto  i  cak)  sastaiilnio  s  okrnenljem  xi  koje 
je  u  do-ri.  isporedi  cer.  Kamo  te  me  odnest  car 
do  smrti  moje.  Jacke  120.  Cohu  od  sobe  odliitim 
car  do  lapta  tretoga.  223. 

1.  CARA,  /.  vidi  car  pod  1.  od  svi  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Vranciceim  (veneficium ,  fasci- 
num,  magia),  lijelostijencevu  \Stulicevu.  Zlo  uci- 
ieno  carami.  Narucn.  OS''.  Cine  basne  i  care. 
Korizm.  67.  Tako  t'  zivi  tvoji  oci,  .  .  .  imas  u 
njih  niku  kripost  .  .  .  ne  carami,  ni  mahijom.  M. 
Pelegriuovic  188.  Jeda_cinil  jest  oaro  ili  bahorja. 
S.  Budinic,  ispr.  54.  Care  su  binbeue  i  sni  su 
lazivi.  Nauci  Brnard.  69.  Nije  to  od  boga  nego 
od  lie  car.  F.  Vrancic,  ziv.  37.  Carom  je  ozdrav- 
Jena.  75.  Vjorovati  u  sne  i  u  care,  da  ne  stano- 
vito,  grijeh  je  vaodani.  A.  Komulovic  14.  Ivan 
cara  carami.  M.  Orbin  330.  Sumneci  da  su  stvo- 
rene  carami.  B.  Kasic,  per.  4.  Ako  bi  zazival 
djavla  po  kakovili  carali  F.  Glavinic,  svitl.  55. 
Ako  bi  iskal  poroda  po  copriji  ili  carah.  6G. 
Svete  stvari  obracaju  se  u  zlocinje  i  care.  P. 
Radovcic,  uac.  501.  Ncka  se  dvignc  privara  i 
cara  sa  svime.  M.  Bijankovic  85.  Cai-e  od  zeneic, 
koje  lice  nemocnike.  158.  Koji  si  iicinio  care  u 
tilu  ovoga  ditefca.  L.  Te/zic  186.  Blagoslov  jjrstena 
protiva  caram.  257.  Cine  care.  H.  Bonacic  65. 
Ali  su  me  tebe  omrazili,  ali  su  te  carom  zaca- 
rali  ?  Nar.  pjes.  vuk.  berc.  3.  Puk  vjeruje  u  su- 
greb  i  caru.  S.  !^ubisa,  prip.  92. 

2.  CAKA.  /.  lux,  nvjellost.  kao  da  je  to  m  jed- 
noga  pisca  xvii  vijeka,  od  tal.  chiaro.  u  Stidicevti 
rjeciiiku  linea  bes  potvrde.  Dusa  poznaje  kolure, 
caru,  voni  i  zvoni,  vrucinu  i  studeii.  P.  Radovcic, 
symb.  156. 

CARADE,  n.  sdo  u  Herccyocini  it  Gackti,  sada 
11^  Crnoj  Gori.  V.  !^esevjc.  na  karti  grijeskom 
,Caric'.  pogrjeska  je    i   ,Carad'.    Glasnik  21,  306. 

1.  CARAK,  m.  selo  u  Boaiii  xv  vijeka,  negdje 
hlisu  Sanskoga  Mosta,  moie  hiti  sadasne  Carakovo, 
koje  vidi.  Mon.  scrb.  439.  Dauicic  3,  457  (fjrijes- 
kom  Cartkt). 

2.  CARAK,  carka,  in.  vidi  cakmak.  od  tur. 
cark,  sto  se  god  obree,  kolo,  toiak.  u  nase  vri- 
jeme, izmedn.  rjecnika  samo  it  Vukovit.  U  nih 
gvozda  ni  di-veta  nema,  osim  carka,  koji  vatru 
gradi.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  SlSl*.  Mece  vlase  dvije 
puske  male,  sto  na  liima  nide  drvca  noma,  samo 
parce  sto  carkove  stace.  Nar.  pjes.  stojad.  2,  43 
Mac  vukovac,  carak  durkovae  i  sabja  dimiskiiia 
(vajaju).  Nar.  posl.  vuk.  176.  Pocne  pokuckavati 
dlanom  blizu  carka,  da  mu  bo]e  na  prasnik  barut 
izide.  Nar.  prip.  vrc.  9. 

CARAKOVO,  w.  selo  ii  Bosni  it  okrugu  hihac- 
kom ,  koiaru  prijedorskoin  Statist.  53.  isporedi 
Carak  pod  1. 

C  ARAL  AC ,  caraoea,  »i.  incantator.  od  xvii 
vijeka,  izmedii  rjecnika  samo  u  Stuliievii.  Neka 
caraoci  ne  mogu  ciniti  liihovije  cini'  s  kostima. 
M.  Radnic  163.  Na  dvor  caravci,  ubojice  i  koji 
se  idolom  klaiiate.  J.  Banovac,  pripov.  16U.  Si- 
mune  caraoee!  214. 

CAR.A.LICA,  /.  incantatrix.  od.  proUogn  vijeka, 
ismedu  rjecnika  samo  u  Stiilicevu.  Uteku  se  ca- 
ralicam,  carovnikom,  bajalicani.  J.  Filipovic,  prip. 
1,  250. 


CARAIari'iama,  adj.  magicus.  samo  u  jeilnoga 
pisca  XVI  itjcka  i  u  nekilt  naseya  vremena.  Imi- 
juci  duha  caruoga.  Anton  Dalm.,  act.  16,  16.  Ki 
bihu  naslidovali  mestrije  carne.  19,  19.  Pjevana 
carna.  Osvet.  1,  2.  Carne  bule.  4,  65. 

CARANE,  n  incantatio.  od  xvi  vijeka,  izmcdti 
rjecnika  u  Mikafinu  (41'i.  135^.) ,  •«  Belinu  (41a. 
8891'),  Bjelostijenievu,  Jambresicemi,  Voltigijinu, 
Stulicevu  i  Vttkovu.  isporedi  carati.  Sam  u  po- 
laou  uliz  vlhveno  caranje  poce  ciniti.  Aleksand. 
jag.  starin.  3,  222.  Zena  obola,  u  oaranu  ustarana, 
s  otmanskoga  svijctla  stola  na  tie  obali  cara.  I. 
Gundulio  284.  Rijeti  komu  na  uho  (kad  mu  je 
koja  god  bolest)  oce  nas  i  zdravu  Mariju,  jest 
grijeh  smrtni  od  caranja.  B.  Kasic,  zi-c.  43.  Idase 
u  svojoj  nevo]i  .  .  .  uzeti  svjet  s  jednijem  cara- 
nem,  ostavivsi  pravoga  boga.  M.  Radnic  272. 
Oslobodio  tebe  i  odrisio  od  svakoga  uzla,  cini  i 
caraua.  L.  Terzic  241.  Cini  dila  davao.ska,  kakono 
ti  caraiie.  A.  Bacic  420.  Cararie  jest  ocita  ili  skro- 
vita  pogodba  s  djavlom.  J.  Banovac,  pripov.  191. 
Ovo  svidoce  ona  iarana,  po  kojim  se  k  vi'agu 
uticu.  J.  Filipovic,  prip.  1,  411.  Ovo  je  bajaiie, 
carai'ie  i  zaslipjeiie  od  svita.  D.  Rapic  169.  Sto  je 
carka  ili  carane?  P.  Matic  58.  Pocevsi  carane 
jedno  iza  di'ugoga  prikazase  se  mnoga  tilesa  vi- 
trena.  Turl.  blago  2,  137.  Od  ucitana  i  caraiia. 
A.  d.  Kosta,  zak.  2,  124.  I  sotone  sa  svim  se 
odrices,  pak  caraiiem  opet  nega  vices.  M.  A.  Re}- 
kovic,  sat.  62.  Svojim  zanatom  od  zakliuaiia  i  ca- 
raiia.  A.  Kacic,  korab.  180.  Knige  od  caraiia.  M. 
Dobretic  98.  Grisi  od  carana,  od  gataiia  i  drugi 
j  vragolija.  201.  Jesi  li  cinio  carana  s  ugovorom 
j  hudobskijem?  T.  Ivanovic  139.  Sve  vrsti  carana 
i  bajaiia,  po  kojih  cudna  priko  reda  naravi  po 
djavlu  i;ine  se.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  428.  Tvo- 
jijem  caraiiem  prevareni  bise  svi  narodi.  Vuk, 
otkr.  18,  23.  Kakav  mir  .  .  .  dok  je  carana  liezi- 
nijehV  D.  Danicic,  2car.  9,  22. 

CARAP,  m.  vidi  carapa.  it  jednoga  j)i.scn  na- 
sega  vrciiiciia.  Bijase  priuzela  carap  i  iglu.  Du- 
brovnik  1870.  13.  Pustajuci  carap  i  iglu  na  tie.  15. 

CARAPA,  /.  tur.  corab,  hjecva,  tibiale.  Akc.  se 
mijeiia  m  gen.  pi. ;  carapa,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sitig. :  carape,  carapom.  —  Od 
prosloga  vijeka  (vidi  pod  b.),  ismedu  rjecnika  u 
Stulicevu  i  Viikovit.  isporedi  corapa.  —  a)  -u  pra- 
vom  smislu:  Kad  se  ospe  kao  carapa  (rece  se 
n.  p.  kad  stane  vojska  bjegati ,  pa  bjega  jedan 
za  drugim).  Nar.  posl.  vuk.  120.  Oni  puske  u 
carape  skrili.  Pjov.  ern.  233.  Ona  plete  bas  begu 
carai)o._  Nar.  jijes.  mar.  124.  —  b)  nadimak  mitski: 
Simo  Carapa  mali.  Glasnik  ii.  3,  73. 

CARAPAR.  m.  a)  koji  plete  Hi  prodaje  carape. 
—  b)  vojnik  koji  nosi  carape  visoke  kao  dokofe- 
nice,  do  kojih  dopira  caksire.  —  a  oba  znacena 
samo  u  Vukovii  rjeciiiku. 

CARAPARSKI,  adj.  sto  pripada  caraparmta: 
caraparska  regementa  (isporedi  carapar  pod  b.), 
u  i-ukoou  rjecnika. 

CARAPAST ,  adj.  u  koga  je  noga  kao  da  je 
na  lioj  carapa:  Carapast  n.  p.  kon,  u  kojega  je 
noga  odozdo  bijela,  kao  da  je  obuo  bijelu  carapu. 
Vuk,  rjec,  819".  isporedi  putonogast. 

CARAPCINA,  /.  augm.  carapa.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  Akc.  se  ne  mijeiui,  samo  su  n  gen.  pi. 
i  oba  zad'ua  sloga  duga :  carapcina,  a  samo  zadni 
u  yen.  i  instr.  siny. :  carapcine,  carapcinom. 

CARAPETINA ,  /.  auym.  carapa.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  Akc.  se  ne  mijena,  samo  su,  u  yen. 
pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  carapetina,  a  samo 
zadni  u  gen.  i  instr.  siny.:  carapetine,  carapetinom. 


Carapica 


892 


(5AIIATI 


('ARAPICA,  /.  dem.  farapa.  ti  ;  I'te  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukoru.  ^/cii^,,.  aje,  samo 
su  u  gen.  pi.  i  oba  sadiia  .sloga  di(i-'0'P''6irapica, 
a  samo  iacbU  u  gen.  i  instr.  sing.:  cirapicG,  ci- 
rapicom.  —  Od  punico  kosujicu,  .  .  .  od  sestrifine 
Sarapico.  Nar.  pjcs.  viik.  here.  295. 

CARAPIG,  m.  prezime,  u  tiase  vrijeme.  ispo- 
redi  Caiapa  ;;orf  6.  Da  okumim  Vasu  (Jarapica. 
Nar.  pjes.  vuk.^1,  500.  Dok  poRubim  do  dva  Ca- 
rapida.  4,  liiS.  Carapic^  Kat.  314.  Scm.  srb.  1881. 
351. 

cARAPIN,  adj.  sto  pripada  carapi.  u  nase 
vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii.  Ide 
posao  kao  carapin  pocotak  (ruzno).  Nar.  posl. 
viik.  96.  Usta  su  mu  kao  carapin  pooetak  (ve- 
lika).  336. 

CAKAPINA,  /  augm.  carapa.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Akc.  ostaje,  samo 
su  ti  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  carapica, 
a  samo  zadni  u  gen.  i  instr.  sing. :  carapine,  6a- 
rapinom.  —  I  dones'  mi  zenske  carapine.  Pjev. 
cm.  232. 

CAEAPOVO  SELO,  n.  selo  u  gornoj  hrvatskoj 
krajini  blizu  Jezerana.  Schem.  segn.  1871.  20. 

CAEAST,  adj.  magicis  artibus  pollens,  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CAEATAN,  m.  praestigiator ,  tko  vara  svijet 
kojekakvijem  opsjenama,  po  torn  i  tko  samo  cini 
opsjene,  a  po  torn  i  carovnik.  Od  tal.  ciarlatano, 
/;■.  charUtan.  —  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika 
li  Mika]inu  (carovnik  41li),  u  Stulicevu  (carovnik) 
i  u  Vukovu  (vidi  posledni  primjer).  —  Caratan 
stoji  kao  tumacene  na  strani  prema  rijccima  ,cto 
hoce  ov  besed  sejac  ovdi  reci  ?'  (quid  vult  somini- 
verbius  hie  dicere?)  Anton  Dalm. ,  act.  17,  18. 
Vilenici  i  vilenice,  visci  i  vistice,  caratani,  cara- 
tanice ,  obciriaoci ,  gataoci.  M.  Dobretic  202.  Ca- 
ratan (u  Boci) ,  covjek  koji  se  rodi  ii  marcanoj 
svijeci  (luni) ,  pa  prije  uego  je  krsten  pi-ijede 
preko  nega  macka  ili  druga  kakova  pogana  zi- 
votina;  za  to  poslije  ostane  nesrecan,  te  no  moze 
imati  nikakoga  zanata  niti  postojanoga  posla, 
nego  se  smuca  kojekuda,  i  svojom  niajstorijom, 
igrom  i  salom  Jude  zabavja  i  vara  i  novce  od 
riih  mami,  ali  mu  ni  oni  uovoi  ne  mogu  biti 
probitacni,  nego  kako  dodu  tako  i  otidu.  Vuk, 
rjec.  8193.. 

CAEATANICA,/.  incantatrix,  cnrovnica.  ispo- 
redi  caratan,  od  koga  je  postala.  Od  xvii  vijeka. 
Pode  u  pakao  u  vijek  placat  svoju  laz,  kamo  ce 
i  hegovi  ostali  sinovi,  caratanici,  caratanice,  ba- 
jaliee,  gatalice.  I.  Ancio,  ogl.  46.  Vilenici  i  vile- 
nice,  visci  i  vistice,  caratani,  caratanice,  obcinaoci, 
gataoci.  M.  Dobretic  202. 

CAEATANIJA,  /.  artes  magicae.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (s  tumacenem  koje  je  stavjeno  i 
s  dodatkom  da  se  govori  u  Balmaciji).  isporedi 
caratan.  Oni  Talijani  sto  cino  carataniju.  Vuk, 
rjoc.  819a. 

CAEATANIK,  caratanika,  ni.  incantator,  ca- 
rovnik. isporedi  caratan,  od  koga  je  postao.  samo 
M  jednoga  pisca  xvn  vijeka.  Simun  mago  to  jest 
caratanik.  I.  Ancic,  ogl.  17.  Andeli  pakleni  su 
svi  caratanici  i  bajalico.  xxiii.  Ne  viruju  u  boga 
caratanici.  I.  Ancii,  vrat.  2,  4,  26. 

CAEATAONIK,  m.  vidi  caratan.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  O  hince  prizlocesti,  carataonice 
priveliki,  .  .  .  koji  si  vece  puta  tvojijeni  himbe- 
nijem  i  lazjivijera  govorenjem  pridobio  i  natekao 
nauciteje.  M.  Divkovic,  bes.  369.  Zlocestijem  irres- 
nikom,  nevjernikom,  odmetnikom,  vrazaocem,  ca- 


rataonikom,  ubojicam.  560.  Kurvari,  carataonici, 
kvivozaklinaoci,  lupcii.  233. 

(jARAtAE,  caratira,  in.  incantator,  carovnik. 
isporedi  caratan,  od  koga  je  piostao.  Od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Uskrs- 
nutjo  vukodlacko,  po  caratari  i  carataricam  ufii- 
upno.  F.  Lastric,  test.  186.  Kad  hi  vidio  licumirca 
i  caratara  s  djavaoskom  majstorijom  tolika  cu- 
desa  cinit  i  zlamena.  F.  Lastric,  ned.  3.  Idu  na 
caratare  i  caratarice,  te  nau6e  jo5  i  carati.  322. 
Od  toliki  caratara  i  caratarica.  D.  Eapic  11.  Na- 
mirio  se  je  na  jednoga  zidova  caratara.  A.  Ka- 
nizli6,  kam.  7.  Persijanci  k  nima  poslase  svoje 
helcije,  babe  bajalice  i  caratare.  M.  A.  Ee|kovi6, 
sabr.  33. 

CAEATAEICA,  /.  incantatrix,  carovrdca.  od 
prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuli- 
cevu. Akc.  ostaje,  samo  su  i  oba  zadna  sloga  duga 
u  gen.  pi. :  caratarica,  a  samo  zadni  u  gen.  i  instr. 
sing. :  caratarice,  carataricom.  —  Nikakve  carke, 
ni  caratarice,  nikakvi  neprijateji  vidjivi  ni  ne- 
vidjivi,  ni  vas  pakao  da  ustane,  ne  bi  mu  inogao 
nauditi.  F.  Lastric,  test.  22.  Jedna  caratarica  .  .  . 
ucini  ukazati  se  negov  sjen.  186.  Naucivsi  zanat 
od  djavla,  ili  od  sluga  liegovi,  to  jest,  carovnika 
i  caratarica.  F.  Lastric,  ned.  301.  Zaludu  niko 
caratarice  govore :  ne  imam  ugovora  s  vragom. 
315.  Niki  idu  na  caratarice  ili  nauce  bajati.  324. 
Koga  je  ova  paklena  caratarica,  lakomost,  obca- 
rala,  zaslipila  i  podlozila.  130.  Hrsuza,  caratarica, 
pijanaca.  D.  Eapic  348. 

CAEATAEIJA,  /.  incantatio,  car,  cara,  cdrka. 
od  prosloga  vijeka.  isporedi  caratar,  od  koga  je 
postala.  Po  caratarijah  ucinice  se  bogat.  A.  Bacio 
497.  Za  sto  ce  izuaoditi  po  caratarijaraa  s  pomocu 
drakunskom  sve  blago  od  vika  u  zem[u  sakriveno. 
F.  Lastric,  ned.  2.  Zlamena  cinit  i  cudesa  laz[iva, 
to  jest  po  caratarijam  i  zanatu  vrazijem.  2. 

CAEATI,  caram,  impf.  incantare,  vracati,  vra- 
zati,  ciniti  cini.  Od  xv  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
Vrancicevu  (fascinare) ,  u  Mika\inu  (fascinare, 
abuti  cantionibus  et  veneficiis ,  veneficia  adhi- 
bere),  u  Belinu  (veneficium  facere  41*.  incantare 
3891") ,  u  Bjelostijencevu  (incantare,  fascinare) ,  ii 
Jambresicevu  (incantare),  Voltigijinu  (bezaubern), 
■«  Stulicevu  (veneficiis  adstringere)  i  u  Vukovu 
(incantare).  —  Akcenat  kaki  je  u  inf.,  taki  je  u 
aor.  cijelom:  carah,  u  3  pi.  praes.  sa  zadnim  slo- 
gom  dugim:  oarajii,  u  part,  praes.  s  istijem  slogom 
dugim:  carajiici,  u  part,  praet.  act.  i  s  drugim 
slogom  dugim:  carav,  caravsi,  u  piart.  praet.  act. 
II :  carao ,  carala ;  u  svijem  je  ostaUjem  oblicima 
kakav  je  u  1  sing,  praes. :  u  imperf. :  carah,  im- 
perat.:  caraj,  part,  praet.  pass.:  caran.  —  Korijen 
vidi  kod  car  (pod  1).  —  1.  neprelazno :  Ki  bi  caral. 
Stat.  krc.  ark.  2,  290.  Htit  carati  griha  je  velika. 
M.  Marulic  134.  Boga  se  imamo  bojati,  a  ne  ca- 
rati ni  lagati.  Katek.  1561.  14.  V  gradu  carase. 
Anton  Dalm. ,  act.  8,  9.  Vrime  prilicuo  carati  i 
bahoriti.  P.  Zoranic  19''.  Eijec  je  da  jirije  cara- 
juci  glad  ti  u  vojsku  posla  iz  pakla.  I.  Gundulic 
301.  Turkiiie  su  madionice,  earajuci  svijes  zanose. 
468.  Koji  svi  carahu,  da  bi  ju  mogli  sa  mista 
ganuti.  F.  Vrancic,  ziv.  50.  Tko  cara  i  vraza,  ti 
se  svaki  vepe  uzda  u  covjeka  mrtvoga  i  u  djavla 
paklenoga  nego  li  u  gospodina  boga  zivoga.  M. 
Divkovic,  nauk  1121'.  Ivan  cara  carami.  M.  Orbin 
330.  Ako  bi  caral  u  vodi  zlivajuci  vosk,  jeda  bi 
znal  stvari  prisastue.  F.  Glavinic,  svitl.  55.  Ako 
bi  caral  u  ognu  mecuci  vuglenje  .  .  .  jeda  bi  od 
kakova  ozdravil  betega.  55.  Zene,  koje  baju,  6a- 
raju  i  na  mnogo  nacina  vraguju.  I.  An6i6,  vrat. 
2,  4,  82.   Na  mnoge  nacine  umidu  mnogi   carati, 


CAEA.TIIR 


893 


CARDAK 


navlastito  zene ,  i  lice  od  bolesti  govoroci  iiike 
divje  molitve.  J.  Banovac,  pripov.  192.  Niki  ca- 
raju  po  zvizdam ;  .  .  .  ovo  su  oni  kojino  pod  nikim 
zvizdam  cine  nike  stvari  da  od  zvizda  primaju 
kripost.  192.  Da  nisi  druge  ufio  i  nagovarao  ca- 
rati.  A.  Kanizlic,  bogo]ub.  130.  Govoro  da  mi  u 
ovizim  oaramo.  J.  Filipovic,  pi'ip.  3,  30.  Po  tijem 
imenima  carat.  Ziv.  is.  34.  Koji  se  iitjecetn  k  re- 
cenim  namisnikom  djavaoskim ,  da  vain  baju  i 
6araju.  F.  Lastric,  ned.  323.  Ako  ca.raju  scetom 
iskrnega.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  12G.  Mnogi  od  onijeh 
koji  carahu.  Vuk,  djol.  19,  19.  —  s  dat.,  lead  se 
hoce  da  kaze  konni  se  na  dohro  cini  ono  sto  glar/ol 
znaci:  Dici  caras  i  ugjeiiem  bajes  i  caraju6  molis 
pozdravjei'ie.  M.  A.  Kejkovic,  sat.  61.  —  s  ace.  i 
prijedl.  za,  had  se  hoce  da  kaze  sta  se  misli  do- 
kuciti  onijem  sto  glagol  znaci:  Bit  ce  punih  do 
viska  ujista,  ue  6es  carat  za  uzmlozaj  nista.  J.  S. 
Eejkovic,  ku6.  166.  —  2.  prelazno ,  u  dva  pisca 
prosloga  vijeka,  ali  u  pr'^oga  nije  sa  svijem  po- 
uzdano,  jer  iired  carati  ima  jos  jcdan  glagol: 
Crnokrug  su  vidjot  }uti ,  kudom  usi  ki  zatvara, 
za  vileniku  oghilmuti ,  ki  ga  •sgesto  travi  i  cara. 
I.  Dordii,  salt.  186.  Vileniku  koji  ga  (criiokruga) 
cara  i  travi.  A.  Kalic  26.  —  3.  sa  se,  pasivno : 
hez  suhjekta:  Cara  se  licec  po  vragu  ili  hotijuc 
znat  ona  koja  covik  naravno  znat  ne  moze.  F. 
Matii  58.  Gdi  se  cara  i  vezu  uzlici.  M.  A.  E.e)- 
kovi6,  sat.  89. 

CAEATUE  ,  caratura ,  in.  ridi  caratar.    ((  jed- 

noga  pisca  iwosloga  vijeka.  Morete  upitati  cara- 

ture.   D.  Eapic  118.   Niki   glasoviti  caratur.  303. 

CAEAV ,   adj.   magicis   artibus    pollens,    saino 

u  Stuliceini  rjecniku.  rijec  nepouzdaiia. 

CAEAVAC,  caravca,  m.  ineantator.  saiiio  u 
rjecnicima  Bjelostijencevu  (1,  668-')  i  Jamhresi- 
eevu;  ic  oha  kajkavski  caravec. 

CAEAVICA ,  /.  incantatrix.  samo  u  Jamhresi- 
cevu  rjeiniku. 

CAEAVICA,  /.  vidi  caravica.  samo  u  Bjelosti- 
jencevu rjecniku  (1,  668*). 

CAEBA,  /.  incantatio.  u  jednoga  pisca  svii 
vijeka.  od  carati.  Eadi  carbo  i  surkanja.  M.  Div- 
kovic,  bes.  184. 

CAEDA ,  /.  u  jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka 
mjesto  cardak.  Daj  mi  k|uce  Stojna  Biograda,  da 
t'  no  vajam  kula  ni  saraja  i  bijelih  carda  i  ga- 
mija.  Nar.  pjes.  bog.  321. 

CAEDAOANI,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
hanoluckom.  Statist.  86. 

CAEDACIC,  m.  dem.  cardak.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CAEdAcINA,  /.  augm.  cardak,  ali  u  pravom 
smislu  ne  dolazi.  a)  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom.  Statist.  85.  —  h)  imc  nekim  vijcstima  p)Od 
nivama  itd.  u  Srbiji:  u  okrugu  vajcvskom:  Voc- 
nak  na  Cardacini,^  Sr.  Nov.  1866.  15.,Niva  u  Car- 
dacini.  451.  i  pi.  Cardacine:  Niva  u  Cardacinama. 
1863.  278.  u  okrugu  smedcrevskom:  Niva  u  Car- 
dacini.  1875.  3G9. 

cAeDACKI,  adj.  sto  pripada  cardaku.  samo 
u  Vukovu  rjecniku :  cardacka  solia. 

CAEDAK,  ni.  .solarium,  domus  superior,  casa 
palis  imposita.  od  tur.  cardak,  ^jere.  cartag,  car- 
dag  (belvedere  d'une  maison,  balcon;  tonnelle, 
berceau).  Od  xvii  vijeka,  izmeda  rjecniku  u  Mi- 
ka^inu  (maenianum  ,  podium ,  solarium ;  cardak 
od  dasak,  tabulatum) ,  u  Belinu  (solarium  4421). 
683a.  maenianum  570a),  «  Bjelostijencevu  (per- 
gula,  solarium;  maenianum;  .subdiale;  praestega), 
II  .Tambreiicevu  (,cherdak',   koje  bi  irebalo  citati 


crdak,  solarium,  pergula),  u  Voltigijinu  (altane), 
((  Stulicevu  (tabulatum,  contabulatio,  contignatio) 
i  ;(  Vukovu  (specula,  casa  palis  imposita,   horrei 
genus).  —  Akc.  se  mijena  u  mn.   kad  ima  -ov- : 
cardakovi,  tako  u  cijeloj   takoj  mnozini,  samo  .se 
u  gen.  opet  mijena:  cardakova.  —  a)  na  kuci  ili 
drugoj  zgradi  na  krovu  Hi  povisoko  od  zemje  uza 
zid  nacineno  mjesto  s  ogradom,   vecc  Hi  mane. 
Na  cardaku  lepogledna,  a  okol  stupci,  sjedalisca. 
J.  Ivavanin   481.   Da  tko  god  od  vas  dvor  Solo- 
munov  bude  promotrio,  bio  bi  ga  vidio  s  velikom 
majstorijom    sagradena,  .  .  .  direci,   lukovi  i  stu- 
povi   teme]ito   poduprta,   razredeiiem   cardakova, 
obloka  i  vrata  lipo  nakicena.  F.  Lastric,  test.  352. 
Izvede  ga  ua  jedan  cardak,  gdi  pod  nim  u  avliji 
jedau  mlogi  siromasi.  F.  Lastric,  ned.  374.  S  vi- 
soka  cardaka  ili  ti  pripovidaonice  od  cifuta  bi  tis- 
nut  i  bacen  doli.  F.  Lastric,  od'  136.  Prilipu  cast 
pripravi  kra}  Antiok  svojoj  po}ub[enoj  Dafni  na 
cardaku.  J.  Banovac,  pred.  SB.  Kada  se  (David)  na 
cardaku  svojeg  krajevskog  dvora  setase ,    ugleda 
prama   sobigdi  se  kupase   nika  zena.   E.  Pavic, 
ogled.  266.  Setajuc  (David)  po  cardaku  svoje  po- 
lace   zgleda  jednu   zenu.   Turk    blago   2,  153.  — 
b)  u  visokc  zgrade  (dvora,   kule)  na  vise  katova 
gorni  katovi  ili  jcdan  od  nih  Hi  samo  jedan  ako 
ill  ncma  vise  osim  onoga  pri  zcmfi,  mjesto  koga 
mogu  biti  i  sami  stupovi,  a  po  torn  i  cijela  taka 
zgrada.  ti  mnozini  dolazi  i  za  jedan  izmcdu  vise 
nih  u  jednoj  zgradi.  cesto  se  nazivaju  gorni.  kao 
i  druge  zgrade  nazivaju  se  i  visoki,  tanki.  Kra} 
otide  opet  na  cardak  od  svoji  dvorova.  A  kad  po- 
gleda   broz   oblok,   evo  vidi   na   car.siji  da  sluga 
natakavJ;i  oni  prsten  na  svoj    Stap  mase  liim  po 
vitru.   F.   Lastric,   test.    ad.   130.   Ode   Emka   na 
gorie   cardake,   ona   glcda  sa   bijele   kule.   Nar. 
pjes.  vuk.  1,  479.    Pak  poskoci  knli  niz  Sardake, 
dokle   strca  na  mei'mer-avliju.  3,  540.   To  Perisa 
i  slusa  i  gleda  sa   fiardaka  sa  bijele  kule.  4,  97. 
Ona  ide  gore   na  cardake,   pa   udara   pasmagom 
u  vrata.  1,  250.    Kad  ja  spavam  na  gornem  car- 
daku, tiho  sece  da  me  ne  probudi.  1,  565.  Pa  on 
trci  na  goriie    cardake,   al'  jos   sestra  u  duseku 
spava.  2,  16.  Jesi  li  mi  nocas  pocinula  u  cardaku 
na   meku   duseku  ?   2,  46.   Vec    useta  u   cardake 
gon'ie,  pa  probudi  gospodara  svoga.  2,  301.  Milos 
ode  na  tanke   cardake,   te   oblaci   divno   odijelo. 
2,  227.   Kone   vodi   u   done   uliare  a  svatove    na 
goriie  cardake.  1,  582.  Otidose  na  tanke  cardake, 
ugosti   ga   gospoda   banica.   2,  172.    Obajeni   vi- 
soki   cardaci,   oburvani   duboki   podrumi.  2,  175. 
On  (buzdovan)  udari  u  banove  dvore ,  te  pohipa 
srcali  cardake.  2,  213.  Vide  Ivan  svoje  bjele  dvore: 
bijeli  se  u  visinu  kula,  na  coseta  sieani  cardaci. 
2,  526.    Ode  care  na  tanke   cardake,  a  carica  na 
visoku  kulu.  2,  256.  Idu  brate  na  tanke  cardake ; 
kad   dodose   vrhu   na   cardake,    kud   god   Marko 
zemju    probodio,    nicemu    se    nije    zacudio    ni   se 
Marko  od  Sta  zastidio,  tu  s"  zacudi  Marko  i  za- 
stide,  kad  u  Leke  sagleda  cardake  i  Lekinu  vide 
gospostinu.    Od  sta   bjeSe    na   cardak'    prostirka? 
bjese  coha  cardaku  do  vrata  a  po  cosi  lijepa  ka- 
difa;  .  .  .  po  cardaku  mlogi  civiluci,    de  se  vjesa 
gospodsko   oruzje,   civiluci  od  bijela   srebra;  .  .  . 
na  cardaku  na  lijevu  stranu,  tu  bijase  sovra  po- 
stavlcna.  2,  231.  Oni  pale  kule  i  cardake ;  opalise 
svu  dugu  pojanu,  pa  udrise  na  Diklica  kulu  ;^  no 
se  braue  sesdeset  pandura ;  al'  dolece  stari  Cejfau- 
a^a  i  upali  sjajuu  seisanu,  od  cardaka  direk  opu- 
cfo.   Da  je   komc   stati  pa   poglejat' !   sva  je  sila 
ua  cardak  udrila,  iz  cardaka    krvca    udarase,  tu 
pogibe  pedeset  pandm-a.  Samosedmi  ostanuo  Eade, 
naEada  su  jedanaes  rana,  ma  se  bije  ka  da  raiien 
uije.    Od  sezdeset  i  sedam   direka,  na  sedam  je 


CAKDAICLIJA 


894 


eAKKATI 


Cardak  ostanuo.  3,  275.  —  po  qornem  dijelu  i  el 

jcla  zgmiJa  (cijela  moze  hiti  da  se  misli  i  u  gclje 
kom  prcdncm  primjeni),  yo!'po(h-ka  Hi  siromaiika 
A  i-ai'daco  dsi'iem  izyorio  !  vuco  si  mi  mladoj  do- 
dijao  sptajiu-i  sama  \m  i'ardakii ,  sjiavajuci  sama 
u  dusoku."  Nar.  pjos.  vuk.  1,  'iDS.  E  ti  iiiias  u 
Pi-izrcu  dvorovo,  oko  nili  jo  kaiuona  avlija,  u 
avliju  sodam  cardakova,  iia  svaki  jo  k]uuanica  j 
zlatna.  3,  '120.  Tu  cos  vidct'  drvo  bademovo,  jiod 
bademoin  cardak  od  bilura,  to  su  nasi  bijeli  dvo- 
rovi.  3,490.  Tu  jo  Mitar  oardak  napravio,  i  tu 
staja  za  dovot  godina,  na  hijadu  ovco  ukrdio. 
2,  ()31.  U  novija  vremoiia  nasolilo  se  u  onaj  kraj 
nmogo  uskoka,  gdjo  su  pogradili  na  sohama  ili 
na  dirooima  cardake,  u  kojima  su  ziuii  sjodili  sa 
Xenania  i  djecom  a  }oti  isli  te  I'otovali.  Vuk,  nar. 
pjes.  4,  4lil.  —  M  jcdnoya  pisca  prosloga  injcka 
kao  kuca  kakva  yod:  Ako  koji  orkvenik  u  svomu 
cardaku  uslobodi  so  imati  zeuu.  A.  Kanizlic,  kam. 
219.  —  c)  straiara  visoka  na  stttpovima.  u  Vu- 
kovu  rjecniku.  toga  ce  znacena  biti  iu  oyijem 
primjcrima:  Uzese  Turci  cardak  mod  Cepicem  i 
Eopidem.  P.  Vitezovii,  kron.  171.  Opalivsi  sola, 
varose  i  ninoge  cardake.  A.  Kacii,  razgov.  187. 
—  d)  zgrada  kao  kos  na  stttpovima  sa  kukuruz. 
u  Vukovu  rjecniku.  —  e)  ime  sclima:  aa)  selo  u 
hrvatskoj  krajini  ogulinskoj  kod  Krmpota.  Schem. 
segn.  1871.  17.  —  66)  dva  sela  u  Bosni  u  okruiju 
zvornickom.  Schem.  bos.  1864.  30.31.  Statist.  88. 
90.  —  cc)  selo  u  Hercegovini  u  oknigu  mostar- 
skom.  Statist.  106. 

CARDAKLIJA,  /.  a.)  vitis  suspensa,  vinova 
loza  koja  se  pusti  te  raste  u  risinu  uza  sto,  uza 
zid,  uz  drvo  Hi  iiz  odar  koji  joj  se  sa  to  nacini 
od  drveta.  ti  Vukovti  rjecniku.  isporedi  odrina.  — 
h)  pergula,  odar  po  kom  se  vinova  losa  pcne  u 
vis,  ohicno  gore  nadveden.  isporedi  brajda.  Sto 
je  zid  ili  cardaklija  vise  na  jug  okrenuta,  to  je 
bo}e.  P.  Bolic  1,  298.  Po  visini  zida  ili  cardaklije 
izbiraj  lozo  za  cardakliju.  298.  Uza  zid  ili  preko 
cardaklije  rasirena.  298.  Drugu  (hsu)  pored  zida 
ill  cardaklije  povuci,  .  .  .  za  cardakliju  privezi. 
300.  —  u  oba  znacena  jtostanem  od  cardak,  koji 
je  I  u  Turaka  i  sjenica  od  vinove  loze.  —  c)  nad- 
imak  inuski :  Petar  Novakovic  Cardaklija.  M.  D. 
Milicevi6,  srb.  1121. 

CAEDAKLIJSKI,  adj.  sto  pripada  cardakliji. 
O  cokocu  cardaklijskom.  P.  Bolic  1,  12.  Cokoce 
uz  gradu  cardaklijsku  po  vinogradima  ili  po  vr- 
tima  nasadeno.  295. 

CARDIN,  cardina,  m.  vidi  vrt.  od  tal.  giardiuo. 
is2)0redi  dardin,  gardin.  u  jednoga  pisca  svii  vi- 
jeka.  Cardin  al  ti  dardin  al  ti  vrtao  ili  cvitiiak. 
I.  Ancic,  vrat.  2,  4,  99. 

1.  CARE,  samo  u  zagoneci:  Prispi  care  na  mi- 
gare,  na  pane  dekano,  na  sene  dupore.  Vuk,  rjec. 
819*.  tri  odgonetjaja :  mlin,  oci,  stupa.  Nar.  zag. 
nov.  133.  15S.  216. 

2.  CARE,  careta,  n.  tur.  care,  pomoc.  u  jcdnoj 
pjesmi.  Tamo  cemo  cara  potraziti,  potraziti,  ca- 
reta id  nije.  Nar.  pjes.  stojad.  2,  137. 

3.  CARE ,  selo  u  Hercegovini  blizii  Konica. 
Schem.  herceg.  1873.  170.  rod  se  ne  zna  za  cijelo. 

CARETIC,  Hi.  i)rezime,  xiv  vijeka.  Spom.  sr. 
1,  17.  Danicic  3,  457. 

CAREVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Sr.  Nov. 
1880.    1363.    Sem.  srb.  1881.  351. 

CARILNICA,  /.  vidi  carovnica.  ii  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Smiju  se  ovo  ja,  da  smih  je  ovi  plac ; 
carilnica  moja,  ne  znam  kako  ni  za  c,  ucini  skaznu 
stvar,  smih  i  plac  u  jodno.  M.  Gazarovii,  jub. 
lOeh. 


CARITI,  oarim,  impf.  vidi  fiarati.  samo  u  Vol- 
tigijinu  i  Stulicevu  rjeiniku.  rijec  nepouzdana. 

CaRJAK,  CarjAka,  m.  svijetnak.  vidi  cirak, 
s  kojimje  jednoga  poslana.  n  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Doncsi  carjak  od  tuca,  koji  je  za 
otarom.  M.  Zoriciii,  zrc.  224. 

1.  CaRKA,  /.  vidi  car  pod  1.  od  xvii  vijeka. 
No  imamo  vjerovati  ni  u  jodnu  carku,  ni  u  jednu 
vraXbu,  ni  u  jedno  surkanjo  ni  gatanjo.  M.  Div- 
kovit,  nauk  112''.  Svaka  carka  i  svaka  vi-azba 
ima  primjosG  djavaosko.  112'>.  Ako  bi  cinio  ali 
ufao  u  carko  ali  u  bajana.  P.  Posilovic,  nasi.  108. 
Saul  vika  k  bogu,  i  za  fito  no  bi  udijo  uslisan, 
utoce  so  k  jednijom  carkami.  M.  Radnic  533.  Bi 
osvadou  da  je  vicinio  carkam.  S.  Margitic,  fala 
89.  Opcit  s  duhom  paklenira  po  fcarkah.  I.  Gr- 
licii,  put.  229.  Jcdnu  carku  z  drugom  razciniti 
grihota  je.  A.  Bacic  59.  Tko  bi  .  .  .  carao  ili  u 
carke  povirovao.  J.  Filipovic,  prip.  3,  149.  Sotona 
po  carka  nahuda.  265.  Nikakve  carke,  ni  cara- 
tarice.  F.  Lastric,  test.  22.  Cinice  mloga  cudesa 
lazjiva  po  carkama  s  vrazi.  P.  Lastrio,  od'  290. 
More  biti  da  sam  povirovala  u  san,^  u  carku.  F. 
Lastric,  ned.  97.  Kr.stjani  dilujuei  carke  .  .  .  sa- 
grisuju.  F.  Lastric,  svet.  162.  Svice  blagosov)en^e 
koristne  su  proti  djavaoskim  carkam.  A.  Kaniz- 
lic,  utoc.  308.  Da  se  oslobodi  od  viUnstva  i  one 
carko  djavaoske.  A.  Kanizlic,  uzr.  174.  Carka  jest 
davat  ono  postene  stvorenu  koje  se  ima  bogu 
dat.  F.  Matic  58.  Carka,  neprijatejstvo.  D.  Rapid 
447.  gal.  5,  20.  Viruj  pobre ,  ovo  nije  carka.  A. 
Kaoic,  razgov.  18.  Sve  carke  zabranuju  se.  B. 
Leako^dc,  nauk  276.  Ne  vaja  k  liem  (octti)  ce- 
}ade  svako.  Za  sto  ?  Nije  rad  kakove  carke.  J.  S. 
Rejkovio,  kuc.  248.  —  stamparska  ce  pogrje'ska 
biti:  Po  carkiama  pomoc  traziti.  B.  Loakovic, 
gov.  196. 

2.  CARKA,  /.  pugna  le\ds,  mali  boj ,  kakav 
biva  u  pocetku  'kad  ga  zamccti  rtnici,  po  torn  i 
pravi  mali  boj  medu  dvije  male  vojske  ili  cete. 
■u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
od  tur.  carka  (istoga  znacena),  koje  ce  biti  od 
tal.  schermugio.  /)■.  escarmouohe,  nem.  schar- 
mfltzel.  Lako  pode,  to  Meha  prestize,  pa  sa  sab- 
jom  liega  povracase,  .  .  .  al'  so  Turciu  ne  da  po- 
vratiti.  Po  ravnu  se  poju  pocerase  na  carku  se 
zbila  iscerase.  Dvije  vojske  stale,  te  gledale.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  233.  Na  carku  je  doru  izgonio.  Nar. 
pjes.  juk.  268.  Pa  povrati  na  carku  zdralina.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  113.  I  s  Turcima  carku  zametnuli. 
2,336.  Odveo  svoje  tevabije,  koje  ce  preci  pod 
Loznicoin  da  carku  cine.  M.  Nenadovic,  prot.  90. 

CAEKAGIG,  m.  prezime,  im  ocucarkagiji,  u 
nase  vrijeme.  i  je  sazeto  iji.  Prot.  sab.  mag.  20. 
174. 

CARKAGIJA,  m.  excubiae  extremae,  vojnik, 
rtnik,  koji  pred  vojskom  straei  i  zamece  boj.  od 
tur.  carkagy,  od  carka  j;od  2.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Do  god  bjese 
boji  carkagija.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  221.  —  dolazi 
i  kao  nadimak  mjesto  prezimcna:  Petru  Carka- 
giji.  Prot.  sab.  mag.  20. 

1.  CARKANE,  n.  irritatio  ignis,  isporedi  car- 
kati.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. Odeju  se  sirove  cepanice  za  carkaiie  vatre. 
M.  D.  Milioevic,  ziv.  1,  45. 

2.  CARKANE,  n.  pugnatio  levis.  isporedi  car- 
kati  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

1.  CARKATI,  cilrkam,  impf.  irritare  ignem, 
tarkati.  samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  car- 
kaiie pod  1.  —  medu  o  i  r  umetnuto  je  a,  bez 
kojega  bi  bilo  cr-  mjesto  oar-  (kao  u  carni,  far- 


CABKATI  SE 


895 


CAKOVIT 


nook),  isporedi  crkna.  Kor.  skark  (od  skai-),  uda- 
rati,  ticati.  —  Neprelazno :  Carkati  u  vatru.  Vuk, 
rjet.  819".  —  bez  sumne  i  prelasno.  isporedi  car- 
nuti. 

2.  CAEKATI  SE,  carkam  se,  iinj)/.  recipr.  lo- 
viter  puguare.  isporedi  carka  pod  2 ,  od  koje  je 
•i  postalo   samo  u  Valcovii  rjeciiiku. 

CAJR^^IV ,  adj.  inc.antationibus  deditus ,  koji 
cara  i  vjeruje  cari.  u  jednoga  pisca  ijrosloga  vi- 
jeka  i  u  StuUcevii  rjecniku  (gdje  se  tuniaci:  ad 
caeremonias  pertinens,  aU  nc  cc  biti  to).  Oni  (Sa- 
maritani)  prem  kako  i  Zudjeli  zakou  Moizesov 
ispovijedahu,  a  osvem  toga  u  iiiomu  bogoredju 
bjehu  uzinaceni  i  car|ivi  u  svemu;  ...  ciiiahu 
posvetilista  po  obicajim  i  iiacinima  po.gaiiskijem 
vec  neg  Moizesovijem,  jjacek  nekad  i  kipe  castili 
su.  Ziv.  is.  56. 

CAENI,  adj.  mjesto  orni.  ii  jednoga  pisca  xvi 
vijeka  i  sada  u  narodnijem  pjesmama  lyridjeveno 
gdjeceniu,  i  iz  idh  u  Vukovii  rjecniku.  c  .se  za- 
drzalo  od  starine,  a  kako  su  glasovi  cr  izasli  iz 
obicaja  (zamijenivsi  se  glasovima  cr) ,  da  hi  se 
ublazili  prema  novom  izgovoru  i  mogli  izgovoriti, 
umetnulo  se  medu  nih  a,  a  tada  r  iza  a  postalo 
suglasno.  —  U pomenutoga  se  pisca  nazivaju  tako 
oci  i  delude:  Hoce  li  mi  on  braniti  da  moje  usti 
ne  slave  fie  carno  oci,  ruse  ko.si'?  M.  Drzii  173. 
Dragicu ,    carni   Dragicu ,    kudi  se  odpravi?  l'2lj. 

—  u  narodnijem  pjesmama:  oci  u  cejadeta  i  u 
kona:  ucejadeta:  Moje  earne  oci  dva  bistra  kla- 
denca.  Nar.  pjes.  1,  171.  Pojubi  je  medu  oci  earne. 
1,  '250.  Da  ti  vidim  came  oci  trniue.  1,  380.  Te 
sagleda  caru  oci  earne.  2,  liO.  Izvadi  ruu  obje 
oci  earne.  2,  208.  Udari  ga  lucdu  oci  earne.  3,  34. 
u  kona :  Al'  bog  dade,  ne  pogodi  Ive,  vec  dorata 
medu  oci  carue.  3,  397.  —  zcinja:  Sirastite  ga 
na  zemjicu  carnu.  1,  259.  !^ubi  cara  u  skut  i  u 
ruku,  carnu  zemju,  gdi  papucoui  stoji.  2,  87.  Udri 
liceni  o  zemjicu  fanui.  2,  1(32.  Dok  se  gnra  pvi- 
odene  listom,  tarna  zemja  travom  i  cvijetom. 
Pjev.  crn.  103.  —  gora:  Carna  goro,  puna  ti  si 
lada!  srce  moje,  puno  ti  si  jada!  1,409.  Zedno 
momco  carnom  gorom  jezdi.  1,  41G.  Ne  dopida 
tamo  ni  ovamo,  vec  ostala  srodi  gore  carue !  2,  24. 
Carna  goro,  ne  budi  joj  strasna!  crna  zoui|o,  ne 
budi  joj  teska!  3,  521.  Koii  do  kona,  junak  do 
junaka,  bojua  ko]ija  kao  carna  gora.  2,  313.  —  ga- 
vran:  A  uajzadi'ii  carni  gavranovi.  Pjev.  crn.  253. 

—  more:  Cak  zalete  preko  mora  carnog.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  163. 

CAENICA,  /.  incantatrix,  Ijurovnica.  u  jednoga 
pi.fca  xvit  vijeka.  Carnica  jest  ona.  F.  Grlavini6, 
cvit  143. 

CAENIK,  m.  incantator,  carovnik.  od  xvi  vi- 
jeka. Nikoga  caruika.  Anton  Dalni.,  act.  13,  6. 
Svih  zlocinac  i  z  onimi  carniki  ubivsi.  F.  Gla- 
vinic,  cvit  350. 

OAENOJEVIC,  Hi.  vidi  Crnojevic,  mje.'<to  ko- 
jega  dulazi  onako  kao  carni  mjesto  crni.  u  uase 
vrijeme.  ^juto  tuzi  Burad  Caruojevic.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  5tiS.  Ki'iigu  pise  Cariiojevic  Ivo.  Pjev. 
crn.  119. 

CAENOOK,  adj.  vidi  crnook.  isporedi  carni. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAENOOKA ,  /.  vidi  crnooka  a  znaicnii  pod 
a.  i  b.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAENOOliAST,  adj.  vidi  carnook.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku.  isporedi  crnookast. 

1.  CAENUTI,  ciirncm,  pif-  irritare  ignem.  tar- 
nuti.  samo  ii  Vukovu  rjecniku.  od  carkati  (pod  1). 

—  a)  prelaziw :  carnuti  vatru.  Vuk,  ijec.  SlU''.  — 
b)  neprelazno:  carnuti  u  vatru.  Vuk,  rjoc.  819''. 


CAENUTI  SE,  carnom  se,  p)f.  recipr.  leviter 
pugnare.  isporedi  cai'kati  se ,  od  iega  je  i  pto- 
stalo.  samo  ic  Vukovu  rjecniku. 

CAEOBAJKA,  /.  circaea  lutotiana  L.  B.  Crno- 
gorac,  bot.  81.  isporedi  carabajka,  s  kojom  je 
jedna  rijcc,  a  pogrjcska  ce  biti  Hi  u  ovoj  c  Hi 
u  onoj  c. 

CAEOBIJA,  /.  incantatio.  u  jednoga  pisca  svii 
vijeka  i  u  nase  vrijeme  u  Vukovu  rjecniku  (gdje 
se  napomine  da  se  yovori  u  primorju  oko  Sena), 
postana  kojega  je  carobnica,  od  rijeci  caroba, 
koja  ne  dolazi  Grih  cinenja  jest  carobija.  F.  Gla- 
vinic,  svitl.  22. 

GAEOBNICA,  /.  incantatrix,  carovnica.  u  nase 
vrijeme.  isporedi  carobija.  Nije  to  svetica,  ner  je 
carobnica.  Nar.  pjes.  ist.  6,  21. 

CARODIJANE,  n.  incantatio.  u  jednoga  piisea 
XVI  vijeka,  od  car  i  staroga  dejati  (dijati).  Carode- 
anja,  bahorja.  S.   Budinic,  sum.  29. 

CAEODJEJ,  m.  incantator.  xvi  vijeka  ujcdnoj 
knizi  i  iz  ne  u  Danicicctnt  rjecniku  (u  Stulicevu 
ima  iz  ruskoga).  od  car  i  staroga  dejati  (dijati). 
Eazbojuikomi,  i  carodejoms.  Glasnik  10,  249. 

CAEOJICE,  /.  2il.  u  turskoj  Hrvatskoj  sto  su 
po  drugim  krajevima  dodole  i  prporuse,  a  u  Hr- 
vatskoj su  kao  koledani ,  koji  ispred  hozica  idu 
od  kuce  do  knee  te  pijevaju  i  prose  kojesta.  u 
Vukofu  rjecniku.  Postanem  ce  biti  od  tal.  ciar- 
liero,   brbjavac,   koji  govori  kojekake  besposlice. 

CAEOLIJA,  /.  incantatio,  car,  cara,  carka. 
najvise  it  mn.  carolijo.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecniku  samo  u  Vukovu.  Postanem,  od  car 
(pod  1).  Svi  narodi  po  tvojima  carolijama  jesu 
zamamjeni.  E.  Pavio,  ogled.  G87.  Govorahu  ne- 
znabozci  da  on  take  muke  pridobivase  s  caro- 
Ujam.  F.  Eadman  16.  Da  i  oni  isto  cudo  svojim 
carolijam  ucine.  A.  Kacie,  korab.  65.  Va|a  da  si 
u  Egiptu  bila  dok  si  takve  carolije  svila.  M.  A. 
Eejkovic,  sat.  88.  A  v'irujes  erne  carolije.  89. 
Nega  vila  bratstvom  odabrala  i  cudne  mu  caro- 
lije dala.  Osvet.  2,  G5. 

CAEOVAC,  carovoa,  m.  vidi  carovnik.  samo  ii 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CAEOVAN,  cilrovna,  adj.  ad  incantatiouem 
spectans,  sto  pripada  carima,  u  cemu  su  iari. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjccnika  samo  a  Stu- 
licevu (magieus).  a)  u  pracom-  smislu:  Ako  se 
I'loni  (zemlom)  kunes  bez  obzira  na  boga,  ta  kletva 
jo  isprazna  i  carovna.  Ziv.  is.  73.  —  b)  u  pre- 
nesenom  smislu:  veoma  lijepo  Hi  milo  tako  da 
zanosi  covjeku  pam_et,  amoenissinms.  u  nase  vri- 
jeme u  kniSevnika.  Scepan  se  nagleda  ovo  carovne 
pitomine,  oki6ene  vockom  i  masliuom.  S.  ^jubisa, 
prip.  96.  Te  su  stvari  izgubile  svoju  earovnu  vri- 
jednost.  32. 

CAEOVANE ,  «.  incaiitatio,  carane.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjccnika  .samo  u  Stulicevu.  Ne 
more  nauditi  hrabronim  vitezom  vlhveno  caro- 
vauje.  Aleksand.  jag.  stariu.  3,  221.  Za  carovanja. 
I.  Driiic,  uauk  gond.  240.  Stara  bjese  to  vlahiiia, 
carovaiie  svako  znase,  trave  i  djela  sva  viliiia 
veoma  izvrsno  umijase.  J.  Palmotio,  dubr.  115. 
Odrisajem  tebe  od  carovana  u  koje  si  upao.  A. 
Kadcic,  bogosl.  279.  Oni  grad  u  to  doba  kako 
jo  bio  jedan  nakup  svake  vrste  od  naroda,  tako 
je  bio  gaj  zapleten  grabsam,  kamatarn,  carova- 
nem,  nevjernosti.  B.  Cuceri  402. 

CAEOVATI,  carujem,  impf.  vidi  carati.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  is2J0redi  carovaiie. 

C.VlvUVlT,  adj.  magieus.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecniku  samo  u  Stulicevu.   Ako  je  nosio 


(3arovite];j 


896 


cakSija 


farovita  pisma.  B.  KaSii,  zrc.  35.  No  6uti  za- 
kletve  tarovite.  I.  Dordic,  salt.  188.  Carovita  dila 
staklo  cudno  ka?-e.  A.  Kani/.lic'',  vox.  78. 

CAROVITE^,  m.  vidi  f'arovnik.  samo  u  Stu- 
liccvit  rjccnikit.  rijci  sasma  ncpouzdana. 

CAROVITE^jK'A,  /.  vidi  favoviiica.  samo  u 
Stuliccvii  rjccniku.  rijci:  samna  ncpousdana. 

CAKOVLI.]A,  /.  vidi  carolija.  samo  n  Jednoga 
pisea  prosloga  ri,ji'ka.  Tolika  zlamena  ucinoiia 
po  c-aru\lija  i  po  dvugini  vrazjim  privarani.  Grgur 
iz  Varesa  85. 

CAROVNUIA,  /.  1.  incaiitatrix ,  caralica.  od 
XV  vijcka ,  izmcdii  rjecnika  u  Vranijiccim  (safja), 
u  Mikafiiiu  (vcnofica,  fasciiiatrix,  saga),  «  Bclinu 
(vencfica  411'.  cantatrix  390^) ,  u  Bjclostijcncevu 
(infasciiiatrix  Sti"),  ?«  Voltigijinu  (zauboriu)  i  u 
Stuliccvu  (vencfica,  saga  80»).  Ako  bi  se  istinom 
iiasla  koja  viscica  ali  carovniea  ali  vrazarica,  od 
prvoga  obnasa^ca  ima  se  frustati ;  ako  li  se  vece 
uade,  ima  se  sazgati.  Stat.  poj.  ark.  5,  302.  Po 
bitrih  carovnicah  u  dobrokobno  vrimo  zacarana 
bise.  P.  Zoranii  40.  Tote  carovnice,  tote  odmct- 
nici.  D.  Barakovid',  vil.  313.  Pripovidi  ju  vladaocu 
kako  carovnicii.  B.  Kasic,  per.  195.  Carovniea  jest 
ova.  F.  Glavinic,  cvit  21.  SagriSuju  carovnici  i 
Sarovnico.  I.  T.  Mrnavic,  ist.  76.  Carl  ucinene  od 
koga  mu  drago  cai-ovnika  ali  carovnice.  L.  Terzic 
265.  Vistice,  vileiiici  i  vilenice;  cai'ovniei  i  carov- 
nice. A.  Kadcic,  bogosl.  533.  Kad  carovnik  ili 
carovniea  s  pogodbom  vrazjom  cini  koga  zadri- 
mati.  J.  Banovac,  pripov.  192.  Utece  se  k  jednoj 
carovnici.  J.  Banovac,  pred.  102.  Jedna  babetina 
carovniea.  J.  Filipovic ,  prip.  3,  264.  Pririci  se 
s  jednom  visticoni,  ili  bo]e  rekavsi  s  carovuicom. 
L.  Vladmirovic,  slavodob.  17.  Zlamenje  s.  kriza 
innogo  vaja  protiva  caro(v)nicam.  M.  Zoricic,  zrc. 
11.  —  2.  nekaka  bolest  konska  u  grlu.  samo  u 
Vukovu  rjccniku. 

CAEOVNICKI,  adj.  sto  pripada  carovnicima 
ili  carovnicama.  od  xvii  vijcka.  prcd  k  nalasi  se 
i  s  mjesto  c,  kuko  se  p)0  nekim  krajcvima  govori 
i  u  drugim  rijecima.  Dilo  majionieko,  vileuicko 
ili  carovnicko.  B.  Kasic,  rit.  359.  Stvar  priporuci 
carovnickom  poglavioi.  M.  Zoricic,  zrc.  8.  sa  s 
mjesto  c  2}red  k ;  Kripostju  carovniskom.  J.  Ba- 
novac, blagos.  87.  Stiju  knige  carovniske.  A.  d. 
Kosta,  zak.  2,  126.  Jedna  vilenica,  koja  svojim 
zanatom  carovuiskim  ciiiaSe  duse  i  duliove  s  onog 
svita  dolaziti.  A.  Kacic,  korab.  180. 

CAROVNIK,  carovnika,  m.  incantator,  caralac. 
od  XVI  vijcka,  izmcdu  rjecnika  u  Vrancicevu  (gdje 
najprijc  i  dolazi,  magus,  praestigiator,  veneficus), 
u  Mika]inu  (fascinans,  fascinator,  veneficus,  ma- 
gus) ,  M  Bclinu  (fascinans ,  veneficus  41*.  incan- 
tator magicus  389b.  rnagus  452*.  magus  emortualis 
509*),  u  Bjelostijenievu  (incantator,  infascinator 
36*),  u  Voltigijinu  (zauberer)  i  u  Stulicevu  (ve- 
neficus, magus).  —  isporedi  carovan,  carati,  car. 
Jest  carovnik  i  taman.  F.  Vrancic,  ziv.  22.  Bjeso 
u  ne  gradu  jedan  pribudi  vilenik  i  carovnik.  B. 
Kasid,  per.  53.  Pristupi  k  cesaru  carovnik.  F. 
Glavinic,  cvit  103.  Privelika  sceta  viri  svetoj 
porada  se  od  carib,  cinili  od  carovnikov  i  od 
bahorenja.  M.  Bijankovic  6.  Sagrisuju  carovnici. 
I.  T.  Mrnavi6,  ist.  76.  Cari  ucinene  ovomu  sluzi 
bozjemu  od  koga  mu  drago  carovnika  ali  carov- 
nice. L.  Terzid  265.  Zvizdoznan  carovnik.  P.  Ma- 
cukat  59.  Simunu  carovuiku.  J.  Kavanin  567.  Di 
ste  sada  prizli  carovnici?  L.  ^ubuski  31.  Tise 
ovo  isto  cudo  tvoriti  Faraunovi  carovnici.  A.  d. 
Bella,  razgov.  192.  Ne  cuje  zakletve  od  carovnika. 
I.  Dordic,  salt.  188.  Vistice,  vilenioi  i  vilenice; 


fearovnioi  i  fiarovnics.  A.  Kadfiii,  bogosl.  533.  Ne 

bi  mu£no  fiarovnikom  Faraunovim  obratiti  Sibico 
u  zmije.  259.  Od  Simuna  carovnika.  A.  Bacic  60. 
Viscice  i  carovnici.  H.  Bonacii  65.  S.  Ivan  pri- 
likuje  laSco  carovnikom.  J.  Banovac  pripov.  160. 
Neznabozei  drzaliu  da  krstjani  bijaliu  carovnici. 
,T.  Filipovic,  prip.  1,  493.  Nikoji  se  k  carovnikom 
i  bajalicam  uticu.  A.  Kanizlid,  bogojub.  480.  U 
Egiptu  carovnici  obratise  sipku  u  zmiju.  A.  Ka- 
nizlii,  kam.  844.  Covjek  ovi  carovnik  je.  ^iv.  is. 
78.  Medu  slugama  djavaoskim,  to  jest  medu  ca- 
rovnici, visticama  i  vilovnici.  F.  Lastric,  ned.  1. 
Viscice,  carovnici  i  caratarice  jesu  nika  %Tsta  od 
idoloklaualaca.  314.  Cesar  dozva  jednoga  carov- 
nika. F.  Radman  17.  Krai  drzase  vilenike  i  carov- 
nikc  u  svojoj  druzbi.  Turl.  blago  2,  55.  Carovnici 
ostaju  neposteni.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  126.  Dohodio 
bi  djava  u  prilici  cpvika  k  jednom  carovniku. 
M.  Zoricic,  zrc.  171.  Cini  posici  sve  idolsko  mis- 
nike ,  gatalce ,  carovnike  i  vilenike.  A.  Kacic, 
korab.  281.  Simun  imenom  Mago,  to  jest  vilenik 
oli  carovnik.  M.  Dobretic  216.  Vragometnim  vile- 
nicima  ili  carovnicima  pridruzivsi  se.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  81.  Zovite  udi|e  sve  moje  zvjezdo- 
znance,  sve  carovnike,  sve  gonetavce.  B.  Cuoeri 
184.  Oteti  se  ne  mogu  cudotvornoj  sili  umjetnih 
carovnika.  M.  Pavlinovic,  razl.  spis.  424. 

CAROVNISTVO,  n.  incantatio.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijcka.  Ucitjivo  carovnistvo,  koje  s  po- 
mocu  Sotone  paklene  cini  viditi  stvari  cudne  oli 
za  korist  svoju  oli  za  scetu  iskriiega  svoga.  A.  d. 
Kosta,  zak.  2,  125. 

CAROVNAK,  caroviiaka,  m.  vidi  carovnik.  samo 
u  jednoga  pisea  prosloga  vijeka.  Arkisinagog  vi- 
loviiaka  ili  ti  caroviiaka  Egipta.  I.  Velikanovic, 
upuc.  1,  227. 

CAROVSKI,  adj.  magicus.  samo  u  jednoga 
pisea  prosloga  vijcka.  Cudesi  i  zlameiii  carov- 
skim  razglasen.  F.  Lastric,  ned.  2. 

CARSaF,  m.  tur.  carsaf,  prostirka  po  poste^i 
ili  po  stolu,  linteum,  mappa.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovii.  akcenat  se  mi- 
jena  u  gen.  pi. :  oarsafa.  isporedi  caSav.  Ugleda 
otvoreno  nebo  i  veliki  carsaf  na  cetiri  coseta 
vised  k  nemu  doli  padajuci.  E.  Pavic,  ogled.  654. 
One  snkne  oni  carsafi.  D.  Rapid  441.  Stere  Ajka 
carsaf  po  carsafu,  a  svileni  jorgan  po  jorganu. 
Nar.  pjes.  petr.  1,  227.  Doru  goji  i  s  pivom  ga 
poji,  ispira  ga  s  rakili-safunom,  istira  ga  pamukli 
carsafom.  Nar.  pjes.  juk.  257.  Zdralina  je  timar 
ucinio  mlakom  vodom  i  rakli-safunom,  u  sunder 
mu  vodu  pokupio,  a  carsafom  dlaku  izvadio.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  246. 

CARSAV,  ))!..  vidi  carsaf.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Odrezane  gla- 
%ace  moraju  se  u  carsav  svezati.  I.  Jablanci  177. 
Pi-ostre  se  prazna  vreda  mjesto  carsava  ili  po 
carsavu.  Vuk,  ziv.  4.  Na  dorata  timar  udario 
mlakom  vodom  i  rakli-sapunom ,  u  .sunder  mu 
vodu  pokupio,  a  carsavoni  dlaku  polozio.  Nar. 
pjes.  stojad.  1,  34. 

cAesICA,  /.  dem..  carsija.  i  je  sazeto  iji,  koje 
I'teki  i  pisu.  Pak  otidi  u  novu  carsicu,  te  ti  uzmi 
cijel  tovar  praha.  Nar.  pjes.  petr.  2,  67.  Sva  ta 
_carsijica  pripada  jednom  coveku.  M.  D.  Milidevic, 
let.  vec.  58. 

CAUSIJA,  /.  tur.  carsy,  siroka  idica  Hi  pro- 
stranije  mjesto  s  ducanima,  trziste,  jnjaca,  forum. 
od  XVII  vijeka,  ismectu  rjecnika  samo  u  Bjelosti- 
jenccvu  i  Vukovu.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.:  car- 
sija, a  samo  je  i  zadM  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing. :  car§ije,  carsijom.  Koji  misalju  hodi  po  va- 


caeSijica 


897 


CAS 


rosali  i  carsijab.  M.  DivkoviA,  bes.  228.  Rek'o  bi 
carsija  da  se  grajska  ori.  I.  T.  Mrnavi6,  osin.  176. 
Priko  carSije  ili  ti  pijace  ici.  F.  Lastric,  tost.  ad. 
84.  Lezace  tilesa  niova  za  tri  diieva  na  carsiji. 
F.  Lastrii,  ned.  4.  Po  trgovisti  ili  carsija.  F. 
Lastric,  svet.  126.  Obilazi  grad,  .  .  .  gleda  po  so- 
kaci  i  po  carsiji.  £).  Eapio  80.  Grad  proz  carsije. 
N.  Palikuca  20.  Tig,  Pozezanoin  carsija.  A.  T. 
Blagojevic,  kin.  24.  Bi  na  carsiji  ali  ti  trzistu 
rimskomu  ubijen.  A.  Kacic,  korab.  392.  Jesi  1' 
is'o  u  carsiju'''  Nar.  pjes.  vuk.  1,  325.  Ode  Todor 
tamo  na  carsiju,  na  carsijii  tamo  med  trgovce. 
2,  96.  Iz  carsijo  izic'  ne  smijemo.  4.  241.  Kogod 
putem  kroz  car.siju  prode.  2,  622.  Te  on  gleda 
niz  carsiju.  1.  513.  Pa  on  ode  tamo  uz  carsiju. 
2,  468.  Brze  ide  u  novu  carsiju.  1,  566.  Ode  Marko 
niz  novu  ear.siju.  2,  350.  Nek  otide  u  b'jelu  car- 
siju. 3,  8.  Glavu  baci  na  mermer-carsiju.  2,  469. 
—  mjesto  na  zcni}i  sela  Eipi'ia  pod  Avalom  blizu 
Biograda,  negda  nane^eno :  Car.sija.  M.  D.  Mili- 
devic,  srb.  65.  opst.  5. 

cAeSIJICA,  /.  vidi  Icod  carsica. 

CAESIJKA,  /.  zensko  cefade  is  carsije.  ispo- 
redi  carsilija.  j  izmedti  i  i  k  moze  i  utpasti:  car- 
Sika.  I.   Pavlovic. 

CAESIJSKI,  adj.  forensis.  samo  u  Viikoru  rjec- 
niku:  carsijski  h|eb.  isporedi  carsinski. 

CARSIKA,  /.  vidi  carsijka. 

CAESILIJA,  m,  covjek  iz  iarSije ,  koji  ziri  u 
carsiji,  korneje  kuca  ili  stan  u  carsiji.  I.  Pavlovii. 

CAESINSKI ,  adj.  vidi  carsijski.  -in  je  sazeto 
-ijin,  tiijesto  cega  pisu  i  -ijn.  u  nasc  vrijcme,^  iz- 
mcdti  rjecnika  samo  u  Vnkovu  (carsijski).  Car- 
sinski kantar.  Pjev.  crn.  48. 

CAEUBGIJA,   m.   vidi  caruggija.    B.  Musicki. 

CAEUGGIJA,  Hi.  vidi  opancar.  od  tur.  caryk, 
opnnak.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vvkuvu.  wjesto  gg  nalazi  se  i  kc:  do  Vuka  ca- 
rukcijc.  Prot.  sab.  mag.  1.  isporedi  carubgija. 

CAEUGGIJIN,  adj.  sto  pripada  caruggiji.  M 
VukovH  rjecnika. 

CAEUGGIJSKI,  adj.  sto  pripada  caruggijama. 
u  Vukoiiu  rjecniku. 

CAEUGGINICA ,  /.  zena  iaruggijina.  i  je  sa- 
zeto iji,  vijesto  cega  pisu  i  ij :  caruggijnica.  Vuk, 
riec.  810b. 

0AEU6GINSKI ,  adj.  vidi  caruggijski.  -in  je 
sazeto  -ijin,  mjesto  cega  pisu  i  ijn:  6aruggijnski. 
Vuk,  rjec.  8191). 

CAS,  m.  momentum,  hora.  od  xiii  vijeka  (vidi 
pod  1,  e,  primjer  sv.  Save),  i  u  si-ijem  rjecnicima: 
u  Vrancicevu:  momentum;  u  Mikalinii:  momen- 
tum, instans,  imminens ;  u  liclinu:  momentum 
(494i>) ;  u  Bjelostijencemi:  mora,  morula,  momen- 
tum, instans,  imminens;  u  Jambrcsicevu:  mora, 
momentum;  «  Voltigijinu:  weile,  zeit;  u  Stuli- 
cevu:  momentum,  temporis  punctum,  hora;  u 
Vukovu:  punctum  temporis;  u  Danicicevu:  tem- 
pus,  hora.  —  Akc.  se  mijena  u  loc.  sing.:  casu, 
i  u  gen.  pi.  kad  je  bes  -ov- :  casa ;  a  lead  iina 
-0V-,  onda  ostaje  bez  p>romjene,  samo  su  i  oha 
zadiia  sloga  duga:  fiasova.  —  Postana  jos  ne 
dosta  jasna:  jedni  misle  da  je  od  korijciia  istoga 
od  kojega  je  cajati,  a  drugi  da  je  od  kor.  kis, 
traziti,  razredivati,  odredivati. 

1.  malo  vremena,  a  to  moze  biti  koliko  trenuce 
oka  ali  i  toliko  da  se  moze  ne  preslajaci  twi- 
niti  sto. 

a,  nikakvom  se  rijecju  tie  kase  koji  je  ili  kakav 
je  cas,  vec  ako  osobitom  recenicom:  a)  u  kom  god 
padezu  osim  onijch  kojima  se  samijcm  Hi  s  pri- 


jedlogom  kazuje  cemu  vrijeme:  Prisadsu  casu,  v  ki 
umrih.  Transit  202.  Nu  se  6e  cas  zgodit,  kad  me 
ce  neboga  ces  nioja  slobodit  svijeh  vaja.  M.  Ve- 
tranii  2,  180.  Vrag  uzeo  cas  i  liip ,  kad  nijesam 
prije  dan  umfo.  M.  Drzic  295.  Ne  znamo  ni  casa 
ni  liipa,  kada  ce  doi'  na  nas  jadovna  smrt  slipa. 
D.  Eaiiina  100t>.  Spavaju  bi'ez  misli  pod  .sjenom 
ovoga  zivota  stojeci  na  casu  izgubit  ga.  M.  Kad- 
nic  200.  Od  kojega  i  do  kojega  c;isa  razumi  so 
ovo  vrime  od  dneva?  Eazumi  se  od  zore  do  podno. 
A.  Kadcic,  bogosl.  42.  Nije  niraa  znati  vriraeua 
ni  casa,  koga  je  stavio  otac  u  oblast  svoju.  A. 
Bacic  496.  Koji  bi  casa  imao  u  jutro  ali  u  vecer 
govoriti  litanije.  Pisanica  65.  Tvoga  vika  oasi 
kako  muna  kazuju  se.  P.  Knezevic,  pism.  9.  Crkva 
ne  razumi  nas  u  ovom  poslu  stegnut  na  ure  i 
na  case.  M.  Zoricic,  osm.  152.  Nikad  casa  vec 
ne  stece  od  pogibli  da  utece.  V.  DoSen  26.  Eaz- 
lucuje  .  .  .  case  od  casa.  I.  Dordii,  ben.  1.  Ne 
znate  dana  ni  casa  u  koji  co  sin  covjecij  doci. 
Vuk ,  mat.  25,  13.  Cas  nije  sahat  nego  je  samo 
I'leko  vrlo  malo  vrijeme.  Vuk,  pisma  46.  tnko  je 
i  ,od  casa  do  casa',  a  sto  od  casa  do  casa  biva, 
ono  biva  svaki  cas,  jednako:  Koje  (stvorene)  od 
casa  do  casa  boga  i  dusu  grijeseci  no  vrijeda. 
A.  Gucetic.  roz.  mar.  11.  Od  casa  do  casa.  Mi- 
ka)a  353b.  Bella  494^..  Da  od  casa  do  casa  samo 
sebi  govori;  vrime  sadane  prolazi,  a  ja  sto  cinim? 
J.  Banovac ,  pred.  48.  Od  casa  do  casa ,  tja  do 
dneva  najposlidiiega  suda  nijedau  pokoj  bio  vaini ! 
J.  Banovac,  blagos.  197.  Od  casa  do  casa  grobu 
se  sklatia.  J.  Eajic,  pouc.  1,  5.  —  b)  u  gen.  s  pri- 
jcdlogom  do  kojim  .se  kazuje  vrijeme  kad  sto  biva 
tako  da  biva  kad  se  dode  do  onoga  vremena,  a 
budnci  da  je  to  vrijeme  cas,  koji  je  vrlo  kratak, 
te  se  vrlo  brzo  dolazi  do  driigoga,  tako  je  ,do 
casa'  sto  i  vrlo  brzo:  Casom  cvate  naso  tilo,  a  do 
casa  biva  giiilo.  V.  Dosen  22.  vidi  i  daje  pod  c. 
—  c)  u  akiis.,  kojim.  .se  kazuje  koliko  vremena  sto 
trajc,  a  tijem.  i  kad.  biva.  u  poriuanu  mjesto  akus. 
stoji  i  gen.  (vidi  i  dale  pod  b,  c.) :  Zeleci  od  druzbo 
da  so  tve  cas  zgodim.  S.  Mencetii  101.  Lasti  cas 
ne  6uti  zivot  moj  ni  mira.  168.  Cas  i  hip  patim 
vaj.  Mencetii-Drzic  452.  On  u  vijek  mii-an  ni,  ni 
prija  cas  pokoj.  N.  Dimitrovic  38.  I  dan  i  noc  i 
hip  i  6as  mirno  zivjet'  i  umriti.  N.  Najeskovii 
1,  167.  Kako  da  zivjeti  bez  tebe  mogu  cas,  kad 
rajski  vidjeti  nije  mi  tvoj  obraz?  2,  55.  Sad  nije 
pokoja  hip  ni  cas.  2,  71.  Zeleci  dan  i  noc,  zeleci 
cas  i  hip.  2,  90.  Nepokoj  i  zla  voja  od  tebo  se 
fas  ne  odija.  M.  Pelegrinovic  194.  Cvitak,  ki 
za  ugojaj  moj  cas  i  hip  suzami  zalivam.  P.  Zo- 
ranic  (3b.  §  nimi  liar  i  (ubav  ne  stoji  cas  uprav. 
F.  Lukarevic  159.  Cas  meue  poslusaj.  228.  Diisa 

■  mira  cas  ne  ima.  I.  Gundulic  197.  Ne  nstavja  se 
cas  po  putu.  321.  Ohole  dikle  lijepo  cas  no  uiogu 
Stat'  bez  rati.  406.  Ni  casa  ne  hti  sknit.  D.  Ba- 
rakovic  285.  I  tako  jigrasmo  noc  i  dan,  cas  i  hip. 
342.  Ne  ktjevsi  ih  cekat  ni  casa,  I.  Drzic,  nauk 
gond.  129.  Hip  i  cas  robeci.  B.  Krnarutic  (J.  Dize 
se  gori  udije  ni  casa  ne  krsmajuci.  M.  Eadnic 
544.  Biogradu  u  stoluomu  misli  ni  cas  ne  po- 
stati.  I.  Kanaveljo,  iv.  98.  Kad  dode  u  Spjet,  cas 
ne  ostaje.  204.  Cas  ne  ckneci  ispuui  liihova  pro- 
seiia.  I.  Dordic,  ben.  44.  Prijatoju!  casa  ne  po- 
casi,  no  mi  prati  niz  more  demije.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  533.  Knigu  vidi,  ne  pocasi  ca.sa.  3,  300. 
Skoci  Gavran,  casa  ne  pocasi.  3,  304.  Da  izidem 
cas  pred  dvore.  Nar.  pjes.  petr.  1,  15.  tnki  je 
akus.  i  gen.  i  u  orijem  primjerima:  Vremena  bo 
Ili  cas  nije  da  oklopjem  prsi  opase.  I.  Gundulic 
408.  On  bremena  cas  ne  ima  prema  nemu  obra- 
titi  bojno  kopje.  I.  Kanavelic,  iv.  32.  Ne  gubi 
ni  cas  brijeme.  225.   Bremena  cas  ne  gubi.  I.  V. 

57 


CAS 


898 


Cas 


Buiiii,  mand.  30.  —  &is— 6as,  had  Sto  biva  jedno 
sa  (Inuiiin,  Icaojcdan  iasjcdno,  pa  za  nim  odmah 
driigi  cas  druyo:  Viiijo  gcU  djavao  cas  ulaXaSo  u 
<;clif\i  a  ras  oppt  izlazaso.  M.  DivUovic,  bos.  2(15. 
Cas  lejiotu,  fcas  napravo  u  sve  glaso  pripijovajn. 
N.  Marci  12.  Na  dosta  to  razlicnijeh  uacina  imc- 
nuje  i  na7.iv|e,  cas  maiom,  fcas  strijelom,  sad  zmi- 
jom  sad  ognem.  A.  Kalift  9-1.  Kad  se  5to  ukrado 
pa  cook  6as  potyora  na  onoga  cas  na  onoga.  A''uk, 
nar.  posl.  112.  Cas  blijedi  a  cas  porumoni.  Osvot. 
3,  71.  Lada  so  ju}ala  cas  vise,  cas  ni^e.  S.  ]^u- 
bisa,  prip.  49.  Svjetlost  cas  crvena,  fas  2uta, 
fas  zolGua,  cas  sve  tri  boje  u  jodno.  2G9.  —  j'>red 
akus.  moze  biti  adv.  malo,  kojim  se  takndcr  hoce 
da  kaze  vrijcmc :  malo  cas ,  kad  poslije  neceya 
hrzo  budc  drntjn  Ho :  Kad  jo  brat  sestri  doisao, 
starca  nijo  bilo  kod  kuce,  ali  malo  cas  dodo  i  on. 
Nar.  prip.  vnk.  110.  Zagazi  u  vodu  i  povice:  ,o 
azdajo !  izidi  mi  na  mejdan'  .  .  .  Azdaja  se  odzove : 
,sad  6u,  carev  sine,  sad'.  Malo  cas  oto  ti  azdaje. 
61.  Malo  6as  i  ja  t\\  do6.i.  Vuk,  rjec.  819l>.  —  iza 
akus.  maze  biti  adv.  pvije:  cas  prije,  kao  sto  se 
prije  maze:  Na  dogovor  da  dodo  cas  pre.  Djelov. 
prot.  8.  Cas  prije  dodi.  Vuk,  rjec.  819b.  —  pjrd! 
akus. ,  kojim  se  ovako  kaze  sto  treba  maze  biti  i 
prijedl.  do,  koji  sanio  dudaje  svoje  znacene  k  onome 
sto  se  akusativom  kaze  (vidi  naprijed  pod  b.) :  Sad 
jednoj  od  gospoja  uzme  oci ,  sad  se  gane  opet 
drugoj  .  .  .  Ali  do  cas  opet  pusti  jednu  i  drugu 
a  k  trecojzi  pode.  S.  Bobajevic  231.  Koja  ga  ]ub- 
]ase  donjekle ,  ali  mu  pobibiio  kazase  u  srcu  da 
svomu  saima  ga  imaso.  Nu  do  cas  paka  I'loj  .  .  . 
sgodi  se  jednoga  pastijera  da  vidje.  F.  Lukarevic 
16.  Ja  6u  poc,  opravit  sve  cu  toj  i  do  cas  opet 
doc.  27.  Vezijerom  velicime  jur  ga  zvahu  svi  na- 
rodi;  pace  do  cas  cekase  se  da  ga  vece  nada  svimi 
car  na  jirvo  mjesto  uznese.  I.  Gundulic  326.  isto 
tako  i  prijedl.  po  znaceci  poslije :  Na  oni  nacin, 
na  koji  ce  se  po  cas  ukazati.  A.  G-ucetic,  roz. 
mar.  66.  jircd  malo  cas  moze  stajati  pirijedl.  po 
M  istom  znaiemi :  Na  daleko  kraj  ostaje .  poja, 
gore ,  grad  oboli ,  prid  ocima  sve  nestaje  osvem 
more  ke  jo  okoli,  osvem  nebo ;  pak  po  malo  cas 
se  skrije  svo  ostalo.  N.  Marci  34.  —  d)  it,  akus. 
s  prijedl.  na,  kojim  se  kazujc  vrijeme  cemu,  kad 
se  hoce  da  kaze  da  sto  biva  kad  Je  i  dokle  je  ono 
vrijeme  koje  znaii  rijei  koja  je  u  akus.:  Na  cas 
ciui  smjejat  )udi,  na  cas  plakat.  M.  Drzid  333. 
Vidjeh  siiie  more,  gdi  smuceno  vri  na  case,  ter 
pocinut'  vik  ne  more.  I.  Gundulic  241.  Da  groznili 
suza  nije,  kijema  boles,  ka  me  mori,  na  cas  vrud^i 
plam  polije ,  da  me  presno  ne  izgori.  2.59.  Nami 
je  tuicnijem  sila  sto  krat  na  cas  umirati.  J.  Pal- 
motic,  dubr.  29.  kako  je  cas  vrlo  kratko  vrijeme,^ 
za  to  je  na  cas  i  vrlo  brzo,  odmah,  namah:  Ivad 
bolestan  tko  bijaso ,  dosta  bise  liega  zvati ,  jer 
svak  dobro  znadijase  da  6e  na  cas  zdrav  ostati. 
P.  Knezevie,  ziv.  14.  —  e)  u  akus.  s  prijedl.  po, 
kojima  se  kazuje  vrijeme  koje  vise  puta  zasobice 
dolazi,  te  i  ono  Sto  u  vrijeme  tako  izreccno  biva 
biva  zasobice.  vrijeme  se  moze  tako  izreci  rijecju 
u  WMOzini  Hi  kad  joj  se  pridjene  druga  kojom  se 
narociio  kaze  da  nije  jedno  vrijeme  (vidi  dafe 
pod  b,  e.).  po  tome  rijcc  cas  saina  s  tijem  pjri- 
jedlogom  dolazi  samo  iza  akusativa  it  komjc  mm 
samom  bez  prijcdloga  vec  izrcceno  jedno  vrijeme 
(kao  naprijed  pod  c.)  ;  Eto  vid,  cas  po  cas  liako 
nas  vazima  (smrt).  N.  Dimitrovic  34.  Kuca  moja 
drugi  pako  jes,  u  kojoj  cas  po  cas  misli  grizu 
mi  zivot.  F.  Lukarevic  223.  Joste  ziva  grem,  nu 
zivot  ovo  iii  nego  smrt  kojom  mrem  cas  po  cas. 
2G.1.  Ka  (smrt)  cas  po  cas  zgodu  pazi,  da  te  ubije 
i  porazi.  I.  Gundulid  235.  Vidi  priteski  kriz,  ko- 
liko  ga  mucno  nosi  tvoj  spasite}  oas  po  cas  pod 


nim  padajuii.  M..  Divkovii,  bes.  386.  Ovo  moEe 
prigoditi  se  cas  po  cas.  M.  Orbin  59.  Natrkuju6i 
cas  jio  cas  na  lioga.  I.  Grlicic  259.  Cas  po  fas 
ceka  smrti.  V.  DoSen  225  PaSa  ceka  fas  po  cas 
od  sultana  sjekiru  za  vrat.    S.  l^iubisa,  prip.  180. 

—  f)  u  akus.  s  prijedl.  u,  kojima  se  kazuje  vri- 
jeme kad  Sto  biva.  buduci  da  je  cas  vrlo  malo 
vremena,  za  to  sto  biva  ,u  cas',  biva  u  onoliko 
malo  vremena  koliko  cas  znaii:  Kad  mi  pride 
noc,  ja  zolim  da  bude  u  cas  prof".  N.  Na}eskovic 
2,  108.  U  cas  se  zgoda  ugleda,  od  ko  ne  bi  pa- 
metara.  I.  Gundulic  285.  U  hip  i  cas  liotoci  ga 
ubiti.  B.  Kasic,  fran.  121.  U  fas  vidjeh  diku 
strenu.  P.  Kanavelid,  dubr.  10.  Mnozijch  s  jed- 
nom  kapjom  z  glave  u  cas  smrt  obali.  V.  An- 
driasi ,  put.  303.  Probudih  se  i  u  cas  idoh.  I. 
Zanotti ,  en.  2,  22.  U  fas  pada ,  naglo  gine.  I. 
Kanavelic,  iv.  228.  Eto  u  cas  rastvori  se  beta  od 
loinice.  A.  Kadfif,  bogosl.  91.  Sud  opceni  biti 
ce  u  hip  ili  ti  fas ,  moze  biti ,  za  sto  ne  6e  bog 
vrimena  dati  prokletim  da  za  dugo  vide  velifan- 
stvo  slave  liegove.  A.  Bacic  506.  Sok  pun  mirisa 
iz  neg  izhodase,  koji  sve  boli  u  fas  ozdravjase. 
P.  Knezevie,  ziv.  59.  Sve  mufnosti  u  fas  izvitrit 
6e,  kako  hrabreno  budes  poceti.  P.  Knezevif,  osm. 
301.  U  fas  izgubi  sve  dike  svoje.  Ziv.  is.  2.  U 
fas ,  dok  se  okom  gane ,  pamet  u  Rim  vg6  do- 
pane.  V.  Dosen  261.  Cinivsi  da  se  u  fas  naoblafi. 
A.  Kafif ,  korab.  145.  Po  tebi  se  gresnici  u  fas 
cine  pravednici.  N.  Marfi  44.  U  fas  sve  ne  more 
biti.  J.  S.  Eejkovic,  kuf.  319.  U  fas  se  brijeme 
promijeni.  Poslov.  dan.  139.  On  ne  pazi  kraa  ni 
kameiia,  .  .  .  u  cas  spade  u  Kotare  ravne.  Nar. 
pjes.  juk.  193.  —  g)  u  akus.  s  prijedl.  za,  kojim 
se  kazuje  vrijeme  koje  sto  bivajuci  zauzima,  i 
tako  biva  dok  je  to  vrijeme :  Za  fas  pokoja  ne 
more  prijeti  tuzna  mlados  moja.  N.  Na|e§kovi6 
1,  223.  Sto  je  bilo,  proslo  je  vece,  ...  a  sto  je 
sada,  za  fas  ne  ce  od  prosastja  ostat'  svoga.  I. 
Gundulif  235.  Bvorovi  poglavica  ne  mogu  se 
viditi  za  fas.  M.  Eaduic  493.  Slika  od  neba  ka 
je  za  fase.  J.  Kavanin  42.  Al'  ako  li  i  sto  dade, 
za  fas  va|a  da  izpade.  V.  Dosen  45.  Od  lava  bihu 
za  fas  raskinuti.  A.  Kafif,  korab.  298.  Koii  ze- 
lenko  rosnu  travu  j)ase,  za  fas  pase,  za  dva  pri- 
slu§kuje.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  220.  Velika  drveta 
dugo  rastu,  ali  za  fas  padnu.  Nar.  posl.  vuk.  33. 

—  h)  u  instr.,  kojim  se  kazuje  vrijeme  koje  traje 
dokle  Sto  biva,  te  dolazi  kad  se  hoce  da  ka£e  da 
nesto  biva  dokle  traje  ono  vrijeme  koje  znaii  rijei 
koja  stoji  u  instr. :  Tore  ga  molise  da  f  asom  po- 
cinu.  N.  Najeskovic  1,  132.  Prije  neg  doma  podem, 
po6  ga  cu  casom  uzet.  M.  Drzif  339.  Sto  jo  toj 
neg  ime,  ko  casom  bude  proc?  M.  Bunif  29. 
Cvijetje  zone  i  opada,  noc  na  bio  dan  tmasta 
dode,  svijeta  krasnos  fasom  prode.  I.  Gundulic 
73.  Nije  tvrdo  krepke  toli,  ka  ne  moze  fasom 
pasti.  563.  Buduci  fasom  blizu  doletio.  B.  Kasic, 
naf.  56.  Da  mu  pusti  krv  fasom.  B.  Kasif,  ign. 
100.  Cuvsi  smrt  jedinoga  sina  casom  na  mjesto 
dotrfa.  B.  Kasic,  per.  20.  Muke  tvojo  proci  ce 
casom.  52.  To  navisti  svima,  .  .  .  i  casom  se  svuda 
proglasi.  B.  Kasic ,  is.  106.  Muozi^  fasom  i  sne- 
nadke  umru.  B.  Kasic,  nasi.  47.  Casom,  tutako, 
repente,  do  I'opente,  repontino,  subito,  e  vestigio, 
illico.  Mikaja  4^1^.  Tako  se  cason  povrate  na 
svoje  grijehe.  I.  Drzic,  nauk  gond.  118.  Casom 
od  nifesa  zgradi  zemju  i  nebesa.  D.  Palmotif, 
Christ.  357.  Casom  se  vidi  a  fasom  prohodi.  V. 
AndriaSi ,  put.  43.  Slijepi  casom  progledase.  I. 
Kanavelic,  iv.  518.  Vedrinu  s  neba  oblaci  fasom 
skinu.  I.  Dordif,  mand.  37.  Obratimo  fasom  oko 
od  sina  na  majku.  F.  Lastrid,  test.  161.  Znade, 
da  je  i  u  sali  pogled  muua,  casom  mine.  A.  Ka- 


CAS 


899 


CAS 


njzlifi,  uzr.  226.  Srcba  casora  nai'aste.  V.  DoSen 
vii.  To  izrece  kra)  od  tmine,  casom  pako  ras- 
tvori  se.  N.  Marci  75.  Cas  razroke  oci  beci ,  ca- 
som lavske  zube  keci.  .59.  Jer  bolesti  casom  budu 
vece.  J.  S.  Eelkovic ,  kuc.  169.  Casom  vedro  a 
casom  oblacno.  Nai'.  posl.  vuk.  1,  389.  Onaki  mu 
je  zivot  kao  mjesec :  casom  pun,  a  casom  prazau. 
Nai".  posl.  vuk.  238.  Idem  casom  caru  na  mej- 
dana.  Pjev.  crn.  274.  Casom  spade  u  poje  zeleno. 
Nar.  pjes.  juk.  173.  Stani  casom^sa  koi'iem  vran- 
cicem.  Nar.  pjes.  pctr.  2,_273.  Casom  spade  na 
mermer  avliju.  3 ,  472.  Casom ,  statira ,  ad  mo- 
mentum. Vuk ,  rjec.  819'>.  Doci  cu  casom  usred 
tebe.  D.  Dauicic,  2moj.  33,  5. 

b.  .s  pronominima  i  nckim  acljektivima,  Icojima  se 
vise  pokaztije  hoji,  kao  pronominima,  ncrjo  kakav. 
kao  acljektivima :  ovaj  (ov ,  ovi) ,  onaj  (on ,  oiii), 
taj  (ti),  staro  saj  (si),  isti;  koji,  svaki,  ueki;  jcdan; 
prvi,  posjedni,  zadii,  napokoiii;  i  u  mn.  svi.  to- 
liki.  a)  u  kome  god  padezu,  osim  onijeli  kojima  se 
samijem  Hi  s  prijcdlozima  kaziije  vrijeme:  Kaint 
postupi  na  brata  svojego  pravedtnaago  Avela  i 
ubi  jega,  i  ott  togo  casa  potokt  stmrtttnyj  po- 
tece  vt  prtvomi,  tomt  mire.  Domentijana  94.  Od 
toga  casa  v  napridak  ne  ocutih.  Transit  181.  Da 
se  srce  nase  ne  ostudi  u  [ubavi  gospodina  boga 
i  iskriiega  nasega;  a  ostudivsi  se,  kako  se  radi 
nase  slabosti  taj  cas  prigodi,  da  bi  se  uzeglo  i 
svrucilo  po  napomeni  ovijeb  stvari.  ^B.  Gradic, 
duh.  83.  Ki  se  na  torn  casu  nahodi.  S.  Budinic, 
ispr.  49.  Ostaju  od  onoga  istoga  casa  krivci  i 
duznici.  P.  Radovci6,  nac.  30.  Kroz  jedan  cas 
projti  imau,  od  koga  slidi  viciie  spasenje  ali 
osudenje.  347.  Da  bi  ja  jedan  cas  zaiudu  izgu- 
bila,  ucinila  bi  se  lupezica.  J.  Banovac,  prip.  244. 
Do  ovoga  casa  ni  jedna  dusa  ne  bise  na  nebesa 
uzaala.  J.  Filipovic,  prip  1,  119.  Ne  ima  nijed- 
noga  casa  u  koji  mi  od  boga  negove  darove  ne 
primamo.  1,  315.  Isus  jos  od  prvoga  casa  svoga 
zacetja  bi  za  kra|a  odreden.  1,  119.  Da  si  izgubio 
tolike  dneve,  tolike  case.  1,  318.  Sadaiia  ova  ura, 
ovi  sadaiii  cas  neka  bude  svrha  svake  one  |ubavi 
koja  liegovoj  jest  proti\Tia.  A.  Kanizlie,  uzr.  154. 
Kad  prid  oci  stavi  sva  godista ,  sve  misece ,  sve 
dneve,  sve  case.  S.  Vladmirovic,  slaved.  88.  Nek 
no  gubi  vi'imena  i  ne  ceka  najposlidiicga  casa. 
M.  Dobretic  490.  Koji  je  cas  ali  hip.u  koji  po- 
milovaiie  Jezusovo  ne  ti-jebuje  nan'?  Stit  23.  Od 
ovoga  casa  dilovati  poceo  je  nase  spasene.  A. 
Tomikovic  2.  Za  sve  ovo  mi  ne  imamo  vise  vri- 
mena  stanovita,  nego  ovi  cas  u  komu  ja  ovo  iz- 
govaram.  12.  Fala  bogu  i  casu  onome!  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  191.  Od  onoga  casa  marva  se  stane  strk- 
Jati.  Nar.  prip.  vuk.  98.  —  h)  u  gen,,  kad  se  nim 
kazuje  vrijeme  cemu :  Hodi ,  izbrani ,  segaj  casa, 
gdjo  se  milos  bozja  zove.  I.  Kanavelic,  iv.  479. 
Mi  uvridujemo  boga  svakoga  casa.  I.  P.  Marki 
56.  Spomeni  se  da  svakoga  casa  mores  umrit.  J. 
Filijjovic,  prip.  1,  213.  Zapovidi  da  se  udi}  onoga 
fasa  u  tamuicu  odvedc.  A.  Kanizlie ,  kam.  417. 
Tome  ne  bi  onog  tasa  ondi.  E.  Pavic,  ogle.d.  634. 
Oni  toga  casa  ostavise  sa  svijem  otca.  Ziv.  is. 
60.  Istoga  casa  nadose  se.  94.  Kad  istog  casa 
dilujemo.  M.  Zoricic,  osm.  5.  Treba  odiiia  toga 
casa  livati  ^^no.  Z.  Orfelin  61.  Kita  cv'jeca  dan 
do  podne ,  kondir  vina  toga  casa ,  mlada  moma 
do  vijeka.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  331.  Togaj  casa  svate 
kupit  pode.  Pjev.  crn.  217.  Kada  do  dva  kneza 
pogibose  .  .  .  jednog  dana,  a  jednoga  casa.  Nar. 
pjes.  vuk.  4,  145.  Uzdi  prva  (puska),  druga  istog 
casa.  Osvet.  4,  43.  —  c)  u  akus. :  aa)  kad  se  ka- 
zuje vrijeme  u  koje  sto  biva:  S  ovemt  uvetom 
naredi  ...  da  buduce  prisli  u  Dubrovnikt  sinove^ 
...  da  im  ga  smo  di'tzani  taj  cast  otvoriti  i  pro- 


ctoti  i  deloms  taj  cast  vrsiti.  Mon.  serb.  496. 
Ten,  te  biti  vf.sakoj  oasi.  rect.  Spom.  sr.  1,  26 
Oni  cas  sljeze  i  primi  Je^suza  u  kucu  svoju.  N. 
Eaiiiua  223.  luk.  19,  6.  Ca  zeli  jat,  taj  cas  da 
skociv  dostigne.  M.  Marulic  80.  Rec'  mi  si  cas. 
ca  t'  prudi  moc  tvoja?  256.  Da  te  narav  uci  svaki 
cas  upasti.  121.  Svak  cas  u  jedinstvu  novu  pisan 
poje.  124.  Ozriv  se  jak  jelin  ter  on  cas  pode  tja.  S. 
Mcncetic  4.  Razdor  mi  uciui  od  srca  kako  lav, 
koji  cas  prooini  da  zelim  lie  ]ubav.  114.  Ka  si 
.si  cas  iz  lug  prisla.  D.  Drzic  351.  Svaku  stvar 
bezuman  oni  cas  veruje.  N.  Dimitrovii  12.  Misli 
koji  cas  gdje  ces  doc  i  priti  ti.  33.  Da  bismo .  .  . 
za  grijeli  cvilili,  u  tuzi  svak  cas  stav.  30.  Taj 
cas  mi  po  vo|i  dio  svoj  svaka  da.  N.  Najeskovie 
1,  217.  Hotjejte  slisati  sto  vam  c^u  ovi  cas  u  kratko 
kazati.  1,  223.  Tegnuti  da  ju  hoc',  on  cas  6o  tja 
utoc'.  1,  184.  Da  sto  me  zazvao  nijesi  ti  oni  cas? 
1,  214.  Vecu  mu  ]uvezan  svaki  cas  ja  no.sim.  1,  203. 
Koji  raj  isprosi  jedan  ca.s.  1,  141.  Dod'te  ve  jedan 
cas,  dodite  ovamo,  zajedno  vcceras  neka  vece- 
ranio.  1,  250.  Taj  cas  ee  se  od  tebe  junaci  raz- 
bigiuiti.  P.  Hektorovic  19.  Suzice  za  radost  pro- 
lise  niz  rumeno  licce,  ki  cas  te  vidise.  H.  Lucie 
276.  Ki  cas  vidit'  bude  da  ga  objubi  tvoja  lipost, 
svu  ce  stavit  moc  i  kripost  da  te  u  jubi  prido- 
bude.  M.  Pelegrinovic  171.  Od  siua  ako  glas  buds 
mi  tko  dati,  od  mene  taj  ce  cas  lip  celov  prijati. 
D.  Rai'nna  59''.  Toj  jedan  videci  oni  cas  priskoci, 
ter  'konopi  osijeco.  100'^.  Njeki  cas  toliko  zloj  .  .  . 
lip  ukras  omili.  12.  Zgara  plamenom  svaki  cas. 
12.  Neto  izrekao^jest  one  tajue  rici,  ta  hlib  on 
cas  priobraca  se  S.  Budinic,  sum.  77.  On  cas  bi 
.  .  .  u  krajevstvo  nebesko  otisao.  A.  Gucetic,  roz. 
mar.  42.  Netom  sagrijesi,  taj  cas  ga  s  nebeskijeh 
visina  hotje  satarisati.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  280. 
Spasenje  veoma  zejaliu  .  .  .  i  svak  cas  ga  vapi- 
jahu.  124.  Eadmio  prisfca,  i  taj  cas  se  s  liim  u 
tanac  svi  hitaju.  I.  Gumiulic  382.  Blago  svijem 
vami ,  ki  on  cas  s  poroda  slobodni  i  sami  sebi 
ste  gospoda.  129.  Slakomi  se  i  polilepi  oni  cas 
joj  srce  na  to.  459.  Neka  brodit'  bude  moci ,  ki 
cas  stupi  ti  na  plavi.  31.  Koja  ve6a  slas  moze 
bit'  neg'  piti  i  jesti  na  svak  cas?  153.  Ne  moze 
on  cas  odgovoriti  joj.  F.  Vrancic,  ziv.  8.  Djetca 
ako  malo  sto  kojo  drugomu  ucini,  jedan  cas  se 
sabiju  i  skaraju.  M.  Divkovic,  bes.  055.  Ta  cas 
mene  pusti  sanak.  D.  Barakovic,  vil.  228.  Koko 
se  bubiia  glas  po  gradu  postavi,  svaki  je  oni  cas 
pri  svojoj  zastavi.  109.  Ki  cas  ga  pusti  san.  51. 
Da  se  }ube  svaki  cas  milije.  145.  Ustani  i  taj 
cas  pocni  dobro  dilat.  A.  Gcorgiceo ,  nasi.  53. 
Pomorac  poglaviti  dode  u  tvrdu,  gdje  ga  on  cas 
bez  krsmaiia  uvcdose  u  vijcce.  J.  Palmotie,  dubr. 
23.  Neka  pastiri  od  dus  imaju  kiiigu  . .  . ,  u  koju 
pomjivo  i  oni  cas  neka  upi.su  imena  od  krsccniU. 
M.  Bijankovic  31.  Svaki  cas  stojim  tako.  P.  Po- 
silovic,  cvijet  143.  U  srcu  sva  protrnu  i  on  cas 
ronit  poce  suze.  I.  V.  Bunio,  maud.  8.  Svak  cas 
zeli  da  ga  vidi.  28.  Vazda  je  u  strahu  da  ce  mu 
koji  cas  dusa  .  .  .  biti  vrzena  u  pei  ognenu.  I. 
Grlicic  195.  Koji  mu  moze  svaki  cas  satrt  .  .  . 
tijolo.  194.  On  cas  morske  u  pucine  ti-govske  za- 
nije  plavi.  A.  Vitajic,  ost.  2.  Ako  su  pritisteni 
(lonci),  slaba  on  cas  tvrd  razbije.  J.  Kavaiiin  81. 
Neka  je  liima  smrt  svaki  cas  pred  ocima.  389. 
Ne  dat  se  tako  on  cas  od  obiluosti  zatraviti.  A. 
d.  Bella,  razgov.  248.  Taj  cas  izide  iz  Eima.  I. 
Dordic ,  ben.  14.  On  cas  pokloni  svekoliko  .  .  . 
duzniku.  81.  Moze  li  se  on  cas  metnuti  zaveza 
na  grisnika?  A.  Kadcic,  bogosl.  15.  Ta  cas  za- 
trubi  trubja.  J.  Banovac,  pred.  30.  Prikaza  mu 
kako  mu  je  oni  cas  umrla  kci.  F.  Lastric,  od' 
287.  To  cujuci  skoci  ti  cas.  Ziv.  is.  37.  Ako  nas 


Cas 


900 


6as 


bog  on  ras  no  uslisi,  .  .  .  vn)a  iiaprodovati  u  roo- 
litvi.  I.  A.  Nenadic,  uaiik  81.  Ako  ne  bi  .  .  .  ,  on 
cas  bi  so  u  nista  obratile.  J.  Matovic  24.  Svald 
6as  dii  piistaija  kona  za  uzdu  ne  zgrabi  bojaSe 
se.  M.  A.  lle(kovii,  sat.  121.  Iz  koga  lio  on  cas 
duSa  ir.ii.i,  kako  to  jadne  glase  razuuii.  A.  Kaftic, 
korab.  d9.  Svak  cas  grdo  ka/.o  slike.  N.  Marci 
60.  Uznii  pero  i  pisi  on  cas  sto  ti  rofcem.  B.  Cu- 
ceri  210.  Ti  i5as  pccla  zaoblaci  cvi6e.  J.  S.  Ke}- 
kovic,  kuc.  251.  Kadar  ga  je  Vido  razuraio,  on 
cas  skoci  na  junacko  noge.  Nar.  pjes.  bog.  302. 
Kaje  bin  ov  £as  uuirla.  Nar.  pi'ip.  mikul.  5.  Neniu 
vaje  on  6as  bilo  boje.  27.  tako  pred  cas  (jovori 
se  stari  akiis.  sing.  masc.  ov,  on,  gdje  gdje  i  po 
onijem  hrajecima  po  Icojima  se  inaee  govori  ovaj, 
onaj ,  Hi  ovi,  oni:  On  cas  oni  na  noge  skocise. 
Nar.  pjes.  vuk.  rjec.  dOOl".  Ov  cas  l-.emo  udriti  na 
Turke.  Pjev.  crn.  5.  Tek  sto  cura  s  koiia  side, 
on  cas  umrijo.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  245.  Ucinilo 
bi  mu  se  kao  da  co  mu  je  on  6as  ocima  izjosti. 
Nar.  prip.  vrc.  209.  Ovcas,  ovaj  cas,  commode. 
Vuk,  rjec.  437a.  Oncas,  onaj  cas,  illico.  4G01j.  — 
hh)  had  se  kusiije  koliko  vremena  traje  sto  (vidi  i 
■naprijed  pud  a,  c.) :  Ne  moze  li  jedan  cas  pobdjeti 
sa  muom?  N.  Eaiiiua  97l>.  mar.  14,  37.  Majde  cu 
odi  ]iod'  cekati  jedau  cas.  N.  Najeskovic  1,  203. 
Togaj  rad  postojte  poslusno  jedau  cas.  1,  201.  Da 
biste  jedan  cas  mirno  me  slisali.  1,  240.  Odi  ces 
ti  sjesti  uza  me  jedan  cas.  1,  232.  Kako  hoc', 
nebog  ja  bez  tebe  da  imam  jedan  cas  pokojaV 
2,  60.  Stanite  jedan  cas.  F.  Lukarevic  152.  Ja  ne 
cu  nikud  poc  odavle  cas  jedan.  254.  S  kijeh  cas 
jedan  ne  ima  niira.  I.  Kanavelic,  iv.  60.  Zar  ne 
mogoste  jedan  cas  iiostraziti  sa  mnom?  Vuk,  mat. 
26,  40.  ti  poricaiiu  mjesto  ovakoga  akits.  moze  biti 
gen. :  Ne  cu  se  odiliti  od  tvoje  svete  voje  jed- 
noga  casa.  L.  Terzic  74.  Kada  se  lada  na  moru 
razbije  i  razpade,  nijedan  ne  kasni  jednoga  casa, 
nego  udij,  udi],  sto  godi  prije  more,  usiluje  se  za 
dasku  prifatiti.  P.  Lastric,  ued.  195.  tako  moie 
biti  i  u  pitanu  kad  .je  u  nemu  ne:  Ne  moze  li 
jednoga  casa  postraziti?  Vuk,  mar.  14,  37.  — 
cc)  pred  akus.,  koji  ovako  'a  svom  poslu  stoji, 
■moze  biti  i  prijedl.  do  i  od ,  kao  naprijed  pod 
a,  c. :  J5d  ki  cas  je  porodena ,  angelski  dvor  do- 
stoji.  S.  Mencetic  79.  Dah  poshih  tvojojzi  radosti, 
od  ki  cas  ime  culi  od  tvoje  mladosti.  120.  Lis 
jedan,  cijed  koga  svijes  moja  i  pamet  jo§  ne  bi 
bez  muke  od  taj  cas.  N.  Dimitrovic  97.  Da  mono 
obrani  od  smrti  do  saj  ca.s.  N.  Najeskovic  1,  337. 
Do  taj  cas  ja  ne  znah  najmani  uepokoj.  2,  41. 
Ter  od  taj  cas  mi  imamo  nada  svjema  krepos 
taku.  1,  1.55.  Od  oni,  kruuo,  cas,  u  koji  vidjeh 
ja  .  .  .  tvoj  obraz,  .  .  .  nadoh  se  savezan.  2,  41. 
Od  taj  prvi  cas  on  kopni.  2,.  12.  —  d)  n  akus. 
s  prijedl.  na,  kojima  se  kazuje  vrijeme  cemu.  naj- 
vise  kad  uz  cas  stoji  s vaki ;  inaee  veoma  rijetko. 
Kunu  se  na  svak  cas.  S.  Mencetic  185.  Sve  drhce 
i  preda  i  sumni  na  svak  cas.  N.  Dimitrovic  38. 
Svi  tebe  na  svak  cas  slavjahu.  64.  Eajski  tvoj 
obraz ,  oijec  koga  umiru ,  ja  vidi7n  na  svak  cas, 
kad  godi  poziru.  N.  Najeskovic  1,  178.  Sto  zel;  i 
zudi  na  svak  cas.  2,  8.  Na  svak  cas  cemo  uzdi- 
suci  vapiti.  B.  Gradic,  djev.  182.  Plakat  cu  na 
svak  cas.  D.  Zlataric  4l>.  Koji  nas  na  svak  cas 
pomaga.  A.  Gucetid,  roz.  mar.  275.  Na  svak  cas 
ga  uspomeua  s  mnozijeli  mjesta  gore  cvijeja.  I. 
Gundulic  336.  Na  svak  cas  govorili  ($u)  prema 
meni  zla.  B.  Bettera,  cut.  46.  Cemu  na  svak  cas 
zakone  u  rukah  imase.  I.  Dordii,  ben.  147.  Ce- 
kajuc  na  svak  cas  svoga  gospodara.  Ziv.  is.  139. 
Koliko  je  krstjana  koji  na  svak  cas  padaju  u 
muke  pakjene.  Misli  kr.  68.  Napastima  i  bole- 
stima,  lioje  se  prohode  na  ovi  cas.  I.  Drzi6,  nauk 


gond.  219.  Ja  hotu  da  znam  cijonu  na  ovi  fas. 
S.  !^ubisa,  prip.  250.  —  e)  u  akus.  s  prijedl.  po, 
kojima  se  takodcr  kazuje  vrijeme,  ali  samo  kad 
£as  ima  uza  se  svaki  (vidi  naprijed  pod  a,  e.) : 
Boga  i  du5u  po  svaki  cas  vridam.  N.  Na}e§kovi6 
1,  149.  Za  tebe  po  s%'ak  cas  ja  cvilim  i  tui^u.  2,  24. 
Po  svak  i.as  vidanio  gdi  nigda  zlo  sanio  ne  mo2e 
da  dode.  2,  67.  Koja  obijnzja  svojo  jubavi  po  sve 
dni,  po  svak  cas  no  prikaziva  imV  i).  Mattel  214. 
—  fj  u  akus.  s  prijedl.  u,  kojima  se  kazuje  vri- 
jeme kad  sto  biva:  Aste  ga  ne  obrestott,  vt  tt 
cast  da  priidett  na  sudk.  Zak.  dus.  36.  Dati  se 
bude  vam  u  oni  cas,  Sto  6ete  govoriti.  N.  Ea- 
nina  205.  mat.  10,  19.  Ugotovi  jestivo  u  jedan 
cas.  Zbor.^40.  Kec'tc  joj,^u  taj  cas  vam  sto  cu 
pravit  ja.  S.  Menfietic  56.  Clovik  ako  bi  htil  umrit 
u  saj  cas ,  bez  sumiie  pravo  bi  da  je  sad  vesel 
vas.  79.  U  ki  cas  pogleda  tko  slavni  lie  ures, 
onomu  veo  no  da  da  vojan  sobom  jos.  35.  Kad 
je  kuf  u  on  cas  na  prijeku  smrt  sj:iravan.  M. 
Vetranic  1,  3.  Da  tako  s  tom  mukom  budem  se 
rastati,  ako  nie  u  milos  ne  primi  u  saj  cas  je- 
diua  tva  lipos.  N.  Najeskovic  1,  179.  Ter  bi  mi 
najboje  u  saj  cas  umrijeti.  181.  Ja  ti  mogu  toj 
u  jedan  cas  dati.  1,  220.  Jer  se  sva  u  taj  cas  za 
grane  tjeh  skriti.  D.  Eariina  23.  Boze,  ki  sva- 
koja  stvori  cas  u  jedan!  152'".  Cim  tuj  sidah  ja, 
u  ti  isti  cas  izide  iz  rike  jedan  star  covik.  F. 
Lukarevic  25.  Prista  kra|  ovdira,  i  pasi  se  u  cas 
isti  s  prva  uvjeti  stise  od  mira.  L  Gundulic  455.  U 
koje  godi  vrijeme  i  u  koji  godi  cas  mi  ostavimo 
grijehe.  M.  Divkovid,  bes.  7.  Za6udi  se  veoma,  i 
u  ti  cas  srce  negovo  napuni  se  veseljem.  B.  Ka- 
sic,  nac.  56.  Ocitova  mu  .  .  .  u  jedan  cas  mnoge 
naravne  istine.  B.  KaSic,  ign.  17.  Sumiiu,  koja 
mi  je  u  saj  cas  na  pamet  dosla.  M.  Orbin  19. 
Nu  sred  ove  zgode  liude  tko  je  svoje  dni  dospio, 
da  i  u  isti  cas  je  trude  svekolike  dovrsio.  B. 
Bettera,  pjes.  23.  Na  rijeci  gospodina  u  jodan  se 
das  utaii  svijeh  nemilos.  D.  Palmotid,  clirist.  74. 
Kako  da  bi  imao  u  svaki  cas  umrijeti.  P.  Posi- 
lovid,  nasi.  %'".  U  jedan  cas,  u  jedan  hip  .  . .  nade 
se  s  onom  platom  koju  je  dobila.  V.  Andriasi,  put. 
126.  Ne  u  mnogo  vrimena,  nego  u  jedan  cas.  S. 
Margitic,  fala  94.  Planine  raztopio  bi  u  cas  jedan. 
J.  Kavaiiin  398.  Malmenici,  koji,  prem  da  su  od 
porodenja  u  tomu  betega,  nista  maiie  u  koji  god 
cas  imaju  svoju  svist.  A.  Kaddid,  bogosl.  129.  Sto  u 
oni  cas  dobije  ili  izgubi,  za  uvik  je.  J.  Banovac, 
prip.  4.  Opaki  de  u  jedan  cas  u  paka'  propasti.  J. 
Banovac,  razg.  131.  Ne  de  nista  nad  Sto  bi  liemu 
11  oni  cas  bilo  korisno.  J.  Filipovid,  prip.  1,  265. 
Dogodi  se  kakav  dogadaj,  i  u  jedan  cas  bogastva 
nestane.  1,  264.  Tako  osta  zdrava  u  oni  cas.  P. 
Lastric,  od'  288.  U  jedan  cas  osta  ubog.  F.  La- 
strid,  test.  19.  Kada  dojdu,  da  se  u  oni  cas  u 
tamnicu  metnu.  A.  Kanizlic,  kam.  95.  U  prvi  cas, 
kada  nastupi  na  vrime  od  razuma,  udi}  se  je  bogu 
obratio.  A.  Kanizlid,  bogojub.  447.  U  ta  cas  pade 
vatra  s  neba.  A.  Kadid,  korab.  249.  Tebe  bib  sad 
u  ovi  cas  zadusio.  I.  Dordid,  ben.  167.  .for  de  vam 
se  u  onaj  cas  dati  sta  dete  kazati.  Vuk,  mat.  10, 
19.  —  g)  u  akus.  s  prijedl.  za  (kao  naprijed  pod 
a,  g.).  samo  lead  uz  cas  ima  jedan.  Da  moze  sva- 
koga  za  jedan  cas  stidi.  A.  Kanizlid,  bogojub.  472. 
Za  jedan  se  cas  udusi.  V.  Dosen  175.  Vatra  za 
jedan  cas  obuzme  svu  varos.  Vuk ,  dan.  5,  38. 
Medu  nekoliko  spisateja,  koji  se  za  jedan  cas 
mogu  u  prste  izbrojiti,  lasno  je  biti  najboji.  Vuk, 
pisma  02.  —  h)  ti  instr.,  kojim  se  kazuje  vrijeme 
(vidi  naprijed  pod  a,  h.),  ali  rijetko :  Od  mjeseca, 
svakim  casoni  vrtiv  ki  je.  J.  Kavaiiin  45.  Teb' 
vratnice  ove  bijele  otvarau  se  svaldm  casom.  492. 
Eazgut  nas  jednim  casom  u  gorkosti.  414.  Ja  tim 


GAS 


901 


CAS 


casom   othodiin.   J.  Eajic ,  boj  27.    Tim   casom  i 
Bender  s  Kusi  ugovara.  93. 

c.  s  rijeiima  koje  znace  dtise  vrijcme  maze  sta- 
jaii  kao  dio  toga  vremena  (onoliki  koliki  je  on), 
take  su  rijeci:  zivofc,  vijek,  vrijome.  U  napoko- 
nem  casu  ili  hipn  zivota.  S.  Budinic,  sum.  14t>. 
Cini  pokoru  u  najpo.^lidni  cas  Jivota  svoga.  P. 
Posilovic,  nasi.  3^.  U  uram  i  u  casim  zivota  moga. 
V.  Andriasi,  put.  101.  U  najzadne  case  tvoga  zi- 
vota.  J.  Banovac,  pred.  21.  Naredeni  cas  od  boga 
najposlidni  vika  tvoga.  V.  Dosen  46.  O  jednom 
casu  vrimena  uzdrzi  se  iiaso  sahraiieno.  J.  Ba- 
novac, pred.  IB.  Koliko  je  piska  morskoga  i  casa 
vrimena,  toliko  puta  tebi  se  prilazem.  P.  Kne- 
zevie,  osm.  2.3.  Srce  ne  iraa  biti  bez  pokajaiia  u 
ikakav  cas  vrjemena.  J.  Matovic  243. 

d.  s  nekim  rijecima  dolazi  kao  vrijeme  (ovo- 
liko  koliko  on  znaii)  n  koje  biva  ill  nantaje  Hi 
se  svrstije  ono  ito  one  znace.  a)  cas  u  koji  tko 
umire:  aa)  uz  cas  stoji  adj.  smrtni  Hi  part,  umrli. 
Gorky  cas&  stmrttnyj.  Mon.  serb.  8G.  Vi>  umi. 
VBSprijemt  strastnij  cast  smrtttuyj.  Glasnik  ii. 
12,  2.  Na  umrtll  casB.  Mon.  serb.  230.  Na  iimrt- 
lomt  casu.  431.  Do  smrtni  do  nioj  cas  jak  ocu  da 
dvorim.  N.  Najeskovic  1,  313.  S  takimi  trudniji 
jo  zivot  vas,  ncg  li  je  smrtni  cas.  P.  Hektorovic 
31.  Ka  umrli  dan  i  na  umrli  cas.  M.  Divkovic, 
bes.  266.  Kad  se  na  smrtnom  casu  naliodaliu. 
Besjede  kr.  46.  Na  smrtni  cas  bi  cudnovitijem 
utjeham  nadarena.  D.  Mattel  190.  O  smrtnom 
casu  visi  covjeku  sreca  vjekovita.  B  Guceri  20. 
Suzau  ce  se  oprostiti,  iz  tavnico  izoditi,  ja  sle- 
poce  ni  do  veka,  ni  do  casa  umrloga.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  140.  Darujte  me  rucicama  .  .  .  zarad  boga 
jedinoga  i  rad  casa  umrloga.  1,  143.  Jcste,  care, 
umrlog  nam  casa!  2,  161.  Tako  mi  ove  svijece, 
i  tako  mi  se  nasla  na  umrli  cas !  Nar.  posl.  vuk. 
303.  —  hh)  uz  cas  stoji  smrt  Hi  umrce  it  ()eii. 
s  pronovi.  posses,  ili  hrz  urija:  s  pronom.:  U  cas 
smrti  uasc.  S.  Budinic. ,  sum.  "3^.  Ne  znamo  ni 
casa  ni  hipa  smrti  nase.  P.  Kadovcic,  symb.  184. 
Neka  ti  vazda  bude  za  utociste  i  za  slatko.st  na 
cas  tvoje  smrti.  J.  Banovac,  razg.  6.  Budi  meni 
pomocnica  na  cas  smrti  moje.  14.  Isus  svakoga 
sudi  na  cas  negove  smrti.  J.  Filipovic,  prip.  1,  13.!. 
Ali  liemo  jos  veoe  utiSeni  i  vesoli  bit  na  cas  nase 
smrti.  1,  2G0.  Do  onega  hipa  i  casa  vase  smrti. 
V.  M.  Gucotic,  pohv.  60.  Do  casa  moje  smrti.  D. 
Mattel  138.  —  bez  pronom. :  V  cas  smrti  no  is- 
povidah  se.  Transit  253.  Ura  i  cas  smrti.  Mon. 
Croat.  260.  Na  punat  ili  cas  smrti.  S.  Budinic,  ispr. 
134.  Na  cas  smrti  .  .  .  svaki  misuik  moze  odrisiti. 
A.  Bacic  205.  Ne  pripada  se  ua  cas  smrti.  .1.  Bano- 
vac, prip.  132.  Ne  imajuci  ufaiia  da  ce  igda  primiti 
tilo  i  krv  Isukrstovu,  izvan  na  cas  smrti.  J.  Kaniz- 
lic,  kam.  128.  Do  poslidiieg  casa  smrti.  V.  Doseu 
90.  Na  umrca  casu  momu.  D.  Mattei  296.  Oni 
cas  u  komu  visi  vase  spaseiie  jest  otajan  svima 
bas  kano  i  cas  poslidni  smrti.  A.  Tomikovic  13.  — 
mjesto  gen.  nalazi  se  i  gen.  s  prijedl.  od  bez  pro- 
nom. Hi  s  pronom. :  hez  pronom. :  Na  cas  od  smrce. 
M.  Vetranic  1,  71.  Na  moj  cas  od  smrti.  N.  Na- 
jeskovic  1,  32.  Na  casu  ili  hipu  od  smrti.  S.  Bu- 
dinic, ispr.  11.  Na  cas  od  smrti.  A.  Gucetic,  roz. 
mar.  43.  Kada  smo  na  casu  od  smrti.  B.  Kasic, 
zrc.  135.  Da  se  to  prigodi  svetomu  na  cas  od 
smrti.  M.  Orbin  42.  Kako  da  si  na  casu  od  smrti. 
V.  Andriasi,  put.  .304.  Prem  da  je  nemocnik  na 
casu  od  smrti.  A.  Kadcic,  bogosl.  276.  Neznas 
dneva  ni  casa  od  smrti.  F.  Lastric,  ned.  25.  Nad 
bolesnika,  koji  je  na  cas  od  smrti  dosao.  M.  Do- 
bretic  49.  —  s  pronom. :  Na  cas  od  tvoje  smrti. 
I.  Anoic ,  svit.  38.  Da  bi  .  .  .  na  cas  od  smrti 
svnje   prosio   ovo  dobrocinstvo.   F.  Lastric ,  test. 


ad.  15.  Ne  znaduci  ni  casa  ni  sabata  od  svoje 
smrti.  M.  Dobretic.  177.  —  b)  tako  vrijeme  i 
drugome  ceiim  izreceno  na  isti  nacin:  aa)  ro- 
denu:  Cas  rojenja  prispi.  Aleksand.  jag.  stariu. 
3,  224.  Ifiubav  .  .  .  pod  toj  me  j^aveza  na  moj  ro- 
deni  cas.  N.  NajeskoviA  2,  6.  Sto  je  nimo  dato  i 
rodenog  fiasa  zapisato.  Osvet.  4,  42.  —  bb)  sudii: 
U  pjesneh,  kroz  ke  ce  negov  glas  i  slava  i  dike 
do  sudiii  zivje  '  cas  a  dusa  u  vike.  N.  Najeskovic 
1,  313.  U  oni  cas  i  vi-imo  od  suda.  M.  Jerkovio 
84.  Da  uzmogu  imati  uzrok  u  cas  suda  kazati. 
J.  Rajic,  pouc.  1,  171j.  —  ce)  skoncanu,  nasla(tenu, 
prostciiu,  izbavleiiu:  Koji  si  pun  griha,  i  §  tiima 
cekas  najzadiiega  casa  od  tvoga  skoncana.  J.  Ba- 
novac, razg.  93.  Nalip,  kijem  nam  umorena  vrag 
da  u  cas  nasladena.  J.  Kavanin  3.  Blagosivjat 
cas  i  uru  od  prosteiia.  Besjede  kr.  102.  Du§a  sluti 
da  cas  izbavlena  tvoga  nije  daleko.  Osvet.  1,  iv. 
—  dd)  rastanku:  Isus  sudi  sve  duse  na  cas  niova 
s  tilom  rastanka.  J.  Filipovic,  prip.  1,  134.  — 
ee)  potrebi:  V  cas  .  .  .  veliko  potribe.  S.  Budinii, 
sum.  64ij.  —  ff)  jutrnoj  molitoi:  U  ponocno  bri- 
jome,  kad  od  jutrne  cas  pristupi.  I.  Kanavelid, 
iv.  002.  —  gg)  rokii :  Di-za  me  i  vodi,  sve  sjutra, 
sve  danas,  dokla  so  dogodi  mojega  roka  cas.  D. 
Barakovic,  vil.  298.  —  hh)  kad  nastaje  ponoci: 
Da  nista  ne  jide  i  ne  pijo  od  punta  ili  ti  casa 
ponoci.  M.  Dobretic  62.  —  ii)  hlapovijestima: 
Niki  siju  na  svetog  Grgura,  .  .  .  niki  posU  bla- 
govistnog  casa.  J.  S.  Kelkovic,  kuc.  114. 

1  e.  sto  cas  moze  biti  i  toliko  vremena  da  so  moze 
ne  prcstajnci   uciniti  sto  a  i  koliko  trenuce  oka, 

]  za  to  moze  kad  god  biti  ili  se  nazoati  i  dug, 
velik,  dobar  (kao  podiig) ,  i  mall  (mao) ,  kratak, 
hitar,  till.  Padt  na  lici  jogo,  plakaht  se  gorko 
na  dlbgt  casL.  Sava  12.  Ondi  jesu  svecali  velik 
cas.  Mon.  Croat.  5.  Ti  velik  cas  posta.  N.  Na- 
}pskovic  1,  347.  Ne  postav  cas  dobar,  eto  ti  gre 
.Tuda.  1,  129.  Ovdi  dobar  cas  boj  biju.  M.  Drzic 
119.  Dobar  cas  zakrsmavsi.  P.  Zoranic  28^'.  Kada 
se  (hostija)  Txn  jezikw  dosta  nakvasi,  onda  ju  pro- 
bavi  i  za  tim  dobar  cas  ne  pjuni.  Pisanica  84. 
Mimosad  mao  cas.  N.  Ranina  103h.  luc.^  22,  59. 
Svoj  obraz  i  glavu  potli'za  za  mal  cas.  S.  Men- 
ceti'c   110.   Za  mao  cas  stan'  gojno.   M.  Vctrauic 

1,  5.  Da  moze  ovi  svit  .  .  .  pridobit  za  mal  cas. 
N.  Dimitrovic  04.  Er  vam  cu  sad  rijoti  sto  c.ete 
ovdi  pak  do  mao  cas  vidjeti.  N.  Najeskovic  1,  201. 
Mlados  moja  meu  vnlaci  jtir  svima  za  mal  cas 
pokoja  ne  moze  da  ima.  D.  Eanina  40''.  Narav 
u  cas  mao  na  maiie  doc  inia.  F.  Lukarevic.  9. 
Hoc'  da  Stat  budemo  za  mal  cas  plac  ovi  poslisat? 
D.  Zlataric  3.  Prem  ako  prosine  sunasce  i  svane, 
u  mal  cas  pogine  i  tmina  ostane.  D.  Barakovic, 
vil.  89.  Za  mal  cas  vrne  se  nazad.  Nar.  prip. 
miktil.  120.  Ne  pociva  kratka  ca.:^a.  I.  Gundulic 
457.  U  kratak  so  cas  j)roslavi.  I.  Kanavolic,  iv. 
186.  Da  vidi  bt^zju  slavu  casom  kratkira.  J.  Ka- 
vanin 493.  ir  se  razstanuti  u  cas  liitri  il'  planuti. 
V.  Dosen  160.  Sedne  na  kona  pa  teraj  za  liima, 
i  za  till  cas  ih  stigne.  Nar.  prip.  vuk.  27. 

f.  moze  biti  dobar  i  zao,  kad  je  dobro  ili  zlo, 
na  dobro  Hi  na  zlo,  sto  se  a  n  dogodi  Hi  iicini 
Hi  poine.  a)  bo}i,  najbolfi.  u  gdjekog  pisca  i  blag, 
uz  dobar  nalazi  se  i  srecan.  Da  bi  u  dobri  cast 
bilo!  Spom.  sr.  1,44.  Bogt  daj  gospodiuu  svako 
dobro  pocelo  pocinati  i  svrsevati  u  dobart   cast. 

2,  124.  Podrzi  sebe  carice  i  ne  rodi,  da  oim  blagi 
cas  dojde.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  224.  U  dobar 
ter  se  cas  on  za  me  narairi.  S.  Mencetic  252.  U 
cas  dobar  veseje  ovo !  I.  Gundulic  173.  Poj'  u 
dobre,  rekoh,  casi.  D.  Barakovic,  vil.  229.  Da 
bude  u  blag  cas  u  liemu  te  casti.  144.  Pojdi  u 
dobar   cas.   B.  Kasic,  per.  43.   F.  Glavinic,   cvit 


Cas 


902 


CASAK 


204.  Podi  u  sve  dobre  Case.  I.  Kanavelii,  iv.  359. 
Idi  u  dobii  cas  i  vliidaj.  F.  Lastrid,  test.  ad.  33. 
Nijesi  li  u  dobar  fciis  dovoo  to  fieto  ?  150.  S  bogom 
i  H  dobri  <'ns  }io51i,  a  ii  boji  na  svitu  zauzdali 
2ivinsku  vo]u.  F.  LaatriA,  nod  7.  Uzivajto  ji  H 
dobri  oas.  F.  Lastrii'',  svofc.  ]04.  All,  u  dobri  ti 
sam  oas  .  .  .  >i  rod  inni5ao !  1G6.  U  dobri  oas  posla! 
A.  Kani?.li6,  roi.  1.  U  dobri  oas  so  rodio.  M.  Zo- 
rioic ,  zrc.  63.  Pasa  zazva  .Turn  na  mojdan ,  ma 
po  se  ne  u  dobar  cas.  A.  Kaoii,  razgov.  101.  TJ 
dobri  oas  jest  stao.  B.  Loakovio,  gov.  21G.  To- 
liko  ti  bog  dao  dobrijoli  i  sretnijeh  casa!  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  XI.  Pomozi  boze,  a  namjcri  se  veliki 
dobri  fas!  1,  xii.  Iz  ovoga  doiua  izjegla  u  dobri 
cas,  a  u  drugi  dom  ujogla  u  boJi  cas!  1,  xiii.  Svi 
recimo:  u  imo  boga!  da  ovo  buds  u  cas  dobar! 
1,  6.  Svcmu  rodu  i  plemenu  na  veliku  cast  a 
nasijem  lulad  jeiicima  u  najboji  cas !  1,  30.  Do 
Jovanu  jubi  vode  u  case  dobre.  1,  44.  Majka 
Petra  na  vjeiioaiie  sprenia,  ona  liemu  dobre  caso 
dava:  svo  ti,  .sinko,  u  cas  dobar  bilo!  1,  55.  Skoci 
kolo  da  skocimo!  da  bi  nama  ii  cas  dobar !_  1,  176. 
Id'te  braco ,  posli  u  dobri  cas !  2,  495.  Zen'  se, 
sinko,  u  dobri  cas  bilo!  3,  73.  Evo  ti  se  Xenim 
u  dobri  cas.  Nar.  pjes.  juk.  129.  Nego  sam  cuo 
da  se  mislis  s  dobrijem  casom  udavati.  Nar.  prip. 
Yuk.  128.  Ako  ga  jubi ,  dat'  nam  je  evo  obijezje 
kao  zalog  vjoro  pred  vania  da  primi  s  dobrijem 
casom  i  dobrom  srecom.  Vuk,  kovo.  44.  Ja  jo 
dajem,  i  bog  dao  dobar  cas !  45.  —  h)  zao,  gori, 
najcrni:  Poj'  v  zal  cas,  otvori  mu  vrata.  Korizm. 
43.  Podi  u  zao  cas.  Zbor.  43''.  U  zao  cas  rodio 
se  jesi.  57'-j.  A1'  bog  me  kad  pocuu,  bit'  vam  6e 
u  zao  cas.  N.  Najeskovic  1,  247.  Ja  ti  sam  u  zao 
cas  uljezla  u  stan  tvoj.  1,  262.  Vino  si  popil  u 
zal  cas  za  tebe.  M.  Drzic  175.  U  zao  cas  za  tvu 
glavu  na  gospodstvo  uzis'o  si.  I.  Kanavelii,  iv. 
227.  U  tvoj  zao  cas  si  me  pustio.  P.  Macukat  41. 
U  z'o  oas  se  poturcio.  J.  Kavahin  233.  U  za'  cas 
se  na  te  namirila.  J.  Banovac,  pripov.  64.  TJ  zao 
cas  ti  ovakim  po  liiovu  dusu  svetkoviue  dodu. 
J.  Filipovic,  prip.  1,  44.  U  zao  cas  se  ona  rodila. 
1,  330.  Vi  s  \Tagom  i  u  zao  cas  ostali.  F.  Lastric, 
ned.  7.  Ako  ne  prominis  tvoj  zivot,  u  zao  cas 
po  te!  A.  Kanizlic,  fran.  66.  Sto  mi  to  u  zao 
cas  rece?  A.  Kanizlic,  kam.  7.  Najposli  u  za'  cas 
i  po  se  i  po  ispovidnika  namiri  se  na  jednoga. 
M.  Zoricic,  zrc.  146.  Zli  ti  se  cas  namjerio !  I.  A. 
Nenadic,  naiik  129.  Zlim  casom  to  smislise.  V. 
Dosen  59.  Pruzi  ruke  pram  divojei ,  dali  u  zal 
cas.  Turl.  blago  2,  137.  Kako  do  sada  u  zao  cas 
aded  bijase.  I.  Jablanci  76.  ,Ne  ce  tebe',  ti  mu 
jos  govoris,  i  u  zao  cas  po  liega  slobodis.  M.  A. 
Kejkovic,  sat.  38.  U  za'  cas  si  sina  porodio.  A. 
Kacio ,  razgov.  26.  Proglasi  rat ,  ali  u  zao  cas 
po  se.  A.  Kacio,  korab.  442.  Okusivsi  (Adam) 
po  se  i  po  sve  nas  u  zao  cas  ono  voce.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  57.  Zli  oas  bio  bi  s  nami,  da  ne 
imamo  Mariju.  A.  Toniikovic  225.  U  z'o  cas  te 
ozenila  majka!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  201.  I  u  z'o 
cas  snasiou  dobila!  1,  611.  U  z'o  cas  sam  roda 
potrazio  a  u  gori  doS'o  do  Budima.  2,  69.  Ti  u 
z'o  cas  kulu  nacinio,  a  u  gori  curu  isprosio,  u 
najcrni  svate  pokupio.  3,  237.  Hodu  nerau  nazvat' 
dobro  jutro,  al'  u  z'o  cas  po  me  ali  po  li'ga. 
4,  260.  Kad  u  z'o  cas  liima  jesen  dode.  Nar.  pjes. 
vuk.  hero.  189.  Naopako  i  u  zao  cae !  Nar.  posl. 
vuk.  190.  —  c)  i  lead  je  dobar  i  kad  je  zao,  maze 
mu  se  dodati  sto ,  kao  da  bi  Uo  u  toliko  casa 
bivajuii  toliko  dobro  Hi  zlo  bilo.  zlom  casu  moze 
se  dodati  i  tri  sta.  V  sto  dobrijeh  casa  neka 
s  blagosovom  uzivaju.  I.  Kanavelic,  iv.  594.  Je  li 
so  ko  god  naostrio  protiva  liemu  zapjevati,  bilo 
mu  u  sto  dobri  casa !  A.  Kacic,  razgov.  317.  Jesi, 


Nuko,  curu  isprosio,  da  bog  dade,  u  sto  dobrih 
Jasa!  Nar.  pjos.  vuk.  3,  231.  U  sto  dobrijeh  casa! 
(kad  se  Sto  dobro  dogodi,  a  i  zoja  kad  ko  polazi 
kuda  ili  sto  pooiiio.)  Nar.  posl.  vuk.  337.  Hajde 
sino,  u  sto  dobrih  casa!  Nar.  pjos.  juk.  501.  S  bo- 
gom  podi  u  sto  dobrih  casa.  Nar.  pjos.  potr.  2,  588. 
Plod  .  .  .  sto  od  bisni  pado  pasa  u  sto  za  na.s  zali 
casa.  V.  Dosen  235.  U  tri  sta  zli  casa.  D.  Obra- 
dovii,  bas.  262.  Noka  ido  bez  traga  u  tri  sta  zlih 
&asa.  J.  Eajid,  boj  103. 

2.  svttki  od  sezdeset  djelica  na  koje  se  dijeli 
sahat  Hi  ura.  samo  u  jednoga  pisca  proHoga 
vijeka,  i  to  samo  kad  govori  kako  se  dijeli  sahat, 
te  ias  u  prvom  znaienu  samo  uzima  i  za  taj 
djelic  vremena.  Svaka  ura  iraa  po  sestdeset  casa. 
J.  Banovac,  prcd.  48.   Uro  imaju  svoje  case.  45. 

3.  sahat,  ura,  svaki  od  doadesel  i  cetiri  dijela 
na  koje  se  dijeli  dan  i  noi.  a)  u  pravoni  smislu. 
od  XIII  do  pocetka  prosloga  vijeka,  ali  rijetko.  u 
narodnom  govoru  nije  u  obicaju.  Vt  dtueht  i 
caseht  mutett  nasB.  Sava,  tip.  stud,  glasn.  40,  144. 
Vb  petikt  7  cast  dtne.  ^^etoji.  saf.  79.  4  cast 
nosti.  79.  Bise  cas  sesti,  i  propose  nega.  Narucn. 
27^.  O  jedanaestom  casu  izide  i  nade  di-uge.  N. 
Eanina  34.  mat.  20,  6.  O  sestom  casu  dne  tme 
se  xicinise  vrhu  sve  zem)e  deri  do  devetoga  casa. 
N.  Eanina  94.  mat.  22,  45.  Od  sestoga  casa  tmine 
bihu  po  svoj  zemji.  M.  Alberti  464.  Bijahu  ga 
od  casa  juti'iiega  tja  do  casa  prvoga  oda  dne. 
P.  B.  Eaksic  77.  Od  potavuutja  sunca  u  okolo 
casa  devetoga.  145.  "U  tri  ure  ali  ti  casa  sedam- 
deset  varasev  porobise.  P.  Vitezovic ,  kron.  23. 
U  dvajest  i  cotiri  ure  ali  ti  casa  obajde  od  istoka 
do  zapada.  S.  Margitic,  fala  44.  —  bj  molitve  raz- 
redene  na  sahate  (po  staroj  diobi  nihovoj)  u  koje 
se  citaju  zovu  se  zajedno  casovi,  a  koje  se  u  koji 
sahat  citaju  one  se  zovu  cas.  Od  casova  ili  ti  mo- 
litava  koje  redovnici  obicaju  u  crkvi  govoriti.  A. 
Baoic  79.  Koji  govori  casove  s  povolnim  rastr- 
kaiiem  pameti.  89.  Molitve,  koje  se  razlucuju  u 
sedam  ura  ili  ti  casova,  to  jest  u  jutriiu,  u  prvu 
uru  ili  ti  cas,  u  treci  cas,  u  sestu  uru,  u  devetu 
uru ,  u  veceriiu,  u  kumplitu.  A.  Baoic  88.  Koji 
papu  rirnskog  molili  su  da  slavonski  vam  govore 
misu  i  casove  slavonski  pivaju.  M.  A.  Eejkovic, 
sat.  29.  Da  sluzbu  bozju  zvanu  casove,  ure  ili  ti 
vrimena,  svaki  dan  pomiiivo  govore.  I.  Velika- 
novic,  upuc.  2,  173.  Jedno  jutro  po  casovima, 
izide  iguman  da  se  proseta.  S.  !^ubisa,  prip.  258. 
—  c)  pi.  casi,  spraca  koja  pokaziije  sahate,  horo- 
logium.  u  torn  se  znaienu  govori  u  mn.  i  sahati, 
ure,  urice.  isporedi  casovnik.  samo  u  jednoga 
pisca  pirosloga  vijeka.  Ezekija  vidi  sate  ali  ti  case 
zlamenite.  S.  Margitic,  fala  55. 

4.  jedan  pisac  prosloga  vijeka  prevodeci  mjesta 
iz  jevandeja  naziva  casom  mali  novae,  koji  se  u 
latinskom  prijevodu  zove  na  jednom  mjestu  qua- 
drans  (mat.  5,  26)  a  na  dnigom  minutum  (luo. 
12,  59).  jamacno  je  mislio  kad  mogii  one  obje  la- 
tinske  rijeci  znaciti  i  vrijcme  i  novae  da  moze  i 
cas.  Ne  6es  izici  od  onuda  dokle  ne  vratis  naj- 
poslidm  cas.  A.  Baci6  514.  515. 

CASAC,  oasca,  m.  dem.  cas.  isporedi  casak.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Ali  je  jutro  ali  podne, 
koji  li  je  casac  od  dne.   P.  Posilovic,  nasi.  202'>. 

CASAK,  casta,  m.  dem.  cas.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  a)  u  pravom 
smislu:  Svi  pro.sasti  nasi  dani  od  smrti  su  po- 
zobani ;  dal'  i  casak.  stovo  prode ,  vec  u  smrtne 
zube  dode.  V.  Doson  46.  Ne  posluzi  krsno  ime 
svoje  jedan  danak,  kako  jodan  casak.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  94.  Malo  trenuh,  cudan  sanak  usnih,  cudan 
sauak   a  u   cudan   casak.   2,  364.   Ve6  kad   meni 


CASAN 


903 


CASOVKA 


sudni  casak  doile,  ukopaj  me  na  drumvt  siroku. 
2,  509.  Na  Cetine  caskom  dopanuse.  5,  35G.  Neka 
^ori  (pogaca);  ja  cu^drugu  caskom  ukuvati.  Nar. 
pjes.  Yuk.  here.  188.  Caskom  spado  i  otvori  vrata. 
Nar.  pjes.  jiik.  331.  —  h)  sidine  od  staroga  grada 
u  Brocntt  u  Hercegovini.  Schem.  here.  1873.  104. 

CASAN,  Casna,  adj.  momentanens.  od  xvi  vi- 
jeka.  izmedu  rjecnika  samo  u  Stidicevii.  isporedi 
casovit,  cas|iv,  casniv.  a)  sto  za  cas  traje.  u 
prvom  primjei-u  nije  pousdano:  Sva,  ka  sii  jos 
dosasna,  ka7Aiju  se  jak  i  casna.  M.  Pelegrinovic 
184.  Kao  dijelnici  prije  bi.?mo  od  casnoga  nasla- 
deiia.  J.  Kavaiiin  406.  —  b)  sto  u  cas  Hi  od  iasa 
(odmah)  hira:  Jere  se  posvetiliste  uzdrzi  n  dilu 
ganniemu  ili  ti  casnomu,  t.  j.  u  obracenn  kruha 
i  vina  u  bitje  tila  i  krvi  gospodinovo.  koje  se 
obraceiie  cini  u  oni  hip  u  koji  se  rioi  izgovarajii. 
A.  Kadcic,  bogosl.  63.  Prva  odbika  zovo  so  casna, 
i  biva  onda  kad  istog  casa  diliijemo.  M.  Zoricio, 
osm.  5. 

CASCA,  /.  dem.  cast,  samo  ii  Stidiccvii  rjec- 
niku  (.castca',  esigiius  honor),  rijec  nepouzdana. 
isporedi  cascica. 

CASITI,  casim,  impf.  morari.  od  prosloga  vi- 
jeJca,  izniedii  rjecnika  samo  u  Vuhont.  dolazi  samo 
u  poricanu.  Ti  si  pomoc  moja  i  izbavitej  moj, 
boze  moj,  ne  casi.  D.  Danicic,  psal.  40,  IT.  Braco 
moja,  evo  zora  rana,  .  .  .  ne  casimo,  da  se  rane 
hlade.  Osvet.  3,  115.  mox  imati  uza  sc  rijec  cas, 
i  to  poricana  radi  ti  gen.  mjeslo  alms.,  Icojim-  se 
kaziije  Tiolilco  vremena  sto  traje  (vidi  kod  cas). 
Andro  trci,  casa  ne  casio.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec. 
8191).  moze  uza  se  imati  infinit.:  Ako  si  sto  za- 
vitovao  bogu,  ne  casi  vratiti.  A.  Bacio  74. 

CASKA,  /.  'vidi  kod  caSka. 

1.  CASLOVAC,  caslovca,  m.  horologium,  kniga 
u  kojoj  sii  moUtve  koje  se  iitaju  na  iasovima 
(isporedi  cas  pjod  3,  h.).  \iostanem  je  od  staroga 
casoslovi,.  od  xirosloga  vijeka,  izmedit  rjecnika 
samo  u  Viikotm.  akcenat  se  mijena  u  gen.  pi.: 
caslovaca.  Novo  bukvare  i  caslovce.  D.  Obradovic, 
ziv.  21.  Da  sam  riiza.  ja  bi  se  razvila  n  caslovcu 
mladom  bogoslovcn  Nar.  pjes.  vuk.  1,  635.  Da 
prestanu  djeca  uciti  citati  iz  caslovca  i  iz  psal- 
tira.  Vuk,  pis.  72. 

2.  CASLOVAC,  caslfWca,  m,.  dijete  koje  uci  ci- 
tati caslovac  (po  starom'  obicaju).  samo  ii  Vitkovu 
rjecnika.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.:  cislovaea. 

CASMENIT,  adj.  sollemnis.  soecan.  samo  n 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Zenitbu  s  ii-astmenitom 
sluzbom  obrci.  M.  Alberti  xsx. 

CASNI,  adj.  vidi  kod  ijastan. 

CAiSNICA,  /.  honos,  poklon,  sto  se  koine  da 
na  cast,  kao  da  je  to  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka.  Niti  primah  vec  casnice,  ke  prijecniei 
nose  s  bukom.  J.  Kavaiiin  77. 

CASNIK,  m.  a)  officialis,  iko  je  ii  kakoj  sluMti 
javnoj,  te  je  za  to  u  drugih  u  casti.  od  xvi  vijeka, 
izmedio  rjecnika  u  Bjelostijencevu  (officialis) ,  u 
Jambresicevu  (officialis)  i  u  Stulicevu  (priueeps, 
optimas,  magistratus,  vir  in  dignitate  constifcutus). 
Ovo  smo  opet  nasim  casnikom  tvrdo  zapovedali. 
Mon.  Croat.  287.  Ja  tebe  casnikom  u  ladanju 
ucinih.  F.  Glavinic,  cidt  27.  .]a  polag  sebe  cas- 
nikom ucinih  te.  101.  Castnik  niki,  ki  dohodke 
pobirase  cesarove.  266.  Tada  Petar  kako  castnik 
posrid  stojeci  progovori.  58.  Opominam  .  .  .  va- 
roske  i  krajicne  iSastnike.  P.  Vitezovic,  kron.  ii. 
Da  kneza  izmed  kra}evih  }udi  a  druge  castnike 
izmed  Eab]anov  'zbiraju.  94.  —  b)  cultor,  tko 
koga  postuje.  u  dua  2»sca  xvii  i  xviii  vijeka  i  u 


Voltigijinu  rjecniku  (verohrer).  Idolski  castnik. 
P.  Glavinic,  ovit  226.  Ko  je  pravi  castnik  divice 
Marije  biti  6e  spasen.  H.  Bonacii  47.  Prijubezniv 
je  svojirn  castnikom  vazda.  48. 

CASNO,  adv.  vidi  kod  castan. 
CASNO.ST,  casnosti,  /.  honestas,  voueratio, 
honos,  honor,  od  xvii  vijeka.  izmedu  rjecnika 
.samo  u  Stulicevu  (honos,  honor  81'>.  821).  (jj  ^ 
pravom  smislu:  stane  onoga  ko  je  ili  sto  je  u 
casti,  koga  ili  sto  posttijii,  casno  stane.  u  mno- 
zini  moSe  znaciti  tnka  stana  razlicna,  u  razlic- 
nom  oblicju.  Odbijahn  od  srca  sva  bogatstva;  go- 
spostva,  vladanstva,  casnosti,  prijate}e.  B.  Kasic, 
nasi.  30.  Ako  si  vazda  u  castnostijeh  i  raskosah 
zivio,  .  .  .  sto  bi  tebi  bilo  uzprudilo  da  bi  ti  se 
carom  dogodilo  umrijeti?  54.  Pohodeci  nemoc- 
nike  s  onom  koja  so  pristoji  misniku  gospodi- 
novu  casnostjii  i  postenjem.  B.  Kasic,  rit.  98. 
Gubi  svaki  dohodak  i  casnost  crkvenu.  A.  Kadcic, 
bogosl.  266.  Biti  uzdvignut  na  koju  casnost  cr- 
kvenu. 291.  Nisu  podobni  svetomu  redu,  dohodku 
crkvenomu  ni  casnosti  erkvenoj.  481.  Dopusti 
meni  misne  castnosti  cistim  srcem  sluziti.  I.  Kra- 
jic  26.  Koji  prodaju  ali  kupuju  .  .  .  duhovne  cas- 
nosti. PI.  Bonacic  65.  Uzme  postene  svoga  iskr- 
nega,  razdiruci  casnost  negova  glasa.  J.  Banovac, 
pripov.  55.  Prode  pokraj  uih  jedna  divojka,  .  .  . 
svi  pofalise  lie  casnost  i  dila.  154.  Uvridnjuci 
svoga  iskriiega  n  srici  ili  u  casnosti.  160.  Uzdr- 
zati  casnost  svoga  postejia.  J.  Banovac,  pred.  28. 
Koji  je  u  crkvi  bozijoj  uzvisen  na  casnos  pa- 
stijersku.  Besjede  kr.  319.  Zenidba  nije  uzdrzala 
ca.stnost  .svoga  pocetka.  J.  Matovic  311.  Velican- 
stvo  i  castnost  kojena.  458.  Ne  imaju  pomiiu  ni 
od  boga  ni  od  posteiia  ni  od  castnosti  ni  od  zi- 
vota  .svoga.  391.  Castnost,  koja  dolazi  od  izvanske 
casti ,  od  mjesta ,  od  sluzbe ,  ta  se  ne  broji.  M. 
Pavlinovic,  rad.  129.  —  b)  tko  je  u  takom  stcinn 
naziva  se  takoder  casnost  postovana  radi.  u  jed- 
noga pisca  prosloga  vijeka,  n  koga  se  toko  kaie 
vladici:  Sto  sada  sudo  vase  casnosti.  A.  Kanizlic, 
kam.  332.  Nije  triba  da  me  tvoja  casnost  ispi- 
tuje.  702. 

CARNOVATI ,  casniijem ,  itnpf.  lionorare  ,  ho- 
nore  afficere,  colere.  samo  u  Stidicevii  rjecnika 
(castnovati).  rijec  nepouzdana. 

C.-VSNOVIT,  adj.  vidi  castan.  samo  u  Stulicevu 
rjecnika.  rijec  nepouzdana. 

CASOKAZAVAC,  casokazavca,  m.  horologium. 
isporedi  caso\aiik.  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vi- 
jeka. Kako  no  na  casokazavcu  il  horologiju  vi- 
dimo.   S.  Budiuic,  ispr.   100. 

CASOSLOVLE ,  n.  horologium,  vidi  casovnik. 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka,  i  to  sn  j  mjesto  ]. 
Stavimo  ovdi  sad  jirid  oci  casoslovje,  koje  przi- 
nom  ure  mjeri.  B.  Cuceri  213. 

CASOVIT,  adj.  momentaneus.  isporedi  casan. 
od,  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
licevu. a)  sto  za  cas  traje:  Sada,  brate,  sam  po 
sebi  znades  da  umriti  na  svitu  imadeS,  jer  je 
ovo  staiie  casovito ,  nego  isti  boje  vikovito.  T. 
Babio  40.  Nasladeiie  casovito,  muka  vikovita.  A. 
Kanizlic,  fran.  183.  Mimohodece  oasovite  stvari 
na  ovomu  svitu.  A.  Kanizlic,  uzr.  16.  Pade  iz 
kocija  tako  da  mu  kolo  priko  desne  rucice  prode ; 
.  .  .  osim  one  casovite  boli  nikakve  bolesti  ne 
ocuti.  A.  Kanizlic,  utoc.  xvii.  Oni  casoviti  stid 
dok  uikoliko  rici  izustis  tvoj  grih  kazujuci.  A. 
Kanizlic,  bogolub.  125.  —  h)  promjenliv,  koji  se 
casom  promijeni,  reie  se  o  cejadetu  koje  cas  pjeva 
a  cas  kuka.  P.  Dordevic. 

CASOVKA,  /.   casovi.    vidi  cas  pod  3,   b.  u 


Casovnik 


904 


CAST 


jednoga  pisca  naSega  vremena.  Milutin  je  ranio 
odavna,  .  .  .  i  jutrcno  citao  casovko.  Osvet.  2,  134. 

CaSOVNJk,  m.  horologium,  sahat,  ura,  sprava 
l-oja  pokaziije  scihate  Hi  are.  samo  xiii  i  xv  vijeka. 
Casovfcnikt  slyiavi.  bijustt.  Sava.  tip.  hil.  glasn. 
2-1,  183.  tip.  .'itud.  glasn.  40,  143.  Casovuikt  mo- 
setny.  Aleksand.  nov.  lOG. 

CAST,  ciisti,  /.  honor.  —  Alccenat  Jcalci  je  u 
gen.  siny.  taki  je  u  svijem  oblicima  oslm  ace.  sing, 
jednakoga  s  nom.  i  osim  instr.  sing,  sa  zavrsetkom 
-cu  (od  staroga  -tijvi) :  cas6u,  loc.  sing. :  fiiisti,  gen. 
pi.  ciisti,  dat.  instr.  loc.  pi.:  castima.  —  Dolazi 
od  xu  vijeka  (vidi  prvi  primjer),  all  iznajprije 
sa  t  mjesto  a,  koje  je  poslije  umetnuto;  sa  a  do- 
lazi od  XIV  vijeka  (Mun.  croat.  1.  Men.  serb.  2'21. 
238.  vidi  it  primjcrima) ;  u  rjecniciiiia  svijem:  u 
Vrancicevu:  officium;  u  3Iikalinu:  honor,  honos, 
decus,  honestas,  dignitas,  splendor;  muuus,  do- 
nuiu,  honorarium;  ii  Belinu:  honor  (370''),  bona 
aestimatio  (61'2t),  honestas  (370a),  gradus  (354''), 
donum  (277a.  582'');  J«  Bjelostijencevu:  dignitas, 
munu.s,  officium,  regimen,  gubernium;  honestas, 
honor;  donum;  ii  Jamhresicevu:  officium,  digni- 
tas; u  Voltigijinu:  wiirde,  ehre;  u  Stulicevu: 
honor,  existimatio,  dignitas,  veneratlo,  reveren- 
tia;  donum,  munus;  ii  Vukovu:  honor,  convivium, 
cibus:  u  Daniiiievu:  honor  (3,  481).  —  U  obli- 
cima u  kojima  je  iza  t  vokal  (osim  b),  nalazi 
XIII  i  XIV  i  jos  XV  vijeka  i  bez  vokala  (t  ill  a) 
■iza  e,  a  tada  neina  ni  s  iza  c,  ali  veoma  rijetko : 
cti  (Mon.  serb.  46.  217.  Spom.  sr.  2,  26.  Zbor. 
271'.  vidi  u  primjerima).  u  jednoga  pisca  xvi  sa  c 
mjesto  c  (ako  je  dohro  procitano) :  cti  (M.  Drzic 
59.  vidi  dale  primjer).  —  p>o  nekim  krajevima 
maze  t  kad  je  samo  iza  s  otpasti:  cas.  —  Kor. 
skit,  traziti,  motriti,  piaziti. 

1.  u  pravom   smislu:   misao  da  tko  Hi  sto  do- 

hrijem   usobinama  svojim  Hi  kojom  izmedu  nih 

zasluzuju  paznu  i  pohvalu,  pokazana  cim  god 

Hi  na  koji  god  nacin,  Hi  nepokazana.  a)  u  opcc, 

■pokazana  Hi  nepokazana.  taka  misao  aa)  o  bogii 

Hi  0   ce(adetu,   a   mjesto   ce{adeta  i  o   zem}i  Hi 

■mjestu   gdje  je:   Vsa   mii'a   sego   ctstt  i  slava  ni 

vt  cttoze  mi  vLmeiiena  bystt.  Mon.  serb.  5.  Pri- 

jetB   by   VB   CLsti.    Stefan  kr.  15.   PostradavsimB 

cBstB  i  slava  a  lenivymB  .  .  .  muka  vecnaja.  Sava, 

tip.  hil.  glasn.  24,  175.   Hraniti  veru  i  CBstB   po- 

dobnuju  kB  igumenomB.   Sava,   tijj.   stud,   glasn. 

40,  179.  Vase  cti  radi.  Spom.  sr.  2,  26.  Za  veliku 

negovu   castB   i   uzBvisenje    darovasmo   vojevode 

polacu.   Mon.  serb.  238.    Volimo   da   ti   opi-avisB, 

da  je  tvoja  CBstB.  Spom.  sr.  1,  26.  SuprotivB  casti 

bosauBskoj.  1,  40.  Hocemo  prBVO  za  castB  gospo- 

dina  boga  i  pake  za  JubaVB    gospodina  duza  pu- 

stiti.  Mon.  serb.  328.  Svake  plemenite  casti  i  go- 

spodske  fale  dostojnomu  gospodinu.   Mon.  croat. 

240.    Tomu   slava  i  cast.   Korizm.  15.   Vam    cast 

koji  vjenijete.  N.  Eanina  129ii.  Ipetr.  2,  7.  Ne  ce 

mu  mankati  casti.  Zbor.  50.  Na  cti  zahvalise.  27''. 

Cast   zene   moje   sahrani.   Aleksand.  jag.    starin. 

3,  306.   Za  c  cu   prije   priklati  ja  sebe   pri  casti. 

M.  VetraniA  2,  358.    Jer  je   cas   onoga,   koji  ju 

uoini.  N.  Dimitrovii  12.  Kako  6e  t'  biti  cas,  po 

druzbi  kad  pode  po  tvojoj  ovi  glas.  N.  Na)esko- 

vio  1,  181.  Da  ju  (jabukii)  hodeci  knd  godi  jedna 

vas   bude   nac'  po  sreci,  ne  bi  joj    bila   cas;  na 

svijetu  er  .  .  .  sreca   §to   dava,  u  tomu   nije  bila 

i  komu  vik   slava.  1,  210.   Ja  ti  sam   u  zao  cas 

uljczla   u   Stan    tvoj ;    izgubih    brizna   cas.   1,  262. 

Svu  nasu  okruni  strauu  mnogom  dikom,  i  castju 

napuni  i  hvalom  velikom.  P.  Hektorovic  24.  Ki  te 

takoga  dara  castju  kruni.  60.  Poklon  ti  s  veljom 

Sasti.  M.  Drzi6  423.   U  cti  er  nam  srce  uzavri. 


59.  Vazda  fias  biti  hoco  ti.   D.  Eanina  1"!^.    6to- 
vati  liega  .  .  .  ca.stju  i  pof-tenjem.  §.  Budini6,  sum. 
10'>.  Ako  uzbudo  pohvajena,  bice  cas  vasa.  I.  Gun- 
dulic  2.  I3o]e  vam  je  smrt  stignuti,  i  u  boju  s  ko- 
pjem  pasti  neg  Ii  tako  poginuti  bez  zamjene  i,  bez 
Casti.  292.  Svaki  se  od  nih  za  fias  bije.  309.  Casti 
mom  SG  bojim  tuXna.  393.  Psovati  i  re6i  druzimi 
rijeci  grubo  veoma  suproc  casti,  grijoh  je.  A.  Ko- 
mulovii  20.   Od   kojijeh   (kniga)   scijenim   da   6e 
biti   svctijem    cast  i  postenje.    M.  Divkovid,  bes. 
XV.  Ne  mogu  se  svitle  casti  pobrajati  od  no  roda 
D.  Barakovi6,  vil.  182.  Slavom  i  caScu  vencal  josi 
I'lega.  M.  Albert!  5.  Slava  ti,  dika,  cast,  spasiteju ! 
I.  Bandulavic  82.  Mjesto  sveto  casti  bozjoj  prika- 
zano.  S.  Matijevic  36.  Budi  na  svemu  hvala,  cas  i 
slava  bogu !  K.  Gamaiiic  2''.  Nasim  bi  dika  i  cast, 
a  Turkom  sramota.  B.  Krnarutio  20.  Slavna  grada 
cast  cestitu  vidili  smo.  A.  Vitajic,  ost.  349.  Zeja 
casti   bezredna  je  oholija.    J.  Kavaiiin  54.    Zena, 
ka  so  castju  hvali  s  uzdrzane  svoje  cistoce.  243. 
Ocu  cas,  blagosov,  pozdrav  budi.  I.  Dordic,  mand. 
122.  Da  nas  ucini  dostojne  ova  casti.  Besjode  kr. 
125.   Lipe  dike!  cudne  casti!  V.  Dosen  255.    Sto 
bi  moglo  nauditi  casti  drugoga.  J.  Matovic  413. 
Cast   i   dika ,   poklon  i  postene   svitlu   caru !   A. 
Kacic,  razgov.  103.  Kako  je  nikim  po  naravi  tude 
posteiie,    cast  i  slavu   u  zemju   zakopavati.   317. 
Braniti    cast    svoga    iskriiega.    T.   Jovanovic   62. 
Usuditi  se  oce   duzni   poklon   casti  i  fale   zakra- 
titi   bogu   svomu.   I.  J.  P.  Lucie,   razg.   98.   Pri- 
gnuti  ce  svoje  podloznike  na  du2nu  cast   prama 
crkoviiacima.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  132.  Sve  da  za 
cas,  a  cas  za  nisto.  Poslov.  dan.  118.   Posadi  se, 
domacine,  neka  ti  je  cast!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  52. 
Cast   da   ti  je,   prvijence,   i  crveno   vino!  1,57. 
Slava  i  cast  domacinu!  1,  115.  Koji  nasem  zboru 
za  east  rade.  1,  80.  Koji  zuades  za  cast  i  posteiie. 
4,  164.  Cast  i  diku  rabrijeh  viteza.  5,  153.  Nema 
proroka  bez   casti  osim  na  postojbini   svojoj  i  u 
domu   svojemu.  Vuk,  mat.  13,  57.    Dosavsi    sjedi 
na  poslediie  mjesto,  da  ti  rece  kad  dode  onaj  koji 
te    pozva:    prijateju!    pomakni    se   vise;    tada    ce 
tebi  biti  cast  pred  onima   koji  sjede  s  tobom  za 
trpezom.  Vuk,   Ink.  14,  10.    Cast  i  bruka  zive   do 
vijeka.  P.  Petrovic,  seep.  33.  Cast  }nbi  vise  nego 
glavu.  60.  Jedan  drugom  o  casti  i  o  dobru  radili ! 
Magaz.   1851.  103.  —  bb)  o  zemji,  gori,  u  kojoj 
ima  sto  znatno,  sto  za  hvalu;  o  dubu,   dok  je 
zelen  i  lijep ;  o  kom  udic  covjecjem  negove  vrijed- 
nosti  radi;   tako  i  o  cemu   umnom  u  covjeka,  o 
ijeri  negovoj:   Nase  ove  (zemfe,  gore)  prez  hvale 
i  casti  krozi  nepomnu  vasu  zagluhle  stoje.  P.  Zo- 
ranic  ii.  Kad  naripi  zima  prva  i  prolitne  cas  ze- 
leni  dubju  pocne  mrijet.  D.  Palmotic,  christ.  140. 
Neka  ko  ne   misli  da  sam  ja  trbuu  neprijatej  ili 
zlotvor;   svima  cast  i  posteiie  s  mojim   zajedno; 
ali  posviraj  pak  i  za  pojas  zadeni;  ne  vaja  da  on 
misli  da  je  on  sam  na  svetu.  D.  Obradovic,  bas. 
162.    Od  sviju  svacijoj  vjeri  cast  i  posteiie.  Vuk, 
pisma  20.  —  b)  pokazana  se  moze  misliti  i  samo 
u  onaj   cas  kad  se  pokazuje,   te  je  kao  i  sama 
radua  kojom  se  pokazuje  Hi  kao  djelo   kojim  se 
pokazuje   i   kao   nacin   te   radne:    Izidose    predB 
krajevBstvo  mi  st  vsakoju  slavoju  i  cBstiju.  Mon. 
serb.  187.   Kleknu   na    koljena  s  velikom   fiastju. 
Zbor.  85.  Pogreben  bez  vsakoje  casti.  S.  Kozicic, 
zit.  19.  Plaka  mnogo  i  s  castju  ukopati  ga  rece. 
Aleksand.  jag.   starin.    3,  229.    Ako   sada   nasim 
bogom  ne  posvetis  s  castju  mnogom.    P.  Hekto- 
rovic 134.  Augusto  rodni  dan  Virgilija  spjevaoca 
s  velicim  casti  spomenivat  svako  godiste  ciiiase. 
D.  Eanina  iv^.  Ako  bi  tko  godijer  zaouo   svoga 
iskrnega  gdi  pogrduje  ime  bozje,   drzan  je  tada 
svakom  casti  i  blagosti  rijeti  mu  Jubezjivo  da  se 


CAST 


905 


CAST 


ima  od  toga  grijeha  uklaiiati.  A.  Gucetid,  roz.  jez. 
38.  Pod  nogami  roba  svoga  umrije  ovako  car  od 
svijeta ;  .  .  .  bez  carske  se  vrze  casti  u  ocin  niecet. 
I.  Gundulic  571.  Od  govorenja  s  malom  casti  od 
stvari  bozjih.  B.  Kaiic,  zrc.  130.  Nogo  mu  obli- 
jevase  groznijema  suzami,  ke  je  blago  s  mnogom 
casti  svojijem  pramim  otirala.  I.  V.  Bunic,  mand. 
20.  Pristojnije  jo  da  ista  zena  s  castju  drzanom 
digne  je  (hostiju)  i  postavi  je  u  sveti  sud.  A.  Kad- 
cic,  bogosl.  170.  Castite  ga  kako  se  pristoji  lie- 
govu  velicaiistvu,  i  castima  nadvornijem  i  ca- 
stima  unutrnijem.  Besjede  kr.  119.  Svakijcm  nrra- 
trnijem  i  nadvornijem  castima  ne  ustavjaju  se 
postovat  ga.  D.  Mattei  33.5.  Da  ti  meni  o  jeseni 
dodes,  o  jeseni,  o  Dmitrovu  dankn,  a  o  mome 
krsnome  imenu,  pa  da  vidis  casti  i  postena  a  i 
lepa,  brate,  docekaiia  i  gospodske  dakonije  redom. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  355.  Ti  napi  nama  i  u  nase 
zdi'avje  te  nas  zaduzi  cascu  i  posteiiem.  Nar.  pjes. 
vuk.  lierc.  354.  —  sto  je  cast  n  ovom  smislu  i 
kao  radna,  nalazi  se  i  s  gen.,  vijesto  kojega  bi 
bio  akus.,  had  bi  radna  bila  izrecena  verbom,  ali 
veoma  rijetko:  Uzdignuti  sinove  u  casti  i  stovanu 
zakona.  J.  Matovic  31G.  Nije  protiva  ovomu  za- 
konu  ono  cascetie  i  zazivaiie  dusa  blazenijeh,  oli 
jos  cast  onijeh  istijeh  telesa,  pepela  i  praha  sve- 
tijeh.  330.  Da  bi  bile  kakouo  zlamen,  od  koga  se 
prosvjet}uje  posluh  i  cast  ove  zapovijedi.  365.  Na- 
ticaju  se  u  casti  i  pofali  negovi  kriposti.  I.  J.  P. 
Lucid ,  izk.  27.  —  c)  s  itekim  verbima :  aa)  imati : 
cast  rnoie  imati:  aaa)  onaj  it  koga  jc  misno  koja 
2nact  cast,  tepo  noj postupa,  -postuje  koga:  Ucine  li 
mi  pravtdu,  i  usthote  imati  ctstt  kiajevLStvu  mi. 
Mod.  Serb.  41.  —  bhb)  onaj  o  konie  jc  u  drugih 
ona  misao  koja  cast  znaci  (koji  je  ima  u  drugih 
2irema  sebi) :  Toj  se  vidi  po  dareh  i  casteh,  ke 
su  stari  spjevaoci  od  gospode  i  krajeva  imali. 
D.  Ranina  ivb.  Svi.jetla  casti,  nada  svima  ku  hra- 
breno  srce  jubi ,  lijepa  ti  si,  tko  te  ima:  tesko 
tomu  ko  te  izgubi.  I.  V.  Bunic,  mand.  7.  Ead 
junastva  i  viniosti  tvoji  stvari,  zenjjo  slavna, 
imala  si  casti  dosti.  A.  Kacid,  razgov.  3.  Prorok 
na  svojoj  postojbini  nema  casti.  Vuk,  jov.  4,  44. 
Bog  zna,  kad  iu  ja  opet  imati  cast  ovdje  medu 
vama  sjcditi.  Vuk,  pisma  24.  —  bb)  primiti,  do- 
biti ,  steci :  Ott  svijehb  prijem}e  castt  i  slavu. 
Mon.  Serb.  104.  Donijeh  caru  glavu  ubijena  pro- 
tivnika,  ni  u  dostojnu  primih  daru  cas  podobnu 
za  Ijojnika.  I.  Gundulic  485.  Primaj  svake  casti 
i  hvale.  I.  Dordic,  mand.  126.  Tko  svoga  potrebna 
i  nevojna  ugleda,  ne  samo  prid  svojim  da  nu  jos 
prid  tudim  dobru  cas  dobiva.  D.  Ranina  is.  Umije 
cijelu  cas  dobiti  u  protivnom  svakom  boju.  I. 
Gundulic  270.  Poveou  cast  za  toj  i  hvalu  ste- 
kose.  D.  Zlataric  2l>.  Mlad  stece  s  ove  (sabje) 
car  Soliraan  cas  podpunu.  I.  Gundulic  567.  — 
cc)  izgubiti :  Izgubih  brizna  cas.  N.  Na|eskovic 
1,  262.  —  dd)  djelati,  tvoriti,  ciniti,  kao  djelom 
je  pokazivati,  citiiti  sto  po  cemu  ce  se  puznati 
ona  misao  koja  znaci  cast:  Veliku  cast  i  poc- 
tenje  gospodinu  markizu  delahu.  Mon.  croat.  4. 
Cas  mu  veliku  stvorivsi  krunom  ga  darova.  D. 
Ranina  v.  Znajuci  koliko  vrijedna  je  volmi  stvar 
i  maiiim  od  sebe  stvoriti  cas  i  bar.  98.  Spijevci 
pjesnima  spjevaocu  stvor'te  cas.  62^.  Tko  razum 
ne  pozna,  casti  mu  ne  tvori.  68*.  Poklisart  .  .  . 
gde  priboditt ,  u  cije  jubo  selo,  da  mu  cinitt 
CfcStB,  da  mu  je  vLsega  dovolno.  Zak.  dus.  40.  Po- 
znavse  cti  i  sluzbe,  koje  gradi.  Dubrovnikt  vaztrla 
jestt  ucinilt  gospode  rasLkoj.  Mon.  serb.  217.  Ci- 
nase  cast  kipu  negovu.  Transit  272.  Klekni  i 
ucini  mu  cast.  Zbor.  9.  Pocitanje  jest  ciniti  cast 
druzijem.  llt>.  Komu  casti  cinis  da  mu  si  vece 
mil.  M.  Marulic  148.  Svak  tomu  cini  cas.  M.  Ve- 


tranic  2,  88.  Tere  im  cas  cine  i  }udi  i  djeca.  N. 
Dimitrovic  101.  Jak  ocu  da  dvorim  i  cinu  svaku 
cas.  N.  Najeskovic  1,  313.  Smirno  se  pokloni  1 
ucin'  svaku  cas ,  kad  dodes  prid  oni  suncani  lie 
obraz.  2,  112.  Ki  prid  liim  stabu,  dobro  zamirah 
.svih,  da  mu  cast  ciiiahu.  P.  Hektorovic  36.  Da 
casti  bozanstvene  imenu  negovu  vik  budu  ciniti. 
D.  Ranina  vb.  Zlu  muzu  a  goru  svekrvi  cas  cine. 
I.  Gundulic  158.  Vazda  sidi  bradi,  gdi  moz',  cast 
ucini.  D.  Barakovic ,  vil.  167.  Svakomu  (svecu) 
po  sebi  ne  moremo  cast  uciniti.  F.  Glavinii,  cvit 
356.  Za  to  cinimo  toliku  fast  ovomu  svetomu 
imenu.  P.  Radovcid,  symb.  29.  PocevSi  ciniti  ma- 
teri  zlu  cas  odijeli  se  od  ne.  I.  Dr^ic,  nauk  gond. 
161.  Turoi  im  se  svi  klaiiaju  i  mnoge  im  cine 
casti.  J.  Palmotic,  dubr.  176.  Oni  mu  cinahu  tri 
casti  i  tri  necasti.  K.  Ma;^arevi6  89.  Malu  bi  cast 
i  postovane  ucinio  prisvetomu  sakramentu.  A. 
Kadcic,  bogosl.  96.  —  ee)  dati,  darovati,  vratiti : 
aaa)  kao  i  ciniti:  Starim  cast  vazda  daj.  P.  Hek- 
torovic 37.  Sto  krjepost  izvrsna  cast  ne  das  vjec- 
nomu?  M.  Orbina  iii.  Daj  cast  bogu  zivomu  i 
istinomu.  I.  Bandulavic  286.  Cast  zelise  dat  tilu 
tvomu.  A.  Vitajic,  ostan.  397.  Davamo  cast  bogu. 
J.  Matovic  429.  Cast,  koja  se  daje  svetijema.  329. 
Da  se  poda  cast  vladaocima.  330.  Da  bi  dali  ono 
postene  i  cast  roditejima.  317.  Da  se  imaju  po- 
dati  bozanstvene  casti  ovomu  sakramentu.  189. 
Ter  mi  kazi  bnsanske  junake,  neka  mogu  i  Ai 
zapjevati,  cast  i  diku  slavnoj  Bosni  dati.  A.  Ka- 
cic,  razgov.  315.  Darovase  joj  casnu  cast  i  kra- 
sost.  P.  Zoranic  18.  Da  se  bogu  cast  dari\'a.  A. 
Vitajic,  ostan.  3.  Potriba  je  vratiti  debar  glas  i 
cast.  A.  Komulovic  9.  Zelim  vi'atiti  cast  castju. 
M.  Divkovic,  nauk  xxv.  —  bhb)  ciniti  da  se  koine 
Hi  cemu  cast  daje  u  prednem  smislu:  Niko  sam 
sebi  ne  daje  casti.  Vuk,  jevr.  5,  4.  Bog  slozi  ti- 
jelo  i  najliudemu  udu  dade  najvecu  cast.  Vuk, 
Ikor.  12,  24.  —  ff)  nositi,  prinositi,  kao  i  davati 
Hi  ciniti :  Pi-inesete  gospodevi  slavu  i  ctstt.  Mon. 
Serb.  88.  Ka  mi  toliku  nosi  cast.  Mirakul.  3.  Kad 
vidi  svit  .  .  .  kra[a  svitoviiega  .  .  .  ,  nemu  se  kla- 
iiaju i  sluze,  noseei  mu  svaku  cast  i  postene.  J. 
Banovac,  razg.  41.  Da  te  tko  od  ne  (smrti)  oslo- 
bodi,  kakvu  bi  mu  cast  i  postene  nosio?45.  Re- 
dite}u  ima  se  nositi  cast.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  28. 
Da  se  imenu  liegovu  nositi  imade  cast  i  postene. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  111.  Cesar  .  .  .  prvi  bi  rim- 
ski  car,  komu  svit  cast  saje.  B.  Krnarutic  20.  — 
gg)  pokazati,  prikazati,  skazati,  ukazati :  Da  skazu 
kraju  cast.  D.  Barakovic,  vil.  304.  Kako  Isusu 
dana  onoga  cast  Zidovi  prikazase.  A.  Vitajic, 
ostan.  66.  Svoje  obraze  doli  mecu  (andeli  pred 
bogom) ,  da  mu  ukazu  cast  najvecu.  ,T.  Kavanin 
506.  —  hh)  cast  udariti  na  sto  u  smislu  u  kom 
se  kaze  da  tko  udara  na  se  odijelo:  Koji  se  udi 
tijela  cine  da  su  najslabiji  n.ajpotrebniji  su.  I  koji 
nam  se  cine  da  su  najsramotniji  na  tijelu ,  na 
one  udaramo  najvecu  cast.  Vuk,  Ikor.  12,  23.  — 
ii)  uzeti,  ugrabiti,  dignuti :  Taj  hvale  ne  doteza, 
ki  btje  druzim  cas  uzeti.  M.  Pelegrinovic  197. 
Grabi  mi  se  s  danom  bijelim  sve  postene ,  sva 
cas  moja.  I.  Gundulic  76.  Dignut  cas  covjeku. 
Besjede  kr.  93.  Uzeti  cas,  deflorare,  togliere  la 
verginita,  osramotiti  djevojcicu.  Bella  7161".  — 
d)  u  nekim  ohlicima,  kad  su  u  osobitom.  znacenu: 
aa)  u  gen.  s  prijedl.  od :  kad  se  Aim  hoce  da  kaze 
da  od  onoga  dolazi  cast  o  cemu  se  veli  da  je  od 
casti:  Sve  koliko  ono  sto  je  moglo  od  c'asti  i  od 
koristi  biti  meni.  P.  Lukarevio  2.  kad  sc  hoce 
da  kaze  da  onaj  zasluzuje  cast  o  kom  se  kaze 
da  je  od  casti:  Aposto  lioce  da  biskupi  i  sluzi- 
te[i  budu  prid  pukom  od  velike  casti  i  postena. 
A.  d.  Kosta,  zak.  1,  80.  —  bb)  u  gen.  s  prijedl.  s, 


Cast 


noc, 


CAST 


had  se  hoce  da  kazc  da  od  onoga  dolasi  last  o 
cemit  se  vcli  da  je  s  casti:  Imane  ?oviku  s  Casti 
je  i  8  diko.  M.  liuiiic  25.  Da  no  iiCiniin,  Sto  tobi 
iiije  s  (-asti.  1").  Mattoi  270.  —  cc)  u  (ikus.  s  pri- 
jedl.  na,  lead  se  sto  namjcniijc  da  nd  vega  hude 
cast  kome  Hi  ccmu:  Na  rast  bogu.  Mon.  croat.  1. 
Utinisnio  na  veliku  castb  gospodinu  ]ira|n.  Mon. 
Serb.  239.  Na  slavu  i  oast  vsomogucega  boga. 
Mon.  Croat.  153.  Na  cast  i  na  hvalu  slavno  dovo 
Marije.  Mirakul.  47.  Kako  Isukrst  primi  vas  na 
cast  bozju.  N.  Kai'iina  "i'i^.  rom.  15,  7.  I  vain, 
brado,  pjesan  vam  ova  na  cas  biidi.  M.  DrziA  414. 
Na  I'as  dana  lilaga  tanac  vodo  soj  gospodo.  I. 
Gundnlid  -100.  [Jciniti  svaku  stvar  na  cas  i  shizbu 
bozju.  B.  KaSic,  nac.  22.  Biiu  neiimrli  na  nilio 
malu  cast.  i\  Barakovic,  jar.  12G.  Crikva  na  cast 
s.  Basilija  uzidana.  F.  Glavinic ,  cvit  40.  Crkov- 
nicim  na  glas  daju ,  svetilista  da  pripravo  na 
cast  svotijom.  J.  Palmotic,  dubr.  7.  Sad  krstjani 
na  cast  sveto  vjere  ginu.  J.  Kavanin  349.  I  na- 
cine  bjuju6  baru  na  cast  svome  gospodaru.  V. 
Dosen  150.  Koniu  na  cas  i  postene  sagradi  otar. 
A.  Kafiic,  korab.  15.  Ko  me  cuje,  na  cast  neka 
mu  je.  A.  Kacic,  razgov.  31.  Pivajuci  na  cast  i 
postene  majke  bozje.  I.  J.  P.  Lucie,  izk.  3.  Brzo 
se  stoce !  u  dobre  case,  pod  pune  case  svemu  rodu 
i  plemenu  na  veliku  cast.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  30. 
Slava  i  cast  domacinu !  Tebe  na  cast,  stai'a  majko ! 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  1  Ui.  vidi  i  dafe  pod  3,  c.  — 
dd)  u  akus.  s  x>'rij(dl.  u,  kao  i  s  na:  Vi.  slavu  i 
ctstt  bogorodioi.  Mon.  serb.  332.  V  cast  i  na 
slavu  go.ipodina  boga.  Mon.  Croat.  141.  Crikva 
sluzi  V  cast  matere  Hristove.  Korizm.  IQb.  —  ee)  u 
lok-  s  prijedl.  u,  kad  se  Jioce  da.  kaze  da  onaj  o 
kome  se  Hi  ono  o  ccinu  se  veli  da  je  u  casti  ima 
cast,  da  mil  se  cini  cast :  Da  vi  drtzi  krajevstvo  mi 
u  cti.  Mon.  Serb.  46.  Bogt  vi  drLzi  u  ctsti  po- 
stenoj.  535.  Te  rnladice  imise  u  veliki  casti.  Tran- 
sit 235.  Koje  (pjesrii)  u  tolikoj  velikoj  casti  sci- 
jeiiase.  D.  Eaiiina  5.  Tvoje  mogucstvo  more  .  .  . 
pod  naglost  tvoje  kose  sklonit  jace  sve  oblasti, 
jos  velikoj  da  sn  u  casti.  J  Kavaiiin  387.  Apo- 
stoli  u  svakoj  casti  i  obziru  drzani  i  seijeiieni. 
V.  M.  Gucetici,  pohv.  112.  Sveti  Nikola,  svjema 
nam  pomozi!  ti  narn  daj  vince  veselo  pifci,  veselo 
piti,  u  casti  biti.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  78.  —  e)  ie- 
^ade  se  maze  nazvati  cast  kad  je  tako  da  je  dru- 
gima  na  cast,  kad  riega  radi  dopada  i  drugima 
cast:  Jer  odi  smrt  prika  stavi  nam  pod  kami 
cvijet,  ki  bi  cas,  dika  i  slava  nieu  nami.  N.  Na- 
Jeskovic  2,  65.  O  casti  velika  svih  vila !  M.  Drzic 
13.  Sveti  Bonaventura  cast  i  dika  reda  s.  Fran- 
ciska.  F.  Glavinic,  cvit.  217.  Vitezi  bihu  negova 
dvora  cast.  B.  Kjnarutic  22.  Ivan  biskup,  slava 
i  cas  od  plemena.  J.  Kavanin  144.  Koji  bise  cast 
i  dika  slavnog  puka.  A.  Kacic,  razgov.  16. 

2.  jjo  casti  koju  tko  u  prednem  smislu  ima 
javne  svoje  sluzbe  radi  naziva  se  cast  i  sama 
sluzba  taka:  ^iudi  zadovojni  za  casti  kanovnicke. 
Mon.  Croat.  232.  Diceci  se  dundom  tako  vrijed- 
nijem,  .  .  .  na  knestvo  i  na  sve  najvece  casti  vece 
krat  dostojno  uzvisenijem.  I.  Gundulic  216.  Prve 
casti  u  carevu  dvoru  stece.  311.  Gas  ova,  na  koju 
me  milos  carska  uzvisila.  299.  Pokle  na  prestol 
stupi  Petrov,  .  .  .  sveto  cast  zace  pronasati  svoju. 
F.  Glavinid,  cvit  95.  Angel,  ki  oficij  ili  oast 
Serafinov  opravjase.  323.  Cast  od  pripovidavca  .  . . 
u  Vatikanu  poda  mu.  410.  Ostavi  bansku  cast. 
P.  Vitezovic,  kron.  142.  Cas,  na  ku  mene  stavi 
blagodarnos  tva.  I.  Kanavelio,  iv.  13.  Vas  na 
lijepe  dvignuv  casti.  A.  Vitafic,  ostan  306.  Stupi 
na  cas  uciteja.  J.  Kavanin  106.  Kako  na  obrist- 
lieutenantsku  cast  stupi.  M.  A.  Ee}kovic,  sat.  117. 
Jer  strah  lomi  smetnut  biti  s  casti.  165.   Nacini 


ga  Suvarom  od  knigaonice,  koja  jest  Cast  oso- 
bita.  A.  Kanizlid,  kam.  298  —  to  se  znacene  na- 
hodi  prenescno  i  na  posao  kakav  god,  kojirn  se 
tko  svoga  vijeka  bavi,  od  koga  zivi:  Otac  Noe 
razmisli  da  stanje  naroda  clovicanskoga  od  trih 
vrsti  ima  biti ;  .  .  .  za  to  trim  sinom  odluSi  f^ast ; 
ti,  Sem,  rofo  rau,  kako  redovnik  hoioi?  moliti;  .  .  . 
ti,  .Tafot,  vladaj  i  brani;  ...  ti,  Kam,  bodes  biti 
tezak.  F  Glavinic,  cvit  xtii.  Da  izvidi  dast  ili 
mestriju  pokornika.  F.  Glavinid,  svitl.  50.  On 
(Noje)  doziva  sinovG  prida  se,  cast  jim  dili  sva- 
komu  po  na  se.  M.  A.  Eejkovid,  sat.  155.  —  u 
jcdnoga  pisca  jirosloga  vijeka  (bez  sumne  po  lat. 
offieium)  prenescno  i  na  sliizbu  bozju:  Ako  skiSa 
misu  ili  casti  bozanstvene.  A.  Bacid  200.  No  iz- 
govoriti  casti  (to  jest  officia)  bozanstvene.  211. 
3.  po  iasti  u  prvom  znaeenu  koja  se  cini  ili 
pokaziije  koviu  naziva  se  cast  i  ono  cim  se  cini 
Hi  pokazuje:  —  a)  cim  se  pokojniku  pokazuje 
cast  na  grobu :  Na  cadkov  grob  nemoj  nikako  za 
vas  svit,  u  rukah,  sestro,  toj  sto  nosis  ti  ponit, 
za  sto  se  no  prima  .  .  .  k  dadku  prit  s  castima 
krvnica  ke  dava.  D.  Zlataric  10''.  Na  grobu  od 
zgora  pram  kosi  lezase,  odstrizen  od  skora,  .  .  . 
vazeh  oni  pram  u  ruke ;  .  .  .  suzam  za  rados  lica 
umih;  i  kako  procinili,  tako  mnim  da  ove  casti 
sii  ne  inih  neg  istom  iiegove.  Komu  se  podoba 
izvan  nas  nitkor  ni,  da  scjonu  od  groba  dackova 
ucini.  21.^ —  b)  sto  se  komu  daje  casti  radi,  kao 
poklon:  Ctsti  vtzdajustu  crLkvamB,  po  tomt  ze 
vlastelomt.  Mon.  serb.  143.  Pridose  va  slavni 
dvort  krajevtstva  mi  .  .  .  poklisarije  st  pocten- 
nimi  i  mnogocinnimi  dari  1  casttmi.  221.  Po- 
slasmo  mu  nasu  bratBJu  .  .  .  s  poctenemi  i  kras- 
nerai  dartmi  i  ctsttmi  pocitovati  ga.  810.  Primaje 
dari  i  casti  velike.  .381.  Dokle  pripravju  jednu 
vele  lipu  cast,  ku  odes  ponesti  tvojemu  gospo- 
dinu. Mirakul.  128.  Prikaza  mu  zlato  i  livan  i 
muro,  ere  ovo  carske  casti  jesu.  Aleksand.  jag. 
starin.  3,  245.  Zapisase  casti  i  dohotke  banom. 
^jetop.  dukj.  erne.  20.  Da  ti  lijepu  cas  posjem. 
M.  Drzid  168.  Ako  ga  ozdravismo,  lijepu  ti  cu 
cas  poslat.  175.  S  molbami  i  casti  po  vrimenu 
svako  tvrdo  srce  mladih  deklic  lasno  se  da  do- 
biti.  P.  Zoranid  lb.  Pri  Pecuju  razbusi  svoj  sator; 
toti  mu  mnogu  cast  nosase  svaki  kmet.  B.  Krna- 
rntid  17.  —  c)  u  posjednem.  smislii  sada  samo  u 
akus.  sing,  s  prijedl.  na;  ali  kad  se  rece:  ,na  cast 
komu  sto',  vec  se  ne  misli  da  mu  bade  na  cast 
u  pjrvom  smislu,  nego  se  hoce  samo  da  kaze  da 
mil  se  daje  na  poklon,  da  mu  se  poklana,  da 
mu  se  daje  ne  tra'eci  da  vrati  «i  da  plati;  a 
tako  se  govori  i  kad  se  ne  daje,  nego  tko  vec  ima 
sto  Hi  moze  imati,  pa  se  hoce  samo  da  kaze  da 
mu  se  ostavja  neka  ima ,  niko  ne  haje  za  to ,  ne 
ce  mu  iskati.  tako  dolazi  od  xvi  vijeka :  Za  sto 
se  svak  ne  da  i  vas  svit  noj  na  cas  ?  S.  Mencetid 
77.  Skorupmi  i  sirom  bijeli  se  pazar  vas,  debelom 
ki  mjerom  dava  se  i  na  cas.  N.  Dimitrovid  104. 
Dio  ti  moj  na  cas.  N.  Najeskovid  1,  209.  Na  cas 
ti  naplata.  1,  277.  Prdiju  da  date,  a  tebi  na  cas 
zet.  1,  295.  Hotjej  mi  svaka  dil  darovat  svoj  na 
cas.  1,  217.  Gospoje,  vece  tvoj  rob  zeli  vidjeti 
da  doje  ures  tvoj  veseli,  neg  da  mu  tko  na  cas 
vas  saj  svijet  daruje.  2,  52.  Tebi  u  dar  i  na  cas, 
Zagorko,  sve  vile!  I.  Gundulid  148.  ,Posedi  male, 
sad  ce  oast  gotova  biti.'  ,Na  cast  ti  tvoja  cast ! 
casti  se  s  kim  si  se  i  do  sad  castio.'  D.  Obra- 
dovic,  bas.  33.  Na  cast  tebi  te  vile !  J.  Eajid,  boj 
13.  Te  uzima  casu  molitvenn,  .  .  .  punu  rujna  na- 
tocila  vina,  pak  je  nosi  svojemu  deveru,  ]ubi 
liega  u  skut  i  u  ruku  i  pred  nim  se  do  zemjice 
klaiia :  na  cast  tebi ,  moj  mili  devere !  na  cast 
tebi   i   casa   i    vino,    pokloni   mi   kona  i   sokola. 


CAST 


907 


CASTAN 


Nar.  pjes.  vuk.  2,  628.  Izisle  su  seje  Badulove, 
iznijele  zlaceno  prstene :  odjas'  kona,  mila  snaho 
nasa!  na  cast  tebe  zladeno  prstene,  te  ti  nosi 
dokle  si  nam  mlada.  2,  522.  Eto  tebe  koiia  i  de- 
vqjke  do  Markova  dvora  bijeloga,  podaj  Marku 
lijepu  devojku,  na  cast  tebe  koiiic  od  mejdana. 
2,  334.  Vino  popij,  a  na  cast  ti  pehar.  2,  311. 
Stariji  je  mladem  govorio:  ajde,  brate,  da  lovak 
delimo.  A  mladi  je  starjem  besedio:  na  cast  tebi 
srna  i  kosuta.  1,  310.  Pa  ako  ti  bog  i  sreca  dade 
te  ti  mene  danaske  nadstrelis,  na  cast  tebe  moji 
beli  dvori  i  u  dvori  mojo  dostojaiie  i  kaduna 
moja  verna  )uba.  2,  3-58.  Doziva  ga  gospoda  kra- 
jica:  o  Ivano  od  Zvijezde  grada!  jesi  li  se,  more, 
ozenio ,  ja  1'  devojku  za  .se  isprosio?  Progovori 
Zvijezdic  Ivane :  oj  gospoda  ,  biidimska  kra}ice ! 
nijesam  se  junak  ozenio,  ni  devojke  za  se  isprosio. 
Progovori  budimska  krajica:  o  Ivane  od  Zvijezde 
grada'  na  cast  tebi  moja  Ikonija,  vod'  je  dvoru, 
te  se  zeni  nome.  2,  594.  Debar  sam  vi  sicar  si- 
cario:  dobio  sam  Hajkunu  devojku,  tri  sam  tur- 
ske  odsekao  glave,  pa  eto  ti  Sijeiianin-Ivo !  na 
cast  tebe  Mustavina  glava  i  na  cast  ti  Hajkuna 
dovojka.  3,192.  Progovara  pi'ovizur  Mijajlo :  budi 
care  vojan  na  besjcdi!  jesi  sinoc  rijec  govorio 
da  pogubis  proviznr-Mijajla,  a  da  uzmeS  sestru 
Kandosija  .  .  .  Tade  care  rijec  progovara:  .  .  .  na 
cast  tebi  tvoja  rusa  glava,  i  na  cast  ti  sestra 
Kandosija.  2,  132.  A  mene  ces,  bane,  opraviti  za 
tri  kona  tri  tovara  blaga ,  a  za  sab}u  Jankovic- 
Stojana,  za  liu,  bane,  tridest  kesa  blaga;  a  na 
cast  ti  tvoja  de.sna  ruka,  da  mo's  opet  s  nomo 
cetovati.  o,  417.  Urede  da  jedu  najprije  meso,  pa 
on  ako  bi  dosao ,  na  cast  mu  corba.  Vuk ,  kovc. 
82.  Ovaki  }udi  vaja  da  niisle  da  je  sraniota  pri- 
znati  svoje  neznano  i  uciti  ono  sto  se  ne  zna;  a 
druge  uciti  i  onome  sto  sami  ne  znadu ,  da  je 
slava  i  cast.  Na  cast  im  taka  i  pamet  i  slava  i 
cast!  Vuk,  pisma  47. 

4.  po  casti  u  prvom  smislu  sove  se  tako  i  gozba 
kojom  se  hoce  Icao  da  pokase  gostimn  cast  it  proom 
smislu,  a  2)0  noj  opet  i  sto  se  jede  i  pije  na  I'loj. 
od  XVI  vijeka.  Hvala  vam  na  casti !  M.  Vetrauic 
2,  310.  H\'ala  t',  Vide,  na  toj  casti.  N.  Naleskovic 
1,  242.  Bit'  vam  ce  cas  lijepa.  1,  284.  Ovce  su  sva 
ma  cas  ovako  pretile.  I.  Gundulic  148.  Sutra  cu 
s  krajem  na  cast  i  s  nim  cu  blagovati,  jer  me 
je  krajica  zazvala.  I.  Ancic,  ogl.  3G.  Na  niove 
casti  oditi  al  ti  pirove.  58.  Veseja  i  casti  pirne. 
I.  Grlicic  80.  Na  svakomu  sobetu  i  na  casti  i  na 
pirovi.  S.  Margitic,  fala  141).  Kosti  brez  mozga  i 
municavi  orasi  rdava  je  cast.  225.  Pijuci  s  ka- 
le^om  na  casti.  A.  Bacic  65.  Kad  jeduom  bijase 
na  obilnoj  casti.  J.  Banovao,  pred.  53.  Za  to  nas 
mudrost  viciia  zaziva  na  cast;  odite,  jidite  kruh 
moj  i  pite  vino.  J.  Banovac,  razg.  227.  Jedan 
dan  u  liegovoj  kuci  bijase  velika  cast  ]iriprav- 
}ena.  J.  Filipovic,  prip.  1,89.  Koji  bi  Jobrovoj- 
nije  isli  na  muke  i  na  smrt  nego  na  cast  i  na 
igre.  1,  27.  Abram  pripravi  cast  i  pocasti  ji.  3,  329. 
Za  gosto  cast  pripravja.  A.  Kanizlic,  utoc.  293. 
U  Kani  Galilejskoj  na  pirnoj  casti.  36.  Pozvavsi 
na  cast  iJi  ti  gostbu.  A.  KanizliA,  kam.  419.  Naho- 
dimo  u  svetomu  pismu  da  je  Lot  andeloni  ucinio 
cast  i  skuhao  prisnike.  538.  Da  se  grisniku  na 
otaru  pripravi  cast  od  istoga  tila  Isusova.  P. 
Lastric ,  test.  304.  Prid  spasite}em,  koji  bijase 
na  casti  u  kuci  farizeovoj.  F.  Lastric,  od'  346. 
Jedan  covik  bogat  ucini  u  kuii  svojoj  niku  cast 
ili  ti  veceru  voliku  i  plemenitu.  235.  Dicica  i 
siromasi  ne  istu  naslastica  i  casti.  8.  Bijase  dan, 
u  koji  on  bijase  obicajan  cast  ciniti  siromahom. 
F.  Lastric ,  ned.  374.  Niki  gospodar  zapovidio 
slugi  da  mu  spravi  cast  od  najbojega  mesa.  417. 


Cast  niova  ii  ovom  gladu  i  zedi  biti  6e  zuc  dra- 
kunska,  pitje  niovo  jed  zmijini  priotrovni.  391. 
Zapovidi  da  cast  priprave.  E.  Pavic,  ogled.  89. 
Zazva  Isusa  na  cast  i  gozdbinu.^521.  Da  ga  na 
istoj  casti  kra}em  obraso.  280.  Cini  Saul  pleme- 
nitu cast  spraviti,  na  koju  David  ne  kti  doci. 
D.  Eapic  57.  Cast  i  veseje  veliko  cini  porad  po- 
vraceiia  liegova.  M.  Zoricic,  osm.  38.  Isti  Zudija, 
koji  jo  bio  dosa'  na  cast,  rasrdi  se  i  pobize  s  casti. 
M.  Zoricic,  zro.  24.  Kad  pak  ova  cast  pristane, 
.  .  .  na  pazare  i  saboro  idu.  V.  Dosen  172.  Posli 
casti  pirne  pofese  igrat.  Turl.  blago  2,  101.  Ono 
oni  na  prvoj  sumnoj  igri,  casti  i  sastanku  prid 
svima  gostima  liemu  na  nos  nataknu.  M.  A.  Rel- 
kovic,  sat.  11.  Pripravi  lipu  fast.  A.  Kacic,  korab. 
47.  Da  se  ne  imadu  cinit  casti  i  veseja  i\  takoj 
prikozakonitoj  zenidbi.  M.  Dobretic  577.  Odi,  po- 
sedi  malo ;  sad  ce  cast  gotova  biti.  D.  Obradovic, 
bas.  33.  Sastanu  se  na  jubazne  casti.  J.  S.  Ee}- 
kovio,  ku6.  73.  Igre,  casti  i  ostala  obicajna  svat- 
bena  veseja  cineci.  B.  Leakovic,  nauk  391.  Latini 
ga  divno  dooekase  i  gospodskom  casti  ugostise. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  211.  Da  bog  pomoze  domacicu, 
koja  ni  je  cast  paricala  1,  81.  Na  castima  kasto 
se  iznese  corba  poslije  sviju  jela.  Vuk,  kovc.  82. 
Koji  na  castima  ponajvise  sjede  u  goriiemu  eelu 
i  pociiiu  napijati.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  79.  Pjevaju 
na  castima.  497.  Zgotovi  mu  kod  ku6e  svoje  ve- 
liku  cast.  Vuk,  Ink.  5,  29.  Onamo  je  (u  Pastrovi- 
cima)  obicaj  da  udata  zena.,  osobito  dok  je  mlada, 
svake  godine  uz  mesojede  ide  s  djeverom  ili  s  kime 
drugijem  iz  kuco  u  rod  na  pobozicnu  cast,  i  onamo 
provede  nekoliko  dana.  Vuk,  rjcc.  5111'.  — jelo  je 
i  II,  gdjekom  predncm  primjeru,  a  osobito  se  zove 
cast  jelo  ili  pice  sto  prijute]  prijatept  donese  Hi 
2/0s(c:  Donio  kum  cast.  Vuk,  rjeo.  820".  Na  vaskrs 
ceo  dan  provedu  kod  crkve ,  gde  i  rucaju  .  .  .  O 
rucku  se  nosi  cast ;  a  to  biva  ovako :  kum  kumu 
ili  prijatej  prijateju  od  svoje  sovro  posje  onamo 
na  drugu  sovru  po  casu  rakije  ili  vina;  na  casu 
se  metne  kolacic,  a  na  ovaj  malo  srnoka,  kakva 
bilo.  To  mora  nositi  mlada,  ili  devojka,  ili  momak, 
ako  nema  ni  mlade  ni  devojke.  Pocasceni  uzima 
poslarm  mu  cast  i  nazdravja  .  .  .  Sad  on  opet  taku 
cast  vra6a.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  9. 

2.  CAST,  adj.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
u  sliku  mjesto  castan,  i  to  u  ace.  pi.:  Hoti  siono 
sakriv  se  meju  hraste  nasladiti  oko  smiono  nage 
pirlec  djeve  , caste'.  J.  Kavanin  199. 

CASTAN,  casna,  adj.  honestus ,  honorabilis, 
honorificus,  venerabilis,  pretiosus.  Od  -xii  vijeka 
(Mon.  Serb.  5.  primjer  vidi  dale  pod  c,  a,  bb.), 
izmedti  rjecnika  u  Mikalinu:  ,casti  dostojan,  vir 
spectatus'  (42a) ;  ,(  Belinu :  fide  dignus  (24iJ),  ho- 
ne,stus  (370^*),  honoratus  (3701'),  decorus  (246^), 
venerandus  (758a)  ;  u  Bjelustijencevu :  ,easten', 
honoratus ,  vir  spectatus ,  honestus ,  generosus, 
dignus;  u  VoUiijijinti:  castni ,  ehrbar;  oastno, 
ehrlich;  u  Sttdicevif  honorus,  honorificus,  vene- 
randus, veneratioue  dignus,  Celebris,  clarus;  u 
Viikocit  samo  u  slozenim  obliciina  casni,  sanctus, 
i  adv.  casno,  honeste ;  u  Danicicevu :  venerabilis, 
honorificus,  pretiosus,  splendidus  (3,  481).  —  Po- 
stanem  od  cast,  koju  vidi.  —  Akc.  se  mijena  u 
slozenijem  obliciina:  casni.  Kompar.:  casniji.  — 
Znaci :  sto  pjripada  casti.  a  sto  joj  pripada  ono 
una  i  obuzima ,  ono  je  u  casti ,  drzi  se  u  casti ; 
sto  pripada  casti  ono  je  i  na  cast ,  a  sto  je  na 
cast  onijem  se  i  pokcizuje  cast;  sto  cast  obuzima 
ono  mose  i  ispunati  sobom,  a  sto  sobom,  ispuna 
onomu  i  sama  mo£e  pripadati.  sve  to  i  sto  se  jos 
moze  misliti  da  je  u  znacenu  razlicno  stoji  naj- 
vise  do  toga  koja  je  dobra  osobina  za  koju  se 


Casta N 


!I08 


CASTAN 


Sto  naiiva  iastto  (isporedi  ?ast) ;  a  osobine  se 
najvise  i  najprije  raslikiiju  po  onome  u  icrja  .su, 
0  ieinu  se  moic  ka::ati  da  je  cusno.  casno  se  iia- 
:iva  ic(adc,  stvar  tjelesiia,  stvar  umna,  i  izmcdu 
zivotina  .tamo  pcela. 

a.  cejade:  a)  covjck  crkvenoga  reda  naziva  se 
iastan  ito  je  u  iasti  u  drugih  svoya  radi  posla 
oko  svetine,  i  kakvo  mnostvo  takih' jtidi,  zbor  ni- 
hov:  Postavi  ctstnyjo  muzi,  ovy  jcjiiskopi,  ovy 
jgumeni.  Mon.  serb.  91.  Vt  bczi.mli.viji  Xivustiimi. 
svetymb  i  ctstnymL  oti.cotiii..  125.  Si.  ('■i.stnyimi. 
stboroiub  lavry  hiUi,ntdari.skyjo.  126.  C'Lstny  protL. 
127.  Ctstnyhi.  inokt.  2(i:i.  Caslni  gospodin  bisliup. 
Mon.  Croat.  1.55.  Castnoniu  Cirilu  biskuim  pokaza. 
Transit  137.  Odgovara  castiii  doktur  .s.  Tomas. 
Korizm.  7S^.  Castnomo  ocu  i  gospodinu  iiasonm 
.  .  .  jopi.skupu.  Bud.  spom.  glasn.  ii.  3,  50.  IS'ogov 
Zastni  otac  protopop.  A.  Kanizlic,  kam,  28.  Sinod 
castni  ili  ti  postena  dostojan.  402.  Sadasi'ii  innogo 
castni  poglavar  onda  kustos  drzave.  M.  P.  Ka- 
tancic  H.  Da  dovedem  castua  svestenika,  da  mu 
.sinko  sve  greliove  kaioes.  Pjev.  crn.  64.  —  b)  ce- 
lade  koija  god  reda,  nmsko  Hi  zensko,  koje  je 
za  koju  god  dobru  osohhm  u  canti  u  drugih,  ko- 
jemu  se  iini  cast,  ili  koje  to  zasluzuje,  kojemu 
pripada  cast;  i  koje  god  mnostvo  take  celadi, 
rod,  kuia,  ltd.:  Casni  i  slavni  knezt  dubrovacki 
i  casni  vlastele  jego.  Mon.  scrb.  3f)2,  OtL  vtseht 
pohvalent  i  ctstLnt  byvb.  Donientijau'J  125.  Bjose 
clovjok  uzninozan  prjcd  gospodarom  svojijem  i 
oastan.  N.  Eanina  60.  -ireg.  5,  1.  Ucini  ga  c-asna. 
207.  B;ti  ce  tastan  od  boga.  217.  Tko  dar  nena- 
vidi,  castan  zivotuje.  P.  Hektorovic  40.  Cemu  je 
biti  mlad  i  castan  men  druzi,  a  u  srcu  cuti  jad? 
M.  Drzic  20.  Bo}e  bi  tisuc  krat  da  te  smrt  mnori 
neg  da  te  sad  Kadat  takoga  u  gori  pogleda  kijeme 
castan  bi  dosada.  84.  S  liim  ne  htec  da  se  dili 
djevojcica  casna  i  lijopa.  I.  GunduHc  391.  Sto  tad 
rijece  plemic  castan?  496.  Da  liih  rodu  casnu 
danci  se  prodiize.  D.  Barakovio,  vil.  243.  Bi  posten 
i  casan.  D.  Barakovic,  jar.  53.  Dicicu  ka  sasnu, 
svih  cini  (Irod)  pobiti,  da  mladi  ugasnu  mneci 
£edu  casnu  danke  da  prikrati.  95.  Poslase  opeta 
jednoga  casna  popa.  B.  Ivasic.  ign.  49.  Bise  udo- 
vica  veoma  casna.  82.  Budi  sraniezjivstvom  u)udna, 
stidom  casna.  I.  Bandulavio  266.  Koga  kada  }u- 
bim,  castna  sam.  F.  Glavinic,  cvit  28.  Kra]em 
casnijem.  J.  Kavanin  324.  Vojvod'  casnih  i  vla- 
stela.  2G6.  Pisca  casna.  176.  Castan  umoni,  brz  u 
snagi.  119.  Casni  misju,  rijecju  prosti.  374.  Trago 
casne  bi  Ivan.  113.  Nanit  mnogo  casni  gospodine 
i  narednice  prLvi  tabanski.  Bud.  spom.  glasn.  ii. 
3,  198.  Drzan  je  za  cejade  casno,  za  cejade  spa- 
mctno ,  istom  da  umi  svoje  bice  drzati ,  da  umi 
hitroscu  vladat  se  i  liudobi  sluziti  lipim  nacinom. 
A.  d.  Bella ,  razgov.  236.  Pristupajuci  k  nemu 
jedna  casna  vladita  da  se  i.spovidi.  J.  Banovac, 
pripov.  38.  Govorase  jedna  casna  zena:  da  bi  ja 
jedan  cas  zaludu  izgubila,  ucinila  bi  se  lupezica. 
244.  Utazite  se,  casne  djevojcico!  B.  Cuceri  352. 
Da  ti  radii  sve  za  tvoju  hasnu,  ako^zelis  imat 
kudu  casnu.  M.  A.  Rejkovic,  .sat._124.  Casni  brate, 
lijepa  ti  hvala!  Vuk,  kovc.  125.  Casna  braco,  spa- 
sujte  se!  Magaz.  1851.  91.  —  c)  zensko  cejade, 
koje  je  u  iasti  u  drugih  cistijem  i  nezazornijem 
zivotom,  koje  sebe  drzi  i  cuva  u  toj  iasti,  koje 
pazi  na  cast  u  kojoj  takim  zivotom  treba  da  je. 
Zena  casna,  postena,  matrona.  Mikaja  594''.  Vi- 
djeti  ce  dokle  umije  zenska  bludnost  bezobrazna 
i  da  je  gora  vele  od  zmije  zena  koja  nije  cn-^na. 
J.  Palraotic,  dubr.  98.  Djevice,  ke  za  mladce  nic 
ne  haju,  castne  bo  su  lovcarice.  J.  Kavaiiin  196. 
Mati  ima  drzat  za  casnu  kcer,  dokle  ne  vidi  u 
noj  koji  bijeg  suprotiv  oasti.  Besjede  kr.  89.  liad 


bi  od  liih  primala  darove,  ko  bi  mog'o  rijeti  da 
je  iasna?  87.  Od  pribivaliSta  nepoStenijeh  blud- 
nica  ucini  se  kuca  castnijem  djovojcicam.  3,  Koli- 
krat  sto  drzali  za  grcsnicu  onu  koju  ste  paka 
na^li  casnu  i  postenu  ?  89. 

b.  stvar  tjelesna:  a)  koja  je  u  iasti  svetine 
radi:  aa)  krst,  kriz,  drvo  (od  krsta  na  kom  je 
Isus  bio  razapet),  sud  (za  crkvenu,  potrcbu),  kniga 
(crkvena),  trpeza  (u  crkvi),  leturdija  (poskura), 
verige  sv.  Petra,  kad  se  po  t'lima  naziva  dan  u 
koji  se  spominu  (m  Jan.) :  CbstLnago  krtsta.  Mon. 
Serb.  10.  Odt  castnago  krtsta.  219.  Na  casnoniL 
kri.sti.  222.  Na  casnomr.  krizi.  295.  Pett  komatt 
Cbsttnoga  dreva.  70.  Ctsttnyje  SLSudi  svesten- 
nj'jo.  91.  Cr.stnyhr.  ki'iigL.  561.  O  krif.ii  castni! 
A.  Kanizlic.,  bogojub.  083.  Onda  nije  bilo  iasnoga 
drveta.  D.  Obradovic,  bas.  309.  Gdi  su  sade  nasi 
casni  krsti?  Nar.  pjos.  vuk.  2,  290.  Za  krst  casni 
krveu  projevajti.  2,  290.  To  se  casnora  krstu  po- 
klonio.  2,  88.  Casnijem  se  krstom  prekrstite,  Ristu 
bogu  ruke  podignite.  4,  82.  Casnog  krsta  pod  noge 
zgazio.  2,  7.  Tako  mi  krsta  casnogal  Nar.  posl. 
vuk.  302.  I  krstove  od  casnoga  dreva.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  3.  Pa  uzima  casno  jevandeje.  2,  65.  iStao 
kajavim  nogama  na  casnu  trpezu.  Vuk,  nar.  posl. 
196.  Da  ne  rodi  vino  ni  senica,  ni  za  crkvu  casna 
leturdija.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  2.  Sinu  muna  na  casne 
verige.  4,  131.  —  bb)  tijelo  Hristovo,  kad  se  misli 
priiesce:  Da  se  castno  telo  Hristovo  ne  rasipa, 
kada  se  pricestuju.  A.  Kanizlic,  kam.  227.  — 
cc)  moci  i  tijelo  kojcga  sveca:  Ideze  cLstny  jego 
mosti  lezett  celi.  J^etop.  saf.  61.  Ctsttnoje  telo 
lezitt  VB  hrame  Ravtnice.  72.  —  dd)  crkva,  ma- 
iiastir,  po  manastirima  i  Sueta  Gora,  u  kojoj  ih 
ima  mnogo ,  zgrada  pristojna  svetini :  Ukrasiht 
svetyje  i  CLstnjge  hramy.  Mon.  serb.  125.  Veli- 
kije  i  ctstnyje  obyteli  Vatopeda  igument.  127. 
OtL  ctsttnago  mi  monastyra.  332.  Ott  ctstnije  i 
Svetije  Gori.  .543.  U  crkvi  ili  u  drugomu  redov- 
nickomu  casnu  i  poctenu  mistu.  B  Kasic ,  rit. 
358.  —  b)  sto  pripada  cejadetu  iasnu,  te  je  nega 
radi  i  ono  casno,  cast  koja  pripada  ce^adeta  pre- 
lazi  s  nega  i  na  to :  aa)  iid,  dio  tijela  takoga  cc- 
]adeia:  srce,  celo ,  obraz,  lice:  K  srcima  casnimi 
nije  ti'ijebi  s  darom  it'.  I.  Grundulic  154.  Na  rame 
casno  celo  od  slabosti  nasloiieno.  D.  Palmotic, 
Christ.  508.  Nosahu  Barnabi  narodi  veliko  po- 
stenje.  za  sto  obraz  imase  castan.  F.  Glavinic,  cvit 
179.  UdaraJHci  u  castno  lice  svetoga  patrijai-he. 
A.  Kanizlic,  kam.  57.  —  bb)  pismo,  koje  se  drzi  u 
iasti  radi  onoga  ko  ga  je  ptsao :  Prinese  CLstnoje 
pisanije  sauiodrtzca  vseje  sri.bi,skyje  zemje.  Mon. 
sorb.  212.  U  ctstnomi.  jego  hrisovule.  213.  — 
c)  grad,  gdje  zive  ludi  kojinia  pripada  iast,  moh 
nih  radi  biti  castan ;  tako  i  zemla,  krajina :  Voj- 
nike,  s  kqjih  sam  castan  bil  (Budim).  M.  Ve- 
tranic  1,  58.  Na  toj  vasoj  krajini  casnoj  i  po- 
.stenoj.  Starine  11,  142.  Bad  junastva  i  virnosti 
tvoji  stari,  zemjo  slavna,  imala  si  casti  dosti. 
Veseli  se.  .  .  .  jer  plemica  i  gospode  gi-adovi  su 
tvoji  puni,  u  postenu  svakom  ode  .  .  .  Prostrano 
se  nebo  gizda,  jer  je  svitlo  i  pristalo;  al'  da  nije 
na  liem  zvizda,  u  tamnosti  .sve  b'  ostalo.  Tako 
ni  ti  nigda  ne  bi  casna  bila  ni  ugodna ,  da  go- 
spode nejm'  u  tebi.  A.  Kacic,  razg.  3.  —  d)  sto 
je  komu  na  iast,  od  iega  mu  je  iast,  iim  mu  se 
cini  ili  pokaziije  iast:  aa)  mjesto,  gdje  tko  sjedi 
ili  gdje  .se  sto  ostav^a:  Postaviti  na  najcasnije 
mjesto.  A.  Gucetio,  roz.  mar.  258.  Na  nebu  sidi 
Isukrst  ukup  z  otcem  u  najcasnijem  mestu.  F. 
Glavinic ,  cvit  G.  — _  bb)  hajina  koja  je  na  iast 
onome  ko  je  nasi:  Casna  hajina  sramote  ne  po- 
kriva.  Poslov.  dan.  12.  Nar.  posl.  vuk.  345.  — 
cc)  dar  koji  se  daje  casti  radi,  te  ne  radi  moze 


CASTAN 


909 


CASTAN 


i  vrijediti  mnogo:  Ctstnimi  darovi  darujo  ilit. 
Moil.  Serb.  172.  Uvicase  s  castnimi  darini  inno- 
ziuii  i  velikiuii  sristi  ga.  Aleksand.  jag.  starin. 
3,  243.  Dukat  je  djcvojci  castan  dar.  M.  Drzi6 
278.  —  dd)  2ilata  vein  od  zasluge,  ^)o  tome  kao 
naprijed  dar:  Prem  da  poceh  radbu  kasnu,  uz- 
dam  s  prvijom  platu  casnu.  J.  Kavaiiin  83.  — 
ee)  tamjan  koji  se  paJi  bogu  u  cast:  Bozijem  prid 
otarim  casni  tamjan  iegu.  B.  Palmotio,  christ. 
529.  —  ff)  jclo  kojiiii  se  gost  pocasti ,  kojini  mti 
se  uiini  cast:  Sjasi ,  brate,  vrauca  od  mejdana, 
ja  cu  tebe  iiapojiti  pivom  i  iialiianit'  casnoiii  da- 
konijom.  Nar.  pjes.  petr.  2,  oJO.  —  e)  sto  mnogo 
vrijedi  u  tjelesnom  Hi  umnom  smishi ,  tc  se  kao 
drzi  ii  casti  te  vrijcdiiosti  radi.  aa)  krv  kao  ot- 
kiq}:  ^iudi,  jeze  steza  CLsttiioj u  si  ki-Lviju.  Men. 
Serb.  26.  —  hh)  kamen  dragi  i  drugi:  KamenijoniB 
ctstnyimt.  Domentijan''  136.  Vl  grobe  mramora 
zlata  CLstnejsa.  8i.  —  f)  sgrada  osobite  lepote 
nasiua  se  tie  radi  casna  (isporedi  cast  pod  1, 
a,  hh.),  i  to  crkva  i  nianastir:  Stzida  liram  velikt 
i  CLsttiiL.  ]^otop.  saf.  51.  71.  Vlize  v  drugi  iiiol- 
stir  mnogo  castan.  Transit  241.  Bi  pokopau  u 
Vatikanu,  gdi  jest  sada  crikva  castna.  F.  Gla- 
vinii,  cvit  205  Jednu  castnu  uzida  crikvu.  318. 
BiSe  tempal  oiidi  vuogo  castan.  365.  —  g)  sicar 
■u  kojiij  ima  sto  cim  je  ho^a  Hi  milija  nego  sto 
hi  hila  hez  toga,  nasiva  se  toga  radi  casna:  Po 
cem  vuna  biva  niasna,  da  je  takva  u  prodaji 
casna?  J.  S.  Eejkovic,  kuo.  229.  S  toga  boje  na 
vrime  se  gleda,  s  nim  prem  da  sto  i  usijeS  kasno, 
znas  sto  imas  i  bude  ti  casno.  J.  S.  Rejkovic,  ku6. 
79.  Sto  je  masnije  to  je  casnije.  Nar.  posl.  vuk. 
356. 

c.  stvar  umna,  radna,  stane  itd.:  a)  sto  se 
svetine  radi  naziva  casno :  aa)  iine  bogorodi- 
cino:  CrtkovB  sttvoriti  vt  CLstiioje  iine  lie  (hogo- 
rodice).  Mon.  serb.  531.  —  hh)  kaltuterski  red: 
CiStLnago  i  angeltskago  obraza.  Mon.  serb.  5.  — 
cc)  sliizba  boija,  pravita  nezina,  sakramenat:  Ce- 
rimonije  ill  castiio  sUizeiije.  P.  Eadovcic,  symb. 
280.  U  casnoniu  sakranieutu.  I.  J.  P.  Lucie,  nar. 
15.  OtpocGso  casnu  liturdiju.  Nar.  pjes.  petr.  2, 
559.  —  dd)  mjesec  u  koji  se  rodio  Isus,  dan  spe- 
can,  svetkovina,  post  pred  uskrs:  Ter  nam  se 
prigodi  mjesGca  casnoga  da  djeva  porodi  clovjeka 
i  boga.  M.  Vetranic  2,  82.  Naredi  dav  castneh 
dneh  po  evanjeliju  pojet  se:  veruju.  IS.  Kozicic, 
zit.  10.  Da  mi  casne  svetkovine  _bogojubno  pro- 
vedemo.  P.  Knezevii,  pism.  25.  Casno  poste  za- 
postismo.  1,  118.  Ja  sam  junak  dusu  ogr'jesio  i 
uz  casne  poste  omrsio.  4,  108.  Pjesme  koje  se 
pjevaju  uz  casni  post.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  118.  — 
b)  sto  god  sto  biva  Hi  so  cini  u  casti,  s  <ja.icu, 
na  cast,  sto  se  drzi  u  casti,  ceinn  pripada  cast: 
aa)  zivot,  smrt,  kad  se  tako  zivi  Hi  umre  da  se 
cast  dobije  Hi  sacttva:V  takovu  casnu  zitku  zi- 
•vuci.  P.  Zoranic  34''.  Zivot  castan  i  pocteu  meni 
podaj.  M.  Alberti  419.  Ukazale  ste  do  sada  ca- 
snijem  zivotom  da  vam  je  uiila  i  draga  cistoca. 
B.  Kasic,  fran.  v.  Gorka  smrt,  af  casna.  J.  Ka- 
vaiiin 100.  Casna  smrt  proslavi  vas  zivot.  Poslov. 
dan.  12.  —  bb)  spomen,  glas,  hvala,  slava,  kad 
je  u  torn  cast,  kad  je  na  cast;  it  jcdnoga  pisca  i 
sama  cast :  Za  dusu  castnoga  vspomenutja  kncza 
Bartula.  Mon.  croat.  9U.  Steci  castan  glas.  F.  Lu- 
karevic  135.  Treti  dar  casan  glas.  D.  Barakovic, 
vil.  82.  Od  koga  letijase  castan  glas.  B.  Kasic, 
ign.  59.  Mudrijem  i  svake  casti  i  casno  hvale 
dostojnijeiii.  Starine  11,  80.  Svak  ti  castnu  slavu 
daje.  P.  Knezevic,  pism.  2.  Darovaso  joj  casnu 
cast  i  krasost.  P.  Zoranic  18.  —  cc)  djelo,  koje 
biva  na  cast  Hi  onomu  ko  ga  cini  Hi  onoinii  komu 
cini:  Sva  dobra  djela  i  castna,  koja  gledaju  slavu 


bozju.  J.  Matovii  296.  Sva  uda  ne  imaju  istu 
vlast ,  ni  jednako  ispuiiaju  djelovaiia  koristna  i 
castna.  96.  Ove  (loze)  jediii  obrizuju  kasno,  al 
jiiii  nije  takvo  dilo  casno.  J.  S.  Kejkovic,  kuc. 
216.  —  dd)  zenidha,  kad  je  taka  da  joj  pripada 
cast:  Neka  bude  u  svemu  castna  zenidba.  J.  Ma- 
tovic  311.  Da  bude  sa  svim  dobra  i  va|ala  casna 
i  dostojna  liiova  zenidba.  M.  Dobretic  481.  Da 
budu  dobro  i  vajale  casne  i  postene  krstjanske 
zenidbe.  502.  —  ce)  veseje,  zabava,  kad  biva  u 
casti:  Prebyhove  vt  veseli(ji)  ctsttnomi.  12  dtuej. 
Stefan  kr.  29.  Vrsta  ovdi  svakoja  u  casnoj  zabavi 
sred  inirna  pokoja  veselo  boravi.  I.  Gundulic  129. 
—  .f)  rijcc,  govor ,  dogovor,  pitaiie,  obecane, 
pjesma,  kad  jc  koje  god  od  toga  komu  na  cast, 
kad  je  u  torn  cast  komu  Hi  kad  tomu  j^'i'ipada 
iast:  Govoreci  svakomu  ,ti'  ili  ,vi'  bez  inijeh 
casnijeh  rijeci.  B.  Kasio,  ign.  30.  Ima  sluziti  se 
castiiim  govoreujem,  kakono  se  pristoji,  jere  za- 
dovojiio  jest  da  se  razumi  oiio  cto  se  govori  na 
ispovidi.  S.  Budiiii6,  ispr.  13.  A  jos  k  tomu  po- 
ziva  na  dogovor  castan.  J.  Kajic,  boj  49.  Ne  zuam 
kako  ti  6u  umjet  na  to  tvoje  toliko  poeteno  i 
casno  pitanje  odgovoriti,  istuci  ti  znati  ali  je 
covjek  ali  zona  plemenitija.  M.  Orbin  24.  Kroz 
koje  se  nama  darovase  casna  i  prevelika  obe- 
caiia.  Vuk,  2pGtr.  1,  4.  Spjovaoci  bozjom  iskrom 
tegnuti  svoje  pjesni  vrijedne  i  casne  spijevaju. 
D.  Raiiina  viii.  —  gg)  fuhat\  liar,  harnost,  koja 
je  u  casti,  koja  se  drzi  u  casti,  kojoj  pripada 
cast,  Hi  koja  je  kome  na  cast:  Vidi  krasnu  jubtvi, 
i  CLsnu  JubLVB,  koju  pokazuje  Diibrovnikt  vi.  uz- 
visenije  krajevstva.  Mon.  serb.  242.  Meni  taj  kasna 
milosti  bice  liar,  a  tebi  Ije  casna  ne  ce  bit  ni- 
kadar.  D.  Eaiiina  36.  Slidila  bi  tuzbe  ove  i  jos 
lijepa  Krunoslava,  nu  joj  donese  misli  nove  casna 
lubav,  bojna  slava.  1.  Gundulic  355.  Ali  liarnos 
casna  dostojno  lio<^o  da  ga  tebi  poklonim.  B.  Ka- 
sii,  ign.  5.  ZafaJLijucii  mu  na  vele  casnoj  jubavi, 
koju  cini  bogu  i  puku  liegovii.  A.  Kacic,  korab. 
310.  —  lih)  ze^a ,  kojoj  pripada  cast ,  koja  je  a 
casti  u  dritgih:  Neka  u  lioj  od  jubavi  probudi 
se  casna  zeja.  I.  Gundulii  379.  Htoc  uzbudit  od 
jubavi  castnu  zeju.  J.  Kavaiiin  235.  —  ii)  potreba, 
koja  je  casti  radi,  stu  treba  casti  radi,  da  se  do- 
bije Hi  saciiva  cast:  Budiici  ja  u  mnoge  casne 
potrebo  i  razlozita  pozudjenja  poznao  tebe  .  .  . 
prignuta  na  sve  koliko  ono,  sto  je  moglo  od  casti 
i  od  koristi  biti  meni.  F.  Lukaievic  2.  —  kk)  sreca, 
u  kojoj  je  cast ,  koja  nosi  cast ,  cini  da  je  ko  u 
casti:  Da  nie  uznosi  casna  sriia.  D.  Barakovic, 
vil.  219.  Nije  dostizan  casnoj  sreci ,  tko  so  po 
nem  dugo  vrti.  J.  Kavaiiin  81.  —  II)  hojazan, 
poklon,  cjclop,  obzir,  kad  je  casti  radi,  da  bi  se 
kome  pokazala  cast:  S  bojazanju  sinovjon  i  cast- 
non.  P.  Kadovcic,  nac.  444.  Poklon  tobi  casni 
s  ponizenstvon  dajeu.  579.  Kaz'te  ovdeka  poklon 
ca.sni.  A.  Vitajic,  ostan  176.  A  vi ,  usti,  pripra- 
vite  casne  celove  i  poeteno ,  da  priklone  izju- 
bite  nogo  one  priblazene.  I.  V.  Bunii,  mand.  18. 
Casnu  ozirii  da  podstavi  Jubav  dike  svoga  uresa. 
B.  Bettera,  or.  18.  —  7mn)  uzrok,  koji  se  drzi  u 
casti,  postuje:  To  ti  uzbude  nemocan  ili  cejade 
pleiiienito,  ili  radi  inoga  casna  uzroka  u  koj  god 
kuci  moci  ce  ga  zaklinati.  B.  Kasic,  rit.  358.  — 
nn)  starina,  slaro  vrijeme,  kojcmii  pripada  cast: 
Ona  svidocaustva  castne  starine  stiju  se.  I.  Ve- 
likanovic,  upuc.  1,  379.  —  oo)  sto  god  wnno,  iz- 
receno  rijecima:  sto,  stvar,  starina  (kojom  se  kaze 
samo  da  je  staro),  sto  je  komu  na  cast  i  sto  za- 
sluzuje  cast,  cemu  pripada  cast:  Castno  ti  je  sto 
je  ugoduo.  J.  Kavaiiin  316.  Dobra  i  castna  stvar 
bratji  ziviti  naokiip.  Transit  50.  U  svijeh  stvareh 
lijepijpb   pocteuijeh  i  castnijeh.  Zbor.  Id^.  Izmis- 


CASTEN 


yio 


CASTITI 


Jajuii   novino   castnu   starinu   odbacuju.    A.   Ka- 
nimt,  kam.  239. 

d.  hmedii  sivotina  samo  se  pcela  iiaziva  fasna 
u  jednoya  pisca  xiv  rijeka  u  smislii  it  kom  jc  na- 
prijcd  '(}iod  b,  c.)  krv  casna  i  kamen  castan,  i  to 
sarad  vrijcdnosti  onoga  Uo  covjck  ima  od  ne. 
Jako  niikoja  cLsti-iiaja  pcola  ott  vsfilih  krasnyihi. 
cvC'tbCt  sbbravt  i  isplbni  svoje  otefitstvo  samodri>- 
zaviiyimi.  vcnoorai.  ukrasivi,  i  pravovC-rnoju  ve- 
roju  utvi-bdivi.  i  velikyiini.  arhijerejskymi.  saiiomi. 
po^tti..  Glasiiik  11,  190. 

e.  adv.  tilsno,  kao  s  cascu:  a)  kao  cineci  Hi 
pokazujuci  kome  cast,  iuvajuii  mil  cast:  NaSo 
poklisaro  po.stova  mnogo  CLstno.  Mon.  sorb.  310. 
Obicaje  crikva  jest  velo  6asno  prijola.  Mon.  Croat. 
108.  Casuo  to  togaj  dil,  ruzice,  ja  mo]u.  S.  Mon- 
tetic  l'2(j.  Pokoli  casno  jos  vladaocem  od  svijeti, 
kad  ill  piik  za  pjenez  ne  bude  sluziti.  N.  Dinii- 
trovid  S-1.  Moze  bit  lasuo,  pri  tvoga  umora,  da 
budes  lie  casno  nadijen  zgovora.  H.  Lucie  291. 
Da  casno  do  vecer  docekam  zeta.  M.  Drzic  216. 
Ovomu  grobu  .  .  .  casno  se  pokloni.  D.  Eaiiiiia  62. 
Blazene  i  grane  od  duba  zelena,  ke  casno  sad 
brans  glas  od  lie  imena.  137.  ^  Dobro ,  castno  i 
pocteno  govoriii  od  iskriiega.  S.  Budinic,  sum. 
391'.  Vij  kako  te  casno  stuju.  P.  Vuletic  2.5.  Oni 
6e  te  casno  slavit.  J.  Kavaiiin  IDS.  Nauk  ni- 
hov  castno  postujem.  P.  Knezevic,  osm.  15.  Ako 
ill  (roditefe)  castno  pokopajemo.  J.  Matovic  371. 
Ovimt  ijismomt  castno  pozdravjamo.  Bud.  spom. 
II.  3,  198.  Pa^se  caru  casno  pokloniso.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  130.  Casno  caru  divan  ucinisc.  2,  131.  Pa 
je  casno  kneza  podvorio.  2,  200.  Staiie  sestrice, 
ne  omrazi  se,  tebe  je  lasno,  rodu  je  casno.  Nar. 
pjes.  vuk.  kovc.  77.  Nije  popa  casno  dozivala  da 
joj  krsti  oedo  prenejako,  ve6  srdito  liemu  govo- 
rila.  Nar.  pjes.  petr.  1,  22.  —  b)  kao  drzeci  sebe  u 
casti,  cuvajuci  svojii  cast,  dobivajuci  cast :  Dobro 
je  (znane)  izvrsno  i  vridno  na  sviti,  s  poctenjem 
er  casno  uci  nas  ziviti.  D.  Kaiiina  132.  Casno  i 
pocteno  svoj  zivot  svrsise.  M.  Divkovic,  bes.  133. 
Stari  zivjaliu  casnije  neg  se  sad  zivi.  M.  Orbin 
49.  Na  posjede  gdi  hoditi  djevojcici  casno  nije. 
B.  Palmotic,  clirist.  23.  Bojuijem  Ugrom  nije 
casno  u  raskosah  dni  trajati.  I.  Kanavelie.  iv.  8. 
Boje  je  casno  umrijeti  nego  li  zlo  zivjeti.  Poslnv. 
dan.  7.  Volim  s  tobom  casno  poginuti  neg'  jubiti 
na  sramotu  Turke.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  505.  Ko^lioce 
casno  ne  moie  lasno.  Nar.  posl.  vuk.  158.  Casno 
sjeli  a  posteno  ustali!  Vuk,  kovc.  124.  —  c)  u 
opce  kako  cast  iste,  kako  se  s  cascu  slaze:  Go- 
voreie  razumno  i  cbsno  u  vsiht  dilihB  kra]ev- 
stvu  mi.  Mon.  serb.  231.  Polace  krasno  i  mnogo 
slavno,  casno  naciniti.  285.  Crikva  castno  szidana 
jest.  Men.  croat.  152.  Svatovi  cuva  se  (neojesla) 
i  casno  vzima  se.  Narucn.  61';.  Imaju  se  ta  odri- 
Senja  castno  ciniti  i  soleno.  S.  Budinic,  ispr.  49. 
Zenu  blagodarno  i  casno  braniti.  J.  Matovic  315. 
Ja  sam  zito  lijepo  oprala,  da  sameje  liemu  u 
mlin  dala;  a  kada  mi  on  povrati  brasuo,  odniab 
poznali  da  ni  sa  svim  casno,  jer  je  moje  zito  pro- 
minio,  za  neprano  svoje  izminio.  M.  A.  Rejkovic, 
sat;  68. 

CASTEN ,  adj.  vidi  castan.  U  sroci  dobrojzi 
dika  su  castena  (pjesine)  a  u  zloj  nezgodnoj  raz- 
govor  izvrsan.  D.  Raiiina  viiIj.  —  adv.  Casteuo: 
Vi  nemu  recite  casteno.  D.  Kanina  ISlli.  —  na- 
lazi  se  i  kao  piort.  praet.  pass,  od  castiti  grije- 
skom  mjesto  Cascen:  A  ti,  u  koj  Ijepota  i  blago 
od  svita  i  mudros  zivota  svaka  se  pocita,  sto 
ima  bit  znat  zelec,  da  tac  nis'  castena.  D.  Ra- 
liina  721'.  Ali  je  i  pasa  opet  bio  livajen,  casten  i 
darovan.  I.  GunduUc  455.  Nad  liim  nije  gospo- 
dara  neg  samoga  boga  velikoga,  od  koga  je  svrhu 


na.")   narodon   da  jo   caston  i  virno    posveion.  T. 
Babi6  48. 

CaSTI,  catom,  vidi  kod  fiisti  (catem). 

6A.STI0NIK,  in.  vidi  castitej.  u  jednoga  pisca 
proUoga  vijeka.  Zaludu  vapijahu  Bala  isprazna 
Castionici.  N.  Marci  37. 

CASTIT,  adj.  vidi  castan.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Marija  ime  castito  jest  tvoje,  divo, 
vla.stito.  A.  Kaiiizlic,  utoc.  854.  pogrjeSka  ce  biti 
mjesto  costit  M  jednoga  pisca  xvii  vijeka ,  na- 
stampano  u  nuse  vrijeme.  Podi  u  case  svijem  ca- 
stito. 1.  Kanavelie,  iv.  45. 

CASTITE^,  m.  cultor,  koji  koga  casti  (t.  j. 
postiije).  isporedi  casnik.  od  xiii  vijeka,  izmedu 
rjecntka  u  Bclinu  (adorans  37a'.  honorans  3701'), 
u  lijelostijencevu  (honorans,  laudans,  i  conviva- 
tor)  i  u  Htulicevu  (observator,  cultor).  akcenat 
se  ne  mijcna,  samo  su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna 
sloga  duga:  cistiteja.  CtstiteJB  svetjnhi.  crLktvij. 
Donientijan^.  334.  Ctstite}u  crbkovBnomu.  334. 
Procih  kreposti  ca.stite].  .S.  Kozicic ,  zit.  85.  Ne 
(matere  bozje)  obetni  castiteji.  M.  Alberti  vi.  Ako 
tko  castitej  bozji  jest.  I.  Bandulavic  65.  loan. 
9,  31.  Castite}  i  ucenik  s.  Saverija.  B.  Kasic,  fran. 
129.  Najplemcnitiji  clovik  na  svitu  jest  oni,  ki 
najvirnije  sluzi  bogu  i  koji  se  spovida  najvisi 
liegov  castite].  I.  P.  Marki  46.  Da  castite]  bozim 
da  se.  I.  Drazic  19.  David  liuli  castite]e  lazivijeh 
bogova.  I.  Dordic,  salt.  329.  Bog  bijase  obec'o 
Davidu  svomu  virnomu  castite]u.  A.  d.  Bella,  razg. 
98.  Ne  nade  toliko  castite]a  svojili  nauka.  78.  Da 
bi  uzhranili  castitejo  prave  vjere.  J.  Matovic  308. 
Pokara  castitR]e  nacina  Mojsesova.  356.  Bozji 
pravi  castiteju!  D.  Mattei  277.  Priblazena  gospa 
gleda  i  vlada^svaki  cas  Juveno  svoje  castiteje. 
Misli  kr.  55.  Castiteji  liegovi  (pricesca).  I.  J.  P. 
Lucie,  nar.  16. 

CASTITE^jAN  ,  castlte]na ,  adj.  honorandus. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  i  nacineno. 

C.AlSTITE;^ICA, /.  cultrix.  u  jednoga  pisca  svii 
vijeka  i  u  rjecnicima  Bclinu  (adorans  37a-)  i  gtu- 
licevu  (cultrix).  akcenat  se  ne  mijena,  samo  su  u 
gen.  pil.  i  oba  zadna  sloga  duga :  castitejica ,  a 
samo  zadiii  u  gen.  i  instr.  sing. :  castite]ice ,  ca- 
stitejicoin.  Tolike  negova  (Isusova)  imena  casti- 
tejice.  B.  Kasic,  ign.  108.  Umri  castitejica  i  po- 
mocuica  sv.  Ignacija.  68. 

CASTITI,  castim,  impf.  bonoraro,  oelebrare, 
convivio  excipere.  Od  xvi  vijeka,  izmcdu  rjecnika 
u  Mikajimc  (honorare,  houestare,  decorare,  colore, 
venerari,  observare,  revoreri,  in  lionore  habere), 
M  Belinu  (adorare  37^.  honore  afficere  370*.  ve- 
nerari 274».  758a.  vereri  626a'.  colore  374a.  oele- 
brare 183a.  munerare  582''),  u  Bjclostijencevu  (ho- 
norare ,  honore  afficere  ,  magnificare ,  laudare, 
con\'ivio  excipere),  u  ■Jambresicevu  (laudare,  hono- 
rare), u  Voltigijinu  (onorare,  trattare,  verelu-en), 
'it  Stulicevu  (venerari,  honorare,  honorem  tribuere, 
honore  afficere) ,  u  Vukovu  (honorare ,  convivio 
excipere).  —  Akcenat  se  mijena  u  1  i  2  p>l.  praes. : 
castimo,  castite ;  u  2  i  3  sing.  aor. :  casti,  i  part, 
praet.  pass.:  casoen;  na  prvoin  slogu  bez  pro- 
mjcne,  samo  je  i  drugi  slog  dug  kao  u  1  .sing, 
praes.  tako  i  u  ostalima  osim  pomcnnta  doa,  u 
cijclom  imperf. :  cascfih ,  i  u  part,  praet.  act.  i : 
castilv,  castivsi.  —  Postanem  od  cast. 

I.  prelazno: 

1.  drzati  koga  Hi  sto  u  casti,  ciniti  mu  Hi  po- 
kazivati  cast,  poHovati  ga:  a)  castiti  moze  iejade 
boga  i  bog  cejade,  mladi  starijega  i  stariji  mla- 
dega,  castiti  moze  tko  i  stvar  tjelesnu  Hi  umnu. 
mjesto  ccladeta  moze  castiti  i  sto  driigo  kad  se 


CASTITI 


911 


CASTITI 


kaSe  mjesto  ce{adeta:  Tko  ne  casti  sina,  ne  casti 
otca.  N.  Eanina  226''.  ioan.  5,  23.  Imamo  castiti 
(boga)  i  hvaliti.  Katek.  1561.  14.  Ku  (buzicti)  vsa 
Asija  casti.  Anton  Dalm.,  act.  19,  27.  Buduci 
proslavjeii  oiii,  kojega  otao  nebeski  botje  pro- 
slaviti  i  ca.stiti.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  25i3.  Ustima 
svojijemi  caste  i  slave  imo  bozje.  33.  0  bozice 
mnoge  vlasti,  da  pogine  ne  da(j)  narod,  ki  te 
slavi  i  casti.  I.  Gundulic  93.  Hvale  vas  mu  puk 
zacina ,  star  i  mlad  ga  castit'  hrli ,  i  kra)  slavni 
slavna  sina  rado  jirima,  niiio  grli.  422.  Mi  cari 
.  .  .  castimo  ne  junake,  neg  hotime  od  saraja.  293. 
Dan  cestit,  koga  spomena  bide  cascena  milo  ii 
vike.  60.  Ci'ikva  ukup  na  danaJiii  casti  ih  (svcce) 
dan.  F.  Glavinic,  cvit  138.  Tebe  otca  zgar  vjefi- 
noga  po  svoj  zemji  svud  castimo.  J.  R.  Gucetii, 
mol.  10.  Pogan,  koji  casti  kipove.  Mikala  137^. 
Sred  kra|evstva  nebeskoga,  u  kom  castim  nioje 
}ubjene.  D.  Palmotic,  Christ.  170.  Blazen  plod, 
koji  tvoju  casti  utrobu.  255.  Ko  da  ne  zna  vedre 
slave  tvoga  iinena  glasovita,  koga  caste  sve  dr- 
Jave  i^  spoznaju  do  kraj  svita?  J.  Palmotic,  dubr. 
435.  Casti  ga  i  slavi  u  grisnoj  opacini.  P.  Vi- 
tezovic,  odi}.  44.  Koji  veselo  casti  sveti  kriJ. 
I.  Akvilini  264.  Koji  ne  caste ,  da  11  oskvniuju 
sakramente.  I.  P.  Marki  55.  Malo  dobru  sestru 
casti.  I.  V.  Bunii ,  mand.  7.  Da  ga  u  mnogoj 
hvalis  slavi,  lijepo  castis,  }ubis  milo.  A.  Vitajic, 
ostan  32.  Svete  ostatko  i  tjelesa  po  gradovih  ke 
castimo.  J.  Kavaiiiu  295.  Pozdorstvn  ne  castimo. 
31.  It  CO  castit  boga.  I.  Dordic,  mand.  19.  Molim 
vaS  i  zaklinam,  zadovo}ite  bogu.  Lubiiii  vas,  ca- 
stim vas,  za  to  prikricujem:  platito  bogu.  A.  d. 
Bella,  razg.  83.  Stovati  i  castiti  boga.  H.  Bonacic 
64.  Tebe  sva  zemja  casti.  J.  Banovac,  blagos.  347. 
Sinko,  casti  tvoga  rodite}a.  Besjede  kr.  112.  Kako 
smo  drzani  stovati  i  castiti  bogaV  I.  A.  Neuadid, 
nauk  110.  Da  bi  puk  castio  sakramente.  J.  Ma- 
tovic  ^140.  Snizeno  potrebuje  castiti  zakon  bozji. 
321.  Castimo  priblazenu  divicu.  Grgur  iz  Varesa, 
31.  Da  bi  ona  liegovo  prisveto  srce  |ubila  i  ca- 
stila.  D.  Mattel  31.  Cctvrta  zapovijud:  casti  oca 
i  mater.  T.  Ivanovic  57.  Ako  boga  ne  jubimo, 
niti  boga  kako  se  pristoji  niozomo  castiti ,  niti 
mu  se  klanati,  ni  ime  liegovo  postovati.  I.  Ve- 
likanovic,  ujjuc.  1,  406.  Bog  jos  na  svijetu  svetce 
casti.  N.  Marci  93.  Da  si  zadovo)an  s  6udi  sina, 
koji  ne  6e  pristati  tebe  castiti.  D.  E.  Bogdauic 
viu.  Covjek  mjesto  casti,  a  ne  mjesto  covjeka. 
Poslov.  dan.  13.  Nije  scijenila  ni  castila  svoju  go- 
spodu.  A.  Kalio  393.  Mi  bvalimo  mi  castimo 
ku6ue  domacine.  Nar.  pjes.  istr.  8,  14.  Castimo 
svaciju  slobodu.  M.  Pavlinovic,  razg.  106.  —  u 
instr.  mose  hiti  isrecena  atvar  tjelesna  kao  ziuik 
kojim  sc  pokasuje  cast,  Hi  kakoa  radi'ia  koja  se 
ciiii  da  bi  sc  pokasala  cast.  Da  casti  tamjanom 
kip  Apolov.  B.  Kasid,  per.  2.  S  dubom  svetijom 
cacka  i  sina^  blagosovom  svi  castimo.  I.  Dordic, 
mand.  189.  Castite  boga  vasirn  zaduzbinam.  A.  d. 
Bella,  razg.  30.  Sakramenti  jesu  poglavito  za- 
konodvorbe ,  kojim  krstjanski  zakon  casti  boga. 
Turl.  blago  2,  200.  —  iiz  objckat  nalasi  se  u  akiis. 
s  prijedl.  za  izrcceno  sta  sc  o  I'lemii  misli  da  je 
te  se  castcci  ga  priznajc  da  je  to :  Mnoz  kra}ev- 
stva  .  .  .  drzi  i  casti  za  proroka  i  za  sveca  Mu- 
hameta.  I.  Gundulic  477.  —  b)  castiti  iiioie  koga 
stvar  tjelesna  i  umna,  kad  je  ne  radi  tlco  u  casti 
Hi  kad  se  nom  cini  kome  cast,  kad  mu  je  ona 
na  cast :  Zlato  bogati ,  dragi  kami  veseli ,  biser 
krasoti ,  plemenita  svita  casti.  F.  Glavinic ,  cvit 
115.  Da  je  dan  noc,  moz'  rijet  pi'ije,  ■  .  ■  plam 
da  ledi,  led  da  grije,  .  .  .  psos  da  casti,  hvala 
ogrda.  J.  Kavanin  30.  Prava  zakletva  boga  casti. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  110. 


2.  kao  svetkovati  Hi  slaviti,  i  to  dan  u  koji 
treba  pokazati  cast  bogu  Hi  svecu,  i  drugi  znatan 
dan,  kao  dan  u  koji  se  tko  rodio:  Svetkovati  i 
castiti  blag  dan.  JMirakul.  112.  Imaju  doci  u  crkvu, 
gdi  se  taj  svetkovina  ima  ciniti,  i  tuj  bogojubno 
imaju  taj  sveti  dan  castiti.  A.  Gucetic ,  roz.  jez. 
25.  Kad  blag  dan  svak  casti  u  ovoj  Dubravi.  I. 
Gundulic  149.  Dan  jjorojenja  dastiti  lie  (bogoro- 
dice).  F.  Glavinid ,  cvit  303.  Svetke  ne  casti.  F. 
Glavinii ,  svitl.  7.  Svetkovati  blag  dan ,  castiti, 
slaviti,  celebrare  vel  agere  diem  festum,  colore 
diem  festum.  Mika|a  G74''.  Dan  cestiti  castit  ide. 
D.  Palmotid,  christ.  1.30.  Neka  harnom  uspome- 
nom  budemo  Castiti  ove  dneve.  A.  d.  Bella,  razg. 
238.  Svoj  rodui  dan  castiti.  I.  Kanavelic,  iv.  187. 
Castiti  dan  porodeiia.  A.  d.  Bella  346*.  —  po  lat. 
celebrare,  koje  je  i  za  sveikooinu  i  za  gozbu,  na- 
lazi  se  i  ,gozbu  castiti',  kao  biti  na  tioj ,  gostiti 
se,  u  doa  pisca  svii  i  xviii  vijeka  i  od  prvoga 
u  Belinii  rjecniku  (127*).  Gozbo  casted  druzba 
mila  i  pastiri  stada  pase  .  .  .  popijevahu  u  sve 
glase.  I.  Gundulic  287.  Kusaj  srcem  mir  naredan, 
gozbe  casti,  tance  izvodi.  I.  Dordic,  salt.  215. 

3.  kao  darivati  koga ,  davati  mu  Hi  slati  sto 
kao  casti  radi,  kao  pokazujuci  mu  cast  (isporedi 
cast  2'od  3,  b.):  Po  razlicih  porucili  sajudi,  ne  samo 
liu  da  i  posle  castedi.  P.  Zoranid  1^.  —  is  instr., 
u  kom  stoji  sto  se  daje  Hi  saje  tako  casti  radi: 
Dug  red  mladih  pak  djetica  s  razlicijem  se  dari 
kazo,  kraja  i  slavna  kra]ovica  Otmanovic  kim 
castijasQ.  I.  Gundulid  425.  Da  pocasti  tko  god 
tebo  narandinam  ozetijem,  taki  dar  bi  li  primio? 
Doslek  cvijetom  najbojijem  napio  si  svijetu,  liu- 
dobi  i  tvojoj  puti,  a  bogu  si  otjestino,  paeek  od 
dna  gnusni  mutez  ostavio.  Lijopa  dara,  kojijem 
ga  dastis!  B.  Cuceri  118. 

4.  kao  gostiti  (isporedi  cast  pod  4),  kao  gozbom 
pokazivati  koine  cast,  od  xvii  vijeka:  Darova  ih 
i  milova,  gleda,  scijeni,  casti  i  gosti.  I.  Gundulic 
463.  U  isto  doba,  kad  uzdasti  prijateje  svoje  i 
cejad  tilesno  u  kudi,  castiee  u  dusi  i  u  srcu  svomu 
kra)a  nebeskoga  duhovno.  F.  Lastric ,  ned.  36. 
Na  liegov  dan  cine  lemozinu  ubogim  i  caste  svoje 
prijateje.  F.  Eadman  4.  Obiliio  tko  god  casti,  ])o- 
srnuco.  V.  Doseu  151.  11'  ga  dastis,  il'  na  posao 
tiras,  jednako  ti  za  to  zafa|uje.  A.  T.  Blagojevic, 
pjos.  34.  Kad  tko  cesto  prijateje  casti.  M.  A.  Ee}- 
kovic,  sat.  177.  Casti  i(h)  dvauajest  dana  na  svojoj 
trpezi.  A.  Kadic,  korab.  316.  Vi  mene  dastite,  a 
ja  vas  dinim  plakati.  D.  Obradovic,  ziv.  46.  Lepo 
i  je  majka  dodekala,  castila  i  do  petiiaest  dana. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  575.  Zivo  mi  je  dedo  pod  po- 
jasom;  ill  bude  musko  ili  zensko,  tebe  va}a  ca- 
stiti gospodu ,  a  meneka  darom  darivati.  2,  639. 
Casti  svate  tri  bijela  dana.  3,  517.  Kuma  nudena 
kao  i  cascena.  Nar.  posl.  vuk.  163.  Svaki  de  do- 
madiii  primiti  rado  na  konak  svakoga  putnika, 
ugostice  ga  kao  najbn]eg  svoga  i)rijate}a  i  po- 
znanika,  n.  p.  ako  se  dogodi    da  domacin   nema 

<\i  kudi  rakije  ili  drugo  sto,  a  on  otide  svomo 
susjedu,  ili  dak  u  drugo  selo,  te  uzme  u  zajam, 
i  casti  gosta.  Vuk,  ziv.  262.  w  instr.  maze  «e  reci 
Sta  se postavfa  onome  koga  tako  caste:  Cim  demo 
mi  nase  goste  castiti?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  317.  Za 
to  svagda  zovu  gazde  na  mobu,  jer  siromasi  ne- 
maju  dim  da  caste.  Vuk,  ziv.  51.  grijeskom  instr. 
s  prijedl.  s  mjesto  samoga  instr.:  Lov  lovjaso  i 
s  liinie  ga  dasdaso.  A.  Kadid,  kor.  26. 

II.  sa  se:  1.  rejleksiv.:  a)  znaccue  koje  je  na- 
prijcd  pod  1  :  Tko  druzijeh  sramoti ,  sebe  ne 
casti.  Poslov.  dan.  128.  —  b)  znacene  koje  na- 
prijed  pod  4,  kao  biti  na  casti  (u  nezinu  zna- 
cethi  pod  4),  uzivati  je :  Pocivaj,  jidi,  pij  i  dasti 
se.  J.  Filipovic ,  prip.  1,  264.   Da  se  mi   fiastimo 


OASTIV 


912 


CA§A 


na  .  .  .  trpezi  Isuki-stovoj.  F.  Lastrio ,  test.  304. 
Koliko  da  se  na  piru  f'asiaso.  F.  Lastrii,  svot. 
180.  Koji  iielis  docekati  ovoga  kra)a  i  s  I'limo  so 
castiti,  inias  tast  piijiraviti.  F.  Lastrii,  iied.  Si. 
Dva  prijateja  i  kuma  sido('-i  za  trpezom  i  fiasteci 
se.  174.  Uzovuici  caste  se  na  I'loj  (na  veceri)  iiastju 
velikom.  2G3.  Koji  so  svaki  dan  slavno  oas^asc. 
E.  Pavic,  ogled.  579.  Kad  pripravi  onu  obilnu 
voCeru,  sazva  svu  gospodu,  iie  tuliko  da  se  caste 
koliko  da  vide  liegovo  opacino.  .T.  Bauovac,  pred. 
20.  Stojoci  oni  vosolo,  pivaju6i  i  casteci  so.  D. 
Eapii!'  132.  Sad  se  casti  kako  f  drago.  V.  Do- 
son  168.  Pak  cu  ja  onda  jiroz  brigo  castiti  so 
s  toboni.  M.  A.  Kejkovic!',  sabr.  21.  Siuovi  i  6eri 
iegove  fastedi  so  u  dvoru  brata  starijega.  A. 
Kaci6,  korab.  57^  Castiiemo  so  i  vesoliti.  Nar. 
prip.  ■vuk.  110.  Citav  so  dan  caste,  igraju  i  pje- 
vaju.  Vuk,  ziv.  30.  —  2.  pasivno:  a)  znaiem  kojeje 
naprijed  2>od  I,  1:  Ovako  se  dogodiva  Jubovnikoui 
da  je  strasiva  lijepos,  ka  se  od  nili  casti.  I.  Gun- 
dulic  183.  Svuda  se  plemstvom  castih.  484.  Ni- 
hove  kosti  .  .  .  svetim  postenjeui  imaju  so  castiti. 
M.  Bijankovic  85.  Da  so  i  u  toin  stvorac  casti. 
J.  Kavanin  500.  Da  se  imaju  castiti  liihove  moci. 
J.  Matovic  XI.  Tot  se  lijepijem  nacinom  razgleda 
i  casti  blagi  spasite}.  D.  Mattei  xii.  Da  se  bog 
casti.  A.  Kalid  444.  —  b)  znaceue  koje  je  na- 
prijed pud  I,  2 :  Ma  se  casti  dan  subotiii  od  onoga 
vrjemena.  J.  Matovic  355.  —  c)  znaiene  kojc  je 
naprijed  pod  I,  4,  hez  subjekta :  §to  se  vise  priku- 
cuje  k  poslu,  to  so  vise  casti  i  veseli.  Vuk,  iiy.  18. 

GASriV,  adj.  vidi  castan.  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjectiika  u  Belinu  (lionorabilis  370'')  i  Stii- 
licevii  (bonorificus).  —  a)  komu  Hi  cemu  2)ripada 
cast  svctine  radi  (isporedi  castan  pod  a,  a.  i  pod 
h,  a.  i  X)od  c ,  a.) :  Svota  bogorodice ,  .  .  .  sude 
castivi  !  I.  A.  Nenadic ,  nauk  248.  Porad  casti- 
voga  uskrsnutja  gospodina  nasega.  Turl.  blago 
2,  103.  Da  su  sveto  i  mnogo  castive  one  stvari. 
J.  Matovic  126.  ^Mudroga  i  castivoga  kardenala. 
D.  Mattei  189.  Castivoj  redovnici  Margariti.  30. 
—  b)  cemu  pripada  cast  druge  dohre  osobine 
radi.  samo  o  starosti:  Starost  castiva  jest.  J. 
Matovic  295. 

CASTOJ^UBAC,  castojupoa,  m.  homo  ambitio- 
sus.  u  jediioga  pisca  xvi  vijeka  i  u  Stuliccvu  rjec- 
niku.  Kako  niki  castojubci  ispituju  sto  se  od  liih 
govori.  Postila  1562.  207^. 

CASTOlf/UBAN,  castojubna,  adj.  ambitiosus. 
XVI  vijeka ,  izmedit  rjecnika  samo  u  Stidicevu. 
Zona  castojubna.  D.  Zlatai-ic  36k.  ;^ubav  nije 
castojubna.   S.  Budiuic,  sum.  41i>. 

CASTOl^UBIV,  adj.  ambitiosus.  samo  u  Stuli- 
ccvu   rjecniku.    isporedi   castojubau. 

CASTOJ^UB^E,  «.  ambitio.  samo  u  Stulicevw 
rjecniku  (,casto|ubjo'). 

CASTOJ^UBOVNICA, /.  mulier  ambitiosa.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana.  ^ 

CAST0:^lJB6vNiK ,  m.  vidi  castojubac.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepjouzdana. 

CASTO^UPSTVO,  n.  ambitio.  pred  s  stoji  p 
mjesto  b.  u  jednoga  pisca,  xvi  vijeka ,  i  to  sa  b. 
Pobedi  Ugre  dvakrat  vojev  razmerenjem  i  casto- 
jubstvom.  S   Kozicic,  zit.  50. 

CASTOTRAZITE^i,  m.  qui  honores  quaerit. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouz- 
dana. 

OASTOTVORAN,  castitvGrna,  adj.  bonorificus. 
samo  ti  Stulicevu  rjecniku.  rijec  sasma  nepouz- 
dana. 

CASTOVAN,  castSvna,  adj.  vidi  caatan.   samo 


u  jednoga  pisca  proUoga  vijeka.  kao  £astan  pod 
b,  a.  isporedi  6astit.  Svota  bogorodice,  .  .  .  sudo 
Castovni!  J.  Banovac,  blagos.  352. 

CASTOVICI,  1)1.  2'^-  ^^'o  "  Bosni  u  okrugu 
bikackom.  Statist.  48. 

CASTO^E^jAN,  6asto?.o)na,  adj.  honoris  cu- 
pidus.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  rijeS  sasma  ne- 
2>ouzdana. 

CASTOZIC^E,  «.  lionoris  cupido.  samo  u  Stu- 
licevu rjecniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 

CaSTVO,  «.  vidi  6ast.  u  jednoga  pisca  2^^o- 
sloga  vijeka  u  sliku.  Nek  bude  u  vo6om  castvu. 
J.  Kavaiiin  94. 

CA§A ,  /.  poculum.  Od  xni  vijeka  (vidi  Jirvi 
primjer),  u  rjecnicima  svijem:  u  Vrancicevu:  ca- 
lix,  crater;  u  Mikajinu:  scyphus,  cyathus,  calix, 
simpulum,  poculum,  crater,  eratera,  patera;  u 
Belinu:  calix  (1591'),  crater  (724*),  cyathus  (141"), 
scyphus  (228»);  u  Bjelostijencevu:  calix;  u  Jam- 
bresicevu:  poculum;  u  Voltigijinu:  glas,  scbiissel; 
u  Stulicevu :  scyphus ,  cyathus ,  poculum ;  ti  Vu- 
kovu:  calix,  poculum;  u  Danicicevu:  poculum. 
—  Akcenat  sc  mijcna  u  gen.  pi. :  casa ,  a  samo 
je  i  zud'iii  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  case, 
caSom.  . —  Post  ana  j  OS  tamna:  maze  biti  od  kor. 
kas,  sjeii,  lularati ,  savijati,  obavijati.  isporedi 
cahura,  caska.  —  a)  u  pravom  smislu.  moze  biii 
zlatna,  srcbrna,  drrena,  staklena,  s  rucicom  i  bez 
■lie,  okrugla,  uglasta.  Casami  cartskj'imi.  ukraseni 
kamyky  mnogoobraznimi.  Stefan  kr.  29.  Vt  pettkt 
vina  urocna  casa  da  dastb  se  vamL.  Sava,  tip.  stud, 
glasn.  40,  151.  Dvanajeste  casa  s  rucicami  pozla- 
?ene,  potezaju  15  litara,  4  unce,  3  aksage.  Mon. 
Serb.  372.  Dva  na  desete  casa  okruglijeht,  srtbrt- 
nijeh,  od  kojeht  su  10  pozlacenijeht  a  2  bijele, 
potezaju  34  litre,  7  unaca,  4  aksage.  372.  Sest& 
casa  z  drtzci.  394.  U  sudoveht  zlatehi. :  5  cast, 
togle  6  litrt,  11  unact,  2  aksaga.  407.  50  cast 
pisanehi.  i  pozlacene,  sve  potezu  53  litre,  6  uuact. 
408.  Casa  jedna  drevena  crvena  s  malo  srebra. 
498.  Od  case  da  pijo.  Korizm.  82''.  Uzam  casu 
hvalu  uzda.  N.  Kauiiia  97.  mar.  14,  23.  Ostav- 
]am  Margariti  pehar  i  casu.  Mon.  croat.  326.  Casu 
hladne  vode.  Anton  Dalm.,  mat.  10,42.  Cm'  v  ba- 
scine  nase  da  su  pune  case.  P.  Zoranic  59''.  Takoje 
i  casu  vazamse  pokle  vecera.  Bernardin  49.  Inc. 
22,  20.  Ako  tko  u  ime  moja  komu  da  casu  vode 
studene.  M.  Divkovi6,  bos.  272,  Koliko  godir  krat 
casu  budete  piti  ovu.  I.  Bandulavic  161.  Casa  na- 
pisana,  patera  filicata.  Mikaja  42".  Jednu  casu 
vode  studene.  M.  Radnic  379.  Tako  se  napisuje 
vira  kakono  jedna  zena  s  casom  u  ruci,  a  mi- 
losca  s  inuozimi  ditici  okolo.  I.  T.  Mrnavic,  ist. 
82.  U  ovoj  casi  neprocina  krv  ma  sveta  doisto  je. 
J.  Kavanin  476.  Casa  laisuicka,  calix.  Bella  159''. 
Casa  s  rucicom.  724''.  Casu  i  pliticu,  t.  j.  kalez  i 
patenu.  A.  Kadcic,  bogosl.  38.  Ajde  da  se  napi- 
jemo  ...  I  tako  svi  casu  iza  case  spus6aju.  F. 
Lastric,  nod.  332.  Uze  grozdje,  izcidi  ga  u  casu, 
i  dade  ju  gospodaru  svomu.  E.  Pavic,  ogled.  83. 
Ode  II  krcmu,  gdi  .  .  .  uzamsi  casu  tako  mu  ruka 
uzdrhta  da  mu  izpade.  A.  Kanizlic,  fran.  81.  Nosio 
je  casu  ili  ti  kalez  od  zlata.  A.  Kanizlic,  kam.  68. 
Misleci  samo  kako  6e  kupe  i  case  izpraziiivati. 
D.  Rapic  263.  Od  kruha  onoga  blaguj,  i  od  case 
pij.  J.  Bauovac,  razg.  209.  Tare  case,  baca  zdile. 
V.  Dosen  172.  Za  lieg  casu  dok  iztrese.  172.  Bi- 
skup  .  .  .  podaje  kalez  ili  ti  casu  s  vinom.  J.  Ma- 
tovic 297.  Posluzjti  cesara  casom  vode.  M,  A,  Re}- 
kovic,  sat.  120.  Cini  mu  glavu  odsici  i  postavit  je 
na  visala,  s  koje  kada  meso  opade,  uze  gornu 
Jupinu  i  nacini  od  no  casu.  A.  Kacic,  razgov.  74. 
Mnogi    drzG    da  je   Isukrst   na   poslidioj    veceri 


CASCICA 


913 


CARINA 


posvetio  krv  svoju  u  ca§i  od  dragog  kameua   M. 
Dobretii  395.   Nakon  nialo  tako  prisusi   (potok) 
da  ne  ima  ni  za  lijeka  jednu   casu  vode.   B.  Cu- 
oeri   131.   Kako   casa   za   casom,   tak'   za   casani 
istina.   Poslov.  dan.  44.   Prazna   casa  molitve  ne 
ima.  100.  Brzo  se  stece,  u  dobre  case,  pod  pune 
case.   Nar.  pjes.  vuk.  1,  30.   Fade   listak  narance 
usred   case   junacke.    1,  84.    Da  je   casa   decina. 
1,  88.  Va}a  mu  dati   pun   kondir  vina,  viuo  mu 
dati,  case  ne  dati.  1,  38.5.   Prva  sreca  puna  casa 
cveda,  druga  sre<!-a  puna  casa  vina,   treca   sreca 
puna   casa  jeda.  1,  442.    Biserna  brada,   srebrna 
casa.  1,  70.   Te   donese    onu   casu   zlatnii.  2,  184. 
Za   te   nisu   case   pozlacene.  2,  143.    Da  junaku 
dade   casu   vina.   2 ,  98.    Pod   satorom    scde   piti 
vino.  Joste  Marko  case  ne  popio,  al'  dopade  ro- 
bina  devojka    2,  378.  Oni  nemu  rujno  vino  sluze, 
prije   liega   svaku   casu   piju.   2,  lOG.  Vino   sluzi 
sluga  Bozidare,   svaku  casu  prije  cara  pije,  casu 
pije,  caru  je  nazdravfa.  2,  203.  Kome  c'  ovu  casu 
nazdraviti?  2.  310    Kad  joj  stauem  casu  nazdrav- 
|ati.  1,  394.   Stara  mu  majka  casu  napija.  1.  489. 
Vino  sluzi  vjeran   sluga  Lazo,   pa  sve  caru  casu 
presluzuje.  2,  180.    Prvom    su    se   casom  obredili. 
3,  150.  Casa  ide  od  i-uke  do  ruke.  4,  106.  I  popiti 
po  casu  rakije.  4,  146.    Lasno  je  pokraj    casa  ju- 
nakom  biti.  Nar.  posl.  vuk.  167.  U  koga  jo  casa 
u  toga  i  molitva.  332.   Kad  koji  casu  pije,  onda 
imaju  osobiti  pripjevi.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  83    Mla- 
dozeiii   uz   casu.  58.   Kad  su  se  gospoda  razliko- 
vala    od    svoga    prostoga    naroda,    s   kojim   su   u 
jednu   erkvu  isla  i  iz  jedne  se  case  price.srivala. 
Vuk,  kovc.  5.  Staklena  casa.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  is. 
Stole vata  casa.  Vuk,  rjec.  717i>,  tako  se  sore  casa 
koja   ima  nozicu  Hi  stupu.   Djeveri  nose  bokaric 
vina  nakicen  vijencem ,   i   to   se   zove   molitva  i 
nevjestina  casa.  Vuk,  nar.  pjes.  1,  39.   Molitvena 
casa.   villi  kod  molitveni.  —  b)  u  case  koja  ima 
nozicu  Hi  stopu,  kao  sto  je  stolovata,  kad  sc  hoce 
da  razlikiiju  dijelovi,  naziva  se  casa  saino  onaj 
dio  u  koji  se  toci  pice:    Stolac   od   kaleza   moze 
biti  od  tuca,  ali  casa  ne  moze.  A.  Bacic  357.  — 
c)  prema  prcdncm  znacenti  naziva  jedan  pisac 
XVI  vijeka  (•asom  i  sto  je   u  gnijczda  okruglo  i 
sup]e :   O  kraju    zad    i    prid   pticice    pojaliu ,    svi- 
jajuc  case   gnizd,   u  kih  se  plojahu.   M.  Marulic 
78.  —  d)  casa   u   cvijeta ,   calix.   J.   Pancic ,  bot. 
57.  —  e)  II  p)renesenom  smislti   zlo   namijeneno 
home   da   podnesc:   Ne   skrbbi   zre    mojego    raz- 
lucenija;    casa   bo   sy   ^^.sl';ult   obsta  jestt.   Sava 
10.  Casu,  juze  gospodinu   svojemu   pocrtpoi5e,  tu 
sami   po   male   ispise.   l^etop.  saf.  61.   Dili  se  od 
meue  ova  casa.   Korizm.  29.    Mozeto  li  piti  casu 
koju  ja  imam  pitiV    N.  Kanina  oH^.   mat.  20.  22. 
I  zuka  casa  je  taj  piti.  H.  Lucie  245.  Koja  casa 
videii    one    da    ili  minuti   ne   moze.    B.   Gradic, 
djev.  94.   Jeda  moze  biti  da  me  ova  casa  mine? 
A.  Gucetic,  roz.  jez.  175.  Da  bi  mimosla  od  liega 
ova  casa  bolizniva.   L.  Terzic  107.   Oce  moj  ne- 
beski !  .  .  .  odnimi   od   mene   casu   tu.    F.  Lastric, 
test.  107.  O  andele  bozij !  odnesi  tu  casu  odtleu. 
J.  Banovac,  razg.  158.  S  Judom  cete  uvik  biti  i 
Judinu  casu  piti.  V.  Dosen  80.   Slade  bo  se  od- 
kupiti  nego  smrtnu  casu  piti.  71.  Tako  mi  umrle 
case !  Nar.  posl.  viik.  806.  Tako  mi  konca  umrloga 
i  case  koja  me  ceka.  Pravdonosa  1S52.  3.  Evo  se 
priblizila  pos}edna  ura  moje  case.  Nar.  prip.  vuk. 
143. 

CASCICA,  /.  dcm.  cast,  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka,  i  to  kao  mali  dar.  isporedi  cast 
pod  3,  6. :  IT  siromaskoj  kucarici  sred  ubostva 
najsniznijega  prima  on  cas  cascice  (,cjastcize')  i 
lubav  di-aga  srca  od  pastijera  priprostijeh.  B. 
Cuceri  222.  Daruje  mu  (djetetu)  otac  koji  pjeuez, 


a  paka  upita  boce  li  mu  ga  darovati  cijec  da 
vidi  Jubi  li  ga  svoje  dijete  i  hoce  li  onu  cascicu 
(,cjascizu') ,   koju  je  jur  posvojilo ,  odvratiti.  82. 

CASCE,  n.  vidi  cast.  «  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  i  u  Stulicevit  rjeciiiku  (,castje').  Da  ili  cita 
svakim  cascem  segaj  svita.  J.  Kavaiiin  218. 

CASCENE,  n.  veneratio,  convivium.  glasovi  sc 
mogti  sc  zamijeniti  glasovima  st,  tc  glasi  i  castene. 
mjesto  st  nalazi  se  dosta  cesto  i  grijeskom  st.  Do- 
lazi  od  XVI  vijeka,  izmedu  rjccnika  u  Mikalinii: 
,castenje',  observantia;  u  Belinu:  ,castenje',  ad- 
oratio  (,37"),  observantia  (531a),  veneratio  (758:>), 
jcastjenje',  honoris  aftectio  (3701'),  tractatio  (743a); 
M  Bjelostijeiicevu:  ,castenje',  honoris  affectio,  epu- 
lum,  convivium,  epulatio;  u  Voltigijinu:  ,castenje', 
verehrung,  gastmal;  u  StuUcevti:  .castjenje',  reve- 
rentia,  veneratio,  donum,  muuus;  u  Vukomi:  ca- 
sceiie.  -^  a)  postovane :  Otvrg  se  od  cascenija  idol- 
skago.  S.  Kozicic,  zit.  Sd^.  Od  ctovanja,  castenja 
i  sazivanja  svetih.  S.  Budinic,  sum.  SOb.  Ne  pri- 
trpi  dugo  snizenost  Ignacijeva  castenje,  koje  mu 
cinase  vlastelin.  B.  Kasic,  ign.  26.  Koje  je  pravo 
, castjenje'.  H.  Bonacic,  nauk  65.  Svetacko  castene. 
J.  Banovac ,  razg.  77.  Bogorodieino  castene.  77. 
Cvjetajuci  u  gospostvu  i  casceiiu  (,cjastchiegnu'). 
J.  Matovic  71.  Nije  protiva  ovouui  zakonu  ouo 
cascene  .  .  .  svetijeh  andela  i  dusa  blazenijeh.  330. 
Ovi  nastojali  bi  smesti  casceiie  puka.  A.  d.  Kosta, 
zak.  1,  62.  Eogostovaue  stajase  u  drzaiiu  i  casteiVu 
ogua.  D.  E.  Bogdanic  100.  —  b)  goscene.  samo  u 
rjecnicima  Belinu  (743^).  Bjelosiijencevti,  Volti- 
gijinu i  Vtikovu. 

CASICA,  /.  dein.  casa.  Akc.  se  ne  mijeha,  samo 
su  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  casica,  a 
samo  zadhi  u  gen.  i  instr.  sing. :  casice,  casicom. 
—  a)  u  X)ravom  sniislu:  mala  casa.  od  xv  vijeka, 
izmedu  rjccnika  u  Mika^nu,  Belinu  (141a.  leoa. 
I'lAi^-),  Stuliccvu,  Vukovu,  i  iJanicicevu.  6  casica. 
Spom.  .sr.  2,  125.  Jos  uli  nalita  da  je  casica,  vim. 
M.  Marulic  81.  I  casica  ova  od  smijeha  meni  je 
ures  vjekovati.  I.  Guudulie  177.  Popi  jednu  ca- 
sicu  vode  studene.  M.  Divkovic,  zlam.  ix.  Sto  se 
nahodi  na  hrastovu  drtvetu  kakono  casice.  Sta- 
rine  10,  94.  Placa  sve  do  jedne  casice  vode.  I.  P. 
Marki  59.  Po  jedna  casica  vina.  Z.  Orfelin  54. 
Kako  viuo,  kad  se  ima  kupovati,  prije  neg  se 
dode  na  pogodaj ,  od  liega  se  iste  ogled ,  i  na 
srcke  u  casici  i  dvas  i  tris  obide  se.  B.  Cuceri 
329.  Devojke  me  (smil)  lepo  nose,  .  .  .  daiiu  nose 
za  smijevcem,  a  u  vece  u  casicu,  u  casicu,  u  vo- 
dicu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  303.  I  casicu  rakije.  1,  179. 
Napojnicu  po  jednu  casicu.  2,  206.  Majka  Hri- 
stova  Hristu  ruke  umiva  i  casicom  pol'jeva.  Nar. 
pjes.  kras.  1,  101.  —  b)  vidi  casa  pod  d. :  Oko 
cveta  imaju  neku  caSicu,  calix.  G.  Lazic  95.  — 
c)  kao  casa  pod  c.,  ali  umaneno :  Izlio  je  na  nas 
ovu  casicu.  J.  Eajic,  pouc.  3,  711).  —  d)  okrugla 
kost  u  kojcnu,  gdje  se  sastavfaju  druge  doije  dage 
kosti,  jedna  ozgo  a  druga  ozdo,  patella.  Vuk,  rjec. 
820a.  J.  Pancic,  zool.  98.  K.  Crnogorac,  zool.  8. 
Nemaju  casice  u  ko}enu.  Nar.  prip.  vrc.  195.  — 
e)  u  pleca  na  kraju  plitka  jama,  u  kojoj  je  uglav- 
lena  druga  kost  u  ramenu :  Mnogi  judi  u  narodu 
nasemu  proricu  kojcsta  iz  pleca  od  pecena  brava: 
casica  ona  odozgo  kazu  da  je  kuca,  i  ako  nije 
vrlo  duboka,  kazu  da  je  puna  kuca.  Vuk,  ziy. 
237.  Ozgo  ona  casica  na  plecu.  M.  D.  Milicovic, 
ziv.  1,  26.  —  f)  u  2'uske,  ijdje  se  puska  potpra- 
suje,  te  se  prah  upali  kad  kresne.  vidi  canak, 
prasnik.  Vuk,  rjec.  820». 

CASINA,  /.   augm.    casa.   samo    a  rjecnicima 
Belinu  (141*)  i  Stulicevu. 

5a 


fiASlfe 


914 


Catitp,]^ 


CASINE,  «.  selo  u  Srhiji  u  BUvi  xiv  vijeka: 
Oa§inije.  ]^et,op.  1847.  4,  54.  Danific  S,  458. 

CaSkA, /.  concha,  couchyliiiiu,  skolka  ((uska 
i  iivotina  u  noj).  samo  u  rjecnicima  Mikii(inu 
(kaniouica  riba,  concliylium,  concha)  i  Stulicevii 
(ooncliyliuni)  i  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka. 
postane  vidi  kod  caSa.  Kuf  ico  .su  i  prstaci,  ,6aske' 
i  korko  plemenite.  J.  Kavauin  21. 

1.  cAS^jIV,  adj.  momontanous,  Sto  za  cos  trajc. 
isporedi  casan,  fiasovit,  fasui,  casiiiv.  xvii  i  xviii 
vijeka  u  dva  pisca.  Nemoj  jubiti  nopoftino  ovoga 
zivota  .Casjivoga'  i  mimoliodi'icga.  M.  KadiiiA  168. 
Da  od  casjivi  vala  i  od  smrti  vici'ie  oslobodimo 
so.  S.  Badric.  nai.  72. 

2.  cASlfilV,  adj.  verecundus,  ito  hiva  komu  na 
cast,  u  cem  se  pazi  na  ciju  cast,  isporedi  fiastiv, 
Sastan.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  No  osta- 
viti  ni  jedan  ilio  liozina  (hogorodiiina)  krajestva 
brez  bogofubni  dila  nasoga  razmisjaiia  ni  brez  ,ca- 
stjivoga'  razvesejena  nasega.  Grgur  iz  Varesa  97. 

CA§NI,  adj.  momontanous,  ,5io  za  cas  traje. 
isporedi  casan,  Casovit,  casniv.  ii  jednoga  jnsca 
XVII  vijeka.  Dobra  ,casna'  i  mimohodiia.  M.  Ead- 
iiic  259.  Pogrduj  ovo  casiio  veseje.  108.  O  ^ivote 
,ca§ni'  tugami  i  pecajeiiu  podlozni.  152. 

CASnIV,  adj.  vidi  caSiii.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  Lipota  tilcsna  jest  kratka,  ,casinva'  i  ra- 
suta.  M.  Eadnic  70.  .Tore  jest  kratka  i  ,casiiiva' 
nasa  pecao.  68.  Sadane  nije  temejito  nego  ,ca- 
siiivo'.  6. 

CASODEZA,  m.  ministrator  vini,  a  oyatlio.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  isporedi  casonosa.  Iza- 
doso  iz  tamnice  casodria  i  specalac  kra}a  Fa- 
rauna.  M.  Eadnid  160. 

CASONOHA,  m.  vidi  casodrza.  prosloga  vijeka. 
u  jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecnikii.  Na  mobo 
Nehemije  Zudjela  svoga  casonoso.  Ziv.  is.  18. 

CASOSLUZNIK,  m.  vidi  casodrza.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Od  dvaju  zatvornika  koji  bi- 
jahu  u  tamnici  Farannovoj  izado  ciasosluznik.  M. 
Kadnic  540. 

CAT,  sta,  m.  vidi  cast  (honor),  samo  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  i  to  u  dat.  sing,  sa  c  nepromi- 
jenenim  u  S  ^^red:  ctu,  moze  hiti  grijcskom  mjesto 
6ti  (vidi  kod  cast).  Veceru  i  jistvo  obilo  napravi, 
za  stolom  toj  Justvo  vise  sebo  stavi.  Nistar  ne 
ostavi  ca  se  ctu  pristoja,  da  ve6e  Jubavi  skazati 
nastoja;  toj  i  ovoj  poja,  ne  sebi  hoteci,  jer  se 
ne  dostoja,  da  druzih  nudeci.  M.  Marulic  28. 
CATA,  /.  vidi  kod  catra. 

CATAC,  caca,  m.  lector,  od  xiii  vijeka,  izmcSii 
rjeinika  u  Vukovu  i  Danicicevu  (3,  484).  Posta- 
nem  od  verba  koji  je  glasio  u  inf.  cisti,  praes. 
cttu,  te  je  a  medu  bit  umetnuto  mjesto  t,  koje 
se  isprva  piisalo.  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi.:  6a- 
tica.  —  a)  n  opce  tko  cita:  Budete  tvorci  slovu, 
a  ne  ttciju  cttci.  Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  176. 
danas  kad  se  o  kome  kaze  daje  catac,  obicno  se 
misli  da  dobro  zna  iituti:  Catac,  lector  espe- 
ditus.  Vuk,  rjcc.  820^.  —  b)  u  crkvi  covjek  reda 
manega  od  dakonskoga,  komu  je  posao  citati  u 
crkvi:  Osveti  popy  i  dijakony  i  podbdijakony  i 
ctttce.  Domentijan*  229.  Osve.staso  dijakoni  i 
CBtce.  Domentijaui'  133. 

CATAL,  m.  tur.  catal,  racve.  u  nasc  vrijeine 
u  jednoj  pjesmi  pi.  catali,  dvije  nwtke  nicdit  ko- 
jima  stoji  po  jedan  koii,  kad  ih  je  vise,  jedan  do 
drugoga,  da  su  mirniji.  A  bise  mu  vranac  u  ca- 
talim.  Nar.  pjcs.  juk.  026.  isporedi  catale. 

CATALAST,  adj.  bifurcus,  racvast.  u  nase  vri- 
jeine u  Srbiji.  S.  Agi6.  Od  catale. 


c;ATAlE,  tatdhi,  /.  pi.  furca,  racve.  u  naSe 
vrijeme  u  Srbiji.  S.  Agi6.  isporedi  catal,  s  kojim 
je  jednoga  2>ostana. 

CATALI,  adj.  tur.  catal,  dvostruh  isporedi 
catal,  od  cega  jc  i  nacineno  turskim  zavrietkom, 
te  se  ne  mijena  pio  padezima.  u  nase  vrijeme  u 
pjesmi.  Oni  vode  Markova  Sarina  u  fetiri  fiatali 
julara.  Nar.  pjes.  potr.  3,  190. 

CATALIJA ,  /.  kao  da  je  neko  mjesto  koje  se 
samo  po  imenu  spomine  prije  nasega  vremena. 
S.  Novakovic,  jiom.  151. 

CATANE,  n.  lectio,  isporedi  catati.  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjeinika  ii  Mikafinu,  Stulicevu  i 
Vukovu.  a)  u  pravom  smislu:  l)aje  svomii  iskr- 
I'leinu  knigo  od  svetoga  cataiia.  M.  Eadnit  402. 
za  catane  crkveno  gdje  gdje  po  narodu  istocnc 
crkve  govori  se  sa  starim  zavr.setkom  -nije  mjesto 
-lie:  Svii  noc  jo  bilo  catanije  u  crkvi.  Vuk,  rjec. 
820c.  —  I))  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  kao 
gatane:  Sva  recena  isprazua  ucitaiia  jesu  nedo- 
stojna,  grisna  i  osudena,  s  kojima  se  zdruzuje 
zvizdoznanstvo,  6atane  (,6attanje'),  koje  se  cini  u 
pom|ivu  razgledaiiu  od  zvizda.  A.  d.  Kosta,  zak. 
2,  125. 

CATARA,  /.  ratis,  splav.  od  tal.  zattera,  istoga 
znaccna.  isporedi  catara,  catra  samo  u  Mikafinu 
rjecniku  (48ii). 

CATATI,  catam.  impf.  legere,  catiti,  citati. 
isporedi  cisti,  catem,  od  cega  je  i  postalo.  Od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mikalinti,  Stuli- 
cevu i  Vukovu.  —  Akcenat  se  mijena  u  1  i  2  pi. 
praes. :  catamo,  catate ;  u  2  i  3  sing.  aor. :  cata ; 
i  u part,  praet.  pass.:  catan;  na  prvom  slogu  bez 
promjene,  a  drugi  je  slog  dug  osim  praes.  sing, 
jos  u  cijelom  imperf. :  catah,  u  cijelom  imperat. : 
cataj ;  part,  praet.  act.  i :  catav ,  catavsi ;  tako 
treci  slog  dug  u  3  pi.  praes. :  cataju,  i  part,  praes. : 
catajuci.  Tako  catamo  da  ucini  Eva.  M.  Eadnic 
285.  Ako  pise  ili  cata.  546. 

CATENE,  n.  a)  lionoratio,  postovane.  samo  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Ovo  je  privisoka  i  pri- 
korisna  umjeteonost  i  catenje  od  sebe  istoga.  B. 
Kasic,  nas.  4.  —  b)  lectio,  iatane.  samo  u  za- 
kletvi,  i  to  sa  starim  zavrsctkom  -nije  mjesto  -ne. 
Tako  mi  catenija  i  vavedenija!  Nar.  posl.  vuk. 
307.  —  isporedi  cisti,  catem,  od  kojega  je  postalo 
u  oba  znaccna. 

CATICI,  m.  pi.  dva  sela  u  Bosni:  jedno  u 
okrugu  travnickom.  Statist.  61.  a  drugo  u  sara- 
jevskom.  Schem.  bos.  1864.  20.  Statist.  24. 

CATIJA,  /.  velik  rubac  kojim  se  zene  ogrcu. 
od  tur.  caty,  sastavak,  Sto  se  krajevima  sastavja. 
isporedi  catlija.  samo  u  pjesmama.  Pa  se  prikri 
stambolskom  catlijom.  Nar.  pjes.  juk.  141.  Kad 
uzbaci  rogle  od  catije.  220.  Prekrila  so  stambol- 
skom catijom.  Nar.  pjes.  vil.  1867.  351. 

CATILAC,  catioca,  m.  lector,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  stilac.  K  catiocu.  I.  Za- 
nicic  xm.    Catioce.  10.  243. 

CATISATI,  catisem,  pif.  i  impf.  conjungere, 
connectere,  congregari,  conglobari,  considere.  od 
tur.  catinalc,  sklopiti.  —  a)  prclazno,  pf:  sklo- 
piti,  saiiti,  n.  p.  hajinu.  u  Vukovu  rjecniku.  — 
b)  neprelazno,  impf.:  aa)  skuplati  se  oko  iega, 
u  goniili  primicali  mu  se:  Okol  ogiia  Turoim' 
catisase.  Pjev.  crn.  284.  —  bb)  Zajedno  sjcdjeti 
u  drustvu:  Ti  pocini,  dok  mi  catisomo.  Nar.  pjes. 
juk.  204. 

CATITE^j,  m.  lector,  samo  u  Stulicevu  rjecniku, 
u  /torn,  ima  i  catitejau  i  catitejstvo,  sve  troje  veoma 
nepouzdano. 


CATITI 


915 


CAUSEV 


CATITI,  catim,  impf.  legcre,  catati,  citati, 
stiti.  isporedi  cisti ,  catem ,  od  cega  je  i  postalo. 
Od  XVI  'vtjeka  (vidi  primjer  N.  Dimitrovica),  iz- 
medu  rjecnika  u  StiiUcemi  i  Vukovu.  —  Akcenat 
se  mijena  hao  ti  castiti,  koje  vidi.  —  1.  prelazno. 
objekat  moze  hiti  neizreeen.  Kada  fiatis  sveto 
pismo.  M.  Divkovid,  bes.  411.  Da  mi  ga  nauci§ 
.  .  .  oatiti,  pisati.  M.  Divkovic,  zlam.  30''.  Cateci 
pisan  list  pored  vas.  D.  Barakovic,  vil.  349.  Tko 
stije  ili  cati  bogojubno  i  pripovijeda  rijoci  Isu- 
krstove.  M.  Eaduic  402.  Koji  samo  znadu  catjti. 
A.  Baoi6  '256.  Catec  knige.  J.  Kavanin  160.  Ca- 
titi  opake  kiiige.  A.  Kanizlic,  kam.  7.  Popovi  ju- 
trenu  cate.  D.  Obradovic,  bas.  169.  Sad  cacena 
istorija.  J.  Rajic,  pouc.  1,  43''.  Zovite  popove,  neka 
ki'iige  cate.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  107.  Pa  uzima  casno 
jevaiideje,  cati  Simo,  a  su_ze  prosipa.  2,  65.  I  ca- 
ti§o  velike  molitve.  2,  74.  Cati  Marku  sto  samrtnu 
treba.  2,  444.  Otklo  kniga,  ogiiem  izgorjela  !  te  je 
catis ,  a  suze  prolivas  ?  3,  246.  Vladike  cato  mo- 
litve. Nar.  prip.  vuk.  184.  Dozovu  popove  i  ka- 
ludere  te  cate  molitvu.  Vuk,  ziv.  30.  —  2.  sa  se, 
pasivno :  Kako  se  jnr  cati  (grijeskom  ,6ati')  od 
Antioka  toj.  N.  Dimitrovii  50.  Ova  se  pistola 
cati  i  govori  na  nauk  puka  krstjanskoga.  M.  Div- 
kovic, nauk  166''. 

CATIV ,  adj.  quod  legi  potest,  samo  u  Stiili- 
cevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CATKIJA,  /.  vidi  catija,  s  kojom  .jc  jednoga 
postana.  Sve  djevojke  meno  masu  jaglucim'.  moja 
draga  vezenom  catkijom.  Nar.  pjes.  petr.  1,  260.  I 
pokri  se  od  zlata  catkijom.  Nar.  pjes.  stojad.  2,  66. 

CATLOV,  catliva,  m.  retinaculum  scalarum 
plaustri,  m  kold  ozad  preiaga  od  jednijeh  stiiba 
do  drugih  ozgo.  od  mag.  csatl6.  samo  u  Vukovu 
rjein  iku. 

CATMA,  /.  tur.  catma,  poplet ,  pleter,  crates. 
samo  u  Vukotni  rjecniku.  Nije  zid,  nego  catma. 
Vuk,  rjec.  820*.  isporedi  catmaro. 

CATMARA,  /.  kuca  od  catme.  u  na.se  vrijemc. 
U  Pustoj  Eeci  kuce  su  catmare,  a  u  Golaku  brv- 
nare.  Ota^bina  4,  548. 

CATNIK,  m.  lector,  u  jednoga  pisca  xvii  vi- 
jeka  i  u  Stidicevu  rjecniku.  isporedi  catiti.  Pisnik 
catnikom  koji  cte.  D.  Barakovic,  vil.  251.  Gatnice 
gizdavi.  251. 

CATOMIROVIC,  TO.  prezime,  u  nase  vrijemc. 
Prot.  sab.  mag.  28. 

CATOE,  catora,  m.  vidi  cador,  sator.  od  pro- 
sloga  vijeka.  Pod  catorima  zlatnim.  A.  d.  Bella, 
razg.  113.  Tu  razape  bijele  catore.  Pjev.  cm.  309. 

CATOVICI,  m.  pi.  selo  u  Herccgovini  u  okrugu 
rnostarskom.  Statist.  109.  moze  biti  pogrjeika  c 
mjesto  c. 

CATRA,  /.  vidi  catara,  s  kojom  je  i  postana 
jednoga.  od  xvi  vijeka,  ali  do  nasega  vremena 
samo  u  rjecnicima  Vrancicevu  (ratis) ,  Mika^inu 
(42'')  i  Bjelostijencevu.  Stari  brod  kao  catra.  S. 
^jubisa,  pric.  22.  —  U  Mikajinu  rjecniku  i  iz 
tiega  u  Stidicevu  ima  i  cata  (,catta'),  ali  ce  biti 
stamp)arska  pogrjeska,  jer  u  prvom^  kod  te  rijcci 
stoji  jos   dodano.   , catra  od  zuke,   ratis   scirpoa'. 

CATENA  ,  /.  tugurium ,  kao  koliba ,  kucerica. 
govori  se  za  main  rdavu  kiicu.  moze  biti  od  tur. 
catdyrmak,  sklopiti.  samo  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Nije  se  sakrio  (aposto  Pavao)  u  ca- 
tr}i,  gdi  se  satori  prave.  J    Eajic,  pouc.  49. 

CATRNA,  /.  cisterna,  giistijerna,  bistijerna, 
od  mag.  csatoma  (zlijeb,  cijev) ,  koje  je  od  lat. 
cisterna.  Od  xvii  vijeka,  izmetu  rjecnika  u  Mi- 
kajinu  (zlijeb,  canalis),  %i  Stulicevu  (iz  Mikajina, 


canalis,  ductus)  i  u  Vuknvu  (cisterna).  znaiene, 
koje  je  lat.  cisterna  dobila  u  magarskom  jeziku 
i  ima  ga  u  Mikafinu  rjecniku,  preslo  je  na 
vodu  zlijebima  dovedenu,  a  po  torn  na  vodu  u 
jami  sabranu  i  na  jamu  u  koju  se  voda  zbira, 
i  tako  se  vratilo  na  prvo,  koje  je  u  latinskom 
jeziku.  —  a)  u  pravom  znacenu:  Ti  jesi  catnia 
vodo  zive.  P.  Posilovii,  nasi.  73.  Izkopali  su  sebi 
fiatriie  ali  ti  bunare  supje.  S.  Margitid,  fala  263. 
Jeremija  metnut  u  kalovitu  catrnu.  A.  d.  Bella, 
razg.  153.  Pa  urauili  na  vodu  catrnu ,  da  napo- 
jim  mojega  Sarina.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  376.  Kada 
side  pod  goru  jelovu,  uvrati  se  na  vodu  catrnu, 
da  pocino  i  da  vode  pije.  3,  118.  JVIrtav  pade  kod 
vode  catrue.  4,  97.  —  b)  ime  selima :  aa)  selo  u 
hrvatskoj  krajini  ogulinskoj.  Razdje).  20.  Schem. 
segn.  1871.  54.  —  bb)  selo  u  Bosni  a  okrugu  ba- 
noluckom..  Statist.  38. 

CATUIvATI,  catukiim,  impf.  dem.  catati.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  catukaue.  oboje 
nepouzdano. 

CATJRA,  /.  vidi  caliura. 

CAUS,  TO.  tur.  caus,  strazar  di'or.<>ki,  siarjcsina 
nad  nekolicinom  vojnika.  od  xvii  vijeka,  ismedii 
rjecnika  u  Mikalinu  (apparitor,  satellos,  lictor), 
u  Bclinu  (decurio  170''),  u  Bjelostijencevu  (,furer') 
i  u  Vukovu  (tschausch  bei  der  arniee  und  bei 
hocbzeiten).  —  a)  deorski  straSar.  u  gdjekom  pri- 
mjeru  moze  biti  i  starjeiina  nad  nekoliko  vojnika 
u  vojsci.  Red  causa  k  svakoj  strani  odjevenijeh 
stoji  okolo.  I.  Cxundulic  532.  Za  nim  druzba  spa- 
hojana  dode  s  mnozijem  eausima.  J.  Palmotic, 
dubr.  219.  Causi  tudje  po  zupah  trcase ,  tu  za- 
povid  svudje  zemjom  rastrkase.  I.  T.  Mrnavic, 
osm.  29.  Eazvise  se  svileni  barjaci.  udariSe  bubiii 
i  svirale,  zavikase  po  vojsci  causi.  A.  Kacic,  razg. 
158.  Car  naniace  zestoke  cause  do  bogata  dvora 
carevoga,  od  carice  cedo  ugrabise.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  86.  Vi  uzmite  svaki  po  causa,  te  vodite  dvoru 
na  veceru.  2,  158.  Sva  cetiri  sitno  kiiige  pisu  i 
posi}u  ognene  cause,  sve  potajno  jedan  od  dru- 
goga.  2,  190.  Kad  je  care  razumeo  reci,  on  po- 
sijo  dva  svoja  causa :  otidite ,  dva  cauSa  mlada, 
pak  kazite  Krajeviiu  Marku  da  ga  care  na  divan 
zaziva.  2,  430.  Kad  viknuse  ognani  causi ,  a  lu- 
pise  jasni  talambasi.  3,  50.  Ki'iigu  gleda  pasa 
Tahir-pasa ,  pa  kad  vide  sto  mu  kiiiga  pise ,  on 
povika  ognene  cause  a  causi  po  vojsci  carevoj. 
4,  34.  ■ —  starjesina  nad  strazarima  dvorskim  zovc 
se  caus-basa:  Ki  je  carov  caus  basa.  J.  Palmotic, 
dubr.  244.  —  b)  u  svatovima ,  dole  ih  je  bivalo 
mnogo,  starjesina  nad  nekoliko  nih,  koji  ih  je 
vodio  i  meku  nima  red  drzao:  Tu  viknuse  ti 
laki  causi :  bazur  da  ste ,  kiceni  svatovi !  liazur 
da  si,  mladi  mladozena.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  57, 
Povikase  kiceni  causi:  spremajte  se,  kiceni  sva- 
tovi! vrijeme  je  dvoru  j^utovati.  2,  151.  Nek  causi 
u  to  poje  viknu ,  neka  krenu  iz  poja  svatove. 
2,  543.  Hajde  meni  u  svatove.  Tale !  da  mi  budes 
caus  u  svatovma,  i  povedi  tridest  Orasana.  3,  230. 
—  caus  u  ovom  smislu  izvrgao  se  poslije  u  svata 
koji  salu  zbija,  koji  se  zovc  debeli  svat.  krtan, 
krcan,  sukalo,  varimcso:  Zjaje  caus  na  sva  usta, 
V.  Dosen  155.  Tako  vuku  siromasko  judo  za  nos 
kao  caus  purana.  M.  A.  ReJkovi6 ,  sat.  14.  — 
c)  covjek  u  nisoj  opcinskoj  sluzbi  u  Dalmaciji: 
Obicno  glavar,  arambasa,  zupnik,  crkovuaci  i 
caus  staraju  se  najvise  o  opcinskim  stvarima.  V. 
Bogisic,  zbor.  .520.  Obicno  se  nadene  stvari  do- 
nose  praznikom  k  crkvi  i  caus  po  narodu  vice 
ko  je  izgubio  da  se  prijavi.  412. 

CAUSEV,  adj.  sto  pripada  causu.  od  prosloga 
vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  Kalpak 


CauSevac 


916 


Cavica 


JauSov  nakiden.  V.  Doson  v.  pogrjeika  ce  biti 
sa  V  mjesto  u:   Iz  Cavsova  Dola.  Pjev.  crn.  141. 

CAUSeVAC  ,  criusevca ,  m.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  travnidkom.  Statist.  76. 

CAUSeVIC,  m.  prezime  po  oeu  inidu.  u  naSe 
vryenic.   Sem.  srb.  1881.  351.  isporedi  Causevici. 

CAUSeVK'!!  ,  CauSevida ,  in.  pi.  dva  sela  u 
Bosni:  jcdno  u  okrugu  iravnickom  a  drugo  u 
zvorniikom.  Statist.  (iS.  98. 

CAUSlIJE,  (Jauslijfi,  /.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  travniikom.  Scheiu.  bos.  186-1.  50.  Sta- 
tist. 73. 

1.  CAVA,  /.  ime  zcnsko.  dolazi  i  prije  nasega 
vremena,  izmeitu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  is- 
prvajM  svoj  prilic\  samo  nadimak.  pustane  vidi 
kod  Cavo.  isporedi  Cavka.  —  Cava.  S.  Novakovid, 
pom.  113.  Baba  Cava.  D.  Obradovid,  bas.  22. 

2.  Cava,  /.  monodula,  cavka.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

3.  CAVA,  /.  u  jednoga  pisca  jirosloga  vijeka 
na  jednom  mjestu  neznana  znacena.  po  mis]enii 
izdavaiei-u  moze  biti  mjesto  cama.  Iraa  mudrost 
stvarat  sto  jo  vrijeme  iH-ocijonilo ;  al  na  dugo 
veoma  parat  sto  se  je  s  cavoui  produjilo,  da  na- 
mira  ne  odbigne.  J.  Kavaiiin  35i. 

CAVAO,  cavla,  m.  clavus,  klin.  od  tal.  cbiavo, 
klin.  Od  sv  vijeka,  i  to  sa  o,  u  koje  se  mijena 
1  kad  je  na  kraju  (vidi  primjer  B.  Gradica), 
prem  da  se  po  nekim  krojevima  i  danas  govori 
1,  kao  i  u  drugim  rijeiima;  izmedu  rjecnika  u 
Vrancicevu  (caval  20),  ti  Mikajinu  (cavao  i  ca- 
val),  u  Belinu  (caval  i  cavo  1901'),  ,,  BJelostijen- 
cevu  (caval  i  cavo  i  kajkavski  oavel),  u  Jambre- 
sicevu  (cavel),  m  Voltigijinu  (cavao  i  caval),  ti 
Stulicevu  (caval,  cavao  i  cavo),  u  Vukovu  (cavao, 
s  dodatkom  da  se  govori  osohito  po  jugozapad- 
nim  krajevima  i  da  je  gvozden  klin).  —  Akcenat 
kaki  je  u  stav}enom  gen.  sing,  taki  je  i  u  osta- 
lijem  oblieima  osim  ace.  sing,  jcdnakoga  s  nom. 
i  osim  gen.  %tl.,  gdje  se  mijena:  cavala.  —  Liok 
je  gen.  pi.  bio  bez  dometnutoga  na  kraju  a  moglo 
7nu  je  i  1  odpasti  po  nekim  krajevima  gdje  se  i 
u  drugim  rijeiima  odbacuje  1  s  kraja:  tako  se 
nalazi  xvi  vijeka  gen.  pi.  cava  (vidi  u  primjeru). 
u  mnozini  nalazi  se  -ov-  samo  u  gen.,  i  to  veoma 
rijetko  (vidi  u  primjerima).  —  Kakovi  oavli  bise, 
kimi  Hrista  prigvozdise  ?  Arkiv  9,  104.  Vij  cavle, 
kimi  saiii  ja  rastegnut.  Korizm.  fil^.  E^ane  od 
cavala.  N.  Kaiiina  ISO''.  Hoce  donijeti  cavle  jute, 
kojijemi  bjelui  pribijane  ruke  i  noge  liegove. 
Zbor.  124''.  Pribijane  cavil  zestocijemi  124''.  Sve 
imam  na  saj  svijet  na  voju  sto  bib  htio,  cavao 
sam  stauovit  u  kolo  ja  zabio.  M.  Vetranic  2,  78. 
Nut  sorte  od  cavli  prostraue  gdi  zjaju.  N.  Na- 
Jeskovic  1,  144.  Cavle  kuju  zestoke  i  |ute,  cijem 
ga  ce  pribiti.  M.  Drzic  457.  Skriiiu  zatvorili  i 
cavli  zabili.  362.  Ako  ne  postavju  prst  moj  u 
misto  cavlov.  Postila  1562.  73''.  Cavao  se  dru- 
zijem  jacijem  cavlom  goni.  B.  Gradid,  djev.  109. 
Euke  tvoje  cavli  probijene.  A.  Gucetic,  roz.  jez. 
209.  Most  bise  vas  ostrih  cava  nazabijau.  Starine 
4,  113.  Caval  zelezan  iz  rano  izvadl.  D.  Bai'a- 
kovic,  vil.  267.  Noge  cavli  su  krizu  pribijeno. 
M.  Divkovic,  bes.  358.  Gvozdenimi  poveli  razdi- 
rati  cavli.  F.  Glavinic,  cvit.  46.  Prikovase  ostrim 
cavlom  slavnu  ruku  negovu.  M.  Jerkovic  68. 
Umriti  cavlimi  pribijen  na  ki-izu.  B.  Kasid,  is.  46. 
Cavli  jadovito  bit  pribijen.  P.  Eadovcid,  nac.  465. 
Ti  ga  pribi  bez  Jubavi  tvrdijem  cavli  i  ostriraa. 
I.  V.  Bunid,  mand^  35.  Evo  rane  od  cavala.  S. 
Margitid,  fala  131.  Cavlom  kolo  tebi  ustavi  sreca. 
J.  Kavanin  216.  Bi  probjen  gvozdenijem  cavlom. 


I.  Dordid,  salt.  287.  Ako  ne  vidim  u  ruku  ie- 
govi  mista  davala  i  prst  moj  postavim  u  misto 
tavala,  no  du  virovat.  J.  Filipovid,  prip.  1,  113. 
Nikakova  zlamena  od  sulice  na  boku  i  od  fiavala 
na  ruku  i  nogu  ne  uzdrzi.  F.  Lastrid,  ned.  189. 
Jedan  davo  nastojaso  iz  i-uko  mu  izvaditi.  P. 
KneXevic,  ziv.  19.  Svi  glavati  cavli  biliu.  12.  Uzeo 
si  iznova  dekide  i  davle,  da  ga  propii'ieS.  J.  Ba- 
novac,  razg.  156.  Proboj  od  davala.  ^iv.  is.  169. 
Pribiven  na  kri^u  Xostocijem  davlima.  I.  A.  Ne- 
nadid,  nauk  212.  Visedi  o  tri  cavla.  B.  Cucori  127. 
Ako  ne  vidim  vrtliiie  eavlova,  ne  virujem.  M. 
A.  Eejkovid,  sabr.  26.  Bo}e  davle  pravit'  negli 
jamce  hitat'.  Poslov.  dan.  7.  Kona  kuje  mladi 
Pavle,  a  jubi  rau  dodavaSe  sitne  cavle  i  potkovi. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  307.  U  kona  su  sve  cetiri  ploca 
i  dvadeset  i  cetiri  cavla.  1,  580.  Na  putu  ti  dobra 
sroda  bila  a  pod  nogam'  svi  dusmani  tvoji  kako 
koiiu  i  piece  i  cavli!  2,  620.  Tako  me  rda  ne 
ubila  kao  cavao  na  putu  I  Nar.  posl.  vuk.  299. 
Zavrg'o  se  davlenom  batinom,  u  nojzi  je  pet 
stotin'  cavala.  Nar.  pjes.  juk.  139.  Kazi  da  ti 
je  neko  s  cavla  iz  avlijo  ukrao  (zaklanu  prasicu). 
Nar.  prip.  vrd.  132. 

CAVAEIJANE,  n.  vidi  buncaiio.  isporedi  ca- 
varijati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CAVAEIJATl,  cavarijam,  imj}/.  vidi  buncati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se  tumaci  kako  je 
stavjeno  i  dodaje  da  se  govori  u  Bisnw).  postane 
vidi  kod  cavrjati. 

CAVARINA,  /.  selo  u  Bosni  u  okrugu  sara- 
jevskom.  Statist.  19. 

CAVAS,  Cavasa,  m.  selo  u  Hercegovini  u  okrugu 
mostarskom.  Statist.  118.  Schem.  rag.  1876.  60.  T. 
Kovacevid,  bos.  88.  S.  Novakovid,  obi.  46. 

CAVCE,  cavceta,  n.  pullus  monedulae.  ispo- 
redi cavcid.  u  nasc  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  Podmetnuli  mu  eavce  pod  goluba. 
Nar.  posl.  vuk.  251. 

CAVCICA,  /.  dem.  cavka.  a)  u  pravom  smislu, 
mala  plica  cavka.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika u  Stulicevu  i  Vukovu.  Dvije  cavdico  napo- 
redo  stoje,  a  jedna  driigu  ne  vidi.  (odgonetjaj : 
oci).  Nar.  zag.  nov.  157.  —  b)  groMe  koje  se 
zove  i  cavka.  Grozde  cavdica  ili  cavka.  P.  Bolid 
1,  36.  Cavdica.    B.  Sulek,  im.  49. 

1.  CAVCIC,  m.  pullus  monedulae.  isporedi 
cavce.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

2.  CAVCIC,  m.^  prezime,  koje  moze  biti  i  od 
zenskoga  imena  Cavka  i  od  muskoga  nadimka 
(koje  vidi  kod  cavka  pod  1).  a)  u  pravom  smislu 
od  XVI  vijeka.  Mavru  Cavdidu.  N.  Najeskovid  1, 
299.  Cavdid.  Boca  24.  J.  Bogdauovid.  b)  selo  u 
Bosni,  u  okrugu  sarajevskom.  Statist.  23. 

CaVCIN,  adj.  sto  pripada  zeni  Cavci.  Cavcina 
livada  (u  Srbiji  u  okrugu  valevskom).  Sr.  Nov. 
1866.  133. 

CAVCJI  ,  adj.  monedulae.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

^  CAVDAEEVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme. 
Sem.  srb.  1881.  351.  moze  biti  od  tur.  cawdar 
(raz,  kukoj),  koje  je  moglo  biti  komu  nadimak. 

CAVELIC,  m.  prezime.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga  vijeka.  Koji  se  prozvaso  Cavelidi.  A.  Kacic, 
korab.  469. 

CAVE!^ATI,  cavejam,  impf.  vidi  cavrjati,  u 
nase  vrijeme  u  Hercegovini.  N.  Dudid.  postane 
vidi  kod  cavrjati. 

C  A  VIC  A,  /.  neko  selo  ii  Hrvatskoj  xvi  vijeka. 
Na  polovicu  .  .  .  Cavice.  Mon  croat.  213. 


CAVIC 


917 


CAVOE 


CAVIC,  m.  prezime,  po  maleri  ('avi.  u  nme 
■vrijeme.  Dorde  Cavii.  D.  Avramovii,  sv.  gor.  267. 
i  u  poturccnih  porodica:  A  kad  zacn  Cavi6  Mu- 
staj  beze.    Nar.  pjes.  vnk.  21,  294. 

CAVIN,  adj.  sto  pripada  Cavi.  Niva  u  Cavinu 
dolu  (u  Srbiji  u  okrugu  biogradskom).  Sr.  Nov. 
1873.  (i99.  Zemja  u  Cavinoj  medi  (u  Srbiji  u 
okrugu  sabaikom).  Sr.  Nov.  1861.  1G7.  18G5.  316. 

1.  CAVKA,  /.  corvus  monedula  L.  Od  xvi  vi- 
jeka ,   izmedii  rjecnika  u  Mikalinu,  Stulicevu  i 

Viikom.  Akcenat  se  mijena  it  gen,  pL:  cavaka, 
a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. : 
cavke,  cavkom.  —  Kor.  ka,  vikati,  pijevati.  —  a)  u 
pravom  znacenu:  Moze  se  primijeniti  nenastojanje 
k  cavkam.  Zbor.  8''.  Niva  nepoziiena  potamni  sa 
svijeh  strana,  kad  ju  prikrije  oblak  crni  od  ca- 
vaka  i  od  vrana.  I.  Gundulic.  481.  Cavka  bile 
glave.  Mika]a  43a.  Ako  bi  jili  tko  svjetqva'  k'o 
i  fiavke  svi  se  uzbuce.  J.  Kavauin  154.  Sto  pa- 
kleiiih  mnoz  cavaka  satarisafc  ne  ce  paka'!  411. 
Jato  cavki  prate  g-a.  M.  A.  Kejkovic,  .sat.  174. 
Sti2u  cavcui  cavko.  A.  Kanizlic,  roz.  6.  Tada  ce 
kufi  pjevat',  kad  budu  cavke  mucat'.  Ppslov.  dan. 
125.  Slavic  poje,  a  cavka  grace.  112.  t'.avka  i  zla 
zena  §to  se  vece  pere ,  to  je  cnia.  12.  Isk]uv'o 
je  cavke  i  vrane.  33.  I  erne  do  rascerati  cavke. 
Nar.  pjes.  vuk.  5,  448.  Na  gorno  (selo)  cavko  po- 
padase.  Pjev.  crn.  97.  Cavka  i  zla  zena  sto  se 
god  vise  pere,  to  je  criia.  Nar.  posl.  vuk.  345. 
Kad  se  jato  cavaka  oko  kuce  vijo,  hoce  smrt  ili 
gladna  godina.  M.  D.  Milicovic,  ziv.  2,  67.  Cavka, 
corvus  monedula  L.  G.  Lazic  54.  J.  Paucic,  zool. 
205.  J.  Ettiuger  89.  —  sto  mnogo  grace,  za  to  se 
kaze  i  brblavu  cejadetu:  Ako  vain  vase  sluzbe- 
nice  opovidaJH  sto  su  u  svomu  sboru  od  cavaka 
cule.  A.  d.  Bella,  razgov.  75.  tako  i  cclade  koje 
govori  sto  drugomu  nije  milo :  Ne  krivi  -se,  Nikce, 
cavko  crna!  Ogled,  sr.  120.  —  b)  neko  grozde: 
Cavcica  ili  cavka.  P.  Bolic  1,  36.  ima  ga  crna  i 
bijela:  cavka,  uvae  nigrae  genus.  Vuk,  rjec.  817. 
Crna  cavka.  G-.  Lazic  114.  B.  Sulek,  ira.  49.  Bela 
cavka.  Gr.  Lazic  114._  B.  &ulek,  ini.  49.  ■ —  c)  nad- 
imak  miiski:  Sirno  Cavka  Nar.  pjes.  petr.  1,  353. 
Nar.  pjes.  kras.  1,  165.  188.  —  d)  Selo  u  Bosni 
blizu  Busovace.  Schem.  bos.  1864.  43. 

2.  CAVKA,  /.  in\e  zensko,  hyp.  Cava,  dola.-i  i 
prije  nascga  vremena.  S.^Novakovic,  pom.  113. 
Vuk,  rjec.  817^'.  isporedi  Cavo. 

C!AVKATI,  cavcem,  ihipf.  crocire,  grakati.  po- 
stane  vidi  kod  cavrjati.  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  o  cavci:  Stizn  cavcuc  cavke.  A. 
Kanizlic,  roz.  6.  isporedi  cevkati. 

CAVKUN,  m.  kou  koji  ide  sitno  a  rrlo  brzo. 
samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  se  tuinaci  kako  je 
stav(eno.  govori  se  i  kao  pogrda  corjcku  koji  pri- 
staje  za  drugim  tako  da  trei  kitda  mu  god.  kaze 
i  cini  sve  cim  bi  mu  se  umilio.  Postancni  od  tur. 
capkun ,  kou  koji  skokom  trci.  —  sa  p ,  koje  je 
promijeneno  na  v,  govori  se  takoder:  capkun.  I. 
Pavlovic. 

CAVKUNITI,  cavkunim,  iiiipf.  Hi  brzo.  samo 
u  VukoiHi  rjecniku.  od  cavkun. 

CAVKUNENE,  n.  brz  hod.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  cavkuniti. 

CAVLANE ,  n.  vidi  cavrjane.  J.  Bogdanovic. 
isporedi  cavlati. 

CAVLAE,  n.  clavorum  faber.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  i  u  Sttdicevti  rjecniku.  Kamenari, 
ski-inari,  cavlari.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  162. 

CAVLATI,  cavlam,  impf.  vidi  cavr]ati.  u  nase 
vrijeme  u  Lici.  J.  Bogdanovic.  postane  vidi  kod 
cavrjati. 


CAVLEN,  adj.  clavi.  a)  o  bi}egu  ucinenu  cav- 
lom:  Ako  ja  ne  viju  v  rukah  negovih  zlamenje 
cavleno.  Postila  15f.i2.  73''.  —  b)  o  batini  okovanoj 
cavlima:  V  ruci  mu  cavleua  batiiia.  Nar.  pjes. 
juk.  170.  A  causu  cavlenu  batinu.  Nar.  pjes.  petr. 
3,  55.  —  c)  0  j)utu  kuda  se  ide  na  konma  potko- 
vanijem:  Pak  otiste  drumom  cavlanijem.  Nar. 
pjes.  petr.  3,  288.  isporedi  cavlenik  —  d)  ,cavleu- 
cc'irba'.  vidi  klin-corba  kod  klin.  Vuk,  rjec.  817^. 

CAVLENICA,  /.  klinac  koji  se  zabode  u  kakav 
sud  da  se  zna  dokle  je  puno.  M.  Pavliuovic. 

CAVLENIK,  cavleuika,  m.  cavlen  put,  put  kuda 
(cavlima)  potkovani  koni  idu.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  cavlen  i  cavlenak. 

CAVLEiSfAK,  cavleiiaka,  m.  a)  vidi  cavlenik. 
Razkrciti  i  cavlenak  i  koliiak.  M.  Pavlinovic,  raz. 
spis.  338.  —  b)  svrdlic,  kojim  se  buse  rupe  da  se 
udaraju  cavli.  P.  Hefele. 

CAVLI,  Cavala,  m.  pi.  selo  n  hrvatskom  pri- 
inorju:  u  mjestana  ace.  i  za  nom. :  Cavle.  Schem. 
sogn.  1871.  61.  Pregled  5. 

t'AVLICAE,,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Schem. 
zagr.  1875.  226.  moze  biti  da  je  drugo  c  kajkavski 
wjesto  c. 

1.  CAVLIC,  m.  dem.  cavao.  u  rjecnicima  Mi- 
ka}i)iu,  Belinu  (144ii)  i  Stulicevu. 

2.  CAVLIC,  m.  prezime  xiv  i  xvi  vijeka.  Mon. 
Croat.  45.  182.  210.  isporedi  Gavlin,  Cavlovic. 

CAVLIN,  ■/)(.  ime  musko,  ^nije  nasega  vremena. 
S.  Novakovic,  pom.  113.  isporedi  Cavlic,  Cavlovic. 
postancm  ce  biti  u  svezi  sa  Cavo,  koje  vidi. 

CAVLINA,  /.  augm.  cavao.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CAVLITI,  cavlim,  impf.  kovati  cavle  i  cavlima 
prikivati  ili  okivati.  samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CAVLOKUP,  m.  dijele  koje  se  skita  po  idicama. 
u  Dalmaciji.  M.  Bogovic. 

CAVLOVICA,  /.  selo  u  hrvatskoj  krajini  blizu 
Gline.  Sem.  prav.  1878.  71.  KazdjeJ.  21.  isporedi 
Cavlin,  Cavlovic. 

CAVLOVIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Spojn.  sr. 
2,  118.  120.  Danicic  3,  457.  isporedi  Cavlin,  Cavlic, 
Cavlovica. 

CAVO ,  m.  nadimak  muski.  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  Jeilno  dijete  na  Ubu  u  Srbiji  tako  su 
zvali,  a  ime  mu  je  bilo  Svetislav.  I.  Pavlovic. 
isporedi  Cava,  Cavka,  Cavlin,  Cavlic,  Cavlovic, 
skojtma  je  jednoga  postana,  ali  jos  tamna:  moze 
biti  od  istoga  korijena  od  kojcga  je  cavka  u  zna- 
cenu vikati,  te  se  tako  ime  nudijevalo  moze  biti 
u  zeli  da  bi  dijete  brzo  progovorilo ;  ali  ce  prije 
biti  istoga  korijena  kojega  je  cavojak  i  cavor,  te 
ce  znacili  malo,  sitno  cejadc. 

CAVOGLAVl,  Cavoglaya,  m..  pi.  selo  u  Dal- 
maciji blizu  Drnisa.  Iz  Cavoglava.  F.  Matie^  1. 
I  sada  se  kuca  od  ovoga  plemena  nahodi  u  Ca- 
voglavim  vise  Petrova  Poja.  A.  Kacic,  kor.  459. 
pisu  ace.  i  za  nom. :  Cavoglave.  Eepert.  40.  po- 
stanem  od  cavka  i  glava. 

CAVO^,  7n.  neko  mjesto  koje  se  pomine  prije 
nasega  vremena  samo  pio  imenu.  S.  Novakovic, 
pom.  151.  za  cijelo  se  ne  znaje  li  na  krajit,  \  Hi  1. 

CAVOlfiAK,  cavojka,  m.  neka  mala,  tvrda,  slatka 
jabukd.  u  Vukovu  rjecniku.  piostaiia  tamna:  moze 
biti  od  kor.  sku,  muciti,  stezati,  stiskivati,  od 
tuda  mala  i  tvrdu  biti.   isporedi  cavor,  cavoriti. 

CAVOR,  m.  sto  god  malo  o  cem.  se  jedva  moze 
zivjeti:  Ima  cavor  i  dvije  strijele,  t.  j.  malo,  zivi 
sirotiiiski.  M.  D.  Milicevic.  postana  kojega  je  ca- 
vcjak.  isporedi  cavoriti. 


Cavorija 


918 


(5e6avac 


CAV6rIJA,  Hi.  nadimak  muSki.  Vuk,  odgov. 
na  ln.2.  29. 

CaVOEENE,  «.  vita  misora.  isporedi  fiavoriti. 
J.  Bogdanovi6. 

CaVORITI,  fiavoriin,  impf.  mlseram  vitani  vi- 
vere,  inuciti  se  u  sirumastvu  i  starosti.  u  nase 
vrijeme  u  Lid.  Eto  cavorim ,  dok  ne  da  bog  da 
so  suiirim  (t.  j.  uiiirem) ,  odgovoride  samohran  i 
siromasau  starac  ili  starica ,  kad  ih  tko  zapita : 
kako  siV  J.  Bogdauovii. 

CAVOS ,  m.  neko  mjesto ,  koje  se  pomine  samo 
po  imenit  prije  nascya  vremena.  S.  Novakovii, 
pom.  l.Tl. 

cAVEAKA,  /.  govori  se  vrani  i  kao  uJcor  zeii- 
skom  icfadctu  u  Bai-kuj.  Ti,  cavrako !  J.  Boskovic. 
znacevcm  ic  hili  sto  i  gakusa  i  blebotusa,  a  po- 
stana  kojega  je  cavrjati.  isporedi  cavrilo. 

CAVEILO,  m.  imejarcu.  u  Lici.  J.  Bodganovid. 
postana  ce  biti  kujega  je  cavrjati,  te  mu  je  tako 
ime  po  drecanu. 

CAVE!^ANE,  n.  blateratio,  recitatio  confusa. 
samo  u  Vukovu  rjecniku.  isporedi  cavrjati. 

CAVE^ATI,  cavrjam,  impf.  blaterare,  recitare 
confuse,  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Vu- 
kovu rjecniku  (u  kom  se  tumaii  kako  je  stavleno. 
isporedi  oavrjane).  Postanem  od  glagola  koji  sain 
ne  dolazi  a  glasio  hi  cavati,  od  korijena  od  ko- 
jega je  cavka.  istoga  je  postana  i  cavarijati,  ca- 
vejati,  cavkati,  eavlati,  cavrzgati,  cevrjati.  —  Ah 
mahnitct,  sto  govoris?  to  1'  su  rijeci  od  covjeka? 
sto  cavrjas,  sto  cacoris  (grijeskoiii  ,zazoris')?  nije  1' 
u  tebi  bozja  slika?  J.  Kavaiiin  1.5. 

CAVE^^AV,  adj.  garrulus.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka.  isporedi  cavrjati.  Ni  boje  nog  be- 
sjedi  ne  dat'  svakoj  odgovora,  i  kad  ne  ce  umuk- 
nuti,  cavrjavim  zamuknuti.  J.  Kavaiiin  79. 

CAVR^jE  ,  n.  nugae.  samo  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  cavrjati.  Koji  ti  pripo- 
vida  rici  i  cavrje,  na  koje  si  se  ti  pustio  preva- 
riti.  P.  Macukat  43.  ni  rod  ni  akcenat  ne  zna  se 
za  cijelo. 

CAVR^UGA,  /.  vidi  cevrjuga,  s  kojom  je  jed- 
noga postana.  isporedi  cevrjati  i  cavrjati.  samo 
u  jednoga  pisca  nascga  vremena.  Seve  ili  cavr- 
juge.  J.  Ettinger  146. 

CAVRZGANE,  ti.  obtusio.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku s  tumacenem  koje  je  stav{eno  i  s  nem.  das 
vollschreien  der  ohren.  isporedi  cavrzgati. 

CAVRZGATI,  cavfzgam,  impf.  obtundere.  samo 
u  Vukovu  rjecniku  s  tumacenem  koje  je  stavfeno 
i  s  nem.  einem  die  ohren  vollmurren.  pjostana 
kojega  je  cavrjati. 

CAZBA,  /.  vidi  cast  pod  4,  gozba.  z  stoji 
mjesto  St,  cemu  je  otpalo  t,  a  s  se  promijenilo 
na  z  pred  b.  od  castiti.  u  nase  vrijeme.  Zmaj 
krajeve  zdere,  te  se  hrani;  on  ne  mari  za  drug- 
cije  castbe.  Pjev.  cm.  87. 

CAZBEN ,  adj.  hospitalis.  u  nase  vrijeme ,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu.  od  cazba.  a)  koji 
rado  casti.  Izdasan  i  cazben  bio  je  za  cudo.  Vuk, 
sov.  76.  To  je  kuca  od  stariue  junacka  i  cazbena. 
S.  ]^ubisa,  prip.  232.  —  h)  sto  pripada  cazbi,  sto 
se  tice  ne.  TI  varosima  cazbena  strana  krsnoga 
imena  drugojacija  je.   M.  D.  Milicevic,  slave  .58. 

CAZBENIK,  m.  conviva.  u  jednoga  pisca  pro- 
sloga vijeka.  Napuni  se  trpeza  pirna  casbenika. 
F.  Lastrid,  od'  278. 

CAZBINA,  /.  vidi  cazba,  gozba,  cast,  samo  u 
Vukovu  rjecniku  (gdje  se  dodaje  da  se  govori  u 
Dubrovniku). 


("AZBIONIK,  m.  vidi  fiazbenik.  u  jednoga  pisca 

prosloga  vijeka.  rijei  ne  najbo^e  nacinena.  Dosta 
so  puta  dogodi  da  dastbionici  suhi  usta  ostanu. 
D.  Rapid  439. 

CaZMA,  /.  a)  rijeka  u  Hrvatskoj.  Regul.  sav. 
19.  —  b)  selo  na  toj  rijeci  u  podzupaniji  kriSkoj. 
Schem.  zagr.  1875.  109.  Pregled  85.  i  rijeka  i 
selo  pomine  se  od  xiii  vijeka  u  spomenicima  la- 
tinski  pisanim:  Cliasma^  Mon.  ep.  zagr.  1,  9.  69. 
232.  rijeku  narod  zovc  Cesma  (vidi  Cesma  pod  2) 
a  selo  Zacesane. 

CAZNUTI,  daznom ,  impf.  vidi  ceznuti.  samo 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  fiekaSe  caznudi 
ugovornika  s  ufaiiom  da  de  dodi.  J.  Banovac, 
pripov.  262.  Razluceni  caznu  .  .  .  za  svojom  vr- 
stom.  J.  Banovac,  pred.  39. 

(JAZAN,  TO.  selo  u  Hercegovini  u  okruyu  mo- 
starskom.  kotaru  konickom.  Statist.  115.  ostaje  li 
drugo  a  i  u  ostalijem  padezima,  ne  zna  se.  cijela 
rijei  je  li  dobro  zapisana ,  ne  zna  se  pouzdano. 

CAZIN  DOLAC,  Cazina^Doca,  tn.  selo  u  Dal- 
maciji  u  Policima.  Iz  sela  Cazina  Dooa.  Stat.  poj. 
ark.  317. 

1.  CE,  vidi  kod  sto. 

2.  CE,  vidi  kod  ace.  A  on,  ce  ni,  da  ima  k  tomu 
vecno  mucanje.  Mon.  Croat.  182. 

3.  CE,  glasovi  koji  se  govore  kao  ime  slovu  c 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Imena  slova:  .  .  . 
fi,  ci,  ce.  I.  Ancic,  svit.  viu. 

CEB,  Ceba,  to.  selo  u  Backoj.  Sem.  prav.  1878.  24. 
CEBINAC,  Cebinca,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme 
u  Srbiji.  Rat  351. 

CEBUKALICA ,  /.  stipa  penuata  L.  B.  Sulek, 
im.  49. 

CEBULAR,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme  u  Hr- 
vatskoj. Schem.  zagr.  1875.  211.  od  novosloven- 
skoga  cebula,  crni  luk,  kapula,  lat.  cepuUa,  tal. 
cipolla,  sred.  nem.  zibollo. 

CECE ,  n.  dem.  cedo.  isporedi  cedance.  pred  c 
je  otpalo  d,  ali  se  drzalo  u  vrijeme  u  koje  rijec 
dolazi,  a  dolazi  xm  i  xiv  vijeka  i  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka,  i  to  samo  u  voc.  pi.:  Cedca 
moja,  sbjudete  se  i  hranite_  se  ott  neprijazni. 
Sava,  tip.  hil.  glasn.  24,  175.  Cedtca,  i  nedostatt- 
ctnaja  ispltnajuste  svrBsajte.  Glasnik  ii.  12,  63. 
Cedi-ca  moja  vtzjubjenaja,  da  veste.  Danilo  248. 
u  pisca  XVI  vijeka  samo  medu  rijecima  koje  na- 
vodi  iz  svetoga  pisma:  Cedca  moja,  ne  jubimo 
slovom  ni  jezikom ,  na  delom.  S.  Budinid,  sum. 
158.  lioan.  3,  18. 

CECUKNUTI,  cecuknem,  pf.  aliquid  in  ani- 
mum  inducere,  in  sententia  persistere.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  stoji  da  je  isto  sto  i 
jzaceduknuti',  a  po  tome  c  moze  biti  pogrjeska 
mjesto  c.  a  i  bez  toga  je   rijec  slabo  pouzdana. 

CECAN,  m.  mjesto  u  Kosovii.  Vuk,  rjec.  824». 
Od  javora,  sine,  do  Sazlije,  do  Sazlije  na  demer 
cuprije,  od  cuprije,  sine,  do  Zvecana,  od  Zvecana, 
kazu,  do  Cecana,  od  Cecana  vrhu  do  planine  tur- 
ska  sUa  pritisla  Kosovo.  !Nar.  pjes.  vuk.  2,  265. 
312. 

CECANE,  n.  attentio  conquiniscentis.  isporedi 
cecati,  samo  u  Vtikovu  rjecniku. 

CECATI,  cecim,  impf.  conquiniscere,  cucnuvsi 
paziti.  samo  u  Vukovu.  rjecniku.  —  Kor.  kak,  viti, 
savijati,  kriviti,  sagibati.  —  Sto  cedis  kao  ker? 
Vuk,  rjec.  824^. 

CECAVAC,  C^cavca,  m.  selo^  u  Slavoniji  u  pod- 
zupaniji pozeskoj.  Pregled  90.  Sem.  prav.  1878.  81. 


CECE 


919 


CEDO 


CECE,  selo  u  Bosni  u  oJcrugu  sarajevshom,  Ico- 
taru  visockom  hlizu  Varesa.  Statist.  2(3.  je  U  sred- 
nega  roda  Hi  zenskoga  n  mnosini,  ne  zna  se. 

CEC^EVO,  71.  selo  ti  Srbiji  u  okrugii  vajeoskom. 
K.  Jovanovic  103. 

CECICA, /.  dem.  cetka.  namo  u  Vukovti  rjecniku. 

C:eOINA,  /.  dva  sela  u  Srbiji:  jedno  u  okrugii 
uzickom,  koje  se  spomine  od  xiii  vijeka.  Mon. 
Serb.  11.  Danicic  3,  464.  K.  Jovanovic  152.  a 
drttgo  u  okrugu  niskom.  br.  Nov.  1879.  175. 

CECINSKI,  adj.  sto  pripada  sela  Cecini  u 
Srbiji  u  niskom  okrugu.  Na  Cecinskom  mostu. 
Eat_4J. 

CECNUTI,  cecnem,  impf.  conquiniscere.  ispo- 
redi  cecati.  samo  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka. 
same  u  3  sing.  aor.  i  to  grijeskom  cece  slika 
radi:  Jer  stece  blagost,  pokol  cece  uza  te  raba 
tva,  ka  ^eli  da  klece  prida  te  zemja  sva,  M.  Ma- 
rulic  47. 

CECUNKA, /.  tpucrium  cliamaepitys  L.  u  jed- 
nom  rukopisu  .\v  injcka  i  iz  nega  u  jednoga  pisca 
nasega  vremcna.  B.  Sulek,  im.  49.  isporedi  cecati. 

CECVAE,  ceovara,  nt.  sakrslalo  dreo  po  hridu 
kakvo  god.  u  Srbiji.  S.  I.  Pelivanovic.  isporedi 
cecati. 

CECAVE,  vidi  kod  Cacavo 

1.  CED,  /.  coll.  proles,  homines,  djeca  i  cejad. 
u  jednoga  pisca  xiv  vijeTca  i  u  Danicicetm  rjec- 
niku. postaiicm  coll.  od  cedo.  a)  djeca:  Aste  kto 
ostavitL  doint  i  bratiju,  zoiui  i  cedt.  Domcutijan'j 
19.  —  b)  cejad:  No  st  pos;ribate]i ,  prostoju  ce- 
diju ,  nt  St  svetymi  muzi.  Domentijan''  83. 

2.  CED ,  m.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka 
mjcsto  cedo.  Nijeste  cedi  boziji.  Ziv.  is.  121.  Na 
tie  prostrijece  tebe  i  cede  tvoje  koji  u  tcbi  su.  131. 

CEDA,  /.  hyp.  Cedomi)  i  Cedomir.  akc.  se  tiii- 
jeua  u  voc. :  Cedo.  §em.  prav.  1878.  56.  Eat  320. 

CEDAN,  cedna,  adj.  inodestus,  krotalc.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjclostijencevii 
(jCeden',  modestus,  circumspectus ;  prudeus ,  sa- 
piens ,  vir  iiiagni  consilii ,  iiif>enio  prudens ,  sa- 
piens ad  consilia),  u  Jambresiceni  (.ceden',  mo- 
destus) i  u  Voltigijinii  (,ceden',  klug,  gelassen). 
Od.  mag.  cscndes,  tik.  Nisi  ciio  kolo,  diple,  po- 
pivke  kakve  bin?  Cedni  tad  [udi,  zlatno  bijase 
vrime;  .  .  .  bi  cedno  vese}e.  Nisu  tad  razveznog 
j)asa  divojke  bile.  M.  Katancic  58.  Onda  drugo 
jato  cedno  vice  da  je  zedno.  V.  Dosen  109.  — 
adi\  cedno:  Ova  cedno  odgovori.  M.  A.  Eejkovic, 
sabr.  11.  On  cedno  stane.  23.  Svaka  sebi  da  sprav]a 
odilo,  koje  cedno  i  divojkom  nosi.  J.  S.  Eejkovic, 
kuc.  367. 

CEDANCE,  n.  dem.  cedo.  samo  u  Vitkoni  rjec- 
niku, gdje  je  gen.  cedanceta,  cdi  ce  biti  pogrjeska. 

CEDAE,  cedra,  m.  vidi  cedar,  od  svii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mikalinu  (34»),  Belinu  (282'') 
i  Stidicevu.  Slomiti  ce  gospodiii  cedre  od  Libana. 
B.  Kasic,  rit.  22.  Stojeci  kod  visoka  kitna  cedra. 
B.  Palmotic,  christ.  4.  Uzvisena  svrhu  cedara 
planine  libanske.  M.  Eadnic  66.  Buknuse  u  ve- 
seju  kitni  cedri,  vite  jele.  I.  Dordic ,  mand.  136. 

CEDAESKI,  adj.  vidi  cedarski.  samo  u  Belinu 
rjecniku  (282''). 

CEDIJA,  /.  coll.  suboles.  samo  u  Vnkooa  rjec- 
niku, gdje  se  napmnine  da  se  govori  s  x>ogrdom.. 

CEDNOST,  cednosti,  /.  modestia.  isporedi  ce- 
dan.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bje- 
lostijencevu  (modestia,  circumspectio;  prudentia, 
cautela),  u  Jambresicevu  (modestia)  i  u  Voltigi- 
jinu  (klugheit,  gelassenheit).  Istina  u  dilih  .  .  .  i 


ociju  milih  ceduost.  A.  Kanizlid,  roz.  95.  XJ  ced- 
nosti sahrani.  J.  Krmpotio,  kat.  39.  Ponostvo  su- 
prqt,  f  ednosti.  IVI.  A.  Eejkovii,  sabr.  2. 

CEDO,  n.  infans,  jjroles.  od  xin  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  3Iika(i,HU  (proles,  pignus,  natus,  filius), 
M  Belinu  (infans  126''.  399b.  puerulus  597''),  u 
VoUigijinu  (kind),  u  Stulicevu  (filiolus,  puerulus), 
u  Vukovu  (dijete,  s  dodatkom  da  se  pjeva)  i  u 
Danicicevu  (infans).  —  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. : 
ceda.  —  Postana  jos  tamna:  moze  biti  od  kor. 
kan,  postati,  ciniti  da  sto  postane,  od  kojega  je 
i  poceti.  -e-  je  od  staroga  5.  —  U  jednoga  pisca 
XVI  vijeka,  koji  je  pisao  cakavski,  ima  i  sa  a 
injcfto  e:  cado  (Jere  se  on  poja,  da  eado  ulovi. 
H.  Lucie  281).  bez  sumneje  stamparska.  pogrjeska 
u  narodnoj  jtjesmi  cado.  (Imali  smo  jeduo  musko 
cado.  Pjev.  crn.  280).  —  Znacenem  je  kno  i  di- 
jeto,  i  to  Hi  dole  je  jos  u  uirobi  materinoj,  Hi 
rodeno  dole  je  jos  malo.  Hi  prema  roditejima  kad 
je  vec  sa  svijem  odraslo  cejade.  u  pravom  smislu 
dolasi  0  sinu  i  kceri,  a  u  prenesenom  i  0  ce^a- 
detu  koje  stoji  iwema  drugom  kao  sin  Hi  kci 
prema  roditejima,  i  0  cemu  sto  se  misli  kao  ce- 
jade. sada  se  govori  samo  od  mila,  i  za  to  naj- 
vise  u  jijesmama.  samo  u  prenesenom  smislu  do- 
lazi  u  nekili  pisaca  i  za  sivince.  —  Ceda  moja 
VBzlubjenaja!  Sava  3.  ICrtvt  jego  na  nast  i  ua 
cedeht  nasihi,.  Mon.  serb.  16.  St  cedy  mojimi.  90. 
Kto  se  obrete  ubivt  otca  ili  matert  ili  brata  ili 
cedo  svojo,  da  se  ttzi  ubijoa  izdezett  na  ogiii. 
Zak.  dus.  37.  Agarenskyilit  cedt.  Mon.  serb.^538. 
Podi ,  cedo ,  i  brzo  opet  dodi.  Zbor.  25''.  Cedo, 
ko  imam,  vojno  bih  dojila.  D.  Eaiiina  91.  Sagr^- 
suje  ont  sini  ili  cedo,  koji  pogrdi  otca  svojega.  S. 
Budinic,  sum.  857.  Trim  dajuc  cedom  dojke.  A. 
Cubranovic  142.  Cedu  dan  svanu  utrobe  iz  ove.  M. 
Bnnic  6.  Iz  ])0vitka  mala  ceda  rastrgnuta  po  tleli 
lezo.  I.  Gundulic  559.  Tad  bise  prom  sela  da  cedo 
nadoji.  D.  Barakovid,  vil.  135.  IJlje  kojim  se  po- 
mazujn  ceda  na  krstenju.  I.  Bandulavic  129.  Zene 
.  .  zdrava  ceda  porodise.  V.  Andriasi,  put  174.  Da 
nas  bIagoso\'i  Marija  mila  s  cedom,  ke  je  poro- 
dila.  I.  Akviliiii  133.  U  utrobi  cedo  nosi.  I.  Ka- 
navelid,  iv.  472.  Er  kako  se  mlado  cedo  putem 
kojim  hodit'  vidi,  pak  tijem  istim  staro  i  sijedo 
s  nauka  zloga  hodi  i  slidi.  A.  Vita}ic,  ostan.  41. 
Kra)a  uzvisna  .  .  .  mndro  cedo,  sveti  Sava.  J.  Ka- 
vai'iin  302.  Jakov,  cedo  splitsko.  93.  Imajuci  cedo 
u  utrobi.  P.  Lastric,  od'  340.  Eodila  je  cedo  pri- 
liciio  u  svemu  svakomu  inomu  cedu.  Ziv.  is.  31. 
Da  je  cedo  pod  pojasom.  V.  Doseu  107.  Mlado 
cedo  da  odgoji.  260.  O  bozanstveno  cedo !  A.  To- 
mikovic  2.  Lipo  mu  je  cedo  porodila.  A.  Kacic, 
razg.  '26.  Kada  li  se  od  sua  probudila,  u  liojzi 
je  cedo  proplakalo.  87.  Vasilija  je  siromasuih  ro- 
ditoja  cedo.  A.  Kanizlic,  kam.  254.  Daj  cedo.  M.  P. 
Katancic  60.  Zivo  joj  je  cedo  pod  pojasom.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  564.  U  Jele  se  mnsko  cedo  naslo. 
1,  606.  Evo  mi  se  musko  cedo  nade ;  no  te  ku- 
mim  bogom  istinijem  i  nasijem  svetijem  Jova- 
nom,  dodi  mene  ka  Trnovu  gradu ,  te  mi  krsti 
u  besioi  sina.  2,  446.  Dode  vreme,  breme  da  se 
ima ;  nemade  so  jedno  musko  cedo,  no  s'  imade 
jedna  zmija  juta.  2,  53.  Kad  ja  rodim  musko  cedo. 

1,  219.  Slepa  ceda  ne  imali!  1,  139.  Muskoga 
ceda  nemala!  1,  269.  Pa  krstise  cedo,  musku  glavu. 

2,  71.  Pa  im  dade  cedo  iz  kolev'ke.  2,  10.  Ovd' je 
vila  cedo  okupala.  1,  153.  Musko  mi  cedo  plac}ivo. 
1,  409,  Svako  cedo  umuckava.  1,  119.  Ceda  cu  se 
nanijati.  1,  219.  Udomi  je  kano  cedo  svoje.  2,  375. 
O  Todore ,  moje  cedo  drago  I  ne  mogu  ti  poslo- 
vati,  sine,  .  .  .  vec  jirosipaj  riznicu  i  blago,  te  ti 
prosi  gospiidu  devojku,  tebe  jubu  a  mene  od- 
meiiu.  2,  490.    Pa  doziva  svoga  sina  Marka:  sine 


C$EDO:^iUBAC 


920 


6eh 


Marko,  mojo  ftodo  drago!  2,  192.  Dok  jo,  babo, 
tvoga  fieda  Ivo,  no  60S  Turkoin  ti  prosti  koSuja. 
3,  392.  i  gospodar  7iasivn  oil  niila  slugu  ccdom 
svojim:  Kad  to  zat'U  VukaSino  krajp,  on  doziva 
slugu  Desimira  :  Dosimire,  moje  tedo  drago  !  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  110.  Vaistino,  moje  Codo  drago!  2, 
298.  u  2>Jetwii  sc  misK  o  bogu  i  suncu  Icao  0  ocu 
i  sinii,  tc  hog  nazica  sunce  iedom  svojim:  A  bog 
suncu  tijo  odgovara :  jarko  sunoe ,  mojo  6edo 
drago!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  305.  —  0  iivinietu  u 
nekili  insaca  xvii  vijeka:  Nijo  uzmozno  u  tudu 
zajt"  narav ,  jere  ne  rodi  lav  jaiiackoga  ceda. 
I.  T.  Mrnavic  u  D.  Barakovic'-a  vil.  3G9.  Puno 
livade  telesuoga  fieda,  lo2e6  kako  klado.  D.  Ba- 
rakovic,  jar.  20.  Lav  na  pol  nirtvo  cedo  poleze. 
F.  Glavinid,  posl.  35.  —  u  jcdnoga  se  pisca  pro- 
sloga  vijeka  naziva  kniga  cedom  pisca  svoga: 
Tko  je  cako  ovoga  knizevnoga  coda  ?  A.  Kanizlic, 
kam.  8. 

CEDOl^UBAC,  cedojupca,  m.  amans  liberorum. 
xiii  i  XIV  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  n  Bani- 
cicevu.  Ottci,  po  istinc  cedoJubLCb  iz  lilia  jubovL 
imeaSe  kt  synu  svojemn.  Domentijau''  25.  Jako 
otei  cedojubci.  Mon.  sorb.  1.30. 

CEDO^^UBAN,  cedojubna,  adj.  amans  libero- 
rum. XV  vijeka.  0  ptici:  Detelt  jestt  cedojubna 
ptica.  Starine  11,  194. 

CEDOlfilJBIV,  adj.  amans  liberorum.  xm  i  xiv 
vijeka,  ismedu  rjecnika  samo  u  Banicicevu.  Ce- 
do}ubivaago  otbca.  ^Domentijan^i  88.  Cedojubivyj 
otbcfc.  Dxnilo  124.  Cedo|ubiva  ottca.  Domentijan'' 
218. 

CEDO^UB^jE  ,  n.  amor  in  liberos.  ti  jednoga 
pisca  XIV  vijeka,  a  tada  je  bilo  na  krajii  -bije 
mjesto  -b}e;  izniedu  rjecnika  samo  u  Danicicevu. 
Cedojubija  boleznt  i  ogut.  Domentijanli  11. 

CEDOMIL,  m.  ime  musko,  u  nase  vrijeme.  Eat 
230.    Sem.  srb.  1881.  24. 

CEDOMIE,  m.  ime  musko,  u  nase  vrijeme.  D. 
Avramovic,  sv.  gora  266.  Eat  355. 

CEDOEODNA,  adj.  puerpera,  porodija  u  jed- 
noga 2)isca  XVII  injeka  i  u  Belinu  rjeijniku  (544*). 
K'o  sve  ostale  cedorodne  posred  stana  uzdrza  se 
oetres  dana.  D.  Palmotic,  cbrist.  280. 

CEDOVJESNIK,  m.  arohangelus.  samo  u  Stti- 
licetni  rjcHnihii  sa  znacenem  koje  je  stav^eno.  rijec 
sasma  nepoazdana. 

CEDEIN,  adj.  vidi  cedrov.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CEDEINSKI,  adj.  vidi  cedrov.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CEDRON ,  Cedrona ,  m.  Cedron.  isporedi  ce- 
dronski.  Tuj  s  Judom  pridose  potok  od  Cedrona 
i  u  -^a't  dodose    N.  Najeskovic,  1,  128. 

CiDEONSKI,  adj.  vidi  cedronski.  Potok  ce- 
dronski.  Ziv.  is.  151. 

CEDEOV,  adj.  vidi  cedrov.  proSloga  vijeka  u 
jednoga  pisca  i  u  Stulicevu  rjecniku.  Drva  brje- 
stova  i  cedrova.   N.  Marci  37. 

CEDEUN,  cedruna,  m  vidi  citron.  M  rjecnicima 
Mika^inu  i  Stulicevu. 

CEDULA,  /..  vidi  cedula.  u  na.se  vrijeme  u 
Lici.   J.  Bogdanovic. 

CEDULICA,  /.  clem,  cedula.  isporedi  cedulica. 
u  nase  vrijeme  u  ugarskih  Hrvata.  Pisal  sam  joj 
cedulicu.  Jacke  42. 

CEFENAK,  cefenka,  m.  vidi  cepenak.  samo  u 
Stulicevu  rjecnikti. 

CEFEEDAE,  ceferddra,  m.  vidi  kod  ^everdar. 


CECiljjE,  selo  u  Hrvatskoj  11  podzupaniji  karlo- 
vackoj.  Proglod  26.  pisu  ya  i  ,Cegli'.  Schem, 
zagr.  1875.  92. 

CEGOV,  adj.  cujus,  cyi.  od  xiii  vijeka,  ali 
veoma  rijetko;  izmedu  rjecnika  samo  u  Danici- 
cevu. isporedi  cegovid  i  cigov.  Vedito  tegovi  bu- 
demb  uconioi.  Sava,^tip.  hil.  glasn.  24,  204.  tip. 
stud,  glasn.  40,  163.  Cegov  sin  bil  jest,  ne  znajet 
so.  §.  Kozi&id,  ^it.  51''.  Po  cegovijeh  se  bise  mo- 
litvah  rodila.  B.  Kasid,  per.  7. 

CEGOVIC,  m.  cujus  filius,  ciji  sin.  samo  u 
Vukova  rjecniku:  cegovio  jo  on?  koje  se  tumaci: 
cujus  est  filius?  nem.:  wor  ist  er,  wie  heist  er  ? 
isporedi  cogov  i  cigovid. 

CEGECAV,  adj.  inordinatis  desideriis  actus, 
inquiotus.  sarno  u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  se  tu- 
maci kako  je  stavjeno  i  gdje  ima  i  ,6egrcavjahan' 
i  ,cegrcanjasan'.  sve  troje  veoma  nepouzdano.  is- 
poredi cegrtati. 

CEGEJ^ATI,  6egr)am,  impf.  strepitare.  isporedi 
cagrjati.  postane  vidi  kod  cegrtati.  «  nase  vri- 
jeme. Uzme  baba  obramicu  i  stane  cegrjati  oko 
tejizaca  da  digne  kotlove  na  rame.  M.  D.  Mili- 
devic,  let.  vec.  318. 

CEGEST,  /.  altercatio,  mala  svada.  ic  nase  vri- 
jeme, izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se 
napomine  da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  —  po- 
stana  tamna:  moze  biti  od  tur.  cagyrys,  vika, 
cagyrj'smak,  docikivati  se,  vikati  ji.dan  na  dru- 
goga.  isporedi  cegrtati.  —  Je  li  cegrst  kakva 
medu  vamaV  P.  Petrovic,  vijen.  49. 

CEGETA^KA,  /.  erepitaculum.  isporedi  cagr- 
tajka.  od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo 
u  Vukovu.  od  cegrtati.  Nismo  mi  ptice,  koje  se 
cegrtajkom  i  vikom  plase.  D.  Eapid  458.  Za  sto 
se  na  misto  zvonova  sluzimo  cegrta)kom  od  dr- 
veta  (na  veliki  cetvrtak)  ?  A.  Kanizlid ,  bogojub. 
253.  A  cemu  se  toliko  zacudio  beg?  Maloj  lepoj 
cegrtajci,  koju  je  jedan  Porecanin  namestio  u 
konopjaku.  M.  D.  Milicevic,  vec.  88. 

CEGETANE,  n.  strepitus.  isporedi  cegrtati. 

CEGETAS,  cegrtasa,  m.  blatero,  koji  mnogo 
govurl  kojesta.  samo  u  Vukovu  rjecniku  (gdje  se 
dodaje  da  se  govori  u  Risnu).   Od  cegrtati. 

CEGRTATI,  cegfcera,  impf.  strepitare.  isjM- 
redi  cagrtati.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika 
samo  u  Stulicevu  (gdje  ima  cegrtati  i  grijeskom 
cegrcati,  a  oboje  se  tumaci  scalpere,  vellere,  i 
inquietum  esse),  isporedi  cagrtati,  cagrjati,  cegr- 
jati, sve  jednoga  postana,  ali  tamna:  moglo  bi 
se  misliti  da  je  rijec  slozena:  ce-  od  kor.  ka,  od 
kojega  je  ka  u  mene-ka,  sadeka,  i  u  star.  slov. 
ka-grxlicistt,  i  od  kojega  bi  bilo  ca  u  cagrtati, 
a  drtiga  pola  od  kor.  gar,  vikati,  od  koga  je  gr- 
kati  i  grlica.  ali  kako  se  ne  nalazi  prije  (ispo- 
redi cegrtajka,  koja  dolazi  istom  od  prosloga  vi- 
jeka), moze  biti  da  je  od  tur.  cagyrmak,  vikati, 
cagyrtmak,  ciniti  da  tko  vice,  pustiti  ga  da  vice. 
—  Pa  se  ona  (cegrta]ka)  po  vetru  okrece  i  ce- 
grdudi  plasi  tice.  M.  D.  Milidevic,  vec.  88.  Cegr- 
tati, cegi'cera.  B.  Musicki. 

1.  CEH,  m.  a)  Bohemus.  od  xv  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Sjelostijencevu,  Jambresicevu,  Voltigi- 
jinu,  Stulicevu  i  Danicicevu.  Akc.  se  mijena  u 
gen.  j)Z. :  Ceha.  —  Jakoze  Cehy  nyna  slysisi.  Sta- 
rine 1,  33._  Cehe  zov'  i  Ugre.^M.  Marulic  242. 
Adalbert,  Cell,  praski  biskup.  ^S.  Kozicid,  zit.  211'. 
Sve  sto  ote  Prusom,  Ugrom,  Celiom.  I.  Gundulic 
428.  Ta  cesar  bil  je  Ceh  rodom^  P.  Vitezovid, 
kron.  101.  Obrati  sveti  Adalberto  Cehe.  I.  Dordid 
ben.  5.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka  sa  k  mjesto  h, 


CEH 


921 


CEK 


ali  u  nase  vrijeme  nastampano:  Ceka.  M.  Vetranic 
1,  55.  —  pi.  Cesi,  zemla  ieska:  Umre  u  Cesehi,. 
!l^etop.  saf  79.  —  h)  ime  inusko  xv  vijeka:  Ke 
pravi  i  listi  bihii  dani  tiju  bratincu  dedu  Cehu. 
Mon.  Croat.  IIG.  isporetU  Cehovic.  —  c)  prezime, 
XVI  i  xvH  vijeka:  Paval  Cell.  Ark.  2,  317.  — 
d)  u  mnozini  kcijkcwski  hez  promjene  cjlnsa  h  na 
s  pred  i:  Cehi,  dva^sela  u  Hrvatskoj  u  podzu- 
paniji  zagrebackoj :  Cehi  Gorni  i  Doliii  Schem. 
zagr.  1875.  197.  Pregled  21. 

2.  CEH,  m.  compotatio,  pijancene.  samo  u  Bjc- 
lostijencevii  rjecniku.  od  nem.  zeohe,  zeohen. 

CEHAJIC,  vidi  kod  Cehajic. 

1.  CEHAiSfE,  n.  carptura.  ispnredi  cehati  pod 
1.  samo  u  Bjelostijeiicevu  rjecniku:  cehane  zeja, 
perja.^^ 

2.  CEHANE,  n.  compotatio,  pijancene.  ispo- 
redi  cehati  pod  2.  samo  u  Bjelostijenievu  rjecniku. 

CEHAEI,  m.  pi.  selo  u  Hercegovini  ii  okrugu 
mostarskoiii,  kotaru  kouickom.  Statist.  115. 

1.  CEHATI ,  celiilm,  imjj/.  cai'pere,  odlamati 
sto  na  sastavku  negovu  s  drugim  cim  iz  iega  je 
izraslo.  samo  ii  rjecnicima  Bjelostijenievu  i  Stu- 
licevu.  cehati  moze  tko  u  drveta  granu  od  stabla 
■Hi  od  druge  grane,  i  Usee  od  grane,  Hi  u  zeJa 
Usee  od  stalijike,  i  'perje,  svlaceci  mti  s  badrjice 
ono  sto  je  na  noj  tako  da  ostane  gola.  isporedi 
ocehnuti,  cesati,  cijati.  akcenat  se  nc  zna  za  ci- 
jclo :  stavjen  je  po  cijati,  koje  je  ista  rijec,  samo 
je  izgubila  h,  a  e  joj  promijeneno  na  i.  Fostana 
istoga  kojega  je  cesati,  koje  vidi. 

2.  CEHATI,  cBh§,m,  impf.  potare,  pijaniili. 
samo  u  Bjclostijcncevu  rjecniku.  od  nem.  zechen. 
isporedi  coh  pod  2.  i  cek}aniti. 

CEHATOV,  adj.  meda  je  selic  Kamijevu  xiv 
vijeka  isla  na  Cehatovt  karuent.  !^etop.  sr.  1847. 
4,  52.  drugi  je  procitao:  Celatovb.  Mon.  serb, 
199.  Danicic  3,  -±64. 

CEHINA,  /.  Boema.  it  rjecnicima  Bjelostijen- 
ievu (37i>)  i  Voltigijinu  (27).  u  Stnlicevu  grijeskom 
Cehkiiia. 

CEHNO,  n.  vidi  cesno.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu,  i  to  bez  h,  koje  se  po 
nekim  krajevima  izguhilo  kao  i  u  drugim  rije- 
iima.  Umoci  ceno  ojustenog  belog  hika  u  so. 
M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  58.  U  pupo|ke  se  broje 
i  neki  organi,  koji  su  u  obliku  zdravo  razliciti 
od  obicnog  pupojka.  i  to:  cono  (bulbus),  cenak 
(bulbillus).   .T.  Pancic,  bofc.   24.   flor.  biogr.-  448. 

CEHNUTI,  cehnem,  impf.  i  pf.  1.  carpere.  ispo- 
redi celiati  (pod  1),  ocehnuti.  od  proUoga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Stulicevu  (grijeskom  cohknuti). 
dulazi  proslotja  vijeka  bez  h,  koje  se  po  nekim 
krajevima  izguhilo  kao  i  u  drugim  rijecimci.  im- 
perfektivno,  prclaznu,  ali  se  nalazi  samo  pasivno 
sa  se :  Za  porabu  loze  nek  vijajuo  nad  trsom  se 
voze,  druge  s  listom  nek  se  doli  cenu.  J.  S.  Re}- 
kovic,  kuc.  351.  —  2.  fruticare,  fronde.scere,  kao 
bicsati  se  i  listati,  da  se  ima  sla  ocehnuti.  toga 
ce  znaiena  biti  «  jednoga  pisca  prosloya  vijeka 
\  u  nase  vrijeme  u  jednoga.  a)  imperfektivno : 
Zele  s  liim  se  sjediniti  (serafini  s  hogom) ;  ali  i 
to  dost  im  nije,  cehnu,  idu  u  proreste,  a  sve  im 
Jepsa  }ubav  reste.  J.  Kavanin  503.  —  h)  perfek- 
tivno :  Istom  cehnu  grana  omarova,  grana  cehnu, 
hajduk  dijku  krenu.  Osvet.  2,  41.  —  3.  crepare, 
kao  prasnuti.  znaiene  ie  biti  doslo  od  lom(ena, 
koje  je  u  prcom  znaienu.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  perfektivno.  Kamen  cehne  a  ostane 
sjeuka.  Osvet.  2,  175.  Tudje  cehne  po  gdjekoja 
dijka.  3,  29.   Dijka  cehne  11'  sesana  cikne.  4,  25. 


CEHOVAC,   Cehovca;    m.  selo   u  Medumurju. 

Schem.  zagr.  1875.  138. 

CEHOVIC,  m.  prezime  xv  i  svi  vijeka,  po  ocu 
kojemu  je  ime  bilo  deh.  Mon.  croat.  111.  U6.  218. 
*  plemensko  prezime:  Petr  Lovrencic  s  Cehovic. 
Mon.  Croat.  182. 

(;EHEA,  /.  tur.  cehre,  lice,  u  jednoj  pjesmi 
nasega  vremena.  Kad  mu  niajka  celiru  podpazila. 
Nar.  pjes.  juk.  287. 

CEHRIN,  m.  t'leki  grad  u  Rusiji  xvii  vijeka: 
Eazbise  Turci  Cehrint  gradt  raoskovski  1667. 
J^etop.  saf.  8(i. 

CEHUJjjA,  /.  1.  racomus,  u  grozda  kao  gran- 
cica  sa  zrnima  koja  se  moze  oiehnuti.  isporedi 
cehati,  od  iega  je  i  postala.  samo  u  rjeinicima 
Belinu  (racemulus  356t>) ,  Bjelostijenievu  (race- 
muUjs,  jjars  botryonis),  Jambresicevu  (racemus 
1,  834b),  Stulicevu  (racemus)  i  u  Vultovu  (,neko- 
liko  zrna  s  petejkom  kad  se  od  grozda  ocene', 
iemu  se  dodaje  da  se  govori  u  Crnoj  Oori).  akce- 
nat se  mijena  u  gen.  pi.:  cehiija,  a  samo  je  i 
zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr.  sing. :  c&huJS,  ce- 
hu)om.  —  2.  myrhis  Scop.  Slosser-Vukot.,  flor.  501. 

CEHU^AC,  cehujca,  m  vidi  cehujica.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijei  slabo  pouzdana.  u  istom 
ima  i  cohujcak,  gen.  cehujcka,  koje  je  sa  svijem 
nepouzdano. 

CEHU^^AK,  cehulka,  m.  vidi  cehujica.  samo  u 
rjeinicima  Belinu  (.356'>)  i  Stulicevu. 

CBHIJ^AST,  adj.  racematns,  na  cem  ima  mnogo 
cchula.  samo  u  Jambresicevu  rjeiniku  (racematus, 
weintrauben  habond  1,  834''). 

CEHUlfilCA,  /.  dem.  cehuja.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjcinika  u  Mikalinu  (34b),  Belinu  (356i'), 
Bjelostijenievu  (.cehulica'),  Voltigijinu  (,cehulica') 
i  Stulicevu.  akcenat  se  ne  mijena,  samo  su  u  gen. 
pi.  i  oba  zadna  sloga  duga :  cehujica ,  a  samo 
zadni  u  gen.  i  instr.  sing.:  cehiijice,  cehujioom. 
Vidivsi  dite  gdi  ladi  u  vodi  grozdje,  u  koga  za- 
pita  da  mu  dade  jednu  ceujicu.  J.  Banovac,  pred. 
144. 

CEHULICICA,  /.  dem.  cehujica.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku.  rijei  slabo  pouzdana. 

CEHUKKA,  /.  kao  da  je  neka  riba  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka.  S  pastrvami  ciki  gladci  i 
cehurke  cesjalite.  J.  Kavanin  21. 

CEIZ,  m.  tur.  cehiz,  gehez,  sto  djevojka  trcba 
da  done.se  iz  oiine  kuce  kad  se  udaje,  djevojaiki 
darovi,  ruho  djevojaiko.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjeinika  samo  u  Vukovu,  gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Srbiji  i  Bosni  po  varosima.  Dok  poku- 
pira  na  kitu  svatove  i  porezem  ceiz  na  djevojku. 
Nar.  pjes.  juk.  99.  A  za  niraa  cetvere  kocije,  .  .  . 
sve  ceiza,  djevojackog  ruha.  142.  Mene  s'  davno 
ceiz  sakupili:  jedan  kupi  mati  materina,  drugi 
kupi  mila  mati  moja,  trece  teta,  materina  seka: 
stono  kupi  materina  majka,  to  cu  tvome  babu 
darovati ,  stono  kupi  mila  moja  majka ,  to  cu 
tvoju  bracu  darovati;  a  sto  kupi  moja  mila  teta, 
ono  cerno  ja  i  ti  derati.  Nar.  pjes.  vuk.  lierc.  127. 
Devojacki  cejiz  ponesite.   Nar.  pjes.  petr.  2,  672. 

CEJOVIC,^»«.  prezime,  u  nase  vrijeme  Od  bi- 
jesne  kuce  Cejoviea.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  139.  Od 
viteske  kuce  Cejoviea.  5,  235. 

CEJREK,  m.  vidi  cerek.  Do  godi  ne  izplati 
svega  duga  do  najmaiiega  cejreka  od  pineza.  F. 
Lastric,  svet.  99.  mat.  5,  26.  Cuje  mu  se  bahat 
od  alata,  cuje  mu  se  cejrek  od  saata.  Nar.  pjes. 
petr.  3,  175. 

1.  CEK,  m.  mjesto  gdje  se  ieka  kad  se  lovi.   u 


6ek 


922 


CEKATI 


jednoj  pjesmi.  Do  sod  oni  liajku  zauietnuSe,  sve 
na  Joku  lioga  ostaviSo  i  sa  uimo  poloso  junake. 
Nar.  pjes.  petr.  2,  170. 

2.  ClilC,  okrnvn  iiiiperat.  cpkaj.  vidi  cekati.  Cok, 
pocu  od  zgar  uuilic  donit.  M.  Dr^ic  Ui9.  Cek'  me, 
majko  milena,  dok  prispije  senioa.  Nar.  pjes.  vuk. 
hero.  269.  Cek,  fiek,  dva  sata.  S.  ^ubi.sa,  priC.  17. 

CKKAC,  cekaca^Hi.  exspeotans.  u  nase  vrijeme 
n  jednoga  pisca.  Cekac  iz  zasjede  vikno.  Osvot. 
4,  25- 

CEKALAC,  ciokaoca,  m.  oxspcctans.  satno  u 
Stulicevu  rjecniku. 

CEKALICA,  /.  mulier  exspectans.  samo  u  Stu- 
liceiHt  rjecniku. 

OEKALO,  n.  crepitaculum.  Od  kor.  skak,  ska- 
kati,  ticati,  bosti,  udarati,  od  koga  je  i  ckati. 
isporedi  ceketalo,  cektalo,  c(^,knuti,  cdkati,  caka- 
talica,  cakatalo,  caktalo,  caktati.  — ■  a)  u  mlinu 
drvo  koje  iz  karitasca  pod  protom  istresa  site  u 
kamen,  jednako  udarajuci  u  kamen  i  od  ncga 
odskacuci.  isporedi  cektalo,  caktalo,  cakatalica, 
ceketalo.  ii  nase  vrijeme,  izmedii  rjecniku  samo 
H  Vukovii.  Ovnj  je  kos  od  da.saka  i  gore  je  vrlo 
Sirok  a  do[e  iizak.  Odozdo  je  privezano  ili  na- 
mje.Hcno  kao  malo  korice,  koje  se  u  Jadru  zove 
canak,  pa  zito  iz  kosa  samo  ide  u  eauak,  a  iz 
cauka  ga  oekalo  izgoni  u  kamen.  Vuk,  ijec.  295*'. 
Kad  dijeto  ne  moze  odmah  (na  vi-ijeme)  da  pro- 
govori,  onda  zene  zakuliaju  kolacic  cekalom,  pa 
mu  dad'i  te  izjede,  da  bi  pocelo  onako  brzo  go- 
voriti  kao  sto  cekalo  od.skaee  od  kamena  i  zveci. 
Vuk,  rjec.  82 la.  Govori  kao  cekalo.  Kar.  posl. 
vuk.  43.  —  b)  jObjesena  daska,  u  koju  se  iidara 
kao  u  Mepalo,  n.  p.  da  se  kupe  soldati  na  kakvo 
mjesto'.  u  Vultovu  rjecniku,  ydje  se  dodaje  da  se 
tako  zove  u  Hrvatskoj. 

CEKANIC,  m.  sclo  u  Bqsni  u  okrugu  zvornic- 
kom.  Statist.  87.  isporedi  Cekanovici. 

CEKANOVK!,  HI.  ime  musko,  u  nase  vrijeme. 
Rat  bSJr.  isporedi  Cekanovici. 

CEKANOVICI,  Cekanovica,  m.  pi.  dva  sela  u 
Srbiji  II  okrugu  uiickoin.  K.  Jovanovid  154.  159. 
postaiiem  moze  biti  od  imena  muskoga  Cekan, 
koje  samo^  ne  dolazi  a  moglo  bi  biti  od  cokati. 
isporedi  Cakanic. 

CEKANSTVO,  w.  exspectatio,  cekanc.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CEKANE,  n.  exspectatio.  od  xvi  rijeka,  izmedu 
rjecnika  u  MikajinH,  Belinu  (lOSa),  Bjelostijen- 
cevu  {1,  5.3H>),  Jairibresiccvu  (1,  281"),  Voltigijinu, 
Stulicevu  i  Vukovu.  —  moze  imati  itza  se  gen., 
u  koin  se  moze  izreei  i  ko  ceka  i  .Ho  se  ceka,  a 
moze  biti  i  bez  nega.  Kako  je  dobrostiv  (bog) 
V  cekanju.  Transit  63.  Od  straha  i  od  cekanja 
kad  ce  doci.  N.  Eanina  13.  luc.  21,  26.  Bez  ni- 
jednoga  cekanja  ciniti  ce.  Zbor.  501).  Za  rnani  jo 
sve  cekanje.  M.  Marulic  292.  Tko  so  veseli  za 
tude  skoncanje,  bo}e  bi  da  place  sve  kasno  ce- 
kanje. D.  Eariina  100i>.  Ivraju  i  zakonosa  nas, 
cekane  ndroda  i  spasite|u  liih.  M.  Divkovic,  bes. 
11.  Ufanje  jest  istinito  cekanje  dosastoga  bla- 
zenstva.  M.  Divkovic,  nauk  iSb.  Da  je  on  cekane 
negovo.  A.  Vitajii,  ist.  118.  Prisudiiega  dne  ce- 
kana.  J.  Kavaiiin  557.  Zakon  ne  iste  to  cekane. 
A.  Kadcic,  bogosl.  406.  Potezaj  se  jedino  ufaiie 
i  cekane  dusa  jubeznivi.  F.  Lastric,  test.  151. 
U  tebi  je  cekane  nasih  darova.  J.  Banovao.  pred. 
115.  U  cekaiiu  snirti.  J.  Matovic  275.  Vjera  jo 
tvrdo  oekaiie  onoga  cemu  se  nadamo.  Vuk,  jevr. 
11,  1.  Hitaj  monice,  nije  ti  cekaiia.  S.  Liililsa, 
prip.  32. 


CfiKAGNIK,  m.  exspectans,  tko  ceka.  proiloga 
vijeka.  Cekaoniku  svaki  6as  godiSte  se  fiiiii.  Poslov. 
dan.„  12. 

CEKATI,  fiekam.  impf.  exspectaro.  Od  xiii  vi- 
jeka, ali  toga  vijeka  u  spomeniku  sacavanu  samo 
u  poznijem  prijepisu  (Mon.  croat.  4),  pouzdano 
od  svrsetka  xiv  vijeka  (Spom.  sr.  1,  24),  u  rjec- 
nicima  svijem:  u  Vraniicevu  (33.  71.  81),  u  Mi- 
ka(mu.  (341)),  u  Belinu  (108"),  u  Bjelostijenceoii 
(35''),  Jambresicevu  (1,  281"),  ii  ostalijem  u  alfa- 
betskom  redu.  —  Kor.  kak,  od  ka,  od  kojega  je 
cajati,  koje  vidi.  —  U  dvijc  pjesme  prosloga  vi- 
jeka nalazi  se  u  3  pi.  praes.  svrsetak  -aju  sazet 
u  -u :  ceku  (Odmaka  ne  ceku.  Nar.  pjes.  bog.  195. 
Nov|ani  ceku.  204). 

1.  prelazno.  i  subjekat  i  objekat  moze  biti  ce- 
jade  (ili  sto  se  kao  cefade  inisli) ,  zivince ,  stvar 
tjelesna  i  unma.  a)  objekat  u  ace.  ili  mjesto  ace. 
u  gen.  kao  iiz  koji  god  drugi  prelazni  glagol. 
aa)  subjekat  ce(ade  ili  sto  se  kao  decade  misli,  a 
objekat  Hi  ccfade  i  sto  se  kao  cejade  misli  Hi  Sto 
mu  drago.  Dodi,  Jert  te  mnogo  veselo  6ekamo. 
Spom.  .sr.  1,  24.  Cekamo  iht  sb  veiikomt  jubt- 
voniB.  42.  Ja  ga  hocu  cekati.  Mon.  croat.  122. 
Gdo  ceka  drugu  zapovid,  ni  poslusjiv.  Transit  50. 
Vi  cekate  vein  placu.  Korizm.^42.  Cekajuci  bla- 
zeno  ufanje.  N.  Raiiina  201'.  Cekase  i  on  kra- 
}estvo  bozje  106.  Jesus  velik  dar  i  sluzbe  ne 
ceka.  N.  Najeskovic  1,  110.  Da  vidimo  koju  slavu 
na  onomu  svijetu  cekaju.  B.  Gradic,  djev.  162. 
Vrime  cekajuci  i  rok  k  momu  srdaccu  dojti.  P. 
Zoranic  6.  Taj  zamjerni  lijek  od  pocetka  svijeta 
cekabu.  A.  Gucetic,  roz.  jez.  226.  Tuj^cekase  svak 
cas  glase  dobre.  I.  Gundulic  560.  Sto  krzmate 
bez  uzroka?  ku  cekate  stetu  priku?  569.  Bog 
ceka  vrijeme  prigodno.  M.  Divkovic ,  nauk  90. 
Prihod  Isukrsta  spasiteja  cekalui.  F.  Glavinic, 
cvit.  81.  Ne  va}a  cekati  najzadriega  casa.  L. 
Terzic  9.  S  tve  dobi-ote  bolecicam  lijek  i  zdravj-e 
cekajuci.  .1.  Kavaiiin  88.  Cekaj  me  sutra  u  jutro. 
A.  d.  Bella,  razgov.  12.  Dobitak  kojega  kamatnik 
ceka.  A.  Kadcic,  bogosl.  263.  Ne  cekavsi  odgo- 
vora  istrze  mac.  M.  LekuSic  53.  Cekajuo  viciiu 
osudu.  J.  Banovac,  razg.  95.  Koji  s  velikom_ze[om 
cekaliu  odkupjene.  F.  Lastric,  od'  166.  Cekase 
samo  smrt  ocimi.  E.  Pavic,  ogled.  61.  Svi  jednako 
smrt  cekamo.  V.  Do.sen  28.  Cekam  uskrsnuce 
mrtvijeh.  J.  Matovic  x.  Zejno  bi  cekali  onu  bla- 
zenu  slavu.  110.  Clekajuci  s  ufaAem  stanovitim 
uskrsnuce.  Grgur  iz  Varesa  106.  Cekajte  nas  tute. 
A.  Kacic,  korab.  153.  Je  Ii  duzna  cekat  Pavla 
dokle  dojde  na  godineV  M.  Dobretic  516.  Ceka 
prigodu.  216.  Nek  no  gubi  vrimena  i  ne  ceka 
najposlidiiega  casa.  490.  Cekam  uski'snutje  mrtvih. 

1.  Velikanovic,  upuc.  2,  400.  Cek'o  me  je  doslek, 
cekat  ce  me  i  u  naprijeda.  B.  Cuoeri  279.  Cekaj 
za  placu  vikovicnost.  M.  A.  Kojkovic,  sabr.  15. 
Zlo  je  iz  susjedstva  cekat'  veceru.  Poslov.  dan. 
159.  Koga  ti  cekas  u  gori  kqd  ove  vode  stu- 
dene?  Nar.  pjes.  vuk.  1,  590.  Cekajte  me  u  be- 
lome  dvoru.  2,  23.  Cekaj  mene  pod  zutom  ne- 
rangom.^3,  104.    Ona   bana   s   vojske   ne  cekase. 

2,  171.  Cekaj  mene  s  hi}adu  svatoya.  2,  525.  Ce- 
kase ga  jos  nedeju  dana.  3,  374.  Cekaj  mene  do 
Durdeva  dana.  4,  3.  Vecerajte,  mene  ne  cekajte. 
1,  384.  XJdaji  se,  ti  ne  cekaj  mene.  1,  446.  Ako  1' 
si  se,  svekre,  prepanuo  de  je  Maksim  jos  tanko 
dijete,  nega  cekah  za  devet  godina,  nega  cekah 
u  babovu  dvoru,  i  jos  bih  ga  za  devet  cekala  u 
Zab}aku  u  vasemu  gradu.  2,  554.  Ja  je  cekam 
cetiri  godine,  pa  mi  danas  ode  za  drugoga.  3,  148. 
A  Lazar  se  k  riemu  zagonio,  no  ga  Ture  cekati 
ne  smije.  4,  318.  Niti  hoces  na  drum  da  idemo 
da  cekamo  pomorce  trgovce.  3,  11.   Pofda   nam 


CEKATI 


923 


CEKATI 


svijetlo  oruzje  cekajuci  sicar  u  planini.  3,  314. 
All  Vuce  no  ceka  podjele.  3,  405.  Ti  ne  cekaj 
dana  Dmltrovoga.  2,  .580.  Jesi  li  ti  onaj  sto  ce 
doci,  ill  drugoga  da  cekamo?  Vuk,  mat.  11,  3. 
—  bb)  subjekat  sivince:  Koni  su  vi  oseldani,  te 
vas  cekaju.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  14.  Cekaj  mene  u 
sedlo,  kiilasu!  2,  148.  —  cc)  subjeiat  stimr  tjc- 
lesna  Hi  umna,  radna,  stanc,  a  ohjekat  sto  mii 
drago ,  najvise  celade:  Ako  jest  ka  trava,  vrh 
zelja  ka  moze,  taj  veci  sud  ceka.  S.  Mencetic  13. 
TJ  tude  tko  tice,  zna.s  sto  ga  ceka.  M.  Drzic  232. 
Tu  me  gotova  vecera  ceka.  411.  Zli  teg  zlu  plaeu 
ceka.  !^etop.  duk}.  erne.  3G.  Vise  sunca  sred  ne- 
besa  pristojo  vas  svijetlo  ceka.  I.  Gundulic  61. 
Na  galiji  zlatoglavi  jur  postenje  bise  steka',  ko 
poglaviii  }udi  ceka,  ki  dostoje  stat  u  slavi.  B.  Ba- 
rakovic,  vil.  205.  Put  me  ceka  na  dalece.  229.  Ve- 
selje  ceka  vas  vecno.  F.  Glavinic,  cvit  25.  Koji  bi 
promisjao  sto  ga  ceka.  I.  Grlicic  258.  Ali  me  ce- 
kaju drugi  posli.  A.  d.  Bella,  razg.  151.  Zlijeii  ceka 
smrt  neredna.  I.  Dordi6,  salt.  106.  Uzivana  cekaju 
pravednike.  468.  Ceka  nas  drugi  zivot.  J.  Bano- 
vac,  pred.  95.  Ove  muke  tebe  cekaju.  A.  Kanizlic, 
utoo.  286.  Pokaraiie,  koje  ceka  onog  grisnika.  M. 
Zoricic,  osm.  35.  Slavu  onde  nek  uziva,  koja  ceka 
svakog  ziva.  V.  Dosen  50.  Strasne  smrti,  sto  lii 
ceka!  184.  Znade  sto  ga  u  paklu  ceka.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  103.  Jer  sa  zime  smrt  purice  ceka. 
J.  S.  Kejkovic,  kuc.  159.  Jer  te  i  kvar  i  krivica 
ceka.  208.  Jednoga  galija  ne  ceka.  Poslov.  dan. 
39.  A  psenica  tezatka  ne  ceka.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  169.  Tako  mi  strasnoga  suda  koji  me  ceka! 
Nar.  posl.  vuk.  306.  Tesko  kupusu  iz  sela  smok 
cekajuci!  315.  —  b)  ohjekat  «  gen.,  koji  se  govori 
kad  se  misli  kakav  god  dio  onoga  iito  snaci  rijec 
koja  u  ncmii  stoji,  prein  da  dolazi  i  onda  kad 
se  ne  misti  dio  iicgo  cijelo  Hi  sve,  koje  se  opct 
misli  na  I'lcko  vrijeme  da  se  uziva  Hi  da  bitdc. 
subjekat  mote  biti  kao  naprijed,  a  objckat  saino 
stvar  tjelesna  Hi  umna,  ne  ie^ade  isreceno  rijecjii 
koja  ima  osobit  ace.  i  gen.  (kao  sto  su  rijeci  zen- 
skoga  roda).  samo  u  nase  vrijeme  •«  nekim  pjes- 
mama  nalazi  se  i  celade  kao  ohjekat  u  gen. ,  i 
to  veoma  rijctko,  jamacno  prema  objektu  koji  nijc 
celade.  Ki  ondi  cekase  teh  listi.  Mon.  croat.  4. 
Mi  togaj  dne  cekamo,  ksdi  zapovAste  da  posjemo. 
Spom.  sr.  1,  59.  Cekaju  od  boga  osvete.  Transit 
237.  Za  to  ti  ja  ne  dam  sada,  da  cekaj  vrimena. 
Narucn.  SSb.  Cekajuci  tvoje  slave.  Zbor.  81i>.  Ki 
cekahu  pruta.  M.  Marulic  62.  Ni  bih  bil  utruden 
skoncanja  cekaje.  S.  Mencetic  129.  Dubrovnika 
slava  od  tebe  taj  ceka.  N.  Najeskovic  1,  352  (ri- 
jeci su  Jana  Vidalija  Krkranina).  Cesa  cokate? 
B.  Gradic,  djev.  116.  Mi  cekamo  slave  bozje.  M. 
Divkovic,  nauk  TOb.  Razuman  Ijekar  ceka  vre- 
mena.  SGb.  S  velikijem  veseljem  cekahu  ovoga 
prisvetoga^  i  prislavnoga  porodenja.  M.  Divkovic, 
bes.  TO.  Cekajuci  od  vas  pomoci.  ,T.  Banovac, 
pripov.  44.  Oi)aki  grisnice,  koji  no  si  pun  grilia, 
i  s  nima  cekas  najzadnega  casa  tvoga  skoncana. 
J.  Banovac ,  razg.  93.  Talco  cekali  bismo  odkup- 
jeiia.  F.  Lastric,  tost.  44.  Cekajuci  uskrsnutja  sina 
svoga.  204.  Kako  no  obicaju  ciniti  sluge  cekajuci 
dosastja  svoga  gospodaia.  F.  Lastric,  od'  298.  Ce- 
kajuci sunasoa.  A.  Kanizlic,  fran.  3.  Iz  raja  zi- 
vinskoga  raja  ceka  nebeskoga.  V.  Dosen  201.  Od 
koga  ce  pomoci  cekati?  D.  Obradovic,  bas.  16. 
Sad  jos  ceka  gvozdene  zubace.  J.  S.  Ee}kovic, 
kuc.  211.  Ako  si  vran,  rnrcine  cekaj.  Poslnv.  dan. 
4.  Svekrovi^ti  redom  sjede,  dara  cekaju.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  61.  Ceka  kao  ozebao  sunca.  Nar.  (losl.  vuk. 
345.  Tesko  loncu  iz  sela  zaciue  cekajuci.  315. 
Tesko  Marku  u  zlu  dobra  cekajuci.  315.  Koji  i 
sam   carstva   bozijega   cekase.  Vuk ,  mar.  15,  43. 


Govorase  za  nega  svima  koji  cekahu  spasena. 
Vuk,  luk.  2,  38.  u  nekim  pjesmama  ohjekat  i  ce- 
lade: Ceka  Marko  svog  brata  Andrije.  Nar.  pjes. 
juk.  48.    Cekat  cemo  svatskog   staresine.  320.  — 

c)  od  koga  treba  da  dode  ono  sto  se  ceka,  moze 
se  izreci  u  gen.  s  prijedl.  od.  ostalo  kao  naprijed. 
Cekaju  od  boga  o.svete.  Transit  237.  Od  tebe  ce- 
kamo dobar  svit.  M.  Drzic  430.  Ere  ce  cekati  od 
kupca  platu  ses  mjeseca.  B.  Kasic,  zrc.^  77.  Dobra, 
koja  od  boga  cekamo.  I.  Grlicic  20.  Cekajuci  od 
vas  pomoci.  J.  Banovac,  prip.  44.  I  plod  truda 
od  boga  cekati.  M.  A.  Relkovio,  sat.  125.  Sto 
ceka  od  nas?  D.  Mattoi  333.  Od  koga  ce  pomoci 
cekati?  D.  Obradoviic,  bas.  16.  Svu  koliku  pomoc 
svoju   od   nega   ceka.   B.  Leakovic,   gov.  187.  — 

d)  radna  koju  treba  da  vrii  Hi  u  kojoj  treha  da 
ima  dijcla  onaj  koji  se  ceka,  te  se  toga  radi  i 
ceka ,  moze  biti  izrccena  u  ace.  s  prijedl.  na. 
Grjssna  covjeka  na  pokoru  cekas.  N.  Dimitrovic 
41.  Vlaho  nas  tamo  ceka  na  veceru.  43.  Nas 
gresnike  cekas  na  pokoru.  A.  Gucetio ,  roz.  jez. 
208.  Da  me  jecekal  toliko  vritne  na  pokoru. 
L.  Terzic  69.  Ceka  to  na  pokajaiie.  J.  Bano- 
vac, prip.  59.  Promotrite  pomjivu  zensku  glavu, 
koja  ceka  na  cast  u  svoju  kucu  kakve  god  ve- 
like  }ude  ili  postene  jirijateje.  F.  Lastric,  ned.  89. 
—  e)  za  rccenicu,  u  kojoj  je  izreeen  ohjekat  kao 
naprijed,  moze  biti  xjrivezana  rijecju  da  druga, 
kojom  se  izrice  radna  koju  treba  da  vrsi  onaj 
koji  se  ceka:  Cekamo  cara  iztBnetakt  da  mine 
u  Carigradi..  Spom.  sr.  1,  47.  Cekaju  te  dva  de- 
vera,  da  ih  dai-ujes.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  72.  — 
f)  part,  praet.  2>ass.  kao  predilcat  onome  sto  hi 
bilo  ohjekat:  Da  nam  prije  svane  dan  blagi,  dan 
svecani ,  i  zuden  i  cekan  u  ovoj  svoj  strani.  I. 
Gundulic  125.  Neka  toliko^dugo  cekanu  slavu  do- 
stignem.  B.  Kasi6,  per.  51.  Sto  je  cekan  tako  dugo. 
V.  Dosen  58.  Nego  ce  u  vrime  svoje  plod  cekaui 
doniti.  B.  Leakovic,  gov.  63.  Da  b'  od  sebe  plod 
cekani  dali.  J.  S.  Eejkovic,  kuc.  41. 

2.  neprelazno.  u  ostaJom  kao  naprijed.  a)  hez 
i  cega  sto  hi  kako  god  bilo  mjesto  ohjekta :  Tori, 
je  obojimi  mnogo  usilLno  toliko  vreme  dlBgo  ce- 
kaje. Spom.  sr.  1,92.  Ima  ova  strana  cekati  do 
rni-aka.  Stat.  poj.  ark.  5,  279.  Ne  tij  vece  cekati, 
potezi  se  prijati  me.  Transit  100.  Bo)e  je  cekati 
dokle  se  ocisti.^  Narucn.  20li.  Cekaj  osce  dvi  leti. 
Korizm.  104.  Cekajte  ovdje.  N.  E.anina  117.  Ce- 
kajte  tuj ,  dokle  se  zavratim  k  vam.  44.  Cekaj, 
cekaj,  Sokolice!  da  imas  krila  od  sokola,  ne  utece 
me  desnice.  I.  Gundulic  347.  Svak  so  u  tebe  ufa, 
uzda  i  od  tebe  ceka,  o  gospodine  boze!  M.  Div- 
kovic ,  nauk  891'.  Ako  ima  koje  zlameiie  da  ce 
opametnit,  va}a  cekati.  A.  Baoic  291.  Ni  kada 
cekati.  H.  Bonacic  104.  Cekajuci  dokle  nam  se 
ostro  zapovidi.  P.  Filipovic,  ist.  13.  Cekajuci  dokle 
bude  vo}a  liegova.  L.  Vladmirovic,  slavod.  60. 
Kasna  smrti!  sto  vece  cekas?  sto  ne  dodes?  Be- 
sjede  kr.  140  Pravda  ceka  tako  dugo,  dok  se  ne 
zna  prava  cina.  V.  Dosen  65.  AF  cekajte,  siro- 
masi!  to  su  od  vas  liudi  glasi.  78.  Al'  cekaj  der, 
zderu  mudri!  u  veliku  ti  stvar  udri.  18:1.  Ceka]  ti! 
skuvacu  ja  tebl  poparu.  D.  Obradovic ,  bas.  304. 
Cekaj,  pocekaj !  B.  Cuceri  49.  Svakoga  draga  na 
pengeru  stajase,  moja  draga  na  vratima  cekase. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  343.  Cekaj  do  jeseni.  1,  389. 
Nije  rasta,  brate,  cekat'  duje.  3,  320.  Ode  Turcin 
u  poje  siroko,  osta  Vuce  cekat'  na  mejdanu.  3,  382. 
Ne  ktede  se  s  pufca  ukloniti,  ni  s'  Turcinu  tede 
pokoriti ,  ve6  junacki  ceka  na  mejdanu.  3,  398. 
No  hajduci  med  sobom  govore :  ,Milutine ,  nasa 
harambaso !  ili  nas  je  sreca  ostavila.  te  su  Turci 
prIje  proodili;  il'  pravoga  ne  zgodismo  puta ; 
odimo   se  vracat'  na  tragove.'   Tada   rece  Babic 


CEKATI 


924 


CEKli 


Milutine:  brai'o  moja,  lubimim  druXino!  da  fie- 
kamo  doklo  nocca  dode.  d,  3S().  TeSko  jo  fiekati, 
a  svi  t'B  atovi  protrcati.  Nar.  posl.  vuk.  314.  — 
b)  radna  do  koje  se  ceka  izreiena  u  rcccnici  pri- 
vesanoj  rijcvju  dokle,  dok,  kaii  naprijed  u  lU-kim 
prinijerima,  woie  u  jediw  biti  i  radiui  knja  se 
cckii  Hi  dngadaj  koji  sc  t'eka:  Tesko  cekaS  dok 
se  to  izvrsi.  F.  Lastric,  tost.  104.  Nego  ccka  dok 
mlogo  nakiipi.  M.  A.  E.e]kovi6,  sat.  138.  Jodva 
6eka  dok  mu  iiocca  dode.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  382. 
Jos  je  za  se  nijesam  vjeiicao ;  sve  sam  cek'o  dok 
pogine  Marko;  a  sad  6p5  me  ti  vjencati  s  I'lome. 
2,  371.  Ccka  Nuko  dok  svatovi  dodu,  pa  da  ido 
dovesti  devojUu.  3,  23J.  —  c)  u  recenici  prive- 
sanoj  rijeiju  kad  mose  se  isreci  radna  kojoj  se 
vrijemc  ccka  Hi  dogadaj  kojcmu  se  vrijcine  6eka: 
Gledajii  na  lioga  i  iia  cesara  cekajuii  kad  (ie 
srcbu  prolit  na  Jurja.  F.  Radman  12.  Jer  pre- 
damo  od  jutra  do  noii-i  cekajuci  kad  ce  Turci 
doci.  A.  Kacic,  razgov.  29G.  Jedva  ceka  kad  ie 
uocca  doci.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  385.  —  d)  u  re- 
cenici privezanoj  rijec.ja  Sto  jjiole  biti  izrecena 
radna  Hi  dogadaj  sto  se  ceka :  Cekah  sa  ufanjem 
ea  ce  so  zgoditi.  Transit  213.  Kako  mu  se  vas 
zapad  klana  cekajuci  od  I'lega  sto  ce  zapovidati. 
A.  Kanizlic,  kam.  249.  Gleda  strizic  mali  i  sto 
ce  bit  ceka.  A.  Kanizlic,  roz.  6.  —  e)  u  recenici 
privezanoj  rijecju  da  moze  se  izreci  radna  Hi  do- 
gadaj sto  se  ceka:  Cekaju  da  sini  ucine.  Korizm. 
ISl".  Ne  cekani  drugo  od  liega  (hlaga)  nog  da  ine 
tko  godi  pri  liem  zako|e.  M.  Drzic  195.  Potribito 
je,  da  so  i  ono  (dijetc)  od  sebe  pomaze  koliko 
more,  ne  da  ceka  da  mu  uiati  cini  onako  kako  no 
kad  jo  bilo  u  bcsici.  F.  Lastric,  ned.  379.  Tesko 
coka_  da  se  s  nimo  sastane.  A.  Kanizlic,  bogojub. 
27.  Ceka  vas  dvor  .sveti  da  se  strasni  bog  osveti. 
V.  Dosen  143.  CekaS  od  mene  da  ti  ih  kazem. 
A.  Kalic  497.  Jedva  cekam  da  se  skine  b'jeda. 
Nar.  pjes.  vuk.  4,  140.  Ne  cekajuci  da  mu  iguman 
kaze  za  sto  ce  ici.  Vuk,  posl.  240.  — f)  radna 
koja  se  ceka  nalazi  se  u  pisaca  izrecena  i  ivjini- 
tivom,  kad  je  isti  subjekat  i  ivfinitivu  i  glagohi 
cekatij  Cekajuci  opitati  ono  ca  to  bise.  Transit 
137.  Cekajuci  obrnuti  se  na  konac.  Korizm.  38. 
Ceka  gledat'  od  ne  ruko  cudna  djela  i  velika.  I. 
Gundulic  349.  Od  koga  slavu  nebesku  cekamo 
prijeti.  F.  Glavinic,  svitl.  108.  Tesko  sam  cekala 
viditi.  A.  T.  Knezovio  17.  Ja  znam  da  ti  jedva 
cekas  znati.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  4.  —  g)  u  instr. 
s  prijedl.  s  moze  se  izreci  radna  koja  se  ne  radi 
nego  se  odgada  dokle  se  ceka  nesto,  sto  moze  biti 
i  saino  vrijeme:  Jer  je  ceka'  s  misom  do  podne. 
A.  Kadcic,  bogosl.  71.  —  h)  u  ace.  s  prijedl.  za 
moze  biti  izrecena  cega  se  cekane  tice,  kao  da  bi 
se  reklo :  sto  se  toga  tice.  Za  imenjo  Lipovac  i 
Orihovac  ocemo  cekati  dokli  oni  grad  Skrad  od- 
kupe.  Mon.  croat.  282.  —  i)  u  vekih  pisaca  pro- 
sloga  vijeka  nalazi  se  wje.sto  objekta  ace.  s  prijedl. 
na  po  nemackom  jezilcu:  Ubojnik  .  .  .  ceka  na 
osvetu.  J.  Kavanin  2o().  Koji  liuac  na  to  ceka. 
"V.  Dosen  267.  Koji  ste  dugo  cokali  na  poklisare. 
A.  Kanizlic,  kam.  297.  Od  kad  ja  cekam  na  tebe ! 
M.  A.  Eejkovic,  sabr.  20. 

3.  sa  se.  a)  pasivno :  aa)  sa  subjektom :  I  parci 
jos  neka  na  pravdi  govore  .sto  se  pravdi  ceka, 
ka  se  krit'  ne  more.  M.  Vetranic  2,  379.  Poklisar 
carski  ceka  u  osvjet  se  bijela  jutra.  I.  Gundulic 
416.  Ceka  se  veliko  zlo.  Mika|a  ,S4'>.  Za  evijetom 
plod  ceka  se.  J.  Kavanin  475.  V  stvarma,  od  kojih 
se  u  napridak  plod  ceka.  A.  Bacic  114.  Bise  d^ 'lo 
vrime,  koje  se  odavna  zelilo  i  cekalo.  J.  Bano-.ac, 
pripov.  93.  Uzdignut  na  onu  slavu,  od  koje  se 
ceka  svaka  nasa  cestitost.  J.  Banovac,  razg.  123. 
Bududi  dosao  dan  od  pi-voga  ne  poroda,  kad  a  se 


fiokaSe  od  kra]a  i  svega  kra]estva  diteSce  gizdavo, 
matori  i  ocu  priliCno.  F.  Lastri6,  nod.  260.  Svila, 
bisor,  srobro,  zlato  .  .  .  nije  spalo  joster  na  to  da 
se  s  nimo  Stokud  hoda,  dok  so  s  la?.ma  kako 
proda ;  dal'  se  s  niiroin  kupai;  6eka.  V.  Uosen  40. 
Koji  se  cokase  da  dojde  na  ovi  svit.  B.  Loakovic, 
gov.  252.  Dosavsi  u  crkvu  gdi  se  je  cekala  od 
andela  i  od  }udi.  A.  Tomikovi6  27.  —  bb)  bez 
subjekta:  Cekaso  so  da  ga  vece  nada  svimi  car 
na  prvo  mjosto  uznose.  I.  Gundulid  326.  Ne  6eka 
se  ni  jednoga  odvraiena  od  onoga  komu  se  po- 
dijujo.  A.  d.  Kosta,  zak.  2,  137.  Ne  fioka  se  doklo 
planion  udari.  M.  Dobroti6  159.  —  b)  rejlelcnivno, 
kao  driati  sebe  u  cekanu,  stajati  u  cekanu,  a  po 
torn  kao  cekati  bez  objekta  (naprijed  pod  2).  Ha, 
cokaj  se,  oto  na  to  vojska.  Pjev.  crn.  70.  Cekajte 
se  gradske  bu)ubase !  evo  vama  Savic  na  torine, 
sa  Savicem  pet  stotin'  Pipcra.  Ogled,  sr.  236.  Ako 
noma  tamo  utecista,  ni  ovamo  nema  povratiSta; 
no  so  cekaj ,  turski  efendija ;  sve  sam  misli  na 
jednu  skupio.  493. 

CEKBKAC,  Cekerca,  m.  neko  nijesto  pod  vino- 
gradima  i  nivama  u  Srbiji  u  okrugu  smederev- 
skom.  bez  sumne  od  turske  rijeci.  isporedi  Ceker- 
lije.  Vinograd  u  Cekercu.  Sr.  Nov.  1867.  337.  1869. 
271.  1873.  43.  Niva  u  Cekercu.  1875.  756. 

CEKERLIJE,  /.  pi.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bi- 
hackom  kod  Bisia.  Statist.  47.  wa  karti  jednoj 
.Cokrlja',  na  drugoj  jooyjrat'^eKO,/_,Cekrlijo'.  kako 
je   tipravo,  ne  zna  se.  isporedi  Cekerac. 

C.EKETALO,  n.  vidi  cekalo  pod  a.  u  nase  vri- 
jeme. Ceketalo  na  kamenu  u  vodenici.  Nar.  zag. 
nov.  272.  Postana  kojega  je  i  cekalo,  od  koga  se 
u  postanu  razlikuje  samo  kao  klepetati  od  kle- 
pati.  isporedi  cektalo. 

CEKIC,  )».  tur.  cekic,  malleus,  cakanac.  od 
XVII  vijeka,  izmedii  rjecnika  u  Bjelostijencevu  i 
Vukovu.  isporedi  cekic.  —  akcenat  se  mijena  u 
gen.  pi.:  cekica.  —  a)  ti  pravom  smislu:  Na  nacin 
cekica  ostroga.  P,  Posilovic,  nasi.  104t>.  Kada 
cekic  udara  kamen.  M.  Eadnic  221.  Nikakova 
siciva  ni  cekica  ne  cu  so  glas.  S.  Margitid,  fala 
30.  Ako  cekica  ne  uzmes ,  ne  cos  nista  skovati. 
216.  Uzeo  si  iz  nova  cekice  i  cavle,  da  ga  pro- 
piiies.  J.  Banovac,  razg.  156.  Cekici  klinco  uda- 
rajuci  .  .  .  ruke  mu  i  noge  prikovase  F.  Lastric, 
test.  116.  Cekic  ne  more  vise  gvozdja  rasploskati 
nego  oce  kovac.  F.  Lastric,  ned.  214.  Istina  je 
da  je  zao  obicaj  jaki  singir .  al'  nije  taki  da  se 
ne  bi  mogao  vas  satrti  cekicima  }ubavi.  72.  Po- 
nese  cekic  u  gepu.  J).  Obradovic,  bas.  281.  Gradu 
gradi  silan  Adaj  pasa  na  Niksicu  grada  bijeloga, 
.  .  .  kucalo  mu  stotina  cekica.  Pjev.  crn.  37.  Tu 
su  kovali  i  oni  koji  cekica  pre  nigda  u  rukama 
nisu  videli.  Vuk,  grada  86.  —  6)  mjesto  gdje  Mali 
Pek  ufjece  u  Veliki  u  Srbiji.  M.  D.  Milicevic,  srb. 
942.  1246. 

CEKICOVATI,  cekicujem,  impf.  malleo  tun- 
dero,  cekicem  kovati.  u  nase  vrijemc  u  jednoj 
pjesmi.  isporedi  cekicovati.  Za  pas  metnu  dvije 
puske  male,  ni  kovane  ni  cekicovane.  Pjev.  crn. 
196. 

1.  CEKIC,  m.  vidi  cekic.  od  prosloga  vijeka, 
izmedti  rjecnika  u  Belinu  (grijeskom  cecii  464^), 
Stvlicevu  i  Vukovu.  Kauo  colik,  koji  sto  se  vecma 
s  cokidi  tuoe,  to  tvrdi  biva.  E.  Pavic,  ogled.  106. 
Kulu  gradi  Nuko  Novjanine  .  .  .  u  sirinu  od  tri- 
sta  tabana,  u  visinu  od  devet  tavana ;  od  Soluna 
pet  stotin'  cekica,  tri  stotine  dece  argatara.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  227.  Da  si  Nuko  kulu  nacinio  .  .  . 
kucalo  ti  pet  stotin"  cekida.  3,  231. 

2.  CEKIC,  m.  prezime.  od  imena  Ceka,  koje 


CEKICOVATI 


925 


CELA 


samo  ne  dolazi,  a  bilo  bi  hyp.  od  Cedomir.  Znat- 
niji  bezi  u  Bosni  jesu:  Bosnii,  Cekic.  Zem}op. 
bos.  142,    Jezdimir  Cekic.  Sem.  srb.  1881.  351. 

CEKI6OVATI,  cekiiujem,  imj)/.  vidl  cekifio- 
vati.  a  nuse  vrijeme  u  jednoj  pjesmi.  Na  dolamu 
troje  toke  sjajne ,  ni  su  vite  iii  cekiiovano.  Nar. 
pjes.  petr.  2,  486. 

CEKINA,  /.  seta,  isporedi  cctina,  od  kojc  je  i 
postala  promijenivsi  t  na  kin  na  li.  u  nase 
vrijeme,  ismedii  rjecnika  samo  u  Vukovii.  Akc.  se 
mijciia  ugen.pl.:  cekiiia,  a  samo  je  i  zadni  slog 
dug  u  gen.  i  instr.  sing.:  cekinn,  cekiiiom.  Nalici 
na  cvrste  dlake,  ovo  su  cekiiie.  J.  Panoic,  ptic.  5. 
Cekine  su  podeb)e,  kruce  dlake.  K.  Grnogorac. 
bot.  18. 

CEKINANE,  n.  rixa.  ispioredi  eekii'iati  se.  u 
Lici.  To  je  bilo  vrazje  cekiiiaiis.  -J.  Bogdanovic. 

CEKINAE,  m.  setiger.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena.  Cekiiari,  setigera.  J.  Panci<'^,  zool.  183. 

CEKINAST,  adj.  setaceus.  u  nase  vrijeme  u 
pisaca.  Stable  cekiiiasto.  J.  Paucic,  flor.  biogr.'  8. 
List  cekiiiast  IG.  Balavac  cokiiiasti.  J.  Sloser,  kor. 
310. 

CEKINATI  SE,  oekii'iam  se,  impf.  rixai-i,  sva- 
dajuci  se  biti  se  s  kim.  u  nase  vrijeme  11  Lici. 
2)0Stanem  ce  biti  od  cekiiia,  pio  tome  kao  cti/iati 
se,  kao  da  bi  cekine  cupao  ,iedan  s  drngoga.  U 
vijek  se  cekinaju.  J.  Bogdanovic. 

CEKINA V,  adj.  bispidus.  u  nase  vrijeme  u 
pisaca.  Stable  cekiiiavo.  J.  Pancic,  Hor.  biogi-.- 
10.  Gubavac  cekiiiavi.  J.  Sloser,  kor.  50G. 

CEKINAVIvA, /.  torilis  Adns.  J.  Sloser- Vukot., 
flor.  491. 

CEKITn'ICA,  /.  dem.  cekiiia.  linaju  na  kraju 
trbuha  cekiiiice.  K.  Crnogoi'ac.  zool.  121_i. 

CEKLAS  ,  m.  vidi  caklas.  a  Srbiji  oko  Nisa. 
S.  I.  Pelivanovio. 

CEK^jANITI,  ceklanim,  iiiipf.  potare,  ,vescliti 
se  pijuii'.  u  Dalmaciji.  M.  Pavliuovic.  isporedi 
cehati  po(?  2,  od  cega  ce  biti  posialo. 

CEKijjUN ,  cekjuna,  ni.  a)  an.sa  januae,  Icpaka 
na  vratima.  —  b)  uncus,  kuka  n  k^uca,  kojiiii  se 
sijcno  cupa,  i  u  obranmice  na  kraju  ona  kuka 
Hi  zarezotina  koja  cuva  da  se  ne  smakne  povraz. 
—  II  oha  znacena  sai>io  u  Vukotnt  rjecnikii  s  do- 
datkom  da  se  u  yrvom.  znaienu  ijocori  u  Baraiii 
a  u  drugom  u  Srijemu.  —  postaucm  u  oba  zna- 
ceiia  od  mag.  csegely,  klin. 

CEKME,  /.  pi.  neke  toke  sto  se  nose  n  Herce- 
govini.  samo  u  Vukofu  rjecniku.  bice  od  tur.  cek- 
nien,  neka  gorna  ha}ina. 

CEKjVIEGE  ,  cekmegeta,  n.  forulus,  skrabija, 
fioka.  od  tur.  cekmege  {istoga  znaijeiia).  samo  u 
Vukocu  rjecniku. 

CEKMEK-CijPPJJA,  /.  pons,  qui  toUi  et  do- 
mitti  potest,  most  koji  se  spusta  i  dize.  od  tur. 
cekmek,  vuci,  i  cuprija,  most,  u  pjcsnii  i  iz  ne 
u  Vukovu  rjecniku.  Brze  trci  gradu  Biogradu,  .  .  . 
Kad  je  bio  na  cekmek-6upriju,  nagna  vraiiea  da 
proko  lie  prede.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  G2'J. 

CEKMIN,  VI.  selo  u  Srbiji  u  okrugii  iiiskom. 
Sr.  Nov.  187'J.  175. 

1.  CEKNUTI,  ceknem,  pf.  exspectare  paruui- 
per,  iitalo  pocekati.  w  nase  vrijeme,  iziiicda  rjec- 
nika samo  u  Vukovu.  Vrn'te  zdravo  knigonosu 
amo,  pa  ceknite  da  se  ogledamo.  Osvet.  2,  115. 
Nije  lose  da  mrva  ceknemo,  da  vidinio  kud  ce 
udrit  Turci.  3,  68. 

2.  CEKNUTI,  ceknem,  pif.  vellieare,  fodicare, 


ustinuti.  samo  u  Stulicevu  rjecniku.  od  korijena 
od  kojega  je  cekalo.  ali  rijec  nije  pousdana. 

CEKKCICI,  Cekrcica,,  m.  pi.  selo  u  Bosni  u 
okrugu  sarajevskom.    Statist    23.   isporedi   cekrk. 

CEKRK,  m.  tur.  cykryk,  kola,  tocak,  rota,  od 
XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (toruus)  i 
u  Vukoou  (rhombus,  artemon,  trochlea).  Akc.  se 
mijei'ta  u  gen.  pi. :  cckf ka.  —  a)  kolo  u  ojjce  za 
kakav  god  posao,  kojc  se  obrce  oko  svoje  osovine. 
Kako  no  cekrk  ali  kolo  lasno  se  vrti  i  obrce, 
onako  ti  ovi  svijet  lasno  se  vrti ,  obrce ,  privrie 
i  nigda  mirno  ne  stoji.  M.  Divkovic,  bes.  306. 
Stavjena  na  kola  i  cekrke  od  britava.  S.  Mar- 
gitie ,  fala  103.  —  h)  kojim  se  sto  dize  Hi  vuce 
u  visinu  Hi  S2)usta.  isporedi  vitao.  Ako  cekarku 
od  bunara,  kada  se  tegli  kofa,  .  .  .  oslabis  ruku 
i  pustis  ga  doli,  udi}e  okrene  natrag.  M.  Radnii 
515.  Tvoga  slugu  da  priklopi  sil'  ,cekarak'  tvrde 
stine  vjekovnoga  od  bunara  J.  Kavaiiin  463. 
S  jednim  uzem  ali  ti  cekrkom  dignu  i  iznesu 
stvari  teske  na  visinu.  S.  Margitic,  fala  157.  Vodu 
izvlace  na  cekrk.  D.  Obradovii,  bas.  382.  Pusti 
lieinu  na  cekrk  uzicu,  na  uzici  kuke  od  celika, 
izvuce  ga  do  pola  tavnice.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  112. 

—  c)  kojim  se  preda  suce  na  cijevi,  letiiak.  u 
Vukovu  rjecniku.  Sa  zlatnoni  prodom  i  fekrkom. 
Nar.  prip.  vuk.  73.  —  d)  na  sto  se  nasadi  sto 
tako  da  se  oko  iiega  kao  oko  osoirine  obrce:  Devet 
pera,  dvan'est  celenaka  a  trin'esto  noja  tice  krilo, 
pa  so  krilo  na  cekrk  okrece.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  156. 
Na  barjaku  srebnia  celenka  od  dvadeset  i  cetiri 
stuba,  na  cekrk  se  za  barjakoni  vije.  3,424.  u 
torn  smislu  nalazi  se  pred  ccleukom  ne  mijenajnci 
se  po  oblicima  kao  sloien  s  nom  turskim  nacinom 
mjesto  adjektiva.  isporedi  cekrkli.  Samur-kalpak 
i  cekrk-celenku.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  227.  —  e)  drvo 
nad  vatrom  0  koje  se  vjesaju  siidi  i  koje  se  maze 
vrtjeti  i  lijevo  i  desno.  u  Dcdmaciji.  J.  Grup- 
kovic.  —  f)  ,kada  dvojica  dodio  do  vode  Hi  do 
potoka,  da  se  obojica  ne  izuvaju,  rece  jedan:  ti 
se  ne  izuvaj,  pjrcnijecu  tc;  te  ovaj  uzjase  mu  na 
leda,  uhvati  iiiu  se  rakama  oko  vrata,  noge  digne 
u  vis  natrag  Hi  mu  ih  onaj  koji  ga  prenosi  uzine 
pod  svoje  ruke,  te  ga  tako  prencsc.  to  se  zove  u 
Lici:  uzeo  me  na  cekrk  i  prenio'.  J.  Bogdanovic. 

—  g)  0  cc(adetu  koje  se  koci  iduci ,  rece  se:  Ide 
na  cekrk.  Nar.  posl.  vuk.  96. 

CEKIIKAE,  »».  tornator.  isporedi  strugar.  samo 
u  Beliiut  rjecniku  (736ii). 

CEKEKLI,  sto  se  na  cekrk  obrce.  turski  ad- 
jektiv,  tc  se  ne  mijena  po  oblicima:  Zlatno  perje, 
cekrkli  celenku.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  547.  Na  glavi 
mu  cekrkli  celenka.  3,  356.  Za  kaporn  mu  sedam 
celenaka ,  tri  svi  rakli ,  cetiri  cekrkli.  Pjev.  crn. 
206.  —  , cekrkli  pojas',  koji  se  stele  na  male  ce- 
krke: .Tedno  srce,  tri  cekrkli  pasa.  Pjev.  cm.  261, 

CEKEKLIJA,  /.  preslica  )ia  cekrk.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku. 

CEKR^jATI,  ceki-jam,  impf.  hrhlati,  govoriti 
kojesia  i  razguvarajuci  se  i  pijucl  zabav(ati  se. 
u  nase  vrijeme  u  Dalmaeiji  M.  Pavlinovic.  pyo- 
staiiem  od  cegrjati,  promijeitiosi  g  na  k. 

CEKRT,  m-.  tur.  cygyrtma,  svirala.  u  jednoj 
pjesmi.  Dase  nemu  od  zlata  jabuku,  u  jabuci 
svirke  i  borije,  one  svire  kako  u  junaka,  e  na 
cekrt  bjehu  naciiieue.  Pjev.  crn.  217.  mjesto  ,bjehu 
naciuone'  ino'e  biti  da  bi  trebcdo :  bjese  naciiiena. 

CEKTALO,  n.  vidi  cekalo  pod  a.  u  nase  vri- 
jeme, samo  u  Vukovu  rjecnika.  isporedi  ceketalo, 
s  kojim  je  jednoga  poslana  razlikujaci  se  od  iiega 
j  u  postanu  samo  kao  zvektati  od  zveketati. 
I      1.  CELA,  /.  vidi  pcela. 


OELA 


926 


Celenka 


2.  CELA,  /.  vidi  ccla.  xvi  rijeka,  naUampano 
u  tiase  vrijemc.  c  nijc  sa  svijem  jioiizdano.  Po- 
staviSo  mu  Zonsku  svitu  u  tolu  na  posteju,  noka 
se  reSe  da  imi  jo  zona  u  foli.  Starine  1,  229. 

3.  tJELA,  sclo  u  liosni  u  okrngu  bihackom  blizti 
Prijedora.  Statist.  i>i.  je  li  ztnskocja  roda  Hi  sred- 
vega  u  tnnozini,  ne  zna  se  sa  sada.  ni  c  nije  ijo- 
usdano. 

CELAST,  adj.  a)  u  koga  je  veliko  ielo.  samo 
u  Stuliicvu  rjecniku ,  gdje  ima  i  colastuik.  oboje 
6e  b'iti  natineno  za  rjeinik  prema  tal.  fronto.  — 
b)  u  jedtwga  pisca  prosloga  vijeka  moie  biti  zlo 
nastamj^ano  u  nme  vrijeine  mjcsto  cjelast,  koje 
istiiia  ne  dolazi,  alt  bi  bitu  kao  cjelat  «  istoga 
pisca.  Na  bi}ozko  razdijejena  (lirvatska)  bijaso 
bilnil  i  zupana;  sad  ,celasta'  ucinena  brazgotino 
davnih  rana  kaze.  J.  Kavaiiin  282. 

1.  CELAT,  adj.  ii  koga  je  veliko  ielo.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  celatnik.  oboje  ne- 
pouzdano.  isporedi  celast. 

2.  CELAT,  celata,  m.  vidi  kod  ^elat. 
CELATA,  /.  galea,  od  tal.  celata.  isporedi  ca- 

lada.  XVI  vijeka.  Pade  mu  s  ruke  kapa  i  mac  i 
brokijer  i  fiolata.  N.  Najeskovic  1,  288.  Celatu 
na  glavu.  M.  Drzic  46. 

CELATO ,  u  pjesmi  u  kojoj  se  jyeva  Jcako  go- 
vori  Turcin  mjesto  celo.  Da  ti  vidim  celato ,  da 
ti  nizem  dukato.  Nar.  pjes.  vuk.  here.  29i. 

CELATOV,  vidi  kod  Cehatov. 

CELCE,  71.  vidi  ceoce. 

CELE ,  selo  u  Bosni  u  okrugu  bihackom  blizu 
Sanskoga  Mosta.  Statist.  55.  136.  na  prvom  mjestu 
6ele,  na  drugom  Cele.  kako  je  upravo,  ne  zna  se. 
ni  rod  se  ne  zna. 

CELEBI,  tur.  celebi,  gospodin.  dolazi  pred 
drugim  rijecima  mjesto  adj.  bez  promjene  po  pa- 
dezima  znaieci  gospodski.  A  od  moga  celebi- 
fesica.  Nar.  pjes.  petr.  1,  164.  Posetao  Pavle  ku- 
jungija,  po  Mostaru  celebi-iiazaru.  Pjev.  crn.  286. 
— •  mjesto  Rogaticu  u  Bosni  zovu  Turci  Celebi- 
pazar.  Zemjop.  bos.  69.  —  s  nekim  rijecima  dolazi 
u  imenima  bi^u:  Celebi  (,oelebij')  nos,  antirrhium 
L.  B.  Sulek,  im.  49.  mose  biti  zlo  zapisano  mjesto 
celebin  nos.  Celebi-perc.in,  vidi  celebin  percin  kod 
celebin.  K.  Crnogorac,  bot.  82. 

CELEBIC,  m.  a)  prezime,  po  ocu  koga  sii  zvali 
celebija.  i  saSeto  Jji,  mjesto  cega  I'leki  pisu  ij. 
Prodase__me  begu  Celebijcu.  Nar.  pjes.  vuk.^3,  462. 
Jovan  Celebic.  Sem.  prav.  1878.  52.  Boja  Celebic. 
Eat.  356.  —  b)  ime  sclima:  aa)  selo  u  Bosni  u 
okrugu  travnickom :  Celebic.  Zemjop.  bos.  30. 
Schem.  bos.  1864.  69.  Statist.  70.  Kada  dode  selu 
Celebijcu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  410.  —  bb)  u  Her- 
cegovini  it  okrugu  mostarskom  dva  scla:  Gorni  i 
Doni  Celebic.  Statist.  116.  pi.hi  i  u  pi.  jamaino 
pravije  Celebici.  Schem.  here.  1873.  174. 

CELEBIci,  m.  pi.  vidi  kod  Celebi6. 

CELEBIJA,  m.  gospodin,  osobito  mlad,  go- 
spodicic.  od  relebi,,  koje  vidi.  isporedi  calapija. 
S  ovom  (sablom)  Cose  Celebija  kraja  Sismana .. . 
s  vojskom  razbi.  I.  Gundulic  566.  Svi  se  Tiu'ci 
vodice  napise,  ali  no  kti  celebija  Mujo.  A.  Kacic, 
razgov.  147.  Nije  'vaki  celebija  za  te.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  532.  Kad  to  zacu  celebija  Mujo.  1,  563. 
Koje  j'  ovdje  Alii  celebija?  1,  615.  O  dclijo,  Omer- 
celebija!  3,  297.  Kupi  svate,  celebija  Petro.  1,  4. 
A  poskoci  celebija  tirujo.  3,  18.  Terzije  su  cele- 
bije,  rjepo  ode,  Ijepo  nose.  Nar.  pjes.  petr.  1,  170. 
Celebiji  nije  more  ni  do  kojena.  Nar.  posl.  vuk. 
346. 


CJELEBIJANE,  n.  kicene.  isporedi  Selebijati  se. 

samo  u  Vukovii  rjecniku. 

CELE  R  1. 1  ATI  SE,  Pclobijam  so,  impf.  kititi  se. 
samo  u  Vukovu  rjecniku  sa  znacenem  koje  je  stav- 
(eno.  jamaino  se  govori  samo  o  mtiskom  cefadetu. 
isporedi  felebija,  od  koga  je  i  postalo. 

CELfeBIJIN,  adj.  sto  pripada ^celebiji.  iji  se 
moze  sazeti  u  i,  te  glasi  i  celebin.  Celebin  percin. 
delphinium  Ajaeis  L.  G.  Lazic  138.  delpliinium 
orientalo  Gay.  J.  Panci6,  flor.  biogr.^  462.  Celo- 
bijin  percin.  Vuk,  rjoc.  821'>. 

CELEBIN,  adj.  vidi  Selebijin. 

CELEBINCI,  Colebinaca,  m.  pi.  selo  u  Bosni 
u  okrugu  bihackom.  Statist.  50. 

CELEBI-PAZAE,  Celebi-Pazira ,  m.  vidi  kod 
celebi. 

CilLENKA,  /.  ornamentum  triumphalo,  nakit 
za,  junastvo.  Od  tur.  celenk,  nakit  za  junastvo 
koji  se  nosi  za  kalpakom.  Od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjeinika  samo  u  Vukovu  (schmukfeder  von 
silber  als  soldaten-auszeichnung  fiir  er.sohlagene 
feindeskopfe).  Akc.  se  mijena  u  gen.  pi. :  cele- 
naka,  a  samo  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sing.:  celenke,  celeukom.  —  Pogrjeska  ce  biti  na 
jednom  mjestu  sa  n  mjesto  n  (Za  nu  radi  sedam 
celei'iaka.  Nar.  pjes.  juk.  167).  —  a)  u  pravom 
smislu_  nakit  za  junastvo:  aa)  nosi  se  sa  kalpa- 
kom: Celenka,  kojom  je  nakitio  oholu  glavu  svoju. 
A.  Kanizlic,  kam.  161.  Na  glavi  mu  kalpak  i  ce- 
lenka. Nar.  pjes.  vuk.  1,  373.  Za  kalpakom  od 
srebra  celenka ,  o  lioj  zlatni  trista  trepetjika, 
svaka  va}a  dva  dukata  zlatna,  u  celenki  dva  ka- 
mena  draga.  2,  483.  Lasno  zeta  poznavati  bjese 
po  negovu  perju  i  celenci.  2,  548.  I  dade  mu  od 
zlata  celenku.  3,  22.  Bas  celenka  od  dvanaest 
pera,  svako  pero  po  od  litru  zlata.  3,  356.  I  ce- 
lenka od  cetrest  pera.  3,  432.  A  za  nima  brada- 
jage  stare,  sto  s'  ne  biju,  ni  nose  oruze,  no  na 
ruice  perjanice  zlatne,  gazijama  da  celenke  daju. 
Pjev.  crn.  139.  Onome  ubijenome  osijece  glavu 
i  odnese  Turcima,  te  mu  dadu  celenku  i  burun- 
tiju  da  moze  oruzje  nositi  svuda.  Vuk,  ziv.  270. 
moze  ih  biti  i  vise  sa  jednijem  kalpakom:  Skide 
s  glave  samur  i  celenke.  2,  200.  A  na  glavu  kal- 
pak i  celenke,  jedan  kalpak  devet  fielenaka.  3,  6. 
Oko  glave  pera  i  celenke,  devet  pera,  dvan'est 
celenaka  i  trinesto  noja  tice  krilo.  3,  155.  Jedan 
kalpak,  sedam  celenaka.  3,  350.  moze  biti  i  na 
cekrk  (vidi  kod  cekrk):  Samur-kalpak  i  cekrk- 
celenku.  2,  227.  —  bb)  nosi  se  i  na  barjaku:  Na 
barjaku  srebrna  celenka  od  dvadeset  i  cetiri  stuba, 
na  cekrk  se  za  barjakom  vije;  na  celenki  trista 
trepetjika:  kad  s"  obrne  na  cekrk  celenka,  stoji 
jeka  trista  trepetjika.  3,  424.  —  b)  znak  koji  se 
nosi  za  hrabrost  u  duhovnoj  horbi,  a  nosi  se  i 
ti  rukama.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  Svi 
pod  kruuama  vici'ie  slave,  obuceni  odicom  gizda- 
vom  bijelom,  noseci  celenke  u  rukam  svojim  za 
zlameiie  odkupjeiia  i  oslobodeiia.  F.  Lastric.  test. 
226.  Vidicete  ju  (bogorodicu)  prijaku  slavodobit- 
nicu  svrhu  stare  zmije  .  .  .  O  koliko  su  lipi  ko- 
racaji  tvoji!  .  .  stavnost  tvoja  se  prilikuje  palmi 
ili  ti  celenki.  Ma  za  sto  ju  prilikuje  celenki  svu 
kolikuV  Za  sto  bo  je  ova,  kako  svi  znadete,  zla- 
mene  od  junastva  i  od  pridobitja.  F.  Lastrii,  test. 
348.  Crkva  pravovirnim  svojim  dajo  grane  bla- 
gosovjene,  kako  no  ti  nike  celenke  duhovne.  F. 
Lastri6,  od'  209.  Najposli  s  celenkom  od  muce- 
nistva  bise  dostojni  uzivati  placu  vicnu.  147.  — 
c)  natpis  nad  ducanom  u  Hrvatskoj.  F.  Hefele. 
isporedi  cimer.  ■ —  d)  ime  koje  po  obicaju  daje 
mlada  senskom  ce^adetu  u  muzecfoj  rodbini.  u 
Srbiji.  I.  Pavlovi6, 


CELENKAS 


927 


CELO 


CELENKAS,  celenkasa,  in.  iovjek  kuji  nosi  ie- 
lenku.  tako  se  zi-no  I'leki  Turcin  u  bosanskoin  Po- 
drinii  hlisu  Srebrnice.    S.  Novakovic. 

CELETIN,  m.  vidi  geletin. 

CELEV!^E,  n.  fastigium,  frons,  eabat.  u  Ba- 
natii.  isporcdi  celo.  od  icga  jc  i  postalo.  Ku6e 
su  obicno  celevjem,  rijetko  duzinom,  sokaku  okie- 
nute.  Javor.  1880.  22. 

CELICA,  /.  nidi  celica.  «.  jednoga  pitica  xvi 
cijeka.  U  jednu  se  vele  tijesnu  celicu  zatvori. 
B.  Gradic,  djev.  154. 

CELIGAN",  celicna,  adj.  chalybeius ,  od  cclika. 
od  iirosloga  vijeka ,  izmedti  rjecnika  u  lieUnu 
(16a),  Slulicevu  i  Vukovu.  Udaracu  celicne  dire];e. 
Nar.  pjes.  vuk.  2,  204.  Na  avliji  celii'mi  kapiju. 
Nar.  pjes.  stojad.  1,  76.  U  torn  sluge  vranca  osed- 
lali,  celicnijem  demom  zauzdali.  185. 

CELIC,  m.  selo  u  Bosni  u  ohrugu  svorniikom. 
Statist.  86.  Glasnik  21,  327.  (imb.  22,  6«j. 

CELIK  ,  m.  tur.  celik ,  chal ybs.  isporcdi  nado, 
bliznica,  acal,  acar,  ocal,  ouilo.  od  xvii  vijekii, 
izmedii  rjecnika  u  Beliiiu  (16a),  Stulicevii  i  Vu- 
kovu.  —  a)  u  pravom  smislu:  Za  sto  je  nozu 
manak  celik,  uzima  brzo  rdu.  M.  Radiiic  389. 
Iz  tavna  kremona  i  studeua  ('elika  porada  se  go- 
ru6a  vatra  i  sjajna.  F.  Lastric,  test.  27'J.  Celik 
sto  se  vecma  tuce,  to  tvrdi  biva.  E.  Pavi6.  ogled. 
106.  Ne  mogiici  omeksati  celik.  A.  Kanizlii,  uzr. 
5.3.  Drugi  celik  vruc  u  vino  trne.  J.  S.  Ke|kovic, 
kuc.  247.  Da  nacinim  nagak  od  celika.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  484.  Od  celika  sabjii  pretopili.  2,  283. 
Osodla  ga  sto  se  tvi'de  mozo,  pa  zauzda  demom 
od  celika.  4,  324.  Ako  li  ga  sab}a  ne  sijece,  na 
nemu  su  sipke  od  celika.  3,  387.  Na  uzici  kuke 
od  celika.  3,  122.  Pred  ostrotom  vitoga  celika.  P. 
Petrovic,  vijen.  34.  —  b)  I'lcka  zmija,  koja  se  zocc 
i  ilepic.  u  Srbiji.  I.  Pavlovic.  — ^c)  u  pripovijeci 
ime  covjcku:  Ja  se  zovem  Bas-Celik.  Nar.  prip 
vuk.'   195. 

CELIIvIil,  vidi  celican.  turski  adjektic,  te  se 
ne  mijena  po  ohlicima.  u  nase  vrijcmc,  iziitcdu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  Udri  liega  celikli  na- 
gakom.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  387. 

CELIKOV,  adj.  vidi  celicau.  od  prosloga  vijeka. 
Uspi  celikove  vode.  Z.  Orfelin  360.  Srco  drveno, 
glava  celikova,  noge  gvozdene,  krila  jirtena.  (od- 
gonetjaj :  barjak).  Nar.  zag.  nov.  5.  Celikove  spone 
popucase.  P.  Petrovic,  seep.  24. 

CELIKOVIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  po 
ocu,  koine  je  nadiiiiak  bio  celik.  Sehem.  diac^  1877. 
66.  Eat  345.  Sem.  srb.  1881.  351. 

CELIKOVO  PO^E,  n.  selo  u  Hcrcegurini  u 
okrugii  mostarskoiii.  Statist.  109. 

CELIN,  adj.  vidi  pcelin. 

1.  CELINA,  /.  angm.  celo,  magna  irons,  saiiio 
II  Slulicevu  rjeiniku. 

2.  CELINA ,  /.  ime  iiijestima :  a)  u  Hercego- 
vini ,  sada  u  Crnoj  Gori,  potok  do  Grnhova.  V. 
^iCsevic.  na  kartij  selo  (.Celina'j.  u  pjesiiuiiiia  kiio 
da  je  oboje.  Od  Celine  Todorovic-Laza.  Nar  pjes. 
vuk.  4,  439.  grijcikom  u  Vukovu  rjccniku  .Celin, 
planina',  cemu  se  za  potvrdu  stavfa  post-ediii  pri- 
nijer.  —  b)  selo  u  Hercegorini  u  oknigu  mostar- 
skom,  kotaru  koi'iickom.  Statist.  115.  —  c)  glavica 
u  Lici  kod  sela  Vrepca.  J.  Bogdanovic.  —  d)  ve- 
lika  stijena  u  selti  Zaovinama  tc  Srbiji.  L.  V. 
Stojanovic.  —  Fostana  neznana:  tesko  ie  biti 
od  pcela  (cela),  p'nj'e  rnoze  biti  od  celo. 

CELINAC,  Celmca,  m.  vidi  Pcelinac. 
CELINKA,  /.  nulla  glavica  na  Otrcsii  u  Bcd- 
maciji.  Vuk,  rjec.  821''. 


CELTS,  HI.  brezu^ak  kod  Rzanoya  u  Bosni. 
Javor.  1880.  1142. 

CELNI.  adj,  vidi  ceoni. 

CELNICA,  /.  vidi  ceonica. 

CELNIK,  m.  vidi  ceonik. 

CELO,  II.  IVons.  oxtremitas.  od  xiii  Hi  od  po- 
cetka  XIV  vijeka  (Mon.  serb.  61),  ali  ne  u  svakom 
znacenu  (o  cemu  vidi  dale),  u  rjccniciina  svijem: 
u  Vrancicci'u:  frons;  u  Mika(inu:  frons,  rudens, 
funis,  restis;  u  Belinit:  frons  (331'');  estremita 
d' una  cosa,  summitas  (170a);  acies  prima  (332^); 
s  koga  cela,  unde  (542'');  funis  (334^),  rudens 
334a.  6421');  u  Bjelostijenicvu:  frons;  prima  acies; 
confiuii  frons ;  ii  J aiiibresicevu  :  frons ;  u  Voltigi- 
jiiiii:  stirn;  «  Stulicevu:  frons;  initium ;  do  cela, 
ad  finem;  prima  acies;  funis,  restis;  u  Vukovu: 
frons;  gorne  celo,  triclinii  pars;  celo  glave,  ad 
vorticem;  dvanaest  sahata  vremena;  it  Danici- 
cevu :  krnj  u  tjelesnom  i  umnom  smislu.  —  Akce- 
nat  -fe  mijena  u  gen.  pi.,  ali  se  za  cijelo  ne  zna 
kako,  jer  se  rijetko  govori  u  totn  padcht,:  po  svoj 
■prilici:  ciila.  —  Kor.  skar,  skakati,  isticati  se,  ii 
vrliu  biti,  na  kraju  biti.  po  tome  je  celo  kao  kraj, 
koji  Moze  biti  gorni  i  doi'ii,  predni  i  strazni,  u 
prenesenom  smislu  pocetak  i  serselak. 

1.  na  glavi  od  ociju  gore  sto  je  bez  kose,  gdje 
kosa  ne  raste,  u  cefadeta,  a  u  zivinceta  dlakavo 
i  obraslo  dlakoin.  od  cefadeta  i  zivinceta  prenosi 
se  na  stvnri,  kad  se  u  iiih  sto  iiiisli  kao  u  cefa- 
deta i  zivinceta  celo.  U  torn  znacenu  dolazi  istom 
od  svi  vijeka.  a)  u  celadeta:  Ime  otca  nili  upi- 
sano  na  celih.  N.  Eai'iina  24,  apoc.  14,  1.  Dokle 
zlamonujemo  sluge  boga  nasega  na  eel  ill  liih.  200. 
Veseli  tve  celo.  S.  Menceti6  3.  Pusta  na  cell  dva 
zlata  pramena.  16.  Kad  vraskavo  celo  nad  oci 
napada.  P.  Hektorovic  67.  Visiii  cvitkom  od  ru- 
zice  resio  ti  vik  celo  i  zlate  kosice.  M.  Drzio  80. 
iVIogu  slobodno  i  s  otvorenim  celoni  moje  posle 
cinit.  287.  Sveder  vcdro  celo,  srce  mirno  i  veselo. 
S.  Bobajovic  221.  Tu  ill  kra}  vidivsi  uz  celo  }ub- 
jase.F.  Lukarevic  267.  Kazvedri  tve  celo.  M.  Buni6 
26.  Celo  visoko  i  cisto.  P,  Zoranic  20.  Ime  otca 
liegova  upisano  na  celik  liih.  Bernardin  7,  apoc. 
14,  1.  Resec  cvijetjem  vedra  cela.  I.  Gundulic  29. 
Jedovite  zmije,  kima  mjeste  prama  celo  rese.  66. 
Biocim  od  jaja  cela  se  nih  lasto.  144.  Pun  slave 
i  dike  ve6e  jiuta  oci  obrati,  i  u  celo  sve  vijecnike 
oko  sebe  sta  glcdati.  455.  Naoblaci  bistro  celo. 
547.  Pod  celo  zamire  do  samih  ociju.  B.  Bara- 
kovic,  vil.  17.  Kojijcm  bjesc  na  colijeh  upi.sano 
ime  Isusovo.  M.  Divkovic,  bes.  109.  Veselim  primi 
celom.  F.  Glavinio,  posl.  x.  Koji  celo  razvedriti 
ne  ceV  A.  Gergiceo,  prjl.  59.  S  celom  oznojenim. 
P.  Posilovic,  nasi.  50.  Celih  i  ruk  u  liih  zdravi(h) 
i  zivote  zamiraju.  J.  Kavanin  470.  Kad  razjutis 
na  liih  celo.  I.  Dordie,  salt.  276.  Podlozi  svoje 
celo  zakonu  Isukrstovu.  I.  Bordic,  ben.  8.  Pro- 
tare  ditesce  po  celu.  A,  Kadcic,  bogosl.  122.  Celo 
misll  gdi  uzima?  V.  Dosen  261.  Tko  lasno  sve 
viruje,  .  .  .  celo  nosi  za  to  sup|e.  132.  I  oblacno 
nose  celo.  26.  Celo  mu  se  naoblaci.  252.  Na  celu 
mu  od  krune  zlameiie.  A.  Kacic,  razg.  87.  I  oko 
i  celo,  sve  ti  bilo  veselo!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  56. 
Pa  znoj  tare  po  celu  Mujovu.  1,  569.  Dva  je  sina 
u  celo  jubila.  3,  530.  Podigia  kalpak  sa  cela. 
1,  591.  Samur-kalpak  na  celo  namace.  2,  222.  Bas 
pod  kalpak  u  celo  bijelo.  3,  93.  Poznajem  ti  celo 
kako  ti  je,  i  pod  celom  oci  obadvije.  2,  274.  No 
je  celo  grdno  namrdio.  2,  538.  Pogodi  ga  u  celo 
junacko.  2,  586.  Dobro  ga  je,  bio  zagledao  bas  u 
celo  medu  oba  oka.  3,  389.  Nemu  celo  na  cetvero 
jiuce,  celo  puce,  oci  mu  skoeise.  3,  03.  Celo  gori, 
s   carem   se   govori.  2,  432.   Pukla  mu   koza   na 


(5elo 


928 


6elo 


ISelu.  (kad  sc  home  otvori  pamci,  da  svaUo  mose 
lasno  nauciti).  Nar.  pos!.  vuk.  2GG.  Tako  mo  n 
studono  cclo  pride  danasiicga  daua  ne  |ubili !  300. 

—  b)  «  zivoline:  BjcJo  joj  (jiinici)  iia  6elu  jc3diia 
zvijozda  bijela  kako  suijooj.  M.  Driii  417.  Kosoci 
cvijetkom  iia  livadi  krotkom  stadti  cola  ruda.  I. 
GuudiUi6  120.  Dva  bika  .  .  .  zgibju  glave,  .  .  . 
tere  jedan  iia  drugoga  s  vitoroziiu  celoiii  trci. 
538.  Kakva  jaSe  vranca  od  nicgdaiia,  oiiakoga  u 
svijetu  noma:  iia  coin  luu  jarko  .suiicG  sija.  Nar. 
pjos.  vuk  2,  iSD.  Koi'i  koji  ima  iia  6elu  kao  zvi- 
jezdu.  Vuk,  rjec.  204''.  —  c)  u  dega  ito  biva  pa 
se  jednaii  s  celadetom,  i  u  stvari  tjelesne,  kad 
se  o  nezina  vrhu  Hi  prednem  kraju  govori  kao 
0  celu  u  cc(adeta  i  iivinicta:  aa)  u  sore:  Bjese 
.  .  .  istpkla  zora  mila  s  vijoncom  rusa  oko  cola. 
I.  Gundulii  362.  —  bb)  u  cvijeta:  Kad  zori,  ka 
ju  (ruin)  kripi,  svoje  oelo  raztvorila,  tada  je 
rusom  krvju  lii^i  vas  svoj  obraz  pomastila.  A. 
Vita}ic,  ostan  39.  —  cc)  u  drveta  i  u  pana  vi- 
nova:  Kitni  cedri  ticu  oelom  u  nebesa.  B.  Pal- 
motic,  Christ.  80.  Stabla  redom  posajena,  kimi 
vjetric  tiho  stresa,  da  se  ukazu  ponizeua  i  vi- 
soka  sklone  eela.  J.  Kavanin  480.  Da  se  na  jed- 
iiomu  paiiu  nikada  vise  nego  .samo  tri  loze  za 
plod  ostave,  i  sve  ostale  loze  moraju  se  bas  na 
6elu  paiia  odrezati,  I.  Jablanci  208.  —  dd)  u  gore : 
Bor,  ki  kruni  celo  od  gore.  J.  Kavauin  8.  Bjehu 
gore  siiezuo  celo  promijenile  u  zelene  kite.  N. 
Marci  31.  —  ee)  u  otara,  gdje  miije  itatpis:  Vidje 
jedan  otar,  na  celu  od  koga  stijaliu  se  udje]ane 
u  niramoru  ove  rijcci:  ignoto  dec.  B.  Cuceri  23. 

—  ff)  u  knige  list  iU  mjesto  gdje  joj  je  ime  Hi 
gdje  se  pociiie :  Do  godi  sam  nacin  i  sloznost  dila 
ovoga  kakono  ti  plod  rdavi  prii'davoga  majstora 
razgledao,  dotle  sam  se  strasio  zlamenovati  celo 
Aegovo  .  .  .  prisvetim  .  .  .  imenom  tvojim.  F.  La- 
stric,  test.  ii.  Nadpis  liegovoj  kiiigi  nepristojan 
uslobodi  so  ja  osvojiti  i  kaono  zadobitim  plinom 
nakititi   celo   kiiige   moje.   A.  Kanizlic,  kam.  ix. 

—  gg)  II  hupusa  u  kaci  slozena  sto  je  u  vrhu: 
Kada  stane  zadisat'  kiselo  (kupus  u  kaci),  tad  od 
dana  ogoli  mu  celo,  pinu  s  liega  i  vodu  osnazi. 
J.  S.  Eejkovic,  ku6.  407.  —  d)  ,celom',  obrnuvsi 
celo  kumu,  ne  zaklanajuii  se;  ,celo  oelom',  jedan 
drugom  celo  obrnuvsi:  Filoni.  st  vseju  vojskoju 
celomt  prijabase  i  u^reku  udrise.  Alaksend.  nov. 
102.  starin.  8,  293.  Celo  celom  boj  tepibu,  sereg 
pisac  i  koiiikov.  I.  Zanotti,  en.  2,  6.  —  e)  ,s  eela', 
sto  i  sprijeda  cejadetu  Hi  u  prenesenom  smislu 
cemu  god.  S  eela,  spreda,  a  froute.  Bjelostijenac 
38*.  Kad  je  kalam  jednako  debel  s  debloni,  tad 
se  pole  plosnice  zaklise,  a  s  eela  kora  uzduz  cila 
ostaje ,  da  se  more  s  obe  strane  .s  korom  debla 
sklopiti.  J.  S.  Ke)kovic,  kuc.  145. 

2.  kraj  u  stvari  tjelesne,  gorni  Hi  doni,  predni 
Hi  strah'd,  strana  koja  je  poprijeko  (ne  uz  due). 
Od  sin  Hi  od  pocetka  siv  vijeka  (vidi  prvi  pri- 
mjer).  u  nase  vrijeme  samo  u  nekih  stvari,  kako 
ce  se  vidjeti  u  primjerima.  —  a)  u  niva  i  drugih 
takih  mjesta,  u  sela,  u  gradova,  ii  drzava,  u  ci- 
jele  zein]e,  u  svijeta,  u  naroda  (kad  se  misli  ne- 
gova  drzava) :  V  goriie  celo  Goraceva  na  putt, 
kako  grede  po  srede  Goraceva  u  ^^ubiziiu.  Mon. 
Serb.  til.  U  gortne  celo  kazntca  stltpa.  Glasuik 
II.  12,  49.  U  dolii'ie  celo  Slatine.  56.  Ott  Gradista 
kako  slazi  u  doliie  celo  podt  careve  gradi  do 
luga.  Glasnik  15,  283.  U  dolne  celo  Nenadine 
bare.  293.  U  celo  liive  Kadojeve.  Mon.  serb.  199. 
Na  gaj  Kosamtcici,  u  celo  nivc.  199.  Od  pustiiie 
i  od  po}a  ter  do  mora  .  .  .  budu  eela  vasa.  N. 
Eanina  48b.  5moj.  11,  24.  Hoce  svit  .  .  .  iz  eela 
do  eela  vas  ogiiem  pogorit.  S.  Mencetic  290.  Gdje 
bjese  duga  nad  muom  se  zgar  svela,  vrhu  svega 


luga  od  eela  do  Cola.  M.  Vetranii  2,  189.  Sve 
rijese:  hod'mo  mi  (a  Jeriisolim).  U  6elo  u  prvo, 
marangun  gdi  staSe,  ter  jedno  tuj  drvo  u  noci 
djo|ase,  tere  ga  moliSe  da  casom  poSinu.  N.  Na- 
|oskovi6  1,  132.  MoreS  .  .  .  jos  grad  obteci  od  cola 
do  cola.  H.  Lucii  253.  Leksandar  svora  vojskoiu 
oruznom  njekada  hodeci,  izna6'  kraj  i  6elo  od 
zom|e  zeleii.  D.  Kaniiia  98.  I  svako  jos  svudi 
od  zemje  jur  celo  u  sebi  bud'  svudi  prom  sasma 
vosolo.  148.  Na  prvomu  celu  grada  sreta  ga  Ivan. 
D.  Palmotic,  christ.  210.  U  gradovima,  koji  stoje 
s  prva  f.ela,  i  krajinama,  za  sto  imaju  noprija- 
tt^jil,  pribivaoci  jcsu  voima  ojiazni.  M.  Radnic 
388.  Ki  luir  hotje  postaviti  tve  driave  na  6o- 
lima.  I.  Akvilini  101.  Pridoh  na  najvise  nebo,  i 
nazrili  bozja  grada  celo  i  mire.  J.  Kavanin  479.  — 
b)  u  iega  sto  se  moze  obaviti,  u  pojasa,  traka,  ve- 
riga:  Pojast  srebrtni.  ijozlaient  sb  obema  celtma 
i  dva  deseti  i  dve  cupici  po  nemt.  Spom  sr.  1,  18. 
TrakL  svilant  st  celmi  zakovanemi  i  rabotanemi 
SB  biseromfc.  2,  74.  BjeSe  .  . .  zakovo  sam  sebi  oijev 
od  nogo  na  jedno  celo  verige.  I.  Dordic,  ben.  153, 
—  c)  u  jestava,  u  krsta  (kriza):  Gospodin  stajase 
na  gornemu  celu  Ijestvi.  M.  Divkovic ,  bes.  283. 
Pripravise  Simuna  da  za  Isusom  kriz  nosi,  ne  vas 
kolik  kriz  nego  samo  straziie  celo  kriza.  383.  — 

d)  u  zida,  u  zgrade,  glavni  kamen :  Kami . . .  uci- 
lien  jest  u  celo  mira.  N.  Eanina  56.  mat.  21,  42. 
Htec  poceti  klostar,  kamik  jedan  velik  u  celo  ili 
fundamenat   da   poloze.   F.  Glavinid,   cvit  78.  — ■ 

e)  u  odra,  it  groba:  Ter  s'  u  odru  vrcu  tja  sve 
s  eela  na  celo,  scijeneci   uaci  ja  tve  lice  veselo. 

D.  Eanina  40.  Ukazase  so  dva  andela  u  bilo  obu- 
cena,  jedan  u  celu  groba  a  drugi  na  svrhi  groba. 

E.  Pavic,  ogled.  630.  —  f)  u  trpeze.  u  ne  je  celo 
i  sada  ii  narodnom  govoru.  Doci  u  vrijeme  da 
bi  kako  sjeli  u  dobru  mjestu  od  trpeze  i  da  bi 
imali  Ijepse  jezbiue ;  za  sto  je  vazda  obicaj  Ijepse 
i  cistije  jezbine  u  gorne  celo  stajati  nego  Ii  u 
doiie.  M.  Divkovic,  bes.  227.  Kada  budes  zazvan 
na  pir,  ne  moj  sjesti  u  gornemu  celu.  783.  Sjesti 
u  najdonemu  celu.  783.  Zlo  je  kad  done  celo  tr- 
peze govori.  Poslov.  dan.  158.  Koji  na  castima 
sjede  u  goriiemu  celu  i  pocinu  napijati.  Vuk, 
nar.  pjes.  1,  79.  Stari  se  gosti  smakose  jedan  do 
drugoga  te  novima  nacinise  mesto  u  prvom  celu. 
M.  D.  MUicevic,  jur.  22.  kad  se  ne  kaze  izrijekom 
koje  se  misli,  kao  u  prednim  primjerima ,  misli 
se  gorne:  A  on  kralu  sjede  u  to  celo  od  trpeze. 
Nar.  pjes.  bog.  39.  Turise  ga  u  celo  trpeze.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  191.  Sjede  Marko  celu  od  trpeze. 
Pjev.  crn.  57.  Koji  sjedi  u  celo  trpeze.  Vuk,  nar. 
pjes.  here.  353.  Posjedaju  zvanice  oko  stola,  .  .  . 
u  celu  zasio  duhovnik.  S.  !^jubisa,  prip.  33.,  ali 
kad  se  kaze  ,u  dno  eela',  razumije  se  done:  Nega 
mi  posadise  u  dno  eela  od  trpeze.  Nar.  pjes.  bog. 
84.  —  g)  ,celo  odaje',  u  sobi  gorne  mjesto  na  kom 
tko  sjedi  u  dritstcu.  Sjedi  bane  u  celu  odaje.  Nar. 
pjes.  juk.  254.  Bane  sjedi  u  celu  odaje,  a  uz  liega 
trideset  serdara.  514.  —  h)  u  ki'iigc,  pocetak  joj : 
Ovo  jest  ime  (Isus)  ko  jest  u  celu  kiiig  od  zivota 
u  vecnosti  josce  upisano.  F.  Glavinic,  cvit  3.  Na 
celu  je  svetijeli  kiiiga  pisan  posluh  moj  proo 
tebi.  I.  Dordic,  salt.  129.  Ovo  celo  ali  ti  pocetak 
od  svetijeh  kiiiga.  131.  tako  i  na  jcdnom  listii 
kad  je  napisano  sto  cijclo,  celo  je  pocetak  tomu. 
Povrativ  se  na  prvo  celo  zreala,  kada  ga  do- 
svrsis.  M.  Alberti  xix.  —  i)  u  vojske,  dio  koji 
ide  naprijed  prcd  ostalom  vojskom,  koja  za  nim 
ide  ili  otrag  ccka.  Grade  prija  sve  tu  i  sve  liih 
imanje;  tuj  sidi,  sabranje  svo  vojske  cineci,  i  tuj 
u  to  stanje  trideset  dan  ste6i.  Dokla  dobode6i 
svi  se  dosabrase,  misec  jur  sviteci  drugoc  se  ka- 
zase;   tankorog  hojase,   kakov  no  bise  bil,   kad 


CELO 


929 


CELOVODA 


tuj  pristase  prva  6ela  svili  sil.  M.  Marulic  19. 
—  Tc)  ne  mijenajuci  se  po  ohlieima  dolasi  hao 
prijedkiy  s  gen.,  all  samo  s  rijecima  glava  /  noge, 
i  to  had  ielade  lezi,  te  je  ,ceIo  glave'  kao  vise 
glave,  a  ,celo  nogu'  kao  nize  nogu.  Evo  sunca, 
gdi  ga  u  dvor  vodim,  sto  6e  moni  sjati  eelo  glave. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  .53fi.  A  bratac  joj  u  krvi  lezase, 
nevesta  mu  stoji  celo  glave.  '2,  498.  A  ti  kukaj 
meni  celo  glave.  1,  551.  Celo  glave  ruzu  iisadise, 
nize  nogu  vodu  izvedose.  1,  576.  Saranise  vojvodu 
Kajicu,  celo  glave  kopje  udai'i.se.  2,  489.  Vidje 
dva  andela  gdje  sjede  jedan  celo  glave  a  jedan 
£elo  nogu  gdje  bjese  lezalo  tijolo  Isusovo.  Vuk, 
jov.  20,  12. 

3.  kraj  tt  stvari  nmnijeh,  u  radne,  stm'ia,  do- 
gadaja,  pripovijedana,  vremena.  kako  kraj  moze 
biti  predni  i  stra'ni,  po  tome  i  celo  u  ovakih 
stvari  moze  hiti  i  pocetak  i  svrsetalc.  kad  je  jedno 
kad  li  drugo,  mozc  se  kazati  dodunim  rijecima 
prvo  i  posjediie  (napokoiie).  ali  moze  hiti  i  bez 
togn ,  te  se  iz  ostaloga  govora  razumije.  od  sv 
vijeka.  a)  s  rijecima  kojima  se  kaze  da  je  po- 
cetak Hi  svrsetak:  Koje  su  u  postavu  postajene 
odt  prtvoga  cela.  Spom.  sr.  2,  59.  Vasa  milostt 
more  dobro  znatt  ostt  odL  prtvoga  cela  do  na- 
pokoiiega  podt  koj  ste  uvefct  postavili.  Spom.  sr. 
1,  111.  Gospodtstvo  ti  bilo  je  odt  prtvoga  cela 
vsemu  tomuj  db.govaniiju  dobro  i  krasno  pocelo. 
158.  —  h)  bez  rijeci  kojom  bi  se  izrijekom>  kazalo 
da  se  misli  pocetak  ili  svrsetak.  aa)  pocetak  i 
svr.setak :  Ja  }ubav  i  ne  zled  s  cela  znam  na  celo. 
§.  Mencefcio.  .S30.  Lele  bi  od  cela,  i  bit'  ima  do 
cela  (od)  svijeta.  Poslov.  dan.  54.  —  bb)  pocetak: 
Ne  znam_  red  ni  celo,  od  kuda  da  zacnu  zivinje 
dreselo.  S.  Mencetic  16G.  Molbe  me  vazet  ne  vim 
s  koga  cela.  N.  Dimitrovic  37.  U  liemu  (T)uhrov- 
iiiku)  tvoj  je  did  ostavil  spomenu.  ka  ce  bit  i 
naprid:  ter  mores  nadijat  s  togaj  se  ti  cela.  i 
tebo  da  prijat  s  srca  ce  vesela.  H.  Lucie  249. 
Vazmi  malo  i  moga  svita ,  u  kom  celo ,  srida  i 
svrha  jest  od  dobrih  svih  nauka.  M.  Pelogrinovic 
187.  Ovo  vrimeno  za^cetje  sina  bozijega  jest  celo 
i  pocetak  spasenja.  S.  Eudinie,  sum.  G^.  Od  koga 
clovika  bi  celo  i  sime  nasega  jazika.  D.  Bara- 
kovic,  vil.  84.  Cvijet  i  cela  svoje  mladosti  strate 
na  sluzbu  djavaosku,  a  bogu  ostav}aju  podcinke 
i  pecu.  M.  Divkovic,  bes.  212.  S  koga  cu  pocet 
cela?  .  .  .  Er  od  vete  cudna  djela  od  mene  ces 
sada  cuti.  D.  Palmotic,  christ.  238.  Isus  celo  i 
konae  budi  moga  dila.  I.  Zanotti,  pris.  32.  Da- 
vidova  sina  cela.  ,T.  Kavaiiin  529.  Stvar  ufiiiena 
cela  ne  ima.  Po.slov.  dan.  116.  —  cc)  svrsetak: 
Sto  clovik  odluci,  da  tjera  do  cela.  S.  Mencetic 
297.  I  taj  ce  kruiien  bit  u  svakoj  jur  dobi ,  tl;o 
bude  k  celu  prit,  kako  se  podobi.  M.  Vetranic 
1,  173.  Komu  ne  moze  pocela  iskusit  ziv  clovik 
ni  s^The  ni  cela.  1,  378.  Toj  dobro  pocelo  pospi- 
hom  vodite,  da  dojde  na  celo.  H.  Lucie  229.  Ne- 
moj  cin't'  nikada  .  .  .  da  te  cin  pripada  tjerat  trud 
do  cela.  D.  Eanina  57.  Ja  cu  t'  .srecu  od  pocela 
kazivati  ter  do  cela.  M.  Pelegrinovic  1G9.  Za  ludu 
je  covjeku  poceti  dobro  djelo  ciuiti  i  pocteno 
ziviti  a  do  cela  i  do  svrho  ne  svrsiti.  M.  Div- 
kovic,  bes.  439. 

4.  2)0  krajii  kojim  se  uze  veze  za  sto  (isporedi 
pod  2,  6.j,  zove  se  i  cijelo  uze  celo.  od  xvi  vijeka. 
Gumine  i  cela  .  .  .  tanka  i  debela  shranit  mi  bud' 
spravan.  M.  Vetranic  1,  174.  Na  svitu  stvar  ovu 
svi  }udi  poznaju,  da  tvrde  plav  .stoji  s  dva  cela 
na  kraju.  D.  Raiiina  92.  U  dno  mora  sidra  ukopa, 
a  na  suho  opet  stavi  vece  cela  i  konopa,  da  .su 
pomoc  tuznoj  plavi.  J.  Palmotic,  dubr.  30.  Da 
budemo  mogli  k'o  brod  zavezan  tvrdijem  celim 
krepko   gledati   sve   valove.   B.  Cuceri  153.    Ako 


imas  skalu  za  sit',  cemu  istes  celo  ?  Poslov.  dan.  2. 
Kupi  celo  da  bi  sveder  jednako  na  tri  kolaca  osta- 
jalo  obavito  oko  istezala.  Dubrovn.  1868.  174. 

5.  celo  kao  pocetak  iizima  se  i  za  cijelo  vrijeme 
kojemn  je  pocetak,  i  to  za  vrijeme  koje  pocine 
od  jutra  i  traje  do  vccera ,  i  koje  pocine  od  ve- 
cera  i  traje  do  jutra,  p>o  tome  je  jedno  celo  dan 
i  jedno  noc,  samo  kao  mjera  vremenu.  u  nase 
vrijeme,  izmedii  rjecnika  samo  w  Vukovu  (gdje  se 
veli  da  se  govori  it  Eistm  i  tumaci:  ,dvauaest 
sahata  vremena,  n.  p.  dan  je  jedno  celo  a  noc 
je  jedno  celo,  a  dan  i  noc  su  dva  cela').  Dosao 
sam  iz  Eisna  u  Korjenice  za  jedno  celo.  Vuk, 
rjec.  821''.  u  jednoga  je  pisca  celo  dan  i  noc: 
Tri  (5ela  znaci  tri  dana  i  tri  noci  zaosob.  V.  Vr- 
cevio,  niz  327. 

6.  ime  mjestima:  a)  neko  nijesto  na  Krkii  xvi 
vijeka.  ali  nominativu  nema  potvrde.  v  Celi.  Stat. 
krc.  ark.  2,  295.  —  b)  selo  u  Hrvatskoj  u  podzii- 
paniji  karlovackoj.  Preglod  27. 

2.  CELO,  praep.  vidi  naprijed  celo,  n.  pod  2,  /,■. 

CELOBITKA,  /.  molba  kojii  tko  cini  klanajuci 
se  cclom  do  zemje.  kao  da  je  to  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  na  jednom  mjestu ,  gdje  stoji  c 
mjesto  c.  Vjera,  Jubav  i  ufane  tebe  mole  na  sje- 
ditki,  pravda,  trijeznos,  mudrovaiie,  da  das  odvjet 
,celobitki'.  J.  Kavauin  226. 

CELOB.JEL,  111:  ime  mitsko  m  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  Celobjela  slugu  svoga  pozna.  L  Ka- 
navelic,  iv.  254.  Celobjele,  slugo  uzdaua.  254. 

CELOBRDO,  n.  selo  ii  Boci  koiorskoj.  Sem. 
bok.-kot.  1875.  26.  Kepcrt.  7. 

CELOCICI,  m.  pi.  u  zagoneci,  kujii  vidi  kod 
Bradic. 

CELOPEGI,  (Jelopcka,  m.  pi.  ime  mjestima. 
isporedi  celopek.  xni  vijeka  u  tadasAein  Hvosnii 
hlizu  Feci  kod  sela  I^uloglaoa  i  Labfana,  koja 
sa  oha  i  sada  oiidje.  u  spomejiiku  stoji  po  svoj 
prrilici  grijeskom  bez  o:  St  ,Celpeki'.  Mon.  serb. 
11.  takofter  u  Hvosnu  zaselak  sehi  Kosoricima  xiv 
vijeka:  Celopeci.  Mon.  serb.  138.  Danicic  3,  460. 
—  b)  II  Hrvatskoj  selo  blizu  Bisca  xv  i  xvi  vijeka. 
S  Celopek.  Mon.  croafc.  130.  140.  183.  —  c)  selo 
hlizu  Bubrovnlka.  Schem.  rag.  1S7U.  27. 

CELOPECNIK,  m.  vidi  celopek.  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena,  i  to  sa  a  iza  c  mjesto  e, 
i  sa  i.  pred  n  mjesto  c.  Nikog  ziva  nema  sjem 
saruje  u  ,calopecniku'.  Osvet.  2,  97. 

CELOPEK ,  m.  jiars  aprica  coUis  aut  montis. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu. 
postanem  od  celo  i  peci.  —  pokvareno  govore  sa 
a  mjesto  pirvoga  e  i  mjesto  o  u  Lici:  calapelc. 
J.  Bogdanovic.  —  i'lekim  je  hrdima  i  ime:  u  Dal- 
maciji  kod  sela  Blata  hrdo  Celopek.  M.  Pavli- 
novic.  u  Hrvatskoj  glavica  nVelebitu,  ali  pokva- 
reno sa  a  mjesto  prvoga  e:  Calopek.  Karst.  197. 

CELOROZAC,  celorosca,  m.  cornifrons.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku,  u  kom  ima  ii  *.sto»(  znaeei'ni 
i  celorozan  i  celoroznik,  sve  troje  bez  sumne  na- 
cineno  za  rjecnik. 

CELOSKUCEN,  adj.  curvifrons.  samo  u  StuU- 
cevu rjecniku,  za  koji  je  i  nacineno. 

CELOVODA,  m.  dux.  u  nase  vrijeme,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  se 
govori  u  Crnoj  Gori).  akcenat  se  ne  mijena.  samo 
'su.  u  gen.  pi.  i  oba  zadna  sloga  duga:  celovoda, 
a  samo  zadi'd  u  gen.  i  instr.  sing.:  celovode,  celo- 
vodom.  postanem.  od  celo  i  voditi,  po  torn  je  celo- 
voda koji  vodfici  vojsku  ide  naprijed,  kao  vojsci 
pred  celom.  Sto  1'  pred  vojskom  jesu  celovode. 
Nar.  pjes,  vuk.  4,  75.  Modu  nima  mcce  celovode. 

59 


Celpa 


930 


Cei^ad 


4,  81.  Kojino  su  vojsci  fielovode.  5,  251.  §to  su 
.svjeiua,  pobro,  £elovode.  Pjev.  cm.  262.  I  on  iina 
colovodu  nnulra.  Nar.  pjos.  potr.  3,  81.  Jer  60  iz 
tebo  izici  colovoda.  Vuk,  mat,  2,  (i. 

CELPA,  m.  prezime,  xiii  vijeka  u  Dubrovniku. 
Mon.  Serb.  40.  Daniiiic  3,  461. 

Cl<iLUN,  Seliina,  m.  tapes,  prostirka.  od  tat. 
celoiie.  isporcdi  calun.  xv  vijeka,  izmedii  rjeciiika 
namo  u  -Danicicevu.  Gospodtstvu  ti  poslasmo  ko- 
uiadL  coIl  citloua  6eluiia.  Spom.  sr.  1,  95. 

CELVIKOOANIN ,  m.  coojek  iz  nekoga  sela  u 
Hrvatskoj  xvi  vijeka,  koje  se  samo  ne  spomine. 
nominativu  nema  potvrde;  dolazi  samo  it  starom 
instr.  pi. :  Sudac  Franac  s  Celvikocami.  Mon.  cioat. 
255. 

CE^jACA,  /.  coll.  dem.  cejad.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika^inu,  Belinu  (30H>),  Bje- 
lostijencevii  i  Stulicevu.  No  za  6e|adi  mudre,  .  .  . 
ma  za  one  6eljace,  koja  j'ezike  ne  razumije.  V. 
Antii-ija.sevic ,  dev.  v.  Otide  za  I'lim  slijedom  ne 
malo  cejadce  s  nemo6nicima.  Ziv.  is.  67.  Da  bi 
umukla  ona  cc|adca,  kameiie  bi  isto  progovorilo. 
130.  Kada  .starisina  skupi  svoju  cejacu.  F.  La- 
strii,  od'  214.  S  vasom  cejacom  i  dicicom  se 
razgovarali.  F.  Lastric,  iied.  32.  Neg'  se  va|a  u 
jad  razabrati  i  cejacu  svoju  utjesiti.  Nar.  pjes. 
Yuk.  kovc.  110. 

CELACE,  fiejaceta,  n.  dem.  cejade.  od  proUoi)a 
vijeka,  izmedu  rjeenika  11  Stulicevu  (s  gen.  cejaca) 
i  u  Vukova.  Djavao  onda  cini  liima  jednog  co- 
yika  ili  ti  cejace.  F.  Lastric,  od'  199.  maze  se 
citati  i  celace. 

CE^jAD  ,  /.  coll.  homines ,  domestici ,  familia. 
od  xiu  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu :  fa- 
milia; u  Mikajinu:  gens;  ceJad  od  kuce,  familia; 
u  Belinu:  gens  (340l>),  capita  (143i->),  personae 
(556lj)  ;  kuina  cejad,  familia  (SOll-);  u  Bjelosti- 
jencevu :  familia ;  u  Jambresieevu :  familia  (298'') ; 
u  VoUigijinu:  familie ;  u  Stulicevu:  gens,  po- 
pulus;  u  Vukovu:  feminae  familias,  familia,  ho- 
mines ;  M  Danicicevu :  familia,  servi.  —  Prem  da 
ujednini  znaci  mnostvo,  opet  se  nalazi  i  u  mno- 
zini  u  dat.,  instr.  i  loc.  (vidi  u  primjerima).  sto 
znaci  mnostvo,  za  to  mu  se  predikat  glagol  na- 
lazi i  u  mnozini,  prem  da  redovno  stoji  u  jednini 
(vidi  u  primjerima).  —  Kor.  skar,  skakati,  usta- 
jati  oka  ccga,  raditi.  —  a)  }udi  u  opce ,  muskine 
i  zenskine,  odraslo  i  djeca.  Cejadt  zem}e  krajevt- 
stva  ti,  koju  smo  plenovali,  i  jestt  u  uast,  da 
ju  podamo.  Mon.  serb.  47.  Da  se  lici  po  trsgu, 
da  nitkorfc  ne  sme  kupovatL  ni  prodavatt  cejadt. 
Spom.  sr.  1,  31.  Da  se  cejadiju  ne  trtzi.  1,  31. 
Koji  su  cejadb  prodavali.  146.  Toj  so  razumi,  tko 
grede,  glavom  da  jo  duzant,  a  ina  cejadt,  da  ni 
duzna  glavomt.  Stat.  poj.  ark.  5,  247.  Grdje  ti  se 
ne  sali  gdi  je  ceJad  mladaV  M.  Vetranic  2,  329. 
Opciti  uemoj  s  celadi  da  bi  s  kom.  N.  Dinii- 
trovio  S.  Sad  zgodi  mi  so  upazit  urvom  mnogu 
ceJad  u  ovi  dvor  ulazit.  M.  Drzic  22.  Neka  idu 
ja  sade  u  solo  po  ceJad.  M.  Drzic  92.  Mej  mnogom 
cejadju  u  siroku  poju  blujah.  P.  Zorani6  67''.  Po- 
oese  se  s  liime  veseliti  sva  kolika  cejad  od  gora  je- 
ruzalemskijeh,  navlastito  prijateji,  rodjaci  i  znanci 
negovi.  A.  Gucetic.  roz.  jez.  102.  Mod  se  vasa 
kazat'  podi  u  gradovih  oliolime,  a  priklonu  cejad 
odi,  ka  pastijersko  nosi  ime.  I.  Guudulic  82. 
Ccstita  tu  cejad  stan  jo  svoj  obrala.  115.  Cejad 
bez  stana  i  bez  casti.  .329.  Cejad  svijetla  i  kre- 
posua,  u  slobodi  ka  boravi,  drnge  uzde  ter  no 
pozna  neg  ku  sebi  sama  stavi.  443.  Boze,  ki  nskrs- 
iiuiem  sina  tvoga  cejad  tvoju  obveseliti  dostojal 
so   josi.    M.   Alberti   43.    Ona   cejad   divja  jedva 


hotijahu  vjerovati.  M.  Orbin  115.  Koji  poniaXe 
prodavati  ali  kupovati  cejad.  Stat.  poj.  ark.  5,  310. 
ZIo  steceno  blago  vrati,  ...  a  ostalijom  pomagati 
svu  potrebnu  cejad  uzo.  D.  Palmotic,  clirist.  10. 
Iz  blizi'iijeh  mjesta  i  strana  neizbrojena  cejad  ide. 
36.  O  ustrpjeiiu  Isusove  cejadi.  I.  An6ic,  svit. 
xxiii.  Za .  .  .  koi-ist  svijo  bogojiibni  dusa  iliri6ke 
cojadi.  I.  Ancic,  ogl.  i.  Nekrs6ena  cejad  sama  se 
od  sebe  gube.  8.  Nakupi  se  ninoz  cejadi.  I.  Ka- 
navelii.  iv.  4.38.  Vide  se  mnoge  smutiie,  jo§6e  u 
cejadi  rodovnoj.  P.  Radovcid,  nac.  75.  Koji  uce 
dicicu  i  ostalu  cejad  priprostu.  I.  T.  Mrnavid,  ist.  1. 
Primaletjo  kroz  miris  lijepi  zvase  na  raskoso  dejad 
svaku.  M.  Bettera,  dub.  20.  Da  pricestim  nikoliko 
cejadi.  S.  Margitic,  ispov.  92.  Da  ga  oni  ne  pu- 
Sdaju  govoriti  z  drugom  cejadju.  P.  Macukat  9. 
Koja  su  cejad  ono?  64.  Nek  s  obilua  dugovaiia 
puste  cejad  na  sva  stana.  J.  Kavanin  271.  Za  ri- 
bane  i  za  sade,  o  kill  ona  cejad  rade.  319.  K  nemu 
mnoga  cejad  dohodahu.  L.  !^ubuski  67.  Ne  mogu 
virovati  da  meju  vami,  koji  ste  cejad  toll  pleme- 
nita,  bude  koji  god  takim  paklom  pocriien.  A.  d. 
Bella,  razgov-  75.  Spomeni  se  da  govoris  cejadim, 
koja  imadu  vladati  gradom,  vladati  svojima  ku- 
cami.  236.  Isukrs  izabra  za  svoje  ucenike  cejad 
jjriprostu.  I.  Dordic ,  salt.  20.  U  vrime  kuge  .  .  . 
da  se  cejad  ne  misaju.  A.  Kadeic,  bogosl.  78. 
Nisu  se  mogla  izbavjati  dlcica  raalahna  od  griha 
istoenoga,  ni  cejad  razborita  od  griha  povojnoga. 
114.  Ovi  sakramenat  svakomu  je  od  potribe,  to- 
liko  krupnoj  cejadi  koliko  dicici.  144.  S  kakvim 
obrazom  liode  nika  cejad  da  su  s  bogom  u  miru? 
J.  Banovac,  prip.  115.  Kad  izadu  ona  cejad,  koju 
si  ozloglasio.  157.  Koji  nacini  jesu  potribiti  to- 
liko  cejadi  redovnickoj  koliko  svitovnoj.  J.  Ba- 
novac, pred.  82.  Ostalo  mrtve  cejadi  sto  i  trideset 
i  sest  iljaJa.  108.  Sagrisi  vas  svit,  i  pokara  ga 
bog  s  potopom ,  da  ne  ostavi  izvan  8  cejadi.  J. 
Banovac,  razg.  28.  Nejma  nijedne  vr-sto  cejadi, 
da  nisu  napastovani.  J.  Filipovio,  prip.  1,  467. 
Cejad  naselacka  i  priprostita  znadu  ova  recena. 
F.  Lastric,  od'  86.  Gdi  se  ispovidahu  cejad.  200. 
Onda  cejad,  koja  bijahu  vidUa  da  je  mrtva,  kao 
rugahu  se,  gdi  Isus  rece  da  je  zaspala.  588.  Kada 
poslije  mise  sva  kolika  cejad  iz  crkve  izajdose. 
A.  Kanizlic,  uzr.  38.  Ne  ce  jiodizat  cejad  suprod 
cejadi  mac.  Ziv.  is.  10.  Sto  do  biti  od  svjetovne 
cejadi ,  to  jes  od  ovijeh  koji  su  veoma  k  svijetu 
prilijepjeni?  Besjede  kr.  23.  Na  koju  mu  drago 
stranu  svrnem  oci,  svud  nahodim  nemirnu  cejad. 
36.  Opdase  s  ubogom  cejadi.  103.  Da  raznati  od 
zviradi  nije  modi  ved  cejadi,  neg  sto  na  dvi  noge 
dube.  V.  Dosen  238.  Cini  svetogrdje,  tko  silu  cini 
cejadi  crkvenoj.  Turl.  blago  2,  84.  Zenidbeno  zdru- 
zeiie  medu  zakonitijem  oejadima.  J.  Matovid  304. 
Kako  bude  iskati  vrijeme  i  bide  cojadi.  388.  Da 
sad  vidis  kakova  su  sela,  i  kakva  su  sva  cejad 
vesela!  M.  A.  Eejkovid,  sat.  117.  Brojed  mrtvu 
i  ranenu  cejad.  Zgode  9.  Od  svake  vrsti  cejadi 
cuo  sam.  A.  Kacid,  razgov.  m.  Zarobii5e  mnogu 
cejad  i  s  nima  Lota.  A.  Kacid,  korab.  16.  _Neka 
pazi  da  so  cejad  gladna  podusila  ne  bi.  257.  Cejad, 
koja  stoje  po  planina,  po  poji  i  po  selili.  M.  Do- 
bretid  145.  Svjedocoiie  vrijedue  cejadi.  D.  Mattel 
XIX.  Mir,  koga  pravedna  cejad  uzivaju.  150.  Svaka 
vrsta  kipa  i  cejadi  povrvi  u  pustiiiu.  I.  J.  P.  Lucid, 
razg.  24.  S  cejadi ,  koja  ovako  odgovara,  trijeba 
ml  je  da  se  porazgovorim  na  uzdauu.  B.  Cuceri 
26.  Imahu  obicaj  vojevode  svoju  cejad  pod  oruz- 
jem  ujunacivat.  285.  .Stara  cejad  djece  no  imaju. 
Pjev.  crn.  232.  Zasao  kao  zijev  po  cejadma.  Nar. 
posl.  villi.  87.  Oni  zone  u  cejad  no  broje ,  no  ih 
drzo  ka'  prodano  robje.  P.  Potrovid,  vijen.  70. 
—  b)  nekoliko  cejadi  kaka  je  naprijed  moze  biti 


CE^-AD 


931 


CE^ADE 


u  jednvj  kuci  u  jednoga  domacina.  ona  moh  biti 
i  rod  medu  sobom,  a  mogu  u  noj  biti  i  sluye  i 
sluslcine  kucne  i  druyi  Judi  i  zene  baveci  se  oko 
domacina  kake  god  negove  potrebe  radi.  Ako  bi 
glavomr,  i  s  cc.jadtju  i  s  iuGniE  imanjemi.  pre- 
bigalE  u  Dubi-ovnikt,  Mon.  serb.  28G.  Ovaj  ce)adt, 
kqja  je  sada  prt  mni  (dva  kaludera,  jedan  vla- 
utelin,  jedan  poj),  dvije  vlasteoke  i  jos  neki).  416. 
Ne  mozi  opciti  ni  ziviti  s  inimi  }udmi  odloze  ce- 
ladi  od  one  ku6e  gdi  stoji.  Stat.  poj.  ark.  5,  249. 
Tomu  .se  c.udi  otac  s  celadiju.  Transit  269.  Otcu 
ce}adi.  N.  Kaiiiiia  .34.  mat.  20,  1.  Sin  matere  od 
cejadi.  N.  Eaiiina  7Gi'.  3reg.  17,  17.  Oni  bi  mo 
pobili,  i  mene  i  moju  ce|ad.  Zbor.  SSi).  U  ku6i 
ubogoj  zena  da  je  kako  spuz ,  velo  vec  bije  boj 
s  cejadi  nego  muz.  N.  Dimitrovic  16.  Da  bi  mi 
trijes  i  groin  ubio  tecenja  i  cejad  svu  domom. 
N.  Najeskovic  1,  1S8.  Ogiienoj  u  rati  .  .  .  ceJad, 
stara  niati  ku  mi  brigu  zada!  P.  Hektorovic  71. 
Douiaee  zene  ili  gospoje,  koje  rano  vstaju,  dolaju, 
.  .  .  ce)ad  svoju  i  druziiiu  na  dilo  i  rabotu  priga- 
naju  .  . .  mnogo  hvali.  Postila  1.562.  218l>.  Ruka  jqj 
(lastavici)  protivua  od  kucne  ce}adi  guijezdo  toj 
lie  milo  nemilo  razgi-adi.  D.  Eaiiina  101.  Osvanu 
bijeli  dan.  Prije  dake  neg  ce]ad  po  dvoru  pocne 
it',  na  pos]:ijeli  ovdi  sad  htje'te  so  zgovorit'.  D. 
Zlataric  1^.  Kadno  iiomakne  se  k  srgbi  otac  obi- 
tili,  s  liime  zajeduo  razgiiivi  se  i  eejad  liegova. 
I.  Zanotti,  pris.  1-5.  Da  prezenemo  ce]adt  i  zitfckt 
u  primorje.  Starine  10,  23.  Mrzito  na  vasu  dicu, 
na  kucnu  ce]ad.  A.  d,  Bella,  razgov.  210.  Neka 
se  ne  bi  sta\'ila  kucna  cejad  od  liegova  pobjeg- 
nutja.  I.  Dordiii,  salt.  x.  Zeli  doci  svojom  cejadju 
vazam  uciniti.  J.  Banovac,  pripov.  95.  Ne  moguci 
ga  cejad  trpiti  u  kuci.  F.  Lastric,  test.  19.  Niki 
posti  i  mori  sporinom  svoju  cejad.  45.  Po  cemu 
bi  smutiia,  svadiia  i  zloba  porodila  se  medu  iskr- 
liim  i  prijatejma  i  cejadma.  F.  Lastric,  ned.  116. 
On  .samo  sa  svojom  cejadju  i  siuovma  dostojan 
bi  saraniti  se  u  korabji  od  potopa  vodenoga.  366. 
Kazao  jo  cejadi  doniacoj ,  sto  mu  se  dogodi.  A. 
Kanizlic,  utoc.  44.  Sa  svom  cejadju  svojom  primi 
krsteiio.  A.  Kanizlic,  fran.  58.  Ovako  bi  se  i  vam 
dogodilo  i  vasoj  cejadi.  Besjede  kr.  167.  Kako 
cete  se  podignut,  ter  zametnut  svojbinu  s  viSom 
cejadi.  181.  Otac  od  obitoli.  koja  uzdrzi  8  cejadi. 
M.  Zoricic,  aritm.  89.  Pas  kod  kuco  lioji  stoji, 
cejadi  so  kucne  boji.  V.  Dosen  117.  Cejad,  sto 
imade,  mli  o  glavi  da  mu  rade.  53.  Drzan  .sam 
te  moliti  za  rodbinu  i  doniacu  cejad  moju.  I.  A. 
Nenadic,  nauk  224.  Negova  obitej  ili  ti  kucna 
cejad,  uzmlozivala  se  je.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  9. 
Od  koga  su  se  domaca  cejad  razplodila.  J.  Ma- 
tovic  i6.  Uzdrzati  kucnu  cejad.  316.  Oko  knee 
svu  cejad  rastira.  M.  A.  Eejkovic,  sat.  73.  Mlogi 
gazda  sam  cejad  pokvari,  kad  jednako  on  za  lie 
ne  niari.  76.  Sam  (Nojc)  sa  svojom  cejadju  bi 
dostojan  da  se  sarani.  A.  Kacic,  korab.  7.  Metnuso 
brusket  na  dvanaest  kolina.  od  koliua  na  poro- 
dicu,  od  porodice  na  kucu,  od  kuce  na  cejad.  109. 
Ostavjaju  nas  pri  smrti  cejad  i  najmilija.  D.  Mattel 
72.  Oti.sao  jo  Jakob  u  Egipat  sa  svima  svojima 
cejadma  kucnima.  I.  Velikanovic,  upuc.  1,  56.  Da 
sva  domaca  cejad  u  strahu  zive  bozijemu.  B.  Ca- 
ceri  270.  Kad  su  cejad  tako  odivena,  ona  no  ce 
propustit'  vrimena  da  u  svemu  teb'  na  ruku  budu. 
J.  S.  Eejkovic,  kuc.  367.  0  tudoj  cejadi  malo,  o 
tvojoj  maiie,  a  o  tebi  nista.  Poslov.  dan.  86.  A  i 
tu  sam  udomio  u  zlu  kaia  pokapjivu  i  na  cejad 
pokarjivu  (itainparsko)ii  grijcikom.  .pokorjivu'), 
do  se  svekri  kotlom  biju,  a  svekrvo  vaganima, 
a  deveri  motikama,  a  zaove  kudejama,  a  decica 
ozicama.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  306.  Kom  domacinu 
polovica  cejadi  no  moli  boga  za  smrt,  a  polovica 


za  ^ivot,  nije  dobar  domacin.  Nar.  posl.  vuk.  146. 
Sto  je  imao  nesitn  cejad.  Nar.  prip.  vuk.  98.  Kad 
gostiju  nema,  pjeva  i  .sama  kucna  cejad  izmodu 
sebe.  Vuk,  nar.  pjes.  here.  835.  Cejad  .su  osluski- 
vala  svaki  suskor,  a  sam  domacin  nikad  nije 
zaspao  na  oba  oka.  M.  D.  Milidevic,  let.  vec.  189. 
Viknu  cejad  svoju.  D.  Danicic,  Imoj.  39,  14.  — 
c)  od  cefadi ,  kaka  je.  naprijed  pod  b.,  po  nekim 
se  krajevima  odeajaju  zenxkine,  te  se  i  saiiio  ono 
zone  ce(ad.  Cejad,  feminae  familias.  Vuk,  rjeo. 
S2V>.  —  d)  takoder  od  ce{adi,  kaka  je  pod  b., 
odvajaju  se  po  nekim  krajeeima  singe  i  sluskine, 
te  se  i  same  one  zone  celad.  vidi  kod  cejadski. 
—  e)  sto  je  lat.  familia  i  cejad  pod  b.  i  pleme. 
po  tome  dolazi  cejad  i  sa  pleme  u  dva  prisca  xvi 
i  xviii  vijeka.  Bjese  od  kuiie  i  od  cejadi  Davi- 
dove.  N.  Eaiiina  21.  Inc.  2,4.  Vi,  narod  obrani, 
cejad  sveta,  piik  zadobiti.  I.  Velikanovic,  upuc. 
1,  240.  Ipetr.  2,  9. 

CELADAN ,  cejadna  ,  adj.  personarum ,  liomi- 
nura.  samo  u  Stulicerii  rjecniku  sa  znacei'iem  koje 
je  stavleyio.  rijec  nepottzdana. 

CEI^ADE,  cejadeta,  n  jedno  izmedii,  cejadi. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Mikalimi:  per- 
sona; u  Belinu:  persona  (5561)) ;  u  Bjelostijenievii: 
persona;  u  Voltigijinu:  kind,  person;  uStulicevu: 
homo,  vir,  mulier;  u  Vakovu:  femiiia  familias, 
homo.  —  a)  jcdiw  izmedu  cejadi  u  znacei'm  ko- 
jega  je  cejad  pod  a. :  Svaki  dan  bjese  mu  (dra- 
kunti)  od  potrjebe  davati  jedno  cejade.  Zboi'.  47. 
Cejade  .  .  .  o\'ako  ne  umijo  nista,  pronijeiiuje  go- 
spode.  M.  Drzic  137.  Ako  si  nosio  jubav  ili  tijem 
nacinom  da  si  dao  prigodu  .  .  .  onomu  cejadetu 
...  od  pozude.  B.  Kasio,  zre.  65.  Od  cejadeta  ne- 
pravedna.  I.  Ancic,  svit.  x.  Tijem  se  razborito 
cejade  ne  ima  podnositi.  V.  Audriasi,  put.  3.  Da 
bismo  vazda  bili  u  druzbi  jednoga  cejadeta  po- 
stena.  I.  P.  Mai'ki  99.  Mirniji  nego  je  cejade  nigda 
bilo  od  va.sega  plemena.  P.  Macukat  8.  Sto  go- 
voris  od^ovoga  priuzviseiioga  cejadeta?  Cesti- 
tosti  7.  Cejade,  koje  vrze  oko  s  visoke  gore  i 
upazi  vojsku.  I.  Dordic,  salt.  5.  Crkovno  cejade. 
Bella  2831'.  Kiiizevno  cejade.  435*.  Gospodar  od 
onoga  grada,  cejade  nuidro,  zazva  k  sebi  jednoga 
i  drugoga.  A.  d.  Bella,  razgov.  56.  ,Ko'  tumaci 
kip  oli  ti  cejade.  A.  Kadcio,  bogosl.  196.  Svako 
cejade  ima  umrit.  S.  Badric,  ukaz  102.  Smutiia 
jest  velik  grih,  jer  bo  se  brzo  od  cejadeta  do 
cejadeta  rasiruje.  J.  Banovac,  prip.  218.  Opro- 
sceiie  od  griha  istocnoga  u  velikomu  cejadetu  i 
od  griha  smrtnoga  no  moze  se  imat  brez  skru- 
seiia.  J.  Filipovici,  prip.  1,  205.  Koliko  me  ovo 
cejade  rnilovaso .'  A.  Kanizlic,  uzr.  99.  Voda  s  ko- 
jom  se  poliva  cejade  koje  se  krsti.  F.  Matic  81. 
Onda  ce  se  viditi  da  je  pravedno  onom  cejadetu 
potribitom  toliko  dugu  bolesfc  dao.  P.  Lastric,  ued. 
43().  Kad  se  namigue  okom,  all  dotegue  laktom 
cejade  koje  .se  naliodi  blizu.  Besjede  kr.  93.  Nije 
naci  iuoga  cejadeta.  Ziv.  is.  2G.  Jadoviti  kraj  od 
zmija  koga  vidi  tog  ubija ;  i  preni  da  se  ne  do- 
takne,  on  cejade  okom  siuakne.  V.  Dosen  93.  Koji 
ostadak  muconika  oli  barem  drugoga  cejadeta  sve- 
toga.  Turk  blago  2,  74.  Kako  je  pristojno  ceja- 
detu. J.  Matovic  343.  Umaknutjo  cejadeta  po- 
stcna,  koliko  muska  toliko  zenska.  A.  d.  Kosta, 
zak.  2,  148.  Poco  mrziti  pio  sve  na  ono  cejade. 
M.  Zoricic,  zrc.  200.  Da  si  i  samodrzac  svega 
svijota,  duzan  si  biti  cejade  utreno.  D.  Mattel 
164.  Zdravo  cejade  more  hoditi.  I.  J.  P.  Lucie, 
izk.  38.  Privareiie  u  kipu,  sobstvu  ili  ti  cejadetu. 
I.  Velikanovic,  upuc.  2,  210.  U  svojijeh  jioslijeh 
svjetuJH  se  s  kojijem  god  cejadetom  vrijednijem. 
Misli  krst.  80.  Smrad,  koji  je  gadau  i  u  svjetov- 


CEljiADETAN 


932 


CEl^UST 


iioiu  teladetu.  1!.  Cuceri  89.  U  narodu  se  pripo- 
vijeiia  da  se  iiikakva  volika  gradevina  lie  moXe 
iiaciniti  dok  se  u  I'lU  kakvo  6c|ade  ne  uzida;  za 
to  se  takovijeh  nijesta  klouo  svi  kojinia  je  mo- 
gu6e,  jer  kaiu  da  so  i  sjen  te|adetu  iiiozo  uzi- 
dati,  pa  ono  poslijo  uiiive.  Vuk,  iiar.  pjes.  2,  124. 
—  b)  jetino  ismi'du  iT(adi  u  znacenu  kojegn  je 
cejad  pod  h.:  Kad  se  vama  razboli  jedno  kucno 
(Sejado ,  ii.  p.  shiga ,  vama  je  zao.  J .  Banovac, 
pripov.  51.  Kog  Cojade  kueno  vodi.  V.  Dosen  117. 
Jos  ti  moras,  gospodaru,  znati  kako  vaja  mla- 
doga  karati ;  jei"  trncaue  cejado  pobuiii  i  vecma 
ga  joster  uzjoguiii.  M.  A.  I-io|kovi6,  sat.  7G.  Abram 
posi|e  jedno  domace  svoje  i'^ejade,  u  koje  porad 
stare  sluiibe  mog'o  se  najveoe  pouzdati.  B.  Cuceri 
359.  —  c)  jedno Jzmcdu  ce{udi  m  znacenu  kojega 
je  fiejad  porf  e. :  Cejade,  femina  famib'as.  Vuk,  rjefi 
822a. 

CE^jADETAN,  ce[adetiia,  adj.  vidi  cejadetski. 
samo  u  Slulicevti  rjeiniku.  rijec  nepoiizdana. 

CE^jADETSKI  ,  adj.  Mo  pripada  cejadetu.  u 
jednoya  pisca  prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjei- 
niku. Blagodarijost  cejadetska  nasliduje  isto  ce- 
jade. A.  d.  Kosta,  zak.  2,  76.  cc}adetH  pripada  i 
sto  mu  iko  uiini :  Ugrabjeiie  cejadetsko  jest  po- 
silno  uinaknutje  ce}adeta  postena,  koliko  muska 
toliko  zenska.  148. 

CE^ADIN,  m.  jedan  izmedu  cejadi  u  znacenu 
kojega  je  ceJad  pod  a.  xiii — xviii  vijeka,  ali  veoma 
rijetko,  izmedu  rjeenika  samo  u  Banicicevu.  Predt 
krajevstvo  lui  da  idu  za  iieveru,  za  vrazdn,  za  ce- 
jadina.  Men.  serb.  52.  Nepravice,  ke  su  mi  igdar 
ucii'iene  od  koga  god  6e}adina.  P.  Eadovcic,  nac. 
387.  Drugoga  virna  cejadina.  M.  Bijankovii  153. 
Prascam  sva  uvrideiija  i  nepravice,  ke  sn  mi  igdar 
ucii'iene  od  koga  god  cejadina  ii  postenju,  u  zivotu 
i  imanju.  L.  Terzic  68. 

CE^iADINA,  /.  augm.  ceJad.  dolazi  samo  kao 
pogrda  za  cejad.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjeenika 
u  Mikalinu:  vulgus,  plebs,  fasx  civitatis  et  po- 
puli,  infima  plebs;  u  Belinu:  infima  populi  sor- 
des;  u  Bjelostijeneevu:  plebs  populi  infima;  « 
Stulicevu:  infima  faex  populi.  Od  zle  ce}adine. 
I.  Ancic,  svit.  5.  Kako  no  je  obicaj  vraiiji  vazda 
na  grije  ceJad  poticati  .  .  .  ili  po  sebi  ali  po  ee- 
jadiui,  n  grisije  koja  su.  18.  YiScice  i  vilenice  sve 
su  cejadina  djavaocka.  I.  Anfiic ,  ogl.  69.  Smace 
sedamdeset  cejadine  I'liova  zla  poroda.  117.  Cr- 
koviiak  u  cas  gubi  svu  diku  svog  pecata  i  cini 
se  pogrda  istoj   cejadini.   I.  J.  P.  Lucie,  bit.  47. 

CELADINIC ,  m.  domesticus.  isporedi  cejad 
pod  b.  XV  vijeka,  izmedu  rjeenika  samo  u  Bani- 
cicevu. Po  Ostoji  dtjaku  cejadinicu.  Mon.  serb. 
349.  Ostoje  cejadiniia  dijaka.  350.  istoga  Ostoju 
naziva  gospodar  negov  i  syojim  kucaninom.  vidi 
kod  kucanin.  —  isporedi  Cejadinici. 

CE^^ADINIl.'I,  Cejadinica,  m..  pi.  selo  u  Bosni 
u  okrugu  sarajcvskom.  Statist.  21.  isporedi  ceja- 
dinic. 

CE:^A  DITI  SE ,  cejadim  se ,  im})f.  graditi  .s'C 
eelade.  rece  se  o  grdnu  cejadetu  zenskom,  kao  da 
ne  bi  bila  cejade  nego  se  gradi:  Ona  se  cejadi. 
J.  Grupkovic.  isporedi  ujuditi. 

CE:^ADSKI,  adj.  sto  pripada  cefadi,  sto  je  za 
cepid  a  znacenu  koga  je  cejad  pod  d.  Dole  kuina 
i   cejadska  soba.  S.  Tekelija  ti  !^etop.  sv.  119,  43. 

CElfiATKA,  /.  dew.  cejad.  samo  u  Stulicevu 
rjeiniku  (cejadka,  exigua  hominnm  maiius).  rijec 
nepouzdana. 

OE^EVO,  n.  sclo  u  Jlercrgovini  u  okrugu  mo- 
Starskom    Statist.  121.  Scliem.  rag.  1870.  60. 


CE^iTJBINE,  /.  j)l.  vidi  feju]iine,  od  kojih  su 
■i  postale  promijenivH  p  na  b.  u  nase  vrijeme  u 
Srbiji.  Meso  koje  se  od  glave  sa  cejubina  izvadi. 
Sr.  'Nov.  1878.  1034. 

CEJIjUGATI.  6ejugam,  impf.  garrire.  u  nase 
vrijeme,  u  Liei.  Sta  u  vijek  6ejuga5?  J.  Bogda- 
iiovid.  Postana  maze  biti  istoga  kojega  je  cala- 
kati.  Hi  upravo  od  6alakati. 

CE^UfxAV,  adj.  garrulus.  isporedi  cejugati.  J. 
Bogdanovic. 

(lE^ilJGAVSA,  in.  garrulus.  u  nase  vrijeme,  u 
Liei.  Mani  se  toga  cejugavso.  J.  Bogdanovii. 
isporedi  cejugati. 

CE^^UP,  m.  fauces,  iefusti.  kao  da  je  to  u  nase 
vrijeme  u  jednoj  pjesmi.  isporedi  iSejupine.  Be 
kakav  je  vranac  od  mejdanal  da  savijeS  divan- 
kabanicu ,  ne  bi  liemu  cejup  zatisuula,  propine 
se  nebu  pod  oblake.  Nar.  pjes.  petr.  2,  474. 

CE;^TJPINE,  /.  pi.  fauces,  isporedi  cejusti,  s  ko- 
jima  su  jednoga  postana.  od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjeenika  u  Belinu  (os  patentissimum  143'')  i  Stu- 
licevu (cejusti).  isporedi  cejup,  cejubiiie.  Nos  nez- 
gromni  na  kjun  pada,  cejupine  jazne  trube,  za- 
mrsena  visi  brada.  I.  Gunduliii  74.  Izpod  nozdrijeh 
cejupina  dab  zabije  nami  dusu.   J.  Kavanin  413. 

GE^jUSKA,/.  a)  u  puske  krem.enace  dva  gvozda 
medu  kojima  stoji  krcmen.  svako  se  zove  cejuska, 
i  jedno  je  goriia  a  drugo  doiia  cejuska.  zove  se 
i  cejust ,  koju  vidi  i  od,  koje  je  i  postala.  samo 
u  Vukocu  rjeiniku.  —  b)  dona  polovina  ama  koja 
konu  stoji  preko  prsiju.  tako  nazvana  sto  je  s  gor- 
nom  polovinom  nalik  na  celusti.  samo  u  Vukovu 
rjeiniku,  gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Sri- 
jemu. 

CEJ^IJST,  /.  maxilla,  pi.  cejfisti,  fauces,  u  jed- 
nini  je  sto  i  vilica  ili  laloka ,  a  u  mnozini  obje 
vilice,  gorr'ia  i  dona,  i  praznina  medu  nima.  ali 
se  i  jedna  uzima  mjesto  obje,  i  tada  je  i  u  jednini 
kao  u  mnozini.  Od  xiv  vijeka  (vidi  pjrvi  primjer 
■pod  a,  cc.) ,  u  rjeinicinta  svijem:  u  Vraniicevu: 
cejust,  faux,  rictus ;  cejusti,  bucca ;  ic  Mika]inu : 
cejust,  mala,  maxilla,  maudibula;  u  Belinu:  ce- 
just ,  fauces  (352'') ;  cejusti ,  os  patentissimum 
(143''),  fauces  (306ii);  u  Bjelostijcnievu:  fcejust, 
inandibula,  bucca,  rictus,  faux;  maxilla;  cejusti 
(u  ribe).  branchiae ;  u  Jambresicevu :  cejust,  mau- 
dibula, maxilla;  a  VoUigijinu:  cejust,  kinnlade; 
u  Stuliieiiu:  cejust,  fauces,  maxilla,  mala;  ce- 
justi, fauces;  u  Vukovu:  cejust,  maxilla;  cejusti, 
fauces;  u  Danicicevu:  cejust,  maxilla.  —  U  jed- 
noga pisea  XVII  vijeka  u  sliku  i  u  jednoga  pro- 
sloga  vijeka  izvan  slika  nalazi  se  gen.  pi.  kao  u 
rijeii  zenskih  na  a  (Proriz  od  cejust.  B.  Krna- 
ruti6  8.  Iz  celusta  djavaoski.  F.  Lastric,  test.  ad. 
87).  —  Kor.  skar,  cijepati,  rascijep\enu  biti.  is- 
poredi cejupine.  —  a)  u  pravom  smislu  u  ceja- 
dcta  i  II  zivotine,  a  u  prencsenom  i  u  drugoga 
iega,  u  iega  se  kaze  da  su  ie(usti  kad  se  o  liemu 
govori  .Ho  hi  se  o  iejadetu  ili  zivotini  reklo. 
aa)  u  iejadeta  i  sto  se  kao  iefade  misli:  Vile  u 
moje  cejusti  to  zube  pristave.  M.  Vetranic  2, 140. 
Tuj  u  paklu  nam  usteku  bijele  pjene  iz  cejusti. 
N.  Najeskovic  1,  156.  luiaU  bi  nam  (zenama)  zvalo 
u  cejus  stavit.  M.  Drzic  146.  Koliko  si  jih  iz 
cejusti  djavalskih  otela.  P.  Eadovcic,  nac.  399. 
Kroz  krvave  svoje  cejusti  jedovitu  duisu  pusti. 
D.  Palmotic,  cbi-ist.  306.  Dvostruke  su  liim  ce- 
justi; jid  na  srcu,  med  na  usti.  A.  Vitajic,  ist. 
81.  Dusa  vidi  u  ociju,  cuje  u  usiju,  u  cejusti 
okusa.  A.  Bacic  472.  Al  ce  zalosnom  krvju  okr- 
vaviti  ne  cejusti  nego  dusu  svoju.  F.  Lastric,  ned. 
418.  Knji  cejusti  svoje  raztvaraju  i  pogrde  rigaju. 


CE^.IJSTXCA 


933 


CEMEK 


A.  Kanizlic,  kam.  281.  Jezicinu  sairaduu  spravi, 
nek  u  truloj  smrdi  glavi ,  med  cejustma  neka 
smrdi,  vitezova  da  ne  grdi.  V.  Dosen  12  i.  Jezik 
moj  prionuo  je  cejustima  inojima  I.  Velikanovic, 
upuc.  1,  172.  Iz  davolskili  cejusti  istrgnuti.  J. 
Eajic,  pouc.  1,  42.  Tako  kuci  razasip|u  .smoka, 
k  litu  nejmas  cejusti  iii  oka.  J.  S.  Kplkovir,  ku6. 
67.  —  bb)  u  zwotinc:  u  lava,  medvjeda ,  vuka: 
Zgledati  ga  (morskotja  medvjeda)  nije  inilo,  s  brci 
ce}us  (,ce[iis')  gdi  ocijera.  M.  Vetraaid  1,  21.  Po- 
gibe  sva  .slava  i  ugarska  sva  hvala,  i  u  celus  od 
lava  svasina  je  upala.  1,  56.  U  nekijeh  su  prasca 
I'ila,  vucju  de)us  tko  razglaba,  a  tko  gubice  ima 
i  krila  od  Jijaka.  I.  Gundulic  473.  Nu  lave,  rih, 
zini ,  .strasnima  cejusti  zivot  mi  prikiiii.  D.  Ba- 
rakovic ,  vil.  257.  Vuoi  lacni  na  nih  cejus  ras- 
klajjaju.  D.  Palmotic,  dubr.  28.  Sam  tko  lie  ide 
mu  {lavu)  u  cejiisti.  J.  Kavaiiiii  505.  Otmi  lav- 
skijeh  iz  cejusti  mene,  I.  Dordic,  salt.  65.  Vrati 
se  da  vidi  lava,  koga  razdro  bijase,  i  evo  ugleda 
u  cejusti  liegovoj  roj  pcela.  E.  Pavii,  ogled.  198. 
Lava  uzamsi  za  cejusti  zagilavi.  A.  Kanizlic,  Iran. 
162.  Vuk  odgovorio:  od  tebe  se  malo  straSim, 
al  6e5  meni  ii  cejusti  doci.  N.  Palikuca  7.  Vez' 
lavu  celusti.  A.  Kuhacevic  143.  Mucno  je  iz  ce- 
juiti  vuku  ^ugrabit'.  Poslov.  dan.  64.  —  ((  kuna, 
magarca:  Cehisti  nih  (koitd)  stegni  oglavmi  i  iiz- 
dama.  N.  Dimitrovic  59.  Proriz  od  ce}ust  (konu) 
pri  velik  nego  mal.  B.  Kniarutic  8.  Zgodi  se 
po  .srici  cejust  magaietja ,  i  ubi  I'lom  ijadu  voj- 
nika.  S.  Margitid,  fala  125.  Nade  oejust  maga- 
recu  jos  sirovLi.  D.  Danicic,  sud.  15,  15.  —  u 
zmaja ,  «  aMaje :  Strasno  na  mene  pun  jada  i 
gniva  ]nti  zmaj  ogiiene  celusti  razziva.  H.  Lucie 
281.  Peroni  u  cejusti  af.daje  uinocenim.  A  Ka- 
nizlic ,  kam.  132.  Cejusti  niu  (sinajii)  su  ostale 
razbjene.  Besjede  kr.  IIU.  Vidi  zmaja,  koji  zja  ce- 
justima raztvorenijem.  B.  Cuceri  204.  —  u  zmijc, 
u  ribe:  Piija  ga  s  ociiua  moraSe  (cmija) ,  nego 
s  cejustima  razdirase.  J.  Banovac,  prip.  209.  Na 
kojoj  je  sarovita  guja.  u  cejusti  dragi  kamen 
drzi.  Nar.  pjes.  juk.  463.  Rcce  mu  da  ju  (ribu) 
slobodno  ufati  za  cejust.  E.  Pavi6,  ogled.  366. 
Uhvati  (riba)  dijete  u  cejusti.  Nar.  prip.  vuk.  • 
214.  —  cc)  u  stvari,  kad  .se  o  nnj  yovori  sto 
bi  se  0  celadetti.  Hi  o  zivotini  reklo ;  tako  i  u 
smrti:  u  srca:  Brtzdami  cejusti  srtdLCb  vasihi. 
.  .  .  pritezajetB.  Domentijan*'  102.  —  u  pnkla: 
Lazara  adu  izi,  cejustij  ishj'tivt.  Doinentijaiil' 
09.  Tvoja  smrt,  kom  si  vas  svijet  slobodio  iz 
cejusti  pakla  kruta.  D.  Palmotic,  christ.  615. 
Da  uu  saliraui  od  pakleni  cejusti.  A.  d.  Bella, 
razgov.  46.  Paklenijeh  iz  cejusti  starijeli  otac' 
duse  izvede.  I.  Dordio,  mand.  132.  Bio  je  pakao 
otvorio  cejusti  svoje.  F.  Lastric,  test.  183.  Pro- 
padnuti  ce  u  pakao,  koji  jurve  jest  razvratio  ce- 
justi svoje.  I.  J.  P.  Lucie ,  bit.  65.  —  u  mora : 
Neka  (korabla)  moru  u  cejusti  pade  topim  pro- 
bivena.  J.  Kavaiiin  212.  Koje  ceka  strasno  more 
.  .  .  da  lii  zgrabi  u  cejusti.  V.  Dosen  225.  —  u 
bimara :  Vjekovnoga  od  bunara,  na  me  cejust  ki 
raztvara.  J.  Kavaiiin  463.  —  u  semle :  Sto  se  malo 
nize  spusti  crnoj  zemje  n  cejusti.  V.  Dosen  20. 
—  «  timrti :  Nevojnike  iz  smrtnijeh  cejusti  izvadi. 

B.  Ka.sic,  per.  13.  Pristupaliu  k  cejustim  smrti. 
I.  Dordic,  salt.  371.  Smrt,  iz  koje  celusti  toliki 
plin  iztrze.  A.  Kanizlic,  fran.  63.  Da  svak  .  .  .  u 
cejusti  smrti  grune.  V.  Dosen  47.  —  b)  vidi  ce- 
Juska  pod  a.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo 
a  Vukovu  (gdje  se  dodaje  da  je  Vuk  duo  u  torn 
znacenu  ii  Crnoj  Gori).  Ova  je  puska  dobra,  samim 
bi  cejustim  bez   kremena   upalila.   J.  Grupkovic. 

CELUSTICA,  /.  acrognathus  Er.  J.  Sloser,  kor. 
203. 


CEMALOVIC,  ■»?.  selo  u  Bosni  u  okrugu  trav- 
mckom.  Statist.  72. 

1.  CEMBER,  m.  tur.  cember,  velik  rubac  kojim 
se  Turkine  prcijemja  preko  glave.  u  nase  vri- 
jeme, izmeda  rjecnika  samo  u  Vukovu.  A  svekrvi 
cember  i  okrugu.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  266.  Da  ne 
smane  camber  sa  devojke  Nar.  pjes.  petr.  1,  92. 
pisu  i  sa  n  mjesto  m:  Kad  kuda  podu,  pokriju 
se  tankijem  bijelijem  platnom  izvezeriijem  zva- 
uim  cenberom.  V.  Eogisic,  zbor.   129. 

2.  CEMBEK,  m.  Cerberus,  isporedi  cerber.  ii 
jednoga  prisca  prosloga  vijeka.  isporedi  cembir, 
koje  se  moze  citati  i  cembir.  A  u  limbo  jur  glas 
dojde  da  suzanstvo  vec  lii  projde ;  .  .  .  tu  se  djavli 
pristrasise  .  .  .  ter  se  vrlo  uzbucise,  straze  strasne 
naredise;  tu  cembera  razbudise,  strasne  glase  svi 
]iustise,  vrata  paklu  zatvorise.  S.  Margitic,  isp. 
186. 

CEMBEELI,  od  cembera  (pod  1).  tarski  adj. 
koji  se  ne  mijcna  po  padezinia.  A  pod  glavu  dva 
meka  jastuka  i  cemberli  carsaf  po  carsafu.  Nar. 
pjes.  petr.  1,  185. 

CEMBILUK,  m.  vidi  komaruik.  u  Dalmaciji. 
M.  Pavlinovic.  od  cember  po<Z  1.  Bed  ti  se  uvriti 
pod  cembiluk.  M.  Pavlinovic,  raz.  spis.  387. 

CEMBUKGIC,  m.  prezime,  prosloga  vijeka.  is- 
poredi ciinbur.  Letop.  112,  157. 

CEMEHOVAC,  Ccmehovoa,  m.  selo  u  Hrvatshoj 
u  podzupaniji  krapinsko-toplickoj.  u  tnje.Uana 
kajkavski:  Ceniphovec.  Scliem.  zagr.  1875.  103. 
Pregled  56. 

CEMEN,  m.  zeinla  puna  sila  od  trave.  od  tur. 
cemen,  livada.  isporedi  cimeii.  u  jednoija  pisca 
prosloga  vijeka.  Tezke  zemJe,  koje  su  balazue, 
.  .  .  zob  liiraa  da  sijes  za  plugom;  .  .  .  al'  ni 
k  zobi  drugc'je  ne  vaja  vece  cemeu  plug  kad  joj 
povaja;  to  prid  smrzao  za  to  gazde  cine  da  ha- 
luga  s  lie  od  zime  gine.  J .  S.  Eejkovic,  kuc.  396. 
Od  ne  (vode  pumijesane  s  gnojem)  biva  prisadni- 
cam  rana,  odkopavsi  cemeua  sa  zila,  jiolivaju  lie 
recenom  vodom.  184. 

1.  CEMEE,  ■»*.  venenum,  ira,  aegritudo.  od  xv 
vijeka,  izmedu  rjecnika,  u  Vranciceva:  nausea;  u 
Mikajjinu:  venenum,  to.^icum,  virus,  aconitum; 
u  Beliiiu:  toxicum  (737i');  u  Bjelostijencevu:  ve- 
nenum. toxicnui,  virus;  nausea;  it  Jambresiievu: 
venenum,  virus;  u  Voltifjijinu:  gift;  u  Stulicevu: 
venenum,  amaritudo,  affiictio ;  u  Vukovu  bez  zna- 
ceiia.  —  Kor.  kam ,  savijati ,  obavijati ,  stezati, 
uditi.  —  a)  otrov:  aa)  u  pravom  smislu,  otrov 
kakav  god ,  na  po  se  i  ijed  u  zmije  i  u  svijeri. 
Druge  glave  imise  (smrt)  crnije  pakla,  suinporom 
ogiienim  iz  ust  liih  disusta ,  .  .  .  a  z  nutartuda 
cemeri.  izhojase  i  strcase.  Arkiv  9,  91.  Cto  je  toj 
neg  napit  zdravjem,  a  pak  dati  eemer  i  jad  popit, 
neka  me  potrati?  H.  Lucie  202.  Jer  mi  se  jid 
niki  i  cemer  prem  spusti ,  ki  cini ,  kus  gorki  da 
reste  srid  usti.  192.  Tko  bi  i  kad  innil  da  pogled 
slatki  taj  prelijepe  ovej  vil  srcu  je  plac  i  vaj  ? 
I  zvizde  tej  sjaju  u  visiiih  na  nebi,  a  vajmeli  ne 
imaju  taj  cemer  u  sebi.  M.  Drzic  8.  Ali  te  srjed 
luga  samoga  privari  zla  zmija  is  kruga,  ter  mi 
te  udari  u  grozno  srdasce  s  cemerom  bez  lijeka. 
467.  Pino  smrtnoga  cemera.  Anton  Dalm. ,  jak. 
3,  8.  U  zmiju  stvori  se,  mej  travu  sakri  se,  Anicu 
.  .  .  ka  tudi  gredise,  .  .  .  znevarke  uji  ju  i  cemer 
puscajuc  naglo  umori  ju.  P.  Zoranic  63.  Zmije 
svim  milosne,  kada  ipoj  plac  slisat'  stanu,  vrce 
cemer  svoj  na  stranu,  i  bit'  na  moj  plac  zalosne. 
S.  Bobajevic  223.  Zvijer  gojila  tebe  jes  cemerem 
svojime.  F.  Lukarevic  12.  Usti,  ke  mnah  da  med 
inane,   cemerom   su   otrovane.   I.   Gundulic  231. 


CEMER 


034 


Cemer 


Sice   uzavre    u    vonijera   tako  da  uz  giiev   svoga 
ijeda  )uta  jo  zinija  bcz  ceiiiora.  546.  Plavfiioa  dri- 
vona  cGmovom  slivena  prokloto  Meduso.   D.  Ba- 
rakovic,  vil.  CI.   A  i>uni    loijiii   otrovna   Coniera. 
'J()2.  Cemer  ziiiije  otioviio  .stoji  pod  usnania  ilih. 
M.  Kadnic  d;iO.   Sara   sebi   cemeiora  srart.  zavda. 
P.  Vitezovic,  kron.  41.  Od  niadolio  svojo  cemerom 
iiapojen  umre.  54.  Kad  svijot  juhiS,  [ubis  zmijn, 
.  .  .  gi'uba  grliS  basiliska  ki  to  dahom  svojim  trujo, 
n  srce  ti  l-vnier  tiska  a  ii  du.su   otrov  b]uje.   A. 
Vita|i6,  ostaii  23.  Budi  ceinor  .sva  dubrava,  cemer 
voda,  comor  trava.  I  Dordic,  mand.  13.  Grob  po- 
zlacon  stetiia  rnaiia;   medni   cemer  smrt  Xudena. 
37.  Cemora  su  jixta  i  grda  iiadojoiii  taranijeh  srda. 
I.  Dordic,  salt.  10.  Pod  usnam  I'lihovijeni  vri  ce- 
mer  od   zmije.  o4.   Kad   upekue   (smija)  .  .  .  vas 
ob  jodnom  I'le  cemer  prostro  se  do  srca.  188.  Obu- 
cite  me  u  kostrct,   pitajte  mo  cemerom,  napojte 
me  zucim.   A.  d.  Bella,   razg.  03.  -^udska   zloba 
\iml  iz  travo  ozeti  femor.  I'JO.  Ako  (nenavidoftt) 
razliva  mliko,  s   nim   trujo   kako  no  s  cemerom. 
D.  Rapic  130.  Tada  ce  kiizni  cemer  kako  no  ze- 
lena  voda  na  dvor  procuriti.  G.  Pestalic,  ut.  244. 
—  bb)  sto  god  kao  otrov,   tjelesno  Hi  timno  sto 
■iidi  Itao  otrov,  i  na  po  se  sto  vrlo  gorko.  o  nemu 
se  govori  kao  o  otrovu  i  sto  se  o  otrovu  govori. 
u  najviie  se  primjera  vidi  iz  smisla  da  nije  pravi 
otrov,  u  drugima  se  ne  moze  potvrditi  da  je  pravi. 
Gorci  ner  pelin  i  cemer  ostali  ja.  S.  Meiicetic  4. 
Ti  dake,   vilo,   si  moj    cemer  1  moj  med,   ki  mi 
dobro  nosi  i  ki  mi  nosi  zled.  H.  Lucie  205.  Britku 
ranu  u  srcu  ja  cutim,  Jubenim  trovanii  cemerom 
prijutim.  207.   Od   zaloga   cemera   i  jada   grihov 
budemo  prosti  i  zdravi  ostanemo.  Katek.  1561.  96. 
Nijedan  hip  nesrecna  ma  dusa  cemer,  jad  i  nalip 
gorciji  ne  kusa.  D.  Raiiina  19.   I  jednu  i  drugu 
tuj  satyar  iskusib ,  ter  cinii  pravedno  sud  ovi  u 
meni  da  je  cemer  zli  jedno ,   drugo  jad  pakljeni. 
24.   Tugami   se  gojim  a  jadi  se  hranim,   suzami 
se  pojim,   juti  cemei'i  jim.   P.  Zoranio  13b.   Srce 
uzgauo   u   sebi   cujah,    ko  u  cemeru   Jubvenomu 
utopjeno   bise.  2''.   Ljepota  je  .  .  .  med   prislatki, 
ki  tko  kusa,   cemer   mu  se  sladak   cini.   I.  Gun- 
dulic  374.   Ponizenu  tebe   onada   prijatno   cu  ja 
drzati,  med  i  cemer  vidim  kada  jednako  te  oku- 
sati.   I.  Ivanisevic  163.   Bizali  bi  da  ne  piju  od 
studenca  ovoga  svijeta  opakoga,  koji  ne  daje  piti 
vodu   cistu,   nego    cemer  koji  otruje  i  ubije.  M. 
Eadnii  13.   Med   gorciji  od  cemera,    cemer   vele 
sladi  od  meda.   I.  Kanavelic ,  iv.  58.   Srda   zitak 
uzkracuje,  jer  na  srce  cemer  b]uje.  P.  Vitezovic, 
cvit  82.   Tebi   grijeh  se  pusti  jezbe  i  pica  izvau 
mjere,  ja  prinijecu   moje  usti  na  octe  i  zuci  k'o 
cemere.  I.  V.  Bunic,  maud.  25.  Mlijekom  ga  ona 
jes  dojila,  ti  mu  poda  sad  cemera.  85.  Da  sotonska 
zloba  kleta  na  te  cemer  svoj  ne  kida.  A.  Vita}ic, 
ostan  5.    Led   da  grije,  a  da  cemer   slados   ima. 
J.  Kavanin  30.   Jez  ce  prije  biti  gladak,  .     slani 
morski  gavez  sladak  i  najgorci  cemer  medan.  62. 
Vid,  gospoda  gdi  smiona  sjede  i  cemer  rigaju  na 
me.  I.  Dordic,  salt.  408.  Nejma  kopja  niti  maca, 
kriposnoga  da  nadjaca ;  dal'  s  privarom  istom  radi 
da  otruje,   da  osmradi,  .  .  .  pak  od  smrada  i  ce- 
mera  mli   da   slatki   med   vecera.   V.   Dosen   10. 
Okusi  Ii  drugo  voce,  nego  cemer  od  gorkoce,  od 
kog   svima    zubi    trnu    koji  na   lieg'   ze}uo  srnu? 
202.   Odkud   iudi  srdam  hoce  raj  imati  sve  slat- 
koce,  u  kom  cemer  kad  ugleda,   uputit  se  u  to 
ne  da  da  ga  i  on  zderat   mora   dok   do  grobnog 
dode  dvora.  203.  Nek  cemer  viciii  zderu  (u  paklu), 
cemer  griha  sto  oberu.  222.  K'o  zvijer  razsrceua 
re^i,  i  psovkam  neprikladhijem  i  prokletijem  riga 
cemer  svoga  srca  jadovita.   B.  Cuoeri  182.   Prva 
j'  srica  u  cvitu   savita,   a  druga  je  u  suzam  sa- 


lita,  a  troda  je  Cemerom  nalita.   Nar.  pjes.  vuk. 
1,  444.   Grko   kao   cemer.   Nar.   posl.  vuk.  46.  - 
b)  kako  zmija  i  zvijer  prosipje  center ,  t.  j.  ijed, 
kad  se  ras(Hti,  po  tome  se  cemer  naziva  i  ]utina 
u  zivotine  i  u  ce(adeta ,   te  je  sa  svijem  isto  sto 
ijed.  Zavidniku:  Jade  zli,  s  cemera  joste  ceS  puk- 
nuti,  videci  ma  pera  k  nebosom  dignuti.   D.  Ra- 
I'lina  64'|.  Kad  godir  vidimo  ogiieni  obraz  lie,  ki 
iiarai   protiva   pravediiim   .svaki   cas   u  srgbi   od- 
kriva  cemerom  polit  vas.  F.  Lukarevii  213.  Puno 
sr^be  i  demcra  one  u  sebi  buce  time,  jak  na  vihru 
!  od  sjovera  dubjo  u  gori  posred  zime.  I.  Gundulic 
345.  Jak  no  tigra  zvijer  srdita,  iz  planinske  kad 
no  spile   lovao   skupi  i  poliitia  porode  joj  drage 
i  mile,  puna  bijcsa  i  cemera  u  plaliom  so  krsi  ti- 
jeku,  i  zlotvora  docim  tjera,  re^i  u  giievu  strasnu 
i  prijeku.  409.    Poznam   )iita   cijo6  cemera  cesti- 
toga   slaviia   cara    namjesnika  Dilavera.  548.    Za 
ludo  silan  car  na  ii  (na  Zadar)  oko  uzmece,  po- 
hlopan  odvoee,  cemer  svoj  krije,  pod  snigom  plam 
prece.   D.  Barakovic ,   vil.  148.    Tad  glas  ovi  zla 
skupscina  tja  do  zvijezda  dvize  gori:  on  ovacijeli 
rad  krivina  jest  dostojan  da  se  umori.  Ter  jih  tace 
cemer  kleti ,    videdi  se  svi  skociti ,   liegov    obraz 
slavni  i  sveti   slinom   grdit',  rukom  biti.    A.  Vi- 
tajic,  ostan  133.   Jedni  uzimju  tvrde  stiue   zudec 
tako    lieg   ubiti,  jedni   rade   niz   visine  strmijeh 
gora  s  liim  hititi ;  njeki  ovako,  iijeki  onako,  smrtni 
na  nje(g)  cemer  bude,  i  sramotne  rijeci  tako  siju 
i  misli   kazu   hude.  49.  —  c)   onijera   cim  se  sto 
cini  naziva  se  kad  kad  i  ono   sto  se  nim  cini: 
po  tome  znaceiie  pod  a.  prelazi  na  stane  u  kom 
je  u  uinnom  smishi  gorko  onomu  ho  je  u  nemu, 
u  kom  ma  dusu  tegoba   kaka  mori  kao  otrov  ti- 
jelo.  tako  je  cemer  upravo  sto  i  jad.  2>o  recenom 
postanu  toga  znacena  nalazi  se  u  jcdnoga  pisca 
i  , cemer  od  zmija',    cim  se  ne  kaze   nista   drugo 
nego  stane  kakvo  bi  bilo  od  ijeda  zmijinega  (vidi 
meda  primjerima).  Napliien  cemera.  Narucn.  49''. 
Uzivah   svita   slast ,   sad  sam   pun   cemera ,   pun 
svake  gorkosti.  M.  Marulic  234.  Neka  ja  Juveno 
ne  kopnim  kako  led;  neka  ja  cemerom  ne  zivim 
u  gnivu,  moj  vence  biseran,  cin'  da  vede  ne  zivu. 
S.  Mencetid  112.  Toliku  boljezan  i  cemer  prijuti 
jadovni  oni   dan  u  sebi  ocuti.    N.  Dimitrovid  35. 
Srcu   mom  jada  s  cemerom   dosti  dal'.  59.   Moje 
dreselje  i  cemer  prijuti  u  rajsko  veselje  visni  ce 
svrnuti.  62.  Nevojni  covjek  podlozan  jes  sve  dni 
pod  cemer,  jad  i  plac.  53.  Pravde  krajioa,  videdi 
na  svit  saj  da  pravde   nije   sad,    svi-nu   se  sva  u 
vaj ,   u  cemer  i  u  jad.   N.  Najeskovid  1,  345.    Nu 
cu   tajati   taj    cemer   za   svu   nod.    M.  Drzid  465. 
Komu  Ii  kazem  ja  grozni   plac,   ki  tvorim  s  ce- 
merom od  zmija  (.smija').  74.  Tomu  mi  uzrok  jes 
taj  Jubav  neprava,  ka  mi,  vaj,  zlu  boles  s  ceme- 
rom  sve  dava.    D.  Eanina  2*'.    Cviliti   dan  i  nod 
i  s  cemera  i  s  jada.  9b.  Da  se  cemer  moj  vik  strti 
ne  bude.  82ti.  Od  mene  ti  ino  ne  mozes  vik  cuti, 
razmi  jad,  plac,  i  vaj  i  cemer  prijuti.  82b.  Pomoc 
dati  toj  ka  suzi  s  cemera  u  muci  nerednoj.  137. 
Plod   moje   milosti   za   tebe   hode   bit   cemer  zle 
gorkosti.  F.  Lukarevid  66.  Ter  ce  ostat'  na  otoku 
u  przinah  zala  ovoga  zatvorena  lijepos  mnoga  u 
cemeru  u  zestoku.  I.  Gundulic  9.  Pride  sa  mnom 
na  veceru,  ku  blagovah  u  cemeru,  buduc  srce  puno 
jida.  D.  Barakovic,  vil.  210.  Koje  mi  se  pozdrav- 
)enje  sve  koliko  u  danasiii  danak  u  veliku  gorkost 
i  cemer  okrenulo.  M.  Divkovic,  bes.  352.  Iz  jedne 
strane  smrad  tako  ga  primaga,  z  druge  s  cemerom 
jad  ter  ga  raznemaga.  B.  Krnarutic  31.  Sada  sve 
to  ja.dom,  cemerom,  placem  i  mukam  zapladaju.  V. 
Andriasi,  put.  232.  Gorkost  i  cemer  koja  nam  je 
dosadila.  S.  Margitic,  fala  168.  Kakov  cemer  u  srcu 
jest  mogao  imati,  kada  je  od  brade  u  tud  vilaet 


CEMER 


935 


CEMERAN 


prodan  bio?  D.  Eapic  174.  On  kaziva  liima  s  ce- 
merom  svoju  prigodu.  A.  T.  Blagojevic,  kin.  30. 
U  bolesti  i  cemeru  place.  L.  Eadic  5.  Dnevi  koji 
prolaze  ne  samo  su  najtuzniji  i  najzalosniji  ovoga 
vika,  da  li  jos  toliko  velika  cemera  pripuni  da 
jedva  koja  god  prilika  ovaki  jada  i  tiiga  ualiodi 
se  u  uspomenam  vikova  pi-osasti.  Grgur  iz  Varesa 
75.  Ja  sam  tebe  sinko  odgojila,  odgojila  tugom 
i  cemerom,  krijuci  te  po  gori  zelenoj.  A.  Kacic, 
razg.  3G.  AT  poslusaj ,  moj  mili  brajene,  da  ti 
kazom  tuge  i  cemere.  202.  Tuga  i  cemcr  iznu- 
treni  toliko  te  je  predobio.  I.  .J.  P.  Lucie,  razg.  1. 
Slijeda.se  na  igr;  puu  cemera,  .sto  bi  stavjo  sve  gu- 
beci.  B.  Cucei'i  56.  Od  svega  onega  sto  je  proslo 
drugo  mu  sadar  ne  izostaje  nego  n  .'jrcii  jao  i 
cemer,  da  ga  je  uziv'o.  250.  Kad  Sezdeset  piniijeh 
dana  bez  koristi  br  jeme  strati  Melimet  cavev  basa, 
od  cemera  otrovana  sta  so  u  jjrste  nv'jcdati.  Nar. 
pjes.  bog.  217.  I  kad  zacu  sto  mu  kniga  kaze,  od 
velikog  jada  i  cemera  za  bradu  se  rukom  uhvatio 
a  o  patos  nogom  udario  i  srdito  vojskii  sakupio. 
Ogled,  sr.  131.  Idi  jade  i  cemere!  Nar.  posl.  vuk. 
96.  Prisal  mi  jo  moj  drag,  pun  jada,  cemera.  Nar. 
pjes.  istr.  2,  102.  —  d)  u  sagoncci  ncki  cvijet, 
mose  biti  kitkurijeJc,  helleborus:  Ozgo  jezero,  ozdo 
jezero,  a  u  sredi  ziit  cemer.  (odgonetfaj :  jaje). 
Nar.  zag.  nov.  74.  —  e)  u  jednoga  jrisca  nasega 
vremena  ti  Dalmaciji  viicji  cemer,  aconitum  na- 
pellus  L.  B.  Sulek,  im.  49.  znaCene  alabo  pottz- 
dano.  —  f)  u  jednoj  pjcsmi  itne  planini  wjesto 
Cemerno :  Da  im  seka  zdravo  Cemer  prode  i  si- 
roko  poje  glasjnacko.  Nar.  pjes.  jiotr.  1,  330.  Kad 
su   bili    kroz  Cemer  planinu    331. 

2.  CEJVIEE,  /.  vidi  cemer  2^od  1.  n  Jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  i  u  naie  vrijeme  ii  jednoj 
pjesmi.  Tuga  me  j'  popala,  suSa  jezik  veze,  ziic 
puna  eemeri  po  utrobi  reze.  M.  Kuliacevic  114. 
Ona  nemu  cemeriku  muti :  pij  to,  sine,  cemer  te 
popila!  Nar.  pjes.  petr.  1,  2K. 

CEMEEAN,  cemerna,  adj.  vononatus,  amarus, 
acerbus,  miser,  od  xv  vijeka  (vidi  pod  h,  dd.  prvi 
primjer),  izmeSu  rjecnika  u  Mihifinu:  venenatus: 
it  Belinu :  amarus  (70a) ;  u  Bjelostijencevu :  vene- 
nosus  ;  afflictus ,  aerumnosus  ,  desolatus ;  ti  Jain- 
bresicevu:  virulentus,  venenatus;  ti  Voltigijinu: 
giftig;  u  Stuliievu:  venenifer,  amarus;  u  Vu- 
kovu:  ,bitter  wie  cemer'.  —  Comp.  cemerniji.  — 
isporedi  cemer,  od  cegaje  i  postalo.  —  a)  otrdvan. 
all  je  znaceve  slabo  pouzdano,  jer  u  svakom  pri- 
nijeni  moze  biti  i  samo  jut  (kao  otrov),  kao  dafe 
pod  b.;  i  sam  Palmoticev  primjer,  gdje  bi  moglo 
biti  najpouzdanije ,  u  Belinu  je  rjecn.iku  pod 
amaro.  Obraz  biserni  od  mene^  svrces  tja.  koliko 
cemerni  hazilisk  da  sam  ja.  S.  Moncetic  6.  Ce- 
mernu  plodite  kostravu  s  troskotom.  M.  Vetranic 
2,  67.  Eazlikom  se  rogoborom  vas  razlijega  jaz 
pak|eni ,  kad  oholi  kraj  .  .  .  iz  cemernijeh  usti 
pusta  jedovite  ove  rijeci.  D.  Palmotic,  christ.  16. 
Vrag  usjekuu  im  u  srce  ovu  miso  pakjenu  da 
svetoga  oca  jednom  casom  otrovi  smaknu  izmedu 
zivijeh  .  .  .  Jedan  od  mladijeh  prikaza  tu  cemernu 
casu  Benediktu  da  je  popije.  I.  Dordic,  ben.  28. 
Kad  ja  sjedem  vecerati  veceru,  cini  mi  se  ta  ve- 
cera  cemerna ;  kad  ponesem  simsir-kasu  ka  grlu, 
cini  mi  se  singir-gvozdo  na  grlu.  Nar.  pjes.  vuk. 
1,  236.  —  b)  kao  lut  u  tjelesnom  Hi  umnom.  zna- 
cenu.  tako  je :  aa)  ce^ade,  a  po  nemu  i  sto  a  nega, 
jezik,  lice  (isporedi  cemer  pod  b.) :  Neion,  ki  ce- 
meran  i  zestok  toll  bi,  zenski  ga  juven  plan  na- 
pokon  pridobi.  D.  Eanina  12.  Puk,  ko^a  zlobnik 
tre  cemerni.  I.  Dordic,  salt.  376.  Moju  dobru  voju 
smisjajuci  nemoj  me  cemernim  jazikom  gristi. 
Narucn.  47.   Sa  ostrim  i  cemernim  licem  prigle- 


daju  jedan  drugoga.  A.  d.  Bella,  razgov.  152.  — 
bb)  pas,   zmija:    Nom  (krvju)  tvoji  psi  cemerni 
zedan  jezik   maste.   I.  Dordic,  salt.  219.   Krotka 
stada,  mirne  ovcice  i  s  zmijami   cemernima   po- 
bjeguci  krilim  ptice.  492.  —  cc)  tjelesno  sto :  bic, 
ogaii,  otrov,  ijed:   Odvrati   bic   cemerni.  J.  Pal- 
motic, dubr.  20.  Od  kad  sam  se  od  majke  rodio, 
ja  ne  vidi  ogna  zestokoga,  ni  vecega  ni  cemerni- 
jega ,    sto    na    bilu    gradu  Sibeniku :    iz    neba   ga 
strile  udarale.  A.  Kacic,  razgov.  216.  Ako  se  ne 
ucini  (ispovijest)  s  onim  naciui   koji  se  iziskuju, 
ne  ce  sluzit  za  likariju  nego  za  cemerne   otrove 
zalostue    duse   nase.    J.  Filipovic,  pripov.  3,  158. 
Srzba  huda  sva  krvava  ustim  pjeni,  sviid  se  ob- 
zire  ,   gleda   svuda,    gdje  co  izrigat  jed  cemerni. 
N.  Marci  08.  —  dd)  kakvo  stune,  radna,  dogadaj. 
kad  kad  i  kao  yorak  u  umnom  smislu.  gorcina: 
Med   kapjet  iz  ustjej,  a  posledt  obreto  se  gorest 
gorka  i  cemerna.  Arkiv  0,  138.  Nije  gorkosti  to- 
liko   cemerne,    koju   ne   osladiva    kriposna    moc 
ovoga  ineda  prislatkoga.  A.  d.  Bella,  razgov.  200. 
gnev:  Cememoga  giiiva  tako  ga  jad  brusi.   I.  T. 
Mrnavic,  osm.  40.  rijec:  Iz  usta  sve  cemerne  ri- 
jeci b)uje.  J.  Ka.vaiiin  414.  odluka:  Juda  . . .  svoga 
prijate|a  da  grisnim  u  ruke.  Te  tvoje  odiuke,  iz- 
dajice   zala,   cemerne  i  zuke  da  bi  majka   znala, 
sebe  bi  proclala.  D.  Barakovic,  jar.  100.  jad :  Srce 
joj    naskoce   svi  jadi    cemerni.    M.   Marulic    187. 
Svaki  jad  cemerni  oin'  da  mine.  I.  Dordic,  salt. 
77.    tuga:   Ja  u  placu   i   tuzi   cemernoj   proroeki 
tomacu  tve  rijeci.  N.  Dimitrovic  63.  U  svojoj  ce- 
mernoj tuzi  tuguje.  D.  Eaniiia  9.  Bez  tebe  ostah, 
va,j,  w  tuzi  cemernoj,  kako  no  ptica  taj,  kad  druga 
dragoga   izgubi  na  svit  saj.  138''.    Koja  cemerna 
tuga  mori  ove!  A.  d.  Bella,  razg.  8.   zalost:  Ze- 
stoka   ter   cemerna  zalos   srca   svijeh  porazi.    D. 
Palmotic,  christ.  6.    tuiene ,  cvileile:   Vjerno  slu- 
zenjo  imat  ce  platu  sad  cemornp  tuzeuje  i  gorki 
plac  i  jad.  N.  Najeskovic  2.  37.   Cemu  je  priverno, 
jaoh,  moje  sluzenje,  kad  plata  cemerno  meni  jes 
tuzeuje  y  M.  Drzic  11.  Bez  uzroka  ne  ce  viku  bit' 
cvijenje  toj  cemerno.  I.  Gnndulid  S.  2>iac:  Meni 
sad  obruu  tva  miados  cemerni  plac  i  jad  u  pokoj 
i  rados.  N.  Na}eskovic  2,  91.   A  on  noj  na  sknti 
cim  bolan  lezase  cemeran  jjlac  }uti  ustima  jjijase. 
D.  Eanina  231).  bol:  Oblicje  moje  nutriiu  cemernu 
bol  ocito  skazovase.  P.  Zoranic  2.   Budi  lijek  od 
boli  sej  cemerne.  I.  Dordic,  salt.  274.   Oouti  ce- 
mernu boles.  A.  d.  Bella,  razgov.  86.  Nije  bolesti 
tako  cemerne  koja  najposli  ne  umine.  Besjede  kr. 
283.   Ne  more  podniti   od   cemerne  boli.   A.  Ka- 
nizlic,  roz.  15.  miika:  Lasui  mi  su  s\'i  ovi  trudi, 
slatka  je   muka   sva   cemerna.    I.  Gundulic   469. 
Krsim    ruke,    spustam    i    raztezem    od    cemerne 
muke.   A.  Kanizlic,  roz.  44.    trud:   Gnivni  stahu 
i   bolesui    i    cemerna    puni    truda.    D.   Palmotic, 
christ.  53.  strah:  Svi  pastiri,  ki  su  okoli,  u  ce- 
mernom  strahu  i  jadu  od  udarca  silna  toll  zapa- 
neni  na  tie  padu.  D.  Palmotic,  christ.  185.  Uhiti 
me  dj-hat  Juti  a  cemerni  strah  dopade.  A.  Vitajic, 
ist.  164.   nepokoj:    Nemoj,   jubavi  nemila,  davat 
mi  tolikoj  od  vece  cemeran  i  zestok  nepokoj.  D. 
Eanina   161".    smrt :   Koja  ti  ce  hvala   biti ,  da  za 
sluzbu  moju  vernu  hoc'  me  tuzna  umoriti  i  dati 
mi  smrt  cemernu?   S.  Bobajevic  222.    Tako  )utu 
i  cemernu  smrt  i  take  tezke    bolesti    i    taka    po- 
rugaiia    on    ce   podniti  pravedan   za   nepravedne. 
A.  d.  Bella,  razgov.  99.   Smrt  od  uaravi  svoje  nit 
je  slatka  ni  gorka;  ali  ako  je  zaciuis  z  dobri  dili, 
biva  slatka  i  ugodna;   ako  li  joj  pak  umisas  zla 
dila,  biva  gorka  i  cemerna.  M.  Zoricic,  osm.  56. 
poraz:  Vila  ku  poraz  cemeran  optece.  D.  Eanina 
23b.   nesreca:   Najveca  i   najcemernija   uesrica   i 
skoda   dogada   se   dusi  kada  se   za  uvik   gubi  i 


(^EMEKAN 


93fi 


Cemerikast 


osudiva  u  make  paklene.  I.  J.  i'.  Lu6i6,  razg.  57. 
sto  god ,  izrcceno  rijecju.  Sto ;    Sto  so  fiini  danas 
tesko  i  cemerno,  bit  60  paka  slatko   i   diisi   ko- 
risno.  I.  A.  Nenadii,  nauk  181.  —  c)  jadim,  la- 
zaii ,  zalostan:    aa)  iejade:   Du  ova  druga  vonia 
ne  ostane  zada  sa  svima  iicmerna.  M.  Marulic  -10. 
^ivem  sve  dauke  cemorau.   P.  Zoranir.  1-1.    Oppt 
daiias  nagazi  ja  na  jednoga  zaiostiia,  fciizna  i  iifi- 
vojna,   Comorna  i  ucvijona  .  .  .  6ovika.   D.  Kapic'; 
192.   Pofino   kazivati  kakva  jo  nevo)a  u  Turskoj, 
.  .  .  kako  (iernerni  kaludcri  skitaju  se  od  sola  do 
sela   milcstii'iu    pvoseci   i   Turkom    novce   dajuii. 
D.  ObradoviA,  ziv,  28.  i  lead  ko  koya  naziva  jad- 
)iijc7ii  lioteci  poruge  radi  reci  da  ya  treha  salili: 
Cesar  fiemSki,  kra)  fratiacki,  .  .  .  Leli  cemorni,  .  .  . 
i  gospoda  sva  od  svijeta  iStu  pleme   suproc  sebl 
eijec   poroda.   I.  Gundulic  305.  —  hb)  stvar   tje- 
lesna:  more,  doliiia,  gdje  siijadi:  Golubicii  zbudi, 
slobod  joj  hti  dati,  rece;  ne  moj  .spati  .  .  .  ni  danko 
trajati  srid  mora  cemerna.  D.  Barakovic,  jar.  20. 
Ah   s   nebesa   pogledajte   na    porode   vase  verne, 
vaSu  )nbav  nam  podajte  sred  doline  sej  cemerne. 
I.  Dordic  ,  ben.  58.   kruh ,   koji  se  s  jadom  jedc : 
Zdvojni  sini  od  oca  se  dijele  .  .  .  s  cemerne  kore 
kruha  suha,  koja  va  vijek  prisjeda  u  vratu  kom 
bijenu,  komu  opsovatu.  Osvet.  4,  67.  —  cc)  liakvo 
stane,  radna,  dogaSaj,  vrijeme:  zivot:  Meue  na- 
dija  comernim  zivotom.    S.  Mencetio  132.   Dokli 
smrfc   prikrati   cemeran   zivot    moj.    M.  Vetraui6 
1,  11.  Njeka  od  gospoj  sjedase  na  travi,  za  kom 
se  zivot  moj  cemeran  zatravi.  M.  Drzic  448.  ]^u- 
bav  kroz  svoj  plam,  ki  zeze  zlosrdo  odvece  tolikoj, 
naglo  6e  skratiti   cemerni  zivot  moj.   D.  Eaiiina 
110.   Moj  zivot   cemeran  po  sve  dni  da  place.  I. 
Gundulic  144.   stane:  Upasti  u  stanje   toliko  ne- 
sricno  i  oemerno.  P.  Eadovcie,  nao.  33.  Kazujuci 
im  tuzno  i  cemerne   stane  grada  i  negovih  gra- 
dana.   A.  Kacic,  korab.  150.   dogadaj:    Ovaj    ce- 
merni dogadaj  vazda  neka  u  usiju  nasi  zvoni.  D. 
Eapic  28.  Niti  se  ona  i  malo  zastedi  u  ovomu  do- 
gadaju  pricemernomu.  Grgur  iz  Varesa  90.  smrt : 
Smrt  .  .  .  pravicnim  jest   slavua,   a   grisnim   ce- 
merna. F.  Glavini6,  cvit  395.   rasiice:  Hi  pokoru 
povojno  zagrii  ili  se  nadaj  cemernomu  razasutju. 
I.  J.  P.  Lucie,  razg.  20.   tiesklad:  Mnozih   srzba 
truje   nesklada   cemerna.    D.  Barakovic,  jar.   79 
trud,  koji  zadaje  jade  kad  je  saludan:   Nu  sad 
pokli  kroz  svjet  sveti  znat'  mi  od  stvari  da  istina, 
da  je  sve  izpraznos  i  tastina  i  cemeran  trud  pa- 
meti.   D.  Eaiiina  143.   liibav:   U   putu  se  rastavi 
smrt  jadna,  }uta  taj  s  cemernom  }ubavi.  D.  Ea- 
nina  39li.   udadba:   Nije  sreca  sto  cini  nesrecne, 
kijeh  vezom   sjedini  udadbe  cemerne.   I.  Dordic, 
mand.  181.^  pomoc,  koja  zadaje  jade  kad  od  ne 
bude  zlo :  Cemerna  mi  tvoja  pomoc.  D.  Obradovic, 
bas.  48.  glas:  Zaupise  glasom  strasnijem  i  zalos- 
nijem  i  cemernijem.  Zbor.  126.  O  koliko  ce  tuzan, 
o  koliko  ce  gorak,  o  koliko  ce  zalostan  i  cemeran 
biti  ovi  glas  prokletim.  M.  Divkovic,  bes.  36.  Zle 
ti  pisme,  a  cemerni  glasi !  A.  Kacic,  razgov.  311. 
pjesma:  Tada  ce  poceti   pjevati   onu  jijesan  vele 
gorku   i   cemernu.   M.  Divkovic,   bes.   36.   slava, 
,pocit':   Nam  su  od  carstva   svitlih   slave   tamne 
vidjet'   i    cemerne.   I.  Gundulic  37.    Svak   poje   i 
viska  u   pocit   cemerni.    D.   Barakovic,  vil.   350. 
misao :  U  srdascu  nosed  svomu  misli  teske  i  ce- 
merne. I.  Gundulic  560.  O  cemerne  misli !  M.  Ku- 
hacevic  79.  Cim  cemeiTie  probav|a§e  misli.  Osvet. 
1,  49.   iizroh:  Crkoviiaci  imadu  bizati  veliko  pri- 
jatejstvo  s  svitovniciraa,  koje  no  je  cemerni  uzrok 
grija.  I.  J.  P.  Lucie,  bit.  22.    dan,  cas,  godina: 
Da  ce  biti  vele  gorak  i  cemeran  dan.  P.  Eadovcie, 
symb.  76.  Ima  do6i  pni  veliki  dan  cemerni.  A.  d. 
Bella,  razgov.  179.  Zalostni  i  fiemerni  za  vezira 


casi.  J.  Eaji6,  boj  98.  Iza  na§e  veliko  Xalosti  i 
tuXnoga  dana  fiemornoga  sad  vi^jav|am  radost  i 
vesojo.  Nar.  pjea.  vuk.  5,  476.  Cemerne  li  dane 
docekasmo !  5,  503.  Dvanaest  teSkih  i  fiomeruih 
godina.  M.  Pavlinovic,  rad.  65.  —  d)  adv.  oe- 
merno, tuzno,  zalosno,  ttz  to  inoze  biti  Huto:  Er 
me  CO  sliditi  tuzica  cemeruo.  S.  Menfietic  9.  Tor 
cvili  cemerno.  12.  Bez  lie  ^ivot  moj  cemerno  sad 
tuzi.  N.  Na}eskovi(i  1,  305.  Placi  svak  na  sviti 
cemerno  .suzarai.  D.  Eaiiina  149.  Ima  ih  vele 
gorkoi  cemerno  du§a  zaboljeti.  M.  Divkovic,  bos. 
316.  Cemerno  u  srcu  so  svomu  smuti.  D.  Pal- 
motic,  chri.'^t.  203.  Mucis  sada  ti  cemerno  u  torn 
grobu  sve  studeno.  S.  Margitic,  ispov.  250.  U  vik 
ho6o  cemerno  uzdisati.  D.  Eapic  436.  6ememo 
dospit  imadijaso  dneve  zivota.  I.  J.  P.  Lucie,  razg. 
127.  A.  Kad  prekipi  trp]oiie_,  onda  }udi  zazmuro 
i  suknu  kao  sti-sjenovi.  B.  Cemerno  6e  ti  danas 
suknuti.  M.  D.  Milioevic,  jur.  13. 

CEMEEAST,  adj.  amarulentus.  samo  u  Stuli- 
cevii  rjecniku,  gdje  ima  i  cemerav  11  istom  zna- 
ieim.  oboje  nepouzdano. 

CEMERATI,  cemeram,  impf.  zivjeti  cemerno, 
miiceci  se.  M.  Euzicic. 

CEMEEAV,  adj.  vidi  kod  cemerast. 

CEMEEEN ,  adj.  vidi  cemeran  pod  b.  u  jed- 
noga pisca  XVII  vijeka  n  sliku.  Na  odhod  mi 
pusti  strilu,  smrtnim  jadom  naperenu,  ku  iu  nosit 
vazda  cilu  u  srdascu  zaperenu  prez  pokoja  momu 
tilu,  sve  u  placu  cemerenu.  D.  Barakovic,  vil.  229. 

CEMEEEV,  adj.  sto  priiiada  covjeku  po  imenu 
6emeru,  koje  ime  samo  ne  dolazi.  isporedi  Ceme- 
rovid.  XIV  vijeka.  Stast  u  Bohorine  Cemereva. 
Glasuik  13,  376.  Danioic  3,  461. 

CEMEEICA,  /.  lielleborus.  samo  u  rjecnicima 
Mikalinu  i  Belinu  (367i>).  ima  i  u  Stidicevu,  ali 
iz  ruskoga.  isporedi  cemerika. 

CEMEEICICA,  /.  helleborus  uiger  L.  B.  Su- 
lek,  im.  49.  isporedi  cemerika. 

^  CEMEEIKA,  /.  heUeborus.  od  xv  vijeka  (B. 
Sulek,  im.  50),  izmedu  rjecnika  n.  Belinu  (helle- 
borus 3671'),  Bjelostijencevu  (helloborus,  vera- 
trum,  gentiana,  melampodium),  Stidicevu  (helle- 
borus), n  Vukovu  (helleborus).  isporedi  cemerica. 
postanem  od  cemer.  —  Miris  pogani  od  gorke 
cemerike.  S.  Margitic,  fala  193.  Eto  cemerikom 
pomijesana  vina.  M.  Kuhacevio  41.  Oplesce  ti 
jasle  jadikove ,  metace  ti  goi-ke  cemerike.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  15.  Borika  se  oko  bora  vila  .  .  .  ce- 
merika oko  obadvoga.  1,  259.  Detelina  do  kolena, 
cemerika  svr  coveka.  1,  341.  Ona  liemu  cemeriku 
muti:  pij  to,  sine,  cemer  te  popila.  Nar.  pjes. 
petr.  1,  28.  Cemerika,  erythraea  centaurium.  G. 
Lazic  107.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  veratrum  L. 
J.  Pancic,  bot.  152.  Cas.^ces.  muz.  1852.  2,48. 
Sloser-Vukot.,  flor.  1106.  Sulek,  im.  49.  hellebo- 
rus albus.  Farm.  130.  D.  Popovid,  rob.  214.  fias. 
ces.  muz.  1852.  2,  48.  veratrum  album  L.  B.  Su- 
lek, im.  49.  _D.  Popovic,  rob.  214.  veratrum  ni- 
grum L.  B.  Sulek ,  i_m.  49.  Bijela  cemerika ,  ve- 
ratrum album  L.  B.  Sulek,  im.  50.  Crna  cemerika, 
helleborus  niger.  Farm.  93.  veratrum  nigrum  L. 
B,  Sulek,  im.  50.  Crorska  cemerika.  planinska  ce- 
merika, veratrum  album  L.  B.  Sulek,  im.  50.  Ce- 
merika po}na  mala,  erythraea  centaurium  L.  50. 
Cemerika  pojna  vela,  centauria  centaurium  L.  50. 
Velika  cemerika,  ferraria  L.  50. 

CEMEEIKAST,  adj.  importunus.  samo  u  Vu- 
kovu rjecniku  (gdje  se  pomine  da  je  Vuk  cuo  u 
Grbju):  zona  mi  je  cemerikasta.  isporedi  ceme- 
ran pod  b. 


CEMEEIKOV 


937 


CEMPKESAST 


CEMEEIKOV,  adj.  od  iemerike.  u  nase  vri- 
jeme,  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Pod  grlom 
joj  puce  jadikovo,  jadikovo  i  cemcrikovo.  Nar. 
pjes.  vuk.  2,  25.  3,  505. 

GEMERIKOVATI,  cemerikujC-m,  iinpf.  lugere. 
u  nase  vrijeme,  izinectti  rjecnika  naiao  ii  Vukovu. 
Kud  god  hodis,  neka  jadikujes ;  a  gdi  stanes,  da 
cemerikujes.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  26.  Kud  god  odi, 
neka  jadikuje;  a  gdi  staje,  da  cemerikuje.  3,  505. 

CEMEEISTA,  n.  pi.  brdo  u  Srbiji  t(  okrugii 
uzickoin.  M.  D.  Milicevic,  srb.  578. 

CEMERIT,  adj.  venenatus,  otrovan.  isporedi 
cemeran  pod  a.  xvi  vijeka.  Aspide  Jute  i  zmije 
cemerite.  Zbor.  162. 

CEMEEITI,  cemerim,  impf.  venenare,  irovati. 
samo  u  Stnliccvu  rjeiniku.  slabo  pouzdano. 

CEMERLIC,  m.  prezime,  u  nase  vrijeme.  Mustaj 
beg  Cemerlic.  Nar.  pjes.  petr.  1,  350. 

CEMERNICA,  /.  1.  ime  planinama:  a)  «  Bosiii 
planina  blizu  Visokoga.  Zem)op.  bos.  34.  i.spo- 
redi  Cemerno.  —  b)  pilanina  u  Srbiji  u  okrugu 
itzickom.  M.  D.  Milicevic,  srb.  578.  —  2.  rijeka 
ti  Srbiji  u  okriiyu  rudnickom.  M.  D.  Milicevic, 
srb.  308.  —  3.  ime  selima :  a)  selo  u  Hrvatskoj 
u  podhipaniji  kriskoj.  Schem.  zagr.  1875.  111. 
Pregled  84  —  b)  zaselak  u  Shwoniji  kod  Ec- 
zovca  u  podzupaniji  virovitiikoj.  Pregled  110.  — 

c)  selo  u  hrvatskoj  Icrajini  blizu  Pctrine.  Razdjej. 
21.   Schem.  zagr.  1875.  20.   Sera.  prav.  1878.  70.  — 

d)  H  Bosiii  tri  sHa:  jediio  u  okriigu  .wrajcvskom, 
zt  kotarti  hvojnickom,  drugo  n  istom  okrugu  a  ko- 
ta.ru  rogatickom.  Statist.  13.  21.  i  jedno  u  okrugu 
banoluckom  blizu  Bane  Luke.  Schem.  bos.  1SG4.  72. 

CEMEENIK,  ni.  1.  planina  u  Srbiji  u  okrugu 
vranskom.  poinine  se  xv  vijeka.  Pruliodo  planiuu 
glagojemuju  Cemertniki,.  Glasnik  42,  305.  Rad 
5G,  180.  181.  Otagbina  5,  496.  M.  D.  Milicevic, 
s  dun.  63.  —  2.  ime  vragu  u  jednoga  pisca  xvi 
vijeka.  Krivorilo,  Cemernik,  Smrdilo,  duhovi  pa- 
kljeni.  M.  Vetrauic  2,  199. 

1.  CEMERNO,  )).  ime  planinama:  a)  planina 
n  Hercegovtni  u  Gacku  blizu  izvora  rijeke  Ne- 
retve.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  u^Vukovu 
(,Cemern6').  Gacko  i  Vrbu  projezdiSe  i  Ceuieriio 
i  Sutjesku.  J.  Palmotio,  dubr.  173.  I  dodose  jia 
ravno  Cemerno  .  .  .  Zdravo  smo  ti,  majko,  na  Ce- 
mernu.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  456.  .Ta  sam  cula  de 
govore  }udi  o  Gatackom  po}u  sirokomo,  oko  lieg' 
su  velike  planine,  jedno  Ravno  ^a  drugo  Ce- 
merno. 3,  474;  Kad  bijasmo  navrh  Cenierua.  Nar. 
prip.  vuk.  6.  Cemerno.  T.  Kovacevic  103.  Glasnik 
21,  295.  S.  Novakovic,  obi.  79.  Cemerno.  V.  ^lese- 
vic.  —  b)  planina  u  Bosni  blizu  Sarajeva.  u  jed- 
noga pisca  naspga  vremena.  bice  ista  koju  isti  pise 
Cemernica.  Zem)op.  bos.  31.  —  c)  planina  u  Sr- 
biji u  okrugu  cacanskom.  Na  Ceraernu  su  najveci 
visovi  Kom  i  Gvozdao.  M.  D.  Milicevic,  srb.  645. 
Suvat  Cemerno.  Sr.  Nov.  1870.  390. 

2.  CEMERNO,  adv.  vidi  kod  cemeran. 
CEMERNOST,   cemernosti , /.  aegritudo,  jad. 

od  XVII  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (affliotio 
46».  amaritudo  69*)  i  Stulicevu  (amaritudo,  dolor). 
Sve  mi  srce  plove  u  gorkoj  zuhkosti,  u  srcu  rove 
crv  pun  cemernosti.  P.  Vitezovic,  odij.  2.  Sad 
je  vrime  od  zalosti,  tuge,  placa,  cemernosti.  P. 
Knezevi6,  niuk.  7.  Ako  za  grihe  inoje  gospodin 
toliko  je  bio  za  male  drzan ,  kako  cu  ja  mojoj 
tamnosti  i  cermenosti  moci  prostiti.  koji  sam  sa- 
grisioV  P.  Knezevic,  osm.  261. 

CEMEESKI,  adj.  vidi  cemeran.  samo  u  Stuli- 
cevu  rjeiniku.  rijec  sasma  nepouzdana. 


CEMERSTVO,  n.  vidi  cemernost.  saiito  a  Stu- 
liceru  rjeiniku,  za  koji  6e  biti  i  nacineno. 

CEMERNA;  /.  selo  Bosni  u  okrugu  sarajeo- 
skom,  kotaru  visockom.  Statist.  26. 

CEMEROV,  adj.  od  iemera.  u  nase  vrijeme. 
Kad  bi  jedna  ruzu  zadjenula,  a  druga  bi  ceme- 
rovo  lisce.  Osvot.   1,  4. 

CEMEROVIC,  m.  prezime,  xv  vijeka.  Spom.  sr. 
1,  176    Mon.  Serb.  468.  509.  Danicifi  3,  461. 

CEMGR^^ATI,  cemgi-Jam,  impf.  leviter  scin- 
dere.  u  nase  vrijeme,  na  Bracu.  A.  Ostojic.  ispo- 
redi  cendrjati  se,  s  kojim  je  jednoga  postana 
promijenivsi  d  tia  g  a  n  na  m. 

CEMIKA,  /.  taxus  L.  B.  Sulek,  im.  50. 
CEMIN,  ceniina,  w.  iasminum.  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Mika^inu  (ciminum,  leucan- 
themum),  u  Belinu  (gelsimiuum),  «  Stulicevu  (ja- 
sminum)  u  Vukovu  (lierbae  genus .  «  dodatkom 
da  se  govori  u  Dubrovniku).  Postaiiem  ce  biti  od 
tal.  gesmino  izgubivsi  s.  isporedi  cesmin  pod  2. 
Prosipjuc  na  sve  sti'ane  rumen  trator,  cemin  bi- 
jeli.  I.  Kauavelic,  iv.  90.  U  cemin  se  ruza  stvori. 
302.  Vidi  da  je  problidjela  kako  no  snijog  od  pla- 
nina, ali  rusa  kako  bijela,  ali  cvijetak  od  cemina. 
1.  V.  Bunic,  mand.  16.  Slomjon  ceniiu  s  ruzom 
cvili.  I.  Dordic,  uzd.  5.  Mirise  cemin  bijeli  od 
juvene  ruse  draze.  179.  Put  5ii-oki,  za  sve  da  je 
posut  ceminima  i  ruzicama,  znate  li  kamo  vodi? 
Besjede  kr.  229.  Nase  prame  kiti  lovor,  usni  ce- 
min i  ruziea.  N.  Marci  12.  Deno  oavti  cemin  i 
ruzica,  cemin  s  ruzom  lijepo  mirise.  Nar.  pjes. 
vuk.  1,  354.  Cemin,  jasrainum.  Sloser-Vukot.,  flor. 
613.  jasminum  officinale,  j.  grandiflorum,  j.  liu- 
milo  L.  Gas.  ces.niuz.  1852.  2,  48.  51.  jasminum 
officinale  L.  B.  Sulek,  im.  50  Bijeli  cemin,  ca- 
nicularia.  B.  Sulek,  im.  50.  divji,  lonicera  capri- 
folium  L.  50.  modri,  plumbago  larpente  50.  pi- 
tomi,  jasminum  officinale  L.  50.  vodeni,  acorus. 
Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  acorus  calamus  L.  B. 
Sulek,  ira.  50. 

CEMINOVICA,  f.  jasminea.  Sloser-Vukot.,  flor. 
613. 

CEmInUGA,  /.  lycium  barbarum  L.  B.  Sulek. 
im.  .50. 

CEMITI,  cemim,  impf.  susurrare.  zujati.  o  vodi 
kad  hoce  da  uzavri.  na  Krku.  Cemi  vec,  skoro 
6e  zakuhat.  I.  Milcetic.  Bice  od  tal.  gemere,  uz- 
disati,  gi'ikati,  znojiti  se.  isporedi  strujati. 

CEM:^jA,  /.  kao  daje  tal.  cemmamella,  svirala, 
u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka.  nominativu  nema 
potvrde.  padez  a  kom  dolazi  ne  moze  se  pouz- 
dano znati  je  li  nom.  sing.  Hi  gen.  pi.  Pod  zuk 
bubiii,  truba}  bojuih  i  mizavic.  i  rozanih  tintilina 
dobrozvouih  zica,  cemja  i  organi,  halati  iuih  od 
spijevaiia  sva  ugajaju  radovana.  J.  Kavanin  498. 
CEMPRES,  m.  cupressus.  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjeinika  u  Belinu  (194^),  u  Stulicevu  i  Vu- 
kovu (u  kom  se  dodaje  da  se  govori  u  Dubrov- 
niku). od  tal.  cipresso  s  umetnutim  m.  isporedi 
cempres,  cepres,  cepris,  cipres,  cipres.  Pravo  uz- 
raslijeh  sred  cempresa,  gdje  kladenci  bistre  vode 
romoneci  tilio  izhode.  I.  Gundulic  532.  Stoji  kao 
cempres  oboreui.  I.  A.  Nenadic,  sam.  23.  Posjec' 
cempres  kod  liegova  doma  usaden.  A.  Kalio,  541. 
Kitno  borje,  viti  cempres.  Dubrovn.  1868.  176. 
CEMPRESAN,  cempresna,  adj.  cupressinus. 
od  prosloga  vijeka,  izmedu  rjeinika  samo  u  Stu- 
licevu. Prem  da  ga  u  skrinu  i  cempresnu  i  olovnn 
zapecate.  B.  Cuceri  81. 

CEMPRESAST,  adj.  cupressifer.   samo  u  Stti- 


(^EMPRESAV 


938 


CEONI 


Ucevu  rjeaiiku,  gdje  iiiia  i  Cempresav  h  islom 
macenu.  oboje  nepouzdano. 

Ci:MPEKSAV,  adj.  vidi  kod  oempresast. 

Ci:MPEESI§TE,  n.  ciiprcssetum.  samo  u  Stii- 
liceyu  rjecniku,  gdje  ima  u  istom  znacenu  i  zlo 
naiineno  cemprosistvo.  isporedi  ceprisiste. 

CLMPEE.SKI,  adj.  eiipressinus.  u  rjednicima 
Belinu  (ISib)  i  StuUcevu. 

CEMPBESOVINA,/.  lignum  ciipressinum.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku. 

CEMPRIS,  m.  vidi  gempres.  isporedi  gepi-is, 
ccmpris.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  B.  Sulok, 
im.  50. 

C'ENAK,  conka,  m.  bulbillus.  kno  dem.  od  ceiio. 
u  jednoga  pisca  nakya  trcmena.  Conak  jo  sitan 
pupo}ak  koji  obicno  izraste  u  pazuhu  od  lib6a. 
J.  Pan£i6,  bot.  55.  Cenci  su  mesnati  ili  bar  dosta 
socni  pupojci.  J.  Pancic,  flor.  biogr.'^  26. 

CENAE,  ?n.  januarius.  xv  trijeka  ujcdnom  spo- 
menikic  i  tz  iicga  u  Daniciievu  rjecniku.  Cenara 
meseca.  Mon.  serb.  495. 

CENAS,  ceiisa,  »i.  census,  tal.  con.so.  od  xvii 
vijeka.  u  nom.  i  ace.  sing,  nalazi  se  u  jednoga 
ptsca  I  hez  umetnutoga  a  (vidi  u  primjerima). 
Ako^si  cinio  promine  suhe  ili  nepravedne  cense. 
B.  KaSio,  zrc.  70.  Cuo  sam  velekrat  od  I'lekijeh 
cenasa  govoriti.  81.  Jedan  dava  na  cens  deset  i 
po  po  sto.  82.  Vecu  pomiiu  stavjas  .  .  .  na  poklon 
all  na  cenas  koji  ti  ima  doei.  V.  Andriasi,  put. 
246.  Uzlmas  toliko  dinara  na  cenas.  279.  Stavi 
dmar  na  cenas.  V.  Bogisi6,  zbor.  527. 

CENBER,  m.  vidi  kod  cember  pod  1. 

CENDA,  /.  neko  tanko  platno,  osobito  svileno, 
sred.  lat.  eendalum,  tal.  zendale,  zendado.  ispo- 
redi sandal,  sv  vijeka  u  jediiom  spomeniku  i  u 
Vjecnihu  Daniciievu.  Pla-sti.  crjenoga  damaiikina 
SB  zlatomt,  podstajeni.  cendomi.  celinomt  (po 
svoj  prilici  pogrjeska  mjeslo  cfjenomi,).  Spom. 
sr.  2,  125. 

CENDE:^ATI  se,  cendi-jam  se,  impf.  crines 
conturbare,  razbarusivati  se.  u  nase  vrijeme  it 
Dalmaciji.  M.  Pavlinovic.  Postanem  od  cantrati. 

CENDE^AV,  adj.  cupav,  neocesfan.  u  nase  vri- 
jeme 11  jednoga  pisca.  isporedi  condrjati  se.  Ostat 
ce  krmejavo,  cendrjavo  i  kosmejavo.  M.  Pavli- 
novic, raz.  spis.  12. 

CENDE]f.OKA,  /.  zensko  cejade  iupavo  i  ras- 
pojaso.  u  nase  vrijeme  u  Dalmaciji.  M.  Pavli- 
novic. isporedi  cendr[av. 

CENEJ,  Ceneja,  m.  selo  u  Banatu.  Sem.  prav. 
1878.  97. 

CeNEJSKI,  adj.  sto  pripada  Ceneju.  Kapelan 
cenejski.  Vuk,  nar.  pjes.  2,  660. 

CENERAN,  cenerana,  ?)».  vidi  deneral.  prosloga 
vijeka.  moze  biti  da  grijeskom  stoji  c  vijesto  d 
ili  g.  Zaiska  ceneran  novce.  Bud.  spom.  glasu.  ii. 
3,  48. 

CENGEL.  »!.  tur.  cengel,  ktika,  uncus,  od  xvii 
vijeka,  izmedu  rjec.nika  samo  u  Vukovu.  Ovu  kre- 
post  zove  aposto  cengel  tvrdi.  M.  Radnic  496. 
Nacinicu  kulu  u  primorju ,  oko  kule  gvozdene 
cengele,  vjesacu  mu  hoge  i  hagije.  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  401. 

CEN6IC,  m.  1.  prezime  tursko,  od  xvii  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Daniciievu.  i  je  sideto 
iji,  koje  se  nalazi  i  ne  sazeto,  a  neki  mjesto  inga 
pisu  i^ij.  isporedi  cengiijn,  od  koje  je  postao.  Ali- 
pasa  CengK:.  !^etop.  saf.  85.  Zrinski  Petar  razbi 
Ali-pasu  Cengiica.  P.  Vitezovic,  kron.  195.  Oen- 


gi6  Becir  paSa.  Starine  10,  262.  Alaj  beg  6engi6. 
Nar.  pjes.  bog.  162.  Od  Zagorja  dva  Cengijda 
mlada^  Nar.  pjes.  vuk.  3,  564.  Da  Cengijca  bega 
potrazimo.  4,  52.  Zahvali  so  6engi6  Sinan-beze. 
Ogled,  sr.  52.  Senluk  6ini  pa5a  Congiicu.  Nar. 
pjes.  juk.^521.  —  2.  selo  u  Bosni  u  okrugu  zvor- 
nickom:  Cengi6.  Statist.  100. 

CENGICEV,  adj.  sto  pripada  6engiiu.  Na  bijele 
dvore  Cengijiove.  Nar.  pjes.  vuk.  4,  50. 

CENGIJA.,  /.  tur.  cengi,  igracica,  koja  igra  na 
javnijem  mjestima  u  nase  vrijeme.  Gore  joj  oci 
kao  u  cengije.  Nar.  posl.  vuk.  44.  Uzegla  oci  kao 
cengija.  329. 

CENICA, /.  vidi  psenica.  u  nase  vrijeme  u  Istri. 
Pojdoh  ja  pod  Riku  voziti  fienicu.  Nar.  pies.  istr. 
2,  23. 

CENIC,  m.  selo  u  Jlercegovini  u  okrugu  mo- 
star  skom,  kotaru  trebinskom.  Statist.  124. 

UENKATI,  cfinkam,  impf.  vidi  cinkati.  samo 
u  Stuliievu  rjecniku.  naiineno  od  ,izcenkati',  koje 
jamaino  grijeskom  stoji  na  jednom  mjcstu  u  Mi- 
kali.nu  rjecniku  (153)  mjesto  .izcinkati'  (39). 

CJENKIN,  cenkina,  m.  uncus,  kuka.  od  pers. 
cenk,  kuka.  samo  u  rjecnicima  Mtkalinu  (kuka, 
uncus,  barpago),  u  Belinu  (lupus  773^),  u  Bjelo- 
stijenievu  (.cenkin',  koje  ce  biti  zlo  proiitano  u 
Mika(inu  cenkin)  i  u  StuUcevu  (uncus,  uncinus). 

CENKINIC,  m.  dem.  cenkin.  samo  u  Stuliievu 
rjecniku,  za  koji  ie  biti  i  nacineno. 

CENKOVO,  n.  selo  u  Slavoniji  u  podzupaniji 
dakovackoj.    Scliem.  diae.  1877.  26.    Pregled  140. 

CENO,  n.  vidi  kod  cebno. 

CENTA,  /.  selu  u  Banatu.  Sem.  prav.  1878.  55. 

CENUTI,  cenem,  vidi  kod  cehnuti. 

CEN,  m,.  vidi  cesno.  ii  nase  vrijeme.  Cen  bela 
luka.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  1,  82.  bice  postalo  od 
celmo  ovijem  naiinom :  u  padezima  osim  nom.  i 
ace.  sing,  uzelo  se  bn  izyovarati  n,  pa  se  po  takim 
padeiima  uzelo  da  je  rijec  miiskoga  roda. 

CENACA,  /.  nekaka  kisela  jabuka-  u  Sumadiji. 
sanw  u  Vukovu  rjecniku  i  iz  nega  u  jednoga  pisca. 
B.  Sulek,  im.  483.  postanem  ce  biti  od  ceno. 

CEOCE,  n.  dem.  celo.  nalazi  se  i  sa  1  mjesto  o, 
koje  je  postalo  od  1,  a  tada  glasi  celce.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stuliievu 
(celce).  Evo  gdi  je  procavtjela  na  liegovu  lijepu 
ceocu  svijetla  zvijezda.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  103. 
Tvoje  celce  ravno  kako  po}e.  Nar.  pjes.  istr.  2,  24. 

CEONA,  /.  caput,  glavno ,  glavnica.  prosloga 
vijeka.  od  celo.  Veci  je  prilozak  neg  ceona  (glav- 
nica). Poslov.  dan.  150. 

CEONI,  adj.  frontis,  primarius.  od  xvi  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stuliievu  (celan ,  prin- 
ceps,  primarius,  ceoni,  capitalis).  od  celo.  mjesto  o 
nalazi  se  i  1,  od  kojega  je  postalo  o;  a  tada  glasi 
celni.  —  a)  sto  pripada  celu,  sto  je  na  celu.  ^;udi 
besramni  na  celu  pokazuju  se  po  nesramu  celnom. 
Narucn.  37''.  —  b)  glavni,  prvi,  najstariji.  aa)  ce- 
jade i  sto  se  kao  cejade  misli:  Ka  su  potribna 
jednomu  ijravomu  ter  oelnomu  sliditi  pastiru.  F. 
Glavinic,  cvit  4.  Isukrsta  celnoga  crikve  gospo- 
dara  imamo  naslidovati.  454.  Nav  najprvo  ima 
celnoga  gospodara.  442.  Poslani  od  ceonijeh  sve- 
cenika.  Ziv.  is.  119.  Od  ceonoga  bozjega  vjesnika 
Gabriela.  14.  —  bb)  mjesto,  grad ,  varos:  Celno 
kra|estva  onoga  mesto.  F.  Glavinic,  cvit  5.  U  .  .  . 
Pojskoga  kra|estva  celnom  mestu.  132.  —  cc)  mje- 
sto na  kom  sjedi  tko :  Ako  oni  bode  ceono  mjesto 
imati  u  crkvi.  Ziv.  is.  102.  —  dd)  kamen  u  zgradi : 
Kamen  glavni  i  ceoni.  ^iv.  is.  99. 


CEONICA 


939 


6ep 


CEONICA,  /.  a)  froiitale.  ?{  jednoga  pisca  xvii 
vijeka,  i  to  sa^\  mjesto  o,  koje  od  1  postaje,  te 
glasi  celnica.  Cavle,  jednoga  u  sisak  svoj  cesar 
postavi,  a  od  drugoga  koiiu  celnicu  okruzi.  F. 
Glavinic,  cvit  125.  —  h)  aiitistita.  u  istoga  pisca 
takoder  sa  1.  Divica  Marija  celuica  svetih.  F.  Gla- 
vinic, cvit  354. 

CEONIK,  m.  praefectus,  magister,  caput,  prin- 
ceps,  antiste.s.  postm'iem  od  celo  (a  tijem  jc  onaj 
Jcoji  je  naprijcd,  pred  driigima,  pred  celom  im). 
o  je  postalo  od  1,  s  Iwjim  glasi  celnik.  Bolazi  od 
XIV  vijeka  sa  1  (Mon.  serb.  69.  ridi  pod  a,  bb.), 
a  od  istoga  vijeka  i  sa  o  (Mon.  serb.  102.  vidi 
medu  piriwjnrimu) ,  izmedu  rjecmka  samo  u  Stu- 
licevu  (celnik,  ceonik,  dux,  caput,  princeps)  i  u 
Danicicevu  (praefectus).  —  a)  xiv  i  xv  vijeka  u 
drzavi  srpskih  krajeva  i  careva  i  despota  i  bana 
hosanskoga  starjesina  nad  nekim  jioslom  drsav- 
nim:  aa)  posao  mu  se  ne  kaze:  Priseli  krajevt- 
stvo  mi  celtnika  Radana  i  z  bratijonit.  Glasnik  ii. 
1'2,  .56.^  Videvi.  krajevtstyo  ini  pravovertno  pora- 
botanije  celtnika  Kadana  domu  svetago  Pantdo- 
kratora  i  rodite}ii.  kra}ev£stva  mi.  67.  Posla  cart- 
stvo  mi  vlast'riiina  ceUnika  Durica  i  naruc-iht  mu 
da  izdasti  crskvi  sija  vise  pisannaja.  Glasnik 
24,  2il.  Pride  kt  nine  vi,z}ub}eni  bratt  mi  celnikL 
M.'itsa.  259.  Celnika  Stanislava  siiit.  270.  Odt  celi- 
nika  Milosa.  Spom.  sr.  2,  25.  ZapisE  ucinismo  cel- 
niku  Smilu.  Spom.  sr.  1,  99.  —  bb)  posao  mu  se 
takoder  we  kaze,  ali  sc  ruzlikiije  od  zupana,  kneza, 
kaznaca,  vojvode,  tepcije,  logoteta,  protovisiijara, 
d'vorodrzice  i  cefalije :  KaznLCB  Miroslavt ,  .  .  . 
celBnikt  Branko,  .  .  .  zupant  Vladislavt.  Mon. 
serb.  69.  Vojevoda  Mladent  i  tepLci  Vladoje  i 
celtnikL  Durast.  H5.  Zupant  Ivaliani.  PrLbilovict, 
Vlatko  Dobrovojevict  ceonikt ,  hlapt  Ivant  Bu- 
disalicb,  .  .  .  knezt  Pavao  HrtvatiuicL.  102.  Knezi. 
Vratko ,  Obradt  ceonikt  i  vojevoda  Marko.  152. 
Logofett  Neuada  i  Petart  zupant  i  eolnikt  MUio 
i  cefalija  Gojislavt.  207.  Prtiiakb  vojevoda  i  Smilb 
celnikt.  209.  Da  imt  nesti,  vo}i.iil  zapovedeti  ni 
vojevoda  ni  cefalija  ni  dvorodrtzica  ni  celtiiikt 
ni  int  kto  odb  vladustiht  vt  zemji  gospodstva 
mi.  Glasnik  24,275.  Kadivoj  dvorodrLzica ,  cefa- 
lija Petri.  Bojadinovict  i  celnikt  Tuba..  Spom.  sr. 
2,  44.  Vojevoda  Eadoslavt  i  celnik  Eadict  i  proto- 
vistijart  Bogdaut  i  logotett  Vojihna.  Mon.  serb. 
355.  —  cc)  iieki  sii  po  zem}i  upravjali:  Knezove 
i  jiremikirije  i  vladalbci  i  prestajnici  i  celniei, 
koji  so  obretajutb  sell  i  katuni  obladajuste.  Zak. 
dus.  41.  Nekto  Ivoje  cariceju  Elenoju  celniki. 
postavjeni.  bj-stb  (u  okolini  decanskoj).  Glasnik 
11,  87.  —  ddj  preda  n  se  moglo  ici  i  na  sud: 
Suda  inde  da  imi>  uestb ,  ttciju  predt  celnikomt 
gospodstva  mi.  Glasnik  24,  275.  —  ee)  neki  se 
zvao  i  veliki,  razlikujuci  se  od  drugoga,  xv  vi- 
jeka :  Logotetb  BogdanL  i  celnikt  veliky  Hre- 
be}ant  i  vojevoda  Miltost.  Mon.  serb.  269.  Veliky 
celnik  Mihalt  .  .  .  i  logotett  Bogdant.  436.  437. 
—  ff)  neki  se  zvao  riznicki ,  a  to  je  koji  je  bio 
nad  riznicom,  nad  blagom  drzavnim  Hi  drzavnoga 
gospodara,  xv  vijeka:  Veliky  celnik  Mihalt  i  cel- 
nikt riznickyj  Paskoje  i  logotetb  Bogdant.  Mon. 
serb.  436.  437.  —  b)  xiv  vijeka  u  Dalmaciji  sta- 
rjesina medu  piastirima  u  spomenicima  latinski 
pisanim.  Stat,  tragur.  Luc.  mem,  di  Trai'i  202. 
Stat,  spalat.  221.  —  c)  od  xvi  Hi  od  druge  polo- 
vine  XV  do  kraja  xviii  vijeka  po  kniijama  nazi- 
vaju  se  ceonici  razlicne  starjesiiie  i  poglavari  i 
tko  je  prvi  medu  ostalima  i  tko  je  u  iemu  prvi 
tako  da  je  od  nega  nastalo  ono  u  ceinuje  on  prvi. 
aa)  bog  se  otac  naziva  celnik  trojstvu :  Otac  ne- 
beski,  ki  jest  celnik  i  zdenac  svetoga  trojstva. 
F.  Glavinic,  cvit  1.  —  bb)  redovnik  koji  je  bio  u 


svom  redu  prvi  i  osnovao  ga:  S.  Ignatia  funda- 
tora  ili  celnika  reda  druXbe  Jezuvitov.  F.  Gla- 
vinic, cvit  246.  Zivot  s.  Dominika  celnika  reda 
pripovidavac.  258.  Franciska,  reda  male  bratje 
fielnika.  273.  —  cc)  aposto  Petar  naziva  se  celnik 
ostalijem  apostolima :  Petru  svetomu ,  celniku 
broja  apostolskoga.  P.  Glavinic,  cvit  20.  Nahodi 
se  da  je  on  (so.  Petar)  prvjenac,  ceonik  i  glava 
crkovna.  Ziv.  is.  99.  —  dd)  razlicne  starjesine  i 
poglavari  i  starjesina  u  opce.  BoSe  Levkadust 
konuski  celnik  u  Aleksandra.  Aleksand.  nov.  142. 
Aleksand.  jag.  starin.  3,  323.  Biskup  Slavic  .  .  . 
celnik  dobar.  .J.  Kavanin  95.  Ivan  Irkan  vrhovni 
posvetite}  i  ceonik  zudjelski.  Ziv.  is.  3.5.  Hudi 
svetitejski  ceonik  Kajfa.  134.  Susreta  Jaira  ceo- 
nika  zborista  zudjelskoga.  88.  Vojstit  suproc  ceo- 
niku  svijeta  i  svjetovuijeb  gizda.  115.  Ova  liudoba 
oli  ti  sotona  bila  je  ceonik  svijeh  vragova,  nazvan 
Lucifer.  48.  Sladak  k'o  med,  studen  k'o  led;  sitan 
k'o  muka,  potieban  k'o  riika,  tvrd  k'o  stijena,  a 
lak  k'o  .sjeua,  ceonik   bit  ima.    Poslov.  dan.  112. 

—  d)  u  nase  vrijeme  starjesinu  bratstva  crno- 
gorskoga,  koji  se  u  Crnoj  Gori  zove  glavar,  jedan 
jyisac  naziva  ceonikom:  Svako  bratstvo  ima  svoga 
ceonika;  .  .  .  zove  so  glavar.  V.  Bggisic,  zlior.  514. 

—  drugi  retovodu  naziva  tako:  Cetnici  imat  ce 
ceonika.  M.  Pavlinovic,  raz.  spls.  156. 

CEONIKOV,  adj.  sto  pripada  ceonika.  xiv  vi- 
jeka sa  1  mjesto  o.  Pod  celtnikovomb  trtpezomt. 
'Glasnik  ii.  12,  71. 

CEONITI,  ceonim,  impf.  regere,  gubernare, 
hiti  ceonik.  u  jednoga  pisca  x>rosloga  vijeka  i  u 
Siulicevu  rjecniku.  Stavjen  je  bio  ceonit  vrliu 
nas  i  vladat  nas.  Ziv.  is.  134. 

CEONOVJESNISTVO,  n.  chorus  archangelo- 
rum.  u  jednoga  ^^isea  prosloga  vijeka.  Archan- 
geli  . . .  sto  naski  recemo  .  . .  ceonoyjesnistva,  Ziv. 
is.  177. 

CEONSTVO,  »!.  princlpatus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  i  u  Stulicevu  rjecniku.  Eimjani 
ondar  ceonstvo  i  vladane  Zudjelske  imahu.  Ziv. 
is.  134. 

CEOTISTVO ,  )*.  principatus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka  i  it  Siulicevu  rjecniku.  moze  biti 
pogrjeska  mjesto  ceonistvo.  Principatus,  archan- 
geli ,  angeli ,  sto  naski  recemo  ceotistva ,  ceono- 
vjesnistva  i  vjesnictva.  Ziv.  is.  177. 

CEOVJESNIK,  m.  archangelus.  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  ceonovjesnistvo.  Gabriel 
ceovjesnik  objavi  Danielu.  Ziv.   is.  22. 

CEP,  oepa,  hi.  obturamentum,  cardo  masculus. 
od  XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  gdje 
najprije  i  dolazi  (118),  Mikalinu,  Belinu  (74S»), 
Bjelostijencevu,  Jambresicevu,  Vultigijinu,  Stuli- 
cevu i  V^dcovu.  —  Postanem  je  jedna  rijec  sa 
cap  (pod  1),  s  kojimje  i  znacena  jednoga  i  pre  ma 
kome  stoji  sa  svojim  e  kao  cepur  prema  capur.  — 
a)  cim  sekaka  rupa  zatisknje,  zapusava:  aa)  ciin 
je  zatisnuta  kaka  p)nkotina  u  zidu :  Vapice  kamen 
iz  zida,  i  drvo  koje  je  u  piiklinii  zadiveno  odgo- 
varaoe ;  zaludu  si  zatiskivao  pukline  i  obloke,  .  .  . 
da  se  ne  vide  tvoje  opacine;  svidocice  isti  oni 
zataci  i  cepovi ,  isto  drvje  i  kamene  suprot  tebi. 
F.  Lastric,  ned.  30.  —  bb)  cim  se  zatiskuje  rupa 
provrcena  na  ladi:  Svaka  je  lada  ne  daleko  od 
krrne  provrcena,  .  .  .  drvo  kojijem  zatiskivaju  tu 
lliknu  zovu  cep ,  a  izvadit  cep  da  prodre  more, 
zovu  pustit  cep.  L.  Zore,  rib.  5.  —  cc)  krpa  usu- 
kana  sto  se  mece  u  ranu:  Imao  sam  facolet,  koji 
sam  izrezao,  cepove  od  liega  nacinio  i  zatiskivao 
one  rane.  G.  Zelic  273.  —  dd)  cim  se  zatiskuje 
grlic  kakome  god  sudu,   tikvi,  staklu;  zapusac, 


CEPA 


940 


eEPCIJEZAC 


satisak:  Giad  broz  zidn,  kuca  brez  viuta,  sud 
brez  cepa.  M.  Eaduie  -120.  Poloku  tikva  kupi, 
jest  od  kore  jagiiida  ozgor  cep,  kog-  liciia  visod 
zanifica  tanka  nosi.  M.  P.  Katancic  46.  iiupovni 
cepovi  za  stakla.  P.  Bolic  2,  149.  —  cc)  cim  se 
zatisl'iije  na  hacri  riipa,  i  to  naa)  mana,  v  Icoju 
se  udara  slavina:  Vino  tocase  i  drzase  cep  u 
ruci,  a  otac  ga  zovnu;  udi]  potrfa  s  copoiii  u 
ruci,  .  .  .  i  kasno  se  spornciiu  da  je  osfavio  bafivu 
ocepjenu.  J.  Canovac,  pi-ed.  83.  Okolo  vrai'ia  i 
fiepa  krpoin  cistitl.  Z.  Oifoliu  iu.  To^na  pipu  ili 
na  Sep  biva.  J.  R.  Kejkovif,  kud.  408.  Cep  zatisnut' 
kad  je  vino  izteklo.  Poslov.  dan.  12.  -  -  bbb)  veca, 
I'ojoj  se  satisak  obicno  euve  vran:  Ardove  ili  su- 
dove  na  gori'iili  u.stali  s  cepom  zatvoriti.  I.  Ja- 
blanci  215.  Lakomica  tad  mu  .se  uadkriva,  ili  cep, 
kog  vranom  zovu,  diva.  ,T.  S.  Eejkovic,  ku6.  377. 

—  ff)  '*  prenesenom  cim  se  pruMoru  maze  grlo 
satisnuti,  a  to  je  jelo  i  pice:  Nek  jama  u  pro- 
zdora  bude  nego  prije  gora;  .  .  .  dok  kom  kr.sno 
ime  bane  i  krsnice  slavit  stane,  jeda  b'  ondo 
sricna  bila,  cep  da  b'  sobi  zadobila.  V.  Doseu  J  72. 

—  b)  u  vrdtd  sa  straiie  kao  klip  jedan  clu^e  a 
jedan  gore,  te  o  nima  stoje  vrata:  u  torn  zna- 
ceiiu  izinedu  rjeinika  snmo  u  Vukoim.  Kao  sto 
se  vrata  obrcu  na  cepovima  .svojira,  tako  jenivac 
na  posteji  svojoj.  D.  Danicic,  pric.  2G,  14. 

CEPA,  /.  a)  ricinus.  krla,  krpej,  krpimi.  samo 
u  Bjelostijencevu  rjecniku.  —  b)  alosa  vulgaris 
Val.  D.  Kolombatovic ,  pesc.  22.  —  isporedi  ce- 
pati ,  su  cim  ce  biti  jcdnoga  korijena  u  znacenu 
(irepsU,  bosti. 

1.  CEPAC,  ct'pca,  m.  vittao  genus,  neka  zensha 
kapa.  u  nase  vrijeine,  izmedu  rjeinika  samo  u 
Vukovu.  od  sr.  led.  capa,  ogrtac,  od  cega  je  i 
kapa.  ispjorcdi  cepica,  xepica.  Gospode  pobacale 
francuski  nosaj ,  no  magarski  priniilc  s  facoli, 
cepci.  S.  Tekelija  a  !^otop.  srp.  120,  4. 

2.  CEPAC,  cepca,  m.  deiii.  cep.  a)  u  yasala  i 
u  tambure  drvo  kojim  se  zica  nateh,  verticula. 
samo  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (1,  125G''.  2,  38i>). 
isporedi  cepic.  —  b)  resa  u  yrlu,  uva.  samo  u 
rjecnicima  Jamhresiceou  i  Bjelostijencevu  (1,  SOOb). 
u  po§lednem  t^eepic  (2,  3&>).  —  e)  clinopodium 
vulgare  L.  B.  Sulek,  im.  51.  isporedi  cepic. 

1.  GEPAK,  cepka,  m.  neki  Qrnh  cucavac  u  Hr- 
ratskoj  u  kajkavaca,  a  kojih  glasi  cepek.  B.  Su- 
lek, im.  51. 

2.  CEPAK,  sdo  u  Bosni  u  okriigu  banohickoin. 
sloji  li  mu  a,  i  u  ostalijem  padezima,  ne  zna  se. 
Schem.  bosn.  1864.  86.  Statist.  38. 

CEPANE,  n.  calcatus.  u  rjecnicima  Mikajinu, 
Stulicevu  i  Vukovu.  isporedi  cepati. 

CEPATI ,  cepam  i  cepjem ,  impf.  calcare.  od 
xvii  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mikalinu  (concul- 
care),  tStulicevu  (eonculcare,  proeulcare,  pedibus 
proterere)  i  u  Vukovu  (circumambulo,  pono  pe- 
dem  meum  in  alterius  pedem).  —  Akcenat  kalci 
je  u  inf.  taki  je  u  cijelom  aor. :  cepah ,  u  part, 
praet.  act.  ii :  cepao,  u  part,  praet.  act.  i  s  dru- 
gim  sloyom  duyim:  cepav,  c^pavsi,  u  3  pi.  praes. 
s  trecim  slogoin  duyim  kad  je  u  druyom  sloyu  a: 
oepajii,  u  part,  praes.  s  istijem  sloyom  duyim  kad 
je  u  druyom  sloyu  a:  cepajuci,  «  istom  obliku  kad 
u  druyom  sloyu  nema  a:  cipjuci,  i  u  imperat.  kad 
je  bez  a:  c6p}i;  «  svijem  je  ostalijem  oblicima 
kakav  je  u  1  sing,  praes.  —  Kor.  skap,  udarati, 
hosti,  yrepsti,  nogom  stajati.  isporedi  capak,  l:o- 
pito,  kopati.  —  1.  prelazno:  a)  kao  yaziti,  lla- 
citi,  yaziti  satiruci:  Zivina  bjese  zestoka,  cudna 
i  jaka  veoma;  zube  gvozdene  i  velike  imase,  jfdi- 
jase  zubi  i  niejase,  a  ostalo  nogami  gazase  i  ce- 


pase.  M.  Divkovic,  bes.  306.  Zenija  koju  sada 
depjes  i  gazis  stajati  ce  svrhu  tvoje  glave  kada 
umres.  M.  Eadnid  352.  Od  stvari  pogrdenije  obi- 
cajenio  reci  da  ih  ne  .scijenimo  koliko  ono  sto 
cej)|emo.  556.  Da  snijeg  buduci  cepan  salirani 
.svoju  bjelinu,  ovo  jo  veca  stvar.  3G4.  On  me 
cepje,  on  me  mori.  I.  Dordid,  salt.  180.  Sto  nas 
copjeS  plafine  i  trudne?  .308.  Zahiti  Sakom  zcm|u 
koju  copas  i  ple.^es.  A.  Kalic  J.  Tlaci,  plesi  i 
cepaj  ovo  pricisto  tijolo  sina  boiijega.  142.  fiep- 
jeiii  crnu  zemju,  doklo  ona  mene.  S.  !^ubisa,  prip. 
ill.  Dok  nas  drugi  cepaju  po  vo]i.  M.  Pavlinovid, 
razg.  6.  —  b)  yaziti  samo  stajuii  noyom  na  sto. 
tijem  se  moze  i  potrti,  all  se  misli  samo  da  se 
priyiieci,  da  se  pritisne.  Sna'  zaovu  papucicom 
cepa,   ne   bi   li   so   ona   dosetila.   Nar.  pjes.  vuk. 

1,  457.  Stipa  Zlatu  rukora  za  rucicu  a  cepa  je 
nogom  na  nozicu.  Nar.  pjes.  mar.  77.  Ne  cepaj 
mi  sukiiu  moju.  Nar.  pjes.  vil.  1866.  273.  Vidite  li 
debela  vrancica  i  na  I'lemu  dvanest  pletenioa,  .  .  . 
kad  mu  glavu  na  dizgin  pritegne.  pletenice  od 
zemje  odigne;  kad  popuSti,  do  zemjice  panu,  debar 
vranac  pletenice  cepa.  Nar.  pjes.  petr.  3,  412.  Vec 
joj  cepam  sedefli  nalule.  3,  593.  —  c)  u  jednoya 
pisea  naseya  vremena  yrabiti,  kao  impf.  od  sce- 
pati.  Ali  L)i-ago  sarn  jatagan  cepa.  Osvet.  62.  — 

2.  neprelazno :  a)  znacene  kao  pod  1,  a. :  Danaske 
gospodujem  svrhu  druzijeh,  a  moze  biti  da  ce 
ojjet  oni  svrhu  mene  cepati,  kada  budem  stajen 
u  crnu  zem}u.  M.  Divkovic,  bes.  421.  Evo  vam 
dado  oblast  cepati  svrhu  zmija.  I.  Ancic,  vrat. 
2,  4,  127.  —  b)  znacene  kao  pod  1,  6.:  Divna 
pisma,  jadi  ga  ubili!  krasno  li  je  na  kartu  slo- 
zeno !  kao  da  su  kokoske  cepale.  P.  Potrovic, 
vijen.  84.  —  c)  ici  po  kakom  mje.stu  izyledajuci 
stii,  nadajuci  se  cemu:  Od  jutra  do  mraka  cepala 
je  oko  vrata  begova  konaka,  ne  bi  li  je  od  kud 
god   ugledala   cerka    M.  D.  Miliccvic ,   vec.    146. 

—  3.  sa  se:  a)  pasivno;  znacene  kao  pod  1,  a.: 
Cep]e  se  trnova  kruna.  I.  Drzic,  nauk  gond.  173. 

—  b)  recipr.;  znacene  kao  pod  1,  b.:  Zeteoci 
-se  obicno  cepju,  osobito  na  mobi.  Vuk,  rjec.  822*. 
Cijeli  dan  zaiiuci  pjevaju,  cepaju  se,  sale  se  i 
vesele.  Vuk,  ziv.  51. 

CEPCEG,  m.  sonchus.  u  rjecnicima  ilikajinu, 
Belinu  (237'>),  Stulicevu  i  Vukovu  (ydje  se  dodaje 
da  se  yovori  u  Dubrovniku).  isporedi  cevceg,  ko- 
strijes ,  mlijecao.  Od  korijena  ce  biti  istoga  od 
koya  je  cepati,  u  znacenu  bosti,  yrepsti.  Cepceg, 
sonchus  asper  Vill.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48. 
B.  Sulek,  im.  51.  cepiceg  mali,  sonchus  laevis  Vill. 
B.  Sulek,  im.  51.  poyrjeska  ce  biti  cepcek.  Cas. 
ces.  muz.  1852.  2,  48. 

CEPCESCIC,  m.  vidi  kod  cepoezic. 

CEPCEZAC,  cepceSca,  m.  dem.  cepceg.  ic  rjec- 
nicima Stulicevu  (cepcezac)  i  Vukovu  (s  akcentom 
koji  je  stavlen) ,  sonchus  oleraceus  L.  B.  Sulek, 
im.   51.   mali   cepcezac,    berberis  vulgaris  L.   51. 

CEPCEZAK,  cepceska,  m.  dem.  cepceg.  u  Stu- 
licevu rjecniku.  pici-idium  Desf.  B.  Sulek,  im.  51. 
mali  cepcezak,  berberis  vulgaris  L.  51. 

CEPCEZAN,  cepcezna,  adj.  qui  ex  soncho  est. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku. 

CEPCEZIC,  m.  dem.  cepceg.  u  Stulicevu  rjec- 
niku, ydje  ima  i  cepcezoac  i  cepcezcic,  koje  ce 
ohoje  biti  nacineno  za  rjecnik.  cepcezic,  picridium 
Desf.  B.  Sulek,  im.  51. 

CEPCEZINA,  /.  augm.  cepceg.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecniku. 

CEPCIJEZAC,  cepcijesca,  m.  vidi  cepceg.  samo 
u  Vukovu  rjecniku,  ydje  stoji  bez  sumne  yrijeskom 
jCepcijesac'.  rijec  dosta  nepouzdana:  moze  biti  da 


CEPELA 


941 


6EPRES 


je  nom.  cepcezac,  pa   drtigo   e   gUmi  ije  sriyfu)  u 
padezima   u   Tcojima   ncma  a  jM'ecl  c :  cepcijesca,. 
CEPELA ,  /.  vidi  cepa  jpod   a.   samo   u  Bjelo- 
stijencevu  rjecniku  (1,  1029b.  2,  170'>). 

CEPELICA ,  /.  selo  u  Hcrceyovini  i.i  okriigu 
mostarskom.  V.  ^jesevid.  T.  Kovacevid  1U2.  Sta- 
tist. 107.  Iz  sela  Cepelice.  V.  Vrce\-ic,  niz  211. 
Dabrom  i  Cepelicom.  S.  Novakovid,  obi.  27. 

CEPELOVAC,  Cepelovca.  m.  selo  u  Hrvatskoj 
u  podzupaniji  bjelovarskoj.  Sehem.  zagr.  187.5. 
155.  Pregled  SI. 

CEPEEAK ,  ceperka ,  m.  dnzina  od  vrh  palca 
do  vrh  kaUputa  kad  se  rastegnu.  u  nase  vrijenie, 
izmedu  rjeinika  samo  u  StuUcevu  (spitliaiua)  i  h 
Vukovu  (spitliama  minor).  Od  korijena  istoga  od, 
koga  Je  cepati,  kojemu  znacene  od  bosti  i  grepsti 
prelazi  u  grabiti,  zahvatati.  isporedi  scepati,  ras- 
cepiti  se,  cajiak,  capar.  Da  bude  .s  ceperka  duzi. 
Djel.  prot.  101.  Drvo  male  krace  od  ceperka.  Vuk, 
ziv.  279.  Ni  od  pedao  ni  od  ceperak ,  a  dva  dn- 
caua  pokrilo.  (odgonetfaj :  kosji  rep).  Vuk,  i-jec. 
8221'. 

CEPEEKOVIG,  m.  prezime,  u  naSe  vrijcme  u 
Srbiji.  Eat  107.  108.  179.  isporedi  ceperak,  koji 
je  Hi  sam  ill  od  nega  Ceperko  mogao  hilt  iind- 
imak  nnome  od  koga  je  ostalo  prezime. 

CEPETAR,  cepetAra,  m.  neha  bnhn,  iicinouy.'c 
Redt.  u  jednoga  pisca  nasega  rremeita  .1.  isiosir, 
kor.  619.  isporedi  capet. 

CEPEVKA ,  /.  veka  kruska.  it  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B.  Sulek,  im.  51. 

CEPIC,  cepica,  in.  vidi  cepac  pod  2.  I>-  samo 
u  Bjelostijenceim  rjecniku. 

1.  CEPIC,  m.  dem.  cep.  od  prosloga  rijcka, 
izmedu  rjeinika  samo  u  Belinii  (vcrticulus  112^. 
723l>)   ('  u  StuUcevu    (parvum   obturamontuin").  — 

a)  mail  cep  za  baevu  Hi  kakai^  god  sud:  Ovu  pro- 
busenu  rupicu  <h'2i  svagda  cepiconi  zatvorenii.  Z. 
Orfeliu  207.  Malijeui  cepicom  zatiskuje.  a  veli- 
kijem  taplunom  otiskuje.  Poslnv.  dan.  59.  Za- 
tisui  cepiiem,  a  otisni  taplunom.  15(i.  —  b)  vidi 
cepac  2>od  2,  a.  samo  u  Belinu  rjecniku.  —  c)  vjiii 
cepac  jjod  2  c.  Cas.  ce.s.  muz.  J852.  2,  48.  B.  Su- 
lek, im.  51. 

2.  CEPIC ,  m.  ime  mjestima :  a)  selo  u  Vrace- 
vici   kod   Konavala.    S.    Novakovic ,    obi.   27.    — 

b)  neko  mjesto  kod  nekoga  mjesta  Repiia  xvi 
vijeka.  To  leto  (1589)  uzese  Tnrci  cardak  med 
Cepicemi  Repicem.   P.  Vitezovic,   krou.  171.  — 

c)  vidi  Cepici. 

CEPICI,  m.  pi.  selo  u  Istri,  koje  se  si>om.iue 
XIV  vijeka:  Srdocic  s  Cepiic.  Mon.  croat.  Hi.  sada 
ga  jiisii  u  jedn. :   Cepic.    Scliem.  terg-.  1876.  44. 

fiEPIGOVO,  n.  selo  negdje  blizti  Prilipa  xiv 
vijeka.  Cilasnik  13,  372.  Danicio  3,  4(j2. 

CEPIKUCE,  /.  pi.  selo  it  Dalmaciji  blizu  Stona. 
pomine  se  od  xiv  vijeka.  Mon.  serb.  234.  Danicic 
3,  462.  Schem.  rag.  1870.  38.  Report.  24. 

CEPIN,  Cepina,  m.  dva  sela  «■  Srijemu:  Stari 
i  Novi  Cepin.   Pregled  99.    Sem.    prav.  187S.  1(5. 

CEPITI  SE,  oepim  se,  impf.  nimie  sibi  indiil- 
gere,  peiiti  se,  maziti  se.  samo  u  Vukovu  rjecniku 
(gdje  se  napomine  da  se  govori  u  Banatu).  po- 
stanem  maze  biti  jedna  rijec  sa  ))eciti  se,  prc- 
mjestivsi  glasove. 

CEPIvANE ,  )).  dcm.  eepaiie.  samo  u  Vukovu 
rjecniku.  isporedi  cepkati. 

CEPKATI,  cepkam,  impf.  dem.  cepati.  samo  u 
Vukovu  rjecniku. 


CEPKORENE,  n.  dem.  cepkai'ie.  samn  u  Vu- 
kovu rjei^niku. 

CEPKORITI.  cepkorim ,  iwpf.  dem.  cepkati. 
samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CEP^iENE,  «.  mazene,  peceiie.  isporedi  cepiti  ,se. 

CEP^iES,  ■»;.  asphodel  us,  zlatoglav ,  ceprla.  |e 
je  u  j'uznom  govora  od  staroga  16,  mjesto  cega  je 
u  zapadnoin  li.  mjesto  s  neki  pisu  z,  ali  ce  liiti 
pogrjeska.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjeinika  u  Mi- 
kajinu  (.ceplis'  854'')  i  StuUcevu  (.cepjez')-  —  Ko- 
rijen  vidi  kod  cepati.  U  hridju  men  greboni 
mnostvo  raste  od  cep|esa.  M.  Vetranic  1,  13. 
CC'pJes ,  cepjesa.  L.  Zore.  pogrjeske  ce  biti :  ,cep- 
}ez',  asphodelus.  Sloser-Vukot.,  flor.  11 19.  aspho- 
delus  ramosus  L.  B.  Sulek,  im.  51.  ,cepliz'.  B. 
Sulek,  im.  51.  ,cepljes'.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48. 
,cepljis'.  B.  Sulek,  im.  51.  ,cepliest'.  51. 

CEPl^IKA,  /'.  .s  adj.  bijela,  cercis  siliquastrum  L. 
u  jednoga  pisca  nasega  vremena,  koji  tirmaci  kako 
je  slav}eno,  ali  sumua  je  li  to.  B.  Sulok,  im.  51. 

CEPIjjUSKANE,  n.  inepta  locutio.  samo  u  Be- 
linu rjecniku  (541ii).  isporedi  cepjuskati. 

CEP^jUSKATI,  cep}uskam,  impf.  inopte  loqui, 
govuriti  kojesta  bez  prilike.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu.  rjecniku  u  Belinu  (temere  loqui  101b, 
inconsiderate  loqui  260",  inepte  loqui  541''),  u 
Bjelostijeucevu  (temere  loquor,  inaniter  loquor, 
sine  judicio  ec  praeconsiderationo  discurro),  u  Stu- 
Ucevu (inconsiderate  loqui).  —  Bostanem  od  ce- 
pati, cemu  je  znaiene  preslo  na  govor,  kao  govo- 
rom  se  dodijevati  kojc  cega.  isporedi  ('epluzgavac, 
cepr|ali,  ceprkusa.  Nerazlozito  i  liimbouo  cepjix- 
skajuci  da  je  crkva  u  zabludu  upala.  I.  Vclika- 
novic,  upuc.  1,  263.  Ne  mogu  poluvirci  uteci  izpod 
vlasti  pridaua  i  ovoj  duiini  su  i  silom  podlozui 
biti  i  sliditi_ju ,  sto  nm  drago  suprotiva  cep}u- 
skali.  369.  Cepjuska  letrosa,  goiline  so  ne  boji. 
Poslov.  dan.   12. 

CEP^iUSKAV,  adj.  garrulu.-;.  «  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  isporedi  cepjuskati.  Glumci  i 
mamci  ce[)|uskavi.  .1.  Kavariin  470. 

CEP^jUZGAVAC,  i'epjuzgavca,  m.  nugator.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  isporedi  cej)|uskati,  od 
cega  je  postalo  promijenivsi  sk  na  zg.  Dobri  sra- 
moceni  su  i  drze  se  za  cepluzgavce  i  zovu  se 
zlobni  oni  koji  pripovidaju  istinu.  M.  Radnic  292. 

CEPNUTI,  ccpnera,  /)/.  malo  stall  nogom  na 
sto.  isporedi  cepati.  u  nase  vrijeme.  Dode  na  sred 
mosta,  nagazi  na  tobocic,  baci  brome  s  glave,  da 
prije  vidi  na  cem  je  cepuula.  S.  Lubisa,  pric.  106. 
Da  zmiji  na  x'ep  ne  cepnu.   V.  Vrcovic,  niz.  239. 

CEPNAK,  in.  streptopus  Midi.  Slosor-Vukot., 
flor.   1146. 

CEPOVACA ,  f.  brassica  napus  rupifera  L.  B. 
Sulek,  im.  51. 

CEPOVO ,  n.  selo  ti  Srhiji  u  okrugii  uzickom. 
K.  Jovanovic  151.  Ispod  ti'sna  brda  Kukutnico 
kod  Cepova  i  kod  Bjeleuse.  Nar.  pjes  vuk.  4,  526. 
isto  se  bez  sunine  pomine  i  prije  nasega  vremena 
samo  po  iincnu.  S.  Novakovic,  pom.  151. 

CEPRES,  m.  cupressus.  od  tal.  cipresso.  ispo- 
redi cempres,  cempres,  cipres.  drugo  je  e  u  juz- 
nom  i  istocnom  govoru  od  staroga  e ,  mjesto  ko- 
jega  je  u  zapadnom  i ,  ali  i  dolazi  kad  kad,  i  u 
pisaea  koji  su  pisali  ju.'nijein  govorom.  Od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjeinika  a  Belinu  (cepris  191'')  i 
Stulieccu  (cepris).  /(  MaruUcevu  je  primjeru  na- 
stampano  <■,  ali  se  moze  iitati  i  c.  Pod  cepresom. 
N.  Rai'iiua  69.  Kako  no  ce.pres  ii  gori.  192.  Hrasti, 
jelje,  .ceprisi'  ter  borje.  M.  M.arulic  77.  Nit  je 
buksa  ni  cepresa.   M.  Vetranic  1,  13.    Pri   stupu 


CEPRESAN 


942 


Cepurac 


6epresa.  2,  284.  Moni  posla  fcoj  s  fioijrisi,  ke  liraiii  | 
gizdavi  perivoj.  P.  H«ktorovi6  So.  Kako  Copiis 
na  gori.  Bcrnardin  9:)''.  Pravo  uzia.slijeli  sred  oo- 
prosa  gdjo  kladenci  bistro  vode  .  .  .  romoneci  tilio 
izliodo.  I.  (lunduliij  532.  Kako  fcpres  u  gori.  I. 
Akvilini  13G.  Od  ,ceprisa'  nadlo/.iiice.  J.  Kavanin 
528.  Jccaiii,  datalo,  i  riprise.  D.  E.  Bogdanic  ;S'.). 
CilPRESAN,  fepresna,  adj.  cupres.sinus.  ispo- 
redi  t'emprosau.  u  jednoya  pisca  prosloga  vijeka, 
i  to  po  zapadnom  guvoric  sa  i  injesto  drugoga  e 
(vidi  koil  cepres).  Od  drveta  foprisnoga.  J.  Ka- 
vaiiin  320. 

CEPRESISTE,  «.  cupressotum.  saino  u  Belinu 
rjecniku  (lOlt").  ispuredi  cempresisto. 

CEPRIJEZ,  m.  vidi  cepjez.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena.  B^  Sulek,  iin.  51.  pisu  u  istom 
znacenu  i  oopris.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  B. 
Sulek,  im.  51.  oboje  nepouzdano :  maze  hiti  po- 
grjeska  iitjesto  cepjes.  isporedi  ceprja. 

CEPRIS,  m.  a)  vidi  kod  cepres.  —  b)  vidi  kod 
fieprijez. 
CEPRKALO,  m.  koji  ceprka.  I.  Pavlovle. 
CEPRKANE,  n.  rasura.  isporedi  ceprkati.  od 
prosloga  vijeka,  izmedii  rjecniku  sumo  u  Viikovu. 
Trace  (ptice)  kazu  da  im  nije  do  kopana  i  cepr- 
kana.  D.  Obradovii,  bas.  302. 

CEPRKATI,  cepi'kam,  impf.  pedibus  terram 
radero.  od  prosloga  vijeka,  ismedti  rjecnika  samo 
u  Vtikoru.  postanem  je  dem.  od  cepati.  Najvise 
se  govori  o  kokosi  i  driigoj  ptici  da  ceprka,  ali 
moze  i  pas,  i  cejade  kad  po  cemu  kao  kopka  pr- 
stima  Hi  cim  god.  Petao  ceprkajuci  nade  miiogo- 
cjeni  dijamant.  D.  Obradovii,  bas.  174.  Pseto  poce 
s  nogama  ceprkat.  I.  Velikanovic,  prik.  57.  Zapri- 
jetili  uegde  kokotu:  bog  me  cemo  te  prodati  .  .  . 
, Ceprkat'  mi  tamo,  a  ceprkat'  mi  ovamo,  sve  mi 
je  jedno.'  Nar.  prip.  vrc.  212.  U  men'  ima  puno 
djece, . .  .  dva  po  poju  trcu,  dva  mlijeko  srcu,  .  .  . 
dva  po  lugu  ceprkaju.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  514.  Poce 
(malo  dijete)  da  ceprka  svoj  nosic.  M.  D.  Mili- 
cevic,  des.  par.  4. 

CEPRKUSA ,  /.  i  m.  hrh^avo  cejade  zensko  Hi 
musko.  u  Hrvatskoj  ic  nase  vrijerne.  P.  Brantner. 
isporedi  cepjuskati,  cepr[ati. 

CEPRLIKA,  /.  ruscus  aculeatus  L.  B.  Sulek, 
im.  51.  pogrjeska  ie  hiti  1  injesto  }. 

CEPRLIN,  m.  ficaria  ranunouloides  Roth,  scro- 
phularia  L.  B.  Sulek ,  im.  51.  pogrjeska  ie  hiti 
1  mjcsto  }. 

CEPRLINA,  /.  vidi  kod  ceprjina. 

CEPRl^;,  ■)«.  vidi  ceprja.  u  jediiom  rukopisu  xv 
vijeka  i  n  nase  vrijerne  u  nekih  pisaca.  B.  Sulek, 
im.  51.  Ca.s.  ces.  muz.  1852.  2,  48. 

CEPRl^A,  /.  asphodelus,  cepjes.  u  nase  vrijerne, 
izmedii  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  asphodelus 
ramosus  L.  B.  Sulek,  im.  52. 

CEPi'Tr'ACA, /.  radula.  is^JOJ'edt  strugaca,  stru- 
galo.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka  i  u  Stulicevu 
rjecniku  (gdje  se  tumaci  kako  je  stav]eno).  Nike 
ceprjace  ciuase  nositi ,  kako  da  ce  drace  prirao- 
rjem  kositi.  D.  Barakovic,  vil    51. 

CEPRIr/AJ,  ?«  cutis  laceratio.  samo  u  Stuli- 
cevu rjecnika  (s  tiimacenem-  koje  je  stavfeno  i 
s  dodatkom  da  jc  i  zenskoga  roda,  gen.  ceprjaji). 

CEPR:^AJCAC,  cepr)ajcca,  m.  dem.  cepr]aj. 
.samo  u  Stulicevu  rjecniku,  za  koji  je  hez  sumne 
i  nacineno  kao  i  ceprjajcic,  koji  jc  ondjc  u  istom 
snacenu. 

CEPR^iAJCIC,  m.  vidi  kod  ceprjajcac. 


^EPR^jANE,  n.  vidi  fieprkaiio.  samo  a  rjccni- 
cima  Belinu  (GOTt),  Bjelostijencevu ,  Stulicevu  i 
Vukovu.  isporedi  Soprjati. 

CEPR^iATI,  ceprliim,  impf.  vidi  ceprkati,  su 
dim  je  i  postana  jednoga,  aii  ima  i  druga  zna- 
cena.  Od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  1'.  Zoranica). 
-a)  ceprkati.  u  rjccnicima  Belinu  (6071)),  Bjelo- 
stijencevu, Voltigijinu,  Stulicevu  i  Vukovu.  (;ui>ra 
sjedi  na  prkju,  to  sve  nesto  cepr]a.  (odgimctjaj : 
gvozda).  Nar.  zag.  nov.  29.  —  b)  grepsti  noktima. 
izmedu  rjecnika  samo  u  Belinu  (354'').  Jedna  drugu 
skubuti  i  fioprjajuci,  comer  jih  umori  onako  kako 
se  kupno  drzahu.  P.  Zoranic  29.  Ceprjat  co  lisca 
svoja.  J.  Kavanin  570.  S  papci,  s  nokti  .  .  .  hicau. 
rai'iau,  ceprjau.  410.  toga  je  znaiena  i  sada  u 
Dalmaciji.  M.  Pavlinovic.  —  c)  brb(ati,  blebe- 
tati.  isporedi  ceprkuSa,  cepjuskati.  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Voltigijinu  (plaudern) ,  a  govori  se 
po  Dalmaciji.  M.  Pavlinovi6. 

CEPR^ilCA,/.  vidi  ceprja.    B.  Sulek.   im.  ^52. 

CEPRLINA,  /.  gladiolus  communis  L.  B.  Su- 
lek,  im.   52.  pogrjeska  ce  biti  ,ceprliua'.  51. 

CEPR'^ITI,  h(!^i\\m ,  Jmpf.  samo  u  zagoneci. 
bice  isto  sto  i  ceprjati.  Cupra  sjedi  na  trkju,  te 
sve  nesto  ceprji ;  tesko  tome  do  smrti  ko  se  s  norn 
uprti.  (odgonetjaj :  zmija).  Vuk,  rjec.  SSOl).  Nar. 
zag.  nov.  64. 

CEPiUfiUGA,  /.  alauda,  cevrjuga.  samo  u  Bje- 
lostijencevu rjecniku.  postanem  ce  biti  od  cevr- 
juga, promijenivsi  v  na  p. 

CEPRNA,  m.  1.  ime  musko,  koje  dolazi  od 
XIII  vijeka,  ali  sada  nije  u  obica,ju,  izmedu  rjec- 
nika samo  u  Banicicevu.  isporedi  cepati,  s  kojim 
je  jednoga  korijena,  samo  se  ne  zna  u  kom  jc 
znacenu  uzet  korijen.  ,Cepri.na'  Osilict.  Mon.  serb. 
34.  Zupana  ,Cep(r)i.n6'.  Starine  13,  210.  Zupapa 
,Cepron6'.  210.  Ceprtiia.  Glasnik  n.  12,  32.  ,Ce- 
prtna'  C4radisa}icB.  Mon.  serb  229.  Ceprtiia.  S 
Novakovic,  pom.  113.  —  2.  vidi  ceprja.  B.  Sulek, 
im.  52.  pogrjeska:  ,cefarnja'.  Cas.  ces.  muz,  1852. 
2,  48.  —  3.  zemlan  sud  za  vodu  kao  milojka.  u 
Srhiji  u  Leskovcu.  M.  Durovic.  od  korijena  od 
koga  je  cepati,  sa  znacenem  zagrahiti,  zahvatiti. 
isporedi  capar,  ceperak. 

CEPRNIC,  m.  prczime,  po  ocu  6eprni.  xiv  i 
XV  vijeka.  Glasnik  ii.  12,  22.  Mon.  serb.  102.  Spom. 
sr.  2,  76.  Danicic  3,  462. 

CEPUKANE,  n.  dem.  oepane.  isporedi  cepu- 
kati.  samo  u  Vukovu  rjecniku. 

CEPUIvARITI,  cepukarira,  impf.  dem..  cepu- 
kati,  koje  vidi.  isporedi  cepkoriti.  Tuzbalice  i  po- 
kajnice  po  dvije  i  dvije  cepukare  po  pojani,  te 
naricu  i  placu.  S.  I^iubisa,  prip.  169. 

CEPUKATI,  cepukam,  impf.  dem.  cepati,  ali 
ima  i  osobita  znacena.  u  nase  vrijerne,  izmedu 
rjecnika  samo  u  Vukovu.  —  a)  u  pretiesenom  sm.i- 
slu  kao  hoditi  polako  koracajuci.  Objesio  pusku 
o  ramenu,  pa  copuka  tamo  ovamo  po  pojani  kao 
svi  ostali.  P.  Petrovic,  vijen.  15.  Ore,  a  snaha 
mu  Cepuka  za  liim  i  baca  u  brazdu  sjeme.  S. 
Lubisa,  prip.  96.  —  b)  vunu  ostrizenu  rascupa- 
vati,  cesfati,  carpere.  isporedi  ceprjati  pod  b.  u 
Dalmaciji.  Vuna  copukana  vlaci  se  na  greben  a 
necepukana  gargasa  se.  M,  Pavlinovic. 

CEPUR,  m.  vidi  capur.  samo  u  rjccnicima  Stu- 
licevu (nodus,  geniculum)  i  Vukovu  (gdje  se  do- 
daje  da  se  govori  u  Duhrovniku). 

CEPURAC,  Cepurca,  m.  covjeh  iz  sela  &epura. 
dolazi  kao  prezime.  Od  Jevto  Cepurca.  Vuk,  sov. 
103. 


CEPURAST 


943 


CERE§]SfAJl 


rixa.  isporedi  cejjusati. 


CEPUBAST,  adj.  geniculis  refeitus.  saiiio  u 
Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  cepurav  u  istom 
znacenu.  oboje  slabo  pouzdano. 

CEPUEAS ,  m.  neka  zvijezda  u  jcdnoga  pi^ica 
proUoga  vijeka.  Na  osmom  nebu  iiije  zvjezdenu 
glavo  Erkule,  repa  od  lava,  nit  trbuha  gledam 
balenu   feepurasa   aV  vitoglava.   J.   Kavaiiiu   471. 

CEPURAV,  adj.  vidi  kod  cepurast. 

CEPTJRI,  m.  pi.  selo  u  Srbiji  u  okriign  ciiprij- 
skom,  koje  se  spomine  od  xiv  vijeka.  Sr.  J^ietop. 
1847.  4,  49._  Danicid  3,  462.  K.  Jovanovic  17y. 
pogrjeska:  Cepirii.  Mon.  serb.  197. 

CEPUESKI,  adj.  sto  pripada  schi  Oepurimn. 
Cepurski  put.  Sr.  Nov.  1861.  167.  Copurska  op- 
§tina.  K.  Jovanovic  179. 

CEPUSTATI ,  cepustam ,  impf.  crines  contur- 
bare,  razharusivati.  kao  da  je  to  u  jednoga  pisca 
proiloga  vijeka.  nema  dosta  jemstva  da  je  dobro 
procitano  i  naStampano.  Razlike  im  brade,... 
ka  guiiava  zapustana,  .  .  .  ka  slezenska  cepnstaua. 
J.  Kavaiiin  410. 

CEPUSANE,  n.  vulsio, 
J.  Bogdanovic. 

CEPUSATI,  cepiisam ,  impf.  vellere,  cupati. 
postanem  od  cei)ati.  isporedi  cepr}ati  pod  b.  i 
Cepukati  pod  b.  u  nase  vrijeme  u  Lici.  —  1.  pre- 
lazno,  vellere  (avera,  plumam  avis),  cupati  kokos 
Hi  tuku  itd.  Tuku  kad  se  zakoje  treba  cepusati 
prije  nego  se  osuri.  J.  Bogdanovic.  —  2.  sa  so, 
rixari.  soadajuci  ae  biti  se  s  kiin,  kao  cupati  se. 
isporedi  cekiiiati  se.  J.  Bogdanovid. 

CER,  adv.  vidi  car  pod  2,  s  kojim  je  jednoga 
postana,  samo  sto  mu  je  mjesto  turskoya  ca  tur- 
sko  ce  (istoga  znacena).  u  nase  vrijeme  u  ugar- 
skih  Hrvata.  A  va  moje  srdce  cer  nutar  posegla. 
Jacke  97.  Stalmi  cer  do  smrti  |ubav  obecati.  286. 

1.  CERA,  /.  vultus,  lice,  moglo  hi  biti  kao  i 
cera  i  cijera  od  tal.  cera ,  ali  kako  dolasi  samo 
u  jednoj  pjesmi  crnogorskoj  i  u  jednoj  bosaii.'<koj, 
prije  ce  biti  od  tur.  celiro,  lice.  Oma  Marko  ceru 
promijeni.  Pjev.  crn.  54.  ,uciniti  ceru  na  koga', 
kao  namaguuti :  Pak  na  druztvo  ceru  nciuio :  na 
noge  se,   moja  braio  draga!   Nar.  pjes.  juk.  165. 

2.  CERA,  /.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Drnisa. 
Eepert.  40. 

3.  CERA,  adj.  vidi  jucera,  a'  kojim  je  jednoga 
postana  okrnivsi  se  sprijeda.  u  nase  vrijeme  po 
hrvatskom  primorju  i  po  Istri :  Rece  mu  neka 
bude  korajan  kodi  cera.  Nar  prip.  mikul.  55.  Cera 
jesau  s  dragin  govorila.  Nar.  pjes.  ist.  2,  76. 

CERALIJE,  Ceralija,  /.  pi.  selo  u  Slavoniji  u 
podzupaniji  virovitickoj.  Schem.  zagr.  1875.  153. 
Pregled  111. 

CERANAT,  coranta,  m.  nekaka  ytica  u  jed- 
noga pisca  -Kvi  vijeka.  rijei:  ttida,  blix  nepoznata. 
Tuj  ceranti,  tuj  su  stice.   M.  Vetranic  2,  270. 

GERAN,  m.  vidi  kod  cerjen. 

CERANE ,  /.  pi.  selo  u  Dalmaciji  blizu  Ben- 
kovca.  Report.  40.  ali  grijeshom  tako  pisu  mjesto 
Cerane.  G.  Petranovic. 

CERANI,  adj.  vidi  juceraiii.  isporedi  cera  pod 
3.  u  Hrvatskoj  na  Bijeci.  F.  Pilepic. 

CERAPA,  /.  vidi  carapa.  ii  hrvatskom  primorju. 
Ka  tau  da  pol  svoje  cerapi.  Nar.  prip.  mikul.  83. 

CEEBAR,  VI.  Cerberus,  isporedi  cerber.^  u  jed- 
noga pisca  XVI  vijeka.  Stavi  pod  silu  .  .  .  Cerbara 
troglava.  D.  Raiiina  11.  Otvor'  mi  tva  vrata,  Cer- 
baru  troglavi !  86''. 

CERBER,  m.  Cerberus,  isporedi  Cerbar,  cem- 


ber  pod  2.  Od  xvi  vijeka,  izmeetu  rjecnika  u  Mi- 
kajinu,  Belinu  (185'')  i  Stulicevu.  Cerbera  raz- 
dra^i,  da  pusti  strasan  glas.  M.  Vetrani6  2,  199. 
S  liom  nad  pak'o  side  doli  i  Cerbera  troglavoga 
cini  da  se  ne  oholi.  J.  Palmotii,  dubr.  230.  Zmije, 
drokuai,  lavi,  cerberi  i  ine  pakjene  nemani.  V. 
Andriasi,  jjut.  313. 

CERBEROV,  adj.  Cerberi.  .^amo  a  Stulicevu 
rjecniku. 

CERDACt,  m.  thalamus,  loznica.  u  jednoga  pisca 
XVII  vijeka.  isporedi  cardak ,  s  kojim  je  jednoga 
postaiia.  Kako  mladozeiia ,  ki  izhodi  od  cordaga 
svoga.  M.  Albert!  7.  psal.  18,  6.  Marija  diva  uz- 
nesena  jest  na  nebeski  cerdag,  na  komu  kraj 
krajev  zvizdovitorau  sidi  pristolu.  28. 

CERDAN .  cerdana ,  m.  vidi  derdan.  prosloga 
vijeka  u  jednoj  pjesmi.  moze  biti  da  grijeskom 
sa  zla  pravopisa  stoji  c  mjesto  d.  Da  pijemo  vino 
za  cerdane.  Nar.  pjes.  bog.  338. 

CERECAR,  cerecara,  m.  tko  plaia  samo  cetvrt 
danka.  isp)Oredi  cerek,  od  cega  je  postalo.  u  nase 
vrijeme  u  Srbiji.  Ko  placa  pun  danak  zove  se  cela 
glava,  ko  polovinu  —  poluglavac,  a  ko  cetvrtiuu 
—  cerecar  ili  urmetas.  M.  D.  Milieevic,  opst.  16. 

CEREG,  m.  vidi  cerek.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  .lamo  u  Vukovu.  Cinio  ga  je  na 
cetiri  cerega  razsiii.  A.  Tomikovic,  petr.  187. 
Seci  liega  na  sedam  oerega,  cerege  mu  po  drumu 
razbaci.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  538.  Kupi  jednu  ovcu 
i  zaklavsi  je  sva  cetiri  cerega  metno  u  torbu. 
Nar.  prip.  vuk.'  265. 

CEREK ,  tn.  tur.  cejrek ,  cetvrt .  quadi-aus.  i.'!- 
poredi  cereg,  cejrek.  od  prosloga  vijeka,  izmedu 
rjecntica  samo  u  Vukovu.  a)  cetvrt:  Rasece  ga 
na  cetir  cereka  (grijeskom  ,ceraka').  Nar.  pjes. 
vuk.  3,  511.  mjesccna  cetrirt:  Zena  koja  pati  na 
mini ,  na  uzbi  i  na  cereku.  J.  Vladmirovic ,  lik. 
23.  ,ccrek  hoda',  cetvrt  sahata  hoda:  Koja  puska 
malo  nisan  gada ;  cerek  hoda  usmrti  junaka.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  174.  —  b)  ii  opce  jedau  od  vise  di- 
jelova,  na  koje  je  sto  razdijefeno :  Izsice  jvi  na 
dvanaest  komadi  poslavsi  svakomu  kolinu  po 
jedan  cerek.  E.  Pavic,  ogled.  208. 

CEREMONIJA,  /.  vidi  kod  ceremonija. 

CEREMUS,  H».  vidi  crijemusa.  u  Hrvatskoj.  B. 
Sulek,  im.  52. 

CEREN,  m.  vidi  kod  fierjeu. 

1.  CERENAC,  cerenca,  m.  retis  genus,  preda 
na  drvetu  radi  hvatana  ribc.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku (gdje  se  napominc  da  sc  govori  u  Srijcmn). 
Postanem  od  rijcci  koja  sada  glasi  cren ,  a  u 
kojoj  je  prije  bilo  c  mjesto  c,  te  jc  meda  c  i  r 
umetnuto  e. 

2.  CERENAC,  cerenca.  Hi.  vidi  cerjen  pod  b. 
u  Srbiji.  S.  I.  Pelivanovic. 

CERENDISALO,  m.  samo  «  zagoneci:  Podi- 
gose  se  kusi  palandrci,  te  podose  bogu  na  ve- 
(ieru.  Sretnu  ill  stari  cereudisalo:  vratito  se,  kusi 
palandrci,  davno  je  bog  vecerao.  (odgonetfaj :  var- 
nica).  Nar.  zag.  nov.  14.  —  isporedi  cerjen,  od 
cega  je  nacineno. 

GERENE,  n.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  cacanskom. 
K.  Jovanovic  161. 

CEREPI,  prezime  po  magarskom  izgovoru  i 
s  magarskim  zavrsetkom  mjesto  Crijepovic^  (sta- 
rinski  Crepovict).  na  svrsetku  xiv  vijeka.  Ccrepi 
Vltoniirt.  I^etop.  saf.  74.  Glasnik  11,  149.  ispo- 
redi Crijepovio  i  Crijepi. 

CERESNAR,  ceresiiara,  m.  a)  mensis  ceraso- 
rum,  mjesec  a  koji  prispijevajit  tresiie.  u  jednom 


CEREVIC 


944 


German 


sijomeiiiku  xv  vijelca.  posiancm  od  troSna.  kojoj 
ostalo  i,  pred  v  nepromijeHCno,  te  mcdu  oba  (jlaaa 
umetnuto  e.  Mesooa  ,6erc>si.nara'.  Mon.  sorb.  442. 
Danifiii  S,  402.  —  b)  neki  grah.  u  naSe  vrijeme 
u  Hrvatskoj.  postana  istoga.   B.  Sulok,   ira.   52. 

CER!fcVl6,  m.  varoUca  u  Srijemu.  Proglod  IIH. 
Schom.  diac.  1877.  57.  Sem.  jji-av.  1878.  9. 

CEREVI^KI,  adj.  Uo  pripada  ()ereviiu.  Bida 
e:erevi6ka.  P.  Bolii  1,  '23. 

CEREVIZ.  m.  vidi  celer,  ,s  kojim  je  i  postana 
istoga.  u  Vukovu  rjecniku,  gdjc  se  napominc  da 
se  govori  «  Bosni. 

1.  CEREZ,  pracp.  vidi  6rez,  od  iega  je  postalo 
dobivst  e  medu  c  i  r.  u  nase  vrijeme  Poved'  kolo 
fierez  brata  tvoga.  Nar.  pjes.  vil.  1808.  545.  — 
ista  ce  rijcc  biti  u  31ikn^nii  rjecniku  ,cores'  kao 
diUare,  jcdno  na  driigo.  ali  ne  stoji  u  alfabe- 
tickom  redit  nego  kod  druge  rijeci.  7301). 

2.  CEREZ,  in.  tur.  cerez,  slatkis  sto  se  jede 
poslije  svega  drtigoga  jela,  bellaria.  u  nase  vri- 
jeme u  jednoj  pjesmi.  Nosila  niu  seoerli  ponude: 
seier  s  mora ,  cerez  iz  Mostara.  Nar.  pjes.  vuk. 
hero.  117. 

3.  CEREZ,  m.  u  jednoga  pisca  prosloga  vijeka, 
po  svoj  prilici  pogrjeska  mjesto  sereg.  Andelskoga 
taboriSda  i  tei-eza.  J.  Kavanin  488. 

GERFOL ,  m.  vidi  cerefo}.  it  jednom  rukopisu 
XV  vijeka.  B.  Sulek,  im.  52.  po  svoj  prilici  1  stoji 
mjesto  ]. 

CERGA,  /.  tur.  cerge,  mali  sator.  od  xvi  iri- 
jeka,  izinedii  rjecniku  u  Vraniiievu,  gdje  najprije 
i  dolazi:  tugurium;  u  Mikajinu:  tentorium;  u 
Belinu:  tentorium  (727^').  conopeum  (534-'');  u 
Bjelostijencevu :  tuguriolum,  stragulum ;  u  Volti- 
gijinu:  zelt;  u  Stulicevic:  tentorium,  velarium; 
ti  Vukovu:  tentorium  Zingari.  —  a)  u  opce  sator. 
ccsto  dolazi  zajedno  sa  satorom  i  bice  mana  od 
satora.  Ta  cerge ,  ta  hize ,  svak  sebi  gradi  stan. 
D.  -Barakovic,  vil.  120.  Cerge  i  satori  i  grane  ze- 
lene  raspese  u  gori.  B.  Barakovii,  jar.  45.  Cerge 
i  satore  gdi  nniogo  razbise,  z  nih  mnoge  odore 
pograbiv  odnise.  I.  T.  Mrnavii,  osm.  61.  Poje 
pokrili  u  dalec  i  svak  brig  cergami  pobili.  B. 
Kruarutic  29.  Jedni  svitnijem  pod  cergami,  jedni 
u  kolijeh  stanuju.  D.  Palmotic,  christ.  260.  Bjehu 
po)e  sve  prikrili  mnoge  cerge  i  satori.  J.  Pal- 
motic, dubr.  96.  Videci  cerge  i  satore  i  mejdan 
puka  izraelskoga.  M.  Radnic  155.  Arabi  ne  bi 
zapeli  svoje  cerge.  305.  Arka  ali  ti  crkvica  bozja 
i  Izrael  pribivaju  u  cerga.  S.  Margitic,  fala  166. 
Sad  su  mene  ukruziJi,  simo  i  tamo  svak  me  sili, 
gdi  su  cerge  zemje  skrili.  I.  Zanotti,  skaz.  9.  Jto- 
grjeska  je  bez  samite  u  istoj  knizi  sa  k  (,ch')  mje- 
sto g  (,gli')  prem  da  je  u  Turalca  i  sa  k:^  Gdi 
su  turski  ti  taboi'i,  bile  ,cerke'  i  satori  ?  13.  Cejad 
pustoziva  pribivajuca  po  planinah  pod  cergama 
i  satorima.  I.  Bordic,  salt.  431.  Bijase  se  .Tona 
prorok  prostro  lezati  pod  milu  zelenoga  brstana 
sinu,  ko(ii)  kako  no  kitna  cerga  ui-ascen  od  zarkih 
suncanih  zraka  braiiase  ga.  A.  d.  Bella,  I'azg.  25. 
U  poje  je  dogu  razjutio,  sve  proskace  cerge  i 
kolibe  i  u  vojsci  zelene  cadore.  Nar.  pjes.  juk. 
480.  —  b)  sator  ciganski.  sada  je  cerga  najvise 
u  torn  smislu.  V  ciganskoj  cerzi.  M.  D.  Milicevic, 
let.  vec.  162.  Cergu  je  svoju  svakad  razapiiiao  u 
prisoju.  150.  —  c)  jedro,  velum,  u  jednoga  pisca 
prosloga  vijeka.  Digose  se  dva  protivna  vitra, 
koji  cerge  izderase,  katarku  od  lado  pribise.  D. 
Rapio  194.  —  d)  ponava  i  od  kostrijeti  zastirac 
od  Iri  pole,  u  nase  vrijeme  u  Brbiji  ii  Lijevcu. 
V.  Hid. 


ci;RGA§ ,  6erga§a ,  m.  ko  £ivi  pod  iergnm ,  a 
to  je  Ciganin.  samo  u  Vukovu  rjeiniku. 

CERGICA ,  /.  dcm.  Gerga.  u  rjecnicima  Mika- 
}inu  i  Stuiicevu.  isporcdi  ier^ica. 

CeRGIJA, /.  u  jednoj  pjesmi  prosloga  vijeka 
maze  biti  od  pers.  6era-gah,  pusiste,  livada.  Sto 
ti  kopja  no  lome  na  fiergiji  prid  Budimom  V  Nar. 
pjes.  bog.  79. 

CERIGA.T,  m.  selo  u  Hercegovini  blizu  Mo- 
kroga.  Schem.  here.  1873.  74. 

CERIK,  7)1.  selo  u  Bosni  u  bihackom  okrug  u 
blizu  Pry eciora.  ^Statist.  54.  i  potok  ondje.  po- 
grjeska ce  biti  ,Cereg'.  Qlasnik  21,  350. 

1.  CERIN,  m.  selo  u  Hercegovini  u  Broinu. 
Schem.  here.  1873.  98. 

2.  CeRIN,  m.  vidi  kod  cerjen. 

CEEINAC,  cerinca,  m.  ,mali  cerinac',  gladiolus 
segetum  L.  u  jednoga  pisca  nasegavremena,  koji 
veil  da  se  govori   na  Bracu.   B.  Sulek,  im.  52. 

CERINKA,  /.  fuligula  marila  Steph.  Progr. 
spal.  1880.  44. 

CERJAN,  m.  vidi  kod  cerjen. 

CERJEN,  «!.  svod  nad  ognistem  s  rupom  gore 
gdje  se  sastavja  s  dimnakom-.  od  xiv  vijeka ,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovu  (gdje  se  tumaci: 
,vise  vatre  gdje  udara  sila  od  ne',  i  napomine 
da  se  govori  u  Crnoj  Gori).  —  -je-  je  u  jusnom 
govoru  od  staroga  e,  mjesto  cega  je  u  istocnom  e, 
u  zapadnom,  i.  —  Kor.  skar,  pokrivati,  mrciti, 
crniti.  isporcdi  crn.  —  a)  u  recenom  gnaeenu,  a 
u  nemu  se  uzima  i  za  samo  mjesto  pod  reeenijem 
svodom  u  Vetranicevijem  primjerima.  Aste  sije 
i  na  cei-ene ,  da  se  ucinitt  zu(ze)lioami.  Starine 
10,  276.  Jos  ni  Ijeti,  jos  ni  zimi  nije  k  cerjenu 
modi  priti,  kako  u  paklu  za  c  se  dimi.  M.  Ve- 
tranic  1,  16.  K  cerinu  potekoh,  ter  joj  dva  jajca 
ispekoh.  2,  324.  Ako  budu  grisi  vasi  kako  cerin, 
obilet  se  kako  no  snig.  Bernardin  33''.  isa.  1,  18. 
M  N.  Ranine  (74)  na  istom  mjestu:  sade.  U  na- 
sega  cace  resate  gace.  zagonetka,  kojoj  je  odgo- 
netjaj :  , cerjen'.  Vuk,  rjec.  822''.  Digose  ga  cerjen- 
babe  (kad  koga  dignu  od  zemle).  Vuk,  rjec.  822''. 
—  u  Hercegovini  oko  Trebina  glasi  cerjan,  i  onuda 
je  ,}esa  vise  vatre  u  seoskim  kucama'.  N.  Ducic. 
a  u  Dalmaciji  u  Neretvi  glasi  ceraii,  i  to  je  ,onaj 
osit  sto  se  ogradi  ispod  dimnaka  iznad  ognista 
da  skupja  dim'.  M.  Pavlinovic.  —  b)  ,kao  plitak 
kos  u  kojemu  se  susi  zito  vise  vatre'  ?*  Lid.  Vuk, 
rjec.  822''.  i  u  Srbiji  je  u  uzickom  okrugu  cereu 
}esa  od  pruda  ogradona  sa  strane  daskama,  na 
kojoj  se  suse  kukuruzi.  S.  1.  Pelivanovic. 

CERJENJvO,  m.  ime  musko,  xv  vijeka.  a  tada 
je  mjesto  je  bilo  e.  Predt  krstjaninom  Cerenkomt. 
Mon.  Serb.  497.  Danicic  3,  462.  nominativu  nema 
potvrde. 

CERKAS,  Cerkasa,  m.  Circassius.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Prognase  Cerkase,  Karmane.  M. 
Vetranid  1,  45. 

CERKAZOVICI,  m.  'pl.  selo  u  Bosni  u  okrugu 
travnickom.  Statist.  130,  u  istoj  knizi  pisu  ga  i 
u  jed. :  Cerkazovid.  66. 

CERKESKI,  adj.  circassius.  u  nase  vrijeme.  Po- 
rodicom  iz  zem}e  cerkeske.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  310. 
CERKIN-PO^^E.  n.  selo  u  Bosni  u  okrugu  bi- 
hackom. Statist.  54.  isporcdi  cirkin. 

CERMLAN,  m.  vrh  na  Krku  u  jednom  spome- 
niku  glagolsk{  pisanu  xv  vijeka.  moze  biti  da  bi 
trebalo  citati  Crman.  isporcdi  Crmaii.  Prvi^kunfin 
je  vrh  German,  ki  je  od  juga,  i  od  vi-ha  Cermau 
kako  stoji  meja  do  Kalida.  Mon.  croat.  108. 


CEEOT 


945 


CESATI 


CEROT,   m.   emplasti-um ,   melein.    odjal.  ce- 
rotto.  u  jednoga  pisca  proiloga  vijeka.   Cerot  za 
/  uboj.  J.  Vladmirovic,  lik.  9. 

CERPIC,  m.  later  crudus.  isporedi  cerpic.  od 
fur.  kerpic.  samo  u  Vukovu  rjeiniku. 

CERSA ,  /.  cerussa,  bjelilo ,  cim  sc  zene  bijele. 
od  tal.  gersa.  od  xvii  vijeka,  ismedii  rjecnika  samo 
u  Mikajinu.  —  a)  ti  pravom  snacenu:  Mastiin 
od  cerse  (,cerse')  daleko  nasaste  lica  ira  svuder 
se  pengaju  i  laste.  I.  Gundulic  145.  Cvijet  je 
lijepos ,  i  da  vene ,  .  .  .  svijeca  n  dnevu ,  cersa  u 
raraku.  J.  Kavanin  42.  Sto  stekose,  sve  za  bjaku 
dase  i  za  cersu,  da  se  uzrumene.  Nar.  pjes.  bog. 
337.  —  b)  Phytolacca  oleandra  L.  B.  Sulek,  im.  52. 

CERSANE,  71.  mazane  ccrsom,  bijelene.  u  jed- 
noga pisca  XVII  vijeka.  Od  ureaenja,  6ersaiija.  B. 
Kasic,  zrc.  IBl. 

CERSATI  SE,  cersam  se,  impf.  fucare,  masati 
se  cersoni,  bijeliti  se.  u  jednoga  pisca  xvii  vijeka 
i  u  Mikalinu  rjecniku.  Zene  kojo  se  cersaju  i 
bjakaju  i  mrce.  B.  Kasi6,  zrc.  110. 

CERTO ,  adv.  tql.  certo ,  za  cijelo.  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeka.  Certo  ii5te  tebe.  N.  Najeskovid 
1,  291.  Nu  certo  jos  ne  znam.  1,  285. 

CERTOSA,  /.  ^coenobium  Carthusianuni.  xvii 
vijeka.  Priur  od  Certose.  B.  Kasic,  per.  84. 

CERTOZ,  m.  vidi  Certusin.  u  jednoga  pisca 
prosjoga  vijeka,  samo  u  mnozini.  Trudniji  zivot 
od  Certoza  i  od  reda  druzijeh  najostrijeh.  B.  Cu- 
ceri  65. 

_  CERTUSIN,  m.  Carthusianus.  od  tal.  Certo- 
sino.  XVII  vijeka.  wjesto  s  dolazi  i  z  i  z.  a)  sa  s: 
Otac  Loronco  Certusin.  B.  Kasi6,  nae.  .59.  Fratar 
Certusin.  84.  —  b)  sa  z:  Oca  Moline  Certuzina. 
I.  Drzic,  nauk  gond.  19.  —  c)  sa  z:  Pogledaj 
Certuzine.  B.  Kasic,  nasi.  58. 

CERTUZIN,  m.  vidi  Certusin. 

CERTUZIN,  m.  vidi  Certusin. 

CERUPAK ,  cferupka ,  m.  versus  hii-sutus.  u 
jedtwga  pisca  nasega  vremena.  isporedi  cerupati. 
Redci  ako  su  necistim  slikovima  naiiuneni,  zovu 
se  cerupci.  L.  Milovanov  57.  Cerupak,  kniittel- 
vers,  versus  hirsutus.  121. 

CERUPANE,  n.  vulsio.  isporedi  cerupati.  samo 
u  Vukovii  rjecniku. 

CERUPATI ,  cerupam  ,  impf.  vellere ,  kao  cu- 
pati  na  sitno ,  osobito  sto  pjernato  Hi  kosmato. 
od  proUoga  vijeka ,  izmedii  rjecnika  samo  u  Vu- 
kovu. —  Kor.  skar,  imkrivati,  od  koga  je  i  kora, 
a  po  torn  je  kao  skidati  cim  je  sto  pokrivetio, 
guliti.  isporedi  korubati.  —  Zmaja  zdravo  ceru- 
pajte.  J.  Raji6.,  boj  6. 

CERVEO,  cervela,  m.  tal.  cervello,  mozak.  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  ^jubav  je  jodno  dijete 
golo  s  krilmi,  er  mu  leti  cerveo  kako  sve  dje- 
tetu.  M.  Drzic  182. 

CERVIS,  m.  jelo  kao  zitka  cicvara  od  brasna, 
octa  i  hijeloga  luka,  u  koje  se  umace  peceno  ineso. 
u  Srl'iji.  tiirska  rijec.  M.  D.  Milicevic.  Cicvara, 
Corvis,  sutlijas.  M.  D.  Mili6evi6,  slav.  30. 

CERZICA,  /.  dem.  cerga.  isporedi  cergica.  u 
jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Imamo  raspinati  cer- 
zice  i  graditi  kolibice  a  ne  graditi  dvora  i  polaca. 
M.  Divkovi6,  bes.  63. 

CESAC,  cesca,  m.  u  zagoneci  buha :  Crno  ma- 
leno,  zove  se  cesac.  Nar.  zag.  nov.  11. 

CESALCE,  n.  vidi  kod  cesaoce. 

CESALO,  «  strigilis,  cesagija,  kasagija.  od 
XVI  vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (scal- 


prura,  strigilis),  u  Mikajinu,  Belinu  (712»),  Bje- 
lostijencevu  i  jambresicevu.  —  od  cesati.  —  Koiiu 
praue  i  cesalo  kripost  daje,  ter  ne  malo.  P.  Vite- 
zovic,  cvit  51.  Bat  sebru  cesalo.  Poslov.  dan.  5. 
Ako  su  ti  rici  malo,  hoces  ku.sat  i  cesalo.  Jacke 
238. 

1.  CESAN,  cesna,  m.  allii  pars,  allium,  isporedi 
cesno,  .s  kojim  je  jednoga  postana.  —  a)  vidi 
cesno.  od  xvn  vijeka ,  izmedu  rjecnika  «  Belinu 
(allii  nucleus  53'') ,  Bjelostijenievu  (40^)  i^  Vu- 
kovu. CesuL  beloga  luka.  Starine  10,  94.  Cesan 
luka.  J.  Vladmirovic,  lik.  26.  —  b)  allium,  bijeli 
luk.  tako  nazvan  sto  ima  cesne  u  prvom  znncey'iu. 
Hi  cesna.  od  xv  vijeka  (B.  Sulek,  im.  52),  izmedu 
rjecnika  u  Mikafinu  (237L'),  Belinu  (53'^),  it  Bje- 
lostijeneevu  (40^),  Jambresicevu  (1,39''),  Voltigi- 
jinu,  Stulicevu  i  Vukovu  (u  kom  se  dodaje  da  je 

Vuk  iuo  u  Boci).  Luk  bijeli,  luk  cesan,  allium. 
Mika}a  237''.  Bob  i  cesan  je  istvina  za  kmeta, 
ne  gospodina.  P.  Vitezovic,  cvit  1.30.  Tko  stavi 
na  rupi  lie  cesna  ili  cipule,  on  cas  izido  na  dvor. 
K.  Maf^arovio  70.  Uzmi  luka  cesna.  J.  Vladmi- 
rovic, Ilk.  8.  Na  me  si  so  namrdio,  a  pak  si  i  ti 
6esan  io.  Poslov.  dan.  6G.  Tko  ijo  cesna,  cesnom 
voiia.^  128.  Cesan  gorski  ali  ti  divji,  alliaria.  Bella 
53*.^  Cesan  zmajski  ili  kacji,  allium  victorialis  L. 
B.  Sulek,  im.  52. 

2.  CESAN,  Cesna,  m.  neko  mjesto  kod  sela  Rapie 
blizu  Prizrena  xiv  vijeka.  Kako  putt  upada  u 
Cesnt  na  kleti.   Glasnik  15,  281.  Dauicic  3,  462. 

CESAnAC,  cesanea,  m.  dem.  cesan.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  slabo  potizdana. 

CESANAK,  cesdnka,  m.  vidi  ce-san  pod  a.  u 
rjecnicima  Belinu  (53'')  *  Stulicevu. 

CESANCAC,  cesancca,  m.  dem..  cesanak.  samo 
u  Stulicevu  rjecniku,  gdje  ima  i  6esanci6.  oboje 
nepouzdano. 

CESAnCIC,  in.  vidi  kod  cesancac. 

CESANICA ,  /.  melem  od  sapuna  i  jaja ,  koji 
se  privija  kad  se  komu  sto  iscasi.  Slovinac  1880. 
389. 

CESANLLTE,  /.  }}l.  sclo  u  Bosni  u  okrugu 
travnickom.  Statist.  70. 

CESANE ,  n.  fricatio.  isptoredi  cesati.  samo  u 
rjecnicima  Vrancicevu :  fricatio,  scalptura;  ti  Mi- 
kajinu isto  tako;  u  Bjelostijenievu:  fricatio,  scalp- 
tura, pectinatio  (40''),  decerptio,  delibutio  penna- 
rum  a  caulibus,  a  cespite  (37'');  u  Jambresicevu: 
fricatio ,  strigilatio  ;  u  Stulicevu :  fricatus ;  u  Vu- 
kovu: ft-icatio. 

CESAOCE,  n.  dem.  cesalo.  samo  u  rjecnicima 
Jambresicevu  i  Stulicevu,  u  oba  sa  1  nepromije- 
nenim,  na  o. 

CESAR,  m.  vidi  kod  cesar. 

CESARASTVOVATI,  tesarastvujem,  impf.^vidi 
cesarastvovati.  u  jednoga  pjisca  xvi  vijeka.  Cesa- 
rastvujusou  Leonu  drugomu.  S.  Kozicic,  zit.  12''. 

CESARICA,  /.  vidi  kod  cesarica. 

CESAROV,  adj.  vidi  kod  cesarov. 

CESAROVATI,  ccsarujSm,  vidi  kod  cesarovati. 

CESARSKI,  adj.  vidi  kod  cesarski. 

CESARSTVO,  M.  vidi  kod  cesarstvo. 

CESARSTVOVATI,  ce.sarstvujem,  impf.  vidi 
cesarovati.  samo  u  Stulicevu  rjeiniku,  za  koji  ce 
biti  i  iiaiineno. 

CESATI,  cesem,  impf.  fricare,  strigili  mun- 
dare,  pectere,  vellere,  carpere.  od  xvi  vijeka,  iz- 
medu rjeiniku  u  Vrancicevu :  fricare,  scalpere ;  u 
Mikajinu:  fricare,  perfricare,  scalpere,  scabere, 

60 


(3BSKA. 


946 


Cesniga 


,8trigere';  u  Belinu:  fricare  (712") ;  u  Bjelostijen- 
ievu:  fricaro  (40"),  strigilaro  (40"),  poetore  (40a), 
avoUero,  abstrahoi-ii  iVoudos  (JO"),  dGccrporo  folia, 
peniias,  iiluuias  (37'');  u  Jambresicevu:  fricare 
(1,  321''),  strigilaro  (1,  944>>),  pectero  (1,  682l>); 
u  VoUujijinu:  kiiiiniien;  u  Stidicevu:  scalpero, 
scabore,  fricare ;  u  Vukovu :  fricaro.  —  Akc.  Icaki 
je  u  pracs.,  taki  je  u  imperf.  cijelom:  oEsah,  u 
2  t  3  sing,  aor.:  66sa,  u  part,  pracs.:  ix&uci, 
part,  praet.  pass.:  fiosan;  i)art.  praet.  act.  ii  u 
svijem  padeiima  osim  nom.  sing.  masc. ,  ii  kom 
je  drugi  slog  hes  akc. :  ccsao,  fcesala ;  u  svijem  je 
ostalijem  ohlicima  kao  u  inf. ,  samo  je  i  drugi 
slog  dug  u  part,  praet.  act.  i :  cfesav,  fifesavsi.  — 
Kor.  kas,  greysti,  od  kojega  je  i  kosa. 
I.  prclasno.  objekat  mose  biti  i  neizrecen. 

1.  trjati  onako  kako  se  cini  kad  svrbi,  Hi  kao 
grepsti  all  ne  zadiruci.  Sviiu  da  utije  pomna 
te^akova  £osu6  oko  sije.  M.  Marulii  43.  Cesud 
trbuh  ter  lezeci.  298.  Cesah   svrabi.   M.  Vetranic 

1 ,  23.  CeSuci  jim  usi.  I.  Ivanisevic  281.  Tat 
kada  se  zapopade,  zlo  ga  cesu,  zlo  ga  glade.  P. 
Vitozovid,  cvit  47.  Eana  do  cim  svrbi  drago  je 
cesat.  S.  Margitic,  fala  184.  Ne  raue  cesuci,  iiego 
gorko  placudi.  276,  Oli  ju  cisti  od  ke  gnusobe 
oli  za  srab  cese.  A.  Kadcic,  bogosl.  539.  Cesi 
tilo.  V.  Dosen  206.  Koji  cese  drugom  svrab,  nega 
veoe  svrbi.  N.  Palikuca  65.  Ako  sidne  svrbiti, 
trpi,  nemoj  cesati.  J.  Vladniirovic,  lik.  25.  Za  to 
su  naredeni  da  bi  cesali  nase  kraste.  J.  Rajic, 
pouc.  2,  52.  Imat'  Sta  cesat  bez  tudega  svraba. 
Poslov.  dan.  33.  Ivrijesa  cesati.  50. 

2.  kona  Hi  magarca,  gvozdcnijem  cesalom  stru- 
gati  s  nega  prali  i  drugu  necistotu.  Tovarom  se 
dava  na  domu  i  u  po}u  cista  zob  i  trava,  ceSu 
ih  na  voju,  cesu  ib  i  glade  svaki  bip  i  cas,  i 
musi  ne  dadu  da  im  sjede  na  ocas.  M.  Vetranic 

2,  87.  Ceses  koiie.  M.  Eadnic  418.  Koiiuh  cese 
udi  tvoje,  momak  grivii  cesja  rano.  J.  Kavauin 
155.  Cese  joj  koiie  u  aliaru.  Nar.  pjes.  bog,  296. 

3.  ces{ati  (kosu,  glavu,  ce]ade).  osim  rjecnika 
Bjelostijenieva ,  Jambresiceva  i  Voltigiji7ia  samo 
u  istarskim  pjesmama:  Na  poje  je  Marija  zute 
kose  cesala.  Nar.  pjes.  istr.  6,  25.  Jedua  (djevojka) 
cese  zute  kite  svoje.  6,  27. 

4.  vidi  celiati  pod  1,  osim  Bjelostijcnceva  rjec- 
nika samo  u  dva  pisca  xvii  i  xvm  vijeka :  a)  ce- 
sati cvijcce:  Eoz'  i  zile  trgaj  i  toj  cvitje  cesi. 
M.  Gazai-ovic  IIV'.  —  h)  cesati  perjc:  Dica  perje 
na  trpezi  cesu,  J.  S.  Kep£o\ac,  ku6,  428. 

II.  neprelazno.  samo  u  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka,  i  to  u  prenesenom  smislu  o  rijeci  koja  te- 
kiici  piokraj  cega  tice  ga  se:  A  od  po  dne  Sava 
voda  teco  i  u  Dunaj  o  Biograd  cese,  M,  A.  liej- 
kovic,  sat,  22. 

III.  sa  se:  a)  rejlelcsiv.,  znacenc  koje  je  pod 
I,  1,  i  to  aa)  u  pravom  smislu:  Otac  cese  se  po 
glavi.  M,  A,  Kejkovic,  sabr.  54.  Do  koga  svrbi 
onde  so  i  cese.  Nar.  posl.  vuk.  75.  Svak  se  cese 
de  ga  svrbi.  279.  —  bb)  u  prenesenom  smislu 
,cesati  se  o  koga',  kao  zadijevaii  ga:  Samson 
mi§}ase,  da  se  oui  ne  ce  smiti  vise  o  nega  ce- 
sati. E.  Pa  vie,  ogled.  201.  —  b)  pasiv.,  znacene 
kao  pod  I,  1 :  Svrab,  u  koji  obicuo  kako  se  dirne, 
stane  svrbiti,  i  sto  se  vise  cese,  sve  vise  svrbi, 
Vuk,  poslov.  297, 

CESKA,  /.  dem.  cest.  samo  u  Stulicevu  rjec- 
niku  (cestka).  rijec  slabo  pouzdana. 

CESKOVO,  n.  selo  ncgdje  blizii  Vecana  xiv 
vijeka.  Mon.  serb.  265.  Danicii  3,  462. 

CESLIKA,  /.  vidi  kod  cesfika. 
1.  CESMA,  /.  tur.  ceSme,  vrelo,  kladenac,  fons. 
a  narodnom  je  govoru  cesma  sto  i  tocak,  naprava 


gdje  istjeie  voda  dovedena.  Od  xvii  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Mika\iHu  (fons),  u  Belinu  (fons  323"), 
lijclostijenieou  (fons)  i  u  Vukovu  (putous).  ispo- 
redi  cosma.  a)  u  pravom  smislu:  U  kraj  gore 
fiesmu  vide  Novakovu.  J,  Paliiiotii,  dubr,  208, 
Jere  su  cesmi  prikladni,  koja  samo  za  tudu  fajdu 
toce,  D.  Rapid  240,  Voda  iz  coame,  J.  Filipovii, 
prip.  3,  17.  Noka  cosine  ni  bistrog  bunara,  od 
kog  zdravju  nikad  nije  kvara,  ve6e  bistri  teku- 
cice  vode.  J.  S.  Rojkovic,  ku6.  170.  Cesma,  s  koje 
jo  sav  grad  uosio  vodu.  Nar.  prip,  vuk,  35.  Daj 
da  ovdi  cesmu  nacinimo.  Nar.  jijes.  juk.  589. 
Cesma  se  upravo  srpski  zove  todak,  Vuk,  pisma 
42.  —  6)  cijeo  na  koju  istjeie  voda.  isporedi  tocak. 
Tu  nadose  tri  vode  studone,  tri  korita  od  suboga 
zlata,  i  tri  cesme  od  srnio  iezeuo,  i  na  I'lima  tri 
draga  kamena,  da  se  vidi  napojiti  ovce  usred  nodi 
kako  usred  dana.  Nar.  pjes,  petr.  2,  174. 

2.  CESMA,  /,  vidi  Cazma  ^JOf?  a.  Bjelostjenac 
2,  40b,  tako  i  u  spomenicima  latinski  jtisanim 
XII  vijeka :  flumen  Cesma,  Mon,  ep.  zagr,  1, 13.  15. 

CESMALO,  n.  u  zagoneci.  samo  u  Vukovu  rjec- 
niku  bez  same  zagonetke. 

1.  CESMEN,  adj.  fontanus,  s  cesme.  samo  a 
Belinu  rjecniku  (323=1). 

2.  CESMEN,  adj.  felix,  cestit.  xvi  vijeka.  Jure 
pokripi  od  truda  davnena  tvoj  zivot  prilipi,  go- 
spoje  cesmena.  H.  Lucid  249.  Daj  mi  na  ov  ces- 
meu  danak  sladak  pogled,  slatku  riccu.  A.  Cu- 
branovid  162. 

CESMENIT,  adj.  felix,  cestit.  isporedi  cesmen 
jjod  2.  u  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Ja  da  ti  na- 
miru  cesmenitu  sridu.  H.  Lucid  235. 

CESMENSKI,  adj.  sto  pripada  cesmi.  isporedi 
cesmen  pod  1.  U  mali  cesmenskoj  ('m  Smederevu). 
Sr.^Nov.  1863.  572, 

CESMICA,  /,  dem.  cesma,  od  xvii  vijeka,  iz- 
medu rjecnika  u  Mikalinu  i  Belinu  (323")  i  Vu- 
kovu. Livada  kod  geaoke  cesmice,  Sr.  Nov.  1865. 
408.  _ 

CESMICE,  cesmiceta,  n.  dem.  cesmica.  izvor 
usred  sela  Velikog  Mokrog  Luga  u  Srbiji  zove  se 
tako.  Grlasnik  19,  254. 

CESMIGA,  /.  berberis  vulgaris  L.  B.  Sulek, 
im.  52.  isporedi  cesmiga. 

CESMIKA,  /.  a)  quercus  Uex  L,  B,  Sulek,  im. 
52,  isporedi  cesvina,  —_  b)  cesmika  planinska,  ju- 
niperus  nana  Willd.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48. 
B.  Sulek,  im.  52. 

1,  CESMIN,  adj.  sto  pripada  cesmi.  isporedi 
cesmen,  Livada  u  cesminom  potoku  (u  Srbiji 
u  okrugu  alcksinackom).  Sr,  Nov,  1863.  450.  U 
cesminom  poju  (u  Srbiji  u  okrugu  smederevskom). 
Sr.  Nov.  1872.  546.  1873.  663, 

2^  CESMIN,  oesmina,  «i,  jasminum  officinale  L, 
B,  Sulek,  im,  52,  isporedi  cemiu,  s  kojim  je  jed- 
noga postana.  pogrjeska  ce  biti  cezmin,  B,  Sulek, 
im,  55, 

CESMINA,  /,  vidi  cesvina, 

CESNAC ,  m.  vidi  cesanac,  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  slabo  jiouzdana. 

CESNAK,  m.  vidi  cesanak.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  slabo  pouzdana. 

CESNEDER,  m.  vidi  cesneder. 

1.  CESNICA,  /,  pogaca  Hi  pita  koja  se  mijesi 
na  basic,  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukovu.  od  cost,  diu,  sreca,  jer  se  lomi  na  dije- 
love  i  jvakom  daje  po  dio,  po  kom  se  i  sreca  pro- 
riie.  Cesnicu  ponajvise  mijesi  domadin  na  bozid 
u  jutru  od  seuicua  brasna  kao   pogacu.   Obicuo 


CESNICA 


947 


CEST 


je  da  metuu  u  cesuicu  po  jeduu  paru  ill  kakav 
drugi  novae  (srebrn  ili  zlatan) ;  pa  kad  sjednu 
rucati,  onda  izlome  cesnicu,  i  svakome  dadu  po 
jedan  komadi6 :  u  cijem  komadicu  bude  onaj  no- 
vac,  onaj  kazu  da  ce  biti  najsretniji  one  godine. 
U  Hercegovini  u  cesnicu  metnu  i  konski  klinac 
(koji  kona  ima) ,  pa  u  cijeni  komadu  bude. .  onaj 
je  one  godine  najsretniji  da  koiie  nadgleda.  Vuk, 
rjec.  822''.  Trecim  (noiUem)  reze  cesnicu.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  117.  Ovom  vodom  zamese  od  pse- 
nicna  brasna  cesnicu  i  zaprecu  je  u  vatru  M.  D. 
Milicevio,  ziv.  2,  23. 

2.  CESNICA,  /.  mulier  folix,  iestito  imnko  ce- 
jade.  smno  u  StuUcevu  rjecniku.  rijec  slabo  po- 
uzdana.  postanem  hi  bila  od  cest,  dio,  sreca. 

3.  CESNICA,  /.  intinctus  alliatus,  jelo  s  bijelim 
lukom,  kao  gusta  corba,  u  kojit  so  umave.  od 
cesan,   bijeli  luk.   sanio  u  Belinu  rjecniku  (53»). 

CESNIK,  m.  particeps,  magistratus,  vir  felix. 
od  XII  vijeka  (vidi  primjcr  iz  Mon.  serb.)  iziiieda 
rjecniku  samo  u  Danicicevu.  od  cest,  dio.  pred  n 
otpalo  je  tt.  —  a)  koji  ima  dio  cega.  samo  u 
jednom  spomeniku  xiii  vijeka :  Ecse  vsi  ccsnici : 
ktto  ne  da  vsu  pristavbstjuu,  da  ne  bude  cesnikt 
u  Lokve.  i  ne  da  .  .  .  Stojani.  Radesevict,  .  .  . 
Mirtko  Miresevict.  i  prodahi  iht  cestt.  Starine 
13,  208.  —  b)  kome  siarjesina  kao  u  dio  da  kakvu 
vlast,  vlasnik.  od  xii  vijeka,  ali  veoma  rijetko. 
Da  imt  ne  bude  odt  mojiht  cesttnikovt  sile. 
Mon.  Serb.  2.  Danici(^  3,  463.  S  cesnicim  ustase 
kraji.  Ziv.  is.  11.  u  torn  primjeru  nije  sa  svijem 
pouzdano ,  jer  se  na  istoj  strani  isti  nazivajxi 
,cevnici',  koje  je  pogrjeska  mjesto  ceonici,  te  taka 
pogrjeska  moze  biti  i  cesnicim.  —  h  nasc  rrijeme 
u  Hrvatskoj:  Kod  stola  je  (na  svadbi)  glavna 
osoba  fiestnik.  To  je  od  roda  uzet  muski  koji 
vino  priuasa,  meso  rezo  i  dijeli,  na  red  pazi,  i  u 
opce  zastupa  ku6e  gazda.  V.  Bogisic,  zbor.  231. 
—  c)  cestit,  srccan  covjek.  samo  u  StuUcevu  rjec- 
niku. 

CESNITEL,  m.  vir  prosperans,  fortunans.  samo 
u  StuUcevu  rjecniku,  gdjc  ima  i  cesnitejica.  oboje 
veoma  nepouzdano. 

CESNITE^ICA,  /.  cidi  kod  cesnitej. 
CESNO,  n.  pars  allii,  djeUc  koji  se  moze  ocije- 
piti  od  ostaUjeh  djeUca  u  glavici  bijeloga  luka. 
isporedi  cesan  i  cehno.  u  nase  vrijeme,  izmecta 
rjecnika  samo  u  Vukopu.  od  korijena  od  koga  je 
cesati.  Usadi  cesno  bijeloga  luka  da  nikne  do 
blagovijesti.  Vuk,  ziv.  24. 

CeSNOLITK  ,  m.  luk  cesan,  bijcU  luk.  xvii  vi- 
jeka u  sa}ivoj  yripovijeci.  Tako  mi  brata  mojego 
cesbiioluka  belago.  Starine  2,  312. 

CESNOST ,  cesnosti ,  /.  felicitas.  xvii  vijeka  u 
jednoya  pisca  i  u  StuUcevu  rjecniku,  od  cestan, 
srecan.  Nije  clovicja  cesnost,  da  ima  vrjemenita 
s  obilnostju.  B.  Kasic,  nasi.  42. 

CESNOVA  TRAVA,  /.  teucrium  scordium  L. 
B.  Sulek,  im.  53. 

CESNOVITI  LUK,  m.  luk  cesan,  bijeli  luk,  u 
jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Od  luka  cesnovitoga. 
'M.  Driic.  315. 

CESKUTI,  cesnSm,  pf.  avellere,  ocehnuti.  ispo- 
redi cesati ,  od  cega  je  i  postalo.   samo  u  Bjelo- 
stijcncevu  rjecniku. 
CESN-,  gledcij  cesii-. 

CESOV,  adj.  qualis,  kakav  od  staroga  gen.  cesa, 
mjesto  kojega  je  sada  obicajniji  cega.  a)  kakav, 
nekakav.  od  xvii  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u 
Vukoim.  Ne  ostavi  nista,  ni  kuce  i  vinograda 
ni  zita  ni  bbove  ni  suda  cesova.   Starine  10,  22. 


Ostave  samu  u  pustiiii  bez  ruka  i  bez  cesove 
pomoci.  Nar.  prip.  vuk.  165.  Bi  li  ikad  Otma- 
novic  silni  onoliku  silu  otpravio  na  cesovu  lazu 
i  skitaca?  P.  Petrovic,  seep.  93.  Da  ne  bi  cesovu 
stetu  ucinili.  V.  Vrcevic,  niz  HI.  Pa  mi  kazi  .  .  . 
cesovi  se  brdom  micu  momci  proz  kameiie  i  gra- 
bovo  graue.  Osvot.  1,  55.  u  jednoga  pisca  nasega 
vremena  u  pjesmi  bez  o;  Al'  je  svaka  zalostiva 
majka,  kad  so  cesvu  pridoinisja  jadu.  Osvet.  2,  2. 
—  b)  oda  sta,  ex  qua  materia,  samo  u  Vakoini 
rjecniku. 

CESRANE,  n.  carminatio.  isporedi  cosrati.  samo 
u  rjecnicima  Bjelostijeiicecu  i  Jambresicevu. 

CESRATI ,  cesram  ,  impf.   carminare ,  gargati, 

gargasati ,  ogrebati.  samo  u  rjecnicima  Bjelosti- 

jcncevu  i  Jambresicevu.  postana  kojega  je  cosati. 

CESEAVAC,  cesravca,  m.   carminator.  samo  u 

Jambresicevu  rjecniku. 

CESRAVKA,  /.  carminatrix.  samo  u  Jambre- 
sicevu rjecniku. 

1.  CEST,  /.  pars,  sors,  fortuna,  felicitas.  od  xu 
vijeka  (vidi  prvi  primjer),  izmedu  rjecnika  u  Mi- 
kalinu  (cesfc,  dobra  srica,  prosperitas,  res  pro- 
sperae,  secundao  fortuuae ;  cest  zla,  infortunium, 
infelicitas) ,  u  Belinu  (felicitas  308iJ.  sors  689''. 
dobra  cest,  sors  fausta  137".  huda  ces,  infortunium 
453a),  ,(  StuUcevu  (sors,  felicitas,  fortuna),  u  Vu- 
kovn  (pricesie,  pars),  u  Danicicevu  (pa,i-s).  — 
Akccnat  se  mijena  u  loc.  sing. :  cesti ,  gen.  pi. : 
cesti,  dat.,  instr.,  loc.  pi. :  cestima.  —  Kor.  skidb, 
cijepati.  -e-  je  od  staroga  ^.  —  Po  nckim  kraje- 
vima  moze  t  kadjenakrajuotpasti.  u  doa  pisca 
XVII  i  xviii  vijeka  dolazi  iiekoUko  puta  bez  t  i  u 
oblicima  u  kojima  stoji  za  nim  i  (vidi  u  primje- 
rima  I).  Barakovica  i  J.  Kaoaiiina). 

1.  dio:  a)  u  opce  dio  cega  god  i  sto  komu  kao 
dio  pripada:  Obretoht  monastirt  nekoli  byytsi, 
idcze  ne  be  kameni.  ostalb  na  kameni,  .  .  i^  cesti 
jego  pogibtseje  vtziskaht.  Mon.  serb.  6.  Prijemsu 
cestb  otbctstvija  svojego.  Stefan  kr.  2.  Protesett 
na  cetiri  cesti.  22.  Da  odi  toga  ne  uzemje  proto- 
popa  cesti,  nt  vbse  to  piskupt  da  uzem|e.  Mon. 
serb.  14.  Prodaht  ihL  cestt.  Starine  13,  208.  Druge 
nive   dvo   cesti.    Glasnik   15,  271.    Da   ima   cestt 
SB  Ijudoju.  Mon.  serb.  167.  Potoga  dela  tri  cesti 
zemje.  341.  Tada  da  ne  iinaju  dijela  ni  cesti  odt 
gospoctva  moga.  462.  Da  je  namt  tremt  braten- 
cemt  onozi  na  tri  cesti.  477.    Najmaiisa   cest  aji 
del.  Transit  152.  Veksu  cest  annate  izgubivsi.  S. 
Kozicic,  zit.  44.  Vojsku  vsu  na  tri  cesti  razdiliy. 
Aleksand.  jag.  starin.  3,  261.,Ovi  sveti  jesu  cesti, 
deli  i  udi  .  .  .  svete  crkve.   S.  Budiuii,  sum.  30''. 
Nije   nekoliko   let   od   I'lega   cirkvi  .  .  .  cest  isla. 
Mon.   Croat.   300.    Pridani   budut   u   ruku   maca, 
cesti   lisic   budut.    M.  Alberti  288.  psal.  62  (63), 
11  (10).  Vazese  svite  liegove  i  ucinise  cetiri  cesti, 
svakomu  vojiiiku  cest.  508.   Polozice  oes  liegovu 
s  licemjercim.  Ziv.  is.  139.  Marija  obrala  je  naj- 
boju  ces.  107.  —  b)  ,biti  kome  u  cest',  pripadati 
mu.  Dosta  bi  Lehsaudar,  komu  bi  svit  u  ces,  da 
stvori  tolik  dar.  §.  Mencetic  222.  —  c)  ,od  cesti', 
kao  nesto  malo,  ne  sa  svijem,  ne  potpuno:  Tbciju 
otL  cesti  vtspomenuhomt  dltgoti  slovfc  ubezavse. 
l^etop.  saf.  63.  tako  i  danas :  Narod  prosti  u  Sri- 
jemu  jos   govori:    ,od    cesti',    n.   p.   zna  od  cesti, 


t.  J.  malo  nesto;  ima  od  cesti,  n.  p.  grozda,  kad 
rdavo  rodi.  Vuk,  pis.  4.  —  d)  dio  kakoga  djela, 
koje  tko  ucini  s  kirn,  te  je  nesto  i  on  uiinio, 
umijesan  je  ili  upleten  u  djelo.  u  tom  .s»».s?m.  i 
danas:  ,Nema  on  tu  nikake  cesti',  rekla  jedna 
zena  u  Valevu  na  sudu.  S.  Novakovio.  —  e)  dio 
koji  tko  dobije  priccscujuci  se,  cim  se  pricescuje. 
isporedi  cestioa.  samo  u  Vukovu  rjecniku,  gdje 


6est 


948 


6est 


se  dodaje  da  se  ti  torn  znaienu  govori  ii  Vu- 
brovniku. 

2.  kao  dio  iega  god  umna  u  svijetu  Uo  komu 
Hi  iemii  dopada  toko  da  imi  je  osobina  kojom  je 
07iaki  kakav  je  Hi  onako  knkvoje,  kojom  i  cini 
OHO  ^to  citii.  ne  samo  jedna  taka  osobina  nego  i 
vise  ih  sajedno  i  sve  zajedno,  koje  tko  Hi  sto  ima, 
nazivaju  se  iest  negova,  a  ona  se  moie  reci  i 
mjesto  nega  samoga.  samo  xvi  vijeka.  a)  koja 
god  osobina  u  cejadeta  i  u  cega  negova,  u  uresa 
mu,  ^epote  mil,  pogleda,  glasa:  Ako  jest  ka  strava, 
vrh  zolja  ka  mozo,  taj  ve6i  sud  ceka,  a  toj  jest 
lie  ures ,  ki  pozriv  tlovjeka  otravit  ima  6es ;  ter 
vedu  ner  zelje  ima  mod  lie  obiaz,  gdi  uosi  ve- 
selje  u  sebi  ter  poraz.  S.  Menfietid  13.  Slavni  lie 
ures  toliku  mod  ima,  toliku  ima  des,  jer  mi  svis 
vazima.  15.  Veliku  t'  ima  6es,  veliku  t'  mod  ima, 
gospode,  tvoj  vires  prid  iiaSijem  ocima ;  jer  slavno 
lidce  tve  tko  vidi,  ostavi  diiienje  svoje  sve  a  tebe 
jur  slavi.  18.  Ali  ti  govoris,  ali  ti  svoj  pogled 
pogledat  otvoris.  mui  mi  se,  sve  je  med,  .sve  je 
slas;  toliku  ima  ces  prizrinjo  i  tvoj  glas:  jur 
mnozih  smamil  jes.  22.  Bog  meue  clovikom  na 
svitu  satvori,  ter  cestju  razlikom  zivot  moj  udvori; 
tri  stvari  na  izbor  medu  sve  da  menje :  na  puno 
vas  razbor,  svu  pamet  i  litjenje.  136.  Ja  ne  vim 
koja  des  toliku  mod  ima  da  rajski  vas  ures  sad 
vidim  ocima.  81.  —  b)  sve  osobine  zajedno  u 
zlatu:  Kad  prosu  uresni  lie  ures  niz  grlo  tuj 
kosu,  s  kom  zlato  gubi  des,  ter  mi  bi  viditi  jak 
angel  iz  raja.  S.  Mendetid  212.  —  c)  sve  osobine 
Zajedno  mjesto  onoga  u  koga  su:  aa)  u  ieladeta: 
Vedu  sto  t'  vernos  ma  sluzba  nosase,  to  vedu 
nemilos  tva  mi  ces  tvorase.  KolLkrat  ures  tvoj 
tad  me  zlo  utrudi  da  cini  zivot  moj  gorku  smrt 
da  zudi.  D.  Raiiina  26.  O  pjesni  vi  moje!  sto  du 
od  vas  sad  ja ,  pokli  des  gospoje  me  ide  dalek 
tja?  72.  Na  lipi  tvoj  pozor  kad  tva  ces  izide, 
veomi  ti  vrud  plamen  na  srce  me  pride.  102.  — • 
bb)  u  boga,  u  sile  negovc:  O  stvorce  mili  moj, 
ki  smrti  tvom  slirani  svit,  .  .  .  ako  se  smili  kad 
milosiia  des  tvoja,  moju  te,  smil'  se  sad  mojenja 
na  moja.  D.  Raiiina  146.  O  visiii  boze  moj !  .  .  . 
nemodnik  ja  .sam  toj  ki  pomod  tvu  zovu,  pokli 
me  grosni  vaj  tiste  zled  u  ovu,  ka  jade  kroz 
svoje  cemerne  na  sviti  nevofne  dni  moje  brzo 
de  skratiti,  ako  mi  tvoja  des  na  mu  zled  gle- 
daje  ne  skrati  zlu  boles,  ka  dusi  smrt  daje.  1-17. 
O  desti  skrovena  modi  zgar  velike ,  tvrdo  t'  bi 
srgbena  prod  meni  u  vike.  72.  takoder  u  boga, 
all  se  ne  naziva  negova  nego  ,visna  dest':  Na 
svijetu  vedo  dan  stvoril'  je  visiia  ces:  sto  nije 
bil'  u  jedan,  u  drugi  neka  jes.  N.  Dimitrovid  17. 
Nu  sasma  visiia  ces  mis'o  mi  tuj  skrati,  i  pamet 
i  mu  svijes  na  pravi  put  svi'ati.  59.  Od  toga 
visiia  ces  da  mene  izbavi.  90.  Mnogom  kriposti 
visiia  ces  i  svakim  razlogom  uresil'  tebe  jes.  N. 
Najeskovic  1,  331.  Pokoli  visiia  des,  u  liem  (Bxi- 
brovniku)  .  .  .  toliko  vridna  jes  pjesiiivca  satvoril'. 
D.  Kaiiina  iii.  Bjczat  tad  ne  moj  od  drage  jubavi, 
visiia  des  u  kojoj  svu  rados  po.stavi.  7.  Svezan 
(kamen  dragi)  stav  bez  silo  u  taj  snig  pribili, 
visiia  des  kim  mile  lie  prsi  nadili.  128.  —  cc.)  u 
zvijeri:  O  zviri  zostoka,  hoti  mi  sad  pravit  za 
ku  stvar  tvoja  des  hoti  me  ostavit.  D.  Raiiina  90. 

3.  dio  dobra  Hi  zla  u  svijetu  sto  komu  dopadnc 
te  mu  je  dobro  Hi  zlo ,  a  po  torn  iipravo  dobro 
Hi  zlo  u  kom  je  tko.  u  torn  smislu  kao  sreca.  ako 
je  od  ne  dobro,  naziva  se  dobra;  ako  K  zlo,  zla 
Hi  kako  drukcije.  ali  i  kad  je  dobra  i  kad  je  zla, 
moze  se  i  ne  reci  kakva  je.  kad  kad  se  misli  i 
dobra  i  zla  zajedno,  tako  da  se  ne  razliktije  jedna 
od  druge,  da  se  ne  gleda  je  li  dobra  Hi  zla,  nego 
moze  biti  Hi  jedna  Hi  druga  Hi  i  jedna  i  druga : 


a)  koja  god,  dobra  Hi  zla,  i  jedna  i  druga:  Hodi 
kudi  te  des  vodi.  M.  Vetranid  2,  111.  Bogastva 
moja  mi  des  ne  da,  nu  poznam,  lijopos  tva  da 
toga  ne  gloda.  2,  18.  Moj  cvijete  izbrani,  pokli  hte 
moja  des  da  srce  me  rani  aiid'jelski  tvoj  ures. 
2,  41.  Ces,  koja  nijeduu  stvar  dugo  no  zdrzi,  on 
cas  mu  tuj  rados  pladem  zlim  savrSi.  D.  Raiiina 
94.  Ces  silom  svojome  sto  liodo  sve  dini ,  jak 
vihar  od  listja  u  gustoj  planini.  97.  Sreda,  u  bitju 
ka  jodnom  ne  stoji,  jo5  de  diivt'  da  tva  ces  blaga 
se  svim  broji.  101.  Ces  sad  dizo  t'  vlas  na  nebo, 
a  sada  cini  ju  u  propas  nizoko  da  pada.  125.  Ne 
moze  (iovjek)  uted  vik  toj  sto  ces  odredi.  73''. 
Jedna  des  u  svakoj  stvari  nas  dru^ase.  D.  Zla- 
tarid  27''.  Smrt  s  milim  zivotom  pod  vlas  dos 
drzati,   tere    des   rijedi  tvom  sredu  i  des  vladati. 

1.  Gundulid  78.  Pren  da  se  ne  moze  znati  ka  de 
me  cast  ali  srida  dopasti.  P.  Radovdid,  nad.  389. 
Cin'  da  odito  meni  sve  je:  koga  stana  i  koje  je 
ovi  mladac  srode  i  desti.  D.  Palmotid,  christ.  217. 
Tu  s  pet  kruha  i  dvije  ribe  ces  djeteta  iznije  mala. 
356.  Prode  po  lioj  cest  razlika,  kada  sgodna,  kada 
prika.  J.  Kavaiiin  282.  Nakon  ove  pritdice  pro- 
bodi  davat  na  zuaiie  svijem  svojijem  rabima  uz- 
opacenijem  ces  raba  zlocestna.  Ziv.  is.  112.  Obojica 
najposlije  zivotom  svrsise,  nu  razlikom  cestim. 
117.  —  b)  dobra:  aa)  ne  kaze  se  izrijekom  da  je 
dobra:  Jer  ti  je  dala  des  lipotu.  S.  Mendetid  56. 
Dostojno  tko  dvori ,  dodeka  des  svoju.  120.  Ter 
se  tuj  jedan  dan  u  niku  ces  zgodim.  315.  Boze 
ka  uamira  namiri  ovuj  vil  ?  cudna  t'  me  ces  tira, 
bogu  se  mnim  u  kril.  Mendetid-Drzic  451.  Oh 
cvijete !  .  .  .  kratka  t'  je  tvoja  des.  472.  Neka  svak 
boi-avi  sto  mu  da  des  svoja.  M.  Vetranid  1,  9. 
Ner  bih  ja  u  goju  .  .  .  provodio  des  moju  bez 
boja  i  rati.  1,  64.  Velika  ni  mala  joste  nije  tko 
de  rijet :  sto  mi  je  cos  dala,  tomu  sam  ja  kon- 
tjent.  2,  53.  Stvori  na  zem)i  svaku  des  i  na  nebu 
gori.  N.  Dimitrovid  75.  Po  pravu  svak  pravi, 
koga  ces  ostavi,  da  tega  svak  ode.  N.  Najesko- 
vid  2,  49.  Zeledi  i  meue  des  s  dragom  da  sdruzi. 

2,  58.  Zuam  da  moja  des  u  ruci  u  samoj  tvojojzi 
jes.  2,  119.  Tko  no  brez  desti  zivo,  ter  te  isde, 
na  tvoje  dovesti  ne  des  ga  stauisde.  H.  Lucid 
233.  Ne  vim  koja  dos  moze  me  izvidat,  ako  mi 
lie  ures  ne  bude  lika  dat.  M.  Drzid  8.  Hodu  ti 
bez  varcice  ces  i  sridu  kazivati.  A.  Cubranovid 
143.  Kad  mi  des  k  tebi  dod ,  ma  mila ,  podili, 
svitja  se  stvori  nod  nego  dan  pribili.  D.  Raiiina 
21.  Ako  ces  gdi  sretem  ter  podnem  liu  zvati,  da 
meni  ki  bude  pomodan  mil'  dati.  82''.  Ako  znat 
zudis  ka  me  ovdi  sada  ces  dovela  k  tebi  jes, 
rijeti  du.  F.  Lukarevid  31.  Tako  i  o  boji  dest  po- 
modnicu  imijudi.  Aleksand.  jag.  starin.  3,  221. 
Visoka  se  kruna  umjesti,  ka  gospodi  slave  puna 
s  mnogom  sredom,  s  mnogom  desti.  I.  Gundulic 
276.  Ces  je  mnoga  tvojih  puka,  sto  tvoj  kruni 
posluh  daju.  280.  Podize  se  na  Pojaka  s  mnogom 
silom,  s  malom  desti.  286.  Da  mu  u  ruci  des  je 
i  sreda.  572.  Ako  si  .  .  .  bolio  se  cijeda  liegove 
desti,  dasti  i  dobra.  B.  Kasid,  zrc.  59.  Ere  smo 
izgubili  grijehom  dobro  nase  desti.  B.  Kasid,  nasi. 
21.  Ovo  je  tijelo  moje,  blagujte  ga  s  pravom  svi- 
jesti,  za  drag  biljeg  me  }ubavi  i  veLLke  vase  desti. 
D.  Palmotid,  christ.  167.  Uvedose  ga  u  vijede,  u 
komu  se  od  vladaiia  razbirahu  desti  i  srece.  J. 
Palmotid,  dubr.  23.  Doprijeti  do  ovake  desti  i 
srede.  I.  Kanavelid,  iv.  1.  Ke  su  ove  desti?  ke  li 
sredne  srede  moje?  74.  Mlaci  svijetle  desti.  290. 
Jur  je  tisud  vise  }eta,  da  tve  kude  des  se  objavfa 
po  drzavah.  J.  Kavaiiin  161.  Zudi  otacbe  casti  i 
desti.  271.  Sve  najvede  podsuucane  desti  i  srede. 
I.  Dordid,  mand.  94.  On  de  povesti  put  desti  ne- 
beske  skupstinu.  I.  Dordid,  salt.  450.  Kako  hotje 


CEST 


949 


Cest 


ces  liegova,  srete  pomocuika.  I.  Dordid,  ben.  139. 
Viciiu  cest  nahodi.  P.  Ivnezevi6,  pism.  170.  Ve- 
lika  je  ovo  nasa  cos  i  sreia.  V.  M.  Gucetic,  pohv. 
11.  S^a  ktaji  zema)ski  zudahu  videt  I'legovo  (So- 
lovnmovo)  lice  cijeca  negove  mudrosti  i  liogove 
velike  cesti.  Besjede  kr.  96.  Koja  je  ovo  ces? 
koja  je  ovo  sreca?  115.  Oboruzaj  ih  primogucom 
tvojom  milosti  i  moje  srce  istom  oesti  uadari. 
D.  Mattel  .32.5.  Trazo  cest  opcenu.  D.  E.  Bogda- 
nic  121.  Samo  onu  cest  nijeni ,  koju  sam  tvori. 
58.  Eto  uljezli  smo  godiste  novo ,  koje  rodjaci  i 
prijateji  jedan  drugomu  sretajuci  se  cestitaju,  slu- 
teci  ga  dragijem  sreem  puna  cesti  svake.  B.  Cu- 
ceri  223.  Koga  ces  ostavi,  toga  svak  ode.  Poslov. 
dan.  46.  —  hh)  izrijekom  sc  nazira  dobra  Hi  hako 
drukcije:  dobra:  U  dobru  hoc  li  cos  sej  drage 
sadruzit?  D.  Drzie  443.  Dok  je  s  nim  na  svijeti 
negova  dobra  ces.  N.  Dimitrovic  15.  Ako  6o  (put- 
nik)  dobra  ces  da  s  nime  putuje,  89.  Kad  se  u 
rijetko  prigodi  dobra  ces.  N.  Najeskovii  1,  297. 
Dobra  cest  svaka  to  sadruzi.  H.  Lucie  234.  Komu 
da  dobra  ces  lie  rajske  liposti  uzivat.  M.  Drzic  6. 
TJ  kom  su  dike  sve,  ke  dili  dobra  ces.  D.  Kaiiina 
10.  Toliko  velmi  jes .  vilo ,  tvoj  ukras  .  .  .  meni 
drag,  er  se  ja  velmi  blag  zovu,  kad  vidim  ga  za 
moju  dobru  ces.  16^.  Tim  zlameuem  s  dobrom 
fiesti  sve  junake  pomilova.  I  Gundulic  506.  Ni- 
jedne  dobre  cesti  na  ovemu  svijetu  zeliti.  B.  Ka- 
sic,  nasi.  93.  Neka  pocnu  uzlaziti  mir  visoki  s  do- 
brom cesti.  I.  Kanavelic,^  iv.  236.  God  je  dobre 
ces(t)i.  J.  Kavaiiin  489.  Ne  dobra  ces  privede  je 
k  spili.  I.  Dordic ,  ben.  193.  Opravio  s  dobrom 
cesti  pos'o.  Besjede  kr.  203.  Tako  vojska  z  dobrom 
cesti  iz  grada  izlazi.  B.  C'uceri  83.  Prijazan  je 
stanovitijeh  a  dobra  cos  uztrpjonijeh.  Poslov.  dan. 
101.  bofa:  Bilo  bi  mi  s  bojom  cesti  slab  ovi  uzrok 
vrc  na  stranu.  I.  Kanavelic,  iv.  569.  Za  to  t'  i 
ja  prikazujem  boJom  cesti  rajsko  stano.  J.  Ka- 
vaiiin 500.  blaya :  Ah  da  od  prije  s  cesti  blagom 
ti  si  na  nas  dvor  prispio !  D.  Pahnotie,  christ.  35. 
Ako  to  cesti  blage  dostojan  nijesam.  D.  Mattel 
43.  Ah,  sla^Tia  meni  naroka!  ah,  blage  moje  cesti! 
91.  desna:  Podobajett  krtmitoju  mudroumtnu 
muzu  biti  i  razumnu  i  cesti  desnije.  Starine  2, 
310.  cestita :  Ne  vim  ja  pjesnima  mojiina  skazati 
veselja,  ko  prija  s  tebe  rad  cestita  ces  moja.  D. 
Raiiina  111.  srecna:  Nijesu  imali  ovu  srecnu  ces 
vidjeti  Isukrsta.  V.  M.  Gucetic,  pohv.  45.  viila: 
Cos  premila.  J.  Kavaiiin  78.  lijepa:  Do  te  prili- 
jepe  cesti  ne  dopire  se  obicno  nego  malo  po  malo. 
D.  Mattei  302.  Da  joj  bog  da  lijepn  cest  i  sinova 
sest!  Vuk,  kovc.  74.  —  c)  zla:  aa)  ne  kah  se 
izrijekom  da  je  zla:  Komu  ces  obrati  svu  rados 
na  nice.  M.  Vetranic  1,  72.  Pokli  je  toj  takoj 
tvoja  COS  hotjela,  pokli  ce  prijeka  smrt  .  .  .  u 
prah  strt  i  tvoj  dull  i  tijelo.  1,  98.  Komu  ces 
prisudi,  s  [ubavi  razdijejen  da  zivot  trudi.  2,  13. 
Tko  se  no  zalujo ,  kad  mu  sto  vazme  ces ,  srce 
mu  miruje,  paniet  mu  cijela  jes.  N.  Dimitrovic  4. 
Umrijet'  .  .  .  toj  mlados  ma  zeli  a  ne  ce  moja 
COS.  N.  Najeskovic  1,  182.  Gluhojzi ,  vidu  ja,  be- 
sjedim  toj  gori;  oto  ktje  cos  nioj(a)  dame  }uhav 
mori.  M.  Drzic  102.  Porcija  kad  zacu  da  Bruto 
zginul  jes,  zlim  ogiiem  u  placu  prikrati  svoju 
ces.  D.  Kaiiina  12b.  Ric  ovu  kti  reci  pri  ne(g)  ga 
skrati  ces.  231'.  Eazliki  svit  ovi,  ki  trpi  svoju  ces, 
sve  veci  i  novi ,  sto  godi  na  liem  jes.  39.  TJz- 
bojah  se  ces(t)i  nike,  da  to  mono  ne  ce  uteci. 
D.  Barakovic,  vil.  204.  Cestt  me  takovimi.  pri- 
plete  Jutimt.  Starine  2,  289.  —  bb)  izrijekom  se 
nazica  zla  Hi  kako  drukcije:  zla:  Negov  hud 
jezik  jos  gori  ner  zla  cos.  S.  Mencetic  313.  Za  c 
ih  (vrse)  nose  sve  zle  cesti  pod  mrkijente  u  du- 
bine.   M.  Vetranic  1,  17.   Zle   cesti   oko  mone  se 


vrte.  M.  Drzii  134.  O  prika,  zla  cesti  od  hude 
nesrede,  cudnoni  ti  s'  bolesti  ranil'  me  odve6o.  D. 
Eaiiina  70.  Er  se  je  pod  zlu  cos  satvorio  zivot 
moj.  P.  Lukarevic  234.  Aj  zla  c.es(t)i  sega  svita! 
D.  Barakovic,  vil.  248.  Uzeta  za  prizalosnu  zlu 
cost  svrhe  necosne.  B.  Kasi6,  fran.  142.  Kriz  .  .  . 
uklaiia  od  svake  zle  cesti.  V.  Andriasi,  put.  165. 
Sad  me  .  .  .  moja  zla  ces  davi  i  koje.  I.  Kana- 
velic ,  iv.  190.  Izgubjeu  u  zloj  cesti.  B.  Betera, 
cut.  23.  Gdi  ga  zla  cos  ka  dostigiio.  J.  Kavanin 
230.  Obrana  od  svake  zle  cesti.  I.  Dordic,  ben.  46. 
hiida :  Ka  plada  jest  na  nebi  dobrim  svim,  i  koli 
huda  cost  muka  u  paklu  zlim.  M.  Marulic  257. 
Mnoge  cos  huda  suzanstvom  pedepse.  M.  Vetra- 
nii  1,  138.  Ni  more  smutiti  srce  mu  huda  tes. 
N.  Dimitrovic  9.  Prem  moja  huda  ces  tebe  sad 
donijela  odi  jes.  N.  Najeskovii  1,  184.  Bi  li  to 
voja  ma,  ali  ces  prihuda,  koja  mi  uzima  radosti 
od  svuda?  2,  74.  Huda  ces  i  }ubav  nemila  pro6 
meni  stvorise  tolika  zla  dila.  D.  Raiiina  84>>.  Taj 
huda  smrtna  ces,  sto  ga  je  skoni5ala.  57l>.  Ako 
me  huda  ces  protivno  nesrece  ucvili  ovakoj  ze- 
stoko.  102.  Doskita  ovdi  se  najhuda  oda  svih  za 
hudu  tvoju  ces  od  svijeta  zona  zlih.  F.  Lukarevid 
29.  Ko  ce  u  ovoj  hudoj  cesti  razgovor  mi  ki  do- 
nijoti  ?  I.  Gundulii  44.  Ali  ga  postavi  visoko  huda 
ces.  D.  Barakovic ,  vil.  275.  Nukajuc  ih  da  ne 
budu  krepka  izgubit  srca  .  .  .  u  prihudoj  cesti.  D. 
Palmotic,  christ.  611.  Dijelio  si  se  tvoga  iz  doma 
s  hude  cesti.  I.  Kanavelic,  iv.  130.  No  ce  ubjegnut 
COS  prihudu.  I.  Dordic,  salt.  101.  opaka:  Ah,  opaka 
kleta  cesti !  I.  Gundulic  268.  protiima :  Sve  pla- 
cem  u  tuzi  nevo}u  i  boles,  u  ku  me  postavi  pro- 
tiviia  moja  cos.  D.  Raiiina  84.  Ki  pati  protivnu 
hudu  COS.  85li.  prijeka :  S  cesti  prike  neizmjer- 
nijeli  puna  zala.  I.  Gundulic  54.  Cudno  kaze  s  cesti 
prike  ovi  zivot  zle  prigode.  J.  Kavanin  32.  ze- 
stoka,  vrla,  luta:  O  cesti  zestoka,  ka  dilis  hud 
poraz.  D.  Raniiia  70.  Svasma  smo  skoncani  od 
vrle  mi  costi.  D.  Zlataric  19.  Ah,  }uta  ti  ces  pri- 
skoei  za  pogubu  nasu.  J.  Palmotic,  dubr.  190. 
nemila,  nemilosna:  To  li  ces  nemila  dusi  prituzi. 
D.  Raiiina  23''.  Opet  moni  u  krilu  moje  puke 
videh  mrijeti  i  za  tesku  ces  nemilu  zivijem  ognem 
sve  gorjeti.  P.  Kanavelic,  dubr.  8.  Tu  dospjet 
da  htijase  udos  cesti  prem  nemile.  B.  Bettera, 
dubr.  20.  Placne  stase  u  bolesti  da  zalosti  spo- 
vijediiju  uemilosno  svoje  cesti.  J.  Palmotic,  dubr. 
187.  tuzna,  zalosna,  jadovna :  Tuzna  ces  moja  .  .  . 
ne  da  mi  pokoja  .  .  prijati.  M.  Vetranic  1,  53. 
Jadovnu  t'  ces  druzim.  D.  Zlataric  19.  Ah  za- 
losna moja  cesti ,  ah  ma  cesti  prem  nemila !  I. 
Kanavelic,  iv.  278.  triidna:  Kroz  moju  trudnu 
ces.  D.  Drzic  446.  Da  trudnu  ces  moju  zavrsim. 
M.  Vetranic  2,  14.  nesreena:  Plakati  ovu  nesricnu 
COS  i  jiesridu.  P.  Eadovcic,  nac.  319. 

2.  CEST,  cesta,  adj.  creber.  Akcenat  kaki  je 
M  stavJe)iom.  gen.  sing.  masc.  (cesta) ,  taki  je  u 
svijem  obUcima  nominalnijem  i  u  onijem  sloze- 
nijem  koji  su.  znmijenili  nominalne,  osim  ace. 
sing.  masc.  jednahoya  s  nom.  i  osim  vac.,  koji  se 
govori  samo  u  slosenom  oblicju.  izmedti  nominal- 
nijeli  oblika  jos  je  i  zadni  slog  dug  u  gen.  i  instr. 
sinq.  fern.:  cesto,  cestom.  u  slozenijem  oblicima 
svijem.  mijena  se  dvojako:  cesti  i  cesti.  —  Komp. 
cesci.  —  JDolazi  od  xiii  vijeka  (vidi  pod  h.  primjcr 
Domentijanov),  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (cre- 
ber, frequens),  Mikalinu  (isfo  tako),  Belinu  (fre- 
quens  Z'iO'^) ,  Bjelostijenccini  (creber,  froquens, 
assiduus,  diligens,  navus,  gnavus) ,  VoUigijmu 
(samo  adv.),  Stulicemi  (frequens,  assiduus),  Vu- 

kovu  (densus)  i  Danicicevu  (creber). e-  je  od 

staroga  ^.  «  nekih  izmedtc  pisaca  cakavaea  na- 
ktzi  se  i  a  mjesto  e.  —  Kor.  kas,  udarati,  zbijati. 


Cest 


950 


CEST 


isporedi  fiosati,  ko§.  —  desto  je  u  op6e  Sto  je  u 
mnoStvu  blisii  jecino  drugoga  injestom  Hi  vreme- 
nom.  —  a)  dcsto  sto  mjcstom:  tako  cesto  maze 
sto  biti:  aa)  had  je  u  mnoHvu,  te  rijec  kojom 
se  izrice  stoji  u  mnosini  Hi  jr.  koJcktivna  u  jed- 
nini:  Koiit  6ostoga  borija.  Glasnik  ii.  12,  (>7.  Na 
Scsta  gumnista.  Moii.  sorb.  144.  Grin  ih  spleton, 
dubjo  iosto  gustim  gajom  jur  obstrijo.  I.  Gun- 
duli6  402.  Bistra  rijtika  s  vo6o  traka  u  dubravu 
gustu  ulazi,  od  sunoanijoh  ka  ju  zraka  Gostijom 
ititjem  6uva  i  pazi.  402.  Sijaju/ii  iz  sebe  Ce.sto 
zrake  od  svjotlosti.  B.  ICacii,  ign.  82.  Ta  dubrava 
straSna  toli  kroz  dubje  .svoje  fiesto  sterase  so  svud 
okoli.  J.  Palmotic,  dubr.  181.  K  liim  se  kupe  i 
gotove  cpstijeh  }udi  mnostva  vela.  A.  Vitajif, 
ostan  2.  Evrijonska  drzava  uzdizase  se  cestijem 
brdirn  i  gorami.  I.  Dordii,  salt.  432.  U  gustini 
costa  dubja.  B.  Cnceri  269.  Jer  su  ceste  u  La- 
tina  straze.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  98.  Te  odaje  ceste 
otvorase.  2,  613.  Oko  dvora  cesto  borje.  Nar.  pjes. 
vuk.  here.  273.  A  kad  bila  u  najcesce  jeje.  Pjev. 
cm.  286.  Pa  peseta  niz  cesle  duoane.  190.  Pa 
otide  niz  ceste  sokake.  115.  Sto  je  vile  bilo  ze- 
telaca,  to  je  cesce  po  Grahovcu  snopje.  Osvet. 
2,  157.  Osu  vojska  sirom  poja  ravna,  pa  otale 
uza  sela  cesta.  3,  95.  —  bb)  kad  jedno  sto  ima 
vise  dijelova  koji  su  hlizu  jedan  drugoga :  Jamu 
odkrise  svim  duboku  u  spletenu  grmu  i  cestu. 
I.  Gundulii  555.  Misjahu  ga  svi  porazit,  nu  rad 
druzbe  cesta  puka  ne  mogase  svrhe  upazit  je- 
dovita  nih  odluka.  D.  Paliuoti6,  clirist.  54.  Ceste 
tmine,  carni  dimi  motaju  se  meju  svimi.  J.  Ka- 
vanin  396.  Oko  sebe  ugledao  cesto  jato  klet'jeh 
Turci.  Nar.  pjes.  mikl.  beitr.  1,  35.  Cestijem  sitom 
prosijan.  Poslov.  dan.  12.  Silna  turska  na  Gra- 
hovac  vojska:  cadorovi  ka'  i  labudovi  a  musketi 
kako  gora  cesta.  Nar.  pjes.  vuk.  5,  361.  Dok  do- 
dose  na  rasputje  cesto.  Pjev.  cm.  198.  Rasla  cesta 
sumica.  Nar.  zag.  nov.  99.  IT  kovaca  cesta  basca. 
Nar.  pjes.  vil.  1866.  323.  —  b)  cesto  sto  vreme- 
nom,  kad  vise  puta  naskoro  biva  Hi  se  gdje  nade 
tako  cesto  moze  biti:  aa)  cejade:  S  uzdasi  i  su- 
zama  vazda  molitve  sadruzujuii,  na  koje  vele  po- 
spjesna  i  cesta  bjese.  B.  Gradic,  djev.  157.  Svjet- 
nik,  cesti  klisar.  J.  Kavanin  121.  Vi  ste  cesti  u 
crkvi  za  bogojubstvo '?  A.  d.  Bella,  razg.  244.  Ona 
zena  ne  vele  cesta  u  pohodu  od  crkava.  B.  Cu- 
ceri  374.  Duse,  koje  ste  ceste  i  pomnive  na  ispo- 
vijesti_.  115.  Oni  cesto  cete  podizahu.  Pjev.  crn. 
240.  Cesti  gosti  celiv  gube.  Nar.  posl.  vuk.  346. 
Siromahu  su  coeku  cesta  deca  tako  na  dosadu 
kako  god  da  ga  najveii  grad  bije.  Vuk,  nar.  posl. 
58.  tti  su  , cesta  djeca',  koja  se  u  brzo  jedno  za 
drugim  radaju.  —  bb)  stvar  tjelesna :  Videci  tvoje 
cesti  liste.  Transit  147.  Er  je  potrebna  noj  i  dje- 
tetu  jestojska  veca  i  cesca.  B.  Kasii,  zrc.  124. 
Krv  zivina  krotcijeh  costu  prolijevahu.  D.  Pal- 
motic, Christ.  42.  Imaju  poti-ebu  od  vecijeh  i  ce- 
s6ijeh  Jekarija.  J.  Matovic  505. ^Dohodci  crkovni 
cesti.  I.  J.  P.  Lucie,  nar.  83.  Cesta  kapja  kami 
izvrti.  Poslov.  dan.  12.  Ceste  knige  idu  za  kni- 
gama.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  502.  —  cc)  stvar  umna, 
radna,  stane,  djelo,  dogadaj :  Molitvu  cestu.  Do- 
mentijan*  241.  Cic  cestoga  govorenja.  Narucn.  39. 
Ceste  cin'te  jo§  spomene.  M.  Vetranic  1,  27.  Ceste 
su  i  rijetko  (inisli) ,  hitre  su  i  prave.  2,  161.  Ni 
uzmozno  buduci  placem  ugasit  ga  (plamen),  jer 
ga  cesti  zdasi  snicevahu.  P.  Zora.ni6  1.  Marta 
pomnase  o  cestu  sluzeiiu.  Bernardin  94.  luc.  10, 
40.  Da  po  cestoj  molitvi  budu  nam  se  nebesa 
otvoriti.  A.  Gufietic,  roz.  jez.  140.  Cesti  glasi_iza 
glasa  krajevicu  dolijetahu.  I.  Gundulic  415.  Cest 
razlog  s  nim  stavi.  D.  Barakovid,  vil.  157.  Za  c 
me  gospoda  znadu  rad  cesta  pohoda.  297.  Koliko 


je  6eS6a  slu2ba.  B.  KaSi6,  rit.  50.  Koliko  je  po- 
trebna festa  izpovijest.  I.  DrXii,  nauk.  gond.  13. 
Cesiom  spomenom  volike  one  [ubavi  nasega  spa- 
siteja.  M.  Angel  v.  Ceste  uzdahe  podizati  iz  du- 
boka  srca  sjedo.  D.  Palmotic,  christ.  4.  Ceste  mu 
varke  .steru.  20.  Na  pokom  cestu  udarcu  .stablo  i 
jako  srce  doli.  I.  Zauotti ,  en.  2,  42.  Ovo  kleve- 
tanje  jest  jedno  zlo  mnogo  cesto  meu  judi.  I.  T. 
Mrnavic,  ist.  106.  Naj6es6e  zelinje  naSe.  52.  Po- 
gibe]  joj  cestu  sije.  J.  Kavanin  225.  U  5estu 
nepokoju.  I.  Dordic,  mand.  .52.  K  ovorau  se  pri- 
lagaju  fieato  gozbe.  A.  Kadci6,  bogosl.  3.  Ispo- 
vid  ...  da  je  6esta,  t.  j.  da  se  cesto  ispovidamo. 
205.  Po  cescorau  skruseiiu.  A.  Baeic  374.  Cestom 
molitvom  boga  postujuci.  A.  Kanizlid,  utoc.  479. 
Medu  Zudijama  guba  bijase  i  otrovna  nemo6  i 
fiesta.  P.  Lastric,  ned.  350.  Ere  je  dugo  godiSte 
a  prem  feste  su  slabosti  i  napastovana.  I.  A. 
Nenadic,  nauk.  151.  Porusene  Slavouije  kroz  ceste 
rate  i  bojeve.  M,  A.  Ile|kovic,  sat.  30.  Ti  sam 
znades  da  cesta  seoba  ku6e  rasap  i  po}ska  dan- 
guba.  126.  No  rasipaj  kroz  cesto  goscene.  177. 
Po  primanju  cestu  sakramenata.  I.  J.  P.  Lucid, 
razg.  98.  Nisu  psosti  bilo  toliko  ceste.  116.  Da 
mi  tebe  biju  i  karaju  sa  mojega  Cesta  dolazena. 
Nar.  pjes.  vuk.  1,  377.^  Hi  su  ti  dodijali  cesti  puti 
na  daleko?  1,  454.  Cesti  pasi  mustuluci  gredu. 
3,  428.^  Cest  racun  duga  jubav.  Nar.  posl.  vuk. 
346.  Cesti  pohodi  celiv  gube.  346.  Vise  ne  pij 
vode,  nego  pij  po  malo  vina,  zeluca  radi  svojega 
i  cestijeh  svojijeh  bolesti.  Vuk,  Itim.  5,  23.  Bila 
je  nevo)a  od  cestijeh  nerodica.  S.  l^ubisa,  prip. 
179.  —  c)  adv.  cesto,  comp.  ces6e  i  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka  s  promjenom  glasova  s6  na  st: 
ceste  (vidi  medu  prinijerima  31.  Divkovica).  aa)  u 
znacenu  koje  je  naprijed  pod  a. ,  veoma  rijetko. 
Cesce  meci  puca  niz  nedarca.  Nar.  pjes.  vuk. 
here.  111.  s  prijedl.  u  (vidl  dafe):  Iskre  zracne, 
koje  u  cesto  oko  mene  svuda  sjahu.  D.  Palmo- 
tic, Christ.  246.  —  bb)  u  znacenu  koje  je  pod  b. : 
Sfcbory  cesto  stbiraje.  Domentijan^  287.  Eic  cesto 
inipaca  pamet.  Narucn.  39''.  Cesto  Isus  dohodase 
ondje.  N.  Raiiina  108.  Tko  se  zlo  guverna,  cesto 
se  svjetuje^  Zbor.  S^.  Da  ce^sce  zagrju  angelsku 
ne  lipos.  S.  Mencetic  280.  Cesto  u  jadu  veselja 
stradaju.  M.  Vetranic  2,  161.  Da  svaki  ovu  mo- 
litvu uauci  i  cesto  ju  govori.  M.  Divkovic,  nauk 
81.  Da  ju  (molitvu)  ceste,  slaje  i  bogojubnije  go- 
vorimo.  81.  Planine  visoke  cesce  su  rariene  od 
strijela  nego  doline  ravne  i  niske.  M.  Radnic  42. 
U  nemu  se  ne  krati  cesde  k  bogu  s  pametim  pri- 
stupiti.  V  Andriasi,  put.  8.  Koliko  cesto  imamo 
se  pricescivati?  L  T.  Mrnavic,  ist.  130.  Cesto 
uzme  tugovati  u  stravjene  ove  pjesni.  I.  V.  Bu- 
nii,  mand.  28.  Ima  cesto  oblaziti  nemocnika.  A. 
Kadcic,  bogosl.  147.  Sve  ga  karase  i  u  cesto 
bijase.  J.  Banovac,  prip.  10.3.  K  majci  se  cesce 
utice.  A.  Kanizlic. ,  utoc.  x.kvi.  Svi  se  ispovidaju, 
koji  cesce  koji  ride,  F.  Lastric,  od'  61.  Ovo  cu 
isto  kazivati  i  u  napridak  najfiesde.  77.  Imat  ove 
knige  cesto  u  rukam.  JVI.  Zoriijic ,  zrc.  v.  Tko 
s  liim  cesto  hodi.  V.  Dosen  39  Cesto  oni  u  oetu 
idau.  A.  Kacic,  razgov.  192.  Cesto  istu.  J.  Eajic, 
pouc.  1,  50.  Nije  nijedna  stvar  do  ove  o  kojoj 
nam  je  toliko  trijeba  u  ovem  skupu  bogojub- 
nomu  cesce  i  pomiiivije  govoriti.  B.  Cuceri  3. 
Starina  popravit'  se  znade,  i  mora  se  cesie.  J.  S. 
Kelknvic,  kuc.  17.  Cesto  zalivaj  struk  ruzmarina. 
Nar.  lyes.  vuk.  1,  33.  Ja  bi  tebi  cesce  dolazio. 
1,377.  Nek  mirise,  nek  se  cesto  budi.  1,  451. 
Cesto  knige  zemju  prelazahu.  1,  576.  Mi  cemo  te 
cesto  pohoditi.  2,  39.  Marko  cesto  okom  pogleduje. 
2,  232.  I  ako  sam  bio  u  tamnici,  dosta  si  me 
■\anom  napojio,  bijelijem  }ebom  naranio,  a  cesto 


6esta 


951 


Cestina 


unca  o^ijao.  2,  277.   Nesto   puske   popucuju 
D.  4,  17.   Koja   tiiva   cesto  na  vodu  ide,  raz- 


se  sunca 
cesto, 

bice  se.  Nar.  posl.  vuk.  140.  —  moic  imati  pred 
soboin  prijedl.  n :   Imatc    vii-ovati  da  liihovi   aii- 
deli   strazanini  u  cesto   ih   oblaze  u  purgatoriju. 
.T.  Banovac ,    prip.  47.   Ispovidajte  se  ii  cesto.   J. 
Banovac,  razg.  19i).  Cinit  u  cesto  dilo  od  ]ubavi 
bozje.  M.  Zorieic,  osm.  30.  —  moh  sprijeda  hiti 
sastav{eno  s  po   (kao   sto  je  u  povelik):   Pocesto 
preva)uj.   Z.  Orfelin  60.   Prepolke   po   svuda   po- 
cesto prolaze.  J.  Eajic,  boj  78.  Tad  u  bolest  po- 
cesto padaju.  J.  S.  Ee]kovic,  kuc.  236.  I  pocesce 
priko   dan   poliva.   20.5.  —  i  cesto   i  ceSce   moze 
imati   uza   se   rijeci   krat  i  put,    a   tada  je  Jcao 
mnogo  i  vise,  a  s  tijein  rijccima  Jcao  mnogo  puta 
i  vise  puta,  a  to  je   isto  sto  i  cesto  i  cesce  bez 
tijeh  rijeci.  ,cesto'  set  ,krat':  Anjel  zali  cesto  krat 
se  preobrazi.   Narucn.  20.   Na^puteh   cesto  krat. 
N.  Kaiiina   35.   2kor.    11,  26.   Oesto   krat   obtjece 
me  grlo  s  rukami.  S.  Menceti^  210.  Koji  se  kon 
krila  cesto  krat  nahode  u  gospod.  N.  Najeskovifi 
1,  30.  Vas  taj  piit    mucavsi  cesto  ki'at  uzdise.  P. 
Hektorovic  27.   Cesto   mu  krat  bise  va  usteh.  §. 
Kozicic,  zit.  36b.  Meni  cesto  krat  vo]ase.  D.  Ra- 
liina  2.5.   Cesto  krat  rekoh.    Anton  Dalm.,  philip. 
3,  18.  Cesto  krat  .  .  .  pozdravjanio  nu.  S.  Budinic, 
sum.   22'>.    Na   smrti    cesto   krat.    Bernardin    12. 
2kor.  11,  23.  Kako  te  ogan  moj  cesto  krat  prisvisi. 
I.  Gundulic  154.  Cesto  krat  okruzivsi  svcca  mnozi. 
B.  Kasic,   fran.   159.   Cesto^  krat   Isus   prihodase 
ondi.   I.  Bandulavic   103.    Cesto  krat  ondi  doha- 
jase.  F.  Gla^'inic,  cvit  416.  Siuu  si  se  tvorau  cesto 
krat  priponizno  poklonila.  P.  Posilovic,  nasi.  182''. 
Cesto  krat  u  ovo  vi-ime    doliode    pod   krilo  svete 
matere  crikve.  M.  Bijankovic  3.  Zudije  cesto  krat 
bise  obnevojeni.  S.  Margitic,  fala  162.  Cesto_krat 
je   na  nizoko   dovela  ih.   J.  Kavaiiin  280.   Cesto 
krat  vidjo.  I.  Dordic,  salt.  372.  More  kad  je  tibo, 
kako  ste  cesto  krat  vidili,  kaze  se  . . .  bistro.  A.  d. 
Bella,  razgov.  17.  U  kastel,  gdi  obicavase  cesto 
krat  stanovati.  M.  Lekusic  18.  Govori  nam  cesto 
krat.  V.  M.  Gucetic ,  pohv.  23.    Cesto  krat  juris 
ciiiase  na  grad.  A.  Kacic,  razgov.  75.  (!esto  krat 
niti  one  sto  je  coveku  milo  nije  dobro.  D.  Obra- 
dovic,   sov.   93.  —  ,cesc.e'   sa   ,krat';   Koji  ^  cesce 
krat  ispovidajnt  se.    S.  Budinic,  ispr.  34.   Cejade 
zaneseno  misli  tastina  svjetovnijeh,  cesce  krat  se 
prid   zrcalo   prikazuje.   B.   Cuceri   3.   Cesce   krat 
dogodi  se.  173.  —  mjesto  ,krat'  nalazi  se  i  ,krati': 
Cesto  krati  vidio  jesi.  I.  Kanavelic,  iv.  127.  Taji 
se  cesto  krati.  J.  Kavaiiin  252.  Eedovnicam  cesto 
krati  vejase.  I.  Dordic,  ben.  53.  Cesto  krati  trazim 
nioju    pohvalu.    D.   Mattel   44.    Nastoj    ponavjati 
cesto  krati  djela.  Misli  kr.  25.  Cesto  krati  utone 
mladez   u   zlovo]u._  M.   Pavlinovic ,   rad.    149.   — 
, cesto'  sa  ,puta' :    Cesto   puta   bivao  je  pazar  po- 
krit   mrtvima   tjelesima.   Ogled,   sr.   51.    Koji   se 
cesto  puta  opijao.  Nar.  prip.  vrc.  123.  Cesto  puta 
prevari  se  covjek.  V.  Vrcevic,  igre  9.  —  , cesce' 
sa   ,puta':    Djavlu   cesce    ptita  velimo.   E.  Pavic, 
ogled.  229.  Sto  se  ima  napomenuti  jedan  i  di-ugi 
put  i  cesce  puta.  J.  Matovic  137.  Cesce  puta  jest 
nesrecno   nihovo   dobice.  490.    Cesce  puta  sreem 
i    ustma   ponavja.   B.  Leakovic ,  nauk  24.   Pa  bi 
cesce  puta  hodio.  Nar.  prip.  vrc.  59.  —  d)  u  nelcih 
izmedu  pisaca  cahavaca  kad  kad  i  a  mjesto  e : 
Budi  cista,  verna   i  casta,  ca  je  gusta.   Narucn. 
SOb.    V   kih    casto   krat   pregrisuje.   89*^.    Tkp   se 
casto  pri,^bo]e  se  i.sprica.  M.  Marulic  145.  Casta 
molitva.    S.   Budinic,    ispr.    98.    Casto   pomisli  na 
ov^unutrni  kriz.  M.  Angel,  razm.  43. 

CESTA,  /.  dumi.  u  nase  vrijeme,  izmedu  rjec- 
nika  samo  u  Vukovu.  Akc.  se  mijei'ia  it  gen.  pi. : 
cesta.  Postana  hojega  je  adj.  cest.   a)  u  pravont 


smislu:  Karu  ostavim  u  cesti  a  s  to  pom  potrcimo 
prema  Turcima.  M.  Nenadovic,  mem.  91.  Zapleo 
se  u  cesti  rogovima.  D.  Danicic,  Imoj.  22,  13.  — • 
b)  selo  II  Srbiji  u  okrucju  aleksinackom.  K.  Jo- 
vanovic  94.  —  c)  ime  mjestima  pod  nivama,  vino- 
gradima  itd.  u  Srbiji :  u  okriigii  kragujevaikom : 
Niva  u  Cesti.  Sr.  Nov.  1863.  260.  Zabran  u  Cesti. 
1873.  763.  II  okrugu  smederevskom :  Vinograd  u 
Cesti.  Sr.  Nov.  1870.  396.  i  pi.  Ceste  u  okrugu 
biogradskom-:  Livada  u  Cestama.  Sr.  Nov.  1865. 
289.  w  okrugu  vajevskom-  Niva  u  Cestama.  1866. 
20.  u  okrugu  uzickom, :  Drzavno  dobro  Ceste.  1870. 
319. 

CESTAK,  cestaka,  m.  vidi  cesta.  I.  Pavlovic. 

—  dolazi  i  kao  ime  mjestima  pod  nivama  itd. 
(isporedi  Jiesta.)  u  Srbiji:  u  okrugu  krusevackom: 
Niva  u  Cestaku.  Sr.  Nov.  _  1871.  308.  u  okrugu 
kragujevackom:  Branik  u  Cestaku.  1875.  72. 

CESTAN,  cesna,  adj.  partieeps,  felix.  od  cest,  /. 
akcettat  se  ne  zna  za  cijelo ;  ako  je  dobro  stav}en, 
onda  je  u  slozenijem  oblicima:  cesni  (u  Belinu 
rjecniku  sa  dva  e:  ceesni  308a).  —  a)  partieeps, 
koji  ima  dio  u  cemu.  od  xv  vijeka,  u  rjecniku 
ni  jcdnom.  Ima  biti  zakletva  da  nije  cestani.  ni 
vistant.  Stat.  po].  ark.  5,  281.  Za  zivot  svoje  ne 
tvori  sluzice  .  .  .  Nj  svisna  ni  cesna  u  tomuj  sto 
pravi  tva  lijepos.  S.  Mencetic  255.  Nijesam  tomu 
ni  svijestan  ni  cestan.  Poslov.  dan.  84.  Nisam 
bio  ni  sjetni  ni  cesni.  V.  Vrcevic,  niz  18.  U  tome 
nijesam  ni  .sjetni  ni  cesni.  V.  Bogisic,  zbor.  567. 

—  b)  felix,  srecan,  cestit.  od  xvi  vijeka,  izmedu 
rjetnika  u  Mikalinu  (samo  adv.  cesno,  fortunate, 
prospere,  feliciter)  i  u  Belinu  (samo  u  slohnom 
obliku  cesni,  felix  308a).  Komp.:  cesniji  (BeUa 
SOSb).  Kako  uresnu  vidali  ju  obrazom,  tako  ju 
miiah  cesnu  razumnim  ukrasom.  S.  Mencetic  109. 
Cesni  jes  oni  koga  istina  po  sebi  uci.  B.  Kasic, 
nasi.  5.  Cesno  dovrseuje.  B.  Kasic,  zrc.  171.  Cesne 
uspomene  Pio  papa  peti.  B.  Kasic,  rit.  xi.  Zadiie 
cesno  svijem  dospitje.  J.  Kavanin  3.  Duga  }eta, 
cesne  sgode.  469.  —  adv.  cesno,  srecno.  Mikaja 
36a.  Bella  308b.  cesnije.  BeUa  .SOBb. 

CESTANA,  /.  silva  densa.  gusta  swma.  Cesta 
gora  cestana,  pod  cestanom  pojana.  Nar.  zag. 
nov.  99. 

CESTELIN,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu  vran- 
skom^  Sr.  Nov.  1879.  175. 

CESTICA,  /.  clem.  cest.  a)  u  opce  djelic.  ujed- 
noga  pisca  prosloga  vijeka:  Ima  se  opomniti,  da 
ne  bi  ostala  cestiea  (,cescica')  ostije.  I.  Krajic  68. 

—  b)  mrvica  kojom.  se  priiescuje.  u  Vukovu  rjec- 
niku. Ja  se  opominem  da  su  popovi  i  kaluderi 
zvali  cestiea  one  sto  nose  u  kutiji  te  pricescuju 
bolesnike.  Vuk,  pisma  4. 

CESTICANSTVO,  n.  felicitas.  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  O  smrti,  svrho  od  svake  na- 
pasti  i  pocetak  od  svakoga  cesticanstva.  P.  Po- 
silovi6,  nasi.  41.  Ali  u  cesticanstvu  ali  u  za- 
losti.  95b. 

CESTICAHAN,  cestieahna,  adj.  dem.  ee,stit. 
saino  H  Stulicevu  rjecniku  (,cestitjahan'),  gdje  ima 
i  ,c.estitjasan';  oboje  sasma  nepouzdano. 

CESTICASAN,  cesticasna,  adj.  vidi  kod  eesti- 
calian. 

CESTIMICE ,  adv.  kao  da  je  cesto  u  jednoga 
pisca  nasega  vremena.  Nije  znao  cijeniti  one  }udi, 
koji  su  cestimice  pregorijevali  ^ivote  i  imuce  na 
slavu  svetog  Marka.  S.  j^ubisa,  prip.  264. 

CESTIN,  Cestina,  m.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
kragujevackom.  K.  Jovanovie  117. 

1.  CESTINA,/.  crebritas.  od  xvii  vijeka,  izmedu 


CESTINA 


952 


(5estit 


rjednika  tt  Belinu  (crebritas  690'>),  u  Stuliievu 
(frequontia,  assiduitas)  i  u  Vukovu  (densitas).  od 
fiest,  adj.  —  Napomcnuti  iskai'io  z  Costinoni.  M. 
Eadnii  215.  Costina  ispovidi.  Turl.  blago  2,  164t. 

2.  CESTINA ,  /.  awjm.  fosta.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjeiiiika  samo  u  Vukovu.  K'o  vitka  zmija 
proz  Cestimi.  Osvet.  1,  62. 

CiiSTiNSKI ,  adj.  Sto  pripada  sclu^  Ckstinu. 
Cestiiiska  ojiStina.  K.  Jovanovi6  118.  Cestinsko 
po]e.  Sr.  Nov.  1872.  136. 

6fiSTIT,  adj.  felix.  od  svrsetka  xiv  vijeka  (vidi 
pod  2  prvi  privijer  is  Man.  serb.),  izmedu  rjec- 
nika  H  Vraniiccvu:  gliicksolig  (38),  Celebris  (18); 
M  Mikajinu:  fortnnatus,  felix;  ?t  Belinu:  felix 
(3081)),  iaustus  (306''),  prosper  (592'>);  u  Bjelo- 
stijcnccvu:  Celebris,  clarus,  illustris,  nobilis,  ob- 
servatus,  honoratus;  felix,  fortunatus,  prosper, 
beatus ;  u  VoUigijinu :  gliicklich,  beriibint ;  u  Stu- 
lieevu:  felix,  prosper;  u  Vukovu:  felix,  frugi;  u 
Danidicevu:  fortunatus.  ■ —  Komp.:  cestitiji.  — 
Fostanem  od  cost,  /.  u  snacenu  koje  je  pod  3,  b. 
—  Po  reeenom  postanu  cestit  je  tko  je  u  dohru, 
ti  velikom  dobru,  tko  uziva  dobra  izobila ;  u  torn 
je  smislu  kao  srecan;  a  i  stvar  je  (fjelcsna  ill 
mnna)  cestita  koja  je  ohilata  dobrom,  u  kojoj 
ima  mnogo  dobra,  od  koje  dolaze  dobra.  —  1.  u 
pravom  smidu:  a)  o  cejadetu,  o  dust  imi,  duliu, 
umu,  pameti,  tijelu,  ruci,  o  kakom  mnostvu  ie^adi, 
sboru,  kxici  (pprodici),  o  porodu  i  x)lodu  (kad  se 
misle  djeca).  Cestit  komu  red  cut  se  toj  dopusti. 
S.  Menceiic  24.  Koli  se  on  blazen  i  cestit  jos 
pravi  tko  nije  porazen  od  ove  Jubavi!  39.  Do 
cime  bih  cestit,  mnozi  t'  me  jubise,  Menceti6- 
Drzic  498.  Cijeniti  mo2e  svak  cestita  covjeka, 
koji  je  zdrav  i  jak  i  srca  velika.  N.  Dimitrovic 
19.  Blazen  je  ovi  dan,  cestita  me  cini.  M.  Drzic 
177.  Hvala,  Mile!  da  mi  si  cestita!  280.  Dokle 
sam  u  ne  milosti,  ja  sam  cestit.  282.  Ki  u  slavi 
moze  se  cestit  rec.  D.  Kaiiina  S^.  Zivuci  cestita 
u  dobru  svakomu  ucinit'  mati  i  hci  ocu  se  ktili 
momu.  122.  Ko  godi  s  liim  bodi,  on  ga  svim 
cestita  na  nebo  dovodi,  na  zemji  pocita.  132.  Ti 
me  podlozi  onoj  s  ke  sam  cestit  zivil.  P.  Zoranic 
4''.  Ja  cu  te  cestita  i  zdrava  kamo  zelis  pre- 
nesti.  61^.  Da  bascinao  i  gost  cestit  je  u  stavi 
svoj.  74.  Oh  cestita  mati,  ka  ga  rodi!  Starine 
1,  230.  Vas  kolik  se  puk  raduje,  i  s  tega  se  cestit 
veli.  I.  Gundulic  456.  Cestitim  jos  porodom  utvr- 
dio  stola  nijesi.  303.  Ne  bismo  plakali  da  nam 
sina  ali  ti  kcer  uzme  jedan  kra}  k  sebi  u  svoju 
polacu,  da  ih  ucini  cestitijeli.  M.  Divkovic,  bes. 
19.  Cestita  si  za  to  divico  Marija.  M.  Alberti  184. 
Bududi  od  prije  bio  cestit  i  vele  dobrosrecan.  M. 
Orbin  182.  Sjale  prid  gospodom  ne  casti  i  dike 
i  cestitim  plodom  plodila  u  \'ike!  I.  Ivanisevic 
314.  Narod  vas  tvoj  .  .  uzvisi,  .  .  cestita  ga  ucin'. 
J.  B.  Gucetic,  mol.  13.  Kako  bismo  cestiti,  kako 
srecni  bili!  V.  Andriasi,  put.  284.  Brate,  cestit 
ti,  ako  ustrp)eno_  podneses  ovu  smrt.  P.  Posi- 
lovic,  nasi.  136.  Cestitijeh  skup  gradana.  A.  Vi- 
ta]ic,  ostan  202.  Oh,  koliko  bi  ja  cestit  bio.  I. 
Grlicid  151.  Povist  iilsogoga  a  cestita  Lazara.  J. 
Kavaiiin  v.  Cemu  izadoh  iz  niatere  neg  da  shra- 
nim  duh  cestiti?  30.  Cestit,  tko  ovo  dobro  raz- 
umije.  Cestitosti  54.  David  rodi  se  od  najcestitije 
kuce  medu  sinovima  Jakobovijem.  I.  Dordii,  salt, 
vm.  Neka  nas  cestite  cini,  a  ne  nas  onevoji.  A.  d. 
Bella,  razgov.  133.  Slavni  bozji  sin  po  milosti  i 
cestiti  bastinik.  69.  Koliko  se  vece  cestit  imas 
drzat.  P.  Filipovic,  ist.  52.  Dusa  toliko  je  iestitija 
i  sricnija.  F.  Lastric,  test.  254.  Koji  ova  imaju, 
zovu  se  sricni  i  cestiti.  F.  Lastric,  od'  198.  Ah 
koliko  sreciia  i  cestita  cijenila  bihse!  A.  Bosko- 


vidova  vii.  Nisu  siromaSniji  nego  su  mlogo  6esti- 
tiji  od  naSih  |udi.  A.  Kani/.lic,  fran.  104.  Kako 
bi  sada  srican  i  cestit  bio.  A.  Kaniili6,  bogojub. 
515.  Da  bismo  imali  toliku  poniju  bit'  dragi  bogu, 
koliku  imamo  bit'  dragi  svitu,  cestiti  bismo  u 
vik  stali.  J.  Banovac,  razg.  27.  Ako  vidi  koga 
Cestita,  da  u  pokucstvu  svomu  napridujo,  udi| 
nenavidi.  D.  Rapid  135.  O  bogatci  i  svi  koji  jeste 
Cestiti!  418.  Drzito  da  sto  sredni  i  destiti  u  naj- 
vecijoh  tugah.  Be.sjede  kr.  65.  Da  6u  te  ufiinit 
Cestita  i  blazena.  127.  Blago  svojo  kom  ostanc, 
raisli  cestit  da  postanc.  V.  Dosen  73.  Tei5ko  s  mi- 
rom  gdi  ostane,  teze  Cestit  kad  postauo.  211.  Jeda 
ja  nisam  cestit  sideci  ?  N.  Palikuca  10.  Koliko  su 
Cestitiji  oni.  J.  MatoviC  326.  CineCi  da  radi  toga 
rodstva  kuca  liegova  ima  biti  uvik  sricna  cestita 
i  mirna  s  kucom  Otmanovica.  A.  Kacic,  razgov. 
57.  Ko  pogubi  Sibiiianin  Janka,  bice  cestit  do 
sudnega  danka.  138.  Imati  cestit,  sriCan  i  blago- 
sovjen  plod  od  srca  svoji.  M.  Dobretic  17.  Sada 
smo  cestiti  trgovci  i  gospoda  poglavita.  I.  J.  P. 
Lucie,  razg.  8.  Cinase  so  u  druzini  srecan,  cestit 
priko  mjere.  B.  Cuceri  15.  Hajde  uzmi  onu  di- 
vojku,  pak  ce  ti  sermiju  doniti,  da  Cestit  s  nom 
mozes  postati.  B.  Leakovio,  gov.  32.  Cestiti  do- 
mom  stoje.  Poslov.  dan.  12.  tj  cestita  sve  je  oe- 
stito.  139.  Ubozijem  pamet,  a  cestitijem  pjenez. 
144.  Ti  ne  budi  jeziCno,  pa  ces  biti  cestito.  Nar. 
pjes.  vuk.  1,  73.  Darujte  me,  braco  moja,  pleme- 
nita  i  Cestita!  1,  138.  Cestit  bio,  kud  odio!  sretan 
bio,  gdi^god  bio!  1,  147.  Cestita  cu  tebe  uciniti. 
2,  145.  Cestita  cu  tebe  ostaviti.  2,  341.  I  liegova 
sva  izgibe  vojska  .  .  .  Sve  je  sveto  i  cestito  bilo 
i  milome  bogu  pristupacno.  2,  298.  Prosta  duSa 
tvojih  rodite}a,  prosta  dusa,  a  cestito  t'jelo!  2, 102. 
Cestit  vi  zet!  Nar.  posl.  vuk.  346.  Cestita  ti  kesa 
bUa  i  u  kesi  desna  ruka!  Nar.  pjes.  pet.  1,  78. 
—  delude  imenovano  po  soom  poslu  moze  biti  ce- 
stito za  one  kojima  je  na  dobro  negov  posao: 
Nije  nikad  svit  primio  cestitijega  ni  sridnijega 
poklisara  ni  veselijega  poruCeiia.  J.  Banovac,  razg. 
136.  —  tako  i  urn  i  pamet,  kad  je  na  dobro 
onome  u  koga  je  (isporedi  i  daje  pod  d.).  Poda 
narav  plov  ribami  svim  morskima,  pticam  krila, 
a  Judima  umrhma  um  cestiti.  D.  Eanina  114. 
Imati  tako  bistru  i  cestitu  pamet  i  razum.  A. 
Kadcid,  bogosl,  230.  —  b)  o  stvari  tjelesnoj :  grad 
i  kakvo  god  mjesto  gdje  ludi  zive,  zetnja,  drzava, 
gora,  raj:  Srjeda  mene  dovede  u  ovi  vas  Cestiti 
grad.  M.  Drzid  239.  Kanoniku  Cestitoga  Sibenika. 
M.  Gazarovid  134''.  Da  velo  vladanje  carstva  ce- 
stitoga ima  mirovanje  zivjenja  sridnoga.  I.  T. 
Mrnavid,  osm.  69.  Vas  cestita  rajska  strana  na 
neumrli  pokoj  zove.  D.  Palmotid,  christ.  6.  Ob- 
kruzenje  slavnoga  i  Cestitoga  Beca  grada.  P.  T. 
Bogasinovid  4.  Cestitoga  Zadra  grada.  I.  Kaua- 
velid,  iv.  41.  Grad  tvoj,  ki  bi  cestit  prije.  J.  Ka- 
vanin  125.  Ved  dostojna  i  spravjena  za  cestitijeh 
zgar  visina.  I.  Dordid,  mand.  116.  Bog  pokara 
ga  digavsi  ga  iz  onoga  mista  cestitoga.  J.  Fili- 
povic, prip.  1,  353.  Carstvo  ne  moze  biti  cestito, 
ako  bog  s  nime  ne  uzvlada.  A.  Kanizlid,  kam. 
420.  Koje  cini  sridue  jude,  da  vilajet  Cestit  bude. 
V.  Dosen  41.  Svi  dvorani  vicne  sride,  Cestitog 
su  raja  svice.  222.  Da  su  mloga  kra)estva  sredna 
i  cestita  postala.  A.  T.  Blagojevid,  kin.  vm.  Asija 
mala,  ili  lezane  ili  plodnost  ili  ugodno  nebo  lie 
gledamo,  u  svakom  obziru  moze  biti  prva  jest 
i  najcestitija  zemja  na  svijetu.  D.  E.  Bogdanic 
102.  Cestita  ti,  moj  sinko,  u  Budiniu  krajevina ! 
Nar.  pjes.  bog.  83.  Po  Cestitoj  po  Madedouiji. 
Nar.  jjjes.  vuk.  2,  216.  I  cestitu  Bosnu  polaziti. 
4,  152.  Od  Cestite  Pive  kamenite.  3,  467.  —  dvor, 
Stan :  Isukrsta  jubko  primi  u  Cestite  svoje  dvore. 


CESTIT 


953 


CESTIT 


D.  Palmotic,  christ.  33.  Vidjeh  toj  cestito  pribi- 
valiste.  I.  Bordic,  ben.  40.  —  Icamene:  O  kameiie 
svijem  ce.stito !  mii'i  sreini  i  blazeni !  I.  Gun- 
dulic  351.  —  trpeza:  Ti  jesi,  boze,  ti  cestitu  tr- 
pezu  mi  pripravio,  po  koj  pomoe  ja  ocitii  i  sveti 
sam  mir  imio.  A.  Vitajic,  ost.  63.  —  clar,  uzdarje, 
plata:  Oni  dar  cestiti  druziin  je  odsujen.  PI.  Lucid 
218.  U  mjesti  je  ovemu  slobode  ccstit  dar,  svak 
sebi  i  svemu  svomu  je  gospodar.  I.  Gundulic  128. 
Ljepota  je  od  naravi  dar  cestiti,  slavno  blago. 
374.  Svijeli  dobara  dar  cestiti.  I.  Kanavelic,  iv. 
27.  Dar  toliko  cestit,  toliko  velik.  V.  M.  Gucetic, 
pohv.  18.  Nadat  se  cestitu  uzdarju.  Ziv.  is.  147. 
Pustih  tebe ,  gospodine ,  ki  si  plata  ma  cestita. 
I.  V.  Bunic,  mand.  10.  —  plijen :  Plijen  bogati  i 
Bestiti.  I.  V.  Bunic,  mand.  16.  —  zdrijeb :  Zirijeb 
cestiti,  sreea  izbrana.  J.  Kavaiiin  73.  —  vijenac: 
Visni  gosppd,  gospodicne,  cestitijem  vas  vencem 
kruni.  A.  Cubianovic  141.  —  ures,  naprava:  Gra- 
dovi  su  glasoviti  u  pepelu  s  tvujih  plama ,  ti  vas 
ures  nih  cestiti  splesa  i  posu  travom  sama.  I.  Gun- 
duli6  230.  Predobise  sej ,  cestite  i  naprave  i  urese. 

1.  Kanavelic,  iv.  486.  Noj  zlatna  gizdave  stoji 
kruna  vrh  glave,  cestita  naprava  mogucijeh  kra- 
}eva.  I.  Dordic,  mand.  179.  —  oruzje:  Uzmi,  brato, 
cestito  ti  bilo!  Nar.  pjes.  vuk.  2,  631.  —  novei, 
kesa ."  Mitru  daje  pare  i  dinare ;  tu  je  Mitar  rijec 
govorio :  uzmi ,  brate ,  cestiti  ti  bili !  Nar.  pjes. 
vuk.  2,  631.  Cestita  ti  kesa  bila  i  u  kesi  desna 
ruka !  Nar.  pjes.  petr.  1,  78.  — pero:  Svrsivsi  slo- 
zene  od  cudesa  tvojili  kiiige  srebrno  pero  s  mu- 
drim  podpisom  na  otar  tvoj  stavi:  da  koje  se  je 
sriono  za  posteiie  tvojo  trudilo,  sricnije  i  slav- 
nije  na  otaru  tvomu  za  vikovitu  uspomenu  opo- 
civa.  Nije  pisana  kiiiga  ova  perom  tako  mudrim 
i  cestitim;  za  to  nit  je  pero  moje  otara  tvoga  nit 
je  kuizica  ova  dostojna  ociju  velicanstva  tvoga.  A 
Kanizl,ic,  utoc.  866.  —  c)  o  rremenu,  godiiii,  donu, 
zori :  Cestit  ti  od  Ijeta  novoga  prvi  dan !  N.  Na- 
jeskovic_  2,  90.    Sve   godiste   cestito   da   t'  bude! 

2,  102.  Cestiti  ovi  dan.  M.  Drzic  122.  Zoro  lijepa, 
zoro  bijela,  .  .  .  hodi  draga,  hod'  cestita.  zemja 
te  se  uiejela.  I.  Gundulic  28.  Dan,  ki  se  moze 
rit'  blazen  i  cestit.  60.  Ah,  blazena  i  cestita  koli 
doba  vasa  cijenim !  290.  O  cestiti  oni  dan !  P. 
PosUovic,  nasi.  42.  U  ovi  dan  cestiti.  I.  Kana- 
velic, iv.  332.  Kada  dan  prosja  nam  cestiti,  do- 
brosricni  i  blagi.  A.  Vitajic,  ist.  129.  Srecna  ti  su 
i  cestita  na  ovom  svijetu^uuirlomu  stara  zlatna 
bUa  lita.  J.  Kavaiiin  257.  Cestit  vam  uskrs  svima! 
F.  Lastric,  test.  189.  Cestito  ti  mlado  lito!  A.  Ka- 
nizlic,  utoc.  301.  Cestit  tebi  ovi  danak !  132.  Ovo 
je  vrime  cestito.  J.  Banovac ,  pred.  24.  Cestite 
vam  poklade!  B.  Leakovic,  gov.  61.  Cestiti  vam 
ovi  blagi  dnevi !  61.  Slavu  slavi  care  Kostadine 
u  projece  cestit  danak  Durdev.  Nar.  pjes.  vuk. 
2,  89.  Evo  sada  cestit  Petrov  danak.  4,  416.  Da 
ga  daje  crkvi  na  godinu  o  cestitu  danu  Mitro- 
vome.  3,  72.  O  cestitu  o  Lucinu  danu  4,  41.  Dobro 
jutro  i  cestit  ti  badiii  dan!  Vuk,  rjec.  lib.  — 
d)  0  cemii  umnu,  radni,  stanu  itd.:  zivot,  smrt, 
rodene,  rijek  (covjecji):  Otac  vjecni  ...  da  bi 
nakon  duga  i  cestita  zivota  i  vas  u  broju  od  iz- 
branijeh  pomilova'o  i  posinio.  I.  Gundulic  216. 
Nikoliko  dan  prija  liihova  cestita  priminutja.  P. 
Eadovcic,  nac.  28.  Bez  konca  s  nim  voditi  blazen 
zivot  i  cestiti.  J.  Kavanin  385.  Dugo  cestit  vijek 
provodi.  I.  Dordic,  salt.  240.  Umrije  nakon  dugo 
vrijeme  cestita  zivota.  I.  Dordic,  ben.  178.  Do 
negove  cestite  smrti.  7.  Dovrsivat  cestitom  smrtim 
umrli  zivot.  A.  d.  Bella,  razgov.  162.  Koje  pri- 
sricno  i  cestito  porodeiie  danas  svecano  stujemo. 
F.  Lastrid,  svet.  144.  Ako  se  cutis  da  od  davua 
slidedi   zle   obicaje   provodis   zivot  malo  cestit  i 


nekrstjanski.  F.  Lastric,  ned.  35.  Samo  kad  je 
smrt  cestita.  V.  Dosen  183.  Ako  ce§  biti  duga  i 
cestita  zivota.  M.  Dobretid  501.  —  poietalc,  svr- 
setak,  napredak:  Nase^dilo  imati  bude  prospes- 
nije  i  cestitije  pocelo.  S.  Budinid,  sum.  8.  Primi 
za  cestit  pocetak  od  godiSta  ovi.  malahan  dar.  V. 
Andriasi,  devot.  iv.  Moje  svrhe  dobro  i  cestito 
svrsene.  I.  Grlieid,  put.  284.  Moga  zivota  cestito 
svrseiie.  B.  Pavlovid,  pripr.  54.  Koja  za  napridak 
cestiti  ovoga  stanisca  budu  se  viditi  potribita. 
I.  J.  P.  Lucid,  nar.  78.  —  bistvo:  Za  cestito  bi- 
stvo  svete  crkve.  L  Ancid,  svit.  101.  —  stupaj, 
put:  Jur  cvitjem  da  zeno  cestiti  stupaj  moj.  D. 
Drzid  398.  Da  je  zlobnijem  cestit  put.  M.  Vetra- 
nid  1,  111.  U  putn  jos  destitu.  I.  Kanavelic,  iv. 
12.  Put  tvojim  sluzbonikom  cestiti  pripravi,  .  .  . 
neka  rneu  svake  razlikosti  puta  i  zivota  ovoga 
svita  budu  vazda  zasdiceni  tvojom  pomodu.  L. 
Terzid  355.  —  glas,  novine:  Cujemo  od  liega 
sridne  glase  i  cestite.  A.  d.  Bella,  razgov.  208. 
Cestiti  glasi.  A.  Kanizlid,  kam.  263.  Prid  svato- 
vim  glasnik  kasa  rad  cestitog  domu  glasa.  V. 
Dosen  156.  Da  mu  kaze  dobre  i  cestite  novine. 
A.  Kacid,  korab.  209,  Ovake  cestite  glase  cuvsi. 
M.  Zoricid,  zrc.  95.  —  djelo:  V  cestiti  tvoji  dili 
hti  trizan  bit  a  v  protivni  svoji  razborom  se  tolit. 
P.  Zoranid  53.  —  urvaiie,  udarane :  Ali  bi  cestito 
negovo  urvanje,  koje  u  prilici  bolesnoj  od^smrti 
zivot  mu  prinese  i  rados.  D.  Zlatarid  80.  Sto  bi 
cestita  udaraiia  kad  ni  iskre  od  ufaiia.  J.  Kava- 
iiin 287.  —  vladane,  vojevane:  U  vrime  cestitoga 
vladaiia  Konstantina  cesara.  A.  d.  Kosta ,  zak. 
1,  67.  Dati  fale  bogu  na  cestitu  vojevaiiu  i  zdravu 
povradenu.  A.  Kacid,  korab.  351.  —  ohecane,  svjet, 
rijeci,  pjesma:  Izpunivsi  cestito  obedanje  tvoje. 
A.  Gucetid,  roz.  jez.  91.  Cestite  nam  pirne  pjesni. 
I.  Akvilini  132.  Da  se  ociti  .  .  .  vice  slavno,  svit 
cestiti,  svit  i  vide  bozanstveno.  A.  Vita}id,  ist.  5. 
Nemu  priporuci,  da  pase  ovce  svoje,  s  cestitijem 
rijecima.  J.  Matovid  90.  —  «(.y)OHiena:  Papa  Kli- 
ment  vin  cestite  uspomene.  M.  Drzid  63.  Papa 
Leon  deseti  cestite  uspomene.  A.  Gucetid,  roz. 
jez.  317.  Na  cestito  spomenutje  slavna  imena  Je- 
susova  Simun  sladost  rajsku  odutje.  D.  Palmotid, 
Christ.  159.  Od  Pia  cotvrtoga  cestite  uspomene. 
M.  Bijankovid  2.  Papa  cestite  uspomene  Bene- 
dikt  XIV.  A.  Kanizlid,  kam.  237.  Sista  iv  cestite 
uspomene.  I.  J.  P.  Lucid,  nar.  4.  —  iino:  Spje- 
vanje  cestitijem  imenom  privedi-e  krune  kraja 
pojackoga  nareseno.  I.  Gundulid  193.  —  slava, 
hvala,  cast :  Krjepos,  koja  mu  de  sve  cestite  dati 
slave.  I.  Gucetid,  niol.  10.  Slava  nemu  bud'  ce- 
stita. A.  Vita}id,  ist.  61.  Slavna  grada  cast  ce- 
stitu vidili  smo.  A.  Vitalid,  ost.  349.  Sprayno  je 
srce  moje  pjevat  hvale  tve  cestite.  I.  Dordid,  salt. 
375.  —  radost,  vesele:  Gdje  je  pokojna  cestitos 
i  cestita  rados.  V.  Andriasi.  put.  138.  Cestito  ti, 
domadine,  u  dom  veseje!  Nar.  pjes.  vuk.  1,  9.— - 
sijede:  Gospodo,  cestite  vam  sijede!  S.  !^ubisa, 
prip.  158.  —  vid:  Da  im  se  vijek  ne  krati  vid 
svim  cestit  i  bogati.  J.  Kavanin  499.  —  muka, 
ubostvo:  Sve,  muke  cestite  i  suze  ke  prolih.  D. 
Drzid  398.  Cestito  jest  uboztvo  koje  dize  olost 
izprid  ociju.  M.  Zoricid ,  osm.  107.  —  sloboda : 
Svak  redom  dar  ovdi,  ki  ima  najdrazi,  sad  nasoj 
slobodi  cestitoj  prikazi.  I.  Gundulid  175.  —  sreea, 
cestitost,  kob:  Da  si  cestita  i  da  je  cestita  srjeda, 
koja  me  na  tebe  namjeri!  M.  Drzid  308.  Nam 
pravi  za  pravu  cestitost  cestitu.  D.  Kanina  123''. 
Bog  dava  to  visa  i  cestitiju  sredu.  D.  Zlatarid 
viii.  Cestite  da  srece  uzivat  ne  budu.  6.  Tva  je 
sreda  sada  i  velika  i  cestita.  I.  Gundulic  390. 
Cestite  srice  brat  ti  hodes  biti  zvan.  D.  Bara- 
kovid,  vil.  314.   Cestita   te  srida   srila!   I.  Ivani- 


6estit 


9r)4 


(^ESTIT 


Sevid,  kit.  192.  Zlamcii  od  I'lr^ovo  jiriCeslite  urU-o. 
P.  Eadov?i6,  na?.  2(54.  Bok  vam  jos  jodno  sri(''p 
cestito  nc  nliaXpm.  F.  Lastrir,  test.  27().  Ovn  stvar 
Grci  za  cestitu  kob  ili  ti  zlaiiipi'io  drzaSo.  A.  Ka- 
nizli('' ,  kam.  2G1.  Jrdva  raorcmo  zazeliti  toliko 
C'ostitu  sri6u.  Urgur  iz  Varesa  !IH.  .Ta  ti  dobro- 
vo]iio  dopiiSram  i  costitu  u  tvomu  rnkodilu  arehi 
nazivain.  A.  Kacif,  razgov.  1.  Costitu  sric.u  u 
vladai'iu  mu  iiazva.  A.  Kai'io,  korab.  52.  (Jostito 
iiad  svijom  .moi^p!  D.  Mattei  J 90.  Da  so  poziia;in 
j)0  sabli  britkoj  i  po  svakoj  dobroj  i  Sostitoj  sroci. 
Vuk,  Jiiv.  77.  Hajdo  s  bogom,  bila  ti  fostita  dobra 
sre6a.'  S.  I^ubisa,  prip.  59.  —  Sto  isreicno  rije- 
iima  stvar,  sto,  sve :  Svo  ti  cestito !  M.  Drzic  21  (i. 
Sto  da  budo  svetqj  crkvi  fostito.  A.  KaniyM/-,, 
kam.  655.  Uzdajemo  iicmu  falo  osobite  od  svijeh 
stvari  i  ce.stitijoh  i  suprotivnijeh.  J.  Matovii  348. 

—  e)  od  koga  Hi  od  cega  dolazi  te  je  neko  cestit 
Hi  ucfito  icsfito,  mozc  se  izreci  Icao  usrok  u  gen. 
s  prijedl.  s  ili  radi:  S  nega  (lioga)  i  miidri  i  6o- 
stiti.  J.  Kavai'iiii  529.  Da  je  i  on  s  krsta  cestit.  2()0. 
Grad  tvoj  radi  tebe  cestit  jest ,  a  crkva  oboga- 
tila  jest.  B.  Kasic,  per.  4.S.  —  f)  tko  ili  sto  cini 
koga  cestita,  mozc  se  izreci  u  instr. :  O  koliko  su 
costiti  tobom!  Starine  1,  220.  Sreiom  tvojome 
niogao  bi  cestit  bit.  M.  Drzi6  53.  Cinit'  mu  cu 
da  Jubavi  cestit  u  vijek  mojom  grede.  S.  Boba- 
Jevid  230.  cestita  cini  koga  i  onaj  u  kom  on  na- 
lazi  sebi  srecti :  Tor  ju  ugrabi  mladu  silom ,  i  u 
plijenu  se  cestit  rece  robinicom  tako  milom.  I. 
Gundulic  53(i.  —  g)  u  cemu  se  misli  da  je  dohro 
koje  cini  koga  cestita,  mozc  se  izreci  u  loc.  s  pri- 
jedl. u :  Moze  se  zvat  blazon  i  cestit  u  svemu.  D. 
Barakovic,  vil.  121.  Biti  ce  cestit  u  trudih.  S. 
Badric,  nac.  10.  —  h)  home  je  na  dobro  onaj 
koji  se  naziva  cestit  ili  ono  sto  se  naziva  cestito, 
izrice  se  najvise  u  dat.  (vidi  naprijed  u  primje- 
ritna) ,  a  mozc  se  izreci  i  u  ace.  s  prijedl.  po : 
Dan,  srican  i  cestit  po  nas.    F.  Lastric,  od'  361. 

—  2.  M  istom  se  smislu  cestito  naziva  ce\ade  ili 
sto  god  negoi'O  i  same  poMmle  i  postovana  radi. 
a)  cejade,  mnostvo  celadi,  osobito  car,  kraf,  hakav 
vlasnik,  ah  i  druga  cejad.  Va  cestitoj  vojsci  kra- 
Jevtstva  mi.  Mon.  serb.  222.  Cestitomu  knezu  i 
vlastelomt  dubrovtcanomi..  410.  Cestitomu  caru. 
552.  K  cestitomu  i  zmoznomu  caru.  Mon.  croat. 
243.  Nas  cestiti  gospodiue,  bud'  stanovit  do  istine. 
P.  Hektorovic  81.  Nas  cestiti  mili  gospodine,  u 
torn  te  sluziti  ja  hoou  brez  hine.  H.  Lucie  230. 
Svojta  je  cestita  sve  ovo  zenika.^  M.  Drzic  23. 
Gospoda  cestitih.  M.  Drzi6  356.  Cestita  ma  go- 
spoje,  duem  i  nocu  s  tobom  hode  i  bez  brasna  i 
bez  vode,  bil'  bill  sita  uz  lice  tvoje.  S.  Bobajevic 
205.  O  vilo  cestita,  ku  slavno  svak  poje.  D.  Ra- 
liina  32.  Cestiti  cesari.  S.  Budinic,  sum.  52''.  Ce- 
stita druzba  stojeci  bogo|ubno  na  molitvah  ce- 
kahu  obecani  dar  duha  svetoga.  A.  Gucetic,  roz. 
jez.  266.  U  zdravju  cestitoga  cesara.  D.  Zlataric 
VI.  Kom  dobru  toli  s'  rad,  poznance  cestiti?  F. 
Lukarevic  30.  Osman,  car  cestiti.  I.  Gundulic  299. 
O  cestiti  i  hrabreni  krajevicu  Vladislave!  399. 
Oprosti,  cestita  vladiko.  D.  Barakovic,  vil.  153. 
Ki  bise  cestit  beg.  B.  Krnarutic  20.  Moj  bane 
cestiti !  P.  Vitezovic,  odij.  31.  Moj  prUvitli  i  ce- 
stiti gospodine!  I.  Zanotti,  en.  2,3.  Cestiti  kra} 
ih  prima.  I.  Kanavelic,  iv.  6.  Od  gospode  tej  ce- 
stite.  J.  Kavanin^lSS.  Cestiti  starovijecnici.  I. 
Dordid,  ben.  37.  Cestiti  care,  nisi  voce  nejako 
dite.  A.  Kanizlic,  kam.  36.  Cesar  glasoviti,  pre- 
moguci  i  cestiti.  V.  Dosen  26.  Cesar  August  ali  ti 
cestiti.  A.  Kacic,  korab.  361.  Cestiti  kra)ul  B. 
Cuceri  253.  Ja  sam  kcerca  cara  cestitoga.  Nar. 
pjes  vuk.  1,  164.  No  se  mole  caru  cestitome.  2.  26. 
Od   Prizrena   caru   cestitome.  2,  54.   U   koga   su 


cara  Cestitoga?  2,  83.   O  <5estiti   care  Kostadine! 
2,  87.    T  cestita   carica  Jelena.  2,  89.    Od   mqjoga 
cestitoga  kneza.  2,  303.  Sudi  nama,  costiti  sudija! 
1,422.    Da   boga  ti ,   destiti   veziro!  1,601.   Je  1' 
istina,  nas  paso  costiti !  3,  324.  Care  Lazo,  cestito 
ko|ono!  2,295.    Cuj  mo^dobro,  fiostiti  providuru. 
S.  J^ubisa,    prip.   171.    Cestitome   zboru   pastrov- 
skome   mili  i  dragi   pozdrav.   182.  —  li)  sto   god 
sto  pripada  takom  ce^adetu.   aa)  sto  god  negovo 
ato  se  kazc  ntjesto  nega  samoga:  Dodosmq  k  va- 
semu   Cestitomu  krilu.    Mon.  Croat.  240.   Negovu 
cestitomu  carstvu  pokorni  i  podlozni.  243.   Take 
to  bog  spasi,  uresu  Cestiti !  M.  Drzid  445.   Nu  je 
najveca   tvoja   slava,   kruno  vedra  i  cestita!   sto 
imas  sina  Vladislava.  I.  Gundulic  315.  Neka  pridu 
prid   cestito   nega   lice.    P.   Vuletid    31.    Kajicom 
je   sovru    zacelio   sproc   cestitog   lica    krajevoga. 
Nar   pjes.  vuk.  2,  483.  —  hb)  drugo  sto  negovo : 
Vb  slavni  i  mnogo  Costiti  dvort  gospodtstva  mi. 
Spom.  sr.  1,  138.  Silnoga  cara  cestitu  kiiigu  pri- 
mise.  Mon.  serb.  513.  St  cestitemt  baratomt.  513. 
Na  mojoj  cestitoj  portti.  515.  Podize  so  plaho  di- 
jete  ...  da  cestitu  krunu  lesku  sabjom  smakne  i 
potlaCi.  I.  GunduliC  416.  Podize  se  gospodine  kra)u 
.  .  .  iz  pitoma  mesta  Smedereva,  od  svojega  dvora 
Cestitoga.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  481.  —  3.  od  onoga  sto 
se  polwale  i  casti  radi  naziva  cestito  pada  rijec 
te  se  pridijeva  i  onom  sto  je  tako  da  bi  se  moglo 
pohvaliti,  na'vlastito  sto  je  onako  kako  treba  da 
je.  u  torn  smislu  kao  dobar,  vafan.  istom  od  xvii 
vijeka,  a  toga  svega  vijeka  saino  ujednoga  pisca. 
a)  0  cejadetu :  Ki  ga  u  nauku  i  u  zakouu  krsoan- 
skom  uzdignuhu,  a  on  miloscom  taknut  bozjom 
i  dobrom    odlukom  u  jednomu  i  drugorau    cestit 
ucini  se.  F.  Glavinic,  cvit  301.    Nit'  pripusca  da 
sto   bude   zloCe;    Cestit   kucnik   jiu   karati    hoce. 
J.  S.  Kejkovic ,   kuc.    16.    Istu    pritku   i  prut   za 
plotove  priko  zime  cestiti  gotove.  151.   Na  svitu 
su  noprijateji,  a  u  vasemu  misjonu  prijateji ;    na 
svitu  su  lopovi  i  hipezi,  a  u  vasemu  mis}enu  Ce- 
stiti. A.  Tomikovic  68.  Ni  Cestitu  teci  ni  zlocestu 
ostavi.  Nar.  posl.  vuk.  225.  druga  je  taka  poslo- 
vica:   Ni   zlu   teci  ni  dobru   Qstavi.   213.  —  b)  o 
stvari:   Nit'  imajuci  cestito  vatre,  ni  besike  sta- 
vice  te  u  jasle.  F.  Lastric,  test.  326.   A  od  pete 
te  do  vrata  bas  Cestite  krpe  nije.  V.  Dosen  150. 
Ja  sirota  ne  smijem  iz  kuce,  jer  bo  uejmam  Ce- 
stite obuco.    M.  A.  Kejkovic,   sat.  69.    Nejmas  u 
sobi  stolice  ni  u  kuci  Cestite  police.  104.  Ne  ima- 
duci  Cestita  ni  lisCa  ni  lada.  A.  KaCic,  korab.  127. 
Ili   Cesto   u  cvitu   usanu   il   ne   puste   ni   cestitu 
granu.    J.  S.  Ke|kovic,  kuc.  142.  Kupus  stoji  .  .  . 
gdi  mu  ne  ce  nauditi  zima,   tu  ga  kucnik  Cesti- 
toga ima.  409.  A  ni  travu  cestitu  ne  plode.  176. 
Jer    plod   od   ne   (marve)    cestit   biti  ne  ce.  191. 
S  nega  ni  krv  bas  Cestita  nije.  371.  Je  li  sto  Ce- 
stito? Vuk,    rjeC.   823a.  —  4.  neiitr.    cestito:   ioi 
kome  na  cestito,  kao  na  cestitane:  Dosao  mu  na 
Cestito.   Vuk,  rjeC.  823*.    Svak  mi  Lain  Cedo  Ce- 
stituje ,   svak   doodi   nemu  na  Cestito.    Nar.  pjes. 
vuk.  rjec.  823^.   Dosao  mu  na  Cestito.  Vuk,  rjec. 
823!'.  —   .5.    adv.   Cestito:    a)   u   znaceuu   koje  je 
pod  1 :   Pridrago  sej  lito  i  svi  dni  ostali  s  vese- 
Ijem  cestito  Cesto  t'  se  zbirali.  D.  Drzic  384.  Kako 
Cestito  je  zitak  moj  svak  cas  bil.  P.  Zoranic  21. 
Ulice  cvitjem  potrusise,  tako  da  kada  se  rasvanu, 
ulice  sve  ostase   cestito   mirisuc.   P.  Zoranic  26. 
Vidi  se  da  mi  so  ce  sve  ovo  Cestito   ispunit.   D. 
Zlataric  viii.   Hcer  grubu  kada  odati  dobro  isce 
i  Cestito.  I.  Ivanisevic  174.  Koji  zeli  dobro  i  ce- 
stito  uCiniti   dospitak    zivota    sadanega.    P.   Ra- 
dovcic ,   naC.   82.    Cestito   privodis  sluge  virne  u 
prislavna  pribivalista  nebeska.  P.  Posilovic,  nasi. 
74.   Krajeva   napricno  i  Cestito.   M.  Radnic    149. 


CESTITALAC 


955 


CESTITOST 


Dovesti  je  (stvar)  cestito  na  konac.  A.  Kadcic, 
bogosl.  254.^Posao  kad  cestito  izide.  A.  d.  Bella, 
razg.  234.  Cestito  i  slavno  caruje.  A.  Kanizlic, 
kam.  865.  Brzo  i  cestito  dojdu  u  otacbinu.  J.  Ba- 
novac,  pred.  46.  Ako  cestito  se  budem  povratiti 
k  domu  oca  moga.  J.  Matovic  488.  Cestito  kra- 
}evati.  A.  Kacic,  korab.  153.  Kraj  novi,  neka  zive 
cestito !  2.59.  Zivi  cestito,  zdravo  i  veselo.  M.  Do- 
bretic  vi.  Cestito  crkvu  bozjii  vladajuci.  TO.  Po  ti 
nacin  cestito  cerao  zivjeti.  D.  Mattei  174.  Od 
grija  sriono  i  cestito  izbavi  se.  I.  J.  P.  Lucie, 
razg.  16.  —  6^  u  znaccnu  koje  je  pod  3 :  Jos  se 
Adam  ne  bijase  cestito  ni  oladio,  a  grisi  iieharni 
siuova  liegovi  toliko  uzrastose  da  ji  bog  vec  nije 
mogao  podniti.  E,  Pavic,  ogled.  14.  Ne  buduc 
ucio  pisat,  ni  pisma  cestito  vidio.  P.  Knezevic, 
ziv.  57.  Kamo  kukavnoj  materi  ne  bi  dosadilo, 
koja  dan  i  noc  nigda  cestito  ne  pociva!  B.  Lea- 
kovic,  gov.  31.  Ne  moze  ni  ime  cestito  da  na- 
pise.  G.  Zelic  643. 

CESTITALAC,  cestitaoca,  m.  gratulator.  samo 
M  rjecnicima  Belinu  (357i')  i  StuUcemt. 

CESTITALICA,  /.  quae  gratulatuv.  samo  u 
Stuliievu  rjecniku. 

CESTITANSTVO,  n.  vidi  cestitost.  u  jednoga 
pisca  prosloga  vijeka  kao  da  je  to.  Preinis]avo 
oestitaustvo  uzdrzec  od  vlasnika.  J.  Kavaiiin  301. 

CESTITANE,  ».  gratulatio.  od  proiloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  u  Belinu  (357''),  Stuliievu  i  Va- 
kovu.  Mjeste  zaludna  cestitana  nauk  6u  vam  ko- 
ristan  dati.  B.  Cueeri  223.  Prima  od  svakoga 
cestitana.  237.  Koje  uzasastje  jost  odavna  u  duliu 
prividivsi  kraJ  David  zazivase  sve  narode  na  ve- 
selo cestitane  i  stovane  tolikoga  slavudobitka. 
B.  Leakovic,  nauk  74.  Eastanu  se  pozdravima  i 
cestitanem.  S.  ^ubisa,  prip.  32. 

CESTITATI ,  cestitam ,  impf.  gratulari ,  zejeti 
da  je  komu  sto  cestito.  od  yrosloga  vijeka,  izmedu 
rjecnika  u  Belinu  (119i>.  H12ii.  357''),  Voltigijiuu, 
Stuliievu  i  Vukuvu.  isporedi  cestititi,  cestitovati. 
Akcenat  Icaki  je  u  inf.,  taki  je  u  cijelom  aor. : 
cestitah,  u  part,  praet.  act.  n:  cestitao,  u  3  pi. 
praes.  sa  zadnim  slogom  dugim :  cestitajil,  u  part, 
praes.  s  istijem  slogom  dugim:  cestitajuAi,  i  u 
part,  praet.  act.  i  s  treiim  slogom.  dugim.:  ce- 
stitilv ,  cestitavsi ;  u  ostalijem  ohlicima  kakav  je 
u  praes.  —  Sto  se  zeli  da  je  komu  cestito  izrice 
se  u  akus. ,  a  komu  se  zeli  da  je  cestito  u  dat. : 
Uljezli  smo  u  godiste  novo,  koje  po  opcenoj  obi- 
caji  i  rodjaci  i  prijateji  jodau  drugomu  sretajuci 
se  cestitaju.  B.  Cueeri  223.  Cestitas  gazdi  sricu. 
J.  S.  Rejkovic,  kuc.  297.  Cestita  mu  sricu.  A.  To- 
mikovic  98.  Da  mu  cestita  sricno  uzdignutje  na 
pristoje.  A.  Tomikovic,  petr.  122.  Tu  se  bane 
s  carem  sastanuo,  i  za  lako  zdravje  upitao,  i  sretna 
mu  puta  cestitao.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  170.  Ni  sam 
bio ,  ni  sam  je  prosio ;  ko  mi  dode  da  mi  je  ce- 
stita ,  zivu  cu  mu  oci  izvaditi.  2,  530.  Svi  liemu 
cestitase  carstvo.  Pjev.  crn.  252.  Da  cestitas  mene 
gradevinu.  255.  Stane  mu  srecu  cestitati.  Vuk, 
nar.  posl.  106. 

CESTITI ,  cestim ,  impf.  frequentare.  od  xvi 
vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Vranciievu  (frequen- 
tare), u  Mikajinu  (,cesto  ciniti,  frequentare,  ce- 
lebrare'),  u  Belimc  (frequentare  '63(p),  u  Bjelo- 
stijencevu  (izjednaceno  sa  castiti:  ,castim,  celebro, 
honoro,  magnifico,  laudibus  effero'),  i  u  Stuliievu 
(coangustare,  frequentare).  —  Akc.  kaki  je  u  inf., 
taki  je  u  cijelom.  aor.  osim  2  i  3  sing.,  u  imperat. 
cijelom ,  u  part,  praet.  act.  n ,  i  jos  je  i  drugi 
slog  dug  u  part,  praes.  cestedi ,  i  u  part,  praet. 
act.  i:  cestiv,  cestivsi;   M   ostalijem  je  oblicima 


kaki  je  u  praes. :  u  imperf. :  ceseah,  w  2  i  S  sing, 
aor.:  cesti,  u  part,  praet.  pass.:  ces6en.  —  Od  adj. 
cest.  —  1.  prelazno:  a)  cesto  ciniti  sto:  aa)  oh- 
jekat  neizrecen,  razumije  se  ono  sto  se  odmah 
da}e  kaze,  a  to  je  molit.i  boga:  Vrh  svega  vrh 
toga  cestite  do  vika  i  mol'te  sve  boga  za  mene 
gresnika.  M.  Vetranii  2,  255.  —  bh)  objekat  kakva 
radna:  Imas  cestiti  posvotilista  i  ne  odmicati,  a 
na  vlastito  svetiliste  od  pokoro  izpovijedajuci  se 
cesto  krat.  M.  Radnic  471.  Neka  prosimo  brez 
pristanka  pomoc  od  boga  i  cestimo  molitvu. 
499.  Cesteci  dobra  djela.  519.  Redovnik  koji  ne 
cesti  molitvu  jest  hudan.  530.  Tko  Jiibi  svoga 
sina,  cesti  pokarane.  559.  eccl.  30,  1.  S.  Kate 
Sienska  cestei  eukaristiju  uzajde  na  staiie  cistode 
angelske.  Turl.  blago  2,  164.  —  b)  cesto  pohoditi, 
nadgledati.  kao  daje  to  2i  jednoga  pisca  prosloga 
vijeka  na  jednom  wjestu :  Da  nam  razum  on  pro- 
svijeti,  hocu  uzeze,  cesti  tila.  J.  Kavanin  223.  — 
c)  ciniti  da  je  sto  cim  cesto:  Pijetli  ceste  zoru. 
Nar.  posl.  stojan.  48.  cine  da  je  zora  cesta  nima, 
t.  j.  nihovijem  pjevanem,  da  je  u  noj  cesto  nihovo 
pjevane.  —  2.  sa  se:  a)  reflex.:  cesto  bivati.  Mi- 
kaja  36.  —  b)  pass. :  biti  pohoden :  Gospa  kucom 
bi  u  Trsatu ,  ka  sad  cesti  se  u  Loratu.  J.  Ka- 
vanin 311. 

CESTITICA ,  /.  koja  srecu  (cest)  daje.  u  pri- 
piovijeci  nazivnju  se  tako  neke  vile.  Hodec  tako 
po  svitu  nameri  se  na  vili  cestitice.  Nar.  prip. 
mikul.  35. 

CESTITITI,  cistitim,  impf.  felicem  reddere, 
gratulari.  od  xvi  vijeka  (vidi  primjer  S.  Mence- 
tiia) ,  izmedu  rjecnika  u  Belinu  (gratulari  357'>. 
prosperaro,  secundare  592'')  i  Stuliievu  (gratu- 
lari, bene  preeari,  felicem  reddere).  —  Od  cestit. 
—  1.  prelazno :  a)  ciniti  koga  cestita  (sreina).  u 
instr.  moze  biti  izreceno  sto  se  komu  da  te  je  tijem 
cestit.  Nikoga  bog  od  zgar  razumora  cestiti,  ni- 
komu  drugi  dar  i  niilost^  poskiti.  P.  Hektorovic 
40.  —  b)  vidi  cestitati :  Cestit  ti  prstencac ,  go- 
spode  od  svih  vil!  da  bib  ti  jos  vencac  s  biserom 
cestitil !  S.  Mencetic  224.  Primi  danaska  za  cestit 
pocetak  od  godista  ovi  malahan  dar,  .  .  .  i  uzivaj 
ga  u  temu  bitju  dokle  drugo  pristojuije  tvom  do- 
stojanstvu  ja  budem  cestiti.  V.  Andrijasevic,  dev. 
IV.  Vrsnici  mi  pristupise  cestititi  cudnu  vjeru; 
kroz  besjede  medne  i  stavne  .  .  .  cestita  me  na- 
zivabu.  i).  Palmotic,  christ.  229.  Dodoh  vidjet 
odi  tebe  i  zdravje  ti  cestititi.  I.  Kanavelic,  iv. 
312.  Vitezu  dostojnomu  lijepu  vjeru  cestitise.  447. 
Po  svojijeh  listili  prijate|i  inostrani  a  i  domaci 
po  sebi  istijeh  bistrom  rijeci  i  ujudnom  cestite 
vam  godiste  novo.  B.  Cueeri  25.  —  2.  sa  se :  pa- 
sivno :  znaiene  koje  naprijed  pod  b. :  Drazijem  se 
ovi  dni  od  drazijeh  cestite.  N.   Najeskovic  2,  67. 

CESTITIV,  adj  gratulatorius.  samo  u  Stuli- 
ievu rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CESTITIVALAC ,  cestiti vaoca,  m.  vidi  cesti- 
talac.  samo  u  Stuliievu  rjecniku.  rijec  nepouz- 
dana. 

CESTItIvATI,  cestitivam,  impf.  vidi  cestitati. 
od  pirosloga  vijeka,  izmedu  rjecnika  samo  u  Stu- 
liievu. Ljepo  mu  se  on  klaiia,  krajevinu  cestitiva. 
Nar.  pjes.  bog.  S3. 

CESTITOCA.  /.  vidi  cestitost.  samo  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Faraun  u  cestitooi  govorase  da 
ne  poznavase  boga.  M.  Radnic  138.  Zivuci  u  ce- 
stitocami    139. 

CESTITOST,  cestitosti,  /.  felicitas,  staiie  u  kom 
je  tko  kadje  cestit.  isporedi  cestit  jmd  1,  od  cega 
je  i  postala.  Od  xvi  vijeka,  izmedu  rjecnika  u 
'^Iika^nu  (,cest,  srecnost'  36*.  648''),   u  Belinu 


Cestitovaisie 


95G 


CESTOKRATAN 


(felicitas  SOSb.  592*),  u  Bjelostijenievu  (,dobra 
sreda'),  u  Voltigijimi  ({jliiek),  u  Stulicevu  (feli- 
citas, prosperitaa)  i  u  Viikorit  (prosporitas).  Bez 
teba  mi  simce  no  sja,  ni  slas  rados  dava,  bivsi 
u  tobi  od  me  ?.o|o  sva  cestitos  prava.  D.  Eai'iina 
lOSl).  Nam  pravi  za  jiravii  fcstitos  ?ostitu.  123''. 
Kojim  svotijom  bog  dopii.stio  jest  ovo  blazonstvo 
i  ovu  cestitost.  S.  Budiiiic,  sum.  H()^'.  Kolika  fe- 
stitost  obujmi  s^vesoljem  srco  tvojoV  A.  Gucotii'', 
roz.  mar.  303.  Cestitos  jo  ovo  ziva,  blazonstva 
.111  ovo  prava,  ovako  so  lijopa  uziva  inlados.  I. 
Gunduli6  382.  Spomeuivat'  nevo]nomu  mucno  jo 
prodiie  cestitosti.  386.  Okusivsi  sladosti  od  vis- 
iijeh  cestitosti.  B.  Kawic,  nasi.  151.  Poraz,  koji 
sva  ufaiia  vasa  skrati,  cestito.sti  kad  uajvcio 
scijeiialiote  uzivati.  B.  Bettora,  dubr.  19.  S  mno- 
gom  festitosti  vesolo  ga,  sresti  bode.  D.  Palmotid, 
Christ.  <t5.  Svo  kolike  cestitosti  sluzaliu  ga  i  dvo- 
rahu.  J.  Palmotic,  dubr.  258.  Cestitost  ugodna. 
P.  Posilovii,  nasi.  136'>.  Izgubjene  cestitosti  vraia 
svidocanstvo  ciji  jest  prijate|.  M.  Eadnic  28.  Nije 
blazenstva  ni  cestitosti  u  raskosam.  V.  Andriasi, 
put.  232.  Cestitos  liega  slijedi.  I.  Kanaveli6 ,  iv. 
24.  Od  vece  cestito.sti  bila  bi  zenidba.  M.  Bijan- 
kovic  66.  Hoti  da  bude  na  ovomu  svitu  stvorene 
razborito,  komu  bi  moga'  podiliti  svoju  Jubav 
podaJHci  coviku  cestitost  svoje  iste  slave.  L.  Ter- 
zid  vi^  Vjecne  veseje  i  prava  cestitost.  I.  Grlicic 
284.  Cestitos  nasa  prava  u  bogu  so  sva  nahodi. 
J.  Kavanin  88.  Koja  je  cestitos  biti  vjerenik  take 
vjereuice!  Cestit.  21.  U  najvecoj  cestitosti  ova  bi 
mi  mis'o  ustala:  dokle  sej  radosti  uzivat  cu?  I. 
Dordii.  mand.  52.  Viciii  ti  svaku  cestitos  udjelio! 
VIII.  Stjeoe  osvem  raja  jos  i  telesne  cestitosti  i 
blagosove.  I.  Dordic,  salt.  440.  Odijeli  se  iz  ovijeh 
telesnijoh  novoja  na  cestitosti  neumrle.  I.  Dordie, 
ben.  19.  Vrhu  moga  satreiia  hode  graditi  svoju 
cestitost.  A.  d.  Bella,  razgov.  139.  Koja  je  cesti- 
tost boga  uzivati!  15.  Ponizan  u  cestitosti.  S. 
Badric,  nac.  36.  Izgubi  covik  cestitost  pravde 
istocne.  P.  Lastric,  test.  367.  Prva  cestitost  duse 
blazene.  J.  Banovao,  pred.  85.  Adam,  koga  bog 
za  neposluh  istira  iz  cestitosti  u  svake  nevoje. 
J.  Banovac ,  lazg.  192.  O  sricnosti !  o  cestitosti 
vicria!  D.  Eapic  9.  Cestitost  minu  u  slastovane. 
Ziv.  is.  2.  Podnizcnstvo  krije  svoje  pohvale  i  ce- 
stitosti. Besjede  kr.  80.  Nasliduj  onoga  s  kojim 
ces  u  vik  svaka  dobra  i  cestitosti  uzivati.  L. 
Vladmirovic ,  slavod.  76.  O  bozo  moj !  kakva  je 
ovo  cestitost?  M.  Zoricic,  osm.  86.  Cestitost  car- 
stva  i  opcinsku  korist  uzmnozati.  A.  Kanizlic, 
kam.  17.  Ja  idem  traziti  cestitost.  N.  Palikuca 
10.  V  postene  dobiti  }udi  bogojubnijeh  nahodi 
so  cestitost.  J.  Matovic  490.  Povratiti  ju  (crlcvu) 
u  prvasiiu  cestito.st.  A.  d.  Kosta,  zak.  1,  179.  Kiii- 
zice,  koje  tumace  cestitost  krajestva  Marijina  gori 
na  nebesi.  Grgur  iz  Varesa  8.  Zivi  u  veseju  i 
svakoj  cestitosti.  A.  Kacic,  korab.  117.  Kad  bi 
nam  oteo  cestitost,  pokoj.  D.  Mattel  92.  TJjezla 
u  dom  ovi  bozja  cestitost,  vedro  veseje !  T.  Iva- 
novic  125.  Eazgleda  pocetak  svoje  ili  cestitosti 
ili  nesrice  I.  J.  P.  Lucie,  razg.  3.  Iniati  cestitost 
viditi  ga.  I.  J.  P.  Lucie,  izk.  22.  Podpuna  biti  6e 
svetih  cestitost  i  sricnost.  I.  Velikanovic ,  upuc. 
1,  322.  Cestitost  oslova  u  duzijeh  je  usima.  Poslov. 
dan.  12.  Kad  si  ti  st'o  i  zabavio  se  razmisjati 
bozije  velicanstvo,  mogujstvo  i  cestitost?  A.  Ka- 
lic  128.  Za  cestitost  zbora  i  sabora.  Vuk ,  kovc. 
123.  Magaz.  1851.  104.  Vodi  }ude  cestitosti  i  sreci. 
M.  Pavlinovic,„rad.  161. 

CESTITOVANE,  n.  vidi  cestitaiie.  od  proiloya 
rijekn,  izniedu  rjeinika  samo  u  Vukopu.  Dostojao 
se  ovo  cestitovaiie  moje  ispuniti  Isus!  F.  La?tric, 
od'  295.  Sidene  ovo  dovrseno  je  cestitovanem.  A. 


Kaniilii,  kam.  297.  Primila  su  nakloiiena  i  dosti- 
tovana  od  sviju  crkvonih.  A.  TomikoviA,  pet.  369. 
6eSTIT0VATI,  cestitujem,  impf.  vidi  cestitati. 
od  prosloga  vijcka,  izmcdu  rjccnika  u  Belinu 
(samo  part,  praes.  J-ostitujuci  357i')  i  u  Vukovu. 
Cestitova  mu  dobitak.  E.  Pavic,  ogled.  31.  Svi 
mu  cestitovaso  sricu.  216.  Cestitovati  mu  novo 
otieiJG.  662.  Cestitujuii  mu  sricno  dosastje.  A. 
Kanizlid,  kam.  262.  Ostala  gospoda  cestitovaSe 
mu  dostqjanstvo  ovo.  20.  Svi  angeli  bode  nima 
sricnost  cestitovati.  D.  Kapic  9.  To  je  ono  .sto 
vam  zelim  sviraa  i  cestitujom  dobar  pocetak  novo 
godine  i  srican.  P.  Lastrid ,  od'  295.  O  vcseja ! 
koga  no  mogudi  ja  istomaciti  mucanem  ga  cesti- 
tujom obranim  i  blazenim.  P.  Lastrid,  nod.  17. 
Svim  vam  bozid  cestitujom.  P.  Knezevid,  pism. 
45.  I  nialalmu  i  goleinu  srican  bozid  cestitujom. 
26.  Cestituje  dadi  radost.  V.  Dosen  169.  Dosli  su 
cestitovati  caru  sridno  pridobitje.  A.  Tomikovid, 
pet.  76.  Obicaj  na  danasiii  dau  davati  jedan  dru- 
gomu  nova  zlameiia  od  prijatejstva  i  |ubavi  ce- 
stitujudi  svako  dobro  i  sricu.  A.  Tomikovid  10. 
Da  mu  care  roba  cestituje.  Nar.  pjes.  vuk.  2,  608. 
Svak  mi  Lalu  cedo  destituje.  Nar.  pjes.  vuk.  rjec. 
823->. 

CESTITSTVO,  n.  vidi  cestitost.  od  xvii  vijeka, 
izmcdu.  rjeinika  u  Belinu  (SOSt)  i  Stulicecu.  pred 
s  mose  t  i  otpasti  (vidi  u  primjerima).  Koliko  do 
biti  ono  cestitstvo  nebeskoga  pribivanja ,  gdi  de 
biti  svako  dobro  a  maiikati  svako  zlo.  M.  Div- 
kovid,  bes.  577.  Toliko  je  cestitstvo  svjetlosti 
vjeciie  joste  da  bi  se  no  pristojalo  ni  malo  u 
lioj  pribivati  nego  samo  jeduo  vremecco  oda  dne. 
127.  Primiti  vicne  cestitstvo.  L  Ancid,  svit.  103. 
Od  veseja  nebeskijeh ,  od  cestistva  svetijeh.  P. 
Posilovic,  nasi.  139''.  Ne  de  te  poznati  u  cestit- 
stvu  prijatej.  M.  Eadnid  26.  Ni  cestitstvo  ni  pro- 
tivstina  no  mozo  ga  maknuti.  59.  Cestitstvo  i 
naprietvo  na  ovomu  svijetu  jest  puno  gorkosti. 
295.  Koje  jest  veliko  cestistvo.  K.  Magarovid  87. 
Kad  sam  te  jur  priteko  svim  cestitstvom.  J.  Ka- 
vaiiin  501.  Pravo  ziv]ene  cini  da  se  uzdrze  na- 
rodi  u  cestistvu.  J.  Filipovid,  prip.  1,  212. 

CESTJELIGA,  /.  fiscella,  kotaricica.  od  tal. 
cestella.  ti  jednoga  pisca  xvi  vijeka.  Svilice  klu- 
bacac  naviju,  pomrdaju  u  cestjeUcu  zlatnu,  igle- 
nicu  od  srebra  zatvore  i  otvore.  M.  Drzid  213. 
CESTO,  adv.  vidi  cest,  adj. 
CESTOBEODICA ,  /.  a)  rijeka  u  Srbiji  u  po- 
rcckijem  planinama.  Vuk,  rjec.  823.  —  b)  selo  u 
Srbiji  u  okrtigu  uzickom.  K.  Jovanovid  157. 

CESTOCA,  /.  crebritas.  od  svi  vijeka,  izmedu 
rjeinika  u  Vrancicevii  (gdje  najprije  i  dolazi: 
frequentia),  u  Mikalinu  (frequentatio,  crebritas), 
u  Belinu  (fre(iuentia  3301).  crebritas  698'')  i  u 
StuliceBU  (frequentia,  frequentatio).  Psovka  su- 
protivi  se  stvoriteju  nasem ;  .  .  .  liezina  zloda  i 
opacina  svo  druge  nadalazi  zaradi  tegode  i  ce- 
stoce.  J.  Banovao,  pripov.  56.  Ovo  su  vrsta  od 
liega  (grijeha)  :  cestoda ,  ^produjene  i  odtvrnutje 
u  liemu.  JBosjede  kr.  67.  Cestoda  istijeh  (lijekova) 
sasma  je  stetna.  J.  Matovid  344.  Podpomod  je 
cesto  i  bogojubno  pricesdeiie ;  i  znajudi  da  brada 
ovo  skupstine  u  cestodi  no  mankaju,  trijeba  mi 
ill  je  osobito  nagovarat  da  nastoje  ne  mankati 
ni  u  pomiiivoj  bogomilosti.  B.  Cuceri  244. 

CESTOHOD,  m.  frequentia,  frequentatio.  samo 
u  Stulicevu  rjeinikii.  rijec  veoma  nepouzdana. 

CESTOKEACiVATI,  cestokradujgm,  impf.  vidi 
cestokratiti.  u  jednoga  pisca 's.xii  vijeka.  Uzmnozi 
i  cestokraduj  dobra  djela.  M.  Eadnic  209. 

CESTOKEATAN,  cestokratna,  adj.  creber.  pro- 


CESTOKEATITI 


957 


CE§A^ 


sloga  vijeka.  Od  cesto  krat  (vidi  hod  cesfc,  adj.). 
Cestokratno  skrusenje  i  ispovid.  M.  Zoricic,  zrc. 
118.  —  adv.:  cestokratno.  Cestokratno  (iidi  i  celi 
narodi  u  neki  posli  varaju  so.  D.  Obradovic, 
sov.  98. 

CESTOKEATITI,  cestikratim,  impf.  frecjuen- 
tare,  cesfiti,  cesto  ciniti  sto.  u  jednoga  pisca  xvii 
vijeka.  od  cesto  krat  (nidi  hod  6est,  adj.).  Da 
cini§  cesto  molitvu  i  s  slijedenem  cestokratedi 
molitvu.  M.  Radnii  536. 

CESTOPJEVALAC ,  festopjevaoca,  m.  canti- 
tans.  saino  u  Stulicevu  rjecnihu.  rijec  veoma  ne- 
pousdana. 

CESTOPOSERNIK,  m.  diarrhoea  laborans.  samo 
u  Stulicevu  rjecnihu.  rijec  nepouzdana.  isporedi 
(Sestosernica. 

CESTOPUPICA, /.  gemmae  crebrae,  cestipirpci. 
u  Dahnaciji.  M.  Pavlinovic. 

CESTOPUPKA,  /.  neha  losa  vinova  ii  koje  su 
6esti  pupci.  na  Bracii.  A.  Ostojid. 

CESTOSERNICA,  /.  diarrhoea,  samo  u  rjecni- 
cima  Belinu  {ibi"-.  .320^.  s  dodathom  da  je  rijec 
prostaika)  i  u  Stulicevu. 

CESTOSLAVICA,  /.  veronica,  od  prosloga  vi- 
jeka (B.  Sulek,  im.  53) ,  izmedu  rjecniha  samo  u 
Stulicevu  (herbae  genus).  Cestoslavica  ili  razgon, 
veronica.  Sloser-Vnkot. ,  flor.  666.  veronica  offi- 
cinalis L.  Cas.  ces.  muz.  1852.  2,  48.  B.  Sulek, 
im.  53.  —  rijec  nepouzdana:  maze  biti  da  je  samo 
medu  hnizevnicima  slo  prevedena  nem.  ehrenpreis. 
isporedi  cestoslavka. 

CESTOSLAVKA ,  /.  veronica,  proiloga  vijeka 
u  jednoga  pnsca.  Z.  Orfolin  321.  494.  isporedi 
cestoslavica,  s  kojom  je  jednoga  postaiia. 

CESTOSLOVAC,  cestoslovca ,  m.  breviarium. 
u  jednoga  pisca  xvii  vijeka.  Letanije  kako  leze 
u  uovomu  cestoslovcu,  ali  ti  mu  breviaru.  I.  Ban- 
dulavic  129.  isporedi  easlovac. 

CESTOSRALAC,  cestisraoca,  m.  diarrhoea  la- 
borans. samo  u  Stulicevu  rjecnihu.  rijec  nepouz- 
dana. 

CESTOST,  cestosti,  /.  i-idi  costoca.  samo  u 
Stulicevu  rjein  ih u. 

1.  CESTOVATI,  (-estujem,  impf.  frequenlare. 
vidi  cestiti.  samo  u  rjecnicima  Belinu  (SSOt),  Bje- 
lostijencevu  i  Stuliiecu. 

2.  CESTOVATI,  cestujem,  impf.  participem 
esse.  M  jednoga  pisca  xvi  vijeha  iz  crkvenih  kitiga. 
Ruce  skore  na  nikogozo  ne  polozisi  ni  cestujesi 
u  gresih  tujih.  S.  Budinic,  sum.  101.  Itim.  5,  22. 

CESTUT ,  m.  tal.  cestuto ,  busat  u  jednoga 
pisca  XVI  vijeha.  Kupusa  divjega  ako  gdje  nadu 
bus,  i  zolja  ostala  za  u  cestui  jedini,  sto  je  narav 
sazdala  u  pustoj  ledini.  M.  Vetranic  1,  141. 

CESUJ^A ,  /.  geranium  robertianum  L.  xv  vi- 
jeka u  jednom  rukopisu  i  iz  iiega  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena:  B.  Sulek,  im.  53. 

CiSVINA,  /.  ilex,  od  xv  vijeka  (B.  Sulek,  im. 
53),  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (Uex),  u  Mi- 
kajinu  (ilex  36^),  u  Belinu  (ilex  285b),  u  Stuli- 
cevu (quercus)  i  u  Vukovu  (,u  Crnoj  Grori  i  u 
Dubrovniku  nekako  drvo,  nalik  na  rast,  ali  je  i 
zimi  zeleno').  nalazi  se  i  s  promjenom  glasa  v 
na  m:  cesmina,  izmedu  rjecnika  ii  Mikapnu  i 
Stulicevu.  vidi  i  da]e.  —  Postanem  ce  biti  od 
korijena  istoga  od  koga  je  cesati,  te  ce  biti  na- 
zvana  po  bodlikavu  listu,  hao  i  grc.  noirog,  uem. 
stecheiche.  —  Troskot  mi  je  za  bosilak,  a  cesvina 
za  cetrune,  koja  smece  zelen  listak.  M.  Vetranic 
1,  15.  ^elud,  ki  rodi  cesvina  i  hrasti.  2.  274.  U 


lugu  od  cesvin.  D.  Zlataric  43.  Pod  cesvinam 
grm  prignuti.  I.  Gundulii  218.  Kitni  javor,  vita 
jela,  i  cesvina  od  sto  vijeka,  i  hras  davi'u  tu  ae 
ustara.  409.  Dubrava  ponosita  cniase  se  tu  na 
gori,  gusta  jelam  od  sto  lita  i  cesvinam  i  lovori. 
J.  Palmotic,  dubr.  179.  Iza  jedne  cesvine  ne  do- 
tece  neg  doleti  merlvjod.  I.  Kanavelid,  iv.  32.  Bor, 
cesvina,  hrast.  J.  Kavailin  195.  Uzbuknu  po  ce- 
svinah  trn  spleteni.  I.  Dordio,  mand.  60.  Pod 
oesvinom  datala  ne  isti.  Poslov.  dan.  96.  Nato- 
vario  ga  je  dobre  cesvine.  09.  Izatren  je  u]em 
od  cesvine.  35.  Uzima  cesvinu  i  hrast.  D.  Da- 
nicii,  isa  44,  14.  Cesvina,  quercus  ilex  L.  B.  Su- 
lek, im.  53.  —  sa  m  mjesto  v:  Gdi  bi  prija  bor 
zeleni,  vris,  cesmina  al  planica.  A.  Vitajic.  ist. 
549.  Cesmina,  quercus  ilex  L.  Cas.  fes.  muz.  1852. 
2,  48.  quercus  ilex  L.  i  ilex  aquifolium  L.  B.  Su- 
lek, im.  52. 

CESVINICA,  /.  a)  dem..  cesvina.  u  Stulicevu 
rjecnilM.  —  b)  u  Dubrovniku  nekakvo  crno  vino  iz 
Konavala  i  Stona.  m  Vukovu  rjecnihu.  —  c)  selo 
u  zupi  trebinskoj  xv  vijeka  i  sada  blizu  Stona. 
Mon.  Serb.  494.  Dauicic  3,  462.  Repert.  24.  Schom. 
rag.  1876.  35. 

CESVINISTE,  n.  ilicetum.  samo  h  rjecnicima 
Belinu  (285'>)  i  Stulicevu,  u  kom.  ima  i  zlo  na- 
cineno  cesvinistvo. 

CESVINOV,  adj.  iliceus.  od  prosloga  vijeka, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stulicevu.  Naprtio  ga 
je  cesvinovijeh  drva.  Poslov.  dan,  69. 

CESVINOVINA,  /.  lignum  iliceum.  samo  u 
Stulicevu  rjecnika  (lignum  quernum). 

CESVINSKI,  adj.  vidi  cesvinov.  samo  u  Stu- 
licevu rjecnika.  rijec  nepouzdana. 

CESACtIJA,  /.  strigilis,  ccsalo.  od  prosloga  vi- 
jeka, izmedu  rjecniha  samo  u  Vukovu.  od  tur.  ka- 
sagy  (istoga  znacena).  isporedi  kasagija.  Kad  on 
opet  otide  iz  stale,  onda  cesem  voc  kao  od  sale ; 
ceSagiju  popadem  u  ruke,  al  mi  miogo  ne  zadaje 
muke.  M  A.  Eelkovic,  sat.  5.5.  Cesagija  i  kefa 
pomaze.  J.  S.  Re}kovi6,  ku6.  55.  Dok  jo  (hcer) 
uda  1  smjesti,  uzme  starac  drugu  zenu,  i  dovede 
koeri  cesagiju.  S.  l^ubisa,  pric.  117. 

CESALIGA,  /.  squama,  luska  od  rihe.  u  Ilcr- 
ccgovini.  N.  Ducii. 

1.  CESA^,  ccsja  i  cesja,  ?H.  pecten.  od  xvi  vi- 
jeha, izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu  (75),  Mihalinu, 
Belinu  (559a) ,  Bjclostijencevu  (kajkavski  oese}), 
Jambresicevu  (hajkavshi  cesej),  Vultigijinu  (,ce- 
sa)'),  Stulicevu  i  Vukovu.  Od  korijena  od  kojega 
je  cesati.  —  a)  u  pravom  smislu:  cesaj  hojim  se 
ccs^a.  Jos  nijesi  poznala  .  .  .  cesja  ni  zrcala.  M. 
Vetranic  1,  99.  Tobocic  za  cesaj.  Mika}a  36^.  Koji 
se  no  cesja  nego  jedan  krat  u  godiste ,  kada  se 
hoco  izcesjati,  boli  ga  od  cesja.  M.  Radnic  472. 
Ali  se  cesto  siromahom  misnikom  dogada  ono 
sto  i  suncu  kad  pomrca:  .  .  .  svi  ga  motre,  .  .  . 
koji  ga  gleda  ki-oz  cesaj,  koji  kroz  sito,  koji  u 
vodi.  F.  Lastric,  ned.  348.  Ko  nista  di-uga  ne  zna 
nego  krivo  cesjeve  praviti.  D.  Obradovi6,  bas.  440. 
S  vune  blato  i  cesjem  se  sdere.  J.  S.  Rejkovic, 
kuc.  230.  Ovo  mi  je  talov  cesaj ,  cim  mi  tale 
bradu  cesja.  Nar.  pjes.  vuk.  1,  518.  Nije  za  ce- 
lava  cesaj.  Nar.  posl.  vuk.  215.  Ko  ima  bradu 
on  ce  imati  i  cesaj.  139.  Cesti  i  rijetki  cesaj,  u 
prvoga  su  zupci  sa  svijem  u  blizu  a  u  drugoga 
razdaleho.  —  h)  kao  greben,  kojim.  su  liegda  mu- 
cin lude.  Cini  ga  gvozdenimi  razdirati  cesji.  F. 
Glavinic,  cvit  144.  365.  Blaz  bi  bijen  i  greben 
cesji  gvozdenim.  P.  Posilovic,  nasi.  128''.  Ogiii, 
cesji ,  .  .  .  maci.  J.  Kavaiiin  459.  —  c)  stonoga, 
c&ntipeda.  od  xvi  vijeha,  izmedu  rjecniha  u  Be- 


CE§A^i 


958 


CES]^AIII 


linu  (IS^b)  J  StuUcevu.  Eepati  kad  budu  crvi  prit 
i  toSji  kosmati  M.  Vetranii  1,  273.  nove  se  i  gujin 
fiesaj ,   julus    torrostris.   K.  Crnogorac ,  zool.  171. 

—  d)  zmijiu  (.'e.sal,  ziuijinski  cosa),  scandix  poc- 
toii  L.  B.  Sulok,  iiii.  53.  lliG.  —  e)  malt  sat  voska 
sto  peek  sa  jcdan  dan  iiaeine.  u  Herccgovini.  N. 
Dufiio.  tako  ee  hiti  nazvan  sto  je  rupieama  i  vo- 
skom  ismedit  vih  nalik  na  6esa(  u  2)ravom  smislii. 

—  /)  selo  u  Susni  u  okrug  a  sarajevskom,  kotaru 
viSegradskom.  Statist.  29. 

2.  CksA^,  ci'Sja,  m.  vidi  cosai'i  pod  a.,  od  ko- 
jega  je  i  pnstao  promjenom  glasa  li  na  j.  u  Sri- 
jemu.  B.  Musicki. 

CESA^KA,/.  dipsacus.  Schlo.ser-Vukot. ,  flor. 
722._  dipsacus  silvestris  L.  i  dijisacus  fuUonum  L. 
B.  Suiek,  53.  isporedi  cesja. 

CESaN,  cesna,  »».  vidi  cesan  pod  1,  s  kojim 
je  i  postana  jednoga.  a)  sto  i  cesan  p>od  1,  a. 
cesno.  izmedu  rjccnika  u  Vukovu.  Nit  u  zem}i 
noin'  cesni  poginu.  J.  S.  Ee}kovic ,  kuc.  353.  — 
b)  Sto  i  fiesan  pod  1 ,  6.  u  Bjelostijencevu  rjec- 
niku.  pasji  cesaii,  allium  ursiuum  L. ;  vodeni  ce- 
§ari,  teucrium  scordium  L.  B.  Sulek,  im.  53. 

CESANE  ,  n.  vidi  cesane.  u  rjecnicima  Mika- 
]inu  (35b),  Belinu  (857'')  i  u  Vukovu. 

CESATI ,  cesem ,  impf.  vidi  cesati ,  od  kojega 
je  i  postalo  uzevsi  5  iz  oblika  u  kojiina  je  i,  i  u 
ostale  u  kojiina  je  s.  od  in-osloga  vijeka.  1.  2)re- 
lazno:  a)  kao  cesati  pod  I,  1.  izinedu  rjecnika  u 
Belinu  (357b.  3Sia)^  Stuliievu  i  Vukovu.  Cesati 
tudi  srab.  Poslov.  dan.  12.  —  b)  kao  cesati  2}od  I,  2: 
Kad  me  pita:  jesi  1'  ga  (kona)  cesao?  M.  A.  Re}- 
kovic,  sat.  55.  —  2.  sa  se,  rejieksiv.:  a)  znaiene 
kao  naprijed  pod  1,  a.:  Job  jednom  cripinom 
cesase  se.  J.  Filipovic,  prip.  1,  414.  — ■  b)  ieslati 
se:  Pa  s'  volela  cesati,  leh  po  vodu  Iiodati.  Nar. 
pjes.  mikul.   142. 

CESCATI ,  cescam,  impf.  vidi  cestiti,  od  cega 
je  i  postalo  savio  u  Stuliievu  rjecniku  (gdje  stoji 
da  je  iz  brevijara).  rijec  nepjouzdana. 

CESCENE,  n.  frequentia,  frequentatio.  isporedi 
cestiti.  od  s.vn  vijeka,  izmedu  rjecnika  ti  Mika- 
jinu  (,cestjenje')  i  Stuliievu  (,cestjenje').  Jest  ko- 
I'isuo ,  cestcene  ovoga  svetilista.  M.  Radnic  473. 
Slijedene  i  cesceiie  molitve  priporucuje  Isukrst. 
536.  Cesceue  pokore  i  prices6erLa.  Turl.  blago 
2,  162. 

CESCUHNO,  adv.  saepe,  dem.  cesto.  u  jednoga 
pisca  XVII  vijeka.  Jere  u  svetiiii  ti  si  dal  obilno 
mnogo  dobra,  i  jos  ti  dajes  cescuhno  dragim 
tvojim.  A.  Georgiceo,  nasi.  300. 

CESEENACA,  /.  conifera.  u  jednoga  pisca  na- 
sega  vremena,  koji  ce  biti  i  nacinio.  Sloser-Vukot., 
flor.  1037.  e  pred  r  bice  po  kajkavskom  govoru. 
i  s  moze  biti  pogrjeska  tiijesto  s.  isporedi  cesrati. 
CESIBABIC ,  ^j».  prczime,  u  nase  vrijeme.  Eat 
173.  pogrjeska  Ca§ibabi6.  180. 

CESINOVCI,  m.  pi.  neko  mjesto  koje  se  samo 
po  imenu  spomine  prije  nasega  vremena.  S.  No- 
vako\'ic,  pom.  151. 

CESJAK,  m.  vidi  cesuak,  od  kojega  je  i  postao 
promijenivsi  n  »ia  j.  u  jednoga  x^isca  nasega  vre- 
mena, koji  tumaci:  teucrium  scordium  L.  B.  Su- 
lek, im.  53. 

CESKATI,  ceskam,  imi)/.  dem.  cesati.  I.  Pav- 
lovid. 

CESKI,  adj.  bohomicus.  od  xv  vijeka,  izmedu 
rjeinika  u  Bjelostijenievu  (^37b)  ,  Jambresicevu 
(1,  69a)^i  Daniciievu.  Cestkago  (jezika).  Starine 
1,  14.   CesLskuju   zem)u.   Glasuik   42,  313.   Kraja 


6e5koga.  Mon.  croat.  154.  Kra|  ugraki  i  fieSki. 
232.  V  zem}i  6o§koj.  S.  KoXicii,  ^it.  33.  CeSkoga 
kraja.  Mon.  croat.  243.  Krajem  CeSkim.  Anton 
Dalm.,  nov.  tost,  prodgov.  S  6o§koga  Praga.  I. 
(iiindulic  451.  Kamo  biliu  posli  na  CcSke  liajino. 

1.  T.  Mrnavic,  osm.  53.  Cci5koga  kraja.  J^etop. 
Saf.  92.  DrXa  dvor  otvoron  fioski,  vlaski,  nimski. 
B.  Krnaruti6  22.  LeSkoj  i  ceskoj  krajevini.  I. 
Kanavelic,  iy.  473.  Kraja  6eskoga.  P.  Vitezovic, 
krou.  101.  Coski  ki-aji  hrabri.  J.  Kavaiiin  260. 
Eimsko,  ceiko  i  hordejsko  razmisjava  kruua  gizdu. 
J.  Krmpoti6,  kat.  71.  -  grijeskom  gdje  gdje  sa  s 
■mjesto  s:  Kraja  to^skoga.  Mou.  croat.  156.  Kra- 
jem ceskim.  224.  Ceska  zemja.  Mlkaja  3ii\.  Ce- 
skoga  jezika.  M.  A.  Eojkovic,  sat.  28.  Iz  Ceske. 
A.  Kanizlic,  kam.  046.  U  Ceskoj.  I.  Velikanovid, 
upuc.  2,  65.  i  sa  hs  mjesto  s  u  Stuliievu  rjeiniku : 
cehski. 

CESkOLITI,  oeskolim,  impf.  dem.  ceskati.  u 
nase  vrijeme.  Ode  da  ceskoU  cara.  Nar.  prip.  vil. 
1868.  479. 

CESKOVO,  n.  zaselak  selu  Kosoriiima  xiv  vi- 
jeka. Mon.  serb.  138.  Danicic  3,  465. 

CE§1^A,  /.  dipsacus  silvestris  L.,  bijeli  ikal. 
u  nase  vrijeme,  izmedu  rjecnika  samo  u  Vukovu 
(fruticis  genus).  —  Od  cesati.  jjo  bod(ama  tako 
prozvana.  —  Cesla,  dipsacus  silvestris  L.  G.  Lazic 
103.  isporedi  oesjiga,  cesjika. 

CES^^AC,  cesajca,  m.  dem.  cesaj.  samo  u  Stu- 
liievu  (s  gen.   cesjca).   rijec  sasma  nepouzdana. 

CESl^AK,  cesjAka,  m.  morski  cesjak,  pecten 
maximus  L.  K.  Crnogorac,  zool.  190. 

CES^jAKICA,  /.  neka  sliva  u  Hrvatskoj.  B. 
Sulek ,    im.   53. 

CESIjjAKOVAC,  Cesjakovca,  m.  vidi  Cesjakovci. 

CES^jAKOVCI,  Cesjakovaca,  m.  pi.  selo  u  Hr- 
vatskoj u  podzupaniji  pozeskoj.  Pregled  91.  pisu 
ga  i  Cesjakovac.  Schem.  zagr.  1880.  238. 

CESLALAC,  cesjaoca,  m.  pectens.  samo  u  Stu- 
liievu rjeiniku. 

CES^^ALICA,  /.  vidi  ce§}arica.  u  nase  vrijeme, 
izmedu  rjecnika  samo  u  Stuliievu.  isporedi  cesja- 
rica.  Cesjalo  je  devet  cesjalica.  Nar.  pjes.  stojad. 

2,  35. 

CES^ALIT,  adj  squamosus,  fuskav.  u  jednoga 
2}isca  2)'>'osloga  vijeka  kao  da  je  to.  Cehurke  ce- 
sjalite.  J.  Kavaiiin  21. 

CESJ^ANICA,  /.  tobocii  za  cesaj,  theca  jjecti- 
naria.  prosloga  vijeka.  Cesjanica  od  svile.  Bud. 
spom.  glasn.  ii.  3,  54. 

CES^ANE,  n.  actus  pectendi,  carpendi,  fin- 
dendi.  isporedi  cesjati.  a)  ces{ane  kose.  izmedu 
rjecnika  u  Mikajinu,  Belinu  (559^),  Stuliievu  i 
Vukovu.  Tko  se  svaki  dan  cesja,  drago  mu  je  i 
slatko  ouo  cesjane.  M.  Eadnic  472.  Na  dojiju  tri 
godine  bila ,  pa  jo  babo  dade  na  cesjaiie,  na  ce- 
sjanu  sedam  godin'  bila.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  129.  — 
b)  cesjane  vune.  u  Vukovu  rjecniku.  —  c)  cesjane 
pjerja.  izmedu  rjeinika  samo  u  Vukovu.  Cesjane 
krupnog  (perja)  za  kucu.  J.  S.  EejkoviA,  ku6.  196. 

GESTAE,  cesjara,  m.  pectinum  opifex.  od  pro- 
sloga vijeka,  izmedu  rjecnika  u  Bjelostijenievu 
(1,  879''),  Jambresiievu  (1,  682'>),  Stuliievu  i  Vu- 
kovu. Kolari,  celjari,  sitari.  J.  S.  Eejkovid,  sat.  162. 

CES:^iLRAC,  Cesjarca,  m.  covjek  iz  sela  Cesjara. 
dolazi  mjesto  prezimena.  u  nase  vrijeme.  Eat  361. 

CES:^AEEV,  adj.  sto  jiripada  cesjaru.  samo  u 
Vukovu  rjeiniku. 

CE§^AEI,  Cesjara,  m.  pi.  a)  selo  u  Srbiji  u 
okruyu  caianskom.  K.  Jovanovic  173.  isti  ce  biti 


CES^iAJEICA 


959 


CESMiaA 


koji  se  pominu  samo  po  imenu  prije  nasega  vre- 
mena.  S.  Novakovic,  pom.  151.  —  h)  dva  sela^  u 
Crnoj  Gori  u  rijeckoj  nahiji  Goriii  i  Doni  Ce- 
sfari.  Glasnik  40,  19.  —  c)  Selo  u  Hercegovini 
blizu  Bavna.  Schem.  rag.  1876.  59. 

CES^jARICA,  /.  ornatrix.  ujiase  vrijeme,  iz- 
medu  rjecnika  samo  u  Vukovic.  Nu  mi  ces}a  sedam 
cesjarica.  Nar.  pjes.  vuk.  3,  130. 

GESLARKA,  /.  hoterocei-us  Fab.  J.  Sloser,  kor. 
338. 

CES^AROV,  adj.  vidi  cesjarev.  samo  u  Vukovu 
rjecniku. 

CE§:^ARSKI,  adj.  sto  pripada  cesfarima.  samo 
u  Vukovu  rjecniku. 

CES]fiATI,  cesjam,  mp/.  pectere,  carpere.  Ak- 
cenat  kaki  je  u  inf. ,  taki  je  u  aor.  cijelom  osim 
2  i  3  sing.,  u  part.  x>raet.  act.  u,  u  3  pi.  praes. 
sa  zadnim  slogom  dugim:  bh^s.]\\,  ii  part,  praes. 
s  istijem  slogom  dugiin:  cesjajuci,  i  u  part,  praet. 
act.  I  s  drugim  slogom  dugim:  c5s|av,  cesjavsi; 
M  ostalijem  je  oblicima  svijem  kao  u  1  sing,  praes. 

—  Od  XVI  vijcka,  izmedu  rjecnika  u  Vrancicevu: 
comere;  u  Mikalinu:  pectere;  u  Belinu:  pectere 
(559");  u  Bjelostijenievu:  pectere;  u  Voltigijinu: 
kammen ;  ii  Stulicevu  :  pectere.  carminare ;  j(  Vii- 
kovu :  pectere ,  carpere ,  findere.  —  I'ostancm  od 
ceSa). 

I.  prelazno :  1.  cesjati  kosii,  bradu,  konu  grivu, 
iesfem  je  namjestati,  Hi  cejade  cesfajiici  mu  kosu. 
a)  kosu,  bradu:  Moj  vlas  gizdavi  tuj  Ii  ue  poc' 
u  prah ,  koji  rad  Jubavi  rastresah  i  ces|ali  V  M. 
Vetranii  1,  273.  Koji  ima  kose  veoma  duge,  ako 
ill  ne  ces}a  cesto  krat,  zamrsice  niu  se.  I.  Drzic, 
nauk  gond.  144.  Prve  (kose)  cesja,  veze,  splita, 
a  dio  pusta  na  rudeze.  J.  Kavauiii  37.  Rano  rujna 
rani  zora,  zlatu  ces}a  kosu  zgora.  M.  P.  Kataucic 
71.  Ruse  kose  ces|aju.  jS'ar.  pjos.  vuk.  1,  135.  Kosu 
cesja,  boga  moli.  1,  413.  Cim  mi  tale  bradu  c.esja. 
1,  518.  —  b)  cefade :  Vi  liu  da  mijeto,  vi  da  ju 
cesjate.  Oliva  12.  Niti  prana  nit"  cesjana  (siiasa). 
v.  Dosen  156.  Nu  mi  ces)a  sedam  cesjarica.  Nar. 
pjes.  vuk.  3,  130.  Nekakva  mlada  cesjajuci  gosta 
zagledala  mu  se  u  debeo  vrat.  Vuk,  nar.  posl.  99. 

—  c)  konu  grivu :  Koiluli  cese  udi  tvoje,  momak 
grivu  cesja  rano.  J.  Kavaiiin  155.  ■ —  2.  ces^ati 
vunu,  carpere;  Cosja  kozju  vunu.  Poslov.  dan.  12. 
Koju  vunu  cesjasl'  47.  Boli  vlahuiu  peta,  da  ne 
cesja  vune.  Nar.  posl.  vuk.  21.  Za  sto  tu  vunu 
ne  cesja,s?  Nar.  prip.  vrc.  214.  —  3.  ce.ijati  perje, 
svlaciti  mu  s  badr^ice  ono  sto  je  na  noj  tako  da 
ostane  gola.  isporedi  cohati,  cesati,  cijati.  Perje 
muzka  nek  cesjaju  dica.  J.  S.  Rejkovic,  kuc.  67. 

U.  sa  se:  rejieksiv.,  znaiene  koje  je  pod  1,  1,  6.  ; 
Umivajuc  se  promisja  se,  ccslajuc  i^romisja  so. 
I.  Ajicic,  svit.  XVIII.  Koji  se  ne  cesja  nego  jedan 
krat  u  godiste ,  kada  se  hoce  izcesjati ,  boli  ga 
od  cesja ;  a  tko  se  svaki  dan  cesja,  drago  mu  je 
i  slatko  ono  cesjaiie.  M.  Radnid  472.  Jedna  cer 
vidi  u  jutru  gdi  joj  se  mater  prija  pocme  cesjati 
i  resiti  nego  se  bogu  klaiiati.  J.  Banovac,  pripov. 
259.  Kada  se  umiva  i  ceSJa,  neka  se  spomene. 
A.  Kanizlic ,  bogojub.  272.  Koje  je  pak  zlo ,  sto 
se  cesja?  I.  Velikanovic,  prik.  9.  Grad  se  plijeni, 
a  baba  se  cesja.  Nar.  posl.  vuk.  45.  Po  sto  sunce 
zade ,  kazu  da  se  ne  vaja  cesjati ,  da  braca  no 
umiru.  Vuk,  rjec.  824^. 

CES^AV,  adj.  carminans.  samo  u  Stulicevu 
rjecniku.  rijec  nepouzdana. 

CES^^AVICA,  /.  neznana  znacena  u  neraz- 
govijetnoj  poslovici  prosloga  vijeka.  Nosi  Vica 
Bojkova  zeleno  libro  ,  evo  cesjavice  iza  rata. 
Poslov.  dan.  86. 


CES^EV,  adj.  pectinis.  .samo  u  Bjelostijencevu 
rjecniku:  cesjev  tuk,  theca  pectinaria.  40^. 

CESl^EVA  BARA,  /.  selo  u  Srbiji  u  okrugu 
pozarevackom.  K.  Jovanovic  140. 

CES^EVAC,  Cesjevca,  m.  neko  mjcsto  pod  ni- 
vam.a  u  Srbiji  u  okrugu  smederevskom.  Niva  u 
Cesjevcu.  Sr.  Nov.  1874.  409. 

CES^jEVOBARSKI,  adj.  sto  pripada  Cesjevoj 
Bari.  Cesjevobarska    opstina.    K.   Jovanovic   140. 

CES^IC,  cesjica,  m.  deni.  cesaj.  vidi  cesjic.  xvi 
vijeka.  Nima  od  judi  primati  dari,  a  to  cesjici, 
zrcala  i  ina  takova.  Nauk  Bernard.  63. 

GEHRIG,  m.  dem.  cesaj.  samo  u  rjecnicima  Stu- 
licevu i  Vukovu. 

CES^^IGA,  /.  vidi  cesja,  od  koje  je  i  postala. 
u  rjecnicima  Bjelostijencevu  (carduus,  dipsacus 
albus  et  purpureus,  scandix)  i  Stulicevu  (carduus) 
i  iz  nih  u  jednoga  pisca  nasega  vremena :  dip- 
sacus silvestris  L.  B.  Siilek,  im.  53.  isporedi  ce- 
sjika. 

CES:^IGOVINA ,  /.  coll.  cesjiga,  mnostvo  ce- 
s{ige.  u  Bjelostijencevu  rjecniku  (cardetum)  i  u 
jednoga  pisca  nasega  vremena  (dipsacus  silve- 
stris L.).  B.  Sulek,  im.  53. 

CES^IGOVISTE,  11.  mjesto  gdje  raste  cesjiga. 
samo  u  Stulicevu  rjecniku  (locus  carduis  consitus, 
carduetum),  u  kom  ima  i  zlo  nacineno  cesjigo- 
vistvo. 

CES!^IK,  cesjika,  m.  neka  trava  koja  se  zove 
i  kostan.  samo  u  Vukovu  rjecniku  i  iz  nega  u 
jednoga  jrisca  nasega  vremena  koji  tumaci:  pa- 
nicum  crus  galli  L.  B.  Sulek,  im.  53. 

CESJIKA,  /.  vidi  cesja.  isporedi  cesjiga.  u 
rjecnicima  Mikalinu  (scandix),  Stulicevu  (herbae 
genus)  n  Vukovu  (cesja,  fruticis  genus),  i  u  nekih 
pisaca  nasega  vremena :  j)ectinacia.  Cas.  6es.  muz. 
1852.  2,  48.  scandix  pecten  L.  i  cynosurus  L.  i 
onoi>ordon  acanthiuin  L.  i  capsella  bursa  pasto- 
ris  Much.  B.  Sulek,  im.  54.  grijeskom  sa  1  mjesto 
j  iz  jednoga  rukopisa  xv  vijeka  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  tumaci:  dipsacus  silvestris  L. 
B.  Sulek,  im.  53.  u  drugoga:  ceslika,  thlaspi  L. 
Sloser-Vukot.,  floi*.  256. 

CESl^IKAR,  m.  fringilla  carduelis  L.  J.  Pau- 
cic ,  zool.  205.  K.  Crnogorac ,  zool.  86.  isporedi 
cesjugar. 

CEIS^iOSHRANA,  /.  pectinum  theca.  samo  u 
Stulicevu  rjecniku.  rijec  po  sve  nepouzdana.  is- 
poredi cesjanica. 

CESJ^UGA,  /.  a)  vidi  cesja,  cesjiga,  cesjika. 
u  nase  vrijeme.  Cesjuga,  dipsacus  L.  B.  Sulek, 
im.  54.  Cesjuga.  K.  Crnogorac,  bot.  90.  —  b)  frin- 
gilla carduelis  L.  u  Vukovu  rjecniku,  gdje  ce  biti 
grijeskom  stavjetio  to  znaiene.  isporedi  cesjikar, 
cesjugar,  cesjugarka. 

CESJ^UGAR ,  cesjugara ,  m.  fringilla  cardu- 
elis L,  J.  Ettinger  154.  isporedi  cesjikar,  ccsju- 
garka. 

CES^jUGARKA,  /.  vidi  cesjugar.  samo  u  Vu- 
kovu  rjecniku. 

GESLUGOVICA  ,  /.  dipsacea.  u  jednoga  pisca 
nasega  vremena,  koji  ce  biti  i  nacinio.  Sloser- 
Vukot.,  lior.  721. 

CESJ^UGOVINA,  /.  vidi  cesjigovina.  B.  Sulek, 
im.  54. 

CESMA,  /.  vidi  cesma.  Pospu  po  bunaru  ili 
cesmi.  M.  D.  Milicevic,  ziv.  2,  23. 

CESMIGA,  /.  berberis  vulgaris  L.  B.  Sulek 
im.  54.  isporedi  oesmiga. 


CeSneder 


960 


CeSNEDER,  m.  pers.  BaSnegir,  tur.  iSeSnigir, 
dvoranin  turski,  koji  prijc  cara  scako  jelo  kusa, 
praegustator.^xv  vijeka,  ismedu  rjeinika  samo  u 
Daniiiccvu.  CoSiiegera.  Mon.  sorb.  oil.  512.  i  sa 
s  mjesto  S:  Cesneguri..  Mon.  serb.  511.  ^IS. 

CESNACA,  /.  alliario  Trag.  Sloser-Vukot.,  flor. 
226.  isjioredi  ce.snaka. 

CEbNACAK,  f;e.5i'iacka,  m.  scordium.  Z.  Orf«liii 
494.  Stulii  8(51'.  Uzmi  ,6esiiacka'.  Z.  Orfeliii  32(!. 
CeSnacak,  teucrium  scordium  L.  B.  Sulok,  im.  54. 

CESNaCkA  TRAVA,  /.  vidi  Jesiiaka.  B.  Sulek, 
im.  54. 

CESNAK,  fieSuAka,  m.  a)  allium  sativum  L., 
bijeli  Ink.  isporedi  cesan.  od  prosloga  vijeka,  iz- 
medu  rjecnika  u  Bjelostijenievu  (40"),  Jambre.H- 
cevii,  Voltigijinii,  u  StuHcevu  (,cesnak')  i  u  Vti- 
kovii  (,cesnak').  CeSiiak  po}ski,  allium  porrum  L. ; 
&.  §umski  Hi  zminski ,  allium  viotorialis  L. ;  c. 
vodeiii,  allium  scordium  L.  B.  Sulek,  im.  54.  • — 
b)  neka  losa  vinova.  B.  Sulek,  im.  54. 


6E§U^iA 
/.  alliaria  officinalis  Doc. 


B.  §u- 


/.    vidi    fieSnaka.    B.    Sulek, 
/.  vidi  co§naka.   B.  §u- 


6fe§NAKA, 
lok,  im.  54. 

ceSnAkovka , 

im.  54. 

ci:sNEVA  TRAVKA, 
lek,  im.  54. 

OKSNOVKA,  /.  kohasica  s  luhom  ceSnakom.  u 
Hrvatskoj.  F.  Hefole. 

CESUJA,  /.  squama,  xvi  vijeka,  iz  crkvenih 
kniga.  izmedu  rjecnika  sanw  u  Danicieevu.  Od 
korijena  od  koga  je  cehno ,  cehati ,  6esati.  Otpa- 
dose  jomu  telesni  .strupi  jako  oesuje.  Glasnik 
10,  235. 

CESUKATI,  cfeSukam,  impf.  dem.  ceSati.  Kad 
cuje  hero  pocne  zgibati  ramenima,  a  cesukati  po 
glavi.  Nar.  prip.  vrc.  88. 

CESUlfiA,  /.  racemus.  isporedi  Cehuja.  samo 
II  Jambresicevu  rjecniku. 


P  0  p  r  a  V  c  i. 


Str.    12a,  ^r. 

;,         G6a,     „ 


83a, 

125i>, 

136a 

143b, 

144a, 
145a, 
169a, 
171b, 
190a, 
192b, 


218a, 
222a, 
239a, 
247a, 


250b, 


41  3  popravi  4. 

27  putu  popravi  puti. 

1  Aleksandrovac  popravi  Aleksan- 
drovac. 

49  AJic  popravi  Alid. 

54  Aliguiiar  i  sto  je  o  nemu  treba 
izhrisati,  jer  m  knizi  iz  koje  je 
uzet  stoji  grijeskom  mjesto  Li- 
gunar. 

13  Spasovu  popravi  Spasova. 

31  cretiei  popravi  cretici. 

59  prepovijedanu  popravi  pripovi- 
jedanu. 

50  1885  popravi  1875. 
38  Milos  popravi  Milos. 

67  baoarski  popravi  bacvarski. 

65  viluske  popravi  vijuSke. 
21  Bamul  popravi  Bambul. 

66  carcarandi  popravi  cacarandi. 
57  barsonska  popravi  barsonska. 
12  Basaricak ,     Basaricka    popravi 

Basaricak,  Basaricka.   c  je  kaj- 

kavski. 
65  pjes.  popravi  prip. 
4  Bednik  popravi  I?ednik. 
15  isja  p)opravi  ilia. 

2  bezlavje  popravi  bezsla%'ie. 

36  i  37  bezsmijesan ,  bezsmijeSno 
popravi  bezsmjesan,  bezsmjesno. 

40  bresprijekoran  popravi  brespri- 
jekorno. 


?<» 

.  267b, 

268a 

JJ 

274a, 

., 

2761', 

.'J 

290b, 

)1 

291a, 

}} 

2911', 

?; 

351a, 

}} 

380b, 

•} 

436a, 

;j 

4681', 

476a 

?J 

480a, 

502'', 

626a, 
665a, 
670'', 

675b, 


698a, 
841b, 


vr.     6  bezdioka  popravi  bezdioka. 

,,    44  bezdusna  popravi  bezdusna. 

,,    70  bezociiak  pjopravi  bezocnak. 
9  bezredstiua  popravi  bezredstina. 

,,    35  nepogode  popravi  nepravde. 

„    59  praes.  popravi  praet. 

„    64  iza  1  dodaj:   u  pravom  smislu. 

„    52  iza  god  izbrisi  , . 

„    18  beleusnast   i   beleusna  popravi 
bjeleusnast  i  bjeleusna. 

,,    60  18  popravi  19. 

„    21  iza  12,  dodaj  48. 

„    29  pred  kaze  dodaj  da. 
kod  rijeci  Bogaros  i   Bogarus   izbrisi 
,moze  biti  u  Ugarskoj',  a  mjesto  ,neko 
mjesto'   stavi:   mjesto  u  Erdeju,   mag. 
Fogaras. 

kod  rijeci  boj  dodaj  da  se  akc.  mijena 
i  u  loc.  sing.:  boju. 
vr.  67  bhur  popravi  bbar. 

„    42  izbrisi  ,pod  4'. 

J,    16  Krusevtcemt  popravi  Krusevt- 

cemB. 
rijec  brojila  i  sve  sto  je  o  noj  treba  iz- 
brisati,  jer  u  knizi  iz  koje  je  uzeta  stoji 
stamparskom  grijeskom  mjesto  brdila. 
vr.  59  iza  buba  dodaj  Vuk,  rjefi.  45b. 

„      5  vrh  popravi  vih. 


Tisak  Dionicke  tiskare  u  Zagrebu  1880-1882. 


3 


PLEASE  DO  NOT  REMOVE 
CARDS  OR  SUPS  FROM  THIS  POCKET 


UNIVERSITY  OF  TORONTO  LIBRARY